Izdavac

.~ .. ~.,-: ..-: ,

ALCOR, Zagreb

'~:l~' ~.J."1~ili~1r :.;~ ~j
..

, .......,.,,;:s,,", .• (~.'I..~.

Velimir Ukrainczyk

Za izdavaca
Boris Moric Recenzenti Doc. dr. Dubravka Bjegovic Prof. Marko Calogovic Prof. dr. Vinko Regie Tehnicki urednik dr. Branko Kekic
._ ... <:.~.

BETON
Struktura Svojstva Tehnologija

Objavljivanje ovog sveucilisnog udibenika odobrio je Odbor za znanstvenonastavnu literaturu Sveucilista u Zagrebu rjesenjem broj:02-1120/1-1993. od 24. sijecnja 1994.

CIP - Katalogizaeija u publikaeiji Naeionalna i sveucilisna biblioteka,

Zagreb

UDK

691.3(075.8) 666.9(075.8)

UKRAINCZYK, Velirnir Beton: struktura, svojstva, tehnologija / Velimir Ukrainezyk. - Zagreb: ALCOR, 1994.304 str : ilustr, ; 24 em - (UdZbeniei Sveucilista u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) Bibliografija: str. 293-297. - Kazalo.

ISBN 9~3-{j267-00--4

940314136

~IJ
ALCC>R
Kompjutorski slog i tisak ALCOR, Zagreb
ZAGREB

Knjiga je tiskana uz novcanu pomoc ovih poduzeca: HRVATSKE CESTE, 41000 Zagreb, Voncinina 3 :MEDIMURJE, Visokogradnja, 42300 Cakovec, Mihovljanska 70 :MEDIMURJE, Beton, 42300 Cakovec, Zrinsko Frankopanska bb IRMA, Institut za raziskavo material a in aplikacije, 61000 Ljubljana, Slovenceva 95 TEHNIKA, 41000 Zagreb, Zeleni trg 3a HIDROELEKTRA, 41000 Zagreb, Zeleni trg 6a KONSTRUKTOR--INZENJERING, 58000 Split, Svaciceva 4 GORTAN, 41000 Zagreb, Heinzelova 96

SADRZAJ

1. PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . 2. BETON - POLIF AZNI KOMPOZIT
Sastav betona . . . . . . . . . . . . Uloga cementnog kamena i agregata Struktura i priroda betona . Tehnologija betona .........

-1

3 5 6
8

'!3.ICEMENT
\~) Pojmovi i definicije portland cementa . . Proizvodnja

Kemijski i mineralni sastav portland cementa Hidratacija cementa . . . . . .. . . . . . Toplina hidratacije i cvrstoca .f<:, ,,:~.vfio.VJ./. Fizikalna struktura h.-c.p. .. 22 23 · Stanja vode u h.c.p. . .... Modeli strukture cementnog kamena Gradevinska ispitivanja cementa Dodaci cementima
! \

dl)
..W)

29

Podjela

cemenata

........

·~jS-:>

i

\J
-

4. 4GREGAT
POdjela i o.dabir agregata .... Proizvodnja agregata za beton . .

Uzimanje uzoraka agregata za ispitivanje Mineralosko-petrografska analiza Fizikalna svojstva agregata . Granulometrijski sastav ..... Mehanicka svojstva agregata .. Temperatuma svojstva agregata Stetni sastojci i nepovoljni agregati Prijevoz i skladistenje agregata .

.CE/
·

.C46?
.~-')

45

/:.
...

:~

. >---.,.-~?--66

~;)
69
70

5. KVALITETA VODE
Voda za spravljanje betona betona Voda za njegovanje

6.) ADITIVI
, Nazivi i klasifikacija ... Povrsinski aktivne tvari . . Kemikalije koje utjecu na vezanje i ocvrscavanje VII

\

277 . . Betoniranje u ekstremnim k1imatskim okolnostima OpIate i skele .. Zbijanje betona i zavrsna obrada povrsine Njegovanje mladog betona . ..~ · 289 o PREGLED POVIJESTI BETONA . · . 12. .. Sumpor-betonski kompoziti .. Iskazivanje sastava betona . .. -~~=. Upravljanje kvalitetom betona 1'33 134 136 . .~'~ ? . . . ... .. . . .. Temperatumi utjecaji na volumne promjene DEFORMACIJE BETONA POD DJELOVANJEM SILA Modul elasticnosti betona . 130 . . Gradilisni transport i ugradba . KONTROLA I OSIGURANJE KVALITETE :~~ 159 160 161 166 171 173 174 ~ Uvodno 0 osiguranju kvalitete gradenja . . . . . .42 · 244 · 248 0 13. . . ... ..) 215 (212---o 8. ../ · :. . "143 10. . ig' .. . Osnovne zavisnosti pri projektiranju sastava betona Redoslijed projektiranja sastava betona . 226 227 o • oC171J /mo. .273 · 274 · 276 ...::m 147 147 148 149 150 152 .. . . Poissonov koeficijent betona . Plan betoniranja . . 0 0 ••••• 0 0 • 0 • 0 • • 0 0 0 0 0 • • 0 • • • • • • · .. IZVORI . . SVJEZI BETON Definicije i zahtjevi na svjezi beton .7.. . POSEBNE TEHNOLOGIJE BETONA Ubrzano dozrijevanje betona Prepakt beton . . 153 14. Plasticno skupljanje i bubrenje .. . . . Uvaljani beton. PROIZVODNJA BETONA Uvod Doprema i uskladistenje sastojaka betona Doziranje i rnijesanje . .· " L . . . ..258 · 258 · 259 · 264 · 266 · 267 268 · 268 270 · 270 o o o . . . . 132 :® • • 0 0 • • • • 0 • • • • 0 • • • • • 0 • 1. Betoniranje pod vodom . ... . . . . . . CVRSTOCA BETONA Znacaj cvrstoce betona . 0 • • • • • • 0 • • 9... Cimbenici koji odreduju velicinu skupljanja Skupljanje prema nasim propisima . . Uzroci puzanja. Prakticno izracunavanje puzanja Velicina puzanja prema koeficijentima iz propisa Posljedice puzanja 0 0 • • 0 • 0 • 254 . . . . . Teski betoni . .. .0 •• 293 POJMOVNIK. ... Kategorije betona .. Vanjski transport . Utjecaji strukture i stanja na cvrstocu betona . . Trajnost i sigumost betonskih konstrukcija Uzroci ostecenja betonskih konstrukcija Svojstva relevantna za trajnost i proracun zivotnog vijeka 0 0 • 175 176 177 196 IX VIII . 15. . 136 . .. . Varijabilnost cvrstoce betona i dokazivanje ME Cvrstoca betona u konstrukciji . ..Q3D . . .~~ o 142. Utjecaj raznih cimbenika na svojstva svjezeg Ispitivanje svjezeg betona . . .. Vatrobetoni . . .. 'd!J)0 " 10 . . Mikroarmirani betoni Ferocement . skupljanja i bubrenja betona . . betona . DEFORMACIJE BETONA VOLUMNE PROMJENE BETONA .. Testiranje skupljanja . . . . · 298 II. Testiranje cvrstoce betona . . Metode mjerenja obrad1jivosti . . . Prionljivost betona i armature .. Masivni beton .. Polimerima modificirani betoni . . . PATOLOGIJA BETONA Uvod .. . Vakuumirani beton . Skupljanje ocvrslog betona uslijed susenja Skupljanje uslijed karbonatizacije . .. . . . Teorijsko predvidanje tlacne cvrstoce betona. . Dinarnicki modul elasticnosti betona Puzanje betona . . _1J~) · J(. Sustav osiguranja kvalitete gradenja betonom . Statisticki kriteriji za projektiranu cvrstocu betona . SPECIJALNI BETON! Laki betoni Beton visokih cvrstoca i performansi . Tekuci beton . . . SASTA V BETONA ZADANE OBRADLJIVOSTI I CVRSTOCE Osnovni pojmovi i definicije . .'1(2·1 -(_In-.0...

1. dr. ugovaranju iii obracunu radova. dok vecinu drugih gradiva primaju gotova na gradiliste. te postdiplomskim studijima na fakultetima u Zagrebu i Ljubljani. tehnologije i performansi betona. dr. suprotno ocekivanju. od mostova do zgrada. Medjutim. tablica i slika. Autor . Marko Calogovic i prof. Ova knjiga je nastala na osnovi predavanja na dodiplomskom studiju Gradevinskog fakulteta u Zagrebu. Izvodaci bi trebali proizvoditi kvalitetniji beton. izlozenosti industrijskim i gradskim agensima. svojstava. od hidrotehnickih i prometnih do industrijskih objekata. te ugraduju i kontroliraju postignutu kakvocu. Proces pocinje dizajniranjem svojstava betona u projektnoj dokumentaciji. veliki broj ostecenja i zakazivanja betonskih konstrukcija ukazuje da graditelji ne znaju dovoljno 0 betonu. izvodaci ga proizvode u centralnoj betonari iii na gradilistu. Projektanti bi trebali bolje razumijevati kako se beton ponasa u datim klimatskim okolnostima. koje su mi tijekom recenziranja knjige dali doc. pri cemu se umjesto zanatskog pristupa polazi od boljeg razurnijevanja strukture. Stanje se moze popraviti novim pristupom u osnovnom i permanentnom obrazovanju inzenjera. Zahvaljujem na savjetima. Takoder zahvaIjujem gospodi Nadi Gasparovic. dakle sarno ugraduju. zatim. znatno manje nego 0 konstruktorskom dizajniranju. pod dugotrajnim i izvanrednim opterecenjima itd. nakon provedenih prethodnih ispitivanja. 1. koja je ulozila veliki trud pri kompjutorskoj obradi teksta. Vinko Regie. PREDGOVOR Betonje najvise upotrebljavano gradivo. Dubravka Bjegovic. projektira se njegov sastav. dijagrama. prof. veljace 1994. tim prije sto se i dobar i los beton prave od istih sastojaka i prakticno uz iste troskove proizvodnje. Beton prave i ugraduju graditelji. U Zagrebu.

Pijesak i zmje stijena cine agregat iii granulat. Kemijsku reakciju prate odredeni fizikalniprocesi.65 tlm3 Pbetona~ 2. vrlo se cesto upotrebljavaju dodaci betonu iii aditivi. To je podrucje specijalnih betona. U praksi se udio osnovnih sastojaka betona odabire tako. pri cernu osobito vaznu ulogu ima voda. U modemoj tehnologiji u sastav betona sve vise se uvrstavaju razni polimeri. Odmah nakon mijesanja pocinje kemijski vrlo slozeni proces hidratacije. au smjesi je uvijek prisutan i zrak. narocito u proizvodnji lakih 3 . (3) minimalni troskovi za prihvatljivu kakvocu. pijesak i zmje stijena. koji traje vrlo dugo (godinama). betonskih nearmiranih elemenata vecih dimenzija. agregati. zgure.2. voda. npr.35 tlm3 Agregat cini priblizno tri cetvrtine volumena odredene mase betona. gustoce manje od 2000 kg/m". jer postoji vise tipova cementa. najveca zrna mogu biti desetak i vise centimetara. BETON . jer se njihove gustoce (P) znatno razlikuju: Pv~ 1 tlm3 Pc~ 3 t/m! P. skupljanje. u modemoj tehnologiji. (2) ocvrslog betona obzirom na cvrstoce i druge mehanicke karakteristike. Vazno je naglasiti. Vee ovako opisani sastav betona obuhvaca razlicite kompozicije betona. a to su u prvom redu: cement. Medutim. Velicine cestica agregata se mijenjaju obicno kontinuirano od sitnog pijeska do najcesce 32 mm. prikazani su u dijagramu na slici 2. od mijesanja preko transporta do ugradbe. podrijetlom rjecnog iii od stijene drobljenog zmja. volumni emjeri ucesca sastojaka u ocvrslim betonima kakvi se upotrebljavaju u gradenju. iii kemijski inertne dodatke (punila). kojima se bitno mijenjaju osnovna svojstva betona (npr. Tim procesom cementna pasta prelazi u cementni kamen. krhkost. kod nekih betona. da se postignu zadovoljavajuca svojstva: (1) svjezeg betona u svim fazama obrade. velika volumna masa. da su prikazani volumni omjeri uCeSea sastojaka. a k tome cesto puta oni sadrze kemijski aktivne dodatke: pucolane. koji ocvrscava. koji fizikalno modificiraju svojstva betona.1. Osim tih sastojaka. Osim prirodnih upotrebljavaju se i vjestacki betona. Orijentacijski. te trajnost i deformabilnost. Svjeze pornijesani cementni prah s vodom tvori cementnu pastu. ~ 2. vlakna i drugi dodaci. vrlo visoke cvrstoee).POLIFAZNI KOMPOZIT Sastav betona Beton se pravi mijesanjem veceg broja sastojaka.

Medutirn. primjesavaju se dodaci betonu.n ~e nosilac ~vaJu karakte~.traJnostI. beton prozet kapilarama i pukotinama mikroskopske velicine. i • da ISpU~1prosto~ med~ cestica~a agregata i s njime tvori nepropusnu masu.. koje su posljedica smanjenja vla::n.. zavisno od konfiguracije i dimenzija betonskog elementa i klimatskih okolnosti. cijim dodavanjem se moze postici prakticno ista obradljivost s 10 do 30 posto manjom kolicinorn vode nego u bet b dodataka.ja'_'l I I -~ Uloga cementnog kamena i agregata . i rezultati dobiveni ispitivanjem takvih uzoraka uzimaju se kao referentni. 0 posto rnjirn n -c o . poroznost strukture i cvrstoca cementnog kamena o':'lse u prvom r~~u 0 v?docementnom faktoru.ava betona bila cvrstcca i odgovarajuci vic omjer. Medutim. .. Zato su veliki napori ulozem u Istraz~vanJa mogucnosti . Vrijeme tijekom kojega beton mora biti u povoljnim termickim i higrometrijskim uvjetima nazivamo vrijeme njegovanja betona. (k . cementna pasta zajedno s naisitdijelorn agregata (mort) treba betonu dati plasticnost i kohezivnost U bic ) k I'V' t kub ..c o '" c : Cenientnl kamen 1 . promjenljive u vremenu i zavisne u prvom redu od termohigrometrijskog stanja u trenutku ispitivanja..2. s izanje ze jene 0 ra J.. ' 0 pos 0 u pnog v~ u~ena.:. Bijeli kolicinu cementa. zbog raznih fizickih promjena tijekom hidratacije.sebmh ~odataka za smanjenje kolicine vode). odnosno dugotrajnog djelovanja opterecenja u slucaju puzan~~. uz mcdernu p~oiz~o~nju sve kvalitetnijih cemenata I pnrnjenu dodataka betonu dobivaju se vece cvrstoce od trazenih vee uz relativno veliki vic omjer i malu S~~~~2. Svojstva cementnog kamena ovise u prvom redu 0: • karakteristikama cementa.. pJe l~od~e ~a . znaci . Prema tome mogu se ocekivati znatne razlike izmedu svojstava betona u konstrukciji i svojstava odredenih normiranim postupcima. . . u modernoj tehnologiji betona.v .oznost s. ostaje u cementnom kamenu izvjesna kolicina zahvacenog zraka. To su kemijski iii fizikalno vrlo aktivni materijali. v/c-faktor) • kolicini cementa (kg/m").::er:. kruzici su zracni mjehuriCi uvucenog zraka.t. Izgled presjeka betona.:t. r b dlii .smanJenJa kolicine vode u svjezem betonu. tb za hidrataciju cementa . Time se poboljsava I vodonepropustljivost betona..~o?emoJ tehnologije se tosve cesee i cini) regulirati raznim doda~~ma . koju ne zauzima agregat.. 4 sm~nJe. Medutim..U s::jezem betonu. Za proces hidratacije cementa potrebno je odredeno vrijeme. pa i skupljanje i puzanje betona I toplina oslobodena hidrataci~om ceme~ta. sto ima znacajne posljedice za trajnost betona. Cementni kamen. .on~ (bez pn~Jene po. Doziraju se u promilima iii postocima od kolicine cementa.." "'U . Do nedavno je glavni kriterij za izbor ~a~t. a to sve povecava vjerojatnost pojave pukotina. va mjemca ima odlucujucu ulogu u podesavanju sastava svjezeg betona trazemh svojstava. Sto je vic omjer manji. Za vrlo siroki raspon konzistencija be..jezeg betona za date komponente betona regulira se kolicinom vod To znaci.. ali i sam cementni kamen je heterogeni materijal. Te su karakteristike jos uvijek predmet opseznih istrazivanja s mnogo nepoznanica i novih otkrica. cak i uz vrlo pazljivo zbijanje. sto odgovara 7 d 14 volumena. su izrazito bazicni mediji. odgovarajuca vlaga i temperatura. o?a sluca~a. koji se sastoji od produkata hidratacije cementa. da vodi potrebnoj za hidrataciju cementa treba pridodati vodu za po t' ~.. vece su cvrstoce. . zadobiva mikropukotine u zoni kontakta s agregatom.nJe. a dio ireverzibilan. ispunjena je ~ementnim kamenom. I d~glh te~eljnih s~~j~tava betona._s . cvrstoce. uzorci se njeguju 28 dana. Kornpleksna struktura cementnog kamena i betona osim temeljnog svojstva. dolazi do bitnih strukturnih promjena u cementnom kamenu od kojih Je dio reverzibilan. kojima se namjerno uvlace male zracne pore u kolicini 3 do 8 posto volumena betona. no vrlo djelotvomi na svojstva svjezeg i ocvrslog betona. Betonje heterogeni kompozit. jer on betonu daje cvrstocu i omogucuje njegovu uporabu kao konstrukcijskog gradiva.=l£. povecava se kolicina cernentnog ka~ena.1V~Stl onzlst~ncije) svjezeg betona. sarno povecanjem kolicine cementa. Orijentacijski volumni udjeli osnovnih sastojaka u betonu. ' onu ez U ocvr~lo~ betonu cementni kamen ima dvije glavne zadace: • da ?hJep~ zma agregata i betonu dade odgovarajucu cvrstocu. da bi se dobio obradljiviji svjezi beton iii ubrzao prirast cvrstoce iii poboljsala trajnost ocvrsloga betona. Viskoznost b~tona moze se (a u . • stupnju hidratacije cementa iIi zrelosti betona. kolicina vode se rmjenja u relativno uskirn gramcama od 160 do 200 litara odnosno 16 d 20 t ku I 0 c. pa prema tome i beton. koji se dodaju betonu prilikom mijesanja. • om~:~. Zato je jos u neoptereeenom stanju.r Pi ~ --- __ :-_cv'_'r:. cvrsvt?ce. y 5 ... oSJe IcaJe v Slika 2. Za cdredeni cement i agregat. . Ce~entm kame. Dodaci betonu su beznaeajni po volumenu. radi smanjenja vic faktora. adsorbirane i kapilame vode i ostataka jos nehidratiziranog cementnog klinkera.mase vode i cementa (vodocementni faktor.ostI beto~a u slucaju s~pIJanJa. o ~ cc N \ Nehldratlzlranl I hldratlziranl I cement Agregat ~ I Vezana voda I Pijesak a-16X cementt 65-75X kemijski K a men -20X 25-30 Voda X t Vez1vo prakticno 1nertna ispuna Mort (matrical Kamen1 skelet Vis~. Priblizno cetvrtina prostora. s pH vrijednoscu 11 do 13. To je temeljni materijal. Cementni kamen.povecanje kolicine pora u ocvrslom bet onu. t1c_'m~a:..isticnih svojstava betona: skupljanja i pu~anJa: To su nazrvi za. U dobro sastavljenom svjezern betonu neizbjezna kolicina zahvacenog zraka ne prelazi 2 do 5 posto volumena betona.To poseb~? vrijedi za superplastifikatore.1. 0 icajene o icme cemen a u nom metru betona su 200 do 400 kg.. dugotra~n~ deformacije betona. dakle u fazi njegove obrade. ima i brojne druge karakteristike. To su nepozeljne supljine u betonu. pora vrlo razlicite velicine. Svako povecanje kolicine vode preko one koja . U procesu gradenja ono obicno traje od 3 dana do tri tjedna. Nakon ugradbe. Ove pore velicine 10 do 300 mikrometara povoljne su za obradljivost svjezeg i trajnost ocvrslog betona. itd. U laboratorijskim ispitivanjima radi dokazivanja svojstava betona.

Prostim okom vide se u presjeku betona zma agregata u matrici cementnog kam~na. Posljedica toga jest. model strukture betona treba promatrati kao kompozit sastavljen od tri bitno razlicite faze.o~ogenizacije pri rnijesanju i manjeg razdvajanja sastoJa~. Naprezanja uzrokovana vanjskim silama iii unutrasnjim promjenama se prenose s krucih zma agregata na meksi cementni mort preko interfacea.do nekoliko milimetara i pukotine od nekoliko desetinki milimetra. Slika 2.. koji se nalazi izmedu radnih dijagrama cementnog kamena i agregata. da je struktura interfacea cementni kamenlzmo agregata bitno razlicite strukture od cementnog kamena: vece je poroznosti.svJezlm betonom.. Na osnovu toga moze se zakljucivati npr. Radni dijagrami agregata. da je agregat sarno inertna ispuna u matrici cementnog kamena. Na osnovu toga su razjasnjene pojave skupljanja i puzanja betona i mnoge druge pojave.~:3). U prvom redu poboljsanjem interfacea moguca su poboljsanja svojstava betona. itd. i mineraloskog sastava betona tumace se najcesce pojave svojstvene za cementni kamen. ito je podrucje. .kovanJa . To je podrucje kojim prolaze pukotine pri drobljenju betona.zml. ali moze biti i vise. za betone manjih. ~ ce~entm ~ame? vIskozno~~~shcn~. koja je kemijski iii fizicki nepovoljna za beton. Svojstva odredene vrste agregata.. kolicinu cementnog kamena. 6 7 . koje su ranije proucavane fenornenoloski (na inzenjerskoj razini). Struktura i priroda betona Beton je polifazni kompozitni materijal.3). volumne prornjene Volumen koji zauzima dobro zbijeni svjezi beton sarno je malo veci od volumena zbijenog agregata. Na t.3.beton C . Zat~ se ~7~to ~uta mOde. koje se danas intenzivno istrazuje radi dobivanja betona vrlo velikih cvrstoca i betona poboljsane trajnosti. I konacno. pa i drugacijeg mineralnog sastava. pa i pojedini dijelovi produkata hidratacije.1strukture betona prikazuje kao dvofazni materijal. beton kao njihova kombinacija ima zakrivljeni oblik radnog dijagrama.:ma agregata reagiraju elasticno na djelovanje . CJ Wa 40 JO 20 10 A . Primjer za to je rucno spravljanje betona manjih zahtijevanih cvrstoca. koji daje kru~ost bet~n~.. . Pri modeliranju svojstava betona uzima se. Na razini kemijskog korozije betona. obradljivost rnoze uvjetovati vece minimalne kolicine cementa pn zadanoj kolicini vode. . Agregat u betonu ima tri osnovne zadace: • zma agregata cine skelet. • oblik i tekstura zma utjecu na obradljivost svjezeg betona I prionljivost cementnog kamena i agregata u ocvrslom betonu. omoguceno je motrenje i razabiranje karakteristicnih pojedinosti mikrostrukture. da. Promatranjem uzoraka betona pod scanning elektronskim mikroskopom i drugim modemim metoda rna proucavanja strukture materijala. zbog la~se h.4. Modemim metodama istrazivanja se pokazalo..045 0. tj. . da je interface najslabiji dio betona. meduprostori. velicina i oblik pora i pukotina u betonu. Interfaceom prolazi najvecim dijelom voda i druge tvari kada penetriraju u beton i zato pri smrzavanju iii kemijskoj koroziji taj dio najprije bude ostecen.. kojom su obavijena zma agregata. Pornocu svjetloshog mikroskopa moze se kvalitativno odrediti ucestalost. koji se nalazi u tom prostoru. • daje dimenzionalnu stabilnost betonu. kemijski reagiraju s izrazito bazicnim sastojcima cem~ntnog kame. mehanici sloma itd. gustocu i ekonomicnost betona. 00. b) Koncentracije naprezanja zavisno od odnosa krutosti zma agregata i matrice (prema hologramu). s!rucnpk za beton rnoze uspjesno procijeniti svojstva betona kao npr.. U cementnom kamenu i oko zrna agregata mogu se prostirn okom vldJet~ por: ~ehcme .. Vidljivi su postali produkti hidratacije.cementni kamen a) . Prema tome." • relativno je jeftin. Moguce je procijeniti velicinu i ucestalost gel pora velicine svega nekoliko nanometara. To znaci.sila. Razlika tih volumena je priblizno 3 posto.htijeva~ih cv~. . Ovo stanje ilustrira slika 2. Pri tome nastaju vrlo slozena prostoma stanja naprezanja u sastojcima betona. 0 trajnosti betona.na.Sve cesce je trajnost mjerodavni kriterij za izbor vic omjera. umanjuje dugotrajne . pa to osigurava ekonornicnost betonskih kons._ .a hJek~m ru.oJr~. koja bitno utjecu na svojstva ~:tona Jes~: . . da zma agregata nisu u neposrednom dodiru.stoca. Posljedica toga jest. koji su vrlo razlicite cvrstoce. za. U prvoj aproksll~aclJI moz~ se uzeti. homogenosti.. prernda svi agregati. nego su razdvojena tankim slojern cementne paste. • mineralosko petrografski sastav utjece u prvom redu na mehamcke karakteristike i trajnost ocvrslog betona. . sto postavlja zahtjev za lito nepropusnijom i sto guscom strukturom cementnog karnena. sto onda govori 0 debljini sloja cementne paste. da premda i agregat i cementni kamen imaju lineamo elasticno ponasanje do sloma (Slika 2. a) Sheme prijenosa sila u strukturi betona. Naime. bilo kojeg mineralosko-petrografskog sastava.' .trukcIJa: .1 e 0/00 Slika 2. Za kratkotrajna opterecenja modul elasticnosti ovih sastojaka je vrlo ~~h~lt (Shka . ._ betonski ~e objekti grade u okolici.stiJena (agregat) B . cementnog kamena i betona.4._ • granulometrijski sastav utjece u prvom redu na obradljivost svjezeg betona. stupanj zbijenosti.

Mjesavine s prevelikom kolicinom vode imaju slicne nedostatke. kapaciteta do 100 i vise m3/sat. da dobro zapunjava kalup. Tehnologija betona Proizvodnja betona sve se vise koncentrira u centralnim tvornicama betona. mogu ispravno definirati sarno metodama tehnickestatistike. zatim lokalnim transportom prebacuje do mjesta ugradnje. Ii' cima ugradivanja betona P' . pa cak i betona iz iste mjesavine. y zoo ' JO s om onmgon.i U pos epernm izmjenama u sastavu betona .' ugra .. Nije rijetko. . Shema relacija u tehnologiji betona Danasnje stanje tehnologije betona ie t kv d . au talijanskom calcestruz- re v. • svojstva trajnosti. kao prosjecne vrijednosti iii fraktili iz veceg broja rezultata ispitivanja. izolacijska svojstva. v. francuski i dr. cvrstoca pri savijanju. polimemi posebno vezivni ..lva~Je etona pod pritisw2 Rijee beton ima I'St 0 je po rucje specijalnih tehnologija betona. otpomost na mraz. Rasipanje rezultata ispitivanja betona istog nominalnog sastava. kao npr. vak_uu~iranje." . Proizvodnja betona moze se organizirati i na samom gradilistu. povrsina se zavrsno obraduje i zatim beton njeguje do potrebne zrelosti. obzirom na smjer ugradivanja). da je reprezentativan i da predstavlja homogeni izotropni kontinuum.clma llJem. . s razlicitim svojstvima u raznim smjerovima (npr. Zbog toga se mehanicke karakteristike. poraba betona znatno se prosirila zah I' . kao sto su modul elastienosti i cvrstoce. e olliranJe pod vodom di b 11' kom u struji zraka (npr. Beton zadovoljavajuce kakvoce je . Medutirn. kemijsku koroziju. • snabdijeyanje energijom. Odavle se beton prevozi specijalnim vozilima na gradilisre. Uzorak na kojem se ispituju svojstva betona (reprezentativna celija) treba imati najmanju dimenziju barem tri puta vecu od maksimalnoga zma agregata u betonu. tacije. gips beton. geolozi). srazmjemo je veliko.. b ".:G i~t a _ad komponenata beto~~. Mnoga od navedenih svojstava cesto su u suprotnosti.Premda je beton heterogeni materijal. '. osnovni je problem.. odabrati vodocementni faktor i izracunati potrebne kolicine komponenata betona. povoljni razvoj topline hidra.on. elektricari. ugra11l1m klimatskim okolnostima b t '. zbija do propisane gustoce. pa da se dobije beton zadovoljavajuce cvrstoce. tlacna cvrstoca. va JUJU~I ~oJlllm novim specijalnim postup~. betolliranJe u ekstrem. kemicari-tehnolozi.5.~~ p:~toJe JOs asfaltn~ ~e. pumpabilnost. . da bi se moglo reci. kao npr. '.} . u proracunu i dimenzioniranju konstrukcija uzima se radi pojednostavljenja proracunskih model a.5): • mehanicka svojstva. kao npr. og oznjevanja.. uz proces proizvodnje betona javlja se niz razlicitih zadataka kao sto su: • snabdijevanje komponentama betona i drugim materijalima. da je beton izotropan i homo gen. portlandcementni sastojak podrazumijeva se portlandcement~i t::t~lt.~ckl.i mjesavinams iii tijekom proizvodoje t p ~an~a provode u laboratonJu na manjim . da ne segregira. Takv:. dobiti beton zadovoljavajuce kakvoce uz razumne troskove. pa rjesavanje toga pitanja iziskuje optimalizaciju.. '~" 0 znacenje u rnnogrm drugi . otpomost na eroziju. U takvim slucajevirna treba 0 heterogenosti i anizotropiji posebno voditi racuna tijekom izvedbe i u eksploataciji betonske konstrukcije. kao npr. 8 9 SIika 2. " novih trazenih svojstava bilo da se . • posebna svojstva. Ako takva betonska mjesavina nema dobru obradljivost neminovno ce se u konstrukciji pojaviti gnijezda. ~az~tr.onaj koji ima neophodna i zeljena svojstva (Slika 2. modul elasticnosti. • svojstva svjezeg betona tijekom obrade.a ok a za svaki nOVIsastav betona. ubacuje u kalupe (oplatu)." (.d!vanje u kliznoj oplati. takve aproksimacije nisu uvijek moguce. U svakom slucaju. . 0 . tl dok se u engleskom kaze concrete u span' I k ~Jezl. ukoliko se radi 0 velikim kolicinama iii neprikladnom vanjskom transportu. segregacije i druga slaba mjesta.). rani prirast cvrstoce.~~t::~~i s~b~~:~rudl~anJ:~ t1ae:nje. ova se pitanja rjesavaju za svako konkretno gradiliste na specifican nacin. na udaljenosti do vise desetaka kilometara. • fizicka svojstva kao npr. U slucaju organizacije privremene proizvodnje betona. • organizacija osoblja razlicitih struka (stojari. se ne naglasi beton. Sa stanovista gradevinskoga inzenjera-tehnologa betona.. mlazni beton) itd To i d v. To se postizc uvodenjem sistema osiguranja i kontrole kvalitete tijekom projektiranja i izvodenja radova. daje anizotropija betona upravo presudna za trajnost iii nosivost. Nije dovoljno npr. : Sire znacenje rijee] beton je komnozi beton. neophodno . bilo a pr_avesti prethodna ispiti~anja. dimenzionalnu stabilnost.

-Ove prirodne sirovine sadrze. Konacnodolazi do sinterovanja pri temperaturi oko 1400oe. Tako nastane cementni 'klinker..homogenizirana mjesavina se uvodi na pocetak dugacke.: "'<~..ol'mski !_!!1~JC!lllr~1<:Lc. J'" ~ . koji su u prirodi obilato sadrzani u vapnencu i glini._ '---uSnOvn:.2~m..<. velicine granula). melje i time i.homogenizira u sitnuprasinu. kao lapor (tupina). najprije voda ishlapi.:. dakako. koji sacinjavaju uglavnom hidraulicni kalc~ razlicitih formi. postoje dvije odvojene faze kemijskih promjena.__ "". Najprije se vapnenac i glina usitne i homgeniziraju u vodi u obliku mulja Crrtokripostupak} iIi se mjesavina samljevenih osnovnih sastojaka transportira u struji zraka (suhi postUpakl.. da poveze zma stijena i mineral a u kontinuiranu..-~L". kemijskim reakcijama i pratecirn fizikalnim procesima prelazi u ocvrslu cementnu pastu iIi cementni kamen .!iil}!. koji se nakon izlaska iz rotacijske peci hladi i uskladisti. Tako . h.. a mjesavina prelazi u kalcij silikate i kalcii aluminak. koja omogucavaju. do ocvrsle cementne paste.p. sirovine se sinteruju. da bi tvorio ocvrslu iii ~atiziranu cementnu pastu (h. a u drugoj fazi..aluminat~. portland cement je hidraulicni cement proizveden mljevenjem I klinkera. cement kao dio betonske mjesavine~. Proizvodnja jedne moderne rotacijske peci je 6000 ton a klinkera dnevno.~~ ~tii '.Sirovine za dobivanje portland cementa moraju sadrzavati okside kalcija.portlal1dcemenLGi ps se<l9. pa se vapnenac razgradi na vapno i ugljicni dioksid.nj. .3.\ ••..>lr: . Ponekad se pojavljuju kao jedinstvena sirovina za portland cement. dok je u zernljama s vrlo intenzivnom izgradnjom oko 2 tone po stanovniku godisnje.~ ~~entj_e_praSka~1i_I!I~terijali.J2l!f.!lY!lQm r. .l)..c~~llaJfu~aj~ u gradev_inarsmLJ... --------- CEMENT Pojmovi i definicije . blago nagnute rotacijske peci.. Klinker se zatim. aluminija i zeljeza. manje kolicine drugih spojeva i minerala od kojih su obicno najzastupljeniji zeljezni oksidi. Potrosnja cementa u razvijenim zemljamaje reda veliCine 500 kilograma po stanovniku godisnje.!1l9Jr~bljaYll_R.()nJ(iQdg!<ITJe!ihVa_~IJe ·vrste ~~~~l1atasu-jo&:. hidrataciji._ ...).lgj. proizvodnji. 11 .s_~ovremeno . Time postepeno razvija svoja kohezijska i adhezijska svojstva. Postoji veliki broj vrsta .. \ Prema definiciji. uz istovremeno mljevenje i homogenizaciju s dodatkom ka1cij suIfat dihi8gta (sadrovca) iIi ) anhidrita . kspan.. pri cemu nastaju spojevi cementa. koji s primjesanom vodom. Tijekom procesa transforrnacije od osnovnih sirovina (gline i vapnenca). i manji dio u druge spojeve.. silicija.c. koji odplini iz peci. Mjesavina se postepeno zagrijava kako napreduje prema drugom Icraju peci.aglsprecavanja trenutnogvezanja. U prvoj fazi. cvrstu masu betona.ementi . " "~~~~~.:-"-.zjyni_ e cement i supersul(C!tlli_ceme.Qllj_(!l.. uz dodatak ~ (kalcij sulfata). ---- Proizvodnja portland cementa Proces proizvodnje u principu je jednostavan (shema na slici 3.

. Cetiri glavna konstituenta (slozena spoja) portlandcementnog klinkera su: trikalcij silikaL(C3S). tvoreci vise slozenijih spojeva i manji postotak slobodnog vapna.-Kemijski i mineralni sastav portland cementa Glavne sirovine za proizvodnj\l_p_()rtl~l!ci_i=~I!l~ntl0LvapneJ]ac i gling.. cvr?J9ih.~:si!!I~~~J~_iIm~~i~~91J()~~. ~ .D7C~0 .ll_ (C3A) i tetrakalci. Osim cetiri glavna konstituenta." Q) Q)'''' 0\"00 CC E'-< :r:Ul 0'''' + 2. Prema tim formulama proracunava se potencijalni sastav konstituenata portland cernentnog klinkera: C3S = 4.. trikalcij alllmin. kao npr..~--i-s:U-i!a-t~. ah. gipsa dodanog prilikom meljave klinkera. Uobicajenorn kemijskom analizom nije moguce odrediti udio slozenih kemijskih spojeva u klinkeru.754C3S.. ovo se njegovo svojstvo moze koristiti u proizvodnji specijalnih.. Meoutim.87S102 . Wien).63AIP3 .Si02 2CaOSi02 3CaO.04Fe203. naf_Q~_l!_O--~ozeni!0jeloy!ii@. Umjesto toga.(7fOSi02 + 6.0) ?-Si.85S03) ~ S ?'fc . '" <U U <U N •.~()j_~_Il?-().l!lLI~:iliG~mozeDTHuzrocnTk(imrazaraiifibetonalQ~2. U kemiji cementa uobicajene su skracene oznake za te spojeve (Tablica 3. % drugih manje vaznih spojeva.1. .21-5 . ~2.69Fep3 G /~ A -..:-s.43Fep3 C2S = 2.~~s~aj~ __etringi_t. kristalnog oblika I1illgnezij oksida (MgO).. Shema proizvodnje cementa. Spoj C4AF nema znacajnijeg utjecaja na svojstva cementa. 19 ~ :::1 ~ V) =~i li~ . C3Aje spoj najcesce nepozeljan u portland cementu. On doduse doprinosi rano. ekspanzivoih cernenata.~~!a K!i~!_alne _:Y_9_~~i ~_k<_> __ ! moze razarat] betQ!1...1. audio slozenijih spojeva proracunava se prema formulama Boguea (R.1.iQrri. C3S 1 C2S.aJkaloih oksida (Nap i KP). (Pornocu ovih formula ne moze se proracunavati rnineraloski sastav na osnovu kemijskih analiza cemenata. Tablica 3.O.. sastoje se uglavnonfod KalCiF-karbonata odnosno oksida silicija. To je moguce tek slozenijimispitivanjima. te oko 2.Bogue. 3.c5'(?0.1. C-."13 F C4AF = 3.ti.). dikalcij silikat (C2S). su najzastupljeniji I naJvaZOlJI u pOgledu cvrstoce i topline hidrataci.) Cetiri glavna slozena spoja portland cementa su nosioci svo~a_Kalcjj__ silikati. Uobicajene kratice u kemiji cementa za kemijski i mineralni sastav portland cementa Oksidi CaO Si02 Alz03 Fe203 MgO S03 H2O Kratica C S A F M Minerali 3CaO. koji sadrze hidraulicne dodatke. aluminija i zelje~ Ovi spojevi reagiraju medusobno na temperaturi sinterovanja.S C3A = 2.1.H. . Oil . .(:.AI203·Fe203 CaS04•2HzO Kratica C3S C2S C3A C4AF CSH2 :) ~ Slika 3. uobicajenim kemijskim analizama dobiva se sadrzaj oksida u cementu.AI203 4CaO.!_minat_fujt (C4AF). 1955). .! s 12 I I' l~ H 13 ~ . .if\ U formule se na mjesto oksida uvrstavaju udjeli tih oksida u postocima. --~I.. rendgeoskom analizom klinkera.72Alp3 + 1.e. a moze jos biti kristalnog oblika slobodnog vapna (CaO). u portland cementu uvijek postoje manje kolicine . IE!P_eral koji buj_~~a~~lmvez~~j_e_~_~~li!<()g__b. (Prema publikaciji Vereinigung der Oesterreichische Zementindustrie.

tj. To vrijedi i za slobodno vapno (CaO) i magnezij oksid (MgO). alkalije ~ogu bit~o ~tJecati ?a ~. Primjer tipicnog kemijskog sastava portland cementa odredenog kemijskorn analizom oksida prikazan je u Tablici 3. reakcija C3A s vodom bila bi trenutna. ada ne razara strukturu cementnog kamena. kalcij siliklj. sto se njime regulira vrijeme vezanja cementa spre ava trenutni proces vezanja).C(!menti--s_. Velicina pravokutnika odgovara priblizno volumnom udijelu sastojaka. ~One mogu reagirati s nekim reaktivnim ~e izazvati razaranje betona (alkalnoagregatne reakcije). Shematski prikaz nehidratiziranih glavnih konstituenata portland cemnetnog klinkera i produkata../.tl\C3S )/92S. . Nairne.9 2.--_ Kao sto je vee receno. rave klinkera srazmjemo kolicini C A. koji nastaju hidratacijom.9 7. . Na taj nacin ostaju manje kolicine C A za rea~c..· tece h ovako: . ali hidratacijom alita nastaje dvostruko vise vapna. Tipicni kemijski i mineraloski sastav portland cementa (a) Oksidi Si02 AI203 Fe203 CaO slobodni CaO Na20 K20 MgO gubitak zarenjem SO (b) Minerali C3S C2S C3A C4AF 14 C3A + 6H ~ C3AH6 (100) (40) (140) NEHIDRI1TIZIRAN PRQDUKTI HIDRI1TACIJE KOLOIDI RAlNOGA SASTAVA % 21.1 1. postize se formiranje etringita. Cime se ispari sva voda i izdvoji vezani karbon dioksid. a ranije SJ! ih cesto nazivali jos i tobermoritn(gei~prema jednom slicnom mineralu u . P-rodukti-·hidratacije . plasticna cementna pasta prelazi postepeno u ocvrslu.2).hiclra.tacija. U tom obliku CaO i MgO (mineral periklas) hidratiziraju sporo i mogu izazvati nepostojanost volumena cementa.7 2. Trenutna reakcija C3A. koji u relativno malim kolici~ama mogu izazvati nepostojanost volume~ cementa. a zamijesana. koja bi nastupila ako cementu nije dodan gips bila bi: r.2.2.0 4. Od manje zastupljenih sastojaka cementa vaznu ulogu mogu imati alkalni oksidi. da oba silikata trebaju priblizno iste kolicine vode za hidrataciju. pa se vidi.3 C-S-H Slika 3. mala zastupljenost pojedinih spojeva u cementu ne znaci ujedno i njihovu manju vaznost i utjecaj.2 0. brzina reakcije C3A ostaje vee a od brzine reakcije kalcij silikata j izgleda ovako: ~~[)/( 5C vpJ·. Za C3S: 2C3S + 6H ~ (100) (24) Za CzS: 2C2S+4H ~ C3S2H3 + 3Ca(OH)2 (75) (49) (100) (21) Brojevi u zagradama odgovaraju masama.. eventualno naknadno penetriranim sulfatima u ocvrsli beton. Osim toga. ~. ali to sprecava dodatak gipsa. .7 28.4 1.prirodi.0 8._J:!_Ql<p_flitnj <.• ')~?' n Tablica 3. Ipak. r °J~ou).l~' -. J(-~'T'Z . ..5% SO . 15 . U svezi s kolicinom gipsa. Tu je ujedno prikazan i izracunat (prema Bogueu) udio slozenih kemijskih spojeva.). Prema tome.2.. Gubitak zarenjem naveden u tablici se dobiva zagrijavanjem do 1000 °C.H~.exn(!n_ti idratiziraju sporije .[J "?'/"'LJ~I"-. < .5% S03' a cementi s vecim udjelom zgure (metalurski cementi) do 4.cementa.. ali slobodni dio CaO i MgO poprimaju kubicnu kristalnu strukturu. koji u ran oj fazi ocvrscavanja cementa ima prostora za bujanje.ije s. .__ve~pm¥olicinom alita (alitni cementi) hidratiziraju _Qrie. U cementu.cemeDtllll pastu (h·e. .?isano jednadzba.p. sadrze manje kolicine necistoca i kao takvi nazivaju se aliti be1itt. molekule vode obavijaju ione cvrstih cestica cementa i na taj naein omogucavaju njihovo bolje sredivanje u novo nastale gel i kristalne strukturc.Hidratacija cementa Odmah nakon sto se zamijesaju cement i voda pocinje proces hidratacije.silikam (kalcij silikat hidrali) nazivaju-seJosC-S. ~tizil"anu . -'-<~~Y():4 C3A + 3CSH2 + 26H ~ C3A. 3CS· H32' . koji se cesto jos nazivaju minerali cementa.. pri temperaturama smterovanja klinkera najvecim dijelom CaO i MgO ulaze u cvrstu'otopinu raznih slozenih spojeva. -£ .4 64. Tim procesom silikati i aluminati formiraju produktehidratacije ilihidrate (Slika 3.Gi s se doda'e .".0 0.ma.4 26 % 45. Prema nasim propisima portland cementi smiju sadrzavati do 3. Pretj!rane kolicine gipsa u cementu mogu rezultirati njegovim naknadnim ispiranjem cime nastaje poroznija struktura betona.

a njihov razmak 'zavisi od kolicine dodane vode (vodocementnom odnosii iii vodocementnom faktoru). postize vee znatnu cvrstocu..Tablica 3. 16 17 . Toplina hidratacije rnoze se odrediti mjerenjem te. kako je to shematski prikazano na cetvrtom dijagramu u slici 3. Istovremefio voda postaje -zasleena vapnom. Topline hidratacije glavnih konstituenata cementa Toplina hidratacije (Jig) Spoj C3S C2S C3A C4AF 502 260 867 419 Slika 3..c.3. Ukupne kolicine topline hidratacije glavnih minerala cementa navedene su u tablici 3. pa pocinje kristalizacija Ukupnakolicina topline hidratacije cementa priblizno je jednaka zbroju toplina hidratacije njegovih konstituenata.3.3.. Nih pocetna temperatura betona rezultira sporijim porastom temperature betonskog elementa i ravnomjemijom disipacijom topline u okolinu. glavnih spojeva. vapna u h~~~a&onalnim oblicima. odredivanje topline hidratacije metodom tennos boce. Vrijeme potrebno da se obavi 80% hidratacije pojedinih konstituenata cementa Tip reakcije C3S + H20 C2S + H20 C3A+H20+Ca(OH)2 C4AF+H20+Ca(OHh Trajanje (dana) 10 100 6 iPOvezuJll 50 Vidi se. tijekorn hidratacije cementa nastaje okQ~O.3. k~o etringitom. struktura se i dalje popunjava. Nakon otprilike jednog dana. sto se vidi u tablici _ Toplina hidratacije i cvrstoca Proce . dok se prema povrsini temperatura obicno smanjuje. tako da je mcguce iz poznatog mineralnog sastava cementa procijeniti njegovu toplinu hidratacije. Iz ovih se podataka vidi.p. Cementi'fa-zmcasuaispergitanau vodi. Naime. ali i zmca cementa jos su vecirn dijelom nehidratizirana. Mnoge kapilarne pore ostaju jos uvijek nepopunjene.p. u unutrasnjosti velikog betonskcgblokaptakticno su adiabatski termicki uvjeti.nehidratizira cemen ko'a se oslo di i'ekom to a rocesa naziva se to linom hidratasik.v~1 Imenzija (masivni i hidrote me I eton).. -p()~i_I1. pa u slucaju naglog hladenja betonskog elementa vecih dimenzija fonnira se strmiji temperatumi gradijent i nastaju naprezanja veca od vlacne evrstoce betona.rllznih drugih _~ojeva. ojaea?u i drug. Faze u procesu hidratacije shematski su prikazane u cetiri karakteristicna dijagrama na slici 3. \!_<lDJgQj_f<l_~_i. Vrlo velika specificna povrsina cementne prasine.Lt:_J[~Cllfaza hidratacije ._uopunjavaju se prostori izmedu z~s C-S-H gel()_~ i velikim kristali~a_~_apI1_a_jtapiei i listici gela se medusobno ispreplicu tvore61sve~vi~cus~rukturu. !Vise od mineraloskog sastaY'a ~ brzinu oslobadanja topline hidratacije temperatura ~ kojoj se ~id. kada je zavrsilo vezanje ~e paste. Nakon sedam dana h. a ujedno i brzina oslobadanja topline hidratacije cementa Toplina hidratacije je_je. cak i za relativno vel ike vodocementne faktore. Iz povrsine zmaca izbijajustapici_etringita i isprepleteni listici kalcij silikat hidrata.mperature u~ork. pa slijeganje (segregacija) zmaca cementa u suspenziji tece vrlo sporo. smanjuje se i ukupna toplina. zbog disipacije topline u okolicu..~a~ S praktlcnog stajalista je taj utjecaj vazniji negoli ukupna toplina I ra aCIJe. flT(lfataCi]om-na cementa vrlo su razlicite.4. To je tzv. reda velicine 3000 cmvg.-smanjuJ. erala cementa . Osim ovih._ povrsini zmaca cementa. ramu .c.e_s_e_&idnost cementne paste. Hidratacija ce trajati jos godinama. Nastaje temperatumi gradijent. da smanjenjem kolicine C3A i C3S.im prc~dukti~.dan od lavnih kriterija . 1 ~t } Tablica 3. oru cementa za bet e elemente. ni!k_()!LQ1prnike-4v-a--sata. Odmah nakon rnijesanja cementa s vodom. P<\gel postaje sve gusci. nastala cementna. ali se ona jos uvijek _moze obradivati. H. Zato u slucaju betoniranja u ekstremno vrucim klimatskim okolnostima postaje neophodnim hladenje smjese svjezeg betona.4. C3A i C4AF hidratirna. sprecava njezino razdvajanje od vode.pasta je u tekucern stanju. tada jos neII111P1:avu evr~iQ_c_tl.a cem~n~tne paste tijekom hidratacije u arlijabatskom kalorimet!}!. Cetiri karakteristicne faze u toku hidratacije cementa. za hidrataciju trikalcijeva aluminata. da je najveca kolicina vode potrebna Brzine reakcija glavnih konstituenata 3.a hidrat~cije. Toplina hidratacije moze se odrediti i ~~ d'~.3.

c. istovremeno i povecana toplina hidratacije.modificiranicement._-- ~ 50 40 30 20 10 45 90 18~ Staro5 • danl Tip I ..Jem II SI[QY!Dl.jl_remalojpodjeILimapet. Za zapecaceni uzorak h. _..razinakontrole j)l'()i_2':~ Kada se zeli propisati posebna vrsta cementa.I_ 6mi~~<j. pa je time smanjena kolicina C3A. i vlaznosti okoline. Mineral C3S najvise doprinosi razvoju cvrstoce tijekomprva cetiri tjedna~. Orijentacijski. Cement B ima najvecu kolicinu C~S (alitni cement).se cement.tn cetvrtine:<:lQ_~l!d_rI1_C>K_d~IEl_Lb!iZ1LQQ'lil:f-.5. Obicno se trazi iii rana cvrstoca betona iIi niska toplina hidratacije iii poboljsana otpomost na kemijski agresivnu okolinu. da ce imati najmanji pocetni prirast cvrstoce.cement niske tOIllil1:_hidratacije (C3S <35%. '" >5 '" ~ C3A <15%). prikazane su razlike u prirastu cvrstoca za svih pet cernenata prema citiranorne ASTM standardu. U dijagramu na slici 3..Prirast cvrstoce glavnih minerala portland cementa [3.Za obican portland cement polovica toplin~_l1iclrll~ciie __ ~lQ_bodise u periodu od I Q do 3Olil13. 65 21 5 3 21 50 9 9 62 25 5 2 59 i7 9 6 61 21 4 7 31 40 0 20 J ! CY('Vto::'G. pa se moze ocekivati. za velike inzenjerske objekte treba s posebnom paznjorn odabrati cement odgovarajucih svojstava.pa ce grublje mljeveni cement sporije oslobadati toplinu hidratacije nego sitnije mlje1')1/ . koji irna malo povecanu i nesto manju toplinu hidratacije. Tablica 3. ip III-brzo T ocvrscavajuci Iali je ogranicen otpomost na sulfate (C3A <8%) -i -3 '" ><. ali i manju toplinu hidratacije.-Priblizno nakon godinu daha. . (koliCinama oksida dobivenih kemijskom analkgm) rezultiraju velikim razlikama u minera)QSkQm sastayu cementa. u kojoj su rezultati kemijskih analiza cernenata mulama Boguea i dobiveni rnineraloski sastavi cernenata. opnnesu po je na 0 cyrstocihidratizinmog cementa.lza pecenje klinkera. koji se odnose na deklarirani naziv cementa. da se iz omjera spojeva ne rnoze prognozirati cvrstoca.~ ~Cl1IhSa5taw cementa. Cement C ima najrnanji udio C3S. Velika kolicina C2S kazuje. vodocernentnog faktor..4.5.--uliaspojl.MC_l.j 5 rahlici 3... Zato se .. spoj koji moze naknadno u ocvrslom betonu reagirati sa Julfatima tvoreci kalcijeve sulfoaluminate (etringit).p. koji ima vodocernentni faktor 0. no to su slozene metode primjenljive sarno u dobro opremljenim laboratorijima. a znatno je povecana kolicina C4AF. C2S >40% i C3A <7%) .ne za hidrataciju. CJA C AF 360 Tip IV_:-.___J gdje je t starost h. % CaO Si02 A1203 Fep3 Minerali C2S C3S C3A C4AF A \66 23 6 2 34 41 13 B C D J . najcesce se u nas i u svijetu u praksi koristi podjela~ma AST. Tip V .4). 18 19 .> '" . uskladisten na 20 °C.obi can cement. vrijednost d je 0. ~ZJl_jstu___ . To ilustriraju podaci u 80 70 60 Cement A je obican portland cement. '. Zato . U ovom pregledu karakteristicnih uvjeta sastava navedeni su sarno najvazniji uvjeti kvalitete. a d je parametar zavisan od tipa cementa. Cinjenica.sulfatnootpomi cement (C3A <5%). u danirna. g. pa se moze ocekivati najbrzi prirast rane cvrstoce. ili odredivanjem kolicine nehidratiziranog dijela zrnaca cementa. pokazalo se. _____ vrstoca cementa i prirast cvrstoce cementa u vremenu ovisi 0 mineraloskorn i sastavu (Slika 3. Medutim. Cement D ne sadrzi C3A. da je za proizvodnju cemenata s posebnim svojstvima potrebna vrlo visoka.tipo:va-}lortlaucL.. zelieznih oksida (najcesce su to tzv. da male razlike u kolicini oksida rezultiraju velikim razlikarna u mineraloskom sastavu cementa pokazuje. Moglo bi ga se procijeniti mjerenjem kolicine vode utrose. Tip II .l.e"1'JrJiveni. Brzinu oslobadanja (ali ne uKUPllukolf81nu) top line hidratacije rnoze se regulirati fino com mliva cementa. tipa D.5. pintne ogorine).!ldardu. da ce cement kasnije dostici vecu cvrstocu. -~ Slika 3. naz!va sulfatnootpornim cernentorn.c. Sa stajalista inzenjera ocito bi bilo vazno znati stupanj hidratacjje cementa u konstrukciji. i posluziti ce za komparaciju drugih triju cemenata. uravnotezenih svojstava cvrstoce i topline hidratacije. procijeniti empirijskom formulom: = exp( -dlt05) .5. Druga dva glavna minerala malo utjecu na konacnucvrstocu. Sulfatllil__9ill2!!!ost postIgnuta Je doda~!J.1).p.za rnasivne betone uzi~a krup?ij~ mlj~~eni cement.)jlita. kao sto je to slucaj s toplinom hidratacije. Izbor se moze napraviti na osnovu zastupljenosti cetiriju glavnih minerala cementa.85. U praksi. ~ta:.. .=-._a__GS.Tipicni sastavi portland cemenata Tip cementa: Oksidi. rnoze se stupanj hidratacije. betona i sman'iti zamjenom dijela ce'!::_nta dodacim~ (pucolanil~gure).. U masivnim betonskim elernentirna temperaturu se moze regulirati kolicinom cementa po metru kubnom . utjete-"ha' kasniji prirast -cY-rsfgce. preracunati prema for- /g ___. ali .

dakle sitne prasine. da u taj prostor stane sloj od debljine pet molekula vode. Onda je god. jer tada mikroskopa. zavisno od kolicine adsorbirane vlage.c.c.3 m2/g. Vrlo velika specificna povrsina cementnog gela rezultira znacajnom ulogom povrsinskih. da kristalografska ispitivanja nisu dalajasne dokaze 0 njenoj molekulamoj strukturi. Iako su te sile znatno slabije od kemijskih veza. onda slijedi: na rh = 0. ipak znatno doprinose ukupnoj sili kohezije odnosno cvrstoce h. Zato se cementni gel opisuje kao gel s ogranicenim bubrenjem (xerogel prEa Wittmannu [3. \ Poznavanje strukture cementne paste sus tin ski je vazno zarazumijevanje gotovo svih tehnickih karakteristika betona. pa takvo prostomo povezivanje strukture gela tvori/skelet. pa njihovo proucavanje doprinosi razumijevanju h. rh = 0. Kemijske veze nastaju ina mjestirna gdje se listici iii vlakna dodiruju.p. a dubina s t'. Mikrostruktura cementne paste je toliko zamrsena. tv re gustu masu karakteristicne poroznosti (gel pore). kristali vapna i voda u raznim fizikalnim stanjima. koji sprecava neograniceno naknadno upijanje vode.7 nm. Pod svjetlosnim mikroskopom je procijenjeno.c. kovalentnim iii ionskim. Gel se sastoji prvenstveno od ka] ij silikat hidrata (CSH) razlicitog kemijskog sastava.c. gdje je gus toea gela p = 2.c. Produkti hidratacije.5_nm.. koji nastaju unutar cementne paste. je oko 2000 puta manja.2].5 x 103 kg/m". Fotografije strukture h.6..p.) na temelju izmjerene unutrasnje povrsine cementnog dimenzije elemenata strukture gela.c.4]. a pripremljenih s pet razlicitih tip ova cementa prema ASTM normama [3.4 n~. Detaljnijim uvidom u pojedine agregacije cementnog gela vide se: uvijene vlaknaste i listicave strukture. oblika. da je razmak izmedu cvrstih slojeva gela pravokutnog sirina pore s b'. reda velicine 0.Fizikalna struktura h. t'= 1. Slicno je izracunat i hidraulicni radius pora u gelu i procijenjen Pretpostavi Ii se.p. Specificna povrsina cementnog gela mjeri se adsorpcionim metodama. Ako se izdvojeno hidratiziraju pojedini minerali cementa onda oni imaju sredeniju strukturu. Specificna povrsina nehidratiziranog cementa. 20 Slika 3.p.e. iii c-razmok izmedu slojeva kalcij silikat hidrata (CSH) je izmedll_Q. izracunao priblizne jos nije bilo elektronskog b x Li debljine t.5.p. uzorku 21 . sastoji od listica prosjecne povrsine specificna povrsina data izrazom: S5 = 2(bt + tL + bL)/btLp. van der Waalsovih sila. pore velicine od nekoliko nanometara do vise mikrometara.5rr---------------~ Tip cementa 4 T. a debljina cvrste tvari slojeva je dva do. pornocu elektronskog milcroskopa na prelomljenom h.3]).p. Golema unutrasnja povrsina rezultira i velikom adsorpcijom vode u h. gela. da se h.tri r~ molekula CSH. Pretpostavio je.p. 'zmca jos nehidratiziranog cementa. Razvoj cvrstoca betona spravljenih s 335 kg cementa po kubnom metru betona.c. Molekule u jednom vlaknu iii listicu vezane su Jakim kemijskim vezama. od koje je nastao cementni gel. i procjenjuje se na 600 m2/g. starom tri dana [3.7 = tbL/(2t'+2b')L za b'= 10 t' pa se moze procijeniti..9 i 1. inace svojstveno za prave/gelove. . da je priblizno. jer su unutrasnje povrsine vrlo blizu i vrlo velike. __jL~ Nakon uvrstavanja 10 slijedi~_ Prosjecni razmak. Powers je (1946. te oznaci Slika 3.

p. b) prema Feldmanu i Seredi (1969. variraju od ~jesta do mjesta. Velicina. da se h. sadrzana u vise razlicitih stanja. god).c.7b.O( ~ 30 11m) 50 OOO. Pore koje nisu ispunjene vodom sadrze zrak i neku kolicinu vodene pare.p. Shernatski prikaz bubrenja odnosno skupljanja uslijed prornjena vlaznosti betona zavisno od relativne vlaznosti okoline [3. i naziva se jos neisparljiva voda. odnosno. Njena svojstva su bitno drugacija od svojstava slebodne vode. ispunjen vodom. da se voda ispari iz cementnog kamena. da bi ju one adsorbirale. ili u medukristalne prostore. Prema tome. a naziva se jos i voda za hidrataciju.p. Izmedu agregacija su veliki kapilarni prostori.4] cementnog kamena (Slika 3. rel. cija zapremina ovisi 0 pocetnorn vodocementnom faktoru i stupnju hidratacije.8) objasnjen nagli skok u skupljanju cementnog kamena pri promjeni ravnotezne vlaznosti cementnog kamena na relativnoj vlaznosti okoline od 40 %. If' i' (b) Medusloina voda. pa se ta veza naziva kemisorpcjja. u sljedecim stanjima: (a) Kemijski vezana voda.7.6. amasa za koju je na taj nacin smanjen ispitivani uzorak. sto je zapazeno kao skok u skupljanju betona prilikom susenja. U ocvrslom.). u svjezem stanju. kolicini energije potrebnoj. nm 2. kao kod nekih glina. god. Tako je npr. Do cetiri sljedeca sloja molekula fizikalno je vezano (fizisorpcija). sastoji od agregacija gela (ukljucivo i pore). voda ima veliki utjecaj na svojstva ocvrsle cementne paste odnosno ocvrslog betona. 0% 40% >80"10 Slika 3.6 0. jer se izmedu njih uvijek uspostavlja odredena ravnoteza unutar strukture cementnog kamena. Tako je u Miinchenskom modelu [3.8.Modeli strukture cementnog kamena Svjeze zamijesana portlandcementna pasta sastoji se od zmaca cementa u vodenoj otopini. Shema strukture cementnog kamena a) prema Powersu (1946. ie) Vodena-I2ara.9-\. ali na nju djeluju kapilame sile od povrsinske napetosti vode. To je voda adsorbirana na povrsini CS-hidrata djelovanjem povrsinskiJ1siJa. zbog znatnih povrsinskih sila adsorpcije. gubitak zarenjem.9 nm. Voda je u h. dimenzije elemenata strukture hidratizirane Elemenat Adsorbirana molekula vode c-razmak za CS hidrate Promjer gel pore Debljina listica gela a) Promjer kapilarne pore Promjer jedne agregacije u gelu Promjer zrnca cementa Promjer pore uvucenog zraka Slika 3. Slicno. vl.4] (d) Slobodna voda. Kolicina cementnog gela obicno nije dostatna da ispuni say prostor koji je bio izvomo. To je presjek kroz cementni gel na mjestujedne velikei zatvorene gel pore. koja se jos naziva zeolitna voda.0 50.5 3. zrelijem stanju. Kolicina neisparljive vode odreduje se zagrijavanjem na 1000°C i mjerenjem gubitka tezinev Takvo zagrijavanje naziva se zarenjem.O( ~ 50 11m) b) U stvarnosti.c.c. ona se sastoji od cvrstih produkata kemijske reakcije i meduprostora u koje rnoze penetrirati voda. Slobodna voda nalazi se u kapilarama i vecirn porama i dovoljno je daleko od cvrstih povrsina. oko 2 g/cm". Nemoguce je izolirati bilo koje od opisanih stanja vode. voda moze penetrirati u slojeve resetke cvrstih cestica gela. U cjelini se moze zamisliti. njena gustoca. Prosjecne cementne paste [3.4 na 0. 22 23 .0 500.p. U forrniranoj strukturi h. izracunate dirnenzije elemenata strukture h. sto se manifestira u razlicitoj jacini veze.5].0 30 OOO. Adsorbirana voda nalazi se u gel porama. Voda se nalazi u h.c. kako je to prikazano u modelu na slici 3. smanju se c-prostori izmedu slojeva CS-hidrata s 1. Ukoliko se tu vodu ukloni. .Tablica 3. To je rneduslojna voda. Ona cini integralni dio produkata hidratacije. zavisno od relativne vlaznosti i temperature. (c) Adsorbirana voda. zavisno od temperature i relativne vlaznosti okoline. Prostor koji nije ispunjen cementnim gelom cine kapilame pore.p. Prvi sloj je cvrsce vezan i smatra se dijelom cvrste tvari.4 1. koje izrastaju iz ostataka jos nehidratiziranih zrnaca cementa. Gubitak zarenjem izrazava se u gramima vode na grame cementa.c. To je voda vezana jakim kemijskim vezama tijekom hidratacije. a sile privlacenja se smanjuju s udaljenoscu od cvrste povrsine.

m=l.25 grama 'lode na svaki gram 'lode. koja se moze ukloniti susenjern na 105 "C. c) Proces hidratacije tijekom kojega gel upija vodu.. a moze se desiti u h. Ukupna (tolulna) pOIOZf1OS{obuhva6a kapiiarne pore 1 gel pore. Sve ove pore su submikroskopske.~\ ina taj nacin prestaje dalja hidratacija.315 volumen hidratiziranog cementa vhe= 0.mijenja doneklenjegovustrukturu. Iz toga slijedi. onda ce iz 1 grama cementa. se dijeli u dvije kategorije: neisparljivu.koJapfUIKQill tih mjerenja ulazi u struktunicerrieI1!_I1()gJ(~mena. To je slucaj kada nema dovoljno prostora. (3) Gel je uvijek geometrijski jednake strukture. koji ce objasniti eksperimentalne podatke i ornoguciti predvidanja ponasanja materijala. • specificni volumen gela s porama v g = 0.. gdje je Vwspecificni volumen kapilarne 'lode. hidratacije nastati volumen: jednak w i za neki stupanj ic. _ PRAINE KAPlLARE PORE3. od kojih su najvazniji: (1) Hidratiziranu cementnu pastu tvore tri konstituenta: nehidratizirani cement. Powersov model se zasniva i na nizu pretpostavki i zapazanja.cementni kamen. c) nakon potpune hidratacije.9. kaQilamib pora.c. premda formuliran jos prije gotovo 50 godina. pocela. ukoliko__g~ jos preostalo. cernentni gel i kapilarni prostor. Strukturne razlike izmedu cementnih pasta uglavnom su posljedica razlika u kapilarnoj poroznosti. Shematski prikaz strukture cementne paste: a) odmah nakon mijesanja. Buduci da nema znacajnije promjene ukupnog (. koji je kemijski izreagirao s cementom. Medutim. To je slucaj nedovoljne kolicine 'lode. od cementnog g~!~_ll~!il!_ci_~ ~p-ore .-2~-'--! Ako je vodocementni faktor.je povrsineprodukatahi ra aCIJe met()_dom_<I_~_sorpc!Je"odene pare. koji je pripravljen uz primjenu nekih tipova aditiva. da je kemijski vezana voda u stalnom masenom omjeru u odnosu na cement. Isparljivu vodu sadrze gel i kapilare. Ako je cementna pasta izolirana nastaju supljine. paje to principjelan prigovoro_s. te ostataka nehidratiziranog cementa. to znaci. taj se model ne moze primjenjivati na cementni kamen njegovan pri povisenirn temperaturama iii cementni kamen. nakon mijesanja pretpostavljajuci. kristalizirane i mikrokristalizirane. najjednostavniju konzistentnu predstavu daj ~m. b) pri nekom stupnju hidratacije.p. Interesantno je istaknuti. taj model. Gel ukljucuje sve produkte hidratacije. izolirana. da je h.Medutim.4 ml _ VODA 60ml KAP1LARNA VODA 33.0 m1 PRODUKTI HIDRATACUE 30. U tom smislu Powersov model jos uvijek moze najbolje posluziti za predvidanja ponasanja cementnog kamena. Slijedi da su: • specificni • specificni volumen nebidratiziranog cementa 'Ie = 0.Oml VODA UGELU 24.c. Da bi pasta ostala saturirana. (4) Volumen cvrstih produkata hidratacijeje manji od ukupnog volumena cementa . Gel i kapilarni prostor mogu sadrzati vodu. u saturiranome stanju. koji je njegovan u laboratorijskim uvjetima. a moze se desiti u izoliranome uzorku cementne paste.J. m = I. da upije 0.c.p. bez obzira na stupanj hidratacije iii tip cementa iii vodocementni faktor iii kolicinu 'lode.o e. stupanj hidratacije.9. Voda iz gela vise ne moze sudjelovati u kemijskoj reakciji '. m=O.0 ml VODA UGELU 12. ali ako / je otvorena. ito: w ric = konstantno = f J~ potrebno je.567 cm3/g Vgje znatno veci od 'Ie' a to znaci. moze potpuno isprazniti ----. vodu ce cementna pasta upiti iz okoline. b) Cementni gel koji izrasta iz zrnaca cementa ispunio je sav raspolozivi prostor izmedu zrnaca. a pri tome su gel pore znatno manje od kapilarnih pora.sto bolji teorijski opis. da gel ispunjava znatno veci prostor od zrnaca cementa iz kojih je nastao. da ce gel tijekom kemijske '/ reakcije upiti vodu iz kapilara. 25 . i isparljivu vodu. i .p.7ml PRAINE KAPILARE PORE 7. i 'lode prije njihove kemijske reakcije.6ml o~ gela. c je masa kemijski vezanog cementa. da sto tocnije opise izgled strukture. Na slican nacin je i poroznost gela stalna. izrazen maseno. (2) Voda u h. Osim podataka 0 izmjerenoj unutrasnjoj povrsini cementnog kamena. nego da pruzi. koji se uzima. _ 100 % HIDRATACIJE gdje je wn masa kemijski vezane 'lode. podJednake syJ)_ez_oh vrste cementa 0 as .~~'1am~_9_Yfl~()gaITlo<!_~la.mijski--sasiav-cem~ nema veliki utjecaj na ~~!J:ijske_karakteristike ~idratiziranoE __ c:_e!l!~tnog k~me~ 2:__ometri~ke kr~teristike ceme t 0 ela. hidratacije prikazanje shematski na slici 3. tj. jedini pruza mogucnost proracuna volumnog udjela sasjojaka cementne paste_We!<gmhioG!tac:ijsc. . tako da su specificni volumeni ukljucivo pore i cvrsti dio gela konstantni.Vod. __ ~koliko ih ima.5 ml KAPlLARNAVODA 7.~ volumena cementne paste za vrijeme hidratacije. da je vw=1 cm3/g.411 cm3/g cm3/g Slika 3. v = 'Ie + vwwjc. Svrha model a i nije. Moze se proracunavatl UdlO pora u-ukUpnom vohimenu.ato je najvaznija veza izmedu strukture i svojstava cementnog kamena.9_z~~lliyana_I11jer~_njima~nu~r~sI1. (5) Hidratacija se rnoze potpuno prekinuti u tri sljedeca slucaja: a) Potpuno je izreagirao sav cement. koja je kemijski vezana u cvrsti gel.8 m1 CEMENT 40ml NElllDRATIZlRANI CEMENT 20 m1 0% HIDRATACUE 50% HIDRATACIJE CVRsTI PRODUKTI HIDRATAC1JE 61. odel_s. volurrien cvrstog dijela gela je Nakon sto je hidratacija Vs = Vh~(l+ wn/c).lie sastoii. Medu brojnim modeli kture cementnog kamena. cULke. vodu iz kapilara.

Volumen gela s porama je: tako da je volumen pora Veg = Vg - Vs ==(Vg - vhJ m (I + wjc). Volumen cementa koji jos nije kemijski reagirao je Ve ==ve(1 - m). Prema tome je volumen kapilamih pora - ve(lm), Vy==V-Vg-Ve, Vy= ve + vwwJc - v~(I+wjc) a volumensupljina u kapilamim poramaje

iii ve + vwwJc = (1 - mLJve + mLsvS<1 + wn/c). Slijedi, da je granicni stupanj hidratacije tj, mLs

mLs = -----"--"---ViI + wjc) - Ve
_ Najveci vodocementni faktor za koji vrijedi uvjet nedovoljnog = 1. Uvrstavanjem se dobiva: (wJc)max= 0,567(1 + 0,23) - 0,315 = 0,38 \ prostora datje s mLs

vwwofc

Vee = volumen vode upijene u gel =0,25 mv wW n/c. SVOJSTVAGELA

To je jedini slucaj kada potpuno hidralizr~ana cernentnapasta s pocetnim vodocementnim faktorom 0,38 nece imati niti nehidratiziranog cementa niti kapilamih pora, sastojati ce se iskljucivo od cementnog gela. Proporcije konstituenata u slucaju kada mjesavine razlicitih vodocementnih postizu svoj limit hidratacije prikazane su na slici 3.1 Oa. faktora

Faktor ekspanzije. Faktor ekspanzije je kvocijent volumena gela ukljucivo pore i
volumena je: nehidratiziranog cementa od kojega je on nastao. Iz prethodnih formula to

V uvjetima nedostatka vode. H.c.p. je tako izolirana, da nema niti upijanja niti gubitaka vode. U takvim okolnostima hidratacija ce se prije zaustaviti zbog nedostatka vode, nego bi mogla biti sprijecena zbog riedostatka prostora za rast gela, Pri tome je odlucujuca cinjenica, da su kapilamepore prazne, a gel pore ispunjene vodom. To - znaci, volumen kapilamih pora je jednak volumenu vode upijene tijekom hidratacije, tj .:
V - Vg - Ve = 0.25 mLwvwwJc, gdje je mLW granicna vrijednost iii stupnja hidratacije za ovaj slucaj, tj

= 0,567(1 + 0,23) = 2 2 0,315 '

Poroznost gela. Poroznost
volumena gela s porama:

gel a data je odnosom

volumena

gel pora i ukupnog ..

(vwwJr, + vJ - mLwVg(1+ wjc) - (I - mLw)ve = 0.25mLwvwwjc

volumen gel pora volumen gel a ukljucivo pore 0,567 - 0,411 = 0 27 0,567 ' Prema Powersu, faktor ekspanzije i poroznost gel a su vrijednosti karakteristicne za bilo koji gel, i mogu se koristiti u proracunima kao njegove svojstvene vrijednosti, jednako kao ranije navedene vrijednosti za vhe i v g' One ce odstupati od ovih koje su izracunate, za toliko koliko odstupa specificni volumen cementa za pojedine cemente. Cesto se citira podatak da je poroznost gela 28%. GRAN1CE HIDRATAClJE pa hidratacija nece prestati zbog nedostatka vode. Prostor raspoloziv za rast gela odreden je vodocementnim faktorom. Ako je v/c-faktor velik, hidratacija ce teci do kraja, pa moze ostati i dio kapilara neispunjenih gelom. Naprotiv, ako je vodocementni faktor mali, gel ce ispuniti say raspolozivi prostor prije nego je hidratacija dovrsena, pa dio cementa ostaje nehidratiziran. Nuzan je uvjet za dovrsetak hidratacije, da se kapilare potpuno ispune, a to znaci: 26
/

0.38 1.0.------",---------, Nehldra-

tiziranl 0.8 cement

Kapilare

Kapllare

0.6

Cemen tni gel
Cementnl

V uvjetima nedostatka prostora. U tom slucaju h.c.p. je saturirana,

gel

OL--_....l..._--'- __
0.2

.L__-'- _
0.8

_J

0.4 vIc 0.6 (a)

l.0

o

0.2

0.4

VIc 0.6 (bi

0.8

l.0

Slika 3.10 Sastavi cementnih pasta po zavrsetku hidratacije nakon njegovanja

27

Takoder, veci vodocementni vode je dat s mLw = I, tj.

faktor, za koji se primjenjuje

uvjet nedovoljne kolicine

== CVRSTOCA

CEMENTNOG KAMENA

(w jC)max

= 0,567

- 0,315 + 0,23(0,25 + 0,567)

=

0,44
kako se to vidi

Umjesto parametra poroznosti cementni kamen se moze okarakterizirati omjerom x (ornjer gel/volumen), koji oznacava promjenljivi udio cementnog gela u ukupnom volumenu cementnog gela s kapilamim porama, tj: x=~ V Vg + Vv
1.LO ,-----------,-----,

Na kraju hidratacije ostaje uvijek slobodnog prostora u kapilarama, iz dijagrama konstituenata na sIici 3.1 O(b).

POROZNOSTCEMENTNOGKAMENA
Moze se izracunati dvije vrste poroznosti: prvo, kapilama poroznost, i drugo, ukupna poroznost, koja ukljucuje i gel pore. Pri razmatranju svojstava h.c.p. medu istrazivacima jos ne postoji suglasnost, koja je od njih vaznija. Kapilama poroznost, Pc P c =-= V Vy V - V - Vc

X=---'---':"::_:_:'::_:_-

0.697m 0.315m+ vic

o
1W
)(

iIi, ako ima jos zahvacenog iii uvucenog zraka, ondaje: x = _ _____:0::..:..6:::..:9:...:7~m~_ 0.315m + vic + alc . Omjer gellvolumen, x, je u dobroj korelaciji s cvrstocom cementnog kamena, prema relaciji: fc = Ax", gdje su A i b konstante, koje zavise od tipa cementa (SIika 3. I I). Konstanta A zavisi od maksimalne moguce cvrstoce gela (x= 1), a to je cvrstoca potpuno hidratiziranog i potpuno kompaktiranog cementnog kamena s vodocementnim faktorom 0,38. Medutim, ovaj model je ogranicen, jer se vece cvrstoce mogu postici s djelornicno hidratiziranom cementnom pastom, nize g vodocementog faktora, ali zbijene pod visokim pritiskom, da bi se srnanjila poroznost.

max A max B '"max C

-8 .... 1:)

~ ~

En

(JJ

V
+ wic) - (1 ~ m)vc

(vwwo/c + vc) - mvil

(vwwo/c + v.) Ako se za odabranu vrstu cementa uvrste vrijednosti za vc' vg, wjc, cementni faktor izrazen maseno se pise uobicajeno vic dobiva se izraz: vic - 0.382m p= c v/c+0.315· a za vodo-

1

~

EtJ

LO

0

0;2

0.4

0.6

0.8

10

Ukupnapor oznost.p,
Pt= Vy+Veg (V-Vg-Vc)+(Vg-Vs) V = V (vwwo/c + vc)
-

(V-Vs-Vc) V

Slika 3.11. Tlacna cvrstoca cementnog kamena zavisno od gel/volumen omjera [3.7].

vhc(1 + wn/c)m - (1 - m)vc (vwwolc + v.)

(/
a za vodo-

Gratl_~yinska is.Rit_iyanJ3£~_Il1en~

~_

Ako se za odabranu vrstu cementa uvrste vrijednosti za vc' vg, wjc, cementni faktor izrazen maseni se pise uobicajeno vic dobiva se izraz: vic - 0.19m p, = vic + 0.315 .

"--- P;~i;;()dnjilcem:nta_je_ll1?_sovn? ilece kontinuirano, pa~me treba prilagoditi i sustav kontrole kvalitete, Zbog vaznosti kvalitete cementa za sigumost gradevina, sustav kontrole je propisan i sastoji se od (Slika 3.12):

~

Ova podjela u modelu cementnog kamena na gel pore i kapilame pore, ostavlja utisak, da se radi 0 dva raspona velicina pora, odnosno dva maksimuma u dijagramu raspodjele velicine pora u cementnom kamenu. U stvari mjerenja raspodjele velicine ovih pora najcesce daju kontinuiranu raspodjelu velicina pora, pokazujuci na taj nacin, kao i u mnogim drugim slucajevima, ogranicenost tog modela. Vaznost poroznosti vidjeti ce se pri proucavanju vecine svojstava ocvrslog betona. To je karakteristika koja najbolje reprezentira strukturu h.c.p. i najbolje korelira s njezinim najvaznijirn svojstvima, kao cvrstocom i trajnoscu. Osim toga poroznost djeluje na vlaznost betona, 0 cemu ovise sva svojstva ocvrslog betona. Poroznost cementnog kamena je glavni razlog vrlo slozenog ponasanja betona i jos uvijek relativno slabog poznavanja njegovih svojstava. 28

.:

;;~::~K~O~~:~LA

----t----------·----t-----L-I

_,K.:..ON.;cT.;.:.IN;.:U",IR:..::AN.;:.A:..;P..:;R:.::,O;=.IZV:..:;O:.::D.:.::NJ:;_A:..;C:::;E:..::M.:;:EN.:.:.7::::;.A

-"i----

_..11

J~

,-

LAB.

8ETONARE

(0 (0

WI
1,

-

LAO. GRADILI5TA

~
1,

I 0AAi I I 1, I

Slika 3.12. Shema kontrole kvalitete cementa.

29

SUSTAV

o'buhvacQ:

}<ONTROL£

KVALJ

TETE

C[/VjENTA
-20 mn

• stalna ispi!~~l_1j_auzoraka~llaboratoriju

tvomice tijekomproizvodnjs,

.~a_l1jsk_~k()ntrole, koju obavlja od drzave ovlastena_jl1stitucij!!.jspitivanjem uzoraka, koje ona uzima u nekim vremenskim intervalima, • kontI"_ol!!ihisp_itivanja cernenta u tvornicibetona uzorcima, koji se uzimaju prilikom preuzimanja iIi u gradilisnom laboratoriju odredene posiljke cementa. na

m
e

Vrste i broj ispitivanja na pojedinim razinama kontrole su razliciti, Vanjska kon!rola i la~ti.i tvomi~LQyp~J>~~ __ ispitivanja kemijs.kog_sas_f.~uiik!ll!!ib i mehanickih ~jstaya~ Rezultati ispitivanjasekontroliraju prema uvjetima kvalitete, koji su propisani nonnama u pogledu kemijskog i mineraloskog sastava i fizikalnih i mehanickih svojstava. Rezultati ispitivanja s raznih razina kontrole se sreduju i statisticki obraduju, rnedusobno usporeduju, te se na temelju toga izdaje dokumentacija 0 kvaliteti. Iz prve dvije razine kontrole, ukoliko obradeni rezultati ispitivanja zadovoljavaju sve propisane uvjete kvalitetete, od drzave ovlastena institucija izdaje P~y_~est 0 kvaliteti cementa. U protivnom slucaju proizvodac mora u--rraf@nom razdoblju~~ti nizu kvalitetu cementa, Na gradilistu i u tvornici betona za svaku posiljku cementa kontroliraju se: fi a, standardna konziste ~rijeme vezanja i postojanost volumena cem~ ._ FINOCA MLIVA Hidratacija cementa pocinje od povrsine zmaca, paje razumljivo, da brzina reakcije ne ovisi sarno 0 mineraloskorn sastavu, nego i 0 granulometrijskom sastavu cementa. ~ kod ~rzo o~vrseavaj~ei? cemen~t~u ~n~ m.Ji.ya. Medutim, troskovi mljevenja s povecanjern finoce mliva brzo rastu, ill druga moguca nepovoljna svojstva, kao npr. veca potreba za vodom i brze skupljanje. Finoca mliva mjeri se na vise nacina. Mjeri se granulometrijski sastav metodorn ~e, postupkom, koji se zasniva na Stokesovom zakonu, da u teku~e tonu sfericrie cestice veceg promjera. Tipicna krivulja, koja prikazuje kumulativnu raspodjelu cestica prikazana je na slici 3.13. Drugi postupak je mjerenje specificne povrsine ceme~pomoeu Blaineovog_per~(Slika 3.14). Pri tome semjeri vrijeme prolaza zraka kroz uzorak cementa poznate mase i volumena, pa se za dati aparat moze izracunati specificna povrsina.

o

Q

T

C>

..
'"

-'

SIika 3.14. BIaineov aparat za mjerenje specificne povrsine cementa i Vicatov aparat za mjerenje konzistencije i vremena vezanja cementne paste.

1:!"agradilistu se finoea mliva kont!:Qlira sijanjem uzorka cemn~ora oka.0! 0,09 mm. Ostatak na tom situ prema nonnama ne smije biti veei od 10%. avo Tspitivanje datira iz vremena dok su cementi grublje mljeveni, jer cementare nisu jos imale ugradene separatore samljevenog cementa. Danas je to ispitivanje zastarjelo.

J-

KONZISTENCIJA, VRIJEME VEZANJA I POSTOJANOST CEMENTNE PASTE, LAmO I TRENUTNO VEZANJE

100 90 80 70

..
""
"

60 50

.;

~ 40 " JO
20 10 0 0.6 Ekvlvslentnl promJer, J.llTl

Za odredivanje vremena pocetka i kraja vezanja cementa,_Je za odredivanje pos-, ti volumena cementa, pn rema se cementna pasta nonnne konzistencije. Tu konzist owers nazrva JOs i osnovnom 01'IZist~m'-lene-t6-~taiiJeceme~!~ I?aste u kQjem ona ima !!!.!_tl~~____ ea:u:iLmaksi.lllillnih s~ medu cesticama cementa i VQd~ U tom stanju vrlo male promjene u kolicini dodane vode znacajno mijenjaju konzistenciju cementne paste. Za svaki uzorak cementa na pocetku ispitivanja treba odrediti kolicinu vode, koja ce pomijesana s cementom dati cementnu pastu nonnne konzistencije. To se radi pornocu Vicatovog_ aparata (Slika 3.14.). Mjeri se dubine.penetracije valjka (promjera 10 mm, nonnirane tezine) u zamjesanu cementnu pastu. Kada igla prodre unutar odredenih granica u uzorak cementne paste smjestene u bakelitni stozasti prsten, odredena je kolicina vode potrebne za normnu konzistenciju. Kolicina vode potrebna za nonnnu konzistenciju cementne paste mora biti u granicama od_23 do 31 % maseni od mase cementa. Veliki utjecaj na potrebnu kolicinu vode ima brzina rnijesanja tijekom pripreme cementne paste i temperatura cementne paste. Brze rnijesanje i visa temperatura rezultiraju vecorn nonnnom konzistencijom. Zato su oba uvjeta tocno definirana nonnom~l!!~l!jlli,s.tamijesa se ~ laborM_o_riiskim uvjetima na temperaturi..od_2O±~t_l~ ~WLmijesalici s_l}Qrmi!anim bIQj,<;:m okte1~ja_Q~~aJ~, U praksi je taj veliki utjecaj povisene temperature na potrebu cementa za vodom presudan -za betoniranje u ekstremno vrucirn klimatskim okolnostima. Vee se pri temperaturama visim od 25°C potrebna kolicina vode za istu konzisteciju betona drasticno povecava, a s betonskim smjesama temperature vise od 30°C rad je prakticno onernogucen zbog naglog skrucivanja betona, ukoliko se odrzava konstantni vodocementni faktor. 31

SIika 3. I 3. Kumulativna granulometrijska

krivulja cementa i specificna povrsina [3.7].

30

prema drugom~t1Jp_ku. lazno vezanje.5 6. prostoru relativne vlage vece od 90% i temperature 20±2 °C. 3. Tablica 3. izrade se od cementaTnonmririog-kVarcnog pijeska (velicine zma ~).5 18.je oznaka za sporiji porast cvrstoce.0 5.koji je nepostojan zbog slobodnog vapna ili periklasa.p-aste standardne _konzistencije pripreme kolacici promjera cca 9 cm i debljine cca 1.5 3dana Bc Bs Bc Bs 2. pa od gipsa nastaje poluhidrat..0 e. a nakon toga se prizmice vade iz kalupa i pohrane u vodi do dana ispitivanja.5. Trodjelni kalup za izradu prizmica za ispitivanje cvrstoce cementa.9:!1ata ~ ~avanja tI preseerrrfelaiivne vlaznosti vece od 95%.90-. daje to pocetak vezanja. Ti procesi posljedica su brze hidratacije mineral a C3A i C3S i prateeih/ fizikalnih promjena. odnosno na vrijeme unutar kojega se svjezi beton jos moze obradivati. $~~~ . Popratno zagrijavanje mjesavine je neznatno. 33 . Na cementnoj pasti normne konzistencije se jos odredu'e ostojanost v mena i to pomoeu Le Chate lerovi prstenova iii na 0 ac a (Slika 3. Uzroci nepostojanosti volumena cementa mogu biti kemijska reakcija slobodnog kristalnogvapna. . mjeri vrijeme do kraja vezanja. Nakon toga sebakelitni prsten s uzorkom cementne paste okrene. Nakon toga uzorak se kuha 1 sat u kljucaloj vodi i ohladi. kaze se.llil'jt1jlu se na normirano pripremljenim prizmama od_ce_ll1~l1!~Qg orta.~ . iIi magnezijoksida (periklasa) iIi l@citsulfata. U praksi se na taj nacin bitno utjece na vrijeme vezanja betona. 150 rP-t==~ =: =~~f~ temperature cementne paste. Nakon toga se izvade i kontroliraju u pogledu ravnosti i eventualnih pukotina i drugih ostecenja.0 40. tako da je'~3~ocementni faktotJ}. . uslijed cega dolazi dobujanfa cementne paste..Mjeri se razmak izmedu ticala prstenova prije i nakon kuhanja.5 14.iCima. Uzrok 1 vezivan'u 'e kristaliz" . nakon sto s~ zamijesa cementna pasta. Kada igla prodre do dubine izmedu 3 i 5 mm od dna uzorka p~om prstenu. cvrstoce u MPa za deklarirane klase cementa prema vazecim normama za 1 dan Klasa cementa 25 35S 35B 45S 45B 55 3.. koji nakon mijesanja cementa s vodom prelazi u dihidr~CaSQ.0 3. kolaCiC1 se stavljaju u vodu. ako se takav cement ostavi da odlezi neko vrijeme. va arat ali s i e 1 mm (d=l. U laboratoriju se to ubrzano provjerava tako.I?~~_~i Qorast cvrstoce.. Druga pojava. koji se pomijesaju u omjeru masa c:p = 1:3 uz dodatak 22_i!n1 vode. veea od 10 mm.L1sakQ se_~~l()s_Il~z.. Senr~~~ m dimenzija 40. za vrijeme mljevenja cementa razviju se temperature vise od 100°C.1 AHp.grarna. tj. koje se obicno zbivaju izmedu 60 min uta i 10 sati. Mjerodavne su srednje vrijednost cvrstoce triju prizmica.0 Bs 4. pa se I. Kalupi s uzorcima cuvaju se jedan dan u Slika 3. a pri tome nastale dvije polovice prizmice.0 18.0 14. ~p:tovanim pokusima prodiranja igle. Minimalne ispitivanje cemenata. 3 mm)~m ute~m od 3.0 14. CaSO 4.1>.a-obiljeZeno je naglim porastom 32 Normirane cvrstoee cementaJi!. ispituju se na tlak. odnosno sest polovica prizmica.dlhQ: v Slika 3. cement je nepostojanogvolumena i ne smije se upotrijebiti za spravljanje betona.7). slobodno vapno reagira s CO2 iz zraka. .ffilen.0 3. v' Vrijeme vezanja oznacava karakteristicne trenutke u procesu skrucivanja cementne paste normne konzistencije. da se uzorak nepostojanog cementa razastre u tankom sloju i nakon 24 sata opisani test ponovi s takvim cementom. i to prizmice na savijanje. -ErQmjena razma . prijelaza tekuceg stanja cementne paste u kruto.0 5. U slucaju da ona postoje.16.5 3. cement je volumno nepostojan.0 31. Zavisno od deklarirane klase cementa. Naime.su oznake za cvrstocu pri savijanju odnosno tlaku. koja zakipi za 30 minuta i kuhaju se jos 3 sata u kljucaloj vodi. . To bi medutim znatno pokvarilo svojstva ocvrslog betona. da ocvrsne.0 3.0 31. a ukoliko je veca.t .!?.5 28 dana Bc 22.-od·-cemem!J_(. To je trenutak ~igla vise ne prodire dublje od 1 mm od povrsine uzorka.5 5. Nagli gubitak o~rag!iiYQ~ti cementne paste odmah nakon stojezaJnjj~s~na. Na tijek procesa vezanja bitno utjece kolicina vode i temperatura. a da se ne dod a vise vode.0 7dana Bc 10. ali jos bez cvrstoce. Beton pripravljen s cementom. 7 i 28 dana. i cement postaje postojan. Slicno se.5 .0 40. se takoder manifestira kao naglo skrucivanje svjeze mjesavine.akt_iY_I}Ost c. Takva mjesavina ne moze se vise obradivati....:anjeitzy~-Iazno vezanje~'Tfenu[rio' vezanje je posljedica naglog i nepreklnu'tograzvO]akristili<i"etiingita.16). bi vee u roku od nekoliko sati zadobio gustu mrezu sirokih pukotina.0 49. a usporeduju se s dopustenim minimalnim vrijednostima u normama (Tablica 3. 13.Q Takav standardni mort se ugradi u celicni trodjelni kalup (Slika 3.0 5.40.Jllote imatidva oblika: trs:nl}tnove:.i:vaJ. Ispitivanje volumne postojanosti cementa testiranjem pomocu Le Chatelierovih prstenova i kolaC. tako da svaka mala promjena u tom pogledu rezultira velikim promjenama u vremenu pocetka i kraja vezanja.7.15." ali nakon produljenog rnijesanja to nestaje. Vrijeme se mjeri od trenutka kadaje cementu dodana voda.160 mm-. Medutim. i I3c..1 ementna pasta normne onzis encije ugra I se u prstenove i ostavi 24 sata pod vodom. - CVRSTOCE Za odredivanje vremena pocetka i kraja vezanja cementne aste koristi se ta . po tri prizmice se ispituju nakon 1. •.

silica fume). gipsa i jednog iii mjesavine obaju dodataka. ~PUCOLANI su silikatni i alumosilikatni materijali. Taj naziv mogu imati jos portland cementi s dodacima.~.l}a. ali u drugacijim i vrlo varijabiInim omjerima. hidraulicna svojstva.. cementi kojima je osnovni sastojak portlandcementni klinker dijele se na sljedece vrste: Naziv Portland cement Portland cement s Portland cement s Portland cement s Portland cement s Portland cement s Portland cement s Metalurski cement Metalurski cement Pucolanski cement dodatkom dodatkom dodatkom dodatkom mjesanim mjesanim zgure do 15% zgure 15-30% pucolana do 15% pucolanaI5-30% dodacima do 15% dodacima 15 do 30% Oznaka \. koji imaju cemeritirajuca. Sadrzi uglavnom iste okside kao i portlandcementni klinker.CEMENTINISKE TOPLINE HIDRATACIJE v Fe Hidratacija zgure_~a@rljeJ(a.9). Maksimalno dopustene topline hidratacije Toplina hidratacije. Obicno je to 40. kao npr.t. U nas se rijetko kada proizvodi takav cement podesavanjem mineraloskog sastava klinkera. cert. To mogu biti pucolani iii granulirane zgure visokih peci. s najvecom pucolanskom aktivnoscu je __siJi~sfn't(engl. da Ii je porast cvrstoce u prvjm danima brz (oznaka B) iii je spor (ozna~a S!. koja se trosi na pecenje portlandcementnog klinkera. To svojstvo naziva se pucolanska ak . koji aktivno sudjeluju u procesu hidratacije cementa. J1Jljvise do 30% pucolana iIi granulirane zgure vis~ Proizvode se zajednickom meljavom portlandcementnog klinkera. ~oizvodaci cementa obvezni deklarirati nj~u.---Dodaci cernentirna Tijekom meljave i homogenizacije cementnom klinkeru se osim gipsa mogu dodavati i neki drugi kemijski i mineralni dodaci.da_ sehidratacijorn c~~a 0_~19_9Q_dilolL~() YaR. \\-)~ PC(t] PC 15zk PC 30z k PC 15p k PC 30p k PC 15d(z._ Uz to je naznaceno. .stva. Mineralni dodaci do aju se prvenstveno radi ustede energije. t.8. mora se naglo ohladiti u vodi.-te--:ie--let~_ term ko' kao orivo koriste ugljen. te nastaju spojevi. Nakon talenja u visokoj peci na temperaturi od priblizno 1400 °c. Tipicni materijali. a uz nju se dopisuje slovo dodatka.bi se npr. Najvazniji dodatni uvjet kvalitete za te cemente je dopustena najveca toplina hidratacije (Tablica 3. Zeoliti mogu _ toliko povecati potrebu za vodom (normnu konzistenciju cementa). da bi se to imalo u vldu prilikom projektiranja sastava betona. Pucolanska aktivnost nabrojanih matei'ijafa je to veca sto je veci sadrZ~f!:iih fonni Si02• Kod prirodnih pucolana je neujednacenost kvalitete jos veca nego kod zgura. (Jig) metodom termos boce Ukupno nakon metodom otapanja 3 dana 7 dana 28 dana 230 275 250 295 34 35 . koji nemaju latentna hidr~ulCna svojstKali kemijski reagiraju s vapnom. za zgure se kaze.7 je minimalna tlacna cvrstoca nakon 7 dana 14. koji imaju pucolansku aktivnost su yylkans e (tufovi. Prema vrsti i kolicini dodataka. da su latentno hidraulicne.0 MPa. otpadni ~ iz proizvodnje silicija i ferosili_cija. Kemijski sastav zgure moze varirati u sirirn granicama (Tablica 3. sljaka) je otpadni produkt iz proizvodnje sirovog zeljeza.da otopina~_PJfs~d__o_voljno bazicrl~' Nakofistoje zapocela. ol~a meljava_(inten· zifikatori meljave) iIi da bi se modificira . Neki pucolani sadrze stetne tvari. ~PC ~Op 35. Ta~o npr. Najkvalitetniji pucolan. pa i vise postotaldrtakveg--dGdatka~C~mentrniske top line hidratacije dobivaju na pocetku jos dodatnu oznaku N. oznaka PC 30 dz 35S znaci: portland cement s mjesanim dod~tkom u kOjeI?~e ve~a kolicina zgure.JJJi I s dodatkom pucolana Tablica 3. a ocekivana cvrstoca nakon 28 dana je. dijatom~ska zemlj_!!.Podjela cemenata Do sada je bilo govora 0 portland cementima.0 MPa. Za potrebe masi~nih betona. koji je vise zastupljen (p iIi z). Na mjesto oznake k upisuje se klasa cementa. Kemijski dodaci dodaju se u vrlo malim kolicinarna (promilima od mase cementa1_da. vapnenac. . GRANULIRANA ZGURA iIi traska ~drozga.paljena glin3> a ~a.8). pa jepotrebna stroza kontrola u proizvodnji. Npr.. a nakon 28 dana je minimalna tlacna cvrstoca 31.7 Oznaka d naglasava. ~.p)k PC 30 d(z.ru:i).tva cementa aer. koja zapravo znaci ocekivanu cyrstoCJ! cementa nakon 28 dana u megapaskalima.9. Kemijski sastav zgure Oksidi CaO % 30-50 30--40 5-20 ( Si02 Alp) MgO 2. Tablica 3.. Neki mineralni dodaci su prakticno kemijski inertni. daljnja hidratacija tece neovisno 0 vapnu. Zbogtogasv_£i.... pri cemu ekspandira u pjeUaste granule i zadrzi staklastu (amorfnu) strukturu.plastifika. posebno na velikim branama razvijeni sU cem~:nti niske topline hidrtacije. daje dodatak mijesani. tesce se niza toplina hidratacije postize o<!g_ovarajucom kolicinom dod~ p~]df__e. Svi dodaci cementu bitno utjecu na svojstva betona u svjezern i ocvrslom stanju.Jf MPa I prema Tablici 3.p)k Mk Mpk Mk r> }(l. ali povoljno djeluju na fizikalna svojstva svjezeg betona kao npr. vece kolicine~alija ili zeolite. trass). da to znatno umanjuje mehanicka svojstva i trajnost betona.!uti.

aluminatni cement proizvodi se iz mj~~enca ~sadiZi okside aluminija. Takoder.e_?elene boje.ogranicenya. Supersulfatni cement pravi SI<. kao npr.-B1 C.17.J . izlozenih insolaciji.eza j mauga~inama . Tipicni kemijski sastav aluminatnog cementa je: 36 ____ -- --- 37 ..Finoea mliva je veca nego sto je uobicajeno za portland cemente.. '" ~ Starost. 61avBo syojstvo aluminatnog cementa je vrlo brzi ra~(Slika 3. Zato su cijene bijelog cementa visestruko vece od obicnog portland cementa. a i nema bitnog znacenja za kakvocu portland cementa. i njegovanje betona spravljenih od cemenata.. Posebno je vazna njegova ~i~~. Zbog svih nabrojenih svojstava aluminatni cement je prikla~~ ~vremene J.persulfatni cement sporije hidratiziraju na D1zlm temperaturama. Hidratacijom monokalcij aluminata (CA) nastaju CARlO i manja kolicina C2AR6 i gelAlp3' xHp· S vremenom heksagonalni kristali CAHlOse transformiraju u kubicne kristale C3AH6 i gel. kr~ooi:vanj.jako u svom sastavu ima malu kolicinu portland cementnog klinkera potrebnog za aktiviranje latentnih hidraulicnih svojstava zgure.3 ". dakako. 10 god!na 20 Slika 3. oko 200 J!gIl(lkon2_8dgn_a_hi_~!(l_t?~ijs. i ne postoje formule za preracunavanje mineraloskog sastava iz kolicina oksida. . To su zeljezni oksidi za dobivan' ene.. Oko 80% maksimalne cvrstoee razvi'e se vee za 24 sata. Sa superp"'GS1ifiKatofinili1iostize se 6Dlja ujednacenost boje. '" c SULF ATNOOTPORNI CEMENTI. Tom transformacijom slabi ukupna struktura cementnog kamena. vodnju klinkera za bijeli cement umjesto obicne gline uzima se kaolinska glina" a va~ Osim toga mora se paziti. kob~la.. da kod mljevenja ne dOcte do oneciscenja oksidima (npr.E_ekonstruktiyne beto. BlJELI I OBOJENI PORTLAND CEMENT Oksidi CaO AIP3 Kolicina. Dodavanjern pigmenafa moze doci do smanjenja cvrstoce. titana i manje kolicine oksida~a taljenje ovih sirovina u rotacijskoj peci potrebna je temperatura od oko 1600 °C. 80 70 '" ~ 'U 60 50 40 JO 20 10 0 12J 5 cO . \ ><. zute._. Bjelina cementa se ocjenjuje usporedivanjern s bjelinom barij sul~ Postojetri grupe ~e odreduju na osnovu postotka reflektirane svjetlosti i oznacavajusA. 1. zeljeza. Kli~ . pa beton gubi cvrstocu. ali kod aluminatnog cementa na temperaturama visim od 800°C dolazi do talenja. Bilo je nekoliko havarija inzenjerskih konstrukcija izvedenih od betona s aluminatnim cementom. kao i veca potrebna kolicina topline i cijena boksita.otpomosti na sulfate. SUPERSULFATNI CEMENT Osim smanjenjem C3A u portlandcementnom klinkeru.J1ego za portland cemente. i to oko 4-5000 cm2/g. smede i ern o' manganov oksid za dobivanje cme i smede boje. Na temperaturama vrsim oa~ raspadaju se kemijske veze hidrata kao i kod portland cementa. zahvaljujuci velikoj kolicini zgure.1 S.4].__. kugle za mljevenje nesmiju biti celicne). Promjene cvrstoce tijekom vremena za betone spravljene s aluminatnim cementom [ 3. pa to. Metalurski cementi kao i su. i velikom toplinom hidratacije. BPC 35 FeO Ti02 MgO Netopivo Fep3 . Obojeni cementi i betoni dobivaju se dodavanjem 2 QQ__5% pigmenta bijelorn cementu.~ske elernente. Za .. nastaju keramicke veze.. Cak vee nakon 6 do 8 sati betonski eIementi mogu se po izati iz kalupa..v:u-boju i karbon pigmentLCGada) za crnu boju. pa je upotreba aluminatnog cementa za proizvodnju betona za inzenjerske konstrukcije u nekim zemljama zabranjena. zajednickom meljavom mjesavine oko 8~% granuli~5% kalcij sulfagJu obliku mrtvo pecenog gipsa-ili-prirodnog anhldnta) oko 5% portland cementnogklinkera_. cine aluminatni cement znatno skupljim od portland cemenata.J eu ><.rtoY_aj_beto!!_a~~nih-kem~~ ~ll1~rama. koje Aluminatni cement (La farge cement: prema imenu tvomice prvog proizvodaca) bio je razvijen pocetkom stoljeca kao cement velike. Toplina hidratacije je mala. dobra sulfatna otpomost kao i poboljsana kemijska otpomost betona na druge agresivne medije postize se ~im cementima i supersulfatnim cementom. _J'9YIsine betolla.. tako da je njihova uporaba u hladnijim klimatskim uvjetima . u vlaznim uvjetima. SupersulfatnU:~t nije portland cement. U tehnickoj dokumentaciji bijeli portland cement se oznacava dodatnim slovom B.17).. a time cvrstoea i trainost betona nripravljenog_pd alllmiuatnog cemeIlliL Transformaciju nar08ito pospjesuju vlaznost i povisena temperatura. Brza hidratacija rezultira. ~ ugljtlcdlOksl~mUa1cve ALUMINATNI CEMENT zgure cesto u l Znatno se manje zna 0 mineraloskom sastavu aluminatnog cementa nego portland cementa. % 3 doS 37 do 41 36 do 40 9 do 10 1 do 2 1 za proizvod' Boj~Iaud cementa potjece uglavnom od oksida zeY. Taj klinker je znatno tvrdi. koji sadrze vece kolicine zgure treba biti duze nego za portland cemente.kQji§JI_~p_@yUeni_()_9_"<_:_!llenatavecim kolicinama s teksturi po-vrslne -imaju prasnjaviili sitnopjeskovit~g~~ovanja betone.

pocetak vezanjaje kasniji nego za portland cemente.. ujedno i brzovezujuce i brzo ocvrscavajuce vezivo.S~stinsko svojstvo cemenata je skupljanje.ene sU_spe£ijalne vrste ekspanzjvnih cemena~Neki od njih ekspandlraJ~Jo~ nekoliko dana nakon ocvrscavanja-.8 >u "" . ako se aluminatnom cementu doda gipsa.Fonolit Anortozi t Ilmeni t fksapandirani skriljac . _ tJaftne busotine. .18. "'-. i skupljanja.:::J°C (vatrootpomi visim be~ od 10005.-.4.. bJ!kteri£idni cement. 20 -o .. 4?zira!1ien: s~)jeva~_d~lcOjih ~: _t()lcom ~~dra~~CIJ~~_taJa~~~~J. Ekspanzivna komponenta dobije se pecenjem klinkera od pazljivo sastavlJene Kombinacije sirovina: gipsa.. ~spanz. Mijesanjem aluminatnog cementa i portland cementa u omjeru od 2:8 do 8:2 moze se regulirati vrijeme vezanja od nekoliko desetaka sekundi do nekoliko desetaka minuta. a uz .. aluminatni cement spada u brzoocvrscavajuce. 0 V) OJ 60 0 Q. koji poboljsava obradljivost. Brzo vezanje moze se dobiti.--------~ ~.-.8]. Slika 3.19. cvrstoca ovakvih kombinacija s vremenom se smanjuje.. hidrofobni ce~zidarski cement.. Takva veziva koriste se za cepljenja prodora vode.!dU posljednje vrijeme dodaju se portland cementima inertna punila (fileri). DC Slika 3. EKSPANZIVNI CEMENTI ..et~n~ razvij.gJ-e_'\LSUlfoalummjlt_hl~@J_(etnnglt. a ne u brzovezujuce cemente. koji se ne skuplja nakon prestank~ njegovanja. i. Takva proizvodnja je opravdana za betone kod kojih se ne traze cvrstoce vece od 25 MPa. 80 \\ . Medutim. Promjene cvrstoce aluminatnog cementa u funkciji promjene temperature [3. autogeno skupljanje u pocetnoj fazl. vapnenac. kao npr. Dakle. Naglom porastu cvrstoce aluminatnog cementa ne prethodi ubrzanje procesa vez~nJ~. i to tzv. '.19)... To je 38 39 . sulfatnootpomo i velike cvrstoce nakon 28 dana.]. takvih beton -temp~ InllHlgR~l<H·1-{U~1illI. boksita i vapnenca.!iiii-og cem~!l!~_i__~if'sft.- \ \ '_. hldr~tacije..9a cem~nt~ _J1os~i~e se smiSlje~im . tj. vapna. Razvijen je jos veliki broj drugih specijalnih vrsta cemenata. narocito kohezivnost betona. ali je proizvodac obvezan deklarirati sastav takvog cementa. . medutim.. i djelovanja kapilamih sila kada dolazi do evaporacije vode lZ pora betona u okolinu.:c '" c: '" 020 200 400 600 800 1000 1200 oblik dijagrama skupljanja ekspanzivnog cementa [3.. -o V) OJ \\\ Agregat: ._ . Dapace.. . Pouzdaniji ekspanzivni cement dobije se dodavanjem ekspanzivne komponente portland cementu~ dodatkom zgure.s OJ \\ \\ >u . treba naglasiti. kao npr cement za . a kraj vezanja uslijedi brze. koje je posljedica manjeg volumena produkata hidratacije od volumena spojeva 1 vodekoji ulaze u kemijsku reakciju.-~_n<!kijmajU-Samo-kompenzirano pocetno skupJJaoj~.. Tako dobiveno vezivo ima bolje kontroliranu ekspanziju. kada pocne evaporacija vode iz pora betona (Slika 3. te mljevenjem.. portland cementa i organskih dodataka.8 -'<: 40 •\ 'T-. da nema cementa. Kako svojstvo skupljanja moze imati nepovoljne posljedice z~ b.\ '\ \ . Temperatura. Jedna od takvih kombinacija dobiva se mijesanjem p0I!land£efl1e_ntayal\l[Ilin.. koje je posljedica transporta ~lage iz manjih pora u vece. '~" '" 'u '" . Karakteristicni STIlROST >u "" .. Gubitak obradljivosti betona kod ekspanzivnih cemenata je brzi nego za one od portland cementa.t.

prava granica.l] . pravilan izbor cementa. bila bi kod znatno manjih zma pijeska. nekoliko sljedecih napomena ukazuje. a najmanje svakih sest mjeseci obave se kompletna ispitivanja svih svojstava. grubi pepeo termoelektrana. kako tijekom ispitivanja svojstava agregata. . Za proizvodnju lakih betona upotrebljavaju se!~2.~!ijena~Vecina svojstava agregata zavisi od svojstava izvome stijene i od postupaka usitnjavanja. znatno umanjiti trajnost betona izlozenog ciklusima temperatumih prornjena. mogu se postici zadovoljavajuca svojstva. Tako npr. agregat koji nije otporan na mraz.9EEi.J~Te~tagr:aiiica"riiRe$G~:Ji:s~()~E. Svako novo pozajmiste sljunka iii kamenolom iz kojega ce se proizvoditi agregat za beton treba biti pazljivo prethodno ispitano i ocijenjena njegova prikladnost.1~>L~WIJ1<· ni . Nairne.!i~>~~ikiQ_:t~~~~_PE!r.I. mogu zbog velikog koeficijenta termickog rastezanja. oko 0. da je granica izmedupJjeska i krupnog ~gregatCl. Obicno se uzima. AGREGAT Podjela i odabir agregata Agregat cini priblizno tri cetvrtine volumena betona. prikazano je.. prvenstveno prenose sile. oni se zbog svoga zajednickog iii slicnog podrijetla promatraju zajednicki. da se konacna ocjena 0 prikladnosti agregata treba donositi na osnovu ispitivanja betona... A!£egati za beton se mogu podijeliti na prirodne i vjestacke.t frakci@.~i!:~P'~OEVo9EJi_ . ta Krupna zma agregata cine skelet betona preko kojega se.125 mm.Q_agr~atuLbetQ_J. pluto i drobljena opeka. Vjestim projektiranjem sastava betona. ekspandirana zgura. !:rn~'"y'elicineTil1m. Prirodni agregati mogu se proizvesIT:-(TJ1Z·VUCei1o-gnanos}l_. Premda je uloga krupnih zma i pijeska u svjezem i u ocvrslom betonu razlicita. . radi znatno vece krutosti od krutosti cementnog kamena. do te velicine zmca pijeska djeluju zajedno s cementom kao mazivo i 41 . Toje npr. Neki vjestacki laki agregati su otpadni proizvodi iii sekundame sirovine u industriji. tijekom eksploatacije redovno se kontrolira ujednacenost kvalitete svakodnevnim kontrolnim ispitivanjima karakteristicnih svojstava.r~De su i~ i veI:!:!illrnli-0. moze se dobiti beton otporan na cikluse smrzavanja i odmrzavanja. koja svojstva agregata utjecu na pojedina svojstva betona. U tablici 4.tJ.()d. da ima veliki utjecaj na svojstva svjezeg i ocvrslog betona. ne znaci uvijek. Medutim. pri cemu se koriste dodaci betonu. neki zdravi agregati. . S druge strane.. Sitna zma zajedno s cementnom pastom cine mort. Kasnije.>~n:gi1ta. i drugim dopunskim postupcima proizvodnje betona. iz gospodarstvenih razloga. V"estacki re ati se roizvode obicno za neku posebnu nam·enu 0 ·e !ak. Ako se ispravno projektira sastav cementnog kamena. obzirom na njihove uloge u svjezern 1 ocvrslom betonu opisane u Uvodu. Zbog velikog ucesca agregata u betonu.__formir1t'proceslmaerozije raznilf'vrsta koji s~iiGlitroblienien. Prirodni l~fajei1iigTIm skrucivanjem lave. tako i kod projektiranja sastava betona. za proizvodnju betona treba iskoristiti prije svega lokalna izvorista sirovina za agregat.o agrega 1 0 ekspan9. da i beton nece biti otporan na mraz. ss. paje razumljivo.4. Iako svojstva agregata bitno utjecu na svojstva betona.1.

oneciscenog materijala. cistoce i drugih relevantnih karakteristika pozajmista.QQuiiagregi!JiLSJ). Za proizvodaca betona vazno je dobro poznavanje detalja u proizvodnji agregata. uvjeti kvalitete agregata za odredenu namjenu diktiraju stupanj obrade sirovine za agregat za beton.Tablica 4. to zavisi od pristupacnosti. ali ponekad i vrlo slozena. radi njihova utjecaja na kvalitetnu i ujednacenu proizvodnju frakcija agregata -..Otpomost na susenje i vlazenje ..06 i 0.4) 4 8mm .Eroziona otpomost .1.. Uobicajene na:~i. Proizvodnja agregata za beton Proizvodnja agregata za beton iz sljunka dobivenog iskopom iz pozajmista iii iz lomljenog kamena dobivenog u kamenolomu. ) Cvrstoca Cistoca Maksimalno zmo Muljevitost i glinene cestice Termicki koeficijent ekspanzije Termicka vodljivost Specificni toplinski kapacitet Volwnna tezina Termicki koeficijent ekspanzije Modul elasticnosti Termicka vodljivost Specificni toplinski kapacitet Gustoca Oblikzma Granulometrijski Maksimalno zmo Modul elasticnosti Klizavost Ekonornicnost Modul elasticnosti Poissonov koeficijent Tendencija poliranju Oblik zma Granulometrijski Maksimalno zmo Potreban opseg prerade Raspolozivi izbor agregata sastav sastav 4> Slika 4.:.Otpomost na mraz Postojanost Poroznost Struktura pora Propusnost Stupanj saturacije Vlacna cvrstoca Tekstura i struktura Muljevitost i glinene cestice . Krupnija zma agregata se u proizvodnji dijele u frakcije zato.Otpomost na povisene temperature ..~_ll: 1.. da tijekom transporta ne bi dolazilo do nepovoljnog razdvajanja krupnijih i sitnijih zma.. S druge strane. da bi se odteretila sita i drobilice.. Svojstva agregata..proi:lY.. iii najkrupnijih 43 42 . __ --0 . rnoze biti ponekad prilicno jednostavna.Alkalnoagregatne reakcije Struktura pora Modul elasticnosti Termicki koeficijent ekspanzije Tvrdoca Mineralo~ko-petrografski Cvrstoca Tekstura Cistoca Oblikzma Maksimalno zmo Skupljanje Modul elasticnosti Oblikzma Granulometrijski sastav sastav Relevantna svojstva agregata povecavaju kohezivnost svjezeg betona. 4-iiT 0: .J!..~ ~zy'OdHj1-ag~. 8 16 mm 16 32 mm 32 63 mm 63 . R~odjela velicina_pma u_ uku nom sastavu naZlva se ranulometrijski sastav agre ata iii granulometrijski sastav pijeska iii neke fra cije.egata. S jedne strane. kako primarno utjecu na svojstva betona..Y!le.125 mm Agregat prirodnog granulometrijskog sastava moze se koristiti sarno za spravljanje betona na koji se ne postavljaju uvjeti trajnosti i za male zahtijevane cvrstoce betona._@ C)Je. debljine pokrovnog sloja. Zmca velicine izmedu 0.1. 1 i 1.~.4 mm (0 . Predsijanje radi izdvajanja jalovinom komada. a sitnije ~a..21 i. i da se lakse moze sloziti sastav s opti~alnim ucescem svih velicina zma.02 mm klasificiraju se kao__kamena 2rasil}ll (silt). Svojstva betona Trajnost: . Uzorak agregata dobrog granulometrijskog sastava i njemu pripadajuce frakcije agregata.

dok se ne dobije propisana kolicina uzorka za ispitivanje. buduci da obicno sadrzi glme. ISKOP SUUNKA ~~[. KA_"'IENOLOYl ('2.A.. .. obljenastijena razdvaja u frakcii Kd dr?~lje. radi st? boIjeg iskoristavanja pozajmista. Pravilnim izborom strojevaZiiCIfilgUfazu usitnjava~ja mat~nJ.ije u mlinovi~.re~zimanja . onda dijelovi drobilica u kontaktu sa stijenom morap! bit! od ~osebnih legura. Zato je prikladno osnovni uz?ra~ sast?viti mijesanjem odredenih kolicina uzetih s vise mjesta na deponiji iii najbolje u vise zahvata s transportne trake. i to do velicinezrna od 4 mm. U protivnom f~akcije sadrze prevelike I varijabilne kolicine krupnijih zma od deklariranih..bh~ kupe.E?stupkom cetrvrtanja (Slika 4.3.. da bi se odrzala konstantnost proizvodnje. Gmbo drobljenj.4) pripremi uzorak za rspitrvanje svojstava agregata.2. Propisane kolicine uzorka za ispitivanje zavise i mljevenje dijela materijala. a pojedini elementi mijenjati.ije frakc.treba pop:~vljati iii zamijeniti. Pogresnirn izborom drobilica dobivaju se duguljasti i plocasti oblici zrna. koji ?e n:~ra uzimat! '!!'po~ajmistu agreg~ta.:rlo brzo .JE SIJANJE I PRANJE n __J DRODlLlCA 1 +-__ ~MLlN AAt\A V1SAKFRAKCIJA FRAKClJE (:11) Sijanjem se 51'. Postupak cetvrt~nja agrega~ n~ ~doj cisto) povrsini. Utrosak vode j~ priblizno 2 m! vode za 1 m3 agregata. ali su uz istu povrsinu obicno manjeg kapaciteta. koji je vrlo pozeljan u betonu radi njegove obradljivosti i nepropusnosti. Shema glavnih faza u proizvodnji agregata za beton iz sljunka.formtr~nJu u o.09 mm. koji znatno smanjuju obradljivost svjezeg betona. Hidrosepariranje primjenjuje se ~ razdvaj~h frakeija ~. s pijeskom norninalno iste velicinedobivenog samo drobljenjim iii samo sijanjem sljunka. pa se drobilice moraju stalno podesavati.cvrste i tvrde eruptivne stijene. da se u struji vode odnese i dio pijeska sitniji od 0. dijeljenja na cetiri jednaka dijela dvim dijagonalama.Junak se. gdje se zbog vece mase dokotrljaju krupnija z~a: !z osnovnog uzorka se zatim. zatjm dalje usitnjavanje udamom drobilicom iii cekicarom a najsit~.uz ~~prasi~anje. Drobljenjem krupnih ko~~da stijena odnosno sljunka. Slika 4. ~junak i agregat. dobar granulometrijski sastav moze se ~spjesn? dobit~ ~ombini:anjem pijeska dobivenog hidrosepariranjem. Slika 4.sita od polimemih materijala.~og ma. te na mjest:! proizv~dnie betona ~:~li~om p.bu~u os.ala doblvaju se zrna agregata povoljnog oblika. abrazivni materijal takva sita . U tu fazu obrade vracaju se i eventualni viskovi pojedinih krupnijih frakcija.Uzirnanje uzoraka agregata za ispitivanje Svojstva sljunka odnosno stijene u kamenolomu odreduju se na reprezentativnom uzorku. zma nepovoIjnog oblika i zma s predisponiranim pukotinama. odbacivanja dvaju dijelova I ponavljanjern postupka s ostatkom uzorka agregata. .sij: u suh~. ~ ODVAJ'tr. Tu uvijek postoji opasnost.JMI~TF. 4. s1J:. a nikako ne s povrsine iii pri dnu deponije.naJcesce sije uz istovrerneno pranje vodom cime se ujedno poboljsava i pospjesujesepariranje frakcija agregata. dakle prije proizvodnje frakcija agregata. u ovoj fazi obrade. koji je krupniji od konacno proizvede~?g agr:gata.4. onda ~e I drob}!en~ mate~iJa!. od~osno povecavaju potrebnu kolicinu vode i cementa. Sije se najcesce na vibracijskim sitima od celicnih mreza. uz I~tovremeno pranje vodom. Trajnija su. zatim ~m prolzvodnJe I na depoDg:ama proilYS!denog agregata. 44 45 . Ukoliko se sije tvrdi.tenp a esto put a se.e_se obicno vrsi cel)Usnom drobilicom. Drobljenje I JALOVlNh MLlN0) Slika 4. . a sve se zasnivaju na principu razlicite brzine talozenja zrnaca pijeska razlicite velicine u struji vode. Shema glavnih faza u proizvodnji agregata za beton iz lom1jenog kamena. Na deponiji se reprezentativni uzorak uzima iz dub!~e. U svakom slucaju njihovo trosenje je dosta brzo.. ali ako se zeliJ:klon~ti na!sltmJe cest!ce. pa i? . Medutim.. Ukoliko se drob~ vrl? .t~c~na. Postupak cetvrtanja sastoji se u mijesanju uzo~ka. Postoji vise vrsta ovakvog nacina prosijavanja. a posebno krupnije frakcije skloni su segregaciji (izdvajanju) krupnijih zrna.\ P07. moze se znatno smanjiti udio trosnih zma. S1.

no ova klasifikacija najcesce nema vecega znacenja za odredivanje prikladnosti agregata za spravljanje uobicajenih vrsta betona.3. 14.BS 031 JUS U.3. koji sadrze halogene elemente iIi sulfide iii sulfate. Vaznija od toga je forma u kojoj se pojavljuju glavni minerali. Sastojci koji mogu biti stetni za beton su.18 1) I) I) I) 1) I) Koef Los Angeles <35. 2.1:2\'i~Us~ili_Qn~i. 16.B8 B._11~1si_J!51iljci. Stijene koje sadrle zeljezne 0 a bile su u geoloskoj proslosti dulje vremena po p J . a drugi pretezno karbonatnog mineralnog sastava.'!.3000 kg/rrr' najvise 1. 10. koje strojeve odabrati za usitnjavanje i prosijavanje.M8 030 JUS B.B8 B.{.od velicine najveceg zma agregata (Tablica 4. mm 2 4 8 16 32 63 125 Priblizna masa uzorka. Redni bro I.B8 004 JUS B. 5. 46 47 .__tr~. koji cementi i koji aditivi nece izazvati nepozeljne kemijske reakcije u betonu Prema tipu stijena. ~lapQri_jJ_~.B8 004 JUS B. ( kg ) 10 10 10 15 50 125 175 Slika 4. Beton spravljen od agregata koji pri povrsini u kontaktu sa zrakom [imonitizira. Ispitivanje Mineralno-petrografski sastav Sastojci koji sprecavaju hidrataciju cementa Volumna masa zma Upijanje vode Otpomost protiv drobljenja u valjku Postojanost na djelovanje mraza Ukupni S03 Kloridi Sadrzaj organskih tvari Oblikzma Granulometrijski sastav Kolicina sitnih cestica Kolicina grudica gline KoliCina trosnih zma Kolicina lakih cestica Obavijenost povrsine zma Otpomost protiv drobljenja i habanja Volumna masa u nasutom stanju Norma JUS B. koja ce se koristiti za proizvodnju agregata za beton.B8 B. navedena su obvezna ispitivanja za uzorke sljunka odnosno drobljenog kamena iz pozajmista. 4. 3. zavisno od tvrdoce materijala. agregati mogu biti vulkanskog.5). to se materijal tijekom prerade poboljsava.B8 038 JUS JUS JUS JUS JUS B. kako izbor lokalne sirovine za agregat diktiraju prvenstveno ekonomski kriteriji. a zatim tijekom eksploatacije najmanje svakih sest mjeseci. Tablica 4. U tom peslu mineralosko-petrografska analiza je vazno polaziste.5% mase 30% mase gubitak 12% mase 1. zma. 17. Nominalno maksimalno zrno agregata.5. Prilikom uzimanja uzoraka geolozi procjenjuju kolicine raspolozive za eksploataciju.. Medutim. 6. amorfni oblici Si02 iii pojedini dolomitni vapnenci mogu u nekim okoinostima uzrokovati razaranje betona .BS 031 JUS B. kao i prisutnost sekundamo zastupljenih minerala. Ona ce dati osnovne podatke. koja su moguca pcdrucja primjene toga agregata u betonima.__ugljen-Lglin.B8 B. sedimentnog i metamorfnog podrijetla. a kod drobljenog agregata najcesce je to po mineral nom sastavu homo gena stijena. 7. 13. Rijetko kada ce se desiti. i konacno.o stetnim materijalima. koje treba tijekom proizvodnje. Tablica 4. ali se rezultati navode u izvjestaju ? isp~tivanju. Ispitivanja od I do 17 provode se najmanje jednom svakih sest mjeseci. koje ce posluziti za proizvodnju frakcija agregata za beton.alkalnoagregatn~.s nataloZenom skram<_>!!l~. odnosno njegovim dijelovima mogu se obaviti sva potrebna ispitivanja. agregata ukloniti.~~ri!. Obvezna ispitivanja na uzorku agregata prirodne mjesavine.e_u betonu.B8 B.B8 036 JUS B.B8 042 042 039 049 ne smije sadrzati 2000 . U vucenom nanosu najcesce su zastupljena sva tri tip a. 15. 12. da je materijal iz pozajrnista po svim svojstvima idealan za primjenu u betonu. 9.B8 B. a u tehnologiji betona se izborom drugih konstituenata i prikladnih postupaka spravljanja i njegovanja betona moze svaki agregat uciniti uporabivim za beton. nakon ponovnog kontakta sa zrakorn nastavljaju proces limonitizacije (Slika 4.I%mase boja svijetlija od normirane 0. Velicine uzoraka za ispitivanje agregata JUS B. Tako npr. __~lli. Na pripremljenom uzorku.2). UTablici 4..0% mase O.B8 029 JUS B.B8 B. 8. mogu prouzrociti_k_~_~_:!l~_afI11~tu_r.2.B8 037 034 004 045 030 I) Uvjeti kvalitete nisu propisani.B8 044 JUS JUS JUS JUS B. II. Neki su agregati pretezno silikatnog.0 I) Uvjet kvalitete I) o Mlneralosko-petrografska analiza Mineralosko-petrografske analize reprezentativnih uzoraka stijene iz karnenoloma iii sljunka iz vucenog nanosa rade mineralozi i petrografi prije otvaranja pozajmista._Neki s rninerali.

ipakje propusnost agregata veca.aJj. pzes Tip stijene Gusti eruptivac Kvarc MrarnorI Mrarnor II Granit I Pjescar Granit II Koeficijent vodopropusnosti (rn/s) 2..35. ' Pore u agregatu vrlo su razlicite po velicini.:. karnena iste vodopropusnosti 0._. Shernatski prikaz vlage u agregatu Volumna rnasa agregata s porarna.10-14 2.Z!'S zma agregata u ukupnom volumenu zma agregata zajedno s orama. To je agregat susen iurfemperaturi 100 do 110°C do konstantne tezine. pri odredivanju volumena zrna. ali su sve otvorene pore ispunjene vodom.77.10-10 vic faktor cern. zasicenih zma agregata i oduzme volumen pora. i u proracunu betonske mjesavine promatra se kao dio agregata._ Mnoge definicije svojstava materijala iz elementame fizike. stijene imaju relativno krupnu i povezanu strukturu pora. Vodopropustljivost-agregata karnena.@ ispune se vodom zatvorene pore._ _gra~ulometrijs~9g sastava.Fizikalna svojstva agregata Volumen se odreduje potapanjem i vaganjempod vaganjern osuseri6g uzorka agregata. Medutirn. propusnost za vodu i apsorpcija vode su svojstva koja utjecu na prionljivost cementnog kamena i agregata u betonu. treba te definicije ovdje ponovo razmotriti. p.10-11 1.'~:~-.~_!!!~~_Q§_~~!12!L~!}1~~gata u volumenu zma ~ Masa agregata odreduje se vaganjem uzorka agregata osusenog:. zbog slozenosti. pz i ekvivalentne vrijednosti vodocernentnog faktora cernentnog Volumna rnasa zasicenog povrsinski suhog agregata.vlazan c_j)- Slika 4. Vlazan agregat. jer su pore u agregatu znatno vece (Tablica 4.10-10 1. povrsinski suh agregat (ZPS).. To je agregat koji sadrzi manju kolicinu vlage u agregatu. Ovaj cetvrti i drugi slucaj najcesci 5U u proizvodnji. gustoca zma agregata (QJje masa osusenog zma agregata u volumenu sa zatvorenim porama. (b . odnosno zapreminsku masu agregataI vazno je.:::. pa bi se gustoca zma agregata (apsulutna gustoca) mogla odrediti tek drobljenjem zma agregata u prah...48 0. gustoca.66 0.:... to se jednostavna definicija za gustocu tvari.70 0. Utjecu takoder i na gustocu. a na povrsini ima adsorbirane i slobodne vode.. ~. Iako je ukupna poroznost cementnog kamena znatno veca od poroznosti agregata. a zatim se masa odreduje . To je agregat koji nema na povrsini slobodne vi age.• r:'c~.-post~QrQg .~~a 100 do llO°C. stijena.prirodno suh (3) Volumna masa~ovrsinskLs.7.:::.~". da ih se obuhvati proracunom pri projektiranju sastava betona. pojavljuje u vise oblika i znacenjaTSfika 4._r. Propustljivost za vodu zavisi od ukupnog volumena velicine i povezanosti pora.. relevantne su za agregat odnosno agregat u betonu. Tablica 4.6): (1) Gustoca zma agrse~tUR.) zma agregata (~je masa . Medutim. 'L_. da se volumen odredi vaganjem pod vodom. potpuno suh .38 0.24.:.-_.6.~':-'.39. . (2~idna zma agregata agregata. (gustoca suhe tvari bez pora) Slika 4.·. zavisno od vlaznosti okoline.e.10-12 5.:-~::'~. kojem su pore ispunjene vodom. -lpOROZNOST I APSORPCIJA VQDgj Poroznost agregata. Ipak.otpomost betona.. Zasicen. otpomost betona na djelovanje mraza.0 .'C:':'.=:~'~::::. To je agregat. To je svojstvo koje se najizravnije odreduje.10-14 8. prvenstveno poroznosti strukture. a druge su otvorene prema povrsini... (4) Volumna masa zma agregata (Pz) je masa osusenog zma agregata u ukupnom volumenu zma agregata zajedno s porama.71 0. koji vise ne sadrzi pore. odnosno volumenu vodom zasicenih zma .3). Definicije gustoce zma agregata 48 49 . i razlicite velicine cestica agregata.56.71 Prividna gustoca agregata.· . Jer voda u porama agregata ne sudjeluje u kemijskoj reakciji hidratacije cementa u betonu. kemijsku i erozijsku .Cetiri stan~regata S 1 a 4. Obzirom na sadrzinu via ed:~I_~JikujlLS. za prakticne potrebe tehnologije betona. To je VOIUiima j ava sastav etona.3.42 0. Prirodno suh agregat. uobicajeno je.. vaganjem pod vodom. cija je poroznost 1% rnoze imati koeficijent propusnosti za vodu jednak kao cementni kamen cija je poroznost 50%. zilav. Neke od pora u agregatu su zatvorene u unutrasnjosti zma.23. Tako npr. ali i one najmanje su vece od gel pora u cementnom kamenu.. cvrst..47.: _ j _ .-_c' vodom.10-13 5.ZPS (]:I- ._-::::~:.7): ~ Potpuno suh agregat. ~-GUSTOCAZRNAAGREGATA Kako gotovo svako zmo agregata sadrzi manje iii vise zatvorenih i otvorenih pora. kao npr. ali je suhe povrsine. J?t:irodni agregat za_ betQn_Jr_e_b~tLCisLtyr_d. .uhog (zes. Drugim r ijecirna._ .:::::::-:.

Na slici 4. =' 22".---:8. a ne mjerenjem do potpune zasicenosti.!. ako u agregatu ima 35 do 40% volumena pijeska. Medutim. Volumna masa agregata u zbijenom stanju obicno je od 1.IOO 200 20 40 60 80 100 Postot.29%..i i~ I ) U praksi se vlaznost agregata mjeri permanentno tijekom spravljanja betona i s tim podacima korigira mase koje se vazu. moze unositi i najvece varijacije u stvame kolicine vode u smjesi tijekom proizvodnje betona. da se supljikavost povecava.6!-::0.0 nm o 4:'15-J7.87 do 0.~ slici 4.0 nm '" 9.75-19.CY_) Q\~.*. supljikavost je manja.oLY~~.pev' 'e .~ t/rn'. Pojave naknadnog otpustanja iii upijanja vode u svjezoj betonskoj mjesavini vrlo suizrazite kod jako poroznih agregata (laki agregati). Ispituje se supljikavost u nasutom i zbijenom agregatu.""AI-N~%. da ce postati zas~~~_npovrsinski suh. f vlaznosti.1 do l.9.5-J7.. kao posljedica razmicanja zrnja pijeska djelovanjem sloja a dsor b' irane vode.5 nm o 9. da se frakcije agregata dopremaju u mjesalicu u stanju sto ujednacenije vlaznosti. Eksperimentalni podaci 0 supljlkavosti agregata zavisno od omjera pijeska i krupne frakcija[ 4.. Kolicina upijenevooe--ovisiTf slsTe"inu pora u<ig@gafuj:r{ispoloii\COj-koliGffii. te stupnju zbijenosti. pa se nastoji.UTJECAJ VLAZNOSTI NA PROMJENE VOLUMENA NASUTOG AGREGATA :g ti '" '2 JO I--I---+------+~----t_----_j.&!?eIQiiiL--- ----. Omjer izmedu nasute i zbijene volumne mase agregataje 0..~ ~ 10 o 0. Zato se frakcije agregata nakon pranja i prosijavanja trebaju ocijediti prije dopreme na betonaru..4. Zato je za takVeagregaterealnije odrediti kolicinu upijene vode tijekom prvih 10 do 30 minuta pokusa apsorpcije. 50 .9 prikazani su rezultati pokusa. To je ocito vrlo vazan podatak za odredivanje potrebne kolicine cementne paste u betonu.96. s Slika 4.l.Promjene volumena uslijed promjena vlaznosti pijeska. Orob1jenl agregat ceo ~cv~~X:OJSMl.5 am ..5 nm ~upljikavost medu kuglama istog promjera. Tako se povecava udio supljina ~v'J Na.9.-.5-19. Medutim.~I o 4. dio vode koiu upije agregato rie kolicine vode potre ne za betonsku mje aV1U1...itako --dOCltlo efektivnog vodoceinentnog_IJX ora.8.Ako se prirodno suhi agregat dozira u betonsku mjesavinu on ce postepeno apsorbirati dio vode iz cementne paste. masa agregata moze biti slicno kao i nasipn~ vo~umna ~asa cementa pn~hzn~ 1 tim. v1aznostI Postoji jos jedan utjecaj na zapreminsku masu nasutog agregata. obliku i teksturi zma. s s o o 5 10 15 X Tez. To je povecanje volumena pijeska... Sto je sitniji pijesak.8. koji moze adsorbirati najvece kolicine vlage. Zato na~lp~va volumn. da bi bile zasticene od atmosferilija. Izmedu dvije kugle postoji ogranicena koricma vode. kako se mijenja supljkavost agregata za razlicite omjere mijesanja pijeska i krupnih zma agregata..: (Ta okolnost koristi se pri volumnom doziranju . e ekat ove pojave je veci.. Za kugle jednakoga promjera.k pljeska u agregatu I f\ . Tada je supljikavost. Kolicina supljina ovisi pak 0 granulometrijskorn. pa je vrlo vazno. ---~ - ::_ 20 OL--2j_0--~-::-. 45~-------------------' RJecnl agregat 40 45r--------------------... ~ J '" 20 s = 100 ' (Pzps . U modemim tvomicama betona frakcije agregata se prije doziranja u mjesalicu nalaze deponirane u natkrivenim silosima za agregat.--.. OJI Je mjero avan za o_Qradljiv. Zato se nastoji automatizirati mjerenja promjena vlageu pijesku. da ce jace porozan i osusen agregat tijekom mijesanja u svjezern betonu a2so_ilijrati _toliko vode.75.9..1]. ako se vlazan agregat dozira u betonsku mjesavinu. Minimalni udio supljina dobije se. ali i od kolicine supljina izmedu zrna agregata..----. Obratno se desava.0:. Kod proracuna betonske mjesavine treba u svakom sluca'u. sto se manifest ira kao postepeno smanjenje fluidnosti betona. SUPUlNE U AGREGATUlVOLUMNAMASAAGREGATA Masa agregata u nekoj posudi zavisit ce od gustoce odnosno volumne mase zma agregata.P s) (% volumno) Ciji su centri u kubicnorn rasporedu (maksimalno =' 48% (Slika 4. Viti ~Na dijagramu slike 4. koja je adsorbirana povrsinskim silama. r--. prikazani su eksperimentalni podaci 0 tome. Pretpostavka. Pijesak. <><? Ps je volumna masa nasutog odnosno zbijenog agregata. ~ (66) . nepravilni oblik zma i hrapavost povrsine agregata utjecu tako. sastavu. a stvame (izmjerene) razlike u kolicini vlage u pojedinim frakcijama se oduzimaju odnosno dodaju potrebnoj kolicini vode za svjefi beton. Konfiguracija vode na skici daje u 51 Ako su zma agregata kontinuirano promjenljivog promjera.sastojaka u zanatskoj proizvodnji betona). a deponije pijeska uz betonaru obicno se natkrivaju.!. Mehanizam ove pojave moze se objasniti na modelu skiciranom n. Ako su centri kugli u vrhovima .yode u cementl1Qj_pa2!_i. razrahljeno stanje) je supljikavost romboedra =' 26%._ nij~_l!_vjj~_ispunjena. tako da. i s time u svezi automatizirati promjene u dodavanju vade u smjesu..7). Supljikavost agregata se definira kao: Slika 4. prije ubacivanja u betonsku mjesalicu. Kod proracuna betonske mjesavine se pretpostavlja ZPS stanje agregata. da se 0 tome vodi racuna kod projektiranja sastava betona. za sada to jos nije sasvim uspjesno rijeseno.

obIik i tekstura povrsine imaju veIiki utjecaj na potrebu betonske smjese za vodom. porfiri neki vapnenci Pjescari.5 duguljast d:b=O. u vodi nastaje Tablica 4. " 'i postane rmnima 1an. ZakrivIjenost povrsine vode je u jednom smjeru konkavna u drugom konveksna. k_ f- volumen svih zrna volumen opisanih kugli Tablica 4.su radijusi zakrivljenosti povrsine vode.5 plosnat hidrostatski tlak iii podtlak prema jednadzbi: P=PA+cr(J-+. neki vapnenci BazaIti.. pa se smanjuje . kIasificiraju se kao plocasta i iglicasta zma. nego ce trebati primjeniti dodatne postupke dorade.5. imaju utjecaja na obradIjivost betona To vrijedi narocito za betone s manjom Izgled Staklasta Glatka Fino hrapava Pjeskovito hrapava Grubo hrapava Sacasta i supljikava Karakteristike Skoljkasti prijelom Izbrusena vodom iIi glatkog prijeloma Ijuskaste iIi jedre stiiene Hrapav prijelom sitno. cr - PA - Djelomifo zaobljen Ioptast duguljast plosnat -lf0BLIKITEKSTURAZRNA ?IE- _~. -----Smatra se. U tom postupku mjeri se za uzorak od cca 100 zma najvece i najmanje dimenzije zma. U dobrom agregatu ne bi smjeIo biti vise od 10 do 15% ~ i igIicastih zma. Klasifikacija prema teksturi povrsine zrna d nux Drugi nacin.). zatezanje vodene povrsme (minimum sIobodne povrsinske energije). je koeficijent povrsinske napetosti. Povecanjem kolicine vode smanjuju se radiusi zakrivljenosti. kojim se moze ocijeniti prikIadnost obIika zrna je odredivanjern kolicine plocastih i iglicastih zma u frakcijama agregata krupnijim od 4 mm. Cesto puta se obIik zma daje opisno (TabIica 4. nepovo1jni obIik i tekstura povrsine nisu razIog za potpuno odbacivanje nekog pozajmista agregata.d 4 mm i vo1~anihJ~1!g!!. Koeficijent oblika zrna prema Fauryu.mjera z~ definiranje prikladnosti ob1ika zma za beton.6. gnajs Plovucac. rl i r2 . Obicno se za ovo ispitivanje izdvoji iz svake frakcije cca 100 zrna. Potpunim potapanjem agregata. predrobIjavanje iii zamjenu dijeIa agregata. bigar 52 53 . gabro. Medutim. jer je to ob1ik koji daje minirnalnu specificnu povrsinu. Ona zrna kojih je omjer najvece i najmanje izmjerene dimenzije veci od 3.ovim uvjetima najmanje moguce. opal Valutice.iIi srednjezrnata stijena bez vidli ivih kristala Prijelom ima nesto zaobljena zrna Povrsina ima lako vidljive kristale Povrsina s vidljivim porama i supljinama Primjeri Kremen. Stvarni vo1umen izmjeri se potapanjem pod vodu. oolitski vapnenac Granit. Zbog povrsinske napetosti i zakrivljenosti povrsine. kao npr. Odstupanja od kug1e mogu pos1uziti ka? ._~. hidrostatski t1ak.5. ObIik i tekstura povrsine (unutrasnji otpor pri mijesanju zma agregata i ugradivanju).mekstura povrsine zrna rnoze biti u razIiCitoj mjeri glada iIi hrapavija. Kod pijeska. da frakcija agregata ima povoIjan oblik zma ako j~~_.6. zmca opet dodu u dodir. Uglast kockast duguljast plosnat IdeaJan obIik zma agregata bila bi kugla. a ocjenjuje se takoder opisno (TabIica 4. trahiti. kolicinom cementne paste. a vo1umen Ii. ~~ opisanih kug1i istoga uzorka izracuna se iz izmjerenih najvecih prornjera svih pojedinacnih zma. koju treba obaviti cementnom pastom.L] lrl r2 je atmosferski t1ak. ~cijent ob1ika zrna l1!}:oe[1_CJJent ~a_Ell}l~I11J!~~ p vo1um~ zma agregataYecih -. roznac. a ujedno i oblik koji pruza najmanji unutrasnji otpor pri obradi svjezeg betona. Klasifikacija oblika zrna Tip Zaobljen l:d:b=1 I:b=1.

0 21. ~ R.063 i 0.00 2.0 97.0 39. da se Slika 4. 0.090. 0. Nakon prosijavanja vazu se ostaci na sitima..1 1.4 45.--------Kolicine uzoraka potrebnih za analizu sijanjem zavise od velicine maksimalnog zma (Tablica 4.0 0.0 Modulfinoce pijeska: MF = (92+87+72+61+34+2)/100 = 3. .00 16.00 31. Sita vecih otvora sluze kao zastita sitima manjih otvora.0 17. " IZRACUNAV ANJE KUMULATIVNOG GRANULOMETRIJSKOG SASTAVA AGREGATA GRANULOMETRIJSKOG SASTA V A FRAKCIJA Udio frakcije % 0-4 4-8 8-16 16-32 Suma 45% 14% 19% 22% 100% 3.9 0.0.00 31.0 100.0 8. mokrim postupkom tj.0 0.1~. Dio uzorka. -.0 100.0 29.0 0.3 0.. Zato je udio krupnijih zma (nadzma) i sitnijih zma (podzma) dopusten.0 0.7 0.0.0 100.0 0.0 '\ 13.0 14.0 22.S 2 S 16 31.0 0. Na sitima vecih otvQta od 0.4. Hmm Sito (mm) PROSIJAVANJE AGREGATA 0. pomocu mlaza vode tako.0 16. Medutim.090 mm radi se tzv.0 0. Tablica 4.Granulometrijski sastav Frakcija (mm) NUMERICKI GRANULOMETRIJSKI SASTA V AGREGAT A. (mID) Slika 4.0 0.0 0.0.0 -28.3 45.0 1.6 Sito (mm) 0.0 10.0 0.00.0 13. 0.00 8. do velicine otvora 1.0.0 32.0 46. a iskazuju se kumulativno ostatak na sitima i prolazi na sitima (Slika 4.0 19.0 3.0 Masa uzorka.5 63 Dimenzije otvora na sitima.5 63.00 mm.50 63.00 Postotak prolaza na situ 17. Postotak prolaza na situ 0-4 4-8 8 -16 16-3t ! ' 8.6 0.6 29.8 0.0 0.0 100.4 0. 0.0 13.250.0.0 1. 2. da je najgomje sito najveceg otvora.12 D.0 66.0.2 2.2.0 0.0 100.7 45. a) Primjeri analize uzoraka agregata prosijavanjem b) Izracunavanje ukupnog granulornetrijskog sastava.063.71. Minimalne kolicine uzoraka agregata potrebne za analizu sijanjem.0 4. 54 odredena proizvodnja agregata odrzava unutar nekih ujednacenih granica.0 0.10. c) Graficki prikaz granulometrijsklog sastava frakcija i ukupnog sastava. .7 45.2 2.0 98.0 100.090 mm uzorak se prosijava potresanjem iii vibriranjem na stroju.0 62. kg 0. _?3.0 12.12 0.0 31.0 4. q~.11).25 0.0 0.0 14.0 14. Serija sita za prosijavanje agregata na stolu za potresanje. najvaznije je za Ievalitetnu proizvodnju betona.00 16. 0.0 0.125. 1.00 Granulometrijski sast~ __ zorka.. 0.6 0. Prosijavanje na sitima 0.0 0.0 18.8 0.6 0.0 100 ~ .0 12.50 1. k 0. 22. 31.00 8.0 0.0 0.0 100.6 5. koji zadrzi pojedino sito zove se ostatak na situ.00 2.0 0. .0 .0 2.0 0. da se ova ne bi preopteretila.50 1. Toje neminovno zbog nacina proizvodnje.0 0.tnilLQtvora~ sitima.1 0.00 4.50.0 94. da se uzorak prosije kroz niz sita postavljenihjedno iznad drugog.9 12. 16.0 0. 11.agregaja.00 4.12 0.48 IZ .5 8. Sita se postave redom jedno iznad drugoga tako.0 100. ali do najvise 10%.3 99.adra. bilo prirodnog sastava iii proizvedenih u frak~Ua.0 100.7..l2 0 N 90 80 70 60 50 40 e .. Maksimalno zrno.0 5.2S D. 0.2 79.50 Frakcija (mm) 63.2 0.O.2 60.0 96.0 0.8 1.25 0. Najcesce se analizom granulometrijskog sastava uzorka neke frakcije agregata nade zma krupnijih i sitnijih nego sto je deklarirano nazivom frakcije.~ .5. 4.0 100.0 19. 30 20 !'l 9 II 10 0 D.0 100.7).8 44.0 -.0 16.0 125. mm 1. 8.1l.-~a se-pr~~iillvanje1l1_I15Lsj_andardnim slj_eE~~ih Y.

ali to ne daje uvijek objektivnu informaciju 0 njegovoj kvaliteti za beton.. ne moze se izravno citava specificna povrsina uracunati u cvrste cestice koje treba omociti. Iz ovih dijagrama se vidi. omjer povrsine i volumena agregata. a abicno je to najvise do 3%.. da granulometrtijski sastav utjece na obradljivost betona.. (3) problemi segregacije krupnijih zma agregata. Volumen. Obradijivost betona je dobra. koji zauzima zbijena betonska mjesavina. Velieina disperzije zma agregata zavisi od konzistencije cementne paste. Pozeljno je. kojim se dobiva optimalna obradljivost daje bet one nesto manje gustoce.. da se mort ne izdvaja iz supljina izmedu krupnijih zma agregata. a betoni tekuce konzistencije i s vecom kolicinom cementa zahvatiti ce manje zraka prilikom mijesanja. a time odreduje i potrebnu kolicinu vode. Utjecaj maksimalnog zrna agregata na 28-dnevnu tlacnu cvrstocu betona spravljenog s razlicitim kolicinarna cementa [4. a to znaci..3 do 3. tj. koji utjece na kolicinu zahvacenog zraka u betonu odredene konzistencije... l/"'" W90 . Specificna povrsina agregata.. ako takve frakcije u granulometrijskom 57 . koji sadrzi taj beton.. koji odreduje kolicinu potrebne cementne paste. cementa kglmJ E: ~ ~ <tJ V) 40 .. V) I / --.12.. da Ii beton ima premalo iii previse krupnijih zma. Eksperimentalno se moze provjeriti. Volumen betona nije nikada veci od volumena agregata za vise od 10%. je nesto veci nego sto bi bio zbijeni volumen agregata. onda ce zmo potonuti.. da se postigne sto gusce "pakiranje" odnoshoraspored zma. onda bi takav beton bio tesko obradljiv (opor).. za to vrijede pravila: maksimalno zmo ne bi trebalo biti vece od 113dimenzije kalupa. Dobar granulometrijski sastav ne segregira.. a to znaci. Premda granulometrijski sastav. Glavni cinitelji koji utjecu jos na obradljivost betona su: (1) specificna povrsina agregata. da se omoci povrsina svih cvrstih cestica.. <tJ C . Iz dijagrama na slici 4.. S druge strane. '-< ~ ~ 10 /V 816 / 32 ~ 0 6J 125 tml Max. MAKSIMALNO ZRNO AGREGATA ograniceno je na 63 odnosno 90 mm. da je manja potrebna kolicina cementne paste za obavijanje svih zma.MODULFINOCE Varijacije u kvaliteti pijeskajednoga proizvodaca mogu se prikladno karakterizirati jednim brojem. To je suma u postocima izrazenih ostataka na normiranim sitima podijeljena sa 100 (primjer na Slici 4.. koja popunjava supljine u pijesku. da su zma u kontaktu.6. i (4) ukupna kolicina sitnih cestica u mjesavini. jer je jeftiniji od cementne paste. te brzim prisiinim mjesalicama. Sto je kruca konzistencija biti ce veca kolicina zraka zahvacena u svjezu betonsku smjesu.se vodocementni faktor uz zadrzavanje prakticno iste fluidnosti svjezeg betona.. Osim toga u modemim betonskim postrojenjima s automats kim doziranjem i vaganjem agregata. U takvim postrojenjima maksimaino zmo agregata 50 N I I I Sadrzaj <. Pri izboru maksimainog zma agregata utjece jos niz drugih okoinosti. Svjezi beton i ne bi mogao biti plastican za obradu.. Nairne.. veca zrna agregata vise sprecavaju skupljanje cementnog kamena. Medutim. Tipicne vrijednosti su 2. Tako npr. najkrupnija zrna agregata povecavaju segregaciju svjezeg betona i nehomogenost u ocvrslom betonu. Obicno se taj podatakkoristi za pracenje ujednacenosti kvalitete pijeska. sve cestice pijeska i cementa sitnije od priblizno 125 urn djeluju kao mazivo. sto izaziya veca vlacna naprezanja oko njih i vece mikropukotine u jos neopterecenorn beto@. Sitnija zma podmazuju krupnija zma.. 30 '-< Q. smanjuje . ukoliko se ne upotrebljava aerant. Gr*nulometrijski sastav agregata treba biti takav. postize maksimaina tlacna cvrstoca._ ~ 330 ~ 20 0 ..2 puta vece od najmanjeg razmaka sipki armature. a tek indirektno na cvrstocu i drug a svojstva zavisna od poroznosti betona.63 mm. da postoji optimalna velicina maksimalnog zma agregata. Medutim. da za vece zahtjevane 28-dnevne tlacne cvrstoce nije racionalno povecavati maksimalno zmo agregata preko 32. vidi se. (2) relativni volumen koji zauzima agregat u betonu. To znaci. Stavi Ii se zmo najkrupnije frakcije na povrsinu uzorka svjezeg betona u kalupu na vibracijskom stolu. odnosno 1. .. OPTIMALNE GRANULOMETRlJSKE LINIJE sto je vece maksimaino zmo agregata manja je ukupna povrsina agregata. pri cemu vece vrijednosti oznacavaju krupniju granulaciju. Posljedice ovih medusobno suprotnih utjecaja ilustriraju rezultati eksperimenata u dijagramima na slici 4. Cesto se koristilo modul finoce za komparaciju raznih pijeska iii za njihovu ocjenu.. Razlika tih dvaju volumena pokazuje u kojoj mjeri zma agregata nisu u kontaktu.. koji u betonu daje minimum supljina. Izbor maksimalnog zma agregata ovisi kod malih i gusto armiranih betonskih presjeka 0 dimenzijama kalupa (opiate) i gustoci armiranja. koji popunjava supljine izmedu krupnih zma. a 0 tome ce zavisiti i kolicina zraka zahvacenog u svjezu betonsku smjesu. to je veca sto je vise sitnijeg agregata i sto je manje maksimalno zmo agregata. obicno je upravo obradljivost glavni kriterij za izbor granulometrijskog sastava agregata. ako bi minimum supljina u agregatu bio jedini kriterij za izbor granulometrijskog sastava.11).. ako postoji visak paste. niti da se krupnija zma odvajaju iz mase betona... Prosirenjem granulometrijskog sastava prema krupnijim frakcijama agregata.. da se obavije i slijepi sva zma. odnosno visak morta.12. To je pokazatelj.. vrlo krupna zrna agregata ostetila bi postrojenje.. da relativni volumen agregata u betonu bude sto veci. s kojim se uz datu kolicinu cementa. modulom finoce.12..2]. . Zapravo je granulometrijski sastav agregata glavni Cinitelj.velicina 56 zrna u agregatu Slika 4. Orijentacijski.

da bi se dobio detaljniji uvid u ucesce sitnijih frakcija. tj. ali se uz odredene proporcije frakcija agregata postize optimalni granulometrijski sastav. = 50 --'. koji stoji na raspolaganju u konkretnom pozajmistu. 100 ~ Logicnije popunjavanje supljina izmedu zma krupne frakcije postize se zmcima kojima je promjer priblizno 118 promjera krupnijih zma. tako da se dobije minimum supljina. 'nastojTse-'omfere-frnkcijit odredit! fako. brojevima 2 i4 prihvatljivim. a ne pod svaku cijenu popunjavati nedostatnu frakciju 1·/ -. daje granicnu krivulju agregata. • izracunavanjem omjera frakcija agregata. sastava Slika 4.0 4 DimellZije otvora sita 8 16 (rom) 31. c.. one su i znatno osjetJjivije glede obradljivosti svjezeg betona na male promjene u sastavu.kumulativni volumni udio agregata izrazen u postocima.13.. a promjenljivi udio frakcija..4 . Granulometrijski sastav agre&ata koji ul~ u podrucje oznaceno brojem 3 smatra se optimalnim. .promjer zma agregata za koje se izracunava kumulativni udio n -eksponent.---- e V 1/4 1/ 31 (]) 30 8. N 0 '" ti '" .0 JI.0 CD If. U praksi se treba prilagoditi granulometrijskom sastavu agregata.mje betona znatno su sira (Slika 4.60 c ~ ~ "8 0. Za konacni izbor proporcija pojedinih frakcija u agregatu bitni su ekonornicnost i iskorist~nje prirodnog sastava agregata.5 tiiO .Jr(.-_. . najsitnije frakcije pijeska i eventualnih dodataka filera.i_?MP~?ll111trl!~Ln. rQdrucj~_i~me@ __ krivulE_:ful1~1". '" <tI ~/. (J)/< J? / 38' _. Tosu obicno parabole oblika: Mjerilo za os apscisa na dijagramu slike 4.~.. Primjer izracunavanja optimalne kurnulativne krivulje. . da optirnalna krivulja ude u to podrucje. 280 do 360 kilograma po -kU5nOm-metru~Dakle. Analiticki izraz za Fullerovu krivulju je: R:::-Yi= Analiticki izraz za MPA krivulju je: p.a .23 ? 7ff11 CJZ M.0 1.EMPA) krivulje granulornetrijskog agregata za maksimalno zmo 63 mm. Inace ostaje na povrsini..0. --'D i 100 tei % 100 Tez % 100 §: .. Najpoznatije su Fullerova i EMPA krivulja (Slika 4.. je logaritamsko. Podrucja kumulativnih krivulja agregata prihvatljivih za spraxlj. D ..]n li Yj .5mm Otvor sita Slika 4.4).L_ // 15 // V. kod kojih nedostaje jedan do tri razreda u kumulativnoj krivulji.a .14.sastavu nedostaje.je ukupna kolicina ccstica sitnijih od 250 urn tj. 58 59 . Neki smatraju. i I .. Taj dio daje svjezem betonu kohezivnost i mazivo.. Potrebna kolicina ovisi 0 maksimalnom zrnu agregata (Tablica 7.. Primjeri podrucja kumulativnih krivulja agregata.+ D I (d. Na taj nacin dolazi se do diskontinuiranih krivulja agregata.5 63 Otvor sita (0 RO 16. medutirn.UJ1 --I>--- / . Q50 J! ~&--" QSO 10 2.y.14).. a ne da se neke gomilaju na separaciji._aj. Q. .12 0. koji ima nesto vecu kolicinu pijeska. Eventualne prirodne nedostatke u sitnijim frakcijama moze se kompenzirati sastavljanjem diskontinuiranih granulometrijskih krivulja za neke betone. VI 80 '" 60 c ". da su diskontinuirane linije agregata cak povoljnije za pumpani beton. obicno 0.13.. koji odreduje obradljivost bctona. Relativni udio frakcija _agregata moze se odrediti raznim postupcima: • pokusnim mjesavinama uz konstantni udio cementa i vode..14.usvojeno maksimalno zrno agregata d. koji se spravljaju s manjim kolicinarna cementa.11.0 16. i smatra se povoljnom za masivne betone.. te nastojati maksimalno iskoristiti sve frakcije agregata.. Eventualni visak zrna u granulometrijskom sastavu obicno se sam izdvaja tijekom obrade. r 10 40 30 20 10 0 0.. povoljnijim za ug!Jicajene kolicine cementa u betonu.25 0.0""" 0 QlS 8 10 2. tako da sto je sitnije zmo agregata to je razmak u dijagramu razvuceniji.13).~ 90 80 70 60 50 . odnosno ucesca frakcija u ukupnom sastavu agregata dat je na slici 4. VI 80 ...~ 20 20 _/ . Cetvrti vazan cinilac. Primjeri optimalnog podrucja (Fuller . pa je u tom dijelu ona horizontalna (Slika 4. Kriteriji su dobra obradljivost i ekonomicnost. crtkane linije). Idealan granulometrijski sastav agregata ne postoji.4 u ranije navedenoj opcenitoj zakonitosti granulometrijskih krivuIja. • pokusnim mjesavinama s raznim omjerima frakcija agregata. 12 37 28/30 fV~ V 62 V 62 l{. kojije najblizi nekoj od ranije poznatih zakonitosti.. ~DISKONTINb:IRANE KRIVULJE Yi = 100 gdje je: (d. • nekim iskustvenim omjerimapijeska i krupnijih frakcija agregata. a brojevima 115 nepovolJnun. Eksponent n=0.5. cementa.

30 565 6.15 4.156 0.10 izracunate potrebe agregata za vodom za granicne krivulje prosijavenja navedene u propisima.94 5.38 2.039 0. da rjecni agregati koji sadrze kisele stijene.53 15.07 0. 0 tome ne ovisi niti odradljivost niti kvaliteta Tabliea 4.75 488 5.10.14 137 0.09 10.3] 0. Najsitniji pijesak Cement Glina Tabliea 4. mm 10 5 2.5 1.10 4-8 0. Sto je hrapavija povrsina zma to ce biti bolja prionljivost.37 7. specificnom povrsinom i tzv.koeki.17 1-2 0. da se obavije i slijepi sva zma. Karakteristicne Frakeija.95 2.96 14.079 8-16 0. ili da sadrzi previse iglicastih i plocastih zma.5-1 0. Mineralosko petrografski sastav takoder utjece na prionljivost.27 0. nosti potreba agregata za vodom se mogu interpolirati.8). Specificna povrsina je pokazatelj.25 0.312 0.20 3.8.5 0.vrijeU:.041 Ne postoji test za ispitivanje kvalitete prionljivosti. Tabliea 4.04 Oznaka granicne KARAKTERISTICNI PARAMETRI AGREGATA ODREDENIH GRANULOMETRIJSKIH SASTAVA I POTREBA ZA VODOM Karakteristike nekog granulometrijskog sastava agregata za beton mogu se opisati karakteristicnim parametrima: modulom zmavosti. krupnijih frakcija. Ako je prionljivost dobra. su navedene eksperimentalno odredene kolicine potrebe za vodom pojedinih grupa agregata. Medutim.80 2. Kolicina vode potrebna da se emcee zma agregata naziva se potreba agregata za vodom i vazan je podatak za proracunavanje sastava betona.93 236 1. Nairne. U istoj Tablici su i vrijednosti drugih kakteristicnih parametara agregata za granicne linije prosijavanja.48 4. koja je najcesce znatno veca od cvrstoce betona. da je agregat premale evrstoce. drobljeni agregati.64 2.97 5. nego citavog niza drugih svojstava.predrobljavanjem ocvrslog betona. bez obzira 0 kojem se maksimalnom zmu radio linije A8 B8 C8 U8 A 16 BI6-C 16 U 16 A32 B 32 C 32 U32 A63 B 63 C63 U63 Modul zmavost* 3.078 0.81 Potreba za vodom.12 2-4 0.9. -PRIONLJIVOST Oblik i tekstura povrsine zma utjecu na prionljivost. Iz iskustva je poznato.35 4. Tako npr.059 16-32 0. UIOO drrr' 10. kvarc.24 3. betoni vrlo velikih cvrstoca.27 387 4.58 potrebe za vodom za frakeije agregata [4.9. Dzbrojem. Udm3 0-0. Mehanicka svojstva agregata uvjetuju se tek za neke specijalne namjene. Usitnjavanjem cestica povecava se njihova povrsina (Tablica 4. m2/kg 2.13 753 7.002 0.38 105 0.91 3. Zatim su u Tablici 4. radi uglastog oblika i hrapave teksture imaju najbolju savojnu cvrstocu. 61 60 . ali za cijelu krivulju prosijavanja agregata. prakticno niti jedan agregat nije potpuno inertan na jako bazicnu sredinu kakva je cementni kamen. imaju bolje savojne cvrstoce od rjecnih agregata.57 D-zbroj* 536 611 673 513 439 534 625 412 352 480 570 335 285 409 528 243 *Za izracunavanje je prolaz na situ 0. koji su pretezno karbonatnog sastava. npr..5 mm interpol iran.90 12. Karakteristicni parametri agregata i potreba za vodom granicnih linija [4.3] Specificna povrsina.73 4. prvenstveno na vlacnu i savojnu cvrstocu.72 6. Modul zmavosti je slicno kao i rnodul finoce (ranije definiran kod pijeska). kao sto su npr.001 Mehanicka svojstva betona najcesce nisu direktno posljedica istih mehanickih svojstava agregata.53 14.54 11. a time odreduje i potrebnu kolicinu vode. veliki broj presjecenih zma znacio bi.625 0.46 18. erozijski otpomi betoni. Medutim. da se ornoci povrsina svih cvrstih cestica.u volumenu I em3 8 64 512 4096 32768 262144 2100000 16800000 134000000 173000000 jMehaniCka svojstva agregata Povrsina u em2 6 12 24 48 96 192 384 768 1536 3072 6144 Odgovarajuca Agregat Krupni pijesak Sitni pijesak cestiea Brid koeke.61 3. (mm) Potreba za vodom. a time i na cvrstocu betona. onda je na prelomnoj plohi betonskog uzorka poneko zmo presjeceno.89 2.25-0.28 16.25 0. koji odreduje kolicinu potrebne cementne paste. nego se nju prosuduje prema izgledu plohe preloma nakon testiranja tlacne cvrstoce. Za krivulje dobivene prosijavanjem nekog uzorka.60 II 05 8.66 2. cvrstoca betona vise ovisi 0 prionljivosti agregata i cementnog kamena nego 0 cvrstoci samog agregata. U Tablici 4. jednak sumi udjela ostataka na sitima. Usporedba povrsina pri usitnjavanju koeke brida I em Broj.89 872 7. D-zbroj je suma svih prolaza na nizu normiranih sita do 63 mm.

-r-.-{)ba--s:v~~ ~g~Qrak~gr_egata odredene granll.7 do 0.ala.4 do 1.n~iti. krupnozmati gnajs. da je mort napravljen od karbonatnog pijeska (a = 4. bazalt. oniks. Za agregat iz vucenog nanosa iii vee izdrobljeni agregat.2 13. oolitski vapnenac Jako poprozni vapnenci i glinenci Bigar.3 do 6.~' •• __ .4] Tip stijene Granit Diorit.dolomit amfibolitni skriljci dacit andezit. Njihovo djelovanje moze se svesti na necistoce. i prema tome manjom cvrstocorn betona. MPa 250 150-250 100-150 50-100 10-50 <10 To je otpomost protiv prodiranja i paranja. Sto je veci koeficijent drobljivosti to je agregat manje cvrstoce. Medutim. ako je mort napravljen od kvarcnog pijeska (a = 7. tzrazenOu postocima.1 do 10. Tvrdoca i zilavost su svojstva vazna za betone. 10-6/K 1. u usporedbi s betonskim uzorcima od agregata cvrstoce. mramor.9 8.()o_tp~fI1_<:>~tagregata udarce.~~~os Ang_eles izrazaYll__s_eJ~_ao omjer mase zma koj~jJ1'QQ1!Jla Sirn_9_tyor!LL~I!!_ipocetne mase uzorka koji se i~ituje.tsravIu eelienu posudu promjera 12 cm. agregati umjerene iii manje cvrstoce i modula elasticnosti daju u betonu ravnomjemiju raspodjelu naprezanja.6). skriljci Porozni vapnenci i pjescenjaci. ZILAVOST " _M~~~se d_t:finir<:tik~..1 16. a. obicno 500 puta. specificni toplinski kapacitet (c) i toplinska vodljivost (A).Temperaturna svojstva agregata Propisima je minimalna cvrstoca agregata za beton obicno ogranicena na 80 MPa. lito su na mjestima kontakata pojedinih zma naprezanja znatno veca neioje-to nominal no naprezanje u betonu. . Mogu se pojaviti velike razlike u rezultatima suhom i vlaznom stanju. kvarcit Kompaktni zdravi vapnenac.12. koji svojim fizickirn svojstvima iii kemijskim djelovanjem mogu umanjiti njegovu uporabivost kao agregata za beton (Tablica 4. (Slika IUS) u slucaju. Lineami koeficijent temperatume dilatacije raznih tip ova stijena [4.5xlO-61K. Najcesce za slijedece vrste i varijetete Bazalt. Za procjenu cvrstoce moze orijentacijski posluziti Tablica 4. Zatim se u presi tlaci klipom sa silom od 400 kN tijekom 10 minuta. __._. Volumne promjene cementnog kamena od promjena vlaznosti i temperature izazivaju u takvim betonima manja naprezanja zbog vece kompresibilnosti agregata i prema tome manji broj mikropukotina u jos neopterecenorn betonu. ~andardni teB.8 do 11. glinopora (keramzita). Sva tri imaju odlucujuci utjecaj na iste takve koeficijente betona. ali se na uzoralca~daraca s batom standardne mase Stetni sastojci i nepovoljni agregati Postoji velik broj sastojaka u sljunku odnosno stijenama. ali i na druga njegova svojstva. ove lokalne koncentracije naprezanja biti ce to vece sto je veca cvrstoca i modul elasticnosti agregata. travertin. _~--:-::-__ ••__• • __ •__ . a krupna frakcija agregata je od vapnenca (a = 1.Lkojim se p_rikilld. Ovaj test vazan je za vrednovanje lakih agregata kao npr. Nakon toga se sijanjem odredi kolicina drobljenih zma sitnijih od 2 mm. i sa standardne visine. . -. sastojke koji utjecu 63 I 62 .11. koji su izlozeni mehanickim trosenjima (eroziji). kao sto su abrazija vodom iii vjetrom nosenim eesticama. Tablica 4. • •• co··· __ "~•• • " _" ~ . TVRDOCA za isti agregat u Tablica 4. Priblizna forrnule: vrijednost modula elasticnosti ~amena = Tri toplinska svojstva agregata mogu biti vazna za svojstva betona.Bj..9 do 7._ r Umjereno porozni vapnenci i pjescenjaci. Koeficijent toplinske dilatacije agregata moze imati veliki utjecaj na trajnost betona izlozenog vecirn temperatumim promjenama. Tako je npr. ukoliko se od koeficijenta toplinske dilatacije morta razlikuje vise od 5. S druge strane.••__ "" __ .'_. dijabaz Pjescar Dolomit Vapnenac Cert Mramor Termicki koeficijent. Kategorizacija Kategorija cvrstoce Vrlo velika Velika Srednje velika Umjerena Mala Vrlo mala kamena prema cvrstoci na tlak. iz empirijske I3p ~~@jjih__a re ata moze se procijeniti testiraui~e drobljivosti.0 kamena moze se izracunati 343 . Kvocijent mase zmja koja prolazi na situ od 2 mm i ukupne pocetne mase agre~ata je karakteristika drobljivosti. habanje trenjem i-kavitacija. a klasificiraju se agregati prema poznatoj Mohsovoj skali. Taj koeficijent ne bi smio bitlVecl od 30. rezultirajuci tako vecim lokalnim naprezanjima i pucanjima cementnog kamena.6 12.1 I Cvrstoca. Koeficijent R.9 4. cvrstoca se procjenjuje na osnovu ispitivanja betonskih spravljenih stirn agregatom.3 3.13). pa moze doci dodrobljenja zma agregata.Nakon tQga se agregatpmsij~_iJni~ri postotak razbije~aterij.". trajnost betona izlozenog cestim temperatumim promjenama manja je nego lito bi bila.6 do 4.ajedno s eelienip kuglama u eelieni bubanj i rotira. gabro. .1 xlO. To su koeficijent toplinske dilatacije (a. Uzorak agregata prosusi se na temperatun 0 =-roo--aoTIQoc tijekom 4-sara.7xlO-6). Obicno se odreduje slicno kao na ikohlJlvost agregata.4xI0-6). CVRSTOCA AGREGATA da se iz prirodno uzoraka poznate Cvrstoca se moze jednostavno ispitati za drobljene agregate na taj nacin.12). Tablica 4. koje sprecavaju dobru prionljivost agregata i cementnog kamena.7 13. To je zato. tuf.11. dijabaz.lacije ~?. kreda '"' . andezit Gabro. stijene ispili valjke iii kocke i testira.1 do 9. __ • • ~~ .

Kriteriji prihvatljivosti trebaju se odrediti u skladu s ukupno dozvoljenom kolicinom klorida u betonu. koji kemijski reagiraju s cementnom pastom tako. Neovisno 0 cementu • Karbonatizacija • Tvari koje uvlace zrak • Oksidacija konstituenata agregata (npr. Odvagne se osuseni uzorak agregata i zatim ispire na gamituri sita velicine otvora: 1. Pregled nepovoljnih karakteristika agregata 1. Tocniji. pa ocijeniti mogucnost uporabe. Reakcije s cementom • alkalna reaktivnost • organske necistoce (secer. 64 ORGANSKE TVARl Slika 4.15). koji naknadno razaraju beton.5 kg pijeska i veca kolicina vode. jer ona svojom velikom povrsinorn utjece na povecanje potrebne kolicine vode i cementa. nego je to prepusteno slobodnoj procjeni. sprecavaju normalni tijek procesa hidratacije cementa. ali manje precizan uvid u udio pojedinih sitnih cestica daje metoda odredivanja talozenjem. Postoje takoder agregati. prisutnost organskih tvari jednostavno se odredi testom s 3o/o-tnom otopinom NaOH. 0 cernu ce biti govora u poglavlju 0 trajnosti betona i alkalnoagregatnoj reakciji. Kemijske 2.090 i 0. 65 . ukupna kolicina gline mora se ograniciti.na situ 0. SOLI Pijesak iz mora iii pokraj mora moze sadrzavati stetne kolicine klorida. 0.063 mrn metodom areometriranja. pojedina zma male cvrstoce i nepostojana zma.mase uzima se. Ako je boja tamnija. humusne kiseline. drvo) Ako uzorak agregata osim cestica gline (velicina cestica do 0. ali tocnije.2. koje se vrlo cesto nadu u otpadnim vodama raznih industrija.090 mrn.0. treba provesti dalja ispitivanja na uzorcima morta iii betona.5% mase za drobljene agregate (kameno bras no ) odnosno 4. vrlo opasne za koroziju armature u betonu.25. sulfida. 0. nitrati. da nastaju spojevi. a ako je beton izlozen abraziji treba biti manja od 3% mase. koja sadrZi u suspenziji cestice sitnije od 0. Ako je svijetlo zute boje. a to se desi i ako je pijesak dosta dugo odlezao na kisi.020 mm) sadrzi i kamene prasine. U gornjem dijelu taloga mogu se onda vrlo jasno izmjeriti volumeni g1ine i kamene prasine (Slika 4. onda se njihova ukupna kolicina ogranicuje na 7. da se istalozi. organske tvari) • soli (sulfati. Za obicne betone kolicina gline u ukupnom agregatu ne bi smjela biti veca od 5%.1 g/cm''. Kvalitativno. Ostaci na sitima dobiveni mokrim sijanjem se suse na temperaturi 100 do 110°C. skuplja se radi odredivanja kolicine cestica sitnijih od 0.13. od svijetlo zute do tamno smede. Unutrasnje • nepovoljna poroznost • ve1ike volumne promjene uslijed susenja/vlazenja • kalavost i pukotine • trosna meka i slaba zma • nepovoljna termicka promjena volumena • materijali koji bujaju (skriljci. Fizitke l. pa se zatim vaganjem odredi udio sitnih cestica. radi njihova stetnog utjecaja na hidrataciju cementa i ocvrsli cementni kamen.l.063 mm. Kod betona spravljenih s malom kolicinorn cementa cestice kamene prasine djeluju povoljno na kohezivnost svjeze mjesavine.nepovoljno na proces hidratacije.2. agregat nece imati stetni utjecaj na proces hidratacije cementa. kloridi) • izmjena bazicnih tvari (alkalije u agregatu) 2. Te soli mogu se isprati obicnom vodom. tako da se ne dobije tocan podatak o kolicini cestica gline. celuloza.1.125. a vode koje ih sadrze ne smiju se upotrebljavati za pranje agregata. Mjesavina uzorka agregata i ove otopine ostavi se da stoji 24 sata. da sprijeci dobru vezu izmedu cementnog kamena i agregata. Agregati se moraju ispitati i u pogledu sadrzaja sulfata. 'u menzuru se stavi 0. spravljenih od opranog i neopranog agregata. Odredivanje kolicine cestica gline i kamene prasine metodom talozen]a je manje precizno.15.063 mm. Voda od ispiranja. Kolicina sitnih cestica obicno se odreduje tzv. Iako se veliki dio tih cestica prilikom intenzivnog mijesanja spere s povrsine agregata. liskuni. iii kao produkt raspadanja organizama. 2.5% (glina) za rjecne agregate. limonitizacija) GLlNA I DRUGE SITNE CESTICE Glina moze obaviti zmje agregata tako. mokrim sijanjem. Organske tvari. 0. Kolicina soli mora se u svakom slucaju prije upotrebe pijeska odrediti. da bi se obavile sve cestice u mjesavini. da je gustoca rahlo natalozenih sitnih cestica priblizno 1. U laboratoriju uz betonaru obicno se kolicina sitnih cestica odreduje sarno mokrim sijanjem . Za proracua . Sto je veca kolicina organskih tvari to ce biti tamnija boja otopine. To se intenzivno izmijesa visekratnim okretanjem zacepljene menzure i zatim ostavi 24 sata. ugljen. Slicni. Vanjske • inkrustacije i obavijenost • vrlo trosna povrsina • vrlo glatka povrsina • nepovoljan oblik zma • suvise sitni pijesak 1. ali manje opasni utjecaj moze imati kamena prasina. usporedivanjem cvrstoca uzoraka u raznim starostima. Tablica 4. Zato ako se nadu u agregatu mora ih se isprati. nitrata i nitrita.

Neka prakticna tehnoloska rjesenja prikazana su na slikama 4.0 5. ~ DOBRO ZA KRUPNI AGREGAT primjeri rukovanja agregatom.( cijev jednalika aka osi ~~ ~ijeSak segregac"~ Prijevoz i skladistenje agregata Pri utovaru. Prosijavanjem agregata prije i poslije testiranja ustanovi se masa izmrvljenog agregata i izracuna u postotku odmase prije testiranja. npr. U transportu agregat treba zastititi od mogucih zagadenja stetnim tvarima. Prethodno potpuno osuseni uzorak drzi se u otopini 16 do 18 sati i zatim ponovno osusi.. jer narusavaju cvrstocu (Tablica 4. ovaj podatak nije konacno mjerodavan.LAKE CESTICE. trosnih zrna i nepovoljnih mineralaispituju se prilikom mineralosko petrografske analize. kao direktnog zagrijavanja suncem tijekom vrucih vremenskih razdoblja iii zaledivanja i pokrivanja snijegom zimi. kao i u silose pojedinih frakcija ulaziti sa sto ujednacenijirn karakteristikama. Medutim.~ LOSE -_- . predvideni da se upotrijebe za proizvodnju betona izlozenog djelovanju mraza. % Grudice gline Slabih zmaca Lakih cestica (ugljen.jer se ispravnim tehnoloskim postupcima s agregatom neotpornim na mraz moze proizvesti i ispitivanjem dokazati. da tijekom rukovanja s agregatom dode do razbijanja i drobljenja krupnijih zrna. soli itd. koje se ustanove usporedivanjem rezultata iz kontrole proizvodnje agregata (separacije) i rezultata iz laboratorija uz betonaru upravo upozorenje 0 neispravnom rukovanju agregatom.25 3. Dopustene koliCine nepovoljnih sastojaka u agregatu Mas.. Postupak se ponavlja potreban broj ciklusa. sto bi imalo nepovoljan ucinak na kakvocu betona.0 1.16. Minerali koji se kalaju.5 .16. itd) Sitne cesrice <0..~ ~. 66 . zbog pada s velike visine iii prelaska i guranja teskim strojevima gusjenicarima. prijevozu i istovaru agregata lako dolazi do segregacije. Taj test (Brardov postupak) provodi se potapanjem uzoraka krupnih frakcija agregata u zasicenu otopinu natrij sulfata (Na2S04· 10H20). ~ vjetar ~. Agregati. bitumen. moraju se prethodno testirati u pogledu njihove otpornosti na kristalizacijske tlakove. Mogucnost segregacija je manja. Prilikom susenja soli kristaliziraju i pritiscu na stijenke pora u agregatu.14. Agregat treba u deponije uz betonaru. Slika 4. Agregat koji ulazi u betonaru treba zastititi od naglih promjena vlaznosti i utjecaja nepovoljnih klimatskih prilika. DOBRa LOSE PRIHV/HLJIVO Tablica 4. Cesto puta su razlike u granulometrijskom sastavu. da bi se u porama agregata povecavala koncentracija soli. zavisno od namjene agregata za beton.14). moraju takoder biti cgraniceni na vrlo male postotke. kao sto su organske tvari. da$ beton otporan na mraz. TROSNA ZRNA I NEPOVOL1NI MINERALI Kolicine lakih cestica. Agregat koji nije dovoljno otporan se izmrvi. ako je agregat separiran u vise frakcija. Drugaje opasnost.090 mm Ako su sitne cestice kamenog podrijetla 0.0 7. Njihova kolicina ogranicena je propisima. mika. Neki karakteristicni 67 .

pa su zato i kriteriji za soli i stetne sastojke sadrzane u vodi razliciti..nij epitka moze biti prikladna.l!l~uju soli(eflorescencija). zatimrnagnezij klarid j magnezij SJllfat Takve scli..esto se raspravlja 0 upotrebi morske vade za spGlvljanje betona.PgtrebIj~~a.1). vode koja dolazi u kontakt s ocvrslim betonom. _2sim toga. (j) a ® Voda za spravljanje betona • Najcesce se smatra..Y..KOi:'Ozi·u b n' i'u ture u njemu. mogu sl11anii~vrstoc_l:locvrslog betona.9A'!.m$J)~j. Takve vode treba prije uporabe detaljno isJili.a..1.eZllltirajll-nesto. Tako npr. zaspravljanja. iz~jetavan~ (eflorescenciju) na povrsini ocvrslog etona.rskJl_YQda_za_spraYljanje betona. tako da se izrade usporedbene serije mortnih prizmica. 0 kriterijima za kolicine agresivnih tvari u vodi koja dolazi u kontakt s ocvrslim betonom biti ce govora u poglavlju 0 trajnosti i kemijskoj koroziji betona. Voda koja dolazi u dodir s ocvrslim betonom i cesto se izmjenjuje kao posljedica promjena vodostaja iii protjecanja.d2-Y0lj_ll_o. KV ALITET A VaDE Kvaliteta vode vrlo je vazna za beton. jerto povecava rizikgJ. Cesto puta se kolicine tvari izrazavaju u jedinicama ppm (prema engleskom: parts per million). ~ !JsJ:ue.kemijskog ispitivanja vode i usporedivanja s kriterijima prema tablici 5. Medutim. <:. .Manjakiselostv~"_ nema veci ufeca' n o'stva betona.al1lliL~Ci. a na povrsi~isei:z..5.ra:vH. 'er te kiseline neutraliziraiu a1Katn:t-oksic ~l:i:*a J@li€ma.na. Naime. i kasnije. Jace klorirana voda moze biti opasna za prednapetu armaturu._te d~ii~~laI1a. voda se moze jednostavno provjeriti ispitivanjem i u gradilisnorn laboratoriju..1... ako ta voda sadrzi vecu koncentraciju natrija iii kalija.).6Lh. te se tvari stalno obnavljaju.i.betona .{n~§ac!!zLklQride) .p_reE_1a·t()I!l_~_~~l2. moze sadrzati znatno manje kolicine tvari stetnih za beton.eto.. ~vaju vezanj~=~ent.9:jJll1!i priras(§Y!:~lQ{.illrebJj.<liLL_ ~ored~I~:riteriiima za vodu _:zasprav)j1!!!i~j:leton~ (Tablica 5. i to kako vode koja se upotrebljava za spravljanjebetona.'ljuarmir.NajeeKt<. 1'.cak ga i potpuno sprijeciti.sadrZli 11 kise' a moze ontI roces ys.. Ona_sadrZLQkQ__ 3.!:gled b~~~E~moze . --Osin1.manjim-konaCnim_ _ cvrstocama. te znace uvijek novu agresiju za beton.korozije armature u betonu._a_r.D.. tako i vode za njegovanje _betona.. 1000 ppm cestica gline znaci 1000 mg gline u litri vode.ti_~lorS_~_-Y. od cega je najvise NaCl. Razliciti je ucinak vode kao sastojka betona i vode koja dolazi kasnije u dodir s ocvrslim betonom.lyrs1Q.~. o velikom utjecaju kolicine vode za spravljanje betona na njegova svojstva biti ce govora u poglavljima 0 svjezem betonu i projektiranju sastava betona.Q.5% soli.avati UJ.z. u ocvrslom stanju mogu izazvati. postoji opasnost od alkalnoagregatne reakcije u betonu.anog-betona_ne smije se up.<1a. daje voda za pice dobra i za spravljanje betona. betoni pripravljeni s vodom koj_gsadrZi kloride su hi~oskopnL_ -litiilJlO:YlafIli. YQ_da_lcoja . I~~()_g_dj<:je vazllIlj.anjaismanjiti. koje se nadu u vodi mogu znatno utjecati na ~a betona. koristeci za jednu seriju vodu koja se _ _ 69 . .ie. daje pH izmedu 6 i 8.

.'superplastlfika tore. posebno u ekstremnim klimatskim uvjetima. -------.i~ __ g_i.---. • Poboljsanje zastite armature u betonu.:_ pbvrsins I a i e tvan. iIi_gmiL~ I)9. Danas se vise od 70% betona roizvodi s aditiv' a.oks~_ako se u vecim --1(OlT61namarolagano slijeva Q_~(!ko p_QYfSine_heton~~~i~staviti ~/~. • Poboljsati pumpabilnost.h9_dJ)i_C02 iii je_~rlo me]<i!lli!Y0.Plastlfihtore.@__u malim kolicinama do dane u svjefu m'e i u ti"eko . Njihova uporaba treba biti gospodarski opravdana ustedorn skupljih konstituenata betona iIi ustedorn energije pri ugradnji.-. najcesee organskog_l2odrijetla. - _maze -r=>::> AditiYhiu tvari. prionljivosti). Prema sastavu i nacinu djelovanja na svojstva betona posto'~rnpe tva[~ za aditive.. savojnu.5-9.na: • aerante.5 $300 $2700 0 $ 500 $100 $ 1000 s 200 $ 5000 $2000 s 30 Prednapeti bet on 4.a. k. To su npr. ~ona. Medutim.5 $100 $1000 6. • Povecanje otpomosti na udare i eroziju. iIi smanjenje kolicine vode uz istu obradljivost..a. • Usporiti iIi smanjiti razvoj topline hidratacije u mladom betonu.1 Kriteriji granicnih kolicina tvari u vodi za spravljanje betona... uglavnom zbog steta. a sada se pojavljuje na trzistu vee vise stotina vrsta.--.k!~prema namj eni.._-. iIi otpomi na mraz i soli.5-9.JUlltiyiml!_aditi-". ·ili morta. • Usporiti gubitak obradljivosti. • Smanjiti segregaciju. iii vrlo ranih cvrstoca. Neke najvaznije mogucnosti modifikacije svojstava svjezeg i ocvrslog betona su: ( • Povecanje obradljivosti svjezeg betona bez povecanja kolicine vode. betoni vrlo visokih cvrstoca.9~!l_~~_C?_~1_n()1l_p~~J!l!lima ~~ ~j. a~_9rgansky_J:leci~p_¢<::_jILzs:Ijezne .__ J::lj(!gQ~anje armiranogbetona morskomvodom je nedopustivo radi korozije armature. 71 70 . • fluidifikaiore. • Sprijeciti smrzavanje svjezeg betona. jer vrlo efikasno kemijskim iii fizikalnim djelovanjem mijenjaju svojstva cementne paste. Nearmirani beton pH Cl" (mg/l) SO/(mg/l) S~ (mg/l) N03 (mg/I) P20S (mg/l) NaHC03 (mg/l) Potrosnja kalij permaganata (mg/l) SadrZaj topljivih soli (mg/l) Sadrzaj netopljivih soli (mgll) Razlika u vremenu vezanja cementne paste u odnosu na pastu s destiliranom vodom. • Povecati cvrstocu (tlacnu. Sve do sezdesetih godina bilo je dosta protivnika uporabe aditiva. )([) Voda za njegovanje betona Voda za ~!'!_yljlmjejhetonanajcesee-Jeprikladnai_zanjegovanjeJJ. a za drugu seriju poznatu kvalitetnu vodu (npr. • Modificirati brzinu izdvajanja iii ukupno izdvajanje vode. . Nagli razvoj aditiva poceo je 1940ih godina.@.. • -Usporiti iii ubrzati vrijeme pocetka vezanja cementa. s 200 $ 5000 $ 2000 $30 provjerava. • Smanjiti propusnost betona za plinove i tekucine.."-. Medutirn.--~---. ------------------. Ukoliko se ~I_ll!!i ispitivanja s~dmodnevne cvrstoee prizmica ovih paralelnih serija ~ razlikuju za vise od 10 % moze se smatrati.e1a cementa_UJIljt<tll. cesto puta ona je opravdana time. • Bojanje betona iii morta._n_a_r()_cit()_(ll<_o _§<iQrZi _~_Q.MQp.5 0 s 2700 0 s 500 $ 100 $ 1000 Armirani beton 4.Yini.. n'a iIi r ns orta modificiraju svojstva sv'eze . iIi usporenog vezanja. l:'-fs<¥ikinten= zivn~Q_()Jiieva~l~o_?_~I!l_. topJ. .__ l~zya!iJ~Q:vrsinl>)(ao~J<::G~l1jamladog. • Sprijeciti stetno djelovanje alkalija iz cementa na sastojke betona. • Smanjiti ili sprijeciti plasticno skupljanje iIi izazvati ekspanziju. koje su cesto puta bile posljedica pogresne primjene ili predoziranja.iiye~~ljivi mine~ Prema n.9J. -_---.Tablica 5. sto se ni na koji drugi nacin ne mogu postici trazena svojstva ocvrslog betona.-----.Q.hetQD.5-9. • Povecati trajnost betona. ADITIVI .Nazivi i klasifikacija s 100 $ 500 $ 100 $ 1000 $200 $ 5000 $2000 $ 30 ~. daje voda pogo-dnilzaspravljanje betcma~------- . • Poboljsanje veze starog i novog betona. pitku vodu). minuta 4. vlacnu..

aJmanJe sail u ~dnQSU na etalon. vecina dodataka za injekcijske smjese. granulirane zgure visokih peci. da bi se mogao pojaviti na trzistu. IVI se rIm amo akoza to postoji tehnicka i gospodarska 0 ravda st. vee u specijalne betone. leteci pepeli. Svaka sarza aditiva isporucena tvomici betona mora se provjeriti prije pocetka njezine uporabe. pri zajednickoj primjeni moze dOCI do stetnih utjecaja. kemijsku otpornost. postoji mogucnost dodavanja vecih kolicina mineralnih dodataka u mjesalicu tijekom spravljanja betona (U SAD se pri gradnji velikih brana mljelo klinker zajedno s pucolanskim dodatkom i gipsom. • ubrzivace vezivanja. lastifikatora: f1uidifi~-'dugT rgans I m e u a. Slicno kao i za cemente. 72 '---- 73 . a drugi hidrofoban. kvalitetna proizvodnja aditiva ima slicno znacenje za sigumost betonskih konstrukcija. _povdinski aktivfle tvari. dodaci za ekspandiranje cementnog kamena. bolje prionljivosti itd. % cvrstoce pri niskim temperaturama % % % Tlacna cvrstoca nakon 1 ~ ' 100 dana nakon 3 100 dana nakon 7 100 dana nakon 28 100 dana Otpomost 100 na rnraz Vodopropusnost (VDPnje VDPn marka vodopropusnosti n) •• ••• 100 110 110 110 100 90 90 90 120 90 100 100 60 100 130 120 100 90 100 100 100 100 100 100 90 100 VDPn VDPn VDPn VDPn VDPn+2 VDPn Ispitivani uzorak betona !reba imati 2% vise ~rak~od ~talona. Etalon Plastifikator Aeranti Usporivaci Vrsta vezanja ispitivanja pri niskim temperaturama. da bi se postigao dogovor 0 njihovu normiranju. a to znaci. Prije svake primjene. Postoje takoder i minimalni tehnicki uvjeti propisani u normativima npr. koju za to imenuje nadlezna drzavna institucija. ~ sve se cesee dodaju u velikim kolicinama (10 do 20 % od mase cementa) portland cementnom betonu ina taj nacin nastaju betoni poboljsane zilavosti. Neki aditivi imaju_Qyojno-ili_y_i~estruko djelovanje.. To mogu biti sitno mljeveni pucolani.-govo primamo djdovai1}el1a beton. • dodatke za betoniranje • itd. Medutim. Najcesce se jos provjerava i vezanja porasta Zaptivaci Aditivi za betoniranje ** % **. odnosno ekonomicne proizvodnje veziva. otpadna prasina iz proizvodnje ferosilicija i silicija. kako bi se sagledalo eventualno stetno. poboljsanje obradljivosti svjezeg betona. m~'!t.1. To su tvari koje se najvise koriste za proizvodnju aeranata. Za vecinu tih dodataka jos ne postoji dovoljno iskustva i podataka. . U nacelu..!1J:lj_p_l!stL _prave se kao d~~_:. termicka svojstva. da Ii ce djelovati kao aeranti iii kao plastifikatori. otpomosti na kemijsku koroziju. Primjena vecih kolicina mineralnih dodataka regulirana je normativima za proizvodnju cementa. zaptivac-plastifikator. ciji je jedan kraj ~Gn. U takvim slucajevima treba to imati u vidu kod izbora cementa. • ubrzivace ocvrscavanja._betonu najcesce se dodaju u vecirn kolicinama. pa cak i cvrstocu.:. U nekim zemljama narocito na vecim objektima. Usporivaci !rebaju pomaknuti pocetak vezanja n. insekticidni itd).~i?~~-rotemSkih materi'ala. mokrim postupkom na gradilistu uz tvomicu betona). Tablica 6. tako i za aditive obuhvacene normama mora postojati ate~t 0 kvalitetj. pa cak i suprotno od deklariranog djelovanja. oni mogu imati i vrlo povoljan utjecaj na tehnicka svojstva betona. takoder ne spadaju u opisanu podjelu aditiva betonu. radi usteda u energiji. 6 Ubrzivaci trebaju skratiti vrijeme pocetka vezanja na barem 15 mmuta. ane normativima za aditive betonu. Postoji veci broj aditiva koji nisu obuhvaceni normativima. Najcesce se danas primjenjuju u sanacijama armiranobetonskih konstrukcija i drugim posebnim namjenama. Tablica 6. koje mora ispunjavati aditiv. povrsinski aktivne tvari se adsorbiraju na interfaceu zrak-voda i cement-veda. utjecaj dvostrukog doziranja aditiva u odnosu na optimalne doze. a orijentacija tih molekula odreduje. za poboljsanje prionljivosti. Zato je prije njihove uporabe potrebno provesti opsirnije istrazne radove prema progr~ prilagodenom odredenoj namjeni. poboljsanje pumpabilnosti. efikasnost aditiva se mora provjeriti tijekom prethodnih ispitivanja i projektiranja sastava betona. % % % Ubrzivaci Ubrzivaci • zaptivace. Prema tome. bojanje betona.• usporivace vezivanja. To su: dodaci za proizvodnju pjenobetona. u tako velikim kolicinama. za neku konkretnu namjenu. iii nekim drugim posebnim normativima. da svaki od . razliciti pesticidni dodaci (fungicidni. pa u tom slucaju u nazivu na prvomjesto dolazi nj. i u tom slucaju ne spadaju u opisanu podjelu aditiva. kao i proizvodnja cemenata. Normirani uvjeti kvalitete aditiva za beton. Mijesanjern s cementnom pastom. kao. da njihova proizvodnja pcdlijeze stalnoj kontroli proizvodaca i stalnoj kontroli neovisne institucije. Tako su cesto puta u upotrebi plastoaerant. ispitivanje utjecaja aditiva na beton sastoji se u komparativnom ispitivanju betona bez aditiva (etalon) i betona s aditivorn. p~~e primjene treba provjeriti njihovu kompatibilnost. koje se koriste kao aditivi betonu. dodaci za nepropustljivost i inhibitori korozije celika. vapnenac.1).nJlh u pojedinacnoj primjeni daje zeljeni ucinak. U nasoj zemlji oni se najcesce dodaju u proizvodnji cementa._ Mineralpj dodaci. Ako se u istoj mjesavini primjenjuje vise aditiva razlicitih proizvoda~a. Ti dodaci. - Povrsinski aktivne tvari . usporivac-plastifikator itd. naftnih kiselina sintetskih deter2-nl!!l!. jer bez obzira na to. pojavu pukotina.

Ukoliko se ne promijeni udio drugih konstituenata u betonu.~ PLASTIFIKATORI ~tifikatori ~takv_e. 600 sa superplastifikatorom 500 400 - JOO l_ __ --'- -'- __ . treE'i. . koje razdvajaju cestice i povecavaju njihovu pokretljivost. Prema kemijskom sastavu postoje tri grupe superplastifikatora: • . gubitak obradljivosti. smanjenje potrebe za vodom u odnosu na etalon moze biti 20 do 35%. Primjena superplastifikatora datira od 1960ih godina i za sada jos nisu obuhvaceni u vecini normi 0 postupcima ispitivanja i uvjetima kvalitete.2]. om perp asttfikatora. Namjena plastifikatora moze biti trojaka: a) Povecanje cvrstoce na tajl1_acin. Nacin djelovanj. tako da vodocementni fa:kt I cvrstoca ostanu isti. Shematski prikaz djelovanja plastifikatora [6.. . Najsira upotreba superplastifikatora za sada je ogranicena ~jiho~o~. Principi mogucnosti primjene superplastifikatora [6. brz. Njihovo djelovanje na svojstva mjesavine je vremenski ograniceno na 30 do 90 minuta. b) Zadrzavanje iste konzistencije uz snjenje kolicine cementa i vode. odnosno istovara na gradilistu. tako da npr. re~~tivno visokom cijenomsto je posljedica vecih troskova pri postupku polimerizacije tijekorn proizvodnje.1. obicno u postocirna od kolicine cementa. se uvijek provjeriti i eventualne sporedne efekte: segregaciju. izdvajanje vode. .~ ~ __ ___l_---' 120 140 160 180 200 kg/mJ 220 240 Kolicina vade Slika 6.da se smanji vodocementni faktor uz istu konzistencuu betona-](aOK()d etalona. takoder odbija mjehurice zraka.1).1]. ukoliko ih proizvodac (formulator) ne razrijedi vodom odnosno nekim punilom. ~. povecavajuci njenu obradljivost. Smanjenje potrebne kolicine vode u betonu od djelovanja plastifikatora moze biti 5 do 15%. .:. Moguce je i ponovo doziranje. Kada se primjenjuju za proizvodnju tekucih betona. SUPERPLASTIFIKATORI razrijedi s vodom. 0 cemu treba voditi racuna kod Efikasnost superplastifikatora je znatno veca nego plastifikatora. Prethodnim ispitivanjima betona uz dodatak plastifikatora. tako da se oni ne lijepe na cestice cementa. djeluje podrnazujuce na mjesavinu. Vazno je. uslijed cega-se-ove-cesfice meduso i'a'u (Slika 6. a ustedi se cement odnosno smanji toplina hidratacije u masivnim betonima.a sup~rp~astifi~at?r~ je takav.sulfonizirani melamin formaldehid kondenzat-:. Zato se cesto pribjegava naknadnom doziranju superplastifikatora u transportnom sredstvu (mikseru) neposredno prije ugradbe.r~~nski akti. Dispergirajuce djelovanje plastifikatora daje bolju strukturu cementnog kamena cime se dobivaju vece rane cvrsroce i bolja trajnost betona uz isti vodocementnifaktor. Posljedica negativnog naboja je stvaranje sloja orijentiranih molekula vode kao polarnog otapala na povrsini cestica. vrsti agregata i kolicini vode. . sto plastifikatori djeluju i kao aeranti.t-. Da bi se to sprijecilo neki propisi za beton ogranicavaju ukupnu kolicinu dodataka u odnosu na kolicinu cementa. Djelovanje plastifikatora manifestira se kao smanjenje povrsinske napetosti tekuce faze. da tek malo smanjuju povrsinsku napetost tekuce faze I ne djeluju aenrajuce na beton. jer mjerenje konzistencije tekucih betona postupkom slijeganja nije prikladno. Slika 6. Plastifikatori se u praskastom iii tekucern obliku dodavaju u vrlo malim kolicinarna u beton. odnosno stabilizira njihova dispergirana struktura.2. pa mjerenje povrsinske napetosti moze biti i mjera efikasnosti plastifikatora. Na taj nacin se sprecava flokulacija u cementnoj pasti. Doziranje superplastifikatora je znatno vece od plastifikatora. cesto je posljedica toga. tifikatori se na'cesce upotrebljavaju za proizvodnju betona vrlo veliki cvrstoca iii roizvodnju tekuci eton .sulfonizirani naftalen formaldehid kondenzat i v Onaj drugi ]eefiKasniji u dispergiranju cestica cementa i rma donekle usporavajuce djelovanje na vezanje cementa.~e tvariJ<~~_a_s!s::>~ajucestlcama cement(l_J1e_gatl¥f}i-el~ (zeta potericijal do 30 mY).. vodocementni faktor se nJlti cak na 0. Dio smanjenja potrebe mjesavine za vodom. Zbog ~~i lignin. .28. a to znatno zavisi od vrste i kolicine cementa. 74 75 . a voda oslobodena od utjecaja. usporavajuce iii ubrzavajuce djelovanje na vezanje itd. iii na betonari prije doziranja proracuna betonske mjesavine. pa ih se cesto puta dodaje zajedno s vodorn. Takav naboj._p_?". flokulantnog sustava cestica.. plastifikatori najcesce smanjuju kohezivnost betona. nakon cega mjesavina poprimi svojstva kao etalon u koji uopce nije dodan superplasfifikator.. nakon prestanka djelovanja prve kolicine superplastifikatora. onda se za ocjenu njihove efikasnosti obicno primjenjuje postupak mjerenja konzistencije rasprostiranjem. tako da se olaksa ugradba u nepristupacne dijelove konstrukcije. da se aditiv brzo i jednoliko razmijesa po cijeloj masi svjezeg betona.

1--X Kemikalije koje utjecu na vezanje i ocvrscavanje Osim povrsinski aktivnih tvari. to i gel tijekom hidratacije ne urasta u njih nego popunjava kapilami prostor oko njih.3. aluminatni ioni). . da su pore jednoliko rasporedene u cementnom kamenu.4). iako bi obzirom na njihovu namjenu. tako da se unaprijed dobije u vodi topivi sapun smolaste kiseline.namjenu .. ako je faktor razmaka manji od 0. da se proizvede beton tekuce konzistencije. Ubrzivaci moraju pospjesiti otapanje kationa (kalcijevih iona) i aniona iz cementa.3). kemikali·e se mogu podijeliti u pet gru (SIika 6. Odnos faktora trajnosti i faktora razmaka pora [6.. 2. Prikladnost aeranta za bilo koju namjenu treba provjeriti probnim mjesavinarna i to u svjezem i ocvrslom stanju. Osim toga. da bi ornogucili stvaranje mjehurica. Shematski prikaz djelovanja aeranta [6. Slika 6. Interesantno je.1].-'stahshckl J~. smanjujuci tako vode i segregaciju. koji se najbrze otapaju u ranoj fazi hidratacije (npr. Faktor razmaka je odnos najvece udaljenosti bilo koje tocke u cementnom kamenu od ruba najblize pore. ali ubrzava topljivost silikatnih i aluminatnih iona. u velikim koncentracijama prevladava drugi utjecaj. koja se dobije ispitivanjem svjezeg betona u porometru. koji se mogu otopiti. K+ iii Na") smanjuje topljivost kationa slabijih baza (Ca2+ iona). daje beton otporan na djelovanje mraza.AERANTI *" aeranta u pogledu otpomosti betona na mraz iii nekih drugih svojstava u ocvrslom betonu. Najznacajnija u Izradl betona otpomih na mraz odnosno na djelovanjemraza odmrzavanje. Taj proces se moze regulirati prema Joiselu na sljedeci nacin: v· v. trajnost betona u kemijski agresivnim sredinama. koje smanjuju povrsinsku napetost vode. orii mogu povecati fluidonepropusnost betona. Prikladnost velicine i rasporeda pora u betonu moze se provjeravati ispitivanjem faktora razrnaka pora. U malim koncentracijama.nt'. koji bi se inace najsporije otapali u ranoj fazi hidratacije (npr. 0. Kako u 'cementu ima vise aniona.. motrenjem presjeka uzorka betona pod svjetlosnim mikroskopom. te Ih isprekidaju I onemoguce njihovu povezanost.. ubrzivac mora pospjesiti otapanje onih. ~. Kako povecanje ukupne kolicine pora u betonu smanjuje cvrstocu. a zatim daosiguraju njihovu stabilnost.~j~. Kako u mjehuricima nema vode. Smatra se.4.a~_talll sf~ri0i. silikatni ioni). da aerant uvlaci sitnije pore. W ~a ~nti ~maj~ visestruku.. ~ Glavni tipovi aeranata baziraju se na zivotinjskim i biljnim mastima iii uljinia i nJihovm1 masrum kiselmama. poboljsavaju pumpabilnost betona i mogu zamijeniti cestica pijeska u betonskoj smjesi.i!S~0. 20 a Slika 6. da ista kemikalij zavisno od kolicine .p!!fl1)~~ana~ra.i1 ~r~ aktivne tvari na interfaceima voda-zrak.2 mm (Slika 6. _~ranti su povrsinski aktivne tvari.5). 100 200 JOO 400 Faktor razmaka . prvenstveno onih aniona. 60 '" Z . cesce bio adekvatniji naziv fluidifikator odnosno superfluidifikator. je njihova i soli za pa time i djelovanje izdvajanje dio sitnih I. kao sto su alkalne soli iii sulfatni iii sulfonizirani organski spojevi.u tehnologiji betona. Kolicina pora.jaceg negativnog cestice cementa. zavisno od koncentraci·e. Nako ·JesanJa cementa s vodom.~~~'1()~~~~ ~ne 10 do 3000!i. kOJe rea'girafu s vapnom iz cementa i postaju topljive. / -?:bet0nskoj'-sm. prvi utjecaj je dominantan. iii se prirodne drvene smole prethodno saponificiraju s NaOH. naboja na povrsini.1 mjehu~CI trnenzt apl ara. ati u r . nikako nije dovoljan dokaz 0 ucinkovitosri 100 .JlosljedY. 8 40 cc '" u. Kemikalije dodane cementnoj pasti takoder ce se otopiti (ionizirati) u vodi i mogu djelovati na vrstu i koncentraciju iona koji se otapaju iz cementa. zafIm to mogu Oiti-PI iIOdne drvene smole.pm 500 600 . i kOM91o to mogu biti ~ri. pretpostavljajuci pri izracunavanju.. To jt. Vrlo je efikasno njihovo na svojstva svjezeg betona: povecavaju kohezivnost betona.u ceme~tn~ ash. 76 77 .n. koja ima hidrofobna-i hidrofilna svojstva (SITka 6._ 80 VI Nolekula 5 anionskom polarnom grupom u lancu uglJikohidrata ~ g . Prisutnost kationa jakih baza u otopini (npr.2].._. kiseli (silikatni I a ummatru I aZlcni (kalcij) ioni se hidratacijom izdvajaju u otopinu. jos veliki broj kemikalija utjece na usporavanje iii ubrzavanje procesa vezanja iii procesa ocvrscavanja.dnolil<o··j"aspored~m. Usporivac mora kociti otapanje kationa u cementu (kalcijevih iona) i aniona. to je povoljnije.3. superplastifikatori djeluju jace dispergirajuce na Nazivi plastifikator i superplastifikator su uvrijezeni za ovu vrstu aditiva. lov 0 u r au vecoj kolicini d·elu·e k Prema nacinu djelovanja na pocetak vezanja.

Veliki broj plastifikatora. IV grupa: (I) povrsinski aktivne tvari s polarnirn grupama u. Pris~. natrij fluorid.. tako da ista sol u povecanoj koncentraciji postaje ubrzivac (Slika 6. Oni se primjenjuju kod mlaznog betona ili kod cepljenja prodora vode kroz beton. da bi elektrolit bio potpuno ucinkovit. Upotrebljavaju se u slucajevima kadase beton transportira na vece udaljenosti. silikata i aluminata). Prema tome. Retarderi malo usporavaju porast ranih cvrstoca betona. koji zavise od tipa i koncentracije iona. Medutim. Ca(N03)2. CaCI2). za male koncentracije (npr.5. Najpoznatiji ubrzivac ocvrscavanja je kaIcij klorid (CaCI2). ne trebaju imati neki utjecaj na brzinu vezanja.karbonhldI!ltmm. odnosno ne sudjeluje u kemijskim reakcijama korozije celika u betonu. N03-. aluminij klorid. 2 3 je usporavajuci utjecaj na otapanje kalcijevih i aluminatnih iona iz cementa. Najinteresantnija je njegova primjena za betoniranje pri niskim temperatura rna._Jedan dio klorida kemijski se veze s produktima hidratacije. najcesce ga imaju. a tijekom kontrolnih testiranja mora se dokazati u svim ubrzivacima..5). '" ? . koji su dodani u OtOPIOU. ilijake baze i slabe kiseline (npr. iIi SOlo) srnanjuje topljivost arnona slabijih kiselina (npr. pr:i ~tjecaj je dominantan. od kojih je najvazniji tzv. topljivih borata itd.lan. K CO ). ali skupljanje od susenja betona je nepromijenjeno. ... a ne ubrzavanje otapanja silikatnih iona. na koroziju armiranog betona vrlo su slozeni. Tako npr. ali ubrzava topljivost kationa slabijih baza (npr. (3) cinkove I olovne soli. Svi oni znatno umanjuju cvrstoce betona (cak do 50% u odnosu na etalon). Na2COJ. 1% i vise) tih soli.tnost ani. borne. ali u velikirn koncentracijama prevladava drugi utjecaj. (2) natrijeve soli fosfome. USPORIVACI To su kemikalije koje odgadaju pocetak vezanja cementa. Medutim. Usporivaci vezanja iIi retarderi se sastoje od vrlo malih kolicina secera (0.Iignosulfonati i seceri). takoder ima retardirajuce djelovanje. . oksalne I fluorovodicne kiseline. on smanjuje otpomost betona na sulfatnu koroziju. r UBRZIVACI -1 Ubrzivaci ocvrscavanja. mogucnost njegove upotrebe vrlo je ogranicena. da ih nema.4% od kolicine cementa. upotrebljavaju se za dobivanje ranih cvrstoca betona. U slucaju vecih koncentracija (npr. iIi se izbjegava nastajanje radnih reski pri betoniranju sloja na sloj betona.clma (gl~konatl. Problemi djelovanja klor iona i drugih halogenih elemenata osim fluora. ubrzavajuci utjecaj iona u otopini na silikatne i aluminatne ione cementa je veci od usporavajuceg utjecaja. obicno se uzima 0. natrij aluminat i zelj~zne soli.. ako se beton nalazi u suhoj okolini. kaIcijevih iona). '" . V grupa: formijati i trietanolamini [6. NaSiOJ. koji pocetak vezanja izazovu vee nakon nekoliko desetaka sekundi. I grupa: CaS04 ·2H20..1 do 0. '" -'< QJ > KoncentraciJa aditiva Slika 6. I!I grupa K2C~J. Tijekom uporabe aditiva neophodno je na tvomici betona pojacati sve aktivnosti osiguranja i kontrole kvalitete. prema tome dolazi do usporavanja. ali kasnije cvrstoce su jednake onima od etalona. Utjecaj vrste i koncentracije kemikalija na vrijeme vezanja. a da ne djeluju korozivno.05% secera na masu cementa odgoditi ce pocetak vezanja za 4 sata). KaIcij klorid djeluje kao katalizator na hidrataciju C3S i C2S. Donekle se povecava riziko od plasticnog skupljanja.. U nekim posebnim primjenama upotrebljavaju se ubrzivaci vezanja. a riziko uborabe je velik. Nepovoljan utjecaj kalcij klorida na koroziju armature posljedicaje djelovanja klor iona u kolicinama vecim od neke granicne. ukupni utjecaj zavisi od dvaju kom?lementamih procesa. jer nedostaje vode u betonu. Osim vrlo nepovoljnog utjecaja kaIcij klorida na koroziju armature. Tipicni primjeri takvih kemikalija su: natrij karbonat (soda). Pre rna normama. U malim koncentracijama. C3ACaCI210H20.ona jakih kiselina u otopini (npr. Friedlova sol. Osim toga. a nesto malo smanjuje krajnje cvrstoce. koji povecava rane cvrstoce betona. povoljno djeluje na povecanje otpomosti bet ona prema eroziji. 0. II grupa: CaCh.1]. kalij karbonat. medutim. pa taj dio ne djeluje kao elektrolit.4. kada se aditiv primjesa u beton.3% od mase cementa) soli slabe baze ijake kiseline (npr. kolicina slobodnih klorida moze biti vrlo velika (4 i vise posto). CI-. zbog njegova stetnog utjecaja na koroziju armature u betonu zbog Cl: iona.. Naime. uglavnom sarno na nearmirani beton. pa se njihova kolicina u svim ubrzivacima zabranjuje. jer omcgucuje rad i na temperaturama blizu ledista vode. topljivih soli cinka. '" . . '" QJ -o a 0. a povecava i riziko od steta od alkalnoagregatnih reakcija. 78 79 . iii pri izradi prane povrsine vidnog betona. dominantan . pa ih se ne smije primjenjivati bez pazljivog prethodnog ispitivanja svih vaznijih dodatnih utjecaja na ocvrsli beton.

7. SVJEZI BETON
Sva svojstva ocvrslog betona: trajnost, cvrstoca i deformabilnost zavise od stupnja njegove.zbijenosti i homogenosti. Prema tome, za kvalitetan ocvrsli beton je nuzna pretpostavka, daga S~JJsyjl<z~m stanju lako transportira iugraduje, da ne segregira i konacl1o,dase dobro zbije. . _ . __

Definicije i zahtjevi na svjezi beton
Odmah nakon sto se zarnijesaju komponente betona, svjeza betonska mjesavina podlijeze promjenama sve dok - obicno nakon nekoliko sati - ne postane kruta, tj. ocvrsli beton. Neki vazniji zahtjevi, koji se postavljaju na svjezi beton jesu: • brza homogenizacija u mjesalici • pokretljivost u transportu i pri ugradbi, bez unutrasnjih lomova mase, lagano zaobilazenje zapreka, kao armature, izbocina u oplati i ugradenih elemenata, • stabilnost u pogledu homogenosti za vrijerne transporta, ubacivanja u oplatu i zbijanja, ukljucivo stabilnost na izdvajanje vode, • sto manja adhezija na kliznu oplatu odnosno cijev pumpe za transport betona, • sto bolja adhezija na podlogu, • sto bolja kompaktibilnost, • plasticnost za zavrsnu obradu. U Tablici 7.1. sistematizirani su prakticni zahtjevi, koji se postavljaju u tehnologiji i odgovarajuca zeljena svojstva svjezeg betona. U trecoj koloni tab lice dati su odgovarajuci tehnicki pojmovi. Obzirom na svaku pojedinu namjenu betona u konstrukciji i uvjete obrade svjezeg betona neki navedeni zahtjevi mogu biti suprotni, pa smjesu svjezeg betona treba optimirati. Najcesci pojmovi kojima se definiraju i mjere svojstva svjezeg betona jesu: • obradljivost, • konzistencija, • izdvajanje vode, • segregacija • vrijeme vezanja betona, • homogenost betonske mjesavine • temperatura, • sadrzaj pora u svjezem betonu. _i2b.rad1jivost bi se mogla definirati kolicinorn korisne unutrasnje energije potrebne za potpuno zbijanje betona, tj. kolicinom energije koja je potrebna, da se svlada unutrasnji otpor izrnedu pojedinih cestica u betonu. Medutim, ne rnoze se razdvojiti energija, koja se prilikom zbijanja betona prenese na oplaru, armaturu i skele, od one koja se utrosi na sarno zbijanje. Osim toga ova definicija obuhvaca sarno zadnju fazu u obradi svjezeg betona. Sire shvaceni pojam obradljivosti obuhvaca svojstva tijekom mijesanja, transporta, ubacivanja u oplatu, zbijanja i zavrsne obrade povrsine, dakle do trenutka kada poprimi 81

Tablica 7.l. Pojmovi koje obuhvaca obradljivost svjezeg betona [7.1]. Prakticni zahtjev Pokretljivost u transportu i ugradnji, te posebni zahtjevi kao pumpabilnost Trazeno svojstvo Mali otpor tecenju Mali otpor za vrijeme tecenja Tecenje i preoblikovanje bez unutrasnjih lornova Tehnicki pojmovi Podmazivanje povrsina Fluidnost Plasticnost Reoloska svojstva Mali Tu granicnog sloja paste Kao gore plus mala viskoznost Velika deformacija tecenja Relativno velika koheziia Veca kohezija Veta kohezija Veca viskoznost ~~"" MaliTu Mali modul kompresivnosti i kriticna komQresija Velika plasticna deformacija Velika kohezija c-J.. p-J.. < K-J.. c-J.. p-J.. < c-J.. p-J.. < ).i-J..

t
T =Tu +).iY N B

St. V.

(5)
ct ct ).it
1:

Stabilnost (homogenost za vrijeme transporta i rukovanja)

Sposobnost Izdvajanje vode zadrzavanja vode Sposobnost paste, da Segre gacij a sprijeci re1ativno kretanje krupnog agregata Mali unutrasnji otpor Unutrasnje trenje Mala otpornost na Adhezija povrsini Pogodan udio kohezivne paste Plasticnost Izdvajanje vode

~

B=H-NlI

St. V.

Slika 7.1. Dijagrami konzistencije reoloskih tijela: viskozno (Newtonov model) i plasticno (Binghamov model).

Kompaktibilnost za dati postupak zbijanja Zagladivost povrsine

(5) (5)
ct

preoblikovanja uzorka (npr. slijeganje iii rasprostiranje): C?sim tog.a, ces.t.o se op!sno govori o§~oj_ilivla.~noj _~Qnzistenciji, s time, da vlaznija konzistencija oznacava obradljivijebetone, sto-nlJ~uvijekLocno.

r±J C'
/'

\ - Metode mjerenja obradljivosti
-"',1

svoj konacni oblik i gustocu, Tako definirana obradljivost, medutim, nije sustinsko i jednoznacno definirano svojstvo, pa se ne moze mjeriti direktno, vee zavisi 0 nizu svojstava svjezeg betona. Osim toga, beton koji je dobro obradljiv npr. za armirane grede iii stupove, nije dobro obradljiv za prefabricirane betonske blokove. Dakle, obradljivost svjezeg betona je relativno svojstvo, koje obuhvaca i namjenu betona, nacin mijesanja i ugradnju. U praksi seobra9Jjjvostnllj_9~~~s:~\zr1!~,:y?J~?~. I taj p~jam se na vise nacina interpretira u tehnologiji betona. Ureol2m!. se kQ!!~lstencija definira kao svojstvo materijala, kojim se on odupire trajn~ijenjanju o~I_~§Tae~ranaj; ~!kcijD:ml_smicno Jl~~~aIll~~STikil1:1;.uakle, svakoj velicini smicnog naprezanja, koje djeluje na materijal, odgovara neka brzina tecenja, U modernom istrazivanju, zahtjevi koji se postavljaju na svjezi beton mogu se rasclaniti na cdgovarajuca reoloska svojstva: • 1:, smicno naprezanje, pri kojem je y brzina smicanja • granicu tecenja, "'u' • plasticnu viskoznost, u, • koheziju, c, • kut unutrasnjeg trenja, <p • modul kompresije, K, Tako definirano svojstvo konzistencije iziskivalo bi komplicirane uredaje za ispitivanje i dugotrajna mjerenja. Medutim, konzistenciju svjezeg betona mora se ispitivati vrlo cesto i to u kratkom vremenskom razdoblju od spravljanja do ugradnje svjezeg betona. Na gradilistu se najcesce pod konzistencijom podrazumjeva stanje svjezeg betona izmjereno nekom empirijskom metodom, kojorn se mjeri nacin

U praksi, na betonari, gradilistu i u laboratoriju s7 svojst;a ~b.radljivosti?ro~u~uju empirijskim metodama. Mjerni postupci zasnovaru na pnnclplma ~eolog~Je J~s se istrazuju, Razlog tome su vrlo komplicirane rneduovisnosti kod preobhk.ovanJas~Je~eg betona, koje se sastoji od tecenja, smicanja i zbiJanja .(~lika 7 .~). Zastupljeoost pOJedme vrste preoblikovanja u ukupnom preoblikovanju OVISI0 sta~Ju nap~eza~Ja I ~~egovoI? trajanju, sastavu betona, stanju zbijenosti, pret~odnom oblikovanju .~hlstonJI matenjala) i vanjskim uvjetima (temperatura, efekt zida), Zato je razurnljivo, da su se za

Do D D ¢Slika 7.2. Vrste preoblikovanja svjezeg betona.

tecenj e

smicanje

promjena

volumena

82

83

mjerenje obradljivosti uvrijezile empirijske metode, koje u odredenirn graniea.n:a pruzaju zadovoljavajucu mogucnost mjerenja svojstava svjezeg betona. U praksi je cesto i danas subjektivna oejena iskusnog strojara na betonari, pouzdan nacin

odredivanja konzistencije svjezeg betona. Mjemi postupci na osnovama fizike, koji se
danas istrazuju, pruzaju mo gucnost mjerenja karakteristike sarno jedne vrste preoblikovanja, ali imaju prednost, da se mjere karakteristike koje su e~zak~n~ definirane. Ta su istazivanja znatno doprinijela razumijevanju pojava, unapredivanju I razvoju u svjezem betonu.

---]

~. . ras rostiranja slican stoZae (Slika 7.3), ali nesto nizi, izradi se na ploci, koja se moze podizafi I pu tati a padne. Nakon 15 takvih udaraca mjeri se promjer "pogace" nastale rasprostiranjem betona. Obje navedene metode vrlo su jednostavne i prikladne za pracenje stalnosti kakvoce nekog betona utvrdenog sastava, tijekom proizvodnje. no 'e i s ostu kom odredivanja faktora zbijan·a. U kalup oblika prizme nasipa se beton i poravna. Zatim se z ije na vibraeijskom stolu do potpune zbijenosti .. Kvoeijent visine nasutog i zbijenog betonaje faktor zbijanja.
'V

~~~~~!_~~O~~IST~~CIJI~_j.. U nasoj zernlji su normiraru postupci ispitrvanja konzistencije • slijeganjem (slump), (flow), • rasprostiranjem • Vebe postupak, • odredivanje faktora zbijanja (postupak prema Walzu).

. svjezeg betona.
v

Postupak ispitivanja slijeganjem sast<jLse u tome (Slika_7.3), da se norn:iran~ ka~u~ od lima, oblika krnjeg stosca napuni betonom. Kalup se zatim oprezno ~odl?ne I mj.en se koliko je nakon toga beton slegnuo. Detalji postupka strogo su norrrurarn. Iz oblika slijeganja uzorka betona iskusan tehnolog betona rnoze zakljuciti 0 eventualnim promjenama u sastavu. S nekoliko dodatnih udaraca sa sipkom za zbijanje betona moze se oboriti konus betona, a po nacinu njegova rusenja i razdvajanja konstituenata rnoze se vidjeti, da Ii je beton dovoljno kohezivan iii je sklon segregaeiji.

Rasprostiranje

~~

~
~ Vebe ~

E E

ZOcm

~enija metoda. mjerenja preobli~ovanl~~\lj~zeghetQn~l p_r5<111~Jlos_~p_!g! ~a-seona pnmJenjlije najcesce samoiiprethodnirn ispitivanjima. Krnji stozac istih dinienzija kao kod postupka mjerenja slijeganja, postavi se u lonae pricvrscen na vibracijskom stolu. Nakon skidanja limenog kalupa pusti se da stol vibrira uslijed cega beton postepeno poprimi oblik valjka. Na gomju povrsinu kmjega stosca od betona postavi se disk od pleksiglasa, kojiprati slijeganje, tako da se jasno vidi trenutak kada se kmji stozac preoblikovao u valjak. Mjeri se vrijeme potrebno za preoblikovanje i promjena volumena nakon prelaska u valjak, te se izraze kao stupnjevi Vebe. Detaljnim snimanjem tijeka eijelog pokusa mogu se jasno razluciti tri faze preoblikovanja (Slika 7.4). Svi empirijski postupei zasnivaju se na oponasanju neke faze obrade svjezeg betona. Zato su to sarno grube indikaeije 0 obradljivosti betona. Sto vise,rezultati tih ispitivanja niti uz navedena ogranicenja nisu jednoznacni (Slika 7.5). Tako npr. beton od drobljenog agregata, koji ima prakticno istu obradljivost kao onaj od rjecnog agregata, imati ce znatno krucu konzisteneiju prema mjeri slijeganja. Takoder, beton iste obradljivosti od rjecnog agregata, ali veceg maksimalnog zma imati ce krucu konzisteneiju nego beton od iste vrste agregata, ali manjeg maksimalnog zma. Konzisteneiju svjeze betona se cesto zadaje opisno, pa se govori 0 povecanjui srnanjenjii onzlstencije, takoder 0 suhoj i vlaznoj konzisteneiji. Uobicajena je praksa, da se u tehnickoj dokumentaeiji obradljivost svjezeg betona zadaje opisno i kvantitativno prema nekoj od mjera konzisteneije, pa se prema tome svjezi betoni dijele u cetiri grupe (Tabliea 7.2): _krute, slabo--plasticne, plasticne i ~ku~llzisten<;.ij_\:. Postoji veliki broj drugih empirijskih postupaka ispitivanja konzisteneije svjezeg betona, koji su normirani u drugim zernljarna, sto takoder govori 0 tome, da jos ne postoji opcenito prihvaceni i zadovoljavajuci postupak.

ill
I20

~

0

2

10

12 STAN~I-

14

,(.)

4

1~~

em

I

6

\

-

-- --

_~AZ~C~O

Faktor zbijanja

12

\
~
,.

URU5AVANJl
1>e:

,rCOja.a, kohezivoo
16,~ 17 \7

).lASE

f---L-._"ROCES ,ZBIJANJA
)5

16

Gl20
Stem)

1\6 14 •

v.

.I

Slika 7.3. Oprema za norrnirane postupke ispitivanja konzistencije

svjezeg betona.

Slika 7.4. Dijagram slijeganja betona za vrijeme Vebe ispitivanja [7.2]

84

85

7..7 0. . koji je kombinacija kohezije i trenja medu cesticama.8 0. Za krute i kruto plasticne betone dobio je tipicne oblike dijagrama (Slika 7. Kruta KP. tgcp. Reoloska svojstva se tada opisuju modelom kruto-plasticnog Coulombovog tijela: '[ = C Prije smicnog sloma dolazi do pomicanja cestica u smjeru suprotnom vanjskom tlaku (smjeru normalnog naprezanja). Pri defonniranju tih materijala treba svladati otpor. i u cijim porama ima vode. Kut nagiba toga pravca... te dolazi do povecanja volumena._..03 I-... Presjek smicne kutije LHennitea. 86 .24 < 1.5]. Zato je vise istrazivaca i za svjezi beton primijenilo postupke ispitivanja. Tekuca Vebe (stpunjevi) >11 5-10 2-4 <I Slijeganje (em) 0 2-5 6-10 11-18 Rasprostiranje (em) do 40 40--50 50--65 Faktor zbijanja (-) > 1.24 1.25 1.. Slabo plasticna KR..11-1..9 1.6..2] je proucavao ponasanje svjezeg betona pod djelovanjem srnicnih si\a pomocu srnicne kutije prstenastog oblika (Slika 7. koji su uobicajeni u geomehanici. <il2' je kut unutrasnjeg trenja za vrijeme klizanja.5.. __ -'--_. Karakteristicni obliei krivulja dobivenih ispitivanjem svjezeg betona krute konzisteneije smicnoj kutiji.. II VJ u \ MJERENJE SMICNIH SVOJSTAVA SVJEZEG BETONA Slika 7. U takvom sistemu...04--1.7). pa sila raste lineamo dok ne dode do smicnog sloma. koji bi se dobio za momente torzije i odgovarajuca naprezanja klizanja. Nagib pravca <PI je kut unutrasnjeg trenja u trenutku smicnog sloma. 4-) N o Deformacija.°V8 20 18 16 14 12 10 OS ROTACIJE 2 o RAVNINA SMICANJA Slika 7. Oznaka i opis konzisteneije KS. da je odnos momenta torzije i nonnalnog tlaka bio gotovo linearan (Slika 7.I. koja se sastoje od granuliranog materijala. Srnicna cvrstoca se pripisuje uglavnom ukljestenju cestica u ravnini smicanja. vidi se. 87 + 0" .6 0. 140 '-_.0 rz Stika 7. Odnosi konzisteneija ispitanih raznim postupeima i za razlicite agregatnoeementne u smjesi betona [7. Kad se L 'Henniteovi podaci za smicnu cvrstocu i podaci odgovarajuci vertikalnoj komponenti naprezanja unesu u 0"-'[ dijagram. Plasticna KF. U istom dijagramu crtkano je skiciran i pravac. odnose Tabliea 7. L 'Hennite [7.6).2.8). Svjezi beton ima slicnosti s nekim tlima. Cl> .J 160 0.... Iza toga otpor kontinuiranom smicanju je manji.L. Konzisteneije svjezeg betona Mjere konzisteneije . cestice su odmah u direktnom kontaktu.

a kada vibriranje prestane pomice se u pravac Ole. smicna cvrstoca je prakticno jednaka nuli. Shematski prikaz unutrasnjih sila u svjezern betonu. ako je uzorak bio gusto zbijen. zavisno od sastava betona i nacina ugradivanja u srnicnu kutiju prije ispitivanja. Posebno je interesantan oblik dijagrarna za vrijerne vibriranja..11.. cr-'t dijagrarnu Pri ispitivanju svjezeg betona u smicnoj kutiji. 150 200 200 kPa Slika 7. Unutrasnje sile u svjezern betonu. za vrijeme i nakon vibriranja [7. da beton poprirna karakteristike tekucine.kPa l' 15~----~----r---~----~ KARAKTERI STl eN I PARAMETRI vic 0.. Nakon vibriranja se dakle. da su dinarnicke sile vibriranja svladale veci dio smicne cvrstoce [7. koje se suprotstavljaju preoblikovanju.. tj. ako su zma agregata pocetno bila u kontaktu. Naprotiv.9). Do povecanja volumena ce doci.I. 88 . rnogu nastati tri karakteristicna slucaja skicirana na r+s dijagrarnirna na slici 7.10). povecao kut unutrasnjeg trenja.!. Sumami dijagrami iz L Henniteovih pokusa [7.. a) beton tece uz povecanje volumena. b) beton teee uz konstantni volumen.8. Nakon sto je normalni pritisak povecan do cdredene velicine. 'f. c) beton tece uz smanjenje volumena.. Ako volurnen zraka znatno prelazi volurnen prostora koji je ispunjen vodorn (npr.55 vic 0. Do odredenog normalnog pritiska. To je zrak pod atrnosferskirn tlakorn. kohcz i j a 100 nih ccst tca intcrfcrencija i trenje krup- T . sto znaci. cernentne paste u mjesavini a 50 100 150 200 kPa 't Slika 7. djelovale su sarno sile kohezije.65 vi acna cvr s toca p c. Karakt~ristieni T-E dijagrami za kohezivne granulirane materijale. rnogu se klasificirati na sile kohezije.3) P (. vecina zracnih pora cini povezanu kontinuiranu fazu. promjena kapilarnih s ila radi promjcne vo 1 umena r1 + . da su zma agregata ponovo dosla u intenzivniji kontakt i povecavanjern pritiska povecava se unutrasnje trenje u betonu.10.9. koji prozirnlje poroznu granuliranu a)~b)L_ E ~( r-: T( _ C)L_ E E ~I (~ 89 Slika 7:11.!_) r2 kap i- e k t i v i r anje larnih sila Slika 7. Smicna cvrstoca svjezeg betona prije. sto znaci. koje su posljedica svojstava cernentne paste. paralelan s ravnirn dijelorn krivulje OB.jer je beton ostao zbijen. da u sastavu betona irna veca kolicina zraka. taj dio krivulje postaje paralelan s pravcern nakon vibriranja..3) Ako se beton u smicnoj kutiji za vrijerne pokusa vibrira (Slika 7. do srnanjenja volurnena ce doci u slucaju.3]. Sile kohezije uglavnorn su rezultat udjela i djelovanja i uzrok su plasticnosti svjezeg betona. sv s kut unutr asnj eq trcnja normal no naprczanj e ad smi canj a promjena vo l umena Ih+l'lh G. sile trenja i interferencije krupnih cestica i kapilame sile od povrsinske napetosti tekuce faze (Slika 7. krute rnjesavine betona s malorn kolicinorn vode). pravac 0IA u pornice se u krivulju OB. U podrucju u kojern su vibriranjern svladane sile trenja rnedu cesticama. Posljedica togaje.

12.. To odgovara nonnnoj Konzistenciji cernente paste.2a. udio supljina pocinje postepeno smanjivati. da je za prakticne potrebe dovoljno aproksimirati svjezi beton~.. ona dobiva kontinuirano koherentnu strukturu dovoljne cvrstoce. Vecina istrazivaca dokazuje..06 O. U drugom slucaju rnoguce je mjesavine plasticno defonnirati.18 0. '" + 0 0.lD 0. od mijesanja u betonari do konacnog zbijanja u oplati i zagladivanja povrsine obavlja uz relativno male brzine smicanja. pa to onda utjece i na manji otpor pri kasnije izmjerenim manjim brzinama rotacije. Veliki se dio manipulacija sa svjezirn betonorn.. pa i ako se cdmah skine kalup.L ~nearan. d ze ro 'rati ~oaksijalni valjak ili. Ocito je. ali velicina defonnacije obicno je ogranicena. takoder nestaje. -< . Masa betona se drzi povezanom djelomicno silama od povrsinske napetosti vode. _Kolicina vode. da se promjenom volumena betona mijenja odnos tekuce faze i zraka u porama. prvo se povecava udio supljina (voda + zrak) do nekog maksimuma. ~jecima. a dodavanjem agregata se to smanjuje. Udio supljina se opet povecava ako se udio agregata drasticno poveca. dilatantnosti. Najmanja kolicina vode kod koje nestaje djelovanje kapilamih sila je ista ona kod koje nastaje minimalni udio supljina u mjesavini.26 Slika 7. potrebna da se svlada otpor uzorka svjezeg betona pri raznim brzinarna rotacije. Kod osnovnog sadrzaja vode svaka granulirana mjesavina... onda mjesavina uslijed plasticnog defonniranja nece postati dilatantna. jer se zbog razmicanja cestica volumen poveca. ::. zavisno od promjene gustoce betona i brzine smicanja i zbog tiksotropije. U prvom slucaju su mjesavine karakteristicno dilatantne i izgledaju rnrvicaste kada ih mijesamo. a djelornicno zbog kohezijskih sila cestica cementa.1lS1LQWa konz. Na slici 7..peraja..: 0 0.30 >U) <1J C . u primjeni se cesto mijenja prividna viskoznost betona. ko'a da'e minimalni volumen supljina zove se OSlloVlli sadriaj vode. a zrak u njima dolazi pod pritisak povrsinske napetosti tekuce faze u porama.. tako da bi se defonnacije i tecenje pod djelovanjem vanjskih 'sila moglo opisati reoloskim modelima. '0 .. Na taj nacin dobiva se konstantna prividna viskoznost (p ) za cijelo podrucjemjerenja Slika (7. ukljucujuci cernentnu pastu. Promjene volumena svjezeg betona s promjenom kolicine vode. koja time pokrece u rotacijsko kretanje uzorka svjezeg betona u posudi. Izgled betona s A) premalo.22 0. -< 3<1J 0. Mjerenja pocinju od najvece brzine (cca 150 do 200 o/rnin). a odgoYarajuca onzistencij!!JLeiona. Supljine u kojima je zrak postaju sve vise sfericnog oblika..12. pri cemu se uzorak dove de u razrahljeno stanje..stencija. Tek ako mjesavina sadrzi velike kolicine cementa i vode (tekuca konzistencija). Omjeri na krivuljama oznacavaju odnos cement: pijesak : drobljeni agregat.18 0.. U posljednje vrijeme sve se vise istrazuju mogucnosti mjerenja svojstava svjezeg betona reoloskirn mjemim postupcima. vidi se. Jeri se velicina momenta torzije. ~ POSTUPeI MJERENJA SVOJSTAVA TECENJASVJEZEG BETONA strukturu..2] da su pri preoblikovanju svjeze betonske mjesavine jasno izrazene pojave tiksQllmili .c . Granica tecenja (tu) dobiva se ekstrapolacijom. B) dovoljno i C) previse pijeska.. Medutim. pa odnos smicnih naprezanja (r) i brzine defonnacije 6') nije s.42 0.mjeretW:_ svojstava ~.12).. Voda je promijenila ulogu: dok je kolicina vode bila mala..Rotacijsk] visko ..14). . Prestankom djelovanja kapilarnih sila dio stabilnosti strukture betona. ima mali kapacitet za plasticnu defonnaciju.. mnoga prakticna zapazanja pokazuju i eksperimentalni podaci potvrduju [7. Preostala sila kohezije je posljedica privlacenja medu najsitnijim cesticama pijeska i cementa. vee prema trenutnom stanju (zakrivljenosti meniskusa tekuce faze) aktiviraju iii ne aktiviraju kapilame sile.30' 0..26 A) B) C) Slika 7. pa se u skladu s time..34 {g . . s osi apscisa. pa je njeno poznavanje od velike prakticne vaznosti. Ako se ovakvu mjesavinu zbije u kalup. pa mjesavina opet postaje dilatantna.34 Vv Ka1ii5ina vade V 0.. audio supljina ispunjenih vodom se povecava (Slika 7.. ona je cinila glavnu silu koja drzi cestice zajedno..38 1:6 .22 0. koji je od njih nastao. 0.13.r ~ -'< <1J 0. da odrzi svoj oblik. Kod smicanja betona niz kosinu pri istovaru 91 90 . da cementna pasta ima najveci udio supljina (voda+zrak). Veca kolicina vode drzi cestice na razmaku.14 ~ Vadam ispunjen prastar 0. kao presjeciste krivulje tecenja (krivulje konzistencije) aproksimirane pravcem. a zatim se daljnjirn dodavanjem vode. Postepenim povecavanjern kolicine vode u svjezern betonu krute konzistencije.

sto odgovara 0"-£ dijagramu "a" na slici 7. Promatranjem ovih manipulacija u praksi. i ponovno ocvrsne. i takav se beton relativno lako izlije u kalup. da svjezi beton mora imati takvu obradljivost odnosno konzistenciju. a to je tipicno za sastave betona s malom kolicinorn cementne paste.6 5 . plasticnom tecenju nakon povecanja volumena betona. rnoze se zapaziti. Zbog srnicnog naprezanja. beton zbija i poprima karakter tekuce mjesavine. da postoje tri tipicna oblika krivulja tecenja (Slika 7. manje ili vece ocvrscavanje iii povecanje fluidnosti svjezeg betona. na prijelazu od donje gran ice tecenja na prvu brzinu tecenja (5 o/min) i kod srednje brzine (34 o/min). Zato je ispravnije mjerenja u viskozimetru zapoceti od najmanjih brzina tecenja. tj. da se moze uz raspoloziva transportna sredstva i sredstva za zbijanje. kada se vlaga povuce u kapilare povrsinaje svijetlija. laganim udarcima zbija se povrsinski sloj betona. kapilame sile tada vise ne privlace krupne cestice i dolazi do smicnog popustanja. da se svjezi beton. pa se tijekom prethodnih ispitivanja odabrao sastav.1" 1"d 1"d r Slika 7. sto znaci. za neke je mjesavine karakteristicno 92 Slika 7. obicno najprije dolazi do povecanja volumena betona i tekuca faza se povlaci u supljine. Iza te tocke. U praksi se cesto puta polazilo od uvjeta tlacne cvrstoce kakvu beton mora imati u konstrukciji. i prim~ Jli == tgaJ Jl2 == tgaz Jlj == tga) iz transportnih sredstava. Pri tome vjerojatno presudnu ulogu ima trenje izmedu zma agregata. K valitativni oblik krivulja tecenja svjezeg betona dobiven mjerenjima u viskozimetru [7. a kada vlaga izade na povrsinu ona je tamnije boje. Kod nekih se krivulja tecenja jos kod vecih brzina pojavljuje smicno ocvrscavanje.11. povrsina postane vodoravna. Cd\ Utjecaj raznih cimbenika na svojstva svjezeg betona Osnovno polaziste pri projektiranju sastava betona jest. Karakteristicne promjene prividne viskoznosti pojavljuju se kod gotovo svih betona na pocetku krivulje tecenja. te u kalupu zadrzi oblik "stosca".4]. Promjene u konzistenciji betona prate i promjene u stanju vlaznosti povrsine. Za mnoge mjesavine je smicno naprezanje na donjoj granici tecenja vece od smicnog naprezanja u prvoj brzini rotacije (crtkane 1inije na slici 7. Pri vecoj brzini dolazi do daljnjeg razrahljenja betona i kidanja meniskusa tekuce faze u supljinama. aktiviranjem kapilamih sila. zavisno od omjera agregata i cementne paste u mjesavini. Karakteristicne promjene prividne viskoznosti mogu se djelomicno protumaciti kao posljedica dilatancije i na nju vezanih promjena stanja tekuce faze i zraka u porama. Ispitivanjima razlicitih sastava svjezih betona. tj.14. Princip odredivanja reoloskog modela svjezeg betona u rotacijskom viskozimetru jeri prakticnih mjerenja u viskozimetru s kukom. Na kraju. smicanjem gladilicom po povrsini. Vibriranjem se zatim svladaju unutrasnje sile trenja medu cesticama i beton se poput tekucine slegne i poprimi oblik kalupa. Sve krivulje tecenja imaju donju granicu tecenja. Tako se npr. kapilame sile se povecavaju i dolazi do ocvrscavanja. Ta cinjenica posebno izdvaja tocku oznacenu brojem 4 na krivuljama tecenja (34 o/min). prividne viskoznosti. koji nije bio dobro ugradljiv. Za vrijeme izlijevanja se beton razrahli i poprimi svojstva cvrsce rnase. uspjesno ugraditi i zbiti do propisane gustoce. a ne konstantne. zavisno od sastava betona i stanja pocetne zbijenosti. koje se mogu zamijetiti u promjeni boje povrsine betona. U 93 . srnicno popustanje. pokazalo se je. Ovo karakteristicno smicno popustanje pojacano je i zbog svojstva tiksotropnosti cementne paste. tako da se pore potpuno popune vodom i tanki povrsinski sloj postane tekuc i podatljiv za ravnanje. Prema tome reoloski model svjezeg betona treba definirati pomocu promjenljive. pri djelovanju relativno malih smicnih naprezanja. isti povrsinski sloj poveca volumen.15.15).15). pumpanja betona i pri klizanju opIate po betonu relativno su male brzine smicanja u betonu. u podrucju vecih brzina rotacije. Za gotovo sve betonske mjesavine karakteristicno je smicno popustanje na prijelazu iz podrucja prividne viskoznosti !ll u podrucje prividne viskoznosti !l2. Pri zavrsnoj obradi povrsine betona. prilikom prijevoza betona plasticne konzistencije u kolicima na gradilistu zbog laganog potresanja. a za druge smicno ocvrscavanje. ponasa kao cvrsto tijelo.

15 7. pa prema tome i obradljivost svjezeg betona se s vremenom mijenjaju.20 3. nije dovoljno sastaviti dobar granulometrijski sastav. moze izraziti u funkciji mjere slijeganja: J KOLICINA VODE I KONZISTENCIJA BETONA Za odabrane sastojke betona.3. vrlo su korisne za koncipiranje pokusnih mjesavina pri projektiranju sastava betona.3. da glinene cestice (mm) djeluju nepov~()_A.---- _ _-----_---------_. C + VAl + Va A63 A32 A16 A8 B 63 B 32 B 16 B8 C63 C32 C 16 C8 94 6. SASTAV BETON A 1SITNE CESTICE Za dobar sastav betona. sto nedopustivo povecava vic faktor i time pokvari sva svojstva betona u odnosu na projektirana. konzistencija svjeze mjesavine u prvoj aproksimaciji zavisi jedino od kolicine vode. koja zavisi od oblika zrna. I':. a narocito u nepovoljnim (vrucirn) klimatskim okolnostima.~~_s~~a_~0!:1zlm~J'::_~~~~__P!J_es~~?~!: ali treba voditi racuna 0 tome.3.3) i mineralosko petrografskog sastava agregata. 0 tome treba voditi racuna kada se beton prije ugradbe duze vremena transportira.-Q-!£. --_.1}::tJ-. KP.--------- 95 . Svojstva svjezeg betona moraju se kontrolirati ina mjestu proizvodnje i pri preuzimanju na mjestu ugradbe.--'-.. Prema danasnjern stanju u tehnologiji betona sve se vise betona spravlja u centralnim betonarama i transportira na velike udaljenosti.--_.: Vj. \ Rjecni agregat KS KP KR VI = ~: 125 135 155 185 145 165 180 200 175 195 205 215 140 150 175 205 165 185 200 220 190 215 225 235 (J [nk...48 4.9)."\. mijenjati u relativno sirokim granicama.)J~\/"~iKR . a za stvarne granulometrijske linije mogu se interpol irati vrijednosti u funkciji modula zrnavosti agregata.66 2. Kolicine potrebne vode date su za granicne linije prosijavanja agregata. Kolicina potrebne vode u kubnom metru ugradenog svjezeg betona moze se rasclaniti na: Va' vodu koju upije agregat (obicno 0.91 4..I Granicna linija Modul zmavosti KS ~. V = Va+ +(Vp + f. tj. da se kolicina cementa moz~.. . Ova vazna osnovna zavisnost koristi se u postupku projektiranja sastava betona..75 2.72 3. svojstva ocvrslog betona. Stvarne potrebne kolicine vode za projektirani sastav betona moraju se odrediti eksperimentalno. Konzistencija. V . ~ se jos mora osigurati dovoljna \j'1Cina sitnih ce~tic~. Za tekuce konzistencije betona vrijednosti nisu navedene u gdje je So osnovna konzisrencija. tablici. Kako drobljeni agregat. pa je vazno projektirati sastav svjezeg betona tako. pri temperaturi od oko 20°C navedene su u Tablici 7.).Vp) + Vk + f. 0 cemu ce biti govora u poglavlju 0 projektiranju sastava betona. pa ih treba posebno uvesti u projekt sastava betona.VK Eksperimentalno je ustanovljeno. Kolicine vode navedene u Tablici 7.~oJs!ya . a SI konzistencija koja se zeli postici. jer se ta konzistencija betona obicno postize dodavanjem plastifikatora iii superplastifikatora u mjesavinu. Kolicina vode' potrebna za normnu konzistenciju (nk) cementne paste u betonskoj smjesi je linearno proporcionalna kolicini cementa: Vk=nk· C. a da konzistencija ostaje ista. koji se pri obradi nece segregirati i nece se pretjerano izdvajati voda nakon zbijanja.61 3. vodu koja omoci povrsinu agregata. ta zavisnost znaci. KP~D{ Af J..27 120 130 140 155 135 140 150 175 145 165 185 200 145 155 170 190 160 175 185 205 180 200 215 230 160 175 190 210 180 195 205 225 200 220 235 250 95 105 120 150 115 130 140 170 135 160 175 185 Utjecaji temperature smjese i starosti svjezeg betona na konzistenciju su veliki. --.i ukupna kolicina cementa i najsitnijih zrnaca pijeska. Priblizne kolicine potrebne vode za odabranu konzistenciju betona. Pri tome se onda mijenja po volji vodocementni faktor.vodu potrebnu za normnu konzistenciju cementne paste i I':. a zavisi od specificne povrsine agregata odnotno modula zrnavosti (prema tablici 4. tako da za njih treba odabrati pocetnu kolicinu vode za odabranu konzistenciju iz grupe za drobljeni agregat. da se ukupna kolicina vode prilikom podesavanje konzistencije betona.J ._-----" .D~Atv ~. teksture (ovaj dio moze se procijeniti iz poditaka u Tablici 7.!.5 do 1.89 3. od mase agregata). Litara vode za metar kubni svjezeg betona Drobljeni agregat 0 vrsti a. Prema tome gornja sumama jednadzba potrebe betona za vodom moze se pisati: O.V .V k' dodatnu vodu za podesavanje zeljene konzistencije betona..30 2.Priblizne vrijednosti potrebe za vodom svjezeg betona pri temperaturi 20°C ovisno agregata i trazenoj konzistenciji (KS. KR).----------- .64 4.5% tez._.takvim slucajevima se obicno tijekom transporta iii prije ugradbe dodaje voda. da ima potrebnu konzistenciju u trenutku ugradbe u konstrukciju.je udio promatrane frakcije agregata.10. pa neki istrazivaci izracunavaju vodu potrebnu za osnovnu konzistenciju betona kao sumu vode potrebne za normnu konzistenciju cementne paste i potrebe agregata za vodom: Tablica 7.. tako da ispravno projektiranje svjezeg betona dobiva sve vise na vaznosti. Njih Ci~. tako i neki rjecni agregati nepovoljnog oblika i vrlo hrapave teksture imaju vecu potrebu za vodom. Ade potreba te frakcije za vodom (T~bli~a 4. dodatne vode. Nairne.

~_1. Sitl1. Vee ina pucolanskih materijala dodanih betonskoj mjesavini smanjuje izdvajanje vode. Djelomicno se mogu kompenzirati uvucenirn zrakom (pornocu aeranta). pa ukoliko ih nema dovoljno u osnovnim sastojcima betona.0 ocvrslog betona. min uvjetima mjerena 2. a pogoduje mu grubo mljeveni cement.I1rvQ!DJ<2I1till<:1:1J_~. Veci sadrzaj alkalija smanjuje izdvajanje vode. mm Volurnen sitnih cestica u nr' betona. jer se nakon toga naglo povecava viskozitet svjezeg betona. i to narocito u prvih nekoliko minuta. koje se koncentrira na vertikalne kapilare. Izdvajanje vode zapaza se jasno kod betonskih elemenata vece visine. Iza toga slijediperiod 09 n~1c9Hk9_s. 25OL_-'---1""O"_-'---=-20'::--'---:.. Tek u krajnjem slucaju kompenziraju se povecanjern kolicine cementa.Tablica 7.5.0 31. U procesu vezanja mogu se dobro razlikovati cetiri faze kemijskih reakcija. ako oocre-aoznatnijeg izdvajanja vode. ~~bn1l1:ohezivno~mjesavin~. Zato se za praksu uzima kao mjerodavno ispitrvanje -kon~ist-enCiJe teknakon 10 minuta (Slika 7. Preporucene minirnalne kolicine sitnih cestica u betonu.vodomotpQcinje reakcija uz relativno veliko oslobadanjetopline. Aeranti smanjuju dodavanje u beton.ieSanja.0 Volumen uvucenih pora. 1.Y~JIl_()_'~p_9cet~k_yezanja.5 63. ro c: Tablica 7.3 Stika 7. Maksirnalno zmo.__kada. il o ~ . 96 97 . ~ STABILNOST SVJEZEG BETONAI UTJECAJ AERANATA -·-Pod·stabilnose. • smanjenje udjela pijeska.4).:.4~O ro u.lLS. a narocito dodavanjem mljevenog kvalitetnog pucolana iii aeranta.""~a~e ne izdvaja voda.!. Nairne. • povecanje kolicine krupnije frakcije.[40 0. • povecanje gustoce krupne frakcije u odnosu na pijesak.J~O Vri. Malo izdvajanje vode na povrsinu ugradenog betona (cesto se ujlotrebljava eng\.16. a mnogo ih je lakse sprijeciti. narocito u pogledu vodonepropusnosti i trajnosti. m3 0. a plasticno s~llanje i slijeg~~_~!).5 64. onda se posebno dodaju u obliku kamenog brasn~filera) iii kao fino mljeveni pucolani.aJi.Og-betQna svede na minimum:--Ove-pojavemogu biti vrlo stetne.15 zmu agregata. izr~ svojstveno je gotovo za svaku betonsku mjesavinu. Iz toga bi se moglo zakljuciti. Promjena konzistencije svjezeg betona u laboratorijskirn postupkom faktor zbijanja. Kolicinu aeranta treba podesiti tako da volumen uvucenih pora bude priblizno jednak onirna u Tablici 7.4. to ostavlja za sobom nepovoljnu strukturu betona. Sto se tice mineralnog sastava cementa. jer one povecavaju privlacenje cestica. Zato prilikom koristenja plastifikatora. ' Plastifikatori povecavaju izdvajanje vode. a narocito superplastifikatora. Preporuccne kolicine uvucenih pora ovisno ° maksimalnom :~ 1.5.. aerant uvlaci u strukturu svjezeg betona zatvorene pore sfericnog oblika. da agre~ ~ seFe~i!_a.. StQ moze imati negativne posljedice za svojstva ocvrslog betona. tako da mjesavina postane suvise suha iii suvise vlazna. . koje bi prouzrocile. narocito ako je finoca mliva mjerena prema Blaineu manja od 3000 crnvg. da je izdvajanje vode u toliko vece sto je temperatura visa. % 7-[0 "'" Drobljeni vapnenac 1. promjenom iz kontinuirane u diskontinuiranu krivulju prosijavanja. te ako je veci vodocementni faktor. Potrebne kolicine sitnih cestica za metar kubni svjezeg betona zavise od maksimalnog zma agregata u mjesavini (Tablica 7. mm 8.iJ~Q~a~o cetvrti perioa"1<raj yezaoj. pa je i s toga stajalista povoljno njihovo UTJECAJVREMENAI TEMPERATURE Nakon spravljanja svjezi beton s vremenom postaje sve kruce konzistencije.e~o_d~~ii_I!~~_i. koje poboljsavaju kohezivnost mjesavine zamjenjujuci odgovarajucu kolicinu sitnih cestica cementa iii pijeska. . • promjena u kolicini vode.9.7 3. velicine 10 do 300 11m..0 16.jeme -_'_--.0 [6. • povecanje udjela zma nepovoljnog oblika.Yil __ P~21:J[Jost svjezeg betona..a".p.16).. • smanjenje udjela cementa. no to je tocno sarno do temperature od oko 24°C. Sklonost svjezeg betona segregaciji moze se sprijeciti ispravnim projektiranjem sastava. npr.e_RQ<i'@~!Jlij_e.kemijske r~~~iJe~~eduju·sp~_P~<?I1~~. Maksimalno zmo.0 3 [._nij_(!_~t~_Il(): Medutim.ecestice u svjezem betonu.[25 0. Dobrim dijelom takvo je ponasanje betona posljedica kemijskih reakcija cementa i vode.5 nakon mi. (Q_I!.izdvajanje vode.05 Prirodni sljunak . ako su svi drugi sastojci betona ostali u istim omjerima.. pa je obmuto proporcionalno viskoznosti te otopine. treba posebno paziti.[ [0 8. da se osigura dovoljna kohezivnost mjesavine.. Izdvajanje vode je posljedica procjeciivanja vodene otopine kroz propusnu strukturu svje'zeg betona. nego popravljati stete. Faktori koji povecavaju sklonost betona segregaciji su sljedeci: • povecanje maksimalnog zma preko 25 mm. v... prema nekim ispitivanjima cementi koji imaju vecu pocetnu reaktivnost (veci C3A i C3S) imaju manje izdvajanje vode. . 5.[65 0.

c: <U Cl. ali su plitke. • sadrzaja zraka. zadrzavaju krute sipke armature. i to u redu velicine oko 1%UkUpnog vol~mena_~~r. vrijeme vezanja. Temperatura betona znatno utjece na potrebnu kolicinu vode za odabranu konzistenciju svjezeg betona (Slika 7.18). nastaju tzv. Osim toga povremeno se provode jos i slozenija ispitivanja. pa kako je beton u to . izdvajanje vode.Gustoca svjezeg betona ispituje se svaki puta kada se mjeri konzistencija. GUSTOCA SVJEZEG BETON sliieganjt 40 60 Temperatura betona 80 100 120 of Slika 7.. koji je prije mijesanja betona bio suh.rlenta:Ta-poj~vaePQ:iriatiJA9. Plasticno skupljanje moze se najvecim dijelom smanjiti ispravnim sastavom (poglavlje: Volumne promjene betona) i njegovanjem mladog betona. plasticne pukotine. tako da se moze intervenirati jos prije nego je beton ugraden. / "" 10 . Veea kolicina vode i niza temperatura produzuju vrijeme vezanja. potrebu betoniranja sloja na sloj bez radnih reski. Utjecaj temperature na konzistenciju prema mjeri slijeganja odnosno na potrebu za vodom svjezeg betona odredene konzistencije [7. Posljedica plasticnog skupljanja su vlacna naprezanja u povrsinskorn sloju betona. vee male promjene u sastavu betona rezultiraju znatnim promjenama konzistencije betona. . Zato se ona provode cesee nego ispitivanja ocvrslog betona. Te pukotine su 98 \I Ispituje r. sto se opet manifestira kao plasticna pukotina. . da su srazmjemo jednostavna. koje je posljedica smanjenja volumena cementne paste uslijed kemijskih reakcija pri vezanju cementa.17]. V) 0r-j .gu~itkav()C!eey.lpI_a~!~JjanjeljTo j __ jeupfVomre~llPQslj_c:(lica. Ispitivanja svjezeg betona trebaju narocito ucestati u pocetku proizvodnje cdredene partije betona. kada se ispituje prakticno svaka zamjesana sarza. 5 . npr. • temperature. . iii kada se uzimaju uzorci za ispitivanje cvrstoce betona. Redovna kontrolna ispitivanja su sljedeca: • konzistencije. • gustoce betona. Posljedice plasticnog skupljanja betona. slicno kao i kod cementne paste igle -(Vicat).. pa do trenutka kada nakon izvlacenja pervibratora beton se vise ne zatvara (ostaje rupa)..> a . Vrijeme _vez_a_l1ja __ ~Ql1amQze ___LQdreditj__nonniranim ~ s 2Qs. Pot reba za vjdom . Ove pojave rnogu se izbjeci sarno ispravnim projektiranjem sastava betona. Rezultat ispitivanja 99 .l . pri povrsini siroke.Cl.cije (Proctorju svjefi beton. klimatske prilike itd. Kraj vezanja je vrijeme proteklo od trenutka kada je beton zarnijesan.. kao sto je analiza svjezeg betona. \ 10 20 )0 40 50 15 \ \ \ .. da se odredi vrijeme vezanja betona lezi u tome.. Posljedica toga je slijeganje betona. se ugradivanjern i zbijanjem u posudi poznatog volumena. Prednost je vecine ispitivanja svjezeg betona. koja daju potrebnu informaciju 0 kvaliteti proizvedenog betona tek nakon 28 dana. . koje se moze dobro uociti na betonskim elementima vece visine.17.Vrijeme vezanja betona nije isto kao i vrijeme vezanja cementa. D> ..betona. PLASTICNO SKUPLJANJE BETONA los dok je cementna pasta plasticna.:~ ~- Ispitivanje svjezeg betona ~ -' Velika vaznost ispitivanja svjezeg betona Je u njegovom preventivnom karakte~. da ga se prema potrebi podesi odgovarajucim dodacima obzirom na udaljenost transporta.17).:rijeme vrlo male cvrstoce. ili kada !se ispituje sadrzaj zraka. Beton koji se slijeze. Odmah nakon pocetka vezanja cementa dolazi do odredenog oslobadanja vode iz mjesavine i slijeganja cvrstih cestica.tupkom_pem:_tra. Slicno na mjestima naglih promjena presjeka. i obmuto. Prakticniinteres. homogenost svjezeg betona. Plasticn~JjanJe pojacava-WtutogenQ skupljanje cementne jiaste. promjena obradljivosti s vremenom i s temperaturom.. Promjena temperature vise utjece na beton s vecorn kolicinom cementa. pa na tim mjestima nastaju pukotine (Slika 7. Na gradilistu sevrijeme kraja vezanja sV]ezegbetona rnoze odrediti postepenim izvlacenjem pervibratora iz betona u cdredenim intervalima vremena.apor~cijomsaslobodne_p_ovrsi~ili upijanjavode u oplatu iii podlogu betona iii upijanja agregata.l 13 Slika 7. smanjuje joj se volumen. apsulutni iznosi slijeganja betona su vrlo razliciti..18. V . jer je deformacija sprijecena dijelom betona koji ne gubi vodu. prijelaz grede u plocu. Nairne.

Manometar Tlacna komora Pocetno stanje pritlska komoru Popunja vBnje vodom 1 unosenje pocetnog u tlacnu IzjednBcenje pritiska zraka u tlacnoj komori 1 loncu Slika 7. zorak betona ugradi se u 10nac""40 propisane zbijenosti. iii nakon transporta do gradilista. mijenjaju se svojstva i sastav betona. Najveci utjecaj na promjene u gustoci betona ima promjena u kolicini zraka.25 mm. betoni s vecom kolicinom agregata imaju vecu gustocu. da se od dobivenih podataka oduzme procijenjena kolicina sitnih cestica iz pijeska. Lonac se zatim poklopi. Takoder. I taj podatak podlijeze ocito vrlo grubim procjenama. tako da je uvijek moguce raspravljat\ 0 opravdanosti ispitivanja i tocnosti rezultata. s time. Ukoliko granulometrijska linija agregata odstupa od optimalnog pakiranja zrna utoliko je veci sadrzaj zahvacenog zraka. onda se sadrzaj zraka kontrolira pri svakom ispitivanju svjezeg betona. ANALIZA SVJEZEG BETONA Analizom svjezeg betona se provjerava stvarni sastav betona nakon mijesanja u rnjesalici. pa se mjerenjem gustoce betona ujedno moze odrediti i kolicina zraka u betonu. = P2V2 = P2(V1+Vz). a meduprostor izmedu uzoi'kabetona .(PI .P2) P2 P2 da se mogu odmah Skala manometra na porometru obicno je tako podijeljena. postupak doziranja sastojaka u mjesalicu vrlo je grub i dolazi do kvarova na urec1ajima i pogresaka u doziranju. u kojem su jedini stlacivi dio pore zraka u betonu. ali oba postupka ne daju precizne podatke. a za mikrobetorfe (D<8 mm) je I litra. Otvaranjem ventila prema loncu izjednaci se pritisak u komori i u loncu.usporeduje se s proracunskorn gustocorn svjezeg betona. komore na poklopcu popuni vodom. To je posebno uocljivo kod betona s manjim kolicinama cementne paste.19. Iz izmjerenih promjena pritiska moze se izracunati volumen zraka u betonu prema: p. tj. Mjeri se porometrom kojega se rad zasniva na Boyle-Mariotteovom zakonu (Slika 7. Kolicina vode u uzorku odrec1uje se susenjem iii izotopima. Jedino na osnovu velikog broja ovih dugotrajnih ispitivanja moglo bi se doci do pouzdanijih rezultata. Porometar za svjcfi beton. ocitavati volumeni pora ispunjeni zrakom. 100 101 .V. Kolicina cementa se odreduje ispiranjem na situ 0. a to je najvazniji podatak 0 sastavu betona. Osim toga za vrijeme samog po stupka. jer je vrlo osjetljiv i na najmanje pogreske u proceduri i u mjerenjima. pa i pogreskama. Zatim se u tlacnoj komori na poklopcu pomocu pumpe poveca tlak zraka.19). Po stupak analize svjezeg betona iziskuje puno vremena i veliku vjestinu u ispitivanju. Nairne. V. pa je potrebno ustanoviti i otkloniti uzroke tih promjena. Kolicina toga zraka je pokazatelj 0 kvaliteti granulometrijske linije agregata. iii cak nakon ugradnje (najcesce u slucaju mlaznog betona). za vrijeme transporta i pri ugradnji dolazi do promjena u svojstvima i sastavu svjezeg betona. kako tece proces vezanja cementa. Betoni s manjom kolicinom cementne paste (cementa + voda). Ako se radi 0 betonima s uvucenirn zrakom. Volumen lonca je 8 litara za nonnalne betone. -1 c·· SADRZAJ ZRAKA Kolicina zahvacencg zraka u svjezem betonu obicno se ne kontrolira tijekom redovne kontrole betona.

Za armiranobetonsku gredu opterecenu na savijanje propisuje se cvrstoea najednoosni tlak. kod ispitivanja cvrstoce na tlak. test za cvrstocu na jednoosni tlak. a za pukotine u betonskoj ploci prometnica mjerodavna je vlacna cvrstoca na savijanje. a numericke vrijednosti rezultata ispitivanja kontrolnih uzoraka tijekom proizvodnje betona imaju smisao.ciran<Lc_Y~§1~_a_g~n~~_. da naznace u kojoj Slika 8. Tako na primjer. s vremenom se mijenjaju. Zanirnljiva je cinjenica. kao uostalom i sva druga svojstva ocvrslog betona. cvrstoca pod viseosnim stanjem naprezanja. do zakazivanja ispitivanog uzorka dolazi zbog'prekoracenja vlacne i smicne cvrstoce. Medutim. Raznim tipovima opterecenja odgovaraju razni oblici zakazivanja betona. Tome se prilagodava uzduzna i poprecna geometrija nosivih elemenata kao i uvjeti oslanjanja konstrukcije. pa je vazno pri projektiranju odabrati relevantnu cvrstocu. i se__ <----~-. Kod drugih nosivih elemenata mogu biti mjerodavne torziona cvrstoea. da testovi cvrstoce vrlo slabo odgovaraju nazivima.8. kao i tijekom samog ispitivanja. i testiranja cvrstoce na standardnim laboratorijskim uzorcima s druge strane. u mnogim nosivim elementima beton je izlozen direktnim vlacnim naprezanjima iii savijanju.1). Projektirane vrijednosti cvrstoce (marka betona) imaju znacenje potencijalne odnosno trazene kvalitete. Pri projektiranju konstrukcija uvijek se nastoji iskoristiti veca tlacna cvrstoea. betona __li_l~J)~_c.:. Svojstva cvrstoce. CVRSTOCA BETONA Znaca] cvrstoce betona Ocvrsli betonje krhki materijal. Kut nagiba smicne plohe ovisi o velicini kohezije i kuta unutrasnjeg trenja betona. Tipican oblik sloma betonskog uzorka opterecenog najedmjeri se je priblizilo naznacenoj kvaliteti. i bitno zavise od termohigrometrijskih uvjeta u kojima se beton nalazio tijekom ocvrscavanja. a postoje tri testa za vlacnu cvrstocu od kojih svaki daje prilicno drugaciji rezultat.jfi.se. povezanih proracunskim modelom.1. umornost iii udarna cvrstoca. i cvrstoee na vlak iii smicanje su znatno manje nego na tlak.103 t . U svim slucajevima podaci za projektiranje izvedeni su iz ispitivanja nosivosti velikih konstruktivnih elemenata s jedne strane.~_s 1\1'. a najcesce se zapravo radi 0 vrlo slozenim prostornim stanjima naprezanja. u stvari se izvodi pod slabo definiranim troosnim stanjem naprezanja. St~vi. koja daje najprikladniji podatak za odredenu namjenu. To se rnoze zakljuciti vee iz oblika sloma betonskog uzorka opterecenog na tlak (Slika 8. Marko noosni tlak.

c\'rstQCa_Q~()lla.Q<gve6eg··OcimakSimaino potrebne sile sloma (Slika 8. Tako dobiveni rezultati cvrstoce bitno su drugaciji.:. to n. Ti se uzorci prave ugradivanjem reprezentativne mase betona u celicne iii plasticne kalupe.MB uz to brojkom koja ozna~a~~ p!~jekt. U drugim slucajevima se uzorak pili iz konstrukcije. a to znaci 0 vodocementnom faktoru 1 stupnju hidratacije.1]. Kada je beton dovoljno ocvrsnuo. Opterecenje se nanosi postepeno.2). 104 . I~a.i~~Q~5YrS~Q_C_~JQU_U_S. do sloma. 1-0 . Kada se opterecenje nanosi vecom brzinom rezultat ce biti veca cvrstoca betona (Slika 8. najcesce potapanjem pod vodu. Uzorak betona se u kalupu potpuno zbije i gomja povrsina zagladi. i rela1iV-rlevTaz~osii 've'cc'()Cr 95%..cm. otpomiji na razaranje. sve cesce ispituje cvrstoca betona na kockama s bridom velicine 15 ern.~viji :~ tekucin~ i plinove. od 'kojih je donja fiksna.l. <U <U -j © a:: Ql 05 o -- podmetacem od sperploce 8 mm C . Medutim. VI >0 A B- bez podmetaca 5 '-< . Postignuta cvrstoca betona moze cesto puta posluziti i kao dobar pokazatelj postignute kvalitete d~gih svojstava betona.kQ__dobiyeni rezultat naziva jednoosna tlacna .8 @.JJku_P!10~_dana od dana izrade un()nniranil!l.1). staviti u presu i ispitati.jirugi dan. pa su to onda valjci razlicitih promjera i visina. da sva svojstva ocv~slog b~to~a OV1S~. ~ <'Tlacna cvrstocaDeto~~sestandardno odreduj~j~pitiv~l~~LU.Qst! 2.se_:z:J~9g_trenj_aj. Trenje sprecava sirenje uzorka pod tlakom. 1 u slucaju kada je jedno od ovih svojstava vazno za ispravno funkclO~ura.!lj~. <U i 20 ._.:U_f:orak. pokazuju vece skupljanje. vrste agregata i drugim-karakteristikama konstituenata betona. kojim je definirana projektirana cvrstoca betona.(l velicine brida 20 ern iii na valjcirnapromje~aJ5. treba ga posebno projektirati i dokazivati prethodnim 1 kontrolnirn ispitivanjima. pa su rezultati ispitivanja znatno veci nego kada bi se smanjilo iii potpuno eliminiralo trenje (Slika 8. ?d Obzirom. Utjecaj velicine uzorka i trenja izmedu celicne ploce prese i uzorka betona na rezultat ispitivanja cvrstoce betona [8. tako da na pocetku unosenja opterecenja ploca ravnomjemo nalegne na gomju povrsinu uzorka. Nakon 28 dana uzorak se ispituje u presi odgovarajuceg ~)~jJi@lte~b~al~~J.4). Opcenito su cvrsci betoni kruci.. a manje puzanje._.!li'iet]~a. tako da nakon vadenja iz bazena s vodom iii iz vlaznog prostora uzorak treba sarno obrisati. . Cesto puta se cvrstoca betona ispituje na probnim tijelima drugacijih dimenzija iii drugog oblika.apr(!~~nja.~RSTOC?~.repreze.celicnc ploce i uzorka betona nalazi pod troosnim stanje1l1 n.~ .cm..•> . Uzorak mora biti dobro centriran.rstocam?._~~l11perature~f. pa se cvrstoca betona uzima kao osnovno mjerilo njegove kvalitete. da se kalup prekrije i cuva u laboratorijskim temperatumim uvjetima.z!l1ed. .Su. Uzorak za ispitivanje treba biti zasicen vlagom (ne smije poceti isusivanje). -o 15 0 . " Slika 8.t--~ 20 25 30 10 '·5 c .l1£l_~~ck~m. bez obzira na njihovu relativno veliku krutost.. bliza jednoosnom pritisku negoli ispitivanja kocke. propisanom brzinom. da nose opterecenje. Tome doprinosi i defonniranje celicnih ploca prese.nJe betons~e konstrukcije.tH:. koji su vrlo preciznih dimenzija i planparalelnih stranica. Zbog toga su ispitivanja valjka.Q.nahetercgenost struktiire betona 1 veliko rasipanje rezultata ispitrvanja moze se projektirana cvrstoca usporedivati s ~ostig?utim poje~inacnim c. Ti faktori zavise od cvrstoce betona.l povrsina. To je posljedica cinjenice.. 0 strukturi cementnog kamena. tike..3. tako se npr. ( '\® f=::::::::. Razloga za to moze biti vise..lje ~vlJ~k tako. Hidraulicna presa za ispitivanje tlacne cvrstoce betona.5 podmetacem od gume 25 mm 05 Odnos hid Testiranje cvrstoce betona TL~CN~(.lI~i_~~_izkalupa inj~g.a. Tlacna cvrstoca betona je maksimalna postignuta sila podijeljena s nominalnom povrsinom poprecnog presjeka uzorka.. prema stanju naprezanja u srednjoj trecini vi sine uzorka. ravnih celicnih ploca.V. a zatim se zastiti od mogucih gubitaka vlage uslijed evaporacije tako. jer je laksa.ntativnih uzoraka pornocu parametara cvrstoce odredenih postupcima tehnicke stattsPrimama funkcija vecine betonskih konstrukcija jest. Opterecenje se na uzorak nanosi preko krutih i teskih. pa se cesto u 105 Zglobno ploca Pogon kidalice prese Slika 8.. a gomja je zglobno pricvrscena. ne~ropustlj.· ..2. mora dobiveni rezultat preracunati pornocu faktQra konverzije (Tablica 8. pa se za preracunavanje na nonnirani uzorak. visine.3).

ako 107 106 .1. . nailazi se na poteskoce.90 0. Medutim.00 \ - STAROST.!_ i . Za njih ce se navest: neki rezultati. Kako je beton krhki materijal.~~ Utjecaji strukture i stanja na evrstocu betona Zbog heterogene strukture betona.J~()\' -.-- ~ . I 1 . kao npr.4. Sva cetiri do sada navedena postupka testiranja cvrstoca betona su normirana. Vee pri cjelovitom teorijskom tumacenju viacne cvrstoce. trajne cvrstoce. sarna je po sebi vrlo heterogena i promjenljiva s vremenom i klimatskim okolnostima._\Q. to se mcdeli mehanike sloma logicno primjenjuju pri turnacenju cvrstoce betona.5. Zato se razmatranja cesto ogranicavaju na inzenjerski.. nastaje uz kontakt cementnog kamena i agregata (interface). em 10xlOxl0 15xl5xl5 20x20x20 30x30 15x30 15xl5 10xl0 5x5. briZ (cJ Pl l= duzina izvodnice propisima mogu naci i drugacije vrijednosti od navedenih u tablici. .20 1. savijanje (bending). udame cvrstoce. ito je najcesce najslabiji dio betona. pa je koncentracija naprezanja veca.-{)J. vlacna cvrstoca cijepanjem (fs' Brazilska metoda) i vlacna cvrstoca savijanjem iii modul sloma (fb)' Odnos cvrstoca na tlak i cvrstoca na vlak varira u sirokim granicama i priblizno se moze procijeniti prema sljedecim izrazima: ft= (1112 1114)fe' o!\ye\z-\V\:. ::'0 (){XX)1 '(J 0001 001 01 10 10 10' . teorijska razmatranja i proucavanje strukture i stanja betona vrlo su vazni za razumijevanje i upravljanje svojstvima. koji se najcesee prikazuju u nekoj korelaciji s jednoosnom tlacnom cvrstocom betona.kr.. r: Tablica 8..95 100 1. gdje su koristene medunarodno prihvacene oznake za cvrstocu f. f fs = (117 1112) ~e' . ~ _'-i A.02 1. Sheme testiranja vlacne cvrstoce betona. cvrstoce na umor.. ---- Valjci ll>xh 0.)y)JJ. tijek zakazivanja betonaje vrlo slozen. .!. Odnosi cvrstoca betona zavisno od oblika i velicine uzorka. CO II) ? CO c ClJ4 -! I co2 CO '(J -l-> ~ 1 -. . Utjecaj brzine nanosenja opterecenja na rezultat ispitivanja cvrstoce betona [8.08 1. (b J C'/rstoea savijanjem Cvrstoca cijepanjem Slika 8.. Q '~:c~C~S~ ) _ --Na slici 8~~asiit~obicajena nacina ispitivanja vlacnih cvrstoca: direktni vlak (ft). Oblik tijela Kocke Dimenzije.-. i indeksi e' l' b' 5' redom oznacavaju tlak (compressive).2 ----------- ~ F ak tor konverzije \ \ '."-. a zatim sve sporije. Zavisnost cvrstoce betona od velicine i oblika uzorka posljecica je ne sarno trenja izmedu ploha uzorka i ploca prese nego i veceg broja drugih utjecaja. TEMPERATURA I ZRELOSTBETONA U povoljnim termohigrometrijskim uvjetima. u kojem se zbog koncentracija naprezanja na mjestima defekata vrlo brzo sire pukotine. Ipak. koji ima vrlo razlicita fizicka svojstva. Treca faza. koja su odlucujuca za cvrstocu betona. vlak (tensile).. hidratacija cementne paste traje vrlo dugo i cvrstoca betona se povecava.5 119)fe' i. fb =( 114. fenomenoloski nivo informacija. kao najjednostavnijeg oblika sloma u betonu.CO 5 ~ ::{3 ::.05 1. zatim cvrstoca pod raznim viseosnim stanjima naprezanja.. Porozna struktura cementnog kamena opisana u poglavlju 0 cementima.2]. Ona obljepljuje i popunjava meduprostore agregata.~ Brzina opterecenja MPa/min ~ f b= Slika 8.. Tako prema Weibullovoj statistickoj teoriji najslabijeg clanka. cijepanje (splitting). u pocetku brze. Razvijeni su i mnogi drugi testovi cvrstoca. _. bitno razlicitih svojstava.povrsina presjeka P r~ p (aJ Direktna vlacna CVfstoca o DiJagram naprezanJa za test cijepanjem: Vlak Tlak II) I-. u vecern uzorku ima veci broj i vecih defekata.

medutirn. nego se koncentriraju oko zrnaca cementa i tako usporavaju njihovu kasniju hidrataciju./: . I-- '" '" 0 starost (t) x temperatura (T) OL_ __ 1 _J __ L_~-L-L .~a ~nutra~nj~st.. Nairne..5100 en 'u '" J.. Za druge vrste cementa./ ~~ 35 80 7 ~ 1 ~ __~ 28 90 1 Sati Oani Trajanje njegovanja (log mjerilo) Slika 8. c~rsti ~Iojevi unutar c:~e~tnog ~amen~ se evaporacijom vode priblize.7. tako.~=-~. s» L_~ __ ~ • Zre10st (log mjeri10J °C 5 10 5J lCXJ llXJJ x dani 5UJJ Slika 8.. koji se definira kao: zrelost (M) iii opcenito: M=fT. znatan utjecaj imaju i drugi cimbenici. aktiviraju kapilarne sile. na rezultat tlacne cvrstoce.3)..10)] == 400 DC· dana i treba imati istu cvrstocu kao takav beton njegovan 10 dana pri temperaturi 30°C. / / /ITemp. velicina betonskog elementa i s time u vezi mogucnost disipacije topline.njegovanja. to su meniskusi jace zakrivljeni. za brzinu hidratacije presudna je temperatura smjese.-. -:." o . 40 '" ~ cO '0 0 . V} / / " I ~ Naknadno njegovano u vlazi Njegovano na zraku ..jer ispod te temperature prestaje porast cvrstoce.6). Povecanje moze biti i do 20%. da se pod opterecenjern cvrsti slojevi betona teze razmicu. Vrlo je veliki utjecaj vlaznosti betona u trenutku ispitivanja. V) ~200 en . Ako se beton neposredno prije ispitivanja kratko vrijeme susi. To se obj~snjava drugacijim usmjeravanjem tijeka hidratacije u pocetku.6..::_ O[ ~-:- J. prikazani su rezultati laboratorijskih ispitivanja cementne paste pripremljene od obicnog portland cementa.8). Slika 8. Posljedica je. koja nastaje od hidratacije cementa. 109 . /.7.isp~tanG suho en 'u a . ~ 6 ~.5). beton njegovan 20 dana pri temperaturi 10°C ima zrelost M == 20 [10 ..>. Odnos zrelosti i tlacne cvrstoce betona [8. . koje pojacaju skupljanje vanjskog dijela betona. aT od -10 °C. formiraju se meniskusi u porama. V) 20 c -o 10 . Za temperature izmedu 5 °C i 40°C.dod~ pOd.. do se beton prosusi i u kapilarama nema dovoljno vode razvoj cvrstoce se uspori (Slika 8. pri povisenim temperaturama. Medutim. Npr. zavisno od mineraloskog sastava dobivaju se nesto drugaciji podaci. ako su pocetne temperature znatno vise pojam zrelosti nije primjenljiv. . S~o se voda vise povlaci u sitnije kapilare. .-..(. ~ ~ / <// / / . Prirast cvrstoce cementnog kamena s vremenom pri raznim temperaturamanjegovanja trenutka ispitivanja [8. a ne okoline.tla~.Njegovano u vlazi Lstii tano suhCL_____ _ - 300. U gradilisnim uvjetima./ /?/.dt 108 = gdje se t mjeri u danima. a sile privlacenja stijenki vece.>~. Relativni utjecaji njegovanja betona. kao sto je vlaznost betona.. ako je beton u vlaznim uvjetima pornocu koncepta zrelosti moze se prognozirati cvrstoca za razlicite i promjenljive uvjete njegovanja (Slika 8.Na slici 8.~~=. ali su zato manje kasnije cvrstoce... sto rezultura povecanom cvrstocom._. te vlaznosti uzorka u trenutku ispitivanja. ~. 'U ~ en 'U c en en .. 5 20 ~ovano na zraku._. Produkti hidratacije nemaju dovoljno vremena difundirati u meduprostore. ispitano vieino starost betona o~ -~ <:._.8. Ako se beton ponovno navlazi porast cvrstoce se ponovo ubrza. 'U 30 .7. Povecanje cvrstoce uslijed povisene temperature i starenje betona moze se prikladno obuhvatiti pojmom zrelosti betona.-----------------------------~ 'U en o . :E'~erat1U:~u pocetku procesa ocvrscavanja ubrzavaju proces hidratacije odnosno prirast cvrstoce.

Dijagram odnosa v/c-faktora i cvrstoce betona. U praksi se koristi odnos cvrstoce prema efektivnom vodocementnom faktoru.10. sto znaci izracunati tezinski omjer vode i cementa po odbitku vode adsorbirane u agregatu. ipak u praksi poroznost cementnog kamena ima odlucujuci utjecaj na cvrstocu betona. !f) Vibrirani beton Rucno zbijanje I I I I I I' f- ~ 276 )(J .<.9. Medutim.5 0. Dijagram odnosa vic faktora i normirane cvrstoce betona.8 Vl ><. Obicni betoni prave se od agregata znatno krucih od cementnog kamena i relativno vrIo male poroznosti. iako fundamental an parametar.1> 0.8 0..0. A = 310 MPa. za svakih 1% volumenapovecane poroznosti.1 I).o_l"e~ je time obuhvacen i stupanj hidratacije cementa.0 0.6 .7 0. \ 2. Slika 8. POROZNOST I ODNOS VIC FAKTOR .. Odnos izmedu cvrstoce cementa i cvrstoce betona je linearan. 110 '" ~ 'U cO . Na dijagramu na slici s 8.4].. Taj utjecaj pokazan je na slici 8. Kao kod svih empirijskih formula i ovdje su moguce sarno interpolacije. I 0).%. ispitivanja odnosa tlacne cvrstoce cementne paste i ukupne poroznosti. tako da je odnos vic faktora i cvrstoce betona prikladno prikazati u normaliziranom obliku (Slika 8.2 gdje je f cvrstoca. 5 10 20 % 60 ~ I Slika 8. 1.55. a zavisi i od stupnja zbijenosti betona (Slika 8. PI ukupna poroznost. za betone pripravljene s obicnim portland cementom. poroznost za koju je f = 0..l . P~.~ 414 0 . Ova zakonitost moze se obuhvatiti izrazom: fcc pc tt. U svim dijagramima naveden je efektivni vodocementni faktor. poroznost je neprakticna za odredivanje cvrstoce betona.co ~ 552 •• f- ~ .. smanjtlj~ __ecvrl'toca zaJ 9Q_.- ~ 138 ~(J r- I( I( I I zbiJeni NedovolJno beton Vodocementni faktor r--i f- co 1 2 Ukupna poroznost.. ~ ><. Utjecaj vic omjera i starosti na tlacnu cvrstocu betona od obicnog portland cementa. pa . Pkril = 0. Slika 8.4 0. Napredovanjem hidratacije povecava se cvrstoca betona.. 111 .12.. prikazani su rezultati od vise autora..CVRSTOCA \ 'f Na poroznost betona se rnoze utjecati projektiranjem sastava cementne paste i tehnoloskim postupcima i ona ima najveci utjecaj na cvrstocu..8 0.l!g~Ll2Qr~JgW_ihu:n~ illvucel1~_p._ '" '" c: QSO vIc faktor tOO 0.11.l . Korelacija cvrstoce i poroznosti cementnog kamena [8.9 Vodocementni faktor Slika 8. U~Qr~~nost_cin.4 0._. pa premda volumna koncentracija agregata ima utjecaja na cvrstocu betona.9.2 f=Alog- Pt Pkrit 1. .

na cvrstocu betona vidi se u dijagramima na slici 8. pijeska i krupnog agregata. Slika 8. Prijenos tlacnih naprezanja u strukturi betona odvija se prvenstveno preko skeleta krupnijih zma agregata. Pod tlacnim naprezanjem u betonu dolazi do (1) cijepanja materijalaod vlacnih naprezanja.5 o .19m za jedinicu rnase cementa. koja se moze usporediti s nasumicnom prostomom resetkorn. pa je prema objasnjenjima u prethodnom poglavlju.14..6 Vodocementni faktor 0.J 0.13. za neki vodocementni faktor. jer je njih znatno manje u normalnim agregatima za beton. nakon uvrstavanja vrijednosti za tamo odabrani cement su: za Veg=O. I-< ){J ~ 40 co ){J c co . ukupna poroznost betona je: P = ~ = __ --'-v:_:/c:. 113 . U pojedinim elementima takve strukture javljaju se tlacna._. Slijedi. Tipicna situacija shematski je prikazana na slici 8. vlacna i smicna naprezanja.~+-.·PROSIRENJE POWERSOVOG MODELA POROZNOSTI CEMENTNOG KAMENA NABETON Powersov model omogucava. a time i mogucnosti lokalne koncentracije naprezanja. Posljedica je ranije prekoracenje vi acne i smicne cvrstoce. a volumen zraka neka je a. tj. sto uz isti vic faktor kolicina pora u cementnom kamenu ostaje ista.4 0.5]. utjecu na cvrstocu betona uglavnom indirektno. narocito u obliku zakazivanja smicne veze na interfaceu agregata i cementnog kamena. a W za vodu. da je agregat i pijesak u zasicenorn povrsinski suhom stanju. Kolicina pora u betonu. preko obradljivosti svjezeg betona. isto tako i vic faktor. Prema tome za kolicinu cementa C (kg/rn") je: Vp = [vic .I92m. Neka je omjer cementa.13. pijeska i krupnog agregata zadan po masama sa C:Ap:Ak. sto 112 60 AgregatiCement o e s co co '(J If) 50 + x 6 5 J 4. rezultiraju vecom cvrstocom. da nema gubitaka vode evaporacijom.5 0. U ovim razmatranjima zanemarene su pore u agregatu. UTJECAJI HETEROGENE STRUKTURE BETONA Cementni kamen ima vrlo nepravilnu poroznu strukturu. Takoder se uzima.. mrsavije (tj.1_:_9. a Vy=v/c-O. da je ukupna kolicina pora u betonu manja. Pc Pp Pk gdje su oznake P s odgovarajucim indeksima za gustocu cementa.14.a!:. proracunati poroznost cementnog kamena.. Model prijenosa naprezanja u skeletu i matrici betona. pukotina u mortu uslijed vlacnih naprezanja (siri se u smjeru vanjske tlacne sile)._----=. a kolicina cementnog kamena s povecanjern AlC faktora postaje manja. kontaktne zone izmedu agregata i cementnog kamena je n!jmanja u usporedbi s cvrstocom agregata 1 1 cvrs ocom cementnog A . Poroznost je parametar koji najbolje korelira s mehanickim svojstvima i trajnoscu betona. oblik zma i tekstura. zbog njihove znatno vece krutosti u odnosu na cementni kamen. Ukupni volumen supljina u betonu je: _ V p = Veg + V y + a Ranije izvedeni izrazi za Powersov model u poglavlju 0 cementima.::. Uz isti vic faktor._C=-__ V I IA I Ak W a -+-. B . cvrstoca veca. Agregat sarno povecava stupanj heterogenosti. predpostavlja se..O"'.::_+..2 O.. Svojstva agregata. vodi. pukotina na interfaceu uslijed proklizavanja (siri se pod nekim kutem u odnosu na vanjski tlak). kao sto su granulometrijski sastav. Utjecaj NC faktora na cvrstocu betona [8. To se objasnjava u prvom redu time..-+-+Pc Pp C Pk C C C UTJECAJ AlC FAKTORA NA CVRSTO(.U Utjecaj agregatnocementnog (AI C) faktora.:m.. Zato ce pri bilo kojem vanjskom opterecenju u cementnom kamenu nastati vrlo komplicirana unutrasnja naprezanja. Cvrstoca interfacea r.7 Slika 8.O. koja su posljedica heterogenosti materijala i (2) proklizavanja. za beton tipicnorn slomu kalanjem. s manjom kolicinom cementa) mjesavine betona..__:. Kao i ranije. """i JO o + o 0..19m] + a Ukupni volumen betona je: C A Ak V=-+~+-+W+a. Taj model moze se prosiriti na beton zadanih omjera mijesanja konstituenata.

ali najcesce one su sarno dio proeesa sirenja pukotina pod vecim opterecenjima. 15 .r" 0 x ~ 150 100 10 Razmak od interface-a 50 50 (Ilmi 100 150 Slika 8. eementnog kamena i betona. Postoje cetiri karakteristicne faze: (1) Pocetni uvjeti. uslijedi otpor trenjem daljem proklizavanju. Lomljenje betona pod tlacnim opterecenjem je postepeno uz stalno povecanje stupnja ostecenja.16).. mjerenjem mikrotvrdoce (Slika 8.e_hei.b/J:sto... emisija Brzina ultrazvuka Slika 8._::J 'U 10 co 20 Cementni kamen is ~ .15. Do sloma pojedinih zma agregata dolazi. objasnjava. proeesa zbijanja i hidratacije. -" . (b) akusticne emisije.15. Karakteristicne faze ispitivanja tlacne cvrstoce mogu se pratiti mjerenjima: (a) uzduzne i poprecne deformaeije. Deformacija lWJ .10-6 LUJJ Slika 8.a. Nakon pocetnog prekidanja veza. 114 (1 Naglo (nestabilno) pukotina u matrici sirenjg 75 Stabllno slrenje pukotina u matrlci Stabilni porast pukotina na interfaceu Pukotine koje postoje prije opterecenja se prosiruju Q Aku"lCn. smjer kojim se sire pukotine s1ijedi kontaktne povrsine. U podrucju cvrstoce betona druga dva dijagrama su lineama. ~~~ii~~~. Vee prije opterecivanja postoje pukotine nastale uslijed volurnnih promjena. 115 . (2) zbog mikropukotina nastalih prije pocetka djelovanja vanjskoga opterecenja i uslijed sprijecenih difereneijalnih pomaka od skupljanja eementnog kamena i razlicitih koefieijenata termicke dilataeije eementnog kamena i agregata i (3) zbog supljina koje nastaju kao posljediea izdvajanja vode.. tj. koja se prirnice zmu agregata blize okomiei na povrsinu zma..~i~t~_~i.QD.0d.17 Rezultati mjerenja na uzorku betona opterecenorn na tlak do slorna.~~~.6].. biljezenja zvucnih signala pornocu pojacala tijekom opterecivanja uzorka i (e) brzine prolaza ultrazvucnih impulsa kroz uzorak (Slika 8.. ako je smjer nagiba pukotine. Betone vrlo velike cvrstoce (60 i vise MPa) moze se dobiti sarno poboljsanjern kvalitete interfaeea. o 5 FJ a . Promjene mikrotvrdoce na interfaceu cementni kamen-agregat [8.razvojeI1! pukotina na interfaceu vee nakonprekoracenja30%.16.17).i~~ (1) zbog slabije strukture eementnog kamena u toj zoni.. pa su na to usmjerena novija istrazivanja.. prikazani su obliei cr-e-dijagrama pri ispitivanju tlacnih cvrstoca agregata. Pri tome vaznu ulogu ima tekstura agregata. Ovaj prividni paradoks (da suma dvaju lineamih dijagrama nije lineama). Dijagrami naprezanje-deformacija za agregat..G. U praksi je uobicajeno ispitivanje betona na tlak u presama s kontroliranim prirastom sile. One mogu prouzrociti zakazivanje uzorka betona. To se moze pokazati npr.. . Zbog svega toga.. Dijagram betonaje za vece vrijednosti naprezanja zakrivljen. iIi u slucaju vrlo nepovoljnih dugu1jastih ili plocastih zma agregata. Posljediea kemijskog djelovanja vrlo bazicnog eementnog kamena su promjene u povrsinskom sloju svakog agregata. ukoliko se nalaze u ravnini lokalnih naprezanja.~~. Na sliei 8. koji su najmanje ispunjeni eementnim kamenom.. obicno uz najveca zma agregata i prolazi prostorima. -" I 0> :::J. cementni kamen i beton.c 40 o o kvarcit vapnenac ~ fe1dspat '" § ]0 <. To ispitivanje obicno zavrsava nakon sto se postigne maksimalna sila.

Granica izmedu podrucja (3) i (4) je vazna.. Tijekom tih eksperimenata. susjedne pukotine se spajaju i postepeno . Radni dijagrami betona snimljeni ispitivanjern u presi s kontroliranim Slika 8. ono ju zaustavlja i dalje prisiljava. .:'~-Granica z»: tecenja t = vrijeme pod opterecenjem 02 1/ o 10 200 % od max e pomakom. Pod malim opterecenjern pukotine odpocinju na molekulamom nivou na pojedinim izoliranim mjestima po cijelom volumenu uzorka. Pukotine se povecavaju.. Kada pukotina naide na zmo agregata. koja daje najvecu mogucu defonnaciju od trajne cvrstoce za beskonacno vrijeme.. znatno se smanjuje._ 06 0·4 Jt'rr--1'---. povecavano do sloma: Rezultati se nalaze unutar tri granicne linije: (a) linije odredene modulom elasticnosti pri kratkotrajnom ispitivanju koja pokazuje najmanju mogucu defonnaciju pri naglom opterecenju.. sto znaci. --. Eksperimentalni rezuItati Riischa (1960 god. PRIMJENA MEHANlKE SLOMA NA TUMACENJE CVRSTOCE BETONA Mehanika sloma bavi se proucavanjern sirenja pukotina u hornogenim. ukazujuci tako na naglo povecanje pukotina. Ako je trajno naprezanje vece od trajne cvrstoce. da ako se opterecenje ne povecava.r-:o.' '1/ I / // . Ta granica odgovara trenutku kada je volumen uzorka minimalan._ cI / '?> ')"3(\6 _-_:::» I 't 1 v __ . (4) Priblizavanje maksimalnom naprezanju. koje je manje od trajne cvrstoce nece izazvati zakazivanje cak i ako djeluje beskonacno dugo vremena.19..tni volumen.19. To prikazuje silazna grana radnog dijagrama na slici 8. a volumne promjene uzorka mijenjaju predznak. I .lno.~~. pa ako je opterecenje kratkotrajno. a zakazivanje je neizbjezno.18. (b) granice tecenja.. prikazani su na slici 8. U tom podrucju sirenje pukotina postaje nestabilno.0 08 . Kako se priblizava slom. ukoliko je opterecenje stalno..18. dugotrajnih ispitivanja cvrstoce na jedoosna stanja naprezanja. da su krti materijali oni. ').se fonnira cjelovita ploha zakazivanja. krtim materijalima. beton se ponasa elasticno.' //> / // ...-=--. Beton pri ispitivanju iskazuje izvjesnu . Za ispitivanja koja je proveo Rusch.. ako je naprezanje blizu trajne cvrstoce. tako da se volumen pocinje povecavati./ .(~.. koji traje Dugotrajno tlacno naprezanje./ . To je "tocka konacnog drobljenja" i obicno iznosi 80 do 90 % maksimalnog naprezanja za kIatkotrajni pokus ispitivanja na t1ak (tlacna cvrstoca). Mala je akusticna emisija i nema promjena u brzini prolaza ultrazvuka. tako da postoji veci broj duljih pukotina uglavnom u smjeru opterecenja. a / / / ? 0·002 Deformacija betona 0·004 0·006 0008 0010 Slika 8.- . mjereno poprecno na smjer opterecenja. Nema znacajnijih nepovratnih defonnacija. To vrlo malo utjece na oblik c-s dijagrama. koje se dalje ne siri.. sirenje pukotina prestaje '.. kod kojih je relativna defonnacija pri slomu u granicama od 1 do 5 promila..1 . koja daje defonnaciju i vrijeme u trenutku sloma pri opterecenjima vecim od trajne cvrstoce. Njihovo siren~e je stabi.. obicno pod kutom od 20 do 300u odnosu na smjer tlacne sile. je trajna cvrstoca bila 80% tlacne cvrstoce. neopterecenog uzorka.. Smicne pukotine se povezuju s onima u m?rtu iIi se granaju u mort. manjem (c) granice zakazivanja. cak i kad se dosegne maksimalno naprezanje.85 tlacne cvrstoce.(2) Podrucje malih naprezanja.ilC' ""_ EI I \9':<-. TRAJNA CVRSTOCA BETONA Standardna tlacna cvrstoca betona dobiva se iz pokusa drobljenja obicno 2 do 4 minute. Ako se tlacna cvrstoca ispituje u presi s kontroliranim pomakom. nestabilno sirenje pukotina se nastavlja tijekom vremena.1 '/. Radni dijagrami dobiveni za jednoosna dugotrajna tlacna naprezanja.- //V - _-- .). tj. Sarno ce puzanje betona biti vrlo veliko. Ove pukotine ne izlaze u vanjsku matricu cementnog kamena (prema povrsini). i doci ce do sloma. Djelomicno je to proklizavanje. Akusticna emisija se znatno povecava. a brzma prolaza ultrazvuka. zahtijeva veci put sirenja pukotine odnosno vecu energiju za lomljenje uzorka. uzorka.7 do 0. Brzine defonnacija se povecavaju. ~ Oblik silazne grane radnog dijagrama zavisi od tijeka sirenja pukotina. raznim brzinama. jer to je nivo naprezanja ispod kojega se uzorak (iIi konstruktivni elemenat) nece slomiti. a smatra se. da obilazi oko zrna. Granica zakazivanja <. opterecenje je postepeno._:_---=::. Nastaju brojne smicne pukotine tvoreci u prostoru slucajno rasporedenu mrez~ ~ukotma. (3) Podrucje srednjih naprezanja. a djelornicno kalanje.. Tada se naime uzorak i dalje defonnira (skracuje) uz postepeno smanjenje naprezanja. pukotine se spajaju i sire. Zavisno od sastava betona trajna cvrstoce varira od 0. uzorak ne zakazuje iznenada uz nestabilno sirenje pukotina. 116 117 . a slom ce nastupiti utoliko prije koliko je opterecenje vece. Granica izmedu podrucj a (2) i (3) moze se definirati kao "tocka pocetn~ raspucavanja" na oko 50o/~d maksimalnog naprezanja za kratkotrajiii pokus ispitivaIiJa na tlak.. Vrijeme do zakazivanja je to krace sto je naprezanje blize tlacnoj cvrstoci betona.. pri opterecenju cvrstoce.' c9 »> ---- . pa moze cak prernasiti poce._.

i 8. da se nastavi sirenje pukotine. u kojem ne bi bilo pukotina. nastaju uvjeti nestabilnog sirenja pukotine. dovoljna je za nastavak sirenja te pukotine. ~ -c I.22). proces se ubrzava. da velicina i oblik uzorka su takoder Cinioci koji utjecu na cvrstocu. U posve krtom materijalu. zrno nehidratiziranog cementa. u slucaju cementnog kamena. Tako je npr. Velika razlika izmedu teorijske cvrstoce i izmjerenih vrijednosti objasnjava se postojanjem defekata i pukotina. Za nju vrijedi: a = ~WE f 1t • Prema teoriji krtog sloma. 118 119 . r Oznake su vidljive na slici 8. kako je to teorijski pokazao Griffith.1). Shema bilance energije uz Griffithov princip.18). veci uzorak ce pri istom naprezanju a imati akumuliranu vecu kolicinu energije.22. To znaci. Koncentracija naprezanja oko pukotine u krhkom materjjalu pri cistcm vlaku. a E je modul elasticnosti.a cvrstoca krtog sloma se smanjuje (jednadzba za a f).21).21. Povecanjem vanjskog opterecenja povccava se i maksimalno naprezanje am' dok ne dostigne af. energija koja se oslobada otvaranjem pukotine. i radiusu zakrivljenosti u vrhu pukotine (r) prema poznatoj relaciji iz teorije elasticnosti: ~. c gdje W predstavlja rad potreban da dode do sloma. pa je pojava takve pukotine u heterogenoj strukturi betona problem statisticke vjerojatnosti. Oko pukotina dolazi do koncentracije naprezanja. zakazivanje pocinje na mjestu najvece pukotine orijentirane u smjeru okomitom na smjer vlacnih naprezanja. Prema tome. naprezanje razaranja materijala s pukotinom. bez obzira na cvrstocu. da bi se formirale dvije nove povrsine pri raspucavanju hidratiziranog cementnog kamena. ~ ~ (a) (b) (c) Slika 8. cija je vrijednost visestruko veca od nominalnog (prosjecnog) naprezanja (a). Takoder..'. Procijenjena je na osnovu meduatomnih sila i proracunata iz potrebne energije. To je jedan od razloga. Razdvajanjem po pukotini nastaju dvije nove povrsine. energija oslobodena u pocetku sirenja pukotine moze biti premala za sirenje pukotine. Teorijska cvrstoca cementnog kamena procijenjena je na oko tisucu puta vece vrijednosti od izmjerenih. Maksimalna vrijednost naprezanja (am) ovisi 0 velicini pukotine (2c).prividnu plasticnost (Slika 8. Deformacijska energija osloboifena otvaranjem pukotina B r r a Nominalno (prosjecno) naprezanje Bllanca energija C c Energija potrebna za tvaranje pukotina A Slika 8. Ako je oslobodena energija dovoljno velika. da se na vecim uzorcima pri ispitivanju cvrstoce dobivaju manji rezultati nego na manjim uzorcima (Tablica 8.20. Primjena mehanike sloma na tumacenje ponasanja betona pomaze razumijevanju mehanizama njegova razaranja. iii na neki zilaviji dio materijala za koji treba vise energije da bi prosla pukotina. da veci uzorak sadrzi veci broj kriticnih pukotina. Shema eksperimenta za tumacenje Griffithova principa. poznato kao cvrstoca pri krtom slomu. koja naide na "zapreku": veliku poru (veci radius zakrivljenosti u vrhu pore). tj. jer kako se pukotina siri (c se povecava u jednadzbi za am)' maksimalno naprezanje se povecava. sirenje pukotine se zaustavlja sve dok se vanjsko opterecenje ne poveca (Slika 8. Slika 8. Medutim. Ako je oslobodena energija manja.-"". a oslobada se elasticna energija u dijelu materijala koji se relaksira sirenjem pukotine (Slika 8. dolazi do slorna cijelog element a (uzorka). a m = 2 a--{£.20.15. veca vjerojatnost. a ukupna relativna deformacija pri slomu betonskog uzorka obicno je oko 3 promila.

desava kod savijanja. Envelopa zakazivanja za taj slucaj Stanje jednakog dvoosnog tlaka je interesantno utoliko sto spomenuti teorijski kriteriji ukazuju. !1 0 0. je pod kutom ciji luk je arc tan IFh prema apscisi. koji je pod manjim naprezanjem. i u njemu postoji vise vrsta defekata i diskontinuiteta vee prije nanosenja vanjskog opterecenja: do 50% volumena cementnog kamena mogu sacinjavati pore. znacajan je doprinos zakazivanju od smicanja po vezi prianjanja. zbog heterogene strukture betona i razlicitih mogucnosti zakazivanja u strukturi cementnog kamena i u podrucju interfacea agregatlcementni kamen. fcje jednoosna kratkotrajna tlacna cvrstoca [8. bez vidljivih ostecenja na povrsini.B ~ fe I· 0. u podrucju oko jednoosnog tlaka. Uzorak se cijepa u ploce. Medutim. kako je to shematski prikazano na slici 8. uzorak ce se u tom smjeru trajno (plasticno) deformirati. sirenje pukotine moze biti zaustavljeno jos dodatno okolnim materijalom. Medutim. Rezultati ispitivanja cvrstoce betona pri troosnim stanjima naprezanja mogu se prikazati u tzv.8 1.2 0. Zona 2. a ne u stupice kao kod jednoosnog tlaka.4 0. Provedba eksperimenata za viseosna stanja naprezanja je vrlo komplicirana. u strukturi betona izlozenog hidrostatskom stanju vrlo velikog naprezanja.24. Ukoliko je naprezanje ujednom smjeru nesto manje (npr. presijecaju matricu cementnog kamena. eksperimenti pokazuju. koja su definirana u tri kvadranta u kojima prevladava vlacno naprezanje.8]. Pukotine obicno slijede interface najvecih zrna agregata. karakteristican oblik zakazivanja je razdvajanje po jednoj povrsini.23. pa po cijelom oplosju uzorka nastaju pukotine u smjeru opterecenja. komprimiranja strukture pora i smanjenja poroznosti. 11 f e . i nastaju u ravnini djelovanja vanjskih opterecenja. Oblici raspucavanja za dvoosna stanja naprezanja. linija jednakih troosnih naprezanja. Struktura cementnog kamena je slozena. dolazi do pocetnog raspucavanja. Zato rezultati jednih autora prilicno odstupaju od onih kod drugih autora. da je cvrstoca za dvoosno stanje naprezanja veca od one za jednoosno. da se ne moze dostici granicno stanje cvrstoce za hidrostatsko stanje naprezanja. Na kratkoj duzini envelope. U toj ravnini. Agregat cini stanje jos slozenijim. kao Coulombovim iii van Misesovim. tako da do de do povezivanja pukotina prije nego nastupi potpuno zakazivanje materijala.23.2 1. Brojne pukotine koje postoje u betonu iz raznih razloga.jednoosna I' na cvrstoca tlac- Zona 2 Slika 8. razlicitirn teorijskim kriterijima cvrstoce.2 1. U slucaju nejednolike raspodjele naprezanja. vanjsko opterecenje se mora povecati. vidi se na slici 8. Prema tome. da bi sljedeca pukotina iii defekat zapoceli proces sirenja. Najjednostavnije je dvoosno stanje naprezanja.0 1.6 0. Envelope zakazivanja uslijed dvoosnih stanja naprezanja. da bi zakazivanje trebalo nastupiti kada je jedno od naprezanja jednako jednoosnoj tlacnoj cvrstoci. Medutim.25).0 Linija jednakih dvo\ osnih naprezanja \ O. 10%). r: crl Slika 8. a sarno ponekad i zrna agregata. U kvadrantu t1ak-t1ak pukotine su pravilnijeg oblika.4 11 -0. razlicite su velicine i orijentacije. Ocito je da do lomljenja uzorka dolazi zbog prekoracenja vlacne cvrstoce betona uslijed vlacnih naprezanja koja su pridruzena tlacnim trajektorijama. Nakon rasterecenja uzorci 121 120 .4 02 «. pa razliciti istrazivaci pribjegavaju razlicitirn rjesenjirna. Ocito je. VISEOSNA STANJA NAPREZANJA Pojavu zakazivanja betona za viseosna stanja naprezanja nastoji se izraziti pornocu odgovarajucih parametara iz jednoosnih stanja naprezanja. Zona 3. Objasnjenje ove pojave rnoze se potraziti u oblicima sloma za pojedina stanja naprezanja.6 0. Rendulicevoj ravnini (Slika 8. 0 bilo kojoj raspodjeli naprezanja se radi. U stanjima naprezanja. Zatezanje 1. eksperimentalni podaci 0 ispitivanju betona pod viseosnim stanjima naprezanja ne podudaraju se s teorijskim niti u granicnirn zonama. To se npr. c 1=0-2=0-3.Ova razmatranja predpostavljajujednoliku raspodjelu naprezanja.24: Zona I.

5 2./.26).5 .25.27). A ... Oblici zakazivanja mogu se definirati za uobicajeni nacin ispitivanja. Kada se uzorak priblizava zakazivanju naglo 122 V) <tJ J-...fi 1. Donja granica zakazivanja dobiva se za: a gornja granica za: se povecavaju pukotine uz povrsinu zma agregata. pri kojem se opterecenje povecava u jednom smjeru. S-N krivuljama (Slika 8..5].J ~ .5 3. rezidualna cvrstoca. \ " jednakih troosnih naprezanja / 6">. .. ali se s brojem ciklusa opterecivanja i rasterecivanja smanjuje.5 3.5 O"e \ 1. je mjera koliko se uzorak priblizio zakazivanju zbog zamora. cvrstoca na umor se smanjuje kako se povecava broj ciklusa.0 O"e /'.5 0 \6V' 'l/" 6'1:/ Ravnina iednak~h volumetr~jBkib naprezanJa \B 3. a i povecanje elasticne deformacije. Sarno povecanje konkavnosti. S je kvocijent maksimalnog naprezanja i tlacne cvrstoce betona iz kratkotrajnog statickog testiranja. uz istovremeni stalni lateralni tlak u druga dva smjera. pa se ponovo povecava histereza i neelasticne deformacije. ". U prvom ciklusu opterecenja histereza je najveca.?6?/ / /:"'/Tan-1 0.'<J 0.0 0. Povrsina izmedu krivulje opterecivanja i rasterecivanja proporcionalnaje histerezi. da bi na kraju postao konkavan prema osi naprezanje (ordinati)..naprezanja.6 0.26. 1. pa se dobiva preostala iii tzv. naprezanje na tlak oscilira izmedu nula i nekog postotka od tlacne cvrstoce betona onda ce se oblik radnog dijagrama betona postepeno mijenjati (Slika 8..3. J-.0 o. tj.2 0 E . 123 . nepovratnom dijelu energije utrosenom na otvaranje pukotina i nepovratni dio puzanja. U pocetku je uzlazni dio (opterecivanje) radnog dijagrama konkavan prema osi deformacija (apscisa). ~ Tlacna cvrstoca Beton na t1ak 1 O'Ll . To se prikladno moze prikazati tzv. :J III <tJ <tJ '<J 00 C:>{J J-. se mogu ispitati najednoosno tlacno naprezanje do sloma./' 'l / " \ 1. aN je broj ciklusa u trenutku sloma. '--1 Ill .fi0"2 / = . Neelasticni dio deformacije je kod cvrstoce na umor znatno veci nego kod kratkotrajnog ispitivanja cvrstoce .5 / ' _1_ . Za neki odredeni raspon ciklicnih opterecenja.0 2.5].5 1.. 2. Rezultati ispitivanja i envelope zakazivanja pri troosnim stanjima naprezanja prikazani u Rendulicevoj ravnini [8. N 1~ 1~ 1~ 1~ Slika 8..0 0"1 / O"e Linija . Ta cvrstoca srazmjema je ostecenjirna nastalim tijekom troosnog .fi0") / Slika 8.. co V) Braj clk1usa do zakazivanja (log mjeri10). Radni dijagrami betona opterecenog ciklickim tlacnim naprezanjem [8.8 na CVRSTOCANA UMOR Zakazivanje betona moze biti posljedica dugotrajnih ciklickih iii drugih ponavljajucih opterecenja.0 0. S-N dijagram betona u slucaju daje minimalno naprezanje nula. \ ~.27. Gomja i donja granica zakazivanja iz dijagrama u Rendulicevoj ravnini odgovaraju dvim oblicima zakazivanja opisanim za dvoosno stanje naprezanja.4 0. Slika 8. Za usporedbu ucrtanje odgovarajuci S-N dijagram za celik opterecen na vlak [8. Ako npr. nakon nekog vremena ("treniranja" uzorka) postaje pravac. .7].0 2. 4: co na >:..

da se uzorak betona izlaze ponavljanim udarcima padajuceg tereta sve dok taj teret ne prestane odskakati. koji bi doyen do zakazivanja. sto je veca tlacna cvrstoca to je veca i udama cvrstoca betona.2 co . Ordinata. ispod koje ne dolazi do zakazivanja.4 Raspon naprezanja . Vidi se. Higrometrijsko stanje betona utjece na cvrstocu na umor sarno ako je beton vrlo suh.. Za praksu se uzima.6 0. da je najveci raspon naprezanja prihvatljiv pri savijanju (C). Kao mjera otpomosti betona na udar izracunava se apsorbirana energija po jedinici volumena uzorka. To je jasani pouzdan znak. '-i V]. odgovarajuca maksimalna naprezanja i rasponi naprezanja (izrazeni uvijek kao dio staticke kratkotrajne cvrstoce) prikazani su na Tablici 8.4 vlak co Jednoosni i tlak M = n/Nl + n/N2 + .2.5 0.. 0.6. Udama cvrstoca betona bitno ovisi 0 obliku i teksturi krupnih frakcija agregata. jednoosni tlak 0.28).0'~----------------~--------------~ Vlak i tlak 0.28.4 jednoosni vlak 0. Smanjivanjem frekvencije naizmjenicnog opterecenja ispod 1 Hz. c:)O '-t Doprinos svakog pojedinog raspona ciklickog opterecenja jednak je kvocijentu izvedenog broja ciklusa ni i broja ciklusa N. koja se mjeri od crte pod 45° iz ishodista daje raspon naprezanja.2.. cvrstoca na umor se takoder srazmjemo povecava. ~ V) '-t ~ ~ 0.. naziva se granica izdrzljivosti.28.. Npr. Simboli oznacavaju cvrstocu na umor za minimalno opterecenjc od 0.. U S-N dijagramima betona vidi se vrlo veliko rasipanje rezultata iz dva osnovna razloga. U praksi ciklicka opterecenja variraju u vrlo razlicitim rasponima.8 savijanju pri Jednoosni vlak ~ 0. tesko prognozirati broj ciklusa do zakazivanja.28 prikazane su razne kombinacije tlacnog i vlacnog opterecenja. Pri ispitivanju udame cvrstoce malo bolji se rezultati dobivaju na prosusenim uzorcima betona. da je manje maksimalno zmo agregata i da je manji modul elasticnosti agregata. Bolji rezultati dobivaju se s uglastim i hrapavim agregatom (drobljeni agregat). Za svaki raspon opterecenja uzima se odgovarajuca vrijednost Ni iz S-N dijagrama. a gomje naprezanje jednako je onome od vlastite tezine plus korisno opterecenje.. 1 milion.. + n/Nk 0. tako da se kvocijent u odnosu na staticku kratkotrajnu cvrstocu ne mijenja. Do zakazivanja po ovom kriteriju dolazi. Modificirani Goodmanov dijagram za cvrstocu betona na umor od jednoosnog naprezanja na vlak. Ta mjera je prikladna za usporedivanje rezultata ispitivanja dobivenih za razlicite velicine uzoraka iii razlicite velicine tereta iii razlicite visine padanja tereta. Testiranje se obicno provodi tako. koje rezultira zakazivanjem nakon 1 milion ciklusa. beton izgleda nema odgovarajuce granice izdrzljivosti. da za odabranu vrstu agregata. Zato se cvrstoca na umor kod betona definira nekim konacnim. Slicno kao sto ce se vidjeti u slucaju otpomosti betona na eroziju. To znaci. da je za odabrani nivo opterecivanja.6 co .5 vlak pri savijanju 0.5 0. daje uzorak zadobio pukotinu.. .. kada se moze znaeajnije manifestirati puzanje betona. pa u slucaju da je relevantna za sigumost betonskog elementa treba udamu cvrstocu odrediti eksperimentalno za odabrani sastav betona. istog raspona opterecenja. U slici 8.. npr. ukupno akumuliranih ostecenja primjenjuje Minerovo pravilo: pa se za procjenu 1. da je donje naprezanje jednako onom od vlastite tezine.. Utjecaj promjena u nekom rasponu naprezanja na cvrstocu na umor moze se prikazati u modificiranom Goodmanovom dijagramu (Slika 8.. velikog rasipanja rezultata kratkotrajne staticke cvrstoce betona i 'stohasticke prirode ispitivanja cvrstoce na umor.Najveca vrijednost od S. vrlo velikim brojern ciklusa. jednoosni vlak 0.5. Opcenito vrijedi.8. co co co . savijanje i tlak nakon 1 mil ion ciklusa.. jer je u praksi karakteristicno pri prednapetim betonskim gredama. Tablica 8. Dok je granica izdrzljivosti celika oko 0. Stanje naprezanja minimalno A B C D 124 jedoosni vlak jednoosni tlak tlak pri savijanju jednoosni tlak maksimalno (S) 0.. kada je ukupni zbroj jednak jedinici: L n/Nj = 1 Procjena dijagramima. ako je minimal no naprezanje 0. Kako se sa staroscu betona cvrstoca povecava. i to tako da je cvrstoca na umor nesto veca nego za vlazni beton. Podaci uz sliku 8. Oznaka na S1.2 A '-t'O o0 E"'" ::> V] o 0. 125 Slika 8.5. Prema tome udama cvrstoca se povecava i sa staroscu betona.. ovih vrijednosti nije pouzdana zbog velikog rasipanja rezultata u S-N -o ~ 0)0 ..5].. uz minimalno naprezanje na tlak i maksimalno na vlak. tako je i za udamu cvrstocu betona povoljnije.8 UDARNA CVRSTOCA Ne postoji funkcionalni odnos izmedu udame cvrstoce i staticke kratkotrajne cvrstoce betona na tlak.1 ad kratkotrajne staticke cvrstoce [8.. Ovo stanje naprezanja je posebno zanimljivo. smanjuje se cvrstoca na umor.1 od staticke kratkotrajne tlacne cvrstoce.28.

2 MPa = 6. Uzroei varijacija cvrstoce betona su mnogobrojni. U histogramu je broj rezultata ispitivanja (ordinata) svrstan u intervale od po 1 MPa (apseisa). srednjom vrijednoscu (fm) i standardnom devijaeijom (0-) iii proejenom standardne devijaeije (s).. Slika 8.0 .8].2 MPa v = 18. takoda je u standardnom testiranju propisan i profil armature.:: :.) '"o T1acna cvrstoca betona.posljedica skupljanjajpuzanj~'betona:------"'-----Opcenito vrijedi... Karakteristicni parametri normalne distribueije prikazani su na slici 8.5]. NPa 5 10 15 20 25 30 0. proporeionalna tlacne cvrstoce tlacnoj betona Cvrstocu i drug a svojstva materijala za inzenjerske konstrukeije karakteriziraju stobasticke varija£li~~ Za beton su one narocito velike.- °lcP Brzina opt~reclvanJa..%).It\ 3 2 20 10 . Odnos izmedu tlacne cvrstoce betona i brzine nanosenja opterecenja sve do udame cvrstcce [8.. 7 c: ..2 X 5 o.ikojesu..6.29.. betona je znatno veca od kratkotrajne staticke tlacne cvrstoce Prionljivost betona i armature . sto znaci. c: .. Za daljnje povecanje povecanje prionijivosti je sve manje (Slika 8.mogu6e-la:ijedUQsti promatrane._sye.. Ukupni broj ispitanih uzoraka bio je 466. da neki rezultat ispitivanja cvrstoce betona bude u :J .31._~vrst. 30 n Parametri statisticke 40 abrade 1 testiranje raspadjele n = 466 fcm= 34. Histogram se rnoze dobro aproksimirati krivuljom normalne iii Gau"§"SQY~_distribueije. ugradnjei njegovanja betona. da je prionljivost armatureib~ton~ cvrstoci betona do priblizno 20 MPa. Pocevsi od varijacija svojstava komponenata betona. umanjuju prionljivost armature i betona.30). N '. Odnos tlacne cvrstoce betona i prionljivosti ispitane pull-out testom [8.. Kemijske interakcije penetriranjem CSH kristala u oksidni sloj armature su zbog slicne kemijske prirode povoljnije nego penetriranje CSH kristala u epoksidni sloj. koji se u novije vrijeme primjenjuju kod konstrukeijajako izlozenih djelovanju klorida.. 0(. Ova je teorijska krivulja zadana s dvije velicine. da bi i vrlo male i vrlo velike vrijednosti cvrstoce imale neku malu vjerojatnost.. DrugTrIflljeCTma~..... Na sliei 8._....29).. liii 40 45 Slika 3. a odnosio se na jednu cijelu godinu [9.vjerojatnost. U povrsinskom sloju dolazi do kemijske veze izrnedu eementnog kamena i oksida zeljeza. Velie ina prionljivosti zavisi i od profila armature._nalazL~unutarJ~~mo~e se uzeti. Udarna cvrstoca betona (Slika 8.ajye_CLdiQ_r_ezultata_(29_.marks. Krivulja je simetricna obzirom na srednju vrijednost.._ ..30.. MPa/s loJ I IcY IcP IrfJ Slika 8.e!l9_i~ adhezij~ i trenja_:l'l_a_yeliciI1u te vezeutjecu. da prakticn~edstavlja.. pa mogu uzrokovati vece deformaeije i pukotine u betonu takvog konstruktivnog elementa. ali i relativne deformacije. epoxy smola).1]. I'M 126 127 .31. prakticnog odstupanja u doziranju od projektiranih sastava.. Cl"t _.jto znatno povecava adheziju celika i betona.Prionljivost se moze ispitati cupanjem (pull-out test) stapa odrezanog od armature i zabetoniranog u koeku duzine brida 15 em. Zato zastitni slojevi na povrsini armature (npr. nacina spravljanja.. utjeeaja transportnih sredstava.. ~ ..hetona.Q~a veze izmedu betona i celicne armature rezuitira prven~ty.. Prostire se u plus i minus neizmjernost. pa do postupaka i kriterija testiranja. 1:) 35 40 45 15 20 25 30 35.! o ._ (1J (1J 6 5 4 (1J Rebrasti celik .. ~ •.svojstya_ka~olietona tako i celika.32 . MedutimJ}... "~ Varijabilnost cvrstoce betona i dokazivanje MB . prikazan je karakteristicni histogram rezultata ispitivanja tlacne cvrstoce betona projektirane marke betona 30 MPa (MB 30). Statisticka raspodjela rezultata ispitivanja projektirane tlacne cvrstoee betona fc=30 MPa..

mora se dodatno ispitati. r .) . da ne smije biti rezultata manjih od neke minimalne vrijednosti. da se raspolaze s 50 iii vise rezultata. koji su u Tablici 8. ~~ <._.s % 68. Pojedini rezultati ispitivanja unose se u statisticku kartu kronoloskim redom. ~ 10 f _ t . -- I ~ =-1. P_ri_~~finiranju projektirane cvrstoce betonaposebno.~.00 Vjerojatnost cvrstoce u rasponu fm±k.3) kojim je definirana sirina prornatranog intervala. Sto je manji broj pojedinacnih rezultata ispitivanja cvrstoce.. Vjerojatnosti.2 z. pa se radi sigurnosti dokazivanja korigiraju (uvecavaju) faktori vjerojatnosti...64 1.3.~~3-~-) Osim toga svaki propis za beton odreduje.0 99. LlJ Tt s i eris CV r s to'ca = MS. da su oni vremenski neovisni. n je ukupni broj rezultata ispitivanja. __ .00 1. Primjer statisticke karte za kontrolu cvrstoce betona.---~~~~v-----~~~..!£ ili'p_<?_s!()1<1k_p_Q_cl_R-.15 (I od 700) Slika 8. k granicarna 3s oko srednje vrijednosti jest 99. koji se mogu ocekivati unutar intervala duzine jedne standardne devijacije. Pri takvoj obradi rezultata ispitivanja.-' '_'~' f:min '" ~--~t-----------~--~~==~~~~~~-------=~--~~ -o co .._. Broj rezultata u statistickorn uzorku treba biti barem 50.w()r!l__ dokazati.J_~i~~~j~jf:~_:~~~. karakteristicna cvrstoca moze prikriti i neke dijelove slabije proizvodnje betona. zavisno od manjeg broja raspolozivih rezuitata..0 98. a V koeficijent varijacije..--~~--~--~ -.e_dan. sto zavisi od postupka proracuna konstrukcije i treba biti unaprijed propisano projektnom dokumentacijom.96 2. odredba "da ne smije" znaci. t ::g Klizna sn:xtira cvrstcr'e ~ t-..i_ pJ:9pisima. MSJl . da se tolerira 1 do 2 veca podbacaja.7 Vjerojatnost cvrstoce manje od fm-k. kojima se dokazuje postignuta karakteristicna cvrstoca.fm? 11-1 V=5!. 128 129 . i ekonomicnost i sigumost konstrukcije. 2.. tij ~kOI11J-l~~~~. til~._._..33) pokazala se vrlo prakticnim i efikasnim pomocnim sredstvom za upravljanje kvalitetom proizvodnje betona.li broj rezultata testi~Tlj~Jfr. U svakom slucaju beton elemenata. s je standardna devijacija izracunata na osnovu velikog broja podataka. _?_. U prakticnoj primjeni. koje podjednako uvazavaju riziko proizvodaca betona i vlasnika konstrukcije tj.(fi .3.J.2 80.s).~~:~@~~~:_~::d~~S-~~:-~.. Parametri koji definiraju normalnu distribuciju su aritmeticka sredina svih rezultata (fm) i standardna devijacija (0-).5 (I od 40) 1 (1 od 100) 0.fmY n s = ~L._. H n m ~r.jevaznopdrediti onu evrst()~~_(f!_ar_a_kter_iit!EIlf! (~)'r§tQfca.!~~jil).6%. bili navedeni za slucaj. minimablP cvntoCe Minimalna cvrstoca obicno se propisuje u dijelu od pr6}ektirane cvrstoce betona (MB).90 MB iii fmin=MB-4..~-.. da ce cvrstoca biti u rasponu (fm ± k..0 95...282 1.' _ gdje je k faktor vjerojatnosti (Tablica 8. f cr = =--'.. _..a. Ovi izrazi daju se na osnovu krivulja operacijskih karakteristika.s (fraktil) %.9 10 (I od 6) (I od 10) 'W co o vr ~t---.s) i vjerojatnosti broja podbacaja (fm-k.h.. tj. Krivulja normalne distribucije. da neki rezultat bude unutar nekih drugih granica pomocu izraza: . Faktor vjerojatnosti k 1.fi je cvrstoca pojedinog uzorka.. ri.da. (podbacaj na broj rezultata) 15. Statisticka metoda kontrole kvalitete pornocu kontrolnih karata (Slika 8.._-- : (fm ± k~~).frl. koje reprezentira uzorak s vecim podbacajern.33 3. -.. (J' -. fbkLMkoje smije biti manji siln19_j._. .~i_"-~~-\~I(_ Projektirana cvrstoca ------ Tab!ica 8...~:5~. to je i taj dokaz manje pouzdan.} ) fm~!~~8~s-':. Opisani nacin obrade rezultata ispitivanja cvrstoce pretpostavlja. s je procijenjena standardna devijacija izracunata iz manjeg broja podataka.?~Ej~_g_~Q_l!ll_i_i~J)it~l1i~p_r:e_J!lllnOl]11ll_t!\lim(l . Slicno se rnoze definirati vjerojatnost.0 90.. _uzimani. propisi za beton obicno navedeni izraz za dokazivanje karakteristicne cvrstoce daju u prilagodenom obliku. J.IOO% fm (\) . LiJ SV<k3 tcCka fl prosj€k cd 5 pret:trrhih rezul tata 5 (1 od 20) 2.. U grafickom dijelu karte Slika 8. Za prakticne potrebe.32.33. (fi . U dijagramu su naznaceni postoci broja rezultata ispitivanja.Yruun~. Npr fmin=0.je.(----------_ .

50 4.9].. te razlike mogu biti od 10 do 30%. 12 ~ fe' Wa [kocke ) I.90. _ ~85 1282 = f. Prema raznim autorima.70 Ii.csoievn: tetmir .. provodi se kombinacijom razomih i nerazomih postupaka ispitivanja... Slika 8.35). U donjem dijelu dijagrama unosi se tzv. ali takoder manja je cijene kostanja..35).{XJloiero .00 4. te oni mogu posluziti za dokaz postignute karakteristicne cvrstoce betona. otkidanje valjaka (break-off test)..liJ 4. tj.. . Opseznim komparativnim laboratorijskim ispitivanjem uzoraka nerazomom metodom i zatim ispitivanjem njihove cvrstoce. Prema tome. betoni ugradeni u konstrukciju razlicito su ugradeni.3 28 III .34. koji se dobiju nerazomim postupcima (Slika 8.(J • temelji l:. Postoji veliki broj takvih postupaka: pomocu ultrazvuka iii sklerometra.3] 4. pet uzastopnih rezultata. U slucaju nezadovoljavajucih rezultata iii nedovoljne kontrole provodi se naknadno dokazivanje cvrstoce betona u konstrukciji ispitivanjem uzoraka.70 do 0.12]. zbog uzimanja propisanog broja uzoraka za dokaz cvrstoce betona. koji se izrezu iz konstrukcije (vadenje jezgri). Prednost rada sa statistickorn kartom je u tome. 24 co 20 c: . dobiju se bazdarne krivulje (regresijski pravaci na slici 8.35. S tako dobivenim podacima 0 odnosu cvrstoce i parametra odredenog nerazomim postupkom korigiraju se (rebazdarenje) svi rezultati cvrstoce dobiveni nerazomim postupkom. sest uzastopnih rezultata. U usporedbi s betonom ugradenim u kontrolne uzorke (kocke iii valjke). Brojna komparativna ispitivanja betona iz konstrukcije i kontrolnih uzoraka betona pokazuju. prema nasim propisima 0. naknadno utvrdivanje cvrstoce betona u konstrukciji.. urezivanje (identation test). Eksperirnentalni rezultati ispitivanja tlacne cvrstoce betonskih kocaka pre rna rezultatirna ispitivanja indeksa sklerornetra odnosno brzine prolaza ultrazvuka za iste uzorke [8. zbijani i njegovani.85. koja sadrzi rasipanje rezultata ispitivanja betona i rasipanje rezultata uslijed vece nepouzdanosti metode u odnosu na ispitivanje uzoraka izrezanih iz konstrukcije. da su cvrstoce betona u konstrukciji manje od onih dobivenih ispitivanjem na kontrolnim uzorcima (Slika 8.. cupanjem malih ugradenih sidara iz betona (pull-out test). Prvo se nerazomim postupkom ustanovi homogenost betona u ispitivanom konstruktivnom elementu. 16 .34).. izraz za dokazivanje karakteristicne cvrstoce postaje: f m· konSlr. klizna sredina.90 brzina ultrazvJ<a Slika 8. Primjena nerazomih postupaka ispitivanja cvrstoce betona temelji se na odredenoj korelaciji izmedu tlacne cvrstoce betona i parametara. Ukoliko se zeli postaviti blazi kriterij moze se propisati isti uvjet za kliznu sredinu od npr. Da bi se smanjilo ostecivanje konstrukcije. SR je standardna devijacija. prema propisima raznih zemalja. 'I. MB ' SR ~ Cvrstoca betona u konstrukciji Kontrola postignute cvrstoce proizvedenog betona provodi se tijekom izvodenja objekata. da se mogu postaviti kriteriji za ocjenu rezultata onako kako pristizu: • pojedini rezultat smije biti manji od MB. Na osnovu rezultata tih ispitivanja odredi se nekoliko reprezentativnih mjesta iz kojih se izrezu uzorci betona za ispitivanje cvrstoce. 'I 4. minimalna cvrstoca i projektirana srednja cvrstoca.. razlicito uvecaju dijeljenjem s koeficijentom 0. koje se zatim moze koristiti za ispitivanja betona u konstrukciji. Korelacija rezultata ispitivanja kontrolnih uzoraka i uzoraka iste velicine i oblika izrezanih iz konstrukcije [8.'iTTTTTTTTTTYTTTTTTrrTTrp'TTf1'TTPT' 'I 4.(J co . 130 131 .I i 'I"l" 4.. Ispitivanja na konstrukciji se provode u dva koraka.20 4. 0L- ~ 20 ~ 40 o betxriir.60 4.10 j 11'1" i 'I' 1111' I i '. Zbog ekonomicnosti i jednostavnosti. itd. Rezultati dobiveni ovim postupcima su manje pouzdani od onih koji se dobiju ispitivanjem valjaka ispiljenih iz konstrukcije. srednja vrijednost odprimjerice. pa i uvjeti ocvrscavanja su drugaciji. ali ne manji od [min' • srednja vrijednost od tri uzastopna rezultata ne smije biti manja od propisane MB.naznacena je MB. Ova cinjenica uzima se u obzir pri dokazivanju postignute karakteristicne cvrstoce betona tako. da se rezultati dobiveni ispitivanjem betona iz konstrukcije. primjenjuju se jos i nerazome i polurazome metode utvrdivanja kvalitete betona. utiskivanje cavala (penetration test). 48 44 liJ ~ "(J co J6 J2 rO .

zagradi za koje zavisno sastava Osnovni pojrnovi i definicije PrQkktir. kao i jednostavnija Abramsova formula ne sadrze podatak 0 kolicini zraka u betonu.IR. vode i zraka.Y!lli_l~te. 132 133 . U postupku projektiranja sastava betona. moze izracunati konstanta K. au su vo~~~eni cementa. U uvjetima modemog mehaniziranog nacina spravljanja i ugradnje. Prema toj se fonnuli. Sva svojstva propisana u projektu betona. odlicno zbijeni beton. koji ce biti izlozeni trosenju iIi agresivnom djelovanju okoline ili betonima za koje su bitne termicke karakteristike ili defonnabilnost. aditive.mogugrupirati u: Ta _. da se kakvoca betona prosuduje na osnovu tlacne cvrstoce.. starost Oblik ove fonnule. Ova formula. za odredene sastojke. -----• cvrstoce. Ako se u analize uvede jos i utjecaj kolicine zraka u postotku volumena betona onda formula dobiva oblik: ' f = ----:----:~A':-'-::---e Bv!e + O.i~anih ~ojstava u svje~em i o~yrslomstanj~_iy_~fonn<l_f1sj~k!>pI_Qata.__ . • p£oPi§!lje_PQ§tllQke-spravljanJa i·I1lkovan]asy]~zjll)betQQQ_lJI_i1:>etonom __ fazi u _Qcvrscayanja.13) odnosno istu ko licinu cementa (Slika 4. onda treba tim svojstvima prilagoditi sastav betona. koja zapravo grubo aproksirnira oblik dijagrama odnosa evrstoce i vodocementnog faktora (Slika 8. dobavu i rukovanje sastojcima b<. neaerirani. agregat. doduse smanjuje vodocementni faktor. ali se i povecava kohcma cementne paste.0J.mrmanje.kvalitetei osiguranj<l_k. Projekt betona je siroki pojam.._Po1aziste za proje tiranje sastava etoi1ilje p!Qjekt betona. vode i zraka prognozirati cvrstoca nekog drugog betona. Za konkretni skup eksperimentalnih podataka Popovics je dobio A=353. te nacin njegovanja i testiranja. dakle predpostavlja. Medutim.:!()I1_<i.. • propisuje.Jcriterije i-ucestalos.72 I B=23. koja mo@_zad9voljav~ odrec1eni_m'$k. a manje 0 troskovima izrade. takva praksa dovelaje cesto puta do pogresnih rezultata i stavova u projektu betona. pa je jedna od osnovnih postavki u projektiranju. koju dijelom izraduje projektant.Teorijsko predvidanje tlacne cvrstoce betona betona: Jos 1897.11): Parametri A i B odrec1uju se eksperimentalno betona.nta preko ncke granice. a da se time zapravo zeli osigurati neko drugo svojstvo svjezeg iIi ocvrslog betona. kolicine vode i kolicine cementa. Uvrijezena je praksa. postupkom multiple regresijske analize dobije se (Popovics. Ako se radi 0 betonima.t~_iii. To se najbolje vidi pri povecanju maksimalnog zma agregata uz isti vodo~e~~entni f?ktor (Slika 8.12). a to jos pojacava ucinak smanjenja cvrstoce radi povecanja relativnog udjcla zraka u betonu. • uvieJ~~<li:zQQ_r. pOStOJIvise podataka 0 cvrstoci betona. koji obuhvaca: • ~ahtijevana svojstva_be. [8.__<:>1:>r<lclJjiYQ~t. Je?nadzba jasno pokazuje.000637e + 0. Projektant propisuje uglavnom svojstva ocvrslog betona.Lkontro]e._je_dinicliQg-:_YQlum_eil<Cl!gra~e_~()g__ ~~~~_Qeto~i_> .10]. jer postoje dobre korelacije s mnogim drugim svojstvima ocvrslog betona. za cement. !il1illLsasfav b~t()~~"-2.0j mjeri kolicina cementa nepovoljno mijenja utJec~J v?docemcntnog faktora 1 kohcme zraka na evrstocu betona. osim tehnickih uvjeta treba uzimati u obzir i cijene raspolozivih materijala i troskova izvodenja. Detaljnijom analizom odnosa cvrstoce betona i vic faktora. te njih ispitivati i prosudivati u fazi projektiranja i kontrole proizvodnje.:}C§pl()_l!. pa se odreduju pokuslilla. Ponekad se projektira veca cvrstoca betona.!!B~£L£~{~!~' se svojstva ..£ili.).§1lhvi!fl!_P9J_a. Tome u prilog ide cinjenica. Uvjeti projekta betona djelomicno su sadrzani u pravilnicima i normarna za beton. Cijena kvalitetnih dodataka betonuje takva.. godine Feret je predlozio empirijsku formulu za prcdvidanje evrstoce 9.66 [8.ral11etriA i B su karakteristicni za vrstu cementa i agregata. ali za konkretan objekt i njegove posebnosti propisuje se u tehnickoj dokumentaciji.000637e A Pa.0279. a ona je kod obicnih betona znatno manje cvrstoce od agregata.nacin. da prevelike kolicine cementnog kamena potenciraju nepovoljna svojstva betona. da se ti troskovi kompenziraju poboljsanim svojstvima svjezeg i ocvrslog betona i u konacnici ne povecavaju ukupne troskove.tQl)aJL(. pa onda od volumnih udjela cementa. Povecanje cvrstoce smanjenjern vodocementnog faktora postepeno iseezava. zbog povecanja kolicine cem:nta (cen~entne paste). da se povecanjem kolicine ce~~.6]) prosirena Abramsova formula: f= e Bv!e + O. u k. medutim. a svojstva svjezeg betona uvjetovana su prvenstveno opremljenoscu izvodaca radova.:.qnj_e_sastaya_Q~!9lla_i~_p()~tupak utvrdivanj a_rel<iti-vnQKJlgje!<i_-s<iililjaka betOna potrebnilL?:_~. . a dijelom izvodac radova prema raspolozivoj mehanizaciji za izvodenje objekta. SASTAV BETONA ZADANE OBRADLJIVOSTI I CVRSTOCE gdje je fe tlacna cvrstoca. ekonomicnost betona ovisi u prvom redu 0 cijenama sastojaka betona.god. stednja cementa. Cijena cementa je visestruko veca od cijene agregata. K konstanta materijala odredena eksperimentalno. Poseban oblik ove formule je Abramsova formula (1919. ne uvazava cinjcnicu.

teski betoni).§h'.hI_~~ Nairne.pr()PJ. Klasa betona se u projektu.0:$s:$4. ista zahtjevana svojstva u ocvrslom stanju mogu se postici sastojcima razne vrste. Faktor vjerojatnosti k uzima se prema vrijednostima iz Tablice 8.postize se kod nepazljivog iii volumnog doziranja sastojaka betona.. Prema nasim propisima taj je faktor 1. fizikalne. srednja vrijednost (fm). zavisno od dopustenog broja podbacaja.mehanicka.2).postize se slabije organiziranom tehnologijom betoniranja suvremenom mehanizacijom i uz mali utjecaj kontrole proizvodnje. s.?:8.. a ostale prema posebnim potrebama konkretne betonske konstrukcije.9 MPa . . ili 1 na 40 (Tablica 8. ne uzima se manjom od 3 MPa... ocvrscavajucem i ocvrslom stanju. Statisticki uvjeti za projektiranje marke betona. . 6. tj.-j1eka __ posebna. ali razliCi10g__SlI. karakteristicna cvrstoca je definirana kao 10% fraktil (Slika 9.postize se dobro organiziranom tehnologijom betoniranja. Standardna devijacija rezultata ispitivanja tlacne cvrstoce betonaje pokazatelj ujednacenosti proizvodnje betona. neekonornicnu proizvodnju (Slika 9. srednja vrijednost cvrstoce betona je: fm. Ocito je. ..!l()st~i:llluide.3. manje od 1 na 100. suvrernenom mehanizacijom i vrlo dobro organiziranom kontrolom proizvodnje.na nacrtima. koja se prema pravilniku za beton i armirani beton naziva marka betona i oznacava s MB. zilavost itd. Utjecaj rasipanja rezultata ispitivanja betona na projektiranu srednju cvrstocu betona.itd.3). dugotrajne. zakoju se projektira sastav betona.!S.1]. suvremenom mehanizacijom i dobro organiziranom kontrolom proizvodnje.svojstva.9 MPa .c. 134 20 15 25 35 MPa Slika 9. Slika 9. (Normirani uvjeti ispitivanja cvrstoce betona opisani su u poglavlju 0 evrstoci betona.T . a to se propisuje zavisno od toga o kakvoj se betonskoj konstrukciji radi. tj. MB IS. u tehnickirn opisima i izvjestajirna radi jednostavnosti oznacava nekom sifrorn. 5.1.9 MPa ..iJ~kf:_~ll!_a!c!f:!is!ike: kratkotrajne.1).2. U ovom poglavlju biti ce govora 0 jednom postupku projektiranja sastava betona kojemu su zadana svojstva obradljivosti i cvrstoce. • gusto6a (laki betoni. Standardna devijacija (s) izracunava se iz velikog broja rezultata ispitivanja i s obzirom na stohasticku prirodu betona. cVfl.0:$s:$5. . Rezultati manji od zahtijevane cvrstoce betona (MB) ne smiju biti manji od minimalne cvrstoce'/mlll' Ocekivanje rezultata manjih od minimalne cvrstoce betona moze biti npr.§ill:'Lli. Od toga se prve tri grupe svojstava pojavljuju uvijek..postize se vrlo dobro organiziranom tehnologijom betoniranja.9MPa .postize se zastarjelom iii zapustenorn mehanizacijom. Karakteristicna cvrstoca treba biti jednaka iii veca od marke betona: fbk.-izgled. gdje se ne koriste rezultati ispitivanja betona i njegovih sastojaka. ~Liste klase. na mjesalicama sa slabom sposobnoscu homogenizacije i postrojenju uz koje ne postoji laboratorij.?:MB+ ks. Na osnovu visegodisnjeg pracenja tehnologije betona u nas [9.itd do MB 60. Marka betona je normirana tlacna cvrstoca betona u MPa u starosti od 28 dana.__ . Statistickl kriteriji za projektiranu cvrstocu betona Zbog ve!ikog rasipanja rezultata ispitivanja tlacne cvrstoce betona.• trajnost (postojanost na mehanicke.) Moguce je projektirati sljedece marke betona: MB 10.28. . da proizvodnja uz veliku standardnu devijaciju zahtijeva i projektiranje vel ike vrijednosti srednje cvrstoce betona. kolicine i podrijetla i s razlicitirn odnosima masa pojedinih sastojaka.0MPa . i jos se kontroliraju svojstva trajnosti u okolnostima normalne agresivnosti za beton. mogu se razlikovati pet tipicnih grupa rasipanja rezultata ispitivanja cvrstoce betona: 3. 4.toca na umor.?:MB Projektirana.--~~~~~~. Vrijednosti faktora vjerojatnosti razliciti propisi odreduju razlicito. treba biti veca od projektom zahtjevane marke betona (MB).="" -.llflz:i~~. kemijske i bioloske utjecaje). "-tenni~Kekarakteristike_u svjezem. :: I j " - . MB 20 . Kriteriji i postupci projektiranja drugih svojstava uvoditi ce se sukcesivno kada ta svojstva budu detaljno opisivana. Svaka klasa betona mora imati naznacenu projektiranu iii zahtijevanu cvrstocu.:.0:$s:$3. kao otpornost na udar. tj._~ef()fITla.0:$s:$7.

Transportna sredstva trake. cement i agregat. cijevi trake. Aerant 0.0 (MPa). posuda na kranu trake. zidovi. da beton u konstrukciji bude dobre kvalitete jest.kt~r slobodne vode. maksimalno zmo agregata i vrstu agregata (drobljeni iii rjecni) iii dijagrami u kojima se navode preporucene kolicine vode za beton odredene konzistencije. To je voda koja sudjeluje u tvorbi cementne paste. b) 500 400 .50 1. (2) zavisnost tlacne cvrstoce od vodocementnog faktora i (3) zavisnost trajnosti betona od vodocementnog faktora. posuda na kranu pumpa. Pretpostavka.~~nate statisticke karakteristike pogona. volumen vode izrazene kao vlaznost agregata je: vlaznost agregata (tez.25% . vaznorn pravilu zasnivaju se razne tab lice (Tablica 7. Te kolicine mogu biti polaziste za projektiranje prve eksperimentalne mjesavine betona. stupovi Jako armirani presjeci stupova. a da uz konstantnu kolicinu vode konzistencija betona ostaje prakticno ista (Slika 9. 137 . kako bi sto bolje odgovarali zadanim tehnickirn uvjetima i zahtjevima ekonomicnosti.a kontrolnih ispitivanja. jer su volumeni nasutog agregata i cementa zavisni od vlaznosti odnosno stupnja zbijenosti i vrlo promjenljivi. izbor maksimalnog zma agregata. Tablica 9. Priblizne kolicine vode za odabranu konzistenciju.50 1.1. kamioni. To znaci.%) x masa agregata. tj. silobusi posude Konzistencija prema mjeri slijeganja. da konzistencija zavisi u najvecoj mjeri od kolicine vode. Obradljivost betona moze ovisiti 0 svim fazarna obrade betona. izbor vrste cementa. specijalne posude pumpa. ako su tekuci (najcesce). Dijagrami rezultata ispitivanja betona iste konzistencije. raspolozivim sredstvima varijskog i unutrasnjeg transporta. a) los se uvijek susrece praksa. srednja cvrstoca pornocu dva simultana uvjeta: za koju se projektira sastav betona odreduje se v t: OBRADLJIVOST IKOLICINA VODE fm~ fmin+ k2·s. To su: (I) obradIjivost svjezeg betona i kolicina vode. ili u kilogramima ako su praskasti.sup.'. (a) odnos vic faktora i kolicine cementa i (b) odnos vic faktora i tlacne cvrstoce. bez vode koja je apsorbirana u agregatu. Zrak. U Tablici 9. a za potrebe doziranja na betonari iskazuje se tezinski za cement i agregat. Vlaznost agregata izrazava se u postotku tezine agregata i obuhvaca upijenu i adsorbiranu vodu.1..3. cm 1 5 12 16 5 18 5 20 Siabo annirani iii neannirani temelji i blokovi Annirani temelji. U tom slucaju bolje je zadavati omjerima masa. Ta praksa datira iz vremena kada nije bila poznata uloga vode u betonu. Na tom prakticnorn. koji pokazuju varijacije u kvaliteti betona. podlijevanje ploca strojeva 6 8 I 12 I 13 Iskazivanje sastava betona Proracun sastava betona provodi se obicno na osnovu udjela pojedinih sastojaka u jedinicnorn volumenu. Orijentacijski podaci Tip konstrukcije 0 konzistenciji betona za maksimalno zmo rjecnog agregata D=32 mm. 0 vic Slika 9. zavisno od dopustenog broja podbacaja odnosno minimalno dopustene cv~stoee. da se za odabrane sastojke betona.32 ttm 1 ~ 50 Osnovne zavisnosti pri projektiranju sastava betona ~ c ~ o JOO 40 5 = 12-18 cm o Mnogi ulazni podaci za projektiranje sastava betona vee su objasnjeni kada je bilo govora 0 sastojcima betona.3. Voda se iskazuje u litramas time. A~o n. Postoje tri osnovne zavisnosti koje upravljaju postupkom projektiranja sastava betona. u odredenim vremenskim razmacima iii prema potrebi. Prikladno je svojstvo svjezeg betona. Na osnovu rezultat. u Dodaci betonu izracunavaju se u postotku od mase cementa i zatim izrazavaju litrama.3. 136 20 0. njihov omjer u rnjesavini moze mijenjati u relativno sirokim granicama. kamioni pumpe. industrijski podovi Betoniranje pod vodom Masivni hidrotehnicki betoni Zalijevanje ankera. granulometrijski sastav.i. To znaci.0 vic 0. Faktori vjerojatnosti k.' PC. da se betonske mjesavine zadaju u masenim iii volumnim ornjerima agregata i cementa iii pak kolicinorn cementa u kubnorn metru betona. i na osnovu toga korigiraju projektirani sastavi betona. konzistencija svjezeg betona. uzimaju se prema vrijednostima iz Tablice 8. no i danas je jos prikladna kod zanatskog nacina spravljanja betona. navedeni su neki tipicni primjeri preporucenih konzistencija betona. bilo namjemo uvucen iii slucajno zahvacen iskazuje se u postotku ukupnog volumena betona. da se uvijek specificira vodocementni fa. proracunavaju se statisticki parametri. da ga se moze dobro ugraditi.2% 0. pri rnijesanju svjezeg betona. greda Kolnicke pi OCt. te klimatskim okolnostima. koji ce proizvoditi beton. ploce. Prema tome. ne sarno 0 ugradljivosti u konstrukciju (velicini presjeka betonskog elementa i stupnju armiranosti) nego i 0 nacinu mijesanja. uzima se kriterij kOJI Je na strani sigumosti: fm ~ MB + 8.45% Rjecni agrega t. da prvi korak u projektiranju sastava betona treba biti izbor prikladne obradljivosti odnosno konzistencije betona. Prema tome. Tijekom proizvodnje betona dobiva se nizove rezultata kontrolnih ispitivanja za pojedine klase betona.3a). To su npr. sredstvima zbijanja betona u konstrukciji.

• izborom agregata. Ti efekti se obicno provjeravaju na smjesama morta. 2. vodocementni faktor je jedan od glavnih cinilaca koji utjecu na poroznost.OO0637C + O. Pri koncipiranju ovih pokusa. Pokusne mjesavine prave se s priblizno istom kolicinom vode (istom konzistencijom). Nacin mijesanja betona. ali za konkretnu isporuku cementa s kojom ce se raditi probe treba prethodno ispitati sva normirana svojstva na prahu. transporta.12). Tek uvazavanjern svih tih aspekata postici ce se dobra i nepropusna struktura betona. 5) pokusnih mjesavina betona za raspolozivi agregat i cement. Nacini ugradnje. da su za trajan beton. • apsorpciju vode. projektiranje u doslovnom smislu rijeci i nije moguce. a nekada manje slobode. kao polaziste za izbor vodocementnog faktora moze posluziti formula za teorijsko predvidanje tlacne cvrstoce betona (Poglavlje 8. Ukoliko se ne raspolaze takvim podacima iz redovne proizvodnje betona. Nairne.).063 i 0..11). osim pravilnog izbora tipa cementa i vodocementnog faktora. 0. Prije projektiranja sastava betona potrebno je prikupiti podatke 0 raspolozivim materijalima i tehnologijama. I konacno. 3.Svi podaci 0 svojstvima koja podlijezu atestiranju dobiju se od proizvodaca. Trajnost betona moze se jos podesavati: • izborom vrste i kolicine cementa.7. isporucene frakcije 0 Za slicne sastojke betona. treba posluziti Walzov dijagram cvrstoca betona normiranih s cvrstocom cementa (Slika 8.lako postoji atest kojim se potvrduju deklarirana svojstva aditiva. a time i na propusnost betona za vodu. a kolicina cementa u kubnom metru betona se mijenja u intervalima od po npr. Zapravo. Vee ovdje treba naglasiti.Za agregat vrijedi kao i za cement. Korelacijska krivulja u dijagramu v/cfaktor : tlacna cvrstoca betona predstavlja srednje odnosno ocekivane vrijednosti cvrstoce betona. DODACI BETONU . postoje dobre korelacije izrnedu vodocernentnog fakt~ra i tlacne cvrstoce betona (vidi dijagrame na slikama 8. Pri konacnoj odluci 0 sastavu betona treba uzeti u obzir i nivo kontrole koji je moguc u datim okolnostima izrade. fluidifikatori). u slucajevima kada su betonske konstrukcije izlozene jacern djelovanju agresivnih okolnosti i kada su te okolnosti najmjerodavnije za izbor sastojaka betona.. • poboljsanim • njegovanjern zbijanjem betona. • volumnu masu svake frakcije. 8. potrebno je za konkretnu isporuku provjeriti utjecaj aditiva na odabrane vrste cementa i agregata. • kolicinu sitnih cestica na sitima 0. prema normama ukoliko se ne koristi pitka voda. /~ ~ Redoslijed projektiranja sastava betona <) F CVRSTOCA I VODOCEMENTNI FAKTOR .Qgti!Jlalni sastav betona uvjetovan je tehnickim i -ekonofnskim parametrima. 6. jer se uz odredene pretpostavke izracunata mjesavina.3a). koja bude zadovoljavala sve druge propisane uvjete projektirane klase betona. kontrolira se vodocementni faktor u pogledu trajnosti betona. betona. plinove i druge moguce agresivne tvari za beton i celik u betonu. ugradnje i njegovanja betona.3b).erificirati i najcesce korigirati eksperimentalnim podacima. • odrediti gustocu. naknadno upijanje vode. AGREGAT . Postupci zbijanja. aeranti. Pri projektiranju novih sastava betona.0279a A TRAJNOST I VODOCEMENTNI FAKTOR Za svaki beton. jednako vazni dobro zbijanje i njegovanje betona.): f= c Bv/cO. Sredstva unutrasnjeg TEHNOLOGIJAMA o tim postupcima posebno se govori u poglavlju 0 patologiji betona. Na taj nacin moci ce se. • hidraulicnim • dodacima dodacima. vrijeme vezanja. Podaci dobiveni iz eksperimenata prikazu se u dijagramu oblika hiperbole u koordinatnom sustavu: kolicina cementa: vic faktor (Slika 9. VODA . provjeriti vrstu i kolicinu dodataka. • vlaznosti frakcija. izmedu ispitanih sastava betona.10. da se laboratorijski izradi nekoliko (3 . a za njihovu promjenu nekada ima vise. a) PODACI 0 KOMPONENTAMA BETONA CEMENT .). a svojstva svjezeg betona uvjetovana su tiporn konstrukcije i raspolozivom tehnologijom. uobicajena je praksa. pa i onaj koji je izlozen normalnim uvjetima okoline. kojima se ispituje odnos kolicine vode i konzistencije svjezeg betona (Slika 9. 30 kg. Razine kontrole (vlastite. interpolacijom odabrati mjesavina. ukoliko nema drugih podataka 0 cvrstocama slicnih betona.09. pasti i mortu: • • • • • • cvrstocu normnu konzistenciju. a za konkretne treba ispitati: • granulometrijske sastave.020 mm. volumnu postojanost. Osnovni su podaci 0 komponentama betona. a prema tome se propisuju i odgovarajuce minimalne tehnoloske mjere (Tablica 11. mora uvijek v. Ove dvije grupe uvjeta mogu biti prilicno opsezne. Zahtijevana svojstva ocvrslog betona daje projektant konstrukcije. Zavisno od uvjeta okoline betoni se dijele na klase izlaienosti (Tablica 11. onda se dobiju iz pokusnih laboratorijskih mjesavina. tako daje uvijek potrebna odredena optimalizacija smjese. Sredstva vanjskog 4. nadzora i neovisne) 139 transporta.11 i 8. 138 .~-. b) PODACI 0 RASPOLOZNIM 1.rezultate ispitivanja betonu (npr. podaci raspolozivim tehnologijama i podaci iz projekta konstrukcije i tehnologije izvedbe.

KORACI U PROJEKTIRANJU SASTAVA BETONA ZA KOJI SU ZADANI OI3RADLJIVOST..)volumeni(V) frakcija(Ai): A=L . Izbor vic faktora 6.4.IzborDm~3x~ 3. prema tablici 9.~ _ Odabire se prema uvjetu cvrstoce iz dijagrama 8. v/~ O/S 0/1 (. Provjerava se. da bi se dobila zeljena konzistencija. tako da se moze konstruirati dijagram odnosa vodocementni faktor. iIi 6. Masa za 1m3 (kg) 3f::'J 3 2 Gustoca p (kg/drrr') Vo1umen za I m3 (drrr') 3. do 8. zavisno od ocekivane cvrstoce cementa Kontrolira se vic faktor i kolicina cementa iz minimalnih uvjeta trajnosti prema tablici 11. :>/. A Ukoliko nije zadana projektom. a ovdje se ukratko pokazuje jedan od mogucih redoslijeda u projektiranju sastava betona.VAi Ispituje se vlainost svake frakcije radi korigiranja potrebne kolicine vode za odabrani vodocementni faktor.11. da bi dobili podatke za vise mjesavina.A= .P. { 9. veliki).11. V ________________________________ 5.). Tablica 9. CVRSTOCA I TRAJNOST . Odabiranje sastava betona Koriste se postupci tehnicke statistike Proracun sastava betona od 3.2. da je beton dobro obradiv za odredenu namjenu. odabire se manji ~ iz koraka 8. kohezivnost i zavrsna obradljivost 141 12. a [L] 4.2% Zrak 4% Agregat Ukupno 199b 2338 :. b) % armiranja. masa agregata Korekcija za Apsorpciju % kg % ?-.6 LABORATORIJSKI POKUSI 10. dostupnost elementima). KORAKA.' 1/2 erE? 49/ :II s'tl .2. Kolicina cementa.3b). razlicitim kolicinarna cementa (Slika 9. Prilikom ispitivanja konzistencije kontrolira se temperatura smjese.:> b/D Vlaznost kg Korigirana masa za 1000 L kg Sastojak Frakcija 0-1 0-4 4-8 8-16 16. Uvjet trajnosti 7.3. i tabele za ispitivanje ocvrslog betona._ __ e. namjene objikta i uvjeta buduceg okolisa. tako da se konacni sastav betona usvaja interpolacijom.>'r 110 014 /. __ Zahvacenog ili djelovanjem aeranta uvucenog. d) podaci 0 tehnologiji izvedbe (motazna konstrukcija. Frakcije agregata Ukupna kolicina agregata dijeli se u najpovoljnijim postocima(p.16 Principi su objasnjeni u prethodnim poglavljima.02 { ~ T (26 {l 1(63 0/53 ::J f6!J --G 'tS-- 0. U prvom projektiranju smjese. (Tablica 14C . I..) 13. C 8. iste konzistencije.cvrstoca (Slika 9. Ispitivanje konzistencije.c) PODACI IZ PROJEKTA KONSTRUKClJE a) Vrste presjeka (mali. Kolicina agregata. Za proracunati volumen betona doziraju se komponente betona i zarnijesaju.1 ~0~v~is~n~0~0~d~im~e~n~z~ij~am~a~p~re~s~je~k~a~i~o/c~o~a~rm~ir~a~nj~a~.2. Vlaznost agregata J}5 3?-9 of- 163 10tll' . 68' ?- G7'o (000 t 9 s: b) Korekcija za apsorpciju i viaznost agregata Z. Kolicina vode. Dijagram treba konstruirati od dovoljnog broja tocaka.66r5 S'3/2 II. odreduje se iz iskustva ~il~ip~r~e~m~a~ta~b~l~ic~i~7~. 5 ~/l? 1. Prerna potrebi korigira se kolicina vode. moguce trajanje njegovanja.32 Dodatak betonu s vodom (I :I 0) Cement Voda % S kg q kg] = V : ~.lj . V +~+~+ A (/10 :J Or :?3 ~O . treba konzistenciju odabrati obzirom na obradljivost (npr. da Ii su postignute projektirane velicine za gustocu betona i kolicinu zraka.S. Izbor konzistencije prema postupku koji ce se primjenjivati pri kontroli 2. a) Proracun sastava betona za pokusnu mjesavinu Sastojak Cement Voda VIC (kriterij cvrstoce) VIC (kriterij trajnosti) Dodatak betonu aerant 0. srednji..260 3S 10 15 35 i z= 1000.s '313 34'1 Sl2 . konzistenciju betona treba podesiti tako. koraka prikladno je provesti tabelarno 9. Iz jedne serije pokusa rnoze se odabrati vise sastava za propisane klase betona iste konzistencije i istog maksimalnog zma.'S. Volumen zraka.3.5 I/o 0/2- 3/5 3/5 351 i. Pokusna mjesavina PROBNE MJESAVINE Probne mjesavine pripremaju se najcesce prvo u laboratoriju. 14. c) svojstva i performanse koje proizlaze iz projekta konstrukcije. as razlicitim kolicinarna cementa. c Agregat popunjava say preostali prostor za I m3 gotovog ugradenog betona. Ispitivanje svojstava svjeZeg betona i izrada uzoraka za ispitivanje ocvrslog betona PREMA POT REB I PONA VLJA SE OD 3. c 11?g'f8 2. Ispitivanje ocvrslog betona i sredivanje podataka u dijagrame prema slici 9. Bez obzira na predpostavljenu kolicinu vode u proracunu. Obicno se pripremi vise rnjesavina.

~ predvidaju dvije kategorije ~ B J i BJL Za kategoriju B II obvezno se moraju provesti prethodna ispitivanja. koji se mogu propisati uz neku povecanu kolicinu cementa. da bi se doka~a~o u kojoj mjeri su zadovoljeni uvjeti klase betona. To su narocito. pa na osnovu postojecih podataka 0 proizvedenim sastavirna betona.3 vrijede ukoliko se beton B I spravlja s najvecom frakcijom 16-32mm.3. Rezultati ispitivanja betona ocjenjuju se statistickirn postupcima. Ponekad. Moze se prije ubacivanja komponenata prema proracunatom sastavu. ~ovr. da se u meduvremenu bubanj mjesalice ne pere.pri najvecoj frakciji 4-8 rom. te da se poduzmu o?govar~ju~e korekcije u sastavu betona. koji ulaze u proizvodnju. Te se kolicine moraju povecati za: 10% .ovrsinu premazati s manjom kolicinom cementne paste. Ukoliko se u proizvodnji ocekuje betoniranje pri vrio razlicitim klimatskim uvjetima. pokuse izvesti odmah u punoj velicini. kg/nr' 15 20 25 142 220 260 300 350 Slika 9. pri uobicajenoj organizaciji kontr~le 1~pravlJanJa kvalitetom betona.3). Shema upravljanja sastavom betona. zbog nacina obrade i poteskoca u interpretaciji podataka. Dakle. prema iskustvu. Na uhodanoj betonari. i bez povecanog rizika postici zahtijevana svojstva betona. rnoze se cak i preskociti faza laboratorijskih ispitivanja. rezeIVo~ u projektiranoj cvrstoci betona. Kolicine u Tablici 9. te uzirna uzorke i ispituje kvalitetu proizvedenog betona (Slika 9. a za cement klase 25 treba ih povecati za 10%. Minimalne kolicine cementa kIase 35 za betone B I MB 10 Minimalna kolicina cementa.4).pri najvecoj frakciji 8-16 mm. pa ta mjesavina ne bi bila mjerodavna. Iskustvo je pokazalo. UgradDja Zbljanjc Zagladivanjc Njegovanje ISPfITVANJE SASTOIAKA Za cemente klase 45 smiju se navedene kolicine cementa smanjiti za 10%. Za kategoriju B I propisane su minimalne kolicine cementa (Tablica 9.oznacena mjesta na kojima najcesce dolazi do pogresaka u funkcioniranju sustava. onda treba laboratorijski provjeriti ponasanje betona pri razlicitim temperturama smjesa.kontrolira funkcioniranje strojeva za proizvodnju i bazdari uredaje za doziranje. da u pr~k~i ~a promjen. Usvojeni sastavi za trazene klase betona ponovo se zamijesaju na betonari.A OPREME ISPfITVANJE BETONA Sf ATls-mm Sastojci Belon Tablica 9. -----K?~m ~stu. 20% . Mnogobrojni i varijabilni parametri sastojaka betona vrIo razlicito utjecu na kvalitetu betona. Medutim.ako se umjesto plasticne radi tekuca konzistencija. na betonari. pa se uvode eventual no potrebne promjene u projekt sastava. 143 .(zagladivost) povrsine.emeno . SASTOICI Cement Agregal Voda Aditivi TEHNOLOGUE SfATlSTI(:KA OBRADA Do1ir:anje Mijebnje Prijcyoz. korekcije sastava betona su prespore. promjena potrebe za vodom i vrijeme vezanja betona pri razlicitim temperatura rna. Cement Agregat Vod. betona B I mogll_sy_~~~oizvodi i to ~_~_]_5. Prilikom spravljanja pIVe mjesavine dio cementne paste utrosi se na premazivanje povrsine bubnja i lopatica mjesalice. tako da se moze ocijeniti utjecaj rada ekipe i kvalitete opreme s kojom ce se spravljati beton.tete betona odabranog sastava najvise utjecu sljedeci karakteristicni parametn sastojaka betona: ~K-ateg_~!ona Prethodna ispitivanja betona mogu biti vrlo opsezna i dugotrajna. ravljanje kvalitetom betona _~ Tijekom proizvo nje aoo1'atOrijuz-oetonaru kontrolira i evidentira rezultate ispitivanja sastojaka betona. p. 10% . intervencije u sastavu betona provode se nakon dobivanja rezult~ta testiranja ocvrslog betona. transportni Deton nemoze biti kategorije B I. Upitni~o~ su . pa to rezultira podbacajem u kvaliteti. a to znaci mjesec dana zakasnjenja. pa se najcesce te varijacije "pokrivaju" povecanom.e kvali. AdilM KOl'ITROl. Najbolje je pripremiti seriju mjesavina za redom. Toje moguce u slucaju da se radi 0 betonima nize propisane cvrstoce i ako se radi 0 manjim kolicinama betona. pa prema tome i skupa. bilo dodavanjem aditiva iIi promjenom kolicine cementa iii sitnog pijeska. uz odredene korekcije. Opravdana su tek ako se njima moze ustediti u odnosu na iskustvene sastave betona.4.

. a to znaci mijenjaju poroznost. b) modul finoce agregata i c) cvrstocu betona [9... Ove promjene mogu biti sistematske..5. i 9 10 II 12 0 . . da rezultati ispitivanja sastojaka i betona cine vremenski ovisne serije... Promjene u granulometrijskom sastavu agregata..2. a nakon toga se zbog vremenske rneduovisnosti podataka povecanjern njihova broja prakticno vise ne poboljsava karakteristican parametar materijala. . pri mijesanju stalno se. te se zatim intervenira u sastav betona na taj nacin. da navedene promjene u kolicini vode znatno mijenjaju faktor. MIN · · · IS 16 17 \8 19 20 Braj rezul tata se uSrednjavaju Promjene u standardnoj konzistenciji cementa mogu nastati zbog redovnih promjena u mineraloskorn sastavu sirovina za proizvodnju cementa. prikazan je utjecaj povecanja broja uzastopnih podataka koji se usrednjavaju.. trebaju 10 do 20 litara vode vise nego kada su temperature 5 do 10°C (Slika 7. modula finoce agregata i cvrstoce betona..tl se usredn lava iu Slika 9.. da se npr.. formiranjem baza podataka i ekspertnog sustava rnoze se znatno poboljsati i ubrzati slozeni proces projektiranja sastava i upravljanje procesom proizvodnje betona.. ....i. koji odgovara Iiniji A 32. rijetko se kada u praksi ovi podaci koriste za podesavanje sastava betona.!::iJ11llJJ. Vidi se. 145 • varijacije • promjena • promjene • varijacije u granulometrijskom sastavu frakcija agregata. . promijeni Ii se granulometrijski sastav. . i 1 2 J 4 ~.i " kaj1 · .. . Tako na primjer smjese betona u Ijeti. kada su srednje temperature od 25 do 30°C. cak i unutar optimalnih granicnih linija.i. ~30 <... . Slican postupak rnoze se primjenjivati uz usrednjavanje razlicitih brojeva podataka za sastojke betona i za ocvrsli beton.. ~. vezane uz promjene temperature s godisnjim dobima.....rj!!'Hlli . :. Nairne. .. 20 100 '~i . : . Bra. frakcija ~ ~. vjerojatno zato sto su meduovisnosti slozene.. Od toga se prva tri parametra manifestiraju kao promjena potrebe za vodom uz istu konzistenciju betona.. Vremensku zavisnost podataka 0 ispitivanju sastojaka i betona potvrduju slozenije statisticke analize pornocu autokorelacijskih funkcija i segmentacijom. koji se mogu aproksimirati normalnom distribucijom.>~. Na slici 9. Novija istrazivanja pokazuju [9. ' .3].31).33). a to znaci. pa zakljuCivanje po shemi jedan uzrokjedna posljedica nije primjereno. : :: : . da se prakticno eliminiraju slucajne pogreske..~. Klizne sredine zavisno od broja podataka koji se usrednjavaju za aj.. a: : : : . cvrstocu i trajnost betona.~f~tf 5 6 7 8 . . a da konzistencija betona pri tome ostaje ista! Takve promjene u granulometrijskom sastavu agregata mogu se ocekivati u normalnoj proizvodnji. .5.. ~ ~ . koji odgovara liniji B 32 u sastav.~. poveca se kolicina vode za 10 litara pri krutoj konzistenciji. ali jos vece promjene nastaju pri promjeni kolicine hidraulicnih dodataka cementu. : ... sto takoder upucuje na mogucnost poboljsanja upravljanja kvalitetom betona. uz konstantnu konzistenciju odrzi i konstantni vodocementni faktor.. da se karakteristicni parametri materijala mogu izraziti pornocu srednje vrijednosti i standardne devijacije (Slika 8. i vodocementni Premda se svi navedeni parametri sastojaka betona redovno ispituju u laboratoriju betonare.i.. polazi se u analize uzroka.i.i.. • promjene u standardnoj u temperaturi konzistenciji kolicine zraka u mjesavini. pa se tome prilagodava kolicina vode u smjesi. To je moguce uz simultanu promjenu kolicina cementa i vode iIi primjenom aditiva.. do cak 35 litara pri plasticnoj konzistenciji.: : .5 litara na kubni metar betona iste konzistencije! Vece promjene u potrebi cementa za vodom mogu uslijediti od promjena u temperaturi betonske smjese. cementa. koje 144 .: .3). : '. One su posljedica redovnih promjena.~ . Uvodenjem kompjutorske obrade podataka. a to znaci za beton spravljan s 350 kg cernenta/rn '...i. Na statistickoj kontrolnoj karti rezultata ispitivanja cvrstoee betona (Slika 8. Sadasnji propisi uzimaju rezultate ispitivanja betona u nekom duljem vremenskom razdoblju kao skup rnedusobno neovisnih podataka.i .i..3].. svjeze betonske smjese i u cvrstoci cementa. pri cemu je uvijek usrednjavano po 5 uzastopnih rezultata. da je 6 podataka dovoljno. i to za rezultate ispitivanja cvrstoce cementa. Komplicirane meduovisnosti parametara sastojaka betona i svojstava ocvrslog betona mogu se pornocu automatske obrade podataka vee preventivno uvesti u upravljanje procesom proizvodnje betona. Standardna konzistencija cementa se uslijed toga promijeniti za 2 do 3%. Tako na primjer.. ~.cvrstocu cementa. kao najuocljiviji parametar kontrolira konzistencija betona.! rezultata kO. opisan je postupak kontrole kvalitete pornocu klizne sredine cvrstoce. .17)! maze Ocito je.J 6U~~11111111111'11111111111'lllnlllllIII1111\lllllltl11'1'11'111"111111'111111"'11 11'1111111111 nastaju promjenama u drobilisnorn postrojenju iIi trosenjem sita u proizvodnji iIi promjenama u opterecenju sita iIi kolicini vode za pranje agregata.. promjenu kolicine vode za 7 do 10. Tek kada ispitivanja ocvrslog betona pokazu neki nedostatak u kvaliteti.. rezultiraju znatnim promjenama u potrebi za vodom za istu konzistenciju betona (Tablica 7. . . : ... · ...

koje su posljedica djelovanja vanjskih siIa (kratkotrajnih iii dugotrajnih). velicinabubrenja zavisno 147 ~usel1ieIl1_Q~yrslog betona izlaziy_Q!la i~ kapilaJa. plasticne pukotine. plitke i dosta siroke.~~_~_.:i:ako·su-!a._~m~@_a i ~natiz3C1]e:-l3ez obzira na uzrok. Dok je beton u plasticnom stanju.y~m~_I}()_m__IJ()§~Q~S!_jJ~~ve~iy:g~~~£a:I<:. Taj dio skupljanja naziva se plastic no skupljanje. beton se ponasa kao vecina nosivih gradiva. Naravno. ispituje obicno sarno Iineama deformacija betonske prizme. dolazi do smanjenja volumena. beton ce bubriti. Skupljanje povrsinskog sloja je sprijeceno unutamjim dijelom betona.2iJaI:e betona reverzibilan (Slika 1~. Medutim. sto rezultira vlacnirn naprezanjima u povrsinskom sloju. pa rezultiraju naprezanjima. pa se laboratorijski.~jr~y'erzibiIan. koji je usao u reakciju hidratacije. Plastic no skupIjanje je manje. te postoji mogucnost stalnog ulaska vode u pore cementnog kamena. Ova naprezanja mogu biti veca od vlacne cvrstoce jos mladog betona. jednakog su reda velicine i jednako vazne za ponasanje betona volumne promjene od skupljanja odnosno bubrenja betona. kao i od temperatumih promjena.~_~fj£@~@ci_§ac~Ima takoder drugih posljedicapiizaiija.E_~iv~slc!J_QliC!. cime se nadoknaduje dio vode utrosen na hidrataciju.--:-~voJstvopuzanja je vrLQ. I ~ VOLUMNE PROMJENE BETONA <:> Skupljanje moz~GsLjediG_u~acije vode iz betona. koji se ne skuplja.J_~)_. Dio . pod stalnim opterecenjem beton puze (tece). neICemogu biti povoljne. I Plasticno skupljanje i bubrenje Skupljanje ocvrslog betona uslijed susenja t~!. Ono moze biti reda velicine 1% volumena cementa. U praksi su ove obadvije volumne promjene gotovo uvijek sprijecene. Izrazava se kao bezdimenzionalna velicina u promilima (mmlm) iii miliontinkama (x 10-6). koja su cesto veca od vlacne cvrstoce i uzrok su pucanja betona. Taj dio skupljanja se naziva autogeno skupljanje. pa se javljaju tzv.-Yolumna deformacija jednaka je trostrukoj vrijednosti lineame deformacije skupljanja (cv = cx + Cx + cJ.nj~jJ_etona. Ako je beton potopljen u vodu._ ()ptere~~iij~3rlomara~.Y~I)QJg)_ti_1:l~t9. a dio jenakon vracanja_vl~k~. Osim deformacija. gotovo elasticno. sma-njenJe-Yo1Umena._ _tLs!~formacij~ . DEFORMAClJE BETONA Za kratkotrajna opterecenja do velicine dopustenih naprezanja.tj. ako se reducira izdvajanje vode.Za uobicajene vrste betona. da vece kolicine cementa povecavaju i plasticno skupljanje. ali vecina je stetna po svojstva konstrukcije. Uslijed hidratacije. SU'ukUpne _ jer deformacije puzanja poddopufu:n-F!C~!iIpr~~~nJim~i-!'J9_K!edaveiicinekao i kratk()t@ji!~j~!. hiQJ1!_t<lgij~_G. zbog jednostavnosti. a plasticne pukotine mogu se potpuno izbjeci ispravnim njegovanjem betona. uslijed gubitka vode evaporacijom s povrsine betona.10.Q_miluleJonIta_ciii"i.s_tQ_~.!1a. cementna pasta se skuplja za priblizno 50 do I OOx 10-6u odnosu na volumen cementnog praha.

..2). ' -40 0 20 40 60 Relatlvna vlainost 80 100 -% pri razlicitim relativnim od_t~aj~j~_l1j~gQvflnjll_istarostib~t()_namoze biti od 40 do 70% od skuplj~.:iusenjem .:.. Ukupna skupjanje ad suse 1600 nja i karbanatizacije 1200 xo '" " . Testiranje skupljanja Premda je skupljanje volumna promjena. koji popunjava strukturu.2]... To je posljediea djelovanja kapilamih sila u porama betona.('. a nakon formiranja meniskusa vode u kapilarama nastaje podtlak. Prema tome skupljanje betona tijekom duljeg suhog razdoblja. ali ako u porama nema vode. da beton naglo upija vlagu.3).1 b). Slika 10. posljediea karbonatizaeije cementnog kamena od obicnog portland cementa. Napredovanje karbon dioksida ?iti ce najsporij~..'... ali je proees upijanja vi age znatno intenzivniji od procesa evaporacije. '~" Skupljanje ad karbonatizaclje .ko s~ pore ispunjene vodom. Prema tome. koji je njegovan do prakticno potpunog zavrsetka Iiidratacije... ...1] . cime je evaporaeija usporena. Karbon dioksid s vodom tvori karbonatnu kiselinu koja reagira s Ca(OH)2 u eementnom kamenu stvarajuci CaC03.. Velicina tih ciklickih promjena zavisi od trajanja razdoblja susenja odnosno vlazenja. a voda. Skupljanje i bubrenje ocvrslog betona uslijed susenja i vlazenja [ 10.. ali jos vise od njihove ispunjenosti vodom (Slika 10.. za beton. obicno se mjeri sarno lineama promjena uzorka oblika stapa.. U izvjestaju 0 rezultatima ispitivanja vrlo je vazno naglasiti 0 kojim se dimenzijama uzoraka radio Rasipanje rezultata ispitivanja srazmjerno je veliko.1. Da bi se eliminiralo mcguce utjeeaje temperature na promjene dimenzija okvira aparature.. Nepovratno Povratno skupljanje (transport -L vlage) t skupljanje kamena uslijed karbonatizaeije zavisi od strukture pora. pa se paralelno ispituje barem 3... Pri tome se oslobada voda.. najvece povratno bubrenje.jJ Slika 10. koje djeluju na taj nacin. nakon sto je isparila adsorbirana voda.c<. Medutirn.. " b) " Povratno '.... "'" g- I V) O d / " I~ "'::. to ce izmjerena velicina zavisiti bitno od dimenzija uzorka. Brzina napredovanja korozije eementnog 148 . ali se i drugi spojevi eementnog kamena razgraduju.. koja se oslobada moze intenzivi~ati proees hidrataeije. Obicno se ispituju prizmice morta dimenzija 40~40xl~0 mrn ' u aparaturi prema Graff-Kauffmannu. .. Ireverzibilni dio skupljanja betona posljediea je nastanka novih kemijskih i fizikalnih veza u strukturi eementnog kamena. jer se kristal} vapna zamjenjulu cvrscim kalcij karbonatom. uslijed karbonatizacije dobiva na povrsini praskasti sloj.2.03%. a beton se ispituje na uzoreima dirnenzija IOxlOx40 ern? i 20x20x60 ern". narocito se povecava tvrdoca betona tako da tanki povrsinski sloj kore betona postane znatno tvrdi i kruci. onda je ireverzibilni dio skupljanja znatno veci. a.u vod! na zraku Bubrenje a) \Skupljanje '."- ___ -- na u vodi zraku b . 149 V r: Skupljanje uslijed karbonatizacije Djelovanjem CO2 iz okoliee na eementni kamen dolazi do kemijskih reakeija.. ne nastaJ~ kar~ona~n~ kiselina tj. . Uslijed karbonatizaeije. zatim prosusen i onda ponovno vlazen.. Buduci da je najveci dio skupljanja posljediea transporta vi age iz unutrasnjosti uzorka do povrsine i zatim intenziteta evaporaeije..~. zaobljenih krajeva.. Karbon dioksida ima u nezagadenoj atmosferi 0. . '~~. Uzorak ima na oba kraja ugradene repere od nerdajuceg celika.. odvija naizrnjenienn (Slika I 0. Skupljanje cernentnog morta uslijed susenja i karbonatizacije vlaznostima [10. IlJ 800 400 - j Skupljanje od susenja /". zatim 0 stupnju hidrataeije eementnog kamena i 0 strukturi pora u betonu. uslijed evaporaeije i ponovnog vlazenja.. ne dolazi do reakeije s kristalima vapna. U praksi se najcesce transport vlage u betonskom elementu. 2000r----------------. ako je beton istovremeno sa susenjem izlozen intenzivnoj karbonatizaeiji.. ali u gradovima i na autoputevima ima ga do 0. +r=:«: I I I I .(transport skupljanje vlage) ""'" ~_(\('. optima lni uvjeti za karbonatizaeiju eementnog kamena su u djelomicno vlaznom betonu. moze biti povecanje cvrstoce. a bolje je 6 uzoraka. nadoknaditi ce se vrlo brzo jednim kratkim kisnirn razdobljem.. Brzina transporta vlage ovisi 0 relativnoj vlaznosti betona i okoline betona..L__:::_.. promjene duzine usporeduju se sa stalnom duzinorn stapa od invara istih dimenzija kao prizma od betona (slika 10... Tako je ripr. Osim skupljanja.. Beton pripravljen s cementom u kojem ima dodataka zgure.3%. '-' c <0 '-.

. Opcenito vrijedi da se: 14 do 34% od 20-godisnjeg skupljanja obavi za 2 tjedna.6).8 ~ Slika 10.<1J . cuvanih na 21°C i 50% re!. U kasnijim razdobljima odredeni doprinos moze biti posljedica skupljanja od karbonatizacije.35 0. Skupljanje betona istog sastava..6. U pocetku je skupljanje najvece.4 8~..4].. -i 0:: a Vo1umni udio agregata. Aparatura za ispitivanje skupljanja mortnih prizmi i betona. QJ C <1J ~ <1J QJ ..50 '0 120 I C> Volumni udio agregata . 40 20 0. % 80 1 V) 100 o~~~~--~ 0. ali spravljenih od razlicitih agregata. vece zrno agregata. pa ce to rezultirati manjim skupljanjem.3 0.4 0.. Granulometrijski sastav i velicina maksimalnog zma agregata sami po sebi ne 'utjecu na velicinu skupljanja. a narocito je vidljiv kod lakih betona.. 40 do 80% od 20--godisnjeg skupljanja obavi za 3 mjeseca i 66 do 85% od 20-godisnjeg skupljanja obavi za 1 godinu. koji imaju znatno vece skupljanje zbog malog modula elasticnosti agregata..v!.. Skupljanje betona moze se izracunati iz velicine skupljanja cementne paste (sc~ pomocu struktume formule: Sb = scp(1 .5 __ --~--__ ~ 0.5). [ 10. Medutirn. -i QJ 0.4.8 ~ ~ -i s II) Q ~ 0..6 vic faktor 0.g)n gdje g znaci volumni udio agregata (Slika 10. koji sprecava skupljanje. Vrijednost eksponenta n zavisi od modula elasticnosti agregata i Poissonovog koeficijenta. Cimbenici koji odreduju veliclnu skupljanja Skupljanje betona je posljedica skupljanja cementnog kamena. Sam cementni kamen imati ce utoliko vece skupljanje ukoliko je veci vodocementni faktor (Slika 10.. 150 151 . uz istu konzistenciju i isti vodocementni faktor ornogucava obicno manju kolicinu cementa... 0.. Slika 10.. Utjecaj vrste agregataje velik vee kod uobicajenih vrsta agregata (Slika 10. '2 .5]... Utjecaj udjela agregata u volumenu betona na skupljanje [10.4)..7 0...3.5.2 :::: . a zatim se postepeno smanjuje. ali najveci utjecaj na velicinu skupljanja ima agregat. Slika 10.140~----------------------------------~ 120 o 10 28 dana 90 1 2 5 10 20 30 godina Slika 10.3]. Utjecaj vic faktora i kolicine agregata na skupljanje betona [10.

23 010 0.. krutosti cementne paste odnosno agregata.7 10.2 8. 40% ~ §- V) o -400 70% c 10 Oani 28 90 1 2 Godine 5 10 20 30 Temperaturni utjecaji na volumne promjene Stika 10.35 3 god.08 90 0.5 10.povrsina poprecnog presjeka u crn-..5 11. Tablica 10.88 073 0.1 9. a k i k.60 0. i 10.85 0.6 12. Ako se stirn podacima ne raspolaze.5 12. Koeficijenti temperatume ekspanzije betona c:a= 1:6.8 9.3.15 007 0.kcpkaJ ' dm=O' gdje je: 2Ab gdje je g volumno ucesce agregata.40 0.30 0.58 0. Krajnje vrijednosti skupljanja neanniranog Srednja debljina presjeka elementa dm (ern) $10 20 ~40 betona betona.1 Njegovano u vodi 1O-6jOC 12..<ll .. Kao i kod skupljanja.10 005 0.1 9.1 6.75 0.Tablica 10.2. zavisno od vlaznosti.15 365 0. mogu se za proracune koristiti vrijednosti iz tablica u propisima (Tab lice 10. Vrijeme 1 nakon prestanka njegovanja betona (danilgodine) 14 0.1. te od elasticnih svojstava obaju faza..50 0.90 0.83 0. Tipicne vrijednosti temperatumog k~ficijenta ekspanzije agregata navedene su u Tablici 4.16 0. pa ce ctb zavisiti od udjela agregata i cementnog kamena.68 045 0.1.2 Konacne vrijednosti skupljanja neanniranog Rjecni Mjunak Granit Kvarcit Diorit Pjescenjak Vapnenac Zgura visokih veci Ekspandirana zgura Relativna vlamost okolice (%) 40 0. te od vlaznosti betona..).2 8.56 0.30 90 0.10 u vodi o o o 152 153 .. koji ima veci temperatumi koeficijent.18 0. 0. agregat sprecava temperatum~ deforrnacije cementnog kamena. (%0) Vrsta agregata Esoo Njegovano na zraku 1O-6jOC 13.30 0.20 0.6 12. c . Cementni kamen i agregat mogu imati vrlo razlicite temperatume koeficijente ekspanzije. co . njihovih ct (cta i ctcp).23 0.40 020 0.4 10. koje vrijede za betone njegovane sedam dana pri temperaturi od 20 "C.28 0.1 + kcpka + g[ 1 . Temperatumi koeficijent ekspanzije cementnog kamena varira od llxl 0-6 do 20xl0-6.opseg presjeka elementa u dodiru sa zrakom u cm. Tablica 10.34 0.63 ..3..48 0.2 9. Skupljanje prema nasim propisima Za svaki veci inzenjereski projekt i za odredeni sastav betona treba velicinu skupljanja i bubrenja betona odrediti pokusima.. Srednja debljina presjeka definirana je kao: Vrijednosti temperatumog koeficijenta ekspanzije betona (ctb) najvise z~vise od sastava betona i temperatumog koeficijenta ekspanzije agregata.4]. Utjecaj relativne vlaznosti okoline na skupljanje istog betona [10.13 0.12 0.03 ..7.15 0. Ab .05 28 0..12 u poglavlju 0 agregatu.08 0.cta) ctb = ctcp . navedene su vrijednosti temperatumog koeficijenta betona u kojemje omjer cement:agregat=1 :6.. Zavisnost skupljanja od vremena trajanja Relativna Srednja Zavisnost skupljanja betona od vremena Es '0 1200 (I) j Es (6) I Cl Relativna 800 400 100 vlaznost okolice (%) debljina presjeka dm(cm) $10 20 >40 $10 20 ~40 7 0. 0.7. U Tablici 10.38 0. Utjecaj vlaznosti okoline na skupljanje betona vidi se na slici 10.42 70 0. Temperaturni koeficijent ekspanzije betona moze se procijeniti pomocu struktume forrnule: 2g( ctep .2.95 0.

8. Sumami pregled ovih pojava prikazanje na slici 10. 154 Slika 10.8]._.10. deformacije su zavisne od vremena. kada se uzorak rastereti. tj. Ovaj posljednji dio dodatnih deformacija.1 EO oc CtJ O~ 'q. Ovaj ucinak.. Utjecaj relativne vlaznosti i temperature betona na lineami koeficijent temperatume ekspanzije [10. 't 30·rr---------'-----~~ Relativna vlaznost. ali se intenzitet deformacija smanjuje. Medutim. 40 100 % Struktura cementnog kamena i betona je heterogena i komplicirana. ova se deformacija rnoze opisati Youngovim modulom elasticnosti.7].. CU\() 0.~ -~i 10 20 DC £s I I I I . zavisno od njegove relativne vlaznosti ima svoj maksimum pri relativnoj vlaznosti od oko 65% (Slika 10.. Odgovor betona na djelovanje vanjske sile u uvjetima suhe okolice [ 10.... &-' f S vremenom beton se i dalje skracuje. cu-< . s brojnim porama i defektima. Odmah nakon nanosenja sile uzorak se deformira i za kratkotrajna naprezanja do 0. ako je beton prije ispitivanja prosusen na 90% relativne vlaznosti okoline.l- I SkuplJanJe -20 I Starost betona Slika 10.5 cvrstoce betona.... c cu .. Naprezanje je naneseno u trenutku tl.... a sve te velicine jako zavise od sastava betona. :::> <IJ DEFORMAClJE 0 BETONA POD DJELOV ANJEM SILA 18 16 14 12 0 0 . onda taj ucinak izostaje..~ 90. ali i zbog trajnog djelovanja naprezanja.9.9). Koeficijent temperatume ekspanzije cementnog kamena. To je posljedica povecanog pritiska vodene pare u porama cementnog kamena.6].. djelomicno zbog skupljanja i eventualnih temperatumih promjena. Ebs: E =C Ebs (J Slika lO. koji se naziva puzanje iIi tecenje betona. &} 10 ~ cu 20 Re1atlvna vlaznost... Deformacije i kod relativno malih naprezanja nisu u cijelosti reverzibilne.. traje vrlo dugo.. da se postepeno povecavaju pod stalnim teretom.. Takoder se uzima da je proporcionalan naprezanju i obmuto proporcionalan modulu elastienosti: CPc c =P Ebs Zavisnost funkcije CPc (koeficijenta puzanja) od razlicitih parametara.. Utjecaj relativne vlafnosti okoline na temperatumu ekspanziju cementnog kamena [ lO..20 cu c . a nakon smrzavanja postaju jos vece (Slika 10. sto znaci. Oko temperature smrzavanja. vrijednosti temperatumog koeficijenata ekspanzije se smanjuju.t--I __ -. zatim.. .8). u radnom dijagramu Iinija rasterecenja ne poklapa se s linijom opterecenja.... kako se povecava temperatura. 155 . ~:::r . pa je odgovor na djelovanje vanjskih sila kompliciran. Takve povecane ekspanzije nema kada je cementni kamen suh i u slucaju kada su pore potpuno ispunjene vodom.... i zatim ostaje takvo do trenutka t2..10.. % i :tll ~ ~ 120 ~ £ 10 OL_ -30 I . manjije u betonu. koja prikazuje deformacije prizme pod jednoosnim tlacnirn naprezanjem. . Ponasanje betona na temperaturama nizirn od ledista je vazno zbog mogucih ostecenja strukture betona djelovanjem mraza. prilicno izrazen u cementnoj pasti..~Y/ ~/ 10 0 ?. razmatrati ce se u poglav1ju 0 puzanju betona. njegovoj zrelosti i termohigrometrijskim uvjetima u casu ispitivanja.

da su naprezanja monoaksijalna. sekantni i tangentni. Modul elasticnosti ocvrsle cementne paste razlicitih starosti i vodocementnih [10. 156 157 . Buduci da je kolicina pora manja ukoliko je vodocementni faktor manji i kako je proces hidratacije napredovao. a naprezanja i relativne deformacije se dobiju dijeljenjem s povrsinorn odnosno mjernom duzinorn (Slika 10. Sile i odgovarajuce promjene duzine se ocitavaju nakon svakog ciklusa povecanja opterecenja. Takoder.29 22 30 23 33 26 36 28 . (MPa) 20 25 30 Staticki modul elasticnosti. Na prvoj krivulji radnog dijagrama mogu se odrediti tri vrste statickog modula elasticnosti: pocetni. to se oba ova utjecaja na poroznost odnosno modul elasticnosti mogu sazeti u jednom... Tlacna cvrstoca valjka $ 15xh30..40 30 . + o (b) Ecp CPa 3D 20 10 28 dana 3 dana 0.4. a opterecenje u cijelosti preuzme kruta struktura cementnog kamena. ukoliko se opterecenje sporije nanosi. Radni dijagramje uvijek malo zakrivljena linija.9]. Moze ga se ocijeniti na osnovu ernpirijskih izraza: Staticki modul elasticnosti Tablica 10. VLAZNOSTI I TEMPERATURE NA MODUL ELASTICNOSTI CEMENTNOG KAMENA Cementni kamen sadrzi veliku kolicinu pora vrlo razlicite velicine i oblika.12. Za betone vecih cvrstoca modul elasticnosti je veci. te ukoliko se naprezanje vise povecava. za koju se uzima. b) beton velike cvrstoce. a radni dijagram se blizi pravocrtnom. tako da je modul elasticnosti sarno aproksimacija stvarnog ponasanja betona. Nelinearnost je utoliko veca. Pocetno naprezanje od 10% nanosi se prije pocetka mjerenja. Ovo se tijekom pokusa pokazuje kao djelomicno puzanje betona. koje su posljedica neravnosti kontaktnih ploha.Jfbm 10.40 0. ali i kao povecanje modula elasticnosti vlaznog betona u odnosu na isto takav uzorak suhog betona. manje iii vise ispunjenih vodom. 0.. Nakon nanasanja opterecenja.25 }. koji je najveci.4)..ModuI elastlcnosti betona betona dobiva se ispitivanjem betonskog uzorka oblika Uzorak se opterecuje na pritisak u smjeru dulje osi. (GPa) 21. da se izbjegnu pocetne neravnomjernosti u mjerenju deformacija. To je najvecirn dijelom posljedica puzanja betona. cvrstoce fbm se uvrstava u MPa.. Za praksu je ispravnije odrediti modul elasticnosti na radnom dijagramu nakon sto se ovaj stabilizirao treniranjem uzorka od pocetnog predopterecenja od 10% od cvrstoce do naprezanja jednakog priblizno 40% od cvrstoce betonskog uzorka. ali to povecanje nije linearno (Tablica 10.30 0. Radni dijagrami betonskih uzoraka opterecenih na pritisak: a) beton manje cvrstoce.50 Slika 10. jer dolazi do konsolidacije u strukturi betona. Pri rasterecivanju i ponovnom opterecivanju dobiva se karakteristicna petlja histereze i zaostale trajne deformacije. Odnos modula elasticnosti i cvrstoce betona prizme (a:h= 1:3) iii valjka (D:h= 1:3). ukoliko se primijeni veci broj ciklusa rasterecenja/opterecenja radni dijagram se priblizava pavocrtnom ("treniranje uzorka"). voda u porama u prvi rnah sudjeluje u nosenju opterecenja. iii Ebs = 9.11.60 vic faktora Slika 10. izrazu koji je potvrden eksperimentalnim podacima (Slika 10.42 40 50 60 UTJECAJ POROZNOSTI. Modul elasticnosti je yeti za vece cvrstoce betona.11).12): Ebs = Srednja vrijednost 60 fbm 27 + fbm [GPa]. sve dok s vremenom ne bude postepeno istisnuta. a deformacije se mjere u srednjoj trecini.

modul elasticnosti betona (Eb) moze se izraziti kao: Ecp 0.0 9 Slika 10. (To nije slucaj kod specijalnih vrsta betona. Eb s. sto donekle smanjuje modul elasticnosti..Stl. 159 Tn 158 . Ecp.) Prema tome..~nJa I. koji znatnije doprinosi njegovoj krutosti.. Prema tome je za cementni kamen I. s. Za vlazni cementni kamen priblizno je 0. a smanjuje se sa smanjenjem vlaznosti.. koja tijekom susenja postepeno prelazi u krupnije kapilare. Medutim. Utjecaj temperature na modul elasticnosti betona [10.13.11]. Funkcija f zavisi od geometrijske konfiguracije modela. model B ima jednako naprezanje u agrega~ 1 ~ementnoJ p~.=f(Ea.4 -20 Eb 0 20 (v1azan) > Eb 60 (suh) 100 140 roc Slika 10.13). apt prikazan na slici 10..15.£..8 0.25. povisena temperatura mladog betona ubrzati ce hidrataciju. tao Model B bolje odgovara kada je agregat kruci tj. Promjena temperature takoder mijenja modul elasticnosti betona. Medutim. a model C je njihova kombinacija. defor~aclJa u heterogenoj strukturi betona karakteriziraju velike vanjacije. t~kve rnoguce kon~?"racije prikazane su na slici 10. Susenjern izlazi voda iz vecih kapilara. jer bi ta voda preuzela dio kratkotrajnog opterecenja. znacajniji je utjecaj susenja na vodu u manjim kapilarama i porama gela. Premda stvamo stanje na~:ez.5 1.10]. Promjene modula elasticnosti betona zavisno od koncentracije agregata i strukturnog modela [10. Dvofazni modeli betona za prognoziranje modula elasticnosti [ 10. koji se sastoji od cementnog kamena i agregata. Za linijske elemente betonskih konstrukcija Poissonov koeficijent se ne uzima u obzir pri proracunu.!. + . 1. koji je bio zagrijavan neko vrijeme prije mjerenja moze imati veci modul elasticnosti. = . Dakle kod obicnih betona moze se zanernariti utjecaj interfacea na modul elasticnosti betona.:{g_ + Eb-Ecp [1-jTg~E+E cp B --n 1 a ~ B Sva tri modela su graficki prikazana na slici 10. i Ecp moduli elasticnosti agregata i cementne paste.. za razlicite koncentracije agrega. To je posljedica povecane pokretljivosti cestica pri visim temperaturama.::..14. C yg ~ C Slika 10. gdje suo E. a za suhi oko 0..20.15.12 Eg=32 kN/cm2. Poissonov koeficijent betona Za cementni kamen Poissonov koeficijent se malo mijenja s promjenom vodocementnog faktora. mikroarmiranih betona.=. i to tako da se pri visirn temperaturama dobivaju manje vrijednosti (Slika 10. Ova voda je jace vezana na povrsini cvrstih cestica. UTJECAJ AGREGATA NAMODUL ELASTICNOSTI BETONA Modul elasticnosti betona moze se dovoljno dobro prognozirati pomocu dvofaznog modela. pa se moze s~atrati dijelom cvrste faze cementnog karnena.14: Model A pod opterecenjern ima Jedna~ deformac._g.gdje je Ep modul elasticnosti cementne paste.15.8].1Ju a~regata i cementne paste.0 0. Ecp l_l. Iz navedenih uvjeta 0 jednakosti deformacija (model A) odnosno jednakosti naprezanja (model B) dobivaju se sljedeca rjesenja: Model A Model B Model C ~=Ea g+EcpCi-g)· Ea A [J A J. OVImodeli mogu dati dobre prognoze prosjecnog modula elasticnosti betona. Transport ove vode u krupnije kapilare i zatim izvan betona takoder bitno doprinosi smanjenju modula elasticnosti betona susenjern. a g je volumna konce~tracIJa agregata u betonu. Kod plosnih i prostomih elemenata uzima se prosjecna vrijednost 0. tako da mladi beton.. E =E za kapilamu poroznost jednaku g p nu I· a Pc kanil ama poroznost cementnog kamena. a model A bolje odgovara stanju karakteristicnorn za lakoagregatne betone. g). npr. znatno veceg modula elasticnosti od cementnog kamena..

j.a) u be~onu.. Veza izmedu ova dva parametra ~s=I. bubrenja i temperaturnih promjena.-. _ Cijev Slika 10..17. Kako se modul elasticnosti povecava sa staroscu betona. POSTUPCI MJERENJ A DEFORMACIJ A PUZANJA Najcesce se mjeri deformacije puzanja pod tlacnim opterecenjern. Nadalje . koji se primjenjuju pri ispitivanju puzanja. 161 .2v)' .L-:__:__.17. torziji i viseosnim stanjima naprezanja. Na slici 10. Prikladna je takoder za identifikaciju defekata (defektoskopij.. uvijek su ova dugotrajna mjerenja povezana s nizom problema. ali postoje i sistemi za mjerenje puzanja pri savijanju.-. tlacerije z-: P=. a I ~ ~ su kao i kod postupka PobucJivac Uzorak I I .25~d-19.. koja je definirana sekantnim modulom elasticnosti. sto je nerazorna.. gdje je: L . ) II) --------empirijskim izrazom: Puzanje betona Dinarnicki modul elasticnosti veci je od 'statickog modula elasticnosti. Sheme uredaja za ispitivanje puzanja. Onda je: Dinarnicki modul elasticnosti (~d) dobiva se mjerenjem brzine prolaza ultrazvuka ~..gustoca betona u kg/m". da~le znatno manjeg naprezanja od staticke cvrstoce iii od umora pri ciklickirn naprezanjima. n . zbog stalnog puzanja. Uzorak je pricvrscen u sredini. kao i odredivanje njihovih dimenzija.. Uredaj za ispitivanje dinamicko~ modula elasticnosti mjerenjem rezonantne frekvencije pnzme betona. K= gdje je v Poissonov koeficijent. Koeficijent puzanja se racuna u odnosu na pocetnu elasticnu deformaciju.rezonantna frekvencija u Hz p ... vlaku.se mjerenjern brzine prolaza uItrazvuka mogu pratiti promjene svojstava betona tijekom vremena. (pukotine. Medutim..J. odreduje pri vrlo malim naprezanjima betona. ~d MJERENJEM BRZINE PROLAZA ULTRAZVUKA Na povrsinu betona. to bi elasticnu deformaciju trebalo izmjeriti u odgovarajucoj starosti betona u kojoj se izracunava puzanje..su uredaji za ispitivanje puzanja u principu jednostavni. koJ: su posljedica s~p!janj~.. segregacije).'.&.. s I = .spitivanja je prikazana na slici 10. EbdMJERENJEM REZONANTNE FREKVENCIJE Shema i.Dinamicki modul elasticnosti betona kroz beton iIi mjerenjem rezonantne frekvencije normiranog uzorka betona.Glavna prednost ove metode je u tome.. uslijed hidratacije iii korozivnih i drugih stetnih utjecaja.JI 160 Slika 10.duljina uzorka u mm. ( gdje je p gustoca betona u kg/m '. (I-v) (I + v)(1 . na odredenoj udaljenosti (L) postave se generator ultrazvucnog impulsa i prijemnik. prikazani su razni sustavi. tako da se pobudivacem moze varirati frekvencija pobude dok se ne dode do prve rezonantne frekvencije uzduznih vibracija. Premda . koje je posljedica naprezanja do granice dopustenih naprezanja. _p '- I--- Uzorak K 1 iP Opruga Uzorak .16. Ovo je iskljucivo laboratorijska metoda. Dalje ce bit! govora 0 puzanju.16.. ova se razlika pri racunanju koeficijenta puzanja obicno zanemaruje . a njene prednosti mjerenja brzine prolaza ultrazvuka.4--Dijaf ulja _. nakon sto se oduzmu dugotraj~e def~rmacije. pri nekoj starosti betona.L. brza i daje podatke 0 svojstvu betona po dubini. Puzanje se definira kao povecanje deformacije pod trajnim djelovanjem naprezanja.. jer se data je sve izrazeno u GPa. Iz izmjerene udaljenosti i vremena prolaza izracuna se brzina (v. Dinarnicki modul se tada izracuna prema izrazu: ~d=4n2L2 p 10-12 [ GPa]. kmls). S jedne strane poteskoce su u odrzavanju centricnosti sile naprezanja i njezine konstantnosti. To Je svojstvo funkcija vremena.

Puzanje betona pod konstantnom deformacijom rezultira relaksacijom naprezanja [I 0. deformaeija et izmjerena u vremenu t. da bi se izracunalo deformaeiju od puzanja betona.12].__ L- ~ -+ Starost t to Starost t Slika 10.. Puzanje pod djelovanjem konstantnog naprezanja. Odrzavanje termohigrometrijskih uvjeta i oejena velicine pripadajucih deformaeija takoder cine poteskoce. To je relaksacija (Slika 10. pa je moguce postepeno isusivanje uzorka.12J. Ako se dugotrajno opterecenje ukloni. njeguje se do dana ispitivanja u standardnim uvjetima. Ovaje deformaeija manja od pocetne elasticne deformaeije. sastoji se od elasticnog dijela i puzanja (Slika 10.18): Ep (e) Ako bi uzorak betona bio izlozen istom opterecenju. U starosti to optereti se do naprezanja 0"0. a to su uobicajeni uvjeti mjerenja puzanja betona.s druge strane su u mjerenju deformacija. Interesantno je usporediti cetiri slucaja puzanja uzoraka u razlicitim higrometrijskim uvjetirna. povrsina uzorka se prernaze parafinom). Uzorak betona. -. npr. uslijed naprezanja 0"0' koje ostaje do vremena t>to: (a) Ako je betonski uzorak izoliran od okoline (npr.jer se u meduvremenu povecao modul elasticnosti.. ukupna deformaeij a bi sadrzala i tu promjenu.------ -L Puzanje nakon {t-toJ :Et-eo Pocetna elasticna deformacija 0'0 = U slucajevima (b) do (d). ali potopljen u vodu.18.:= Relaksacija nakon t Cfo. 162 . i dalje se s 163 to Starost T t Slika 10.. E je sekantni modul elasticnosti u trenutku t.19). Prema tome ukupna deformaeija bi bila: Ep = Eu - E+ (Jo Eb· (d) Ako bi izolirani uzorak betona opisan u slucaju (a) bio izlozen jos i porastu temperature. prizma 20x20x60 crn-. koje se razlikuju na pojedinim stranama uzoraka. kao uzorak za ispitivanje cvrstoce. puzanje ce se manifestirati kao postepeno smanjenje naprezanja s vremenom.19. Ako je uzorak betona opterecen tako.() t OL_~--------------~t---to Starost Konstantna deformacija Pocetna elasticna deformacija ()o =[ Konstantno naprezanJe o L. da mu je pridodana konstantna deformaeija. Nakon ove kratkotrajne povratne deformacije.. onda bi ukupna deformacija sadrzala jos deformaeiju od bubrenja betona. Elasticna deformaeija je Eo=c jE.[10. Ukupna deformacija bi bila: = Eu - E' \__ I (Jo (b) Ako uzorak betona nije izoliran. Utjeeaj puzanja rnoze se promatrati i na drugi nacin. deformacija betona ce se trenutno smanjiti za elasticni dio. bubrenja i od porasta temperature. potrebno je zasebno izmjeriti deformaeije od skupljanja. onda ukupna deformaeija sadrzi i deformaeiju od skupljanja betona Es' Prema tome deformaeija puzanja bila bi: ----_-1.

zan~a. Optereti li se iste uzorke betona u razlicitirn starostima dobiva se familija krivulja pu. OJ 0:: 600 VriJeme pod opterecenjem Slika 10.22) Uzimajuci u obzir linearni odnos puzanja i naprezanja. /~ ~~ //. = (t ._. E p = cr .400 ". pa se rezultati testiranja puzanja mogu aproksimirati pravcem u dijagramu.. pa se opet lako mogu odrediti parametri Ai B iz podataka pokusa aproksimiranih pravcem. Dvije takve funkcije u usporedbi s podacima pokusa prikazane su na slici 10.21.8]. 164 Slika 10. Oni se dobivaju trazenjern funkcije... OJ . da se moze pisati u obliku: i!. koja ce se najbolje prilagoditi rezultatima eksperimenata provedenih uglavnom u laboratorijskim uvjetima. puzanje ima konacnu vrijednost. OPIS OBLIKA KRIVULJE PUZANJA Prema ovom izrazu puzanje u funkciji logaritma vremena ima oblik pravca. EO) = lib. Te ~nvuIJ: mogu se aproksimirati povrsinorn puzanja (Slika 10. Prva je hiberbolna funkcijq.. (t-r ) apscisa.0. . Ova se funkcija dobro podudara s izmjerenim kasnijim rezultatima puzanja.. i manje je od puzanja..22.=.20). Taj drugi dio povratne deforrnacije zove se 129yratnopuzanie (Slika 10. Povratno puzanje brze napreduje od puzanja. vic Slika 10. 2 0. moze se napisati: Ep Oblik krivulja puzanja opisuje se razlicitim maternaticki izrazima. Druga je funkcija logaritam Ec= oblika: A + B log (J+t-t).. Dosadasnji maternaticki izrazi vrijedili su za slucaj konstantnog djelovanja naprezanja. -. vremenom smanjuje deforrnacija betona. Prema ovoj jednadzbi.. da su afino pridruzene (iako to egzaktno nisu). ali obicno daje premale ukupne konacne vrijednosti. kojem je lijeva strana ove jednadzbe ordinata. 165 . ----• eksoet: imenta1ni _podaci logaritamska f. konstanta a cdsjecak na ordinati. Prema tome puzanje nije u ci' losti reverzibilna pojava. a to znaci prakticno za uzorke pri ispitivanju u laboratorijskim uvjetima.) a+b(t-.c). Puzanje j povratno puzanje betona opterecenog pod vodom i na zralcu nakon 28 dana njegovanja [10. bolje aproksimira pocetne rezultate mjerenja. r je vrijeme opterecivanja uzorka betona. Eksperimentalni (t- 'I) 1200 dani podaci i mate mati eke funkcije vrijeme-puzanje [10. koliko dobro opisuju rezultate eksperimenata i kako se 1ako cdreduju njihovi koeficijenti.12].za koje se u racunu uzima.. Prema ovom izrazu puzanje nikada ne prestaje.)' gdje je t ukupna starost betona.8]. cp(" t . a konstanta b nagib pravca.21. hiperbolna f. Povrsina funkcije puzanja [10. o c C1l ..!l = a+ Ep bet .. Tako dobivene funkcije valoriziraju se uglavnom prema tome.20.r).200 c C1l N :::J Q ::. ali daje prevelike dugorocne vrijednosti puzanja. tako da je (t -r) vrijeme uzorka pod opterecenjem. Prednost je ove jednadzbe u tome..

ijenje'20 vr i jetne susen 80 ~ je i Zbog heterogene prirode hidratizirane cementne paste. poremecuje molekularni raspored. te mehanickim efektima sprezanja agregata i cementnog kamena. da vrijedi princip superpozic!je: ~i~ intervala naprezanja moze se promatrati svaki za sebe. da je barem dio ovih deformacija nepovratan. Izoliranje uzorka betona ne moze sprijeciti tu pojavu. Svi ovi mehanizmi su u biti ireverzibilni. c) u meduslojnoj vodi koja vrlo sporo difundira u gel pore. pri uobicajenirn naprezanjima u normalnom betonu ?onasa se potpuno elasticno.------------ 1200 Prc:c. Puzanje uzoraka betona njegovanih 28 dana i zatim opterecenihjednakim silama u razlicitim higrometrijskih uvjetima. Pojava puzanja ocito ima slicnosti sa skupljanjem betona.. kao brza i reverzibilna promjena pritiska. Premda puzanje sa skupljanjem ne rezultira mjerljivim smanjenjem mase uzorka. kao postepeni transport vi age iz zona u kojima je smanjena adsorpcija. a postepeni napredak od metastabilnog stanja prema stabilnom u skladu je sa zapazenim smanjenjem gradijenta puzanja. posljedicaje strukturi h. 1\ r b I I' isparljivi dio vlage cementnog kamena je jedan od kljucnih sastojaka betona za tumacenje puzanja. u uvjetima kada nema transporta vlage izrnedu uzorka i okoline. 167 166 .1l!~e. da su te dvije pojave u vezi. tako da je poremecena termodinamicka ravnoteza. zbog koje djelovanjem velikih naprezanja dolazi do rastvaranja cvrstog materijala i zatim konsolidacije strukture i prodiranja materijala u podrucja manjih naprezanja. pa se vlaga pocinje gibati u smjeru nastalog gradienta. pa je vrlo vjerojatno. koji se izmjeri na posve izoliranom uzorku. djelovanjem smicnih popunjavanja pora u 400 b) Rekrictalizaciju.23). Utjecaj istovremenog kretanja vlage.p. pri cemu se susjedne cestice priblizavaju naprezanja. iako neki oblici izraza za cp omo- Uzroci puzanja. ipak se uzima.c. Uobicajeno je. Koncentracije naprezanja imaju za posljedicu: a) Viskozno tecenje. Vecina agregata. Ovo su rezultati ispitivanja koje je zapoceo Davis 1920. jer uvijek ima dovoljno supljina u betonu u koje moze intemo difundirati vlaga. pa je cementni kamen jedini taj koji puze. dodatni dio deformacije naziva se skupljanje pri puzanju.Smaniuie~e-PllZanj(:.p. tj. kao sto je to slucaj kod samog skupljanja. da je gubitak vlage iz uzorka u atmosferu pod opterecenjem objasnjenje za pojavu dodatnog puzanja uz istovremeno skupljanje. i nema direktnih dokaza 0 stvamim promjenama. sto znaci. a to znaci zavisno od vodocementnog faktora i stupnja hidratacije. b) u adsorbiranoj vodi. a posljedica toga je konsolidacija strukture u tockarna najvecih naprezanja.!1J10 suhi cementni kamen uopce ~~. da se prostori iz kojih izade meduslojna voda zaklope te nastaju kemijske veze slojeva gela. Medutim. da puzanja ima i tada kada nema transporta vlage iz betona u atmosferu. omogucava lokalne cvrstoce. ~~~_em vlage .Kada je opterecenje funkcija vremena uzima se. kolaps Slika 10. i time cak povecanje ukupne cvrstoce presjeka._lLR9_tp. Ovaj transport je vjerojatno reverzibilan nakon rasterecenja.. jednako je vazno ustanoviti.13]. Pojave zapazene i izmjerene na inzenjerskoj razini tumace se najvjerojatnijim fizikalnim ikernijskim promjenama.c. sto ornogucava veca podesavanja u strukturi. skupljanja i bubrenja betona Puzanje betonskog uzorka izoliranog od okoline je znatno manje od uzorka iz kojega istovremeno moze evaporirati voda (Slika 10. Kadaje evap~racij~ vlage iz uzorka moguca. -. o 10 28 dani 90 1 2.p. TaJ dio deformacije je veci nego sto bi bilo sarno skupljanje istoga uzorka u istim termohigrometrijskim uvjetima. PRILAGODAVANJA STRUKTURE Ovaj se ' integral obicno gucavaju direktna rjesenja. godine [10. ------. godine 5 10 ZJ 30 c) Prekid veza.23. UTJECAJ DIFUZIJE VLAGE Opterecenje betonskog elementa izaziva promjene naprezanja u strukturi h. Fizikalni i kemijski procesi koji rezultiraju puzanjem betona. Smatra se. iii stvaranja temperaturnog gradijenta. i njihov rezultat se zbraja ! em! ukupni efekt puzanja: 1 . Smanjenje volumena koje prati puzanje. zbivaju se na molekulamoj razini. koji zatim slijedi rekonstrukcija veza i poboljsanja veze. To znaci transport vlage iz manjih u vece pore. i- rjesava numericki. Velicina puzanja mijenja se zavisno od gustoce (poroznosti) cementnog kamena na slican nacin kao i modul elasticnosti. koji se moze odvijati na nekoliko razina strukture cementnog kamena: a) u kapilamoj vodi. u njenoj strukturi dolazi do koncentracije naprezanja. da se kao osnovno puzanje definira onaj dio puzanja. pri cemu se lokalno prekidaju primame strukture.

ima tri sloja: prvi i treci nakon nanosenja naprezanja deformiraju se elasticno. drugi sloj takoder se deformira elasticno. Uzorci su optereceni u starosti od 8 dana pri relativnoj vlaznosti okolice 50% [ 10. da one u cijelom svom zivotnorn vijeku ne postignu ravnotezno stanje vlage. vode je manja. U betonu.26b je uzeto za Eagr. \-:~. ~ 2._1200~ --:--. Oba ova efekta smanjuju brzinu puzanja u odnosu na brzinu puzanja manjega bloka (Slika 10. Model na slici 10.p.. ~ 1." ~ N ::J co x . Velie ina puzanja zavisno od omjera volumen/povrsina u razlicitim starostima betona. koji se postepeno susi. Drugi sloj po nasa se kao Kelvinovo reolosko tijelo. postojanje gradijenta vlage ocito ce povecati naprezanja. UTJECAJ AGREGATA Susenje betona je spori proces.. Agregatje predstavljen oprugom. kojaje spojena paralelno s klipom. naprezanje u materijalu koji puze se smanjuje.24.c.~ / 0 dana --'. Oceki vana krajnja ~o vrijednost starost._ o ~- a. a zatim bez zapreke nastavljaju puzati.24. relevantni parametri za velicinu puzanja su vo1umna koncentracija agregata u betonu i relativni odnos krutosti agregata i h. brzina susenja je tako mala. Prema tome odgodena elasticna de formacij a je u potpunosti reverzibilna. koji reprezentira cementnu pastu. aps.c.26. bude nula. takoder.. Jedinicno puzanje na dijagramu 10.o. pa je njihovo puzanje uvijek manje nego malih uzoraka za laboratorijska ispitivanja.c. nakon sto se povrsinski slojevi prosuse.::="""-_ puzanje za Eagr. Stvarna brzina susenja zavisi od velicine i oblika elementa.L.5 9- \. U masivnim betonskim konstrukcijama.25).p.p. kako se opterecenje prenosi na inertni materijal (agregat). onda veci treba dulje vremena da v1aga iz unutrasnjosti evaporira.MIKROPUKOTINE Zakazivanje betona pocinje stvaranjem mikropukotinau h. a posebno pri vlacnirn naprezanjima.).c.p.25.· a zatim se nastavlja deformirati s vremenom tako. a agregat se sarno elasticno deformira.p._ 100 -><50 -0-c-: ~ 0. Taj mehanizam ne znaci podesavanje strukture. pa prema tome imati ce vecu prosjecnu vlaznost. Ovaj prijenos opterecenja prestane kada naprezanjeu h.14]. koji se deformira elasticno.p.p. Kao i za modul elasticnosti.c.p (Slika 10. ODGODENA ELASTICNA DEFORMACIJA Ako je materijal koji puze spregnut paralelno s inertnim materijalorn (cementni kamen s agregatom)..5 {)x ~. Prvo. Agregat od prirodne stijene vece je krutosti od h. djeluje kao paralelni inertni materijal i ima znatni utjecaj na reverzibilne i ireverzibilne komponente puzanja. i unutrasnjost betonskog e1ementa ostaje jos dugo vlazna.o=6. 400 200 --. Agregat. UTJECAJVELICINE ELEMENTAKOJI SE ISPlTUJE 2. da se opterecenje s h. 151 x~ . Nakon rasterecenja cjelokupna deformacija je povratna. jer je popracen lokalnim povecavanjern volumena i smanjenjem Cvrstoce. prikazanim na slici 10. i ta se dvojna ovisnost najbolje moze izraziti omjerom volurnen/povrsina iIi kao teorijska debljina povrsina/poluperimetar. 168 . Skidanjem opterecenja dolazi do isto takove postepene povratne defonnacije.9x1 04 MPa.. pa je: relativno .c. i drugo. -fr- . kako se naprezanje u njemu postepeno povecava. 0 169 Slika 10. Usporedi Ii se ponasanje dvaju blokova razlicite velicine. puzanje puzanJe = _=:':'. postepeno prenosi na elasticni agregat. rezultirajuci povecanjem mikropukotina i povecavanjern puzanja.c.p.~ •~ t'. Odgodeno elasticno djelovanje moze se dobro prikazati Kelvinovim reoloskim modelom. Ova pojava zapazena je i kod h. ipak odredeni stupanj sirenja pukotina ima utjecaja na puzanje. koja puzi. Ocito ce doprinos mikropukotina biti veci pri vecirn naprezanjima.0 1. i moze se pripisati svakom gore opisanom mehanizmu.c. tako da se inertni materijal postepeno vrati u svoje pocetno neoptereceno stanje. puze.-_x_ • Izolirani uzorci volumen/povrsina.5 25 Cll :x: o __j mm 2CfJ o Slika 10.---".c.2. i agregata. dolazi do odgodene elasticne deformacije. u bloku ima duze vremena dovoljno vlage za hidrataciju.24.e__ ---.~ '>. i na interfaceu izrnedu h." o Q) ''. t:.. ako oni djeluju unutar i u vezi s resetkastorn strukturom h.0 '" .. x. To rezultira dvim efektima. To znaci. D--. prosjecna brzina kretanja Pasta Opruga 3 Agregat (b) Kel vinov (a) Ovofazni model model Pod djelovanjem stalnog naprezanja h. i sprecava puzanje. Odgodena elasticna deformacija i utjecaj agregata. Premda je puzanje koje se ovdje razmatra znatno ispod razine naprezanja pri kojern dolazi do znacajnijeg sirenja pukotina.

...__. Ako se poveca temperatura betona kao dio ubrzanog dozrijevanja.-. povisena temperatura intenzitet puzanja (Slika 10..10 214 Stupovi njegovani pod vodom pri 21°C U gredama i plocarna u kojimaje donja armatura jaca od gomje.j_ _.27. uslijed skupljanja vise se skrati gomja zona. 80°C...3 3. Ea MPx10-6 (b) Slika 10.1 77 64 82 4.Q)o-t..9 1.. J50 Xl) '0 I a .1 3.9 8.-.()S 0..34 51 39 52 5.. MPa Utrenutku opterecenja celik beton Nakon I godine celik beton Nakon 3 godine celik beton Nakon 5.--. struktura ce biti ranije relativno popunjenija i puzanje manje nego kod betona koji nije bio zagrijavan.:6:::0C=:= -. Osim puzanja na raspodjelu naprezanja djelovalo je i skupljanje betona kao i tijek hidratacije cementa. -.14 0.. Tablica 10.19 9.71 6....----.0 171 ..~ . a povecanje brzine puzanja je priblizno konstantno od 0 do 70°C. a u betonu od nearmiranih betona...16] .2 4. UTJECAJ TEMPERATURE Temperatura ima dvostruki utjecaj na puzanje... '" 5 ~4 Dana pod opterecenjem Slika 10.. A \--------=~c.. tako da je skupljanje armiranih betona manje armirane presjeke... 25D '0 I 6. Counlo o Browne Blundell .5 71 56 75 4. Q) .27.. lako primjenljivi u proracunu konstrukcija.v!. prije nego se optereti..42 278 193 251 285 0.7 6. tj. prikazani su rezultati testiranja betonskih stupova promjera 12. . Postupak.". /....•.0.... Pri visim temperaturama povecanje puzanja je sporije.5 god ina celik beton Stupovi njegovani pri 50% re!.. " ? 0.5 ern. Puzanje betona pri razlicitim temperaturama [ 10.450 QJ] 2000 Temperatura . OJ :t: (JJ 1(1] o 0. U Tablici 10. od inzenjera koji nisu specijalisti za tehnologiju betona.0 100 150 200 250 .0 1.52 0. ..5.. _- njegovanja _~=::::.44 989 68 46 55 6..-.3 69 189 245 264 -0. U jako armiranim betonskim presjecima u betonu su se javila cak vlacna naprezanja. 0 20J 150 d: N 0 ". i 21°C 15 1'5 30 5. kao i na modul elasticnosti...). 170 15 15 30 5. armiranih s 1. .7 4.7 6.00 0. Naprezanja u armiranobetonskim MB % armiranja Ukupni teret.0 80 66 85 4. Za jako biti veca od cvrstoce..31 239 197 261 293 -0.. koji sada na najjednostavniji nacin uzima najvise pararnetara u Puzanje se moze zapaziti sve do temperatura od -10°C.35 0. ... 1(1] 50 ..14].-.02 0. Za naprezanja u armaturi uzrokovana skupljanjem betona tlacna naprezanja. _..----.. ~2 g.... nego pri npr. Utjecaj agregata na puzanje betona (a) Volumna koncentracija agregata (b) Relativna krutost agregata (Sadrzaj krupnog agregata 45-55%) [10.--. Medutim.1] Naprezanje.5... >< 1000 8 7 o Kordina .-.0 1. za vrijeme djelovanja opterecenja povecati ce FPrakticno izracunavanje puzanja Za prakticno racunanje puzanja potrebni su pojednostavnjeni modeli. tako da to slabo armirane presjeke tlacna mogu biti veca od dopustenih.26. Ako se dulje vremena optereceni tlacni element rastereti..... 21'C 5.~ .?--Q- o 20 (a) !iJ Udio agregata.12 0.-_. UTJECAJ ARMATURE Uslijed skupljanja betona u armaturi se javljaju vlacna.8 6.. pa dolazi do vitoperenja takvih ploha.. a neki su istrazivaci zapazili cak manje puzanje pri temperaturama od 90 i vise stupnjeva Celzijusovih._.11 6.7 3..9.14 Modul elasticnosti agregata.. vlacna naprezanja u betonu mogu moze biti razlogom pojavi pukotina u betonu.-.04 O. tone stupovima [ 10..10 0..3 6...' .9 19 10. a smanjuju u betonu. " & ~o 6.9 odnosno 5% presjeka. a jos su pojacani time sto je evaporacija iz donje zone prakticno sprijecena pa se ne skuplja.. armatura moze u betonu izazvati vlacna naprezanja veca od vlacne cvrstoce betona. Uslijed puzanja betona postepeno se povecavaju tlacna naprezanja u armaturi..... opterecenih na tlak tijekom pet godina...-..' 46°C co c ---.. 710C .. Poznati su i jako izrazeni takvi sklucajevi u podnim plocarna....

.5 2.60 _.6 2.L ~ "' -~ y s 0 c"' 1.~~N/ /2. O. dm (em) $10 Vrijeme pod opterecenjem.ill.9 1. osim za lakoagregatni beton. 172 a pokazuje 173 .0 11 t-~ ~ .4 15 0.5 .00 I "".8 0.8 1.6 0. dana 7dana 20 >40 $10 20 >40 $10 20 ~40 $10 20 ~40 $10 20 >40 $10 20 ~40 Konacne vrijednosti koefieijenata puzanja nearmiranog betona.3 1. i razliku okoline na optereceni 365 1..6 2. 4 • O.: ~~.8 20 0.2 ) cp = E ' b a vrijednosti parcijalnih koeficijenata __________. izmedu dvaju najzastupljenijih vrsta cemenata.7 100 90 80 70 60 ztsx«. 1: Slika 10.uzima u obzir utjecaj velicine elementa..5 ( !/ / 1.8 Relat1vna viainost 1.predstavlja utjecaj relativne vlaznosti 3 godine 0. koeficijenti dati s odredenom rezervom (Tablice 10.4 vIc 0..5 2.o -'< '!-o\' . koji je ovdje zastupljen vodocementnim omjerom i kolicinorn cementa.1---J{-~7 --'-:14:-:2. beton.8. Konacne vrijednosti koefieijenta puzanja neanniranog betona Srednja debIjina presjeka. O~ LoCQL. 0 "'0 1.0 3.1 II 0.!dato je u odnosu na modul elasticnosti betona E1" a pojedini utjecaji obuhvaceni su koeficijentom puzanja."3il ""-----. porasta deformacije puzanja pod stalnim teorijsku s .9 1.5 15 1. k.8 2.8 0..0 se uzimaju iz dijagrama kc .... ! .8 kd .7 1.1 1.-8 --i56~9. N!. 14 1.7 o o 1. .izrazava utjecaj starosti uzorka u vrijeme opterecivanja.._.6..0 oko\iee. puzanja se desi prve godine.6 34 2..4 u vodi Starost betona u trenutku opterecenja. Ne spominje se krutost agregata.85 <. f--ll. koje su date u propisima.. % 50 40 30 1.'.. Znamo da je porast deformacije puzanja nakon 20 godina malen (pod dopustenim naprezanjima)...6 1.75 i Ii ! . .7 1.500 " Na osnovu toga su sastavljene tablice..7.28. koristeci u tekstu definiranu debljinu. S~ _Quzanje po jedinici naprezanja.J.. JOO 400 nrn '. Zato postoje brojne forrnule za predvidanje velicine krajnje deformacije puzanja.9 2.6 16 1.-1.). puzanja se desi u 3 mjeseca.360 Teorijska 100 200 debljina.0 2.0 1.9 27 2.. 1 20 2.. starost prj oprerecenJu.1 2.8 36 3.5 14 1. 90 1.5 J.3 13 1.. ~~ .vlainost 40 4.O. i 10.J( E'N~ ~c~ / 2 2.G.z >-'< ~~ "' .7 2.7 0.obuhvaca utjecaj vremenom .:.1 38 4.2 ~~ __ L Velie ina puzanja prema koeficijentima iz propisa Rijetko kada ima vremena da se pokusima odredi velicina puzanja za konkretni sastav i uvjete opterecenja betona..® koji je produkt od pet pacijalnih koeficijenata: 28 1.85 - o 1..6...7 25 2.28.3 proracun je predlozen u preporukama Europskog komiteta za beton (CEB)..8 1.7 3." ~ '}: d) opterecenjern 0 0. Medutim. Dijagrami za odredivanje velicine skupljanja i puzanja [10.?.0.0 0. dana Tabliea 10.O 2. .6 1. c:I)~ Rel. % 90 1.3 4.I '" O.9 1.3 . ! I na slici 10. one ne uzimaju u obzir posebnosti konkretnih okolnosti. " .predstaylja utjecaj sastava rnjesavine..-O --.2 70 3.. k. e.t /fW ~ kb .17)..1 21 1.=kckdkbkek[. i orijentaciono rnoze se uzeti da: • oko 25% od 20 godisnjeg puzanja se desi u prva 2 tjedna.3 1.-------------~ \ ). a u kojima su • oko 50% od 20 godisnjeg \~ oko 75% o~3~ godisnjeg 0.

Osim toga. Prerano skinute podupore u takvim elementima rezultiraju povecanim puzanjem mladog betona i sirokim pukotinama (Npr. a posebno su mnoge inzenjerske konstrukcije u vrlo teskom stanju. U anniranobetonskim stupovima.. mogu izazvati velika vlacna naprezanja u povrsinskom sloju betona. PATOLOGIJA BETONA Uvod Beton dolazi u najrazlicitije klimatske okolnosti. popravke i sanacije znatno vise sredstava nego na izgradnju novih konstrukcija. iii pomaka konstrukcije uslijed slijeganja temelja. nakon hladenja ocvrslog betona od povrsine prema unutrasnjosti.7. U meduvrernenu. kroz poroznu strukturu cementnog kamena osnovni parametri trajnosti betona..83 0. S jace opterecenih presjeka.53 0. svojstva trajnosti su najvazniji parametri 0 postignutoj kakvoci betona.25 0. ogroman broj anniranobetoskih konstrukcijaje ostecen. istovremeno u relativno nonnalnim uvjetima izlozenosti betonskog elementa. tako da je bez detaljnih ispitivanja i analiza vrlo tesko otkriti prave uzroke pocetka razaranja. Ako su stupovi vitki.80 7 28 do 90 365 0. medusobno se prekrivaju.43 365 0. iii razlicitih deformacija razlicito opterecenih vanjskih i unutrasnjih stupova okvira. Zato su svojstva apsorpcije. postupaka mjerenja i postavljanje kriterija za relevantne ~~rametare. sustava osiguranja kvalitete i izvodacke prakse.10 f' !/ Posljedice puzanja Puzanje betona povecava defonnacije betona. zbog veceg puzanja. r Odnosi koeficijenata puzanja betona u trenutku I i konacne vrijednosti koeficijenata puzanja cD(1.196 toliko bilo osteceno. da su ocijenjeni neprimjerenima za dalje koristenje. Najvise zastupljene i najvece stete posljedica su korozije armature.48 0. razvoj model a proracuna.) / cD(100. Tako je prema podacima istrazivanja objavljenim u SAD [ 11. iako je ranije postignuta trazena cvrstoca betona. pa korozija annature kao posljedica karbonatizacije betona i smanjenja njegove luznatosti. Zbog togaje doslo d? potpu~og obra:~ u strukturi financiranja i poslova u gradevinarstvu. Medutim. Medutim. kemijski agensi. na osnovu iskustva.1] 1982. Jako luznati karakter cementnog kamena i kemijski sastav minerala cementa takoder su odlucujuci u pogledu agresivnosti medija za beton. mogu djelovati. U razvijenim zemljama za neke vrste konstrukcija detaljno je snimljeno takvo stanje. skupljanje i bubrenje betona. Razumijevanje mehanizama razaranja betona je vrlo vazno za gradevinskog inzenjera u iznalazenju optimal nih rjesenja s tehnickog i ekonornskog aspekta. godine od 500. Kod staticki neodredenih konstrukcija. to znaci da su u propisima. vecina mehanizama korozije betona i arrnature uvjetovana je visokom koncentracijom vlage u betonu. kao posljedica susenja i vlazenja.85 0. Ovisnost koeficijenta opterecenja r puzanja betona cD(l. Danas se u rnnogtm zernljama tfOSI na odrzavanje. ako se prerano pocne s prednaprezanjem.) Trajanje opterecenja (1-. u ~odir s mnogim agresivnim medijima i izlozen je raznim mehanickim ostecenjima. Uz karakteristicnu cvrstocu i defonnabilnost.73 0.30 0. u naglom je usponu i vrlo brzo ce postati dijelom projektne dokumentacije. fizickih. uslijed puzanja naprezanja se postepeno prenose s betona na armaturu.38 0. Medutim. ako se celicna armatura preoptereti i preko granice tecenja. oplata i svjeze ugradeni beton sljedeceg kata).18 28 0. date upute ? sastavu tehnoloskim postupcirna ugradivanja i njegovanja trajnog betona.65 3god 0.23 0. Starost betona u trenutku opterecenja. npr.Tablica 10. koji prvenstveno razaraju strukturu veziva. koja su se u mladom betonu relaksirala relativno velikim puzanjem. say dalji porast naprezanja preuzima beton i dolazi do sloma.30 0.t) od vremena I i starosti betona u trenutku 11.68 0. pa u nekim slucajevima moze biti mjerodavno za dimenzioniranje. Trajan beton treba se tijekom mnogih godina suprotstaviti djelovanju raznih kemijskih.000 pregledanih mostova 253. puzanjem dolazi do povoljnije preraspodjele naprezanja. rnehanickih i bioloskih procesa razaranja. ! 174 175 . Medutim.25 _90 0. Naprezanja. Tako npr.15 0. a na njih se oslanja skela. ako su podupore greda i ploce uklonjene. problem trajnosti betona mnogo je slozeniji. Obicno u uvjetima eksploatacije istovremeno djeluje nekoliko mehanizama koji ostecuju strukturu i sastav cementnog kamena. difuzije i tecenja fluida pod tlakom. opterecenja preuzimaju manje optereceni dijelovi. puzanje povecava defonnacije i lako moze doci do izvijanja. kod masivnih konstrukcija ove pojave mogu biti uzrokom raspucavanju. Poznati su primjeri veceg pada naprezanja u prednapetim gredama. iii diferencijalnih temperaturnih pomaka. a za njihovu obnovu procijenjena svota iznosila je 50 milijardi dolara. Trajnost betona i anniranog betona je prvenstveno odredena rnogucnoscu penetracije agresivnih tvari u beton. Sadasnji pristup gradevinara problemima trajnosti betonskih konstrukcija je jos uvijek zanatski. koje je posljedica sprijecenog skupljanja. greda i ploca velikih raspona.) 7 14 0. Slicno dolazi do relaksacije naprezanja. Zivotni vijek betonske konstrukcije izlozene djelovanju agresivne sredine ovisi u vecoj mjeri 0 izdrzljivosti betona prema toj okolici nego 0 marki betona.

z. Prisutnost vlage iii vode presudna je za koroziju betona. IV . jer povlacenjem vode dolazi do povecanja koncentracije agresivnih tvari. Odnos promjenljive cvrstoce u nepovoljnim uvjetima okolice i potrebne karakteristicne cvrstoce. IV a max a min vrijeme Slika 11. a u krajnjem slucaju moze doci do rusenja (Slika 11. ali ipak ima dovoljno vlage za napredovanje kernijske reakcije. dotle karbonatizacija najbrze napreduje kada pore betona nisu ispunj~ne vo~?m. na taj nacin dobiju se konstrukcije vecih dimenzija. Medutim. Svaki od ovih procesa slijedi gubitak cvrstoce i dodatne promjene volumena. Proracun karakteristicne cvrstoce se zasniva na 28-dnevnoj cvrstoci. Sigumost betonske konstrukcije u povoljnoj okolici se povecava zbog napredovanja hidratacije cementa (Slika 11. fizicki. III . C) Bujanje cvrste faze. • postojanje jednostranog pritiska. B) Transformacija cvrstih komponenata. Svi kemijski procesi korozije betona mogu se jedino odvijati uz prisustvo vode. ako na takvu konstrukciju neko vrijeme djeluju cinioci koji razaraju beton.7]: A) Otapanje produkata hidratacije. bioloski i ostali Cimbenici. a zatim njihova interakcija. da se analizira svaki Cimbenik posebno. iIi da se smanji korisno opterecenje. • ucestalost izmjena vodostaja. smanjenje pH vrijednosti i zato smanjenje zastite armature. koji nastaju kao posljedica kemijskih reakcija agresivnih tvari iz okolice i konstituenata cem~ntnog kamena. da se konstrukcija povremeno obnavlja. odgodena i naknadna hidratacija kristaliziranog CaO i MgO. Dok kemijska agresija napreduje toliko brze koliko ima vise vlage. to je i stvama sigumost betonske konstrukcije vrlo promjenljiva funkcija vremena.---. koju karakterizira odnos ukupnog volumena i povrsine izlozene agresivnom mediju. ali i neekonornicno. • povisena temperatura. zatim. • debljina betonskog elementa. Druge su mogucnosti. radi moguce brzine donosenja agresivnih tvari i odnosenja topljivih produkata korozije. ako su prisutni u vecim kolicinama u cementu. Pri ocjeni stupnja agresivnosti. II . Medutim. 176 .konstrukcija se koristi uz povecani rizik. lzuzetak su alkalnoagregatne reakcije. 177 (MFa) 28 dana Vrljerne Slika 11. koje mogu nastati naknadnim kemijskim reakcijama agregata i konstituenata cementa. Zavisno od mehanizama razaranja i glavnih karakteristicnih promjena u betonu glavne grupe korozije su [11. Uzroci ostecenja betonskih konstrukcija Betonska konstrukcija obicno je izlozena istovremenom djelovanju niza nepovoljnih vanjskih cimbenika. Kako se i cvrstoca i opterecenja mijenjaju ufunkciji vramena. No.Trajnost i sigurnost betonskih konstrukcija Sigumost betonske konstrukcije se moze definirati kvocijentom karakteristicne cvrstoce betona i naprezanja uslijed opterecenja. Bez vode nema ~?ro~ije.2). Medutim za razlicite vrste korozije kolicina vode odnosno vlage nema uvijek isto znacenje {Tablica 11. paje pristup CO2 iz zraka najbrzi. jer ubrzava kemijske procese. projektirati tako.2. Najjednostavnije je.~dnostavnosti uobicajeno je. Posljedice korozije cementnog kamena mogu biti otapanje iii kemijsko rastvaranje veziva uz razrahljenje strukture cementnog kamena i povecanje poroznosti i propusnosti za fluide i promjene boje. jer omogucava brzi ulaz agresivnih tvari. Slozenost pitanja sigumosti povecava se i time.bog j.1). (MFa) --. da betonska konstrukcija ima potrebnu minimalna sigumost i nakon razaranja betona.konstru~. • vodopropusnost tla. njena sigumost se smanjuje.1. otpomost materijala i mogucs pogreske u projektiranju i izvodenju pokusavaju se definirati metodama racuna vjerojatnosti. koji umanjuju njenu uporabivost.konstrukcija se povremeno obnavlja. Odnos opterecenja i karakteristicne cvrstoce betonske konstrukcije u povoljnoj okolici. Mogu se podijeliti u cetiri grupe: kemijski. iIi da se nakon popravka provede zastita. sto je ona cesto put a odredena i pojavom pukotina iii drugih ostecenja iii je ogranicena velicinom deformacija.------ ~-l---------~_-+ ~-t------------+ 28 dana T cgr T potr. ali prakticna primjena ovih postupaka nije jednostavna i danas se tek djelomicno upotrebljavaju. I . bujanje novonastalih produkata reakcije i mrvljenje betona.cija je u pocetku predimenzionirana. pored vrste kemijskih agensa i njihove koncentracije vazne su sljedece okolnosti: • brzinatoka vode koja sadrzi agresivne tvari i oplakuje beton. Opterecenja kcnstrukcija.1). • trajanje djelovanja agresivnih medija.konstrukcija se nakon obnove zastiti. iii da se dopusti upotreba objekta uz povecani rizik odnosno sa smanjenom sigurnoscu. KOROZIJABETONA Pod korozijom betona podrazumijevaju se procesi razaranja betona.

CaC03 + H20 Primjer 3. lako topljivi hidrokarbonat prodire dublje u beton. pa is vrlo jakim bazama (NaOH). dolazi do samobrtvljenja betona. nitratne kiseline. Djelovanjem daljih kolicina karbonatne kiseline nastaje jako topljivi hidrokarbonat: CaC03 + CO2 UKLANJANJE PROOU/iATA REAKCIJf OTAPANJfM I LI ABRAl I JOM RAlH. dolazi do otapanja cementnog kamena. je djelovanje karbonatne kiseline na beton. koju ne ispire voda. Beton kao vrlo luznati treba biti 12 i vise) u dodiru s kiselinama kemijski reagira. U drugom slucaju. koja djeluje agresivno na cementni kamen. Utjecaj vlaznost na rizik korozije (O-bcznacejan. a kako je u tom podrucju brzi razvoj kemijske industrije. Ca(HC03h]. i kao slobodni CO2 odnosno karbonatna kiselina. A) OTAPANJE PRODUKATA HIDRATAClJE Najvecim dijelom radi se 0 otapanju kalcij hidroksida iz ocvrsle cementne paste. kao CO2 u hidrokarbonatima [npr. Primjer 2. 2-srednji. Narocito su jaka djelovanja soli jakih kiselina i slabih baza. Novonastali cvrsti i slabo topljivi spoj zauzima manji prostor. Shernatski prikaz djelovanja kiselinske korozije i primjer valjka ispiljenog iz temelja na koji je 7 godina djelovao amonij nitrat (hidrolizorn daje kiseli medij) (Vidi se.1. 179 . da je iz povrsinskog sloja betona djelomocno isprano vezivo). HNOGO Jf PROPUSNIJI OD lDRAVOG BETONA + H20 f-t Ca(HC03h J. Osim toga posljedica karbonatizacije je smanjenje pH vrijednosti betona.3. Ovi se primjeri redovito susrecu u kemijskoj Djelovanjem kiselina ili soli nastalih od slabih baza i jakih kiselina (hidrolizom daju kiseli medij) na cementni kamen. Ovaj slucaj se cesto susrece u praksi na hidrotehnickim gradevinama. pojava koja se cesto vidi na tunelskim D) Alkalnoagregatne reakcije E) Korozija armature. Karbon dioksid nalazi se u vodi u vise oblika: kao vezani CO2 u karbonatima (npr.U prvom slucaju nastali. pri Karakteristicni su primjeri djelovanja sulfatne iIi kloridne iii djeluju i druge anorganske i organske kiseline (Slika 11. cesto se puta radi 0 novim i neproucenim vrstama korozije. a slicno slucaj opce kiselinske agresivnosti. koje su propusne za vodu. Ovaj tip korozije nastupa kod betona koji je u dodiru s mineralnim vodama. oblogama.I' I f: + Ca(OHh ~ 2CaC03 + 2H20.IEN.1. U krajnjem slucaju kemijska ravnoteza moze biti toliko narusena. B) TRANSFORMACIJA CVRSTIH KOMPONENATA Na povrsinitada nastaju naslage vapnenca. Primjer 1. to procjedivanjem meke vode moze u manjoj mjeri doci do otapanja i drugih produkata hidratacije. o o o 3 popunjavajuci na taj nacin strukturu betona. otopinama soli koje hidroliziraju kiselo. pa dolazi do skupljanja cementnog kamena. 0 cemu ce biti vise govora u poglavlju 0 koroziji celika u betonu.IENI 510. koje rezultira vecom propusnoscu i slabljenjem strukture betona. kada na masivnim elementima konstrukcija dolazi do procurivanja vode. 3-velik) Proces Korozija celika u betonu koji je Karbonatizirao 0 3 2 0 3 2 Zasicen 0 3 3 Mraz Kemijska agresija I I Nakon toga mogu nastati dva slucaja. Vapno koje je u betonu oslobodeno hidratacijom alita i belita prelazi s CO2 iz vode iii iz zraka u slabo topljivi karbonat: Ca(OH)2 + CO2 ~. vodu i CO2: Ca(HC03h f-t CaC03 + HzO + CO2. pokazuje medij (pH vrijednost mu cemu nastaju soli i voda. da dolazi do razaranja CS-hidrata.Tablica 11. koje s vremenom postepeno jenjava. i tu slobodni ugljicni dioksid isplini. lako topljivi hidrokarbonat dode na povrsinu. CaC03). pa nastaje razrahljena struktura povecane propusnosti i smanjene cvrstoce korodiranog dijela betona. Relativna vlaznost zraka Karbonatizacija vrlo mala (-45%) mala (45-65%) srednja (65-65%) velika (85-95%) zasicen (95%) l=mali. a to znaci slabljenje zastite armature u takvom betonu. kiselinama. AKO NUE OOSTRANJfN. a hidrokarbonat prelazi u karbonat. Ovaj tip korozije karakteristican je za djelovanje mekih voda na beton. te s postojecim vapnom prelazi u tesko topljivi karbonat: Ca(HC03h \ cr 0 0 0 2 3 . Kako je voda polamo otapalo. Kao primjer navodi se korozija betona amonijevim nitratom (glavni sastojak nitratnog gnojiva KAN): J. topljivo 13 mg/l vode Ta se pojava zove karbonatizacija. i prehrambenoj industriji. topljivo 178 165000 mg/l vode Slika 11.3): Ca(OHh + H2S04 ~ CaS04 + H20. je karakteristican za djelovanje soli i organskih tvari.

). To naravno i sada vrijedi. U takvim prilikama bolje je upotrijebiti cemente s velikom kolicinorn zgure (70 i vise %) iii kvalitetnim pucolanima iii aluminatni cement. je sulfatna korozija.7 5 4 321 1 . sto je obicno ako su vezani s alkalijama i magnezijem. buduci da je topljiv. iii djeluje dalje na monosulfat iii aluminatnu fazu. da je niski vic omjer.morska voda 2 . povecavajuci toliko volumen. da bi trikalcij aluminat (C3A). H12 + 2CH + 2S' + 18H -+ C3A . je korozija betona morskom vodom. npr. koje se odvijaju istovremeno. da beton bude nepropustan. Magnezij klorid iz morske vode s kalcij hidroksidom iz betona formira lako topljivi kalcij klorid. Medutim. te nastaje visokosulfatni kalcij sulfoaluminathidrat iii jednostavnije etringit. Prema sadrzaju sulfata morska voda bila bi vrlo agresivna. kalcij bikarbonat. tako da he bi smjela doci u dodir s betonom. stetne rakcije su znatno usporene. iz morske vode iii mineralnih voda u kontaktu s betonom. ali najvaznije je. koja prelaze vlacnu cvrstocu betona [11. Friedlova Nastali gips zbog vezanja kristalne vode bubri iii. dovoljna kolicina cementa i pazljivo zbijanje i zatim njegovanje mladog betona. Shema procesa korozije betona u morskoj vodi [11. vee ocvrsli beton penetriraju nove kolicine sulfata. magnezij bromid) Ukupno Neke soli. Djelovanjem sekundamog gipsa u dubljem sloju betona dolazi do vee opisanog formiranja etringita koji buja i razara strukturu betona.djelovanje sulfata .djelovanje sulfata i klorida 6 . monosulfat ce se po novo pretvoriti u etringit prema jednadzbi: C3A . koji se izluzuje i magnezij hidroksid (brucit). vode. 3CS' . upravo zahvaljujuci reakcijama pri kojima nastaju netopljivi spojevi.4 6.). tada dolazi takoder do formiranja dodatnog gipsa (Primjer 2. Djelovanjem CO2 u povrsinskom sloju dolazi do karbonatizacije. CaCI2• 10H20 sol ima veci volumen od cvrstih sastojaka Agresivnost morske vode je manja nego sto bi bilo za ocekivati na osnovu koncentracije stetnih iona.prvenstveno CaS04 5 . Do nedavnaje za sulfatnu otpomost betona vaznost pridavanajedino izboru sulfatnootpomog cementa. je takoder sulfatna korozija. Uzima se.9 1. Kalcij klorid s aluminatnom fazom cementa (C3A) formira Friedlovu sol prema: CaCI2 + C3A + 10HP Zbog vezane kristalne koji ulaze u reakciju. Kada se gips utrosi.2). a to znaci.4.prvenstveno MgS04 4 .zona izlufivanja Slika 11. najvise kloride i sulfate (Tablica 11. sporije reagirao.7 h 34300 99.7]. CS' . rnoze biti izluzen iz betona. da to razara beton. ako ima dovoljno vode. reagiraju s produktima hidratacije cementa. Primjer 2. etringit postaje nestabilan i reagira s preostalim C3A prerna jednadzbi: C3A· 3CS· H32 + 2C3A + 4H -+ 3C3A· CS' .2. da bi cement bio sulfatno otporan. sto izaziva unutrasnja naprezanja. pa nastaje etringit. Korozija kemijskih reakcija. U propisima raznih drzava propisane su razlicite kolicine C3A kao granicne. H12 Novonastali sulfoaluminatni spoj poznat je kao niskosulfatni kalcij sulfoaluminathidrat iii "monosulfat". H32 uz povecanje volumena za 360%. koji zapunjavaju strukturu i povecavaju nepropusnost (Prva jednadzba u primjeru B 1. % jako topljivo C) BUJANJE CVRSTE FAZE odplini I t Natrij klorid Magnezij klorid Magnezij sulfat Kalcij klorid Ostalo(kalij sulfat. najdulje i najopsirnije istrazivane vrste korozije betona. sto je naziv toga spoja kao prirodnog minerala. To ovisi u prvom redu 0 kolicini sulfata koji okruzuju beton. mgIL Udio.karbonatizirani sloj betona 3 . Iskustvo je poka181 . i to portland cementa s niskim sadrzajem minerala C3A. U obicnom portland cementu nema dovoljno gipsa. koji veze kristalnu vodu i tako buja: Na2S04 I f 26900 3200 2200 1300 600 78. Prosjecni sastav morske vode Vrsta soli Sadrzaj. u pojedinim slojevima od povrsine betona (Slika 180 Morska voda sadrzi pored drugih soli betona u morskoj vodi je rezultat vise Rezultat su razliciti procesi i minerali 11. da bi se cjelokupni C3A pretvorio u etringit.djelovanje sulfata . Medutirn. da bi cement bio otporan na formiranje etringita u umjemom okruzenju sulfatima (do 1500 mg/litru). Primjer I.30]. u slucaju da je sulfata vise. ali vezana na dvostruku izmjenu iona sulfata i vapna. da je C3A<5% (ASTM tip V) dovoljno. te novonastali spojevi vezu u svoju strukturu kristalnu vodu. koji takoder zapunjava strukturu. Ako u takav.4 3. Reakcijom magnezij sulfata i kalcij hidroksida nastaje sekundami gips i slabo topljivi magnezij hidroksid (mineral brucit). + Ca(OHh + 2H20 -+ CaS04• 2H20 + 2NaOH.4): -+ C3A . pri cemu nastaju slabo topljivi kalcit i aragonit. pri cemu nastaje gips. Najcesce spominjani primjeri ovog tipa korozije su sulfatna korozija i korozija morskom vodom. Prmjer 3. nakon ulaska u strukturu betona.Ca(OHh + 2NH4N03 + 4Hp -l- -+ Ca(N03h -l- + 2NH3 + 2H20 f r I Tablica 11. Portland cementu se dodaje gips (kalcij hi drat).3 9.

taj v~rut! ge~'povec~va prionljivost cementnog kamena i agregata. Za opal je to 3-5% zma velicine 2 do 4 mm od ukupne mase agregata.m!tne stijene u kojima je omjer dolomita i kalcita u granicama od 4. D) ALKALNOAGREGATNE REAKClJE Postoji vise reakcija agregata i alkalija. ogu alkalnodolomitne reakcije treba izbjeci ispravnim izborom agregata za beton.6. sjevemoj Njernackoj i Danskoj.O Na.O . Efikasnost ovakvih mjera provjerava se prem~ A~TM C 411.na.zalo.d cca.5. Ukoliko su sve raspolozive alkalije utrosene t!j~ko~ fo~iranj~ a!ka. Shernajednog tipa alkalnosilikatne reakcije. koji cini polupropusnu membranu oko zma agregata (Slika 11. koji ovisi 0 stupnju reaktivnosti minerala i 0 krupnoci zma odnosno ukupnoj povrsini zma izlozenoj alkalijama. Najpoznatije su alkalnosilikatna i alkalnodolomitna reakcija.lno-silika~novapnenog gela.. premda za to postoje uvjeti [11. o M u jednadzbi stoji umjesto Na iii K . ~H'D Na. u Americi. da se odabere niskoalkalni cement.6% alkalnih ok. koje se nalaze u cementnom kamenu iii naknadno ulaze u beton iz okolice. kao npr. tak~ da se u ~mjesu beton~ primjesaju odredene kolicine pucolana iii drugih oblika reaktivnog SIO. Glavni je problem armiranobetonskih konstrukcija u maritimnoj okolici korozija armature prouzrokovana djelovanja klorida. Pritisci koji pri tome nastaju mogu biti tako veliki da dolazi do raspucavanja betona (Slika 11. postoji sarno ak? je beton izlozen vlazi.6). a moze biti i izbacivanja povrsinskog sloja iznad krupnijeg reaktivnog zma u obliku kratera. Alkalnodolomitnom reakcijom u betonu dolazi . zeolit i dolomitni vapnenci.5). jer sadrze zeljezne okside iz agregata. cert.Kod ~Ikalnodol?mitne rea~cij~ alkalni oksidi se mogu obnavljati. koje apsorbira vodu i bubri unutar polupropusne membrane. SiD. Izgleda. Reakcije se razlikuju po kernizrnu. SiO. kao sto su opal. M?guca stetnost od alkalnosilikatne reakcije provjerava se testiranjem mortnih pnzmi prema ASTM C 227. minerala dolomita u mineral kalcit uz stvaranje minerala brucita: CaMg(CO)3 ti p rijelaza J. Obicno su to srnede iii crveno obojene mrlje na povrsini betona. povecav. da u vapnenoj otopini kakva je poma voda cementnog kamena. U nasoj zemlji do sada nije registriran niti jedan pouzdani slucaj razaranja uslijed alkalnoagregatnih reakcija. Do stetnih pojava u betonu uslijed aklalnosilikatne reakcije dolazi kod odredenog udjela reaktivnog agregata. da su reaktivne sarno one do~o.O . To su cement! k0J1. Ranije su se ta ostecenja pripisivala djelovanju mraza iii skupljanja i bubrenja betona. jer. bUj~nja~od ~~~s~ nodolomitne reakcije izazivaju minerali glina nakon dedolornitizacije. Stete od ovih reakcija vrlo su rasprostranjene na objektima gradenim u vrijeme dok jos pojava nije razjasnjena. da pOjav:u. a za elabije reaktivne certove i do 100% (iskustva u Evropi).2' pa :~ SVI alkalni oksidi utrose na formiranje alkalno-silikatno-vapnenog gela u fazi ocvrscav~n· a betona. . za neke certove 5-10% (prema iskustvima iz SAD).Si02). • Ca(OH). Alkalnodolomitna reakcija . + iMOH ~ Mg(OH)2 + CaC03 + M2C03 brucit Na. a ne propusta vapno. Opasnost od steta uslijed alkalnosilikatne reakcije. 183 SIika 11. D~ga ~e ~ogucnost. IzgIed ostecenja betona uslijed alkalnosilikatne reakcije. Najjednostavniji je oblik ovog tipa korozije. apsorbira vodu.sida '.~ svom sasta~ imaju manje od 0. kada reakcijom alkalnih oksida iz cementa i amorfnih iii kriptokristalastih oblika silikatnog agregata nastaje na njihovoj kontaktnoj povrsini vodeno staklo (Na20. andezit. Pukotine su karakteristicno plitke i siroke.8]. oni kao najjace baze mogu vrlo jako reagirati s odredenim reaktivnim vrstama agregata. I JOS s~ prisutni minerali glina u kolicini o. tako da na povrsini zma agregata nastaje novo vodeno staklo. riolit. No i u takvom slucaju stete se mogu sprijeciti. liskun. da gust i malo propustan beton od cementa s 5-8% C A iii od metalurskog 3 cementa ima zadovoljavajucu otpomost. alkalnosilikatna reakcija moze biti k~n~.Si02 iii Kp. Australiji. . pa reakcija moze teci i s niskoalkalnim cernennma: M2C03 + Ca(OHh ~ 2MOH + CaC03. do de d 0 I?mlt!zaClje. produktima kemijskih reakcija i po posljedicama za beton.IO~.ajU~1 na taj.. 182 . nacvm nar?Clto vlacnu odnosno savojnu cvrstocu betona. Time se tumace I vece savojne cvrstoce betona od manje reaktivnih kiselih agregata. Druga je mogucnost. da tako otopljeno vodeno staklo kasnije izbije na povrsinu betona. n H.D Posljedica dedolomitizacije je slabljenje strukture. Ta membrana propusta alkalije i vodu. pa je jedna od mogucnosti. pojava pukotina i slablj~nje cvrstoce betona. vodeno staklo kemijskom reakcijom prijede u alkalno-silikatno-vapneni spoj. juznoj Africi. Vodeno staklo je jako hidrofilno.0:60 d~ 6~:40. Premda su oksidi natrija i kalija prisutni u cementu u malom postotku.. dakle procesima koji su tek naknadno nakon ostecenja od alkalnoagregatne reakcije dodatno pridonijeli razaranju betona. Alkalnosilikatna reakcija Slika 11. Iskustvo i istrazivanja su pokazali. kvarca.

koji je nepropustan i stabilan sve dokje pH vrijednost dovoljno visoka. anoda i katoda.. ~I . U praksi su zabiljdeni slucajevi. u betonu treba biti ispunjeno simultano nekoliko uvjeta (Slika 11. Celik na taj nacin nije izlozen koroziji sve dok nije razorena pasivna zastita.. (b) Stvarno nastaju razlicite forme zeljeznih oksida i hidroksida. da Karbonatizacija III .o.0 £ 1. poteku prema katodi i na njenoj povrsini ima dovoljno vode i kisika.. Provodljivost. kvalitetan beton pruza dobru protivkorozivnu zastitu celiku za anniranje. da usprkos velikog sadrzaja klorida (cak preko 5% na kolicinu cementa) u betonu koji je bio suh. u tim 2._l. tj.. koje sadrze kloride.. Galvanski proces rnoze potrajati same ako elektroni.. ako pH betona uslijed karbonatizacije iIi djelovanja kiselih otopina padne ispod neke vrijednosti (npr.:. (a) Shematski prikaz procesa korozije armature u betonu.9). prikazanu pomocu elektrokernijskog potencijala u odnosu na pH vrijednosti okoline. Sto je beton suhlji. a to je npr._-c . U literaturi se mogu naci razlicite vrijednosti za pH pri kojem pocinje korozija armature... te ako ima dovoljno vlage i kisika. To je zato sto stvami pocetak procesa zavisi od odnosa elektrokemijskog potencijala i pH vrijednosti. o N C1J .. Medutirn. -1. nije doslo do korozije armature. To je takozvana pasivna zastita. C1J 0% relativna vlaga betona Slika 11. iii zbog razlicitih elektrickih svojstava na celicnim sipkama. s..L. da na povrsini celicnih sipki nastaju korozijske celije. da pH vrijednost bude veca od 12.. ili zbog razlicitih koncentracija otopine (elektrolita) u porama betona. a time i intenzitet korozije se povecava prisustvom topljivih soli. Pourbaixov dijagram za zeljezo. U hidratiziranom cementnom kamenu ima dovoljno alkalnih oksida i kalcij hidroksida.. provodljivost elektricne struje je slabija.~~~:+__~ -2 -1 0 2 4 6 8 Slika 11._.8). da vezu elektrone u OH. Korozija celika u betonu je elektrokemijski proces. Hrda rnoze imati razlicite forme oks ida ili hidroksida.6 1. 0. 184 185 . narocito morske vode i soli za odledivanje....+ O2 + 2H20 2Fe(OH)2 2Fc2+ + 40H- -1. kako je vidljivo iz Pourbaixovog dijagrama (Slika 11. da bi doslo do elektrokemijskog procesa korozije celika. moze otpoceti korozija armature.8.. iIi ako je kolicina klorida u pomoj vodi veca od neke vrijednosti. ~ C1J ~ o s. Dijagrami iz kojih se vidi vaznost simultanog djelovanja uvjeta za clcktrokemijsku koroziju cclika u betonu [11.7.ione..8 0. 10).2 ? BETON =t». Prema tome. sto znaci. koje je uslo u reakciju. :. One mogu nastati kao posljedica prisutnosti jos nekog metala u betonskom elementu. III 'NI . Kolicina karbon dioksida narocito se povecala u gradovima i na prometnicama.B ~ 40H- 2Fe~2Fe2+ + 4e~ 4e.. nije to jedino mjerodav- U nonnalnim uvjetima okoline.4 1 2 3 4 5 6 7' -{J.7... ~. Osim toga.2 Imuno Korozija 10 12 14 16 Slika 11. koji nastanu ionizacijom celika na anodi. U cdredenim okolnostima.._.. Ovakva ekspanzija unutar zastitnog sloja betona rezu\tira karakteristicnim pukotinama duz sipke armature. pri cemu volumen metalnog zeljeza moze porasti i do sest puta.26].L~_L_---'-~. no za intenzitet korozije. ciji volumen rnoze biti i do preko sest puta veci od metalnog zeljeza.. N --... koja se sastoji u tome. galvanski clanak.~ .E) KOROZIJA ARMATURE 1 r je na povrsinu celika u betonu CVfStO vezan vrlo tanki sloj zeljeznog oksida. Bazicnost betona se najcesce smanjuje karbonatizacijom (Primjer Bl).4 q ANODA KATODA o o -{J.') '-1 I 21 '01 '-1' ._----. 6L. Elektrokemijski potencijal je mjera transporta iona imedu zeljeza i pome vode betona i prema tome to je svojstvo kontaktnog sloja annaturalbeton. Pourbaixov dijagram daje ukupnu sliku terrnodinarnickih stanja zeljeza.9. Pojednostavljeno je proces na takvom galvanskom clanku opisan na slici 11.

inhibitori korozije. najvazniji zastitni sloj betona. smanjuju elektricni otpor betona i tako jos povecavaju rizik za koroziju armature.okoinostima kada pore u betonu nisu zasicene vodom. rnoze doci do razaranja sloja pasivne zastite. Kakvoca betona zastitnog sloja je slabija od betona u unutrasnjosti elementa i od betona laboratorijskog uzorka. tako da nastaje galvanski clanak s lokalno ogranicenorn anodom i velikom katodom. da armiranobetonska konstrukcija ostane siguma u funkciji 80 i vise godina.w t1l 0 . 187 186 . anizotropija betona. Dok je za nosivi dio betona uspostavljena odredena korelacija izmedu kontrolnih uzoraka. zona valova plime i osckc Stalno vodom sarurirano npr. zastita armature pocincavanjern ili premazom epoxy smole prije ugradivanja.27]. koji se ispituju u laboratoriju i parametara potrebnih za proracun nosivosti. Ako je elektricni otpor veci od 50 do 70x I 03 W. Prema preporukama Arnerickog instituta za beton (ACI) dozvoljena kolicina topljivih klor iona u betonu je 0.5% 51al110 suhn npr. kao dopustivu granicu klor iona u betonu daju ukupne (vezane + topljive) kloride izmedu 0. u prvom redu kolicine C3A. pa se taj dio ne ukljucuje u proces korozije.: . To stanje odgovara priblizno ukupnoj kolicini od 0. koje brzo napreduje u dubinu i progrizava celik Kloridi povecavaju higroskopnost.cm. cak i ako je pH vrijednost veca od 11..6. koji difundira iz okolice betona.5. Ako u betonu ima iIi naknadno prodru klor ioni.12). da je za nosivost mjerodavna armatura i beton unutar armature. rnoze se reci. razliciti uvjeti obrade povrsine i razliciti uvjeti njegovanja. da veze kloride zavisi od njegova mineralnog sastava. dopustiva u armiranom betonu. Novija istrazivanja pokazuju. ulazak kisika i drugih tvari koje pospjesuju koroziju armature. da su premale. maksimalnu paznju u projektiranju i izvedbi treba posvetiti debljini i kakvoci zastitnog sloja armature.Q H t1l t1l N 9 6 3 0 0 5 10 15 20 .. .11.. Dijagram prikazuje kvalitativni odnos kriticne kolicine k1orida. sto je prema mnogim propisima maksimalna kolicina. Na brzinu korozije djeluju slobodni kloridi. Kapacitet cementa. U svakom slucaju.. Dosadasnja iskustva. celik vise nije zasticen od korozije. ispod nivoa vodc (ncdostajc kisika) Kvalilda = f// ~~=:::Z='I~=lil=ni=SI=Oj== ~===== I Propusnost Vrsta i locina cementa Slika 11. penetracija karbon dioksida u beton je najbrza i zavisi u prvom redu 0 poroznosti betona (Slika 11..6% na masu cementa (Slika 11. U presjeku nekog betonskog elementa (Slika 11. Preporucene debljine zastitnih slojeva armature prema propisima za anniranobetonske konstrukcije u nepovoljnim sredinama zadane su na sasvim zanatskim principima. slobodni vodik i ponovno klorid. Klor ioni koji su prodrli do armature kemijski reagiraju i nastaje zeljezni klorid (FeCI3). Pod ovakvim okolnostima ne nastaje povrsinska korozija armature.. Slika 11. unuter objckta (clcktrolitiski proccs jc :q'lnjt!&!u) ~=~ J Stahm vlafno teste izmjcnc npr. 11) Okolice Krilicna knlicina cr I kolicina cementa ·0.veci od 0. pa povecavajuci vlaznost. Razlozi za to su: efekat zida...4% Cl iona na kolicinu cementa.: .4 i 0... kako zastititi armaturu u betonu u nepovoljnim okolnostima. zavisno od uvjeta vlaznosti okolice i kvalitete zastitnog sloja [prema Schiesslu. premazi koji sprecavaju ulazak vlage u beton. Jednom kadaje probijena pasivna zastita armature onda je brzina procesa korozije odredena elektricnim otporom betona i raspolozivom kolicinom kisika. dok je za trajnost i posebno zastitu armature. za svako od nabrojanih rjesenja pokazala su nedostatke. katodna zastita. dakle kloridi disociirani u pomoj vodi cementnog kamena. koji s vodom prelazi u zeljezni hidroksid (hrdu).10. . Minerali cementa mogu jedan dio klorida kemijski vezati (Friedlova sol). Ako je molami omjer CI-IOH. Primjenjuju se sljedeca tehnicka rjesenja: povecanje debljine i kvalitete zastitnog sloja.15% na masu cementa. jer zastitni sloj postaje nestabilan i propustan za Cl ione. 11. tJ T") t1l . takva se veza u pogledu parametara trajnosti ne rnoze uspostaviti. onda je brzina procesa korozije neznatna.25}. zbog nepouzdanosti podataka 0 vezanim i slobodnim (djelujucim) kloridima. a praksaje pokazala. onda zavisno od molamog omjera Cl-IOH-.10). Napredovanje karbonatizacije u betonima razlicite kvalitete u normalnim termohigrometrijskim okolnostima [11. godine los ne postoji opce prihvaceni odgovor na pitanje.11)..Q iCl ~ Trajanje karbonatizacije. Vecina drugih propisa. ! Q) ~15 12 . nego koncentrirano otapanje zeljeza. da bi debljina zastitnog sloja armature u nepovoljnim okolnostima u kojima djeluju i kloridi (npr.!< .. koja je posljedica slijeganja betona poslije zbijanja.

DEORADACIJA STRUKTURE . strukture i mrvljenje. mehanicka djelovanja utjeeaji (Slika 11.-------------------- . i armiranje v1aknima abraziji izlozenog sloja betona. Laboratorijska ispitivanja pokazuju dobru korelaeiju otpomosti na habanje i tlacne cvrstoce. koji znatno poboljsavaju nepropusnost zastitnog sloja za ugljicni dioksid i za klor ione.----.NA DJEJ. Istovremeno ti premazi moraju biti paropropusni. intenziteta do oko 80% od staticke cvrstcce na savijanje.-----. i zato sto jos uvijek ne postoji neko sistematsko rjesenje. koji mogu nastati karbonatizaeijom zastitnog sloja betona mogu se na taj nacin uspjesno rijesiti.5 vol. kva1itetom i debljinom zastitnog sloja betona ne moze se dobiti posve zadovoljavajuce rjesenje. ali neotporniji dio betona je svakako eementni kamen.-.3 iii 1.ubrazfja . dakle povecani progibi i rizik pojave pukotina. da u intervalima od eea 3 go dine treba predvidjeti mjerenja kojima ce se ustanoviti stanje armature i zastitnog sloja betona. ali ima izvjestaja. i vlnge .9 iIi 1.11].--------- . kao sto su udari. .pritiskn krisrula soli u porama . POSLJEDICE ~ I pOVRSlNSKO TROSENJE - PUKOTlNE -LOMOVI 1 1 Slika 11. iii kavitaeije pojav1juju se najcesce na hidrotehnickim objektima.r. preopterecenja.kavitacija . To se vidi iz rezultata laboratorijskih ispitivanja betonskih prizmi velicine lOx 1Ox40 em".-- t --------+--. kako bi beton mogao "disati". u ekstremno agresivnim oko1nostima (k1oridi).). od pjesackih staza.DEORADACIJA STRUKTURE emmrurc maritimne sredine iIi uz primjenu soli za odledivanje). . -----.13. Za sada se prema tom rjesenju izrazavaju rezerve. . U pokusu su bile varirane velicine maksima1nog zma agregata (4 iIi 8 iIi 16 mm).f -. To znaci.-. Erozija od abrazije. . Tek u najnovije vrijeme pojavljuju se prijedlozi modela proracuna kvalitete i debljine zastitnog sloja [11. korund). volumne promjene i temperatumi Posljediee mogu biti: povrsinsko trosenje. ------I I -. pa i vise milimetara. posljediee preoptercenja i umora materija1a.. kojima se izbjegne kavitaeija.14. pa veliku cvrstocu treba postici sa sto manje eementnog kamena.9.ROCl ~ KORISNA OPTERECENJA .preoptereccnjc i udar . pa su poteneijalni zagadivaci okolisa. . U protivnom bi se vlaga koneentrirala uz povrsinu sto bi svakako ostetilo zastitni sloj. .12. .PUKOTlNE -LJUSKANJE -ODLAMANJE . i kolicina celicnih v1akana ~=0.13. ali i kod prometniea. Iako je mehanizam razaranja od abrazije drugaciji nego kod habanja. U takvim okolnostima primjenjuje se zastita armature epoxy premazima iii katodna zastita. Kao daljnja rnoguca rjesenja nude se razni premazi na bazi silana i siloxana. Cesto se u zavrsni sloj stav1jaju i celicna iii neka druga vlakna. tehnoloske mjere za bolju otpomost na abraziju su slicne: maksima1no zmo agregata ne treba biti vece od 16 mm. . pukotine. Time je postignuta dobra zastita armature od korozije. I I .-. Otpomost betona na druga rnehanicka ostecenja. pa ako postoji opasnost od takvih ostecenja onda povrsinu betona treba zastititi materijalirna otpomim na kavitaciju iii uvesti takva tehnicka rjesenja. :::::::I--Mjerodavno za trajnost I F1ZfKAJ. a time je povecano puzanje konstrukeije. preko eesta do aerodromskih pista. trebale za beton visokih performansi biti 70.-----------------+---------t J. koje su bile podvrgnute 10.. od1amanje. 1juskanje. a to znaci primjenu superplastifikatora. sto manji udio eementne paste uz sto bolju cvrstocu. da je oslabljena prionljivost armature i betona. Shematski prikaz razlicite kvalitete betona zastitnog sloja i betona unutar armature. Zbog ogromnih steta.1 0].pozcr -- .razlike temp. koje su nastale korozijom armature. a znatno se moze poboljsati armiranjem s vlaknima (Slika 11. Shema podjele fizickih cimbenika razaranja betona. .. A) MEHANICKO TROSENJE MATERIJALA Habanje betona je pojava karakteristicna na prometnim povrsinama. I I I I zona t r azene kva 1 i tete . uz upotrebu plastifikatora. sto debljine zastitnog sloja betona postaju tehnicki neprihvatljive [1l.korozijc Slika 11. .OVANJA NA BETON I ~ EROZIJA . %). Naravno. mogu se svrstati u cetiri grupe: iz okoliee. . jer su vecinom inhibitori otrovni.). ______ 1 . I I I :- zona slabe kva 1i tete Mjerodavno za nosivost Uz. da uz takav pristup treba paralelno rijesiti i pitanje mjerenja i kriterija kvalitete relevantnih parametara betona u konstrukeiji [11.10. To stoga. I ~ . Na povrsinarna gdje treba postici bolju otpornost na habanje izvodi se povrsinski betonski sloj s agregatom od kvarea iii eruptive a iii s dodatkom drugih tvrdih i na habanje otpomih zmaea (npr. Problemi korozije armature. degradaeija 188 koji djeluju razarajuce na beton.U~[) VOLUMNE PROMJENE _ EKSTREMNE TEMPERA"I1JRE -csrnrzavanjc i odmrznveoje . u dobroj je korelaeiji s cvrstocom betona. . .13]. Ove premaze potrebno je u odredenim vremenskim razdobljima obnavljati.PUKOTlNE -LJUSKANlE • MRVLJENJE . 189 FIZICKA DJELOVANJA NA BETON Fizicki cimbenici. Kao dobro rjesenje nude se takoder inhibitori korozije armature.4 mm i 1=30 mm (0. . Medutim. Najbolje prakticne rezultate daju betoni s maksimalnim zmom ne vecim od 16 mm. I I ..12.hcbanjc . Beton ne moze biti otporan na kavitaeijsku eroziju. . I I zona mno9 0 kval itete ""'j. vazno je na konstrukeijama poteneijalno izlozenim koroziji armature ustanoviti cdgovarajuci monitoring. . .000 ciklickih opterecenja na savijanje.ciklicna optcrccenja _____1di'. .

3 8 ::... pocinje se gubiti kemijski 190 Slika 11. Smatra se.1 2.l- ~ Q) JO _l 100 ++H - -L__ __ J '-< I~ 200 )00 brzi ciklusi smrzavanja i odmrzavanja I$$l I'2j • f~ .A.. izlozenih ciklusima temperatumih promjena [11. ~ .term... !'.9 4 ~ ~ \r\~ ~ ~ 79 0. Razlike su vece ako je mort spravljen s pijeskom drugacijeg mineralnog sastava od krupnog agregata (Slika 11.000 ciklickih opterecenja ispitana je rezidualna savojna cvrstoca.9 16 ~ t\ \S:: K -. te da do znatnijeg pada cvrstoce dolazi kod dugotrajnijeg djelovanja temperatura iznad 300 DC.. (f) 100 -W 50 40 t::: 30 N ~ ~ ~ ~_ ~ ~_ a c -o . 100 200 )00 400 500 600 'C Porastom temperature do 100°C postepeno se gubi slobodna voda iz pora.--~'-o---L--~~-r~~~ _.-C)-. Ispitivanja betonskih konstrukcija na djelovanje pozara tijekom vise sati pokazala su.mort s drob1jenim vapnencem 1 Q 4. 100 200 GOO 600'C I . r-. 191 . koja su inace posljedica ciklusa smrzavanja i odmrzavanja betona.. Nakon 10.'0 ..-1- + ~ I -i~ ~ ~ I b #~ACI r-i-p p.mort s vapnencem a.3J. . optere~enja Slika 11. sto se moze tumaciti konsolidacijom u strukturi betona u pukotinama.15. :> .koeficijent x f.16). koje su prernostene vlaknima. Ova pojava znatno doprinosi i ubrzava ostecenja betona.~ 82 1. od 100 do 200°C gubi se fizicki adsorbirana voda... Shematski prikaz djelovanja povisenih temperatura na beton [11. 82 1.5 16 l" D . a iznad 400°C..J 0.'' ' +-- 1'- faktor trajnostl (0 er) 1 Be T l- T AC 85 68 70 60 f\ "ec -I ~ 80 1.. Uslijed cestih promjena temperature moze doci do pucanja takvog betona.b- -- ~t ~ ~ ~ ~ - S::~ 79 1.5 16 ~ t"_ S:: ~ ~f- ~ ~f- :: a a EO 80 r-8. 81 1. Slican je utjecaj kod naizmjenicnog vlazenja i susenja betona. da betoni od cementa na bazi portland cementnog klinkera mogu duze vremena biti izlozeni temperaturi do 250°C bez stetnih posljedica po cvrstocu (Slika 11.: ~ S:: rS:: l" ~ ~ ~ r-.4 tl: . -W c C r.7 7..3 4 83 1...5 4 ~ ~r~r- R.9 8 -" ~ 81 ON.16. Proces gubitka vode prati skupljanje cementnog kamena. -W ~ 90 ~ t' S:: t'_ " (f) -< Q) ro 20 10 - R~ l" t:: \ 80 0. dok s druge strane uslijed porasta temperature zrna agregata povecavaju volumen. U pojedinim slucajevima vecih postotaka armiranja vlaknima doslo je do povecanja rezidualne cvrstoce.-- .Gornja granica ci klinih ?rije ~ikliWh opt erccenj a l'J ~ Slika 11..~-o~.2]..tF rl-~ I I m IT H-... Rezultati laboratorijskih ispitivanja utjecaja mikroarrniranja i velicine maksimalnog zrna agregata na udamu cvrstocu i cvrstocu na umor [11. '0". da betonske konstrukcije dobro odolijevaju. (rrm) Vlakna (Vol-'. ljustenja betonske povrsine i slabljenja prionljivosti..3].5 8 ?oslije cikli~kih oot ereccnj a ~ ~rl" ~r- ~ . koje izaziva bubrenje i skupljanje betona. Neka ostecenja betonskih mostova objasnjena su kao posljedica termicke nekopatibilnosti cementnog morta i kamenog agregata [11.Zilavost 60 (kNrnn) .. Rezultati ispitivanja betona od razlicitih vrsta pijeska i mineraloski istog sastava krupnog agregata. EO ro 'hrot . C) TRAJNO DJELOVANJE VISOKlH TEMPERATURA vezana voda.mort s kvarcom C. B) TERMICKAKOMPATIDILNOST AGREGATAI CEMENTNOG KAMENA Razliciti su koeficijenti temperaturnog istezanja krupnog agregata i cementnog kamena.15).14.4].

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful