P. 1
Beton-Ukrainczyk

Beton-Ukrainczyk

|Views: 1,123|Likes:
Published by Marina Maček

More info:

Published by: Marina Maček on Mar 16, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/30/2013

pdf

text

original

Izdavac

.~ .. ~.,-: ..-: ,

ALCOR, Zagreb

'~:l~' ~.J."1~ili~1r :.;~ ~j
..

, .......,.,,;:s,,", .• (~.'I..~.

Velimir Ukrainczyk

Za izdavaca
Boris Moric Recenzenti Doc. dr. Dubravka Bjegovic Prof. Marko Calogovic Prof. dr. Vinko Regie Tehnicki urednik dr. Branko Kekic
._ ... <:.~.

BETON
Struktura Svojstva Tehnologija

Objavljivanje ovog sveucilisnog udibenika odobrio je Odbor za znanstvenonastavnu literaturu Sveucilista u Zagrebu rjesenjem broj:02-1120/1-1993. od 24. sijecnja 1994.

CIP - Katalogizaeija u publikaeiji Naeionalna i sveucilisna biblioteka,

Zagreb

UDK

691.3(075.8) 666.9(075.8)

UKRAINCZYK, Velirnir Beton: struktura, svojstva, tehnologija / Velimir Ukrainezyk. - Zagreb: ALCOR, 1994.304 str : ilustr, ; 24 em - (UdZbeniei Sveucilista u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) Bibliografija: str. 293-297. - Kazalo.

ISBN 9~3-{j267-00--4

940314136

~IJ
ALCC>R
Kompjutorski slog i tisak ALCOR, Zagreb
ZAGREB

Knjiga je tiskana uz novcanu pomoc ovih poduzeca: HRVATSKE CESTE, 41000 Zagreb, Voncinina 3 :MEDIMURJE, Visokogradnja, 42300 Cakovec, Mihovljanska 70 :MEDIMURJE, Beton, 42300 Cakovec, Zrinsko Frankopanska bb IRMA, Institut za raziskavo material a in aplikacije, 61000 Ljubljana, Slovenceva 95 TEHNIKA, 41000 Zagreb, Zeleni trg 3a HIDROELEKTRA, 41000 Zagreb, Zeleni trg 6a KONSTRUKTOR--INZENJERING, 58000 Split, Svaciceva 4 GORTAN, 41000 Zagreb, Heinzelova 96

SADRZAJ

1. PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . 2. BETON - POLIF AZNI KOMPOZIT
Sastav betona . . . . . . . . . . . . Uloga cementnog kamena i agregata Struktura i priroda betona . Tehnologija betona .........

-1

3 5 6
8

'!3.ICEMENT
\~) Pojmovi i definicije portland cementa . . Proizvodnja

Kemijski i mineralni sastav portland cementa Hidratacija cementa . . . . . .. . . . . . Toplina hidratacije i cvrstoca .f<:, ,,:~.vfio.VJ./. Fizikalna struktura h.-c.p. .. 22 23 · Stanja vode u h.c.p. . .... Modeli strukture cementnog kamena Gradevinska ispitivanja cementa Dodaci cementima
! \

dl)
..W)

29

Podjela

cemenata

........

·~jS-:>

i

\J
-

4. 4GREGAT
POdjela i o.dabir agregata .... Proizvodnja agregata za beton . .

Uzimanje uzoraka agregata za ispitivanje Mineralosko-petrografska analiza Fizikalna svojstva agregata . Granulometrijski sastav ..... Mehanicka svojstva agregata .. Temperatuma svojstva agregata Stetni sastojci i nepovoljni agregati Prijevoz i skladistenje agregata .

.CE/
·

.C46?
.~-')

45

/:.
...

:~

. >---.,.-~?--66

~;)
69
70

5. KVALITETA VODE
Voda za spravljanje betona betona Voda za njegovanje

6.) ADITIVI
, Nazivi i klasifikacija ... Povrsinski aktivne tvari . . Kemikalije koje utjecu na vezanje i ocvrscavanje VII

\

... .. betona . Betoniranje pod vodom . . "143 10.~ · 289 o PREGLED POVIJESTI BETONA . .7.42 · 244 · 248 0 13. Cimbenici koji odreduju velicinu skupljanja Skupljanje prema nasim propisima .273 · 274 · 276 . Osnovne zavisnosti pri projektiranju sastava betona Redoslijed projektiranja sastava betona .0. Teorijsko predvidanje tlacne cvrstoce betona. · 298 II. SVJEZI BETON Definicije i zahtjevi na svjezi beton . . . .. Sustav osiguranja kvalitete gradenja betonom . . ... . . SASTA V BETONA ZADANE OBRADLJIVOSTI I CVRSTOCE Osnovni pojmovi i definicije . . . -~~=. . Zbijanje betona i zavrsna obrada povrsine Njegovanje mladog betona . SPECIJALNI BETON! Laki betoni Beton visokih cvrstoca i performansi . .Q3D . . . 153 14. . ... . .. 136 .. Testiranje cvrstoce betona .. . .. .. . Varijabilnost cvrstoce betona i dokazivanje ME Cvrstoca betona u konstrukciji . . Tekuci beton . Uzroci puzanja.. 15. POSEBNE TEHNOLOGIJE BETONA Ubrzano dozrijevanje betona Prepakt beton .. PROIZVODNJA BETONA Uvod Doprema i uskladistenje sastojaka betona Doziranje i rnijesanje . Dinarnicki modul elasticnosti betona Puzanje betona . . .~~ o 142... .. . IZVORI . Betoniranje u ekstremnim k1imatskim okolnostima OpIate i skele . . . 132 :® • • 0 0 • • • • 0 • • • • 0 • • • • • 0 • 1. . .277 . Poissonov koeficijent betona . Upravljanje kvalitetom betona 1'33 134 136 .. . Vakuumirani beton . . . . _1J~) · J(. . Testiranje skupljanja . .0 •• 293 POJMOVNIK.. Plan betoniranja . . ... Uvaljani beton. 0 0 ••••• 0 0 • 0 • 0 • • 0 0 0 0 0 • • 0 • • • • • • · . . Vanjski transport . . Temperatumi utjecaji na volumne promjene DEFORMACIJE BETONA POD DJELOVANJEM SILA Modul elasticnosti betona . Iskazivanje sastava betona . Mikroarmirani betoni Ferocement .::m 147 147 148 149 150 152 . .. . CVRSTOCA BETONA Znacaj cvrstoce betona . Polimerima modificirani betoni ... .. . . . . . . ig' . .. . ../ · :. . Sumpor-betonski kompoziti . . . Gradilisni transport i ugradba . . 130 .. . .. PATOLOGIJA BETONA Uvod . Masivni beton . · .. . . KONTROLA I OSIGURANJE KVALITETE :~~ 159 160 161 166 171 173 174 ~ Uvodno 0 osiguranju kvalitete gradenja ... .) 215 (212---o 8. . . .~'~ ? . Trajnost i sigumost betonskih konstrukcija Uzroci ostecenja betonskih konstrukcija Svojstva relevantna za trajnost i proracun zivotnog vijeka 0 0 • 175 176 177 196 IX VIII . Vatrobetoni . Prionljivost betona i armature . Utjecaj raznih cimbenika na svojstva svjezeg Ispitivanje svjezeg betona . . Teski betoni . Utjecaji strukture i stanja na cvrstocu betona .. .258 · 258 · 259 · 264 · 266 · 267 268 · 268 270 · 270 o o o .. . .· " L . Kategorije betona .. .. 0 • • • • • • 0 • • 9. Metode mjerenja obrad1jivosti . 12. . . Statisticki kriteriji za projektiranu cvrstocu betona . . . .. .. . . skupljanja i bubrenja betona . Prakticno izracunavanje puzanja Velicina puzanja prema koeficijentima iz propisa Posljedice puzanja 0 0 • • 0 • 0 • 254 . . 226 227 o • oC171J /mo. . . .'1(2·1 -(_In-. Skupljanje ocvrslog betona uslijed susenja Skupljanje uslijed karbonatizacije . . .. DEFORMACIJE BETONA VOLUMNE PROMJENE BETONA . . . 'd!J)0 " 10 . Plasticno skupljanje i bubrenje .

tim prije sto se i dobar i los beton prave od istih sastojaka i prakticno uz iste troskove proizvodnje. Medjutim. Projektanti bi trebali bolje razumijevati kako se beton ponasa u datim klimatskim okolnostima. Autor . Dubravka Bjegovic. Takoder zahvaIjujem gospodi Nadi Gasparovic. tehnologije i performansi betona. dakle sarno ugraduju. od mostova do zgrada. suprotno ocekivanju. izlozenosti industrijskim i gradskim agensima. projektira se njegov sastav. dr. dok vecinu drugih gradiva primaju gotova na gradiliste. Zahvaljujem na savjetima. U Zagrebu. nakon provedenih prethodnih ispitivanja. Marko Calogovic i prof. pri cemu se umjesto zanatskog pristupa polazi od boljeg razurnijevanja strukture. ugovaranju iii obracunu radova. veljace 1994. 1. Ova knjiga je nastala na osnovi predavanja na dodiplomskom studiju Gradevinskog fakulteta u Zagrebu. pod dugotrajnim i izvanrednim opterecenjima itd. prof. tablica i slika. koje su mi tijekom recenziranja knjige dali doc. dijagrama. svojstava. te ugraduju i kontroliraju postignutu kakvocu. PREDGOVOR Betonje najvise upotrebljavano gradivo. od hidrotehnickih i prometnih do industrijskih objekata. koja je ulozila veliki trud pri kompjutorskoj obradi teksta. Stanje se moze popraviti novim pristupom u osnovnom i permanentnom obrazovanju inzenjera. Vinko Regie. znatno manje nego 0 konstruktorskom dizajniranju. veliki broj ostecenja i zakazivanja betonskih konstrukcija ukazuje da graditelji ne znaju dovoljno 0 betonu. Izvodaci bi trebali proizvoditi kvalitetniji beton. Proces pocinje dizajniranjem svojstava betona u projektnoj dokumentaciji. zatim. Beton prave i ugraduju graditelji. dr. te postdiplomskim studijima na fakultetima u Zagrebu i Ljubljani. izvodaci ga proizvode u centralnoj betonari iii na gradilistu.1.

vlakna i drugi dodaci. a to su u prvom redu: cement. da su prikazani volumni omjeri uCeSea sastojaka. koji traje vrlo dugo (godinama).POLIFAZNI KOMPOZIT Sastav betona Beton se pravi mijesanjem veceg broja sastojaka. Odmah nakon mijesanja pocinje kemijski vrlo slozeni proces hidratacije. betonskih nearmiranih elemenata vecih dimenzija. npr. BETON . voda. Velicine cestica agregata se mijenjaju obicno kontinuirano od sitnog pijeska do najcesce 32 mm. iii kemijski inertne dodatke (punila). Tim procesom cementna pasta prelazi u cementni kamen. a k tome cesto puta oni sadrze kemijski aktivne dodatke: pucolane. u modemoj tehnologiji. U modemoj tehnologiji u sastav betona sve vise se uvrstavaju razni polimeri. Pijesak i zmje stijena cine agregat iii granulat. pri cernu osobito vaznu ulogu ima voda. koji ocvrscava. jer se njihove gustoce (P) znatno razlikuju: Pv~ 1 tlm3 Pc~ 3 t/m! P. agregati. narocito u proizvodnji lakih 3 . najveca zrna mogu biti desetak i vise centimetara. kojima se bitno mijenjaju osnovna svojstva betona (npr. prikazani su u dijagramu na slici 2. U praksi se udio osnovnih sastojaka betona odabire tako. ~ 2. od mijesanja preko transporta do ugradbe.65 tlm3 Pbetona~ 2. da se postignu zadovoljavajuca svojstva: (1) svjezeg betona u svim fazama obrade. vrlo visoke cvrstoee). jer postoji vise tipova cementa. Medutim. krhkost. volumni emjeri ucesca sastojaka u ocvrslim betonima kakvi se upotrebljavaju u gradenju. Orijentacijski.35 tlm3 Agregat cini priblizno tri cetvrtine volumena odredene mase betona. skupljanje. zgure. pijesak i zmje stijena. au smjesi je uvijek prisutan i zrak. Osim prirodnih upotrebljavaju se i vjestacki betona. (2) ocvrslog betona obzirom na cvrstoce i druge mehanicke karakteristike. Osim tih sastojaka. gustoce manje od 2000 kg/m". velika volumna masa. Svjeze pornijesani cementni prah s vodom tvori cementnu pastu. (3) minimalni troskovi za prihvatljivu kakvocu. Kemijsku reakciju prate odredeni fizikalniprocesi. To je podrucje specijalnih betona. Vee ovako opisani sastav betona obuhvaca razlicite kompozicije betona. vrlo se cesto upotrebljavaju dodaci betonu iii aditivi. Vazno je naglasiti. podrijetlom rjecnog iii od stijene drobljenog zmja. kod nekih betona.1.2. te trajnost i deformabilnost. koji fizikalno modificiraju svojstva betona.

da vodi potrebnoj za hidrataciju cementa treba pridodati vodu za po t' ~.. Za vrlo siroki raspon konzistencija be. Viskoznost b~tona moze se (a u . Prema tome mogu se ocekivati znatne razlike izmedu svojstava betona u konstrukciji i svojstava odredenih normiranim postupcima. sto odgovara 7 d 14 volumena. . s pH vrijednoscu 11 do 13. tb za hidrataciju cementa . sto ima znacajne posljedice za trajnost betona. ' 0 pos 0 u pnog v~ u~ena. (k . cvrstoce. itd. Orijentacijski volumni udjeli osnovnih sastojaka u betonu.c o '" c : Cenientnl kamen 1 . • stupnju hidratacije cementa iIi zrelosti betona. Svako povecanje kolicine vode preko one koja . .on~ (bez pn~Jene po.1. v/c-faktor) • kolicini cementa (kg/m"). Te su karakteristike jos uvijek predmet opseznih istrazivanja s mnogo nepoznanica i novih otkrica. u modernoj tehnologiji betona. pJe l~od~e ~a . kolicina vode se rmjenja u relativno uskirn gramcama od 160 do 200 litara odnosno 16 d 20 t ku I 0 c.To poseb~? vrijedi za superplastifikatore. promjenljive u vremenu i zavisne u prvom redu od termohigrometrijskog stanja u trenutku ispitivanja. cementna pasta zajedno s naisitdijelorn agregata (mort) treba betonu dati plasticnost i kohezivnost U bic ) k I'V' t kub . Vrijeme tijekom kojega beton mora biti u povoljnim termickim i higrometrijskim uvjetima nazivamo vrijeme njegovanja betona. 4 sm~nJe..oznost s. cijim dodavanjem se moze postici prakticno ista obradljivost s 10 do 30 posto manjom kolicinorn vode nego u bet b dodataka. no vrlo djelotvomi na svojstva svjezeg i ocvrslog betona. Ove pore velicine 10 do 300 mikrometara povoljne su za obradljivost svjezeg i trajnost ocvrslog betona. i rezultati dobiveni ispitivanjem takvih uzoraka uzimaju se kao referentni. . zbog raznih fizickih promjena tijekom hidratacije. Doziraju se u promilima iii postocima od kolicine cementa.r Pi ~ --- __ :-_cv'_'r:... da bi se dobio obradljiviji svjezi beton iii ubrzao prirast cvrstoce iii poboljsala trajnost ocvrsloga betona.ava betona bila cvrstcca i odgovarajuci vic omjer.. koje su posljedica smanjenja vla::n. . Cementni kamen.t. s izanje ze jene 0 ra J.:.. Izgled presjeka betona. sarno povecanjem kolicine cementa. U dobro sastavljenom svjezern betonu neizbjezna kolicina zahvacenog zraka ne prelazi 2 do 5 posto volumena betona. odnosno dugotrajnog djelovanja opterecenja u slucaju puzan~~. Zato su veliki napori ulozem u Istraz~vanJa mogucnosti . 0 icajene o icme cemen a u nom metru betona su 200 do 400 kg. To su nepozeljne supljine u betonu. Za proces hidratacije cementa potrebno je odredeno vrijeme. Dodaci betonu su beznaeajni po volumenu. . cvrsvt?ce. Zato je jos u neoptereeenom stanju.::er:. Kornpleksna struktura cementnog kamena i betona osim temeljnog svojstva._s .. a dio ireverzibilan. vece su cvrstoce. koji se sastoji od produkata hidratacije cementa. a to sve povecava vjerojatnost pojave pukotina. o ~ cc N \ Nehldratlzlranl I hldratlziranl I cement Agregat ~ I Vezana voda I Pijesak a-16X cementt 65-75X kemijski K a men -20X 25-30 Voda X t Vez1vo prakticno 1nertna ispuna Mort (matrical Kamen1 skelet Vis~.2. Nakon ugradbe. ostaje u cementnom kamenu izvjesna kolicina zahvacenog zraka. Betonje heterogeni kompozit. t1c_'m~a:.. odgovarajuca vlaga i temperatura. I d~glh te~eljnih s~~j~tava betona. Medutirn. uz mcdernu p~oiz~o~nju sve kvalitetnijih cemenata I pnrnjenu dodataka betonu dobivaju se vece cvrstoce od trazenih vee uz relativno veliki vic omjer i malu S~~~~2. radi smanjenja vic faktora. Sto je vic omjer manji. r b dlii . Do nedavno je glavni kriterij za izbor ~a~t.:t.. beton prozet kapilarama i pukotinama mikroskopske velicine. ispunjena je ~ementnim kamenom.povecanje kolicine pora u ocvrslom bet onu. ' onu ez U ocvr~lo~ betonu cementni kamen ima dvije glavne zadace: • da ?hJep~ zma agregata i betonu dade odgovarajucu cvrstocu..nJe. Medutim. • om~:~." "'U . To su kemijski iii fizikalno vrlo aktivni materijali. znaci . U procesu gradenja ono obicno traje od 3 dana do tri tjedna. Svojstva cementnog kamena ovise u prvom redu 0: • karakteristikama cementa...v .ja'_'l I I -~ Uloga cementnog kamena i agregata . cak i uz vrlo pazljivo zbijanje.smanJenJa kolicine vode u svjezem betonu.traJnostI. Bijeli kolicinu cementa. poroznost strukture i cvrstoca cementnog kamena o':'lse u prvom r~~u 0 v?docementnom faktoru. va mjemca ima odlucujucu ulogu u podesavanju sastava svjezeg betona trazemh svojstava. pora vrlo razlicite velicine.. pa prema tome i beton.U s::jezem betonu. Za cdredeni cement i agregat. 0 posto rnjirn n -c o . su izrazito bazicni mediji. y 5 .jezeg betona za date komponente betona regulira se kolicinom vod To znaci. uzorci se njeguju 28 dana.~o?emoJ tehnologije se tosve cesee i cini) regulirati raznim doda~~ma .. kruzici su zracni mjehuriCi uvucenog zraka. pa i skupljanje i puzanje betona I toplina oslobodena hidrataci~om ceme~ta. dolazi do bitnih strukturnih promjena u cementnom kamenu od kojih Je dio reverzibilan.mase vode i cementa (vodocementni faktor. Medutim. primjesavaju se dodaci betonu..=l£. Priblizno cetvrtina prostora. koji se dodaju betonu prilikom mijesanja.1V~Stl onzlst~ncije) svjezeg betona.. Time se poboljsava I vodonepropustljivost betona. .n ~e nosilac ~vaJu karakte~. Cementni kamen. U laboratorijskim ispitivanjima radi dokazivanja svojstava betona. jer on betonu daje cvrstocu i omogucuje njegovu uporabu kao konstrukcijskog gradiva.isticnih svojstava betona: skupljanja i pu~anJa: To su nazrvi za. zavisno od konfiguracije i dimenzija betonskog elementa i klimatskih okolnosti. povecava se kolicina cernentnog ka~ena. i • da ISpU~1prosto~ med~ cestica~a agregata i s njime tvori nepropusnu masu. oSJe IcaJe v Slika 2.. o?a sluca~a. Ce~entm kame. zadobiva mikropukotine u zoni kontakta s agregatom.ostI beto~a u slucaju s~pIJanJa. koju ne zauzima agregat. dakle u fazi njegove obrade. To je temeljni materijal. ali i sam cementni kamen je heterogeni materijal. adsorbirane i kapilame vode i ostataka jos nehidratiziranog cementnog klinkera.sebmh ~odataka za smanjenje kolicine vode). kojima se namjerno uvlace male zracne pore u kolicini 3 do 8 posto volumena betona.. ima i brojne druge karakteristike. dugotra~n~ deformacije betona.

pa to osigurava ekonornicnost betonskih kons. model strukture betona treba promatrati kao kompozit sastavljen od tri bitno razlicite faze. velicina i oblik pora i pukotina u betonu. Pornocu svjetloshog mikroskopa moze se kvalitativno odrediti ucestalost.oJr~. Posljedica toga jest. Pri tome nastaju vrlo slozena prostoma stanja naprezanja u sastojcima betona..kovanJa . umanjuje dugotrajne . koje se danas intenzivno istrazuje radi dobivanja betona vrlo velikih cvrstoca i betona poboljsane trajnosti.045 0..na. Na osnovu toga su razjasnjene pojave skupljanja i puzanja betona i mnoge druge pojave. . . bilo kojeg mineralosko-petrografskog sastava. Razlika tih volumena je priblizno 3 posto. homogenosti.. U prvoj aproksll~aclJI moz~ se uzeti. da. itd. I konacno. Modemim metodama istrazivanja se pokazalo. pa i drugacijeg mineralnog sastava. • mineralosko petrografski sastav utjece u prvom redu na mehamcke karakteristike i trajnost ocvrslog betona.. Vidljivi su postali produkti hidratacije. Agregat u betonu ima tri osnovne zadace: • zma agregata cine skelet. koja bitno utjecu na svojstva ~:tona Jes~: .1 e 0/00 Slika 2. s!rucnpk za beton rnoze uspjesno procijeniti svojstva betona kao npr. za. . da je struktura interfacea cementni kamenlzmo agregata bitno razlicite strukture od cementnog kamena: vece je poroznosti. Naprezanja uzrokovana vanjskim silama iii unutrasnjim promjenama se prenose s krucih zma agregata na meksi cementni mort preko interfacea. Moguce je procijeniti velicinu i ucestalost gel pora velicine svega nekoliko nanometara. koji daje kru~ost bet~n~. koji su vrlo razlicite cvrstoce. da premda i agregat i cementni kamen imaju lineamo elasticno ponasanje do sloma (Slika 2. mehanici sloma itd. Interfaceom prolazi najvecim dijelom voda i druge tvari kada penetriraju u beton i zato pri smrzavanju iii kemijskoj koroziji taj dio najprije bude ostecen. a) Sheme prijenosa sila u strukturi betona. • oblik i tekstura zma utjecu na obradljivost svjezeg betona I prionljivost cementnog kamena i agregata u ocvrslom betonu. meduprostori.. Primjer za to je rucno spravljanje betona manjih zahtijevanih cvrstoca. kojom su obavijena zma agregata. Struktura i priroda betona Beton je polifazni kompozitni materijal. volumne prornjene Volumen koji zauzima dobro zbijeni svjezi beton sarno je malo veci od volumena zbijenog agregata.stiJena (agregat) B .do nekoliko milimetara i pukotine od nekoliko desetinki milimetra. Za kratkotrajna opterecenja modul elasticnosti ovih sastojaka je vrlo ~~h~lt (Shka . da je agregat sarno inertna ispuna u matrici cementnog kamena. b) Koncentracije naprezanja zavisno od odnosa krutosti zma agregata i matrice (prema hologramu)._ betonski ~e objekti grade u okolici. Ovo stanje ilustrira slika 2. • daje dimenzionalnu stabilnost betonu. ali moze biti i vise. Posljedica toga jest. Prema tome..cementni kamen a) .a hJek~m ru. da zma agregata nisu u neposrednom dodiru. pa i pojedini dijelovi produkata hidratacije.beton C . i mineraloskog sastava betona tumace se najcesce pojave svojstvene za cementni kamen.~:3). CJ Wa 40 JO 20 10 A .sila.. U cementnom kamenu i oko zrna agregata mogu se prostirn okom vldJet~ por: ~ehcme .:ma agregata reagiraju elasticno na djelovanje ..4. ~ ce~entm ~ame? vIskozno~~~shcn~. zbog la~se h. Pri modeliranju svojstava betona uzima se.trukcIJa: . koje su ranije proucavane fenornenoloski (na inzenjerskoj razini). stupanj zbijenosti.o~ogenizacije pri rnijesanju i manjeg razdvajanja sastoJa~. obradljivost rnoze uvjetovati vece minimalne kolicine cementa pn zadanoj kolicini vode.1strukture betona prikazuje kao dvofazni materijal. 0 trajnosti betona. za betone manjih.3). .3.Sve cesce je trajnost mjerodavni kriterij za izbor vic omjera._ • granulometrijski sastav utjece u prvom redu na obradljivost svjezeg betona. koja je kemijski iii fizicki nepovoljna za beton. kemijski reagiraju s izrazito bazicnim sastojcima cem~ntnog kame. Na razini kemijskog korozije betona. Na osnovu toga moze se zakljucivati npr. koji se nalazi izmedu radnih dijagrama cementnog kamena i agregata.4.htijeva~ih cv~. omoguceno je motrenje i razabiranje karakteristicnih pojedinosti mikrostrukture.' .. Slika 2. Radni dijagrami agregata. beton kao njihova kombinacija ima zakrivljeni oblik radnog dijagrama. 6 7 .svJezlm betonom. . Promatranjem uzoraka betona pod scanning elektronskim mikroskopom i drugim modemim metoda rna proucavanja strukture materijala. sto onda govori 0 debljini sloja cementne paste. . kolicinu cementnog kamena. sto postavlja zahtjev za lito nepropusnijom i sto guscom strukturom cementnog karnena. nego su razdvojena tankim slojern cementne paste. . da je interface najslabiji dio betona. Prostim okom vide se u presjeku betona zma agregata u matrici cementnog kam~na. U prvom redu poboljsanjem interfacea moguca su poboljsanja svojstava betona. cementnog kamena i betona.stoca. koji se nalazi u tom prostoru. tj. Svojstva odredene vrste agregata. Naime. Na t. . prernda svi agregati." • relativno je jeftin. gustocu i ekonomicnost betona. To znaci. To je podrucje kojim prolaze pukotine pri drobljenju betona.zml. Zat~ se ~7~to ~uta mOde. ito je podrucje._ . 00.

segregacije i druga slaba mjesta. tacije. . Medutirn. . U svakom slucaju. takve aproksimacije nisu uvijek moguce. francuski i dr. geolozi). • snabdijeyanje energijom. vak_uu~iranje. otpomost na eroziju. Mjesavine s prevelikom kolicinom vode imaju slicne nedostatke. Shema relacija u tehnologiji betona Danasnje stanje tehnologije betona ie t kv d . ukoliko se radi 0 velikim kolicinama iii neprikladnom vanjskom transportu. To se postizc uvodenjem sistema osiguranja i kontrole kvalitete tijekom projektiranja i izvodenja radova. mogu ispravno definirati sarno metodama tehnickestatistike. e olliranJe pod vodom di b 11' kom u struji zraka (npr.on. odabrati vodocementni faktor i izracunati potrebne kolicine komponenata betona. s razlicitim svojstvima u raznim smjerovima (npr.:G i~t a _ad komponenata beto~~. • fizicka svojstva kao npr.. • svojstva trajnosti. " novih trazenih svojstava bilo da se . da je beton izotropan i homo gen. u proracunu i dimenzioniranju konstrukcija uzima se radi pojednostavljenja proracunskih model a. Ako takva betonska mjesavina nema dobru obradljivost neminovno ce se u konstrukciji pojaviti gnijezda. Takv:. da bi se moglo reci. mlazni beton) itd To i d v.~ckl. rani prirast cvrstoce.d!vanje u kliznoj oplati..lva~Je etona pod pritisw2 Rijee beton ima I'St 0 je po rucje specijalnih tehnologija betona. kao npr. otpomost na mraz. ~az~tr. y zoo ' JO s om onmgon. • organizacija osoblja razlicitih struka (stojari.. : Sire znacenje rijee] beton je komnozi beton. kao npr. b ". • posebna svojstva. va JUJU~I ~oJlllm novim specijalnim postup~.Premda je beton heterogeni materijal. Rasipanje rezultata ispitivanja betona istog nominalnog sastava. Beton zadovoljavajuce kakvoce je . Uzorak na kojem se ispituju svojstva betona (reprezentativna celija) treba imati najmanju dimenziju barem tri puta vecu od maksimalnoga zma agregata u betonu.~~t::~~i s~b~~:~rudl~anJ:~ t1ae:nje. povoljni razvoj topline hidra. Odavle se beton prevozi specijalnim vozilima na gradilisre.5): • mehanicka svojstva. Zbog toga se mehanicke karakteristike.i mjesavinams iii tijekom proizvodoje t p ~an~a provode u laboratonJu na manjim ." . kemijsku koroziju. 8 9 SIika 2. izolacijska svojstva. pa rjesavanje toga pitanja iziskuje optimalizaciju.onaj koji ima neophodna i zeljena svojstva (Slika 2. tlacna cvrstoca.5. og oznjevanja.. ugra11l1m klimatskim okolnostima b t '. Tehnologija betona Proizvodnja betona sve se vise koncentrira u centralnim tvornicama betona. .clma llJem. povrsina se zavrsno obraduje i zatim beton njeguje do potrebne zrelosti. da dobro zapunjava kalup. Nije dovoljno npr.a ok a za svaki nOVIsastav betona. Sa stanovista gradevinskoga inzenjera-tehnologa betona. kapaciteta do 100 i vise m3/sat. poraba betona znatno se prosirila zah I' . Proizvodnja betona moze se organizirati i na samom gradilistu. Ii' cima ugradivanja betona P' . . daje anizotropija betona upravo presudna za trajnost iii nosivost. pa da se dobije beton zadovoljavajuce cvrstoce.i U pos epernm izmjenama u sastavu betona . tl dok se u engleskom kaze concrete u span' I k ~Jezl. v. Mnoga od navedenih svojstava cesto su u suprotnosti. da je reprezentativan i da predstavlja homogeni izotropni kontinuum. ubacuje u kalupe (oplatu).)." (. modul elasticnosti. zatim lokalnim transportom prebacuje do mjesta ugradnje.. U takvim slucajevirna treba 0 heterogenosti i anizotropiji posebno voditi racuna tijekom izvedbe i u eksploataciji betonske konstrukcije. obzirom na smjer ugradivanja).} .. kemicari-tehnolozi.' ugra . '. kao npr. betolliranJe u ekstrem. cvrstoca pri savijanju. portlandcementni sastojak podrazumijeva se portlandcement~i t::t~lt. pa cak i betona iz iste mjesavine.. 0 . polimemi posebno vezivni .~~ p:~toJe JOs asfaltn~ ~e. srazmjemo je veliko. U slucaju organizacije privremene proizvodnje betona. da ne segregira. pumpabilnost. gips beton. osnovni je problem. neophodno . au talijanskom calcestruz- re v. zbija do propisane gustoce. dimenzionalnu stabilnost. bilo a pr_avesti prethodna ispiti~anja. se ne naglasi beton. Nije rijetko. kao prosjecne vrijednosti iii fraktili iz veceg broja rezultata ispitivanja. • svojstva svjezeg betona tijekom obrade. kao sto su modul elastienosti i cvrstoce. dobiti beton zadovoljavajuce kakvoce uz razumne troskove. elektricari. '. kao npr. na udaljenosti do vise desetaka kilometara. ova se pitanja rjesavaju za svako konkretno gradiliste na specifican nacin. '~" 0 znacenje u rnnogrm drugi . uz proces proizvodnje betona javlja se niz razlicitih zadataka kao sto su: • snabdijevanje komponentama betona i drugim materijalima.

kemijskim reakcijama i pratecirn fizikalnim procesima prelazi u ocvrslu cementnu pastu iIi cementni kamen ... pri cemu nastaju spojevi cementa.>lr: ... Postoji veliki broj vrsta .p. pa se vapnenac razgradi na vapno i ugljicni dioksid. Time postepeno razvija svoja kohezijska i adhezijska svojstva..lgj. koji odplini iz peci.ol'mski !_!!1~JC!lllr~1<:Lc. uz istovremeno mljevenje i homogenizaciju s dodatkom ka1cij suIfat dihi8gta (sadrovca) iIi ) anhidrita .. J'" ~ . silicija. cement kao dio betonske mjesavine~. .aglsprecavanja trenutnogvezanja.-~L".J2l!f.portlal1dcemenLGi ps se<l9.!lY!lQm r. da poveze zma stijena i mineral a u kontinuiranu. dok je u zernljama s vrlo intenzivnom izgradnjom oko 2 tone po stanovniku godisnje. Najprije se vapnenac i glina usitne i homgeniziraju u vodi u obliku mulja Crrtokripostupak} iIi se mjesavina samljevenih osnovnih sastojaka transportira u struji zraka (suhi postUpakl. a u drugoj fazi.3.:. ---- Proizvodnja portland cementa Proces proizvodnje u principu je jednostavan (shema na slici 3. 11 . portland cement je hidraulicni cement proizveden mljevenjem I klinkera. a mjesavina prelazi u kalcij silikate i kalcii aluminak.: "'<~..\ ••.)._ . Konacnodolazi do sinterovanja pri temperaturi oko 1400oe.!iil}!.~ ~~entj_e_praSka~1i_I!I~terijali. -Ove prirodne sirovine sadrze. koji se nakon izlaska iz rotacijske peci hladi i uskladisti. do ocvrsle cementne paste.. h. koji sacinjavaju uglavnom hidraulicni kalc~ razlicitih formi. " "~~~~~. Mjesavina se postepeno zagrijava kako napreduje prema drugom Icraju peci. velicine granula).s_~ovremeno .<. postoje dvije odvojene faze kemijskih promjena..:-"-. koji su u prirodi obilato sadrzani u vapnencu i glini.()nJ(iQdg!<ITJe!ihVa_~IJe ·vrste ~~~~l1atasu-jo&:.c.. Tako ..2~m.c~~llaJfu~aj~ u gradev_inarsmLJ.!1l9Jr~bljaYll_R. sirovine se sinteruju. najprije voda ishlapi. Tako nastane cementni 'klinker._ '---uSnOvn:.l).. Klinker se zatim.. blago nagnute rotacijske peci. koji s primjesanom vodom. manje kolicine drugih spojeva i minerala od kojih su obicno najzastupljeniji zeljezni oksidi.. cvrstu masu betona.. Proizvodnja jedne moderne rotacijske peci je 6000 ton a klinkera dnevno. melje i time i.__ "". --------- CEMENT Pojmovi i definicije .. dakako. i manji dio u druge spojeve.ementi . Potrosnja cementa u razvijenim zemljamaje reda veliCine 500 kilograma po stanovniku godisnje.zjyni_ e cement i supersul(C!tlli_ceme.~~ ~tii '. hidrataciji.aluminat~. koja omogucavaju.homogenizira u sitnuprasinu. kao lapor (tupina). ..Qllj_(!l. Ponekad se pojavljuju kao jedinstvena sirovina za portland cement. proizvodnji. uz dodatak ~ (kalcij sulfata).. aluminija i zeljeza.nj.Sirovine za dobivanje portland cementa moraju sadrzavati okside kalcija. Tijekom procesa transforrnacije od osnovnih sirovina (gline i vapnenca). da bi tvorio ocvrslu iii ~atiziranu cementnu pastu (h. kspan.homogenizirana mjesavina se uvodi na pocetak dugacke. \ Prema definiciji. U prvoj fazi.

S C3A = 2.AI203 4CaO. .!_minat_fujt (C4AF).1.Si02 2CaOSi02 3CaO." Q) Q)'''' 0\"00 CC E'-< :r:Ul 0'''' + 2.:-s. su najzastupljeniji I naJvaZOlJI u pOgledu cvrstoce i topline hidrataci. (Pornocu ovih formula ne moze se proracunavati rnineraloski sastav na osnovu kemijskih analiza cemenata. 19 ~ :::1 ~ V) =~i li~ . Uobicajene kratice u kemiji cementa za kemijski i mineralni sastav portland cementa Oksidi CaO Si02 Alz03 Fe203 MgO S03 H2O Kratica C S A F M Minerali 3CaO.1. % drugih manje vaznih spojeva. .c5'(?0. '" <U U <U N •. . Oil .1. Uobicajenorn kemijskom analizom nije moguce odrediti udio slozenih kemijskih spojeva u klinkeru. trikalcij alllmin.. audio slozenijih spojeva proracunava se prema formulama Boguea (R.72Alp3 + 1. U kemiji cementa uobicajene su skracene oznake za te spojeve (Tablica 3..69Fep3 G /~ A -.~~s~aj~ __etringi_t. Wien). rendgeoskom analizom klinkera. sastoje se uglavnonfod KalCiF-karbonata odnosno oksida silicija.21-5 . aluminija i zelje~ Ovi spojevi reagiraju medusobno na temperaturi sinterovanja. 3.l!lLI~:iliG~mozeDTHuzrocnTk(imrazaraiifibetonalQ~2. koji sadrze hidraulicne dodatke. To je moguce tek slozenijimispitivanjima.H.e. uobicajenim kemijskim analizama dobiva se sadrzaj oksida u cementu. Cetiri glavna konstituenta (slozena spoja) portlandcementnog klinkera su: trikalcij silikaL(C3S). te oko 2.! s 12 I I' l~ H 13 ~ . C3Aje spoj najcesce nepozeljan u portland cementu. ....87S102 .. a moze jos biti kristalnog oblika slobodnog vapna (CaO). ~2..if\ U formule se na mjesto oksida uvrstavaju udjeli tih oksida u postocima. C3S 1 C2S.ll_ (C3A) i tetrakalci.0) ?-Si. kristalnog oblika I1illgnezij oksida (MgO). Meoutim.). ah.D7C~0 .. (Prema publikaciji Vereinigung der Oesterreichische Zementindustrie.Bogue.~~!a K!i~!_alne _:Y_9_~~i ~_k<_> __ ! moze razarat] betQ!1."13 F C4AF = 3. gipsa dodanog prilikom meljave klinkera.. ekspanzivoih cernenata.ti. cvr?J9ih. Prema tim formulama proracunava se potencijalni sastav konstituenata portland cernentnog klinkera: C3S = 4. ovo se njegovo svojstvo moze koristiti u proizvodnji specijalnih.1..O. dikalcij silikat (C2S).(:... kao npr.) Cetiri glavna slozena spoja portland cementa su nosioci svo~a_Kalcjj__ silikati.~:si!!I~~~J~_iIm~~i~~91J()~~.85S03) ~ S ?'fc . tvoreci vise slozenijih spojeva i manji postotak slobodnog vapna.754C3S. Umjesto toga. C-.~()j_~_Il?-().(7fOSi02 + 6. ~ . 1955). --~I. IE!P_eral koji buj_~~a~~lmvez~~j_e_~_~~li!<()g__b.aJkaloih oksida (Nap i KP). naf_Q~_l!_O--~ozeni!0jeloy!ii@. Spoj C4AF nema znacajnijeg utjecaja na svojstva cementa.63AIP3 . u portland cementu uvijek postoje manje kolicine .-Kemijski i mineralni sastav portland cementa Glavne sirovine za proizvodnj\l_p_()rtl~l!ci_i=~I!l~ntl0LvapneJ]ac i gling.AI203·Fe203 CaS04•2HzO Kratica C3S C2S C3A C4AF CSH2 :) ~ Slika 3. Tablica 3.43Fep3 C2S = 2. On doduse doprinosi rano.04Fe203. Shema proizvodnje cementa.1.~--i-s:U-i!a-t~. .iQrri. Osim cetiri glavna konstituenta.

U tom obliku CaO i MgO (mineral periklas) hidratiziraju sporo i mogu izazvati nepostojanost volumena cementa. Pretj!rane kolicine gipsa u cementu mogu rezultirati njegovim naknadnim ispiranjem cime nastaje poroznija struktura betona. koja bi nastupila ako cementu nije dodan gips bila bi: r.?isano jednadzba. da oba silikata trebaju priblizno iste kolicine vode za hidrataciju. . P-rodukti-·hidratacije .7 28.9 2.. postize se formiranje etringita. eventualno naknadno penetriranim sulfatima u ocvrsli beton. .. ali to sprecava dodatak gipsa. Nairne.• ')~?' n Tablica 3.2). alkalije ~ogu bit~o ~tJecati ?a ~.ma. tj. sto se njime regulira vrijeme vezanja cementa spre ava trenutni proces vezanja). molekule vode obavijaju ione cvrstih cestica cementa i na taj naein omogucavaju njihovo bolje sredivanje u novo nastale gel i kristalne strukturc.2 0.l~' -. -£ . Tu je ujedno prikazan i izracunat (prema Bogueu) udio slozenih kemijskih spojeva.--_ Kao sto je vee receno.[J "?'/"'LJ~I"-. 3CS· H32' .H~. Osim toga. Shematski prikaz nehidratiziranih glavnih konstituenata portland cemnetnog klinkera i produkata../. ~tizil"anu .cemeDtllll pastu (h·e. pa se vidi.. Prema nasim propisima portland cementi smiju sadrzavati do 3. J(-~'T'Z . koji se cesto jos nazivaju minerali cementa.0 0.cementa.Hidratacija cementa Odmah nakon sto se zamijesaju cement i voda pocinje proces hidratacije. . U cementu. .. pri temperaturama smterovanja klinkera najvecim dijelom CaO i MgO ulaze u cvrstu'otopinu raznih slozenih spojeva. ~One mogu reagirati s nekim reaktivnim ~e izazvati razaranje betona (alkalnoagregatne reakcije).3 C-S-H Slika 3.p. ali slobodni dio CaO i MgO poprimaju kubicnu kristalnu strukturu.· tece h ovako: . 15 .C(!menti--s_. ali hidratacijom alita nastaje dvostruko vise vapna.1 1. koji nastaju hidratacijom.prirodi..5% SO . reakcija C3A s vodom bila bi trenutna.7 2. koji u relativno malim kolici~ama mogu izazvati nepostojanost volume~ cementa.9 7. .Gi s se doda'e . Trenutna reakcija C3A. Primjer tipicnog kemijskog sastava portland cementa odredenog kemijskorn analizom oksida prikazan je u Tablici 3. To vrijedi i za slobodno vapno (CaO) i magnezij oksid (MgO). . koji u ran oj fazi ocvrscavanja cementa ima prostora za bujanje. rave klinkera srazmjemo kolicini C A. kalcij siliklj.exn(!n_ti idratiziraju sporije . Za C3S: 2C3S + 6H ~ (100) (24) Za CzS: 2C2S+4H ~ C3S2H3 + 3Ca(OH)2 (75) (49) (100) (21) Brojevi u zagradama odgovaraju masama.2. Od manje zastupljenih sastojaka cementa vaznu ulogu mogu imati alkalni oksidi. a ranije SJ! ih cesto nazivali jos i tobermoritn(gei~prema jednom slicnom mineralu u .silikam (kalcij silikat hidrali) nazivaju-seJosC-S. r °J~ou).2.). plasticna cementna pasta prelazi postepeno u ocvrslu. Na taj nacin ostaju manje kolicine C A za rea~c.. Gubitak zarenjem naveden u tablici se dobiva zagrijavanjem do 1000 °C. -'-<~~Y():4 C3A + 3CSH2 + 26H ~ C3A. Ipak. Tipicni kemijski i mineraloski sastav portland cementa (a) Oksidi Si02 AI203 Fe203 CaO slobodni CaO Na20 K20 MgO gubitak zarenjem SO (b) Minerali C3S C2S C3A C4AF 14 C3A + 6H ~ C3AH6 (100) (40) (140) NEHIDRI1TIZIRAN PRQDUKTI HIDRI1TACIJE KOLOIDI RAlNOGA SASTAVA % 21.4 64.". ada ne razara strukturu cementnog kamena.0 4.0 8. ~. Tim procesom silikati i aluminati formiraju produktehidratacije ilihidrate (Slika 3. mala zastupljenost pojedinih spojeva u cementu ne znaci ujedno i njihovu manju vaznost i utjecaj. U svezi s kolicinom gipsa.tl\C3S )/92S._J:!_Ql<p_flitnj <.__ve~pm¥olicinom alita (alitni cementi) hidratiziraju _Qrie.4 1. a zamijesana. Prema tome. brzina reakcije C3A ostaje vee a od brzine reakcije kalcij silikata j izgleda ovako: ~~[)/( 5C vpJ·.5% S03' a cementi s vecim udjelom zgure (metalurski cementi) do 4. sadrze manje kolicine necistoca i kao takvi nazivaju se aliti be1itt. < . Velicina pravokutnika odgovara priblizno volumnom udijelu sastojaka.4 26 % 45.tacija.hiclra. Cime se ispari sva voda i izdvoji vezani karbon dioksid.ije s.2.

nehidratizira cemen ko'a se oslo di i'ekom to a rocesa naziva se to linom hidratasik.. Zato u slucaju betoniranja u ekstremno vrucim klimatskim okolnostima postaje neophodnim hladenje smjese svjezeg betona.3. da je najveca kolicina vode potrebna Brzine reakcija glavnih konstituenata 3. -p()~i_I1. Vrijeme potrebno da se obavi 80% hidratacije pojedinih konstituenata cementa Tip reakcije C3S + H20 C2S + H20 C3A+H20+Ca(OH)2 C4AF+H20+Ca(OHh Trajanje (dana) 10 100 6 iPOvezuJll 50 Vidi se. tako da je mcguce iz poznatog mineralnog sastava cementa procijeniti njegovu toplinu hidratacije. Cementi'fa-zmcasuaispergitanau vodi. vapna u h~~~a&onalnim oblicima. struktura se i dalje popunjava. Toplina hidratacije moze se odrediti i ~~ d'~. postize vee znatnu cvrstocu. flT(lfataCi]om-na cementa vrlo su razlicite. nastala cementna. dok se prema povrsini temperatura obicno smanjuje.3. pa slijeganje (segregacija) zmaca cementa u suspenziji tece vrlo sporo. tada jos neII111P1:avu evr~iQ_c_tl.im prc~dukti~. tijekorn hidratacije cementa nastaje okQ~O. Nastaje temperatumi gradijent._uopunjavaju se prostori izmedu z~s C-S-H gel()_~ i velikim kristali~a_~_apI1_a_jtapiei i listici gela se medusobno ispreplicu tvore61sve~vi~cus~rukturu. odredivanje topline hidratacije metodom tennos boce.rllznih drugih _~ojeva. ali se ona jos uvijek _moze obradivati.3.a cem~n~tne paste tijekom hidratacije u arlijabatskom kalorimet!}!. Istovremefio voda postaje -zasleena vapnom. smanjuje se i ukupna toplina. Topline hidratacije glavnih konstituenata cementa Toplina hidratacije (Jig) Spoj C3S C2S C3A C4AF 502 260 867 419 Slika 3. ni!k_()!LQ1prnike-4v-a--sata. Faze u procesu hidratacije shematski su prikazane u cetiri karakteristicna dijagrama na slici 3. !Vise od mineraloskog sastaY'a ~ brzinu oslobadanja topline hidratacije temperatura ~ kojoj se ~id. ojaea?u i drug. Vrlo velika specificna povrsina cementne prasine. reda velicine 3000 cmvg. To je tzv. ali i zmca cementa jos su vecirn dijelom nehidratizirana. zbog disipacije topline u okolicu.. Hidratacija ce trajati jos godinama. H._ povrsini zmaca cementa. a ujedno i brzina oslobadanja topline hidratacije cementa Toplina hidratacije je_je. sto se vidi u tablici _ Toplina hidratacije i cvrstoca Proce .4.pasta je u tekucern stanju.3.4. da smanjenjem kolicine C3A i C3S.a hidrat~cije. kada je zavrsilo vezanje ~e paste.. Iz ovih se podataka vidi. kako je to shematski prikazano na cetvrtom dijagramu u slici 3. 16 17 . P<\gel postaje sve gusci.e_s_e_&idnost cementne paste. za hidrataciju trikalcijeva aluminata. Odmah nakon rnijesanja cementa s vodom. cak i za relativno vel ike vodocementne faktore. erala cementa .-smanjuJ.c.dan od lavnih kriterija . Ukupne kolicine topline hidratacije glavnih minerala cementa navedene su u tablici 3. u unutrasnjosti velikog betonskcgblokaptakticno su adiabatski termicki uvjeti.p.. glavnih spojeva. Naime. pa pocinje kristalizacija Ukupnakolicina topline hidratacije cementa priblizno je jednaka zbroju toplina hidratacije njegovih konstituenata.c. Nakon otprilike jednog dana.v~1 Imenzija (masivni i hidrote me I eton). pa u slucaju naglog hladenja betonskog elementa vecih dimenzija fonnira se strmiji temperatumi gradijent i nastaju naprezanja veca od vlacne evrstoce betona. Osim ovih. Toplina hidratacije rnoze se odrediti mjerenjem te..~a~ S praktlcnog stajalista je taj utjecaj vazniji negoli ukupna toplina I ra aCIJe. C3A i C4AF hidratirna. Iz povrsine zmaca izbijajustapici_etringita i isprepleteni listici kalcij silikat hidrata. Nakon sedam dana h. sprecava njezino razdvajanje od vode. oru cementa za bet e elemente.mperature u~ork.p. a njihov razmak 'zavisi od kolicine dodane vode (vodocementnom odnosii iii vodocementnom faktoru). 1 ~t } Tablica 3. ramu .Tablica 3.Lt:_J[~Cllfaza hidratacije . Nih pocetna temperatura betona rezultira sporijim porastom temperature betonskog elementa i ravnomjemijom disipacijom topline u okolinu.3. \!_<lDJgQj_f<l_~_i. Cetiri karakteristicne faze u toku hidratacije cementa. Mnoge kapilarne pore ostaju jos uvijek nepopunjene. k~o etringitom.

c.p.ne za hidrataciju. CJA C AF 360 Tip IV_:-. koji ima vodocernentni faktor 0.razinakontrole j)l'()i_2':~ Kada se zeli propisati posebna vrsta cementa. da se iz omjera spojeva ne rnoze prognozirati cvrstoca. Moglo bi ga se procijeniti mjerenjem kolicine vode utrose.za rnasivne betone uzi~a krup?ij~ mlj~~eni cement.MC_l. koji se odnose na deklarirani naziv cementa. Zato . Sulfatllil__9ill2!!!ost postIgnuta Je doda~!J. pa je time smanjena kolicina C3A.1). istovremeno i povecana toplina hidratacije. i posluziti ce za komparaciju drugih triju cemenata. i vlaznosti okoline. To ilustriraju podaci u 80 70 60 Cement A je obican portland cement.Prirast cvrstoce glavnih minerala portland cementa [3. Tip II . % CaO Si02 A1203 Fep3 Minerali C2S C3S C3A C4AF A \66 23 6 2 34 41 13 B C D J . a znatno je povecana kolicina C4AF. Cement B ima najvecu kolicinu C~S (alitni cement). Cement C ima najrnanji udio C3S. g. ._-- ~ 50 40 30 20 10 45 90 18~ Staro5 • danl Tip I . betona i sman'iti zamjenom dijela ce'!::_nta dodacim~ (pucolanil~gure).)jlita.. tipa D.l.. '" >5 '" ~ C3A <15%). Tablica 3. a d je parametar zavisan od tipa cementa.pa ce grublje mljeveni cement sporije oslobadati toplinu hidratacije nego sitnije mlje1')1/ . zelieznih oksida (najcesce su to tzv. Sa stajalista inzenjera ocito bi bilo vazno znati stupanj hidratacjje cementa u konstrukciji. Zato se . U masivnim betonskim elernentirna temperaturu se moze regulirati kolicinom cementa po metru kubnom . no to su slozene metode primjenljive sarno u dobro opremljenim laboratorijima. _._a__GS. Za zapecaceni uzorak h. Velika kolicina C2S kazuje.=-. U dijagramu na slici 3. kao sto je to slucaj s toplinom hidratacije. naz!va sulfatnootpornim cernentorn.5. pintne ogorine). Izbor se moze napraviti na osnovu zastupljenosti cetiriju glavnih minerala cementa. Tip V .Tipicni sastavi portland cemenata Tip cementa: Oksidi. u danirna.. vodocernentnog faktor. ip III-brzo T ocvrscavajuci Iali je ogranicen otpomost na sulfate (C3A <8%) -i -3 '" ><. 18 19 . najcesce se u nas i u svijetu u praksi koristi podjela~ma AST. da ce imati najmanji pocetni prirast cvrstoce. 65 21 5 3 21 50 9 9 62 25 5 2 59 i7 9 6 61 21 4 7 31 40 0 20 J ! CY('Vto::'G. ali .~ ~Cl1IhSa5taw cementa.tipo:va-}lortlaucL. ~ZJl_jstu___ .I_ 6mi~~<j. prikazane su razlike u prirastu cvrstoca za svih pet cernenata prema citiranorne ASTM standardu. preracunati prema for- /g ___. Cinjenica. Obicno se trazi iii rana cvrstoca betona iIi niska toplina hidratacije iii poboljsana otpomost na kemijski agresivnu okolinu. Mineral C3S najvise doprinosi razvoju cvrstoce tijekomprva cetiri tjedna~.jl_remalojpodjeILimapet.lza pecenje klinkera. opnnesu po je na 0 cyrstocihidratizinmog cementa. Cement D ne sadrzi C3A.85. spoj koji moze naknadno u ocvrslom betonu reagirati sa Julfatima tvoreci kalcijeve sulfoaluminate (etringit).___J gdje je t starost h.5.sulfatnootpomi cement (C3A <5%)..obi can cement. ~ta:.> '" . Orijentacijski.modificiranicement. ... pokazalo se.p. Druga dva glavna minerala malo utjecu na konacnucvrstocu.-Priblizno nakon godinu daha. ili odredivanjem kolicine nehidratiziranog dijela zrnaca cementa.!ldardu. za velike inzenjerske objekte treba s posebnom paznjorn odabrati cement odgovarajucih svojstava. pa se moze ocekivati. u kojoj su rezultati kemijskih analiza cernenata mulama Boguea i dobiveni rnineraloski sastavi cernenata. Brzinu oslobadanja (ali ne uKUPllukolf81nu) top line hidratacije rnoze se regulirati fino com mliva cementa. pa se moze ocekivati najbrzi prirast rane cvrstoce. vrijednost d je 0..tn cetvrtine:<:lQ_~l!d_rI1_C>K_d~IEl_Lb!iZ1LQQ'lil:f-.c. uravnotezenih svojstava cvrstoce i topline hidratacije. C2S >40% i C3A <7%) . -~ Slika 3. da male razlike u kolicini oksida rezultiraju velikim razlikarna u mineraloskom sastavu cementa pokazuje.5.Jem II SI[QY!Dl. U praksi. da je za proizvodnju cemenata s posebnim svojstvima potrebna vrlo visoka. koji irna malo povecanu i nesto manju toplinu hidratacije. (koliCinama oksida dobivenih kemijskom analkgm) rezultiraju velikim razlikama u minera)QSkQm sastayu cementa..--uliaspojl.. '.. utjete-"ha' kasniji prirast -cY-rsfgce. ali i manju toplinu hidratacije. rnoze se stupanj hidratacije.Za obican portland cement polovica toplin~_l1iclrll~ciie __ ~lQ_bodise u periodu od I Q do 3Olil13. Medutim.5.cement niske tOIllil1:_hidratacije (C3S <35%. U ovom pregledu karakteristicnih uvjeta sastava navedeni su sarno najvazniji uvjeti kvalitete. procijeniti empirijskom formulom: = exp( -dlt05) .j 5 rahlici 3. da ce cement kasnije dostici vecu cvrstocu.e"1'JrJiveni.se cement.4. uskladisten na 20 °C. _____ vrstoca cementa i prirast cvrstoce cementa u vremenu ovisi 0 mineraloskorn i sastavu (Slika 3.4).

izracunao priblizne jos nije bilo elektronskog b x Li debljine t.p. sastoji od listica prosjecne povrsine specificna povrsina data izrazom: S5 = 2(bt + tL + bL)/btLp.3 m2/g.5rr---------------~ Tip cementa 4 T. Slicno je izracunat i hidraulicni radius pora u gelu i procijenjen Pretpostavi Ii se. Razvoj cvrstoca betona spravljenih s 335 kg cementa po kubnom metru betona..6. Vrlo velika specificna povrsina cementnog gela rezultira znacajnom ulogom povrsinskih. reda velicine 0. Zato se cementni gel opisuje kao gel s ogranicenim bubrenjem (xerogel prEa Wittmannu [3.7 nm. iii c-razmok izmedu slojeva kalcij silikat hidrata (CSH) je izmedll_Q. \ Poznavanje strukture cementne paste sus tin ski je vazno zarazumijevanje gotovo svih tehnickih karakteristika betona. jer tada mikroskopa. Detaljnijim uvidom u pojedine agregacije cementnog gela vide se: uvijene vlaknaste i listicave strukture. od koje je nastao cementni gel. pa takvo prostomo povezivanje strukture gela tvori/skelet.c. Ako se izdvojeno hidratiziraju pojedini minerali cementa onda oni imaju sredeniju strukturu. Pod svjetlosnim mikroskopom je procijenjeno. Golema unutrasnja povrsina rezultira i velikom adsorpcijom vode u h. i procjenjuje se na 600 m2/g.e.5_nm. Mikrostruktura cementne paste je toliko zamrsena. Pretpostavio je.c.. Fotografije strukture h. starom tri dana [3. Produkti hidratacije. Gel se sastoji prvenstveno od ka] ij silikat hidrata (CSH) razlicitog kemijskog sastava. . pa njihovo proucavanje doprinosi razumijevanju h. Powers je (1946. inace svojstveno za prave/gelove.Fizikalna struktura h. uzorku 21 .c. 'zmca jos nehidratiziranog cementa.3]). Specificna povrsina cementnog gela mjeri se adsorpcionim metodama.p.) na temelju izmjerene unutrasnje povrsine cementnog dimenzije elemenata strukture gela. gdje je gus toea gela p = 2. t'= 1. rh = 0.tri r~ molekula CSH.9 i 1.7 = tbL/(2t'+2b')L za b'= 10 t' pa se moze procijeniti.c.5 x 103 kg/m". pornocu elektronskog milcroskopa na prelomljenom h. oblika. koji nastaju unutar cementne paste.c.c. pore velicine od nekoliko nanometara do vise mikrometara. ipak znatno doprinose ukupnoj sili kohezije odnosno cvrstoce h. da je razmak izmedu cvrstih slojeva gela pravokutnog sirina pore s b'. __jL~ Nakon uvrstavanja 10 slijedi~_ Prosjecni razmak.4]. Iako su te sile znatno slabije od kemijskih veza. Specificna povrsina nehidratiziranog cementa.p. zavisno od kolicine adsorbirane vlage..p. van der Waalsovih sila. a pripremljenih s pet razlicitih tip ova cementa prema ASTM normama [3.5.p.p. a debljina cvrste tvari slojeva je dva do. da se h. a dubina s t'. je oko 2000 puta manja. onda slijedi: na rh = 0. Kemijske veze nastaju ina mjestirna gdje se listici iii vlakna dodiruju. Onda je god. Molekule u jednom vlaknu iii listicu vezane su Jakim kemijskim vezama. 20 Slika 3.2]. gela.p. jer su unutrasnje povrsine vrlo blizu i vrlo velike. da je priblizno. dakle sitne prasine. tv re gustu masu karakteristicne poroznosti (gel pore). kristali vapna i voda u raznim fizikalnim stanjima. da u taj prostor stane sloj od debljine pet molekula vode.c. kovalentnim iii ionskim. koji sprecava neograniceno naknadno upijanje vode.4 n~. te oznaci Slika 3. da kristalografska ispitivanja nisu dalajasne dokaze 0 njenoj molekulamoj strukturi.

oko 2 g/cm". njena gustoca. zrelijem stanju.c.p. ispunjen vodom.7. Izmedu agregacija su veliki kapilarni prostori. pa se ta veza naziva kemisorpcjja.0 30 OOO. zbog znatnih povrsinskih sila adsorpcije.0 50. To je voda vezana jakim kemijskim vezama tijekom hidratacije.Modeli strukture cementnog kamena Svjeze zamijesana portlandcementna pasta sastoji se od zmaca cementa u vodenoj otopini.4] (d) Slobodna voda. u sljedecim stanjima: (a) Kemijski vezana voda. Prosjecne cementne paste [3. i naziva se jos neisparljiva voda. da se h. Tako je u Miinchenskom modelu [3. b) prema Feldmanu i Seredi (1969.p. Slicno. jer se izmedu njih uvijek uspostavlja odredena ravnoteza unutar strukture cementnog kamena. To je rneduslojna voda. zavisno od temperature i relativne vlaznosti okoline. . koja se jos naziva zeolitna voda.8. sastoji od agregacija gela (ukljucivo i pore). odnosno.4] cementnog kamena (Slika 3. ona se sastoji od cvrstih produkata kemijske reakcije i meduprostora u koje rnoze penetrirati voda. da bi ju one adsorbirale.c. zavisno od relativne vlaznosti i temperature.6. voda moze penetrirati u slojeve resetke cvrstih cestica gela. variraju od ~jesta do mjesta. rel. god). a naziva se jos i voda za hidrataciju. god. 22 23 .6 0. If' i' (b) Medusloina voda. Slobodna voda nalazi se u kapilarama i vecirn porama i dovoljno je daleko od cvrstih povrsina. Adsorbirana voda nalazi se u gel porama. kao kod nekih glina. U cjelini se moze zamisliti. u svjezem stanju. Tako je npr.9 nm. Ona cini integralni dio produkata hidratacije. To je presjek kroz cementni gel na mjestujedne velikei zatvorene gel pore.p.). ie) Vodena-I2ara. 0% 40% >80"10 Slika 3. nm 2. Njena svojstva su bitno drugacija od svojstava slebodne vode. Nemoguce je izolirati bilo koje od opisanih stanja vode. Kolicina neisparljive vode odreduje se zagrijavanjem na 1000°C i mjerenjem gubitka tezinev Takvo zagrijavanje naziva se zarenjem. Gubitak zarenjem izrazava se u gramima vode na grame cementa. sto se manifestira u razlicitoj jacini veze. cija zapremina ovisi 0 pocetnorn vodocementnom faktoru i stupnju hidratacije.4 1.0 500.5 3. Kolicina cementnog gela obicno nije dostatna da ispuni say prostor koji je bio izvomo. smanju se c-prostori izmedu slojeva CS-hidrata s 1. Prema tome. kako je to prikazano u modelu na slici 3. ili u medukristalne prostore. Do cetiri sljedeca sloja molekula fizikalno je vezano (fizisorpcija). U ocvrslom. Prvi sloj je cvrsce vezan i smatra se dijelom cvrste tvari.7b. To je voda adsorbirana na povrsini CS-hidrata djelovanjem povrsinskiJ1siJa. Voda se nalazi u h. voda ima veliki utjecaj na svojstva ocvrsle cementne paste odnosno ocvrslog betona. sadrzana u vise razlicitih stanja. izracunate dirnenzije elemenata strukture h.c. Shema strukture cementnog kamena a) prema Powersu (1946.O( ~ 50 11m) b) U stvarnosti. amasa za koju je na taj nacin smanjen ispitivani uzorak. vl.9-\. gubitak zarenjem. Shernatski prikaz bubrenja odnosno skupljanja uslijed prornjena vlaznosti betona zavisno od relativne vlaznosti okoline [3.8) objasnjen nagli skok u skupljanju cementnog kamena pri promjeni ravnotezne vlaznosti cementnog kamena na relativnoj vlaznosti okoline od 40 %. Voda je u h. U forrniranoj strukturi h.4 na 0. dimenzije elemenata strukture hidratizirane Elemenat Adsorbirana molekula vode c-razmak za CS hidrate Promjer gel pore Debljina listica gela a) Promjer kapilarne pore Promjer jedne agregacije u gelu Promjer zrnca cementa Promjer pore uvucenog zraka Slika 3. a sile privlacenja se smanjuju s udaljenoscu od cvrste povrsine. (c) Adsorbirana voda.c.Tablica 3.O( ~ 30 11m) 50 OOO.5]. sto je zapazeno kao skok u skupljanju betona prilikom susenja. da se voda ispari iz cementnog kamena. koje izrastaju iz ostataka jos nehidratiziranih zrnaca cementa. Pore koje nisu ispunjene vodom sadrze zrak i neku kolicinu vodene pare.p.p. Prostor koji nije ispunjen cementnim gelom cine kapilame pore. Velicina.c. Ukoliko se tu vodu ukloni. ali na nju djeluju kapilame sile od povrsinske napetosti vode. kolicini energije potrebnoj.

Iz toga slijedi. bez obzira na stupanj hidratacije iii tip cementa iii vodocementni faktor iii kolicinu 'lode. Interesantno je istaknuti. • specificni volumen gela s porama v g = 0. od cementnog g~!~_ll~!il!_ci_~ ~p-ore . taj se model ne moze primjenjivati na cementni kamen njegovan pri povisenirn temperaturama iii cementni kamen. i . da je kemijski vezana voda u stalnom masenom omjeru u odnosu na cement.567 cm3/g Vgje znatno veci od 'Ie' a to znaci.je povrsineprodukatahi ra aCIJe met()_dom_<I_~_sorpc!Je"odene pare.315 volumen hidratiziranog cementa vhe= 0. b) Cementni gel koji izrasta iz zrnaca cementa ispunio je sav raspolozivi prostor izmedu zrnaca. da sto tocnije opise izgled strukture. Isparljivu vodu sadrze gel i kapilare. To je slucaj nedovoljne kolicine 'lode.9_z~~lliyana_I11jer~_njima~nu~r~sI1. od kojih su najvazniji: (1) Hidratiziranu cementnu pastu tvore tri konstituenta: nehidratizirani cement..mijski--sasiav-cem~ nema veliki utjecaj na ~~!J:ijske_karakteristike ~idratiziranoE __ c:_e!l!~tnog k~me~ 2:__ometri~ke kr~teristike ceme t 0 ela.c. kaQilamib pora. te ostataka nehidratiziranog cementa. jedini pruza mogucnost proracuna volumnog udjela sasjojaka cementne paste_We!<gmhioG!tac:ijsc.0 ml VODA UGELU 12. tj. tako da su specificni volumeni ukljucivo pore i cvrsti dio gela konstantni. a moze se desiti u izoliranome uzorku cementne paste.9. _ 100 % HIDRATACIJE gdje je wn masa kemijski vezane 'lode. Voda iz gela vise ne moze sudjelovati u kemijskoj reakciji '. se dijeli u dvije kategorije: neisparljivu. i 'lode prije njihove kemijske reakcije. u saturiranome stanju.ato je najvaznija veza izmedu strukture i svojstava cementnog kamena. ali ako / je otvorena. c) Proces hidratacije tijekom kojega gel upija vodu. ito: w ric = konstantno = f J~ potrebno je.5 ml KAPlLARNAVODA 7. Shematski prikaz strukture cementne paste: a) odmah nakon mijesanja. m=l. pocela. cernentni gel i kapilarni prostor. m = I. c je masa kemijski vezanog cementa.J. koji ce objasniti eksperimentalne podatke i ornoguciti predvidanja ponasanja materijala. da je vw=1 cm3/g. (2) Voda u h. vodu iz kapilara. v = 'Ie + vwwjc. U tom smislu Powersov model jos uvijek moze najbolje posluziti za predvidanja ponasanja cementnog kamena. Gel ukljucuje sve produkte hidratacije. Gel i kapilarni prostor mogu sadrzati vodu. Da bi pasta ostala saturirana. To je slucaj kada nema dovoljno prostora.o e.koJapfUIKQill tih mjerenja ulazi u struktunicerrieI1!_I1()gJ(~mena. najjednostavniju konzistentnu predstavu daj ~m. koji je njegovan u laboratorijskim uvjetima. (4) Volumen cvrstih produkata hidratacijeje manji od ukupnog volumena cementa . __ ~koliko ih ima. premda formuliran jos prije gotovo 50 godina. Buduci da nema znacajnije promjene ukupnog (. (5) Hidratacija se rnoze potpuno prekinuti u tri sljedeca slucaja: a) Potpuno je izreagirao sav cement. nakon mijesanja pretpostavljajuci. a moze se desiti u h.sto bolji teorijski opis.~\ ina taj nacin prestaje dalja hidratacija.p. da gel ispunjava znatno veci prostor od zrnaca cementa iz kojih je nastao. moze potpuno isprazniti ----.lie sastoii. m=O. izrazen maseno.~ volumena cementne paste za vrijeme hidratacije. nego da pruzi. vodu ce cementna pasta upiti iz okoline. Svrha model a i nije.8 m1 CEMENT 40ml NElllDRATIZlRANI CEMENT 20 m1 0% HIDRATACUE 50% HIDRATACIJE CVRsTI PRODUKTI HIDRATAC1JE 61. ukoliko__g~ jos preostalo.Vod.mijenja doneklenjegovustrukturu. taj model.411 cm3/g cm3/g Slika 3. koji se uzima. podJednake syJ)_ez_oh vrste cementa 0 as .6ml o~ gela. da upije 0. cULke. odel_s. da ce gel tijekom kemijske '/ reakcije upiti vodu iz kapilara. paje to principjelan prigovoro_s. da je h.p. c) nakon potpune hidratacije. kristalizirane i mikrokristalizirane. . hidratacije nastati volumen: jednak w i za neki stupanj ic. _ PRAINE KAPlLARE PORE3.25 grama 'lode na svaki gram 'lode.-2~-'--! Ako je vodocementni faktor. b) pri nekom stupnju hidratacije. i isparljivu vodu.Medutim.~~'1am~_9_Yfl~()gaITlo<!_~la. koja se moze ukloniti susenjern na 105 "C.c. stupanj hidratacije. koja je kemijski vezana u cvrsti gel. to znaci. Medutim. 25 . Na slican nacin je i poroznost gela stalna. Slijedi da su: • specificni • specificni volumen nebidratiziranog cementa 'Ie = 0. Strukturne razlike izmedu cementnih pasta uglavnom su posljedica razlika u kapilarnoj poroznosti. gdje je Vwspecificni volumen kapilarne 'lode.p.Oml VODA UGELU 24.7ml PRAINE KAPILARE PORE 7.c. Ukupna (tolulna) pOIOZf1OS{obuhva6a kapiiarne pore 1 gel pore. hidratacije prikazanje shematski na slici 3.9. Medu brojnim modeli kture cementnog kamena. izolirana.0 m1 PRODUKTI HIDRATACUE 30. Sve ove pore su submikroskopske.. volurrien cvrstog dijela gela je Nakon sto je hidratacija Vs = Vh~(l+ wn/c). a pri tome su gel pore znatno manje od kapilarnih pora. Moze se proracunavatl UdlO pora u-ukUpnom vohimenu. koji je pripravljen uz primjenu nekih tipova aditiva. (3) Gel je uvijek geometrijski jednake strukture. Powersov model se zasniva i na nizu pretpostavki i zapazanja.cementni kamen. koji je kemijski izreagirao s cementom. onda ce iz 1 grama cementa. Ako je cementna pasta izolirana nastaju supljine. Osim podataka 0 izmjerenoj unutrasnjoj povrsini cementnog kamena.4 ml _ VODA 60ml KAP1LARNA VODA 33.

Volumen gela s porama je: tako da je volumen pora Veg = Vg - Vs ==(Vg - vhJ m (I + wjc). Volumen cementa koji jos nije kemijski reagirao je Ve ==ve(1 - m). Prema tome je volumen kapilamih pora - ve(lm), Vy==V-Vg-Ve, Vy= ve + vwwJc - v~(I+wjc) a volumensupljina u kapilamim poramaje

iii ve + vwwJc = (1 - mLJve + mLsvS<1 + wn/c). Slijedi, da je granicni stupanj hidratacije tj, mLs

mLs = -----"--"---ViI + wjc) - Ve
_ Najveci vodocementni faktor za koji vrijedi uvjet nedovoljnog = 1. Uvrstavanjem se dobiva: (wJc)max= 0,567(1 + 0,23) - 0,315 = 0,38 \ prostora datje s mLs

vwwofc

Vee = volumen vode upijene u gel =0,25 mv wW n/c. SVOJSTVAGELA

To je jedini slucaj kada potpuno hidralizr~ana cernentnapasta s pocetnim vodocementnim faktorom 0,38 nece imati niti nehidratiziranog cementa niti kapilamih pora, sastojati ce se iskljucivo od cementnog gela. Proporcije konstituenata u slucaju kada mjesavine razlicitih vodocementnih postizu svoj limit hidratacije prikazane su na slici 3.1 Oa. faktora

Faktor ekspanzije. Faktor ekspanzije je kvocijent volumena gela ukljucivo pore i
volumena je: nehidratiziranog cementa od kojega je on nastao. Iz prethodnih formula to

V uvjetima nedostatka vode. H.c.p. je tako izolirana, da nema niti upijanja niti gubitaka vode. U takvim okolnostima hidratacija ce se prije zaustaviti zbog nedostatka vode, nego bi mogla biti sprijecena zbog riedostatka prostora za rast gela, Pri tome je odlucujuca cinjenica, da su kapilamepore prazne, a gel pore ispunjene vodom. To - znaci, volumen kapilamih pora je jednak volumenu vode upijene tijekom hidratacije, tj .:
V - Vg - Ve = 0.25 mLwvwwJc, gdje je mLW granicna vrijednost iii stupnja hidratacije za ovaj slucaj, tj

= 0,567(1 + 0,23) = 2 2 0,315 '

Poroznost gela. Poroznost
volumena gela s porama:

gel a data je odnosom

volumena

gel pora i ukupnog ..

(vwwJr, + vJ - mLwVg(1+ wjc) - (I - mLw)ve = 0.25mLwvwwjc

volumen gel pora volumen gel a ukljucivo pore 0,567 - 0,411 = 0 27 0,567 ' Prema Powersu, faktor ekspanzije i poroznost gel a su vrijednosti karakteristicne za bilo koji gel, i mogu se koristiti u proracunima kao njegove svojstvene vrijednosti, jednako kao ranije navedene vrijednosti za vhe i v g' One ce odstupati od ovih koje su izracunate, za toliko koliko odstupa specificni volumen cementa za pojedine cemente. Cesto se citira podatak da je poroznost gela 28%. GRAN1CE HIDRATAClJE pa hidratacija nece prestati zbog nedostatka vode. Prostor raspoloziv za rast gela odreden je vodocementnim faktorom. Ako je v/c-faktor velik, hidratacija ce teci do kraja, pa moze ostati i dio kapilara neispunjenih gelom. Naprotiv, ako je vodocementni faktor mali, gel ce ispuniti say raspolozivi prostor prije nego je hidratacija dovrsena, pa dio cementa ostaje nehidratiziran. Nuzan je uvjet za dovrsetak hidratacije, da se kapilare potpuno ispune, a to znaci: 26
/

0.38 1.0.------",---------, Nehldra-

tiziranl 0.8 cement

Kapilare

Kapllare

0.6

Cemen tni gel
Cementnl

V uvjetima nedostatka prostora. U tom slucaju h.c.p. je saturirana,

gel

OL--_....l..._--'- __
0.2

.L__-'- _
0.8

_J

0.4 vIc 0.6 (a)

l.0

o

0.2

0.4

VIc 0.6 (bi

0.8

l.0

Slika 3.10 Sastavi cementnih pasta po zavrsetku hidratacije nakon njegovanja

27

Takoder, veci vodocementni vode je dat s mLw = I, tj.

faktor, za koji se primjenjuje

uvjet nedovoljne kolicine

== CVRSTOCA

CEMENTNOG KAMENA

(w jC)max

= 0,567

- 0,315 + 0,23(0,25 + 0,567)

=

0,44
kako se to vidi

Umjesto parametra poroznosti cementni kamen se moze okarakterizirati omjerom x (ornjer gel/volumen), koji oznacava promjenljivi udio cementnog gela u ukupnom volumenu cementnog gela s kapilamim porama, tj: x=~ V Vg + Vv
1.LO ,-----------,-----,

Na kraju hidratacije ostaje uvijek slobodnog prostora u kapilarama, iz dijagrama konstituenata na sIici 3.1 O(b).

POROZNOSTCEMENTNOGKAMENA
Moze se izracunati dvije vrste poroznosti: prvo, kapilama poroznost, i drugo, ukupna poroznost, koja ukljucuje i gel pore. Pri razmatranju svojstava h.c.p. medu istrazivacima jos ne postoji suglasnost, koja je od njih vaznija. Kapilama poroznost, Pc P c =-= V Vy V - V - Vc

X=---'---':"::_:_:'::_:_-

0.697m 0.315m+ vic

o
1W
)(

iIi, ako ima jos zahvacenog iii uvucenog zraka, ondaje: x = _ _____:0::..:..6:::..:9:...:7~m~_ 0.315m + vic + alc . Omjer gellvolumen, x, je u dobroj korelaciji s cvrstocom cementnog kamena, prema relaciji: fc = Ax", gdje su A i b konstante, koje zavise od tipa cementa (SIika 3. I I). Konstanta A zavisi od maksimalne moguce cvrstoce gela (x= 1), a to je cvrstoca potpuno hidratiziranog i potpuno kompaktiranog cementnog kamena s vodocementnim faktorom 0,38. Medutim, ovaj model je ogranicen, jer se vece cvrstoce mogu postici s djelornicno hidratiziranom cementnom pastom, nize g vodocementog faktora, ali zbijene pod visokim pritiskom, da bi se srnanjila poroznost.

max A max B '"max C

-8 .... 1:)

~ ~

En

(JJ

V
+ wic) - (1 ~ m)vc

(vwwo/c + vc) - mvil

(vwwo/c + v.) Ako se za odabranu vrstu cementa uvrste vrijednosti za vc' vg, wjc, cementni faktor izrazen maseno se pise uobicajeno vic dobiva se izraz: vic - 0.382m p= c v/c+0.315· a za vodo-

1

~

EtJ

LO

0

0;2

0.4

0.6

0.8

10

Ukupnapor oznost.p,
Pt= Vy+Veg (V-Vg-Vc)+(Vg-Vs) V = V (vwwo/c + vc)
-

(V-Vs-Vc) V

Slika 3.11. Tlacna cvrstoca cementnog kamena zavisno od gel/volumen omjera [3.7].

vhc(1 + wn/c)m - (1 - m)vc (vwwolc + v.)

(/
a za vodo-

Gratl_~yinska is.Rit_iyanJ3£~_Il1en~

~_

Ako se za odabranu vrstu cementa uvrste vrijednosti za vc' vg, wjc, cementni faktor izrazen maseni se pise uobicajeno vic dobiva se izraz: vic - 0.19m p, = vic + 0.315 .

"--- P;~i;;()dnjilcem:nta_je_ll1?_sovn? ilece kontinuirano, pa~me treba prilagoditi i sustav kontrole kvalitete, Zbog vaznosti kvalitete cementa za sigumost gradevina, sustav kontrole je propisan i sastoji se od (Slika 3.12):

~

Ova podjela u modelu cementnog kamena na gel pore i kapilame pore, ostavlja utisak, da se radi 0 dva raspona velicina pora, odnosno dva maksimuma u dijagramu raspodjele velicine pora u cementnom kamenu. U stvari mjerenja raspodjele velicine ovih pora najcesce daju kontinuiranu raspodjelu velicina pora, pokazujuci na taj nacin, kao i u mnogim drugim slucajevima, ogranicenost tog modela. Vaznost poroznosti vidjeti ce se pri proucavanju vecine svojstava ocvrslog betona. To je karakteristika koja najbolje reprezentira strukturu h.c.p. i najbolje korelira s njezinim najvaznijirn svojstvima, kao cvrstocom i trajnoscu. Osim toga poroznost djeluje na vlaznost betona, 0 cemu ovise sva svojstva ocvrslog betona. Poroznost cementnog kamena je glavni razlog vrlo slozenog ponasanja betona i jos uvijek relativno slabog poznavanja njegovih svojstava. 28

.:

;;~::~K~O~~:~LA

----t----------·----t-----L-I

_,K.:..ON.;cT.;.:.IN;.:U",IR:..::AN.;:.A:..;P..:;R:.::,O;=.IZV:..:;O:.::D.:.::NJ:;_A:..;C:::;E:..::M.:;:EN.:.:.7::::;.A

-"i----

_..11

J~

,-

LAB.

8ETONARE

(0 (0

WI
1,

-

LAO. GRADILI5TA

~
1,

I 0AAi I I 1, I

Slika 3.12. Shema kontrole kvalitete cementa.

29

SUSTAV

o'buhvacQ:

}<ONTROL£

KVALJ

TETE

C[/VjENTA
-20 mn

• stalna ispi!~~l_1j_auzoraka~llaboratoriju

tvomice tijekomproizvodnjs,

.~a_l1jsk_~k()ntrole, koju obavlja od drzave ovlastena_jl1stitucij!!.jspitivanjem uzoraka, koje ona uzima u nekim vremenskim intervalima, • kontI"_ol!!ihisp_itivanja cernenta u tvornicibetona uzorcima, koji se uzimaju prilikom preuzimanja iIi u gradilisnom laboratoriju odredene posiljke cementa. na

m
e

Vrste i broj ispitivanja na pojedinim razinama kontrole su razliciti, Vanjska kon!rola i la~ti.i tvomi~LQyp~J>~~ __ ispitivanja kemijs.kog_sas_f.~uiik!ll!!ib i mehanickih ~jstaya~ Rezultati ispitivanjasekontroliraju prema uvjetima kvalitete, koji su propisani nonnama u pogledu kemijskog i mineraloskog sastava i fizikalnih i mehanickih svojstava. Rezultati ispitivanja s raznih razina kontrole se sreduju i statisticki obraduju, rnedusobno usporeduju, te se na temelju toga izdaje dokumentacija 0 kvaliteti. Iz prve dvije razine kontrole, ukoliko obradeni rezultati ispitivanja zadovoljavaju sve propisane uvjete kvalitetete, od drzave ovlastena institucija izdaje P~y_~est 0 kvaliteti cementa. U protivnom slucaju proizvodac mora u--rraf@nom razdoblju~~ti nizu kvalitetu cementa, Na gradilistu i u tvornici betona za svaku posiljku cementa kontroliraju se: fi a, standardna konziste ~rijeme vezanja i postojanost volumena cem~ ._ FINOCA MLIVA Hidratacija cementa pocinje od povrsine zmaca, paje razumljivo, da brzina reakcije ne ovisi sarno 0 mineraloskorn sastavu, nego i 0 granulometrijskom sastavu cementa. ~ kod ~rzo o~vrseavaj~ei? cemen~t~u ~n~ m.Ji.ya. Medutim, troskovi mljevenja s povecanjern finoce mliva brzo rastu, ill druga moguca nepovoljna svojstva, kao npr. veca potreba za vodom i brze skupljanje. Finoca mliva mjeri se na vise nacina. Mjeri se granulometrijski sastav metodorn ~e, postupkom, koji se zasniva na Stokesovom zakonu, da u teku~e tonu sfericrie cestice veceg promjera. Tipicna krivulja, koja prikazuje kumulativnu raspodjelu cestica prikazana je na slici 3.13. Drugi postupak je mjerenje specificne povrsine ceme~pomoeu Blaineovog_per~(Slika 3.14). Pri tome semjeri vrijeme prolaza zraka kroz uzorak cementa poznate mase i volumena, pa se za dati aparat moze izracunati specificna povrsina.

o

Q

T

C>

..
'"

-'

SIika 3.14. BIaineov aparat za mjerenje specificne povrsine cementa i Vicatov aparat za mjerenje konzistencije i vremena vezanja cementne paste.

1:!"agradilistu se finoea mliva kont!:Qlira sijanjem uzorka cemn~ora oka.0! 0,09 mm. Ostatak na tom situ prema nonnama ne smije biti veei od 10%. avo Tspitivanje datira iz vremena dok su cementi grublje mljeveni, jer cementare nisu jos imale ugradene separatore samljevenog cementa. Danas je to ispitivanje zastarjelo.

J-

KONZISTENCIJA, VRIJEME VEZANJA I POSTOJANOST CEMENTNE PASTE, LAmO I TRENUTNO VEZANJE

100 90 80 70

..
""
"

60 50

.;

~ 40 " JO
20 10 0 0.6 Ekvlvslentnl promJer, J.llTl

Za odredivanje vremena pocetka i kraja vezanja cementa,_Je za odredivanje pos-, ti volumena cementa, pn rema se cementna pasta nonnne konzistencije. Tu konzist owers nazrva JOs i osnovnom 01'IZist~m'-lene-t6-~taiiJeceme~!~ I?aste u kQjem ona ima !!!.!_tl~~____ ea:u:iLmaksi.lllillnih s~ medu cesticama cementa i VQd~ U tom stanju vrlo male promjene u kolicini dodane vode znacajno mijenjaju konzistenciju cementne paste. Za svaki uzorak cementa na pocetku ispitivanja treba odrediti kolicinu vode, koja ce pomijesana s cementom dati cementnu pastu nonnne konzistencije. To se radi pornocu Vicatovog_ aparata (Slika 3.14.). Mjeri se dubine.penetracije valjka (promjera 10 mm, nonnirane tezine) u zamjesanu cementnu pastu. Kada igla prodre unutar odredenih granica u uzorak cementne paste smjestene u bakelitni stozasti prsten, odredena je kolicina vode potrebne za normnu konzistenciju. Kolicina vode potrebna za nonnnu konzistenciju cementne paste mora biti u granicama od_23 do 31 % maseni od mase cementa. Veliki utjecaj na potrebnu kolicinu vode ima brzina rnijesanja tijekom pripreme cementne paste i temperatura cementne paste. Brze rnijesanje i visa temperatura rezultiraju vecorn nonnnom konzistencijom. Zato su oba uvjeta tocno definirana nonnom~l!!~l!jlli,s.tamijesa se ~ laborM_o_riiskim uvjetima na temperaturi..od_2O±~t_l~ ~WLmijesalici s_l}Qrmi!anim bIQj,<;:m okte1~ja_Q~~aJ~, U praksi je taj veliki utjecaj povisene temperature na potrebu cementa za vodom presudan -za betoniranje u ekstremno vrucirn klimatskim okolnostima. Vee se pri temperaturama visim od 25°C potrebna kolicina vode za istu konzisteciju betona drasticno povecava, a s betonskim smjesama temperature vise od 30°C rad je prakticno onernogucen zbog naglog skrucivanja betona, ukoliko se odrzava konstantni vodocementni faktor. 31

SIika 3. I 3. Kumulativna granulometrijska

krivulja cementa i specificna povrsina [3.7].

30

akt_iY_I}Ost c.7). slobodno vapno reagira s CO2 iz zraka.5 6.Q Takav standardni mort se ugradi u celicni trodjelni kalup (Slika 3.0 31. .. Senr~~~ m dimenzija 40. daje to pocetak vezanja." ali nakon produljenog rnijesanja to nestaje.1>. Nakon toga se izvade i kontroliraju u pogledu ravnosti i eventualnih pukotina i drugih ostecenja. va arat ali s i e 1 mm (d=l. bi vee u roku od nekoliko sati zadobio gustu mrezu sirokih pukotina. pa od gipsa nastaje poluhidrat.-od·-cemem!J_(. Slicno se. Kada igla prodre do dubine izmedu 3 i 5 mm od dna uzorka p~om prstenu. 33 .. mjeri vrijeme do kraja vezanja.1 ementna pasta normne onzis encije ugra I se u prstenove i ostavi 24 sata pod vodom. Vrijeme se mjeri od trenutka kadaje cementu dodana voda.~ .ffilen. prijelaza tekuceg stanja cementne paste u kruto. •. tako da svaka mala promjena u tom pogledu rezultira velikim promjenama u vremenu pocetka i kraja vezanja. Minimalne ispitivanje cemenata. Uzrok 1 vezivan'u 'e kristaliz" .5 5. 150 rP-t==~ =: =~~f~ temperature cementne paste. To je trenutak ~igla vise ne prodire dublje od 1 mm od povrsine uzorka. Nakon toga sebakelitni prsten s uzorkom cementne paste okrene. cvrstoce u MPa za deklarirane klase cementa prema vazecim normama za 1 dan Klasa cementa 25 35S 35B 45S 45B 55 3. Trodjelni kalup za izradu prizmica za ispitivanje cvrstoce cementa. a nakon toga se prizmice vade iz kalupa i pohrane u vodi do dana ispitivanja. a pri tome nastale dvije polovice prizmice. kolaCiC1 se stavljaju u vodu. ~p:tovanim pokusima prodiranja igle.0 49.t . Beton pripravljen s cementom.. prostoru relativne vlage vece od 90% i temperature 20±2 °C.0 Bs 4. odnosno sest polovica prizmica. ispituju se na tlak.0 3. i cement postaje postojan. Uzroci nepostojanosti volumena cementa mogu biti kemijska reakcija slobodnog kristalnogvapna. U laboratoriju se to ubrzano provjerava tako. Naime.0 5. -ErQmjena razma . po tri prizmice se ispituju nakon 1.5 18.5. iIi magnezijoksida (periklasa) iIi l@citsulfata.0 18.5 3.!?.16.0 40. U slucaju da ona postoje. pa se I. kaze se. Nagli gubitak o~rag!iiYQ~ti cementne paste odmah nakon stojezaJnjj~s~na.5 . Popratno zagrijavanje mjesavine je neznatno. 7 i 28 dana. . 3 mm)~m ute~m od 3. tj. se takoder manifestira kao naglo skrucivanje svjeze mjesavine. Medutim.0 5. da ocvrsne.a-obiljeZeno je naglim porastom 32 Normirane cvrstoee cementaJi!.0 5. cement je nepostojanogvolumena i ne smije se upotrijebiti za spravljanje betona.koji je nepostojan zbog slobodnog vapna ili periklasa. a usporeduju se s dopustenim minimalnim vrijednostima u normama (Tablica 3.15. Ti procesi posljedica su brze hidratacije mineral a C3A i C3S i prateeih/ fizikalnih promjena. Takva mjesavina ne moze se vise obradivati.. Na cementnoj pasti normne konzistencije se jos odredu'e ostojanost v mena i to pomoeu Le Chate lerovi prstenova iii na 0 ac a (Slika 3. U praksi se na taj nacin bitno utjece na vrijeme vezanja betona.16).9:!1ata ~ ~avanja tI preseerrrfelaiivne vlaznosti vece od 95%.p-aste standardne _konzistencije pripreme kolacici promjera cca 9 cm i debljine cca 1. .0 40.0 3. .dlhQ: v Slika 3.:anjeitzy~-Iazno vezanje~'Tfenu[rio' vezanje je posljedica naglog i nepreklnu'tograzvO]akristili<i"etiingita.1 AHp. ako se takav cement ostavi da odlezi neko vrijeme. veea od 10 mm.160 mm-.5 28 dana Bc 22. lazno vezanje. Ispitivanje volumne postojanosti cementa testiranjem pomocu Le Chatelierovih prstenova i kolaC.L1sakQ se_~~l()s_Il~z.40. uslijed cega dolazi dobujanfa cementne paste.0 7dana Bc 10.. Nakon toga uzorak se kuha 1 sat u kljucaloj vodi i ohladi.i:vaJ. Zavisno od deklarirane klase cementa. CaSO 4. nakon sto s~ zamijesa cementna pasta.. koji se pomijesaju u omjeru masa c:p = 1:3 uz dodatak 22_i!n1 vode.iCima. v' Vrijeme vezanja oznacava karakteristicne trenutke u procesu skrucivanja cementne paste normne konzistencije. Druga pojava. odnosno na vrijeme unutar kojega se svjezi beton jos moze obradivati. ali jos bez cvrstoce. Na tijek procesa vezanja bitno utjece kolicina vode i temperatura. izrade se od cementaTnonmririog-kVarcnog pijeska (velicine zma ~).. - CVRSTOCE Za odredivanje vremena pocetka i kraja vezanja cementne aste koristi se ta . 3. i I3c.5 3dana Bc Bs Bc Bs 2. a ukoliko je veca. tako da je'~3~ocementni faktotJ}.. cement je volumno nepostojan.llil'jt1jlu se na normirano pripremljenim prizmama od_ce_ll1~l1!~Qg orta.0 3.0 14.0 e.Mjeri se razmak izmedu ticala prstenova prije i nakon kuhanja.0 31. To bi medutim znatno pokvarilo svojstva ocvrslog betona.. i to prizmice na savijanje. koji nakon mijesanja cementa s vodom prelazi u dihidr~CaSQ. Kalupi s uzorcima cuvaju se jedan dan u Slika 3.su oznake za cvrstocu pri savijanju odnosno tlaku. koja zakipi za 30 minuta i kuhaju se jos 3 sata u kljucaloj vodi. da se uzorak nepostojanog cementa razastre u tankom sloju i nakon 24 sata opisani test ponovi s takvim cementom. $~~~ . Mjerodavne su srednje vrijednost cvrstoce triju prizmica. Tablica 3.5 14. a da se ne dod a vise vode.je oznaka za sporiji porast cvrstoce. 13. koje se obicno zbivaju izmedu 60 min uta i 10 sati.90-.0 14. za vrijeme mljevenja cementa razviju se temperature vise od 100°C.I?~~_~i Qorast cvrstoce.Jllote imatidva oblika: trs:nl}tnove:.grarna. prema drugom~t1Jp_ku.7.

~.. s najvecom pucolanskom aktivnoscu je __siJi~sfn't(engl.p)k Mk Mpk Mk r> }(l. da su latentno hidraulicne. Svi dodaci cementu bitno utjecu na svojstva betona u svjezern i ocvrslom stanju. da bi se to imalo u vldu prilikom projektiranja sastava betona.9. daljnja hidratacija tece neovisno 0 vapnu. ~PUCOLANI su silikatni i alumosilikatni materijali.0 MPa. gipsa i jednog iii mjesavine obaju dodataka.l}a. koja se trosi na pecenje portlandcementnog klinkera. Tablica 3.9). da Ii je porast cvrstoce u prvjm danima brz (oznaka B) iii je spor (ozna~a S!.Podjela cemenata Do sada je bilo govora 0 portland cementima.p)k PC 30 d(z.t. koji imaju cemeritirajuca. pa i vise postotaldrtakveg--dGdatka~C~mentrniske top line hidratacije dobivaju na pocetku jos dodatnu oznaku N. Obicno je to 40. \\-)~ PC(t] PC 15zk PC 30z k PC 15p k PC 30p k PC 15d(z. vece kolicine~alija ili zeolite. Na mjesto oznake k upisuje se klasa cementa. J1Jljvise do 30% pucolana iIi granulirane zgure vis~ Proizvode se zajednickom meljavom portlandcementnog klinkera.JJJi I s dodatkom pucolana Tablica 3.. kao npr. GRANULIRANA ZGURA iIi traska ~drozga. Kemijski dodaci dodaju se u vrlo malim kolicinarna (promilima od mase cementa1_da. pa jepotrebna stroza kontrola u proizvodnji. . vapnenac. Npr.-te--:ie--let~_ term ko' kao orivo koriste ugljen. koji je vise zastupljen (p iIi z). dijatom~ska zemlj_!!. posebno na velikim branama razvijeni sU cem~:nti niske topline hidrtacije.. cert.tva cementa aer.~. trass). koji aktivno sudjeluju u procesu hidratacije cementa. tesce se niza toplina hidratacije postize o<!g_ovarajucom kolicinom dod~ p~]df__e.Jf MPa I prema Tablici 3. Taj naziv mogu imati jos portland cementi s dodacima. da to znatno umanjuje mehanicka svojstva i trajnost betona.bi se npr.CEMENTINISKE TOPLINE HIDRATACIJE v Fe Hidratacija zgure_~a@rljeJ(a. silica fume).0 MPa. Neki mineralni dodaci su prakticno kemijski inertni. Najvazniji dodatni uvjet kvalitete za te cemente je dopustena najveca toplina hidratacije (Tablica 3. za zgure se kaze. cementi kojima je osnovni sastojak portlandcementni klinker dijele se na sljedece vrste: Naziv Portland cement Portland cement s Portland cement s Portland cement s Portland cement s Portland cement s Portland cement s Metalurski cement Metalurski cement Pucolanski cement dodatkom dodatkom dodatkom dodatkom mjesanim mjesanim zgure do 15% zgure 15-30% pucolana do 15% pucolanaI5-30% dodacima do 15% dodacima 15 do 30% Oznaka \. a uz nju se dopisuje slovo dodatka.!uti. Tipicni materijali. Neki pucolani sadrze stetne tvari. koji nemaju latentna hidr~ulCna svojstKali kemijski reagiraju s vapnom.stva. mora se naglo ohladiti u vodi.da_ sehidratacijorn c~~a 0_~19_9Q_dilolL~() YaR. a nakon 28 dana je minimalna tlacna cvrstoca 31. . To svojstvo naziva se pucolanska ak . ali povoljno djeluju na fizikalna svojstva svjezeg betona kao npr.plastifika. ~oizvodaci cementa obvezni deklarirati nj~u.7 Oznaka d naglasava. ol~a meljava_(inten· zifikatori meljave) iIi da bi se modificira . koji imaju pucolansku aktivnost su yylkans e (tufovi. Zbogtogasv_£i. Prema vrsti i kolicini dodataka.da otopina~_PJfs~d__o_voljno bazicrl~' Nakofistoje zapocela. oznaka PC 30 dz 35S znaci: portland cement s mjesanim dod~tkom u kOjeI?~e ve~a kolicina zgure. te nastaju spojevi. koja zapravo znaci ocekivanu cyrstoCJ! cementa nakon 28 dana u megapaskalima. (Jig) metodom termos boce Ukupno nakon metodom otapanja 3 dana 7 dana 28 dana 230 275 250 295 34 35 .7 je minimalna tlacna cvrstoca nakon 7 dana 14. sljaka) je otpadni produkt iz proizvodnje sirovog zeljeza. Zeoliti mogu _ toliko povecati potrebu za vodom (normnu konzistenciju cementa).paljena glin3> a ~a. Maksimalno dopustene topline hidratacije Toplina hidratacije. hidraulicna svojstva. Pucolanska aktivnost nabrojanih matei'ijafa je to veca sto je veci sadrZ~f!:iih fonni Si02• Kod prirodnih pucolana je neujednacenost kvalitete jos veca nego kod zgura. ~PC ~Op 35. daje dodatak mijesani.8). Kemijski sastav zgure Oksidi CaO % 30-50 30--40 5-20 ( Si02 Alp) MgO 2.. U nas se rijetko kada proizvodi takav cement podesavanjem mineraloskog sastava klinkera. ali u drugacijim i vrlo varijabiInim omjerima. To mogu biti pucolani iii granulirane zgure visokih peci. Sadrzi uglavnom iste okside kao i portlandcementni klinker. Mineralni dodaci do aju se prvenstveno radi ustede energije. Kemijski sastav zgure moze varirati u sirirn granicama (Tablica 3. Ta~o npr. Nakon talenja u visokoj peci na temperaturi od priblizno 1400 °c. t.8. Za potrebe masi~nih betona. a ocekivana cvrstoca nakon 28 dana je.ru:i)... pri cemu ekspandira u pjeUaste granule i zadrzi staklastu (amorfnu) strukturu. Najkvalitetniji pucolan. otpadni ~ iz proizvodnje silicija i ferosili_cija.---Dodaci cernentirna Tijekom meljave i homogenizacije cementnom klinkeru se osim gipsa mogu dodavati i neki drugi kemijski i mineralni dodaci._ Uz to je naznaceno.

kugle za mljevenje nesmiju biti celicne). smede i ern o' manganov oksid za dobivanje cme i smede boje.~ske elernente. i to oko 4-5000 cm2/g. Bilo je nekoliko havarija inzenjerskih konstrukcija izvedenih od betona s aluminatnim cementom.e_?elene boje. Taj klinker je znatno tvrdi... ali kod aluminatnog cementa na temperaturama visim od 800°C dolazi do talenja. cine aluminatni cement znatno skupljim od portland cemenata. i njegovanje betona spravljenih od cemenata. oko 200 J!gIl(lkon2_8dgn_a_hi_~!(l_t?~ijs. Tipicni kemijski sastav aluminatnog cementa je: 36 ____ -- --- 37 .__. 80 70 '" ~ 'U 60 50 40 JO 20 10 0 12J 5 cO .jako u svom sastavu ima malu kolicinu portland cementnog klinkera potrebnog za aktiviranje latentnih hidraulicnih svojstava zgure..v:u-boju i karbon pigmentLCGada) za crnu boju. \ ><. kao npr. Tom transformacijom slabi ukupna struktura cementnog kamena. BlJELI I OBOJENI PORTLAND CEMENT Oksidi CaO AIP3 Kolicina. i velikom toplinom hidratacije. Bjelina cementa se ocjenjuje usporedivanjern s bjelinom barij sul~ Postojetri grupe ~e odreduju na osnovu postotka reflektirane svjetlosti i oznacavajusA. Metalurski cementi kao i su. Brza hidratacija rezultira. Obojeni cementi i betoni dobivaju se dodavanjem 2 QQ__5% pigmenta bijelorn cementu. pa beton gubi cvrstocu. aluminatni cement proizvodi se iz mj~~enca ~sadiZi okside aluminija. Takoder.. Za ..persulfatni cement sporije hidratiziraju na D1zlm temperaturama. da kod mljevenja ne dOcte do oneciscenja oksidima (npr. Toplina hidratacije je mala. pa je upotreba aluminatnog cementa za proizvodnju betona za inzenjerske konstrukcije u nekim zemljama zabranjena.ogranicenya. pa to.J1ego za portland cemente. zeljeza. Kli~ . Cak vee nakon 6 do 8 sati betonski eIementi mogu se po izati iz kalupa.Finoea mliva je veca nego sto je uobicajeno za portland cemente. vodnju klinkera za bijeli cement umjesto obicne gline uzima se kaolinska glina" a va~ Osim toga mora se paziti. Promjene cvrstoce tijekom vremena za betone spravljene s aluminatnim cementom [ 3.4]. Oko 80% maksimalne cvrstoee razvi'e se vee za 24 sata.otpomosti na sulfate. a i nema bitnog znacenja za kakvocu portland cementa. 61avBo syojstvo aluminatnog cementa je vrlo brzi ra~(Slika 3.1 S. '" ~ Starost. Zbog svih nabrojenih svojstava aluminatni cement je prikla~~ ~vremene J.-B1 C. kr~ooi:vanj. i ne postoje formule za preracunavanje mineraloskog sastava iz kolicina oksida. Zato su cijene bijelog cementa visestruko vece od obicnog portland cementa. U tehnickoj dokumentaciji bijeli portland cement se oznacava dodatnim slovom B. a time cvrstoea i trainost betona nripravljenog_pd alllmiuatnog cemeIlliL Transformaciju nar08ito pospjesuju vlaznost i povisena temperatura. BPC 35 FeO Ti02 MgO Netopivo Fep3 . tako da je njihova uporaba u hladnijim klimatskim uvjetima .3 ". dobra sulfatna otpomost kao i poboljsana kemijska otpomost betona na druge agresivne medije postize se ~im cementima i supersulfatnim cementom.. kao i veca potrebna kolicina topline i cijena boksita. kob~la.17). Sa superp"'GS1ifiKatofinili1iostize se 6Dlja ujednacenost boje. Dodavanjern pigmenafa moze doci do smanjenja cvrstoce. Posebno je vazna njegova ~i~~. u vlaznim uvjetima. SupersulfatnU:~t nije portland cement. titana i manje kolicine oksida~a taljenje ovih sirovina u rotacijskoj peci potrebna je temperatura od oko 1600 °C.E_ekonstruktiyne beto. dakako. Hidratacijom monokalcij aluminata (CA) nastaju CARlO i manja kolicina C2AR6 i gelAlp3' xHp· S vremenom heksagonalni kristali CAHlOse transformiraju u kubicne kristale C3AH6 i gel. zute..17. nastaju keramicke veze.J eu ><. ~ ugljtlcdlOksl~mUa1cve ALUMINATNI CEMENT zgure cesto u l Znatno se manje zna 0 mineraloskom sastavu aluminatnog cementa nego portland cementa. '" c SULF ATNOOTPORNI CEMENTI.eza j mauga~inama .._. zahvaljujuci velikoj kolicini zgure.rtoY_aj_beto!!_a~~nih-kem~~ ~ll1~rama. SUPERSULFATNI CEMENT Osim smanjenjem C3A u portlandcementnom klinkeru. . koje Aluminatni cement (La farge cement: prema imenu tvomice prvog proizvodaca) bio je razvijen pocetkom stoljeca kao cement velike. _J'9YIsine betolla. 10 god!na 20 Slika 3. izlozenih insolaciji. koji sadrze vece kolicine zgure treba biti duze nego za portland cemente. 1. zajednickom meljavom mjesavine oko 8~% granuli~5% kalcij sulfagJu obliku mrtvo pecenog gipsa-ili-prirodnog anhldnta) oko 5% portland cementnogklinkera_.J . Na temperaturama vrsim oa~ raspadaju se kemijske veze hidrata kao i kod portland cementa. % 3 doS 37 do 41 36 do 40 9 do 10 1 do 2 1 za proizvod' Boj~Iaud cementa potjece uglavnom od oksida zeY..kQji§JI_~p_@yUeni_()_9_"<_:_!llenatavecim kolicinama s teksturi po-vrslne -imaju prasnjaviili sitnopjeskovit~g~~ovanja betone.. Supersulfatni cement pravi SI<. To su zeljezni oksidi za dobivan' ene.

20 -o .8 >u "" ... To je 38 39 . Brzo vezanje moze se dobiti. i to tzv.-.t. narocito kohezivnost betona..19. kao npr. 0 V) OJ 60 0 Q. aluminatni cement spada u brzoocvrscavajuce. Jedna od takvih kombinacija dobiva se mijesanjem p0I!land£efl1e_ntayal\l[Ilin. ~spanz.gJ-e_'\LSUlfoalummjlt_hl~@J_(etnnglt. Kako svojstvo skupljanja moze imati nepovoljne posljedice z~ b.. tj.ene sU_spe£ijalne vrste ekspanzjvnih cemena~Neki od njih ekspandlraJ~Jo~ nekoliko dana nakon ocvrscavanja-. a ne u brzovezujuce cemente. Karakteristicni STIlROST >u "" . ako se aluminatnom cementu doda gipsa. takvih beton -temp~ InllHlgR~l<H·1-{U~1illI..:c '" c: '" 020 200 400 600 800 1000 1200 oblik dijagrama skupljanja ekspanzivnog cementa [3. Naglom porastu cvrstoce aluminatnog cementa ne prethodi ubrzanje procesa vez~nJ~. vapna. i djelovanja kapilamih sila kada dolazi do evaporacije vode lZ pora betona u okolinu. te mljevenjem. Razvijen je jos veliki broj drugih specijalnih vrsta cemenata.Fonolit Anortozi t Ilmeni t fksapandirani skriljac .8].. Slika 3. -o V) OJ \\\ Agregat: . vapnenac.:::J°C (vatrootpomi visim be~ od 10005. .. Dakle. koje je posljedica manjeg volumena produkata hidratacije od volumena spojeva 1 vodekoji ulaze u kemijsku reakciju. da nema cementa.8 -'<: 40 •\ 'T-. _ tJaftne busotine. kao npr cement za . . boksita i vapnenca.. kada pocne evaporacija vode iz pora betona (Slika 3. Takva veziva koriste se za cepljenja prodora vode.. ujedno i brzovezujuce i brzo ocvrscavajuce vezivo. .. '~" '" 'u '" . sulfatnootpomo i velike cvrstoce nakon 28 dana._ . ali je proizvodac obvezan deklarirati sastav takvog cementa.. koji poboljsava obradljivost. "'-. Mijesanjem aluminatnog cementa i portland cementa u omjeru od 2:8 do 8:2 moze se regulirati vrijeme vezanja od nekoliko desetaka sekundi do nekoliko desetaka minuta.. Temperatura. Pouzdaniji ekspanzivni cement dobije se dodavanjem ekspanzivne komponente portland cementu~ dodatkom zgure. Promjene cvrstoce aluminatnog cementa u funkciji promjene temperature [3... medutim. portland cementa i organskih dodataka.. a kraj vezanja uslijedi brze. Medutim.19). hldr~tacije. i skupljanja. autogeno skupljanje u pocetnoj fazl.s OJ \\ \\ >u .S~stinsko svojstvo cemenata je skupljanje. Ekspanzivna komponenta dobije se pecenjem klinkera od pazljivo sastavlJene Kombinacije sirovina: gipsa. 80 \\ .et~n~ razvij.- \ \ '_. pocetak vezanjaje kasniji nego za portland cemente. Tako dobiveno vezivo ima bolje kontroliranu ekspanziju. EKSPANZIVNI CEMENTI . cvrstoca ovakvih kombinacija s vremenom se smanjuje.18.--------~ ~.].. Gubitak obradljivosti betona kod ekspanzivnih cemenata je brzi nego za one od portland cementa. i. a uz .. 4?zira!1ien: s~)jeva~_d~lcOjih ~: _t()lcom ~~dra~~CIJ~~_taJa~~~~J.9a cem~nt~ _J1os~i~e se smiSlje~im . koje je posljedica transporta ~lage iz manjih pora u vece.4.\ '\ \ . DC Slika 3. koji se ne skuplja nakon prestank~ njegovanja.-.!dU posljednje vrijeme dodaju se portland cementima inertna punila (fileri). hidrofobni ce~zidarski cement.. treba naglasiti. '. Takva proizvodnja je opravdana za betone kod kojih se ne traze cvrstoce vece od 25 MPa.!iiii-og cem~!l!~_i__~if'sft. bJ!kteri£idni cement.-~_n<!kijmajU-Samo-kompenzirano pocetno skupJJaoj~. Dapace.

da i beton nece biti otporan na mraz.Q_agr~atuLbetQ_J. ne znaci uvijek. Za proizvodnju lakih betona upotrebljavaju se!~2. moze se dobiti beton otporan na cikluse smrzavanja i odmrzavanja. Obicno se uzima.o agrega 1 0 ekspan9. oni se zbog svoga zajednickog iii slicnog podrijetla promatraju zajednicki.__formir1t'proceslmaerozije raznilf'vrsta koji s~iiGlitroblienien. Kasnije.~i!:~P'~OEVo9EJi_ . koja svojstva agregata utjecu na pojedina svojstva betona.1. . bila bi kod znatno manjih zma pijeska. neki zdravi agregati.l] . za proizvodnju betona treba iskoristiti prije svega lokalna izvorista sirovina za agregat. a najmanje svakih sest mjeseci obave se kompletna ispitivanja svih svojstava. Zbog velikog ucesca agregata u betonu.. iz gospodarstvenih razloga.4. ekspandirana zgura. oko 0. S druge strane..!i~>~~ikiQ_:t~~~~_PE!r. kako tijekom ispitivanja svojstava agregata. tako i kod projektiranja sastava betona.()d. tijekom eksploatacije redovno se kontrolira ujednacenost kvalitete svakodnevnim kontrolnim ispitivanjima karakteristicnih svojstava.tJ. do te velicine zmca pijeska djeluju zajedno s cementom kao mazivo i 41 . A!£egati za beton se mogu podijeliti na prirodne i vjestacke. radi znatno vece krutosti od krutosti cementnog kamena. i drugim dopunskim postupcima proizvodnje betona. mogu se postici zadovoljavajuca svojstva. Iako svojstva agregata bitno utjecu na svojstva betona. prikazano je. Prirodni agregati mogu se proizvesIT:-(TJ1Z·VUCei1o-gnanos}l_. Toje npr. Ako se ispravno projektira sastav cementnog kamena.125 mm. . obzirom na njihove uloge u svjezern 1 ocvrslom betonu opisane u Uvodu. znatno umanjiti trajnost betona izlozenog ciklusima temperatumih prornjena.9EEi. paje razumljivo.~!ijena~Vecina svojstava agregata zavisi od svojstava izvome stijene i od postupaka usitnjavanja. V"estacki re ati se roizvode obicno za neku posebnu nam·enu 0 ·e !ak..>~n:gi1ta. da se konacna ocjena 0 prikladnosti agregata treba donositi na osnovu ispitivanja betona. . Prirodni l~fajei1iigTIm skrucivanjem lave. ta Krupna zma agregata cine skelet betona preko kojega se. U tablici 4.J~Te~tagr:aiiica"riiRe$G~:Ji:s~()~E. Neki vjestacki laki agregati su otpadni proizvodi iii sekundame sirovine u industriji. Vjestim projektiranjem sastava betona. Sitna zma zajedno s cementnom pastom cine mort.I. prvenstveno prenose sile.1~>L~WIJ1<· ni . grubi pepeo termoelektrana. pravilan izbor cementa. pri cemu se koriste dodaci betonu. mogu zbog velikog koeficijenta termickog rastezanja. da ima veliki utjecaj na svojstva svjezeg i ocvrslog betona. Tako npr.r~De su i~ i veI:!:!illrnli-0. ss. agregat koji nije otporan na mraz. Premda je uloga krupnih zma i pijeska u svjezem i u ocvrslom betonu razlicita. Nairne. prava granica. AGREGAT Podjela i odabir agregata Agregat cini priblizno tri cetvrtine volumena betona. Svako novo pozajmiste sljunka iii kamenolom iz kojega ce se proizvoditi agregat za beton treba biti pazljivo prethodno ispitano i ocijenjena njegova prikladnost.. Medutim. da je granica izmedupJjeska i krupnog ~gregatCl. !:rn~'"y'elicineTil1m.t frakci@. nekoliko sljedecih napomena ukazuje. pluto i drobljena opeka.

J!. a sitnije ~a. S druge strane.proi:lY. 4-iiT 0: . da tijekom transporta ne bi dolazilo do nepovoljnog razdvajanja krupnijih i sitnijih zma. S jedne strane.4 mm (0 . Proizvodnja agregata za beton Proizvodnja agregata za beton iz sljunka dobivenog iskopom iz pozajmista iii iz lomljenog kamena dobivenog u kamenolomu. 1 i 1. debljine pokrovnog sloja.4) 4 8mm .. uvjeti kvalitete agregata za odredenu namjenu diktiraju stupanj obrade sirovine za agregat za beton.Y!le...21 i.Tablica 4. oneciscenog materijala. kako primarno utjecu na svojstva betona. iii najkrupnijih 43 42 . R~odjela velicina_pma u_ uku nom sastavu naZlva se ranulometrijski sastav agre ata iii granulometrijski sastav pijeska iii neke fra cije.~_ll: 1.~ ~zy'OdHj1-ag~. rnoze biti ponekad prilicno jednostavna.Otpomost na povisene temperature . to zavisi od pristupacnosti..egata.. Uzorak agregata dobrog granulometrijskog sastava i njemu pripadajuce frakcije agregata..QQuiiagregi!JiLSJ). 8 16 mm 16 32 mm 32 63 mm 63 .:.06 i 0. cistoce i drugih relevantnih karakteristika pozajmista._@ C)Je.~...Eroziona otpomost . Svojstva agregata..1. radi njihova utjecaja na kvalitetnu i ujednacenu proizvodnju frakcija agregata -.. Svojstva betona Trajnost: .Alkalnoagregatne reakcije Struktura pora Modul elasticnosti Termicki koeficijent ekspanzije Tvrdoca Mineralo~ko-petrografski Cvrstoca Tekstura Cistoca Oblikzma Maksimalno zmo Skupljanje Modul elasticnosti Oblikzma Granulometrijski sastav sastav Relevantna svojstva agregata povecavaju kohezivnost svjezeg betona.1. __ --0 . Zmca velicine izmedu 0. i da se lakse moze sloziti sastav s opti~alnim ucescem svih velicina zma.Otpomost na mraz Postojanost Poroznost Struktura pora Propusnost Stupanj saturacije Vlacna cvrstoca Tekstura i struktura Muljevitost i glinene cestice .125 mm Agregat prirodnog granulometrijskog sastava moze se koristiti sarno za spravljanje betona na koji se ne postavljaju uvjeti trajnosti i za male zahtijevane cvrstoce betona. ali ponekad i vrlo slozena.02 mm klasificiraju se kao__kamena 2rasil}ll (silt). Za proizvodaca betona vazno je dobro poznavanje detalja u proizvodnji agregata. Krupnija zma agregata se u proizvodnji dijele u frakcije zato.. ) Cvrstoca Cistoca Maksimalno zmo Muljevitost i glinene cestice Termicki koeficijent ekspanzije Termicka vodljivost Specificni toplinski kapacitet Volwnna tezina Termicki koeficijent ekspanzije Modul elasticnosti Termicka vodljivost Specificni toplinski kapacitet Gustoca Oblikzma Granulometrijski Maksimalno zmo Modul elasticnosti Klizavost Ekonornicnost Modul elasticnosti Poissonov koeficijent Tendencija poliranju Oblik zma Granulometrijski Maksimalno zmo Potreban opseg prerade Raspolozivi izbor agregata sastav sastav 4> Slika 4. da bi se odteretila sita i drobilice. Predsijanje radi izdvajanja jalovinom komada. Uobicajene na:~i..Otpomost na susenje i vlazenje .

pa i? . zatim ~m prolzvodnJe I na depoDg:ama proilYS!denog agregata. Utrosak vode j~ priblizno 2 m! vode za 1 m3 agregata. KA_"'IENOLOYl ('2. Shema glavnih faza u proizvodnji agregata za beton iz sljunka.2. i to do velicinezrna od 4 mm. Postupak cetvrt~nja agrega~ n~ ~doj cisto) povrsini. U svakom slucaju njihovo trosenje je dosta brzo. 44 45 . U tu fazu obrade vracaju se i eventualni viskovi pojedinih krupnijih frakcija. da se u struji vode odnese i dio pijeska sitniji od 0. onda dijelovi drobilica u kontaktu sa stijenom morap! bit! od ~osebnih legura. Shema glavnih faza u proizvodnji agregata za beton iz lom1jenog kamena. a nikako ne s povrsine iii pri dnu deponije.A. pa se drobilice moraju stalno podesavati. uz I~tovremeno pranje vodom. ali ako se zeliJ:klon~ti na!sltmJe cest!ce.Uzirnanje uzoraka agregata za ispitivanje Svojstva sljunka odnosno stijene u kamenolomu odreduju se na reprezentativnom uzorku. Zato je prikladno osnovni uz?ra~ sast?viti mijesanjem odredenih kolicina uzetih s vise mjesta na deponiji iii najbolje u vise zahvata s transportne trake.sita od polimemih materijala.. buduci da obicno sadrzi glme.\ P07.Junak se.ije frakc.treba pop:~vljati iii zamijeniti. Na deponiji se reprezentativni uzorak uzima iz dub!~e. . abrazivni materijal takva sita . Trajnija su. Medutim. Postoji vise vrsta ovakvog nacina prosijavanja. dobar granulometrijski sastav moze se ~spjesn? dobit~ ~ombini:anjem pijeska dobivenog hidrosepariranjem. S1.re~zimanja . koji je krupniji od konacno proizvede~?g agr:gata. koji je vrlo pozeljan u betonu radi njegove obradljivosti i nepropusnosti.t~c~na. Ukoliko se sije tvrdi.3.cvrste i tvrde eruptivne stijene. od~osno povecavaju potrebnu kolicinu vode i cementa. .E?stupkom cetrvrtanja (Slika 4.tenp a esto put a se. moze se znatno smanjiti udio trosnih zma.bu~u os.~og ma. onda ~e I drob}!en~ mate~iJa!.naJcesce sije uz istovrerneno pranje vodom cime se ujedno poboljsava i pospjesujesepariranje frakcija agregata. Drobljenjem krupnih ko~~da stijena odnosno sljunka. koji ?e n:~ra uzimat! '!!'po~ajmistu agreg~ta. radi st? boIjeg iskoristavanja pozajmista. U protivnom f~akcije sadrze prevelike I varijabilne kolicine krupnijih zma od deklariranih. dijeljenja na cetiri jednaka dijela dvim dijagonalama. s1J:...sij: u suh~. Slika 4. dakle prije proizvodnje frakcija agregata. . s pijeskom norninalno iste velicinedobivenog samo drobljenjim iii samo sijanjem sljunka. ~ ODVAJ'tr.bh~ kupe. Hidrosepariranje primjenjuje se ~ razdvaj~h frakeija ~. 4. te na mjest:! proizv~dnie betona ~:~li~om p..ala doblvaju se zrna agregata povoljnog oblika.ije u mlinovi~. Gmbo drobljenj. dok se ne dobije propisana kolicina uzorka za ispitivanje. odbacivanja dvaju dijelova I ponavljanjern postupka s ostatkom uzorka agregata.4. Pogresnirn izborom drobilica dobivaju se duguljasti i plocasti oblici zrna. ~junak i agregat. u ovoj fazi obrade.uz ~~prasi~anje.4) pripremi uzorak za rspitrvanje svojstava agregata. Postupak cetvrtanja sastoji se u mijesanju uzo~ka. Tu uvijek postoji opasnost.formtr~nJu u o. obljenastijena razdvaja u frakcii Kd dr?~lje. a posebno krupnije frakcije skloni su segregaciji (izdvajanju) krupnijih zrna..JE SIJANJE I PRANJE n __J DRODlLlCA 1 +-__ ~MLlN AAt\A V1SAKFRAKCIJA FRAKClJE (:11) Sijanjem se 51'. zatjm dalje usitnjavanje udamom drobilicom iii cekicarom a najsit~. a pojedini elementi mijenjati.JMI~TF. gdje se zbog vece mase dokotrljaju krupnija z~a: !z osnovnog uzorka se zatim. Sije se najcesce na vibracijskim sitima od celicnih mreza. koji znatno smanjuju obradljivost svjezeg betona. Slika 4..:rlo brzo . Drobljenje I JALOVlNh MLlN0) Slika 4. Propisane kolicine uzorka za ispitivanje zavise i mljevenje dijela materijala. a sve se zasnivaju na principu razlicite brzine talozenja zrnaca pijeska razlicite velicine u struji vode.09 mm. Ukoliko se drob~ vrl? . da bi se odrzala konstantnost proizvodnje. zma nepovoIjnog oblika i zma s predisponiranim pukotinama. ali su uz istu povrsinu obicno manjeg kapaciteta. ISKOP SUUNKA ~~[. Pravilnim izborom strojevaZiiCIfilgUfazu usitnjava~ja mat~nJ.e_se obicno vrsi cel)Usnom drobilicom.

koje ce posluziti za proizvodnju frakcija agregata za beton.B8 B. Stijene koje sadrle zeljezne 0 a bile su u geoloskoj proslosti dulje vremena po p J . amorfni oblici Si02 iii pojedini dolomitni vapnenci mogu u nekim okoinostima uzrokovati razaranje betona . U vucenom nanosu najcesce su zastupljena sva tri tip a. Ispitivanje Mineralno-petrografski sastav Sastojci koji sprecavaju hidrataciju cementa Volumna masa zma Upijanje vode Otpomost protiv drobljenja u valjku Postojanost na djelovanje mraza Ukupni S03 Kloridi Sadrzaj organskih tvari Oblikzma Granulometrijski sastav Kolicina sitnih cestica Kolicina grudica gline KoliCina trosnih zma Kolicina lakih cestica Obavijenost povrsine zma Otpomost protiv drobljenja i habanja Volumna masa u nasutom stanju Norma JUS B.B8 B. 17. agregata ukloniti. Tablica 4. 5. da je materijal iz pozajrnista po svim svojstvima idealan za primjenu u betonu. koji sadrze halogene elemente iIi sulfide iii sulfate. Beton spravljen od agregata koji pri povrsini u kontaktu sa zrakom [imonitizira.o stetnim materijalima.B8 004 JUS B. nakon ponovnog kontakta sa zrakorn nastavljaju proces limonitizacije (Slika 4.'!. sedimentnog i metamorfnog podrijetla.0% mase O. i konacno. 6. odnosno njegovim dijelovima mogu se obaviti sva potrebna ispitivanja.. Ispitivanja od I do 17 provode se najmanje jednom svakih sest mjeseci. ~lapQri_jJ_~.. Rijetko kada ce se desiti.B8 036 JUS B.s nataloZenom skram<_>!!l~. navedena su obvezna ispitivanja za uzorke sljunka odnosno drobljenog kamena iz pozajmista. 15. koja su moguca pcdrucja primjene toga agregata u betonima. 8.B8 004 JUS B. mogu prouzrociti_k_~_~_:!l~_afI11~tu_r. 16. zavisno od tvrdoce materijala.1:2\'i~Us~ili_Qn~i. Sastojci koji mogu biti stetni za beton su.od velicine najveceg zma agregata (Tablica 4. U tom peslu mineralosko-petrografska analiza je vazno polaziste. 13.5% mase 30% mase gubitak 12% mase 1. kako izbor lokalne sirovine za agregat diktiraju prvenstveno ekonomski kriteriji.BS 031 JUS U. Obvezna ispitivanja na uzorku agregata prirodne mjesavine.B8 037 034 004 045 030 I) Uvjeti kvalitete nisu propisani. Nominalno maksimalno zrno agregata.B8 044 JUS JUS JUS JUS B. II. zma.B8 029 JUS B. a zatim tijekom eksploatacije najmanje svakih sest mjeseci. Tako npr. 3. koje treba tijekom proizvodnje. Vaznija od toga je forma u kojoj se pojavljuju glavni minerali.{.M8 030 JUS B.18 1) I) I) I) 1) I) Koef Los Angeles <35.e_u betonu. UTablici 4. Na pripremljenom uzorku. 7.alkalnoagregatn~. koje strojeve odabrati za usitnjavanje i prosijavanje.3000 kg/rrr' najvise 1.3. a drugi pretezno karbonatnog mineralnog sastava.B8 B.BS 031 JUS B.2. Neki su agregati pretezno silikatnog. no ova klasifikacija najcesce nema vecega znacenja za odredivanje prikladnosti agregata za spravljanje uobicajenih vrsta betona.5. Prilikom uzimanja uzoraka geolozi procjenjuju kolicine raspolozive za eksploataciju._11~1si_J!51iljci.B8 B. 12.0 I) Uvjet kvalitete I) o Mlneralosko-petrografska analiza Mineralosko-petrografske analize reprezentativnih uzoraka stijene iz karnenoloma iii sljunka iz vucenog nanosa rade mineralozi i petrografi prije otvaranja pozajmista. a kod drobljenog agregata najcesce je to po mineral nom sastavu homo gena stijena. Medutim. 10. 46 47 . koja ce se koristiti za proizvodnju agregata za beton. 2. __~lli. mm 2 4 8 16 32 63 125 Priblizna masa uzorka.5). 9.B8 B.~~ri!.B8 042 042 039 049 ne smije sadrzati 2000 .I%mase boja svijetlija od normirane 0.__ugljen-Lglin. Redni bro I. Velicine uzoraka za ispitivanje agregata JUS B. Ona ce dati osnovne podatke. 4.__tr~.B8 B.2). 14._Neki s rninerali. kao i prisutnost sekundamo zastupljenih minerala. a u tehnologiji betona se izborom drugih konstituenata i prikladnih postupaka spravljanja i njegovanja betona moze svaki agregat uciniti uporabivim za beton.3. koji cementi i koji aditivi nece izazvati nepozeljne kemijske reakcije u betonu Prema tipu stijena. to se materijal tijekom prerade poboljsava. agregati mogu biti vulkanskog.B8 B. Tablica 4.B8 038 JUS JUS JUS JUS JUS B. ( kg ) 10 10 10 15 50 125 175 Slika 4. ali se rezultati navode u izvjestaju ? isp~tivanju.

' Pore u agregatu vrlo su razlicite po velicini._ _gra~ulometrijs~9g sastava.7. pa bi se gustoca zma agregata (apsulutna gustoca) mogla odrediti tek drobljenjem zma agregata u prah. kemijsku i erozijsku . ali je suhe povrsine..3).e. p.Cetiri stan~regata S 1 a 4.77. a na povrsini ima adsorbirane i slobodne vode. i u proracunu betonske mjesavine promatra se kao dio agregata. cija je poroznost 1% rnoze imati koeficijent propusnosti za vodu jednak kao cementni kamen cija je poroznost 50%.. To je agregat koji nema na povrsini slobodne vi age. a zatim se masa odreduje . to se jednostavna definicija za gustocu tvari. odnosno zapreminsku masu agregataI vazno je. Zasicen. ~-GUSTOCAZRNAAGREGATA Kako gotovo svako zmo agregata sadrzi manje iii vise zatvorenih i otvorenih pora. To je VOIUiima j ava sastav etona. (4) Volumna masa zma agregata (Pz) je masa osusenog zma agregata u ukupnom volumenu zma agregata zajedno s porama.~':-'.38 0.10-12 5. Iako je ukupna poroznost cementnog kamena znatno veca od poroznosti agregata.56.~_!!!~~_Q§_~~!12!L~!}1~~gata u volumenu zma ~ Masa agregata odreduje se vaganjem uzorka agregata osusenog:. Ipak.6): (1) Gustoca zma agrse~tUR.70 0. Prirodno suh agregat.47. stijene imaju relativno krupnu i povezanu strukturu pora. Propustljivost za vodu zavisi od ukupnog volumena velicine i povezanosti pora. pz i ekvivalentne vrijednosti vodocernentnog faktora cernentnog Volumna rnasa zasicenog povrsinski suhog agregata.: _ j _ .:::. To je agregat. za prakticne potrebe tehnologije betona.:-~::'~. kao npr.-_c' vodom. ~..:::._ Mnoge definicije svojstava materijala iz elementame fizike. povrsinski suh agregat (ZPS).71 0. Medutirn. Neke od pora u agregatu su zatvorene u unutrasnjosti zma.·.. potpuno suh ._. To je svojstvo koje se najizravnije odreduje.. . stijena._ .otpomost betona. odnosno volumenu vodom zasicenih zma .~~a 100 do llO°C.. J?t:irodni agregat za_ betQn_Jr_e_b~tLCisLtyr_d..24.10-10 1.. Vodopropustljivost-agregata karnena.vlazan c_j)- Slika 4.:.39.'~:~-. karnena iste vodopropusnosti 0. treba te definicije ovdje ponovo razmotriti. propusnost za vodu i apsorpcija vode su svojstva koja utjecu na prionljivost cementnog kamena i agregata u betonu. da ih se obuhvati proracunom pri projektiranju sastava betona. zbog slozenosti.10-10 vic faktor cern. Tablica 4. To je agregat koji sadrzi manju kolicinu vlage u agregatu.10-14 8. pojavljuje u vise oblika i znacenjaTSfika 4.uhog (zes. da se volumen odredi vaganjem pod vodom. Drugim r ijecirna. cvrst. gustoca.prirodno suh (3) Volumna masa~ovrsinskLs. (gustoca suhe tvari bez pora) Slika 4. jer su pore u agregatu znatno vece (Tablica 4.71 Prividna gustoca agregata. Ovaj cetvrti i drugi slucaj najcesci 5U u proizvodnji. Medutim.48 0.:::::::-:. prvenstveno poroznosti strukture.42 0.. -lpOROZNOST I APSORPCIJA VQDgj Poroznost agregata. . otpomost betona na djelovanje mraza.• r:'c~. 'L_. Utjecu takoder i na gustocu.) zma agregata (~je masa . Jer voda u porama agregata ne sudjeluje u kemijskoj reakciji hidratacije cementa u betonu._-::::~:.:.10-14 2.10-11 1.0 .@ ispune se vodom zatvorene pore.'C:':'.35. vaganjem pod vodom. kojem su pore ispunjene vodom. ipakje propusnost agregata veca. zilav.=:~'~::::.Z!'S zma agregata u ukupnom volumenu zma agregata zajedno s orama.ZPS (]:I- . Vlazan agregat.Fizikalna svojstva agregata Volumen se odreduje potapanjem i vaganjempod vaganjern osuseri6g uzorka agregata. Tako npr.6..66 0.. Obzirom na sadrzinu via ed:~I_~JikujlLS.~". a druge su otvorene prema povrsini.7): ~ Potpuno suh agregat. koji vise ne sadrzi pore. zasicenih zma agregata i oduzme volumen pora. i razlicite velicine cestica agregata. Shernatski prikaz vlage u agregatu Volumna rnasa agregata s porarna. Definicije gustoce zma agregata 48 49 .aJj._r. pri odredivanju volumena zrna. (b .10-13 5.:.. (2~idna zma agregata agregata. relevantne su za agregat odnosno agregat u betonu.-_.23. pzes Tip stijene Gusti eruptivac Kvarc MrarnorI Mrarnor II Granit I Pjescar Granit II Koeficijent vodopropusnosti (rn/s) 2. ali i one najmanje su vece od gel pora u cementnom kamenu. To je agregat susen iurfemperaturi 100 do 110°C do konstantne tezine. ali su sve otvorene pore ispunjene vodom..-post~QrQg .3. zavisno od vlaznosti okoline. uobicajeno je..· . gustoca zma agregata (QJje masa osusenog zma agregata u volumenu sa zatvorenim porama.

. da ce jace porozan i osusen agregat tijekom mijesanja u svjezern betonu a2so_ilijrati _toliko vode. v1aznostI Postoji jos jedan utjecaj na zapreminsku masu nasutog agregata. Eksperimentalni podaci 0 supljlkavosti agregata zavisno od omjera pijeska i krupne frakcija[ 4. Zato na~lp~va volumn. Tada je supljikavost.75-19.yode u cementl1Qj_pa2!_i. da se frakcije agregata dopremaju u mjesalicu u stanju sto ujednacenije vlaznosti. i s time u svezi automatizirati promjene u dodavanju vade u smjesu. ~ J '" 20 s = 100 ' (Pzps . pa se nastoji. ako se vlazan agregat dozira u betonsku mjesavinu. sto se manifest ira kao postepeno smanjenje fluidnosti betona. e ekat ove pojave je veci. To je povecanje volumena pijeska.5-19.*. Kolicina supljina ovisi pak 0 granulometrijskorn.oLY~~. ali i od kolicine supljina izmedu zrna agregata. koja je adsorbirana povrsinskim silama..&!?eIQiiiL--- ----. ~ (66) ... Konfiguracija vode na skici daje u 51 Ako su zma agregata kontinuirano promjenljivog promjera.. Orob1jenl agregat ceo ~cv~~X:OJSMl.0:. r--.5 nm ~upljikavost medu kuglama istog promjera.6!-::0.. SUPUlNE U AGREGATUlVOLUMNAMASAAGREGATA Masa agregata u nekoj posudi zavisit ce od gustoce odnosno volumne mase zma agregata..9.itako --dOCltlo efektivnog vodoceinentnog_IJX ora. 50 .UTJECAJ VLAZNOSTI NA PROMJENE VOLUMENA NASUTOG AGREGATA :g ti '" '2 JO I--I---+------+~----t_----_j.!._ nij~_l!_vjj~_ispunjena.pev' 'e . prije ubacivanja u betonsku mjesalicu. Kod proracuna betonske mjesavine se pretpostavlja ZPS stanje agregata.-. Tako se povecava udio supljina ~v'J Na.k pljeska u agregatu I f\ . tako da. U modemim tvomicama betona frakcije agregata se prije doziranja u mjesalicu nalaze deponirane u natkrivenim silosima za agregat. moze unositi i najvece varijacije u stvame kolicine vode u smjesi tijekom proizvodnje betona. Kod proracuna betonske mjesavine treba u svakom sluca'u. Zato se nastoji automatizirati mjerenja promjena vlageu pijesku. Medutim.IOO 200 20 40 60 80 100 Postot.. obliku i teksturi zma.1]. masa agregata moze biti slicno kao i nasipn~ vo~umna ~asa cementa pn~hzn~ 1 tim. Medutim.!.29%. Minimalni udio supljina dobije se.: (Ta okolnost koristi se pri volumnom doziranju . Obratno se desava..75..~ slici 4. Sto je sitniji pijesak. Omjer izmedu nasute i zbijene volumne mase agregataje 0. a ne mjerenjem do potpune zasicenosti. Kolicina upijenevooe--ovisiTf slsTe"inu pora u<ig@gafuj:r{ispoloii\COj-koliGffii. dio vode koiu upije agregato rie kolicine vode potre ne za betonsku mje aV1U1.i i~ I ) U praksi se vlaznost agregata mjeri permanentno tijekom spravljanja betona i s tim podacima korigira mase koje se vazu. razrahljeno stanje) je supljikavost romboedra =' 26%. kako se mijenja supljkavost agregata za razlicite omjere mijesanja pijeska i krupnih zma agregata.9 prikazani su rezultati pokusa.~ ~ 10 o 0. Ako su centri kugli u vrhovima .P s) (% volumno) Ciji su centri u kubicnorn rasporedu (maksimalno =' 48% (Slika 4..5 nm o 9. da se supljikavost povecava.~ t/rn'. nepravilni oblik zma i hrapavost povrsine agregata utjecu tako. prikazani su eksperimentalni podaci 0 tome. Volumna masa agregata u zbijenom stanju obicno je od 1.87 do 0. sastavu. <><? Ps je volumna masa nasutog odnosno zbijenog agregata.Ako se prirodno suhi agregat dozira u betonsku mjesavinu on ce postepeno apsorbirati dio vode iz cementne paste. Supljikavost agregata se definira kao: Slika 4.0 nm '" 9. Na slici 4. OJI Je mjero avan za o_Qradljiv.. da se 0 tome vodi racuna kod projektiranja sastava betona.----.96. da bi bile zasticene od atmosferilija. koji moze adsorbirati najvece kolicine vlage. ako u agregatu ima 35 do 40% volumena pijeska.5-J7.. Viti ~Na dijagramu slike 4. 45~-------------------' RJecnl agregat 40 45r--------------------. a stvame (izmjerene) razlike u kolicini vlage u pojedinim frakcijama se oduzimaju odnosno dodaju potrebnoj kolicini vode za svjefi beton. za sada to jos nije sasvim uspjesno rijeseno.1 do l.l.... pa je vrlo vazno.8. ---~ - ::_ 20 OL--2j_0--~-::-. a deponije pijeska uz betonaru obicno se natkrivaju.~I o 4.--. te stupnju zbijenosti. To je ocito vrlo vazan podatak za odredivanje potrebne kolicine cementne paste u betonu.""AI-N~%.8. =' 22". da ce postati zas~~~_npovrsinski suh. s Slika 4.---:8.5 am .4. Mehanizam ove pojave moze se objasniti na modelu skiciranom n. s s o o 5 10 15 X Tez.Promjene volumena uslijed promjena vlaznosti pijeska. f vlaznosti. Pojave naknadnog otpustanja iii upijanja vode u svjezoj betonskoj mjesavini vrlo suizrazite kod jako poroznih agregata (laki agregati). Ispituje se supljikavost u nasutom i zbijenom agregatu.7).9. Za kugle jednakoga promjera. Zato je za takVeagregaterealnije odrediti kolicinu upijene vode tijekom prvih 10 do 30 minuta pokusa apsorpcije.9. Zato se frakcije agregata nakon pranja i prosijavanja trebaju ocijediti prije dopreme na betonaru.sastojaka u zanatskoj proizvodnji betona). Izmedu dvije kugle postoji ogranicena koricma vode. Pijesak.. kao posljedica razmicanja zrnja pijeska djelovanjem sloja a dsor b' irane vode. Pretpostavka.CY_) Q\~.. supljikavost je manja.0 nm o 4:'15-J7.

nego ce trebati primjeniti dodatne postupke dorade. kojim se moze ocijeniti prikIadnost obIika zrna je odredivanjern kolicine plocastih i iglicastih zma u frakcijama agregata krupnijim od 4 mm. trahiti. Medutim.5. gabro. da frakcija agregata ima povoIjan oblik zma ako j~~_. ~~ opisanih kug1i istoga uzorka izracuna se iz izmjerenih najvecih prornjera svih pojedinacnih zma.iIi srednjezrnata stijena bez vidli ivih kristala Prijelom ima nesto zaobljena zrna Povrsina ima lako vidljive kristale Povrsina s vidljivim porama i supljinama Primjeri Kremen.d 4 mm i vo1~anihJ~1!g!!. a ocjenjuje se takoder opisno (TabIica 4. nepovo1jni obIik i tekstura povrsine nisu razIog za potpuno odbacivanje nekog pozajmista agregata. rl i r2 . u vodi nastaje Tablica 4. zmca opet dodu u dodir. je koeficijent povrsinske napetosti. a vo1umen Ii. ObIik i tekstura povrsine (unutrasnji otpor pri mijesanju zma agregata i ugradivanju). Potpunim potapanjem agregata. jer je to ob1ik koji daje minirnalnu specificnu povrsinu. opal Valutice. Kod pijeska. obIik i tekstura povrsine imaju veIiki utjecaj na potrebu betonske smjese za vodom. koju treba obaviti cementnom pastom.mekstura povrsine zrna rnoze biti u razIiCitoj mjeri glada iIi hrapavija._~. kolicinom cementne paste. " 'i postane rmnima 1an. Zbog povrsinske napetosti i zakrivljenosti povrsine. Ona zrna kojih je omjer najvece i najmanje izmjerene dimenzije veci od 3.. kao npr. U tom postupku mjeri se za uzorak od cca 100 zma najvece i najmanje dimenzije zma. Klasifikacija prema teksturi povrsine zrna d nux Drugi nacin. pa se smanjuje . roznac. gnajs Plovucac.6. Odstupanja od kug1e mogu pos1uziti ka? . -----Smatra se. ~cijent ob1ika zrna l1!}:oe[1_CJJent ~a_Ell}l~I11J!~~ p vo1um~ zma agregataYecih -.mjera z~ definiranje prikladnosti ob1ika zma za beton. kIasificiraju se kao plocasta i iglicasta zma. a ujedno i oblik koji pruza najmanji unutrasnji otpor pri obradi svjezeg betona. U dobrom agregatu ne bi smjeIo biti vise od 10 do 15% ~ i igIicastih zma. imaju utjecaja na obradIjivost betona To vrijedi narocito za betone s manjom Izgled Staklasta Glatka Fino hrapava Pjeskovito hrapava Grubo hrapava Sacasta i supljikava Karakteristike Skoljkasti prijelom Izbrusena vodom iIi glatkog prijeloma Ijuskaste iIi jedre stiiene Hrapav prijelom sitno. predrobIjavanje iii zamjenu dijeIa agregata. Stvarni vo1umen izmjeri se potapanjem pod vodu.L] lrl r2 je atmosferski t1ak. Obicno se za ovo ispitivanje izdvoji iz svake frakcije cca 100 zrna.su radijusi zakrivljenosti povrsine vode. Koeficijent oblika zrna prema Fauryu. k_ f- volumen svih zrna volumen opisanih kugli Tablica 4. neki vapnenci BazaIti. cr - PA - Djelomifo zaobljen Ioptast duguljast plosnat -lf0BLIKITEKSTURAZRNA ?IE- _~. zatezanje vodene povrsme (minimum sIobodne povrsinske energije). oolitski vapnenac Granit.ovim uvjetima najmanje moguce. Klasifikacija oblika zrna Tip Zaobljen l:d:b=1 I:b=1. Cesto puta se obIik zma daje opisno (TabIica 4.5.5 duguljast d:b=O. hidrostatski t1ak. porfiri neki vapnenci Pjescari.6. ZakrivIjenost povrsine vode je u jednom smjeru konkavna u drugom konveksna.5 plosnat hidrostatski tlak iii podtlak prema jednadzbi: P=PA+cr(J-+.). bigar 52 53 . Povecanjem kolicine vode smanjuju se radiusi zakrivljenosti. Uglast kockast duguljast plosnat IdeaJan obIik zma agregata bila bi kugla.

0 16. mm 1.1 1.0 4. ali do najvise 10%.-~a se-pr~~iillvanje1l1_I15Lsj_andardnim slj_eE~~ih Y. 30 20 !'l 9 II 10 0 D.0 21. q~.7 0.250.00 mm.0 0.4 0. Medutim. kg 0.0 0.0 0.2 79.0 18. c) Graficki prikaz granulometrijsklog sastava frakcija i ukupnog sastava.25 0.00 Granulometrijski sast~ __ zorka.0 13. Sita se postave redom jedno iznad drugoga tako.0. Hmm Sito (mm) PROSIJAVANJE AGREGATA 0.063 i 0.1l.0 0.6 0. da se Slika 4.0 12.6 0.2S D.tnilLQtvora~ sitima.7).0 10.0 100. 0.0 31. da je najgomje sito najveceg otvora.0 66.3 45.4.12 0.0 0.0 16. Maksimalno zrno. Serija sita za prosijavanje agregata na stolu za potresanje.0.0 100.0 0.0.125. 1.0 46. da se ova ne bi preopteretila. do velicine otvora 1.2 60. 0.00 16.50 1.0 29.00 8.0 100.0 4.00 31.0 0.8 0.0 32. koji zadrzi pojedino sito zove se ostatak na situ.2 2.50.48 IZ .0 .090 mm radi se tzv. Zato je udio krupnijih zma (nadzma) i sitnijih zma (podzma) dopusten.25 0.0 0. da se uzorak prosije kroz niz sita postavljenihjedno iznad drugog. . 0.7 45.0 14.0 125.3 0. 4.5 63 Dimenzije otvora na sitima. _?3.0 -.0 0.. bilo prirodnog sastava iii proizvedenih u frak~Ua.0 100.0 13.12 D. 0.0 22.0 Modulfinoce pijeska: MF = (92+87+72+61+34+2)/100 = 3.0 0.10.0.9 12.50 Frakcija (mm) 63. 8. Tablica 4.00 4. mokrim postupkom tj.0 100. k 0.6 5. Sita vecih otvora sluze kao zastita sitima manjih otvora.0 100.0 100. Minimalne kolicine uzoraka agregata potrebne za analizu sijanjem.6 0.0 '\ 13..2 2. Na sitima vecih otvQta od 0.0 0.Granulometrijski sastav Frakcija (mm) NUMERICKI GRANULOMETRIJSKI SASTA V AGREGAT A. Najcesce se analizom granulometrijskog sastava uzorka neke frakcije agregata nade zma krupnijih i sitnijih nego sto je deklarirano nazivom frakcije.0 100.2. pomocu mlaza vode tako. 22.00 4.8 44. Prosijavanje na sitima 0.0 100.1 0.0 8. 31. Nakon prosijavanja vazu se ostaci na sitima. a iskazuju se kumulativno ostatak na sitima i prolazi na sitima (Slika 4.0 0. 11.00.5.00 2.1~.S 2 S 16 31.0 62.8 0. -.12 0. 0.8 1.0 5.0 14.0 19.3 99.0 98.0 12.0 0.0 3.50 1. 0.0 0.0 100 ~ .11).0 Masa uzorka.0 0.6 Sito (mm) 0.0 0.090 mm uzorak se prosijava potresanjem iii vibriranjem na stroju.063.0 -28. " IZRACUNAV ANJE KUMULATIVNOG GRANULOMETRIJSKOG SASTAVA AGREGATA GRANULOMETRIJSKOG SASTA V A FRAKCIJA Udio frakcije % 0-4 4-8 8-16 16-32 Suma 45% 14% 19% 22% 100% 3.agregaja.00 16. . 2.50 63.O.0 2.--------Kolicine uzoraka potrebnih za analizu sijanjem zavise od velicine maksimalnog zma (Tablica 4.l2 0 N 90 80 70 60 50 40 e . 0.0 100. a) Primjeri analize uzoraka agregata prosijavanjem b) Izracunavanje ukupnog granulornetrijskog sastava.6 29.0 0.00 2.0 1.0 0.7.0 96.4 45.0 100. 54 odredena proizvodnja agregata odrzava unutar nekih ujednacenih granica.0 17.0 1.2 0. 16. Postotak prolaza na situ 0-4 4-8 8 -16 16-3t ! ' 8.5 8..9 0.0.0 97. Toje neminovno zbog nacina proizvodnje.00 8.7 45.71.0 0.00 Postotak prolaza na situ 17.0 39.0 0. Dio uzorka. (mID) Slika 4.0. ~ R.0 0.adra. . najvaznije je za Ievalitetnu proizvodnju betona.090..0 0.0 0.~ .0 14.5 63.0 94.00 31.0 19..

postize maksimaina tlacna cvrstoca. tj. da granulometrtijski sastav utjece na obradljivost betona. Medutim. obicno je upravo obradljivost glavni kriterij za izbor granulometrijskog sastava agregata. onda bi takav beton bio tesko obradljiv (opor).. to je veca sto je vise sitnijeg agregata i sto je manje maksimalno zmo agregata.. koji u betonu daje minimum supljina. koji odreduje kolicinu potrebne cementne paste. Zapravo je granulometrijski sastav agregata glavni Cinitelj. l/"'" W90 . OPTIMALNE GRANULOMETRlJSKE LINIJE sto je vece maksimaino zmo agregata manja je ukupna povrsina agregata. ne moze se izravno citava specificna povrsina uracunati u cvrste cestice koje treba omociti. a 0 tome ce zavisiti i kolicina zraka zahvacenog u svjezu betonsku smjesu. najkrupnija zrna agregata povecavaju segregaciju svjezeg betona i nehomogenost u ocvrslom betonu. Dobar granulometrijski sastav ne segregira.. modulom finoce.. Velieina disperzije zma agregata zavisi od konzistencije cementne paste. Posljedice ovih medusobno suprotnih utjecaja ilustriraju rezultati eksperimenata u dijagramima na slici 4.. sve cestice pijeska i cementa sitnije od priblizno 125 urn djeluju kao mazivo. Tipicne vrijednosti su 2. cementa kglmJ E: ~ ~ <tJ V) 40 .3 do 3. ali to ne daje uvijek objektivnu informaciju 0 njegovoj kvaliteti za beton. jer je jeftiniji od cementne paste. Obicno se taj podatakkoristi za pracenje ujednacenosti kvalitete pijeska. Stavi Ii se zmo najkrupnije frakcije na povrsinu uzorka svjezeg betona u kalupu na vibracijskom stolu. U takvim postrojenjima maksimaino zmo agregata 50 N I I I Sadrzaj <. Razlika tih dvaju volumena pokazuje u kojoj mjeri zma agregata nisu u kontaktu. Tako npr.. a to znaci. Iz dijagrama na slici 4.. smanjuje . a to znaci.. ukoliko se ne upotrebljava aerant. (2) relativni volumen koji zauzima agregat u betonu. Utjecaj maksimalnog zrna agregata na 28-dnevnu tlacnu cvrstocu betona spravljenog s razlicitim kolicinarna cementa [4. Medutim. a betoni tekuce konzistencije i s vecom kolicinom cementa zahvatiti ce manje zraka prilikom mijesanja.... s kojim se uz datu kolicinu cementa. MAKSIMALNO ZRNO AGREGATA ograniceno je na 63 odnosno 90 mm. Gr*nulometrijski sastav agregata treba biti takav. da za vece zahtjevane 28-dnevne tlacne cvrstoce nije racionalno povecavati maksimalno zmo agregata preko 32.... da Ii beton ima premalo iii previse krupnijih zma. onda ce zmo potonuti. Sitnija zma podmazuju krupnija zma. i (4) ukupna kolicina sitnih cestica u mjesavini.. Sto je kruca konzistencija biti ce veca kolicina zraka zahvacena u svjezu betonsku smjesu. Volumen betona nije nikada veci od volumena agregata za vise od 10%. To je suma u postocima izrazenih ostataka na normiranim sitima podijeljena sa 100 (primjer na Slici 4.. '-< ~ ~ 10 /V 816 / 32 ~ 0 6J 125 tml Max.. odnosno visak morta.. vrlo krupna zrna agregata ostetila bi postrojenje.11). To znaci.12.se vodocementni faktor uz zadrzavanje prakticno iste fluidnosti svjezeg betona. vidi se. Izbor maksimalnog zma agregata ovisi kod malih i gusto armiranih betonskih presjeka 0 dimenzijama kalupa (opiate) i gustoci armiranja. To je pokazatelj. S druge strane. koji sadrzi taj beton. <tJ C . Orijentacijski. Osim toga u modemim betonskim postrojenjima s automats kim doziranjem i vaganjem agregata. te brzim prisiinim mjesalicama. a time odreduje i potrebnu kolicinu vode. Premda granulometrijski sastav.._ ~ 330 ~ 20 0 .2]. Specificna povrsina agregata. da postoji optimalna velicina maksimalnog zma agregata..velicina 56 zrna u agregatu Slika 4. omjer povrsine i volumena agregata. Obradijivost betona je dobra.. za to vrijede pravila: maksimalno zmo ne bi trebalo biti vece od 113dimenzije kalupa.. koja popunjava supljine u pijesku. . V) I / --. . koji zauzima zbijena betonska mjesavina.12.. niti da se krupnija zma odvajaju iz mase betona. 30 '-< Q. da su zma u kontaktu. je nesto veci nego sto bi bio zbijeni volumen agregata.. Glavni cinitelji koji utjecu jos na obradljivost betona su: (1) specificna povrsina agregata. ako takve frakcije u granulometrijskom 57 . Svjezi beton i ne bi mogao biti plastican za obradu. ako postoji visak paste. Prosirenjem granulometrijskog sastava prema krupnijim frakcijama agregata. da se mort ne izdvaja iz supljina izmedu krupnijih zma agregata. da je manja potrebna kolicina cementne paste za obavijanje svih zma. odnosno 1. da relativni volumen agregata u betonu bude sto veci.12. Cesto se koristilo modul finoce za komparaciju raznih pijeska iii za njihovu ocjenu. Iz ovih dijagrama se vidi. ako bi minimum supljina u agregatu bio jedini kriterij za izbor granulometrijskog sastava..2 puta vece od najmanjeg razmaka sipki armature.63 mm. da se omoci povrsina svih cvrstih cestica.. kojim se dobiva optimalna obradljivost daje bet one nesto manje gustoce. veca zrna agregata vise sprecavaju skupljanje cementnog kamena. Nairne. da se obavije i slijepi sva zma. koji popunjava supljine izmedu krupnih zma.... Pozeljno je.. sto izaziya veca vlacna naprezanja oko njih i vece mikropukotine u jos neopterecenorn beto@. Volumen. a abicno je to najvise do 3%. (3) problemi segregacije krupnijih zma agregata. a tek indirektno na cvrstocu i drug a svojstva zavisna od poroznosti betona. Pri izboru maksimainog zma agregata utjece jos niz drugih okoinosti. da se postigne sto gusce "pakiranje" odnoshoraspored zma. pri cemu vece vrijednosti oznacavaju krupniju granulaciju.6..MODULFINOCE Varijacije u kvaliteti pijeskajednoga proizvodaca mogu se prikladno karakterizirati jednim brojem. Eksperimentalno se moze provjeriti. koji utjece na kolicinu zahvacenog zraka u betonu odredene konzistencije..

+ D I (d. cementa..y.5. Q50 J! ~&--" QSO 10 2. Eventualne prirodne nedostatke u sitnijim frakcijama moze se kompenzirati sastavljanjem diskontinuiranih granulometrijskih krivulja za neke betone.11. da su diskontinuirane linije agregata cak povoljnije za pumpani beton.. Primjeri podrucja kumulativnih krivulja agregata.0""" 0 QlS 8 10 2... i smatra se povoljnom za masivne betone. koji ima nesto vecu kolicinu pijeska. a brojevima 115 nepovolJnun. c. (J)/< J? / 38' _. = 50 --'. ~DISKONTINb:IRANE KRIVULJE Yi = 100 gdje je: (d. .0 CD If.. Analiticki izraz za Fullerovu krivulju je: R:::-Yi= Analiticki izraz za MPA krivulju je: p. da optirnalna krivulja ude u to podrucje. Cetvrti vazan cinilac.25 0. ali se uz odredene proporcije frakcija agregata postize optimalni granulometrijski sastav. Idealan granulometrijski sastav agregata ne postoji..0 16. Primjeri optimalnog podrucja (Fuller . Podrucja kumulativnih krivulja agregata prihvatljivih za spraxlj.5mm Otvor sita Slika 4.~. VI 80 ..sastavu nedostaje.Jr(. • pokusnim mjesavinama s raznim omjerima frakcija agregata. koji odreduje obradljivost bctona.UJ1 --I>--- / .0 JI.. 58 59 .60 c ~ ~ "8 0. N 0 '" ti '" . Primjer izracunavanja optimalne kurnulativne krivulje.5 tiiO . je logaritamsko.a . Za konacni izbor proporcija pojedinih frakcija u agregatu bitni su ekonornicnost i iskorist~nje prirodnog sastava agregata. 'nastojTse-'omfere-frnkcijit odredit! fako.4 .13. da bi se dobio detaljniji uvid u ucesce sitnijih frakcija. tako da sto je sitnije zmo agregata to je razmak u dijagramu razvuceniji... --'D i 100 tei % 100 Tez % 100 §: . koji se spravljaju s manjim kolicinarna cementa. . Relativni udio frakcija _agregata moze se odrediti raznim postupcima: • pokusnim mjesavinama uz konstantni udio cementa i vode. te nastojati maksimalno iskoristiti sve frakcije agregata.L_ // 15 // V. povoljnijim za ug!Jicajene kolicine cementa u betonu.]n li Yj .a . medutirn. 280 do 360 kilograma po -kU5nOm-metru~Dakle. r 10 40 30 20 10 0 0.. odnosno ucesca frakcija u ukupnom sastavu agregata dat je na slici 4.0 1.. . kojije najblizi nekoj od ranije poznatih zakonitosti.12 0. i I . '" <tI ~/.-_. najsitnije frakcije pijeska i eventualnih dodataka filera. rQdrucj~_i~me@ __ krivulE_:ful1~1". a ne pod svaku cijenu popunjavati nedostatnu frakciju 1·/ -. Granulometrijski sastav agre&ata koji ul~ u podrucje oznaceno brojem 3 smatra se optimalnim. Eventualni visak zrna u granulometrijskom sastavu obicno se sam izdvaja tijekom obrade. VI 80 '" 60 c ".0 4 DimellZije otvora sita 8 16 (rom) 31._aj.i_?MP~?ll111trl!~Ln. 100 ~ Logicnije popunjavanje supljina izmedu zma krupne frakcije postize se zmcima kojima je promjer priblizno 118 promjera krupnijih zma.14). a promjenljivi udio frakcija.usvojeno maksimalno zrno agregata d. sastava Slika 4. Neki smatraju. Q.13.4 u ranije navedenoj opcenitoj zakonitosti granulometrijskih krivuIja.je ukupna kolicina ccstica sitnijih od 250 urn tj.kumulativni volumni udio agregata izrazen u postocima. Na taj nacin dolazi se do diskontinuiranih krivulja agregata. Potrebna kolicina ovisi 0 maksimalnom zrnu agregata (Tablica 7. Najpoznatije su Fullerova i EMPA krivulja (Slika 4.. daje granicnu krivulju agregata. kod kojih nedostaje jedan do tri razreda u kumulativnoj krivulji. D . tako da se dobije minimum supljina.13). a ne da se neke gomilaju na separaciji.. Kriteriji su dobra obradljivost i ekonomicnost. 12 37 28/30 fV~ V 62 V 62 l{...mje betona znatno su sira (Slika 4.14. Eksponent n=0.. koji stoji na raspolaganju u konkretnom pozajmistu.23 ? 7ff11 CJZ M.0. Taj dio daje svjezem betonu kohezivnost i mazivo. • nekim iskustvenim omjerimapijeska i krupnijih frakcija agregata. • izracunavanjem omjera frakcija agregata.14.~ 90 80 70 60 50 . Inace ostaje na povrsini. . obicno 0.---- e V 1/4 1/ 31 (]) 30 8.5 63 Otvor sita (0 RO 16.~ 20 20 _/ . brojevima 2 i4 prihvatljivim. Tosu obicno parabole oblika: Mjerilo za os apscisa na dijagramu slike 4.. pa je u tom dijelu ona horizontalna (Slika 4. U praksi se treba prilagoditi granulometrijskom sastavu agregata.promjer zma agregata za koje se izracunava kumulativni udio n -eksponent. crtkane linije).EMPA) krivulje granulornetrijskog agregata za maksimalno zmo 63 mm. one su i znatno osjetJjivije glede obradljivosti svjezeg betona na male promjene u sastavu.. tj.4)..

predrobljavanjem ocvrslog betona.60 II 05 8. Udm3 0-0. Medutim.95 2. Dzbrojem. 0 tome ne ovisi niti odradljivost niti kvaliteta Tabliea 4.97 5.81 Potreba za vodom.66 2.312 0.09 10.078 0. Najsitniji pijesak Cement Glina Tabliea 4.53 14. Medutim. nosti potreba agregata za vodom se mogu interpolirati.625 0.38 105 0. da je agregat premale evrstoce..46 18.25 0. da se ornoci povrsina svih cvrstih cestica. Tabliea 4. a time odreduje i potrebnu kolicinu vode.38 2. Tako npr. cvrstoca betona vise ovisi 0 prionljivosti agregata i cementnog kamena nego 0 cvrstoci samog agregata. npr.5 0.37 7.61 3.24 3.8.35 4. Mineralosko petrografski sastav takoder utjece na prionljivost. specificnom povrsinom i tzv.90 12.5 1. -PRIONLJIVOST Oblik i tekstura povrsine zma utjecu na prionljivost.9.73 4. betoni vrlo velikih cvrstoca.89 872 7. U Tablici 4.57 D-zbroj* 536 611 673 513 439 534 625 412 352 480 570 335 285 409 528 243 *Za izracunavanje je prolaz na situ 0. su navedene eksperimentalno odredene kolicine potrebe za vodom pojedinih grupa agregata. Modul zmavosti je slicno kao i rnodul finoce (ranije definiran kod pijeska). nego citavog niza drugih svojstava.91 3.koeki.079 8-16 0. kao sto su npr.64 2. prakticno niti jedan agregat nije potpuno inertan na jako bazicnu sredinu kakva je cementni kamen.5 mm interpol iran. U istoj Tablici su i vrijednosti drugih kakteristicnih parametara agregata za granicne linije prosijavanja.15 4.17 1-2 0. Zatim su u Tablici 4.059 16-32 0.75 488 5. Usporedba povrsina pri usitnjavanju koeke brida I em Broj.93 236 1.10 izracunate potrebe agregata za vodom za granicne krivulje prosijavenja navedene u propisima. Kolicina vode potrebna da se emcee zma agregata naziva se potreba agregata za vodom i vazan je podatak za proracunavanje sastava betona. ali za cijelu krivulju prosijavanja agregata.89 2.20 3.27 387 4. bez obzira 0 kojem se maksimalnom zmu radio linije A8 B8 C8 U8 A 16 BI6-C 16 U 16 A32 B 32 C 32 U32 A63 B 63 C63 U63 Modul zmavost* 3.8).58 potrebe za vodom za frakeije agregata [4. koja je najcesce znatno veca od cvrstoce betona.53 15.9. Usitnjavanjem cestica povecava se njihova povrsina (Tablica 4. D-zbroj je suma svih prolaza na nizu normiranih sita do 63 mm.07 0.25-0.vrijeU:. 61 60 . ili da sadrzi previse iglicastih i plocastih zma. da rjecni agregati koji sadrze kisele stijene. Iz iskustva je poznato. onda je na prelomnoj plohi betonskog uzorka poneko zmo presjeceno.80 2. Sto je hrapavija povrsina zma to ce biti bolja prionljivost. jednak sumi udjela ostataka na sitima.14 137 0. kvarc.04 Oznaka granicne KARAKTERISTICNI PARAMETRI AGREGATA ODREDENIH GRANULOMETRIJSKIH SASTAVA I POTREBA ZA VODOM Karakteristike nekog granulometrijskog sastava agregata za beton mogu se opisati karakteristicnim parametrima: modulom zmavosti. UIOO drrr' 10.94 5. veliki broj presjecenih zma znacio bi. Karakteristicne Frakeija.10 4-8 0.041 Ne postoji test za ispitivanje kvalitete prionljivosti. drobljeni agregati. a time i na cvrstocu betona. Nairne.156 0. erozijski otpomi betoni.5-1 0.13 753 7. Specificna povrsina je pokazatelj.25 0. mm 10 5 2. koji su pretezno karbonatnog sastava.039 0.3] 0.10. radi uglastog oblika i hrapave teksture imaju najbolju savojnu cvrstocu.27 0.54 11. Ako je prionljivost dobra. m2/kg 2. prvenstveno na vlacnu i savojnu cvrstocu. Za krivulje dobivene prosijavanjem nekog uzorka.001 Mehanicka svojstva betona najcesce nisu direktno posljedica istih mehanickih svojstava agregata.12 2-4 0. Karakteristicni parametri agregata i potreba za vodom granicnih linija [4.30 565 6. da se obavije i slijepi sva zma. imaju bolje savojne cvrstoce od rjecnih agregata.28 16. nego se nju prosuduje prema izgledu plohe preloma nakon testiranja tlacne cvrstoce. Mehanicka svojstva agregata uvjetuju se tek za neke specijalne namjene.002 0. koji odreduje kolicinu potrebne cementne paste.96 14. krupnijih frakcija.3] Specificna povrsina.72 6. (mm) Potreba za vodom.u volumenu I em3 8 64 512 4096 32768 262144 2100000 16800000 134000000 173000000 jMehaniCka svojstva agregata Povrsina u em2 6 12 24 48 96 192 384 768 1536 3072 6144 Odgovarajuca Agregat Krupni pijesak Sitni pijesak cestiea Brid koeke.48 4.

Uzorak agregata prosusi se na temperatun 0 =-roo--aoTIQoc tijekom 4-sara.3 3.dolomit amfibolitni skriljci dacit andezit. ove lokalne koncentracije naprezanja biti ce to vece sto je veca cvrstoca i modul elasticnosti agregata. ali i na druga njegova svojstva. kao sto su abrazija vodom iii vjetrom nosenim eesticama. a krupna frakcija agregata je od vapnenca (a = 1. To su koeficijent toplinske dilatacije (a.3 do 6. Tablica 4.5xlO-61K.0 kamena moze se izracunati 343 .9 8.7xlO-6). Lineami koeficijent temperatume dilatacije raznih tip ova stijena [4. i prema tome manjom cvrstocorn betona.6 12. Ovaj test vazan je za vrednovanje lakih agregata kao npr. . lito su na mjestima kontakata pojedinih zma naprezanja znatno veca neioje-to nominal no naprezanje u betonu. cvrstoca se procjenjuje na osnovu ispitivanja betonskih spravljenih stirn agregatom. _~--:-::-__ ••__• • __ •__ . Sva tri imaju odlucujuci utjecaj na iste takve koeficijente betona._ r Umjereno porozni vapnenci i pjescenjaci. ~andardni teB.9 4. Mogu se pojaviti velike razlike u rezultatima suhom i vlaznom stanju. da je mort napravljen od karbonatnog pijeska (a = 4. ukoliko se od koeficijenta toplinske dilatacije morta razlikuje vise od 5.lacije ~?. bazalt. Koeficijent toplinske dilatacije agregata moze imati veliki utjecaj na trajnost betona izlozenog vecirn temperatumim promjenama. Tablica 4. Nakon toga se sijanjem odredi kolicina drobljenih zma sitnijih od 2 mm. gabro. MPa 250 150-250 100-150 50-100 10-50 <10 To je otpomost protiv prodiranja i paranja.1 16. CVRSTOCA AGREGATA da se iz prirodno uzoraka poznate Cvrstoca se moze jednostavno ispitati za drobljene agregate na taj nacin. koji svojim fizickirn svojstvima iii kemijskim djelovanjem mogu umanjiti njegovu uporabivost kao agregata za beton (Tablica 4. -. kreda '"' . stijene ispili valjke iii kocke i testira.. Obicno se odreduje slicno kao na ikohlJlvost agregata. trajnost betona izlozenog cestim temperatumim promjenama manja je nego lito bi bila.7 13.2 13. mramor. ZILAVOST " _M~~~se d_t:finir<:tik~. dijabaz Pjescar Dolomit Vapnenac Cert Mramor Termicki koeficijent. tuf. (Slika IUS) u slucaju..'_.7 do 0. Volumne promjene cementnog kamena od promjena vlaznosti i temperature izazivaju u takvim betonima manja naprezanja zbog vece kompresibilnosti agregata i prema tome manji broj mikropukotina u jos neopterecenorn betonu.".~' •• __ .ala.6). Njihovo djelovanje moze se svesti na necistoce.~~~os Ang_eles izrazaYll__s_eJ~_ao omjer mase zma koj~jJ1'QQ1!Jla Sirn_9_tyor!LL~I!!_ipocetne mase uzorka koji se i~ituje.Lkojim se p_rikilld.6 do 4. koji su izlozeni mehanickim trosenjima (eroziji). habanje trenjem i-kavitacija.8 do 11.4] Tip stijene Granit Diorit. andezit Gabro. oolitski vapnenac Jako poprozni vapnenci i glinenci Bigar.Bj. __. TVRDOCA za isti agregat u Tablica 4.1 I Cvrstoca. Zatim se u presi tlaci klipom sa silom od 400 kN tijekom 10 minuta. krupnozmati gnajs. oniks. To je zato. S druge strane. 10-6/K 1. skriljci Porozni vapnenci i pjescenjaci. Za procjenu cvrstoce moze orijentacijski posluziti Tablica 4. Najcesce za slijedece vrste i varijetete Bazalt.12).()o_tp~fI1_<:>~tagregata udarce.1 do 10. u usporedbi s betonskim uzorcima od agregata cvrstoce. kvarcit Kompaktni zdravi vapnenac.Nakon tQga se agregatpmsij~_iJni~ri postotak razbije~aterij. Kategorizacija Kategorija cvrstoce Vrlo velika Velika Srednje velika Umjerena Mala Vrlo mala kamena prema cvrstoci na tlak.ajedno s eelienip kuglama u eelieni bubanj i rotira. Tvrdoca i zilavost su svojstva vazna za betone. pa moze doci dodrobljenja zma agregata.1 do 9. . Za agregat iz vucenog nanosa iii vee izdrobljeni agregat.4 do 1. a klasificiraju se agregati prema poznatoj Mohsovoj skali. Taj koeficijent ne bi smio bitlVecl od 30. ali se na uzoralca~daraca s batom standardne mase Stetni sastojci i nepovoljni agregati Postoji velik broj sastojaka u sljunku odnosno stijenama. glinopora (keramzita).Temperaturna svojstva agregata Propisima je minimalna cvrstoca agregata za beton obicno ogranicena na 80 MPa. ako je mort napravljen od kvarcnog pijeska (a = 7.13). koje sprecavaju dobru prionljivost agregata i cementnog kamena. specificni toplinski kapacitet (c) i toplinska vodljivost (A). iz empirijske I3p ~~@jjih__a re ata moze se procijeniti testiraui~e drobljivosti.n~iti. • •• co··· __ "~•• • " _" ~ .-{)ba--s:v~~ ~g~Qrak~gr_egata odredene granll.9 do 7.11. rezultirajuci tako vecim lokalnim naprezanjima i pucanjima cementnog kamena.tsravIu eelienu posudu promjera 12 cm. sastojke koji utjecu 63 I 62 . agregati umjerene iii manje cvrstoce i modula elasticnosti daju u betonu ravnomjemiju raspodjelu naprezanja. dijabaz. Koeficijent R.-r-._. Sto je veci koeficijent drobljivosti to je agregat manje cvrstoce. travertin. Medutim. tzrazenOu postocima. __ • • ~~ . .4xI0-6). Priblizna forrnule: vrijednost modula elasticnosti ~amena = Tri toplinska svojstva agregata mogu biti vazna za svojstva betona. i sa standardne visine. Tako je npr.1 xlO.12.••__ "" __ .11. Kvocijent mase zmja koja prolazi na situ od 2 mm i ukupne pocetne mase agre~ata je karakteristika drobljivosti. a. obicno 500 puta.

Mjesavina uzorka agregata i ove otopine ostavi se da stoji 24 sata. 'u menzuru se stavi 0. 0 cernu ce biti govora u poglavlju 0 trajnosti betona i alkalnoagregatnoj reakciji. onda se njihova ukupna kolicina ogranicuje na 7.090 i 0. Kod betona spravljenih s malom kolicinorn cementa cestice kamene prasine djeluju povoljno na kohezivnost svjeze mjesavine.l. nitrati. da je gustoca rahlo natalozenih sitnih cestica priblizno 1. Postoje takoder agregati. a ako je beton izlozen abraziji treba biti manja od 3% mase. sprecavaju normalni tijek procesa hidratacije cementa. od svijetlo zute do tamno smede. koji naknadno razaraju beton. ugljen. koji kemijski reagiraju s cementnom pastom tako. 0. 65 . prisutnost organskih tvari jednostavno se odredi testom s 3o/o-tnom otopinom NaOH.0. Organske tvari. ali tocnije. Reakcije s cementom • alkalna reaktivnost • organske necistoce (secer.2.nepovoljno na proces hidratacije. Voda od ispiranja. da bi se obavile sve cestice u mjesavini. jer ona svojom velikom povrsinorn utjece na povecanje potrebne kolicine vode i cementa. da se istalozi. Slicni. tako da se ne dobije tocan podatak o kolicini cestica gline. Kemijske 2. To se intenzivno izmijesa visekratnim okretanjem zacepljene menzure i zatim ostavi 24 sata. celuloza.5% (glina) za rjecne agregate. Agregati se moraju ispitati i u pogledu sadrzaja sulfata. liskuni. usporedivanjem cvrstoca uzoraka u raznim starostima. Kolicina soli mora se u svakom slucaju prije upotrebe pijeska odrediti. limonitizacija) GLlNA I DRUGE SITNE CESTICE Glina moze obaviti zmje agregata tako.063 mm.5% mase za drobljene agregate (kameno bras no ) odnosno 4.063 mm. organske tvari) • soli (sulfati. Ako je svijetlo zute boje. Kolicina sitnih cestica obicno se odreduje tzv. kloridi) • izmjena bazicnih tvari (alkalije u agregatu) 2.090 mrn. iii kao produkt raspadanja organizama. Zato ako se nadu u agregatu mora ih se isprati. Tablica 4. SOLI Pijesak iz mora iii pokraj mora moze sadrzavati stetne kolicine klorida. Unutrasnje • nepovoljna poroznost • ve1ike volumne promjene uslijed susenja/vlazenja • kalavost i pukotine • trosna meka i slaba zma • nepovoljna termicka promjena volumena • materijali koji bujaju (skriljci. Kriteriji prihvatljivosti trebaju se odrediti u skladu s ukupno dozvoljenom kolicinom klorida u betonu. skuplja se radi odredivanja kolicine cestica sitnijih od 0. ali manje opasni utjecaj moze imati kamena prasina.na situ 0.13. Kvalitativno. Iako se veliki dio tih cestica prilikom intenzivnog mijesanja spere s povrsine agregata. Pregled nepovoljnih karakteristika agregata 1.020 mm) sadrzi i kamene prasine. 0. agregat nece imati stetni utjecaj na proces hidratacije cementa.15. ali manje precizan uvid u udio pojedinih sitnih cestica daje metoda odredivanja talozenjem. pa se zatim vaganjem odredi udio sitnih cestica. pa ocijeniti mogucnost uporabe.125. nitrata i nitrita. humusne kiseline. treba provesti dalja ispitivanja na uzorcima morta iii betona. Fizitke l. 0. Odredivanje kolicine cestica gline i kamene prasine metodom talozen]a je manje precizno.5 kg pijeska i veca kolicina vode. pojedina zma male cvrstoce i nepostojana zma.2. spravljenih od opranog i neopranog agregata.1 g/cm''. Odvagne se osuseni uzorak agregata i zatim ispire na gamituri sita velicine otvora: 1. koja sadrZi u suspenziji cestice sitnije od 0. Ostaci na sitima dobiveni mokrim sijanjem se suse na temperaturi 100 do 110°C. mokrim sijanjem. Vanjske • inkrustacije i obavijenost • vrlo trosna povrsina • vrlo glatka povrsina • nepovoljan oblik zma • suvise sitni pijesak 1. da nastaju spojevi. da sprijeci dobru vezu izmedu cementnog kamena i agregata.1. Ako je boja tamnija. U laboratoriju uz betonaru obicno se kolicina sitnih cestica odreduje sarno mokrim sijanjem . 64 ORGANSKE TVARl Slika 4.25. Sto je veca kolicina organskih tvari to ce biti tamnija boja otopine. nego je to prepusteno slobodnoj procjeni. U gornjem dijelu taloga mogu se onda vrlo jasno izmjeriti volumeni g1ine i kamene prasine (Slika 4. a vode koje ih sadrze ne smiju se upotrebljavati za pranje agregata. Za proracua .15). a to se desi i ako je pijesak dosta dugo odlezao na kisi. Te soli mogu se isprati obicnom vodom. koje se vrlo cesto nadu u otpadnim vodama raznih industrija.063 mrn metodom areometriranja. drvo) Ako uzorak agregata osim cestica gline (velicina cestica do 0. radi njihova stetnog utjecaja na hidrataciju cementa i ocvrsli cementni kamen. Za obicne betone kolicina gline u ukupnom agregatu ne bi smjela biti veca od 5%. Neovisno 0 cementu • Karbonatizacija • Tvari koje uvlace zrak • Oksidacija konstituenata agregata (npr. vrlo opasne za koroziju armature u betonu. sulfida.mase uzima se. Tocniji. ukupna kolicina gline mora se ograniciti. 2.

Postupak se ponavlja potreban broj ciklusa. Neka prakticna tehnoloska rjesenja prikazana su na slikama 4.14). TROSNA ZRNA I NEPOVOL1NI MINERALI Kolicine lakih cestica.0 7. Taj test (Brardov postupak) provodi se potapanjem uzoraka krupnih frakcija agregata u zasicenu otopinu natrij sulfata (Na2S04· 10H20). Agregat koji nije dovoljno otporan se izmrvi. ~ vjetar ~. mika. kao sto su organske tvari. Prethodno potpuno osuseni uzorak drzi se u otopini 16 do 18 sati i zatim ponovno osusi. soli itd.0 1.16.( cijev jednalika aka osi ~~ ~ijeSak segregac"~ Prijevoz i skladistenje agregata Pri utovaru. npr. U transportu agregat treba zastititi od mogucih zagadenja stetnim tvarima.~ LOSE -_- . ako je agregat separiran u vise frakcija.. Neki karakteristicni 67 . ~ DOBRO ZA KRUPNI AGREGAT primjeri rukovanja agregatom.5 . Agregati. Dopustene koliCine nepovoljnih sastojaka u agregatu Mas. moraju takoder biti cgraniceni na vrlo male postotke. da tijekom rukovanja s agregatom dode do razbijanja i drobljenja krupnijih zrna. koje se ustanove usporedivanjem rezultata iz kontrole proizvodnje agregata (separacije) i rezultata iz laboratorija uz betonaru upravo upozorenje 0 neispravnom rukovanju agregatom. da bi se u porama agregata povecavala koncentracija soli. zavisno od namjene agregata za beton. DOBRa LOSE PRIHV/HLJIVO Tablica 4.jer se ispravnim tehnoloskim postupcima s agregatom neotpornim na mraz moze proizvesti i ispitivanjem dokazati. Mogucnost segregacija je manja. predvideni da se upotrijebe za proizvodnju betona izlozenog djelovanju mraza.090 mm Ako su sitne cestice kamenog podrijetla 0. ovaj podatak nije konacno mjerodavan. zbog pada s velike visine iii prelaska i guranja teskim strojevima gusjenicarima. kao direktnog zagrijavanja suncem tijekom vrucih vremenskih razdoblja iii zaledivanja i pokrivanja snijegom zimi.. trosnih zrna i nepovoljnih mineralaispituju se prilikom mineralosko petrografske analize. Prosijavanjem agregata prije i poslije testiranja ustanovi se masa izmrvljenog agregata i izracuna u postotku odmase prije testiranja. Slika 4. % Grudice gline Slabih zmaca Lakih cestica (ugljen..25 3.~ ~. Prilikom susenja soli kristaliziraju i pritiscu na stijenke pora u agregatu. prijevozu i istovaru agregata lako dolazi do segregacije. bitumen.LAKE CESTICE. sto bi imalo nepovoljan ucinak na kakvocu betona.14. itd) Sitne cesrice <0. Drugaje opasnost. 66 .16. Agregat koji ulazi u betonaru treba zastititi od naglih promjena vlaznosti i utjecaja nepovoljnih klimatskih prilika. Medutim. Minerali koji se kalaju. moraju se prethodno testirati u pogledu njihove otpornosti na kristalizacijske tlakove.0 5. Njihova kolicina ogranicena je propisima. Agregat treba u deponije uz betonaru. Cesto puta su razlike u granulometrijskom sastavu. kao i u silose pojedinih frakcija ulaziti sa sto ujednacenijirn karakteristikama. da$ beton otporan na mraz. jer narusavaju cvrstocu (Tablica 4.

i to kako vode koja se upotrebljava za spravljanjebetona. i kasnije._te d~ii~~laI1a. te znace uvijek novu agresiju za beton. u ocvrslom stanju mogu izazvati.al1lliL~Ci.z. betoni pripravljeni s vodom koj_gsadrZi kloride su hi~oskopnL_ -litiilJlO:YlafIli.<liLL_ ~ored~I~:riteriiima za vodu _:zasprav)j1!!!i~j:leton~ (Tablica 5. zatimrnagnezij klarid j magnezij SJllfat Takve scli.manjim-konaCnim_ _ cvrstocama.5% soli.PgtrebIj~~a.ti_~lorS_~_-Y.NajeeKt<.1). . 1000 ppm cestica gline znaci 1000 mg gline u litri vode.d2-Y0lj_ll_o..betona ..eZllltirajll-nesto. ~vaju vezanj~=~ent.'ljuarmir...p_reE_1a·t()I!l_~_~~l2.. koje se nadu u vodi mogu znatno utjecati na ~a betona.6Lh.Y.9A'!..cak ga i potpuno sprijeciti._a_r.ra:vH.anog-betona_ne smije se up. jerto povecava rizikgJ.. o velikom utjecaju kolicine vode za spravljanje betona na njegova svojstva biti ce govora u poglavljima 0 svjezem betonu i projektiranju sastava betona..ie.. Razliciti je ucinak vode kao sastojka betona i vode koja dolazi kasnije u dodir s ocvrslim betonom. 1'. zaspravljanja. a na povrsi~isei:z.i.esto se raspravlja 0 upotrebi morske vade za spGlvljanje betona. iz~jetavan~ (eflorescenciju) na povrsini ocvrslog etona. Ona_sadrZLQkQ__ 3.{n~§ac!!zLklQride) .).KOi:'Ozi·u b n' i'u ture u njemu. Medutim. 'er te kiseline neutraliziraiu a1Katn:t-oksic ~l:i:*a J@li€ma.eto.korozije armature u betonu. vode koja dolazi u kontakt s ocvrslim betonom. Tako npr. daje pH izmedu 6 i 8. ~ !JsJ:ue. KV ALITET A VaDE Kvaliteta vode vrlo je vazna za beton. YQ_da_lcoja . tako da se izrade usporedbene serije mortnih prizmica.lyrs1Q.1. postoji opasnost od alkalnoagregatne reakcije u betonu.na.5. te se tvari stalno obnavljaju.rskJl_YQda_za_spraYljanje betona. voda se moze jednostavno provjeriti ispitivanjem i u gradilisnorn laboratoriju.l!l~uju soli(eflorescencija).illrebJj.nij epitka moze biti prikladna. --Osin1. <:. mogu sl11anii~vrstoc_l:locvrslog betona.a.!:gled b~~~E~moze .1. 0 kriterijima za kolicine agresivnih tvari u vodi koja dolazi u kontakt s ocvrslim betonom biti ce govora u poglavlju 0 trajnosti i kemijskoj koroziji betona. Naime. Takve vode treba prije uporabe detaljno isJili.Q.kemijskog ispitivanja vode i usporedivanja s kriterijima prema tablici 5. .m$J)~j. od cega je najvise NaCl.avati UJ. ako ta voda sadrzi vecu koncentraciju natrija iii kalija. koristeci za jednu seriju vodu koja se _ _ 69 .<1a.anjaismanjiti..sadrZli 11 kise' a moze ontI roces ys. tako i vode za njegovanje _betona. moze sadrzati znatno manje kolicine tvari stetnih za beton. pa su zato i kriteriji za soli i stetne sastojke sadrzane u vodi razliciti. Voda koja dolazi u dodir s ocvrslim betonom i cesto se izmjenjuje kao posljedica promjena vodostaja iii protjecanja. I~~()_g_dj<:je vazllIlj.D..9:jJll1!i priras(§Y!:~lQ{. (j) a ® Voda za spravljanje betona • Najcesce se smatra. Cesto puta se kolicine tvari izrazavaju u jedinicama ppm (prema engleskom: parts per million).. Jace klorirana voda moze biti opasna za prednapetu armaturu. _2sim toga. daje voda za pice dobra i za spravljanje betona.~.Manjakiselostv~"_ nema veci ufeca' n o'stva betona..

• Poboljsanje veze starog i novog betona. • Povecati trajnost betona. daje voda pogo-dnilzaspravljanje betcma~------- . • Povecanje otpomosti na udare i eroziju.Tablica 5._n_a_r()_cit()_(ll<_o _§<iQrZi _~_Q.9J..k!~prema namj eni.5-9. Prema sastavu i nacinu djelovanja na svojstva betona posto'~rnpe tva[~ za aditive. vlacnu. Nearmirani beton pH Cl" (mg/l) SO/(mg/l) S~ (mg/l) N03 (mg/I) P20S (mg/l) NaHC03 (mg/l) Potrosnja kalij permaganata (mg/l) SadrZaj topljivih soli (mg/l) Sadrzaj netopljivih soli (mgll) Razlika u vremenu vezanja cementne paste u odnosu na pastu s destiliranom vodom.. • Povecati cvrstocu (tlacnu. ·ili morta. Ukoliko se ~I_ll!!i ispitivanja s~dmodnevne cvrstoee prizmica ovih paralelnih serija ~ razlikuju za vise od 10 % moze se smatrati. 71 70 .5-9. • Usporiti iIi smanjiti razvoj topline hidratacije u mladom betonu. ~ona. posebno u ekstremnim klimatskim uvjetima.a.--~---. iIi_gmiL~ I)9.5-9.iiye~~ljivi mine~ Prema n. To su npr..na: • aerante. • Sprijeciti stetno djelovanje alkalija iz cementa na sastojke betona.--..-----. s 200 $ 5000 $ 2000 $30 provjerava.5 $300 $2700 0 $ 500 $100 $ 1000 s 200 $ 5000 $2000 s 30 Prednapeti bet on 4.i~ __ g_i. pitku vodu). • fluidifikaiore. • Sprijeciti smrzavanje svjezeg betona.5 0 s 2700 0 s 500 $ 100 $ 1000 Armirani beton 4.e1a cementa_UJIljt<tll."-. - _maze -r=>::> AditiYhiu tvari. minuta 4. Sve do sezdesetih godina bilo je dosta protivnika uporabe aditiva. ADITIVI . uglavnom zbog steta. prionljivosti).h9_dJ)i_C02 iii je_~rlo me]<i!lli!Y0. . a za drugu seriju poznatu kvalitetnu vodu (npr. • Smanjiti segregaciju.Q.Yini. Neke najvaznije mogucnosti modifikacije svojstava svjezeg i ocvrslog betona su: ( • Povecanje obradljivosti svjezeg betona bez povecanja kolicine vode.:_ pbvrsins I a i e tvan. sto se ni na koji drugi nacin ne mogu postici trazena svojstva ocvrslog betona. Medutim. jer vrlo efikasno kemijskim iii fizikalnim djelovanjem mijenjaju svojstva cementne paste. k._-. Danas se vise od 70% betona roizvodi s aditiv' a. -_---. Medutirn. najcesee organskog_l2odrijetla.@__u malim kolicinama do dane u svjefu m'e i u ti"eko .__ l~zya!iJ~Q:vrsinl>)(ao~J<::G~l1jamladog. savojnu.oks~_ako se u vecim --1(OlT61namarolagano slijeva Q_~(!ko p_QYfSine_heton~~~i~staviti ~/~. iIi usporenog vezanja. iIi smanjenje kolicine vode uz istu obradljivost. n'a iIi r ns orta modificiraju svojstva sv'eze .a. • -Usporiti iii ubrzati vrijeme pocetka vezanja cementa.. a sada se pojavljuje na trzistu vee vise stotina vrsta.-.. betoni vrlo visokih cvrstoca.@.__ J::lj(!gQ~anje armiranogbetona morskomvodom je nedopustivo radi korozije armature.JUlltiyiml!_aditi-".MQp. iIi otpomi na mraz i soli. • Poboljsanje zastite armature u betonu..'superplastlfika tore. • Smanjiti ili sprijeciti plasticno skupljanje iIi izazvati ekspanziju.1 Kriteriji granicnih kolicina tvari u vodi za spravljanje betona. Nagli razvoj aditiva poceo je 1940ih godina.9~!l_~~_C?_~1_n()1l_p~~J!l!lima ~~ ~j. ------------------.Plastlfihtore.. koje su cesto puta bile posljedica pogresne primjene ili predoziranja. . iii vrlo ranih cvrstoca. a~_9rgansky_J:leci~p_¢<::_jILzs:Ijezne . • Poboljsati pumpabilnost. -------. cesto puta ona je opravdana time. • Bojanje betona iii morta.5 $100 $1000 6.Nazivi i klasifikacija s 100 $ 500 $ 100 $ 1000 $200 $ 5000 $2000 $ 30 ~. topJ. • Smanjiti propusnost betona za plinove i tekucine.. l:'-fs<¥ikinten= zivn~Q_()Jiieva~l~o_?_~I!l_. Njihova uporaba treba biti gospodarski opravdana ustedorn skupljih konstituenata betona iIi ustedorn energije pri ugradnji. • Modificirati brzinu izdvajanja iii ukupno izdvajanje vode. • Usporiti gubitak obradljivosti.. )([) Voda za njegovanje betona Voda za ~!'!_yljlmjejhetonanajcesee-Jeprikladnai_zanjegovanjeJJ.hetQD.---.

pa cak i suprotno od deklariranog djelovanja. ispitivanje utjecaja aditiva na beton sastoji se u komparativnom ispitivanju betona bez aditiva (etalon) i betona s aditivorn.. 72 '---- 73 . kao. Zato je prije njihove uporabe potrebno provesti opsirnije istrazne radove prema progr~ prilagodenom odredenoj namjeni. da bi se postigao dogovor 0 njihovu normiranju. kao i proizvodnja cemenata. koje se koriste kao aditivi betonu. To su tvari koje se najvise koriste za proizvodnju aeranata. odnosno ekonomicne proizvodnje veziva. To su: dodaci za proizvodnju pjenobetona. Medutim. Postoje takoder i minimalni tehnicki uvjeti propisani u normativima npr. U takvim slucajevima treba to imati u vidu kod izbora cementa.1). Normirani uvjeti kvalitete aditiva za beton. otpadna prasina iz proizvodnje ferosilicija i silicija. Primjena vecih kolicina mineralnih dodataka regulirana je normativima za proizvodnju cementa. da bi se mogao pojaviti na trzistu. granulirane zgure visokih peci. IVI se rIm amo akoza to postoji tehnicka i gospodarska 0 ravda st. takoder ne spadaju u opisanu podjelu aditiva betonu. .:. 6 Ubrzivaci trebaju skratiti vrijeme pocetka vezanja na barem 15 mmuta. m~'!t. zaptivac-plastifikator. da njihova proizvodnja pcdlijeze stalnoj kontroli proizvodaca i stalnoj kontroli neovisne institucije.• usporivace vezivanja. pa cak i cvrstocu. vee u specijalne betone. i u tom slucaju ne spadaju u opisanu podjelu aditiva. - Povrsinski aktivne tvari . radi usteda u energiji._betonu najcesce se dodaju u vecirn kolicinama. ~ sve se cesee dodaju u velikim kolicinama (10 do 20 % od mase cementa) portland cementnom betonu ina taj nacin nastaju betoni poboljsane zilavosti. poboljsanje obradljivosti svjezeg betona. Tablica 6. • ubrzivace vezivanja. mokrim postupkom na gradilistu uz tvomicu betona). Slicno kao i za cemente. _povdinski aktivfle tvari. za poboljsanje prionljivosti. postoji mogucnost dodavanja vecih kolicina mineralnih dodataka u mjesalicu tijekom spravljanja betona (U SAD se pri gradnji velikih brana mljelo klinker zajedno s pucolanskim dodatkom i gipsom. koju za to imenuje nadlezna drzavna institucija. iii nekim drugim posebnim normativima. Tako su cesto puta u upotrebi plastoaerant. kako bi se sagledalo eventualno stetno. p~~e primjene treba provjeriti njihovu kompatibilnost. lastifikatora: f1uidifi~-'dugT rgans I m e u a. pa u tom slucaju u nazivu na prvomjesto dolazi nj. dodaci za ekspandiranje cementnog kamena. vapnenac.!1J:lj_p_l!stL _prave se kao d~~_:. insekticidni itd). koje mora ispunjavati aditiv. U nekim zemljama narocito na vecim objektima. U nacelu. naftnih kiselina sintetskih deter2-nl!!l!. pri zajednickoj primjeni moze dOCI do stetnih utjecaja. utjecaj dvostrukog doziranja aditiva u odnosu na optimalne doze. termicka svojstva. % % % Ubrzivaci Ubrzivaci • zaptivace.nJlh u pojedinacnoj primjeni daje zeljeni ucinak. To mogu biti sitno mljeveni pucolani. Prema tome. leteci pepeli. Postoji veci broj aditiva koji nisu obuhvaceni normativima.aJmanJe sail u ~dnQSU na etalon. bolje prionljivosti itd. da Ii ce djelovati kao aeranti iii kao plastifikatori. u tako velikim kolicinama. efikasnost aditiva se mora provjeriti tijekom prethodnih ispitivanja i projektiranja sastava betona. razliciti pesticidni dodaci (fungicidni._ Mineralpj dodaci. Za vecinu tih dodataka jos ne postoji dovoljno iskustva i podataka. oni mogu imati i vrlo povoljan utjecaj na tehnicka svojstva betona. otpomosti na kemijsku koroziju. • ubrzivace ocvrscavanja. da svaki od . dodaci za nepropustljivost i inhibitori korozije celika. % cvrstoce pri niskim temperaturama % % % Tlacna cvrstoca nakon 1 ~ ' 100 dana nakon 3 100 dana nakon 7 100 dana nakon 28 100 dana Otpomost 100 na rnraz Vodopropusnost (VDPnje VDPn marka vodopropusnosti n) •• ••• 100 110 110 110 100 90 90 90 120 90 100 100 60 100 130 120 100 90 100 100 100 100 100 100 90 100 VDPn VDPn VDPn VDPn VDPn+2 VDPn Ispitivani uzorak betona !reba imati 2% vise ~rak~od ~talona. za neku konkretnu namjenu. Neki aditivi imaju_Qyojno-ili_y_i~estruko djelovanje. ane normativima za aditive betonu. Prije svake primjene. Najcesce se danas primjenjuju u sanacijama armiranobetonskih konstrukcija i drugim posebnim namjenama. tako i za aditive obuhvacene normama mora postojati ate~t 0 kvalitetj. pojavu pukotina.. U nasoj zemlji oni se najcesce dodaju u proizvodnji cementa. Mijesanjern s cementnom pastom. poboljsanje pumpabilnosti. Ako se u istoj mjesavini primjenjuje vise aditiva razlicitih proizvoda~a. a drugi hidrofoban. • dodatke za betoniranje • itd. Svaka sarza aditiva isporucena tvomici betona mora se provjeriti prije pocetka njezine uporabe. kemijsku otpornost. Tablica 6. kvalitetna proizvodnja aditiva ima slicno znacenje za sigumost betonskih konstrukcija. bojanje betona. vecina dodataka za injekcijske smjese. a to znaci. jer bez obzira na to.-govo primamo djdovai1}el1a beton. Etalon Plastifikator Aeranti Usporivaci Vrsta vezanja ispitivanja pri niskim temperaturama.1. Usporivaci !rebaju pomaknuti pocetak vezanja n. a orijentacija tih molekula odreduje.~i?~~-rotemSkih materi'ala. ciji je jedan kraj ~Gn. Ti dodaci. povrsinski aktivne tvari se adsorbiraju na interfaceu zrak-voda i cement-veda. usporivac-plastifikator itd. Najcesce se jos provjerava i vezanja porasta Zaptivaci Aditivi za betoniranje ** % **.

onda se za ocjenu njihove efikasnosti obicno primjenjuje postupak mjerenja konzistencije rasprostiranjem. . ukoliko ih proizvodac (formulator) ne razrijedi vodom odnosno nekim punilom. odnosno istovara na gradilistu. brz. odnosno stabilizira njihova dispergirana struktura. gubitak obradljivosti. Slika 6.~ PLASTIFIKATORI ~tifikatori ~takv_e. om perp asttfikatora.. Namjena plastifikatora moze biti trojaka: a) Povecanje cvrstoce na tajl1_acin. Dio smanjenja potrebe mjesavine za vodom. Zbog ~~i lignin.2]. . nakon cega mjesavina poprimi svojstva kao etalon u koji uopce nije dodan superplasfifikator. da se aditiv brzo i jednoliko razmijesa po cijeloj masi svjezeg betona. cesto je posljedica toga. sto plastifikatori djeluju i kao aeranti. tako da vodocementni fa:kt I cvrstoca ostanu isti. a to znatno zavisi od vrste i kolicine cementa. Doziranje superplastifikatora je znatno vece od plastifikatora. ~. tako da se oni ne lijepe na cestice cementa.28. a voda oslobodena od utjecaja. povecavajuci njenu obradljivost. 0 cemu treba voditi racuna kod Efikasnost superplastifikatora je znatno veca nego plastifikatora. koje razdvajaju cestice i povecavaju njihovu pokretljivost. treE'i. Principi mogucnosti primjene superplastifikatora [6. takoder odbija mjehurice zraka. da tek malo smanjuju povrsinsku napetost tekuce faze I ne djeluju aenrajuce na beton. usporavajuce iii ubrzavajuce djelovanje na vezanje itd. smanjenje potrebe za vodom u odnosu na etalon moze biti 20 do 35%. Moguce je i ponovo doziranje. tifikatori se na'cesce upotrebljavaju za proizvodnju betona vrlo veliki cvrstoca iii roizvodnju tekuci eton . vodocementni faktor se nJlti cak na 0. plastifikatori najcesce smanjuju kohezivnost betona. izdvajanje vode. SUPERPLASTIFIKATORI razrijedi s vodom. Primjena superplastifikatora datira od 1960ih godina i za sada jos nisu obuhvaceni u vecini normi 0 postupcima ispitivanja i uvjetima kvalitete..~e tvariJ<~~_a_s!s::>~ajucestlcama cement(l_J1e_gatl¥f}i-el~ (zeta potericijal do 30 mY). pa ih se cesto puta dodaje zajedno s vodorn. vrsti agregata i kolicini vode. a ustedi se cement odnosno smanji toplina hidratacije u masivnim betonima. 74 75 . Da bi se to sprijecilo neki propisi za beton ogranicavaju ukupnu kolicinu dodataka u odnosu na kolicinu cementa. Njihovo djelovanje na svojstva mjesavine je vremenski ograniceno na 30 do 90 minuta. Vazno je. Posljedica negativnog naboja je stvaranje sloja orijentiranih molekula vode kao polarnog otapala na povrsini cestica. nakon prestanka djelovanja prve kolicine superplastifikatora.2. Prema kemijskom sastavu postoje tri grupe superplastifikatora: • .1). Na taj nacin se sprecava flokulacija u cementnoj pasti. ._p_?".t-. djeluje podrnazujuce na mjesavinu. 600 sa superplastifikatorom 500 400 - JOO l_ __ --'- -'- __ .. uslijed cega-se-ove-cesfice meduso i'a'u (Slika 6. jer mjerenje konzistencije tekucih betona postupkom slijeganja nije prikladno. pa mjerenje povrsinske napetosti moze biti i mjera efikasnosti plastifikatora. obicno u postocirna od kolicine cementa.~ ~ __ ___l_---' 120 140 160 180 200 kg/mJ 220 240 Kolicina vade Slika 6.da se smanji vodocementni faktor uz istu konzistencuu betona-](aOK()d etalona. Najsira upotreba superplastifikatora za sada je ogranicena ~jiho~o~. Ukoliko se ne promijeni udio drugih konstituenata u betonu. Kada se primjenjuju za proizvodnju tekucih betona. se uvijek provjeriti i eventualne sporedne efekte: segregaciju.1]. ..:. iii na betonari prije doziranja proracuna betonske mjesavine. Nacin djelovanj. Smanjenje potrebne kolicine vode u betonu od djelovanja plastifikatora moze biti 5 do 15%. tako da se olaksa ugradba u nepristupacne dijelove konstrukcije. Shematski prikaz djelovanja plastifikatora [6.a sup~rp~astifi~at?r~ je takav. flokulantnog sustava cestica. Dispergirajuce djelovanje plastifikatora daje bolju strukturu cementnog kamena cime se dobivaju vece rane cvrsroce i bolja trajnost betona uz isti vodocementnifaktor.r~~nski akti. Prethodnim ispitivanjima betona uz dodatak plastifikatora.sulfonizirani melamin formaldehid kondenzat-:. . re~~tivno visokom cijenomsto je posljedica vecih troskova pri postupku polimerizacije tijekorn proizvodnje. Zato se cesto pribjegava naknadnom doziranju superplastifikatora u transportnom sredstvu (mikseru) neposredno prije ugradbe. Djelovanje plastifikatora manifestira se kao smanjenje povrsinske napetosti tekuce faze. b) Zadrzavanje iste konzistencije uz snjenje kolicine cementa i vode. tako da npr. Takav naboj.1. Plastifikatori se u praskastom iii tekucern obliku dodavaju u vrlo malim kolicinarna u beton. .sulfonizirani naftalen formaldehid kondenzat i v Onaj drugi ]eefiKasniji u dispergiranju cestica cementa i rma donekle usporavajuce djelovanje na vezanje cementa.

To jt. jos veliki broj kemikalija utjece na usporavanje iii ubrzavanje procesa vezanja iii procesa ocvrscavanja. motrenjem presjeka uzorka betona pod svjetlosnim mikroskopom. to i gel tijekom hidratacije ne urasta u njih nego popunjava kapilami prostor oko njih. koja ima hidrofobna-i hidrofilna svojstva (SITka 6. Kako u 'cementu ima vise aniona. 76 77 . iako bi obzirom na njihovu namjenu. i kOM91o to mogu biti ~ri. Slika 6. koji bi se inace najsporije otapali u ranoj fazi hidratacije (npr. kemikali·e se mogu podijeliti u pet gru (SIika 6. lov 0 u r au vecoj kolicini d·elu·e k Prema nacinu djelovanja na pocetak vezanja. da ista kemikalij zavisno od kolicine .3. Kako u mjehuricima nema vode. kiseli (silikatni I a ummatru I aZlcni (kalcij) ioni se hidratacijom izdvajaju u otopinu. _~ranti su povrsinski aktivne tvari. W ~a ~nti ~maj~ visestruku. Kolicina pora. iii se prirodne drvene smole prethodno saponificiraju s NaOH.dnolil<o··j"aspored~m. naboja na povrsini. cesce bio adekvatniji naziv fluidifikator odnosno superfluidifikator. to je povoljnije. . U malim koncentracijama. 100 200 JOO 400 Faktor razmaka . da se proizvede beton tekuce konzistencije. zavisno od koncentraci·e. Odnos faktora trajnosti i faktora razmaka pora [6. Kemikalije dodane cementnoj pasti takoder ce se otopiti (ionizirati) u vodi i mogu djelovati na vrstu i koncentraciju iona koji se otapaju iz cementa. 1--X Kemikalije koje utjecu na vezanje i ocvrscavanje Osim povrsinski aktivnih tvari. 20 a Slika 6. daje beton otporan na djelovanje mraza. a zatim daosiguraju njihovu stabilnost. pretpostavljajuci pri izracunavanju.i!S~0. kao sto su alkalne soli iii sulfatni iii sulfonizirani organski spojevi.n. u velikim koncentracijama prevladava drugi utjecaj. Interesantno je. Prikladnost velicine i rasporeda pora u betonu moze se provjeravati ispitivanjem faktora razrnaka pora._ 80 VI Nolekula 5 anionskom polarnom grupom u lancu uglJikohidrata ~ g . smanjujuci tako vode i segregaciju.4. ako je faktor razmaka manji od 0.u ceme~tn~ ash. koji se mogu otopiti.3). Osim toga.1]._. da bi ornogucili stvaranje mjehurica. superplastifikatori djeluju jace dispergirajuce na Nazivi plastifikator i superplastifikator su uvrijezeni za ovu vrstu aditiva.5). Smatra se. koja se dobije ispitivanjem svjezeg betona u porometru. te Ih isprekidaju I onemoguce njihovu povezanost.. aluminatni ioni). Kako povecanje ukupne kolicine pora u betonu smanjuje cvrstocu.. koje smanjuju povrsinsku napetost vode. ali ubrzava topljivost silikatnih i aluminatnih iona.. prvenstveno onih aniona.~j~. / -?:bet0nskoj'-sm. Usporivac mora kociti otapanje kationa u cementu (kalcijevih iona) i aniona.2].-'stahshckl J~. koji se najbrze otapaju u ranoj fazi hidratacije (npr.u tehnologiji betona.1 mjehu~CI trnenzt apl ara. Nako ·JesanJa cementa s vodom.. prvi utjecaj je dominantan.. ubrzivac mora pospjesiti otapanje onih. 0. Faktor razmaka je odnos najvece udaljenosti bilo koje tocke u cementnom kamenu od ruba najblize pore.p!!fl1)~~ana~ra.~~~'1()~~~~ ~ne 10 do 3000!i. Vrlo je efikasno njihovo na svojstva svjezeg betona: povecavaju kohezivnost betona. orii mogu povecati fluidonepropusnost betona. trajnost betona u kemijski agresivnim sredinama. Najznacajnija u Izradl betona otpomih na mraz odnosno na djelovanjemraza odmrzavanje.. 60 '" Z .i1 ~r~ aktivne tvari na interfaceima voda-zrak. nikako nije dovoljan dokaz 0 ucinkovitosri 100 . Ubrzivaci moraju pospjesiti otapanje kationa (kalcijevih iona) i aniona iz cementa.4).JlosljedY.nt'.a~_talll sf~ri0i.jaceg negativnog cestice cementa. poboljsavaju pumpabilnost betona i mogu zamijeniti cestica pijeska u betonskoj smjesi. Taj proces se moze regulirati prema Joiselu na sljedeci nacin: v· v. je njihova i soli za pa time i djelovanje izdvajanje dio sitnih I. ~.2 mm (Slika 6. silikatni ioni). Prikladnost aeranta za bilo koju namjenu treba provjeriti probnim mjesavinarna i to u svjezem i ocvrslom stanju.namjenu . Prisutnost kationa jakih baza u otopini (npr.pm 500 600 . 2. Shematski prikaz djelovanja aeranta [6.AERANTI *" aeranta u pogledu otpomosti betona na mraz iii nekih drugih svojstava u ocvrslom betonu. da su pore jednoliko rasporedene u cementnom kamenu. ati u r .. ~ Glavni tipovi aeranata baziraju se na zivotinjskim i biljnim mastima iii uljinia i nJihovm1 masrum kiselmama. zafIm to mogu Oiti-PI iIOdne drvene smole. K+ iii Na") smanjuje topljivost kationa slabijih baza (Ca2+ iona). kOJe rea'girafu s vapnom iz cementa i postaju topljive. da aerant uvlaci sitnije pore.3. tako da se unaprijed dobije u vodi topivi sapun smolaste kiseline. 8 40 cc '" u.

najcesce ga imaju. Pris~. 1% i vise) tih soli. Medutim. iIi se izbjegava nastajanje radnih reski pri betoniranju sloja na sloj betona. a da ne djeluju korozivno. kolicina slobodnih klorida moze biti vrlo velika (4 i vise posto). da bi elektrolit bio potpuno ucinkovit. Tipicni primjeri takvih kemikalija su: natrij karbonat (soda). Na2COJ. topljivih borata itd.. ali skupljanje od susenja betona je nepromijenjeno. iii pri izradi prane povrsine vidnog betona. iIi SOlo) srnanjuje topljivost arnona slabijih kiselina (npr. uglavnom sarno na nearmirani beton. kalij karbonat. a nesto malo smanjuje krajnje cvrstoce. on smanjuje otpomost betona na sulfatnu koroziju. silikata i aluminata). 0.4. ubrzavajuci utjecaj iona u otopini na silikatne i aluminatne ione cementa je veci od usporavajuceg utjecaja. Najinteresantnija je njegova primjena za betoniranje pri niskim temperatura rna. od kojih je najvazniji tzv. 78 79 . Osim vrlo nepovoljnog utjecaja kaIcij klorida na koroziju armature. KaIcij klorid djeluje kao katalizator na hidrataciju C3S i C2S.. pa ih se ne smije primjenjivati bez pazljivog prethodnog ispitivanja svih vaznijih dodatnih utjecaja na ocvrsli beton. kada se aditiv primjesa u beton. natrij aluminat i zelj~zne soli. Ca(N03)2. jer omcgucuje rad i na temperaturama blizu ledista vode.5). CI-. '" . a tijekom kontrolnih testiranja mora se dokazati u svim ubrzivacima. ukupni utjecaj zavisi od dvaju kom?lementamih procesa.1]. medutim. Utjecaj vrste i koncentracije kemikalija na vrijeme vezanja. IV grupa: (I) povrsinski aktivne tvari s polarnirn grupama u.. I grupa: CaS04 ·2H20.1 do 0. topljivih soli cinka. mogucnost njegove upotrebe vrlo je ogranicena. na koroziju armiranog betona vrlo su slozeni. . zbog njegova stetnog utjecaja na koroziju armature u betonu zbog Cl: iona.. r UBRZIVACI -1 Ubrzivaci ocvrscavanja.3% od mase cementa) soli slabe baze ijake kiseline (npr. Prema tome. USPORIVACI To su kemikalije koje odgadaju pocetak vezanja cementa. Retarderi malo usporavaju porast ranih cvrstoca betona. koji zavise od tipa i koncentracije iona.. U nekim posebnim primjenama upotrebljavaju se ubrzivaci vezanja. V grupa: formijati i trietanolamini [6. II grupa: CaCh. 2 3 je usporavajuci utjecaj na otapanje kalcijevih i aluminatnih iona iz cementa.lan. jer nedostaje vode u betonu. (3) cinkove I olovne soli. Najpoznatiji ubrzivac ocvrscavanja je kaIcij klorid (CaCI2). Naime._Jedan dio klorida kemijski se veze s produktima hidratacije. dominantan . Tijekom uporabe aditiva neophodno je na tvomici betona pojacati sve aktivnosti osiguranja i kontrole kvalitete. ali kasnije cvrstoce su jednake onima od etalona. ako se beton nalazi u suhoj okolini. Nepovoljan utjecaj kalcij klorida na koroziju armature posljedicaje djelovanja klor iona u kolicinama vecim od neke granicne. ilijake baze i slabe kiseline (npr.4% od kolicine cementa. '" QJ -o a 0. koji pocetak vezanja izazovu vee nakon nekoliko desetaka sekundi. . '" -'< QJ > KoncentraciJa aditiva Slika 6. Usporivaci vezanja iIi retarderi se sastoje od vrlo malih kolicina secera (0. za male koncentracije (npr.clma (gl~konatl. Tako npr. C3ACaCI210H20. pa taj dio ne djeluje kao elektrolit. pa se njihova kolicina u svim ubrzivacima zabranjuje. pr:i ~tjecaj je dominantan. ali u velikirn koncentracijama prevladava drugi utjecaj. ne trebaju imati neki utjecaj na brzinu vezanja.. koji su dodani u OtOPIOU. Osim toga. U slucaju vecih koncentracija (npr. U malim koncentracijama.. Pre rna normama. aluminij klorid. a povecava i riziko od steta od alkalnoagregatnih reakcija. Friedlova sol. kaIcijevih iona). povoljno djeluje na povecanje otpomosti bet ona prema eroziji. Donekle se povecava riziko od plasticnog skupljanja. upotrebljavaju se za dobivanje ranih cvrstoca betona. borne. oksalne I fluorovodicne kiseline.Iignosulfonati i seceri). prema tome dolazi do usporavanja. I!I grupa K2C~J. (2) natrijeve soli fosfome. NaSiOJ. tako da ista sol u povecanoj koncentraciji postaje ubrzivac (Slika 6. N03-. koji povecava rane cvrstoce betona. a riziko uborabe je velik. Veliki broj plastifikatora.. Medutim. '" ? . Svi oni znatno umanjuju cvrstoce betona (cak do 50% u odnosu na etalon). a ne ubrzavanje otapanja silikatnih iona. CaCI2).tnost ani. Oni se primjenjuju kod mlaznog betona ili kod cepljenja prodora vode kroz beton. takoder ima retardirajuce djelovanje. Problemi djelovanja klor iona i drugih halogenih elemenata osim fluora. . odnosno ne sudjeluje u kemijskim reakcijama korozije celika u betonu. da ih nema. K CO ). Upotrebljavaju se u slucajevima kadase beton transportira na vece udaljenosti.ona jakih kiselina u otopini (npr. '" .karbonhldI!ltmm. ali ubrzava topljivost kationa slabijih baza (npr.5.05% secera na masu cementa odgoditi ce pocetak vezanja za 4 sata). natrij fluorid. obicno se uzima 0.

7. SVJEZI BETON
Sva svojstva ocvrslog betona: trajnost, cvrstoca i deformabilnost zavise od stupnja njegove.zbijenosti i homogenosti. Prema tome, za kvalitetan ocvrsli beton je nuzna pretpostavka, daga S~JJsyjl<z~m stanju lako transportira iugraduje, da ne segregira i konacl1o,dase dobro zbije. . _ . __

Definicije i zahtjevi na svjezi beton
Odmah nakon sto se zarnijesaju komponente betona, svjeza betonska mjesavina podlijeze promjenama sve dok - obicno nakon nekoliko sati - ne postane kruta, tj. ocvrsli beton. Neki vazniji zahtjevi, koji se postavljaju na svjezi beton jesu: • brza homogenizacija u mjesalici • pokretljivost u transportu i pri ugradbi, bez unutrasnjih lomova mase, lagano zaobilazenje zapreka, kao armature, izbocina u oplati i ugradenih elemenata, • stabilnost u pogledu homogenosti za vrijerne transporta, ubacivanja u oplatu i zbijanja, ukljucivo stabilnost na izdvajanje vode, • sto manja adhezija na kliznu oplatu odnosno cijev pumpe za transport betona, • sto bolja adhezija na podlogu, • sto bolja kompaktibilnost, • plasticnost za zavrsnu obradu. U Tablici 7.1. sistematizirani su prakticni zahtjevi, koji se postavljaju u tehnologiji i odgovarajuca zeljena svojstva svjezeg betona. U trecoj koloni tab lice dati su odgovarajuci tehnicki pojmovi. Obzirom na svaku pojedinu namjenu betona u konstrukciji i uvjete obrade svjezeg betona neki navedeni zahtjevi mogu biti suprotni, pa smjesu svjezeg betona treba optimirati. Najcesci pojmovi kojima se definiraju i mjere svojstva svjezeg betona jesu: • obradljivost, • konzistencija, • izdvajanje vode, • segregacija • vrijeme vezanja betona, • homogenost betonske mjesavine • temperatura, • sadrzaj pora u svjezem betonu. _i2b.rad1jivost bi se mogla definirati kolicinorn korisne unutrasnje energije potrebne za potpuno zbijanje betona, tj. kolicinom energije koja je potrebna, da se svlada unutrasnji otpor izrnedu pojedinih cestica u betonu. Medutim, ne rnoze se razdvojiti energija, koja se prilikom zbijanja betona prenese na oplaru, armaturu i skele, od one koja se utrosi na sarno zbijanje. Osim toga ova definicija obuhvaca sarno zadnju fazu u obradi svjezeg betona. Sire shvaceni pojam obradljivosti obuhvaca svojstva tijekom mijesanja, transporta, ubacivanja u oplatu, zbijanja i zavrsne obrade povrsine, dakle do trenutka kada poprimi 81

Tablica 7.l. Pojmovi koje obuhvaca obradljivost svjezeg betona [7.1]. Prakticni zahtjev Pokretljivost u transportu i ugradnji, te posebni zahtjevi kao pumpabilnost Trazeno svojstvo Mali otpor tecenju Mali otpor za vrijeme tecenja Tecenje i preoblikovanje bez unutrasnjih lornova Tehnicki pojmovi Podmazivanje povrsina Fluidnost Plasticnost Reoloska svojstva Mali Tu granicnog sloja paste Kao gore plus mala viskoznost Velika deformacija tecenja Relativno velika koheziia Veca kohezija Veta kohezija Veca viskoznost ~~"" MaliTu Mali modul kompresivnosti i kriticna komQresija Velika plasticna deformacija Velika kohezija c-J.. p-J.. < K-J.. c-J.. p-J.. < c-J.. p-J.. < ).i-J..

t
T =Tu +).iY N B

St. V.

(5)
ct ct ).it
1:

Stabilnost (homogenost za vrijeme transporta i rukovanja)

Sposobnost Izdvajanje vode zadrzavanja vode Sposobnost paste, da Segre gacij a sprijeci re1ativno kretanje krupnog agregata Mali unutrasnji otpor Unutrasnje trenje Mala otpornost na Adhezija povrsini Pogodan udio kohezivne paste Plasticnost Izdvajanje vode

~

B=H-NlI

St. V.

Slika 7.1. Dijagrami konzistencije reoloskih tijela: viskozno (Newtonov model) i plasticno (Binghamov model).

Kompaktibilnost za dati postupak zbijanja Zagladivost povrsine

(5) (5)
ct

preoblikovanja uzorka (npr. slijeganje iii rasprostiranje): C?sim tog.a, ces.t.o se op!sno govori o§~oj_ilivla.~noj _~Qnzistenciji, s time, da vlaznija konzistencija oznacava obradljivijebetone, sto-nlJ~uvijekLocno.

r±J C'
/'

\ - Metode mjerenja obradljivosti
-"',1

svoj konacni oblik i gustocu, Tako definirana obradljivost, medutim, nije sustinsko i jednoznacno definirano svojstvo, pa se ne moze mjeriti direktno, vee zavisi 0 nizu svojstava svjezeg betona. Osim toga, beton koji je dobro obradljiv npr. za armirane grede iii stupove, nije dobro obradljiv za prefabricirane betonske blokove. Dakle, obradljivost svjezeg betona je relativno svojstvo, koje obuhvaca i namjenu betona, nacin mijesanja i ugradnju. U praksi seobra9Jjjvostnllj_9~~~s:~\zr1!~,:y?J~?~. I taj p~jam se na vise nacina interpretira u tehnologiji betona. Ureol2m!. se kQ!!~lstencija definira kao svojstvo materijala, kojim se on odupire trajn~ijenjanju o~I_~§Tae~ranaj; ~!kcijD:ml_smicno Jl~~~aIll~~STikil1:1;.uakle, svakoj velicini smicnog naprezanja, koje djeluje na materijal, odgovara neka brzina tecenja, U modernom istrazivanju, zahtjevi koji se postavljaju na svjezi beton mogu se rasclaniti na cdgovarajuca reoloska svojstva: • 1:, smicno naprezanje, pri kojem je y brzina smicanja • granicu tecenja, "'u' • plasticnu viskoznost, u, • koheziju, c, • kut unutrasnjeg trenja, <p • modul kompresije, K, Tako definirano svojstvo konzistencije iziskivalo bi komplicirane uredaje za ispitivanje i dugotrajna mjerenja. Medutim, konzistenciju svjezeg betona mora se ispitivati vrlo cesto i to u kratkom vremenskom razdoblju od spravljanja do ugradnje svjezeg betona. Na gradilistu se najcesce pod konzistencijom podrazumjeva stanje svjezeg betona izmjereno nekom empirijskom metodom, kojorn se mjeri nacin

U praksi, na betonari, gradilistu i u laboratoriju s7 svojst;a ~b.radljivosti?ro~u~uju empirijskim metodama. Mjerni postupci zasnovaru na pnnclplma ~eolog~Je J~s se istrazuju, Razlog tome su vrlo komplicirane rneduovisnosti kod preobhk.ovanJas~Je~eg betona, koje se sastoji od tecenja, smicanja i zbiJanja .(~lika 7 .~). Zastupljeoost pOJedme vrste preoblikovanja u ukupnom preoblikovanju OVISI0 sta~Ju nap~eza~Ja I ~~egovoI? trajanju, sastavu betona, stanju zbijenosti, pret~odnom oblikovanju .~hlstonJI matenjala) i vanjskim uvjetima (temperatura, efekt zida), Zato je razurnljivo, da su se za

Do D D ¢Slika 7.2. Vrste preoblikovanja svjezeg betona.

tecenj e

smicanje

promjena

volumena

82

83

mjerenje obradljivosti uvrijezile empirijske metode, koje u odredenirn graniea.n:a pruzaju zadovoljavajucu mogucnost mjerenja svojstava svjezeg betona. U praksi je cesto i danas subjektivna oejena iskusnog strojara na betonari, pouzdan nacin

odredivanja konzistencije svjezeg betona. Mjemi postupci na osnovama fizike, koji se
danas istrazuju, pruzaju mo gucnost mjerenja karakteristike sarno jedne vrste preoblikovanja, ali imaju prednost, da se mjere karakteristike koje su e~zak~n~ definirane. Ta su istazivanja znatno doprinijela razumijevanju pojava, unapredivanju I razvoju u svjezem betonu.

---]

~. . ras rostiranja slican stoZae (Slika 7.3), ali nesto nizi, izradi se na ploci, koja se moze podizafi I pu tati a padne. Nakon 15 takvih udaraca mjeri se promjer "pogace" nastale rasprostiranjem betona. Obje navedene metode vrlo su jednostavne i prikladne za pracenje stalnosti kakvoce nekog betona utvrdenog sastava, tijekom proizvodnje. no 'e i s ostu kom odredivanja faktora zbijan·a. U kalup oblika prizme nasipa se beton i poravna. Zatim se z ije na vibraeijskom stolu do potpune zbijenosti .. Kvoeijent visine nasutog i zbijenog betonaje faktor zbijanja.
'V

~~~~~!_~~O~~IST~~CIJI~_j.. U nasoj zernlji su normiraru postupci ispitrvanja konzistencije • slijeganjem (slump), (flow), • rasprostiranjem • Vebe postupak, • odredivanje faktora zbijanja (postupak prema Walzu).

. svjezeg betona.
v

Postupak ispitivanja slijeganjem sast<jLse u tome (Slika_7.3), da se norn:iran~ ka~u~ od lima, oblika krnjeg stosca napuni betonom. Kalup se zatim oprezno ~odl?ne I mj.en se koliko je nakon toga beton slegnuo. Detalji postupka strogo su norrrurarn. Iz oblika slijeganja uzorka betona iskusan tehnolog betona rnoze zakljuciti 0 eventualnim promjenama u sastavu. S nekoliko dodatnih udaraca sa sipkom za zbijanje betona moze se oboriti konus betona, a po nacinu njegova rusenja i razdvajanja konstituenata rnoze se vidjeti, da Ii je beton dovoljno kohezivan iii je sklon segregaeiji.

Rasprostiranje

~~

~
~ Vebe ~

E E

ZOcm

~enija metoda. mjerenja preobli~ovanl~~\lj~zeghetQn~l p_r5<111~Jlos_~p_!g! ~a-seona pnmJenjlije najcesce samoiiprethodnirn ispitivanjima. Krnji stozac istih dinienzija kao kod postupka mjerenja slijeganja, postavi se u lonae pricvrscen na vibracijskom stolu. Nakon skidanja limenog kalupa pusti se da stol vibrira uslijed cega beton postepeno poprimi oblik valjka. Na gomju povrsinu kmjega stosca od betona postavi se disk od pleksiglasa, kojiprati slijeganje, tako da se jasno vidi trenutak kada se kmji stozac preoblikovao u valjak. Mjeri se vrijeme potrebno za preoblikovanje i promjena volumena nakon prelaska u valjak, te se izraze kao stupnjevi Vebe. Detaljnim snimanjem tijeka eijelog pokusa mogu se jasno razluciti tri faze preoblikovanja (Slika 7.4). Svi empirijski postupei zasnivaju se na oponasanju neke faze obrade svjezeg betona. Zato su to sarno grube indikaeije 0 obradljivosti betona. Sto vise,rezultati tih ispitivanja niti uz navedena ogranicenja nisu jednoznacni (Slika 7.5). Tako npr. beton od drobljenog agregata, koji ima prakticno istu obradljivost kao onaj od rjecnog agregata, imati ce znatno krucu konzisteneiju prema mjeri slijeganja. Takoder, beton iste obradljivosti od rjecnog agregata, ali veceg maksimalnog zma imati ce krucu konzisteneiju nego beton od iste vrste agregata, ali manjeg maksimalnog zma. Konzisteneiju svjeze betona se cesto zadaje opisno, pa se govori 0 povecanjui srnanjenjii onzlstencije, takoder 0 suhoj i vlaznoj konzisteneiji. Uobicajena je praksa, da se u tehnickoj dokumentaeiji obradljivost svjezeg betona zadaje opisno i kvantitativno prema nekoj od mjera konzisteneije, pa se prema tome svjezi betoni dijele u cetiri grupe (Tabliea 7.2): _krute, slabo--plasticne, plasticne i ~ku~llzisten<;.ij_\:. Postoji veliki broj drugih empirijskih postupaka ispitivanja konzisteneije svjezeg betona, koji su normirani u drugim zernljarna, sto takoder govori 0 tome, da jos ne postoji opcenito prihvaceni i zadovoljavajuci postupak.

ill
I20

~

0

2

10

12 STAN~I-

14

,(.)

4

1~~

em

I

6

\

-

-- --

_~AZ~C~O

Faktor zbijanja

12

\
~
,.

URU5AVANJl
1>e:

,rCOja.a, kohezivoo
16,~ 17 \7

).lASE

f---L-._"ROCES ,ZBIJANJA
)5

16

Gl20
Stem)

1\6 14 •

v.

.I

Slika 7.3. Oprema za norrnirane postupke ispitivanja konzistencije

svjezeg betona.

Slika 7.4. Dijagram slijeganja betona za vrijeme Vebe ispitivanja [7.2]

84

85

Zato je vise istrazivaca i za svjezi beton primijenilo postupke ispitivanja.. Kruta KP.24 1.. koji bi se dobio za momente torzije i odgovarajuca naprezanja klizanja.. <il2' je kut unutrasnjeg trenja za vrijeme klizanja. Plasticna KF. Oznaka i opis konzisteneije KS.11-1.7). vidi se. 87 + 0" . Iza toga otpor kontinuiranom smicanju je manji. Odnosi konzisteneija ispitanih raznim postupeima i za razlicite agregatnoeementne u smjesi betona [7. Pri defonniranju tih materijala treba svladati otpor. Slabo plasticna KR.6 0.. II VJ u \ MJERENJE SMICNIH SVOJSTAVA SVJEZEG BETONA Slika 7. . Cl> .. Presjek smicne kutije LHennitea. cestice su odmah u direktnom kontaktu. tgcp.6). da je odnos momenta torzije i nonnalnog tlaka bio gotovo linearan (Slika 7.7..2. U istom dijagramu crtkano je skiciran i pravac.2] je proucavao ponasanje svjezeg betona pod djelovanjem srnicnih si\a pomocu srnicne kutije prstenastog oblika (Slika 7.. 140 '-_.J 160 0.. koji su uobicajeni u geomehanici.03 I-. Reoloska svojstva se tada opisuju modelom kruto-plasticnog Coulombovog tijela: '[ = C Prije smicnog sloma dolazi do pomicanja cestica u smjeru suprotnom vanjskom tlaku (smjeru normalnog naprezanja).. Za krute i kruto plasticne betone dobio je tipicne oblike dijagrama (Slika 7..7 0...I. Srnicna cvrstoca se pripisuje uglavnom ukljestenju cestica u ravnini smicanja. Tekuca Vebe (stpunjevi) >11 5-10 2-4 <I Slijeganje (em) 0 2-5 6-10 11-18 Rasprostiranje (em) do 40 40--50 50--65 Faktor zbijanja (-) > 1. odnose Tabliea 7. te dolazi do povecanja volumena. U takvom sistemu.5]. L 'Hennite [7.. Konzisteneije svjezeg betona Mjere konzisteneije .8). __ -'--_._.. 4-) N o Deformacija.L. Svjezi beton ima slicnosti s nekim tlima.°V8 20 18 16 14 12 10 OS ROTACIJE 2 o RAVNINA SMICANJA Slika 7.5. Kut nagiba toga pravca. Kad se L 'Henniteovi podaci za smicnu cvrstocu i podaci odgovarajuci vertikalnoj komponenti naprezanja unesu u 0"-'[ dijagram.6. koji je kombinacija kohezije i trenja medu cesticama.. Karakteristicni obliei krivulja dobivenih ispitivanjem svjezeg betona krute konzisteneije smicnoj kutiji. 86 .8 0.. i u cijim porama ima vode. Nagib pravca <PI je kut unutrasnjeg trenja u trenutku smicnog sloma.0 rz Stika 7. pa sila raste lineamo dok ne dode do smicnog sloma.25 1. koja se sastoje od granuliranog materijala.04--1..24 < 1.9 1.

da su dinarnicke sile vibriranja svladale veci dio smicne cvrstoce [7. koje su posljedica svojstava cernentne paste. Do povecanja volumena ce doci.kPa l' 15~----~----r---~----~ KARAKTERI STl eN I PARAMETRI vic 0.9).. ako je uzorak bio gusto zbijen. ako su zma agregata pocetno bila u kontaktu.65 vi acna cvr s toca p c. pravac 0IA u pornice se u krivulju OB. sile trenja i interferencije krupnih cestica i kapilame sile od povrsinske napetosti tekuce faze (Slika 7. sto znaci.. koji prozirnlje poroznu granuliranu a)~b)L_ E ~( r-: T( _ C)L_ E E ~I (~ 89 Slika 7:11. smicna cvrstoca je prakticno jednaka nuli. Shematski prikaz unutrasnjih sila u svjezern betonu. a kada vibriranje prestane pomice se u pravac Ole. rnogu se klasificirati na sile kohezije.10).9.. Karakt~ristieni T-E dijagrami za kohezivne granulirane materijale.I.3) Ako se beton u smicnoj kutiji za vrijerne pokusa vibrira (Slika 7. Nakon sto je normalni pritisak povecan do cdredene velicine.jer je beton ostao zbijen. da su zma agregata ponovo dosla u intenzivniji kontakt i povecavanjern pritiska povecava se unutrasnje trenje u betonu. b) beton teee uz konstantni volumen. djelovale su sarno sile kohezije. Nakon vibriranja se dakle. 150 200 200 kPa Slika 7. cr-'t dijagrarnu Pri ispitivanju svjezeg betona u smicnoj kutiji. kohcz i j a 100 nih ccst tca intcrfcrencija i trenje krup- T .. krute rnjesavine betona s malorn kolicinorn vode).. sto znaci. tj.3]. taj dio krivulje postaje paralelan s pravcern nakon vibriranja.8. 88 . promjena kapilarnih s ila radi promjcne vo 1 umena r1 + . Naprotiv. rnogu nastati tri karakteristicna slucaja skicirana na r+s dijagrarnirna na slici 7. Posebno je interesantan oblik dijagrarna za vrijerne vibriranja. da u sastavu betona irna veca kolicina zraka.3) P (. vecina zracnih pora cini povezanu kontinuiranu fazu.!_) r2 kap i- e k t i v i r anje larnih sila Slika 7. Unutrasnje sile u svjezern betonu. Do odredenog normalnog pritiska. cernentne paste u mjesavini a 50 100 150 200 kPa 't Slika 7. povecao kut unutrasnjeg trenja. a) beton tece uz povecanje volumena. Sile kohezije uglavnorn su rezultat udjela i djelovanja i uzrok su plasticnosti svjezeg betona. Posljedica togaje. 'f... do srnanjenja volurnena ce doci u slucaju.10. zavisno od sastava betona i nacina ugradivanja u srnicnu kutiju prije ispitivanja. Ako volurnen zraka znatno prelazi volurnen prostora koji je ispunjen vodorn (npr. za vrijeme i nakon vibriranja [7. c) beton tece uz smanjenje volumena. koje se suprotstavljaju preoblikovanju.!. paralelan s ravnirn dijelorn krivulje OB. U podrucju u kojern su vibriranjern svladane sile trenja rnedu cesticama. Smicna cvrstoca svjezeg betona prije. sv s kut unutr asnj eq trcnja normal no naprczanj e ad smi canj a promjena vo l umena Ih+l'lh G. Sumami dijagrami iz L Henniteovih pokusa [7. da beton poprirna karakteristike tekucine.55 vic 0.11. To je zrak pod atrnosferskirn tlakorn.

r ~ -'< <1J 0. Supljine u kojima je zrak postaju sve vise sfericnog oblika. pri cemu se uzorak dove de u razrahljeno stanje. vee prema trenutnom stanju (zakrivljenosti meniskusa tekuce faze) aktiviraju iii ne aktiviraju kapilame sile. koji je od njih nastao. kao presjeciste krivulje tecenja (krivulje konzistencije) aproksimirane pravcem. ona je cinila glavnu silu koja drzi cestice zajedno. koja time pokrece u rotacijsko kretanje uzorka svjezeg betona u posudi. prvo se povecava udio supljina (voda + zrak) do nekog maksimuma. a zatim se daljnjirn dodavanjem vode.. da se promjenom volumena betona mijenja odnos tekuce faze i zraka u porama. jer se zbog razmicanja cestica volumen poveca.... Preostala sila kohezije je posljedica privlacenja medu najsitnijim cesticama pijeska i cementa.14). '0 . ~ POSTUPeI MJERENJA SVOJSTAVA TECENJASVJEZEG BETONA strukturu. da cementna pasta ima najveci udio supljina (voda+zrak). Mjerenja pocinju od najvece brzine (cca 150 do 200 o/rnin). '" + 0 0. a zrak u njima dolazi pod pritisak povrsinske napetosti tekuce faze u porama.30 >U) <1J C . Ocito je.. Na taj nacin dobiva se konstantna prividna viskoznost (p ) za cijelo podrucjemjerenja Slika (7.. Izgled betona s A) premalo. -< 3<1J 0. Veliki se dio manipulacija sa svjezirn betonorn. . od mijesanja u betonari do konacnog zbijanja u oplati i zagladivanja povrsine obavlja uz relativno male brzine smicanja. d ze ro 'rati ~oaksijalni valjak ili. dilatantnosti. Tek ako mjesavina sadrzi velike kolicine cementa i vode (tekuca konzistencija).14 ~ Vadam ispunjen prastar 0. U drugom slucaju rnoguce je mjesavine plasticno defonnirati.22 0. udio supljina pocinje postepeno smanjivati. potrebna da se svlada otpor uzorka svjezeg betona pri raznim brzinarna rotacije. mnoga prakticna zapazanja pokazuju i eksperimentalni podaci potvrduju [7.42 0. pa je njeno poznavanje od velike prakticne vaznosti. a odgoYarajuca onzistencij!!JLeiona. pa odnos smicnih naprezanja (r) i brzine defonnacije 6') nije s.1lS1LQWa konz. ~jecima.12). Kod smicanja betona niz kosinu pri istovaru 91 90 .. -< . Prestankom djelovanja kapilarnih sila dio stabilnosti strukture betona.. Veca kolicina vode drzi cestice na razmaku.18 0. da odrzi svoj oblik. zavisno od promjene gustoce betona i brzine smicanja i zbog tiksotropije. Medutim.30' 0. Postepenim povecavanjern kolicine vode u svjezern betonu krute konzistencije. pa se u skladu s time.12. Promjene volumena svjezeg betona s promjenom kolicine vode. Jeri se velicina momenta torzije. vidi se.. a dodavanjem agregata se to smanjuje. Udio supljina se opet povecava ako se udio agregata drasticno poveca.22 0. ..2a.2] da su pri preoblikovanju svjeze betonske mjesavine jasno izrazene pojave tiksQllmili . Granica tecenja (tu) dobiva se ekstrapolacijom.12.06 O. audio supljina ispunjenih vodom se povecava (Slika 7. ::. Najmanja kolicina vode kod koje nestaje djelovanje kapilamih sila je ista ona kod koje nastaje minimalni udio supljina u mjesavini.c .. Kod osnovnog sadrzaja vode svaka granulirana mjesavina.lD 0.18 0. To odgovara nonnnoj Konzistenciji cernente paste.. ko'a da'e minimalni volumen supljina zove se OSlloVlli sadriaj vode..34 {g . U prvom slucaju su mjesavine karakteristicno dilatantne i izgledaju rnrvicaste kada ih mijesamo.peraja. _Kolicina vode.13... 0. Vecina istrazivaca dokazuje. U posljednje vrijeme sve se vise istrazuju mogucnosti mjerenja svojstava svjezeg betona reoloskirn mjemim postupcima.: 0 0. da je za prakticne potrebe dovoljno aproksimirati svjezi beton~. u primjeni se cesto mijenja prividna viskoznost betona... Voda je promijenila ulogu: dok je kolicina vode bila mala. pa i ako se cdmah skine kalup. pa mjesavina opet postaje dilatantna. Ako se ovakvu mjesavinu zbije u kalup. s osi apscisa. ima mali kapacitet za plasticnu defonnaciju.38 1:6 .stencija.Rotacijsk] visko .34 Vv Ka1ii5ina vade V 0. onda mjesavina uslijed plasticnog defonniranja nece postati dilatantna.. ona dobiva kontinuirano koherentnu strukturu dovoljne cvrstoce... Omjeri na krivuljama oznacavaju odnos cement: pijesak : drobljeni agregat.... Na slici 7.mjeretW:_ svojstava ~.L ~nearan. ukljucujuci cernentnu pastu. Masa betona se drzi povezanom djelomicno silama od povrsinske napetosti vode..26 Slika 7. takoder nestaje. pa to onda utjece i na manji otpor pri kasnije izmjerenim manjim brzinama rotacije. a djelornicno zbog kohezijskih sila cestica cementa. ali velicina defonnacije obicno je ogranicena. B) dovoljno i C) previse pijeska. tako da bi se defonnacije i tecenje pod djelovanjem vanjskih 'sila moglo opisati reoloskim modelima.26 A) B) C) Slika 7.

i ponovno ocvrsne. i prim~ Jli == tgaJ Jl2 == tgaz Jlj == tga) iz transportnih sredstava. u podrucju vecih brzina rotacije. prividne viskoznosti. plasticnom tecenju nakon povecanja volumena betona. koji nije bio dobro ugradljiv. sto odgovara 0"-£ dijagramu "a" na slici 7. rnoze se zapaziti.15). tj.15. pri djelovanju relativno malih smicnih naprezanja. da se moze uz raspoloziva transportna sredstva i sredstva za zbijanje.1" 1"d 1"d r Slika 7. a za druge smicno ocvrscavanje. Sve krivulje tecenja imaju donju granicu tecenja.4]. na prijelazu od donje gran ice tecenja na prvu brzinu tecenja (5 o/min) i kod srednje brzine (34 o/min). laganim udarcima zbija se povrsinski sloj betona. Kod nekih se krivulja tecenja jos kod vecih brzina pojavljuje smicno ocvrscavanje. Princip odredivanja reoloskog modela svjezeg betona u rotacijskom viskozimetru jeri prakticnih mjerenja u viskozimetru s kukom. tj. sto znaci. koje se mogu zamijetiti u promjeni boje povrsine betona. Pri vecoj brzini dolazi do daljnjeg razrahljenja betona i kidanja meniskusa tekuce faze u supljinama.14. kada se vlaga povuce u kapilare povrsinaje svijetlija. pumpanja betona i pri klizanju opIate po betonu relativno su male brzine smicanja u betonu. Za vrijeme izlijevanja se beton razrahli i poprimi svojstva cvrsce rnase. Na kraju. beton zbija i poprima karakter tekuce mjesavine. Iza te tocke. povrsina postane vodoravna. Promjene u konzistenciji betona prate i promjene u stanju vlaznosti povrsine. Ispitivanjima razlicitih sastava svjezih betona. U praksi se cesto puta polazilo od uvjeta tlacne cvrstoce kakvu beton mora imati u konstrukciji. obicno najprije dolazi do povecanja volumena betona i tekuca faza se povlaci u supljine. kapilame sile tada vise ne privlace krupne cestice i dolazi do smicnog popustanja. te u kalupu zadrzi oblik "stosca". i takav se beton relativno lako izlije u kalup. a ne konstantne. da postoje tri tipicna oblika krivulja tecenja (Slika 7. srnicno popustanje. isti povrsinski sloj poveca volumen. za neke je mjesavine karakteristicno 92 Slika 7. Promatranjem ovih manipulacija u praksi. ponasa kao cvrsto tijelo. Cd\ Utjecaj raznih cimbenika na svojstva svjezeg betona Osnovno polaziste pri projektiranju sastava betona jest. Vibriranjem se zatim svladaju unutrasnje sile trenja medu cesticama i beton se poput tekucine slegne i poprimi oblik kalupa. prilikom prijevoza betona plasticne konzistencije u kolicima na gradilistu zbog laganog potresanja. pokazalo se je. Za gotovo sve betonske mjesavine karakteristicno je smicno popustanje na prijelazu iz podrucja prividne viskoznosti !ll u podrucje prividne viskoznosti !l2. smicanjem gladilicom po povrsini. Ovo karakteristicno smicno popustanje pojacano je i zbog svojstva tiksotropnosti cementne paste. zavisno od sastava betona i stanja pocetne zbijenosti. Zato je ispravnije mjerenja u viskozimetru zapoceti od najmanjih brzina tecenja. Karakteristicne promjene prividne viskoznosti pojavljuju se kod gotovo svih betona na pocetku krivulje tecenja. zavisno od omjera agregata i cementne paste u mjesavini. K valitativni oblik krivulja tecenja svjezeg betona dobiven mjerenjima u viskozimetru [7. Za mnoge mjesavine je smicno naprezanje na donjoj granici tecenja vece od smicnog naprezanja u prvoj brzini rotacije (crtkane 1inije na slici 7. tako da se pore potpuno popune vodom i tanki povrsinski sloj postane tekuc i podatljiv za ravnanje. da svjezi beton mora imati takvu obradljivost odnosno konzistenciju. Pri tome vjerojatno presudnu ulogu ima trenje izmedu zma agregata. Tako se npr. a kada vlaga izade na povrsinu ona je tamnije boje.15).6 5 . pa se tijekom prethodnih ispitivanja odabrao sastav. manje ili vece ocvrscavanje iii povecanje fluidnosti svjezeg betona. a to je tipicno za sastave betona s malom kolicinorn cementne paste. kapilame sile se povecavaju i dolazi do ocvrscavanja. da se svjezi beton. Pri zavrsnoj obradi povrsine betona. Karakteristicne promjene prividne viskoznosti mogu se djelomicno protumaciti kao posljedica dilatancije i na nju vezanih promjena stanja tekuce faze i zraka u porama. uspjesno ugraditi i zbiti do propisane gustoce.11. U 93 . Prema tome reoloski model svjezeg betona treba definirati pomocu promjenljive. Ta cinjenica posebno izdvaja tocku oznacenu brojem 4 na krivuljama tecenja (34 o/min). Zbog srnicnog naprezanja. aktiviranjem kapilamih sila.

Prema tome gornja sumama jednadzba potrebe betona za vodom moze se pisati: O..-Q-!£. Ova vazna osnovna zavisnost koristi se u postupku projektiranja sastava betona. moze izraziti u funkciji mjere slijeganja: J KOLICINA VODE I KONZISTENCIJA BETONA Za odabrane sastojke betona. Kolicina potrebne vode u kubnom metru ugradenog svjezeg betona moze se rasclaniti na: Va' vodu koju upije agregat (obicno 0. Kolicine potrebne vode date su za granicne linije prosijavanja agregata.I Granicna linija Modul zmavosti KS ~. Pri tome se onda mijenja po volji vodocementni faktor. --_.3. a za stvarne granulometrijske linije mogu se interpol irati vrijednosti u funkciji modula zrnavosti agregata._-----" . Kako drobljeni agregat.!.vodu potrebnu za normnu konzistenciju cementne paste i I':.J . pa ih treba posebno uvesti u projekt sastava betona. da se ukupna kolicina vode prilikom podesavanje konzistencije betona. vrlo su korisne za koncipiranje pokusnih mjesavina pri projektiranju sastava betona.66 2. Prema danasnjern stanju u tehnologiji betona sve se vise betona spravlja u centralnim betonarama i transportira na velike udaljenosti.10. tako da ispravno projektiranje svjezeg betona dobiva sve vise na vaznosti. da se kolicina cementa moz~. ta zavisnost znaci...1}::tJ-.72 3.5 do 1. .V k' dodatnu vodu za podesavanje zeljene konzistencije betona. da glinene cestice (mm) djeluju nepov~()_A.). pa je vazno projektirati sastav svjezeg betona tako.64 4. I':.5% tez. teksture (ovaj dio moze se procijeniti iz poditaka u Tablici 7. Za tekuce konzistencije betona vrijednosti nisu navedene u gdje je So osnovna konzisrencija.i ukupna kolicina cementa i najsitnijih zrnaca pijeska.15 7. \ Rjecni agregat KS KP KR VI = ~: 125 135 155 185 145 165 180 200 175 195 205 215 140 150 175 205 165 185 200 220 190 215 225 235 (J [nk. SASTAV BETON A 1SITNE CESTICE Za dobar sastav betona. KP.48 4.89 3.--'-.--------- 95 . Stvarne potrebne kolicine vode za projektirani sastav betona moraju se odrediti eksperimentalno.3.--_. jer se ta konzistencija betona obicno postize dodavanjem plastifikatora iii superplastifikatora u mjesavinu.Priblizne vrijednosti potrebe za vodom svjezeg betona pri temperaturi 20°C ovisno agregata i trazenoj konzistenciji (KS. da ima potrebnu konzistenciju u trenutku ugradbe u konstrukciju.30 2.----------- . Ade potreba te frakcije za vodom (T~bli~a 4.---- _ _-----_---------_. V = Va+ +(Vp + f. pa neki istrazivaci izracunavaju vodu potrebnu za osnovnu konzistenciju betona kao sumu vode potrebne za normnu konzistenciju cementne paste i potrebe agregata za vodom: Tablica 7.je udio promatrane frakcije agregata.61 3. Priblizne kolicine potrebne vode za odabranu konzistenciju betona. Svojstva svjezeg betona moraju se kontrolirati ina mjestu proizvodnje i pri preuzimanju na mjestu ugradbe.9). tako da za njih treba odabrati pocetnu kolicinu vode za odabranu konzistenciju iz grupe za drobljeni agregat. a SI konzistencija koja se zeli postici. Litara vode za metar kubni svjezeg betona Drobljeni agregat 0 vrsti a. a narocito u nepovoljnim (vrucirn) klimatskim okolnostima. koja zavisi od oblika zrna. vodu koja omoci povrsinu agregata.20 3. pa prema tome i obradljivost svjezeg betona se s vremenom mijenjaju. tj..Vp) + Vk + f. tako i neki rjecni agregati nepovoljnog oblika i vrlo hrapave teksture imaju vecu potrebu za vodom. nije dovoljno sastaviti dobar granulometrijski sastav.. svojstva ocvrslog betona. 0 cemu ce biti govora u poglavlju 0 projektiranju sastava betona.: Vj. dodatne vode.takvim slucajevima se obicno tijekom transporta iii prije ugradbe dodaje voda. Konzistencija.D~Atv ~. konzistencija svjeze mjesavine u prvoj aproksimaciji zavisi jedino od kolicine vode.. Kolicina vode' potrebna za normnu konzistenciju (nk) cementne paste u betonskoj smjesi je linearno proporcionalna kolicini cementa: Vk=nk· C. sto nedopustivo povecava vic faktor i time pokvari sva svojstva betona u odnosu na projektirana.~~_s~~a_~0!:1zlm~J'::_~~~~__P!J_es~~?~!: ali treba voditi racuna 0 tome. a zavisi od specificne povrsine agregata odnotno modula zrnavosti (prema tablici 4. KR).3) i mineralosko petrografskog sastava agregata..VK Eksperimentalno je ustanovljeno. --..)J~\/"~iKR .. a da konzistencija ostaje ista._. tablici. 0 tome treba voditi racuna kada se beton prije ugradbe duze vremena transportira.3.75 2.91 4. Kolicine vode navedene u Tablici 7.27 120 130 140 155 135 140 150 175 145 165 185 200 145 155 170 190 160 175 185 205 180 200 215 230 160 175 190 210 180 195 205 225 200 220 235 250 95 105 120 150 115 130 140 170 135 160 175 185 Utjecaji temperature smjese i starosti svjezeg betona na konzistenciju su veliki.~oJs!ya . Njih Ci~. C + VAl + Va A63 A32 A16 A8 B 63 B 32 B 16 B8 C63 C32 C 16 C8 94 6.V . koji se pri obradi nece segregirati i nece se pretjerano izdvajati voda nakon zbijanja. KP~D{ Af J. V . ~ se jos mora osigurati dovoljna \j'1Cina sitnih ce~tic~. od mase agregata). mijenjati u relativno sirokim granicama."\. pri temperaturi od oko 20°C navedene su u Tablici 7. Nairne.

!._nij_(!_~t~_Il(): Medutim.e~o_d~~ii_I!~~_i.0 31.. narocito ako je finoca mliva mjerena prema Blaineu manja od 3000 crnvg.vodomotpQcinje reakcija uz relativno veliko oslobadanjetopline. • povecanje udjela zma nepovoljnog oblika. to ostavlja za sobom nepovoljnu strukturu betona. Promjena konzistencije svjezeg betona u laboratorijskirn postupkom faktor zbijanja.[25 0. . aerant uvlaci u strukturu svjezeg betona zatvorene pore sfericnog oblika.0 ocvrslog betona.[65 0.. da agre~ ~ seFe~i!_a.[ [0 8. treba posebno paziti. a pogoduje mu grubo mljeveni cement. Iz toga bi se moglo zakljuciti. nego popravljati stete.Yil __ P~21:J[Jost svjezeg betona. pa ukoliko ih nema dovoljno u osnovnim sastojcima betona. Zato se za praksu uzima kao mjerodavno ispitrvanje -kon~ist-enCiJe teknakon 10 minuta (Slika 7. ro c: Tablica 7. npr. no to je tocno sarno do temperature od oko 24°C. mm 8.9. jer se nakon toga naglo povecava viskozitet svjezeg betona. min uvjetima mjerena 2. • povecanje gustoce krupne frakcije u odnosu na pijesak.0 Volumen uvucenih pora. Sitl1. Vee ina pucolanskih materijala dodanih betonskoj mjesavini smanjuje izdvajanje vode.5. a narocito superplastifikatora. mm Volurnen sitnih cestica u nr' betona... • smanjenje udjela pijeska.0 [6. ~ STABILNOST SVJEZEG BETONAI UTJECAJ AERANATA -·-Pod·stabilnose. izr~ svojstveno je gotovo za svaku betonsku mjesavinu. Kolicinu aeranta treba podesiti tako da volumen uvucenih pora bude priblizno jednak onirna u Tablici 7. da se osigura dovoljna kohezivnost mjesavine.p.a". Preporuccne kolicine uvucenih pora ovisno ° maksimalnom :~ 1. (Q_I!. Preporucene minirnalne kolicine sitnih cestica u betonu.~_1. i to narocito u prvih nekoliko minuta.__kada. a plasticno s~llanje i slijeg~~_~!).ecestice u svjezem betonu. 25OL_-'---1""O"_-'---=-20'::--'---:. % 7-[0 "'" Drobljeni vapnenac 1..Y~JIl_()_'~p_9cet~k_yezanja. Iza toga slijediperiod 09 n~1c9Hk9_s. 1. 5..5 nakon mi. da je izdvajanje vode u toliko vece sto je temperatura visa. promjenom iz kontinuirane u diskontinuiranu krivulju prosijavanja. Nairne. Sklonost svjezeg betona segregaciji moze se sprijeciti ispravnim projektiranjem sastava.Tablica 7.4~O ro u.izdvajanje vode.aJi. Maksimalno zmo. Sto se tice mineralnog sastava cementa.5 64. Izdvajanje vode je posljedica procjeciivanja vodene otopine kroz propusnu strukturu svje'zeg betona.[40 0.kemijske r~~~iJe~~eduju·sp~_P~<?I1~~. ako su svi drugi sastojci betona ostali u istim omjerima. m3 0.4. onda se posebno dodaju u obliku kamenog brasn~filera) iii kao fino mljeveni pucolani. pa je i s toga stajalista povoljno njihovo UTJECAJVREMENAI TEMPERATURE Nakon spravljanja svjezi beton s vremenom postaje sve kruce konzistencije. Veci sadrzaj alkalija smanjuje izdvajanje vode.4). Maksirnalno zmo. te ako je veci vodocementni faktor.Og-betQna svede na minimum:--Ove-pojavemogu biti vrlo stetne. tako da mjesavina postane suvise suha iii suvise vlazna. prema nekim ispitivanjima cementi koji imaju vecu pocetnu reaktivnost (veci C3A i C3S) imaju manje izdvajanje vode. ~~bn1l1:ohezivno~mjesavin~. pa je obmuto proporcionalno viskoznosti te otopine.I1rvQ!DJ<2I1till<:1:1J_~. . koje poboljsavaju kohezivnost mjesavine zamjenjujuci odgovarajucu kolicinu sitnih cestica cementa iii pijeska...7 3.5.05 Prirodni sljunak . • smanjenje udjela cementa. narocito u pogledu vodonepropusnosti i trajnosti.5 63. Aeranti smanjuju dodavanje u beton.ieSanja. U procesu vezanja mogu se dobro razlikovati cetiri faze kemijskih reakcija.0 3 [.J~O Vri. velicine 10 do 300 11m. Potrebne kolicine sitnih cestica za metar kubni svjezeg betona zavise od maksimalnog zma agregata u mjesavini (Tablica 7. Tek u krajnjem slucaju kompenziraju se povecanjern kolicine cementa.:. Malo izdvajanje vode na povrsinu ugradenog betona (cesto se ujlotrebljava eng\. il o ~ . Faktori koji povecavaju sklonost betona segregaciji su sljedeci: • povecanje maksimalnog zma preko 25 mm. v.""~a~e ne izdvaja voda. StQ moze imati negativne posljedice za svojstva ocvrslog betona. Zato prilikom koristenja plastifikatora.0 16. Dobrim dijelom takvo je ponasanje betona posljedica kemijskih reakcija cementa i vode.. a narocito dodavanjem mljevenog kvalitetnog pucolana iii aeranta.15 zmu agregata.3 Stika 7.16). koje se koncentrira na vertikalne kapilare.lLS. • povecanje kolicine krupnije frakcije.16.iJ~Q~a~o cetvrti perioa"1<raj yezaoj. • promjena u kolicini vode.e_RQ<i'@~!Jlij_e. jer one povecavaju privlacenje cestica. ako oocre-aoznatnijeg izdvajanja vode.jeme -_'_--. a mnogo ih je lakse sprijeciti.. koje bi prouzrocile. ' Plastifikatori povecavaju izdvajanje vode. Djelomicno se mogu kompenzirati uvucenirn zrakom (pornocu aeranta). . Izdvajanje vode zapaza se jasno kod betonskih elemenata vece visine. 96 97 .

promjena obradljivosti s vremenom i s temperaturom. Posljedice plasticnog skupljanja betona.rlenta:Ta-poj~vaePQ:iriatiJA9. zadrzavaju krute sipke armature. Te pukotine su 98 \I Ispituje r. potrebu betoniranja sloja na sloj bez radnih reski.. i to u redu velicine oko 1%UkUpnog vol~mena_~~r. tako da se moze intervenirati jos prije nego je beton ugraden. Ispitivanja svjezeg betona trebaju narocito ucestati u pocetku proizvodnje cdredene partije betona. .Cl.18). Slicno na mjestima naglih promjena presjeka. pa do trenutka kada nakon izvlacenja pervibratora beton se vise ne zatvara (ostaje rupa).17). . Zato se ona provode cesee nego ispitivanja ocvrslog betona.. Na gradilistu sevrijeme kraja vezanja sV]ezegbetona rnoze odrediti postepenim izvlacenjem pervibratora iz betona u cdredenim intervalima vremena. Odmah nakon pocetka vezanja cementa dolazi do odredenog oslobadanja vode iz mjesavine i slijeganja cvrstih cestica. koje je posljedica smanjenja volumena cementne paste uslijed kemijskih reakcija pri vezanju cementa. . slicno kao i kod cementne paste igle -(Vicat). da ga se prema potrebi podesi odgovarajucim dodacima obzirom na udaljenost transporta. pa na tim mjestima nastaju pukotine (Slika 7. homogenost svjezeg betona.tupkom_pem:_tra. da su srazmjemo jednostavna. • sadrzaja zraka.Gustoca svjezeg betona ispituje se svaki puta kada se mjeri konzistencija. GUSTOCA SVJEZEG BETON sliieganjt 40 60 Temperatura betona 80 100 120 of Slika 7. Ove pojave rnogu se izbjeci sarno ispravnim projektiranjem sastava betona. V . koja daju potrebnu informaciju 0 kvaliteti proizvedenog betona tek nakon 28 dana. c: <U Cl. Temperatura betona znatno utjece na potrebnu kolicinu vode za odabranu konzistenciju svjezeg betona (Slika 7. Prednost je vecine ispitivanja svjezeg betona. kada se ispituje prakticno svaka zamjesana sarza. .lpI_a~!~JjanjeljTo j __ jeupfVomre~llPQslj_c:(lica. • temperature. Osim toga povremeno se provode jos i slozenija ispitivanja. Utjecaj temperature na konzistenciju prema mjeri slijeganja odnosno na potrebu za vodom svjezeg betona odredene konzistencije [7. V) 0r-j ..17]. koje se moze dobro uociti na betonskim elementima vece visine... sto se opet manifestira kao plasticna pukotina. prijelaz grede u plocu. da se odredi vrijeme vezanja betona lezi u tome. Posljedica plasticnog skupljanja su vlacna naprezanja u povrsinskorn sloju betona.l 13 Slika 7.l . smanjuje joj se volumen. vrijeme vezanja.betona. jer je deformacija sprijecena dijelom betona koji ne gubi vodu. Prakticniinteres. i obmuto. iii kada se uzimaju uzorci za ispitivanje cvrstoce betona. D> .apor~cijomsaslobodne_p_ovrsi~ili upijanjavode u oplatu iii podlogu betona iii upijanja agregata. Promjena temperature vise utjece na beton s vecorn kolicinom cementa. se ugradivanjern i zbijanjem u posudi poznatog volumena. vee male promjene u sastavu betona rezultiraju znatnim promjenama konzistencije betona. izdvajanje vode. plasticne pukotine. Plasticno skupljanje moze se najvecim dijelom smanjiti ispravnim sastavom (poglavlje: Volumne promjene betona) i njegovanjem mladog betona.:~ ~- Ispitivanje svjezeg betona ~ -' Velika vaznost ispitivanja svjezeg betona Je u njegovom preventivnom karakte~.. Posljedica toga je slijeganje betona. • gustoce betona.. Plasticn~JjanJe pojacava-WtutogenQ skupljanje cementne jiaste. Veea kolicina vode i niza temperatura produzuju vrijeme vezanja. PLASTICNO SKUPLJANJE BETONA los dok je cementna pasta plasticna.cije (Proctorju svjefi beton. pri povrsini siroke. apsulutni iznosi slijeganja betona su vrlo razliciti..18. kao sto je analiza svjezeg betona. pa kako je beton u to . Kraj vezanja je vrijeme proteklo od trenutka kada je beton zarnijesan. Beton koji se slijeze. npr. Redovna kontrolna ispitivanja su sljedeca: • konzistencije.17. nastaju tzv. ali su plitke. klimatske prilike itd. 5 . Nairne. Vrijeme _vez_a_l1ja __ ~Ql1amQze ___LQdreditj__nonniranim ~ s 2Qs. ili kada !se ispituje sadrzaj zraka. Pot reba za vjdom .:rijeme vrlo male cvrstoce.Vrijeme vezanja betona nije isto kao i vrijeme vezanja cementa. \ 10 20 )0 40 50 15 \ \ \ .gu~itkav()C!eey. / "" 10 . Rezultat ispitivanja 99 . koji je prije mijesanja betona bio suh..> a .

Nairne. Po stupak analize svjezeg betona iziskuje puno vremena i veliku vjestinu u ispitivanju. onda se sadrzaj zraka kontrolira pri svakom ispitivanju svjezeg betona. zorak betona ugradi se u 10nac""40 propisane zbijenosti.P2) P2 P2 da se mogu odmah Skala manometra na porometru obicno je tako podijeljena. komore na poklopcu popuni vodom. betoni s vecom kolicinom agregata imaju vecu gustocu. pa se mjerenjem gustoce betona ujedno moze odrediti i kolicina zraka u betonu. ocitavati volumeni pora ispunjeni zrakom. Mjeri se porometrom kojega se rad zasniva na Boyle-Mariotteovom zakonu (Slika 7. Jedino na osnovu velikog broja ovih dugotrajnih ispitivanja moglo bi se doci do pouzdanijih rezultata. -1 c·· SADRZAJ ZRAKA Kolicina zahvacencg zraka u svjezem betonu obicno se ne kontrolira tijekom redovne kontrole betona. Iz izmjerenih promjena pritiska moze se izracunati volumen zraka u betonu prema: p. Kolicina vode u uzorku odrec1uje se susenjem iii izotopima. Manometar Tlacna komora Pocetno stanje pritlska komoru Popunja vBnje vodom 1 unosenje pocetnog u tlacnu IzjednBcenje pritiska zraka u tlacnoj komori 1 loncu Slika 7.19.25 mm. Ukoliko granulometrijska linija agregata odstupa od optimalnog pakiranja zrna utoliko je veci sadrzaj zahvacenog zraka. Volumen lonca je 8 litara za nonnalne betone.(PI . Ako se radi 0 betonima s uvucenirn zrakom. Otvaranjem ventila prema loncu izjednaci se pritisak u komori i u loncu. 100 101 . Lonac se zatim poklopi. Najveci utjecaj na promjene u gustoci betona ima promjena u kolicini zraka. iii nakon transporta do gradilista. a meduprostor izmedu uzoi'kabetona .usporeduje se s proracunskorn gustocorn svjezeg betona. = P2V2 = P2(V1+Vz).19). To je posebno uocljivo kod betona s manjim kolicinama cementne paste. jer je vrlo osjetljiv i na najmanje pogreske u proceduri i u mjerenjima. kako tece proces vezanja cementa. tako da je uvijek moguce raspravljat\ 0 opravdanosti ispitivanja i tocnosti rezultata. V. postupak doziranja sastojaka u mjesalicu vrlo je grub i dolazi do kvarova na urec1ajima i pogresaka u doziranju. Betoni s manjom kolicinom cementne paste (cementa + voda). ANALIZA SVJEZEG BETONA Analizom svjezeg betona se provjerava stvarni sastav betona nakon mijesanja u rnjesalici. mijenjaju se svojstva i sastav betona. pa je potrebno ustanoviti i otkloniti uzroke tih promjena. iii cak nakon ugradnje (najcesce u slucaju mlaznog betona). Kolicina cementa se odreduje ispiranjem na situ 0. Kolicina toga zraka je pokazatelj 0 kvaliteti granulometrijske linije agregata. Osim toga za vrijeme samog po stupka. a za mikrobetorfe (D<8 mm) je I litra. I taj podatak podlijeze ocito vrlo grubim procjenama. Zatim se u tlacnoj komori na poklopcu pomocu pumpe poveca tlak zraka. tj. s time. pa i pogreskama. Porometar za svjcfi beton.V. za vrijeme transporta i pri ugradnji dolazi do promjena u svojstvima i sastavu svjezeg betona. da se od dobivenih podataka oduzme procijenjena kolicina sitnih cestica iz pijeska. Takoder. ali oba postupka ne daju precizne podatke. a to je najvazniji podatak 0 sastavu betona. u kojem su jedini stlacivi dio pore zraka u betonu.

se. test za cvrstocu na jednoosni tlak. a numericke vrijednosti rezultata ispitivanja kontrolnih uzoraka tijekom proizvodnje betona imaju smisao. do zakazivanja ispitivanog uzorka dolazi zbog'prekoracenja vlacne i smicne cvrstoce. a najcesce se zapravo radi 0 vrlo slozenim prostornim stanjima naprezanja.1). a postoje tri testa za vlacnu cvrstocu od kojih svaki daje prilicno drugaciji rezultat.~_s 1\1'. Tipican oblik sloma betonskog uzorka opterecenog najedmjeri se je priblizilo naznacenoj kvaliteti. Marko noosni tlak.1. Svojstva cvrstoce. Za armiranobetonsku gredu opterecenu na savijanje propisuje se cvrstoea najednoosni tlak. betona __li_l~J)~_c. a za pukotine u betonskoj ploci prometnica mjerodavna je vlacna cvrstoca na savijanje. Medutim.jfi. u stvari se izvodi pod slabo definiranim troosnim stanjem naprezanja. Zanirnljiva je cinjenica. i bitno zavise od termohigrometrijskih uvjeta u kojima se beton nalazio tijekom ocvrscavanja. U svim slucajevima podaci za projektiranje izvedeni su iz ispitivanja nosivosti velikih konstruktivnih elemenata s jedne strane.:. Pri projektiranju konstrukcija uvijek se nastoji iskoristiti veca tlacna cvrstoea. povezanih proracunskim modelom. St~vi. da naznace u kojoj Slika 8. kao uostalom i sva druga svojstva ocvrslog betona. i se__ <----~-. Tome se prilagodava uzduzna i poprecna geometrija nosivih elemenata kao i uvjeti oslanjanja konstrukcije.8. kod ispitivanja cvrstoce na tlak. pa je vazno pri projektiranju odabrati relevantnu cvrstocu. CVRSTOCA BETONA Znaca] cvrstoce betona Ocvrsli betonje krhki materijal. cvrstoca pod viseosnim stanjem naprezanja. Tako na primjer. Kut nagiba smicne plohe ovisi o velicini kohezije i kuta unutrasnjeg trenja betona. umornost iii udarna cvrstoca.ciran<Lc_Y~§1~_a_g~n~~_. Projektirane vrijednosti cvrstoce (marka betona) imaju znacenje potencijalne odnosno trazene kvalitete. koja daje najprikladniji podatak za odredenu namjenu. Kod drugih nosivih elemenata mogu biti mjerodavne torziona cvrstoea. To se rnoze zakljuciti vee iz oblika sloma betonskog uzorka opterecenog na tlak (Slika 8. kao i tijekom samog ispitivanja.103 t . s vremenom se mijenjaju. da testovi cvrstoce vrlo slabo odgovaraju nazivima. i cvrstoee na vlak iii smicanje su znatno manje nego na tlak. Raznim tipovima opterecenja odgovaraju razni oblici zakazivanja betona. u mnogim nosivim elementima beton je izlozen direktnim vlacnim naprezanjima iii savijanju. i testiranja cvrstoce na standardnim laboratorijskim uzorcima s druge strane.

tako da nakon vadenja iz bazena s vodom iii iz vlaznog prostora uzorak treba sarno obrisati. 1 u slucaju kada je jedno od ovih svojstava vazno za ispravno funkclO~ura. 104 . treba ga posebno projektirati i dokazivati prethodnim 1 kontrolnirn ispitivanjima.kQ__dobiyeni rezultat naziva jednoosna tlacna .4). Ti faktori zavise od cvrstoce betona.•> ..~ .jirugi dan..a. vrste agregata i drugim-karakteristikama konstituenata betona. staviti u presu i ispitati. sve cesce ispituje cvrstoca betona na kockama s bridom velicine 15 ern. bliza jednoosnom pritisku negoli ispitivanja kocke. Ti se uzorci prave ugradivanjem reprezentativne mase betona u celicne iii plasticne kalupe.3. . a gomja je zglobno pricvrscena. bez obzira na njihovu relativno veliku krutost._. -o 15 0 . jer je laksa.MB uz to brojkom koja ozna~a~~ p!~jekt.3). ravnih celicnih ploca. visine. Opterecenje se nanosi postepeno.~viji :~ tekucin~ i plinove. pokazuju vece skupljanje.l.Q<gve6eg··OcimakSimaino potrebne sile sloma (Slika 8.. Uzorak betona se u kalupu potpuno zbije i gomja povrsina zagladi. to n.8 @..Su. koji su vrlo preciznih dimenzija i planparalelnih stranica..(l velicine brida 20 ern iii na valjcirnapromje~aJ5. i rela1iV-rlevTaz~osii 've'cc'()Cr 95%. <U i 20 .lI~i_~~_izkalupa inj~g.ntativnih uzoraka pornocu parametara cvrstoce odredenih postupcima tehnicke stattsPrimama funkcija vecine betonskih konstrukcija jest. 1-0 . propisanom brzinom. od 'kojih je donja fiksna. Kada je beton dovoljno ocvrsnuo. tako se npr.i~~Q~5YrS~Q_C_~JQU_U_S. ?d Obzirom. pa se cvrstoca betona uzima kao osnovno mjerilo njegove kvalitete.se_:z:J~9g_trenj_aj. Tlacna cvrstoca betona je maksimalna postignuta sila podijeljena s nominalnom povrsinom poprecnog presjeka uzorka.tH:. a zatim se zastiti od mogucih gubitaka vlage uslijed evaporacije tako. ne~ropustlj. da sva svojstva ocv~slog b~to~a OV1S~. pa se cesto u 105 Zglobno ploca Pogon kidalice prese Slika 8. pa su to onda valjci razlicitih promjera i visina.z!l1ed.. a to znaci 0 vodocementnom faktoru 1 stupnju hidratacije. Uzorak mora biti dobro centriran.c\'rstQCa_Q~()lla. ~ <'Tlacna cvrstocaDeto~~sestandardno odreduj~j~pitiv~l~~LU. tike. I~a. prema stanju naprezanja u srednjoj trecini vi sine uzorka. Nakon 28 dana uzorak se ispituje u presi odgovarajuceg ~)~jJi@lte~b~al~~J. " Slika 8. Tako dobiveni rezultati cvrstoce bitno su drugaciji.. Medutim. ( '\® f=::::::::.. VI >0 A B- bez podmetaca 5 '-< . do sloma. To je posljedica cinjenice. Razloga za to moze biti vise.1).nahetercgenost struktiire betona 1 veliko rasipanje rezultata ispitrvanja moze se projektirana cvrstoca usporedivati s ~ostig?utim poje~inacnim c. kojim je definirana projektirana cvrstoca betona.1].2). U drugim slucajevima se uzorak pili iz konstrukcije. Zbog toga su ispitivanja valjka. pa su rezultati ispitivanja znatno veci nego kada bi se smanjilo iii potpuno eliminiralo trenje (Slika 8. pa se za preracunavanje na nonnirani uzorak. Opterecenje se na uzorak nanosi preko krutih i teskih. a manje puzanje. tako da na pocetku unosenja opterecenja ploca ravnomjemo nalegne na gomju povrsinu uzorka.t--~ 20 25 30 10 '·5 c . Opcenito su cvrsci betoni kruci.l1£l_~~ck~m. da se kalup prekrije i cuva u laboratorijskim temperatumim uvjetima. Tome doprinosi i defonniranje celicnih ploca prese. Utjecaj velicine uzorka i trenja izmedu celicne ploce prese i uzorka betona na rezultat ispitivanja cvrstoce betona [8._. <U <U -j © a:: Ql 05 o -- podmetacem od sperploce 8 mm C ..repreze.apr(!~~nja.nJe betons~e konstrukcije.!li'iet]~a. da nose opterecenje. 0 strukturi cementnog kamena.:U_f:orak. Cesto puta se cvrstoca betona ispituje na probnim tijelima drugacijih dimenzija iii drugog oblika. . Trenje sprecava sirenje uzorka pod tlakom.Q.!lj~.Qst! 2. Uzorak za ispitivanje treba biti zasicen vlagom (ne smije poceti isusivanje).· .:. mora dobiveni rezultat preracunati pornocu faktQra konverzije (Tablica 8.~RSTOC?~. otpomiji na razaranje.5 podmetacem od gume 25 mm 05 Odnos hid Testiranje cvrstoce betona TL~CN~(. Hidraulicna presa za ispitivanje tlacne cvrstoce betona.lje ~vlJ~k tako. Postignuta cvrstoca betona moze cesto puta posluziti i kao dobar pokazatelj postignute kvalitete d~gih svojstava betona.rstocam?.l povrsina._~~l11perature~f. najcesce potapanjem pod vodu.V.cm.cm.celicnc ploce i uzorka betona nalazi pod troosnim stanje1l1 n.. Kada se opterecenje nanosi vecom brzinom rezultat ce biti veca cvrstoca betona (Slika 8.JJku_P!10~_dana od dana izrade un()nniranil!l.2.

Tako prema Weibullovoj statistickoj teoriji najslabijeg clanka.-.~~ Utjecaji strukture i stanja na evrstocu betona Zbog heterogene strukture betona. udame cvrstoce. Treca faza. ::'0 (){XX)1 '(J 0001 001 01 10 10 10' .08 1. Ona obljepljuje i popunjava meduprostore agregata. Sheme testiranja vlacne cvrstoce betona. Zato se razmatranja cesto ogranicavaju na inzenjerski.-{)J. a zatim sve sporije. fenomenoloski nivo informacija. Medutim. cijepanje (splitting).5. savijanje (bending).. ito je najcesce najslabiji dio betona.95 100 1.. Zavisnost cvrstoce betona od velicine i oblika uzorka posljecica je ne sarno trenja izmedu ploha uzorka i ploca prese nego i veceg broja drugih utjecaja. sarna je po sebi vrlo heterogena i promjenljiva s vremenom i klimatskim okolnostima..90 0.05 1. gdje su koristene medunarodno prihvacene oznake za cvrstocu f. cvrstoce na umor. teorijska razmatranja i proucavanje strukture i stanja betona vrlo su vazni za razumijevanje i upravljanje svojstvima."-. . TEMPERATURA I ZRELOSTBETONA U povoljnim termohigrometrijskim uvjetima..)y)JJ. Sva cetiri do sada navedena postupka testiranja cvrstoca betona su normirana. kao npr.!_ i . vlacna cvrstoca cijepanjem (fs' Brazilska metoda) i vlacna cvrstoca savijanjem iii modul sloma (fb)' Odnos cvrstoca na tlak i cvrstoca na vlak varira u sirokim granicama i priblizno se moze procijeniti prema sljedecim izrazima: ft= (1112 1114)fe' o!\ye\z-\V\:.kr. . u kojem se zbog koncentracija naprezanja na mjestima defekata vrlo brzo sire pukotine. ako 107 106 . Odnosi cvrstoca betona zavisno od oblika i velicine uzorka.20 1. koji se najcesee prikazuju u nekoj korelaciji s jednoosnom tlacnom cvrstocom betona. fb =( 114.. Vee pri cjelovitom teorijskom tumacenju viacne cvrstoce. vlak (tensile). hidratacija cementne paste traje vrlo dugo i cvrstoca betona se povecava.1. . em 10xlOxl0 15xl5xl5 20x20x20 30x30 15x30 15xl5 10xl0 5x5.J~()\' -. nailazi se na poteskoce. ~ _'-i A. r: Tablica 8.!. Q '~:c~C~S~ ) _ --Na slici 8~~asiit~obicajena nacina ispitivanja vlacnih cvrstoca: direktni vlak (ft). Za njih ce se navest: neki rezultati. . Porozna struktura cementnog kamena opisana u poglavlju 0 cementima. to se mcdeli mehanike sloma logicno primjenjuju pri turnacenju cvrstoce betona.00 \ - STAROST. nastaje uz kontakt cementnog kamena i agregata (interface).5 119)fe' i. u pocetku brze. u vecern uzorku ima veci broj i vecih defekata.02 1. _.~ Brzina opterecenja MPa/min ~ f b= Slika 8.povrsina presjeka P r~ p (aJ Direktna vlacna CVfstoca o DiJagram naprezanJa za test cijepanjem: Vlak Tlak II) I-. koja su odlucujuca za cvrstocu betona. CO II) ? CO c ClJ4 -! I co2 CO '(J -l-> ~ 1 -._\Q. Utjecaj brzine nanosenja opterecenja na rezultat ispitivanja cvrstoce betona [8.. Oblik tijela Kocke Dimenzije.2]. f fs = (117 1112) ~e' . Razvijeni su i mnogi drugi testovi cvrstoca. Kako je beton krhki materijal..CO 5 ~ ::{3 ::. i indeksi e' l' b' 5' redom oznacavaju tlak (compressive). koji ima vrlo razlicita fizicka svojstva. bitno razlicitih svojstava. tijek zakazivanja betonaje vrlo slozen. Ipak. briZ (cJ Pl l= duzina izvodnice propisima mogu naci i drugacije vrijednosti od navedenih u tablici.-- ~ . zatim cvrstoca pod raznim viseosnim stanjima naprezanja.. pa je koncentracija naprezanja veca.4.2 ----------- ~ F ak tor konverzije \ \ '. kao najjednostavnijeg oblika sloma u betonu. ---- Valjci ll>xh 0. trajne cvrstoce. I 1 . (b J C'/rstoea savijanjem Cvrstoca cijepanjem Slika 8.

Medutim. aT od -10 °C. aktiviraju kapilarne sile. to su meniskusi jace zakrivljeni.7. . ako je beton u vlaznim uvjetima pornocu koncepta zrelosti moze se prognozirati cvrstoca za razlicite i promjenljive uvjete njegovanja (Slika 8. Ako se beton neposredno prije ispitivanja kratko vrijeme susi. ~. Nairne._.isp~tanG suho en 'u a . ..Njegovano u vlazi Lstii tano suhCL_____ _ - 300. 109 . a ne okoline. Povecanje moze biti i do 20%.~a ~nutra~nj~st. formiraju se meniskusi u porama.10)] == 400 DC· dana i treba imati istu cvrstocu kao takav beton njegovan 10 dana pri temperaturi 30°C. Relativni utjecaji njegovanja betona.. medutirn. /.6).>~. c~rsti ~Iojevi unutar c:~e~tnog ~amen~ se evaporacijom vode priblize. Vrlo je veliki utjecaj vlaznosti betona u trenutku ispitivanja. 5 20 ~ovano na zraku. ispitano vieino starost betona o~ -~ <:.3).~=-~..(. Za druge vrste cementa.njegovanja.jer ispod te temperature prestaje porast cvrstoce. / / /ITemp. znatan utjecaj imaju i drugi cimbenici./ /?/.. koja nastaje od hidratacije cementa. Za temperature izmedu 5 °C i 40°C. Ako se beton ponovno navlazi porast cvrstoce se ponovo ubrza. V) 20 c -o 10 . V} / / " I ~ Naknadno njegovano u vlazi Njegovano na zraku . na rezultat tlacne cvrstoce. ako su pocetne temperature znatno vise pojam zrelosti nije primjenljiv._. ali su zato manje kasnije cvrstoce../ ~~ 35 80 7 ~ 1 ~ __~ 28 90 1 Sati Oani Trajanje njegovanja (log mjerilo) Slika 8.-. V) ~200 en . pri povisenim temperaturama..tla~. :E'~erat1U:~u pocetku procesa ocvrscavanja ubrzavaju proces hidratacije odnosno prirast cvrstoce.8). Prirast cvrstoce cementnog kamena s vremenom pri raznim temperaturamanjegovanja trenutka ispitivanja [8... Povecanje cvrstoce uslijed povisene temperature i starenje betona moze se prikladno obuhvatiti pojmom zrelosti betona. tako.>.dod~ pOd._. Posljedica je. S~o se voda vise povlaci u sitnije kapilare. 40 '" ~ cO '0 0 . sto rezultura povecanom cvrstocom.. koji se definira kao: zrelost (M) iii opcenito: M=fT.7.Na slici 8. do se beton prosusi i u kapilarama nema dovoljno vode razvoj cvrstoce se uspori (Slika 8. te vlaznosti uzorka u trenutku ispitivanja.5100 en 'u '" J. U gradilisnim uvjetima. kao sto je vlaznost betona.8... prikazani su rezultati laboratorijskih ispitivanja cementne paste pripremljene od obicnog portland cementa.. beton njegovan 20 dana pri temperaturi 10°C ima zrelost M == 20 [10 . velicina betonskog elementa i s time u vezi mogucnost disipacije topline. Slika 8. zavisno od mineraloskog sastava dobivaju se nesto drugaciji podaci. Odnos zrelosti i tlacne cvrstoce betona [8.::_ O[ ~-:- J. ~ 6 ~. a sile privlacenja stijenki vece.7. da se pod opterecenjern cvrsti slojevi betona teze razmicu./: .5). ~ ~ / <// / / . nego se koncentriraju oko zrnaca cementa i tako usporavaju njihovu kasniju hidrataciju. koje pojacaju skupljanje vanjskog dijela betona. Produkti hidratacije nemaju dovoljno vremena difundirati u meduprostore. -:." o . Npr.. . To se obj~snjava drugacijim usmjeravanjem tijeka hidratacije u pocetku. 'U ~ en 'U c en en .~~=.-. s» L_~ __ ~ • Zre10st (log mjeri10J °C 5 10 5J lCXJ llXJJ x dani 5UJJ Slika 8. 'U 30 ..-----------------------------~ 'U en o . za brzinu hidratacije presudna je temperatura smjese.dt 108 = gdje se t mjeri u danima. I-- '" '" 0 starost (t) x temperatura (T) OL_ __ 1 _J __ L_~-L-L .6.

10.0.8 0.55. .8 0.. 110 '" ~ 'U cO .4 0. pa .6 .4]. prikazani su rezultati od vise autora.1> 0..l!g~Ll2Qr~JgW_ihu:n~ illvucel1~_p.4 0. tako da je odnos vic faktora i cvrstoce betona prikladno prikazati u normaliziranom obliku (Slika 8. A = 310 MPa. ispitivanja odnosa tlacne cvrstoce cementne paste i ukupne poroznosti..._. U svim dijagramima naveden je efektivni vodocementni faktor. iako fundamental an parametar.%. pa premda volumna koncentracija agregata ima utjecaja na cvrstocu betona. smanjtlj~ __ecvrl'toca zaJ 9Q_. Na dijagramu na slici s 8. PI ukupna poroznost. U praksi se koristi odnos cvrstoce prema efektivnom vodocementnom faktoru. Medutim. Napredovanjem hidratacije povecava se cvrstoca betona.l . 111 . a zavisi i od stupnja zbijenosti betona (Slika 8. za betone pripravljene s obicnim portland cementom. \ 2. !f) Vibrirani beton Rucno zbijanje I I I I I I' f- ~ 276 )(J .7 0.1 I). Korelacija cvrstoce i poroznosti cementnog kamena [8.. Utjecaj vic omjera i starosti na tlacnu cvrstocu betona od obicnog portland cementa.8 Vl ><.5 0. Dijagram odnosa v/c-faktora i cvrstoce betona.._ '" '" c: QSO vIc faktor tOO 0..co ~ 552 •• f- ~ .o_l"e~ je time obuhvacen i stupanj hidratacije cementa.0 0. Ova zakonitost moze se obuhvatiti izrazom: fcc pc tt. Slika 8.9 Vodocementni faktor Slika 8. 5 10 20 % 60 ~ I Slika 8. I 0).- ~ 138 ~(J r- I( I( I I zbiJeni NedovolJno beton Vodocementni faktor r--i f- co 1 2 Ukupna poroznost. Dijagram odnosa vic faktora i normirane cvrstoce betona.CVRSTOCA \ 'f Na poroznost betona se rnoze utjecati projektiranjem sastava cementne paste i tehnoloskim postupcima i ona ima najveci utjecaj na cvrstocu..<. Obicni betoni prave se od agregata znatno krucih od cementnog kamena i relativno vrIo male poroznosti.. sto znaci izracunati tezinski omjer vode i cementa po odbitku vode adsorbirane u agregatu. Slika 8.9. Kao kod svih empirijskih formula i ovdje su moguce sarno interpolacije. poroznost je neprakticna za odredivanje cvrstoce betona. P~.12. U~Qr~~nost_cin.2 gdje je f cvrstoca. Odnos izmedu cvrstoce cementa i cvrstoce betona je linearan. 1.9. Pkril = 0. ~ ><.l . poroznost za koju je f = 0.~ 414 0 . ipak u praksi poroznost cementnog kamena ima odlucujuci utjecaj na cvrstocu betona. POROZNOST I ODNOS VIC FAKTOR .11. za svakih 1% volumenapovecane poroznosti. Taj utjecaj pokazan je na slici 8.2 f=Alog- Pt Pkrit 1..

:m. da je agregat i pijesak u zasicenorn povrsinski suhom stanju.O..6 Vodocementni faktor 0. Utjecaj NC faktora na cvrstocu betona [8. kao sto su granulometrijski sastav. predpostavlja se. isto tako i vic faktor.14. Slijedi.19m za jedinicu rnase cementa.. 113 .·PROSIRENJE POWERSOVOG MODELA POROZNOSTI CEMENTNOG KAMENA NABETON Powersov model omogucava. a W za vodu. Prema tome za kolicinu cementa C (kg/rn") je: Vp = [vic . vlacna i smicna naprezanja.O"'. Ukupni volumen supljina u betonu je: _ V p = Veg + V y + a Ranije izvedeni izrazi za Powersov model u poglavlju 0 cementima.19m] + a Ukupni volumen betona je: C A Ak V=-+~+-+W+a. da je ukupna kolicina pora u betonu manja. narocito u obliku zakazivanja smicne veze na interfaceu agregata i cementnog kamena.4 0. B . da nema gubitaka vode evaporacijom.. Zato ce pri bilo kojem vanjskom opterecenju u cementnom kamenu nastati vrlo komplicirana unutrasnja naprezanja. Posljedica je ranije prekoracenje vi acne i smicne cvrstoce. za neki vodocementni faktor. Kolicina pora u betonu. ukupna poroznost betona je: P = ~ = __ --'-v:_:/c:._----=.__:. Svojstva agregata. Taj model moze se prosiriti na beton zadanih omjera mijesanja konstituenata. proracunati poroznost cementnog kamena.J 0. Poroznost je parametar koji najbolje korelira s mehanickim svojstvima i trajnoscu betona. Tipicna situacija shematski je prikazana na slici 8. sto 112 60 AgregatiCement o e s co co '(J If) 50 + x 6 5 J 4.I92m. sto uz isti vic faktor kolicina pora u cementnom kamenu ostaje ista. jer je njih znatno manje u normalnim agregatima za beton. tj. a kolicina cementnog kamena s povecanjern AlC faktora postaje manja. za beton tipicnorn slomu kalanjem. Takoder se uzima. U pojedinim elementima takve strukture javljaju se tlacna. a volumen zraka neka je a.7 Slika 8.14.5]. Model prijenosa naprezanja u skeletu i matrici betona.~+-. koja se moze usporediti s nasumicnom prostomom resetkorn.::._C=-__ V I IA I Ak W a -+-. a Vy=v/c-O. Agregat sarno povecava stupanj heterogenosti.. mrsavije (tj.a!:. rezultiraju vecom cvrstocom. """i JO o + o 0. pijeska i krupnog agregata zadan po masama sa C:Ap:Ak. utjecu na cvrstocu betona uglavnom indirektno.U Utjecaj agregatnocementnog (AI C) faktora. vodi. U ovim razmatranjima zanemarene su pore u agregatu. oblik zma i tekstura. pijeska i krupnog agregata. kontaktne zone izmedu agregata i cementnog kamena je n!jmanja u usporedbi s cvrstocom agregata 1 1 cvrs ocom cementnog A . zbog njihove znatno vece krutosti u odnosu na cementni kamen. nakon uvrstavanja vrijednosti za tamo odabrani cement su: za Veg=O.13.. Cvrstoca interfacea r. Uz isti vic faktor.13. Pod tlacnim naprezanjem u betonu dolazi do (1) cijepanja materijalaod vlacnih naprezanja.5 o .2 O. Neka je omjer cementa. na cvrstocu betona vidi se u dijagramima na slici 8. Pc Pp Pk gdje su oznake P s odgovarajucim indeksima za gustocu cementa. cvrstoca veca._. koja su posljedica heterogenosti materijala i (2) proklizavanja.5 0. pukotina na interfaceu uslijed proklizavanja (siri se pod nekim kutem u odnosu na vanjski tlak).. Prijenos tlacnih naprezanja u strukturi betona odvija se prvenstveno preko skeleta krupnijih zma agregata. Kao i ranije. pukotina u mortu uslijed vlacnih naprezanja (siri se u smjeru vanjske tlacne sile)..1_:_9..-+-+Pc Pp C Pk C C C UTJECAJ AlC FAKTORA NA CVRSTO(.. To se objasnjava u prvom redu time. a time i mogucnosti lokalne koncentracije naprezanja. s manjom kolicinom cementa) mjesavine betona. Slika 8.. pa je prema objasnjenjima u prethodnom poglavlju. UTJECAJI HETEROGENE STRUKTURE BETONA Cementni kamen ima vrlo nepravilnu poroznu strukturu.::_+. I-< ){J ~ 40 co ){J c co . preko obradljivosti svjezeg betona.

proeesa zbijanja i hidratacije.0d. biljezenja zvucnih signala pornocu pojacala tijekom opterecivanja uzorka i (e) brzine prolaza ultrazvucnih impulsa kroz uzorak (Slika 8. obicno uz najveca zma agregata i prolazi prostorima._::J 'U 10 co 20 Cementni kamen is ~ . ako je smjer nagiba pukotine.. 15 . (b) akusticne emisije. smjer kojim se sire pukotine s1ijedi kontaktne povrsine.17).r" 0 x ~ 150 100 10 Razmak od interface-a 50 50 (Ilmi 100 150 Slika 8.c 40 o o kvarcit vapnenac ~ fe1dspat '" § ]0 <. Promjene mikrotvrdoce na interfaceu cementni kamen-agregat [8...razvojeI1! pukotina na interfaceu vee nakonprekoracenja30%.15. Pri tome vaznu ulogu ima tekstura agregata. tj. U praksi je uobicajeno ispitivanje betona na tlak u presama s kontroliranim prirastom sile.b/J:sto. Do sloma pojedinih zma agregata dolazi. . To se moze pokazati npr.... Vee prije opterecivanja postoje pukotine nastale uslijed volurnnih promjena. o 5 FJ a .. emisija Brzina ultrazvuka Slika 8.~~.. Betone vrlo velike cvrstoce (60 i vise MPa) moze se dobiti sarno poboljsanjern kvalitete interfaeea. U podrucju cvrstoce betona druga dva dijagrama su lineama. (2) zbog mikropukotina nastalih prije pocetka djelovanja vanjskoga opterecenja i uslijed sprijecenih difereneijalnih pomaka od skupljanja eementnog kamena i razlicitih koefieijenata termicke dilataeije eementnog kamena i agregata i (3) zbog supljina koje nastaju kao posljediea izdvajanja vode. Dijagrami naprezanje-deformacija za agregat. Posljediea kemijskog djelovanja vrlo bazicnog eementnog kamena su promjene u povrsinskom sloju svakog agregata. uslijedi otpor trenjem daljem proklizavanju. koji su najmanje ispunjeni eementnim kamenom.. Nakon pocetnog prekidanja veza. Postoje cetiri karakteristicne faze: (1) Pocetni uvjeti.. -" I 0> :::J. Dijagram betonaje za vece vrijednosti naprezanja zakrivljen.10-6 LUJJ Slika 8. 115 .. mjerenjem mikrotvrdoce (Slika 8. iIi u slucaju vrlo nepovoljnih dugu1jastih ili plocastih zma agregata.6]. Zbog svega toga. To ispitivanje obicno zavrsava nakon sto se postigne maksimalna sila. pa su na to usmjerena novija istrazivanja. Karakteristicne faze ispitivanja tlacne cvrstoce mogu se pratiti mjerenjima: (a) uzduzne i poprecne deformaeije. -" .QD.~i~t~_~i. cementni kamen i beton.a. prikazani su obliei cr-e-dijagrama pri ispitivanju tlacnih cvrstoca agregata. eementnog kamena i betona. objasnjava. koja se prirnice zmu agregata blize okomiei na povrsinu zma. Lomljenje betona pod tlacnim opterecenjem je postepeno uz stalno povecanje stupnja ostecenja.~~~. ukoliko se nalaze u ravnini lokalnih naprezanja.15.i~~ (1) zbog slabije strukture eementnog kamena u toj zoni. Ovaj prividni paradoks (da suma dvaju lineamih dijagrama nije lineama).e_hei. ~~~ii~~~. One mogu prouzrociti zakazivanje uzorka betona. ali najcesce one su sarno dio proeesa sirenja pukotina pod vecim opterecenjima. Na sliei 8..16.G.16). 114 (1 Naglo (nestabilno) pukotina u matrici sirenjg 75 Stabllno slrenje pukotina u matrlci Stabilni porast pukotina na interfaceu Pukotine koje postoje prije opterecenja se prosiruju Q Aku"lCn. Deformacija lWJ ..17 Rezultati mjerenja na uzorku betona opterecenorn na tlak do slorna.

Zavisno od sastava betona trajna cvrstoce varira od 0.. obicno pod kutom od 20 do 300u odnosu na smjer tlacne sile.18..(~. Mala je akusticna emisija i nema promjena u brzini prolaza ultrazvuka... prikazani su na slici 8. a slom ce nastupiti utoliko prije koliko je opterecenje vece. beton se ponasa elasticno.1 .. ukazujuci tako na naglo povecanje pukotina. neopterecenog uzorka.' //> / // . (3) Podrucje srednjih naprezanja. kod kojih je relativna defonnacija pri slomu u granicama od 1 do 5 promila. manjem (c) granice zakazivanja. Tijekom tih eksperimenata. povecavano do sloma: Rezultati se nalaze unutar tri granicne linije: (a) linije odredene modulom elasticnosti pri kratkotrajnom ispitivanju koja pokazuje najmanju mogucu defonnaciju pri naglom opterecenju. koje se dalje ne siri.ilC' ""_ EI I \9':<-. susjedne pukotine se spajaju i postepeno . tako da postoji veci broj duljih pukotina uglavnom u smjeru opterecenja. Nema znacajnijih nepovratnih defonnacija. a / / / ? 0·002 Deformacija betona 0·004 0·006 0008 0010 Slika 8.. . koja daje defonnaciju i vrijeme u trenutku sloma pri opterecenjima vecim od trajne cvrstoce. mjereno poprecno na smjer opterecenja. TRAJNA CVRSTOCA BETONA Standardna tlacna cvrstoca betona dobiva se iz pokusa drobljenja obicno 2 do 4 minute. Radni dijagrami dobiveni za jednoosna dugotrajna tlacna naprezanja. ono ju zaustavlja i dalje prisiljava. a brzma prolaza ultrazvuka. jer to je nivo naprezanja ispod kojega se uzorak (iIi konstruktivni elemenat) nece slomiti. ako je naprezanje blizu trajne cvrstoce. Kako se priblizava slom. sto znaci.19. krtim materijalima. uzorak ne zakazuje iznenada uz nestabilno sirenje pukotina. ~ Oblik silazne grane radnog dijagrama zavisi od tijeka sirenja pukotina._:_---=::. a smatra se.tni volumen. Eksperimentalni rezuItati Riischa (1960 god./ .18. Ove pukotine ne izlaze u vanjsku matricu cementnog kamena (prema povrsini). pukotine se spajaju i sire. koje je manje od trajne cvrstoce nece izazvati zakazivanje cak i ako djeluje beskonacno dugo vremena. Pod malim opterecenjern pukotine odpocinju na molekulamom nivou na pojedinim izoliranim mjestima po cijelom volumenu uzorka. a djelornicno kalanje._.0 08 .:'~-Granica z»: tecenja t = vrijeme pod opterecenjem 02 1/ o 10 200 % od max e pomakom. i doci ce do sloma. da ako se opterecenje ne povecava.- . Sarno ce puzanje betona biti vrlo veliko. Radni dijagrami betona snimljeni ispitivanjern u presi s kontroliranim Slika 8. raznim brzinama.. cak i kad se dosegne maksimalno naprezanje. pa moze cak prernasiti poce..lno. Smicne pukotine se povezuju s onima u m?rtu iIi se granaju u mort. (b) granice tecenja. To prikazuje silazna grana radnog dijagrama na slici 8.' '1/ I / // .' c9 »> ---- .19.)..se fonnira cjelovita ploha zakazivanja.._ 06 0·4 Jt'rr--1'---. Ako je trajno naprezanje vece od trajne cvrstoce.. dugotrajnih ispitivanja cvrstoce na jedoosna stanja naprezanja.. a volumne promjene uzorka mijenjaju predznak. je trajna cvrstoca bila 80% tlacne cvrstoce.- //V - _-- . ukoliko je opterecenje stalno. uzorka. Granica izmedu podrucj a (2) i (3) moze se definirati kao "tocka pocetn~ raspucavanja" na oko 50o/~d maksimalnog naprezanja za kratkotrajiii pokus ispitivaIiJa na tlak. Za ispitivanja koja je proveo Rusch. pa ako je opterecenje kratkotrajno. Ako se tlacna cvrstoca ispituje u presi s kontroliranim pomakom. Beton pri ispitivanju iskazuje izvjesnu .. Granica izmedu podrucja (3) i (4) je vazna.1 '/.. nestabilno sirenje pukotina se nastavlja tijekom vremena.. opterecenje je postepeno.. Akusticna emisija se znatno povecava. Vrijeme do zakazivanja je to krace sto je naprezanje blize tlacnoj cvrstoci betona. a zakazivanje je neizbjezno.(2) Podrucje malih naprezanja.. 116 117 . tako da se volumen pocinje povecavati. ').. To je "tocka konacnog drobljenja" i obicno iznosi 80 do 90 % maksimalnog naprezanja za kIatkotrajni pokus ispitivanja na t1ak (tlacna cvrstoca).7 do 0._ cI / '?> ')"3(\6 _-_:::» I 't 1 v __ . PRIMJENA MEHANlKE SLOMA NA TUMACENJE CVRSTOCE BETONA Mehanika sloma bavi se proucavanjern sirenja pukotina u hornogenim.r-:o. U tom podrucju sirenje pukotina postaje nestabilno. tj. Tada se naime uzorak i dalje defonnira (skracuje) uz postepeno smanjenje naprezanja. da su krti materijali oni. Njihovo siren~e je stabi. pri opterecenju cvrstoce. Djelomicno je to proklizavanje.. da obilazi oko zrna. koja daje najvecu mogucu defonnaciju od trajne cvrstoce za beskonacno vrijeme. sirenje pukotina prestaje '. koji traje Dugotrajno tlacno naprezanje./ . Ta granica odgovara trenutku kada je volumen uzorka minimalan. Brzine defonnacija se povecavaju. --. Kada pukotina naide na zmo agregata. znatno se smanjuje. Pukotine se povecavaju. Granica zakazivanja <. Nastaju brojne smicne pukotine tvoreci u prostoru slucajno rasporedenu mrez~ ~ukotma.-=--. (4) Priblizavanje maksimalnom naprezanju. To vrlo malo utjece na oblik c-s dijagrama. zahtijeva veci put sirenja pukotine odnosno vecu energiju za lomljenje uzorka. I .85 tlacne cvrstoce.~~.

20. u slucaju cementnog kamena.18). Primjena mehanike sloma na tumacenje ponasanja betona pomaze razumijevanju mehanizama njegova razaranja. ~ ~ (a) (b) (c) Slika 8. sirenje pukotine se zaustavlja sve dok se vanjsko opterecenje ne poveca (Slika 8. Za nju vrijedi: a = ~WE f 1t • Prema teoriji krtog sloma. poznato kao cvrstoca pri krtom slomu. Takoder.22. veca vjerojatnost.'. energija oslobodena u pocetku sirenja pukotine moze biti premala za sirenje pukotine. r Oznake su vidljive na slici 8.15. proces se ubrzava. i radiusu zakrivljenosti u vrhu pukotine (r) prema poznatoj relaciji iz teorije elasticnosti: ~. Razdvajanjem po pukotini nastaju dvije nove povrsine. dovoljna je za nastavak sirenja te pukotine. To je jedan od razloga. Velika razlika izmedu teorijske cvrstoce i izmjerenih vrijednosti objasnjava se postojanjem defekata i pukotina. da veci uzorak sadrzi veci broj kriticnih pukotina. a E je modul elasticnosti. ~ -c I.22). Koncentracija naprezanja oko pukotine u krhkom materjjalu pri cistcm vlaku.21). cija je vrijednost visestruko veca od nominalnog (prosjecnog) naprezanja (a). pa je pojava takve pukotine u heterogenoj strukturi betona problem statisticke vjerojatnosti.21. veci uzorak ce pri istom naprezanju a imati akumuliranu vecu kolicinu energije. U posve krtom materijalu. Povecanjem vanjskog opterecenja povccava se i maksimalno naprezanje am' dok ne dostigne af. Teorijska cvrstoca cementnog kamena procijenjena je na oko tisucu puta vece vrijednosti od izmjerenih. Procijenjena je na osnovu meduatomnih sila i proracunata iz potrebne energije. Shema bilance energije uz Griffithov princip. bez obzira na cvrstocu.-"". zrno nehidratiziranog cementa. u kojem ne bi bilo pukotina. kako je to teorijski pokazao Griffith. energija koja se oslobada otvaranjem pukotine. iii na neki zilaviji dio materijala za koji treba vise energije da bi prosla pukotina. a m = 2 a--{£. Maksimalna vrijednost naprezanja (am) ovisi 0 velicini pukotine (2c). Shema eksperimenta za tumacenje Griffithova principa. Ako je oslobodena energija dovoljno velika. a oslobada se elasticna energija u dijelu materijala koji se relaksira sirenjem pukotine (Slika 8. zakazivanje pocinje na mjestu najvece pukotine orijentirane u smjeru okomitom na smjer vlacnih naprezanja. jer kako se pukotina siri (c se povecava u jednadzbi za am)' maksimalno naprezanje se povecava. da se na vecim uzorcima pri ispitivanju cvrstoce dobivaju manji rezultati nego na manjim uzorcima (Tablica 8. koja naide na "zapreku": veliku poru (veci radius zakrivljenosti u vrhu pore).1). naprezanje razaranja materijala s pukotinom. Deformacijska energija osloboifena otvaranjem pukotina B r r a Nominalno (prosjecno) naprezanje Bllanca energija C c Energija potrebna za tvaranje pukotina A Slika 8. c gdje W predstavlja rad potreban da dode do sloma.a cvrstoca krtog sloma se smanjuje (jednadzba za a f). Oko pukotina dolazi do koncentracije naprezanja. dolazi do slorna cijelog element a (uzorka). Ako je oslobodena energija manja.. Medutim. Tako je npr.prividnu plasticnost (Slika 8. a ukupna relativna deformacija pri slomu betonskog uzorka obicno je oko 3 promila. i 8.20. da velicina i oblik uzorka su takoder Cinioci koji utjecu na cvrstocu. Slika 8. 118 119 . To znaci. tj. da se nastavi sirenje pukotine. nastaju uvjeti nestabilnog sirenja pukotine. da bi se formirale dvije nove povrsine pri raspucavanju hidratiziranog cementnog kamena. Prema tome.

Medutim.4 11 -0. Struktura cementnog kamena je slozena. Ukoliko je naprezanje ujednom smjeru nesto manje (npr. !1 0 0. karakteristican oblik zakazivanja je razdvajanje po jednoj povrsini.24: Zona I. da je cvrstoca za dvoosno stanje naprezanja veca od one za jednoosno. Uzorak se cijepa u ploce. znacajan je doprinos zakazivanju od smicanja po vezi prianjanja. da bi zakazivanje trebalo nastupiti kada je jedno od naprezanja jednako jednoosnoj tlacnoj cvrstoci. VISEOSNA STANJA NAPREZANJA Pojavu zakazivanja betona za viseosna stanja naprezanja nastoji se izraziti pornocu odgovarajucih parametara iz jednoosnih stanja naprezanja.23.2 0. i nastaju u ravnini djelovanja vanjskih opterecenja. eksperimentalni podaci 0 ispitivanju betona pod viseosnim stanjima naprezanja ne podudaraju se s teorijskim niti u granicnirn zonama. U toj ravnini. desava kod savijanja. u podrucju oko jednoosnog tlaka.8]. pa po cijelom oplosju uzorka nastaju pukotine u smjeru opterecenja. Oblici raspucavanja za dvoosna stanja naprezanja. 0 bilo kojoj raspodjeli naprezanja se radi. dolazi do pocetnog raspucavanja.6 0. Brojne pukotine koje postoje u betonu iz raznih razloga. Zona 3.0 1.Ova razmatranja predpostavljajujednoliku raspodjelu naprezanja.8 1. zbog heterogene strukture betona i razlicitih mogucnosti zakazivanja u strukturi cementnog kamena i u podrucju interfacea agregatlcementni kamen. koji je pod manjim naprezanjem.4 02 «.25). U slucaju nejednolike raspodjele naprezanja. 10%). To se npr. a ne u stupice kao kod jednoosnog tlaka. presijecaju matricu cementnog kamena. Rendulicevoj ravnini (Slika 8.23.2 1.jednoosna I' na cvrstoca tlac- Zona 2 Slika 8. 11 f e .B ~ fe I· 0. Pukotine obicno slijede interface najvecih zrna agregata. da se ne moze dostici granicno stanje cvrstoce za hidrostatsko stanje naprezanja. koja su definirana u tri kvadranta u kojima prevladava vlacno naprezanje. U kvadrantu t1ak-t1ak pukotine su pravilnijeg oblika. Na kratkoj duzini envelope. Ocito je da do lomljenja uzorka dolazi zbog prekoracenja vlacne cvrstoce betona uslijed vlacnih naprezanja koja su pridruzena tlacnim trajektorijama. a sarno ponekad i zrna agregata. kao Coulombovim iii van Misesovim. U stanjima naprezanja. Zato rezultati jednih autora prilicno odstupaju od onih kod drugih autora. u strukturi betona izlozenog hidrostatskom stanju vrlo velikog naprezanja. razlicitirn teorijskim kriterijima cvrstoce. Envelopa zakazivanja za taj slucaj Stanje jednakog dvoosnog tlaka je interesantno utoliko sto spomenuti teorijski kriteriji ukazuju. Envelope zakazivanja uslijed dvoosnih stanja naprezanja. vidi se na slici 8. vanjsko opterecenje se mora povecati. Najjednostavnije je dvoosno stanje naprezanja. eksperimenti pokazuju.0 Linija jednakih dvo\ osnih naprezanja \ O.2 1. Medutim. r: crl Slika 8. komprimiranja strukture pora i smanjenja poroznosti. Provedba eksperimenata za viseosna stanja naprezanja je vrlo komplicirana.4 0. pa razliciti istrazivaci pribjegavaju razlicitirn rjesenjirna. c 1=0-2=0-3. uzorak ce se u tom smjeru trajno (plasticno) deformirati. Objasnjenje ove pojave rnoze se potraziti u oblicima sloma za pojedina stanja naprezanja. Prema tome. Rezultati ispitivanja cvrstoce betona pri troosnim stanjima naprezanja mogu se prikazati u tzv. kako je to shematski prikazano na slici 8. fcje jednoosna kratkotrajna tlacna cvrstoca [8. Medutim. linija jednakih troosnih naprezanja. razlicite su velicine i orijentacije. Zona 2. sirenje pukotine moze biti zaustavljeno jos dodatno okolnim materijalom. Zatezanje 1. bez vidljivih ostecenja na povrsini. je pod kutom ciji luk je arc tan IFh prema apscisi. i u njemu postoji vise vrsta defekata i diskontinuiteta vee prije nanosenja vanjskog opterecenja: do 50% volumena cementnog kamena mogu sacinjavati pore. tako da do de do povezivanja pukotina prije nego nastupi potpuno zakazivanje materijala.24. Agregat cini stanje jos slozenijim. da bi sljedeca pukotina iii defekat zapoceli proces sirenja. Ocito je. Nakon rasterecenja uzorci 121 120 .6 0.

da bi na kraju postao konkavan prema osi naprezanje (ordinati). se mogu ispitati najednoosno tlacno naprezanje do sloma.. 123 .26.5 .. 2. pa se ponovo povecava histereza i neelasticne deformacije. co V) Braj clk1usa do zakazivanja (log mjeri10).27. Slika 8. rezidualna cvrstoca.'<J 0.2 0 E .. J-. Oblici zakazivanja mogu se definirati za uobicajeni nacin ispitivanja. nepovratnom dijelu energije utrosenom na otvaranje pukotina i nepovratni dio puzanja. je mjera koliko se uzorak priblizio zakazivanju zbog zamora.7].5 1.fi0"2 / = . "..0 2.5 3. Neelasticni dio deformacije je kod cvrstoce na umor znatno veci nego kod kratkotrajnog ispitivanja cvrstoce . Donja granica zakazivanja dobiva se za: a gornja granica za: se povecavaju pukotine uz povrsinu zma agregata..5 / ' _1_ . To se prikladno moze prikazati tzv.. Gomja i donja granica zakazivanja iz dijagrama u Rendulicevoj ravnini odgovaraju dvim oblicima zakazivanja opisanim za dvoosno stanje naprezanja. \ " jednakih troosnih naprezanja / 6">.?6?/ / /:"'/Tan-1 0. Kada se uzorak priblizava zakazivanju naglo 122 V) <tJ J-./. S-N dijagram betona u slucaju daje minimalno naprezanje nula. :J III <tJ <tJ '<J 00 C:>{J J-.fi 1.5 O"e \ 1. Radni dijagrami betona opterecenog ciklickim tlacnim naprezanjem [8. 4: co na >:. pa se dobiva preostala iii tzv.27). nakon nekog vremena ("treniranja" uzorka) postaje pravac.5 3.0 0. aN je broj ciklusa u trenutku sloma. Ta cvrstoca srazmjema je ostecenjirna nastalim tijekom troosnog .25. \ ~. naprezanje na tlak oscilira izmedu nula i nekog postotka od tlacne cvrstoce betona onda ce se oblik radnog dijagrama betona postepeno mijenjati (Slika 8. a i povecanje elasticne deformacije. 1..0 2. S je kvocijent maksimalnog naprezanja i tlacne cvrstoce betona iz kratkotrajnog statickog testiranja. A . tj.0 o. Povrsina izmedu krivulje opterecivanja i rasterecivanja proporcionalnaje histerezi.. ~ Tlacna cvrstoca Beton na t1ak 1 O'Ll .5]. U pocetku je uzlazni dio (opterecivanje) radnog dijagrama konkavan prema osi deformacija (apscisa).fi0") / Slika 8..5 0 \6V' 'l/" 6'1:/ Ravnina iednak~h volumetr~jBkib naprezanJa \B 3./' 'l / " \ 1. ali se s brojem ciklusa opterecivanja i rasterecivanja smanjuje.6 0.0 0"1 / O"e Linija . .. Sarno povecanje konkavnosti. Za neki odredeni raspon ciklicnih opterecenja.26). Ako npr. uz istovremeni stalni lateralni tlak u druga dva smjera.4 0.5].. pri kojem se opterecenje povecava u jednom smjeru.0 O"e /'.0 0.8 na CVRSTOCANA UMOR Zakazivanje betona moze biti posljedica dugotrajnih ciklickih iii drugih ponavljajucih opterecenja.. N 1~ 1~ 1~ 1~ Slika 8. S-N krivuljama (Slika 8. Rezultati ispitivanja i envelope zakazivanja pri troosnim stanjima naprezanja prikazani u Rendulicevoj ravnini [8. '--1 Ill .5 2. . U prvom ciklusu opterecenja histereza je najveca.3. Za usporedbu ucrtanje odgovarajuci S-N dijagram za celik opterecen na vlak [8.J ~ .naprezanja. cvrstoca na umor se smanjuje kako se povecava broj ciklusa.

. Dok je granica izdrzljivosti celika oko 0. da je manje maksimalno zmo agregata i da je manji modul elasticnosti agregata..28 prikazane su razne kombinacije tlacnog i vlacnog opterecenja. 1 milion.1 od staticke kratkotrajne tlacne cvrstoce. Prema tome udama cvrstoca se povecava i sa staroscu betona. ako je minimal no naprezanje 0. To znaci.2. npr. Za svaki raspon opterecenja uzima se odgovarajuca vrijednost Ni iz S-N dijagrama. savijanje i tlak nakon 1 mil ion ciklusa. da je donje naprezanje jednako onom od vlastite tezine. istog raspona opterecenja. Npr. naziva se granica izdrzljivosti.1 ad kratkotrajne staticke cvrstoce [8. velikog rasipanja rezultata kratkotrajne staticke cvrstoce betona i 'stohasticke prirode ispitivanja cvrstoce na umor.28. Zato se cvrstoca na umor kod betona definira nekim konacnim... smanjuje se cvrstoca na umor. ~ V) '-t ~ ~ 0.5 0. vrlo velikim brojern ciklusa. ispod koje ne dolazi do zakazivanja... a gomje naprezanje jednako je onome od vlastite tezine plus korisno opterecenje.28. tako da se kvocijent u odnosu na staticku kratkotrajnu cvrstocu ne mijenja. Tablica 8. Podaci uz sliku 8. Oznaka na S1.. tesko prognozirati broj ciklusa do zakazivanja. sto je veca tlacna cvrstoca to je veca i udama cvrstoca betona. Opcenito vrijedi.4 vlak co Jednoosni i tlak M = n/Nl + n/N2 + . beton izgleda nema odgovarajuce granice izdrzljivosti.5]. daje uzorak zadobio pukotinu. . Smanjivanjem frekvencije naizmjenicnog opterecenja ispod 1 Hz.Najveca vrijednost od S..5 vlak pri savijanju 0.5 0.2 co . Ordinata. ovih vrijednosti nije pouzdana zbog velikog rasipanja rezultata u S-N -o ~ 0)0 .28.. jednoosni tlak 0. c:)O '-t Doprinos svakog pojedinog raspona ciklickog opterecenja jednak je kvocijentu izvedenog broja ciklusa ni i broja ciklusa N. ukupno akumuliranih ostecenja primjenjuje Minerovo pravilo: pa se za procjenu 1.. + n/Nk 0. 125 Slika 8. jednoosni vlak 0. Za praksu se uzima.4 Raspon naprezanja . koja se mjeri od crte pod 45° iz ishodista daje raspon naprezanja.. koje rezultira zakazivanjem nakon 1 milion ciklusa.. U praksi ciklicka opterecenja variraju u vrlo razlicitim rasponima. kada je ukupni zbroj jednak jedinici: L n/Nj = 1 Procjena dijagramima. odgovarajuca maksimalna naprezanja i rasponi naprezanja (izrazeni uvijek kao dio staticke kratkotrajne cvrstoce) prikazani su na Tablici 8.28). Kao mjera otpomosti betona na udar izracunava se apsorbirana energija po jedinici volumena uzorka. Vidi se. '-i V]. kada se moze znaeajnije manifestirati puzanje betona.6. tako je i za udamu cvrstocu betona povoljnije. koji bi doyen do zakazivanja.2. Pri ispitivanju udame cvrstoce malo bolji se rezultati dobivaju na prosusenim uzorcima betona.. Testiranje se obicno provodi tako. pa u slucaju da je relevantna za sigumost betonskog elementa treba udamu cvrstocu odrediti eksperimentalno za odabrani sastav betona. To je jasani pouzdan znak. Bolji rezultati dobivaju se s uglastim i hrapavim agregatom (drobljeni agregat). Higrometrijsko stanje betona utjece na cvrstocu na umor sarno ako je beton vrlo suh. co co co . jer je u praksi karakteristicno pri prednapetim betonskim gredama.6 0. Slicno kao sto ce se vidjeti u slucaju otpomosti betona na eroziju. da za odabranu vrstu agregata. Utjecaj promjena u nekom rasponu naprezanja na cvrstocu na umor moze se prikazati u modificiranom Goodmanovom dijagramu (Slika 8.4 jednoosni vlak 0. Do zakazivanja po ovom kriteriju dolazi. Ta mjera je prikladna za usporedivanje rezultata ispitivanja dobivenih za razlicite velicine uzoraka iii razlicite velicine tereta iii razlicite visine padanja tereta.5.8. uz minimalno naprezanje na tlak i maksimalno na vlak.. Kako se sa staroscu betona cvrstoca povecava... 0. U S-N dijagramima betona vidi se vrlo veliko rasipanje rezultata iz dva osnovna razloga. da se uzorak betona izlaze ponavljanim udarcima padajuceg tereta sve dok taj teret ne prestane odskakati. Stanje naprezanja minimalno A B C D 124 jedoosni vlak jednoosni tlak tlak pri savijanju jednoosni tlak maksimalno (S) 0. da je za odabrani nivo opterecivanja.5.8 UDARNA CVRSTOCA Ne postoji funkcionalni odnos izmedu udame cvrstoce i staticke kratkotrajne cvrstoce betona na tlak. Ovo stanje naprezanja je posebno zanimljivo... da je najveci raspon naprezanja prihvatljiv pri savijanju (C). Udama cvrstoca betona bitno ovisi 0 obliku i teksturi krupnih frakcija agregata. Modificirani Goodmanov dijagram za cvrstocu betona na umor od jednoosnog naprezanja na vlak.8 savijanju pri Jednoosni vlak ~ 0.2 A '-t'O o0 E"'" ::> V] o 0. Simboli oznacavaju cvrstocu na umor za minimalno opterecenjc od 0.. U slici 8.0'~----------------~--------------~ Vlak i tlak 0.6 co . cvrstoca na umor se takoder srazmjemo povecava. i to tako da je cvrstoca na umor nesto veca nego za vlazni beton.

Uzroei varijacija cvrstoce betona su mnogobrojni.mogu6e-la:ijedUQsti promatrane. Udarna cvrstoca betona (Slika 8._sye. N '..32 .. proporeionalna tlacne cvrstoce tlacnoj betona Cvrstocu i drug a svojstva materijala za inzenjerske konstrukeije karakteriziraju stobasticke varija£li~~ Za beton su one narocito velike.0 .6.Q~a veze izmedu betona i celicne armature rezuitira prven~ty. utjeeaja transportnih sredstava... da neki rezultat ispitivanja cvrstoce betona bude u :J . a odnosio se na jednu cijelu godinu [9. srednjom vrijednoscu (fm) i standardnom devijaeijom (0-) iii proejenom standardne devijaeije (s).. Krivulja je simetricna obzirom na srednju vrijednost. Za daljnje povecanje povecanje prionijivosti je sve manje (Slika 8. da prakticn~edstavlja. Prostire se u plus i minus neizmjernost. MPa/s loJ I IcY IcP IrfJ Slika 8.. Histogram se rnoze dobro aproksimirati krivuljom normalne iii Gau"§"SQY~_distribueije.2 X 5 o.. Pocevsi od varijacija svojstava komponenata betona. Na sliei 8. Velie ina prionljivosti zavisi i od profila armature.ikojesu. umanjuju prionljivost armature i betona.. c: ._.. ali i relativne deformacije. liii 40 45 Slika 3. betona je znatno veca od kratkotrajne staticke tlacne cvrstoce Prionljivost betona i armature .. Odnos tlacne cvrstoce betona i prionljivosti ispitane pull-out testom [8.. ~ .. prakticnog odstupanja u doziranju od projektiranih sastava. 0(.. prikazan je karakteristicni histogram rezultata ispitivanja tlacne cvrstoce betona projektirane marke betona 30 MPa (MB 30).1].. Zato zastitni slojevi na povrsini armature (npr.... nacina spravljanja.. Odnos izmedu tlacne cvrstoce betona i brzine nanosenja opterecenja sve do udame cvrstcce [8..ajye_CLdiQ_r_ezultata_(29_. 1:) 35 40 45 15 20 25 30 35. Karakteristicni parametri normalne distribueije prikazani su na slici 8..hetona. Ukupni broj ispitanih uzoraka bio je 466. pa mogu uzrokovati vece deformaeije i pukotine u betonu takvog konstruktivnog elementa. da je prionljivost armatureib~ton~ cvrstoci betona do priblizno 20 MPa.. takoda je u standardnom testiranju propisan i profil armature. U povrsinskom sloju dolazi do kemijske veze izrnedu eementnog kamena i oksida zeljeza.29... ~ •.. pa do postupaka i kriterija testiranja.._ (1J (1J 6 5 4 (1J Rebrasti celik .posljedica skupljanjajpuzanj~'betona:------"'-----Opcenito vrijedi.) '"o T1acna cvrstoca betona.! o .:: :. Slika 8..It\ 3 2 20 10 .8]. MedutimJ}..- °lcP Brzina opt~reclvanJa.Prionljivost se moze ispitati cupanjem (pull-out test) stapa odrezanog od armature i zabetoniranog u koeku duzine brida 15 em.e!l9_i~ adhezij~ i trenja_:l'l_a_yeliciI1u te vezeutjecu..jto znatno povecava adheziju celika i betona. 7 c: .vjerojatnost. ugradnjei njegovanja betona.30. "~ Varijabilnost cvrstoce betona i dokazivanje MB ... epoxy smola). da bi i vrlo male i vrlo velike vrijednosti cvrstoce imale neku malu vjerojatnost.2 MPa = 6.5]. Cl"t _. Ova je teorijska krivulja zadana s dvije velicine..2 MPa v = 18. NPa 5 10 15 20 25 30 0.29). 30 n Parametri statisticke 40 abrade 1 testiranje raspadjele n = 466 fcm= 34. DrugTrIflljeCTma~. Kemijske interakcije penetriranjem CSH kristala u oksidni sloj armature su zbog slicne kemijske prirode povoljnije nego penetriranje CSH kristala u epoksidni sloj. sto znaci..marks._nalazL~unutarJ~~mo~e se uzeti.30). Statisticka raspodjela rezultata ispitivanja projektirane tlacne cvrstoee betona fc=30 MPa. U histogramu je broj rezultata ispitivanja (ordinata) svrstan u intervale od po 1 MPa (apseisa)._ .._~vrst. koji se u novije vrijeme primjenjuju kod konstrukeijajako izlozenih djelovanju klorida.svojstya_ka~olietona tako i celika.%). I'M 126 127 .31.31..

. Opisani nacin obrade rezultata ispitivanja cvrstoce pretpostavlja.5 (I od 40) 1 (1 od 100) 0. P_ri_~~finiranju projektirane cvrstoce betonaposebno.?~Ej~_g_~Q_l!ll_i_i~J)it~l1i~p_r:e_J!lllnOl]11ll_t!\lim(l .. (fi .. 2.6%.je.-' '_'~' f:min '" ~--~t-----------~--~~==~~~~~~-------=~--~~ -o co ..frl. LlJ Tt s i eris CV r s to'ca = MS. Vjerojatnosti. da ne smije biti rezultata manjih od neke minimalne vrijednosti.282 1. Slicno se rnoze definirati vjerojatnost.96 2.0 99.s (fraktil) %.(fi . U grafickom dijelu karte Slika 8. zavisno od manjeg broja raspolozivih rezuitata.3.da. Primjer statisticke karte za kontrolu cvrstoce betona. Statisticka metoda kontrole kvalitete pornocu kontrolnih karata (Slika 8.) .} ) fm~!~~8~s-':._.15 (I od 700) Slika 8. Za prakticne potrebe. propisi za beton obicno navedeni izraz za dokazivanje karakteristicne cvrstoce daju u prilagodenom obliku. tj. (podbacaj na broj rezultata) 15.33) pokazala se vrlo prakticnim i efikasnim pomocnim sredstvom za upravljanje kvalitetom proizvodnje betona. Pojedini rezultati ispitivanja unose se u statisticku kartu kronoloskim redom. da neki rezultat bude unutar nekih drugih granica pomocu izraza: . -. da su oni vremenski neovisni. Ovi izrazi daju se na osnovu krivulja operacijskih karakteristika. U prakticnoj primjeni.00 Vjerojatnost cvrstoce u rasponu fm±k. 128 129 . da se raspolaze s 50 iii vise rezultata.(----------_ ..32. da ce cvrstoca biti u rasponu (fm ± k. _.. s je standardna devijacija izracunata na osnovu velikog broja podataka.90 MB iii fmin=MB-4. r ._. minimablP cvntoCe Minimalna cvrstoca obicno se propisuje u dijelu od pr6}ektirane cvrstoce betona (MB). -- I ~ =-1.2 z.. karakteristicna cvrstoca moze prikriti i neke dijelove slabije proizvodnje betona... bili navedeni za slucaj.jevaznopdrediti onu evrst()~~_(f!_ar_a_kter_iit!EIlf! (~)'r§tQfca._.0 98.~:5~._. koje podjednako uvazavaju riziko proizvodaca betona i vlasnika konstrukcije tj.. Pri takvoj obradi rezultata ispitivanja.h.~~3-~-) Osim toga svaki propis za beton odreduje.0 95. sto zavisi od postupka proracuna konstrukcije i treba biti unaprijed propisano projektnom dokumentacijom. Faktor vjerojatnosti k 1.!£ ili'p_<?_s!()1<1k_p_Q_cl_R-.~~:~@~~~:_~::d~~S-~~:-~.i_ pJ:9pisima.li broj rezultata testi~Tlj~Jfr.00 1. U svakom slucaju beton elemenata.' _ gdje je k faktor vjerojatnosti (Tablica 8. pa se radi sigurnosti dokazivanja korigiraju (uvecavaju) faktori vjerojatnosti.0 90. __ .. mora se dodatno ispitati.. a V koeficijent varijacije...64 1.. odredba "da ne smije" znaci. _?_.. to je i taj dokaz manje pouzdan. ~ 10 f _ t .w()r!l__ dokazati. k granicarna 3s oko srednje vrijednosti jest 99..2 80.. kojima se dokazuje postignuta karakteristicna cvrstoca..---~~~~v-----~~~. H n m ~r.~. ri.fm? 11-1 V=5!.Yruun~.J_~i~~~j~jf:~_:~~~._.. koji se mogu ocekivati unutar intervala duzine jedne standardne devijacije.s) i vjerojatnosti broja podbacaja (fm-k.J. til~...33. koje reprezentira uzorak s vecim podbacajern. koji su u Tablici 8. s je procijenjena standardna devijacija izracunata iz manjeg broja podataka. U dijagramu su naznaceni postoci broja rezultata ispitivanja.--~~--~--~ -. tij ~kOI11J-l~~~~. n je ukupni broj rezultata ispitivanja._. (J' -. _uzimani..3) kojim je definirana sirina prornatranog intervala. f cr = =--'.fmY n s = ~L.a._-- : (fm ± k~~).7 Vjerojatnost cvrstoce manje od fm-k.9 10 (I od 6) (I od 10) 'W co o vr ~t---.. fbkLMkoje smije biti manji siln19_j. i ekonomicnost i sigumost konstrukcije..!~~jil). Sto je manji broj pojedinacnih rezultata ispitivanja cvrstoce. LiJ SV<k3 tcCka fl prosj€k cd 5 pret:trrhih rezul tata 5 (1 od 20) 2.IOO% fm (\) .e_dan.~-.. Broj rezultata u statistickorn uzorku treba biti barem 50.33 3.. da se tolerira 1 do 2 veca podbacaja.s). J. MSJl .3.s % 68.~i_"-~~-\~I(_ Projektirana cvrstoca ------ Tab!ica 8. t ::g Klizna sn:xtira cvrstcr'e ~ t-. Krivulja normalne distribucije.fi je cvrstoca pojedinog uzorka. ~~ <. Npr fmin=0. Parametri koji definiraju normalnu distribuciju su aritmeticka sredina svih rezultata (fm) i standardna devijacija (0-).

50 4. Ispitivanja na konstrukciji se provode u dva koraka. tj. 'I 4. dobiju se bazdarne krivulje (regresijski pravaci na slici 8. . Ukoliko se zeli postaviti blazi kriterij moze se propisati isti uvjet za kliznu sredinu od npr. U slucaju nezadovoljavajucih rezultata iii nedovoljne kontrole provodi se naknadno dokazivanje cvrstoce betona u konstrukciji ispitivanjem uzoraka. koji se dobiju nerazomim postupcima (Slika 8. MB ' SR ~ Cvrstoca betona u konstrukciji Kontrola postignute cvrstoce proizvedenog betona provodi se tijekom izvodenja objekata. sest uzastopnih rezultata. da se rezultati dobiveni ispitivanjem betona iz konstrukcije. Opseznim komparativnim laboratorijskim ispitivanjem uzoraka nerazomom metodom i zatim ispitivanjem njihove cvrstoce. 12 ~ fe' Wa [kocke ) I.csoievn: tetmir . Ova cinjenica uzima se u obzir pri dokazivanju postignute karakteristicne cvrstoce betona tako. Prednost rada sa statistickorn kartom je u tome. prema propisima raznih zemalja. razlicito uvecaju dijeljenjem s koeficijentom 0. koja sadrzi rasipanje rezultata ispitivanja betona i rasipanje rezultata uslijed vece nepouzdanosti metode u odnosu na ispitivanje uzoraka izrezanih iz konstrukcije. betoni ugradeni u konstrukciju razlicito su ugradeni.10 j 11'1" i 'I' 1111' I i '. te razlike mogu biti od 10 do 30%. provodi se kombinacijom razomih i nerazomih postupaka ispitivanja. pa i uvjeti ocvrscavanja su drugaciji.. koji se izrezu iz konstrukcije (vadenje jezgri)..{XJloiero . U donjem dijelu dijagrama unosi se tzv.. ali ne manji od [min' • srednja vrijednost od tri uzastopna rezultata ne smije biti manja od propisane MB. Brojna komparativna ispitivanja betona iz konstrukcije i kontrolnih uzoraka betona pokazuju. koje se zatim moze koristiti za ispitivanja betona u konstrukciji.'iTTTTTTTTTTYTTTTTTrrTTrp'TTf1'TTPT' 'I 4.. minimalna cvrstoca i projektirana srednja cvrstoca.60 4.70 Ii. prema nasim propisima 0..70 do 0.00 4.34).. zbog uzimanja propisanog broja uzoraka za dokaz cvrstoce betona. itd. naknadno utvrdivanje cvrstoce betona u konstrukciji.. U usporedbi s betonom ugradenim u kontrolne uzorke (kocke iii valjke).90. Da bi se smanjilo ostecivanje konstrukcije. 'I.naznacena je MB.. te oni mogu posluziti za dokaz postignute karakteristicne cvrstoce betona. Na osnovu rezultata tih ispitivanja odredi se nekoliko reprezentativnih mjesta iz kojih se izrezu uzorci betona za ispitivanje cvrstoce.35. da se mogu postaviti kriteriji za ocjenu rezultata onako kako pristizu: • pojedini rezultat smije biti manji od MB. Prvo se nerazomim postupkom ustanovi homogenost betona u ispitivanom konstruktivnom elementu.85. Prema raznim autorima. klizna sredina. otkidanje valjaka (break-off test). 48 44 liJ ~ "(J co J6 J2 rO ..(J co . 24 co 20 c: .. srednja vrijednost odprimjerice. _ ~85 1282 = f.(J • temelji l:. Korelacija rezultata ispitivanja kontrolnih uzoraka i uzoraka iste velicine i oblika izrezanih iz konstrukcije [8.3 28 III .I i 'I"l" 4. cupanjem malih ugradenih sidara iz betona (pull-out test). 130 131 . pet uzastopnih rezultata.20 4. Eksperirnentalni rezultati ispitivanja tlacne cvrstoce betonskih kocaka pre rna rezultatirna ispitivanja indeksa sklerornetra odnosno brzine prolaza ultrazvuka za iste uzorke [8.12]. zbijani i njegovani. Primjena nerazomih postupaka ispitivanja cvrstoce betona temelji se na odredenoj korelaciji izmedu tlacne cvrstoce betona i parametara.35). Rezultati dobiveni ovim postupcima su manje pouzdani od onih koji se dobiju ispitivanjem valjaka ispiljenih iz konstrukcije. Zbog ekonomicnosti i jednostavnosti. primjenjuju se jos i nerazome i polurazome metode utvrdivanja kvalitete betona. Postoji veliki broj takvih postupaka: pomocu ultrazvuka iii sklerometra. Slika 8. SR je standardna devijacija.. 16 . 0L- ~ 20 ~ 40 o betxriir.90 brzina ultrazvJ<a Slika 8.9]. S tako dobivenim podacima 0 odnosu cvrstoce i parametra odredenog nerazomim postupkom korigiraju se (rebazdarenje) svi rezultati cvrstoce dobiveni nerazomim postupkom.liJ 4. utiskivanje cavala (penetration test).35).. urezivanje (identation test). izraz za dokazivanje karakteristicne cvrstoce postaje: f m· konSlr. Prema tome.3] 4. ali takoder manja je cijene kostanja.34. da su cvrstoce betona u konstrukciji manje od onih dobivenih ispitivanjem na kontrolnim uzorcima (Slika 8.

. a ona je kod obicnih betona znatno manje cvrstoce od agregata.0279. Za konkretni skup eksperimentalnih podataka Popovics je dobio A=353.000637e A Pa. To se najbolje vidi pri povecanju maksimalnog zma agregata uz isti vodo~e~~entni f?ktor (Slika 8. au su vo~~~eni cementa. godine Feret je predlozio empirijsku formulu za prcdvidanje evrstoce 9. koju dijelom izraduje projektant. postupkom multiple regresijske analize dobije se (Popovics. jer postoje dobre korelacije s mnogim drugim svojstvima ocvrslog betona.0j mjeri kolicina cementa nepovoljno mijenja utJec~J v?docemcntnog faktora 1 kohcme zraka na evrstocu betona. 132 133 . onda treba tim svojstvima prilagoditi sastav betona. a svojstva svjezeg betona uvjetovana su prvenstveno opremljenoscu izvodaca radova. Projekt betona je siroki pojam. Cijena kvalitetnih dodataka betonuje takva.).72 I B=23.Y!lli_l~te. Projektant propisuje uglavnom svojstva ocvrslog betona. vode i zraka. -----• cvrstoce. pa se odreduju pokuslilla. U uvjetima modemog mehaniziranog nacina spravljanja i ugradnje.qnj_e_sastaya_Q~!9lla_i~_p()~tupak utvrdivanj a_rel<iti-vnQKJlgje!<i_-s<iililjaka betOna potrebnilL?:_~. Prema toj se fonnuli.i~anih ~ojstava u svje~em i o~yrslomstanj~_iy_~fonn<l_f1sj~k!>pI_Qata. a to jos pojacava ucinak smanjenja cvrstoce radi povecanja relativnog udjcla zraka u betonu. ali za konkretan objekt i njegove posebnosti propisuje se u tehnickoj dokumentaciji.t~_iii. kao i jednostavnija Abramsova formula ne sadrze podatak 0 kolicini zraka u betonu. ekonomicnost betona ovisi u prvom redu 0 cijenama sastojaka betona.__<:>1:>r<lclJjiYQ~t. koja mo@_zad9voljav~ odrec1eni_m'$k. Tome u prilog ide cinjenica. u k.tQl)aJL(. vode i zraka prognozirati cvrstoca nekog drugog betona. ne uvazava cinjcnicu. da se ti troskovi kompenziraju poboljsanim svojstvima svjezeg i ocvrslog betona i u konacnici ne povecavaju ukupne troskove. !il1illLsasfav b~t()~~"-2. a da se time zapravo zeli osigurati neko drugo svojstvo svjezeg iIi ocvrslog betona. Poseban oblik ove formule je Abramsova formula (1919.:. doduse smanjuje vodocementni faktor. da se kakvoca betona prosuduje na osnovu tlacne cvrstoce. .:!()I1_<i. medutim.0J.ral11etriA i B su karakteristicni za vrstu cementa i agregata. Uvrijezena je praksa. pa onda od volumnih udjela cementa. moze izracunati konstanta K. koja zapravo grubo aproksirnira oblik dijagrama odnosa evrstoce i vodocementnog faktora (Slika 8. Detaljnijom analizom odnosa cvrstoce betona i vic faktora. koji ce biti izlozeni trosenju iIi agresivnom djelovanju okoline ili betonima za koje su bitne termicke karakteristike ili defonnabilnost.mrmanje.000637e + 0. takva praksa dovelaje cesto puta do pogresnih rezultata i stavova u projektu betona._je_dinicliQg-:_YQlum_eil<Cl!gra~e_~()g__ ~~~~_Qeto~i_> . a manje 0 troskovima izrade.Jcriterije i-ucestalos.Teorijsko predvidanje tlacne cvrstoce betona betona: Jos 1897. Uvjeti projekta betona djelomicno su sadrzani u pravilnicima i normarna za beton. osim tehnickih uvjeta treba uzimati u obzir i cijene raspolozivih materijala i troskova izvodenja. U postupku projektiranja sastava betona. • uvieJ~~<li:zQQ_r.§1lhvi!fl!_P9J_a.Lkontro]e. [8. starost Oblik ove fonnule. • propisuje. stednja cementa.13) odnosno istu ko licinu cementa (Slika 4.10]. da se povecanjem kolicine ce~~. Ako se radi 0 betonima. aditive. koji obuhvaca: • ~ahtijevana svojstva_be.:}C§pl()_l!. Ponekad se projektira veca cvrstoca betona. • p£oPi§!lje_PQ§tllQke-spravljanJa i·I1lkovan]asy]~zjll)betQQQ_lJI_i1:>etonom __ fazi u _Qcvrscayanja. pa je jedna od osnovnih postavki u projektiranju. pOStOJIvise podataka 0 cvrstoci betona.__ .mogugrupirati u: Ta _. ali se i povecava kohcma cementne paste.!!B~£L£~{~!~' se svojstva . odlicno zbijeni beton.. agregat. dakle predpostavlja. za cement. zbog povecanja kolicine cem:nta (cen~entne paste). Ako se u analize uvede jos i utjecaj kolicine zraka u postotku volumena betona onda formula dobiva oblik: ' f = ----:----:~A':-'-::---e Bv!e + O. za odredene sastojke. dobavu i rukovanje sastojcima b<. da prevelike kolicine cementnog kamena potenciraju nepovoljna svojstva betona.£ili.66 [8. kolicine vode i kolicine cementa.12).. Povecanje cvrstoce smanjenjern vodocementnog faktora postepeno iseezava. Je?nadzba jasno pokazuje.nacin.. Medutim. zagradi za koje zavisno sastava Osnovni pojrnovi i definicije PrQkktir. SASTAV BETONA ZADANE OBRADLJIVOSTI I CVRSTOCE gdje je fe tlacna cvrstoca.6]) prosirena Abramsova formula: f= e Bv!e + O. K konstanta materijala odredena eksperimentalno.. a dijelom izvodac radova prema raspolozivoj mehanizaciji za izvodenje objekta. te njih ispitivati i prosudivati u fazi projektiranja i kontrole proizvodnje._Po1aziste za proje tiranje sastava etoi1ilje p!Qjekt betona. Sva svojstva propisana u projektu betona.IR.nta preko ncke granice. te nacin njegovanja i testiranja.11): Parametri A i B odrec1uju se eksperimentalno betona.kvalitetei osiguranj<l_k. Cijena cementa je visestruko veca od cijene agregata. Ova formula.god. neaerirani.

postize se slabije organiziranom tehnologijom betoniranja suvremenom mehanizacijom i uz mali utjecaj kontrole proizvodnje._~ef()fITla.3). s. zakoju se projektira sastav betona. kao otpornost na udar. suvremenom mehanizacijom i dobro organiziranom kontrolom proizvodnje.1. • gusto6a (laki betoni. srednja vrijednost (fm).9 MPa . fizikalne.llflz:i~~. .-j1eka __ posebna.mehanicka. Faktor vjerojatnosti k uzima se prema vrijednostima iz Tablice 8..0MPa . zavisno od dopustenog broja podbacaja. ~Liste klase. Statisticki uvjeti za projektiranje marke betona.postize se dobro organiziranom tehnologijom betoniranja.1).• trajnost (postojanost na mehanicke.!S. .. koja se prema pravilniku za beton i armirani beton naziva marka betona i oznacava s MB.§ill:'Lli.0:$s:$4. Karakteristicna cvrstoca treba biti jednaka iii veca od marke betona: fbk. 134 20 15 25 35 MPa Slika 9. Kriteriji i postupci projektiranja drugih svojstava uvoditi ce se sukcesivno kada ta svojstva budu detaljno opisivana. . i jos se kontroliraju svojstva trajnosti u okolnostima normalne agresivnosti za beton.="" -. suvrernenom mehanizacijom i vrlo dobro organiziranom kontrolom proizvodnje. ocvrscavajucem i ocvrslom stanju.-izgled.pr()PJ. kemijske i bioloske utjecaje).toca na umor. karakteristicna cvrstoca je definirana kao 10% fraktil (Slika 9. Utjecaj rasipanja rezultata ispitivanja betona na projektiranu srednju cvrstocu betona. (Normirani uvjeti ispitivanja cvrstoce betona opisani su u poglavlju 0 evrstoci betona. manje od 1 na 100. Vrijednosti faktora vjerojatnosti razliciti propisi odreduju razlicito. cVfl.itd.__ . kolicine i podrijetla i s razlicitirn odnosima masa pojedinih sastojaka. Od toga se prve tri grupe svojstava pojavljuju uvijek. tj..postize se vrlo dobro organiziranom tehnologijom betoniranja.2.28. srednja vrijednost cvrstoce betona je: fm. mogu se razlikovati pet tipicnih grupa rasipanja rezultata ispitivanja cvrstoce betona: 3.na nacrtima. . Prema nasim propisima taj je faktor 1..hI_~~ Nairne. Standardna devijacija rezultata ispitivanja tlacne cvrstoce betonaje pokazatelj ujednacenosti proizvodnje betona.postize se zastarjelom iii zapustenorn mehanizacijom. tj.2). . a to se propisuje zavisno od toga o kakvoj se betonskoj konstrukciji radi.. ili 1 na 40 (Tablica 8. "-tenni~Kekarakteristike_u svjezem.?:MB+ ks. 5. ista zahtjevana svojstva u ocvrslom stanju mogu se postici sastojcima razne vrste. zilavost itd.3. ali razliCi10g__SlI.?:8. Statistickl kriteriji za projektiranu cvrstocu betona Zbog ve!ikog rasipanja rezultata ispitivanja tlacne cvrstoce betona. Svaka klasa betona mora imati naznacenu projektiranu iii zahtijevanu cvrstocu. da proizvodnja uz veliku standardnu devijaciju zahtijeva i projektiranje vel ike vrijednosti srednje cvrstoce betona.9 MPa . 4.9 MPa .9MPa . MB IS. tj.§h'. treba biti veca od projektom zahtjevane marke betona (MB). gdje se ne koriste rezultati ispitivanja betona i njegovih sastojaka.T . a ostale prema posebnim potrebama konkretne betonske konstrukcije.. u tehnickirn opisima i izvjestajirna radi jednostavnosti oznacava nekom sifrorn. Klasa betona se u projektu.1]. 6. Ocito je.c.) Moguce je projektirati sljedece marke betona: MB 10.postize se kod nepazljivog iii volumnog doziranja sastojaka betona. teski betoni).0:$s:$3.svojstva. na mjesalicama sa slabom sposobnoscu homogenizacije i postrojenju uz koje ne postoji laboratorij.. Standardna devijacija (s) izracunava se iz velikog broja rezultata ispitivanja i s obzirom na stohasticku prirodu betona.!l()st~i:llluide. dugotrajne.0:$s:$7. neekonornicnu proizvodnju (Slika 9.itd do MB 60. MB 20 . Rezultati manji od zahtijevane cvrstoce betona (MB) ne smiju biti manji od minimalne cvrstoce'/mlll' Ocekivanje rezultata manjih od minimalne cvrstoce betona moze biti npr. Marka betona je normirana tlacna cvrstoca betona u MPa u starosti od 28 dana. Slika 9.--~~~~~~. Na osnovu visegodisnjeg pracenja tehnologije betona u nas [9.0:$s:$5.iJ~kf:_~ll!_a!c!f:!is!ike: kratkotrajne.:. U ovom poglavlju biti ce govora 0 jednom postupku projektiranja sastava betona kojemu su zadana svojstva obradljivosti i cvrstoce.?:MB Projektirana. ne uzima se manjom od 3 MPa. :: I j " - .

izbor maksimalnog zma agregata. pri rnijesanju svjezeg betona. vaznorn pravilu zasnivaju se razne tab lice (Tablica 7. posuda na kranu trake.3. Aerant 0. To su npr.1. Prikladno je svojstvo svjezeg betona. bilo namjemo uvucen iii slucajno zahvacen iskazuje se u postotku ukupnog volumena betona. te klimatskim okolnostima. koji pokazuju varijacije u kvaliteti betona. specijalne posude pumpa. Faktori vjerojatnosti k. no i danas je jos prikladna kod zanatskog nacina spravljanja betona.' PC.3a). sredstvima zbijanja betona u konstrukciji. Priblizne kolicine vode za odabranu konzistenciju.50 1. greda Kolnicke pi OCt. zavisno od dopustenog broja podbacaja odnosno minimalno dopustene cv~stoee.kt~r slobodne vode. a) los se uvijek susrece praksa. kamioni pumpe. podlijevanje ploca strojeva 6 8 I 12 I 13 Iskazivanje sastava betona Proracun sastava betona provodi se obicno na osnovu udjela pojedinih sastojaka u jedinicnorn volumenu.3. 136 20 0. Te kolicine mogu biti polaziste za projektiranje prve eksperimentalne mjesavine betona. granulometrijski sastav. ne sarno 0 ugradljivosti u konstrukciju (velicini presjeka betonskog elementa i stupnju armiranosti) nego i 0 nacinu mijesanja.0 vic 0. da konzistencija zavisi u najvecoj mjeri od kolicine vode. Voda se iskazuje u litramas time. Transportna sredstva trake. izbor vrste cementa. industrijski podovi Betoniranje pod vodom Masivni hidrotehnicki betoni Zalijevanje ankera. i na osnovu toga korigiraju projektirani sastavi betona.32 ttm 1 ~ 50 Osnovne zavisnosti pri projektiranju sastava betona ~ c ~ o JOO 40 5 = 12-18 cm o Mnogi ulazni podaci za projektiranje sastava betona vee su objasnjeni kada je bilo govora 0 sastojcima betona.'. ili u kilogramima ako su praskasti.sup. Vlaznost agregata izrazava se u postotku tezine agregata i obuhvaca upijenu i adsorbiranu vodu. To je voda koja sudjeluje u tvorbi cementne paste. Zrak. Na tom prakticnorn. To znaci. njihov omjer u rnjesavini moze mijenjati u relativno sirokim granicama. zidovi.50 1. Postoje tri osnovne zavisnosti koje upravljaju postupkom projektiranja sastava betona.. Ta praksa datira iz vremena kada nije bila poznata uloga vode u betonu. A~o n. posuda na kranu pumpa. bez vode koja je apsorbirana u agregatu. maksimalno zmo agregata i vrstu agregata (drobljeni iii rjecni) iii dijagrami u kojima se navode preporucene kolicine vode za beton odredene konzistencije. da prvi korak u projektiranju sastava betona treba biti izbor prikladne obradljivosti odnosno konzistencije betona. da se za odabrane sastojke betona. Dijagrami rezultata ispitivanja betona iste konzistencije. cm 1 5 12 16 5 18 5 20 Siabo annirani iii neannirani temelji i blokovi Annirani temelji. kamioni. konzistencija svjezeg betona. u odredenim vremenskim razmacima iii prema potrebi. uzimaju se prema vrijednostima iz Tablice 8. 137 . U Tablici 9. U tom slucaju bolje je zadavati omjerima masa. cijevi trake. srednja cvrstoca pornocu dva simultana uvjeta: za koju se projektira sastav betona odreduje se v t: OBRADLJIVOST IKOLICINA VODE fm~ fmin+ k2·s. volumen vode izrazene kao vlaznost agregata je: vlaznost agregata (tez. a da uz konstantnu kolicinu vode konzistencija betona ostaje prakticno ista (Slika 9. (a) odnos vic faktora i kolicine cementa i (b) odnos vic faktora i tlacne cvrstoce. cement i agregat. To su: (I) obradIjivost svjezeg betona i kolicina vode. raspolozivim sredstvima varijskog i unutrasnjeg transporta.1. kako bi sto bolje odgovarali zadanim tehnickirn uvjetima i zahtjevima ekonomicnosti.i. da se uvijek specificira vodocementni fa. da beton u konstrukciji bude dobre kvalitete jest. ako su tekuci (najcesce). koji ce proizvoditi beton. da se betonske mjesavine zadaju u masenim iii volumnim ornjerima agregata i cementa iii pak kolicinorn cementa u kubnorn metru betona.0 (MPa). To znaci.25% .2% 0. silobusi posude Konzistencija prema mjeri slijeganja.3. u Dodaci betonu izracunavaju se u postotku od mase cementa i zatim izrazavaju litrama.~~nate statisticke karakteristike pogona. b) 500 400 . stupovi Jako armirani presjeci stupova. tj. ploce. a za potrebe doziranja na betonari iskazuje se tezinski za cement i agregat. Na osnovu rezultat. proracunavaju se statisticki parametri. Tijekom proizvodnje betona dobiva se nizove rezultata kontrolnih ispitivanja za pojedine klase betona. Tablica 9. Orijentacijski podaci Tip konstrukcije 0 konzistenciji betona za maksimalno zmo rjecnog agregata D=32 mm.a kontrolnih ispitivanja. Obradljivost betona moze ovisiti 0 svim fazarna obrade betona.45% Rjecni agrega t. jer su volumeni nasutog agregata i cementa zavisni od vlaznosti odnosno stupnja zbijenosti i vrlo promjenljivi. Pretpostavka. navedeni su neki tipicni primjeri preporucenih konzistencija betona. uzima se kriterij kOJI Je na strani sigumosti: fm ~ MB + 8. Prema tome. (2) zavisnost tlacne cvrstoce od vodocementnog faktora i (3) zavisnost trajnosti betona od vodocementnog faktora.%) x masa agregata. da ga se moze dobro ugraditi. 0 vic Slika 9. Prema tome.

b) PODACI 0 RASPOLOZNIM 1.12). treba posluziti Walzov dijagram cvrstoca betona normiranih s cvrstocom cementa (Slika 8.OO0637C + O.): f= c Bv/cO. uobicajena je praksa. ali za konkretnu isporuku cementa s kojom ce se raditi probe treba prethodno ispitati sva normirana svojstva na prahu. aeranti. onda se dobiju iz pokusnih laboratorijskih mjesavina. pasti i mortu: • • • • • • cvrstocu normnu konzistenciju. 0. a svojstva svjezeg betona uvjetovana su tiporn konstrukcije i raspolozivom tehnologijom. Vee ovdje treba naglasiti. vodocementni faktor je jedan od glavnih cinilaca koji utjecu na poroznost. a za njihovu promjenu nekada ima vise. fluidifikatori). • apsorpciju vode.7. • izborom agregata. VODA . • volumnu masu svake frakcije. /~ ~ Redoslijed projektiranja sastava betona <) F CVRSTOCA I VODOCEMENTNI FAKTOR . provjeriti vrstu i kolicinu dodataka. koja bude zadovoljavala sve druge propisane uvjete projektirane klase betona. a za konkretne treba ispitati: • granulometrijske sastave. ugradnje i njegovanja betona. Nacini ugradnje. interpolacijom odabrati mjesavina. 138 . pa i onaj koji je izlozen normalnim uvjetima okoline.Za agregat vrijedi kao i za cement. osim pravilnog izbora tipa cementa i vodocementnog faktora.. projektiranje u doslovnom smislu rijeci i nije moguce. • odrediti gustocu. volumnu postojanost.). prema normama ukoliko se ne koristi pitka voda. 30 kg. Trajnost betona moze se jos podesavati: • izborom vrste i kolicine cementa. a) PODACI 0 KOMPONENTAMA BETONA CEMENT . potrebno je za konkretnu isporuku provjeriti utjecaj aditiva na odabrane vrste cementa i agregata. Postupci zbijanja. Osnovni su podaci 0 komponentama betona.10.11).3a).11 i 8. a time i na propusnost betona za vodu.). 6. plinove i druge moguce agresivne tvari za beton i celik u betonu. 2.09. Podaci dobiveni iz eksperimenata prikazu se u dijagramu oblika hiperbole u koordinatnom sustavu: kolicina cementa: vic faktor (Slika 9. transporta. jednako vazni dobro zbijanje i njegovanje betona. Zapravo. naknadno upijanje vode. DODACI BETONU . kontrolira se vodocementni faktor u pogledu trajnosti betona. ukoliko nema drugih podataka 0 cvrstocama slicnih betona. kojima se ispituje odnos kolicine vode i konzistencije svjezeg betona (Slika 9. I konacno. Nairne. nadzora i neovisne) 139 transporta. podaci raspolozivim tehnologijama i podaci iz projekta konstrukcije i tehnologije izvedbe. betona. tako daje uvijek potrebna odredena optimalizacija smjese. Razine kontrole (vlastite. 8. Pokusne mjesavine prave se s priblizno istom kolicinom vode (istom konzistencijom). • vlaznosti frakcija. • hidraulicnim • dodacima dodacima. mora uvijek v. kao polaziste za izbor vodocementnog faktora moze posluziti formula za teorijsko predvidanje tlacne cvrstoce betona (Poglavlje 8. da se laboratorijski izradi nekoliko (3 . Korelacijska krivulja u dijagramu v/cfaktor : tlacna cvrstoca betona predstavlja srednje odnosno ocekivane vrijednosti cvrstoce betona.rezultate ispitivanja betonu (npr. Nacin mijesanja betona. jer se uz odredene pretpostavke izracunata mjesavina. • kolicinu sitnih cestica na sitima 0. 3. vrijeme vezanja. Tek uvazavanjern svih tih aspekata postici ce se dobra i nepropusna struktura betona.~-.lako postoji atest kojim se potvrduju deklarirana svojstva aditiva.020 mm.Qgti!Jlalni sastav betona uvjetovan je tehnickim i -ekonofnskim parametrima. Sredstva unutrasnjeg TEHNOLOGIJAMA o tim postupcima posebno se govori u poglavlju 0 patologiji betona.Svi podaci 0 svojstvima koja podlijezu atestiranju dobiju se od proizvodaca. da su za trajan beton.063 i 0. Ukoliko se ne raspolaze takvim podacima iz redovne proizvodnje betona. Ove dvije grupe uvjeta mogu biti prilicno opsezne. Na taj nacin moci ce se.3b).erificirati i najcesce korigirati eksperimentalnim podacima.0279a A TRAJNOST I VODOCEMENTNI FAKTOR Za svaki beton. Sredstva vanjskog 4. 5) pokusnih mjesavina betona za raspolozivi agregat i cement. a nekada manje slobode. • poboljsanim • njegovanjern zbijanjem betona. Pri koncipiranju ovih pokusa. postoje dobre korelacije izrnedu vodocernentnog fakt~ra i tlacne cvrstoce betona (vidi dijagrame na slikama 8. Zavisno od uvjeta okoline betoni se dijele na klase izlaienosti (Tablica 11. Ti efekti se obicno provjeravaju na smjesama morta. izmedu ispitanih sastava betona. isporucene frakcije 0 Za slicne sastojke betona. Zahtijevana svojstva ocvrslog betona daje projektant konstrukcije. u slucajevima kada su betonske konstrukcije izlozene jacern djelovanju agresivnih okolnosti i kada su te okolnosti najmjerodavnije za izbor sastojaka betona. Pri projektiranju novih sastava betona. Pri konacnoj odluci 0 sastavu betona treba uzeti u obzir i nivo kontrole koji je moguc u datim okolnostima izrade. Prije projektiranja sastava betona potrebno je prikupiti podatke 0 raspolozivim materijalima i tehnologijama.. a kolicina cementa u kubnom metru betona se mijenja u intervalima od po npr. a prema tome se propisuju i odgovarajuce minimalne tehnoloske mjere (Tablica 11. AGREGAT .

).260 3S 10 15 35 i z= 1000.2. (Tablica 14C .66r5 S'3/2 II. C 8.16 Principi su objasnjeni u prethodnim poglavljima. srednji. namjene objikta i uvjeta buduceg okolisa. Kolicina cementa. Provjerava se.2.~ _ Odabire se prema uvjetu cvrstoce iz dijagrama 8. Kolicina vode.)volumeni(V) frakcija(Ai): A=L . kohezivnost i zavrsna obradljivost 141 12. iIi 6. Iz jedne serije pokusa rnoze se odabrati vise sastava za propisane klase betona iste konzistencije i istog maksimalnog zma. 14. koraka prikladno je provesti tabelarno 9. da bi dobili podatke za vise mjesavina. 5 ~/l? 1. konzistenciju betona treba podesiti tako.6 LABORATORIJSKI POKUSI 10.) 13. KORACI U PROJEKTIRANJU SASTAVA BETONA ZA KOJI SU ZADANI OI3RADLJIVOST. iste konzistencije. tako da se moze konstruirati dijagram odnosa vodocementni faktor. razlicitim kolicinarna cementa (Slika 9. Ispitivanje konzistencije. b) % armiranja. Ispitivanje svojstava svjeZeg betona i izrada uzoraka za ispitivanje ocvrslog betona PREMA POT REB I PONA VLJA SE OD 3. tako da se konacni sastav betona usvaja interpolacijom.11. Volumen zraka.A= . Izbor vic faktora 6. Masa za 1m3 (kg) 3f::'J 3 2 Gustoca p (kg/drrr') Vo1umen za I m3 (drrr') 3. a [L] 4.3b). zavisno od ocekivane cvrstoce cementa Kontrolira se vic faktor i kolicina cementa iz minimalnih uvjeta trajnosti prema tablici 11. as razlicitim kolicinarna cementa.3. veliki). v/~ O/S 0/1 (. 68' ?- G7'o (000 t 9 s: b) Korekcija za apsorpciju i viaznost agregata Z. Tablica 9. Uvjet trajnosti 7._ __ e.02 { ~ T (26 {l 1(63 0/53 ::J f6!J --G 'tS-- 0.'S. da je beton dobro obradiv za odredenu namjenu.. c) svojstva i performanse koje proizlaze iz projekta konstrukcije. Odabiranje sastava betona Koriste se postupci tehnicke statistike Proracun sastava betona od 3. d) podaci 0 tehnologiji izvedbe (motazna konstrukcija.32 Dodatak betonu s vodom (I :I 0) Cement Voda % S kg q kg] = V : ~. masa agregata Korekcija za Apsorpciju % kg % ?-. a ovdje se ukratko pokazuje jedan od mogucih redoslijeda u projektiranju sastava betona. Izbor konzistencije prema postupku koji ce se primjenjivati pri kontroli 2.lj .2% Zrak 4% Agregat Ukupno 199b 2338 :.:> b/D Vlaznost kg Korigirana masa za 1000 L kg Sastojak Frakcija 0-1 0-4 4-8 8-16 16.S.1 ~0~v~is~n~0~0~d~im~e~n~z~ij~am~a~p~re~s~je~k~a~i~o/c~o~a~rm~ir~a~nj~a~. CVRSTOCA I TRAJNOST .c) PODACI IZ PROJEKTA KONSTRUKClJE a) Vrste presjeka (mali. Prilikom ispitivanja konzistencije kontrolira se temperatura smjese.s '313 34'1 Sl2 .2. odreduje se iz iskustva ~il~ip~r~e~m~a~ta~b~l~ic~i~7~. do 8. U prvom projektiranju smjese. a) Proracun sastava betona za pokusnu mjesavinu Sastojak Cement Voda VIC (kriterij cvrstoce) VIC (kriterij trajnosti) Dodatak betonu aerant 0. c 11?g'f8 2.4. odabire se manji ~ iz koraka 8.5 I/o 0/2- 3/5 3/5 351 i. Pokusna mjesavina PROBNE MJESAVINE Probne mjesavine pripremaju se najcesce prvo u laboratoriju.IzborDm~3x~ 3. Ispitivanje ocvrslog betona i sredivanje podataka u dijagrame prema slici 9. moguce trajanje njegovanja. dostupnost elementima). da Ii su postignute projektirane velicine za gustocu betona i kolicinu zraka.. prema tablici 9.>'r 110 014 /. Kolicina agregata. treba konzistenciju odabrati obzirom na obradljivost (npr. :>/.cvrstoca (Slika 9. da bi se dobila zeljena konzistencija.3. Bez obzira na predpostavljenu kolicinu vode u proracunu. A Ukoliko nije zadana projektom. Prerna potrebi korigira se kolicina vode.' 1/2 erE? 49/ :II s'tl .VAi Ispituje se vlainost svake frakcije radi korigiranja potrebne kolicine vode za odabrani vodocementni faktor. Dijagram treba konstruirati od dovoljnog broja tocaka. i tabele za ispitivanje ocvrslog betona. Za proracunati volumen betona doziraju se komponente betona i zarnijesaju. I.P. V ________________________________ 5.. c Agregat popunjava say preostali prostor za I m3 gotovog ugradenog betona. V +~+~+ A (/10 :J Or :?3 ~O . Frakcije agregata Ukupna kolicina agregata dijeli se u najpovoljnijim postocima(p. Obicno se pripremi vise rnjesavina. Vlaznost agregata J}5 3?-9 of- 163 10tll' .11. KORAKA. { 9. __ Zahvacenog ili djelovanjem aeranta uvucenog.

emeno .kontrolira funkcioniranje strojeva za proizvodnju i bazdari uredaje za doziranje. Minimalne kolicine cementa kIase 35 za betone B I MB 10 Minimalna kolicina cementa. 143 . To su narocito. pa to rezultira podbacajem u kvaliteti. te uzirna uzorke i ispituje kvalitetu proizvedenog betona (Slika 9. Dakle. da se u meduvremenu bubanj mjesalice ne pere. Prilikom spravljanja pIVe mjesavine dio cementne paste utrosi se na premazivanje povrsine bubnja i lopatica mjesalice. Toje moguce u slucaju da se radi 0 betonima nize propisane cvrstoce i ako se radi 0 manjim kolicinama betona. Shema upravljanja sastavom betona.3 vrijede ukoliko se beton B I spravlja s najvecom frakcijom 16-32mm.(zagladivost) povrsine. Na uhodanoj betonari. ~ predvidaju dvije kategorije ~ B J i BJL Za kategoriju B II obvezno se moraju provesti prethodna ispitivanja. korekcije sastava betona su prespore. Moze se prije ubacivanja komponenata prema proracunatom sastavu. promjena potrebe za vodom i vrijeme vezanja betona pri razlicitim temperatura rna.A OPREME ISPfITVANJE BETONA Sf ATls-mm Sastojci Belon Tablica 9. Za kategoriju B I propisane su minimalne kolicine cementa (Tablica 9. Usvojeni sastavi za trazene klase betona ponovo se zamijesaju na betonari. onda treba laboratorijski provjeriti ponasanje betona pri razlicitim temperturama smjesa. bilo dodavanjem aditiva iIi promjenom kolicine cementa iii sitnog pijeska. da u pr~k~i ~a promjen. betona B I mogll_sy_~~~oizvodi i to ~_~_]_5. 20% . -----K?~m ~stu. p. da bi se doka~a~o u kojoj mjeri su zadovoljeni uvjeti klase betona. SASTOICI Cement Agregal Voda Aditivi TEHNOLOGUE SfATlSTI(:KA OBRADA Do1ir:anje Mijebnje Prijcyoz. rnoze se cak i preskociti faza laboratorijskih ispitivanja. Upitni~o~ su . kg/nr' 15 20 25 142 220 260 300 350 Slika 9. Medutim. koji se mogu propisati uz neku povecanu kolicinu cementa.3.tete betona odabranog sastava najvise utjecu sljedeci karakteristicni parametn sastojaka betona: ~K-ateg_~!ona Prethodna ispitivanja betona mogu biti vrlo opsezna i dugotrajna. rezeIVo~ u projektiranoj cvrstoci betona. ravljanje kvalitetom betona _~ Tijekom proizvo nje aoo1'atOrijuz-oetonaru kontrolira i evidentira rezultate ispitivanja sastojaka betona. AdilM KOl'ITROl. Rezultati ispitivanja betona ocjenjuju se statistickirn postupcima.ovrsinu premazati s manjom kolicinom cementne paste. pa se najcesce te varijacije "pokrivaju" povecanom.4). Kolicine u Tablici 9. te da se poduzmu o?govar~ju~e korekcije u sastavu betona. uz odredene korekcije. Ukoliko se u proizvodnji ocekuje betoniranje pri vrio razlicitim klimatskim uvjetima. pa prema tome i skupa.pri najvecoj frakciji 8-16 mm. a za cement klase 25 treba ih povecati za 10%. pa na osnovu postojecih podataka 0 proizvedenim sastavirna betona. Iskustvo je pokazalo. pa se uvode eventual no potrebne promjene u projekt sastava. Te se kolicine moraju povecati za: 10% .4. prema iskustvu. Najbolje je pripremiti seriju mjesavina za redom. 10% . i bez povecanog rizika postici zahtijevana svojstva betona.3).pri najvecoj frakciji 4-8 rom. pa ta mjesavina ne bi bila mjerodavna. tako da se moze ocijeniti utjecaj rada ekipe i kvalitete opreme s kojom ce se spravljati beton. zbog nacina obrade i poteskoca u interpretaciji podataka. koji ulaze u proizvodnju. UgradDja Zbljanjc Zagladivanjc Njegovanje ISPfITVANJE SASTOIAKA Za cemente klase 45 smiju se navedene kolicine cementa smanjiti za 10%. Mnogobrojni i varijabilni parametri sastojaka betona vrIo razlicito utjecu na kvalitetu betona. Cement Agregat Vod. intervencije u sastavu betona provode se nakon dobivanja rezult~ta testiranja ocvrslog betona.oznacena mjesta na kojima najcesce dolazi do pogresaka u funkcioniranju sustava. a to znaci mjesec dana zakasnjenja. pokuse izvesti odmah u punoj velicini. na betonari.ako se umjesto plasticne radi tekuca konzistencija. Ponekad.e kvali. transportni Deton nemoze biti kategorije B I. ~ovr. Opravdana su tek ako se njima moze ustediti u odnosu na iskustvene sastave betona. pri uobicajenoj organizaciji kontr~le 1~pravlJanJa kvalitetom betona.

: . Komplicirane meduovisnosti parametara sastojaka betona i svojstava ocvrslog betona mogu se pornocu automatske obrade podataka vee preventivno uvesti u upravljanje procesom proizvodnje betona. : '. 20 100 '~i . ~..i. koje 144 . koji odgovara Iiniji A 32... sto takoder upucuje na mogucnost poboljsanja upravljanja kvalitetom betona.: : . a to znaci za beton spravljan s 350 kg cernenta/rn '. .. koji se mogu aproksimirati normalnom distribucijom.J 6U~~11111111111'11111111111'lllnlllllIII1111\lllllltl11'1'11'111"111111'111111"'11 11'1111111111 nastaju promjenama u drobilisnorn postrojenju iIi trosenjem sita u proizvodnji iIi promjenama u opterecenju sita iIi kolicini vode za pranje agregata. Bra. : ... . rijetko se kada u praksi ovi podaci koriste za podesavanje sastava betona. frakcija ~ ~.. : . vezane uz promjene temperature s godisnjim dobima. Od toga se prva tri parametra manifestiraju kao promjena potrebe za vodom uz istu konzistenciju betona. a to znaci mijenjaju poroznost.2. i vodocementni Premda se svi navedeni parametri sastojaka betona redovno ispituju u laboratoriju betonare... Novija istrazivanja pokazuju [9. da se karakteristicni parametri materijala mogu izraziti pornocu srednje vrijednosti i standardne devijacije (Slika 8. polazi se u analize uzroka. poveca se kolicina vode za 10 litara pri krutoj konzistenciji. ali jos vece promjene nastaju pri promjeni kolicine hidraulicnih dodataka cementu...~.~. ~30 <. svjeze betonske smjese i u cvrstoci cementa.~ . b) modul finoce agregata i c) cvrstocu betona [9. vjerojatno zato sto su meduovisnosti slozene..: .. . ' . Tako na primjer smjese betona u Ijeti. prikazan je utjecaj povecanja broja uzastopnih podataka koji se usrednjavaju. MIN · · · IS 16 17 \8 19 20 Braj rezul tata se uSrednjavaju Promjene u standardnoj konzistenciji cementa mogu nastati zbog redovnih promjena u mineraloskorn sastavu sirovina za proizvodnju cementa. Tako na primjer. pri cemu je uvijek usrednjavano po 5 uzastopnih rezultata.!::iJ11llJJ.5 litara na kubni metar betona iste konzistencije! Vece promjene u potrebi cementa za vodom mogu uslijediti od promjena u temperaturi betonske smjese.. pa se tome prilagodava kolicina vode u smjesi.i . modula finoce agregata i cvrstoce betona. . :.. da navedene promjene u kolicini vode znatno mijenjaju faktor.i. i 9 10 II 12 0 . Vidi se.. a: : : : . One su posljedica redovnih promjena. da se prakticno eliminiraju slucajne pogreske. kada su srednje temperature od 25 do 30°C... Standardna konzistencija cementa se uslijed toga promijeniti za 2 do 3%. Sadasnji propisi uzimaju rezultate ispitivanja betona u nekom duljem vremenskom razdoblju kao skup rnedusobno neovisnih podataka. .. a da konzistencija betona pri tome ostaje ista! Takve promjene u granulometrijskom sastavu agregata mogu se ocekivati u normalnoj proizvodnji. pa zakljuCivanje po shemi jedan uzrokjedna posljedica nije primjereno..i... Vremensku zavisnost podataka 0 ispitivanju sastojaka i betona potvrduju slozenije statisticke analize pornocu autokorelacijskih funkcija i segmentacijom. .3]. a to znaci. .cvrstocu cementa.. . . ... . Ove promjene mogu biti sistematske. da se npr. cak i unutar optimalnih granicnih linija. pri mijesanju stalno se. Promjene u granulometrijskom sastavu agregata. Klizne sredine zavisno od broja podataka koji se usrednjavaju za aj.5.3]... To je moguce uz simultanu promjenu kolicina cementa i vode iIi primjenom aditiva.3).i.5..~f~tf 5 6 7 8 . Na statistickoj kontrolnoj karti rezultata ispitivanja cvrstoee betona (Slika 8.tl se usredn lava iu Slika 9. Uvodenjem kompjutorske obrade podataka. Na slici 9... koji odgovara liniji B 32 u sastav. ~ ~ . ~. 145 • varijacije • promjena • promjene • varijacije u granulometrijskom sastavu frakcija agregata.. uz konstantnu konzistenciju odrzi i konstantni vodocementni faktor. do cak 35 litara pri plasticnoj konzistenciji. · ..i " kaj1 · .i. promijeni Ii se granulometrijski sastav.i...17)! maze Ocito je.i. Slican postupak rnoze se primjenjivati uz usrednjavanje razlicitih brojeva podataka za sastojke betona i za ocvrsli beton.! rezultata kO.. : :: : . i to za rezultate ispitivanja cvrstoce cementa.33). Nairne. i 1 2 J 4 ~. a nakon toga se zbog vremenske rneduovisnosti podataka povecanjern njihova broja prakticno vise ne poboljsava karakteristican parametar materijala.>~.. promjenu kolicine vode za 7 do 10.31). • promjene u standardnoj u temperaturi konzistenciji kolicine zraka u mjesavini.rj!!'Hlli .. da rezultati ispitivanja sastojaka i betona cine vremenski ovisne serije. opisan je postupak kontrole kvalitete pornocu klizne sredine cvrstoce. .. da je 6 podataka dovoljno. formiranjem baza podataka i ekspertnog sustava rnoze se znatno poboljsati i ubrzati slozeni proces projektiranja sastava i upravljanje procesom proizvodnje betona. rezultiraju znatnim promjenama u potrebi za vodom za istu konzistenciju betona (Tablica 7.. te se zatim intervenira u sastav betona na taj nacin. cementa. . cvrstocu i trajnost betona. Tek kada ispitivanja ocvrslog betona pokazu neki nedostatak u kvaliteti. trebaju 10 do 20 litara vode vise nego kada su temperature 5 do 10°C (Slika 7... kao najuocljiviji parametar kontrolira konzistencija betona... ...

hiQJ1!_t<lgij~_G. plitke i dosta siroke.Y~I)QJg)_ti_1:l~t9. ako se reducira izdvajanje vode. Ova naprezanja mogu biti veca od vlacne cvrstoce jos mladog betona. da vece kolicine cementa povecavaju i plasticno skupljanje. I ~ VOLUMNE PROMJENE BETONA <:> Skupljanje moz~GsLjediG_u~acije vode iz betona. cementna pasta se skuplja za priblizno 50 do I OOx 10-6u odnosu na volumen cementnog praha. velicinabubrenja zavisno 147 ~usel1ieIl1_Q~yrslog betona izlaziy_Q!la i~ kapilaJa.y~m~_I}()_m__IJ()§~Q~S!_jJ~~ve~iy:g~~~£a:I<:. sto rezultira vlacnirn naprezanjima u povrsinskom sloju.2iJaI:e betona reverzibilan (Slika 1~. pa rezultiraju naprezanjima. a dio jenakon vracanja_vl~k~.~jr~y'erzibiIan. uslijed gubitka vode evaporacijom s povrsine betona. SU'ukUpne _ jer deformacije puzanja poddopufu:n-F!C~!iIpr~~~nJim~i-!'J9_K!edaveiicinekao i kratk()t@ji!~j~!.tj. jednakog su reda velicine i jednako vazne za ponasanje betona volumne promjene od skupljanja odnosno bubrenja betona. Uslijed hidratacije.10.s_tQ_~.E_~iv~slc!J_QliC!.:i:ako·su-!a. beton se ponasa kao vecina nosivih gradiva. koji se ne skuplja.~_~fj£@~@ci_§ac~Ima takoder drugih posljedicapiizaiija._ ()ptere~~iij~3rlomara~. ali vecina je stetna po svojstva konstrukcije.Za uobicajene vrste betona._~m~@_a i ~natiz3C1]e:-l3ez obzira na uzrok. Dio . neICemogu biti povoljne. Naravno. Dok je beton u plasticnom stanju. ispituje obicno sarno Iineama deformacija betonske prizme.J_~)_. Ono moze biti reda velicine 1% volumena cementa. cime se nadoknaduje dio vode utrosen na hidrataciju. dolazi do smanjenja volumena. U praksi su ove obadvije volumne promjene gotovo uvijek sprijecene. te postoji mogucnost stalnog ulaska vode u pore cementnog kamena. beton ce bubriti. Osim deformacija. gotovo elasticno.--:-~voJstvopuzanja je vrLQ.Q_miluleJonIta_ciii"i. DEFORMAClJE BETONA Za kratkotrajna opterecenja do velicine dopustenih naprezanja. I Plasticno skupljanje i bubrenje Skupljanje ocvrslog betona uslijed susenja t~!. a plasticne pukotine mogu se potpuno izbjeci ispravnim njegovanjem betona. Taj dio skupljanja naziva se plastic no skupljanje.-Yolumna deformacija jednaka je trostrukoj vrijednosti lineame deformacije skupljanja (cv = cx + Cx + cJ. pa se javljaju tzv. pod stalnim opterecenjem beton puze (tece)._ _tLs!~formacij~ . Medutim. koje su posljedica djelovanja vanjskih siIa (kratkotrajnih iii dugotrajnih). Skupljanje povrsinskog sloja je sprijeceno unutamjim dijelom betona. plasticne pukotine. zbog jednostavnosti. Taj dio skupljanja se naziva autogeno skupljanje. Izrazava se kao bezdimenzionalna velicina u promilima (mmlm) iii miliontinkama (x 10-6).~~_~_. kao i od temperatumih promjena. koja su cesto veca od vlacne cvrstoce i uzrok su pucanja betona.!1a. koji je usao u reakciju hidratacije. Ako je beton potopljen u vodu.nj~jJ_etona. sma-njenJe-Yo1Umena. Plastic no skupIjanje je manje. pa se laboratorijski.

ne nastaJ~ kar~ona~n~ kiselina tj... uslijed evaporaeije i ponovnog vlazenja.03%.. ' -40 0 20 40 60 Relatlvna vlainost 80 100 -% pri razlicitim relativnim od_t~aj~j~_l1j~gQvflnjll_istarostib~t()_namoze biti od 40 do 70% od skuplj~. koje djeluju na taj nacin.1 b). ali u gradovima i na autoputevima ima ga do 0. Obicno se ispituju prizmice morta dimenzija 40~40xl~0 mrn ' u aparaturi prema Graff-Kauffmannu. odvija naizrnjenienn (Slika I 0. ali je proees upijanja vi age znatno intenzivniji od procesa evaporacije..~. uslijed karbonatizacije dobiva na povrsini praskasti sloj. Medutirn. zaobljenih krajeva. Karbon dioksid s vodom tvori karbonatnu kiselinu koja reagira s Ca(OH)2 u eementnom kamenu stvarajuci CaC03. koji popunjava strukturu. a bolje je 6 uzoraka. 149 V r: Skupljanje uslijed karbonatizacije Djelovanjem CO2 iz okoliee na eementni kamen dolazi do kemijskih reakeija... Testiranje skupljanja Premda je skupljanje volumna promjena. 2000r----------------. Ukupna skupjanje ad suse 1600 nja i karbanatizacije 1200 xo '" " ..c<.. . Osim skupljanja.. ali ako u porama nema vode.2). Ireverzibilni dio skupljanja betona posljediea je nastanka novih kemijskih i fizikalnih veza u strukturi eementnog kamena.. za beton.ko s~ pore ispunjene vodom. Velicina tih ciklickih promjena zavisi od trajanja razdoblja susenja odnosno vlazenja... jer se kristal} vapna zamjenjulu cvrscim kalcij karbonatom.1] .. a nakon formiranja meniskusa vode u kapilarama nastaje podtlak. Pri tome se oslobada voda... moze biti povecanje cvrstoce. Uzorak ima na oba kraja ugradene repere od nerdajuceg celika... promjene duzine usporeduju se sa stalnom duzinorn stapa od invara istih dimenzija kao prizma od betona (slika 10..:.. a voda. "'" g- I V) O d / " I~ "'::.'. Tako je ripr.3%. .. narocito se povecava tvrdoca betona tako da tanki povrsinski sloj kore betona postane znatno tvrdi i kruci. obicno se mjeri sarno lineama promjena uzorka oblika stapa. Napredovanje karbon dioksida ?iti ce najsporij~. ali jos vise od njihove ispunjenosti vodom (Slika 10.. Slika 10.."- ___ -- na u vodi zraku b .2].(transport skupljanje vlage) ""'" ~_(\('. U praksi se najcesce transport vlage u betonskom elementu. cime je evaporaeija usporena. '~" Skupljanje ad karbonatizaclje . Skupljanje cernentnog morta uslijed susenja i karbonatizacije vlaznostima [10..2. onda je ireverzibilni dio skupljanja znatno veci. Da bi se eliminiralo mcguce utjeeaje temperature na promjene dimenzija okvira aparature. +r=:«: I I I I . . zatim prosusen i onda ponovno vlazen... da beton naglo upija vlagu. '-' c <0 '-. ako je beton istovremeno sa susenjem izlozen intenzivnoj karbonatizaeiji.u vod! na zraku Bubrenje a) \Skupljanje '.. To je posljediea djelovanja kapilamih sila u porama betona. a. IlJ 800 400 - j Skupljanje od susenja /"..1. ne dolazi do reakeije s kristalima vapna. Prema tome skupljanje betona tijekom duljeg suhog razdoblja. Prema tome. Brzina transporta vlage ovisi 0 relativnoj vlaznosti betona i okoline betona... najvece povratno bubrenje. pa se paralelno ispituje barem 3. posljediea karbonatizaeije cementnog kamena od obicnog portland cementa. Uslijed karbonatizaeije.. ... " b) " Povratno '. Buduci da je najveci dio skupljanja posljediea transporta vi age iz unutrasnjosti uzorka do povrsine i zatim intenziteta evaporaeije. a beton se ispituje na uzoreima dirnenzija IOxlOx40 ern? i 20x20x60 ern".. nadoknaditi ce se vrlo brzo jednim kratkim kisnirn razdobljem. koji je njegovan do prakticno potpunog zavrsetka Iiidratacije... to ce izmjerena velicina zavisiti bitno od dimenzija uzorka.L__:::_. ali se i drugi spojevi eementnog kamena razgraduju.('. Brzina napredovanja korozije eementnog 148 ... koja se oslobada moze intenzivi~ati proees hidrataeije.:iusenjem .. optima lni uvjeti za karbonatizaeiju eementnog kamena su u djelomicno vlaznom betonu. nakon sto je isparila adsorbirana voda. Beton pripravljen s cementom u kojem ima dodataka zgure. Skupljanje i bubrenje ocvrslog betona uslijed susenja i vlazenja [ 10. Nepovratno Povratno skupljanje (transport -L vlage) t skupljanje kamena uslijed karbonatizaeije zavisi od strukture pora. U izvjestaju 0 rezultatima ispitivanja vrlo je vazno naglasiti 0 kojim se dimenzijama uzoraka radio Rasipanje rezultata ispitivanja srazmjerno je veliko.. zatim 0 stupnju hidrataeije eementnog kamena i 0 strukturi pora u betonu. '~~.jJ Slika 10. Karbon dioksida ima u nezagadenoj atmosferi 0.3).

.2 :::: .6..<1J .4 0. U pocetku je skupljanje najvece.. -i QJ 0. a zatim se postepeno smanjuje.5].. 150 151 .. a narocito je vidljiv kod lakih betona.5. [ 10. ali najveci utjecaj na velicinu skupljanja ima agregat. cuvanih na 21°C i 50% re!. pa ce to rezultirati manjim skupljanjem.g)n gdje g znaci volumni udio agregata (Slika 10.140~----------------------------------~ 120 o 10 28 dana 90 1 2 5 10 20 30 godina Slika 10. Slika 10.3 0.. 40 20 0. -i 0:: a Vo1umni udio agregata. U kasnijim razdobljima odredeni doprinos moze biti posljedica skupljanja od karbonatizacije. .50 '0 120 I C> Volumni udio agregata ..6). Medutirn.. koji sprecava skupljanje.3.v!.35 0. 0. Aparatura za ispitivanje skupljanja mortnih prizmi i betona.. Skupljanje betona istog sastava. uz istu konzistenciju i isti vodocementni faktor ornogucava obicno manju kolicinu cementa. Opcenito vrijedi da se: 14 do 34% od 20-godisnjeg skupljanja obavi za 2 tjedna.. ali spravljenih od razlicitih agregata..5).4 8~. Sam cementni kamen imati ce utoliko vece skupljanje ukoliko je veci vodocementni faktor (Slika 10. Cimbenici koji odreduju veliclnu skupljanja Skupljanje betona je posljedica skupljanja cementnog kamena. QJ C <1J ~ <1J QJ ...3].8 ~ Slika 10. vece zrno agregata. '2 .. Slika 10.. % 80 1 V) 100 o~~~~--~ 0. Utjecaj udjela agregata u volumenu betona na skupljanje [10.4)...6 vic faktor 0.8 ~ ~ -i s II) Q ~ 0. Utjecaj vic faktora i kolicine agregata na skupljanje betona [10..4].4. 40 do 80% od 20--godisnjeg skupljanja obavi za 3 mjeseca i 66 do 85% od 20-godisnjeg skupljanja obavi za 1 godinu. Granulometrijski sastav i velicina maksimalnog zma agregata sami po sebi ne 'utjecu na velicinu skupljanja.. Skupljanje betona moze se izracunati iz velicine skupljanja cementne paste (sc~ pomocu struktume formule: Sb = scp(1 .5 __ --~--__ ~ 0.7 0. Vrijednost eksponenta n zavisi od modula elasticnosti agregata i Poissonovog koeficijenta. koji imaju znatno vece skupljanje zbog malog modula elasticnosti agregata. Utjecaj vrste agregataje velik vee kod uobicajenih vrsta agregata (Slika 10.

7..6 12. mogu se za proracune koristiti vrijednosti iz tablica u propisima (Tab lice 10.6 12..08 0. Krajnje vrijednosti skupljanja neanniranog Srednja debljina presjeka elementa dm (ern) $10 20 ~40 betona betona.10 u vodi o o o 152 153 .50 0. pa ce ctb zavisiti od udjela agregata i cementnog kamena. Temperaturni koeficijent ekspanzije betona moze se procijeniti pomocu struktume forrnule: 2g( ctep . Kao i kod skupljanja.12 u poglavlju 0 agregatu. 0... koje vrijede za betone njegovane sedam dana pri temperaturi od 20 "C. Temperatumi koeficijent ekspanzije cementnog kamena varira od llxl 0-6 do 20xl0-6. navedene su vrijednosti temperatumog koeficijenta betona u kojemje omjer cement:agregat=1 :6.15 0.). zavisno od vlaznosti.povrsina poprecnog presjeka u crn-.60 0.5 12.38 0. Zavisnost skupljanja od vremena trajanja Relativna Srednja Zavisnost skupljanja betona od vremena Es '0 1200 (I) j Es (6) I Cl Relativna 800 400 100 vlaznost okolice (%) debljina presjeka dm(cm) $10 20 >40 $10 20 ~40 7 0..10 005 0. Koeficijenti temperatume ekspanzije betona c:a= 1:6.. 0. c .23 010 0. Tipicne vrijednosti temperatumog k~ficijenta ekspanzije agregata navedene su u Tablici 4. co .7 10.88 073 0.5 10.5 11..40 020 0. Utjecaj relativne vlaznosti okoline na skupljanje istog betona [10.3.34 0.95 0.1.cta) ctb = ctcp .Tablica 10.75 0.28 0.2.23 0.58 0.63 .12 0.1 9.. Skupljanje prema nasim propisima Za svaki veci inzenjereski projekt i za odredeni sastav betona treba velicinu skupljanja i bubrenja betona odrediti pokusima.3.40 0.2 8.2 8.05 28 0. agregat sprecava temperatum~ deforrnacije cementnog kamena.7. a k i k. Cementni kamen i agregat mogu imati vrlo razlicite temperatume koeficijente ekspanzije..13 0.83 0. 40% ~ §- V) o -400 70% c 10 Oani 28 90 1 2 Godine 5 10 20 30 Temperaturni utjecaji na volumne promjene Stika 10.08 90 0.opseg presjeka elementa u dodiru sa zrakom u cm. Ab .90 0.30 0. Ako se stirn podacima ne raspolaze.1.2.4 10.30 90 0.2 Konacne vrijednosti skupljanja neanniranog Rjecni Mjunak Granit Kvarcit Diorit Pjescenjak Vapnenac Zgura visokih veci Ekspandirana zgura Relativna vlamost okolice (%) 40 0. Srednja debljina presjeka definirana je kao: Vrijednosti temperatumog koeficijenta ekspanzije betona (ctb) najvise z~vise od sastava betona i temperatumog koeficijenta ekspanzije agregata.1 Njegovano u vodi 1O-6jOC 12.16 0.18 0. i 10. Tablica 10.35 3 god.15 007 0.8 9.4].1 6.56 0.kcpkaJ ' dm=O' gdje je: 2Ab gdje je g volumno ucesce agregata.30 0. te od elasticnih svojstava obaju faza.48 0. koji ima veci temperatumi koeficijent. (%0) Vrsta agregata Esoo Njegovano na zraku 1O-6jOC 13.85 0.. te od vlaznosti betona.1 + kcpka + g[ 1 .42 70 0..1 9. krutosti cementne paste odnosno agregata.68 045 0..03 .15 365 0..2 9.20 0. Tablica 10. U Tablici 10. Utjecaj vlaznosti okoline na skupljanje betona vidi se na slici 10. njihovih ct (cta i ctcp).<ll . Vrijeme 1 nakon prestanka njegovanja betona (danilgodine) 14 0.

.... Ovaj posljednji dio dodatnih deformacija.~ 90. s brojnim porama i defektima.t--I __ -.. Odmah nakon nanosenja sile uzorak se deformira i za kratkotrajna naprezanja do 0. onda taj ucinak izostaje. Deformacije i kod relativno malih naprezanja nisu u cijelosti reverzibilne.. ova se deformacija rnoze opisati Youngovim modulom elasticnosti. &} 10 ~ cu 20 Re1atlvna vlaznost.. prilicno izrazen u cementnoj pasti.20 cu c . Odgovor betona na djelovanje vanjske sile u uvjetima suhe okolice [ 10._.. To je posljedica povecanog pritiska vodene pare u porama cementnog kamena. njegovoj zrelosti i termohigrometrijskim uvjetima u casu ispitivanja.. Medutim. i zatim ostaje takvo do trenutka t2. Ovaj ucinak.8. 40 100 % Struktura cementnog kamena i betona je heterogena i komplicirana.. u radnom dijagramu Iinija rasterecenja ne poklapa se s linijom opterecenja. Utjecaj relativne vlaznosti i temperature betona na lineami koeficijent temperatume ekspanzije [10...~Y/ ~/ 10 0 ?.9.1 EO oc CtJ O~ 'q..~ -~i 10 20 DC £s I I I I . manjije u betonu.. 154 Slika 10. Ebs: E =C Ebs (J Slika lO. pa je odgovor na djelovanje vanjskih sila kompliciran. % i :tll ~ ~ 120 ~ £ 10 OL_ -30 I .. koja prikazuje deformacije prizme pod jednoosnim tlacnirn naprezanjem.8]. c cu . da se postepeno povecavaju pod stalnim teretom.. ali i zbog trajnog djelovanja naprezanja. a nakon smrzavanja postaju jos vece (Slika 10.... deformacije su zavisne od vremena. Takoder se uzima da je proporcionalan naprezanju i obmuto proporcionalan modulu elastienosti: CPc c =P Ebs Zavisnost funkcije CPc (koeficijenta puzanja) od razlicitih parametara.10. Naprezanje je naneseno u trenutku tl.l- I SkuplJanJe -20 I Starost betona Slika 10. 155 .10.. Sumami pregled ovih pojava prikazanje na slici 10. traje vrlo dugo. djelomicno zbog skupljanja i eventualnih temperatumih promjena.8).. zatim.7]. tj.. zavisno od njegove relativne vlaznosti ima svoj maksimum pri relativnoj vlaznosti od oko 65% (Slika 10. sto znaci.. ... &-' f S vremenom beton se i dalje skracuje. Oko temperature smrzavanja.. a sve te velicine jako zavise od sastava betona.. kako se povecava temperatura. Ponasanje betona na temperaturama nizirn od ledista je vazno zbog mogucih ostecenja strukture betona djelovanjem mraza. Utjecaj relativne vlafnosti okoline na temperatumu ekspanziju cementnog kamena [ lO.9).5 cvrstoce betona.. . ~:::r . CU\() 0.. Takve povecane ekspanzije nema kada je cementni kamen suh i u slucaju kada su pore potpuno ispunjene vodom. ako je beton prije ispitivanja prosusen na 90% relativne vlaznosti okoline. cu-< . ali se intenzitet deformacija smanjuje. koji se naziva puzanje iIi tecenje betona. :::> <IJ DEFORMAClJE 0 BETONA POD DJELOV ANJEM SILA 18 16 14 12 0 0 . razmatrati ce se u poglav1ju 0 puzanju betona. Koeficijent temperatume ekspanzije cementnog kamena. vrijednosti temperatumog koeficijenata ekspanzije se smanjuju... 't 30·rr---------'-----~~ Relativna vlaznost.6].. kada se uzorak rastereti.

ukoliko se primijeni veci broj ciklusa rasterecenja/opterecenja radni dijagram se priblizava pavocrtnom ("treniranje uzorka"). Buduci da je kolicina pora manja ukoliko je vodocementni faktor manji i kako je proces hidratacije napredovao.4.. da se izbjegnu pocetne neravnomjernosti u mjerenju deformacija. Nelinearnost je utoliko veca. a radni dijagram se blizi pravocrtnom. Za praksu je ispravnije odrediti modul elasticnosti na radnom dijagramu nakon sto se ovaj stabilizirao treniranjem uzorka od pocetnog predopterecenja od 10% od cvrstoce do naprezanja jednakog priblizno 40% od cvrstoce betonskog uzorka.50 Slika 10. jer dolazi do konsolidacije u strukturi betona. ali to povecanje nije linearno (Tablica 10. (GPa) 21. to se oba ova utjecaja na poroznost odnosno modul elasticnosti mogu sazeti u jednom. a opterecenje u cijelosti preuzme kruta struktura cementnog kamena. Odnos modula elasticnosti i cvrstoce betona prizme (a:h= 1:3) iii valjka (D:h= 1:3). ukoliko se opterecenje sporije nanosi. voda u porama u prvi rnah sudjeluje u nosenju opterecenja.40 0. izrazu koji je potvrden eksperimentalnim podacima (Slika 10. Takoder. ali i kao povecanje modula elasticnosti vlaznog betona u odnosu na isto takav uzorak suhog betona. tako da je modul elasticnosti sarno aproksimacija stvarnog ponasanja betona. Modul elasticnosti je yeti za vece cvrstoce betona.9]. Pocetno naprezanje od 10% nanosi se prije pocetka mjerenja. Za betone vecih cvrstoca modul elasticnosti je veci.. sve dok s vremenom ne bude postepeno istisnuta. a naprezanja i relativne deformacije se dobiju dijeljenjem s povrsinorn odnosno mjernom duzinorn (Slika 10. a deformacije se mjere u srednjoj trecini.11).40 30 . manje iii vise ispunjenih vodom.12): Ebs = Srednja vrijednost 60 fbm 27 + fbm [GPa]. za koju se uzima.42 40 50 60 UTJECAJ POROZNOSTI.25 }. Radni dijagramje uvijek malo zakrivljena linija. iii Ebs = 9.Jfbm 10. Pri rasterecivanju i ponovnom opterecivanju dobiva se karakteristicna petlja histereze i zaostale trajne deformacije. To je najvecirn dijelom posljedica puzanja betona. Sile i odgovarajuce promjene duzine se ocitavaju nakon svakog ciklusa povecanja opterecenja. koje su posljedica neravnosti kontaktnih ploha. sekantni i tangentni.. Modul elasticnosti ocvrsle cementne paste razlicitih starosti i vodocementnih [10.60 vic faktora Slika 10. Moze ga se ocijeniti na osnovu ernpirijskih izraza: Staticki modul elasticnosti Tablica 10. Na prvoj krivulji radnog dijagrama mogu se odrediti tri vrste statickog modula elasticnosti: pocetni. + o (b) Ecp CPa 3D 20 10 28 dana 3 dana 0. te ukoliko se naprezanje vise povecava..29 22 30 23 33 26 36 28 ..4). (MPa) 20 25 30 Staticki modul elasticnosti.11. Radni dijagrami betonskih uzoraka opterecenih na pritisak: a) beton manje cvrstoce. da su naprezanja monoaksijalna. Ovo se tijekom pokusa pokazuje kao djelomicno puzanje betona. VLAZNOSTI I TEMPERATURE NA MODUL ELASTICNOSTI CEMENTNOG KAMENA Cementni kamen sadrzi veliku kolicinu pora vrlo razlicite velicine i oblika. 0. Nakon nanasanja opterecenja. 156 157 . koji je najveci.ModuI elastlcnosti betona betona dobiva se ispitivanjem betonskog uzorka oblika Uzorak se opterecuje na pritisak u smjeru dulje osi..30 0. cvrstoce fbm se uvrstava u MPa. b) beton velike cvrstoce. Tlacna cvrstoca valjka $ 15xh30.12.

::. defor~aclJa u heterogenoj strukturi betona karakteriziraju velike vanjacije. a model A bolje odgovara stanju karakteristicnorn za lakoagregatne betone. t~kve rnoguce kon~?"racije prikazane su na slici 10. koji se sastoji od cementnog kamena i agregata.15.£. g). mikroarmiranih betona. Ova voda je jace vezana na povrsini cvrstih cestica. sto donekle smanjuje modul elasticnosti. + . a smanjuje se sa smanjenjem vlaznosti.. Utjecaj temperature na modul elasticnosti betona [10. Iz navedenih uvjeta 0 jednakosti deformacija (model A) odnosno jednakosti naprezanja (model B) dobivaju se sljedeca rjesenja: Model A Model B Model C ~=Ea g+EcpCi-g)· Ea A [J A J. Za linijske elemente betonskih konstrukcija Poissonov koeficijent se ne uzima u obzir pri proracunu. Medutim.. To je posljedica povecane pokretljivosti cestica pri visim temperaturama.15. Medutim.gdje je Ep modul elasticnosti cementne paste.8 0. a za suhi oko 0. a g je volumna konce~tracIJa agregata u betonu. Poissonov koeficijent betona Za cementni kamen Poissonov koeficijent se malo mijenja s promjenom vodocementnog faktora.~nJa I. Ecp l_l.15.) Prema tome. = . a model C je njihova kombinacija. gdje suo E. E =E za kapilamu poroznost jednaku g p nu I· a Pc kanil ama poroznost cementnog kamena. koja tijekom susenja postepeno prelazi u krupnije kapilare.11]. povisena temperatura mladog betona ubrzati ce hidrataciju. s. Promjene modula elasticnosti betona zavisno od koncentracije agregata i strukturnog modela [10. Funkcija f zavisi od geometrijske konfiguracije modela.5 1.10].!. Susenjern izlazi voda iz vecih kapilara. jer bi ta voda preuzela dio kratkotrajnog opterecenja.20.4 -20 Eb 0 20 (v1azan) > Eb 60 (suh) 100 140 roc Slika 10.. Ecp. za razlicite koncentracije agrega..14. koji je bio zagrijavan neko vrijeme prije mjerenja moze imati veci modul elasticnosti. Dakle kod obicnih betona moze se zanernariti utjecaj interfacea na modul elasticnosti betona. znatno veceg modula elasticnosti od cementnog kamena. pa se moze s~atrati dijelom cvrste faze cementnog karnena. 159 Tn 158 . npr. i Ecp moduli elasticnosti agregata i cementne paste. tako da mladi beton. Premda stvamo stanje na~:ez.1Ju a~regata i cementne paste.13).12 Eg=32 kN/cm2. tao Model B bolje odgovara kada je agregat kruci tj.0 0. (To nije slucaj kod specijalnih vrsta betona. Za vlazni cementni kamen priblizno je 0..8]..=f(Ea. Prema tome je za cementni kamen I.:{g_ + Eb-Ecp [1-jTg~E+E cp B --n 1 a ~ B Sva tri modela su graficki prikazana na slici 10. OVImodeli mogu dati dobre prognoze prosjecnog modula elasticnosti betona. Eb s.. Kod plosnih i prostomih elemenata uzima se prosjecna vrijednost 0. koji znatnije doprinosi njegovoj krutosti. 1. i to tako da se pri visirn temperaturama dobivaju manje vrijednosti (Slika 10. UTJECAJ AGREGATA NAMODUL ELASTICNOSTI BETONA Modul elasticnosti betona moze se dovoljno dobro prognozirati pomocu dvofaznog modela.25.13.. apt prikazan na slici 10.._g. model B ima jednako naprezanje u agrega~ 1 ~ementnoJ p~. Promjena temperature takoder mijenja modul elasticnosti betona. znacajniji je utjecaj susenja na vodu u manjim kapilarama i porama gela. Transport ove vode u krupnije kapilare i zatim izvan betona takoder bitno doprinosi smanjenju modula elasticnosti betona susenjern.Stl.0 9 Slika 10. modul elasticnosti betona (Eb) moze se izraziti kao: Ecp 0.=. C yg ~ C Slika 10. Dvofazni modeli betona za prognoziranje modula elasticnosti [ 10.14: Model A pod opterecenjern ima Jedna~ deformac...

2v)' . ( gdje je p gustoca betona u kg/m '..16. na odredenoj udaljenosti (L) postave se generator ultrazvucnog impulsa i prijemnik. prikazani su razni sustavi. nakon sto se oduzmu dugotraj~e def~rmacije. da~le znatno manjeg naprezanja od staticke cvrstoce iii od umora pri ciklickirn naprezanjima. brza i daje podatke 0 svojstvu betona po dubini. ~d MJERENJEM BRZINE PROLAZA ULTRAZVUKA Na povrsinu betona.Glavna prednost ove metode je u tome. Dinarnicki modul se tada izracuna prema izrazu: ~d=4n2L2 p 10-12 [ GPa]. POSTUPCI MJERENJ A DEFORMACIJ A PUZANJA Najcesce se mjeri deformacije puzanja pod tlacnim opterecenjern. kmls). odreduje pri vrlo malim naprezanjima betona.. s I = .. _ Cijev Slika 10. a njene prednosti mjerenja brzine prolaza ultrazvuka. koja je definirana sekantnim modulom elasticnosti. ) II) --------empirijskim izrazom: Puzanje betona Dinarnicki modul elasticnosti veci je od 'statickog modula elasticnosti. Nadalje .su uredaji za ispitivanje puzanja u principu jednostavni. Uzorak je pricvrscen u sredini. Uredaj za ispitivanje dinamicko~ modula elasticnosti mjerenjem rezonantne frekvencije pnzme betona. S jedne strane poteskoce su u odrzavanju centricnosti sile naprezanja i njezine konstantnosti. ova se razlika pri racunanju koeficijenta puzanja obicno zanemaruje . Kako se modul elasticnosti povecava sa staroscu betona.16.-..JI 160 Slika 10. uvijek su ova dugotrajna mjerenja povezana s nizom problema.Dinamicki modul elasticnosti betona kroz beton iIi mjerenjem rezonantne frekvencije normiranog uzorka betona. Dalje ce bit! govora 0 puzanju. Ovo je iskljucivo laboratorijska metoda.a) u be~onu.. (pukotine. To Je svojstvo funkcija vremena. koJ: su posljedica s~p!janj~.. Iz izmjerene udaljenosti i vremena prolaza izracuna se brzina (v. torziji i viseosnim stanjima naprezanja. Onda je: Dinarnicki modul elasticnosti (~d) dobiva se mjerenjem brzine prolaza ultrazvuka ~..duljina uzorka u mm.gustoca betona u kg/m". koji se primjenjuju pri ispitivanju puzanja.. Veza izmedu ova dva parametra ~s=I.L-:__:__.. a I ~ ~ su kao i kod postupka PobucJivac Uzorak I I .-. Premda . Na slici 10. ali postoje i sistemi za mjerenje puzanja pri savijanju. segregacije). pri nekoj starosti betona. koje je posljedica naprezanja do granice dopustenih naprezanja.j. n . tlacerije z-: P=. uslijed hidratacije iii korozivnih i drugih stetnih utjecaja. Prikladna je takoder za identifikaciju defekata (defektoskopij. tako da se pobudivacem moze varirati frekvencija pobude dok se ne dode do prve rezonantne frekvencije uzduznih vibracija. gdje je: L .. _p '- I--- Uzorak K 1 iP Opruga Uzorak . Sheme uredaja za ispitivanje puzanja. sto je nerazorna.. Medutim. to bi elasticnu deformaciju trebalo izmjeriti u odgovarajucoj starosti betona u kojoj se izracunava puzanje.'.L.spitivanja je prikazana na slici 10.. K= gdje je v Poissonov koeficijent. vlaku..J. jer se data je sve izrazeno u GPa.17..17. (I-v) (I + v)(1 .25~d-19. zbog stalnog puzanja.&..rezonantna frekvencija u Hz p . bubrenja i temperaturnih promjena. 161 . Puzanje se definira kao povecanje deformacije pod trajnim djelovanjem naprezanja.. kao i odredivanje njihovih dimenzija. Koeficijent puzanja se racuna u odnosu na pocetnu elasticnu deformaciju.4--Dijaf ulja _.se mjerenjern brzine prolaza uItrazvuka mogu pratiti promjene svojstava betona tijekom vremena. EbdMJERENJEM REZONANTNE FREKVENCIJE Shema i.

jer se u meduvremenu povecao modul elasticnosti.[10. Prema tome ukupna deformaeija bi bila: Ep = Eu - E+ (Jo Eb· (d) Ako bi izolirani uzorak betona opisan u slucaju (a) bio izlozen jos i porastu temperature. Puzanje pod djelovanjem konstantnog naprezanja. pa je moguce postepeno isusivanje uzorka. bubrenja i od porasta temperature.. 162 ..:= Relaksacija nakon t Cfo.------ -L Puzanje nakon {t-toJ :Et-eo Pocetna elasticna deformacija 0'0 = U slucajevima (b) do (d). i dalje se s 163 to Starost T t Slika 10. Elasticna deformaeija je Eo=c jE. U starosti to optereti se do naprezanja 0"0. potrebno je zasebno izmjeriti deformaeije od skupljanja. E je sekantni modul elasticnosti u trenutku t. npr. ali potopljen u vodu. deformacija betona ce se trenutno smanjiti za elasticni dio.12]. Interesantno je usporediti cetiri slucaja puzanja uzoraka u razlicitim higrometrijskim uvjetirna. deformaeija et izmjerena u vremenu t. -.() t OL_~--------------~t---to Starost Konstantna deformacija Pocetna elasticna deformacija ()o =[ Konstantno naprezanJe o L.. njeguje se do dana ispitivanja u standardnim uvjetima. Nakon ove kratkotrajne povratne deformacije.12J.s druge strane su u mjerenju deformacija. koje se razlikuju na pojedinim stranama uzoraka. Puzanje betona pod konstantnom deformacijom rezultira relaksacijom naprezanja [I 0.19). da bi se izracunalo deformaeiju od puzanja betona. Odrzavanje termohigrometrijskih uvjeta i oejena velicine pripadajucih deformaeija takoder cine poteskoce. Ako je uzorak betona opterecen tako. prizma 20x20x60 crn-. sastoji se od elasticnog dijela i puzanja (Slika 10. povrsina uzorka se prernaze parafinom). onda ukupna deformaeija sadrzi i deformaeiju od skupljanja betona Es' Prema tome deformaeija puzanja bila bi: ----_-1. Ako se dugotrajno opterecenje ukloni. uslijed naprezanja 0"0' koje ostaje do vremena t>to: (a) Ako je betonski uzorak izoliran od okoline (npr. onda bi ukupna deformacija sadrzala jos deformaeiju od bubrenja betona. Ukupna deformacija bi bila: = Eu - E' \__ I (Jo (b) Ako uzorak betona nije izoliran.18): Ep (e) Ako bi uzorak betona bio izlozen istom opterecenju.18. Ovaje deformaeija manja od pocetne elasticne deformaeije.. kao uzorak za ispitivanje cvrstoce. puzanje ce se manifestirati kao postepeno smanjenje naprezanja s vremenom. ukupna deformaeij a bi sadrzala i tu promjenu. Uzorak betona.__ L- ~ -+ Starost t to Starost t Slika 10. Utjeeaj puzanja rnoze se promatrati i na drugi nacin. a to su uobicajeni uvjeti mjerenja puzanja betona. da mu je pridodana konstantna deformaeija. To je relaksacija (Slika 10.19.

. vic Slika 10.22) Uzimajuci u obzir linearni odnos puzanja i naprezanja. OPIS OBLIKA KRIVULJE PUZANJA Prema ovom izrazu puzanje u funkciji logaritma vremena ima oblik pravca. da su afino pridruzene (iako to egzaktno nisu). Eksperimentalni (t- 'I) 1200 dani podaci i mate mati eke funkcije vrijeme-puzanje [10. Povrsina funkcije puzanja [10.21.20)..22. Ova se funkcija dobro podudara s izmjerenim kasnijim rezultatima puzanja. pa se opet lako mogu odrediti parametri Ai B iz podataka pokusa aproksimiranih pravcem.)' gdje je t ukupna starost betona. E p = cr . Prema ovom izrazu puzanje nikada ne prestaje. OJ ._. r je vrijeme opterecivanja uzorka betona. a to znaci prakticno za uzorke pri ispitivanju u laboratorijskim uvjetima.c).za koje se u racunu uzima.. 2 0. o c C1l .20. Oni se dobivaju trazenjern funkcije. moze se napisati: Ep Oblik krivulja puzanja opisuje se razlicitim maternaticki izrazima.400 ". i manje je od puzanja. Povratno puzanje brze napreduje od puzanja. -. OJ 0:: 600 VriJeme pod opterecenjem Slika 10.. a konstanta b nagib pravca. Optereti li se iste uzorke betona u razlicitirn starostima dobiva se familija krivulja pu.. bolje aproksimira pocetne rezultate mjerenja. (t-r ) apscisa. 165 . Te ~nvuIJ: mogu se aproksimirati povrsinorn puzanja (Slika 10. Tako dobivene funkcije valoriziraju se uglavnom prema tome. vremenom smanjuje deforrnacija betona. ali obicno daje premale ukupne konacne vrijednosti. Prema tome puzanje nije u ci' losti reverzibilna pojava.zan~a.=. puzanje ima konacnu vrijednost.) a+b(t-. tako da je (t -r) vrijeme uzorka pod opterecenjem. da se moze pisati u obliku: i!. koja ce se najbolje prilagoditi rezultatima eksperimenata provedenih uglavnom u laboratorijskim uvjetima. Dosadasnji maternaticki izrazi vrijedili su za slucaj konstantnog djelovanja naprezanja. EO) = lib.. /~ ~~ //. Taj drugi dio povratne deforrnacije zove se 129yratnopuzanie (Slika 10.. kojem je lijeva strana ove jednadzbe ordinata. Druga je funkcija logaritam Ec= oblika: A + B log (J+t-t). pa se rezultati testiranja puzanja mogu aproksimirati pravcem u dijagramu. konstanta a cdsjecak na ordinati.200 c C1l N :::J Q ::. Prednost je ove jednadzbe u tome.8].. ----• eksoet: imenta1ni _podaci logaritamska f. = (t .. koliko dobro opisuju rezultate eksperimenata i kako se 1ako cdreduju njihovi koeficijenti. cp(" t . 164 Slika 10.. Puzanje j povratno puzanje betona opterecenog pod vodom i na zralcu nakon 28 dana njegovanja [10. ali daje prevelike dugorocne vrijednosti puzanja.r).8].21. Prva je hiberbolna funkcijq. Dvije takve funkcije u usporedbi s podacima pokusa prikazane su na slici 10..0. Prema ovoj jednadzbi.. hiperbolna f.!l = a+ Ep bet ..12].

posljedicaje strukturi h.. b) u adsorbiranoj vodi. kao postepeni transport vi age iz zona u kojima je smanjena adsorpcija. Izoliranje uzorka betona ne moze sprijeciti tu pojavu. Svi ovi mehanizmi su u biti ireverzibilni. da se kao osnovno puzanje definira onaj dio puzanja.------------ 1200 Prc:c.13].p. Smanjenje volumena koje prati puzanje. ipak se uzima.1l!~e. djelovanjem smicnih popunjavanja pora u 400 b) Rekrictalizaciju. iii stvaranja temperaturnog gradijenta. Fizikalni i kemijski procesi koji rezultiraju puzanjem betona. kolaps Slika 10.p. i time cak povecanje ukupne cvrstoce presjeka. da se prostori iz kojih izade meduslojna voda zaklope te nastaju kemijske veze slojeva gela.c. pa se vlaga pocinje gibati u smjeru nastalog gradienta. -. i njihov rezultat se zbraja ! em! ukupni efekt puzanja: 1 . Pojava puzanja ocito ima slicnosti sa skupljanjem betona. c) u meduslojnoj vodi koja vrlo sporo difundira u gel pore. ~~~_em vlage .c. da vrijedi princip superpozic!je: ~i~ intervala naprezanja moze se promatrati svaki za sebe. dodatni dio deformacije naziva se skupljanje pri puzanju. a posljedica toga je konsolidacija strukture u tockarna najvecih naprezanja. TaJ dio deformacije je veci nego sto bi bilo sarno skupljanje istoga uzorka u istim termohigrometrijskim uvjetima. PRILAGODAVANJA STRUKTURE Ovaj se ' integral obicno gucavaju direktna rjesenja. da su te dvije pojave u vezi. zbivaju se na molekulamoj razini. i- rjesava numericki. koji se izmjeri na posve izoliranom uzorku. jednako je vazno ustanoviti. Velicina puzanja mijenja se zavisno od gustoce (poroznosti) cementnog kamena na slican nacin kao i modul elasticnosti. da je gubitak vlage iz uzorka u atmosferu pod opterecenjem objasnjenje za pojavu dodatnog puzanja uz istovremeno skupljanje. sto ornogucava veca podesavanja u strukturi._lLR9_tp. u uvjetima kada nema transporta vlage izrnedu uzorka i okoline. Pojave zapazene i izmjerene na inzenjerskoj razini tumace se najvjerojatnijim fizikalnim ikernijskim promjenama. pri uobicajenirn naprezanjima u normalnom betonu ?onasa se potpuno elasticno. Kadaje evap~racij~ vlage iz uzorka moguca. kao sto je to slucaj kod samog skupljanja. pa je vrlo vjerojatno. godine 5 10 ZJ 30 c) Prekid veza. Puzanje uzoraka betona njegovanih 28 dana i zatim opterecenihjednakim silama u razlicitim higrometrijskih uvjetima.. poremecuje molekularni raspored. To znaci transport vlage iz manjih u vece pore. u njenoj strukturi dolazi do koncentracije naprezanja. pri cemu se lokalno prekidaju primame strukture. koji se moze odvijati na nekoliko razina strukture cementnog kamena: a) u kapilamoj vodi.!1J10 suhi cementni kamen uopce ~~. skupljanja i bubrenja betona Puzanje betonskog uzorka izoliranog od okoline je znatno manje od uzorka iz kojega istovremeno moze evaporirati voda (Slika 10.23). Ovaj transport je vjerojatno reverzibilan nakon rasterecenja. o 10 28 dani 90 1 2.Smaniuie~e-PllZanj(:. Smatra se. a to znaci zavisno od vodocementnog faktora i stupnja hidratacije. jer uvijek ima dovoljno supljina u betonu u koje moze intemo difundirati vlaga. Ovo su rezultati ispitivanja koje je zapoceo Davis 1920. 1\ r b I I' isparljivi dio vlage cementnog kamena je jedan od kljucnih sastojaka betona za tumacenje puzanja. Premda puzanje sa skupljanjem ne rezultira mjerljivim smanjenjem mase uzorka. kao brza i reverzibilna promjena pritiska.23. Vecina agregata. Koncentracije naprezanja imaju za posljedicu: a) Viskozno tecenje. Uobicajeno je. tj. omogucava lokalne cvrstoce. Utjecaj istovremenog kretanja vlage. ------. pri cemu se susjedne cestice priblizavaju naprezanja. i nema direktnih dokaza 0 stvamim promjenama. zbog koje djelovanjem velikih naprezanja dolazi do rastvaranja cvrstog materijala i zatim konsolidacije strukture i prodiranja materijala u podrucja manjih naprezanja. 167 166 . a postepeni napredak od metastabilnog stanja prema stabilnom u skladu je sa zapazenim smanjenjem gradijenta puzanja. sto znaci.Kada je opterecenje funkcija vremena uzima se.p. koji zatim slijedi rekonstrukcija veza i poboljsanja veze. tako da je poremecena termodinamicka ravnoteza. da puzanja ima i tada kada nema transporta vlage iz betona u atmosferu. godine [10. pa je cementni kamen jedini taj koji puze. iako neki oblici izraza za cp omo- Uzroci puzanja. te mehanickim efektima sprezanja agregata i cementnog kamena. Medutim. UTJECAJ DIFUZIJE VLAGE Opterecenje betonskog elementa izaziva promjene naprezanja u strukturi h.ijenje'20 vr i jetne susen 80 ~ je i Zbog heterogene prirode hidratizirane cementne paste. da je barem dio ovih deformacija nepovratan.

p.c. koja puzi. takoder. Nakon rasterecenja cjelokupna deformacija je povratna. ODGODENA ELASTICNA DEFORMACIJA Ako je materijal koji puze spregnut paralelno s inertnim materijalorn (cementni kamen s agregatom). vode je manja..c.5 {)x ~..MIKROPUKOTINE Zakazivanje betona pocinje stvaranjem mikropukotinau h. nakon sto se povrsinski slojevi prosuse. aps. ~ 1. ima tri sloja: prvi i treci nakon nanosenja naprezanja deformiraju se elasticno. postojanje gradijenta vlage ocito ce povecati naprezanja.o=6.)." o Q) ''. ~ 2. djeluje kao paralelni inertni materijal i ima znatni utjecaj na reverzibilne i ireverzibilne komponente puzanja. Prema tome odgodena elasticna de formacij a je u potpunosti reverzibilna. U masivnim betonskim konstrukcijama. 400 200 --.c.5 9- \.p. kako se naprezanje u njemu postepeno povecava.26b je uzeto za Eagr.p. kako se opterecenje prenosi na inertni materijal (agregat). To rezultira dvim efektima.L. Ocito ce doprinos mikropukotina biti veci pri vecirn naprezanjima.p.14]. koji se postepeno susi. kojaje spojena paralelno s klipom.o. postepeno prenosi na elasticni agregat. Jedinicno puzanje na dijagramu 10. da se opterecenje s h. koji se deformira elasticno.24.0 1. Model na slici 10. Agregat od prirodne stijene vece je krutosti od h.---". prosjecna brzina kretanja Pasta Opruga 3 Agregat (b) Kel vinov (a) Ovofazni model model Pod djelovanjem stalnog naprezanja h. Usporedi Ii se ponasanje dvaju blokova razlicite velicine. \-:~." ~ N ::J co x . rezultirajuci povecanjem mikropukotina i povecavanjern puzanja. pa prema tome imati ce vecu prosjecnu vlaznost. UTJECAJVELICINE ELEMENTAKOJI SE ISPlTUJE 2. Drugi sloj po nasa se kao Kelvinovo reolosko tijelo. i drugo..~ •~ t'. Kao i za modul elasticnosti. 151 x~ . dolazi do odgodene elasticne deformacije. i moze se pripisati svakom gore opisanom mehanizmu. i ta se dvojna ovisnost najbolje moze izraziti omjerom volurnen/povrsina iIi kao teorijska debljina povrsina/poluperimetar. da one u cijelom svom zivotnorn vijeku ne postignu ravnotezno stanje vlage.-_x_ • Izolirani uzorci volumen/povrsina.26.c. t:. u bloku ima duze vremena dovoljno vlage za hidrataciju.p.p (Slika 10. Premda je puzanje koje se ovdje razmatra znatno ispod razine naprezanja pri kojern dolazi do znacajnijeg sirenja pukotina. Oceki vana krajnja ~o vrijednost starost.c.. 0 169 Slika 10.p. jer je popracen lokalnim povecavanjern volumena i smanjenjem Cvrstoce. drugi sloj takoder se deformira elasticno.e__ ---. a agregat se sarno elasticno deformira. pa je njihovo puzanje uvijek manje nego malih uzoraka za laboratorijska ispitivanja. Ova pojava zapazena je i kod h. i sprecava puzanje. Uzorci su optereceni u starosti od 8 dana pri relativnoj vlaznosti okolice 50% [ 10.p.. Prvo.25. Oba ova efekta smanjuju brzinu puzanja u odnosu na brzinu puzanja manjega bloka (Slika 10. prikazanim na slici 10.0 '" . bude nula. a posebno pri vlacnirn naprezanjima.. naprezanje u materijalu koji puze se smanjuje. ipak odredeni stupanj sirenja pukotina ima utjecaja na puzanje. Stvarna brzina susenja zavisi od velicine i oblika elementa.24. Taj mehanizam ne znaci podesavanje strukture.p. puze. D--. Odgodena elasticna deformacija i utjecaj agregata.5 25 Cll :x: o __j mm 2CfJ o Slika 10. Ovaj prijenos opterecenja prestane kada naprezanjeu h.· a zatim se nastavlja deformirati s vremenom tako.2. U betonu. i unutrasnjost betonskog e1ementa ostaje jos dugo vlazna.c. koji reprezentira cementnu pastu._ 100 -><50 -0-c-: ~ 0. tako da se inertni materijal postepeno vrati u svoje pocetno neoptereceno stanje. onda veci treba dulje vremena da v1aga iz unutrasnjosti evaporira.24. ako oni djeluju unutar i u vezi s resetkastorn strukturom h._ o ~- a.25). UTJECAJ AGREGATA Susenje betona je spori proces. Odgodeno elasticno djelovanje moze se dobro prikazati Kelvinovim reoloskim modelom. x.::="""-_ puzanje za Eagr. Velie ina puzanja zavisno od omjera volumen/povrsina u razlicitim starostima betona. relevantni parametri za velicinu puzanja su vo1umna koncentracija agregata u betonu i relativni odnos krutosti agregata i h. Agregatje predstavljen oprugom._1200~ --:--.c. -fr- .c.c. puzanje puzanJe = _=:':'.9x1 04 MPa. 168 . To znaci. brzina susenja je tako mala. pa je: relativno . i na interfaceu izrnedu h. a zatim bez zapreke nastavljaju puzati.~ / 0 dana --'.~ '>. Skidanjem opterecenja dolazi do isto takove postepene povratne defonnacije.. Agregat. i agregata.

... U Tablici 10.. Osim puzanja na raspodjelu naprezanja djelovalo je i skupljanje betona kao i tijek hidratacije cementa. pa dolazi do vitoperenja takvih ploha.--.9 19 10. _.3 69 189 245 264 -0.. a povecanje brzine puzanja je priblizno konstantno od 0 do 70°C.. Puzanje betona pri razlicitim temperaturama [ 10..5 71 56 75 4. ~2 g.. Naprezanja u armiranobetonskim MB % armiranja Ukupni teret. UTJECAJ ARMATURE Uslijed skupljanja betona u armaturi se javljaju vlacna.. ..42 278 193 251 285 0. -. 1(1] 50 .7 3.0.' 46°C co c ---. 80°C.9 1. Za naprezanja u armaturi uzrokovana skupljanjem betona tlacna naprezanja.14 Modul elasticnosti agregata.-...". .04 O.0 100 150 200 250 . 710C ..0 1.... Poznati su i jako izrazeni takvi sklucajevi u podnim plocarna..-.0 80 66 85 4..1] Naprezanje.-. a neki su istrazivaci zapazili cak manje puzanje pri temperaturama od 90 i vise stupnjeva Celzijusovih..26. A \--------=~c. prije nego se optereti... uslijed skupljanja vise se skrati gomja zona. Ako se poveca temperatura betona kao dio ubrzanog dozrijevanja..7 6..9.5 god ina celik beton Stupovi njegovani pri 50% re!. a u betonu od nearmiranih betona.5 ern..19 9.14 0.. Postupak.. kao i na modul elasticnosti.02 0.00 0....16] ..-. od inzenjera koji nisu specijalisti za tehnologiju betona. a jos su pojacani time sto je evaporacija iz donje zone prakticno sprijecena pa se ne skuplja.-..27.0 1.:6:::0C=:= -. 170 15 15 30 5._.5.12 0. UTJECAJ TEMPERATURE Temperatura ima dvostruki utjecaj na puzanje. Tablica 10.~ . U jako armiranim betonskim presjecima u betonu su se javila cak vlacna naprezanja. Ea MPx10-6 (b) Slika 10..__.-..7 4.. /. koji sada na najjednostavniji nacin uzima najvise pararnetara u Puzanje se moze zapaziti sve do temperatura od -10°C.14]... armiranih s 1.0 171 ...)... 21'C 5.3 6. J50 Xl) '0 I a . struktura ce biti ranije relativno popunjenija i puzanje manje nego kod betona koji nije bio zagrijavan. tako da je skupljanje armiranih betona manje armirane presjeke.----. Q) . '" 5 ~4 Dana pod opterecenjem Slika 10. nego pri npr. i 21°C 15 1'5 30 5. prikazani su rezultati testiranja betonskih stupova promjera 12.5.3 3.2 4....~ ..()S 0. " & ~o 6.-. 25D '0 I 6. tone stupovima [ 10. Utjecaj agregata na puzanje betona (a) Volumna koncentracija agregata (b) Relativna krutost agregata (Sadrzaj krupnog agregata 45-55%) [10... Uslijed puzanja betona postepeno se povecavaju tlacna naprezanja u armaturi. a smanjuju u betonu. 0 20J 150 d: N 0 ".. armatura moze u betonu izazvati vlacna naprezanja veca od vlacne cvrstoce betona.10 0......----. tj.9 8. Ako se dulje vremena optereceni tlacni element rastereti. opterecenih na tlak tijekom pet godina... Counlo o Browne Blundell .... MPa Utrenutku opterecenja celik beton Nakon I godine celik beton Nakon 3 godine celik beton Nakon 5. . Za jako biti veca od cvrstoce.--.1 77 64 82 4.. za vrijeme djelovanja opterecenja povecati ce FPrakticno izracunavanje puzanja Za prakticno racunanje puzanja potrebni su pojednostavnjeni modeli.34 51 39 52 5.' ..8 6. _- njegovanja _~=::::.-_. povisena temperatura intenzitet puzanja (Slika 10.. Medutim.. .1 3. " ? 0...7 6.. OJ :t: (JJ 1(1] o 0.9 odnosno 5% presjeka.v!.j_ _. tako da to slabo armirane presjeke tlacna mogu biti veca od dopustenih.?--Q- o 20 (a) !iJ Udio agregata.Q)o-t.31 239 197 261 293 -0..•..450 QJ] 2000 Temperatura ... lako primjenljivi u proracunu konstrukcija..52 0..44 989 68 46 55 6.27.35 0...71 6. Pri visim temperaturama povecanje puzanja je sporije.11 6.. vlacna naprezanja u betonu mogu moze biti razlogom pojavi pukotina u betonu.10 214 Stupovi njegovani pod vodom pri 21°C U gredama i plocarna u kojimaje donja armatura jaca od gomje. >< 1000 8 7 o Kordina ..

1 38 4. O~ LoCQL. 1: Slika 10.. i razliku okoline na optereceni 365 1.O 2.8 Relat1vna viainost 1..z >-'< ~~ "' . 172 a pokazuje 173 .1 21 1.).obuhvaca utjecaj vremenom .J( E'N~ ~c~ / 2 2.9 1.7 3..6 2.9 1.. one ne uzimaju u obzir posebnosti konkretnih okolnosti.."3il ""-----.5 14 1.5 .360 Teorijska 100 200 debljina. " .-------------~ \ ). N!. a u kojima su • oko 50% od 20 godisnjeg \~ oko 75% o~3~ godisnjeg 0.8 0. starost prj oprerecenJu. Znamo da je porast deformacije puzanja nakon 20 godina malen (pod dopustenim naprezanjima).4 u vodi Starost betona u trenutku opterecenja.5 15 1.izrazava utjecaj starosti uzorka u vrijeme opterecivanja. .28. ! I na slici 10. koji je ovdje zastupljen vodocementnim omjerom i kolicinorn cementa.8.'.9 1.J.3 1. .28.5 ( !/ / 1.85 - o 1... i 10.7 1. k.1---J{-~7 --'-:14:-:2.6.9 2.0 2.. dana Tabliea 10.1 II 0.7 1.:..0. puzanja se desi u 3 mjeseca. koje su date u propisima.8 1.1 2.8 0.3 4. e. c:I)~ Rel.0 0.. .6.?.8 kd ..6 1.7.1 1..8 36 3. f--ll..0 11 t-~ ~ . S~ _Quzanje po jedinici naprezanja.: ~~.8 1..G." ~ '}: d) opterecenjern 0 0.5 2.t /fW ~ kb .17).o -'< '!-o\' .=kckdkbkek[.-1.0 oko\iee. dm (em) $10 Vrijeme pod opterecenjem.8 2. osim za lakoagregatni beton.2 ) cp = E ' b a vrijednosti parcijalnih koeficijenata __________.3 .. Medutim.85 <.uzima u obzir utjecaj velicine elementa.. 4 • O. JOO 400 nrn '.4 15 0.2 70 3.7 2.predstavlja utjecaj relativne vlaznosti 3 godine 0.7 100 90 80 70 60 ztsx«.-O --..0 1.I '" O.!dato je u odnosu na modul elasticnosti betona E1" a pojedini utjecaji obuhvaceni su koeficijentom puzanja. beton.L ~ "' -~ y s 0 c"' 1. puzanja se desi prve godine. Zato postoje brojne forrnule za predvidanje velicine krajnje deformacije puzanja. koeficijenti dati s odredenom rezervom (Tablice 10._.predstaylja utjecaj sastava rnjesavine.® koji je produkt od pet pacijalnih koeficijenata: 28 1..3 1.vlainost 40 4.6 34 2. Konacne vrijednosti koefieijenta puzanja neanniranog betona Srednja debIjina presjeka. ! .00 I "".7 25 2. 14 1.8 20 0.~~N/ /2.500 " Na osnovu toga su sastavljene tablice.ill. koristeci u tekstu definiranu debljinu.6 0.. % 50 40 30 1..7 o o 1.. % 90 1.O.7 0.60 _.5 2.0 3. 90 1. Ne spominje se krutost agregata.3 proracun je predlozen u preporukama Europskog komiteta za beton (CEB)..2 ~~ __ L Velie ina puzanja prema koeficijentima iz propisa Rijetko kada ima vremena da se pokusima odredi velicina puzanja za konkretni sastav i uvjete opterecenja betona.-8 --i56~9. Dijagrami za odredivanje velicine skupljanja i puzanja [10. dana 7dana 20 >40 $10 20 >40 $10 20 ~40 $10 20 ~40 $10 20 >40 $10 20 ~40 Konacne vrijednosti koefieijenata puzanja nearmiranog betona.75 i Ii ! . 1 20 2.4 vIc 0.9 27 2.. i orijentaciono rnoze se uzeti da: • oko 25% od 20 godisnjeg puzanja se desi u prva 2 tjedna.6 2.3 13 1. 0 "'0 1.6 1.. porasta deformacije puzanja pod stalnim teorijsku s .. ~~ .0 se uzimaju iz dijagrama kc .6 16 1.. izmedu dvaju najzastupljenijih vrsta cemenata.. O.5 J. k..

kemijski agensi.65 3god 0.85 0..73 0.) / cD(100. opterecenja preuzimaju manje optereceni dijelovi. godine od 500. Tako je prema podacima istrazivanja objavljenim u SAD [ 11. da su ocijenjeni neprimjerenima za dalje koristenje.7.53 0.) 7 14 0. iii pomaka konstrukcije uslijed slijeganja temelja. Ako su stupovi vitki.30 0. medusobno se prekrivaju.38 0. Tako npr. svojstva trajnosti su najvazniji parametri 0 postignutoj kakvoci betona. rnehanickih i bioloskih procesa razaranja.000 pregledanih mostova 253.18 28 0.83 0. difuzije i tecenja fluida pod tlakom. npr. Zivotni vijek betonske konstrukcije izlozene djelovanju agresivne sredine ovisi u vecoj mjeri 0 izdrzljivosti betona prema toj okolici nego 0 marki betona. pa korozija annature kao posljedica karbonatizacije betona i smanjenja njegove luznatosti.23 0. Jako luznati karakter cementnog kamena i kemijski sastav minerala cementa takoder su odlucujuci u pogledu agresivnosti medija za beton. date upute ? sastavu tehnoloskim postupcirna ugradivanja i njegovanja trajnog betona. na osnovu iskustva. say dalji porast naprezanja preuzima beton i dolazi do sloma.196 toliko bilo osteceno.1] 1982. U razvijenim zemljama za neke vrste konstrukcija detaljno je snimljeno takvo stanje. u ~odir s mnogim agresivnim medijima i izlozen je raznim mehanickim ostecenjima. ! 174 175 . vecina mehanizama korozije betona i arrnature uvjetovana je visokom koncentracijom vlage u betonu.15 0. U anniranobetonskim stupovima.43 365 0. Zato su svojstva apsorpcije. Osim toga. Starost betona u trenutku opterecenja. Zbog togaje doslo d? potpu~og obra:~ u strukturi financiranja i poslova u gradevinarstvu. iii razlicitih deformacija razlicito opterecenih vanjskih i unutrasnjih stupova okvira. Razumijevanje mehanizama razaranja betona je vrlo vazno za gradevinskog inzenjera u iznalazenju optimal nih rjesenja s tehnickog i ekonornskog aspekta. istovremeno u relativno nonnalnim uvjetima izlozenosti betonskog elementa. koji prvenstveno razaraju strukturu veziva. PATOLOGIJA BETONA Uvod Beton dolazi u najrazlicitije klimatske okolnosti. zbog veceg puzanja.) Trajanje opterecenja (1-. razvoj model a proracuna. uslijed puzanja naprezanja se postepeno prenose s betona na armaturu. ogroman broj anniranobetoskih konstrukcijaje ostecen. kao posljedica susenja i vlazenja. Medutim. Uz karakteristicnu cvrstocu i defonnabilnost. pa u nekim slucajevima moze biti mjerodavno za dimenzioniranje. Sadasnji pristup gradevinara problemima trajnosti betonskih konstrukcija je jos uvijek zanatski. problem trajnosti betona mnogo je slozeniji. r Odnosi koeficijenata puzanja betona u trenutku I i konacne vrijednosti koeficijenata puzanja cD(1.. a na njih se oslanja skela. popravke i sanacije znatno vise sredstava nego na izgradnju novih konstrukcija. iako je ranije postignuta trazena cvrstoca betona. u naglom je usponu i vrlo brzo ce postati dijelom projektne dokumentacije. puzanje povecava defonnacije i lako moze doci do izvijanja. kod masivnih konstrukcija ove pojave mogu biti uzrokom raspucavanju. oplata i svjeze ugradeni beton sljedeceg kata). iii diferencijalnih temperaturnih pomaka. postupaka mjerenja i postavljanje kriterija za relevantne ~~rametare. kroz poroznu strukturu cementnog kamena osnovni parametri trajnosti betona. sustava osiguranja kvalitete i izvodacke prakse. Ovisnost koeficijenta opterecenja r puzanja betona cD(l. Trajnost betona i anniranog betona je prvenstveno odredena rnogucnoscu penetracije agresivnih tvari u beton. a posebno su mnoge inzenjerske konstrukcije u vrlo teskom stanju. Medutim.Tablica 10. fizickih. greda i ploca velikih raspona. Danas se u rnnogtm zernljama tfOSI na odrzavanje. Obicno u uvjetima eksploatacije istovremeno djeluje nekoliko mehanizama koji ostecuju strukturu i sastav cementnog kamena. a za njihovu obnovu procijenjena svota iznosila je 50 milijardi dolara. koje je posljedica sprijecenog skupljanja. S jace opterecenih presjeka. Medutim. koja su se u mladom betonu relaksirala relativno velikim puzanjem. Trajan beton treba se tijekom mnogih godina suprotstaviti djelovanju raznih kemijskih.25 0. mogu izazvati velika vlacna naprezanja u povrsinskom sloju betona. nakon hladenja ocvrslog betona od povrsine prema unutrasnjosti. Kod staticki neodredenih konstrukcija. ako su podupore greda i ploce uklonjene. Slicno dolazi do relaksacije naprezanja. mogu djelovati. skupljanje i bubrenje betona. Prerano skinute podupore u takvim elementima rezultiraju povecanim puzanjem mladog betona i sirokim pukotinama (Npr. U meduvrernenu. ako se prerano pocne s prednaprezanjem. Medutim. Naprezanja.t) od vremena I i starosti betona u trenutku 11.80 7 28 do 90 365 0.25 _90 0. tako da je bez detaljnih ispitivanja i analiza vrlo tesko otkriti prave uzroke pocetka razaranja. Poznati su primjeri veceg pada naprezanja u prednapetim gredama. Najvise zastupljene i najvece stete posljedica su korozije armature.68 0.48 0.30 0. puzanjem dolazi do povoljnije preraspodjele naprezanja.10 f' !/ Posljedice puzanja Puzanje betona povecava defonnacije betona. to znaci da su u propisima. ako se celicna armatura preoptereti i preko granice tecenja.

ali ipak ima dovoljno vlage za napredovanje kernijske reakcije. paje pristup CO2 iz zraka najbrzi. ako su prisutni u vecim kolicinama u cementu.1. na taj nacin dobiju se konstrukcije vecih dimenzija. koji nastaju kao posljedica kemijskih reakcija agresivnih tvari iz okolice i konstituenata cem~ntnog kamena. jer povlacenjem vode dolazi do povecanja koncentracije agresivnih tvari.cija je u pocetku predimenzionirana. projektirati tako. (MFa) --.7]: A) Otapanje produkata hidratacije. fizicki. Najjednostavnije je. Medutim za razlicite vrste korozije kolicina vode odnosno vlage nema uvijek isto znacenje {Tablica 11. jer omogucava brzi ulaz agresivnih tvari.---. Dok kemijska agresija napreduje toliko brze koliko ima vise vlage.konstrukcija se nakon obnove zastiti.~dnostavnosti uobicajeno je. iii da se dopusti upotreba objekta uz povecani rizik odnosno sa smanjenom sigurnoscu. B) Transformacija cvrstih komponenata. Slozenost pitanja sigumosti povecava se i time. KOROZIJABETONA Pod korozijom betona podrazumijevaju se procesi razaranja betona. I . Odnos promjenljive cvrstoce u nepovoljnim uvjetima okolice i potrebne karakteristicne cvrstoce. pored vrste kemijskih agensa i njihove koncentracije vazne su sljedece okolnosti: • brzinatoka vode koja sadrzi agresivne tvari i oplakuje beton. ako na takvu konstrukciju neko vrijeme djeluju cinioci koji razaraju beton. Medutim. jer ubrzava kemijske procese. Prisutnost vlage iii vode presudna je za koroziju betona. iIi da se smanji korisno opterecenje. sto je ona cesto put a odredena i pojavom pukotina iii drugih ostecenja iii je ogranicena velicinom deformacija. iIi da se nakon popravka provede zastita. Opterecenja kcnstrukcija. smanjenje pH vrijednosti i zato smanjenje zastite armature. lzuzetak su alkalnoagregatne reakcije.konstru~.------ ~-l---------~_-+ ~-t------------+ 28 dana T cgr T potr. to je i stvama sigumost betonske konstrukcije vrlo promjenljiva funkcija vremena. Svi kemijski procesi korozije betona mogu se jedino odvijati uz prisustvo vode. Mogu se podijeliti u cetiri grupe: kemijski. C) Bujanje cvrste faze. Uzroci ostecenja betonskih konstrukcija Betonska konstrukcija obicno je izlozena istovremenom djelovanju niza nepovoljnih vanjskih cimbenika. No. IV a max a min vrijeme Slika 11. Druge su mogucnosti.konstrukcija se povremeno obnavlja. Proracun karakteristicne cvrstoce se zasniva na 28-dnevnoj cvrstoci. Odnos opterecenja i karakteristicne cvrstoce betonske konstrukcije u povoljnoj okolici. • ucestalost izmjena vodostaja. zatim. Sigumost betonske konstrukcije u povoljnoj okolici se povecava zbog napredovanja hidratacije cementa (Slika 11.1). • debljina betonskog elementa.konstrukcija se koristi uz povecani rizik. koje mogu nastati naknadnim kemijskim reakcijama agregata i konstituenata cementa. • povisena temperatura. • postojanje jednostranog pritiska. 176 .bog j. • trajanje djelovanja agresivnih medija.2. da betonska konstrukcija ima potrebnu minimalna sigumost i nakon razaranja betona. koji umanjuju njenu uporabivost. Posljedice korozije cementnog kamena mogu biti otapanje iii kemijsko rastvaranje veziva uz razrahljenje strukture cementnog kamena i povecanje poroznosti i propusnosti za fluide i promjene boje.Trajnost i sigurnost betonskih konstrukcija Sigumost betonske konstrukcije se moze definirati kvocijentom karakteristicne cvrstoce betona i naprezanja uslijed opterecenja. bioloski i ostali Cimbenici. a zatim njihova interakcija. Medutim.2). Kako se i cvrstoca i opterecenja mijenjaju ufunkciji vramena. ali prakticna primjena ovih postupaka nije jednostavna i danas se tek djelomicno upotrebljavaju. dotle karbonatizacija najbrze napreduje kada pore betona nisu ispunj~ne vo~?m. IV . II . Bez vode nema ~?ro~ije. otpomost materijala i mogucs pogreske u projektiranju i izvodenju pokusavaju se definirati metodama racuna vjerojatnosti. radi moguce brzine donosenja agresivnih tvari i odnosenja topljivih produkata korozije. z.1). Zavisno od mehanizama razaranja i glavnih karakteristicnih promjena u betonu glavne grupe korozije su [11. Pri ocjeni stupnja agresivnosti. njena sigumost se smanjuje. a u krajnjem slucaju moze doci do rusenja (Slika 11. ali i neekonornicno. 177 (MFa) 28 dana Vrljerne Slika 11. odgodena i naknadna hidratacija kristaliziranog CaO i MgO. • vodopropusnost tla. bujanje novonastalih produkata reakcije i mrvljenje betona. koju karakterizira odnos ukupnog volumena i povrsine izlozene agresivnom mediju. Svaki od ovih procesa slijedi gubitak cvrstoce i dodatne promjene volumena. III . da se analizira svaki Cimbenik posebno. da se konstrukcija povremeno obnavlja.

B) TRANSFORMACIJA CVRSTIH KOMPONENATA Na povrsinitada nastaju naslage vapnenca.3): Ca(OHh + H2S04 ~ CaS04 + H20. Ovi se primjeri redovito susrecu u kemijskoj Djelovanjem kiselina ili soli nastalih od slabih baza i jakih kiselina (hidrolizom daju kiseli medij) na cementni kamen. Ovaj slucaj se cesto susrece u praksi na hidrotehnickim gradevinama. dolazi do samobrtvljenja betona. da je iz povrsinskog sloja betona djelomocno isprano vezivo). a to znaci slabljenje zastite armature u takvom betonu. CaC03). pa nastaje razrahljena struktura povecane propusnosti i smanjene cvrstoce korodiranog dijela betona. a kako je u tom podrucju brzi razvoj kemijske industrije. Djelovanjem daljih kolicina karbonatne kiseline nastaje jako topljivi hidrokarbonat: CaC03 + CO2 UKLANJANJE PROOU/iATA REAKCIJf OTAPANJfM I LI ABRAl I JOM RAlH. pokazuje medij (pH vrijednost mu cemu nastaju soli i voda.Tablica 11. 3-velik) Proces Korozija celika u betonu koji je Karbonatizirao 0 3 2 0 3 2 Zasicen 0 3 3 Mraz Kemijska agresija I I Nakon toga mogu nastati dva slucaja. Beton kao vrlo luznati treba biti 12 i vise) u dodiru s kiselinama kemijski reagira. i kao slobodni CO2 odnosno karbonatna kiselina. kiselinama.1. lako topljivi hidrokarbonat prodire dublje u beton. HNOGO Jf PROPUSNIJI OD lDRAVOG BETONA + H20 f-t Ca(HC03h J. Shernatski prikaz djelovanja kiselinske korozije i primjer valjka ispiljenog iz temelja na koji je 7 godina djelovao amonij nitrat (hidrolizorn daje kiseli medij) (Vidi se. Ovaj tip korozije karakteristican je za djelovanje mekih voda na beton. i prehrambenoj industriji.IENI 510. cesto se puta radi 0 novim i neproucenim vrstama korozije. koje s vremenom postepeno jenjava. Osim toga posljedica karbonatizacije je smanjenje pH vrijednosti betona. A) OTAPANJE PRODUKATA HIDRATAClJE Najvecim dijelom radi se 0 otapanju kalcij hidroksida iz ocvrsle cementne paste. Primjer 1. 179 . Novonastali cvrsti i slabo topljivi spoj zauzima manji prostor.U prvom slucaju nastali. vodu i CO2: Ca(HC03h f-t CaC03 + HzO + CO2. otopinama soli koje hidroliziraju kiselo. Kao primjer navodi se korozija betona amonijevim nitratom (glavni sastojak nitratnog gnojiva KAN): J. je djelovanje karbonatne kiseline na beton. dolazi do otapanja cementnog kamena. U drugom slucaju. i tu slobodni ugljicni dioksid isplini. Utjecaj vlaznost na rizik korozije (O-bcznacejan. koja djeluje agresivno na cementni kamen. Kako je voda polamo otapalo. koje rezultira vecom propusnoscu i slabljenjem strukture betona. 0 cemu ce biti vise govora u poglavlju 0 koroziji celika u betonu. Narocito su jaka djelovanja soli jakih kiselina i slabih baza. da dolazi do razaranja CS-hidrata.I' I f: + Ca(OHh ~ 2CaC03 + 2H20. a slicno slucaj opce kiselinske agresivnosti. oblogama. koje su propusne za vodu. Ovaj tip korozije nastupa kod betona koji je u dodiru s mineralnim vodama. pa is vrlo jakim bazama (NaOH). pri Karakteristicni su primjeri djelovanja sulfatne iIi kloridne iii djeluju i druge anorganske i organske kiseline (Slika 11. lako topljivi hidrokarbonat dode na povrsinu. topljivo 178 165000 mg/l vode Slika 11.IEN. CaC03 + H20 Primjer 3. AKO NUE OOSTRANJfN. nitratne kiseline. Ca(HC03h]. kada na masivnim elementima konstrukcija dolazi do procurivanja vode. Karbon dioksid nalazi se u vodi u vise oblika: kao vezani CO2 u karbonatima (npr. Vapno koje je u betonu oslobodeno hidratacijom alita i belita prelazi s CO2 iz vode iii iz zraka u slabo topljivi karbonat: Ca(OH)2 + CO2 ~. topljivo 13 mg/l vode Ta se pojava zove karbonatizacija. o o o 3 popunjavajuci na taj nacin strukturu betona. te s postojecim vapnom prelazi u tesko topljivi karbonat: Ca(HC03h \ cr 0 0 0 2 3 . pojava koja se cesto vidi na tunelskim D) Alkalnoagregatne reakcije E) Korozija armature. to procjedivanjem meke vode moze u manjoj mjeri doci do otapanja i drugih produkata hidratacije. koju ne ispire voda. kao CO2 u hidrokarbonatima [npr. a hidrokarbonat prelazi u karbonat. je karakteristican za djelovanje soli i organskih tvari. Relativna vlaznost zraka Karbonatizacija vrlo mala (-45%) mala (45-65%) srednja (65-65%) velika (85-95%) zasicen (95%) l=mali. pa dolazi do skupljanja cementnog kamena. U krajnjem slucaju kemijska ravnoteza moze biti toliko narusena. Primjer 2. 2-srednji.3.1.

Iskustvo je poka181 . da bi cement bio otporan na formiranje etringita u umjemom okruzenju sulfatima (do 1500 mg/litru). To naravno i sada vrijedi. dovoljna kolicina cementa i pazljivo zbijanje i zatim njegovanje mladog betona. sto je obicno ako su vezani s alkalijama i magnezijem. je korozija betona morskom vodom. Uzima se.zona izlufivanja Slika 11. Kalcij klorid s aluminatnom fazom cementa (C3A) formira Friedlovu sol prema: CaCI2 + C3A + 10HP Zbog vezane kristalne koji ulaze u reakciju. ali vezana na dvostruku izmjenu iona sulfata i vapna. Kada se gips utrosi. najdulje i najopsirnije istrazivane vrste korozije betona.4.morska voda 2 . te novonastali spojevi vezu u svoju strukturu kristalnu vodu.4 3.djelovanje sulfata . pa nastaje etringit. nakon ulaska u strukturu betona.7]. CS' . ako ima dovoljno vode. Reakcijom magnezij sulfata i kalcij hidroksida nastaje sekundami gips i slabo topljivi magnezij hidroksid (mineral brucit).prvenstveno CaS04 5 . Djelovanjem CO2 u povrsinskom sloju dolazi do karbonatizacije. Shema procesa korozije betona u morskoj vodi [11. magnezij bromid) Ukupno Neke soli.4 6. H12 Novonastali sulfoaluminatni spoj poznat je kao niskosulfatni kalcij sulfoaluminathidrat iii "monosulfat". vode.prvenstveno MgS04 4 . i to portland cementa s niskim sadrzajem minerala C3A. u slucaju da je sulfata vise. je takoder sulfatna korozija. je sulfatna korozija. To ovisi u prvom redu 0 kolicini sulfata koji okruzuju beton. kalcij bikarbonat. Do nedavnaje za sulfatnu otpomost betona vaznost pridavanajedino izboru sulfatnootpomog cementa. Djelovanjem sekundamog gipsa u dubljem sloju betona dolazi do vee opisanog formiranja etringita koji buja i razara strukturu betona.). koja prelaze vlacnu cvrstocu betona [11. Prema sadrzaju sulfata morska voda bila bi vrlo agresivna. da je niski vic omjer. Najcesce spominjani primjeri ovog tipa korozije su sulfatna korozija i korozija morskom vodom. a to znaci. u pojedinim slojevima od povrsine betona (Slika 180 Morska voda sadrzi pored drugih soli betona u morskoj vodi je rezultat vise Rezultat su razliciti procesi i minerali 11. povecavajuci toliko volumen. koji veze kristalnu vodu i tako buja: Na2S04 I f 26900 3200 2200 1300 600 78. pri cemu nastaju slabo topljivi kalcit i aragonit. U propisima raznih drzava propisane su razlicite kolicine C3A kao granicne.djelovanje sulfata . % jako topljivo C) BUJANJE CVRSTE FAZE odplini I t Natrij klorid Magnezij klorid Magnezij sulfat Kalcij klorid Ostalo(kalij sulfat. sto izaziva unutrasnja naprezanja. stetne rakcije su znatno usporene. rnoze biti izluzen iz betona. mgIL Udio. U obicnom portland cementu nema dovoljno gipsa. CaCI2• 10H20 sol ima veci volumen od cvrstih sastojaka Agresivnost morske vode je manja nego sto bi bilo za ocekivati na osnovu koncentracije stetnih iona.2. upravo zahvaljujuci reakcijama pri kojima nastaju netopljivi spojevi. da bi trikalcij aluminat (C3A). + Ca(OHh + 2H20 -+ CaS04• 2H20 + 2NaOH. da je C3A<5% (ASTM tip V) dovoljno. reagiraju s produktima hidratacije cementa. sporije reagirao.4): -+ C3A . Korozija kemijskih reakcija. Ako u takav.djelovanje sulfata i klorida 6 . npr. Primjer 2. najvise kloride i sulfate (Tablica 11. Medutirn.30]. Portland cementu se dodaje gips (kalcij hi drat). monosulfat ce se po novo pretvoriti u etringit prema jednadzbi: C3A . U takvim prilikama bolje je upotrijebiti cemente s velikom kolicinorn zgure (70 i vise %) iii kvalitetnim pucolanima iii aluminatni cement. Prmjer 3. Friedlova Nastali gips zbog vezanja kristalne vode bubri iii. H32 uz povecanje volumena za 360%.2). Magnezij klorid iz morske vode s kalcij hidroksidom iz betona formira lako topljivi kalcij klorid.3 9.9 1. ali najvaznije je. koji se izluzuje i magnezij hidroksid (brucit). da beton bude nepropustan. etringit postaje nestabilan i reagira s preostalim C3A prerna jednadzbi: C3A· 3CS· H32 + 2C3A + 4H -+ 3C3A· CS' .karbonatizirani sloj betona 3 .Ca(OHh + 2NH4N03 + 4Hp -l- -+ Ca(N03h -l- + 2NH3 + 2H20 f r I Tablica 11. da bi cement bio sulfatno otporan. sto je naziv toga spoja kao prirodnog minerala. H12 + 2CH + 2S' + 18H -+ C3A . 3CS' . buduci da je topljiv. tako da he bi smjela doci u dodir s betonom. koji zapunjavaju strukturu i povecavaju nepropusnost (Prva jednadzba u primjeru B 1. koje se odvijaju istovremeno. tada dolazi takoder do formiranja dodatnog gipsa (Primjer 2. Medutim. pri cemu nastaje gips. koji takoder zapunjava strukturu.7 h 34300 99. Primjer I. iii djeluje dalje na monosulfat iii aluminatnu fazu.7 5 4 321 1 . da bi se cjelokupni C3A pretvorio u etringit. da to razara beton. iz morske vode iii mineralnih voda u kontaktu s betonom. te nastaje visokosulfatni kalcij sulfoaluminathidrat iii jednostavnije etringit. vee ocvrsli beton penetriraju nove kolicine sulfata. Prosjecni sastav morske vode Vrsta soli Sadrzaj.).

da su reaktivne sarno one do~o. D) ALKALNOAGREGATNE REAKClJE Postoji vise reakcija agregata i alkalija.IO~. povecav. Glavni je problem armiranobetonskih konstrukcija u maritimnoj okolici korozija armature prouzrokovana djelovanja klorida.zalo.lno-silika~novapnenog gela. apsorbira vodu. ogu alkalnodolomitne reakcije treba izbjeci ispravnim izborom agregata za beton.6% alkalnih ok.Kod ~Ikalnodol?mitne rea~cij~ alkalni oksidi se mogu obnavljati. produktima kemijskih reakcija i po posljedicama za beton. a moze biti i izbacivanja povrsinskog sloja iznad krupnijeg reaktivnog zma u obliku kratera. cert. Najpoznatije su alkalnosilikatna i alkalnodolomitna reakcija.O Na. vodeno staklo kemijskom reakcijom prijede u alkalno-silikatno-vapneni spoj. M?guca stetnost od alkalnosilikatne reakcije provjerava se testiranjem mortnih pnzmi prema ASTM C 227. da u vapnenoj otopini kakva je poma voda cementnog kamena. da se odabere niskoalkalni cement. ~H'D Na. Efikasnost ovakvih mjera provjerava se prem~ A~TM C 411. . pa je jedna od mogucnosti. pa reakcija moze teci i s niskoalkalnim cernennma: M2C03 + Ca(OHh ~ 2MOH + CaC03. Iskustvo i istrazivanja su pokazali. 183 SIika 11. Druga je mogucnost. oni kao najjace baze mogu vrlo jako reagirati s odredenim reaktivnim vrstama agregata.Si02 iii Kp.6. kada reakcijom alkalnih oksida iz cementa i amorfnih iii kriptokristalastih oblika silikatnog agregata nastaje na njihovoj kontaktnoj povrsini vodeno staklo (Na20. tako da na povrsini zma agregata nastaje novo vodeno staklo. a ne propusta vapno. alkalnosilikatna reakcija moze biti k~n~.8]. Time se tumace I vece savojne cvrstoce betona od manje reaktivnih kiselih agregata.2' pa :~ SVI alkalni oksidi utrose na formiranje alkalno-silikatno-vapnenog gela u fazi ocvrscav~n· a betona. taj v~rut! ge~'povec~va prionljivost cementnog kamena i agregata. Premda su oksidi natrija i kalija prisutni u cementu u malom postotku. u Americi. Najjednostavniji je oblik ovog tipa korozije.d cca.5).O . Izgleda. dakle procesima koji su tek naknadno nakon ostecenja od alkalnoagregatne reakcije dodatno pridonijeli razaranju betona. koje apsorbira vodu i bubri unutar polupropusne membrane. koji cini polupropusnu membranu oko zma agregata (Slika 11.ajU~1 na taj. Alkalnodolomitna reakcija .6). Shernajednog tipa alkalnosilikatne reakcije. pojava pukotina i slablj~nje cvrstoce betona..~ svom sasta~ imaju manje od 0. liskun. o M u jednadzbi stoji umjesto Na iii K . zeolit i dolomitni vapnenci. Reakcije se razlikuju po kernizrnu. sjevemoj Njernackoj i Danskoj. Obicno su to srnede iii crveno obojene mrlje na povrsini betona. da pOjav:u. kao npr. No i u takvom slucaju stete se mogu sprijeciti.5. Alkalnosilikatna reakcija Slika 11. n H. • Ca(OH). jer. Pritisci koji pri tome nastaju mogu biti tako veliki da dolazi do raspucavanja betona (Slika 11. Opasnost od steta uslijed alkalnosilikatne reakcije. Do stetnih pojava u betonu uslijed aklalnosilikatne reakcije dolazi kod odredenog udjela reaktivnog agregata. D~ga ~e ~ogucnost. minerala dolomita u mineral kalcit uz stvaranje minerala brucita: CaMg(CO)3 ti p rijelaza J.Si02). Ta membrana propusta alkalije i vodu.D Posljedica dedolomitizacije je slabljenje strukture. jer sadrze zeljezne okside iz agregata. da tako otopljeno vodeno staklo kasnije izbije na povrsinu betona.sida '. andezit. postoji sarno ak? je beton izlozen vlazi. Za opal je to 3-5% zma velicine 2 do 4 mm od ukupne mase agregata. Australiji. bUj~nja~od ~~~s~ nodolomitne reakcije izazivaju minerali glina nakon dedolornitizacije. SiO. To su cement! k0J1. do de d 0 I?mlt!zaClje. a za elabije reaktivne certove i do 100% (iskustva u Evropi). koje se nalaze u cementnom kamenu iii naknadno ulaze u beton iz okolice. premda za to postoje uvjeti [11. koji ovisi 0 stupnju reaktivnosti minerala i 0 krupnoci zma odnosno ukupnoj povrsini zma izlozenoj alkalijama. za neke certove 5-10% (prema iskustvima iz SAD). 182 . nacvm nar?Clto vlacnu odnosno savojnu cvrstocu betona. kvarca.0:60 d~ 6~:40. Stete od ovih reakcija vrlo su rasprostranjene na objektima gradenim u vrijeme dok jos pojava nije razjasnjena. Ranije su se ta ostecenja pripisivala djelovanju mraza iii skupljanja i bubrenja betona. kao sto su opal. I JOS s~ prisutni minerali glina u kolicini o. Ukoliko su sve raspolozive alkalije utrosene t!j~ko~ fo~iranj~ a!ka. U nasoj zemlji do sada nije registriran niti jedan pouzdani slucaj razaranja uslijed alkalnoagregatnih reakcija. SiD. Pukotine su karakteristicno plitke i siroke.na. tak~ da se u ~mjesu beton~ primjesaju odredene kolicine pucolana iii drugih oblika reaktivnog SIO. Alkalnodolomitnom reakcijom u betonu dolazi . riolit.m!tne stijene u kojima je omjer dolomita i kalcita u granicama od 4. . IzgIed ostecenja betona uslijed alkalnosilikatne reakcije.O . Vodeno staklo je jako hidrofilno. da gust i malo propustan beton od cementa s 5-8% C A iii od metalurskog 3 cementa ima zadovoljavajucu otpomost. + iMOH ~ Mg(OH)2 + CaC03 + M2C03 brucit Na. juznoj Africi...

. 10). 184 185 ... U praksi su zabiljdeni slucajevi. Pourbaixov dijagram daje ukupnu sliku terrnodinarnickih stanja zeljeza._-c .... koje je uslo u reakciju. kako je vidljivo iz Pourbaixovog dijagrama (Slika 11. C1J 0% relativna vlaga betona Slika 11..0 £ 1. ili zbog razlicitih koncentracija otopine (elektrolita) u porama betona.8 0.. One mogu nastati kao posljedica prisutnosti jos nekog metala u betonskom elementu. U literaturi se mogu naci razlicite vrijednosti za pH pri kojem pocinje korozija armature. Sto je beton suhlji. provodljivost elektricne struje je slabija. koje sadrze kloride. Elektrokemijski potencijal je mjera transporta iona imedu zeljeza i pome vode betona i prema tome to je svojstvo kontaktnog sloja annaturalbeton... ~.~ . nije to jedino mjerodav- U nonnalnim uvjetima okoline. da na povrsini celicnih sipki nastaju korozijske celije. koji je nepropustan i stabilan sve dokje pH vrijednost dovoljno visoka. no za intenzitet korozije.6 1. Osim toga. u tim 2. ~ C1J ~ o s.o. U cdredenim okolnostima.~~~:+__~ -2 -1 0 2 4 6 8 Slika 11. anoda i katoda. kvalitetan beton pruza dobru protivkorozivnu zastitu celiku za anniranje. Pojednostavljeno je proces na takvom galvanskom clanku opisan na slici 11. ako pH betona uslijed karbonatizacije iIi djelovanja kiselih otopina padne ispod neke vrijednosti (npr. iii zbog razlicitih elektrickih svojstava na celicnim sipkama. a to je npr. nije doslo do korozije armature..L~_L_---'-~. Galvanski proces rnoze potrajati same ako elektroni. koji nastanu ionizacijom celika na anodi._. Pourbaixov dijagram za zeljezo.B ~ 40H- 2Fe~2Fe2+ + 4e~ 4e... da bi doslo do elektrokemijskog procesa korozije celika.26].4 1 2 3 4 5 6 7' -{J. te ako ima dovoljno vlage i kisika.._l. da Karbonatizacija III .8. koja se sastoji u tome..2 ? BETON =t»..L. Ovakva ekspanzija unutar zastitnog sloja betona rezu\tira karakteristicnim pukotinama duz sipke armature. Medutirn.7.2 Imuno Korozija 10 12 14 16 Slika 11.8). N --.:. 6L. Provodljivost.. ~I . tj.E) KOROZIJA ARMATURE 1 r je na povrsinu celika u betonu CVfStO vezan vrlo tanki sloj zeljeznog oksida. moze otpoceti korozija armature.. da pH vrijednost bude veca od 12. narocito morske vode i soli za odledivanje...9). Korozija celika u betonu je elektrokemijski proces.9. Bazicnost betona se najcesce smanjuje karbonatizacijom (Primjer Bl). da vezu elektrone u OH. Dijagrami iz kojih se vidi vaznost simultanog djelovanja uvjeta za clcktrokemijsku koroziju cclika u betonu [11.. ciji volumen rnoze biti i do preko sest puta veci od metalnog zeljeza. prikazanu pomocu elektrokernijskog potencijala u odnosu na pH vrijednosti okoline.+ O2 + 2H20 2Fe(OH)2 2Fc2+ + 40H- -1.. To je zato sto stvami pocetak procesa zavisi od odnosa elektrokemijskog potencijala i pH vrijednosti. Prema tome.. s.4 q ANODA KATODA o o -{J. a time i intenzitet korozije se povecava prisustvom topljivih soli. sto znaci. Celik na taj nacin nije izlozen koroziji sve dok nije razorena pasivna zastita. poteku prema katodi i na njenoj povrsini ima dovoljno vode i kisika.ione.. o N C1J . pri cemu volumen metalnog zeljeza moze porasti i do sest puta. III 'NI .7. galvanski clanak. -1. iIi ako je kolicina klorida u pomoj vodi veca od neke vrijednosti. To je takozvana pasivna zastita. Hrda rnoze imati razlicite forme oks ida ili hidroksida._----. U hidratiziranom cementnom kamenu ima dovoljno alkalnih oksida i kalcij hidroksida. (a) Shematski prikaz procesa korozije armature u betonu. (b) Stvarno nastaju razlicite forme zeljeznih oksida i hidroksida.._. 0. da usprkos velikog sadrzaja klorida (cak preko 5% na kolicinu cementa) u betonu koji je bio suh. :.') '-1 I 21 '01 '-1' . Kolicina karbon dioksida narocito se povecala u gradovima i na prometnicama. u betonu treba biti ispunjeno simultano nekoliko uvjeta (Slika 11.

w t1l 0 . Pod ovakvim okolnostima ne nastaje povrsinska korozija armature.!< . zbog nepouzdanosti podataka 0 vezanim i slobodnim (djelujucim) kloridima. pa se taj dio ne ukljucuje u proces korozije.cm. cak i ako je pH vrijednost veca od 11. Na brzinu korozije djeluju slobodni kloridi. maksimalnu paznju u projektiranju i izvedbi treba posvetiti debljini i kakvoci zastitnog sloja armature.. unuter objckta (clcktrolitiski proccs jc :q'lnjt!&!u) ~=~ J Stahm vlafno teste izmjcnc npr. sto je prema mnogim propisima maksimalna kolicina. u prvom redu kolicine C3A. ulazak kisika i drugih tvari koje pospjesuju koroziju armature. godine los ne postoji opce prihvaceni odgovor na pitanje. da je za nosivost mjerodavna armatura i beton unutar armature. Kapacitet cementa. koji s vodom prelazi u zeljezni hidroksid (hrdu). dakle kloridi disociirani u pomoj vodi cementnog kamena.. dok je za trajnost i posebno zastitu armature. koja je posljedica slijeganja betona poslije zbijanja. Preporucene debljine zastitnih slojeva armature prema propisima za anniranobetonske konstrukcije u nepovoljnim sredinama zadane su na sasvim zanatskim principima. Ako je molami omjer CI-IOH.. da su premale. zastita armature pocincavanjern ili premazom epoxy smole prije ugradivanja. zavisno od uvjeta vlaznosti okolice i kvalitete zastitnog sloja [prema Schiesslu.veci od 0. Novija istrazivanja pokazuju.. najvazniji zastitni sloj betona. kako zastititi armaturu u betonu u nepovoljnim okolnostima. Prema preporukama Arnerickog instituta za beton (ACI) dozvoljena kolicina topljivih klor iona u betonu je 0.Q iCl ~ Trajanje karbonatizacije...4% Cl iona na kolicinu cementa. U presjeku nekog betonskog elementa (Slika 11. koje brzo napreduje u dubinu i progrizava celik Kloridi povecavaju higroskopnost.4 i 0. anizotropija betona.Q H t1l t1l N 9 6 3 0 0 5 10 15 20 .10). Dijagram prikazuje kvalitativni odnos kriticne kolicine k1orida. premazi koji sprecavaju ulazak vlage u beton..10.. Razlozi za to su: efekat zida. Klor ioni koji su prodrli do armature kemijski reagiraju i nastaje zeljezni klorid (FeCI3). koji se ispituju u laboratoriju i parametara potrebnih za proracun nosivosti. 11. ispod nivoa vodc (ncdostajc kisika) Kvalilda = f// ~~=:::Z='I~=lil=ni=SI=Oj== ~===== I Propusnost Vrsta i locina cementa Slika 11. rnoze doci do razaranja sloja pasivne zastite. ! Q) ~15 12 .. da armiranobetonska konstrukcija ostane siguma u funkciji 80 i vise godina. rnoze se reci. Dosadasnja iskustva.: . jer zastitni sloj postaje nestabilan i propustan za Cl ione. .27].5. tJ T") t1l . tako da nastaje galvanski clanak s lokalno ogranicenorn anodom i velikom katodom. . penetracija karbon dioksida u beton je najbrza i zavisi u prvom redu 0 poroznosti betona (Slika 11. za svako od nabrojanih rjesenja pokazala su nedostatke.25}. Jednom kadaje probijena pasivna zastita armature onda je brzina procesa korozije odredena elektricnim otporom betona i raspolozivom kolicinom kisika. Dok je za nosivi dio betona uspostavljena odredena korelacija izmedu kontrolnih uzoraka. a praksaje pokazala.11. smanjuju elektricni otpor betona i tako jos povecavaju rizik za koroziju armature. 11) Okolice Krilicna knlicina cr I kolicina cementa ·0.15% na masu cementa. inhibitori korozije. katodna zastita. slobodni vodik i ponovno klorid.6% na masu cementa (Slika 11. koji difundira iz okolice betona. onda je brzina procesa korozije neznatna. Napredovanje karbonatizacije u betonima razlicite kvalitete u normalnim termohigrometrijskim okolnostima [11.: . da veze kloride zavisi od njegova mineralnog sastava.12). dopustiva u armiranom betonu. pa povecavajuci vlaznost. onda zavisno od molamog omjera Cl-IOH-.. kao dopustivu granicu klor iona u betonu daju ukupne (vezane + topljive) kloride izmedu 0.. zona valova plime i osckc Stalno vodom sarurirano npr. Kakvoca betona zastitnog sloja je slabija od betona u unutrasnjosti elementa i od betona laboratorijskog uzorka. razliciti uvjeti obrade povrsine i razliciti uvjeti njegovanja.okoinostima kada pore u betonu nisu zasicene vodom. nego koncentrirano otapanje zeljeza. 187 186 . Minerali cementa mogu jedan dio klorida kemijski vezati (Friedlova sol). Primjenjuju se sljedeca tehnicka rjesenja: povecanje debljine i kvalitete zastitnog sloja. takva se veza u pogledu parametara trajnosti ne rnoze uspostaviti. Ako je elektricni otpor veci od 50 do 70x I 03 W. Ako u betonu ima iIi naknadno prodru klor ioni. Slika 11.. da bi debljina zastitnog sloja armature u nepovoljnim okolnostima u kojima djeluju i kloridi (npr. U svakom slucaju.11).6. celik vise nije zasticen od korozije. To stanje odgovara priblizno ukupnoj kolicini od 0.5% 51al110 suhn npr. Vecina drugih propisa.

. ------I I -. Na povrsinarna gdje treba postici bolju otpornost na habanje izvodi se povrsinski betonski sloj s agregatom od kvarea iii eruptive a iii s dodatkom drugih tvrdih i na habanje otpomih zmaea (npr. . intenziteta do oko 80% od staticke cvrstcce na savijanje.).. I I zona mno9 0 kval itete ""'j. Tek u najnovije vrijeme pojavljuju se prijedlozi modela proracuna kvalitete i debljine zastitnog sloja [11.12. .14. -----.5 vol. degradaeija 188 koji djeluju razarajuce na beton. Medutim. koje su bile podvrgnute 10. i armiranje v1aknima abraziji izlozenog sloja betona. volumne promjene i temperatumi Posljediee mogu biti: povrsinsko trosenje. I I I :- zona slabe kva 1i tete Mjerodavno za nosivost Uz.000 ciklickih opterecenja na savijanje. korund). da je oslabljena prionljivost armature i betona.--------- . u dobroj je korelaeiji s cvrstocom betona. od1amanje. . ali neotporniji dio betona je svakako eementni kamen. Za sada se prema tom rjesenju izrazavaju rezerve. koji znatno poboljsavaju nepropusnost zastitnog sloja za ugljicni dioksid i za klor ione. da uz takav pristup treba paralelno rijesiti i pitanje mjerenja i kriterija kvalitete relevantnih parametara betona u konstrukeiji [11.pozcr -- . Shema podjele fizickih cimbenika razaranja betona. Najbolje prakticne rezultate daju betoni s maksimalnim zmom ne vecim od 16 mm.razlike temp. . strukture i mrvljenje. .13]. i kolicina celicnih v1akana ~=0. a to znaci primjenu superplastifikatora.U~[) VOLUMNE PROMJENE _ EKSTREMNE TEMPERA"I1JRE -csrnrzavanjc i odmrznveoje . a time je povecano puzanje konstrukeije. . pa i vise milimetara. U protivnom bi se vlaga koneentrirala uz povrsinu sto bi svakako ostetilo zastitni sloj. Kao dobro rjesenje nude se takoder inhibitori korozije armature.-----. mehanicka djelovanja utjeeaji (Slika 11. .). . . kva1itetom i debljinom zastitnog sloja betona ne moze se dobiti posve zadovoljavajuce rjesenje. koje su nastale korozijom armature. i zato sto jos uvijek ne postoji neko sistematsko rjesenje. To znaci. . dakle povecani progibi i rizik pojave pukotina.13. Ove premaze potrebno je u odredenim vremenskim razdobljima obnavljati.ciklicna optcrccenja _____1di'. I I I I zona t r azene kva 1 i tete .11]. sto debljine zastitnog sloja betona postaju tehnicki neprihvatljive [1l. U pokusu su bile varirane velicine maksima1nog zma agregata (4 iIi 8 iIi 16 mm).NA DJEJ.preoptereccnjc i udar .-. preopterecenja. pa su poteneijalni zagadivaci okolisa. trebale za beton visokih performansi biti 70. I I . jer su vecinom inhibitori otrovni.----.ubrazfja .. Laboratorijska ispitivanja pokazuju dobru korelaeiju otpomosti na habanje i tlacne cvrstoce. Erozija od abrazije. Time je postignuta dobra zastita armature od korozije.DEORADACIJA STRUKTURE . ali ima izvjestaja. ali i kod prometniea. tehnoloske mjere za bolju otpomost na abraziju su slicne: maksima1no zmo agregata ne treba biti vece od 16 mm.ROCl ~ KORISNA OPTERECENJA .f -.-- t --------+--. I ~ .OVANJA NA BETON I ~ EROZIJA .1 0].-------------------- . iii kavitaeije pojav1juju se najcesce na hidrotehnickim objektima. kojima se izbjegne kavitaeija. 1juskanje.korozijc Slika 11. Iako je mehanizam razaranja od abrazije drugaciji nego kod habanja. posljediee preoptercenja i umora materija1a. A) MEHANICKO TROSENJE MATERIJALA Habanje betona je pojava karakteristicna na prometnim povrsinama. od pjesackih staza. .9. . pa ako postoji opasnost od takvih ostecenja onda povrsinu betona treba zastititi materijalirna otpomim na kavitaciju iii uvesti takva tehnicka rjesenja.. . To stoga.13. Naravno. u ekstremno agresivnim oko1nostima (k1oridi). Kao daljnja rnoguca rjesenja nude se razni premazi na bazi silana i siloxana. %).hcbanjc .-----------------+---------t J.-.DEORADACIJA STRUKTURE emmrurc maritimne sredine iIi uz primjenu soli za odledivanje). kako bi beton mogao "disati". Otpomost betona na druga rnehanicka ostecenja.9 iIi 1.12. Problemi korozije armature. pa veliku cvrstocu treba postici sa sto manje eementnog kamena. Istovremeno ti premazi moraju biti paropropusni. To se vidi iz rezultata laboratorijskih ispitivanja betonskih prizmi velicine lOx 1Ox40 em". Cesto se u zavrsni sloj stav1jaju i celicna iii neka druga vlakna. POSLJEDICE ~ I pOVRSlNSKO TROSENJE - PUKOTlNE -LOMOVI 1 1 Slika 11. 189 FIZICKA DJELOVANJA NA BETON Fizicki cimbenici. sto manji udio eementne paste uz sto bolju cvrstocu.3 iii 1. preko eesta do aerodromskih pista. i vlnge .r.kavitacija . .-. . Zbog ogromnih steta.PUKOTlNE -LJUSKANJE -ODLAMANJE .PUKOTlNE -LJUSKANlE • MRVLJENJE .10. a znatno se moze poboljsati armiranjem s vlaknima (Slika 11. koji mogu nastati karbonatizaeijom zastitnog sloja betona mogu se na taj nacin uspjesno rijesiti.4 mm i 1=30 mm (0. Shematski prikaz razlicite kvalitete betona zastitnog sloja i betona unutar armature. U takvim okolnostima primjenjuje se zastita armature epoxy premazima iii katodna zastita. I I . kao sto su udari. :::::::I--Mjerodavno za trajnost I F1ZfKAJ. da u intervalima od eea 3 go dine treba predvidjeti mjerenja kojima ce se ustanoviti stanje armature i zastitnog sloja betona.. uz upotrebu plastifikatora. Beton ne moze biti otporan na kavitaeijsku eroziju. mogu se svrstati u cetiri grupe: iz okoliee.pritiskn krisrula soli u porama . . . ______ 1 . vazno je na konstrukeijama poteneijalno izlozenim koroziji armature ustanoviti cdgovarajuci monitoring. pukotine.

tF rl-~ I I m IT H-. Nakon 10. dok s druge strane uslijed porasta temperature zrna agregata povecavaju volumen. pocinje se gubiti kemijski 190 Slika 11. 81 1.5 16 ~ t"_ S:: ~ ~f- ~ ~f- :: a a EO 80 r-8.7 7. 82 1.4 tl: .3 4 83 1. -W ~ 90 ~ t' S:: t'_ " (f) -< Q) ro 20 10 - R~ l" t:: \ 80 0.000 ciklickih opterecenja ispitana je rezidualna savojna cvrstoca.. 191 .Gornja granica ci klinih ?rije ~ikliWh opt erccenj a l'J ~ Slika 11.. ~ . Rezultati laboratorijskih ispitivanja utjecaja mikroarrniranja i velicine maksimalnog zrna agregata na udamu cvrstocu i cvrstocu na umor [11. '0"..9 16 ~ t\ \S:: K -. Shematski prikaz djelovanja povisenih temperatura na beton [11.3]. Proces gubitka vode prati skupljanje cementnog kamena.: ~ S:: rS:: l" ~ ~ ~ r-. Uslijed cestih promjena temperature moze doci do pucanja takvog betona.koeficijent x f.5 8 ?oslije cikli~kih oot ereccnj a ~ ~rl" ~r- ~ .A. koja su inace posljedica ciklusa smrzavanja i odmrzavanja betona. 100 200 )00 400 500 600 'C Porastom temperature do 100°C postepeno se gubi slobodna voda iz pora... B) TERMICKAKOMPATIDILNOST AGREGATAI CEMENTNOG KAMENA Razliciti su koeficijenti temperaturnog istezanja krupnog agregata i cementnog kamena. Ova pojava znatno doprinosi i ubrzava ostecenja betona..15). !'.. sto se moze tumaciti konsolidacijom u strukturi betona u pukotinama. Slican je utjecaj kod naizmjenicnog vlazenja i susenja betona.3 8 ::.16.mort s drob1jenim vapnencem 1 Q 4..4]. da betonske konstrukcije dobro odolijevaju. Neka ostecenja betonskih mostova objasnjena su kao posljedica termicke nekopatibilnosti cementnog morta i kamenog agregata [11. Ispitivanja betonskih konstrukcija na djelovanje pozara tijekom vise sati pokazala su.'' ' +-- 1'- faktor trajnostl (0 er) 1 Be T l- T AC 85 68 70 60 f\ "ec -I ~ 80 1..'0 . koje su prernostene vlaknima.mort s kvarcom C.-1- + ~ I -i~ ~ ~ I b #~ACI r-i-p p. C) TRAJNO DJELOVANJE VISOKlH TEMPERATURA vezana voda.. ljustenja betonske povrsine i slabljenja prionljivosti. :> .15. -W c C r.--~'-o---L--~~-r~~~ _..~-o~.-C)-. da betoni od cementa na bazi portland cementnog klinkera mogu duze vremena biti izlozeni temperaturi do 250°C bez stetnih posljedica po cvrstocu (Slika 11. r-. 100 200 GOO 600'C I ..mort s vapnencem a. a iznad 400°C.. .1 2.2]. Rezultati ispitivanja betona od razlicitih vrsta pijeska i mineraloski istog sastava krupnog agregata.5 4 ~ ~r~r- R. (f) 100 -W 50 40 t::: 30 N ~ ~ ~ ~_ ~ ~_ a c -o .b- -- ~t ~ ~ ~ ~ - S::~ 79 1.. EO ro 'hrot . Razlike su vece ako je mort spravljen s pijeskom drugacijeg mineralnog sastava od krupnog agregata (Slika 11.~ 82 1.J 0. Smatra se. (rrm) Vlakna (Vol-'. U pojedinim slucajevima vecih postotaka armiranja vlaknima doslo je do povecanja rezidualne cvrstoce.3J.Zilavost 60 (kNrnn) ..l- ~ Q) JO _l 100 ++H - -L__ __ J '-< I~ 200 )00 brzi ciklusi smrzavanja i odmrzavanja I$$l I'2j • f~ .9 8 -" ~ 81 ON..16).-- ....term..5 16 l" D .14. optere~enja Slika 11. koje izaziva bubrenje i skupljanje betona. od 100 do 200°C gubi se fizicki adsorbirana voda.. izlozenih ciklusima temperatumih promjena [11. te da do znatnijeg pada cvrstoce dolazi kod dugotrajnijeg djelovanja temperatura iznad 300 DC.9 4 ~ ~ \r\~ ~ ~ 79 0.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->