P. 1
Slobodna Bosna [broj 747, 10.3.2011]

Slobodna Bosna [broj 747, 10.3.2011]

|Views: 430|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Mar 11, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/04/2012

pdf

text

original

MIROSLAV LAJ^AK ZA SB: EVROPA I SAD NE]E DOPUSTITI HAOS U BiH

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

(Ekskluzivno iz Be~a(
SB do~ekala generala Jovana Divjaka pred zatvorom

JOVO, NANOVO!?
Svi zatvori i su|enja Jovana Divjaka

Vehabijski samit pred Parlamentom BiH

www.slobodna-bosna.ba

Ru{enje bosanskohercegova~kog Guantanama

SADR@AJ
12 ROVOVSKA BITKA ZA VLAST
HDZ prijeti “`estokim posljedicama“
Slobodna Bosna uspjela je doznati glavne elemente „kriznog plana“ koji }e aktivirati dva HDZ-a u slu~aju da budu istisnuti iz nove parlamentarne ve}ine

www.slobodna-bosna.ba

58 POVRATAK U PRO[LOST ZA SRETNIJU BUDU]NOST
^etrdeset godina SAF-a
Dopunjeno izdanje knjige PROFESIONALNE TAJNE STRIPA autora ERVINA RUSTEMAGI]A, koja je premijerno objavljena jo{ 1974., u prodaji }e biti od 15. marta; sarajevski genije stripa, danas stanovnik Celja, ove godine obilje`ava ~etrdeset godina od osnivanja STRIP ART FEATURESA, nekada najzna~ajnije nezavisne strip agencije u svijetu, koju i danas uspje{no vodi u tom slovena~kom gradu

46 TVORAC EVROPSKE “BOSNE“
Pipetova (ne)mogu}a misija
IRFAN PIPE SMAJLAGI] /51/, jedan od najboljih igra~a u historiji rukometa, Banjalu~anin koji je pro{le nedjelje uveo sarajevsku BOSNU u drugi krug LIGE PRVAKA, za “SB” govori o svojoj trenerskoj filozofiji, projektu koji stvara u Sarajevu, sukobu sa Linom ^ervarom i lo{oj perspektivi bh. rukometa

26 BiH U O^IMA EVROPSKE UNIJE
Drama formiranja vlasti
Biv{i visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, odnedavno izvr{ni direktor za Evropu i centralnu Aziju pri zajedni~koj Slu`bi vanjskih poslova EU-a, ~e{ki diplomata MIROSLAV LAJ^AK u razgovoru sa novinarkom “SB“ iznosi utiske nakon nedavnog susreta sa vode}im bh. politi~arima, govori o planovima Evropske unije u na{oj zemlji, otkriva ovlasti i mandat koje }e imati budu}i evropski predstavnik u BiH

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

50 HIRURGIJOM DO NOVOG @IVOTA
Saradnja Ljubljane i Sarajeva
Povodom obilje`avanja 4. marta, Dana plasti~ne hirurgije Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu, u glavnom gradu BiH nedavno je boravio prof. dr. URO[ AH^AN, {ef Odjela za plasti~nu, rekonstrukcijsku i estetsku hirurgiju i opekotine UKC Ljubljana i jedan od vode}ih evropskih stru~njaka iz ovih oblasti; u razgovoru za na{ magazin, dr. Ah~an govori o sve tra`enijim mikrohirur{kim zahvatima rekonstrukcije kod `ena koje su pre`ivjele karcinom dojke, hirurgiji nekad i danas na prostoru biv{e Jugoslavije, estetskim zahvatima kao stvarnoj potrebi, ali i “modnom trendu“, psiholo{kim efektima operacija...

36 [E[ELJ PRED LICEM PRAVDE
Dokazana krivica u “poluvremenu”
Po~etkom nedjelje Vojislav [e{elj je u Ha{kom tribunalu, pozivaju}i se na pravilo “98 bis“, zatra`io osloba|aju}u presudu i u troiposatnoj tiradi iznio brojne propuste Tu`ila{tva tvrde}i da svjedoci nisu uspjeli da doka`u njegovu krivicu i da Tribunal nema validne dokaze da je po~inio djela za koja se tereti; me|utim tu`ioci su nakon “poluvremena“ su|enja odr`ali do sada najve}u lekciju vojvodi [e{elju tvrde}i da je kriv po tri ta~ke optu`be; na{ list donosi rekapitulaciju osmogodi{njeg, ujedno i najdu`eg procesa pred Ha{kim tribunalom
10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET
PRAZNA HAZNA

SNSD PUCA PO STAVOVIMA

Nogometni savez BiH grca u dugovima
Nogometni savez BiH nalazi se u ogromnim dugovanjima, ali ih to ne spre~ava da finansiraju advokate osu|enika u svojim redovima. Kako je za sportsport.ba potvrdio predsjednik NS BiH Sulejman ^olakovi}, nekada{nji generalni sekretar Munib U{anovi} novcem je iz kase Saveza finansirao svoju odbranu pred Sudom BiH, na kojem je osu|en upravo za pronevjeru sredstava Saveza. Blagajnik saveza Miodrag Kure{ i Munib U{anovi} osu|eni su pred Sudom BiH za utaju poreza i zloupotrebu polo`aja na pet godina zatvora. Me|utim, ni ova presuda nije mogla udaljiti Muniba U{anovi}a iz NS BiH, te je “vje~ni generalni sekretar“ prekomandovan na samo za njega smi{ljenu funkciju sekretara za reprezentovanje fudbala. Skandalozno je da je upravo NS BIH izdvajao sredstva iz svoje kase za odbranu U{anovi}a i Kure{a a rije~ je o sumi od 88 hiljada maraka. Da je U{anovi} sam sebi pla}ao sredstva iz kase Saveza, potvrdio je i ^olakovi}, koji je u svom stilu, “nemojte mene,
Munib U{anovi}

Tandem Špirić-Bobar najzaslužniji za ostanak Zorana Mastila na čelu Fonda PIO RS

POLITI^KA ZA[TITA

Direktor Fonda PIO RS Zoran Mastilo u`iva bezrezervnu podr{ku Nikole [piri}a

Direktor Fonda PIO RS Zoran Mastilo uspijeva da zadr`i fotelju i pored brojnih afera zahvaljuju}i politi~koj podr{ci Nikole [piri}a, predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH, i Gavrila Bate Bobara, bijeljinskog tajkuna. [piri}eva podr{ka je razumljiva jer je, kako saznajemo, Mastilo u Upravu Fonda PIO zaposlio [piri}evu `enu Nadu. Bobar je svoj interes na{ao u novcu za penzije koji Mastilo dr`i u Bobar banci, u kojoj istovremeno uzima krakoro~ne kredite s velikim kamatama. Direktor Mastilo “pripazio“ je i najbli`e ~lanove svoje porodice. Ocu @ivoradu, te stri~evima Miladinu i Danilu nezakonito je uve}ao penzije tako {to su prije rata penzionisani invalidi postali ratni. Ali, Mastila je zaobi{la i policijska prijava, koja je zbog ovog slu~aja podnesena samo protiv direktorice Fonda PIO na Palama Bosiljke Borov~anin, koja je izvr{ila nalog direktora Mastila. Zoran Mastilo jedan je od najpla}enijih direktora u RS-u. Njegova plata iznosi 3.235 maraka, a anga`manom u UO Hidroelektranama Trebi{njica, banjalu~koj Tr`nici, Univerzitetu Isto~no Sarajevo, Bobar osiguranju, Telekomu i Administrativnoj slu`bi Bijeljina mjese~no je zara|ivao jo{ oko 4.000 maraka. U svom mandatu Mastilo je bio izda{an i u nezakonitoj podjeli kadrovskih stanova Fonda PIO. Iako ve} ima stan u Bijeljini, Mastilo je dodijelio jo{ jedan kadrovski trosoban stan u kojem niko ne `ivi. Tako|er je stanove dijelio svojim najbli`im saradnicima. Klju~ni razlog zbog

kojeg se Mastilo gr~evito bori da ostane na poziciji direktora predstavljaju akcije Fonda PIO u preduze}ima u RS u kojima Fond ima oko 10 posto akcija. Naime, odluku kome }e ih prodati i po kojoj cijeni donosi Mastilo i njegov Upravni odbor. Tako je Mastilo ve} o{tetio Fond PIO RS prodajom deset posto akcija u preduze}u Vidu{a iz Bile}e trebinjskoj firmi Market 99, ~iji je vlasnik hercegova~ki tajkun Branislav Pid`ula i to po ni`oj cijeni u odnosu na ponudu koju je dalo Neimarstvo iz Trebinja. Po nalogu Mastila, odluku o prodaji udjela u Vidu{i donio je Upravni odbor Fonda 27. decembra 2007. godine, a transakcija je realizovana 22. januara 2008. godine. Spornom prodajom svog udjela Fond PIO je omogu}io preduze}u Market 99 da stekne ve}inski vlasni~ki udio u Vidu{i sa 50,05 posto akcija. Na javnu ponudu za preuzimanje akcija Vidu{e koju je objavio Market 99 odgovorilo je Neimarstvo sa vi{om cijenom koju je prihvatila Komisija za hartije od vrijednosti RS. Ali je Fond PIO, odnosno Zoran Mastilo, ignorisao tu ponudu i posljednjeg dana va`enja, deset minuta prije zatvaranja berze, prodao akcije Fonda PIO za manje novca Marketu 99. A ovim i sli~nim mahinacijama akcijski portfelj Fonda PIO od 2007. do maja pro{le godine, ta~nije u Mastilovom mandatu, smanjen je sa 600 na 274 miliona maraka. Ali, sude}i po svemu, Mastilo je za SNSD ipak nezamjenjiv. (M. Mujovi})
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

Sarajevo na nogama zbog hapšenja Divjaka Čika Jova Zmaj!

ni{ta ja ne znam“, objasnio kako su pla}ani advokati. “Nemojte mene pitati za to, otkud ja znam. Znam da pare nije davalo Predsjedni{tvo ve} generalni sekretar. Munib je sam sebi davao pare. To je on dao“, kazao je ^olakovi} i dodao: “Generalni sekretar je jedini koji je mogao davati pare iz kase. Pa nije mogao portir dijeliti novac.“ (N.H.)

JA BIH SVJETLO ZVAO MRAKOM

Spor oko rasvjete sarajevskog Trga Alije Izetbegovi}a
U srijedu, 9. marta, gora`danska firma Bekto Preciza, zajedno sa svojim njema~kim partnerom firmom Hella, promotivno je osvijetlila Trg oslobo|enja – Alija Izetbegovi} LED uli~nom rasvjetom iz sopstvenog proizvodnog programa. No, da li }e LED rasvjeta “Bekto Precize” nastaviti da svijetli, ili }e se morati ukloniti, zavisi u prvom redu od Zlatka Eminagi}a koji je u ime Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo zadu`en za sve poslove koji se ti~u javne rasvjete na podru~ju Sarajevskog kantona. Naime, nakon sastanka odr`anog sa predstavnicima “Bekto Precize” Eminagi} je bio odu{eljen proizvodom, ali je na kraju rekao kako su svjetiljke ru`ne i kako nikada ne}e biti postavljene na Trgu oslobo|enja. Sa druge strane, na~elnik Op}ine Stari Grad Ibrahim Had`ibajri} dao je saglasnost za nastavak realizacije pilot projekta osvjetljavanje Trga oslobo|enja. Od posla postavljanja rasvjete je odustala i firma Deling iz Tuzle da se ne bi zamjerila Eminagi}u, a posao je okon~ao Meplast. Trg oslobo|enja Alija Izetbegovi} svijetli, ali postoji realna opasnost da ostane u mraku jer }e se morati skidati rasvjeta i mijenjati rasvjetni stubovi, kako bi se udovoljilo nerazumljivim hirovima “naelektrisanog” Zlatka Eminagi}a. (M. F.)

10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

HISTORIJA PONI@ENJA I UZDIZANJA JOVANA DIVJAKA
Pi{e: SENAD AVDI]

Austrijske vlasti jesu napravile svinjariju i više grehotu nego (ne)pravdu hapseći, ljeta gospodnjeg dvijehiljadejedanaestog, penzioniranog oficira Armije BiH Divjaka, ali to je humanistički akt, čin milosrđa, u poređenju s onim što su aktivnom pukovniku, u to vrijeme nominalno drugom čovjeku Armije BiH, Jovi Divjaku uradile vojne i civilne vlasti Konjica u zimu 1992. godine!
a generala Jovana Divjaka vje~ito su se, ili barem “samo“ u posljednjih tridesetak godina, nezaustavljivo lijepile tolike bizarne pri~e, kalemili tako nevjerovatni “spletovi okolnosti i igara“, taksirati, pehovi mu “igrali flastera“... da sam po~esto mislio da barem mal~ice i on, spontano, ili, pak, svjesno i pod punom neodgovorno{}u u tom sudjeluje i tome doprinosi! Ali, opet, trebao bi Jovo biti ~ovjek posebnog kova, vjerna replika Wajdinog ^ovjeka od mramora u “sinergiji“ s Musilovim ^ovjekom bez svojstava pa da tako vje{to decenijama “rukuje“, ekonomi{e vlastitim nesre}ama, zabludama i kormilari razo~arenjima i poni`enjima! Me|utim, ne vidim na koji je na~in general Jovo mogao utjecati na doga|aj od danas, budu}i je sve do sino} bio u pritvoru, a od sino} u nekom austrijskom poluku}nom polupritvoru? Danas su se, dakle 15-ak sati

Z

Bogu iza nogu, u selu Parsovi}i, i to bez bilo kakve optu`nice, prava na odbranu, rje{enja o pritvoru, a o kauciji da se i ne pri~a. Treba li podsje}ati ko je u vrijeme hajdu~kog hap{enja Jovana Divjaka bio predsjednik Ratnog predsjedni{tva op}ine Konjic? Ovaj isti doktor, Rusmir Had`ihusejnovi}! Hajde, uzmimo da se on nije previ{e pitao o civilnim `ivotima i vojni~kim smrtima, ve} je u to vrijeme Alija Izetbegovi} iz Sarajeva po njegovu glavu poslao kaznenu ekspediciju predvo|enu doktorom Safetom ]ibom. Ali, ako ni{ta drugo, lije~ni~ka je etika nalagala doktoru Had`ihusejnovi}u da sa, ili bez lokalnih ratnih veterana, skokne do seoskog zale|enog bunkera u Parsovi}ima u koji su patriotske bande (Zejnil Z Delali}, komandant Takti~ke grupe ABiH ih je predvodio, prema svim saznanjima vi{egodi{nji KOS-ov povjerenik za Konjic raspore|en sve do rata u Be~u) zato~ile Jovu

Vlasti u Sarajevu }e sasvim sigurno dobiti pravnu bitku za
nakon njegovog kaucijsko-akcijskog pu{tanja iz pritvora, ratni veterani Konjica okupili i odr`ali mirne proteste u znak podr{ke “svome ratnom komandantu Jovi“. “Ne damo Jovu!“, kli~u konji~ki veterani ratnog {verca i patriotskih zlo~ina. Njihove uzavrele poruke, za medije, uobli~ava i u bri{u}em letu oda{ilje, plasira jedan od najstarijih i najprisebnijih konji~kih ratnih veterana (po na{ki, starohana) doktor Rusmir Had`ihusejnovi}. Ma, dajte, prekinite, gospodo konji~ki veterani, svaka zajebancija, a pogotovo ona koja se bavi konkretnom ljudskom sudbinom, morala bi imati neke gabarite, granice, mjeru, ukus! I miris (“ljiljana“)... Divjaka. Da su`nju kojeg mori glad, pukovniku Armije BiH Divjaku provjeri pritisak, {e}er, op}i zdravstven bilten da ustanovi. Ma kakvi! itao sam nekoliko mjeseci kasnije Jovu Divjaka da li mu se iko, ne iz Konjica, ko {i{a Konjic, nego iz Predsjedni{tva BiH, Armije, policije, iz SDA, bilo koje tada funkcionalne institucije, nakon osloba|anja i povratka u Sarajevo izvinio, obe}ao istragu, nekakvu satisfakcijicu. Niko. “A {ta ka`e Alija?“, pitam bijesno, nezaustavljivo. “Ni{ta“. “Kako, bolan Jovo, ni{taa?!“. “Ma nije ba{ ni{ta, rekao mi je: “Rat je, Jovo, a ti si vojnik i zna{ da se u ratu sva{ta de{ava“. Pitao sam Jovu, nekada, mnogo kasnije, i otkud on uop}e tre}eg maja predve~er u Dobrovolja~koj ulici dok se izvla~ila Kukanj~eva Armijska oblast JNA, po ~ijem je nare|enju oti{ao u taj pakao, ko ga je od pretpostavljenih uvalio u to sranje? “Koje crno nare|enje, kakva nesretna komanda, oti{ao sam tamo samoinicijativno, skoro kao humanitarac u maskirnoj uniformi i sa ~inovima jer sam predose}ao nesre}u i ose}ao potrebu i obavezu da je spre~im, umanjim“.
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

P

A
6

ustrijske vlasti jesu napravile svinjariju i vi{e grehotu nego (ne)pravdu hapse}i, ljeta gospodnjeg dvijehiljadejedanaestog, penzioniranog oficira Armije BiH Divjaka, ali to je humanisti~ki akt, ~in milosr|a, u pore|enju s onim {to su aktivnom pukovniku, u to vrijeme nominalno drugom ~ovjeku Armije BiH, Jovi Divjaku uradile vojne i civilne vlasti Konjica u zimu 1992. godine! Uhapsile ga svirepo, strpale ga u nekakav betonski podrum u privatnom hajdu~kom kazamatu,

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Samo mjesec dana ranije, po~etak je aprila 1992. godine, pukovnika Jovana Divjaka, zamjenika komandanta Teritorijalne odbrane BiH (komandant R[ TO BiH, zvao se - nikada ga ne}u zaboraviti nakon prijete}eg intervjua kojeg sam sa njim radio nekoliko mjeseci pred rat - Drago Vukosavljevi}) zove iz beogradskog KOS-ovog {taba oficir “Josip“, bliski prijatelj njegove sekretarice. “Pukovni~e Divjak“, laska u po~etku KOS-ovac Josip, “vi kao visokoobrazovan i svestan oficir morate podr`ati JNA i njeno mudro rukovodstvo ~iji je jedini cilj o~uvanje mira i celovitosti Jugoslavije“. Jovo ga, odsje~no, strogo oficirski otjera u materinu. Dvadesetak dana nakon odlaska Kukanjca i njegove militantne svite iz Sarajeva, u Ministarstvu odbrane BiH polusve~ano se promovira pomo}nik ministra odbrane Jerka Doku za bezbjednost Enver Mujezinovi}. Divjak tokom njegovog kratkog, ali jezgrovitog inauguralnog govora prepoznaje glas onoga KOS-ovog jazavca, Josipa, koji ga je samo mjesec dana ranije pozivao na razum i uramljivanje u Milo{evi}ev i Karad`i}ev “razuman okvir“ za postjugoslovensku kompaktnu, ko sunce etni~ki ~istu sliku; velikosrpski, “nepostoje}i“ plan RAM, dakle. Dok je Divjak, hap{en u Konjicu pod usmenom optu`nicom da je ~etni~ka krtica u redovima Armije BiH, gospodin “Josip“, to jeste Mujezinovi}, po Sarajevu je organizirao grupu tradicionalnih KOS-ovih dou{nika redom probisvijeta, da metodom uho|enja i ~ar{ijskih spletkaro{kih “pouzdanih saznanja“ dokumentiraju da “Divjak godinama {pijunira za francuske tajne slu`be“. Tanki im dokazi bili, a Jovo ipak nije bio slab u gradu, pa se ta inkriminacija ubrzo prosula...

K

oliko se mo`e vidjeti iz primarne gra|e koju je tokom 1993. i 1994. godine srbijansko Vojno tu`iteljstvo prikupilo o zlo~inu u Dobrovolja~koj, klju~ni svjedok bio je potpukovnik KOS-a Slavoljub Belo{evi} Beli, siva eminencija JNA-ovske destrukcije Bosne i Hercegovine, vojno lice smje{teno pred rat u Ministarstvo odbrane BiH (SDS-ov kadar, pomo}nik ministra Jerke Doke) koji je nakon {to je uhap{en u Dobrovolja~koj priznao (objavili smo to ima nekoliko godina) da je on bio nominalni i su{tinski {ef Biljani Plav{i} dok je dama bila ~lanica Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine. Eh, toga Belo{evi}a, nakon doga|aja u Dobrovolja~koj nakratko pritvaraju policijske vlasti u Sarajevu, on pri~a li, pri~a o svojim obavje{tajnim podvizima, mre`i saradnika,

TRI DECENIJE SUMNJI, TRI DECENIJE SUMNJI, NEPOVJERENJA, PONI@ENJA NEPOVJERENJA, PONI@ENJA
Penzionisani general Jovo Divjak Penzionisani general Jovo Divjak stoi~ki odolijeva stotinama afera koje stoi~ki odolijeva stotinama afera koje se uz njega ve`u, od kojih ova se uz njega ve`u, od kojih ova posljednja, be~ka, ii nije najgora posljednja, be~ka, nije najgora

hrvatskim vlastima, spasio stotinama vojnika i civila `ivote, a sebi (samo!?) obraz i ~ast. Ve} dvadeset godina srbijanska pravna

za Divjaka; za univerzalne vrijednosti koje je general {irio - vrlo te{ko!
za{ti}enim vezama i vezicama, a onda ga (4. maja 1992.godine) od policije “nakratko“ pozajmljuje {ef vojne bezbjednosti Fikret Muslimovi}, do pred sami rat najperspektivniji oficir KOS-a, daje mu ne{to malo novca (Muslimovi} mi je to osobno ispri~ao, da ne bude kasnije protuma~eno kako improviziram i naknadno u~itavam tra~eve u vojno-historijske ~itanke). Alija Izetbegovi} i njegov {tab, podosta impregniran, dubinski premre`en KOS-ovim pokajnicima, ne samo Muslimovi}em, genijem spletkarenja, i njegovim malim od kantine Josipom Enverom Mujezinovi}em, za potrebe islamizacije “bo{nja~ke pravedne borbe“, formiraju razli~ite, mahom vaninstitucionalne centre (od Sedme muslimanske do Pogorelice, i jo{ dublje, i jo{ dalje, sve do dan-danas). dr`ava, od Milo{evi}eve, preko \in|i}eve, Ko{tunicine i Tadi}eve, ne posustaje s progonom generala koji je odbio u~estvovati u unaprijed predvidivom krvoproli}u u Vara`dinu. Isti je to KOS-ov princip bio - nema miroljubivih generala u na{im redovima, niti smije biti pukovnika koji razmi{ljaju svojom glavom; sve po PS-u.

J

P

ri~ao sam ovih dana s dosta ljudi, provjeravao sa ~ijom bi se sudbinom mogla eventualno uporediti “ratna pro{lost“ Jovana Divjaka? Mo`da jedino, sla`emo se uglavnom, sa tragedijom generala Vlade Trifunovi}a, komandanta Vara`dinskog korpusa JNA, koji je mirno, pokorno, rukovo|en isklju~ivo vojni~kim, a uz to i ljudskim (na`alost u jugoslovenskim zadnjim ratovima te se dvije vrijednosti ne rimuju) predao svoja vojna postrojenja
10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

ovan Divjak ipak je u mnogo boljem statusu od Trifunovi}a, premda je i on u otprilike istom vremenu otkazao poslu{nost pomahnitalim top~iderskim vojskovo|ama-ratnim zlo~incima. Divjak ima sre}u da je strpljivo, iskreno, ne{tedimice gradio mre`u prijatelja, po{tovatelja u BiH a i izvan nje, koji umiju vi{e pomo}i nego {to su u stanju odmo}i. I da se veselo, ~ilo nosi sa sumnjama, poni`enjima. P.S. Uhvatio sam neke vrele no}i, sve oko mene gori od Mladi}evih vrelih ~estitki, juli je 1992. godine, Divjaku mu{tuluk da ga je New York Times, koji }e tek tek sutra iza}i proglasio za “Li~nost dana“. “SRBIN, KOJI SE U SARAJEVU BORE]I PROTIV SRBA BORI ZA ^AST SVOGA NARODA“, pisao je novinar tog lista John Burns. Nije Jovi svejedno, ali veli: “Ma, daj, malo ga preteruje i serucka taj Burns, uostalom, ko i svi vi novinari“.
7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 3. MART
Na Tribini u Media centru novinarka FTV-a DU[KA JURI[I] odrekla se honorara u korist Slobodne Bosne. Jo{ su se desetine ljudi javljalo da odvoji od usta i pomogne nam u pla}anju sudske kazne Lagumd`iji, Had`i}u i Kom{i}u. Uz najve}u zahvalnost, sve takve upu}ujem da skrate zamr{ene bankarsko-finansijske puteve: I uvijek slijedi isto pitanje: [ta radi uspavana vlast da se demobilizirani borci napokon sku}e? A {ta radi opozicija? Eno, recimo, Radon~i}ev hotel Radon Plaza zvrji prazan, mo`e u njega stati bataljon “ratnih heroja“! “Opa, pa to je ekskluziva-maksuzija, {okantna da skandaloznija ne mo`e biti“, ushi}eno }e novinar-{eta~, koji ni u jednu rutinsku {etnju ne ide bez kamermana. “Mo`e li, izjava, onako malo podu`a za 60 minuta?’“ “Ako je za ‘60 minuta’ mo`e komotno, ali hajd’ me jo{ malo nagovaraj“, ne}ka se lider SDP-a. I bi intervju... A gdje li bijehu mikrofoni i {eta~i Federalne televizije pro{le godine kada je na istom sudu Lagumd`ija kao oparen izletio iz Tu`ila{tva BiH nakon {to je ~etiri-pet sati svjedo~io, kako je kasnije priznao, “u svojstvu osumnji~enog u aferi “reket“?!

SUBOTA, 5. MART
Na protestima ispred Predsjedni{tva BiH zbog hap{enja JOVE DIVJAKA neko pronese vijest kako se Jovo ne `ali na uslove u austrijskom pritvoru. Kasnije }e, po izlasku na slobodu, i general to potvrditi: “Osje}ao sam se u pritvoru kao kod ku}e.“ Otprilike, dakle, kao i ja, samo ni nalik: ja se kod ku}e osje}am kao u pritvoru!

UTORAK, 8. MART
U povodu dana{njeg praznika, Osmog marta, u redakciju sti`e prigodni poklon iz Centrale Stranke demokratske akcije ukusno aran`irana i upakovana kita cvije}a. Gotovo identi~an poklon stigao nam je i od rukovodstva Socijaldemokratske partije BiH. Samo {to su Lagumd`ijini SDP-ovci zaboravili poslati cvije}e!

NEDJELJA, 6. MART
Povodom hap{enja generala Divjaka i aktivnosti dr`avnog vrha BiH na njegovom osloba|anju oglasila se jedna visoka dr`avna ~inovnica BiH (delegirana iz Banje Luke) bijesna i ogor~ena {to se dr`avni novac rasipa na odbranu osumnji~enog zlo~inca. A pri~ao mi je njen sarajevski poznanik kako joj je odmah nakon rata obja{njavao kako su blizu bile linije srpske opsade grada, pa kada je vidjela, nije se mogla suzdr`ati: “I poslije }e Ratko Mladi} ispasti heroj i vojskovo|a, a za ~etiri godine nije uspio osvojiti Sarajevo!“

SRIJEDA, 9. MART
Petero gra|ana Sarajeva ju~er je izujedao jedan te isti pas-lutalica. Pa{~adlutalice su se posljednjih mjeseci toliko odoma}ili da samouvjereno, u ~oporima, hodaju glavnim ulicama, nasr}u na stambene i javne objekte, a jedan je (ne izmi{ljam!) onomad vi|en kako ulazi u tramvaj i to bez karte! Ne pamtim da se to ikada u nenarodnoj vlasti, kada su se gu{ila ljudska, a kamoli pse}a prava, de{avalo. Jednog je poznatog Sarajliju prije 30 godina u gluho doba no}i zaganjalo pa{~e, zalaje pseto, zalaje ~ovjek, i tako re`ali jedan na drugog dobar komad vremena, dok ih nije razdvoji policajac. “[ta radite, dru`e?“, pita ga drug plavi. “[to mene pita{, pitaj njega, prvi je po~eo?!...“ A pri~a se (e, ovo sam izmislio, ali, kakve to veze ima) kako je kantonalni ministar odgovorio na poslani~ko pitanje {ta je ura|eno “po pitanju pasa-lutalica: “Samo ovog mjeseca smo izdvojili 20 hiljada maraka za njihovo kastriranje.“ “Gospodine ministre“, replicira nezadovoljni poslanik, “ne bojim se ja da }e oni mene j..ati nego da }e me ujesti!“

neka lovu direktno upla}uju Lagumd`iji i njegovim du{evnim invalidima. Njima su pare neophodne, nikada im dosta nije, nama, sad-zasad, ne gori pod nogama!

PONEDJELJAK, 7. MART
Reporter federalnog magazina 60 minuta tokom uobi~ajene, gotovo rutinske {etnje

PETAK, 4. MART
Nema dana da Dnevni avaz ne otkrije nekog ratnog heroja-besku}nika. Prije neki dan na{li jednog koji spava u bunkeru, pa

onda iskopali jednog koji spava ispod mosta, pa tre}eg koji ne spava nigdje, pa ~etvrtog koji uop}e ne spava...
8

po krugu Suda BiH, odjednom za~u|eno naleti... pogodite na koga?! Vjerovali, ili ne, ni manje ni vi{e nego na Zlatka Lagumd`iju! “Otkud ti?!“, preblijedi novinar. “Evo na|oh malo vremena da svratim i svjedo~im o Dobrovolja~koj, Divjaku i tako...“, zagonetno procijedi Lagumd`ija.
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

MINI MARKET
OD EMILA DO NEDRAGA

BRATOLJUBILA^KA PRIVATIZACIJA

Emil Vlajki nastavlja trening banjalu~kih novinara
U Banjoj Luci je od ~etvrtog do {estog marta odr`an kvazinau~ni skup pod naslovom Hrvati u BiH danas. Skup je odr`an u organizaciji potpredsjednika RS-a Emila Vlajkija. Na takozvanom nau~nom skupu u~estvovao je i Nenad Kecmanovi}, biv{i profesor sarajevskog Fakulteta politi~kih nauka, ~ovjek koji je “stvorio“ Vlajkija za {to mu se ovaj sada odu`io, dozvoljavaju}i mu da na skupu nastupi sa svojom istro{enom i prepoznatljivom temom o BiH kao nemogu}uj dr`avi. Skup se pretvorio u lamentiranje o neophodnosti tre}eg entiteta a Vlajkiju su najvi{e problema zadavali novinari. Naime, problemi su po~eli jo{ prije po~etka samog skupa tako {to je Vlajki zakazao konferenciju za {tampu dan prije otvaranja kako bi novinare uputio u po`eljan na~in izvje{tavanja. Sve je okon~alo incidentom na zatvaranju skupa, kada je Vlajki ni~im izazvan upao u kadar televizijskih kamera nezadovoljan izborom sagovornika od kojeg su novinari u tom trenutku uzimali izjavu. Zlobnici tvrde kako je Vlajki bio nezadovoljan jer novinari nisu primijetili zahvat plasti~nog hirurga na njegovom licu za {to je, kako se pri~a po Banjoj Luci, nedavno platio 1.800 eura. (N.H.)
Emil Vlajki

Brat Bakira Hadžiomerovića postavljen za savjetnika Dževada Bećirevića, načelnika Općine Centar!
Me|u brojnim savjetnicima koje je posljednjih mjesec-dva proizvela nova SDP-ovska kadrovska kuhinja, na{lo se mjesta i za mla|anog Tarika Had`iomerovi}a, brata mnogo poznatijeg televizijskog novinara, SDP-ovog i policijskog “{ti}enog lica“ Bakira. Had`iomerovi} mla|i odnedavno je uposlen kao savjetnik D`evada Be}irovi}a, na~elnika sarajevske op}ine Centar. Na ovu odgovornu du`nost Had`iomerovi} mla|i stigao je iz kompanije MIMS, u kojoj je, opet bez ikakve pomo}i slavnog burazera, po~eo raditi (ta~nije je re}i, bio uposlen) odmah po zavr{etku fakulteta. Ina~e, dugogodi{nja SDP-ova poslanica u Skup{tini Op}ine Centar i ~lan rukovodstva SDP-a u istoj bila je Bakirova supruga Lejla Bali}. (S.B.)
Bakir Had`iomerovi}

BANKU ZA IGRA^KU

Dodikova mezimica Željka Dragićević razmeće se novcem Razvojne banke
Prostorije u zgradi institucija Republike Srpske koje su predvi|ene za premijera i koje je do prelaska u Banski dvor koristio Milorad Dodik sada su zaklju~ane. Novoizabrani premijer Aleksandar D`ombi} jo{ uvijek koristi prostoriju biv{eg {efa kabineta, a sada{nja {efica kabineta @eljka Dragi}evi}, isprva konobarica zatim novinarka a donedavno i specijalna savjetnica Milorada Dodika, uselila je u kancelariju savjetnika. Kako se pri~a po kuloarima zgrade institucija RS-a, Dragi}evi}ka je odmah po useljenju u novi kabinet, u potpuno novoj zgradi, tra`ila da joj se se promijene zavjese, jer joj se dotada{nje nisu svi|ale, {to joj je odmah udovoljeno. Pri~a se jo{ kako je Dragi}evi}ka, koja nikada nije vratila kredit od sedam miliona maraka koji joj je
@eljka Dragi}evi}

dala Investiciono-razvojna banka RS-a, nedavno naru~ila svom sinu zanimljivu igra~ku. Kako se tvrdi, radi se o replici Audija A6 koji ko{ta vi{e od petnaest hiljada maraka, {to je igra~kica kakva do sada nije vi|ena u glavnom gradu Republike Srpske. (N. H.)
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

10

MINI MARKET
PRO ET CONTRA
UMI CIJELA IZ DVA DIJELA

Smatrate li da je vlast uradila sve po pitanju oslobođanja Jovana Divjaka?
LAMIJA TANOVI]
Profesor

NE
Znam samo ono {to je objavljeno u medijima i vidim da se dosta toga uradilo, ali post festum. Smatram da se trebalo puno toga prije uraditi. Nadam se da rade sve {to treba, ali me strah kako }e sve uticati na Jovu Divjaka.

malo, rad dr`ave je bio najrelevantniji nakon londonskog procesa i tu je, na`alost, do{lo do mnogih propusta.

dopustila da se gra|ani BiH na|u u situaciji da ih mogu hapsiti na osnovu naloga i potjernica susjednih dr`ava.

Neven Kulenovi} ubrzao raspad Udru`enja medijske industrije
U skladu s odlukama usvojenim na posljednjoj sjednici, Upravni odbor BHRT-a pokrenuo je niz konkretnih aktivnosti na formiranju nezavisne asocijacije elektronskih medija. Asocijacija }e okupiti desetak elektronskih medija javnih emitera i komercijalinih televizija - koji se ve} dulje vremena nastoje suprotstaviti diktaturi medijskih me{etara iz vrha UMI-ja, Nevenu Kulenovi}u i Adnanu Bilalu te njihovom potr~ku Reofu Kljaji}u, vlasniku privatne agencije za mjerenje televizijske gledanosti kojom de jure upravlja Kljaji} a de facto Kulenovi} i Bilal. Nova medijska asocijacija predvo|ena BHRT-om insistirat }e na uvo|enju nove, nezavisne agencije za mjerenje televizijske gledanosti ~iji se rezultati ne}e prilago|avati kriminalnim interesima marketin{kih agencija. Kako doznajemo, u ~lanstvu Kulenovi}evog UMI-ja ostat }e samo ~etiri privilegirane televizije: FTV, Hayat, Pink i ATV, dok }e golema ve}ina drugih pristupiti novoj medijskoj asocijaciji. (M.A.)
Neven Kulenovi}

VESO VEGAR
Glasnogovornik HDZ-a 1990

ADNAN RONDI]
Novinar

NE
Vlast nije uradila ono {to je trebala da uradi za Jovana Divjaka. Slu~aj Dobrovolja~ka i svi drugi morali su davno biti pravno rije{eni.

NE
Ne, jer mi zapravo nemamo vlast. ^ast pojedincima, ali ova zemlja jo{ dugo ne}e biti sposobna da sistemski, brzo i funkcionalno odgovori na ovakve situacije. A pla{im se da }e ih u budu}nosti biti jo{.

EMINA GANI]
Menad`erica Sarajevske filmske akademije

TANJA TOPI]
Politi~ka analiti~arka

DA
Vjerujem da trenutno na{i dr`avni organi rade sve {to je u njihovoj mo}i kao {to su u~inili sve {to su mogli da pomognu nama. Problem le`i u tome da ono {to dr`ava mo`e u~initi nakon hap{enja jeste jako

NE
Poruka koju {alje vlast je vrlo blijeda i neuvjerljiva, to je utisak koji se sti~e u javnosti. Ovaj slu~aj pokazao je duboku podjeljenost u BiH. Vlast je

MIRKO PEJANOVI]
Dekan FPN-a

NE
Vlast nije uradila sve {to je mogla da sprije~i hap{enje, a ni poslije hap{enja.

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

11

ROVOVSKA BITKA ZA VLAST

Slobodna Bosna uspjela je doznati glavne elemente “kriznog plana“ koji će aktivirati dva HDZ-a u slučaju da budu istisnuti iz nove parlamentarne većine

^OVI] I LJUBI] RAZRADILI PLAN “PASIVNOG OTPORA”
SPREMAN SPREMAN KRIZNI PLAN KRIZNI PLAN
^elnik HDZ-a Dragan ^elnik HDZ-a Dragan ^ovi} ii ~elnik HDZ-a ^ovi} ~elnik HDZ-a 1990 Bo`o Ljubi} 1990 Bo`o Ljubi} najavljuju `estok najavljuju `estok odgovor u slu~aju odgovor u slu~aju nelegalnog nelegalnog konstituiranja konstituiranja vlasti vlasti

Du`nosnici HDZ-a ne}e priznati nelegalnu vlast i ne}e dopustiti primopredaju du`nosti
12
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

HDZ PRIJETI “@ESTOKIM POSLJEDICAMA”
Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

P

SUKOB U REDOVIMA “PLATFORMA[A“

rije desetak dana lideri dva HDZ-a, Dragan ^ovi} i Bo`o Ljubi}, zaokru`ili su krizni plan politi~kog djelovanja u slu~aju da se ~etiri stranke okupljene oko SDPove “programske platforme“ usude formirati vlast bez sudjelovanja legitimnih predstavnika hrvatskog naroda. ^ovi} i Ljubi} javno su zaprijetili da ne}e priznati “nelegalno uspostavljenu vlast“ a iza ove prijetnje, prema informacijama Slobodne Bosne, stoji detaljno razra|en krizni plan ~elnika dva HDZ-a koji se “platforma{ima“ namjeravaju suprotstaviti primjenom “pasivnog otpora“. U najkra}em, ~elni{tvo dva HDZ-a zapovjedilo je svojim du`nosnicima na svim razinama vlasti da nastave rad u institucijama sistema i da odbiju bilo kakvu suradnju s novoizabranim du`nosnicioma iz redova “platforma{a“. Prema ovom planu, HDZ-ovi du`nosnici ne}e dopustiti “primopredaju vlasti“ a u slu~aju nasilnog poku{aja, du`ni su protiv “platforma{a“ podnijeti krivi~nu prijavu zbog “poku{aja ru{enja ustavnopravnog poretka“. Dva HDZ-a polaze od pretpostavke da Centralna izborna komisija ne}e “certificirati“ delegate u krnjem Domu naroda federalnog Parlamenta i da delegati bez odgovaraju}eg certifikata CIK-a nemaju pravo parlamentarnog odlu~ivanja.

Lijanovići ultimativno traže ministarstvo finansija!
Odnosi unutar koalicione ~etvorke okupljene oko SDP-ove programske platforme ni izbliza nisu tako idili~ni kako se nastoje prikazati u javnosti. Na posljednjem sastanku odr`anom u Sarajevu sredinom sedmice, ~elnik stranke Radom za boljitak Mladen Ivankovi} zatra`io je da njegova stranka imenuje budu}eg federalnog ministra finansija! Radom za boljitak ima samo jednog delegata u Domu naroda federalnog Parlamenta, ali sasvim dovoljno da mo`e ucjenjivati koalicione partnere koji zajedno kontroliraju samo 6 od ukupno 17 delegata u hrvatskom klubu ovog doma. Ako bi Lijanovi}ev delegat odbio poslu{nost, koalicija okupljena oko SDP-a izgubila bi famoznu tre}inu u hrvatskom klubu i mogu}nost da preko tre}ine delagata name}e odluke HDZ-ovoj ve}ini. “Platforma{i“ ne mogu pouzdano ra~unati ni na podr{ku Elvire Abdi} Jelenkovi} iz DNZ-a koja je tako|er izabrana u hrvatski klub Doma naroda federalnog Parlamenta. U tom kontekstu treba posmatrati i nedavni posve neo~ekivani susret ~elnika DNZ-a i ~elnika koalicione ~etvorke koji bi mogao rezultirati formiranjem koalicione petorke.

UCJENA LIJANOVI]A

“Platforma{i“ {okirani zahtjevom Mladena Ivankovi}a

KRIZA IZMI^E KONTROLI
^ovi}ev i Ljubi}ev plan spre~avanja “nelegalne tranzicije vlasti“ izazvao je prili~nu pometnju u diplomatskim krugovima u kojima se procjenjuje da bi vi{emjese~na kriza s uspostavom vlasti u Federaciji BiH mogla izma}i kontroli i prerasti u duboku ustavnu i parlamentarnu krizu s te{kim posljedicama. Uslijedila je serija ozbiljnih diplomatskih reakcija u kojima je s va`nih me|unarodnih adresa ~elnicima SDP-ove koalicione ~etvorke preporu~eno da odustanu od sazivanja sjednice Doma naroda u nepotpunom sazivu, a ~elnicima dva HDZ-a da deblokiraju konstituiranje skup{tina i izbor delegata u ~etiri kantona s ve}inskim hrvatskim stanovni{tvom. Istovremeno, {ef OHR-a Valentin Inzko dobio je zadatak da posreduje u pribli`avanju stavova dva zara}ena politi~ka bloka. U me|unarodnim diplomatskim krugovima, prema saznanjima Slobodne Bosne, rasprostranjeno je uvjerenje da vlast u Federaciji BiH nije mogu}e formirati bez sudjelovanja da HDZ-a. Dijelom zbog toga {to takva vlast ne bi bila prihva}ena od najve}eg dijela hrvatskog stanovni{tva, koje je listom glasalo za dva HDZ-a, a
13

INZKOVA INZKOVA MIROVNA MISIJA MIROVNA MISIJA

[ef OHR-a Valentin [ef OHR-a Valentin Inzko dobio je zadatak Inzko dobio je zadatak da okupi ~elnike dva da okupi ~elnike dva zara}ena tabora zara}ena tabora

10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

ROVOVSKA BITKA ZA VLAST
dijelom i zbog toga {to vlast bez sudjelovanja dva HDZ-a ne bi imala dvotre}insku ve}inu potrebnu za usvajanje ustavnih promjena. SBB ISPROVOCIRAO REAKCIJU CIK-a

Radončić benzinom gasi požar
Dan pred zakazivanje sjednice Doma naroda federalnog Parlamenta Centralna izborna komisija BiH ponovila je stav prema kojem Dom naroda federalnog Parlamenta ne mo`e biti konstituiran dok se ne izaberu delegati iz svih deset kantona. Reakciju CIK-a navodno je isprovocirao ~elnik Saveza za bolju budu}nost BiH Fahrudin Radon~i}, koji je prije nekoliko dana zatra`io slu`beno tuma~enje CIK-a oko sazivanja sjednice Doma naroda u nepotpunom sazivu. SBB u Domu naroda ima ~etiri delegata, a Radon~i} je od CIK-a `elio doznati ho}e li delegati dobiti certifikat odnosno ho}e li CIK “priznati“ odluke Doma naroda u krnjem sastavu. “Platforma{i“ su ubije|eni da je Radon~i} namjerno isprovocirao reakciju CIK-a kako bi dodatno zakomplicirao situaciju oko konstituiranja vlasti.

SPORNA RASPODJELA POZICIJA
Zakazana sjednica Doma naroda federalnog Parlamenta prolongirana je za sedam dana, ali te{ko je povjerovati da }e dva zara}ena tabora u sedam narednih dana razrije{iti spor koji traje punih pet mjeseci. Su{tina spora dva politi~ka tabora sadr`ana je u jednoj neoprezno napisanoj re~enici u nedavnom saop}enju Predsjedni{tva SDA. “Stranka demokratske akcije ponudila je HDZ-u i HDZ-u 1990 rje{enje koje odgovara izbornim rezultatima, a prema kojim bi ovim strankama pripale 2/3 odnosno 3/5 hrvatskih pozicija u zakonodavnoj i izvr{noj vlasti, uklju~uju}i i poziciju predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH i predsjednika Federacije BiH“, stoji u saop}enju Predsjedni{tva SDA. No, iz tabora dva HDZ-a ovakvu ponudu smatraju krajnje neozbiljnom, pa ~ak i uvredljivom. Pitaju se na temelju ~ega SDA uzima sebi za pravo da raspore|uje “hrvatsku kvotu vlasti“: SDA i SDP dobili su oko 60 posto glasova Bo{njaka, ali pretendiraju na 100 posto “bo{nja~kih pozicija u zakonodavnoj i izvr{noj vlasti“, dok bi dva HDZ-a s osvojenih vi{e od 80 posto hrvatskih glasova trebali dobiti 2/3 odnosno 3/5 “hrvatskih pozicija“. Na argument da je SDP kao multietni~ka partija osvojio i izvjestan broj glasova Hrvata pa bi prema tome trebao dobiti i dio “hrvatskih pozicija“, iz dva HDZ-a odgovaraju pitanjem koliko }e SDP “kao multietni~ka partija“ dobiti srpskih pozicija u zakonodavnoj i izvr{noj vlasti. U dva HDZ-a navode podatak prema kojem je SDP u kantonima s hrvatskom ve}inom dobio zanemarljiv broj glasova, pribli`no jednak broju glasova osvojenih u Republici Srpskoj. [tavi{e, u dva HDZ-a rasprostranjeno je uvjerenje da ni{ta ne duguju SDP-u nego da

IZNU\ENA REAKCIJA CIK-a
Potpisnici platforme optu`uju Radon~i}a da je iznudio nepovoljnu reakciju CIK-a

SDP duguje njima budu}i da je hrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} evidentno izabran bo{nja~kim glasovima.

DODIKOVE SANKCIJE LAGUMD@IJI
Situaciju dodatno kompliciraju politi~ki ~elnici Republike Srpske insistiranj-

HDZ SPREMAN NA POPU[TANJE

Deblokirano konstituiranje kantonalnih skupština
Prema posljednjim informacijama pristiglim pred zaklju~ivanje ovog broja SB, ~elnici dva HDZ-a odlu~ili su deblokirati konstituiranje skup{tina u preostala ~etiri kantona i izbor delegata u Dom naroda Parlamenta BiH. Vanredna sjednica Skup{tine HNK-a zakazana je za 14. mart, a u narednih nekoliko dana odr`at }e se sjednice i preostala tri kantona. ^elnici dva HDZ-a prihvatili su preporuke Vije}a za implementaciju mira, ali nemaju namjeru odustati od zahtjeva da na ravnopravnoj osnovi sudjeluju u konstituiranju zakonodavne i izvr{ne vlasti na razini Federacije i dr`ave.

em na primjeni na~ela nacionalne rotacije u Vije}u ministara BiH, i to kod izbora predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH i kod izbora ministra vanjskih poslova BiH. U SDP-u su se pomirili sa ~injenicom da predsjedavaju}i Vije}a mninistara BiH treba biti Hrvat, budu}i da je aktuelni predsjedavaju}i Srbin, a da je njegov prethodnik bio Bo{njak, no nikako ne prihvataju primjenu principa nacionalne rotacije kod izbora ministra vanjskih poslova BiH, a pogotovo ne prihvataju interpretaciju ~enika SNSD-a koji tra`e da budu}i {ef bh. diplomatije mora biti Srbin jer je aktuelni ministar Sven Alkalaj “izabran iz bo{nja~ke kvote“. Potpuno je jasno da se u pozadini ovog nadmudrivanja krije namjera SNSD-a da po svaku cijenu blokira izbor Zlatka Lagumd`ije na jednu od dvije najva`nije fukcije u budu}em sazivu Vije}a ministara BiH. ^elnik SNSD-a Milorad Dodik to i ne krije: u nekoliko navrata cini~no je “obe}ao“ podr`ati Lagumd`iju samo u slu~aju da se kandidira za ministra izbjeglica ili za neki drugi resor sli~ne “te`ine“.
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

14

EKSKLUZIVNO IZ BE^A

RADOST, RADOST, OLAK[ANJE, OLAK[ANJE, IZNENA\ENJE IZNENA\ENJE

General Jovan Divjak General Jovan Divjak bio je pozitivno potresen bio je pozitivno potresen do~ekom ispred ulaza do~ekom ispred ulaza u zatvor u Be~u u zatvor u Be~u 16
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

KAKO JE OSLOBO\EN GENERAL DIVJAK

“Slobodna Bosna“ jedini je medij (uz ekipu BHT1) koji je dočekao generala JOVANA DIVJAKA ispred bečkog zatvora odmah nakon njegovog puštanja na slobodu; naša novinarka otkriva šta se dešavalo tokom višednevne diplomatsko-pravne bitke na relaciji Sarajevo - Beč, kakav je trenutačni status generala Divjaka, ko će mu i kojim pravnim instrumentima pomagati da ne bude izručen Srbiji koja je inicirala njegovo hapšenje i pritvaranje zbog zločina počinjenih nad vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu

IZ SATA U SAT PRED BE^KOM TAMNICOM
Pi{e: DANKA SAVI] (Be~)

marta), ali nakon reakcija u javnosti (demonstracija podr{ke), te prave diplomatsko-politi~ko-pravne operacije pokrenute za njegov izlazak da se brani sa slobode, i najzad, uplate kaucije, Divjak je u rekordno kratkom vremenu (posebno kada imamo u vidu da se ovdje, u Austriji, tokom vikenda prakti~no ni{ta nije moglo uraditi), pu{ten da se brani sa slobode. O slu~aju Divjak ovih su dana razgovarala i dr`avna rukovodstva BiH i Austrije, predsjednik Heinz Fischer i @eljko Kom{i}, ~lan Predsjedni{tva BiH. Austrijski zvani~nici su generalno bili vrlo susretljivi i pokazivali `elju da se {to je mogu}e prije ~itava situacija rije{i na najbolji mogu}i na~in. Slu~aj Divjak duboko je uznemirio vlasti u Be~u (gradu u kojem `ivi veliki broj doseljenika iz BiH, a jo{ vi{e onih koji su porijeklom iz Srbije), koje nisu `eljele da se na bilo koji na~in zbog toga ovdje stvaraju tenzije, niti da oni u to budu na neki na~in uvu~eni.

U@ARENA DIPLOMACIJA
Budu}i da zra~na luka Schwechat ne pripada Be~u, nego pokrajini Donja Austrija,

Neizvjesnost oko izlaska generala Divjaka na slobodu prekinuta je nakon {to je Kom{i} zvao Sarajevo i rekao da je osigurano 500 hiljada eura za kauciju!

N

ekoliko mjeseci prije nego {to je u tranzitu i na putu za Bolonju, pro{log ~etvrtka (3. mart) u be~koj zra~noj luci Schwechat uhap{en Jovan Divjak, a pet dana kasnije i pu{ten iz pritvora, penzionisani general Armije BiH nakratko je zadr`an tokom rutinske paso{ke kontrole u Njema~koj. Me|utim, slobodan je bio odmah nakon provjere dokumenata. No, na aerodromu u Be~u i tokom “prolaska“ paso{a kroz skener na ekranu se pojavila
10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

naljepnica koja je signalizirala da vlasnik tog dokumenta treba biti zadr`an. Kako nezvani~no saznajemo, jo{ uvijek postoji konfuzija oko porijekla upozorenja koje se pojavilo na kompjuteru. Pretpostavlja se da je ono stiglo iz autonomnog evropskog programa SIRENE, unutar kojeg svaka zemlja mo`e navesti ime osobe koju `eli zadr`ati, ali sve ukazuje na to da je ovdje rije~ o tzv. difuznoj INTERPOL-ovoj potjernici koju je raspisala Srbija, a koja ga tereti da je u~estvovao u napadu na kolonu JNA maja 1992. u Dobrovolja~koj ulici u Sarajevu. Samo dan nakon privo|enja Divjaku je odre|en ~etrnaestodnevni pritvor (do 18.

Divjak je odveden u estradicijski pritvor u Korneuburgu, gradi}u smje{tenom nadomak austrijske prijestolnice, nenaviknutom na dolaske ministara i drugih visokih zvani~nika koji su ovdje po~eli pristizati po~etkom sedmice. Reporterka Slobodne Bosne ovo je mjesto posjetila u utorak, osmog marta, nekoliko sati uo~i Divjakovog pu{tanja da se brani sa slobode. U to vrijeme, ranim poslijepodnevnim satima, sve je jo{ uvijek bilo neizvjesno - prvobitne informacije tog dana su govorile da }e do njegovog izlaska do}i krajem sedmice. Uprava pritvora ~ak nam je obe}ala da }emo najvjerovatnije narednog dana, u srijedu, imati prilike da nakratko posjetimo
17

EKSKLUZIVNO IZ BE^A
Divjaka u }eliji. Prethodno, Divjaka su posjetili (pored redovnog gosta, ambasadora BiH u Austriji Harisa Hrle), ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj, @eljko Kom{i}, te Muhamed Durakovi}, {ef Kabineta ministra sigurnosti Sadika Ahmetovi}a, koji je ovdje pripremao skori susret ministra Ahmetovi}a i ministrice Marije Fekter. Ahmetovi} se, uzgred budi re~eno, u me|uvremenu pismom obratio visokom predstavniku Vije}a Evrope za ljudska prava Tomasu Hamerbergu tra`e}i od njega da se uklju~i u slu~aj “Divjak“, podsje}aju}i ga na bilateralni sporazum izme|u BiH, Srbije i Crne Gore o pravnoj pomo}i u gra|anskim i krivi~nim stvarima (potpisan 26. februara 2010. godine u Beogradu). Prema tom sporazumu se osobi osumnji~enoj za krivi~no djelo ne mo`e suditi u drugoj dr`avi, ako se postupak, na osnovu kojeg je osoba li{ena slobode, vodi u dr`avi ~iji je dr`avljanin i gdje je navodno krivi~no djelo i po~injeno.

KAUCIJA PO HITNOM POSTUPKU
Iscrpljuju}i i dramati~ni razgovori vo|eni tog dana u Be~u izme|u predstavnika bosanskohercegova~kih i austrijskih vlasti, a potom ekspresna uplata kaucije koja je uslijedila nakon Kom{i}evih razgovora sa gra-

USPJE[NA PRVA USPJE[NA DIPLOMATSKO-PRAVNA BITKA DIPLOMATSKO-PRAVNA BITKA
General Jovan Divjak ii ambasador General Jovan Divjak ambasador BiH u Austriji Haris Hrle BiH u Austriji Haris Hrle

RICHARD SOYER, DIVJAKOV ADVOKAT

Profesor koji je branio optuženike u Haagu
Divjakov advokat Richard Soyer ovih dugogodi{nje advokatice u Haagu. Ovaj dana pomno prou~ava slu~aj Ejupa Ga- ugledni advokat u`urbano se priprema za ni}a, a nalog za hap{enje koji je izdala proces. Srbija bez ikakve rezerve progla{ava politi~ki motivisanim. Soyer je uvjeren da }e biti sprije~eno Divjakovo izru~enje Srbiji, a da je prvi va`an korak prema tome bilo njegovo “izvla~enje“ iz pritvora. Ovaj ugledni univerzitetski profesor i pravni stru~njak ~lan je Upravnog odbora asocijacije evropskih advokata. Soyer se, kako saznajemo od na{ih sagovornika bliskih Ambasadi BiH, ~ije se ime pominjalo me|u pravnim zastupnicima anga`iranim u Tribunalom u Haagu, uklju~io u Divjakovu odbranu nakon {to je ME\UNARODNI ME\UNARODNI kontaktiran na preporuku jedne PRAVNI AUTORITET PRAVNI AUTORITET svoje sarajevske kolegice Richard Soyer zastupat Richard Soyer zastupat (neslu`beno saznajemo da je }e generala Divjaka pred }e generala Divjaka pred austrijskim pravosu|em rije~ o Edini Re{idovi}), austrijskim pravosu|em
18

GRČEVITA BORBA: Prethodno, Divjaka su posjetili (pored redovnog gosta, ambasadora BiH u Austriji Harisa Hrle), ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj, Željko Komšić, te Muhamed Duraković, šef Kabineta ministra sigurnosti Sadika Ahmetovića, koji je ovdje pripremao skori susret ministra Ahmetovića i ministrice Marije Fekter
dona~elnikom Sarajeva Alijom Behmenom doveli su do toga da je samo sat kasnije (oko pet sati popodne) pu{ten Divjak. Pored uplate kaucije, pu{tanje da se brani sa slobode bilo je uvjetovano i specijalnim garancijama od strane MIP-a da ne}e napustiti Austriju, navo|enje adrese na kojoj }e boraviti (trenutno je to rezidencija ambasadora BiH u Austriji), obaveza prijave promjene adrese, te izjava kojom se Divjak saglasio da }e po{tovati sve preuzete obaveze. Kauciju od 500.000 eura uplatio je Kanton Sarajevo.
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

KAKO JE OSLOBO\EN GENERAL DIVJAK

BOSANCI U AUSTRIJI NA NOGAMA

HVALA TEBI I “SLOBODNOJ BOSNI”
General Divjak sa reporterkom na{eg lista

Hiljade Bosanaca i Hercegovaca, tokom trajanja pritvora generalu Jovanu Divjaku, svakodnevno je protestovalo na ulicama Be~a

VELIKI INTERES AUSTRIJSKIH MEDIJA

Snimci na kojima Divjak viče: “Ne pucaj!“, danima se vrte na austrijskim televizijama
Treba tako|er pomenuti da i ovda{nji mediji pa`ljivo prate hap{enje Jovana Divjaka dr`avna televizija ORF je objavljivala ovih dana snimke sa po~etka rata na kojim se ~uje Divjakova naredba izre~ena sa oklopnih kola u sarajevskoj Dobro volja~koj ulici: “Ne pucaj!!“, a koju je po~etkom rata snimila BBC-ijeva TV ekipa.
10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

Penzionisani general Armije BiH }e, do kona~ne odluke o ekstradiciji, ostati u Austriji, a proces bi, kako je re~eno, mogao trajati i vi{e mjeseci. Nakon {to je u pritvoru proveo punih pet dana, Divjak je na slobodu iza{ao u pratnji ministra Svena Alkalaja, ambasadora Harisa Hrle i svog advokata Richarda Soyera. Duboko potresen, zagrlio je reporterku “SB“ i, kako to uobi~ajava, d`entlmenski joj poljubio ruku. Prema najavama iz suda, austrijsko pravosu|e i dalje ~eka dokumentaciju Srbije (koja ima jo{ dvije sedmice vremena da to uradi) u vezi s biv{im generalom Armije BiH na temelju koje }e donijeti narednu odluku. Kada stigne dokumentacija, i to ne samo od vlasti u Srbiji ve} i od Me|unarodnog krivi~nog suda za biv{u Jugoslaviju u Haagu, kao i iz BiH, nadle`ni u Austriji }e donijeti novu odluku postoji li pravna osnova za izru~enje, u {ta za sada malo ko vjeruje. Iako se ovdje svi klone davati neke velike ocjene, po{tuju}i autonomnost suda ~ija }e rije~ biti posljednja, ve} je objavljeno mi{ljenje i austrijskog ministra inostranih poslova Michaela Spindeleggera, koji smatra da Austrija ne}e isporu~iti Divjaka Srbiji. On je za Kurier kazao da je prema izjavama austrijskih stru~njaka za me|unarodno pravo isporu~enje Jovana Divjaka Srbiji “naprosto nezamislivo“.
19

@IVI I MRTVI

Predsjednik Predsjedni{tva RBiH ALIJA IZETBEGOVI] predsjedavao je, 4. maja 1992., 81. sjednicom ratnog Predsjedni{tva RBiH, kojoj su prisustvovali najvi{i du`nosnici na{e dr`ave u tom trenutku; na{ list prenosi transkript ove sjednice

ALIJA U [ACI

red vama je, po{tovani ~itaoci, transkript magnetofonskog snimka 81. sjednice ratnog Predsjedni{tva RBiH, odr`ane 4. maja 1992., kojom je predsjedavao predsjednik Predsjedni{tva RBiH Alija Izetbegovi}, a kojoj su prisustvovali ~lanovi Predsjedni{tva Ejup Gani}, Stjepan Kljui} i Fikret Abdi}, generalni sekretar Predsjedni{tva Mile Akmad`i}, potpredsjednik Skup{tine RBiH Mariofil Ljubi}, predsjednik Vije}a gra|ana BiH Abdulah Konjicija, predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan, ministar odbrane Jerko Doko, mini star MUP-a A lija Delimustafi}, komandant [taba TO Hasan Efendi} i sekretar Skup{tine RBiH Avdo ^ampara. PREDSJEDNIK: A {to se mene ti~e ju~e, ja sam, manje-vi{e, ispri~ao {ta je i kako je bilo. Mislim da je namjera bila da se nekako Kukanjac izvu~e, a da se ja nekim slu~ajem predam SDS-u. Mislim da je tako otprilike bio scenarij napravljen. Da me ugrabe ovi SDS-ovci negdje na cesti. To je otprilike tako ne{to bilo skontano. Taj scenarij, jer oni su u nekom obra~unu tamo, kad je bila Ilid`a, nestalo je njihovih osam ljudi. Tih osam ljudi, ne znam {ta je s njima bilo. Postoji sumnja da su likvidirani, tako barem oni tvrde. Nema ih nigdje, ni `ivih, ni mrtvih, da se javljaju. E sad, oni su nahu{kali onaj svijet, kad su ~uli da smo u Lukavici. Ne znam da li je vojska u tome imala svoje prste, ili nije. Vjerovatno je SDS imao, a imali su dobre sagovornike me|u oficirima. Evo, imate Aliju u {aci, tra`ite onih osam ljudi ako ih ne mo`ete na}i, Aliju za njih osam i njegovu k}erku. Tih osam ljudi su bili rezervisti. Ustvari, ja sam taj spisak - Delimustafi} mi je taj spisak donosio sutradan ili prekosutra i ne{to smo analizirali i nismo utvrdili da su svi odavde iz Dobrinje, Ned`ari}a, iz Sarajeva. Osam ljudi koje su uglavnom pokupili na brzinu i uklju~ili u tu jedinicu.

P

Priredio: MIRSAD FAZLI]

davali govi} Kukanjcu: ”Vi ste stalno Izetbe ete }emo ostati u BiH; vidite da ne} izjave mi ..” tati, hajde ostanite ako mo`ete. os
20
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

SA MAGNETOFONSKE VRPCE DR@AVNOG VRHA

Jerko Doko, Jerko Doko, ministar odbrane RBiH ministar odbrane RBiH

Stjepan Kljui}, Stjepan Kljui}, ~lan ratnog ~lan ratnog Predsjedni{tva RBiH Predsjedni{tva RBiH

Alija Delimustafi}, Alija Delimustafi}, ministar unutra{njih ministar unutra{njih poslova RBiH poslova RBiH

u sobu kada spavati. Pobjegao sam tamo KO: ... Ja sino} nisam mogao DO su. I tako, i, izmla}eni, isprebijani po no vidio te ljude kako su istu~en sam o... vr{e, izjave se uzimaju i tak nekakvi pregovori se s njima
nevolji i oni su skontali da ne mogu Kukanjca izvu}i bez da mene puste i rekli su tim gra|anima, {ta ja znam, rekli su Alija ostaje do daljeg ovdje. I vjerovatno da ju~e nisam uspio da iza|em, vjerovatno danas ne bi vi{e ni mogao iza}i. To je bila jasna situacija, pogotovo ako bi se Kukanjac na bilo kakav na~in izvukao. Zato sam ja njemu u jednom momentu rekao, po{to sam vidio iz razgovora da se on nalazi u velikoj nevolji, do{ao bih ja po vas, ali moram i ja prvo iza}i odavde. Ja bih do{ao po vas, ja vam dajem rije~. Ne}u krenuti u grad, ja }u do}i tamo da vam omogu}im izlazak. Onda je on to prihvatio. Ali je ovaj nesretni Gagovi} tamo koji izgleda komanduje i njemu - jer sam slu{ao razgovor, bio sam u kancelariji - nema ni kod njih discipline. Pukovnik Gagovi} jednostavno ispravlja Kukanjca, nemoj, ne}emo tako, nego }emo ovako. Tako da je na koncu on nametnuo svoj stav da se izvu~e sa Kukanjcem i masa opreme. Ina~e, prvobitno je bilo da ja do|em po Kukanjca i da on eventualno ili sam ili sa dva oficira, ili {to je bila druga varijanta sa ~etiri, pet ljudi iz {taba iza|e sa malo ve}im kolima. On je samo zahtijevao da ne do|u mala kola po njega, da do|u kola da se mo`e izvu}i 7, 8 ljudi. Tada je Gagovi} koji se nalazi tamo u sigurnosti relativnoj - postavio uvjet da se izvu~e i oprema. I ostalo sve da se izvu~e i rekao je evo deset kamiona, pa je oko toga nastalo natezanje. Kasnije je uvalio dvadeset kamiona i doveo do ove situacije koja je sino} nastala. Ina~e, to bi bilo manje-vi{e normalno izvedeno. Bilo je govora o tome da Kukanjac iza|e i da se danas nastave razgovori u UNPROFOR-u o osloba|anju komande pa i drugih dijelova, itd. A kad je rije~ o tome, ja li~no stojim i tu politiku moramo naravno da utvrdimo i da vidimo ho}e li tako i}i. Mislim da bi sa Armijom trebalo posti}i sporazum kako smo i ovdje u dogovoru rekli. Da ako ho}e odu mirno, ali uz uvjet da jedan dio oru`ja predaju. Prije svega, Teritorijalne odbrane, kako to pi{e u odluci. Druga je stvar ako ne}e, ako ho}e da se tuku ili }e mimo toga da izlaze. Uvjet je uvijek da prijave {to on ju~e nije uradio. Bilo je to - njemu je to ispod ~asti - ja sam idu}i s njim od komande ovamo rekao: Ovo {to se sada dogodilo kada su nas zaustavili, prije svega vi ste - vama Gagovi} komanduje. Gagovi} nas je ustvari uvalio u
21

I sada, do{lo je do one borbe na Ilid`i prema obja{njenjima ovog pukovnika Gagovi}a (Milosav Gagovi} op.a.) pokvario se taj transporter - na{i su naletili i zarobili svih osam i navodno ih likvidirali. Koliko je to ta~no, izgleda da je pri~a do zarobljavanja ta~na. Oni su bili u transporteru. Ba{ nijednog nema sa strane, nego iz tog kraja. Tako da su njihovi roditelji, ro|aci zainteresovani i dolaze iz dana u dan tra`e tih svojih osam ljudi. E sad, oni su bili organizirali opkoljavanje kasarne od strane naroda u kome se ne da iza}i iz kasarne. Nego ka`u, vojnici bi u jednom momentu rekli evo mi Izetbegovi}a pu{tamo, ali hajte vi pro|ite kroz ove hiljade ljudi. To je bilo sra~unato. Me|utim, Kukanjac je bio u

10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

@IVI I MRTVI
NEOPREZNOST ILI GLUPOST

”Nare|enje Zagija za sve jedinice!”
“Ja sam branio sebe i svoju dr`avu. Ja nisam iz Sarajeva oti{ao nijednog koraka. U Sarajevo su dovedeni neki koji su nas ubijali. Ja se ponosim, ali mogu me uhapsiti i ovdje, ne samo vani. Takva nam je dr`ava”, kazao je Zaim Backovi} na tribini Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, koja je odr`ana u nedjelju, 6. marta. Me|utim, upravo zahvaljuju}i neopreznosti, ili bolje re~eno gluposti Zaima Ba}kovi}a Zagija, de{avanja u Dobrovolja~koj ulici postala su SLU^AJ. Naime, prema izjavi @eljka Lovri}a JNA je radio vezom presrela poruku ZAGIJA (Zaim Backovi}, op.a.) da }e iz komande Druge vojne oblasti iza}i samo Alija Izetbegovi} i Milutin Kukanjac, a da }e ostali biti pobijeni. Prema transkriptu presretnutog razgovora radio vezom, ZAGI je na zahtjev PRENJA da se odobri napad na komandu, naredio: “Nare|enje od Zagija za sve jedinice! Sva pokretna vozila neprijatelja uni{titi. Pripremiti zapaljive smjese i sve spaliti. Ponavljam, sva pokretna vozila od neprijatelja uni{titi i paliti sve. Blokirati ulicu i odmah po njima. Obarajte stabla da se ne mogu milimetar pomaknuti. Nema prolaza UNPROFOR vozilima dok predsjednik ne bude u Predsjedni{tvu. Odmah, odmah, zarobiti sve. Neka sve jedinice koje su blizu Dobrovolja~ke dejstvuju po vojsci”, naredio je ZAGI. Backovi} je svoju naredbu, navodno, kasnije obrazlo`io rekav{i da je znao da ga JNA prislu{kuje pa je spornu naredbu izdao samo da ih prepadne. Ne znamo je li Backovi} uspio prepasti nekoga ili ne, ali ova njegova naredba u{la je u spis slu~aja Dobrovolja~ke ulice.

DE[AVANJA KOJA SU DE[AVANJA KOJA SU POSTALA “SLU^AJNA” POSTALA “SLU^AJNA”

Zaim Backovi} Zagi, Zaim Backovi} Zagi, brigadir, poslanik, govornik brigadir, poslanik, govornik

tu situaciju. Sada mo`ete glavu izgubiti i vi i va{i ljudi. A druga stvar, kada ste htjeli da se povla~ite, niste prijavili civilnim vlastima {to bi bilo normalno. On ka`e kako smo mogli iza}i iz Makedonije, itd. U Makedoniji ste priznali vlast i prihvatili pregovore. Vi to ovdje ne}ete, vi ho}ete da iza|ete kad ho}ete. Da idete kuda vam je

volja. To ne mo`e, gospodine Kukanjac, vi{e. Vidite da ne mo`e. Vi ste stalno davali izjave mi }emo ostati u BiH. Vidite da ne}ete ostati. Hajde ostanite ako mo`ete... DOKO: ... Ja sino} nisam mogao spavati. Pobjegao sam tamo u sobu kada sam vidio te ljude kako su istu~eni, izmla}eni,

isprebijani po nosu. I tako, nekakvi pregovori se s njima vr{e, izjave se uzimaju i tako... PREDSJEDNIK: Gdje se to vr{ilo Doko? DOKO: Evo gore, u Komandi. Pazite, ja se uop{te s tim ne mogu slo`iti kao ~ovjek. 173 ~ovjeka su tu... Ako sam ja ministar i ako sam ja dao naredbu, ja }u za to odgovarati. Ali, ako se ne po{tuje moja naredba, ja nemam {ta tu tra`iti. Vojna i gra|anska lica koja su bila u toj koloni, a ja ne znam jeste li dogovorili da oni iza|u odozgo u toj koloni. Ako niste, mi imamo pravo uhvatiti onda. Kako su sada obavljeni razgovori, no}as i jutros, da se vrate Kukanj~evim jedinicama izjasnila su se 33 ~ovjeka, da se vrate ku}i, ne}e ni sa njima ni sa nama, izjasnila su se 139 lica, a jedan oficir izjasnio se da prelazi u TO. PREDSJEDNIK: Samo mi reci je li pritisaka na njih bilo prije toga? Mo`da nisu ni smjeli, zna{, vele pobi}e nas. DOKO: Ja ne znam, vidio sam neke ljude tako unaka`ene da nisam mogao to vi{e gledati. PREDSJEDNIK: Ma ko je to uradio?

PRAVDA ZA SVE

Jovan Divjak, penzionisani general Armije RBiH, i nekada{nji ~lan Predsjedni{tva RBiH Ejup Gani}

DOKO: Ne bih htio ja - neka komandant pri~a o tome. Ja sam htio samo napomenuti da se ja kao ~ovjek i kao ministar odbrane ne sla`em s takvim na~inom...
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

22

SKANDAL NEDJELJE

Sutkinja Lejla Fazlagić, specijalista za presude u korist “Lagumdžije i ostalih“

Prije nego što se obrukala u presudi “Slobodnoj Bosni“, sutkinja Fazlagić u presudi oko testamenta Adil-bega Zulfikarpašića ispoljila još viši nivo SDP-ovskog “revolucionarnog prava“

LEJLA FAZLAGI] LEJLA FAZLAGI]

Njezin java{luk u slu~aju Slobodne Bosne Njezin java{luk u slu~aju Slobodne Bosne ii ro|aka Adila Zulfikarpa{i}a (lijevo) morat ro|aka Adila Zulfikarpa{i}a (lijevo) morat }e ra{~i{~avati vi{e sudske instance }e ra{~i{~avati vi{e sudske instance

Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

a se sutkinja sarajevskog Op}inskog suda Lejla Fazlagi} specijalizirala za presude u korist najvi{ih du`nosnika Socijaldemokratske partije BiH, pokazala je i njezina pro{losedmi~na odluka da Slobodnu Bosnu nepravosna`no proglasi krivom u slu~aju tu`be Zlatka Lagumd`ije, Damira Had`i}a i @eljka Kom{i}a. Po njoj svojstvenoj “odokativnoj“ metodi, sutkinja Fazlagi} presudila je kako je afera reket “takozvana“ jer ~injenice koje je Slobodna Bosna objavila zahvaljuju}i saznanjima iz Federalnog MUP-a na Sudu ne vrijede obzirom da nismo tokom sudskog procesa objavili imena svojih izvora. Dalje je sutkinja Fazlagi}, koja se izgleda u oskudnosti pravne naobrazbe amaterski bavi i parapsihijatrijom, vidovnja{tvom, gledanjem u ka{ike..., ustvrdila kako se vidi da su “poznati i priznati“ Lagumd`ija, Had`i} i Kom{i} pretrpjeli te{ku du{evnu bol zbog stavljanja njihovih porodica u kontekst ove afere te da sve to skupa ko{ta tri hiljade maraka po glavi tu`itelja. Napisala je sutkinja i kako je Sud zaklju~io da je “Slobodna Bosna“ visokotira`ni list“, ~ime je poni{tila sve zakone prava, fizike i istra`iva~kih tekstova Dnevnog avaza. Njezino amatersko obrazlo`enje presude protiv “Slobodne Bosne“ ovih je dana
24

D

predmet grohotnog ismijavanja sarajevskih advokata i sudija, no valja podsjetiti kako ovo nije prvi put da je fatalna sutkinja Fazlagi} odlu~ila zaplivati u do sada nepoznatim vodama tuma~enja sudskih postupaka. Naime, pet srodnika rahmetli Adil-bega Zulfikarpa{i}a `alili su se na njezinu presudu kojom je 22. novembra pro{le godine odbacila njihov tu`beni zahtjev za poni{tenje testamenta kojim su Adil-beg i njegova pokojna supruga Tatjana svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu ostavili Bo{nja~kom institutu - Fondaciji Adila Zulfikarpa{i}a u Sarajevu.

P

oni{tenje Zulfikarpa{i}evog testamenta tra`ili su Irfan Prlja~a, Sadeta Selma nagi}, M ugdim Ljubun~i}, Mahir Had`iomerovi} i Sabrija Zulfikarpa{i}, unuci Adil-begovih bra}e i sestara, smatraju}i da posljednja volja njihovog bogatog ro|aka, kojom nemaju pravo niti na dio njegove bogate zaostav{tine, a koja je sa~injena u notarskom uredu Hotingen u Cirihu 2003. godine, nije u skladu sa zakonima BiH i da je stoga pravno ni{tavna. Osim pravnog osporavanja obrazlo`enja Fazlagi}kine presude, petero Zulfikarpa{i}evih ro|aka temelj svoje `albe na{li su i u re~enici koja je do sada nezabilje`ena u bosanskoherc egova~koj sudskoj praksi. Naime, osim {to se u svom obrazlo`enju presude upustila u

tuma~enje moralnih normi dru{tva, {to je izazvalo (pod)smijeh kod upu}enih u njen moralni profil, te utvrdila kako su svi navodi tu`itelja neosnovani, sutkinja Fazlagi} je u isto vrijeme zaklju~ila da se “tu`iteljima ne bi moglo dati bilo kakve daljnje mogu}nosti za bilo kakve daljnje ili posredne zahtjeve prema tu`enom, to jest, dovesti u sumnju zakonita prava tu`enog po osnovu testamenta ostavioca Adila Zulfikarpa{i}a?!“ Dakle, sutkinja Fazlagi} uzela je sebi za pravo da zabrani tu`iteljima bilo kakav daljnji sudski postupak na {to svako pred Sudom, ukoliko nije zadovoljan presudom, ima pravo. Kada je ovaj slu~aj u pitanju, zanimljivo je i to {to je tu`ba u{la u sudsku proceduru svega nekoliko dana nakon {to je podnesena, iako se na to obi~no ~eka godinu dana. itav }e se slu~aj sa tu`bom Zulfikar{pa{i}evih ro|aka u drugostepenom postupku na}i pred sutkinjom sarajevskog Kantonalnog suda Milicom A{}eri}, za koju ovda{nji pravnici ka`u kako u svojoj karijeri nema profesionalnih mrlja. I, da, neophodno je napomenuti, kako u Upravnom odboru Bo{nja~kog instituta na koji je prenesena enormna imovina Adil bega Zulfikarpa{i}a sjedi Zlatko Lagumd`ija, kojem je notorna sutkinja Fazlagi} dodijelila 3.000 maraka koje mu treba udijeliti na{ list.
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

^

BiH U O^IMA EVROPSKE UNIJE

INTERVIEW

Miroslav Lajčak

izvršni direktor Evropske unije za Evropu i Centralnu Aziju

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, odnedavno izvršni direktor za Evropu i centralnu Aziju pri zajedničkoj Službi vanjskih poslova EU-a, češki diplomata MIROSLAV LAJČAK u razgovoru sa novinarkom “SB“ iznosi utiske nakon nedavnog susreta sa vodećim bh. političarima, govori o planovima Evropske unije u našoj zemlji, otkriva ovlasti i mandat koje će imati budući evropski predstavnik u BiH

Za BiH je u ovom trenutku klju~no da Federacija BiH dobije vladu koja }e biti u stanju da rje{ava probleme, a ne da ih stvara!
Razgovarala: DANKA SAVI] (Bratislava) Foto: PETER FROLO, MILUTIN STOJ^EVI], MARIO ILI^I]

li~no“, ka`e Laj~ak na po~etku razgovora za Slobodnu Bosnu, vo|enog krajem pro{le sedmice u Bratislavi. Upozorili ste nedavno da bi za Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru ovo mogla biti uspje{na godina kada su u pitanju evropske integracije, ali da druge zemlje Zapadnog Balkana moraju prvo rije{iti vlastite politi~ke probleme. Da li je 2011. ve} izgubljena godina za BiH? Ne, to nije ono {to sam `elio re}i. S jedne strane, imamo Hrvatsku koja je

edan od u~esnika pro{losedmi~ne GLOBSEC konferencije, vode}eg foruma za najva`nija politi~ka i sigurnosna pitanja u srednjoj Evropi, koji se ve} {estu godinu odr`ava u Bratislavi, bio je i nekada{nji visoki predstavnik u BiH, a danas jedan od klju~nih diplomata u novoformiranoj evropskoj diplomatskoj slu`bi Miroslav Laj~ak. Na ovoj konferenciji, koja je okupila tri stotine gostiju, du`nosnike i stru~njake iz podru~ja sigurnosti iz cijelog svijeta, dominirale su teme kao {to su Novi izazovi za NATO, NATO i EU, NATO i transatlantski odnosi nakon Lisabonske konferencije, Transatlantski odnosi u 21. stolje}u - uloga srednje Evrope, Evropska unija - danas i sutra, a nekada{nji {ef OHR-a i slova~ki ministar vanjskih poslova gostovao je na sesiji posve}enoj Rusiji. Po okon~anju u~e{}a u debati, Laj~ak je u razgovoru za na{ list govorio o svojoj nedavnoj posjeti BiH, imenovanju novog evropskog predstavnika u BiH, strategiji Evropske unije prema BiH... On je, osobno, kako ka`e, tokom slu`bovanja u Bosni i Hercegovini izgradio sna`an emotivan odnos prema BiH i stalo mu je do toga da zemlja napreduje. “To njeni gra|ani zaista zaslu`uju. Li~no }u biti sretan da vidim da BiH kre}e naprijed i tome }u i sam pomo}i. Jer, prema doga|ajima u BiH ne mogu biti ravnodu{an, dolaze li dobre vijesti ili ne iz nje je ne{to {to do`ivljavam vrlo
26

J

LEGALITET I LEGITIMITET: Postoji veliki rizik da u novoj vladi i parlamentu sjede ljudi koji imaju tzv. pravu nacionalnost, ali nemaju legitimitet jer za njih nisu glasali pripadnici tog naroda. Za mene je izuzetno važno da i Bošnjaci, Hrvati i Srbi znaju da su oni glasali za te ljude, da su to njihovi predstavnici

napravila ogroman pomak i koja }e najvjerovatnije zavr{iti pregovore ove godine, zatim Srbiju koja zna {ta treba da uradi da dobije kandidatski status, te Crnu Goru tako|er, a {to se ti~e Bosne i Hercegovine, moja je poruka slijede}a - i dalje su otvorene mogu}nosti da BiH mo`e da zavr{i ovu godinu vrlo uspje{no i to isklju~ivo zavisi od toga kako }e se pona{ati njeni politi~ari. [to se mene ti~e, ja sam im prenio o~ekivanja Evropske unije i svaki od mojih partnera je to pozdravio. Ono {to EU o~ekuje od BiH je vrlo logi~no, poznato, izmjerljivo i svi priznaju da su to obaveze koje je BiH ve} ranije preuzela na sebe i koje treba ispuniti. Insistiraju}i na tome, EU pokazuje i svoju ozbiljnost. Ali, ono {to se sada prvo mora uraditi jeste da se formira vlast koja }e imati reformski program, koja }e znati i `eljeti da se bavi evropskim integracijama i ispunjavanjem tih o~ekivanja i uslova, i koja }e imati dovoljan sna`an mandat da te reforme provede kroz Parlament.

OPASNO JE BIRATI “NA[E SRBE, ILI HRVATE“ KOJI NEMAJU LEGITIMITET
Razgovarali ste pro{le sedmice s politi~arima iz oba bh. entiteta. Sa kakvim ste dojmovima napustili BiH? Iskreno govore}i, jako me brine to {to se de{ava izme|u SDP-a i SDA, s jedne, i izme|u dva HDZ-a, s druge strane. Zaista me zabrinjava situacija u Federaciji BiH koja meni izgleda potpuno nelogi~no i vrlo opasno. Jer, ne mo`e niti jedna politi~ka stranka da pretenduje da ima sto posto
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

DRAMA FORMIRANJA VLASTI

BiH I NJENI BiH I NJENI PROBLEMI KAO PROBLEMI KAO SUDBINA SUDBINA

Miroslav Laj~ak nakon isteka Miroslav Laj~ak nakon isteka mandata u OHR-u napredovao mandata u OHR-u napredovao je u diplomatskoj slu`bi Slova~ke, je u diplomatskoj slu`bi Slova~ke, a kasnije ii Evropske unije a kasnije Evropske unije 27

10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

BiH U O^IMA EVROPSKE UNIJE
legitimitet svog naroda, a s druge strane je apsolutno neprihvatljivo i opasno da kroz politi~ki in`injering izmi{ljamo neke “na{e“ Srbe i Hrvate da bi formalno po{tovali Ustav. U takvoj situaciji postoji veliki rizik da u novoj vladi i parlamentu sjede ljudi koji imaju tzv. pravu nacionalnost, ali nemaju legitimitet jer za njih nisu glasali pripadnici tog naroda. Za mene je izuzetno va`no da i Bo{njaci, Hrvati i Srbi znaju da su oni glasali za te ljude, da su to njihovi predstavnici. Poigravanje s ovakvim stvarima i izmi{ljanje nekih formula je, po mom mi{ljenju, najbolji put da se BiH dovede u duboku krizu koja je ne samo nepotrebna nego je i vrlo opasna. Za BiH ni dobijanje kandidatskog statusa do kraja godine nije nedosti`no ukoliko se vlasti potrude da izvr{e svoje obaveze. U ovom procesu nema iznena|uju}ih, niti novih elemenata, sve je jasno, od stvari koje se u ovoj fazi moraju ispuniti, dvije su klju~ne: formiranje vlade sa mandatom i programom i provedba presude u slu~aju Sejdi}-Finci.

RAZGOVOR U BRATISLAVI RAZGOVOR U BRATISLAVI
Miroslav Laj~ak, nakon Miroslav Laj~ak, nakon odlaska iz OHR-a, prvi iscrpan odlaska iz OHR-a, prvi iscrpan intervju za bh. medije dao je intervju za bh. medije dao je novinarki Slobodne Bosne novinarki Slobodne Bosne

EVROPA I AMERIKA SU JEDINSTVENE OKO BiH
Za{to, prema Va{em mi{ljenju, toliko dugo traje formiranje vlasti? Je li razlog tome {to klju~ni akteri u Federaciji svoje strana~ke interese stavljaju iznad dr`avnih? Jasno je da se u ovoj postizbornoj fazi sve stranke bore za svoje pozicije, nije po tome situacija u BiH nimalo druga~ija od situacije u bilo kojoj zemlji nakon odr`avanja izbora. U ovoj fazi, ja u BiH vidim previ{e inata i nedovoljno shvatanje o tome {ta je zaista potrebna za zemlju. Ako }emo dobiti vlast na nivou Federacije BiH, a potom i na nivou dr`ave koja }e imati sporan mandat, jaku opoziciju i puno prostora za opstrukciju i blokade, onda od takve vlade ne}e biti koristi. Jer, to }e nas voditi tome da se prokockaju naredne

~etiri godine, {to je, sportskom terminologijom re~eno, “unforced error“, upadanje u “neprisiljenu gre{ku“, da tako ka`em. Krajem ovog mjeseca ponovo }e se u Evropskoj uniji govoriti o BiH. U ~emu je smisao najavljivane nove evropske strategije u BiH kad ve} ne postoji elementarni konsenzus da bi funkcionirala vlast? Da, ako on ne postoji niko ko nam mo`e biti partner, ako smo sami sebe doveli u krizu, na{e su aktivnosti uzaludne. Ina~e, u normalnoj situaciji me|unarodni partneri su potrebni, posebno u jednoj zemlji koja je krenula u tranziciju. [to se ti~e evropske strategije, ona se u biti svodi na slijede}e ubudu}e }e biti jasnije ko predstavlja Evropsku uniju i {ta je cilj EU-a, kao i to da

je EU spremna preuzeti ulogu vode}eg me|unarodnog partnera u BiH... Postoji li konsenzus izme|u Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava i EU-a o BiH? Postoji, ne samo sa Amerikom nego i sa drugim me|unarodnim partnerima jer Evropska unija Bosni i Hercegovini nudi ono {to drugi ne mogu a to je ~lanstvo u EU. Zato je i logi~no da upravo EU dobije tu vode}u ulogu, dakle da taj zajedni~ki napor me|unarodnih aktera u BiH ipak predvodi Evropska unija. U tom smislu nema nikakvih suprotstavljenih mi{ljenja, Evropskoj uniji je vi{e puta prigovarano da se nedovoljno osje}a njena prisutnost, da se nedovoljno ~uje njen glas, da nema jedinstvene stavove, niti zajedni~ku adresu u BiH. Dakle, cilj je upravo to da Unija bude

JEDINSTVO AMERIKE I EVROPE

Clifford Bond, MIroslav Laj~ak i nekada{nji {ef OHR-a Christian Schwarz-Schilling

Miroslav Laj~ak ii @eljko Kom{i} Miroslav Laj~ak @eljko Kom{i} 28

ULOGA ULOGA PREDSJEDNI[TVA PREDSJEDNI[TVA BOSNE ii HERCEGOVINE BOSNE HERCEGOVINE

SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

DRAMA FORMIRANJA VLASTI
vidljivija, glasnija, da postoji jedna evropska adresa u BiH i na taj na~in dolazimo do toga da mo`emo krenuti u narednu fazu, dakle u razgovore o budu}nosti OHR-a. Jer, sve dok ne postoji alternativa, onda je te{ko tu diskusiju i voditi. Mi o~ekujemo da }e se EU uspostaviti kao jedinstven partner koji ima povjerenje i sposobnost da pomo`e BiH, a to onda ~itavu diskusiju o OHR-u stavlja u drugo svjetlo... Evropska unija je jedan od partnera i uvo|enje te na{e nove strategije je upravo to da se poka`e na{im me|unarodnim partnerima da postoji alternativa za BiH, a jedan od ciljeva ove strategije jeste da se ubrzaju razgovori o njegovom zatvaranju i da se zna da postoji alternativa nakon {to se to desi. Za{to jo{ uvijek nije imenovan evropski predstavnik u BiH? Bilo je o~ekivano da se to dogodi do kraja pro{le godine. Je li problem nedostatak kandidata, ili ne postoji interes za BiH, ili...? Ne, ne, u procesu tih diskusija o evropskom strategiji, evropskom prisustvu u BiH, zaklju~ili smo da taj evropski predstavnik koji }e biti imenovan u BiH treba da ima i formalno zna~ajan status. Dakle, rije~ je o tome da je do{lo do promjene zahtjeva ili nekih uslova koje taj ~ovjek treba da ispuni i on }e sada prema posljednjim tra`enim kvalifikacijama biti osoba koja ima zna~ajno mjesto i u hijerarhiji EU-a. @elimo da dobijemo predstavnika koji zaista ima autoritet, koji }e biti dio struktura EU-a, instrument provo|enja evropske politike, ali i ~ovjek koji mo`e i svojim li~nim integritetom da ispunjava tu ulogu. Mo`e li se govoriti ko su potencijalni kandidati? Ili barem iz kojih zemalja dolaze? Ne, ne, ne bih o tome. Ima vi{e imena, ali to ne mogu re}i, to bi nas odvelo u O MILORADU DODIKU

Dodiku je jasno poručeno da EU neće trpjeti izjave koje potkopavaju integritet BiH
S vremena na vrijeme tenzije u BiH svojim izjavama podigne Milorad Dodik. Imate bogato i dugo iskustvo u razgovorima i pregovorima sa predsjednikom Republike Srpske pa nas zanima kako vidite njegovu ulogu u procesu uspostave vlasti u BiH? Gospodin Dodik i predstavnici Republike Srpske na svim sastancima sa predstavnicima EU-a dobijaju vrlo jasne poruke kojima im govorimo da ne `elimo slu{ati izjave, niti tolerisati politiku koje dovode u pitanje integritet BiH. Ali, isto tako `elim da ka`em da postoji neka preopsjednutost izjavama, posebno gospodina Dodika, kao da je to najva`niji problem u BiH. Tako da se mi vi{e bavimo izjavama nego su{tinom, a ~injenica je da je u ovoj fazi, dopalo se to nekom ili ne, Republika Srpska formirala svoje institucije i spremna je da formira dr`avnu vladu, dok se to za Federaciju BiH ne mo`e re}i.

Miroslav Laj~ak i Milorad Dodik

VA@NA JE SU[TINA, A NE IZJAVE

Laj~ak sa nekada{njom vladaju}om {estorkom u BiH Laj~ak sa nekada{njom vladaju}om {estorkom u BiH
10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

KONTINUITET ISCRPLJUJU]IH KONTINUITET ISCRPLJUJU]IH PREGOVORA SA BH. LIDERIMA PREGOVORA SA BH. LIDERIMA

29

BiH U O^IMA EVROPSKE UNIJE
debatu koja nam u ovoj fazi nije potrebna. Naravno, `elimo da to bude ~ovjek koji ima iskustvo iz regiona i da poznaje situaciju u regiji, ali to ne zna~i da on mora biti neko ko je ovdje ve} bio anga`ovan. Mo`ete li onda potvrditi da to ne}e biti niko od onih koji su ovdje ve} bili me|unarodni predstavnici u BiH? U ovoj fazi, zaista ne `elim ni{ta oko ovog pitanja ni potvrditi ni odbaciti. Jo{ je rano o tome govoriti. Kakva }e ovla{tenja imati evropski predstavnik u BiH? Prema onom {to se najavljuje, on }e imati mandat sli~an onome koji je s bonskim ovlastima dobio OHR... Ne, ne}e imati ta ovla{tenja jer to nije evropski put, Evropska unija ima na raspolaganju instrumente, pozitivne, kao {to su prije svega IPA fondovi, od kojih danas BiH dobija stotinu miliona eura godi{nje, a ima i negativne, koje koristi protiv Bjelorusije i koji se koriste kada zaista do|e do nekih kr{enja ljudskih prava, dakle ima mogu}nost da zamrzne ra~une, zabrani putovanja politi~arima kao {to je to uradila u slu~aju Bjelorusije. Ali, treba biti jasno da Evropska unija ne izmi{lja neke nove instrumente za BiH. Proces evropskih integracija je, ipak, proces koji se gradi na `elji zemlje da napreduje i da se priklju~i EU, tako da ne mo`ete kroz sankcije voditi zemlju u Evropu. Najte`a sankcija je da se ovaj proces zaustavi i da se ka`e, dobro, vi ste va{im gra|anima oduzeli evropsku perspektivu. Te`a sankcija od toga ne mo`e biti. POSREDOVANJE NJEMA^KE

Uloga Njemačke je važna, ali je dogovor da se taj proces odvija u tajnosti
Dokle su do{li pregovori izme|u bh. politi~ara koji se vode pod pokroviteljstvom Njema~ke? Jedan od principa tog procesa jeste tajnovitost da se ne bi zloupotrijebio u doma}e politi~ke svrhe, tako da o tome ne mogu govoriti. Jo{ uvijek se ~ekaju rezultati, ali mogu re}i da svi doma}i partneri shvataju da je to bio jedan ozbiljan proces ~iji je cilj dobar za BiH i da su pokazali konstruktivan odnos uz sve razli~ite stavove koji postoje o nizu pitanja. Ali, postoji svijest da su ti razgovori dobri za BiH. Ali, ono {to zaista zabrinjava u ovoj fazi jeste pitanje za{to toliko dugo traje formiranje vlasti, nije rije~ o tome da postoji neka generalno zabrinutost za BiH iako je svima jasno da bi stvari mogle bolje izgledati. Ali, nakon izbora ono {to je najva`nije jeste vidjeti kakva }e biti vlada, kakav program nudi, i kakvu podr{ku ima u parlamentu. Osim pitanja za{to to traje toliko dugo, druga stvar koja zabrinjava jeste da li }e vlada kada bude formirana imati izborni legitimitet, dovoljnu podr{ku, ili }e to biti vlada koja odra`ava ne~ije li~ne ambicije, ~iji }e rad biti optere}en stalnim blokadama...

NISU ISKLJU^ENE SANKCIJE U VIZNOM RE@IMU
[ta se onda u Evropskoj uniji, kada je BiH u pitanju, mo`e o~ekivati krajem ovog mjeseca? Formalne zaklju~ke, zna~i, formalizacija diskusije otpo~ete prije nekoliko nedjelja, a koja je pro{log mjeseca vo|ena na ministarskom nivou... Do tada bi trebala biti i formirana vlast u BiH. Kakvu }e to te`inu imati? Klju~no je pitanje kakva }e biti vlast i upravo }e to biti sna`na poruka iz BiH za Evropsku uniju. Upravo }e ta poruka imati ogroman uticaj na diskusiju o kojoj govorim, jer ta poruka iz BiH mo`e biti vrlo pozitivna, ali i negativna za dalji tok diskusije o BiH u EU. Prema funkciji na koju ste imenovani kao izvr{ni direktor za Evropu i centralnu Aziju pri zajedni~koj Slu`bi vanjskih poslova EU-a sada “pokrivate“ jako veliku teritoriju. Kako }e biti organiziran Va{ ured? Ja imam dva zamjenika, jedan ve} postoji za Rusiju, Isto~no partnerstvo (koje
30

TAJNA DIPLOMATIJA
Njema~ko uklju~ivanje u konstituiranje vlasti u BiH

obuhvata Gruziju, Ukrajinu, Moldaviju, Azerbejd`an, Armeniju i Bjelorusiju, koje EU nastoji stabilizirati a da im pritom ne daje perspektivu ~lanstva, op.a.) i centralnu Aziju, a drugi koji jo{ nije imenovan }e biti zadu`en za Zapadni Balkan, Zapadnu Evropu i Tursku. Imamo i direkciju za Zapadni Balkan koja funkcioni{e, tamo su ljudi koji se bave ~itavom regijom, a vodi je Jonas Johnson. U~estvuju}i na GLOBSEC-u, na temu Isto~no partnerstvo i EU, evropski povjerenik za pro{irenje [tefan Fule se u jednoj re~enici, govore}i o zloupotrebi viznog re`ima, dotakao Zapadnog Balkana. Izvje-

{taj o tome }e biti objavljen u junu, da li je zaista mogu}e da }e biti sankcija u vezi s tim? Prerano je o tome govoriti, svakako ima signala iz nekih dr`ava ~lanica da su uznemirene velikim brojem imigranata i misle da vlade tih zemalja u regiji nisu uradile dovoljno jer to je zloupotreba viznog re`ima... Ne `elim spekulisati i slati neke katastrofalne poruke, ali, ako bi u budu}nosti i do{lo do poduzimanja nekih mjera, one bi bile individualne u zavisnosti od broja imigranata i odnosa vlasti prema ovom pitanju. Dakle, nije tu u pitanju cijeli Zapadni Balkan...
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

SELEFIJE, GDJE STE, DA STE

Sudeći prema višenedjeljnim najavama, ove bi subote pred zgradom Parlamenta BiH trebao biti održan do sada najveći skup pripadnika selefijsko-vehabijske zajednice iz BiH, ali i cijelog svijeta, koji zahtijevaju ukidanje “bh. Guantanama“ (odnosno Imigracionog centra u Sarajevu); tokom višemjesečnih priprema za ovu “manifestaciju“ čelnici radikalnih islamskih grupa poduzeli su posebne “mjere“ kojima će spriječiti infiltriranje domaćih i stranih obavještajaca u njihove redove. Naš novinar u posjedu je tajnih uputa čelnika ovog pokreta za “preventivno djelovanje“ protiv ubačenih elemenata

LOV NA KRTICE IZ PRVIH SAFOVA
Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Z

a subotu, 12. marta, elitne snage selefijskog pokreta u BiH, oboga}ene i poja~ane “bra}om“ koja su najavila dolazak iz mnogih zemalja ra{trkane dijaspore, u 13 sati okupit }e se ispred zgrade Parlamenta BiH u Sarajevu gdje je zakazano okupljanje “svih muslimana koji treba da se ujedine protiv Guantanama u BiH namijenjenog samo za muslimane”. Naravno, rije~ je o Imigracionom centru u Sarajevu ~ije je otvaranje, podsjetimo, krajem 2009. godine bio jedan od preduslova za liberalizaciju viznog re`ima gra|anima Bosne i Hercegovine.

Navodno, vehabijska zajednica u na{oj zemlji uveliko se priprema za skup u subotu i iz mnogih mjesta bit }e organizovan autobuski transport. Nezvani~no, svoj dolazak su najavile i vehabije koje `ive u Austriji, [vicarskoj, Njema~koj i nekim drugim dr`avama, a organizaciju su na sebe preuzeli Mirsad ^ekanovi}, koji `ivi u {vicarskom Lucernu, M irsad Rami} iz ^IN TERORIZMA

Policijska stanica u Bugojnu nakon eksplozije u kojoj je smrtno stradao policajac Tarik Ljubu{ki}

BRATSKA POMO] IZ SVIJETA
Organizator ovih protesta je Na|a Dizdarevi}, ovda{njoj javnosti poznata i po tome {to se godinama la`no predstavljala kao supruga Omara Boudela Had`a, koji je 2001. godine kao ~lan “al`irske {estorke” uhap{en u Sarajevu i preba~en u Guantanamo, i udru`enje Solidarnost iz Biha}a.
32
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

PRED SUBOTNJI “MITING ISTINE” U SARAJEVU
Foto: Milutin Stoj~evi}

VJERSKI OBOJENI PROTESTI

Uzbuna u vehabijskoj zajednici, gdje svako u svakoga sumnja

“Izdajnici i provokatori su svi koji su osudili teroristi~ki napad bra}e iz Bugojna”
Kentuckyja, SAD, i Zekerijah Mulamustafi} iz Janje koji `ivi u Be~u. Predstoje}i protesti jedinstvena su prilika da pripadnici vehabijske zajednice poka`u jedinstvo, solidarnost i superiornost svojih vjerskoideolo{kih ubje|enja, koja su, priznaju to i sami lideri ove grupacije, posljednjih godina prili~no uzdrmana. Da ne{to ne {tima u sigurnosnom sistemu selefijskog pokreta, moglo se zaklju~iti na osnovu predavanja odr`anog u Maglaju pro{loga ljeta (neposredno nakon teroristi~kog napada na
10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

policijsku stanicu u Bugojnu) iz ~ijeg se sadr`aja mo`e uo~iti da su pripadnici vehabijskog pokreta vi{e nego uzdrmani infiltracijom brojnih agenata, prije svega Obavje{tajno-sigurnosne agencije BiH (OSA), u njihove redove. “Jednog na{eg brata uhapsili prije neki dan u Tuzli. Brat umalo da preseli kad je vidio agenta OSA-e koji je sa njim razgovarao. Izgledao je potpuno isto kao mi, znao je vi{e hadisa od uhap{enog brata, znao je vi{e o bra}i i na{im d`ematima od

uhap{enog brata, znao je o uhap{enom bratu vi{e nego {to je on sam o sebi znao... kad je trebalo namaz obaviti - uradio je to isto kao {to mi to radimo. A agent OSA-e (dr`avna Obavje{tajno-sigurnosna agencija, op. M.F.) nije to ~ak ni krio”, navodi se, izme|u ostalog, u predavanju koje je, prema navodima nekih krugova bliskih vehabijskim strukturama, dr`ao Izet Had`i} zvani @ara, neformalni zamjenik Nusreta Imamovi}a, vo|e vehabijske zajednice u Gornjoj Mao~i.
33

SELEFIJE, GDJE STE, DA STE
Had`i} je, pisali smo ve} o tome u oktobru pro{le godine, pohvalio djecu iz Gornje Mao~e koja su bacala blato na policijsko vozilo rekav{i: “Bu{enje guma, mazanje blatom i pljuvanje policijskog vozila predstavljalo je samo test, da se vidi kako }e reagirati policajci. Sljede}i put, djeca }e automobil ga|ati pra}kama, a onda i kamenicama.” AKCIJA SVJETLOST

[esto policajaca opsjelo je Gornju Bo~inju i uhapsilo osam stanovnika tog sela

“OSA“ JE ME\U NAMA
Osvr}u}i se na teroristi~ki napad na policijsku stanicu u Bugojnu izveden 27. juna pro{le godine, u kojem je smrtno stradao policajac Tarik Ljubu{ki} a vi{e ih je ranjeno, besjednik se upitao ko su ti pojedinci me|u njima koji osu|uju napad. “Otkud ovoliko onih me|u nama koji ‘osu|uju teroristi~ki akt u Bugojnu’? Me|u nama, ~ak i oni za koje smo mislili da su najbolji me|u nama. Utrkuju se, Allaha im

KAKO PREPOZNATI PROVOKATORA

Kratki kurs iz opreza i samozaštite
“Mi trebamo, mi moramo biti oprezniji nego {to smo to do sada bili i odre|ene stvari nazvati pravim imenima. Trebamo povesti ra~una o onima me|u nama koji ne postavljaju pitanja. Jer, bra}a moraju postavljati pitanja, kako }e ne{to saznati ako ne pitaju one koji to znaju. Vodite ra~una o onima koji vas navode na razgovor, a onda mudro {ute i pa`ljivo slu{aju. Obratite pa`nju na one za koje znate da ne rade a imaju pare, dobar mobitel, kompjuter ili auto. Pa`ljivo posmatrajte one koji puno govore o d`ihadu i o ubijanju kjafira, a nikada nisu imali problema sa policijom. Posebno obratite pa`nju na one me|u nama koji svuda putuju, a granice prelaze kao da ih nema. Nepoznate osobe koje dolaze u na{e mesd`ide treba posebno dr`ati na oku. Provjeravati ko su, {ta su i za{to su tu. Vidjeti mo`e li se neko od njih vrbovati za na{u stvar. Sa mupovcima smo to ve} radili, elhamdulillah, mo`emo valjda i sa tim OSAMA. I oni su ljudi. Iskoristiti onu na{u bra}u iz policije da nam pomognu u otkrivanju tih OSA”, navedeno je u predavanju u kojem jo{ stoji da su se takvi poslovi po~eli ljepo raditi u Krajini, posebno u Bosanskoj Krupi, zatim u Gornjem Rahi}u i u @ivinicama.

VJERSKI VO\A IZ MAO^E

Nusret Imamovi}, neprikosnoveni autoritet vehabijske zajednice u Gornjoj Bo~inji

BEZBRI@NA VREMENA

Doskora pripadnici selefijskog pokreta u BiH vjerovali su da se “uba~eni elementi” ne mogu inflitrirati u njihove redove

se smilovao, u tome ko }e vi{e i ko }e glasnije da se ‘ogradi’ od bra}e iz Bugojna. Prije nekoliko dana, jedan na{ brat u Klagenfurtu prebijen je na mrtvo ime kad je rekao da bi trebalo pomo}i porodicama uhap{ene bra}e iz Bugojna. Ne, varate se, nisu ga napali kjafiri. Napali ga i krvni~ki pretukli oni koji su godinama bili me|u nama, izgledali isto kao mi, klanjali isto kao mi, govorili isto kao mi... Za koje smo bili apsolutno uvjereni da su ‘oni koji su iskreni’ i ‘oni koji se dr`e Njegovog sunneta.” Nezaobilazna tema bila je i akcija “Svjetlost” provedena po~etkom februara pro{le godine po naredbi Tu`ila{tva i Suda BiH u kojoj je u~estvovalo 600 policajaca. Tom prilikom u selu Gornja Mao~a uhap{eno je osam lica: vo|a vehabijske zajednice Nusret Imamovi}, zatim Safet Bar~i}, D`evad Hod`i}, Hajrudin Ribi}, Senad Mid`i}, Mensud ^eki}, Edis Bosni i Adnan Rustemi.
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

34

PRED SUBOTNJI “MITING ISTINE” U SARAJEVU
SODOMA I GOMORA U MAO^I

“Sigurne kuće“ za pedofile i druge seksualne delinkvente otvaraju se u Gornjoj Maoči
Selefijski pokret u BiH, poja~an pripadnicima selefijskog reda iz dijaspore, osim paranoi~nog straha od infiltarcije pripadnika sigunosno-obavje{tajnih slu`bi BiH u vlastite redove, ima i mnogo ozbiljnijih i daleko objektivnijih problema. Jedan od njih je i pedofilija, ~emu na`alost pa`nju ne poklanja ni Islamska zajednica, ni nadle`ni organi, a vehabije ponajmanje. Takve pri~e dobijaju sudski epilog tek kada padne mrtva glava kao u slu~aju Smaje Abdurahmanovi}a, koji je ubio svog “brata” Velida Zahirovi}a jer mu nije dozvolio da o`eni njegovu devetogodi{nju k}erku. Najnoviji, od javnosti dobro sakriven slu~aj jeste seksualno uznemiravanje maloljetnih djevoj~ica koje su poha|ale vjeronauk u Gornjoj Mao~i. Mjesecima je djevoj~ice (a ni dje~aci mu nisu bili mrski) mjerkao i pipkao Ezam ^eki}, sin istaknutog stanovnika ovog sela Mersed ^eki}a. Mla|i ^eki} je, ina~e, jo{ odranije poznat kao “nesta{an“ de~ko koji je zbog svoje nastrane sklonosti maloljetnicima prije godinu dana protjeran iz Egipta, gdje je studirao na Al Azharu. U nesta{lucima ^eki}a juniora navodno najgore su pro{le k}erka Nevzudina B. zvanog Abdurahman i k}erka Mirsada K. zvanog [imun. Iako se sve de{avalo me|u “bra}om”, o~evi djevoj~ica nisu bili sretni zbog takvih izliva “bratske ljubavi” prema njihovim k}erkama, pa je nezvani~ni lider vehabijske zajednice u Bo~inji Nusret Imamovi} u rje{avanju problema aktivirao kompletnu infrastrukturu, uklju~uju}i i one vehabije s kojima je u vjersko-ideolo{kom sukobu, kako bi se slu~aj zata{kao. Tako je Imamovi} u rje{avanje ovog slu~aja uklju~io i Zijada Ljaki}a, uglednog selefiju iz Zavidovi}a koji je navodno doktorirao islamske nauke u Saudijskoj Arabiji. Ovaj dvojac se ranije me|usobno optu`ivao za skretanje sa pravog puta i sli~no. Nikom nije jasno zbog ~ega je, nakon svega, Ljaki} odlu~io pomo}i Imamovi}u, a jo{ manje je jasno gdje je u {erijatu Ljaki} prona{ao “odgovor“ za pomenuti slu~aj. Naime, Ljaki} je presudio da po {erijatu optu`eni treba platiti roditeljima o{te}enih djevoj~ica po 16 hiljada KM, a da oni, zauzvrat, trebaju {utjeti o nemilim doga|ajima. Ezemov otac Mensud ^eki} pristao je i isplatio novac familijama napastvovanih djevoj~ica. Da me|u pripadnicima vehabijskog pokreta ne postoje granice u {irenju “ljubavi”, govori slu~aj Crnogorca Amela Osmanovi}a. Nakon {to je za Osmanovi}em u Crnoj Gori raspisana potjernica zbog preprodaje naoru`anja i vojne opreme, on je, bje`e}i pred zakonom, uto~i{te prona{ao kod svog amid`e u br~anskom naselju Suljagi}a sokak, gdje se skrivao vi{e od mjesec dana. Ali, dok je jatak amid`a bio na poslu, bjegunac Osmanovi} je “ubijao dosadu“ u krevetu sa njegovom `enom, amid`incom, sve dok ga amid`a nije uhvatio na djelu. Preljubnik Osmanovi} je pobjegao glavom bez obzira i skrasio se kod “bra}e” u Gornjoj Mao~i. Osmanovi} se krio kod Hajrudina Ribi}a i ve} spomenutog Merseda ^eki}a, sve dok njegovo prisustvo nije zasmetalo mje{tanima Mao~e koji su od Nusreta Imamovi}a ultimativno tra`ili da otjera Amela Osmanovi}a. Imamovi} je nalo`io Ribi}u i ^eki}u da odmah dislociraju Osmanovi}a na sigurniju lokaciju iz sela, {to su ovi i u~inili prebaciv{i Osmanovi}a u Srebrenik...

@ENE -- @ENAMA, @ENE @ENAMA, DJEVOJ^ICE -- U^ITELJIMA DJEVOJ^ICE U^ITELJIMA
Pedofilu se “sudi” po {erijatu Pedofilu se “sudi” po {erijatu

“Kad je policija u{la u Gornju Mao~u, ta~no su znali ko u kojoj ku}i bude, znali su raspored soba u svakoj ku}i, znali su ta~no gdje se {ta nalazi. Kako? Od osmerice tada uhap{ene bra}e neki su imali pravo na vi{e od sahata vremena {etnje dnevno, a neki

jedva koju minutu. Neki su mogli dobiti {ta god su tra`ili, a nekima nisu dozvoljavane ni stvari koje im po njihovom, tagutskom, zakonu pripadaju. Takozvani istra`itelji su se s nekim od uhap{enih skoro grlili i ljubili, a druge su satima ispitivali i maltreti-

D@ENAZA JUSUFA BAR^I]A D@ENAZA JUSUFA BAR^I]A

D`enazi samoprogla{enog vehabijskog vo|e u BiH D`enazi samoprogla{enog vehabijskog vo|e u BiH prisustvovao je ogroman broj njegovih istomi{ljenika prisustvovao je ogroman broj njegovih istomi{ljenika
10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

rali na sve mogu}e na~ine. Otkud i kako?”, pita se Had`i} navode}i primjer “brata” u Grazu, Austrija, koji je nakon akcije Svjetlost predlo`io da se sakupi pomo} porodicama uhap{enih, a kojeg je iste ve~eri privela i uhapsila austrijska policija ispituju}i ga o “bra}i” u Gornjoj Mao~i, o terorizmu, Al - Qaidi... Navode}i jo{ nekoliko, za pripadnike vehabijskog pokreta, neobja{njivih i nelogi~nih primjera, Had`i} je naglasio da je do{lo krajnje vrijeme da se istini pogleda u o~i i prizna ~injenica da su “oni tu, me|u nama”. “Zabijanje glave u pijesak ne}e nam hajra donijeti. Zato, hajmo po~eti pri~ati o tome. Hajmo im makar tako staviti do znanja da znamo da su tu i da je samo pitanje vremena kada }emo ih raskrinkati. Da i mi njima fintu ~inimo. Da budu nervozni, da se po~nu znojiti, da se po~nu kajati”, poru~io je Had`i}.
35

[E[ELJ PRED LICEM PRAVDE
Foto: REUTERS

TU@ILA[TVO TRA@I ODBACIVANJE [E[ELJEVOG ZAHTJEVA ZA OSLOBA\ANJE
Ha{ko Tu`ila{tvo ustvrdilo da je izvelo dovoljno dokaza o [e{eljevoj odgovornosti i da je ~etni~ki vojvoda kriv po najmanje tri ta~ke optu`nice

36

SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

DOKAZANA KRIVICA U “POLUVREMENU”

Početkom nedjelje Vojislav Šešelj je u Haškom tribunalu, pozivajući se na pravilo “98 bis“, zatražio oslobađajuću presudu i u troiposatnoj tiradi iznio brojne propuste Tužilaštva tvrdeći da svjedoci nisu uspjeli da dokažu njegovu krivicu i da Tribunal nema validne dokaze da je počinio djela za koja se tereti; međutim tužioci su nakon “poluvremena“ suđenja održali do sada najveću lekciju vojvodi Šešelju tvrdeći da je kriv po tri tačke optužbe; naš list donosi rekapitulaciju osmogodišnjeg, ujedno i najdužeg procesa pred Haškim tribunalom

KRAJ UCJENA I LA@I ^ETNI^KOG VOJVODE [E[ELJA
Pi{e: MIRHA DEDI]

“Patim iz dana u dan“, zavapio je pred sudijama Vojislav [e{elj pro{le nedjelje tokom svog do sada najve}eg manevra u sudnici Ha{kog tribunala, `ale}i se na te{ko finansijsko stanje, zdravstvene probleme i nedostatak pravne pomo}i koju je godinama odbijao. “Gospodine sudija, na osnovu pravila 98 bis, tra`im da me oslobodite po svakoj ta~ki optu`nice, jer je potpuno jasno da nemate nikakve dokaze za osu|uju}u presudu. Ni na osnovu svedo~enja u sudnici, niti na osnovu materijalnih dokaza.” Ovako je lider radikala i ha{ki optu`enik sa najdu`im sta`om iza re{etaka u Haagu ocijenio prvo poluvrijeme procesa koji se u Tribunalu vodi protiv njega vi{e od osam godina. “Tra`im i da mi isplatite od{tetu za vi{e od osam godina bezrazlo`nog pritvora, zbog svega {to sam ovde pre`iveo, zbog ugro`enog zdravlja, prava na pravi~no su|enje i prekinute politi~ke karijere koja je bila u sna`nom usponu”, redao je dalje [e{elj. ”Po{to kod mene nema nikakvog kompromisa, zahtevam osloba|aju}u presudu i nov~anu naknadu”, bio je izri~it optu`eni ~etni~ki vojvoda. Osvr}u}i se na optu`be, [e{elj je kazao da tu`ila{tvo “ni~im nije dokazalo” da je on

“govorom mr`nje” “fizi~ki po~inio progon” nesrba u Vukovaru, Malom Zvorniku i Hrtkovcima, 1992. godine. “Nikada u `ivotu ja nisam tra`io da se zarobljenici streljaju, prebijaju ili zlostavljaju. Naprotiv, pozivao sam da se to ne ~ini. [to se mene ti~e, voleo bih da su sve usta{e mrtve jer su po mom mi{ljenju gori i od nacista, ali ja nikada nisam rekao da svu decu iz me{ovitih brakova treba pobiti”, branio se [e{elj.

“NAJGORI SAM ^OVEK”
Optu`nica je, kako je rekao [e{elj, protiv njega podignuta isklju~ivo iz politi~kih razloga. To je, prema njegovim rije~ima, navela i biv{a glavna tu`iteljica Ha{kog tribunala Carla del Ponte u svojoj knjizi. U prilog tome govori i, kako je rekao [e{elj, izjava Zorana \in|i}a koju je ona citirala: “Vodi [e{elja i ne vra}aj nam ga vi{e.“ Podsjetimo da je [e{elj optu`en za ubistva, mu~enje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pusto{enje koje nije opravdano vojnom nu`dom, uni{tavanje vjerskih objekata i plja~kanje javne ili privatne imovine. Ta djela kvalifikovana su kao zlo~ini protiv ~ovje~nosti i kr{enje zakona i obi~aja ratovanja. “Tu`ila{tvo stalno nastupa s tezom: ‘Znamo mi njega - on je takav’. Znate vi mene i ja ne sporim da sam najgori ~ovek na svetu, ali doka`ite mi kakvu to krivicu ja

imam i gde sam po~inio, podsticao ili planirao zlo~ine”, kazao je [e{elj. Iako je [e{elj na po~etku su|enja pozvao Haa{ki sud da ga osudi na najve}u mogu}u kaznu s uvjerenjem da bi to osna`ilo ideologiju srpskih radikala, sada smatra da bi njegovo osloba|anje bila jedina mogu}a odluka sudskog vije}a. Po pravilima Tribunala, sudije mogu ocijeniti da li su tu`ioci iznijeli dovoljno dokaza protiv [e{elja po svim ta~kama optu`nice ili zbog nedostatka dokaza odbaciti cijelu optu`nicu ili neke od njenih ta~aka. Do sada se u praksi suda u Haagu nije desilo da u ovoj fazi procesa optu`eni bude oslobo|en. To se svakako ne}e dogoditi ni u [e{eljevom slu~aju jer je nekoliko sudija iz sudskog vije}e u vi{esatnom izlaganju suo~ilo [e{elja za najve}im zlo~inima koje je po~inio tokom ratova u Hrvatskoj i BiH. “[e{elj je bio va`na karika u lancu udru`enog zlo~ina~kog poduhvata biv{eg srbijanskog predsjednika Slobodana Milo{evi}a, jasno propagiraju}i etni~ko ~i{}enje u kojem su sudjelovali ~lanovi Srpske radikalne stranke“, ustvrdio je tu`itelj Mathias Marcussen odgovaraju}i na [e{eljeve tvrdnje o svojoj nevinosti. “[e{eljevi dobrovoljci su logisti~ki organizovani i finansirani od strane dr`avnih organa Srbije. U Republici Srbiji od po~etka 1991. godine Slobodan Milo{evi} je stupio

Tu`ila{tvo u Haagu: [e{elj je KRIV za udru`eni zlo~ina~ki poduhvat stvaranja Velike Srbije, propagiranje etni~kog ~i{}enja i organizovanje dobrovoljaca koji su po~inili brojne zlo~ine u Vukovaru, Zvorniku i Sarajevu
10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

37

[E[ELJ PRED LICEM PRAVDE

TROSTRUKI [E[ELJEV DOPRINOS ZLO^INA^KOM PODUHVATU
Tu`ioci Mathias Marcussen (prvi slijeva) i Lisa Biersay (krajnje desno) tvrde da postoji dovoljno dokaza koji ukazuju na [e{eljevu odgovornost za zlo~ine navedene u optu`nici

u kontakt sa srpskim vo|ama, uklju~uju}i i optu`enog i od polovice 1991. godine JNA je djelovala kao srpska vojska“, izjavio je tu`itelj Marcussen, ~itaju}i izjave generala Veljka Kadijevi}a i prisje}aju}i se svjedo~enja nekih stru~njaka tu`iteljstva, ali i insajdera kao biv{eg predsjednika takozvane SAO Krajine Milana Babi}a. Tu`ila{tvo je objasnilo na~in organiziranja paravojnih formacija iz Srbije od strane srbijanskih tajnih slu`bi, poput Crvenih beretki, Arkanovih tigrova i [e{eljevih dobrovoljaca koji su poslani na rati{ta, prvo u Hrvatsku, a potom po istom sistemu u Bosnu i Hercegovinu. Za potrebe mobilizacije srpskog stanovni{tva strahom, [e{elj je prema Tu`ila{tvu govorom mr`nje propagirao etni~ko ~i{}enje, koriste}i se ~etni~kom ikonografijom i mitom koji je o`ivio. UDRU@ENI U ZLO^INU

“Da bi se mobilizirala oru`ana srpska sila i da bi se opravdalo po~injenje zlo~ina nad nesrbima, optu`eni je {irio atmosferu straha u kojoj su Srbi lako mogli povjerovati da se zaista nalaze u opasnosti. Optu`eni i njegove organizacije, Srpska radikalna stranka i Srpski ~etni~ki pokret, stalno su se pozivali na viktimizaciju i genocid i tvrdili da su Srbi mnogo propatili u Drugom svjetskom ratu“, opisao je primjer propagandnog hu{kanja tu`itelj Marcussen. Prema Tu`ila{tvu, [e{elj je bio svjestan u~inka svoje propagande, ~emu u prilog idu njegovi brojni intervjui u kojima to sam potvr|uje, govore}i o prosvjetljivanju neposrednih promatra~a nacionalisti~kom podukom. “Pogledajmo video snimku optu`enog iz maja 1991. kada je spomenuo bauk

usta{kih hordi koje napadaju Srbe u Hrvatskoj, srpska sela, srpske `ene i crkvu“, izjavio je tu`ilac pustiv{i govor optu`enog {to je, prema Tu`ila{tvu, samo jedan od mnogih primjera govora mr`nje optu`enog koji su stvorili ratnu atmosferu dovode}i do brojnih zlo~ina.

“NISAM JA, NEGO ARKAN“
Na [e{eljeve tvrdnje da nema dokaza da su dobrovoljci Srpske radikalne stranke (SRS) po~inili bilo kakve zlo~ine, tu`ilac Mathias Marcussen je odgovorio da su prezentovani dokazi o u~e{}u “{e{eljevaca” u zlo~inima na raznim lokacijama poput Vukovara, Zvornika i {ireg podru~ja Sarajeva. Optu`ba, uz to nagla{ava da [e{elj mo`e biti osu|en ukoliko se doka`e njegova pripadnost grupi koja je u~estvovala u udru`enom zlo~ina~kom poduhvatu

Vojislav [e{elj tvrdi da su muslimane u Zvorniku i Hrvate u Vukovaru ubijali Arkanovi tigrovi, a ne njegovi ~etnici (na fotografiji lijevo Svetlana Ceca Ra`natovi} u Vukovaru)

38

SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

DOKAZANA KRIVICA U “POLUVREMENU”
`eni i drugi u~esnici tog poduhvata su, po optu`bi, “ostavili svoja me|usobna neprijateljstva po strani”, odazvali se pozivu predsjednika Srbije Slobodana Milo{evi}a za ujedinjenje i slo`no prionuli na ostvarenje cilja stvaranja Velike Srbije. Takav stav u suprotnosti je sa [e{eljevom tvrdnjom da sa pojedinim u~esnicima udru`enog zlo~ina~kog poduhvata, poput Arkana ili Biljane Plav{i}, nije bio u dobrim odnosima, pa tako ni sau~esnik u zlo~inima, zaklju~io je tu`ilac Marcussen. U nastavku zasjedanja Vije}u se obratila tu`iteljica Lisa Biersay koja je rekla da do sada predo~eni dokazi ukazuju na trostruki doprinos optu`enog udru`enom zlo~ina~kom poduhvatu: promovisanjem ideje Velike Srbije, organizovanjem dobrovoljaca u svrhu podr{ke ostvarenja te ideje i direktnim u~e{}em - govorom mr`nje - u progonu, deportaciji i ne~ovje~nom postupanju. sa ciljem etni~kog ~i{}enja velikih prostora Hrvatske i BiH, kao i vojvo|anskog sela Hrtkovci, bez obzira na to da li }e sudije prihvatiti dokaze o zlo~inima samih “{e{eljevaca”. Ukazuju}i na {iri kontekst udru`enog zlo~ina~kog poduhvata, tu`ilac Marcussen je naveo da su u njemu u~estvovale brojne vojne i policijske jedinice krajinskih i bosanskih Srba uz sna`nu podr{ku JNA i MUP Srbije, ali i dobrovolja~kih formacija poput “{e{eljevaca” i “arkanovaca”. Optunom prilikom priznao navode}i da su rije~i “mo}no oru`je koje ponekad udara kao haubica”. Osim toga {to je stekao privilegiju da se brani sam bez advokatskog tima, na samom po~etku su|enja uva`en je [e{eljev zahtjev o promjeni glavnog tu`ioca u predmetu i predsjedavaju}eg sudskog vije}a. [e{elj je krajem 2006. godine stupio u {trajk gla|u tra`e}i od Ha{kog tribunala ispunjenje nekoliko svojih zahtjeva, poput ukidanja restrikcija na posjete njegove supruge, dobijanja dokumentacije na srpskom, ukidanje odluke o advokatu u pripravnosti i registrovanja njegovih pravnih savjetnika. Po{to je ve} sastavio i testament, Tribunal mu je iza{ao u susret, poslije ~ega je najkapriciozniji ha{ki zatvorenik prekinuo {trajk gla|u. [e{elj je u po~etku tra`io da mu se optu`nica dostavi na srpskom jeziku i }irili~nom pismu. “Ne znam {ta zna~i hotimi~no, tu re~ u `ivotu nikada nisam ~uo, ne znam {ta zna~i to~ka, uvjet, op}i... ovi termini su mi nepoznati“, govorio je [e{elj. Nije htio ni da koristi laptop kako ga ne bi stresla struja, {to mu je tako|er uva`eno. Na listu `elja [e{elj je pro{le godine stavio “pravednije sjede}e mjesto u sudnici”, {to mu je tako|e odobreno. Ha{ki tribunal je godinama pravio odre|ene ustupke [e{elju, me|utim, analiti~ari smatraju da je najve}i propust Tu`ila{tva bio taj {to nije uspio da za{titi svjedoke zbog ~ega dvadesetak svjedoka Tu`ila{tva nije pristalo da u sudnici govori isto ono {to su naveli tokom istrage. Postoje dokazi da je [e{elj preko svojih ljudi iz Beograda, svjedocima Tu`ila{tva najbrutalnije prijetio i zastra{ivao ih. Posljednji [e{eljev zahtjev upu}en Ha{kom tribunalu bio je da se pokrene krivi~ni postupak protiv svjedoka koji su u sudnici navodno dali la`ne iskaze protiv njega. U zahtjevu na 100 gusto kucanih strana [e{elj je “obradio” 44 svjedoka, od toga 40 koji su svjedo~ili u sudnici i ~etiri koja su dala iskaze. “Tokom pretresa u sudnici je saslu{ano 80 svedoka, a od toga 11 svedoka ve{taka, {to zna~i da bi 69 svedoka trebalo da budu o~evici, a od 69 njih, 40 je dalo la`ni iskaz. Sankcije za nepo{tovanje suda su kazna zatvora u trajanju do sedam godina i 100.000 evra nov~ane kazne”, ka`e {ef pravnog tima za odbranu Vojislava [e{elja Zoran Krasi}. On je najavio da }e [e{elj izvesti 10 svjedoka, koji su obavjestili javnost da su po nalogu tu`ila{tva svjedoci protiv [e{elja iako ove osobe navodno ne `ele da budu svjedoci, niti da im se krije ime i prezime. [e{elj je 21. januara 2009. dodatno optu`en za nepo{tovanje Tribunala zbog objelodanjivanja imena i drugih li~nih
39

PRIJETNJE SVJEDOCIMA
[e{elj je, po optu`bi, iznio “primamljivu ideju pro{irene Srbije” i oslanjaju}i se na ~etni~ku ideologiju zagovarao njeno ostvarenje silom. Tu`iteljica navodi da optu`eni nije samo upu}ivao dobrovolja~ke jedinice i prepu{tao ih komandi JNA na terenu, ve} ih je “poput pravog generala” posje}ivao na frontu i time “u~vr{}ivao moralnu i doktrinarnu vlast nad njima”. Usput se “rije~ima slu`io kao opasnim oru`jem” {to je, ukazuje Biersay, i sam jed-

[E[ELJ NARU^IO UBISTVO KUMA

Pripadnici Zemunskog klana Miloš Simović i Luka Bojović su dugogodišnji egzekutori Vojislava Šešelja
[e{elj je tokom su|enja u Tribunalu imao mnogo skandaloznih i necivilizovanih ispada. Psovao je sudije, koriste}i najvulgarnije rije~i. Zatim je u sudnici Ha{kog tribunala izjavio da Zvezdan Jovanovi}, osu|eni ubica Zorana \in|i}a, zaslu`uje, “slavu Gavrila Principa u srpskoj istoriji”. Kapacitet njegove destruktivnosti nimalo nije oslabio tokom tamnovanja u Scheveningenu. Analiti~ari smatraju da je ~ak dobio na snazi. Pored toga, kod [e{elju su u Tribunalu isplivali i osvetni~ki porivi. Sredinom pro{le godine Tomislav Nikoli}, njegov najbli`i saradnik, koji je podijelio radikale osnivaju}i Srpsku naprednu stranku, javnosti je otkrio da je [e{elj iz ha{ke sudnica nalo`io pla}enim ubicama da ga likviiraju. Zabrinut za svoj `ivot Nikoli} je detaljno opisao kako je

TRI RATNA TRI RATNA DRUGA DRUGA

Tomislav Nikoli}, Tomislav Nikoli}, Vojislav [e{elj ii Vojislav [e{elj Aleksandar Vu~i} Aleksandar Vu~i}

[e{elj na bijelim ceduljicama ispisivao imena ljudi koje treba zapla{iti ili njegovom slu~aju likvidirati. Ceduljice je preko svojih advokata koji su ga posje}ivali u Tribunalu slao zemunskim kriminalcima.

10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

[E[ELJ PRED LICEM PRAVDE
detalja tri svjedoka ~iji je identitet po nalogu Pretresnog vije}a bio za{ti}en od javnosti. Lider radikala je zbog toga osu|en na 15 mjeseci zatvora zbog nepo{tovanja suda i ta kazna mu je potvr|ena. [e{elj je 4. februara pro{le godine drugi put optu`en za nepo{tovanje suda zbog kr{enja za{titnih mjera, po{to je u svojoj knjizi objelodanio informacije o 11 za{ti}enih svjedoka. Sudsko vije}e tada je utvrdilo da je [e{elj otkrio povjerljive informacije “namjerno, znaju}i da je time prekr{io naloge sudskog vije}a” i istaklo kako je potrebno “obeshrabriti takvu vrstu pona{anja i poduzeti takve mjere, koje }e osigurati da takvo ne{to ne ponovi ni optu`eni niti ijedna druga osoba”. S obzirom na to da [e{elja ta presuda nije obeshrabrila Tu`ila{tvo je moralo podi}i novu optu`nicu, jer je u jednoj od svojih novih knjiga objavio podatke o 11 za{ti}enih svjedoka Tu`ila{tva, koji jasno upu}uju na njihov identitet. Postupak protiv lidera radikala zbog nepo{tovanja suda, koji je po~eo 22. februara, trebalo da bude nastavljen u maju ili junu. [e{elj je rekao da }e za svoju odbranu i u ovom postupku za nepo{tovanje suda izvesti svih jedanaest svjedoka, ali da je neophodno da se podmire tro{kovi njihovog dolaska i boravka u Haagu. Posrijedi su svjedoci koji su se najprije obavezali da }e svjedo~iti za Tu`ila{tvo, ali su potom, nesumnjivo pod pritiscima i ucjenama, promijenili odluku i rekli da }e svjedo~iti za [e{eljevu odbranu. Analiti~ari smatraju da je drugi dio optu`nice koji tereti [e{elja za u~e{}e u zajedni~kom zlo~ina~kom poduhvatu, gdje su u akcijama u Hrvatskoj i BiH njegovi dobrovoljci zajedno u~estvovali sa Arkanovim tigrovima i jo{ nekim paravojnim jedinicama, dokaziv i da po tom osnovu [e{elj mo`e da dobije vi{e od deset godina zatvora. [e{elj je po~etkom pro{le godine, me|utim, tvrdio da zlo~ine nisu po~inili “{e{eljevci” ve} da je @eljko Ra`natovi} Arkan u aprilu 1992. u Zvorniku sa pripadnicima svoje paravojske “streljao 20 muslimanskih civila u naselju Hrid u Zvorniku”. Unakrsno ispituju}i za{ti}enog svjedoka optu`be VS-037, [e{elj je sugerisao da su

[E[ELJ PODSTICAO NA [E[ELJ PODSTICAO NA STVARANJE VELIKE SRBIJE STVARANJE VELIKE SRBIJE
Tu`ila{tvo tvrdi da postoje dovoljni Tu`ila{tvo tvrdi da postoje dovoljni dokazi o u~e{}u “{e{eljevaca” u dokazi o u~e{}u “{e{eljevaca” u zlo~inima u Vukovaru, Zvorniku ii zlo~inima u Vukovaru, Zvorniku {irem podru~ju Sarajeva {irem podru~ju Sarajeva

pripadnici Ra`natovi}eve formacije po~inili i druge zlo~ine koji su optu`nicom na teret stavljeni njemu. Po{to sudije nisu oslobodile [e{elja, su|enje bi trebalo da bude nastavljeno dokaznim postupkom odbrane. Su|enje [e{elju po~elo je u novembru 2007., nakon {trajka gla|u optu`enog. U sudskom pritvoru u Scheveningenu [e{elj je od 24. februara 2003., kada se dobrovoljno predao odmah po{to je Tribunal objelodanio optu`nicu protiv njega. Do kraja 2007. godine saslu{an je samo jedan svjedok Tu`ila{tva, u 2008. godini 61 svjedok, 2009. godine devet svjedoka i pro{le godine tako|e devet svjedoka. Postupak se godinama odugovla~i isklju~ivo zbog [e{eljevog nepo{tovanja suda. [e{elj je bio omiljeni opozicionar Slobodana Milo{evi}a, vjeran saradnik Slu`be dr`avne bezbjednosti tokom ratova na prostoru biv{e Jugoslavije i {ahovski partner zemunskih mafija{a. Me|utim, evidentno je da je u posljednje vrijeme ostao bez novca na {ta upu}uje i njegov zahtjev da mu Haag odobri nov~ana sredstva za advokate ~iju je pomo} godinama odbijao tvrde}i u sudnici da u `ivotu nije sreo boljeg pravnika od sebe.

[e{elj se po~etkom nedjelje po`alio sudijama da je u posljednjih osam godina i osiroma{io, {to }e dovesti u pitanje izvo|enje dokaza njegove odbrane, ukoliko Sud ne odlu~i podmiriti te tro{kove u punom iznosu. [e{elj je iskoristio i priliku da najavi da bi u slu~aju uskra}ivanja finansijske pomo}i za izvo|enje dokaza odbrane odr`ao jedino zavr{nu rije~, u kojoj bi glavna poruka bila da mu je uskra}eno pravo na pravedno su|enje. Kada je po{ao u Haag [e{elj je kazao: “Sutra idem na ne{to du`i slu`beni put da pobedim. Tamo }u da zastupam vi{e o 10 hiljada dobrovoiljaca SRS-a. Idem u Haag da vide kako izgleda ~etni~ki vojvoda.“ Svi ve}i gradovi po Srbiji po~etkom nedjelje bili su izlijepljeni velikim plakatima na kojima je pisalo “Sloboda [e{elju“. Njegovo istupanje u sudnici, iako je preno{eno u kasnim ve~ernjim satima na nacionalnoj televiziji, bilo je izuzetno gledano. Analiti~ari, me|utim, nakon ovonedjeljnog izlaganja ~lanova sudskog vije}a smatraju da }e Vojislav [e{elj, lider radikala, dobiti visoku zatvorsku kaznu i da ne}e uskoro biti pu{ten kako ve} nedjeljama najavljuju njegovi radikali.

40

SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

EVROPA, ODMAH SU\ENJE Najveća razlika u zaradama žena JACQUESU najrazvijenijim zemljama Unije CHIRACU
Po~etkom ove sedmice u Parizu je po~elo su|enje biv{em francuskom predsjedniku Jacquesu Chiracu zbog optu`be za sukob interesa i zloupotrebu polo`aja. Nakon mar{ala Petaina, koji je nakon Drugog svjetskog rata osu|en zbog izdaje, Chirac je prvi francuski predsjednik optu`en za neko krivi~no djelo. Ako ga sud proglasi krivim, 78godi{nji biv{i {ef dr`ave mogao bi ”dobiti” deset godina zatvora, iako je, kako javljaju agencije, takav rasplet nerealan. Biv{i predsjednik odbacuje optu`be, a kako bi poku{ali ograni~iti razmjere su|enja, Chirac i stranka Savez za narodni pokret uplatili su Parizu 2,2 miliona eura, da se povu~e iz slu~aja kao tu`itelj. Chiracu se sudi za dva odvojena slu~aja, oba iz vremena dok jo{ nije bio predsjednik ve} gradona~elnik Pariza, (Chirac je bio gradona~elnik ~ak 18 godina, od 1977. do 1995. godine). Prvi slu~aj odnosi se na korupcijski skandal iz devedesetih godina (optu`en je da je koristio javne fondove za pla}anje fiktivnih radnih mjesta) a u drugom slu~aju, biv{i predsjednik mora odgovarati zbog zloupotrebe polo`aja. Pored Chiraca, sudit }e se jo{ devetorici optu`enih, me|u njima i unuku Charlesa de Gaullea i biv{em sindikalnom lideru.

RAVNOPRAVNE SAMO NA PAPIRU

Ne postoji istra`ivanje o tome koliko zara|uju `ene u BiH, ali se pouzdano zna da je me|u nezaposlenim mnogo vi{e `ena i da ih je vi{e me|u siroma{nom populacijom

OSUDA HAP[ENJA NOVINARA U TURSKOJ
Evropska komisija zabrinuta je zbog nedavnih hap{enja novinara u Turskoj, rekao je evropski povjerenik za pro{irenje [tefan Fuele nakon {to je deset novinara i pisaca pro{le sedmice uhap{eno u sklopu istrage o zavjeri protiv vlade. Do posljednjih hap{enja je do{lo samo dvije sedmice nakon {to je jo{ troje novinara pritvoreno u o~ekivanju sudskog procesa, pod optu`bom za veze s ultranacionalisti~kom grupom poznatom kao Ergenekon, koja se sumnji~i da je `eljela svrgnuti vladu. U izvje{taju o napretku Turske, Evropska komisija je navela kako postoji veliki broj sudskih predmeta koji se vode protiv novinara. Mnogi izvjestitelji nalaze se
42

Principu jednakog prava na rad i zaradu za muškarce i žene poklanja se velika pažnja u ugovorima Evropske unije, ali i pored toga, razlika u prihodima žena i muškaraca u EU je i dalje oko osamnaest posto

I

ako je u stvarnom `ivotu daleko od idealnog, polna ravnopravnost jedna je od vrijednosti na kojima po~iva Evropska unija i godinama se radi na tome da se generalno popravi polo`aj `ena, posebno da se pobolj{aju ekonomski aspekti polne ravnopravnosti. To je dovelo do toga da je stopa zaposlenosti `ena u posljednoj deceniji u zemljama EU-a dostigla 62,5 odsto. Postoji niz inicijativa kojima se `eli

popraviti polo`aj `ena - Evropska komisija je prije godinu dana usvojila Povelju o `enama, a prije nekoliko mjeseci donijeta je Strategija za ravnopravnost `ena i mu{karaca u periodu od 2010. do 2015. kao radni program za ostvarivanje polne ravnopravnosti Evropske komisije. Ali, podaci istra`ivanja koja se provode su i dalje iznena|uju}i - `ene u Evropskoj uniji tokom svoga radnoga vijeka zara|uju prosje~no
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

a i muškaraca je u
Foto: Milutin Stoj~evi}

STALNA BORBA ZA RAVNOPRAVNOST: Žene u EU zarađuju 17 posto manje od muškaraca, ali njihov broj na tržištu rada EU-a stalno raste tako da žene predstavljaju čak 60% novopridošlih visokoobrazovanih osoba na tržište rada

pod istragom zbog pisanja o navodnim zavjerama protiv vlade. Turska novinarsko dru{tvo tako|er je objavilo saop{tenje u kojem ka`e da je hap{enje novinara prijetnja slobodi medija te stvara klimu straha. Protiv jednog od uhap{enih, Ahmeta Sika, ve} se vodi istraga oko knjige o grupi Ergenekon kojoj je bio koautor, dok je Nedim Sener, tako|er jo{ jedan od uhap{enih, dobio pro{le godine nagradu Me|unarodnog instituta za medije za knjigu o umije{anosti snaga sigurnosti u ubojstvo tursko-armenskog novinara Hranta Dinka 2007.

UKIDANJE ROMINGA U EU
Neelie Kroes, povjerenica Evropske komisije za digitalnu agendu, najavila je da se Komisija zauzima za ukidanje roaminga do 2015. godine ~ime bi se prakti~ki izjedna~ila cijena telefoniranja u mobilnoj telefoniji izme|u doma}ih i me|unarodnih poziva unutar EU-a. Ona je na konferenciji u Briselu kazala da Komisija priprema niz prijedloga kako bi se postigao cilj da se razlika izme|u cijene poziva unutar jedne zemlje i u inozemstvu do 2015. godine pribli`i nuli. Iako su na prijedlog Komisije uvedena ograni~enja cijena roaminga, jo{ uvijek je telefoniranje iz evropskog inozemstva i do tri puta skuplja od poziva unutar doma}e mre`e.

DIJALOG PRI[TINE I BEOGRADA
17,5 posto manje od mu{karaca, saop}eno je iz Evropske komisije uo~i 5. marta, Dana jednakih plata, kojim se u EU prvi put obilje`ava pravo na ravnopravnu zaradu. Eurostatova statistika o polo`aju `ena u eurozoni pokazuju da {to je zemlja eurozone razvijenija, to je ve}a razlika izme|u mu{kih i `enskih pla}a, a ona dosti`e i do 30 posto. Prema podacima Eurostata (prikupljanim od 2002. do 2009. godine), `ene u EU primaju u prosjeku 17 posto manju platu od mu{karaca, ali taj postotak varira od zemlje do zemlje. Uprkos svim nastojanjima da se ta razlika smanji, u posljednjih 15 godina ona se u nekim zemljama ~ak i pove}ala. Na prvim mjestima su Estonija (30 posto razlike), Austrija s 25 posto manjim pla}ama, Njema~ka s 23 posto, te Finska s 20 posto manjim zaradama `ena. Razlika izme|u
10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

“mu{kih” i “`enskih” pla}a pada na devet posto u Portugalu, 4,9 u Italiji, dok u Turskoj `ene primaju 2,2 posto ve}e pla}e od mu{karaca. S druge strane, broj `ena na tr`i{tu rada EU-a stalno raste, a ~ak 60% novoprido{lih visokoobrazovanih osoba na tr`i{te rada su `ene. Ali, uprkos tome, za razliku od mu{karaca, one se nalaze na daleko manjem broju odgovornih pozicija. Razlike u zaradama `ena i mu{karaca dolaze upravo od segregacije na tr`i{tu rada, budu}i da mu{karci i `ene ~esto rade u razli~itim sektorima, na razli~itim poslovima. @ene i mu{karci su ~esto previ{e zastupljeni u odre|enim sektorima, gde su `enski poslovi, uglavnom u obrazovanju, zdravstvu, i javnoj upravi, manje vrednovani od tipi~no mu{kih, profitabilnijih, zanimanja. (D. Savi})

Uz posredovanje Evropske unije, predstavnici Beograda i Pri{tine otpo~eli su pregovore po~etkom sedmice u Briselu koji }e se, kako je najavljeno, usredsrediti na tri polja - vladavinu prava, slobodu kretanja i regionalnu saradnju. [efovi pregovara~kih timova Beograda i Pri{tine kazali su da }e se razgovarati isklju~ivo o prakti~nim pitanjima. Sastanci }e se odr`ati u uredu Roberta Coopera, specijalnog savjetnika evropske diplomatske slu`be koju vodi Catherine Ashton, koji }e u ime EU-a predsjedavati sastancima i predlagati dnevni red. Delegaciju Beograda predvodit }e politi~ki direktor Ministarstva spoljnih poslova Srbije Borislav Stefanovi}, a Pri{tine zamjenica premijera Kosova Edita Tahiri.
43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Obnova drvne industrije u Fojnici EBRD provjerava Primorje Drasti~no smanjenje gra|evinskih radova Dvije pivare u plusu, dvije u minusu
Foto: Mario Ili~i}

“Primorje“ kasni s bankarskom garancijom
Prije tridesetak dana Vlada Federacije BiH odlu~ila je raskinuti dva poslovna ugovora s gra|evinskom kompanijom SCT iz Slovenije, a odluka ko }e usko~iti umjesto slovena~kih gra|evinaca prepu{tena je EBRD-u, koji kreditira izgradnju sarajevske obilaznice i tunela Vijenac. Prije petnaestak dana EBRD je donio odluku da se ne raspisuje novi tender, odnosno da se radovi prepuste drugoplasiranoj kompaniji na tenderu. Rije~ je tako|er o slovena~koj gra|evinskoj kompaniji (Primorje) koja je na tenderu istaknula desetak miliona KM skuplju ponudu od SCT-a. No, ni pregovori s Primorjem ne idu posve glatko, budu}i da je istekao rok do kada je ova kompanija trebala dostaviti odgovaraju}u bankarsku garanciju. U sarajevskim poslovnim krugovima pronose se glasine da EBRD, pou~en lo{im iskustvom sa SCT-om, ni{ta ne `eli prepustiti slu~aju i da provodi ozbiljnu istragu poslovnog boniteta Primorja i da u tom kontekstu istra`uje i poznatu aferu “~ista lopata“ koja je svojevremeno potresala Sloveniju, a u kojoj su glavni akteri bili ~elnici SCT-a Ivan Zidar i Primorja Du{an ^ernigoj. Ukratko, Zidar i ^ernigoj optu`eni su za davanje mita nekim ~lanovima tenderske komisije za rekonstrukciju ljubljanskog aerodroma zbog ~ega su ~elnici SCT-a i Primorja neko vrijeme proveli iza re{etaka. Sudski spor protiv Zidara i ^ernigoja jo{ nije okon~an, i ta bi ~injenica mogla poljuljati EBRD u namjeri da anga`ira Primorje na dvije dionice Koridora 5C. U vladi FBiH ne kriju razo~arenje zbog sporog djelovanja EBRD-a koje }e se na koncu ipak fakturisati “aktuelnim vlastima“...

NOVI PROIZVODNI NOVI PROIZVODNI PROGRAM PROGRAM
Vlasnik @ice Muhamed Vlasnik @ice Muhamed Pilav pokre}e biznis s Pilav pokre}e biznis s drvopreradom drvopreradom

“Žica“ počinje proizvoditi namještaj
Nekada{nja Fabrika `ice u Fojnici od sredine marta ove godine obnovit }e proizvodnju, ali umjesto ~eli~nih u`adi proizvodit }e - namje{taj! Vlasnik tvornice Muhamed Pilav odlu~io je promijeniti proizvodni program procjenjuju}i da proizvodnja namje{taja ima neuporedivo bolju perspektivu. U fojni~koj “@ici“ koja je preimenovana u “Fabriku namje{taja Fojnica“, planirana je tzv. integralna prerada drveta koja podrazumijeva primarnu preradu, proizvodnju gotovih proizvoda i briketiranje korisnog otpada. Fabrika }e od sredine marta upo{ljavati 30 radnika a do kraja godine, do kada bi ma{inski park trebao biti kompletiran, vi{e od 100 radnika. Moderna proizvodnja postrojenja, uklju~uju}i i najmodernije CNC ma{ine (Computer Numerical Control) kapacitirana su za preradu 30.000 kubnih metara, {to }e fojni~ku tvornicu dovesti u red ve}ih drvoprera|iva~a u BiH. “Orijentirani smo na izvoz i na najboljem smo putu da u|emo u distributivnu mre`u
44

nekih evropskih trgovaca specijaliziranih za ponudu gra|evinskog materijala za izgradnju i opremanje ku}a i vrtova. Pregovaramo s njema~kim lancem Bauhausom koji }e uskoro u Sarajevu zapo~eti izgradnju velikog distributivnog centra. Pregovaramo s jo{ nekoliko velikih evropskih trgovaca i uvjeren sam da }emo obezbijediti plasman na{ih proizvoda“, izjavio je za Slobodnu Bosnu vlasnik Fojni~ke tvornice namje{taja Muhamed Pilav. Prema njegovim rije~ima, izvoz drvoprera|iva~ke industrije BiH u posljednjih nekoliko godina bilje`i iznena|uju}e visoke stope rasta. Do prije nekoliko godina BiH je uglavnom izvozila sirovinu i polufabrikate, no u posljednjih pet godina osjetno je popravljena struktura izvoza u korist gotovih proizvoda. Muhamed Pilav smatra da bi dr`avna vlast BiH trebala posebnih mjerama carinske politike (izvoznim carinama) destimulirati izvoz neprera|enog drveta, {to je ina~e redovna praksa velikog broja dr`ava.

SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

Građevinska industrija pred slomom
Paraliza privrednih aktivnosti u Libiji nanijet }e ogromnu {tetu ekonomiji BiH, osobito njenom gra|evinskom sektoru koji je u ovoj sjevernoafri~koj dr`avi imao ugovorene poslove vrijedne skoro dvije milijarde KM. U ovom trenutku ne nazire se kraj libijske drame, ali se ne nazire ni neko izgledno alternativno tr`i{te na kojem bi se u dogledno vrijeme mogla anga`irati bh. gra|evinska operativa nakon povratka iz Libije. Situacija je tim dramati~nija ako se ima na umu ~injenica da su blokirane sve zna~ajnije investicije u BiH: izgradnja autoceste zastala je zbog problema sa slovena~kom kompanijom SCT a izgradnja najavljenih elektroenergetskih objekata blokirana je voljom strana~kih vrhova SDP-a i SDA. Gradili{ta u BiH skoro su potpuno zamrla: u januaru ove godine vrijednost gra|evinskih radova u Republici Srpskoj u odnosu na decembar manja je za 78,2 posto! Stanje u Federaciji BiH neznatno je povoljnije: vrijednost izvr{enih gra|evinskih radova u januaru manja je od prosje~ne mjese~ne vrijednosti iz protekle godine za 33, 2 posto. U najkra}em, gra|evinska industrija BiH nalazi se u najte`oj situaciji nakon rata - manjim dijelom zbog gubitka libijskog tr`i{ta a ve}im dijelom zbog neodgovorne politi~ke elite u BiH koja se mjesecima beznade`no poku{ava nagoditi oko raspodjele izbornog plijena.
Foto: Mario Ili~i} Te{ko razdoblje za Te{ko razdoblje za gra|evinski sektor BiH gra|evinski sektor BiH

DRASTI^AN DRASTI^AN PAD POSLOVA PAD POSLOVA

Sarajevska pivara povećala profit za 66 posto
Prema nepotpunim i nerevidiranim podacima, dvije od ~etiri pivare u BiH proteklu godinu okon~ale su s profitom koji je zbirno ve}i od gubitka za oko 50 posto. Sarajevska i Biha}ka pivara ostvarile su solidan poslovni rezultat: neto profit Sarajevske pivare pove}an ja za 66 posto, na 10 miliona KM, dok je pro{logodi{nji profit Biha}ke pivare od oko 1,4 miliona KM ostao na razini iz 2009. godine. Na drugoj strani, Banjalu~ka i Tuzlanska pivara, i pored solidnog rasta prodaje, poslovale su s gubitkom koji je me|utim osjetno smanjen u odnosu na godinu ranije. Banjalu~ka pivara smanjila je gubitak za 27 posto, na 4,5 miliona KM, dok gubitak Tuzlanske pivare iznosi 2,7 miliona KM, {to je 22 posto manje u pore|enju s gubitkom iz 2009. godine.
10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

45

TVORAC EVROPSKE “BOSNE”

IRFAN PIPE SMAJLAGIĆ /51/, jedan od najboljih igrača u historiji rukometa, Banjalučanin koji je prošle nedjelje uveo sarajevsku BOSNU u drugi krug LIGE PRVAKA, za SB govori o svojoj trenerskoj filozofiji, projektu koji stvara u Sarajevu, sukobu sa Linom Červarom i lošoj perspektivi bh. rukometa

SMAJLAGI] - Rukometni “goni~ robova”
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

rvatska ga je, ali i svjetska {tampa, ozna~ila klju~nim ~ovjekom na putu hrvatske rukometne reprezentacije ka zlatnoj medalji na Svjetskom prvenstvu 2003. godine u Portugalu. Irfan Smajlagi} Pipe, Banjalu~anin ubojite ljevice, najbolje desno krilo u historiji svjetskog rukometa, igra~ koji je izmislio {ut nazvan suhi list i jedan od najve}ih sporta{a koje je ikada BiH imala. Ve} drugu je sezonu trener rukometa{a sarajevske Bosne s kojima je pro{le nedjelje ostvario najve}i uspjeh u historiji ovoga kluba, plasman u drugu fazu Lige prvaka. Ka`u kako je Pipe ~ovjek te`ak za suradnju, dodaju kako novinare izbjegava i dogovoriti sa njim razgovor izuzetno je te{ko. No, on svoj silenzio stampa proteklih dana poja{njava prehladom koja ga je tri dana zakovala za

H

^UDESNI DUO IZ BANJE LUKE ^UDESNI DUO IZ BANJE LUKE

Zlatan Sara~evi} ii Irfan Smajlagi} u Atlanti Zlatan Sara~evi} Irfan Smajlagi} u Atlanti 1996. su osvojili zlatnu medalju 1996. su osvojili zlatnu medalju

Kao igrač sam sve postigao napornim, krvavim radom, nema posla u kojem se drugačije može uspjeti i pobjeđivati
krevet. “Slavi{a Vuki~evi}, moj dobar drug jo{ iz dana kada smo zajedno igrali u Francuskoj, neki dan me je nagovorio da odemo na Ko{evo gledati Sarajevo protiv Slavije. A na tom stadionu vazda neki vjetar pu{e, nakon prvog poluvremena sam shvatio da }u se razboljeti. Zato se nikome i ne javljam ovih dana, nisam imao snage ustati iz kreveta“, obja{njava Smajlagi}. ka`e Smajlagi}, komentiraju}i `rijeb. “Me|utim, {to se ti~e kvalitete, izme|u Medveda i ostalih ekipa u `rijebu su u pitanju nijanse i na{e {anse iste bi bile i da igramo protiv Kiela. Oni imaju kvalitetu vrhunske evropske ekipe, pro{le godine su u zavr{nici izbacili Montpellier tako da znamo {ta nas ~eka. Mi svoje {anse ne mo`emo graditi na tim nijansama, rezultat }e ovisiti od momenta inspiracije, njihove forme i zdravstvenog stanja. Nama je drugi krug skupljanje iskustva, spoznaje gdje se nalazi{ u odnosu na vrhunske evropske ekipe. Trenutak da sebe testira{ a i da vidimo kako kao ekipa odgovaramo na te izazove, na jake sustave i igra~e. Za nas je to korak ka usavr{avanju, taj korak mo`e biti i bolan, ali ne smije biti ni eufori~an ni tragi~an.“ Smajlagi} je iz hrvatskog rukometa oti{ao nakon sukoba sa Linom ^ervarom, doskora{njim selektorom tamo{nje reprezentacije. Prihvatio je prvo posao u Egiptu, sa njihovom reprezentacijom oti{ao na Olimpijske igre, igrao na Svjetskom prven-

“STALJINOV“ LOV NA “^EHOVSKE MEDVEDE“
Druga Smajlagi}eva sezona na klupi sarajevske Bosne ovom je klubu donijela najve}i rezultat u historiji, plasman u drugi krug Lige prvaka. Tu Bosnu ~eka strahovito te`ak zadatak, `rijeb im je dodijelio mo}ne ^ehovske medvjede, najbolju rusku ekipu proteklih godina koju je stvorio veliki Vladimir Maksimov, najtrofejniji rukometni trener svijeta, car sovjetskog i ruskog rukometa. “Nema pri~e o tome {ta smo mi `eljeli, mo`emo pri~ati samo o tome ~emu se publika nadala, nekoj mo`da atraktivnoj ekipi koja }e napuniti dvoranu“,
46

stvu, osvojio Afri~ki kup. Bosna ga je htjela godinama, no tek je prije dvije godine Pipe odlu~io prihvatiti poziv iz Sarajeva, poziv za stvaranjem evropski prepoznatljivog kluba. No, iako je sretan zbog rezultata u Ligi prvaka, ka`e kako je to {to je sada napravio sa Bosnom daleko od nekakve kona~ne trenerske satisfakcije. “Cijeli `ivot se dokazuje{. Posao je takav, ne `ivi se na minulom radu, svaka utakmica je novo dokazivanje i nova spoznaja. U sebe nisam nikada sumnjao, ~ak ni kada sam oti{ao u Egipat. Tamo smo napravili stra{an pomak, bili smo prvaci Afrike, direktno se plasirali na Olimpijadu... E po{to je to Afrika, nakon takvih rezultata mijenjaju se okolnosti, mijenjaju se ambicije i dolazi do pada jer se oni zadovolje onim {to su napravili. Nemaju kontinuitet kao Evropljani a to je te{ko mijenjati, jer je to stvar mentaliteta. Tamo je te{ko uspjeti u nakani da funkcioniramo kao evropska ekipa“, pri~a Smajlagi}, koji je prije dolaska u Sarajevo imao finansijski puno primamljivije ponude, prije svega od slovena~kih klubova. No, rije~ datu ~elnim
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

PIPETOVA (NE)MOGU]A MISIJA

RUKOMETNI ^UDOTVORAC

Irfan Smajlagi}, nekada najbolji rukometa{ svijeta, u svojoj drugoj sezoni u sarajevskoj Bosni uspio je ovaj klub uvesti me|u {esnaest najboljih timova Evrope

10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

47

TVORAC EVROPSKE “BOSNE”

TE@AK ISPIT U LIGI PRVAKA

Prolaz me|u osam najboljih rukometa{i Bosne tra`it }e u dva susreta protiv ^ehovskih medvjeda, najbolje ruske ekipe u posljednjih 10 godina

ljudima Bosne nije htio pogaziti. “Bitno je da shvati{ gdje si i {ta ho}e{ od sebe i da ide{ dalje. Tra`i{ ambijent gdje mo`e{ raditi, mjesto gdje se tra`i onaj koji ima ambicije u tom sportskom dijelu. Mjesto gdje mo`e{ biti kreativan i upotrijebiti sve svoje znanje. Bosna je takva. Stvorili smo osnovne preduvjete da mo`emo parirati Evropi. Dakle, da ima{ infrastrukturu u kojoj mo`e{ raditi. Ekonomski }emo te{ko parirati Evropi, ali ako ne mo`emo ispo{tovati osnovna pravila rada, onda nemamo o ~emu pri~ati. Uspjeli smo ispo{tovati taj segment infrastrukture i kvalitet rada, to sada imamo. Jedino ~ime se mi mo`emo suprotstaviti Evropi je rad i na tome mo`emo graditi rezultat. Sve ostalo je upitno i tako moraju funkcionirati svi klubovi iz ovog regiona.“

koji su veoma visoko postavljeni i mijenjaju se iz godine u godinu. I kada im nametne{ ne{to {to oni ne mogu pratiti, O UZORIMA I NAJBOLJIM RUKOMETA[IMA

onda dolazi do, da to tako nazovem, sukoba prihva}anja stvarnosti i realnosti. Kriteriji se moraju prihvatiti da bi se mogao `rtvo-

Ivano Balić je oplemenio rukomet i privukao publiku na utakmice
Irfan Smajlagi} ro|en je u Banjoj Luci 16. oktobra 1960. godine. Igrao je za banjalu~ki Borac, zagreba~ki Medve{~ak, sedam godina je bio u Francuskoj igraju}i za Ivry, Nîmes i Livry, poslije i za Zagreb i rije~ki Zamet. Na OI 1988. osvojio je sa Jugoslavijom bronzanu, a nastupaju}i za Hrvatsku 1996. godine zlatnu medalju. Srebrnu medalju osvojio je na SP-u 1995. godine na Islandu, a bronzanu medalju 1994. godine na EP-u u Portugalu. Devedesetih godina bio je najbolje desno krilo na svijetu. “Ne znam, mislim da danas nema desnog krila koji li~i na mene“, ka`e Smajlagi}. “Svaki je igra~ druga pri~a. Te{ko je na}i igra~e koji li~e jedan na drugoga morfolo{ki ili fizi~ki. Svako ima svoju posebnu pri~u i ne bi valjalo da su svi isti. Nije ni Mirza D`omba toliko podsje}ao na mene, mo`da je {ut li~io, ali nije to ta vrsta udarca.“ Pri~a kako nikada u `ivotu nije imao uzore, ni i u vrijeme kada je bio igra~ niti sada kao trener. “Nisam uzore prihvatao kao igra~, ne prihvatam ni sada jer je kopija uvijek lo{ija od originala. Trener ne mo`e prenositi ne{to {to je ve} vi|eno, on mora kreirati. Ne mo`ete na isti na~in raditi sa igra~ima Kiela i Bosne. Morate imati spoznaju kvalitete va{ih igra~a i na osnovu va{eg iskustva postaviti stvari. Mo`da to nije dobro, ali poku{avam funkcionirati na osnovu nekog svog iskustva“, poja{njava Smajlagi}. “Te{ko je i generalizirati ko je najbolji igra~ svijeta. Nema tog parametra po kojem to mo`emo odrediti. Jedno vrijeme je Jackson Richardson bio najbolji igra~, igrao je samo obranu i bio je progla{en najboljim igra~em svijeta. Ivano Bali} je dao jednu novu notu rukometu koja je ljude dovela u sale da to gledaju, sa njim je ljudima rukomet postao zanimljiv. Sa njim ste shvatili da neki potezi koje do tada niste vidjeli postaju mogu}i. Dao je ljepotu poteza, ljude je privukao rukometu. To je mo`da i najve}a dobit ovog sporta.“

GVOZDENA DISCIPLINA I EVROPSKI KRITERIJI
Smajlagi} u rukometnim krugovima va`i za strogog trenera, stru~njaka autokratu koji na dva dnevna treninga igra~ima prire|uje “mu~ili{te“. Zbog takvog je shvatanja rukometa do{lo i do sukoba sa biv{im igra~em Bosne, Ristom Arnaudovskim, koji je na Smajlagi}a nasrnuo tokom treninga. U dvije godine koliko je u Sarajevu, to je jedina mrlja u Pipetovom radu. No, Smajlagi} ne da re}i kako je Arnaudovski zbog tog incidenta napustio Sarajevo. “Nisam ja nikoga otjerao, on jednostavno nije zadovoljio kriterije modernog rukometa“, ka`e Smajlagi}, obja{njavaju}i za{to su mu jo{ reprezentativci Hrvatske, u doba kada je radio sa njima, dali nadimak Staljin. “Nije problem kako me zovu, problem je percepcije, kako gledamo na stvari koje su nam potrebne kako bi mogli ostati u vrhunskom sportu. A to je stvar kriterija, morate poznavati kriterije da bi znali {ta trebate ~initi da biste bili ukorak sa Evropom. Problem je {to mnogi ne poznaju niti priznaju kriterije
48

NAJBOLJI NAJBOLJI IGRA^ IGRA^ DANA[NJICE DANA[NJICE
Ivano Bali} Ivano Bali}

SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

PIPETOVA (NE)MOGU]A MISIJA
BANJA LUKA, ZAGREB, SARAJEVO imena, Pipe se samo nasmije, ne `ele}i odgovoriti na pitanje vidi li se jednog dana na klupi Hrvatske. “Ne volim odgovarati na hipotetska pitanja. Kada sam se po~eo baviti rukometom, htio sam biti najbolji. Nikada se nisam optere}ivao time {ta }e biti. U sportu je te{ko ne{to planirati za narednih mjesec dana, a kamoli na du`e staze. Ide{ svojim putem i u svakom trenutku daje{ najbolje od sebe. Te`i{ da u svakom trenutku bude{ bolji nego {to si bio. Svoj rezultat gradi{ na radu i istrajnosti. I to uvijek do|e na naplatu, prije ili kasnije. Istrajnost i vjerovanje je karakteristika koju ima mali broj trenera.“ Te{ko ga je nagovoriti da danas komentira sukob s Linom ^ervarom i razloge zbog kojih se povukao iz hrvatskog rukometa. ^ervar je u svakom svom istupu, nakon {to su se razi{li, omalova`avao Smajlagi}a iako se zna kako su Pipetove ideje bile temelj svih ^ervarovih uspjeha s reprezentacijom Hrvatske. “Sa Linom sam na zdravo. Bilo je svega i sva~ega, svako ima neko svoje razmi{ljanje, te{ko je ljudima ponavljati {ta je istina. Jer kada la` uporno ponavljate onda ona, kako ka`u, postane ono u {to ljudi vjeruju. Tra`iti istinu je pro{lo vrijeme, treba i}i dalje.“ Ka`e kako nije optimista kada su u pitanju {anse reprezentacije BiH u kvalifikacijama za EP u Srbiji naredne godine. Sukob selektora Vojislava Ra|e sa Mirsadom Terzi}em, Damirom Doborcem i Muhamedom Toromanovi}em nije, ka`e, njegova stvar. “@ao mi je samo {to se sada momke u javnosti predstavlja kao pijanice, a znam da to nisu. Doborac je kod mene igrao godinu dana, nikad nije pivo popio ni prije ni nakon utakmice“, ka`e Smajlagi}. “Bosna je ne{to sasvim druga~ije od okolnih zemalja, Bosnu se ne mo`e stavljati u kontekst drugih reprezentacija, ni [panije, ni Hrvatske ni bilo koga drugog. Bit cijele pri~e je kako napraviti neki koncept na osnovu kojeg radite i stvarate. Dok se ne sagleda problematika bh. rukometa, bi}e lutanja. Zavaravanje privremenim rezultatom nije rje{enje. Pitanje je da li `elimo rije{iti problem, napraviti zdravu bazu u kojoj bi se razvijao rukomet ili se privremeno zadovoljavati. To je stvar ljudi koji vode Savez. Dr`ava je takva kakva jest, ali i u njoj takvoj mora biti ljudi koji }e inicirati, koji }e istrajati u tome. Mi smo u klubu htjeli implementirati evropske kriterije, prona}i rje{enje na koji se na~in mo`emo suprotstaviti najboljima. A rje{enje problema nije ovaj na~in na koji rukomet u BiH sada funkcionira. Rje{enje je stvaranje {iroke baze iz koje se gradi kako bi rukomet mogao opstati. Ne mora{ biti na vrhu, ali mo`e{ biti tu okolo, me|u najboljima, prisutan na velikim takmi~enjima. Baza za stvaranje igra~a je jedini na~in da pre`ivimo. A mi nemamo ni baze ni igra~a.“
49

Moje emocije prema rodnoj Banjoj Luci su izblijedjele
Irfan Smajlagi} je 1986. godine, umjesto u sarajevski @eljezni~ar, oti{ao u zagreba~ki Medve{~ak. I tada je, kako ka`e, shvatio da je Zagreb grad u kojem }e `ivjeti ostatak svog `ivota. U rodni je grad rijetko svra}ao, a rukomet ga je pro{le godine prvi put odveo u banjalu~ki Borik kao trenera Bosne. “Nemam ja sentimente te vrste. Banje Luke se sje}am iz vremena kada sam odrastao a ona danas nije onakva kakvu sam je ostavio. Pro{lo je puno godina, trideset godina sam u nekoj drugoj areni, prihvata{ druga pravila igre. Surovo je to, ali prihvata{ `ivot u kojem se bori{ za opstanak iz godine u godinu. Nisam ja oti{ao iz Banje Luke prije godinu-dvije pa da mi fali. Nisam imao vremena za takve emocije jer sam svake godine morao biti u top formi da bih opstao u vrhunskom rukometu i onda ti druge stvari postanu prioriteti u `ivotu. Moja filozofija je potpuno druga~ija, zato mi se i de{ava da, kada nakon dvadeset godina `ivota pod jednim kriterijima, do|e{ u sredinu koja to ne shvata i ne vlada se takvim uzusima. A {to se igre ti~e, nisam emocionalan niti sam nostalgi~an. Igru do`ivljavam isklju~ivo kao igru, meni su emocije iste kada igram u Sarajevu i Barceloni. Ista je emocija kada pobijedi{ u Zavidovi}ima i u Hamburgu. Su{tina sporta je pobjeda i potpuno je svejedno na kojem si terenu.“

ZLATO IZ PORTUGALA

Smajlagi} je sa reprezentacijom Hrvatske 2003. godine postao prvak svijeta

vati kako bi postigao ne{to u `ivotu. Sve je stvar discipline, ho}ete li do}i na trening i raditi ili }ete tra`iti izgovore.“ Smajlagi} ka`e kako mu je, uz manjak novca u klupskom bud`etu i ograni~en izbor igra~a koje mo`e dovesti u Bosnu, najte`e boriti se protiv mentaliteta karakteristi~nog za zemlje biv{e Jugoslavije. “Ovo je u`asno naporan posao. Imate jedan put za koji znate da je trnovit, ali njime morate pro}i, znate da je on jedini kojim se ide ako se `eli ne{to posti}i. Gradite put, a tu gradnju vam sa svih strana poku{avaju opstruirati. Nema drugog puta, u sportu nema prevare. Mo`ete nekog prevariti na pet minuta, ali se brzo poka`e da ste varalica. Ja nisam tvrdoglav, samo sam istrajan jer sam svjestan da se samo krvavim radom mo`e napraviti rezultat. Selekcija igra~a je ne{to
10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

{to je u`asno te{ko, na}i na~ina da igra~ mo`e mentalno pratiti zahtjeve i kriterije vrhunskog sporta. Trideset godina sam u sportu i nisam nikad vidio da je neko uspio na neki drugi na~in osim ovog koji ja prakticiram.“

PLA[IM SE ZA REPREZENTACIJU BiH, KAO I ZA BUDU]NOST RUKOMETA OVDJE
Kada je njegovo ime, prije nekoliko godina, prvi put bilo u kombinaciji za selektora reprezentacije Hrvatske, vladar tamo{njeg rukometa Zoran Gobac kazao je kako je Smajlagi} neiskusan za taj posao. No, nakon {to je Lino ^ervar podnio ostavku, Gobac je za njegovog nasljednika instalirao Slavka Golu`u, trenera ~ije je ime u rukometnom svijetu mnogo lak{e od Smajlagi}evog. Na pomen Gob~evog

HIRURGIJOM DO NOVOG @IVOTA

Interview I dr. URO[ AH^AN
specijalista plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije

Povodom obilježavanja 4. marta, Dana plastične hirurgije Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, u glavnom gradu BiH nedavno je boravio prof. dr. UROŠ AHČAN, šef Odjela za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku hirurgiju i opekotine UKC Ljubljana i jedan od vodećih evropskih stručnjaka iz ovih oblasti; u razgovoru za naš magazin, dr. Ahčan govori o sve traženijim mikrohirurškim zahvatima rekonstrukcije kod žena koje su preživjele karcinom dojke, hirurgiji nekad i danas na prostoru bivše Jugoslavije, estetskim zahvatima kao stvarnoj potrebi, ali i “modnom trendu“, psihološkim efektima operacija...
50
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

SARADNJA LJUBLJANE I SARAJEVA
Razgovarala: MAJA RADEVI] Foto: MARIO ILI^I]

a tek navr{enih 43 godine, prof. dr. Uro{ Ah~an iza sebe ve} ima dugogodi{nju uspje{nu karijeru kako na akademskom nivou, tako i u medicinskoj praksi. Na Medicinskom fakultetu u Ljubljani diplomirao je 1995., a 1999. stekao je titulu doktora nauka. Od 2008. direktor je Klini~kog odjela za plasti~nu, rekonstrukcijsku i estetsku hirurgiju i opekotine na Univerzitetskoklini~kom centru u Ljubljani. Predavao je na brojnim me|unarodnim kongresima, a radovi su mu objavljivani u uglednim stru~nim revijama poput British Journal of Plastic Surgery, Journal of Hand Surgery, European Journal of Trauma i drugima. Danas je i mentor specijalizantima plasti~ne hirurgije, a u u`e specijalisti~ke oblasti dr. Ah~ana spadaju rekonstruktivna hirurgija dojki, glave i ekstremiteta, lije~enje ope-

S

POMO] ZA @ENE POMO] ZA @ENE KOJE SU PRE@IVJELE KOJE SU PRE@IVJELE RAK DOJKE RAK DOJKE

Sa jedne od operacija Sa jedne od operacija rekonstrukcije dojke u Sarajevu rekonstrukcije dojke u Sarajevu koju je radio dr. Ah~an koju je radio dr. Ah~an

@ene u Bosni zaslu`ile su da imaju iste mogu}nosti kao svugdje u svijetu
kotina i lasersko lije~enje, hirur{ki tretmani tumora ko`e, te estetska hirurgija.

@IVOT NAKON KARCINOMA
U posljednjih nekoliko godina na poziv kolega iz BiH u vi{e navrata ste boravili u Sarajevu. Uradili ste i nekoliko rekonstruktivnih operacija dojke kod `ena koje su imale mastektomiju (odstranjenje dojke)... Da, najva`nije je {to smo zajedno sa va{im hirurzima, u organizaciji dr. Alije Agin~i}a, napravili rekonstrukcije dojke kod dvije `ene koje su imale maligni tumor dojke. Ljubljana je jedan od najja~ih svjetskih centara u pogledu rekonstrukcije dojke. Po~eli smo prije vi{e od 20 godina s tim operacijama i sada slobodno mogu re}i da smo ih u potpunosti usavr{ili. Imamo vi{e od 180 ovakvih mikrohirur{kih zahvata godi{nje i sve ve}i broj `ena se odlu~uje za rekonstrukciju. Ina~e, u Sloveniji od raka dojke godi{nje oboli oko 1.200 `ena. Za nas je to postala standardna operacija, koja se svakodnevno radi. Mislim da i `ene u Sarajevu, koje su mnogo propatile i zbog rata i svega ostalog, zaslu`uju da dobiju takvu pomo}. Na kraju, nije Ljubljana daleko od Sarajeva i svaki put kada me sarajevske kolege pozovu, rado do|em ovdje - zbog operacija, ali i predavanja, me|usobne razmjene iskustava... Koliko je rekonstrukcija dojke bitna kod `ena koje su pre`ivjele karcinom ne
10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

NOVI IZGLED: Sa estetskom hirurgijom možemo usrećiti mnoge ljude, ali treba imati pravi omjer i puno znanja i iskustva. Bitno je također puno razgovarati sa pacijentima prije same operacije, o njihovim očekivanjima, željama i ciljevima...
samo u estetskom, nego i u psiholo{kom smislu? Mislim da svi mo`emo pretpostaviti {ta to zna~i ostati bez dojke za `enu. Nakon takvih operacija, `eni je te{ko da se suo~ava sa problemima, osje}a se kao da vi{e nema fizi~kog integriteta kao `ena i to onda ima veliki uticaj na svakodnevni `ivot, kako privatni, tako i poslovni. Te `ene jako te{ko to podnose, skrivaju se, kada do|e ljeto ne znaju kako }e obu}i kupa}i kostim, seksualni `ivot tako|er obi~no nije kvalitetan... U Ljubljani je organizirana Udruga `ena koje su imale rekonstrukciju dojke i mislim da je to izuzetno korisno - one se redovno sastaju i mogu me|usobno razmjenjivati infor-

macije i iskustva o `ivotu nakon rekonstrukcije dojke. Jer, kao hirurg, mogu im re}i na koji na~in se radi operacija, kakve i kolike }e imati bolove, kakve su eventualne komplikacije i sli~no, ali ne mogu da im ka`em kada mogu po~eti voziti biciklo ili plivati, kako }e im izgledati spolni `ivot... To ja ne znam, tako da je postojanje ovakve udruge jako bitno. Znam da su `ene iz Ljubljane ve} bile u kontaktu sa `enama ovdje u Bosni, sa namjerom da se i one na sli~an na~in organizuju. Mo`e li svaka `ena koja je imala mastektomiju biti kandidat za rekonstrukciju dojke? Tu je veoma va`na saradnja onkologa i plasti~nog hirurga. Zapravo, sve po~inje od onkologa - on je taj koji prvi daje svoje mi{ljenje i prijedlog {ta bi se trebalo uraditi, pa zatim plasti~ni hirurg upoznaje pacijenticu sa mogu}nostima. Opcije su razli~ite i pacijentica sama odlu~uje {ta `eli. Uglavnom, skoro svaka `ena mo`e imati rekonstrukciju, mo`da ne odmah, jer mi te`imo tome da je rekonstrukcija samo dio onkolo{ke operacije. Dakle, jednu operaciju koja traje nekih sat vremena samo produ`imo jo{ za sat, ili ~etiri-pet sati, ovisi od rekonstrukcije. U manje od deset posto slu~ajeva to se ne mo`e odmah uraditi, nego se sa~eka da se najprije `ena onkolo{ki izlije~i, pa se tek onda radi rekonstrukcija. [to se ti~e metoda, najvi{e
51

HIRURGIJOM DO NOVOG @IVOTA
se koristi mikrohirur{ki zahvat prenosa prostog tkiva iz trbuha na novu dojku, i to traje ~etiri do pet sati. Uspje{nost je veoma velika i nova dojka ni po ~emu ne predstavlja nekakvo “strano tijelo“ — ona se mijenja ili mr{avi kao i ostatak tijela, tako da je svaka `ena potpuno prihvati. Druga mogu}nost je kombinacija implantata koji daju dobre {anse kod mla|ih `ena, odnosno `ena sa malim grudima. To je puno lak{a i tehni~ki manje zahtjevna metoda, a i `ene se potpuno oporave par dana nakon zahvata. Ipak, vi{e sam sklon prvoj metodi o kojoj sam govorio. Koliko u prosjeku ko{ta jedan takav zahvat u Ljubljani? Najkompleksnija rekonstrukcija dojke, koja traje pet do {est sati i pacijentica ostaje u bolnici sedam dana nakon operacije, ko{ta oko 9.000 eura. Ista operacija u [vajFIZI^KA, ALI I FIZI^KA, ALI I PSIHOLO[KA POMO] PSIHOLO[KA POMO]
Treba razmi{ljati o tome Treba razmi{ljati o tome kako uljep{ati `ivot, a ne kako uljep{ati `ivot, a ne samo kako pre`ivjeti samo kako pre`ivjeti

TEŠKA BORBA: Mislim da svi možemo pretpostaviti šta to znači ostati bez dojke za ženu. Nakon takvih operacija, žena se osjeća kao da više nema fizičkog integriteta i to onda ima veliki uticaj na svakodnevni život, kako privatni, tako i poslovni
carskoj, Austriji i Njema~koj je dvostruko, pa i trostruko skuplja. Zbog ~ega se, po Va{em mi{ljenju, u Bosni i Hercegovini ne radi vi{e takvih zahvata? Imate dobru opremu i to nije problem, tako|er imate hirurge koji su spretni, znaju to da rade i imaju veliku volju, samo treba mali poticaj da se po~ne raditi vi{e. Bosna i Hercegovina, pogotovo Sarajevo, bili su u biv{oj Jugoslaviji kada je u pitanju plasti~na hirurgija me|u najja~im centrima, pored Ljubljane i Beograda. Ali i rat je mnogo toga unazadio, uslovi su bili nemogu}i i potpuno je razumljivo da su i plasti~ni hirurzi tada bili mobilizovani za neke druge stvari - u to vrijeme, bitnije stvari. Sada je opet do{lo neko normalno vrijeme i mislim da treba usmjeriti misli u druga~ijem, pozitivnom pravcu - kako uljep{ati `ivot, a ne samo kako pre`ivjeti.

hirurgiji, odnosno njenim dometima, u odnosu na ostatak Evrope? Ne smatram se kompetentnim da govorim o drugima - mogu vam govoriti o Ljubljani i {to se nas ti~e, vjerovatno smo najbolje pro{li jer nije bilo rata, finansijske mogu}nosti bile su ve}e tako da, pored tradicije, danas imamo svu potrebnu opremu i znanje, kao i puno mladih ljudi koji `ele da se doka`u prema svjetskim standardima. Estetska hirurgija je posljednjih godina tema o kojoj se ~esto govori u medijima. Koji su to zahvati koji se naj~e{}e rade kod `ena u Sloveniji, a koji kod mu{karaca? To je veoma {irok dijapazon zahvata, kod `ena su to naj~e{}e uve}avanje ili redukcija dojki, liposukcija, face-lifting, operacije nosa... Kod mu{karaca tako|er najvi{e radimo operacije nosa, kod djece u{iju... Moje mi{ljenje je da treba imati pravu mjeru u tome i jako je bitno da pacijent zna kod koga ide na operaciju, jer danas imate mnogo nekih kvazistru~njaka koji nemaju pravo znanje i iskustvo, ali imaju jako dobar marketing. Imali smo dosta takvih slu~ajeva, pa nam ljudi onda dolaze sa raznim komplikacijama. Upravo sada u Ljubljani imamo jednu kampanju kroz koju se daju upute kako izabrati hirurga za estetski zahvat. Evidentno je, me|utim, da se sve ve}i broj ljudi posljednjih godina odlu~uje na estetske zahvate ne iz realne potrebe, nego radi svojevrsnog modnog trenda? To i jeste i nije modni trend. Estetski zahvati u hirurgiji su obi~no onaj zavr{ni, kona~ni dio ~itave operacije. Uvijek te`imo ka tome da prvo uspostavimo funkciju, pa onda dolazi i estetika, jer kada pogledate jedan obi~an o`iljak mo`ete po tome ocijeniti i hirurga. Mislim da sa estetskom

U ESTETSKOJ HIRURGIJI TREBA IMATI MJERU
Kako biste ocijenili stanje u zemljama biv{e Jugoslavije danas kada govorimo o plasti~noj, rekonstruktivnoj i estetskoj U SKLADU SA SVJETSKIM STANDARDIMA
U biv{oj Jugoslaviji BiH je bila me|u najja~im centrima plasti~ne hirurgije

52

SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

SARADNJA LJUBLJANE I SARAJEVA
SVAKA OPERACIJA JE DRUGA^IJA VRSTA IZAZOVA mo`ete promijeniti, ali ne i to kako se osoba iznutra osje}a. Onaj ko se odlu~i na estetski zahvat trebao bi biti sretniji i zadovoljniji kada to napravi, ali de{ava se i suprotno: recimo, `ena promijeni svoj nos, grudi ili stomak, a mu` opet nije kod ku}e, pa je na kraju jednako nesretna kao i prije. Postoji jedan specifi~an poreme}aj o kojem se i kod nas sve ~e{}e govori, takozvani body dysmorphic disorder (BDD) — preokupacija zami{ljenim defektima lica ili tijela. Izme|u pet i deset odsto pacijenata koji dolaze na estetske operacije imaju taj problem, ali to se lije~i psihijatrijom, a ne hirur{kim no`em. Jesu li i hirurzi danas, u odre|enoj mjeri, preuzeli ulogu psihijatra? Ne bih rekao da je tako, premda se nerijetko de{ava da nam se pacijenti obra}aju kao psihijatrima. Ali to su uvijek prijateljski razgovori i kada uo~imo neki ozbiljniji problem, upu}ujemo ih psihijatru. Na kraju, mo`emo li o~ekivati i neku trajniju saradnju izme|u klini~kih centara u Sarajevu i Ljubljani? [to se mene ti~e - apsolutno. Imam velike simpatije prema Sarajevu i za ovaj grad me ve`u lijepe uspomene. Mi u Ljubljani ~esto ka`emo da idemo u Sarajevo da “napunimo baterije“... U na{em kapitalizmu ta energija vi{e nije kao ovdje. Ulazak u Evropsku uniju ima i svoje negativne strane (smijeh). Sada }e vam ovo mo`da zvu~ati kao fraza, ali smisao mog posla za mene je u tome da poma`em ljudima, a ne da razmi{ljam o tome koliko }u zaraditi. Ponavljam, `ene u Bosni zaslu`ile su da imaju iste mogu}nosti kao i sve `ene u razvijenim zemljama i moj cilj je pomo}i u tome i uspostaviti tu trajnu vezu.

U Ljubljani se godišnje obavi jedan do dva zahvata promjene spola
Koje su to najkomplikovanije, ili, bolje re~eno, najvi{e izazovne operacije za Vas kao hirurga? Pa ima svakojakih, recimo, kada radite rekonstrukciju {ake, pa vam za svaki prst treba po dva-tri sata rada... Onda su tu razli~ite operacije na licu, pa velike opekotine od 60 posto i vi{e – to su tako|er jako komplikovani zahvati, gdje je jako va`an timski rad. Ina~e, u Ljubljani puno radimo na tom timskom radu, jer pro{la su vremena kada je jedan hirurg bio Supermen za sve od glave do trbuha. Sada su va`ni detalji i svaki ~lan tima je zadu`en za odre|ene detalje. Pri tome, kad radite u timu, znatno se skra}uje vrijeme same operacije. [ta je sa operacijama kod transseksualaca, odnosno zahvatima promjene spola - koliko se ~esto takve vrste operacija rade u Sloveniji? Ne toliko ~esto kao ranije. Sada imamo mo`da jedan do dva takva zahvata godi{nje. Ina~e, za operacije promjene spola najbolji su stru~njaci u belgijskom Ghentu.

REGIONALNA SARADNJA
Na UKC Ljubljana na lije~enje dolaze i brojni pacijenti iz BiH

hirurgijom mo`emo usre}iti mnoge ljude, ali opet ponavljam, treba imati pravi omjer i puno znanja i iskustva. Bitno je tako|er

puno razgovarati sa pacijentima prije same operacije, o njihovim o~ekivanjima, `eljama i ciljevima... Jer, ne~iji vanjski izgled

10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

53

100. PROSLAVA 8. MARTA

Profesorica SVETLANA SLAPŠAK, feministica svjetskog ugleda, za naš list govori o tome zašto danas Osmi mart ima veliki politički potencijal za razliku od osamdesetih godina kad se bio pretvorio u potrošačko-hedonističke orgije; ona upozorava kako je ženama na Balkanu preveliko breme natovareno na pleća, te odgovara na pitanje treba li davati poklone za ovaj praznik

OD @ENA SE ZAHTIJEVA PREVI[E
vetlana Slap{ak ro|ena je, odrasla i {kolovala se u Beogradu. Dru{tveno anga`ovana i posve}ena borbi za ljudska prava, u socijalisti~koj Jugoslaviji je bila kritikovana, optu`ivana, saslu{avana, pra}ena, fizi~ki i verbalno napadana. Nekoliko puta joj je na vi{e godina oduziman paso{. Devedesetih godina pro{log vijeka odlazi u Sloveniju, gdje i danas `ivi i radi. Predavala je na brojnim evropskim i ameri~kim uglednim univerzitetima, a trenutno je predava~ica i na Rodnim studijama sarajevskog Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije. U razgovoru povodom stote godi{njice obilje`avanja Osmog marta, ona za na{ list analizira simboliku ovog praznika u dana{njem vremenu.

S

Razgovarala: ADISA BA[I] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

SVIJET SE BUNI PRED NA[IM O^IMA
[ta je danas ostalo od simboli~kog potencijala Osmog marta? Ne da je ostalo, nego se taj potencijal i pove}ao. Osmi mart je naprimer u zadnjoj deceniji Jugoslavije bio izgubio svaki smisao. Feministice su ga se naprosto klonile jer je bio jedna jako formalizovana, kontrolisana stvar bez sadr`aja o kojoj se nije moglo re}i bogzna{ta, a pri tome su socijalni uslovi doveli do toga da se proslave svedu na malo potro{a~kog imputa i malo nekakvog u`ivanja `ena. Zaista ne znam ni jednu feministicu koja bi sedamdesetih i osamdesetih godina ozbiljno razmi{ljala o Osmom martu. Danas je situacija potpuno druga~ija. Osmi mart je dobio potpuno nova zna~enja. Mislim da danas govorimo o jednom sasvim drugom, jednom novom Osmom martu koji ima svoj smisao, svoje dostojanstvo i neverovatan novi potencijal. Ja bih ga definisala prvo kao nekakvu emancipaciju feminizma, zatim kona~no, dvadeset godina docnije, priznavanje klju~ne veze ime|u feminizma i pacifizma, zna~aj `ena za smirivanje ratne

OSMI MART JE DOBIO POTPUNO NOVA ZNA^ENJA
“Feminizam nije nikakvo ~udovi{te uvezeno sa Zapada, osamdesetih godina Jugoslavija je bila centar svetske teorijske feministi~ke misli“, podsje}a profesorica Svetlana Slap{ak

Simbolika Osmog marta danas je jača nego ikad
54
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

SVETLANA SLAP[AK, VODE]A FEMINISTICA U REGIJI
i posleratne situacije, njihovu klju~nu operativnu ulogu u spa{avanju onoga {to se spasiti mo`e. Za osmomartovski potencijal predvi|am i sasvim novu ulogu u re{avanju socijalnih problema. Mislim da }e Osmi mart postati praznik koji }e biti klju~an za promi{ljanje, ure|ivanje, smanjivanje i uni{tavanje socijalne nejednakosti. U Sarajevu se Osmi mart ove godine obilje`ava i uz parolu @ivi solidarnost. Koliko Vi danas vidite solidarnost izme|u, uslovno re~eno, feministi~kih elita i naj{ireg `enskog puka? A gde Vi vidite feministi~ke elite? U akademskoj zajednici, gender centrima, nevladinom sektoru...? Te{ko bih to odredila kao elite jer je polo`aj akademskih feministica veoma blizak socijalnoj bedi. [to se ti~e NGO-a, ve}ina ima sli~an status. Ja bih rekla da je saradnja izme|u akademskog feminizma i nevladinog sektora bolja nego ikada, za razliku od nekakvih simboli~kih ratova koji su vo|eni prije dvadesetak godina i koji su po mom dubokom uverenju bili savr{eno besmisleni. Energija za promi{ljanje socijalnih razlika i akcija koje mogu to da spre~e danas je ve}a nego ikada, upravo u feministi~kim krugovima. Ta upitanost o socijalnim nejednakostima {iri}e se ja~anjem socijalnih pokreta koje danas vidimo na globalnom nivou. Svet se buni i to pred na{im o~ima. Koliko se `ene sa svojim zahtjevima trebaju priklju~iti aktuelnoj atmosferi revolucije, iza}i na ulice? One su se ve} priklju~ile, one se uvek priklju~e gde i kad treba, nude}i svoje usluge i tako je u svim pokretima. Me|utim, pitanje je {ta }e se sa `enama desiti kada se te stvari zavr{e, kad se postignu prvi rezultati. Iz istorije znamo da se jedini trenutak kada su `ene ostvarile ne{to od borbe desio

DAN @ENA TREBA OTRGNUTI DAN @ENA TREBA OTRGNUTI OD KOMERCIJALIZACIJE OD KOMERCIJALIZACIJE
Mo`e se pokloniti neka sitnica, Mo`e se pokloniti neka sitnica, ali poklanjanje ne treba biti su{tina ali poklanjanje ne treba biti su{tina ovog va`nog praznika ovog va`nog praznika

KRATKOTRAJAN TRIJUMF ŽENSKIH SNAGA: U vrijeme neposredno nakon II svjetskog rata zahvaljujući AFŽ-u žene su bile aktivne, vidljive i ozbiljan politički subjekt
u Jugoslaviji posle Drugog svetskog rata, ali to na`alost nije dugo trajalo. AF@ je ukinut, politi~ki potencijal `ena je time potpuno osaka}en, `ene su se na{le u situaciji da odobravaju vladaju}u ideologiju u kompromisima za osnovna socijalna prava i dostignu}a, ali ni{ta vi{e od toga. U ovoj situaciji `ene bi trebale da izgrade jak sistem kako da ne popuste u novim dogovorima i da se izbore za svoje mesto. Po mom dubokom uverenju za `ene je mnogo va`nije vreme posle revolucije jer tada one
10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

gube i olako predaju ste~ene privilegije. One misle da je ustupak u njihovim politikama ne{to pozitivno za razliku od patrijarhalne strane koja takav ustupak uvek vidi kao dobitak za sebe i poraz za druge, i nastavlja da vlada dalje sa svojim uobi~ajenim patrijarhalnim improvizatorstvom, da se snalazi sa svakom ideologijom. Pro{log ljeta ste na skupu u Zenici, na kojem se govorilo o getoiziranju i u{utkivanju knji`evnica na Balkanu, Vi govorili o mo}i

patrijarhata da se prilagodi svakoj ideologiji, da se samo ovla{ preru{i, ali da nastavlja biti postojan i u socijalizmu jednako kao i u nacionalizmu. Kako vidite snagu i polo`aj patrijarhata danas, u tranziciji, i mo`ete li to uporediti sa vremenom socijalizma? Istorijski gledano, vreme socijalizma mo`e se podeliti na tri perioda. Klju~ni period odmah posle rata, kada je AF@ zauzimao najve}i politi~ki prostor u zemlji, mnogo mnogo manje je bilo komunista nego afe`eistkinja. Tada se nije radilo samo o u~e{}u `ena u odlu~ivanju nego i o velikom simboli~kom uticaju `ena u to doba. One su bile vidljive, prisutne, `ensko telo i to ne umotano i zavijeno nego slobodno i lako odeveno sveprisutno je na slikama tog vremena. Kada gledate fotografije sa radnih akcija, ne mo`ete a da ne primetite
55

100. PROSLAVA 8. MARTA
taj neverovatan osmeh na `enskim licima, taj ose}aj nepobedivosti. Uz to je kasnije naravno i{la i cela jedna druga ikonografija koju je kontrolisala dr`ava, ali je dokumentovano da je taj osmeh bio itekako prisutan. Situacija se menja 1953. godine kada se patrijarhat uvla~i u jugoslovenski socijalizam kroz tunel koji se zove potro{a~ki mentalitet. Do {ezdesetih godina dobivate tako jedan model `ene koji socijalizam zahteva i koji je zaista shizofren. To je Julka Hlapec \or|evi} napisala jo{ tridesetih godina. Zahtevati od `ene da istovremeno bude politi~ki aktivna, zaposlena, majka, supruga, to je malo previ{e. Ona je rekla, to je salto mortale. [ezdesetih se na taj salto mortale dodaju jo{ i novi zahtevi: `ena treba da radi, da bude politi~ki aktivna, naravno, isklju~ivo u jednopartijskom sistemu, da ideolo{ki bude ispravno opredeljena, zatim da bude supruga i uz sve to da bude seksepilni model. To je naravno malo previ{e. Najneverovatnije od svega je {to su mnoge `ene, i mi smo svi tome svedo~ili, u tome svemu uspevale. Na{e majke, njhove prijateljice, one su uspe{no terale taj nemogu}i model. Ali prihvatati sve te imperative i povinovati im se je samoubila~ki ~in, nemogu}a misija? Da, ali ta generacija uop{te nije na tome izgorela. One su imale toliko energije, toliko zadovoljstva i u`itka u toj nemogu}oj misiji, i nisu bile neuspe{ne. PROSLAVE OSMOG MARTA U BiH

Od besmislenih puštanja balona do ozbiljnih panel diskusija
Ideja za obilje`avanje Me|unarodnog dana `ena prvi put je predstavljena 1910. godine na Drugoj me|unarodnoj socijalisti~koj konferenciji `ena odr`anoj u Kopenhagenu, a potekla je od njema~ke socijalistkinje Clare Zetkin, inspirisane prethodnim sli~nim aktivnostima `ena u SAD-u koje su tra`ile pravo glasa. Ve} od idu}e 1911. godine u brojnim zemljama jedan dan u martu (najprije je to bio 19. mart) po~eo se obilje`avati kao dan borbe za pravo glasa `ena, ali i za njihova op{ta prava, ravnopravnost i slobode u dru{tvu. Ove godine Osmi mart se obilje`ava u preko stotinu zemalja svijeta. Stoto obilje`avanje Osmog marta u Bosni i Hercegovini je obilovalo de{avanjima, od besmislenog pu{tanja balona do ozbiljnih panel diskusija. U Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci postavljena je izlo`ba Muze: bh. umjetnice i nau~nice o eminentnim bosanskohercegova~kim `enama koje su danas gotovo zaboravljene. Udru`enje za kulturu i umjetnost Crvena i festival Pravo ljudski su u prostorijama Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije organizovali izlo`be, radionice i panel diskusije na kojima su govorile neke od najzna~ajnijih agitatorica za `enska prava u BiH i u regiji (Zlata Grebo, Jasna Bak{i} Mufti}, Svetlana Slap{ak, Besima Bori}, Ulrike Helwerth...). Objavljena je tako|er knjigaplaner TransforMart u kojoj je za svaki dan navedena po jedna zna~ajna `ena koja je na taj dan ro|ena (heroine iz raznih oblasti, od muzi~arki preko nau~nica do avijati~arki, a me|u njima su naprimjer Clara Zetkin, Nirman Moranjak Bambura}, Farah Tahirbegovi}...) uz njenu kratku fotografiju, biografiju i citat.

POSAO, KU]A, PORODICA, IZGLED, POLITIKA: @ENSKI SALTO MORTALE
Mo`da zato {to su neke stvari one ipak osvajale prve, nije li ta poslijeratna generacija zapravo bila nadahnuta time {to je prva zadobivala neke slobode ranije nezamislive poput ekonomske nezavisnosti? Naravno. Va`no je me|utim to da su jugoslovenske `ene sedamdesetih godina, ~itaju}i, dolazile u kontakt sa konceptom feminizma koji vi{e nije odgovarao socijalisti~kom modelu. Kontekstualno su stvari negde bile olak{ane jer je hrvatska komunisti~ka partija naprimer pravilno razumela da feminizam mo`e biti jako dobra brana protiv nacionalizma. Hrvatska je 1971. godine imala problem sa eksplozijom nacionalizma i vlast je direktno potpomagala feminsiti~ke publikacije. Srpska komunisti~ka partija je sa druge stane posmatrala feminizam kao ~udovi{te koje je do{lo sa Zapada i koje nama ne treba. Borba za pozicioniranje feministica u Srbiji je bila mnogo o{trija. Setimo se samo reakcija na prvu feministi~ku konferenciju na ovim prostorima, Drug-ca iz 1978. godine. To {to se tada o tim `enama pisalo je bilo stra{no. Sastajanje feministkinja u Beogradu bilo je takore}i ilegalna akcija, omogu}ena samo time {to smo imali prijatelje u Studentskom
56

OBILJE@AVANJE 8. MARTA

U Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci otvorena je izlo`ba o bh. umjetnicama (slika lijevo), a objavljena je i publikacija TransforMart sa slikama i biografijama feministi~kih ikona

kulturnom centru koji su nas pu{tali da se tu na|emo i da pri~amo. Kada su se te dve grupe srele i kada je po~ela velika jugoslovenska feministi~ka {kola osamdesetih godina, nastao je va`an period o kojem se na`alost vrlo malo zna i govori. U Dubrovniku su odr`ana tri velika kongresa o `enskom pismu, 1986., 1988. i 1990. godine, i oni su u tom trenutku bili teren za stvaranje najnovije avangardne teoretske feministi~ke misli u svetu. To se de{avalo u Jugoslaviji, ne negde na Zapadu. Na`alost danas skoro da nema zapadne feministkinje koja bi mogla da razume taj period ili da i{ta zna o njemu, ali to je delom na{a krivi-

ca, a delom je ipak kriv i rat koji je pomeo mnoge vredne stvari. Ta jugoslovenska feministi~ka {kola jednostavno nije priznata, zato dobivamo produkciju tekstova i studija o `enama sa ovih prostora prije, za vreme ili nakon rata, koji je jednostavno nedou~en. Feministice sa Balkana su u nekoj vrsti antikolonijalne borbe, nala`enja mogu}nosti da se u svetu kulturnog kolonijalizma ~uju i glasovi koji su druga~iji. Nama je posebno te{ko jer nemamo infrastrukturu, institucionalnu potporu i jednostavno, nemamo novca. U ovoj situaciji proslava Osmog marta jeste klju~ni politi~ki ~in.
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

SVETLANA SLAP[AK, VODE]A FEMINISTICA U REGIJI

ME\UNARODNI DAN @ENA U SOCIJALIZMU Dakle, smatrate da je va`no proslavljati Osmi mart zbog njegovog politi~kog zna~aja. A koliko je umjesno kupovati poklone? 007 SE OPAMETIO

Osmi mart postao je 80-tih godina isprazni povod za zabavu, feministice ga nisu shvatale ozbiljno, a njegov izvorni revolucionarni duh bio je napu{ten

Pa ~ujte, svjedoci smo umno`avanja praznika koji preko kalendarske godine treba da nateraju sirotinju da tro{i svoj te{ko zara|eni novac. Tu su sada tr`ni

centri koji }e izmisliti Valentinovo, Uskrs... No} vje{tica... Da, Halloween, pobogu {ta sve vi{e ne slavimo... U toj poplavi praznika Osmi mart bi mogao da bude jedan od onih dostojanstvenih praznika za koje se mo`e pokloniti neka sitnica, ali poklanjanje tu nije bitno. Ovaj praznik treba i{~upati iz svake komercijalizacije. Danas imamo praznik ljudskih prava, praznik pismenosti, malih jezika, gay parade i niz praznika koji itekako imaju smisla. Nema razloga da Osmi mart spu{tamo na nivo Halloweena, ve} treba da ga obilje`avamo pametno i dostojanstveno. @enama vi{e niko u kapitalizmu ne}e za Osmi mart dati slobodan dan, niti }e ih vi{e iko ikada tretirati onako kako smo u biv{em re`imu mislili da je nedostojno. Kakav je onda dana{nji polo`aj `ena, u pore|enju sa socijalizmom? Iz ove perspektive neke tada{nje stvari izgledaju kao ~isti luksuz, danas bi se moglo po`aliti za nekim mogu}nostima koje su bile gledane sa prezirom ili su se podrazumevale. Danas toga vi{e nema. Radnice su u egzistencijalnoj opasnosti, posebno radnice u neprivilegovanim granama industrije, na kapitalisti~kom tr`i{tu. Ovde na Balkanu `ene su u polo`aju koji na`alost vi{e ni{ta ne garantuje. Ustavi i zakoni novih zemalja dodu{e ~uvaju neke socijalne privilegije koje se podrazumevaju, ali se zaboravlja da je borba za njihovo zadobijanje bila velika. Situacija jeste jako ozbiljna i ona neprekidno podse}a `ene da itekako imaju za {ta da se bore.
57

James Bond u borbi za prava žena
James Bond, tajni agent, ma~o ljepotan pred kojim `ene padaju kao snoplje, oduvijek je bio izmi{ljeni lik koji beskrajno nervira feministkinje. Povr{an, isprazan, arogantan, on je junak romana i filmova u kojima su `enski likovi uglavnom svedeni na praznoglave starlete namijenjene kratkotrajnoj zabavi. Otuda je posebno interesantan video rad britanske konceptualne umjetnice i re`iserke Sam Taylor Wood snimljen povodom Osmog marta u kojem se glumac Daniel Craig pojavljuje najprije kao James Bond a zatim preobu~en u `enu dok ga strogi `enski glas iz offa (glas pripada glumici Judi Dench) propituje o polo`aju `ena. “Jednaki smo, zar ne, 007“, govori glas na po~etku i nastavlja: “Godina je 2011. I jo{ uvijek je vjerovatno da }e mu{karac zara|ivati vi{e od `ene ~ak i kad radi isti posao. Kao mu{karca te skoro nikad ne}e seksualno zlostavljati i niko te ne}e osu|ivati zbog promiskuitetnog pona{anja. Tvoju karijeru ni{ta ne}e ugroziti ako odlu~i{ da postane{ roditelj ili ako ti se to desi slu~ajno, za razliku od 30.000 `ena koliko ih u Velikoj Britaniji svake godine ostane bez posla zato {to su zatrudnjele. Kao neko kome se toliko svi|aju
Daniel Craig

`ene, da li si se ikad zapitao kako li je biti jedna od nas?“ U tom dijelu video rada Craig se pojavljuje u haljini sa dugom plavom perikom. “@ene obave dvije tre}ine posla u svijetu godi{nje, a pripada im deset posto od ukupne zarade. Posjeduju svega jedan posto imovine! Svake godine 70 miliona djevoj~ica bude uskra}eno ~ak i za osnovno obrazovanje a zapanjuju}ih 60 miliona njih do`ivi seksualne provokacije na putu prema {koli. Dakle, jesmo li ravnopravni? Dok odgovor ne bude da, ne smijemo se prestati pitati.“

10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

POVRATAK U PRO[LOST ZA SRETNIJU BUDU]NOST

Dopunjeno izdanje knjige profesionalne tajne stripa autora ervina rustemagi]a, koja je premijerno objavljena jo{ 1974., u prodaji }e biti od 15. marta; sarajevski genije stripa, danaS stanovnik Celja, ove godine obilje`ava ~etrdeset godina od osnivanja strip art featuresa, nekada najzna~ajnije nezavisne strip agencije u svijetu, koju i danas uspje{no vodi u tom slovena~kom gradu

VELI^ANSTVENA KARIJERA ERVINA RUSTEMAGI]A
sa Rustemagi}em su u posljednjih ~etrdeset godina sara|ivali najve}i svjetski strip autori

58

SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

^ETRDESET GODINA SAF-a
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: PRIVATNI ARHIV ERVINA RUSTEMAGI]A

EKSKLUZIVNO ZA “SB”
Junak Tor velikog ameri~kog strip crta~a Joea Kuberta sa posvetom i pozdravom ~itaocima i redakciji na{eg magazina

ajpoznatiji danski urednik strip izdanja, Carsten Sondergaard, pro{le sedmice je dobio jedan od prvih primjeraka nove knjige Ervina Rustemagi}a Profesionalne tajne stripa, sa engleskim prevodom. Odmah ju je pro~itao, pa napisao: “U ovom poslu sam ve} trideset i {est godina, tako da poznajem mnoge ljude o kojima Ervin pi{e, pa mi je ~itanje knjige bilo izuzetno zanimljivo. Njegovo pripovijedanje je izvanredno, fotografije u knjizi imaju veliku historijsku vrijednost, a sve to govori o Ervinovoj veli~anstvenoj karijeri koju u ovom poslu niko u svijetu nije dostigao, a vjerovatno nikada ne}e ni dosti}i.”

N

DAN KADA JE SPALJEN SAF
Profesionalne tajne stripa, o kojima Sondergaard pi{e, dopunjeno je izdanje istoimene knjige koja je premijerno objavljena 1974. i u narednih deset godina imala je sedam izdanja; ukupno je prodato {est hiljada primjeraka Tajni. Najnovije, dakle pro{ireno izdanje, slu`beno }e biti objavljeno 15. marta. I mi smo, ba{ kao i spomenuti danski strip urednik, po~astvovani {to je jedan od prvih internih, ru~no uvezanih primjeraka Tajni pristigao na na{u adresu jo{ prije petnaestak dana, direktno iz sjedi{ta Rustemagi}eve kompanije Strip Art Features u Celju, koja ove godine obilje`ava ~etrdeset godina postojanja! Na dopunjeno izdanje Ervin Rustemagi} je ~ekao trideset i sedam godina jer se, kako nam je rekao, “ne volim vra}ati u pro{lost, starim i ve} ura|enim stvarima”. No, njegovi poznanici sa prostora biv{e Jugoslavije uspjeli su ga nagovoriti na objavljivanje dopunjenih Tajni, izme|u ostalog i zbog ~injenice da se staro izdanje te bro{ure danas preprodaje za 50 eura, “a negdje ~ak i za 100 i vi{e eura ukoliko je dobro o~uvano”. Ova ~injenica nikoga ne treba ~uditi, jer za Ervina Rustemagi}a znaju svi sa ovih prostora koje je strip ikada iole zainteresovao, a i njegov SAF godinama je bio najzna~ajnija nezavisna strip agencija u svijetu. “Kada je u julu 1992. godine u Sarajevu spaljen SAF-ov studio, koji smo supruga i ja gledali kako gori sa jednog balkona u naselju Dobrinja, i kada je u njemu izgorjelo oko ~etrnaest hiljada originala stripova, od kojih
10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

59

POVRATAK U PRO[LOST ZA SRETNIJU BUDU]NOST
su neki bili sa posvetama meni od Harolda Fostera, Charlesa Schultza, Dona Lawrencea, Andréa Franquina, Ala Williamsona, Morta Walkera, Mauricea Tillieuxa, Andrije Maurovi}a i mnogih, mnogih drugih velikih i slavnih crta~a, bio sam izgubio svaku volju za skupljanjem originala i vi{e mi zaista nije bilo stalo do nekih novih kolekcija. Ali, moram priznati da sada s ponosom dr`im na zidu original Dougovog Ria, isto kao i original koji mi je moj veliki prijatelj Will Eisner poslao kada je ~uo da sam s porodicom uspio iza}i iz Sarajeva. Kada smo se krajem 1993. nastanili u Celju Eisner - ~ije je srednje ime Erwin, oko ~ega smo se ~esto zezali - mi je nacrtao svog Spirita kako izlazi iz ru{evina Sarajeva i pozdravlja me”, pi{e Ervin Rustemagi} u predgovoru knjige Profesionalne tajne stripa. U Celju je vrlo brzo sagradio temelje novog SAF-a, tako da je i sada ova kompanija jedna od najzna~ajnijih izlet u mostar: kada su ga joe i muriel kubert posjetili u sarajevu u ljeto 1990., ervin ih je odveo u mostar; legendarni ameri^ki crta^ tada nije mogao ni slutiti da ]e kroz pet godina u svojoj knjizi fax from sarajevo prikazati ru[enje starog mosta festivalima i konvencijama stripa {irom svijeta, njegovih kataloga ima, ali da ih - s obzirom da je na takvim manifestacijama obi~no velika gu`va i da niko ne zna koliko je, zapravo, kataloga uzeo i {ta sve treba pro~itati - dva, tri mjeseca ranije po{alje na sve relevantne strip adrese u svijetu, kako bi “sretni dobitnici” uop{te imali vremena pro~itati ih, a ne zagubiti. Tako i nama, na adresu Slobodne Bosne, vrlo

u tako divnom, lepr{avom i razigranom svijetu stripa.

KU^ANOVA MOLBA RUSTEMAGI]U
Samo }u malo biti li~an, nadam se da mi to ne}e zamjeriti ni Ervin Rustemagi}, a ni vi, po{tovani ~itaoci. Prije, mo`da, dvije godine proveo sam u Sarajevu ~itav dan dru`e}i se s njim. Pri~ao mi je da jo{ uvijek, kao i onda kada je osnovao SAF, s istom stra{}u analizira svaku novu “{lajfnu” koja

stigne na njegovu adresu, dao mi je savjet da se uvijek pokrijem upravo onoliko koliko mi je jorgan dug i da prvo popla}am sve obaveze koje imam, pa da tek onda idem, naprimjer, u kafanu. Govorio mi je i da na {tandovima SAF-a, a na sajmovima,

festival “lucca” 1984. godine: ervin rustemagi] dobio je nagradu yellow kid za najbolju strip reviju u svijetu, lee falk (drugi slijeva),tvorac stripova fantom i mandrak ma\ioni^ar,, dobio je yellow kida za @ivotno djelo, dok je burne hogarth, progla[en najboljim ilustratorom (za tarzana )

~esto pristignu raznorazni “sadr`aji” iz bogate SAF-ove produkcije. Ali, jedan podatak je fascinantan: kada je Ervin Rustemagi} 1993. prvo doputovao u Ljubljanu, vlade ~ak ~etiri dr`ave uputile su mu zahtjev da potpi{e i preuzme njihov paso{! Pored Slovenije, u kojoj je na tome li~no insistirao tada{nji predsjednik ove dr`ave Milan Ku~an, “u opticaju” su bile i Francuska i Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave, a ~etvrte dr`ave se ne mogu sjetiti. Nema veze, uglavnom Rustemagi} je odabrao Sloveniju, kako bi {to bli`e bio Sarajevu! O tome u knjizi nije pisao, ali je odli~no pripovijedao na mnogim od ukupno 144 stranice. Prvo izdanje knjige Profesionalne tajne stripa, pak, smjestio je izme|u 31. i 82. stranice najnovijeg izdanja. Kada sam Ervina zamolio za intervju
60
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

^ETRDESET GODINA SAF-a
SKORO PA BIOGRAFIJA

“Sto mu isukanih jufki!”
Urednik dopunjenog izdanja Profesionalne tajne stripa je, pored Esada Jakupovi}a, vrsni poznavalac ove umjetnosti iz Splita, Ivica Ivani{evi}. On na po~etku svog teksta, koji je objavljen na posljednjoj stranici ove knjige, pi{e: “Premda ovo nije pri~a o ~ovjeku koji je zeljanicama i krompiru{ama pokorio svijet, sve je po~elo od daske za sukanje jufki. Jednostavni kuhinjski rekvizit na kojemu bi njegova majka razvla~ila kore i oblikovala ’zvrkove’ slasnih pita, no}u bi se preobrazio u alat stripovnoga profesionalca. Pod jednu stranu drvene plo~e podmetnuo bi nekoliko debljih knjiga i na tako stvorenoj kosini ra{irio list hamera. Njegova daska za crtanje mo`da nije izgledala dovoljno {minkerski kao kod ameri~kih ili belgijskih umjetnika ~ije je fotografije imao prilike vidjeti, ali mu je zato preostajala utjeha da njihove ni izbliza ne miri{u tako zamamno kao njegova...” Potom Ivani{evi} veli da Ervin jo{ nije navr{io ni sedamnaestu godinu `ivota kada je svoje prve radove objavio u sarajevskim Malim novinama, pa onda da je njegov @ivotni put Karla Maya objavljen i u slovena~kom magazinu Zvitorepec, potom da je 1971., kao najmla|i glavni urednik u povijesti zabavnog tiska na podru~ju biv{e Jugoslavije, potpisao prvi broj danas kultne revije Strip Art, zatim da je na presti`nom festivalu u Lucci dobio nagradu Yellow Kid i ponio laskavu titulu urednika najbolje strip revije na cijelom svijetu... Da bi, na kraju svog teksta, Ivani{evi} napisao: “U minulih ~etrdeset godina, otkako se me|u ljubiteljima stripa pro{irio glas o najve}oj maloj agenciji na svijetu, zbilo se {to{ta, i lijepog i jezovitog. Sarajevska centrala tvrtke do temelja je spaljena u prvim mjesecima opsade, a na zgari{tu papirnate tvornice snova ostale su tisu}e originalnih stranica redom klasika stripa. Ali znate kako to ve} biva s junacima ve}im od `ivota: oni samo stresu pra{inu s revera i potjeraju pastuha prema dalekoj crti na kojoj se spajaju nebo i zemlja. S celjske adrese SAF i danas neumorno liferuje na stotine naslova ne haju}i za zloguke prognoze defetista koji navje{}uju skoru i neumitnu smrt stripa. Sto mu isukanih jufki, koga je briga za njihovu kuknjavu!” Ervin Rustemagi} ro|en je 25. aprila 1952. godine.

prah i pepeo: ervin i prijateljica porodice rustemagi] iz francuske snimljeni na zgari[tu nekada[njeg studija saf-a u sarajevskom aerodromskom naselju ; strip art je izlazio u sarajevu od 3. novembra 1971. godine

na{em magazinu, rekao mi je: “Zna{ da ne dajem intervjue. Ali za vas imam ne{to specijalno.” I, umjesto da nas dvojica kontaktiramo telefonom, Rustemagi} je nazvao slavnog ameri~kog strip crta~a Joea Kuberta i priupitao ga da li ekskluzivno za SB mo`e nacrtati svog junaka Tora i napisati posvetu i pozdrav na{im ~itaocima. Rezultat njegovog kontakta sa Kubertom je ispred vas! Naravno da su Profesionalne tajne stripa bogato opremljena knjiga. Sa izvrsnim tekstovima Ervina Rustemagi}a i nekih od najzna~ajnijih strip autora i scenarista
10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

obitelj rustemagi] u celju, 1994. godine: ervin, maja, edina i edvin, samo nekoliko mjeseci nakon [to su se doselili u sloveniju
61

POVRATAK U PRO[LOST ZA SRETNIJU BUDU]NOST
dana{njice. I sve je to milina za pro~itati i pogledati. SLAVNI STRIP CRTA^I PI[U ZA “TAJNE”

DEFINICIJA CRTA^A STRIPA
Svi zainteresovani u na{oj dr`avi ovu knjigu }e mo}i kupiti od 15. marta u sarajevskoj knji`ari Sejtarija. I, ne}emo sada prepisivati dijelove tekstova koji su uvr{teni u ovo izdanje, jer nemamo ni prostora, a to ne bi ni imalo nekog smisla. Tek, napisa}emo na{e impresije, pored ovih koji red iznad izre~enih. Knjiga Ervina Rustemagi}a Profesionalne tajne stripa je savremeni vodi~ kroz strip obrazovanje. Uz vrlo va`nu napomenu: Rustemagi} vas ne}e nau~iti crtati - s tim ste se darom trebali roditi. Niti }e vas nau~iti kako da budete po{teni, odgovorni i

U početku, zapravo, bijaše... krava!
Specijalno za novo izdanje Profesionalnih tajni stripa tekstove su napisali i, {to je za Rustemagi}a veoma bitno, na vrijeme poslali neki od najve}ih strip crta~a i scenarista dana{njice. Amerikanac Joe Kubert, [panci Alfonso Font i Sergio Bleda, Belgijanac Hermann Huppen, Argentinci Carlos Trillo i Eduardo Risso, Italijan Roberto Totaro i Holan|anin Martin Lodewijk. Ovaj put samo ne{to od slavnog Hermanna: “Mo`ete li zamisliti dje~aka od nekih sedam godina koji `ivi na selu u belgijskim Ardenima i ~iji su drugovi u igri seoska djeca, koju on prati dok poma`u roditeljima u radovima na imanju. Taj mali dje~ak sam bio ja. U to vrijeme nije bilo traktora, pa sam tako ~esto dolazio u situaciju da zurim u njihove stra`njice. Mo`ete se smijati koliko ho}ete, ali to su bile moje prve lekcije iz anatomije - `ivotinjske anatomije, naravno. Bio sam o~aran pokretima tijela krava i konja, njihovim geganjem, igrom njihovih mi{i}a. A kad sam se uve~e vra}ao ku}i imao sam neodoljivu `elju da na papir prenesem sve ono {to se tog dana nakupilo u mojoj maloj glavi...”

40 godina prijateljstva i saradnje: hermann i ervin u majstorovom rodnom gradu malmedyju, u belgijskim ardenima, uo^i otvaranja hermannove velike retrospektivne izlo`be, 10. septembra 2010. godine

vaspitani - to ste trebali od ku}e ponijeti. Ervin vas mo`e nau~iti kako da, ukoliko ga posjedujete, razvijate svoj dar. I kako da kulturno postupate kada pregovarate, a da opet budete dovoljno drski da svoj rad i talenat ne potcijenite, ali i da ga ne precjenjujete kada vas na to upozoravaju magovi stripa kakav je junak na{e pri~e. Rustemagi} vam, naprosto, `eli re}i kako je u `ivotu puno toga jednostavnog, samo {to ponekad mozak, kao na TA pe}i, treba malo odvrnuti sa po~etne, nulte pozicije. Pa onda spominje “slu~aj Marvel”... Ali, o tome i o jo{ mnogo~emu pro~itajte u Tajnama, na ~ijim su veznim listovima objavljeni fragmenti iz stripova Fax from Sarajevo Joea Kuberta, Stray Toasters Billa Sienkiewicza i Boomerang, album broj 10 iz serijala Jeremiah Hermanna Huppena. U prva dva Rustemagi} je glavni, a u tre}em sporedni lik! Na{ tekst otvorili smo re~enicama Carstena Sondergaarda, a zatvori}emo ga zvani~nom definicijom National Cartoonits Societyja, ameri~kog udru`enja crta~a stripova, objavljenoj u prvom izdanju Profesionalnih tajni stripa iz 1974. godine: “Crta~ stripa je grafi~ki pripovjeda~ ~iji crte`i, u namjeri da uve}aju efekat njegove poruke, prije obja{njavaju prirodu nego {to je kopiraju. Va`nost njegovih crte`a, kada se na|u u masovnom mediju, gotovo je ekvivalentna va`nosti popratnog teksta.”
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

prema hermannovom i saf-ovom stripu “JEREMIAH”: u sad-u je, 2002., snimljena tv serija u kojoj je naslovnu ulogu igrao luke perry (lijevo), a ervin je bio izvr[ni producent

62

SERGEJ, EMIR, BORIS I DRUGE PRI^E

Biti politički angažiran glumac na ovim prostorima ima sasvim drugačije značenje: sloboda govora, članstvo u nekoj političkoj partiji ili javna podrška/ kritika političaru, podrazumijevaju unaprijed i spremnost na to da snosite ozbiljne posljedice; istraživali smo kako su se sa politikom “borili“ i koliku su cijenu za to platili neki od najpoznatijih glumaca sa ex-jugoslovenskih prostora

GLUMCI-POLITI^ARI PORU^UJU
Foto: Almir Panjeta

Sergej Trifunovi} na sarajevskoj Sergej Trifunovi} na sarajevskoj premijeri filma Montevideo, Bog te premijeri filma Montevideo, Bog te video u majici sa likom ratnog video u majici sa likom ratnog generala Armije BiH Jovana Divjaka generala Armije BiH Jovana Divjaka

GEST PODR[KE ILI GEST PODR[KE ILI POLITI^KA ZAMKA POLITI^KA ZAMKA

MI NISMO AN\ELI
Pi{e: MAJA RADEVI]

P
64

ojava srbijanskog glumca Sergeja Trifunovi}a na sarajevskoj premijeri filma Montevideo, Bog te video u majici sa likom penzionisanog generala Armije BiH Jovana Divjaka uzburkala je nacionalisti~ko-patriotske strasti podjednako u Srbiji i Bosni i

Hercegovini na na~in kakav se na ovim prostorima odavno ne pamti. Ni sedam dana nakon premijere, bura se ne sti{ava: za ve}inu gra|ana Srbije, njihov do ju~er omiljeni glumac postao je nacionalni izdajnik broj jedan i “branilac ubice Srba“ - kako su na{e kom{ije okarakterisale generala Divjaka dok Bosanci i Hercegovci (oni u Federaciji) optu`uju Trifunovi}a za la`i i licemjerstvo zbog izjava koje je dao srbijanskim medijima nakon pomenutog “skandala“.

Pravdao se nesretni Trifunovi} kako je te ve~eri bio mrtav-pijan (to mu vjerujemo), majicu koju mu je dobacio neko iz mase obukao je “u neznanju“ jer on zapravo nema pojma ko je Jovan Divjak i nikada ranije nije ~uo za njega (u {to je te{ko povjerovati), mislio je da je to Papa, a ne Jovo (?!)... Sergej Trifunovi}, ro|eni Mostarac, po jednoglasnoj ocjeni publike i kriti~ara jedan od najboljih glumaca svoje generacije sa
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

GLUMCI U POLITICI
Foto: Mario Ili~i}

UVREDE I POMIRENJE PRED O^IMA ZAVA\ENIH NACIJA

Boris Dvornik i Bata @ivojinovi} do raspada Jugoslavije bili su najbolji prijatelji, a zahvaljuju}i nacionalisti~ki ostra{}enim politikama Srbije i Hrvatske po~etkom 90-ih godina postali su zakleti neprijatelji

ovih prostora, nije prvi, a vjerovatno ni posljednji glumac iz biv{e Jugoslavije u posljednjih dvadesetak godina kojem se politi~ki stav, bilo da je izra`en svjesno, ili pod magi~nim uticajem doma}e rakije (kako to tvrdi Sergej), vratio kao bumerang, sa potencijalom da ozbiljno ugrozi jednu do sada vrlo uspje{nu karijeru. Za razliku od njihovih ameri~kih kolega poput Seana Penna, Susan Sarandon ili Tima Robbinsa, koji su svojevremeno bili me|u najglasnijim kriti~arima Bushove politike i rata u Iraku optu`uju}i javno biv{eg predsjednika SAD-a za ratne zlo~ine, ali su bez obzira na to uspje{no nastavili graditi gluma~ke karijere u Hollywoodu, biti politi~ki anga`iran glumac na ovim prostorima ima sasvim druga~ije zna~enje: sloboda govora, ~lanstvo u nekoj politi~koj partiji ili javna podr{ka/kritika politi~aru podrazumijevaju unaprijed i spremnost na to da snosite ozbiljne posljedice.

tikama Tu|mana i Milo{evi}a u koje su obojica “na prepad“ uvu~eni — postaju jedan drugome najve}i neprijatelji. Pisma koja su putem medija Dvornik i @ivojinovi} razmijenili 1991., odri~u}i se zvani~no jedan drugoga i nekada{njeg prijateljstva, bila su mo`da i najve}i simboli~ki gest kona~nog raspada tada{nje SFRJ. I dok je @ivojinovi} za vrijeme rata u BiH boravio, izme|u ostalog, {est mjeseci na Palama snimaju}i komediju i tamo, kako je nedavno otkrio u jednom intervjuu, ukorio jednu “poznatu li~nost“ vidjev{i ga kako iz topa puca na Sarajevo, Dvornikova politi~ka karijera kao zastupnika Tu|manovog HDZ-a u hrvatskom Saboru trajala je tek mjesec dana. Politiku je napustio s olak{anjem, ali

@IVOJINOVI] I DVORNIK: (NE)PRIJATELJI DO SMRTI
Godinama su personifikaciju gluma~kopoliti~kog rata na relaciji Srbija - Hrvatska utjelovljavala dvojica velikih glumaca, ~iji su svaki javni istup i izjave koje su davali jedan o drugom mediji u Zagrebu i Beogradu pratili sa nepodijeljenim zanimanjem: Velimir Bata @ivojinovi} i Boris Dvornik, gluma~ki velikani i sve do raspada Jugoslavije najbolji prijatelji, po~etkom devedesetih, zahvaljuju}i nacionalnim poli10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

BATA ŽIVOJINOVIĆ, MILOŠEVIĆEV AKTIVISTA: “U mojoj porodici postoji istorija političkog angažmana, gde dvojica nikada nisu mislila isto. Članstvom u partiji jesam dobio, ali ne u materijalnom, već u duhovnom i ličnom smislu”

i neprolaznim okusom gor~ine, shvativ{i da njegovi ciljevi nisu bili i ciljevi stranke, te da je u cijeloj pri~i bio samo marioneta onih za ~iji je kredibilitet bilo va`no da u svojim redovima imaju i neku, {to ka`e @ivojinovi}, “poznatu li~nost“. Sa druge strane, Bata @ivojinovi} godinama je ostao odan Milo{evi}evom SPS-u, pa ~ak i nakon septembra 2002. kada je Milo{evi}, koji je tada bio u Haagu, na predsjedni~kim izborima umjesto @ivojinovi}a, podr`ao kandidaturu Vojislava [e{elja. @ivojinovi} i danas tvrdi da se zbog svog politi~kog anga`mana nikada nije pokajao: “@eleo sam da se bavim politikom. U mojoj porodici postoji istorija politi~kog anga`mana, gde dvojica nikada nisu mislila isto. ^lanstvom u partiji jesam dobio, ali ne u materijalnom, ve} u duhovnom i li~nom smislu. Va`no je da vam gra|ani veruju i da mo`ete da uradite ne{to za njih, ali ne za sebe.“ Bata @ivojinovi} i Boris Dvornik zvani~no su se pomirili 2006., i to putem video-linka. Iako su najavljivali i ponovni susret “u`ivo“, to se ipak nije dogodilo, a Dvornik je nedugo prije svoje smrti 2008. rekao: “Do{lo je vrijeme da se pomirimo. Mi nismo politi~ari, mi smo filmski ljudi. Poku{ali smo se baviti politikom i nije nam i{lo, a svima onima koji nas poku{aju povezivati s politikom poru~ujem da nas dvojicu prijatelja ostave na miru.“
65

SERGEJ, EMIR, BORIS I DRUGE PRI^E
Foto: Milutin Stoj~evi}

“Jo{ bukvalno nekoliko dana i odlazim iz politike. Ne namjeravam se vi{e baviti politikom, mada ne mislim da sam kao ministar i politi~ar uradio ne{to pogre{no“ ovo je krajem pro{le godine izjavio Emir Had`ihafizbegovi}, biv{i ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo i najpoznatiji politi~ki anga`irani glumac u BiH.

OD SAVEZA KOMUNISTA DO FAHRINE STRANKE
Had`ihafizbegovi}eva politi~ka karijera kao ~lana najve}e bo{nja~ke stranke, SDA, godinama je bila predmet ~estih polemika i `estokih kritika u javnosti. Dok su ga jedni smatrali istinskim patriotom i bezrezervno podr`avali njegov kako gluma~ki, tako i politi~ki `ivot, drugi su ga optu`ivali da je anga`man u “Alijinoj stranci“ iskoristio A prvenstveno za sticanje li~ne materijalne koristi, dok je istovremeno bud`et Ministarstva kulture i sporta za njegovog mandata rapidno opao. Had`ihafizbegovi} je, sa druge strane, godinama `estoko kritikovao zvani~nu politiku Beograda prema BiH i nehap{enje optu`enih ratnih zlo~inaca. Njegova poznata izjava od prije nekoliko godina o “duhovnoj pornografiji“ koja u Bosnu dolazi iz Srbije i “srbijanskim droljama koje zavode mlade ljude“, pa se onda oni odaju alkoholizmu, prijetila je da preraste u pravi diplomatsko-politi~ki skandal izme|u dvije zemlje. No, mo`da i zbog svijesti o tome da ministarsku fotelju ne}e zadr`ati zauvijek, a od ne~ega ipak valja `ivjeti, Had`ihafizbegovi} je u posljednjih par godina znatno ubla`io svoje stavove prema Srbiji i srbijanskoj politici. Danas jednako uspje{no sara|uje sa rediteljima u Srbiji i Hrvatskoj, a u Beogradu je, kao i u Zagrebu, ~est gost. Ali, stvari su se promijenile i kada je u pitanju SDA. Istovremeno sa podjelom SDA na dvije struje - podr{ke

GLUMAC, MINISTAR, (BIV[I) PROVJERENI KADAR SDA Bakiru Izetbegovi}u i Sulejmanu Tihi}u Had`ihafizbegovi} je po~eo javno iznositi kritike na ra~un stranke, optu`uju}i ~elni{tvo SDA za provincijalizaciju, intelektualnu otupljenost i letargi~nost, {to je rezultiralo njegovim, kako sam ka`e, udaljavanjem iz svih strana~kih struktura odlu~ivanja. Uglavnom, Emir Had`ihafizbegovi} rekao je “zbogom“ politici (bar kada je u pitanju SDA) i to, ~ini se, sa prili~nom dozom razo~arenja. A dok je on odlu~io staviti ta~ku na svoj politi~ki `ivot, neke njegove kolege tek po~inju svoje mandate. Zastupnik u Skup{tini Kantona Sarajevo, glumac Izudin Bajrovi}, svojevremeno je bio ~lan Saveza komunista Jugoslavije (a ko nije?), a za vrijeme rata u BiH nije se libio nastupati na brojnim manifestacijama

Semiha Borovac, Ned`ad Ajnad`i}, Milan Bandi} i Emir Had`ihafizbegovi}

u organizaciji SDA. Bajrovi} je pro{le godine odlu~io pristupiti Savezu za bolju budu}nost, stranci Fahrudina Radon~i}a, ba{ kao i njegov mla|i kolega, tako|er popularni bh. glumac Mirvad Kuri}. U Radon~i}eve vizije obojica, za sada, ~vrsto vjeruju. Nadaju se da }e, prije svega, svojim politi~kim anga`manom uspjeti pobolj{ati stanje kada je rije~ o bud`etima za kulturu i kulturnoj politici BiH. “Nema{ pravo re}i da je ne{to dobro ako to nije. [ta }e{ sutra re}i svom djetetu? Za{to da sebi i svom djetetu za 20 godina ka`em: ‘Vala, mo`da sam mogao ne{to promijeniti, a ja ni{ta, sjedio sam.’ Sada nas vode mediokriteti. Za{to ljudima ne objasniti da to tako ne mo`e? Cijeli SBB je koncipiran tako da ljudi iz svojih struka rade svoj posao. I uspjet }emo“, samouvjereno
Foto: Milutin Stoj~evi}

SA FAHRUDINOM RADON^I]EM DO SVJETLIJE BUDU]NOSTI
66

Glumci Izudin Bajrovi} (lijevo u sredini) i Mirvad Kuri}, novoizabrani zastupnici u Skup{tini KS i federalnom Parlamentu
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

GLUMCI U POLITICI
DEMOKRATI, RADIKALI I GRA\ANSKI AKTIVISTI tra obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona.

Neda Arnerić: “Svi smo želeli promene i bolje vreme“
Neda Arneri}

LAGUMD@IJINA PODR[KA IZ GLUMA^KIH REDOVA
Ovu “bitku“ ]ati} je ipak izgubio od Na|e Avdiba{i}-Vukadinovi}, koja je imenovana za ministricu. Lidera SDP-a Zlatka Lagumd`iju ]ati} naziva “vizionarom koji vidi mnogo dalje od prosje~nog bosanskog politi~ara“. U jednom intervjuu ]ati} je naglasio da je na njegovoj generaciji “teret preokreta u politici“, te priznao da je politi~ki anga`man za njega “i ote`avaju}a i olak{avaju}a okolnost“. “Ne `elim da sjedim skr{tenih ruku dok `ivot prolazi pored mene. Danas je ote`avaju}a okolnost, izme|u ostalog, i `ivjeti. Smatram se odgovornim za svaku glupost koju nisam mogao da sprije~im, a de{ava se u mom okru`enju. Pripadam partiji koja u svom nazivu ima dvije kategorije koje mene ispunjavaju kao ~ovjeka, dvije kategorije koje su trajna konstanta u `ivotima svih nas - socijalna jednakopravnost i demokratija“, ka`e ovaj glumac. Zanimljivo je da je po~etkom februara ove godine ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} primio u zvani~nu posjetu ]ati}a i njegovog kolegu Sergeja Trifunovi}a. U saop}enju iz Kom{i}evog kabineta tada je navedeno kako je predsjednik sa glumcima razgovarao o snimanju filma i serije koji }e biti realizovani u BiH, a u kojima }e u~estvovati glumci iz cijele regije. Ne treba ni sumnjati da }e, uprkos Trifunovi}evom nedavnom “gafu“, ovi projekti biti realizirani. Pri~a o Sergeju Trifunovi}u u majici s likom ratnog generala Armije BiH vjerovatno }e pasti u zaborav onog trenutka kada se dogodi neki novi “skandal“ javne li~nosti koju }e novinari razapinjati po tabloidima, ali i “ozbiljnim“ medijima, ba{ kao {to to sada rade sa Trifunovi}em, a anonimni internet-foruma{i izra`ava}e svoje “vjekovne“ frustracije vulgarnim ispadima i pozivima na lin~. Uostalom, zaboravljene su i mnogo ozbiljnije stvari sa obje strane Drine - od Emirovih “srbijanskih drolja“, do filma Lepa sela lepo gore zbog kojeg su bosanski patrioti beogradskog re`isera Sr|ana Dragojevi}a svojevremeno proglasili ~etnikom par excellence, a samo nekoliko godina kasnije istom tom Dragojevi}u odu{evljeno aplaudirali u prepunom BKC-u u Sarajevu, na premijeri njegovog filma Mi nismo an|eli 2. Zaboravi}e se, a mo`da i oprostiti. Ali }e vrlo vjerovatno i dalje svaki anga`irani glumac sa ovih prostora, od po~etnog entuzijazma i iskrene vjere u to da se “ne{to mo`e promijeniti“, politiku napustiti sa istim onim neprolaznim okusom gor~ine koji je NA[EG velikog glumca Borisa Dvornika pratio sve do smrti.
67

Me|u dr`avama biv{e Jugoslavije, politi~ki anga`irani glumci najbrojniji su u Srbiji – od @ivojinovi}a, preko biv{eg srbijanskog ministra kulture Voje Brajovi}a, ~lana Demokratske stranke, pa do tako|er nekada{njeg ministra kulture u vladi Zorana \in|i}a, a odnedavno predsjednika Demohri{}anske stranke Srbije (DHSS) Branislava Le~i}a. Poznata glumica Neda Arneri} tako|er je bila aktivna ~lanica i poslanica DS-a. O svojim motivima za politi~ki anga`man, Arneri}eva ka`e: “Moji motivi bili su isti kao i motivi pola miliona gra|ana koji su demonstrirali protiv Milo{evi}a. Svi smo `eleli promene i bolje vreme. Uzrok ratova i lo{eg `ivota videli smo u tada{njoj vlasti i sru{ili smo je.“

Glumica Lidija Vuki}evi} ve} godinama je odana Srpskoj radikalnoj stranci Vojislava [e{elja. Vuki}evi}eva isti~e kako je njen politi~ki anga`man proiza{ao iz borbe za vlastitu porodicu i “bolji `ivot“, a u [e{eljev program i ciljeve i danas ~vrsto vjeruje. Za razliku od njihovih kolega iz Srbije i BiH, hrvatski glumci su dosta suzdr`aniji kada je rije~ o politi~kom anga`manu. Popularni glumac Relja Ba{i} bio je jedan od osniva~a Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), preko koje je u{ao i u Sabor. “Uskoro sam shvatio da je to mjesto gdje nemam {to tra`iti; jedino sam mogao sudjelovati u razgovorima o kulturi, koja je zauzimala 0,6 posto. Zanimalo me je da se ova dr`ava vrati {to prije tamo gdje je neko} i bila, uvjetno re~eno, u red i sigurnost svojevrsne Austro-Ugarske. No ubrzo sam shvatio da je politika vrlo prljava igra, da u njoj postoji korupcija i zatim sam otpisao sam sebe“, ispri~ao je Ba{i} 2006. u intervjuu za Nacional. Me|u glumcima koji su se u novije vrijeme istakli svojim politi~kim aktivizmom u Hrvatskoj su i Vilim Matula i Ur{a Raukar, koji su pro{le godine i uhap{eni na protestima u Var{avskoj ulici u Zagrebu dok su pozivali na ostavke ~elnika gradskih vlasti.

je izjavio uo~i pro{logodi{njih izbora Kuri}, koji je nedavno izabran za zastupnika u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH.

Tuzlanski glumac Armin ]ati}, aktuelni direktor Narodnog pozori{ta Tuzla, kao ~lan SDP-a nakon izbora bio je jedan od najozbiljnijih kandidata za poziciju minis-

PODR[KA OD PODR[KA OD POLITI^KOG VRHA DR@AVE POLITI^KOG VRHA DR@AVE

Sergej Trifunovi} ii glumac ii direktor Sergej Trifunovi} glumac direktor Narodnog pozori{ta Tuzla Armin ]ati}, Narodnog pozori{ta Tuzla Armin ]ati}, ~lan SDP-a, na prijemu kod ~lana ~lan SDP-a, na prijemu kod ~lana Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a

10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

PETER, MIKE I STIPE

Širom Evrope od 7. marta je u prodaji COLLAPSE INTO NOW, petnaesti studijski album američke grupe R.E.M.; od promocije njihovog prvijenca prošlo je dvadeset i osam godina, karijeru su gradili - i još uvijek grade, rade i ne staju - strpljivo i pametno, mada su još prije dvadesetak godina “promovisani” u jedan od najvećih bendova koje je svijet ikada imao

KR.E.M.A SVJETSKOG ROCKA
Grupu R.E.M. je britanski “The Observer” još 1989. proglasio za najbolju grupu na svijetu!

68

SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

NOVI ALBUM VELIKANA IZ ATHENSA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

D

rugovi i drugarice, najpo{tenije bi bilo re}i da je R.E.M... Dobro, ne}e se svi slo`iti da je najve}i bend dana{njice, jer ih okolo ima jo{ barem pet, {est “ogromnih”, ali sigurno se mo`e ustvrditi da je R.E.M. vrhunsko, autenti~no i progresivno muzi~ko preduze}e za proizvodnju melodija i harmonija. Pa je i njihov petnaesti studijski album: Collapse into Now, u Evropi objavljen 7. a u SAD-u 8. marta, upravo takav. I jo{ pone{to.

of my heart/Oh my heart...”, pa onda u fade out, kao na po~inak nakon ugodno provedenog dana. Buck je na ovom albumu briljirao, uvijek na svom “mjestu” prate}e Millsove vokale prepozna}ete od hiljadu sli~nih, a Stipe k’o Stipe: uvjerljiv, sugestivan, nekad je u pjesmama tako duboko da imate osje}aj da sve vrijeme trajanja kompozicije pla~e. I onda mu se jo{ na snimanju kompozicije broj 5: It Happened Today u studiju pridru`i Vedder! Pjevaju dva izvrsna pjeva~a o po{tovanju, prkosu, glasu “za njih”, na poluaksti~nu, za R.E.M. tako karakteristi~nu podlogu. Predivan ugo|aj, odista!

UNIVERZALNE TEME
Zapravo, Collapse into Now je fantasti~no muzi~ko djelo. Pa, ili recenziju mo`e{ napisati koriste}i samo jednu rije~: dakle, fantasti~no, ili bi se trebao posvetiti malo du`em osvrtu. Te se, jo{ mnogo puta, osvrtati lijevo i desno, naprijed i nazad. Po{to, je li, nema smisla u tekstu napisati samo jednu rije~ i praviti se va`an, pa jo{ i tra`iti honorar i sve uz rizik da bude{ “nogiran” s posla, ne preostaje ti ni{ta drugo nego da zasu~e{ rukave i dobro zagrije{ stolicu. Ali, prije nego {to krenemo u analizu, sa `eljom da dobijemo {to kvalitetniju tekstualnu sintezu, napisa}emo, ustvari, prepisa}emo jo{ nekoliko od onih osnovnih informacija. Na Collapse into Now uvr{teno je dvanaest pjesama. Sve su snimljene pro{le i pretpro{le godine u Berlinu, Nashvilleu i u New Orleansu. Autori svih kompozicija su trojica originalnih ~lanova benda: vokalni solista Michael Stipe, solo gitarista Peter Buck i bas gitarista Mike Mills. Gosti na ovom izdanju R.E.M.-a su, izme|u ostalih, Patti Smith, Eddie Vedder, Joel Gibb, Peaches, a producent je Jacknife Lee. “Kada smo pisali pjesme za ovaj album naravno da smo vodili ra~una i o aktuelnim doga|ajima, ali, prije svega, mislim da su na{e teme univerzalne”, izjavio je Mike Mills neposredno prije promocije ovog albuma. Govorio je i da na ovom izdanju postoje i lagane, ali i stvari za prave rockere. Ipak, preslu{asmo i mi Collapse into Now, pa da kona~no ka`emo koju, ako vam ne smeta. Ima na Collapse into Nowu i energije sa Documenta, i eklektike sa Greena, i gracioznosti, ponekad i furioznosti, sa Out of Timea, i melanholije, usput i neprevazi|ene ljepote sa Automatic for the Peoplea. I... Govorimo, dakle, o ~etiri remek-djela R.E.M.-a objavljena u periodu od 1987. do 1992., klju~nim godinama u karijeri ove grupe, u ~ijim su se me|uprostorima profilisali i pozicionirali na vrh globalne muzi~ke piramide. Nije novi album bolji od bilo kojeg od ~etiri spomenuta, ali sa
10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

MIKS RAZLIČITOSTI: Ima na Collapse into Nowu i energije sa Documenta, i eklektike sa Greena, i gracioznosti sa Out of Timea, i melanholije sa Automatic for the Peoplea
zvu~nika do va{ih u{iju dolazi kao neki njihov miks, fuzija nekoliko `anrova sa raznim poljima dinami~nosti. Ima Collapse into Now i svoj, sada pri~amo isklju~ivo o atmosferi, It’s the End of the World as We Know It, i svoj Man on the Moon, i Orange Crush, ali i Losing My Religion, jednu od najljep{ih kompozicija koje su objavljene u devedesetim godinama. To je veli~anstvena balada: Oh My Heart. Sve sa zvukom mandoline Petera Bucka kao i u Losing My Religionu, ali i tonovima proizvedenim na harmonici koji u ovoj skladbi zvu~e kao da ih je svojim prstima otipkao francuski virtuoz na ovom instrumentu Richard Galliano. “This place needs me here to start/This place is the beat SUGESTIVAN VOKAL
Michael Stipe

PAMETNI I MISTERIOZNI
Jednom je Arsen Dedi} pri~ao kako se ponekad zna obru{iti na muzi~ke kriti~are samo zato {to ne znaju note. A, zar se, po{tovani Arsene, o muzici ne mo`e suditi i na osnovu unutra{njeg osje}aja? Naravno da mo`e! I ba{ sad, kada preslu{avamo Collapse into Now. [ta }e nam teorija, pa nismo na solfe|u. Onda poslu{a{, opet smo na poluakustici sa Automatic for the Peoplea, pjesmu koja se zove Überlin i ima jednostavnu, a lijepu harmoniju i umjerenog je tempa. Stipe pjeva, a kao da vam pri~a najljep{u bajku. That Someone Is You, pak, po~inje Buckovim rifom i “odlazi” u pjevljiv i razigran, klasi~ni removski rock and roll. Na laganoj, Every Day Is Yours to Win Stipe kao da poziva na zavr{ni ples prije fajronta, kada glave padaju na ramena, a o~i su na posljednjem treningu prije sna. A ako, pak, na koncertima budu svirali androgenu All the Best u publici }ete, pod uslovom da ste na nekoj od tribina, vidjeti valove, koji nastaju i kada negdje na pu~ini ugledate brod zvani Orange Crush, genijalnu pjesmu sa albuma Green. Od Murmura, njihovog premijernog albuma, pro{lo je dvadeset i osam godinu. A ~lanovi grupe strpljivo su gradili karijeru. Od malih, klupskih svirki u rodnom im Athensu, dr`ava Georgia, pa do dana{njeg statusa stadionske rock atrakcije, put je bio duga~ak, a oni su bili strpljivi. Dobro se, mada ne uvijek, dobrim vra}a. I nek’ im se vra}a. Splitski novinar Zlatko Gall je u svojoj knjizi Esencijalni albumi rocka podsjetio na Rolling Stoneovu tvrdnju da su “najbolji ameri~ki rock and roll band, koja je bila razvu~ena preko naslovne stranice iz 1987., NME-jev navod o najpametnijoj i najmisterioznijoj rock grupi na isteku osamdesetih i kategori~an naslov u Observeru: ‘Najbolja grupa na svijetu’, u panegiriku objavljenom nakon uspje{ne britanske turneje 1989. godine”. Mogao bi ovaj Observerov naslov i sada funkcionisati. Ali, nikada i ni u ~emu ne treba pretjerivati.
69

KULT MARKET
ALEKSANDAR SEKULOV

KNJI@EVNA KRITIKA Roman Bekima Sejranovića “Ljepši kraj“ (Buybook, Sarajevo, 2010.)

Sakuplja~ ljubavnih kazivanja
Ovu knjigu kriti~ari su okarakterisali kao bajku za odrasle, razulareno ma{tovitu, napisanu magi~nim jezikom, opijaju}e slatku. Sakuplja~ ljubavnih kazivanja: prefinjen roman (Geopoetika, Beograd, 2010.) bugarskog knji`evnika Aleksandra Sekulova govori o biv{oj cirkusantkinji koja traga za zbirkom pri~a o mu{karcu sa kojim je “provela dva dana a onda shvatila da je su{tina ljubavi u rastanku“. Cijena je 11 KM.

Život u privremenosti
na propast jer on dalekovido odmah pretpostavi kakav }e biti njihov svr{etak. @ivot koji `ivi stalni je pani~ni bijeg od dosade, bilo u muziku, provod i opijanje, bilo u drogu, zavo|enje `ena ili onaniranje. Naizgled, on je nezreli praznoglavi klinac koji tr~i za stalnim podra`ajima i povr{nom zabavom, ali u isto vrijeme njegova opa`anja o svijetu u kojem `ivi, vrlo su inteligentna, poticajna i iskrena. Pripovjeda~ ogoljava i opisuje ~ak i ono neprijatno, potisnuto, ono {to je tabu: Sejranovi} posredstvom svog junaka vrlo uvjerljivo opisuje atmosferu odumrle ljubavi, ali i motive koji ljude nagone da u tim ~ahurama biv{e ljubavi ostaju jako dugo. Za razliku od njegovog pro{log romana u kojem su tuga, usamljenost, jad i rezignacija njegove junake kao metalni utezi vukli jednosmjerno i bezizlazno na dno, ovaj put autor (kao i junak njegovog romana) pronalazi ne{to ljep{i kraj. Hepiend kod Sejranovi}a treba vrlo uslovno shvatiti: njegovi junaci su toliko zapleteni u egzistencijalne tegobe da istinskog razrje{enja za njih nema. Ali ovaj put autor pronalazi kontrapunkt za svoje tamne tonove: u ovom romanu ima i humora, i topline, i ljubavi, i `ivotne radosti, pa makar se ona javljala samo na trenutke. Time su kontrastirani i poja~ani ljudski mrakovi o kojima Sejranovi} pi{e. Ljep{i kraj pokazuje sazrijevanje nadarenog pisca ~ije naredne knjige }emo sigurno ~ekati sa nestrpljenjem. (A. Ba{i}) PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon)
1. Joshua Foer: Moonwalking with Einstein 2. David Brooks: The Social Animal 3. Sara Gruen: Water for Elephants 4. Rob Bell: Love Wins 5. Jodi Picoult: Sing You Home

SENAD AGI]

Imigracija i asimilacija
Ameri~ko dru{tvo raznoliko je i u njemu svoje mjesto pronalaze ljudi najrazli~itijeg porijekla. Kako su se u ameri~ko dru{tvo uklopili bosanski muslimani u Chicagu, sa kakvim izazovima i te{ko}ama se ova zajednica suo~ava te kakvu ulogu religija ima u njihovim `ivotima, analizira Senad Agi} u knjizi Imigracija i asimilacija: Iskustvo bosanskih muslimana u Chicagu (Connectum, Sarajevo, 2010.). Cijena je 15 KM.

OGOLJAVANJE ONOG [TO SE PRE[U]UJE
Sejranovi} vrlo uvjerljivo opisuje atmosferu odumrle ljubavi, ali i motive koji ljude nagone da u tim ~ahurama biv{e ljubavi ostaju jako dugo

KLAUSBERND VOLLMAR

Velika knjiga o bojama
“Ova knjiga govori o tome kako koristiti boje u svakodnevnom `ivotu, koje je mitolo{ko i simboli~no zna~enje svake boje, a kakva njena psiholo{ka strana, kako neka boja djeluje, i kako se mo`e primijeniti u ljekovite svrhe. Pored toga, na lagan na~in }ete biti uvedeni u u~enje o bojama i neke fizi~ke ~injenice o njima, u onoj mjeri u kojoj su nam za svakodnevni odnos sa bojama potrebni“, ka`e o svojoj Velikoj knjizi o bojama (Laguna, Beograd, 2011.) njema~ki pisac i psiholog Klausbernd Vollmar. Cijena je 26 KM.

Roman Bekima Sejranovi}a Ljep{i kraj (sli~no kao i njegov prethodni roman Nigdje, niotkuda, za koji je dobio nagradu Me{a Selimovi}) ispripovijedan je iz perspektive bosanskog mladi}a koji `ivi izme|u Norve{ke i domovine, {ire}i svoju nomadsku putanju od Hrvatske do Indije. Ovaj put on se na neodre|eno vrijeme povla~i na zaba~eno bosansko selo, u djedovu kolibu, u namjeri da prevazi|e bolna iskustva iz Norve{ke. On ima svesku u koju po~inje pisati sa dvije strane: sa jedne strane hroniku nesretno zavr{ene ljubavi sa zgodnom postarijom Cathrine, a sa druge dnevnik o seoskim de{avanjima, usamljeni~kom `ivotu, vehabijama koje su donijele promjene u `ivot sela, te o ~udnoj vezi sa dvoje daljih ro|aka koje sre}e u selu. Sejranovi}ev junak je neobi~an, vje~no otu|en od svega u ~emu se na|e, stranac i izgnanik po svojoj su{tini. Njegovi poslovi su privremeni, a njegove ljubavne veze osu|ene

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knjige ba.)
1. 2. 3. 4. 5. Elizabeth Gilbert: Jedi, moli, voli Miljenko Jergovi}: Otac Tariq Ali: Sjene narova drveta Orhan Pamuk: Crna knjiga Paulo Coelho: Valkire

70

SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

KULT MARKET
LIFESTYLE Karneval nije samo prilika za dobru zabavu nego i za žestoku kritiku aktuelne politike
SAD

Paradajz
Konzumiranje paradajza smanjuje rizik od raka, osteoporoze i kardiovaskularnih bolesti, tvrde ameri~ki nau~nici. Uz to, isti~u kako je kuhani i prera|eni paradajz jo{ u~inkovitiji i zdraviji od svje`eg. Ovo so~no povr}e najve}i je izvor antioksidansa i likopena, a njegove hranjive tvari sadr`e za{titne mehanizme koji spre~avaju upale i stvaranje krvnih ugru{aka.

Vrijeme maškara

KANADA

Glas
Nijemci su karneval iskoristili ii za “obra~un“ Nijemci su karneval iskoristili za “obra~un“ sa kancelarkom Angelom Merkel sa kancelarkom Angelom Merkel

OMILJENI SUBJEKT PARODIJE OMILJENI SUBJEKT PARODIJE

O historijskom porijeklu karnevala postoje razli~ite teorije. Dok mu jedni korijene vide u srednjovjekovnim narodnim veseljima kojima se obilje`avao skori kraj zime i po~etak posta do Uskrsa, drugi idu jo{ dalje u pro{lost i izvor tra`e u paganskim, predkr{}anskim ritualima protjerivanja zlih duhova zime i prizivanja prolje}a i sunca. Sada{nji oblik karnevala u Njema~koj razvio se po~etkom 19. stolje}a, prije svega u karnevalskim centrima Porajnja, Kölnu i Mainzu. Nastao je za vrijeme najprije francuske, a potom pruske okupacije tih krajeva. Ve} u to vrijeme karneval je uz nedvojbeno ritualno i religijsko zna~enje dobio i politi~ki karakter: {aljivim uniformama, drvenim pu{kama i topovima koji ispaljuju konfete, kreirana je parodija na vojsku i vlast. Ovaj politi~ki aspekt parodije vlasti prisutan je i danas. U okviru zasjedanja karnevalskih komiteta na kabaretski se na~in tematiziraju politi~ka zbivanja, a na brojnim kolima karnevalske povorke istaknute su velike figure ili skulpture sa politi~kim temama. Koje }e to teme biti i kako }e se skulpture oblikovati - o tome raspravljaju i odlu~uju brojna karnevalska udru`enja. Izrada pojedinih figura ponekad traje i mjesecima. U ovogodi{njim mimohodima u Njema~koj tematiziran je, izme|u ostalog, sukob gra|ana i vlasti oko izgradnje novog
10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

`eljezni~kog kolodvora u Stuttgartu, te skandal oko plagijata u doktorskom radu sada ve} biv{eg ministra odbrane Karla-Theodora zu Guttenberga, prenosi Deutsche Welle. Jedna od tema su i demokratski prevrati na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi, a “omiljeni“ lik je pukovnik Gadafi. Svaku uspjelu skulpturu sa politi~kim konotacijama hiljade prisutnih karnevalskih “luda“ pozdravlja glasnim uzvicima. Karnevalska groznica nije zaobi{la ni na{e susjede u Hrvatskoj. I ove godine na velikoj me|unarodnoj povorci u Rijeci okupilo se na hiljade gra|ana, a jedan od glavnih hitova bile su zatvorske prugice. I jednako kao {to je u Njema~koj omiljeni subjekt parodije kancelarka Angela Merkel, u Hrvatskoj je to premijerka Jadranka Kosor i njena vlada, ~iji je rad nemilosrdno kritiziran kroz politi~ku satiru na ma{karama. ^ak i u vrijeme takozvane medijske demokracije i bezgrani~nih prostranstava interneta, ljudi u`ivaju kada vlastima poka`u “dugi nos“, kada im se izruguju ili ih mogu parodirati. I to traje sve do pepelne srijede - tada se spaljuje slamnata lutka i karnevalu je kraj. Karnevalske lude postaju ponovo obi~ni gra|ani, vra}aju se svakodnevici - i ve} po~inju pripreme za karneval naredne godine... (Priredila: M. Radevi})

@ene visokog glasa i mu{karci dubokog glasa smatraju se sklonijima preljubi. Sudionici kanadskog istra`ivanja pozvani su da poslu{aju dvije verzije spotova sa mu{kim i `enskim glasom, koji su bili elektroni~ki modificirani. Istra`iva~i su ustanovili kako `ene vjeruju da {to je mu{kar~ev glas dublji, vjerovatnije je da }e biti nevjeran, dok mu{karci misle da je `ena visokog glasa spremnija na prevaru.

VELIKA BRITANIJA

Stres i za~e}e
Uprkos ustaljenom vjerovanju, stres i zabrinutost ne uti~u na vjerovatno}u za~e}a, utvrdili su britanski nau~nici analizom rezultata 14 ranije provedenih studija, u kojima su u~estvovale 3.583 `ene koje su i{le na vje{ta~ku oplodnju. Tokom istra`ivanja je, izme|u ostalog, pra}en nivo stresa kod `ena koje su nakon tretmana ostale trudne i kod ispitanica kod kojih nije do{lo do trudno}e. Procenat `ena koje su ostale u drugom stanju nije se mijenjao u zavisnosti od nivoa stresa.

71

KULT MARKET
NJE@NOST DODIRA

KINO KRITIKA Film ”RiP!: A Remix Manifesto” (Kanada, 2009.), reditelja Bretta Gaylora

Francesco Calogero
U provincijskom gradu mladi}a, korektora u lokalnim novinama, zainteresira veoma pozitivna kritika koncerta njegove prijateljice objavljena u tim novinama. Sumnjaju}i da recenzent nije bio na koncertu po~inje istra`ivati tko bi mogao biti pravi autor ~lanka…Ocjena: 4

Odvažno i mudro

NJE@NO SRCE

Robert Hamer

DRSKI KRADLJIVAC ILI SLOBODOUMNI KREATIVAC

Glavni protagonist filma je Girl Talk, popularni ameri~ki glazbenik

Louis Mazzini je sin vojvode i siroma{ne talijanske pjeva~ice. Put do vojvodstva nije jednostavan, jer se izme|u njega i cilja nalazi deset ljudi koje treba eliminirati, {to Louis i ~ini na sve mogu}e na~ine. Tu je i romanti~na dilema jer se Louis nalazi izme|u dvije `ene... Ocjena: 4

NJIHOV ZAMRZNUTI SAN

Jan Troell
Uzbudljivi dokumentarni film o {vedskoj ekspediciji iz 1897. na Sjeverni pol, pod vodstvom Salomona Augusta Andréea. Film se temelji na autenti~nim crte`ima, fotografijama, pismima i dnevnicima - izme|u ostalog i onima koji su prona|eni 1930., nakon otkri}a izgubljene ekspedicije na zaba~enom otoku u Polarnom moru, u zagrljaju leda. Ocjena: 5

RiP!: A Remix Manifesto je odli~an, odlu~an i neobi~an kanadski dokumentarni film. Brett Gaylor istra`uje probleme autorskih prava i intelektualnog vlasni{tva u ovom tzv. modernom internetskom dobu. Brett Gaylor je re`iser i scenarist ovog filma, te web aktivist. Glavni protagonist filma je Girl Talk, popularni ameri~ki glazbenik, koji je na vrhu svih top ljestvica zahvaljuju}i sempliranju pjesama. Na pitanje da li je on kradljivac ili slobodoumni kreativac, izme|u ostalih, odgovaraju: osniva~ Creative Commonsa Lawrence Lessig i brazilski ministar kulture Gilberto Gil, a o svojim iskustvima progovaraju i oni osu|eni na zatvorske kazne zbog svojih nedjela. Film je stvaran nekoliko godina. Koncipiran je kao re`iserov participativni medijski eksperiment kroz web site opensourcecinema.org. Tema autorskih prava u doba digitalnih medija, kao stvorenih za njihovo kr{enje, velika je tema. I svi smo mi, vjerovatno, na neki na~in iskoristili internet platformu i prekr{ili ta prava. Dokumentarac RiP!: A Remix Manifesto upoznat }e vas sa filozofijom slobodne kulture, apsurdnim posljedicama zastarjele regulacije autorskih prava i intelektualnog vlasni{tva, copyfighterima protiv kriminalizacije svih, u uvjetima nezaustavljive dostupnosti cjelokupne digitalizirane kulture. Od prvog dana to je participativan medijski eksperiment, a Brett dijeli svoj

sirovi materijal na opensourcecinema.org, gdje ga svi mogu remiksirati. Metoda filma kao miksa dopu{ta svim remiksima da budu njegov sastavni dio. Film je do sada osvojio brojne nagrade. Na festivalima u Montrealu, Whistleru, Ann Arboru... Odli~an film! (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Rango (Gore Verbinski) 2. The Adjustemnt Bureau (George Nolfi) 3. Beastly (Daniel Barnz) 4. Hall Pass (Bobby & Peter Farrely) 5. Gnomeo i Juliet (Kelly Asbury)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Odlasci (Yojiro Takita, Amuse Soft Entertainment/Discovery Film) 2. Lovac na jelene (Michael Cimino, EMI Films, Universal Pictures/Discovery Film) 3. Alien: Antologija (Ridley Scott - Alien, James Cameron - Aliens, David Fincher - Alien 3, Jean-Pierre Jeunet Alien: Uskrsnu}e, 20th Century Fox/Continental Film) 4. Bambi (David Hand, James Algar, Samuel Armstrong, Walt Disney Pictures/Continental Film) 5. Ravnica u plamenu (Guillermo Arriaga, 2929 Productions/Blitz)
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

72

KULT MARKET
CRVENI FENJER I žene to vole vruće
KOLUMBIJA

Mariana Davalos

Pornografija u brojkama
PORNO I SEKSUALNOST
Svaki tre}i posjetitelj porno stranica je `ena

Nakon {to je nedavno u donjem rublju `ivotinjskog uzorka pozirala sa sestrom Camilom, koja u me|uvremenu pauzira od slikanja zbog trudno}e, Mariana Davalos odlu~ila je sama pokazati svoje ~ari za meksi~ko izdanje Maxima.

ARGENTINA

Svakoga trenutka jedna `ena na svom radnom mjestu na ra~unaru pregleda neku stranicu sa pornografskim sadr`ajima, bilo da je rije~ o slikama, porno-filmovima ili nekom drugom sadr`aju u koji je uklju~ena golotinja. Ta~nije, trinaest procenata korisnica interneta u jednoj anketi priznalo je da i na poslu redovito surfaju pornografskim sajtovima. To je otvorilo potpuno novi prostor za marketin{ke usluge i zaradu jer se ra~una kako je svaki tre}i klik na porno sajtovima `enski.

Na tom je tragu i sociologinja Gail Dines koja u svojoj posljednjoj knjizi donosi zanimljive ~injenice o pornografiji, sve s ciljem dvadeset godina duge borbe protiv hiperseksualizacije kulture. Njezina knjiga nazvana Pornland: kako nam je pornografija otela seksualnost, koja }e zasigurno jednoga dana u}i u neke statistike o istoj temi, donosi neke zanimljive brojke o `enama i pornografskoj industriji. Tako Gail Dines pi{e kako }e {irom svijeta ove godine biti snimljeno vi{e od petnaest hiljada novih porno filmova. Na internetu, tako, postoji 420 miliiona pornografskih stranica, 4,2 miliona pornografskih web siteova, dok je dnevno 68 miliona pretraga na webu vezano uz pornografiju. Naravno da takva pomama donosi i veliki novac. Godi{nja zarada od iznajmljivanja hotela za potrebe porno industrije iznosi vi{e od 500 miliona dolara. Dines iznosi i neke podatke o zaradi porno glumica. Koliko }e zaraditi za rolu u porni}u ovisi o vrsti seksa te broju partnera. Scena duple penetracije s dvojicom mu{karaca glumici }e donijeti 1.200 dolara, dok s trojicom mu{karaca iznosi 1.300 dolara. Hiljadu i pol dolara pla}a se scena dvostrukog analnog seksa. @enske porno zvijezde godi{nje mogu zaraditi i do 250 000 dolara, naravno, ne samo na snimanjima. U 50 najposu|ivanijih filmova, ~ak 88 posto scena uklju~uje neku vrstu fizi~kog nasilja prema `enama, dok je u 48 posto scena prikazana neka vrsta verbalnog nasilja prema `enama. (Priredio: N. Hasi})

Constanza Alvarez
Constanza Alvarez, plesa~ica i natjecateljica jednog reality showa u Argentini, oku{ala se i u erotskom poziranju. Njezin prvi poku{aj skidanja pred fotoaparatom za magazin Hombre izazvao je golemo odobravanje.

ENGLESKA

Lacey Banghard
Britanska pin-up senzacija se odaziva na ime Lacey Banghard, a od kada je zapo~ela karijeru glamur modela, britanski ~asopisi za mu{karce se jednostavno otimaju ne bi li objavili njezine slike na svojim stranicama.

10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

73

KULT MARKET
VOIVOD

MUZIKA “The King of Limbs”, osmi studijski album grupe “Radiohead”

Warriors Of Ice
Kanadski thrash metal bend Voivod koncertni album, ~iji je izdava~ Indica Records, predstavlja 5. aprila. Naziv mu je Warriors Of Ice i sadr`ava}e petnaest pjesama. Sve pjesme snimljene su na njihovom koncertu koji odr`an u Montrealu 2009. godine. Usput, ~lanovi ove grupe trenutno snimaju pjesme za njihov novi studijski album.

Ekstremno dosadno!
ZA[TO TAKO DOSADNO

^lanovi grupe Radiohead objavili su najgori album u svojoj karijeri

MY MORNING JACKET

Circuital
U drugoj polovini aprila slu`beno }e biti objavljen Circuital, novi studijski album ameri~kog benda My Morning Jacket. Do tada, svake sedmice }e ~lanovi ovog benda “ustupiti” po jednu pjesmu sa njihovih ranijih ostvarenja na besplatno “skidanje”. Prva je Butch Cassidy, sa njihovog prvijenca iz 1999. godine.

FLOGGING MOLLY

Speed of Darkness
Krajem maja novi album }e predstaviti Flogging Molly, ameri~ki punk bend. Ovo izdanje }e se zvati: Speed of Darkness, a prvi singl je pjesma Shut ’Em Down. Oni sami, takvi kakvi jesu, nalijepi}e vlastitu etiketu, Borstal Beat Records, na cover albuma. Gostuju i u Zagrebu, 14. juna teku}e godine. Pa, bujrum!

Radiohead je veliki bend. Njihovo tre}e studijsko ostvarenje: OK Computer, iz 1997., u nekim anketama je ~ak progla{eno i najboljim albumom objavljenim u XX vijeku. I dva izdanja prije toga, kao i ~etiri poslije toga su, malo je re}i, odli~na. I ba{ zato nemaju pravo objaviti lo{ album. A, eto, objavi{e ga. Mo`da je ispravnije re}i da je The King of Limbs izuzetno dosadno eksperimentisanje ~lanova ovog benda sa aran`manskim konstrukcijama koje svakako iritiraju i nikako ne doprinose normalnom funkcionisanju sivih }elija. Kad preslu{a{ The King of Limbs, zna~i svih osam pjesama koje su na nj uvr{tene, zaboravi{ kojim si se sve aktivnostima bavio prije nego {to si mu se posvetio i koje zadatke treba{ obaviti u najbli`oj perspektivi. Na ovoj stranici nemamo ambicije pisati o albumima koji nam se ne dopadaju. @elimo razmi{ljati i pisati pozitivno, te vam ne{to i preporu~iti. No, Radiohead mnogi, zaista mnogi smatraju najboljim bendom dana{njice. Ali, valjda postoji i neko ko im mo`e re}i da im je ovaj osmi studijski album - dosadan! Ba{ tako. The King of Limbs mogu slu{ati melanholici, ili oni koje depresija “posje}uje” s vremena na vrijeme, a da su u isto vrijeme i

mazohisti. Falseti Thoma Yorkea probijaju lobanju i probadaju njen sadr`aj poput iglica za akupunkturu. Njegove interpretacije, u jednom dijelu ovog albuma, mogu se smjestiti negdje na pola puta izme|u mise zadu{nice u Kre{evu i vuvuzela na stadionu Nelson Mandela u Port Elizabethu u vrijeme Svetskog prvenstva u fudbalu pro{le godine. Tako da se, ozbiljno vam ka`emo, nemojte patiti preslu{avaju}i bezvezne kompozicije sa The King of Limbsa. Jer, ko ima pravo da vas maltretira? Niko! (D. Bajramovi})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Aeroplane: Without Lies Bryan Ferry: Shameless Radiohead: Lotus Flower The Human League: Night People Nero: Me&You Lykke Li: I follow rivers When Saints Go Machine: Fail Forever Filewile: Number One Kid (Ersnc) Klaas & Bodybangers: Freak (Klaas rmx) 10. Caro Emerald: A night like this
SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

74

KULT MARKET
SPORT Bizaran sportski susret u Groznom
AUTOMOBILI

Hyundai

Čečenski Old Stars
Hyundai Auto BH nastavlja s ugodnim iznena|enjima za svoje kupce. Hyundai je za kupce pripremio novu prodajnu akciju i to samo 48 sati. Samo 18. i 19. marta svi posjetioci Hyundai salona mo}i }e kupiti redizajnirani i30 po cijeni 19.990 KM. Radi se o najni`oj cijeni ikada za najpopularniji Hyundai u Evropi.

MOTOCIKLI
RAMZAN KADIROV RAMZAN KADIROV

Ducati
Generalni direktor Ducatija je potvrdio da fabrika iz Bologne razmatra pro{irenje game sa jo{ dva modela. Jedan od njih bi bio Scrambler, u duhu Ducatijeve game modernih klasika poput GT1000 dok bi drugi trebao da bude maxi skuter pristupa~ne cijene.

Nogometni fanatik ii vjerni Nogometni fanatik vjerni Putinov sljedbenik Putinov sljedbenik

Prepuni stadion Bilihmanov u glavnom gradu ^e~enije, Groznome, 8. marta vidio je revijalnu utakmicu izme|u ~udne doma}e selekcije i Brazila 2002. Za `itelje te zaba~ene, gorske kavkaske republike, poznate po strahovitim ratovima prore`imskih sila s islamisti~kim teroristima, ukazanje Romarija, Bebeta, Dunge, Cafua i Denilsona bio je nesvakida{nji sportski doga|aj. [to se to~no dogodilo u utakmici koju su brazilske legende u nagla{eno veteranskom ritmu dobile 6:4 te{ko je odrediti. Re`imski mediji su u naslove i uvodnike stavili da je dva gola za Grozni zabio ~e~enski predsjednik Ramzan Kadirov. Potonjeg, ina~e, u Rusiji i me|unarodnoj zajednici ve} godinama optu`uju za te{ke zlo~ine, ubojstva politi~kih protivnika, sustavno kr{enje ljudskih prava i upravljanje organiziranim kriminalom. Taj biv{i islamisti~ki pobunjenik danas je poznat po obe}anjima da }e “^e~enija na izborima glasati 100 posto za Putina i Medvedeva“. Ko je i na kakav na~in gazda u ^e~eniji, zorno je pokazala i ova nogometna revija u
10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

kojoj je, pored Lothara Matthausa, Ruuda Gullita i niza ruskih veterana u ekipi Groznog, penale pucao - Ramzan Kadirov. Neki “zlonamjerni“ mediji javljaju punu istinu: predsjednik je proma{io ~ak dva penala. Kadirov je kasnije izjavio da je Brazil “ipak jo{ jednom dokazao da je najbolja mom~ad na svijetu.“ Osim mla|ahnog ~e~enskog predsjednika, na teren je istr~ao lokalni premijer i cijela svita mjesnih mo}nika. Kadirov tvrdi da su svjetski prvaci i ponajve}a imena nogometa iz 90-ih godina stigli u ^e~eniju “zbog po{tovanja prema ~e~enskom narodu“. “Zlonamjerni“ mediji pitaju se koliko je u toj terorizmom, plja~kama i nezaposleno{}u iznurenoj zemlji ko{talo po{tovanje kojim se hvasta lokalni donator kruha i igara. Brazilski nogometa{i sletjeli su u Grozni svega nekoliko sati prije me~a, a poslije zadnjeg su~evog zvi`duka vjerojatno su u~inili sve da {to prije otperjaju na neko sigurnije mjesto. I premda krajnji rezultat doista nije va`an, bode u o~i gorka alegorija: da je ~e~enski velmo`a bio samo malo manje zaljubljen u vlastiti kult li~nosti, mo`da bi krajnji rezultat bio remi. A to bi ve} bilo sasvim blizu poruci i iz utopisti~ke slike Terek-Chelsea, djelu poznatog ruskog suvremenog slikara ro|enog u Groznome, Alekseja Kallime. Poruka o nekoj drugoj ^e~eniji, onoj kakva bi mogla biti. (N. Hasi})

DESIGN

Saab PhoeniX
Na osnovu arhitekture za slijede}i Saab 9-3, Saab PhoeniX uvodi Aeromotional dizajn. To je vizuelna evokacija aerodinami~kih principa dizajniranja i strast za inovacijama koja je nadahnula stvaraoce prvog automobila kompanije Saab, modela Ursaab.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
U Beogradu je 9. marta otvoren 10. me|unarodni festival pozori{ta Slavija. Ve} u ~etvrtak na programu je predstava Sarajevskog ratnog teatra: Osipate se polako, Va{a Visosti, autora Mirka Kova~a u re`iji Gorana Damjanca. U ovoj predstavi igraju: Sead Pandur, Alban Ukaj, Jasenko Pa{i}, Mirela Lambi} i Sonja Goronja.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

NEVENA REDŽIĆ, PR menadžer organizacije “Tanzelarija” iz Sarajeva

Otkup autorskih prava i nagrada od 6.000 eura
bosanskom, crnogorskom ili albanskom jeziku... Da, a pravo u~e{}a na Konkursu imaju autori sa prebivali{tem na teritoriji Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Kosova. O pobjedniku, ali i o izboru pet najuspje{nijih dramskih tekstova, odlu~uje `iri u sastavu: Biljana Srbljanovi} - dramska spisateljica, Selma Spahi} - pozori{na rediteljka i [keljzen Mali}i - filozof, publicista i izdava~. Konkurs je otvoren do 31. juna 2011., dok je rok za dono{enje odluke `irija 15. septembar ove godine. [ta o~ekuje pobjednika Konkursa? Prva nagrada na konkursu podrazumijeva i dodjelu nov~anog dijela u iznosu od 6.000 eura. Ova nagrada uklju~uje i otkup autorskih prava za premijerno izvo|enje komada u koprodukciji Hartefakt fonda i Qendra Multimedije u jednom od regionalnih pozori{ta.

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Sarajevu i ASA Art Gallery najavili su prije nekoliko dana izlo`bu Hrvatski svjetionici, u ~etvrtak, 10. marta, s po~etkom u 18 sati. Sve~ano otvorenje izlo`be, u sarajevskim prostorijama ASA Art Gallery, “uljep{ati }e, svojim glazbenim nastupom, Djevoja~ki zbor Split”.

Zabranjeno pu{enje 11. marta nastupa na Turbo Rock Festivalu u Metropolis Areni u Skoplju. Na Festivalu sviraju i Vlatko Stefanovski Trio, Disciplin A Kitschme, Psihomodo Pop, Let 3 i Pozdrav Azri. Do sada su potvr|eni i termini koncerata Pu{enja u Zagrebu, Slunju, Donjem Miholjcu, Koprivnici i u Splitu.

Nezavisna regionalna kulturna fondacija Hartefakt iz Beograda i Qendra Multimedia iz Pri{tine raspisale su Konkurs za najbolji savremeni anga`ovani cjelove~ernji dramski tekst na srpskom, hrvatskom,

U kino dvorani u Vitezu 12. feburara }e premijerno biti izvedena savremena komedija Rusmira Aga~evi}a: Laboratorija jaje na oko, koju je re`irao Darko Smodek. U predstavi igraju ~lanovi Ansambla Vite{kog ambijentalnog teatra koji ka`u da }e predstava do suza nasmijati sve one koji je budu gledali.

NEDŽAD MERDŽANOVIĆ, umjetnički voditelj hora “Suncokreti”
Foto: Milutin Stoj~evi}

NED@AD MERD@ANOVI]
“Sara|iva}emo sa renomiranim knji`evnicima, pjesnicima, tekstopiscima...”

Iz redakcije godi{njaka za kulturno i povijesno naslije|e Hercegovina obavje{tavaju javnost da je “iz tiska ovih dana iza{ao novi broj njihovog ~asopisa”. Hercegovina je posve}ena prerano preminulom profesoru Peri Marijanovi}u, velikom nau~niku iz rudarsko-geolo{ke problematike Hercegovine, te informati~aru i humanisti.

Na sceni Sarajevskog ratnog teatra 14. marta bi}e odigrana predstava [vedsko srce moje majke, koju je po tekstu Zilhada Klju~anina re`irao Ale{ Kurt. A dan kasnije i Zatvorenih o~iju, britanske autorice April de Angelis koju je re`irala Lajla Kaik~ija. Obje predstave realizovane su u produkciji Bosanskog narodnog pozori{ta Zenica.

76

SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

NELA ÐENISIJEVIĆ, glumica

Od Mejta{a do Manhattana
Je li Mahalu{a spremna za premijernu izvedbu, 17. marta na sceni Kamernog teatra 55? Ma, ja sam za ovu premijeru spremna godinama, hehe. U zavr{noj smo fazi procesa, kada se sla`u sve kockice u jednu kompoziciju. Rediteljica i dramaturginja Mirela Trepani} dotjeruje tehni~ke detalje i, naravno, integrira sve scenske komponente projekta. Ja jo{ svakodnevno sa muzi~kom producenticom Almom Ferovi} radim na usvajanju elemenata onoga {to se zove muzi~ki teatar i njegova izra`ajna sredstva. U tome mi mnogo poma`e i moj partner na sceni Nenad Te{i}, koji je diplomant Muzi~ke akademije. Tu je i mladi glumac i koreograf Emir Fejzi}, predava~ na ASU, s kojim jo{ rje{avam neka mizanscenska pitanja. Dramski tekst je napisan po knjizi Ja, mahalu{a, autorice Indire Ku~ukSorgu~. [ta je Vama najzanimljivije, ili najduhovitije, ili, mo`da, najintrigantnije u tekstu koji izgovarate? Ovaj tekst je formom naracija prvog lica, pripovijedanje koje usput skicira mno{tvo karaktera i situacija dakle ~ista ‘a cabaret’ forma, koja glumcu daje mogu}nost da razigra sva sredstva - govor, glas, ples, pokret..., ulazi iz slike u sliku, i pri tome odr`ava `ivi kontakt s publikom. Napisan kao materijal koji rampu izme|u gledali{ta i izvo|a~a bri{e do neprepoznatljivosti, lako je u meni probudio `elju za radom. Uz to, tekst je izuzetno duhovit, odi{e bosanskim humorom i kao takav zahtijeva veliku gluma~ku koncentraciju. A prije svega, radi se o doma}em bestselleru, {to u vrijeme oskudne i vrlo upitne bh. dramske produkcije daje nadu da postoje autori koji danas i ovdje pi{u komade koji }e biti prije premijere rasprodati mjesec dana unaprijed. Gdje }e Mahalu{a zavr{iti? Mahalu{a uop}e ne}e zavr{iti! Ona samo kre}e na svoj put oko svijeta, od Mejta{a do Manhattana!

Suncokreti je naziv hora za “male”, od 4 do 7 i mlade, od 7 i vi{e godina. Rad Suncokreta “zasnovan je na poticanju muzi~ke kreativnosti djece i potenciranju zdravog odrastanja u odnosu na sebe, prirodu i dru{tvo u cjelini”. “Probe se odr`avaju u amfiteatru Franjeva~kog me|unarodnog studentskog centra od 19 do 20 sati, a prijem ~lanova je otvoren do daljnjeg. Sa ‘malim’ horom }e se raditi kroz muzi~ku radionicu, muzi~ke igrokaze i recitale, a sa odraslom djecom prioritet }e biti horsko pjevanje”, obja{njava Ned`ad Merd`anovi}, umjetni~ki voditelj hora Suncokreti. Merd`anovi} je pjeva~ i ritam gitarista benda Konvoj iz Sarajeva, autor pozori{ne, te muzike za radijske i TV reklame. Sa svojim kolegom Hamom Salihbegovi}em potpisao je muziku za mnogobrojne predstave sarajevskog Pozori{ta mladih, me|u
10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

Za “male” i mlade

kojima su i Kapetan D`on Piplfoks, Vremenski tunel, Ma~ak u ~izmama, Aladin, Skapino, Bura, Bor visok do neba... “Sara|iva}emo sa renomiranim knji`evnicima, pjesnicima, tekstopiscima, koji }e za potrebe hora pisati pjesme koje }e se snimati u profesionalnom muzi~kom studiju. Polaznice i polaznici Suncokreta jednom mjese~no ima}e radionice kroz koje }e nau~iti i ne{to vi{e iz svijeta muzike, ali i iz drugih oblasti kao {to su scenska i likovna umjetnost, ekologija”, veli Ned`ad Merd`anovi}. Poziv Suncokreta va`i za svu djecu u Bosni i Hercegovini. Svoju ideju vodilju }e, vele, “slijediti kroz projekte i zajedni~kim snagama ih prezentirati javnosti u Sarajevu, Bosne i Hercegovine i {ire”.
77

PUT OKO SVIJETA

Priredio: Nedim Hasi}

Snaga naroda
Nakon {to je katarska televizija Al Jazeera nekoliko dana pred pad Hosnija Mubaraka, objavila ispovijed mladog lidera studentskog pokreta 6. april Mohameda Adela da se, “inspiriran Srbijom, u Beogradu 2009., sreo sa nekoliko lidera Otpora“ ~lanovi CANVAS-a, (Centar za primenjenu nenasilnu akciju), na{li su se ponovo u `i`i svjetskih medija. Ameri~ki Foreign Policy i Washington Post objavili su pri~e o udjelu Canvasa u pripremama studenata za ru{enje re`ima u Egiptu. Dok ih je Post nazvao “novom snagom na Bliskom istoku“, Foreign Policy pi{e: “U ljeto 2009., 20-godi{nji bloger i aktivista Mohamed Adel stigao je u Beograd, u centar Canvasa, organizacije koja savjetuje grupe mladih kako da svrgnu neke od najgorih re`ima. Tako su pomagali u Gruziji, Ukrajini, Libanu koji je okupirala Sirija, Maldivima i Egiptu.“ Adel je u Beogradu poha|ao jednonedjeljni kurs o strategijama nenasilne revolucije. U~io je kako da organizira ljude, ali ne na kompjuteru, ve} na ulicama i kako da obu~i svoje sunarodnike. “Mediji su nekad skloni da od komarca naprave magarca, a od nekoliko hrabrih egipatskih aktivista, koji do|u na Canvasovu radionicu za ljudska prava u Srbiji, romansiranu teoriju o izvozu i uvozu revolucije“, ka`e za beogradske Novosti Sr|a Popovi}, direktor Canvasa. On obja{njava da nema nikakve misterije. Predmet strategija i metode nenasilne dru{tvene promene predaje ve} tri godine na specijalisti~kim studijama beogradskog Fakulteta politi~kih nauka, gdje studenti u~e isto ono {to je u~io i Adel. Kurs ve} pet godina postoji i na dva koled`a u SAD-u. Na Canvasovim radionicama do sada je u~estvovalo vi{e od hiljadu ljudi iz 37 zemalja. “Tu se u~e“, ka`e Popovi}, “principi uspe{ne nenasilne revolucije: jedinstvo, planiranje i nenasilna disciplina. Godi kada hrabri mladi ljudi, koji su poveli 80 miliona Egip}ana na putovanje iz diktature u demokratiju, ka`u da su inspirisani srpskom revolucijom. Srce nam je puno kad vidimo svetski prihva}en simbol Otpora, stisnutu pesnicu, na ulicama Tbilisija, Karakasa ili Kaira. Sjajan je ose}aj kad znate da je 25 miliona ljudi u svetu pogledalo dokumentarac Ru{enje diktatora o na{oj pobedi i kada vam broja~ na sajtu poka`e da je srpska knjiga Nenasilna borba u 50 ta~aka skinuta sa interneta vi{e od 20.000 puta“, ka`e Popovi}. Me|utim, dodaje i da je realnost “malo prozai~nija“. “Ne bi bilo fer svojatati istorijsku promenu koja se dogodila u Egiptu. Tako su strani konsultanti neopravdano svojatali na{u petooktobarsku pobedu, pa dan-danas deo srpske javnosti stvarno misli da su Milo{evi}a smenili CIA i Legija!“ U Canvasu tvrde i da je nenasilna borba, ili kako je na Bliskom istoku zovu Snaga naroda, recept stariji od Otpora, a da promjene dolaze “iznutra“, a ne “spolja“. Ka`u da se nenasilne revolucije ne mogu izvoziti. Na pitanje da li je Canvas ipak “umije{ao prste“ u drugim bliskoisto~nim zemljama, Popovi} odgovara da su radili sa ljudima iz skoro svih dr`ava u tom regionu, uklju~uju}i Iran. U Libiji, tvrdi, nisu. Ideje sli~ne njihovim ipak se {ire po panarapskom svijetu, jer je nova, mlada, obrazovana generacija Arapa, prosje~ne starosti 20-24 godine odrasla uz Facebook, I-pod i satelitsku TV i me|usobno je povezana. Oni razmjenjuju mailove, spotove, reperi na arapskom pjevaju anga`ovane pjesme... Biv{i ~lanovi Otpora sara|ivali su ranije i sa gruzijskom Kmarom, ukrajinskom Porom, trenirali su mlade iz Zimbabvea 2003., budu}e u~esnike nenasilne revolucije na Maldivima 2008., mlade Irance 2009., pro{le godine je kurs pro{lo i 14 Burmanaca. Jedan od najve}ih uspjeha im je, ka`u, Liban, a jedan od najve}ih neuspjeha Iran. U Nikaragvi ne znaju nikog i nemaju pojma kako su se tamo na{le majice sa }irili~nim natpisom Otpor.

78

SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

PATINASTA KUTIJA

Urota protiv Mora
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

KRIVO JE MORO
Biv{i italijanski premijer prona|en je mrtav 9. maja 1978. u gepeku Renaulta 4
Dogodilo se to 16. marta 1978. godine. Pripadnici zloglasnih Crvenih brigada u Rimu su kidnapovali italijanskog politi~ara Alda Mora. Da bi njega oslobodili, uslov Brigada je bio da se na slobodi na|u ~lanovi ove teroristi~ke organizacije. No, do 9. maja iste godine pripadnici Brigada nisu pu{teni iz zatvora, pa su njihovi ~elnici na smrt osudili i likvidirali Alda Mora. Njegovo tijelo prona|eno je u gepeku Renaulta 4, u rimskoj ulici Caetani. Tijelo starog dobrog Alda, velikog prijatelja svih jugoslovenskih naroda i narodnosti. Ro|en je Aldo 23. septembra 1916. u Maglieu, u provinciji Lecce. Jo{ od 1948., kao ~lan Demokr{}anske stranke, bio je poslanik u Predstavni~kom domu Parlamenta Republike Italije. Predavao je pravo, prvo na Univerzitetu u Bariju, a onda i u Rimu. U politi~koj karijeri, pak, bio je na funkcijama ministra pravde, obrazovanja, inostranih poslova, te italijanski premijer, u periodu od 1963. do 1968. i od 1974. do 1976. godine. U nestabilnom italijanskom politi~kom `ivotu, i danas je kao i nekad, Moro je imao jedan od najdu`ih premijerskih mandata. Na Aldovom tijelu prona|eno je jedanaest prostrijelnih rana. A ime njegovog d`elata ni do danas nije poznato. Italijanska Vlada se po~etkom osamdesetih `estoko obra~unavala sa Crvenim brigadama, pa je vremenom i uticaj terorista opadao. Njihov vo|a Mario Moretti uhap{en je 1981., osu|en je na {est do`ivotnih kazni, ali je pu{ten na slobodu nakon petnaest godina robije. Neki psihopatolog izjavio je, dok je Moro bio zato~en, da biv{i italijanski premijer pati od “{tokholmskog sindroma prihva}anja nazora otmi~ara“!? Urota protiv Mora, nema {ta drugo biti!

STRIP ARTIST

10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

79

REAGIRANJA
Ismet Dedei} - Uredni{tvu
ni on nije bio uposlenik Vlade u tom periodu, niti je imao bilo kakav uticaj. Tvrdim pod moralnom i krivi~nom odgovorno{}u da ni gospodina Mirsada \apu nikada nisam kontaktirao po tom osnovu. La` da je firma “Ital Projekt” naplatila bilo kakvu razliku u cijeni od strane Vlade Br~ko Distrikta BiH po osnovu fabrike za vodu jer nije ni imala Ugovor sa Vladom za izvo|enje radova, nego je ista proizvo|a~ firme “Vabak” sa kojom je imala poslovne odnose, a ne sa Vladom Br~ko Distrikta. Neistina je da je Vlada Br~ko Distrikta platila bilo kakvo zemlji{te privatnicima za potrebe “Energogroup”. Istina je da je Vlada Br~ko Distrikta putem javnog tendera i uz veoma o{tru konkurenciju izabrala firmu “Energogroup” kao najpovoljnijeg ponu|a~a i prodala mu zemlji{te za izgradnju Tr`nog i Igralno zabavnog centra koji je izgra|en, {to se vidi iz fotografije u Va{em ~lanku, tako da se on ne}e graditi na Ficibajeru, kako Va{ istra`iva~ki tim isti~e. Na toj lokaciji, pored Vladinog zemlji{ta, “Energogroup” je platila i privatno zemlji{te o ~emu postoje Ugovori i drugi dokazi. Neistina je da je firma “Energogroup” ikada tra`ila niti je to gospodin Mirsad \apo ikada obe}ao da }e donijeti povoljniji zakon za “Enegogroup”. Tu`ila{tvo Br~ko Distrikta ne vodi bilo kakav krivi~ni postupak protiv mene osim onog koji je bio diktiran nalogom Raffija Gregoriana. Taj postupak je okon~an sa tu`ila~kom odlukom da nema osnova za sumnju da sam ja po~inio bilo kakvo kazneno djelo o ~emu je informisana Skup{tina Br~ko Distrikta i {ira javnost. Svima je u Br~kom jasno da je to bio poku{aj montiranja procesa {to od strane biv{eg zamjenika supervizora Gerharda Zonthajma. Neistina je da se vodi istraga protiv mene u vezi s projektom “Kvadar” koji neke nacionalisti~ke interesne grupe ve} nekoliko godina politiziraju. Neistina je da sam direktor i suvlasnik firme “Energogroup” u BiH, niti bilo koje druge firme. Ne posjedujem poslovne prostore na Tr`nici “Arizona”. Va{ istra`iva~ki tim isti~e da imam ogroman uticaj na Admira Nukovi}a, da sam njegov savjetodavac i da upravljam sa njim, {to je apsolutna neistina. Ta~no je da poznajem gospodina Nukovi}a kao uspje{nog ~ovjeka {to nije grijeh osim za Va{ istra`iva~ki tim. Ja nemam potrebe da upravljam i savjetu-

Tužilaštvo Brčko Distrikta ne vodi bilo kakav krivični postupak protiv mene osim onog koji je bio diktiran nalogom Raffija Gregoriana
(“Br~anski ~elnici otkrili nove planove za milionsku kra|u“, SB, br. 745)

jem bilo koga, a posebno gospodina Nukovi}a niti bi bilo mogu}e bilo kom drugom upravljati sa ~ovjekom, magistrom nauka, koji je u fazi odbrane doktorske disertacije, koji ima puni li~ni, moralni, profesionalni integritet i koji je veoma uspje{an menad`er. To je za neke izgleda grijeh.

Obra}am Vam se povodom ~lanka objavljenog u Va{em listu broj 745 od 24.02.2011. godine od naslovom “Br~anski ~elnici otkrili nove planove za milionsku kra|u”. Pored brojnih pau{alnih, negativnih etiketa koje Va{ istra`iva~ki tim lijepi za moje ime, Va{a novina u nizu tendecioznih tekstova koje ste u proteklih nekoliko godina posvetili Br~kom po istom {ablonu bez ikakve odgovornosti do mile volje iznosi optu`be i prosudbe o meni i mojem radu. Da Va{ tim zanima istina, ne bi dopu{tao da se kr{i staro pravilo da se ~uje i druga strana i da mi pru`i priliku da ka`em istinu o svemu {to ih zanima u vezi sa mnom i mojim radom. - La`ni su i potpuno iskonstruisani navodi u Va{em tekstu da sam bio zamjenik direktora firme “Ital Projekt” Br~ko, niti sam ikada bio u radnom odnosu kod te firme. - Nije istina da je bilo ko od smijenjenih ~lanova Pravnog tima ikada bio zaposlen u firmi “Ital Projekt” Br~ko, {to pod punom moralnom i krivi~nom odgovorno{}u tvrdim i {to je lako provjerljivo. Naravno, ako se te`i za utvr|ivanjem istine. - Apsolutna je la` da sam ja omogu}io posao oko izgradnje Fabrike vode firmi “Ital Projekt” Br~ko i to preko Mirsada \ape i Admira Nukovi}a. Fabriku vode u Br~kom, {to je poznata ~injenica, na osnovu javnog tendera izvodi firma “Vabak” iz Austrije koja je odabrana na osnovu Zakona o javnim nabavkama BiH uz prethodno odobrenje OHR-a Br~ko i Ministarskog vije}a BiH koje je dalo saglasnost za ovaj Ugovor i kreditno zadu`enje po tom osnovu. Ja tada nisam radio u Vladi Br~ko Distrikta niti sam znao ko su ~lanovi za izbor najpovoljnijeg izvo|a~a niti sam na bilo koji na~in kontaktirao iste. Admir Nukovi} tako|e, nije mogao imati nikakav uticaj na dono{enje takve odluke jer
10.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

^udi me da ugledni nedjeljnik “Slobodna Bosna” dopu{ta da neki anonimni istra`iva~ki tim kr{i pravilo da se ~uje i druga strana, zbog ~ega su njihovi navodi na pomenutom ~lanku neta~ni, tendenciozni. Obzirom da ste ignorisali moj demant koji sam Vam uputio 27.07.2010. godine na Va{ objavljeni ~lanak od 04.06.2010. godine pod naslovom “Da li }e Br~ko postati najve}a praonica novca na Balkanu”? u kojem ste moje ime pominjali u kontekstu navodnih nezakonitih radnji u Br~ko Distriktu BiH. Tra`im od Vas da u skladu sa zakonom, u prvom narednom broju objavite ovaj demant. Bilo bi lijepo da mi uputite javno izvinjenje za iznijete neistine o meni. U suprotnom, bi}u prinu|en da sve Va{e neta~ne navode koje u kontinuitetu iznosite o meni rije{im pred nadle`nim pravosudnim organima. Ismet Dedei} Br~ko, 02.03.2011.

Amela Hamzi} - Uredni{tvu

“Radikalno proevropska“ Liberalno-demokratska stranka BiH duguje mi tri plaće
Potaknuta pribli`avanjem 8. marta, dana na koji se redovno nagla{avaju prava `ena, zapitala sam se {ta ja radim da za{titim svoja prava. U skladu s tim sam odlu~ila sa vama podijeliti pri~u o svojoj borbi. Naime, radi se o sljede}em: Ja sam ~etiri mjeseca radila u Centrali Liberalno-demokratske stranke Bosne i Hercegovine na mjestu administrativnog radnika za koje mi je ispla}ena samo jedna plata. Nakon intervijua sa Bojanom Zecom Filipovi}em, predsjednikom LDS-a, po~ela sam raditi u jeku predizborne kampanje 18.8. 2010. Iako sam bachelor kultura religije i u procesu izrade master teze, problem mi nije pretstavljala ~injenica da }u raditi u administraciji i biti skromno pla}ena. @eljela sa {to prije da stupim u radni odnos i
81

REAGIRANJA
steknem radno iskustvo. Ja sam osoba oboljela od dje~ije cerebralne paralize, {to samo po sebi mo`e biti prepreka u pronalasku posla. Da situacija bude gora, u Centrali sam se zaposlila na osnovu oglasa za osobu sa invaliditetom. Mojoj sre}i nije bilo kraja kada sam saznala da sam dobila posao, najvi{e zbog toga {to je to bilo samo na osnovu mojih kvalifikacija - bez “{tele“. Bila sam upoznata da LDS prolazi kroz te{ku finansijsku situaciju, ali razmi{ljala sam: “Za{to bi zaposlili nekoga koga ne mogu pla}ati“. Na`alost, moj pozitivan stav se nije opravdao. Moja borba da dobijem svoj po{teno zara|eni novac zvani~no je po~ela 31.12. 2010. godine, kada sam uvidjev{i da su {anse da me redovno ispla}uju jako male (jer sam do tad dobila samo jednu platu) i donijela sam odluku da napustim to radno mjesto. Tada sam moju odluku saop{tila gospodinu Zec Filipovi}u koji mi je obe}ao da }e dug prema meni biti izmiren najkasnije do 15.1.2011., kada bude upla}ena zna~ajna suma novca koju o~ekuje iz inostranstva. Od tog datuma na razli~ite na~ine sam poku{avala stupiti u kontakt sa gdinom Zecom Filipovi}em, ali jedino {to sam dobila od njega su prazna obe}anja tipa: “Nazva}u Vas za nekoliko dana...“, “Nazva}u Vas za pet minuta...“ Do dana dana{njeg ni{ta od toga nije ispunjeno. Jedino {to se promijenilo je ~injenica da mi se ne javlja na telefon, niti odgovara na emailove, {to je bio jedan od glavnih razloga zbog kojih se obra}am medijima. Nadam se da }e neko iz rukovodstva stranke pro~itati moju pri~u i u~initi ne{to po ovom pitanju. U `elji da ne ugro`avam ugled LDS-a i da se ovaj problem rje{i unutar stranke, emailom sam se vi{e puta obra}ala potpredsjednici stranke Sabini Mujezinovi}, od koje nikad nisam dobila odgovor. Jedina od koje sam dobila odgovor je profesorica Lamija Tanovi}, biv{a predsjednica stranke, koja mi je obe}ala da }e ispitati cijelu situaciju i poku{ati uraditi ne{to. Svjesna sam ~injenice da LDS ima velike finansijske probleme, ali kako mi je i sama profesorica Tanovi} u svom e-mailu rekla: “Naravno, LDS je ve} godinama u te{koj finansijskoj situaciji, ali po{to smo svi toga svjesni nismo trebali preuzimati bilo kakve finansijske obaveze, naro~ito ako se one ti~u pojedinaca. Ljude je nekorektno dovoditi u situaciju kao {to je Va{a.“ Kada sam po~ela raditi u Centrali LDS-a, moja `elja je bila jednaka `elji ostalih mladih ljudi: Po{teno raditi i biti pla}en za svoj rad, koliko-toliko. Jedino {to sam dobila je neugodno iskustvo koje je u na{oj zemlji, na`alost, vrlo ~esto i to od ljudi od kojih to uistinu nisam o~ekivala. Bila sam samo jedna od mnogih koja je povjerovala u predizborna obe}anja i koja se na te`ak na~in uvjerila u poslovicu “obe}anje – ludom radovanje.“
82

Jedno od obe}anja koje sam svakodnevno dobivala bilo je vezano za potpisivanje Ugovora o radu. Naime, Ugovor je bio spreman, ali nikad ga nismo potpisali iz meni nepoznatih razloga. Svaki put kada bi se razgovaralo na tu temu odgovor Zec Filipovi}a je bio u smislu da }emo i to uskoro uraditi. Meni nije preostajalo ni{ta drugo nego da se slo`im s tim. Jo{ uvijek imam kopiju nepotpisanog Ugovora. Za LDS njen sada{nji predsjednik, Bojan Zec Filipovi}, voli re}i da je to “radikalno proevropska stranka“. E pa, zar evropski, izme|u ostalog, ne zna~i po{tovati ljudska prava kao {to su npr. pravo da rade i budu pla}eni za svoj rad? Ja sam, na`alost, jedna od mnogih koje neodgovorni i nekorektni poslodavci koriste do onog trenutka kada zaposlenici ne uvide da su {anse za pobolj{anje stanja ravne nuli

i samostalno ne napuste posao i odustanu od svega. Ali ja ne}u biti ta koja }e odustati od svog novca. Koliki god to iznos bio, to je moje utro{eno vrijeme, znanje, trud i rad.

Amela Hamzi} Sarajevo

8. marta poklanja tata! Ili mama sama sebi
Ukoliko ste planirali da za Dan `ena va{u ljep{u polovinu obradujete novim modelom mobilnog telefona, po`urite u najbli`e m:tel prodajno mjesto. Tamo vas za 1 KM ~eka LG GT 400, u biserno bijeloj ili roza boji, uz koji u tarifi MOJI NAJBLI@I mo`ete da izaberete neki od brojnih atraktivnih modela i za sebe, a za dijete dobijate FREND broj. A za dame koje su planirale da se same po~aste za Dan `ena, LG GT 400 je dostupan po cijeni od 1 KM i uz L, XL ili XXL tarifu. U svakom slu~aju dama }e u`ivati i u specijalnom poklonu koji sadr`i “dva u jednom“, a rije~ je o ogledalcetu i ~etki za kosu. Obradujte sebe novim telefonom u atraktivnoj boji i specijalnim poklonom iz m:tel-a koji }e vam svakako biti od koristi, i pri ruci kada god budete popravljali {minku i frizuru.

SLOBODNA BOSNA I 10.3.2011.

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->