Izdavac

.~ .. ~.,-: ..-: ,

ALCOR, Zagreb

'~:l~' ~.J."1~ili~1r :.;~ ~j
..

, .......,.,,;:s,,", .• (~.'I..~.

Velimir Ukrainczyk

Za izdavaca
Boris Moric Recenzenti Doc. dr. Dubravka Bjegovic Prof. Marko Calogovic Prof. dr. Vinko Regie Tehnicki urednik dr. Branko Kekic
._ ... <:.~.

BETON
Struktura Svojstva Tehnologija

Objavljivanje ovog sveucilisnog udibenika odobrio je Odbor za znanstvenonastavnu literaturu Sveucilista u Zagrebu rjesenjem broj:02-1120/1-1993. od 24. sijecnja 1994.

CIP - Katalogizaeija u publikaeiji Naeionalna i sveucilisna biblioteka,

Zagreb

UDK

691.3(075.8) 666.9(075.8)

UKRAINCZYK, Velirnir Beton: struktura, svojstva, tehnologija / Velimir Ukrainezyk. - Zagreb: ALCOR, 1994.304 str : ilustr, ; 24 em - (UdZbeniei Sveucilista u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) Bibliografija: str. 293-297. - Kazalo.

ISBN 9~3-{j267-00--4

940314136

~IJ
ALCC>R
Kompjutorski slog i tisak ALCOR, Zagreb
ZAGREB

Knjiga je tiskana uz novcanu pomoc ovih poduzeca: HRVATSKE CESTE, 41000 Zagreb, Voncinina 3 :MEDIMURJE, Visokogradnja, 42300 Cakovec, Mihovljanska 70 :MEDIMURJE, Beton, 42300 Cakovec, Zrinsko Frankopanska bb IRMA, Institut za raziskavo material a in aplikacije, 61000 Ljubljana, Slovenceva 95 TEHNIKA, 41000 Zagreb, Zeleni trg 3a HIDROELEKTRA, 41000 Zagreb, Zeleni trg 6a KONSTRUKTOR--INZENJERING, 58000 Split, Svaciceva 4 GORTAN, 41000 Zagreb, Heinzelova 96

SADRZAJ

1. PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . 2. BETON - POLIF AZNI KOMPOZIT
Sastav betona . . . . . . . . . . . . Uloga cementnog kamena i agregata Struktura i priroda betona . Tehnologija betona .........

-1

3 5 6
8

'!3.ICEMENT
\~) Pojmovi i definicije portland cementa . . Proizvodnja

Kemijski i mineralni sastav portland cementa Hidratacija cementa . . . . . .. . . . . . Toplina hidratacije i cvrstoca .f<:, ,,:~.vfio.VJ./. Fizikalna struktura h.-c.p. .. 22 23 · Stanja vode u h.c.p. . .... Modeli strukture cementnog kamena Gradevinska ispitivanja cementa Dodaci cementima
! \

dl)
..W)

29

Podjela

cemenata

........

·~jS-:>

i

\J
-

4. 4GREGAT
POdjela i o.dabir agregata .... Proizvodnja agregata za beton . .

Uzimanje uzoraka agregata za ispitivanje Mineralosko-petrografska analiza Fizikalna svojstva agregata . Granulometrijski sastav ..... Mehanicka svojstva agregata .. Temperatuma svojstva agregata Stetni sastojci i nepovoljni agregati Prijevoz i skladistenje agregata .

.CE/
·

.C46?
.~-')

45

/:.
...

:~

. >---.,.-~?--66

~;)
69
70

5. KVALITETA VODE
Voda za spravljanje betona betona Voda za njegovanje

6.) ADITIVI
, Nazivi i klasifikacija ... Povrsinski aktivne tvari . . Kemikalije koje utjecu na vezanje i ocvrscavanje VII

\

Statisticki kriteriji za projektiranu cvrstocu betona . 0 0 ••••• 0 0 • 0 • 0 • • 0 0 0 0 0 • • 0 • • • • • • · . Teski betoni . .~'~ ? .. Tekuci beton . 226 227 o • oC171J /mo. .0.'1(2·1 -(_In-. .. . . . .. SASTA V BETONA ZADANE OBRADLJIVOSTI I CVRSTOCE Osnovni pojmovi i definicije . . Skupljanje ocvrslog betona uslijed susenja Skupljanje uslijed karbonatizacije . Vanjski transport .Q3D . Mikroarmirani betoni Ferocement .. . IZVORI . Zbijanje betona i zavrsna obrada povrsine Njegovanje mladog betona . . . .. 15. Betoniranje pod vodom . . . .. Varijabilnost cvrstoce betona i dokazivanje ME Cvrstoca betona u konstrukciji .273 · 274 · 276 . Prakticno izracunavanje puzanja Velicina puzanja prema koeficijentima iz propisa Posljedice puzanja 0 0 • • 0 • 0 • 254 . 130 . ..~ · 289 o PREGLED POVIJESTI BETONA . Vatrobetoni . . . .42 · 244 · 248 0 13. . . .. Teorijsko predvidanje tlacne cvrstoce betona. Upravljanje kvalitetom betona 1'33 134 136 . .0 •• 293 POJMOVNIK. CVRSTOCA BETONA Znacaj cvrstoce betona .~~ o 142. .. . . . . . Osnovne zavisnosti pri projektiranju sastava betona Redoslijed projektiranja sastava betona . . . . . . . . . Testiranje skupljanja . Polimerima modificirani betoni . ..::m 147 147 148 149 150 152 .. ... . . 132 :® • • 0 0 • • • • 0 • • • • 0 • • • • • 0 • 1. . .· " L . . SVJEZI BETON Definicije i zahtjevi na svjezi beton ... .. Vakuumirani beton . . . .. ... ...258 · 258 · 259 · 264 · 266 · 267 268 · 268 270 · 270 o o o . Temperatumi utjecaji na volumne promjene DEFORMACIJE BETONA POD DJELOVANJEM SILA Modul elasticnosti betona . . Trajnost i sigumost betonskih konstrukcija Uzroci ostecenja betonskih konstrukcija Svojstva relevantna za trajnost i proracun zivotnog vijeka 0 0 • 175 176 177 196 IX VIII . . . . . 136 . Cimbenici koji odreduju velicinu skupljanja Skupljanje prema nasim propisima . Utjecaji strukture i stanja na cvrstocu betona . . .. ig' . _1J~) · J(. skupljanja i bubrenja betona . . .. Plasticno skupljanje i bubrenje . Gradilisni transport i ugradba ./ · :.7. . Plan betoniranja . . SPECIJALNI BETON! Laki betoni Beton visokih cvrstoca i performansi . Sumpor-betonski kompoziti . ... Uzroci puzanja. . Prionljivost betona i armature . Poissonov koeficijent betona . . .. Masivni beton . KONTROLA I OSIGURANJE KVALITETE :~~ 159 160 161 166 171 173 174 ~ Uvodno 0 osiguranju kvalitete gradenja . 153 14.. . Iskazivanje sastava betona ... Utjecaj raznih cimbenika na svojstva svjezeg Ispitivanje svjezeg betona . . . -~~=. Kategorije betona . . ... POSEBNE TEHNOLOGIJE BETONA Ubrzano dozrijevanje betona Prepakt beton . · 298 II. . . .. . . Testiranje cvrstoce betona . betona . 12. Dinarnicki modul elasticnosti betona Puzanje betona . "143 10. . Uvaljani beton. . DEFORMACIJE BETONA VOLUMNE PROMJENE BETONA .. .. . 0 • • • • • • 0 • • 9. . Sustav osiguranja kvalitete gradenja betonom . . .. . PATOLOGIJA BETONA Uvod .) 215 (212---o 8.. .. . . 'd!J)0 " 10 ..277 . PROIZVODNJA BETONA Uvod Doprema i uskladistenje sastojaka betona Doziranje i rnijesanje . . . Betoniranje u ekstremnim k1imatskim okolnostima OpIate i skele .. . · .. Metode mjerenja obrad1jivosti .

znatno manje nego 0 konstruktorskom dizajniranju. dr. Marko Calogovic i prof. Projektanti bi trebali bolje razumijevati kako se beton ponasa u datim klimatskim okolnostima. te ugraduju i kontroliraju postignutu kakvocu. te postdiplomskim studijima na fakultetima u Zagrebu i Ljubljani. zatim. 1. svojstava. U Zagrebu. veljace 1994. Proces pocinje dizajniranjem svojstava betona u projektnoj dokumentaciji. izlozenosti industrijskim i gradskim agensima. Takoder zahvaIjujem gospodi Nadi Gasparovic. prof. Beton prave i ugraduju graditelji. koja je ulozila veliki trud pri kompjutorskoj obradi teksta. tablica i slika. projektira se njegov sastav. suprotno ocekivanju. Dubravka Bjegovic. dok vecinu drugih gradiva primaju gotova na gradiliste. koje su mi tijekom recenziranja knjige dali doc. od hidrotehnickih i prometnih do industrijskih objekata. PREDGOVOR Betonje najvise upotrebljavano gradivo. pri cemu se umjesto zanatskog pristupa polazi od boljeg razurnijevanja strukture. pod dugotrajnim i izvanrednim opterecenjima itd. dijagrama. ugovaranju iii obracunu radova. tim prije sto se i dobar i los beton prave od istih sastojaka i prakticno uz iste troskove proizvodnje. Izvodaci bi trebali proizvoditi kvalitetniji beton.1. Vinko Regie. veliki broj ostecenja i zakazivanja betonskih konstrukcija ukazuje da graditelji ne znaju dovoljno 0 betonu. dr. Zahvaljujem na savjetima. Stanje se moze popraviti novim pristupom u osnovnom i permanentnom obrazovanju inzenjera. tehnologije i performansi betona. Medjutim. Autor . Ova knjiga je nastala na osnovi predavanja na dodiplomskom studiju Gradevinskog fakulteta u Zagrebu. nakon provedenih prethodnih ispitivanja. od mostova do zgrada. dakle sarno ugraduju. izvodaci ga proizvode u centralnoj betonari iii na gradilistu.

Svjeze pornijesani cementni prah s vodom tvori cementnu pastu. Medutim. jer postoji vise tipova cementa. koji traje vrlo dugo (godinama). betonskih nearmiranih elemenata vecih dimenzija. Tim procesom cementna pasta prelazi u cementni kamen. od mijesanja preko transporta do ugradbe. Orijentacijski. najveca zrna mogu biti desetak i vise centimetara. Osim prirodnih upotrebljavaju se i vjestacki betona. kojima se bitno mijenjaju osnovna svojstva betona (npr. a k tome cesto puta oni sadrze kemijski aktivne dodatke: pucolane. ~ 2. (2) ocvrslog betona obzirom na cvrstoce i druge mehanicke karakteristike. krhkost. To je podrucje specijalnih betona.65 tlm3 Pbetona~ 2. (3) minimalni troskovi za prihvatljivu kakvocu.POLIFAZNI KOMPOZIT Sastav betona Beton se pravi mijesanjem veceg broja sastojaka. Pijesak i zmje stijena cine agregat iii granulat. velika volumna masa. gustoce manje od 2000 kg/m". Vazno je naglasiti. vrlo se cesto upotrebljavaju dodaci betonu iii aditivi. Odmah nakon mijesanja pocinje kemijski vrlo slozeni proces hidratacije. prikazani su u dijagramu na slici 2. zgure. da su prikazani volumni omjeri uCeSea sastojaka. Vee ovako opisani sastav betona obuhvaca razlicite kompozicije betona. da se postignu zadovoljavajuca svojstva: (1) svjezeg betona u svim fazama obrade. pri cernu osobito vaznu ulogu ima voda. jer se njihove gustoce (P) znatno razlikuju: Pv~ 1 tlm3 Pc~ 3 t/m! P. au smjesi je uvijek prisutan i zrak. pijesak i zmje stijena. volumni emjeri ucesca sastojaka u ocvrslim betonima kakvi se upotrebljavaju u gradenju. BETON . te trajnost i deformabilnost. npr. voda. vlakna i drugi dodaci. Velicine cestica agregata se mijenjaju obicno kontinuirano od sitnog pijeska do najcesce 32 mm.2. U praksi se udio osnovnih sastojaka betona odabire tako.35 tlm3 Agregat cini priblizno tri cetvrtine volumena odredene mase betona. kod nekih betona. vrlo visoke cvrstoee). koji fizikalno modificiraju svojstva betona. narocito u proizvodnji lakih 3 . Kemijsku reakciju prate odredeni fizikalniprocesi. a to su u prvom redu: cement. skupljanje. podrijetlom rjecnog iii od stijene drobljenog zmja. koji ocvrscava.1. Osim tih sastojaka. agregati. u modemoj tehnologiji. U modemoj tehnologiji u sastav betona sve vise se uvrstavaju razni polimeri. iii kemijski inertne dodatke (punila).

r b dlii . adsorbirane i kapilame vode i ostataka jos nehidratiziranog cementnog klinkera. Te su karakteristike jos uvijek predmet opseznih istrazivanja s mnogo nepoznanica i novih otkrica. beton prozet kapilarama i pukotinama mikroskopske velicine..ja'_'l I I -~ Uloga cementnog kamena i agregata . Priblizno cetvrtina prostora. oSJe IcaJe v Slika 2. ispunjena je ~ementnim kamenom. a dio ireverzibilan.. ' onu ez U ocvr~lo~ betonu cementni kamen ima dvije glavne zadace: • da ?hJep~ zma agregata i betonu dade odgovarajucu cvrstocu. kolicina vode se rmjenja u relativno uskirn gramcama od 160 do 200 litara odnosno 16 d 20 t ku I 0 c. primjesavaju se dodaci betonu. 0 icajene o icme cemen a u nom metru betona su 200 do 400 kg. Bijeli kolicinu cementa. da bi se dobio obradljiviji svjezi beton iii ubrzao prirast cvrstoce iii poboljsala trajnost ocvrsloga betona. .ava betona bila cvrstcca i odgovarajuci vic omjer. v/c-faktor) • kolicini cementa (kg/m"). Betonje heterogeni kompozit. Za vrlo siroki raspon konzistencija be. uzorci se njeguju 28 dana. Medutim. cvrsvt?ce. jer on betonu daje cvrstocu i omogucuje njegovu uporabu kao konstrukcijskog gradiva. Kornpleksna struktura cementnog kamena i betona osim temeljnog svojstva.. povecava se kolicina cernentnog ka~ena. Do nedavno je glavni kriterij za izbor ~a~t.r Pi ~ --- __ :-_cv'_'r:. pora vrlo razlicite velicine. poroznost strukture i cvrstoca cementnog kamena o':'lse u prvom r~~u 0 v?docementnom faktoru. promjenljive u vremenu i zavisne u prvom redu od termohigrometrijskog stanja u trenutku ispitivanja.sebmh ~odataka za smanjenje kolicine vode).jezeg betona za date komponente betona regulira se kolicinom vod To znaci. pJe l~od~e ~a . ima i brojne druge karakteristike. kojima se namjerno uvlace male zracne pore u kolicini 3 do 8 posto volumena betona.::er:. To su kemijski iii fizikalno vrlo aktivni materijali. o?a sluca~a.t. odgovarajuca vlaga i temperatura.traJnostI. s pH vrijednoscu 11 do 13. • om~:~. ali i sam cementni kamen je heterogeni materijal.2..U s::jezem betonu.mase vode i cementa (vodocementni faktor. Ove pore velicine 10 do 300 mikrometara povoljne su za obradljivost svjezeg i trajnost ocvrslog betona.povecanje kolicine pora u ocvrslom bet onu. sto odgovara 7 d 14 volumena. pa i skupljanje i puzanje betona I toplina oslobodena hidrataci~om ceme~ta. Prema tome mogu se ocekivati znatne razlike izmedu svojstava betona u konstrukciji i svojstava odredenih normiranim postupcima.. znaci . dugotra~n~ deformacije betona. s izanje ze jene 0 ra J. no vrlo djelotvomi na svojstva svjezeg i ocvrslog betona.on~ (bez pn~Jene po. cak i uz vrlo pazljivo zbijanje.. Zato su veliki napori ulozem u Istraz~vanJa mogucnosti .. koji se dodaju betonu prilikom mijesanja. u modernoj tehnologiji betona. Ce~entm kame. zadobiva mikropukotine u zoni kontakta s agregatom. su izrazito bazicni mediji. Izgled presjeka betona. Za cdredeni cement i agregat. dakle u fazi njegove obrade. 0 posto rnjirn n -c o . odnosno dugotrajnog djelovanja opterecenja u slucaju puzan~~. vece su cvrstoce. Sto je vic omjer manji. Medutim. koji se sastoji od produkata hidratacije cementa.. (k .._s .nJe. To su nepozeljne supljine u betonu. zbog raznih fizickih promjena tijekom hidratacije. . U dobro sastavljenom svjezern betonu neizbjezna kolicina zahvacenog zraka ne prelazi 2 do 5 posto volumena betona." "'U .:. Zato je jos u neoptereeenom stanju. • stupnju hidratacije cementa iIi zrelosti betona.n ~e nosilac ~vaJu karakte~. sarno povecanjem kolicine cementa. i • da ISpU~1prosto~ med~ cestica~a agregata i s njime tvori nepropusnu masu. .. y 5 . I d~glh te~eljnih s~~j~tava betona. Medutirn. .To poseb~? vrijedi za superplastifikatore... itd. Time se poboljsava I vodonepropustljivost betona. Doziraju se u promilima iii postocima od kolicine cementa. Viskoznost b~tona moze se (a u . i rezultati dobiveni ispitivanjem takvih uzoraka uzimaju se kao referentni..smanJenJa kolicine vode u svjezem betonu. Svako povecanje kolicine vode preko one koja . U laboratorijskim ispitivanjima radi dokazivanja svojstava betona. va mjemca ima odlucujucu ulogu u podesavanju sastava svjezeg betona trazemh svojstava. kruzici su zracni mjehuriCi uvucenog zraka. tb za hidrataciju cementa . Za proces hidratacije cementa potrebno je odredeno vrijeme. Cementni kamen. t1c_'m~a:. o ~ cc N \ Nehldratlzlranl I hldratlziranl I cement Agregat ~ I Vezana voda I Pijesak a-16X cementt 65-75X kemijski K a men -20X 25-30 Voda X t Vez1vo prakticno 1nertna ispuna Mort (matrical Kamen1 skelet Vis~. Orijentacijski volumni udjeli osnovnih sastojaka u betonu.ostI beto~a u slucaju s~pIJanJa. dolazi do bitnih strukturnih promjena u cementnom kamenu od kojih Je dio reverzibilan. sto ima znacajne posljedice za trajnost betona.:t.oznost s. Vrijeme tijekom kojega beton mora biti u povoljnim termickim i higrometrijskim uvjetima nazivamo vrijeme njegovanja betona.c o '" c : Cenientnl kamen 1 . Dodaci betonu su beznaeajni po volumenu.~o?emoJ tehnologije se tosve cesee i cini) regulirati raznim doda~~ma . ' 0 pos 0 u pnog v~ u~ena.. To je temeljni materijal. radi smanjenja vic faktora. a to sve povecava vjerojatnost pojave pukotina. Nakon ugradbe.. ostaje u cementnom kamenu izvjesna kolicina zahvacenog zraka. Cementni kamen. U procesu gradenja ono obicno traje od 3 dana do tri tjedna. cementna pasta zajedno s naisitdijelorn agregata (mort) treba betonu dati plasticnost i kohezivnost U bic ) k I'V' t kub . uz mcdernu p~oiz~o~nju sve kvalitetnijih cemenata I pnrnjenu dodataka betonu dobivaju se vece cvrstoce od trazenih vee uz relativno veliki vic omjer i malu S~~~~2.1. 4 sm~nJe. Svojstva cementnog kamena ovise u prvom redu 0: • karakteristikama cementa. da vodi potrebnoj za hidrataciju cementa treba pridodati vodu za po t' ~. koju ne zauzima agregat. . . cijim dodavanjem se moze postici prakticno ista obradljivost s 10 do 30 posto manjom kolicinorn vode nego u bet b dodataka. zavisno od konfiguracije i dimenzija betonskog elementa i klimatskih okolnosti. pa prema tome i beton.. cvrstoce.isticnih svojstava betona: skupljanja i pu~anJa: To su nazrvi za.1V~Stl onzlst~ncije) svjezeg betona.=l£. koje su posljedica smanjenja vla::n...v .

. sto postavlja zahtjev za lito nepropusnijom i sto guscom strukturom cementnog karnena. a) Sheme prijenosa sila u strukturi betona.~:3). Primjer za to je rucno spravljanje betona manjih zahtijevanih cvrstoca. cementnog kamena i betona. Svojstva odredene vrste agregata. CJ Wa 40 JO 20 10 A . Na t. homogenosti.na. Posljedica toga jest.. Prostim okom vide se u presjeku betona zma agregata u matrici cementnog kam~na. • daje dimenzionalnu stabilnost betonu. nego su razdvojena tankim slojern cementne paste." • relativno je jeftin. itd. Za kratkotrajna opterecenja modul elasticnosti ovih sastojaka je vrlo ~~h~lt (Shka . koji se nalazi izmedu radnih dijagrama cementnog kamena i agregata. 00. .sila. 6 7 . koje su ranije proucavane fenornenoloski (na inzenjerskoj razini). sto onda govori 0 debljini sloja cementne paste.svJezlm betonom. pa to osigurava ekonornicnost betonskih kons. 0 trajnosti betona. da zma agregata nisu u neposrednom dodiru. Pornocu svjetloshog mikroskopa moze se kvalitativno odrediti ucestalost. zbog la~se h. Pri modeliranju svojstava betona uzima se. za betone manjih. To je podrucje kojim prolaze pukotine pri drobljenju betona. koji daje kru~ost bet~n~. model strukture betona treba promatrati kao kompozit sastavljen od tri bitno razlicite faze. pa i pojedini dijelovi produkata hidratacije. Radni dijagrami agregata..3. Promatranjem uzoraka betona pod scanning elektronskim mikroskopom i drugim modemim metoda rna proucavanja strukture materijala. . bilo kojeg mineralosko-petrografskog sastava. koja bitno utjecu na svojstva ~:tona Jes~: . ~ ce~entm ~ame? vIskozno~~~shcn~. Posljedica toga jest. Struktura i priroda betona Beton je polifazni kompozitni materijal.htijeva~ih cv~.. volumne prornjene Volumen koji zauzima dobro zbijeni svjezi beton sarno je malo veci od volumena zbijenog agregata. koje se danas intenzivno istrazuje radi dobivanja betona vrlo velikih cvrstoca i betona poboljsane trajnosti. omoguceno je motrenje i razabiranje karakteristicnih pojedinosti mikrostrukture. stupanj zbijenosti. ... velicina i oblik pora i pukotina u betonu. Agregat u betonu ima tri osnovne zadace: • zma agregata cine skelet. da je agregat sarno inertna ispuna u matrici cementnog kamena. pa i drugacijeg mineralnog sastava. Vidljivi su postali produkti hidratacije. . Naime.o~ogenizacije pri rnijesanju i manjeg razdvajanja sastoJa~.a hJek~m ru. da je interface najslabiji dio betona. . obradljivost rnoze uvjetovati vece minimalne kolicine cementa pn zadanoj kolicini vode. beton kao njihova kombinacija ima zakrivljeni oblik radnog dijagrama. i mineraloskog sastava betona tumace se najcesce pojave svojstvene za cementni kamen.1strukture betona prikazuje kao dvofazni materijal.Sve cesce je trajnost mjerodavni kriterij za izbor vic omjera. I konacno.045 0. Modemim metodama istrazivanja se pokazalo. U prvom redu poboljsanjem interfacea moguca su poboljsanja svojstava betona.' .beton C . Pri tome nastaju vrlo slozena prostoma stanja naprezanja u sastojcima betona. da. U cementnom kamenu i oko zrna agregata mogu se prostirn okom vldJet~ por: ~ehcme . meduprostori. Na osnovu toga su razjasnjene pojave skupljanja i puzanja betona i mnoge druge pojave. Slika 2. kemijski reagiraju s izrazito bazicnim sastojcima cem~ntnog kame. .1 e 0/00 Slika 2.oJr~. Prema tome. Na razini kemijskog korozije betona. ali moze biti i vise. kolicinu cementnog kamena. za._ betonski ~e objekti grade u okolici.cementni kamen a) . Ovo stanje ilustrira slika 2.zml. b) Koncentracije naprezanja zavisno od odnosa krutosti zma agregata i matrice (prema hologramu). Naprezanja uzrokovana vanjskim silama iii unutrasnjim promjenama se prenose s krucih zma agregata na meksi cementni mort preko interfacea. da premda i agregat i cementni kamen imaju lineamo elasticno ponasanje do sloma (Slika 2. ito je podrucje. • mineralosko petrografski sastav utjece u prvom redu na mehamcke karakteristike i trajnost ocvrslog betona. koji su vrlo razlicite cvrstoce. • oblik i tekstura zma utjecu na obradljivost svjezeg betona I prionljivost cementnog kamena i agregata u ocvrslom betonu. . gustocu i ekonomicnost betona.. prernda svi agregati. koja je kemijski iii fizicki nepovoljna za beton. da je struktura interfacea cementni kamenlzmo agregata bitno razlicite strukture od cementnog kamena: vece je poroznosti.stiJena (agregat) B . kojom su obavijena zma agregata._ • granulometrijski sastav utjece u prvom redu na obradljivost svjezeg betona. Interfaceom prolazi najvecim dijelom voda i druge tvari kada penetriraju u beton i zato pri smrzavanju iii kemijskoj koroziji taj dio najprije bude ostecen.. s!rucnpk za beton rnoze uspjesno procijeniti svojstva betona kao npr. Na osnovu toga moze se zakljucivati npr.4.3).4.kovanJa . U prvoj aproksll~aclJI moz~ se uzeti. Moguce je procijeniti velicinu i ucestalost gel pora velicine svega nekoliko nanometara. tj. Zat~ se ~7~to ~uta mOde.stoca. To znaci.do nekoliko milimetara i pukotine od nekoliko desetinki milimetra. .:ma agregata reagiraju elasticno na djelovanje . umanjuje dugotrajne ._ .. koji se nalazi u tom prostoru. Razlika tih volumena je priblizno 3 posto.trukcIJa: . mehanici sloma itd.

vak_uu~iranje. u proracunu i dimenzioniranju konstrukcija uzima se radi pojednostavljenja proracunskih model a." . ova se pitanja rjesavaju za svako konkretno gradiliste na specifican nacin. kao sto su modul elastienosti i cvrstoce. ukoliko se radi 0 velikim kolicinama iii neprikladnom vanjskom transportu. Proizvodnja betona moze se organizirati i na samom gradilistu. Nije rijetko. geolozi). na udaljenosti do vise desetaka kilometara.lva~Je etona pod pritisw2 Rijee beton ima I'St 0 je po rucje specijalnih tehnologija betona. kapaciteta do 100 i vise m3/sat.. og oznjevanja. pa cak i betona iz iste mjesavine. da je beton izotropan i homo gen. Uzorak na kojem se ispituju svojstva betona (reprezentativna celija) treba imati najmanju dimenziju barem tri puta vecu od maksimalnoga zma agregata u betonu. U svakom slucaju.~~t::~~i s~b~~:~rudl~anJ:~ t1ae:nje.} . Zbog toga se mehanicke karakteristike. rani prirast cvrstoce. polimemi posebno vezivni . pa da se dobije beton zadovoljavajuce cvrstoce. Nije dovoljno npr. kao npr. e olliranJe pod vodom di b 11' kom u struji zraka (npr. takve aproksimacije nisu uvijek moguce. • snabdijeyanje energijom. . . kao prosjecne vrijednosti iii fraktili iz veceg broja rezultata ispitivanja. osnovni je problem. tlacna cvrstoca. zbija do propisane gustoce.. • organizacija osoblja razlicitih struka (stojari. daje anizotropija betona upravo presudna za trajnost iii nosivost. da je reprezentativan i da predstavlja homogeni izotropni kontinuum. kemijsku koroziju. dimenzionalnu stabilnost. To se postizc uvodenjem sistema osiguranja i kontrole kvalitete tijekom projektiranja i izvodenja radova. Mjesavine s prevelikom kolicinom vode imaju slicne nedostatke. Mnoga od navedenih svojstava cesto su u suprotnosti. Beton zadovoljavajuce kakvoce je . Takv:. otpomost na eroziju. Ako takva betonska mjesavina nema dobru obradljivost neminovno ce se u konstrukciji pojaviti gnijezda. U slucaju organizacije privremene proizvodnje betona.. : Sire znacenje rijee] beton je komnozi beton..i U pos epernm izmjenama u sastavu betona . bilo a pr_avesti prethodna ispiti~anja. . pa rjesavanje toga pitanja iziskuje optimalizaciju. kao npr. ~az~tr. s razlicitim svojstvima u raznim smjerovima (npr. au talijanskom calcestruz- re v. dobiti beton zadovoljavajuce kakvoce uz razumne troskove. Odavle se beton prevozi specijalnim vozilima na gradilisre. zatim lokalnim transportom prebacuje do mjesta ugradnje.).. • posebna svojstva. v. ubacuje u kalupe (oplatu). kemicari-tehnolozi. ugra11l1m klimatskim okolnostima b t '. francuski i dr. odabrati vodocementni faktor i izracunati potrebne kolicine komponenata betona. gips beton. • fizicka svojstva kao npr. srazmjemo je veliko. povrsina se zavrsno obraduje i zatim beton njeguje do potrebne zrelosti. da bi se moglo reci. '. obzirom na smjer ugradivanja). Rasipanje rezultata ispitivanja betona istog nominalnog sastava. poraba betona znatno se prosirila zah I' . U takvim slucajevirna treba 0 heterogenosti i anizotropiji posebno voditi racuna tijekom izvedbe i u eksploataciji betonske konstrukcije.a ok a za svaki nOVIsastav betona. otpomost na mraz. izolacijska svojstva.:G i~t a _ad komponenata beto~~. betolliranJe u ekstrem. modul elasticnosti. • svojstva svjezeg betona tijekom obrade. portlandcementni sastojak podrazumijeva se portlandcement~i t::t~lt. '. da ne segregira.on. Tehnologija betona Proizvodnja betona sve se vise koncentrira u centralnim tvornicama betona. segregacije i druga slaba mjesta. Medutirn.clma llJem. mogu ispravno definirati sarno metodama tehnickestatistike. neophodno .. uz proces proizvodnje betona javlja se niz razlicitih zadataka kao sto su: • snabdijevanje komponentama betona i drugim materijalima. Ii' cima ugradivanja betona P' . 0 . Sa stanovista gradevinskoga inzenjera-tehnologa betona.Premda je beton heterogeni materijal. va JUJU~I ~oJlllm novim specijalnim postup~. " novih trazenih svojstava bilo da se ." (.5): • mehanicka svojstva. '~" 0 znacenje u rnnogrm drugi . povoljni razvoj topline hidra.onaj koji ima neophodna i zeljena svojstva (Slika 2. tl dok se u engleskom kaze concrete u span' I k ~Jezl. kao npr. da dobro zapunjava kalup. 8 9 SIika 2.~ckl.' ugra . mlazni beton) itd To i d v.~~ p:~toJe JOs asfaltn~ ~e.i mjesavinams iii tijekom proizvodoje t p ~an~a provode u laboratonJu na manjim .d!vanje u kliznoj oplati. tacije. se ne naglasi beton.. • svojstva trajnosti. b ". Shema relacija u tehnologiji betona Danasnje stanje tehnologije betona ie t kv d . .5. cvrstoca pri savijanju. elektricari. kao npr. pumpabilnost. y zoo ' JO s om onmgon.

homogenizira u sitnuprasinu.aluminat~. hidrataciji. Mjesavina se postepeno zagrijava kako napreduje prema drugom Icraju peci.zjyni_ e cement i supersul(C!tlli_ceme.c.2~m. U prvoj fazi.. aluminija i zeljeza.Qllj_(!l. uz dodatak ~ (kalcij sulfata).. J'" ~ .__ "". ---- Proizvodnja portland cementa Proces proizvodnje u principu je jednostavan (shema na slici 3. 11 . Ponekad se pojavljuju kao jedinstvena sirovina za portland cement..~~ ~tii '. Najprije se vapnenac i glina usitne i homgeniziraju u vodi u obliku mulja Crrtokripostupak} iIi se mjesavina samljevenih osnovnih sastojaka transportira u struji zraka (suhi postUpakl.p.homogenizirana mjesavina se uvodi na pocetak dugacke..J2l!f. do ocvrsle cementne paste.. h. pri cemu nastaju spojevi cementa.-~L". melje i time i.>lr: . --------- CEMENT Pojmovi i definicije .: "'<~. " "~~~~~.~ ~~entj_e_praSka~1i_I!I~terijali.. koji sacinjavaju uglavnom hidraulicni kalc~ razlicitih formi.s_~ovremeno . da poveze zma stijena i mineral a u kontinuiranu. blago nagnute rotacijske peci. i manji dio u druge spojeve. Time postepeno razvija svoja kohezijska i adhezijska svojstva. Postoji veliki broj vrsta .. koji s primjesanom vodom. sirovine se sinteruju.!iil}!. Konacnodolazi do sinterovanja pri temperaturi oko 1400oe. kao lapor (tupina). . portland cement je hidraulicni cement proizveden mljevenjem I klinkera.<. Klinker se zatim. koja omogucavaju..ol'mski !_!!1~JC!lllr~1<:Lc._ . Tako . Tako nastane cementni 'klinker.).:-"-.l).. kemijskim reakcijama i pratecirn fizikalnim procesima prelazi u ocvrslu cementnu pastu iIi cementni kamen .portlal1dcemenLGi ps se<l9. proizvodnji. pa se vapnenac razgradi na vapno i ugljicni dioksid. Proizvodnja jedne moderne rotacijske peci je 6000 ton a klinkera dnevno.. manje kolicine drugih spojeva i minerala od kojih su obicno najzastupljeniji zeljezni oksidi.Sirovine za dobivanje portland cementa moraju sadrzavati okside kalcija. Tijekom procesa transforrnacije od osnovnih sirovina (gline i vapnenca). najprije voda ishlapi.()nJ(iQdg!<ITJe!ihVa_~IJe ·vrste ~~~~l1atasu-jo&:. uz istovremeno mljevenje i homogenizaciju s dodatkom ka1cij suIfat dihi8gta (sadrovca) iIi ) anhidrita . koji odplini iz peci.ementi . cement kao dio betonske mjesavine~. a u drugoj fazi.. koji se nakon izlaska iz rotacijske peci hladi i uskladisti.c~~llaJfu~aj~ u gradev_inarsmLJ... a mjesavina prelazi u kalcij silikate i kalcii aluminak. dok je u zernljama s vrlo intenzivnom izgradnjom oko 2 tone po stanovniku godisnje. koji su u prirodi obilato sadrzani u vapnencu i glini. dakako.!lY!lQm r. kspan. . \ Prema definiciji.\ ••. da bi tvorio ocvrslu iii ~atiziranu cementnu pastu (h.aglsprecavanja trenutnogvezanja..:. velicine granula).3.... silicija. Potrosnja cementa u razvijenim zemljamaje reda veliCine 500 kilograma po stanovniku godisnje. postoje dvije odvojene faze kemijskih promjena.nj. -Ove prirodne sirovine sadrze.lgj. cvrstu masu betona._ '---uSnOvn:..!1l9Jr~bljaYll_R.

Bogue.1.~()j_~_Il?-(). ah. U kemiji cementa uobicajene su skracene oznake za te spojeve (Tablica 3..aJkaloih oksida (Nap i KP).~--i-s:U-i!a-t~... C-. C3S 1 C2S. '" <U U <U N •. ~2.ll_ (C3A) i tetrakalci. audio slozenijih spojeva proracunava se prema formulama Boguea (R. (Prema publikaciji Vereinigung der Oesterreichische Zementindustrie." Q) Q)'''' 0\"00 CC E'-< :r:Ul 0'''' + 2. .1.AI203 4CaO.iQrri. ~ . uobicajenim kemijskim analizama dobiva se sadrzaj oksida u cementu. Wien).ti.04Fe203.87S102 .c5'(?0.85S03) ~ S ?'fc . Osim cetiri glavna konstituenta. Meoutim.21-5 .(7fOSi02 + 6.754C3S. dikalcij silikat (C2S).e.S C3A = 2.. su najzastupljeniji I naJvaZOlJI u pOgledu cvrstoce i topline hidrataci.1. gipsa dodanog prilikom meljave klinkera.43Fep3 C2S = 2.69Fep3 G /~ A -. kao npr. koji sadrze hidraulicne dodatke.~~s~aj~ __etringi_t.H. Cetiri glavna konstituenta (slozena spoja) portlandcementnog klinkera su: trikalcij silikaL(C3S). C3Aje spoj najcesce nepozeljan u portland cementu. aluminija i zelje~ Ovi spojevi reagiraju medusobno na temperaturi sinterovanja.63AIP3 .D7C~0 . Umjesto toga.1.. Shema proizvodnje cementa. .! s 12 I I' l~ H 13 ~ . On doduse doprinosi rano.AI203·Fe203 CaS04•2HzO Kratica C3S C2S C3A C4AF CSH2 :) ~ Slika 3.l!lLI~:iliG~mozeDTHuzrocnTk(imrazaraiifibetonalQ~2.~~!a K!i~!_alne _:Y_9_~~i ~_k<_> __ ! moze razarat] betQ!1. --~I.-Kemijski i mineralni sastav portland cementa Glavne sirovine za proizvodnj\l_p_()rtl~l!ci_i=~I!l~ntl0LvapneJ]ac i gling.).~:si!!I~~~J~_iIm~~i~~91J()~~..if\ U formule se na mjesto oksida uvrstavaju udjeli tih oksida u postocima. . (Pornocu ovih formula ne moze se proracunavati rnineraloski sastav na osnovu kemijskih analiza cemenata. Oil .) Cetiri glavna slozena spoja portland cementa su nosioci svo~a_Kalcjj__ silikati. ovo se njegovo svojstvo moze koristiti u proizvodnji specijalnih.72Alp3 + 1. Uobicajenorn kemijskom analizom nije moguce odrediti udio slozenih kemijskih spojeva u klinkeru. u portland cementu uvijek postoje manje kolicine .. . 1955). ekspanzivoih cernenata. To je moguce tek slozenijimispitivanjima. Prema tim formulama proracunava se potencijalni sastav konstituenata portland cernentnog klinkera: C3S = 4. Spoj C4AF nema znacajnijeg utjecaja na svojstva cementa. Uobicajene kratice u kemiji cementa za kemijski i mineralni sastav portland cementa Oksidi CaO Si02 Alz03 Fe203 MgO S03 H2O Kratica C S A F M Minerali 3CaO.0) ?-Si..O. trikalcij alllmin. % drugih manje vaznih spojeva. tvoreci vise slozenijih spojeva i manji postotak slobodnog vapna. a moze jos biti kristalnog oblika slobodnog vapna (CaO). sastoje se uglavnonfod KalCiF-karbonata odnosno oksida silicija.(:..1. . kristalnog oblika I1illgnezij oksida (MgO). 3.:-s.!_minat_fujt (C4AF). 19 ~ :::1 ~ V) =~i li~ .. IE!P_eral koji buj_~~a~~lmvez~~j_e_~_~~li!<()g__b. rendgeoskom analizom klinkera.Si02 2CaOSi02 3CaO. cvr?J9ih.. te oko 2.. naf_Q~_l!_O--~ozeni!0jeloy!ii@. Tablica 3."13 F C4AF = 3.

koji se cesto jos nazivaju minerali cementa.4 64. alkalije ~ogu bit~o ~tJecati ?a ~. ~. r °J~ou).2). J(-~'T'Z . ali to sprecava dodatak gipsa.[J "?'/"'LJ~I"-.silikam (kalcij silikat hidrali) nazivaju-seJosC-S. ada ne razara strukturu cementnog kamena. Prema nasim propisima portland cementi smiju sadrzavati do 3.5% SO . P-rodukti-·hidratacije .H~. koji nastaju hidratacijom.". sto se njime regulira vrijeme vezanja cementa spre ava trenutni proces vezanja). .Gi s se doda'e .7 2.0 0._J:!_Ql<p_flitnj <. a zamijesana. ali slobodni dio CaO i MgO poprimaju kubicnu kristalnu strukturu. pri temperaturama smterovanja klinkera najvecim dijelom CaO i MgO ulaze u cvrstu'otopinu raznih slozenih spojeva. Osim toga.ije s.0 4. Od manje zastupljenih sastojaka cementa vaznu ulogu mogu imati alkalni oksidi.2 0.4 1. molekule vode obavijaju ione cvrstih cestica cementa i na taj naein omogucavaju njihovo bolje sredivanje u novo nastale gel i kristalne strukturc.prirodi. Ipak.. Cime se ispari sva voda i izdvoji vezani karbon dioksid. U cementu.cementa. ~One mogu reagirati s nekim reaktivnim ~e izazvati razaranje betona (alkalnoagregatne reakcije). . postize se formiranje etringita.?isano jednadzba. 15 .4 26 % 45.. .p. Tipicni kemijski i mineraloski sastav portland cementa (a) Oksidi Si02 AI203 Fe203 CaO slobodni CaO Na20 K20 MgO gubitak zarenjem SO (b) Minerali C3S C2S C3A C4AF 14 C3A + 6H ~ C3AH6 (100) (40) (140) NEHIDRI1TIZIRAN PRQDUKTI HIDRI1TACIJE KOLOIDI RAlNOGA SASTAVA % 21.5% S03' a cementi s vecim udjelom zgure (metalurski cementi) do 4.tacija. sadrze manje kolicine necistoca i kao takvi nazivaju se aliti be1itt. -£ .3 C-S-H Slika 3.. Shematski prikaz nehidratiziranih glavnih konstituenata portland cemnetnog klinkera i produkata. koji u ran oj fazi ocvrscavanja cementa ima prostora za bujanje.2. pa se vidi. ali hidratacijom alita nastaje dvostruko vise vapna.exn(!n_ti idratiziraju sporije . . a ranije SJ! ih cesto nazivali jos i tobermoritn(gei~prema jednom slicnom mineralu u ./. rave klinkera srazmjemo kolicini C A.Hidratacija cementa Odmah nakon sto se zamijesaju cement i voda pocinje proces hidratacije. U svezi s kolicinom gipsa. .l~' -. Nairne. tj.9 7.1 1.tl\C3S )/92S.cemeDtllll pastu (h·e. da oba silikata trebaju priblizno iste kolicine vode za hidrataciju. U tom obliku CaO i MgO (mineral periklas) hidratiziraju sporo i mogu izazvati nepostojanost volumena cementa. ~tizil"anu .2. kalcij siliklj. plasticna cementna pasta prelazi postepeno u ocvrslu. Za C3S: 2C3S + 6H ~ (100) (24) Za CzS: 2C2S+4H ~ C3S2H3 + 3Ca(OH)2 (75) (49) (100) (21) Brojevi u zagradama odgovaraju masama.9 2. mala zastupljenost pojedinih spojeva u cementu ne znaci ujedno i njihovu manju vaznost i utjecaj. Tu je ujedno prikazan i izracunat (prema Bogueu) udio slozenih kemijskih spojeva.--_ Kao sto je vee receno..7 28... koja bi nastupila ako cementu nije dodan gips bila bi: r. eventualno naknadno penetriranim sulfatima u ocvrsli beton. Gubitak zarenjem naveden u tablici se dobiva zagrijavanjem do 1000 °C.). Tim procesom silikati i aluminati formiraju produktehidratacije ilihidrate (Slika 3.C(!menti--s_. brzina reakcije C3A ostaje vee a od brzine reakcije kalcij silikata j izgleda ovako: ~~[)/( 5C vpJ·. < .· tece h ovako: . Prema tome. 3CS· H32' .__ve~pm¥olicinom alita (alitni cementi) hidratiziraju _Qrie.0 8. Na taj nacin ostaju manje kolicine C A za rea~c. Pretj!rane kolicine gipsa u cementu mogu rezultirati njegovim naknadnim ispiranjem cime nastaje poroznija struktura betona. . Trenutna reakcija C3A.2. Primjer tipicnog kemijskog sastava portland cementa odredenog kemijskorn analizom oksida prikazan je u Tablici 3. Velicina pravokutnika odgovara priblizno volumnom udijelu sastojaka.hiclra. koji u relativno malim kolici~ama mogu izazvati nepostojanost volume~ cementa. -'-<~~Y():4 C3A + 3CSH2 + 26H ~ C3A. To vrijedi i za slobodno vapno (CaO) i magnezij oksid (MgO).• ')~?' n Tablica 3. reakcija C3A s vodom bila bi trenutna.ma..

Istovremefio voda postaje -zasleena vapnom.a hidrat~cije. Nakon sedam dana h. Cementi'fa-zmcasuaispergitanau vodi.im prc~dukti~. Nakon otprilike jednog dana.3.v~1 Imenzija (masivni i hidrote me I eton)._ povrsini zmaca cementa. Osim ovih..pasta je u tekucern stanju._uopunjavaju se prostori izmedu z~s C-S-H gel()_~ i velikim kristali~a_~_apI1_a_jtapiei i listici gela se medusobno ispreplicu tvore61sve~vi~cus~rukturu. Iz povrsine zmaca izbijajustapici_etringita i isprepleteni listici kalcij silikat hidrata. nastala cementna. a ujedno i brzina oslobadanja topline hidratacije cementa Toplina hidratacije je_je.rllznih drugih _~ojeva. dok se prema povrsini temperatura obicno smanjuje.3. kada je zavrsilo vezanje ~e paste. ramu . Naime. Ukupne kolicine topline hidratacije glavnih minerala cementa navedene su u tablici 3.Lt:_J[~Cllfaza hidratacije . za hidrataciju trikalcijeva aluminata. tako da je mcguce iz poznatog mineralnog sastava cementa procijeniti njegovu toplinu hidratacije. C3A i C4AF hidratirna. Toplina hidratacije moze se odrediti i ~~ d'~. Toplina hidratacije rnoze se odrediti mjerenjem te.p. odredivanje topline hidratacije metodom tennos boce. postize vee znatnu cvrstocu. da smanjenjem kolicine C3A i C3S.3. Nih pocetna temperatura betona rezultira sporijim porastom temperature betonskog elementa i ravnomjemijom disipacijom topline u okolinu. Iz ovih se podataka vidi. oru cementa za bet e elemente. -p()~i_I1. flT(lfataCi]om-na cementa vrlo su razlicite.c. P<\gel postaje sve gusci.mperature u~ork. kako je to shematski prikazano na cetvrtom dijagramu u slici 3. k~o etringitom. a njihov razmak 'zavisi od kolicine dodane vode (vodocementnom odnosii iii vodocementnom faktoru).4.. !Vise od mineraloskog sastaY'a ~ brzinu oslobadanja topline hidratacije temperatura ~ kojoj se ~id. cak i za relativno vel ike vodocementne faktore.. To je tzv. pa u slucaju naglog hladenja betonskog elementa vecih dimenzija fonnira se strmiji temperatumi gradijent i nastaju naprezanja veca od vlacne evrstoce betona.e_s_e_&idnost cementne paste. Zato u slucaju betoniranja u ekstremno vrucim klimatskim okolnostima postaje neophodnim hladenje smjese svjezeg betona.3. glavnih spojeva. da je najveca kolicina vode potrebna Brzine reakcija glavnih konstituenata 3. erala cementa . struktura se i dalje popunjava.nehidratizira cemen ko'a se oslo di i'ekom to a rocesa naziva se to linom hidratasik.~a~ S praktlcnog stajalista je taj utjecaj vazniji negoli ukupna toplina I ra aCIJe. Faze u procesu hidratacije shematski su prikazane u cetiri karakteristicna dijagrama na slici 3. tijekorn hidratacije cementa nastaje okQ~O. H. sto se vidi u tablici _ Toplina hidratacije i cvrstoca Proce .p. 16 17 . u unutrasnjosti velikog betonskcgblokaptakticno su adiabatski termicki uvjeti. Odmah nakon rnijesanja cementa s vodom. \!_<lDJgQj_f<l_~_i. smanjuje se i ukupna toplina. Vrlo velika specificna povrsina cementne prasine.. ali se ona jos uvijek _moze obradivati. Cetiri karakteristicne faze u toku hidratacije cementa.-smanjuJ. Mnoge kapilarne pore ostaju jos uvijek nepopunjene. tada jos neII111P1:avu evr~iQ_c_tl. zbog disipacije topline u okolicu. ni!k_()!LQ1prnike-4v-a--sata. pa slijeganje (segregacija) zmaca cementa u suspenziji tece vrlo sporo. reda velicine 3000 cmvg..a cem~n~tne paste tijekom hidratacije u arlijabatskom kalorimet!}!.dan od lavnih kriterija . Nastaje temperatumi gradijent.Tablica 3. ali i zmca cementa jos su vecirn dijelom nehidratizirana.3. sprecava njezino razdvajanje od vode.c. ojaea?u i drug. Hidratacija ce trajati jos godinama. Vrijeme potrebno da se obavi 80% hidratacije pojedinih konstituenata cementa Tip reakcije C3S + H20 C2S + H20 C3A+H20+Ca(OH)2 C4AF+H20+Ca(OHh Trajanje (dana) 10 100 6 iPOvezuJll 50 Vidi se. 1 ~t } Tablica 3.4. pa pocinje kristalizacija Ukupnakolicina topline hidratacije cementa priblizno je jednaka zbroju toplina hidratacije njegovih konstituenata. vapna u h~~~a&onalnim oblicima. Topline hidratacije glavnih konstituenata cementa Toplina hidratacije (Jig) Spoj C3S C2S C3A C4AF 502 260 867 419 Slika 3.

naz!va sulfatnootpornim cernentorn. Cement C ima najrnanji udio C3S. Velika kolicina C2S kazuje. kao sto je to slucaj s toplinom hidratacije. . _____ vrstoca cementa i prirast cvrstoce cementa u vremenu ovisi 0 mineraloskorn i sastavu (Slika 3. pa je time smanjena kolicina C3A. vrijednost d je 0.. no to su slozene metode primjenljive sarno u dobro opremljenim laboratorijima. Tablica 3. _. zelieznih oksida (najcesce su to tzv.j 5 rahlici 3. preracunati prema for- /g ___.!ldardu.5..5. Druga dva glavna minerala malo utjecu na konacnucvrstocu. U masivnim betonskim elernentirna temperaturu se moze regulirati kolicinom cementa po metru kubnom .___J gdje je t starost h. (koliCinama oksida dobivenih kemijskom analkgm) rezultiraju velikim razlikama u minera)QSkQm sastayu cementa. tipa D. Cement D ne sadrzi C3A. 18 19 . ip III-brzo T ocvrscavajuci Iali je ogranicen otpomost na sulfate (C3A <8%) -i -3 '" ><.)jlita.--uliaspojl... ali .5. a znatno je povecana kolicina C4AF.4.ne za hidrataciju. % CaO Si02 A1203 Fep3 Minerali C2S C3S C3A C4AF A \66 23 6 2 34 41 13 B C D J . da ce cement kasnije dostici vecu cvrstocu. U dijagramu na slici 3. da se iz omjera spojeva ne rnoze prognozirati cvrstoca. U ovom pregledu karakteristicnih uvjeta sastava navedeni su sarno najvazniji uvjeti kvalitete.Prirast cvrstoce glavnih minerala portland cementa [3.sulfatnootpomi cement (C3A <5%).. pokazalo se.pa ce grublje mljeveni cement sporije oslobadati toplinu hidratacije nego sitnije mlje1')1/ . CJA C AF 360 Tip IV_:-. Brzinu oslobadanja (ali ne uKUPllukolf81nu) top line hidratacije rnoze se regulirati fino com mliva cementa. i posluziti ce za komparaciju drugih triju cemenata. opnnesu po je na 0 cyrstocihidratizinmog cementa.modificiranicement. da ce imati najmanji pocetni prirast cvrstoce. u danirna._-- ~ 50 40 30 20 10 45 90 18~ Staro5 • danl Tip I . ~ZJl_jstu___ .za rnasivne betone uzi~a krup?ij~ mlj~~eni cement. najcesce se u nas i u svijetu u praksi koristi podjela~ma AST. Za zapecaceni uzorak h. g. a d je parametar zavisan od tipa cementa.=-. da je za proizvodnju cemenata s posebnim svojstvima potrebna vrlo visoka. za velike inzenjerske objekte treba s posebnom paznjorn odabrati cement odgovarajucih svojstava. pa se moze ocekivati. Obicno se trazi iii rana cvrstoca betona iIi niska toplina hidratacije iii poboljsana otpomost na kemijski agresivnu okolinu..1). i vlaznosti okoline. Tip V .85. Zato se .c.Jem II SI[QY!Dl.obi can cement. To ilustriraju podaci u 80 70 60 Cement A je obican portland cement. u kojoj su rezultati kemijskih analiza cernenata mulama Boguea i dobiveni rnineraloski sastavi cernenata.~ ~Cl1IhSa5taw cementa..se cement.cement niske tOIllil1:_hidratacije (C3S <35%.> '" . Cement B ima najvecu kolicinu C~S (alitni cement). '" >5 '" ~ C3A <15%).p. ali i manju toplinu hidratacije.5. utjete-"ha' kasniji prirast -cY-rsfgce.tipo:va-}lortlaucL. Moglo bi ga se procijeniti mjerenjem kolicine vode utrose.p. Zato .jl_remalojpodjeILimapet.-Priblizno nakon godinu daha._a__GS. prikazane su razlike u prirastu cvrstoca za svih pet cernenata prema citiranorne ASTM standardu.Za obican portland cement polovica toplin~_l1iclrll~ciie __ ~lQ_bodise u periodu od I Q do 3Olil13.4). procijeniti empirijskom formulom: = exp( -dlt05) . Mineral C3S najvise doprinosi razvoju cvrstoce tijekomprva cetiri tjedna~. Sulfatllil__9ill2!!!ost postIgnuta Je doda~!J. da male razlike u kolicini oksida rezultiraju velikim razlikarna u mineraloskom sastavu cementa pokazuje. '. Cinjenica.razinakontrole j)l'()i_2':~ Kada se zeli propisati posebna vrsta cementa. koji ima vodocernentni faktor 0. U praksi.Tipicni sastavi portland cemenata Tip cementa: Oksidi.tn cetvrtine:<:lQ_~l!d_rI1_C>K_d~IEl_Lb!iZ1LQQ'lil:f-...e"1'JrJiveni. pa se moze ocekivati najbrzi prirast rane cvrstoce. koji irna malo povecanu i nesto manju toplinu hidratacije. C2S >40% i C3A <7%) . pintne ogorine).I_ 6mi~~<j. uravnotezenih svojstava cvrstoce i topline hidratacije.. Medutim. rnoze se stupanj hidratacije. Orijentacijski. -~ Slika 3. Izbor se moze napraviti na osnovu zastupljenosti cetiriju glavnih minerala cementa.l. Tip II .MC_l. koji se odnose na deklarirani naziv cementa. ili odredivanjem kolicine nehidratiziranog dijela zrnaca cementa. spoj koji moze naknadno u ocvrslom betonu reagirati sa Julfatima tvoreci kalcijeve sulfoaluminate (etringit). ~ta:. Sa stajalista inzenjera ocito bi bilo vazno znati stupanj hidratacjje cementa u konstrukciji. uskladisten na 20 °C. vodocernentnog faktor. 65 21 5 3 21 50 9 9 62 25 5 2 59 i7 9 6 61 21 4 7 31 40 0 20 J ! CY('Vto::'G.lza pecenje klinkera. betona i sman'iti zamjenom dijela ce'!::_nta dodacim~ (pucolanil~gure). . istovremeno i povecana toplina hidratacije.c.

. 'zmca jos nehidratiziranog cementa.3 m2/g.c. od koje je nastao cementni gel.) na temelju izmjerene unutrasnje povrsine cementnog dimenzije elemenata strukture gela.Fizikalna struktura h. onda slijedi: na rh = 0.p.p.c. gdje je gus toea gela p = 2.2]. uzorku 21 .5rr---------------~ Tip cementa 4 T. te oznaci Slika 3.p.7 nm.c. da je razmak izmedu cvrstih slojeva gela pravokutnog sirina pore s b'. Specificna povrsina nehidratiziranog cementa. da je priblizno. je oko 2000 puta manja. rh = 0. sastoji od listica prosjecne povrsine specificna povrsina data izrazom: S5 = 2(bt + tL + bL)/btLp. kovalentnim iii ionskim. Mikrostruktura cementne paste je toliko zamrsena.5 x 103 kg/m".4].e. pa takvo prostomo povezivanje strukture gela tvori/skelet. koji sprecava neograniceno naknadno upijanje vode. Onda je god.4 n~. pornocu elektronskog milcroskopa na prelomljenom h.c.3]). pa njihovo proucavanje doprinosi razumijevanju h. da se h. pore velicine od nekoliko nanometara do vise mikrometara. a debljina cvrste tvari slojeva je dva do.9 i 1. Slicno je izracunat i hidraulicni radius pora u gelu i procijenjen Pretpostavi Ii se. iii c-razmok izmedu slojeva kalcij silikat hidrata (CSH) je izmedll_Q. Kemijske veze nastaju ina mjestirna gdje se listici iii vlakna dodiruju. gela. Produkti hidratacije. Golema unutrasnja povrsina rezultira i velikom adsorpcijom vode u h. a dubina s t'. koji nastaju unutar cementne paste. Detaljnijim uvidom u pojedine agregacije cementnog gela vide se: uvijene vlaknaste i listicave strukture. i procjenjuje se na 600 m2/g. kristali vapna i voda u raznim fizikalnim stanjima. Molekule u jednom vlaknu iii listicu vezane su Jakim kemijskim vezama. t'= 1.c. reda velicine 0. inace svojstveno za prave/gelove. Fotografije strukture h. Iako su te sile znatno slabije od kemijskih veza.7 = tbL/(2t'+2b')L za b'= 10 t' pa se moze procijeniti. starom tri dana [3.5_nm. Ako se izdvojeno hidratiziraju pojedini minerali cementa onda oni imaju sredeniju strukturu. tv re gustu masu karakteristicne poroznosti (gel pore). van der Waalsovih sila. jer su unutrasnje povrsine vrlo blizu i vrlo velike. zavisno od kolicine adsorbirane vlage.. dakle sitne prasine. Zato se cementni gel opisuje kao gel s ogranicenim bubrenjem (xerogel prEa Wittmannu [3. 20 Slika 3. da u taj prostor stane sloj od debljine pet molekula vode. Razvoj cvrstoca betona spravljenih s 335 kg cementa po kubnom metru betona. jer tada mikroskopa. ipak znatno doprinose ukupnoj sili kohezije odnosno cvrstoce h.5. Gel se sastoji prvenstveno od ka] ij silikat hidrata (CSH) razlicitog kemijskog sastava.. .c.tri r~ molekula CSH. Specificna povrsina cementnog gela mjeri se adsorpcionim metodama. \ Poznavanje strukture cementne paste sus tin ski je vazno zarazumijevanje gotovo svih tehnickih karakteristika betona. __jL~ Nakon uvrstavanja 10 slijedi~_ Prosjecni razmak. oblika. Pretpostavio je.p. Vrlo velika specificna povrsina cementnog gela rezultira znacajnom ulogom povrsinskih.p.6.p.p. a pripremljenih s pet razlicitih tip ova cementa prema ASTM normama [3. Powers je (1946. izracunao priblizne jos nije bilo elektronskog b x Li debljine t.c. Pod svjetlosnim mikroskopom je procijenjeno. da kristalografska ispitivanja nisu dalajasne dokaze 0 njenoj molekulamoj strukturi.

cija zapremina ovisi 0 pocetnorn vodocementnom faktoru i stupnju hidratacije. Shema strukture cementnog kamena a) prema Powersu (1946. da se h. Do cetiri sljedeca sloja molekula fizikalno je vezano (fizisorpcija). Prema tome.O( ~ 30 11m) 50 OOO. i naziva se jos neisparljiva voda. To je presjek kroz cementni gel na mjestujedne velikei zatvorene gel pore.6. U ocvrslom.c. ie) Vodena-I2ara.5 3.Tablica 3. (c) Adsorbirana voda. Izmedu agregacija su veliki kapilarni prostori. voda moze penetrirati u slojeve resetke cvrstih cestica gela. Tako je npr.p.9-\.c. Prosjecne cementne paste [3. ali na nju djeluju kapilame sile od povrsinske napetosti vode. sadrzana u vise razlicitih stanja. amasa za koju je na taj nacin smanjen ispitivani uzorak. ispunjen vodom. Ukoliko se tu vodu ukloni. Adsorbirana voda nalazi se u gel porama. jer se izmedu njih uvijek uspostavlja odredena ravnoteza unutar strukture cementnog kamena. da bi ju one adsorbirale.p.4 1.0 30 OOO.5]. nm 2. b) prema Feldmanu i Seredi (1969. Pore koje nisu ispunjene vodom sadrze zrak i neku kolicinu vodene pare.4 na 0. sastoji od agregacija gela (ukljucivo i pore). variraju od ~jesta do mjesta. U cjelini se moze zamisliti. Prvi sloj je cvrsce vezan i smatra se dijelom cvrste tvari. njena gustoca.c.c.0 500. gubitak zarenjem. 22 23 . Voda se nalazi u h.0 50. ona se sastoji od cvrstih produkata kemijske reakcije i meduprostora u koje rnoze penetrirati voda. voda ima veliki utjecaj na svojstva ocvrsle cementne paste odnosno ocvrslog betona. Shernatski prikaz bubrenja odnosno skupljanja uslijed prornjena vlaznosti betona zavisno od relativne vlaznosti okoline [3. Ona cini integralni dio produkata hidratacije.p.7. Gubitak zarenjem izrazava se u gramima vode na grame cementa. kako je to prikazano u modelu na slici 3. U forrniranoj strukturi h. Kolicina cementnog gela obicno nije dostatna da ispuni say prostor koji je bio izvomo. To je voda vezana jakim kemijskim vezama tijekom hidratacije. izracunate dirnenzije elemenata strukture h.6 0.8. god.p. Nemoguce je izolirati bilo koje od opisanih stanja vode. zavisno od temperature i relativne vlaznosti okoline. If' i' (b) Medusloina voda. zavisno od relativne vlaznosti i temperature. u svjezem stanju. To je voda adsorbirana na povrsini CS-hidrata djelovanjem povrsinskiJ1siJa. Voda je u h. To je rneduslojna voda. 0% 40% >80"10 Slika 3. zrelijem stanju.7b. ili u medukristalne prostore. kolicini energije potrebnoj. rel. koje izrastaju iz ostataka jos nehidratiziranih zrnaca cementa. .8) objasnjen nagli skok u skupljanju cementnog kamena pri promjeni ravnotezne vlaznosti cementnog kamena na relativnoj vlaznosti okoline od 40 %. u sljedecim stanjima: (a) Kemijski vezana voda. zbog znatnih povrsinskih sila adsorpcije. kao kod nekih glina. odnosno. Slicno.4] (d) Slobodna voda.). Tako je u Miinchenskom modelu [3.Modeli strukture cementnog kamena Svjeze zamijesana portlandcementna pasta sastoji se od zmaca cementa u vodenoj otopini.9 nm. pa se ta veza naziva kemisorpcjja. god). Kolicina neisparljive vode odreduje se zagrijavanjem na 1000°C i mjerenjem gubitka tezinev Takvo zagrijavanje naziva se zarenjem.c. sto se manifestira u razlicitoj jacini veze. Prostor koji nije ispunjen cementnim gelom cine kapilame pore. Slobodna voda nalazi se u kapilarama i vecirn porama i dovoljno je daleko od cvrstih povrsina. sto je zapazeno kao skok u skupljanju betona prilikom susenja.4] cementnog kamena (Slika 3.O( ~ 50 11m) b) U stvarnosti. koja se jos naziva zeolitna voda. da se voda ispari iz cementnog kamena. Njena svojstva su bitno drugacija od svojstava slebodne vode. a naziva se jos i voda za hidrataciju. vl.p. oko 2 g/cm". smanju se c-prostori izmedu slojeva CS-hidrata s 1. a sile privlacenja se smanjuju s udaljenoscu od cvrste povrsine. Velicina. dimenzije elemenata strukture hidratizirane Elemenat Adsorbirana molekula vode c-razmak za CS hidrate Promjer gel pore Debljina listica gela a) Promjer kapilarne pore Promjer jedne agregacije u gelu Promjer zrnca cementa Promjer pore uvucenog zraka Slika 3.

Isparljivu vodu sadrze gel i kapilare.o e. __ ~koliko ih ima. Iz toga slijedi.c. m=O.p. cULke. Medu brojnim modeli kture cementnog kamena. Strukturne razlike izmedu cementnih pasta uglavnom su posljedica razlika u kapilarnoj poroznosti. nakon mijesanja pretpostavljajuci.mijski--sasiav-cem~ nema veliki utjecaj na ~~!J:ijske_karakteristike ~idratiziranoE __ c:_e!l!~tnog k~me~ 2:__ometri~ke kr~teristike ceme t 0 ela. vodu iz kapilara. jedini pruza mogucnost proracuna volumnog udjela sasjojaka cementne paste_We!<gmhioG!tac:ijsc. (3) Gel je uvijek geometrijski jednake strukture.p. hidratacije nastati volumen: jednak w i za neki stupanj ic. (2) Voda u h.je povrsineprodukatahi ra aCIJe met()_dom_<I_~_sorpc!Je"odene pare. b) pri nekom stupnju hidratacije. _ 100 % HIDRATACIJE gdje je wn masa kemijski vezane 'lode.6ml o~ gela. Osim podataka 0 izmjerenoj unutrasnjoj povrsini cementnog kamena. hidratacije prikazanje shematski na slici 3.. pocela. bez obzira na stupanj hidratacije iii tip cementa iii vodocementni faktor iii kolicinu 'lode. izolirana. vodu ce cementna pasta upiti iz okoline. v = 'Ie + vwwjc. da je h. kristalizirane i mikrokristalizirane.sto bolji teorijski opis.0 m1 PRODUKTI HIDRATACUE 30.0 ml VODA UGELU 12. te ostataka nehidratiziranog cementa.Oml VODA UGELU 24. (5) Hidratacija se rnoze potpuno prekinuti u tri sljedeca slucaja: a) Potpuno je izreagirao sav cement. Moze se proracunavatl UdlO pora u-ukUpnom vohimenu. Slijedi da su: • specificni • specificni volumen nebidratiziranog cementa 'Ie = 0. ali ako / je otvorena. nego da pruzi.315 volumen hidratiziranog cementa vhe= 0. to znaci.Vod. Ukupna (tolulna) pOIOZf1OS{obuhva6a kapiiarne pore 1 gel pore. Da bi pasta ostala saturirana. Powersov model se zasniva i na nizu pretpostavki i zapazanja..4 ml _ VODA 60ml KAP1LARNA VODA 33. u saturiranome stanju. Sve ove pore su submikroskopske. Voda iz gela vise ne moze sudjelovati u kemijskoj reakciji '. 25 .8 m1 CEMENT 40ml NElllDRATIZlRANI CEMENT 20 m1 0% HIDRATACUE 50% HIDRATACIJE CVRsTI PRODUKTI HIDRATAC1JE 61.9_z~~lliyana_I11jer~_njima~nu~r~sI1. ito: w ric = konstantno = f J~ potrebno je. Ako je cementna pasta izolirana nastaju supljine. koji je kemijski izreagirao s cementom. moze potpuno isprazniti ----. odel_s.25 grama 'lode na svaki gram 'lode. c) nakon potpune hidratacije. taj model. c je masa kemijski vezanog cementa.koJapfUIKQill tih mjerenja ulazi u struktunicerrieI1!_I1()gJ(~mena. onda ce iz 1 grama cementa. da ce gel tijekom kemijske '/ reakcije upiti vodu iz kapilara. i 'lode prije njihove kemijske reakcije. Medutim. b) Cementni gel koji izrasta iz zrnaca cementa ispunio je sav raspolozivi prostor izmedu zrnaca. Interesantno je istaknuti.Medutim. c) Proces hidratacije tijekom kojega gel upija vodu. izrazen maseno. cernentni gel i kapilarni prostor. a moze se desiti u h.c. Svrha model a i nije. tako da su specificni volumeni ukljucivo pore i cvrsti dio gela konstantni. koji je pripravljen uz primjenu nekih tipova aditiva. U tom smislu Powersov model jos uvijek moze najbolje posluziti za predvidanja ponasanja cementnog kamena.lie sastoii.~ volumena cementne paste za vrijeme hidratacije. koja je kemijski vezana u cvrsti gel. da gel ispunjava znatno veci prostor od zrnaca cementa iz kojih je nastao. Gel ukljucuje sve produkte hidratacije. Na slican nacin je i poroznost gela stalna. gdje je Vwspecificni volumen kapilarne 'lode.mijenja doneklenjegovustrukturu. da je vw=1 cm3/g. da sto tocnije opise izgled strukture.9.ato je najvaznija veza izmedu strukture i svojstava cementnog kamena.9.~\ ina taj nacin prestaje dalja hidratacija. Gel i kapilarni prostor mogu sadrzati vodu. stupanj hidratacije. i .567 cm3/g Vgje znatno veci od 'Ie' a to znaci. kaQilamib pora. volurrien cvrstog dijela gela je Nakon sto je hidratacija Vs = Vh~(l+ wn/c). _ PRAINE KAPlLARE PORE3. ukoliko__g~ jos preostalo. podJednake syJ)_ez_oh vrste cementa 0 as . taj se model ne moze primjenjivati na cementni kamen njegovan pri povisenirn temperaturama iii cementni kamen. da je kemijski vezana voda u stalnom masenom omjeru u odnosu na cement. m=l. .411 cm3/g cm3/g Slika 3. To je slucaj kada nema dovoljno prostora.~~'1am~_9_Yfl~()gaITlo<!_~la.J. • specificni volumen gela s porama v g = 0. od cementnog g~!~_ll~!il!_ci_~ ~p-ore .5 ml KAPlLARNAVODA 7. Buduci da nema znacajnije promjene ukupnog (.cementni kamen. koji se uzima. To je slucaj nedovoljne kolicine 'lode. paje to principjelan prigovoro_s. se dijeli u dvije kategorije: neisparljivu. premda formuliran jos prije gotovo 50 godina.7ml PRAINE KAPILARE PORE 7. Shematski prikaz strukture cementne paste: a) odmah nakon mijesanja.p. koja se moze ukloniti susenjern na 105 "C. koji ce objasniti eksperimentalne podatke i ornoguciti predvidanja ponasanja materijala. najjednostavniju konzistentnu predstavu daj ~m. (4) Volumen cvrstih produkata hidratacijeje manji od ukupnog volumena cementa . a moze se desiti u izoliranome uzorku cementne paste. m = I. a pri tome su gel pore znatno manje od kapilarnih pora. da upije 0. tj.-2~-'--! Ako je vodocementni faktor. i isparljivu vodu. koji je njegovan u laboratorijskim uvjetima. od kojih su najvazniji: (1) Hidratiziranu cementnu pastu tvore tri konstituenta: nehidratizirani cement.c.

Volumen gela s porama je: tako da je volumen pora Veg = Vg - Vs ==(Vg - vhJ m (I + wjc). Volumen cementa koji jos nije kemijski reagirao je Ve ==ve(1 - m). Prema tome je volumen kapilamih pora - ve(lm), Vy==V-Vg-Ve, Vy= ve + vwwJc - v~(I+wjc) a volumensupljina u kapilamim poramaje

iii ve + vwwJc = (1 - mLJve + mLsvS<1 + wn/c). Slijedi, da je granicni stupanj hidratacije tj, mLs

mLs = -----"--"---ViI + wjc) - Ve
_ Najveci vodocementni faktor za koji vrijedi uvjet nedovoljnog = 1. Uvrstavanjem se dobiva: (wJc)max= 0,567(1 + 0,23) - 0,315 = 0,38 \ prostora datje s mLs

vwwofc

Vee = volumen vode upijene u gel =0,25 mv wW n/c. SVOJSTVAGELA

To je jedini slucaj kada potpuno hidralizr~ana cernentnapasta s pocetnim vodocementnim faktorom 0,38 nece imati niti nehidratiziranog cementa niti kapilamih pora, sastojati ce se iskljucivo od cementnog gela. Proporcije konstituenata u slucaju kada mjesavine razlicitih vodocementnih postizu svoj limit hidratacije prikazane su na slici 3.1 Oa. faktora

Faktor ekspanzije. Faktor ekspanzije je kvocijent volumena gela ukljucivo pore i
volumena je: nehidratiziranog cementa od kojega je on nastao. Iz prethodnih formula to

V uvjetima nedostatka vode. H.c.p. je tako izolirana, da nema niti upijanja niti gubitaka vode. U takvim okolnostima hidratacija ce se prije zaustaviti zbog nedostatka vode, nego bi mogla biti sprijecena zbog riedostatka prostora za rast gela, Pri tome je odlucujuca cinjenica, da su kapilamepore prazne, a gel pore ispunjene vodom. To - znaci, volumen kapilamih pora je jednak volumenu vode upijene tijekom hidratacije, tj .:
V - Vg - Ve = 0.25 mLwvwwJc, gdje je mLW granicna vrijednost iii stupnja hidratacije za ovaj slucaj, tj

= 0,567(1 + 0,23) = 2 2 0,315 '

Poroznost gela. Poroznost
volumena gela s porama:

gel a data je odnosom

volumena

gel pora i ukupnog ..

(vwwJr, + vJ - mLwVg(1+ wjc) - (I - mLw)ve = 0.25mLwvwwjc

volumen gel pora volumen gel a ukljucivo pore 0,567 - 0,411 = 0 27 0,567 ' Prema Powersu, faktor ekspanzije i poroznost gel a su vrijednosti karakteristicne za bilo koji gel, i mogu se koristiti u proracunima kao njegove svojstvene vrijednosti, jednako kao ranije navedene vrijednosti za vhe i v g' One ce odstupati od ovih koje su izracunate, za toliko koliko odstupa specificni volumen cementa za pojedine cemente. Cesto se citira podatak da je poroznost gela 28%. GRAN1CE HIDRATAClJE pa hidratacija nece prestati zbog nedostatka vode. Prostor raspoloziv za rast gela odreden je vodocementnim faktorom. Ako je v/c-faktor velik, hidratacija ce teci do kraja, pa moze ostati i dio kapilara neispunjenih gelom. Naprotiv, ako je vodocementni faktor mali, gel ce ispuniti say raspolozivi prostor prije nego je hidratacija dovrsena, pa dio cementa ostaje nehidratiziran. Nuzan je uvjet za dovrsetak hidratacije, da se kapilare potpuno ispune, a to znaci: 26
/

0.38 1.0.------",---------, Nehldra-

tiziranl 0.8 cement

Kapilare

Kapllare

0.6

Cemen tni gel
Cementnl

V uvjetima nedostatka prostora. U tom slucaju h.c.p. je saturirana,

gel

OL--_....l..._--'- __
0.2

.L__-'- _
0.8

_J

0.4 vIc 0.6 (a)

l.0

o

0.2

0.4

VIc 0.6 (bi

0.8

l.0

Slika 3.10 Sastavi cementnih pasta po zavrsetku hidratacije nakon njegovanja

27

Takoder, veci vodocementni vode je dat s mLw = I, tj.

faktor, za koji se primjenjuje

uvjet nedovoljne kolicine

== CVRSTOCA

CEMENTNOG KAMENA

(w jC)max

= 0,567

- 0,315 + 0,23(0,25 + 0,567)

=

0,44
kako se to vidi

Umjesto parametra poroznosti cementni kamen se moze okarakterizirati omjerom x (ornjer gel/volumen), koji oznacava promjenljivi udio cementnog gela u ukupnom volumenu cementnog gela s kapilamim porama, tj: x=~ V Vg + Vv
1.LO ,-----------,-----,

Na kraju hidratacije ostaje uvijek slobodnog prostora u kapilarama, iz dijagrama konstituenata na sIici 3.1 O(b).

POROZNOSTCEMENTNOGKAMENA
Moze se izracunati dvije vrste poroznosti: prvo, kapilama poroznost, i drugo, ukupna poroznost, koja ukljucuje i gel pore. Pri razmatranju svojstava h.c.p. medu istrazivacima jos ne postoji suglasnost, koja je od njih vaznija. Kapilama poroznost, Pc P c =-= V Vy V - V - Vc

X=---'---':"::_:_:'::_:_-

0.697m 0.315m+ vic

o
1W
)(

iIi, ako ima jos zahvacenog iii uvucenog zraka, ondaje: x = _ _____:0::..:..6:::..:9:...:7~m~_ 0.315m + vic + alc . Omjer gellvolumen, x, je u dobroj korelaciji s cvrstocom cementnog kamena, prema relaciji: fc = Ax", gdje su A i b konstante, koje zavise od tipa cementa (SIika 3. I I). Konstanta A zavisi od maksimalne moguce cvrstoce gela (x= 1), a to je cvrstoca potpuno hidratiziranog i potpuno kompaktiranog cementnog kamena s vodocementnim faktorom 0,38. Medutim, ovaj model je ogranicen, jer se vece cvrstoce mogu postici s djelornicno hidratiziranom cementnom pastom, nize g vodocementog faktora, ali zbijene pod visokim pritiskom, da bi se srnanjila poroznost.

max A max B '"max C

-8 .... 1:)

~ ~

En

(JJ

V
+ wic) - (1 ~ m)vc

(vwwo/c + vc) - mvil

(vwwo/c + v.) Ako se za odabranu vrstu cementa uvrste vrijednosti za vc' vg, wjc, cementni faktor izrazen maseno se pise uobicajeno vic dobiva se izraz: vic - 0.382m p= c v/c+0.315· a za vodo-

1

~

EtJ

LO

0

0;2

0.4

0.6

0.8

10

Ukupnapor oznost.p,
Pt= Vy+Veg (V-Vg-Vc)+(Vg-Vs) V = V (vwwo/c + vc)
-

(V-Vs-Vc) V

Slika 3.11. Tlacna cvrstoca cementnog kamena zavisno od gel/volumen omjera [3.7].

vhc(1 + wn/c)m - (1 - m)vc (vwwolc + v.)

(/
a za vodo-

Gratl_~yinska is.Rit_iyanJ3£~_Il1en~

~_

Ako se za odabranu vrstu cementa uvrste vrijednosti za vc' vg, wjc, cementni faktor izrazen maseni se pise uobicajeno vic dobiva se izraz: vic - 0.19m p, = vic + 0.315 .

"--- P;~i;;()dnjilcem:nta_je_ll1?_sovn? ilece kontinuirano, pa~me treba prilagoditi i sustav kontrole kvalitete, Zbog vaznosti kvalitete cementa za sigumost gradevina, sustav kontrole je propisan i sastoji se od (Slika 3.12):

~

Ova podjela u modelu cementnog kamena na gel pore i kapilame pore, ostavlja utisak, da se radi 0 dva raspona velicina pora, odnosno dva maksimuma u dijagramu raspodjele velicine pora u cementnom kamenu. U stvari mjerenja raspodjele velicine ovih pora najcesce daju kontinuiranu raspodjelu velicina pora, pokazujuci na taj nacin, kao i u mnogim drugim slucajevima, ogranicenost tog modela. Vaznost poroznosti vidjeti ce se pri proucavanju vecine svojstava ocvrslog betona. To je karakteristika koja najbolje reprezentira strukturu h.c.p. i najbolje korelira s njezinim najvaznijirn svojstvima, kao cvrstocom i trajnoscu. Osim toga poroznost djeluje na vlaznost betona, 0 cemu ovise sva svojstva ocvrslog betona. Poroznost cementnog kamena je glavni razlog vrlo slozenog ponasanja betona i jos uvijek relativno slabog poznavanja njegovih svojstava. 28

.:

;;~::~K~O~~:~LA

----t----------·----t-----L-I

_,K.:..ON.;cT.;.:.IN;.:U",IR:..::AN.;:.A:..;P..:;R:.::,O;=.IZV:..:;O:.::D.:.::NJ:;_A:..;C:::;E:..::M.:;:EN.:.:.7::::;.A

-"i----

_..11

J~

,-

LAB.

8ETONARE

(0 (0

WI
1,

-

LAO. GRADILI5TA

~
1,

I 0AAi I I 1, I

Slika 3.12. Shema kontrole kvalitete cementa.

29

SUSTAV

o'buhvacQ:

}<ONTROL£

KVALJ

TETE

C[/VjENTA
-20 mn

• stalna ispi!~~l_1j_auzoraka~llaboratoriju

tvomice tijekomproizvodnjs,

.~a_l1jsk_~k()ntrole, koju obavlja od drzave ovlastena_jl1stitucij!!.jspitivanjem uzoraka, koje ona uzima u nekim vremenskim intervalima, • kontI"_ol!!ihisp_itivanja cernenta u tvornicibetona uzorcima, koji se uzimaju prilikom preuzimanja iIi u gradilisnom laboratoriju odredene posiljke cementa. na

m
e

Vrste i broj ispitivanja na pojedinim razinama kontrole su razliciti, Vanjska kon!rola i la~ti.i tvomi~LQyp~J>~~ __ ispitivanja kemijs.kog_sas_f.~uiik!ll!!ib i mehanickih ~jstaya~ Rezultati ispitivanjasekontroliraju prema uvjetima kvalitete, koji su propisani nonnama u pogledu kemijskog i mineraloskog sastava i fizikalnih i mehanickih svojstava. Rezultati ispitivanja s raznih razina kontrole se sreduju i statisticki obraduju, rnedusobno usporeduju, te se na temelju toga izdaje dokumentacija 0 kvaliteti. Iz prve dvije razine kontrole, ukoliko obradeni rezultati ispitivanja zadovoljavaju sve propisane uvjete kvalitetete, od drzave ovlastena institucija izdaje P~y_~est 0 kvaliteti cementa. U protivnom slucaju proizvodac mora u--rraf@nom razdoblju~~ti nizu kvalitetu cementa, Na gradilistu i u tvornici betona za svaku posiljku cementa kontroliraju se: fi a, standardna konziste ~rijeme vezanja i postojanost volumena cem~ ._ FINOCA MLIVA Hidratacija cementa pocinje od povrsine zmaca, paje razumljivo, da brzina reakcije ne ovisi sarno 0 mineraloskorn sastavu, nego i 0 granulometrijskom sastavu cementa. ~ kod ~rzo o~vrseavaj~ei? cemen~t~u ~n~ m.Ji.ya. Medutim, troskovi mljevenja s povecanjern finoce mliva brzo rastu, ill druga moguca nepovoljna svojstva, kao npr. veca potreba za vodom i brze skupljanje. Finoca mliva mjeri se na vise nacina. Mjeri se granulometrijski sastav metodorn ~e, postupkom, koji se zasniva na Stokesovom zakonu, da u teku~e tonu sfericrie cestice veceg promjera. Tipicna krivulja, koja prikazuje kumulativnu raspodjelu cestica prikazana je na slici 3.13. Drugi postupak je mjerenje specificne povrsine ceme~pomoeu Blaineovog_per~(Slika 3.14). Pri tome semjeri vrijeme prolaza zraka kroz uzorak cementa poznate mase i volumena, pa se za dati aparat moze izracunati specificna povrsina.

o

Q

T

C>

..
'"

-'

SIika 3.14. BIaineov aparat za mjerenje specificne povrsine cementa i Vicatov aparat za mjerenje konzistencije i vremena vezanja cementne paste.

1:!"agradilistu se finoea mliva kont!:Qlira sijanjem uzorka cemn~ora oka.0! 0,09 mm. Ostatak na tom situ prema nonnama ne smije biti veei od 10%. avo Tspitivanje datira iz vremena dok su cementi grublje mljeveni, jer cementare nisu jos imale ugradene separatore samljevenog cementa. Danas je to ispitivanje zastarjelo.

J-

KONZISTENCIJA, VRIJEME VEZANJA I POSTOJANOST CEMENTNE PASTE, LAmO I TRENUTNO VEZANJE

100 90 80 70

..
""
"

60 50

.;

~ 40 " JO
20 10 0 0.6 Ekvlvslentnl promJer, J.llTl

Za odredivanje vremena pocetka i kraja vezanja cementa,_Je za odredivanje pos-, ti volumena cementa, pn rema se cementna pasta nonnne konzistencije. Tu konzist owers nazrva JOs i osnovnom 01'IZist~m'-lene-t6-~taiiJeceme~!~ I?aste u kQjem ona ima !!!.!_tl~~____ ea:u:iLmaksi.lllillnih s~ medu cesticama cementa i VQd~ U tom stanju vrlo male promjene u kolicini dodane vode znacajno mijenjaju konzistenciju cementne paste. Za svaki uzorak cementa na pocetku ispitivanja treba odrediti kolicinu vode, koja ce pomijesana s cementom dati cementnu pastu nonnne konzistencije. To se radi pornocu Vicatovog_ aparata (Slika 3.14.). Mjeri se dubine.penetracije valjka (promjera 10 mm, nonnirane tezine) u zamjesanu cementnu pastu. Kada igla prodre unutar odredenih granica u uzorak cementne paste smjestene u bakelitni stozasti prsten, odredena je kolicina vode potrebne za normnu konzistenciju. Kolicina vode potrebna za nonnnu konzistenciju cementne paste mora biti u granicama od_23 do 31 % maseni od mase cementa. Veliki utjecaj na potrebnu kolicinu vode ima brzina rnijesanja tijekom pripreme cementne paste i temperatura cementne paste. Brze rnijesanje i visa temperatura rezultiraju vecorn nonnnom konzistencijom. Zato su oba uvjeta tocno definirana nonnom~l!!~l!jlli,s.tamijesa se ~ laborM_o_riiskim uvjetima na temperaturi..od_2O±~t_l~ ~WLmijesalici s_l}Qrmi!anim bIQj,<;:m okte1~ja_Q~~aJ~, U praksi je taj veliki utjecaj povisene temperature na potrebu cementa za vodom presudan -za betoniranje u ekstremno vrucirn klimatskim okolnostima. Vee se pri temperaturama visim od 25°C potrebna kolicina vode za istu konzisteciju betona drasticno povecava, a s betonskim smjesama temperature vise od 30°C rad je prakticno onernogucen zbog naglog skrucivanja betona, ukoliko se odrzava konstantni vodocementni faktor. 31

SIika 3. I 3. Kumulativna granulometrijska

krivulja cementa i specificna povrsina [3.7].

30

7.15.!?. Ispitivanje volumne postojanosti cementa testiranjem pomocu Le Chatelierovih prstenova i kolaC. Uzroci nepostojanosti volumena cementa mogu biti kemijska reakcija slobodnog kristalnogvapna.90-. .. To je trenutak ~igla vise ne prodire dublje od 1 mm od povrsine uzorka.0 40.0 3. Zavisno od deklarirane klase cementa.16). prema drugom~t1Jp_ku. - CVRSTOCE Za odredivanje vremena pocetka i kraja vezanja cementne aste koristi se ta . Tablica 3.. CaSO 4. kolaCiC1 se stavljaju u vodu.t .0 49.0 40. ali jos bez cvrstoce. Medutim.p-aste standardne _konzistencije pripreme kolacici promjera cca 9 cm i debljine cca 1. Minimalne ispitivanje cemenata. 7 i 28 dana. iIi magnezijoksida (periklasa) iIi l@citsulfata. koje se obicno zbivaju izmedu 60 min uta i 10 sati. Nakon toga uzorak se kuha 1 sat u kljucaloj vodi i ohladi. a nakon toga se prizmice vade iz kalupa i pohrane u vodi do dana ispitivanja. •. koji nakon mijesanja cementa s vodom prelazi u dihidr~CaSQ.5. va arat ali s i e 1 mm (d=l. 33 . veea od 10 mm. za vrijeme mljevenja cementa razviju se temperature vise od 100°C.5 6.5 . koji se pomijesaju u omjeru masa c:p = 1:3 uz dodatak 22_i!n1 vode..je oznaka za sporiji porast cvrstoce. ispituju se na tlak.1 AHp.Mjeri se razmak izmedu ticala prstenova prije i nakon kuhanja.0 3..I?~~_~i Qorast cvrstoce. To bi medutim znatno pokvarilo svojstva ocvrslog betona. a pri tome nastale dvije polovice prizmice. ~p:tovanim pokusima prodiranja igle. uslijed cega dolazi dobujanfa cementne paste. 3.Q Takav standardni mort se ugradi u celicni trodjelni kalup (Slika 3.40.0 5. Kada igla prodre do dubine izmedu 3 i 5 mm od dna uzorka p~om prstenu.5 5.0 31. .ffilen.0 7dana Bc 10. Takva mjesavina ne moze se vise obradivati.0 18.160 mm-. ako se takav cement ostavi da odlezi neko vrijeme.:anjeitzy~-Iazno vezanje~'Tfenu[rio' vezanje je posljedica naglog i nepreklnu'tograzvO]akristili<i"etiingita. da se uzorak nepostojanog cementa razastre u tankom sloju i nakon 24 sata opisani test ponovi s takvim cementom. . Naime. Popratno zagrijavanje mjesavine je neznatno.7).0 31.0 3..0 14. tako da je'~3~ocementni faktotJ}. daje to pocetak vezanja.5 3dana Bc Bs Bc Bs 2. izrade se od cementaTnonmririog-kVarcnog pijeska (velicine zma ~).dlhQ: v Slika 3.iCima. odnosno sest polovica prizmica.0 5.~ . Nagli gubitak o~rag!iiYQ~ti cementne paste odmah nakon stojezaJnjj~s~na.L1sakQ se_~~l()s_Il~z. prijelaza tekuceg stanja cementne paste u kruto. Uzrok 1 vezivan'u 'e kristaliz" .1>.grarna.0 Bs 4. Kalupi s uzorcima cuvaju se jedan dan u Slika 3.. cement je volumno nepostojan. odnosno na vrijeme unutar kojega se svjezi beton jos moze obradivati. Vrijeme se mjeri od trenutka kadaje cementu dodana voda.i:vaJ. i to prizmice na savijanje.koji je nepostojan zbog slobodnog vapna ili periklasa.1 ementna pasta normne onzis encije ugra I se u prstenove i ostavi 24 sata pod vodom.5 18.5 28 dana Bc 22. nakon sto s~ zamijesa cementna pasta.-od·-cemem!J_(.. prostoru relativne vlage vece od 90% i temperature 20±2 °C. bi vee u roku od nekoliko sati zadobio gustu mrezu sirokih pukotina. da ocvrsne. a usporeduju se s dopustenim minimalnim vrijednostima u normama (Tablica 3. Mjerodavne su srednje vrijednost cvrstoce triju prizmica.. cement je nepostojanogvolumena i ne smije se upotrijebiti za spravljanje betona. . Na cementnoj pasti normne konzistencije se jos odredu'e ostojanost v mena i to pomoeu Le Chate lerovi prstenova iii na 0 ac a (Slika 3. i I3c.16. v' Vrijeme vezanja oznacava karakteristicne trenutke u procesu skrucivanja cementne paste normne konzistencije. cvrstoce u MPa za deklarirane klase cementa prema vazecim normama za 1 dan Klasa cementa 25 35S 35B 45S 45B 55 3. U slucaju da ona postoje. Senr~~~ m dimenzija 40. tj. pa se I.9:!1ata ~ ~avanja tI preseerrrfelaiivne vlaznosti vece od 95%. 150 rP-t==~ =: =~~f~ temperature cementne paste. Na tijek procesa vezanja bitno utjece kolicina vode i temperatura.akt_iY_I}Ost c. pa od gipsa nastaje poluhidrat.. i cement postaje postojan. mjeri vrijeme do kraja vezanja. se takoder manifestira kao naglo skrucivanje svjeze mjesavine. 3 mm)~m ute~m od 3. kaze se.0 e. a ukoliko je veca.0 14. Slicno se. 13. Nakon toga se izvade i kontroliraju u pogledu ravnosti i eventualnih pukotina i drugih ostecenja." ali nakon produljenog rnijesanja to nestaje. U praksi se na taj nacin bitno utjece na vrijeme vezanja betona. Nakon toga sebakelitni prsten s uzorkom cementne paste okrene. slobodno vapno reagira s CO2 iz zraka. Beton pripravljen s cementom. po tri prizmice se ispituju nakon 1.5 3. Druga pojava.su oznake za cvrstocu pri savijanju odnosno tlaku. a da se ne dod a vise vode.a-obiljeZeno je naglim porastom 32 Normirane cvrstoee cementaJi!.0 5. tako da svaka mala promjena u tom pogledu rezultira velikim promjenama u vremenu pocetka i kraja vezanja.5 14. lazno vezanje. Ti procesi posljedica su brze hidratacije mineral a C3A i C3S i prateeih/ fizikalnih promjena. koja zakipi za 30 minuta i kuhaju se jos 3 sata u kljucaloj vodi. U laboratoriju se to ubrzano provjerava tako.Jllote imatidva oblika: trs:nl}tnove:. -ErQmjena razma . Trodjelni kalup za izradu prizmica za ispitivanje cvrstoce cementa.llil'jt1jlu se na normirano pripremljenim prizmama od_ce_ll1~l1!~Qg orta. $~~~ .

Kemijski dodaci dodaju se u vrlo malim kolicinarna (promilima od mase cementa1_da. Npr. da to znatno umanjuje mehanicka svojstva i trajnost betona._ Uz to je naznaceno.0 MPa.0 MPa. J1Jljvise do 30% pucolana iIi granulirane zgure vis~ Proizvode se zajednickom meljavom portlandcementnog klinkera. koja zapravo znaci ocekivanu cyrstoCJ! cementa nakon 28 dana u megapaskalima. pa jepotrebna stroza kontrola u proizvodnji.7 Oznaka d naglasava.Jf MPa I prema Tablici 3. mora se naglo ohladiti u vodi. Pucolanska aktivnost nabrojanih matei'ijafa je to veca sto je veci sadrZ~f!:iih fonni Si02• Kod prirodnih pucolana je neujednacenost kvalitete jos veca nego kod zgura. a ocekivana cvrstoca nakon 28 dana je. otpadni ~ iz proizvodnje silicija i ferosili_cija.. To mogu biti pucolani iii granulirane zgure visokih peci. Maksimalno dopustene topline hidratacije Toplina hidratacije. te nastaju spojevi. koji imaju pucolansku aktivnost su yylkans e (tufovi. da bi se to imalo u vldu prilikom projektiranja sastava betona..plastifika. posebno na velikim branama razvijeni sU cem~:nti niske topline hidrtacije. Mineralni dodaci do aju se prvenstveno radi ustede energije. ~PC ~Op 35.~. Najvazniji dodatni uvjet kvalitete za te cemente je dopustena najveca toplina hidratacije (Tablica 3. koji je vise zastupljen (p iIi z). pa i vise postotaldrtakveg--dGdatka~C~mentrniske top line hidratacije dobivaju na pocetku jos dodatnu oznaku N. da Ii je porast cvrstoce u prvjm danima brz (oznaka B) iii je spor (ozna~a S!. a uz nju se dopisuje slovo dodatka. silica fume). Obicno je to 40. s najvecom pucolanskom aktivnoscu je __siJi~sfn't(engl.Podjela cemenata Do sada je bilo govora 0 portland cementima. Taj naziv mogu imati jos portland cementi s dodacima..!uti. gipsa i jednog iii mjesavine obaju dodataka. koji nemaju latentna hidr~ulCna svojstKali kemijski reagiraju s vapnom. ali u drugacijim i vrlo varijabiInim omjerima. ali povoljno djeluju na fizikalna svojstva svjezeg betona kao npr. cementi kojima je osnovni sastojak portlandcementni klinker dijele se na sljedece vrste: Naziv Portland cement Portland cement s Portland cement s Portland cement s Portland cement s Portland cement s Portland cement s Metalurski cement Metalurski cement Pucolanski cement dodatkom dodatkom dodatkom dodatkom mjesanim mjesanim zgure do 15% zgure 15-30% pucolana do 15% pucolanaI5-30% dodacima do 15% dodacima 15 do 30% Oznaka \. cert. daje dodatak mijesani. Prema vrsti i kolicini dodataka.p)k PC 30 d(z. tesce se niza toplina hidratacije postize o<!g_ovarajucom kolicinom dod~ p~]df__e. Sadrzi uglavnom iste okside kao i portlandcementni klinker. ~PUCOLANI su silikatni i alumosilikatni materijali.paljena glin3> a ~a.tva cementa aer.stva. koja se trosi na pecenje portlandcementnog klinkera. To svojstvo naziva se pucolanska ak . Neki pucolani sadrze stetne tvari. hidraulicna svojstva.JJJi I s dodatkom pucolana Tablica 3. trass).---Dodaci cernentirna Tijekom meljave i homogenizacije cementnom klinkeru se osim gipsa mogu dodavati i neki drugi kemijski i mineralni dodaci. sljaka) je otpadni produkt iz proizvodnje sirovog zeljeza.. ~. Tipicni materijali. Tablica 3. koji imaju cemeritirajuca. pri cemu ekspandira u pjeUaste granule i zadrzi staklastu (amorfnu) strukturu. GRANULIRANA ZGURA iIi traska ~drozga. Kemijski sastav zgure Oksidi CaO % 30-50 30--40 5-20 ( Si02 Alp) MgO 2. t. (Jig) metodom termos boce Ukupno nakon metodom otapanja 3 dana 7 dana 28 dana 230 275 250 295 34 35 . Kemijski sastav zgure moze varirati u sirirn granicama (Tablica 3.l}a.7 je minimalna tlacna cvrstoca nakon 7 dana 14. vapnenac.da otopina~_PJfs~d__o_voljno bazicrl~' Nakofistoje zapocela. U nas se rijetko kada proizvodi takav cement podesavanjem mineraloskog sastava klinkera. kao npr. koji aktivno sudjeluju u procesu hidratacije cementa. .CEMENTINISKE TOPLINE HIDRATACIJE v Fe Hidratacija zgure_~a@rljeJ(a. ~oizvodaci cementa obvezni deklarirati nj~u..bi se npr.p)k Mk Mpk Mk r> }(l. ol~a meljava_(inten· zifikatori meljave) iIi da bi se modificira . vece kolicine~alija ili zeolite. \\-)~ PC(t] PC 15zk PC 30z k PC 15p k PC 30p k PC 15d(z. . oznaka PC 30 dz 35S znaci: portland cement s mjesanim dod~tkom u kOjeI?~e ve~a kolicina zgure.ru:i). Zbogtogasv_£i.8).8.-te--:ie--let~_ term ko' kao orivo koriste ugljen. dijatom~ska zemlj_!!.9. Ta~o npr. Zeoliti mogu _ toliko povecati potrebu za vodom (normnu konzistenciju cementa). za zgure se kaze. Na mjesto oznake k upisuje se klasa cementa. daljnja hidratacija tece neovisno 0 vapnu.da_ sehidratacijorn c~~a 0_~19_9Q_dilolL~() YaR. da su latentno hidraulicne.t. Svi dodaci cementu bitno utjecu na svojstva betona u svjezern i ocvrslom stanju. Najkvalitetniji pucolan. Za potrebe masi~nih betona.. a nakon 28 dana je minimalna tlacna cvrstoca 31.9). Neki mineralni dodaci su prakticno kemijski inertni. Nakon talenja u visokoj peci na temperaturi od priblizno 1400 °c.

dobra sulfatna otpomost kao i poboljsana kemijska otpomost betona na druge agresivne medije postize se ~im cementima i supersulfatnim cementom. 1.1 S.__._. koje Aluminatni cement (La farge cement: prema imenu tvomice prvog proizvodaca) bio je razvijen pocetkom stoljeca kao cement velike. Sa superp"'GS1ifiKatofinili1iostize se 6Dlja ujednacenost boje. ~ ugljtlcdlOksl~mUa1cve ALUMINATNI CEMENT zgure cesto u l Znatno se manje zna 0 mineraloskom sastavu aluminatnog cementa nego portland cementa.. ali kod aluminatnog cementa na temperaturama visim od 800°C dolazi do talenja. zeljeza.J1ego za portland cemente.Finoea mliva je veca nego sto je uobicajeno za portland cemente. pa beton gubi cvrstocu. 61avBo syojstvo aluminatnog cementa je vrlo brzi ra~(Slika 3. Zbog svih nabrojenih svojstava aluminatni cement je prikla~~ ~vremene J.E_ekonstruktiyne beto.rtoY_aj_beto!!_a~~nih-kem~~ ~ll1~rama. zajednickom meljavom mjesavine oko 8~% granuli~5% kalcij sulfagJu obliku mrtvo pecenog gipsa-ili-prirodnog anhldnta) oko 5% portland cementnogklinkera_. 10 god!na 20 Slika 3. zute. Promjene cvrstoce tijekom vremena za betone spravljene s aluminatnim cementom [ 3. kr~ooi:vanj.4].kQji§JI_~p_@yUeni_()_9_"<_:_!llenatavecim kolicinama s teksturi po-vrslne -imaju prasnjaviili sitnopjeskovit~g~~ovanja betone.-B1 C. u vlaznim uvjetima. Supersulfatni cement pravi SI<. smede i ern o' manganov oksid za dobivanje cme i smede boje.. Na temperaturama vrsim oa~ raspadaju se kemijske veze hidrata kao i kod portland cementa. pa je upotreba aluminatnog cementa za proizvodnju betona za inzenjerske konstrukcije u nekim zemljama zabranjena. kao i veca potrebna kolicina topline i cijena boksita. cine aluminatni cement znatno skupljim od portland cemenata. Taj klinker je znatno tvrdi. aluminatni cement proizvodi se iz mj~~enca ~sadiZi okside aluminija. Tom transformacijom slabi ukupna struktura cementnog kamena.. '" ~ Starost. vodnju klinkera za bijeli cement umjesto obicne gline uzima se kaolinska glina" a va~ Osim toga mora se paziti. To su zeljezni oksidi za dobivan' ene. a i nema bitnog znacenja za kakvocu portland cementa. Toplina hidratacije je mala.17. Oko 80% maksimalne cvrstoee razvi'e se vee za 24 sata. izlozenih insolaciji.jako u svom sastavu ima malu kolicinu portland cementnog klinkera potrebnog za aktiviranje latentnih hidraulicnih svojstava zgure. koji sadrze vece kolicine zgure treba biti duze nego za portland cemente. Takoder. i to oko 4-5000 cm2/g. da kod mljevenja ne dOcte do oneciscenja oksidima (npr. Obojeni cementi i betoni dobivaju se dodavanjem 2 QQ__5% pigmenta bijelorn cementu.17). Za . oko 200 J!gIl(lkon2_8dgn_a_hi_~!(l_t?~ijs. kugle za mljevenje nesmiju biti celicne). BlJELI I OBOJENI PORTLAND CEMENT Oksidi CaO AIP3 Kolicina. \ ><. Posebno je vazna njegova ~i~~. SupersulfatnU:~t nije portland cement.persulfatni cement sporije hidratiziraju na D1zlm temperaturama. BPC 35 FeO Ti02 MgO Netopivo Fep3 ..ogranicenya.e_?elene boje. _J'9YIsine betolla. kob~la. Metalurski cementi kao i su.~ske elernente. tako da je njihova uporaba u hladnijim klimatskim uvjetima . kao npr. Zato su cijene bijelog cementa visestruko vece od obicnog portland cementa. Bilo je nekoliko havarija inzenjerskih konstrukcija izvedenih od betona s aluminatnim cementom..otpomosti na sulfate. .eza j mauga~inama . Bjelina cementa se ocjenjuje usporedivanjern s bjelinom barij sul~ Postojetri grupe ~e odreduju na osnovu postotka reflektirane svjetlosti i oznacavajusA. 80 70 '" ~ 'U 60 50 40 JO 20 10 0 12J 5 cO . '" c SULF ATNOOTPORNI CEMENTI. Cak vee nakon 6 do 8 sati betonski eIementi mogu se po izati iz kalupa. U tehnickoj dokumentaciji bijeli portland cement se oznacava dodatnim slovom B. nastaju keramicke veze. pa to.. titana i manje kolicine oksida~a taljenje ovih sirovina u rotacijskoj peci potrebna je temperatura od oko 1600 °C. % 3 doS 37 do 41 36 do 40 9 do 10 1 do 2 1 za proizvod' Boj~Iaud cementa potjece uglavnom od oksida zeY.. Hidratacijom monokalcij aluminata (CA) nastaju CARlO i manja kolicina C2AR6 i gelAlp3' xHp· S vremenom heksagonalni kristali CAHlOse transformiraju u kubicne kristale C3AH6 i gel. i ne postoje formule za preracunavanje mineraloskog sastava iz kolicina oksida.3 ". zahvaljujuci velikoj kolicini zgure.v:u-boju i karbon pigmentLCGada) za crnu boju.. Dodavanjern pigmenafa moze doci do smanjenja cvrstoce. i velikom toplinom hidratacije.. SUPERSULFATNI CEMENT Osim smanjenjem C3A u portlandcementnom klinkeru. dakako. Kli~ . Tipicni kemijski sastav aluminatnog cementa je: 36 ____ -- --- 37 . Brza hidratacija rezultira.J . a time cvrstoea i trainost betona nripravljenog_pd alllmiuatnog cemeIlliL Transformaciju nar08ito pospjesuju vlaznost i povisena temperatura.. i njegovanje betona spravljenih od cemenata.J eu ><.

-. a kraj vezanja uslijedi brze. Dakle.. Pouzdaniji ekspanzivni cement dobije se dodavanjem ekspanzivne komponente portland cementu~ dodatkom zgure. Ekspanzivna komponenta dobije se pecenjem klinkera od pazljivo sastavlJene Kombinacije sirovina: gipsa. Temperatura. kao npr cement za . cvrstoca ovakvih kombinacija s vremenom se smanjuje..t. i. ... bJ!kteri£idni cement... ujedno i brzovezujuce i brzo ocvrscavajuce vezivo.. kada pocne evaporacija vode iz pora betona (Slika 3.8 -'<: 40 •\ 'T-. Naglom porastu cvrstoce aluminatnog cementa ne prethodi ubrzanje procesa vez~nJ~.:c '" c: '" 020 200 400 600 800 1000 1200 oblik dijagrama skupljanja ekspanzivnog cementa [3. tj. ali je proizvodac obvezan deklarirati sastav takvog cementa. narocito kohezivnost betona.Fonolit Anortozi t Ilmeni t fksapandirani skriljac . Kako svojstvo skupljanja moze imati nepovoljne posljedice z~ b. a ne u brzovezujuce cemente. koji poboljsava obradljivost. 4?zira!1ien: s~)jeva~_d~lcOjih ~: _t()lcom ~~dra~~CIJ~~_taJa~~~~J.-... kao npr. vapna. _ tJaftne busotine. Takva proizvodnja je opravdana za betone kod kojih se ne traze cvrstoce vece od 25 MPa. sulfatnootpomo i velike cvrstoce nakon 28 dana. da nema cementa. portland cementa i organskih dodataka.-~_n<!kijmajU-Samo-kompenzirano pocetno skupJJaoj~.. aluminatni cement spada u brzoocvrscavajuce.gJ-e_'\LSUlfoalummjlt_hl~@J_(etnnglt. .19).18._ . -o V) OJ \\\ Agregat: .--------~ ~. Brzo vezanje moze se dobiti.4.:::J°C (vatrootpomi visim be~ od 10005.. pocetak vezanjaje kasniji nego za portland cemente.. Medutim. hidrofobni ce~zidarski cement. i skupljanja..]. Tako dobiveno vezivo ima bolje kontroliranu ekspanziju.. medutim. Razvijen je jos veliki broj drugih specijalnih vrsta cemenata.. Takva veziva koriste se za cepljenja prodora vode. 20 -o . "'-.s OJ \\ \\ >u . 0 V) OJ 60 0 Q. Promjene cvrstoce aluminatnog cementa u funkciji promjene temperature [3. takvih beton -temp~ InllHlgR~l<H·1-{U~1illI. 80 \\ . a uz .19. Slika 3. . EKSPANZIVNI CEMENTI . treba naglasiti. Karakteristicni STIlROST >u "" . vapnenac.. DC Slika 3. te mljevenjem. i to tzv.et~n~ razvij. '~" '" 'u '" .9a cem~nt~ _J1os~i~e se smiSlje~im . koji se ne skuplja nakon prestank~ njegovanja. Gubitak obradljivosti betona kod ekspanzivnih cemenata je brzi nego za one od portland cementa.8 >u "" .8]. Mijesanjem aluminatnog cementa i portland cementa u omjeru od 2:8 do 8:2 moze se regulirati vrijeme vezanja od nekoliko desetaka sekundi do nekoliko desetaka minuta.\ '\ \ . autogeno skupljanje u pocetnoj fazl. i djelovanja kapilamih sila kada dolazi do evaporacije vode lZ pora betona u okolinu.S~stinsko svojstvo cemenata je skupljanje.. '. To je 38 39 . koje je posljedica manjeg volumena produkata hidratacije od volumena spojeva 1 vodekoji ulaze u kemijsku reakciju. ~spanz. hldr~tacije. Jedna od takvih kombinacija dobiva se mijesanjem p0I!land£efl1e_ntayal\l[Ilin. ako se aluminatnom cementu doda gipsa.ene sU_spe£ijalne vrste ekspanzjvnih cemena~Neki od njih ekspandlraJ~Jo~ nekoliko dana nakon ocvrscavanja-..!iiii-og cem~!l!~_i__~if'sft.!dU posljednje vrijeme dodaju se portland cementima inertna punila (fileri). Dapace. boksita i vapnenca. koje je posljedica transporta ~lage iz manjih pora u vece.- \ \ '_.

radi znatno vece krutosti od krutosti cementnog kamena. Premda je uloga krupnih zma i pijeska u svjezem i u ocvrslom betonu razlicita. .. tijekom eksploatacije redovno se kontrolira ujednacenost kvalitete svakodnevnim kontrolnim ispitivanjima karakteristicnih svojstava. da ima veliki utjecaj na svojstva svjezeg i ocvrslog betona.I. oni se zbog svoga zajednickog iii slicnog podrijetla promatraju zajednicki.9EEi. Za proizvodnju lakih betona upotrebljavaju se!~2. !:rn~'"y'elicineTil1m. nekoliko sljedecih napomena ukazuje. ekspandirana zgura. prava granica. znatno umanjiti trajnost betona izlozenog ciklusima temperatumih prornjena.J~Te~tagr:aiiica"riiRe$G~:Ji:s~()~E. . Prirodni agregati mogu se proizvesIT:-(TJ1Z·VUCei1o-gnanos}l_. koja svojstva agregata utjecu na pojedina svojstva betona. i drugim dopunskim postupcima proizvodnje betona. Obicno se uzima. AGREGAT Podjela i odabir agregata Agregat cini priblizno tri cetvrtine volumena betona.o agrega 1 0 ekspan9. Tako npr. Toje npr.>~n:gi1ta. Nairne. Medutim. prikazano je.Q_agr~atuLbetQ_J. pri cemu se koriste dodaci betonu. mogu se postici zadovoljavajuca svojstva. agregat koji nije otporan na mraz... moze se dobiti beton otporan na cikluse smrzavanja i odmrzavanja. Kasnije. pluto i drobljena opeka.l] . . bila bi kod znatno manjih zma pijeska. S druge strane. Svako novo pozajmiste sljunka iii kamenolom iz kojega ce se proizvoditi agregat za beton treba biti pazljivo prethodno ispitano i ocijenjena njegova prikladnost. Neki vjestacki laki agregati su otpadni proizvodi iii sekundame sirovine u industriji. pravilan izbor cementa. A!£egati za beton se mogu podijeliti na prirodne i vjestacke.t frakci@. do te velicine zmca pijeska djeluju zajedno s cementom kao mazivo i 41 . grubi pepeo termoelektrana. Sitna zma zajedno s cementnom pastom cine mort. za proizvodnju betona treba iskoristiti prije svega lokalna izvorista sirovina za agregat. da je granica izmedupJjeska i krupnog ~gregatCl.4.__formir1t'proceslmaerozije raznilf'vrsta koji s~iiGlitroblienien. V"estacki re ati se roizvode obicno za neku posebnu nam·enu 0 ·e !ak.r~De su i~ i veI:!:!illrnli-0. da se konacna ocjena 0 prikladnosti agregata treba donositi na osnovu ispitivanja betona.()d. tako i kod projektiranja sastava betona. da i beton nece biti otporan na mraz. Vjestim projektiranjem sastava betona. mogu zbog velikog koeficijenta termickog rastezanja.tJ. obzirom na njihove uloge u svjezern 1 ocvrslom betonu opisane u Uvodu. iz gospodarstvenih razloga.1~>L~WIJ1<· ni .. Ako se ispravno projektira sastav cementnog kamena. neki zdravi agregati.~!ijena~Vecina svojstava agregata zavisi od svojstava izvome stijene i od postupaka usitnjavanja. ss. oko 0.!i~>~~ikiQ_:t~~~~_PE!r. ta Krupna zma agregata cine skelet betona preko kojega se. paje razumljivo. a najmanje svakih sest mjeseci obave se kompletna ispitivanja svih svojstava. Zbog velikog ucesca agregata u betonu. U tablici 4.125 mm. ne znaci uvijek. Prirodni l~fajei1iigTIm skrucivanjem lave. Iako svojstva agregata bitno utjecu na svojstva betona. prvenstveno prenose sile. kako tijekom ispitivanja svojstava agregata.1.~i!:~P'~OEVo9EJi_ .

ali ponekad i vrlo slozena.QQuiiagregi!JiLSJ). __ --0 .~ ~zy'OdHj1-ag~. Svojstva agregata. S jedne strane.Otpomost na susenje i vlazenje . debljine pokrovnog sloja..J!. i da se lakse moze sloziti sastav s opti~alnim ucescem svih velicina zma..Alkalnoagregatne reakcije Struktura pora Modul elasticnosti Termicki koeficijent ekspanzije Tvrdoca Mineralo~ko-petrografski Cvrstoca Tekstura Cistoca Oblikzma Maksimalno zmo Skupljanje Modul elasticnosti Oblikzma Granulometrijski sastav sastav Relevantna svojstva agregata povecavaju kohezivnost svjezeg betona.21 i. da bi se odteretila sita i drobilice.02 mm klasificiraju se kao__kamena 2rasil}ll (silt)..Eroziona otpomost .4 mm (0 . S druge strane.. radi njihova utjecaja na kvalitetnu i ujednacenu proizvodnju frakcija agregata -. Predsijanje radi izdvajanja jalovinom komada.:. 8 16 mm 16 32 mm 32 63 mm 63 . Za proizvodaca betona vazno je dobro poznavanje detalja u proizvodnji agregata.egata.Otpomost na povisene temperature . Uobicajene na:~i.. da tijekom transporta ne bi dolazilo do nepovoljnog razdvajanja krupnijih i sitnijih zma..Otpomost na mraz Postojanost Poroznost Struktura pora Propusnost Stupanj saturacije Vlacna cvrstoca Tekstura i struktura Muljevitost i glinene cestice ..~. 4-iiT 0: .1. oneciscenog materijala.125 mm Agregat prirodnog granulometrijskog sastava moze se koristiti sarno za spravljanje betona na koji se ne postavljaju uvjeti trajnosti i za male zahtijevane cvrstoce betona.. R~odjela velicina_pma u_ uku nom sastavu naZlva se ranulometrijski sastav agre ata iii granulometrijski sastav pijeska iii neke fra cije..proi:lY. uvjeti kvalitete agregata za odredenu namjenu diktiraju stupanj obrade sirovine za agregat za beton. Uzorak agregata dobrog granulometrijskog sastava i njemu pripadajuce frakcije agregata.. iii najkrupnijih 43 42 .1.4) 4 8mm . cistoce i drugih relevantnih karakteristika pozajmista..._@ C)Je. rnoze biti ponekad prilicno jednostavna.Y!le.06 i 0. 1 i 1. Svojstva betona Trajnost: . to zavisi od pristupacnosti. Proizvodnja agregata za beton Proizvodnja agregata za beton iz sljunka dobivenog iskopom iz pozajmista iii iz lomljenog kamena dobivenog u kamenolomu. Krupnija zma agregata se u proizvodnji dijele u frakcije zato.Tablica 4.~_ll: 1. Zmca velicine izmedu 0. ) Cvrstoca Cistoca Maksimalno zmo Muljevitost i glinene cestice Termicki koeficijent ekspanzije Termicka vodljivost Specificni toplinski kapacitet Volwnna tezina Termicki koeficijent ekspanzije Modul elasticnosti Termicka vodljivost Specificni toplinski kapacitet Gustoca Oblikzma Granulometrijski Maksimalno zmo Modul elasticnosti Klizavost Ekonornicnost Modul elasticnosti Poissonov koeficijent Tendencija poliranju Oblik zma Granulometrijski Maksimalno zmo Potreban opseg prerade Raspolozivi izbor agregata sastav sastav 4> Slika 4. a sitnije ~a. kako primarno utjecu na svojstva betona.

.t~c~na. dijeljenja na cetiri jednaka dijela dvim dijagonalama.sij: u suh~.~og ma.re~zimanja .. Gmbo drobljenj.4.4) pripremi uzorak za rspitrvanje svojstava agregata. 4. ~ ODVAJ'tr.sita od polimemih materijala. Shema glavnih faza u proizvodnji agregata za beton iz lom1jenog kamena. a sve se zasnivaju na principu razlicite brzine talozenja zrnaca pijeska razlicite velicine u struji vode.Junak se. Shema glavnih faza u proizvodnji agregata za beton iz sljunka. S1.. U tu fazu obrade vracaju se i eventualni viskovi pojedinih krupnijih frakcija.. koji znatno smanjuju obradljivost svjezeg betona. .A. Drobljenje I JALOVlNh MLlN0) Slika 4. koji ?e n:~ra uzimat! '!!'po~ajmistu agreg~ta. dakle prije proizvodnje frakcija agregata. koji je vrlo pozeljan u betonu radi njegove obradljivosti i nepropusnosti. ~junak i agregat. U protivnom f~akcije sadrze prevelike I varijabilne kolicine krupnijih zma od deklariranih.E?stupkom cetrvrtanja (Slika 4. onda ~e I drob}!en~ mate~iJa!. ali su uz istu povrsinu obicno manjeg kapaciteta. s1J:.3.ije u mlinovi~. onda dijelovi drobilica u kontaktu sa stijenom morap! bit! od ~osebnih legura.bh~ kupe. da se u struji vode odnese i dio pijeska sitniji od 0. buduci da obicno sadrzi glme. a pojedini elementi mijenjati. od~osno povecavaju potrebnu kolicinu vode i cementa. pa i? . Utrosak vode j~ priblizno 2 m! vode za 1 m3 agregata. moze se znatno smanjiti udio trosnih zma.bu~u os.naJcesce sije uz istovrerneno pranje vodom cime se ujedno poboljsava i pospjesujesepariranje frakcija agregata. Propisane kolicine uzorka za ispitivanje zavise i mljevenje dijela materijala. a posebno krupnije frakcije skloni su segregaciji (izdvajanju) krupnijih zrna. .formtr~nJu u o. zma nepovoIjnog oblika i zma s predisponiranim pukotinama.tenp a esto put a se. te na mjest:! proizv~dnie betona ~:~li~om p.e_se obicno vrsi cel)Usnom drobilicom. da bi se odrzala konstantnost proizvodnje. koji je krupniji od konacno proizvede~?g agr:gata.ije frakc. U svakom slucaju njihovo trosenje je dosta brzo.JE SIJANJE I PRANJE n __J DRODlLlCA 1 +-__ ~MLlN AAt\A V1SAKFRAKCIJA FRAKClJE (:11) Sijanjem se 51'.uz ~~prasi~anje. s pijeskom norninalno iste velicinedobivenog samo drobljenjim iii samo sijanjem sljunka.. dok se ne dobije propisana kolicina uzorka za ispitivanje. ali ako se zeliJ:klon~ti na!sltmJe cest!ce. Slika 4. Zato je prikladno osnovni uz?ra~ sast?viti mijesanjem odredenih kolicina uzetih s vise mjesta na deponiji iii najbolje u vise zahvata s transportne trake. Slika 4.JMI~TF. obljenastijena razdvaja u frakcii Kd dr?~lje. u ovoj fazi obrade.09 mm.2. Hidrosepariranje primjenjuje se ~ razdvaj~h frakeija ~.ala doblvaju se zrna agregata povoljnog oblika.Uzirnanje uzoraka agregata za ispitivanje Svojstva sljunka odnosno stijene u kamenolomu odreduju se na reprezentativnom uzorku.. Pogresnirn izborom drobilica dobivaju se duguljasti i plocasti oblici zrna. gdje se zbog vece mase dokotrljaju krupnija z~a: !z osnovnog uzorka se zatim. i to do velicinezrna od 4 mm. zatjm dalje usitnjavanje udamom drobilicom iii cekicarom a najsit~. odbacivanja dvaju dijelova I ponavljanjern postupka s ostatkom uzorka agregata. Medutim. zatim ~m prolzvodnJe I na depoDg:ama proilYS!denog agregata.cvrste i tvrde eruptivne stijene. Pravilnim izborom strojevaZiiCIfilgUfazu usitnjava~ja mat~nJ.\ P07. Sije se najcesce na vibracijskim sitima od celicnih mreza. ISKOP SUUNKA ~~[. pa se drobilice moraju stalno podesavati.treba pop:~vljati iii zamijeniti. Tu uvijek postoji opasnost. dobar granulometrijski sastav moze se ~spjesn? dobit~ ~ombini:anjem pijeska dobivenog hidrosepariranjem. Na deponiji se reprezentativni uzorak uzima iz dub!~e. uz I~tovremeno pranje vodom. Ukoliko se sije tvrdi. Trajnija su. Postoji vise vrsta ovakvog nacina prosijavanja.:rlo brzo . radi st? boIjeg iskoristavanja pozajmista. Ukoliko se drob~ vrl? . Postupak cetvrt~nja agrega~ n~ ~doj cisto) povrsini. a nikako ne s povrsine iii pri dnu deponije. . abrazivni materijal takva sita . Postupak cetvrtanja sastoji se u mijesanju uzo~ka. Drobljenjem krupnih ko~~da stijena odnosno sljunka. 44 45 . KA_"'IENOLOYl ('2.

a kod drobljenog agregata najcesce je to po mineral nom sastavu homo gena stijena.~~ri!. U vucenom nanosu najcesce su zastupljena sva tri tip a. da je materijal iz pozajrnista po svim svojstvima idealan za primjenu u betonu.B8 B.3000 kg/rrr' najvise 1. koje treba tijekom proizvodnje. Tablica 4. Prilikom uzimanja uzoraka geolozi procjenjuju kolicine raspolozive za eksploataciju.B8 B. zma. Sastojci koji mogu biti stetni za beton su. ~lapQri_jJ_~. Na pripremljenom uzorku. koje strojeve odabrati za usitnjavanje i prosijavanje. mm 2 4 8 16 32 63 125 Priblizna masa uzorka.__tr~.B8 004 JUS B. 13. Velicine uzoraka za ispitivanje agregata JUS B. Beton spravljen od agregata koji pri povrsini u kontaktu sa zrakom [imonitizira.3.5.3._11~1si_J!51iljci.B8 038 JUS JUS JUS JUS JUS B.M8 030 JUS B.B8 B. ali se rezultati navode u izvjestaju ? isp~tivanju.alkalnoagregatn~.B8 B.B8 044 JUS JUS JUS JUS B.0 I) Uvjet kvalitete I) o Mlneralosko-petrografska analiza Mineralosko-petrografske analize reprezentativnih uzoraka stijene iz karnenoloma iii sljunka iz vucenog nanosa rade mineralozi i petrografi prije otvaranja pozajmista. Nominalno maksimalno zrno agregata. i konacno. 3. zavisno od tvrdoce materijala. 46 47 . Vaznija od toga je forma u kojoj se pojavljuju glavni minerali. 8.2. Redni bro I. 16. Ispitivanje Mineralno-petrografski sastav Sastojci koji sprecavaju hidrataciju cementa Volumna masa zma Upijanje vode Otpomost protiv drobljenja u valjku Postojanost na djelovanje mraza Ukupni S03 Kloridi Sadrzaj organskih tvari Oblikzma Granulometrijski sastav Kolicina sitnih cestica Kolicina grudica gline KoliCina trosnih zma Kolicina lakih cestica Obavijenost povrsine zma Otpomost protiv drobljenja i habanja Volumna masa u nasutom stanju Norma JUS B. 5. koje ce posluziti za proizvodnju frakcija agregata za beton. Obvezna ispitivanja na uzorku agregata prirodne mjesavine._Neki s rninerali. __~lli.BS 031 JUS B.18 1) I) I) I) 1) I) Koef Los Angeles <35. 7.B8 036 JUS B. koja ce se koristiti za proizvodnju agregata za beton. sedimentnog i metamorfnog podrijetla.B8 037 034 004 045 030 I) Uvjeti kvalitete nisu propisani. a drugi pretezno karbonatnog mineralnog sastava. mogu prouzrociti_k_~_~_:!l~_afI11~tu_r. 9. navedena su obvezna ispitivanja za uzorke sljunka odnosno drobljenog kamena iz pozajmista.2).B8 B. 2.B8 B. Stijene koje sadrle zeljezne 0 a bile su u geoloskoj proslosti dulje vremena po p J . Tako npr.B8 004 JUS B.. agregati mogu biti vulkanskog. UTablici 4.{. 6. Neki su agregati pretezno silikatnog. koji sadrze halogene elemente iIi sulfide iii sulfate.s nataloZenom skram<_>!!l~.BS 031 JUS U. 17. 14. 4. U tom peslu mineralosko-petrografska analiza je vazno polaziste.1:2\'i~Us~ili_Qn~i. 15.. a zatim tijekom eksploatacije najmanje svakih sest mjeseci.od velicine najveceg zma agregata (Tablica 4. 10.B8 029 JUS B. koji cementi i koji aditivi nece izazvati nepozeljne kemijske reakcije u betonu Prema tipu stijena.o stetnim materijalima. nakon ponovnog kontakta sa zrakorn nastavljaju proces limonitizacije (Slika 4. no ova klasifikacija najcesce nema vecega znacenja za odredivanje prikladnosti agregata za spravljanje uobicajenih vrsta betona. Tablica 4. to se materijal tijekom prerade poboljsava.0% mase O. Ispitivanja od I do 17 provode se najmanje jednom svakih sest mjeseci.B8 B. 12.5). Ona ce dati osnovne podatke. ( kg ) 10 10 10 15 50 125 175 Slika 4. kao i prisutnost sekundamo zastupljenih minerala.5% mase 30% mase gubitak 12% mase 1.'!. odnosno njegovim dijelovima mogu se obaviti sva potrebna ispitivanja. amorfni oblici Si02 iii pojedini dolomitni vapnenci mogu u nekim okoinostima uzrokovati razaranje betona . II. a u tehnologiji betona se izborom drugih konstituenata i prikladnih postupaka spravljanja i njegovanja betona moze svaki agregat uciniti uporabivim za beton.e_u betonu. koja su moguca pcdrucja primjene toga agregata u betonima. Medutim.B8 042 042 039 049 ne smije sadrzati 2000 . kako izbor lokalne sirovine za agregat diktiraju prvenstveno ekonomski kriteriji. agregata ukloniti.I%mase boja svijetlija od normirane 0.__ugljen-Lglin. Rijetko kada ce se desiti.

10-13 5.. (gustoca suhe tvari bez pora) Slika 4. -lpOROZNOST I APSORPCIJA VQDgj Poroznost agregata. Drugim r ijecirna.'~:~-.3).:::::::-:._ _gra~ulometrijs~9g sastava._ Mnoge definicije svojstava materijala iz elementame fizike. zilav. Neke od pora u agregatu su zatvorene u unutrasnjosti zma. za prakticne potrebe tehnologije betona. stijena..prirodno suh (3) Volumna masa~ovrsinskLs.~_!!!~~_Q§_~~!12!L~!}1~~gata u volumenu zma ~ Masa agregata odreduje se vaganjem uzorka agregata osusenog:. To je agregat..48 0. cija je poroznost 1% rnoze imati koeficijent propusnosti za vodu jednak kao cementni kamen cija je poroznost 50%. a druge su otvorene prema povrsini. treba te definicije ovdje ponovo razmotriti.Z!'S zma agregata u ukupnom volumenu zma agregata zajedno s orama. i u proracunu betonske mjesavine promatra se kao dio agregata.. zasicenih zma agregata i oduzme volumen pora.·.'C:':'. Utjecu takoder i na gustocu. ' Pore u agregatu vrlo su razlicite po velicini.:._ .aJj.Cetiri stan~regata S 1 a 4. Tablica 4. to se jednostavna definicija za gustocu tvari.10-10 1. kao npr.:. Shernatski prikaz vlage u agregatu Volumna rnasa agregata s porarna. zbog slozenosti. kojem su pore ispunjene vodom._r. To je agregat koji sadrzi manju kolicinu vlage u agregatu.6): (1) Gustoca zma agrse~tUR.71 0. Ipak. zavisno od vlaznosti okoline.) zma agregata (~je masa . Zasicen.42 0.:-~::'~. Ovaj cetvrti i drugi slucaj najcesci 5U u proizvodnji. cvrst. p.: _ j _ . (b .0 .77. pz i ekvivalentne vrijednosti vodocernentnog faktora cernentnog Volumna rnasa zasicenog povrsinski suhog agregata. Medutirn. da se volumen odredi vaganjem pod vodom. jer su pore u agregatu znatno vece (Tablica 4.-post~QrQg .Fizikalna svojstva agregata Volumen se odreduje potapanjem i vaganjempod vaganjern osuseri6g uzorka agregata. pzes Tip stijene Gusti eruptivac Kvarc MrarnorI Mrarnor II Granit I Pjescar Granit II Koeficijent vodopropusnosti (rn/s) 2. Tako npr.66 0. kemijsku i erozijsku . ali su sve otvorene pore ispunjene vodom.=:~'~::::. i razlicite velicine cestica agregata.-_. pojavljuje u vise oblika i znacenjaTSfika 4. prvenstveno poroznosti strukture.23.vlazan c_j)- Slika 4. To je svojstvo koje se najizravnije odreduje. . ali i one najmanje su vece od gel pora u cementnom kamenu. da ih se obuhvati proracunom pri projektiranju sastava betona. karnena iste vodopropusnosti 0.e. Iako je ukupna poroznost cementnog kamena znatno veca od poroznosti agregata.uhog (zes. povrsinski suh agregat (ZPS). Propustljivost za vodu zavisi od ukupnog volumena velicine i povezanosti pora.:.70 0... ipakje propusnost agregata veca. .47. Definicije gustoce zma agregata 48 49 . 'L_.10-14 2..10-12 5.~".10-14 8.. uobicajeno je. gustoca.ZPS (]:I- . To je agregat susen iurfemperaturi 100 do 110°C do konstantne tezine.10-10 vic faktor cern. Medutim. To je agregat koji nema na povrsini slobodne vi age.:::. a na povrsini ima adsorbirane i slobodne vode. J?t:irodni agregat za_ betQn_Jr_e_b~tLCisLtyr_d. ~-GUSTOCAZRNAAGREGATA Kako gotovo svako zmo agregata sadrzi manje iii vise zatvorenih i otvorenih pora. pa bi se gustoca zma agregata (apsulutna gustoca) mogla odrediti tek drobljenjem zma agregata u prah. koji vise ne sadrzi pore. Prirodno suh agregat.71 Prividna gustoca agregata. odnosno zapreminsku masu agregataI vazno je.7): ~ Potpuno suh agregat.._. gustoca zma agregata (QJje masa osusenog zma agregata u volumenu sa zatvorenim porama.:::._-::::~:.35. a zatim se masa odreduje .39.. ali je suhe povrsine.@ ispune se vodom zatvorene pore. Vodopropustljivost-agregata karnena..· .• r:'c~. ~. pri odredivanju volumena zrna.10-11 1. (4) Volumna masa zma agregata (Pz) je masa osusenog zma agregata u ukupnom volumenu zma agregata zajedno s porama..otpomost betona. Vlazan agregat.24.3.7. Jer voda u porama agregata ne sudjeluje u kemijskoj reakciji hidratacije cementa u betonu. relevantne su za agregat odnosno agregat u betonu. vaganjem pod vodom. stijene imaju relativno krupnu i povezanu strukturu pora. propusnost za vodu i apsorpcija vode su svojstva koja utjecu na prionljivost cementnog kamena i agregata u betonu.-_c' vodom.. To je VOIUiima j ava sastav etona.~':-'.6.~~a 100 do llO°C. otpomost betona na djelovanje mraza. (2~idna zma agregata agregata. Obzirom na sadrzinu via ed:~I_~JikujlLS.56. odnosno volumenu vodom zasicenih zma .. potpuno suh .38 0.

Ispituje se supljikavost u nasutom i zbijenom agregatu.9. Izmedu dvije kugle postoji ogranicena koricma vode. ako se vlazan agregat dozira u betonsku mjesavinu.0:.l.sastojaka u zanatskoj proizvodnji betona). Eksperimentalni podaci 0 supljlkavosti agregata zavisno od omjera pijeska i krupne frakcija[ 4.""AI-N~%.~I o 4. s Slika 4. sastavu. To je povecanje volumena pijeska..P s) (% volumno) Ciji su centri u kubicnorn rasporedu (maksimalno =' 48% (Slika 4.Ako se prirodno suhi agregat dozira u betonsku mjesavinu on ce postepeno apsorbirati dio vode iz cementne paste. ~ J '" 20 s = 100 ' (Pzps .. =' 22".. Zato je za takVeagregaterealnije odrediti kolicinu upijene vode tijekom prvih 10 do 30 minuta pokusa apsorpcije.*. r--. 45~-------------------' RJecnl agregat 40 45r--------------------. prije ubacivanja u betonsku mjesalicu. Zato na~lp~va volumn. SUPUlNE U AGREGATUlVOLUMNAMASAAGREGATA Masa agregata u nekoj posudi zavisit ce od gustoce odnosno volumne mase zma agregata. da ce jace porozan i osusen agregat tijekom mijesanja u svjezern betonu a2so_ilijrati _toliko vode.itako --dOCltlo efektivnog vodoceinentnog_IJX ora.. sto se manifest ira kao postepeno smanjenje fluidnosti betona. ako u agregatu ima 35 do 40% volumena pijeska. da se frakcije agregata dopremaju u mjesalicu u stanju sto ujednacenije vlaznosti. za sada to jos nije sasvim uspjesno rijeseno.9 prikazani su rezultati pokusa. Pretpostavka.7). kao posljedica razmicanja zrnja pijeska djelovanjem sloja a dsor b' irane vode. a stvame (izmjerene) razlike u kolicini vlage u pojedinim frakcijama se oduzimaju odnosno dodaju potrebnoj kolicini vode za svjefi beton. obliku i teksturi zma.9.5-19..-. Volumna masa agregata u zbijenom stanju obicno je od 1.~ t/rn'.. ~ (66) . Na slici 4.5 nm ~upljikavost medu kuglama istog promjera.29%.96. Kolicina supljina ovisi pak 0 granulometrijskorn. s s o o 5 10 15 X Tez. Medutim.5 nm o 9.5-J7.. OJI Je mjero avan za o_Qradljiv. masa agregata moze biti slicno kao i nasipn~ vo~umna ~asa cementa pn~hzn~ 1 tim. Zato se frakcije agregata nakon pranja i prosijavanja trebaju ocijediti prije dopreme na betonaru. da se supljikavost povecava.---:8. Zato se nastoji automatizirati mjerenja promjena vlageu pijesku. prikazani su eksperimentalni podaci 0 tome.1]..i i~ I ) U praksi se vlaznost agregata mjeri permanentno tijekom spravljanja betona i s tim podacima korigira mase koje se vazu. tako da.75. moze unositi i najvece varijacije u stvame kolicine vode u smjesi tijekom proizvodnje betona. Omjer izmedu nasute i zbijene volumne mase agregataje 0.~ slici 4._ nij~_l!_vjj~_ispunjena.UTJECAJ VLAZNOSTI NA PROMJENE VOLUMENA NASUTOG AGREGATA :g ti '" '2 JO I--I---+------+~----t_----_j.--.. pa se nastoji.0 nm '" 9.CY_) Q\~.yode u cementl1Qj_pa2!_i... f vlaznosti.5 am . e ekat ove pojave je veci. ---~ - ::_ 20 OL--2j_0--~-::-. Ako su centri kugli u vrhovima .Promjene volumena uslijed promjena vlaznosti pijeska. da se 0 tome vodi racuna kod projektiranja sastava betona. U modemim tvomicama betona frakcije agregata se prije doziranja u mjesalicu nalaze deponirane u natkrivenim silosima za agregat..4... pa je vrlo vazno. Mehanizam ove pojave moze se objasniti na modelu skiciranom n. dio vode koiu upije agregato rie kolicine vode potre ne za betonsku mje aV1U1. Viti ~Na dijagramu slike 4. ali i od kolicine supljina izmedu zrna agregata. <><? Ps je volumna masa nasutog odnosno zbijenog agregata. Minimalni udio supljina dobije se. 50 . v1aznostI Postoji jos jedan utjecaj na zapreminsku masu nasutog agregata. i s time u svezi automatizirati promjene u dodavanju vade u smjesu. Tako se povecava udio supljina ~v'J Na. koji moze adsorbirati najvece kolicine vlage.1 do l. Kod proracuna betonske mjesavine treba u svakom sluca'u.pev' 'e . a deponije pijeska uz betonaru obicno se natkrivaju.k pljeska u agregatu I f\ .!.oLY~~.&!?eIQiiiL--- ----.!. Pojave naknadnog otpustanja iii upijanja vode u svjezoj betonskoj mjesavini vrlo suizrazite kod jako poroznih agregata (laki agregati).6!-::0. te stupnju zbijenosti. Obratno se desava. da ce postati zas~~~_npovrsinski suh. To je ocito vrlo vazan podatak za odredivanje potrebne kolicine cementne paste u betonu.. Kod proracuna betonske mjesavine se pretpostavlja ZPS stanje agregata. razrahljeno stanje) je supljikavost romboedra =' 26%. da bi bile zasticene od atmosferilija. Tada je supljikavost.. a ne mjerenjem do potpune zasicenosti. Supljikavost agregata se definira kao: Slika 4.87 do 0. Kolicina upijenevooe--ovisiTf slsTe"inu pora u<ig@gafuj:r{ispoloii\COj-koliGffii. nepravilni oblik zma i hrapavost povrsine agregata utjecu tako. Konfiguracija vode na skici daje u 51 Ako su zma agregata kontinuirano promjenljivog promjera. kako se mijenja supljkavost agregata za razlicite omjere mijesanja pijeska i krupnih zma agregata.0 nm o 4:'15-J7.----. Orob1jenl agregat ceo ~cv~~X:OJSMl.. koja je adsorbirana povrsinskim silama.75-19.: (Ta okolnost koristi se pri volumnom doziranju . Za kugle jednakoga promjera. Sto je sitniji pijesak. Medutim.8.IOO 200 20 40 60 80 100 Postot. Pijesak.9. supljikavost je manja..~ ~ 10 o 0.8.

ovim uvjetima najmanje moguce. ObIik i tekstura povrsine (unutrasnji otpor pri mijesanju zma agregata i ugradivanju). trahiti. da frakcija agregata ima povoIjan oblik zma ako j~~_. Uglast kockast duguljast plosnat IdeaJan obIik zma agregata bila bi kugla. jer je to ob1ik koji daje minirnalnu specificnu povrsinu. Koeficijent oblika zrna prema Fauryu. cr - PA - Djelomifo zaobljen Ioptast duguljast plosnat -lf0BLIKITEKSTURAZRNA ?IE- _~.5 plosnat hidrostatski tlak iii podtlak prema jednadzbi: P=PA+cr(J-+. zmca opet dodu u dodir. hidrostatski t1ak. ZakrivIjenost povrsine vode je u jednom smjeru konkavna u drugom konveksna. kIasificiraju se kao plocasta i iglicasta zma. Odstupanja od kug1e mogu pos1uziti ka? .mekstura povrsine zrna rnoze biti u razIiCitoj mjeri glada iIi hrapavija. neki vapnenci BazaIti.mjera z~ definiranje prikladnosti ob1ika zma za beton.d 4 mm i vo1~anihJ~1!g!!.L] lrl r2 je atmosferski t1ak. predrobIjavanje iii zamjenu dijeIa agregata. u vodi nastaje Tablica 4. rl i r2 . je koeficijent povrsinske napetosti.6. gabro.. Kod pijeska. Medutim. -----Smatra se. imaju utjecaja na obradIjivost betona To vrijedi narocito za betone s manjom Izgled Staklasta Glatka Fino hrapava Pjeskovito hrapava Grubo hrapava Sacasta i supljikava Karakteristike Skoljkasti prijelom Izbrusena vodom iIi glatkog prijeloma Ijuskaste iIi jedre stiiene Hrapav prijelom sitno.5. oolitski vapnenac Granit. kojim se moze ocijeniti prikIadnost obIika zrna je odredivanjern kolicine plocastih i iglicastih zma u frakcijama agregata krupnijim od 4 mm. " 'i postane rmnima 1an. nego ce trebati primjeniti dodatne postupke dorade.iIi srednjezrnata stijena bez vidli ivih kristala Prijelom ima nesto zaobljena zrna Povrsina ima lako vidljive kristale Povrsina s vidljivim porama i supljinama Primjeri Kremen. Klasifikacija prema teksturi povrsine zrna d nux Drugi nacin. nepovo1jni obIik i tekstura povrsine nisu razIog za potpuno odbacivanje nekog pozajmista agregata.5.). a ujedno i oblik koji pruza najmanji unutrasnji otpor pri obradi svjezeg betona. k_ f- volumen svih zrna volumen opisanih kugli Tablica 4. Obicno se za ovo ispitivanje izdvoji iz svake frakcije cca 100 zrna. roznac. a vo1umen Ii. a ocjenjuje se takoder opisno (TabIica 4. koju treba obaviti cementnom pastom. Klasifikacija oblika zrna Tip Zaobljen l:d:b=1 I:b=1. ~~ opisanih kug1i istoga uzorka izracuna se iz izmjerenih najvecih prornjera svih pojedinacnih zma. U dobrom agregatu ne bi smjeIo biti vise od 10 do 15% ~ i igIicastih zma. ~cijent ob1ika zrna l1!}:oe[1_CJJent ~a_Ell}l~I11J!~~ p vo1um~ zma agregataYecih -. kolicinom cementne paste. Ona zrna kojih je omjer najvece i najmanje izmjerene dimenzije veci od 3. kao npr.6. gnajs Plovucac. opal Valutice. Zbog povrsinske napetosti i zakrivljenosti povrsine._~. Cesto puta se obIik zma daje opisno (TabIica 4. Potpunim potapanjem agregata. Stvarni vo1umen izmjeri se potapanjem pod vodu.5 duguljast d:b=O. bigar 52 53 . U tom postupku mjeri se za uzorak od cca 100 zma najvece i najmanje dimenzije zma. pa se smanjuje .su radijusi zakrivljenosti povrsine vode. Povecanjem kolicine vode smanjuju se radiusi zakrivljenosti. porfiri neki vapnenci Pjescari. obIik i tekstura povrsine imaju veIiki utjecaj na potrebu betonske smjese za vodom. zatezanje vodene povrsme (minimum sIobodne povrsinske energije).

48 IZ .0 16. Na sitima vecih otvQta od 0.2 60.0 0.2 2.50 63.0 100. Sita vecih otvora sluze kao zastita sitima manjih otvora.O.00 31.0 0. 0.5 63 Dimenzije otvora na sitima.0 100.0 100. Dio uzorka. 4. a) Primjeri analize uzoraka agregata prosijavanjem b) Izracunavanje ukupnog granulornetrijskog sastava. bilo prirodnog sastava iii proizvedenih u frak~Ua.12 0. 0.0 66. Prosijavanje na sitima 0.5 8. 54 odredena proizvodnja agregata odrzava unutar nekih ujednacenih granica. mm 1.--------Kolicine uzoraka potrebnih za analizu sijanjem zavise od velicine maksimalnog zma (Tablica 4.0 32. Serija sita za prosijavanje agregata na stolu za potresanje. 2..~ .0 12. k 0. a iskazuju se kumulativno ostatak na sitima i prolazi na sitima (Slika 4.0 31.6 29.Granulometrijski sastav Frakcija (mm) NUMERICKI GRANULOMETRIJSKI SASTA V AGREGAT A.00 2.0 5.2 0.3 99.0 100.0 0. Medutim.6 0.8 0.0 10.063. da je najgomje sito najveceg otvora.6 0.0 Masa uzorka. ali do najvise 10%.0 2.2S D.0 100..2 2.0 19.6 0.0 -.0 4.0 100. koji zadrzi pojedino sito zove se ostatak na situ.2.0 29.71.0 62.0 4. da se Slika 4. -.12 D.0 1.0 100.25 0.00 mm. c) Graficki prikaz granulometrijsklog sastava frakcija i ukupnog sastava.0 0.50 Frakcija (mm) 63.0.1l.0 17.0 97. " IZRACUNAV ANJE KUMULATIVNOG GRANULOMETRIJSKOG SASTAVA AGREGATA GRANULOMETRIJSKOG SASTA V A FRAKCIJA Udio frakcije % 0-4 4-8 8-16 16-32 Suma 45% 14% 19% 22% 100% 3. da se ova ne bi preopteretila.7 45.4.-~a se-pr~~iillvanje1l1_I15Lsj_andardnim slj_eE~~ih Y.0 3.0 39.3 45. Zato je udio krupnijih zma (nadzma) i sitnijih zma (podzma) dopusten.00 16. najvaznije je za Ievalitetnu proizvodnju betona.0 0.1 0. 16.00 16. _?3.125.0 .0 13.00.0 98. ~ R.0 0.4 45. Maksimalno zrno. 11.3 0.090 mm radi se tzv.8 44.0 94. Najcesce se analizom granulometrijskog sastava uzorka neke frakcije agregata nade zma krupnijih i sitnijih nego sto je deklarirano nazivom frakcije.0 13.0 100.0 0.0. 8..0 '\ 13.0 100.0.0 0. 22.00 8.5.0 0.0 21.50 1. 30 20 !'l 9 II 10 0 D.0 14. Hmm Sito (mm) PROSIJAVANJE AGREGATA 0.5 63.0 0.00 2.0 8.0 16.0 0.0 Modulfinoce pijeska: MF = (92+87+72+61+34+2)/100 = 3. Toje neminovno zbog nacina proizvodnje.0 19.0 96.00 31. pomocu mlaza vode tako.0 -28.1~.00 Granulometrijski sast~ __ zorka.6 5.agregaja.l2 0 N 90 80 70 60 50 40 e . . 0.00 Postotak prolaza na situ 17. Minimalne kolicine uzoraka agregata potrebne za analizu sijanjem.7).0. Nakon prosijavanja vazu se ostaci na sitima. da se uzorak prosije kroz niz sita postavljenihjedno iznad drugog.063 i 0.50 1.12 0. do velicine otvora 1.0 100.2 79.090.0 0.9 12.0.1 1.0 0.0 0. Sita se postave redom jedno iznad drugoga tako.9 0. 0.0 100.4 0.7 0.0 125. Tablica 4.0 0.0 12.0 0.S 2 S 16 31...25 0.adra. .00 4. .0 100 ~ .0 0. 1.090 mm uzorak se prosijava potresanjem iii vibriranjem na stroju.0.0 14.00 8. 0.6 Sito (mm) 0.7.0 46. 0.00 4.50.250. 0. q~.0 0. (mID) Slika 4. Postotak prolaza na situ 0-4 4-8 8 -16 16-3t ! ' 8.7 45. kg 0.0 0.0 1.0 14. mokrim postupkom tj.0 0.0 22.0 18.10.11).8 1. 31.tnilLQtvora~ sitima.0 0.8 0.0 0.0 0.

Velieina disperzije zma agregata zavisi od konzistencije cementne paste. pri cemu vece vrijednosti oznacavaju krupniju granulaciju. veca zrna agregata vise sprecavaju skupljanje cementnog kamena. za to vrijede pravila: maksimalno zmo ne bi trebalo biti vece od 113dimenzije kalupa.... Volumen. ukoliko se ne upotrebljava aerant. da Ii beton ima premalo iii previse krupnijih zma. da su zma u kontaktu. a 0 tome ce zavisiti i kolicina zraka zahvacenog u svjezu betonsku smjesu. MAKSIMALNO ZRNO AGREGATA ograniceno je na 63 odnosno 90 mm.. '-< ~ ~ 10 /V 816 / 32 ~ 0 6J 125 tml Max.... da se omoci povrsina svih cvrstih cestica.. Dobar granulometrijski sastav ne segregira. . Gr*nulometrijski sastav agregata treba biti takav.. ne moze se izravno citava specificna povrsina uracunati u cvrste cestice koje treba omociti. modulom finoce. vrlo krupna zrna agregata ostetila bi postrojenje. Specificna povrsina agregata..11). kojim se dobiva optimalna obradljivost daje bet one nesto manje gustoce.12. l/"'" W90 . Izbor maksimalnog zma agregata ovisi kod malih i gusto armiranih betonskih presjeka 0 dimenzijama kalupa (opiate) i gustoci armiranja. a to znaci. koji odreduje kolicinu potrebne cementne paste.. To je pokazatelj. i (4) ukupna kolicina sitnih cestica u mjesavini. Razlika tih dvaju volumena pokazuje u kojoj mjeri zma agregata nisu u kontaktu. Medutim. ako takve frakcije u granulometrijskom 57 ... koji u betonu daje minimum supljina. niti da se krupnija zma odvajaju iz mase betona. Svjezi beton i ne bi mogao biti plastican za obradu. a time odreduje i potrebnu kolicinu vode. Sitnija zma podmazuju krupnija zma.6... da se obavije i slijepi sva zma.3 do 3.. .MODULFINOCE Varijacije u kvaliteti pijeskajednoga proizvodaca mogu se prikladno karakterizirati jednim brojem. a betoni tekuce konzistencije i s vecom kolicinom cementa zahvatiti ce manje zraka prilikom mijesanja. S druge strane. To znaci. Orijentacijski. Medutim. s kojim se uz datu kolicinu cementa. da se mort ne izdvaja iz supljina izmedu krupnijih zma agregata. Premda granulometrijski sastav. Sto je kruca konzistencija biti ce veca kolicina zraka zahvacena u svjezu betonsku smjesu. da relativni volumen agregata u betonu bude sto veci.se vodocementni faktor uz zadrzavanje prakticno iste fluidnosti svjezeg betona. a abicno je to najvise do 3%. (2) relativni volumen koji zauzima agregat u betonu. sve cestice pijeska i cementa sitnije od priblizno 125 urn djeluju kao mazivo. koji popunjava supljine izmedu krupnih zma. (3) problemi segregacije krupnijih zma agregata. Cesto se koristilo modul finoce za komparaciju raznih pijeska iii za njihovu ocjenu. onda bi takav beton bio tesko obradljiv (opor). koja popunjava supljine u pijesku. U takvim postrojenjima maksimaino zmo agregata 50 N I I I Sadrzaj <. cementa kglmJ E: ~ ~ <tJ V) 40 .. 30 '-< Q. a tek indirektno na cvrstocu i drug a svojstva zavisna od poroznosti betona. smanjuje .. Iz dijagrama na slici 4. Stavi Ii se zmo najkrupnije frakcije na povrsinu uzorka svjezeg betona u kalupu na vibracijskom stolu. vidi se. obicno je upravo obradljivost glavni kriterij za izbor granulometrijskog sastava agregata..velicina 56 zrna u agregatu Slika 4. Obradijivost betona je dobra. a to znaci. tj.. Pozeljno je. Glavni cinitelji koji utjecu jos na obradljivost betona su: (1) specificna povrsina agregata.12.. Tako npr. da je manja potrebna kolicina cementne paste za obavijanje svih zma.. ako postoji visak paste. Volumen betona nije nikada veci od volumena agregata za vise od 10%. najkrupnija zrna agregata povecavaju segregaciju svjezeg betona i nehomogenost u ocvrslom betonu. sto izaziya veca vlacna naprezanja oko njih i vece mikropukotine u jos neopterecenorn beto@. Pri izboru maksimainog zma agregata utjece jos niz drugih okoinosti. Eksperimentalno se moze provjeriti... odnosno visak morta. je nesto veci nego sto bi bio zbijeni volumen agregata... Posljedice ovih medusobno suprotnih utjecaja ilustriraju rezultati eksperimenata u dijagramima na slici 4. koji zauzima zbijena betonska mjesavina.. da se postigne sto gusce "pakiranje" odnoshoraspored zma.12. ako bi minimum supljina u agregatu bio jedini kriterij za izbor granulometrijskog sastava. Zapravo je granulometrijski sastav agregata glavni Cinitelj. Osim toga u modemim betonskim postrojenjima s automats kim doziranjem i vaganjem agregata. jer je jeftiniji od cementne paste. postize maksimaina tlacna cvrstoca.. Obicno se taj podatakkoristi za pracenje ujednacenosti kvalitete pijeska. koji sadrzi taj beton. To je suma u postocima izrazenih ostataka na normiranim sitima podijeljena sa 100 (primjer na Slici 4. da za vece zahtjevane 28-dnevne tlacne cvrstoce nije racionalno povecavati maksimalno zmo agregata preko 32. ali to ne daje uvijek objektivnu informaciju 0 njegovoj kvaliteti za beton. Utjecaj maksimalnog zrna agregata na 28-dnevnu tlacnu cvrstocu betona spravljenog s razlicitim kolicinarna cementa [4. OPTIMALNE GRANULOMETRlJSKE LINIJE sto je vece maksimaino zmo agregata manja je ukupna povrsina agregata. koji utjece na kolicinu zahvacenog zraka u betonu odredene konzistencije. Prosirenjem granulometrijskog sastava prema krupnijim frakcijama agregata. onda ce zmo potonuti. Iz ovih dijagrama se vidi.. V) I / --..2]._ ~ 330 ~ 20 0 . te brzim prisiinim mjesalicama. da postoji optimalna velicina maksimalnog zma agregata. omjer povrsine i volumena agregata.. to je veca sto je vise sitnijeg agregata i sto je manje maksimalno zmo agregata. odnosno 1. <tJ C .63 mm. Nairne. Tipicne vrijednosti su 2.2 puta vece od najmanjeg razmaka sipki armature. da granulometrtijski sastav utjece na obradljivost betona..

12 0. c. (J)/< J? / 38' _. medutirn. VI 80 '" 60 c ". D .---- e V 1/4 1/ 31 (]) 30 8.14). najsitnije frakcije pijeska i eventualnih dodataka filera. Eventualne prirodne nedostatke u sitnijim frakcijama moze se kompenzirati sastavljanjem diskontinuiranih granulometrijskih krivulja za neke betone..0 16.0 4 DimellZije otvora sita 8 16 (rom) 31. Q. = 50 --'... a promjenljivi udio frakcija. kod kojih nedostaje jedan do tri razreda u kumulativnoj krivulji.~ 90 80 70 60 50 ... a ne da se neke gomilaju na separaciji..0 1.i_?MP~?ll111trl!~Ln. Primjer izracunavanja optimalne kurnulativne krivulje. 58 59 . Kriteriji su dobra obradljivost i ekonomicnost. Relativni udio frakcija _agregata moze se odrediti raznim postupcima: • pokusnim mjesavinama uz konstantni udio cementa i vode.]n li Yj .. tako da sto je sitnije zmo agregata to je razmak u dijagramu razvuceniji.-_. . Neki smatraju. Za konacni izbor proporcija pojedinih frakcija u agregatu bitni su ekonornicnost i iskorist~nje prirodnog sastava agregata. a ne pod svaku cijenu popunjavati nedostatnu frakciju 1·/ -. a brojevima 115 nepovolJnun.5 tiiO . tj. cementa. • izracunavanjem omjera frakcija agregata.0 CD If. • pokusnim mjesavinama s raznim omjerima frakcija agregata.4).~. brojevima 2 i4 prihvatljivim.L_ // 15 // V.. Potrebna kolicina ovisi 0 maksimalnom zrnu agregata (Tablica 7. .0.4 u ranije navedenoj opcenitoj zakonitosti granulometrijskih krivuIja. Eksponent n=0.mje betona znatno su sira (Slika 4.+ D I (d.. koji ima nesto vecu kolicinu pijeska. da optirnalna krivulja ude u to podrucje. 'nastojTse-'omfere-frnkcijit odredit! fako. rQdrucj~_i~me@ __ krivulE_:ful1~1". • nekim iskustvenim omjerimapijeska i krupnijih frakcija agregata. daje granicnu krivulju agregata. '" <tI ~/.je ukupna kolicina ccstica sitnijih od 250 urn tj.. obicno 0. .4 . te nastojati maksimalno iskoristiti sve frakcije agregata.14.EMPA) krivulje granulornetrijskog agregata za maksimalno zmo 63 mm.a . povoljnijim za ug!Jicajene kolicine cementa u betonu. i smatra se povoljnom za masivne betone. koji se spravljaju s manjim kolicinarna cementa..sastavu nedostaje. crtkane linije).. tako da se dobije minimum supljina. Na taj nacin dolazi se do diskontinuiranih krivulja agregata. r 10 40 30 20 10 0 0. Podrucja kumulativnih krivulja agregata prihvatljivih za spraxlj. Taj dio daje svjezem betonu kohezivnost i mazivo. Q50 J! ~&--" QSO 10 2. koji odreduje obradljivost bctona.13.kumulativni volumni udio agregata izrazen u postocima. Tosu obicno parabole oblika: Mjerilo za os apscisa na dijagramu slike 4. Primjeri podrucja kumulativnih krivulja agregata. i I .. one su i znatno osjetJjivije glede obradljivosti svjezeg betona na male promjene u sastavu.13..5. Granulometrijski sastav agre&ata koji ul~ u podrucje oznaceno brojem 3 smatra se optimalnim. 100 ~ Logicnije popunjavanje supljina izmedu zma krupne frakcije postize se zmcima kojima je promjer priblizno 118 promjera krupnijih zma. VI 80 .UJ1 --I>--- / . odnosno ucesca frakcija u ukupnom sastavu agregata dat je na slici 4.~ 20 20 _/ . da bi se dobio detaljniji uvid u ucesce sitnijih frakcija.60 c ~ ~ "8 0.y.. N 0 '" ti '" . --'D i 100 tei % 100 Tez % 100 §: .0""" 0 QlS 8 10 2.23 ? 7ff11 CJZ M.a .Jr(. Cetvrti vazan cinilac. Inace ostaje na povrsini.5mm Otvor sita Slika 4. 280 do 360 kilograma po -kU5nOm-metru~Dakle. Analiticki izraz za Fullerovu krivulju je: R:::-Yi= Analiticki izraz za MPA krivulju je: p.. . koji stoji na raspolaganju u konkretnom pozajmistu. U praksi se treba prilagoditi granulometrijskom sastavu agregata. kojije najblizi nekoj od ranije poznatih zakonitosti. Eventualni visak zrna u granulometrijskom sastavu obicno se sam izdvaja tijekom obrade. ali se uz odredene proporcije frakcija agregata postize optimalni granulometrijski sastav. Najpoznatije su Fullerova i EMPA krivulja (Slika 4._aj.14..0 JI. 12 37 28/30 fV~ V 62 V 62 l{. je logaritamsko...5 63 Otvor sita (0 RO 16. sastava Slika 4. pa je u tom dijelu ona horizontalna (Slika 4. da su diskontinuirane linije agregata cak povoljnije za pumpani beton.13).25 0. Primjeri optimalnog podrucja (Fuller .usvojeno maksimalno zrno agregata d..11. ~DISKONTINb:IRANE KRIVULJE Yi = 100 gdje je: (d. Idealan granulometrijski sastav agregata ne postoji.promjer zma agregata za koje se izracunava kumulativni udio n -eksponent.

Udm3 0-0. jednak sumi udjela ostataka na sitima.002 0.04 Oznaka granicne KARAKTERISTICNI PARAMETRI AGREGATA ODREDENIH GRANULOMETRIJSKIH SASTAVA I POTREBA ZA VODOM Karakteristike nekog granulometrijskog sastava agregata za beton mogu se opisati karakteristicnim parametrima: modulom zmavosti. erozijski otpomi betoni. da se ornoci povrsina svih cvrstih cestica.15 4.58 potrebe za vodom za frakeije agregata [4. betoni vrlo velikih cvrstoca. nosti potreba agregata za vodom se mogu interpolirati.53 14. radi uglastog oblika i hrapave teksture imaju najbolju savojnu cvrstocu. nego se nju prosuduje prema izgledu plohe preloma nakon testiranja tlacne cvrstoce.u volumenu I em3 8 64 512 4096 32768 262144 2100000 16800000 134000000 173000000 jMehaniCka svojstva agregata Povrsina u em2 6 12 24 48 96 192 384 768 1536 3072 6144 Odgovarajuca Agregat Krupni pijesak Sitni pijesak cestiea Brid koeke.57 D-zbroj* 536 611 673 513 439 534 625 412 352 480 570 335 285 409 528 243 *Za izracunavanje je prolaz na situ 0. Zatim su u Tablici 4. Karakteristicni parametri agregata i potreba za vodom granicnih linija [4.90 12. Mineralosko petrografski sastav takoder utjece na prionljivost. ili da sadrzi previse iglicastih i plocastih zma.80 2.9.93 236 1.001 Mehanicka svojstva betona najcesce nisu direktno posljedica istih mehanickih svojstava agregata.041 Ne postoji test za ispitivanje kvalitete prionljivosti. 0 tome ne ovisi niti odradljivost niti kvaliteta Tabliea 4. UIOO drrr' 10. (mm) Potreba za vodom.27 0. prvenstveno na vlacnu i savojnu cvrstocu.95 2.25 0. da je agregat premale evrstoce.9. nego citavog niza drugih svojstava.09 10. koji odreduje kolicinu potrebne cementne paste.12 2-4 0.10.156 0.61 3.25-0. Tako npr. U istoj Tablici su i vrijednosti drugih kakteristicnih parametara agregata za granicne linije prosijavanja. Modul zmavosti je slicno kao i rnodul finoce (ranije definiran kod pijeska).312 0.97 5.35 4. 61 60 .8.14 137 0. Usporedba povrsina pri usitnjavanju koeke brida I em Broj.625 0. Medutim. veliki broj presjecenih zma znacio bi.28 16. drobljeni agregati. a time i na cvrstocu betona.38 2.3] Specificna povrsina.53 15. a time odreduje i potrebnu kolicinu vode. bez obzira 0 kojem se maksimalnom zmu radio linije A8 B8 C8 U8 A 16 BI6-C 16 U 16 A32 B 32 C 32 U32 A63 B 63 C63 U63 Modul zmavost* 3. npr.81 Potreba za vodom.5 1.89 872 7. specificnom povrsinom i tzv. D-zbroj je suma svih prolaza na nizu normiranih sita do 63 mm.059 16-32 0. Iz iskustva je poznato. onda je na prelomnoj plohi betonskog uzorka poneko zmo presjeceno. Usitnjavanjem cestica povecava se njihova povrsina (Tablica 4.91 3.vrijeU:.30 565 6.3] 0.54 11. su navedene eksperimentalno odredene kolicine potrebe za vodom pojedinih grupa agregata.37 7.24 3. Nairne. koja je najcesce znatno veca od cvrstoce betona. -PRIONLJIVOST Oblik i tekstura povrsine zma utjecu na prionljivost.5 mm interpol iran.078 0. Specificna povrsina je pokazatelj.079 8-16 0. Ako je prionljivost dobra.10 izracunate potrebe agregata za vodom za granicne krivulje prosijavenja navedene u propisima. Sto je hrapavija povrsina zma to ce biti bolja prionljivost. Najsitniji pijesak Cement Glina Tabliea 4. da rjecni agregati koji sadrze kisele stijene.46 18.48 4. Medutim.66 2. prakticno niti jedan agregat nije potpuno inertan na jako bazicnu sredinu kakva je cementni kamen.koeki. krupnijih frakcija. m2/kg 2. mm 10 5 2. Za krivulje dobivene prosijavanjem nekog uzorka. imaju bolje savojne cvrstoce od rjecnih agregata..75 488 5. cvrstoca betona vise ovisi 0 prionljivosti agregata i cementnog kamena nego 0 cvrstoci samog agregata.89 2.38 105 0.96 14.5 0.27 387 4. da se obavije i slijepi sva zma.8).5-1 0. koji su pretezno karbonatnog sastava.039 0.07 0.17 1-2 0. Dzbrojem. ali za cijelu krivulju prosijavanja agregata.10 4-8 0. Mehanicka svojstva agregata uvjetuju se tek za neke specijalne namjene. Kolicina vode potrebna da se emcee zma agregata naziva se potreba agregata za vodom i vazan je podatak za proracunavanje sastava betona.60 II 05 8.20 3.25 0.predrobljavanjem ocvrslog betona. Tabliea 4. kvarc.73 4.13 753 7.64 2. U Tablici 4. Karakteristicne Frakeija.72 6. kao sto su npr.94 5.

Bj.7 13. Njihovo djelovanje moze se svesti na necistoce. Tablica 4.".. stijene ispili valjke iii kocke i testira. dijabaz Pjescar Dolomit Vapnenac Cert Mramor Termicki koeficijent. specificni toplinski kapacitet (c) i toplinska vodljivost (A). __. obicno 500 puta.-r-. glinopora (keramzita).11. Kvocijent mase zmja koja prolazi na situ od 2 mm i ukupne pocetne mase agre~ata je karakteristika drobljivosti.1 xlO. bazalt. Tvrdoca i zilavost su svojstva vazna za betone. cvrstoca se procjenjuje na osnovu ispitivanja betonskih spravljenih stirn agregatom. ~andardni teB.6).5xlO-61K. Sva tri imaju odlucujuci utjecaj na iste takve koeficijente betona. gabro.ajedno s eelienip kuglama u eelieni bubanj i rotira. Medutim.3 3. oolitski vapnenac Jako poprozni vapnenci i glinenci Bigar. mramor. a krupna frakcija agregata je od vapnenca (a = 1. i prema tome manjom cvrstocorn betona. a.. travertin. i sa standardne visine. .~~~os Ang_eles izrazaYll__s_eJ~_ao omjer mase zma koj~jJ1'QQ1!Jla Sirn_9_tyor!LL~I!!_ipocetne mase uzorka koji se i~ituje. Priblizna forrnule: vrijednost modula elasticnosti ~amena = Tri toplinska svojstva agregata mogu biti vazna za svojstva betona. ZILAVOST " _M~~~se d_t:finir<:tik~. _~--:-::-__ ••__• • __ •__ . Za agregat iz vucenog nanosa iii vee izdrobljeni agregat. lito su na mjestima kontakata pojedinih zma naprezanja znatno veca neioje-to nominal no naprezanje u betonu.n~iti.4] Tip stijene Granit Diorit.1 I Cvrstoca. Tako je npr.13).tsravIu eelienu posudu promjera 12 cm. sastojke koji utjecu 63 I 62 . Koeficijent toplinske dilatacije agregata moze imati veliki utjecaj na trajnost betona izlozenog vecirn temperatumim promjenama. rezultirajuci tako vecim lokalnim naprezanjima i pucanjima cementnog kamena.11.~' •• __ .0 kamena moze se izracunati 343 .3 do 6.4 do 1. Volumne promjene cementnog kamena od promjena vlaznosti i temperature izazivaju u takvim betonima manja naprezanja zbog vece kompresibilnosti agregata i prema tome manji broj mikropukotina u jos neopterecenorn betonu. Lineami koeficijent temperatume dilatacije raznih tip ova stijena [4. To je zato. ukoliko se od koeficijenta toplinske dilatacije morta razlikuje vise od 5. Kategorizacija Kategorija cvrstoce Vrlo velika Velika Srednje velika Umjerena Mala Vrlo mala kamena prema cvrstoci na tlak.-{)ba--s:v~~ ~g~Qrak~gr_egata odredene granll.9 do 7. oniks. u usporedbi s betonskim uzorcima od agregata cvrstoce.••__ "" __ . Mogu se pojaviti velike razlike u rezultatima suhom i vlaznom stanju. Za procjenu cvrstoce moze orijentacijski posluziti Tablica 4. __ • • ~~ . kvarcit Kompaktni zdravi vapnenac.12). koji svojim fizickirn svojstvima iii kemijskim djelovanjem mogu umanjiti njegovu uporabivost kao agregata za beton (Tablica 4.6 12. tuf. a klasificiraju se agregati prema poznatoj Mohsovoj skali. kreda '"' .Lkojim se p_rikilld. S druge strane. ako je mort napravljen od kvarcnog pijeska (a = 7. trajnost betona izlozenog cestim temperatumim promjenama manja je nego lito bi bila.4xI0-6). koji su izlozeni mehanickim trosenjima (eroziji).1 do 10. ali i na druga njegova svojstva.Temperaturna svojstva agregata Propisima je minimalna cvrstoca agregata za beton obicno ogranicena na 80 MPa._. Zatim se u presi tlaci klipom sa silom od 400 kN tijekom 10 minuta. Koeficijent R. tzrazenOu postocima.ala.9 8.1 16.12. 10-6/K 1. Najcesce za slijedece vrste i varijetete Bazalt. iz empirijske I3p ~~@jjih__a re ata moze se procijeniti testiraui~e drobljivosti.8 do 11. Nakon toga se sijanjem odredi kolicina drobljenih zma sitnijih od 2 mm.7xlO-6). kao sto su abrazija vodom iii vjetrom nosenim eesticama. koje sprecavaju dobru prionljivost agregata i cementnog kamena.7 do 0. • •• co··· __ "~•• • " _" ~ . Sto je veci koeficijent drobljivosti to je agregat manje cvrstoce.2 13. Uzorak agregata prosusi se na temperatun 0 =-roo--aoTIQoc tijekom 4-sara.'_.9 4. Taj koeficijent ne bi smio bitlVecl od 30. krupnozmati gnajs. agregati umjerene iii manje cvrstoce i modula elasticnosti daju u betonu ravnomjemiju raspodjelu naprezanja. dijabaz. pa moze doci dodrobljenja zma agregata.lacije ~?. andezit Gabro.Nakon tQga se agregatpmsij~_iJni~ri postotak razbije~aterij.()o_tp~fI1_<:>~tagregata udarce. MPa 250 150-250 100-150 50-100 10-50 <10 To je otpomost protiv prodiranja i paranja. To su koeficijent toplinske dilatacije (a. Tablica 4. . TVRDOCA za isti agregat u Tablica 4. .6 do 4. (Slika IUS) u slucaju. Obicno se odreduje slicno kao na ikohlJlvost agregata._ r Umjereno porozni vapnenci i pjescenjaci. CVRSTOCA AGREGATA da se iz prirodno uzoraka poznate Cvrstoca se moze jednostavno ispitati za drobljene agregate na taj nacin. habanje trenjem i-kavitacija. Ovaj test vazan je za vrednovanje lakih agregata kao npr.dolomit amfibolitni skriljci dacit andezit. ali se na uzoralca~daraca s batom standardne mase Stetni sastojci i nepovoljni agregati Postoji velik broj sastojaka u sljunku odnosno stijenama. da je mort napravljen od karbonatnog pijeska (a = 4. ove lokalne koncentracije naprezanja biti ce to vece sto je veca cvrstoca i modul elasticnosti agregata. -. skriljci Porozni vapnenci i pjescenjaci.1 do 9.

2. Slicni. a to se desi i ako je pijesak dosta dugo odlezao na kisi. da nastaju spojevi. treba provesti dalja ispitivanja na uzorcima morta iii betona. drvo) Ako uzorak agregata osim cestica gline (velicina cestica do 0. ukupna kolicina gline mora se ograniciti. iii kao produkt raspadanja organizama. 65 . Ako je svijetlo zute boje. humusne kiseline.063 mm. Za obicne betone kolicina gline u ukupnom agregatu ne bi smjela biti veca od 5%. pa se zatim vaganjem odredi udio sitnih cestica. Fizitke l.1 g/cm''. celuloza.15). ali manje opasni utjecaj moze imati kamena prasina. Reakcije s cementom • alkalna reaktivnost • organske necistoce (secer. Kolicina soli mora se u svakom slucaju prije upotrebe pijeska odrediti. organske tvari) • soli (sulfati. 0. a ako je beton izlozen abraziji treba biti manja od 3% mase. da bi se obavile sve cestice u mjesavini. 0.5 kg pijeska i veca kolicina vode. Kolicina sitnih cestica obicno se odreduje tzv. sprecavaju normalni tijek procesa hidratacije cementa. Kemijske 2. Neovisno 0 cementu • Karbonatizacija • Tvari koje uvlace zrak • Oksidacija konstituenata agregata (npr.090 i 0. ugljen. To se intenzivno izmijesa visekratnim okretanjem zacepljene menzure i zatim ostavi 24 sata. a vode koje ih sadrze ne smiju se upotrebljavati za pranje agregata. onda se njihova ukupna kolicina ogranicuje na 7. Zato ako se nadu u agregatu mora ih se isprati.25.5% mase za drobljene agregate (kameno bras no ) odnosno 4. skuplja se radi odredivanja kolicine cestica sitnijih od 0. 64 ORGANSKE TVARl Slika 4. Odredivanje kolicine cestica gline i kamene prasine metodom talozen]a je manje precizno. koji naknadno razaraju beton. da je gustoca rahlo natalozenih sitnih cestica priblizno 1. Unutrasnje • nepovoljna poroznost • ve1ike volumne promjene uslijed susenja/vlazenja • kalavost i pukotine • trosna meka i slaba zma • nepovoljna termicka promjena volumena • materijali koji bujaju (skriljci.125. tako da se ne dobije tocan podatak o kolicini cestica gline. pa ocijeniti mogucnost uporabe. Kvalitativno. Iako se veliki dio tih cestica prilikom intenzivnog mijesanja spere s povrsine agregata. 'u menzuru se stavi 0.mase uzima se. liskuni. jer ona svojom velikom povrsinorn utjece na povecanje potrebne kolicine vode i cementa. da sprijeci dobru vezu izmedu cementnog kamena i agregata. Ako je boja tamnija. Tablica 4. Organske tvari.1. kloridi) • izmjena bazicnih tvari (alkalije u agregatu) 2. SOLI Pijesak iz mora iii pokraj mora moze sadrzavati stetne kolicine klorida. nitrata i nitrita. da se istalozi.5% (glina) za rjecne agregate. 0. Agregati se moraju ispitati i u pogledu sadrzaja sulfata. nitrati. Vanjske • inkrustacije i obavijenost • vrlo trosna povrsina • vrlo glatka povrsina • nepovoljan oblik zma • suvise sitni pijesak 1. Mjesavina uzorka agregata i ove otopine ostavi se da stoji 24 sata. U gornjem dijelu taloga mogu se onda vrlo jasno izmjeriti volumeni g1ine i kamene prasine (Slika 4. Tocniji.0.020 mm) sadrzi i kamene prasine. Kod betona spravljenih s malom kolicinorn cementa cestice kamene prasine djeluju povoljno na kohezivnost svjeze mjesavine. mokrim sijanjem.l. nego je to prepusteno slobodnoj procjeni. Te soli mogu se isprati obicnom vodom. vrlo opasne za koroziju armature u betonu. agregat nece imati stetni utjecaj na proces hidratacije cementa.na situ 0.2.nepovoljno na proces hidratacije. U laboratoriju uz betonaru obicno se kolicina sitnih cestica odreduje sarno mokrim sijanjem .13. Postoje takoder agregati. 0 cernu ce biti govora u poglavlju 0 trajnosti betona i alkalnoagregatnoj reakciji. spravljenih od opranog i neopranog agregata. 2. Kriteriji prihvatljivosti trebaju se odrediti u skladu s ukupno dozvoljenom kolicinom klorida u betonu.063 mm. Odvagne se osuseni uzorak agregata i zatim ispire na gamituri sita velicine otvora: 1. od svijetlo zute do tamno smede.090 mrn.063 mrn metodom areometriranja.15. koje se vrlo cesto nadu u otpadnim vodama raznih industrija. pojedina zma male cvrstoce i nepostojana zma. limonitizacija) GLlNA I DRUGE SITNE CESTICE Glina moze obaviti zmje agregata tako. usporedivanjem cvrstoca uzoraka u raznim starostima. prisutnost organskih tvari jednostavno se odredi testom s 3o/o-tnom otopinom NaOH. radi njihova stetnog utjecaja na hidrataciju cementa i ocvrsli cementni kamen. koja sadrZi u suspenziji cestice sitnije od 0. Sto je veca kolicina organskih tvari to ce biti tamnija boja otopine. Za proracua . koji kemijski reagiraju s cementnom pastom tako. Pregled nepovoljnih karakteristika agregata 1. Voda od ispiranja. ali manje precizan uvid u udio pojedinih sitnih cestica daje metoda odredivanja talozenjem. Ostaci na sitima dobiveni mokrim sijanjem se suse na temperaturi 100 do 110°C. sulfida. ali tocnije.

Prosijavanjem agregata prije i poslije testiranja ustanovi se masa izmrvljenog agregata i izracuna u postotku odmase prije testiranja. % Grudice gline Slabih zmaca Lakih cestica (ugljen. Postupak se ponavlja potreban broj ciklusa. prijevozu i istovaru agregata lako dolazi do segregacije. kao i u silose pojedinih frakcija ulaziti sa sto ujednacenijirn karakteristikama. Cesto puta su razlike u granulometrijskom sastavu. itd) Sitne cesrice <0. zbog pada s velike visine iii prelaska i guranja teskim strojevima gusjenicarima.. moraju se prethodno testirati u pogledu njihove otpornosti na kristalizacijske tlakove. Drugaje opasnost. Minerali koji se kalaju. Prethodno potpuno osuseni uzorak drzi se u otopini 16 do 18 sati i zatim ponovno osusi.25 3. zavisno od namjene agregata za beton.0 5.16. Prilikom susenja soli kristaliziraju i pritiscu na stijenke pora u agregatu. DOBRa LOSE PRIHV/HLJIVO Tablica 4.14).~ LOSE -_- .( cijev jednalika aka osi ~~ ~ijeSak segregac"~ Prijevoz i skladistenje agregata Pri utovaru. moraju takoder biti cgraniceni na vrlo male postotke. 66 . npr.. mika. Agregati.jer se ispravnim tehnoloskim postupcima s agregatom neotpornim na mraz moze proizvesti i ispitivanjem dokazati. sto bi imalo nepovoljan ucinak na kakvocu betona. da tijekom rukovanja s agregatom dode do razbijanja i drobljenja krupnijih zrna. kao sto su organske tvari.14. jer narusavaju cvrstocu (Tablica 4.5 . Agregat koji ulazi u betonaru treba zastititi od naglih promjena vlaznosti i utjecaja nepovoljnih klimatskih prilika. predvideni da se upotrijebe za proizvodnju betona izlozenog djelovanju mraza. bitumen. TROSNA ZRNA I NEPOVOL1NI MINERALI Kolicine lakih cestica..~ ~. Taj test (Brardov postupak) provodi se potapanjem uzoraka krupnih frakcija agregata u zasicenu otopinu natrij sulfata (Na2S04· 10H20). Neka prakticna tehnoloska rjesenja prikazana su na slikama 4. kao direktnog zagrijavanja suncem tijekom vrucih vremenskih razdoblja iii zaledivanja i pokrivanja snijegom zimi. Neki karakteristicni 67 . trosnih zrna i nepovoljnih mineralaispituju se prilikom mineralosko petrografske analize.16.090 mm Ako su sitne cestice kamenog podrijetla 0. Dopustene koliCine nepovoljnih sastojaka u agregatu Mas. ~ DOBRO ZA KRUPNI AGREGAT primjeri rukovanja agregatom. Njihova kolicina ogranicena je propisima.0 7. Medutim. da$ beton otporan na mraz. ako je agregat separiran u vise frakcija. Mogucnost segregacija je manja.LAKE CESTICE. U transportu agregat treba zastititi od mogucih zagadenja stetnim tvarima. Agregat koji nije dovoljno otporan se izmrvi. da bi se u porama agregata povecavala koncentracija soli. koje se ustanove usporedivanjem rezultata iz kontrole proizvodnje agregata (separacije) i rezultata iz laboratorija uz betonaru upravo upozorenje 0 neispravnom rukovanju agregatom. Slika 4.0 1. soli itd. ovaj podatak nije konacno mjerodavan. ~ vjetar ~. Agregat treba u deponije uz betonaru.

!:gled b~~~E~moze . te znace uvijek novu agresiju za beton..~. o velikom utjecaju kolicine vode za spravljanje betona na njegova svojstva biti ce govora u poglavljima 0 svjezem betonu i projektiranju sastava betona.manjim-konaCnim_ _ cvrstocama.sadrZli 11 kise' a moze ontI roces ys.. 0 kriterijima za kolicine agresivnih tvari u vodi koja dolazi u kontakt s ocvrslim betonom biti ce govora u poglavlju 0 trajnosti i kemijskoj koroziji betona.9:jJll1!i priras(§Y!:~lQ{.anog-betona_ne smije se up. _2sim toga.esto se raspravlja 0 upotrebi morske vade za spGlvljanje betona.PgtrebIj~~a. daje voda za pice dobra i za spravljanje betona.. i kasnije. koristeci za jednu seriju vodu koja se _ _ 69 . tako i vode za njegovanje _betona.ie.{n~§ac!!zLklQride) .).al1lliL~Ci.1.p_reE_1a·t()I!l_~_~~l2.1. Jace klorirana voda moze biti opasna za prednapetu armaturu. te se tvari stalno obnavljaju.6Lh. od cega je najvise NaCl. u ocvrslom stanju mogu izazvati. --Osin1. Takve vode treba prije uporabe detaljno isJili. mogu sl11anii~vrstoc_l:locvrslog betona. <:.<1a. pa su zato i kriteriji za soli i stetne sastojke sadrzane u vodi razliciti.1).d2-Y0lj_ll_o.. Tako npr. zatimrnagnezij klarid j magnezij SJllfat Takve scli. . moze sadrzati znatno manje kolicine tvari stetnih za beton.<liLL_ ~ored~I~:riteriiima za vodu _:zasprav)j1!!!i~j:leton~ (Tablica 5. a na povrsi~isei:z. tako da se izrade usporedbene serije mortnih prizmica.'ljuarmir.9A'!.. voda se moze jednostavno provjeriti ispitivanjem i u gradilisnorn laboratoriju.korozije armature u betonu. 1'..Manjakiselostv~"_ nema veci ufeca' n o'stva betona. koje se nadu u vodi mogu znatno utjecati na ~a betona. Razliciti je ucinak vode kao sastojka betona i vode koja dolazi kasnije u dodir s ocvrslim betonom.KOi:'Ozi·u b n' i'u ture u njemu. Cesto puta se kolicine tvari izrazavaju u jedinicama ppm (prema engleskom: parts per million).z. ~ !JsJ:ue.NajeeKt<.Y. iz~jetavan~ (eflorescenciju) na povrsini ocvrslog etona.eto.i. betoni pripravljeni s vodom koj_gsadrZi kloride su hi~oskopnL_ -litiilJlO:YlafIli.l!l~uju soli(eflorescencija).. vode koja dolazi u kontakt s ocvrslim betonom. ako ta voda sadrzi vecu koncentraciju natrija iii kalija.5% soli. KV ALITET A VaDE Kvaliteta vode vrlo je vazna za beton. Voda koja dolazi u dodir s ocvrslim betonom i cesto se izmjenjuje kao posljedica promjena vodostaja iii protjecanja.D.betona . Medutim.avati UJ. zaspravljanja. postoji opasnost od alkalnoagregatne reakcije u betonu.a.. daje pH izmedu 6 i 8.Q.illrebJj. (j) a ® Voda za spravljanje betona • Najcesce se smatra.ti_~lorS_~_-Y. ~vaju vezanj~=~ent.._te d~ii~~laI1a..nij epitka moze biti prikladna.ra:vH.5.. YQ_da_lcoja . Naime...lyrs1Q.cak ga i potpuno sprijeciti._a_r. 1000 ppm cestica gline znaci 1000 mg gline u litri vode. .anjaismanjiti.m$J)~j.eZllltirajll-nesto. 'er te kiseline neutraliziraiu a1Katn:t-oksic ~l:i:*a J@li€ma. Ona_sadrZLQkQ__ 3.kemijskog ispitivanja vode i usporedivanja s kriterijima prema tablici 5. I~~()_g_dj<:je vazllIlj. i to kako vode koja se upotrebljava za spravljanjebetona.na. jerto povecava rizikgJ.rskJl_YQda_za_spraYljanje betona.

pitku vodu). • Poboljsanje veze starog i novog betona..--. • Poboljsanje zastite armature u betonu..k!~prema namj eni.-----.. • Smanjiti propusnost betona za plinove i tekucine. koje su cesto puta bile posljedica pogresne primjene ili predoziranja. Ukoliko se ~I_ll!!i ispitivanja s~dmodnevne cvrstoee prizmica ovih paralelnih serija ~ razlikuju za vise od 10 % moze se smatrati. iIi otpomi na mraz i soli.9J. Medutim._-. k. s 200 $ 5000 $ 2000 $30 provjerava.5-9.5 $100 $1000 6. sto se ni na koji drugi nacin ne mogu postici trazena svojstva ocvrslog betona._n_a_r()_cit()_(ll<_o _§<iQrZi _~_Q. vlacnu. betoni vrlo visokih cvrstoca.9~!l_~~_C?_~1_n()1l_p~~J!l!lima ~~ ~j. • Povecanje otpomosti na udare i eroziju. iii vrlo ranih cvrstoca. 71 70 .oks~_ako se u vecim --1(OlT61namarolagano slijeva Q_~(!ko p_QYfSine_heton~~~i~staviti ~/~.5-9. a za drugu seriju poznatu kvalitetnu vodu (npr. posebno u ekstremnim klimatskim uvjetima.@__u malim kolicinama do dane u svjefu m'e i u ti"eko .. • Smanjiti segregaciju. prionljivosti).Q. Danas se vise od 70% betona roizvodi s aditiv' a.--~---.__ J::lj(!gQ~anje armiranogbetona morskomvodom je nedopustivo radi korozije armature. iIi usporenog vezanja. topJ.. a sada se pojavljuje na trzistu vee vise stotina vrsta. jer vrlo efikasno kemijskim iii fizikalnim djelovanjem mijenjaju svojstva cementne paste. Prema sastavu i nacinu djelovanja na svojstva betona posto'~rnpe tva[~ za aditive. • Usporiti iIi smanjiti razvoj topline hidratacije u mladom betonu.. minuta 4. iIi smanjenje kolicine vode uz istu obradljivost.Yini.5 $300 $2700 0 $ 500 $100 $ 1000 s 200 $ 5000 $2000 s 30 Prednapeti bet on 4. • Povecati cvrstocu (tlacnu. -------. daje voda pogo-dnilzaspravljanje betcma~------- .. n'a iIi r ns orta modificiraju svojstva sv'eze .hetQD.Plastlfihtore. Nearmirani beton pH Cl" (mg/l) SO/(mg/l) S~ (mg/l) N03 (mg/I) P20S (mg/l) NaHC03 (mg/l) Potrosnja kalij permaganata (mg/l) SadrZaj topljivih soli (mg/l) Sadrzaj netopljivih soli (mgll) Razlika u vremenu vezanja cementne paste u odnosu na pastu s destiliranom vodom. iIi_gmiL~ I)9.a. uglavnom zbog steta. • Povecati trajnost betona.5-9. • Sprijeciti stetno djelovanje alkalija iz cementa na sastojke betona.na: • aerante.:_ pbvrsins I a i e tvan.iiye~~ljivi mine~ Prema n. cesto puta ona je opravdana time.MQp. ADITIVI .Tablica 5.h9_dJ)i_C02 iii je_~rlo me]<i!lli!Y0."-. • Smanjiti ili sprijeciti plasticno skupljanje iIi izazvati ekspanziju.1 Kriteriji granicnih kolicina tvari u vodi za spravljanje betona. ·ili morta. • Usporiti gubitak obradljivosti. a~_9rgansky_J:leci~p_¢<::_jILzs:Ijezne .i~ __ g_i. • Bojanje betona iii morta. )([) Voda za njegovanje betona Voda za ~!'!_yljlmjejhetonanajcesee-Jeprikladnai_zanjegovanjeJJ.5 0 s 2700 0 s 500 $ 100 $ 1000 Armirani beton 4. l:'-fs<¥ikinten= zivn~Q_()Jiieva~l~o_?_~I!l_.a. Medutirn.__ l~zya!iJ~Q:vrsinl>)(ao~J<::G~l1jamladog. To su npr. - _maze -r=>::> AditiYhiu tvari. • Poboljsati pumpabilnost.Nazivi i klasifikacija s 100 $ 500 $ 100 $ 1000 $200 $ 5000 $2000 $ 30 ~. savojnu. Sve do sezdesetih godina bilo je dosta protivnika uporabe aditiva. • Sprijeciti smrzavanje svjezeg betona. Nagli razvoj aditiva poceo je 1940ih godina. • fluidifikaiore. ~ona.. . ------------------. -_---.-. .'superplastlfika tore. • Modificirati brzinu izdvajanja iii ukupno izdvajanje vode.JUlltiyiml!_aditi-".e1a cementa_UJIljt<tll.. Neke najvaznije mogucnosti modifikacije svojstava svjezeg i ocvrslog betona su: ( • Povecanje obradljivosti svjezeg betona bez povecanja kolicine vode. • -Usporiti iii ubrzati vrijeme pocetka vezanja cementa.. najcesee organskog_l2odrijetla.---. Njihova uporaba treba biti gospodarski opravdana ustedorn skupljih konstituenata betona iIi ustedorn energije pri ugradnji.@.

Tablica 6.• usporivace vezivanja. da bi se postigao dogovor 0 njihovu normiranju. Najcesce se danas primjenjuju u sanacijama armiranobetonskih konstrukcija i drugim posebnim namjenama. • ubrzivace ocvrscavanja. Medutim. kako bi se sagledalo eventualno stetno. Tako su cesto puta u upotrebi plastoaerant. a orijentacija tih molekula odreduje. Najcesce se jos provjerava i vezanja porasta Zaptivaci Aditivi za betoniranje ** % **. jer bez obzira na to. u tako velikim kolicinama. otpomosti na kemijsku koroziju. pa cak i suprotno od deklariranog djelovanja. da njihova proizvodnja pcdlijeze stalnoj kontroli proizvodaca i stalnoj kontroli neovisne institucije. da Ii ce djelovati kao aeranti iii kao plastifikatori. Slicno kao i za cemente. kemijsku otpornost. koju za to imenuje nadlezna drzavna institucija. naftnih kiselina sintetskih deter2-nl!!l!. Za vecinu tih dodataka jos ne postoji dovoljno iskustva i podataka. oni mogu imati i vrlo povoljan utjecaj na tehnicka svojstva betona. Ako se u istoj mjesavini primjenjuje vise aditiva razlicitih proizvoda~a. termicka svojstva.:. U nasoj zemlji oni se najcesce dodaju u proizvodnji cementa. koje se koriste kao aditivi betonu. vee u specijalne betone.-govo primamo djdovai1}el1a beton. To su: dodaci za proizvodnju pjenobetona.aJmanJe sail u ~dnQSU na etalon. leteci pepeli. Primjena vecih kolicina mineralnih dodataka regulirana je normativima za proizvodnju cementa. mokrim postupkom na gradilistu uz tvomicu betona). • dodatke za betoniranje • itd. 72 '---- 73 . Neki aditivi imaju_Qyojno-ili_y_i~estruko djelovanje. lastifikatora: f1uidifi~-'dugT rgans I m e u a. Usporivaci !rebaju pomaknuti pocetak vezanja n. takoder ne spadaju u opisanu podjelu aditiva betonu. pri zajednickoj primjeni moze dOCI do stetnih utjecaja. za neku konkretnu namjenu. Postoji veci broj aditiva koji nisu obuhvaceni normativima. dodaci za ekspandiranje cementnog kamena. ciji je jedan kraj ~Gn. za poboljsanje prionljivosti. Etalon Plastifikator Aeranti Usporivaci Vrsta vezanja ispitivanja pri niskim temperaturama.~i?~~-rotemSkih materi'ala. da svaki od . dodaci za nepropustljivost i inhibitori korozije celika. poboljsanje obradljivosti svjezeg betona.1). postoji mogucnost dodavanja vecih kolicina mineralnih dodataka u mjesalicu tijekom spravljanja betona (U SAD se pri gradnji velikih brana mljelo klinker zajedno s pucolanskim dodatkom i gipsom.. Mijesanjern s cementnom pastom. Svaka sarza aditiva isporucena tvomici betona mora se provjeriti prije pocetka njezine uporabe. ispitivanje utjecaja aditiva na beton sastoji se u komparativnom ispitivanju betona bez aditiva (etalon) i betona s aditivorn. U nekim zemljama narocito na vecim objektima. U takvim slucajevima treba to imati u vidu kod izbora cementa. Normirani uvjeti kvalitete aditiva za beton. pojavu pukotina. Prije svake primjene. To mogu biti sitno mljeveni pucolani. p~~e primjene treba provjeriti njihovu kompatibilnost. To su tvari koje se najvise koriste za proizvodnju aeranata.!1J:lj_p_l!stL _prave se kao d~~_:. ~ sve se cesee dodaju u velikim kolicinama (10 do 20 % od mase cementa) portland cementnom betonu ina taj nacin nastaju betoni poboljsane zilavosti. vecina dodataka za injekcijske smjese. a to znaci. • ubrzivace vezivanja. bojanje betona. Ti dodaci. m~'!t. Prema tome. granulirane zgure visokih peci. pa cak i cvrstocu. zaptivac-plastifikator. Postoje takoder i minimalni tehnicki uvjeti propisani u normativima npr..1. IVI se rIm amo akoza to postoji tehnicka i gospodarska 0 ravda st. a drugi hidrofoban. poboljsanje pumpabilnosti. efikasnost aditiva se mora provjeriti tijekom prethodnih ispitivanja i projektiranja sastava betona. - Povrsinski aktivne tvari . radi usteda u energiji._betonu najcesce se dodaju u vecirn kolicinama. Zato je prije njihove uporabe potrebno provesti opsirnije istrazne radove prema progr~ prilagodenom odredenoj namjeni. ane normativima za aditive betonu. vapnenac.nJlh u pojedinacnoj primjeni daje zeljeni ucinak. povrsinski aktivne tvari se adsorbiraju na interfaceu zrak-voda i cement-veda. utjecaj dvostrukog doziranja aditiva u odnosu na optimalne doze. kvalitetna proizvodnja aditiva ima slicno znacenje za sigumost betonskih konstrukcija. tako i za aditive obuhvacene normama mora postojati ate~t 0 kvalitetj. iii nekim drugim posebnim normativima. % cvrstoce pri niskim temperaturama % % % Tlacna cvrstoca nakon 1 ~ ' 100 dana nakon 3 100 dana nakon 7 100 dana nakon 28 100 dana Otpomost 100 na rnraz Vodopropusnost (VDPnje VDPn marka vodopropusnosti n) •• ••• 100 110 110 110 100 90 90 90 120 90 100 100 60 100 130 120 100 90 100 100 100 100 100 100 90 100 VDPn VDPn VDPn VDPn VDPn+2 VDPn Ispitivani uzorak betona !reba imati 2% vise ~rak~od ~talona. % % % Ubrzivaci Ubrzivaci • zaptivace. kao. da bi se mogao pojaviti na trzistu. odnosno ekonomicne proizvodnje veziva. bolje prionljivosti itd. usporivac-plastifikator itd. otpadna prasina iz proizvodnje ferosilicija i silicija. 6 Ubrzivaci trebaju skratiti vrijeme pocetka vezanja na barem 15 mmuta. ._ Mineralpj dodaci. pa u tom slucaju u nazivu na prvomjesto dolazi nj. koje mora ispunjavati aditiv. Tablica 6. razliciti pesticidni dodaci (fungicidni. _povdinski aktivfle tvari. U nacelu. kao i proizvodnja cemenata. insekticidni itd). i u tom slucaju ne spadaju u opisanu podjelu aditiva.

da tek malo smanjuju povrsinsku napetost tekuce faze I ne djeluju aenrajuce na beton. Moguce je i ponovo doziranje.1].sulfonizirani melamin formaldehid kondenzat-:. cesto je posljedica toga.. izdvajanje vode. Prema kemijskom sastavu postoje tri grupe superplastifikatora: • . SUPERPLASTIFIKATORI razrijedi s vodom.:. Plastifikatori se u praskastom iii tekucern obliku dodavaju u vrlo malim kolicinarna u beton.2. takoder odbija mjehurice zraka. a voda oslobodena od utjecaja..~ ~ __ ___l_---' 120 140 160 180 200 kg/mJ 220 240 Kolicina vade Slika 6. 74 75 . Vazno je. Nacin djelovanj. Djelovanje plastifikatora manifestira se kao smanjenje povrsinske napetosti tekuce faze. a ustedi se cement odnosno smanji toplina hidratacije u masivnim betonima. Shematski prikaz djelovanja plastifikatora [6. Slika 6. . tako da vodocementni fa:kt I cvrstoca ostanu isti. Dio smanjenja potrebe mjesavine za vodom. Namjena plastifikatora moze biti trojaka: a) Povecanje cvrstoce na tajl1_acin.t-. smanjenje potrebe za vodom u odnosu na etalon moze biti 20 do 35%. . nakon prestanka djelovanja prve kolicine superplastifikatora. tako da npr.. da se aditiv brzo i jednoliko razmijesa po cijeloj masi svjezeg betona. usporavajuce iii ubrzavajuce djelovanje na vezanje itd. tako da se oni ne lijepe na cestice cementa.sulfonizirani naftalen formaldehid kondenzat i v Onaj drugi ]eefiKasniji u dispergiranju cestica cementa i rma donekle usporavajuce djelovanje na vezanje cementa. Takav naboj. Zbog ~~i lignin.~ PLASTIFIKATORI ~tifikatori ~takv_e. vodocementni faktor se nJlti cak na 0. se uvijek provjeriti i eventualne sporedne efekte: segregaciju._p_?". . pa ih se cesto puta dodaje zajedno s vodorn. koje razdvajaju cestice i povecavaju njihovu pokretljivost. b) Zadrzavanje iste konzistencije uz snjenje kolicine cementa i vode. Kada se primjenjuju za proizvodnju tekucih betona.. Primjena superplastifikatora datira od 1960ih godina i za sada jos nisu obuhvaceni u vecini normi 0 postupcima ispitivanja i uvjetima kvalitete. Najsira upotreba superplastifikatora za sada je ogranicena ~jiho~o~.28. ~. pa mjerenje povrsinske napetosti moze biti i mjera efikasnosti plastifikatora. Posljedica negativnog naboja je stvaranje sloja orijentiranih molekula vode kao polarnog otapala na povrsini cestica. . Doziranje superplastifikatora je znatno vece od plastifikatora. Prethodnim ispitivanjima betona uz dodatak plastifikatora. Smanjenje potrebne kolicine vode u betonu od djelovanja plastifikatora moze biti 5 do 15%. odnosno istovara na gradilistu. plastifikatori najcesce smanjuju kohezivnost betona.2]. ukoliko ih proizvodac (formulator) ne razrijedi vodom odnosno nekim punilom. uslijed cega-se-ove-cesfice meduso i'a'u (Slika 6. Dispergirajuce djelovanje plastifikatora daje bolju strukturu cementnog kamena cime se dobivaju vece rane cvrsroce i bolja trajnost betona uz isti vodocementnifaktor. povecavajuci njenu obradljivost.1). Da bi se to sprijecilo neki propisi za beton ogranicavaju ukupnu kolicinu dodataka u odnosu na kolicinu cementa. brz. tifikatori se na'cesce upotrebljavaju za proizvodnju betona vrlo veliki cvrstoca iii roizvodnju tekuci eton . vrsti agregata i kolicini vode. Ukoliko se ne promijeni udio drugih konstituenata u betonu. Njihovo djelovanje na svojstva mjesavine je vremenski ograniceno na 30 do 90 minuta.~e tvariJ<~~_a_s!s::>~ajucestlcama cement(l_J1e_gatl¥f}i-el~ (zeta potericijal do 30 mY). .a sup~rp~astifi~at?r~ je takav. Zato se cesto pribjegava naknadnom doziranju superplastifikatora u transportnom sredstvu (mikseru) neposredno prije ugradbe. obicno u postocirna od kolicine cementa. djeluje podrnazujuce na mjesavinu. Na taj nacin se sprecava flokulacija u cementnoj pasti. gubitak obradljivosti. jer mjerenje konzistencije tekucih betona postupkom slijeganja nije prikladno. om perp asttfikatora. Principi mogucnosti primjene superplastifikatora [6. re~~tivno visokom cijenomsto je posljedica vecih troskova pri postupku polimerizacije tijekorn proizvodnje. sto plastifikatori djeluju i kao aeranti. odnosno stabilizira njihova dispergirana struktura. nakon cega mjesavina poprimi svojstva kao etalon u koji uopce nije dodan superplasfifikator. treE'i. onda se za ocjenu njihove efikasnosti obicno primjenjuje postupak mjerenja konzistencije rasprostiranjem.r~~nski akti. flokulantnog sustava cestica. a to znatno zavisi od vrste i kolicine cementa. . 0 cemu treba voditi racuna kod Efikasnost superplastifikatora je znatno veca nego plastifikatora. tako da se olaksa ugradba u nepristupacne dijelove konstrukcije. iii na betonari prije doziranja proracuna betonske mjesavine. 600 sa superplastifikatorom 500 400 - JOO l_ __ --'- -'- __ .1.da se smanji vodocementni faktor uz istu konzistencuu betona-](aOK()d etalona.

AERANTI *" aeranta u pogledu otpomosti betona na mraz iii nekih drugih svojstava u ocvrslom betonu. prvi utjecaj je dominantan. trajnost betona u kemijski agresivnim sredinama. koja ima hidrofobna-i hidrofilna svojstva (SITka 6. Usporivac mora kociti otapanje kationa u cementu (kalcijevih iona) i aniona. ~ Glavni tipovi aeranata baziraju se na zivotinjskim i biljnim mastima iii uljinia i nJihovm1 masrum kiselmama.pm 500 600 .u tehnologiji betona. Najznacajnija u Izradl betona otpomih na mraz odnosno na djelovanjemraza odmrzavanje.. koji bi se inace najsporije otapali u ranoj fazi hidratacije (npr. Odnos faktora trajnosti i faktora razmaka pora [6.3. Slika 6. iii se prirodne drvene smole prethodno saponificiraju s NaOH. 0. Kolicina pora.2 mm (Slika 6. ~. koja se dobije ispitivanjem svjezeg betona u porometru.JlosljedY. lov 0 u r au vecoj kolicini d·elu·e k Prema nacinu djelovanja na pocetak vezanja. silikatni ioni). Interesantno je. jos veliki broj kemikalija utjece na usporavanje iii ubrzavanje procesa vezanja iii procesa ocvrscavanja. 2.dnolil<o··j"aspored~m.a~_talll sf~ri0i.i1 ~r~ aktivne tvari na interfaceima voda-zrak. 1--X Kemikalije koje utjecu na vezanje i ocvrscavanje Osim povrsinski aktivnih tvari. da ista kemikalij zavisno od kolicine . kemikali·e se mogu podijeliti u pet gru (SIika 6. cesce bio adekvatniji naziv fluidifikator odnosno superfluidifikator. Shematski prikaz djelovanja aeranta [6.4).1].~~~'1()~~~~ ~ne 10 do 3000!i.3). kiseli (silikatni I a ummatru I aZlcni (kalcij) ioni se hidratacijom izdvajaju u otopinu. da su pore jednoliko rasporedene u cementnom kamenu._ 80 VI Nolekula 5 anionskom polarnom grupom u lancu uglJikohidrata ~ g . Osim toga.namjenu . Prikladnost aeranta za bilo koju namjenu treba provjeriti probnim mjesavinarna i to u svjezem i ocvrslom stanju. ali ubrzava topljivost silikatnih i aluminatnih iona. naboja na povrsini.2]... / -?:bet0nskoj'-sm. koji se najbrze otapaju u ranoj fazi hidratacije (npr. pretpostavljajuci pri izracunavanju. prvenstveno onih aniona. to i gel tijekom hidratacije ne urasta u njih nego popunjava kapilami prostor oko njih. je njihova i soli za pa time i djelovanje izdvajanje dio sitnih I. Kako povecanje ukupne kolicine pora u betonu smanjuje cvrstocu. _~ranti su povrsinski aktivne tvari. zafIm to mogu Oiti-PI iIOdne drvene smole.5). Kako u 'cementu ima vise aniona. da aerant uvlaci sitnije pore. K+ iii Na") smanjuje topljivost kationa slabijih baza (Ca2+ iona). poboljsavaju pumpabilnost betona i mogu zamijeniti cestica pijeska u betonskoj smjesi. kOJe rea'girafu s vapnom iz cementa i postaju topljive.1 mjehu~CI trnenzt apl ara.. da bi ornogucili stvaranje mjehurica. koje smanjuju povrsinsku napetost vode. a zatim daosiguraju njihovu stabilnost. Nako ·JesanJa cementa s vodom. ati u r .4. ubrzivac mora pospjesiti otapanje onih. Prikladnost velicine i rasporeda pora u betonu moze se provjeravati ispitivanjem faktora razrnaka pora.. nikako nije dovoljan dokaz 0 ucinkovitosri 100 . Kako u mjehuricima nema vode. ako je faktor razmaka manji od 0. orii mogu povecati fluidonepropusnost betona. smanjujuci tako vode i segregaciju. motrenjem presjeka uzorka betona pod svjetlosnim mikroskopom.3. Smatra se. da se proizvede beton tekuce konzistencije. 100 200 JOO 400 Faktor razmaka . 20 a Slika 6. superplastifikatori djeluju jace dispergirajuce na Nazivi plastifikator i superplastifikator su uvrijezeni za ovu vrstu aditiva.p!!fl1)~~ana~ra. tako da se unaprijed dobije u vodi topivi sapun smolaste kiseline._. zavisno od koncentraci·e. W ~a ~nti ~maj~ visestruku. koji se mogu otopiti.i!S~0. te Ih isprekidaju I onemoguce njihovu povezanost.jaceg negativnog cestice cementa. iako bi obzirom na njihovu namjenu. aluminatni ioni). u velikim koncentracijama prevladava drugi utjecaj.nt'.. Prisutnost kationa jakih baza u otopini (npr. Taj proces se moze regulirati prema Joiselu na sljedeci nacin: v· v. Faktor razmaka je odnos najvece udaljenosti bilo koje tocke u cementnom kamenu od ruba najblize pore. 76 77 . To jt.. Kemikalije dodane cementnoj pasti takoder ce se otopiti (ionizirati) u vodi i mogu djelovati na vrstu i koncentraciju iona koji se otapaju iz cementa. daje beton otporan na djelovanje mraza. 60 '" Z .n. U malim koncentracijama. to je povoljnije. Ubrzivaci moraju pospjesiti otapanje kationa (kalcijevih iona) i aniona iz cementa. i kOM91o to mogu biti ~ri. 8 40 cc '" u.~j~.u ceme~tn~ ash.-'stahshckl J~. kao sto su alkalne soli iii sulfatni iii sulfonizirani organski spojevi. . Vrlo je efikasno njihovo na svojstva svjezeg betona: povecavaju kohezivnost betona.

uglavnom sarno na nearmirani beton.4% od kolicine cementa. borne. iIi se izbjegava nastajanje radnih reski pri betoniranju sloja na sloj betona. U nekim posebnim primjenama upotrebljavaju se ubrzivaci vezanja. U slucaju vecih koncentracija (npr. tako da ista sol u povecanoj koncentraciji postaje ubrzivac (Slika 6. oksalne I fluorovodicne kiseline. Svi oni znatno umanjuju cvrstoce betona (cak do 50% u odnosu na etalon). ukupni utjecaj zavisi od dvaju kom?lementamih procesa. koji pocetak vezanja izazovu vee nakon nekoliko desetaka sekundi. CaCI2).. a ne ubrzavanje otapanja silikatnih iona.tnost ani. 1% i vise) tih soli. Medutim.3% od mase cementa) soli slabe baze ijake kiseline (npr. Problemi djelovanja klor iona i drugih halogenih elemenata osim fluora. K CO ).. pa se njihova kolicina u svim ubrzivacima zabranjuje. kalij karbonat. Najpoznatiji ubrzivac ocvrscavanja je kaIcij klorid (CaCI2). . odnosno ne sudjeluje u kemijskim reakcijama korozije celika u betonu.4. upotrebljavaju se za dobivanje ranih cvrstoca betona. V grupa: formijati i trietanolamini [6. natrij aluminat i zelj~zne soli. ilijake baze i slabe kiseline (npr. jer nedostaje vode u betonu. jer omcgucuje rad i na temperaturama blizu ledista vode. koji zavise od tipa i koncentracije iona.5. silikata i aluminata). 0. USPORIVACI To su kemikalije koje odgadaju pocetak vezanja cementa. NaSiOJ. dominantan . Utjecaj vrste i koncentracije kemikalija na vrijeme vezanja. kolicina slobodnih klorida moze biti vrlo velika (4 i vise posto). on smanjuje otpomost betona na sulfatnu koroziju. U malim koncentracijama. a povecava i riziko od steta od alkalnoagregatnih reakcija. Upotrebljavaju se u slucajevima kadase beton transportira na vece udaljenosti. 78 79 . kada se aditiv primjesa u beton. '" . '" QJ -o a 0. Na2COJ. N03-. topljivih soli cinka.5).lan. obicno se uzima 0.karbonhldI!ltmm. CI-. ubrzavajuci utjecaj iona u otopini na silikatne i aluminatne ione cementa je veci od usporavajuceg utjecaja. Pris~. a da ne djeluju korozivno. I grupa: CaS04 ·2H20. KaIcij klorid djeluje kao katalizator na hidrataciju C3S i C2S.ona jakih kiselina u otopini (npr. pa taj dio ne djeluje kao elektrolit.. natrij fluorid. medutim. iIi SOlo) srnanjuje topljivost arnona slabijih kiselina (npr. II grupa: CaCh. Usporivaci vezanja iIi retarderi se sastoje od vrlo malih kolicina secera (0.1]. a nesto malo smanjuje krajnje cvrstoce. na koroziju armiranog betona vrlo su slozeni. r UBRZIVACI -1 Ubrzivaci ocvrscavanja.. Pre rna normama. najcesce ga imaju. da ih nema. povoljno djeluje na povecanje otpomosti bet ona prema eroziji. IV grupa: (I) povrsinski aktivne tvari s polarnirn grupama u. Retarderi malo usporavaju porast ranih cvrstoca betona. Osim vrlo nepovoljnog utjecaja kaIcij klorida na koroziju armature. Tipicni primjeri takvih kemikalija su: natrij karbonat (soda). koji povecava rane cvrstoce betona. 2 3 je usporavajuci utjecaj na otapanje kalcijevih i aluminatnih iona iz cementa.. Tako npr. ali u velikirn koncentracijama prevladava drugi utjecaj. topljivih borata itd. pa ih se ne smije primjenjivati bez pazljivog prethodnog ispitivanja svih vaznijih dodatnih utjecaja na ocvrsli beton. Donekle se povecava riziko od plasticnog skupljanja.. ne trebaju imati neki utjecaj na brzinu vezanja. (2) natrijeve soli fosfome.05% secera na masu cementa odgoditi ce pocetak vezanja za 4 sata). a riziko uborabe je velik. a tijekom kontrolnih testiranja mora se dokazati u svim ubrzivacima. C3ACaCI210H20. . mogucnost njegove upotrebe vrlo je ogranicena. '" . '" ? . Veliki broj plastifikatora. Prema tome.1 do 0. aluminij klorid. (3) cinkove I olovne soli. Nepovoljan utjecaj kalcij klorida na koroziju armature posljedicaje djelovanja klor iona u kolicinama vecim od neke granicne. '" -'< QJ > KoncentraciJa aditiva Slika 6.Iignosulfonati i seceri). ali ubrzava topljivost kationa slabijih baza (npr..clma (gl~konatl. pr:i ~tjecaj je dominantan. zbog njegova stetnog utjecaja na koroziju armature u betonu zbog Cl: iona. I!I grupa K2C~J. koji su dodani u OtOPIOU. za male koncentracije (npr. Tijekom uporabe aditiva neophodno je na tvomici betona pojacati sve aktivnosti osiguranja i kontrole kvalitete. . da bi elektrolit bio potpuno ucinkovit. ali skupljanje od susenja betona je nepromijenjeno. Naime. Oni se primjenjuju kod mlaznog betona ili kod cepljenja prodora vode kroz beton. kaIcijevih iona). iii pri izradi prane povrsine vidnog betona. od kojih je najvazniji tzv. ako se beton nalazi u suhoj okolini. Najinteresantnija je njegova primjena za betoniranje pri niskim temperatura rna._Jedan dio klorida kemijski se veze s produktima hidratacije. ali kasnije cvrstoce su jednake onima od etalona. takoder ima retardirajuce djelovanje.. Friedlova sol. Osim toga. Medutim. Ca(N03)2. prema tome dolazi do usporavanja.

7. SVJEZI BETON
Sva svojstva ocvrslog betona: trajnost, cvrstoca i deformabilnost zavise od stupnja njegove.zbijenosti i homogenosti. Prema tome, za kvalitetan ocvrsli beton je nuzna pretpostavka, daga S~JJsyjl<z~m stanju lako transportira iugraduje, da ne segregira i konacl1o,dase dobro zbije. . _ . __

Definicije i zahtjevi na svjezi beton
Odmah nakon sto se zarnijesaju komponente betona, svjeza betonska mjesavina podlijeze promjenama sve dok - obicno nakon nekoliko sati - ne postane kruta, tj. ocvrsli beton. Neki vazniji zahtjevi, koji se postavljaju na svjezi beton jesu: • brza homogenizacija u mjesalici • pokretljivost u transportu i pri ugradbi, bez unutrasnjih lomova mase, lagano zaobilazenje zapreka, kao armature, izbocina u oplati i ugradenih elemenata, • stabilnost u pogledu homogenosti za vrijerne transporta, ubacivanja u oplatu i zbijanja, ukljucivo stabilnost na izdvajanje vode, • sto manja adhezija na kliznu oplatu odnosno cijev pumpe za transport betona, • sto bolja adhezija na podlogu, • sto bolja kompaktibilnost, • plasticnost za zavrsnu obradu. U Tablici 7.1. sistematizirani su prakticni zahtjevi, koji se postavljaju u tehnologiji i odgovarajuca zeljena svojstva svjezeg betona. U trecoj koloni tab lice dati su odgovarajuci tehnicki pojmovi. Obzirom na svaku pojedinu namjenu betona u konstrukciji i uvjete obrade svjezeg betona neki navedeni zahtjevi mogu biti suprotni, pa smjesu svjezeg betona treba optimirati. Najcesci pojmovi kojima se definiraju i mjere svojstva svjezeg betona jesu: • obradljivost, • konzistencija, • izdvajanje vode, • segregacija • vrijeme vezanja betona, • homogenost betonske mjesavine • temperatura, • sadrzaj pora u svjezem betonu. _i2b.rad1jivost bi se mogla definirati kolicinorn korisne unutrasnje energije potrebne za potpuno zbijanje betona, tj. kolicinom energije koja je potrebna, da se svlada unutrasnji otpor izrnedu pojedinih cestica u betonu. Medutim, ne rnoze se razdvojiti energija, koja se prilikom zbijanja betona prenese na oplaru, armaturu i skele, od one koja se utrosi na sarno zbijanje. Osim toga ova definicija obuhvaca sarno zadnju fazu u obradi svjezeg betona. Sire shvaceni pojam obradljivosti obuhvaca svojstva tijekom mijesanja, transporta, ubacivanja u oplatu, zbijanja i zavrsne obrade povrsine, dakle do trenutka kada poprimi 81

Tablica 7.l. Pojmovi koje obuhvaca obradljivost svjezeg betona [7.1]. Prakticni zahtjev Pokretljivost u transportu i ugradnji, te posebni zahtjevi kao pumpabilnost Trazeno svojstvo Mali otpor tecenju Mali otpor za vrijeme tecenja Tecenje i preoblikovanje bez unutrasnjih lornova Tehnicki pojmovi Podmazivanje povrsina Fluidnost Plasticnost Reoloska svojstva Mali Tu granicnog sloja paste Kao gore plus mala viskoznost Velika deformacija tecenja Relativno velika koheziia Veca kohezija Veta kohezija Veca viskoznost ~~"" MaliTu Mali modul kompresivnosti i kriticna komQresija Velika plasticna deformacija Velika kohezija c-J.. p-J.. < K-J.. c-J.. p-J.. < c-J.. p-J.. < ).i-J..

t
T =Tu +).iY N B

St. V.

(5)
ct ct ).it
1:

Stabilnost (homogenost za vrijeme transporta i rukovanja)

Sposobnost Izdvajanje vode zadrzavanja vode Sposobnost paste, da Segre gacij a sprijeci re1ativno kretanje krupnog agregata Mali unutrasnji otpor Unutrasnje trenje Mala otpornost na Adhezija povrsini Pogodan udio kohezivne paste Plasticnost Izdvajanje vode

~

B=H-NlI

St. V.

Slika 7.1. Dijagrami konzistencije reoloskih tijela: viskozno (Newtonov model) i plasticno (Binghamov model).

Kompaktibilnost za dati postupak zbijanja Zagladivost povrsine

(5) (5)
ct

preoblikovanja uzorka (npr. slijeganje iii rasprostiranje): C?sim tog.a, ces.t.o se op!sno govori o§~oj_ilivla.~noj _~Qnzistenciji, s time, da vlaznija konzistencija oznacava obradljivijebetone, sto-nlJ~uvijekLocno.

r±J C'
/'

\ - Metode mjerenja obradljivosti
-"',1

svoj konacni oblik i gustocu, Tako definirana obradljivost, medutim, nije sustinsko i jednoznacno definirano svojstvo, pa se ne moze mjeriti direktno, vee zavisi 0 nizu svojstava svjezeg betona. Osim toga, beton koji je dobro obradljiv npr. za armirane grede iii stupove, nije dobro obradljiv za prefabricirane betonske blokove. Dakle, obradljivost svjezeg betona je relativno svojstvo, koje obuhvaca i namjenu betona, nacin mijesanja i ugradnju. U praksi seobra9Jjjvostnllj_9~~~s:~\zr1!~,:y?J~?~. I taj p~jam se na vise nacina interpretira u tehnologiji betona. Ureol2m!. se kQ!!~lstencija definira kao svojstvo materijala, kojim se on odupire trajn~ijenjanju o~I_~§Tae~ranaj; ~!kcijD:ml_smicno Jl~~~aIll~~STikil1:1;.uakle, svakoj velicini smicnog naprezanja, koje djeluje na materijal, odgovara neka brzina tecenja, U modernom istrazivanju, zahtjevi koji se postavljaju na svjezi beton mogu se rasclaniti na cdgovarajuca reoloska svojstva: • 1:, smicno naprezanje, pri kojem je y brzina smicanja • granicu tecenja, "'u' • plasticnu viskoznost, u, • koheziju, c, • kut unutrasnjeg trenja, <p • modul kompresije, K, Tako definirano svojstvo konzistencije iziskivalo bi komplicirane uredaje za ispitivanje i dugotrajna mjerenja. Medutim, konzistenciju svjezeg betona mora se ispitivati vrlo cesto i to u kratkom vremenskom razdoblju od spravljanja do ugradnje svjezeg betona. Na gradilistu se najcesce pod konzistencijom podrazumjeva stanje svjezeg betona izmjereno nekom empirijskom metodom, kojorn se mjeri nacin

U praksi, na betonari, gradilistu i u laboratoriju s7 svojst;a ~b.radljivosti?ro~u~uju empirijskim metodama. Mjerni postupci zasnovaru na pnnclplma ~eolog~Je J~s se istrazuju, Razlog tome su vrlo komplicirane rneduovisnosti kod preobhk.ovanJas~Je~eg betona, koje se sastoji od tecenja, smicanja i zbiJanja .(~lika 7 .~). Zastupljeoost pOJedme vrste preoblikovanja u ukupnom preoblikovanju OVISI0 sta~Ju nap~eza~Ja I ~~egovoI? trajanju, sastavu betona, stanju zbijenosti, pret~odnom oblikovanju .~hlstonJI matenjala) i vanjskim uvjetima (temperatura, efekt zida), Zato je razurnljivo, da su se za

Do D D ¢Slika 7.2. Vrste preoblikovanja svjezeg betona.

tecenj e

smicanje

promjena

volumena

82

83

mjerenje obradljivosti uvrijezile empirijske metode, koje u odredenirn graniea.n:a pruzaju zadovoljavajucu mogucnost mjerenja svojstava svjezeg betona. U praksi je cesto i danas subjektivna oejena iskusnog strojara na betonari, pouzdan nacin

odredivanja konzistencije svjezeg betona. Mjemi postupci na osnovama fizike, koji se
danas istrazuju, pruzaju mo gucnost mjerenja karakteristike sarno jedne vrste preoblikovanja, ali imaju prednost, da se mjere karakteristike koje su e~zak~n~ definirane. Ta su istazivanja znatno doprinijela razumijevanju pojava, unapredivanju I razvoju u svjezem betonu.

---]

~. . ras rostiranja slican stoZae (Slika 7.3), ali nesto nizi, izradi se na ploci, koja se moze podizafi I pu tati a padne. Nakon 15 takvih udaraca mjeri se promjer "pogace" nastale rasprostiranjem betona. Obje navedene metode vrlo su jednostavne i prikladne za pracenje stalnosti kakvoce nekog betona utvrdenog sastava, tijekom proizvodnje. no 'e i s ostu kom odredivanja faktora zbijan·a. U kalup oblika prizme nasipa se beton i poravna. Zatim se z ije na vibraeijskom stolu do potpune zbijenosti .. Kvoeijent visine nasutog i zbijenog betonaje faktor zbijanja.
'V

~~~~~!_~~O~~IST~~CIJI~_j.. U nasoj zernlji su normiraru postupci ispitrvanja konzistencije • slijeganjem (slump), (flow), • rasprostiranjem • Vebe postupak, • odredivanje faktora zbijanja (postupak prema Walzu).

. svjezeg betona.
v

Postupak ispitivanja slijeganjem sast<jLse u tome (Slika_7.3), da se norn:iran~ ka~u~ od lima, oblika krnjeg stosca napuni betonom. Kalup se zatim oprezno ~odl?ne I mj.en se koliko je nakon toga beton slegnuo. Detalji postupka strogo su norrrurarn. Iz oblika slijeganja uzorka betona iskusan tehnolog betona rnoze zakljuciti 0 eventualnim promjenama u sastavu. S nekoliko dodatnih udaraca sa sipkom za zbijanje betona moze se oboriti konus betona, a po nacinu njegova rusenja i razdvajanja konstituenata rnoze se vidjeti, da Ii je beton dovoljno kohezivan iii je sklon segregaeiji.

Rasprostiranje

~~

~
~ Vebe ~

E E

ZOcm

~enija metoda. mjerenja preobli~ovanl~~\lj~zeghetQn~l p_r5<111~Jlos_~p_!g! ~a-seona pnmJenjlije najcesce samoiiprethodnirn ispitivanjima. Krnji stozac istih dinienzija kao kod postupka mjerenja slijeganja, postavi se u lonae pricvrscen na vibracijskom stolu. Nakon skidanja limenog kalupa pusti se da stol vibrira uslijed cega beton postepeno poprimi oblik valjka. Na gomju povrsinu kmjega stosca od betona postavi se disk od pleksiglasa, kojiprati slijeganje, tako da se jasno vidi trenutak kada se kmji stozac preoblikovao u valjak. Mjeri se vrijeme potrebno za preoblikovanje i promjena volumena nakon prelaska u valjak, te se izraze kao stupnjevi Vebe. Detaljnim snimanjem tijeka eijelog pokusa mogu se jasno razluciti tri faze preoblikovanja (Slika 7.4). Svi empirijski postupei zasnivaju se na oponasanju neke faze obrade svjezeg betona. Zato su to sarno grube indikaeije 0 obradljivosti betona. Sto vise,rezultati tih ispitivanja niti uz navedena ogranicenja nisu jednoznacni (Slika 7.5). Tako npr. beton od drobljenog agregata, koji ima prakticno istu obradljivost kao onaj od rjecnog agregata, imati ce znatno krucu konzisteneiju prema mjeri slijeganja. Takoder, beton iste obradljivosti od rjecnog agregata, ali veceg maksimalnog zma imati ce krucu konzisteneiju nego beton od iste vrste agregata, ali manjeg maksimalnog zma. Konzisteneiju svjeze betona se cesto zadaje opisno, pa se govori 0 povecanjui srnanjenjii onzlstencije, takoder 0 suhoj i vlaznoj konzisteneiji. Uobicajena je praksa, da se u tehnickoj dokumentaeiji obradljivost svjezeg betona zadaje opisno i kvantitativno prema nekoj od mjera konzisteneije, pa se prema tome svjezi betoni dijele u cetiri grupe (Tabliea 7.2): _krute, slabo--plasticne, plasticne i ~ku~llzisten<;.ij_\:. Postoji veliki broj drugih empirijskih postupaka ispitivanja konzisteneije svjezeg betona, koji su normirani u drugim zernljarna, sto takoder govori 0 tome, da jos ne postoji opcenito prihvaceni i zadovoljavajuci postupak.

ill
I20

~

0

2

10

12 STAN~I-

14

,(.)

4

1~~

em

I

6

\

-

-- --

_~AZ~C~O

Faktor zbijanja

12

\
~
,.

URU5AVANJl
1>e:

,rCOja.a, kohezivoo
16,~ 17 \7

).lASE

f---L-._"ROCES ,ZBIJANJA
)5

16

Gl20
Stem)

1\6 14 •

v.

.I

Slika 7.3. Oprema za norrnirane postupke ispitivanja konzistencije

svjezeg betona.

Slika 7.4. Dijagram slijeganja betona za vrijeme Vebe ispitivanja [7.2]

84

85

2.L.7. Oznaka i opis konzisteneije KS. Plasticna KF.7 0..6.0 rz Stika 7... cestice su odmah u direktnom kontaktu. . Kad se L 'Henniteovi podaci za smicnu cvrstocu i podaci odgovarajuci vertikalnoj komponenti naprezanja unesu u 0"-'[ dijagram. te dolazi do povecanja volumena. <il2' je kut unutrasnjeg trenja za vrijeme klizanja. Cl> . 4-) N o Deformacija.04--1.03 I-. Za krute i kruto plasticne betone dobio je tipicne oblike dijagrama (Slika 7.8 0. Odnosi konzisteneija ispitanih raznim postupeima i za razlicite agregatnoeementne u smjesi betona [7.. Svjezi beton ima slicnosti s nekim tlima. Kut nagiba toga pravca..5]. Tekuca Vebe (stpunjevi) >11 5-10 2-4 <I Slijeganje (em) 0 2-5 6-10 11-18 Rasprostiranje (em) do 40 40--50 50--65 Faktor zbijanja (-) > 1.8). koja se sastoje od granuliranog materijala. 87 + 0" . L 'Hennite [7. koji je kombinacija kohezije i trenja medu cesticama.6). Srnicna cvrstoca se pripisuje uglavnom ukljestenju cestica u ravnini smicanja. vidi se. odnose Tabliea 7. Iza toga otpor kontinuiranom smicanju je manji. Pri defonniranju tih materijala treba svladati otpor.24 < 1._.. koji bi se dobio za momente torzije i odgovarajuca naprezanja klizanja. Presjek smicne kutije LHennitea..5.. Reoloska svojstva se tada opisuju modelom kruto-plasticnog Coulombovog tijela: '[ = C Prije smicnog sloma dolazi do pomicanja cestica u smjeru suprotnom vanjskom tlaku (smjeru normalnog naprezanja).J 160 0. Konzisteneije svjezeg betona Mjere konzisteneije . tgcp. 86 . koji su uobicajeni u geomehanici. da je odnos momenta torzije i nonnalnog tlaka bio gotovo linearan (Slika 7..11-1. Slabo plasticna KR. i u cijim porama ima vode.25 1. Kruta KP.°V8 20 18 16 14 12 10 OS ROTACIJE 2 o RAVNINA SMICANJA Slika 7.6 0..9 1. Zato je vise istrazivaca i za svjezi beton primijenilo postupke ispitivanja. U istom dijagramu crtkano je skiciran i pravac.2] je proucavao ponasanje svjezeg betona pod djelovanjem srnicnih si\a pomocu srnicne kutije prstenastog oblika (Slika 7. Nagib pravca <PI je kut unutrasnjeg trenja u trenutku smicnog sloma..7).24 1... II VJ u \ MJERENJE SMICNIH SVOJSTAVA SVJEZEG BETONA Slika 7.... Karakteristicni obliei krivulja dobivenih ispitivanjem svjezeg betona krute konzisteneije smicnoj kutiji.I.. 140 '-_. __ -'--_. pa sila raste lineamo dok ne dode do smicnog sloma. U takvom sistemu.

Sumami dijagrami iz L Henniteovih pokusa [7. Sile kohezije uglavnorn su rezultat udjela i djelovanja i uzrok su plasticnosti svjezeg betona. Posebno je interesantan oblik dijagrarna za vrijerne vibriranja. ako su zma agregata pocetno bila u kontaktu.11. sile trenja i interferencije krupnih cestica i kapilame sile od povrsinske napetosti tekuce faze (Slika 7.. Nakon vibriranja se dakle.. cernentne paste u mjesavini a 50 100 150 200 kPa 't Slika 7. tj. taj dio krivulje postaje paralelan s pravcern nakon vibriranja. da su dinarnicke sile vibriranja svladale veci dio smicne cvrstoce [7. sv s kut unutr asnj eq trcnja normal no naprczanj e ad smi canj a promjena vo l umena Ih+l'lh G. paralelan s ravnirn dijelorn krivulje OB. sto znaci.. Unutrasnje sile u svjezern betonu. da beton poprirna karakteristike tekucine. a) beton tece uz povecanje volumena. vecina zracnih pora cini povezanu kontinuiranu fazu.kPa l' 15~----~----r---~----~ KARAKTERI STl eN I PARAMETRI vic 0. koji prozirnlje poroznu granuliranu a)~b)L_ E ~( r-: T( _ C)L_ E E ~I (~ 89 Slika 7:11. Shematski prikaz unutrasnjih sila u svjezern betonu. a kada vibriranje prestane pomice se u pravac Ole. Posljedica togaje.9)... da su zma agregata ponovo dosla u intenzivniji kontakt i povecavanjern pritiska povecava se unutrasnje trenje u betonu. za vrijeme i nakon vibriranja [7.!. pravac 0IA u pornice se u krivulju OB. 150 200 200 kPa Slika 7. Do povecanja volumena ce doci. Do odredenog normalnog pritiska..3) P (. 'f. kohcz i j a 100 nih ccst tca intcrfcrencija i trenje krup- T . c) beton tece uz smanjenje volumena. Smicna cvrstoca svjezeg betona prije.I.10. ako je uzorak bio gusto zbijen. smicna cvrstoca je prakticno jednaka nuli. To je zrak pod atrnosferskirn tlakorn. zavisno od sastava betona i nacina ugradivanja u srnicnu kutiju prije ispitivanja.9. krute rnjesavine betona s malorn kolicinorn vode).jer je beton ostao zbijen. Nakon sto je normalni pritisak povecan do cdredene velicine. koje se suprotstavljaju preoblikovanju.10). sto znaci.!_) r2 kap i- e k t i v i r anje larnih sila Slika 7. promjena kapilarnih s ila radi promjcne vo 1 umena r1 + . da u sastavu betona irna veca kolicina zraka.3) Ako se beton u smicnoj kutiji za vrijerne pokusa vibrira (Slika 7.8.. djelovale su sarno sile kohezije.65 vi acna cvr s toca p c.55 vic 0. Ako volurnen zraka znatno prelazi volurnen prostora koji je ispunjen vodorn (npr.3]. cr-'t dijagrarnu Pri ispitivanju svjezeg betona u smicnoj kutiji. 88 . Karakt~ristieni T-E dijagrami za kohezivne granulirane materijale. b) beton teee uz konstantni volumen. koje su posljedica svojstava cernentne paste. rnogu nastati tri karakteristicna slucaja skicirana na r+s dijagrarnirna na slici 7. U podrucju u kojern su vibriranjern svladane sile trenja rnedu cesticama. rnogu se klasificirati na sile kohezije. do srnanjenja volurnena ce doci u slucaju. povecao kut unutrasnjeg trenja. Naprotiv.

::. tako da bi se defonnacije i tecenje pod djelovanjem vanjskih 'sila moglo opisati reoloskim modelima. U prvom slucaju su mjesavine karakteristicno dilatantne i izgledaju rnrvicaste kada ih mijesamo.34 Vv Ka1ii5ina vade V 0. '" + 0 0.30 >U) <1J C . Veliki se dio manipulacija sa svjezirn betonorn. da se promjenom volumena betona mijenja odnos tekuce faze i zraka u porama. Supljine u kojima je zrak postaju sve vise sfericnog oblika. ima mali kapacitet za plasticnu defonnaciju.2] da su pri preoblikovanju svjeze betonske mjesavine jasno izrazene pojave tiksQllmili .. Udio supljina se opet povecava ako se udio agregata drasticno poveca. da cementna pasta ima najveci udio supljina (voda+zrak). udio supljina pocinje postepeno smanjivati.mjeretW:_ svojstava ~.1lS1LQWa konz.. -< 3<1J 0.13. pa to onda utjece i na manji otpor pri kasnije izmjerenim manjim brzinama rotacije.12. mnoga prakticna zapazanja pokazuju i eksperimentalni podaci potvrduju [7. vidi se. Mjerenja pocinju od najvece brzine (cca 150 do 200 o/rnin)..18 0. pa i ako se cdmah skine kalup. u primjeni se cesto mijenja prividna viskoznost betona. Tek ako mjesavina sadrzi velike kolicine cementa i vode (tekuca konzistencija). takoder nestaje. U posljednje vrijeme sve se vise istrazuju mogucnosti mjerenja svojstava svjezeg betona reoloskirn mjemim postupcima. ~jecima. 0... Veca kolicina vode drzi cestice na razmaku. ~ POSTUPeI MJERENJA SVOJSTAVA TECENJASVJEZEG BETONA strukturu. jer se zbog razmicanja cestica volumen poveca. B) dovoljno i C) previse pijeska.12...14). Na slici 7. a zrak u njima dolazi pod pritisak povrsinske napetosti tekuce faze u porama. koja time pokrece u rotacijsko kretanje uzorka svjezeg betona u posudi.. ali velicina defonnacije obicno je ogranicena.26 A) B) C) Slika 7.. ..42 0. zavisno od promjene gustoce betona i brzine smicanja i zbog tiksotropije. dilatantnosti.22 0.38 1:6 . pri cemu se uzorak dove de u razrahljeno stanje.c ... Postepenim povecavanjern kolicine vode u svjezern betonu krute konzistencije. a djelornicno zbog kohezijskih sila cestica cementa. Masa betona se drzi povezanom djelomicno silama od povrsinske napetosti vode. od mijesanja u betonari do konacnog zbijanja u oplati i zagladivanja povrsine obavlja uz relativno male brzine smicanja..2a.06 O. ona dobiva kontinuirano koherentnu strukturu dovoljne cvrstoce. d ze ro 'rati ~oaksijalni valjak ili. '0 . _Kolicina vode.stencija. Voda je promijenila ulogu: dok je kolicina vode bila mala. Vecina istrazivaca dokazuje. pa se u skladu s time. Izgled betona s A) premalo.r ~ -'< <1J 0. audio supljina ispunjenih vodom se povecava (Slika 7. ukljucujuci cernentnu pastu. kao presjeciste krivulje tecenja (krivulje konzistencije) aproksimirane pravcem.: 0 0. Prestankom djelovanja kapilarnih sila dio stabilnosti strukture betona. da je za prakticne potrebe dovoljno aproksimirati svjezi beton~. . da odrzi svoj oblik.14 ~ Vadam ispunjen prastar 0.12). ko'a da'e minimalni volumen supljina zove se OSlloVlli sadriaj vode. pa odnos smicnih naprezanja (r) i brzine defonnacije 6') nije s. Jeri se velicina momenta torzije.. Kod smicanja betona niz kosinu pri istovaru 91 90 . Medutim.22 0.26 Slika 7. Promjene volumena svjezeg betona s promjenom kolicine vode.. onda mjesavina uslijed plasticnog defonniranja nece postati dilatantna. prvo se povecava udio supljina (voda + zrak) do nekog maksimuma. a zatim se daljnjirn dodavanjem vode.L ~nearan. Ako se ovakvu mjesavinu zbije u kalup.peraja. Kod osnovnog sadrzaja vode svaka granulirana mjesavina.. -< . s osi apscisa. a dodavanjem agregata se to smanjuje. vee prema trenutnom stanju (zakrivljenosti meniskusa tekuce faze) aktiviraju iii ne aktiviraju kapilame sile. Na taj nacin dobiva se konstantna prividna viskoznost (p ) za cijelo podrucjemjerenja Slika (7.lD 0. a odgoYarajuca onzistencij!!JLeiona. To odgovara nonnnoj Konzistenciji cernente paste. Granica tecenja (tu) dobiva se ekstrapolacijom... Ocito je...30' 0.. U drugom slucaju rnoguce je mjesavine plasticno defonnirati.18 0.. Omjeri na krivuljama oznacavaju odnos cement: pijesak : drobljeni agregat. Preostala sila kohezije je posljedica privlacenja medu najsitnijim cesticama pijeska i cementa. koji je od njih nastao. Najmanja kolicina vode kod koje nestaje djelovanje kapilamih sila je ista ona kod koje nastaje minimalni udio supljina u mjesavini.. potrebna da se svlada otpor uzorka svjezeg betona pri raznim brzinarna rotacije. ona je cinila glavnu silu koja drzi cestice zajedno. pa je njeno poznavanje od velike prakticne vaznosti. pa mjesavina opet postaje dilatantna.34 {g ..Rotacijsk] visko .

a ne konstantne.15). da postoje tri tipicna oblika krivulja tecenja (Slika 7.15. ponasa kao cvrsto tijelo. prividne viskoznosti. laganim udarcima zbija se povrsinski sloj betona. a to je tipicno za sastave betona s malom kolicinorn cementne paste. da se svjezi beton. plasticnom tecenju nakon povecanja volumena betona. Pri vecoj brzini dolazi do daljnjeg razrahljenja betona i kidanja meniskusa tekuce faze u supljinama. tj.4]. a kada vlaga izade na povrsinu ona je tamnije boje. povrsina postane vodoravna. Ovo karakteristicno smicno popustanje pojacano je i zbog svojstva tiksotropnosti cementne paste. Iza te tocke.6 5 . i takav se beton relativno lako izlije u kalup. smicanjem gladilicom po povrsini. isti povrsinski sloj poveca volumen. pa se tijekom prethodnih ispitivanja odabrao sastav. K valitativni oblik krivulja tecenja svjezeg betona dobiven mjerenjima u viskozimetru [7.14. kapilame sile tada vise ne privlace krupne cestice i dolazi do smicnog popustanja. tako da se pore potpuno popune vodom i tanki povrsinski sloj postane tekuc i podatljiv za ravnanje. Za vrijeme izlijevanja se beton razrahli i poprimi svojstva cvrsce rnase. Sve krivulje tecenja imaju donju granicu tecenja. Zbog srnicnog naprezanja. tj. Princip odredivanja reoloskog modela svjezeg betona u rotacijskom viskozimetru jeri prakticnih mjerenja u viskozimetru s kukom. obicno najprije dolazi do povecanja volumena betona i tekuca faza se povlaci u supljine. Promjene u konzistenciji betona prate i promjene u stanju vlaznosti povrsine. zavisno od sastava betona i stanja pocetne zbijenosti. Prema tome reoloski model svjezeg betona treba definirati pomocu promjenljive. za neke je mjesavine karakteristicno 92 Slika 7. uspjesno ugraditi i zbiti do propisane gustoce. Na kraju.15). Pri zavrsnoj obradi povrsine betona. Vibriranjem se zatim svladaju unutrasnje sile trenja medu cesticama i beton se poput tekucine slegne i poprimi oblik kalupa.11. U praksi se cesto puta polazilo od uvjeta tlacne cvrstoce kakvu beton mora imati u konstrukciji. Za gotovo sve betonske mjesavine karakteristicno je smicno popustanje na prijelazu iz podrucja prividne viskoznosti !ll u podrucje prividne viskoznosti !l2. manje ili vece ocvrscavanje iii povecanje fluidnosti svjezeg betona. sto znaci. a za druge smicno ocvrscavanje. Karakteristicne promjene prividne viskoznosti pojavljuju se kod gotovo svih betona na pocetku krivulje tecenja. srnicno popustanje. Ispitivanjima razlicitih sastava svjezih betona. Ta cinjenica posebno izdvaja tocku oznacenu brojem 4 na krivuljama tecenja (34 o/min). pokazalo se je. prilikom prijevoza betona plasticne konzistencije u kolicima na gradilistu zbog laganog potresanja. kapilame sile se povecavaju i dolazi do ocvrscavanja. beton zbija i poprima karakter tekuce mjesavine. Zato je ispravnije mjerenja u viskozimetru zapoceti od najmanjih brzina tecenja. da svjezi beton mora imati takvu obradljivost odnosno konzistenciju. da se moze uz raspoloziva transportna sredstva i sredstva za zbijanje. pumpanja betona i pri klizanju opIate po betonu relativno su male brzine smicanja u betonu.1" 1"d 1"d r Slika 7. koje se mogu zamijetiti u promjeni boje povrsine betona. aktiviranjem kapilamih sila. rnoze se zapaziti. u podrucju vecih brzina rotacije. i prim~ Jli == tgaJ Jl2 == tgaz Jlj == tga) iz transportnih sredstava. Za mnoge mjesavine je smicno naprezanje na donjoj granici tecenja vece od smicnog naprezanja u prvoj brzini rotacije (crtkane 1inije na slici 7. te u kalupu zadrzi oblik "stosca". Promatranjem ovih manipulacija u praksi. Cd\ Utjecaj raznih cimbenika na svojstva svjezeg betona Osnovno polaziste pri projektiranju sastava betona jest. Pri tome vjerojatno presudnu ulogu ima trenje izmedu zma agregata. Tako se npr. Kod nekih se krivulja tecenja jos kod vecih brzina pojavljuje smicno ocvrscavanje. kada se vlaga povuce u kapilare povrsinaje svijetlija. na prijelazu od donje gran ice tecenja na prvu brzinu tecenja (5 o/min) i kod srednje brzine (34 o/min). U 93 . sto odgovara 0"-£ dijagramu "a" na slici 7. koji nije bio dobro ugradljiv. Karakteristicne promjene prividne viskoznosti mogu se djelomicno protumaciti kao posljedica dilatancije i na nju vezanih promjena stanja tekuce faze i zraka u porama. zavisno od omjera agregata i cementne paste u mjesavini. i ponovno ocvrsne. pri djelovanju relativno malih smicnih naprezanja.

Litara vode za metar kubni svjezeg betona Drobljeni agregat 0 vrsti a. vodu koja omoci povrsinu agregata.vodu potrebnu za normnu konzistenciju cementne paste i I':.91 4. tj.75 2. Prema tome gornja sumama jednadzba potrebe betona za vodom moze se pisati: O. da glinene cestice (mm) djeluju nepov~()_A.I Granicna linija Modul zmavosti KS ~.66 2.64 4."\.takvim slucajevima se obicno tijekom transporta iii prije ugradbe dodaje voda.20 3. pa ih treba posebno uvesti u projekt sastava betona. a narocito u nepovoljnim (vrucirn) klimatskim okolnostima. I':. 0 tome treba voditi racuna kada se beton prije ugradbe duze vremena transportira. a da konzistencija ostaje ista.3.48 4.72 3. Za tekuce konzistencije betona vrijednosti nisu navedene u gdje je So osnovna konzisrencija. mijenjati u relativno sirokim granicama..!. od mase agregata). V .: Vj. sto nedopustivo povecava vic faktor i time pokvari sva svojstva betona u odnosu na projektirana.5 do 1. Kolicina vode' potrebna za normnu konzistenciju (nk) cementne paste u betonskoj smjesi je linearno proporcionalna kolicini cementa: Vk=nk· C.9).. Svojstva svjezeg betona moraju se kontrolirati ina mjestu proizvodnje i pri preuzimanju na mjestu ugradbe.V k' dodatnu vodu za podesavanje zeljene konzistencije betona. pa neki istrazivaci izracunavaju vodu potrebnu za osnovnu konzistenciju betona kao sumu vode potrebne za normnu konzistenciju cementne paste i potrebe agregata za vodom: Tablica 7. Pri tome se onda mijenja po volji vodocementni faktor.D~Atv ~._-----" .61 3. tako da ispravno projektiranje svjezeg betona dobiva sve vise na vaznosti..--------- 95 .~~_s~~a_~0!:1zlm~J'::_~~~~__P!J_es~~?~!: ali treba voditi racuna 0 tome. --. C + VAl + Va A63 A32 A16 A8 B 63 B 32 B 16 B8 C63 C32 C 16 C8 94 6. a zavisi od specificne povrsine agregata odnotno modula zrnavosti (prema tablici 4. pri temperaturi od oko 20°C navedene su u Tablici 7.Vp) + Vk + f. a za stvarne granulometrijske linije mogu se interpol irati vrijednosti u funkciji modula zrnavosti agregata. da ima potrebnu konzistenciju u trenutku ugradbe u konstrukciju. KR)._.10.--'-. svojstva ocvrslog betona.30 2.3) i mineralosko petrografskog sastava agregata. Konzistencija. da se ukupna kolicina vode prilikom podesavanje konzistencije betona.3..J .. Ade potreba te frakcije za vodom (T~bli~a 4.. pa prema tome i obradljivost svjezeg betona se s vremenom mijenjaju. Njih Ci~. 0 cemu ce biti govora u poglavlju 0 projektiranju sastava betona. Stvarne potrebne kolicine vode za projektirani sastav betona moraju se odrediti eksperimentalno. --_.-Q-!£. ~ se jos mora osigurati dovoljna \j'1Cina sitnih ce~tic~. konzistencija svjeze mjesavine u prvoj aproksimaciji zavisi jedino od kolicine vode. Prema danasnjern stanju u tehnologiji betona sve se vise betona spravlja u centralnim betonarama i transportira na velike udaljenosti.Priblizne vrijednosti potrebe za vodom svjezeg betona pri temperaturi 20°C ovisno agregata i trazenoj konzistenciji (KS. V = Va+ +(Vp + f. nije dovoljno sastaviti dobar granulometrijski sastav.. ta zavisnost znaci.89 3. moze izraziti u funkciji mjere slijeganja: J KOLICINA VODE I KONZISTENCIJA BETONA Za odabrane sastojke betona.15 7. Nairne.. a SI konzistencija koja se zeli postici.~oJs!ya .---- _ _-----_---------_. teksture (ovaj dio moze se procijeniti iz poditaka u Tablici 7. . Kolicine potrebne vode date su za granicne linije prosijavanja agregata. tako i neki rjecni agregati nepovoljnog oblika i vrlo hrapave teksture imaju vecu potrebu za vodom. koja zavisi od oblika zrna. \ Rjecni agregat KS KP KR VI = ~: 125 135 155 185 145 165 180 200 175 195 205 215 140 150 175 205 165 185 200 220 190 215 225 235 (J [nk.i ukupna kolicina cementa i najsitnijih zrnaca pijeska. tablici.je udio promatrane frakcije agregata. KP.)J~\/"~iKR .----------- . SASTAV BETON A 1SITNE CESTICE Za dobar sastav betona.3.5% tez. vrlo su korisne za koncipiranje pokusnih mjesavina pri projektiranju sastava betona. dodatne vode. Kako drobljeni agregat.27 120 130 140 155 135 140 150 175 145 165 185 200 145 155 170 190 160 175 185 205 180 200 215 230 160 175 190 210 180 195 205 225 200 220 235 250 95 105 120 150 115 130 140 170 135 160 175 185 Utjecaji temperature smjese i starosti svjezeg betona na konzistenciju su veliki.). Kolicine vode navedene u Tablici 7. jer se ta konzistencija betona obicno postize dodavanjem plastifikatora iii superplastifikatora u mjesavinu. Priblizne kolicine potrebne vode za odabranu konzistenciju betona.V .VK Eksperimentalno je ustanovljeno.. Kolicina potrebne vode u kubnom metru ugradenog svjezeg betona moze se rasclaniti na: Va' vodu koju upije agregat (obicno 0.1}::tJ-.--_. da se kolicina cementa moz~. KP~D{ Af J. koji se pri obradi nece segregirati i nece se pretjerano izdvajati voda nakon zbijanja. Ova vazna osnovna zavisnost koristi se u postupku projektiranja sastava betona. pa je vazno projektirati sastav svjezeg betona tako. tako da za njih treba odabrati pocetnu kolicinu vode za odabranu konzistenciju iz grupe za drobljeni agregat.

ako oocre-aoznatnijeg izdvajanja vode. StQ moze imati negativne posljedice za svojstva ocvrslog betona. • povecanje gustoce krupne frakcije u odnosu na pijesak. narocito ako je finoca mliva mjerena prema Blaineu manja od 3000 crnvg.0 [6.4).[ [0 8.5 64. jer se nakon toga naglo povecava viskozitet svjezeg betona. min uvjetima mjerena 2. % 7-[0 "'" Drobljeni vapnenac 1. a narocito dodavanjem mljevenog kvalitetnog pucolana iii aeranta. Iza toga slijediperiod 09 n~1c9Hk9_s. nego popravljati stete. da agre~ ~ seFe~i!_a.Yil __ P~21:J[Jost svjezeg betona. 96 97 .:..0 ocvrslog betona. Maksirnalno zmo. i to narocito u prvih nekoliko minuta.0 16.lLS. Sitl1.~_1. Veci sadrzaj alkalija smanjuje izdvajanje vode. da se osigura dovoljna kohezivnost mjesavine.e~o_d~~ii_I!~~_i. m3 0. treba posebno paziti. narocito u pogledu vodonepropusnosti i trajnosti.. ako su svi drugi sastojci betona ostali u istim omjerima. Dobrim dijelom takvo je ponasanje betona posljedica kemijskih reakcija cementa i vode. pa je i s toga stajalista povoljno njihovo UTJECAJVREMENAI TEMPERATURE Nakon spravljanja svjezi beton s vremenom postaje sve kruce konzistencije. • smanjenje udjela cementa.5.05 Prirodni sljunak .16.aJi.ecestice u svjezem betonu._nij_(!_~t~_Il(): Medutim.0 3 [. v.[40 0.[25 0.Og-betQna svede na minimum:--Ove-pojavemogu biti vrlo stetne.kemijske r~~~iJe~~eduju·sp~_P~<?I1~~. Preporucene minirnalne kolicine sitnih cestica u betonu. Aeranti smanjuju dodavanje u beton.!. Malo izdvajanje vode na povrsinu ugradenog betona (cesto se ujlotrebljava eng\. a pogoduje mu grubo mljeveni cement.""~a~e ne izdvaja voda. te ako je veci vodocementni faktor. (Q_I!. Zato prilikom koristenja plastifikatora.I1rvQ!DJ<2I1till<:1:1J_~..a".p. aerant uvlaci u strukturu svjezeg betona zatvorene pore sfericnog oblika. koje bi prouzrocile. Tek u krajnjem slucaju kompenziraju se povecanjern kolicine cementa.0 31. il o ~ .9.[65 0. a plasticno s~llanje i slijeg~~_~!). U procesu vezanja mogu se dobro razlikovati cetiri faze kemijskih reakcija. Maksimalno zmo. a mnogo ih je lakse sprijeciti. promjenom iz kontinuirane u diskontinuiranu krivulju prosijavanja.Tablica 7. 5. ro c: Tablica 7. pa je obmuto proporcionalno viskoznosti te otopine. mm Volurnen sitnih cestica u nr' betona.5.4~O ro u.4.16). onda se posebno dodaju u obliku kamenog brasn~filera) iii kao fino mljeveni pucolani.15 zmu agregata.. • smanjenje udjela pijeska.jeme -_'_--. • promjena u kolicini vode. Vee ina pucolanskih materijala dodanih betonskoj mjesavini smanjuje izdvajanje vode. izr~ svojstveno je gotovo za svaku betonsku mjesavinu. Zato se za praksu uzima kao mjerodavno ispitrvanje -kon~ist-enCiJe teknakon 10 minuta (Slika 7. Izdvajanje vode je posljedica procjeciivanja vodene otopine kroz propusnu strukturu svje'zeg betona. da je izdvajanje vode u toliko vece sto je temperatura visa. Kolicinu aeranta treba podesiti tako da volumen uvucenih pora bude priblizno jednak onirna u Tablici 7. Promjena konzistencije svjezeg betona u laboratorijskirn postupkom faktor zbijanja. ~~bn1l1:ohezivno~mjesavin~. Djelomicno se mogu kompenzirati uvucenirn zrakom (pornocu aeranta). jer one povecavaju privlacenje cestica.. ~ STABILNOST SVJEZEG BETONAI UTJECAJ AERANATA -·-Pod·stabilnose. koje se koncentrira na vertikalne kapilare..5 63. Nairne... a narocito superplastifikatora. Iz toga bi se moglo zakljuciti.izdvajanje vode.7 3.0 Volumen uvucenih pora. .ieSanja. Sklonost svjezeg betona segregaciji moze se sprijeciti ispravnim projektiranjem sastava.5 nakon mi.3 Stika 7. koje poboljsavaju kohezivnost mjesavine zamjenjujuci odgovarajucu kolicinu sitnih cestica cementa iii pijeska..iJ~Q~a~o cetvrti perioa"1<raj yezaoj. ' Plastifikatori povecavaju izdvajanje vode. • povecanje udjela zma nepovoljnog oblika. npr. velicine 10 do 300 11m.e_RQ<i'@~!Jlij_e. 25OL_-'---1""O"_-'---=-20'::--'---:. . Potrebne kolicine sitnih cestica za metar kubni svjezeg betona zavise od maksimalnog zma agregata u mjesavini (Tablica 7. pa ukoliko ih nema dovoljno u osnovnim sastojcima betona.vodomotpQcinje reakcija uz relativno veliko oslobadanjetopline. no to je tocno sarno do temperature od oko 24°C. mm 8.Y~JIl_()_'~p_9cet~k_yezanja.. .__kada. tako da mjesavina postane suvise suha iii suvise vlazna. Izdvajanje vode zapaza se jasno kod betonskih elemenata vece visine.J~O Vri. to ostavlja za sobom nepovoljnu strukturu betona. prema nekim ispitivanjima cementi koji imaju vecu pocetnu reaktivnost (veci C3A i C3S) imaju manje izdvajanje vode. Preporuccne kolicine uvucenih pora ovisno ° maksimalnom :~ 1. • povecanje kolicine krupnije frakcije. Faktori koji povecavaju sklonost betona segregaciji su sljedeci: • povecanje maksimalnog zma preko 25 mm. Sto se tice mineralnog sastava cementa. 1.

Utjecaj temperature na konzistenciju prema mjeri slijeganja odnosno na potrebu za vodom svjezeg betona odredene konzistencije [7.. Posljedice plasticnog skupljanja betona.18). Plasticn~JjanJe pojacava-WtutogenQ skupljanje cementne jiaste. klimatske prilike itd. vrijeme vezanja.:rijeme vrlo male cvrstoce..rlenta:Ta-poj~vaePQ:iriatiJA9.Gustoca svjezeg betona ispituje se svaki puta kada se mjeri konzistencija.. pa do trenutka kada nakon izvlacenja pervibratora beton se vise ne zatvara (ostaje rupa). kao sto je analiza svjezeg betona.cije (Proctorju svjefi beton. D> . da ga se prema potrebi podesi odgovarajucim dodacima obzirom na udaljenost transporta. Te pukotine su 98 \I Ispituje r.gu~itkav()C!eey. Ispitivanja svjezeg betona trebaju narocito ucestati u pocetku proizvodnje cdredene partije betona. sto se opet manifestira kao plasticna pukotina. Beton koji se slijeze. Veea kolicina vode i niza temperatura produzuju vrijeme vezanja. • temperature. nastaju tzv. Pot reba za vjdom .. Slicno na mjestima naglih promjena presjeka.Vrijeme vezanja betona nije isto kao i vrijeme vezanja cementa. potrebu betoniranja sloja na sloj bez radnih reski. vee male promjene u sastavu betona rezultiraju znatnim promjenama konzistencije betona. PLASTICNO SKUPLJANJE BETONA los dok je cementna pasta plasticna. ali su plitke. V) 0r-j . koje se moze dobro uociti na betonskim elementima vece visine. koje je posljedica smanjenja volumena cementne paste uslijed kemijskih reakcija pri vezanju cementa. plasticne pukotine.. . prijelaz grede u plocu.apor~cijomsaslobodne_p_ovrsi~ili upijanjavode u oplatu iii podlogu betona iii upijanja agregata. iii kada se uzimaju uzorci za ispitivanje cvrstoce betona.17). • gustoce betona. Temperatura betona znatno utjece na potrebnu kolicinu vode za odabranu konzistenciju svjezeg betona (Slika 7. / "" 10 . Osim toga povremeno se provode jos i slozenija ispitivanja. zadrzavaju krute sipke armature. smanjuje joj se volumen.l . c: <U Cl. npr. pa na tim mjestima nastaju pukotine (Slika 7.betona.Cl. • sadrzaja zraka. slicno kao i kod cementne paste igle -(Vicat). se ugradivanjern i zbijanjem u posudi poznatog volumena. Promjena temperature vise utjece na beton s vecorn kolicinom cementa. kada se ispituje prakticno svaka zamjesana sarza. Odmah nakon pocetka vezanja cementa dolazi do odredenog oslobadanja vode iz mjesavine i slijeganja cvrstih cestica. \ 10 20 )0 40 50 15 \ \ \ . Na gradilistu sevrijeme kraja vezanja sV]ezegbetona rnoze odrediti postepenim izvlacenjem pervibratora iz betona u cdredenim intervalima vremena. Kraj vezanja je vrijeme proteklo od trenutka kada je beton zarnijesan. da su srazmjemo jednostavna. koja daju potrebnu informaciju 0 kvaliteti proizvedenog betona tek nakon 28 dana. GUSTOCA SVJEZEG BETON sliieganjt 40 60 Temperatura betona 80 100 120 of Slika 7.. Nairne.l 13 Slika 7. Vrijeme _vez_a_l1ja __ ~Ql1amQze ___LQdreditj__nonniranim ~ s 2Qs.17. . V . Rezultat ispitivanja 99 . 5 . jer je deformacija sprijecena dijelom betona koji ne gubi vodu. pa kako je beton u to . Posljedica plasticnog skupljanja su vlacna naprezanja u povrsinskorn sloju betona. . Prakticniinteres. koji je prije mijesanja betona bio suh... Ove pojave rnogu se izbjeci sarno ispravnim projektiranjem sastava betona. i obmuto. ili kada !se ispituje sadrzaj zraka.18. . promjena obradljivosti s vremenom i s temperaturom. Plasticno skupljanje moze se najvecim dijelom smanjiti ispravnim sastavom (poglavlje: Volumne promjene betona) i njegovanjem mladog betona. apsulutni iznosi slijeganja betona su vrlo razliciti.17].tupkom_pem:_tra. tako da se moze intervenirati jos prije nego je beton ugraden. pri povrsini siroke.lpI_a~!~JjanjeljTo j __ jeupfVomre~llPQslj_c:(lica. homogenost svjezeg betona. Zato se ona provode cesee nego ispitivanja ocvrslog betona.. Posljedica toga je slijeganje betona. Redovna kontrolna ispitivanja su sljedeca: • konzistencije. da se odredi vrijeme vezanja betona lezi u tome. i to u redu velicine oko 1%UkUpnog vol~mena_~~r. izdvajanje vode. Prednost je vecine ispitivanja svjezeg betona.> a .:~ ~- Ispitivanje svjezeg betona ~ -' Velika vaznost ispitivanja svjezeg betona Je u njegovom preventivnom karakte~.

ANALIZA SVJEZEG BETONA Analizom svjezeg betona se provjerava stvarni sastav betona nakon mijesanja u rnjesalici.19. ocitavati volumeni pora ispunjeni zrakom. V. za vrijeme transporta i pri ugradnji dolazi do promjena u svojstvima i sastavu svjezeg betona. zorak betona ugradi se u 10nac""40 propisane zbijenosti. Porometar za svjcfi beton. -1 c·· SADRZAJ ZRAKA Kolicina zahvacencg zraka u svjezem betonu obicno se ne kontrolira tijekom redovne kontrole betona. kako tece proces vezanja cementa. = P2V2 = P2(V1+Vz). pa se mjerenjem gustoce betona ujedno moze odrediti i kolicina zraka u betonu. Po stupak analize svjezeg betona iziskuje puno vremena i veliku vjestinu u ispitivanju.V. Kolicina toga zraka je pokazatelj 0 kvaliteti granulometrijske linije agregata. a to je najvazniji podatak 0 sastavu betona. s time. jer je vrlo osjetljiv i na najmanje pogreske u proceduri i u mjerenjima. iii nakon transporta do gradilista. Iz izmjerenih promjena pritiska moze se izracunati volumen zraka u betonu prema: p. tako da je uvijek moguce raspravljat\ 0 opravdanosti ispitivanja i tocnosti rezultata. Kolicina cementa se odreduje ispiranjem na situ 0. mijenjaju se svojstva i sastav betona. Osim toga za vrijeme samog po stupka. 100 101 . onda se sadrzaj zraka kontrolira pri svakom ispitivanju svjezeg betona. Betoni s manjom kolicinom cementne paste (cementa + voda).19). iii cak nakon ugradnje (najcesce u slucaju mlaznog betona). To je posebno uocljivo kod betona s manjim kolicinama cementne paste. a meduprostor izmedu uzoi'kabetona . Nairne. a za mikrobetorfe (D<8 mm) je I litra. Mjeri se porometrom kojega se rad zasniva na Boyle-Mariotteovom zakonu (Slika 7. Takoder.(PI .usporeduje se s proracunskorn gustocorn svjezeg betona. pa i pogreskama. ali oba postupka ne daju precizne podatke.P2) P2 P2 da se mogu odmah Skala manometra na porometru obicno je tako podijeljena. betoni s vecom kolicinom agregata imaju vecu gustocu. pa je potrebno ustanoviti i otkloniti uzroke tih promjena. Jedino na osnovu velikog broja ovih dugotrajnih ispitivanja moglo bi se doci do pouzdanijih rezultata. da se od dobivenih podataka oduzme procijenjena kolicina sitnih cestica iz pijeska. I taj podatak podlijeze ocito vrlo grubim procjenama. postupak doziranja sastojaka u mjesalicu vrlo je grub i dolazi do kvarova na urec1ajima i pogresaka u doziranju. u kojem su jedini stlacivi dio pore zraka u betonu. Lonac se zatim poklopi. Kolicina vode u uzorku odrec1uje se susenjem iii izotopima. Ako se radi 0 betonima s uvucenirn zrakom. Volumen lonca je 8 litara za nonnalne betone. Zatim se u tlacnoj komori na poklopcu pomocu pumpe poveca tlak zraka. Otvaranjem ventila prema loncu izjednaci se pritisak u komori i u loncu.25 mm. komore na poklopcu popuni vodom. tj. Ukoliko granulometrijska linija agregata odstupa od optimalnog pakiranja zrna utoliko je veci sadrzaj zahvacenog zraka. Najveci utjecaj na promjene u gustoci betona ima promjena u kolicini zraka. Manometar Tlacna komora Pocetno stanje pritlska komoru Popunja vBnje vodom 1 unosenje pocetnog u tlacnu IzjednBcenje pritiska zraka u tlacnoj komori 1 loncu Slika 7.

da testovi cvrstoce vrlo slabo odgovaraju nazivima. Tako na primjer. kao uostalom i sva druga svojstva ocvrslog betona.1).8. Pri projektiranju konstrukcija uvijek se nastoji iskoristiti veca tlacna cvrstoea. U svim slucajevima podaci za projektiranje izvedeni su iz ispitivanja nosivosti velikih konstruktivnih elemenata s jedne strane. u stvari se izvodi pod slabo definiranim troosnim stanjem naprezanja. Tome se prilagodava uzduzna i poprecna geometrija nosivih elemenata kao i uvjeti oslanjanja konstrukcije. a za pukotine u betonskoj ploci prometnica mjerodavna je vlacna cvrstoca na savijanje. Raznim tipovima opterecenja odgovaraju razni oblici zakazivanja betona. koja daje najprikladniji podatak za odredenu namjenu. Svojstva cvrstoce. Zanirnljiva je cinjenica. povezanih proracunskim modelom.jfi. St~vi. Tipican oblik sloma betonskog uzorka opterecenog najedmjeri se je priblizilo naznacenoj kvaliteti. Kut nagiba smicne plohe ovisi o velicini kohezije i kuta unutrasnjeg trenja betona.103 t .se. u mnogim nosivim elementima beton je izlozen direktnim vlacnim naprezanjima iii savijanju. a numericke vrijednosti rezultata ispitivanja kontrolnih uzoraka tijekom proizvodnje betona imaju smisao. betona __li_l~J)~_c. Medutim. kao i tijekom samog ispitivanja.1. i cvrstoee na vlak iii smicanje su znatno manje nego na tlak. Kod drugih nosivih elemenata mogu biti mjerodavne torziona cvrstoea. a postoje tri testa za vlacnu cvrstocu od kojih svaki daje prilicno drugaciji rezultat. test za cvrstocu na jednoosni tlak. a najcesce se zapravo radi 0 vrlo slozenim prostornim stanjima naprezanja. i bitno zavise od termohigrometrijskih uvjeta u kojima se beton nalazio tijekom ocvrscavanja. CVRSTOCA BETONA Znaca] cvrstoce betona Ocvrsli betonje krhki materijal. pa je vazno pri projektiranju odabrati relevantnu cvrstocu. Projektirane vrijednosti cvrstoce (marka betona) imaju znacenje potencijalne odnosno trazene kvalitete. i se__ <----~-. do zakazivanja ispitivanog uzorka dolazi zbog'prekoracenja vlacne i smicne cvrstoce. Za armiranobetonsku gredu opterecenu na savijanje propisuje se cvrstoea najednoosni tlak. i testiranja cvrstoce na standardnim laboratorijskim uzorcima s druge strane. da naznace u kojoj Slika 8. Marko noosni tlak. cvrstoca pod viseosnim stanjem naprezanja. umornost iii udarna cvrstoca. To se rnoze zakljuciti vee iz oblika sloma betonskog uzorka opterecenog na tlak (Slika 8.~_s 1\1'.ciran<Lc_Y~§1~_a_g~n~~_.:. kod ispitivanja cvrstoce na tlak. s vremenom se mijenjaju.

se_:z:J~9g_trenj_aj. ne~ropustlj. Opterecenje se na uzorak nanosi preko krutih i teskih. Uzorak mora biti dobro centriran.!li'iet]~a..MB uz to brojkom koja ozna~a~~ p!~jekt.jirugi dan.c\'rstQCa_Q~()lla. a gomja je zglobno pricvrscena._~~l11perature~f. Opcenito su cvrsci betoni kruci. a to znaci 0 vodocementnom faktoru 1 stupnju hidratacije. propisanom brzinom. kojim je definirana projektirana cvrstoca betona. prema stanju naprezanja u srednjoj trecini vi sine uzorka.~RSTOC?~.nahetercgenost struktiire betona 1 veliko rasipanje rezultata ispitrvanja moze se projektirana cvrstoca usporedivati s ~ostig?utim poje~inacnim c. Ti faktori zavise od cvrstoce betona. ravnih celicnih ploca..l povrsina. Cesto puta se cvrstoca betona ispituje na probnim tijelima drugacijih dimenzija iii drugog oblika. U drugim slucajevima se uzorak pili iz konstrukcije.1). Medutim. <U <U -j © a:: Ql 05 o -- podmetacem od sperploce 8 mm C ..2).~viji :~ tekucin~ i plinove.nJe betons~e konstrukcije.Su.JJku_P!10~_dana od dana izrade un()nniranil!l. 0 strukturi cementnog kamena.cm. Zbog toga su ispitivanja valjka. VI >0 A B- bez podmetaca 5 '-< . Razloga za to moze biti vise. bez obzira na njihovu relativno veliku krutost. pa su rezultati ispitivanja znatno veci nego kada bi se smanjilo iii potpuno eliminiralo trenje (Slika 8.8 @.. ( '\® f=::::::::.cm. treba ga posebno projektirati i dokazivati prethodnim 1 kontrolnirn ispitivanjima. vrste agregata i drugim-karakteristikama konstituenata betona.l._.4).:U_f:orak. a manje puzanje. pa se cvrstoca betona uzima kao osnovno mjerilo njegove kvalitete. pa se cesto u 105 Zglobno ploca Pogon kidalice prese Slika 8. bliza jednoosnom pritisku negoli ispitivanja kocke. tako se npr. .i~~Q~5YrS~Q_C_~JQU_U_S. pa su to onda valjci razlicitih promjera i visina. Trenje sprecava sirenje uzorka pod tlakom. Tako dobiveni rezultati cvrstoce bitno su drugaciji. Kada je beton dovoljno ocvrsnuo. tako da nakon vadenja iz bazena s vodom iii iz vlaznog prostora uzorak treba sarno obrisati. pa se za preracunavanje na nonnirani uzorak.l1£l_~~ck~m.. -o 15 0 .z!l1ed. 104 . . a zatim se zastiti od mogucih gubitaka vlage uslijed evaporacije tako.kQ__dobiyeni rezultat naziva jednoosna tlacna . mora dobiveni rezultat preracunati pornocu faktQra konverzije (Tablica 8. ~ <'Tlacna cvrstocaDeto~~sestandardno odreduj~j~pitiv~l~~LU. pokazuju vece skupljanje. Ti se uzorci prave ugradivanjem reprezentativne mase betona u celicne iii plasticne kalupe. najcesce potapanjem pod vodu. Uzorak betona se u kalupu potpuno zbije i gomja povrsina zagladi. 1 u slucaju kada je jedno od ovih svojstava vazno za ispravno funkclO~ura.~ .celicnc ploce i uzorka betona nalazi pod troosnim stanje1l1 n.V.3). staviti u presu i ispitati. tako da na pocetku unosenja opterecenja ploca ravnomjemo nalegne na gomju povrsinu uzorka. jer je laksa. <U i 20 . sve cesce ispituje cvrstoca betona na kockama s bridom velicine 15 ern. " Slika 8. otpomiji na razaranje.a. Nakon 28 dana uzorak se ispituje u presi odgovarajuceg ~)~jJi@lte~b~al~~J. Utjecaj velicine uzorka i trenja izmedu celicne ploce prese i uzorka betona na rezultat ispitivanja cvrstoce betona [8. Tlacna cvrstoca betona je maksimalna postignuta sila podijeljena s nominalnom povrsinom poprecnog presjeka uzorka.!lj~.1].t--~ 20 25 30 10 '·5 c .repreze.rstocam?. da se kalup prekrije i cuva u laboratorijskim temperatumim uvjetima. ?d Obzirom. 1-0 .Q. da sva svojstva ocv~slog b~to~a OV1S~.•> ..(l velicine brida 20 ern iii na valjcirnapromje~aJ5. do sloma. visine. to n. koji su vrlo preciznih dimenzija i planparalelnih stranica.5 podmetacem od gume 25 mm 05 Odnos hid Testiranje cvrstoce betona TL~CN~(. Opterecenje se nanosi postepeno. od 'kojih je donja fiksna. da nose opterecenje.:. I~a._.· . i rela1iV-rlevTaz~osii 've'cc'()Cr 95%.Qst! 2.apr(!~~nja.tH:. To je posljedica cinjenice. Kada se opterecenje nanosi vecom brzinom rezultat ce biti veca cvrstoca betona (Slika 8. Tome doprinosi i defonniranje celicnih ploca prese. Postignuta cvrstoca betona moze cesto puta posluziti i kao dobar pokazatelj postignute kvalitete d~gih svojstava betona.lje ~vlJ~k tako. Hidraulicna presa za ispitivanje tlacne cvrstoce betona.2.3.Q<gve6eg··OcimakSimaino potrebne sile sloma (Slika 8. Uzorak za ispitivanje treba biti zasicen vlagom (ne smije poceti isusivanje)..lI~i_~~_izkalupa inj~g....ntativnih uzoraka pornocu parametara cvrstoce odredenih postupcima tehnicke stattsPrimama funkcija vecine betonskih konstrukcija jest. tike.

koji se najcesee prikazuju u nekoj korelaciji s jednoosnom tlacnom cvrstocom betona. koji ima vrlo razlicita fizicka svojstva. fb =( 114. Q '~:c~C~S~ ) _ --Na slici 8~~asiit~obicajena nacina ispitivanja vlacnih cvrstoca: direktni vlak (ft).)y)JJ. vlacna cvrstoca cijepanjem (fs' Brazilska metoda) i vlacna cvrstoca savijanjem iii modul sloma (fb)' Odnos cvrstoca na tlak i cvrstoca na vlak varira u sirokim granicama i priblizno se moze procijeniti prema sljedecim izrazima: ft= (1112 1114)fe' o!\ye\z-\V\:. .-- ~ . ---- Valjci ll>xh 0. Utjecaj brzine nanosenja opterecenja na rezultat ispitivanja cvrstoce betona [8.J~()\' -. vlak (tensile). Zato se razmatranja cesto ogranicavaju na inzenjerski.2]. TEMPERATURA I ZRELOSTBETONA U povoljnim termohigrometrijskim uvjetima. sarna je po sebi vrlo heterogena i promjenljiva s vremenom i klimatskim okolnostima. Tako prema Weibullovoj statistickoj teoriji najslabijeg clanka.~ Brzina opterecenja MPa/min ~ f b= Slika 8..4.-. u pocetku brze. r: Tablica 8._\Q.kr. nailazi se na poteskoce. Razvijeni su i mnogi drugi testovi cvrstoca. a zatim sve sporije. Za njih ce se navest: neki rezultati. CO II) ? CO c ClJ4 -! I co2 CO '(J -l-> ~ 1 -. kao najjednostavnijeg oblika sloma u betonu. f fs = (117 1112) ~e' . zatim cvrstoca pod raznim viseosnim stanjima naprezanja. koja su odlucujuca za cvrstocu betona.CO 5 ~ ::{3 ::. (b J C'/rstoea savijanjem Cvrstoca cijepanjem Slika 8.-{)J. _.95 100 1.!. nastaje uz kontakt cementnog kamena i agregata (interface). Treca faza. udame cvrstoce.. to se mcdeli mehanike sloma logicno primjenjuju pri turnacenju cvrstoce betona. u kojem se zbog koncentracija naprezanja na mjestima defekata vrlo brzo sire pukotine. Vee pri cjelovitom teorijskom tumacenju viacne cvrstoce.!_ i . Zavisnost cvrstoce betona od velicine i oblika uzorka posljecica je ne sarno trenja izmedu ploha uzorka i ploca prese nego i veceg broja drugih utjecaja.20 1. kao npr. Sheme testiranja vlacne cvrstoce betona. pa je koncentracija naprezanja veca. u vecern uzorku ima veci broj i vecih defekata.02 1.5..1.5 119)fe' i. fenomenoloski nivo informacija. Sva cetiri do sada navedena postupka testiranja cvrstoca betona su normirana. Oblik tijela Kocke Dimenzije.... ako 107 106 ."-.~~ Utjecaji strukture i stanja na evrstocu betona Zbog heterogene strukture betona. Odnosi cvrstoca betona zavisno od oblika i velicine uzorka. .08 1. ::'0 (){XX)1 '(J 0001 001 01 10 10 10' .2 ----------- ~ F ak tor konverzije \ \ '. em 10xlOxl0 15xl5xl5 20x20x20 30x30 15x30 15xl5 10xl0 5x5. I 1 .. ito je najcesce najslabiji dio betona. cvrstoce na umor.. briZ (cJ Pl l= duzina izvodnice propisima mogu naci i drugacije vrijednosti od navedenih u tablici. teorijska razmatranja i proucavanje strukture i stanja betona vrlo su vazni za razumijevanje i upravljanje svojstvima. i indeksi e' l' b' 5' redom oznacavaju tlak (compressive). Porozna struktura cementnog kamena opisana u poglavlju 0 cementima.povrsina presjeka P r~ p (aJ Direktna vlacna CVfstoca o DiJagram naprezanJa za test cijepanjem: Vlak Tlak II) I-. ~ _'-i A. Medutim.00 \ - STAROST. bitno razlicitih svojstava. gdje su koristene medunarodno prihvacene oznake za cvrstocu f.05 1. Ona obljepljuje i popunjava meduprostore agregata. Kako je beton krhki materijal. . . Ipak. trajne cvrstoce. hidratacija cementne paste traje vrlo dugo i cvrstoca betona se povecava. savijanje (bending). cijepanje (splitting). tijek zakazivanja betonaje vrlo slozen.90 0.

sto rezultura povecanom cvrstocom.7. Posljedica je.>. s» L_~ __ ~ • Zre10st (log mjeri10J °C 5 10 5J lCXJ llXJJ x dani 5UJJ Slika 8. koje pojacaju skupljanje vanjskog dijela betona. ~. Medutim. tako.tla~. ako su pocetne temperature znatno vise pojam zrelosti nije primjenljiv..6. I-- '" '" 0 starost (t) x temperatura (T) OL_ __ 1 _J __ L_~-L-L . Slika 8.~~=.. te vlaznosti uzorka u trenutku ispitivanja. ispitano vieino starost betona o~ -~ <:. U gradilisnim uvjetima.jer ispod te temperature prestaje porast cvrstoce. ali su zato manje kasnije cvrstoce.dt 108 = gdje se t mjeri u danima.-----------------------------~ 'U en o . aT od -10 °C. velicina betonskog elementa i s time u vezi mogucnost disipacije topline.Njegovano u vlazi Lstii tano suhCL_____ _ - 300. prikazani su rezultati laboratorijskih ispitivanja cementne paste pripremljene od obicnog portland cementa._.3).7.. to su meniskusi jace zakrivljeni. kao sto je vlaznost betona.7. ~ ~ / <// / / . V) 20 c -o 10 . Za temperature izmedu 5 °C i 40°C..(. . Prirast cvrstoce cementnog kamena s vremenom pri raznim temperaturamanjegovanja trenutka ispitivanja [8. koji se definira kao: zrelost (M) iii opcenito: M=fT. pri povisenim temperaturama. 'U 30 . koja nastaje od hidratacije cementa. Produkti hidratacije nemaju dovoljno vremena difundirati u meduprostore. ako je beton u vlaznim uvjetima pornocu koncepta zrelosti moze se prognozirati cvrstoca za razlicite i promjenljive uvjete njegovanja (Slika 8. Odnos zrelosti i tlacne cvrstoce betona [8.. Ako se beton ponovno navlazi porast cvrstoce se ponovo ubrza. 5 20 ~ovano na zraku. .njegovanja. -:. :E'~erat1U:~u pocetku procesa ocvrscavanja ubrzavaju proces hidratacije odnosno prirast cvrstoce.5100 en 'u '" J./ /?/. ._..10)] == 400 DC· dana i treba imati istu cvrstocu kao takav beton njegovan 10 dana pri temperaturi 30°C.-.. /. a ne okoline. formiraju se meniskusi u porama. zavisno od mineraloskog sastava dobivaju se nesto drugaciji podaci. c~rsti ~Iojevi unutar c:~e~tnog ~amen~ se evaporacijom vode priblize.-. a sile privlacenja stijenki vece. Relativni utjecaji njegovanja betona. za brzinu hidratacije presudna je temperatura smjese.>~.isp~tanG suho en 'u a . Npr.~a ~nutra~nj~st..8).. Nairne. Vrlo je veliki utjecaj vlaznosti betona u trenutku ispitivanja.dod~ pOd.::_ O[ ~-:- J. S~o se voda vise povlaci u sitnije kapilare. aktiviraju kapilarne sile.. Za druge vrste cementa. ~ 6 ~. nego se koncentriraju oko zrnaca cementa i tako usporavaju njihovu kasniju hidrataciju. Povecanje cvrstoce uslijed povisene temperature i starenje betona moze se prikladno obuhvatiti pojmom zrelosti betona../: . To se obj~snjava drugacijim usmjeravanjem tijeka hidratacije u pocetku.Na slici 8. V} / / " I ~ Naknadno njegovano u vlazi Njegovano na zraku .. 40 '" ~ cO '0 0 . 'U ~ en 'U c en en . V) ~200 en . Ako se beton neposredno prije ispitivanja kratko vrijeme susi. medutirn. na rezultat tlacne cvrstoce. Povecanje moze biti i do 20%.6)." o ..5). do se beton prosusi i u kapilarama nema dovoljno vode razvoj cvrstoce se uspori (Slika 8. / / /ITemp._..~=-~. 109 . da se pod opterecenjern cvrsti slojevi betona teze razmicu. beton njegovan 20 dana pri temperaturi 10°C ima zrelost M == 20 [10 ./ ~~ 35 80 7 ~ 1 ~ __~ 28 90 1 Sati Oani Trajanje njegovanja (log mjerilo) Slika 8. znatan utjecaj imaju i drugi cimbenici.8.

pa premda volumna koncentracija agregata ima utjecaja na cvrstocu betona.8 Vl ><.l . poroznost je neprakticna za odredivanje cvrstoce betona.4]. Slika 8.55. 5 10 20 % 60 ~ I Slika 8.4 0._ '" '" c: QSO vIc faktor tOO 0.. Korelacija cvrstoce i poroznosti cementnog kamena [8. P~. Medutim. 111 . Odnos izmedu cvrstoce cementa i cvrstoce betona je linearan..9 Vodocementni faktor Slika 8. Taj utjecaj pokazan je na slici 8.5 0.2 gdje je f cvrstoca.. Na dijagramu na slici s 8.9. Obicni betoni prave se od agregata znatno krucih od cementnog kamena i relativno vrIo male poroznosti.~ 414 0 .CVRSTOCA \ 'f Na poroznost betona se rnoze utjecati projektiranjem sastava cementne paste i tehnoloskim postupcima i ona ima najveci utjecaj na cvrstocu.l!g~Ll2Qr~JgW_ihu:n~ illvucel1~_p.8 0.4 0.. pa . Dijagram odnosa v/c-faktora i cvrstoce betona. PI ukupna poroznost. Dijagram odnosa vic faktora i normirane cvrstoce betona. U svim dijagramima naveden je efektivni vodocementni faktor.. za svakih 1% volumenapovecane poroznosti. sto znaci izracunati tezinski omjer vode i cementa po odbitku vode adsorbirane u agregatu. prikazani su rezultati od vise autora. ~ ><. POROZNOST I ODNOS VIC FAKTOR . Ova zakonitost moze se obuhvatiti izrazom: fcc pc tt.9. Slika 8. ipak u praksi poroznost cementnog kamena ima odlucujuci utjecaj na cvrstocu betona.12. Kao kod svih empirijskih formula i ovdje su moguce sarno interpolacije.- ~ 138 ~(J r- I( I( I I zbiJeni NedovolJno beton Vodocementni faktor r--i f- co 1 2 Ukupna poroznost.0. A = 310 MPa. a zavisi i od stupnja zbijenosti betona (Slika 8. U~Qr~~nost_cin. 110 '" ~ 'U cO .10.<.l .6 .2 f=Alog- Pt Pkrit 1. . \ 2. !f) Vibrirani beton Rucno zbijanje I I I I I I' f- ~ 276 )(J .co ~ 552 •• f- ~ .%. ispitivanja odnosa tlacne cvrstoce cementne paste i ukupne poroznosti.0 0. U praksi se koristi odnos cvrstoce prema efektivnom vodocementnom faktoru.1 I). 1.7 0. I 0). Napredovanjem hidratacije povecava se cvrstoca betona. tako da je odnos vic faktora i cvrstoce betona prikladno prikazati u normaliziranom obliku (Slika 8.11...o_l"e~ je time obuhvacen i stupanj hidratacije cementa.. Pkril = 0. poroznost za koju je f = 0. za betone pripravljene s obicnim portland cementom._. smanjtlj~ __ecvrl'toca zaJ 9Q_.. Utjecaj vic omjera i starosti na tlacnu cvrstocu betona od obicnog portland cementa..8 0. iako fundamental an parametar.1> 0.

Posljedica je ranije prekoracenje vi acne i smicne cvrstoce. To se objasnjava u prvom redu time.I92m. koja su posljedica heterogenosti materijala i (2) proklizavanja. Pc Pp Pk gdje su oznake P s odgovarajucim indeksima za gustocu cementa. Uz isti vic faktor. Svojstva agregata._----=.1_:_9. vlacna i smicna naprezanja. preko obradljivosti svjezeg betona.7 Slika 8.a!:. predpostavlja se._C=-__ V I IA I Ak W a -+-. B . Taj model moze se prosiriti na beton zadanih omjera mijesanja konstituenata. proracunati poroznost cementnog kamena. pa je prema objasnjenjima u prethodnom poglavlju. U pojedinim elementima takve strukture javljaju se tlacna.13. kontaktne zone izmedu agregata i cementnog kamena je n!jmanja u usporedbi s cvrstocom agregata 1 1 cvrs ocom cementnog A .::. pukotina u mortu uslijed vlacnih naprezanja (siri se u smjeru vanjske tlacne sile).. Utjecaj NC faktora na cvrstocu betona [8.J 0. sto uz isti vic faktor kolicina pora u cementnom kamenu ostaje ista.. za beton tipicnorn slomu kalanjem.. """i JO o + o 0. vodi.19m] + a Ukupni volumen betona je: C A Ak V=-+~+-+W+a..O. Takoder se uzima.-+-+Pc Pp C Pk C C C UTJECAJ AlC FAKTORA NA CVRSTO(.. da je ukupna kolicina pora u betonu manja. Kolicina pora u betonu.14. Tipicna situacija shematski je prikazana na slici 8. Zato ce pri bilo kojem vanjskom opterecenju u cementnom kamenu nastati vrlo komplicirana unutrasnja naprezanja. Ukupni volumen supljina u betonu je: _ V p = Veg + V y + a Ranije izvedeni izrazi za Powersov model u poglavlju 0 cementima. pukotina na interfaceu uslijed proklizavanja (siri se pod nekim kutem u odnosu na vanjski tlak).6 Vodocementni faktor 0. Slika 8. Poroznost je parametar koji najbolje korelira s mehanickim svojstvima i trajnoscu betona._. sto 112 60 AgregatiCement o e s co co '(J If) 50 + x 6 5 J 4. Agregat sarno povecava stupanj heterogenosti.O"'. jer je njih znatno manje u normalnim agregatima za beton.. UTJECAJI HETEROGENE STRUKTURE BETONA Cementni kamen ima vrlo nepravilnu poroznu strukturu. a Vy=v/c-O. Neka je omjer cementa.::_+. tj. a time i mogucnosti lokalne koncentracije naprezanja. na cvrstocu betona vidi se u dijagramima na slici 8. ukupna poroznost betona je: P = ~ = __ --'-v:_:/c:. 113 .5].. a volumen zraka neka je a. Pod tlacnim naprezanjem u betonu dolazi do (1) cijepanja materijalaod vlacnih naprezanja. Kao i ranije.13.U Utjecaj agregatnocementnog (AI C) faktora.~+-.2 O. a kolicina cementnog kamena s povecanjern AlC faktora postaje manja. zbog njihove znatno vece krutosti u odnosu na cementni kamen. Prijenos tlacnih naprezanja u strukturi betona odvija se prvenstveno preko skeleta krupnijih zma agregata. Cvrstoca interfacea r. oblik zma i tekstura. pijeska i krupnog agregata zadan po masama sa C:Ap:Ak. mrsavije (tj.. Model prijenosa naprezanja u skeletu i matrici betona. utjecu na cvrstocu betona uglavnom indirektno. nakon uvrstavanja vrijednosti za tamo odabrani cement su: za Veg=O. da je agregat i pijesak u zasicenorn povrsinski suhom stanju.. koja se moze usporediti s nasumicnom prostomom resetkorn.5 0. Slijedi. da nema gubitaka vode evaporacijom. a W za vodu. rezultiraju vecom cvrstocom. kao sto su granulometrijski sastav..·PROSIRENJE POWERSOVOG MODELA POROZNOSTI CEMENTNOG KAMENA NABETON Powersov model omogucava. U ovim razmatranjima zanemarene su pore u agregatu.4 0. za neki vodocementni faktor. s manjom kolicinom cementa) mjesavine betona. Prema tome za kolicinu cementa C (kg/rn") je: Vp = [vic . pijeska i krupnog agregata.:m.5 o .19m za jedinicu rnase cementa. narocito u obliku zakazivanja smicne veze na interfaceu agregata i cementnog kamena. cvrstoca veca. isto tako i vic faktor.14.__:. I-< ){J ~ 40 co ){J c co .

10-6 LUJJ Slika 8. Dijagrami naprezanje-deformacija za agregat.15. eementnog kamena i betona...15. pa su na to usmjerena novija istrazivanja. koji su najmanje ispunjeni eementnim kamenom.. ukoliko se nalaze u ravnini lokalnih naprezanja.razvojeI1! pukotina na interfaceu vee nakonprekoracenja30%.e_hei. koja se prirnice zmu agregata blize okomiei na povrsinu zma. smjer kojim se sire pukotine s1ijedi kontaktne povrsine. tj. Zbog svega toga..c 40 o o kvarcit vapnenac ~ fe1dspat '" § ]0 <. ako je smjer nagiba pukotine.17 Rezultati mjerenja na uzorku betona opterecenorn na tlak do slorna. Do sloma pojedinih zma agregata dolazi. Postoje cetiri karakteristicne faze: (1) Pocetni uvjeti. cementni kamen i beton.. 15 . To se moze pokazati npr. To ispitivanje obicno zavrsava nakon sto se postigne maksimalna sila..QD. Dijagram betonaje za vece vrijednosti naprezanja zakrivljen. (b) akusticne emisije.16. -" I 0> :::J.6].. Deformacija lWJ . ali najcesce one su sarno dio proeesa sirenja pukotina pod vecim opterecenjima. U praksi je uobicajeno ispitivanje betona na tlak u presama s kontroliranim prirastom sile. Betone vrlo velike cvrstoce (60 i vise MPa) moze se dobiti sarno poboljsanjern kvalitete interfaeea. Nakon pocetnog prekidanja veza.0d.16).. obicno uz najveca zma agregata i prolazi prostorima.~~. biljezenja zvucnih signala pornocu pojacala tijekom opterecivanja uzorka i (e) brzine prolaza ultrazvucnih impulsa kroz uzorak (Slika 8.. Karakteristicne faze ispitivanja tlacne cvrstoce mogu se pratiti mjerenjima: (a) uzduzne i poprecne deformaeije..b/J:sto. -" .17).a.~~~.~i~t~_~i. ~~~ii~~~. objasnjava. 114 (1 Naglo (nestabilno) pukotina u matrici sirenjg 75 Stabllno slrenje pukotina u matrlci Stabilni porast pukotina na interfaceu Pukotine koje postoje prije opterecenja se prosiruju Q Aku"lCn._::J 'U 10 co 20 Cementni kamen is ~ . (2) zbog mikropukotina nastalih prije pocetka djelovanja vanjskoga opterecenja i uslijed sprijecenih difereneijalnih pomaka od skupljanja eementnog kamena i razlicitih koefieijenata termicke dilataeije eementnog kamena i agregata i (3) zbog supljina koje nastaju kao posljediea izdvajanja vode. prikazani su obliei cr-e-dijagrama pri ispitivanju tlacnih cvrstoca agregata. iIi u slucaju vrlo nepovoljnih dugu1jastih ili plocastih zma agregata. mjerenjem mikrotvrdoce (Slika 8. Na sliei 8. 115 . Posljediea kemijskog djelovanja vrlo bazicnog eementnog kamena su promjene u povrsinskom sloju svakog agregata. Ovaj prividni paradoks (da suma dvaju lineamih dijagrama nije lineama). . Promjene mikrotvrdoce na interfaceu cementni kamen-agregat [8. proeesa zbijanja i hidratacije.i~~ (1) zbog slabije strukture eementnog kamena u toj zoni. Vee prije opterecivanja postoje pukotine nastale uslijed volurnnih promjena...r" 0 x ~ 150 100 10 Razmak od interface-a 50 50 (Ilmi 100 150 Slika 8. o 5 FJ a . Lomljenje betona pod tlacnim opterecenjem je postepeno uz stalno povecanje stupnja ostecenja. uslijedi otpor trenjem daljem proklizavanju. Pri tome vaznu ulogu ima tekstura agregata.G.. U podrucju cvrstoce betona druga dva dijagrama su lineama. One mogu prouzrociti zakazivanje uzorka betona. emisija Brzina ultrazvuka Slika 8.

uzorak ne zakazuje iznenada uz nestabilno sirenje pukotina.85 tlacne cvrstoce. ~ Oblik silazne grane radnog dijagrama zavisi od tijeka sirenja pukotina.' '1/ I / // . da obilazi oko zrna. dugotrajnih ispitivanja cvrstoce na jedoosna stanja naprezanja.' //> / // . Granica izmedu podrucj a (2) i (3) moze se definirati kao "tocka pocetn~ raspucavanja" na oko 50o/~d maksimalnog naprezanja za kratkotrajiii pokus ispitivaIiJa na tlak./ . Zavisno od sastava betona trajna cvrstoce varira od 0. jer to je nivo naprezanja ispod kojega se uzorak (iIi konstruktivni elemenat) nece slomiti. Nema znacajnijih nepovratnih defonnacija. manjem (c) granice zakazivanja./ ... . je trajna cvrstoca bila 80% tlacne cvrstoce.lno.18. --. a brzma prolaza ultrazvuka. uzorka._ 06 0·4 Jt'rr--1'---. a smatra se._ cI / '?> ')"3(\6 _-_:::» I 't 1 v __ ... koji traje Dugotrajno tlacno naprezanje. To je "tocka konacnog drobljenja" i obicno iznosi 80 do 90 % maksimalnog naprezanja za kIatkotrajni pokus ispitivanja na t1ak (tlacna cvrstoca). da su krti materijali oni. Ako se tlacna cvrstoca ispituje u presi s kontroliranim pomakom. i doci ce do sloma. Granica izmedu podrucja (3) i (4) je vazna. prikazani su na slici 8.. tj. Eksperimentalni rezuItati Riischa (1960 god.-=--. mjereno poprecno na smjer opterecenja... Njihovo siren~e je stabi. Ove pukotine ne izlaze u vanjsku matricu cementnog kamena (prema povrsini). Brzine defonnacija se povecavaju. Pod malim opterecenjern pukotine odpocinju na molekulamom nivou na pojedinim izoliranim mjestima po cijelom volumenu uzorka. PRIMJENA MEHANlKE SLOMA NA TUMACENJE CVRSTOCE BETONA Mehanika sloma bavi se proucavanjern sirenja pukotina u hornogenim. (b) granice tecenja. To vrlo malo utjece na oblik c-s dijagrama. Pukotine se povecavaju. opterecenje je postepeno._. Ta granica odgovara trenutku kada je volumen uzorka minimalan. obicno pod kutom od 20 do 300u odnosu na smjer tlacne sile. TRAJNA CVRSTOCA BETONA Standardna tlacna cvrstoca betona dobiva se iz pokusa drobljenja obicno 2 do 4 minute. krtim materijalima. Nastaju brojne smicne pukotine tvoreci u prostoru slucajno rasporedenu mrez~ ~ukotma. pa ako je opterecenje kratkotrajno.1 '/. Kako se priblizava slom.. a djelornicno kalanje.19. koje je manje od trajne cvrstoce nece izazvati zakazivanje cak i ako djeluje beskonacno dugo vremena.' c9 »> ---- . Za ispitivanja koja je proveo Rusch. susjedne pukotine se spajaju i postepeno . a slom ce nastupiti utoliko prije koliko je opterecenje vece. Radni dijagrami dobiveni za jednoosna dugotrajna tlacna naprezanja. a zakazivanje je neizbjezno.18.. Djelomicno je to proklizavanje. neopterecenog uzorka. Mala je akusticna emisija i nema promjena u brzini prolaza ultrazvuka._:_---=::. Tada se naime uzorak i dalje defonnira (skracuje) uz postepeno smanjenje naprezanja. a volumne promjene uzorka mijenjaju predznak. Tijekom tih eksperimenata.. To prikazuje silazna grana radnog dijagrama na slici 8. Vrijeme do zakazivanja je to krace sto je naprezanje blize tlacnoj cvrstoci betona.. nestabilno sirenje pukotina se nastavlja tijekom vremena. pri opterecenju cvrstoce. kod kojih je relativna defonnacija pri slomu u granicama od 1 do 5 promila. tako da se volumen pocinje povecavati. Granica zakazivanja <. koje se dalje ne siri.- ... da ako se opterecenje ne povecava.. pa moze cak prernasiti poce. znatno se smanjuje.se fonnira cjelovita ploha zakazivanja. cak i kad se dosegne maksimalno naprezanje.). sirenje pukotina prestaje '.1 . I .ilC' ""_ EI I \9':<-. raznim brzinama.- //V - _-- . zahtijeva veci put sirenja pukotine odnosno vecu energiju za lomljenje uzorka. tako da postoji veci broj duljih pukotina uglavnom u smjeru opterecenja. ako je naprezanje blizu trajne cvrstoce. Akusticna emisija se znatno povecava.19.(~. '). (3) Podrucje srednjih naprezanja.. U tom podrucju sirenje pukotina postaje nestabilno.~~. (4) Priblizavanje maksimalnom naprezanju. Radni dijagrami betona snimljeni ispitivanjern u presi s kontroliranim Slika 8.. 116 117 ..0 08 . ono ju zaustavlja i dalje prisiljava.. koja daje najvecu mogucu defonnaciju od trajne cvrstoce za beskonacno vrijeme. koja daje defonnaciju i vrijeme u trenutku sloma pri opterecenjima vecim od trajne cvrstoce. beton se ponasa elasticno.r-:o. a / / / ? 0·002 Deformacija betona 0·004 0·006 0008 0010 Slika 8.tni volumen.7 do 0.(2) Podrucje malih naprezanja. povecavano do sloma: Rezultati se nalaze unutar tri granicne linije: (a) linije odredene modulom elasticnosti pri kratkotrajnom ispitivanju koja pokazuje najmanju mogucu defonnaciju pri naglom opterecenju. Ako je trajno naprezanje vece od trajne cvrstoce. pukotine se spajaju i sire. Sarno ce puzanje betona biti vrlo veliko.. sto znaci.:'~-Granica z»: tecenja t = vrijeme pod opterecenjem 02 1/ o 10 200 % od max e pomakom. Smicne pukotine se povezuju s onima u m?rtu iIi se granaju u mort. ukazujuci tako na naglo povecanje pukotina. Kada pukotina naide na zmo agregata. ukoliko je opterecenje stalno. Beton pri ispitivanju iskazuje izvjesnu .

U posve krtom materijalu.'. naprezanje razaranja materijala s pukotinom. veci uzorak ce pri istom naprezanju a imati akumuliranu vecu kolicinu energije. To znaci. Procijenjena je na osnovu meduatomnih sila i proracunata iz potrebne energije. Razdvajanjem po pukotini nastaju dvije nove povrsine. dovoljna je za nastavak sirenja te pukotine. da se nastavi sirenje pukotine. proces se ubrzava. jer kako se pukotina siri (c se povecava u jednadzbi za am)' maksimalno naprezanje se povecava. Koncentracija naprezanja oko pukotine u krhkom materjjalu pri cistcm vlaku.20. energija oslobodena u pocetku sirenja pukotine moze biti premala za sirenje pukotine.20. da bi se formirale dvije nove povrsine pri raspucavanju hidratiziranog cementnog kamena. a E je modul elasticnosti. Slika 8. bez obzira na cvrstocu. Shema eksperimenta za tumacenje Griffithova principa. da se na vecim uzorcima pri ispitivanju cvrstoce dobivaju manji rezultati nego na manjim uzorcima (Tablica 8.18). koja naide na "zapreku": veliku poru (veci radius zakrivljenosti u vrhu pore). i 8. u slucaju cementnog kamena. 118 119 . Medutim. To je jedan od razloga.1). da velicina i oblik uzorka su takoder Cinioci koji utjecu na cvrstocu. u kojem ne bi bilo pukotina. da veci uzorak sadrzi veci broj kriticnih pukotina.-"". i radiusu zakrivljenosti u vrhu pukotine (r) prema poznatoj relaciji iz teorije elasticnosti: ~.. Takoder. a m = 2 a--{£. Shema bilance energije uz Griffithov princip. Primjena mehanike sloma na tumacenje ponasanja betona pomaze razumijevanju mehanizama njegova razaranja. Teorijska cvrstoca cementnog kamena procijenjena je na oko tisucu puta vece vrijednosti od izmjerenih. Za nju vrijedi: a = ~WE f 1t • Prema teoriji krtog sloma. poznato kao cvrstoca pri krtom slomu.22. energija koja se oslobada otvaranjem pukotine. ~ ~ (a) (b) (c) Slika 8. cija je vrijednost visestruko veca od nominalnog (prosjecnog) naprezanja (a). dolazi do slorna cijelog element a (uzorka).a cvrstoca krtog sloma se smanjuje (jednadzba za a f). Velika razlika izmedu teorijske cvrstoce i izmjerenih vrijednosti objasnjava se postojanjem defekata i pukotina. r Oznake su vidljive na slici 8. c gdje W predstavlja rad potreban da dode do sloma. Povecanjem vanjskog opterecenja povccava se i maksimalno naprezanje am' dok ne dostigne af. kako je to teorijski pokazao Griffith. zakazivanje pocinje na mjestu najvece pukotine orijentirane u smjeru okomitom na smjer vlacnih naprezanja. veca vjerojatnost. Oko pukotina dolazi do koncentracije naprezanja.21). zrno nehidratiziranog cementa. nastaju uvjeti nestabilnog sirenja pukotine. Ako je oslobodena energija dovoljno velika.21. pa je pojava takve pukotine u heterogenoj strukturi betona problem statisticke vjerojatnosti. tj. Tako je npr. a oslobada se elasticna energija u dijelu materijala koji se relaksira sirenjem pukotine (Slika 8. iii na neki zilaviji dio materijala za koji treba vise energije da bi prosla pukotina.prividnu plasticnost (Slika 8. Ako je oslobodena energija manja. sirenje pukotine se zaustavlja sve dok se vanjsko opterecenje ne poveca (Slika 8. Maksimalna vrijednost naprezanja (am) ovisi 0 velicini pukotine (2c). Prema tome. a ukupna relativna deformacija pri slomu betonskog uzorka obicno je oko 3 promila.15. ~ -c I.22). Deformacijska energija osloboifena otvaranjem pukotina B r r a Nominalno (prosjecno) naprezanje Bllanca energija C c Energija potrebna za tvaranje pukotina A Slika 8.

Rendulicevoj ravnini (Slika 8. c 1=0-2=0-3. vanjsko opterecenje se mora povecati. fcje jednoosna kratkotrajna tlacna cvrstoca [8. Ukoliko je naprezanje ujednom smjeru nesto manje (npr.jednoosna I' na cvrstoca tlac- Zona 2 Slika 8. pa razliciti istrazivaci pribjegavaju razlicitirn rjesenjirna. koja su definirana u tri kvadranta u kojima prevladava vlacno naprezanje. !1 0 0. 0 bilo kojoj raspodjeli naprezanja se radi. U toj ravnini.24: Zona I. eksperimentalni podaci 0 ispitivanju betona pod viseosnim stanjima naprezanja ne podudaraju se s teorijskim niti u granicnirn zonama. Medutim. Uzorak se cijepa u ploce. da bi sljedeca pukotina iii defekat zapoceli proces sirenja. desava kod savijanja. je pod kutom ciji luk je arc tan IFh prema apscisi. a ne u stupice kao kod jednoosnog tlaka. razlicite su velicine i orijentacije. Ocito je.2 0. Najjednostavnije je dvoosno stanje naprezanja. da se ne moze dostici granicno stanje cvrstoce za hidrostatsko stanje naprezanja. linija jednakih troosnih naprezanja. U slucaju nejednolike raspodjele naprezanja.Ova razmatranja predpostavljajujednoliku raspodjelu naprezanja. Zona 2.6 0.0 Linija jednakih dvo\ osnih naprezanja \ O. znacajan je doprinos zakazivanju od smicanja po vezi prianjanja.B ~ fe I· 0. uzorak ce se u tom smjeru trajno (plasticno) deformirati. U stanjima naprezanja. r: crl Slika 8.4 02 «. karakteristican oblik zakazivanja je razdvajanje po jednoj povrsini. tako da do de do povezivanja pukotina prije nego nastupi potpuno zakazivanje materijala.0 1. Prema tome. Agregat cini stanje jos slozenijim. da bi zakazivanje trebalo nastupiti kada je jedno od naprezanja jednako jednoosnoj tlacnoj cvrstoci.4 0. u strukturi betona izlozenog hidrostatskom stanju vrlo velikog naprezanja. komprimiranja strukture pora i smanjenja poroznosti. U kvadrantu t1ak-t1ak pukotine su pravilnijeg oblika. Envelopa zakazivanja za taj slucaj Stanje jednakog dvoosnog tlaka je interesantno utoliko sto spomenuti teorijski kriteriji ukazuju. Envelope zakazivanja uslijed dvoosnih stanja naprezanja. Medutim.8]. Pukotine obicno slijede interface najvecih zrna agregata. Ocito je da do lomljenja uzorka dolazi zbog prekoracenja vlacne cvrstoce betona uslijed vlacnih naprezanja koja su pridruzena tlacnim trajektorijama.25). bez vidljivih ostecenja na povrsini. Na kratkoj duzini envelope.8 1. pa po cijelom oplosju uzorka nastaju pukotine u smjeru opterecenja. Rezultati ispitivanja cvrstoce betona pri troosnim stanjima naprezanja mogu se prikazati u tzv. To se npr.6 0. razlicitirn teorijskim kriterijima cvrstoce.23.2 1. Brojne pukotine koje postoje u betonu iz raznih razloga. eksperimenti pokazuju. koji je pod manjim naprezanjem. i nastaju u ravnini djelovanja vanjskih opterecenja. Zato rezultati jednih autora prilicno odstupaju od onih kod drugih autora. a sarno ponekad i zrna agregata. zbog heterogene strukture betona i razlicitih mogucnosti zakazivanja u strukturi cementnog kamena i u podrucju interfacea agregatlcementni kamen. da je cvrstoca za dvoosno stanje naprezanja veca od one za jednoosno.23.2 1.4 11 -0. Nakon rasterecenja uzorci 121 120 . Struktura cementnog kamena je slozena. Medutim. i u njemu postoji vise vrsta defekata i diskontinuiteta vee prije nanosenja vanjskog opterecenja: do 50% volumena cementnog kamena mogu sacinjavati pore. VISEOSNA STANJA NAPREZANJA Pojavu zakazivanja betona za viseosna stanja naprezanja nastoji se izraziti pornocu odgovarajucih parametara iz jednoosnih stanja naprezanja. Provedba eksperimenata za viseosna stanja naprezanja je vrlo komplicirana. Oblici raspucavanja za dvoosna stanja naprezanja. dolazi do pocetnog raspucavanja. vidi se na slici 8. Zatezanje 1. sirenje pukotine moze biti zaustavljeno jos dodatno okolnim materijalom.24. u podrucju oko jednoosnog tlaka. presijecaju matricu cementnog kamena. kao Coulombovim iii van Misesovim. 10%). kako je to shematski prikazano na slici 8. 11 f e . Objasnjenje ove pojave rnoze se potraziti u oblicima sloma za pojedina stanja naprezanja. Zona 3.

.0 O"e /'. S-N krivuljama (Slika 8. Oblici zakazivanja mogu se definirati za uobicajeni nacin ispitivanja.. '--1 Ill . ~ Tlacna cvrstoca Beton na t1ak 1 O'Ll . Kada se uzorak priblizava zakazivanju naglo 122 V) <tJ J-. naprezanje na tlak oscilira izmedu nula i nekog postotka od tlacne cvrstoce betona onda ce se oblik radnog dijagrama betona postepeno mijenjati (Slika 8. tj. Za usporedbu ucrtanje odgovarajuci S-N dijagram za celik opterecen na vlak [8. :J III <tJ <tJ '<J 00 C:>{J J-.. \ ~. nakon nekog vremena ("treniranja" uzorka) postaje pravac. Donja granica zakazivanja dobiva se za: a gornja granica za: se povecavaju pukotine uz povrsinu zma agregata. S je kvocijent maksimalnog naprezanja i tlacne cvrstoce betona iz kratkotrajnog statickog testiranja. a i povecanje elasticne deformacije. J-. Neelasticni dio deformacije je kod cvrstoce na umor znatno veci nego kod kratkotrajnog ispitivanja cvrstoce .4 0. S-N dijagram betona u slucaju daje minimalno naprezanje nula. To se prikladno moze prikazati tzv. Ta cvrstoca srazmjema je ostecenjirna nastalim tijekom troosnog .3... Rezultati ispitivanja i envelope zakazivanja pri troosnim stanjima naprezanja prikazani u Rendulicevoj ravnini [8. U prvom ciklusu opterecenja histereza je najveca..5 O"e \ 1. 123 .7]. ".5 . U pocetku je uzlazni dio (opterecivanje) radnog dijagrama konkavan prema osi deformacija (apscisa). se mogu ispitati najednoosno tlacno naprezanje do sloma. pa se ponovo povecava histereza i neelasticne deformacije. pa se dobiva preostala iii tzv.5 0 \6V' 'l/" 6'1:/ Ravnina iednak~h volumetr~jBkib naprezanJa \B 3. je mjera koliko se uzorak priblizio zakazivanju zbog zamora. .5 3.26).26./. \ " jednakih troosnih naprezanja / 6">. .0 o. Ako npr.27.naprezanja.?6?/ / /:"'/Tan-1 0. 1.5 2. aN je broj ciklusa u trenutku sloma.J ~ .5 1. N 1~ 1~ 1~ 1~ Slika 8.0 2./' 'l / " \ 1. cvrstoca na umor se smanjuje kako se povecava broj ciklusa.27).. Slika 8..fi0") / Slika 8..5].5 / ' _1_ . Gomja i donja granica zakazivanja iz dijagrama u Rendulicevoj ravnini odgovaraju dvim oblicima zakazivanja opisanim za dvoosno stanje naprezanja.fi 1.2 0 E . nepovratnom dijelu energije utrosenom na otvaranje pukotina i nepovratni dio puzanja..0 0"1 / O"e Linija . 2. Za neki odredeni raspon ciklicnih opterecenja.6 0.'<J 0. co V) Braj clk1usa do zakazivanja (log mjeri10). rezidualna cvrstoca.25. Radni dijagrami betona opterecenog ciklickim tlacnim naprezanjem [8.. Sarno povecanje konkavnosti.5].0 2.fi0"2 / = .. da bi na kraju postao konkavan prema osi naprezanje (ordinati). uz istovremeni stalni lateralni tlak u druga dva smjera. ali se s brojem ciklusa opterecivanja i rasterecivanja smanjuje. Povrsina izmedu krivulje opterecivanja i rasterecivanja proporcionalnaje histerezi.5 3.0 0. A . pri kojem se opterecenje povecava u jednom smjeru.0 0. 4: co na >:.8 na CVRSTOCANA UMOR Zakazivanje betona moze biti posljedica dugotrajnih ciklickih iii drugih ponavljajucih opterecenja.

5.5 vlak pri savijanju 0. da za odabranu vrstu agregata. Pri ispitivanju udame cvrstoce malo bolji se rezultati dobivaju na prosusenim uzorcima betona.2 A '-t'O o0 E"'" ::> V] o 0. smanjuje se cvrstoca na umor.5]. Ta mjera je prikladna za usporedivanje rezultata ispitivanja dobivenih za razlicite velicine uzoraka iii razlicite velicine tereta iii razlicite visine padanja tereta. Prema tome udama cvrstoca se povecava i sa staroscu betona. Za svaki raspon opterecenja uzima se odgovarajuca vrijednost Ni iz S-N dijagrama. da je manje maksimalno zmo agregata i da je manji modul elasticnosti agregata.2 co .5 0. koji bi doyen do zakazivanja... Vidi se. Oznaka na S1. Zato se cvrstoca na umor kod betona definira nekim konacnim. Za praksu se uzima..5.1 od staticke kratkotrajne tlacne cvrstoce.28). Ovo stanje naprezanja je posebno zanimljivo.8 savijanju pri Jednoosni vlak ~ 0. da je donje naprezanje jednako onom od vlastite tezine. kada se moze znaeajnije manifestirati puzanje betona.. Udama cvrstoca betona bitno ovisi 0 obliku i teksturi krupnih frakcija agregata. a gomje naprezanje jednako je onome od vlastite tezine plus korisno opterecenje. tako da se kvocijent u odnosu na staticku kratkotrajnu cvrstocu ne mijenja.4 vlak co Jednoosni i tlak M = n/Nl + n/N2 + . koje rezultira zakazivanjem nakon 1 milion ciklusa..6 co . cvrstoca na umor se takoder srazmjemo povecava. + n/Nk 0. Kako se sa staroscu betona cvrstoca povecava. ovih vrijednosti nije pouzdana zbog velikog rasipanja rezultata u S-N -o ~ 0)0 . Dok je granica izdrzljivosti celika oko 0. uz minimalno naprezanje na tlak i maksimalno na vlak. jednoosni tlak 0.0'~----------------~--------------~ Vlak i tlak 0. U S-N dijagramima betona vidi se vrlo veliko rasipanje rezultata iz dva osnovna razloga. co co co . U praksi ciklicka opterecenja variraju u vrlo razlicitim rasponima..28. jer je u praksi karakteristicno pri prednapetim betonskim gredama..6 0. naziva se granica izdrzljivosti. istog raspona opterecenja. beton izgleda nema odgovarajuce granice izdrzljivosti.Najveca vrijednost od S. i to tako da je cvrstoca na umor nesto veca nego za vlazni beton. Ordinata. pa u slucaju da je relevantna za sigumost betonskog elementa treba udamu cvrstocu odrediti eksperimentalno za odabrani sastav betona..8. sto je veca tlacna cvrstoca to je veca i udama cvrstoca betona. c:)O '-t Doprinos svakog pojedinog raspona ciklickog opterecenja jednak je kvocijentu izvedenog broja ciklusa ni i broja ciklusa N.4 Raspon naprezanja . Higrometrijsko stanje betona utjece na cvrstocu na umor sarno ako je beton vrlo suh. Do zakazivanja po ovom kriteriju dolazi. tako je i za udamu cvrstocu betona povoljnije. Npr. ako je minimal no naprezanje 0..28. U slici 8.8 UDARNA CVRSTOCA Ne postoji funkcionalni odnos izmedu udame cvrstoce i staticke kratkotrajne cvrstoce betona na tlak. . ~ V) '-t ~ ~ 0. savijanje i tlak nakon 1 mil ion ciklusa.. kada je ukupni zbroj jednak jedinici: L n/Nj = 1 Procjena dijagramima. Tablica 8.28.6. Bolji rezultati dobivaju se s uglastim i hrapavim agregatom (drobljeni agregat). da je najveci raspon naprezanja prihvatljiv pri savijanju (C).1 ad kratkotrajne staticke cvrstoce [8. npr. 125 Slika 8. Opcenito vrijedi.28 prikazane su razne kombinacije tlacnog i vlacnog opterecenja. 0. Stanje naprezanja minimalno A B C D 124 jedoosni vlak jednoosni tlak tlak pri savijanju jednoosni tlak maksimalno (S) 0. vrlo velikim brojern ciklusa. Smanjivanjem frekvencije naizmjenicnog opterecenja ispod 1 Hz. To je jasani pouzdan znak. daje uzorak zadobio pukotinu. ispod koje ne dolazi do zakazivanja. Kao mjera otpomosti betona na udar izracunava se apsorbirana energija po jedinici volumena uzorka.4 jednoosni vlak 0. Utjecaj promjena u nekom rasponu naprezanja na cvrstocu na umor moze se prikazati u modificiranom Goodmanovom dijagramu (Slika 8..5 0. koja se mjeri od crte pod 45° iz ishodista daje raspon naprezanja... '-i V]. To znaci. 1 milion. Testiranje se obicno provodi tako. tesko prognozirati broj ciklusa do zakazivanja. Modificirani Goodmanov dijagram za cvrstocu betona na umor od jednoosnog naprezanja na vlak. da se uzorak betona izlaze ponavljanim udarcima padajuceg tereta sve dok taj teret ne prestane odskakati. jednoosni vlak 0. ukupno akumuliranih ostecenja primjenjuje Minerovo pravilo: pa se za procjenu 1.2. Podaci uz sliku 8.. Simboli oznacavaju cvrstocu na umor za minimalno opterecenjc od 0.. velikog rasipanja rezultata kratkotrajne staticke cvrstoce betona i 'stohasticke prirode ispitivanja cvrstoce na umor... da je za odabrani nivo opterecivanja.2.. Slicno kao sto ce se vidjeti u slucaju otpomosti betona na eroziju.. odgovarajuca maksimalna naprezanja i rasponi naprezanja (izrazeni uvijek kao dio staticke kratkotrajne cvrstoce) prikazani su na Tablici 8.

DrugTrIflljeCTma~..2 MPa v = 18. Za daljnje povecanje povecanje prionijivosti je sve manje (Slika 8. ali i relativne deformacije.. Kemijske interakcije penetriranjem CSH kristala u oksidni sloj armature su zbog slicne kemijske prirode povoljnije nego penetriranje CSH kristala u epoksidni sloj.. da prakticn~edstavlja...) '"o T1acna cvrstoca betona.. NPa 5 10 15 20 25 30 0..29). da neki rezultat ispitivanja cvrstoce betona bude u :J .. 1:) 35 40 45 15 20 25 30 35. "~ Varijabilnost cvrstoce betona i dokazivanje MB .. Pocevsi od varijacija svojstava komponenata betona.... liii 40 45 Slika 3.. N '..posljedica skupljanjajpuzanj~'betona:------"'-----Opcenito vrijedi...Prionljivost se moze ispitati cupanjem (pull-out test) stapa odrezanog od armature i zabetoniranog u koeku duzine brida 15 em. MedutimJ}. MPa/s loJ I IcY IcP IrfJ Slika 8.2 MPa = 6. pa mogu uzrokovati vece deformaeije i pukotine u betonu takvog konstruktivnog elementa.. utjeeaja transportnih sredstava. Odnos izmedu tlacne cvrstoce betona i brzine nanosenja opterecenja sve do udame cvrstcce [8._ (1J (1J 6 5 4 (1J Rebrasti celik .32 . umanjuju prionljivost armature i betona.31.vjerojatnost. a odnosio se na jednu cijelu godinu [9. ~ •. Histogram se rnoze dobro aproksimirati krivuljom normalne iii Gau"§"SQY~_distribueije.. da je prionljivost armatureib~ton~ cvrstoci betona do priblizno 20 MPa. ~ ._ . Ukupni broj ispitanih uzoraka bio je 466. Udarna cvrstoca betona (Slika 8..! o .- °lcP Brzina opt~reclvanJa.%). Krivulja je simetricna obzirom na srednju vrijednost.30. da bi i vrlo male i vrlo velike vrijednosti cvrstoce imale neku malu vjerojatnost. proporeionalna tlacne cvrstoce tlacnoj betona Cvrstocu i drug a svojstva materijala za inzenjerske konstrukeije karakteriziraju stobasticke varija£li~~ Za beton su one narocito velike. Statisticka raspodjela rezultata ispitivanja projektirane tlacne cvrstoee betona fc=30 MPa.e!l9_i~ adhezij~ i trenja_:l'l_a_yeliciI1u te vezeutjecu.It\ 3 2 20 10 .hetona..31. U histogramu je broj rezultata ispitivanja (ordinata) svrstan u intervale od po 1 MPa (apseisa). Karakteristicni parametri normalne distribueije prikazani su na slici 8. Zato zastitni slojevi na povrsini armature (npr.Q~a veze izmedu betona i celicne armature rezuitira prven~ty. 7 c: . koji se u novije vrijeme primjenjuju kod konstrukeijajako izlozenih djelovanju klorida.. Odnos tlacne cvrstoce betona i prionljivosti ispitane pull-out testom [8.._~vrst.. U povrsinskom sloju dolazi do kemijske veze izrnedu eementnog kamena i oksida zeljeza.8].6. Prostire se u plus i minus neizmjernost...:: :. Uzroei varijacija cvrstoce betona su mnogobrojni.0 . sto znaci.marks.1]. epoxy smola)._nalazL~unutarJ~~mo~e se uzeti.30). prakticnog odstupanja u doziranju od projektiranih sastava.29.jto znatno povecava adheziju celika i betona. betona je znatno veca od kratkotrajne staticke tlacne cvrstoce Prionljivost betona i armature .2 X 5 o.. 0(.. pa do postupaka i kriterija testiranja.. ugradnjei njegovanja betona. Ova je teorijska krivulja zadana s dvije velicine.... c: ..5].ikojesu._.. takoda je u standardnom testiranju propisan i profil armature._sye. Slika 8. Na sliei 8.mogu6e-la:ijedUQsti promatrane. 30 n Parametri statisticke 40 abrade 1 testiranje raspadjele n = 466 fcm= 34. srednjom vrijednoscu (fm) i standardnom devijaeijom (0-) iii proejenom standardne devijaeije (s).ajye_CLdiQ_r_ezultata_(29_. Velie ina prionljivosti zavisi i od profila armature. Cl"t _. I'M 126 127 . nacina spravljanja..svojstya_ka~olietona tako i celika. prikazan je karakteristicni histogram rezultata ispitivanja tlacne cvrstoce betona projektirane marke betona 30 MPa (MB 30).

Faktor vjerojatnosti k 1.?~Ej~_g_~Q_l!ll_i_i~J)it~l1i~p_r:e_J!lllnOl]11ll_t!\lim(l . (podbacaj na broj rezultata) 15. mora se dodatno ispitati. sto zavisi od postupka proracuna konstrukcije i treba biti unaprijed propisano projektnom dokumentacijom.. U prakticnoj primjeni. tij ~kOI11J-l~~~~.. MSJl .64 1.00 1. Sto je manji broj pojedinacnih rezultata ispitivanja cvrstoce.15 (I od 700) Slika 8. Slicno se rnoze definirati vjerojatnost.Yruun~.---~~~~v-----~~~. P_ri_~~finiranju projektirane cvrstoce betonaposebno.._._.2 80. minimablP cvntoCe Minimalna cvrstoca obicno se propisuje u dijelu od pr6}ektirane cvrstoce betona (MB).3.i_ pJ:9pisima. Vjerojatnosti.. odredba "da ne smije" znaci. U dijagramu su naznaceni postoci broja rezultata ispitivanja. Statisticka metoda kontrole kvalitete pornocu kontrolnih karata (Slika 8. s je standardna devijacija izracunata na osnovu velikog broja podataka.. koje reprezentira uzorak s vecim podbacajern. a V koeficijent varijacije.--~~--~--~ -..!~~jil).5 (I od 40) 1 (1 od 100) 0. Opisani nacin obrade rezultata ispitivanja cvrstoce pretpostavlja.. 2.. koji su u Tablici 8.li broj rezultata testi~Tlj~Jfr. U svakom slucaju beton elemenata. zavisno od manjeg broja raspolozivih rezuitata.33 3.. Primjer statisticke karte za kontrolu cvrstoce betona. da se raspolaze s 50 iii vise rezultata...J_~i~~~j~jf:~_:~~~. koje podjednako uvazavaju riziko proizvodaca betona i vlasnika konstrukcije tj.fi je cvrstoca pojedinog uzorka. bili navedeni za slucaj.(fi . .96 2.IOO% fm (\) . ~~ <.s)._. s je procijenjena standardna devijacija izracunata iz manjeg broja podataka.~. U grafickom dijelu karte Slika 8.) .32.fm? 11-1 V=5!._.!£ ili'p_<?_s!()1<1k_p_Q_cl_R-. J. n je ukupni broj rezultata ispitivanja. LlJ Tt s i eris CV r s to'ca = MS.~-. r . koji se mogu ocekivati unutar intervala duzine jedne standardne devijacije.s % 68. da ce cvrstoca biti u rasponu (fm ± k. (J' -..w()r!l__ dokazati._._..s (fraktil) %.je. f cr = =--'. i ekonomicnost i sigumost konstrukcije. to je i taj dokaz manje pouzdan. H n m ~r.~i_"-~~-\~I(_ Projektirana cvrstoca ------ Tab!ica 8.-' '_'~' f:min '" ~--~t-----------~--~~==~~~~~~-------=~--~~ -o co .~:5~.3) kojim je definirana sirina prornatranog intervala. _. kojima se dokazuje postignuta karakteristicna cvrstoca.e_dan.fmY n s = ~L.. til~. 128 129 . karakteristicna cvrstoca moze prikriti i neke dijelove slabije proizvodnje betona. _?_..33) pokazala se vrlo prakticnim i efikasnim pomocnim sredstvom za upravljanje kvalitetom proizvodnje betona. -- I ~ =-1. Parametri koji definiraju normalnu distribuciju su aritmeticka sredina svih rezultata (fm) i standardna devijacija (0-).~~:~@~~~:_~::d~~S-~~:-~.0 95. Krivulja normalne distribucije.s) i vjerojatnosti broja podbacaja (fm-k.jevaznopdrediti onu evrst()~~_(f!_ar_a_kter_iit!EIlf! (~)'r§tQfca..h. fbkLMkoje smije biti manji siln19_j.9 10 (I od 6) (I od 10) 'W co o vr ~t---. pa se radi sigurnosti dokazivanja korigiraju (uvecavaju) faktori vjerojatnosti. Pri takvoj obradi rezultata ispitivanja. -. __ .0 98.6%..90 MB iii fmin=MB-4. LiJ SV<k3 tcCka fl prosj€k cd 5 pret:trrhih rezul tata 5 (1 od 20) 2. Ovi izrazi daju se na osnovu krivulja operacijskih karakteristika.~~3-~-) Osim toga svaki propis za beton odreduje.da. Za prakticne potrebe..J. ri. da ne smije biti rezultata manjih od neke minimalne vrijednosti.frl. Broj rezultata u statistickorn uzorku treba biti barem 50. da se tolerira 1 do 2 veca podbacaja. _uzimani.' _ gdje je k faktor vjerojatnosti (Tablica 8.0 99. da neki rezultat bude unutar nekih drugih granica pomocu izraza: .7 Vjerojatnost cvrstoce manje od fm-k..33.2 z. da su oni vremenski neovisni._-- : (fm ± k~~). tj.. Npr fmin=0..a. ~ 10 f _ t .. propisi za beton obicno navedeni izraz za dokazivanje karakteristicne cvrstoce daju u prilagodenom obliku.. (fi .. k granicarna 3s oko srednje vrijednosti jest 99.3.00 Vjerojatnost cvrstoce u rasponu fm±k.(----------_ .282 1.0 90. Pojedini rezultati ispitivanja unose se u statisticku kartu kronoloskim redom...} ) fm~!~~8~s-':. t ::g Klizna sn:xtira cvrstcr'e ~ t-.

50 4.35. Prema raznim autorima.70 Ii. koje se zatim moze koristiti za ispitivanja betona u konstrukciji.70 do 0. da se rezultati dobiveni ispitivanjem betona iz konstrukcije. Ova cinjenica uzima se u obzir pri dokazivanju postignute karakteristicne cvrstoce betona tako.. prema propisima raznih zemalja. zbijani i njegovani. koji se izrezu iz konstrukcije (vadenje jezgri).00 4. Zbog ekonomicnosti i jednostavnosti.35). MB ' SR ~ Cvrstoca betona u konstrukciji Kontrola postignute cvrstoce proizvedenog betona provodi se tijekom izvodenja objekata.34.csoievn: tetmir .. U usporedbi s betonom ugradenim u kontrolne uzorke (kocke iii valjke). ali ne manji od [min' • srednja vrijednost od tri uzastopna rezultata ne smije biti manja od propisane MB.(J • temelji l:.9]. ali takoder manja je cijene kostanja.3] 4.(J co . naknadno utvrdivanje cvrstoce betona u konstrukciji. Prema tome. Opseznim komparativnim laboratorijskim ispitivanjem uzoraka nerazomom metodom i zatim ispitivanjem njihove cvrstoce. razlicito uvecaju dijeljenjem s koeficijentom 0.3 28 III . srednja vrijednost odprimjerice. Prvo se nerazomim postupkom ustanovi homogenost betona u ispitivanom konstruktivnom elementu.. koja sadrzi rasipanje rezultata ispitivanja betona i rasipanje rezultata uslijed vece nepouzdanosti metode u odnosu na ispitivanje uzoraka izrezanih iz konstrukcije.90.90 brzina ultrazvJ<a Slika 8. pet uzastopnih rezultata... Rezultati dobiveni ovim postupcima su manje pouzdani od onih koji se dobiju ispitivanjem valjaka ispiljenih iz konstrukcije. U donjem dijelu dijagrama unosi se tzv. Brojna komparativna ispitivanja betona iz konstrukcije i kontrolnih uzoraka betona pokazuju. klizna sredina.I i 'I"l" 4. SR je standardna devijacija. tj. da se mogu postaviti kriteriji za ocjenu rezultata onako kako pristizu: • pojedini rezultat smije biti manji od MB. S tako dobivenim podacima 0 odnosu cvrstoce i parametra odredenog nerazomim postupkom korigiraju se (rebazdarenje) svi rezultati cvrstoce dobiveni nerazomim postupkom. 130 131 . cupanjem malih ugradenih sidara iz betona (pull-out test). zbog uzimanja propisanog broja uzoraka za dokaz cvrstoce betona..12]. Eksperirnentalni rezultati ispitivanja tlacne cvrstoce betonskih kocaka pre rna rezultatirna ispitivanja indeksa sklerornetra odnosno brzine prolaza ultrazvuka za iste uzorke [8. izraz za dokazivanje karakteristicne cvrstoce postaje: f m· konSlr. Primjena nerazomih postupaka ispitivanja cvrstoce betona temelji se na odredenoj korelaciji izmedu tlacne cvrstoce betona i parametara. itd. utiskivanje cavala (penetration test). U slucaju nezadovoljavajucih rezultata iii nedovoljne kontrole provodi se naknadno dokazivanje cvrstoce betona u konstrukciji ispitivanjem uzoraka.85. provodi se kombinacijom razomih i nerazomih postupaka ispitivanja. urezivanje (identation test). 24 co 20 c: . 16 . pa i uvjeti ocvrscavanja su drugaciji. Prednost rada sa statistickorn kartom je u tome. Na osnovu rezultata tih ispitivanja odredi se nekoliko reprezentativnih mjesta iz kojih se izrezu uzorci betona za ispitivanje cvrstoce.. Postoji veliki broj takvih postupaka: pomocu ultrazvuka iii sklerometra. 'I.. Ukoliko se zeli postaviti blazi kriterij moze se propisati isti uvjet za kliznu sredinu od npr.. 12 ~ fe' Wa [kocke ) I.{XJloiero . minimalna cvrstoca i projektirana srednja cvrstoca.. prema nasim propisima 0. sest uzastopnih rezultata.60 4. _ ~85 1282 = f. 'I 4. te razlike mogu biti od 10 do 30%.'iTTTTTTTTTTYTTTTTTrrTTrp'TTf1'TTPT' 'I 4. primjenjuju se jos i nerazome i polurazome metode utvrdivanja kvalitete betona. dobiju se bazdarne krivulje (regresijski pravaci na slici 8. 0L- ~ 20 ~ 40 o betxriir. te oni mogu posluziti za dokaz postignute karakteristicne cvrstoce betona. Korelacija rezultata ispitivanja kontrolnih uzoraka i uzoraka iste velicine i oblika izrezanih iz konstrukcije [8. 48 44 liJ ~ "(J co J6 J2 rO .. koji se dobiju nerazomim postupcima (Slika 8. Ispitivanja na konstrukciji se provode u dva koraka. Da bi se smanjilo ostecivanje konstrukcije.10 j 11'1" i 'I' 1111' I i '.35).naznacena je MB.34). betoni ugradeni u konstrukciju razlicito su ugradeni. Slika 8. .liJ 4.20 4. da su cvrstoce betona u konstrukciji manje od onih dobivenih ispitivanjem na kontrolnim uzorcima (Slika 8. otkidanje valjaka (break-off test)..

Prema toj se fonnuli. koji ce biti izlozeni trosenju iIi agresivnom djelovanju okoline ili betonima za koje su bitne termicke karakteristike ili defonnabilnost. au su vo~~~eni cementa. postupkom multiple regresijske analize dobije se (Popovics.mogugrupirati u: Ta _. stednja cementa.0j mjeri kolicina cementa nepovoljno mijenja utJec~J v?docemcntnog faktora 1 kohcme zraka na evrstocu betona._je_dinicliQg-:_YQlum_eil<Cl!gra~e_~()g__ ~~~~_Qeto~i_> .0J. Ova formula. aditive. Projekt betona je siroki pojam. Sva svojstva propisana u projektu betona._Po1aziste za proje tiranje sastava etoi1ilje p!Qjekt betona. kolicine vode i kolicine cementa. koja zapravo grubo aproksirnira oblik dijagrama odnosa evrstoce i vodocementnog faktora (Slika 8. zagradi za koje zavisno sastava Osnovni pojrnovi i definicije PrQkktir. Ponekad se projektira veca cvrstoca betona.£ili.ral11etriA i B su karakteristicni za vrstu cementa i agregata. U uvjetima modemog mehaniziranog nacina spravljanja i ugradnje.§1lhvi!fl!_P9J_a. a ona je kod obicnih betona znatno manje cvrstoce od agregata.12). moze izracunati konstanta K. ne uvazava cinjcnicu. ..000637e A Pa.tQl)aJL(. Cijena kvalitetnih dodataka betonuje takva. 132 133 . u k. te nacin njegovanja i testiranja. vode i zraka prognozirati cvrstoca nekog drugog betona. da se ti troskovi kompenziraju poboljsanim svojstvima svjezeg i ocvrslog betona i u konacnici ne povecavaju ukupne troskove. agregat.000637e + 0.6]) prosirena Abramsova formula: f= e Bv!e + O. starost Oblik ove fonnule. za cement. medutim.nta preko ncke granice.Y!lli_l~te.:.qnj_e_sastaya_Q~!9lla_i~_p()~tupak utvrdivanj a_rel<iti-vnQKJlgje!<i_-s<iililjaka betOna potrebnilL?:_~. Je?nadzba jasno pokazuje. onda treba tim svojstvima prilagoditi sastav betona.72 I B=23... ekonomicnost betona ovisi u prvom redu 0 cijenama sastojaka betona.IR. neaerirani. ali se i povecava kohcma cementne paste.Lkontro]e. Projektant propisuje uglavnom svojstva ocvrslog betona. ali za konkretan objekt i njegove posebnosti propisuje se u tehnickoj dokumentaciji. U postupku projektiranja sastava betona. koja mo@_zad9voljav~ odrec1eni_m'$k. da prevelike kolicine cementnog kamena potenciraju nepovoljna svojstva betona. koji obuhvaca: • ~ahtijevana svojstva_be.:!()I1_<i. doduse smanjuje vodocementni faktor.66 [8. godine Feret je predlozio empirijsku formulu za prcdvidanje evrstoce 9.__<:>1:>r<lclJjiYQ~t.13) odnosno istu ko licinu cementa (Slika 4. pa se odreduju pokuslilla. da se kakvoca betona prosuduje na osnovu tlacne cvrstoce. pOStOJIvise podataka 0 cvrstoci betona. • uvieJ~~<li:zQQ_r. Povecanje cvrstoce smanjenjern vodocementnog faktora postepeno iseezava. a da se time zapravo zeli osigurati neko drugo svojstvo svjezeg iIi ocvrslog betona.).god. zbog povecanja kolicine cem:nta (cen~entne paste). a manje 0 troskovima izrade. Ako se u analize uvede jos i utjecaj kolicine zraka u postotku volumena betona onda formula dobiva oblik: ' f = ----:----:~A':-'-::---e Bv!e + O. SASTAV BETONA ZADANE OBRADLJIVOSTI I CVRSTOCE gdje je fe tlacna cvrstoca.Teorijsko predvidanje tlacne cvrstoce betona betona: Jos 1897. -----• cvrstoce.nacin.!!B~£L£~{~!~' se svojstva . Detaljnijom analizom odnosa cvrstoce betona i vic faktora.. Cijena cementa je visestruko veca od cijene agregata. Ako se radi 0 betonima. Medutim. Poseban oblik ove formule je Abramsova formula (1919. dobavu i rukovanje sastojcima b<.11): Parametri A i B odrec1uju se eksperimentalno betona. da se povecanjem kolicine ce~~.Jcriterije i-ucestalos.:}C§pl()_l!. To se najbolje vidi pri povecanju maksimalnog zma agregata uz isti vodo~e~~entni f?ktor (Slika 8.t~_iii. K konstanta materijala odredena eksperimentalno. kao i jednostavnija Abramsova formula ne sadrze podatak 0 kolicini zraka u betonu. koju dijelom izraduje projektant. te njih ispitivati i prosudivati u fazi projektiranja i kontrole proizvodnje.mrmanje. jer postoje dobre korelacije s mnogim drugim svojstvima ocvrslog betona.. !il1illLsasfav b~t()~~"-2. za odredene sastojke.__ . Tome u prilog ide cinjenica. takva praksa dovelaje cesto puta do pogresnih rezultata i stavova u projektu betona. [8. • p£oPi§!lje_PQ§tllQke-spravljanJa i·I1lkovan]asy]~zjll)betQQQ_lJI_i1:>etonom __ fazi u _Qcvrscayanja. pa onda od volumnih udjela cementa.10].0279. • propisuje. pa je jedna od osnovnih postavki u projektiranju. Uvjeti projekta betona djelomicno su sadrzani u pravilnicima i normarna za beton. odlicno zbijeni beton. Uvrijezena je praksa. a svojstva svjezeg betona uvjetovana su prvenstveno opremljenoscu izvodaca radova. Za konkretni skup eksperimentalnih podataka Popovics je dobio A=353. a dijelom izvodac radova prema raspolozivoj mehanizaciji za izvodenje objekta.i~anih ~ojstava u svje~em i o~yrslomstanj~_iy_~fonn<l_f1sj~k!>pI_Qata. osim tehnickih uvjeta treba uzimati u obzir i cijene raspolozivih materijala i troskova izvodenja. dakle predpostavlja.kvalitetei osiguranj<l_k. a to jos pojacava ucinak smanjenja cvrstoce radi povecanja relativnog udjcla zraka u betonu. vode i zraka.

kolicine i podrijetla i s razlicitirn odnosima masa pojedinih sastojaka. Na osnovu visegodisnjeg pracenja tehnologije betona u nas [9.!S. a to se propisuje zavisno od toga o kakvoj se betonskoj konstrukciji radi. koja se prema pravilniku za beton i armirani beton naziva marka betona i oznacava s MB.0:$s:$5.svojstva. MB 20 . . kemijske i bioloske utjecaje). Faktor vjerojatnosti k uzima se prema vrijednostima iz Tablice 8. . zavisno od dopustenog broja podbacaja.pr()PJ. teski betoni). ili 1 na 40 (Tablica 8.1. gdje se ne koriste rezultati ispitivanja betona i njegovih sastojaka. Standardna devijacija (s) izracunava se iz velikog broja rezultata ispitivanja i s obzirom na stohasticku prirodu betona. fizikalne. suvrernenom mehanizacijom i vrlo dobro organiziranom kontrolom proizvodnje.0:$s:$3.llflz:i~~. Od toga se prve tri grupe svojstava pojavljuju uvijek.-izgled.1].postize se kod nepazljivog iii volumnog doziranja sastojaka betona. Kriteriji i postupci projektiranja drugih svojstava uvoditi ce se sukcesivno kada ta svojstva budu detaljno opisivana.--~~~~~~. MB IS.postize se dobro organiziranom tehnologijom betoniranja. srednja vrijednost (fm). Klasa betona se u projektu. dugotrajne. u tehnickirn opisima i izvjestajirna radi jednostavnosti oznacava nekom sifrorn. zilavost itd. i jos se kontroliraju svojstva trajnosti u okolnostima normalne agresivnosti za beton. zakoju se projektira sastav betona.. "-tenni~Kekarakteristike_u svjezem.9 MPa . mogu se razlikovati pet tipicnih grupa rasipanja rezultata ispitivanja cvrstoce betona: 3. . neekonornicnu proizvodnju (Slika 9._~ef()fITla.0:$s:$4.• trajnost (postojanost na mehanicke.3. Svaka klasa betona mora imati naznacenu projektiranu iii zahtijevanu cvrstocu.postize se vrlo dobro organiziranom tehnologijom betoniranja.iJ~kf:_~ll!_a!c!f:!is!ike: kratkotrajne.?:MB Projektirana. Standardna devijacija rezultata ispitivanja tlacne cvrstoce betonaje pokazatelj ujednacenosti proizvodnje betona.itd do MB 60.3). srednja vrijednost cvrstoce betona je: fm. tj. Prema nasim propisima taj je faktor 1.postize se zastarjelom iii zapustenorn mehanizacijom. suvremenom mehanizacijom i dobro organiziranom kontrolom proizvodnje.postize se slabije organiziranom tehnologijom betoniranja suvremenom mehanizacijom i uz mali utjecaj kontrole proizvodnje. Slika 9.) Moguce je projektirati sljedece marke betona: MB 10. Ocito je. (Normirani uvjeti ispitivanja cvrstoce betona opisani su u poglavlju 0 evrstoci betona. da proizvodnja uz veliku standardnu devijaciju zahtijeva i projektiranje vel ike vrijednosti srednje cvrstoce betona. :: I j " - . ~Liste klase. Karakteristicna cvrstoca treba biti jednaka iii veca od marke betona: fbk.!l()st~i:llluide. ne uzima se manjom od 3 MPa.?:MB+ ks.2).. cVfl. a ostale prema posebnim potrebama konkretne betonske konstrukcije. ali razliCi10g__SlI.__ . 5. U ovom poglavlju biti ce govora 0 jednom postupku projektiranja sastava betona kojemu su zadana svojstva obradljivosti i cvrstoce. . karakteristicna cvrstoca je definirana kao 10% fraktil (Slika 9. tj.28.-j1eka __ posebna.0MPa ..mehanicka. ista zahtjevana svojstva u ocvrslom stanju mogu se postici sastojcima razne vrste.="" -. Statisticki uvjeti za projektiranje marke betona. • gusto6a (laki betoni.1). tj.hI_~~ Nairne. Marka betona je normirana tlacna cvrstoca betona u MPa u starosti od 28 dana.na nacrtima.. Statistickl kriteriji za projektiranu cvrstocu betona Zbog ve!ikog rasipanja rezultata ispitivanja tlacne cvrstoce betona..§ill:'Lli. kao otpornost na udar. s. 4. Rezultati manji od zahtijevane cvrstoce betona (MB) ne smiju biti manji od minimalne cvrstoce'/mlll' Ocekivanje rezultata manjih od minimalne cvrstoce betona moze biti npr.toca na umor.T . 134 20 15 25 35 MPa Slika 9.§h'. manje od 1 na 100. . Vrijednosti faktora vjerojatnosti razliciti propisi odreduju razlicito.2.. Utjecaj rasipanja rezultata ispitivanja betona na projektiranu srednju cvrstocu betona.?:8. ocvrscavajucem i ocvrslom stanju. na mjesalicama sa slabom sposobnoscu homogenizacije i postrojenju uz koje ne postoji laboratorij.9 MPa .itd. 6. treba biti veca od projektom zahtjevane marke betona (MB).0:$s:$7..c.9MPa .:.9 MPa .

3.' PC. bilo namjemo uvucen iii slucajno zahvacen iskazuje se u postotku ukupnog volumena betona.0 vic 0. greda Kolnicke pi OCt. Dijagrami rezultata ispitivanja betona iste konzistencije. maksimalno zmo agregata i vrstu agregata (drobljeni iii rjecni) iii dijagrami u kojima se navode preporucene kolicine vode za beton odredene konzistencije. Obradljivost betona moze ovisiti 0 svim fazarna obrade betona. To su: (I) obradIjivost svjezeg betona i kolicina vode. zidovi. da se betonske mjesavine zadaju u masenim iii volumnim ornjerima agregata i cementa iii pak kolicinorn cementa u kubnorn metru betona. kako bi sto bolje odgovarali zadanim tehnickirn uvjetima i zahtjevima ekonomicnosti. Aerant 0. volumen vode izrazene kao vlaznost agregata je: vlaznost agregata (tez. Na osnovu rezultat. njihov omjer u rnjesavini moze mijenjati u relativno sirokim granicama. industrijski podovi Betoniranje pod vodom Masivni hidrotehnicki betoni Zalijevanje ankera. Faktori vjerojatnosti k.3. koji ce proizvoditi beton. 0 vic Slika 9.2% 0.kt~r slobodne vode. To znaci. (a) odnos vic faktora i kolicine cementa i (b) odnos vic faktora i tlacne cvrstoce.0 (MPa).50 1. Voda se iskazuje u litramas time. Pretpostavka. u Dodaci betonu izracunavaju se u postotku od mase cementa i zatim izrazavaju litrama. To je voda koja sudjeluje u tvorbi cementne paste. da konzistencija zavisi u najvecoj mjeri od kolicine vode. ili u kilogramima ako su praskasti. vaznorn pravilu zasnivaju se razne tab lice (Tablica 7. i na osnovu toga korigiraju projektirani sastavi betona. izbor vrste cementa. Priblizne kolicine vode za odabranu konzistenciju. tj.1.. ploce. Transportna sredstva trake. U tom slucaju bolje je zadavati omjerima masa. podlijevanje ploca strojeva 6 8 I 12 I 13 Iskazivanje sastava betona Proracun sastava betona provodi se obicno na osnovu udjela pojedinih sastojaka u jedinicnorn volumenu. A~o n. jer su volumeni nasutog agregata i cementa zavisni od vlaznosti odnosno stupnja zbijenosti i vrlo promjenljivi. silobusi posude Konzistencija prema mjeri slijeganja. bez vode koja je apsorbirana u agregatu. no i danas je jos prikladna kod zanatskog nacina spravljanja betona.a kontrolnih ispitivanja. 136 20 0.32 ttm 1 ~ 50 Osnovne zavisnosti pri projektiranju sastava betona ~ c ~ o JOO 40 5 = 12-18 cm o Mnogi ulazni podaci za projektiranje sastava betona vee su objasnjeni kada je bilo govora 0 sastojcima betona. kamioni pumpe. sredstvima zbijanja betona u konstrukciji. zavisno od dopustenog broja podbacaja odnosno minimalno dopustene cv~stoee. Na tom prakticnorn.sup. cm 1 5 12 16 5 18 5 20 Siabo annirani iii neannirani temelji i blokovi Annirani temelji. Prema tome. Tablica 9. Prema tome. a) los se uvijek susrece praksa. srednja cvrstoca pornocu dva simultana uvjeta: za koju se projektira sastav betona odreduje se v t: OBRADLJIVOST IKOLICINA VODE fm~ fmin+ k2·s. koji pokazuju varijacije u kvaliteti betona.45% Rjecni agrega t.%) x masa agregata. Postoje tri osnovne zavisnosti koje upravljaju postupkom projektiranja sastava betona. uzimaju se prema vrijednostima iz Tablice 8. Ta praksa datira iz vremena kada nije bila poznata uloga vode u betonu. ne sarno 0 ugradljivosti u konstrukciju (velicini presjeka betonskog elementa i stupnju armiranosti) nego i 0 nacinu mijesanja. Tijekom proizvodnje betona dobiva se nizove rezultata kontrolnih ispitivanja za pojedine klase betona. cement i agregat. cijevi trake. To su npr. Vlaznost agregata izrazava se u postotku tezine agregata i obuhvaca upijenu i adsorbiranu vodu. To znaci. 137 . proracunavaju se statisticki parametri.'. pri rnijesanju svjezeg betona. navedeni su neki tipicni primjeri preporucenih konzistencija betona. posuda na kranu trake. da se uvijek specificira vodocementni fa. izbor maksimalnog zma agregata.3. Te kolicine mogu biti polaziste za projektiranje prve eksperimentalne mjesavine betona. posuda na kranu pumpa. specijalne posude pumpa. te klimatskim okolnostima. konzistencija svjezeg betona. b) 500 400 .50 1. (2) zavisnost tlacne cvrstoce od vodocementnog faktora i (3) zavisnost trajnosti betona od vodocementnog faktora. da ga se moze dobro ugraditi. a za potrebe doziranja na betonari iskazuje se tezinski za cement i agregat. u odredenim vremenskim razmacima iii prema potrebi. da se za odabrane sastojke betona. da prvi korak u projektiranju sastava betona treba biti izbor prikladne obradljivosti odnosno konzistencije betona.25% . a da uz konstantnu kolicinu vode konzistencija betona ostaje prakticno ista (Slika 9. ako su tekuci (najcesce).1. Orijentacijski podaci Tip konstrukcije 0 konzistenciji betona za maksimalno zmo rjecnog agregata D=32 mm.i. kamioni. stupovi Jako armirani presjeci stupova. raspolozivim sredstvima varijskog i unutrasnjeg transporta. Prikladno je svojstvo svjezeg betona. uzima se kriterij kOJI Je na strani sigumosti: fm ~ MB + 8. da beton u konstrukciji bude dobre kvalitete jest. granulometrijski sastav. Zrak. U Tablici 9.3a).~~nate statisticke karakteristike pogona.

063 i 0.Svi podaci 0 svojstvima koja podlijezu atestiranju dobiju se od proizvodaca. onda se dobiju iz pokusnih laboratorijskih mjesavina.): f= c Bv/cO. a prema tome se propisuju i odgovarajuce minimalne tehnoloske mjere (Tablica 11. Nairne.lako postoji atest kojim se potvrduju deklarirana svojstva aditiva. • hidraulicnim • dodacima dodacima. a svojstva svjezeg betona uvjetovana su tiporn konstrukcije i raspolozivom tehnologijom. Postupci zbijanja. projektiranje u doslovnom smislu rijeci i nije moguce. 138 . vrijeme vezanja.. Korelacijska krivulja u dijagramu v/cfaktor : tlacna cvrstoca betona predstavlja srednje odnosno ocekivane vrijednosti cvrstoce betona. • volumnu masu svake frakcije. Ukoliko se ne raspolaze takvim podacima iz redovne proizvodnje betona. 30 kg. Ove dvije grupe uvjeta mogu biti prilicno opsezne. osim pravilnog izbora tipa cementa i vodocementnog faktora. a nekada manje slobode. • apsorpciju vode. aeranti. • poboljsanim • njegovanjern zbijanjem betona. ali za konkretnu isporuku cementa s kojom ce se raditi probe treba prethodno ispitati sva normirana svojstva na prahu. postoje dobre korelacije izrnedu vodocernentnog fakt~ra i tlacne cvrstoce betona (vidi dijagrame na slikama 8. fluidifikatori). ugradnje i njegovanja betona.). prema normama ukoliko se ne koristi pitka voda. VODA . 6. potrebno je za konkretnu isporuku provjeriti utjecaj aditiva na odabrane vrste cementa i agregata. uobicajena je praksa.3a). Pokusne mjesavine prave se s priblizno istom kolicinom vode (istom konzistencijom). Nacini ugradnje. Tek uvazavanjern svih tih aspekata postici ce se dobra i nepropusna struktura betona. Trajnost betona moze se jos podesavati: • izborom vrste i kolicine cementa. Podaci dobiveni iz eksperimenata prikazu se u dijagramu oblika hiperbole u koordinatnom sustavu: kolicina cementa: vic faktor (Slika 9.09. I konacno.7. transporta.erificirati i najcesce korigirati eksperimentalnim podacima. pasti i mortu: • • • • • • cvrstocu normnu konzistenciju.0279a A TRAJNOST I VODOCEMENTNI FAKTOR Za svaki beton. Zapravo.020 mm. Zahtijevana svojstva ocvrslog betona daje projektant konstrukcije.11 i 8. • vlaznosti frakcija. AGREGAT . ukoliko nema drugih podataka 0 cvrstocama slicnih betona. podaci raspolozivim tehnologijama i podaci iz projekta konstrukcije i tehnologije izvedbe. Na taj nacin moci ce se. 8. plinove i druge moguce agresivne tvari za beton i celik u betonu. Nacin mijesanja betona.). izmedu ispitanih sastava betona.Za agregat vrijedi kao i za cement.. provjeriti vrstu i kolicinu dodataka. da se laboratorijski izradi nekoliko (3 . naknadno upijanje vode. Ti efekti se obicno provjeravaju na smjesama morta.12).~-. pa i onaj koji je izlozen normalnim uvjetima okoline. isporucene frakcije 0 Za slicne sastojke betona. interpolacijom odabrati mjesavina. Razine kontrole (vlastite. Sredstva unutrasnjeg TEHNOLOGIJAMA o tim postupcima posebno se govori u poglavlju 0 patologiji betona. vodocementni faktor je jedan od glavnih cinilaca koji utjecu na poroznost. a za njihovu promjenu nekada ima vise. Sredstva vanjskog 4. Prije projektiranja sastava betona potrebno je prikupiti podatke 0 raspolozivim materijalima i tehnologijama. • odrediti gustocu. a time i na propusnost betona za vodu.Qgti!Jlalni sastav betona uvjetovan je tehnickim i -ekonofnskim parametrima. b) PODACI 0 RASPOLOZNIM 1. volumnu postojanost. Pri koncipiranju ovih pokusa. kontrolira se vodocementni faktor u pogledu trajnosti betona. • kolicinu sitnih cestica na sitima 0. • izborom agregata. 3.3b). koja bude zadovoljavala sve druge propisane uvjete projektirane klase betona. /~ ~ Redoslijed projektiranja sastava betona <) F CVRSTOCA I VODOCEMENTNI FAKTOR . kojima se ispituje odnos kolicine vode i konzistencije svjezeg betona (Slika 9.rezultate ispitivanja betonu (npr.11). jer se uz odredene pretpostavke izracunata mjesavina.10. Pri projektiranju novih sastava betona. nadzora i neovisne) 139 transporta. Vee ovdje treba naglasiti. Zavisno od uvjeta okoline betoni se dijele na klase izlaienosti (Tablica 11. betona. jednako vazni dobro zbijanje i njegovanje betona. mora uvijek v. 2. da su za trajan beton. u slucajevima kada su betonske konstrukcije izlozene jacern djelovanju agresivnih okolnosti i kada su te okolnosti najmjerodavnije za izbor sastojaka betona. a kolicina cementa u kubnom metru betona se mijenja u intervalima od po npr. kao polaziste za izbor vodocementnog faktora moze posluziti formula za teorijsko predvidanje tlacne cvrstoce betona (Poglavlje 8. DODACI BETONU . 0. 5) pokusnih mjesavina betona za raspolozivi agregat i cement. a za konkretne treba ispitati: • granulometrijske sastave. Osnovni su podaci 0 komponentama betona.OO0637C + O. a) PODACI 0 KOMPONENTAMA BETONA CEMENT . tako daje uvijek potrebna odredena optimalizacija smjese. Pri konacnoj odluci 0 sastavu betona treba uzeti u obzir i nivo kontrole koji je moguc u datim okolnostima izrade. treba posluziti Walzov dijagram cvrstoca betona normiranih s cvrstocom cementa (Slika 8.

11. da bi dobili podatke za vise mjesavina. veliki). KORAKA. do 8. 14. Vlaznost agregata J}5 3?-9 of- 163 10tll' . __ Zahvacenog ili djelovanjem aeranta uvucenog.A= . kohezivnost i zavrsna obradljivost 141 12.11.:> b/D Vlaznost kg Korigirana masa za 1000 L kg Sastojak Frakcija 0-1 0-4 4-8 8-16 16. Volumen zraka.S. koraka prikladno je provesti tabelarno 9. Ispitivanje svojstava svjeZeg betona i izrada uzoraka za ispitivanje ocvrslog betona PREMA POT REB I PONA VLJA SE OD 3. tako da se moze konstruirati dijagram odnosa vodocementni faktor. d) podaci 0 tehnologiji izvedbe (motazna konstrukcija. Pokusna mjesavina PROBNE MJESAVINE Probne mjesavine pripremaju se najcesce prvo u laboratoriju.2. Provjerava se. A Ukoliko nije zadana projektom. konzistenciju betona treba podesiti tako. KORACI U PROJEKTIRANJU SASTAVA BETONA ZA KOJI SU ZADANI OI3RADLJIVOST.260 3S 10 15 35 i z= 1000. Kolicina cementa.VAi Ispituje se vlainost svake frakcije radi korigiranja potrebne kolicine vode za odabrani vodocementni faktor. da Ii su postignute projektirane velicine za gustocu betona i kolicinu zraka. da bi se dobila zeljena konzistencija. da je beton dobro obradiv za odredenu namjenu._ __ e. Prilikom ispitivanja konzistencije kontrolira se temperatura smjese.)volumeni(V) frakcija(Ai): A=L . iIi 6. Kolicina vode. CVRSTOCA I TRAJNOST . Iz jedne serije pokusa rnoze se odabrati vise sastava za propisane klase betona iste konzistencije i istog maksimalnog zma. c) svojstva i performanse koje proizlaze iz projekta konstrukcije. Masa za 1m3 (kg) 3f::'J 3 2 Gustoca p (kg/drrr') Vo1umen za I m3 (drrr') 3. v/~ O/S 0/1 (..3b). namjene objikta i uvjeta buduceg okolisa. Bez obzira na predpostavljenu kolicinu vode u proracunu.' 1/2 erE? 49/ :II s'tl . Ispitivanje konzistencije.2. V ________________________________ 5.cvrstoca (Slika 9.) 13. 68' ?- G7'o (000 t 9 s: b) Korekcija za apsorpciju i viaznost agregata Z.5 I/o 0/2- 3/5 3/5 351 i.IzborDm~3x~ 3. 5 ~/l? 1. Za proracunati volumen betona doziraju se komponente betona i zarnijesaju.>'r 110 014 /. Odabiranje sastava betona Koriste se postupci tehnicke statistike Proracun sastava betona od 3. moguce trajanje njegovanja. Uvjet trajnosti 7.4. Frakcije agregata Ukupna kolicina agregata dijeli se u najpovoljnijim postocima(p..P. razlicitim kolicinarna cementa (Slika 9. a [L] 4. Izbor konzistencije prema postupku koji ce se primjenjivati pri kontroli 2. c Agregat popunjava say preostali prostor za I m3 gotovog ugradenog betona.6 LABORATORIJSKI POKUSI 10.. treba konzistenciju odabrati obzirom na obradljivost (npr. i tabele za ispitivanje ocvrslog betona. U prvom projektiranju smjese. I.s '313 34'1 Sl2 . Obicno se pripremi vise rnjesavina. prema tablici 9.66r5 S'3/2 II. C 8. { 9. as razlicitim kolicinarna cementa. odreduje se iz iskustva ~il~ip~r~e~m~a~ta~b~l~ic~i~7~. a) Proracun sastava betona za pokusnu mjesavinu Sastojak Cement Voda VIC (kriterij cvrstoce) VIC (kriterij trajnosti) Dodatak betonu aerant 0. :>/.lj .c) PODACI IZ PROJEKTA KONSTRUKClJE a) Vrste presjeka (mali.16 Principi su objasnjeni u prethodnim poglavljima.'S. Ispitivanje ocvrslog betona i sredivanje podataka u dijagrame prema slici 9. b) % armiranja. srednji.3.32 Dodatak betonu s vodom (I :I 0) Cement Voda % S kg q kg] = V : ~. c 11?g'f8 2. Prerna potrebi korigira se kolicina vode. V +~+~+ A (/10 :J Or :?3 ~O .1 ~0~v~is~n~0~0~d~im~e~n~z~ij~am~a~p~re~s~je~k~a~i~o/c~o~a~rm~ir~a~nj~a~. iste konzistencije.02 { ~ T (26 {l 1(63 0/53 ::J f6!J --G 'tS-- 0.2% Zrak 4% Agregat Ukupno 199b 2338 :.). a ovdje se ukratko pokazuje jedan od mogucih redoslijeda u projektiranju sastava betona.2. zavisno od ocekivane cvrstoce cementa Kontrolira se vic faktor i kolicina cementa iz minimalnih uvjeta trajnosti prema tablici 11. Kolicina agregata.~ _ Odabire se prema uvjetu cvrstoce iz dijagrama 8.3. (Tablica 14C . dostupnost elementima). odabire se manji ~ iz koraka 8. Izbor vic faktora 6. masa agregata Korekcija za Apsorpciju % kg % ?-. Tablica 9. tako da se konacni sastav betona usvaja interpolacijom. Dijagram treba konstruirati od dovoljnog broja tocaka.

transportni Deton nemoze biti kategorije B I. Iskustvo je pokazalo. korekcije sastava betona su prespore. Najbolje je pripremiti seriju mjesavina za redom.kontrolira funkcioniranje strojeva za proizvodnju i bazdari uredaje za doziranje. Mnogobrojni i varijabilni parametri sastojaka betona vrIo razlicito utjecu na kvalitetu betona. Opravdana su tek ako se njima moze ustediti u odnosu na iskustvene sastave betona. pri uobicajenoj organizaciji kontr~le 1~pravlJanJa kvalitetom betona. ~ predvidaju dvije kategorije ~ B J i BJL Za kategoriju B II obvezno se moraju provesti prethodna ispitivanja. uz odredene korekcije. tako da se moze ocijeniti utjecaj rada ekipe i kvalitete opreme s kojom ce se spravljati beton. UgradDja Zbljanjc Zagladivanjc Njegovanje ISPfITVANJE SASTOIAKA Za cemente klase 45 smiju se navedene kolicine cementa smanjiti za 10%. Toje moguce u slucaju da se radi 0 betonima nize propisane cvrstoce i ako se radi 0 manjim kolicinama betona.pri najvecoj frakciji 8-16 mm. betona B I mogll_sy_~~~oizvodi i to ~_~_]_5. ravljanje kvalitetom betona _~ Tijekom proizvo nje aoo1'atOrijuz-oetonaru kontrolira i evidentira rezultate ispitivanja sastojaka betona. Te se kolicine moraju povecati za: 10% . 143 .ovrsinu premazati s manjom kolicinom cementne paste. pokuse izvesti odmah u punoj velicini. 10% . koji ulaze u proizvodnju. Ponekad. 20% . Medutim. pa to rezultira podbacajem u kvaliteti. da se u meduvremenu bubanj mjesalice ne pere. na betonari. te uzirna uzorke i ispituje kvalitetu proizvedenog betona (Slika 9. da bi se doka~a~o u kojoj mjeri su zadovoljeni uvjeti klase betona. AdilM KOl'ITROl.3). onda treba laboratorijski provjeriti ponasanje betona pri razlicitim temperturama smjesa. Za kategoriju B I propisane su minimalne kolicine cementa (Tablica 9. pa na osnovu postojecih podataka 0 proizvedenim sastavirna betona. Upitni~o~ su . ~ovr. To su narocito.(zagladivost) povrsine. promjena potrebe za vodom i vrijeme vezanja betona pri razlicitim temperatura rna. pa se najcesce te varijacije "pokrivaju" povecanom. Ukoliko se u proizvodnji ocekuje betoniranje pri vrio razlicitim klimatskim uvjetima. Prilikom spravljanja pIVe mjesavine dio cementne paste utrosi se na premazivanje povrsine bubnja i lopatica mjesalice. rezeIVo~ u projektiranoj cvrstoci betona.3 vrijede ukoliko se beton B I spravlja s najvecom frakcijom 16-32mm.pri najvecoj frakciji 4-8 rom. koji se mogu propisati uz neku povecanu kolicinu cementa. a to znaci mjesec dana zakasnjenja. Usvojeni sastavi za trazene klase betona ponovo se zamijesaju na betonari. a za cement klase 25 treba ih povecati za 10%.4.oznacena mjesta na kojima najcesce dolazi do pogresaka u funkcioniranju sustava.e kvali. Kolicine u Tablici 9. -----K?~m ~stu. te da se poduzmu o?govar~ju~e korekcije u sastavu betona.A OPREME ISPfITVANJE BETONA Sf ATls-mm Sastojci Belon Tablica 9. pa ta mjesavina ne bi bila mjerodavna. da u pr~k~i ~a promjen. pa se uvode eventual no potrebne promjene u projekt sastava. kg/nr' 15 20 25 142 220 260 300 350 Slika 9.emeno .4). i bez povecanog rizika postici zahtijevana svojstva betona. Moze se prije ubacivanja komponenata prema proracunatom sastavu. intervencije u sastavu betona provode se nakon dobivanja rezult~ta testiranja ocvrslog betona.tete betona odabranog sastava najvise utjecu sljedeci karakteristicni parametn sastojaka betona: ~K-ateg_~!ona Prethodna ispitivanja betona mogu biti vrlo opsezna i dugotrajna. Rezultati ispitivanja betona ocjenjuju se statistickirn postupcima.ako se umjesto plasticne radi tekuca konzistencija. zbog nacina obrade i poteskoca u interpretaciji podataka. prema iskustvu. Na uhodanoj betonari. Shema upravljanja sastavom betona. p. Dakle.3. Minimalne kolicine cementa kIase 35 za betone B I MB 10 Minimalna kolicina cementa. rnoze se cak i preskociti faza laboratorijskih ispitivanja. Cement Agregat Vod. bilo dodavanjem aditiva iIi promjenom kolicine cementa iii sitnog pijeska. pa prema tome i skupa. SASTOICI Cement Agregal Voda Aditivi TEHNOLOGUE SfATlSTI(:KA OBRADA Do1ir:anje Mijebnje Prijcyoz.

Slican postupak rnoze se primjenjivati uz usrednjavanje razlicitih brojeva podataka za sastojke betona i za ocvrsli beton.i. koje 144 . Vremensku zavisnost podataka 0 ispitivanju sastojaka i betona potvrduju slozenije statisticke analize pornocu autokorelacijskih funkcija i segmentacijom.. formiranjem baza podataka i ekspertnog sustava rnoze se znatno poboljsati i ubrzati slozeni proces projektiranja sastava i upravljanje procesom proizvodnje betona. .. Bra. MIN · · · IS 16 17 \8 19 20 Braj rezul tata se uSrednjavaju Promjene u standardnoj konzistenciji cementa mogu nastati zbog redovnih promjena u mineraloskorn sastavu sirovina za proizvodnju cementa. i to za rezultate ispitivanja cvrstoce cementa.i. cak i unutar optimalnih granicnih linija..3). One su posljedica redovnih promjena. • promjene u standardnoj u temperaturi konzistenciji kolicine zraka u mjesavini. 20 100 '~i ..2.i.. promjenu kolicine vode za 7 do 10. . b) modul finoce agregata i c) cvrstocu betona [9. ~30 <.. .5..5 litara na kubni metar betona iste konzistencije! Vece promjene u potrebi cementa za vodom mogu uslijediti od promjena u temperaturi betonske smjese. ~. koji odgovara liniji B 32 u sastav. cvrstocu i trajnost betona.33)..3].. Tek kada ispitivanja ocvrslog betona pokazu neki nedostatak u kvaliteti.~ ...rj!!'Hlli .. . pri mijesanju stalno se. Uvodenjem kompjutorske obrade podataka.. rijetko se kada u praksi ovi podaci koriste za podesavanje sastava betona. ali jos vece promjene nastaju pri promjeni kolicine hidraulicnih dodataka cementu. Novija istrazivanja pokazuju [9. To je moguce uz simultanu promjenu kolicina cementa i vode iIi primjenom aditiva... da se karakteristicni parametri materijala mogu izraziti pornocu srednje vrijednosti i standardne devijacije (Slika 8.tl se usredn lava iu Slika 9. polazi se u analize uzroka..i " kaj1 · .. cementa. pa zakljuCivanje po shemi jedan uzrokjedna posljedica nije primjereno. : .. poveca se kolicina vode za 10 litara pri krutoj konzistenciji. a: : : : .. pa se tome prilagodava kolicina vode u smjesi.>~. a nakon toga se zbog vremenske rneduovisnosti podataka povecanjern njihova broja prakticno vise ne poboljsava karakteristican parametar materijala... Sadasnji propisi uzimaju rezultate ispitivanja betona u nekom duljem vremenskom razdoblju kao skup rnedusobno neovisnih podataka. Standardna konzistencija cementa se uslijed toga promijeniti za 2 do 3%.. da navedene promjene u kolicini vode znatno mijenjaju faktor. svjeze betonske smjese i u cvrstoci cementa.. . . . kada su srednje temperature od 25 do 30°C.5... Promjene u granulometrijskom sastavu agregata. Klizne sredine zavisno od broja podataka koji se usrednjavaju za aj.J 6U~~11111111111'11111111111'lllnlllllIII1111\lllllltl11'1'11'111"111111'111111"'11 11'1111111111 nastaju promjenama u drobilisnorn postrojenju iIi trosenjem sita u proizvodnji iIi promjenama u opterecenju sita iIi kolicini vode za pranje agregata. uz konstantnu konzistenciju odrzi i konstantni vodocementni faktor. ~ ~ ... Tako na primjer. : '. promijeni Ii se granulometrijski sastav. da se npr. Vidi se. prikazan je utjecaj povecanja broja uzastopnih podataka koji se usrednjavaju.~f~tf 5 6 7 8 . te se zatim intervenira u sastav betona na taj nacin. da je 6 podataka dovoljno. Na slici 9. ~.. opisan je postupak kontrole kvalitete pornocu klizne sredine cvrstoce.: .!::iJ11llJJ. trebaju 10 do 20 litara vode vise nego kada su temperature 5 do 10°C (Slika 7. Komplicirane meduovisnosti parametara sastojaka betona i svojstava ocvrslog betona mogu se pornocu automatske obrade podataka vee preventivno uvesti u upravljanje procesom proizvodnje betona. . 145 • varijacije • promjena • promjene • varijacije u granulometrijskom sastavu frakcija agregata. modula finoce agregata i cvrstoce betona.i. ...: : .. Ove promjene mogu biti sistematske. vjerojatno zato sto su meduovisnosti slozene. i 1 2 J 4 ~. a to znaci za beton spravljan s 350 kg cernenta/rn '...i. .i. · .i. kao najuocljiviji parametar kontrolira konzistencija betona. Nairne...17)! maze Ocito je. i 9 10 II 12 0 . rezultiraju znatnim promjenama u potrebi za vodom za istu konzistenciju betona (Tablica 7. ' . :.3]. a to znaci mijenjaju poroznost. . Od toga se prva tri parametra manifestiraju kao promjena potrebe za vodom uz istu konzistenciju betona.... vezane uz promjene temperature s godisnjim dobima. . koji odgovara Iiniji A 32. do cak 35 litara pri plasticnoj konzistenciji.. a da konzistencija betona pri tome ostaje ista! Takve promjene u granulometrijskom sastavu agregata mogu se ocekivati u normalnoj proizvodnji. a to znaci. da se prakticno eliminiraju slucajne pogreske..i . i vodocementni Premda se svi navedeni parametri sastojaka betona redovno ispituju u laboratoriju betonare. sto takoder upucuje na mogucnost poboljsanja upravljanja kvalitetom betona. Tako na primjer smjese betona u Ijeti.31). Na statistickoj kontrolnoj karti rezultata ispitivanja cvrstoee betona (Slika 8. koji se mogu aproksimirati normalnom distribucijom. : :: : .cvrstocu cementa. ..~.~.! rezultata kO. pri cemu je uvijek usrednjavano po 5 uzastopnih rezultata... .. da rezultati ispitivanja sastojaka i betona cine vremenski ovisne serije. frakcija ~ ~. : . : ..

SU'ukUpne _ jer deformacije puzanja poddopufu:n-F!C~!iIpr~~~nJim~i-!'J9_K!edaveiicinekao i kratk()t@ji!~j~!. zbog jednostavnosti. plasticne pukotine._ _tLs!~formacij~ . Ono moze biti reda velicine 1% volumena cementa.2iJaI:e betona reverzibilan (Slika 1~. koje su posljedica djelovanja vanjskih siIa (kratkotrajnih iii dugotrajnih). neICemogu biti povoljne. Uslijed hidratacije. a dio jenakon vracanja_vl~k~. pod stalnim opterecenjem beton puze (tece). Ova naprezanja mogu biti veca od vlacne cvrstoce jos mladog betona. Izrazava se kao bezdimenzionalna velicina u promilima (mmlm) iii miliontinkama (x 10-6). koji se ne skuplja. te postoji mogucnost stalnog ulaska vode u pore cementnog kamena. koja su cesto veca od vlacne cvrstoce i uzrok su pucanja betona.s_tQ_~.!1a. Skupljanje povrsinskog sloja je sprijeceno unutamjim dijelom betona. pa se javljaju tzv.Za uobicajene vrste betona.~jr~y'erzibiIan. ako se reducira izdvajanje vode. sma-njenJe-Yo1Umena. Taj dio skupljanja se naziva autogeno skupljanje.:i:ako·su-!a. DEFORMAClJE BETONA Za kratkotrajna opterecenja do velicine dopustenih naprezanja. cime se nadoknaduje dio vode utrosen na hidrataciju. beton ce bubriti. velicinabubrenja zavisno 147 ~usel1ieIl1_Q~yrslog betona izlaziy_Q!la i~ kapilaJa. koji je usao u reakciju hidratacije.10. pa se laboratorijski.~_~fj£@~@ci_§ac~Ima takoder drugih posljedicapiizaiija.-Yolumna deformacija jednaka je trostrukoj vrijednosti lineame deformacije skupljanja (cv = cx + Cx + cJ. kao i od temperatumih promjena. plitke i dosta siroke. sto rezultira vlacnirn naprezanjima u povrsinskom sloju. dolazi do smanjenja volumena. uslijed gubitka vode evaporacijom s povrsine betona. ispituje obicno sarno Iineama deformacija betonske prizme. da vece kolicine cementa povecavaju i plasticno skupljanje. Dok je beton u plasticnom stanju. jednakog su reda velicine i jednako vazne za ponasanje betona volumne promjene od skupljanja odnosno bubrenja betona. cementna pasta se skuplja za priblizno 50 do I OOx 10-6u odnosu na volumen cementnog praha.y~m~_I}()_m__IJ()§~Q~S!_jJ~~ve~iy:g~~~£a:I<:. Medutim. beton se ponasa kao vecina nosivih gradiva.~~_~_. pa rezultiraju naprezanjima. a plasticne pukotine mogu se potpuno izbjeci ispravnim njegovanjem betona.tj. ali vecina je stetna po svojstva konstrukcije.--:-~voJstvopuzanja je vrLQ. I Plasticno skupljanje i bubrenje Skupljanje ocvrslog betona uslijed susenja t~!._ ()ptere~~iij~3rlomara~.E_~iv~slc!J_QliC!. Osim deformacija. I ~ VOLUMNE PROMJENE BETONA <:> Skupljanje moz~GsLjediG_u~acije vode iz betona. hiQJ1!_t<lgij~_G.nj~jJ_etona.J_~)_. gotovo elasticno. Ako je beton potopljen u vodu. Taj dio skupljanja naziva se plastic no skupljanje. U praksi su ove obadvije volumne promjene gotovo uvijek sprijecene. Dio .Y~I)QJg)_ti_1:l~t9.Q_miluleJonIta_ciii"i. Plastic no skupIjanje je manje._~m~@_a i ~natiz3C1]e:-l3ez obzira na uzrok. Naravno.

a beton se ispituje na uzoreima dirnenzija IOxlOx40 ern? i 20x20x60 ern". koje djeluju na taj nacin.3).. ne dolazi do reakeije s kristalima vapna. Da bi se eliminiralo mcguce utjeeaje temperature na promjene dimenzija okvira aparature... "'" g- I V) O d / " I~ "'::. optima lni uvjeti za karbonatizaeiju eementnog kamena su u djelomicno vlaznom betonu. .. to ce izmjerena velicina zavisiti bitno od dimenzija uzorka. IlJ 800 400 - j Skupljanje od susenja /".. zatim prosusen i onda ponovno vlazen. Karbon dioksida ima u nezagadenoj atmosferi 0. +r=:«: I I I I .... obicno se mjeri sarno lineama promjena uzorka oblika stapa. da beton naglo upija vlagu.'. moze biti povecanje cvrstoce. Ireverzibilni dio skupljanja betona posljediea je nastanka novih kemijskih i fizikalnih veza u strukturi eementnog kamena. narocito se povecava tvrdoca betona tako da tanki povrsinski sloj kore betona postane znatno tvrdi i kruci. ali se i drugi spojevi eementnog kamena razgraduju.. Skupljanje cernentnog morta uslijed susenja i karbonatizacije vlaznostima [10.. ne nastaJ~ kar~ona~n~ kiselina tj.. ako je beton istovremeno sa susenjem izlozen intenzivnoj karbonatizaeiji. Testiranje skupljanja Premda je skupljanje volumna promjena. Slika 10.. zatim 0 stupnju hidrataeije eementnog kamena i 0 strukturi pora u betonu.. Napredovanje karbon dioksida ?iti ce najsporij~..2. uslijed karbonatizacije dobiva na povrsini praskasti sloj.1.jJ Slika 10.. Brzina transporta vlage ovisi 0 relativnoj vlaznosti betona i okoline betona. Medutirn. Uzorak ima na oba kraja ugradene repere od nerdajuceg celika... Pri tome se oslobada voda.('. nadoknaditi ce se vrlo brzo jednim kratkim kisnirn razdobljem. posljediea karbonatizaeije cementnog kamena od obicnog portland cementa....ko s~ pore ispunjene vodom. a.. Obicno se ispituju prizmice morta dimenzija 40~40xl~0 mrn ' u aparaturi prema Graff-Kauffmannu. zaobljenih krajeva.:. uslijed evaporaeije i ponovnog vlazenja.03%.. ali jos vise od njihove ispunjenosti vodom (Slika 10.2]. ' -40 0 20 40 60 Relatlvna vlainost 80 100 -% pri razlicitim relativnim od_t~aj~j~_l1j~gQvflnjll_istarostib~t()_namoze biti od 40 do 70% od skuplj~.u vod! na zraku Bubrenje a) \Skupljanje '.3%. U praksi se najcesce transport vlage u betonskom elementu... 2000r----------------. a voda... Tako je ripr. Skupljanje i bubrenje ocvrslog betona uslijed susenja i vlazenja [ 10. a nakon formiranja meniskusa vode u kapilarama nastaje podtlak.. To je posljediea djelovanja kapilamih sila u porama betona. ali u gradovima i na autoputevima ima ga do 0. promjene duzine usporeduju se sa stalnom duzinorn stapa od invara istih dimenzija kao prizma od betona (slika 10. za beton. ali je proees upijanja vi age znatno intenzivniji od procesa evaporacije. ali ako u porama nema vode. . koji je njegovan do prakticno potpunog zavrsetka Iiidratacije... Brzina napredovanja korozije eementnog 148 . Beton pripravljen s cementom u kojem ima dodataka zgure."- ___ -- na u vodi zraku b .2).c<. U izvjestaju 0 rezultatima ispitivanja vrlo je vazno naglasiti 0 kojim se dimenzijama uzoraka radio Rasipanje rezultata ispitivanja srazmjerno je veliko.:iusenjem . . Velicina tih ciklickih promjena zavisi od trajanja razdoblja susenja odnosno vlazenja. 149 V r: Skupljanje uslijed karbonatizacije Djelovanjem CO2 iz okoliee na eementni kamen dolazi do kemijskih reakeija.. Karbon dioksid s vodom tvori karbonatnu kiselinu koja reagira s Ca(OH)2 u eementnom kamenu stvarajuci CaC03. koja se oslobada moze intenzivi~ati proees hidrataeije. . a bolje je 6 uzoraka. onda je ireverzibilni dio skupljanja znatno veci.. '~~.(transport skupljanje vlage) ""'" ~_(\('.~. odvija naizrnjenienn (Slika I 0.1 b). koji popunjava strukturu. cime je evaporaeija usporena. Uslijed karbonatizaeije.. jer se kristal} vapna zamjenjulu cvrscim kalcij karbonatom..1] .. nakon sto je isparila adsorbirana voda.. Prema tome skupljanje betona tijekom duljeg suhog razdoblja. Ukupna skupjanje ad suse 1600 nja i karbanatizacije 1200 xo '" " . Buduci da je najveci dio skupljanja posljediea transporta vi age iz unutrasnjosti uzorka do povrsine i zatim intenziteta evaporaeije..L__:::_.. pa se paralelno ispituje barem 3. Nepovratno Povratno skupljanje (transport -L vlage) t skupljanje kamena uslijed karbonatizaeije zavisi od strukture pora. Prema tome. Osim skupljanja.. '~" Skupljanje ad karbonatizaclje .. najvece povratno bubrenje. " b) " Povratno '. '-' c <0 '-.

. % 80 1 V) 100 o~~~~--~ 0.. Skupljanje betona istog sastava. Opcenito vrijedi da se: 14 do 34% od 20-godisnjeg skupljanja obavi za 2 tjedna. -i 0:: a Vo1umni udio agregata..3]. 40 do 80% od 20--godisnjeg skupljanja obavi za 3 mjeseca i 66 do 85% od 20-godisnjeg skupljanja obavi za 1 godinu.. Aparatura za ispitivanje skupljanja mortnih prizmi i betona. [ 10.3 0.35 0... Slika 10.. U kasnijim razdobljima odredeni doprinos moze biti posljedica skupljanja od karbonatizacije..7 0.5). 40 20 0.g)n gdje g znaci volumni udio agregata (Slika 10. Utjecaj vrste agregataje velik vee kod uobicajenih vrsta agregata (Slika 10.. Vrijednost eksponenta n zavisi od modula elasticnosti agregata i Poissonovog koeficijenta. U pocetku je skupljanje najvece.4). -i QJ 0. 150 151 .6..<1J . Granulometrijski sastav i velicina maksimalnog zma agregata sami po sebi ne 'utjecu na velicinu skupljanja.8 ~ ~ -i s II) Q ~ 0. ali spravljenih od razlicitih agregata. Utjecaj vic faktora i kolicine agregata na skupljanje betona [10.6 vic faktor 0.8 ~ Slika 10. '2 . Sam cementni kamen imati ce utoliko vece skupljanje ukoliko je veci vodocementni faktor (Slika 10. Utjecaj udjela agregata u volumenu betona na skupljanje [10.3. koji imaju znatno vece skupljanje zbog malog modula elasticnosti agregata...v!..50 '0 120 I C> Volumni udio agregata . vece zrno agregata.5. pa ce to rezultirati manjim skupljanjem. a narocito je vidljiv kod lakih betona..4 8~. QJ C <1J ~ <1J QJ .2 :::: .140~----------------------------------~ 120 o 10 28 dana 90 1 2 5 10 20 30 godina Slika 10. Skupljanje betona moze se izracunati iz velicine skupljanja cementne paste (sc~ pomocu struktume formule: Sb = scp(1 ....4 0. Medutirn.6).4. ali najveci utjecaj na velicinu skupljanja ima agregat.4]. Cimbenici koji odreduju veliclnu skupljanja Skupljanje betona je posljedica skupljanja cementnog kamena. Slika 10. cuvanih na 21°C i 50% re!.5].. a zatim se postepeno smanjuje.5 __ --~--__ ~ 0.. 0. uz istu konzistenciju i isti vodocementni faktor ornogucava obicno manju kolicinu cementa. . koji sprecava skupljanje.

12 0. navedene su vrijednosti temperatumog koeficijenta betona u kojemje omjer cement:agregat=1 :6..2 8.56 0. mogu se za proracune koristiti vrijednosti iz tablica u propisima (Tab lice 10. 0. Skupljanje prema nasim propisima Za svaki veci inzenjereski projekt i za odredeni sastav betona treba velicinu skupljanja i bubrenja betona odrediti pokusima..3.23 010 0. agregat sprecava temperatum~ deforrnacije cementnog kamena. pa ce ctb zavisiti od udjela agregata i cementnog kamena.).28 0.. Vrijeme 1 nakon prestanka njegovanja betona (danilgodine) 14 0. U Tablici 10. Utjecaj relativne vlaznosti okoline na skupljanje istog betona [10.85 0.povrsina poprecnog presjeka u crn-. te od elasticnih svojstava obaju faza. zavisno od vlaznosti.08 0.6 12.10 u vodi o o o 152 153 . Temperaturni koeficijent ekspanzije betona moze se procijeniti pomocu struktume forrnule: 2g( ctep ..16 0.30 0.75 0.08 90 0. co . Kao i kod skupljanja.58 0. c ..1.2 Konacne vrijednosti skupljanja neanniranog Rjecni Mjunak Granit Kvarcit Diorit Pjescenjak Vapnenac Zgura visokih veci Ekspandirana zgura Relativna vlamost okolice (%) 40 0.15 0.88 073 0.7.30 90 0.42 70 0. a k i k.68 045 0. koji ima veci temperatumi koeficijent.50 0.63 . Utjecaj vlaznosti okoline na skupljanje betona vidi se na slici 10..1 6.34 0.2 8. koje vrijede za betone njegovane sedam dana pri temperaturi od 20 "C.12 u poglavlju 0 agregatu..1 9.23 0. 40% ~ §- V) o -400 70% c 10 Oani 28 90 1 2 Godine 5 10 20 30 Temperaturni utjecaji na volumne promjene Stika 10.1 + kcpka + g[ 1 . Srednja debljina presjeka definirana je kao: Vrijednosti temperatumog koeficijenta ekspanzije betona (ctb) najvise z~vise od sastava betona i temperatumog koeficijenta ekspanzije agregata. Tablica 10.15 365 0. Zavisnost skupljanja od vremena trajanja Relativna Srednja Zavisnost skupljanja betona od vremena Es '0 1200 (I) j Es (6) I Cl Relativna 800 400 100 vlaznost okolice (%) debljina presjeka dm(cm) $10 20 >40 $10 20 ~40 7 0.05 28 0. Ab . Ako se stirn podacima ne raspolaze.18 0.7 10.48 0.2 9.2. 0. Krajnje vrijednosti skupljanja neanniranog Srednja debljina presjeka elementa dm (ern) $10 20 ~40 betona betona.7.95 0.4].40 020 0.30 0.90 0.3.13 0.40 0. te od vlaznosti betona.5 12.60 0.10 005 0.cta) ctb = ctcp .1 Njegovano u vodi 1O-6jOC 12.kcpkaJ ' dm=O' gdje je: 2Ab gdje je g volumno ucesce agregata. Koeficijenti temperatume ekspanzije betona c:a= 1:6. Temperatumi koeficijent ekspanzije cementnog kamena varira od llxl 0-6 do 20xl0-6. Cementni kamen i agregat mogu imati vrlo razlicite temperatume koeficijente ekspanzije.20 0.4 10.1.2.<ll .5 10. njihovih ct (cta i ctcp).35 3 god.03 .83 0.opseg presjeka elementa u dodiru sa zrakom u cm. Tablica 10....1 9.Tablica 10.8 9. (%0) Vrsta agregata Esoo Njegovano na zraku 1O-6jOC 13.15 007 0...38 0..5 11.6 12. Tipicne vrijednosti temperatumog k~ficijenta ekspanzije agregata navedene su u Tablici 4. i 10. krutosti cementne paste odnosno agregata.

~Y/ ~/ 10 0 ?. &-' f S vremenom beton se i dalje skracuje. ._.. % i :tll ~ ~ 120 ~ £ 10 OL_ -30 I .. Ponasanje betona na temperaturama nizirn od ledista je vazno zbog mogucih ostecenja strukture betona djelovanjem mraza. da se postepeno povecavaju pod stalnim teretom..7].. ali se intenzitet deformacija smanjuje. &} 10 ~ cu 20 Re1atlvna vlaznost.. Ovaj posljednji dio dodatnih deformacija.. manjije u betonu.9). njegovoj zrelosti i termohigrometrijskim uvjetima u casu ispitivanja... a sve te velicine jako zavise od sastava betona. Utjecaj relativne vlaznosti i temperature betona na lineami koeficijent temperatume ekspanzije [10. .. 155 .. 't 30·rr---------'-----~~ Relativna vlaznost. ova se deformacija rnoze opisati Youngovim modulom elasticnosti. djelomicno zbog skupljanja i eventualnih temperatumih promjena. Oko temperature smrzavanja. koji se naziva puzanje iIi tecenje betona. prilicno izrazen u cementnoj pasti. kada se uzorak rastereti. Odmah nakon nanosenja sile uzorak se deformira i za kratkotrajna naprezanja do 0... i zatim ostaje takvo do trenutka t2.. Deformacije i kod relativno malih naprezanja nisu u cijelosti reverzibilne.. razmatrati ce se u poglav1ju 0 puzanju betona. c cu . Utjecaj relativne vlafnosti okoline na temperatumu ekspanziju cementnog kamena [ lO.l- I SkuplJanJe -20 I Starost betona Slika 10.. onda taj ucinak izostaje. traje vrlo dugo..9. :::> <IJ DEFORMAClJE 0 BETONA POD DJELOV ANJEM SILA 18 16 14 12 0 0 . zatim.8). koja prikazuje deformacije prizme pod jednoosnim tlacnirn naprezanjem.~ -~i 10 20 DC £s I I I I . Sumami pregled ovih pojava prikazanje na slici 10.1 EO oc CtJ O~ 'q. Takve povecane ekspanzije nema kada je cementni kamen suh i u slucaju kada su pore potpuno ispunjene vodom... CU\() 0.6].. Medutim.. u radnom dijagramu Iinija rasterecenja ne poklapa se s linijom opterecenja.. Ovaj ucinak.8].10. ali i zbog trajnog djelovanja naprezanja. ako je beton prije ispitivanja prosusen na 90% relativne vlaznosti okoline. Ebs: E =C Ebs (J Slika lO. zavisno od njegove relativne vlaznosti ima svoj maksimum pri relativnoj vlaznosti od oko 65% (Slika 10. 154 Slika 10. deformacije su zavisne od vremena..t--I __ -.... Naprezanje je naneseno u trenutku tl. Odgovor betona na djelovanje vanjske sile u uvjetima suhe okolice [ 10. cu-< . Takoder se uzima da je proporcionalan naprezanju i obmuto proporcionalan modulu elastienosti: CPc c =P Ebs Zavisnost funkcije CPc (koeficijenta puzanja) od razlicitih parametara..5 cvrstoce betona.~ 90. kako se povecava temperatura.. tj. Koeficijent temperatume ekspanzije cementnog kamena. a nakon smrzavanja postaju jos vece (Slika 10.. sto znaci. To je posljedica povecanog pritiska vodene pare u porama cementnog kamena. 40 100 % Struktura cementnog kamena i betona je heterogena i komplicirana. ~:::r ....10. pa je odgovor na djelovanje vanjskih sila kompliciran.20 cu c .8. vrijednosti temperatumog koeficijenata ekspanzije se smanjuju. s brojnim porama i defektima..

Modul elasticnosti ocvrsle cementne paste razlicitih starosti i vodocementnih [10. Sile i odgovarajuce promjene duzine se ocitavaju nakon svakog ciklusa povecanja opterecenja. sekantni i tangentni.. to se oba ova utjecaja na poroznost odnosno modul elasticnosti mogu sazeti u jednom. da se izbjegnu pocetne neravnomjernosti u mjerenju deformacija. ali i kao povecanje modula elasticnosti vlaznog betona u odnosu na isto takav uzorak suhog betona. koje su posljedica neravnosti kontaktnih ploha. Tlacna cvrstoca valjka $ 15xh30. To je najvecirn dijelom posljedica puzanja betona. (GPa) 21. cvrstoce fbm se uvrstava u MPa.. 0. Nelinearnost je utoliko veca.4). Nakon nanasanja opterecenja. tako da je modul elasticnosti sarno aproksimacija stvarnog ponasanja betona. Moze ga se ocijeniti na osnovu ernpirijskih izraza: Staticki modul elasticnosti Tablica 10. voda u porama u prvi rnah sudjeluje u nosenju opterecenja.30 0.12): Ebs = Srednja vrijednost 60 fbm 27 + fbm [GPa]. Takoder..40 30 .Jfbm 10. ukoliko se primijeni veci broj ciklusa rasterecenja/opterecenja radni dijagram se priblizava pavocrtnom ("treniranje uzorka"). Ovo se tijekom pokusa pokazuje kao djelomicno puzanje betona. VLAZNOSTI I TEMPERATURE NA MODUL ELASTICNOSTI CEMENTNOG KAMENA Cementni kamen sadrzi veliku kolicinu pora vrlo razlicite velicine i oblika.40 0. koji je najveci.ModuI elastlcnosti betona betona dobiva se ispitivanjem betonskog uzorka oblika Uzorak se opterecuje na pritisak u smjeru dulje osi. za koju se uzima. + o (b) Ecp CPa 3D 20 10 28 dana 3 dana 0.60 vic faktora Slika 10.12. a radni dijagram se blizi pravocrtnom. Na prvoj krivulji radnog dijagrama mogu se odrediti tri vrste statickog modula elasticnosti: pocetni.42 40 50 60 UTJECAJ POROZNOSTI. a opterecenje u cijelosti preuzme kruta struktura cementnog kamena.50 Slika 10. (MPa) 20 25 30 Staticki modul elasticnosti.. Radni dijagramje uvijek malo zakrivljena linija. Za praksu je ispravnije odrediti modul elasticnosti na radnom dijagramu nakon sto se ovaj stabilizirao treniranjem uzorka od pocetnog predopterecenja od 10% od cvrstoce do naprezanja jednakog priblizno 40% od cvrstoce betonskog uzorka. Modul elasticnosti je yeti za vece cvrstoce betona. da su naprezanja monoaksijalna. Odnos modula elasticnosti i cvrstoce betona prizme (a:h= 1:3) iii valjka (D:h= 1:3). iii Ebs = 9. Pri rasterecivanju i ponovnom opterecivanju dobiva se karakteristicna petlja histereze i zaostale trajne deformacije. a deformacije se mjere u srednjoj trecini. sve dok s vremenom ne bude postepeno istisnuta. Pocetno naprezanje od 10% nanosi se prije pocetka mjerenja..11). izrazu koji je potvrden eksperimentalnim podacima (Slika 10.4.. te ukoliko se naprezanje vise povecava.9]. Buduci da je kolicina pora manja ukoliko je vodocementni faktor manji i kako je proces hidratacije napredovao. 156 157 .29 22 30 23 33 26 36 28 .11. jer dolazi do konsolidacije u strukturi betona.25 }. ukoliko se opterecenje sporije nanosi. manje iii vise ispunjenih vodom. ali to povecanje nije linearno (Tablica 10. a naprezanja i relativne deformacije se dobiju dijeljenjem s povrsinorn odnosno mjernom duzinorn (Slika 10. Za betone vecih cvrstoca modul elasticnosti je veci. Radni dijagrami betonskih uzoraka opterecenih na pritisak: a) beton manje cvrstoce. b) beton velike cvrstoce.

13. za razlicite koncentracije agrega. g). E =E za kapilamu poroznost jednaku g p nu I· a Pc kanil ama poroznost cementnog kamena.. Ecp l_l. Za linijske elemente betonskih konstrukcija Poissonov koeficijent se ne uzima u obzir pri proracunu.0 9 Slika 10..20.=. jer bi ta voda preuzela dio kratkotrajnog opterecenja. npr.10].. Medutim.!. Za vlazni cementni kamen priblizno je 0. a model C je njihova kombinacija.gdje je Ep modul elasticnosti cementne paste. UTJECAJ AGREGATA NAMODUL ELASTICNOSTI BETONA Modul elasticnosti betona moze se dovoljno dobro prognozirati pomocu dvofaznog modela. t~kve rnoguce kon~?"racije prikazane su na slici 10. a g je volumna konce~tracIJa agregata u betonu.11]. Premda stvamo stanje na~:ez. Ecp. Prema tome je za cementni kamen I. Susenjern izlazi voda iz vecih kapilara.£. znacajniji je utjecaj susenja na vodu u manjim kapilarama i porama gela. s. Promjene modula elasticnosti betona zavisno od koncentracije agregata i strukturnog modela [10..15.14: Model A pod opterecenjern ima Jedna~ deformac.Stl. tako da mladi beton.:{g_ + Eb-Ecp [1-jTg~E+E cp B --n 1 a ~ B Sva tri modela su graficki prikazana na slici 10.8 0. modul elasticnosti betona (Eb) moze se izraziti kao: Ecp 0. Iz navedenih uvjeta 0 jednakosti deformacija (model A) odnosno jednakosti naprezanja (model B) dobivaju se sljedeca rjesenja: Model A Model B Model C ~=Ea g+EcpCi-g)· Ea A [J A J.. Transport ove vode u krupnije kapilare i zatim izvan betona takoder bitno doprinosi smanjenju modula elasticnosti betona susenjern. Eb s. Dvofazni modeli betona za prognoziranje modula elasticnosti [ 10. Dakle kod obicnih betona moze se zanernariti utjecaj interfacea na modul elasticnosti betona.1Ju a~regata i cementne paste. Funkcija f zavisi od geometrijske konfiguracije modela.~nJa I...8]. koji je bio zagrijavan neko vrijeme prije mjerenja moze imati veci modul elasticnosti. mikroarmiranih betona. Medutim.0 0.15. (To nije slucaj kod specijalnih vrsta betona. defor~aclJa u heterogenoj strukturi betona karakteriziraju velike vanjacije. Kod plosnih i prostomih elemenata uzima se prosjecna vrijednost 0..13). = . 159 Tn 158 . a smanjuje se sa smanjenjem vlaznosti. tao Model B bolje odgovara kada je agregat kruci tj. koji se sastoji od cementnog kamena i agregata.. i to tako da se pri visirn temperaturama dobivaju manje vrijednosti (Slika 10.) Prema tome.12 Eg=32 kN/cm2. 1. i Ecp moduli elasticnosti agregata i cementne paste... povisena temperatura mladog betona ubrzati ce hidrataciju. Ova voda je jace vezana na povrsini cvrstih cestica. apt prikazan na slici 10. pa se moze s~atrati dijelom cvrste faze cementnog karnena.14._g. OVImodeli mogu dati dobre prognoze prosjecnog modula elasticnosti betona.25. + . koja tijekom susenja postepeno prelazi u krupnije kapilare. To je posljedica povecane pokretljivosti cestica pri visim temperaturama. znatno veceg modula elasticnosti od cementnog kamena. a model A bolje odgovara stanju karakteristicnorn za lakoagregatne betone. koji znatnije doprinosi njegovoj krutosti.=f(Ea.::. a za suhi oko 0.5 1. Poissonov koeficijent betona Za cementni kamen Poissonov koeficijent se malo mijenja s promjenom vodocementnog faktora.15.4 -20 Eb 0 20 (v1azan) > Eb 60 (suh) 100 140 roc Slika 10. Utjecaj temperature na modul elasticnosti betona [10. gdje suo E. sto donekle smanjuje modul elasticnosti. C yg ~ C Slika 10. model B ima jednako naprezanje u agrega~ 1 ~ementnoJ p~. Promjena temperature takoder mijenja modul elasticnosti betona.

na odredenoj udaljenosti (L) postave se generator ultrazvucnog impulsa i prijemnik. Ovo je iskljucivo laboratorijska metoda. brza i daje podatke 0 svojstvu betona po dubini. tako da se pobudivacem moze varirati frekvencija pobude dok se ne dode do prve rezonantne frekvencije uzduznih vibracija.se mjerenjern brzine prolaza uItrazvuka mogu pratiti promjene svojstava betona tijekom vremena.su uredaji za ispitivanje puzanja u principu jednostavni. segregacije). Uzorak je pricvrscen u sredini.2v)' .-. a njene prednosti mjerenja brzine prolaza ultrazvuka. Na slici 10.duljina uzorka u mm. ) II) --------empirijskim izrazom: Puzanje betona Dinarnicki modul elasticnosti veci je od 'statickog modula elasticnosti. (I-v) (I + v)(1 . torziji i viseosnim stanjima naprezanja. Prikladna je takoder za identifikaciju defekata (defektoskopij. ova se razlika pri racunanju koeficijenta puzanja obicno zanemaruje .. Onda je: Dinarnicki modul elasticnosti (~d) dobiva se mjerenjem brzine prolaza ultrazvuka ~.L-:__:__. odreduje pri vrlo malim naprezanjima betona. Sheme uredaja za ispitivanje puzanja.j. Veza izmedu ova dva parametra ~s=I. bubrenja i temperaturnih promjena. _ Cijev Slika 10. nakon sto se oduzmu dugotraj~e def~rmacije. Uredaj za ispitivanje dinamicko~ modula elasticnosti mjerenjem rezonantne frekvencije pnzme betona.4--Dijaf ulja _. 161 . koJ: su posljedica s~p!janj~.. ali postoje i sistemi za mjerenje puzanja pri savijanju. ( gdje je p gustoca betona u kg/m '.17. _p '- I--- Uzorak K 1 iP Opruga Uzorak . koje je posljedica naprezanja do granice dopustenih naprezanja.. (pukotine.. EbdMJERENJEM REZONANTNE FREKVENCIJE Shema i.. tlacerije z-: P=.16. uslijed hidratacije iii korozivnih i drugih stetnih utjecaja. Iz izmjerene udaljenosti i vremena prolaza izracuna se brzina (v. n .&. pri nekoj starosti betona. uvijek su ova dugotrajna mjerenja povezana s nizom problema. vlaku.Dinamicki modul elasticnosti betona kroz beton iIi mjerenjem rezonantne frekvencije normiranog uzorka betona. To Je svojstvo funkcija vremena. POSTUPCI MJERENJ A DEFORMACIJ A PUZANJA Najcesce se mjeri deformacije puzanja pod tlacnim opterecenjern..rezonantna frekvencija u Hz p .a) u be~onu. Nadalje ..... s I = .Glavna prednost ove metode je u tome. Kako se modul elasticnosti povecava sa staroscu betona... Medutim. kmls).17.JI 160 Slika 10. a I ~ ~ su kao i kod postupka PobucJivac Uzorak I I . Dalje ce bit! govora 0 puzanju.16..gustoca betona u kg/m". prikazani su razni sustavi. koji se primjenjuju pri ispitivanju puzanja.J. zbog stalnog puzanja.. ~d MJERENJEM BRZINE PROLAZA ULTRAZVUKA Na povrsinu betona. Puzanje se definira kao povecanje deformacije pod trajnim djelovanjem naprezanja. koja je definirana sekantnim modulom elasticnosti. Dinarnicki modul se tada izracuna prema izrazu: ~d=4n2L2 p 10-12 [ GPa].. gdje je: L .spitivanja je prikazana na slici 10.'. to bi elasticnu deformaciju trebalo izmjeriti u odgovarajucoj starosti betona u kojoj se izracunava puzanje. da~le znatno manjeg naprezanja od staticke cvrstoce iii od umora pri ciklickirn naprezanjima.. S jedne strane poteskoce su u odrzavanju centricnosti sile naprezanja i njezine konstantnosti.L.25~d-19. Koeficijent puzanja se racuna u odnosu na pocetnu elasticnu deformaciju. jer se data je sve izrazeno u GPa.-. K= gdje je v Poissonov koeficijent. Premda . kao i odredivanje njihovih dimenzija. sto je nerazorna.

19).. Odrzavanje termohigrometrijskih uvjeta i oejena velicine pripadajucih deformaeija takoder cine poteskoce.18): Ep (e) Ako bi uzorak betona bio izlozen istom opterecenju.. Uzorak betona. bubrenja i od porasta temperature. Interesantno je usporediti cetiri slucaja puzanja uzoraka u razlicitim higrometrijskim uvjetirna. potrebno je zasebno izmjeriti deformaeije od skupljanja. a to su uobicajeni uvjeti mjerenja puzanja betona. prizma 20x20x60 crn-. U starosti to optereti se do naprezanja 0"0. i dalje se s 163 to Starost T t Slika 10. Ukupna deformacija bi bila: = Eu - E' \__ I (Jo (b) Ako uzorak betona nije izoliran.. deformacija betona ce se trenutno smanjiti za elasticni dio. kao uzorak za ispitivanje cvrstoce. uslijed naprezanja 0"0' koje ostaje do vremena t>to: (a) Ako je betonski uzorak izoliran od okoline (npr. ukupna deformaeij a bi sadrzala i tu promjenu. Prema tome ukupna deformaeija bi bila: Ep = Eu - E+ (Jo Eb· (d) Ako bi izolirani uzorak betona opisan u slucaju (a) bio izlozen jos i porastu temperature. Puzanje betona pod konstantnom deformacijom rezultira relaksacijom naprezanja [I 0. njeguje se do dana ispitivanja u standardnim uvjetima.() t OL_~--------------~t---to Starost Konstantna deformacija Pocetna elasticna deformacija ()o =[ Konstantno naprezanJe o L. Nakon ove kratkotrajne povratne deformacije. Ovaje deformaeija manja od pocetne elasticne deformaeije. Ako se dugotrajno opterecenje ukloni.s druge strane su u mjerenju deformacija.12J. sastoji se od elasticnog dijela i puzanja (Slika 10. Puzanje pod djelovanjem konstantnog naprezanja. -. onda ukupna deformaeija sadrzi i deformaeiju od skupljanja betona Es' Prema tome deformaeija puzanja bila bi: ----_-1. da bi se izracunalo deformaeiju od puzanja betona.19. npr. To je relaksacija (Slika 10. deformaeija et izmjerena u vremenu t.__ L- ~ -+ Starost t to Starost t Slika 10. da mu je pridodana konstantna deformaeija.[10. koje se razlikuju na pojedinim stranama uzoraka. E je sekantni modul elasticnosti u trenutku t. puzanje ce se manifestirati kao postepeno smanjenje naprezanja s vremenom. pa je moguce postepeno isusivanje uzorka.12].------ -L Puzanje nakon {t-toJ :Et-eo Pocetna elasticna deformacija 0'0 = U slucajevima (b) do (d).jer se u meduvremenu povecao modul elasticnosti. povrsina uzorka se prernaze parafinom).18. 162 . Elasticna deformaeija je Eo=c jE. ali potopljen u vodu. Utjeeaj puzanja rnoze se promatrati i na drugi nacin. onda bi ukupna deformacija sadrzala jos deformaeiju od bubrenja betona.:= Relaksacija nakon t Cfo. Ako je uzorak betona opterecen tako..

za koje se u racunu uzima. koliko dobro opisuju rezultate eksperimenata i kako se 1ako cdreduju njihovi koeficijenti. /~ ~~ //.22) Uzimajuci u obzir linearni odnos puzanja i naprezanja. pa se rezultati testiranja puzanja mogu aproksimirati pravcem u dijagramu. EO) = lib... moze se napisati: Ep Oblik krivulja puzanja opisuje se razlicitim maternaticki izrazima. Dosadasnji maternaticki izrazi vrijedili su za slucaj konstantnog djelovanja naprezanja. r je vrijeme opterecivanja uzorka betona. a konstanta b nagib pravca. koja ce se najbolje prilagoditi rezultatima eksperimenata provedenih uglavnom u laboratorijskim uvjetima.8].0. = (t . Povratno puzanje brze napreduje od puzanja. vremenom smanjuje deforrnacija betona. vic Slika 10.=. bolje aproksimira pocetne rezultate mjerenja. Te ~nvuIJ: mogu se aproksimirati povrsinorn puzanja (Slika 10. puzanje ima konacnu vrijednost. Prednost je ove jednadzbe u tome.21. hiperbolna f. Puzanje j povratno puzanje betona opterecenog pod vodom i na zralcu nakon 28 dana njegovanja [10. -. OPIS OBLIKA KRIVULJE PUZANJA Prema ovom izrazu puzanje u funkciji logaritma vremena ima oblik pravca. Optereti li se iste uzorke betona u razlicitirn starostima dobiva se familija krivulja pu..)' gdje je t ukupna starost betona..400 ". 164 Slika 10. i manje je od puzanja. kojem je lijeva strana ove jednadzbe ordinata. Tako dobivene funkcije valoriziraju se uglavnom prema tome.zan~a.!l = a+ Ep bet ... Povrsina funkcije puzanja [10. Eksperimentalni (t- 'I) 1200 dani podaci i mate mati eke funkcije vrijeme-puzanje [10. tako da je (t -r) vrijeme uzorka pod opterecenjem.200 c C1l N :::J Q ::.. OJ ._. ali obicno daje premale ukupne konacne vrijednosti. Prema ovom izrazu puzanje nikada ne prestaje. pa se opet lako mogu odrediti parametri Ai B iz podataka pokusa aproksimiranih pravcem.. Ova se funkcija dobro podudara s izmjerenim kasnijim rezultatima puzanja.20. Prema ovoj jednadzbi. a to znaci prakticno za uzorke pri ispitivanju u laboratorijskim uvjetima. da su afino pridruzene (iako to egzaktno nisu).20).12]. konstanta a cdsjecak na ordinati. Prva je hiberbolna funkcijq.21.r).8]. 2 0. Taj drugi dio povratne deforrnacije zove se 129yratnopuzanie (Slika 10. Dvije takve funkcije u usporedbi s podacima pokusa prikazane su na slici 10. . (t-r ) apscisa. Prema tome puzanje nije u ci' losti reverzibilna pojava...) a+b(t-. Oni se dobivaju trazenjern funkcije. 165 . da se moze pisati u obliku: i!. o c C1l . E p = cr . ali daje prevelike dugorocne vrijednosti puzanja.. cp(" t . Druga je funkcija logaritam Ec= oblika: A + B log (J+t-t).. ----• eksoet: imenta1ni _podaci logaritamska f.c). OJ 0:: 600 VriJeme pod opterecenjem Slika 10.22.

da je barem dio ovih deformacija nepovratan. Utjecaj istovremenog kretanja vlage. jer uvijek ima dovoljno supljina u betonu u koje moze intemo difundirati vlaga. pa je vrlo vjerojatno.ijenje'20 vr i jetne susen 80 ~ je i Zbog heterogene prirode hidratizirane cementne paste. Medutim. Velicina puzanja mijenja se zavisno od gustoce (poroznosti) cementnog kamena na slican nacin kao i modul elasticnosti. godine 5 10 ZJ 30 c) Prekid veza.Smaniuie~e-PllZanj(:. da su te dvije pojave u vezi.c. PRILAGODAVANJA STRUKTURE Ovaj se ' integral obicno gucavaju direktna rjesenja.. posljedicaje strukturi h.23). TaJ dio deformacije je veci nego sto bi bilo sarno skupljanje istoga uzorka u istim termohigrometrijskim uvjetima. tj. da se prostori iz kojih izade meduslojna voda zaklope te nastaju kemijske veze slojeva gela.p. pri cemu se susjedne cestice priblizavaju naprezanja.p. jednako je vazno ustanoviti. pri cemu se lokalno prekidaju primame strukture. Smatra se. kao postepeni transport vi age iz zona u kojima je smanjena adsorpcija. Vecina agregata. kao sto je to slucaj kod samog skupljanja.c. Smanjenje volumena koje prati puzanje. i njihov rezultat se zbraja ! em! ukupni efekt puzanja: 1 . omogucava lokalne cvrstoce.13]. c) u meduslojnoj vodi koja vrlo sporo difundira u gel pore. poremecuje molekularni raspored. pa se vlaga pocinje gibati u smjeru nastalog gradienta. iako neki oblici izraza za cp omo- Uzroci puzanja. Pojave zapazene i izmjerene na inzenjerskoj razini tumace se najvjerojatnijim fizikalnim ikernijskim promjenama. da vrijedi princip superpozic!je: ~i~ intervala naprezanja moze se promatrati svaki za sebe. zbog koje djelovanjem velikih naprezanja dolazi do rastvaranja cvrstog materijala i zatim konsolidacije strukture i prodiranja materijala u podrucja manjih naprezanja. i time cak povecanje ukupne cvrstoce presjeka. Uobicajeno je. Ovaj transport je vjerojatno reverzibilan nakon rasterecenja. Koncentracije naprezanja imaju za posljedicu: a) Viskozno tecenje. dodatni dio deformacije naziva se skupljanje pri puzanju. tako da je poremecena termodinamicka ravnoteza. skupljanja i bubrenja betona Puzanje betonskog uzorka izoliranog od okoline je znatno manje od uzorka iz kojega istovremeno moze evaporirati voda (Slika 10. Ovo su rezultati ispitivanja koje je zapoceo Davis 1920.1l!~e.. kao brza i reverzibilna promjena pritiska. o 10 28 dani 90 1 2. -.23. Pojava puzanja ocito ima slicnosti sa skupljanjem betona. i- rjesava numericki. Premda puzanje sa skupljanjem ne rezultira mjerljivim smanjenjem mase uzorka. da se kao osnovno puzanje definira onaj dio puzanja. pri uobicajenirn naprezanjima u normalnom betonu ?onasa se potpuno elasticno. da je gubitak vlage iz uzorka u atmosferu pod opterecenjem objasnjenje za pojavu dodatnog puzanja uz istovremeno skupljanje. UTJECAJ DIFUZIJE VLAGE Opterecenje betonskog elementa izaziva promjene naprezanja u strukturi h. te mehanickim efektima sprezanja agregata i cementnog kamena. a postepeni napredak od metastabilnog stanja prema stabilnom u skladu je sa zapazenim smanjenjem gradijenta puzanja. 167 166 . Kadaje evap~racij~ vlage iz uzorka moguca. a posljedica toga je konsolidacija strukture u tockarna najvecih naprezanja. ipak se uzima.Kada je opterecenje funkcija vremena uzima se.!1J10 suhi cementni kamen uopce ~~. koji se moze odvijati na nekoliko razina strukture cementnog kamena: a) u kapilamoj vodi. ~~~_em vlage . u njenoj strukturi dolazi do koncentracije naprezanja. Puzanje uzoraka betona njegovanih 28 dana i zatim opterecenihjednakim silama u razlicitim higrometrijskih uvjetima. sto ornogucava veca podesavanja u strukturi. u uvjetima kada nema transporta vlage izrnedu uzorka i okoline. iii stvaranja temperaturnog gradijenta. To znaci transport vlage iz manjih u vece pore. sto znaci. Svi ovi mehanizmi su u biti ireverzibilni. Izoliranje uzorka betona ne moze sprijeciti tu pojavu. koji zatim slijedi rekonstrukcija veza i poboljsanja veze. da puzanja ima i tada kada nema transporta vlage iz betona u atmosferu. b) u adsorbiranoj vodi. a to znaci zavisno od vodocementnog faktora i stupnja hidratacije. zbivaju se na molekulamoj razini.p. djelovanjem smicnih popunjavanja pora u 400 b) Rekrictalizaciju.------------ 1200 Prc:c. kolaps Slika 10. pa je cementni kamen jedini taj koji puze. godine [10. koji se izmjeri na posve izoliranom uzorku. Fizikalni i kemijski procesi koji rezultiraju puzanjem betona. 1\ r b I I' isparljivi dio vlage cementnog kamena je jedan od kljucnih sastojaka betona za tumacenje puzanja._lLR9_tp. ------. i nema direktnih dokaza 0 stvamim promjenama.

prikazanim na slici 10. koji se deformira elasticno.. x. UTJECAJ AGREGATA Susenje betona je spori proces.o=6. \-:~.c. naprezanje u materijalu koji puze se smanjuje.. i ta se dvojna ovisnost najbolje moze izraziti omjerom volurnen/povrsina iIi kao teorijska debljina povrsina/poluperimetar. dolazi do odgodene elasticne deformacije.c. Model na slici 10. Nakon rasterecenja cjelokupna deformacija je povratna.2. 168 . brzina susenja je tako mala. i drugo. jer je popracen lokalnim povecavanjern volumena i smanjenjem Cvrstoce. t:. da one u cijelom svom zivotnorn vijeku ne postignu ravnotezno stanje vlage.26b je uzeto za Eagr. Odgodeno elasticno djelovanje moze se dobro prikazati Kelvinovim reoloskim modelom. a posebno pri vlacnirn naprezanjima. u bloku ima duze vremena dovoljno vlage za hidrataciju. onda veci treba dulje vremena da v1aga iz unutrasnjosti evaporira. kojaje spojena paralelno s klipom.c. Jedinicno puzanje na dijagramu 10.L. Prvo.25). -fr- . To znaci.24.p (Slika 10..p.p.24.p.26.5 9- \.14]. a zatim bez zapreke nastavljaju puzati. drugi sloj takoder se deformira elasticno. Premda je puzanje koje se ovdje razmatra znatno ispod razine naprezanja pri kojern dolazi do znacajnijeg sirenja pukotina. Oceki vana krajnja ~o vrijednost starost. pa prema tome imati ce vecu prosjecnu vlaznost. Prema tome odgodena elasticna de formacij a je u potpunosti reverzibilna. puze. D--.o. Velie ina puzanja zavisno od omjera volumen/povrsina u razlicitim starostima betona." ~ N ::J co x . i unutrasnjost betonskog e1ementa ostaje jos dugo vlazna.e__ ---. Drugi sloj po nasa se kao Kelvinovo reolosko tijelo. takoder.0 '" . Stvarna brzina susenja zavisi od velicine i oblika elementa.-_x_ • Izolirani uzorci volumen/povrsina.c.c. Agregat. Skidanjem opterecenja dolazi do isto takove postepene povratne defonnacije. i agregata.. i moze se pripisati svakom gore opisanom mehanizmu. U masivnim betonskim konstrukcijama. postojanje gradijenta vlage ocito ce povecati naprezanja.. Agregat od prirodne stijene vece je krutosti od h. koja puzi.p. i na interfaceu izrnedu h. ipak odredeni stupanj sirenja pukotina ima utjecaja na puzanje. Odgodena elasticna deformacija i utjecaj agregata.c. ODGODENA ELASTICNA DEFORMACIJA Ako je materijal koji puze spregnut paralelno s inertnim materijalorn (cementni kamen s agregatom).MIKROPUKOTINE Zakazivanje betona pocinje stvaranjem mikropukotinau h. 400 200 --. Taj mehanizam ne znaci podesavanje strukture.c. Usporedi Ii se ponasanje dvaju blokova razlicite velicine. koji reprezentira cementnu pastu. tako da se inertni materijal postepeno vrati u svoje pocetno neoptereceno stanje. relevantni parametri za velicinu puzanja su vo1umna koncentracija agregata u betonu i relativni odnos krutosti agregata i h. pa je njihovo puzanje uvijek manje nego malih uzoraka za laboratorijska ispitivanja. To rezultira dvim efektima. U betonu. 0 169 Slika 10.c.25..~ / 0 dana --'._ 100 -><50 -0-c-: ~ 0. Ocito ce doprinos mikropukotina biti veci pri vecirn naprezanjima.p. a agregat se sarno elasticno deformira.24._ o ~- a. bude nula. kako se opterecenje prenosi na inertni materijal (agregat). Kao i za modul elasticnosti._1200~ --:--. Uzorci su optereceni u starosti od 8 dana pri relativnoj vlaznosti okolice 50% [ 10." o Q) ''.. koji se postepeno susi. Oba ova efekta smanjuju brzinu puzanja u odnosu na brzinu puzanja manjega bloka (Slika 10. 151 x~ . puzanje puzanJe = _=:':'.5 {)x ~.9x1 04 MPa.---".p. Ova pojava zapazena je i kod h.· a zatim se nastavlja deformirati s vremenom tako.5 25 Cll :x: o __j mm 2CfJ o Slika 10.~ •~ t'. ima tri sloja: prvi i treci nakon nanosenja naprezanja deformiraju se elasticno. rezultirajuci povecanjem mikropukotina i povecavanjern puzanja. ~ 2.~ '>.p.::="""-_ puzanje za Eagr. pa je: relativno . vode je manja. prosjecna brzina kretanja Pasta Opruga 3 Agregat (b) Kel vinov (a) Ovofazni model model Pod djelovanjem stalnog naprezanja h.0 1. da se opterecenje s h. aps. i sprecava puzanje. nakon sto se povrsinski slojevi prosuse. kako se naprezanje u njemu postepeno povecava. postepeno prenosi na elasticni agregat. Ovaj prijenos opterecenja prestane kada naprezanjeu h. ako oni djeluju unutar i u vezi s resetkastorn strukturom h. ~ 1.p.c.). Agregatje predstavljen oprugom. UTJECAJVELICINE ELEMENTAKOJI SE ISPlTUJE 2. djeluje kao paralelni inertni materijal i ima znatni utjecaj na reverzibilne i ireverzibilne komponente puzanja.

Ako se poveca temperatura betona kao dio ubrzanog dozrijevanja. Za naprezanja u armaturi uzrokovana skupljanjem betona tlacna naprezanja..71 6.-.__.----. A \--------=~c.-.14 Modul elasticnosti agregata.. a smanjuju u betonu... 21'C 5. armiranih s 1.. Ea MPx10-6 (b) Slika 10. struktura ce biti ranije relativno popunjenija i puzanje manje nego kod betona koji nije bio zagrijavan.Q)o-t..3 69 189 245 264 -0. J50 Xl) '0 I a .35 0..9.44 989 68 46 55 6. a neki su istrazivaci zapazili cak manje puzanje pri temperaturama od 90 i vise stupnjeva Celzijusovih... /. lako primjenljivi u proracunu konstrukcija. kao i na modul elasticnosti. 1(1] 50 .. od inzenjera koji nisu specijalisti za tehnologiju betona... Puzanje betona pri razlicitim temperaturama [ 10.10 0.2 4.0.--.12 0. OJ :t: (JJ 1(1] o 0..7 3.34 51 39 52 5..). a u betonu od nearmiranih betona. prije nego se optereti. Tablica 10..0 1.v!. " & ~o 6.' . pa dolazi do vitoperenja takvih ploha.... vlacna naprezanja u betonu mogu moze biti razlogom pojavi pukotina u betonu. .:6:::0C=:= -.. 170 15 15 30 5. _- njegovanja _~=::::...-..16] ..9 odnosno 5% presjeka.. i 21°C 15 1'5 30 5.-.14 0. koji sada na najjednostavniji nacin uzima najvise pararnetara u Puzanje se moze zapaziti sve do temperatura od -10°C. MPa Utrenutku opterecenja celik beton Nakon I godine celik beton Nakon 3 godine celik beton Nakon 5.0 100 150 200 250 . a povecanje brzine puzanja je priblizno konstantno od 0 do 70°C.1 77 64 82 4..-.0 1.31 239 197 261 293 -0.9 19 10.450 QJ] 2000 Temperatura ... opterecenih na tlak tijekom pet godina.()S 0..-. . uslijed skupljanja vise se skrati gomja zona.00 0.14]. Naprezanja u armiranobetonskim MB % armiranja Ukupni teret.7 6.... Poznati su i jako izrazeni takvi sklucajevi u podnim plocarna.04 O..--......... povisena temperatura intenzitet puzanja (Slika 10.' 46°C co c ---. a jos su pojacani time sto je evaporacija iz donje zone prakticno sprijecena pa se ne skuplja.9 8... tj. " ? 0. Ako se dulje vremena optereceni tlacni element rastereti....----. . Medutim.7 4.-_. -.... >< 1000 8 7 o Kordina .27. tako da je skupljanje armiranih betona manje armirane presjeke.?--Q- o 20 (a) !iJ Udio agregata.1] Naprezanje.10 214 Stupovi njegovani pod vodom pri 21°C U gredama i plocarna u kojimaje donja armatura jaca od gomje.26. ~2 g.". armatura moze u betonu izazvati vlacna naprezanja veca od vlacne cvrstoce betona..•.1 3..7 6...5.. 710C . _...0 80 66 85 4.3 6.~ .11 6.27..9 1. Osim puzanja na raspodjelu naprezanja djelovalo je i skupljanje betona kao i tijek hidratacije cementa..42 278 193 251 285 0..0 171 .. nego pri npr.j_ _.-.5 71 56 75 4... Postupak.02 0.. U jako armiranim betonskim presjecima u betonu su se javila cak vlacna naprezanja.19 9.~ . Pri visim temperaturama povecanje puzanja je sporije.._. '" 5 ~4 Dana pod opterecenjem Slika 10. Uslijed puzanja betona postepeno se povecavaju tlacna naprezanja u armaturi.52 0... U Tablici 10. 80°C... 25D '0 I 6. Utjecaj agregata na puzanje betona (a) Volumna koncentracija agregata (b) Relativna krutost agregata (Sadrzaj krupnog agregata 45-55%) [10.. tone stupovima [ 10.5 ern.8 6.. Counlo o Browne Blundell .5. . Q) ..3 3.5 god ina celik beton Stupovi njegovani pri 50% re!. za vrijeme djelovanja opterecenja povecati ce FPrakticno izracunavanje puzanja Za prakticno racunanje puzanja potrebni su pojednostavnjeni modeli. prikazani su rezultati testiranja betonskih stupova promjera 12. Za jako biti veca od cvrstoce. UTJECAJ ARMATURE Uslijed skupljanja betona u armaturi se javljaju vlacna.. 0 20J 150 d: N 0 "... UTJECAJ TEMPERATURE Temperatura ima dvostruki utjecaj na puzanje. tako da to slabo armirane presjeke tlacna mogu biti veca od dopustenih..

172 a pokazuje 173 .6 16 1..5 2.85 - o 1. Medutim.0 se uzimaju iz dijagrama kc . ..~~N/ /2.360 Teorijska 100 200 debljina. k. O~ LoCQL.8 kd .2 70 3.7 25 2."3il ""-----. osim za lakoagregatni beton.izrazava utjecaj starosti uzorka u vrijeme opterecivanja.7 1.O 2.3 1.0 oko\iee.85 <. 4 • O.17).6 34 2..7 1.. dana Tabliea 10.9 1.8. Znamo da je porast deformacije puzanja nakon 20 godina malen (pod dopustenim naprezanjima).00 I "". koeficijenti dati s odredenom rezervom (Tablice 10.3 .'...1 1.8 20 0.0.2 ~~ __ L Velie ina puzanja prema koeficijentima iz propisa Rijetko kada ima vremena da se pokusima odredi velicina puzanja za konkretni sastav i uvjete opterecenja betona. porasta deformacije puzanja pod stalnim teorijsku s .1 21 1.0 11 t-~ ~ .0 2. one ne uzimaju u obzir posebnosti konkretnih okolnosti...500 " Na osnovu toga su sastavljene tablice.4 u vodi Starost betona u trenutku opterecenja. 1 20 2. S~ _Quzanje po jedinici naprezanja... 1: Slika 10.4 vIc 0. % 90 1.0 1.® koji je produkt od pet pacijalnih koeficijenata: 28 1.9 1..1 2. f--ll.3 proracun je predlozen u preporukama Europskog komiteta za beton (CEB). ~~ . puzanja se desi u 3 mjeseca.6.predstaylja utjecaj sastava rnjesavine.0 0.3 1.. Zato postoje brojne forrnule za predvidanje velicine krajnje deformacije puzanja.6.. ! .8 1.1---J{-~7 --'-:14:-:2.2 ) cp = E ' b a vrijednosti parcijalnih koeficijenata __________.7 3.O.uzima u obzir utjecaj velicine elementa.t /fW ~ kb .:. koji je ovdje zastupljen vodocementnim omjerom i kolicinorn cementa.28.obuhvaca utjecaj vremenom . % 50 40 30 1. dana 7dana 20 >40 $10 20 >40 $10 20 ~40 $10 20 ~40 $10 20 >40 $10 20 ~40 Konacne vrijednosti koefieijenata puzanja nearmiranog betona.5 . N!.1 II 0. " ...8 0. dm (em) $10 Vrijeme pod opterecenjem.: ~~.6 0. beton.-------------~ \ ).3 4.I '" O. 0 "'0 1..8 2.. i 10. izmedu dvaju najzastupljenijih vrsta cemenata..7 100 90 80 70 60 ztsx«.?._.o -'< '!-o\' . JOO 400 nrn '. koje su date u propisima.-8 --i56~9.. 90 1.=kckdkbkek[.8 0.J. c:I)~ Rel. a u kojima su • oko 50% od 20 godisnjeg \~ oko 75% o~3~ godisnjeg 0.75 i Ii ! .G.60 _. e.7 0.5 2.4 15 0.!dato je u odnosu na modul elasticnosti betona E1" a pojedini utjecaji obuhvaceni su koeficijentom puzanja. i razliku okoline na optereceni 365 1. .7 2.L ~ "' -~ y s 0 c"' 1..J( E'N~ ~c~ / 2 2...7. koristeci u tekstu definiranu debljinu.6 2..5 15 1." ~ '}: d) opterecenjern 0 0. Dijagrami za odredivanje velicine skupljanja i puzanja [10.z >-'< ~~ "' . Ne spominje se krutost agregata.-1.). puzanja se desi prve godine.5 14 1.5 J.28.. starost prj oprerecenJu.predstavlja utjecaj relativne vlaznosti 3 godine 0.. k.1 38 4. ! I na slici 10.7 o o 1.3 13 1. 14 1.9 27 2.5 ( !/ / 1.8 1. Konacne vrijednosti koefieijenta puzanja neanniranog betona Srednja debIjina presjeka.0 3.ill..-O --.6 1. O.8 Relat1vna viainost 1.vlainost 40 4.6 1..6 2.9 2. .8 36 3. i orijentaciono rnoze se uzeti da: • oko 25% od 20 godisnjeg puzanja se desi u prva 2 tjedna..9 1.

25 0. Poznati su primjeri veceg pada naprezanja u prednapetim gredama. tako da je bez detaljnih ispitivanja i analiza vrlo tesko otkriti prave uzroke pocetka razaranja. problem trajnosti betona mnogo je slozeniji. Kod staticki neodredenih konstrukcija. sustava osiguranja kvalitete i izvodacke prakse..53 0. postupaka mjerenja i postavljanje kriterija za relevantne ~~rametare. say dalji porast naprezanja preuzima beton i dolazi do sloma. ! 174 175 .30 0. Ovisnost koeficijenta opterecenja r puzanja betona cD(l.Tablica 10. difuzije i tecenja fluida pod tlakom. Ako su stupovi vitki. to znaci da su u propisima. u naglom je usponu i vrlo brzo ce postati dijelom projektne dokumentacije. Zato su svojstva apsorpcije. kod masivnih konstrukcija ove pojave mogu biti uzrokom raspucavanju. istovremeno u relativno nonnalnim uvjetima izlozenosti betonskog elementa. iako je ranije postignuta trazena cvrstoca betona.t) od vremena I i starosti betona u trenutku 11.48 0.25 _90 0. oplata i svjeze ugradeni beton sljedeceg kata).80 7 28 do 90 365 0. iii razlicitih deformacija razlicito opterecenih vanjskih i unutrasnjih stupova okvira. Uz karakteristicnu cvrstocu i defonnabilnost. godine od 500. U razvijenim zemljama za neke vrste konstrukcija detaljno je snimljeno takvo stanje. r Odnosi koeficijenata puzanja betona u trenutku I i konacne vrijednosti koeficijenata puzanja cD(1.7.10 f' !/ Posljedice puzanja Puzanje betona povecava defonnacije betona. razvoj model a proracuna. zbog veceg puzanja. Tako npr. opterecenja preuzimaju manje optereceni dijelovi. Slicno dolazi do relaksacije naprezanja. Tako je prema podacima istrazivanja objavljenim u SAD [ 11. Medutim.000 pregledanih mostova 253. uslijed puzanja naprezanja se postepeno prenose s betona na armaturu.1] 1982. greda i ploca velikih raspona. U anniranobetonskim stupovima. pa korozija annature kao posljedica karbonatizacije betona i smanjenja njegove luznatosti. Prerano skinute podupore u takvim elementima rezultiraju povecanim puzanjem mladog betona i sirokim pukotinama (Npr. rnehanickih i bioloskih procesa razaranja.68 0. Trajnost betona i anniranog betona je prvenstveno odredena rnogucnoscu penetracije agresivnih tvari u beton. kemijski agensi. ako su podupore greda i ploce uklonjene.. Medutim. medusobno se prekrivaju.196 toliko bilo osteceno.) / cD(100.18 28 0. Jako luznati karakter cementnog kamena i kemijski sastav minerala cementa takoder su odlucujuci u pogledu agresivnosti medija za beton. koja su se u mladom betonu relaksirala relativno velikim puzanjem. Zivotni vijek betonske konstrukcije izlozene djelovanju agresivne sredine ovisi u vecoj mjeri 0 izdrzljivosti betona prema toj okolici nego 0 marki betona.83 0. svojstva trajnosti su najvazniji parametri 0 postignutoj kakvoci betona. kao posljedica susenja i vlazenja.85 0. iii pomaka konstrukcije uslijed slijeganja temelja. Danas se u rnnogtm zernljama tfOSI na odrzavanje. pa u nekim slucajevima moze biti mjerodavno za dimenzioniranje. U meduvrernenu. iii diferencijalnih temperaturnih pomaka. Starost betona u trenutku opterecenja. puzanjem dolazi do povoljnije preraspodjele naprezanja. ako se prerano pocne s prednaprezanjem. skupljanje i bubrenje betona. puzanje povecava defonnacije i lako moze doci do izvijanja. Medutim. Trajan beton treba se tijekom mnogih godina suprotstaviti djelovanju raznih kemijskih. ogroman broj anniranobetoskih konstrukcijaje ostecen.23 0. date upute ? sastavu tehnoloskim postupcirna ugradivanja i njegovanja trajnog betona. u ~odir s mnogim agresivnim medijima i izlozen je raznim mehanickim ostecenjima. nakon hladenja ocvrslog betona od povrsine prema unutrasnjosti.43 365 0. koje je posljedica sprijecenog skupljanja. Zbog togaje doslo d? potpu~og obra:~ u strukturi financiranja i poslova u gradevinarstvu.73 0. a posebno su mnoge inzenjerske konstrukcije u vrlo teskom stanju. Naprezanja. a na njih se oslanja skela. kroz poroznu strukturu cementnog kamena osnovni parametri trajnosti betona. da su ocijenjeni neprimjerenima za dalje koristenje. Osim toga. vecina mehanizama korozije betona i arrnature uvjetovana je visokom koncentracijom vlage u betonu.) 7 14 0.65 3god 0.38 0. S jace opterecenih presjeka. Medutim. npr. Sadasnji pristup gradevinara problemima trajnosti betonskih konstrukcija je jos uvijek zanatski. mogu djelovati.15 0. na osnovu iskustva. mogu izazvati velika vlacna naprezanja u povrsinskom sloju betona. fizickih. koji prvenstveno razaraju strukturu veziva. Najvise zastupljene i najvece stete posljedica su korozije armature. ako se celicna armatura preoptereti i preko granice tecenja. Razumijevanje mehanizama razaranja betona je vrlo vazno za gradevinskog inzenjera u iznalazenju optimal nih rjesenja s tehnickog i ekonornskog aspekta. a za njihovu obnovu procijenjena svota iznosila je 50 milijardi dolara.30 0. PATOLOGIJA BETONA Uvod Beton dolazi u najrazlicitije klimatske okolnosti. Obicno u uvjetima eksploatacije istovremeno djeluje nekoliko mehanizama koji ostecuju strukturu i sastav cementnog kamena. popravke i sanacije znatno vise sredstava nego na izgradnju novih konstrukcija.) Trajanje opterecenja (1-.

1).2. 177 (MFa) 28 dana Vrljerne Slika 11. Svi kemijski procesi korozije betona mogu se jedino odvijati uz prisustvo vode. zatim. Druge su mogucnosti. iIi da se smanji korisno opterecenje. Medutim. z. ali ipak ima dovoljno vlage za napredovanje kernijske reakcije.konstrukcija se koristi uz povecani rizik. jer ubrzava kemijske procese.------ ~-l---------~_-+ ~-t------------+ 28 dana T cgr T potr.~dnostavnosti uobicajeno je. da se konstrukcija povremeno obnavlja. Odnos promjenljive cvrstoce u nepovoljnim uvjetima okolice i potrebne karakteristicne cvrstoce. njena sigumost se smanjuje. Mogu se podijeliti u cetiri grupe: kemijski. III .bog j.cija je u pocetku predimenzionirana. da betonska konstrukcija ima potrebnu minimalna sigumost i nakon razaranja betona.konstrukcija se nakon obnove zastiti. fizicki. projektirati tako. ali i neekonornicno. Svaki od ovih procesa slijedi gubitak cvrstoce i dodatne promjene volumena. koje mogu nastati naknadnim kemijskim reakcijama agregata i konstituenata cementa. jer povlacenjem vode dolazi do povecanja koncentracije agresivnih tvari.2). • povisena temperatura. na taj nacin dobiju se konstrukcije vecih dimenzija. Zavisno od mehanizama razaranja i glavnih karakteristicnih promjena u betonu glavne grupe korozije su [11. da se analizira svaki Cimbenik posebno. pored vrste kemijskih agensa i njihove koncentracije vazne su sljedece okolnosti: • brzinatoka vode koja sadrzi agresivne tvari i oplakuje beton. paje pristup CO2 iz zraka najbrzi. Kako se i cvrstoca i opterecenja mijenjaju ufunkciji vramena. ali prakticna primjena ovih postupaka nije jednostavna i danas se tek djelomicno upotrebljavaju. No. ako na takvu konstrukciju neko vrijeme djeluju cinioci koji razaraju beton. Sigumost betonske konstrukcije u povoljnoj okolici se povecava zbog napredovanja hidratacije cementa (Slika 11. iIi da se nakon popravka provede zastita. C) Bujanje cvrste faze. lzuzetak su alkalnoagregatne reakcije. odgodena i naknadna hidratacija kristaliziranog CaO i MgO. Proracun karakteristicne cvrstoce se zasniva na 28-dnevnoj cvrstoci. Medutim. smanjenje pH vrijednosti i zato smanjenje zastite armature. koji umanjuju njenu uporabivost. Bez vode nema ~?ro~ije. Dok kemijska agresija napreduje toliko brze koliko ima vise vlage. a u krajnjem slucaju moze doci do rusenja (Slika 11. (MFa) --.Trajnost i sigurnost betonskih konstrukcija Sigumost betonske konstrukcije se moze definirati kvocijentom karakteristicne cvrstoce betona i naprezanja uslijed opterecenja.konstru~. • ucestalost izmjena vodostaja. Prisutnost vlage iii vode presudna je za koroziju betona. bujanje novonastalih produkata reakcije i mrvljenje betona. ako su prisutni u vecim kolicinama u cementu. koju karakterizira odnos ukupnog volumena i povrsine izlozene agresivnom mediju. KOROZIJABETONA Pod korozijom betona podrazumijevaju se procesi razaranja betona. radi moguce brzine donosenja agresivnih tvari i odnosenja topljivih produkata korozije.---.1).konstrukcija se povremeno obnavlja. 176 . • postojanje jednostranog pritiska. Opterecenja kcnstrukcija. Najjednostavnije je. jer omogucava brzi ulaz agresivnih tvari. bioloski i ostali Cimbenici. iii da se dopusti upotreba objekta uz povecani rizik odnosno sa smanjenom sigurnoscu. • trajanje djelovanja agresivnih medija. B) Transformacija cvrstih komponenata. IV .1. IV a max a min vrijeme Slika 11. to je i stvama sigumost betonske konstrukcije vrlo promjenljiva funkcija vremena. Uzroci ostecenja betonskih konstrukcija Betonska konstrukcija obicno je izlozena istovremenom djelovanju niza nepovoljnih vanjskih cimbenika. dotle karbonatizacija najbrze napreduje kada pore betona nisu ispunj~ne vo~?m. II . otpomost materijala i mogucs pogreske u projektiranju i izvodenju pokusavaju se definirati metodama racuna vjerojatnosti. Medutim za razlicite vrste korozije kolicina vode odnosno vlage nema uvijek isto znacenje {Tablica 11. Slozenost pitanja sigumosti povecava se i time. Odnos opterecenja i karakteristicne cvrstoce betonske konstrukcije u povoljnoj okolici. Posljedice korozije cementnog kamena mogu biti otapanje iii kemijsko rastvaranje veziva uz razrahljenje strukture cementnog kamena i povecanje poroznosti i propusnosti za fluide i promjene boje.7]: A) Otapanje produkata hidratacije. • vodopropusnost tla. I . koji nastaju kao posljedica kemijskih reakcija agresivnih tvari iz okolice i konstituenata cem~ntnog kamena. a zatim njihova interakcija. Pri ocjeni stupnja agresivnosti. • debljina betonskog elementa. sto je ona cesto put a odredena i pojavom pukotina iii drugih ostecenja iii je ogranicena velicinom deformacija.

to procjedivanjem meke vode moze u manjoj mjeri doci do otapanja i drugih produkata hidratacije. nitratne kiseline. koja djeluje agresivno na cementni kamen.1. te s postojecim vapnom prelazi u tesko topljivi karbonat: Ca(HC03h \ cr 0 0 0 2 3 . je djelovanje karbonatne kiseline na beton. a hidrokarbonat prelazi u karbonat. dolazi do otapanja cementnog kamena. Kao primjer navodi se korozija betona amonijevim nitratom (glavni sastojak nitratnog gnojiva KAN): J. B) TRANSFORMACIJA CVRSTIH KOMPONENATA Na povrsinitada nastaju naslage vapnenca. pa is vrlo jakim bazama (NaOH). i tu slobodni ugljicni dioksid isplini. AKO NUE OOSTRANJfN. pri Karakteristicni su primjeri djelovanja sulfatne iIi kloridne iii djeluju i druge anorganske i organske kiseline (Slika 11. da je iz povrsinskog sloja betona djelomocno isprano vezivo). A) OTAPANJE PRODUKATA HIDRATAClJE Najvecim dijelom radi se 0 otapanju kalcij hidroksida iz ocvrsle cementne paste. Shernatski prikaz djelovanja kiselinske korozije i primjer valjka ispiljenog iz temelja na koji je 7 godina djelovao amonij nitrat (hidrolizorn daje kiseli medij) (Vidi se. kada na masivnim elementima konstrukcija dolazi do procurivanja vode. topljivo 178 165000 mg/l vode Slika 11. koju ne ispire voda. Ovaj slucaj se cesto susrece u praksi na hidrotehnickim gradevinama. 179 . Utjecaj vlaznost na rizik korozije (O-bcznacejan.3. Novonastali cvrsti i slabo topljivi spoj zauzima manji prostor. koje su propusne za vodu. pojava koja se cesto vidi na tunelskim D) Alkalnoagregatne reakcije E) Korozija armature. Primjer 2. kao CO2 u hidrokarbonatima [npr. Karbon dioksid nalazi se u vodi u vise oblika: kao vezani CO2 u karbonatima (npr. topljivo 13 mg/l vode Ta se pojava zove karbonatizacija. da dolazi do razaranja CS-hidrata. Ovaj tip korozije nastupa kod betona koji je u dodiru s mineralnim vodama. otopinama soli koje hidroliziraju kiselo. pa nastaje razrahljena struktura povecane propusnosti i smanjene cvrstoce korodiranog dijela betona. koje s vremenom postepeno jenjava. Primjer 1.I' I f: + Ca(OHh ~ 2CaC03 + 2H20. i kao slobodni CO2 odnosno karbonatna kiselina. 0 cemu ce biti vise govora u poglavlju 0 koroziji celika u betonu. cesto se puta radi 0 novim i neproucenim vrstama korozije. pokazuje medij (pH vrijednost mu cemu nastaju soli i voda. 2-srednji. Ca(HC03h]. lako topljivi hidrokarbonat prodire dublje u beton. Osim toga posljedica karbonatizacije je smanjenje pH vrijednosti betona. Narocito su jaka djelovanja soli jakih kiselina i slabih baza. a slicno slucaj opce kiselinske agresivnosti.IEN. pa dolazi do skupljanja cementnog kamena. oblogama. kiselinama. Djelovanjem daljih kolicina karbonatne kiseline nastaje jako topljivi hidrokarbonat: CaC03 + CO2 UKLANJANJE PROOU/iATA REAKCIJf OTAPANJfM I LI ABRAl I JOM RAlH. je karakteristican za djelovanje soli i organskih tvari. o o o 3 popunjavajuci na taj nacin strukturu betona. a kako je u tom podrucju brzi razvoj kemijske industrije. i prehrambenoj industriji. koje rezultira vecom propusnoscu i slabljenjem strukture betona. Vapno koje je u betonu oslobodeno hidratacijom alita i belita prelazi s CO2 iz vode iii iz zraka u slabo topljivi karbonat: Ca(OH)2 + CO2 ~. Relativna vlaznost zraka Karbonatizacija vrlo mala (-45%) mala (45-65%) srednja (65-65%) velika (85-95%) zasicen (95%) l=mali.IENI 510.Tablica 11. Ovi se primjeri redovito susrecu u kemijskoj Djelovanjem kiselina ili soli nastalih od slabih baza i jakih kiselina (hidrolizom daju kiseli medij) na cementni kamen. Beton kao vrlo luznati treba biti 12 i vise) u dodiru s kiselinama kemijski reagira. Ovaj tip korozije karakteristican je za djelovanje mekih voda na beton. U krajnjem slucaju kemijska ravnoteza moze biti toliko narusena. CaC03).U prvom slucaju nastali.1. a to znaci slabljenje zastite armature u takvom betonu. U drugom slucaju.3): Ca(OHh + H2S04 ~ CaS04 + H20. Kako je voda polamo otapalo. lako topljivi hidrokarbonat dode na povrsinu. HNOGO Jf PROPUSNIJI OD lDRAVOG BETONA + H20 f-t Ca(HC03h J. 3-velik) Proces Korozija celika u betonu koji je Karbonatizirao 0 3 2 0 3 2 Zasicen 0 3 3 Mraz Kemijska agresija I I Nakon toga mogu nastati dva slucaja. dolazi do samobrtvljenja betona. CaC03 + H20 Primjer 3. vodu i CO2: Ca(HC03h f-t CaC03 + HzO + CO2.

Friedlova Nastali gips zbog vezanja kristalne vode bubri iii. i to portland cementa s niskim sadrzajem minerala C3A. Uzima se. dovoljna kolicina cementa i pazljivo zbijanje i zatim njegovanje mladog betona. H12 Novonastali sulfoaluminatni spoj poznat je kao niskosulfatni kalcij sulfoaluminathidrat iii "monosulfat". + Ca(OHh + 2H20 -+ CaS04• 2H20 + 2NaOH. iz morske vode iii mineralnih voda u kontaktu s betonom. te nastaje visokosulfatni kalcij sulfoaluminathidrat iii jednostavnije etringit. Do nedavnaje za sulfatnu otpomost betona vaznost pridavanajedino izboru sulfatnootpomog cementa. pa nastaje etringit.3 9. Kada se gips utrosi.morska voda 2 . koji zapunjavaju strukturu i povecavaju nepropusnost (Prva jednadzba u primjeru B 1. koja prelaze vlacnu cvrstocu betona [11. Kalcij klorid s aluminatnom fazom cementa (C3A) formira Friedlovu sol prema: CaCI2 + C3A + 10HP Zbog vezane kristalne koji ulaze u reakciju. vee ocvrsli beton penetriraju nove kolicine sulfata. tako da he bi smjela doci u dodir s betonom. te novonastali spojevi vezu u svoju strukturu kristalnu vodu. ali najvaznije je. Iskustvo je poka181 . Reakcijom magnezij sulfata i kalcij hidroksida nastaje sekundami gips i slabo topljivi magnezij hidroksid (mineral brucit). vode. koji veze kristalnu vodu i tako buja: Na2S04 I f 26900 3200 2200 1300 600 78.Ca(OHh + 2NH4N03 + 4Hp -l- -+ Ca(N03h -l- + 2NH3 + 2H20 f r I Tablica 11. pri cemu nastaju slabo topljivi kalcit i aragonit.7 h 34300 99. Djelovanjem sekundamog gipsa u dubljem sloju betona dolazi do vee opisanog formiranja etringita koji buja i razara strukturu betona.4 6. da je niski vic omjer. etringit postaje nestabilan i reagira s preostalim C3A prerna jednadzbi: C3A· 3CS· H32 + 2C3A + 4H -+ 3C3A· CS' . najvise kloride i sulfate (Tablica 11. reagiraju s produktima hidratacije cementa. Djelovanjem CO2 u povrsinskom sloju dolazi do karbonatizacije. H32 uz povecanje volumena za 360%.2. mgIL Udio. U obicnom portland cementu nema dovoljno gipsa. magnezij bromid) Ukupno Neke soli. najdulje i najopsirnije istrazivane vrste korozije betona. Medutim. da bi trikalcij aluminat (C3A). Medutirn.4. monosulfat ce se po novo pretvoriti u etringit prema jednadzbi: C3A . je takoder sulfatna korozija.7]. sto je naziv toga spoja kao prirodnog minerala.7 5 4 321 1 .4): -+ C3A . da je C3A<5% (ASTM tip V) dovoljno. To ovisi u prvom redu 0 kolicini sulfata koji okruzuju beton. CS' .prvenstveno MgS04 4 . rnoze biti izluzen iz betona. je korozija betona morskom vodom. koji se izluzuje i magnezij hidroksid (brucit). je sulfatna korozija. sporije reagirao. koji takoder zapunjava strukturu. % jako topljivo C) BUJANJE CVRSTE FAZE odplini I t Natrij klorid Magnezij klorid Magnezij sulfat Kalcij klorid Ostalo(kalij sulfat. Ako u takav. H12 + 2CH + 2S' + 18H -+ C3A . sto izaziva unutrasnja naprezanja. u pojedinim slojevima od povrsine betona (Slika 180 Morska voda sadrzi pored drugih soli betona u morskoj vodi je rezultat vise Rezultat su razliciti procesi i minerali 11. Najcesce spominjani primjeri ovog tipa korozije su sulfatna korozija i korozija morskom vodom. U propisima raznih drzava propisane su razlicite kolicine C3A kao granicne. koje se odvijaju istovremeno. da to razara beton. da beton bude nepropustan. buduci da je topljiv. npr. Prmjer 3. nakon ulaska u strukturu betona. Shema procesa korozije betona u morskoj vodi [11. a to znaci. Portland cementu se dodaje gips (kalcij hi drat). Primjer 2. Primjer I.4 3. 3CS' . U takvim prilikama bolje je upotrijebiti cemente s velikom kolicinorn zgure (70 i vise %) iii kvalitetnim pucolanima iii aluminatni cement.prvenstveno CaS04 5 .2). u slucaju da je sulfata vise. ako ima dovoljno vode. stetne rakcije su znatno usporene. povecavajuci toliko volumen.9 1.karbonatizirani sloj betona 3 . sto je obicno ako su vezani s alkalijama i magnezijem. Korozija kemijskih reakcija. CaCI2• 10H20 sol ima veci volumen od cvrstih sastojaka Agresivnost morske vode je manja nego sto bi bilo za ocekivati na osnovu koncentracije stetnih iona. da bi cement bio otporan na formiranje etringita u umjemom okruzenju sulfatima (do 1500 mg/litru). tada dolazi takoder do formiranja dodatnog gipsa (Primjer 2. da bi se cjelokupni C3A pretvorio u etringit. pri cemu nastaje gips. Prema sadrzaju sulfata morska voda bila bi vrlo agresivna. upravo zahvaljujuci reakcijama pri kojima nastaju netopljivi spojevi. da bi cement bio sulfatno otporan. To naravno i sada vrijedi.).zona izlufivanja Slika 11. ali vezana na dvostruku izmjenu iona sulfata i vapna.djelovanje sulfata i klorida 6 .30].). iii djeluje dalje na monosulfat iii aluminatnu fazu. Prosjecni sastav morske vode Vrsta soli Sadrzaj. kalcij bikarbonat. Magnezij klorid iz morske vode s kalcij hidroksidom iz betona formira lako topljivi kalcij klorid.djelovanje sulfata .djelovanje sulfata .

apsorbira vodu. taj v~rut! ge~'povec~va prionljivost cementnog kamena i agregata. za neke certove 5-10% (prema iskustvima iz SAD). D) ALKALNOAGREGATNE REAKClJE Postoji vise reakcija agregata i alkalija. kvarca. Ukoliko su sve raspolozive alkalije utrosene t!j~ko~ fo~iranj~ a!ka. SiO. kao sto su opal. ogu alkalnodolomitne reakcije treba izbjeci ispravnim izborom agregata za beton. o M u jednadzbi stoji umjesto Na iii K . ~H'D Na. vodeno staklo kemijskom reakcijom prijede u alkalno-silikatno-vapneni spoj.D Posljedica dedolomitizacije je slabljenje strukture.2' pa :~ SVI alkalni oksidi utrose na formiranje alkalno-silikatno-vapnenog gela u fazi ocvrscav~n· a betona. povecav.d cca. Time se tumace I vece savojne cvrstoce betona od manje reaktivnih kiselih agregata. da se odabere niskoalkalni cement. koji cini polupropusnu membranu oko zma agregata (Slika 11. Efikasnost ovakvih mjera provjerava se prem~ A~TM C 411. Izgleda. Obicno su to srnede iii crveno obojene mrlje na povrsini betona. Alkalnosilikatna reakcija Slika 11. juznoj Africi. . jer. Alkalnodolomitnom reakcijom u betonu dolazi . Druga je mogucnost. Glavni je problem armiranobetonskih konstrukcija u maritimnoj okolici korozija armature prouzrokovana djelovanja klorida. No i u takvom slucaju stete se mogu sprijeciti. premda za to postoje uvjeti [11. tak~ da se u ~mjesu beton~ primjesaju odredene kolicine pucolana iii drugih oblika reaktivnog SIO. koji ovisi 0 stupnju reaktivnosti minerala i 0 krupnoci zma odnosno ukupnoj povrsini zma izlozenoj alkalijama. a za elabije reaktivne certove i do 100% (iskustva u Evropi).O Na. do de d 0 I?mlt!zaClje.O . M?guca stetnost od alkalnosilikatne reakcije provjerava se testiranjem mortnih pnzmi prema ASTM C 227. da gust i malo propustan beton od cementa s 5-8% C A iii od metalurskog 3 cementa ima zadovoljavajucu otpomost. alkalnosilikatna reakcija moze biti k~n~. produktima kemijskih reakcija i po posljedicama za beton. + iMOH ~ Mg(OH)2 + CaC03 + M2C03 brucit Na. minerala dolomita u mineral kalcit uz stvaranje minerala brucita: CaMg(CO)3 ti p rijelaza J.na. bUj~nja~od ~~~s~ nodolomitne reakcije izazivaju minerali glina nakon dedolornitizacije.6.. To su cement! k0J1. IzgIed ostecenja betona uslijed alkalnosilikatne reakcije. Ta membrana propusta alkalije i vodu.sida '. postoji sarno ak? je beton izlozen vlazi. kada reakcijom alkalnih oksida iz cementa i amorfnih iii kriptokristalastih oblika silikatnog agregata nastaje na njihovoj kontaktnoj povrsini vodeno staklo (Na20.ajU~1 na taj. D~ga ~e ~ogucnost.6% alkalnih ok. U nasoj zemlji do sada nije registriran niti jedan pouzdani slucaj razaranja uslijed alkalnoagregatnih reakcija. Najjednostavniji je oblik ovog tipa korozije. a moze biti i izbacivanja povrsinskog sloja iznad krupnijeg reaktivnog zma u obliku kratera. Najpoznatije su alkalnosilikatna i alkalnodolomitna reakcija. I JOS s~ prisutni minerali glina u kolicini o.Si02).5). pa je jedna od mogucnosti.m!tne stijene u kojima je omjer dolomita i kalcita u granicama od 4. liskun. Alkalnodolomitna reakcija . riolit. tako da na povrsini zma agregata nastaje novo vodeno staklo.zalo. pa reakcija moze teci i s niskoalkalnim cernennma: M2C03 + Ca(OHh ~ 2MOH + CaC03. Iskustvo i istrazivanja su pokazali. koje se nalaze u cementnom kamenu iii naknadno ulaze u beton iz okolice.~ svom sasta~ imaju manje od 0. Vodeno staklo je jako hidrofilno. dakle procesima koji su tek naknadno nakon ostecenja od alkalnoagregatne reakcije dodatno pridonijeli razaranju betona. Pukotine su karakteristicno plitke i siroke. Ranije su se ta ostecenja pripisivala djelovanju mraza iii skupljanja i bubrenja betona. cert. jer sadrze zeljezne okside iz agregata.. • Ca(OH). zeolit i dolomitni vapnenci. Stete od ovih reakcija vrlo su rasprostranjene na objektima gradenim u vrijeme dok jos pojava nije razjasnjena. SiD.6). Shernajednog tipa alkalnosilikatne reakcije.O . Za opal je to 3-5% zma velicine 2 do 4 mm od ukupne mase agregata.. Opasnost od steta uslijed alkalnosilikatne reakcije.0:60 d~ 6~:40.lno-silika~novapnenog gela. koje apsorbira vodu i bubri unutar polupropusne membrane. 183 SIika 11. andezit. da su reaktivne sarno one do~o. sjevemoj Njernackoj i Danskoj.Kod ~Ikalnodol?mitne rea~cij~ alkalni oksidi se mogu obnavljati.5. da pOjav:u.8]. da tako otopljeno vodeno staklo kasnije izbije na povrsinu betona.Si02 iii Kp. Reakcije se razlikuju po kernizrnu. Do stetnih pojava u betonu uslijed aklalnosilikatne reakcije dolazi kod odredenog udjela reaktivnog agregata. Premda su oksidi natrija i kalija prisutni u cementu u malom postotku. kao npr.IO~. . oni kao najjace baze mogu vrlo jako reagirati s odredenim reaktivnim vrstama agregata. nacvm nar?Clto vlacnu odnosno savojnu cvrstocu betona. n H. Australiji. Pritisci koji pri tome nastaju mogu biti tako veliki da dolazi do raspucavanja betona (Slika 11. u Americi. 182 . pojava pukotina i slablj~nje cvrstoce betona. da u vapnenoj otopini kakva je poma voda cementnog kamena. a ne propusta vapno.

s.. Dijagrami iz kojih se vidi vaznost simultanog djelovanja uvjeta za clcktrokemijsku koroziju cclika u betonu [11. da na povrsini celicnih sipki nastaju korozijske celije. kako je vidljivo iz Pourbaixovog dijagrama (Slika 11. ~I . 10). Kolicina karbon dioksida narocito se povecala u gradovima i na prometnicama. nije to jedino mjerodav- U nonnalnim uvjetima okoline... N --. To je zato sto stvami pocetak procesa zavisi od odnosa elektrokemijskog potencijala i pH vrijednosti. provodljivost elektricne struje je slabija._----. 184 185 ... Provodljivost. Pojednostavljeno je proces na takvom galvanskom clanku opisan na slici 11. Korozija celika u betonu je elektrokemijski proces. u tim 2. moze otpoceti korozija armature.:. Pourbaixov dijagram za zeljezo. 0. tj. (b) Stvarno nastaju razlicite forme zeljeznih oksida i hidroksida.E) KOROZIJA ARMATURE 1 r je na povrsinu celika u betonu CVfStO vezan vrlo tanki sloj zeljeznog oksida. galvanski clanak..2 Imuno Korozija 10 12 14 16 Slika 11.8). iIi ako je kolicina klorida u pomoj vodi veca od neke vrijednosti. Bazicnost betona se najcesce smanjuje karbonatizacijom (Primjer Bl). te ako ima dovoljno vlage i kisika. a time i intenzitet korozije se povecava prisustvom topljivih soli.ione. Hrda rnoze imati razlicite forme oks ida ili hidroksida.. koji je nepropustan i stabilan sve dokje pH vrijednost dovoljno visoka. U hidratiziranom cementnom kamenu ima dovoljno alkalnih oksida i kalcij hidroksida. iii zbog razlicitih elektrickih svojstava na celicnim sipkama. III 'NI .6 1. u betonu treba biti ispunjeno simultano nekoliko uvjeta (Slika 11. :. sto znaci. koje sadrze kloride. Galvanski proces rnoze potrajati same ako elektroni... ~ C1J ~ o s. a to je npr.. (a) Shematski prikaz procesa korozije armature u betonu.0 £ 1. Pourbaixov dijagram daje ukupnu sliku terrnodinarnickih stanja zeljeza. poteku prema katodi i na njenoj povrsini ima dovoljno vode i kisika.2 ? BETON =t». ako pH betona uslijed karbonatizacije iIi djelovanja kiselih otopina padne ispod neke vrijednosti (npr.L. One mogu nastati kao posljedica prisutnosti jos nekog metala u betonskom elementu... nije doslo do korozije armature. C1J 0% relativna vlaga betona Slika 11. Elektrokemijski potencijal je mjera transporta iona imedu zeljeza i pome vode betona i prema tome to je svojstvo kontaktnog sloja annaturalbeton.9. Prema tome._.B ~ 40H- 2Fe~2Fe2+ + 4e~ 4e. no za intenzitet korozije. Ovakva ekspanzija unutar zastitnog sloja betona rezu\tira karakteristicnim pukotinama duz sipke armature. anoda i katoda.. da Karbonatizacija III . To je takozvana pasivna zastita. ciji volumen rnoze biti i do preko sest puta veci od metalnog zeljeza. koja se sastoji u tome.') '-1 I 21 '01 '-1' ._-c . koje je uslo u reakciju. 6L...7..+ O2 + 2H20 2Fe(OH)2 2Fc2+ + 40H- -1. Osim toga._. da usprkos velikog sadrzaja klorida (cak preko 5% na kolicinu cementa) u betonu koji je bio suh. Medutirn.4 q ANODA KATODA o o -{J.8 0..4 1 2 3 4 5 6 7' -{J.7.~ . pri cemu volumen metalnog zeljeza moze porasti i do sest puta. o N C1J ..~~~:+__~ -2 -1 0 2 4 6 8 Slika 11.8. prikazanu pomocu elektrokernijskog potencijala u odnosu na pH vrijednosti okoline. U cdredenim okolnostima. Celik na taj nacin nije izlozen koroziji sve dok nije razorena pasivna zastita... U literaturi se mogu naci razlicite vrijednosti za pH pri kojem pocinje korozija armature. Sto je beton suhlji..L~_L_---'-~.26]. da vezu elektrone u OH. kvalitetan beton pruza dobru protivkorozivnu zastitu celiku za anniranje. ~. da pH vrijednost bude veca od 12.9).o.._l. ili zbog razlicitih koncentracija otopine (elektrolita) u porama betona. U praksi su zabiljdeni slucajevi.. da bi doslo do elektrokemijskog procesa korozije celika.. koji nastanu ionizacijom celika na anodi. -1. narocito morske vode i soli za odledivanje..

12).!< . onda zavisno od molamog omjera Cl-IOH-. .. Novija istrazivanja pokazuju.Q H t1l t1l N 9 6 3 0 0 5 10 15 20 .4 i 0. Preporucene debljine zastitnih slojeva armature prema propisima za anniranobetonske konstrukcije u nepovoljnim sredinama zadane su na sasvim zanatskim principima. penetracija karbon dioksida u beton je najbrza i zavisi u prvom redu 0 poroznosti betona (Slika 11. zastita armature pocincavanjern ili premazom epoxy smole prije ugradivanja. cak i ako je pH vrijednost veca od 11. Ako je molami omjer CI-IOH. pa se taj dio ne ukljucuje u proces korozije. 187 186 .11). Slika 11. Pod ovakvim okolnostima ne nastaje povrsinska korozija armature. Dijagram prikazuje kvalitativni odnos kriticne kolicine k1orida. da su premale. ! Q) ~15 12 . nego koncentrirano otapanje zeljeza. onda je brzina procesa korozije neznatna. takva se veza u pogledu parametara trajnosti ne rnoze uspostaviti. smanjuju elektricni otpor betona i tako jos povecavaju rizik za koroziju armature. koji s vodom prelazi u zeljezni hidroksid (hrdu). katodna zastita. . ulazak kisika i drugih tvari koje pospjesuju koroziju armature. Ako je elektricni otpor veci od 50 do 70x I 03 W. Jednom kadaje probijena pasivna zastita armature onda je brzina procesa korozije odredena elektricnim otporom betona i raspolozivom kolicinom kisika. zavisno od uvjeta vlaznosti okolice i kvalitete zastitnog sloja [prema Schiesslu. anizotropija betona. da armiranobetonska konstrukcija ostane siguma u funkciji 80 i vise godina. Vecina drugih propisa.6% na masu cementa (Slika 11. maksimalnu paznju u projektiranju i izvedbi treba posvetiti debljini i kakvoci zastitnog sloja armature. najvazniji zastitni sloj betona.5% 51al110 suhn npr. Razlozi za to su: efekat zida. 11. razliciti uvjeti obrade povrsine i razliciti uvjeti njegovanja. tJ T") t1l ..27].: . rnoze doci do razaranja sloja pasivne zastite.. koji se ispituju u laboratoriju i parametara potrebnih za proracun nosivosti. Napredovanje karbonatizacije u betonima razlicite kvalitete u normalnim termohigrometrijskim okolnostima [11. da je za nosivost mjerodavna armatura i beton unutar armature. kao dopustivu granicu klor iona u betonu daju ukupne (vezane + topljive) kloride izmedu 0.10.. Prema preporukama Arnerickog instituta za beton (ACI) dozvoljena kolicina topljivih klor iona u betonu je 0.: . Dosadasnja iskustva.. godine los ne postoji opce prihvaceni odgovor na pitanje. Klor ioni koji su prodrli do armature kemijski reagiraju i nastaje zeljezni klorid (FeCI3). 11) Okolice Krilicna knlicina cr I kolicina cementa ·0.15% na masu cementa. koja je posljedica slijeganja betona poslije zbijanja. Kakvoca betona zastitnog sloja je slabija od betona u unutrasnjosti elementa i od betona laboratorijskog uzorka. da veze kloride zavisi od njegova mineralnog sastava. U svakom slucaju. zona valova plime i osckc Stalno vodom sarurirano npr. Na brzinu korozije djeluju slobodni kloridi.10)... da bi debljina zastitnog sloja armature u nepovoljnim okolnostima u kojima djeluju i kloridi (npr. Primjenjuju se sljedeca tehnicka rjesenja: povecanje debljine i kvalitete zastitnog sloja. unuter objckta (clcktrolitiski proccs jc :q'lnjt!&!u) ~=~ J Stahm vlafno teste izmjcnc npr. tako da nastaje galvanski clanak s lokalno ogranicenorn anodom i velikom katodom.4% Cl iona na kolicinu cementa.Q iCl ~ Trajanje karbonatizacije. dakle kloridi disociirani u pomoj vodi cementnog kamena. celik vise nije zasticen od korozije. zbog nepouzdanosti podataka 0 vezanim i slobodnim (djelujucim) kloridima. Minerali cementa mogu jedan dio klorida kemijski vezati (Friedlova sol). ispod nivoa vodc (ncdostajc kisika) Kvalilda = f// ~~=:::Z='I~=lil=ni=SI=Oj== ~===== I Propusnost Vrsta i locina cementa Slika 11..6. pa povecavajuci vlaznost. a praksaje pokazala.w t1l 0 . koji difundira iz okolice betona.11..okoinostima kada pore u betonu nisu zasicene vodom. To stanje odgovara priblizno ukupnoj kolicini od 0.cm. Ako u betonu ima iIi naknadno prodru klor ioni. jer zastitni sloj postaje nestabilan i propustan za Cl ione. Dok je za nosivi dio betona uspostavljena odredena korelacija izmedu kontrolnih uzoraka. sto je prema mnogim propisima maksimalna kolicina.5. za svako od nabrojanih rjesenja pokazala su nedostatke.. kako zastititi armaturu u betonu u nepovoljnim okolnostima. dopustiva u armiranom betonu. U presjeku nekog betonskog elementa (Slika 11. premazi koji sprecavaju ulazak vlage u beton. u prvom redu kolicine C3A. rnoze se reci. slobodni vodik i ponovno klorid. Kapacitet cementa..25}. inhibitori korozije. dok je za trajnost i posebno zastitu armature.. koje brzo napreduje u dubinu i progrizava celik Kloridi povecavaju higroskopnost.veci od 0.

Kao daljnja rnoguca rjesenja nude se razni premazi na bazi silana i siloxana. . a time je povecano puzanje konstrukeije.pritiskn krisrula soli u porama . I I zona mno9 0 kval itete ""'j. Tek u najnovije vrijeme pojavljuju se prijedlozi modela proracuna kvalitete i debljine zastitnog sloja [11. a znatno se moze poboljsati armiranjem s vlaknima (Slika 11. ..3 iii 1. preopterecenja. tehnoloske mjere za bolju otpomost na abraziju su slicne: maksima1no zmo agregata ne treba biti vece od 16 mm.12. uz upotrebu plastifikatora. ______ 1 .5 vol. . U pokusu su bile varirane velicine maksima1nog zma agregata (4 iIi 8 iIi 16 mm).11]. A) MEHANICKO TROSENJE MATERIJALA Habanje betona je pojava karakteristicna na prometnim povrsinama.. i zato sto jos uvijek ne postoji neko sistematsko rjesenje. od pjesackih staza. pa su poteneijalni zagadivaci okolisa. ali ima izvjestaja. preko eesta do aerodromskih pista.000 ciklickih opterecenja na savijanje. . -----.ubrazfja . 1juskanje. U takvim okolnostima primjenjuje se zastita armature epoxy premazima iii katodna zastita. I I I :- zona slabe kva 1i tete Mjerodavno za nosivost Uz. . od1amanje. iii kavitaeije pojav1juju se najcesce na hidrotehnickim objektima.9. pukotine.. :::::::I--Mjerodavno za trajnost I F1ZfKAJ. koje su bile podvrgnute 10. i kolicina celicnih v1akana ~=0.4 mm i 1=30 mm (0. korund).-----.PUKOTlNE -LJUSKANlE • MRVLJENJE .-- t --------+--. sto manji udio eementne paste uz sto bolju cvrstocu. jer su vecinom inhibitori otrovni. . Medutim. koji mogu nastati karbonatizaeijom zastitnog sloja betona mogu se na taj nacin uspjesno rijesiti. To znaci. mogu se svrstati u cetiri grupe: iz okoliee.14. POSLJEDICE ~ I pOVRSlNSKO TROSENJE - PUKOTlNE -LOMOVI 1 1 Slika 11.-. pa veliku cvrstocu treba postici sa sto manje eementnog kamena.13]. . Za sada se prema tom rjesenju izrazavaju rezerve. da je oslabljena prionljivost armature i betona. . da uz takav pristup treba paralelno rijesiti i pitanje mjerenja i kriterija kvalitete relevantnih parametara betona u konstrukeiji [11. Shematski prikaz razlicite kvalitete betona zastitnog sloja i betona unutar armature.pozcr -- .razlike temp. kva1itetom i debljinom zastitnog sloja betona ne moze se dobiti posve zadovoljavajuce rjesenje. Istovremeno ti premazi moraju biti paropropusni. i vlnge . pa i vise milimetara. Zbog ogromnih steta.ROCl ~ KORISNA OPTERECENJA . ------I I -. . i armiranje v1aknima abraziji izlozenog sloja betona. Otpomost betona na druga rnehanicka ostecenja.10. ali neotporniji dio betona je svakako eementni kamen.kavitacija .9 iIi 1. Erozija od abrazije. dakle povecani progibi i rizik pojave pukotina.1 0]. koji znatno poboljsavaju nepropusnost zastitnog sloja za ugljicni dioksid i za klor ione.-----------------+---------t J.-. I I .-. kojima se izbjegne kavitaeija. . u ekstremno agresivnim oko1nostima (k1oridi). ali i kod prometniea. da u intervalima od eea 3 go dine treba predvidjeti mjerenja kojima ce se ustanoviti stanje armature i zastitnog sloja betona. Ove premaze potrebno je u odredenim vremenskim razdobljima obnavljati. .ciklicna optcrccenja _____1di'. Cesto se u zavrsni sloj stav1jaju i celicna iii neka druga vlakna. vazno je na konstrukeijama poteneijalno izlozenim koroziji armature ustanoviti cdgovarajuci monitoring.DEORADACIJA STRUKTURE . Iako je mehanizam razaranja od abrazije drugaciji nego kod habanja. .13.DEORADACIJA STRUKTURE emmrurc maritimne sredine iIi uz primjenu soli za odledivanje). strukture i mrvljenje.r. Shema podjele fizickih cimbenika razaranja betona. u dobroj je korelaeiji s cvrstocom betona. .-------------------- .preoptereccnjc i udar .).13. .korozijc Slika 11. I I . posljediee preoptercenja i umora materija1a. To stoga.hcbanjc . trebale za beton visokih performansi biti 70. I I I I zona t r azene kva 1 i tete ..----. U protivnom bi se vlaga koneentrirala uz povrsinu sto bi svakako ostetilo zastitni sloj.12. 189 FIZICKA DJELOVANJA NA BETON Fizicki cimbenici. degradaeija 188 koji djeluju razarajuce na beton.--------- . To se vidi iz rezultata laboratorijskih ispitivanja betonskih prizmi velicine lOx 1Ox40 em".U~[) VOLUMNE PROMJENE _ EKSTREMNE TEMPERA"I1JRE -csrnrzavanjc i odmrznveoje . volumne promjene i temperatumi Posljediee mogu biti: povrsinsko trosenje. mehanicka djelovanja utjeeaji (Slika 11. . Laboratorijska ispitivanja pokazuju dobru korelaeiju otpomosti na habanje i tlacne cvrstoce.OVANJA NA BETON I ~ EROZIJA . . pa ako postoji opasnost od takvih ostecenja onda povrsinu betona treba zastititi materijalirna otpomim na kavitaciju iii uvesti takva tehnicka rjesenja. Problemi korozije armature.f -. Time je postignuta dobra zastita armature od korozije.PUKOTlNE -LJUSKANJE -ODLAMANJE . . Na povrsinarna gdje treba postici bolju otpornost na habanje izvodi se povrsinski betonski sloj s agregatom od kvarea iii eruptive a iii s dodatkom drugih tvrdih i na habanje otpomih zmaea (npr. Beton ne moze biti otporan na kavitaeijsku eroziju.). Naravno. koje su nastale korozijom armature. Kao dobro rjesenje nude se takoder inhibitori korozije armature. kao sto su udari. %). kako bi beton mogao "disati". . Najbolje prakticne rezultate daju betoni s maksimalnim zmom ne vecim od 16 mm.NA DJEJ. a to znaci primjenu superplastifikatora. intenziteta do oko 80% od staticke cvrstcce na savijanje. sto debljine zastitnog sloja betona postaju tehnicki neprihvatljive [1l. I ~ .

.15.tF rl-~ I I m IT H-.. Nakon 10.3 8 ::. EO ro 'hrot .9 4 ~ ~ \r\~ ~ ~ 79 0.. ~ ... pocinje se gubiti kemijski 190 Slika 11. r-.-1- + ~ I -i~ ~ ~ I b #~ACI r-i-p p. Razlike su vece ako je mort spravljen s pijeskom drugacijeg mineralnog sastava od krupnog agregata (Slika 11.mort s kvarcom C. C) TRAJNO DJELOVANJE VISOKlH TEMPERATURA vezana voda. Slican je utjecaj kod naizmjenicnog vlazenja i susenja betona.3]. B) TERMICKAKOMPATIDILNOST AGREGATAI CEMENTNOG KAMENA Razliciti su koeficijenti temperaturnog istezanja krupnog agregata i cementnog kamena.J 0.16. 191 ..9 8 -" ~ 81 ON. Ova pojava znatno doprinosi i ubrzava ostecenja betona.~ 82 1. Proces gubitka vode prati skupljanje cementnog kamena. U pojedinim slucajevima vecih postotaka armiranja vlaknima doslo je do povecanja rezidualne cvrstoce. od 100 do 200°C gubi se fizicki adsorbirana voda. izlozenih ciklusima temperatumih promjena [11. Neka ostecenja betonskih mostova objasnjena su kao posljedica termicke nekopatibilnosti cementnog morta i kamenog agregata [11..-C)-. koje izaziva bubrenje i skupljanje betona.l- ~ Q) JO _l 100 ++H - -L__ __ J '-< I~ 200 )00 brzi ciklusi smrzavanja i odmrzavanja I$$l I'2j • f~ .7 7. 100 200 )00 400 500 600 'C Porastom temperature do 100°C postepeno se gubi slobodna voda iz pora.5 16 l" D ..3J. Ispitivanja betonskih konstrukcija na djelovanje pozara tijekom vise sati pokazala su. '0".. dok s druge strane uslijed porasta temperature zrna agregata povecavaju volumen..Zilavost 60 (kNrnn) . !'.9 16 ~ t\ \S:: K -.3 4 83 1... (rrm) Vlakna (Vol-'.'0 . 82 1.16)...4 tl: .15).koeficijent x f.1 2. a iznad 400°C... Shematski prikaz djelovanja povisenih temperatura na beton [11.'' ' +-- 1'- faktor trajnostl (0 er) 1 Be T l- T AC 85 68 70 60 f\ "ec -I ~ 80 1.b- -- ~t ~ ~ ~ ~ - S::~ 79 1..mort s drob1jenim vapnencem 1 Q 4.2]. da betonske konstrukcije dobro odolijevaju...-- .mort s vapnencem a.Gornja granica ci klinih ?rije ~ikliWh opt erccenj a l'J ~ Slika 11. sto se moze tumaciti konsolidacijom u strukturi betona u pukotinama.. Uslijed cestih promjena temperature moze doci do pucanja takvog betona. Rezultati ispitivanja betona od razlicitih vrsta pijeska i mineraloski istog sastava krupnog agregata. -W c C r.: ~ S:: rS:: l" ~ ~ ~ r-.A. :> . optere~enja Slika 11.5 16 ~ t"_ S:: ~ ~f- ~ ~f- :: a a EO 80 r-8. ljustenja betonske povrsine i slabljenja prionljivosti. te da do znatnijeg pada cvrstoce dolazi kod dugotrajnijeg djelovanja temperatura iznad 300 DC.000 ciklickih opterecenja ispitana je rezidualna savojna cvrstoca.14. (f) 100 -W 50 40 t::: 30 N ~ ~ ~ ~_ ~ ~_ a c -o . da betoni od cementa na bazi portland cementnog klinkera mogu duze vremena biti izlozeni temperaturi do 250°C bez stetnih posljedica po cvrstocu (Slika 11. 81 1.. Rezultati laboratorijskih ispitivanja utjecaja mikroarrniranja i velicine maksimalnog zrna agregata na udamu cvrstocu i cvrstocu na umor [11.5 8 ?oslije cikli~kih oot ereccnj a ~ ~rl" ~r- ~ .4]. koja su inace posljedica ciklusa smrzavanja i odmrzavanja betona. -W ~ 90 ~ t' S:: t'_ " (f) -< Q) ro 20 10 - R~ l" t:: \ 80 0.--~'-o---L--~~-r~~~ _. koje su prernostene vlaknima..term.5 4 ~ ~r~r- R.~-o~. 100 200 GOO 600'C I . Smatra se.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful