P. 1
Oslobođenje [broj 23064, 10.3.2011]

Oslobođenje [broj 23064, 10.3.2011]

|Views: 266|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Mar 10, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/12/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 10. 3. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.064

ORGANIZATORI OTPORA: Ilegalci na dr`avnom nivou

Politi~ari i generali,
logisti~ari i natur{~ici
6-7. strana

Konstituiran Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH

Zavr{ena operacija Libija

Evakuisano 827 bh. dr`avljana
9. strana

HDZ-ovi uzalud prijetili
Foto: Amer KAJMOVI]

^elnici Zvizdi}, Pudari} i Primorac HDZ-ovi tra`ili odgodu sjednice i izbora rukovodstva zaprijetiv{i novom 3. strana politi~kom krizom u FBiH

DANAS PRILOG

POVRIJE\ENI RADNICI VAN @IVOTNE OPASNOSTI
13. strana

LUKAVAC Nesre}a u Fabrici sode Sisecam

U @I@I
CIK o izboru delegata Doma naroda

2

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Ministarstvo pravde uputilo zahtjev da Divjak bude izru~en BiH

Dobrovolja~ka u poodmakloj fazi
U proteklih nekoliko mjeseci intenzivno se saslu{avaju svjedoci i osumnji~eni, te prikupljaju dokazi u ovom predmetu, ka`u u Tu`ila{tvu
Ministarstvo pravde na{e zemlje uputilo je austrijskom ministarstvu pravde molbu za izru~enje penzionisanog generala armije RBiH Jovana Divjaka, koji je u utorak, uz jam~evinu, pu{ten iz pritvora. - U Dobrovolja~koj ulici imamo najmanje 39 `rtava te{kog zlo~ina u tri doga|aja i nijednog od njih ne}u da zaboravim, rekao je Vuk~evi} na konferenciji za novinare, dodav{i da se na njega vr{i medijski pritisak i to od nevladinih organizacija.

Tihomir Vuji~i}: Upozorili smo Kre{i}a na preuranjenost

Nedovoljni dokazi
Istovremeno, glavni tu`ilac Tu`ila{tva Bosne i Hercegovine Milorad Bara{in tvrdi da }e istraga u slu~aju Dobrovolja~ka biti okon~ana polovinom ove godine, {to je Oslobo|enju potvr|eno ju~er u Tu`ila{tvu; U proteklih nekoliko mjeseci vr{ena su intenzivna saslu{anja svjedoka i osumnji~enih, te prikupljanja dokaza u ovom predmetu. Me|utim, s obzirom na to da istrage nisu javne, te aktivnosti nisu eksponirane u medijima, kazao je glasnogovornikTu`ila{tva BiH Boris Grube{i}.

Kantoni pitaju

Ha{ka odluka
Vuk~evi} je rekao da je ju~er Ministarstvu pravde Srbije dostavio dokumentaciju za izru~enje Jovana Divjaka toj zemlji, jer smatra da postoji dovoljan stepen osnovane sumnje da se provede istraga o tom zlo~inu i da je i on u~estvovao u izvr{enju tog djela, prenijela je Srna. Tu`ila{tvo Ha{kog tribunala je 2003. razmotrilo dokaze koje mu je protiv generala Armije BiH Jovana Divjaka poslao tu`ilac iz RS-a, i zaklju~ilo da su oni nedovoljni za pokretanje postupka protiv Divjaka pred lokalnim sudom. To je ju~er u Haagu izjavio predstavnik glavnog tu`ioca Tribunala Frederik Svinen (Frederick Swinnen). - Tu`ila{tvo je taj zaklju~ak u to vrijeme donijelo na osnovu dosjea o Dobrovolja~kojulicikoji je u januaru 2002. dobilo iz RS-a, a kojim je Jovan Divjak bio obuhva}en kao osumnji~eni. Na{a procjena je, dakle, bila zasnovana na informacijama koje smo tada dobili. Danas nije na nama da odlu~ujemo da li dokaza ima ili ne, rekao je Svinen tokom susreta s novinarima. J. F.

za proceduru
Stekli su se svi uvjeti da Skup{tina HNK-a na kojoj }e biti obavljen proces glasanja za izbor delegata iz tog kantona bude odr`ana, ocijenio je Vuji~i}
Skup{tine Posavskog i Kantona 10 (Livanjskog) interesirale su se u Centralnoj izbornoj komisiji BiH o proceduri izbora delegata/izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH. No, iz tih skup{tina jo{ nije stigla najava kada bi zvani~no i mogli dostaviti kandidacijske liste na ovjeru. Ovo je ju~er za Oslobo|enje nakon sjednice CIK-a potvrdio ~lan te dr`avne institucije iz reda srpskog naroda Tihomir Vuji~i}. Istakao je kako je na ju~era{njoj sjednici razmatrana i primljena k znanju i informacija o toku posrednih izbora delegata/izaslanika za Dom naroda Parlamenta FBiH. naroda Parlamenta FBiH koja se trebala odr`ati danas. - ^etiri ~lana Komisije, uz sagla snost pred sje dni ce Ire ne Had`iab di}, ko ja je slu`be no odsutna, odlu~ila su da se uputi dopis predsjedavaju}em Doma naroda u dosada{njem sazivu Stjepanu Kre{i}u u kojem smo ga jo{ jednom podsjetili da je konstituiranje tog tijela preuranjeno i naveli da je do sada izbor delegata/izaslanika okon~an u {est od deset kantona, zaklju~io je Vuji~i}. Ina~e, CIKBiH je ju~er sankciju nepodobnosti za kandidovanje za bilo koju funkciju izabranog du`nosnika, nosioca izvr{ne funkcije ili savjetnika u periodu od ~etiri godine nakon po~injenog prekr{aja, po~ev od 29. novembra 2010, izrekao Hasanu Preli}u, vije}niku u Op}inskom vije}u Visoko. On je i nov~ano ka`njen sa 5.000 KM.

Milorad Bara{in: Slu~aj Dobrovolja~ka gotov u junu

Bara{inov kolega, glavni srbijanski tu`ilac za ratne zlo~ine, ju~er je izjavio da, ni po cijenu smjene, ne}e odustati od zahtjeva za izru~enje Jovana Divjaka i istrage slu~aja Dobrovolja~ka.

Dra{kovi}: Divjak branio Sarajevo
Na pitanje da komentari{e izjavu predsjednika SPS-a Ivice Da~i}a da Srbija mora da bude istrajna u zahtjevu za izru~enje Jovana Divjaka, uhap{enog u Austriji, Vuk Dra{kovi} ju~er je rekao da je Divjak branio Sarajevo. On je naveo da je, po Marku Miljanovu, ~ojstvo braniti drugog od sebe i da je u ratovima u biv{oj Jugoslaviji bilo dosta primjera i takvog srpskog ~ojstva. - Trebinjca Gorana Aleksi}a ubijaju Srbi jer je branio kom{iju muslimana. Beogra|anin, odnosno Sarajlija Jovan Divjak nije oti{ao na Pale, odakle je granatirano Sarajevo, nego je ostao i branio svoj grad. On je, zbog toga, izdajnik i zlo~inac za mnoge Srbe koji ljudsku i nacionalnu etiku nisu u~ili od Marka Miljanova, nego od Slobodana Milo{evi}a, rekao je Dra{kovi}.

[ta je stiglo u koverti
- Proces je okon~an u {est kantona u cijelosti, a mi smo ovjerili i kandidacijske liste za izbor delegata/izaslanika iz Skup{tine Hercegova~ko-neretvanskog kantona. Time su se stekli svi uvjeti da Skup{tina HNK-a na kojoj }e biti obavljen proces glasanja za izbor de le ga ta iz tog kan to na bu de odr`ana, ocijenio je Vuji~i}. Kada je u pitanju konstituiranje Doma naroda Parlamenta FBiH u nepotpunom sastavu ~iju su sjednicu za danas bili zakazali predstavnici potpisnici platforme SDP-a, SDA, NSRB-a i HSP-a BiH - pa je prolongirali za sedam dana, {to se ti~e CIK-a - nisu se stekli uslovi za to. - Na{ stav je poznat odranije i on se ne}e mijenjati. Stojimo na stajali{tu da je odr`avanje konstituiraju}e sjednice Doma naroda Parlamenta FBiH mogu}e tek nakon {to svih deset kantona obavi proces izbora delegata/izaslanika, naveo je Vuji~i}. ^lan CIK-a BiH istakao je kako je na adresu te dr`avne institucije proteklih dana stigla koverta u kojoj se nalazio dnevni red za konstituiraju}u sjednicu Doma

Kazna za sukob interesa
Utvr|eno je, naime, da je Preli} od 22. novembra 2008. do 29. novembra 2010, osim funkcije vije}nika u OV Visoko, istovremeno obna{ao i du`nost ~lana Skup{tine, odnosno poziciju ~lana Uprave preduze}a Dioni~ko dru{tvo za osiguranje VGT Visoko, i funkciju ~lana Skup{tine preduze}a Dru{tvo za osiguranje Saraje vo-osi gu ra nje d.d. Sa ra je vo. Ova preduze}a su sklapala ugovore vrijednosti ve}e od 5.000 KM godi{nje sa organima koji se finansiraju iz bud`eta bilo kojeg nivoa vlasti, i to Dioni~ko dru{tvo za osiguranje VGT Visoko u 2009. i 2010, a Dru{tvo za osiguranje Sarajevo-osiguranje d.d. Sarajevo u 2008, 2009. i 2010, ~ime je izvr{ena povreda odredbi ~lana 6. stav (2) Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u FBiH
A. TERZI]

V I J E S T I

RS: Reakcije na osloba|anje Divjaka

Na {ta je sve spremno Sarajevo
Zamjenica ministra spoljnih poslova BiH Ana Tri{i} - Babi} ocijenila je da politi~ari u Sarajevu otvorenom podr{kom biv{em generalu Armije BiH Jovanu Divjaku direktno guraju prst u oko srpskom narodu i `ele da naprave nered u BiH. “Otvoreno svrstavanje ~lana Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine i ministra inostranih poslova BiH na stranu Divjaka, stavljanje na raspolaganje bud`eta kan to nal ne sa ra jev ske vla de osu mnji~enom za ratne zlo~ine, ma ko to bio, te reme}enje pravosudnog sistema i na~ina rada pravosudnih institucija dovoljno govori {ta su sve u stanju i na koji na~in bo{nja~ki politi~ari, tj. politi~ari iz Sarajeva. Oni `ele da naprave nered u BiH i ovo je jo{ jedno direktno guranje prsta u oko konstitutivnom srpskom narodu, prije nego {to se utvrdi {ta se desilo u Dobrovolja~koj ulici“, izjavila je Tri{i} - Babi}. Ministar pravde RS-a D`erald Sele-

man kazao je da je hap{enje Divjaka u Austriji bilo o~ekivano, uz tvrdnju da je svima jo{ od 2008. godine poznato postojanje tzv. crvenih Interpolovih potjernica. On je ustvrdio kako nije upoznat da su te potjernice ikada povu~ene, te dodao da predstavnici RS-a nikada nisu na to dali saglasnost. Generalni sekretar SDS-a Dragan ]uzulan kazao je da je cijeli slu~aj skandalozno vo|en u austrijskom pravosu|u, navode}i da je o~ito posrijedi bilo uplitanje politike u pu{tanje Divjaka. “RS zbog toga mora preispitati odnos prema takvim postupanjima i za{tititi srpski narod“, dodao je ]uzulan.
G. KATANA

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. mart 2011. godine

U @I@I

3

Konstituiran Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH

HDZ-ovi uzalud prijetili
^elnici Zvizdi}, Pudari} i Primorac HDZ-ovi tra`ili odgodu sjednice i izbora rukovodstva zaprijetiv{i novom politi~kom krizom u FBiH
Izborom rukovodstva i radnih tijela, ju~er je, pet mjeseci nakon op}ih izbora u BiH, konstituiran Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH. Za predsjedavaju}eg doma u mandatu 2010-2014. godina izabran je Denis Zvizdi}, kandidat SDA. Za njega je glasalo 60 od ukupno98 poslanika tog doma, devet ih je bilo protiv, a 15 suzdr`anih. neodre|en vremenski rok. - Predla`em da odgodimo izja{njavanje o izboru rukovodstva Doma, jer su jo{ uvijek u toku razgovori politi~kih stranaka o formiranju parlamentarne ve}ine, kazao je nakon isticanja prijedloga kandidata za rukovodstvo Predstavni~kog doma {ef poslani~kog KlubaHDZ-a BiHMarinko^avara, zatra`iv{i od privremenog predsjedavaju}eg pauzu kako bi se podijelio izvje{taj privremene komisije za izbor i imenovanja s biografijama kandidata. Poslanik HDZ-a Ivan Musa uputio je “o{tru“ primjedbu zbog datuma odr`avanja sjednice, “posebno predsjedavaju}em Softi}u kao teologu“ .

Hrvatski sraz
Odlukom 58 poslanika, za dopredsjedavaju}eg iz reda srpskog naroda izabran je kandidat SDP-a BiH Svetozar Pudari}. Protiv je glasalo devet, a 13 poslanika bilo je suzdr`ano. Dopredsjedavaju}i iz reda hrvatskog naroda je kandidat HSP-a BiH Stanko Primorac ]ane, kojeg je podr`ao isti broj poslanika kao i Pudari}a, te jednak broj njih su bili protiv i suzdr`ani. Dok Zvizdi} i Pudari} nisu imali protukandidate, Primorac je dobio ~ak 45 glasova vi{e nego njegov takmac iz HDZ-a BiH i dopredsjedavaju}i u prethodnom mandatu Marinko ^avara. Sjednica, koju je zakazao predsjedavaju}i pro{log saziva Predstavni~kog doma Safet Softi}, protekla je u nastojanju stranaka potpisnica platforme za uspostavu vlasti – SDP-a, SDA, HSP-a i NSRB-a da konstituiraju najbrojnije zakonodavno tijelo u FBiH u duhu Ustava FBiH i Poslovnika o radu, s jedne, a s druge u bjesomu~nim poku{ajima predstavnika HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 da izdejstvuju njezin prekid i odgode nastavak na

^estitke novom rukovode}em trojcu

Foto: A. KAJMOVI]

ko Primorac poru~io “katolicima koji gledaju crkvene kalendare od 1991. naovamo“ da “boljepogleda, ju, jer ^ista srijeda je po tim kalendarima uvijek bila radni dan” . Slavica Josipovi}, iz HDZ-a 1990, zaklju~ila je kako je trebalo ulo`iti

SAD: Dobra odluka
Ambasada SAD-a u BiH pozdravlja odluku o odga|anju sjednice Doma naroda Parlamenta FBiH radi ostavljanja prostora za dodatne razgovore o formiranju vlasti u Federaciji. Ambasada, tako|er, izra`ava sna`nu podr{ku naporima visokog predstavnika Valentina Inzka da posreduje u direktnim razgovorima radi postizanja konsenzusa me|u politi~kim strankama. Mi `elimo podsta}i sve politi~ke stranke u FBiH da odmah intenziviraju napore na uspostavi {irokih i jakih koalicionih vlasti, sposobnih da provode neophodne reforme za prosperitetnu budu}nost, saop}eno je iz Ambasade SAD-a. - Primjedba je i onimakoji su sudjelovali u re`ijidatumasjednice jer danas je ^ista srijeda - dan po~etka uskr{njeg posta svih kr{}ana. Svaka vam ~ast i neka vam to slu`i na ~ast, kazao je Musa, nakon ~ega mu se Softi}urednoizvinio, a Stanvi{e napora da Vlada uputi nacrt bud`eta za ovu sjednicu, da Dom trebaizabratiradnatijela, ali ne i rukovodstvo. - Stav HDZ-a 1990 je da se nisu stvorili uvjeti za izbor rukovodstva Zastupni~kog doma, jer se jo{ nije

dovoljnonaporau~inilo da se stvori parlamentarna ve}ina kako bi se vlast u FBiHformiralapremaizbornomrezultatu, kazala je Josipovi} te poru~ila kako }e HDZ-ovi “u~initi sve da se postignedogovor da u parlamentarnoj ve}ini budu izabrani predstavnici hrvatskog naroda - iz HDZ-a BiH i HDZ-a 1990“ . - Ako danasizaberemorukovodstvo Parlamenta, bojim se da }emo u}i u jo{ ve}u krizu u FBiH, poru~ila je Josipovi}.

Ko zbunjuje javnost
Potom su oba HDZ-a te pojedini predstavnici drugih stranaka iskoristiliprimjedbuposlanice a-SDA JasminkeDuri}da se u rukovode}em trojcuPredstavni~kogdomatrebala na}i barem jedan `ena, jer na to obvezujume|unarodnekonvencije~iji je potpisnik BiH, Ustav i Zakon o ravnopravnostispolova. Duri}evu je podr`alai Katica^erkez iz HDZa, iako je i njen klub odlu~io da za dopredsjedavaju}egpredlo`iMarinka ^avaru. - Izbor rukovodstva Zastu-

pni~kog doma je po~etak konstituiranja vlasti u FBiH i vjerujem da }e u nastavku ovog procesa biti dovoljno prostora i vremena da se ispo{tuju sve odredbeUstavaFBiH, kao i Zakona o ravnopravnosti spolova o ~emu }emo svakako voditi ra~una, kazao je {ef Kluba SDP-a BiH Nermin Nik{i}. Predsjednik Kluba SDA Ismet Osmanovi} zamolio je ~lanove Doma da oni ne sude o tome {ta je ustavno, “jer to mo`e samo Ustavni sud FBiH“ i da ne “zbunjuju javnost koja gleda direktan prijenos sjednice“ rekav{i kako je kraj, nje vrijeme da Parlament bude formiran i po~ne s ispunjavanjem ustavnih obaveza. - Mi ne zbunjujemo javnost nego pitamo ko }e predstavljati hrvatski narod i njegovu izbornu volju, kazala je Josipovi}, na {to je Primorac pozvao sve poslanike, kako je kazao, “koji misle da sam ja manje Hrvat od onih iz HDZ-ova” da ne podr`e njegov izbor za dopredsjedavaju}eg Doma.
S. [EHER^EHAJI]

Predsjedni{tvo BiH

[piri} - Finir

Alkalaj - Spindelegger

VSTVBiH

Bez konsenzusa o slu`bi u OSBiH
Predsjedni{tvo BiH ju~er je odobrilogodi{njuplatformu o obavje{tajno-sigurnosnojpolitici koja }e biti dostavljena Parlamentu na usvajanje. Prihva}enje pozivpredsjednikaItalije za u~e{}e na proslavi Dana Republike, i odlu~eno je da ~lan Predsjedni{tva BiH @eljkoKom{i}prisustvujeceremonijibeatifikacije pape Ivana Pavla II, koja }e biti odr`ana 1. maja ove godine. Nije usvojen zaklju~ak o prihva}anjuinformacije u vezis provo|enjem Zakona o dopunama Zakona o slu`bi u OSBiH, jer nijepostignutkonsenzus o tom pitanju. Produ`en je mandat vojnog predstavnika BiH u USCENTCOM-u, SAD.

[to prije na libijsko tr`i{te
Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Nikola [piri} primio je ju~er libijskog ambasadora u BiH Salema Finira s kojim je razgovarao i o aktuelnoj situaciji u Libiji. [piri} je izrazio `aljenje zbog nevinih `rtava i nadu da }e se situacija u Libiji stabilizirati {to prije. Na sastanku je ocijenjeno da dvije zemlje imaju dobar temelj za intenzivnu privrednu saradnju, s obzirom na vi{e od 500 potpisanih ugovora, ali da je do{lo do zastoja zbog aktuelne situacije u Libiji. [piri} je naglasio da je interes Bosne i Hercegovine da se {to prije vrati na libijsko tr`i{te.

Brza reakcija austrijskih vlasti
Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj sastao se ju~er u Be~u sa ministrom vanjskih poslova Austrije Michaelom Spindeleggerom. Ministri su, izme|u ostalog, razgovarali o aktuelnoj politi~koj situaciji u BiH. Alkalaj je upoznao austrijskog kolegu sa najnovijim napretkom u vezi s formiranjem vlasti na nivou FBiH i drugim nivoima. Izrazio je i zadovoljstvo zbog brze reakcije austrijskih vlasti, te odluke da se Jovanu Divjaku dozvoli odbrana sa slobode. Tako|er, sagovornika je upoznao sa aktivnostima koje Dodikov pravni tim namjerava poduzeti u cilju njegove odbrane.

Mirsada Had`i} nova ~lanica
Za ~lana Visokog sudskog i tu`ila~kog vije}a Bosne i Hercegovine (VSTVBiH), na mandat u trajanju od ~etiri godine, od tu`ilaca okru`nih tu`ila{tava u Republici Srpskoj, izabrana je Mirsada Had`i}, tu`iteljica iz Okru`nog tu`ila{tva u Banjoj Luci. Mirsadu Had`i} za ~lanicu VSTVBiH izabrali su u februaru 2011. godine tu`ioci okru`nih tu`ila{tava u Republici Srpskoj. Zamijenila je Goranu Zlatkovi}, tu`iteljku Okru`nog tu`ila{tva u Doboju, ~iji je mandat u VSTVBiH zavr{en 31. decembra 2010. godine, saop}eno je iz VSTV-a Bosne i Hercegovine.

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Vjerujem da niko ne}e dopustiti da do|emo u situaciju da do kraja ovog mjeseca nemamo bud`et. To bi bila katastrofa i svako ko bi bio odgovoran za to, morao bi snositi posljedice

Novi krug razgovora politi~kih lidera

Klju~an anga`man SAD-a
Predstavnici me|unarodne zajednice u BiH na sebe preuzeli ulogu posrednika u okupljanju ~elnika politi~kih stranaka
Susret koji su u nedjelju sa zvani~nicima Veleposlanstva SAD-a u BiH imali predstavnici SDP-a, SDA, HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 ve} sada je, sasvim jasno, bio prekretnica kojom se otvorila nova runda razgovora s ciljem pribli`avanja stavova, a {to bi kao kona~an rezultat trebalo imati {to hitniju uspostava vlasti prvobitno u Federaciji BiH, a potom i na dr`avnoj razini - BiH.

Roderick Moore: Sa svakim liderom u ~etiri oka

Svetozar Pudari}: [ta su uradili OHR i CIK

Mustafa Mujezinovi},
federalni premijer

OPSTRUKCIJA Visoki zvani~nici SAD-a i EU jasno su identifikovali da je problem opstrukcija ~etiri kantona koja jo{ nisu izvr{ila izbor
- Ipak, spremni su nam pomo}i da formiramo vlast. Ovo je bio samo prvi u nizu sastanaka. Za sada jo{ nisu dogovoreni termini odr`avanja novih sastanaka strana~kih lidera, kazao je Vegar. Iz HDZ-a BiH, pak, doznajemo kako je ^ovi} pristao na odr`avanje nove runde me|ustrana~kih pregovora o formirnaju vlasti u FBiH. - Nu`no je nastaviti razgovore u mirnom ozra~ju kako bismo mogli donositi racionalne odluke, bez ikakvih ucjena glede uspostave vlasti, rekao je ^ovi}. Predsjednik Glavnog odbora SDP-a Svetozar Pudari} izjavio je kako do srijede ujutro u tu partiju nije stigao nikakav zvani~an poziv niti je zakazan eventualni sastanak sa ambasadorom SAD-a. poretka FBiH i BiH. Blokada koju ~ini HDZBiH i HDZ 1990 u HNK-u, ZHK-u i PK-u, te Kantonu 10 (Livanjskom) zajedno sa SNSD-om mora odmah prestati, ocijenio je Pudari}. Predsjednik GO SDP-a navodi i da je zabrinjavaju}e da zbog ~ina blokade koja je ru{enje ustavnog poretka zemlje do sada nisu adekvatno reagirali doma}i organi. Pudari} nagla{ava da prvenstveno misli na CIKBiH kao dr`avnu instituciju zadu`enu za provedbu izbora, ali i OHR u BiH koji se po Dejtonskom mirovnom sporazumu vodi kao dio vlasti u BiH jer ima kontrolnu funkciju u nadzoru pro ve dbe po {ti va nja, odnosno tuma~enja Ustava. Za generalnog sekretara SDA Amira Zuki}a sve je na dva HDZ-a koji, kako cijeni, mogu odmah sa~initi kandidacijske liste i dostaviti ih na ovjeru, a potom organizirati sjednice na kojim bi se izabrali nedostaju}i delegati za Dom naroda Parlamenta FBiH. Sve je, tvrdi, mogu}e zavr{iti u roku od sedam dana.
A. TERZI] - J. GUDELJ

DOBAR

LO[

ZAO

Po`rtvovanost SAD-a
Kako doznaje Oslobo|enje, Veleposlanstvo SAD-a ovim je iskazalo dodatno opredjeljenje i po`rtvovanost da u BiH {to prije do|e do implementacije oktobarskih rezultata op}ih izbora. Time su predstavnici me|unarodne zajednice u BiH na sebe preuzeli ulogu posrednika u okupljanju ~elnika politi~kih stranaka. Da je tako, potvr|uje da ve} od danas po~inje nova rudna pre go vo ra li de ra dva HDZ-a, SDP-a i SDA koja bi trebala kao ishod imati dogovor o formiranju vlasti. Zaklju~ak je to, naime, i ju~era{njih odvojenih sastanaka Dragana ^ovi}a, Bo`e Ljubi}a, Zlatka Lagumd`ije i Sulejmana Tihi}a s Roderickom Mooreom, prvim zamjenikom visokog predstavnika u BiH. V. d. glavnog tajnika HDZa 1990 Veso Vegar je kazao kako OHR u ovim razgovorima ima ulogu medijatora, ali kako me|unarodna zajednica nema namjeru ‘’diktirati stvari’’, odnosno odlu~ivati tko }e biti u vlasti.

JOVAN DIVJAK
Penzionisani general Armije RBiH pu{ten je iz pritvora u Be~u, nakon {to su kauciju platili Kanton i Grad Sarajevo te neke op}ine. Divjak }e do povratka u svoje Sarajevo morati provesti jo{ neko vrijeme u Austriji, odlu~an da doka`e da je tokom rata imao ~asnu ulogu.

OKRU@NI SUD BIJELJINA
Jo{ od decembra 2009. pred ovim sudom vodi se postupak protiv dvojice Srebreni~ana - Huse Salihovi}a i Ibre Jakubovi}a - zbog navodnog ratnog zlo~ina po~injenog 1992. Obojica su uvjerena da su nevini i tvrde da je u RS-u na djelu progon pre`ivjelih iz pakla Srebrenice.

Jasna identifikacija
- Visokizvani~nici SAD-a i EU jasno su identifikovali da je problem opstrukcija ~etiri kantona koja jo{ nisu izvr{ila izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH te da se u tom slu~aju radi o ru{enju ustavnog
Foto: Didier TORCHE

VTKBiH
Na sajmu AutoCompo u Kragujevcu, od 10. do 12. maja, nastupi}e i proizvo|a~i autodijelova iz BiH. U Asocijaciji metalskog i elektrosektora Vanjskotrgovinske komore BiH ka`u da }e to biti izvrsna prilika za razgovor s predstavnicima dobavlja~a Fiata, koji su iskazali interes za saradnju sa na{im firmama.

VIJEST U OBJEKTIVU
Za bolje djetinjstvo
Emi na Ba sa ra iz Bu goj na, Amela ^ehi} iz Sarajeva i Katarina [imi} iz Mostara pobjednice su nagradne igre Delegacije EU u BiH i UNICEF-a Po`eli bolje djetinjstvo, organizovane radi afirmacije djece i omladine u BiH. Nagrade su uru~ile {efica sekcije Operacije jedan u Delegaciji EU u BiH Marija Farar Hokli i rezidentna predstavnica UNICEF-a Florence Bauer. Me|u nagra|enima su i Sreten Smilji} iz Kotor-Varo{i, te vi{e u~esnika iz Sarajeva, Novog Grada, Banje Luke, Donjeg Vakufa, Mostara i drugih gradova u BiH.

BH TENISERI
Na{i teniseri pobijedili su na po~etku takmi~enja u 2. grupi Euro-afri~ke zone Davis Cupa selekciju Maroka (3:2). Ovim trijumfom napravljen je veliki korak ka plasmanu u 1. grupu. Naredni ispit reprezentaciju BiH o~ekuje u julu, kada }e ugostiti selekciju Estonije.

VIJEST U

BROJU

maraka predvi|eno je ove godine za realizaciju programa zapo{ljavanja 900 `ena u FBiH.

3.600.000

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. mart 2011. godine

INTERVJU

5

Dr. Senaid Memi}, logisti~ar Armije RBiH, organizator otpora

Ne sje}am se da nam je vojsku snabdijevala EU
Recite, zar nije sramota da me|u organizatorima otpora imamo penzionisane na~elnike op{tina sa minimalnom penzijom i bolesnom djecom, ljude bez primanja...
Razgovarao: Asaf BE^IROVI]

Bo{njak u Sarajevu
• Bakira Izetbegovi}a i nekako mogu spojiti s organizacijom otpora, ali Sulejmana Tihi}a, Halida Genjca, Izeta Izetbegovi}a, dr. Naima Kadi}a, Salima [abi}a (Hrvatska), [etu [uajba, bogme i Ned`ada Ugljena, te{ko. - Bakir Izetbegovi} zaslu`uje da bude organizator otpora zato {to je kao ~ovjek od rahmetli Alijinog povjerenja itekako uticao na onaj dio koji je rahmetli predsjednik morao znati i morao kanalisati. Sulejman Tihi} i Izet Izetbegovi} su bili prvi ljudi u [amcu, a te`e je bilo biti Bo{njak u [amcu, nego u Sarajevu. Zato niko ko to nije osjetio na svojoj ko`i ne treba da pri~a a pogotovo nije bitno prezime ili ko koga voli ili ne voli. Salim [abi} je bitno uticao na organizovanje Krajine i zapadne Bosne. Za Halida Genjca ja ne znam ni{ta. A [eta [uajb kad ne bi bio na ovom spisku, spisak ne bi bio valjan. [to se ti~e Ned`ada Ugljena, to je stvar ljudi iz policije. Prema meni, taj ~ovjek je uradio neke dobre stvari! Du`an sam da mu to ne zaboravim. Drugima u policiji je bilopunova`nije da imajupeglu na pantalonama i kravatu od dobrog materijala. koji su bili u sistemu, a nisusmatralisvojimzadatkom da uradeposlove za koje su bili kvalifikovani i koje su trebaliuraditi i za {to su primaliplatupokrenemopitanjeodgovornosti. Trebalo bi da oni kojinisuuradili ono {to im je bila du`nost sami ka`u da im nijemjesto na spiskovima. [to se ti~eAvdeHebiba, ve}ina ljudi za koje znam da su sara|ivali s njim, a nisu policajci, ka`u da on pripada ovdje. Po mom mi{ljenju, u organizatore otpora spada i Alija Delimustafi}. • Za organizatore otpora predlagani su Jusuf Juka Prazina, Ismet Bajramovi} ]elo, Ramiz Delali} ]elo, Nijaz Batlak Daid`a, D`evad Begi} \ilda, Nusret [i{i} Dedo... Nisu usagla{eni na Komisiji, nisu pro{li. - Nisamprotiv da neki od ovihljudibudu na spisku, ali oni koji su s njima sara|ivali nisu insistirali da oni ostanku na spisku. Znam o pomo}i Daid`e i PrazineArmiji i ondakada su javnobili na drugojstrani. Mislim da i o njima ima previ{e la`i, sakrivanja stvari koje su uradili jer to drugi nisu smjeli. Ipak, postoje i razloziza{to su nekaimenakonsenzusom ostavljena za druge spiskove. • Na spisku sam izbrojao barem deset generala Armije BiH. Sve biv{i oficiri JNA. Jesu li zaista imali vremena izme|u dva presvla~enja uniformi baviti se organizacijom otpora agresiji na BiH? - Mislim da su kroz~in i ostalebeneficije generali dobili adekvatnu satisfakciju. Neki od njih su bili u vojnomdijeluorganizovanjaodbrane prije po~etka agresije. Sulejman Vranj bio je prvi od njih. Li~no bih vi{e volio da se za taj dio napi{e istina. Knjige koje su pune nekakvih dokumenata su ta~ne,ali nisujedina istina. Nigdje nije pisalo da dr`avu ne mo`ebranitineko ko nema vojnu knji`icu. Tra`enje previ{edokumenata o ilegalnomradu je atavizam iz komunizma i `al za Jugoslavijom. Da smo imali dovoljnosvjesnih i profesionalnih,mi ostali ne bismo radili neke poslove. I na kraju, ako je sve po{teno, za{to ve}ina sa ovogspiskanemani{ta od ~ina? Ko je iz logistike za svoj rad dobioadekvatan~in, a srcelogistike je bilo maksimalno deset ljudi. Za{to smo nau~ili da mrzimo logistiku? Ne{to se ne sje}am da nam je vojsku snabdijevala EU.

• Na osnovu kojih kriterija Komisija utvr|uje spisak organizatora otpora agresiji na BiH? - Osnovno je da to buduljudikoji su prvi preuzeli obavezu organizovanja i opremanjastanovni{tva za odbranu od agresije. Potom, da u svom radu imaju kontinuitet do kraja agresije, da se nisu ogrije{ili u svojim aktivnostima, da imaju dovoljno pouzdana svjedo~anstva i svjedoke o svojim aktivnostima, da su radili u svrhu jedinstvene odbrane, a ne u svrhu {irenja straha i anarhije, te da presu|eni za ratni zlo~in i kriminal u tom vremenu ne}e biti razmatrani. • Koju je dokumentaciju trebalo dostaviti za organizatore otpora? - Trebalo je donijeti biografiju, svjedo~anstvoljudi za kojepouzdanoznamo da su na odre|enomterenu imali zadatke, te donijeti dokumentaciju koja potvr|uje aktivnosti od po~etkarata pa do potpisivanjaMirovnogsporazuma. Tra`ili smo i provjere dokumentacije i u nadle`nim ministarstvima.

• Or ga ni za to ri otpo ra }e ima ti mje se~nu na kna du, mo}i pod povoljnijim uvjetima u penziju. Ima li ljudi koji su organizovali otpor a da danas nemaju ni za osnovne `ivotne potrebe? - Mi kojipravimospisakho}emo da ti ljudi budu adekvatno zbrinuti. Penzija je jedan od na~ina da im se prizna da su najvredniji dio od ljudikoji su branilidomovinu. Svjesni smo da je to namet na slabuekonomiju. Recite, zar nije na{a zajedni~ka sramota da me|u ovim ljudima imamo penzionisane na~elnike op{tina sa minimalnom penzijom i bolesnom djecom, bolesne i bez primanja, istaknute ljude koji ne mogukoristitinijednubeneficiju. I, {to je jo{ gore, ne mogu se braniti od onih koji slobodno pljuju po njima! • Recimo, Avdo Hebib je bio profesionalac u MUP-u BiH koji je za svoj rad primao pla}u, imao obave zu {ti ti ti Us tav RBiH? Treba li on, ili Mujo Gec, Salko Idriz... biti na spisku organizatora otpora? - Nisam ja onaj koji o tome treba da sudi, ali podr`avam da se za one

Bo{njak u [amcu, Tunel je moja ideja
• I Vi ste na spisku potencijalnih organizatora otpora? ^ime ste to zaslu`ili? Naime, dio rata niste bili u BiH. Po zadatku ili...? - Tvrdim da sam autor ideje o tunelu DB i o tome vam mogu pokazati dokumentaciju, dati kvalitetne svjedoke. Jedan sam od deset ljudi koji su opremili Armiju BiH. Osniva~ sam jedinice Laste i Britve, sa jo{ nekim ljudima. Po dokumentu Sefera Halilovi}a i naredbi Alije Izetbegovi}a, obavljao sam poslove na~elnika logistike Armije BiH za specijalne zadatke. U BiH sam unio 10.000 tona |ubriva za poljoprivredu, 1.300 tona sjemena, te ogromne koli~ine hrane i druge opreme. Armija BiH je imala 200.000 uniformi za koje smo mi osigurali materijal.

• Kako je do{lo do ideje da se organizatori otpora svrstaju u dvije grupe? - Ne mo`e biti vi{e od 500 do 550 organizatora i pokreta~a otpora (HVO i Armija BiH) jer bi napravili isto {to i PLBiH koja je izdala 80.000 potvrdaorganizatorimaotpora. Devalvirali bi ugled tih ljudi.BiH je imala109 op{tina,a otpor je organizovan u 70 - 80 njih. Dakle, najvi{e su ~etiriorganizatora otpora po op{tini. Svi koji znaju da nisu bili prvi ili drugi u ne~emu od organizovanja, trebaju biti u drugoj grupi. Ta grupa ne}e biti velika ako u njoj bude 2.500 do 3.000 osoba.

Organizatori, na grupe razbroj’s!

TAKORE]I... A@URNO
Okru`no tu`ila{tvo Banja Luka je u 2010. rije{ilo 3.855 predmeta protiv 5.195 poznatih po~inilaca krivi~nih djela. Nerije{enih predmeta u radu na kraju pro{le godine ostalo je jo{ 2.859 i to protiv 4.233 osobe. Naj~e{}e prijavljivana krivi~na djela kra|e, te{ke kra|e, krivi~na djela protiv sigurnosti ja vnog sao bra}aja, pro tiv `ivotne sredine, krivi~no djelo {umske kra|e, krivi~no djelo falsifikovanja isprave, te zloupotreba slu`benog polo`aja ili ovla{tenja.

6

DOGA\AJI

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

ORGANIZATORI OTPORA: Ilegalci na dr`avnom nivou

Politi~ari i generali, lo
Utvr|en prijedlog bud`eta FBiH
Federalna Vlada je ju~er utvrdila prijedloge bud`eta FBiH i zakona o izvr{enju bud`eta FBiH za 2011. godinu. Oba dokumenta je odmah uputila u parlamentarnu proceduru s prijedlogom da se razmatraju po hitnom postupku. Bud`et bi trebao iznositi 1,699 milijardi KM. Bud`et bi, shodno Vladinom prijedlogu, trebao biti za oko sto miliona KM manji od pro{logodi{njeg rebalansiranog. Iz Vlade je saop}eno da je projekcija bud`eta zasnovana na odredbama sporazuma o stand by aran`manu s MMF-om, pisma namjere toj instituciji, Zakona o os tva ri va nju u{te da, te Za ko na o pla}ama i naknadama u organima vlasti, kao i Zakona o pla}ama i naknadama policijskih slu`benika.
S. [e.

Jedni su umrli zaboravljeni od ratnih drugova, drugi, premda visoki oficiri JNA, iz ARBiH izlaze kao obi~ni vojnici, tre}i nemaju ni dana u Armiji BiH, ~etvrti su tajkuni...
Otpor agresiji na BiH, kada je u pitanju dr`avni nivo, rekla je Komisija Vlade FBiH, organizovalo je oko 11 politi~ara, osam biv{ih oficira JNA, nekolicina logisti~ara i, grubo re~eno, natur{~ika, ljudi koji prije agresije s vojskom i ratom "ni luk jeli ni luk mirisali". Ne misle}i kako je sporno da su se neki od njih na{li na dr`avnom spisku organizatora otpora, donosimo pone{to iz njihovog prijeratnog, ratnog i postratnog `ivotopisa. IZ ZATVORA U DIPLOMATIJU: Omer Ba{i} je, ka`u slu`beni podaci, od 1. aprila 1992. do 31. decembra 1995. bio pripadnik Armije BiH, tokom rata podsekretar za vojnu odbranu u Ministarstvu odbrane RBiH. Od tuberkuloze obolio u istra`nom zatvoru 1994. godine. U zatvoru provodi vi{e od mjesec, operativci Vojne bezbjednosti ARBiH ga mu~e. Predsjedni{tvo RBiH je, zbog ovog slu~aja, formiralo komisiju, osudilo nasilje operativaca vojne bezbjednosti, smijenilo Jusufa Ja{arevi}a, na~elnika Uprave i Ismeta Mehi}a, okru`nog voj nog tu`ioca. Pos tu pak pro tiv Ba {i}a je obustavljen jer nije bilo dokaza krivi~nog djela. Krajem 1995. Ba{i} odlazi na slu`bu u Ambasadu RBiH u Njema~ku. Jedanaest godina nakon rata postat }e ratni vojni invalid 80 posto. Danas radi kao glavni inspektor u federalnom Ministarstvu za bora~ka pitanja. INTIMUSI, MLADI MUSLIMANI: Neki od organizato ra otpo ra se ne {to ne sje}aju Zijada Ra{idagi}a kao ilegalca. Bio je Zijad dispe~er u Elektroprivredi BiH, vlasnika firme ZIRA, ~iji je brat

Mustafa Hajrulahovi} Talijan

Omer Behmen

Nasih (sada vlasnik Metropolisa u Sarajevu) bio blizak saradnik Alije Izetbegovi}a. Zabilje`eno je kako je kao ilegalac u~estvovao na dvodnevnom Bo{nja~kom saboru, kada su bo{nja~ki politi~ari po~eli da raspravljaju o tome kako se ustvari definiraju Bo{njaci, treba li graditi bo{-

33 dr`avna ilegalca

FBiH preuzima penzionere iz RS-a!
Penzioneri iz RS-a koji su prije rata ostvarili pravo na penziju na podru~ju Federacije BiH mora}e biti upisani u Federalni fond PIO uz obavezu da im se isplati razlika u penzijama koje dosad nisu primali iz ovog fonda. Ovakvu odluku prije tri dana donio je Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu po apelaciji Mla|ena [ekerovi}a i Anke Pa{ali}, pi{u Nezavisne novine. Monika Miji}, zastupnik BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, kazala je da se presuda odnosi isklju~ivo na penzionere povratnike iz RS-a, a ne na one koji su ostali da `ive u tom entitetu. Miji}eva nagla{ava da vlasti FBiH imaju {est mjeseci od kona~nosti presude da izmijene zakonsku regulativu i ispune svoje obaveze. Miji}eva nagla{ava da su {anse za prigovor male jer je u me|u vremenu i Us ta vni sud BiH ut vrdio da FBiH nije preduzela potrebne mjere i provela sudske odluke. Iz Fonda PIO RS-a je saop{teno da i posljednja pre su da Evrop skog su da za ljudska prava potvr|uje princip na kojem se zasniva njihova tu`ba prema Federalnom zavodu MIO/PIO iz aprila 2005. godine da svih 38.000 ljudi preuzmu na isplatu bez obzira na to gdje `ive. - Fond PIO RS je od trenutka kada je po dnio tu`bu do da nas is pla}ivanjem penzija za te korisnike iz gu bio 545 mi li ona KM, na vo di se u saop{tenju ovog fonda.

Evo, abecednim redom, spiska organizatora otpora na dr`avnom nivou: Bakir Alispahi}, Omer Ba{i}, Omer Behmen, Rifat Bilajac, Munib Bisi}, Osman Brka, Sejad ^eljo, Hasan ^engi}, Asim Dautba{i}, Rasim Ga~anovi}, Mustafa Talijan Hajrulahovi}, Sefer Halilovi}, Dervo Harbinja, Avdo Hebib, Alija Izetbegovi}, Naim Kadi}, Azim Karamehmedovi}, Mehmed Kari{ik, Kerim Lu~arevi}, Irfan Ljevakovi}, Rusmir Mahmut}ehaji}, Senaid Memi}, Salko Polimac, Jusuf Pu{ina, Zijad Ra{idagi}, Sidik Spahi}, Zi}ro Suljevi}, Salim [abi}, Atif [aronji}, [ujab [eta, Hajrudin [uman, Emin [vraki} i Sulejman Vranj.

nja~ku nacionalnu dr`avu i na kojem teritoriju. Sad, izvjesno je da je Sidik Spahi} prije rata bi pravnik u centrali SDA u Sarajevu, intimus rahmetli Omera Behmena, te da mu je otac bio Mladi musliman. I da je bio konzul BiH u Minhenu. Tu`ila{tvo BiH je 2008. istra`ivalo odgovornost dr`avnih i entitetskih funkcionera koji su u proteklih 15 godina nezakonito dodjeljivali dr`avljanstva BiH, me|u ostalima i ilegalca Spahi}a. RA HME TLI PO LI TI KA: Rahmetli general Munib Bisi} Brko bio je zamjenik ministra obrane RBiH, nakon rata uselio je u stan Hajre Balorde, biv{e guvernerke RBiH. Potom u Hajrin stan useljava Ned`ad Brankovi}, biv{i premijer Federacije BiH. Helem, Bisi}, jedan od osniva~a Patri-

Zatvorski kapaciteti, ipak, nedovoljni

U Sarajevu 266 osoba na ~ekanju
Na slobodi je trenutno deset osoba kojima su izre~ene zatvorske kazne od 10 do 20 godina
Prekobrojnost u kaznenopopravnimzavodima u Federaciji BiH je op}enito prisutan problem, a iskori{tenost postoje}ih kapaciteta je redovito iznad sto posto, stoji u informaciji ostanju u ovimustanovama, koju je novinarima ju~er predstavio ministar pravde FBiH Feliks Vidovi}. osoba, kojima su izre~ene zatvorske kazne od 10 do 20 godina, no Vidovi} isti~e da razlog tome nije popunjenost zatvorskih kapaciteta, ve} nedostupnost osu|enika. Na slobodi je i {est osoba kojima je izre~enazatvorskakazna od pet do 10 godina, 21 osoba ~eka na izdr`avanje kazne od tri do pet godina, te 195 osoba kojima je izre~ena kazna zatvora od jedne do tri godine. Najve}i broj osu|enika na slobodi, njih 282, o~ekuje zatvorska kazna od tri do {est mjeseci, a 255 njih je osu|eno na zatvor u trajanju od {est do 12 mjeseci. Vidovi} je istakao da se oko 80 posto izre~enih kazni u sudovima Federacije BiH odnosi na
Kazne u FBiH 2005. godine izdr`avao 1.241 osu|enik, a po~etkom ove godine 1.500 Foto: S. GUBELI]

Bjegunci
No, premanjegovimrije~ima, kapaciteti u kazneno-popravnim zavodima u Federaciji BiH su, u odnosu na 2005, pove}ani za 507 mjesta. A kazne je u zatvorima u FBiH 2005. izdr`avala 1.241 osoba, a taj se broj s po~etkom ove godine popeo na 1.500. Na slobodi je trenutno i deset

one do jedne godine zatvora. Zbog toga bi, smatra Vidovi}, trebao za`ivjeti alternativni na~in izdr`avanja kazni, ku}ni pritvor uz nadzor elektronskom narukvicom ili rad za op}e dobro.

Ministar ne zna
Ministar je iznio i podatak da boravak jednog osu|enika u zatvoru dnevno ko{ta dr`avu oko 100 KM, dok bi tro{kovi nadzora elektronskom narukvicom iznosili oko 30 KM.

Kada je maloljetni~ka delinkvencija u pitanju, Vidovi} tvrdi da od prije dvije godine funkcionira odgojno-popravni dom pri Zavodu poluotvorenog tipa u Tuzli, u kojem je trenutno smje{teno 15 maloljetnika, kao i maloljetni~ki zatvor pri KPZu Zenica, u kojem sada ima oko 40 slobodnih mjesta. Vidovi}u, me|utim, nije poznato za{to se maloljetnici u sukobu sa zakonom ne upu}uju na izdr`avanje kazni u te instiJ. F. tucije.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. mart 2011. godine

DOGA\AJI

7

VIJESTI

ogisti~ari i natur{~ici
Kao pripadnik Mladih muslimana robijao 17 godina. Slovi kao bosanski Mendela. Jedan je od utemeljitelja SDA, a prije agresije bio u ime SDA zadu`en za Zelene beretke. Murat [abanovi} }e novinarima re}i kako su ga Ejup Gani} i Omer Behmen prije rata nagovorili da sru{i spomenik Ivi Andri}u u Vi{egradu. Preporu~ivao je Behmen i specifi~ne metode ratovanja s agresorom. "Trebamo re}i na{im `enama da skupe lug iz {poreta i nek sa~ekuju ~etnike i bacaju im to u o~i. Mi }emo ovamo tri puta prou~iti Ajetul Kjursiju i, kad zavr{imo, puhnut }emo nizase."
Kerim Lu~arevi} Doktor Emin [vraki}

Ajetul Kjursijom protiv agresora

Predstavljena knjiga “Bosna u fokusu“
Knjiga “Bosna u fokusu“ predstavljena je ju~er u rezidenciji ambasadora SR Nje ma~ke u BiH Jo ac hi ma Schmidta. Knjiga “Bosna u fokusu Dru gi po li ti~ki iza zov Chris ti ana Schwarza Schillinga“ predstavlja zbornik radova koji opisuje `ivotni put i politi~ki anga`man biv{eg visokog predstavnika u BiH, prije svega od 1992. godine, nakon {to je kao uspje{ni ministar iz protesta iza{ao iz tada{nje Kohlove vlade. Kako se navodi u predgovoru, Schwarz Schilling je izrazio protest zbog povr{nog dr`anja Njema~ke spram rata i genocida u BiH. Promociji je prisustvovao i Christian Schwarz Schilling.

otske lige BiH (PLBiH), svjedo~io je o tome kako je PLBiH predlagala da otpo~ne rat u BiH onog momenta kada se razbuktao rat u Hrvatskoj. Prijedlog je uklju~ivao i ru{enje mostova na Drini, ali "politika" ovo nije dozvolila "jer Bosna nije bila spremna ni vojni~ki, ni politi~ki, ni psiholo{ki za rat". Po~etkom 1992. godine Patriotska liga je "iza{la sa planom blokiranja komunikacija i kasarni kako bi se sprije~ila strategijska operacija izvla~enja JNA na borbene polo`aje", ali "politika" nije dala zeleno svjetlo ostvarenju ovog plana "ne `ele}i konflikt sa JNA". DO KTOR SU\EN, NE OSU\EN: Kerim Lu~arevi} Doktor, prvi komandant vojne policije Oru`anih snaga i utemeljitelj PLBiH, nije, poput dobrog dijela "otpora-

{a", volio oficire JNA. Bunio se! Za otpora{e su biv{i oficiri JNA bili kosovci, podruma{i, "ljudi koji crtaju mape, stavljaju strelice gdje }emo se mi rasporediti, a mi te polo`aje izgubili prije 15 dana". Jedinice kojima je koman do vao odi gra le su zna~ajnu ulogu u deblokadi sarajevskog naselja Dobrinja, ali i u ~itavom nizu odsudnih bitaka vo|enih tokom maja i juna 1992. Doktor je jedan od prvih uhap{enih ratnih komandanata. Pritvoren, su|en, neosu|en! Bio je predsjednik Narodne stranke, izdava~ Narodnih novina, knji ga Bit ka za Sa ra je vo: Osu|eni na pobjedu. BERETKA U BEOGRADU: Emin [vraki} osniva~ Zelenih beretki rodio se u Beogradu. Prije rata je u Sarajevu imao svoj servis, zastupao je Grun-

ding, Blaupunkt i Philips. Njegovi ljudi samoinicijativno su osiguravali promocije SDA po biv{oj dr`avi. "Zelene beretke su prve uvidjele {ta se de{ava na{em narodu: ovo bi bila velika Srebrenica, bila bi Fo~a, bila bi Bijeljina - da nas nije bilo", govorio je. Po~etak rata zatekao ga je u Sarajevu, onda, valjda po zadatku, napu{ta BiH i brine, me|u ostalima, o smje{taju ranjenih pripadnika ARBiH. Prvi komandant 1. korpusa ARBiH, premda i sam biv{i oficir JNA, Mustafa Hajrulahovi} nije imao previ{e simpatija za njih. Nazivao ih je kalkulantima, osobama koje su se "rasporedile po kancela ri ja ma i da le se bi ti tu le na~elnika uprava, a pojma nisu imali {ta se na terenu zbiva".

MORSKI VUK U BAZENU: Mornari~ku vojnu akademiju zavr{ava odli~nim ocjenama, a nakon toga {kolu za pomorskog diverzanta. U~i talijanski jezik, odlazi na {kolovanje u Italiju. Rat u Sloveniji zati~e ga u slu`bi u Spli tu. Bje`i u Sa ra je vo, obu~ava patriote. Nakon rata, oti {ao je 1988. u Nje ma~ku posjetiti majku. I dok je plivao u bazenu, do`ivio je sr~ani udar. Lu~arevi} nije imao ba{ najbolje mi{ljenje o njemu. Ka`e, ka ko je ma ja 1992. tra`io da se Talijan smijeni jer je od Ramiza Sal~ina saznao da je njegova porodica u Banjoj Luci. "Ne mogu roditelji biti na neprijateljskoj teritoriji, a on voditi oru`ana dejstva", citiramo Doktora.
A. B.

Poljoprivrednici na krivoj adresi
Povodom najave poljoprivrednih proizvo|a~a da }e traktorima blokirati zgradu sjedi{ta Uprave za indirektno oporezivanje BiH u Banjoj Luci, ukoliko se do 15. marta ne usvoje izmjene i dopune Zakona o akcizama u smislu uvo|enja “plavog dizela“ iz Uprave su , ju~er naglasili da oni ne usvajanju, ve} samo provode zakone iz oblasti indirektnih poreza. Podsje}aju da zakonska rje{enja usvaja Parlament BiH na prijedlog Upravnog odbora UIO. Zato smo mi{ljenja da poljoprivrednici na`alost ne}e imati nikakve koristi ukoliko se odlu~e da traktorima blokiraju zgradu Uprave u Banjoj Luci, nagla{ava se u saop}enju UIOBiH.

Sve~ana akademija u Banjoj Luci

Notari ve} u EU

Osnovna uloga notarijata u svijetu su ekonomski razvoj s jedne i spre~avanje sudskih sporova sa druge strane
U povodu prijema notarskih komora RS-a i Federacije BiH u Me|unarodnu uniju latinskog notarijata, u Banjoj Luci je ju~er odr`ana sve~ana akademija, na kojoj je prisustvovao i predsjednik Me|unarodne unije latinskog notarijata @an-Pol Dekorp. "Prijem BiH u ovu organizaciju predstavlja bitan korak u pribli`avanju EU, a rad notara pove}at }e javnu bezbjednost. Pravna bezbjednost omogu}i}e br`i ekonomski razvoj, jer upravo zahvaljuju}i njoj, mo`e da do|e do investicija", istakao je Dekorp. Dodao da Me|unarodna unija danas obuhvata 81 zemlju ~lanicu ili dvije tre}ine svjetske populacije, a osnovne uloge notarijata u svijetu su ekonomski razvoj s jedne i spre~avanje sudskih sporova sa druge strane. Predsjednica Notarske komore RS-a Irena Mojovi} izjavila je da je uspostavljanjemKo-

[trajk gla|u radnika Vitezita
Vi{e od 100 radnika Poslovnog sistema Vitezit iz Viteza, sa nerije{enim radnopravnim statusom, ju~er ujutro su po~eli {trajk gla|u u zgradi Uprave preduze}a. Predsjednik [trajka~kog odbora Safet Sivro rekao je za Srnu da }e obespravljeni radnici istrajati u zahtjevima, a od danas je najavio blokadu zgrade Uprave ovog preduze}a, u koju }e, ka`e, u}i samo radnici u {trajku i predstavnici medija. “Ostajemo kod pet zahtjeva koji se odnose na veto Nadzornog odbora na sve spiskove radnika za penzionisanje, upu}ene prema Zavodu PIO/MIO” rekao je Si, vro. Radnici tra`e i povratak na posao radno sposobnih, koji nisu stekli uslove za penzionisanje i smjenu NO-a.

Dosta razloga za zadovoljstvo

more otvoren put ja~anju pravne dr`ave i vladavine prava, te uvo|enju pravne sigurnosti kod gra|ana i privrede. "U posljednje tri godine uspostavljeno je privatno-javno partnerstvo izme|u notara i dr`ave, {to je doprinijelo kvalitetnijem ostvarivanju pra-

va iz oblasti imovinskih odnosa i privrede, a na{e isprave va`e}e su u cijelom svijetu", rekla je Mojovi}. Predsjednik Notarske komore FBiH Sefedin Suljevi} podsjetio je da su notarske tarife u BiH fiksne i iste u oba entiteta, {to je dobro sa aspekta za-

{tite potro{a~a, dodaju}i da su one jeftine u odnosu na vrijednost usluge koju daje notarska kancelarija. Kao i Mojovi}, i Suljevi} je odbio kao neutemeljenetvrdnje o visokim cijenama notarskih usluga i velikim zaradama noG. KATANA tara.

Foto: D. TORCHE

8

DOGA\AJI

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Obrat u Hercegova~ko-neretvanskoj `upaniji

Svi za izbor
Hitno provesti istragu
Transparency International BiH (TIBiH) pozvao je ju~er nadle`ne institucije da provedu hitnu istragu u povodu izvje{taja Centra za istra`iva~ko novinarstvo (CIN), prema kojem nedostaje 40 originalnihdokumenata iz tu`ila~kogspisa u predmetu ^ovi} - Lijanovi}i, te da sankcioniraju krivce za ove ozbiljne propuste, kako bi se povratilo povjerenje javnosti u rad pravosu|a. Iz TIBiH podsje}aju na izvje{taj CIN-a u kojem se navodi da je Tu`ila{tvo Kantona Sarajevo u junu 2010. godine utvrdilo da nedostaje 40 originalnih dokumenata u spomenutom predmetu. Iz ove asocijacije podsje}aju na ~injenicu da istrage protiv visokopozicioniranih politi~kih i dr`avnih zvani~nika u BiH traju godinama, bez rezultata, te da sasvim sigurno ne omogu}avaju razvoj povjerenja javnosti u rad pravosudnih institucija.

delegata
Nakon neuspje{nog poku{aja izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH iz Skup{tine Hercegova~ko-neretvanske `upanije, stranke potpisnice platforme SDP-a, ali i dva HDZ-a, zatra`ile su odr`avanje nove izvanredne sjednice Skup{tine HN@-a. Na toj sjednici bi se trebali izabrati izaslanici u Dom naroda FBiH, kao i skup{tinsko rukovodstvo.

Oba HDZ-a, ali i potpisnici platforme, zatra`ili odr`avanje izvanredne sjednice `upanijske Skup{tine narednog ponedjeljka

Po{tivanje Poslovnika
- Klub zastupnika HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 potpisima 13 zastupnika u Skup{tini HN@-a zatra`io je sazivanje izvanredne sjednice `upanijske Skup{tine koja bi se odr`ala u ponedjeljak. Na toj sjednici pristupilo bi se izboru izaslanika za Dom naroda FBiH te novog rukovodstva Skup{tine, priop}eno je ju~er iz HDZ-a BiH. Tako|er, u priop}enju se navodi kako na ovaj na~in klub zastupnika HDZ-a BiH i HDZa 1990 u Skup{tini HN@-a daje ‘’puni doprinos implementaci-

HSS - NHI sa HDZ-ovima
Predstavnici HSS - NHI-ja sa zvani~nicima HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 potpisali su ju~er pristupanje zajedni~kom bloku u Srednjobosanskom kantonu. Kako je za Oslobo|enje izjavio Anto Lozan~i}, zastupnik HSS - NHI-ja u Skup{tini SBKa, “blok 10” koliko }e taj savez imati , predstavnika u tom zakonodavnom tijelu, dovoljan je da bi se u{lo u razgovore za raspodjelu polovine mjesta u Vladi. “Tra`it }emo iste ministarske pozicije kao i u dosada{njoj vladi, njih ~etiri, ako one budu uklju~ivale i premijersko mjesto iz reda hrvatskog naroda, a bez pozicije premijera, insistirat }emo na pet pozicija u Vladi. Blok kojega ~ini deset zastupnika u @upaniji Sabora sredi{nja Bosna garant je i nu`nosti po{tivanja Ustava (dvotre}inska ve}ina)“ ocijenio je , Lozan~i}. A. T.

ji izbornih rezultata’’. - Klub zastupnika HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 inzistira na po{tivanju Poslovnika o radu Skup{tine HN@-a i `upanijskog Ustava, te normalan rad najvi{eg zakonodavnog tijela u @upaniji, stoji u priop}enju HDZ-a BiH. Aner @uljevi}, zastupnik SDP-a u Skup{tini HN@-a, ka`e, pak, kako je i 13 zastupnika u Skup{tini HN@-a iz SDP-a, SDA, HSP-a i NS Radom za boljitak zatra`ilo od predsjednika Skup{tine HN@a Ramiza Jelovca odr`avanje izvanredne sjednice. - Nitko nema pravo dr`ati gra|ane Kantona taocima samo zato {to dva HDZ-a `ele sudjelovati u vi{im nivoima vlasti. Zbog toga smo zatra`ili odr`avanje izvanredne sjednice i to s ~etiri ta~ke dnevnog reda: izbor delegata u Dom naroda FBiH, izbor rukovodstva Skup{tine, potom usvajanje nacrta bud`eta za 2011. godinu i naposljetku usvajanje Zakona o izvr{enju

Iznena|uju}a suglasnost

bud`eta kantona za teku}u godinu, rekao je @uljevi}.

Kompromis
Predlaganjem ovakvog dnevnog reda, ka`e @uljevi}, poku{alo se pomiriti interese svih grupacija u Skup{tini, a sjednica bi trebala biti zakazana najkasnije za sedam dana. - Smatramo kako je to konstruktivna inicijativa i ovime pokazujemokompromisprema zahtjevima svih stranaka. O~ekujem kako }e sjednica bi-

ti zakazana najkasnije za sedam dana. Vi{e nemamo vremena ~ekati da HDZ shvati da je ovdjeizbornipobjednik i da napokon konstituiraju vlast. Postalo je dosadno ponavljati da dva HDZ-a kr{e Ustav FBiH i Izborni zakon opstruiraju}i zbor delegata u Dom naroda iz ovog kantona, izjavio je @uljevi}. Iz dva HDZ-a su, tako|er, zatra`ili smjenu predsjednika Skup{tine HN@-a Ramiza Jelovca, koji, pak, ju~er nije bio dostupan medijima. J. GUDELJ

Husi Salihovi}u i Ibri Jakubovi}u se sudi u Bijeljini

Za{to {ute udru`enja?
Iako se radi o prvom sudskom procesu u Bijeljini za ratni zlo~in protiv ljudi koji su branili Srebrenicu, tokom {esnaestomjese~nog procesa Salihovi}u i Jakubovi}u nijedno srebreni~ko udru`enje nije dalo podr{ku
Srebreni~ani Huso Salihovi} i Ibro Jakubovi}, kojim se od 7. decembra 2009. godine u Okru`nom sudu u Bijeljini sudi za navodni ratni zlo~in po~injen krajem juna 1992. godine u srebreni~kom selu Bra|evina, do sada su za tro{kove odbrane izdvojili oko 20.000 maraka. Iako se radi o prvom sudskom procesu u Bijeljini za ratni zlo~in protiv ljudi koji su branili Srebrenicu, tokom {esnaestomjese~nog procesa Salihovi}u i Jakubovi}u nijednosrebreni~koudru`enjenijedalopodr{ku. Tako|er, podr{ka je izostala i Ramadanu Dervi{evi}u, kojem se u odvojenom procesu sudi zbog navodnog ratnog zlo~ina po~injenog krajem maja u mjestu Ratkovi}i, zaseok Dvori{ta kod Srebrenice. Znate, moja mjese~na primanja su jedna tre}ina od onoga {to moram da dam advokatu” navodi Salihovi}. , Kako nam je ispri~ao, on je od 1. septembra 1992. godine bio komandir ~ete. Kasnije je bio komandir bataljona, a potom komandir brigade. Danas je penzionisani pukovnik. “Bio sam pripadnik Amije RBiH i na to sam ponosan. Borio sam se mnogo i opet bih bio pripadnik armije. Ali, sigurno se ne mogu dovesti u kontekst bilo kakvih ratnih zlo~ina. To sam rekao prije 16 mjeseci i ka`em i sad”, tvrdi Huso, vra}aju}i se na slu~aj zbog kojeg se njemu i Ibri sudi u Bijeljini.

Danas vje`ba specijalaca FUP-a
Pripadnici Specijalne policijske jedinice Federalne uprave policije danas }e izvesti pokaznu vje`bu spa{avanja sa `i~are u Babinom dolu na Bjela{nici. FUP, s drugim policijskim agencijama u BiH, sudjeluje u provedbi kampanje EUPM-a Ja~i, br`i, bolji. Cilj javne informativne kampanje je predstaviti policijske snage dana{njice - ja~e, obu~enije i obrazovanije, koje predano i profesionalno slu`e gra|anima. One su savremene i pristupa~ne, strate{ki orijentirane i nepopustljive u borbi protiv kriminala, ka`e se u saop}enju.

Ni blizu zlo~ina
Huso Salihovi}: Zaboravljen

Medijska blokada
“Moram re}i da me puno brine medijska blokada. Ne znam ta~no, nemam valjanih argumenata, ali za ovih 16 mjeseci se o ovom slu~aju uop{te ne pri~a. Bojim se da se ne radi o nekoj politi~koj zavjeri, o dogovoru sa nekim mafija{kim krugovima… Jer, ne znam kako da to objasnim. Znam da imamo ogroman broj tih podrinjskih, prije svega srebreni~kih udru`enja. Ali, one selektivno pristupaju od slu~aja do slu~aja. Kako im je ko drag, one izlaze na ulice i daju saop{tenja” kazao je za Oslo,

bo|enje Huso Salihovi}, dodaju}i da mu ovakav odnos udru`enja prema njegovom slu~aju te{ko pada. Kako ka`e, do sada je imao podr{ku samonjegovihprijatelja, ali je izostalapodr{ka politi~kih struktura. Ipak, u narednom periodu o~ekuje ve}u podr{ku. “O~ekujemo pomo} i anga`ovanje Fahrudina Hasanovi}a, predsjednika RVI Tuzlanskog kantona i Udru`enja zlatnih ljiljana. Oni su osnovali Udru`enje Zajedno ratujmo u miru i mislim da }e biti pomo}i.

“Ibro, Fikret [e}i} (ubijen u genocidu op. a) i ja nismo bili ni kilometar i po od tog mjesta. Bili smo dio borbenih aktivnosti, ali smo bili na drugom zadatku. Jo{ jedan koji se spominje u optu`nici Vekaz Husi} (ubijen u genocidu op. a) bio je na tom lokalitetu, ali ni on nema veze sa tim doga|anjima. Stojan Stevanovi}, za ~ije ubistvo nas terete, poginuo je u borbenim dejstvima” podsje}a Salihovi}, koji je u geno, cidu 1995. godine izgubio suprugu, brata, brati}a i tridesetak ~lanova rodbine.
S. KARI]

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. mart 2011. godine

DOGA\AJI

9

Zavr{ena operacija Libija

Evakuisano 827

VIJESTI

bh. dr`avljana
dnja koji je, kako je ju~er potvr|eno, najprijeranjengelerom, a potom povrijedio ki~mu. Perkovi} nije mogao re}i koliku su materijalnu {tetu bh. gra|anipretrpjeli, posebicezbog toga{to su mnogi od njih u Libiji ostavili svu svoju imovinu, za koju nije sigurno u kakvom }e stanju zate}i kada se vrate.

U Libiji su, prema podacima na{e ambasade u Tripoliju, ostala jo{ 104 bh. dr`avljanina Radnik Hidrogradnje povrije|en gelerom
U proteklih petnaestak dana iz Libije je evakuisano 827 dr`avljana Bosne i Hercegovine, saop}eno je ju~er na konferencije za novinare Ministarstva vanjskih poslova BiH. Konferencija je odr`ana povodom zavr{etka grupne evakuacije bh. gra|ana iz Libije, koju je organiziralo Ministarstvo vanjskih poslova.

Uspje{no izvr{en zadatak
^lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} primio je {efa Tima za krizne situacije MVP-a BiH Zorana Perkovi}a sa saradnikom. Perkovi} je ovom prilikom informisao Izetbegovi}a o uspje{no provedenoj organizovanoj evakuaciji gra|ana BiH iz sukobima podijeljene Libije. Posebno je zahvalio Izetbegovi}u za njegov aktivan odnos u ovom procesu, naro~ito za ostvarene kontakte sa zvani~nicima Turske u vezi s evakuacijom iz Sirta. Izetbegovi} je zahvalio i ~estitao Perkovi}u za kvalitetno ura|enu evakuaciju. Izrazio je zadovoljstvo {to je bio u prilici pomo}i, kao i ~injenicom da je Ministarstvo vanjskih poslova BiH dokazalo efektnost u komplikovanim zadacima, kakav je organizovana evakuacija gra|ana iz zemlje obuhva}ene nemirima.

Zahvalnost
Ambasador BiH u Tripoliju Ferhat [eta, ~iju je ulogu Perkovi} tako|er istaknuo, za sada ostaje u Libiji, kao i ambasadori Hrvatske, Srbije, Turske, Rusije ili Kine, jer se u ovom trenutku ne vidi potreba za zatvaranjem ove ambasade. Me|utim, ambasadori zemalja EU su napustili Tripoli. Perkovi} je ju~er izrazio zahvalnost ministarstvima vanjskih poslova Srbije, Turske, Hrvatske, Crne Gore, Rusije i Slovenije na razmjeni informacija i spremnosti da na svojim letjelicama i plovilima prihvate bh. dr`avljane, ambasadoru Ferhatu [eti, te petorici momak, koji su volontirali u nedostatku osoblja u bh. ambasadi u Tripoliju, kao i menad`mentima preduze}a Hidrogradnja i Energoinvest. J. F.

I privatni aran`man
- Danas (srijeda op.a.) dolaskom posljednje grupe ljudi redovnim letom iz Istanbula zavr{avamo rad Tima za krizne situacije MVP-a i rad na organiziranom evakuiranju bh. gra|ana iz Libije. Od 21. februara iz Libije je u organizaciji MVP-a evakuirano 827 dr`avljana BiH. Najve}i broj njih evakuiran je u ~etiri posebna leta, a oko 270 ljudi je evakuirano morem i kopnom, preko granice Libije i Egipta, saop}io je sekretar MVP-a Zoran Perkovi}. U Libiji su, prema podacima na{eambasade u Tripoliju, ostala jo{104 bh. dr`avljanina. Ta~nije, toliko njih je imenom i prezimenompoznatoAmbasadi. Prema Perkovi}evim rije~ima, o~ekuje se da }e neki od njih Libiju napustiti u privatnim

U srijedu evakuisana posljednja grupa

Foto: S. GUBELI]

EVIDENTIRANJE Odre|en broj bh. dr`avljanki je u braku sa libijskim dr`avljanima, ali se do sada nisu obratili Ambasadi. Na{a ambasada }e nastaviti da traga za njima u smislu evidentiranja njihovog prisustva u toj zemlji
aran`manima, no tu se javlja problem, jer naj~e{}e o tome ne obavje{tavajudiplomatsko-konzularna predstavni{tva. - Imamo, tako|er, saznanja da je odre|enbroj bh. dr`avljanki u braku sa libijskim dr`avljanima, ali se do sada nisu obratili Ambasadi. Na{a ambasada }e nastaviti da traga za njima, u smislu evidentiranja njihovog prisustva u toj zemlji. MVP i Ambasada }e nastaviti da pru`aju pomo}na{imgra|animakoji to zatra`e, kazao je Perkovi}. On je dodao da je evakuacija izvedena bez incidenata i u potpunoj sigurnosti za sve bh. gra|ane. U sukobima u Libiji jedan bh. dr`avljanin je povrije|en. Rije~ je o radniku preduze}a Hidrogra-

Slovenska pomo} bh. radnicima
Slovenska Vlada donijela je odluku da se omogu}i isplata jedne mjese~ne naknade od 230 eura stranim dr`avljanima, uklju~uju}i i dr`avljane BiH, koji su u Sloveniji ostali bez posla, a nemaju dozvolu za stalni boravak, nalaze se u te{kom materijalnom polo`aju i ne mogu da ostvare prava na socijalnu za{titu. Ukoliko se situacija ne popravi i u narednom mjesecu, ove kategorije stranih dr`avljana jo{ jedan mjesec imaju pravo na istu nov~anu naknadu, saop{teno je iz Agencije za rad i i zapo{ljavanje BiH. Dr`avljani BiH u Sloveniji detaljne informacije i zahtjev za apliciranje za ova sredstva mogu dobiti na internet-stranici Ministarstva za rad, porodicu i socijalna pitanja Slovenije.

Sje}ate li se slu~aja kardinalove rezidencije

Nova Vladina odluka

za Smajovi}e
Mi ~ekamo obavijest o tome da je stan uknji`en, ka`e advokat Fahrudin Ibri{imovi}
Pri~u o kardinalovoj rezidenciji i stanu porodice Smajovi}, oko ~ega se donedavno bila digla kuka i motika, o~ito da su mnogi ve} zaboravili. Naravno, ne i porodica Smajovi}, koja je pristala da prihvati, umjesto sudski joj dodijeljenog stambenog prostora u Kaptolu 7, stan u Grbavi~koj 121. No, Smajovi}i jo{ nisu u tom stanu od 59,24 kvadrata, a njihov advokat Fahrudin Ibri{imovi} obja{njava: „^ekamo Vladinu obavijest o tome da je stan upisan u zemlji{nu knjigu kod nadle`nog suda“ . gli razgovarati s direktorom Harisom Ihtijarevi}em. Po obi~aju, na godi{njem je odmoru, ali je zato tu njegova zamjenica Sanela Jakubovi}: „Upravo pripremamo izmjene i dopune one prve Vladine odluke iz 22. decembra“ otkri, va nam Jakubovi}, dodaju}i da su do sada ra|ene dvije korekcije, a da }e se Vlada, najvjerovatnije, o stanu Smajovi}a izja{njavati idu}e sedmice. „Sve je ovo prejudiciranje. Ali, kako god bilo, potrebno je da ta odlukabudevaljanpravniosnov za zaklju~enje ugovora o kupoprodaji. U Zemlji{noknji`nom uredu insistiraju na dosljednom po{tivanju zakona. Precizirali su {ta sve treba ispuniti“ obja{njava Jakubovi}. , Nije li Ured trebalo da bude konsultovan prije dono{enja decembarske odluke Vlade? „@urilo se, znate i sami kakva je bila situacija“ pravda Jakubo, vi}, isti~u}i da je sada ionako specifi~no stanje. Stara vlast nije oti{la, nova nije do{la.

Smanjene kazne
Sanela Jakubovi}

Tako je meni re~eno
Podsje}amo da je Vladaprvobitnomodlukom,od gotovoprije tri mjeseca, odlu~ila dati stan porodici,do pred rat nastanjenoj u 85,95 kvadratnih metara prostora koji je bio, i sada je, vlasni{tvo Nadbiskupije vrhbosanske. U ranijem razgovoru, direktor Ihtijarevi}, po funkciji osoba koja bi trebalo da uradi onako kako mu je Vlada nalo`ila, rekao je da je ta odluka neprovodiva. Advokat Ibri{imovi} ponavlja: “Moji klijenti ne}e ulaziti u stan sve do zvani~ne primopredaje, a ova }e biti tek onda kada dobijemo tra`eni dokaz o uknji`enom stanu“. Ina~e, Vlada je standala iz biv{eg vojno-stambenog fonda, MOFBiH, a kada su se biv{i borci zbog toga pobunili, Jakubovi} se ~udila: „Njihov stan }e biti nadokna|en iz drugog fonda“ . Ju~e nam ka`e: “Tako je meni re~eno u Vladi, a ja sam samo prenijela. I to, za{to Vlada nije dala stan iz drugog fonda, nije pitanje za mene“ .
E. KAMENICA

Na godi{njem odmoru
U Slu`bi zajedni~kih poslova organa i tijela FBiH, zadu`enoj, ina~e, za realizaciju odluke Vlade FBiH od 22. decembra pro{le godine, ju~e opet nismo mo-

Pravosna`nom presudom Marko Radi}, Dragan [unji}, Damir Brekalo i Mirko Vra~evi} progla{eni su krivima za zlo~ine u Vojnom kod Mostara te osu|eni na ukupno 69 godina zatvora. Radi} je osu|en na 21, [unji} na 16, Brekalo na 20, te Vra~evi} na 12 godina zatvora zbog progona, ubistava, zatvaranja, silovanja, mu~enja i drugih ne~ovje~nih djela protiv bo{nja~kog stanovni{tva u Vojnom kod Mostara. Prvostepenom presudom izre~enom u februaru 2009, Radi} je bio osu|en na 25, [u nji} na 21, Vra~evi} na 14 godina zatvora, dok je za Brekala kazna ostala nepromijenjena - 20 godina zatvora.

10

KOMENTARI

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Slu~aj generala ikebane

V
FOKUS
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Jovan Divjak predstavlja paradigmu samo one BiH protiv koje se 90-ih godina i spolja i iznutra urotilo sve {to se moglo urotiti. Takve BiH vi{e nema, a oni koji su, poput ovog generala, stajali na suprotnoj strani barikada, imaju sve manje sljedbenika. To se doga|a voljom ve}ine. Sve ukazuje na to da bi Jovan Divjak mogao poslu`iti kao lik tragi~nog junaka nekog budu}eg filma ili romana o temi rata u BiH

i jest ko ja je ovog utorka stigla iz Be~a u~inila je da ovu kolumnu zapo~nem sa vedrije strane `ivota. General Jovan Divjak, koji je uhap{en po potjernici Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Srbije, pu{ten je iz petodnevnog pritvora uz kauciju. Time je okon~an prvi ~in njegove be~ke drame. Nije to zasluga onih osam hiljada gra|ana koji su pro{le subote u Saraje vu de mon stri ra li svo je uvjerenje u nevinost generala Divjaka, nego je rije~ o odluci jednog nezavisnog austrijskog suda. Ni Ejup Gani} nije pu{ten da ide ku}i zato {to su ga ovdje o~ekivale razdragane Sarajlije, niti zato {to se Sarajevo branilo od agresorske JNA, nego je sud u Londonu ocijenio da on ne snosi nikakvu krivicu za smrt pet ili {est pripadnika Milo{evi}eve vojske u Dobrovolja~koj ulici i da je srbijanska potjernica politi~ki mo ti vi ra na. Svjes tan da, sre}om, Austrija nije Balkan, te da }e pravda biti zasnovana na ~injenicama, a ne na politi~kim igrama ili na emocijama, Divjak je ve} u prvom kontaktu sa na{im vlastima rekao da ne `eli da se njegov slu~aj politizira, ve} da se svede u pravne okvire. Time nipo{to ne `elim dovesti u pitanje gra|anski anga`man Sarajlija, jo{ manje njihove ljekovite poruke. S njima je Divjak lak{e podnio dane u }eliji u kojoj je, kako je objavljeno, boravio zajedno s nekoliko mladih krimi-

L

nalaca iz Rumunije i Bugarske. “Va{a podr{ka i poruke prelijevaju se u moju hrabrost“ poru~io nam je iz pri, tvora u Be~u. Ne priklanjam se gomili ~ak ni kad je ona sto posto u pravu, jer ne podnosim patetiku i grupno prenemaganje. Najbolji su oni koji ne bje`e od takvih okupljanja, ali ostaju suzdr`ani i od urnebesnog obo`avanja pravde i od horskog zatiranja nepravde. Zato mi se ~ini da je najoriginalniji bio na~in na koji je glumac Nermin Tuli} ispoljio svoj li~ni odnos prema bosanskom generalu sa srbijanske potjernice, rekav{i jednom novinaru: “Nemam {ta poru~iti jednom dobrom ~ovjeku kakav je Jovo Divjak.“ Zbilja, {ta poru~iti tom hrabrom ratniku i d`entlmenu a da to bude primjereno situaciji u kojoj se na{ao i koja je potencijalno ozbiljna sve dok ga ponovo ne ugledamo na sarajevskim ulicama. i~no, ako bih mu prije nekoliko dana imao {ta suvislo re}i, to bi morala biti neka gorka, ali ljekovita ironija, koja je davala ne samo ton ve} i smisao na{im kratkim uli~nim susretima i razgovorima u obostrano besmislenoj `urbi. Jer, ironija je pokretala Divjakovu vedrinu. Sad vidim da sam propustio idealnu priliku da mu poru~im: “[uti, Jovane, bolje ti je sto puta u Be~u, nego u Parsovi}ima.“ Ali, valjalo se toga dosjetiti.

M

e|utim, Divjak ne propu{ta takve prilike. Odmah po izlasku iz pritvora, general je grupi sarajevskih novinara, pored ostalog, rekao: “Ovdje u pritvoru mi je sigurno bilo bolje nego kada sam u decembru 1992. godine u Parsovi}ima bio zatvoren. Tada me je zatvorila Armija RBiH.“ Rekao je to kroz smijeh. Ko shvata kakvo je tada poni`enje do`ivio ovaj ~ovjek, jasan mu je smisao Divjakovog smijeha. Parsovi}i su va`no mjesto u Divjakovoj biografiji, to je selo u kome je krajem decembra 1992. zarobljen pod optu`bom da je ~etnik s ekstremnim ~etni~kim pogledima, da je prodao Sarajevo, da zava|a muslimanski i hrvatski narod itd. Oslobo|enje je prije tri dana objavilo pismo kojim se Divjak iz zatvora u Parsovi}ima obratio svojim sarajevskim prijateljima. S vremena na vrijeme, treba ovo pismo ponovo pro~itati. Najomiljeniji general me|u borcima te iste armije, istovremeno je bio izlo`en krajnjem podozrenju nekih bo{nja~kih komandanata i bo{nja~kog politi~kog vrha. To je bila Divjakova ratna sudbina. Alija Izetbegovi} ga nikada nije uzeo u za{titu, vjerovatno zato {to je otvoreno ukazivao na stanje u vojsci, kao i na zlo~ine nad Srbima i Hrvatima u Sarajevu. [utjelo je i ratno Predsjedni{tvo zemlje. Krajem maja 1993. Divjak je podnio ostavku na du`nost drugokomanduju}eg u strukturi zapovijedanja. “[to }e nam on. Iz-

N

dao je svoj narod, izda}e i nas“, to je bila parola kojom su bo{nja~ki nacionalisti `eljeli diskvalifikovati ne samo Jovana Divjaka ve} i sve Srbe koji su ostali me|u Bo{njacima i stali na njihovu stranu. Ipak je razum kumovao - Divjak ostavku povukao, no u narednih godinu dana Izetbegovi}eva armija je islamizirana, po{to je postalo jasno da ne mo`e sa~uvati vi{e od ~etvrtine dr`avne teritorije. Jovan Divjak je vijest o svome penzionisanju, kako je kasnije pri~ao, ~uo na radiju. Do`ivljavaju}i udarac za udarcem, sa nekom ~udnom samoironijom je govorio da u vrhu Izetbegovi}eve armije “slu`i kao ikebana“ . eko }e re}i kako sve to pripada pro{losti, te kako su va`ne sada{njost i budu}nost. Ma, pusti pri~u! Na tribini Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 ~ulo se kako Jovan Divjak predstavlja paradigmu BiH. Koje BiH? One protiv koje se 90-ih godina pro{log vijeka i spolja i iznutra urotilo sve {to se moglo urotiti? Takve BiH vi{e nema, niti je vi{e mo`e biti, jer su je tri kretenska nacionalizma, svaki u granicama svoje ru{ila~ke mo}i, razvalila do temelja. Oni koji su, poput Divjaka, stajali na suprotnoj strani barikada, imaju sve manje sljedbenika. A to se doga|a voljom ve}ine. Sve ukazuje na to da bi Jovan Divjak mogao poslu`iti kao lik tragi~nog junaka nekog budu}eg filma ili romana o temi rata u BiH.

Krug, pa na }o{e
A
ko je, me|utim, izrijek “oslobodite se ~etni{tva“ - “grubo vrije|anje“, onda se izvinjavamo pomenutoj novinarki. A {ta ako nije? Onda, logi~no, izvinjenja nema. Jer je akademik Ejup Gani}, pred po~etak redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, “zapravo samo ispravio krivi navod u pitanju koje mu je postavila novinarka RTRSa Branka Kusmuk“. Koja, ruku na srce, jeste (po ko zna koji put kada su u pitanju mediji iz Republike Srpske, i to nije ni slu~ajno, ni bezazleno) u “krivom navodu“ odnosno u novinarskom pita, nju, navela “podatak“ o 41 ubijenom pripadniku biv{e JNA u slu~aju Dobrovolja~ka. No, njeno je (novinarsko) pravo da u pitanju bude neprecizna, neta~na, ~ak i zlonamjerna, ali daleko od toga da zbog toga treba biti etiketirana, a odgovor u tom slu~aju treba biti dijametralan “krivom navodu“ - precizan, ta~an i, ako je ikako mogu}e, dobronamjeran. Za{to, onda, prili~no ljutita i odbrana{ka reakcija Kruga 99 na saop}enje Udru`enja BH novinari i Linije za pomo} novinarima, koji su poku{ali stati u odbranu kolegice (bez obzira kako se zove, odakle je i za koga radi), profesije, ali i svekolike javnosti? Pogotovo {to Krug 99 u podu`em reagiranju tvrdi kako je “navodni (~uj navodni, kao da se desio negdje daleko, bez prisustva mikrofona i kamera, bez svjedoka i novinara, kojima ovakvi doga|aji legnu k’o kec na desetku) incident prethodio samoj sesiji Kruga 99, odnosno konferenciji za {tampu, na kojoj novinari prije sesije uzimaju izjave od gostiju-uvodni~ara, kao i svih drugih koje smatraju relevantnim za njihovo izvje{tavanje. Krug 99 ni na koji na~in ne cenzuri{e niti ograni~ava rad na ovoj ve} tradicionalnoj formi dijaloga novinara i u~esnika u raspravi koja tek slijedi“. Ako Krug 99 od nastanka do danas ~vrsto stoji na stajali{tima slobode izra`avanja, jer je to jedan od razloga osnivanja i vodilja u radu te asocijacije, te demokratske vrijednosti i pravo na slobodan i dostojanstven rad novinara smatra odrednicama za bh. dru{tvo, kako navodi u reagiranju, {ta mu treba da sam sebi ska~e u usta i potire ono za {ta se zala`e? (Pa intelektualci, izme|u ostalog, i postoje da bi se od njih u~ilo i da bi im se vjerovalo) Da bi bio advokat akademika Gani}a? (Nema razloga, jer je Gani} pro{ao golgotu i sam mo`e zaklju~iti da li je pogrije{io ili ne) Da bi skinuo odgovornost sa sebe? (Ni za to nema potrebe, jer krivice za Krug 99 nema, odnosno nije je bilo sve dok se nije po~eo braniti od ne~ega {to je neodbranjivo) Ispade tako da je za ovaj “iskonstruisani slu~aj“ i “navodni incident“ (tako tvrdi Krug 99) de`urni krivac Udru`enje BH novinari. Da se nije oglasilo, ne bi bilo ni reakcije Kruga 99, ne bi se Sekretarijatu novinarske udruge telefonski prijetilo (anonimno dakako, jer su takvi najhrabriji i najpametniji, a intelektualci su poru~ili da su novinari krivi), ne bi se Asocijacija “mo`da“ izvinjavala. Krug (ne onaj 99) se tako zatvorio: novinarka je pitala, novinari su (nebitno je koji i odakle) krivi. Oni izme|u su ionako nedodirljivi.

OSVRT

Pi{e: Fuad KOVA^EVI] fuad.kovacevic@oslobodjenje.ba

Njeno je (novinarsko) pravo da u pitanju bude neprecizna, neta~na, ~ak i zlonamjerna, ali daleko od toga da zbog toga treba biti etiketirana, a odgovor u tom slu~aju treba biti dijametralan “krivom navodu“ - precizan, ta~an i, ako je ikako mogu}e, dobronamjeran

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KOMENTARI

11

[to je Sarajevu Jovo Divjak? Z
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

General Divjak danas je samo simbol svijeta, jo{ uvijek duboko podijeljenog plitkim rovovima na brdu @u~. Njegove poruke rodnom Beogradu tamo ne ~uju, pa mu sude zbog stvari koje je sam osudio - i to, jebiga, malo bli`e Dobrovolja~koj ulici od srpskih tu`itelja - dok poruke gradu kojega je izabrao nekako do toga grada ne dopiru. Ispra`njen od sebe samog, ~ovjek-simbol Jovan Divjak za Beograd je izdajnik vlastite krvi i jezika, a za Sarajevo tek prazna uniforma po{tenog Srbina, kositreni general za po~asne smotre

vao me nekidan u dva iza pono}i Ko`o da mi ispri~a vic. Ima Ko`o taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Elem, obilazio general Jovan Divjak polo`aje na @u~i i pitao Muju kakva je situacija. “Ne brinite, generale“ raportirao , mu Mujo, “ovdje srpska noga ne}e kro~iti!” “Kasno, vojni~e“ odgovorio mu , na to general Divjak. “Ve} je kro~ila!” Jebiga Ko`o, kakav ti je to vic, tu ratnu anegdotu s generalom Divjakom svi znaju. Nije to vic, odgovorio mi je Ko`o: vic je bio kad je sutradan general Divjak opet krenuo u obilazak polo`aja na @u~i, pa zavr{io u vojnom zatvoru u Parsovi}u kraj Konjica. Srpska noga, ka`u, otada vi{e nije kro~ila na brdo @u~. Iz nekog razloga, me|utim, taj se nastavak anegdote o generalu Divjaku koji u zatvoru kraj Konjica, pod istragom zbog sumnjive nacionalnosti svoje noge, pi{e glasovito pismo sarajevskim prijateljima - ne{to se rje|e prepri~ava. Generala Divjaka upoznao sam nekoliko dana prije nego {to ga je Armija BiH poslala na “specijalni zadatak“ u Konjic. Bio je jedan od ukupno dva klasi~na, starinska oficira koja sam susreo za sve vrijeme rata. I obojicu sam susreo tog decembra, 1992. godine. Prvog sam upoznao na Vran-planini, voze}i se u automobilu priklju~enom duga~koj koloni UNPROFOR-a, kada je laki tenk na ~elu zahvatio nekog `utog mje{anca {to se uzlajao ska~u}i oko grdosija u svojoj avliji. Jadni je pas cvile}i le`ao u krvavom snijegu smrskanih nogu, kad se konvoj iznenada zaustavio. Iz d`ipa je iza{ao britanski oficir i, kao u nekom crno-bijelom filmu, izvadio pi{tolj, repetirao ga, dostojanstveno uspravljen jednim hicem dokraj~io patnje nesretne `ivotinje, pa usko~io natrag u terenac i naredio pokret. Drugog sam upoznao koji tjedan kasnije, kod nekih prijatelja na Ko{evu, kad je hodnik nebodera ispunilo kome{anje, `amor i dje~ja graja. Pra}en buljukom klinaca, nekakav stariji oficir obilazio je zgradu i zadr`avao se u kratkim razgovorima sa stanarima, a onda s jednim penzionerom bacio partiju {aha, pra}en glasnim komentarima i zajebavanjem kibicera iz ku}nog savjeta. Koji je ovo?, pitao sam. General Divjak, rekao mi je Zla-

K

jo. ^uj, general?!, odgovorio sam s blagom nevjericom. A gdje su novinari?, pitao sam, jer nikad nisam vidio da `iv general u ratu di`e moral civilima, a da to nije za televizijske kamere. To je general Jovo Divjak, rekli su mi, onako kako se izgovara ne{to {to samo po sebi sve obja{njava. Tada sam prvi put ~uo za Jovu Divjaka. Takve ratne legende Sarajevo pamti i rado prepri~ava. Srbin, ro|eni Beogra|anin, koji je ostao u gradu u kojemu je proveo gotovo pola `ivota, odbijaju}i da se pridru`i vojsci {to se odbila pridru`iti narodu, general i gospodin koji hrabri Sarajlije pretr~avaju}i raskr{}a na aleji snajpera i sa stanarima izbu{enih ko{evskih nebodera razgovara na svojoj te~noj i nikad izgubljenoj ekavici, a sa stranim novinarima i diplomatima na te~nom francuskom - general Jovan Divjak brzo je postao simbol obrane grada u kojemu te 1992. nije bilo va`no tko si i ~iji si, nego gdje si. Sve dok na kraju pri~e nije ostao samo simbol: general iz anegdote kojemu vojnik na prvoj liniji obrane obe}ava da tu srpska noga ne}e kro~iti, zgodne pri~e u kojoj general ima srpske noge, a vojnik to ne zna, jer u ~izmi Armije BiH, jebiga, svaka je noga ista, i bo{nja~ka, i hrvatska, i srpska, i svaka je sarajevska. ad danas, dvadesetak godina kasnije, Sarajevo kli~e “Jovo, Srbine, ~ar{ija je uz tebe!” kli~e , zapravo simbolu ispra`njenom svoga punog zna~enja, simbolu ne~ega ~ega vi{e nema, i ~ega nema odavno. Pri~a o generalu koji se na brdu @u~ nalazi s jedine ispravne strane pou~na je pri~a, ali za one s druge strane rova, one koji, evo }e dvadeset godina, jo{ shvatili nisu, pa di`u optu`nicu protiv jedinog srpskog generala na pravoj strani jo{ od 1945. Sarajevu pak na uho i du{u ostaje nastavak te anegdote, ostaju pri~e koje se ovih dana ne prepri~avaju tako ~esto. Ostaje pri~a o generalu koji je za ~ar{iju i za sebe bio Bosanac, a za Izetbegovi}eve {tapske kadrovike samo Srbin. Srbin i kad je u Predsjedni{tvu trebalo strancima dokazivati multietni~nost Armije BiH, i kad je u zatvoru u Parsovi}ima trebalo dokazivati da nije ~etnik. Srbin koji je upravo iz svoga

G

bosanstva, a ne srpskosti, dva puta u ratu tra`io od Alije pomo} za progonjene srpske civile. Srbin koji je iz toga bosanstva, a ne srpskosti, vratio generalski ~in zbog zata{kavanja zlo~ina na Kazanima. Koji je iz tog bosanstva jasno rekao kako je ubijanje prestravljenih regru ta u Do bro vo lja~koj uli ci ra tni zlo~in, i kako nije srpsko tu`ila{tvo krivo {to Sarajevo u dvadeset godina nije prstom maklo ni nogom kro~ilo da osudi ubojice. Koji iz tog bosanstva podsje}a kako su danas od pedeset pet direktora sarajevskih osnovnih {kola pedeset i ~etvorica Bo{njaci. eneral Srbin, a Bosanac, koji je u to svoje bosanstvo na kraju tiho sklonjen i penzioniran, odbijaju}i biti ~ovjek-simbol i stiropor za dekoraciju sve~anih obljetnica, izabrav{i u miru istu stranu kao i u ratu, jedinu ~asnu i jedinu ispravnu, dodavaju}i svom ~asnom imenu puno i jedino ispravno zna~enje. Izvan tog bosanstva, general Divjak danas je samo simbol svijeta, jo{ uvijek duboko podijeljenog plitkim rovovima na brdu @u~. Njegove poruke rodnom Beogradu tamo ne ~uju, pa mu sude zbog stvari koje je sam osudio - i to, jebiga, ma lo bli`e Do bro vo lja~koj uli ci od srpskih tu`itelja - dok poruke gradu kojega je izabrao nekako do toga grada ne dopiru. Ispra`njen od sebe samog, ~ovjek-simbol Jovan Divjak za Beograd je izdajnik vlastite krvi i jezika, a za Sarajevo tek prazna uniforma po{tenog Srbina, kositreni general za po~asne smotre. General Divjak svome je Sarajevu bio dobar dok je jedina srpska noga {to je na @u~ kro~ila bila njegova, dobar je Sarajevu i dok ga preko Interpola tra`i srpsko tu`iteljstvo. Dok je, dakle, ~ovjek-simbol, vrjedniji u beogradskom zatvoru nego u sarajevskoj slobodi. U me|uvremenu, izvan svoje simboli~ke biografije, zarobljen u svome bosanstvu, Jovan Divjak tiho vodi fondaciju Obrazovanje gradi BiH, {koluje ratnu siro~ad i male Rome, pa sa svojim stipendistima obilazi gradske {kole i raspituje se kakva je situacija. “Ne brinite, gospodine“, odgovaraju mu u svojim uredima direktori sarajevskih {kola. “Ovdje srpska noga ne}e kro~iti!”

KOD KO@E

U OBJEKTIVU Snijeg blokirao Tursku
Talas hladno}e koji je zahvatio Tursku ju~er je donio obilne snje`ne padavine i nisku temperaturu zbog ~ega su ote`ani drumski i aviosaobra}aj u jednom dijelu zemlje. Krupne pahulje snijega ju~er su drugi dan zaredom padale u prijestolnici Ankari, gdje je drumski saobra}aj paralizovan, uprkos naporima gradskih vlasti da organizuju rad slu`bi za ~i{}enje od snijega. [kole u gradu su zatvorene zbog snijega koji je u centru grada formirao snje`ni prekriva~ od 50 centimetara u centru grada. U Istanbulu su snje`ne padavine dovele do prekida saobra}aja u pojedinim ulicama u predgra|u na azijskoj strani turske metropole, gdje `ivi vi{e od 12 miliona ljudi, ali su glavni putevi otvoreni. Oko 3.000 op{tinskih radnika neprekidno radi na ra{}i{}avanju ulica, precizirali su izvori iz gradske uprave. Meteorolo{ke slu`be prognoziraju da }e u Ankari i Istanbulu snijeg prestati da pada u petak. U centralnom i sjevernom dijelu Turske vi{e stotina sela je blokirano zbog snijega.

Reuters

12

CRNA HRONIKA
H. R. (10) zadr`ana je u bolnici Ko{evo na posmatranju nakon {to je povrije|ena u udesukoji se ju~er desio kod zgrade Predsjedni{tva BiH. Djevoj~ica je sa drugaricompretr~avalaulicu na dijeluceste na kojem se ne nalazipje{a~kiprelaz, dok je vozilimabiloupaljenozelenosvjetlo na semaforu. Nakon {to je voza~ golfa udario, odmah joj je pritr~ao u pomo}. Ona je prevezena na KUM bolnice Ko{evo, gdje joj je konstatovana povreda lica. D. P.

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Golfom udario djevoj~icu

Ukradene stvari na|ene u autu

Policija iz Gacka u utorak je na magistralnojcesti Gacko - Nevesinje zaustavila opel kadet kojim je upravljao R. P, te u prtlja`niku auta prona{la vi{e stvari ukradenih iz kafane “Hercegovo vrelo“ u vla, sni{tvu Monting studija iz Beograda. Na|ena su dva elektromotorarashladnih ure|aja, elektroinstalacije, `eljezne {ipke... Protiv R. P. bit }e podnesena krivi~na prijava, saop}eno je iz CJB-a Trebinje.

Bosanska Gradi{ka

Foto: Sarajevo-x

Nakon udesa u Sarajevu

Ljekari se bore
za `ivot suvoza~a
Predmeti na|eni tokom pretresa

Oduzeti droga i oru`je
Protiv Sre}ka Stani{ljevi}a, Ljubomira Grube{i}a i jednog maloljetnika slijede prijave
Pripadnici policije iz Bosanske Gradi{ke u utorak su uhapsili Sre}ka Stani{ljevi}a (27) iz Turjaka i Ljubomira Grube{i}a (21) iz ^atrnje, nakon {to su u njihovim ku}ama prona|eni droga i oru`je. Pretresi ku}a obavljeni su u sklopu akcije Planta`a 2011. Prilikom pretresa kod Stani{ljevi}a su prona|ene ~etiri vojne pu{ke PAP, kalibra 7,62 mm, pu{ka M-48, 7,9 mm, bomba M-75, dva pi{tolja, marihuana ukupne mase 50,61 gram i 597 sjemenki indijske konoplje (marihuane). Kod Grube{i}a je na|eno i oduzeto deset sjemenki indijske konoplje. Daljim radom policija je od jednog 17-godi{njaka oduzela deset sjemenki indijske konoplje. Stani{ljevi} i Grube{i} su bez protivljenja oti{li u policiju na informativni razgovor. U ve~ernjim satima Sre}ko Stani{ljevi} je pu{ten na slobodu, a nad Grube{i}em je ju~er nastavljena krimobrada. Protiv Stani{ljevi}a, Grube{i}a i ma lo lje tni ka sli je de iz vje {ta ji tu`ila{tvu zbog posjedovanja droge. Stani{ljevi} }e biti prijavljeni i zbog posjedovanja oru`ja. D. P.

Nakon udesa je izvr{en skrining-test kako bi se utvrdilo da li su Nina Hastor i njen saputnik imali droge u organizmu, a prema nezvani~nim informacijama, rezultati su pozitivni
Lje ka ri Kli ni~kog cen tra Univerziteta u Sarajevu jo{ se bore za `ivot Irfana Rondi}a, koji je u utorak prije podne udesu u Ulici IX transverzala u Sarajevu zadobio te`e povrede. Rondi} je, podsjetimo, bio suvoza~ u vozilu alfa romeo (K90-O-880), kojim je upravljala biv{a manekenka Nina Hastor. On je u bolnicu Ko{evo u utorak, kao smo ve} objavili, dovezen u komatoznom stanju. Prilikom dijagnostike, ustanovljeno je da je ima frakturu lobanje, izliv krvi u mozak i povrede nastale usljed udarca u grudni ko{, nakon ~ega je smje{ten u Odjel intenzivne njege Klinike za neurohirurgiju. S druge strane, u ovom udesu Hastorovoj je slomljena lijeva natkoljeni-

Alfa koju je vozila Nina Hastor

Nina Hastor

Na magistralnom putu Derventa - Doboj

Voza~ica golfa poginula u direktnom sudaru sa kamionom
Gordana Kuzmanovi} iz neutvr|enih razloga golfom pre{la na lijevu stranu ceste i sudarila se sa kamionom firme Malagi} iz Br~kog
Gordana Kuzmanovi} (33) iz Doboja smrtno je stradala u utorak poslijepodne u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila na magistralnom putu Derventa Doboj u mjestu Da`nice, op{tina Derventa. Stradala je, kako nam je potvr|eno iz dobojske policije, vozila golf, te je iz jo{ neutvr|enih razloga automobilom pre{la na lijevu stranu ceste i direktno se sudarila sa kamionom marke mercedes, u vlasni{tvu firme Malagi} iz Br~kog, a koji je vozio S. F. iz Br~kog. Nakon stravi~nog udara, golf je odba~en van ceste, a Kuzmanovi}eva je preminula na mjestu udesa. Uvi|aj, kojim je rukovodio de`urni tu`ilac Okru`nog tu`ila{tva Doboj, izvr{ili su policijski slu`benici Policijske stanice za bezbjednost saobra}aja Derventa. Tijelo nastradale je prevezeno u prosekturu dobojske bolnice, gdje }e, na osnovu naredbe de`urnog tu`ioca, biti izvr{ena obdukcija kako bi se utvrdio ta~an uzrok smrti.
L. S.

ca, zbog ~ega je smje{tena na Kliniku za ortopediju i traumatologiju. Podsjetimo, do saobra}ajne nesre}e je do{lo kada je Hastorova, iz jo{ neutvr|enih razloga, skrenula sa ceste i udarila u metalni stub uli~ne rasvjete. Pretpostavlja se da je pri brzini od oko 100 kilometara na sat naglookretalavolan, usljed~ega se vozilo zanijelo i udarilo u stub.

Rondi} je odmah nakon udesa preba~en u bolnicu, dok su vatrogasci morali sje}i vozilo da bi iz njega oslobodili Hastorovu. Tokom istrage ustanovljeno je da je nesre}u, vjerovatno, izazvao ljudski faktor, s obzirom na to da je upravlja~ki sistem vozila bio ispravan. Kao {to smo ve} pisali, policija je nakon udesa izvr{ila skrining-test kako bi se utvrdilo da li su Nina Hastor i njen saputnik imali droge u or ga ni zmu. Pre ma ne zva ni~nim informacijama, skrining-testovi su bili pozitivni. Ostaje samo da se utvrdi da li je prona|ena koli~ina narkotika uticala na njene psihofizi~ke sposobnosti za upravljanje vozilom.
D. P.

Zatra`eno produ`enje pritvora
Za Ramu Brki}a, suspendovanog komesara MUP-a USKa, Emira Selimovi}a, komandira PS-a Biha}, Ibrahima Hod`i}a, biv{eg komandira Jedinice za saobra}aj MUP-a USK-a, koji se terete za organizovani kriminal, privredni kriminal, te primanje mita, dr`avni tu`ilac Oleg ^avka ju~er je od Suda BiH zatra`io da im produ`i pritvor jo{ tri mjeseca. ^avka je prilikom obrazlo`enja ovog prijedloga naveo da je u predmetu osumnji~eno ~ak 40 osoba, a optu`nica bi mogla da budepodignutaprotiv 20ak osoba, te dodao da je u toku finansijska istraga koja treba da utvrdi kolika je imovinska korist pribavljena. Tokom istrage nekoliko osumnji~enih koji su uhap{eni u akciji Kastel, me|u kojima su Husein Hod`i}, Sanel Muranovi} i Asmir Ma{i}, priznali su krivicu, te su uz mjere zabrane pu{teni na slobodu. Tako je Muranovi} dobio imunitet jer je priznao da je Brki}u dao mito za radnomjesto. Hod`i} je priznao da je osumnji~enom Selimovi}u dao pet hiljada maraka, a Ma{i} u svojoj izjavi detaljno je opisao na koji je na~in izabrano 40 policajaca. D. P.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. mart 2011. godine

CRNA HRONIKA
U selu Ru`i}i u op}ini Grude preksino} je izbio po`ar u obiteljskoj ku}i V. M, koja je potpuno izgorjela. Prema neslu`benim podacima, po`ar je izazvala dotrajala elektri~na instalacija. U samo pola sata vatra je progutala ku}u, poku}stvo i osobne stvari stanara. Sre}om, ljudskih `rtava nije bilo. V. M. je, kako je javila Fena, ve} jednom ostao bez doma, i to u ratnom vihoru u Vukovaru.

13

Izgorjela ku}a

Incident u kafe-baru Lav

Policajci u Bosanskom Novom uhapsili su Dragoljuba Beru (47), koji je pijan u kafe-baru Lav ru~nom bombom udarao od {ank. Nakon saslu{anja Bera je u utorak pu{ten na slobodu. Ina~e, incident se desio u ponedjeljak kasno nave~er, a protiv Bere sli je di iz vje {taj Okru `nom tu`ila{tvu Banja Luka zbog ugro`avanja bezbjednosti, javila je Srna.

etiri radnika lukava~ke Fabrike sode Sisecam povrije|ena su prilikom eksplozije mlina za kre~ni otpad, koji se nalazi u fabri~kim pogonima. Kako nam je potvr|eno u MUP-u Tuzlanskog kantona, mlin je eksplodirao u no}i sa utorka na srijedu, dva sata iza pono}i, a te{ke tjelesne povrede tom prilikom zadobili su radnici Refik Spahi}, Admir Imamovi} i Sakib Ali}, dok je lak{e povrije|en njihov kolega D`evad ^aji}, koji ih je izvla~io iz vatre koja je buknula nakon eksplozije. ^aji} je nakon ukazane pomo}i u lukava~kom Domu zdravlja pu{ten na ku}no lije~enje, dok su njegove kolege zadr`ane na Univerzitetsko-klini~kom centru u Tuzli, gdje su ih prevukle kolege, koje su brzo intervenisale nakon nesre}e. Povrije|eni zbrinuti na UKC-u Tuzla su van `ivotne opasnosti. Saznajemo da je Admir Imamovi} smje{ten na Hirurgiji, dok su Refik Spahi} i Sakib Ali} zadr`ani na Klinici za o~ne bolesti jer imaju te{ke povrede o~iju. “Uvi|aj je obaviode`urnitu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva Tuzla u saradnji sa pripadnicima PU Lukavac, kantonalnim inspektorom rada iz oblasti za{tite na radu i stru~njakom sa Tehnolo{kogfakulteta u Tuzli, koji je u~estvovao u

^

LUKAVAC Nesre}a u Fabrici sode Sisecam

Povrije|eni radnici
van `ivotne opasnosti
U eksploziji mlina za kre~ni otpad te{ke povrede zadobili Refik Spahi}, Admir Imamovi} i Sakib Ali}, dok je lak{e povrije|en D`evad ^aji}
ARNAUTOVI] Nalo`eno je da PU Lukavac obavi sve potrebne radnje u cilju dokumentovanja doga|aja, te se izuzme sva neophodna dokumentacija koja }e trebati timu vje{taka za izradu nalaza i mi{ljenja o uzrocima eksplozije
stru~nom dijelu skiciranja i fotografisanja mjesta nesre}e. Nalo`eno je da PU Lukavac obavi sve potrebne radnje u cilju dokumentovanja doga|aja, kao i da se izuzme sva neophodna tehni~ka dokumentacija i akti koji }e trebati timu vje{taka za izradu nalaza i mi{ljenja o uzrocima eksplozije“ , kazao nam je ju~er Admir Arnautovi}, portparol Tu`ila{tva Tuzlanskog kantona, dodaju}i da }e narednih dana biti vi{e informacija o nesre}i u FabricisodeSisacam. O uzrocima ove nezapam}ene nesre}e u Fabrici sode, kako su ju~er isticali radnici zaposleni u pogonima, jo{ niko ne govori. Tek je re~eno da je ovo prva nesre}a izazvana eksplozijom mlina za A. [e. kre~ni otpad.

Proizvodni pogoni Sisecama

Danas u Sudu BiH

Istraga iznude 18.000 KM

Razmatranje nagodbi optu`enih za {verc skanka
Razmatranje sporazuma o priznanju krivnje za sve optu`ene u predmetu Dario Peri} i drugi, zakazano je za danas, saop}eno je iz Suda BiH. Ovaj sud je, podsjetimo, 18. novembra 2010. potvrdio optu`nicu koja Darija Peri}a, Aleksandra Mili}a, Slobodana Mili~evi}a, Deska Toholja, Hamdiju Rizvanbegovi}a, Gordana Kosjerinu, Josipa Prcu, Luku Ragu`a, [imu [ljivi}a, Tomislava Peri}a, Musaira \uli}a, Ermina Rahi}a, Alena Katicu i Amira Ivankovi}a tereti za organizirani kriminal u vezi s neo vla {te nim pro me tom opojnih droga. Prema njenim navodima, su toj grupi i organizovano prodavali drogu njima poznatim osobama u Hrvatskoj i na{oj zemlji. Krajem decembra svih 14 optu`enih, koji su uhap{eni u policijskoj akciji kodnog naziva Prenj izvedenoj po~etkom jula, pred sutkinjom za prethodni postupak dr`avnog Suda Biljanom ]ukovi} su negirali krivnju za djela koja im se stavljaju na teret. U optu`nici je navedeno da je ova grupa radi dalje preprodaje nabavila oko 100 kilograma skanka, ~ija je cijena na ilegalnom narko-tr`i{tu u zapadnoj Evropi procijenjena na vi{e stotina hiljada eura.
L. S.

Iza re{etaka i Rasim Ikanovi}
Na prijedlog Tu`ila{tva Tuzlanskog kantona Op}inski sud u Grada~cu je odredio jednomjese~ni pritvor Rasimu Ikanovi}u (49) iz Kalesije, koji se sumnji~i za iznudu. Pod sje ti mo, pri tvor je ra ni je odre|en Fa hru di nu Fe ri zo vi}u (27) i Da mi ru [a ba no vi}u (26), obo ji ca iz Sre brenika, koji se sa Ikanovi}em terete za isto krivi~no djelo, te na ru {a va nje ne po vre di vos ti do ma. Oni su osumnji~eni da su 26. fe bru ara, uz pri je tnju pi {to ljem, prisilili M. ^. da ih odveze do njegovog stana u Srebreni ku, a po tom do ku}e u Br~kom, gdje im je predao oko 18.000 maraka.
S. K.

Ljubu{ki

Kamenjem razbili BMW
Protiv Ante Begi}a, zvanog Riki (28) i Mate Begi}a, zvanog [tefovi} (21) iz Graca kod Posu{ja, pripadnici PU Grude }e Kantonalnom tu`ila{tvu ZHK-a dostaviti izvje{taje zbog o{te}enja BMW tip X5, vlasni{tvo 53-godi{njaka iz sela Ro{ko Polje, kod Gruda. Istra`itelji PU Grude uspjeli su utvrditi da su Ante i Mate Begi} u subotu nave~er kamenjem o{tetili vjetrobransko staklo, farove, kao i metalne dijelove BMW-a, koji je bio parkiran ispred obiteljske ku}e u Ro{kom Polju. Tokom kriminalisti~ke obrade Begi}i su priznali da su o{tetili BMW zbog njihovog sukoba sa vlasnikom vozila. D. P.

Peri} je od po~etka 2010, organizovao grupu ljudi radi me|unarodne prodaje, prevoza, prijenosa i daljnje isporuke skanka koji je kupovao od Mili}a i Mili~evi}a. Optu`eni Peri}, Toholj, \uli}, Rizvanbegovi}, Kosjerina, Ivankovi}, Prce, Ragu`, [ljivi}, Rahi} i Katica pristupili

14

REGION

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Obilje`ena 20. godi{njica prvih demonstracija protiv Milo{evi}a

Dan kada je probu|ena

NADA U SRBIJI
Proteste su obilje`ili `estoki okr{aji sa policijom, brojna hap{enja i pogibija dvoje ljudi

[e{elj uskoro na slobodi
Predsjednica nevladine organizacije Fond za humanitarnopravoNata{aKandi} izjavila je da }e Vojislav [e{elj, kojem se sudi u Haagu, vrlo brzo biti pu{ten na slobodu, javljaSrna. Ona je ocijenila da [e{eljne}edobitimalukaznu, ali je podsjetila da je on ve} osamgodina u pritvoru u [eveningenu i zaklju~ila da }e on, bilokakva kazna da bude, uskoro biti pu{ten na slobodu. “[e{elj}e biti u Beogradu, bi}epu{ten iz pritvoravrlobrzo, za mjesec-dva. I prije izbora, politi~ka scena Srbije dobi}estarogznanca“ rekla je Kandi}eva. Ona , je objasnila da proces u Tribunalutrajejakodugo, tokomsu|enjapromijenjen je veliki broj onih koji su u~estvovali u pripremanju i pisanjuoptu`nice, dok je sudsko vije}e potpuno podijeljeno. Kandi}eva je navela da je i sve manje svjedoka koji iznoserelevantnedokaze i podatke jer su, kako je zaklju~ila, zapla{eni.

U Srbiji je ju~e obilje`ena 20. godi{njica do tada najma so vni jih de mon stra ci ja protiv re`ima Slobodana Milo{evi}a, tada{njeg predsjednika Srbije. Taj 9. mart bio je dan kada su gra|ani na miran na~in zahtijevali su{tinske promjene – zavr{etak Milo{evi}eve vladavine. U vi{esatnom okr{aju policije i demonstranata u centru Beograda, 9. marta 1991, poginuli su demonstrant, u~enik Branivoje Milinovi} i policajac Nedeljko Kosovi}, a povrije|eno je vi{e od 200 demonstranata. U demonstracijama su u~estvovale desetine hiljada gra|ana.

je us ta li pro tiv re pre si vne dr`avne ma{inerije bila je dovoljna da taj istorijski doga|aj odjekne i van granica Srbije i tada{nje Jugoslavije.

Tradicija protesta
„Deveti mart je bio znak nade“, ocjenjuje Mi{a Gleni, izvje{ta~ BBC-a, koji je pratio de{avanja u Beogradu. „Odre|eni dijelovi srpskog dru{tva su u~estalo pokazivali da nisu ratnohu{ka~i ili nacionalisti. Pokazali su da su racionalni, da `ele da vide razvoj demokratije u Srbiji, a ne da ispunjavaju nacionalisti~ke fantazije koje su Milo{evi} i njegova partija nametnuli.“ Martovskim mitinzima inicirani su va`ni procesi mobilizacije fronta protiv vladavine Slo bo da na Mi lo {e vi}a, ~ime je zapo~eta dugogodi{nja tradicija protesta na beogradskim ulicama. Vremenom preno{ena i u druge gradove Srbije, ta tradicija kona~no je zavr{ena 5. oktobra 2000. godine, kada su ispunjeni ciljevi postav lje ni upra vo 9. mar ta 1991 – pro mje nom vlasti u Srbi ji.

Deveti mart 1991. godine

Povod
Protest je sazvao Srpski pokret obnove, a priklju~ile su mu se i ostale opozicione partije. Tra`eno je da tada{nji direktor dr`avne televizije Du{an Mitevi} i urednici Slavko Budihna, Predrag Vitas, Ivan Krivec i Sergej [estakov podnesu ostavke. Neposredan povod za protest bio je komentar na dr`avnoj televiziji 16. februara u kojem je Slavko Budihna optu`io SPO da je produ`ena

Srbi iz Hrvatske tra`e nadoknadu {tete
PredsjedniknovosadskogHumanitarnogcentra za integraciju i tolerancijuRatko Bubalo rekao je da je 45.000 izbjeglih i prognanihSrba iz Hrvatske, kojitrenutno `ive u Srbiji, potpisalopeticiju za povratak otete imovine u susjednoj dr`avi, javlja Srna. “Tra`imopovratakoduzete i uni{tene pokretne i nepokretne imovine u Hrvatskoj, odnosnopravi~nunadoknadu za nju” izjavio je Bubalo. On je dodao da , osim imovine, prognani i izbjegli Srbi iz Hrvatske tra`e i povratak nekada{njih stanarskih prava, kao i dospjelih, a neispla}enihpenzija. “Zahtijevamo i nov~anu nadoknadu zato {to prognani Srbi nisu mogli da u~estvuju u privatizacijihrvatskih preduze}a, u kojim su nekad radili“ ista, kao je Bubalo.

ruka “usta{kog“ hrvatskog re`ima. „Mislim da je to jedinstveni dan i neponovljiv dan u istoriji Beograda, kada je sto hiljada golorukih demonstranata uzdrmalo svu oru`anu silu re`ima Slobodana Milo{evi}a i njegovih saveznika u tada{njoj Jugoslaviji“, ocjenjuje za Deutsche Welle vo|a demonstracija Vuk Dra{kovi}. Sve opozicione snage okupi le su se 9. mar ta oko Srpskog pokreta obnove. Protes te su obi lje`ili `es to ki okr{aji sa policijom, brojna hap{enja i pogibija dvoje ljudi. Nakon {to su se demon-

strantima pridru`ili i studenti, vlast je popustila i usvojila ostavke direktora televizije Beograd i ministra unutra{njih poslova. Predsjedni{tvo Jugoslavije, me|utim, bilo je rije{eno da bunt ugu{i tenkovima. „To je bio ~in straha od pada sistema“, ocjenjuje lider SPO. „Ta nesre}na Jugoslovenska narodna armija pokaza}e se kao jedan od najve}ih krivaca za zlo. Nije se pona{ala kao vojska koja brani dr`avu, nego kao vojska koja brani ideologiju.“ Uprkos neuspjehu, sama ~injenica da su gra|ani Srbi-

Nakon medijske kampanje usmjerene na Slovensku demokratsku stranku

Jan{a: Propaganda poput nacisti~ke protiv Jevreja
^elnik slovenske opozicije Janez Jan{a ustvrdio je da je Vlada premijera Boruta Pahora neuspje{na u prevladavanju ekonomske krize, a medijsku kampanju koja se posljednjih mjesec vodi protiv njegove stranke uspore|uje s nacisti~kom propagandom protiv Jevreja, javlja Fena. “Slovenija nije nikad toliko ekonomski nazadovala, ~ak niti onda nakon raspada Jugoslavije kad je zbog gubitka tr`i{ta stanje bilo jako te{ko“ , rekao je Jan{a u razgovoru za Slovensku televiziju, objavljenom na njenom informativnom portalu. ka iz recesije biti na “pobjedni~koj stra ni“, odno sno me|u dr`avama koje ostvaruju najvi{i rast i inovativnost. “U razvojnom smislu Slovenija je trenuta~no me|u velikim gubitnicima. U kratko vrijeme Pahorove vlade Slovenija se po glavi stanovnika zadu`ila koliko nijedna druga dr`ava u EU, a rast BDP-a je minimalna, slabije su samo Rumunjska i Bugarska“, rekao je Jan{a. Jan{a je u razgovoru iznio ocjene da se protiv njega osobno i njegove stranke vodi propagandni rat usmjeren na smanjivanje politi~ke kredibilnosti pred redovne par la men tar ne i pred sje dni~ke izbore planirane krajem idu}e godine, te kako bi se pa`nja javnosti odmakla od stvarnih problema i krize. Dimenzije kampanje, pokrenute prije mjesec dana Njema~koj 30-ih godina 20. stolje}a.

Psiholo{ki rat
Dodao je da se protiv opozicije vodi propagandno-psiholo{ki rat u kojem sudjeluju predsjednik dr`ave i vlade te razli~iti “stari lobiji“ koji zapravo “vladaju Slovenijom“, ali i ve}ina medija te glavnih novinskih komentatora, s ciljem da se stranka i Jan{a potpuno politi~ki diskreditiraju. “No, propagandom i medij skim mo no po lom, te ocrnjivanjem politi~ke konkurencije ne da se upravljati dr`avom. U odnosu na Evropsku uniju Slovenija tone. Zadu`ujemo se preko svih realnih okvira, do dokapitalizacije glavne banke dolazi s dvije godine zaka{njenja, a Evropa ide dalje“ rekao , je Jan{a u razgovoru za portal Slovenske televizije.

Francuska skrivala Gotovinu
Francuska vojna tajna slu`ba (DGSE) skrivala je ha{kogoptu`enikaAntuGotovinu, koji je ~etirigodine bio u bjekstvunakon {to je protiv njega podignuta optu`nica, prenosi Srna. Dva francuska internet-portala su objavila dokumente jednog od najva`nijihfrancuskihobavje{tajaca, generalaFilipaRonoa, pi{ezagreba~ki Nacional. Ronoovi dokumenti dokazuju da je Gotovinaskrivan uz znanjetada{njeg francuskog predsjednika @aka [iraka i tada{njegministraodbraneMi{elEloi-Mari, da je skrivanjekoordinisalaDGSE, te da je Rono bio klju~ni ~ovjek u svemu tome jer je odr`avao veze izme|u francuskog dr`avnog vrha i Gotovine preko ljudi koji su znali za konkretnelokalneanga`mane skrivanja na Korzici.

Janez Jan{a: Slovenija tone u odnosu na EU

“Udba{ki arhivi“
Predsjednik opozicijske Slo ven ske de mo krat ske stranke (SDS) opovrgao je optimisti~ke najave premijera Pahora kako }e Slovenija nakon prestanka krize i izlas-

nakon {to je predsjednik Danilo Tuerk u polemici s Jan{om o pitanju “udba{kih arhiva“ izjavio da je politici koju predstavlja Jan{a potrebno re}i “ne” i istra`iti repove starih afera u kojima je on bio akter, uklju~uju}i o “trgovinu oru`jem“ od prije 20 godina, Jan{a je usporedio s kampanjom protiv Jevreja u

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

15

16

SVIJET

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Palestinski du`nosnici poru~ili
Na osnovu ~lana 68. Statuta JP Elektroprivreda d.d. Sarajevo Zavisno dru{tvo Rudnik mrkog uglja „Kakanj“ d.o.o. Kakanj, Uprava Dru{tva donijela je Rje{enje o prodaji neopasnog otpada sekundarnih sirovina za 2011. god. broj 1816/11 od 16.2.2011. god. te objavljuje:

JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA
za prodaju neopasnog otpada - sekundarnih sirovina putem postupka licitacije zatvorenih ponuda Predmet prodaje: 1. Lot 1. Staro otpadno `eljezo 2. Lot.2. Stari elektromotori 3. Lot 3. Stari elektrokablovi i otpadni bakar • Predmet prodaje je pojedina~an za svaki lot te se ponude mogu dostaviti za jedan lot, vi{e lotova ili sve lotove. • Pravo u~e{}a imaju sva pravna lica koja ispunjavaju uslove tehni~ke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje djelatnosti prikupljana i skladi{tenja otpadnih materijala i sekundarnih sirovina, {to dokazuju rje{enjem nadle`nih kantonalnih ministarstava. • Zbog ozbiljnosti ponude kaucija za u~e{}e za lot 1. iznosi 5.000,00 KM, a lotove 2. i 3. po 500,00 KM, uplata na blagajni ZD RMU Kakanj. Po zavr{etku natje~aja kaucije se vra}aju ponu|a~ima koji nisu pro{li na natje~aju. Ponu|a~ima koji su bili najpovoljni, kaucija se zadr`ava do potpisa ugovora i ispunjene uslova o avansnom pla}anju iz ugovora. • U slu~aju da izabrani ponu|a~ odustane, kaucija se ne vra}a, a javno prikupljanje ponuda za te lotove se ponavlja. • Ponude se dostavljaju na protokol ZD RMU Kakanj najkasnije do 16.3.2011. god. do 9 sati. • Javno otvaranje prispjelih ponuda izvr{it }e se 16.3.2011. god. u prostorijama komercijalne slu`be rudnika Kakanj sa po~etkom u 11 sati. • Komisija po prispjelim ponudama razmatra prispjele ponude te Upravi Dru{tva predla`e s kim }e se potpisati ugovor o prodaji neopasnog otpada - sekundarnih sirovina. • Cijene otkupa nisu fiksne i zavisit }e od kretanja cijena na tr`i{tu za pojedine lotove, a osnovi za korekciju su izlicitirane cijene na dan licitacije. • Ponude koje ne predvi|aju avansno pla}anje ne}e se razmatrati. • U slu~aju da cijene po lotovima u prispjelim ponudama budu ispod tr`i{nih cijena ili ostali uslovi budu nezadovoljavaju}i, prodavac zadr`ava pravo da poni{ti javno prikupljanje ponuda bez obrazlo`enja. • Zainteresovani ponu|a~i se moraju javiti radi preuzimanja dokumentacije po lotovima, uvjeta pod kojim }e se vr{iti bodovanje, te upoznavanja o na~inu i uslovima preuzimanja otpada - sekundarnih sirovina. • Zainteresovani ponu|a~i mogu izvr{iti uvid u dio ponu|enog otpada u dane 14. i 15.3.2011. god. u terminu od 10 do 12 sati uz prethodnu najavu kod kontakt-osoba. • Kontakt-osobe Mladen Glu{ac, dipl. ecc. 032 552 540, Zaimovi} Mirsad, ecc. 032 553 281.

Palestinci tra`e obustavu gradnje kolonija na njihovoj zemlji

Netanyahu
poku{ava izbje}i mirovne obaveze
Izraelski premijer ozbiljan pristup pregovorima mo`e dokazati zaustavljanjem gradnje jevrejskih naselja na okupiranim teritorijama
Palestinski du`nosnici odbacili su nastojanja izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da im ponudi privremene korake ka miru, u trenutku kada su u zastoju izravni pregovori o stvaranju palestinske dr`ave, javlja Fena. Iako Netanyahu nije ni{ta rekao javno, jedan izraelski du`nosnik je u ponedjeljak izjavio da on priprema prijedlog za fazni pristup prevladavanju zastoja, prenijele su svjetske agencije.

Novi savjetnik poznat po tvrdokornim stavovima

UNIVERZITET U TUZLI

O B J A V LJ U J E
da VR[I ISPRAVKU Konkursa za izbor u nau~no/umjetni~ko-nastavna i saradni~ka zvanja (bez zasnivanja radnog odnosa), objavljenog u dnevnim novinama ''Oslobo|enje'' od 3.3.2011. godine kod Filozofskog fakulteta Odsjek: Filozofija-Sociologija Ta~ka 1. mijenja se i glasi: ''Nastavnik, u sva nau~no-nastavna zvanja za u`u nau~nu oblast: - ''Filozofija'' • Anti~ka filozofija, Srednjovjekovna filozofija, Uvod u filozofiju .........................................................................................1 izvr{ilac • Logika sa metodologijom nau~nih istra`ivanja, Ontologija I i Ontologija II .......................................................................1 izvr{ilac'' Prijave po ispravci konkursa mogu se podnositi do 18.3.2011. godine na adresu: UNIVERZITET U TUZLI, Ul. dr. Tihomila Markovi}a br. 1, 75000 Tuzla.

Jedino rje{enje
U intervjuu za The Wall Street Journal, izraelski ministar obrane Ehud Barak je objelodanio da bi Netanyahu mogao predlo`iti Palestincima palestinsku dr`avu s privremenim granicama, {to je palestinski predsjednik Mahmoud Abbas ve} ranije odbio. “Netanyahu poku{ava izbje}i svoje obveze ka mirovnom procesu govore}i o novim prijedlozima“, rekao je Abbasov glasnogovornik Nabil Abu Rudeina, naglasiv{i da bi izraelski premijer ozbiljan pristup pregovorima mogao dokazati zaustavljanjem izgradnje u jevrejskim naseljima na okupiranim teritorijima, {to je palestinski zahtjev za povratak pregovara~kom stolu. Direktni mirovni pregovori izme|u Izraela i Palestinaca, zapo~eti po~etkom septembra pro{le godine u Washingtonu, prekinuti su nakon nekoliko sedmica jer je Izrael odbio produ`iti ograni~eni moratorij na izgradnju novih domova za Jevreje, podsje}a Reuters. Netanyahu je tada optu`io Palestince da postavljaju preduvjete za pregovore. Abu Rudeina je sada naglasio da se svi pregovori moraju usredoto~iti na osnivanje palestinske dr`ave u granicama iz 1967. godine, {to je aluzija na granice koje su postojale izme|u Izraela i Zapadne obale i pojasa Gaze prije nego {to je izraelska vojska okupirala te teritorije u ratu prije 44 godine. Rudeina je ocijenio da je svaki drugi plan gubljenje vremena. U me|uvremenu je palestinski premijer Salam Fayyad tako|er istaknuo da

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu imenovao je novog savjetnika za nacionalnu sigurnost biv{eg generala poznatog po tvrdokornim stavovima, javlja Fena. U saop}enju iz ureda premijera Netanyahua objavljenom ju~er navodi se da }e Yaakov Amidror postati novi {ef izraelskog Vije}a za nacionalnu sigurnost, zamjenjuju}i Uzi Arada, dugogodi{njeg Netanyahuovog ~ovjeka od povjerenja koji je podnio ostavku, prenosi AP.

je jedino rje{enje sukoba dvaju naroda osnivanje palestinske dr`ave u granicama iz 1967. godine. Netanyahu je prethodno izjavio da }e Izrael zadr`ati vojnu prisutnost u dolini rijeke Jordan na Zapadnoj obali u sklopu bilo kojeg mirovnog sporazuma. Na to je Fayyad odgovorio da ne}e biti palestinske dr`ave bez doline Jordana.

Granica
Po Netanyahuovoj ocjeni, izraelska sigurnosna granica je na toj rijeci. Osvr}u}i se na nerede u arapskom svijetu i posljedice koje je opisao kao politi~ki i sigurnosni potres, izraelski premijer je rekao da Izrael sada vi{e nego ikada mora osigurati solidne sigurnosne osnove. Od po~etka nemira u arapskom svijetu Netanyahu je poja~ao nastojanja da zadobije podr{ku zapadnih lidera za nastavak izraelske prisutnosti u dolini Jordana, tvrde}i da je to podru~je klju~no za izraelsku sigurnost, pogotovo u svjetlu pobuna u Egiptu, Libiji, Tunisu i drugim zemljama. On je, me|utim, stavio do znanja da }e se suverenitet nad tim dijelom Zapadne obale utvrditi mirovnim pregovorima ako se obnove, navode izraelski mediji, a prenosi Tanjug.

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

17

Gadafijeve snage `estoko su napale avionima i tenkovima
Vatrene lopte se uzdi`u u nebo

VIJESTI

Snage lojalne Gadafiju silom vra}aju izbjeglice u Tripoli

Zawiyah: 250.000 stanovnika pod granatama, a bez struje i vode
Zawiyah kakav ste poznavali vi{e ne postoji, a ulice su pune le{eva • Libijski vo|a Muamer Gadafi izjavio je da }e se boriti protiv zapadnih sila ako one uvedu zonu zabranjenog leta
Ja ki su ko bi pro vla di nih snaga i opozicije u blizini prijestolnice primorali su na zatvaranje jedne od najve}ih rafinerija u Libiji u gradu Zawiyahu na 50 kilometara za pa dno od Tri po li ja, sa op}io je u srijedu du`nosnik rafinerije. “Iz te{kog naoru`anja pucaju u blizini i mi ne mo`emo raditi u rafineriji pod ovakvim uvjetima“, izjavio je neimenovani du`nosnik rafinerije u predgra|u Zawiyaha, navela je agencija Reuters. Rafinerija u Zawiyahu je najve}i dobavlja~ benzina u Li bi ji i ima ka pa ci tet od 120.000 barela dnevno, ali je u posljednje dvije sedmice radila sa 70 posto kapaciteta, prenosi Fena.

Ucijenjena glava vo|e pobunjenika

Libijske vlasti ponudile su ju~e nagradu od 400.000 dolara za hvatanje vo|e pobunjenika Abdela D`alila i njegovo izru~enje vlastima, javlja Srna. Dr`avna televizija javila je pod oznakom “hitno“ da }e i informacija koja }e dovesti do D`alilovog hap{enja biti nagra|ena sa 160.000 dolara.

Zaustavljene izbjeglice
Grad Zawiyah je upori{te opozicije (pobunjenika) od po~etka “doga|anja naroda“ koji su zapo~eli pro{log mjeseca protiv vladaju}eg re`ima ~elnika Muamera Gadafija. “Ali grad je sada, mo`da, na rubu da promijeni vlastodr{ca“, ocijenila je agencija Reuters. Gadafijeve snage `estoko su napale avionima i ten ko vi ma po bu nje ni ke u Zawiyahu, gradu od 250.000 stanovnika. “Zawiyah kakav ste poznavali vi{e ne postoji. Gadafijeve snage bombardiraju grad od 10.00 do 23.30 sati. Nema struje, nema vode i potpuno

smo odsje~eni od vanjskog svijeta“, potvrdio je u srijedu ujutro stanovnik grada Ibrahim za Reuters i dodao da su ulice pune le{eva. Libijski vo|a Muamer Gadafi izjavio je da }e se Libijci boriti protiv zapadnih sila ako one uvedu zonu zabranjenog leta, dodaju}i da bi to pokazalo kako je njihova stvarna namjera da do|u do libijske nafte i narodu oduzmu slobodu. “Donesu li takvu odluku, to }e biti korisno za Libiju, zato {to }e libijski narod vidjeti istinu, da je ono {to oni `ele kontrola Libije kako bi ukrali njihovu naftu“, izjavio je Gadafi u utorak uve~er u intervjuu za tursku dr`avnu televiziju TRT, koji je emitiran u srijedu. “Onda }e libijski narod po-

di}i oru`je protiv njih“, rekao je Gadafi, prenijele su agencije. Li bij ski vo|a je po no vo okrivio pripadnike Al-Kaide iz Egipta, Al`ira, Afganistana i Palestinskih teritorija za nerede koji potresaju njegovu zemlju od 15. februara. Tako|er je upozorio da }e, uspije li Al-Kaida preuzeti kontrolu nad zemljom, “~itava regija, do Izraela, biti zahva}ena haosom“. “Me|unarodna zajednica po~inje shva}ati da moramo sprije~iti Osamu bin Ladena da preuzme kontrolu nad Libijom i Afrikom“ rekao je Ga, dafi za tursku televiziju. Voj ni ci lo jal ni li bij skom vo|i Muameru Gadafiju sprije~ili su oko 30.000 stranih radnika da pobjegnu u Tunis i prisilili mnoge da se vrate na posao u Tripoli, rekao je ju~er predstavnik Me|unarodne federacije dru{tava crvenog krsta i crvenog polumjeseca (MFCK), javlja ONASA. Ibra him Osman iz te me|unarodne humanitarne organizacije, sa sjedi{tem u Genevi, rekao je da su strani radnici pro{le sedmice pohvatani i zadr`ani u libijskim imigracionim centrima blizu granice sa Tunisom. Osman, koji je u toj organizaciji nadle`an za sjevernu Afriku, rekao je da su Gadafijevi vojnici silom zadr`ali mnoge od 30.000 Egip}ana i gra|ana Banglade{a i zema-

Sna`ne ek splo zi je odjeknule su ju~e u libijskom gradu Ras Lanufu, koji je pod kontrolom po bu nje ni ka, po sli je ~ega se u nebo digao plameni stub visok nekoliko stotina metara, dok traju borbe vladinih snaga i pobunjenika, javlja Srna. Serija detonacija dogodila se nedaleko od jednog naftnog postrojenja. Snage lojalne libijskom lideru Muameru Gadafiju artiljerijom su ga|ale polo`aje pobunjenika na pet kilometara zapadno od grada. Pobunjenici su se poslije toga vratili u grad u nekoliko desetina vozila. Me ha ni~ar lo kal ne naftne kompanije izjavio je da je eksplodirao naftovod. Svakih nekoliko minuta u vazduh se di`e nova vatrena lopta zajedno sa gustim crnim dimom. Ubrzo poslije eksplozije, jedan libijski borbeni avion izvr{io je napad otprilike kilometar dalje, prema obali Sredozemnog mora. U ovom trenutku nije poznato da li ima `rtava ili {tete. Prethodno je najmanje 20 granata palo na pobunjeni~ki kontrolni punkt zapadno od Ras Lanufa, ali ne ma iz vje {ta ja o `rtvama. Pobunjenici su uzvratili ispaljivanjem oko 40 raketa ka}u{a sa dva kamiona, kao i sa dva protivavionska projektila, navode izvje{ta~i. lja podsaharske Afrike koji su se pribli`avali grani~nom prelazu Ras Ad`dir i vratili ih na posao.

Sukobi u Kairu
Na stotine osoba naoru`anih no`evima i ma~etama sukobile su se u srijedu s prodemokratskim demonstrantima na kairskom trgu Tahrir, javila je egipatska dr`avna televizija. Na snimcima se vidi kako se sukobljene strane ga|aju kamenicama. U sukobu su povrije|ene najmanje dvije osobe. Do sukoba je do{lo kada je naoru`ana grupa od stotinjak osoba poku{ala prisiliti demonstrante da prekinu s nastavkom protesta na trgu Tahrir, prenosi BBC. No} ranije, deset osoba je ubijeno, a najmanje 110 ranjeno u sukobima izme|u koptskih kr{}ana i muslimana u Kairu, prema posljednjem izvje{taju koji je u srijedu dostavilo ministarstvo zdravlja, ne preciziraju}i vjeroispovijest `rtava. Sukobi su izbili nakon {to su kr{}ani iza{li na ulicu da protestuju protiv paljenja jedne crkve u subotu u ju`nom dijelu glavnog grada.

Jemen: Vojska upala na univerzitet
Najmanje 98 ljudi je povrije|eno u Sani, glavnom gradu Jemena, kada je vojska upala na univerzitet i gumenim mecima i suzavcem napala studente koji su se priklju~ili zahtjevima da predsjednik dr`ave Ali Abdulah Saleh podnese ostavku, saop{tili su zvani~nici medicinskih slu`bi. Prema njihovim rije~ima, mnogi me|u povrije|enima su u ozbiljnom stanju, a o~evici tvrde da su vidjeli oklopna vozila kako hitaju ka univerzitetu, prenosi Onasa. “To je bio masakr“ rekao je portparol jemenske , opozicije Mohamad Katan i kazao da to {to se desilo predstavlja “zlo~in bezbjednosnih snaga protiv studenata koji su mirno protestovali sjede}i“ u prostorijama univerziteta.

Odvo|enje iz bolnica
“Libijci su ih vratili natrag na posao jer su mnogi u Tripoliju radili najni`e poslove, ~is ti li bol ni ce“, re kao je Osman. On je rekao da su neki od izbjeglih naveli da su vidjeli Gadafijeve vojnike kako koriste am bu lan tna ko la kao “na~in da u|u u bolnicu“ u Tripoliju i odvedu pacijente da bi ih pogubili na drugom mjestu. “Ljudi ka`u da ih odvode. Ne ubijaju ih u krevetu“, dodao je Osman. U Libiji su sredinom februara po~eli protesti protiv Gadafija, koji zemljom vlada 42 godine i u me|uvremenu se pretvorili u krvave sukobe pristalica i protivnika re`ima, dok brojni stranci napu{taju Libiju.

Pakistan: Novi napad talibana
Pakistanski talibani preuzeli su ju~er odgovornost za bomba{ki napad na u~esnikepogreba u Pe{avaru u kojem je, prema podacima bolni~kih i policijskih zvani~nika, poginulo najmanje 36, a povrije|enovi{e od 100 osoba. Bomba{samoubica digao je sebe u vazduh na veoma posje}enompogrebukojem su prisustvovali brojni pripadnici plemenskih milicija. O~evici su rekli da je bomba{ bio stariji tinejd`er i da se pojavio pred sami po~etakpogrebneceremonije, na kojoj je bilo oko 300 ljudi. “Mislili smo da je taj dje~akdo{ao da prisustvujepogrebu, a on je iznenada aktivirao bombu“ rekao je je, dan od pre`ivjelih.

18

OGLASI

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. mart 2011. godine
Rusija osniva specijalni fond

SVIJET FINANSIJA

19

Od ino-kompanija deset milijardi dolara
Ameri~koj investicionoj banci Goldman Sax ponu|eno je da preuzme upravljanje projektom, a inicijativa je potekla od ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva
Ruska vlada planira osnovati specijalni fond kako bi privukla vode}e strane investicione kompanije, a ameri~koj investicionoj banci Goldman Sax ponu|eno je da preuzme upravljanje projektom, pi{e britanski dnevnik The Financial Times, pozivaju}i se na dobro obavije{tene izvore. Inicijativa za osnivanje fonda, vrijednog deset milijardi dolara, potekla je direktno od ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva.

BiH

EU

Sa ju~era{nje konferencije

Jo{ {est miliona
Evropska unija je do sada u BiH putem IPA 2007. usmjerila ~etiri miliona eura radi pobolj{anja infrastrukture kvaliteta i akreditacija, a namjerava osigurati jo{ {est miliona eura putem IPA 2008. i IPA 2009, izjavio je ju~er otpravnik poslova Delegacije EU u BiH Boris Jaro~evi~ na otvaranju konferencije “Infrastruktura kvaliteta i akreditacija kao va`ne komponente za ja~anje ekonomije“. Ova jednodnevna konferencija odr`ana je u okviru projekta “Ja~anje sistema akreditiranja BiH“ koji finansira EU, a prisus, tvovali su joj visoki du`nosnici koji donose odluke u administraciji i ekonomiji. Pokrovitelji su Delegacija EU u BiH i Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH. Jaro~evi~ je dodao da je izvje{taj o napretku za 2010. godinu pokazao da je BiH napravila blagi pomak kada su u pitanju standardizacija, akreditacija, mjeriteljstvo i sli~no te da treba raditi dalje da bi se osiguralo jedinstveno tr`i{te. Direktive EU o akreditaciji BiH je du`na preuzeti u cijelosti, {to je jedan od uvjeta iz Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju s EU koji je BiH potpisala. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojevi} istaknuo je da je BiH od 29 preuzela sedam direktiva, ali da }e taj posao biti unaprije|en, jer je akreditacija bitna oblast koja dr`avi omo-

Foto: A. KAJMOVI]

eura iz IPA programa
Sjedi{te banke Goldman Sax

Oprezni investitori
U~e{}e u pro je ktu po nu|eno je kompanijama Apolo Menagment, Blackstone i Carlyle, koje jo{ nisu dale odgovor, kao i bliskoisto~nim fondovima nacionalnog blagostanja. Ve}ina fondova za privatne investicije veoma oprezno gleda na ulaganja u Rusiju, ocijenio je FT. Rusija }e u isto vrijeme formirati konsultantsko vije}e za pitanja osnivanja me|unarodnog finansijskog centra u Moskvi. U ovo tijelo bit }e uklju~en generalni direktor Gol dman Saxa Loyd Blanwain, osniva~ Blackstonea Ste ve Schwar tzman, predstavnik banke JP Morgan Jamie Faymon i izvr{ni direktor Bank of America Brian Monahan. U radu vije}a u~estvovat }e i predstavnici BNP Paribas i Unicredit banke. FT podsje}a da je kompanija Carlile u posljednjoj deceniji ve} dva puta poku{avala investirati u Rusiji, ali je bila pri-

NEMJERLJIVI RIZICI Jedan od osniva~a kompanije Carlile David Rubinstein izjavio je da je isplativost investicija u Rusiji povezana s nemjerljivim rizicima i da je Rusija manje privla~na destinacija za investicije od ostalih zemalja grupe BRIC
nu|ena odustati. Na nedavnoj konferenciji u Berlinu jedan od osniva~a kompanije David Rubinstein izjavio je da je isplativost investicija u Rusiji povezana s nemjerljivim rizicima i da je Rusija manje privla~na destinacija za investicije od ostalih zemalja grupe BRIC. formiranja fonda za direktne investicije, u okviru kojeg }e dr`ava (mogu}e preko Vnje{ekonombanke) dijeliti rizike sa stranim investitorima, razmatra se ve} godinu. Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev je na Svjetskom ekonomskog forumu u Davosu obe}ao da }e se u Rusiji u najskorije vrijeme formirati specijalni suvereni fond za privla~enje privatnih investici ja u eko no mi ju. On je obe}ao da }e fond podijeliti rizike sa stranim investitorima preko zajedni~kih ulaganja u projekte modernizacije ruske ekonomije, ali nije precizirao visinu fonda.

Odlu~uje Putin
Predstavnik ruskog premijera Dmitrij Peskov je potvrdio da vlada planira projekt osnivanja specijalnog fonda za privla~enje stranih investicija. Kona~nu odluku o pokretanju tog programa donijet }e krajem marta ruski premijer Vladimir Putin. Tema

Be~: Nova centrala UCB-a
UniCredit Bank Austria u Be~u planira do 2016. izgradnju nove centrale u vrije dnos ti od 280 mi li ona eura. Polaganje kamen temeljca za ovaj projekt planirano je 2013. godine. Pored postoje}a dva kompleksa biroa projektom pod ime nom Uni Cre dit Bank Austria-Town, grad Be~ }e na povr{ini od 150.000 kvadratnih metara dobiti ~etiri nove zgrade s prostorijama za oko 7.000 zaposlenih. Objekti se grade na lokaciji ne ka da{ nje Sje ver ne `eljeznice, jednoj od najve}ih (75 he kta ra) i naj zna~ajnijih razvojnih zona gra da Be~a. Pre se lje nje banke sa trenutne lokacije

gu}ava bolji nastup na evropskom i svjetskom tr`i{tu, a s druge strane, osigurava za{titu potro{a~a u BiH. Infrastruktura kvaliteta dr`ave, koja se sastoji od vi{e komponenti, kao {to su standardizacija, certificiranje, mjeriteljstvo, akreditacija i sli~no, kako je ju~er re~eno, me|unarodno je priznata kao osnova za trajan ekonomski razvoj i za dobivanje prilike u me|unarodnoj trgovini. Istaknuto je da je Institut za akreditiranje BiH - BATA jedino dr`avno tijelo za akreditiranje i da je uspostavljen radi provo|enja tehni~kog zakonodavstva BiH koje se uskla|uje s pravnim naslije|em EU (acquis communautaire), a da se tehni~kim propisima ure|uje sigurnost proizvoda i sloboda kretanja naunutra{njemtr`i{tu, za{tita zdravlja gra|ana, za{tita potro{a~a, za{tita okoli{a i druga podru~ja od javnog interesa. Direktor BATA @arko Petrovi} je naglasio da akreditacija donosi bolji nastup doma}im subjektima na me|unarodnom tr`i{tu i omogu}ava da neki proizvod koji se po{alje u svijet ne mora biti ponovno analiziran i kontroliran. Dodao je da akreditirana tijela, ustvari, osiguravaju povjerenje u usluge ispitivanja, certifikacije i inspekcije. Tokom konferencije prikazan je kratki film koji je pripremila BATA o temi “Akreditiranje za bolju ekonomiju“ .

na novu planirano je 2016. godine. Na istom podru~ju je do 2025. u pla nu iz gra dnja 10.000 stanova te otvaranje

20.000 novih radnih mjesta, {to bi moglo pove}ati broj inos tra nih fir mi u Be~u, saop}io je Compress Sarajevo.

Delegacija Evropske unije u BiH i Evropska banka za obnovu i razvoj }e danas u sarajevskom hotelu Holiday Inn s po~etkom u 11 sati predstaviti donatorske programe TAM i BAS, koje provodi ova banka radi pomo}i razvoju malih i srednjih privatnih preduze}a u BiH. Sada{nja sredstva koja je izdvojila EU omogu}it }e da ovi programi tokom 30 mjeseci podr`e najmanje 20 preduze}a posredstvom TAM-a i 100 preduze}a posredstvom

Programi TAM i BAS

BAS-a. Programi kombiniraju direktnu pomo} privatnom sektoru na nivou preduze}a i sistematski razvoj tr`i{ta i izgradnju kapaciteta intervencija, kao {to su organizacije obuka za MSP i konsultante u BiH te {irenje najboljih praksi tr`i{ne ekonomije. BAS program dodjeljuje fleksibilnu bespovratnu pomo}, koja se kre}e od 25 do 75 posto ukupne neto cijene ko{tanja projekta, a najvi{e do 10.000 eura.

20

BIZNIS I EKONOMIJA

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Jo{ jedan udar na d`ep gra|ana

SBF 2011. promoviran u Istanbulu

Poziv turskim privrednicima
Predsjednik Unije privrednih komora Turske Rifat Hisarciklioglu govorio je o zna~aju ulaganja u bh. privredu, posebno o mogu}nostima koje BiH pru`a u oblasti drvne industrije, poljoprivrede, turizma
De{avanja u Africi uzrok skoka cijena

Poskupljenje goriva
Dizel u Federaciji BiH skuplji za deset, a benzini za pet feninga, dok je u RS-u dizel poskupio za {est, a benzini za ~etiri feninga
Cijene goriva u BiH ponovo rastu. Na benzinskim pumpama u Federaciji BiH eurodizel }e se od danas prodavati za 2,35 KM, {to je poskupljenje za deset feninga, dok su cijene benzina sko~ile za pet feninga i nove cijene su za BMB 95 2,25 KM, a benzin 98 je 2,30 KM. Poskupljenje u Republici Srpskoj je ne{to bla`e te su dizeli poskupjeli za {est, a benzini za ~etiri feninga. Eurodizel je prosje~no ko{tao 2,15 jene, tako da na pojedinim pumpama ve} imamo nove cijene goriva, dok }e na ostalim pumpama u RS-u to sigurno biti narednih dana, kazao je za Oslobo|enje predsjednik Udru`enja vlasnika benzinskih pumpi RS-a Vojin Mitrovi}. Ista situacija je i u Federaciji BiH, gdje su distributerizahtjevima zakorekcijucijenegorivadoslovcezatrpali federalno Ministarstvo finansija, u kojem su nam kazali da se nove ci-

U organizaciji Unije privrednih komora Turske, Bosna Bank International, Ambasade BiH u Turskoj te konsultantske ku}e Pglobal, u Istanbulu je odr`ana konferencija za novinare na kojoj je turskim privrednicima, medijima i javnosti prezentiran predstoje}i Sarajevo Business Forum 2011. Na konferenciji su govorili Rifat Hisarciklioglu, predsjednik TOBB-a, unije 356 privrednih komora, Amer Bukvi}, direktor BBI-ja, Sabit Suba{i}, ministar savjetnik u Ambasadi BiH u Ankari, i Murat Yulek, direktor Pglobala, kompanije koja je za u~esnike na SBF-u odr`ala radionice za pripremu projekata.

Sa konferencije u Istanbulu

Cijene goriva u Evropi (u eurima)
Zemlja
Hrvatska Austrija Danska Makedonija Turska

Regionalni zna~aj
Hisarciklioglu je govorio o zna~aju ulaganja u bh. privredu, posebno o mogu}nostima koje BiH pru`a u oblasti drvne industrije, poljoprivrede, turizma... Naglasio je da Sarajevo ima {anse da postane regionalni trgova~ki i poslovni centar jugoisto~ne Evrope i da o tom pitanju turske kompanije moraju u~initi mnogo vi{e nego {to trenutno ~ine te pozvao ~lanice TOBB-a da prisustvuju SBF-u 2011. Bukvi} je naglasio da ove godine na SBF dolaze delegacije iz Japana, Malezije, Pakistana, evropskih zemalja, SADa... te istakao regionalni zna~aj foruma s ciljem uspostave bolje regionalne saradnje i pozicioniranja Sarajeva kao ulaznih vrata za kapital u jugoisto~nu Evropu. On je po-

EKONOMSKI GIGANTI U Turskoj `ivi vi{e gra|ana porijeklom iz BiH nego {to BiH ima stanovnika, a nekoliko vode}ih turskih privrednika je danas na ~elu ekonomskih giganata u Turskoj koje su osnovali biznismeni bh. porijekla
zvao kompanije iz Turske da ula`u u BiH i posebno govorio o velikim {ansama za visoko obrazovanje u Sarajevu, odnosno o inicijativi “Sarajevo - edukacioni centar regiona“. Kao korak ka realizaciji ove inicijative, dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Veljko Trivun i njegovi saradnici odr`ali su sastanak s ko le ga ma sa Uni ver zi te ta TOBB u Ankari i razgovarali o potpisivanju sporazuma o akademskoj saradnji. na ~elu ekonomskih giganata u Turskoj koje su osnovali biznismeni bh. porijekla, kao {to je Cilek Company. Yulek, renomirani ekonomski stru~njak s iskustvom u Me|unarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci, govorio je o zna~ajnom strate{kom polo`aju BiH, nje noj blizini evropskom tr`i{tu, zna~ajnim prirodnim resursima te o BiH i Sarajevu kao centru stabilnosti u regionu. Suba{i} je pozvao investitore da ula`u u BiH te zahvalio predsjedniku TOBB-a na promociji ekonomskih potencijala BiH u Turskoj. Hisarciklioglu je ovom prilikom potvrdio dolazak na SBF 2011, koji }e biti odr`an 6. i 7. aprila, saop}eno je iz BBI-ja.

dizel
1,20 1,29 1,49 1,09 1,60

benzin 95
1,25 1,30 1,64 1,24 1,86

benzin 98
1,31 1,46 1,69 1,27 1,88

KM, a nova cijena je 2,21 KM, dok je nova cijena benzina 95 2,18 KM, a super plus 98 sada se prodaje za 2,19 KM. Prema rije~ima distributera, zbog de{avanja u Sjevernoj Africi cijene naftnih derivata na svjetskoj berzi posljednjih dana su drasti~no sko~ile. - Rafinerije su pove}ale svoje ci-

jene na pumpama o~ekuju ve} danas. U Udru`enju prometnika naftom i naftnim derivatima Federacije BiH ka`u kako tr`i{te po ovim parametrima ne mo`e biti izuzetak, jer se negativne oscilacije na naftnom tr`i{tu u svijetu moraju odraziti i na na{e tr`i{te, te je poskupljenje rezultat zna~ajnijeg pove}anja rafinerijA. Pe. skih cijena.

Centar stabilnosti
Yulek je istakao ~injenicu da u Turskoj `ivi vi{e gra|ana porijeklom iz BiH nego {to BiH ima stanovnika. On je nabrojao nekoliko vode}ih turskih privrednika koji su danas

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 047 - 10. 3. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Danas po~inje NEXPO 2011.
U Sa ra je vu }e danas po~eti Sajam NEXPO 2011, koji organiziraju Sa vez op}ina i gradova Federacije BiH u saradnji sa Savezom op{tina i gradova Republike Srpske i gradom Sarajevo. Sajam, koji }e trajati do petka, predstavlja priliku za predstavnike op}ina/op{tina da prezentiraju, podijele inovativne prakse i uspostave me|usobnu komunikaciju u okviru Mre`a asocijacija lokalnih vlasti jugoisto~ne Evrope. O~ekuje se u~e{}e oko 100 gradova jugoisto~ne Evrope, veliki broj zvani~nika i vi{e od 5.000 posjetilaca. Sajam }e biti odr`an u olimpijskoj dvorani Zetra, otvoren je za {iru javnost, a ulaz je besplatan. Danas u 12 sati u Zetri }e biti odr`ana konferencija za novinare, na kojoj }e u~estvovati predsjednik Mre`e asocijacija lokalnih vlasti jugoisto~ne Evrope Vladimir Moskov, izvr{ni direktor NALAS-a Kelmend Zajazi, predsjednik Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vije}a Evrope Kate Vithmoore, predsjednik i direktor Saveza op}ina i gradova Federacije BiH Husein Smajlovi} i Vesna Travljanin, predsjednik Saveza op{tina i gradova RS-a Dragoljub Davidovi} i predstavnik grada Sarajeva.

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.417937 1.447178 26.385810 0.080319 0.261590 0.714944 1.694407 0.565032 0.251702 0.221560 1.510016 0.884018 2.271176 1.400732 0.049422 1.882121

1.955830 1.421491 1.450805 26.451940 0.080520 0.262246 0.716736 1.698654 0.566448 0.252333 0.222115 1.513800 0.886234 2.276868 1.404243 0.049546 1.886838 USD BAM

1.955830 1.425045 1.454432 26.518070 0.080721 0.262902 0.718528 1.702901 0.567864 0.252964 0.222670 1.517585 0.888450 2.282560 1.407754 0.049670 1.891555 1.57543 2.217070

SDR (Special Drawing Rights) na dan 08. 03. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 08. 03. 2011 =

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. mart 2011. godine
Sastanak bh. kompanija koje su poslovale u Libiji

BIZNIS I EKONOMIJA

21

Privredna saradnja BiH i Austrije

Bez poslova i para
Situacija nije nimalo lagana, svaka firma pojedina~no ima svoje specifi~nosti poslovanja na tr`i{tu Libije. U ovom trenutku {teta od ovog zastoja od samo mjesec dana je ogromna
Jo{ se ne zna koliki su gubici kompanija koje su zbog nemira u Libiji bile primorane ostaviti svoje poslove u toj zemlji i vratiti se u BiH, ali se procjenjuje da je vrijednost tog tr`i{ta za na{e kompanije izno si la vi {e od mi li jar du eura. O stanju bh. kompanija koje su poslovale u Libiji ju~er su razgovarali predstavnici ovih kompanija u Sarajevu, a cilj sastanka koji je organizirala Vanjskotrgovinska komora BiH je da se vidi {ta mogu kompanije same uraditi, {ta treba VTKBiH, a {ta mo`e dr`ava kako bi se iza{lo iz ove te{ke situacije. - Situacija nije nimalo lagana, svaka firma pojedina~no ima svoje specifi~nosti poslovanja na tr`i{tu Libije. U ovom trenutku {teta od ovog zastoja od samo mjesec je ogromna, s druge strane, {teta je zbog potra`ivanja koja su nenapla}ena i, {to je najgore, {teta je od ugovora koji su prekinuti i koji su u zastoju u ovome trenutku, rekao je predsjednik Skup{tine VTKBiH i direktor Energoinvesta D`email Vlahovljak.

Sa privrednih susreta u Sarajevu

Sa ju~era{njeg sastanka u Sarajevu

Foto: D. TORCHE

Na{i projekti zavre|uju pa`nju
Ulaganje u infrastrukturu okosnica razvoja BiH • Potraga za dobrim partnerima
Nakon {to je ovladala bankarskim sektorom u BiH, Austrija je ju~er u Sarajevu pozvana da se u narednim godinama finansijskim i tehni~kim kapacitetima uklju~i u realizaciju klju~nih projekata razvoja infrastrukture: cesta, `eljeznica i energetskih objekata. Na susretu privrednika BiH i Austrije, uprili~enom u Privrednoj komori Kantona Sarajevo, analizirana je i povoljno ocijenjena spoljnotrgovinska razmjena dviju dr`ava i na bazi dobre privredne saradnje dogovoreno unapre|enje ekonomskih odnosa. Neki od bh, odnosno sarajevskih projekata i potencijali austrijskih kompanija za njihovu realizaciju bili su tema razgovora brojnih bilateralnih razgovora. - Nadamo se da su kompanije iz Austrije na{le odgovaraju}e poslovne partnere, kazao je direktor Trgovinskog odjela Ambasade Austrije u BiH Peter Hasslacher, koji, nakon kratkog obna{anja, napu{ta ovu du`nost, da bi se posvetio velikom poslu austrijskih firmi u Hrvatskoj. Sa ra dnja s Aus tri jom za KS zna~ajna je i zbog pozitivnih iskustava kompanija iz Austrije i njihovih komunalnih usluga, odnosno infrastrukturnog sektora pri br`im, efikasnijim i sveobuhvatnijim pripremama doma}ih privrednika uslovima evropskog tr`i{ta. To je rekao i predsjednik PKKS-a Kemal Grebo, koji je naglasio da je Austrija me|u prvim investitorima u BiH, ali da se, na`alost, struktura tih ulaganja prete`no odnosi na neproizvodni sektor, te da bi bilo dobro da se ova slika izmijeni nabolje, posebno imaju}i u vidu da je u KS-u koncentracija banaka, agencija, me|unarodnih or ga ni za ci ja, stru~nih i nau~nih institucija koje podr`avaju razvoj biznisa. U tom kontekstu govorili su i predstavnici federalnih ministarstava prometa i komunikacija (Zaim He}o) i okoli{a i turizma (Mehmed Cero). Ovaj posljednji je istakao da infrastrukturni sektor u Federaciji BiH predstavlja veliki razvojni potencijal i pozvao austrijske kompanije na saradnju u ovim oblastima. Predstavnici Ministarstva okoli{a i turizma, Kantonalnog javnog komunalnog preduze}a Vodovod i kanalizacija, javnih preduze}a Autoceste FBiH i Ceste FBiH i Javne korporacije @eljeznice BiH predstavili su prioritetne pro je kte, dok su pred sta vni ci Evropske banke za obnovu i razvoj, IFC-a i Hypo Alpe Adria Group govorili o mogu}nostima finansiranja projekata.
H. A.

100 MILIONA KM Energoinvest je iz Libije vratio svojih 70 ljudi, upravo toliko je porodica ostalo bez primanja i ne zna se koliko }e ih jo{ ostati zato {to Energoinvest ne}e uspjeti ostvariti 100 miliona KM planirane realizacije u 2011. godini
Iako jo{ nije rije{en ira~ki dug, prema Ma{i}evim rije~ima, mogu}e je da se sli~an scenarij ponovi i s Libijom, ali efekt ne}e biti isti, jer su poslovi i imovina u Libiji neuporedivo manji u odnosu na Irak. - Ono {to nam je najte`e, to je da smo izgubili posao, 120 ljudi se vratilo i sad ~ekaju jer su tamo izgubili svoje radno mjes to, a ov dje im ra dno mjesto zavisi od posla koji se dogovori, jer Hidrogradnja u BiH ima oko 1.000 radnika koji su tako|er nedovoljno uposleni, rekao je direktor Hidrogradnje. Kako je kazao Vlahovljak, veliki broj ljudi ostat }e bez posla zbog toga {to su kompanije izgubile poslove u Libiji i radnicima koji su imali ugovore na odre|eno po povratku u BiH su ti ugovori prekinuti, dok su radnici koji su

stalno zaposleni jo{ u radnom odnosu i vidjet }e se {ta dalje. Energoinvest je iz Libije vratio svojih 70 ljudi, upravo toliko je porodica ostalo bez primanja i ne zna se koliko }e ih jo{ ostati zato {to Energoinvest ne}e uspjeti ostvariti 100 miliona KM planirane realizacije u 2011. godini. Ova kompanija u Libiji potra`uje oko 11,5 miliona eura, roba je isporu~ena, a nije napla}ena.

Dogovor s Turcima
- Tre ba bi ti op ti mis ta, o~ekujem da }e se situacija dolje smiriti, samo je pitanje kojom brzinom, poslovi nisu definitivno izgubljeni. Postoji, na koncu, me|unarodna arbitra`a, za{titne klauzule u ugovorima..., ali treba ~ekati mo`da dvije, tri ili pet godina, a mo`da }e se sve rije{iti u narednih pola godine, kazao je Vlahovljak. Ono {to VTKBiH mo`e uraditi za ove kompanije je da im pomogne da zajedni~ki tra`e rje{enje od dr`ave, ali i da na|u nove poslove kao alternativu za Libiju. Predsjednik VTKBiH Veselin Polja{evi} ka zao je da su ne da vno s predstavnicima Unije privrednih komora Turske razgovarali o mogu}nostima u~e{}a firmi iz BiH, bilo kao suizvo|a~i ili direktni izvo|a~i, u poslovima azijsko-pacifi~ke zone kako bi se poku{ao nadoknaditi gubitak tr`i{ta i investicija u Libiji i nekim drugim podru~jima.
J. SALKI]

Firme o~ekuju pomo}
Direktor Hidrogradnje Semin Ma{i} ka`e da trenutno nema sve potrebne podatke da bi sagledali kakav je efekt ovo proizvelo. - Ono {to smo do sada radili je evakuacija ljudi i ju~er je do{la posljednja grupa na{ih radnika. Nakon ovoga, krenut }emo u sabiranje svega {to se desilo. Hidrogradnja je 41 godinu u Libiji, imamo mnogo imovine koja je tamo ostala, jednim dijelom za{ti}ena, jednim neza{ti}ena. Cilj nam je, ~im bude mogu}e, da se vratimo s jednom grupom tamo i vidimo kakvi su izgledi da se vratimo na to tr`i{te, kazao je on i dodao kako se nada da }e vlasnik i dr`ava pomo}i Hidrogradnji da sanira tro{ak nastao evakuacijom ljudi jer je Hidrogradnja, kao i cijeli gra|evinski segment, u krizi i o~ekuje pomo}.

EPBiH: Kompletiran

Zenica: Izvori za MSP
Pro mo ci ja dos tu pnih izvora finansiranja za mala i srednja preduze}a naziv je poslovnih susreta i prezentacije, odr`anih u Zenici, ~iji su organizatori bili FIRMA projekt, koji finansiraju USAID, Sida i Regionalna razvojna agencija za centralnu BiH iz Zenice. Cilj susreta bio je informirati predstavnike MSP-a iz sektora drvoprerade, metaloprerade i turizma o aktuelnim i planiranim programima finansiranja privrede u BiH od finansijskih institucija, uklju~uju}i Razvojnu ban ku Fe de ra ci je BiH, Svjetsku banku, koja svoj pro gram pro vo di pu tem agencije Odraz, federalnog Mi nis tar stva po du ze tni{ tva, razvoja i obrta te komercijalnih banka i programe podr{ke razvoju privre-

Nadzorni odbor
Dioni~ari prisutni na 19. sjednici Skup{tine Javnog preduze}a Elek tro pri vre da BiH su ju~er u Sarajevu prihvatili prijedlog Vlade Federacije BiH i za nove ~lanove Nadzornog odbora EPBiH izabrali Envera Agi}a i Fikretu Be{ovi}. Time je ispunjen zahtjev Komisije za vrijednosne papire da se Nadzorni odbor kompletira u roku od 90 dana nakon smjene dvojice dotada{njih ~lanova. Dioni~ari su usvojili i revidirani plan poslovanja EPBiH i Kon-

de koji su u nadle`nosti federalne Vlade. Tokom skupa kontakte sa spomenutim finansijskim institucijama ostvarili su predstavnici 18 preduze}a.

cerna EPBiH za ovu godinu te predlo`ene izmjene i dopune Statuta EPBiH, saop}eno je iz EPBiH.

22

OGLASI

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE
1.773,40
BIFX

BERZANSKI IZVJE[TAJI 23
1.093,95
SASX-10

1.094,20

SASX-30

1.037,30

BIRS

1.882,04

FIRS

999,10

ERS10

Trgovanje na Banjalu~koj berzi

Sarajevska berza
U sklopu 85 transakcija ukupno je prometovano 595.090 vrijednosnih papira
Tokom ju~era{njeg trgovanja na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je promet od 548.694,36 KM (548.226,86 KM redovne berzanske trgovine i 467,50 KM prijavljenog vanberzanskog prometa). U sklopu 85 transakcija ukupno je prometovano 595.090 vrijednosnih papira. Promet na kotaciji iznosio je 352.356,96 KM i u sklopu 37 transakcija prometovan je 583.371 vrijednosni papir. Na kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 47.874,25 KM, a u sklopu12 transakcija prometovano je 4.256 dionica. Na kotaciji kompanija najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo u iznosu 30.603,45 KM. Kurs tog emitenta je iznosio 14,57 KM. Na kotacijifondovaostvaren je promet od 59.819,65 KM i u sklopu 14 transakcija prometovano je 11.256 dionica. Na kotaciji fondova najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama ZIF-a BIGinvesticionegrupe d.d. Sarajevo u iznosu 27.280,10 KM. Kurs tog fonda iznosio je 5,80 KM. Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 244.663,06 KM, a u sklopu 11 transakcija prometovano je 567.859 obveznica. Obveznicama ratnih potra`ivanja Federacije BiH trgovalo se u iznosu 236.825,46 KM, dok je obveznicama staredevizne{tednjeFBiHostvarenukupan promet u iznosu od 7.837,60 KM. Promet naprimarnomslobodnomtr`i{tu iznosio je 106.119,37 KM i u sklopu 34 transakcijeprometovano je 4.906 dionica. Na primarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH Telecom d.d. Sarajevo od 48.982,23 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 21,73 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 89.750,53 KM, a u sklopu 13 transakcija prometovano je 5.878 dionica. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Univerzalpromet d.d. Tuzla od 59.000 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 59 KM. Na tr`i{tu za emitente u ste~aju nije bilo zaklju~enih transakcija. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su dionice emitenta Rudnik soli Tuzla d.d. od 8,74 posto i dostiglecijenu od 8,96 KM, dok je najve}i dnevni pad registrirao emitent Postbank BH d.d. Sarajevo od 9,97 posto i dostigao cijenu od 40,27 KM. Na vanberzanskom tr`i{tu obavljena je transakcija dionicama emitenta DC Te{anj Kra{evo d.d. i u okvirujednetransakcijeprometovano je 935 dionica u vrijednosti 467,50 KM, saop}eno je iz Sarajevske berze.

Za akcije Jedinstva GP Najtra`enije obveznice FBiH

1,5 MILIONA KM
Tokom ju~era{njeg trgovanja ostvaren je promet od 1.912.429,01 KM
Na Banjalu~koj berzi tokom ju~era{njeg trgo va nja os tva ren je pro met od 1.912.429,01 KM, kroz 109 transakcija. Od akcija na slu`benom berzanskom tr`i{tu, lista B, najve}i promet ostvaren je akcijama Hidroelektrane na Drini a.d. Vi{egrad, trgovalo se u iznosu od 142.796,44 KM, po prosje~noj cijeni od 0,648 KM, ~ime je ostvaren rast u odnosu na pro{lo trgovanje za 6,23 posto. Uku pan pro met ob ve zni ca ma na ju~era{ njem trgo va nju izno sio je 128.522,57 KM. Od obveznica najvi{e se trgovalo obveznicama Republike Srpske - izmirenje ratne {tete 3 u vrijednosti od 74.154,34 KM. Nije bilo promjene prosje~ne cijene. Od akcija zatvorenih investicionih fondova najve}i promet ostvaren je akcijama ZIF Zepter fonda a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 24.360,48 KM, po prosje~noj cijeni od 5,60 KM, {to predstavlja rast cijene za 1,82 posto. Akcije tri fonda ostvarile su rast prosje~ne cijene, od ~ega su najve}i rast imale akcije ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka 2,35 posto, ju~er se ovim akcijama trgovalo po prosje~noj cijeni od 8,70 KM. Akcije dva fonda ostvarile su pad prosje~ne cijene, a gubitnik dana me|u fon-

Obavljene tri blok-transakcije

dovima su akcije ZIF VB fond a.d. Banja Luka -0,40 posto, ju~er se ovim akcijama trgovalo po prosje~noj cijeni od 2,49 KM. Od hartija od vrijednosti na slobodnom berzanskom tr`i{tu najve}i promet ostvaren je akcijama preduze}a TGT a.d. Lakta{i, trgovalo se u iznosu od 1.279,16 KM, po prosje~noj cijeni od 4,52 KM, ~ime je ostvaren pad u odnosu na pro{lo trgovanje za -9,60 posto. Tokom ju~era{njeg trgovanja prijavljena su tri blok-posla akcijama emitenta Jedinstvo GP a.d. Gradi{ka, u ukupnoj vrijednosti od 1.518.272,64 KM, saop{tila je berza.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 9. mart/o`ujak 2011.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO KOTACIJA FONDOVA 14,57 8,01 -0,37 -4,59 14,60 8,20 14,40 7,98 2.101 2.155 30.603,45 17.270,80 8 4

Banjalu~ka berza Kursna lista za 9. mart 2011.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA ZTC Banja Vrucica a.d. Teslic Hemijska industrija destilacija a.d. Teslic Elektrokrajina a.d. Banja Luka Elektrohercegovina a.d. Trebinje Elektro - Bijeljina a.d. Bijeljina Elektro Doboj a.d. Doboj Hidroelektrane na Drini a.d. Visegrad Hidroelektrane na Trebisnjici a.d. Trebinje Rafinerija ulja a.d. Modrica RiTE Gacko a.d. Gacko Telekom Srpske a.d. Banja Luka Trznica a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 8,7 0,062 4,14 7,06 2,49 5,6 2,35 0 1,22 -0,14 -0,4 1,82 9 0,062 4,22 7,1 2,49 5,6 8,6 0,062 4,12 7,04 2,49 5,54 172 2.840 260 88 20 4.351 1.497,20 176,08 1.075,80 621,20 49,80 24.360,48 0,865 0,48(A) 0,384 0,409 0,4 0,62 0,648 0,611 0,108 0,226 1,68 1,45 -1,03 0 1,05 -0,24 8,11 -0,64 6,23 1,16 -10 13 -1,18 0 0,865 0,48 0,4 0,41 0,401 0,62 0,65 0,611 0,11 0,226 1,74 1,45 0,865 1.500 0,48 5.670 0,38 15.300 0,409 500 0,39 12.050 0,62 628 0,571 220.272 0,611 3.686 0,106 2.584 0,226 35.000 1,67 15.765 1,45 28.099 1.297,50 2.721,60 5.880,00 204,53 4.821,05 389,36 142.796,44 2.252,14 279,74 7.910,00 26.474,54 40.743,55

ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF CROBIH FOND DD MOSTAR ZIF MI GROUP DD SARAJEVO ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA C PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH TELECOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO JP HT DD MOSTAR MAPEX DD MAGLAJ POSTBANK BH D.D. SARAJEVO SIPOREX D.D. TUZLA SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE JP 9. SEPTEMBAR D.D. SREBRENIK EUROPA D.D. SARAJEVO INTERsPED DD SARAJEVO KRAJINAPUTEVI D.D. BIHAC RUDNIK SOLI TUsANJ DD TUZLA RUDNIK zELJEZNE RUDE D.D. VAREs UNIVERZALPROMET DD TUZLA VODOVOD I KANALIZACIJA DD SREBRENIK MOJA BANKA D.D. SARAJEVO VELMOS D.D. MOSTAR

5,80 5,50 3,61 3,80 7,25

0,87 0,00 6,60 0,00 3,57

5,85 5,50 3,65 3,80 7,25

5,75 5,50 3,55 3,80 7,25

4.712 400 3.674 245 2.225

27.280,10 2.200,00 13.277,30 931,00 16.131,25

5 1 4 2 2

42,37 39,02 36,00 33,98 31,50 97,00

2,08 -2,45 2,86 0,55 0,19 0,00

42,40 39,02 36,00 34,00 31,50 97,00

42,00 555.203 39,02 437 36,00 384 33,79 3.369 31,50 386 97,00 8.080

235.250,46 170,52 138,24 1.144,65 121,59 7.837,60

5 1 1 2 1 1

21,73 5,65 80,11 10,00 1,45 40,27 30,00 15,26

1,07 0,34 -1,26 0,00 3,57 -9,97 0,00 -1,54

21,80 5,66 80,60 10,00 1,45 41,00 30,00 15,50

21,50 5,63 79,54 10,00 1,45 40,01 30,00 15,07

2.255 950 260 373 100 130 613 225

48.982,23 5.367,00 20.836,39 3.730,00 145,00 5.235,00 18.390,00 3.433,75

10 4 9 2 1 4 2 2

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Projekt a.d. Banja Luka TGT a.d. Laktasi Vodovod i kanalizacija a.d. Bijeljina Republika Srpska - izmirenje ratne stete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 4 MKD Sinergija plus d.o.o Banja Luka Jedinstvo GP a.d. Gradiska 1,23 4,52 0,499(A) 37 37 36,63 100(A) 0 -9,6 -0,2 1,07 0 0,58 0 3 1,23 4,52 0,499 37 37,01 36,8 100 0,72 1,23 414 4,52 283 0,499 590 37 10.000 37 200.403 36,22 47.507 100 499 0,72 2.108.712 509,22 1.279,16 294,41 3.700,00 74.154,34 17.401,56 33.266,67 1.518.272,64

8,00 25,00 30,00 4,00 8,96 0,31 59,00 3,00 60,00 10,00

0,00 0,00 0,00 0,00 8,74 3,33 -1,67 0,00 0,00 0,00

8,00 25,00 30,00 4,00 8,96 0,31 59,00 3,00 60,00 10,00

8,00 25,00 30,00 4,00 8,96 0,31 59,00 3,00 60,00 10,00

2.348 6 73 523 454 1.299 1.000 98 40 37

18.784,00 150,00 2.190,00 2.092,00 4.067,84 402,69 59.000,00 294,00 2.400,00 370,00

1 1 1 1 3 2 1 1 1 1

NAFTA

PLIN

ZLATO

SREBRO

ALUMINIJ

P[ENICA

KUKURUZ

114,91
Nafta 114,91 porasla 1,64%

$ 1,64 %
Plin 3,90 porastao 0,96%

3,90

$ 0,96 %

1.432,20
Zlato 1.432,20 poraslo 0,35%

$ 0,35 %

35,99
Srebro 35,99 poraslo 0,95%

$ 0,95 %

2,565
Aluminij 2,565 porastao 0,23%

$ 0,23 %

786,75
P{enica 786,75 porasla 0,90%

$ 0,90 %

710,00
Kukuruz 710,00 porastao 0,64%

$ 0,64 %

24 SARAJEVSKA HRONIKA
Sutra potpisivanje ugovora u Starom Gradu

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Deseta O[ u ilid`anskom naselju Osjek

Uru~ena pomo}

za 14 u~enika
Uskoro radovi od Slatkog }o{eta do Ba{~ar{ijskog trga

Zavr{ena akcija prikupljanja pomo}i za otklanjanje posljedica katastrofalne poplave u BPK-u i op}ini Ilid`a, ka`e Sivro
Predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo prof. Saudin Sivro ju~er je u Desetoj O[, u ilid`anskom naselju Osjek, podijelio nov~anu pomo} za 14 u~enika ~ije su porodi~ne ku}e poplavljene u decembru pro{le godine. Ovim je zavr{ena akcija prikupljanja pomo}i za otklanjanje posljedica katastrofalne poplave u Bosanskopo drinj skom kan to nu i op}ini Ilid`a. “Podijelili smo nov~anu pomo} za 14 u~enika Desete O[, ukupno 4.200 KM {to zajedno sa sredstvima prikupljenim na na{em ra~unu za BPK iznosi 44.000 KM. Najve}a zahvalnost pripada u~enicima Kantona, njihovim roditeljima i nastavnicima koji su prepoznali ovu akciju i potrudili se da ona uspije, a mi smo bili tu da sve bude transparentno“ izjavio , je za Oslobo|enje predsjednik SSOOiO KS-a Sivro.

Obnova Sara~a po~inje 20. marta
Zamjenu instalacija, postavljanje slivnika, ivi~njaka, a potom i plo~a radi}e konzorcij Mibral - Neimari • Vrijednost projekta iznosi 820.00 maraka
Od 20. marta ove godine po~inje obnova Ulice Sara~i, od Slatkog }o{eta do Ba{~ar{ijskog trga, {to je jedan od najve}ih projekata koji }e Op}ina Stari Grad pokrenuti u ovoj godini, a ~ija vrijednost iznosi blizu 820.000 KM. Tim povodom }e sutra u Op}ini Stari Grad biti uprili~eno potpisivanje ugovora o po~etku rekonstru kci je Sa ra~a sa iza bra nim izvo|a~em radova, konzorcijem Mibral - Neimari. Iz Op}ine Stari Grad nagla{avaju da }e se u ovoj najve}oj ba{~ar{ijskoj ulici raditi kompletna izmjena infrastrukture, podzemnih instalacija, slivnika, plo~a, ivi~njaka... jednako kao {to je pro{le godine ura|ena rekonstrukcija Bravad`iluka. Od Milana Bralovi}a, direktora firme Mibral, saznali smo da }e rekonstrukcija Ulice Sara~i, prema ugovoru, trajati 75 dana i obuhvata}e infrastrukturne radove. Na pitanje da li }e tokom izvo|enja radova morati biti zatvoreni dijelovi ulice za pje{ake, direktor Bralovi} obja{njava da }e nastojati raditi tako da se, ukoliko bude neophodno, povremeno zatvaraju manji dijelovi ulice kako bi zanatske radnje nesmetano radile te se gra|ani mogli kretati ovom ulicom. Podsje}amo, Ulica Sara~i je posljednji put ra|ena uo~i Zimskih olimpijskih igara davne 1984. godine, kada je, kako ka`u u Op}ini Stari Grad, napravljena gre{ka, jer sada{nje plo~e nisu prikladne vremenskim uslovima.
Mr. BABI]

U~enici za prisutne prilikom uru~enja pomo}i priredili priredbu

U~enici su povodom uru~enja ove pomo}i priredili priredbu kojoj su, pored ostalih, prisustvovali roditelji te predstavnici Op}ine Ilid`a. Podsjetimo da je akcija prikupljanja pomo}i za otklanjanje posljedica katastrofalne poplave u BPK-u i Ilid`i pokrenuta 21. decembra pro{le godine, kao zajedni~ki odgovor kantonalnog Ministarstva obrazovanja, Udru`enja vije}a roditelja osnovnih

i srednjih {kola KS-a, te sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja na apel Vlade BPK-a da im se pomogne nakon poplava. Akcija za osnovno obrazovanje u Gora`du je okon~ana 27. januara 2011. podjelom 26.800 KM za 63 u~enika i 11 zaposlenika iz pet osnovnih {kola, poslije ~ega je nastavljeno prikupljanje pomo}i za poplavljene u op}ini Ilid`a.
A. S.

Komunalni redari Parka intervenisali 6.483 puta

Sme}e kroz prozor, vozila na travu
Ekipa komunalnih redara KJKP Park u 2010. godini u Kantonu je, tokom svakodnevnog pregleda na terenu, imala ~ak 6.483 intervencije. Pisano upozorenje za kr{enje odredaba Zakona o komunalnoj ~isto}i dobilo je 3.735 osoba i privrednih subjekata. U protekloj godini, komunalni redari Parka imali su 194 kontrolna pregleda, sa~inili 2.554 zapisnika i slu`bene zabilje{ke, od kojih }e 1.831 zavr{iti na sudu, jer su proslije|eni Komunalnoj inspekciji na podno{enje prekr{ajnih prijava. Organizovanjem stalnih de`ura i radom u dvije smjene u odre|enoj mjeri, u odnosu na protekle godine, smanjen je broj prijava za vo`nju ili parkiranje na ure|enim zelenim povr{inama, ali takva pojava jo{ je jedan od glavnih na~ina uni{tavanja javnog dobra. - Tu je i ostavljanje otpadaka i sme}a po parkovima, bacanje sme}a sa prozora stambenih zgra da, ko ri {te nje ze le nih po vr{i na za izvo|enje ku}nih ljubimaca na izvr{avanje nu`de i sli~no. Treba dodati i bespravnu sje~u, orezivanje i lomljenje stabala, uni{tavanje i otu|ivanje parkovskog mobilijara, odlaganje ogrjeva na javne povr{ine, uni{tavanje zelenila prilikom masovne uli~ne prodaje. Takav odnos najvi{e je zabilje`en na Otoci, ^engi}-Vili, u Hrasnom, na Trgu Alije Izetbegovi}a, u Bu~a Potoku, Hrasnici, Had`i}ima i Vogo{}i, kazala je Aldijana Hamza, stru~ni saradnik za medije u KJKP Park.
J. M.

Donacija Op}oj bolnici

Topli stol za bebe
Direktor Op}e bolnice “Prim. dr. Abdulah Naka{“ dr. Bakir Naka{ uru~i}e danas zahvalnice sudionicima humanitarne akcije “Makaze koje `ivot zna~e“, odr`ane krajem pro{le godine u BBI centru. Organizatori te akcije bili su sarajevski frizeri uz pomo} kolega iz BiH i Udru`enja Otvorena mre`a. Frizeri su u prizemlju BBI centra {i{ali zainteresirane bez napla}ivanja usluga, a klijenti su po svom naho|enju novac donirali za nabavku porodiljske opreme za potrebe Op}e bolnice. Frizeri, sudionici akcije, tako|er su uplatili pojedina~ne donacije. Iz Op}e bolnice navode da je istovremeno uprili~ena i aukcija zanimljivih predmeta poput dresa “Chelseaja“ koji su namjenski za aukciju potpisali svi igra~i tog kluba, sako Zdravka ^oli}a u kojem je nastupao na Marakani, te umjetni~ka djela priznatih autora. Aukciju je vodio Al mir ^eha ji} Bat ko iz Udru`enja Otvorena mre`a. Zahvaljuju}i tim manifestacijama i pomo}i sponzora, prikupljeno je 15.000 KM, koje su omogu}ile kupovinu toplog stola za bebe na Odsjeku za aku{erstvo i neonatologiju Op}e bolnice.

^ak 1.831 zabilje{ka zavr{i}e na sudu

Sastanak sa rukovodstvom RVI Centar

Vra}anje povjerenja Op}ine
Predsjedavaju}i Op}inskog vije}a Slaven Kova~evi} primio je u Op}ini Centar novoizabrano rukovodstvo ratnih vojnih invalida - RVI Centar, imenovano na skup{tini Udru`enja, odr`anoj 21. februara 2011. Sastanku su, pored novog predsjednika Udru`enja Ned`ada [krijelja i potpredsjednika Besima Imamovi}a, te sekretara Taiba Cocali}a, prisustvovali i predsjednik Komisije OV Centar za bora~ka pitanja Hamdija Hasanovi} i pomo}nik na~elnika za bora~ko-invalidsku za{titu \ulaga Hamza. Povod je bio nastavak finansiranja rada Udru`enja iz bud`eta Op}ine, koje je u 2010. godini bilo obustavljeno zbog nepravilnosti u njihovom radu. Predsjedavaju}i Kova~evi} je istakao da }e ve} na martovskoj sjednici vije}nici razmatrati zaklju~ak Komisije za bora~ka pitanja o svemu u~injenom. Ukoliko on bude usvojen, po~e}e finansiranje Udru`enja. ^lanovi Udru`enja [krijelj, Imamovi} i Cocali} su podsjetili na te{ku situaciju u Udru`enju koje okuplja ratne vojne invalide od kojih mnogi `ive u nezavidnim materijalnim okolnostima.

Emina i Benjamin
nagra|eni u Beogradu
U~enici Osnovne muzi~ke i baletske {kole Novo Sarajevo Emi na Hus ki} i Be nja min Aganli} osvojili su prve nagrade na Internacionalnom takmi~enju “Davorin Jenko“, odr`anom u Beogradu od 13. do 19. februara. Emina Huski}, u~enica petog razreda u klasi nastavnice Zlate Prci}, sa 96, 67 bodova osvojila je prvu nagradu u sekciji Klavir solo, kategorija B, dok je Benjamin Aganli}, u~enik {estog razreda u klasi nastavnice Afrodite Obu}ina, sa 97 bodova osvojio prvu nagradu u sekciji Saksofon, kategorija A. Pobjedama su ovi u~enici na najbolji na~in predstavili svoju {kolu, SaraMr. B. jevo i BiH.

Foto: D. TORCHE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. mart 2011. godine
Za Dan reintegracije dijelova Novog Sarajeva

SARAJEVSKA HRONIKA 25

OTVARANJE SALE

DE@URNI TELEFON

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP

ZA VJEN^ANJA I
{etnice uz Miljacku
Nastavak poplo~avanja od Mosta Ars Aevi

Ure|enje dvorane u Centru za mlade, te parkinga i staza za lak{i prilaz svatova Sprave za fitnes na ^engi}-Vili
tar da se ne~im bavi besplatno i njihov program rada, istakao je na~elnik Kold`o. Prema Kold`inim rije~ima, Op}ina }e u 2011. finansirati i ure|enje staza oko Centra za mlade, te parkinga, kako bi se svatovimaomogu}iopristup do sale za vjen~anja. Na~elnik Novog Sarajeva se osvrnuo i na {etnicupremaOtoci, kazav{ikako je investitor benzinske pumpe ispo{tovao nalog inspekcije i sru{io sporni dio objekta. - Ostalo je da postavimo sprave za dje~ije igrali{te u parku, ali i one za fitnes. Problem je {to nastojimo na}i neko kvalitetno rje{enje, a takve sprave se ne izra|uju u na{oj zemlji, dodao je Kold`o.
J. MILANOVI]

Za 19. mart, Dan reintegracije dijelova op}ine Novo Sarajevo, bi}e uprili~eno otvaranje obnovljenog dijela {etali{ta uz Miljacku, izme|u mostova Suade i Olge i Ars Aevi, te renovirane sale za vjen~anja u Centru za djecu i omladinu na Grbavici, najavio je za Oslobo|enje na~elnik Ned`ad Kold`o. - U ovoj godini nastavi}emo obnovu {etali{ta uz Miljacku prema raspolo`ivim sredstvima, a u planu je i obnova dvorane u Centru za mlade na Grbavici. Biv{i upravnik BKCa Ned`ad ^amd`i} izabran je za novog direktora Centra i rekli smo mu da Op}ina mo`e pomo}i njihov rad, ali ne u pokri}u plata. Zatra`ili smo podatke koliko djece ulazi u Cen-

Na Dan reintegracije dijelova Grbavice, kako nam je kazao na~elnik Kold`o, bi}e prezentovan i projekat obnove biv{eg Doma pionira “Bo{ko Buha“. - To je objekat sli~an Centru za mlade, ali za mla|e {kolarce, uz predvi|ene pozori{te, biblioteku, sale za razne sekcije... Njegova vrijednost je oko dva miliona maraka, Op}ina je u bud`etu predvidjela 400.000 KM, a o~ekujemo da se uklju~e i druge institucije u Sarajevu. U pro{lojgodini zavr{ili smo ~i{}enje objkta i njegovoogra|ivanje, napomenuo je Kold`o. Projekat obnove vrijedan dva miliona KM

“Bo{ko Buha“ za najmla|e

Provjera spiskova u~enika koji koriste prevoz

Isklju~enja struje i vode
Odr`avanje energetskih postrojenja danas }e uzrokovati nestanak struje za podru~ja koja se napajaju putem trafostanica: Vrbanja, Vrbanja 2 i Bla`uj kamenolom od 9 do 16 sati, Pe}ina, Nadkova~i, Hendek, Fizijatrija, Breze i Sovrle od 9 do 15, Paromlinska 12, 13 i 14 od 11.30 do 14, te Adema Bu~e 8 od 9 do 10.30 i Ferhatovi}a 4 od 9 do 15.30 sati. Zbog opravke kvarova na mre`i danas }e od 9 do 16 sa ti do}i do po re me}aja u vodosnabdijevanju ulica: Ru|era Bo{kovi}a, Saburina, Nusreta Fazlibegovi}a, Ekrema Eke D`ubura, Mustafe Ice Vo lje vi ce, Za gre ba~ka i Trg nezavisnosti.

Niko ne}e biti o{te}en
Nakon {to je Oslobo|enje objavilo informaciju da je Ministarstvo nauke i obrazovanja od svih osnovnih i srednjih {kola zatra`ilo spiskove u~enika koji koriste usluge javnog gradskog prevoza, na{oj redakciji obratilo se nekoliko roditelja osnovaca. Naime, kao i svake godine, pa tako i ove, stavka u bud`etu resornog ministarstva za prevoz iznosi ~ak 3,4 miliona maraka. Zbog toga je resorni ministar Emir Suljagi} nalo`io da se provjere potrebe u~enika, kako bi se vidjelo ko mora vozariti, a ko na putu do {kole pro|e jednu ili vi{e obrazovnih ustanova. Roditelji su se pobunili, kazav{i nam kako su silom pri-

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

[kole jo{ nisu dostavile sve podatke

lika dijete upisali u {kolu koja ni je naj bli`a nji ho vom mjestu prebivali{ta, gledaju}i koja od njih ima organizovan produ`eni boravak. U raz go vo ru sa di re kto ri ma osnovnih {kola, roditelji su zaklju~ili kako prepisivanje {kolarca u drugu ustanovu

nije najbolje rje{enje. Iz Ministarstva obrazovanja kazali su nam kako jo{ nisu dobili sve informacije zatra`ene od {kola, te da }e ih detaljno pregledati, kako niko ne bi bio o{te}en, a pogotovo ne roditelji i djeca.
J. M.

PORODILI[TA

7 11

DJEVOJ^ICA DJE^AKA
svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18, a radnim danima i u 9.30, Travnik svakim danom u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22, Velika Kladu{a svaki dan u 15.30, Visoko svaki dan u 8.45, 10.45 i 15.15, Visoko-Kakanj svaki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18, 19.30 i 20 sati, Zenica svaki dan u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem, Zenica svakim danom u 21 sat preko Visokog i Kaknja, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 autoputem, Zenica ne saobra}a subotom, nedjeljom i pra znicima u 5.30 preko Visokog i Kaknja.

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

AVIONI Polasci:
Beograd 6.20, 11.30, 16.35, Zagreb 6.30 i 16, Be~ 7.15, 8.10 i 14.55, Amsterdam 10.15, Minhen 13, Istanbul 13.55 i 18, Frankfurt via Banja Luka 14, Ljubljana 14.15, Ankona 17.55

Dolasci:
Istanbul 8.50 i 13, Ankona 10.25, Beograd 11.25, 14.45 i 21.40, Be~ 12.05, 14.10 i 21.40, Minhen 12.25, Ljubljana 13.45, Zagreb 15.30 i 22, Amsterdam 15.45, Frankfurt via Banja Luka 21.45

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom

u 8, a ~etvrtkom u 16 sati, Den Hag utorkom u 8, a ~et vrtkom u 16 sati, Utrecht subotom u 8 i ~et vrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9, Berlin ~et vrtkom i subotom u 8, Dor tmund, Essen, Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i [tutgart svaki dan u 8, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Minhen svakim danom u 8, a subotom i u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svakim danom u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 10, 14.30 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, Vela Luka i Herceg-Novi petkom u 11 sati, Br~ko svakim

danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubi ca sva ki dan u 14.30 sa ti, Ba nja Vru}ica svaki dan u 15.15 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svakim danom osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14, i 15 i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svakim danom u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de-Ustikolina svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most

26

KULTURA

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Danas zavr{ava EKO OKO

Iz filma “Sjetna divljina“

Film “Voda na stolu“

Ko }e dobiti Zlatnu pahuljicu?
Publika }e danas mo}i vidjeti dva filma - holandski, koji je bio najbolji dokumentarni film na festivalu u Francuskoj, i kanadski, {to je progla{en najboljom filmskom pri~om na festivalu Planet in Focus, a koji govori o vodi i korporacijskim interesima

P

rojekcijama dva filma iz Holandije i Kanade, otvorenjem izlo`be slika Bojana [umonje iz Hrvatske u Gradskoj galeriji Collegium Artisticum, da nas za vr{a va ~et vrti me|unarodni festival ekolo{kog filma EKO OKO. Naime, u poslovnom centru UNITIC, danas u 17 sati, bit }e odr`ana ceremonija dodjele nagrada i zatvaranje Festivala.

Sjetna divljina
Ka ko je EKO OKO bio ta kmi~arskog karaktera, u selekciji za Zlatnu, Srebrenu i Bronzanu pahuljicu, bilo je 18 filmova (Velika Britanija, Brazil, [vicarska, Njema~ka, SAD, Danska, Novi Zeland, Francuska, Nizozemska i BiH). Predsjednica `irija bila je Vesna Loney, a ~lanovi Slavi{a Ma{i}, prof. dr. Vla-

VODA I PRIVATIZACIJA Film je re`irala Liz Marshall iz Kanade, koja je istra`ivala kanadski odnos prema izvorima svje`e vode. Predstavila je kanadsku aktivisticu Maude Barlow u njenom nastojanju da za{titi vodu od privatizacije
di mir Be us, Me hmed Ce ro, Ned`ad Begovi} i Dinno Kassalo. Oni }e odlu~iti koji su bili najuspje{niji filmovi. Projekcija filma “Sjetna divljina“, koji je progla{en najboljim dokumentarnim filmom na festivalu FIFE - Ile de France, {to je odr`an u Parizu pro{le godine, odr`at }e se danas u 14 sati u dvo ra ni UNI TIC-a. Film je re`irala Digna Sinke iz Holandi-

je, a govori o holanskom ostrvu Tiengementen, koje je oteto od mora, zatim kultivirano i napu{teno devedesetih, kako bi se prepustilo prirodi. Trebalo je deset godina za planiranje, pronala`enje zamjenskih farmi za farmere i finansiranje. Preure|enje ostrva po~elo je 2006. Asfaltne ceste su prekopane kako bi se napravili zaljevi, drve}e je oboreno, da bi se posadilo drugo, stari nasipi su uklonjeni da bi se podigli novi. Digna Sinke je pratila promjene okoline 13 godina, bilje`e}i i promjene u svom `ivotu. Zna~ajne teme filma su privremenost i prolaznost.

Voda na stolu
Film “Voda na stolu“, koji je osvojio nagradu festivala Planet in Focus za najbolju kanadsku filmsku pri~u, sarajevska publi-

ka mo}i }e pogledati danas u 15.30 sati. Film je re`irala Liz Marshall iz Kanade, koja je istra`ivala kanadski odnos prema izvorima svje`e vode. Predstavila je kanadsku aktivisticu Maude Barlow u njenom nastojanju da za{titi vodu od privatizacije. Suprotstavljeni njenim pogledima su politi~ki i ekonomski eksperti, koji tvrde da je voda resurs i roba, kao i sve druge. Liz Marshall slijedi me|unarodnog zagovornika vode Maude Barlow u njenoj me|unarodnoj misiji pronala`enja ~injenica i pokazuje kako svjetske zalihe vode po~inju isisavati korporacijski interesi. Iako se mo`e smatrati manifestom, “Voda na stolu“ odbija svaki argument i nagla{ava socijalnu pravdu ~injenicama.
Mr. S.

Na{i u svijetu

@ene iz [vedske na balkanskoj turneji
U Banjoj Luci ve~eras }e u 19 sati, u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske, biti otvorena izlo`ba o `enama inovatorkama. Izlo`bu koja nosi naziv “Kreativne `ene“ realizira MSURS u suradnji sa [vedskim institutom, Gender centrom - centrom za jednakost i ravnopravnost polova Vlade RS-a, a uz podr{ku Ambasade [vedske u BiH. Otvorit }e je Jasmin Komi}, ministar nauke i tehnologije u Vladi Republike Srpske. Izlo`ba “Kreativne `ene“ predstavlja inovacije {vedskih inovatorki - svjetski renomirane, patentirane inovacije, a i manje poznate proizvode za prakti~no rje{avanje problema. Izlo`ba u okviru balkanske turneje prvo }e biti postavljena u Banjoj Luci, nakon ~ega }e putovati cijelu godinu, te }e biti postavlje-

Mediteran u poeziji Kreativne `ene u Banjoj Luci

- putovanje rije~i
Iz udru`enja La stanca del Poeta iz Italije pozvali su bosanskohercegova~kog knji`evnika Sabahudina Had`iali}a iz Sarajeva, koji je glavni i odgovorni urednik DIOGEN pro kultura magazina i MaxMinus magazina, da u~estvuje na drugim me|unarodnim poetskim susretima pod nazivom “Mediteran u poeziji - putovanje rije~i“ Susreti }e biti odr`ani od 14. . do 16. aprila u Gaeti (Italija). Pjesnici koji u~estvuju su Mohammad el-Amraoui (Maroko), Radhia Cheibi (Tunis), Georges Dra no (Fran cus ka), Sha ip Emmërlahu (Makedonija), Samira Negrouche (Al`ir), Amir Or (Izrael), Patrick Sammut (Malta), Ni co le Stam berg (Fran cus ka), Agron Tufa (Albanija), Nasos Vaghenas (Gr~ka), Gustavo Vega ([pa-

Patentirane inovacije `ena iz [vedske

Sabahudin Had`iali}

nija), Abdelmajid Youcef (Tunis) i Sabahudin Had`iali} (Bosna i Hercegovina). Me|unarodne poetske susrete organizuje La stanca del Poeta u suradnji sa Privrednom komorom Latina iz Italije.
Mr. S.

na u Skoplju i Beogradu. Organizator ove turneje je [vedski institut, a samu izlo`bu je na~inio Tekniska Museet iz [tokholma. Cilj izlo`be je promoviranje ravnopravnosti polova u inovacijama i preduzetni{tvu, `enski doprinos kulturi, nauci i tehnologiji, te motivacija za

`ene da se vi{e uklju~uju u razvoj nauke i tehnologije. Otvorenju izlo`be prisustvovat }e Bosse Hedberg, ambasador [vedske u BiH i Helene Larsson, ata{e za kulturu u Ambasadi [vedske u Beogradu. Banjalu~ani }e izlo`bu mo}i pogledati do 31. marta.
Mr. S.

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA
Knji`evnik u gostima

27

Kulturne institucije od dr`avnog zna~aja za BiH

Po~etak kraja
Uposlenici sedam institucija poslali pismo na 300 adresa, me|u kojima je i ona OHR-a, sva tri ~lana Predsjedni{tva BiH, zastupnika kantonalnog, federalnog i dr`avnog parlamenta, stranaka...
U stavu „ovo je po~etak kraja“ jednoglasni su bili direktori i predstavnici sedam institucija kulture od posebna zna~aja za dr`avu BiH, koji su se ju~er okupili u prostorima Kinoteke BiH da jo{ jedanput upozore na stanje u kojemu se godinama nalaze. Da bi, uop}e, opstale, za njih sedam (Zemaljski muzej BiH, Biblioteka za slijepa i slabovida lica BiH, Historijski muzej BiH, Muzej noj i dr`avnoj razini. Tako|er, „ne tra`imo pare za megalomanske kulturne manifestacije, ovdje se radi o pre`ivljavanju institucija“, kazao je, izme|u ostalog, dr. Adnan Busulad`i}, direktor Zemaljskog muzeja BiH. Da bi upozorili mjerodavne da je zbilja posrijedi po~etak kraja ovih institucija i u nastojanju da im se omogu}i pre`ivljavanje, na 300 adresa poslano je pisredstva, ne ti~e se onoga {to bi bilo „idealno“ za njihovo funkcioniranje, nego su u pitanju ona optimalna, koja bi im omogu}ila da opstanu i rade. Istaknut je nedostatak kriterija, te da se radi o ljudskoj volji, odnosno o razumijevanju ili nerazumijevanju. Di re kto ri i pred sta vni ci se dam in sti tu ci ja kul tu re od po se bna zna~aja za dr`avu BiH, u ko ji ma je oko 200 upo sle nih, me|u
Ernest Bu~inski iz Banje Luke

@uta minuta Ernesta Bu~inskog
Autor je polagao ispite u banjalu~koj visokoj {koli za mudrolije
U okviru projekta “Knji`evnik u gostima“, koji zajedno realiziraju Diogen pro kultura magazin & MaxMinus magazin i NVO Altruista Svjetlo, u Sarajevu }e ve~eras u 19 sati, u prostorijama NVO Altruista Svjetlo u Logavinoj 11, gostovati mladi knji`evnik iz Banje Luke Ernest Bu~inski. Autor je ~lan redakcije MaxMinus magazina, a u Sarajevu }e biti predstavljena prvi put njegova knjiga “@uta minuta“, u izdanju Littere iz Banje Luke. Bu~inski je knjigu promovirao prije pet dana u Banjoj Luci. O knjizi je prerano preminuli knji`evnik, satiri~ar i karikaturista Zoran Mati} Mazos iz Srbije, izme|u ostalog, napisao: - Autor ostvaruje refleksivne domete u poku{aju odgonetke ve~ne “javne politi~ke tajne“ njegovih i na{ih vlastodr`aca, a {to se odnosi i na {ire podru~je ex-Yu republika, a sada dr`avica sa svojim vazalnim gospodarima svega `ivog, a i “mrtvog“, jer oni su majstori da sve {to je vredelo pretvore u “mrtvu“ prirodu, a to koliko oni, toliko i autor, ~ini vanredno sugestivno i pravim slikama, sa malim remekdelima: “na{ narod je dobro zbrinut - za svakog stanovnika brine po jedan narodni poslanik“ . Drugi recenzent, knji`evnik i satiri~ar Vasil Tolevski iz Makedonije isti~e: - Aforizmi Ernesta Bu~inskog dobivaju na te`ini kada se otvore maglovite zavjese pred zamagljeni vidokrug ~asne misli. Njegova aforisti~ka poezija dopire do najdalje kore mozga, prave}i poku{aj da nas nasmije, ali malo vi{e da nas zabrine... Ernest Bu~inski (1978) u satiru je u{ao ro|enjem, a humorom se bavi od trenutka kada je shvatio da je najve}i grijeh `ivot percipirati kao ne{to preozbiljno. Pisanje mu je strast, a ~itanje i razmi{ljanje potreba. Voli da muzicira i stvara pjesme. Bavi se pisanjem poezije, proze, eseja, pri~a, humoreski, novinskih ~lanaka i kolumni. Rado ve objav lju je u dne vnim i no}nim listovima, magazinima, elektronskim ~asopisima i portalima. Aforizmi su mu uvr{teni i u par antologija. Polagao ispite u banjalu~koj visokoj {koli za mudrolije i stekao diplomu kvalifikovanog mudrad`ije. Nada se boljim ljudima i vjeruje u ljubav. Knjigu Ernesta Bu~inskog “@uta minuta“ na sarajevskoj promociji predstavit }e knji`evnik Sabahudin Had`iali} iz Sarajeva.
Mr. S.

Uradili smo sve {to smo mogli

Foto: S. GUBELI]

knji`e vnos ti i po zo ri {ne umjetnosti BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Umjetni~ka galerija BiH i Kinoteka BiH) potrebno je, uz ono {to dobivaju od Vi je}a mi nis ta ra BiH (sredstva se dozna~uju preko Ministarstva civilnih poslova BiH) jo{ 1,7 milijuna KM. Direktori i predstavnici navedenih institucija kulture smatraju da postoji tehni~ka mogu}nost sufinanciranja kako na op}inskim, tako i kantonalnoj, federal-

smo. Me|u njima se nalazi i ona OHR-a, sva tri ~lana Predsjedni{tva BiH, te zastupnika kantonalnog, federalnog i dr`avnog parlamenta, stranaka... Direktor Biblioteke za slijepa i slabovida lica BiH Amir Pleh kazao je da je u Slu`benom listu pro~itao da je premijer Federacije za stranke odobrio 500.000 KM za 2011. godinu, a bud`eta jo{ nema. Ono {to tra`e ove institucije, pri tome ne negiraju}i da ne dobivaju odre|ena

ko ji ma i oni ko ji su obra zo va nje stje ca li izvan BiH (ovdje nepostoje}i studiji) i koji su jedini stru~njaci u BiH za neke oblasti kojima se bave, ne smatraju se vi{e od go vor nim ni za {to, jer su po du ze li sve {to su mo gli. Sada su na redu oni koji bi trebali vi{e pozornosti posvetiti bh. kulturnom naslije|u, odnosno onome {to svjedo~i o bh. kulturnom identitetu a nalazi se u ovim institucijama.
An. [IMI]

Sutra na Obali
Sutra, petak, sa po~etkom u 20 sati, na Otvorenoj sceni Obala Akademije scenskih umjetnosti premijerno }e biti izvedena predstava “^orba od kanarinca“ Milo{a Radovi}a. Rije~ je o ispitnoj predstavi iz predmeta re`ija studentice IV godine Odsjeka za dramaturgiju Bojane Vidosavljevi}. Mentor na ispitu je docent Danis Tanovi}, a u predstavi igraju Sanela Krsmanovi} i Moamer Kasumovi}. U redateljskoj eksplikaciji se, citiraju}i Oscara Wildea da je “brak ne{to za {to se ~ovjek

U receptu za ovu ~orbu/predstavu mo`emo na}i sve probleme i `ivotne lomove koje odluka na brak u dana{njem vremenu mo`e donijeti
uvijek kaje, bilo da ga sklopi ili ne sklopi” ka`e: , Pred nama je dvoje ljudi, mu{karac i `ena, vje~iti optimista i beskompromisni pesimista, ona “koja ubija svojom `ivotnom vedrinom” i on “koji bi i umro, samo da se ne pomjeri” Pred . njima dvoma je jedna od najva`nijih `ivotnih odluka: stupiti u brak ili ne. Kada na komplikacije koje brak sam po sebi donosi (sudar dva razli~ita svemira koji trebaju postati jedan) dodamo vrijeme i mjesto radnje “ovdje” i “sada” dobivamo , recept za “^orbu od kanarinca” , u kojoj mo`emo na}i sve probleme i `ivotne lomove koje odluka na brak u dana{njem vremenu mo`e donijeti. Zato se njih dvoje odlu~uju da u kratkom periodu “od pet minuta” pre`ive brak. Publika je izdvojena od glumaca, ona je “voajer” koji viri u kutijicu na sceni, u kojoj je sadr`an sav `ivot dvoje ljudi. Ta kutijica je njihov dom, onakav kakav ve} jeste, onakav kakav `ele zasnovati, onakav kakav se boje da }e zapravo biti. Svi rekviziti kojim glumci raspola`u, sve stvari koje njih dvoje koriste “u igri braka” dio su njihove svakodnevnice. Scena je ogoljena, sa minimalnom scenografijom, ba{ kao i `ivot ovo dvoje ljudi, koji u pet minuta moraju da se presa be ru i do ne su naj va`ni ju `ivotnu odluku: zasnovati porodicu ili ne. Sav strah koji ova odluka donosi sadr`an je u pitanju “A {ta ako ne uspijemo?” Jedini odgo. vor na ovo pitanje je da }e nam “uvijek ostati ljubav” i hrabra odluka da se poku{a prona}i zajedni~ka sre}a, s nadom da }emo u tome uspjeti.

^orba od kanarinca

Sanela Krsmanovi} i Moamer Kasumovi}

28

OGLASI

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Muharem Bazdulj
antologijskom predavanju What is a Classic? odr`anom prije dvije decenije, 1991. godine, dakle, u Grazu, J. M. Coetzee je, pozivaju}i se na Horacija, ponudio matemati~ki preciznu definiciju klasi~nog djela. Definicija Horacijeva i Coetzeeova glasi zapravo ovako: klasi~no je ono umjetni~ko djelo koje `ivi i stotinu godina nakon svog nastanka. (Va`na distinkcija: stotinu godina od svog nastanka, a ne stotinu godina od ro|enja autorovog!) Po ovoj mudroj definiciji, pisci kakvi su ^ehov, Wilde ili Conrad spadaju zapravo me|u najmla|e potvr|ene klasike, a svi oni veliki pisci dvadesetog stolje}a ~ija se slava ~ini neupitnom trebaju pri~ekati jo{ koju deceniju da bismo ih mogli proglasiti klasicima.

U

Sofoklo - potvr|eni klasik

Zlatno doba
U na{em masmedijskom vremenu u kojem se temeljni komplimenti dijele vrlo ~esto obi~nim sezonskim djelima ~iji je rok trajanja kra}i od roka trajanja mlijeka u tetrapaku, prisje}anje na ovu definiciju djeluje smiruju}e. U kontekstu ove definicije najlak{e }emo zapravo shvatiti Sofoklovu veli~inu: njegova su djela polo`ila ispit klasi~nosti vi{e od dvadeset puta! Smatra se da je Sofoklo ro|en 495. godine prije Krista nedaleko od Atene. Otac mu je bio bogati trgovac. Sofoklo je, dakle, imao sre}u odrastati relativno bezbri`no u zlatno doba anti~ke kulture. U hronologijama njegovog `ivota kao prvi veliki uspjeh obi~no se navodi ~injenica da je upravo Sofoklo kao {esnaestogodi{njak predvodio hor dje~aka na velikoj ceremoniji povodom pobjede u bici kod Salamine. Njegova pobjedni~ka sudbina bit }e potvr|ena na najve}i mogu}i na~in dvanaest godina kasnije. Na tradicionalnom teatarskom festivalu debitant Sofoklo je pobijedio poraziv{i nikog drugog do velikog Eshila. Iz dana{nje perspektive to je zapravo filmska pri~a: dvadesetosmogodi{nji mladac koji trijumfuje nad `ivom legendom. U godinama koje su slijedile tada{nja suvremena dramska knji`evnost bila je obilje`ena rivalstvom tako sna`nim da mu se nijedno u narednih dvadesetak stolje}a ne mo`e ni pribli`iti: takmaci za festivalske nagrade redovito su bili Sofoklo, Eshil i Euripid. Sofoklo je, ka`u, napisao oku stotinu i dvadeset drama, a osamnaest je puta osvajao prvu nagradu. Sofoklova vezanost za teatar nije se iscrpljivala samo u pisanju; on je, naime, u ono doba bio poznat i kao izuzetno darovit glumac. Njegov gra|anski ugled potvr|uju mnoge zna~ajne funkcije {to ih je obavljao, a koje iz dana{nje perspektive ponajvi{e nalikuju ministarskim. Sofoklo je `ivio dugo i produktivno. Umro je 406. godine prije Krista, a pet godina kasnije njegov

Eshil je dokinuo monodramu kao jedinu mogu}nost; Sofoklo je ukinuo duodramu kao jedinu njezinu alternativu. Zato i nije pogre{no kazati da su upravo Eshil i Sofoklo o~evi onoga {to danas zovemo teatrom

Anti~ka mudrost i moderno juna{tvo

KUN
Prilog za kulturu, umjetnost i nauku • ^etvrtak, 10. 3. 2011. godine
SEDAM SA^UVANIH DRAMA Sofoklo je napisao oko stotinu i dvadeset dramskih djela, no od tog golemog broja samo je nekolicina (ta~nije sedam) ostala sa~uvana u cjelini. I samo tih sedam drama, me|utim, ~ini Sofokla jednom od globalno najzna~ajnijih teatarskih li~nosti svih vremena. Dovoljni bi zapravo bili i Kralj Edip te Antigona pa da o Sofoklu mo`emo govoriti kao o nepatvorenom knji`evnom geniju

Sofoklo - Njegova su djela polo`ila ispit klasi~nosti vi{e od dvadeset puta

pjeha. Sadr`aj Kralja Edipa poznat je valjda svima. Na motivima ovog komada je de facto izgra|ena golema gra|evina psihoanalize; mo`emo slobodno kazati da je djelo Sigmunda Freuda bez Sofokla nezamislivo. Nije samo Freud ovdje du`nik Sofoklov. I kona~na pouka prelijepog Camusovog eseja Mit o Sizifu preuzeta je od Sofokla. (“ ‘Smatram da je sve dobro’, ka`e Edip i ta je rije~ sveta. Ona odjekuje u surovom i ograni~enom ~ovjekovom svijetu. Ona nas u~i da nije sve iscrpljeno i da nije bilo iscrpljeno. Ona izgoni boga iz svog svijeta koji je u njega u{ao s nezadovoljstvom i sklono{}u za nekorisne patnje. Ona stvara od sudbine ljudski posao, koji treba da se uredi izme|u ljudi.”) Kao pravi i najrje|i veliki pisci Sofoklo prelazi sve vremenske barijere i obra}a se ljudima svih epoha. Anti~ka mudrost pridru`uje se modernom juna{tvu - kako bi rekao Camus.

Prah i pepeo
Potvrda za to je i Antigona. Zar hic et nunc uop}e treba obrazlagati svevremensku aktualnost pri~e o mladoj `eni koja se suprotstavlja autoritetu vlasti da bi propisno sahranila svog brata? Zanimljivo je spomenuti ~injenicu da ni Kralj Edip ni Antigona nisu precizno datirani, no da ve}ina stru~njaka smatra da je Antigona najranije od sa~uvanih Sofoklovih djela. U nekim hronologijama se pretpostavlja da je premijera Antigone odigrana 442. godine i da je komad osvojio prvu nagradu. Rijetko je koji tekst toliko uticao na zapadnu kulturu kao Antigona: od Hegelovog ~itanja u Fenomenologiji duha do Lacanove vizije Antigone kao prethodnice Kristove `rtve. Pindaru - jednom od najve}ih anti~kih pjesnika - pripisuje se da je kazao kako }e se njegova oda gradu ~itati i kada od tog grada ne ostanu ni prah i pepeo. Sofoklove rije~i `ive su i danas, kad jezik na kojem pisao postoji uglavnom samo na univerzitetskim katedrama i kad su pozornice na kojima su njegovi tekstovi premijerno izvo|eni u najboljem slu~aju turisti~ki atraktivne ru{evine. Sofoklo je ostvario ono o ~emu je pjevao Ovidije: boljim dijelom sebe me| visoke digao se zvijezde da bude vje~an i ime mu se zatrt ne}e.

Antigona vodi Edipa iz Tebe

je unuk postavio Edipa na Kolonu i osvojio prvu nagradu.

Gluma~ka revolucija
U jednom od svojih najva`nijih eseja (Srame`ljivost povijesti) Jorge Luis Borges ka`e: “Poznato je da se drama rodila iz {tovanja Dioniza; izvorno, jedan se jedini glumac, hypokrites, penjao na koturne, odijevao u crno i crveno i, lica uve}ana maskom, dijelio pozornicu sa dvanaest ~lanova kora. Drama je bila jedna od kultnih sve~anosti i, kao i svaki obred, lako je mogla postati nepromjenjiva.” Ono o ~emu Borges zapravo pi{e jest historijski potvr|ena ~injenica da je prvi dramati~ar koji je na scenu uveo drugog glumca bio Eshil. To je bila povijesna revolucija; Borges ka`e: “S drugim su glumcem do{li dijalog i beskrajne mogu}nosti reakcija jednih osoba na druge. Gledalac-prorok bio bi u njegovoj pratnji ugledao mno{tvo budu}ih pojava: i Hamleta, i Fausta, i Sigismunda, i

Macbetha, i Peera Gynta, i druge koje na{e o~i jo{ ne mogu razabrati.” Prvi pisac, me|utim, koji je nastavio Eshilovu revoluciju bio je upravo Sofoklo; on je, naime, prvi uveo tre}eg glumca. Eshil je dokinuo monodramu kao jedinu mogu}nost; Sofoklo je ukinuo duodramu kao jedinu njezinu alternativu. Zato i nije pogre{no kazati da su upravo Eshil i Sofoklo o~evi onoga {to danas zovemo teatrom. Sofoklo je, dakle, napisao oko stotinu i dvadeset dramskih djela, no od tog golemog broja samo je nekolicina (ta~nije sedam) ostala sa~uvana u cjelini. I samo tih sedam drama, me|utim, ~ini Sofokla jednom od globalno najzna~ajnijih teatarskih li~nosti svih vremena. Dovoljni bi zapravo bili i Kralj Edip te Antigona pa da o Sofoklu mo`emo govoriti kao o nepatvorenom knji`evnom geniju. Upravo je Kralj Edip, po op}em dana{njem mi{ljenju, Sofoklovo najva`nije djelo. Zanimljivo je, me|utim, da sa ovom dramom Sofoklo za `ivota nije imao zvani~nih us-

30
Razgovor: Dragan Bjelogrli}

KUN

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

ispri~am lijepu pri~u
“Montevideo, Bog te video“ je jedan netipi~an film sa ovih prostora. Ljudi su navikli da im se nude surove, ratne, crne, depresivne pri~e, koje kao da ka`u: evo, Balkan je jedno nakazno tlo Evrope i samo takvu pri~u mo`ete o~ekivati
Razgovarala: Angelina [imi}
a glumcem Draganom Bjelogrli}em razgovarali smo uo~i sve~ane premijere njegovog redateIjskog prvijenca - filma “Montevideo, Bog te video“, nastalog po scenariju Gorana Dragojevi}a. Filmu koji govori o odlasku fudbalske reprezentacije Jugoslavije na Svjetsko prvenstvo u Montevideo 1930. godine, FIPRESCI Srbije je pored priznanja za najbolji doma}i film pro{le godine dodijelio i nagrade za najbolju re`iju, scenarij i fotografiju. Premijeru je u Sarajevu do`ivio 4. o`ujka, a u Mostaru no} ranije.

Htio sam da
lera uop{te, aktera tih doga|aja. Biografije su takve da prosto deluju nestvarno. Kao da je neko pravio biografije o nekim likovima iz nekih tako lepih pri~a, nekih bajki. Sistem vrednosti koji su ti ljudi tada negovali je toliko razli~it od ne~ega {to mi danas `ivimo da sam shvatio da to mo`e biti, mo`da je bajka prejaka re~, ali jedna romanti~na, malo idealizovana poeti~na pri~a o jednom vremenu i o na{im precima. na{eg `ivota, protiv nekog normalnog razvoja u `ivotu. Ne poma`e nam, nego obi~no radi protiv nas. I protiv samog `ivota? - Sukob izme|u Srba i Hrvata to je ne{to {to je konstanta. Zna~i, tretirao sam to kao neku konstantu koja postoji. E, sad, kako ljudi uprkos svemu tome mogu da ostvare svoj san, to mi je bila teza. Neki su mi zamjerili {to sam kralja tako lo{e prikazao. Pa nisam uop{te lo{e, pri-

S

dim da ~esto ka`u “po knjizi“, a mi smo napisali na {pici “po motivima“, to je mo`da najbolje obrazlo`enje. Ideja je, zna~i, potekla od Stankovi}a, a onda su me producenti Intermedia Networka pozvali i ponudili mi da kao kreativni producent prosto pokrenem taj projekat, da okupim ekipu... Na kraju sam im rekao: va`i! Istra`iva~ki deo je bio veoma ozbiljno odra|en i rekao sam da }e za 2-3 meseca imati prvu ru-

Svi su do{li
Premijera filma u Mostaru imala je, da tako ka`emo, i jednu odre|enu “funkciju“? - Da, oti{ao sam na poziv vladike zahumsko-hercegova~kog Grigorija, koji je odgledao film u Beogradu i rekao da bi voleo da napravi projekciju u Mostaru u njegovoj organizaciji, ustvari u organizaciji SPD Gusle i klub “ Aleksa”. Bilo mi je zanimljivo da jedan vladika ba{ mojim filmom `eli da obele`i povratak, da ka`em, jedne zajednice, jednog naroda u jedan grad. I, zaista, bilo je impresivno, dirljivo. Bile su tri prepune sale i bilo je neverovatno. Posle svake projekcije su bile ovacije. Sama ta slika da na glavnoj projekciji u jednom redu sedi srpski vladika, predstavnik Katoli~ke crkve, predstavnik Islamske verske zajednice. Otkud uop}e ideja da snimate film po motivima Stankovi}eve knjige? - Vladimir Stankovi} je tu pri~u otkrio, zapravo do{ao do arhivskog materijala i krenuo sa idejom da pravi knjigu, a onda su producenti paralelno do{li na ideju da se pravi i serija i film na osnovu te gra|e koju je on skupio. Ta dva procesa i{la su nezavisno jedan od drugog. On je pravio knjigu, a mi smo pravili film, tako da ako ~itate knjigu, ne}ete na}i mnogo zajedni~kog, osim tih istorijskih ~injenica. Vi-

jedno vi|enje koje govori jedan lik. Tu neku politi~ku situaciju sam poku{ao, zajedno sa scenaristima dati kroz likove. Kao {to ste videli, nisam insistirao na tome, oni samo daju boju. To je taj problem koji sam, recimo, prepoznao kada sam se bavio arhivskim istra`ivanjem da 1930. kralj progla{ava jugoslovenstvo, kao nema vi{e nacija, svi smo Jugosloveni. I u Srbiji je to uvek postojalo, i u vreme koje ja pamtim, sad vi{e toga nema. Negde pred raspad Jugoslavije su bile dve opcije: jednu koja je za Jugoslaviju i jednu koja je govorila: ma {ta }e nam Jugoslavija. Tako je bilo i tad, dok kralj progla{ava jugoslovenstvo, imate opciju koja govori ne treba nam Jugoslavija, treba {to pre svak svoje. I to je prosto, to spada u taj red konstanti politi~kih miljea u kojem su o~igledno odrastale generacije, bar kad pri~am o Beogradu.

Pozitivne emocije
S Vama razgovara nepoznavateljica nogometnih prilika, no kako se radi o stvarnim likovima, {ta je bilo s Mo{om i Tirketom? - Obojica su do`ivela duboku starost, bili su uspe{ni. Aleksandar Tirnani} je bio trener fudbalske reprezentacije Jugoslavije, koja je bila ~etvrta na Svetskom prvenstvu. On je bio dugogodi{nji predsednik Fudbalskog saveza Jugoslavije. Mo{a Marjanovi} dosta je dugo igrao fudbal, do svoje 40. godine, i posle toga je trenirao nekoliko timova. ^ak milsim da je jedno vreme bio trener i Crvene zvezde, a trenirao je i velike klubove po Evropi. @iveo je u centru Beograda, svi su ga prepoznavali, bio je kozer, lepo se obla~io, nosio je {e{ir, elegantan mantil, ali nakon mo`danog udara jako je te{ko govorio. No, bio je tolika legenda Beograda da su mu ljudi ~esto pomagali da pre|e ulicu, tamo na biv{em Trgu Marksa i Engelsa, gde je `iveo. Svi su znali ko je on ~ak i u njegovoj dubokoj starosti. Mo{a i Tirke, kako se ka`e i u filmu, bio je jedan od najve}ih tandema ina~e retkih u na{em fudba-

Prizor iz filma

ku scenarija, kao i da }u dati predlog ko da re`ira film. Rade}i shvatio sam kako je to jedna tema, ustvari to vreme u kome se de{ava taj doga|aj, meni vrlo inspirativno, da bih ja mogao da ostvarim svoj davna{nji san, a to je da napravim ne{to {to bi bila nekakva bajka o nama. I onda sam rekao producentima da `elim da to i izre`iram. Bajka o nama? - Pa o nama. O na{oj pro{losti, o svima nama. Ne znam... mo`emo da ka`emo i o ljudskom rodu, a mo`emo da ka`emo i o Beogradu, kako god. Ja sam to tako do`iveo. Meni je uvek taj Beograd iz 30-ih godina, kad god sam gledao neke fotografije, neke snimke, nekako budio neku osobnu emociju kao da gledam ne{to {to nikad nije postojalo. Uvek sam ose}ao toplinu kada sam se suo~avao sa pri~ama iz tog vremena. Naro~ito kada sam se upoznavao sa biografijama tih ljudi, fudba-

Tu poeti~nu pri~u ponekad pokvare neke stvari koje se vide i u filmu, recimo to da se Nogometni savez iz Zagreba prebacuje u Beograd, da Slovenci i Hrvati bojkotiraju pripreme, pa time i odlazak na prvenstvo. - Naravno, ali to i jeste realnost ovih prostora da je politika uvek bila deo na{eg `ivota. Ali, ako ste to primetili, ja sam to tretirao kao ne{to {to je sastavni deo na{eg `ivota, sastavni deo sudbine ovog prostora, ali je to nekako u backgroundu. Osnovno ~ime sam se bavio su ti mladi ljudi i njihova `elja i suo~avanje sa time mogu li napraviti podvig, mogu li ostvariti svoj san. Time sam se bavio, a ovo su bile, izme|u ostalog, okolnosti koje rade protiv njih, kao {to i mi `ivimo u sredinama, ili jednoj sredini, gde uglavnom politika i neke realne okolnosti rade protiv nas, protiv na{eg `ivota, protiv kvaliteta

kazao sam ga realno kao i svakog politi~ara. On gleda svoj interes. Ne mo`e da shvati `elju nekih ljudi da ostvare svoj san, da odu na prvo Svetsko prvenstvo u Montevideo. I {to je najve}i apsurd, to }e biti ako budemo snimali nastavak, kralj }e ih do~ekati kad se vrate. Jer, tako politi~ari reaguju, tek kad vi ne{to uradite. Retko ko }e prepoznati va{u viziju u samom po~etku. Oni reaguju kad vi ne{to ostvarite. Tako je i kad pravite film. Kad postignete uspeh, onda nas tap{u po ramenu i zovu na prijeme, pa `ele da se slikaju sa nama... Retko kad u startu prepoznaju neku plemenitu ideju. Interesantna je jedna re~enica {to je izgovara lik za kojeg u filmu ostali ka`u bur`uj: ma {ta kralj, imeprijalizam, on ho}e sve da poklopi, nismo mi Englezi... -.. .Niti su Hrvati i Slovenci crnci, pa da ih kolonizuje{. To je

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

KUN

31
Peace Connection Mostar 3000.

Umjetnost kao
mirovni projekt (?)
U galeriji Novi hram u Sarajevu ve~eras }e biti otvorena izlo`ba “Peace Connection Mostar 3000. - Umjetnost kao mirovni projekt“. Izlo`ba je realizirana u suradnji sa Veleposlanstvom Austrije u BiH, a otvorit }e je dr. Donatus Kock, veleposlanik Austrije u BiH, Joachim Lothar Gartner, predsjednik udru`enja umjetnika Kunstlerhaus Be~, [emsudin Zlatko Serdarevi}, novinar i publicist i prof. Zlatko Buljan. Rije~ je o izlo`bi koja je pred kraj pro{le godine bila postavljena u Mostaru, i koja je, usprkos svom nazivu i namjerama autora W. M. Pühringera i vo|e tni~ku suradnju u Mostaru. Maketa tu mo`e ostati ALI KAO PRIMJER ONOGA [TO SE STAROM MOSTU NIKAKO NE SMIJE DOGODITI. Neka kite Evropu “instalacijama“, ja to ovdje ne `elim vidjeti, posebno ne na Starom mostu u Mostaru, pi{e, izme|u ostalog, Ivan Mili~evi}. Podsje}amo o ~emu se zapravo radi. Arhitekt W. M. Pühringer, jedan od osniva~a be~ke arhitektonske i umjetni~ke grupe 60-ih i 70-ih godina pro{log stolje}a, specijalizirao se za velike skulpture ~esto s “uznemiruju}im“ aspektima. U okviru projekta pod nazivom “Connections“ izveo ih je 22, uglavnom u Austriji, Italiji

Dragan Bjelogrli}: Uvek sam ose}ao neku toplinu kada sam se suo~avao sa pri~ama iz tog Foto: S. GUBELI] vremena

lu. Pokojni Ljuba Moljac je radio ~uvenu predstavu koja se zvala “Mo{a, Tirke i ja“. U prvom redu, poznajemo Vas kao glumca, onda ste pre{li u producentske vode i sad ste iskusili i redateljske. Gdje, ipak, najbolje plivate? - U glumi, naravno. Vi{e od 30 godina sam glumac i to }e uvek biti moje osnovno zanimanje. Ovo su neki izleti koji su kompatibilni sa mojim osnovnim poslom. Produkcija je, o~igledno, bila odraz moje `elje da se polako kre}em ka putu iza kamere. Po{to je re`ija ozbiljna stvar, u vreme kada sam po~eo da se bavim produkcijom, nisam ni pomi{ljao da mogu da re`iram. Ali, bave}i se producentskim poslom, to je o~igledno bio i moj put ka re`iji, jer je mene, zaista, od rane mladosti uvek zanimalo pravljenje filmova. Zna~i, ne samo da budem akter ispred kamere nego ve} negde od svoje 30. godine, mo`da ~ak i ranije, imao sam tu `elju da smi{ljam projekte, da se interesujem {ta bi sad bila dobra pri~a. Imao sam o~igledno u sebi tu jednu strast za pravljenjem filmova, {to je na kraju, eto, rezultiralo re`ijom. Koliko je stajao film i gdje je sve sniman? - Ova filmska ^ubura je pravljena u Barandi, u onom selu gde je snimana serija “Vrati}e se rode“. Ostao nam je tamo jedan set od jednog poljoprivrednog imanja koje smo mi zaku-

pili i onda smo tamo napravili ^uburu. Sve je snimano u Beogradu i u Barandi. Naravno, ima dosta CGI-ja. Terazije su sve kompjuterski ura|ene... Bud`et je dosta ozbiljan oko dva i po - tri miliona. Ne mogu ta~no da ka`em po{to je ra|ena i serija od devet epizoda, i mislim da je to pitanje za producente. Jeste li se nadali ovakvom uspjehu filma? - Ja sam pri`eljkivao takav uspeh. Ne ovakav, zna~i, nisam mogao ni da pretpostavim da }emo imati pola miliona gledalaca, jer danas doma}i filmovi i svi filmovi u Srbiji nemaju vi{e od 50.000 gledalaca. To se smatra izuzetno dobrim rezultatom. “Avatar“ je pro{le godine prvi do{ao do blizu 300.000 gledalaca i to se smatralo cifrom snova. Mi smo do{li do pola miliona, za nekoliko dana }emo to imati, zna~i da }emo i to pre}i. Ali, ono {to sigurno nisam mogao ni da pretpostavim je to da }e se desiti jedna vrsta konsenzusa. Mi smo dobili sve mogu}e nagrade FIPRESCI-ja, ali nismo imali nijednu lo{u kritiku, nego to su sve bili hvalospevi. Beograd i nije toliko veliki grad da ne mo`ete da ~ujete {ta ko misli, ali Sarajevo je jo{ manji grad pa se jo{ vi{e zna. Radio sam uspe{ne filmove i kao glumac i kao producent i nikad se nije desilo da onako, aklamativno, svi prihvate i hvale film. To stvarno nisam o~eki-

Okupili ste i interesantnu gluma~ku ekipu u kojoj se, pored glumaca srednje generacije, nalaze i vrlo mladi glumci, me|u njima ima i studenata? - Da. Oni su svi jo{ studenti ili tek zavr{eni studenti. To je ne{to na {to sam mo`da najvi{e ponosan od svih ovih stvari, a to je da sam imao tu hrabrost da sudbinu filma poverim mladim ljudima. Nekako sam o~ekivao da to mo`e da bude udarna igla i tako se i ispostavilo. Ta mladost i ta lepota dominiraju tim filmom.

Povjerenje u mlade glumce

vao, jer je to jako te{ko posti}i da se usaglase i ovi koji se bave “visokom estetikom“ i obi~an narod. Obi~no se to kosi. Ako je film uspe{an kod publike, kritika ga obi~no sase~e. Naj~e{}e se to de{ava i u ve}im kinematografijama, a ne u tako malim kakva je srpska. A ovde se to desilo kao jedna vrsta konsenzusa i taj aplauz na premijeri u Sava centru je ne{to {to je nestvarno: kako se upalilo svetlo, deset minuta su ljudi aplaudirali dok im se nije obratio spiker, a ukupan aplauz je trajao 26 minuta! Sli~no je bilo ju~e i u Mostaru. Ne znam koliko bi trajao aplauz da ih nije devojka prekinula. Kako smo se mi pojavili, svi su ustali. Da film probudi kod ljudi neku pozitivnu emociju, neku lepu emociju, ne{to {to im valjda dugo niko nije ponudio sa platna u ~itavom ovom regionu to mi je i bila `elja. Dalja sudbina filma izvan regiona, mislim na zemlje Zapadne Evrope, na festivale u svijetu? - Koliko znam jer sad trenutno radim na scenariju za nastavak, imamo ponudu za tri festivala, gde }emo vrlo brzo promovisati film. I ve} oko deset dr`ava je zainteresovano da kupi film bez njegove promocije. Ovo je jedan netipi~an film sa ovih prostora. Ljudi su navikli da im se nude surove, ratne, crne, depresivne pri~e, koje kao da ka`u: evo, Balkan je jedno nakazno tlo Evrope i samo takvu pri~u mo`ete o~ekivati. To je jedan kli{e. Ovo je sad ne{to malo druga~ije, {to }e malo verovatno ljude i zbuniti pa }e taj put sigurno biti druga~iji nego filmovima koji su poslednjih godina dolazili sa svih prostora biv{e Jugoslavije. Imate iskustvo i sa filmom “Lepa sela lepo gore“? - Koliko ja znam, 130 zemalja ga je kupilo, prikazan je na razne na~ine, negde u bioskopu, negde na televiziji, negde na videu. Od kraja do kraja, ili od grada do grada, bile su razli~ite reakcije. “Lepa sela lepo gore“ je bio film koji je iza{ao iz jednog rata, ovo je ne{to potpuno drugo...

Kakvi, bolan, stru~njaci, moj gradona~elni~e, Be{li}u? Za {to? Pa zar ne vidite da nas taj Walter, ili kako se ve} zove, `eli prevesti `edne preko vode i da na ra~un jednog UNESCO-ovog spomenika nulte kategorije `eli sebi priskrbiti popularnost i poku{ati se potvrditi kao umjetnik? Evo vam savjet, okanite se tog Waltera i po~nite onim silnim strancima napla}ivati ulaz u Stari Grad. Bit }e dovoljno novca i ne}emo se morati prodavati kao lu~ka kurva za pi{ljivih milijun eura, pa makar i cijeli taj u`as stajao „samo“ godinu dana, a ta godina „relativno brzo pro|e“ – va{e rije~i!!! (Marko Suton Maka)

Okanite se Waltera

Mostovi i granice
Rijeka mo`e razdvajati, ali i spajati. Krajolici du` rijeka podlije`u zajedni~kom razvoju, ali se ~esto i razlikuju jedni od drugih. Ipak, mostovi ih spajaju. Tek kroz mostove je vidljivo ono {to je zajedni~ko tim krajolicima. Mostovima stvaramo spone i osiguravamo mogu}i zajedni~ki `ivot. Preko mostova prelazimo ~e{}e nego preko granica. PEACE CONNECTION MOSTAR 3000. simbol je upravo toga. (dr. Erhad Buseck, koordinator Pakta za stabilnost za jugoisto~nu Europu)

projekta Eckharda Horstmeiera, prouzro~ila opre~ne reakcije. Izme|u ostalih, pojavila se i inicijativa na blogu bo{njaci.net pod nazivom “Sprije~imo barbare iz Peace Connection Mostar 3000. koji nam `ele okovati Stari most sa 14 tona `eljeza!“ - Stari most, okovan `eljeznom konstrukcijom te{kom 14 tona, slika je kako mostarski simbol i povijesnu znamenitost pod za{titom UNESCOa nulte kategorije zami{ljaju stru~njaci iz organizacije Peace Connection Mostar 3000, predvo|eni arhitektom (?) Pühringerom... Ovo jeste Balkan, ali mislim, da su pro{la vremena za okupljanje svjetine i ~u|enje po principu – {ta blene{, je l’ igra me~ka?! No Pühringer ima podr{ku i u`eg kruga Mostaraca, a o ozbiljnosti cijele inicijative govori i ~injenica da se maketa Starog mosta sa `eljeznim okovom ve} nalazi u Centru za mir i multie-

i Japanu. U tom kontekstu zamislio je nad Stari most u Mostaru postaviti metalnu skulpturu ogromnih razmjera koja bi tu stajala godinu dana. A ve} osam godina W. M. Pühringer sa svojim timom nastoji da bude prihva}en i da kona~no dobije slu`benu dozvolu za gradnju, kao i pozitivan sud UNESCO-a, prezentiraju}i ovu neobi~nu ideju na izlo`bama (skice, bakrorezi, monta`a, modeli...) u cijeloj Evropi. Sada }e se izlo`ba, sve do 8. aprila, mo}i pogledati u sarajevskoj galeriji Novi hram, a u popratnom katalogu ne krije se ~injenica da, bez obzira na to {to je autor ~ak laureat Mostarske nagrade za mir, njegov projekt nailazi na kritiku i odbacivanje od lokalne zajednice, “posebno u u`em gradskom dijelu oko mosta postoji odre|ena skepsa koja se te{ko mo`e ukloniti argumentima“.

N. S.

32
7. ZagrebDox

KUN

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

KUN

33

Bojan [umonja izla`e u Collegiumu Artisticumu

U [umonjinim kompozicijama prepoznajemo utjecaje medija fotografije i filma

[ta je nama
Nostalgia de la lumere

na{a borba dala
Prizorima `ivotinja u krajoliku slikar dokida zna~enje kakve pastoralne idile i doprinosi stvaranju atmosfere lagane uzmenirenosti i vrpoljenja, nesigurnosti i neizvjesnosti u realnosti svakodnevnice
U Gradskoj galeriji Collegium Artisticum ve~eras }e u 19 sati biti otvorena izlo`ba radova Bojana [umonje, slikara iz Hrvatske. Naime, u okviru Me|unarodnog festivala ekolo{kog filma EKO OKO, [umonja }e predstaviti slike iz ciklusa “What has our fight given us” ([ta je nama na{a borba dala).

Mladen Bi}ani}
o`e li susret sa umjetno{}u nekome promijeniti `ivot? Ili barem u~initi onaj toliko neophodni a gotovo nikada i poduzeti korak ka promjeni ustaljenih navika i pona{anja, obrazaca prema kojima uglavnom formiramo svoj pogled na svijet i `ivot, bivaju}i tako trajno zarobljeni u kalupe koji nam potom kroje sudbinu i budu}nost?

M

Deponij varljive sre}e
na prekretnici, o `rtvovanju osnovnih na~ela i principa vladavine prava u obrani onoga {to vladaju}i re`im smatra za nedodirljivo, o nedoku~ivoj mo}i i sili vlasti koja brani samu sebe. U me|unarodnoj konkurenciji jo{ je jedan film beskompromisno progovorio o toj ~esto tako nekontroliranoj i ostra{}enoj potrebi ~ovjeka da svoje mi{ljenje, uvjerenje i stavove proglasi za jedino va`e}e i nametne ih drugima. “Sveti ratovi“, u re`iji i po scenariju Stephena Marshalla, film je {to prati dvoje ljudi u svom iskazivanju vjerskih osje}anja - jedan je Amerikanac, kr{}anski misionar, a drugi Irac, preobra}en na islam - a da u tom propovijedanju nema mjesta za drugog. Dogma, ali i tvrdoglavost i netolerancija, {to bi sve trebalo biti tako strano vjeri i vjernicima, bez obzira kojeg predznaka, ono je ~ime se bavi ovaj izuzetno prodoran i mo}an film ameri~kog sineasta, a koji u mnogim trenucima tako neodoljivo podsje}a na sve ono {to vidimo oko sebe, u na{em okru`enju. Madridu. Film “^e`nja za svjetlom“/“Nostalgia de la lumere“ je sniman u gotovo nestvarnom krajoliku, ~ileanskoj pustinji Atacama, na tri tisu}e metara visine, gdje su zbog prirodnih uvjeta, kristalno prozirnog neba, podignuti opservatoriji za promatranje, u kojima se okupljaju astronomi iz cijeloga svijeta kako bi proniknuli u tajne nastanka zvijezda, svemira pa tako i nas samih. Poput arheologa putuju u pro{lost sazvije`|a i svakom novootkrivenom zagonetkom otvaraju neke nove, otkrivaju}i stalno neka nova pitanja. No, dok su oni zabavljeni misterijem nebeskog beskraja, istodobno, odmah tu pod njihovim nogama, u podno`ju tih suvremenih i tehni~ki savr{enih osmatra~nica, kamera prati jednu drugu potragu. Bespu}ima Atacame, za ostacima tijela svojih najdra`ih, godinama tragaju `ene ^ilea koje su ih izgubile za vrijeme vojne diktature Pino~eova re`ima. Vojna hunta, naime, ta tijela, odnosno ono {to je ostalo iza `rtava tog stra{nog doba, posakrivala je {irom zemlje, a upravo pustinja Atacama bilo je idealno mjesto da se tim zlo~ina zatre trag. Fascinantan, potresan i `estok film, koji bez imalo patetike spaja ono nebesko i zemaljsko u nama, ono ljudsko i ono zvjersko, ono {to nas ponekada ~ini tako velikima, a ponekad srozava do samoga dna. Goran Devi}, i sam jedan od autora predstavljen na minulom, 7. ZagrebDoxu, filmom “Poplava“, jednom je prilikom rekao: “Kao pojedinci uvijek mo`emo birati oportunizam ili hrabrost, a ja duboko vjerujem da svijet kao posljedica na{eg izbora nikako ne mora biti isti.” Festivali poput ZagrebDoxa to vjerovanje, to uvjerenje i nadu, u potpunosti mogu potvrditi.

Kao pojedinci uvijek mo`emo birati oportunizam ili hrabrost, a ja duboko vjerujem da svijet kao posljedica na{eg izbora nikako ne mora biti isti (Goran Devi})
POTRAGA Film je sniman u gotovo nestvarnom krajoliku, ~ileanskoj pustinji Atacama, na tri tisu}e metara visine, gdje su podignuti opser vatoriji za promatranje, u kojima se okupljaju astronomi iz cijeloga svijeta kako bi proniknuli u tajne nastanka zvijezda, svemira pa tako i nas samih. No, odmah tu pod njihovim nogama, u podno`ju tih suvremenih i tehni~ki savr{enih osmatra~nica, kamera prati jednu drugu potragu. Bespu}ima Atacame, za ostacima tijela svojih najdra`ih, godinama tragaju `ene ^ilea koje su ih izgubile za vrijeme vojne diktature Pino~eova re`ima

Jardim Gramacho
Ta pitanja i dvojbe zanimala su brazilskog likovnog umjetnika i fotografa Vika Muniza, iz njih je nastao njegov projekt na najve}em odlagali{tu - deponiju sme}a na svijetu smje{tenog na periferiji Rio de Janeira poeti~nog imena Jardim Gramacho. Muniz je na tom od ljudi i Boga napu{tenom mjestu prona{ao i odabrao grupu “catadoresa“, skuplja~a otpada za recikliranje, ljudi {to od jutra do ve~eri, pa i po no}i, godinama, neki i ~itav `ivot, provode na tom mjestu da bi prodajom tog otpada prehranili sebe i obitelj. Ti odabrani pristali su da ih u improviziranom studiju, na licu mjesta, fotografira u najrazli~itijim pozama i aran`manima koji prizivaju sje}anje na neka od remek-djela svjetske likovne umjetnosti. Potom bi te slike-portrete, pod njegovim budnim okom, oni sami ispunjavali svim mogu}im sadr`ajima iz otpada kojega i ina~e sakupljaju, da bi ih tako oblikovane i popunjene Muniz ponovno fotografirao, sada kao dovr{eno umjetni~ko djelo. Te fotografije autor je slao na brojne izlo`be i aukcije {irom svijeta, a zara|eni novac podijelio bi u~esnicima u projektu. Lucy Walker, redateljica odrasla u Londonu, ~itavu tu odiseju pratila je svojim kamerama i snimila izvanredan dokumentarac “Deponij“, ili u originalu “Waste Land“, film {to je na upravo zavr{enom 7. ZagrebDoxu osvojio publiku i njene glasove kao najbolje ostvarenje festivala. Ima ne{to od nepatvorenog dostojanstva i veli~ine ~ovjeka {to pro`ima svaku minutu tog filma - ti “catadoresi“ veli~anstveni su u svakoj svojoj ulozi, podjednako kada skupljaju otpad za recikliranje i po-

O vrstama borbe
[umonja je ro|en u Puli 1960. godine, gdje je zavr{io Srednju umjetni~ku {kolu, a Likovnu akademiju u Veneciji, odsjek skulpture, u klasi prof. Gianfranca Tramontina 1984. Od 1987. godine ~lan je Hrvatskog dru{tva likovnih umjetnika Istre i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Do sada je izlagao na preko 200 kolektivnih, a imao je i 80 samostalnih izlo`bi u Hrvatskoj i inostranstvu. @ivi i radi u Puli. Zbog ~ega je izdvojio stih jedne socrealisti~ke pjesme ({ta je nama na{a borba dala), sam autor ka`e: - To je pri~a o tome kako citat izmje{ten iz konteksta, postaje drugo ime za rezultat svih dosada{njih globalnih i individualnih procesa koji su nas definirali svojim sadr`ajima, vibracijama i posljedicama. U~inili su nas onim {to smo sada. Vrsti “borbe“ koja je vo|ena u odre|enom trenutku korespondira i njen rezultat. Ako je bitka bila svjetovna, rezultat }e biti anga`irani rad s upori{tem u sada{njosti, a ukoliko je bila duhovna, onda }e biti vrlo osobna, intimisti~ka i bezvremena. A da je [umonja osobno naklonjeniji bezvremenskom, nego suvremenom, potvrdit }e sam i dodati: - Samim time radije bih bio bezvremeni, nego suvremeni umjetnik. Da je slikarski izraz Bojana [umonje eklekti~kog duha, ali pro`et po{tovanjem prema slikarskoj tradiciji i povijesti umjetnosti, tvrdi likovna kriti~arka Branka Ben~i} i poja{njava: - Nailazimo na {irok krug interesa, od ekspresivne figuracije, preko golemog registra referenci i citata iz vizualne kulture uop}e, zatim lokalnih tradicija, sve do poticaja iz neposrednog okru`enja i detalja iz svakodnevnog `ivota, dok autor pose`e za postmodernim sredstvima i postupcima - ironi-

Autor pose`e za ironijom, parafrazom, ki~em, trivijalnosti, zagonetkom, igrom...

jom, parafrazom, ki~em, trivijalnosti, zagonetkom, igrom...

Pastoralna idila
Na promatra~a [umonjine slike djeluju poput kakve uvrnute, bizarne, za~udne i ironi~ne alegorije. O tome Branka Ben~i} bilje`i: - Stado ovaca jedini je motiv slike i prekriva cijelu povr{inu platna. U perspektivi pribli`enog i nagla{enog prednjeg plana, ovce kao da ispadaju iz rubova okvira slike, u daljini je gotovo jedva nazna~en pejza`, kojeg ~ini neispunjena plava podloga slikarskog platna. U ponavljanju i variranju jedinstvenog motiva, stada ovaca, na~inu njihova kadriranja, te kompoziciji prepoznajemo utjecaje medija fotografije i filma, uo~avamo tako|er autorovu tehnolo{ku svijest i prisustvo programa za digitalnu obradu slike, a odabrani kolorit priziva efekt negativa i crno-bijelu fotografiju. Taj efekt kontrasta crnog i bijelog, bijelog runa i sivo-crne sjene, kakav je prisutan i u crno-bijeloj fotografiji, dokida ovim prizorima `ivotinja u krajoliku zna~enje kakve pastoralne idile, i doprinosi stvaranju atmosfere lagane uznemirenosti i vrpoljenja, nesigurnosti i neizvjesnosti, u realnosti svakodnevnice, gdje se putem medija i politi~kog nagovaranja i licemjerja ljude zamjenjuju za ovce. Sarajevska publika }e ovu izlo`bu mo}i pogledati do 25. marta.

Jardim Gramacho

nose se time, jer ne prose, ne odaju se drogi ili prostituciji, nisu zahva}eni kriminalom sa kojim se susre}u na svakom koraku, ve} `ive od svog rada i truda. No, oni su isto tako veliki u trenucima kada se predaju Viku Munizu koji im otvara neka druga vrata, rastvara neke druge horizonte, pokazuje da osim tog posla postoje i mnoge druge mogu}nosti da se po{teno radi i od tog rada `ivi, {to }e neki i prihvatiti i zaista promijeniti svoj `ivot.

Traganje za sre}om
Laureat 7. ZagrebDoxa, gotovo dvosatni film “Me|u zvijezdama“ holandskog redatelja Leonarda Retela Heimricha, zapravo tako|er govori o tom nekom trajnom traganju za sre}om, makoliko varljiva ona bila. Heimrich je punih dvanaest godina pratio i snimao jednu porodicu u Indoneziji, u slamovima Jakarte, i od tog ogromnog filmskog materijala sa~inio trilogiju koju spomenu-

ti film zaklju~uje. Postupak kojim se slu`i poznat je i ~esto kori{ten - na primjeru jedne obitelji, dakle kao u nekom mikrokozmosu, sagledati sve ono {to u bitnim crtama ozna~ava `ivot i pona{anje dru{tva u cjelini u toj mnogoljudnoj i nama tako dalekoj i stranoj zemlji. Sre}a i nesre}a, tuga i smijeh, suze i radost, siroma{tvo i trenuci zadovoljstva i nadasve ona neugasiva i `ilava vjera da mo`e biti bolje, da se treba samo malo potruditi i `rtvovati i da }e onda sve krenuti nekim drugim tokom u osnovi su tog dugometra`nog dokumentarca, miljenika me|unarodnog `irija zagreba~kog festivala koji mu je dodijelio najpresti`niju nagradu, Veliki pe~at. Mali, pak, pe~at, {to se dodjeljuje filmovima autora do 30 godina starosti pripao je filmu “Ugljenari“ poljskoga redatelja i scenariste Piotra Zlotorowicza. U samo 15 minuta ovaj mladi ali ve} vrlo renomirani filmski autor do~arava neki zab-

oravljeni, izgubljeni svijet, na samom rubu na{ega opa`anja i interesovanja. Dvoje ljudi i jedan pas junaci su tog izuzetno toplog i lirskog filmskog eseja o jednom zanimanju koje odumire, o prirodi i `ivotu van uobi~ajenih civilizacijskih tokova, o samo}i i jednostavnosti `ivota na koji bi rijetki od nas pristali ali kojemu se ne mo`e pore}i neka iskonska dra` i privla~nost, pa makar ti sretni trenuci u kojima u`ivaju protagonisti ove pri~e bili tako rijetki i neuhvatljivi. Pa`nju publike ali i `irija privukao je i vrlo dobro strukturiran film Cathryn Collins “Vlast“, kao precizna, anatomski to~na rekonstrukcija uspona i pada jednog od najbogatijih pa tako i najmo}nijih ljudi Rusije, Mihaila Hodorkovskog. Kroz njegovu sudbinu, ni{ta ne uljep{avaju}i niti `ele}i da se dodvori bilo kojoj strani, autorica ukazuje na mra~nu stranu politi~kog i demokratskog `ivota u toj velikoj zemlji

Nostalgia de la lumere
Najzad, jedan od mnogobrojnih filmova vi|enih na ovogodi{njem, 7. ZagrebDoxu (a ne treba zaboraviti da je od 27. februara do 6. marta prikazano gotovo 150 doxova, od toga 53 u konkurenciji) koji je pro{ao gotovo nezapa`eno, barem kada je rije~ o nagradama, va{em izvje{ta~u u~inio se izuzetno vrijednim. Stigao je sa samog Olimpa filmskoga dokumentarizma, traje 90 minuta i do sada je ovjen~an europskom filmskom nagradom Prix Arte za najbolji dokumentarni film. Re`iju i scenarij potpisuje Patricio Guzman, ro|en u Santiagu, u ^ileu, koji je filmsku umjetnost studirao u

Mr. S.

34
Prikaz

KUN
stjecanjem samostalnosti ovjekovje~ene u monumentalnim gra|evinama {to }e ih podi}i samosvjesni ban-tu|inac kako bi gradu pridao dostojanstvo koje zaslu`uje, kao novi regionalni centar Kraljevine u usponu. Istovremeno je hotel Balkan i mjesto autohtone srpske kulture o ~emu svjedo~i i srpska ~itaonica, smje{ten u njemu kao okupljali{te i poligon intelektualnih razmjena i boemskih iskustava. U sredi{tu Gospodske ulice nalaze se otac i majka pripovjeda~a, \or|a Male{a koji simboli~ki predo~avaju polarne politi~ke i poduzetni~ke pozicije ali istovremeno i mogu}nost njihovoga supostojanja. Pri~a o tome bra~nom paru paradigma je tolerancije {to se za dru{tvo koje ih okru`uje ne mo`e re}i. Dok majse ironijom povezuju Srbija iz 1914. i 2014., u Vo|i Aleksandra Novakovi}a pokazuje se odurna strana cijele zavjere koju se premre`ava s mikroimperijalnim hegemonizmom novonastale kraljevine Srbije, dok Zona Matthiasa Enarda u vremenski diskontinuiranome panoramskom pregledu pru`a uvid u isprepletenost vremenskih slojeva na podru~ju Mediterana, upravo onoga {to Enard, iz perspektive pla}enika i {pijuna Francisa Sylvainea Mirkovi}a, prepoznaje kao omphelos svijeta. Risojevi} atentat promatra kao svojevrsni vremenski pomjeren doga|aj. Na Vidovdan se 1914. u Banjoj Luci odr`ava slet Sokola, za koji se jedva dobila dozvola od vlasti, grad je prepun vje`ba~a koji su do{li sa strane, a austrijske se vlasti povla~e ne

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

Zrcalo ulice
Davor Beganovi}
edna od fascinantnih pri~a iz bosanskohercegova~ke povijesti, a koju }e malo tko danas priznati ili prepoznati kao takvu, jest ona o silovitome ekonomskom i socijalnom usponu srpske gra|anske klase u posljednjim godinama osmanskoga prisustva i za cijele vladavine Austro-Ugarske monarhije. Ta je pri~a svakako imala i svoje mra~ne strane, optimizam bur`oazije u nastanku, povezan s nacionalnim bu|enjem s one strane Drine znao je biti zamu}en raznim preprekama koje su se ponajprije odnosile na rigidno uskra}ivanje slobode govora, mi{ljenja i objavljivanja. No i pored svega toga otpor protiv dekadencije koji je vodio pobolj{anju materijalnoga stanja, ali i znatnome uzdizanju razine obrazovanja, vrijeme je neospornoga uspjeha srpskoga naroda u Bosni i Hercegovini, kao i njegove uloge motorne snage u odre|enim segmentima ekonomije, osobito u trgovini.

(Ranko Risojevi}, Gospodska ulica. Herrengasse. Matica srpska, Novi Sad 2010)
{to bi bilo da je bilo), druga je smje{tanje realnih li~nosti u odnosu kako na predo~ena zbivanja tako i na njihove nositelje, fiktivne figure. Promotrit }u samo jednu od njih, Petra Ko~i}a, i ukratko referirati na koji je na~in Risojevi} usredi{tava u pripovijest o jednoj ulici koja je kvintesencija jednoga grada. Ko~i} se promatra u kontekstu hotela Balkan, svojih posjeta tome locusu (po Deleuzeu loci nisu tek “mjesta u prostoru, ve} kompleksi odnosa bliskosti“) ali i djelovanja, politi~koga i oratorskog, koje u njemu odvija. Njegova je slika u ovome romanu modificiranje stereotipa {to se prenosi generacijama. Narodni se tribun i beskompromisni borac za slobodu pokazuje kao fizi~ki nje`na figura, mu~ena dvojbama i bole{}u koja ga razara iznutra. Takraju pretvara u sjenku samoga sebe; majka, motor obitelji i ustrajna zagovarateljica Novoga, uvi|a da su njezine ideje u vezi s nacionalnim oslobo|enjem dobrim dijelom iluzorne, da je svijet koji je u Banju Luku do{ao nakon kraja Prvoga svjetskog rata gradu uvelike tu|; djeca, osobito sinovi o kojima je najvi{e i rije~i, pokazuju jasne znake nesnala`enja u novoj/staroj sredini koji se o~ituju ili kona~nim bijegom u Francusku (stariji brat Vojkan) ili nerealiziranim poku{ajem bijega i utapanjem toga neuspjeha u alkoholu (pripovjeda~ \or|ije). Njegova je narativna sudbina osobito instruktivna, pogotovu s obzirom na prominentni polo`aj kojega zauzima u pripovjednome tekstu. Stoga je i kraj romana vi{estruko simboli~an. No ~ujmo, prvo, glas Risojevi}evog pripovjeda~a kojim se artikulira op}i raspad: “Sve se pri~e ovdje zavr{avaju, na nekoj od parcela ovog malog groblja. Tu }emo danas sahraniti majku, bez oca koji je ostao kod ku}e, nesposoban da iza|e u dvori{te a da se ne sru{i u novom epilepti~nom napadu. Bez Vojkana koji je negdje u Francuskoj, vjerovatno u Klermon-Feranu, nad lejama cvije}a.” \or|ije, ni sretno ni nesretno o`enjen, nastavnik glazbe u U~iteljskoj {koli i rukovoditelj hora, smiren u nekoj vrsti provincijske samodovoljnosti, sre}e gra|evinskog preduzima~a Jarakulu, ~ovjeka koji je vodio radovima na pridavanju novoga obli~ja gradu. Staro koje je ustupilo pred Novim sublimira se u zrcalu, posljednjem ostatku hotela Balkan, kojega Jarakula predaje pripovjeda~u, kao jedinom mogu}nom ~uvaru uspomene na ono {to je nekad bilo. “Svi smo mi sa~uvani u tome {piglu“, veli Jarakula evociraju}i u njemu sliku pripovjeda~eve majke na dan vjen~anja, sa~uvanu u sje}anju staklene povr{ine, vidljivu samo onima koji znaju pogledati. [piglo “pamti bolje od ljudi. Samo {to je nijemo i treba mu moj glas“. Kao Kova~ev Dubrovnik, tako se i Risojevi}eva Banja Luka na kraju pokazuje gradom u zrcalu, fluidnom, neuhvatljivom druk~ije nego u glasovima pripovjeda~a. No tko }e dalje ispisivati njezinu romanesknu kroniku. Jer povijest grada, ovakva kakva je ovdje, jednodimenzionalna i nedovoljna. Ograni~en svojim porijeklom i op}om socijalizacijom pripovjeda~ je osvijetlio tek neke od njezinih faceta. To {to je aluzivnim metodama povezao pro{lost sa sada{njo{}u mo`e mu slu`iti na ~ast. Ili je to bio glas Ranka Risojevi}a? No one druge valja razotkrivati kako bi se iz fragmenata dobila cjelina, makar i ne bila besprijekorno slo`ena. Tko }e to u~initi?

J

Tri generacije - od vrha do dna
Roman Gospodska ulica Ranka Risojevi}a, drugi dio Banjalu~ke trilogije, pripovjedni je tekst u kojemu se, na primjeru jedne obitelji, poku{ava uhvatiti fluidni duh toga osloba|anja slobodnih poduzetni~kih, ali i drugih, energija. Okvir koji se pri tome slu`i dvostruko je definiran. S jedne se strane nalazi povijest obitelji Male{, koja inkorporira paradigmu srpskoga poduzetni{tva, a s druge sam grad ~ije se mijene prate na primjeru njegova najprominentnijeg toponima, Herrengasse, Gospodske ulice, mjesta na kojemu je kondenziran prodor zapadnog kapitalizma u orijentalni prostor sjevernobosanskog pograni~nog grada - koji je taj pograni~ni status izgubio dolaskom tu|ih trupa. Roman se otvara “Prepirkom sa samim sobom“ {to je vodi, pretpostavljamo, ostarjeli junak i pripovjeda~ \or|ije Male{, sin {najdera i trgovca Vase Male{a koji je obiteljsku radnju naslijedio od istoimenoga oca. Tri su generacije, kao u kakvom naturalisti~kom romanu, potrebne da bi se od vrha stiglo do dna. Taj se ciklus prenosi i na Gospodsku ulicu, kao mjesto zbivanja radnje, gravitacijsku to~ku s koje sve kre}e i u koju se sve sta~e. Dodatnim se zao{travanjem snopovi pripovjedne svjetlosti fokusiraju u to~ku koja toponimski paralelizira polaganu propast trgovaca Male{a - hotel Balkan, novogradnju koja je simbolizirala za~etak jednoga vremena, dolaska Zapada u Bosnu, i njegov kraj, to~nije novu inkarnaciju,

ka zastupa radikalnu prosrbijansku poziciju, koju oboga}uje ~estim odlascima u Beograd i uskim vezama s radikalnom strankom, otac se povinuje pragmatici trgova~koga poslovanja a svoje interese koji prelaze s onu stranu ekonomije koncentrira na umjetnost, osobito glazbu. @e| za novim izvedbama imu}ni trgovac mo`e gasiti na samome izvori{tu, u Be~u. “Nacionalno osvije{tena“ supruga mu`evljevo bavljenje glazbom i strast za operom promatra kao izraz dekadencije a svoj `ivot posve}uje dobrotvornome radu. Povijest protje~e kroz Risojevi}ev roman onakva kakva nam je poznata iz ud`benika, tek malo, ali dovoljno, iskrivljena kroz prizmu nepouzdanoga pripovjeda~a. Zanimljivo je da je ovo ve} ~etvrti roman u kojemu se tematizira Sarajevski atentat {to sam ga pro~itao unutar relativno kratkoga vremena. Pri tome ni u jednome sam atentat nije sredi{te radnje ali jest onaj doga|aj koji iz pozadine diktira njezinim protokom. U O neznanom junaku Sretena Ugri~i}a suptilnom

`ele}i da prika`u preveliko prisustvo. Vijest o atentatu zbog lo{ih telegrafskih veza kasni a i kada stigne njezin primatelj Gregor Julius ne smije je obznaniti prije no {to je priop}i okru`nom na~elniku Mülleru. Ovaj se, opet, iz vreline izvukao oti{av{i na Vrbas tako da se sve ote`e u beskraj a sam atentat postaje takoreku} “odgo|eno zbivanje“. U tome se smislu ni sama politi~ka komponenta atentata ne komentira a u sredi{te pa`nje dolaze njegove posljedice koje su katastrofalne po srpsko pu~anstvo, {to se ti~e proganjanja, ali i za ostale stanovnike grada, makarkoliko ih se malo spominjalo, zbog neima{tine, gladi i hladno}e.

Nje`na figura Petra Ko~i}a
Ako se kao prva vitalna to~ka romana promatra to inkorporiranje aktualnih povijesnih doga|aja u pripovjedni tekst i njihovo promatranje kroz pomjerenu vizuru fikcije (u koju je uvijek smje{teno ono prognosti~ko

kav se Ko~i} najbolje mo`e prepoznati iz pisama, pa spekuliram da su upravo ona Risojevi}u poslu`ila kao materijal u suptilnoj izgradnji njegovoga lika. Na taj se na~in posti`e vi{eslojnost i izbjegava plakativnost, opasnost koja vreba iza svakog historijskog romana, ili romana koji se koristi povijesnom gra|om. Dosad re~eno ne treba zavesti na pomisao da je Gospodska ulica povijesno-politi~ka kronika. Naprotiv, iz fokusa se pripovjednoga teksta niti jednoga momenta ne gubi obitelj Male{ a njihovo polagano nestajanje sa scene Banje Luke govori i o mo}i Novoga koje Staro, kolikogod se ono definiralo i deklariralo kao patriotsko, pokazuje dekadentnim i osu|enim na propast. Otac je slomljen nestankom kulturalnog kruga u kojemu je pronalazio odmor od nemira svakodnevnice; napadi epilepsije od koje obolijeva dodatno mu uni{tavaju sposobnost prebivanja u okolici a poja~avanjem se ritma njezina pojavljivanja i njegova otpornost prema izazovima posla sve vi{e slabi tako da se na

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

Stranice o BiH

KUN

35

Knjiga puna ~injenica,
Dr. Mirko Pejanovi}: „Ogledi o dr`avnosti i politi~kom razvoju Bosne i Hercegovine“, TKD [ahinpa{i}, Sarajevo, 2010.
Prof. dr. Omer Ibrahimagi}
ojavu svake dobre knjige o Bosni i Hercegovini treba pozdraviti i kriti~ki je sagledavati. Prije sticanja nezavisnosti bilo je rijetko da neko pi{e posebno o BiH a da se ona ne sagledava u kontekstu dr`ava pod ~ijim je suverenitetom bila. Tako je BiH vi{e od pola milenijuma bila u sjeni ili potpuno zatamnjena veli~inom ili slavom carevine i kraljevine u ~ijem sastavu je bila. Bosna je, prije nego se i saznalo za me|unarodno priznanje njene nezavisnosti i suverenosti, skoro sasvim nepoznata, hrupila u svijet i svjetske medije s informacijama o zlo~inima koji se ~ine nad njom i njenim gra|anima, i nije skidana sa TV ekrana gotovo ~etiri godine. Danas nema skoro kutka na zemaljskoj kugli u kome se ne zna za Bosnu i Hercegovinu, ali na`alost u jednom negativnom kontekstu.

podataka, informacija, analiza

P

dio jednog cjelovitog pogleda autora na pojedine teme, odnosno probleme s kojima se Bosna i Hercegovina danas susre}e i tra`i odgovore na postavljena pitanja, kao {to su npr. Dr`avnost Bosne i Hercegovine u dru{tveno-historijskom kontekstu; Razvoj politi~kog pluralizma u BiH; Razvoj demokratije u lokalnim zajednicama; Politi~ki razvoj i ustavne reforme; Migracije, povratak izbjeglica i obnova multietni~kog povjerenja, kao i problemi koje Bosna i Hercegovina danas ima u procesu evrop-

Promocija knjige “Ogledi o dr`avnosti i politi~kom razvoju Bosne i Hercegovine“ autora prof. dr. Mirka Pejanovi}a odr`at }e se danas u Kulturno-informativnom centru Ambasade BiH u Zagrebu. O knjizi }e govoriti sveu~ili{ni profesori iz Sarajeva i Zagreba Vlado Pand`i}, @arko Puhovski, Josip Vrbo{i} i Ivan Marke{i}. Predstavljanje knjige, koju je objavila sarajevska izdava~ka ku}a “[ahinpa{i}“, organiziraju zajedno Ambasada BiH u Zagrebu i hrvatska podru`nica nakladnika BTC “[ahinpa{i}“ Zagreb.

Danas promocija u Zagrebu

PRAZNINA Pojavom ove knjige popunit }e se praznina u nedostatku teorijskog i nau~nog pristupa nekim od najva`nijih pitanja konkretne politi~ke prakse i njenog teorijskog, nau~nog i stru~nog sagledavanja ponudom meritornih uputa za njihovo rje{avanje
ktivnog Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine. Posebno treba ista}i one priloge koji se odnose na ustavnu reformu i zahtjev za izgradnjom racionalne i funkcionalne dr`ave Bosne i Hercegovine. Prijedlozi dati u ovim prilozima, kada bi bili prihva}eni i primijenjeni u ustavnoj organizaciji teritorije i vlasti Bosne i Hercegovine, posebno dr`avnih organa, znatno bi unaprijedilo efikasnost i funkcionalnost ukupne vlasti u Bosni i Hercegovini i postavilo gra|anina kao politi~kog subjekta u centar te vlasti, ne dovode}i u pitanje kolektivna prava etni~kih zajednica da participiraju u vlasti, kada je rije~ o njihovom kolektivnom pravu i vitalnom interesu. Ovdje ne treba zanemariti nau~nu vrijednost i visok teorijski nivo obrade strukture i razvoja politi~kog pluralizma u Bosni i Hercegovini i evropskih integracija. Posebno mjesto u ovoj knjizi imaju demografsko-migracijski problemi Bosne i Hercegovine, a naro~ito povratak izbjeglica i pitanje obnove multietni~ke strukture Bosne i Hercegovine koju je ona imala prije rata. U ovim prilozima dat je sistemati~an pregled stanja na terenu i nazna~ena najva`nija pitanja kojima treba posvetiti ve}u pa`nju dr`ava BiH i njene institucije, kako bi se ubrzao proces povratka, a posebno osigurali ekonomski uslovi odr`ivog povratka, koji onda osigurava i ostanak mladih u povratni~kim mjestima, kao i uspostavljanje bira~ke ravnote`e izme|u etni~kih zajednica.

Cjeline za sebe
Zato je danas veoma va`no da pored stranaca, koji su tek otkrili Bosnu, i doma}i autori sve vi{e pi{u o Bosni i Hercegovini, o razli~itim aspektima njenog `ivota, posebno o njenom dr`avnom ure|enju koje je Dejtonskim sporazumom rije{eno u onoj mjeri u kojoj je trebalo da zadovolji i agresore i njihove kvislinge u Bosni i Bosnu i Hercegovinu kao ~lana UN i subjekta me|unarodnog prava sa svim odgovornostima koje svaka dr`ava ima za svoje gra|ane pred me|unarodnom zajednicom. Upravo iz razloga odgovornosti koje BiH ima pred svojim gra|anima, nisu dovoljna dejtonska rje{enja, neophodno je njeno dr`avno ure|enje saobraziti prema evropskim i me|unarodnim standardima, ako `eli postati moderna dr`ava po`eljna za `ivot u njoj. Upravo o tome govori knjiga autora Mirka Pejanovi}a „Ogledi o dr`avnosti i politi~kom razvoju Bosne i Hercegovine“. U njoj je autor sakupio ve} objavljene ili u javnosti na drugi na~in poznate studije, ~lanke, intervjue, izlaganja na javnim skupovima u posljednjih deset godina. Svaki od tih tekstova je pisan ili objavljen nekim konkretnim povodom i svaki od njih je stoga bio cjelina za sebe. U ovoj knjizi oni su prikupljeni po tematskim podru~jima i to im daje jo{ izra`eniji zna~aj, s obzirom da su

skih integracija. Svako od tih pitanja trebalo je teorijski i metodolo{ki osmisliti u kontekstu svjetske i evropske politike, kao i politike susjeda u okru`enju prema BiH i dati svoje mi{ljenje i svoje odgovore na postavljena pitanja. Ovdje bih posebno apostrofirao nekoliko jako zna~ajnih zaklju~aka do kojih je profesor Pejanovi} do{ao svojim istra`ivanjem: npr. Pitanje svih pitanja u pogledu dr`avnopravne i politi~ke perspektive BiH je njeno ~lanstvo u EU i NATO-u; Da se konsenzus u parlamentarnoj demokratiji BiH ne posti`e parlamentarnom procedurom ve} dogovorom partijskih vo|a; Da se neposrednim izborom na~elnika op}ina izborna volja gra|ana pretopila u njegovu politi~ku mo} i odgovornost, {to je iskorak u razvoju demokratije u lokalnim zajednicama; Ustavne promjene u BiH, nisu samo odgovornost doma}ih politi~ara ve} i me|unarodne zajednice koja je Dejtonskim ustavom uspostavila nefunkcionalnu dr`avnu struktura BiH; Sprovedba Aneksa 7 o

ekonomski odr`ivom povratku izbjeglih i raseljenih na njihova ranija stani{ta je pretpostavka mira i pomirenja u BiH.

Korisno i studentima
Ova knjiga }e biti veoma korisna i studentima i ljudima iz prakse koji se bave problemima koje ova knjiga obra|uje. Ona je puna ~injenica, podataka, informacija, analiza i brojeva koji ilustruju probleme sa kojima se ljudi svakodnevno susre}u u praksi, tra`e}i odgovore na razna pitanja, bore}i se sa stereotipima i svojim vlastitim zabludama, razli~itim politikama, jer koliko je stranaka toliko je i politika. Dok velika Amerika (SAD) ima samo dvije stranke, zastra{uju}e zvu~i podatak da mala BiH ima nekoliko desetina politi~kih stranaka koje svakodnevno emitiraju, isto toliko, mo`da i vi{e politika o istim stvarima, vrlo bitnim i va`nim u svakodnevnom `ivotu, sa kojima se obi~an ~ovjek i gra|anin susre}e, da bi rije{io neki svoj `ivotni problem, ~ime se zbunjuje

javnost i sti~e utisak politi~kog bezizlaza iz takvog stanja, posebno kada se nalazimo u takvom politi~kom ambijentu punom neodgovornosti odgovornih, korumpiranosti u dru{tvu od vrha do dna, i bez politi~ke volje da se problemi rje{avaju. Prof. dr. Mirko Pejanovi} se sa svojim prilozima u ovoj knjizi jo{ jednom potvrdio kao vrstan teoreti~ar i istra`iva~ dr`avnosti i politi~kog razvoja Bosne i Hercegovine. Neke teme koje se odnose na regionalnu administrativno-teritorijalnu podjelu i analizu politi~ke volje bira~a, koje neposrednim izborom op}inskih na~elnika im daje, ne samo politi~ku ve} i mo} najagilnijeg administratora u op}ini, predstavljaju najvi{i domet u teorijskom i empirijskom istra`ivanju ova dva politi~ka fenomena u Bosni i Hercegovini. Ovome je pored teorijskog znanja kojim vlada prof. Pejanovi} u ovoj materiji, doprinijela i ~injenica Pejanovi}evog vi{edecenijskog prakti~nog politi~kog anga`mana na svim nivoima vlasti od op}inske i kantonalne vlasti, do kole-

36

KUN

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

Po{tovanje prema svetim knjigama (2)

Putovanja iz jednog
Religijska izmije{anost nezabilje`ena u povijesti ~ovje~anstva
dr. Almir Fati}
NIVERZALNOST TEKSTA U RELIGIJSKI PLURALISTI^KOM SVIJETU: Veoma dalekose`na poruka Kur’ana i Biblije – a za moderne komentatore veoma izazovna jeste i ta da oni pola`u pravo na svoju univerzalnost. U Kur’anu Uzvi{eni Bog ka`e: A tebe smo (Muhammede) kao milost svjetovima poslali (Q:20:107). Isus poru~uje: Idite i cijelom svijetu propovijedajte Veselu vijest (Marko:16:15-16). Kako sada opravdati i o~uvati ovu legitimnu univerzalnost u svijetu pluralne religijske slike savremenog svijeta i me|usobne izmije{anosti sljedbenika razli~itih religijskih tradicija? Rije~ je o religijskoj izmije{anosti koja do sada nikada nije zabilje`ena u povijesti ~ovje~anstva. Prema Kur’anu, ‘’raznorodnost ljudi Bo`ija je volja, a oni {to vjeruju u Njega moraju nau~iti kako da `ive u pluralisti~kom dru{tvu i pluralisti~kom svijetu’’ (Osman 1996: 218). Upori{te za ovakav pogled nalazi se u slijede}im kur’anskim ajetima/stavcima: A da je Gospodar tvoj htio, sve bi ljude sljedbenicima jedne vjere u~inio (Q:11:118). Svima vama smo zakon i pravac propisali. A da je Allah htio, On bi vas sljedbenicima jedne vjere u~inio, ali, On ho}e da vas isku{a u onome {to vam propisuje, zato se natje~ite ko }e vi{e dobra u~initi; Allahu }ete se svi vratiti, pa }e vas On o onome u ~emu ste se razilazili obavijestiti (Q:5:48). Kona~no, prema Kur’anu, islam se nikada ne mo`e nametati pojedincima ili narodima protiv volje: U vjeru nije dozvoljeno silom nagoniti (Q:2:256). U navedenim ajetima/stavcima nedvosmisleno se ustanovljava princip slobode vjerovanja i iskazivanja/ispovijedanja vlastitog religijskog uvjerenja. Time se, zapravo, priznaje religijski pluralizam ~ovje~anstva, ekplicitno iskazan npr. u ajetu / stavku: One koji su vjerovali, pa i one koji su bili Jevreji, kr{}ani, i sabijci – one koji su u Allaha i u onaj svijet vjerovali i dobra djela ~inili – doista ~eka nagrada od Gospodara njihova; ni~ega se oni ne}e bojati i ni za ~im ne}e tugovati! (Q:5:48) ^ovjek savremenog svijeta – veli Seyyed Hossein Nasr, jedan

religijskog univerzuma u drugi
Ili: Kako ~itati Bibliju i Kur’an u Bosni i Hercegovini
modernom slu{aocu. I u tome se, izme|u ostaloga, o~ituje potreba njihova tuma~enja i potreba za komentatorima i egzegetama. Tu se, tako|er, pojavljuju i razli~ita tuma~enja i egzegeze, i pri tome se mo`e slijediti jedan ili drugi autoritet, ili, pak, biti uvu~en u igru pobijanja stavova jednog autoriteta protiv drugog. Ali, kada je posrijedi tuma~enje Kur’ana i ‘’za razliku od nekih postmodernih knji`evnih kritika’’, komentatori ‘’igraju igru sa pravilima’’ (Cook 2000: 28). Naime, jo{ u klasi~no doba islama metodolozi tuma~enja Kur’ana uspostavili su veoma rigorozna pravila za tuma~enje Kur’an i osu|ivao bi se svako onaj ko se usudi tuma~iti Kur’an svojevoljno ili pristrano (bi lhawa). Iz toga su se razvile ~itave znanstvene tradicionalne tefsirske discipline koje komentator Kur’ana mora poznavati da bi se njegovo tuma~enje smatralo valjanim i prihvatljivim (v. EQ 2002: V:318-336; Kari} 2005: 337-354). Shodno tome, nepoznavanja tih znanstvenih disciplina, nu`no rezultira neprihvatljiv, svojevoljnim, tendencioznim i, u su{tini, pogre{nim i neprihvatljivim tuma~enjem Kur’ana. Iz historije muslimanske prakse tuma~enja, bilo je brojnih poku{aja u tom smislu, kao i od strane nemuslimana, preciznije: tendencioznih orijentalista. A sada da tekstualno samo aludiramo na nekoliko primjera tzv. te{kih mjesta u Kur’anu i Bibliji, za koje su komentatori i egzegete izna{li razli~ite interpretativne mogu}nosti, koje ovdje ne}emo spominjati, jer zaslu`uju du`u elaboraciju. - Kur’ansko kazivanje o drevnim Izraeli}anima, koje je Bog stavio na ispit u vezi sa lovom na sabat; On je kaznio grje{nike pretvaraju}i ih u majmune (Q:7:163-166). - Biblijski iskazi o ratu i pravu ratovanja (Ponovljeni zakoni:20:16). - Kur’anski ‘stavak o sablji’ (Q:9:9) ili op}enito stavci o d`ihadu. - Kur’anski (4:34) i Novozavjetni stav o `eni (1 Timoteju:2:912). ZAKLJU^AK NU@NOST KONTEKSTUALNOG METODA TUMA^ENJA: Da bismo pravilno razumjeli i pro~itali navedne i brojne druge primjere – mislim na primjere iz Kur’ana – nu`no ih je sagledati u svjetlu kontekstualnog zna~enja Kur’ana u naj{irem smislu te rije~i. Dakle, u

U

od najve}ih muslimanski filozofa dana{njice iranskog porijekla - suo~ava se sa jednim ‘’novim iskustvom od stvarnog zna~aja, iskustvom sa kojim se njegovi preci nisu suo~avali. To nije iskustvo otkrivanja novih kontinenata ili ~ak planeta, ve} iskustvo putovanja iz jednog religijskog univerzuma u drugi’’ (Nasr 1996: 12). Rije~i ovog muslimanskog umnika mi u Bosni i Hercegovini svakodnevno posvjedo~ujemo. Ali, s druge strane, Nasr je u pravu i kada ka`e da ‘’jednostavna blizina dvije vjerske zajednice nije to {to stvara svijest o potrebi spoznaje religijskog svijeta druga~ijeg od svog vlastitog’’ (Nasr 1996: 14; usp.: Silajd`i} 1999: 211).

TOLERIRANJE VJEROVANJA I NEVJEROVANJA DRUGIH: Pitanje univerzalnosti svetih {tiva usko je povezano sa pitanjem toleriranja vjerovanja ali i nevjerovanja drugih. U svijetu u kome `ivimo ne susre}emo samo ljude koji pripadaju razli~itom religijskom univerzumu ve} i one koje uop}e ne vjeruju u svete tekstove ili koji se uop}e ne osje}aju religioznim bi}ima. Dakle, u na{em razumijevanju i tuma~enju Biblije i Kur’ana valja ra~unati i na jedne i druge, jer sami Bog, d`.{., prema Kur’anu, dopu{ta nevjeru, odn. ~ovjeku nudi izbor:.. .pa ko ho}e – neka vjeruje, a ko ho}e – neka ne vjeruje! (Q:18:29) Kao {to smo ve} zapazili, religijska razli~itost je Bo`anska vo-

Dakle, istina je da i pored vi{estoljetne blizine razli~itih vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, njihovi sljedbenici ne poznaju dovoljno - ili gotovo nikako, a {to je najtu`nije, ~esto s predrasudama - religijski univerzum onoga drugog. Jedna stara muslimanska izreka veli da je ~ovjek neprijatelja onoga {to ne zna. A znanje o drugom i druga~ijem poma`e nam ~ak u razumijevanju vlastite vjere, dok neznanje o drugom i druga~ijem odma`e nam i u razumijevanju vlastite vjere! Ovakav stav razabiremo iz slijede}ih rije~i filozofa Nasra: Sljedbenik bilo koje vjere, bio on kr{}anin, musliman, ili hindu, koji nije voljan da prihvati svjedo~anstvo o prisutnosti Duha u drugim religijama, u opasnosti je da izgubi razumijevanje vlastite vjere. I, stoga, zadatak razumijevanja drugih religija s naklono{}u nije samo od nau~nog interesa, ve} i najve}eg vjerskog i teolo{kog zna~enja (Nasr 1996: 40). Prema tome, kada musliman u Bosni ~ita Bibliju ili, pak, Jevrej i kr{}anin Kur’an, na dobitku je u pogledu razumijevanja vlastite vjere i istovremeno sti~e znanje o drugom.

lja. Kur’an nam otkriva plan te volje: O, ljudi, Mi vas od jednog ~ovjeka i jedne `ene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali (Q:49:13). Ovaj ajet/stavak upravo insistira na znanju o drugome i druga~ijem. Po~etna referenca: O, ljudi ima univerzalno zna~enje. Kur’an ide i dalje kada izjavljuje prijateljstvo spram kr{}ana i njihovog sve}enstva: ...i svakako }e{ na}i da su vjernicima najbli`i prijatelji oni koji govore: ‘Mi smo kr{}ani’, zato {to me|u njima ima sve}enika i monaha i {to se oni ne ohole (Q:5:82). Otuda rahmetli Ismail Ragi Faruki i Lois Lamya Faruqi tvrde da ‘’~ast koju islam ukazuje judaizmu i kr{}anstvu, njihovim osniva~ima i svetim knjigama, nije samo kurtoazno opho|enje, ve} priznavanje vjerske istinitosti’’ (Faruqi 1986: 191). PROBLEMATI^NA ILI TE[KA MJESTA U KUR’ANU I BIBLIJI: Jo{ jedna va`na zajedni~ka karakteristika Kur’ana i Biblije jesu tzv. problemati~na ili te{ka mjesta u obje Knjige, u smislu njihova interpretiranja. Pojedini stavci ili pasa`i Kur’ana i Biblije zvu~e veoma neobi~no

smislu lingvisti~kog, tematskog, kulturolo{kog, sociolo{kog, civilizacijskog... konteksta. U toj {iroj kontekstualizaciji pose`e se za hermeneuti~kim instrumentima i sredstvima koja omogu}uvaju taj proces, kao {to su: - historijski kontekst objave navedenih ajeta/stavaka (hermeneuti~ka disciplina tuma~enja Kur’ana koja se time bavi naziva se asbab an-nuzul, ‘nauka o povodima i okolnostima Objave’); - vremenski slijed njihova objavljivanja, odn. da li spadaju u mekkansku ili medinsku fazu Objave (hermeneuti~ka disciplina koja se time bavi naziva se ‘ilm al-makki wa al-madani); - redefiniranje klasi~ne teorije o derogaciji (hermeneuti~ka disciplina koja se time bavi naziva se ‘ilmu n-nasiki wa l-mansuk); - op}i ciljevi i intencije Kur’ana (maqasid al-Qur’an) i islamskog zakonodavstva (maqasid alshari’a) (koje se izu~avaju u okviru usul-i fikha/nauke o metodologiji {erijatskog prava, kao jedne od nau~nih disciplina ~ije je poznavanje uvjet za pravilno tuma~enje Kur’ana); - `ivot i praksa Poslanika islama, a.s., kao prakti~ni komentar Kur’ana; - pravni status njihovih zna~enja (al-hukm): specifi~no/univerzalno/ ograni~eno neograni~eno (pomo}u nauke o metodologiji {erijatskog prava derivira se pravni status propisa iz kur’anskih ajeta/stavaka) Prema tome, bez poznavanja navedenih hermeneuti~kih disciplina tuma~enja Kur’ana nije mogu}e ispravno shvatiti navedene primjere. Drugim rije~ima, pogre{na ili tendenciozna tuma~enja nastaju uslijed nepoznavanja ovih va`nih disciplina. Otuda se izu~avanje ovih hermeneuti~kih disciplina nadaje kao urgentna potreba njihova predstavljanja i artikuliranja od strane onih koji ih poznaju kako vlastitim vjernicima tako i drugima. To je na~in da se doprinese boljem i, prije svega, ispravnom i odgovornom razumijevanju Kur’ana u svijetu u kojem `ivimo. Kontekstualnim tuma~enjem Kur’ana i Biblije, vjerujem, doprinijet }e se miru i razumijevanju me|u ljudima razli~itih vjerskih uvjerenja, {to i jeste njihovo iskonsko pozvanje. (Tekst je saop}en na nau~nom skupu ‘’Miroljubivi su`ivot, uzjamno po{tovanje prema svetim knjigama’’, koji je odr`an 16. 2. 2011,u gradu Mostaru)

~etvrtak, 10. mart 2011. godine
U skladu sa ~lanom 4. stav 1. i 2. ta~ka b. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta objavljujemo:

OSLOBO\ENJE

OGLASI

37

GODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA
Javno preduze}e "Komos" dioni~ko dru{tvo Mostar JP "KOMOS" d.d. Mostar - adresa sjedi{ta Mostar, Opine bb - broj telefona, fax, e-mail tel: 036/576-995 fax: 036-555-102 e-mail: jpkomos@bih.net.ba - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora 1. LJUBO GOLEMAC - predsjednik - umro 2. MIROSLAV GRUBI[I] - ~lan 3. EDIN VEJZOVI] - ~lan 4. MIROSLAV KREZI] - ~lan 5. ISMET DEMIROVI] - ~lan - ~lanovi uprave Vesna Mrgan - Karanovi}, v.d. direktor II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira Broj emitovanih dionica 602.655 i nominalna cijena Nominalna vrijednost jedne dionice 10,00 KM - vlasnici vi{e od 5% vrijednosnih papira Grad Mostar - Gradska uprava dionica emitenta s pravom glasa dr`avni kapital 51,0033% Krezi} Miroslav, Mostar, Kralja Tomislava 11D 9,0694% "General servis" d.o.o. Sarajevo 6,0056% III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: U KM Podaci iz bilansa stanja: 31.12.2010. g. AKTIVA a) Upisani a neupla}eni kapital b) Stalna sredstva 3.937.346 c) Teku}a sredstva 3.062.170 d) Gubitak iznad visine kapitala 0 e) Ukupna aktiva 6.999.516 PASIVA f) Kapital 2.263.377 g) Upisani osnovni kapital 6.026.550 h) Rezerve 537 i) Akumulirani gubitak 3.763.710 j) Dugoro~ne obaveze 21.198 k) Kratkoro~ne obaveze 4.714.941 l) Ukupna pasiva 6.999.516 Podaci iz bilansa uspjeha: a) Prihodi 3.624.309 b) Rashodi 3.818.241 c) Dobit/gubitak prije poreza 193.932 d) Porez na dobit e) Neto dobit perioda/gubitak perioda 193.932 I - OP[TI PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma
Na osnovu ~lana 242. Zakona o privrednim dru{tvima ("Slu`bene novine Federacije BiH'', br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/10), ~lana 10. stav 3. Pravilnika o upravljanju dioni~kim dru{tvima ("Slu`bene novine Federacije BiH'', broj 19/10) i Odluke Nadzornog odbora Registra vrijednosnih papira d.d. Sarajevo, broj: 04-4NO-II-3305/11 od 8. 3. 2011. godine o sazivanju desete Skup{tine Registra vrijednosnih papira d.d. Sarajevo, Nadzorni odbor Registra vrijednosnih papira d.d. Sarajevo, objavljuje

O B AV J E [ T E N J E
o sazivanju desete Skup{tine Registra vrijednosnih papira d.d. Sarajevo Deseta Skup{tina Registra vrijednosnih papira d.d. Sarajevo saziva se za 31. 3. 2011. godine, sa po~etkom u 15 sati. Skup{tina }e se odr`ati u Sarajevu, ulica Mar{ala Tita 62/II (sala Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH). Za desetu Skup{tinu Registra utvr|en je sljede}i

Dnevni red:
1. Izbor predsjednika desete Skup{tine, 2. Izbor dva dioni~ara ovjeriva~a zapisnika desete Skup{tine, 3. Dono{enje odluke o usvajanju izvje{taja o poslovanju Registra vrijednosnih papira u FBiH za 2010. godinu, koji uklju~uje izvje{taj o radu, finansijski izvje{taj, izvje{taj vanjskog revizora i izvje{taj o radu Nadzornog odbora i Odbora za reviziju Registra, 4. Dono{enje odluke o pokri}u gubitka po godi{njem obra~unu za 2010. godinu, 5. Dono{enje odluke o usvajanju plana poslovanja Registra za 2011. godinu, koji uklju~uje program rada, finansijski plan i plan investicija Registra za 2011. godinu, 6. Dono{enje odluke o izboru vanjskog revizora za reviziju finansijskih izvje{taja Registra za 2011. godinu, 7. Dono{enje odluke o izboru ~lanova Odbora za reviziju Registra, 8. Dono{enje odluke o naknadama ~lanovima Odbor za reviziju Registra, 9. Dono{enje odluke o odobravanju teksta ugovora o pravima i obavezama u obavljanju du`nosti ~lana Odbora za reviziju Registra, koji }e ~lanovi zaklju~iti sa Upravom Registra. U~e{}e u radu i odlu~ivanju na Devetoj Skup{tini Registra 1. Pravo odlu~ivanja na Skup{tini ima dioni~ar koji se na listi dioni~ara Registra nalazi 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku ako on pada u neradni dan. Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju Skup{tine dioni~ar Registra ostvaruje putem punomo}nika, koji je du`an postupati u skladu sa uputama dioni~ara, a ako upute nije dobio, u skladu sa razumnom prosudbom najboljeg interesa dioni~ara - vlastodavca. Punomo} se daje u obliku pisane izjave, potpisane od dioni~ara — vlastodavca i punomo}nika i dostavlja se Registru neposredno, putem po{te ili faksa, najkasnije u roku za podno{enje prijave za u~e{}e u radu Skup{tine. Punomo}nik je du`an podnijeti Odboru za glasanje pisanu prijavu za u~e{}e na Skup{tini, zajedno s kopijom isprave za osobnu identifikaciju, najkasnije tri dana prije datuma odr`avanja Skup{tine, neposredno ili preporu~enom po{tom na adresu: Registar vrijednosnih papira d.d. Sarajevo, Mar{ala Tita 62/II, 71 000 Sarajevo. Punomo}nik je du`an predo~iti ispravu za osobnu identifikaciju, Odboru za glasanje u prostoriji odre|enoj za odr`avanje Skup{tine, najkasnije 30 minuta prije vremena odre|enog za po~etak Skup{tine. Glasanje na Skup{tini vr{i se putem glasa~kih listi}a koji sadr`e naziv/firmu dioni~ara i broj glasova kojim raspola`e. Glasanje se vr{i zaokru`ivanjem na glasa~kom listi}u odgovora “za” ili “protiv” prijedloga odluke ili imena kandidata pri izboru organa Registra. 2. Kandidata za ~lana Odbora za reviziju Registra mo`e predlo`iti dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% dionica sa pravom glasa. Prijedlog se podnosi pisano najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavje{tenja o sazivanju Skup{tine Registra u ~iji dnevni red je uklju~eno i pitanje izbora ~lanova Odbora za reviziju Registra. 3. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa, ima pravo pisano predlo`iti izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluka Devetu skup{tine Registra, najkasnije osam dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja. 4. Narednog dana od dana objavljivanja obavje{tenja do dana odr`avanja Skup{tine dioni~ar ima pravo uvida u materijale pripremljene za devetu Skup{tinu Registra u sjedi{tu Registra vrijednosnih papira d.d. Sarajevo, ulica Mar{ala Tita 62/II i na www.rvp.ba. Broj: 04-4-NO-II-3333/11 Sarajevo, 8. 3. 2011. godine Nadzorni odbor Registra vrijednosnih papira u FBiH d.d. Sarajevo

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 157001 10 P Sarajevo, 3. 3. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Aida Bahtovi}, u pravnoj stvari tu`itelja VOLKSBANK BH d.d. Sarajevo, ul. Fra An|ela Zvizdovi}a br. 1, protiv tu`enog Hod`i} Elvis iz Biha}a, ul. ]ukovi bb, Hod`i} Muhamed iz Biha}a, ul. ]ukovi br. 9 i Lipova~a Safet iz Biha}a, ul. \a~ka br. 1, radi duga, vsp. 9.617,02 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku Federacije BiH, objavljuje sljede}i

Dobro jutro uz

POSEBAN POPUST

OGLAS
- dostava tu`be tu`enom Dana 20. 8. 2010. godine tu`itelj je podnio tu`bu protiv tre}etu`enog LIPOVA^A SAFET iz Biha}a, radi duga, vsp. 9.617,02 KM. Tu`bom tra`i da sud donese presudu kojom su tu`eni Hod`i} Elvis, Hod`i} Muhamed i Lipova~a Safet du`ni solidarno isplatiti tu`iocu iznos od 5.016,08 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od dana podno{enja tu`be, pa do dana isplate, iznos 1.310,42 KM na ime obra~unate ugovorene redovne kamate na dan 9. 8. 2010. g., iznos 2.675,52 KM na ime obra~unate ugovorene zatezne kamate na dan 9. 8. 2010. g., iznos od 615,00 KM na ime naknade za opomene, uz naknadu tro{kova parni~nog postupka i to takse na tu`bu u iznosu od 288,51 KM, takse na presudu u iznosu od 288,51 KM, kao i eventualnih drugih tro{kova, a sve u roku od 30 dana od dana dono{enja presude, pod prijetnjom izvr{enja. Obavje{tava se tu`eni da je na osnovu ~lana 70. stav 1. ZPP-a du`an najkasnije u roku od 30 dana, od dana prijema tu`be, dostaviti sudu pisani odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~lan 334. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu, tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~lan 71. stav 1. ZPP-a). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tu`enog (~lan 71. stav 2. ZPP-a). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a). Kad tu`eni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pisani odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a). Ako stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od {est mjeseci nakon pravomo}nog okon~anja postupka promijene adresu na koju se dostava obavlja, du`ni su o tome odmah obavijestiti sud, u suprotnom, sud }e odrediti da se dalje dostave u parnici obavljaju objavljivanjem pismena na oglasnoj plo~i suda, sve dok stranka ili njen zastupnik ne obavijeste sud o svojoj novoj adresi (~lan 352. ZPP-a). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana, od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda, te se isti obavje{tava da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. SUDIJA Aida Bahtovi}, s.r.

za pla}anje unaprijed % pretplata do 6 mjeseci % pretplata do 12 mjeseci

10 20

TUZLA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Mar{ala Tita 163 (zgrada Pivare Tuzla) 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/252 023 DOBOJ Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572 MOSTAR Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar Tel/Fax 036/581 139

u Va{em domu!

SARAJEVO Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727 ZENICA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

20

% POSEBAN POPUST
ZA PENZIONERE
OSLOBO\ENJE

NARUD@BENICA
Ime i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina)

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja
Broj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis
1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci

6 mjeseci 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, SPARKASSE bank DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

38

POMO] U KU]I

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

NOVOSTI I PREPORUKE

Dana{nje vrijeme puno nesigurnosti

Popodnevno drijemanje produ`ava `ivot
Dobra vijest za sve one koji vole da prilegnu popodne je da }e im ova navika najverovatnije produ`iti `ivot, zaklju~ili su ameri~ki nau~nici u jednoj studiji. Popodnevna dremka povoljno uti~e na srce, krvni pritisak i mozak. Ukoliko drijemate oko 45 minuta svakog dana, to se mo`e povoljno odraziti na va{e srce, budu}i da se tokom ove dremke zna~ajno sni`ava krvni pritisak. U Gr~koj je tako|er provedena sli~na studija nad ljudima koji su svakodnevno drijemali po pola sata, a zaklju~ak je da je ~ak 37 posto ispitanika imalo manje {anse od fatalne sr~ane bolesti u odnosu na one koji ne vole da dremnu.

Nije svaka

navika
tako lo{a
^esto }ete ~uti savjete da ne treba dozvoliti da vam `ivot postanerutina. Nije ba{ prijatno kada vam se svaki dan ~ini ba{ isti kao prethodni, i onaj prije njega, i onaj prije... Plus, sve vam se ~ini da se ni danikojidolaze ne}e ne{to mnogo razlikovati. A taj dan na koji vam i svi ostali li~e naporan je, zamoran i nimalozanimljiv. U takvojsituaciji trebalo bi pod hitno ne{to mijenjati. Tada se i savjetuje da promijenitenekunaviku, makar da druga~ijim putem odete na posao, doru~kujete ne{to drugo, umjesto jutarnje kafe popijete ~aj... Bilo {ta, samo da se izlu|uju}a jednoli~nost svakodnevice makar malo promijeni. Me|utim, nije svaka navika tako lo{a. Ni svi oni rituali koje ste smislile kako biste ugodile sebi nisu lo{i. Vi ste ih i smislile zato {to vam odgovaraju takvi rituali (primjera radi, jutarnje ispijanje kafe s

Mali doma}i rituali mogu vam pomo}i da steknete kakav-takav osje}aj sigurnosti
omiljenom kolegicom i konzumiranje omiljenog peciva), zato {to vam prijaju. Dokle god vam neki ritual prija, nema razloga da ga mijenjate. Dana{nje vrijeme puno je nestabilnosti i nesigurnosti. U takvom okru`enju mali, doma}i rituali mogu vam pomo}i da steknete kakav-takav osje}aj sigurnosti. Primjera radi, ve~ernjeokupljanjecijeleporodice za stolom, ili nedjeljni odlasci kod va{e majke (i bake va{e djece) na kola~e. Ovakvi rituali posebno su korisni za djecu, koja, iako vole promjene i uzbudljivo im je sve {to je novo, tako|er imaju i veliku potrebu za sigurno{}u, a utvr|eni doma}i obi~aji takvu sigurnost pru`aju. Ono {to mo`e da se u~ini jeste da sebi i svojoj porodici malim ustaljenim navikama pru`ite osje}aj sigurnosti, jer je taj osje}aj ono {to je potrebno za bolje psihi~ko zdravlje.

Praziluk za zglobove
Praziluk se mo`e koristiti kao diuretik, antioksidans i povoljnodjelujeprotivmikroba (kao neka vrsta antibiotika). ^isti krvnesudove od masnihnaslaga i povi{enogholesterola. Za obloge se mogukoristitilistovi ili zdrobljenpraziluk kod: bolova u zglobovima, bolovima u kostima, kod gihta i kod pove}ane {titne `lijezde. Po{to praziluk sadr`i dosta hranljivih i ljekovitihsastojaka,a malokalorija, koristi se u mnogim dijetama protiv gojaznosti i za odr`avanjevitkelinije. Praziluk je korisnopovr}e kao hrana, kao prirodni lijek za prevenciju i lije~enje mnogih bolesti, pa ga preporu~ujemo za ishranu, naro~ito u jesenjim i zimskim mjesecima. Ipak, ne treba pretjerivati sa dnevnim koli~inama praziluka po{to u ve}im koli~inama mo`e biti i {tetan za organizam.

RECEPT DANA

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

Kimono-rukav i ovog prolje}a
Duge haljine s naborima od padobranske svile daju poseban naglasak najmodnijem filmu u ovoj godini “Crnom labudu“ . Kimono-rukavi, crte`i sa kineskim motivima pojavljuju se na raznim odjevnim predmetima proljetnih kolekcija. Izbjegnite ki~ i odaberite suptilne orijentalne detalje kao {to je svileni pojas, koji mo`ete sami da napravite tako {to }ete da omotate bogato obojenu protkanu svilu oko pasa. Odje}u obojenu indigoplavom, kao i bojom mora, treba da imate ovog prolje}a i ljeta. Razmislite o kombinaciji za proljetne zabave, koju mogu da ~ine pulover od ka{mira sa {ljoki~astim pantalonama, bijela majica u kombinaciji s bogato obojenom suknjom ili majica dugih rukava s dugom suknjom.

[minka u boji lavande
Sjene u boji lavande, osim toga {to su pravo osvje`enje za cjelokupan izgled, najbolje isti~u sme|e i zelene o~i. Prije nego {to ih stavite, va`no je da na lice nanesete savr{enu podlogu i prikrijete podo~njake, jer ove nijanse jo{ vi{e isti~u umor. Jedan od trendova za prolje}e je i ljubi~asti smokey eyes. Kod ovog na~ina {minkanja koriste se tamniji tonovi ljubi~aste, koji se nanose uz gornje i donje trepavice, a svjetliji na dio ispod obrva. O~i mo`ete jo{ vi{e da istaknete i ljubi~astim, sme|im ili crnim krejonom, a na kraju i gornji kapak i dio uz donje trepavice osjen~ite prstima. Za ve~ernji make up ljubi~aste sjene na o~ima mo`ete da kombinujete sa crvenim ru`em. Uz ljubi~aste nijanse najbolje pristaju ru`i~asta i rumenila u boji breskve. Nanesite ih lagano na jagodice i T zonu (~elo, nos, bradu). Umjesto ru`a, mo`ete da nanesete sjaj u nijansi lavande.

Francuska pita
Potrebno:
150 gr margarina 150 gr {e}era 7 `umanaca 150 gr bra{na 1/2 pra{ka za pecivo 7 bjelanaca 150 gr {e}era 150 gr oraha 2 rebra ~okolade 1/2 pra{ka za pecivo 100 gr ~okolade 50 gr margarina 3 ka{ike vode i 3 ka{ike ulja

Priprema:
Margarin i {e}er pjenasto umutiti i dodavati jedno po jedno `umance, pa na kraju lagano umije{ati bra{no pomije{ano s pra{kom za pecivo i staviti u tepsiju. Tako ste pripremili prvu vrstu tijesta. Bjelanca i {e}er umutiti u ~vrst snijeg i lagano umije{ati orahe promije{ane s pra{kom za pecivo i rastopljenom ~okoladom. Pripremljenim tijestom preliti prvo tijesto i sve zajedno ispe}i. Ohla|eni kola~ preliti ~okoladnom glazurom, koju }ete spremiti tako {to }ete ~okoladu rastopiti na laganoj vatri dodaju}i ostale sastojke.

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KORAK NAPRIJED Nova Facebook igra
John Romero bio je programer, dizajner igre i dizajner nivoa kad je u pitanju originalna Doom igra, a sada je anga`ovan na razvoju nove Facebook igre u Loot Drop. Tom Hall sada, tako|er, radi u Loot Drop, a bio je i kreativni direktor i dizajner kad je rije~ o igri Doom. Njih dvojica nagla{avaju da kreiranje igre Doom nikako nije bio jednostavan proces i da su u toku njega imali veliki broj problema na koji su nailazili i koje su rje{avali. Me|utim, obojica se sla`u da je to igra na koju su veoma ponosni i pored ~injenice da je njihova saradnja bila zavr{ena prije kraja razvoja igre.

39

Objavljen je novi Firefox dodatak koji nosi mogu}nost aktiviranja Smooth Scrollinga za koji se navodi da obezbje|uje optimalno iskustvo skrolovanja. Po podrazumijevanom pode{avanju skrolovanjem se tekst pomjera za odre|enu visinu i odre|enim tempom. Me|utim, SmoothWheel ~ini skrolovanje osjetljivim na brzinu {to zna~i da ako se odlu~ite za sporo skrolovanje, strana }e se sporo skrolovati. Ako odaberete br`e, strana }e se br`e skrolovati. Ovo mo`da i ne zvu~i toliko dobro, ali za sajtove kao {to je sveprisutni Facebook koji zahtijeva dosta skrolovanja, ovo }e biti od velike koristi.

Firefox dodatak

Mortal Kombat Challenge Tower

Predstoje}i Mortal Kombat je vrsta po no vnog po kre ta nja fran {i ze, vra}aju}i igru na osnovni nivo uz unapre|ivanje su{tinske mehanike i na~ina igranja igre za moderne igra~e. To je jedan ambiciozni projekat, a jedan od na~ina da igra poku{a da anga`uje igra~a jeste Challenge Tower. Naime, radi se o seriji od 300 izazova koje testiraju mogu}nosti igra~a kad su u pitanju borbe pod razli~itim uslovima, kao i da se isprobaju razli~iti karakteri. Mortal Kombat }e se krajem narednog mjeseca pojaviti za PlayStation 3 i Xbox 360.

Za razliku od prethodnog mjeseca kad je kompanija Microsoft objavila zakrpe za 22 slabe ta~ke, ovaj put zakrpljene su samo ~etiri u okviru redovnog mjese~nog objavljivanja zakrpa. Ovaj put predvi|eno je objavljivanje tri biltena od kojih je jedan ozna~en kao kriti~an za Microsoft Windows, dok su druga dva ozna~ena kao va`ni i uti~u na Windows i Office, navodi se u zvani~nom izvje{taju koji je objavljen povodom toga. Nastupaju}im objavljivanjem zakrpe obuhva}ena je popravka za slabu ta~ku u okviru Dynamic Link Library koja je potencijalnim napada~ima pru`ala mogu}nost preuzimanja kontrole nad ra~unarom.

Microsoft izdao zakrpe

HTC Desire Z

Pametni Android sa fizi~kom tastaturom
Kvalitet izrade telefona je vrhunski, a cijeli pokretni mehanizam izra|en je od ~vrstih metalnih dijelova Raspored tipki na tastaturi nije ni sli~an virtuelnoj HTC-ovoj, pa zahtijeva navikavanje
HTC je za ljubitelje fizi~kih tastatura na pametnim telefonima pripremio model Desire Z. U odnosu na originalni Desire, model Z iznena|uje debljinom ku}i{ta i masom, odnosno svojih 180 grama. Ve li ka ma sa po slje di ca je ~vrstog me ha ni zma za iz vla~enje tastature, koji nije klasi~no klizni, ve} odigne dvije po lo vi ne te le fo na u po lu kru`nom pokretu i zatim se zablokira u otvorenom polo`aju. Iako bi se ve}ina slo`ila da je pomalo nespretan, oni s tanjim prstima (uglavnom `ene) otvaraju ga bez ve}ih te{ko}a. Kva li tet izra de te le fo na je vrhunski, a cijeli pokretni mehanizam izra|en je od ~vrstih metalnih dijelova. Razmje{taj tipki na tastaturi nije ni sli~an virtuelnoj HTCovoj, pa zahtijeva odre|eno vrijeme navikavanja.

SPECIFIKACIJE:

Dimenzije: 119 x 60 x 14 mm Masa: 180 gr Ekran: 480 x 800, 3,7 in~a Memorija: 1,5 GB interna, utor za microSD memorijske kartice CPU: 800 MHz Scorpion Kamera: 5 megapiksela, 720p video Operativni sistem: Android 2.2

Super LCD ekran Desirea Z inferioran je AMOLED ekranima ugra|enim u originalni Desire. Boje su blje|e, a slika puno manje o{tra, a nije puno dobiveno u ~itljivosti na suncu. Desire Z dolazi sa Android 2.2 (Froyo) verzijom operativnog sistema i novom verzijom HTC Sensea koja pokazuje mali napredak u odnosu na sada ve} skoro godinu stari Desire. Model Z ima procesor koji radi na ta ktu od 800 MHz. Ugra|ena kamera je rezolucije pet megapiksela, a fotografije su veoma kvalitetne.

Talent TeraDrive

Nokia X1-00

Jo{ jedan SSD sa
SandForce kontrolerom
Super Talent je objavio dodatne podatke o svojim nadolaze}im SSD-ovima TeraDrive FT3 i CT3. Oba su opremljena drugom generacijom kontrolera SandForce, a dolaze s 6-gigabitnim SATA su~eljem. Model FT3 namijenjen je enterprise upotrebi, te zbog toga dolazi s naprednijom NAND flash memorijom i kontrolerom SF-2500. Model TeraDrive CT3 namijenjen je {iroj javnosti, dolazi s MLC memorijom i kontrolerom SandForce SF-2200. Brzine prenosa podataka na oba modela idu do 500 MB/s, model FT3 dostupan je u maksimal nom ka pacitetu do 400 GB, a CT3 do 480 GB.ObaSSDa u prodaju kre}u u aprilu, ali cijene jo{ nisu poznate.

Jeftin mobitel za ljubitelje muzike
Ve} na prvi pogled na novi Nokijin ure|aj oznake X1-00 postaje jasno da se radi o muzi~kom mobitelu. Stra`nja strana ure|aja rezervirana je za veliki zvu~nik, s bo~ne su smje{tene tri tipke preko kojih se upravlja audio zapisima, a ure|aj sadr`i i 3,5-milimetarski utor za slu{alice. Ure|aj pokre}e Nokijin operativni sistem Series 30 koji nudi tek najosnovnije funkcije, poput kalendara, sata, kalkulatora i sli~nih, no Nokia X1-00 ni ne pripada u kategoriju ozbiljnijih ure|aja. U prilog tome ide i cijena ure|aja, koja bi trebala iznositi oko 35 eura. Dimenzije ove muzi~ke Nokije iznose 112,2 x 47,3 x 16 milimetara, a te`i 91 gram. Nokia X1-00 bi se trebala pojaviti na tr`i{tu tokom sljede}eg mjeseca.

Napredniji Samsung Spinpoint
Samsung je na CeBIT-u pokazao nekoliko diskova iz porodice Spinpoint koji imaju gusto}u od 1 TB po plo~i. Prvi od njih je {tedljivi 3,5-in~ni Spinpoint EcoGreen HN-D201RAE s dvije plo~e i ukupnim kapacitetom od 2 TB. Disk ima brzinu vrtnje od 5.400 rpm, 32 MB buffera i SATA 6 Gbps su~elje, a jo{ nije poznato vrijeme po~etka prodaje. Vlasnicima prenosnika bi mogao biti zanimljiv Spinpoint M8 HN-M101MBB, ko ji za hva lju ju}i firminoj naprednoj tehnologiji tako|er donosi visok kapacitet od 1 TB, ali sada u ku}i{tu stan dar dne de blji ne 9,5 mi li metara. Disk ima dvije plo~e brzine vrtnje 5.400 rpm, 8 MB priru~ne memorije i SATA 3 Gbps su~elje, a u prodaji se o~ekuje u aprilu.

40

OGLASI

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 50. stav 2. Zakona o bankama i ~lana 8. Odluke o minimumu obima, oblika i sadr`aja programa i izvje{taja o ekonomsko-finansijskoj reviziji banaka,NLB Tuzlanska banka d.d., Tuzla objavljuje

SKRA]ENI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU ZA 2010. GODINU
cjenu rizika od nastanka materijalno zna~ajnog pogre{nog prikazivanja u finansijskim izvje{tajima nastalog ili uslijed pronevjere ili uslijed gre{ke. Pri procjeni ovih rizika revizor uzima u obzir interne kontrole relevantne za sastavljanje i realno i objektivno prikazivanje finansijskih izvje{taja Dru{tva u cilju odabira adekvatnih revizijskih procedura u datim okolnostima, a ne za potrebe izra`avanja mi{ljenja o djelotvornosti internih kontrola Dru{tva. Revizija tako|er obuhvata ocjenu adekvatnosti primijenjenih ra~unovodstvenih politika i prihvatljivosti ra~unovodstvenih procjena koje je izvr{ilo rukovodstvo, kao i ocjenu op}e prezentacije finansijskih izvje{taja. Vjerujemo da su revizorski dokazi koje smo pribavili dovoljni i adekvatni kao osnova za izra`avanje mi{ljenja. Mi{ljenje Prema na{em mi{ljenju, prilo`eni finansijski izvje{taji u svim materijalno zna~ajnim aspektima prikazuju realno i objektivno finansijsko stanje NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla sa stanjem na dan 31. decembra 2010. godine, kao i rezultate poslovanja i nov~ane tokove za godinu zavr{enu na taj dan, u skladu sa Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine, Zakonom o bankama i odlukama Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

Izvje{taj nezavisnog revizora Dioni~arima i Upravi NLB Tuzlanska banka d.d. Izvr{ili smo reviziju prilo`enih finansijskih izvje{taja NLB Tuzlanska banka d.d. Tuzla (u daljem tekstu "Banka") koji uklju~uju izvje{taj o finansijskom polo`aju na dan 31. decembar 2010. godine i izvje{taj o sveobuhvatnoj dobiti, izvje{taj o promjenama u kapitalu i izvje{taj o nov~anom toku za godinu zavr{enu za taj dan, pregled ra~unovodstvenih politika i ostale dodatne informacije. Odgovornost rukovodstva za finansijske izvje{taje Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivno prikazivanje ovih finansijskih izvje{taja u skladu sa Zakonom o ra~unovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine, Zakonom o bankama i odlukama Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, kao i za interne kontrole za koje Uprava smatra da su neophodne za sastavljanje finansijskih izvje{taja koji ne sadr`e materijalno zna~ajno pogre{no prikazivanje, nastalo ili uslijed pronevjere ili uslijed gre{ke. Odgovornost revizora Na{a odgovornost je da na osnovu izvr{ene revizije izrazimo mi{ljenje o prikazanim finansijskim izvje{tajima. Reviziju finansijskih izvje{taja izvr{ili smo u skladu sa Me|unarodnim standardima revizije. Ovi standardi zahtijevaju da postupamo u skladu sa na~elima profesionalne etike i da planiramo i izvr{imo reviziju na na~in koji nam omogu}ava da steknemo razumno uvjerenje da finansijski izvje{taji ne sadr`e materijalno zna~ajno pogre{no prikazivanje. Revizija podrazumijeva primjenu procedura u cilju pribavljanja revizorskog dokaza o iznosima i objavama sadr`anim u finansijskim izvje{tajima. Izbor procedura zavisi od revizorskog prosu|ivanja, uklju~uju}i pro-

PricewaterhouseCoopers d.o.o. Sarajevo Sarajevo, 22. februar 2011. godine

Alida Selimovi}, ovla{teni revizor

PricewaterhouseCoopers d.o.o, Fra An|ela Zvizdovi}a 1, Tower B, 13th floor, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina T: +387(0)33 295 234, F:+387(0)33 295 235, www.pwc.com/ba Registered at the Cantonal court Sarajevo, Reg. No. 1-24380 Account No.: 1610000082540027, Raiffeisen Bank Tax No.: 4200881410005; VAT No.: 200881410005

BILANS STANJA NA DAN 31. 12. 2010.
Red. broj 1. 1.a. 1.b. 2. 3. 4. 4.a. 4.b. 4.c. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 10.a. 10.b. 11. 12. 12.a. 12.b. 13. 13.a. 13.b. 14. 15. 16. 16.a. 16.b. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 22.a. 22.b. 23. 24. 25. 26. 27. OPIS AKTIVA Nov~ana sredstva i ra~uni depozita kod depozitnih institucija (1.a. + 1.b.) Gotov novac i nekamatonosni ra~uni depozita Kamatonosni ra~uni depozita Vrijednosni papiri za trgovanje Plasmani drugim bankama Krediti, potra`ivanja po poslovima lizinga i dospjela potra`ivanja (4.a. + 4.b. + 4.c.) Krediti Potra`ivanja po poslovima lizinga Dospjela potra`ivanja po kreditima i poslovima lizinga Vrijednosni papiri koji se dr`e do dospije}a Poslovni prostor i ostala fiksna aktiva Ostale nekretnine Investicije u nekonsolidovana povezana preduze}a Ostala aktiva MINUS: Rezerve za potencijalne gubitke (10.a. + 10.b.) Rezerve na stavke pozicije 4. Aktive Rezerve na pozicije Aktive osim pozicije 4. UKUPNA AKTIVA: (1. DO 9. - 10.) OBAVEZE Depoziti (12.a. + 12. b.) Kamatonosni depoziti Nekamatonosni depoziti Uzete pozajmice - dospjele obaveze (13.a. + 13.b.) Stanje dospjelih, a neispla}enih obaveza Stanje neizmirenih-pozvanih za pla}anje vanbilansnih obaveza Uzete pozajmice od drugih banaka Obaveze prema vladi Obaveze po uzetim kreditima i ostalim pozajmicama (16.a. + 16. b.) sa preostalim rokom dospije}a do jedne godine sa preostalim rokom dospije}a preko jedne godine Subordinisani dugovi i subordinisane obveznice Ostale obaveze UKUPNE OBAVEZE: (12. do 18.) KAPITAL Trajne prioritetne dionice Obi~ne dionice Emisiona a`ia (22.a. + 22.b.) na trajne prioritetne dionice na obi~ne dionice Neraspodijeljena dobit i rezerve kapitala Kursne razlike Ostali kapital UKUPAN KAPITAL: (20. do 25.) UKUPNE OBAVEZE I KAPITAL: (19. + 26.) Prethodna godina 279.340 26.101 253.239 363 3.000 547.206 537.966 9.240 23.290 21 460 6.837 20.613 20.254 359 839.904 660.018 617.535 42.483

Obrazac - BS (000 KM)
Teku}a godina 327.330 29.682 297.648 14.024 3.282 586.362 568.576 17.786 22.029 21 503 6.186 24.791 24.216 575 934.946

BILANS USPJEHA NA DAN 31. 12. 2010.
1. a) 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) b) 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) c) 2. a) b) c) d) e) f) g) 3. a) 1) 2) 3) b) 1) 2) 3) 4) c) 4. 5. 6. 7. PRIHODI I RASHODI PO KAMATAMA Prihodi od kamata i sli~ni prihodi Kamatonosni ra~uni depozita kod depozitnih institucija Plasmani drugim bankama Krediti i poslovi lizinga Vrijednosni papiri koji se dr`e do dospije}a Vlasni~ki vrijednosni papiri Potra`ivanja po pla}enim vanbilansnim obavezama Ostali prihodi od kamata i sli~ni prihodi UKUPNI PRIHODI OD KAMATA I SLI^NI PRIHODI 1) do 7) Rashodi po kamatama i sli~ni rashodi Depoziti Uzete pozajmice od drugih banaka Uzete pozajmice - dospjele obaveze Obaveze po uzetim kreditima i ostalim pozajmicama Subordinisani dugovi i subordinisane obveznice Ostali rashodi po kamatama i sli~ni rashodi UKUPNI RASHODI PO KAMATAMA I SLI^NI RASHODI 1) do 6) NETO KAMATA I SLI^NI PRIHODI a)8) - b)7 OPERATIVNI PRIHODI Prihodi iz poslovanja sa devizama Naknade po kreditima Naknade po vanbilansnim poslovima Naknade za izvr{ene usluge Prihod iz poslova trgovanja Ostali operativni prihodi UKUPNI OPERATIVNI PRIHODI a) do f) NEKAMATNI RASHODI Poslovni i direktni rashodi Tro{kovi rezervi za op{ti kreditni rizik i potencijalne kreditne i druge gubitke Ostali poslovni i direktni tro{kovi UKUPNI POSLOVNI I DIREKTNI RASHODI 1) + 2) Operativni rashodi Tro{kovi plata i doprinosa Tro{kovi poslovnog prostora, ostale fiksne aktive i re`ija Ostali operativni tro{kovi UKUPNI OPERATIVNI RASHODI 1) do 3) UKUPNI NEKAMATNI RASHODI a)3) + b)4) DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 1.c) + 2.g) - 3.c) GUBITAK 1.a)8) + 2.g) - 1.b)7) - 3.c) ili 1.c) + 2.g) - 3.c) POREZI NETO-DOBIT 4. - 6. Preth. god. 721 563 44.208

Obrazac - BU (000 KM)
Tek. god. 536 366 43.880

3.590 49.082 18.404

4.368 49.150 16.301

2.547 1.574 22.525 26.557 1.871 34 1.700 12.785 7 2.476 18.873

3.027 1.304 2 20.634 28.516 2.226 38 1.815 14.357 2.233 20.669

750.063 704.426 45.637

71.271 26.724 44.547 23.732 21.469 776.490 25 38.580

68.799 17.251 51.548 23.732 28.476 871.070 25 38.580

7.231 7.149 14.380 15.419 7.435 5.871 28.725 43.105 2.325 -393 1.932

14.668 7.722 22.390 15.116 6.786 4.236 26.138 48.528 657 -204 453

22.877 1.932 63.414 839.904

24.818 453 63.876 934.946

NLB Tuzlanska banka d.d., Tuzla Mar{ala Tita 34, 75 000 Tuzla T: ++387 35 259 259 F: ++387 35 302 802 S.W.I.F.T: TBTUBA22 E: info@nlbtuzlanskabanka.ba www.nlbtuzlanskabanka.ba Interni revizor: Himzija Talovi} Vanjski revizor: PricewaterhouseCoopers d.o.o, Sarajevo Broj filijala: 3 Glavne filijale i 26 filijala Broj zaposlenih: 474

Dioni~ari koji imaju 5% i vi{e dionica sa pravom glasa Nova Ljubljanska banka d.d., Ljubljana

Nadzorni odbor Banke Marko Jazbec – predsjednik Milan Marini~ Pavel Kobler Nata{a Damjanovi~ Ibrahim Moranki}

Odbor za reviziju Banke Manja Kerstein – predsjednik Barbara De`elak Ur{ula Sekne Kali{nik Marko Jeri~ Suzana @mavc

Uprava Banke Almir [ahinpa{i} – Direktor Iztok Gornik – Zamjenik direktora Nihat Ham{i} – Izvr{ni direktor

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

41

Na osnovu ~lana 269. Zakona o privrednim dru{tvima (“Slu`bene novine FBiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03 i 84/08), te ~lana 42. Statuta Sarajevostan d.d. Sarajevo, Nadzorni odbor "Sarajevostan" d.d. Sarajevo objavljuje

Oo sazivanju iV J E XII Skup{tine dioni~araE B A odr`avanju [ T E N J
"Sarajevostan" d.d. Sarajevo Obavje{tavaju se dioni~ari "Sarajevostan" d.d. Sarajevo da }e se 31.3.2011. god. (~etvrtak) sa po~etkom u 11 sati odr`ati XII Skup{tina dioni~ara "Sarajevostan" d.d. Sarajevo. Skup{tina }e se odr`ati u Sarajevu, ul. Dolina br. 8. Za Skup{tinu se predla`e slijede}i:

D n evn i red
1. 2. 3. 4. Izbor predsjednika Skup{tine Izbor dva dioni~ara za ovjeriva~e zapisnika Verifikacija zapisnika sa XI Skup{tine "Sarajevostan" d.d. Sarajevo odr`ane 16.6.2010. god. Razmatranje i usvajanje izvje{taja za 2010. god: a. Izvje{taja o poslovanju "Sarajevostan" d.d. Sarajevo sa nezavisnim revizorskim mi{ljenjem b. Izvje{taja Odbora za reviziju c. Izvje{taja o radu Nadzornog odbora 5. Dono{enje odluke o usvajanju godi{njeg obra~una "Sarajevostan" d.d. Sarajevo za 2010. god. 6. Dono{enje odluke o rasporedu dobiti 7. Razrje{enje ~lana Nadzornog odbora 8. Izbor ~lana Nadzornog odbora 9. Izmjene i dopune Statuta "Sarajevostan" d.d. Sarajevo radi uskla|ivanja sa novom klasifikacijom djelatnosti i verifikacija pre~i{}enog teksta Statuta 10. Dono{enje odluke o prenosu ovla{tenja na Nadzorni odbor za izbor nezavisnog revizora Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju Skup{tine imaju dioni~ari koji se nalaze na listi dioni~ara kod Registra 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine. Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju Skup{tine dioni~ar mo`e ostvariti neposredno ili putem punomo}nika. Dioni~ar/punomo}nik du`an je najkasnije tri dana prije dana odre|enog za odr`avanje Skup{tine prijaviti se Odboru za glasanje, odnosno neposredno ili preporu~enom po{tom podnijeti prijavu za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine. Uz prijavu se obavezno prila`e fotokopija isprave za identifikaciju podnosioca. Punomo} za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine dioni~kog dru{tva daje se u obliku pisane izjave, potpisane od dioni~ara - vlastodavca i punomo}nika i dostavlja se dioni~kom dru{tvu li~no, po{tanskom po{iljkom, faxom ili putem e-maila najkasnije do roka koji je odre|en Statutom. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa ima pravo pismeno predlo`iti pitanja i prijedloge odluka za uvr{tavanje u dnevni red naredne Skup{tine Dru{tva, kao i izmjenu dnevnog reda, najkasnije osam dana od objavljivanja ovog obavje{tenja. Uvid u materijale za Skup{tinu mo`e se izvr{iti u poslovnim prostorijama "Sarajevostan" d.d. Sarajevo u ul. Kolodvorska br. 12 u skladu sa Statutom "Sarajevostan" d.d. Sarajevo. PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Grad Sarajevo Op}ina Novi Grad Sarajevo Op}inski na~elnik

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina Canton Sarajevo Town Sarajevo Novi Grad Municipality Sarajevo Mayor of Municipality

O B AV J E [ T AVA
Da je u "Slu`benom glasniku BiH br: 16/11 od 7. 3. 2011. godine" objavljeno

OBAVJE[TENJE O NABAVCI
Predmet javne nabavke: "Lot - 1 Nabavka kancelarijskog materijala, Lot - 2 Nabavka materijala i pribora za ~i{}enje prostorija i Lot - 3 Nabavka materijala za tehni~ko odr`avanje za Op}inu Novi Grad Sarajevo" Broj obavje{tenja: (1-11-3225-11) Vrsta postupka: otvoreni postupak Otvaranje ponuda: 5. 4. 2011. godine u 14 sati za LOT 1, 5. 4. 2011. godine u 14.30 sati za LOT2 i 5. 4. 2011. godine u 15 sati za LOT 3 u zgradi Op}ine Novi Grad Sarajevo, sala 242/II Kontakt-telefon: 033/291-247, 033/291-150 Pozivaju se svi ponu|a~i koji su registrovani za obavljanje predmetne djelatnosti da dostave ponude u skladu sa uslovima datim u "Obavje{tenju o nabavci".

KONKURS ZA UWC STIPENDIJE
UWC Nacionalni komitet BiH poziva u~enike 2. razreda ~etverogodi{njih srednjih {kola u BiH da apliciraju za UWC stipendije u {k. 2011/2012. g. United World Colleges/Koled`i ujedinjenog svijeta su {kole internatskog tipa u kojima se nastava izvodi na engleskom jeziku uz obavezno poha|anje ~asova maternjeg jezika. U~enicima iz BiH se nudi ukupno 39 stipendija i to: UWC in Mostar (BiH) 35 stipendija UWC of Adriatic (Italija) 1 stipendija UWC-USA (SAD) 1 stipendija UWC Li Po Chun (Kina/Hong-Kong) 1 stipendija UWC Maastricht (Holandija) 1 stipendija Zainteresirani kandidati bi trebali ispunjavati sljede}e uslove: - biti dr`avljani BiH ili poha|ati {kolu u BiH u posljednjih 5 godina - dijeliti vrijednosti i ideale UWC pokreta (www.uwc.org) - imati odli~an op}i uspjeh u {koli uz dobro poznavanje engleskog jezika - biti aktivni u lokalnoj zajednici ili vannastavnim aktivnostima - biti spremni predstavljati BiH u me|unarodnom okru`enju Dodijeljena stipendija pokriva tro{kove dvogodi{njeg {kolovanja prema Programu me|unarodne mature (International Baccalaureate Diploma Programme, IB DP), uklju~uju}i smje{taj, prehranu te ud`benike i {kolski pribor. Aplikacijski formular sa uputama za popunjavanje mo`e se prona}i na internet -stranicama www.uwcmostar.ba i www.educationinaction.ba. Prijave se primaju do 31. marta 2011. Za sve dodatne informacije tako|er kontaktirajte: UWC Nacionalni komitet BiH Koled` ujedinjenog svijeta u Mostaru [panski trg 1 88 000 Mostar Tel: 036/319 854; 036/320 601 e-mail: applications@uwcim.uwc.org

42

FELJTON

ponedjeljak, 10. januar 2011. godine ~etvrtak, 10. mart

OSLOBO\ENJE

20. obljetnica raspada SFRJ: Requiem za jednu veliku zemlju (5)

Samoamputacija na
„Beogradski pa{aluk”
Najve}em dijelu Srba, svima izuzev „druge Srbije“, ustvari, jo{ uvijek su krivi za sudbinu koja ih je zadesila i Washington i Bruxelles, o susjedima da se i ne govori, samo ne zlokobni i tragi~ni projekt „velike Srbije“, {to i ne svjedo~i o drugomu do da metastaza i ratni mamurluk jo{ traju
Pi{e: Mile LASI]

Mnogi to me|u Srbima nisu, pak, razumjeli ni tada, niti razumiju danas, a ako i razumiju, o tim svojim zabludama ne `ele govoriti. One kojima je Jugoslavija bila jedino mogu}a kao neka forma „velike Srbije“ i nije bilo, na`alost, te{ko pridobiti prvo za neku formu ideolo{kopoliti~kog rata protiv Ustava SFRJ iz 1974. godine, pa potom i za oru`ani rat protiv Titove Jugoslavije.

Radikalna zloraba
Svi oni, da kle, ko ji su bi li privr`enici neke vrste unificiranog ili nasilnog „vojnog jugoslavenstva“, kako je to formulirao jedne prilike upravo Predrag Matvejevi} u raspravi u Marksisti~kom centru CKSK Srbije 1981. godine, na{li su se ubrzo u ratu protiv svoje zemlje, pod pla{tom njene obrane. Skoro samoamputiranoj na

„Beogradski pa{aluk“, kako je i prorekao autor „Mrtvouzica“ i jasenova~kog „Kamenog cvijeta“ Bo gdan Bo gda no vi} ve} na po~et ku „Mi lo {e vi}eve ere“, na`alost, jo{ uvijek su svi drugi krivi. Najve}em dijelu Srba, svima izuzev „druge Srbije“, ustvari, jo{ uvijek su krivi za sudbinu koja ih je zadesila i Washington i Bruxelles, o susjedima da se i ne govori, samo ne zlokobni i tragi~ni projekt „velike Srbije“ {to i ne svjedo~i o drugo, mu do da metastaza i ratni mamurluk jo{ traju. Za razumijevanje recentnog srpskog otkliznu}a niz ugle dnih po vi je sni~ara, a me|u njima i Latinka Perovi}, ukazuju na nesprovedenu modernizaciju dr`ave i dru{tva, {to nije, pak, samo srbijanski i srpski problem, ~emu se, pak, u srbijanskom slu~aju treba obligatorno dodati i njena vje~ita rascijepljenost izme|u Istoka i Zapada. U ozna~enom kontekstu pojava populizma i

Dr. sc. Mile Lasi} je ro|en 1954. u Uzari}ima ([iroki Brijeg). Posljednje dvije decenije proveo je u Njema~koj. Bio je i diplomata i novinar i prevoditelj, a akademske 2009/10. godine zapo~eo je sveu~ili{nu karijeru na Filozofskom fakultetu Sveu~ili{ta u Mostaru. ^lan je Odbora za sociolo{ke znanosti Akademije nauka i umjetnosti BiH. U feljtonu „Requiem za jednu veliku zemlju“ po, vodom 20. obljetnice i{~eznu}a sa politi~ke karte SFRJ i kontinuiranih pote{ko}a s konstitucijom BiH, autor govori znala~ki i kriti~ki, ali i emocionalno o uzrocima raspada Jugoslavije i bolesnog postdejtonskog stanja u BiH. Feljton je nastao na osnovu dvaju od sedam poglavlja Lasi}eve knjige „Mukotrpno do politi~ke moderne“ (Biblioteka Status, Udruga gra|ana Dijalog, Mostar, 2010, strana 397), koja se mo`e nabaviti u knji`arama Synopsisa i Buybooka u Sarajevu i na Filozofskom fakultetu u Mostaru. Mo`e se i poru~iti kod izdava~a (info@dijalog.ba) po cijeni od 20 KM, plus tro{kovi po{tarine. Milo{evi}eve „antibirokratske revolucije“ i nije neki posebni eksces, nego samo radikalna zloraba nekih stvarnih ili instrumentaliziranih srpskih i srbijanskih povijesno-civilizacijskih frustracija, trauma i nezadovoljstava. Niti uo~i nesretne presude Me|unarodnog suda pravde iz 2007. godine po tu`bi BiH protiv Srbije i Crne Gore za genocid ni je u Srbi ji vla da lo ta kvo uzbu|enje u politi~kom i medijskom establishmentu kakvo je zavladalo povodom progla{avanja ovog istog suda nadle`nim povodom tu`be koju je Hrvatska

podnijela jo{ 1999. godine protiv Srbije za povredu Konvencije o genocidu. Za{to nije bilo ni pribli`nih uzbu|enja u ve zi ra ni je bh. tu`be protiv Srbije i Crne Gore pred istim sudom i po sli~nom osnovu splet je ~itavog niza politi~kih okolnosti, pa i kompromisa, koji, o~igledno, me|unarodna zajednica i dalje pravi u odnosu na glavne aktere ex-jugoslavenske drame. No, vratimo se hrvatskoj tu`bi protiv Srbije i srpskoj kon tra-tu`bi pro tiv Hrvatske. Za hrvatsku tu`bu se odavno zna, otkuda onda to iznenadno uzbu|enje, ta gotovo histeri~na reakcija, zapitao se i ugledni beogradski odvjetnik i borac za istinu o proteklim ratovima na tlu Jugoslavije Sr|a Popovi}, izme|u ostalog osniva~ Evropskog pokreta u Srbiji i magazina Vreme, ~asopisa koji je u danima raspada SFRJ bio ponajbolja tiskovina na cijelom jugoslavenskom prostoru. Glavni

Operacija “Lete}i zmaj“ (21)

60 sati

pakla
Pi{e: Bahrudin BIJEDI]

Gledam na sat, pribli`ava se pola no}i. Osjetim „glad“ da se nekome javim i pitam za dozvolu da upotrijebim telefon. Za divno ~udo, trojica klimnu{e glavom ravnodu{no i ja se, nakon 50 sati izolacije, javljam kao s onog svijeta. Prvo zovem sestru, bra}u, Vildanu i prijatelje u Jugoslaviji i SAD-u
zlo~in, obavijestiti predsjednika svojezemlje o okolnostima pod kojima se slu~aj desio i kakvom teroru sam izlo`en. Poslije}e mi se ovo pripisati u gre{ke. Telefon u apartmanu je poslije ~esto zvonio. Policajci su bili iznena|eni. Zvali su me prijatelji sa svihstrana. Po{ao sam na spavanje oko 2 sata ujutro (nedjelja, 4. decembar) i potpunozadovoljanproteklim razgovorima, odmorio se nekoliko sati. Ujutro sam ustao svje`. Ve} su me ponovo zvali prijatelji, tako da sam se s prekidima brijao i zavr{iojutarnjevje`be. Potom sam zvao svoje prijatelje iz Jugoslavije - iz Trnova, Sarajeva, Mostara i Beograda - i svima sam otvoreno obja{njavao golgotu koju sam izdr`ao za ovih60 satipakla, nazivaju}isvojeprogoniteljenajadekvatnijimimenimakoja su mi padala na pamet. Uskoro me obavje{tavaju da su u motelstiglifunkcioneriAmbasade SFRJ iz WashingtonaVladoMati} i Bo`o Kova~i} te silazimo na doru~ak, gdje ih zati~em s Goodeom

Identitet ili poslovne reference [panjola i Coleanisamprou~avao, jer to ovdje u SAD-u ~ine agencije i {to trebaplatiti i obrazlo`iti. Da generalnikonzultra`itakvepodatke, sigurno bi zapao u fokusnegativnog interesa ameri~ke strane, koja bi nam dalarafiniraneinformacije. Da se obratim zemlji, izli{no je, jer mi ni na va`na pitanja koja sam im upu}ivaonikadnisu od govarali. Na kraju krajeva, ni{ta mi se kod njih dvojice nije u~inilo posebno sumnjivim, niti su oni bilo {ta tra`ili, nitistvaraliodnosme|usobnezavisnosti od Generalnogkonzulata. Porijeklo njihovog bogatstva je posljednje i najnekulturnijepropitivanje koje se mo`e uputiti ameri~kom~ovjeku, poredpitanja o njegovim religiozno-politi~kim uvjerenjima i godinamastarosti. Nikadanisupominjalinikakavnovac u smislupranja ili krijum~arenjadroge i sli~no. To bi, u svakomslu~aju, bilo prvi i posljednji put da su me ikada vi{e sreli.

Goodegleda u mene, vrtiglavom, ne mo`ekoje{taobjasniti, kao ni ja, ali vjeruje mi. I on na mene ostavlja prijatan utisak profesionalca, ali kasno je da bilokomevi{evjerujem. Zaklju~uje da je u SAD-u te`e odbranitinevinog~ovjeka, jer tada dolazi do kompromitacijesvihosoba i institucijakoje su „izgubile“ nepostoje}i predmet, {to se ovdje ne opra{ta. Ka`e, bit }e te{ko, ali sigurno uspje{no. Rastajemo se poslije 23 sata u subotu, 3. decembra. Oni odlaze u svojusobu, a ja s pratnjom u policijski apartman.

Razgovor s Raifom
Gledam na sat, pribli`ava se polano}i. Osjetim„glad“ da se nekome javim i pitam za dozvolu da upotrijebimtelefon. Za divno~udo, trojicaklimnu{eglavomravnodu{no i ja se, nakon 50 sati izolacije, javljam kao s onog svijeta. Prvo zovemsestru, bra}u, Vildanu i prijatelje u Jugoslaviji i SAD-u. Svima obja{njavam{ta se de{ava i dajem brojtelefona da mi se javljaju. Glasovipodrhtavaju. @ao mi je porodiVlado Mati}, otpravnik poslova Ambasade SFRJ u Washingtonu

ce, koja je doga|ajpodnijelate`e od mene. Brat Fuad je dobio krvni pritisak260/150. SestraFadilazanijemila. Prijatelji krajnje zabrinuti. ZovemRaifaDizdarevi}a u Beograd, pa u Sarajevo, gdje je ve} nedjelja ujutro, oko 8 sati. Javlja se tihiodmjereniglaspredsjednikajugoslovenskedr`ave. Ponovo mu govorim o svojojnevinosti i tra`im da se poduzmu kontramjere protiv

ameri~kog funkcionera u Jugoslaviji. On mi odgovara da je obavije{ten o svemu i isti~e, u dva navrata, da slijediminstrukcijeAmbasade. To je sve. Koristim se prilikom da upitam za zdravlje njegovog brata Nijaza Dizdarevi}a, koji je ve} neko vrijeme ozbiljno pobolijevao. Smatrao sam, a i danastakomislim, da imampravo, kao generalnikonzul SFRJ, nad kojim je po~injen

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. mart 2011. godine
je vi}, Bu la to vi}, Kos ti}, Ad`i}), koji je koordinisao akcije JNA; (3) Na ovim sastancima se odlu~ivalo o ratnim ciljevima (recimo, da li je cilj da se ‘ru{i vlast u Hrvatskoj’ ili da se ‘povuku nove granice’) i svim aspektima operacija u Hrvatskoj; (4) Postojala je puna svest o zajedni~kom delovanju i o tome da JNA, ustvari, nastupa kao vojska Srbije i Crne Gore; razmatrano je ~ak i da se to fakti~ko stanje javno pri zna i in sti tu ci ona li zu je (da Srbija i Crna Gora proglase vojsku svojom i preuzmu komandu, finansiranje, rat i sve drugo); (5) JNA nije dejstvovala u cilju o~uvanja teritorijalnog integriteta, ve} u cilju prekrajanja granica, {to je o~igledno ve} iz povla~enja JNA iz Slovenije, ali jo{ mnogo vi{e u podsticanju oru`ane po bu ne u Hrvat skoj, koja je tajno pomagana, i politi~ki i vojno, da bi to onda poslu`ilo kao izgovor da JNA ulazi na te teritorije kako bi navodno ‘razdvajala sukobljene snage’ Sve gore . navedene ~injenice u svojim knjigama otvoreno priznaju Borisav Jovi} („Poslednji dani SFRJ“ Politika, Beo, grad, 2005) i Veljko Kadijevi} („Moje vi|enje raspada - vojska bez dr`ave“ Politika, Beo, grad, 1995)” .
(Sutra: Deset mi{ljenja Badinterove komisije)

FELJTON
U Be~u je kao jeretik spaljen na loma~i Baltazar Hubmajer, jedan od glavnih vo|a austrijskih baptista. Ro|en italijanski ljekar i botani~ar Mar~elo Malpigi, koji se smatra tvorcem mikroskopske anatomije. Prona{ao je jako konveksno so~ivo, jednostavni mikroskop koji uveli~ava do 180 puta. Ro|en njema~ki pisac Fridrih fon [legel, jedan od za~etnika njema~kog romantizma i jedan od prvih evropskih modernista. Pisao je eseje, pjesme i pripovijetke propagiraju}i ideje romanti~arskog pokreta. U “Istoriji stare i nove knji`evnosti“ dao je jedan od prvih pregleda cjelokupne svjetske knji`evnosti. Umro italijanski revolucionar \uzepe Macini, glavni ideolog nacionalnog pokreta Italijana u 19. vijeku i jedan od tvoraca moderne italijanske dr`ave. U ^ikagu odr`an Prvi jugoslovenski narodni sabor, sa predstavnicima 486 raznih iseljeni~kih organizacija iz SAD-a i Kanade. Bila je to prva velika javna manifestacija u svijetu u korist ideje o osloba|anju i ujedinjenju ju`noslovenskih naroda u jednu dr`avu. Tokio u Drugom svjetskom ratu razoren napadom 300 ameri~kih bombardera B-29. Poginulo je oko 100.000 stanovnika japanske prijestonice, a bez domova je ostalo oko milion ljudi. [ef ~ehoslova~ke diplomatije Jan Garig Masarik, sin prvog predsjednika ^ehoslova~ke Toma{a Masarika, izvr{io samoubistvo isko~iv{i kroz prozor zgrade ministarstva u Pragu. Biv{i predsjednik Kube Fulhensio Batista oborio kubansku vladu i potom kao diktator vladao zemljom do 1959, kada ga je sru{io s vlasti Fidel Kastro. U Lasi, glavnom gradu Tibeta, izbila pobuna protiv kineske vlasti. Nakon vi{ednevnih uli~nih borbi Kinezi su ugu{ili pobunu, a Dalaj-lama je izbjegao u Indiju. U feribotu koji se prevrnuo u luci grada Velington na Novom Zelandu poginulo je najmanje 200 ljudi. D`ejms Erl Rej, optu`en za ubistvo ameri~kog crna~kog lidera Martina Lutera Kinga u aprilu 1968, osu|en na 99 godina zatvora.

43

1528. 1628. 1772. 1872. 1915. 1945. 1948. 1952. 1959. 1968. 1969. 1974.

NA DANA[NJI DAN

J. Sterija Popovi}

Bogdan Bogdanovi}

povod ovom uzbu|enju nije postojanje te tu`be, konstatirao je Popovi}, nego vijest da se Me|unarodni sud pravde oglasio nadle`nim za postupanje po toj tu`bi. Brilijantnu analizu Popovi} je zavr{io rije~ima: „U ustajalu baru je pao kamen i uzburkao sav natalo`eni mulj!“. Popovi} smatra, dakle, da razlog za bojazan u srbijanskom politi~kom vrhu nije strah od ishoda tu`be, nego bojazan {to uop}e dolazi do postupka u kojem }e izi}i na vidjelo sve ono {to je decenijama bilo skriveno od srpske javnosti, „~injenice koje je falsifikovala Milo{evi}eva propaganda, ~injenice koje Srbija i dan danas pori~e i u vezi sa kojima se uspe{no samoobmanjuje“. Po Popovi}u, te ~injenice za koje Srbija ne}e da znade su: (1) da „Srbija nije bila u ratu“; (2) da „Srbija ne mo`e da bude odgovorna

za postupanje JNA“; (3) da je „JNA, u skladu sa Ustavom SFRJ, dejstvovala pod komandom Predsedni{tva SFRJ“; (4) da je „dej stvo va la u ci lju o~uvanja teritorijalnog integriteta SFRJ“.

Istina i }utanje
„Istina o kojoj smo se u Srbiji dogovorili da }utimo“, ironi~no konstatira Popovi}, „je, me|utim, druga~ija: (1) Na zahtev srpskog politi~kog vrha, pre svega Milo{evi}a i Jovi}a, Kadijevi} je kao na~elnik General{taba, protivustavnim merama, menjao nacionalni sastav JNA, pre svega ~iste}i JNA od Hrvata, jer je sa Milo{evi}em i Jovi}em pripremao rat protiv njih; (2) Srbija je tokom operacija u Hrvat skoj ima la efe kti vnu kontrolu nad operacijama JNA, formiran je i neformalni i protivstavni ‘{tab {estorice’ (Milo{evi}, Jovi}, Kadi-

1856. Umro Jovan Sterija Popovi}, prvi srpski komediograf, otac srpske drame i, kao ministar prosvjete, jedan od glavnih organizatora prosvjetnog i kulturnog `ivota u tada{njoj Srbiji. U~estvovao je u osnivanju prvog beogradskog teatra (Pozori{te na \umruku) koji je 1841. otvoren izvo|enjem njegove tragedije “Smrt Stefana De~anskog“.

Mahatma Gandi

Operacija „Lete}i zmaj“ prizemljena je 6. septembra 1989. godine odlukom porote Federalnog suda za Isto~nu Pensilvaniju, SAD, sa dvije rije~i - not guilti (nije kriv). [ta se de{avalo unutar afere koju je lansirala Federalna carinska policija SAD-a, predmet je ove knjige iz pera njenog aktera, za ~iju involviranost u aferu su se pobrinuli kako ambiciozni policajci i tu`ioci SAD-a, tako i dr`avni organi zemlje koju je u svojstvu generalnog konzula SFR Jugoslavije predstavljao u 15 dr`ava ameri~kog Srednjeg zapada sa sjedi{tem u Chicagu. Autor je ro|en 1941. godine u Mostaru, gdje je stekao osnovno i srednjeobrazovanje. Diplomirao je na Fakultetupoliti~kih nauka u Sarajevu, a nakon toga je obavljao niz poslova, uklju~uju}i i diplomatsku slu`bu. O`enjen je dr. Zorom Vukobrat-Bijedi}, s kojom ima sinaMaka. Ovu knjigu je posvetio ocu Salihu Salki Bijedi}u, nosiocu Partizanske spomenice 1941, koga su ubile Luburi}eve usta{e 1945. godine u Sarajevu. Knjigu Operacija „Lete}i zmaj“ objavio je Historijski arhiv Sarajeva, a mo`e se kupiti u knji`ari WBZ u Ulici Zelenih beretki, kod Doma Oru`anih snaga BiH u Sarajevu. i Karato{i}em. Ambasador je na referiranju u Beogradu povodom neo~ekivanog istupa u WashingtonupredsjednikaPredsjedni{tva SR Slovenije Janeza Stanovnika i izostankaambasadorove intervencije u smislu ograde od Stanovnikovih izjava koje su se odnosile na stanje u Srbiji pod Milo{evi}evomvla{}u. Vlado Mati} je u tom slu~aju otpravnik poslova Ambasade SFRJ. Odranije mi je simpati~an, korektan je i izgleda da mi vjeruje. To je jedino {to `elim, jer nemam dvije istine. Vlado se i {ali, {to je bliskomomementalitetu, da u najte`im trenucima te`im za dosjetkom, tako da mi njegove {ale ne padaju kao crni humor. Vlado }e do kraja zadr`ati takvo pona{anje, {to izazvatisimpatijemojerodbine i prijatelja prema njemu.

Strategija su|enja
Uz doru~ak se razra|ivalastrategija nastupa na dana{njem su|enju. Vlado mi obja{njava da je SIV imao vanrednu sjednicu, na kojoj je odlu~eno o karakterupismajugoslovenskevladekoje }e biti prezentirano sudiji u Philadelphiji. Tako|er mi saop}ava da je i Predsjedni{tvo SFRJrazmatralodoga|ajeveza-

ne za moje hap{enje, {to poja~avamojesamopouzdanje da izdr`im uprkos svim pritiscima kojima sam izlo`en. Ne{toposlije12 satiKarato{i} i ja odlazimo u mojusobu i imamo {ta vidjeti. Specijalni agent Francis X. Cunningham, s jo{ dvojicomkolegakojinisupripadali mojoj pratnji, detaljno pretresa moj kofer i odijelo koje mi je Karato{i} donio iz Chicaga. Cunningham je zate~en kako detaljno pregleda kaput, ali ga na{ dolazak nije postidio. To je onaj profil policijskih pacova kojitragaju za mrtvacimao~ekuju}i potvrdu svojih sumnji. Odbacio je Karato{i}evu primjedbu i nastavio pretres. Ja sam mu se smijao u lice, znaju}i da nemaju {ta na}i. Ulazi Goode, koji energi~no otima od policajcapapire i druge sitnicekoje je ovajizuzeo i slijede prijete}idijalozi. Goode je uporan i tra`i policijskog {efa. Cunninghamotimastvari, Goode ih preotima. Najzad posti`u kompromis: da se izuzete stvari kovertiraju i sudski zape~ate do kona~neodlukesuda, {to je na procesuGoodeodmahzatra`io. Ovaj sirovipostupakpolicajcauvjerio je Goodeakakvim sam ekstremistimaokru`en. Cunninghamnije imao nalog za pretres, jer nisam imao status zatvorenika.
(Sutra: Odlu~an do kraja)

Japanski poru~nik Hiro Onade predao se, poslije 29 godina skrivanja u d`ungli, filipinskim vlastima, objasniv{i da “nije dobio nare|enje o povla~enju i prestanku rata izme|u SAD-a i Japana“. Snage sjevernog Vijetnama su, u prvoj velikoj pobjedi u Vijetnamskom ratu, zauzele grad Buon Ma Tuot. Ta pobjeda ozna~ila je po~etak velike ofanzive koja je sedam sedmica kasnije dovela do osvajanja Sajgona (Ho [i Min).

1922. Britanske vlasti uhapsile Mahatmu Gandija, optu`ile ga za pobunu i osudile na {est godina zatvora.

1975. 1990. 1995. 1997. 2000. 2002.

Sud u Iraku osudio na smrt britanskog novinara Farzada Bazofta zbog {pijuna`e. Uprkos talasu protesta u inostranstvu i apela ira~kim vlastiSuharto ma da mu po{tede `ivot, pogubljen je 15. marta. U eksploziji ispred d`amije u pakistanskom gradu Kara~iju i pucnjavi jednog teroriste na ljude koji su potr~ali da pomognu povrije|enima, poginulo je 12 ljudi, uklju~uju}i petoro djece, a 26 je ranjeno. Vatikan uspostavio diplomatske odnose s Libijom.

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) uputila je protest srpskim vlastima zbog zatvaranja nezavisnih radio i televizijskih stanica u Srbiji, ocjenjuju}i da ova akcija vlasti “poprima alarmantne razmjere“. U odmazdi za pogibiju 11 Izraelaca u samoubila~kom bomba{kom napadu arapskih ekstremista u Jerusalemu, izraelski helikopteri razorili sjedi{te palestinskog vo|e Jasera Arafata u Gazi.

1993. Mihamad Suharto {esti put izabran za predsjednika Indonezije. Umro 2008. godine.

2004. 2005.

Libija potpisala protokol kojim je dozvolila Me|unarodnoj agenciji za atomsku energiju pri UN-u da vr{i inspekcije u njenim atomskim skladi{tima.

Ivo Robi}

Umro irski komi~ar Dejv Alen, poznat po ske~evima koje je izvodio sjede}i u barskoj stolici, sa cigaretom u jednoj i ~a{om viskija u drugoj ruci.

2000. U Rijeci umro popularni hrvatski pjeva~ Ivo Robi}, legenda hrvatske i jugoslovenske muzi~ke scene.

44

SPORT
Igrali protiv Zvijezde
Ibahim [ehi} Sr|an Stani} Velibor Vasili} Elvis Me{i} Mirko Radovanovi} Muamer Svraka Sr|an Savi} Mirsad Be{lija Nermin Jamak Zajko Zeba Lazar Popovi} potom je uslijedilautakmicaprotiv Olimpica po veoma hladnom vremenu, a onda i protiv Zvijezde i sada se stanje pogor{alo“ ka`e , nam Popovi}, kojem je doktor preporu~iomirovanje, {to zna~i da u naredne dvije sedmice ne}e biti na raspolaganju plavom timu. “Bolest je do{la u nezgodno vrijeme, kada nas o~ekuju tri va`ne utakmice, ali uvjeren sam da }e Amar Osim prona}i najbolje rje{enje i pobijediti u me~evima koji nam predstoje, a meni je `ao {to ne}u mo}i pomo}i suigra~ima“, rije~i su Popovi}a, kojeg bi u me~u protiv Travnika trebao zamijeniti Bajro Spahi}. Me|utim, i ovaj napada~ je pripustio posljednji trening zbog gripe, pa je upitno ho}e li istr~ati na Grbavicu. Njegove alternative su Aleksandar Nikoli} i Omar Balji}, koji su, za sada, zdravi. Osimpomenutih, protivTravnika }e ponovo van konkurencije vjerovatno biti i [vicarac Patrick Nyema, za kojeg nije stigao certifikat. Ipak, @eljo na mjestu stope-

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

@eljezni~ar se sprema za Travni~ane

Plavi desetkovani
^ak {estorica igra~a @elje nisu u kombinaciji za me~ protiv Travnika, a upitni su nastupi jo{ dvojice • Popovi}: Dobio sam upalu plu}a, `ao mi je {to ne}u biti u prilici pomo}i ekipi u naredne dvije sedmice
Stru~ni {tab @eljezni~ara uo~i susreta protiv Travnika na{ao se u velikim problemima oko sastavljanja po~etne postave. Zbog kartona, podsjetimo, pravo nastupa nemaju Mirsad Be{lija, Nermin Jamak i Perica Stan~eski, dok su van stroja zbog povrede jo{ od ranije Jadranko Bogi~evi}, a od prije dva dana i Lazar Popovi}, kojem je dijagnosticirana upala plu}a, zbog ~ega }e pauzirati naredne dvije sedmice. “Imao sam temperaturu jo{kad smo se vratili iz Me|ugorja, ali osje}ao sam se dobro. Me|utim,

Igra}e protiv Travnika
Elvis Kari} Goran Markovi} Velibor Vasili} Elvis Me{i} Sr|an Stani} Muamer Svraka Sr|an Savi} Edin Vi{}a Elvir ^oli} Zajko Zeba Bajro Spahi} ili Aleksandar Nikoli} ra ima Me{i}a i Vasili}a, a Bogi~evi} bi nakon pauze napokon mogaobiti u konkurenciji za po~etni sastav, pa je zapravo najve}i problem odsustvo golmana Ibrahima [ehi}a, koji je, tako|er zbog prehlade, propustio par treninga. Osim Spahi}a i {ehi}a, na prehladu se po`alio i menad`er Amar Osim, koji }e ipak istr~ati na Grbavicu protiv Travnika, kako bi vodio plave, s tim {to }e vjerovatno biti dobro umotan u kape i {alove, za razliku od igra~a, koji }e, kako sada stvari stoje, ponovo morati prkositi minusima. Tako bi, za razliku od me~a u Grada~cu, priliku od prve minute protiv Travnika mogli dobiti Elvis Kari} na golu, Goran Markovi} na desnom bo~nom, a u vezi bi mogli zaigrati Elvir ^oli} i Edin Vi{}a, te u napadu Bajro Spahi} ili Aleksandar Nikoli}, {to je zapravo pet novih igra~a u odnosu na ekipu koja je osvojila bod protiv Zvijezde na gostovanju.
J. LIGATA

Ne mogu igrati
Be{lija =>`uti kartoni Stan~eski =>`uti kartoni Jamak =>crveni karton Popovi} =>upala plu}a Nyema =>bez papira Bogi~evi} =>oporavlja se

Upitan nastup
[ehi}=>bolestan Spahi}=>bolestan Radovanovi}=>`ali se na povredu
Lazar Popovi} van stroja zbog upale plu}a

FIFA rang-lista

Saop{tenje Upravnog odbora FK Sarajevo

Podr`avamo promjene

statuta N/FSBiH
BiH pala za 14 mjesta
Na naj no vi joj rang-lis ti Me|unarodne fudbalske federacije (FIFA) nogometna reprezentacija BiH je u odnosu na pro{li mjesec pala za ~ak 14 mjesta i dr`i 56. poziciju, koju dijeli sa Novim Zelandom. Sastav Safeta Su{i}a je, podsjetimo, 9. februara odigrao prijateljski me~ protiv Meksika u Atlanti, koji je zavr{io rezultatom 2:0 u korist na{ih protivnika. [panija, Holandija i Njema~ka, tri prvoplasirane reprezentacije s pro{loljetnog Svjetskog prvenstva u Ju`noafri~koj Republici, istovremeno su tri prvorangirane svjetske reprezentacije. U Top 10 dogodila se jo{ jedna promjena, Argentina je s ~etvrtog mjesta zbacila Brazil. Najlo{iji je to renking Brazilaca od kraja 2008. godine (tako|er peti), dok su Argentinci najbolji nakon 2007, koju su zavr{ili na vode}em mjestu. Najve}i skok unutar Topa 50 ostvarili su Jamaj~ani, koji su se pomakli unaprijed za 11 pozicija i sada su na 48. mjestu. FIFA rang-lista: 1. [panija 1.880 bodova, 2. Holandija 1.730, 3. Njema~ka 1.486, 4. Argentina 1.412, 5. Brazil 1.411,6. Engleska 1.212, 7. Urugvaj 1.172, 8. Hrvatska 1.071, 9. Portugal 1.060, 10. Gr~ka 1.038... 56. BiH 534... FK Sarajevo podr`ava promjene statuta N/FSBiH, koji treba biti uskla|en sa zahtjevima FIFA i UEFA, ka`e se u saop{tenju Upravnog odbora ko{evskog premijerliga{a. U njemu se dalje navodi da ukoli ko do|e do su spen zi je N/FSBiH i njegovih aktivnosti, isklju~enja reprezentacije i klu bo va iz evrop skih ta kmi~enja, nastaje nepopravljiva moralna i materijalna {teta sa katastrofalnim posljedicama po status fudbala u BiH. Sarajevo, kao i svi klubovi, nastoji ostvariti {to bolji rezultat, a na tom putu UEFA daje ne mjer lji ve po ti ca je ko ji ja~aju finansijsku bazu klubova i niko nema pravo uru{avati pravni i materijalni status klubova, odnosno takav treba biti spreman snositi sve konsekvence neodgovornosti. Klub sa Ko{eva apeluje da u slu~aju stupanja na snagu odluke UEFA o suspenziji ocijeni ko je su{tinski krivac i poduzme sankcije za stvarne krivce, a nikako za one koji ja-

UO bordo kluba tra`i da delegati Skup{tine N/FSBiH glasaju za usvajanje novog statuta

sno podr`avaju usvajanje novog statuta i novi na~in organizovanja i rada N/FSBiH u skladu sa na~elima koja su prihva}ena od svih nacionalnih saveza - ~lanica FIFA i UEFA. Prema na~elima univerzalne pravde, ovo zna~i da bi UEFA trebala prona}i na~in da reprezentacija i klubovi koji nisu ni~im doprinijeli krizi i eventualnoj suspenziji nastave takmi~enje na me|unarodnoj sceni dok sankcije trebaju snositi pojedinci i institucije koji su stvarni krivci.

Zbog toga bordo klub tra`i da organi i delegati koji dolaze iz svih saveza 29. marta glasaju za predlo`ene izmjene statuta N/FSBiH. U saop{tenju UO FK Sarajevo, koje je potpisao predsjednik Amir Rizvanovi}, posebno se apeluje na Mensuda Ba{i}a, ~lana UO kluba sa Ko{eva da po{tuje klupsku po li ti ku i da kao ~lan IO N/FSBiH i delegat, glasa za usva ja nje no vog sta tu ta N/FSBiH, koji je u skladu sa interesima fudbala u na{oj dr`avi i FK Sarajevo.

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT
Za{to je oti{ao Denis Sadikovi}?

45

Damir Koja{evi} optimista uo~i gostovanja u Tuzli

Kompletni mo`emo pobijediti Slobodu
Znamo da nas o~ekuje te`ak posao, ali mislim da smo bolja ekipa i da }emo osvojiti tri boda, rekao je veznjak bordo tima
U redovima Fudbalskog kluba Sarajevo nema problema sa povredama i kartonima pred subotnje gostovanje kod Slobode. Veznjak bordo sastava Damir Koja{evi} je optimista i najavljuje da Sarajevo ide na pobjedu u Tuzli, iako je svjestan da me~ na Tu{nju ne}e biti lak. Ove sezone Koja{evi} puno zna~i za igru ko{evskog premijerliga{a koji je bilje`io pobjede u susretima kada je on postizao golove (ukupno je dao ~etiri pogotka). Tako je bilo na gostovanju kod Budu}nosti kada je Koja{evi} bio dvostruki strijelac, te u duelima sa Vele`om u Mostaru i doma}em ogledu sa Slavijom, u kojima je po jednom zatresao protivni~ku mre`u. „Znamo da nas o~ekuje te`ak posao, ali mislim da smo bolja ekipa i da }emo osvojiti tri boda. Protiv Slavije smo odigrali odli~no, bez nekoliko standardnih prvotimaca, dok }emo u duelu sa Slobodom biti u kompletnom sastavu. Tuzlanski tim je kvalitetan i igra bolje kod ku}e nego u gostima. Sve }e zavisiti od nas, odnosno od toga kako }emo se postaviti na terenu“ kazao je Koja{evi}. , On je istakao da je za ko{evskog premijerliga{a va`no da ne izgubi protiv Slobode jer mu nakon toga predstoji jo{ jedno gostovanje kod Zrinjskog. „Moramo osvojiti tri ili ~etiri boda da bismo ostali u trci za titulu i plasman u Evropu. Nadam se da mo`emo ostvariti i dvije pobjede jer imamo kvalitetnu ekipu. Meni je najva`nije da sam zdrav i da}u sve od sebe kako bih bio strijelac i u utakmici sa Slobodom.“ Strijelac vode}eg gola u susretu sa Slavijom ne izdvaja nijednog fudbalera iz tabora Slobode kao posebnu opasnost za tim sa Ko{eva. „Spreman sam sto posto i nemam problema sa povredom prepona koja me ranije mu~ila. Mislim da ove sezone mogu pru`iti kvalitetne partije i da mo`emo osvojiti titulu, pobijediti @eljezni~ar i prirediti puno radosti navija~ima.“ Bez obzira na zaostatak od osambodova za vode}imBorcem, Koja{evi}smatra da se Sarajevo mo`e boriti za prvo mjestopo{to je do krajaprvenstva preostalo 13 kola. „Dosta toga }e zavisiti od igara na{e ekipe. Borac ima prednost, no predstoje mu me~evi protiv Sarajeva i @eljezni~ara. Proba}emo osvojiti prvo mjesto, a plasman u Evropu nam ne bi trebao izma}i“ izjavio je Koja{evi}. ,
Z. RA[IDOVI] Denis Sadikovi} ne mo`e sam

Slobode, skoro, pa nema?!
Javna je tajna da je ovaj ambiciozni trener svojim novcem pla}ao sudije na kontrolnim utakmicama, igra~ima je davao novac za lijekove, a u isto vrijeme nije primio ni marke za svoj rad
Ostavka Denisa Sadikovi}a na mjesto {efa stru~nog {taba Slobode uzrokovala je da se ju~er na povr{ini na|u svi problemi kluba iz Rudarske 2. Naime, u obrazlo`enju svoje ostavke Sadikovi} je rekao da ne mo`e raditi bez plate i bez pomo}nika, koji su nezadovoljni nov~anim primanjima prije nekoliko sedmica napustili klub. U isto vrijeme, trener koji je ekipu preuzeo na pretposljednjem mjestu, a potom dogurao do pete pozicije Premijer lige, naveo je da su igra~i po~eli izostajati sa treninga, prije svega nezadovoljni zbog izostanka plata. Konkretno, rije~ je o Denisu Mujki}u i Samiru Jogun~i}, koji su, nezvani~no se ~ulo, ve} danima nezadovoljni. koncu prelilo ~a{u strpljenja. Sadikovi} je podnio ostavku!

Ko je nasljednik?
Ina~e, Sloboda ve} mjesecima ne li~i na klub! Upravni odbor nije odr`ao sastanak od januara 2010. godine, a pro{lo je isto toliko vremena od posljednjeg zasjedanja Skup{tine. U me|uvremenu, klub je zbog sukoba interesa napustio predsjednik Salih [abovi}, direktor Zdenko Juri} funkcioni{e sa prefiksom v.d., a predsjednik Skup{tine Bahrudin Bajramovi} izbjegava sazivanje ovog organa. Uposlenici ve} dvije godine nisu primili platu, a o tro{kovima igra~a brine se Adem [abovi}, klupski menad`er, koji nerijetko iz svog d`epa daje novac!? Op}ina Tuzla, godinama najve}i Slobodin finansijer, svoja davanja je svela na minimum, prije svega zbog nabrojanih problema i ~injenice da u klubu niko zvani~no nema odgovornost - predsjednika nema, direktor je v.d.! U takvom ozra~ju, ko god do|e na klupu Slobode, a kao glavni kandidati se spominju Ibrahim Crnki} i Darko Vojvodi}, ne}e imati blistavu situaciju. Mo`da }e, kao Denis Sadikovi}, vi{e brinuti o naknadama za sudije, nego o takti~kim postavkama za utakmice. Prva je protiv jakog Sarajeva, u subotu!
A. [E]KANOVI]

Trener za sve
Sadikovi} je oti{ao nakon velike borbe, a upu}eniji tvrde da je posljednja dva mjeseca u Slobodi, pored trenerske pozicije, radio i posao oru`ara, direktora, glavnog sponzora, pomo}nog trenera... Naime, javna je tajna da je ovaj ambiciozni trener svojim novcem pla}ao sudije na kontrolnim utakmicama, igra~ima je davao novac za lijekove, a u isto vrijeme nije primio ni marke za svoj rad!? Posljednjih sedam dana niko od ~elnika kluba, koji se mogu nabrojati na prste, nije odgovorio na pozive ovog mladog trenera, {to je na

Bori}emo se za prvo mjesto: Damir Koja{evi}

Dvome~ sa ^elikom nije goru}e pitanje u Olimpicu

Mnogo je posla prije

ODLASKA U ZENICU
Dugo je do utakmice sa ^elikom, tako da o njoj ne razmi{ljamo mnogo. Imamo obaveza koje moramo rije{iti prije polufinala Kupa BiH i na to smo koncentrisani, rekao je {ef stru~nog {taba Olimpica Mehmed Janjo{. Naime, voljom `rijeba, najmla|i sarajevski premijerliga{ }e plasman u finale najmasovnijeg doma}eg klupskog takmi~enja tra`iti protiv ^elika, a prvi me~ }e se igrati tek 30. marta. Iako mu pa`nja nije fokusirana na pomenuti dvome~, trener tima sa Otoke je kazao da }e biti vrlo neizvjesno i da Zeni~ani imaju dobar sastav. “Igra}e se dvije utakmice, kao dva poluvremena. Ukoliko u prvom poluvremenu ostvarimo ciljeve koje pred sebe postavimo, onda }emo biti u prilici da u drugom dijelu dovr{imo posao. Mislim da }e mnogo toga zavisiti od prvog susreta, jer tradicija pokazuje da igramo dobro na strani, {to u ovakvoj situaciji moramo iskoristiti. Bio bi vrijedan jedan gol u gostima, a da ne govorim koliko bi nam pobjeda zna~ila“ rekao je Janjo{. , Sarajlije ne}e mo}i ra~unati na usluge igra~a koji su ove sezone ve} nastupali u Kupu BiH nose}i dresove dugih klubova, a u me|uvremenu su poja~ali Olimpic. Tako }e biti li{eni pomo}i Mirze Rizvanovi}a (Zrinjski), Almira Pliske (Sarajevo) i Asima [kalji}a (Vele`). “Bi}e to veliki hendikep, ali na to ne mo`emo uticati. Ima vremena do utakmice i taj period moramo iskoristiti kako bismo na{li adekvatne zamjene za pomenuti trojac. Osim toga, imamo relativno neuigranu ekipu tako da nam odgovara {to se utakmica u Zenici igra tek krajem marta“ , nastavio je Janjo{. Prvi od nekoliko zadataka Olimpica prije dvome~a sa ^elikom jeste utakmica sa [irokim Brijegom na Pecari u 18. kolu Premijer lige BiH, koje je na rasporedu ovog vikenda. “^eka nas te`ak susret, ali smo bezbroj puta do sada pokazali da znamo odigrati najbolje kada je najpotrebnije. Iako }emo igrati bez Milo{a Vidovi}a, imamo {anse da ostvarimo povoljan rezultat. O~ekuje nas prelijep ambijent i nadam se dobra utakmica“ ka, zao je Janjo{.
O. ZUKI]

D`evad [e}erbegovi}: U Slobodi je ve} godinama ovakvo stanje, samo je to Denis Sadikovi} izvla~io, prije svega zbog dobrih rezultata. U klubu i okolo kluba su ljudi koji nisu dorasli da vode Slobodu!? Pa, najodgovorniji je predsjednik Skup{tine! Sloboda je u krizi, a on ne saziva Skup{tinu. Nije ovo privatni klub, nego gradski! Neka nas pozove i do}emo, da vidimo kako pomo}i. Vjerujte, nas biv{e igra~e niko ne zove, a kad bi nas pozvali, kao tim, do{li bi i napravili rezultat. Nama ne treba pomo} op}ine! Sami mo`emo napraviti zdravu Slobodu! Fuad Mulahasanovi}: Dugo godina je u klubu nesre|eno stanje, a nemamo se kome obratiti da pomognemo. Kako god, mi smo spremni pomo}i klubu! Uvijek smo na raspolaganju. Samir Kuduzovi}: Zvali su me da budem pomo}nik Denisu Sadikovi}u, ali za sada nemam takav interes, prije svega jer sam mlad i `elim raditi sa mla|im kategorijama. Na`alost, u klubu nije dobro stanje. Denis se zadnjih dana nije imao kome obratiti i to je najve}i problem. Sakib Malko~evi}: Svi znaju da ovi problemi nisu od ju~er. Ve} mjesecima nema predsjednika, nema direktora, nema Skup{tine... @ao mi je {to se ovo de{ava. [to se mog eventualnog anga`mana ti~e, mislim da nema obostranog interesa za to. Osta}u da radim {ta ve} radim.

[ta misle legende?

46

SPORT

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

LIGA PRVAKA Schalke pro{ao u ~etvrtfinale nakon {to je pobijedio Valenciu sa 3:1

Tottenham izbacio Milan
Milan u revan{u pru`io bolju igru, ali Tottenham se kvalifikovao u dalje takmi~enje zahvaljuju}i pobjedi u prvom me~u sa 1:0 • Valencia povela da bi u nastavku poklekla pred `estokim naletima njema~ke ekipe
Tottenham i Schalke priklju~illi su se sino} Barceloni i [ahtaru, koji su prolaz u ~etvrtfinale Lige prvaka izborili jo{ u utorak. Schalke je bio bolji od Valencie sa 3:1 (prvi me~ 1:1), dok je Tottenham remizirao s Milanom rezultatom 0:0 (prvi me~ 1:0 za Tottenham) i tako pro{ao u ~etvrtfinale. U utakmicu odigranoj na stadionu White Hart Lane, vi{e od igre u prvom poluvremenu imao je italijanski tim koji je prvu priliku imao preko Ibrahimovi}a ~iji je {ut iz slobodnjaka u 15. minuti dosta namu~io Gomesa, koji je dobrom intervencijom otklonio opasnost. Deset minuta kasnije gostuju}i tim je imao priliku za vodstvo. Nakon {to se Ibrahimovi} probio po desnoj strani i zaobi{ao Gomesa, asistirao je za Robinha, koji je {utirao ka nebranjenim golu, ali se na pravom mjestu ponovo na{ao Gallas, izbaciv{i loptu koja je i{la ka mre`i. [ansu za Milan imao je i Pato, no, njegov {ut iskosa sa ivice kaznenog prostora u 32. minuti Gomes brani. Tottenham je nakon slabog izdanja u prvom poluvremenu u nastavku pru`io ne{to bolju igru, ali je ipak Milan bio za nijansu ofanzivniji, no na kraju nije uspio da iskoristi svoje prilike i posjed lopte od 60 posto pa je me~ zavr{en bez golova, ~ime je Tottenham izborio prolaz u dalje takmi~enje. Schalke je pobijedio Valenciu sa u dba le ri Man ches ter Citya }e gostovati u Kijevu, gdje }e ve~eras protiv Dinama igrati prvu utakmicu osmine finala Evropa lige, a bh. reprezentativac u dresu gra|ana Edin D`eko }e poku{ati ponoviti partiju koju je pru`io u drugom me~u {esnaestine finala protiv Arisa (3:0). Naime, napada~ na{e zemlje je u tom susretu postigao dva gola i tako svom sastavu omogu}io plasman u narednu fazu takmi~enja. Menad`er engleskog sastava Roberto Mancini je tada bio zadovoljan izdanjem biv{eg igra~a Wolfsburga od kojeg o~ekuje jo{ bolje partije u nastavku sezone. Svakako da }e ve~era{nji susret biti neizvjestan, jer }e Dinamo ~injenicom da igra na doma}em terenu poku{ati nadoknaditi eventualni nedostatak u kvaliteti. Pomenimo da se tim iz Kijeva u osminu finala plasirao zahvaljuju}i pobjedi protiv Be{ikta{a (ukupni rezultat 8:1). Osim me~a u Kijevu, jedan od najzanimljivijih susrata ove faze takmi~enja u Moskvi }e odigrati CSKA i Porto. U timu Moskovljana ve} dugo godina igra bh. reprezentativac Elvir RahiStadion White Hart Lane u Londonu. Sudija: Frank De Ble ec ke re (Bel gi ja) @uti kar to ni: Pa to, Fla mi ni, Jan ku lov ski (Mi lan). TOTTENHAM: Gomes, ]orluka, Gallas, Dawson, AssouEkotto, Lennon, Sandro, Modri}, Pienaar (od 71. Jenas), Van der Vaart (od 66. Bale), Crouch (od 83. Pavlyuchenko). Trener: Harry Redknapp. MILAN:Abbiati, Abate, Nesta, Thiago Silva, Jankulovski (od 70. Antonini), Seedorf, Flamini (od 87. Strasser), Boateng (od 76. Merkel), Robinho, Pato, Ibrahimovi}. Trener: Massimiliano Allegri.

Tottenham - Milan 0:0

Sandro (Tottenham) I Ibrahimovi} (Milan) u borbi za loptu

Reuters

3:1 na Veltins Arena u Gelsenkirchenu nakon {to je gubio od 17. minute. Gosti su tadapoveligolom Ricarda Coste, da bi pet minuta do kraja prvog poluvremana izjedna~io Farfan. Nakon odmora puleni trenera Felixa Magatha uspjeli su da stignu i do preokretagolom Maria Gavranovi} u 52. minuti. Ta~ku na kona~ni ishod ovog me~a stavio je svojim drugim golom Farfan u ~etvrtoj minuti sudijske nadoknade. Podsje}amo, nogometa{i Barcelone su se u utorak plasirali u ~etvrtfinale pobijediv{i Arsenal

u revan{-utakmici osmine finala na Camp Nou rezultatom 3:1 (prva utakmca 2:1 za Arsenal). Zbivanja u ovoj utakmici podigla su puno pra{ine. Jer, dan kasnije glavna tema ve}ine medija je {vicarski sudija Massimo Busacca koji je u 56. minuti pri rezultatu 1:1 napada~u gostiju Robinu van Persieju pokazao drugi `uti, odnosno crveni karton, jer je Holan|anin {utirao na gol nakon njegovog zvi`duka. Gledaju}ipravila, sudijanijepogrije{io, no holandski internacionalac zgro`eno je ustvrdio druga~ije:

Veltins Arena u Gelsenkirchenu. Sudija: Jonas Eriksson ([vedska). Strijelac: 0:1 - Costa (17), 1:1 - Farfan (40), 2:1 - Gavranovi} (52), 3:1 - Farfan (90). @uti kartoni: Escudero, Kluge, Farfan (Schalke), Mathieu (Valencia). SCHALKE: Neuer, Uchida, Howedes, Metzelder, Escudero, Kluge (od 81. Sarpei), Matip (od 60. Papadopoulos), Farfan, Raul, Jurado (od 76. Draxler), Gavranovi}. Trener: Felix Magath. VALENCIA: Guaita, Bruno Saltor, Navarro, Ricardo Costa, Mathieu, Ever Banega (od 70. Costa), Mehmet Topal, Joaquin, Pablo Hernandez (od 64. Soldado), Mata, Aduriz (od 75. Jonas). Trener: Unai Emery. “Bilo je to potpuno smije{no isklju~enje. Pa kako bih mogao ~uti zvi`duk pored 95.000 ljudi koji ska~u i stvaraju veliku buku“ ka, zao je Van Persie, a nezdovoljstvo ovakvim potezom iskazao je i trener Arsenala okaratkerisav{i sudiju “sramotom za nogomet“: “Razgovarao sam s ljudima iz UEFA, i oni su {okirani. Prije utakmice smo svi obe}avali fantasti~ni nogometni spektakl. Sada se pitam, zbog ~ega? Kako je sudija sudio, bilo je to sramotno za nogomet“ rekao je Arsene Wenger. , Podsjetimo da je u ~etvrtfinale, tako|e, u utorak pro{ao i [ahtar iz Donjecka koji je u dvije utakmice i ukupnih 6:2 (3:2, 3:0) bio bolji od Rome. S. R.

Schalke - Valencia 3:1

F

EVROPA LIGA Edin D`eko pred novim izazovima

U Kijevu ponoviti partiju iz pro{log kola
Liverpool }e gostovati kod Brage, gdje }e se bez kapitena Stevena Gerrarda morati pokazati u boljem izdanju nego {to je to bilo u ranijim susretima
kve Spartak bi}e gost Ajaxu u Amsterdamu, dok }e PSG na noge Benfici. Liverpool }e gostovati kod Brage, gdje }e se bez kapitena Stevena Gerrarda morati pokazati u boljem izdanju nego {to je to bilo u ranijim susretima, dok }e Twente na svom terenu do~ekati aktuelne ruske prvake Zenit. Bh. internacionalac u dresu Rangersa iz Glasgowa Sa{a Papac }e sa svojim timom gostovati kod PSV-a. Njema~ko{panski derbi bi}e odigran u Leverkusenu, gdje Bayer do~ekuje Villarreal. Parovi osmine finala Evropa lige: Benfica - PSG (21.05 sat), Dynamo Kijev - Manchester City (21.05), Twente - Zenit (21.05), Ajax - Spar tak (M) (21.05), CSKA - Porto (19), PSV - Rangers (19), Bayer - Villarreal (19), Braga - Liverpool (19).
O. Z.

Mancini bio zadovoljan D`ekinom partijom protiv Arisa

mi}, iako u posljednjih nekoliko utakmica ne dobiva priliku kao ranijih godina. No, nije isklju~eno da }e trener Leonid

Slutski ra~unati na njegovo iskustvo u ovakvim utakmicama. Tako|er, ovaj me~ je ujedno susret dviju ekipa koje su u

skorije vrijeme igrale nokaut fazu Lige prvaka i iza kojih stoji nekolicina evropskih i doma}ih trofeja. Drugi tim iz Mos-

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. mart 2011. godine
Rukometne kvalifikacije za EP 2012: Estonija - BiH 35:30

SPORT

47

Poni`enje u Polvi
Izabranici selektora Vojislava Ra|e nisu opravdali ulogu favorita na papiru i porazom od Estonaca sveli {anse da izbore drugo mjesto koje vodi na {ampionat Starog kontinenta samo u domen teorije
Sportska dvorana u Polvi. Gledalaca: 800. Sudije: Oyvind Togstad i Rune Kristiansen (oba Norve{ka). Delegat: Wassili Fegir (Ukrajina). Sedmerci: Estonija 5 (3), BiH 3 (2). Isklju~enja: Estonija - 4, BiH - 8 minuta. Crveni karton: Deni Veli} (BiH) u 52. minuti. ESTONIJA: Varusk (7 odbrana, 1 sedmerac), Pinnonen 1, Muuga 4, Lepp, Jaanimaa 6, Liiva, Patrail 10, Kauge 1, Johannson 4, Aleksejev (8 odb.), Mägi 5, Lõokene, Karuse 1, Noodla 1, Laast, Järve 3 (3). Selektor: Kalmer Musting. BiH: Tahirovi} (11 odbr., 1 sed), [ari} (2 odbr.), Buri} 2, Kele~evi} 1, Veli}, Harmandi} 6, Pani}, Stojanovi} 3 (1), ^elica, Prce 4, Vranje{, \uki} 5, Me|i} 1, Veselinov 1, Ba{i} 4 (1), Ja{ki} 3. Selektor: Vojislav Ra|a. Rukometna reprezentacija BiH prikazala je o~ajnuigru i nijeopravdala ulogu favorita na papiru na gostovanju u Polvi. Selekcija Estonije savladala je na{u reprezentaciju rezultatom 35:30 u kvalifikacionoj utakmici 3. kola grupe 1 za odlazak na EP 2012. i time svela GRUPA
1. Ma|arska 2. Makedonija 3. Estonija 4. BiH

ATP Challenger BH Telecom Indoors Sarajevo Open 2011.

Ba{i} pro{ao u ~etvrtfinale
Mladi bh. teniser Mirza Ba{i} plasirao se u ~etvrtfinale ATP Challenger turnira BH Telecom Indoors Sarajevo Open 2011. On je u drugom kolu priredio senzaciju i pobijedio osmog nosioca Slovenca Gregu @emlju sa 3:6, 7:6, 6:4. Publika u dvorani “Mirza Deliba{i}“ ovacijama je bodrila Ba{i}a tokom cijelog me~a do trijumfa nad 141. igra~em sa ATP liste. Pobjedu je ostvario i Amer Deli}, koji je u prvom kolu savladao Estonca Jurgena Zoppa sa 7:6, 6:4. U drugom kolu na{ teniser igra}e protiv {estog nosioca, Nijemca Andreasa Becka (15,30 sati). Iznena|enje dana na~inio je Slovak Karol Beck, koji je nadigrao Bugarina Grigora Dimitrova sa 7:6, 6:4. Nicolas Mahut, pobjednik pro{logodi{njeg sarajevskog Challengera i 93. igra~ svijeta, savladao je Danca Frederika Nielsena sa 7:5, 7:5 i pro{ao u 2. kolo. Dmitrij Tursunov je u prvom kolu savladao Holan|anina Igora Sijslinga, koji je kod rezultata 4:6, 7:6, 2:1 predao me~. U igri parova Tomislav Brki} i Damir D`umhur bez borbe su se plasirali u drugo kolo, po{to su Francuzi Nicolas Mahut i Edouard RogerVasselin odustali od nastupa.
BOSNA I HERCEGOVINA
Liga 13 24. kolo

1
3 3 3 3 3 1 1 0 0 1 0 1 0 1 2 2 86:58 80:82 79:91 75:89 6 3 2 1 35:30 22:29 (17.15 sati) (16.45)

REZULTATI Estonij - BiH Makedonija - Ma|arska SUBOTA BiH - Estonija NEDJELJA Ma|arska - Makedonija

Enid Tahirovi}: Jedina svijetla ta~ka u redovima na{eg tima

{anse izabranika selektora Vojislava Ra|e da izbore drugo mjesto koje vodi na {ampionat Starog kontinenta samo u domen teorije. Bh. tim je razo~arao, prikazav{i bezidejnu igru u kojoj je na~injen veliki broj gre{aka sa odbranom kroz koju su Estonci predvo|eni Maitom Patrailom kao od {ale probijali, a s druge strane napad je bio dosta trom i nepovezan pa se do golova te{ko dolazilo. Sve je to odredilo pobjednika, a to je selekcija Estonije koja je odr`ala pravu lekciju i sa

prvom pobjedom u kvalifikacijama pretekla reprezentaciju BiH, koja je pala na za~elje tabele. Doma}in je bolje otvorio me~ i u 10. minuti vodio je sa 6:3, da bi dva minuta kasnije golovima \uki}a i Ba{i}a rezultat glasio 6:5. I kada se pomislilo da je krizi igre bh. tima kraj, Estonci odlaze na tri gola prednosti u 13. minuti - 8:5. Prce i Veselinov zabijaju za hvatanje rezultatskog priklju~ka (8:7), ali to nije zbunilo doma}e igra~e koji ubrzo prave novu seriju i u 24. minu-

ti vode sa ogromnih 15:9. Do kraja na{a selekcija je nekako uvezala redove i golovima Harmandi}a umanjila vodstvo doma}ih na 16:13. U nastavku je nastavljena slaba igra izabranika selektora Ra|e. Brzopletim potezima i {utevima iz neizgra|enih pozicija i{lo se iz gre{ke u gre{ku, {to su doma}ini redovno ka`njavali novim pogocima i odr`avali vodstvo od tri do ~etiri gola, da bi u 45. minuti Estonci vodili sa 26:21, a pet minuta kasnije i sa 30:23. Bio je to kraj nadanja i za najve}e optimiste u preokret {to se deset minuta kasnije potvrdilo uvjerljivom pobjedom Estonije sa 35:30. Revan{-utakmica sa Estonijom igra se u subotu u Visokom, sa po~etkom u 17.15. G. V.

LIGA 13 Dva kola do kraja, zanimljivo na vrhu

Nekolicina `eli i mo`e do Lige 6
Izvjesno je samo da je vrh rezervisan za Bosnu, dok za preostala tri mjesta konkuri{e nekoliko timova
[to se vi{e bli`i kraju, Liga 13 za ko{arka{e je sve zanimljivijakada je borba za ~etiri pozicije koje vode u Ligu 6 za prvaka u pitanju. Izvjesno je samo da je vrh rezervisan za Bosnu kojeg }e te{ko ispustiti, dok za preostala tri mjesta u zadnja dva kola konkuri{e nekoliko timova. Bosna ASA BHT upisala je peti poraz u sezoni. Studente je u Bile}i savladaodoma}iHercegovac 81:76, no uprkos ne{to slabijim rezultatima u posljednje vrijeme, igra~i Dejana Pare`anina te{ko }e ispustiti vode}u poziciju. Naime, Bosna }e u sljede}em kolu osvojiti bodove bez borbe. Po rasporedu je trebala igrati sa Slavijom, ali tim iz Isto~nog Sarajeva ve} sedam kola ne igra utakmice jer je izba~en iz lige zbog finansijskih problema. U posljednjem kolu regularnog dijela sezone studenti gostuju u ^apljini. Duel protiv Hercegovca Bosna je izgubila u posljednjoj ~etvrtini. Naime, u zavr{nih deset minuta sarajevski tim u{ao je sa predno{}u od 63:60, da bi do kraja primila 21, a postiglasamo13 ko{eva. Doma}i su u svojim redovima imali petoricu dvocifrenihigra~a, me|ukojima su sa 18 ko{eva najefikasniji bili Vukovi} i Gajovi}. Za Bosnu je 17 poena postigao D`enan Rahimi}, a kapiten Muhamed Pa{ali} 14. Na korak od Lige 6 je i ^apljina koja je na svom parketu potpuno rasturila goste iz Kaknja rezultatom 109:68. Ekipa Hrvoja Vla{i}a je odigrala izuzetno efikasnu utakmicu u kojoj se samo dvojica igra~a nisu upisali me|u strijelce najbolji su bili Gligora sa 23 i Zdravkovi} sa 18 poena. Kod Kakanjaca bolji od ostatka tima bio je Begovac sa 12 poena. Od plasmana u zavr{nicuprvenstva BiH ne odustaje ni Zrinjski koji je lako savladao ^elik 83:71. Iako su i dalje na petoj poziciji

1. Bosna 2. ^apljina 3. Borac 4. Mladost 5. Zrinjski 6. Leotar 7. Hercegovac 8. Sloboda 9. ^elik 10. Varda 11. Kakanj 12. Brotnjo 13. Slavija

22 22 21 21 22 22 22 21 23 22 22 22 22

17 15 15 14 13 12 12 12 9 8 7 6 2

51873:1696 71719:1609 61689:1552 71746:1566 91703:1616 101691:1638 101668:1716 91667:1603 141571:1652 141536:1593 151669:1819 161602:1771 201073:1414

39 37 36 35 35 34 34 33 32 30 29 28 17 81:76 83:71 109:68 0:20 sino} sino}

U zadnjem kolu Bosna gostuje u ^apljini

Rezultati Hercegovac - Bosna ASA BHT Zrinjski - ^elik ^apljina Lasta - Kakanj Slavija - Varda HE Mladost - Borac Nektar Leotar - Sloboda Slobodna je ekipa Brotnjo

Mostarci imaju isti broj bodova kao i Mladost koja je sino} u derbiju kola u Mrkonji}-Gradu ugostila tre}eplasirani Borac Nektar.
M. I.

48

SPORT

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

Zimski seminar
GSS-a na Prenju
Brojne aktivnosti Komisije za GSS PSBiH • Istruktori stru~nog tima zeni~kog kluba Scorpio izveli obuku zaposlenika BH Telecoma • Danas premijera dokumentarnog filma S[A • Memorijal palim borcima - ~lanovima PD Treskavica
Ure|uje: Ramo KOLAR Vje`ba za zaposlenike BH Telecoma

AKTIVNOSTI KOMISIJE ZA GSS PSBiH, kratak je sa`etak {to ga je sa~inio predsjednik ove komisije Red`ep Grabus i ka`e: zimski seminar GSS-a za stanice Mostar i Konjic }e se odr`ati na lokalitetu Bijelih voda i Ruji{ta - Prenj od 10. do 13. 3. i 17. do 20. 3. 2011. godine; zimski seminar GSS-a za budu}u stanicu Tuzla po~eo je proteklog vikenda. Seminar se odr`ava na lokalitetu Javorje - Konjuh. Seminar }e trajati i naredna tri vikenda. Ukupno je 16 kandidata iz Banovi}a, Tuzle, Lukavca i Gora`da; redovna godi{nja provjera za ~lanove stanica GSS-a Travnik i Zavidovi}i odr`at }e se ovog vikenda. Doma}in provjere je stanica Travnik na lokalitetu Babanovca - Vla{i}. GSS-stanica Sarajevo bila je doma}in regionalnom sastanku GSS-a na kojem su u~estvovale Hrvatska, Crna Gora, Makedonija i Bosna i Hercegovina. Sastanak je odr`an proteklog vikenda na Igmanu i Bjela{nici. Predstavnici GSS-a Srbije i Slovenije bili su opravdano odsutni. Ovo je ve} ~etvrti u nizu sastanaka o regionalnoj saradnji, a proteklog vikenda potpisan je ugovor o me|udr`avnoj saradnji GSS-a navedenih dr`ava. Na~elnici svih stanica GSS, njih devet, kao i na~elnici

Sa te~aja S[A na Viso~ici - Vito

Jaja~ki planinari na Orjenu

sta ni ca Ja ho ri na i Po su {je, podr`ali su inicijativu o formiranju GSS-a BiH. U sklopu regionalnog sastanka GSS-stanica Sarajevo je odr`ala pokaznu vje`bu za goste sastanka, kao i redovnu godi{nju provjeru ~lanova stanice. • VODE]I INSTRUKTORI stru~nog tima zeni~kog kluba Scorpio izveli su obuku za 98 zaposlenika svih direkcija BH Telecoma. Obuka je trajala tri dana i obuhvatila teme upotreba sigurnosne za{titne opreme za rad na visini, a provela se na antenskom re{etkastom stubu BSGSM antenskih sistema BH Telecoma u Sarajevu. U zadnjem dijelu obuke instruktori su izveli pokaznu vje`bu sa demonstracijom zbrinjavanja i kosog tran-

sporta povrije|enog sa antenskog stuba, uz primjenu specijalne tehni~ke opreme. Program obuke proveden je u suradnji sa institutom za{tite na radu TQM d.o.o. iz Lukavca, {to je prva vrsta ovakve sveobuhvatne obuke kod nas. Ovaj i sli~ni programi obuke i demonstracije u budu}nosti }e se organizovati kao standard za sve firme koje obavljaju sli~ne visinske poslove uz neophodno kori{tenje specijalne za{titne opreme, javio nam je Massimo iz kluba Scorpio... • PREMIJERA DOKUMENTARNOG FILMA S[A autora Samira Mehi}a odr`at }e se ve~eras (~etvrtak), u prostorijama male sale Raiffeisen banke u Ulici Zmaja od Bosne bb, u 19 sati. Pozivaju se svi instruktori Planinar-

skog saveza Bosne i Hercegovine, registrovani alpinisti, te~ajci koji su zavr{ili ili }e tek da poha|aju Sarajevsku {kolu alpinizma, ~lanovi UO PSBiH, planinari i ~lanovi planinarskih dru{tava da do|u na predstavu. Na premijeri }e se dodijeliti zna~ke devetorici novoregistrovanih alpinista PSBiH. Organizator je obezbijedio odre|eni broj promotivnih CD-ova Sarajevske {kole alpinizma, javio je Tarik Grabus, generalni sekretar PSBiH... • MEMORIJAL PALIM BORCIMA - ^LANOVIMA PD TRESKAVICA odr`an je protekle nedjelje na planini Viso~ici. Ispred doma u Tu{lima okupilo se oko 170 planinara. Njih oko 110, nakon sve~anosti, krenulo je ka vrhu Drstva, a 70 se popelo na

vrh. Najbrojnije planinarsko dru{tvo na pohodu je bilo PD Bora{nica iz Konjica sa 25 ~lanova, javio je Zijad Omerovi}, koji je bio vo|a pohoda u ime organizatora i doma}ina PD Treskavica iz Sarajeva... • JAJA^KI PLANINARI su pro{log vikenda (~lanovi Kluba Prijatelji prirode i PD ]usine ) bili u uzvratnoj posjeti planinarima Dubrovnika. Uz obilazak grada i okolice i uz dogovore za dalje vidove suradnje, u subotu se 6 ~lanova KPP od doma na Vrbanju (Orjen) popelo do planinarskog doma na Orjenskom sedlu (1.600 m). Zbog visokog i mokrog snijega nisu uspjeli sti}i na najvi{i vrh. Razlog vi{e za novi posjet, napisao nam je Samir [kiljan...

Hokej

Memorijalni {ahovski turnir Jefto Heleta - Gora`de 2011.

Krivokapi} nadma{io {est velemajstora
Pet golova - Antony London

Stari Grad u fini{u
Hokeja{i Starog Grada savladali su suparnike iz Bosne sa 7:4 (3:1, 1:2, 3:1) u tre}oj utakmici petog kola BHL-a, koja je odigrana u utorak na klizali{tu OC Zetra. Sudije: McLean, I. Posavec i Ali}. Delegat: Sini{a Mati}. Strijelci: 1:0 - London (1), 2:0 - London (6), 3:0 - Had`i} (12), 3:1 - Richard (13), 3:2 - D. \elki} (22), 3:3 - Braxton (24), 4:3 - H. Mrkva (30), 4:4 - Kne`evi} (37), 5:4 - London (39), 6:4 - London (41) i 7:4 - London (45). STARI GRAD: ]apin (GK), A. Mrkva, Ahatovi}, London, Toki}, Had`i}, S-N. Zaimovi}, H. Mrkva, Sulejmanovi}. BOSNA: Pa{ovi} (GK), Kne`evi}, Braxton, D. Posavec, Had`ihasanovi}, Kuki}, Ga{evi}, Selimovi}, Richard, D. \elki}. U utakmici sa najvi{e golova ove sezone u BHL-u briljirao je igra~ Vukova Antony London sa pet golova. Veliku podr{ku imao je u mladim igra~ima Had`i}u, Harisu Mrkvi i Svenu Numanu Zaimovi}u.

^etvrti memorijalni {ahovski turnir Jefto Heleta - Gora`de 2011 odr`an je proteklog vikenda u prekrasnom ambijentu motela Bazeni u Vitkovi}ima u organizaciji porodice i tehni~koj organizaciji [ahovskog kluba Gora`de. Turnir je okupio 80 igra~a iz Crne Gore, Srbije i BiH, me|u kojima {est velemajstora, tri internacionalna majstora, deset FIDE majstora kao i 49 igra~a sa ELO rejtingom FIDE. Igralo se po {vajcarskom sistemu u devet kola, uz tempo igre od 15 minuta po igra~u i primjenu pravila igre FIDE za ubrzani {ah. Naj vi {e us pje ha imao je crnogorski internacionalni majstor Marko Krivokapi} koji je sa osvojenih 7,5 poena vi{e nego zaslu`eno osvojio

Marko Krivokapi} (lijevo) u duelu sa Eldinom Bu}anom

prvo mjesto. Drugo do {esto mjesto podijelili su velemajstor Dragi{a Blagojevi}, velemajstor Goran ^abrilo, Miroslav Mr{evi}, internacionalni majstor Zoran Runi} i FIDE majstor Efim Muratovi}, svi sa osvojenih 7 poena, itd. Najuspje{niji ~lanovi [K

Gora`de bili su FIDE majstor Efim Muratovi}, FIDE majstor Lazar Stavnjak i majstorski kandidat Milenko Gruji}. Sudijski dio posla, bez gre{ke, obavili su FIDE sudije Bajro Obu}a iz Gora`da i Mirza Miralem iz Sarajeva.
[. K.

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

49

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. subota nedjelja 07-20 07,30-19,00 07,30-15,30 08-16,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07-16 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-16 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07 20 07-20 08-16 08-18 08-16 08-20 08-15 08-20 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-18 08-15 08-17 08-16 07-17 08-19 08-16 07-17 08-17 08-17 08-17 08-17 07-20 07-20 08-20 08-19 08-19 08-18 08-18 07:30-19 08-16 08-17 08-18 07-14 07-14 08-15 08-15 08-18 08-18 08-15 08-18 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07 20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07,30-19,00 07,30-15,30

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Željezni~ka stanica Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Bra}e Begi} 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Mustafe Dovadžije 17 Sarajevo Trg solidarnosto 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo B.branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš Bogumilska 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Mehmed bega Sto~anina bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Zlatarska 12 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Univerzitetska bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Banovi}i Banovi}i Lukacav Borisa Kidri}a bb Gra~anica M.Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H.kapet.Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Maglaj S. Omerovi}a - Cara 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H.kapet.Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

50

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM konfornu sobu djevojci u Pofali}ima. Tel. 061/842-319. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru 39m2, Drvenija, eta`no grijanje, useljiva 1. aprila. tel. 061/908-587. IZDAJEM jednosoban stan luksuzno opremljen, novija gradnja, lift, parking, samcima. Tel. 061/320-843. IZDAJEM poslovni prostor 20m2, Ul. Bistrik 72. tel. 061/563-345. IZDAJEM u centru dvosoban namje{ten stan sa eta`nim grijanjem. tel. 810-716. IZDAJEM skladi{ni prostor, blindirana vrata, 30m2, Otes. Tel. 033/628-896. IZDAJEM luksuzno namjee{teen trosoban stan Grbavica-Kova~i}i kod OHR-a. tel. 061/812-046. IZDAJEM namje{ten stan, sa 3 le`aja, privatna ku}a, zaseban ulaz, Bistrik. Mob. 061/928-632. IZDAJEM dvosoban stan u centru na du`i period. tel. 061/514-301. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, grijanje, studentima ili bra~nom paru, Ohridska 3A, N. Sarajevo. Tel. 443-620. IZDAJEM trosoban stan u strogom centru, pogodanza kancelarije. Tel. 061/350-688. IZDAJEM sdvosoban namje{ten stan kod Medicinskog fakulteta. Tel. 213-958. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru samici ili bra~nom paru bli`e centru. Tel. 061/358-772. IZDAJEM poslovni prostor pogodan za kancelarije ili za ordinacije. Tel. 033/466-341, 062/823-739. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan mladom bra~nom paru ili studentima, Alipa{ino C-faza. Tel. 062/965-966. IZDAJEM kancelarijski prostor 90m2 u centru grada pogodan za predstavni{tva, ordinacije i sli~no. Tel. 061/546-246. IZDAJEM namje{tenu ku}u u Pofali}ima preko puta Tv OBN sa 6 soba, 2 kupatila, 3 terase. Tel. 061/546-246. IZDAJEM ku}u u zakup sa tri namje{tena stana od 65m2 sa c.g i tri gara`e, parking. Tel. 062/527-254. IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. Tel. 061/145-122. IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. tel. 061/192-059. IZDAJEM poslovni prostor, Trg Skenderije 8,17m2. tel. 061/480207. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, plinsko grijanje, kod okretaljke Jezero. Tel. 033/442-998, 062/139-085. IZDAJEM pos. prostor 40m2, prizemlje, Ferhadija 15. Tel. 033/202611, 061/219-464. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i ~ajnom kuhinjom, 30m2, ventilacija, cen. grij, cijena 600 KM. Mob. 061/170-461. IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-206. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055305. IZDAJEM poslovni prostor u Hrasnom, I sprat, 30m2, cg, blindo vrata, 500KM. tel. 061/247-777. IZDAJEM stambeno pos. prostor 220m2 na 2 kata na Bistriku, Ul. Isovi}a sokak, sve novo, 3000KM. tel. 033/711-665. IZDAJEM gara`u, Ul. Kranj~evi}eva VI. Tel. 666-936. IZDAJEM na Mojmilu (Olipijska) 55m2 dvosobaan, namje{ten stan, V kat, lif, cg. 350KM. Tel. 061/526243. IZDAJEM u Starom Gradu (Petrakijina) dvosoban lijepo namje{ten stan, plinsko, 4 kat, 550KM. Tel. 061/899-209. IZDAJEM na Dolac Malti (E. [ehovi}a) dvoiposoban namje{ten, I sprat, cg, 400KM. Tel. 061/247777. IZDAJEM u centru (Ko{evo) dvosoban prazan, plinsko eta`no, sve novo, 650KM. Tel. 066/340-748. IZDAJEM u centru (Ko{evo) dvosoban, namje{ten, III kat, plinska pe}, 350KM. Tel. 061/899-209. IZDAJEM na Ciglanama, Ul. A. Hume, ~etverosoban namje{ten stan, 500KM. tel. 061/899-209. IZDAJEM na Socijalnom (Kolodvorska) troiposoban, namje{ten, V kat, 2 lifta, cg, 500KM. tel. 033/711-666. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746-389. IZDAJEM stan 40m2, ^engi} Vila, kod Kuvajtske d`amije. Mob. 063/377-485. NAMJE[TEN stan za studente i studentice, privatna zgrada, poseban ulaz. Mob. 062/878-502. IZDAJEM dva stana po 80m2, posebni ulazi, et. grij. alarm, ba{ta, Breka, H. Polovine. Mob. 061/182128. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za brodice, jahte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. IZDAJEM ku}u, 300m2, Trebevi~ka, mogu}e kori{tenje u stambene svrhe, kao pos. prost. dvori{te, gara`a, mogu}a svaka vrsta dogovora. Tel. 033/263-190, 061/161-790. IZDAJEM-prodajem dvoeta`ni stan 100m2, Aerodromsko naselje, gara`a, nedavno ugra|ena super moderna kuhinja. Tel. 033/263190, 061/161-790. IZDAJEM prazan stan na [ipu, novogradnja, 80m2. Mob: 061/161-790. IZDAJEM-prodajem gara`u u Kranj~evi}evoj (za manje automobile). Tel. 612-956. IZDAJEM gara`u 15m2, na Marin Dvoru, Te{anjska ulica. Mob. 061/273-995. IZDAJEM gara`u na Pofali}ima, preko puta tramvajske stanice. Mob. 061/497-592. IZDAJEM poslovni prostor 80m2, cen. grij. Radni~ka 19, Grbavica, na du`i period. Mob. 061/130-034. IZDAJEM ku}u 450m2, sa vo}njakom, hladnjakom, gara`a, parking, cen. grij. Mob. 061/130034. IZDAJEM jednosoban manji stan, sve zasebno, Stari grad — Babi}a ba{ta. Tel. 033/447-691 i 061/809-763. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416553.

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

PRODAJA
PRODAJEM dvoeta`ni ~etvorosoban stan u Papagajci (V i VI sprat), sa pogledom na panoramu Sarajeva i Trebevi}a. Stan je pogodan za poslovni prostor i stanovanje. Ponude slati na e mail: abc19@sbcglobal.net

PRODAJEM na Grbavici 68m2, Grbavi~ka, II sprat, trosoban, balkon, 1800KM/m2. tel. 061/247777. PRODAJEM zemlji{te 1000m2 na Koranu postoji priklju~ak struje i vode ili mijenjam. Tel. 061/722305. PRODAJEM na Dobrinji C5, 67m2, Sarajevskih ilegalaca, I sprat, dvoiposoban sa gara`om, 130.000KM. tel. 061/526-243. PRODAJEM stan u centru, Bolni~ka 78m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM u centru, Ul. Kaptol 2 trosoban. Tel. 062/611-5596. PRODAJEM u Hrasnom kod pekare „AS“ dobar dvosoban 57m2, II sprat, povoljno. Tel. 061/214852. PRODAJEM na Dobrinji I, 92m2, II sprat, odli~an, odmah useljiv. tel. 061/214-856. PRODAJEM u centru-Dalmatinska, stan 121m2 vp, upotrebljiv i za pos. prostor. Tel. 033/221-533. PRODAJEM na Grbavici-[oping 83m2, V sprat, nadzida, nema lifta, 2000KM/m2. Tel. 06/079-751. PRODAJEM na M. Dvoru 54m2, I sprat, dvostrano orjentisan, fikssno 2100KM/m2. Tel. 062/156882. PRODAJEM bez posrednika sstan 90m2+30m2 terase, papiri uredni. Tel. 033/200-227, 061/908587. PRODAJEM poljoprivredno zemlji{te pod zakup. tel. 065/346222. PRODAJEM sve vrste nekretnina dobre lokacije i najpovoljnije cijene. tel. 061/312-969. PRODAJEM u centru dvosoban stan. Tel. 061/514-301. PRODAJEM stan 69m2 centar, I sprat stan 29m2 Stari grad II sprat, garsonjera centar 22m2 + gara`a 12m2. Tel. 061/573-640. PRODAJEM devastiranu ku}u u Trebinju Mosta}i 95m2 + dvori{te 125m2, parcela u Dra~ama Hrvatska 520m2. Tel. 061/573-640. PRODAJEM ku}u sa dva stana + pos. prostor 120m2 koji je u funkciji + ba{ta + gara`a ekstra ura|eno. Tel. 061/573-640. PRODAJEM stambeno poslovni objekat u Had`i}ima 200m2 + 1650m2 zemlje pogodno za sve namjene, papiri uredni. Tel. 061/573640. PRODAJEM ku}u na sprat 9x8, magistralni prostor 24x6 ba{~a 1,5 dulum, Rajlovac-Zabr|e. Tel. 061/325-627, 616-238. PRODAJEM u centru, trosoban, Ul. Kaptol 2/II 79m2, plin, pogodan za kancelarije. Tel. 033/617382, 062/611-596. PRODAJEM zemlju sa objektima i skladi{te 3700m2, Lukavica kod TUSA. Tel. 033/647-462, 061/047960. POVOLJNO zidana gara`a u novogradnji, centar, Kranj~evi}eva, preko puta Dru{tva pisaca. Mob. 061/869-396. KU]A u Poti~elju - Polju, dunum zemlje pod vo}kama+gara`a, cijena fiksna 120.000 KM. Mob. 061/222-295. STAN 79m2, Centar, Ul. Jezero, prizemlje, pogodno za pos. prostor, 2.200 KM/m2. Mob. 061/222295. STAN 80m2, Centar, Alipa{ino 16/III, eta`no, cijena fiksno 3.000 KM/m2. Mob. 061/222-295. AGENCIJA „Neras“ Alipa{ino.P 53, 59, 77, Breka 72m2, Marin. D 39, 135, Pofali}i 40m2, Hrasno 39m2 i 59m2, Dobrinja 49, 55, 68m2, Grbavica 48m2 i 131m2, Isto}no sarajevo 55m2. tel. 061/375787.

PRODAJEM ku}u Ul. Abdsthana 23 — Kova~i, pogledati od 10-16h. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482-999. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. DVIJE ku}e kod TV OBN-a, sa dvije gara`e i 750m2 vrta. Mob. 061/546-246. STAN 51m2 Otoka, 55m2 i 62m2 Grbavica, 57m2 M. dvor, 74m2 M.].]ati}a. Mob. 061/019-236. HITNO prodajem stan 56m2, 3 sprat, Ilid`a, komplet adaptiran, ugra|ena kuhinja. Mob. 061/019236. KU]A sa 320m2 zemlji{ta u Porodice Foht. Mob. 061/019-236. STAN 70m2/4 spr. Jadranska, 57m2/3 spr. M. dvor, 55m2/1 spr. i 62m2/4 spr. Grbavica. Mob. 061/019-236. ^ENGI] Vila I, Kvadrant, jednoiposoban stan 52m2, cijena po dogovoru. Mob. 061/893-105. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501515. PRODAJEM jednosoban stan 38m2, Staro Hrasno. Mob. 063/798-768 i 062/056-479. PRODAJEM objekat i 20 dunuma zemlje, vlasni{tvo 1/1, Brajkovac iznad Bistrika. Mob. 061/819-248. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375-733. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM stan 68,5m2 na Marijin Dvoru I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}i-Ugorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505-624. PRODAJEM zemlji{te u Mokrom (Kadino selo), povoljno. Mob. 062/337-925. STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje DvorPerivoj, N. Grad. Mob. 062/855544. PRODAJEM ku}u s ba{tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224-269. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle — [i}ki Brod. Tel. 00385 20 715-478. PRODAJEM jednosoban 35m2 na ^engi} Vili kompletno renoviran, cijena fiksno 70.000 KM. Tel. 061/749-305. PRODAJEM placeve za ku}e, Zabr|e-Rajlovac. Tel. 061/813250. PRODAJEM u Rijeci eta`nu ku}u 89m2, vrt 189m2, podrum, pogled na more. Tel. 00387 51214675. PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, useljiva. Mob. 062/214-895 i 033/639-431.

ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849606. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM stan 89m2 na Dobrinji IV za manji u Sarajevu ili ku}u. Tel. 061/381-918. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323.

CENTAR, prodajem dvosoban stan 96m2, na ^obaniji, papiri uredni, odmah useljiv. Mob. 061/183-669.

PRODAJEM 25 dunuma {ume, 30 dunuma livade, Borovsko, op{tina Rogatica, cijena 45.000 KM. Mob. 062/688-855. RAKOVICA, prodajem poljoprivredno zemlji{te 2.500m2, potok kroz parcelu. tel. 033/534-179. PRODAJEM na Dolac Malti jednosoban stan 38m2, Ul. Ferde Hauptmana, V sprat, 79.000KM. Tel. 061/890-797. PRODAJEM u Hrasnom, Ul. Azize [a}irbegovi}, dvosoban stan 60m2, sprat XIII, cijena po dogovoru. Mob. 061/139-592. CENTAR, Marijin dvor, ul. Kralja Tvrtka, dvosoban 65m2, vl. 1/1. Mob. 061/139-592. PRODAJEM stan u Ul. Kralja Tvrtka br. 14/3, 77m2, 200.000KM. Tel. 058/483-561. PRODAJEM stan 65m2 na Alipa{inom, Trg Me|unarodnog prijateljstva, VI sprat. tel. 065/021-556. PRODAJEM ku}u u Resniku kod Pazari}a uz glavni put za Mostar 760m2 placa + gara`a, 70.000KM. Tel. 065/021-556. PRODAJEM ku}u na ^ar{iji, Kova~i. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 71m2 u Hrasnom kod Robota. Tel. 065/021556. PRODAJEM stan 53m2 u Hrasnom, Aleja lipa 98.000KM. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan u Hrasnom 36m2, trg Heroja 65.000KM. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan na Grbavici 52m2, B. Muteveli}a, III sprat. tel. 065/021-556. CENTAR, Bjelave, garsonjera 38m2, nova, cijena 2.500 KM/m2. Mob. 061/131-727. DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul. Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mijenjam uz doplatu za stan na relaciji Grbavica — OHR. Tel. 061/145-122. PRODAJEM garsonjeru 38m2, centart, nova. Mob. 061/131-727. PARCELA cca 2.000 m2, pod vo}em na putu Sarajevo Ilija{ — Male{i}i Donji, dobar prilaz, struja, voda, pogodan za gradnju, povoljno. Mob. 061/217-897. PRODAJEM stan 48m2, Aneks, udaljen od autobuske stanice 20m, povoljno. Mob. 061/508-404. PRODAJEM stan u centru, H. Idrizova 57m2 i 105m2. Tel. 061/299-911. PRODAJEM poslovni prostor 60m2 stomatolo{ka ordinacija, N. Sarajevo. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru 89m2, vp. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru Vi{njik 32m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM ku}u S. grad 150m2 gara`a. tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru, M. Tita 147m2, 123m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM na Bistriku, Bud`ak, 29m2, II sprat, jednosoban, renoviran, balkon. tel. 062/295-919.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. POTREBAN dvosoban i dvoiposoban stan, poznat kupac, Hrasno Grbavica, centar. Mob. 061/350448. POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo mo`e i namje{tena kancelarija. tel. 061/532-450.

PONUDA
IZDAJEM poslovni prostor 65m2 u centru Sarajeva pogodan za predstavni{tva, notara, ljekarske ordinacije i sl. Tel. 061/344-365.

IZDAJEM dvosoban namje{ten stan blizu Medicinskog fakulteta, grijanje plinsko, II kat. Tel. 033/526022, 061/916-429.

IZDAJEM garsonjeru, Bjelave 21. Mob. 061/356-535. OPREMLJEN biro sa antreom i }ajnom kuhinjom blizu stanice, 30m2, ventilacija, centralno, 650 KM. Mob. 061/170-461. IZDAJEM tvosoban stan 70m2 na Breci, extra ura|en, 400 eura. U cijenu ura~unate sve re`ije. Molimo da se jave zaposleni ili stranci. Mob. 061/573-640. DONJI Vele{i}i, izdajem namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, poseban ulaz, eta`no grijanje. Mob. 061/530-045. IZDAJEM blizu trolejbuske Bistrik stanice, super adaptiran namje{ten jednosoban stan, II sprat, 450KM. Tel. 646-410. IZDAJEM poslovni prostor 76m2 u centru I sprat. Tel. 061/573-640. IZDAJEM poslovni prostor 80m2, ul. Avde Smajlovi}a br. 1. Mob. 061/573-640. IZDAJEM unutra{nju gara`u u [opingu-Grbavica. Tel. 521-358. IZDAJEM jednosoban zaseban i opremljen stan sa grijanjem, lijepa lokacija, Breka II. Tel. 033/538185, 062/147-003. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Stup — Ba~i}i. Mob. 061/198642.

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE
PRODAJA

MALI OGLASI
NAMJE[TAJ
PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. PRODAJEM trosjed sa 2 foteljestilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207484, 066/285-076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560. PRODAJEM trosjed (fr. le`aj), sto, ~etri stolice. tel. 033/470-599. POVOLJNO prodajem dva kau~a u odli~nom stanju. Mob. 061/196800.

51

PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V sprat, Envera [ehovi}a. Tel. 061/065/953. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM jednosoban stan sa balkonom iza Vetrinarskog fakulteta, V sprat, lift. Mob. 066/848420. STAN 33m2, Grbavica I-Nevesinjska, kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 061/715-519. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. PRODAJEM trosoban stan, 76m2 + 30m2 korisnog tavanskog prostora - 165.000 KM. Tel. 220-696, 062/482-516. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila 110.000 KM. Tel. 618-725. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - povoljno. Tel. 611-795, 061/262-599. PRODAJEM jednosoban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658. PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202410. PRODAJEM dvosoban stan, vrlo povoljna cijena, u Sarajevu, odli~na lokacija. Tel. 643-099, 062/375-733. PRODAJEM u I. Sarajevu, 66m2, IV sprat, dvoiposoban, veliki balkon, plinsko eta`no, 1200KM/m2. tel. 061/899-209. PRODAJEM na Dobrinji IV Gandijeva, 65m2, III sprat, 2 balkona, cg, adaptiran, 88.000KM. Tel. 061/899-209. PRODAJEM na Grbavici 53m2, T. Osman Pa{e, II sprat, lift, balkon, renoviran, 120.000. tel. 062/295-919. PRODAJEM na Grbavici 53m2, K. Kapetanovi}a, VI sprat, dvosoban, adaptiran, namje{ten, 95.000KM. Tel. 061/247-777. PRODAJEM na D. Malti 42m2, XI, jednoiposoban, cg, 2 lifta. Tel. 033/711-665. PRODAJEM u centru 73m2, J. Vanca{a, vp, trosoban. Tel. 061/899-209. PRODAJEM Ko{evo 72m2, VI sprat, dvoiposoban, balkon, 2 mokra ~vora, 2050KM/m2. tel. 061/899-209. PRODAJEM na D. Malti, E. [ehovi}a, 70m2, VII sprat, trosoban, balkon + lo|a, 2 lifta, 2150KM/m2. Tel. 033/711-666. PRODAJEM na Dobrinji 85m2, H. Turajli}a, I sprat, troiposoban, kompletno adaptiran i renoviran, 140.000KM. Tel. 061/899-209.

OSTALO
PRODAJEM portabl ma{inu za kucanje, u vrlo dobrom stanju Unis-Bugojno, 60 KM. Tel. 033/451-946, 061/378-523. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM nove rekete za stoni tenis, od boljeg kvaliteta Safta{i. Mob. 061/159-507. PRODAJEM dugu crnu bundu od zeca, duga dlaka, br. 40-42. Mob. 061/159-507. AKCIJA do isteka zaliha, kameni ugalj Banovi}i kocka, kvaliteta zagarantovana, mo`e i u vre}ama. Mob. 063/544-343. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702801. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138-855. PRODAJEM akvarijum za ribice. Mob. 062/688-855. PRODAJEM {iva}u ma{inu njema~ku u koferu, garancija, 180 KM na 2 rate. Mob. 061/145-504. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651-556. PRODAJEM dje~iji krevetac od `eljeza sa to~kovima, povoljno. Tel. 062/320-034. PRODAJEM sme|u bundu od Nutrije br. 46. 061/233-913 Biba. PRODAJEM trgova~ku vagu i plinski ro{tilj. Tel. 061/514-825. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate za brijanje. Mob. 061/323-906. PRODAJEM {tok+prozor, termostaklo, 150x100. Tel. 061/137714. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570-826. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347852. PRODAJEM novu kadu jeftino. Tel. 033/228-710. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A {irina {tampe 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017. SOBNA, kuhinjska i vrata za mokri ~vor 3+1+1 iz novogradnje, u odli~nom stanju, jeftino. Mob. 061/869-396. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696-132. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660939, 063/876-419. PRODAJEM novu kadu i slu{ni aparat Oticon. Tel. 228-710. PRODAJEM bijelu bundu i crni ~ipkani komplet br. 46-48. Mob. 061/233-913, Biba.

KUPOVINA
KUPUJEM knjige iz svih oblasti, dolazim na adresu. Mob. 061/777-700. AGENCIJA Sigenx kupuje nekretnine u Sarajevu ili posreduje, uz proviziju 3%. Tel. 033/654-793. KUPUJEM nekretnine u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170254. KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405. KUPUJEM stare razglednice, nov~anice, Olimpijada Sarajeva i drugo. Tel. 033/456-505 i 061/214405. KUPUJEM obveznice, ratne {tete i devizne {tednje, isplata odmah. Mob. 061/526-918. KUPUJEM stare njema~ke marke i austijske {ilinge. Mob. 061/323906. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu i dionice svih firmi i fondova, najbolje pla}amo, isplata odmah. Tel. 062/788-739. KUPUJEM dionice svih firmi i fondova, stara devizna {tednja, ratna od{teta, isplata odmah. Tel. 061/264-364. KUPUJEM stan do 40m2 od Skenderije do Ba{~ar{ije, samo povoljne ponude u ra~un dajem auto i doplata. tel. 061/338-433. KUPUJEM staru deviznu {tednju ratna potra`ivanja i ddionice svih firmi i fondova najbolje pla~amo, isplata i dolazak odmah. Tel. 061/264-364, 062/788-739. KUPUJEM manji dvosoban ili jednosoban stan na Grbavici, Hrasnom okolina Socijalnog do Malte. Tel. 062/577-638. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655530. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM akcije-obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice, ratna od{teta, dionice. isplata i dolazak odmah na adresu. Mob. 061/517-897. KUPUJEM staru {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice FBIH i RS, isplata odmah. Mob. 063/351572.

KUPUJEM staru {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice, isplata odmah, najpovoljnoje. Mob. 061/175-237. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vezove. Tel. 061/159-507. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914.

MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1 KM, firma GLANZ. Mob. 061/350-688. TEPSER S.O.D. profesionalnim ma{inama ~istimo namje{taj, tepihe (rese), itisone, unutra{njost auta, tvrde podove (za{tita). Mob. 061/524-461 i Tel. 033/200-003. POVOLJNO, vanjske roletne, aluminiske `aluzine, trakaste zavjese i harmonika vrata. Tel. 061/214303. TAPETAR dekorater sa iskustvom 30 godina rada, presvla~i sve vrste namje{taja, radovi i sa ko`om, cijene povoljne. Mob. 061/549-458 do 22 sati. KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore i adaptiram stanove, ~isto i uredno. Mob. 062/688-855. TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 240-895, 062/909306. KERAMI^ARSKE usluge, moleraj, postavljanje elektro instalacija i laminata. Mob. 062/466-093. IZRADA plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova, polica, itd. Mob. 062/466-093. DAJEM ~asove iz matematike i fizike u~enicima osnovne {kole. tel. 464-863. INSTRUKCIJE iz matematike, uspje{no i povoljno. Tel. 466-736, 061/506-755.

ZAPOSLENJE
POTREBNA djevojka za rad u kaffe slasti~arni. uslovi rada i plata pristojni. tel. 033/558-820 i 062/445-037. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30% + kreditiranje + stimulacija. Tel. 033/644-178, 061/225-424. ZAPO^NITE sopsteni posao knjigom „Eteri~na ulja“, stotinjak razli~itih tra`enih proizvoda. Tel. 032/244-417. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba, nokia, samsung, soni, ericsson, lg.htc. apple inphone. Mob. 062/695-695. PRODAJEM foto aparat Nikon FG uz dodatke. Tel. 033/646-281. PRODAJEM ve{ ma{inu u dobrom stanju i {poret struja+plin. Mob. 061/565-074. PRODAJEM kabl - modem „Motorola“ malo kori{ten, cijena 40KM. Tel. 033/223-444. PRODAJEM Laptop uvoz iz Njema~ke malo kori{ten, cijena 450KM. Tel. 062/156-882. GRIL za pe~enje pili}a-plin, plata za ro{tilj-plin. Mob. 061/375-168. RA^UNAR sa komplet opremom, cijena povoljna. Mob. 061/221415, zvati iza 16 sati.

USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995 i 061/131-447.

VOZILA
PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. Tel. 063/317-923. PRODAJEM djelove za Mercedes kombi 100 MB. Mob. 065/631-695. PRODAJEM Pola 1.0 B, 1999. godina, metalik plavi, 2. vrata, registrovan do januara 2012 godine, pre{ao 150.000 km. Mob. 061/835448. PRODAJEM Landrover dugi benzinac u odli~nom stanju, 1973. god, gara`iran za 15.000KM, sa rezervnim djelovima. tel. 058/483561. PRODAJEM Opel Korsu Swing 1997. godina, registrovana do 23. jula 2011. godine, 160.000 KM, crvena boja, 5 vrata, cijena 4.250 KM. Mob. 061/222-295. PRODAJEM Yugu 45 u dobrom stanju, registrovan do 12. 12. 2011, 1985. god, 1100KM. Tel. 061/526308. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702801. PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2800KM. tel. 033/537949. PRODAJEM Golf dizel 90. god. tel. 062/672-052. KAMION korpa 12m, iveco 35-10, god. 99. plava. Tel. 553-865, 061/895-017. PRODAJEM Polo dizel 1,4, 94. god mo`e zamjena za novija auta. tel. 061/243-923. PRODAJEM za Golfa alnaser, alternator. Tel. 033/531-996, 062/693-470.

VR[IM prevoz robe, selidbe povoljno kombi Iveco, nosivost 1,5T na svim destinacijama sa i bez radnika. Tel. 061/811-115. PRESVLA^IM kau~e i sve opravke dolazim na lice mjesta. tel. 544932, 062/522-986. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone, izrada telefonskih instalacija. Tel. 061/141-676, 033/204-805. BRAVAR, popravljam i ugra|ujem brave, gara`na vrata, ograde i ostalo, dolazim na adresu. Mob. 061/233-078.

ZUBARSKE usluge, povoljno, proteze ve} od 160 KM, ostalo dogovor. Mob. 066/265-803. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948 POPRAVLJAM sve vrste skutera. Tel. 063/034-008.

RAZNO
GRA\ANI Sarajeva, potro{a~i gasa, posjetite Internet stranicu htt:/www.gas-gangrena.com

52 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da se u ponedjeljak, 7. marta 2011, u 67. godini, ugasilo divno i plemenito srce na{e drage supruge, majke i nene

~etvrtak, 10. mart 2011. godine Desetog marta 2011. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od preseljenja na ahiret na{e drage

OSLOBO\ENJE

HABIBE LULAK, ro|. [IRI]

MEDIHE (SMAIL-beg) PANDUR, ro|. DEOVI]

Posljednji ispra}aj }e se obaviti u petak, 11. marta 2011. godine, u 10 sati ispred ku}e `alosti u Orebi}u, a d`enaza istog dana u 15.30 sati na mezarju Lug u Jablanici. S ljubavlju: suprug Muharem, sin Muhamed, k}eri Ehlimana i Nermana, sestra Zila, brat Aziz, snaha Vesna, zet Zdravko, unu~ad Lea, Nora, Deni i Luka, porodice Gusi}, [iri}, [ehovi}, Zebi}, Osmanovi}, te ostala tuguju}a rodbina i prijatelji
25219

Neka ti Allah d`.{. podari sve d`ennetske ljepote i neka ti je vje~ni rahmet. Tevhid }e se prou~iti u ~etvrtak, 10. marta 2011. godine, u 16 sati u ku}i rahmetlije, Ulica Avde Jabu~ice br. 19. Porodica
1746

Danas, 10. marta 2011. godine, navr{ava se 40 dana od kada je umrla na{a draga

Desetog marta 2011. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{e drage

IN MEMORIAM

ZDRAVKA JOVI^I] – PEJI^I]
Sje}amo je se s ljubavlju, ponosom i po{tovanjem. Sestra Ksenija sa porodicom
1754

MIRE JADRI] - VINTERHALTER
prof. emeritus u mirovini

Na taj dan obi}i }emo njen grob i polo`iti cvije}e. Sveta misa zadu{nica bi}e slu`ena u crkvi Sv. Josipa na Marijin Dvoru 13. marta (nedjelja) u 18 sati. Porodica
1759

GOSPAVA ANKA JOVI^I]
1978 — 2011.

MARKO JOVI^I]
1970 — 2011.

S ljubavlju i po{tovanjem, k}erka Ksenija i unuci Aleksandar i Sr|a
1754

POSLJEDNJI SELAM

POSLJEDNJI POZDRAV

Voljenom i po{tovanom ocu

dragom prijatelju

MUHAMED HAMO HAD@I]
Porodica Osmanovi}
AX

MUHAMEDU HAD@I]U

MUHAMED HAMO HAD@I]
Vje~no }emo ~uvati uspomenu na tebe.

ocu na{e drage kolegice Aide Osmanovi} Istra`iva~ki sektor Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine
1756

Aida i Ramiz
1750

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom ~ika

na{em dugogodi{njem zaposleniku

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185

HAMI HAD@I]U

HAZIMU KADRIBA[I]U

S po{tovanjem i ljubavlju, Emina, Selma i Elvedin Zlatarac
1762

Porodici upu}ujemo izraze iskrenog saosje}anja. Energoinvest d.d. - Sarajevo
001

Tel/fax: 472-899 i 472-901

~etvrtak, 10. mart 2011. godine ...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
Obavje{tavamo da je na{a voljena mama, majka i pramajka
TU@NO SJE]ANJE

ISMET (SINAN) BE[I]
preselio na ahiret u srijedu, 9. marta 2011, u 75. godini. D`enaza }e se klanjati u petak, 11. marta 2011. godine, poslije d`uma-namaza u haremu gradske d`amije Had`i}i, a ukop }e se obaviti u 13 sati na mezarju @unovnica — Had`i}i. O`alo{}eni: supruga Mejra, sin Sead, k}eri Ismeta i Sabaheta, zetovi Sead i Vahid, snaha Jasminka, unu~ad Kerim, Nermin, Vahida, Aida, Adnan, Rialda i Sanda, brat Rifet sa porodicom, te porodice Be{i}, D`ani}, Bajraktarevi}, Jelki}, Kuri}, Fiki}, Kuli}, D`emid`i}, Kupusovi}, Hasanovi}, D`ogaz, Turku{i}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 13 sati, Ul. `unova~ka 32, Had`i}i. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

MUBERA BERKA KAPETANOVI], ro|. SALIHOD@I]
ZDENKA MARKOTI], ro|. KREZO
preminula 2. marta 2011. godine i da je kremacija obavljena 5. marta u krugu naju`e porodice. Duboko o`alo{}eni: sinovi Goran i Planinko, snahe Vi{nja, Vildana i Annick, unu~ad Tijana, Vigor, Ognjen, Jugoslav i Iky, praunu~ad Mateo, Noa i Alma, porodice Kapetanovi}, Salihod`i}, ]orkovi}, Taso, Pra~i}, Sadikovi}, Ibrahimpa{i} i Lipova~a
1755

Oti{la si zauvijek, a tuga i bol ostat }e vje~no u na{im srcima. Sestra Hela sa djecom. Po~ivaj u miru Bo`ijem.
1601

TU@NO SJE]ANJE

Desetog marta 2011. godine navr{ava se 7 tu`nih dana od smrti na{e drage

na na{u dragu i voljenu

POSLJEDNJI POZDRAV na{em kolegi

BLAGE KE[ELJEVI]

OLGU FONTANA
10. 3. 1982 — 10. 3. 2011.

ASIM (JUSUFA) KADRIBA[I]
Advokati na{e Advokatske komore izgubili su dragog kolegu i prijatelja. Regionalna advokatska komora - Sarajevo
001

Tog dana u 11 sati posjetit }emo njen grob i polo`iti cvije}e. Ponosni {to je bila na{a, porodica
25221

S ljubavlju i neizmjernim po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tvoj dragi lik. Porodica
1716

POSLJEDNJI POZDRAV na{oj dragoj ujni i snahi

POSLJEDNJI POZDRAV na{em dragom prijatelju i velikom ~ovjeku

Na{em najdra`em sinu i bratu

JELENI JANKOVI]
Njeni: porodica Radonji}
AX

MUHAMEDU HAMI HAD@I]U
Bila je ~ast poznavati te i dru`iti se s tobom. Uvijek }e{ biti dio na{ih najljep{ih uspomena i sje}anja. Meho, D`emila i Belma Kadi}
1761

JAVORU POBRI]U
posljednji pozdrav od neutje{ne majke Zore i brata Ognjena
71120

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
S dubokim bolom obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{ voljeni

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

MUHAMED HAMO (HAMZA) HAD@I]
preselio na ahiret u utorak, 8. marta 2011, u 77. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 10. marta 2011. godine, u 14 sati na mezarju Ni{an - Jar~edoli. O`alo{}eni: supruga Kadira, sin Samir, k}erka Aida, sestra Emina, unu~ad Anand i Vedad, Ilma i Amra, zet Ramiz Osmanovi}, snaha Alma, sestri}i Nedim, Dinka, Sanja i Dina, amid`i}i i rodice, prijatelji Meho i D`emila Kadi} i Had`ira Osmanovi}, te porodice Had`i}, Kreso, Osmanovi}, Dopu|a, Mulahalilovi}, Dadi}, Jahjaefendi}, Biser, Kadi}, Drljevi}, Begi}, Milanovi}, Karamehmedovi}, Hasanbegovi}, Brankovi}, kao i ostala brojna rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji Magribija, Marijin Dvor. Ku}a `alosti, Ul. te{anjska 3/III. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
1549

... za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

... za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

... za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

PA[A (ME[AN) ]UTAHIJA ro|. KARTAL
preselila na ahiret u srijedu, 9. marta 2011, u 91. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 10. marta 2011. godine, u 14 sati na mezarju Rakitnica — Rogatica. O`alo{}eni: sinovi Salko i Mujo, k}erke Fatima sa snahom Kerimom, Rasema, Azema, Esma i Zemka, snahe Behija i ]amila, zetovi Edhem, Hasib, Muradif i Mustafa, unu~ad Samir, Mustafa, Mustafa, Sabina, Adna, Anela, Mediha, Tid`a i praunu~ad, bra}a Bajro i Adil sa porodicama, brati}i, brati~ne, sestra Had`ira sa porodicom, djeveri~ne Hiba, Mevla, Izeta i Zineta, snaha Raza ]utahija sa djecom, zaovi}i Sarija i Nezir Pleho, zaovi~ne D`emila, Samija, Tid`a i Esma, Alagi} Edo sa porodicom, te porodice ]utahija, Kartal, ]ati}, Suljovi}, Zorlak, Alagi}, Divovi}, Katica, Sablja, Saral~evi}, [ojko, [ahinpa{i}, [uta, Smaji}, Durgut, [ov{i}, Alagi}, Ramovi}, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati, Ul. bra}e Kr{o 29/III, Vogo{}a. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en od Vije}nice sa polaskom u 11 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

SEDINA (SULJO) [EHOVI]
preselila na ahiret u srijedu, 9. marta 2011, u 35. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 10. marta 2011. godine, u 13 sati na mezarju Orli} - Kobilja Glava. O`alo{}eni: otac Suljo, majka Ramiza, tetke [uhra i Mejra sa porodicama, tetka [ida, amid`a Ibro sa porodicom, amid`i} Elvedin sa porodicom, amid`i} Edin, teti} Elvir sa porodicom, [ehovi} Remzija sa porodicom, [ehovi} Abid sa porodicom, [ehovi} Edin sa porodicom, [ehovi} Samir sa porodicom, [ehovi} ]amil sa porodicom, Delali} Merzija sa porodicom, tetak Mustafa sa porodicom, teti~na Dina sa porodicom, teti~na Advija sa porodicom, te porodice [ehovi}, Husi}, Ibri~i}, Meki}, Bjelica, Kozi}, Imamovi}, Hod`i}, Plo~o, Mizdrak, Veli}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana ku}i merhume u 13 sati, Stara cesta I/20, Kobilja Glava. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

ADEM (ALIJA) KALABU[I]
preselio na ahiret u srijedu, 9. marta 2011, u 82. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 11. marta 2011. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erke Fatima i Sevda, snaha Samija, unuci Amir, Ermin i Safet, unuke Emira, Amra, Ermina, Elvira, Azra i Almedina, praunu~ad, bra}a ]amil i Munib, snahe Nefa, Ramiza, Hedija, Sabina i Senada, brati}i Sabit, Nusret, Ramiz, Ned`ad i Samer, brati~na Nusreta, amid`i}i Had`o, Salko, Mirsad, Pa{o, D`evad i Senad, amid`i~ne Had`ira i Mejra, zetovi Ahmo, Kasim, Senad, Nezir, Senid i Nazif, sestri}i [evko i Ekrem, sestri~na Habiba, {ura Osman sa porodicom, svastika Hajrija sa porodicom, te porodice Kalabu{i}, Humi}, Hod`i}, Sal~in, Skopak, Drndo, Bajrovi}, Lendo, Fra{to, Muratovi}, Silajd`i}, Hrnji}, Bleki}, [esto, ^ustovi}, [a~i}, \ipa, Panjeta, Talovi}, Balovi}, ^olpa, Dervi{evi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati, Ul. Alipa{ina 237. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

... za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga ... za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi i voljeni

DANILO D@ELETOVI]

FATIMA (HUSO) BARUK^IJA, ro|. GU[O
preselila na ahiret u srijedu, 9. marta 2011, u 77. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 10. marta 2011. godine, u 13 sati na gradskom mezarju Vlakovo.

ZAHIDA (HASAN) MEMI[EVI], ro|. KO@LJAK
preselila na ahiret u utorak, 8. marta 2011, u 79. godini. D`enaza je obavljena u srijedu, 9. marta 2011. godine, poslije ikindija-namaza (15.30 sati) u haremu d`amije Svrake. O`alo{}eni: sin Asim, k}erka Alma, snaha Nermina, unuk Nedim, sestre Fatima i Vahida, zet Hilmija, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, ro|ak Teufik, te porodice Memi{evi}, Ko`ljak, Huski}, Buzar, Duri}, Selimovi}, Ajru{ev, Pecar, Kadri}, [ejto, Kari}, Mehi}, Haznadarevi}, Plana, Bav~i}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid je prou~en istog dana u ku}i merhume u 15.30 sati, Ul. Nova cesta 40, Semizovac. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

preminuo 8. marta 2011. u 86. godini. Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 10. marta 2011. godine u 13.45 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: supruga Mira, k}i Jadranka, unuci Dejan i Zoran, te porodice Dangubi}, Weiss, Rakar, Almer, [imi}, Vili}, Bajevi} i Juki}. Ku}a `alosti: Ul. albanska/sand`a~ka br. 3
000

O`alo{}eni: sinovi Nezir i Fadil, k}erke Vahdija, Mehdija i Hedija, snahe Esma i Razija, zetovi Hajrudin, Suljo i Enes, unu~ad Almir, Alma, Denis, Dalila, Adela, Maida, Faruk, Haris, Amer, Alem i Anes, praunu~ad Neila, Amina, Mahir, Hamza i D`enet, sestra [ahza, zaove Ibrim{a, Fatima i Pa{a, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestrri~ne, te porodice Baruk~ija, Gu{o, Svraka, Hase~i}, Karaosmanovi}, He}o, Hubi}, ^amd`i}, Hrustemovi}, Jahija, Tahiri, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 13 sati, Ul. Kasima Had`i}a 14. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

~etvrtak, 10. mart 2011. godine Desetog marta 2011. godine navr{ava se 7 bolnih dana od smrti na{eg milog oca

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
S tugom i bolom u srcu obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je na{

BAJRE (MUHAREMA) D@AFERAGI]
Najdra`i na{ o~e, nikada ne}emo zaboraviti Tvoju iskrenost, po{tenje, plemenitost i dobrotu koja je ocrtavala Tvoj lik i karakter, kojim }emo se ponositi i slijediti ga do kraja `ivota. Neka Ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoje k}erke Sandra i Jadranka sa porodicama. Hatma-dova }e se prou~iti u subotu, 12. marta 2011. godine, na mezaru.
1736

MEHEMED MEMI[ (RED@O) BAJRI]
1940 - 2011.

preselio na ahiret 8. marta 2011. u 71. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 10. marta 2011. godine, na gradskom mezarju u Banovi}ima u 16 sati. Tehvid }e se prou~iti u Gradskoj d`amiji u Banovi}ima s po~etkom u 14.30 sati. D`enaza polazi ispred ku}e `alosti u ul. 119. Mbb br. 49 (poligon kod Kula) u 15.30 sati. O`alo{}eni: supruga Emina, k}erka Edita, sin Sabahudin, brati}i Bahrudin i D`emal Buco, snahe Senija, Danijela, Alma i Adrijana, unu~ad Semra, Dino i Damir, porodice Bajri}, Karavdi}, Zahirovi}, Trna~evi}, Mu{anovi}, Memi{evi}, Boji}, te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije, prijatelji i poznanici
75290

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

U povodu preseljenja na ahiret sina na{e tetke rahmetli Zilhanume Had`iselimovi}

SEHLA ([A]IR) MAHI]

HASNA BIBI], ro|. PANJETA

preselila na ahiret u utorak, 8. marta 2011, u 80. godini.

preselila na ahiret u utorak, 8. marta 2011, u 86. godini.
doc. dr. med. sci.

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 10. marta 2011. godine, u 14 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: k}erka Senija, sin Ramiz, zet Ahmo, snaha Elma, unu~ad Tarik, Narcisa, Amna i Amar, sestre Hasiba i Zada, snaha, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, te porodice Bibi}, Panjeta, Ba{ali}, Temim, Kraj~in i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u mesd`idu Jezero na Ko{evu.
000

SAKIBA (]AMILA) HAD@ISELIMOVI]A
pridru`ujemo se na{oj rodbini i prijateljima u dovi za d`ennetsko naselje rahmetlije, a nama da Svemogu}i Bog, na{ Stvoritelj, podari sabur i ~uvanje u dragoj i lijepoj uspomeni na{eg rahmetli Sakiba. Njegovi: prof. dr. Almasa [a}irbegovi}, dr. Mirha Avdagi} sa porodicom, dr. Ned`ib [a}irbegovi} sa sinovima dr. Muhamedom i Omarom i njihovim porodicama
1751

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 10. marta 2011. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erka Zlata, unuka Selma, zet Miralem Festi}, brati}i Edin i Dudo Mahi} sa porodicama, porodice Mahi}, @erka, Had`ali}, Festi}, Guji}, Alendar, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici Nerkeza Smailagi}a br. 3/V.
000

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom prijatelju Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Desetog marta 2011. godine navr{ava se 7 dana otkako nije sa nama na{a

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom prijatelju

NAZIF (MUMIN) RAMI]

JAVORU POBRI]U

Porodice Kahrovi} i Kulenovi}
1747

preselio na ahiret u srijedu, 9. marta 2011, u 81. godini.

POSLJEDNJI POZDRAV

BAHRA IBRAHIMOVI]

JAVORU POBRI]U

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 10. marta 2011. godine, u 13.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: sin Salem, k}erke Sajma i Emira, snahe Sokolka, Hana i Elmedina, zetovi Nedeljko i Fuad, unu~ad Damir, Denis, Zlatan, Nedim i Vedran, praunuka Inda, te porodice Rami}, Milovanovi}, Buljuba{i}, Gruji}, Pozder, Bajramovi}, te ostala rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13.30 sati u mesd`idu na Ko{evskom Brdu.

na{em dragom prijatelju

JAVORU POBRI]U

[uhreta, Enes, Denis i Damir
1738

Fudo, Romana, Deni i Til
1737

Ku}a `alosti: Juki}eva br. 93.
000

KOLEKTIV URBANISTI^KOG ZAVODA BiH
1748

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

na na{e drage roditelje

U ~etvrtak, 10. marta 2011. godine, navr{ava se 40 dana od smrti na{eg dragog dede, oca i svekra

LADISLAV O@EGOVI]
29. 2. 2011 - 10. 3. 2011.

BORIVOJE BORO POPOVI]
10. 3. 2009 — 10. 3. 2011.

JOVANKA ^OVI] – POPOVI]
13. 8. 2009 — 10. 3. 2011.

Zauvijek u na{im srcima i mislima. K}erke Ubavka i Ranka sa porodicama
1734

S ljubavlju i po{tovanjem, Mia, Zvonimir i Sabina
AX

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom i voljenom

dragom dugogodi{njem prijatelju

JAVORU POBRI]U

HAMI HAD@I]U

Neka ti je lahka zemlja tvoga Sarajeva, dobri i po{teni ~ovje~e. Tanja Pobri}
1740

Midhat Aganovi}
1742

POSLJEDNJI SELAM

POSLJEDNJI POZDRAV

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

mom dragom

dragom kolegi i prijatelju

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

GENGI

JAVORU POBRI]

NADIRA (MUSTAFA) OLOV^I], ro|. A[^I]
preselila na ahiret u utorak, 8. marta 2011, u 39. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 10. marta 2011. godine, u 15.30 sati na mezarju Hambina carina - [iroka~a. O`alo{}eni: mama Hasna, suprug Ismir, sinovi Kenan, Mirza i Adnan, daid`a Muhamed sa porodicom, amid`e Fehim i had`i Halid sa porodicom, amid`inica D`emila sa porodicom, tetke Adva, Fehma, Ferhija i Advija sa porodicama, svekar Vahid, svekrva Ramiza, zaova Ismira sa porodicom, te porodice Olov~i}, A{~i}, Mid`i}, Huji}, \ug, Kmeta{, Memi}, Hrvat, Had`iabdi}, Mahmutovi}, Butmir, Izetbegovi}, Had`i}, [aki}, Dedovi}, ]utuk, Palo, Salihovi}, Omerovi}, Kod`aga, Topalovi}, Duranovi}, Zub~evi}, Jusi}, Feto kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu merhume u 15.30 sati, Ul. Dobrinjske bolnice 10/VII.

Sa~uvat }emo ga u na{em sje}anju.

Zjajo Nerkes Garo
1717

^lanovi misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini
25215

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

NEZABORAVNO SJE]ANJE

na

OSLOBO\ENJE
DOO NOVOTEKS KISELJAK

prof. dr. LADISLAVA O@EGOVI]

Od obitelji Nem{i}
Tel: 387/30/879-438
1741

RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH 000

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
Danas, 10. marta 2011. godine, navr{ava se sedam dana otkako smo se tu`nim srcem oprostili od na{eg dragog ro|aka, velikog ~ovjeka i humaniste

doc. dr. med. sci. SAKIBA HAD@ISELIMOVI]A ELKA STIPAN^EVI]
24. 12. 1932 - 10. 3. 2008.

Ve} tri godine bez tebe, sje}amo se nekih ljep{ih vremena s tobom...
1447

S ljubavlju i po{tovanjem, D`evad, Nermana, Alma i Aida Had`iselimovi}
25210

SJE]ANJE

SJE]ANJE

IN MEMORIAM

Danas se navr{ava 20 godina od kada nije s nama na{ voljeni principal

na na{u dragu tetku

U ~etvrtak, 10. marta 2011, navr{i}e se {est godina od smrti moje drage supruge

VESELIN VESO JOVANOVI]
advokat iz Sarajeva 10. 3. 1991 - 10. 3. 2011.

MEDIHA PANDUR, ro|. DEOVI]
Nina i Admir
1710

S po{tovanjem ~uvamo sje}anje i uspomenu. Njegovi biv{i pripravnici: Dragan Trbari}, Mirko Zovko, Martin Ragu`, @arko Radovanovi} i Fahrudin Ibri{imovi}
1721

ANTONIJE TONKE ]ATOVI]
Godine prolaze, a Ti ostaje{ u nezaboravnom sje}anju i, dok `ivim, `ivje}e{ u mome srcu i mislima. S ljubavlju i po{tovanjem,

SJE]ANJE

na na{u dragu tetku

TU@NO SJE]ANJE

na na{u dragu i nezaboravljenu

MEDIHA PANDUR, ro|. DEOVI]

neutje{ni suprug Safet ]atovi}
1683

IN MEMORIAM

DOBRINKU SEKU PANTI]
10. 3. 2002 - 10. 3. 2011.

Neka Ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i lijepi rahmet. Porodice: Tanovi}, Za~iragi}, ^ukle, Ljuca i Hamuli}
1711

SJE]ANJE

Familija
1708

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

FERIDA KEZMAN, ro|. JONI]
10. 3. 1993 - 10. 3. 2011.

STJEPAN GRGI]
1917 - 2001.

JANJA GRGI], ro|. OSENK
1923 - 1977.

Sa ljubavlju i po{tovanjem, Porodice Kezman i Kotlo
010

k}erke sa porodicama
25213

58

PREDAH

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Otkrivate nepravilnosti koje postoje u okru`enju i poku{avate da ispravite poslovne propuste. Nema razloga da previ{e pri~ate o poslovnim planovima. Va`ni su rezultati, a ne propratni komentari. Nemojte davati obe}anja koja ne mo`ete da ispunite. Va{ osmijeh i emotivne `elje ne zna~e mnogo ukoliko ne postoji ~vrsta namjera da ih ostvarite. Prija}e vam boravak u prirodi. Ne `elite da neko drugi odlu~uje o zajedni~kim interesima, tra`ite zaobilazno ili korisno poslovno rje{enje. Analizirajte saradnike i prihvatite ne~iji savjet. Pretjerana doza hrabrosti mo`e da iskomplikuje saradni~ki odnos. U ljubavnom `ivotu sve djeluje prepoznatljivo ili kao neka skoro savr{ena slika. Ipak, vi ne djelujete spokojno i zadovoljno. Podsti~ite kod sebe dobro raspolo`enje. U prilog vam ide saznanje da se nalazite u toku nekih va`nih doga|aja. Dobro procijenite li~ne mogu}nosti i upotrijebite prednost koju imate u odnosu na poslovne konkurente. Va`no je da se pravilno nametnete u dru{tvu saradnika. Partner kao da sumnja u istinitost va{e pri~e i tra`i obja{njenja. Postupite po savjesti i bez la`nih iluzija koje kasnije mogu da vas razo~araju. Postoji osoba koja se pona{a neprofesionalno i postupa mimo ustaljenog protokola. Ipak, dokazivanje pravde ne predstavlja va{ primarni cilj. Ne mo`ete da uti~ete na ne~iju odluku i pona{anje. Partner ne obra}a posebnu pa`nju na va{e komentare, imate utisak da vas dr`i po strani. Zatra`ite obja{njenja kako ne biste pogre{no zaklju~ivali. Zabrinutost se lo{e odra`ava na va{u koncentraciju. Poku{avate da zasjenite okolinu i u pomalo samouvjerenom stilu prihvatate razli~ite obaveze. Zarad po{tovanja nekih poslovnih dogovora, prihvatite kompromisno rje{enje koje vam predla`u bliski saradnici. Potrebno je da kontroli{ite svoje impulse prije nego {to nesmotreno povrijedite ne~ija osje}anja. Dramatizujete odre|ene situacije iz zajedni~kog `ivota. Iako ste osvojili ne~iju naklonost, uvi|ate da to nije dovoljan uslov da ostvarite poslovne namjere. Ne mo`ete da vodite glavnu rije~ ili postavljate nove uslove. Neko drugi odlu~uje o zajedni~kim interesima. Ne optere}ujte se ne~ijim komentarima, posebno ako je rije~ o osobi koja vas ne poznaje dovoljno. Budite velikodu{ni prema voljenoj osobi. Izbjegavajte obaveze koje vas zamaraju. Pravilan izbor poslovne teme i saradnika uti~e na zavr{ne rezultate. Dobro razmislite kome treba da se priklonite u poslovnoj saradnji. Ustupci koje ~inite potvr|uju va{u ozbiljnost i smisao za poslovno ugovaranje. Spontani izliv nje`nosti pred voljenom osobom donosi zajedni~ko zadovoljstvo, najvi{e kroz osje}aj sigurnosti koji vam nedostaje. Va`no je da pravilno usmjeravate kreativnu energiju. Imate dovoljno energije i interesovanja da se oku{ate u novim situacijama. Potrebna vam je koncentracija u momentu kada se donosi klju~na odluka. Zavr{ite obaveze u predvi|enom roku. Neko vas navodi na dobar izbor, {to pozitivno uti~e na zajedni~ku radost kroz emotivno raspolo`enje. Ne krijete zadovoljstvo, a osmijeh predstavlja najljep{i ukras na va{em licu. Uskladite svoje misli i osje}anja. Obratite pa`nju na ne~ije komentare, va`no je da se prilagodite novoj situaciji. Svaka korisna informacija treba da vas pribli`i uspje{nim rezultatima. Procijenite najbolji trenutak za akciju. De{ava se da preosjetljivo reagujete na razli~ite sitnice, dok partner stvari posmatra druga~ijim o~ima. Oslonite se na ne~iju iskrenu podr{ku. Opustite se u odgovaraju}em dru{tvu. Nalazite se pred poslovnom dilemom i potreban vam je ne~iji savjet. Morate imati dovoljno hrabrosti da prihvatite odgovornost za svoje postupke. Situacija }e se rije{iti, nema razloga za zabrinutost. Mogu}e je da postavljate visoke zahtjeve i koristite stroge kriterije u procjeni ne~ijeg pona{anja. De{ava se i da nepravedno kritikujete voljenu osobu, popustite malo. Sa~uvajte prisebnost duha. Va{e ideje ne zna~e mnogo ukoliko se i va{i saradnici ne zalo`e za sli~ne principe u poslovno-finansijskim dogovorima. Uspje{ni rezultati podrazumijevaju povjerenje i dugoro~niju saradnju. Lo{ predosje}aj koji imate u susretu sa bliskom osobom po~inje da uti~e na va{e promjenljivo raspolo`enje. Posmatrajte stvari iz pozitivnog ugla. Nema potrebe da se optere}ujete te{kim mislima. Ukoliko vam je stalo da rije{ite iznenadnu komplikaciju, upotrijebite prakti~nu pamet i li~no iskustvo. Va`no je da se distancirate od osobe koja ima sumnjive namjere ili negativan uticaj na va{e pona{anje. Nema potrebe da smi{ljate la`ne izgovore koji vas dovode u neprijatnu situaciju pred voljenom osobom. Izbjegavajte konfliktne situacije, opustite se.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: konak, skika, otur, krakov, lelija, para, azijac, odur, paradoks, pi, stanodavac, iti, adamit, asize, arija, ke, aris, nar, t, omarina, a, `eton, idist, vi, vu, irmel, nasta, akra.

Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima" Tel/fax: 205-938 agencije Inter Press i Service, nagradu e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih UNICREDIT BANK DD, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona), 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, novinara, Medalju ~asti Fakulteta za transakcijski ra~un broj: novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju filijala Sarajevo, transakcijski ra~un listovima koji se bore za istinu broj: 5715000000017279 dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom Zorica Pand`i}, {ef DTP-a “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Vije}e za {tampu Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom za {tampu u BiH www.vzs.ba predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271 Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Danas poslije vrlo hladnog jutra tokom dana prete`no sun~ano. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od -7 do 0, maksimalna dnevna od 7 do 14°C. Narednih dana toplije. U petak i subotu prete`no sun~ano. U nedjelju umjereno obla~no. U ponedjeljak obla~no, ponegde sa slabom ki{om. U Sarajevu prije podne sun~ano, popodne prete`no sun~ano. Puha}e slab, sjeverozapadni vjetar. Minimalna temperatura -5, maksimalna dnevna 9° C.

Danas prete`no sun~ano u Francuskoj, u ve}em dijelu [panije, Italiji i na Balkanu. Obla~no sa ki{om bi}e na Britanskim ostrvima i u centralnoj Evropi, a sa snijegom na jugu Skandinavskog poluostrva i sjeveru Isto~noevropske nizije. Vjetrovito }e biti oblasti Sjevernog i Balti~kog mora. Maksimalna temperatura kreta}e se od -5 do 0 na istoku i od 13 do 18°C na zapadu kontinenta. Danas na Balkanu poslije vrlo hladnog jutra, tokom dana prete`no sun~ano i toplije. Samo }e na sjeveru Srbije, Hrvatske i istoku Bugarske biti umjereno obla~no. Maksimalna temperatura kreta}e se od 6 do 14°C.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
KRALJEV GOVOR
drama, biografski, re`ija: Tom Hooper, uloge: Colin Fir th, Helena Bonham Car ter, Derek Jacobi, Geof frey Rush... po~etak u 16.20 i 20.40 sati.

~etvrtak, 10. mart 2011. godine ne

OSLOBO\ENJE

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
[VEDSKO SRCE MOJE MAJKE
autor: Zilhad Klju~anin, re`ija: Ale{ Kurt, igraju: Faketa Salihbegovi}-Avdagi}, Muhamed Bahonji}, Robert Krajinovi}, Sne`ana Markovi}, Haris Burina, Sa{a Hand`i}, Tarik Markovi}, I{tvan Gabor... po~etak u 19.30 sati.

animirani, re`ija: Jerome Deschamps, Pascal Herold, glasovi: Jerome Deschamps, Yolkande Moueau... po~etak u 12.30 sati.

AGENTI SUDBINE
triler, re`ija: George Nolfi, uloge: Matt Damon, Natalie Car ter, Jon Stewart... po~etak u 18.00 i 20.15 sati.

MUZEJI

GNOMEO & JULIET 3D
animirani, re`ija: Kelly Asbury, uloge: Emily Blunt, James McAvoy, Jason Statham, Michael Caine... po~etak u 14 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

VRLO ZAPETLJANA PRI^A 3D
animirani, re`ija: Nathan Greno, Byron Howard, uloge: Mandy Moore, Zachary Levi, Donna Murphy... po~etak u 12 sati.

KINA KINOTEKA
BUNTOVNIK BEZ RAZLOGA
re`ija: Nicholas Ray, uloge: James Dean, Natalie Wood, Sal Mineo... po~etak u 19 sati.

POZORI[TA
NARODNO
MORTAL KOMBAJN
drama, autor: Pawel Sala, re`ija: Dino Mustafi}, dramaturzi: @eljka Udovi~i}, Rea Jugo, scenografija: Dragutin Broz, kostimografija: Dejan Pejakovi}, muzika: Nedim Zlatar, Elvir Sal~inovi}, Autor songova: Adnan Hamidovi}-Frenki igraju: Ermin Sijamija, Josip Pejakovi}, Ejla Bav~i}-Tarak~ija, Alen Muratovi}, Hasija Bori}, Miraj Grbi}, Slaven Vidak, Adnan Haskovi}, Aldin Omerovi}, Vedran \eki}, Damir Kustura, Edhem Husi}, Nedim Zlatar, Elvir Sal~inovi}, po~etak u 19.30 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 satI.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni, te etno postavka u Bosanskoj ku}i. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

BO[NJA^KI
Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14sati, svaki puni sat uz prethodnu najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a se mogu pogledati svaki dan osim nedjelje bez najava.

LJUBAV I DRUGI STIMULANSI

MEETING POINT
MONTEVIDEO, BOG TE VIDEO

BIHA]

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

romanti~na komedija, re`ija: Edvard Zvik, uloge: Jake Gyllenhaal, Anne Hathaway, Judy Greer... po~etak u 15.30, 18, 20.15 i 22.30 sati.

melodrama, istorijski, re`ija: Dragan Bjelogrli}, uloge: Milo{ Bikovi}, Petar Strugar, Viktor Savi}... po~etak u 16, 18.30 i 21 sat.

KAMERNI
KROKODIL LACOSTE
autor: Zlatko Top~i}, re`ija: Sulejman Kupusovi}, igraju: Amar Selimovi}, Mirsad Tuka, Maja Izetbegovi}, Sa{a Petrovi}, Jasna Ornela Bery, Muhamed Had`ovi}, po~etak u 20 sati.

BIUTIFUL
biografski, re`ija: Alejandro Gonzalez Inarritu, uloge: Javier Bardem, Maricel Alvarez, Eduard Fernandez... po~etak u 21.15 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

CINEMA CITY
CRNI LABUD

KINA
UNA
DILEMA
komedija, drama, romansa re`ija: Ron Howard, uloge: Vince Vaughn, Kevin James, Jennifer Connelly, Winona Ryder, Channing Tatum, Queen Latifah po~etak u 18 i 20.15 sati.

CRNI LABUD
triler, re`ija: Darren Aronofsky, uloge: Natalie Por tman, Mila Kunis, Vincent Cassel, Barbara Hershey, Winona Ryder... po~etak u 19.15 i 21 sat.

MLADI
BA[ESKIJA, SAN O SARAJEVU
autor: Darko Luki}, re`ija: Gradimir Gojer, igraju: Nermin Tuli}, Mirza Tanovi}, Halim Mu{i}, Sead Bejtovi}, Suada Ahmeta{evi}, Drago Buka, Alija Aljovi}, Amina Begovi}, po~etak u 20 sati.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

PUT OSVETE 3D
akcija, triler, re`ija: Patrick Lussierr, uloge: Nicolas Cage, Amber Heard, Charlot te Ross, Billy Burke, William Fichtner... po~etak u 16.55 i 19 sati.

drama, triler, re`ija: Darren Aronofsky, uloge: Natalie Por tman, Mila Kunis, Vincent Cassel, Winona Ryder... po~etak u 16.45 i 19.00 sati.

GALERIJE
JAVA
Prodajna izlo`ba fotografija Dra`ena Gruji}a pod nazivom “d.ON sale“, otvorena je za posjete do kraja mar ta.

ZENICA

TUZLA

VRLO ZAPETLJANA PRI^A 3D
animirani, re`ija: Nathan Greno, Byron Howard, uloge: Mandy Moore, Zachary Levi, Donna Murphy... po~etak u 16 sati.

MONTEVIDEO, BOG TE VIDEO
doma}i, re`ija: Dragan Bjelogrli}, uloge: Bata @ivojinovi}, Branimir Brstina, Sr|anTodorovi}, Nikola \uri~ko... po~etak u 16.45 sati.

COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba “Cum grano salis RATNICI (skulpture i monotipije)”, autora Sadra Chia. Izlo`ba }e biti otvorena za posjete do 22. mar ta. Izlo`ba slika i keramike Smajila Bate Bostand`i}a, otvorena je za posjete do 25. mar ta. Izlo`ba slika iz ciklusa “What has our fight given us / [ta je nama na{a borba dala“, autora Bojana [umonje, otvorena je za posjete do 25. mar ta.

^OVJEK ZVANI HRABROST
vestern, re`ija: Joel i Ethan Coen, uloge: Jeff Bridges, Hailee Steinfeld, Matt Damon, Josh Brolin... po~etak u 20.30 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
AGENTI SUDBINE
triler, re`ija: George Nolfi, uloge: Matt Damon, Natalie Car ter, Jon Stewart... po~etak u 19.00 i 21.00 sat.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

GALERIJE
LTG
Izlo`ba slika “Por treti ravnice“, jednog od najpoznatijih slikara srpskog realnog slikarstva, Save Stojkova. Svi zainteresovani mo}i }e je pogledati do 31. mar ta.

LEDENI UBOJICA
akcija, re`ija: Simon West, uloge: Jason Statham, Ben Foster, Tony Goldwyn... po~etak u 18.40 i 21.15 sati.

BEZ OBAVEZA
komedija, re`ija: Ivan Reitman, uloge: Natalie Por tman, Ashton Kutcher, Kevin Kline... po~etak u 15.00, 17.00 i 20.30 sati.

MOSTAR

RAIFFEISEN GALERIJA
Zajedni~ka izlo`ba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, progla{enih najboljim studentima u 2010. godini. Studenti Akademije koji su izlo`ili radove su: Maja Skenderovi}, Damir Avdi}, Snje`ana Idrizovi}, Lea Jerlagi}, Amila Handzi} i Narda Nik{i}. Galerija je otvorena za sve posjetioce radnim danima u zgradi Centrale banke, Ul. Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

POZORI[TA
NARODNO
HELVEROVA NO]
autor: Ingmar Vilqist, re`ija: Remira Osmanovi}, igraju: Remira Osmanovi} i Nedim Malko~evi}, po~etak u 19.30 sati.

MOJA LA@NA @ENA
komedija, romansa, re`ija: Dennis Dugan, uloge: Adam Sandler, Jennifer Aniston, Nicole Kidman, Brooklyn Decker... po~etak u 17.30 i 20 sati.

PUT OSVETE 3D
akcija, triler, re`ija: Patrick Lussier, uloge: Nicolas Cage, Amber Heard, William Fichtner... po~etak u 15.30 sata.

GULIVEROVA PUTOVANJA 3D
avantura, komedija, re`ija: Rob Let terman, uloge: Jack Black, Jason Segel, Emily Blunt, Amanda Peet, Billy Connolly... po~etak u 15.30 sati.

DEBELA MAMA: KAKAV OTAC, TAKAV SIN
komedija, re`ija: John Whitesell, uloge: Mar tin Lawrence, Brandon T. Jackson, Jessica Lucas... po~etak u 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

BANJA LUKA

POZORI[TA
NARODNO
DR@AVNI LOPOV
predstava Narodnog pozori{ta Tuzla, autor: Fadil Had`i}, po~etak u 20 sati.

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 10 do18 sati (osim nedjelje i ponedjeljka).

KAD TE LJUBAV PRONA\E
komedija, re`ija: Greg Berlanti, uloge: Katherine Heigl, Josh Duhamel, Josh Lucas, Christina Hendricks, Alexis Clagett, Brynn Clagett, Brooke Clagett... po~etak u 15.50 18.10 sati.

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

MONTEVIDEO, BOG TE VIDEO
biografski, re`ija: Dragan Bjelogrli}, uloge: Milo{ Bikovi}, Petar Strugar, Sergej Trifunovi}... po~etak u 17.30 i 20 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
MA^AK U ^IZMAMA

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 10. mart 2011. godine

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Otmica {kolskog autobusa
TRILER
Re`ija: Paul Schneider Uloge: Maria Conchita Alonso, Marcy Walker, Michael Paul Chan

HIT
00.00
FTV

DRAMA
Re`ija: Vittorio De Sica Uloge: Lamberto Maggiorani, Enzo Staiola, Lianella Carell, Gino Saltamerenda, Vittorio Antonucci, Giulio Chiari, Elena Altieri

DANA

08.00
PINK

Ovaj film je baziran na istinitoj pri~i o revoltiranom poreskom obvezniku Hariju Kiju, koji iz protesta zbog ogromnog ra~una za porez otima autobus pun djece sa posebnim potrebama i minira ga eksplozivom. Jedina koja ostaje pribrana je voza~ autobusa Kubanka Marta Kaldvel, koja uspijeva da ostane smirena i da pomogne svima tokom ove u`asne situacije...

Gradska vije}nica
TRILER/DRAMA
Re`ija: Harold Becker Uloge: Al Pacino, John Cusack, Bridget Fonda, Danny Aiello, Martin Landau, David Paymer

22.35
MRE@A

Siroma{ni Antonio dobio je posao da isporu~uje filmske postere kinima. Ali, posao biva doveden u pitanje kada mu lopovi ukradu bicikl. Suvi{e siroma{an da bi kupio novi, on i njegov sin se upu{taju u o~ajni~ku potragu za biciklom. Film je snimljen 1948. na ulicama Rima i u atmosferi poslijeratne depresije i siroma{tva i u njemu uglavnom nema profesionalnih glumaca. Film je dobio Oskara zbog svoje zapanjuju}e snage i vjerodostojnosti.

U lovu Odjela za narkotike New Yorka na jednog od va`nijih dilera droge, od zalutalog metka strada maleni crni dje~ak. Gradona~elnik John Pappas, prili~no uspje{an i voljen od ve}ine gra|ana, uspije smiriti strasti i izbje}i mogu}e rasne nerede, ali istraga njegovog pomo}nika Kevina Calhouna zakomplicira situaciju...

SERIJE

Sirena
KOMEDIJA
Re`ija: John Duigan Uloge: Hugh Grant, Tara Fitzgerald

Ezel
Ezel otkriva istinu o Serdaru, i uvjeren je da Ej{an bila dio zamke. Ali i Tefo tra`e videokasetu u Serdarovoj ku}i. Meliha moli Ramiza da zaustavi Ezela u osveti. Ramiz ka`e da i sam zna kakav je osje}aj izgubiti dijete. Ezel shvati gdje Serdar ~uva tra`enu videokasetu.

Gospo|a Barbara
21.00 BHT
Santos slijedi Marisela te je zatekne kako se ljubi s Gonzalom. U knji`nici Cecilia prona|e knjigu koja je pripadala Santosovoj majci te na jednoj stranici stoji posveta za njega. Nakon tu~njave, Marisela ode sa Santosom zato {to `eli razjasniti situaciju. Genoveva poku{ava u~initi Pajarotea ljubomornim te po~ne koketirati s fotografom.

1.001 no}
Onur se po~ne preznojavati na ispitivanju u policijskoj stanici jer nikako ne uspijeva uvjeriti inspektora da nije kriv. I dok on poku{ava sakriti od policije razlog zbog kojeg je [eherezada oti{la od njega, Kerem je jo{ uvijek na odjelu intenzivnenjege. Jedini koji mo`e prosvjedo~iti u Onurovu korist i dokazati njegovu nevinost je Kerem koji treba priznati da je imao aferu s Edom...

12.15 FTV

20.05 MRE@A

22.25
HAYAT

Nakon {to vjerski slu`benici jednu sliku proglase bogohuljenjem, mladi sve{tenik sa svojom suprugom odlazi kod umjetnika koji ju je naslikao. S umjetnikom `ive tri seksualno razigrane djevojke koje rade kao modeli. Sve{tenik i njegova `ivotna sapunica ulaze u svijet potpuno druga~iji od svog u kojem ih ~eka mnogo iznena|enja.

U vlastitom razredu
DRAMA
Re`ija: Robert Munic Uloge: Lou Diamond Phillips, Cara Buono, Joan Chen, A. J. Buckley, Marisa Rudiak, Tom McBeath

SPORT

23.00
HRT 2

Rich Donato domar je u jednoj srednjoj {koli. Me|utim, u~enicima koji polaze tu {kolu on je prijatelj koji ih slu{a, poma`e im i savjetuje oko njihovih problema te ga zbog toga vole i cijene. Sretno je o`enjen i njegova `ena Sherry o~ekuje dijete. Njegovu savr{enu sre}u prekida obavijest {kolskog odbora koji je rutinskom provjerom ustanovio da Rich nije nikada maturirao u srednjoj {koli, a prema novom zakonu svi zaposleni moraju imati srednjo{kolsku svjedod`bu...

Bayer Leverkusen - Villareal
Euroliga Nogomet

Dynamo K. - Manchester City
Euroliga

18.55 OBN Nogomet

20.55 OBN

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Dobro jutro, jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Gospo|a Barbara, 149. ep. (r) Crtani filmovi: 09.55 Pingu 10.00 Piplinzi 10.20 Tomica i prijatelji 10.25 Garfild, crtana serija 10.50 Kako to, program za djecu 11.10 Villa Maria, 73. ep. (r) 12.00 Dnevnik 1 12.15 Gospo|a Barbara, 150. ep. 13.05 Tragom snje`ne guske, dok. film 13.50 Hayd u park 14.20 Sedmica, magazin iz kulture (r) 14.45 Zelena panorama, program za agrar 15.15 Vijesti 15.25 Crna hronika, 165. i 166. ep. 16.25 La Linea, crtani film 16.30 Spretno - sretno, tv igra 17.00 Federacija danas

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.05 Jutarnji program 09.00 Vijesti Mala TV 09.10 Barimba, crtana serija 09.18 Mala princeza, crtana serija 09.30 ^arli i Mimo, crtana serija 09.35 D`ekers, crtana serija 10.00 Dilajla i D`ulijus, crtana serija 10.25 Tajne rata, dokumentarni serijal 11.10 Karmelita, serija 12.00 Dnevnik 1 12.20 U fokusu 13.00 Zdravlje je lijek 13.25 Retrovizor, emisija iz arhiva RTRS-a 14.10 Karmelita, serija 15.00 Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika 15.10 Dolina sunca, serija 16.00 Re%publika, Potkozarje 16.30 Srpska danas 17.00 Moj ro|ak sa sela, serija 18.00 Moj posao, TV debata 18.45 Mala princeza, crtana serija 19.05 Upitnik, kviz Finansijske novosti

HAYAT
06.30 Dobro jutro svima, jutarnji program 08.30 Hayatovci 09.00 Bumba, crtani film 09.10 Iron kid, crtani film 09.45 Fifi, crtani film 10.00 Bakugan, crtani film 10.25 Ben 10: Alien force 10.55 Winx, crtani film 11.20 Sirene, crtani film 11.35 Bioclinica 11.45 Vijesti 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Najbolje godine, serija 13.00 Pali an|eo, 134. ep. 14.00 Doma}ica Ovako 14.10 Moj dom 14.35 Bistro BiH 15.00 Muzi~ki program 15.10 Bioclinica 15.20 Top Shop 15.50 1001 no}, 165. ep. 16.53 Sport centar 16.55 Najbolje godine, 2. ep.

OBN
06.50 Mixmaster, crtani film 07.15 Nimboli, crtani film 07.30 Oggy i `ohari II, crtani film 07.55 Top Shop 08.10 Ljubavnici i tajne, serija 09.00 Stol za 4, kulinarski show, nova sezona 09.35 Bilo jednom u Turskoj, serija 11.50 Lanina vremenska prognoza 11.55 OBN Info 12.15 Top Shop 12.35 Na{a mala klinika, humoristi~na serija 13.30 Top Shop 14.05 Zakon bra}e, kriminalisti~ka serija 14.55 Gorki `ivot, serija 16.15 OBN Info 16.25 Gorki `ivot, serija 16.30 Stol za 4, kulinarski show, nova sezona 17.00 Bilo jednom u Turskoj, serija

PINK
06.00 Lola, serija (r) 07.00 Ljubav u zale|u, serija (r) 08.00 Otmica {kolskog autobusa, film 10.00 Udri mu{ki, talk show, u`ivo 10.55 Biometeorolo{ka prognoza 10.30 Dvor, reality show, u`ivo 11.00 Valentina, serija (r) 11.50 Turist point, kola`na emisija 12.00 Info top, info. program 12.10 Zabranjena ljubav, serija (r) 13.00 Dvor, reality show, u`ivo 13.30 Grand hitovi, muzi~ki program 14.00 Info top, info. program

07.00 Dobro jutro Program za djecu i mlade (r) 09.10 Be Ha Te bebe 09.15 Robot Robi, animirana serija, 24/52 09.30 Mini school 09.45 EUFOR {kolsko takmi~enje, reporta`a 10.00 BHT vijesti 10.15 Ljubavna oluja, igrana serija, 302/313 11.05 Moja mala kuhinja (r) 11.10 Avenija Ocean, igrana serija, 83/130 12.00 BHT vijesti 12.20 Liga {ampiona u nogometu, pregled (r) 12.45 The Doha Debates (r) 13.35 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 14.15 BHT vijesti 14.30 Gorko-slatko, igrana serija, 53/229 (r) 15.00 Odli~an, 5+, edukativna serija, 29/45 Program za djecu i mlade 15.05 U~ilica, kviz 15.30 Frenderi u BiH: Jajce, animirana serija 15.40 Aladinove pri~e, animirana serija, 2/26 16.00 Euroimpuls, magazin (r) 16.30 Gorko-slatko, igrana serija, 54/229 17.00 Putevi zdravlja, magazin 17.30 Sve u svemu, dnevni magazin 18.45 Moko, dijete svijeta, animirani film, 8/13 19.00 Dnevnik Kultura Sport Vrijeme Business News 20.00 Ljudi sa Medisona, igrana serija, 10/13 21.00 Ezel, igrana serija, 30/136 21.55 BHT vijesti 22.15 Tema dana 23.05 Figure: Ugo Vlaisavljevi}, program iz kulture 00.05 Business News (r) 00.10 Sve u svemu, dnevni magazin (r)

Odgovorite ljudima
DIJALO[KA EMISIJA

20.10

Pe~at
POLITI^KI MAGAZIN

20.10

Moj dom
MAGAZIN

14.10

Gorki `ivot
SERIJA

Zabranjeni forum
TALK SHOW

16.25

21.00

17.25 Ezel, 29. epizoda 17.50 Dnevnik, najava 18.15 Villa Maria, igrana serija, 74. epizoda 18.50 Dnevnik, najava 19.05 Upitnik, kviz 19.20 La Linea, crtani film Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.10 Odgovorite ljudima 21.05 CSI Miami, 22. ep. 21.59 Dnevnik, najava 22.00 Na{a mala klinika, 38. ep. 22.50 Dnevnik 3 Finansijske novosti 23.05 Zemlja, snaga planete Jedinstvena zemlja, dok.program BBC, 5. ep. 00.00 No} klasika, De Sicca: Kradljivci bicikla, film 01.30 Federacija danas (r) 01.55 Dnevnik 3 (r)

19.30 20.00 20.10 21.10 21.35 22.05 22.30 22.52 22.57 23.00

23.45 01.35 02.20 02.45 03.05 03.50 04.20

05.05 05.25

Dnevnik 2 Sport Pe~at, politi~ki magazin Heroji i fenomeni, dokumentarni program [etnja sa zvijerima, dokumentarni serijal Reporta`a Dnevnik 3 Sport Finansijske novosti Nerazrije{ena pri~a o Kenediju - iza magi~nog metka, dokumentarni program Klopka, film Tajne rata, dokumentarni serijal Dnevnik 2 Re%publika, Potkozarje Moj posao, TV debata [etnja sa zvijerima, dokumentarni serijal Nerazrije{ena pri~a o Kenediju - iza magi~nog metka, dokumentarni program Reporta`a Heroji i fenomeni, dokumentarni program

17.45 Doma}ica Ovako 17.56 Biometeorolo{ka prognoza 17.58 Sasuke - Ninja ratnici show, 72. ep. 18.20 Sasuke - Ninja ratnici 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Horizonti 20.00 1001 no}, 166. ep. 21.00 Ispuni mi `elju 22.00 @elja plus 22.20 Sport centar 22.25 Sirena, igrani film 00.20 Nijemi svjedok, serija Reprizni program Hayat TV-a 01.00 Bistro BiH 01.20 Muzi~ki program 01.40 Sasuke - Ninja ratnici 02.00 Vijesti 02.45 Ispuni mi `elju

18.50 Lanina vremenska prognoza 18.55 Euroliga: Bayer -Villarreal, 1. pol. 19.55 OBN Info 20.00 Euroliga (9.kolo), Bayer Leverkusen-Villarreal, 2. poluvrijeme 20.55 Euroliga: Dynamo Kyiv-Manchester City, 1. poluvrijeme 22.05 Euroliga (9.kolo), Dynamo Kyiv-Manchester City, 2. poluvrijeme 23.05 Gorki `ivot, serija 00.25 Vox populi 00.30 Skrivena kamera 01.00 Euroliga, pregled 02.00 Euroliga: Bayer -Villarreal, snimak utakmice 03.45 Euroliga (9.kolo), Dynamo Kyiv-Manchester City, snimak utakmice

14.10 Mje{oviti brak, serija 15.00 Lola, serija 15.50 Info top, info-program 16.00 Valentina, serija 17.00 Dvor, reality show, u`ivo 18.00 Zabranjena ljubav, serija 18.50 Info top, centralne vijesti 19.05 Turist point, kola`na emisija 19.10 Biometeorolo{ka prognoza Ljubav u zale|u, serija 19.58 Za zdrav i lijep osmijeh, emisija 20.00 Dvor, reality show, izbacivanje 21.00 Zabranjeni forum, talk show, u`ivo 23.00 Dvor, reality show, izbacivanje 01.00 City, zabavna emisija 01.10 Ubita~no seksi, film

RTS
11.31 11.43 11.53 12.00 12.15 12.25 12.30 12.50 13.00 14.00 14.30 15.05 15.15 16.00 16.35 17.00 17.20 17.45 18.25 19.00 19.30 20.05 21.15 22.00 22.05 23.00 23.30 23.45 00.00 Neobi~no o biljkama Vjerski kalendar (r) Evronet Dnevnik Sport plus Vrijeme Peline |akonije (r) Vjerski kalendar(r) Trezor: Biljana Kuzmanovi} iz U`ica Medijska mre`a srpske dijaspore (r) Igraj fudbal, budi sretan Vijesti Sat (r) Ovo je Srbija Slagalica, kviz Dnevnik RT Vojvodina [ta radite, bre, info Beogradska hronika Oko magazin, info Srbija na vezi Dnevnik Ranjeni orao, serija Srbija na vezi Vijesti Raspakivanje Aktuelno, dok. program Peline |akonije (r) Dnevnik Evronet (r)

RTCG
12.35 13.00 13.05 13.25 13.35 14.00 14.05 14.35 15.10 15.20 15.30 15.45 16.15 16.35 17.00 17.15 18.00 18.50 19 00 19.10 19.20 19.30 20.00 21.00 21.30 22.30 22.35 22.50 23.00 23.30 00.00 Muzika Vijesti Stil (r) Aktuelno Meridijani (r) Vijesti Obrazovna emisija (r) Etno Fle{ sport (r) Kalendar Dnevnik 1 Muzi~ki mix Obrazovna emisija Muzika Lajmet Crna Gora, u`ivo Dokumentarna emisija Aktuelno Sat TV Muzi~ki predah Kalendar Dnevnik 2 Drama Natura viva Replika Aktuelno Muzi~ki mix Kalendar Dnevnik 3 Stadion Replika (r)

FOX LIFE
08.15 Prljavi seksi novac, serija 09.05 Kako sam upoznao va{u majku, serija 09.30 Dr Haus, serija 10.15 D`oi, serija 11.05 Reality show 11.55 Vill i Grejs, serija 12.40 @ivot po D`imu, serija 13.30 Prljavi seksi novac, serija 14.15 D`oi, serija 15.05 Reality show 15.55 Privatna praksa, serija 16.45 Uvod u anatomiju, serija 17.35 Kako sam upoznao va{u majku, serija 18.00 Vill i Grejs, serija 18.50 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 19.35 Dr Haus, serija 20.25 @ivot po D`imu, serija 20.50 @ivot po D`imu, serija 21.10 Upravljanje Vajldom, serija 22.00 Ru`na Beti, serija 22.50 Kako sam upoznao va{u majku, serija 23.15 Dr Haus, serija 00.05 Vill i Grejs, serija 00.50 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija

UNIVERSAL
06.10 Advokatova kazna, serija 07.10 McLeudove k}eri, serija 09.10 Dijagnoza: Ubistvo, serija 11.10 Advokatova kazna, serija 12.10 Pomorska patrola, serija 13.10 Iz drugog ugla, film 15.00 Fojlov rat, serija 17.00 Bra}a i sestre, serija 18.00 Dijagnoza: Ubistvo, serija 19.00 Pomorska patrola, serija 20.00 Bra}a i sestre, serija 21.00 I eto nje, film 22.50 Medijum, serija 00.50 Dijagnoza: Ubistvo, serija 01.50 Kona~na presuda, film 03.40 Fojlov rat, serija 06.10 Advokatova kazna, serija

TV1000
06.00 08.00 10.00 12.00 Pet minuta raja, film ^aura, film ^aura: Povratak Pajkan i po, film 14.00 Dohvati stijenu, film 16.00 Mala prodavnica u`asa, film

EUROSPORT
08.30 Biatlon, S[ Khanty Mansiysk, Rusija 09.30 Brzo klizanje, S[ Calgary, Kanada 11.00 Biciklizam, Paris-Nice, Francuska 12.00 Biatlon, S[ Khanty Mansiysk, Rusija 13.00 Brzo klizanje, S[ Calgary, Kanada 14.00 Biciklizam, Tirreno-Adriatico, Italija 14.45 Biciklizam, Paris-Nice, Francuska 15.45 Biciklizam, Paris-Nice, Francuska, live 17.15 Biciklizam, Tirreno-Adriatico, Italija 18.15 Eurogoals 18.25 Brzo klizanje, S[ Njema~ka 20.00 Fight Club 23.00 All sports 23.05 Watts 23.15 Ke~eri 00.40 All sports 00.45 Biciklizam, Paris-Nice, Francuska

Rudareva k}i
FILM

20.00

18.00 Povratak u `ivot, film 20.00 Rudareva k}i, film 22.00 Nedokazana krivica, film 00.00 Heteroseksualac 3 gre{ne no}i, film 02.00 Heteroseksualac 2 miris ljubavi, film 04.00 Zerofilija, film

~etvrtak, 10. mart 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1
08.35 08.40 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10

TV PROGRAM
HRT2 NOVA
07.45 Gospodin Magoo, crtana serija 08.35 Tomica i prijatelji, serija 09.15 Slomljeno srce, serija (r) 10.10 Gumus, serija (r) 11.40 Asi, serija (r) 12.55 IN magazin (r) 13.35 Zauvijek zaljubljeni, serija 14.35 Slomljeno srce, serija 15.30 Najbolje godine, serija (r) 16.30 Gumus, serija 17.00 Vijesti Nove TV 18.25 IN magazin 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Najbolje godine, serija 21.00 Asi, serija 22.05 Provjereno, infomagazin 23.10 Ve~ernje vijesti 23.25 Napad morskog psa, film 01.10 Elvis je tu, film (r) 02.40 Vjerovali ili ne, dokumentarna serija 03.05 Ezo TV, tarot show 04.05 Potjera, film (r)

63
Sponzoru{e, serija (r) Bestseller TV Hit dana Iz dana u dan Vijesti Ja sam tvoja sudbina, serija Iz dana u dan Bestseller TV Hit dana Bestseller TV Hit dana Vijesti u 16 Mozaik, magazin iz kulture Ja sam tvoja sudbina, serija Sponzoru{e, serija Skrivena kamera Dnevnik RTV TK Vijesti Prvi talas, serija Dnevnik (r)

TV1
07.00-00.00 Vijesti, svaki sat 07.10 Privatna policija, crtani film 07.40 Zorro, crtani film 08.10 Music box 08.45 Kapri, serija (r) 10.10 Bogati i slavni, dokumentarni serijal 11.00 Biznis vijesti 11.30 Portreti nacije, dokumentarni serijal 12.00 Vijesti plus 12.20 Bogati i slavni, dokumentarni serijal 12.50 Music box 13.00 Biznis vijesti 13.10 Intervju tv1 sa Sanjinom Be}iragi}em (r) 14.30 Portreti nacije, dokumentarni serijal (r) 15.10 Music box 15.30 Connect, dokumentarni serijal 16.00 1001 no}, serija (r) 17.00 Vijesti plus 17.20 India, serija 18.00 Biznis vijesti 18.30 Blaga prirode sa Anom Bunti} (r) 19.30 Dnevnik TV1 20.05 1001 no}, serija 21.00 Biznis vijesti 21.10 Direktno sa Senadom Pe}aninom 22.00 Dnevnik u 22 22.35 Gradska vije}nica, film 00.20 Vijesti plus 00.25 Biznis vijesti (r) 00.30 Reprizni program

TVSA
07.00 10.00 10.02 10.15 10.21 10.45 11.00 11.05 11.35 12.00 13.00 13.15 13.45 14.15 15.10 15.25 15.35 16.00 17.00 17.05 17.50 18.20 18.30 19.00 19.02 19.15 19.20 19.45 20.00 21.00 21.10 22.10 22.40 23.10 00.00 00.45 01.15 Sarajevsko jutro, u`ivo Vitaminix (r) Noody (r) ^arli i Mimo (r) Grimove bajke (r) Barimba (r) Vijesti TVSA Crna Guja, 8/25 (r) Frej`er, serija BBC dok. program Vijesti TVSA Javni agent 033 (r) Sarajevdisanje (r) Avanture u arhitekturi, BBC dok. program, 8/8 Bajke iz cijelog svijeta Ulica Zoolo{kog vrta Frej`er, serija Dobre vibracije, u`ivo Vijesti TVSA Nastavak dobrih vibracija, u`ivo Crna Guja, 9/25 Tarih, dok. serijal Dnevnik TVSA Vitaminix Noody ^arli i Mimo Grimove bajke Barimba Izbor sportiste KS, direktan prijenos ATP Challenger turnir, “BH Telecom Indoors”, pregled dana TVSA dokumenti Ve~ernje vijesti Pusti muziku Film Konstruktorske katastrofe Dnevnik TVSA (r) TVSA dokumenti (r)

TV TK
09.00 10.00 11.10 11.55 12.00 12.15 13.55 14.00 14.10 15.00 15.50 16.00 16.30 17.30 18.00 18.45 19.00 23.00 23.15 00.45

11.05 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.05 15.25 15.53 16.00 16.58 17.10 17.18 17.19 17.26 18.15 18.28 18.38 19.23 19.30 19.53 19.58 20.01 20.08 20.57 21.00 23.05 23.30 23.38 23.45 23.50 00.45 01.25 01.50 02.35 02.55 03.15 03.45 04.35 05.15

Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Lugarnica 21, serija Vijesti iz kulture (r) Vijesti Vrijeme danas Krstarenja svjetskim ljepotama: New York i kolonijalna Amerika na palubi Silver Clouda, dokumentarna serija Kod Ane (r) Oprah show (1307.) Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma TV kalendar (r) Gospodarica tvoga srca, serija (4/142) Puna ku}a Raftera 2, serija Vijesti uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Trenutak spoznaje Dharma i Greg 1, humoristi~na serija Moderna galerija, dok. film ZABA - 90 sekundi (r) Hrvatska u`ivo Vijesti Hrvatska u`ivo HAK - Promet info Minuta zdravlja iz Dietpharma (r) 8. kat: 100. emisija Gosti koji su uzburkali javnost, talk show Kod Ane Dnevnik plavu{e: Tko ne `eli stan iz snova? Tvoja sam sudbina, serija Minuta zdravlja iz Dietpharma (r) Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi 1 protiv 100, kviz Minuta zdravlja iz Dietpharma (r) Nogomet, EL: Dinamo K - Manchester City, prijenos Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijesti iz kulture Retrovizor: Pepeo pepelu, serija Retrovizor: Ksena princeza ratnica, serija (r) Retrovizor: Dragi Johne 2, humoristi~na serija (r) La`i mi 2, serija (r) Dharma i Greg 1, humoristi~na serija (r) Skica za portret (r) Moderna galerija, dokumentarni film (r) Sanremo, glazbeni specijal (r) Oprah show (1307.) (r) 8. kat: 100. emisija Gosti koji su uzbukali javnost, talk show (r)

06.20 Gospodarica tvoga srca, serija (r) 07.05 Legenda o Tarzanu, crtana serija (r) 07.30 Garfield i prijatelji 2, crtana serija (r) 07.50 Mala TV TV vrti}: Turisti~ki vodi~ Po{tar Pat, crtani film 08.20 ^etvero protiv Z, serija za djecu (r) 08.50 [kolski program: Mala {kola karikature Kokice 09.35 Heidi, serija za djecu (r) 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.30 Svijet profita (r) 14.00 Znanstvene vijesti (r) 14.10 Mala TV (r) TV vrti}: Turisti~ki vodi~ (r) Po{tar Pat, crtani film (r) 14.40 [kolski program: Mala {kola karikature (r) Kokice (r) 15.30 @upanijska panorama 15.45 Lugarnica, serija (r)

MRE@A PLUS
09.05 Privatna policija, crtani, film 09.30 Zoro, crtani, film 10.05 Pali an|eo, serija (r) 11.00 Dragulj u Carskoj pala~i, serija (r) 12.05 Nijemi svjedok, serija (r) 13.00 Pali an|eo, serija 15.00 Intervju informativni program 16.00 1001 no}, serija (r) 17.20 Nijemi svjedok, serija 20.05 1001 no}, serija 22.35 Gradska vije}nica, film 00.05 Sex i grad, serija 00.30 Dragulj u carskoj pala~i, serija

Legenda o Tarzanu
CRTANA SERIJA

07.05

Provjereno
INFO-MAGAZIN

22.05

16.30 Sanremo, glazbeni specijal 17.20 Crno proro~anstvo, serija za mlade (r) 17.45 Sledge Hammer 1, humoristi~na serija 18.10 Puna ku}a Raftera 2, serija (r) 18.55 Krstarenja svjetskim ljepotama: New York i kolonijalna Amerika - Na palubi Silver Clouda, dokumentarna serija (r) 19.49 Hit dana 19.55 Ve~eras 19.56 Odjevna odiseja: Japan, dokumentarna serija (r) 20.25 Rukomet(M), kvalifikacije za EP 2012.: [panjolska - Hrvatska, prijenos 22.05 La`i mi 2, serija 22.50 Dnevnik plavu{e: Tko ne `eli stan iz snova? (r) 23.00 U vlastitome razredu, ameri~ki film (r) 00.30 No}ni glazbeni program

TV MOSTAR
09.05 Privatna policija, crtani film 09.30 Zoro, crtani film 10.05 Pali an|eo, serija (r) 11.00 Dragulj u carskoj pala~i, 27 ep (r) 12.05 Nijemi svjedok, serija serija (r) 13.00 Pali an|eo, 14.00 Blaga prirode, (r) 15.00 Intervju 16.00 1.001 no}, serija (r) 17.00 Vijesti 17.20 Nijemi svjedok, serija 18.15 Grad 19.30 Dnevnik tv1 20.05 1.001 no}, serija 21.40 TV1 ordinacija 22.35 Gradska vije}nica, film 00.05 Sex i grad, serija 00.30 Dragulj u carskoj pala~i, 28. ep.

TV KAKANJ
12.00 Flash vijesti 12.05 Proces i kazna, film 13.30 Svjedok prirode 14.00 O~i du{e, serija 14.30 Melodije orijenta 15.00 Svi vole Rejmonda, serija 15.30 Oliver Twist16.00 Pensacola, serija 17.00 Flash vijesti 17.05 Ludo srce, serija 18.00 Intervju 18.30 Ja sam tvoja sudbina, serija 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Svi vole Rejmonda, serija 21.25 Vjera i `ivot 22.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 23.00 Vijesti TV Sahar23.30 Glas Amerike 00.00 Vijesti IC (r) 00.10 Pensacola, serija

RTV USK
12.00 Vijesti 12.05 Strogo povjerljivo (r) 13.05 Cirkus (r) 14.00 Bloopers, 4/7 14.30 Vijesti 14.35 Iz bisaga Vehida Guni}a 15.00 Azimuti, dok. program 15.30 Najbolje godine, 5/13 (r) 16.15 Muzi~ki TV poster 16.30 Maestro kuhinje: Kelj i kupus exguisite 17.10 Ple{i, ple{i, serija (r) 18.10 TV Liberty (r) 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.00 U fokusu 21.30 Dnevnik 2 22.00 Ple{i, ple{i, serija 22.45 Igrani film 00.15 Majstor kuhinje: Kelj i kupus exguisite (r)

TV SLON
16.02 Vijesti 16.10 Sredinom sedmice (r) 16.40 @ivotne pri~e, dok. program 17.25 SMS centrala 18.00 Crno i bijelo, info-program 18.15 Vremenska prognoza 18.40 Vje`bajmo zajedno 19.00 SMS Muzi~ki Salto, muzi~ka emisija 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 KVIZ Extra 20.20 Vremeplov... 20.30 Ko zna, zna, zabavni program 21.10 Vjetrovi strasti, 6/50 22.10 Turizam plus 23.00 Slon extra Info

TV ZENICA
14.55 Mali oglasi 15.00 Vijesti 15.05 Ja sam tvoja sudbina, serija (r) 15.40 Muzi~ki spotovi 15.55 TV izlog 16.00 Iz dana u dan 16.05 Srijedom (r) 17.00 Discovery 17.30 Dje~iji program 17.50 Ze sport plus 17.55 TV izlog 18.00 Frejzer.serija 18.30 Mali oglasi 19.00 Zenica danas 19.50 Obavje{tenja 20.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 20.30 TV izlog 20.40 Biografije 21.40 Zona kantona 22.00 Me|u nama 22.30 Obavje{tenja i tu`na sje}anja 23.00 Zenica danas (r) 23.30 Glas Amerike 00.00 Biografije (r)

RTV VOGO[]A
13.10 Lokalno je primarno (r)13.30 Istina, emisija o povratku (r)14.00 Pret~as, program za djecu 14.30 Odli~an 5+, program za mlade 14.35 Bajke iz cijelog svijeta, crtani film 14.50 Wild Life, crtani film 15.00 Ludo srce, telenovela (r)16.00 Otvoreni program, u`ivo 17.50 Wild Life, crtani film 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS music, muzi~ki program 19.30 I.R.I.B. 20.00 Bonus, talk show 21.00 Ludo srce, telenovela 22.00 Vogo{}anska hronika (r)22.30 Pri~a o sand`a~kim velikanima, dok. program 23.30 Glas Amerike 00.00 Otvoreni program (r)

RTV BN
06.30 Jutarnji program 08.30 Film 10.00 Novosti 10.20 History: Varvarski narodi 11.50 Horoskop 12.00 Novosti u podne 12.15 Moljac, film 14.00 Novosti 14.05 Bela la|a, serija 15.00 Jelena, serija 15.40 TV {op 16.00 Dnevnik 1 16.25 Kradljivac srca, serija 17.10 Bela la|a, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Monitoring 19.00 Sport flash 19.30 Dnevnik 2 20.10 Jelena, serija 21.00 Puls 22.30 Dnevnik 3 23.00 Dan apokalipse, film 00.30 Recept za ubistvo, film

ATV
10.00 Bakugan, crtani film 10.25 Ben Ten, crtani film 10.55 Winx, crtani film 11.20 Sirene, crtani film 11.55 Vijesti 12.00 Indija, serija 13.00 Pali an|eo, serija 14.00 Sasuke, nind`a ratnici 14.30 Vizita 15.50 1001 no}, serija 16.55 Najbolje godine 2, serija 18.00 Sasuke, nind`a ratnici 18.20 Sasuke Nind`a ratnici 19.00 ATV vijesti 20.00 1001 no}, serija 21.00 Ispuni mi `elju 22.00 Vijesti 22.20 Sport centar 22.25 Sirene, film 00.15 Nijemi svjedok, serija

EUROSPORT 2
07.30 Fudbal, Bundesliga 09.45 Surf 10.00 Biciklizam, Tirreno-Adriatico, Italija 11.30 Vaterpolo, EuroLeague, ~etvrtfinale 12.30 Watts 12.45 Surf 13.00 Ekstremni sportovi 13.30 Biciklizam, Tirreno-Adriatico, Italija 14.00 Ko{arka, Gr~ka liga 15.00 Biciklizam, Tirreno-Adriatico,, live 16.30 Odbojka, Italijanska liga: Asystel Novara Pavia 17.00 Freestyle skijanje 18.30 Ko{arka, Gr~ka liga 20.00 Obaranje ruku 20.30 Stoni fudbal 21.00 All sports 22.00 Biciklizam, Tirreno-Adriatico, Italija 23.15 Odbojka, Italijanska liga: Asystel Novara - Pavia 00.30 Stoni fudbal

SPORT KLUB
06.00 Pregled holandske lige 08.00 Barca TV: Barcelona Zaragoza 10.00 FullTilt Poker 11.00 Bayern TV: Hannover Bayern 12.30 Ajax TV 13.00 Pregled Championship 13.30 Premier League: Blackpool - Chelsea 15.30 NetBusters 16.00 NBA Live 16.15 Premier League: Everton - Birmingham 18.00 Premier League Magazin 18.30 Premier League News 18.45 NBA Live 19.00 Najva FA Cup-a 19.30 Review of ATP season 20.00 Svjetska liga: Boks: Astana - Incheon 22.30 NBA Action 23.00 FullTilt Poker 23.45 Premier League News 00.00 Liga {ampiona: Barcelona - Arsenal 02.00 Premier League Magazin 02.30 Review of ATP season 03.00 NBA Live

DICROVERY
06.00 06.25 07.15 07.45 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 19.40 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 Peta brzina Prljavi poslovi Kako se pravi? Kako to radi Razotkrivanje mitova Pametnjakovi} Pre`ivljavanje Drvosje~e iz mo~vare Limarska radionica/London Generalka Prljavi poslovi Drvosje~e iz mo~vare Razotkrivanje mitova ^ovjek, `ena, divljina Pre`ivljavanje Pograni~na policija, 2 epizode Kako se pravi? Kako to radi Oru`ja budu}nosti Najbolji ostaju Kako pre`ivjeti katastrofu Pograni~na policija, 2 epizode Limarska radionica/London

N. GEOGRAPHIC
06.00 [apta~ psima 07.00 Praistorijski predatori 08.00 Apokalipsa 09.00 Generali u ratu 10.00 Oslobo|ene {impanze 11.00 Trebalo bi da sam mrtav 12.00 Raj na zemlji 13.00 Apokalipsa 14.00 Tajne krsta 15.00 Praistorijski predatori 16.00 Kralj gu{tera 17.00 ]orkirani u inostranstvu 18.00 [apta~ psima 19.00 Raj na zemlji 20.00 Velike migracije 21.00 Ulovljeni 22.00 ]orkirani u inostranstvu 23.00 Velike migracije 00.00 Ulovljeni 01.00 Raj na zemlji 02.00 Velike migracije 03.00 Ulovljeni 04.00 [apta~ psima 05.00 Raj na zemlji

VIASAT HISTORY
06.00 Piramide smrti 07.00 Heroji, kult i kuhinja 08.00 Marija Kalas: @ivjeti i umrijeti za umjetnost i ljubav 09.00 Pri~a o Herkuleanumu 10.00 Sinatra - mra~na zvijezda 11.00 Inuitska odiseja: Osvajanje novog svijeta 12.00 Veliko bjekstvo: Neispri~ana pri~a 13.00 Rim: Posljednja granica 14.00 Piramide smrti 15.00 Heroji, kult i kuhinja 16.00 Stopama ^ajkovskog 17.00 Pri~a o poljoprivredi: Blato, znoj i traktori 18.00 Ubistvo Anrija IV 19.30 Velike britanske vojskovo|e 20.00 Tajne civilizacije: Inke, Maje i Acteci 21.00 Tajni ratovi 22.00 Smrt ledenog ~ovjeka 23.00 Gerouov zakon 00.00 Stopama ^ajkovskog 01.00 Pri~a o poljoprivredi: Blato, znoj i traktori 02.00 Ubistvo Anrija IV 03.30 Velike britanske vojskovo|e 04.00 Tajne civilizacije: Inke, Maje i Acteci 05.00 Tajni ratovi

ANIMAL PLANET
06.00 06.25 06.50 07.40 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.10 13.40 14.30 15.30 16.00 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 Posjed merkata @ivot delfina Pandamonijum Psi - jedna rasa, jedna pri~a Neobi~ne `ivotinje - 2 epizode U posjeti `ivotinjama sa Mikejlom Strakan Policija za `ivotinje Spa{avanje divljih `ivotinja - 2 epizode Policija za `ivotinje RSPCA Veterinari sta`isti Srce lavice Sve o psima @ivot delfina Psi - jedna rasa, jedna pri~a Sve o psima Put `ivota U posjeti `ivotinjama sa Mikejlom Strakan Sve o psima Donald [ulc - stru~njak za otrove Pit bul terijeri i biv{i zatvorenici ^udo da sam `iv Divlje i bez cenzure Srce lavice

Rukometne kvalifikacije za EP 2012: Estonija - BiH 35:30

Poni`enje Ra|inih izabranika u Polvi

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 10. mart 2011. godine

47. strana

Na prijedlog visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka

Konsultacije stranaka s OHR-om
U odvojenim sastancima odr`anim ju~er u OHR-u, lideri stranaka HDZ-a BiH Dragan^ovi}, SDP-a BiH Zlatko Lagumd`ija, HDZ-a 1990 Bo`o Ljubi} i SDA Sulejman Tihi} pristali su u~estvovati u konsultacijama s OHR-om, ~iji je cilj pomo} strankama da iza|u iz politi~kog }orsokaka u FBiH, saop}eno je iz OHR-a. Planirane konsultacije }e biti zasnovane na razgovorima koje je visoki predstavnik odr`avao sa strana~kim liderima u periodu nakon izbora. U ovim razgovorima sa strana~kim predstavnicima, u po~etnoj fazi ne}e u~estvovati i lideri stranaka. U~esnici su se tako|er saglasili da se razgovori odvijaju iza zatvorenih vrata. OHR pozdravlja iskazanu spremnost stranaka za saradnju, isti~e se u saop}enju.

Humanitarnoj akciji odazvao se veliki broj austrijskih i bh. kompanija

Foto: D. ]UMUROVI]

Donatorsko ve~e za obitelj Vuk{i}
U hotelu Europa u Sarajevu predstavnici delegacije austrijskih kompanija odr`ali donatorsko ve~e s ciljem pomo}i obitelji Kre{imira Vuk{i}a koji je nedavno dobio trojke
Predstavnici delegacije austrijskih kompanija sino} su u hotelu Europa u Sarajevu odr`ali donatorsko ve~e s ciljem pomo}i obitelji Kre{imira Vuk{i}a koji je nedavno dobio trojke. Prijedlog za ovaj humani gest dao je visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko. Kako je za Oslobo|enje istakao dr. Peter Hasslacher, direktor Advantage Austria BiH pri Ambasadi Austrije trgovinski odjel, koji se ujedno sino} nakon sedam mjeseci na toj poziciji u na{oj zemlji zbog odlaska na novu du`nost oprostio od kolega i prijatelja, donatorska ve~er je organizirana nakon ju~era{njeg susreta privrednika dvije dr`ave. - Donatorska ve~er je kruna i zavr{nica na{ih cjelodnevnih razgovora o poslovanju koji je imala delegacija austrijskih firmi sa bh. kompanijama. Od visokog predstavnika dobili smo prijedlog da ovo iskoristimo i kao humanitarni poduhvat kako bi pomogli jednoj obitelji. Za{to ne, dapa~e, mi smo to pozdravili. Tako smo ovo dru`enje iskoristili na pravi na~in, istakao je dr. Hasslacher. On je naveo kako }e se za obitelj Vuk{i} koja je nedavno dobila trojke, a koja `ivi u siroma{tvu napraviti projekat pomo}i. - Situacija u stanu je lo{a i treba je urediti i mnogo stvari napraviti, odnosno nabaviti ono {to nedostaje kako bi im se osigurao {to bolji i pristupa~niji `ivot, zaklju~io je dr. Hasslacher. Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko iako predlagatelj zbog bolesti nije mogao prisustvovati sino}njoj donatorskoj ve~eri, ali joj se odazvao veliki broj ne samo predstavnika austrijskih ve} i bh. kompanija i institucija. Me|u zvanicama bio je i Donatus Kock, ambasador Republike Austrije u BiH, te general - major Bernhard Bair, komandant EUFOR-a u BiH.
A. TERZI]

Kina gradi 10 miliona stanova za siroma{ne
Kina }e u 2011. ulo`iti oko 200 milijardi dolara u socijalnu stanogradnju u sklopu nastojanja tamo{nje vlade da prigu{i sve ja~u zabrinutost javnosti zbog sna`nog rasta cijena nekretnina. Vlada }e u ovoj godini graditi i obnoviti 10 miliona stanova za siroma{nije porodice, kazao je doministar za stanogradnju i urbano-ruralni razvoj Qi Ji, prenosi Fena. Tijela lokalne uprave u~estvovat }e u finansiranju projekta s vi{e od 500 milijardi juana, dok }e ostatak sredstava namaknuti kompanije i porodice korisnici programa, kazao je on.

POSLJEDNJE VIJESTI
ZBODEN NO@EM - Sino} u 21.20 sati na Merhemi}a trgu u sarajevskom naselju Ciglane Ermin Mrguda (1984.) zboden je no`em. Kako je potvrdila Biljana Jandri}, glasnogovornica KCUS-a Mrguda je zadobio jednu ubodnu ranu u podru~ju rameta, te tri s le|a. - Rane su u{ivene i o~i{}ene, a unesre}eni je smje{ten na Torakalnu hirurgiju i nalazi se van `ivotne opasnosti, naglasila je Jandri}. U policiji sino} su nam saop}ili kako je napada~ li{en slobode, ali kako }e se o motivima ovog doga|aja vi{e znati danas. A.T. U PO@ARU POGINULO SEDMORO DJECE - U po`aru na farmi u mjestu Blejn kod Herisburga u ameri~koj dr`avi Pensilvaniji poginulo je sedmoro djece uzrasta od sedam mjeseci do 11 godina, saop{tila je policija. U trenutku izbijanja po`ara majka je muzla krave, a otac je spavao u kombiju. Po`ar je pre`ivjela trogodi{nja djevoj~ica, koja je pozvala majku u pomo}, prenosi BBC. Policija navodi da su djeca nastradala od gu{enja dimom. IMENOVAN NOVI IRSKI PREMIJER - Irski parlament zvani~no je imenovao Endu Kennya za premijera. Njegova stranka desnog centra Fine Gael pobijedila je na op}im izborima pro{log mjeseca. Obe}avaju}i bolju budu}nost, on je poru~io parlamentu da ulazi u saglasnost s irskim narodom, prenosi BBC.

PHILADELPHIA Istraga o zlostavljanju djece

Suspendovan 21 sve}enik
Dvadeset jedan sve}enik iz Philadelphije suspendovan je nakon {to su imenovani u istrazi koja se bavila ra{irenom pojavom zlostavljanja djece, prenosi Index.hr. Suspenzija je do{la nakon {to je 37 sve}enika pro{log mjeseca velika porota u svom izvje{taju identificirala kao osumnji~enike. Cardinal Justin Rigali, nadbiskup u Philadelphiji, rekao je da je 21 sve}enik suspendovan dok se njihovi slu~ajevi ne istra`e. Dodao je da mu je iskreno `ao zbog {tete koju su napravili `rtvama nasilja. Dvogodi{nja istraga velike porote je rezultirala pro{lomjese~nim podizanjem optu`nice protiv ~etiri sve}enika i profesora u katoli~koj {koli. Porotnici su zaklju~ili i kako je

2. vanredno kolo

nezvani~an izvje{taj

komisija, koju je sastavila nadbiskupija nakon optu`bi za ista djela 2005. godine, uglavnom radila na tome da se za{titi Crkva. Tri od 37 sve}enika navedenih u izvje{taju su suspendovana jo{ u februaru, sedmicu nakon objave tog dokumenta. Pet drugih je ostalo bez `upa ili vi{e nisu akti-

vni kao sve}enici. Ostalih osam nije suspendovano jer je nezavisna istraga tih slu~ajeva pokazala da nije potrebna daljnja istraga. “Ovo su bile te{ke sedmice od objave izvje{taja velike porote. Posebno te{ki za `rtve seksualnog zlostavljanja i sve u na{oj zajednici“ napisao je , Rigali.

Golfovi 6: dva dobitnika u Sarajevu i jedan u Had`i}ima Deseterac: 79 dobitnika po 2.441,19 KM, Peterac: 21.295 dobitnika po 8,65 KM

54 19 42 87 74

23 6 79 66 37

29 1 57 86 13

49 21 39 63 80

4 50 14 20 25

84 10 61 27

60 51 40 28

JACK POT u narednom kolu oko:

300.000 KM

BINGO PLUS: 9 6 1 8 6 2

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->