Izdavac

.~ .. ~.,-: ..-: ,

ALCOR, Zagreb

'~:l~' ~.J."1~ili~1r :.;~ ~j
..

, .......,.,,;:s,,", .• (~.'I..~.

Velimir Ukrainczyk

Za izdavaca
Boris Moric Recenzenti Doc. dr. Dubravka Bjegovic Prof. Marko Calogovic Prof. dr. Vinko Regie Tehnicki urednik dr. Branko Kekic
._ ... <:.~.

BETON
Struktura Svojstva Tehnologija

Objavljivanje ovog sveucilisnog udibenika odobrio je Odbor za znanstvenonastavnu literaturu Sveucilista u Zagrebu rjesenjem broj:02-1120/1-1993. od 24. sijecnja 1994.

CIP - Katalogizaeija u publikaeiji Naeionalna i sveucilisna biblioteka,

Zagreb

UDK

691.3(075.8) 666.9(075.8)

UKRAINCZYK, Velirnir Beton: struktura, svojstva, tehnologija / Velimir Ukrainezyk. - Zagreb: ALCOR, 1994.304 str : ilustr, ; 24 em - (UdZbeniei Sveucilista u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) Bibliografija: str. 293-297. - Kazalo.

ISBN 9~3-{j267-00--4

940314136

~IJ
ALCC>R
Kompjutorski slog i tisak ALCOR, Zagreb
ZAGREB

Knjiga je tiskana uz novcanu pomoc ovih poduzeca: HRVATSKE CESTE, 41000 Zagreb, Voncinina 3 :MEDIMURJE, Visokogradnja, 42300 Cakovec, Mihovljanska 70 :MEDIMURJE, Beton, 42300 Cakovec, Zrinsko Frankopanska bb IRMA, Institut za raziskavo material a in aplikacije, 61000 Ljubljana, Slovenceva 95 TEHNIKA, 41000 Zagreb, Zeleni trg 3a HIDROELEKTRA, 41000 Zagreb, Zeleni trg 6a KONSTRUKTOR--INZENJERING, 58000 Split, Svaciceva 4 GORTAN, 41000 Zagreb, Heinzelova 96

SADRZAJ

1. PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . 2. BETON - POLIF AZNI KOMPOZIT
Sastav betona . . . . . . . . . . . . Uloga cementnog kamena i agregata Struktura i priroda betona . Tehnologija betona .........

-1

3 5 6
8

'!3.ICEMENT
\~) Pojmovi i definicije portland cementa . . Proizvodnja

Kemijski i mineralni sastav portland cementa Hidratacija cementa . . . . . .. . . . . . Toplina hidratacije i cvrstoca .f<:, ,,:~.vfio.VJ./. Fizikalna struktura h.-c.p. .. 22 23 · Stanja vode u h.c.p. . .... Modeli strukture cementnog kamena Gradevinska ispitivanja cementa Dodaci cementima
! \

dl)
..W)

29

Podjela

cemenata

........

·~jS-:>

i

\J
-

4. 4GREGAT
POdjela i o.dabir agregata .... Proizvodnja agregata za beton . .

Uzimanje uzoraka agregata za ispitivanje Mineralosko-petrografska analiza Fizikalna svojstva agregata . Granulometrijski sastav ..... Mehanicka svojstva agregata .. Temperatuma svojstva agregata Stetni sastojci i nepovoljni agregati Prijevoz i skladistenje agregata .

.CE/
·

.C46?
.~-')

45

/:.
...

:~

. >---.,.-~?--66

~;)
69
70

5. KVALITETA VODE
Voda za spravljanje betona betona Voda za njegovanje

6.) ADITIVI
, Nazivi i klasifikacija ... Povrsinski aktivne tvari . . Kemikalije koje utjecu na vezanje i ocvrscavanje VII

\

. Polimerima modificirani betoni . . 130 . Sumpor-betonski kompoziti . . Teski betoni . . .) 215 (212---o 8.. . PATOLOGIJA BETONA Uvod . . . . IZVORI . .. . Utjecaji strukture i stanja na cvrstocu betona . . .277 . .. CVRSTOCA BETONA Znacaj cvrstoce betona . . Sustav osiguranja kvalitete gradenja betonom . Plasticno skupljanje i bubrenje . . .. Metode mjerenja obrad1jivosti .~ · 289 o PREGLED POVIJESTI BETONA .. Teorijsko predvidanje tlacne cvrstoce betona. betona .. Testiranje skupljanja .. .. SASTA V BETONA ZADANE OBRADLJIVOSTI I CVRSTOCE Osnovni pojmovi i definicije .::m 147 147 148 149 150 152 . . Uzroci puzanja. . ... · .42 · 244 · 248 0 13.~~ o 142. .. . .. Plan betoniranja . Poissonov koeficijent betona . PROIZVODNJA BETONA Uvod Doprema i uskladistenje sastojaka betona Doziranje i rnijesanje .. ./ · :. Osnovne zavisnosti pri projektiranju sastava betona Redoslijed projektiranja sastava betona .. 136 . Kategorije betona . . . · 298 II. . . . . . Testiranje cvrstoce betona . . Vanjski transport . Trajnost i sigumost betonskih konstrukcija Uzroci ostecenja betonskih konstrukcija Svojstva relevantna za trajnost i proracun zivotnog vijeka 0 0 • 175 176 177 196 IX VIII ... . 0 • • • • • • 0 • • 9. . .0. . Statisticki kriteriji za projektiranu cvrstocu betona .. . .· " L . .. . Vakuumirani beton . KONTROLA I OSIGURANJE KVALITETE :~~ 159 160 161 166 171 173 174 ~ Uvodno 0 osiguranju kvalitete gradenja . . ..'1(2·1 -(_In-. skupljanja i bubrenja betona . Vatrobetoni .. . .. Mikroarmirani betoni Ferocement . .. POSEBNE TEHNOLOGIJE BETONA Ubrzano dozrijevanje betona Prepakt beton ... . . . . . .. Betoniranje pod vodom .. ig' ... .. Tekuci beton . Dinarnicki modul elasticnosti betona Puzanje betona . -~~=. . . .. 132 :® • • 0 0 • • • • 0 • • • • 0 • • • • • 0 • 1. . Varijabilnost cvrstoce betona i dokazivanje ME Cvrstoca betona u konstrukciji . Zbijanje betona i zavrsna obrada povrsine Njegovanje mladog betona .. . . .~'~ ? . . Betoniranje u ekstremnim k1imatskim okolnostima OpIate i skele .. . 0 0 ••••• 0 0 • 0 • 0 • • 0 0 0 0 0 • • 0 • • • • • • · . Cimbenici koji odreduju velicinu skupljanja Skupljanje prema nasim propisima . 'd!J)0 " 10 . . 15. Prakticno izracunavanje puzanja Velicina puzanja prema koeficijentima iz propisa Posljedice puzanja 0 0 • • 0 • 0 • 254 .. . . Temperatumi utjecaji na volumne promjene DEFORMACIJE BETONA POD DJELOVANJEM SILA Modul elasticnosti betona . "143 10.273 · 274 · 276 . Skupljanje ocvrslog betona uslijed susenja Skupljanje uslijed karbonatizacije . . ..0 •• 293 POJMOVNIK. . . Uvaljani beton. Gradilisni transport i ugradba . . .. . Iskazivanje sastava betona . . . 12. Upravljanje kvalitetom betona 1'33 134 136 . . . . .. .. . . Prionljivost betona i armature .Q3D . . .258 · 258 · 259 · 264 · 266 · 267 268 · 268 270 · 270 o o o . . SPECIJALNI BETON! Laki betoni Beton visokih cvrstoca i performansi .. . 153 14... Masivni beton .7. DEFORMACIJE BETONA VOLUMNE PROMJENE BETONA . . SVJEZI BETON Definicije i zahtjevi na svjezi beton . . . . Utjecaj raznih cimbenika na svojstva svjezeg Ispitivanje svjezeg betona . _1J~) · J(. 226 227 o • oC171J /mo.

koje su mi tijekom recenziranja knjige dali doc. prof. Takoder zahvaIjujem gospodi Nadi Gasparovic. Marko Calogovic i prof. te postdiplomskim studijima na fakultetima u Zagrebu i Ljubljani. Izvodaci bi trebali proizvoditi kvalitetniji beton. Autor . svojstava.1. suprotno ocekivanju. dok vecinu drugih gradiva primaju gotova na gradiliste. U Zagrebu. izvodaci ga proizvode u centralnoj betonari iii na gradilistu. projektira se njegov sastav. pri cemu se umjesto zanatskog pristupa polazi od boljeg razurnijevanja strukture. Zahvaljujem na savjetima. dr. dr. nakon provedenih prethodnih ispitivanja. te ugraduju i kontroliraju postignutu kakvocu. od hidrotehnickih i prometnih do industrijskih objekata. od mostova do zgrada. veliki broj ostecenja i zakazivanja betonskih konstrukcija ukazuje da graditelji ne znaju dovoljno 0 betonu. Medjutim. veljace 1994. tim prije sto se i dobar i los beton prave od istih sastojaka i prakticno uz iste troskove proizvodnje. tablica i slika. izlozenosti industrijskim i gradskim agensima. znatno manje nego 0 konstruktorskom dizajniranju. dakle sarno ugraduju. pod dugotrajnim i izvanrednim opterecenjima itd. Projektanti bi trebali bolje razumijevati kako se beton ponasa u datim klimatskim okolnostima. tehnologije i performansi betona. Beton prave i ugraduju graditelji. Dubravka Bjegovic. PREDGOVOR Betonje najvise upotrebljavano gradivo. zatim. 1. dijagrama. koja je ulozila veliki trud pri kompjutorskoj obradi teksta. Ova knjiga je nastala na osnovi predavanja na dodiplomskom studiju Gradevinskog fakulteta u Zagrebu. ugovaranju iii obracunu radova. Vinko Regie. Stanje se moze popraviti novim pristupom u osnovnom i permanentnom obrazovanju inzenjera. Proces pocinje dizajniranjem svojstava betona u projektnoj dokumentaciji.

volumni emjeri ucesca sastojaka u ocvrslim betonima kakvi se upotrebljavaju u gradenju. Osim tih sastojaka. te trajnost i deformabilnost. Kemijsku reakciju prate odredeni fizikalniprocesi. (3) minimalni troskovi za prihvatljivu kakvocu. krhkost. od mijesanja preko transporta do ugradbe. Svjeze pornijesani cementni prah s vodom tvori cementnu pastu. To je podrucje specijalnih betona. pri cernu osobito vaznu ulogu ima voda. da se postignu zadovoljavajuca svojstva: (1) svjezeg betona u svim fazama obrade. u modemoj tehnologiji. (2) ocvrslog betona obzirom na cvrstoce i druge mehanicke karakteristike. ~ 2. koji traje vrlo dugo (godinama).1. prikazani su u dijagramu na slici 2. Tim procesom cementna pasta prelazi u cementni kamen. gustoce manje od 2000 kg/m". najveca zrna mogu biti desetak i vise centimetara. pijesak i zmje stijena. jer se njihove gustoce (P) znatno razlikuju: Pv~ 1 tlm3 Pc~ 3 t/m! P. Pijesak i zmje stijena cine agregat iii granulat. kod nekih betona.POLIFAZNI KOMPOZIT Sastav betona Beton se pravi mijesanjem veceg broja sastojaka. voda. narocito u proizvodnji lakih 3 . kojima se bitno mijenjaju osnovna svojstva betona (npr. BETON . au smjesi je uvijek prisutan i zrak. velika volumna masa.65 tlm3 Pbetona~ 2. jer postoji vise tipova cementa. a to su u prvom redu: cement. Osim prirodnih upotrebljavaju se i vjestacki betona. Odmah nakon mijesanja pocinje kemijski vrlo slozeni proces hidratacije. iii kemijski inertne dodatke (punila).2. npr. betonskih nearmiranih elemenata vecih dimenzija.35 tlm3 Agregat cini priblizno tri cetvrtine volumena odredene mase betona. Vazno je naglasiti. Medutim. skupljanje. agregati. zgure. da su prikazani volumni omjeri uCeSea sastojaka. koji fizikalno modificiraju svojstva betona. U praksi se udio osnovnih sastojaka betona odabire tako. Velicine cestica agregata se mijenjaju obicno kontinuirano od sitnog pijeska do najcesce 32 mm. U modemoj tehnologiji u sastav betona sve vise se uvrstavaju razni polimeri. vrlo se cesto upotrebljavaju dodaci betonu iii aditivi. a k tome cesto puta oni sadrze kemijski aktivne dodatke: pucolane. Vee ovako opisani sastav betona obuhvaca razlicite kompozicije betona. vrlo visoke cvrstoee). vlakna i drugi dodaci. Orijentacijski. podrijetlom rjecnog iii od stijene drobljenog zmja. koji ocvrscava.

::er:.oznost s. koje su posljedica smanjenja vla::n.. sto ima znacajne posljedice za trajnost betona. a to sve povecava vjerojatnost pojave pukotina. i rezultati dobiveni ispitivanjem takvih uzoraka uzimaju se kao referentni. pora vrlo razlicite velicine. • stupnju hidratacije cementa iIi zrelosti betona. radi smanjenja vic faktora. cementna pasta zajedno s naisitdijelorn agregata (mort) treba betonu dati plasticnost i kohezivnost U bic ) k I'V' t kub .2. odnosno dugotrajnog djelovanja opterecenja u slucaju puzan~~.U s::jezem betonu. s pH vrijednoscu 11 do 13.1. cak i uz vrlo pazljivo zbijanje.~o?emoJ tehnologije se tosve cesee i cini) regulirati raznim doda~~ma . ima i brojne druge karakteristike. Bijeli kolicinu cementa. U laboratorijskim ispitivanjima radi dokazivanja svojstava betona.ava betona bila cvrstcca i odgovarajuci vic omjer. r b dlii . Orijentacijski volumni udjeli osnovnih sastojaka u betonu. . Viskoznost b~tona moze se (a u . va mjemca ima odlucujucu ulogu u podesavanju sastava svjezeg betona trazemh svojstava. promjenljive u vremenu i zavisne u prvom redu od termohigrometrijskog stanja u trenutku ispitivanja. poroznost strukture i cvrstoca cementnog kamena o':'lse u prvom r~~u 0 v?docementnom faktoru.. o?a sluca~a. oSJe IcaJe v Slika 2. no vrlo djelotvomi na svojstva svjezeg i ocvrslog betona. Za proces hidratacije cementa potrebno je odredeno vrijeme. koji se dodaju betonu prilikom mijesanja. pa prema tome i beton. Priblizno cetvrtina prostora. . znaci ..sebmh ~odataka za smanjenje kolicine vode). Medutirn.isticnih svojstava betona: skupljanja i pu~anJa: To su nazrvi za. zadobiva mikropukotine u zoni kontakta s agregatom. Cementni kamen. Do nedavno je glavni kriterij za izbor ~a~t. Cementni kamen. a dio ireverzibilan. i • da ISpU~1prosto~ med~ cestica~a agregata i s njime tvori nepropusnu masu.traJnostI.. . Te su karakteristike jos uvijek predmet opseznih istrazivanja s mnogo nepoznanica i novih otkrica.. Betonje heterogeni kompozit.To poseb~? vrijedi za superplastifikatore. uz mcdernu p~oiz~o~nju sve kvalitetnijih cemenata I pnrnjenu dodataka betonu dobivaju se vece cvrstoce od trazenih vee uz relativno veliki vic omjer i malu S~~~~2. t1c_'m~a:. I d~glh te~eljnih s~~j~tava betona. da vodi potrebnoj za hidrataciju cementa treba pridodati vodu za po t' ~...mase vode i cementa (vodocementni faktor. Prema tome mogu se ocekivati znatne razlike izmedu svojstava betona u konstrukciji i svojstava odredenih normiranim postupcima.povecanje kolicine pora u ocvrslom bet onu. dugotra~n~ deformacije betona. Zato je jos u neoptereeenom stanju. vece su cvrstoce.ja'_'l I I -~ Uloga cementnog kamena i agregata . cvrsvt?ce. . Dodaci betonu su beznaeajni po volumenu. dolazi do bitnih strukturnih promjena u cementnom kamenu od kojih Je dio reverzibilan. Time se poboljsava I vodonepropustljivost betona. da bi se dobio obradljiviji svjezi beton iii ubrzao prirast cvrstoce iii poboljsala trajnost ocvrsloga betona. zavisno od konfiguracije i dimenzija betonskog elementa i klimatskih okolnosti. Zato su veliki napori ulozem u Istraz~vanJa mogucnosti . su izrazito bazicni mediji. primjesavaju se dodaci betonu. pa i skupljanje i puzanje betona I toplina oslobodena hidrataci~om ceme~ta. Nakon ugradbe. Svojstva cementnog kamena ovise u prvom redu 0: • karakteristikama cementa. Izgled presjeka betona. To je temeljni materijal.on~ (bez pn~Jene po.=l£. kojima se namjerno uvlace male zracne pore u kolicini 3 do 8 posto volumena betona. Za cdredeni cement i agregat.. U procesu gradenja ono obicno traje od 3 dana do tri tjedna..:. jer on betonu daje cvrstocu i omogucuje njegovu uporabu kao konstrukcijskog gradiva. dakle u fazi njegove obrade. cvrstoce. 0 posto rnjirn n -c o . uzorci se njeguju 28 dana. 4 sm~nJe.. odgovarajuca vlaga i temperatura. adsorbirane i kapilame vode i ostataka jos nehidratiziranog cementnog klinkera. To su kemijski iii fizikalno vrlo aktivni materijali. s izanje ze jene 0 ra J. Doziraju se u promilima iii postocima od kolicine cementa..t. kruzici su zracni mjehuriCi uvucenog zraka. Kornpleksna struktura cementnog kamena i betona osim temeljnog svojstva. (k ._s . pJe l~od~e ~a . kolicina vode se rmjenja u relativno uskirn gramcama od 160 do 200 litara odnosno 16 d 20 t ku I 0 c. povecava se kolicina cernentnog ka~ena. u modernoj tehnologiji betona. ." "'U . Sto je vic omjer manji. tb za hidrataciju cementa .n ~e nosilac ~vaJu karakte~. koji se sastoji od produkata hidratacije cementa. cijim dodavanjem se moze postici prakticno ista obradljivost s 10 do 30 posto manjom kolicinorn vode nego u bet b dodataka.. sto odgovara 7 d 14 volumena. itd.jezeg betona za date komponente betona regulira se kolicinom vod To znaci. Medutim. ' onu ez U ocvr~lo~ betonu cementni kamen ima dvije glavne zadace: • da ?hJep~ zma agregata i betonu dade odgovarajucu cvrstocu. Ove pore velicine 10 do 300 mikrometara povoljne su za obradljivost svjezeg i trajnost ocvrslog betona. ispunjena je ~ementnim kamenom. .v .... Medutim. Svako povecanje kolicine vode preko one koja . Vrijeme tijekom kojega beton mora biti u povoljnim termickim i higrometrijskim uvjetima nazivamo vrijeme njegovanja betona. ali i sam cementni kamen je heterogeni materijal. Ce~entm kame.c o '" c : Cenientnl kamen 1 .. ' 0 pos 0 u pnog v~ u~ena. beton prozet kapilarama i pukotinama mikroskopske velicine. Za vrlo siroki raspon konzistencija be. To su nepozeljne supljine u betonu. ostaje u cementnom kamenu izvjesna kolicina zahvacenog zraka.. 0 icajene o icme cemen a u nom metru betona su 200 do 400 kg. v/c-faktor) • kolicini cementa (kg/m").:t. sarno povecanjem kolicine cementa.1V~Stl onzlst~ncije) svjezeg betona.nJe.. U dobro sastavljenom svjezern betonu neizbjezna kolicina zahvacenog zraka ne prelazi 2 do 5 posto volumena betona.r Pi ~ --- __ :-_cv'_'r:.ostI beto~a u slucaju s~pIJanJa. • om~:~. koju ne zauzima agregat. zbog raznih fizickih promjena tijekom hidratacije. o ~ cc N \ Nehldratlzlranl I hldratlziranl I cement Agregat ~ I Vezana voda I Pijesak a-16X cementt 65-75X kemijski K a men -20X 25-30 Voda X t Vez1vo prakticno 1nertna ispuna Mort (matrical Kamen1 skelet Vis~.smanJenJa kolicine vode u svjezem betonu. y 5 .

6 7 . Moguce je procijeniti velicinu i ucestalost gel pora velicine svega nekoliko nanometara.4.stoca. Zat~ se ~7~to ~uta mOde. Na t. • mineralosko petrografski sastav utjece u prvom redu na mehamcke karakteristike i trajnost ocvrslog betona. nego su razdvojena tankim slojern cementne paste. . ~ ce~entm ~ame? vIskozno~~~shcn~. meduprostori. . da.3. koja je kemijski iii fizicki nepovoljna za beton. Pri tome nastaju vrlo slozena prostoma stanja naprezanja u sastojcima betona. CJ Wa 40 JO 20 10 A ..a hJek~m ru.stiJena (agregat) B . pa i drugacijeg mineralnog sastava. koje su ranije proucavane fenornenoloski (na inzenjerskoj razini). umanjuje dugotrajne .beton C . stupanj zbijenosti._ • granulometrijski sastav utjece u prvom redu na obradljivost svjezeg betona. za. Prostim okom vide se u presjeku betona zma agregata u matrici cementnog kam~na. Pornocu svjetloshog mikroskopa moze se kvalitativno odrediti ucestalost. b) Koncentracije naprezanja zavisno od odnosa krutosti zma agregata i matrice (prema hologramu). 0 trajnosti betona. . zbog la~se h. itd. Prema tome.htijeva~ih cv~. ali moze biti i vise. beton kao njihova kombinacija ima zakrivljeni oblik radnog dijagrama.4.zml. model strukture betona treba promatrati kao kompozit sastavljen od tri bitno razlicite faze.cementni kamen a) . Pri modeliranju svojstava betona uzima se. cementnog kamena i betona. Svojstva odredene vrste agregata.o~ogenizacije pri rnijesanju i manjeg razdvajanja sastoJa~. kojom su obavijena zma agregata. kolicinu cementnog kamena. koje se danas intenzivno istrazuje radi dobivanja betona vrlo velikih cvrstoca i betona poboljsane trajnosti.' .na.~:3). koji se nalazi u tom prostoru. prernda svi agregati. U prvoj aproksll~aclJI moz~ se uzeti.. velicina i oblik pora i pukotina u betonu. koji daje kru~ost bet~n~. gustocu i ekonomicnost betona. I konacno. Promatranjem uzoraka betona pod scanning elektronskim mikroskopom i drugim modemim metoda rna proucavanja strukture materijala." • relativno je jeftin.1 e 0/00 Slika 2. pa i pojedini dijelovi produkata hidratacije.045 0. Ovo stanje ilustrira slika 2.. Naime. koji se nalazi izmedu radnih dijagrama cementnog kamena i agregata.._ . Vidljivi su postali produkti hidratacije.. U prvom redu poboljsanjem interfacea moguca su poboljsanja svojstava betona. . Interfaceom prolazi najvecim dijelom voda i druge tvari kada penetriraju u beton i zato pri smrzavanju iii kemijskoj koroziji taj dio najprije bude ostecen. Primjer za to je rucno spravljanje betona manjih zahtijevanih cvrstoca.do nekoliko milimetara i pukotine od nekoliko desetinki milimetra. da zma agregata nisu u neposrednom dodiru. sto postavlja zahtjev za lito nepropusnijom i sto guscom strukturom cementnog karnena. kemijski reagiraju s izrazito bazicnim sastojcima cem~ntnog kame. Modemim metodama istrazivanja se pokazalo. Radni dijagrami agregata. i mineraloskog sastava betona tumace se najcesce pojave svojstvene za cementni kamen.sila. Naprezanja uzrokovana vanjskim silama iii unutrasnjim promjenama se prenose s krucih zma agregata na meksi cementni mort preko interfacea. • oblik i tekstura zma utjecu na obradljivost svjezeg betona I prionljivost cementnog kamena i agregata u ocvrslom betonu. . da premda i agregat i cementni kamen imaju lineamo elasticno ponasanje do sloma (Slika 2. s!rucnpk za beton rnoze uspjesno procijeniti svojstva betona kao npr.. da je agregat sarno inertna ispuna u matrici cementnog kamena. homogenosti. omoguceno je motrenje i razabiranje karakteristicnih pojedinosti mikrostrukture.trukcIJa: . a) Sheme prijenosa sila u strukturi betona. • daje dimenzionalnu stabilnost betonu. ito je podrucje. bilo kojeg mineralosko-petrografskog sastava. sto onda govori 0 debljini sloja cementne paste.kovanJa . Razlika tih volumena je priblizno 3 posto. mehanici sloma itd.. To znaci. Posljedica toga jest. To je podrucje kojim prolaze pukotine pri drobljenju betona. koji su vrlo razlicite cvrstoce. Struktura i priroda betona Beton je polifazni kompozitni materijal. . . Posljedica toga jest. . pa to osigurava ekonornicnost betonskih kons. Agregat u betonu ima tri osnovne zadace: • zma agregata cine skelet.:ma agregata reagiraju elasticno na djelovanje .oJr~.1strukture betona prikazuje kao dvofazni materijal. da je interface najslabiji dio betona. za betone manjih. obradljivost rnoze uvjetovati vece minimalne kolicine cementa pn zadanoj kolicini vode. 00. Za kratkotrajna opterecenja modul elasticnosti ovih sastojaka je vrlo ~~h~lt (Shka .svJezlm betonom.3).Sve cesce je trajnost mjerodavni kriterij za izbor vic omjera. volumne prornjene Volumen koji zauzima dobro zbijeni svjezi beton sarno je malo veci od volumena zbijenog agregata. U cementnom kamenu i oko zrna agregata mogu se prostirn okom vldJet~ por: ~ehcme . Na razini kemijskog korozije betona._ betonski ~e objekti grade u okolici.. Na osnovu toga su razjasnjene pojave skupljanja i puzanja betona i mnoge druge pojave. da je struktura interfacea cementni kamenlzmo agregata bitno razlicite strukture od cementnog kamena: vece je poroznosti. Slika 2. koja bitno utjecu na svojstva ~:tona Jes~: .. Na osnovu toga moze se zakljucivati npr. tj.

srazmjemo je veliko. poraba betona znatno se prosirila zah I' . obzirom na smjer ugradivanja). modul elasticnosti. " novih trazenih svojstava bilo da se . • organizacija osoblja razlicitih struka (stojari.).. zbija do propisane gustoce.a ok a za svaki nOVIsastav betona. rani prirast cvrstoce. y zoo ' JO s om onmgon. Mnoga od navedenih svojstava cesto su u suprotnosti. au talijanskom calcestruz- re v.~ckl.i U pos epernm izmjenama u sastavu betona . Sa stanovista gradevinskoga inzenjera-tehnologa betona." (. ukoliko se radi 0 velikim kolicinama iii neprikladnom vanjskom transportu. otpomost na eroziju. Proizvodnja betona moze se organizirati i na samom gradilistu. da dobro zapunjava kalup. cvrstoca pri savijanju.Premda je beton heterogeni materijal. odabrati vodocementni faktor i izracunati potrebne kolicine komponenata betona. daje anizotropija betona upravo presudna za trajnost iii nosivost.. '. e olliranJe pod vodom di b 11' kom u struji zraka (npr. ova se pitanja rjesavaju za svako konkretno gradiliste na specifican nacin. geolozi). kao npr. izolacijska svojstva.lva~Je etona pod pritisw2 Rijee beton ima I'St 0 je po rucje specijalnih tehnologija betona. . kao prosjecne vrijednosti iii fraktili iz veceg broja rezultata ispitivanja.d!vanje u kliznoj oplati. • posebna svojstva. va JUJU~I ~oJlllm novim specijalnim postup~. betolliranJe u ekstrem. Takv:. gips beton. da je beton izotropan i homo gen. na udaljenosti do vise desetaka kilometara. pa rjesavanje toga pitanja iziskuje optimalizaciju. dobiti beton zadovoljavajuce kakvoce uz razumne troskove. pumpabilnost. kemijsku koroziju. otpomost na mraz. zatim lokalnim transportom prebacuje do mjesta ugradnje. : Sire znacenje rijee] beton je komnozi beton.. francuski i dr. To se postizc uvodenjem sistema osiguranja i kontrole kvalitete tijekom projektiranja i izvodenja radova. da bi se moglo reci. ugra11l1m klimatskim okolnostima b t '. mogu ispravno definirati sarno metodama tehnickestatistike. Shema relacija u tehnologiji betona Danasnje stanje tehnologije betona ie t kv d . Rasipanje rezultata ispitivanja betona istog nominalnog sastava.} . • fizicka svojstva kao npr.:G i~t a _ad komponenata beto~~.clma llJem. '. U slucaju organizacije privremene proizvodnje betona. . . tlacna cvrstoca.~~ p:~toJe JOs asfaltn~ ~e. Nije rijetko. dimenzionalnu stabilnost. kao npr. Ako takva betonska mjesavina nema dobru obradljivost neminovno ce se u konstrukciji pojaviti gnijezda. • svojstva svjezeg betona tijekom obrade. kao npr. Tehnologija betona Proizvodnja betona sve se vise koncentrira u centralnim tvornicama betona. kemicari-tehnolozi. pa da se dobije beton zadovoljavajuce cvrstoce. Odavle se beton prevozi specijalnim vozilima na gradilisre. bilo a pr_avesti prethodna ispiti~anja. Beton zadovoljavajuce kakvoce je . kao sto su modul elastienosti i cvrstoce. kao npr. elektricari. Medutirn. polimemi posebno vezivni . • snabdijeyanje energijom. da je reprezentativan i da predstavlja homogeni izotropni kontinuum. tl dok se u engleskom kaze concrete u span' I k ~Jezl. mlazni beton) itd To i d v. Ii' cima ugradivanja betona P' .. povoljni razvoj topline hidra. • svojstva trajnosti. U takvim slucajevirna treba 0 heterogenosti i anizotropiji posebno voditi racuna tijekom izvedbe i u eksploataciji betonske konstrukcije.. 8 9 SIika 2. u proracunu i dimenzioniranju konstrukcija uzima se radi pojednostavljenja proracunskih model a. Zbog toga se mehanicke karakteristike. tacije. pa cak i betona iz iste mjesavine." .onaj koji ima neophodna i zeljena svojstva (Slika 2. Uzorak na kojem se ispituju svojstva betona (reprezentativna celija) treba imati najmanju dimenziju barem tri puta vecu od maksimalnoga zma agregata u betonu. U svakom slucaju. da ne segregira. kapaciteta do 100 i vise m3/sat. ubacuje u kalupe (oplatu). v. Nije dovoljno npr. povrsina se zavrsno obraduje i zatim beton njeguje do potrebne zrelosti. s razlicitim svojstvima u raznim smjerovima (npr.5.on. uz proces proizvodnje betona javlja se niz razlicitih zadataka kao sto su: • snabdijevanje komponentama betona i drugim materijalima. segregacije i druga slaba mjesta. se ne naglasi beton. vak_uu~iranje. Mjesavine s prevelikom kolicinom vode imaju slicne nedostatke. ~az~tr. 0 . b ".i mjesavinams iii tijekom proizvodoje t p ~an~a provode u laboratonJu na manjim . . og oznjevanja.5): • mehanicka svojstva. neophodno . '~" 0 znacenje u rnnogrm drugi . portlandcementni sastojak podrazumijeva se portlandcement~i t::t~lt. takve aproksimacije nisu uvijek moguce..~~t::~~i s~b~~:~rudl~anJ:~ t1ae:nje..' ugra . osnovni je problem.

melje i time i.zjyni_ e cement i supersul(C!tlli_ceme... cvrstu masu betona.... proizvodnji.aluminat~. . pa se vapnenac razgradi na vapno i ugljicni dioksid. Tako nastane cementni 'klinker._ '---uSnOvn:. da poveze zma stijena i mineral a u kontinuiranu.-~L". Ponekad se pojavljuju kao jedinstvena sirovina za portland cement. h.. Mjesavina se postepeno zagrijava kako napreduje prema drugom Icraju peci. Konacnodolazi do sinterovanja pri temperaturi oko 1400oe.ementi . --------- CEMENT Pojmovi i definicije .~ ~~entj_e_praSka~1i_I!I~terijali.c. manje kolicine drugih spojeva i minerala od kojih su obicno najzastupljeniji zeljezni oksidi. -Ove prirodne sirovine sadrze. J'" ~ .. a mjesavina prelazi u kalcij silikate i kalcii aluminak. blago nagnute rotacijske peci. silicija.aglsprecavanja trenutnogvezanja.<.Sirovine za dobivanje portland cementa moraju sadrzavati okside kalcija.: "'<~. " "~~~~~._ .!iil}!. uz istovremeno mljevenje i homogenizaciju s dodatkom ka1cij suIfat dihi8gta (sadrovca) iIi ) anhidrita .3.J2l!f. kao lapor (tupina). i manji dio u druge spojeve. aluminija i zeljeza. kemijskim reakcijama i pratecirn fizikalnim procesima prelazi u ocvrslu cementnu pastu iIi cementni kamen .:-"-.homogenizirana mjesavina se uvodi na pocetak dugacke. Tijekom procesa transforrnacije od osnovnih sirovina (gline i vapnenca).~~ ~tii '. dakako. hidrataciji. do ocvrsle cementne paste. koji s primjesanom vodom.. postoje dvije odvojene faze kemijskih promjena.ol'mski !_!!1~JC!lllr~1<:Lc. cement kao dio betonske mjesavine~.2~m.. Proizvodnja jedne moderne rotacijske peci je 6000 ton a klinkera dnevno. ---- Proizvodnja portland cementa Proces proizvodnje u principu je jednostavan (shema na slici 3. koji se nakon izlaska iz rotacijske peci hladi i uskladisti.portlal1dcemenLGi ps se<l9. \ Prema definiciji. portland cement je hidraulicni cement proizveden mljevenjem I klinkera.()nJ(iQdg!<ITJe!ihVa_~IJe ·vrste ~~~~l1atasu-jo&:. Tako . pri cemu nastaju spojevi cementa. Potrosnja cementa u razvijenim zemljamaje reda veliCine 500 kilograma po stanovniku godisnje.. uz dodatak ~ (kalcij sulfata)... koji odplini iz peci..). 11 .!1l9Jr~bljaYll_R. koja omogucavaju. Time postepeno razvija svoja kohezijska i adhezijska svojstva..!lY!lQm r. Najprije se vapnenac i glina usitne i homgeniziraju u vodi u obliku mulja Crrtokripostupak} iIi se mjesavina samljevenih osnovnih sastojaka transportira u struji zraka (suhi postUpakl.homogenizira u sitnuprasinu.Qllj_(!l. koji sacinjavaju uglavnom hidraulicni kalc~ razlicitih formi. da bi tvorio ocvrslu iii ~atiziranu cementnu pastu (h..nj. U prvoj fazi.__ "". kspan. najprije voda ishlapi. dok je u zernljama s vrlo intenzivnom izgradnjom oko 2 tone po stanovniku godisnje.>lr: . sirovine se sinteruju.lgj. ..l)..p.s_~ovremeno .c~~llaJfu~aj~ u gradev_inarsmLJ.\ ••.. Klinker se zatim. velicine granula). koji su u prirodi obilato sadrzani u vapnencu i glini. Postoji veliki broj vrsta . a u drugoj fazi.:.

l!lLI~:iliG~mozeDTHuzrocnTk(imrazaraiifibetonalQ~2.~:si!!I~~~J~_iIm~~i~~91J()~~.AI203·Fe203 CaS04•2HzO Kratica C3S C2S C3A C4AF CSH2 :) ~ Slika 3.0) ?-Si. Oil . Uobicajene kratice u kemiji cementa za kemijski i mineralni sastav portland cementa Oksidi CaO Si02 Alz03 Fe203 MgO S03 H2O Kratica C S A F M Minerali 3CaO. (Pornocu ovih formula ne moze se proracunavati rnineraloski sastav na osnovu kemijskih analiza cemenata. 1955).).(7fOSi02 + 6.72Alp3 + 1.H.. Meoutim.) Cetiri glavna slozena spoja portland cementa su nosioci svo~a_Kalcjj__ silikati.(:.~--i-s:U-i!a-t~. Cetiri glavna konstituenta (slozena spoja) portlandcementnog klinkera su: trikalcij silikaL(C3S).e. . On doduse doprinosi rano.iQrri...Si02 2CaOSi02 3CaO..AI203 4CaO.ll_ (C3A) i tetrakalci. te oko 2. 19 ~ :::1 ~ V) =~i li~ . ~ ." Q) Q)'''' 0\"00 CC E'-< :r:Ul 0'''' + 2. aluminija i zelje~ Ovi spojevi reagiraju medusobno na temperaturi sinterovanja.:-s.04Fe203. --~I. '" <U U <U N •.Bogue.c5'(?0. Umjesto toga. tvoreci vise slozenijih spojeva i manji postotak slobodnog vapna.. koji sadrze hidraulicne dodatke. Prema tim formulama proracunava se potencijalni sastav konstituenata portland cernentnog klinkera: C3S = 4.1. . naf_Q~_l!_O--~ozeni!0jeloy!ii@..1. Spoj C4AF nema znacajnijeg utjecaja na svojstva cementa. ah.S C3A = 2.63AIP3 . dikalcij silikat (C2S). cvr?J9ih.69Fep3 G /~ A -.! s 12 I I' l~ H 13 ~ .754C3S..1.ti."13 F C4AF = 3. (Prema publikaciji Vereinigung der Oesterreichische Zementindustrie.~~!a K!i~!_alne _:Y_9_~~i ~_k<_> __ ! moze razarat] betQ!1.. uobicajenim kemijskim analizama dobiva se sadrzaj oksida u cementu.!_minat_fujt (C4AF).if\ U formule se na mjesto oksida uvrstavaju udjeli tih oksida u postocima. % drugih manje vaznih spojeva. kristalnog oblika I1illgnezij oksida (MgO). sastoje se uglavnonfod KalCiF-karbonata odnosno oksida silicija. rendgeoskom analizom klinkera.. Wien).~()j_~_Il?-(). C3S 1 C2S..1..D7C~0 .87S102 . .43Fep3 C2S = 2. 3.1. . a moze jos biti kristalnog oblika slobodnog vapna (CaO). gipsa dodanog prilikom meljave klinkera.21-5 . .~~s~aj~ __etringi_t. IE!P_eral koji buj_~~a~~lmvez~~j_e_~_~~li!<()g__b. ovo se njegovo svojstvo moze koristiti u proizvodnji specijalnih.85S03) ~ S ?'fc . To je moguce tek slozenijimispitivanjima.-Kemijski i mineralni sastav portland cementa Glavne sirovine za proizvodnj\l_p_()rtl~l!ci_i=~I!l~ntl0LvapneJ]ac i gling. Osim cetiri glavna konstituenta.. C3Aje spoj najcesce nepozeljan u portland cementu. ekspanzivoih cernenata. Shema proizvodnje cementa. U kemiji cementa uobicajene su skracene oznake za te spojeve (Tablica 3. u portland cementu uvijek postoje manje kolicine . su najzastupljeniji I naJvaZOlJI u pOgledu cvrstoce i topline hidrataci. Tablica 3. ~2.O. C-. trikalcij alllmin. kao npr. Uobicajenorn kemijskom analizom nije moguce odrediti udio slozenih kemijskih spojeva u klinkeru. audio slozenijih spojeva proracunava se prema formulama Boguea (R.aJkaloih oksida (Nap i KP).

brzina reakcije C3A ostaje vee a od brzine reakcije kalcij silikata j izgleda ovako: ~~[)/( 5C vpJ·. Tim procesom silikati i aluminati formiraju produktehidratacije ilihidrate (Slika 3. pa se vidi. da oba silikata trebaju priblizno iste kolicine vode za hidrataciju. postize se formiranje etringita. J(-~'T'Z . Ipak. ~One mogu reagirati s nekim reaktivnim ~e izazvati razaranje betona (alkalnoagregatne reakcije).3 C-S-H Slika 3.. eventualno naknadno penetriranim sulfatima u ocvrsli beton.. a zamijesana.2 0. ada ne razara strukturu cementnog kamena.2.".4 1. Prema nasim propisima portland cementi smiju sadrzavati do 3. ali slobodni dio CaO i MgO poprimaju kubicnu kristalnu strukturu. P-rodukti-·hidratacije .p.).. Na taj nacin ostaju manje kolicine C A za rea~c._J:!_Ql<p_flitnj <. tj. sadrze manje kolicine necistoca i kao takvi nazivaju se aliti be1itt. < . -'-<~~Y():4 C3A + 3CSH2 + 26H ~ C3A.prirodi. . koji u ran oj fazi ocvrscavanja cementa ima prostora za bujanje..ije s.cemeDtllll pastu (h·e.2.0 4.7 2. mala zastupljenost pojedinih spojeva u cementu ne znaci ujedno i njihovu manju vaznost i utjecaj.l~' -.--_ Kao sto je vee receno. alkalije ~ogu bit~o ~tJecati ?a ~. Osim toga. .cementa.exn(!n_ti idratiziraju sporije ./.5% SO . Shematski prikaz nehidratiziranih glavnih konstituenata portland cemnetnog klinkera i produkata. U svezi s kolicinom gipsa. Prema tome..hiclra. sto se njime regulira vrijeme vezanja cementa spre ava trenutni proces vezanja). kalcij siliklj.Gi s se doda'e .9 7. plasticna cementna pasta prelazi postepeno u ocvrslu. koja bi nastupila ako cementu nije dodan gips bila bi: r.4 64.tacija.• ')~?' n Tablica 3. -£ . .[J "?'/"'LJ~I"-..5% S03' a cementi s vecim udjelom zgure (metalurski cementi) do 4.2).0 0.0 8. ~tizil"anu . koji se cesto jos nazivaju minerali cementa.4 26 % 45. koji u relativno malim kolici~ama mogu izazvati nepostojanost volume~ cementa. To vrijedi i za slobodno vapno (CaO) i magnezij oksid (MgO). a ranije SJ! ih cesto nazivali jos i tobermoritn(gei~prema jednom slicnom mineralu u . Tu je ujedno prikazan i izracunat (prema Bogueu) udio slozenih kemijskih spojeva.9 2. 15 .· tece h ovako: . .2. 3CS· H32' . Cime se ispari sva voda i izdvoji vezani karbon dioksid. U cementu. ali hidratacijom alita nastaje dvostruko vise vapna.silikam (kalcij silikat hidrali) nazivaju-seJosC-S. Od manje zastupljenih sastojaka cementa vaznu ulogu mogu imati alkalni oksidi.__ve~pm¥olicinom alita (alitni cementi) hidratiziraju _Qrie..7 28. Trenutna reakcija C3A. Tipicni kemijski i mineraloski sastav portland cementa (a) Oksidi Si02 AI203 Fe203 CaO slobodni CaO Na20 K20 MgO gubitak zarenjem SO (b) Minerali C3S C2S C3A C4AF 14 C3A + 6H ~ C3AH6 (100) (40) (140) NEHIDRI1TIZIRAN PRQDUKTI HIDRI1TACIJE KOLOIDI RAlNOGA SASTAVA % 21. Za C3S: 2C3S + 6H ~ (100) (24) Za CzS: 2C2S+4H ~ C3S2H3 + 3Ca(OH)2 (75) (49) (100) (21) Brojevi u zagradama odgovaraju masama. r °J~ou). koji nastaju hidratacijom.tl\C3S )/92S.1 1. ali to sprecava dodatak gipsa. Primjer tipicnog kemijskog sastava portland cementa odredenog kemijskorn analizom oksida prikazan je u Tablici 3. reakcija C3A s vodom bila bi trenutna. ~.C(!menti--s_.Hidratacija cementa Odmah nakon sto se zamijesaju cement i voda pocinje proces hidratacije. Nairne.H~. molekule vode obavijaju ione cvrstih cestica cementa i na taj naein omogucavaju njihovo bolje sredivanje u novo nastale gel i kristalne strukturc. Pretj!rane kolicine gipsa u cementu mogu rezultirati njegovim naknadnim ispiranjem cime nastaje poroznija struktura betona. rave klinkera srazmjemo kolicini C A. U tom obliku CaO i MgO (mineral periklas) hidratiziraju sporo i mogu izazvati nepostojanost volumena cementa. . Gubitak zarenjem naveden u tablici se dobiva zagrijavanjem do 1000 °C.ma. . pri temperaturama smterovanja klinkera najvecim dijelom CaO i MgO ulaze u cvrstu'otopinu raznih slozenih spojeva. Velicina pravokutnika odgovara priblizno volumnom udijelu sastojaka.?isano jednadzba.

odredivanje topline hidratacije metodom tennos boce. 1 ~t } Tablica 3. sprecava njezino razdvajanje od vode. P<\gel postaje sve gusci. sto se vidi u tablici _ Toplina hidratacije i cvrstoca Proce . struktura se i dalje popunjava. Osim ovih.3. Faze u procesu hidratacije shematski su prikazane u cetiri karakteristicna dijagrama na slici 3.p.Lt:_J[~Cllfaza hidratacije . H. Naime. k~o etringitom. kada je zavrsilo vezanje ~e paste. a ujedno i brzina oslobadanja topline hidratacije cementa Toplina hidratacije je_je.im prc~dukti~.. 16 17 . da je najveca kolicina vode potrebna Brzine reakcija glavnih konstituenata 3.~a~ S praktlcnog stajalista je taj utjecaj vazniji negoli ukupna toplina I ra aCIJe. pa slijeganje (segregacija) zmaca cementa u suspenziji tece vrlo sporo.c. !Vise od mineraloskog sastaY'a ~ brzinu oslobadanja topline hidratacije temperatura ~ kojoj se ~id.-smanjuJ. Iz ovih se podataka vidi. ramu . a njihov razmak 'zavisi od kolicine dodane vode (vodocementnom odnosii iii vodocementnom faktoru). Vrijeme potrebno da se obavi 80% hidratacije pojedinih konstituenata cementa Tip reakcije C3S + H20 C2S + H20 C3A+H20+Ca(OH)2 C4AF+H20+Ca(OHh Trajanje (dana) 10 100 6 iPOvezuJll 50 Vidi se. Ukupne kolicine topline hidratacije glavnih minerala cementa navedene su u tablici 3. ali i zmca cementa jos su vecirn dijelom nehidratizirana. oru cementa za bet e elemente. Toplina hidratacije moze se odrediti i ~~ d'~. Nakon sedam dana h. za hidrataciju trikalcijeva aluminata. C3A i C4AF hidratirna._uopunjavaju se prostori izmedu z~s C-S-H gel()_~ i velikim kristali~a_~_apI1_a_jtapiei i listici gela se medusobno ispreplicu tvore61sve~vi~cus~rukturu. Cetiri karakteristicne faze u toku hidratacije cementa. \!_<lDJgQj_f<l_~_i. zbog disipacije topline u okolicu. glavnih spojeva.4. Vrlo velika specificna povrsina cementne prasine. nastala cementna. erala cementa .c. u unutrasnjosti velikog betonskcgblokaptakticno su adiabatski termicki uvjeti. ali se ona jos uvijek _moze obradivati.rllznih drugih _~ojeva.3.mperature u~ork. Zato u slucaju betoniranja u ekstremno vrucim klimatskim okolnostima postaje neophodnim hladenje smjese svjezeg betona._ povrsini zmaca cementa.. Iz povrsine zmaca izbijajustapici_etringita i isprepleteni listici kalcij silikat hidrata. reda velicine 3000 cmvg. ojaea?u i drug. Mnoge kapilarne pore ostaju jos uvijek nepopunjene. Toplina hidratacije rnoze se odrediti mjerenjem te. Cementi'fa-zmcasuaispergitanau vodi. tijekorn hidratacije cementa nastaje okQ~O.. Nastaje temperatumi gradijent. vapna u h~~~a&onalnim oblicima. Topline hidratacije glavnih konstituenata cementa Toplina hidratacije (Jig) Spoj C3S C2S C3A C4AF 502 260 867 419 Slika 3.3. dok se prema povrsini temperatura obicno smanjuje.3.pasta je u tekucern stanju. Istovremefio voda postaje -zasleena vapnom.. Nih pocetna temperatura betona rezultira sporijim porastom temperature betonskog elementa i ravnomjemijom disipacijom topline u okolinu.p. To je tzv. flT(lfataCi]om-na cementa vrlo su razlicite. cak i za relativno vel ike vodocementne faktore. postize vee znatnu cvrstocu. smanjuje se i ukupna toplina.a cem~n~tne paste tijekom hidratacije u arlijabatskom kalorimet!}!.4. da smanjenjem kolicine C3A i C3S. tako da je mcguce iz poznatog mineralnog sastava cementa procijeniti njegovu toplinu hidratacije.v~1 Imenzija (masivni i hidrote me I eton). tada jos neII111P1:avu evr~iQ_c_tl. Odmah nakon rnijesanja cementa s vodom.a hidrat~cije. pa pocinje kristalizacija Ukupnakolicina topline hidratacije cementa priblizno je jednaka zbroju toplina hidratacije njegovih konstituenata.nehidratizira cemen ko'a se oslo di i'ekom to a rocesa naziva se to linom hidratasik. ni!k_()!LQ1prnike-4v-a--sata. pa u slucaju naglog hladenja betonskog elementa vecih dimenzija fonnira se strmiji temperatumi gradijent i nastaju naprezanja veca od vlacne evrstoce betona.e_s_e_&idnost cementne paste. -p()~i_I1. Hidratacija ce trajati jos godinama.3.dan od lavnih kriterija . Nakon otprilike jednog dana. kako je to shematski prikazano na cetvrtom dijagramu u slici 3.Tablica 3..

procijeniti empirijskom formulom: = exp( -dlt05) .)jlita.p.tipo:va-}lortlaucL. U ovom pregledu karakteristicnih uvjeta sastava navedeni su sarno najvazniji uvjeti kvalitete.obi can cement. Cement D ne sadrzi C3A.c..se cement. preracunati prema for- /g ___.5. i vlaznosti okoline. (koliCinama oksida dobivenih kemijskom analkgm) rezultiraju velikim razlikama u minera)QSkQm sastayu cementa..MC_l. . no to su slozene metode primjenljive sarno u dobro opremljenim laboratorijima.Prirast cvrstoce glavnih minerala portland cementa [3. zelieznih oksida (najcesce su to tzv.e"1'JrJiveni.-Priblizno nakon godinu daha. Brzinu oslobadanja (ali ne uKUPllukolf81nu) top line hidratacije rnoze se regulirati fino com mliva cementa. '. Obicno se trazi iii rana cvrstoca betona iIi niska toplina hidratacije iii poboljsana otpomost na kemijski agresivnu okolinu. Tip V . da male razlike u kolicini oksida rezultiraju velikim razlikarna u mineraloskom sastavu cementa pokazuje. da se iz omjera spojeva ne rnoze prognozirati cvrstoca. Zato se . pokazalo se. uravnotezenih svojstava cvrstoce i topline hidratacije. Tablica 3._-- ~ 50 40 30 20 10 45 90 18~ Staro5 • danl Tip I .. ~ZJl_jstu___ .Za obican portland cement polovica toplin~_l1iclrll~ciie __ ~lQ_bodise u periodu od I Q do 3Olil13. U dijagramu na slici 3.za rnasivne betone uzi~a krup?ij~ mlj~~eni cement. a d je parametar zavisan od tipa cementa. naz!va sulfatnootpornim cernentorn. pa se moze ocekivati najbrzi prirast rane cvrstoce. % CaO Si02 A1203 Fep3 Minerali C2S C3S C3A C4AF A \66 23 6 2 34 41 13 B C D J .cement niske tOIllil1:_hidratacije (C3S <35%. . da ce cement kasnije dostici vecu cvrstocu. u kojoj su rezultati kemijskih analiza cernenata mulama Boguea i dobiveni rnineraloski sastavi cernenata.sulfatnootpomi cement (C3A <5%).lza pecenje klinkera. 65 21 5 3 21 50 9 9 62 25 5 2 59 i7 9 6 61 21 4 7 31 40 0 20 J ! CY('Vto::'G.5. vodocernentnog faktor. g.Jem II SI[QY!Dl. i posluziti ce za komparaciju drugih triju cemenata. za velike inzenjerske objekte treba s posebnom paznjorn odabrati cement odgovarajucih svojstava. koji se odnose na deklarirani naziv cementa.. Velika kolicina C2S kazuje. koji irna malo povecanu i nesto manju toplinu hidratacije. Druga dva glavna minerala malo utjecu na konacnucvrstocu. Sa stajalista inzenjera ocito bi bilo vazno znati stupanj hidratacjje cementa u konstrukciji. betona i sman'iti zamjenom dijela ce'!::_nta dodacim~ (pucolanil~gure).j 5 rahlici 3... uskladisten na 20 °C.ne za hidrataciju. _____ vrstoca cementa i prirast cvrstoce cementa u vremenu ovisi 0 mineraloskorn i sastavu (Slika 3. ili odredivanjem kolicine nehidratiziranog dijela zrnaca cementa. koji ima vodocernentni faktor 0.modificiranicement. CJA C AF 360 Tip IV_:-.I_ 6mi~~<j.5.Tipicni sastavi portland cemenata Tip cementa: Oksidi. Moglo bi ga se procijeniti mjerenjem kolicine vode utrose.85.. pa se moze ocekivati.5. _. ~ta:.pa ce grublje mljeveni cement sporije oslobadati toplinu hidratacije nego sitnije mlje1')1/ . ip III-brzo T ocvrscavajuci Iali je ogranicen otpomost na sulfate (C3A <8%) -i -3 '" ><. da ce imati najmanji pocetni prirast cvrstoce. '" >5 '" ~ C3A <15%). ali i manju toplinu hidratacije. a znatno je povecana kolicina C4AF. Mineral C3S najvise doprinosi razvoju cvrstoce tijekomprva cetiri tjedna~. Za zapecaceni uzorak h. prikazane su razlike u prirastu cvrstoca za svih pet cernenata prema citiranorne ASTM standardu. 18 19 . kao sto je to slucaj s toplinom hidratacije.=-.. opnnesu po je na 0 cyrstocihidratizinmog cementa. pintne ogorine). Cement C ima najrnanji udio C3S. -~ Slika 3. Izbor se moze napraviti na osnovu zastupljenosti cetiriju glavnih minerala cementa.p.l.1). tipa D.> '" .___J gdje je t starost h. Medutim. vrijednost d je 0.~ ~Cl1IhSa5taw cementa. Cement B ima najvecu kolicinu C~S (alitni cement). To ilustriraju podaci u 80 70 60 Cement A je obican portland cement. istovremeno i povecana toplina hidratacije.tn cetvrtine:<:lQ_~l!d_rI1_C>K_d~IEl_Lb!iZ1LQQ'lil:f-. ali . utjete-"ha' kasniji prirast -cY-rsfgce.c. U masivnim betonskim elernentirna temperaturu se moze regulirati kolicinom cementa po metru kubnom .4.. da je za proizvodnju cemenata s posebnim svojstvima potrebna vrlo visoka. Tip II . Cinjenica. u danirna.--uliaspojl. pa je time smanjena kolicina C3A..4).!ldardu. Sulfatllil__9ill2!!!ost postIgnuta Je doda~!J._a__GS.razinakontrole j)l'()i_2':~ Kada se zeli propisati posebna vrsta cementa. spoj koji moze naknadno u ocvrslom betonu reagirati sa Julfatima tvoreci kalcijeve sulfoaluminate (etringit).jl_remalojpodjeILimapet. U praksi. C2S >40% i C3A <7%) . Zato . rnoze se stupanj hidratacije. Orijentacijski. najcesce se u nas i u svijetu u praksi koristi podjela~ma AST.

a pripremljenih s pet razlicitih tip ova cementa prema ASTM normama [3.c. .p. jer tada mikroskopa.7 nm.p. jer su unutrasnje povrsine vrlo blizu i vrlo velike. da se h.5_nm. iii c-razmok izmedu slojeva kalcij silikat hidrata (CSH) je izmedll_Q. pornocu elektronskog milcroskopa na prelomljenom h. tv re gustu masu karakteristicne poroznosti (gel pore).c.7 = tbL/(2t'+2b')L za b'= 10 t' pa se moze procijeniti. onda slijedi: na rh = 0. Zato se cementni gel opisuje kao gel s ogranicenim bubrenjem (xerogel prEa Wittmannu [3. od koje je nastao cementni gel.p. da je priblizno.9 i 1.c. pa takvo prostomo povezivanje strukture gela tvori/skelet.4].) na temelju izmjerene unutrasnje povrsine cementnog dimenzije elemenata strukture gela. 20 Slika 3. pore velicine od nekoliko nanometara do vise mikrometara. izracunao priblizne jos nije bilo elektronskog b x Li debljine t. Specificna povrsina cementnog gela mjeri se adsorpcionim metodama.e. Powers je (1946.5rr---------------~ Tip cementa 4 T. \ Poznavanje strukture cementne paste sus tin ski je vazno zarazumijevanje gotovo svih tehnickih karakteristika betona.5.c. Specificna povrsina nehidratiziranog cementa. koji nastaju unutar cementne paste. inace svojstveno za prave/gelove.p. je oko 2000 puta manja. 'zmca jos nehidratiziranog cementa.c.tri r~ molekula CSH.Fizikalna struktura h.3]). Onda je god. Iako su te sile znatno slabije od kemijskih veza.2]. pa njihovo proucavanje doprinosi razumijevanju h.4 n~. Ako se izdvojeno hidratiziraju pojedini minerali cementa onda oni imaju sredeniju strukturu. dakle sitne prasine.p. Vrlo velika specificna povrsina cementnog gela rezultira znacajnom ulogom povrsinskih. starom tri dana [3. Detaljnijim uvidom u pojedine agregacije cementnog gela vide se: uvijene vlaknaste i listicave strukture. da u taj prostor stane sloj od debljine pet molekula vode. Pretpostavio je. Kemijske veze nastaju ina mjestirna gdje se listici iii vlakna dodiruju. rh = 0. reda velicine 0. Razvoj cvrstoca betona spravljenih s 335 kg cementa po kubnom metru betona. sastoji od listica prosjecne povrsine specificna povrsina data izrazom: S5 = 2(bt + tL + bL)/btLp. ipak znatno doprinose ukupnoj sili kohezije odnosno cvrstoce h. gdje je gus toea gela p = 2. kristali vapna i voda u raznim fizikalnim stanjima.5 x 103 kg/m". Fotografije strukture h. van der Waalsovih sila. da kristalografska ispitivanja nisu dalajasne dokaze 0 njenoj molekulamoj strukturi. gela. Gel se sastoji prvenstveno od ka] ij silikat hidrata (CSH) razlicitog kemijskog sastava. t'= 1.c.. Produkti hidratacije.c. Golema unutrasnja povrsina rezultira i velikom adsorpcijom vode u h.p. a dubina s t'. koji sprecava neograniceno naknadno upijanje vode.. kovalentnim iii ionskim. Mikrostruktura cementne paste je toliko zamrsena. __jL~ Nakon uvrstavanja 10 slijedi~_ Prosjecni razmak..p.3 m2/g. i procjenjuje se na 600 m2/g. te oznaci Slika 3. a debljina cvrste tvari slojeva je dva do. Pod svjetlosnim mikroskopom je procijenjeno. Molekule u jednom vlaknu iii listicu vezane su Jakim kemijskim vezama. da je razmak izmedu cvrstih slojeva gela pravokutnog sirina pore s b'. zavisno od kolicine adsorbirane vlage. uzorku 21 . Slicno je izracunat i hidraulicni radius pora u gelu i procijenjen Pretpostavi Ii se.6. oblika.

Adsorbirana voda nalazi se u gel porama. To je voda vezana jakim kemijskim vezama tijekom hidratacije. kolicini energije potrebnoj.6 0.5 3.9-\. sadrzana u vise razlicitih stanja. ie) Vodena-I2ara. cija zapremina ovisi 0 pocetnorn vodocementnom faktoru i stupnju hidratacije. voda moze penetrirati u slojeve resetke cvrstih cestica gela.p. Kolicina neisparljive vode odreduje se zagrijavanjem na 1000°C i mjerenjem gubitka tezinev Takvo zagrijavanje naziva se zarenjem. ona se sastoji od cvrstih produkata kemijske reakcije i meduprostora u koje rnoze penetrirati voda. Ukoliko se tu vodu ukloni. amasa za koju je na taj nacin smanjen ispitivani uzorak.c. Nemoguce je izolirati bilo koje od opisanih stanja vode. zavisno od temperature i relativne vlaznosti okoline. (c) Adsorbirana voda. Shema strukture cementnog kamena a) prema Powersu (1946. da se voda ispari iz cementnog kamena. zavisno od relativne vlaznosti i temperature. vl. 0% 40% >80"10 Slika 3. koje izrastaju iz ostataka jos nehidratiziranih zrnaca cementa. Gubitak zarenjem izrazava se u gramima vode na grame cementa. Prosjecne cementne paste [3. U cjelini se moze zamisliti.4] (d) Slobodna voda. Prvi sloj je cvrsce vezan i smatra se dijelom cvrste tvari.c.p. pa se ta veza naziva kemisorpcjja.O( ~ 50 11m) b) U stvarnosti.c. jer se izmedu njih uvijek uspostavlja odredena ravnoteza unutar strukture cementnog kamena. Prema tome. gubitak zarenjem. i naziva se jos neisparljiva voda. 22 23 . sastoji od agregacija gela (ukljucivo i pore). Njena svojstva su bitno drugacija od svojstava slebodne vode.8) objasnjen nagli skok u skupljanju cementnog kamena pri promjeni ravnotezne vlaznosti cementnog kamena na relativnoj vlaznosti okoline od 40 %. u svjezem stanju.5]. If' i' (b) Medusloina voda. kao kod nekih glina.c. variraju od ~jesta do mjesta.p.6. voda ima veliki utjecaj na svojstva ocvrsle cementne paste odnosno ocvrslog betona. odnosno. Prostor koji nije ispunjen cementnim gelom cine kapilame pore.Tablica 3. izracunate dirnenzije elemenata strukture h. To je presjek kroz cementni gel na mjestujedne velikei zatvorene gel pore. U ocvrslom. u sljedecim stanjima: (a) Kemijski vezana voda.4 1. zrelijem stanju.0 500. a sile privlacenja se smanjuju s udaljenoscu od cvrste povrsine. Slicno.0 30 OOO. ispunjen vodom. Do cetiri sljedeca sloja molekula fizikalno je vezano (fizisorpcija).c. Velicina. zbog znatnih povrsinskih sila adsorpcije. da bi ju one adsorbirale. b) prema Feldmanu i Seredi (1969. god).p. kako je to prikazano u modelu na slici 3. U forrniranoj strukturi h.8. ali na nju djeluju kapilame sile od povrsinske napetosti vode.p. Tako je u Miinchenskom modelu [3.9 nm. da se h. dimenzije elemenata strukture hidratizirane Elemenat Adsorbirana molekula vode c-razmak za CS hidrate Promjer gel pore Debljina listica gela a) Promjer kapilarne pore Promjer jedne agregacije u gelu Promjer zrnca cementa Promjer pore uvucenog zraka Slika 3.Modeli strukture cementnog kamena Svjeze zamijesana portlandcementna pasta sastoji se od zmaca cementa u vodenoj otopini. To je rneduslojna voda. Shernatski prikaz bubrenja odnosno skupljanja uslijed prornjena vlaznosti betona zavisno od relativne vlaznosti okoline [3.4] cementnog kamena (Slika 3.4 na 0. To je voda adsorbirana na povrsini CS-hidrata djelovanjem povrsinskiJ1siJa.7b.7. sto se manifestira u razlicitoj jacini veze. . sto je zapazeno kao skok u skupljanju betona prilikom susenja. koja se jos naziva zeolitna voda. ili u medukristalne prostore. Kolicina cementnog gela obicno nije dostatna da ispuni say prostor koji je bio izvomo. a naziva se jos i voda za hidrataciju.0 50. Pore koje nisu ispunjene vodom sadrze zrak i neku kolicinu vodene pare.O( ~ 30 11m) 50 OOO.). rel. smanju se c-prostori izmedu slojeva CS-hidrata s 1. njena gustoca. god. Tako je npr. Voda je u h. Izmedu agregacija su veliki kapilarni prostori. Voda se nalazi u h. nm 2. Slobodna voda nalazi se u kapilarama i vecirn porama i dovoljno je daleko od cvrstih povrsina. Ona cini integralni dio produkata hidratacije. oko 2 g/cm".

9_z~~lliyana_I11jer~_njima~nu~r~sI1.sto bolji teorijski opis.411 cm3/g cm3/g Slika 3. da je kemijski vezana voda u stalnom masenom omjeru u odnosu na cement. b) Cementni gel koji izrasta iz zrnaca cementa ispunio je sav raspolozivi prostor izmedu zrnaca.Vod. da sto tocnije opise izgled strukture. (4) Volumen cvrstih produkata hidratacijeje manji od ukupnog volumena cementa .6ml o~ gela. i . Powersov model se zasniva i na nizu pretpostavki i zapazanja. To je slucaj nedovoljne kolicine 'lode.lie sastoii. (3) Gel je uvijek geometrijski jednake strukture. se dijeli u dvije kategorije: neisparljivu. Medu brojnim modeli kture cementnog kamena. Slijedi da su: • specificni • specificni volumen nebidratiziranog cementa 'Ie = 0.0 ml VODA UGELU 12. ali ako / je otvorena. da upije 0. Gel ukljucuje sve produkte hidratacije. od cementnog g~!~_ll~!il!_ci_~ ~p-ore . To je slucaj kada nema dovoljno prostora. hidratacije prikazanje shematski na slici 3.0 m1 PRODUKTI HIDRATACUE 30. (5) Hidratacija se rnoze potpuno prekinuti u tri sljedeca slucaja: a) Potpuno je izreagirao sav cement. Strukturne razlike izmedu cementnih pasta uglavnom su posljedica razlika u kapilarnoj poroznosti. (2) Voda u h.p. c je masa kemijski vezanog cementa.Medutim. koja se moze ukloniti susenjern na 105 "C. a moze se desiti u h.5 ml KAPlLARNAVODA 7. Osim podataka 0 izmjerenoj unutrasnjoj povrsini cementnog kamena. moze potpuno isprazniti ----. b) pri nekom stupnju hidratacije.~ volumena cementne paste za vrijeme hidratacije. _ PRAINE KAPlLARE PORE3. kaQilamib pora. da je h.p. najjednostavniju konzistentnu predstavu daj ~m. volurrien cvrstog dijela gela je Nakon sto je hidratacija Vs = Vh~(l+ wn/c). Isparljivu vodu sadrze gel i kapilare. __ ~koliko ih ima. koji ce objasniti eksperimentalne podatke i ornoguciti predvidanja ponasanja materijala. gdje je Vwspecificni volumen kapilarne 'lode. hidratacije nastati volumen: jednak w i za neki stupanj ic.. jedini pruza mogucnost proracuna volumnog udjela sasjojaka cementne paste_We!<gmhioG!tac:ijsc.Oml VODA UGELU 24. onda ce iz 1 grama cementa.mijenja doneklenjegovustrukturu. a moze se desiti u izoliranome uzorku cementne paste. nego da pruzi.4 ml _ VODA 60ml KAP1LARNA VODA 33. te ostataka nehidratiziranog cementa. Interesantno je istaknuti. m=O. Buduci da nema znacajnije promjene ukupnog (.c. Iz toga slijedi. kristalizirane i mikrokristalizirane. ukoliko__g~ jos preostalo.7ml PRAINE KAPILARE PORE 7. Ukupna (tolulna) pOIOZf1OS{obuhva6a kapiiarne pore 1 gel pore.p. Sve ove pore su submikroskopske.je povrsineprodukatahi ra aCIJe met()_dom_<I_~_sorpc!Je"odene pare.c. m = I.9. izolirana. i isparljivu vodu.9.c. Gel i kapilarni prostor mogu sadrzati vodu. m=l.mijski--sasiav-cem~ nema veliki utjecaj na ~~!J:ijske_karakteristike ~idratiziranoE __ c:_e!l!~tnog k~me~ 2:__ometri~ke kr~teristike ceme t 0 ela.~\ ina taj nacin prestaje dalja hidratacija. u saturiranome stanju.567 cm3/g Vgje znatno veci od 'Ie' a to znaci. koji je njegovan u laboratorijskim uvjetima. stupanj hidratacije. koja je kemijski vezana u cvrsti gel. Moze se proracunavatl UdlO pora u-ukUpnom vohimenu.o e. i 'lode prije njihove kemijske reakcije. ito: w ric = konstantno = f J~ potrebno je. koji je kemijski izreagirao s cementom.~~'1am~_9_Yfl~()gaITlo<!_~la. vodu iz kapilara. Shematski prikaz strukture cementne paste: a) odmah nakon mijesanja. bez obzira na stupanj hidratacije iii tip cementa iii vodocementni faktor iii kolicinu 'lode. Medutim. Svrha model a i nije. taj model. koji je pripravljen uz primjenu nekih tipova aditiva.ato je najvaznija veza izmedu strukture i svojstava cementnog kamena. paje to principjelan prigovoro_s. da gel ispunjava znatno veci prostor od zrnaca cementa iz kojih je nastao. • specificni volumen gela s porama v g = 0. to znaci. vodu ce cementna pasta upiti iz okoline.315 volumen hidratiziranog cementa vhe= 0. koji se uzima. v = 'Ie + vwwjc. Ako je cementna pasta izolirana nastaju supljine. cULke. c) nakon potpune hidratacije. Da bi pasta ostala saturirana..cementni kamen. Voda iz gela vise ne moze sudjelovati u kemijskoj reakciji '. cernentni gel i kapilarni prostor. a pri tome su gel pore znatno manje od kapilarnih pora. nakon mijesanja pretpostavljajuci. pocela. c) Proces hidratacije tijekom kojega gel upija vodu. tako da su specificni volumeni ukljucivo pore i cvrsti dio gela konstantni.-2~-'--! Ako je vodocementni faktor. U tom smislu Powersov model jos uvijek moze najbolje posluziti za predvidanja ponasanja cementnog kamena. premda formuliran jos prije gotovo 50 godina. da je vw=1 cm3/g. odel_s. izrazen maseno.25 grama 'lode na svaki gram 'lode. od kojih su najvazniji: (1) Hidratiziranu cementnu pastu tvore tri konstituenta: nehidratizirani cement.J. _ 100 % HIDRATACIJE gdje je wn masa kemijski vezane 'lode.koJapfUIKQill tih mjerenja ulazi u struktunicerrieI1!_I1()gJ(~mena. da ce gel tijekom kemijske '/ reakcije upiti vodu iz kapilara. Na slican nacin je i poroznost gela stalna. podJednake syJ)_ez_oh vrste cementa 0 as . tj.8 m1 CEMENT 40ml NElllDRATIZlRANI CEMENT 20 m1 0% HIDRATACUE 50% HIDRATACIJE CVRsTI PRODUKTI HIDRATAC1JE 61. . 25 . taj se model ne moze primjenjivati na cementni kamen njegovan pri povisenirn temperaturama iii cementni kamen.

Volumen gela s porama je: tako da je volumen pora Veg = Vg - Vs ==(Vg - vhJ m (I + wjc). Volumen cementa koji jos nije kemijski reagirao je Ve ==ve(1 - m). Prema tome je volumen kapilamih pora - ve(lm), Vy==V-Vg-Ve, Vy= ve + vwwJc - v~(I+wjc) a volumensupljina u kapilamim poramaje

iii ve + vwwJc = (1 - mLJve + mLsvS<1 + wn/c). Slijedi, da je granicni stupanj hidratacije tj, mLs

mLs = -----"--"---ViI + wjc) - Ve
_ Najveci vodocementni faktor za koji vrijedi uvjet nedovoljnog = 1. Uvrstavanjem se dobiva: (wJc)max= 0,567(1 + 0,23) - 0,315 = 0,38 \ prostora datje s mLs

vwwofc

Vee = volumen vode upijene u gel =0,25 mv wW n/c. SVOJSTVAGELA

To je jedini slucaj kada potpuno hidralizr~ana cernentnapasta s pocetnim vodocementnim faktorom 0,38 nece imati niti nehidratiziranog cementa niti kapilamih pora, sastojati ce se iskljucivo od cementnog gela. Proporcije konstituenata u slucaju kada mjesavine razlicitih vodocementnih postizu svoj limit hidratacije prikazane su na slici 3.1 Oa. faktora

Faktor ekspanzije. Faktor ekspanzije je kvocijent volumena gela ukljucivo pore i
volumena je: nehidratiziranog cementa od kojega je on nastao. Iz prethodnih formula to

V uvjetima nedostatka vode. H.c.p. je tako izolirana, da nema niti upijanja niti gubitaka vode. U takvim okolnostima hidratacija ce se prije zaustaviti zbog nedostatka vode, nego bi mogla biti sprijecena zbog riedostatka prostora za rast gela, Pri tome je odlucujuca cinjenica, da su kapilamepore prazne, a gel pore ispunjene vodom. To - znaci, volumen kapilamih pora je jednak volumenu vode upijene tijekom hidratacije, tj .:
V - Vg - Ve = 0.25 mLwvwwJc, gdje je mLW granicna vrijednost iii stupnja hidratacije za ovaj slucaj, tj

= 0,567(1 + 0,23) = 2 2 0,315 '

Poroznost gela. Poroznost
volumena gela s porama:

gel a data je odnosom

volumena

gel pora i ukupnog ..

(vwwJr, + vJ - mLwVg(1+ wjc) - (I - mLw)ve = 0.25mLwvwwjc

volumen gel pora volumen gel a ukljucivo pore 0,567 - 0,411 = 0 27 0,567 ' Prema Powersu, faktor ekspanzije i poroznost gel a su vrijednosti karakteristicne za bilo koji gel, i mogu se koristiti u proracunima kao njegove svojstvene vrijednosti, jednako kao ranije navedene vrijednosti za vhe i v g' One ce odstupati od ovih koje su izracunate, za toliko koliko odstupa specificni volumen cementa za pojedine cemente. Cesto se citira podatak da je poroznost gela 28%. GRAN1CE HIDRATAClJE pa hidratacija nece prestati zbog nedostatka vode. Prostor raspoloziv za rast gela odreden je vodocementnim faktorom. Ako je v/c-faktor velik, hidratacija ce teci do kraja, pa moze ostati i dio kapilara neispunjenih gelom. Naprotiv, ako je vodocementni faktor mali, gel ce ispuniti say raspolozivi prostor prije nego je hidratacija dovrsena, pa dio cementa ostaje nehidratiziran. Nuzan je uvjet za dovrsetak hidratacije, da se kapilare potpuno ispune, a to znaci: 26
/

0.38 1.0.------",---------, Nehldra-

tiziranl 0.8 cement

Kapilare

Kapllare

0.6

Cemen tni gel
Cementnl

V uvjetima nedostatka prostora. U tom slucaju h.c.p. je saturirana,

gel

OL--_....l..._--'- __
0.2

.L__-'- _
0.8

_J

0.4 vIc 0.6 (a)

l.0

o

0.2

0.4

VIc 0.6 (bi

0.8

l.0

Slika 3.10 Sastavi cementnih pasta po zavrsetku hidratacije nakon njegovanja

27

Takoder, veci vodocementni vode je dat s mLw = I, tj.

faktor, za koji se primjenjuje

uvjet nedovoljne kolicine

== CVRSTOCA

CEMENTNOG KAMENA

(w jC)max

= 0,567

- 0,315 + 0,23(0,25 + 0,567)

=

0,44
kako se to vidi

Umjesto parametra poroznosti cementni kamen se moze okarakterizirati omjerom x (ornjer gel/volumen), koji oznacava promjenljivi udio cementnog gela u ukupnom volumenu cementnog gela s kapilamim porama, tj: x=~ V Vg + Vv
1.LO ,-----------,-----,

Na kraju hidratacije ostaje uvijek slobodnog prostora u kapilarama, iz dijagrama konstituenata na sIici 3.1 O(b).

POROZNOSTCEMENTNOGKAMENA
Moze se izracunati dvije vrste poroznosti: prvo, kapilama poroznost, i drugo, ukupna poroznost, koja ukljucuje i gel pore. Pri razmatranju svojstava h.c.p. medu istrazivacima jos ne postoji suglasnost, koja je od njih vaznija. Kapilama poroznost, Pc P c =-= V Vy V - V - Vc

X=---'---':"::_:_:'::_:_-

0.697m 0.315m+ vic

o
1W
)(

iIi, ako ima jos zahvacenog iii uvucenog zraka, ondaje: x = _ _____:0::..:..6:::..:9:...:7~m~_ 0.315m + vic + alc . Omjer gellvolumen, x, je u dobroj korelaciji s cvrstocom cementnog kamena, prema relaciji: fc = Ax", gdje su A i b konstante, koje zavise od tipa cementa (SIika 3. I I). Konstanta A zavisi od maksimalne moguce cvrstoce gela (x= 1), a to je cvrstoca potpuno hidratiziranog i potpuno kompaktiranog cementnog kamena s vodocementnim faktorom 0,38. Medutim, ovaj model je ogranicen, jer se vece cvrstoce mogu postici s djelornicno hidratiziranom cementnom pastom, nize g vodocementog faktora, ali zbijene pod visokim pritiskom, da bi se srnanjila poroznost.

max A max B '"max C

-8 .... 1:)

~ ~

En

(JJ

V
+ wic) - (1 ~ m)vc

(vwwo/c + vc) - mvil

(vwwo/c + v.) Ako se za odabranu vrstu cementa uvrste vrijednosti za vc' vg, wjc, cementni faktor izrazen maseno se pise uobicajeno vic dobiva se izraz: vic - 0.382m p= c v/c+0.315· a za vodo-

1

~

EtJ

LO

0

0;2

0.4

0.6

0.8

10

Ukupnapor oznost.p,
Pt= Vy+Veg (V-Vg-Vc)+(Vg-Vs) V = V (vwwo/c + vc)
-

(V-Vs-Vc) V

Slika 3.11. Tlacna cvrstoca cementnog kamena zavisno od gel/volumen omjera [3.7].

vhc(1 + wn/c)m - (1 - m)vc (vwwolc + v.)

(/
a za vodo-

Gratl_~yinska is.Rit_iyanJ3£~_Il1en~

~_

Ako se za odabranu vrstu cementa uvrste vrijednosti za vc' vg, wjc, cementni faktor izrazen maseni se pise uobicajeno vic dobiva se izraz: vic - 0.19m p, = vic + 0.315 .

"--- P;~i;;()dnjilcem:nta_je_ll1?_sovn? ilece kontinuirano, pa~me treba prilagoditi i sustav kontrole kvalitete, Zbog vaznosti kvalitete cementa za sigumost gradevina, sustav kontrole je propisan i sastoji se od (Slika 3.12):

~

Ova podjela u modelu cementnog kamena na gel pore i kapilame pore, ostavlja utisak, da se radi 0 dva raspona velicina pora, odnosno dva maksimuma u dijagramu raspodjele velicine pora u cementnom kamenu. U stvari mjerenja raspodjele velicine ovih pora najcesce daju kontinuiranu raspodjelu velicina pora, pokazujuci na taj nacin, kao i u mnogim drugim slucajevima, ogranicenost tog modela. Vaznost poroznosti vidjeti ce se pri proucavanju vecine svojstava ocvrslog betona. To je karakteristika koja najbolje reprezentira strukturu h.c.p. i najbolje korelira s njezinim najvaznijirn svojstvima, kao cvrstocom i trajnoscu. Osim toga poroznost djeluje na vlaznost betona, 0 cemu ovise sva svojstva ocvrslog betona. Poroznost cementnog kamena je glavni razlog vrlo slozenog ponasanja betona i jos uvijek relativno slabog poznavanja njegovih svojstava. 28

.:

;;~::~K~O~~:~LA

----t----------·----t-----L-I

_,K.:..ON.;cT.;.:.IN;.:U",IR:..::AN.;:.A:..;P..:;R:.::,O;=.IZV:..:;O:.::D.:.::NJ:;_A:..;C:::;E:..::M.:;:EN.:.:.7::::;.A

-"i----

_..11

J~

,-

LAB.

8ETONARE

(0 (0

WI
1,

-

LAO. GRADILI5TA

~
1,

I 0AAi I I 1, I

Slika 3.12. Shema kontrole kvalitete cementa.

29

SUSTAV

o'buhvacQ:

}<ONTROL£

KVALJ

TETE

C[/VjENTA
-20 mn

• stalna ispi!~~l_1j_auzoraka~llaboratoriju

tvomice tijekomproizvodnjs,

.~a_l1jsk_~k()ntrole, koju obavlja od drzave ovlastena_jl1stitucij!!.jspitivanjem uzoraka, koje ona uzima u nekim vremenskim intervalima, • kontI"_ol!!ihisp_itivanja cernenta u tvornicibetona uzorcima, koji se uzimaju prilikom preuzimanja iIi u gradilisnom laboratoriju odredene posiljke cementa. na

m
e

Vrste i broj ispitivanja na pojedinim razinama kontrole su razliciti, Vanjska kon!rola i la~ti.i tvomi~LQyp~J>~~ __ ispitivanja kemijs.kog_sas_f.~uiik!ll!!ib i mehanickih ~jstaya~ Rezultati ispitivanjasekontroliraju prema uvjetima kvalitete, koji su propisani nonnama u pogledu kemijskog i mineraloskog sastava i fizikalnih i mehanickih svojstava. Rezultati ispitivanja s raznih razina kontrole se sreduju i statisticki obraduju, rnedusobno usporeduju, te se na temelju toga izdaje dokumentacija 0 kvaliteti. Iz prve dvije razine kontrole, ukoliko obradeni rezultati ispitivanja zadovoljavaju sve propisane uvjete kvalitetete, od drzave ovlastena institucija izdaje P~y_~est 0 kvaliteti cementa. U protivnom slucaju proizvodac mora u--rraf@nom razdoblju~~ti nizu kvalitetu cementa, Na gradilistu i u tvornici betona za svaku posiljku cementa kontroliraju se: fi a, standardna konziste ~rijeme vezanja i postojanost volumena cem~ ._ FINOCA MLIVA Hidratacija cementa pocinje od povrsine zmaca, paje razumljivo, da brzina reakcije ne ovisi sarno 0 mineraloskorn sastavu, nego i 0 granulometrijskom sastavu cementa. ~ kod ~rzo o~vrseavaj~ei? cemen~t~u ~n~ m.Ji.ya. Medutim, troskovi mljevenja s povecanjern finoce mliva brzo rastu, ill druga moguca nepovoljna svojstva, kao npr. veca potreba za vodom i brze skupljanje. Finoca mliva mjeri se na vise nacina. Mjeri se granulometrijski sastav metodorn ~e, postupkom, koji se zasniva na Stokesovom zakonu, da u teku~e tonu sfericrie cestice veceg promjera. Tipicna krivulja, koja prikazuje kumulativnu raspodjelu cestica prikazana je na slici 3.13. Drugi postupak je mjerenje specificne povrsine ceme~pomoeu Blaineovog_per~(Slika 3.14). Pri tome semjeri vrijeme prolaza zraka kroz uzorak cementa poznate mase i volumena, pa se za dati aparat moze izracunati specificna povrsina.

o

Q

T

C>

..
'"

-'

SIika 3.14. BIaineov aparat za mjerenje specificne povrsine cementa i Vicatov aparat za mjerenje konzistencije i vremena vezanja cementne paste.

1:!"agradilistu se finoea mliva kont!:Qlira sijanjem uzorka cemn~ora oka.0! 0,09 mm. Ostatak na tom situ prema nonnama ne smije biti veei od 10%. avo Tspitivanje datira iz vremena dok su cementi grublje mljeveni, jer cementare nisu jos imale ugradene separatore samljevenog cementa. Danas je to ispitivanje zastarjelo.

J-

KONZISTENCIJA, VRIJEME VEZANJA I POSTOJANOST CEMENTNE PASTE, LAmO I TRENUTNO VEZANJE

100 90 80 70

..
""
"

60 50

.;

~ 40 " JO
20 10 0 0.6 Ekvlvslentnl promJer, J.llTl

Za odredivanje vremena pocetka i kraja vezanja cementa,_Je za odredivanje pos-, ti volumena cementa, pn rema se cementna pasta nonnne konzistencije. Tu konzist owers nazrva JOs i osnovnom 01'IZist~m'-lene-t6-~taiiJeceme~!~ I?aste u kQjem ona ima !!!.!_tl~~____ ea:u:iLmaksi.lllillnih s~ medu cesticama cementa i VQd~ U tom stanju vrlo male promjene u kolicini dodane vode znacajno mijenjaju konzistenciju cementne paste. Za svaki uzorak cementa na pocetku ispitivanja treba odrediti kolicinu vode, koja ce pomijesana s cementom dati cementnu pastu nonnne konzistencije. To se radi pornocu Vicatovog_ aparata (Slika 3.14.). Mjeri se dubine.penetracije valjka (promjera 10 mm, nonnirane tezine) u zamjesanu cementnu pastu. Kada igla prodre unutar odredenih granica u uzorak cementne paste smjestene u bakelitni stozasti prsten, odredena je kolicina vode potrebne za normnu konzistenciju. Kolicina vode potrebna za nonnnu konzistenciju cementne paste mora biti u granicama od_23 do 31 % maseni od mase cementa. Veliki utjecaj na potrebnu kolicinu vode ima brzina rnijesanja tijekom pripreme cementne paste i temperatura cementne paste. Brze rnijesanje i visa temperatura rezultiraju vecorn nonnnom konzistencijom. Zato su oba uvjeta tocno definirana nonnom~l!!~l!jlli,s.tamijesa se ~ laborM_o_riiskim uvjetima na temperaturi..od_2O±~t_l~ ~WLmijesalici s_l}Qrmi!anim bIQj,<;:m okte1~ja_Q~~aJ~, U praksi je taj veliki utjecaj povisene temperature na potrebu cementa za vodom presudan -za betoniranje u ekstremno vrucirn klimatskim okolnostima. Vee se pri temperaturama visim od 25°C potrebna kolicina vode za istu konzisteciju betona drasticno povecava, a s betonskim smjesama temperature vise od 30°C rad je prakticno onernogucen zbog naglog skrucivanja betona, ukoliko se odrzava konstantni vodocementni faktor. 31

SIika 3. I 3. Kumulativna granulometrijska

krivulja cementa i specificna povrsina [3.7].

30

5 28 dana Bc 22. 13. za vrijeme mljevenja cementa razviju se temperature vise od 100°C. Senr~~~ m dimenzija 40. U praksi se na taj nacin bitno utjece na vrijeme vezanja betona. Nakon toga sebakelitni prsten s uzorkom cementne paste okrene. po tri prizmice se ispituju nakon 1. cement je volumno nepostojan. odnosno na vrijeme unutar kojega se svjezi beton jos moze obradivati. a nakon toga se prizmice vade iz kalupa i pohrane u vodi do dana ispitivanja.-od·-cemem!J_(. 7 i 28 dana.40..0 14.grarna. cvrstoce u MPa za deklarirane klase cementa prema vazecim normama za 1 dan Klasa cementa 25 35S 35B 45S 45B 55 3.0 31.5. Kalupi s uzorcima cuvaju se jedan dan u Slika 3.5 6. iIi magnezijoksida (periklasa) iIi l@citsulfata. Druga pojava.ffilen. ~p:tovanim pokusima prodiranja igle. prema drugom~t1Jp_ku. kaze se. va arat ali s i e 1 mm (d=l. Mjerodavne su srednje vrijednost cvrstoce triju prizmica. koje se obicno zbivaju izmedu 60 min uta i 10 sati.0 5.akt_iY_I}Ost c. CaSO 4. •. Nagli gubitak o~rag!iiYQ~ti cementne paste odmah nakon stojezaJnjj~s~na.. - CVRSTOCE Za odredivanje vremena pocetka i kraja vezanja cementne aste koristi se ta .iCima.1 AHp. izrade se od cementaTnonmririog-kVarcnog pijeska (velicine zma ~). da ocvrsne.0 31.16.je oznaka za sporiji porast cvrstoce.~ .0 3. U slucaju da ona postoje.. tako da je'~3~ocementni faktotJ}.9:!1ata ~ ~avanja tI preseerrrfelaiivne vlaznosti vece od 95%. pa od gipsa nastaje poluhidrat.0 40..0 40.Jllote imatidva oblika: trs:nl}tnove:.0 49. ispituju se na tlak. lazno vezanje.0 e.1>. Nakon toga uzorak se kuha 1 sat u kljucaloj vodi i ohladi. tako da svaka mala promjena u tom pogledu rezultira velikim promjenama u vremenu pocetka i kraja vezanja. Zavisno od deklarirane klase cementa.i:vaJ.5 14. a ukoliko je veca. 3. Takva mjesavina ne moze se vise obradivati. a usporeduju se s dopustenim minimalnim vrijednostima u normama (Tablica 3. odnosno sest polovica prizmica. prostoru relativne vlage vece od 90% i temperature 20±2 °C. ali jos bez cvrstoce. Uzrok 1 vezivan'u 'e kristaliz" .5 5. Uzroci nepostojanosti volumena cementa mogu biti kemijska reakcija slobodnog kristalnogvapna..16).0 18. 150 rP-t==~ =: =~~f~ temperature cementne paste.. . To bi medutim znatno pokvarilo svojstva ocvrslog betona. i cement postaje postojan. Minimalne ispitivanje cemenata.5 18. bi vee u roku od nekoliko sati zadobio gustu mrezu sirokih pukotina. Kada igla prodre do dubine izmedu 3 i 5 mm od dna uzorka p~om prstenu.90-. Trodjelni kalup za izradu prizmica za ispitivanje cvrstoce cementa. U laboratoriju se to ubrzano provjerava tako.5 3.. veea od 10 mm.5 3dana Bc Bs Bc Bs 2. koji se pomijesaju u omjeru masa c:p = 1:3 uz dodatak 22_i!n1 vode. a da se ne dod a vise vode. i to prizmice na savijanje. kolaCiC1 se stavljaju u vodu. -ErQmjena razma . koji nakon mijesanja cementa s vodom prelazi u dihidr~CaSQ.a-obiljeZeno je naglim porastom 32 Normirane cvrstoee cementaJi!. cement je nepostojanogvolumena i ne smije se upotrijebiti za spravljanje betona.0 5.Q Takav standardni mort se ugradi u celicni trodjelni kalup (Slika 3. Naime. Nakon toga se izvade i kontroliraju u pogledu ravnosti i eventualnih pukotina i drugih ostecenja. ako se takav cement ostavi da odlezi neko vrijeme.0 5. Vrijeme se mjeri od trenutka kadaje cementu dodana voda. Beton pripravljen s cementom. daje to pocetak vezanja. $~~~ . slobodno vapno reagira s CO2 iz zraka. Tablica 3. v' Vrijeme vezanja oznacava karakteristicne trenutke u procesu skrucivanja cementne paste normne konzistencije. pa se I.0 14. da se uzorak nepostojanog cementa razastre u tankom sloju i nakon 24 sata opisani test ponovi s takvim cementom. i I3c. Na cementnoj pasti normne konzistencije se jos odredu'e ostojanost v mena i to pomoeu Le Chate lerovi prstenova iii na 0 ac a (Slika 3.0 7dana Bc 10. Na tijek procesa vezanja bitno utjece kolicina vode i temperatura..dlhQ: v Slika 3. To je trenutak ~igla vise ne prodire dublje od 1 mm od povrsine uzorka.1 ementna pasta normne onzis encije ugra I se u prstenove i ostavi 24 sata pod vodom. tj. uslijed cega dolazi dobujanfa cementne paste. Popratno zagrijavanje mjesavine je neznatno.!?.llil'jt1jlu se na normirano pripremljenim prizmama od_ce_ll1~l1!~Qg orta. prijelaza tekuceg stanja cementne paste u kruto.5 .0 3. Medutim. 33 .t .I?~~_~i Qorast cvrstoce.:anjeitzy~-Iazno vezanje~'Tfenu[rio' vezanje je posljedica naglog i nepreklnu'tograzvO]akristili<i"etiingita. koja zakipi za 30 minuta i kuhaju se jos 3 sata u kljucaloj vodi. mjeri vrijeme do kraja vezanja. Ispitivanje volumne postojanosti cementa testiranjem pomocu Le Chatelierovih prstenova i kolaC. Ti procesi posljedica su brze hidratacije mineral a C3A i C3S i prateeih/ fizikalnih promjena." ali nakon produljenog rnijesanja to nestaje. 3 mm)~m ute~m od 3.su oznake za cvrstocu pri savijanju odnosno tlaku. a pri tome nastale dvije polovice prizmice. .L1sakQ se_~~l()s_Il~z.. Slicno se.p-aste standardne _konzistencije pripreme kolacici promjera cca 9 cm i debljine cca 1.0 3.15.koji je nepostojan zbog slobodnog vapna ili periklasa. nakon sto s~ zamijesa cementna pasta. . .Mjeri se razmak izmedu ticala prstenova prije i nakon kuhanja.160 mm-.0 Bs 4.7). se takoder manifestira kao naglo skrucivanje svjeze mjesavine.7.

a nakon 28 dana je minimalna tlacna cvrstoca 31. trass)._ Uz to je naznaceno.bi se npr. ali povoljno djeluju na fizikalna svojstva svjezeg betona kao npr. s najvecom pucolanskom aktivnoscu je __siJi~sfn't(engl.0 MPa. gipsa i jednog iii mjesavine obaju dodataka. (Jig) metodom termos boce Ukupno nakon metodom otapanja 3 dana 7 dana 28 dana 230 275 250 295 34 35 . U nas se rijetko kada proizvodi takav cement podesavanjem mineraloskog sastava klinkera.tva cementa aer. mora se naglo ohladiti u vodi.l}a. Maksimalno dopustene topline hidratacije Toplina hidratacije. te nastaju spojevi.. oznaka PC 30 dz 35S znaci: portland cement s mjesanim dod~tkom u kOjeI?~e ve~a kolicina zgure.da otopina~_PJfs~d__o_voljno bazicrl~' Nakofistoje zapocela. tesce se niza toplina hidratacije postize o<!g_ovarajucom kolicinom dod~ p~]df__e. da su latentno hidraulicne. pa i vise postotaldrtakveg--dGdatka~C~mentrniske top line hidratacije dobivaju na pocetku jos dodatnu oznaku N.plastifika. vece kolicine~alija ili zeolite. Najkvalitetniji pucolan.9.8. za zgure se kaze. . koji imaju cemeritirajuca.p)k PC 30 d(z.JJJi I s dodatkom pucolana Tablica 3. cert. ~PC ~Op 35. Neki mineralni dodaci su prakticno kemijski inertni.!uti. a uz nju se dopisuje slovo dodatka.da_ sehidratacijorn c~~a 0_~19_9Q_dilolL~() YaR. cementi kojima je osnovni sastojak portlandcementni klinker dijele se na sljedece vrste: Naziv Portland cement Portland cement s Portland cement s Portland cement s Portland cement s Portland cement s Portland cement s Metalurski cement Metalurski cement Pucolanski cement dodatkom dodatkom dodatkom dodatkom mjesanim mjesanim zgure do 15% zgure 15-30% pucolana do 15% pucolanaI5-30% dodacima do 15% dodacima 15 do 30% Oznaka \. ali u drugacijim i vrlo varijabiInim omjerima.ru:i). Pucolanska aktivnost nabrojanih matei'ijafa je to veca sto je veci sadrZ~f!:iih fonni Si02• Kod prirodnih pucolana je neujednacenost kvalitete jos veca nego kod zgura. Najvazniji dodatni uvjet kvalitete za te cemente je dopustena najveca toplina hidratacije (Tablica 3. . ~PUCOLANI su silikatni i alumosilikatni materijali.Podjela cemenata Do sada je bilo govora 0 portland cementima..0 MPa. Neki pucolani sadrze stetne tvari. pa jepotrebna stroza kontrola u proizvodnji. Npr. t. To mogu biti pucolani iii granulirane zgure visokih peci. daje dodatak mijesani. da bi se to imalo u vldu prilikom projektiranja sastava betona. ~.8). ol~a meljava_(inten· zifikatori meljave) iIi da bi se modificira .7 Oznaka d naglasava. kao npr. Sadrzi uglavnom iste okside kao i portlandcementni klinker. J1Jljvise do 30% pucolana iIi granulirane zgure vis~ Proizvode se zajednickom meljavom portlandcementnog klinkera.9). Kemijski dodaci dodaju se u vrlo malim kolicinarna (promilima od mase cementa1_da. Kemijski sastav zgure Oksidi CaO % 30-50 30--40 5-20 ( Si02 Alp) MgO 2.. pri cemu ekspandira u pjeUaste granule i zadrzi staklastu (amorfnu) strukturu. dijatom~ska zemlj_!!. Prema vrsti i kolicini dodataka. vapnenac. Nakon talenja u visokoj peci na temperaturi od priblizno 1400 °c. Na mjesto oznake k upisuje se klasa cementa.7 je minimalna tlacna cvrstoca nakon 7 dana 14. a ocekivana cvrstoca nakon 28 dana je. Tipicni materijali.CEMENTINISKE TOPLINE HIDRATACIJE v Fe Hidratacija zgure_~a@rljeJ(a. koja zapravo znaci ocekivanu cyrstoCJ! cementa nakon 28 dana u megapaskalima.-te--:ie--let~_ term ko' kao orivo koriste ugljen. koji nemaju latentna hidr~ulCna svojstKali kemijski reagiraju s vapnom.t. Svi dodaci cementu bitno utjecu na svojstva betona u svjezern i ocvrslom stanju. hidraulicna svojstva. Obicno je to 40.~. Taj naziv mogu imati jos portland cementi s dodacima. daljnja hidratacija tece neovisno 0 vapnu. da to znatno umanjuje mehanicka svojstva i trajnost betona. otpadni ~ iz proizvodnje silicija i ferosili_cija. koji imaju pucolansku aktivnost su yylkans e (tufovi. GRANULIRANA ZGURA iIi traska ~drozga. koja se trosi na pecenje portlandcementnog klinkera.Jf MPa I prema Tablici 3. da Ii je porast cvrstoce u prvjm danima brz (oznaka B) iii je spor (ozna~a S!.. Zbogtogasv_£i.---Dodaci cernentirna Tijekom meljave i homogenizacije cementnom klinkeru se osim gipsa mogu dodavati i neki drugi kemijski i mineralni dodaci. Kemijski sastav zgure moze varirati u sirirn granicama (Tablica 3. silica fume).. koji je vise zastupljen (p iIi z). koji aktivno sudjeluju u procesu hidratacije cementa. ~oizvodaci cementa obvezni deklarirati nj~u. To svojstvo naziva se pucolanska ak . Ta~o npr.stva.p)k Mk Mpk Mk r> }(l. \\-)~ PC(t] PC 15zk PC 30z k PC 15p k PC 30p k PC 15d(z. Za potrebe masi~nih betona. Mineralni dodaci do aju se prvenstveno radi ustede energije. Tablica 3. sljaka) je otpadni produkt iz proizvodnje sirovog zeljeza. posebno na velikim branama razvijeni sU cem~:nti niske topline hidrtacije. Zeoliti mogu _ toliko povecati potrebu za vodom (normnu konzistenciju cementa).paljena glin3> a ~a..

E_ekonstruktiyne beto. i to oko 4-5000 cm2/g.. % 3 doS 37 do 41 36 do 40 9 do 10 1 do 2 1 za proizvod' Boj~Iaud cementa potjece uglavnom od oksida zeY. aluminatni cement proizvodi se iz mj~~enca ~sadiZi okside aluminija. a i nema bitnog znacenja za kakvocu portland cementa.e_?elene boje. 80 70 '" ~ 'U 60 50 40 JO 20 10 0 12J 5 cO . koje Aluminatni cement (La farge cement: prema imenu tvomice prvog proizvodaca) bio je razvijen pocetkom stoljeca kao cement velike. 61avBo syojstvo aluminatnog cementa je vrlo brzi ra~(Slika 3. Supersulfatni cement pravi SI<. Takoder. zeljeza. Na temperaturama vrsim oa~ raspadaju se kemijske veze hidrata kao i kod portland cementa. titana i manje kolicine oksida~a taljenje ovih sirovina u rotacijskoj peci potrebna je temperatura od oko 1600 °C.Finoea mliva je veca nego sto je uobicajeno za portland cemente. Kli~ .1 S.J1ego za portland cemente. Zato su cijene bijelog cementa visestruko vece od obicnog portland cementa.17). Za . kr~ooi:vanj._. Tom transformacijom slabi ukupna struktura cementnog kamena. pa to. pa je upotreba aluminatnog cementa za proizvodnju betona za inzenjerske konstrukcije u nekim zemljama zabranjena. Tipicni kemijski sastav aluminatnog cementa je: 36 ____ -- --- 37 . '" ~ Starost. kugle za mljevenje nesmiju biti celicne). i ne postoje formule za preracunavanje mineraloskog sastava iz kolicina oksida.rtoY_aj_beto!!_a~~nih-kem~~ ~ll1~rama. u vlaznim uvjetima.-B1 C. BPC 35 FeO Ti02 MgO Netopivo Fep3 . Bjelina cementa se ocjenjuje usporedivanjern s bjelinom barij sul~ Postojetri grupe ~e odreduju na osnovu postotka reflektirane svjetlosti i oznacavajusA. BlJELI I OBOJENI PORTLAND CEMENT Oksidi CaO AIP3 Kolicina.. Posebno je vazna njegova ~i~~. Zbog svih nabrojenih svojstava aluminatni cement je prikla~~ ~vremene J. Hidratacijom monokalcij aluminata (CA) nastaju CARlO i manja kolicina C2AR6 i gelAlp3' xHp· S vremenom heksagonalni kristali CAHlOse transformiraju u kubicne kristale C3AH6 i gel. . a time cvrstoea i trainost betona nripravljenog_pd alllmiuatnog cemeIlliL Transformaciju nar08ito pospjesuju vlaznost i povisena temperatura.17. oko 200 J!gIl(lkon2_8dgn_a_hi_~!(l_t?~ijs. dakako. 1.v:u-boju i karbon pigmentLCGada) za crnu boju.__. Oko 80% maksimalne cvrstoee razvi'e se vee za 24 sata. zute.. kao npr..kQji§JI_~p_@yUeni_()_9_"<_:_!llenatavecim kolicinama s teksturi po-vrslne -imaju prasnjaviili sitnopjeskovit~g~~ovanja betone.J .persulfatni cement sporije hidratiziraju na D1zlm temperaturama. ali kod aluminatnog cementa na temperaturama visim od 800°C dolazi do talenja. zahvaljujuci velikoj kolicini zgure. koji sadrze vece kolicine zgure treba biti duze nego za portland cemente.otpomosti na sulfate.4]. Brza hidratacija rezultira. tako da je njihova uporaba u hladnijim klimatskim uvjetima . _J'9YIsine betolla. Toplina hidratacije je mala. da kod mljevenja ne dOcte do oneciscenja oksidima (npr. Bilo je nekoliko havarija inzenjerskih konstrukcija izvedenih od betona s aluminatnim cementom. U tehnickoj dokumentaciji bijeli portland cement se oznacava dodatnim slovom B. Cak vee nakon 6 do 8 sati betonski eIementi mogu se po izati iz kalupa. Promjene cvrstoce tijekom vremena za betone spravljene s aluminatnim cementom [ 3. nastaju keramicke veze. Taj klinker je znatno tvrdi. To su zeljezni oksidi za dobivan' ene. 10 god!na 20 Slika 3. Dodavanjern pigmenafa moze doci do smanjenja cvrstoce.. dobra sulfatna otpomost kao i poboljsana kemijska otpomost betona na druge agresivne medije postize se ~im cementima i supersulfatnim cementom. i njegovanje betona spravljenih od cemenata. i velikom toplinom hidratacije. pa beton gubi cvrstocu. SUPERSULFATNI CEMENT Osim smanjenjem C3A u portlandcementnom klinkeru. '" c SULF ATNOOTPORNI CEMENTI.. kob~la. zajednickom meljavom mjesavine oko 8~% granuli~5% kalcij sulfagJu obliku mrtvo pecenog gipsa-ili-prirodnog anhldnta) oko 5% portland cementnogklinkera_.~ske elernente.ogranicenya. izlozenih insolaciji.3 ".eza j mauga~inama .. Sa superp"'GS1ifiKatofinili1iostize se 6Dlja ujednacenost boje. vodnju klinkera za bijeli cement umjesto obicne gline uzima se kaolinska glina" a va~ Osim toga mora se paziti. \ ><.J eu ><. kao i veca potrebna kolicina topline i cijena boksita.. SupersulfatnU:~t nije portland cement. ~ ugljtlcdlOksl~mUa1cve ALUMINATNI CEMENT zgure cesto u l Znatno se manje zna 0 mineraloskom sastavu aluminatnog cementa nego portland cementa.. cine aluminatni cement znatno skupljim od portland cemenata. Obojeni cementi i betoni dobivaju se dodavanjem 2 QQ__5% pigmenta bijelorn cementu. Metalurski cementi kao i su. smede i ern o' manganov oksid za dobivanje cme i smede boje..jako u svom sastavu ima malu kolicinu portland cementnog klinkera potrebnog za aktiviranje latentnih hidraulicnih svojstava zgure.

.-.. kao npr cement za .- \ \ '_.S~stinsko svojstvo cemenata je skupljanje. _ tJaftne busotine. i. Ekspanzivna komponenta dobije se pecenjem klinkera od pazljivo sastavlJene Kombinacije sirovina: gipsa.19. treba naglasiti. autogeno skupljanje u pocetnoj fazl. Dakle. '~" '" 'u '" . koje je posljedica manjeg volumena produkata hidratacije od volumena spojeva 1 vodekoji ulaze u kemijsku reakciju.s OJ \\ \\ >u . Promjene cvrstoce aluminatnog cementa u funkciji promjene temperature [3.Fonolit Anortozi t Ilmeni t fksapandirani skriljac ..19).. aluminatni cement spada u brzoocvrscavajuce. Karakteristicni STIlROST >u "" .8 >u "" . Gubitak obradljivosti betona kod ekspanzivnih cemenata je brzi nego za one od portland cementa.].:::J°C (vatrootpomi visim be~ od 10005.. kao npr. pocetak vezanjaje kasniji nego za portland cemente. Razvijen je jos veliki broj drugih specijalnih vrsta cemenata.8].4..--------~ ~. Takva proizvodnja je opravdana za betone kod kojih se ne traze cvrstoce vece od 25 MPa.. sulfatnootpomo i velike cvrstoce nakon 28 dana.et~n~ razvij.\ '\ \ . a kraj vezanja uslijedi brze. 0 V) OJ 60 0 Q. Slika 3. te mljevenjem. hldr~tacije.gJ-e_'\LSUlfoalummjlt_hl~@J_(etnnglt. boksita i vapnenca.. portland cementa i organskih dodataka. Takva veziva koriste se za cepljenja prodora vode. tj. -o V) OJ \\\ Agregat: .!iiii-og cem~!l!~_i__~if'sft. vapna. koji se ne skuplja nakon prestank~ njegovanja. ujedno i brzovezujuce i brzo ocvrscavajuce vezivo.9a cem~nt~ _J1os~i~e se smiSlje~im . . Temperatura. narocito kohezivnost betona. EKSPANZIVNI CEMENTI . 80 \\ .. DC Slika 3.. medutim.8 -'<: 40 •\ 'T-. Medutim. i skupljanja. a uz ..:c '" c: '" 020 200 400 600 800 1000 1200 oblik dijagrama skupljanja ekspanzivnog cementa [3. ali je proizvodac obvezan deklarirati sastav takvog cementa.. i djelovanja kapilamih sila kada dolazi do evaporacije vode lZ pora betona u okolinu.18. Mijesanjem aluminatnog cementa i portland cementa u omjeru od 2:8 do 8:2 moze se regulirati vrijeme vezanja od nekoliko desetaka sekundi do nekoliko desetaka minuta. To je 38 39 .. da nema cementa... "'-. Tako dobiveno vezivo ima bolje kontroliranu ekspanziju.-~_n<!kijmajU-Samo-kompenzirano pocetno skupJJaoj~. . cvrstoca ovakvih kombinacija s vremenom se smanjuje.. bJ!kteri£idni cement. Pouzdaniji ekspanzivni cement dobije se dodavanjem ekspanzivne komponente portland cementu~ dodatkom zgure.. Jedna od takvih kombinacija dobiva se mijesanjem p0I!land£efl1e_ntayal\l[Ilin. ~spanz.!dU posljednje vrijeme dodaju se portland cementima inertna punila (fileri). ako se aluminatnom cementu doda gipsa. Kako svojstvo skupljanja moze imati nepovoljne posljedice z~ b. Dapace. i to tzv. koje je posljedica transporta ~lage iz manjih pora u vece. kada pocne evaporacija vode iz pora betona (Slika 3.-. vapnenac.ene sU_spe£ijalne vrste ekspanzjvnih cemena~Neki od njih ekspandlraJ~Jo~ nekoliko dana nakon ocvrscavanja-. hidrofobni ce~zidarski cement.. '.._ . Brzo vezanje moze se dobiti. a ne u brzovezujuce cemente.t. takvih beton -temp~ InllHlgR~l<H·1-{U~1illI. koji poboljsava obradljivost. Naglom porastu cvrstoce aluminatnog cementa ne prethodi ubrzanje procesa vez~nJ~. 4?zira!1ien: s~)jeva~_d~lcOjih ~: _t()lcom ~~dra~~CIJ~~_taJa~~~~J. 20 -o .

prvenstveno prenose sile.4. mogu se postici zadovoljavajuca svojstva. kako tijekom ispitivanja svojstava agregata. ta Krupna zma agregata cine skelet betona preko kojega se. za proizvodnju betona treba iskoristiti prije svega lokalna izvorista sirovina za agregat. ekspandirana zgura.o agrega 1 0 ekspan9. da je granica izmedupJjeska i krupnog ~gregatCl.1~>L~WIJ1<· ni . tijekom eksploatacije redovno se kontrolira ujednacenost kvalitete svakodnevnim kontrolnim ispitivanjima karakteristicnih svojstava. Tako npr. Prirodni agregati mogu se proizvesIT:-(TJ1Z·VUCei1o-gnanos}l_. V"estacki re ati se roizvode obicno za neku posebnu nam·enu 0 ·e !ak.!i~>~~ikiQ_:t~~~~_PE!r. tako i kod projektiranja sastava betona. do te velicine zmca pijeska djeluju zajedno s cementom kao mazivo i 41 .r~De su i~ i veI:!:!illrnli-0. oko 0.t frakci@. Vjestim projektiranjem sastava betona. znatno umanjiti trajnost betona izlozenog ciklusima temperatumih prornjena. pravilan izbor cementa. obzirom na njihove uloge u svjezern 1 ocvrslom betonu opisane u Uvodu. Iako svojstva agregata bitno utjecu na svojstva betona.. Svako novo pozajmiste sljunka iii kamenolom iz kojega ce se proizvoditi agregat za beton treba biti pazljivo prethodno ispitano i ocijenjena njegova prikladnost. .125 mm. Ako se ispravno projektira sastav cementnog kamena. paje razumljivo. Zbog velikog ucesca agregata u betonu. radi znatno vece krutosti od krutosti cementnog kamena.l] .J~Te~tagr:aiiica"riiRe$G~:Ji:s~()~E. Prirodni l~fajei1iigTIm skrucivanjem lave. S druge strane. neki zdravi agregati. Medutim. moze se dobiti beton otporan na cikluse smrzavanja i odmrzavanja. Sitna zma zajedno s cementnom pastom cine mort. ne znaci uvijek. prikazano je. Kasnije. koja svojstva agregata utjecu na pojedina svojstva betona. !:rn~'"y'elicineTil1m. iz gospodarstvenih razloga. Obicno se uzima. grubi pepeo termoelektrana. mogu zbog velikog koeficijenta termickog rastezanja..()d.>~n:gi1ta. Neki vjestacki laki agregati su otpadni proizvodi iii sekundame sirovine u industriji.I. agregat koji nije otporan na mraz. i drugim dopunskim postupcima proizvodnje betona. da se konacna ocjena 0 prikladnosti agregata treba donositi na osnovu ispitivanja betona. da ima veliki utjecaj na svojstva svjezeg i ocvrslog betona. bila bi kod znatno manjih zma pijeska. A!£egati za beton se mogu podijeliti na prirodne i vjestacke. Nairne.Q_agr~atuLbetQ_J.. da i beton nece biti otporan na mraz. AGREGAT Podjela i odabir agregata Agregat cini priblizno tri cetvrtine volumena betona. . pri cemu se koriste dodaci betonu.__formir1t'proceslmaerozije raznilf'vrsta koji s~iiGlitroblienien. a najmanje svakih sest mjeseci obave se kompletna ispitivanja svih svojstava. Toje npr.tJ. prava granica.9EEi. oni se zbog svoga zajednickog iii slicnog podrijetla promatraju zajednicki.1.~i!:~P'~OEVo9EJi_ .~!ijena~Vecina svojstava agregata zavisi od svojstava izvome stijene i od postupaka usitnjavanja. nekoliko sljedecih napomena ukazuje. U tablici 4. ss. pluto i drobljena opeka. Premda je uloga krupnih zma i pijeska u svjezem i u ocvrslom betonu razlicita.. . Za proizvodnju lakih betona upotrebljavaju se!~2.

Y!le..~ ~zy'OdHj1-ag~.. ) Cvrstoca Cistoca Maksimalno zmo Muljevitost i glinene cestice Termicki koeficijent ekspanzije Termicka vodljivost Specificni toplinski kapacitet Volwnna tezina Termicki koeficijent ekspanzije Modul elasticnosti Termicka vodljivost Specificni toplinski kapacitet Gustoca Oblikzma Granulometrijski Maksimalno zmo Modul elasticnosti Klizavost Ekonornicnost Modul elasticnosti Poissonov koeficijent Tendencija poliranju Oblik zma Granulometrijski Maksimalno zmo Potreban opseg prerade Raspolozivi izbor agregata sastav sastav 4> Slika 4.. Za proizvodaca betona vazno je dobro poznavanje detalja u proizvodnji agregata.4 mm (0 . i da se lakse moze sloziti sastav s opti~alnim ucescem svih velicina zma. to zavisi od pristupacnosti. __ --0 . radi njihova utjecaja na kvalitetnu i ujednacenu proizvodnju frakcija agregata -. R~odjela velicina_pma u_ uku nom sastavu naZlva se ranulometrijski sastav agre ata iii granulometrijski sastav pijeska iii neke fra cije. iii najkrupnijih 43 42 . S jedne strane. Uobicajene na:~i. Proizvodnja agregata za beton Proizvodnja agregata za beton iz sljunka dobivenog iskopom iz pozajmista iii iz lomljenog kamena dobivenog u kamenolomu.Otpomost na mraz Postojanost Poroznost Struktura pora Propusnost Stupanj saturacije Vlacna cvrstoca Tekstura i struktura Muljevitost i glinene cestice . 1 i 1.proi:lY..:. debljine pokrovnog sloja.Alkalnoagregatne reakcije Struktura pora Modul elasticnosti Termicki koeficijent ekspanzije Tvrdoca Mineralo~ko-petrografski Cvrstoca Tekstura Cistoca Oblikzma Maksimalno zmo Skupljanje Modul elasticnosti Oblikzma Granulometrijski sastav sastav Relevantna svojstva agregata povecavaju kohezivnost svjezeg betona.4) 4 8mm .. Uzorak agregata dobrog granulometrijskog sastava i njemu pripadajuce frakcije agregata.125 mm Agregat prirodnog granulometrijskog sastava moze se koristiti sarno za spravljanje betona na koji se ne postavljaju uvjeti trajnosti i za male zahtijevane cvrstoce betona.. 4-iiT 0: ._@ C)Je. Krupnija zma agregata se u proizvodnji dijele u frakcije zato. Predsijanje radi izdvajanja jalovinom komada.QQuiiagregi!JiLSJ). kako primarno utjecu na svojstva betona.Otpomost na povisene temperature .J!.1. ali ponekad i vrlo slozena. uvjeti kvalitete agregata za odredenu namjenu diktiraju stupanj obrade sirovine za agregat za beton. S druge strane. rnoze biti ponekad prilicno jednostavna. Zmca velicine izmedu 0. a sitnije ~a...~_ll: 1..~.egata.02 mm klasificiraju se kao__kamena 2rasil}ll (silt). da tijekom transporta ne bi dolazilo do nepovoljnog razdvajanja krupnijih i sitnijih zma.. Svojstva betona Trajnost: .21 i. oneciscenog materijala.1..Eroziona otpomost .Otpomost na susenje i vlazenje .06 i 0. cistoce i drugih relevantnih karakteristika pozajmista. Svojstva agregata..Tablica 4. 8 16 mm 16 32 mm 32 63 mm 63 . da bi se odteretila sita i drobilice.

2. Trajnija su. Hidrosepariranje primjenjuje se ~ razdvaj~h frakeija ~. ~ ODVAJ'tr.JMI~TF. Shema glavnih faza u proizvodnji agregata za beton iz sljunka. Postoji vise vrsta ovakvog nacina prosijavanja. a pojedini elementi mijenjati. Slika 4. gdje se zbog vece mase dokotrljaju krupnija z~a: !z osnovnog uzorka se zatim.. moze se znatno smanjiti udio trosnih zma.JE SIJANJE I PRANJE n __J DRODlLlCA 1 +-__ ~MLlN AAt\A V1SAKFRAKCIJA FRAKClJE (:11) Sijanjem se 51'. U tu fazu obrade vracaju se i eventualni viskovi pojedinih krupnijih frakcija. i to do velicinezrna od 4 mm. S1. Gmbo drobljenj. Postupak cetvrt~nja agrega~ n~ ~doj cisto) povrsini. koji je vrlo pozeljan u betonu radi njegove obradljivosti i nepropusnosti..formtr~nJu u o. U svakom slucaju njihovo trosenje je dosta brzo. zatjm dalje usitnjavanje udamom drobilicom iii cekicarom a najsit~.3. te na mjest:! proizv~dnie betona ~:~li~om p.ije u mlinovi~.treba pop:~vljati iii zamijeniti.. 44 45 . Pravilnim izborom strojevaZiiCIfilgUfazu usitnjava~ja mat~nJ. U protivnom f~akcije sadrze prevelike I varijabilne kolicine krupnijih zma od deklariranih. Ukoliko se sije tvrdi.. u ovoj fazi obrade. Zato je prikladno osnovni uz?ra~ sast?viti mijesanjem odredenih kolicina uzetih s vise mjesta na deponiji iii najbolje u vise zahvata s transportne trake. Medutim. . s pijeskom norninalno iste velicinedobivenog samo drobljenjim iii samo sijanjem sljunka.09 mm. Slika 4. a posebno krupnije frakcije skloni su segregaciji (izdvajanju) krupnijih zrna.. obljenastijena razdvaja u frakcii Kd dr?~lje.E?stupkom cetrvrtanja (Slika 4.bh~ kupe.e_se obicno vrsi cel)Usnom drobilicom. . Postupak cetvrtanja sastoji se u mijesanju uzo~ka.ije frakc.~og ma.cvrste i tvrde eruptivne stijene. Sije se najcesce na vibracijskim sitima od celicnih mreza. KA_"'IENOLOYl ('2. 4. .t~c~na. Na deponiji se reprezentativni uzorak uzima iz dub!~e.4) pripremi uzorak za rspitrvanje svojstava agregata.\ P07. dakle prije proizvodnje frakcija agregata. zma nepovoIjnog oblika i zma s predisponiranim pukotinama. a sve se zasnivaju na principu razlicite brzine talozenja zrnaca pijeska razlicite velicine u struji vode. pa i? .sita od polimemih materijala. Propisane kolicine uzorka za ispitivanje zavise i mljevenje dijela materijala. Drobljenjem krupnih ko~~da stijena odnosno sljunka. ~junak i agregat. ali ako se zeliJ:klon~ti na!sltmJe cest!ce. koji ?e n:~ra uzimat! '!!'po~ajmistu agreg~ta.sij: u suh~. dijeljenja na cetiri jednaka dijela dvim dijagonalama. Tu uvijek postoji opasnost.ala doblvaju se zrna agregata povoljnog oblika. koji je krupniji od konacno proizvede~?g agr:gata.uz ~~prasi~anje. Utrosak vode j~ priblizno 2 m! vode za 1 m3 agregata. ISKOP SUUNKA ~~[.Uzirnanje uzoraka agregata za ispitivanje Svojstva sljunka odnosno stijene u kamenolomu odreduju se na reprezentativnom uzorku.4.naJcesce sije uz istovrerneno pranje vodom cime se ujedno poboljsava i pospjesujesepariranje frakcija agregata. Pogresnirn izborom drobilica dobivaju se duguljasti i plocasti oblici zrna. ali su uz istu povrsinu obicno manjeg kapaciteta. da bi se odrzala konstantnost proizvodnje.re~zimanja . od~osno povecavaju potrebnu kolicinu vode i cementa. Shema glavnih faza u proizvodnji agregata za beton iz lom1jenog kamena. onda ~e I drob}!en~ mate~iJa!.bu~u os. pa se drobilice moraju stalno podesavati. dobar granulometrijski sastav moze se ~spjesn? dobit~ ~ombini:anjem pijeska dobivenog hidrosepariranjem.A. buduci da obicno sadrzi glme. uz I~tovremeno pranje vodom. Drobljenje I JALOVlNh MLlN0) Slika 4. onda dijelovi drobilica u kontaktu sa stijenom morap! bit! od ~osebnih legura.Junak se. radi st? boIjeg iskoristavanja pozajmista. abrazivni materijal takva sita . dok se ne dobije propisana kolicina uzorka za ispitivanje. a nikako ne s povrsine iii pri dnu deponije. s1J:. zatim ~m prolzvodnJe I na depoDg:ama proilYS!denog agregata. da se u struji vode odnese i dio pijeska sitniji od 0. odbacivanja dvaju dijelova I ponavljanjern postupka s ostatkom uzorka agregata.:rlo brzo .tenp a esto put a se.. koji znatno smanjuju obradljivost svjezeg betona. Ukoliko se drob~ vrl? .

'!. odnosno njegovim dijelovima mogu se obaviti sva potrebna ispitivanja.5% mase 30% mase gubitak 12% mase 1.o stetnim materijalima.B8 B.5). ( kg ) 10 10 10 15 50 125 175 Slika 4.B8 044 JUS JUS JUS JUS B.B8 004 JUS B. Tablica 4. Redni bro I.M8 030 JUS B. a kod drobljenog agregata najcesce je to po mineral nom sastavu homo gena stijena. Tako npr. amorfni oblici Si02 iii pojedini dolomitni vapnenci mogu u nekim okoinostima uzrokovati razaranje betona .{.B8 B. 9. navedena su obvezna ispitivanja za uzorke sljunka odnosno drobljenog kamena iz pozajmista. agregata ukloniti. sedimentnog i metamorfnog podrijetla. to se materijal tijekom prerade poboljsava. 7. 14.B8 B. Prilikom uzimanja uzoraka geolozi procjenjuju kolicine raspolozive za eksploataciju.B8 042 042 039 049 ne smije sadrzati 2000 .B8 B. 17. a zatim tijekom eksploatacije najmanje svakih sest mjeseci. Neki su agregati pretezno silikatnog. mogu prouzrociti_k_~_~_:!l~_afI11~tu_r.B8 004 JUS B. a drugi pretezno karbonatnog mineralnog sastava.B8 B. Medutim.0% mase O. kao i prisutnost sekundamo zastupljenih minerala. UTablici 4. Tablica 4.3000 kg/rrr' najvise 1. nakon ponovnog kontakta sa zrakorn nastavljaju proces limonitizacije (Slika 4.B8 029 JUS B. Ispitivanja od I do 17 provode se najmanje jednom svakih sest mjeseci. agregati mogu biti vulkanskog.2.s nataloZenom skram<_>!!l~. 8. a u tehnologiji betona se izborom drugih konstituenata i prikladnih postupaka spravljanja i njegovanja betona moze svaki agregat uciniti uporabivim za beton.B8 B.BS 031 JUS B.. 5. zma. II.B8 037 034 004 045 030 I) Uvjeti kvalitete nisu propisani. da je materijal iz pozajrnista po svim svojstvima idealan za primjenu u betonu. 10. koje ce posluziti za proizvodnju frakcija agregata za beton. zavisno od tvrdoce materijala. Na pripremljenom uzorku. 6. 2. 16.__ugljen-Lglin.5. Rijetko kada ce se desiti. koje treba tijekom proizvodnje. i konacno. ~lapQri_jJ_~. Ispitivanje Mineralno-petrografski sastav Sastojci koji sprecavaju hidrataciju cementa Volumna masa zma Upijanje vode Otpomost protiv drobljenja u valjku Postojanost na djelovanje mraza Ukupni S03 Kloridi Sadrzaj organskih tvari Oblikzma Granulometrijski sastav Kolicina sitnih cestica Kolicina grudica gline KoliCina trosnih zma Kolicina lakih cestica Obavijenost povrsine zma Otpomost protiv drobljenja i habanja Volumna masa u nasutom stanju Norma JUS B._11~1si_J!51iljci._Neki s rninerali.1:2\'i~Us~ili_Qn~i. koja su moguca pcdrucja primjene toga agregata u betonima. Vaznija od toga je forma u kojoj se pojavljuju glavni minerali. mm 2 4 8 16 32 63 125 Priblizna masa uzorka.e_u betonu. 4. 12. U vucenom nanosu najcesce su zastupljena sva tri tip a. 13. 3. Ona ce dati osnovne podatke.3. Nominalno maksimalno zrno agregata.B8 038 JUS JUS JUS JUS JUS B.0 I) Uvjet kvalitete I) o Mlneralosko-petrografska analiza Mineralosko-petrografske analize reprezentativnih uzoraka stijene iz karnenoloma iii sljunka iz vucenog nanosa rade mineralozi i petrografi prije otvaranja pozajmista.I%mase boja svijetlija od normirane 0..od velicine najveceg zma agregata (Tablica 4. Obvezna ispitivanja na uzorku agregata prirodne mjesavine.2).B8 B. Beton spravljen od agregata koji pri povrsini u kontaktu sa zrakom [imonitizira. Stijene koje sadrle zeljezne 0 a bile su u geoloskoj proslosti dulje vremena po p J .alkalnoagregatn~. no ova klasifikacija najcesce nema vecega znacenja za odredivanje prikladnosti agregata za spravljanje uobicajenih vrsta betona. koje strojeve odabrati za usitnjavanje i prosijavanje.18 1) I) I) I) 1) I) Koef Los Angeles <35. kako izbor lokalne sirovine za agregat diktiraju prvenstveno ekonomski kriteriji. 15.__tr~. __~lli.BS 031 JUS U. ali se rezultati navode u izvjestaju ? isp~tivanju. koji sadrze halogene elemente iIi sulfide iii sulfate. U tom peslu mineralosko-petrografska analiza je vazno polaziste.~~ri!. 46 47 . Sastojci koji mogu biti stetni za beton su. koja ce se koristiti za proizvodnju agregata za beton.3.B8 036 JUS B. koji cementi i koji aditivi nece izazvati nepozeljne kemijske reakcije u betonu Prema tipu stijena. Velicine uzoraka za ispitivanje agregata JUS B.

Cetiri stan~regata S 1 a 4. ali i one najmanje su vece od gel pora u cementnom kamenu.. gustoca zma agregata (QJje masa osusenog zma agregata u volumenu sa zatvorenim porama.10-10 vic faktor cern.77. ipakje propusnost agregata veca.:. Iako je ukupna poroznost cementnog kamena znatno veca od poroznosti agregata..ZPS (]:I- . To je agregat. To je agregat susen iurfemperaturi 100 do 110°C do konstantne tezine. to se jednostavna definicija za gustocu tvari.vlazan c_j)- Slika 4.3. zasicenih zma agregata i oduzme volumen pora._ .:::..:-~::'~.. koji vise ne sadrzi pore.aJj._r. Obzirom na sadrzinu via ed:~I_~JikujlLS. i u proracunu betonske mjesavine promatra se kao dio agregata. Vodopropustljivost-agregata karnena.'C:':'.Fizikalna svojstva agregata Volumen se odreduje potapanjem i vaganjempod vaganjern osuseri6g uzorka agregata. To je VOIUiima j ava sastav etona.. .@ ispune se vodom zatvorene pore. p.-_c' vodom. Shernatski prikaz vlage u agregatu Volumna rnasa agregata s porarna. karnena iste vodopropusnosti 0..0 . ~. zilav.:. Vlazan agregat. Propustljivost za vodu zavisi od ukupnog volumena velicine i povezanosti pora. stijene imaju relativno krupnu i povezanu strukturu pora.10-11 1. ali je suhe povrsine. zbog slozenosti. treba te definicije ovdje ponovo razmotriti.6.. kao npr. odnosno zapreminsku masu agregataI vazno je.·. Tako npr.:::::::-:. a druge su otvorene prema povrsini..-post~QrQg . .· . pa bi se gustoca zma agregata (apsulutna gustoca) mogla odrediti tek drobljenjem zma agregata u prah. vaganjem pod vodom.~~a 100 do llO°C. a zatim se masa odreduje . Neke od pora u agregatu su zatvorene u unutrasnjosti zma._ Mnoge definicije svojstava materijala iz elementame fizike. uobicajeno je. otpomost betona na djelovanje mraza. kemijsku i erozijsku .10-12 5.10-13 5. (gustoca suhe tvari bez pora) Slika 4. prvenstveno poroznosti strukture. odnosno volumenu vodom zasicenih zma .38 0.56. propusnost za vodu i apsorpcija vode su svojstva koja utjecu na prionljivost cementnog kamena i agregata u betonu. To je svojstvo koje se najizravnije odreduje. povrsinski suh agregat (ZPS). Zasicen. gustoca. J?t:irodni agregat za_ betQn_Jr_e_b~tLCisLtyr_d.:::.35. a na povrsini ima adsorbirane i slobodne vode.7): ~ Potpuno suh agregat.. da se volumen odredi vaganjem pod vodom. da ih se obuhvati proracunom pri projektiranju sastava betona.6): (1) Gustoca zma agrse~tUR..10-10 1.71 0.=:~'~::::.'~:~-. pz i ekvivalentne vrijednosti vodocernentnog faktora cernentnog Volumna rnasa zasicenog povrsinski suhog agregata.66 0. Ovaj cetvrti i drugi slucaj najcesci 5U u proizvodnji.7. kojem su pore ispunjene vodom. To je agregat koji nema na povrsini slobodne vi age.70 0. Medutim.39. relevantne su za agregat odnosno agregat u betonu.. stijena.~':-'.._. -lpOROZNOST I APSORPCIJA VQDgj Poroznost agregata. Prirodno suh agregat. To je agregat koji sadrzi manju kolicinu vlage u agregatu. Ipak. cija je poroznost 1% rnoze imati koeficijent propusnosti za vodu jednak kao cementni kamen cija je poroznost 50%.24. (2~idna zma agregata agregata. jer su pore u agregatu znatno vece (Tablica 4..23. Medutirn. za prakticne potrebe tehnologije betona. zavisno od vlaznosti okoline.10-14 8. Utjecu takoder i na gustocu.71 Prividna gustoca agregata..prirodno suh (3) Volumna masa~ovrsinskLs._-::::~:.47._ _gra~ulometrijs~9g sastava. cvrst. ali su sve otvorene pore ispunjene vodom.48 0.otpomost betona. (b .10-14 2.Z!'S zma agregata u ukupnom volumenu zma agregata zajedno s orama.3).uhog (zes.:. Drugim r ijecirna.e. Tablica 4.~_!!!~~_Q§_~~!12!L~!}1~~gata u volumenu zma ~ Masa agregata odreduje se vaganjem uzorka agregata osusenog:. (4) Volumna masa zma agregata (Pz) je masa osusenog zma agregata u ukupnom volumenu zma agregata zajedno s porama.-_. potpuno suh .: _ j _ . Definicije gustoce zma agregata 48 49 . Jer voda u porama agregata ne sudjeluje u kemijskoj reakciji hidratacije cementa u betonu.) zma agregata (~je masa . ~-GUSTOCAZRNAAGREGATA Kako gotovo svako zmo agregata sadrzi manje iii vise zatvorenih i otvorenih pora. pri odredivanju volumena zrna.~". i razlicite velicine cestica agregata. 'L_. ' Pore u agregatu vrlo su razlicite po velicini.42 0.• r:'c~. pzes Tip stijene Gusti eruptivac Kvarc MrarnorI Mrarnor II Granit I Pjescar Granit II Koeficijent vodopropusnosti (rn/s) 2. pojavljuje u vise oblika i znacenjaTSfika 4.

Kod proracuna betonske mjesavine se pretpostavlja ZPS stanje agregata. Sto je sitniji pijesak. f vlaznosti. da se frakcije agregata dopremaju u mjesalicu u stanju sto ujednacenije vlaznosti. sastavu. Volumna masa agregata u zbijenom stanju obicno je od 1. 45~-------------------' RJecnl agregat 40 45r--------------------. razrahljeno stanje) je supljikavost romboedra =' 26%. Tako se povecava udio supljina ~v'J Na.. koja je adsorbirana povrsinskim silama. kako se mijenja supljkavost agregata za razlicite omjere mijesanja pijeska i krupnih zma agregata.9.7).k pljeska u agregatu I f\ .~I o 4.UTJECAJ VLAZNOSTI NA PROMJENE VOLUMENA NASUTOG AGREGATA :g ti '" '2 JO I--I---+------+~----t_----_j.8. Supljikavost agregata se definira kao: Slika 4. SUPUlNE U AGREGATUlVOLUMNAMASAAGREGATA Masa agregata u nekoj posudi zavisit ce od gustoce odnosno volumne mase zma agregata.9.0 nm '" 9.1]. Obratno se desava. te stupnju zbijenosti. pa se nastoji. supljikavost je manja..itako --dOCltlo efektivnog vodoceinentnog_IJX ora.0 nm o 4:'15-J7.. Zato na~lp~va volumn.*.5 nm o 9. Mehanizam ove pojave moze se objasniti na modelu skiciranom n. Izmedu dvije kugle postoji ogranicena koricma vode.87 do 0. da bi bile zasticene od atmosferilija.&!?eIQiiiL--- ----.9 prikazani su rezultati pokusa. To je ocito vrlo vazan podatak za odredivanje potrebne kolicine cementne paste u betonu.~ ~ 10 o 0. v1aznostI Postoji jos jedan utjecaj na zapreminsku masu nasutog agregata. Viti ~Na dijagramu slike 4. da ce postati zas~~~_npovrsinski suh. nepravilni oblik zma i hrapavost povrsine agregata utjecu tako.5 am .pev' 'e .29%.. Medutim. Za kugle jednakoga promjera.1 do l..--. Zato je za takVeagregaterealnije odrediti kolicinu upijene vode tijekom prvih 10 do 30 minuta pokusa apsorpcije. pa je vrlo vazno. Omjer izmedu nasute i zbijene volumne mase agregataje 0. ~ (66) . da ce jace porozan i osusen agregat tijekom mijesanja u svjezern betonu a2so_ilijrati _toliko vode.!.. a deponije pijeska uz betonaru obicno se natkrivaju.oLY~~....75-19._ nij~_l!_vjj~_ispunjena. prikazani su eksperimentalni podaci 0 tome. koji moze adsorbirati najvece kolicine vlage. ako u agregatu ima 35 do 40% volumena pijeska. s Slika 4.~ slici 4.. da se supljikavost povecava.5-19. Ispituje se supljikavost u nasutom i zbijenom agregatu. Kod proracuna betonske mjesavine treba u svakom sluca'u. =' 22".IOO 200 20 40 60 80 100 Postot. a stvame (izmjerene) razlike u kolicini vlage u pojedinim frakcijama se oduzimaju odnosno dodaju potrebnoj kolicini vode za svjefi beton.. tako da.CY_) Q\~.5-J7.. Kolicina upijenevooe--ovisiTf slsTe"inu pora u<ig@gafuj:r{ispoloii\COj-koliGffii. prije ubacivanja u betonsku mjesalicu.96. sto se manifest ira kao postepeno smanjenje fluidnosti betona. dio vode koiu upije agregato rie kolicine vode potre ne za betonsku mje aV1U1. Tada je supljikavost. Na slici 4. 50 .i i~ I ) U praksi se vlaznost agregata mjeri permanentno tijekom spravljanja betona i s tim podacima korigira mase koje se vazu. Pijesak.-. ali i od kolicine supljina izmedu zrna agregata. Konfiguracija vode na skici daje u 51 Ako su zma agregata kontinuirano promjenljivog promjera..----.8.~ t/rn'. r--. Zato se nastoji automatizirati mjerenja promjena vlageu pijesku.5 nm ~upljikavost medu kuglama istog promjera. Kolicina supljina ovisi pak 0 granulometrijskorn. obliku i teksturi zma. Pojave naknadnog otpustanja iii upijanja vode u svjezoj betonskoj mjesavini vrlo suizrazite kod jako poroznih agregata (laki agregati). To je povecanje volumena pijeska. kao posljedica razmicanja zrnja pijeska djelovanjem sloja a dsor b' irane vode. Pretpostavka.: (Ta okolnost koristi se pri volumnom doziranju .Promjene volumena uslijed promjena vlaznosti pijeska. Zato se frakcije agregata nakon pranja i prosijavanja trebaju ocijediti prije dopreme na betonaru. Eksperimentalni podaci 0 supljlkavosti agregata zavisno od omjera pijeska i krupne frakcija[ 4..6!-::0. Medutim. <><? Ps je volumna masa nasutog odnosno zbijenog agregata. masa agregata moze biti slicno kao i nasipn~ vo~umna ~asa cementa pn~hzn~ 1 tim. ako se vlazan agregat dozira u betonsku mjesavinu.P s) (% volumno) Ciji su centri u kubicnorn rasporedu (maksimalno =' 48% (Slika 4.""AI-N~%.9. i s time u svezi automatizirati promjene u dodavanju vade u smjesu.l. ~ J '" 20 s = 100 ' (Pzps . U modemim tvomicama betona frakcije agregata se prije doziranja u mjesalicu nalaze deponirane u natkrivenim silosima za agregat. a ne mjerenjem do potpune zasicenosti..yode u cementl1Qj_pa2!_i. OJI Je mjero avan za o_Qradljiv. za sada to jos nije sasvim uspjesno rijeseno..4.---:8.Ako se prirodno suhi agregat dozira u betonsku mjesavinu on ce postepeno apsorbirati dio vode iz cementne paste.75. da se 0 tome vodi racuna kod projektiranja sastava betona..!. Ako su centri kugli u vrhovima . Orob1jenl agregat ceo ~cv~~X:OJSMl. moze unositi i najvece varijacije u stvame kolicine vode u smjesi tijekom proizvodnje betona.0:. ---~ - ::_ 20 OL--2j_0--~-::-. s s o o 5 10 15 X Tez..sastojaka u zanatskoj proizvodnji betona). e ekat ove pojave je veci. Minimalni udio supljina dobije se.

predrobIjavanje iii zamjenu dijeIa agregata. kIasificiraju se kao plocasta i iglicasta zma.5 duguljast d:b=O.6. k_ f- volumen svih zrna volumen opisanih kugli Tablica 4. kao npr.5. Ona zrna kojih je omjer najvece i najmanje izmjerene dimenzije veci od 3. " 'i postane rmnima 1an. imaju utjecaja na obradIjivost betona To vrijedi narocito za betone s manjom Izgled Staklasta Glatka Fino hrapava Pjeskovito hrapava Grubo hrapava Sacasta i supljikava Karakteristike Skoljkasti prijelom Izbrusena vodom iIi glatkog prijeloma Ijuskaste iIi jedre stiiene Hrapav prijelom sitno. zmca opet dodu u dodir. jer je to ob1ik koji daje minirnalnu specificnu povrsinu. Cesto puta se obIik zma daje opisno (TabIica 4. hidrostatski t1ak. neki vapnenci BazaIti. a ocjenjuje se takoder opisno (TabIica 4. opal Valutice.6. ~cijent ob1ika zrna l1!}:oe[1_CJJent ~a_Ell}l~I11J!~~ p vo1um~ zma agregataYecih -. a vo1umen Ii. oolitski vapnenac Granit. nepovo1jni obIik i tekstura povrsine nisu razIog za potpuno odbacivanje nekog pozajmista agregata. Kod pijeska. obIik i tekstura povrsine imaju veIiki utjecaj na potrebu betonske smjese za vodom. Odstupanja od kug1e mogu pos1uziti ka? .su radijusi zakrivljenosti povrsine vode. ~~ opisanih kug1i istoga uzorka izracuna se iz izmjerenih najvecih prornjera svih pojedinacnih zma.5 plosnat hidrostatski tlak iii podtlak prema jednadzbi: P=PA+cr(J-+. kojim se moze ocijeniti prikIadnost obIika zrna je odredivanjern kolicine plocastih i iglicastih zma u frakcijama agregata krupnijim od 4 mm.. kolicinom cementne paste._~. a ujedno i oblik koji pruza najmanji unutrasnji otpor pri obradi svjezeg betona. gabro.d 4 mm i vo1~anihJ~1!g!!. roznac. Medutim. Klasifikacija prema teksturi povrsine zrna d nux Drugi nacin.5. gnajs Plovucac. Povecanjem kolicine vode smanjuju se radiusi zakrivljenosti. je koeficijent povrsinske napetosti. cr - PA - Djelomifo zaobljen Ioptast duguljast plosnat -lf0BLIKITEKSTURAZRNA ?IE- _~. Koeficijent oblika zrna prema Fauryu. da frakcija agregata ima povoIjan oblik zma ako j~~_. rl i r2 . nego ce trebati primjeniti dodatne postupke dorade. Klasifikacija oblika zrna Tip Zaobljen l:d:b=1 I:b=1. Obicno se za ovo ispitivanje izdvoji iz svake frakcije cca 100 zrna. ObIik i tekstura povrsine (unutrasnji otpor pri mijesanju zma agregata i ugradivanju).mjera z~ definiranje prikladnosti ob1ika zma za beton.). Zbog povrsinske napetosti i zakrivljenosti povrsine. -----Smatra se. pa se smanjuje .L] lrl r2 je atmosferski t1ak. trahiti. Stvarni vo1umen izmjeri se potapanjem pod vodu. U dobrom agregatu ne bi smjeIo biti vise od 10 do 15% ~ i igIicastih zma. Potpunim potapanjem agregata. porfiri neki vapnenci Pjescari. ZakrivIjenost povrsine vode je u jednom smjeru konkavna u drugom konveksna. Uglast kockast duguljast plosnat IdeaJan obIik zma agregata bila bi kugla.iIi srednjezrnata stijena bez vidli ivih kristala Prijelom ima nesto zaobljena zrna Povrsina ima lako vidljive kristale Povrsina s vidljivim porama i supljinama Primjeri Kremen. U tom postupku mjeri se za uzorak od cca 100 zma najvece i najmanje dimenzije zma.ovim uvjetima najmanje moguce. koju treba obaviti cementnom pastom. u vodi nastaje Tablica 4. bigar 52 53 . zatezanje vodene povrsme (minimum sIobodne povrsinske energije).mekstura povrsine zrna rnoze biti u razIiCitoj mjeri glada iIi hrapavija.

tnilLQtvora~ sitima. a iskazuju se kumulativno ostatak na sitima i prolazi na sitima (Slika 4.6 5.0.1l.0 100.0 0.0 18. ali do najvise 10%. Hmm Sito (mm) PROSIJAVANJE AGREGATA 0.0 0. Serija sita za prosijavanje agregata na stolu za potresanje.0 2. 30 20 !'l 9 II 10 0 D.0 100.00 Granulometrijski sast~ __ zorka.0 19.0 31.0 100.5. najvaznije je za Ievalitetnu proizvodnju betona.0 100. 22. Nakon prosijavanja vazu se ostaci na sitima.0 17.0 66.0 0. ~ R.agregaja. 0..00.0 0.00 31.--------Kolicine uzoraka potrebnih za analizu sijanjem zavise od velicine maksimalnog zma (Tablica 4.6 0.~ . 0.S 2 S 16 31.4 0.9 0.6 0.0.250.8 44. kg 0.7.0 5.0 62.0 16.2 2.9 12.5 63 Dimenzije otvora na sitima.. Prosijavanje na sitima 0. Na sitima vecih otvQta od 0.O.00 4.0 0.0 0.2.0 125.0 32. q~. 0.71.00 16. Maksimalno zrno.0 0.00 8.50 Frakcija (mm) 63.0 0.0 0.2 0.0 Modulfinoce pijeska: MF = (92+87+72+61+34+2)/100 = 3.5 63.0 4. 8.2 60.063.50 1. a) Primjeri analize uzoraka agregata prosijavanjem b) Izracunavanje ukupnog granulornetrijskog sastava.0 0.7 0.12 D. 31. 2. -.0 100.8 0.0 12. Minimalne kolicine uzoraka agregata potrebne za analizu sijanjem.6 Sito (mm) 0.0 100. k 0.4.7 45.0 0. do velicine otvora 1. koji zadrzi pojedino sito zove se ostatak na situ.0 14.0 1.00 Postotak prolaza na situ 17.0 12.0 4.0 14.0 8.0 0.2 79. da se Slika 4.0 39. da se uzorak prosije kroz niz sita postavljenihjedno iznad drugog.0 0. Zato je udio krupnijih zma (nadzma) i sitnijih zma (podzma) dopusten.0 97.0 100.0 1.0 3.0 21.6 0. 11.090 mm radi se tzv.Granulometrijski sastav Frakcija (mm) NUMERICKI GRANULOMETRIJSKI SASTA V AGREGAT A.0 0.0 0.2S D.0 '\ 13.0 96. 4. (mID) Slika 4.0 100.063 i 0.. da se ova ne bi preopteretila.0 100.48 IZ .0 100.0 13.00 16. Tablica 4.6 29.0 22.12 0. 16.7 45.0 0.090.00 2.125. " IZRACUNAV ANJE KUMULATIVNOG GRANULOMETRIJSKOG SASTAVA AGREGATA GRANULOMETRIJSKOG SASTA V A FRAKCIJA Udio frakcije % 0-4 4-8 8-16 16-32 Suma 45% 14% 19% 22% 100% 3.25 0. Najcesce se analizom granulometrijskog sastava uzorka neke frakcije agregata nade zma krupnijih i sitnijih nego sto je deklarirano nazivom frakcije.00 mm.0 94.-~a se-pr~~iillvanje1l1_I15Lsj_andardnim slj_eE~~ih Y. Dio uzorka. Toje neminovno zbog nacina proizvodnje. Sita se postave redom jedno iznad drugoga tako.0 100 ~ .0 0.5 8.1~.0 46..0 0. .3 99.0 0.50 1. mokrim postupkom tj.3 0.50 63. da je najgomje sito najveceg otvora. mm 1.00 2.0 100.0 Masa uzorka.0.50. pomocu mlaza vode tako. .00 31.0 .4 45. 0.0.0 14.3 45. . 0..1 0.0 0.adra.0 -.0.8 0.0 19.8 1.00 8.0 0. c) Graficki prikaz granulometrijsklog sastava frakcija i ukupnog sastava. 0.10.0.25 0.00 4.0 10.1 1.0 -28. 1. Postotak prolaza na situ 0-4 4-8 8 -16 16-3t ! ' 8. 54 odredena proizvodnja agregata odrzava unutar nekih ujednacenih granica.7).0 0.12 0.0 13.0 29.0 98. Medutim.l2 0 N 90 80 70 60 50 40 e .0 16. 0.2 2.090 mm uzorak se prosijava potresanjem iii vibriranjem na stroju.0 0.11). bilo prirodnog sastava iii proizvedenih u frak~Ua. _?3. Sita vecih otvora sluze kao zastita sitima manjih otvora.

. da je manja potrebna kolicina cementne paste za obavijanje svih zma. S druge strane.. Iz ovih dijagrama se vidi. ... Orijentacijski. Prosirenjem granulometrijskog sastava prema krupnijim frakcijama agregata. koji utjece na kolicinu zahvacenog zraka u betonu odredene konzistencije. (2) relativni volumen koji zauzima agregat u betonu..12. MAKSIMALNO ZRNO AGREGATA ograniceno je na 63 odnosno 90 mm. To znaci.. ali to ne daje uvijek objektivnu informaciju 0 njegovoj kvaliteti za beton. sto izaziya veca vlacna naprezanja oko njih i vece mikropukotine u jos neopterecenorn beto@. smanjuje . Premda granulometrijski sastav. Specificna povrsina agregata... s kojim se uz datu kolicinu cementa. 30 '-< Q.. niti da se krupnija zma odvajaju iz mase betona.. '-< ~ ~ 10 /V 816 / 32 ~ 0 6J 125 tml Max. Pozeljno je.. Volumen. je nesto veci nego sto bi bio zbijeni volumen agregata. Izbor maksimalnog zma agregata ovisi kod malih i gusto armiranih betonskih presjeka 0 dimenzijama kalupa (opiate) i gustoci armiranja... to je veca sto je vise sitnijeg agregata i sto je manje maksimalno zmo agregata. vidi se. da relativni volumen agregata u betonu bude sto veci.. Zapravo je granulometrijski sastav agregata glavni Cinitelj. postize maksimaina tlacna cvrstoca. Posljedice ovih medusobno suprotnih utjecaja ilustriraju rezultati eksperimenata u dijagramima na slici 4. Sto je kruca konzistencija biti ce veca kolicina zraka zahvacena u svjezu betonsku smjesu. Nairne. a tek indirektno na cvrstocu i drug a svojstva zavisna od poroznosti betona.. Osim toga u modemim betonskim postrojenjima s automats kim doziranjem i vaganjem agregata. ako bi minimum supljina u agregatu bio jedini kriterij za izbor granulometrijskog sastava. ako postoji visak paste. a 0 tome ce zavisiti i kolicina zraka zahvacenog u svjezu betonsku smjesu. da su zma u kontaktu. Iz dijagrama na slici 4. l/"'" W90 . a time odreduje i potrebnu kolicinu vode. OPTIMALNE GRANULOMETRlJSKE LINIJE sto je vece maksimaino zmo agregata manja je ukupna povrsina agregata. Glavni cinitelji koji utjecu jos na obradljivost betona su: (1) specificna povrsina agregata. koji popunjava supljine izmedu krupnih zma.. . kojim se dobiva optimalna obradljivost daje bet one nesto manje gustoce.11). Cesto se koristilo modul finoce za komparaciju raznih pijeska iii za njihovu ocjenu. Utjecaj maksimalnog zrna agregata na 28-dnevnu tlacnu cvrstocu betona spravljenog s razlicitim kolicinarna cementa [4.. U takvim postrojenjima maksimaino zmo agregata 50 N I I I Sadrzaj <.2 puta vece od najmanjeg razmaka sipki armature. a abicno je to najvise do 3%. vrlo krupna zrna agregata ostetila bi postrojenje. najkrupnija zrna agregata povecavaju segregaciju svjezeg betona i nehomogenost u ocvrslom betonu. To je suma u postocima izrazenih ostataka na normiranim sitima podijeljena sa 100 (primjer na Slici 4.. ako takve frakcije u granulometrijskom 57 . (3) problemi segregacije krupnijih zma agregata.. Velieina disperzije zma agregata zavisi od konzistencije cementne paste. onda ce zmo potonuti. Tipicne vrijednosti su 2.. Medutim. Dobar granulometrijski sastav ne segregira. Obicno se taj podatakkoristi za pracenje ujednacenosti kvalitete pijeska. odnosno 1. da se obavije i slijepi sva zma. da se omoci povrsina svih cvrstih cestica. sve cestice pijeska i cementa sitnije od priblizno 125 urn djeluju kao mazivo.6.MODULFINOCE Varijacije u kvaliteti pijeskajednoga proizvodaca mogu se prikladno karakterizirati jednim brojem.velicina 56 zrna u agregatu Slika 4. Sitnija zma podmazuju krupnija zma. obicno je upravo obradljivost glavni kriterij za izbor granulometrijskog sastava agregata.63 mm. koji u betonu daje minimum supljina. Gr*nulometrijski sastav agregata treba biti takav. pri cemu vece vrijednosti oznacavaju krupniju granulaciju. Stavi Ii se zmo najkrupnije frakcije na povrsinu uzorka svjezeg betona u kalupu na vibracijskom stolu. koja popunjava supljine u pijesku. veca zrna agregata vise sprecavaju skupljanje cementnog kamena. koji zauzima zbijena betonska mjesavina. da postoji optimalna velicina maksimalnog zma agregata.. da granulometrtijski sastav utjece na obradljivost betona. da Ii beton ima premalo iii previse krupnijih zma. za to vrijede pravila: maksimalno zmo ne bi trebalo biti vece od 113dimenzije kalupa. Medutim.. Tako npr. da za vece zahtjevane 28-dnevne tlacne cvrstoce nije racionalno povecavati maksimalno zmo agregata preko 32. Volumen betona nije nikada veci od volumena agregata za vise od 10%.. odnosno visak morta.se vodocementni faktor uz zadrzavanje prakticno iste fluidnosti svjezeg betona.. da se mort ne izdvaja iz supljina izmedu krupnijih zma agregata. To je pokazatelj. ukoliko se ne upotrebljava aerant. Svjezi beton i ne bi mogao biti plastican za obradu. koji odreduje kolicinu potrebne cementne paste.2].3 do 3.12... Obradijivost betona je dobra. tj. da se postigne sto gusce "pakiranje" odnoshoraspored zma.. a to znaci. omjer povrsine i volumena agregata. a to znaci.. Razlika tih dvaju volumena pokazuje u kojoj mjeri zma agregata nisu u kontaktu. cementa kglmJ E: ~ ~ <tJ V) 40 . i (4) ukupna kolicina sitnih cestica u mjesavini. V) I / --.. modulom finoce. koji sadrzi taj beton. ne moze se izravno citava specificna povrsina uracunati u cvrste cestice koje treba omociti. Eksperimentalno se moze provjeriti. <tJ C . onda bi takav beton bio tesko obradljiv (opor).12. a betoni tekuce konzistencije i s vecom kolicinom cementa zahvatiti ce manje zraka prilikom mijesanja..._ ~ 330 ~ 20 0 . te brzim prisiinim mjesalicama. jer je jeftiniji od cementne paste. Pri izboru maksimainog zma agregata utjece jos niz drugih okoinosti..

Jr(. kojije najblizi nekoj od ranije poznatih zakonitosti. brojevima 2 i4 prihvatljivim.je ukupna kolicina ccstica sitnijih od 250 urn tj.. cementa. (J)/< J? / 38' _. Potrebna kolicina ovisi 0 maksimalnom zrnu agregata (Tablica 7.4 u ranije navedenoj opcenitoj zakonitosti granulometrijskih krivuIja. a promjenljivi udio frakcija.13. one su i znatno osjetJjivije glede obradljivosti svjezeg betona na male promjene u sastavu.. ~DISKONTINb:IRANE KRIVULJE Yi = 100 gdje je: (d. r 10 40 30 20 10 0 0. --'D i 100 tei % 100 Tez % 100 §: .y.0""" 0 QlS 8 10 2. Primjeri podrucja kumulativnih krivulja agregata. U praksi se treba prilagoditi granulometrijskom sastavu agregata. Granulometrijski sastav agre&ata koji ul~ u podrucje oznaceno brojem 3 smatra se optimalnim..5 63 Otvor sita (0 RO 16. tj. D . Q50 J! ~&--" QSO 10 2.. a ne pod svaku cijenu popunjavati nedostatnu frakciju 1·/ -.11. . • nekim iskustvenim omjerimapijeska i krupnijih frakcija agregata. koji stoji na raspolaganju u konkretnom pozajmistu.kumulativni volumni udio agregata izrazen u postocima.. da optirnalna krivulja ude u to podrucje. Podrucja kumulativnih krivulja agregata prihvatljivih za spraxlj. Primjeri optimalnog podrucja (Fuller .~. je logaritamsko..5 tiiO . Analiticki izraz za Fullerovu krivulju je: R:::-Yi= Analiticki izraz za MPA krivulju je: p.5mm Otvor sita Slika 4.0 16. Relativni udio frakcija _agregata moze se odrediti raznim postupcima: • pokusnim mjesavinama uz konstantni udio cementa i vode. . 'nastojTse-'omfere-frnkcijit odredit! fako.a . 100 ~ Logicnije popunjavanje supljina izmedu zma krupne frakcije postize se zmcima kojima je promjer priblizno 118 promjera krupnijih zma.. a ne da se neke gomilaju na separaciji..]n li Yj .. VI 80 '" 60 c "._aj.L_ // 15 // V... Idealan granulometrijski sastav agregata ne postoji. = 50 --'..~ 20 20 _/ . da su diskontinuirane linije agregata cak povoljnije za pumpani beton. Na taj nacin dolazi se do diskontinuiranih krivulja agregata.12 0.promjer zma agregata za koje se izracunava kumulativni udio n -eksponent.. Eventualne prirodne nedostatke u sitnijim frakcijama moze se kompenzirati sastavljanjem diskontinuiranih granulometrijskih krivulja za neke betone. Inace ostaje na povrsini. Kriteriji su dobra obradljivost i ekonomicnost. . ali se uz odredene proporcije frakcija agregata postize optimalni granulometrijski sastav.. N 0 '" ti '" . crtkane linije). Neki smatraju.0 1.0 CD If. koji se spravljaju s manjim kolicinarna cementa. Za konacni izbor proporcija pojedinih frakcija u agregatu bitni su ekonornicnost i iskorist~nje prirodnog sastava agregata. • pokusnim mjesavinama s raznim omjerima frakcija agregata. c. 280 do 360 kilograma po -kU5nOm-metru~Dakle. tako da sto je sitnije zmo agregata to je razmak u dijagramu razvuceniji. '" <tI ~/. Eksponent n=0. VI 80 .60 c ~ ~ "8 0. tako da se dobije minimum supljina. pa je u tom dijelu ona horizontalna (Slika 4.14. Taj dio daje svjezem betonu kohezivnost i mazivo.0.14).usvojeno maksimalno zrno agregata d. odnosno ucesca frakcija u ukupnom sastavu agregata dat je na slici 4.mje betona znatno su sira (Slika 4. te nastojati maksimalno iskoristiti sve frakcije agregata.a . obicno 0. Q. najsitnije frakcije pijeska i eventualnih dodataka filera. sastava Slika 4. povoljnijim za ug!Jicajene kolicine cementa u betonu.. . Tosu obicno parabole oblika: Mjerilo za os apscisa na dijagramu slike 4. Primjer izracunavanja optimalne kurnulativne krivulje.+ D I (d. • izracunavanjem omjera frakcija agregata.4 .4). 58 59 . koji odreduje obradljivost bctona. 12 37 28/30 fV~ V 62 V 62 l{. i smatra se povoljnom za masivne betone... Cetvrti vazan cinilac. rQdrucj~_i~me@ __ krivulE_:ful1~1". i I .~ 90 80 70 60 50 .EMPA) krivulje granulornetrijskog agregata za maksimalno zmo 63 mm.-_..i_?MP~?ll111trl!~Ln.---- e V 1/4 1/ 31 (]) 30 8. daje granicnu krivulju agregata.13.sastavu nedostaje.13).23 ? 7ff11 CJZ M.25 0. a brojevima 115 nepovolJnun. Eventualni visak zrna u granulometrijskom sastavu obicno se sam izdvaja tijekom obrade. Najpoznatije su Fullerova i EMPA krivulja (Slika 4. da bi se dobio detaljniji uvid u ucesce sitnijih frakcija.0 4 DimellZije otvora sita 8 16 (rom) 31..14.UJ1 --I>--- / . kod kojih nedostaje jedan do tri razreda u kumulativnoj krivulji. medutirn.0 JI.. koji ima nesto vecu kolicinu pijeska.5.

Usporedba povrsina pri usitnjavanju koeke brida I em Broj.10.14 137 0.078 0.001 Mehanicka svojstva betona najcesce nisu direktno posljedica istih mehanickih svojstava agregata.24 3. UIOO drrr' 10. prvenstveno na vlacnu i savojnu cvrstocu.10 izracunate potrebe agregata za vodom za granicne krivulje prosijavenja navedene u propisima.10 4-8 0. imaju bolje savojne cvrstoce od rjecnih agregata. Medutim. npr.64 2. Mineralosko petrografski sastav takoder utjece na prionljivost.25 0.48 4.66 2.25 0.079 8-16 0. betoni vrlo velikih cvrstoca. m2/kg 2. Medutim.28 16. 0 tome ne ovisi niti odradljivost niti kvaliteta Tabliea 4.u volumenu I em3 8 64 512 4096 32768 262144 2100000 16800000 134000000 173000000 jMehaniCka svojstva agregata Povrsina u em2 6 12 24 48 96 192 384 768 1536 3072 6144 Odgovarajuca Agregat Krupni pijesak Sitni pijesak cestiea Brid koeke.04 Oznaka granicne KARAKTERISTICNI PARAMETRI AGREGATA ODREDENIH GRANULOMETRIJSKIH SASTAVA I POTREBA ZA VODOM Karakteristike nekog granulometrijskog sastava agregata za beton mogu se opisati karakteristicnim parametrima: modulom zmavosti.. Modul zmavosti je slicno kao i rnodul finoce (ranije definiran kod pijeska).72 6.12 2-4 0.13 753 7. Usitnjavanjem cestica povecava se njihova povrsina (Tablica 4. koji su pretezno karbonatnog sastava. cvrstoca betona vise ovisi 0 prionljivosti agregata i cementnog kamena nego 0 cvrstoci samog agregata. Mehanicka svojstva agregata uvjetuju se tek za neke specijalne namjene. ili da sadrzi previse iglicastih i plocastih zma. specificnom povrsinom i tzv. Tako npr.039 0.60 II 05 8.8).57 D-zbroj* 536 611 673 513 439 534 625 412 352 480 570 335 285 409 528 243 *Za izracunavanje je prolaz na situ 0.91 3.5 1. kao sto su npr. Sto je hrapavija povrsina zma to ce biti bolja prionljivost.90 12. Najsitniji pijesak Cement Glina Tabliea 4. Karakteristicne Frakeija.vrijeU:. Za krivulje dobivene prosijavanjem nekog uzorka.059 16-32 0. -PRIONLJIVOST Oblik i tekstura povrsine zma utjecu na prionljivost. da rjecni agregati koji sadrze kisele stijene.27 0.80 2.89 2.002 0.156 0. bez obzira 0 kojem se maksimalnom zmu radio linije A8 B8 C8 U8 A 16 BI6-C 16 U 16 A32 B 32 C 32 U32 A63 B 63 C63 U63 Modul zmavost* 3.5 0. Zatim su u Tablici 4.53 14. da se obavije i slijepi sva zma.54 11. Tabliea 4.09 10.81 Potreba za vodom.61 3.75 488 5.93 236 1. (mm) Potreba za vodom. Iz iskustva je poznato. da se ornoci povrsina svih cvrstih cestica.5-1 0. mm 10 5 2.3] 0. jednak sumi udjela ostataka na sitima. su navedene eksperimentalno odredene kolicine potrebe za vodom pojedinih grupa agregata. Ako je prionljivost dobra.20 3. erozijski otpomi betoni.58 potrebe za vodom za frakeije agregata [4. Dzbrojem.07 0.97 5. kvarc. onda je na prelomnoj plohi betonskog uzorka poneko zmo presjeceno. 61 60 . Nairne.9.73 4.46 18. U istoj Tablici su i vrijednosti drugih kakteristicnih parametara agregata za granicne linije prosijavanja.25-0.9.5 mm interpol iran.koeki. da je agregat premale evrstoce.89 872 7.96 14. a time i na cvrstocu betona.predrobljavanjem ocvrslog betona. koji odreduje kolicinu potrebne cementne paste.17 1-2 0.94 5. Karakteristicni parametri agregata i potreba za vodom granicnih linija [4. Kolicina vode potrebna da se emcee zma agregata naziva se potreba agregata za vodom i vazan je podatak za proracunavanje sastava betona.95 2.27 387 4. nego se nju prosuduje prema izgledu plohe preloma nakon testiranja tlacne cvrstoce.625 0.38 105 0. krupnijih frakcija. radi uglastog oblika i hrapave teksture imaju najbolju savojnu cvrstocu.3] Specificna povrsina.15 4. U Tablici 4.30 565 6. nego citavog niza drugih svojstava.312 0. veliki broj presjecenih zma znacio bi.37 7. Udm3 0-0. ali za cijelu krivulju prosijavanja agregata. drobljeni agregati. a time odreduje i potrebnu kolicinu vode.041 Ne postoji test za ispitivanje kvalitete prionljivosti. nosti potreba agregata za vodom se mogu interpolirati.38 2. prakticno niti jedan agregat nije potpuno inertan na jako bazicnu sredinu kakva je cementni kamen.53 15. Specificna povrsina je pokazatelj. koja je najcesce znatno veca od cvrstoce betona.35 4. D-zbroj je suma svih prolaza na nizu normiranih sita do 63 mm.8.

Medutim. specificni toplinski kapacitet (c) i toplinska vodljivost (A). • •• co··· __ "~•• • " _" ~ . i sa standardne visine. Njihovo djelovanje moze se svesti na necistoce. ali i na druga njegova svojstva.8 do 11. Tablica 4.-{)ba--s:v~~ ~g~Qrak~gr_egata odredene granll. sastojke koji utjecu 63 I 62 . Lineami koeficijent temperatume dilatacije raznih tip ova stijena [4. koji su izlozeni mehanickim trosenjima (eroziji).11. habanje trenjem i-kavitacija.lacije ~?. a klasificiraju se agregati prema poznatoj Mohsovoj skali. pa moze doci dodrobljenja zma agregata. . _~--:-::-__ ••__• • __ •__ .6 12. CVRSTOCA AGREGATA da se iz prirodno uzoraka poznate Cvrstoca se moze jednostavno ispitati za drobljene agregate na taj nacin. Sva tri imaju odlucujuci utjecaj na iste takve koeficijente betona. Zatim se u presi tlaci klipom sa silom od 400 kN tijekom 10 minuta.1 do 10. koji svojim fizickirn svojstvima iii kemijskim djelovanjem mogu umanjiti njegovu uporabivost kao agregata za beton (Tablica 4.1 16. Nakon toga se sijanjem odredi kolicina drobljenih zma sitnijih od 2 mm. S druge strane. andezit Gabro.9 do 7. . Volumne promjene cementnog kamena od promjena vlaznosti i temperature izazivaju u takvim betonima manja naprezanja zbog vece kompresibilnosti agregata i prema tome manji broj mikropukotina u jos neopterecenorn betonu. __. koje sprecavaju dobru prionljivost agregata i cementnog kamena.••__ "" __ . dijabaz. -. krupnozmati gnajs. bazalt.Temperaturna svojstva agregata Propisima je minimalna cvrstoca agregata za beton obicno ogranicena na 80 MPa.11. obicno 500 puta. glinopora (keramzita). Koeficijent toplinske dilatacije agregata moze imati veliki utjecaj na trajnost betona izlozenog vecirn temperatumim promjenama.13). skriljci Porozni vapnenci i pjescenjaci.ala. iz empirijske I3p ~~@jjih__a re ata moze se procijeniti testiraui~e drobljivosti. ako je mort napravljen od kvarcnog pijeska (a = 7. i prema tome manjom cvrstocorn betona. tuf. a.~~~os Ang_eles izrazaYll__s_eJ~_ao omjer mase zma koj~jJ1'QQ1!Jla Sirn_9_tyor!LL~I!!_ipocetne mase uzorka koji se i~ituje.dolomit amfibolitni skriljci dacit andezit. cvrstoca se procjenjuje na osnovu ispitivanja betonskih spravljenih stirn agregatom. gabro.'_. Najcesce za slijedece vrste i varijetete Bazalt. stijene ispili valjke iii kocke i testira. MPa 250 150-250 100-150 50-100 10-50 <10 To je otpomost protiv prodiranja i paranja. ZILAVOST " _M~~~se d_t:finir<:tik~. To je zato. To su koeficijent toplinske dilatacije (a.1 xlO.-r-.tsravIu eelienu posudu promjera 12 cm. tzrazenOu postocima. ove lokalne koncentracije naprezanja biti ce to vece sto je veca cvrstoca i modul elasticnosti agregata. rezultirajuci tako vecim lokalnim naprezanjima i pucanjima cementnog kamena.3 do 6.n~iti. kao sto su abrazija vodom iii vjetrom nosenim eesticama. Tako je npr. . oniks. dijabaz Pjescar Dolomit Vapnenac Cert Mramor Termicki koeficijent. kreda '"' . kvarcit Kompaktni zdravi vapnenac. Priblizna forrnule: vrijednost modula elasticnosti ~amena = Tri toplinska svojstva agregata mogu biti vazna za svojstva betona._ r Umjereno porozni vapnenci i pjescenjaci. Kvocijent mase zmja koja prolazi na situ od 2 mm i ukupne pocetne mase agre~ata je karakteristika drobljivosti.2 13. Taj koeficijent ne bi smio bitlVecl od 30. ali se na uzoralca~daraca s batom standardne mase Stetni sastojci i nepovoljni agregati Postoji velik broj sastojaka u sljunku odnosno stijenama.4] Tip stijene Granit Diorit. __ • • ~~ . Koeficijent R. agregati umjerene iii manje cvrstoce i modula elasticnosti daju u betonu ravnomjemiju raspodjelu naprezanja.1 do 9.Lkojim se p_rikilld.".Bj.9 8. Mogu se pojaviti velike razlike u rezultatima suhom i vlaznom stanju..ajedno s eelienip kuglama u eelieni bubanj i rotira. Tablica 4.. Tvrdoca i zilavost su svojstva vazna za betone. Uzorak agregata prosusi se na temperatun 0 =-roo--aoTIQoc tijekom 4-sara. lito su na mjestima kontakata pojedinih zma naprezanja znatno veca neioje-to nominal no naprezanje u betonu.3 3. ~andardni teB. ukoliko se od koeficijenta toplinske dilatacije morta razlikuje vise od 5.0 kamena moze se izracunati 343 . travertin.1 I Cvrstoca. trajnost betona izlozenog cestim temperatumim promjenama manja je nego lito bi bila.()o_tp~fI1_<:>~tagregata udarce. TVRDOCA za isti agregat u Tablica 4. oolitski vapnenac Jako poprozni vapnenci i glinenci Bigar. a krupna frakcija agregata je od vapnenca (a = 1.6). mramor. Sto je veci koeficijent drobljivosti to je agregat manje cvrstoce.6 do 4.9 4. Za procjenu cvrstoce moze orijentacijski posluziti Tablica 4. Ovaj test vazan je za vrednovanje lakih agregata kao npr. Kategorizacija Kategorija cvrstoce Vrlo velika Velika Srednje velika Umjerena Mala Vrlo mala kamena prema cvrstoci na tlak. 10-6/K 1.5xlO-61K. da je mort napravljen od karbonatnog pijeska (a = 4. (Slika IUS) u slucaju.Nakon tQga se agregatpmsij~_iJni~ri postotak razbije~aterij.4xI0-6). Obicno se odreduje slicno kao na ikohlJlvost agregata.~' •• __ .7xlO-6).7 do 0.12)._. Za agregat iz vucenog nanosa iii vee izdrobljeni agregat.7 13. u usporedbi s betonskim uzorcima od agregata cvrstoce.12.4 do 1.

na situ 0. nego je to prepusteno slobodnoj procjeni. Agregati se moraju ispitati i u pogledu sadrzaja sulfata. Kemijske 2. da se istalozi.0. 0. Kolicina soli mora se u svakom slucaju prije upotrebe pijeska odrediti.l. Tablica 4. Pregled nepovoljnih karakteristika agregata 1.15). da bi se obavile sve cestice u mjesavini. agregat nece imati stetni utjecaj na proces hidratacije cementa. a vode koje ih sadrze ne smiju se upotrebljavati za pranje agregata. 2. liskuni. Za proracua . onda se njihova ukupna kolicina ogranicuje na 7. sulfida. vrlo opasne za koroziju armature u betonu. Ako je svijetlo zute boje. Kriteriji prihvatljivosti trebaju se odrediti u skladu s ukupno dozvoljenom kolicinom klorida u betonu.020 mm) sadrzi i kamene prasine. Mjesavina uzorka agregata i ove otopine ostavi se da stoji 24 sata.15.063 mrn metodom areometriranja.13. skuplja se radi odredivanja kolicine cestica sitnijih od 0. Organske tvari.5% (glina) za rjecne agregate. da je gustoca rahlo natalozenih sitnih cestica priblizno 1. koja sadrZi u suspenziji cestice sitnije od 0. celuloza. Fizitke l. spravljenih od opranog i neopranog agregata. da sprijeci dobru vezu izmedu cementnog kamena i agregata. Zato ako se nadu u agregatu mora ih se isprati. ukupna kolicina gline mora se ograniciti. nitrata i nitrita. Postoje takoder agregati. Vanjske • inkrustacije i obavijenost • vrlo trosna povrsina • vrlo glatka povrsina • nepovoljan oblik zma • suvise sitni pijesak 1. a ako je beton izlozen abraziji treba biti manja od 3% mase. U laboratoriju uz betonaru obicno se kolicina sitnih cestica odreduje sarno mokrim sijanjem . Unutrasnje • nepovoljna poroznost • ve1ike volumne promjene uslijed susenja/vlazenja • kalavost i pukotine • trosna meka i slaba zma • nepovoljna termicka promjena volumena • materijali koji bujaju (skriljci. Sto je veca kolicina organskih tvari to ce biti tamnija boja otopine. Odvagne se osuseni uzorak agregata i zatim ispire na gamituri sita velicine otvora: 1. jer ona svojom velikom povrsinorn utjece na povecanje potrebne kolicine vode i cementa.1. Kod betona spravljenih s malom kolicinorn cementa cestice kamene prasine djeluju povoljno na kohezivnost svjeze mjesavine. To se intenzivno izmijesa visekratnim okretanjem zacepljene menzure i zatim ostavi 24 sata.090 i 0. Ako je boja tamnija. a to se desi i ako je pijesak dosta dugo odlezao na kisi.5 kg pijeska i veca kolicina vode. 0. usporedivanjem cvrstoca uzoraka u raznim starostima.mase uzima se.5% mase za drobljene agregate (kameno bras no ) odnosno 4. Reakcije s cementom • alkalna reaktivnost • organske necistoce (secer. 65 . 0 cernu ce biti govora u poglavlju 0 trajnosti betona i alkalnoagregatnoj reakciji. prisutnost organskih tvari jednostavno se odredi testom s 3o/o-tnom otopinom NaOH. SOLI Pijesak iz mora iii pokraj mora moze sadrzavati stetne kolicine klorida. sprecavaju normalni tijek procesa hidratacije cementa. nitrati. drvo) Ako uzorak agregata osim cestica gline (velicina cestica do 0. Kvalitativno. Tocniji. Kolicina sitnih cestica obicno se odreduje tzv. pa se zatim vaganjem odredi udio sitnih cestica. od svijetlo zute do tamno smede. 64 ORGANSKE TVARl Slika 4. iii kao produkt raspadanja organizama. Voda od ispiranja. Za obicne betone kolicina gline u ukupnom agregatu ne bi smjela biti veca od 5%. Te soli mogu se isprati obicnom vodom. U gornjem dijelu taloga mogu se onda vrlo jasno izmjeriti volumeni g1ine i kamene prasine (Slika 4.nepovoljno na proces hidratacije.063 mm. limonitizacija) GLlNA I DRUGE SITNE CESTICE Glina moze obaviti zmje agregata tako. organske tvari) • soli (sulfati.25.063 mm. humusne kiseline. ali tocnije. Neovisno 0 cementu • Karbonatizacija • Tvari koje uvlace zrak • Oksidacija konstituenata agregata (npr.2.1 g/cm''. da nastaju spojevi. koje se vrlo cesto nadu u otpadnim vodama raznih industrija. ali manje precizan uvid u udio pojedinih sitnih cestica daje metoda odredivanja talozenjem. ugljen.090 mrn. koji naknadno razaraju beton. mokrim sijanjem.2. ali manje opasni utjecaj moze imati kamena prasina. Slicni. 0.125. Iako se veliki dio tih cestica prilikom intenzivnog mijesanja spere s povrsine agregata. Odredivanje kolicine cestica gline i kamene prasine metodom talozen]a je manje precizno. kloridi) • izmjena bazicnih tvari (alkalije u agregatu) 2. pojedina zma male cvrstoce i nepostojana zma. radi njihova stetnog utjecaja na hidrataciju cementa i ocvrsli cementni kamen. tako da se ne dobije tocan podatak o kolicini cestica gline. 'u menzuru se stavi 0. Ostaci na sitima dobiveni mokrim sijanjem se suse na temperaturi 100 do 110°C. pa ocijeniti mogucnost uporabe. treba provesti dalja ispitivanja na uzorcima morta iii betona. koji kemijski reagiraju s cementnom pastom tako.

Postupak se ponavlja potreban broj ciklusa.5 .~ LOSE -_- .090 mm Ako su sitne cestice kamenog podrijetla 0.jer se ispravnim tehnoloskim postupcima s agregatom neotpornim na mraz moze proizvesti i ispitivanjem dokazati. da$ beton otporan na mraz. Agregat koji nije dovoljno otporan se izmrvi. kao i u silose pojedinih frakcija ulaziti sa sto ujednacenijirn karakteristikama. Medutim. moraju se prethodno testirati u pogledu njihove otpornosti na kristalizacijske tlakove. Neki karakteristicni 67 . soli itd. kao direktnog zagrijavanja suncem tijekom vrucih vremenskih razdoblja iii zaledivanja i pokrivanja snijegom zimi. ovaj podatak nije konacno mjerodavan. kao sto su organske tvari.~ ~.( cijev jednalika aka osi ~~ ~ijeSak segregac"~ Prijevoz i skladistenje agregata Pri utovaru. prijevozu i istovaru agregata lako dolazi do segregacije.16. itd) Sitne cesrice <0. % Grudice gline Slabih zmaca Lakih cestica (ugljen. sto bi imalo nepovoljan ucinak na kakvocu betona. Drugaje opasnost. Taj test (Brardov postupak) provodi se potapanjem uzoraka krupnih frakcija agregata u zasicenu otopinu natrij sulfata (Na2S04· 10H20). koje se ustanove usporedivanjem rezultata iz kontrole proizvodnje agregata (separacije) i rezultata iz laboratorija uz betonaru upravo upozorenje 0 neispravnom rukovanju agregatom. Mogucnost segregacija je manja.0 5. mika.LAKE CESTICE. Njihova kolicina ogranicena je propisima. Prosijavanjem agregata prije i poslije testiranja ustanovi se masa izmrvljenog agregata i izracuna u postotku odmase prije testiranja... ~ DOBRO ZA KRUPNI AGREGAT primjeri rukovanja agregatom.14.0 7. Slika 4. Dopustene koliCine nepovoljnih sastojaka u agregatu Mas.16. trosnih zrna i nepovoljnih mineralaispituju se prilikom mineralosko petrografske analize. da tijekom rukovanja s agregatom dode do razbijanja i drobljenja krupnijih zrna. TROSNA ZRNA I NEPOVOL1NI MINERALI Kolicine lakih cestica.25 3. Agregati. U transportu agregat treba zastititi od mogucih zagadenja stetnim tvarima. moraju takoder biti cgraniceni na vrlo male postotke.. ~ vjetar ~. 66 . bitumen. da bi se u porama agregata povecavala koncentracija soli. ako je agregat separiran u vise frakcija. zavisno od namjene agregata za beton. Agregat koji ulazi u betonaru treba zastititi od naglih promjena vlaznosti i utjecaja nepovoljnih klimatskih prilika. Neka prakticna tehnoloska rjesenja prikazana su na slikama 4.0 1. Prilikom susenja soli kristaliziraju i pritiscu na stijenke pora u agregatu. zbog pada s velike visine iii prelaska i guranja teskim strojevima gusjenicarima.14). jer narusavaju cvrstocu (Tablica 4. Agregat treba u deponije uz betonaru. DOBRa LOSE PRIHV/HLJIVO Tablica 4. Cesto puta su razlike u granulometrijskom sastavu. Prethodno potpuno osuseni uzorak drzi se u otopini 16 do 18 sati i zatim ponovno osusi. npr. predvideni da se upotrijebe za proizvodnju betona izlozenog djelovanju mraza. Minerali koji se kalaju.

1. 1000 ppm cestica gline znaci 1000 mg gline u litri vode.eto.1. mogu sl11anii~vrstoc_l:locvrslog betona. tako da se izrade usporedbene serije mortnih prizmica. voda se moze jednostavno provjeriti ispitivanjem i u gradilisnorn laboratoriju..9A'!. vode koja dolazi u kontakt s ocvrslim betonom. pa su zato i kriteriji za soli i stetne sastojke sadrzane u vodi razliciti. (j) a ® Voda za spravljanje betona • Najcesce se smatra.Q.'ljuarmir.cak ga i potpuno sprijeciti. koristeci za jednu seriju vodu koja se _ _ 69 . Takve vode treba prije uporabe detaljno isJili.lyrs1Q. Medutim.. Razliciti je ucinak vode kao sastojka betona i vode koja dolazi kasnije u dodir s ocvrslim betonom.avati UJ. postoji opasnost od alkalnoagregatne reakcije u betonu.rskJl_YQda_za_spraYljanje betona. KV ALITET A VaDE Kvaliteta vode vrlo je vazna za beton.illrebJj. Ona_sadrZLQkQ__ 3.Manjakiselostv~"_ nema veci ufeca' n o'stva betona. koje se nadu u vodi mogu znatno utjecati na ~a betona. jerto povecava rizikgJ. 0 kriterijima za kolicine agresivnih tvari u vodi koja dolazi u kontakt s ocvrslim betonom biti ce govora u poglavlju 0 trajnosti i kemijskoj koroziji betona...D..PgtrebIj~~a.anjaismanjiti.d2-Y0lj_ll_o.Y.a. zaspravljanja.._a_r.nij epitka moze biti prikladna.. YQ_da_lcoja .m$J)~j.p_reE_1a·t()I!l_~_~~l2.!:gled b~~~E~moze .l!l~uju soli(eflorescencija)..1). . Naime.6Lh.~.betona . i to kako vode koja se upotrebljava za spravljanjebetona.ie. u ocvrslom stanju mogu izazvati. _2sim toga. 'er te kiseline neutraliziraiu a1Katn:t-oksic ~l:i:*a J@li€ma. I~~()_g_dj<:je vazllIlj.eZllltirajll-nesto._te d~ii~~laI1a. .korozije armature u betonu. moze sadrzati znatno manje kolicine tvari stetnih za beton.sadrZli 11 kise' a moze ontI roces ys.NajeeKt<.ra:vH. Jace klorirana voda moze biti opasna za prednapetu armaturu.<1a.5% soli..i. te znace uvijek novu agresiju za beton. daje voda za pice dobra i za spravljanje betona. iz~jetavan~ (eflorescenciju) na povrsini ocvrslog etona. tako i vode za njegovanje _betona.ti_~lorS_~_-Y. ~vaju vezanj~=~ent. a na povrsi~isei:z.na. od cega je najvise NaCl..al1lliL~Ci.5. o velikom utjecaju kolicine vode za spravljanje betona na njegova svojstva biti ce govora u poglavljima 0 svjezem betonu i projektiranju sastava betona.<liLL_ ~ored~I~:riteriiima za vodu _:zasprav)j1!!!i~j:leton~ (Tablica 5.{n~§ac!!zLklQride) . Cesto puta se kolicine tvari izrazavaju u jedinicama ppm (prema engleskom: parts per million).esto se raspravlja 0 upotrebi morske vade za spGlvljanje betona. ~ !JsJ:ue.KOi:'Ozi·u b n' i'u ture u njemu.. Tako npr.manjim-konaCnim_ _ cvrstocama.anog-betona_ne smije se up.9:jJll1!i priras(§Y!:~lQ{.z. Voda koja dolazi u dodir s ocvrslim betonom i cesto se izmjenjuje kao posljedica promjena vodostaja iii protjecanja. <:.kemijskog ispitivanja vode i usporedivanja s kriterijima prema tablici 5. i kasnije. zatimrnagnezij klarid j magnezij SJllfat Takve scli. ako ta voda sadrzi vecu koncentraciju natrija iii kalija. betoni pripravljeni s vodom koj_gsadrZi kloride su hi~oskopnL_ -litiilJlO:YlafIli.. te se tvari stalno obnavljaju.). daje pH izmedu 6 i 8.. 1'. --Osin1.

5-9. • Smanjiti propusnost betona za plinove i tekucine.k!~prema namj eni..--.h9_dJ)i_C02 iii je_~rlo me]<i!lli!Y0. Sve do sezdesetih godina bilo je dosta protivnika uporabe aditiva.. -------. jer vrlo efikasno kemijskim iii fizikalnim djelovanjem mijenjaju svojstva cementne paste. s 200 $ 5000 $ 2000 $30 provjerava.a.9~!l_~~_C?_~1_n()1l_p~~J!l!lima ~~ ~j. pitku vodu).__ J::lj(!gQ~anje armiranogbetona morskomvodom je nedopustivo radi korozije armature.@. ADITIVI . betoni vrlo visokih cvrstoca.Q. • Usporiti gubitak obradljivosti.. l:'-fs<¥ikinten= zivn~Q_()Jiieva~l~o_?_~I!l_. Nagli razvoj aditiva poceo je 1940ih godina.'superplastlfika tore.1 Kriteriji granicnih kolicina tvari u vodi za spravljanje betona.--~---. ------------------. iii vrlo ranih cvrstoca.-.---.. . • fluidifikaiore. • Usporiti iIi smanjiti razvoj topline hidratacije u mladom betonu.. savojnu.@__u malim kolicinama do dane u svjefu m'e i u ti"eko .e1a cementa_UJIljt<tll. • Bojanje betona iii morta. • Poboljsati pumpabilnost. 71 70 . a sada se pojavljuje na trzistu vee vise stotina vrsta.5-9. cesto puta ona je opravdana time.. -_---._-. Medutim. iIi otpomi na mraz i soli. Ukoliko se ~I_ll!!i ispitivanja s~dmodnevne cvrstoee prizmica ovih paralelnih serija ~ razlikuju za vise od 10 % moze se smatrati. ~ona. uglavnom zbog steta. najcesee organskog_l2odrijetla. Neke najvaznije mogucnosti modifikacije svojstava svjezeg i ocvrslog betona su: ( • Povecanje obradljivosti svjezeg betona bez povecanja kolicine vode. • Modificirati brzinu izdvajanja iii ukupno izdvajanje vode.Tablica 5. iIi usporenog vezanja.5 $300 $2700 0 $ 500 $100 $ 1000 s 200 $ 5000 $2000 s 30 Prednapeti bet on 4. .5-9. Prema sastavu i nacinu djelovanja na svojstva betona posto'~rnpe tva[~ za aditive. • Povecati cvrstocu (tlacnu. Nearmirani beton pH Cl" (mg/l) SO/(mg/l) S~ (mg/l) N03 (mg/I) P20S (mg/l) NaHC03 (mg/l) Potrosnja kalij permaganata (mg/l) SadrZaj topljivih soli (mg/l) Sadrzaj netopljivih soli (mgll) Razlika u vremenu vezanja cementne paste u odnosu na pastu s destiliranom vodom.-----. • Poboljsanje zastite armature u betonu.na: • aerante. - _maze -r=>::> AditiYhiu tvari... • Sprijeciti stetno djelovanje alkalija iz cementa na sastojke betona. )([) Voda za njegovanje betona Voda za ~!'!_yljlmjejhetonanajcesee-Jeprikladnai_zanjegovanjeJJ. topJ.Yini. iIi smanjenje kolicine vode uz istu obradljivost.. • Sprijeciti smrzavanje svjezeg betona.9J. • Povecanje otpomosti na udare i eroziju. prionljivosti). k. Njihova uporaba treba biti gospodarski opravdana ustedorn skupljih konstituenata betona iIi ustedorn energije pri ugradnji._n_a_r()_cit()_(ll<_o _§<iQrZi _~_Q.JUlltiyiml!_aditi-". posebno u ekstremnim klimatskim uvjetima.i~ __ g_i. • Smanjiti ili sprijeciti plasticno skupljanje iIi izazvati ekspanziju. minuta 4. sto se ni na koji drugi nacin ne mogu postici trazena svojstva ocvrslog betona. a za drugu seriju poznatu kvalitetnu vodu (npr. • -Usporiti iii ubrzati vrijeme pocetka vezanja cementa. • Poboljsanje veze starog i novog betona. iIi_gmiL~ I)9."-. a~_9rgansky_J:leci~p_¢<::_jILzs:Ijezne .a. • Smanjiti segregaciju. To su npr. daje voda pogo-dnilzaspravljanje betcma~------- .:_ pbvrsins I a i e tvan. Danas se vise od 70% betona roizvodi s aditiv' a.hetQD.Nazivi i klasifikacija s 100 $ 500 $ 100 $ 1000 $200 $ 5000 $2000 $ 30 ~. koje su cesto puta bile posljedica pogresne primjene ili predoziranja. ·ili morta. vlacnu.oks~_ako se u vecim --1(OlT61namarolagano slijeva Q_~(!ko p_QYfSine_heton~~~i~staviti ~/~.MQp.iiye~~ljivi mine~ Prema n.5 $100 $1000 6..5 0 s 2700 0 s 500 $ 100 $ 1000 Armirani beton 4.Plastlfihtore. n'a iIi r ns orta modificiraju svojstva sv'eze . • Povecati trajnost betona. Medutirn.__ l~zya!iJ~Q:vrsinl>)(ao~J<::G~l1jamladog.

pojavu pukotina. Etalon Plastifikator Aeranti Usporivaci Vrsta vezanja ispitivanja pri niskim temperaturama. • ubrzivace ocvrscavanja. poboljsanje obradljivosti svjezeg betona. - Povrsinski aktivne tvari . insekticidni itd). U nasoj zemlji oni se najcesce dodaju u proizvodnji cementa. To su tvari koje se najvise koriste za proizvodnju aeranata. 6 Ubrzivaci trebaju skratiti vrijeme pocetka vezanja na barem 15 mmuta. u tako velikim kolicinama. leteci pepeli. Mijesanjern s cementnom pastom. radi usteda u energiji. otpomosti na kemijsku koroziju. kako bi se sagledalo eventualno stetno.1). bolje prionljivosti itd. efikasnost aditiva se mora provjeriti tijekom prethodnih ispitivanja i projektiranja sastava betona. postoji mogucnost dodavanja vecih kolicina mineralnih dodataka u mjesalicu tijekom spravljanja betona (U SAD se pri gradnji velikih brana mljelo klinker zajedno s pucolanskim dodatkom i gipsom.• usporivace vezivanja. ciji je jedan kraj ~Gn. tako i za aditive obuhvacene normama mora postojati ate~t 0 kvalitetj. ane normativima za aditive betonu. • ubrzivace vezivanja.!1J:lj_p_l!stL _prave se kao d~~_:. m~'!t. razliciti pesticidni dodaci (fungicidni.. To mogu biti sitno mljeveni pucolani. poboljsanje pumpabilnosti. % % % Ubrzivaci Ubrzivaci • zaptivace. Postoji veci broj aditiva koji nisu obuhvaceni normativima. da svaki od . vee u specijalne betone. Za vecinu tih dodataka jos ne postoji dovoljno iskustva i podataka. Tako su cesto puta u upotrebi plastoaerant. lastifikatora: f1uidifi~-'dugT rgans I m e u a. povrsinski aktivne tvari se adsorbiraju na interfaceu zrak-voda i cement-veda. a to znaci._betonu najcesce se dodaju u vecirn kolicinama. usporivac-plastifikator itd. pri zajednickoj primjeni moze dOCI do stetnih utjecaja. pa cak i cvrstocu. i u tom slucaju ne spadaju u opisanu podjelu aditiva. za neku konkretnu namjenu. . Prema tome. termicka svojstva. utjecaj dvostrukog doziranja aditiva u odnosu na optimalne doze. U nacelu.. za poboljsanje prionljivosti. kao i proizvodnja cemenata. Najcesce se danas primjenjuju u sanacijama armiranobetonskih konstrukcija i drugim posebnim namjenama. granulirane zgure visokih peci. odnosno ekonomicne proizvodnje veziva. Normirani uvjeti kvalitete aditiva za beton. kemijsku otpornost. Primjena vecih kolicina mineralnih dodataka regulirana je normativima za proizvodnju cementa. dodaci za nepropustljivost i inhibitori korozije celika.:._ Mineralpj dodaci. mokrim postupkom na gradilistu uz tvomicu betona). vapnenac. pa cak i suprotno od deklariranog djelovanja. a drugi hidrofoban. vecina dodataka za injekcijske smjese. U nekim zemljama narocito na vecim objektima.~i?~~-rotemSkih materi'ala. _povdinski aktivfle tvari. ispitivanje utjecaja aditiva na beton sastoji se u komparativnom ispitivanju betona bez aditiva (etalon) i betona s aditivorn. Tablica 6. takoder ne spadaju u opisanu podjelu aditiva betonu. jer bez obzira na to. Zato je prije njihove uporabe potrebno provesti opsirnije istrazne radove prema progr~ prilagodenom odredenoj namjeni. Neki aditivi imaju_Qyojno-ili_y_i~estruko djelovanje. da bi se mogao pojaviti na trzistu. da njihova proizvodnja pcdlijeze stalnoj kontroli proizvodaca i stalnoj kontroli neovisne institucije. To su: dodaci za proizvodnju pjenobetona. ~ sve se cesee dodaju u velikim kolicinama (10 do 20 % od mase cementa) portland cementnom betonu ina taj nacin nastaju betoni poboljsane zilavosti. Ako se u istoj mjesavini primjenjuje vise aditiva razlicitih proizvoda~a. kao. IVI se rIm amo akoza to postoji tehnicka i gospodarska 0 ravda st. zaptivac-plastifikator. koje se koriste kao aditivi betonu. da Ii ce djelovati kao aeranti iii kao plastifikatori. 72 '---- 73 . koju za to imenuje nadlezna drzavna institucija. pa u tom slucaju u nazivu na prvomjesto dolazi nj. Najcesce se jos provjerava i vezanja porasta Zaptivaci Aditivi za betoniranje ** % **. naftnih kiselina sintetskih deter2-nl!!l!. oni mogu imati i vrlo povoljan utjecaj na tehnicka svojstva betona. otpadna prasina iz proizvodnje ferosilicija i silicija. iii nekim drugim posebnim normativima. da bi se postigao dogovor 0 njihovu normiranju. Postoje takoder i minimalni tehnicki uvjeti propisani u normativima npr.1.nJlh u pojedinacnoj primjeni daje zeljeni ucinak. Tablica 6. % cvrstoce pri niskim temperaturama % % % Tlacna cvrstoca nakon 1 ~ ' 100 dana nakon 3 100 dana nakon 7 100 dana nakon 28 100 dana Otpomost 100 na rnraz Vodopropusnost (VDPnje VDPn marka vodopropusnosti n) •• ••• 100 110 110 110 100 90 90 90 120 90 100 100 60 100 130 120 100 90 100 100 100 100 100 100 90 100 VDPn VDPn VDPn VDPn VDPn+2 VDPn Ispitivani uzorak betona !reba imati 2% vise ~rak~od ~talona. bojanje betona. Svaka sarza aditiva isporucena tvomici betona mora se provjeriti prije pocetka njezine uporabe.aJmanJe sail u ~dnQSU na etalon. koje mora ispunjavati aditiv. dodaci za ekspandiranje cementnog kamena. p~~e primjene treba provjeriti njihovu kompatibilnost. Ti dodaci. Medutim. Usporivaci !rebaju pomaknuti pocetak vezanja n. a orijentacija tih molekula odreduje.-govo primamo djdovai1}el1a beton. U takvim slucajevima treba to imati u vidu kod izbora cementa. Slicno kao i za cemente. kvalitetna proizvodnja aditiva ima slicno znacenje za sigumost betonskih konstrukcija. Prije svake primjene. • dodatke za betoniranje • itd.

. pa ih se cesto puta dodaje zajedno s vodorn. onda se za ocjenu njihove efikasnosti obicno primjenjuje postupak mjerenja konzistencije rasprostiranjem. da tek malo smanjuju povrsinsku napetost tekuce faze I ne djeluju aenrajuce na beton. . treE'i. obicno u postocirna od kolicine cementa. Njihovo djelovanje na svojstva mjesavine je vremenski ograniceno na 30 do 90 minuta. a ustedi se cement odnosno smanji toplina hidratacije u masivnim betonima. Ukoliko se ne promijeni udio drugih konstituenata u betonu. Na taj nacin se sprecava flokulacija u cementnoj pasti. plastifikatori najcesce smanjuju kohezivnost betona. Doziranje superplastifikatora je znatno vece od plastifikatora. nakon cega mjesavina poprimi svojstva kao etalon u koji uopce nije dodan superplasfifikator. tifikatori se na'cesce upotrebljavaju za proizvodnju betona vrlo veliki cvrstoca iii roizvodnju tekuci eton .1]. vrsti agregata i kolicini vode.1). Nacin djelovanj. Zbog ~~i lignin. Posljedica negativnog naboja je stvaranje sloja orijentiranih molekula vode kao polarnog otapala na povrsini cestica. Dio smanjenja potrebe mjesavine za vodom.r~~nski akti. usporavajuce iii ubrzavajuce djelovanje na vezanje itd. jer mjerenje konzistencije tekucih betona postupkom slijeganja nije prikladno. djeluje podrnazujuce na mjesavinu. tako da se oni ne lijepe na cestice cementa. Plastifikatori se u praskastom iii tekucern obliku dodavaju u vrlo malim kolicinarna u beton. Prethodnim ispitivanjima betona uz dodatak plastifikatora. cesto je posljedica toga. ukoliko ih proizvodac (formulator) ne razrijedi vodom odnosno nekim punilom. Prema kemijskom sastavu postoje tri grupe superplastifikatora: • . 74 75 . brz. izdvajanje vode.sulfonizirani naftalen formaldehid kondenzat i v Onaj drugi ]eefiKasniji u dispergiranju cestica cementa i rma donekle usporavajuce djelovanje na vezanje cementa. Namjena plastifikatora moze biti trojaka: a) Povecanje cvrstoce na tajl1_acin. ~. . re~~tivno visokom cijenomsto je posljedica vecih troskova pri postupku polimerizacije tijekorn proizvodnje. a voda oslobodena od utjecaja. smanjenje potrebe za vodom u odnosu na etalon moze biti 20 do 35%.sulfonizirani melamin formaldehid kondenzat-:. da se aditiv brzo i jednoliko razmijesa po cijeloj masi svjezeg betona.da se smanji vodocementni faktor uz istu konzistencuu betona-](aOK()d etalona. Principi mogucnosti primjene superplastifikatora [6. 0 cemu treba voditi racuna kod Efikasnost superplastifikatora je znatno veca nego plastifikatora. Da bi se to sprijecilo neki propisi za beton ogranicavaju ukupnu kolicinu dodataka u odnosu na kolicinu cementa.a sup~rp~astifi~at?r~ je takav.2.t-..2]. Zato se cesto pribjegava naknadnom doziranju superplastifikatora u transportnom sredstvu (mikseru) neposredno prije ugradbe. Dispergirajuce djelovanje plastifikatora daje bolju strukturu cementnog kamena cime se dobivaju vece rane cvrsroce i bolja trajnost betona uz isti vodocementnifaktor. Smanjenje potrebne kolicine vode u betonu od djelovanja plastifikatora moze biti 5 do 15%. tako da se olaksa ugradba u nepristupacne dijelove konstrukcije. Shematski prikaz djelovanja plastifikatora [6. gubitak obradljivosti. Slika 6. . Kada se primjenjuju za proizvodnju tekucih betona. se uvijek provjeriti i eventualne sporedne efekte: segregaciju. SUPERPLASTIFIKATORI razrijedi s vodom. Moguce je i ponovo doziranje. om perp asttfikatora. 600 sa superplastifikatorom 500 400 - JOO l_ __ --'- -'- __ .28. koje razdvajaju cestice i povecavaju njihovu pokretljivost. iii na betonari prije doziranja proracuna betonske mjesavine. uslijed cega-se-ove-cesfice meduso i'a'u (Slika 6. tako da npr. . povecavajuci njenu obradljivost. . flokulantnog sustava cestica. odnosno istovara na gradilistu. odnosno stabilizira njihova dispergirana struktura. Takav naboj.~e tvariJ<~~_a_s!s::>~ajucestlcama cement(l_J1e_gatl¥f}i-el~ (zeta potericijal do 30 mY). b) Zadrzavanje iste konzistencije uz snjenje kolicine cementa i vode.1. tako da vodocementni fa:kt I cvrstoca ostanu isti. .:. vodocementni faktor se nJlti cak na 0._p_?". takoder odbija mjehurice zraka. sto plastifikatori djeluju i kao aeranti.~ ~ __ ___l_---' 120 140 160 180 200 kg/mJ 220 240 Kolicina vade Slika 6. Najsira upotreba superplastifikatora za sada je ogranicena ~jiho~o~. Djelovanje plastifikatora manifestira se kao smanjenje povrsinske napetosti tekuce faze.. pa mjerenje povrsinske napetosti moze biti i mjera efikasnosti plastifikatora. Primjena superplastifikatora datira od 1960ih godina i za sada jos nisu obuhvaceni u vecini normi 0 postupcima ispitivanja i uvjetima kvalitete.~ PLASTIFIKATORI ~tifikatori ~takv_e.. a to znatno zavisi od vrste i kolicine cementa. Vazno je. nakon prestanka djelovanja prve kolicine superplastifikatora.

i1 ~r~ aktivne tvari na interfaceima voda-zrak.2 mm (Slika 6.. da su pore jednoliko rasporedene u cementnom kamenu.p!!fl1)~~ana~ra. 2. da se proizvede beton tekuce konzistencije. koji bi se inace najsporije otapali u ranoj fazi hidratacije (npr. Prisutnost kationa jakih baza u otopini (npr. cesce bio adekvatniji naziv fluidifikator odnosno superfluidifikator. a zatim daosiguraju njihovu stabilnost. kOJe rea'girafu s vapnom iz cementa i postaju topljive. to je povoljnije. pretpostavljajuci pri izracunavanju. koja se dobije ispitivanjem svjezeg betona u porometru. koje smanjuju povrsinsku napetost vode. ubrzivac mora pospjesiti otapanje onih. koji se najbrze otapaju u ranoj fazi hidratacije (npr.1 mjehu~CI trnenzt apl ara... Osim toga. / -?:bet0nskoj'-sm. Kemikalije dodane cementnoj pasti takoder ce se otopiti (ionizirati) u vodi i mogu djelovati na vrstu i koncentraciju iona koji se otapaju iz cementa. koja ima hidrofobna-i hidrofilna svojstva (SITka 6.. tako da se unaprijed dobije u vodi topivi sapun smolaste kiseline.3. kemikali·e se mogu podijeliti u pet gru (SIika 6. da aerant uvlaci sitnije pore. poboljsavaju pumpabilnost betona i mogu zamijeniti cestica pijeska u betonskoj smjesi. i kOM91o to mogu biti ~ri. superplastifikatori djeluju jace dispergirajuce na Nazivi plastifikator i superplastifikator su uvrijezeni za ovu vrstu aditiva. naboja na povrsini. orii mogu povecati fluidonepropusnost betona. Kako u mjehuricima nema vode. Prikladnost aeranta za bilo koju namjenu treba provjeriti probnim mjesavinarna i to u svjezem i ocvrslom stanju. Faktor razmaka je odnos najvece udaljenosti bilo koje tocke u cementnom kamenu od ruba najblize pore.4).JlosljedY. . zafIm to mogu Oiti-PI iIOdne drvene smole. to i gel tijekom hidratacije ne urasta u njih nego popunjava kapilami prostor oko njih. Usporivac mora kociti otapanje kationa u cementu (kalcijevih iona) i aniona. iii se prirodne drvene smole prethodno saponificiraju s NaOH. Najznacajnija u Izradl betona otpomih na mraz odnosno na djelovanjemraza odmrzavanje._ 80 VI Nolekula 5 anionskom polarnom grupom u lancu uglJikohidrata ~ g . kao sto su alkalne soli iii sulfatni iii sulfonizirani organski spojevi. zavisno od koncentraci·e. 76 77 . U malim koncentracijama. da ista kemikalij zavisno od kolicine . u velikim koncentracijama prevladava drugi utjecaj.4. je njihova i soli za pa time i djelovanje izdvajanje dio sitnih I. 100 200 JOO 400 Faktor razmaka . nikako nije dovoljan dokaz 0 ucinkovitosri 100 . jos veliki broj kemikalija utjece na usporavanje iii ubrzavanje procesa vezanja iii procesa ocvrscavanja. Prikladnost velicine i rasporeda pora u betonu moze se provjeravati ispitivanjem faktora razrnaka pora.jaceg negativnog cestice cementa. kiseli (silikatni I a ummatru I aZlcni (kalcij) ioni se hidratacijom izdvajaju u otopinu. ati u r .a~_talll sf~ri0i. prvenstveno onih aniona. Smatra se. ~ Glavni tipovi aeranata baziraju se na zivotinjskim i biljnim mastima iii uljinia i nJihovm1 masrum kiselmama. K+ iii Na") smanjuje topljivost kationa slabijih baza (Ca2+ iona).1]. motrenjem presjeka uzorka betona pod svjetlosnim mikroskopom. trajnost betona u kemijski agresivnim sredinama. Kako u 'cementu ima vise aniona. lov 0 u r au vecoj kolicini d·elu·e k Prema nacinu djelovanja na pocetak vezanja.. Kolicina pora._. Shematski prikaz djelovanja aeranta [6. te Ih isprekidaju I onemoguce njihovu povezanost. 0. daje beton otporan na djelovanje mraza. Kako povecanje ukupne kolicine pora u betonu smanjuje cvrstocu. da bi ornogucili stvaranje mjehurica. _~ranti su povrsinski aktivne tvari. 1--X Kemikalije koje utjecu na vezanje i ocvrscavanje Osim povrsinski aktivnih tvari. silikatni ioni).namjenu .~~~'1()~~~~ ~ne 10 do 3000!i. koji se mogu otopiti. Nako ·JesanJa cementa s vodom.dnolil<o··j"aspored~m.. Ubrzivaci moraju pospjesiti otapanje kationa (kalcijevih iona) i aniona iz cementa.n.5). ako je faktor razmaka manji od 0. Odnos faktora trajnosti i faktora razmaka pora [6. Slika 6. ali ubrzava topljivost silikatnih i aluminatnih iona. W ~a ~nti ~maj~ visestruku.i!S~0.-'stahshckl J~.pm 500 600 .3). smanjujuci tako vode i segregaciju. ~.. Vrlo je efikasno njihovo na svojstva svjezeg betona: povecavaju kohezivnost betona.~j~. 20 a Slika 6. iako bi obzirom na njihovu namjenu.3. To jt. 60 '" Z . Interesantno je. aluminatni ioni). Taj proces se moze regulirati prema Joiselu na sljedeci nacin: v· v.AERANTI *" aeranta u pogledu otpomosti betona na mraz iii nekih drugih svojstava u ocvrslom betonu.u tehnologiji betona.2].nt'.u ceme~tn~ ash. 8 40 cc '" u. prvi utjecaj je dominantan.

da bi elektrolit bio potpuno ucinkovit. 2 3 je usporavajuci utjecaj na otapanje kalcijevih i aluminatnih iona iz cementa. ukupni utjecaj zavisi od dvaju kom?lementamih procesa. ne trebaju imati neki utjecaj na brzinu vezanja. Medutim. jer omcgucuje rad i na temperaturama blizu ledista vode. kada se aditiv primjesa u beton._Jedan dio klorida kemijski se veze s produktima hidratacije. Oni se primjenjuju kod mlaznog betona ili kod cepljenja prodora vode kroz beton. natrij aluminat i zelj~zne soli.ona jakih kiselina u otopini (npr. Upotrebljavaju se u slucajevima kadase beton transportira na vece udaljenosti.1 do 0. ali skupljanje od susenja betona je nepromijenjeno.lan. upotrebljavaju se za dobivanje ranih cvrstoca betona. U slucaju vecih koncentracija (npr. na koroziju armiranog betona vrlo su slozeni. ali kasnije cvrstoce su jednake onima od etalona. natrij fluorid. ubrzavajuci utjecaj iona u otopini na silikatne i aluminatne ione cementa je veci od usporavajuceg utjecaja.4. a da ne djeluju korozivno. NaSiOJ. 0. U malim koncentracijama. tako da ista sol u povecanoj koncentraciji postaje ubrzivac (Slika 6. Najpoznatiji ubrzivac ocvrscavanja je kaIcij klorid (CaCI2). koji pocetak vezanja izazovu vee nakon nekoliko desetaka sekundi. U nekim posebnim primjenama upotrebljavaju se ubrzivaci vezanja. koji povecava rane cvrstoce betona. Osim vrlo nepovoljnog utjecaja kaIcij klorida na koroziju armature. Friedlova sol. .5). da ih nema. CI-. V grupa: formijati i trietanolamini [6. . Veliki broj plastifikatora.5. Pris~. topljivih soli cinka. koji su dodani u OtOPIOU. pa taj dio ne djeluje kao elektrolit. a tijekom kontrolnih testiranja mora se dokazati u svim ubrzivacima. Retarderi malo usporavaju porast ranih cvrstoca betona. pa se njihova kolicina u svim ubrzivacima zabranjuje... pa ih se ne smije primjenjivati bez pazljivog prethodnog ispitivanja svih vaznijih dodatnih utjecaja na ocvrsli beton. C3ACaCI210H20. takoder ima retardirajuce djelovanje.4% od kolicine cementa. povoljno djeluje na povecanje otpomosti bet ona prema eroziji.Iignosulfonati i seceri).clma (gl~konatl..karbonhldI!ltmm. '" . iIi SOlo) srnanjuje topljivost arnona slabijih kiselina (npr. Na2COJ.05% secera na masu cementa odgoditi ce pocetak vezanja za 4 sata). (3) cinkove I olovne soli. a riziko uborabe je velik. Tako npr. Utjecaj vrste i koncentracije kemikalija na vrijeme vezanja. '" ? . '" . r UBRZIVACI -1 Ubrzivaci ocvrscavanja. ilijake baze i slabe kiseline (npr. aluminij klorid. iii pri izradi prane povrsine vidnog betona. a nesto malo smanjuje krajnje cvrstoce. Tijekom uporabe aditiva neophodno je na tvomici betona pojacati sve aktivnosti osiguranja i kontrole kvalitete. Medutim. Tipicni primjeri takvih kemikalija su: natrij karbonat (soda). Osim toga. koji zavise od tipa i koncentracije iona. Ca(N03)2. silikata i aluminata). uglavnom sarno na nearmirani beton.. kalij karbonat. USPORIVACI To su kemikalije koje odgadaju pocetak vezanja cementa. prema tome dolazi do usporavanja. II grupa: CaCh. a ne ubrzavanje otapanja silikatnih iona. mogucnost njegove upotrebe vrlo je ogranicena.1]. N03-.3% od mase cementa) soli slabe baze ijake kiseline (npr. Svi oni znatno umanjuju cvrstoce betona (cak do 50% u odnosu na etalon). od kojih je najvazniji tzv. kolicina slobodnih klorida moze biti vrlo velika (4 i vise posto). za male koncentracije (npr. zbog njegova stetnog utjecaja na koroziju armature u betonu zbog Cl: iona. medutim. I!I grupa K2C~J. Prema tome. CaCI2). ako se beton nalazi u suhoj okolini. Pre rna normama. jer nedostaje vode u betonu.. Najinteresantnija je njegova primjena za betoniranje pri niskim temperatura rna. Nepovoljan utjecaj kalcij klorida na koroziju armature posljedicaje djelovanja klor iona u kolicinama vecim od neke granicne. oksalne I fluorovodicne kiseline.. borne. Usporivaci vezanja iIi retarderi se sastoje od vrlo malih kolicina secera (0. on smanjuje otpomost betona na sulfatnu koroziju. 1% i vise) tih soli. (2) natrijeve soli fosfome. . dominantan . K CO ). odnosno ne sudjeluje u kemijskim reakcijama korozije celika u betonu. IV grupa: (I) povrsinski aktivne tvari s polarnirn grupama u. ali ubrzava topljivost kationa slabijih baza (npr. '" QJ -o a 0. Naime.. ali u velikirn koncentracijama prevladava drugi utjecaj. I grupa: CaS04 ·2H20. topljivih borata itd. iIi se izbjegava nastajanje radnih reski pri betoniranju sloja na sloj betona. KaIcij klorid djeluje kao katalizator na hidrataciju C3S i C2S. najcesce ga imaju. a povecava i riziko od steta od alkalnoagregatnih reakcija. Donekle se povecava riziko od plasticnog skupljanja.tnost ani. pr:i ~tjecaj je dominantan. 78 79 . '" -'< QJ > KoncentraciJa aditiva Slika 6. Problemi djelovanja klor iona i drugih halogenih elemenata osim fluora. obicno se uzima 0.. kaIcijevih iona).

7. SVJEZI BETON
Sva svojstva ocvrslog betona: trajnost, cvrstoca i deformabilnost zavise od stupnja njegove.zbijenosti i homogenosti. Prema tome, za kvalitetan ocvrsli beton je nuzna pretpostavka, daga S~JJsyjl<z~m stanju lako transportira iugraduje, da ne segregira i konacl1o,dase dobro zbije. . _ . __

Definicije i zahtjevi na svjezi beton
Odmah nakon sto se zarnijesaju komponente betona, svjeza betonska mjesavina podlijeze promjenama sve dok - obicno nakon nekoliko sati - ne postane kruta, tj. ocvrsli beton. Neki vazniji zahtjevi, koji se postavljaju na svjezi beton jesu: • brza homogenizacija u mjesalici • pokretljivost u transportu i pri ugradbi, bez unutrasnjih lomova mase, lagano zaobilazenje zapreka, kao armature, izbocina u oplati i ugradenih elemenata, • stabilnost u pogledu homogenosti za vrijerne transporta, ubacivanja u oplatu i zbijanja, ukljucivo stabilnost na izdvajanje vode, • sto manja adhezija na kliznu oplatu odnosno cijev pumpe za transport betona, • sto bolja adhezija na podlogu, • sto bolja kompaktibilnost, • plasticnost za zavrsnu obradu. U Tablici 7.1. sistematizirani su prakticni zahtjevi, koji se postavljaju u tehnologiji i odgovarajuca zeljena svojstva svjezeg betona. U trecoj koloni tab lice dati su odgovarajuci tehnicki pojmovi. Obzirom na svaku pojedinu namjenu betona u konstrukciji i uvjete obrade svjezeg betona neki navedeni zahtjevi mogu biti suprotni, pa smjesu svjezeg betona treba optimirati. Najcesci pojmovi kojima se definiraju i mjere svojstva svjezeg betona jesu: • obradljivost, • konzistencija, • izdvajanje vode, • segregacija • vrijeme vezanja betona, • homogenost betonske mjesavine • temperatura, • sadrzaj pora u svjezem betonu. _i2b.rad1jivost bi se mogla definirati kolicinorn korisne unutrasnje energije potrebne za potpuno zbijanje betona, tj. kolicinom energije koja je potrebna, da se svlada unutrasnji otpor izrnedu pojedinih cestica u betonu. Medutim, ne rnoze se razdvojiti energija, koja se prilikom zbijanja betona prenese na oplaru, armaturu i skele, od one koja se utrosi na sarno zbijanje. Osim toga ova definicija obuhvaca sarno zadnju fazu u obradi svjezeg betona. Sire shvaceni pojam obradljivosti obuhvaca svojstva tijekom mijesanja, transporta, ubacivanja u oplatu, zbijanja i zavrsne obrade povrsine, dakle do trenutka kada poprimi 81

Tablica 7.l. Pojmovi koje obuhvaca obradljivost svjezeg betona [7.1]. Prakticni zahtjev Pokretljivost u transportu i ugradnji, te posebni zahtjevi kao pumpabilnost Trazeno svojstvo Mali otpor tecenju Mali otpor za vrijeme tecenja Tecenje i preoblikovanje bez unutrasnjih lornova Tehnicki pojmovi Podmazivanje povrsina Fluidnost Plasticnost Reoloska svojstva Mali Tu granicnog sloja paste Kao gore plus mala viskoznost Velika deformacija tecenja Relativno velika koheziia Veca kohezija Veta kohezija Veca viskoznost ~~"" MaliTu Mali modul kompresivnosti i kriticna komQresija Velika plasticna deformacija Velika kohezija c-J.. p-J.. < K-J.. c-J.. p-J.. < c-J.. p-J.. < ).i-J..

t
T =Tu +).iY N B

St. V.

(5)
ct ct ).it
1:

Stabilnost (homogenost za vrijeme transporta i rukovanja)

Sposobnost Izdvajanje vode zadrzavanja vode Sposobnost paste, da Segre gacij a sprijeci re1ativno kretanje krupnog agregata Mali unutrasnji otpor Unutrasnje trenje Mala otpornost na Adhezija povrsini Pogodan udio kohezivne paste Plasticnost Izdvajanje vode

~

B=H-NlI

St. V.

Slika 7.1. Dijagrami konzistencije reoloskih tijela: viskozno (Newtonov model) i plasticno (Binghamov model).

Kompaktibilnost za dati postupak zbijanja Zagladivost povrsine

(5) (5)
ct

preoblikovanja uzorka (npr. slijeganje iii rasprostiranje): C?sim tog.a, ces.t.o se op!sno govori o§~oj_ilivla.~noj _~Qnzistenciji, s time, da vlaznija konzistencija oznacava obradljivijebetone, sto-nlJ~uvijekLocno.

r±J C'
/'

\ - Metode mjerenja obradljivosti
-"',1

svoj konacni oblik i gustocu, Tako definirana obradljivost, medutim, nije sustinsko i jednoznacno definirano svojstvo, pa se ne moze mjeriti direktno, vee zavisi 0 nizu svojstava svjezeg betona. Osim toga, beton koji je dobro obradljiv npr. za armirane grede iii stupove, nije dobro obradljiv za prefabricirane betonske blokove. Dakle, obradljivost svjezeg betona je relativno svojstvo, koje obuhvaca i namjenu betona, nacin mijesanja i ugradnju. U praksi seobra9Jjjvostnllj_9~~~s:~\zr1!~,:y?J~?~. I taj p~jam se na vise nacina interpretira u tehnologiji betona. Ureol2m!. se kQ!!~lstencija definira kao svojstvo materijala, kojim se on odupire trajn~ijenjanju o~I_~§Tae~ranaj; ~!kcijD:ml_smicno Jl~~~aIll~~STikil1:1;.uakle, svakoj velicini smicnog naprezanja, koje djeluje na materijal, odgovara neka brzina tecenja, U modernom istrazivanju, zahtjevi koji se postavljaju na svjezi beton mogu se rasclaniti na cdgovarajuca reoloska svojstva: • 1:, smicno naprezanje, pri kojem je y brzina smicanja • granicu tecenja, "'u' • plasticnu viskoznost, u, • koheziju, c, • kut unutrasnjeg trenja, <p • modul kompresije, K, Tako definirano svojstvo konzistencije iziskivalo bi komplicirane uredaje za ispitivanje i dugotrajna mjerenja. Medutim, konzistenciju svjezeg betona mora se ispitivati vrlo cesto i to u kratkom vremenskom razdoblju od spravljanja do ugradnje svjezeg betona. Na gradilistu se najcesce pod konzistencijom podrazumjeva stanje svjezeg betona izmjereno nekom empirijskom metodom, kojorn se mjeri nacin

U praksi, na betonari, gradilistu i u laboratoriju s7 svojst;a ~b.radljivosti?ro~u~uju empirijskim metodama. Mjerni postupci zasnovaru na pnnclplma ~eolog~Je J~s se istrazuju, Razlog tome su vrlo komplicirane rneduovisnosti kod preobhk.ovanJas~Je~eg betona, koje se sastoji od tecenja, smicanja i zbiJanja .(~lika 7 .~). Zastupljeoost pOJedme vrste preoblikovanja u ukupnom preoblikovanju OVISI0 sta~Ju nap~eza~Ja I ~~egovoI? trajanju, sastavu betona, stanju zbijenosti, pret~odnom oblikovanju .~hlstonJI matenjala) i vanjskim uvjetima (temperatura, efekt zida), Zato je razurnljivo, da su se za

Do D D ¢Slika 7.2. Vrste preoblikovanja svjezeg betona.

tecenj e

smicanje

promjena

volumena

82

83

mjerenje obradljivosti uvrijezile empirijske metode, koje u odredenirn graniea.n:a pruzaju zadovoljavajucu mogucnost mjerenja svojstava svjezeg betona. U praksi je cesto i danas subjektivna oejena iskusnog strojara na betonari, pouzdan nacin

odredivanja konzistencije svjezeg betona. Mjemi postupci na osnovama fizike, koji se
danas istrazuju, pruzaju mo gucnost mjerenja karakteristike sarno jedne vrste preoblikovanja, ali imaju prednost, da se mjere karakteristike koje su e~zak~n~ definirane. Ta su istazivanja znatno doprinijela razumijevanju pojava, unapredivanju I razvoju u svjezem betonu.

---]

~. . ras rostiranja slican stoZae (Slika 7.3), ali nesto nizi, izradi se na ploci, koja se moze podizafi I pu tati a padne. Nakon 15 takvih udaraca mjeri se promjer "pogace" nastale rasprostiranjem betona. Obje navedene metode vrlo su jednostavne i prikladne za pracenje stalnosti kakvoce nekog betona utvrdenog sastava, tijekom proizvodnje. no 'e i s ostu kom odredivanja faktora zbijan·a. U kalup oblika prizme nasipa se beton i poravna. Zatim se z ije na vibraeijskom stolu do potpune zbijenosti .. Kvoeijent visine nasutog i zbijenog betonaje faktor zbijanja.
'V

~~~~~!_~~O~~IST~~CIJI~_j.. U nasoj zernlji su normiraru postupci ispitrvanja konzistencije • slijeganjem (slump), (flow), • rasprostiranjem • Vebe postupak, • odredivanje faktora zbijanja (postupak prema Walzu).

. svjezeg betona.
v

Postupak ispitivanja slijeganjem sast<jLse u tome (Slika_7.3), da se norn:iran~ ka~u~ od lima, oblika krnjeg stosca napuni betonom. Kalup se zatim oprezno ~odl?ne I mj.en se koliko je nakon toga beton slegnuo. Detalji postupka strogo su norrrurarn. Iz oblika slijeganja uzorka betona iskusan tehnolog betona rnoze zakljuciti 0 eventualnim promjenama u sastavu. S nekoliko dodatnih udaraca sa sipkom za zbijanje betona moze se oboriti konus betona, a po nacinu njegova rusenja i razdvajanja konstituenata rnoze se vidjeti, da Ii je beton dovoljno kohezivan iii je sklon segregaeiji.

Rasprostiranje

~~

~
~ Vebe ~

E E

ZOcm

~enija metoda. mjerenja preobli~ovanl~~\lj~zeghetQn~l p_r5<111~Jlos_~p_!g! ~a-seona pnmJenjlije najcesce samoiiprethodnirn ispitivanjima. Krnji stozac istih dinienzija kao kod postupka mjerenja slijeganja, postavi se u lonae pricvrscen na vibracijskom stolu. Nakon skidanja limenog kalupa pusti se da stol vibrira uslijed cega beton postepeno poprimi oblik valjka. Na gomju povrsinu kmjega stosca od betona postavi se disk od pleksiglasa, kojiprati slijeganje, tako da se jasno vidi trenutak kada se kmji stozac preoblikovao u valjak. Mjeri se vrijeme potrebno za preoblikovanje i promjena volumena nakon prelaska u valjak, te se izraze kao stupnjevi Vebe. Detaljnim snimanjem tijeka eijelog pokusa mogu se jasno razluciti tri faze preoblikovanja (Slika 7.4). Svi empirijski postupei zasnivaju se na oponasanju neke faze obrade svjezeg betona. Zato su to sarno grube indikaeije 0 obradljivosti betona. Sto vise,rezultati tih ispitivanja niti uz navedena ogranicenja nisu jednoznacni (Slika 7.5). Tako npr. beton od drobljenog agregata, koji ima prakticno istu obradljivost kao onaj od rjecnog agregata, imati ce znatno krucu konzisteneiju prema mjeri slijeganja. Takoder, beton iste obradljivosti od rjecnog agregata, ali veceg maksimalnog zma imati ce krucu konzisteneiju nego beton od iste vrste agregata, ali manjeg maksimalnog zma. Konzisteneiju svjeze betona se cesto zadaje opisno, pa se govori 0 povecanjui srnanjenjii onzlstencije, takoder 0 suhoj i vlaznoj konzisteneiji. Uobicajena je praksa, da se u tehnickoj dokumentaeiji obradljivost svjezeg betona zadaje opisno i kvantitativno prema nekoj od mjera konzisteneije, pa se prema tome svjezi betoni dijele u cetiri grupe (Tabliea 7.2): _krute, slabo--plasticne, plasticne i ~ku~llzisten<;.ij_\:. Postoji veliki broj drugih empirijskih postupaka ispitivanja konzisteneije svjezeg betona, koji su normirani u drugim zernljarna, sto takoder govori 0 tome, da jos ne postoji opcenito prihvaceni i zadovoljavajuci postupak.

ill
I20

~

0

2

10

12 STAN~I-

14

,(.)

4

1~~

em

I

6

\

-

-- --

_~AZ~C~O

Faktor zbijanja

12

\
~
,.

URU5AVANJl
1>e:

,rCOja.a, kohezivoo
16,~ 17 \7

).lASE

f---L-._"ROCES ,ZBIJANJA
)5

16

Gl20
Stem)

1\6 14 •

v.

.I

Slika 7.3. Oprema za norrnirane postupke ispitivanja konzistencije

svjezeg betona.

Slika 7.4. Dijagram slijeganja betona za vrijeme Vebe ispitivanja [7.2]

84

85

Oznaka i opis konzisteneije KS.6). Kruta KP._.7. 4-) N o Deformacija.5.2. Konzisteneije svjezeg betona Mjere konzisteneije .I. Srnicna cvrstoca se pripisuje uglavnom ukljestenju cestica u ravnini smicanja.. 86 . Slabo plasticna KR. __ -'--_..8).5]. Odnosi konzisteneija ispitanih raznim postupeima i za razlicite agregatnoeementne u smjesi betona [7.7). Kad se L 'Henniteovi podaci za smicnu cvrstocu i podaci odgovarajuci vertikalnoj komponenti naprezanja unesu u 0"-'[ dijagram. te dolazi do povecanja volumena. Plasticna KF. Iza toga otpor kontinuiranom smicanju je manji. Reoloska svojstva se tada opisuju modelom kruto-plasticnog Coulombovog tijela: '[ = C Prije smicnog sloma dolazi do pomicanja cestica u smjeru suprotnom vanjskom tlaku (smjeru normalnog naprezanja). U takvom sistemu.. U istom dijagramu crtkano je skiciran i pravac...03 I-. II VJ u \ MJERENJE SMICNIH SVOJSTAVA SVJEZEG BETONA Slika 7..2] je proucavao ponasanje svjezeg betona pod djelovanjem srnicnih si\a pomocu srnicne kutije prstenastog oblika (Slika 7.25 1.. Cl> . pa sila raste lineamo dok ne dode do smicnog sloma.6 0. koji su uobicajeni u geomehanici.J 160 0...6. i u cijim porama ima vode.. Za krute i kruto plasticne betone dobio je tipicne oblike dijagrama (Slika 7.8 0. Svjezi beton ima slicnosti s nekim tlima.L..7 0.04--1... L 'Hennite [7. odnose Tabliea 7.0 rz Stika 7.. . Kut nagiba toga pravca.24 < 1.9 1. <il2' je kut unutrasnjeg trenja za vrijeme klizanja. Pri defonniranju tih materijala treba svladati otpor. cestice su odmah u direktnom kontaktu. koji bi se dobio za momente torzije i odgovarajuca naprezanja klizanja. Karakteristicni obliei krivulja dobivenih ispitivanjem svjezeg betona krute konzisteneije smicnoj kutiji.11-1. Tekuca Vebe (stpunjevi) >11 5-10 2-4 <I Slijeganje (em) 0 2-5 6-10 11-18 Rasprostiranje (em) do 40 40--50 50--65 Faktor zbijanja (-) > 1.. Nagib pravca <PI je kut unutrasnjeg trenja u trenutku smicnog sloma. koja se sastoje od granuliranog materijala. Zato je vise istrazivaca i za svjezi beton primijenilo postupke ispitivanja. koji je kombinacija kohezije i trenja medu cesticama. vidi se. tgcp. 140 '-_.24 1. Presjek smicne kutije LHennitea..°V8 20 18 16 14 12 10 OS ROTACIJE 2 o RAVNINA SMICANJA Slika 7. da je odnos momenta torzije i nonnalnog tlaka bio gotovo linearan (Slika 7. 87 + 0" ..

ako je uzorak bio gusto zbijen. da u sastavu betona irna veca kolicina zraka.8. Do povecanja volumena ce doci. djelovale su sarno sile kohezije.I.jer je beton ostao zbijen... Do odredenog normalnog pritiska. 150 200 200 kPa Slika 7.. Nakon vibriranja se dakle.9.!. kohcz i j a 100 nih ccst tca intcrfcrencija i trenje krup- T . vecina zracnih pora cini povezanu kontinuiranu fazu. taj dio krivulje postaje paralelan s pravcern nakon vibriranja. Sumami dijagrami iz L Henniteovih pokusa [7. promjena kapilarnih s ila radi promjcne vo 1 umena r1 + . a) beton tece uz povecanje volumena. 88 . a kada vibriranje prestane pomice se u pravac Ole. Sile kohezije uglavnorn su rezultat udjela i djelovanja i uzrok su plasticnosti svjezeg betona. Nakon sto je normalni pritisak povecan do cdredene velicine. sto znaci. Smicna cvrstoca svjezeg betona prije. ako su zma agregata pocetno bila u kontaktu. sile trenja i interferencije krupnih cestica i kapilame sile od povrsinske napetosti tekuce faze (Slika 7.65 vi acna cvr s toca p c. 'f. Posebno je interesantan oblik dijagrarna za vrijerne vibriranja. krute rnjesavine betona s malorn kolicinorn vode). To je zrak pod atrnosferskirn tlakorn. da su dinarnicke sile vibriranja svladale veci dio smicne cvrstoce [7. koje su posljedica svojstava cernentne paste. Posljedica togaje. sv s kut unutr asnj eq trcnja normal no naprczanj e ad smi canj a promjena vo l umena Ih+l'lh G.kPa l' 15~----~----r---~----~ KARAKTERI STl eN I PARAMETRI vic 0. smicna cvrstoca je prakticno jednaka nuli. tj. zavisno od sastava betona i nacina ugradivanja u srnicnu kutiju prije ispitivanja. Unutrasnje sile u svjezern betonu.3) Ako se beton u smicnoj kutiji za vrijerne pokusa vibrira (Slika 7.10). za vrijeme i nakon vibriranja [7.3) P (.3]. povecao kut unutrasnjeg trenja. sto znaci. Ako volurnen zraka znatno prelazi volurnen prostora koji je ispunjen vodorn (npr. Karakt~ristieni T-E dijagrami za kohezivne granulirane materijale. Shematski prikaz unutrasnjih sila u svjezern betonu.. koje se suprotstavljaju preoblikovanju.. da beton poprirna karakteristike tekucine. cr-'t dijagrarnu Pri ispitivanju svjezeg betona u smicnoj kutiji.55 vic 0. U podrucju u kojern su vibriranjern svladane sile trenja rnedu cesticama.10. cernentne paste u mjesavini a 50 100 150 200 kPa 't Slika 7.. b) beton teee uz konstantni volumen.9).. rnogu se klasificirati na sile kohezije.!_) r2 kap i- e k t i v i r anje larnih sila Slika 7. da su zma agregata ponovo dosla u intenzivniji kontakt i povecavanjern pritiska povecava se unutrasnje trenje u betonu.11. paralelan s ravnirn dijelorn krivulje OB. Naprotiv. rnogu nastati tri karakteristicna slucaja skicirana na r+s dijagrarnirna na slici 7. c) beton tece uz smanjenje volumena. do srnanjenja volurnena ce doci u slucaju. koji prozirnlje poroznu granuliranu a)~b)L_ E ~( r-: T( _ C)L_ E E ~I (~ 89 Slika 7:11. pravac 0IA u pornice se u krivulju OB.

onda mjesavina uslijed plasticnog defonniranja nece postati dilatantna.22 0. a dodavanjem agregata se to smanjuje.Rotacijsk] visko .26 A) B) C) Slika 7.12. koji je od njih nastao. -< 3<1J 0.. ali velicina defonnacije obicno je ogranicena. Najmanja kolicina vode kod koje nestaje djelovanje kapilamih sila je ista ona kod koje nastaje minimalni udio supljina u mjesavini..r ~ -'< <1J 0. jer se zbog razmicanja cestica volumen poveca. kao presjeciste krivulje tecenja (krivulje konzistencije) aproksimirane pravcem. a zrak u njima dolazi pod pritisak povrsinske napetosti tekuce faze u porama..13.. pri cemu se uzorak dove de u razrahljeno stanje..30' 0. vee prema trenutnom stanju (zakrivljenosti meniskusa tekuce faze) aktiviraju iii ne aktiviraju kapilame sile. . a djelornicno zbog kohezijskih sila cestica cementa. Vecina istrazivaca dokazuje. Veliki se dio manipulacija sa svjezirn betonorn. ~jecima.. 0. zavisno od promjene gustoce betona i brzine smicanja i zbog tiksotropije.14 ~ Vadam ispunjen prastar 0. pa odnos smicnih naprezanja (r) i brzine defonnacije 6') nije s. Ocito je. udio supljina pocinje postepeno smanjivati. '" + 0 0.. ::.. vidi se. mnoga prakticna zapazanja pokazuju i eksperimentalni podaci potvrduju [7. Medutim. Tek ako mjesavina sadrzi velike kolicine cementa i vode (tekuca konzistencija)... takoder nestaje. '0 . Jeri se velicina momenta torzije..34 Vv Ka1ii5ina vade V 0. Izgled betona s A) premalo. U drugom slucaju rnoguce je mjesavine plasticno defonnirati. pa mjesavina opet postaje dilatantna. a zatim se daljnjirn dodavanjem vode. Supljine u kojima je zrak postaju sve vise sfericnog oblika.. Masa betona se drzi povezanom djelomicno silama od povrsinske napetosti vode. ona je cinila glavnu silu koja drzi cestice zajedno.12). od mijesanja u betonari do konacnog zbijanja u oplati i zagladivanja povrsine obavlja uz relativno male brzine smicanja. pa je njeno poznavanje od velike prakticne vaznosti.06 O. dilatantnosti. Kod osnovnog sadrzaja vode svaka granulirana mjesavina.38 1:6 .2a. Na slici 7. a odgoYarajuca onzistencij!!JLeiona. B) dovoljno i C) previse pijeska.22 0. potrebna da se svlada otpor uzorka svjezeg betona pri raznim brzinarna rotacije. _Kolicina vode.42 0. da cementna pasta ima najveci udio supljina (voda+zrak). Granica tecenja (tu) dobiva se ekstrapolacijom. prvo se povecava udio supljina (voda + zrak) do nekog maksimuma..18 0.L ~nearan. Promjene volumena svjezeg betona s promjenom kolicine vode. Preostala sila kohezije je posljedica privlacenja medu najsitnijim cesticama pijeska i cementa. Na taj nacin dobiva se konstantna prividna viskoznost (p ) za cijelo podrucjemjerenja Slika (7. Veca kolicina vode drzi cestice na razmaku.. U prvom slucaju su mjesavine karakteristicno dilatantne i izgledaju rnrvicaste kada ih mijesamo. U posljednje vrijeme sve se vise istrazuju mogucnosti mjerenja svojstava svjezeg betona reoloskirn mjemim postupcima..2] da su pri preoblikovanju svjeze betonske mjesavine jasno izrazene pojave tiksQllmili .30 >U) <1J C .26 Slika 7. da odrzi svoj oblik.. u primjeni se cesto mijenja prividna viskoznost betona.peraja. To odgovara nonnnoj Konzistenciji cernente paste. ukljucujuci cernentnu pastu. d ze ro 'rati ~oaksijalni valjak ili. Ako se ovakvu mjesavinu zbije u kalup. Udio supljina se opet povecava ako se udio agregata drasticno poveca. Omjeri na krivuljama oznacavaju odnos cement: pijesak : drobljeni agregat. da se promjenom volumena betona mijenja odnos tekuce faze i zraka u porama. koja time pokrece u rotacijsko kretanje uzorka svjezeg betona u posudi. audio supljina ispunjenih vodom se povecava (Slika 7... ima mali kapacitet za plasticnu defonnaciju. pa i ako se cdmah skine kalup. ~ POSTUPeI MJERENJA SVOJSTAVA TECENJASVJEZEG BETONA strukturu. .: 0 0. Postepenim povecavanjern kolicine vode u svjezern betonu krute konzistencije.14).lD 0.1lS1LQWa konz..12.18 0. s osi apscisa.. Prestankom djelovanja kapilarnih sila dio stabilnosti strukture betona... -< .. Kod smicanja betona niz kosinu pri istovaru 91 90 .. pa to onda utjece i na manji otpor pri kasnije izmjerenim manjim brzinama rotacije. Voda je promijenila ulogu: dok je kolicina vode bila mala. ko'a da'e minimalni volumen supljina zove se OSlloVlli sadriaj vode.mjeretW:_ svojstava ~.34 {g .stencija. da je za prakticne potrebe dovoljno aproksimirati svjezi beton~. Mjerenja pocinju od najvece brzine (cca 150 do 200 o/rnin). ona dobiva kontinuirano koherentnu strukturu dovoljne cvrstoce.c . tako da bi se defonnacije i tecenje pod djelovanjem vanjskih 'sila moglo opisati reoloskim modelima. pa se u skladu s time.

pri djelovanju relativno malih smicnih naprezanja. zavisno od sastava betona i stanja pocetne zbijenosti. Pri zavrsnoj obradi povrsine betona. Cd\ Utjecaj raznih cimbenika na svojstva svjezeg betona Osnovno polaziste pri projektiranju sastava betona jest. Karakteristicne promjene prividne viskoznosti mogu se djelomicno protumaciti kao posljedica dilatancije i na nju vezanih promjena stanja tekuce faze i zraka u porama.15. tj. Za vrijeme izlijevanja se beton razrahli i poprimi svojstva cvrsce rnase. pumpanja betona i pri klizanju opIate po betonu relativno su male brzine smicanja u betonu. kada se vlaga povuce u kapilare povrsinaje svijetlija. sto znaci. aktiviranjem kapilamih sila. Vibriranjem se zatim svladaju unutrasnje sile trenja medu cesticama i beton se poput tekucine slegne i poprimi oblik kalupa. a kada vlaga izade na povrsinu ona je tamnije boje. U 93 . Za gotovo sve betonske mjesavine karakteristicno je smicno popustanje na prijelazu iz podrucja prividne viskoznosti !ll u podrucje prividne viskoznosti !l2. da svjezi beton mora imati takvu obradljivost odnosno konzistenciju.6 5 . prividne viskoznosti. tj. manje ili vece ocvrscavanje iii povecanje fluidnosti svjezeg betona. plasticnom tecenju nakon povecanja volumena betona. laganim udarcima zbija se povrsinski sloj betona. pokazalo se je. za neke je mjesavine karakteristicno 92 Slika 7. Na kraju. smicanjem gladilicom po povrsini. u podrucju vecih brzina rotacije.4]. prilikom prijevoza betona plasticne konzistencije u kolicima na gradilistu zbog laganog potresanja. Kod nekih se krivulja tecenja jos kod vecih brzina pojavljuje smicno ocvrscavanje. te u kalupu zadrzi oblik "stosca". a to je tipicno za sastave betona s malom kolicinorn cementne paste. a za druge smicno ocvrscavanje. koje se mogu zamijetiti u promjeni boje povrsine betona. Pri tome vjerojatno presudnu ulogu ima trenje izmedu zma agregata.11. sto odgovara 0"-£ dijagramu "a" na slici 7. Za mnoge mjesavine je smicno naprezanje na donjoj granici tecenja vece od smicnog naprezanja u prvoj brzini rotacije (crtkane 1inije na slici 7. Pri vecoj brzini dolazi do daljnjeg razrahljenja betona i kidanja meniskusa tekuce faze u supljinama.15). da se svjezi beton. Zbog srnicnog naprezanja. Princip odredivanja reoloskog modela svjezeg betona u rotacijskom viskozimetru jeri prakticnih mjerenja u viskozimetru s kukom. obicno najprije dolazi do povecanja volumena betona i tekuca faza se povlaci u supljine. tako da se pore potpuno popune vodom i tanki povrsinski sloj postane tekuc i podatljiv za ravnanje.15). kapilame sile tada vise ne privlace krupne cestice i dolazi do smicnog popustanja. Karakteristicne promjene prividne viskoznosti pojavljuju se kod gotovo svih betona na pocetku krivulje tecenja. pa se tijekom prethodnih ispitivanja odabrao sastav. i ponovno ocvrsne. isti povrsinski sloj poveca volumen. Sve krivulje tecenja imaju donju granicu tecenja. Prema tome reoloski model svjezeg betona treba definirati pomocu promjenljive. na prijelazu od donje gran ice tecenja na prvu brzinu tecenja (5 o/min) i kod srednje brzine (34 o/min). da se moze uz raspoloziva transportna sredstva i sredstva za zbijanje. i takav se beton relativno lako izlije u kalup. srnicno popustanje. da postoje tri tipicna oblika krivulja tecenja (Slika 7. Ta cinjenica posebno izdvaja tocku oznacenu brojem 4 na krivuljama tecenja (34 o/min). koji nije bio dobro ugradljiv. rnoze se zapaziti. povrsina postane vodoravna. K valitativni oblik krivulja tecenja svjezeg betona dobiven mjerenjima u viskozimetru [7. Iza te tocke. Zato je ispravnije mjerenja u viskozimetru zapoceti od najmanjih brzina tecenja.14. Ovo karakteristicno smicno popustanje pojacano je i zbog svojstva tiksotropnosti cementne paste. Promatranjem ovih manipulacija u praksi. Ispitivanjima razlicitih sastava svjezih betona. a ne konstantne. i prim~ Jli == tgaJ Jl2 == tgaz Jlj == tga) iz transportnih sredstava.1" 1"d 1"d r Slika 7. uspjesno ugraditi i zbiti do propisane gustoce. zavisno od omjera agregata i cementne paste u mjesavini. U praksi se cesto puta polazilo od uvjeta tlacne cvrstoce kakvu beton mora imati u konstrukciji. Promjene u konzistenciji betona prate i promjene u stanju vlaznosti povrsine. ponasa kao cvrsto tijelo. kapilame sile se povecavaju i dolazi do ocvrscavanja. beton zbija i poprima karakter tekuce mjesavine. Tako se npr.

tj.Vp) + Vk + f.9).15 7. da glinene cestice (mm) djeluju nepov~()_A.D~Atv ~. Prema danasnjern stanju u tehnologiji betona sve se vise betona spravlja u centralnim betonarama i transportira na velike udaljenosti.20 3.V k' dodatnu vodu za podesavanje zeljene konzistencije betona. Njih Ci~.66 2. teksture (ovaj dio moze se procijeniti iz poditaka u Tablici 7.I Granicna linija Modul zmavosti KS ~.~~_s~~a_~0!:1zlm~J'::_~~~~__P!J_es~~?~!: ali treba voditi racuna 0 tome. tako i neki rjecni agregati nepovoljnog oblika i vrlo hrapave teksture imaju vecu potrebu za vodom. SASTAV BETON A 1SITNE CESTICE Za dobar sastav betona.. vodu koja omoci povrsinu agregata. mijenjati u relativno sirokim granicama. --_..30 2. da ima potrebnu konzistenciju u trenutku ugradbe u konstrukciju.Priblizne vrijednosti potrebe za vodom svjezeg betona pri temperaturi 20°C ovisno agregata i trazenoj konzistenciji (KS. Nairne.: Vj. tako da za njih treba odabrati pocetnu kolicinu vode za odabranu konzistenciju iz grupe za drobljeni agregat. 0 tome treba voditi racuna kada se beton prije ugradbe duze vremena transportira. od mase agregata). konzistencija svjeze mjesavine u prvoj aproksimaciji zavisi jedino od kolicine vode.!. a za stvarne granulometrijske linije mogu se interpol irati vrijednosti u funkciji modula zrnavosti agregata.-Q-!£. koji se pri obradi nece segregirati i nece se pretjerano izdvajati voda nakon zbijanja.64 4. Kolicina vode' potrebna za normnu konzistenciju (nk) cementne paste u betonskoj smjesi je linearno proporcionalna kolicini cementa: Vk=nk· C.3.. svojstva ocvrslog betona."\. KP.72 3. a da konzistencija ostaje ista.--------- 95 . a zavisi od specificne povrsine agregata odnotno modula zrnavosti (prema tablici 4.). pa ih treba posebno uvesti u projekt sastava betona.1}::tJ-. sto nedopustivo povecava vic faktor i time pokvari sva svojstva betona u odnosu na projektirana. ~ se jos mora osigurati dovoljna \j'1Cina sitnih ce~tic~. Za tekuce konzistencije betona vrijednosti nisu navedene u gdje je So osnovna konzisrencija. pri temperaturi od oko 20°C navedene su u Tablici 7.takvim slucajevima se obicno tijekom transporta iii prije ugradbe dodaje voda.. Priblizne kolicine potrebne vode za odabranu konzistenciju betona. dodatne vode.i ukupna kolicina cementa i najsitnijih zrnaca pijeska. da se ukupna kolicina vode prilikom podesavanje konzistencije betona. C + VAl + Va A63 A32 A16 A8 B 63 B 32 B 16 B8 C63 C32 C 16 C8 94 6.61 3. vrlo su korisne za koncipiranje pokusnih mjesavina pri projektiranju sastava betona. 0 cemu ce biti govora u poglavlju 0 projektiranju sastava betona. Konzistencija. --.~oJs!ya . pa prema tome i obradljivost svjezeg betona se s vremenom mijenjaju. a SI konzistencija koja se zeli postici.5% tez. Ova vazna osnovna zavisnost koristi se u postupku projektiranja sastava betona..)J~\/"~iKR . V . pa neki istrazivaci izracunavaju vodu potrebnu za osnovnu konzistenciju betona kao sumu vode potrebne za normnu konzistenciju cementne paste i potrebe agregata za vodom: Tablica 7.VK Eksperimentalno je ustanovljeno. tablici. V = Va+ +(Vp + f. koja zavisi od oblika zrna. KR).vodu potrebnu za normnu konzistenciju cementne paste i I':. a narocito u nepovoljnim (vrucirn) klimatskim okolnostima.3._-----" . moze izraziti u funkciji mjere slijeganja: J KOLICINA VODE I KONZISTENCIJA BETONA Za odabrane sastojke betona. tako da ispravno projektiranje svjezeg betona dobiva sve vise na vaznosti.--'-.V .J . ta zavisnost znaci.. Svojstva svjezeg betona moraju se kontrolirati ina mjestu proizvodnje i pri preuzimanju na mjestu ugradbe. Kolicine vode navedene u Tablici 7. I':. Litara vode za metar kubni svjezeg betona Drobljeni agregat 0 vrsti a.10.--_. KP~D{ Af J._.27 120 130 140 155 135 140 150 175 145 165 185 200 145 155 170 190 160 175 185 205 180 200 215 230 160 175 190 210 180 195 205 225 200 220 235 250 95 105 120 150 115 130 140 170 135 160 175 185 Utjecaji temperature smjese i starosti svjezeg betona na konzistenciju su veliki. nije dovoljno sastaviti dobar granulometrijski sastav. Kolicina potrebne vode u kubnom metru ugradenog svjezeg betona moze se rasclaniti na: Va' vodu koju upije agregat (obicno 0. Ade potreba te frakcije za vodom (T~bli~a 4.. Pri tome se onda mijenja po volji vodocementni faktor.. Prema tome gornja sumama jednadzba potrebe betona za vodom moze se pisati: O.75 2.3) i mineralosko petrografskog sastava agregata. Stvarne potrebne kolicine vode za projektirani sastav betona moraju se odrediti eksperimentalno.48 4.3. Kako drobljeni agregat.---- _ _-----_---------_.5 do 1. da se kolicina cementa moz~. pa je vazno projektirati sastav svjezeg betona tako.----------- .91 4.je udio promatrane frakcije agregata. Kolicine potrebne vode date su za granicne linije prosijavanja agregata..89 3. \ Rjecni agregat KS KP KR VI = ~: 125 135 155 185 145 165 180 200 175 195 205 215 140 150 175 205 165 185 200 220 190 215 225 235 (J [nk. jer se ta konzistencija betona obicno postize dodavanjem plastifikatora iii superplastifikatora u mjesavinu. .

.16. Sitl1. ro c: Tablica 7.ieSanja.iJ~Q~a~o cetvrti perioa"1<raj yezaoj. U procesu vezanja mogu se dobro razlikovati cetiri faze kemijskih reakcija. a mnogo ih je lakse sprijeciti.5. Maksimalno zmo. to ostavlja za sobom nepovoljnu strukturu betona.0 [6. te ako je veci vodocementni faktor. • povecanje udjela zma nepovoljnog oblika. . .izdvajanje vode. Zato se za praksu uzima kao mjerodavno ispitrvanje -kon~ist-enCiJe teknakon 10 minuta (Slika 7.""~a~e ne izdvaja voda. onda se posebno dodaju u obliku kamenog brasn~filera) iii kao fino mljeveni pucolani. pa ukoliko ih nema dovoljno u osnovnim sastojcima betona. da agre~ ~ seFe~i!_a.aJi.4~O ro u.[65 0. treba posebno paziti.a".J~O Vri.vodomotpQcinje reakcija uz relativno veliko oslobadanjetopline. nego popravljati stete. da je izdvajanje vode u toliko vece sto je temperatura visa.. a narocito superplastifikatora. Izdvajanje vode zapaza se jasno kod betonskih elemenata vece visine.16). Iza toga slijediperiod 09 n~1c9Hk9_s. • smanjenje udjela cementa.0 Volumen uvucenih pora. narocito ako je finoca mliva mjerena prema Blaineu manja od 3000 crnvg.4.. • smanjenje udjela pijeska.15 zmu agregata. promjenom iz kontinuirane u diskontinuiranu krivulju prosijavanja. Potrebne kolicine sitnih cestica za metar kubni svjezeg betona zavise od maksimalnog zma agregata u mjesavini (Tablica 7. 25OL_-'---1""O"_-'---=-20'::--'---:.[ [0 8.!..0 31.0 3 [. Tek u krajnjem slucaju kompenziraju se povecanjern kolicine cementa. ~~bn1l1:ohezivno~mjesavin~. StQ moze imati negativne posljedice za svojstva ocvrslog betona. Kolicinu aeranta treba podesiti tako da volumen uvucenih pora bude priblizno jednak onirna u Tablici 7. ako oocre-aoznatnijeg izdvajanja vode.~_1.05 Prirodni sljunak .I1rvQ!DJ<2I1till<:1:1J_~.7 3.Y~JIl_()_'~p_9cet~k_yezanja. no to je tocno sarno do temperature od oko 24°C.[25 0. 5.3 Stika 7.e~o_d~~ii_I!~~_i.5 64. v. Veci sadrzaj alkalija smanjuje izdvajanje vode. Promjena konzistencije svjezeg betona u laboratorijskirn postupkom faktor zbijanja.Yil __ P~21:J[Jost svjezeg betona. • promjena u kolicini vode.5.. Preporucene minirnalne kolicine sitnih cestica u betonu. • povecanje kolicine krupnije frakcije.. da se osigura dovoljna kohezivnost mjesavine. Vee ina pucolanskih materijala dodanih betonskoj mjesavini smanjuje izdvajanje vode. npr. izr~ svojstveno je gotovo za svaku betonsku mjesavinu. mm 8.4). Aeranti smanjuju dodavanje u beton. koje se koncentrira na vertikalne kapilare.jeme -_'_--. Nairne. jer se nakon toga naglo povecava viskozitet svjezeg betona. jer one povecavaju privlacenje cestica. i to narocito u prvih nekoliko minuta. Iz toga bi se moglo zakljuciti. • povecanje gustoce krupne frakcije u odnosu na pijesak. Maksirnalno zmo.5 nakon mi. (Q_I!. il o ~ . velicine 10 do 300 11m. tako da mjesavina postane suvise suha iii suvise vlazna.0 16.. min uvjetima mjerena 2. koje bi prouzrocile. ako su svi drugi sastojci betona ostali u istim omjerima. Sto se tice mineralnog sastava cementa.ecestice u svjezem betonu.5 63. Dobrim dijelom takvo je ponasanje betona posljedica kemijskih reakcija cementa i vode. pa je obmuto proporcionalno viskoznosti te otopine. 96 97 . Faktori koji povecavaju sklonost betona segregaciji su sljedeci: • povecanje maksimalnog zma preko 25 mm.lLS. mm Volurnen sitnih cestica u nr' betona. 1.9.. a pogoduje mu grubo mljeveni cement.. Izdvajanje vode je posljedica procjeciivanja vodene otopine kroz propusnu strukturu svje'zeg betona.p. Zato prilikom koristenja plastifikatora. % 7-[0 "'" Drobljeni vapnenac 1.:.Og-betQna svede na minimum:--Ove-pojavemogu biti vrlo stetne..e_RQ<i'@~!Jlij_e.Tablica 7. Preporuccne kolicine uvucenih pora ovisno ° maksimalnom :~ 1. a narocito dodavanjem mljevenog kvalitetnog pucolana iii aeranta. Djelomicno se mogu kompenzirati uvucenirn zrakom (pornocu aeranta). a plasticno s~llanje i slijeg~~_~!). . m3 0.[40 0. pa je i s toga stajalista povoljno njihovo UTJECAJVREMENAI TEMPERATURE Nakon spravljanja svjezi beton s vremenom postaje sve kruce konzistencije. koje poboljsavaju kohezivnost mjesavine zamjenjujuci odgovarajucu kolicinu sitnih cestica cementa iii pijeska.0 ocvrslog betona.kemijske r~~~iJe~~eduju·sp~_P~<?I1~~. Malo izdvajanje vode na povrsinu ugradenog betona (cesto se ujlotrebljava eng\.__kada. narocito u pogledu vodonepropusnosti i trajnosti. ' Plastifikatori povecavaju izdvajanje vode. Sklonost svjezeg betona segregaciji moze se sprijeciti ispravnim projektiranjem sastava. ~ STABILNOST SVJEZEG BETONAI UTJECAJ AERANATA -·-Pod·stabilnose. aerant uvlaci u strukturu svjezeg betona zatvorene pore sfericnog oblika. prema nekim ispitivanjima cementi koji imaju vecu pocetnu reaktivnost (veci C3A i C3S) imaju manje izdvajanje vode._nij_(!_~t~_Il(): Medutim.

tupkom_pem:_tra. Utjecaj temperature na konzistenciju prema mjeri slijeganja odnosno na potrebu za vodom svjezeg betona odredene konzistencije [7. klimatske prilike itd. ali su plitke. Prakticniinteres. koja daju potrebnu informaciju 0 kvaliteti proizvedenog betona tek nakon 28 dana. Posljedica toga je slijeganje betona. c: <U Cl. slicno kao i kod cementne paste igle -(Vicat).18).17). Promjena temperature vise utjece na beton s vecorn kolicinom cementa.lpI_a~!~JjanjeljTo j __ jeupfVomre~llPQslj_c:(lica.cije (Proctorju svjefi beton. 5 . da su srazmjemo jednostavna. Ove pojave rnogu se izbjeci sarno ispravnim projektiranjem sastava betona. Zato se ona provode cesee nego ispitivanja ocvrslog betona. Na gradilistu sevrijeme kraja vezanja sV]ezegbetona rnoze odrediti postepenim izvlacenjem pervibratora iz betona u cdredenim intervalima vremena. koje je posljedica smanjenja volumena cementne paste uslijed kemijskih reakcija pri vezanju cementa.. GUSTOCA SVJEZEG BETON sliieganjt 40 60 Temperatura betona 80 100 120 of Slika 7. Nairne. potrebu betoniranja sloja na sloj bez radnih reski. i obmuto.. plasticne pukotine. zadrzavaju krute sipke armature. Plasticno skupljanje moze se najvecim dijelom smanjiti ispravnim sastavom (poglavlje: Volumne promjene betona) i njegovanjem mladog betona.betona. pa na tim mjestima nastaju pukotine (Slika 7.18. V) 0r-j . . Redovna kontrolna ispitivanja su sljedeca: • konzistencije. da se odredi vrijeme vezanja betona lezi u tome.l 13 Slika 7. koje se moze dobro uociti na betonskim elementima vece visine. nastaju tzv. kada se ispituje prakticno svaka zamjesana sarza.. Odmah nakon pocetka vezanja cementa dolazi do odredenog oslobadanja vode iz mjesavine i slijeganja cvrstih cestica. Ispitivanja svjezeg betona trebaju narocito ucestati u pocetku proizvodnje cdredene partije betona. i to u redu velicine oko 1%UkUpnog vol~mena_~~r. iii kada se uzimaju uzorci za ispitivanje cvrstoce betona.apor~cijomsaslobodne_p_ovrsi~ili upijanjavode u oplatu iii podlogu betona iii upijanja agregata. npr. promjena obradljivosti s vremenom i s temperaturom. jer je deformacija sprijecena dijelom betona koji ne gubi vodu. V . homogenost svjezeg betona. • sadrzaja zraka..l . \ 10 20 )0 40 50 15 \ \ \ .17]. Osim toga povremeno se provode jos i slozenija ispitivanja. da ga se prema potrebi podesi odgovarajucim dodacima obzirom na udaljenost transporta. smanjuje joj se volumen.> a ... se ugradivanjern i zbijanjem u posudi poznatog volumena.rlenta:Ta-poj~vaePQ:iriatiJA9. kao sto je analiza svjezeg betona. Slicno na mjestima naglih promjena presjeka. apsulutni iznosi slijeganja betona su vrlo razliciti. PLASTICNO SKUPLJANJE BETONA los dok je cementna pasta plasticna. Beton koji se slijeze. pa kako je beton u to . Veea kolicina vode i niza temperatura produzuju vrijeme vezanja. vee male promjene u sastavu betona rezultiraju znatnim promjenama konzistencije betona. • gustoce betona.:~ ~- Ispitivanje svjezeg betona ~ -' Velika vaznost ispitivanja svjezeg betona Je u njegovom preventivnom karakte~. .Gustoca svjezeg betona ispituje se svaki puta kada se mjeri konzistencija. • temperature.Cl.Vrijeme vezanja betona nije isto kao i vrijeme vezanja cementa. Posljedice plasticnog skupljanja betona. Pot reba za vjdom . koji je prije mijesanja betona bio suh. Posljedica plasticnog skupljanja su vlacna naprezanja u povrsinskorn sloju betona. Temperatura betona znatno utjece na potrebnu kolicinu vode za odabranu konzistenciju svjezeg betona (Slika 7. prijelaz grede u plocu. Kraj vezanja je vrijeme proteklo od trenutka kada je beton zarnijesan. ili kada !se ispituje sadrzaj zraka.. D> . izdvajanje vode. / "" 10 .:rijeme vrlo male cvrstoce.17.gu~itkav()C!eey.. Te pukotine su 98 \I Ispituje r. Plasticn~JjanJe pojacava-WtutogenQ skupljanje cementne jiaste. Vrijeme _vez_a_l1ja __ ~Ql1amQze ___LQdreditj__nonniranim ~ s 2Qs. pa do trenutka kada nakon izvlacenja pervibratora beton se vise ne zatvara (ostaje rupa). . . Prednost je vecine ispitivanja svjezeg betona. sto se opet manifestira kao plasticna pukotina. Rezultat ispitivanja 99 . vrijeme vezanja. pri povrsini siroke. tako da se moze intervenirati jos prije nego je beton ugraden..

Ukoliko granulometrijska linija agregata odstupa od optimalnog pakiranja zrna utoliko je veci sadrzaj zahvacenog zraka. u kojem su jedini stlacivi dio pore zraka u betonu. betoni s vecom kolicinom agregata imaju vecu gustocu. pa se mjerenjem gustoce betona ujedno moze odrediti i kolicina zraka u betonu. Mjeri se porometrom kojega se rad zasniva na Boyle-Mariotteovom zakonu (Slika 7. ocitavati volumeni pora ispunjeni zrakom. onda se sadrzaj zraka kontrolira pri svakom ispitivanju svjezeg betona. a to je najvazniji podatak 0 sastavu betona. iii nakon transporta do gradilista. V. komore na poklopcu popuni vodom. pa je potrebno ustanoviti i otkloniti uzroke tih promjena. -1 c·· SADRZAJ ZRAKA Kolicina zahvacencg zraka u svjezem betonu obicno se ne kontrolira tijekom redovne kontrole betona. postupak doziranja sastojaka u mjesalicu vrlo je grub i dolazi do kvarova na urec1ajima i pogresaka u doziranju. Kolicina toga zraka je pokazatelj 0 kvaliteti granulometrijske linije agregata. mijenjaju se svojstva i sastav betona. Kolicina cementa se odreduje ispiranjem na situ 0. s time. da se od dobivenih podataka oduzme procijenjena kolicina sitnih cestica iz pijeska. Nairne. To je posebno uocljivo kod betona s manjim kolicinama cementne paste. Ako se radi 0 betonima s uvucenirn zrakom. 100 101 . zorak betona ugradi se u 10nac""40 propisane zbijenosti. Manometar Tlacna komora Pocetno stanje pritlska komoru Popunja vBnje vodom 1 unosenje pocetnog u tlacnu IzjednBcenje pritiska zraka u tlacnoj komori 1 loncu Slika 7. jer je vrlo osjetljiv i na najmanje pogreske u proceduri i u mjerenjima.V.19). Volumen lonca je 8 litara za nonnalne betone. Zatim se u tlacnoj komori na poklopcu pomocu pumpe poveca tlak zraka. Lonac se zatim poklopi. Porometar za svjcfi beton. Po stupak analize svjezeg betona iziskuje puno vremena i veliku vjestinu u ispitivanju. = P2V2 = P2(V1+Vz). Takoder. pa i pogreskama. tj.25 mm. Iz izmjerenih promjena pritiska moze se izracunati volumen zraka u betonu prema: p. za vrijeme transporta i pri ugradnji dolazi do promjena u svojstvima i sastavu svjezeg betona. a meduprostor izmedu uzoi'kabetona . ANALIZA SVJEZEG BETONA Analizom svjezeg betona se provjerava stvarni sastav betona nakon mijesanja u rnjesalici. I taj podatak podlijeze ocito vrlo grubim procjenama.19. Otvaranjem ventila prema loncu izjednaci se pritisak u komori i u loncu. Betoni s manjom kolicinom cementne paste (cementa + voda).usporeduje se s proracunskorn gustocorn svjezeg betona. kako tece proces vezanja cementa. ali oba postupka ne daju precizne podatke. a za mikrobetorfe (D<8 mm) je I litra. iii cak nakon ugradnje (najcesce u slucaju mlaznog betona).P2) P2 P2 da se mogu odmah Skala manometra na porometru obicno je tako podijeljena. Najveci utjecaj na promjene u gustoci betona ima promjena u kolicini zraka. Osim toga za vrijeme samog po stupka. tako da je uvijek moguce raspravljat\ 0 opravdanosti ispitivanja i tocnosti rezultata.(PI . Kolicina vode u uzorku odrec1uje se susenjem iii izotopima. Jedino na osnovu velikog broja ovih dugotrajnih ispitivanja moglo bi se doci do pouzdanijih rezultata.

u stvari se izvodi pod slabo definiranim troosnim stanjem naprezanja. Medutim. kao uostalom i sva druga svojstva ocvrslog betona.103 t . i cvrstoee na vlak iii smicanje su znatno manje nego na tlak. s vremenom se mijenjaju. Raznim tipovima opterecenja odgovaraju razni oblici zakazivanja betona.~_s 1\1'.jfi. CVRSTOCA BETONA Znaca] cvrstoce betona Ocvrsli betonje krhki materijal. Projektirane vrijednosti cvrstoce (marka betona) imaju znacenje potencijalne odnosno trazene kvalitete. U svim slucajevima podaci za projektiranje izvedeni su iz ispitivanja nosivosti velikih konstruktivnih elemenata s jedne strane. Pri projektiranju konstrukcija uvijek se nastoji iskoristiti veca tlacna cvrstoea. i bitno zavise od termohigrometrijskih uvjeta u kojima se beton nalazio tijekom ocvrscavanja. povezanih proracunskim modelom. i testiranja cvrstoce na standardnim laboratorijskim uzorcima s druge strane. da testovi cvrstoce vrlo slabo odgovaraju nazivima.1. Za armiranobetonsku gredu opterecenu na savijanje propisuje se cvrstoea najednoosni tlak. cvrstoca pod viseosnim stanjem naprezanja. a postoje tri testa za vlacnu cvrstocu od kojih svaki daje prilicno drugaciji rezultat. Tome se prilagodava uzduzna i poprecna geometrija nosivih elemenata kao i uvjeti oslanjanja konstrukcije. Tipican oblik sloma betonskog uzorka opterecenog najedmjeri se je priblizilo naznacenoj kvaliteti. Kod drugih nosivih elemenata mogu biti mjerodavne torziona cvrstoea.se. betona __li_l~J)~_c. i se__ <----~-. kod ispitivanja cvrstoce na tlak. koja daje najprikladniji podatak za odredenu namjenu.ciran<Lc_Y~§1~_a_g~n~~_. a numericke vrijednosti rezultata ispitivanja kontrolnih uzoraka tijekom proizvodnje betona imaju smisao. umornost iii udarna cvrstoca. u mnogim nosivim elementima beton je izlozen direktnim vlacnim naprezanjima iii savijanju. Kut nagiba smicne plohe ovisi o velicini kohezije i kuta unutrasnjeg trenja betona. Svojstva cvrstoce. da naznace u kojoj Slika 8. pa je vazno pri projektiranju odabrati relevantnu cvrstocu. Zanirnljiva je cinjenica. a za pukotine u betonskoj ploci prometnica mjerodavna je vlacna cvrstoca na savijanje. Tako na primjer. do zakazivanja ispitivanog uzorka dolazi zbog'prekoracenja vlacne i smicne cvrstoce. test za cvrstocu na jednoosni tlak. To se rnoze zakljuciti vee iz oblika sloma betonskog uzorka opterecenog na tlak (Slika 8.1). Marko noosni tlak. a najcesce se zapravo radi 0 vrlo slozenim prostornim stanjima naprezanja. St~vi. kao i tijekom samog ispitivanja.:.8.

To je posljedica cinjenice. pa se cesto u 105 Zglobno ploca Pogon kidalice prese Slika 8._.z!l1ed. pa se za preracunavanje na nonnirani uzorak. visine. <U i 20 .nJe betons~e konstrukcije. propisanom brzinom.jirugi dan.cm. a manje puzanje. ~ <'Tlacna cvrstocaDeto~~sestandardno odreduj~j~pitiv~l~~LU. 1 u slucaju kada je jedno od ovih svojstava vazno za ispravno funkclO~ura.cm.Su. Utjecaj velicine uzorka i trenja izmedu celicne ploce prese i uzorka betona na rezultat ispitivanja cvrstoce betona [8. mora dobiveni rezultat preracunati pornocu faktQra konverzije (Tablica 8. U drugim slucajevima se uzorak pili iz konstrukcije. sve cesce ispituje cvrstoca betona na kockama s bridom velicine 15 ern. najcesce potapanjem pod vodu.•> . Ti faktori zavise od cvrstoce betona.rstocam?..(l velicine brida 20 ern iii na valjcirnapromje~aJ5. tike. Nakon 28 dana uzorak se ispituje u presi odgovarajuceg ~)~jJi@lte~b~al~~J.4). bliza jednoosnom pritisku negoli ispitivanja kocke.2). tako da na pocetku unosenja opterecenja ploca ravnomjemo nalegne na gomju povrsinu uzorka. od 'kojih je donja fiksna. a zatim se zastiti od mogucih gubitaka vlage uslijed evaporacije tako. tako se npr. Tlacna cvrstoca betona je maksimalna postignuta sila podijeljena s nominalnom povrsinom poprecnog presjeka uzorka. pa se cvrstoca betona uzima kao osnovno mjerilo njegove kvalitete..~viji :~ tekucin~ i plinove. Uzorak za ispitivanje treba biti zasicen vlagom (ne smije poceti isusivanje).!lj~. kojim je definirana projektirana cvrstoca betona. ( '\® f=::::::::..ntativnih uzoraka pornocu parametara cvrstoce odredenih postupcima tehnicke stattsPrimama funkcija vecine betonskih konstrukcija jest. <U <U -j © a:: Ql 05 o -- podmetacem od sperploce 8 mm C .l povrsina. Opcenito su cvrsci betoni kruci. Kada je beton dovoljno ocvrsnuo. to n. Cesto puta se cvrstoca betona ispituje na probnim tijelima drugacijih dimenzija iii drugog oblika.~ . Opterecenje se nanosi postepeno. VI >0 A B- bez podmetaca 5 '-< . . Zbog toga su ispitivanja valjka.._~~l11perature~f.8 @.2. pokazuju vece skupljanje. Medutim. I~a.MB uz to brojkom koja ozna~a~~ p!~jekt.~RSTOC?~. 1-0 .5 podmetacem od gume 25 mm 05 Odnos hid Testiranje cvrstoce betona TL~CN~(. Hidraulicna presa za ispitivanje tlacne cvrstoce betona. pa su rezultati ispitivanja znatno veci nego kada bi se smanjilo iii potpuno eliminiralo trenje (Slika 8.V.. da sva svojstva ocv~slog b~to~a OV1S~. staviti u presu i ispitati. -o 15 0 . Trenje sprecava sirenje uzorka pod tlakom. Uzorak betona se u kalupu potpuno zbije i gomja povrsina zagladi. a gomja je zglobno pricvrscena. 104 . . i rela1iV-rlevTaz~osii 've'cc'()Cr 95%. da nose opterecenje.kQ__dobiyeni rezultat naziva jednoosna tlacna .i~~Q~5YrS~Q_C_~JQU_U_S. ravnih celicnih ploca. a to znaci 0 vodocementnom faktoru 1 stupnju hidratacije.3). pa su to onda valjci razlicitih promjera i visina..l1£l_~~ck~m.· .tH:.. Kada se opterecenje nanosi vecom brzinom rezultat ce biti veca cvrstoca betona (Slika 8.3. Opterecenje se na uzorak nanosi preko krutih i teskih.celicnc ploce i uzorka betona nalazi pod troosnim stanje1l1 n..1).Q.c\'rstQCa_Q~()lla.!li'iet]~a. Tako dobiveni rezultati cvrstoce bitno su drugaciji. Postignuta cvrstoca betona moze cesto puta posluziti i kao dobar pokazatelj postignute kvalitete d~gih svojstava betona.repreze. Uzorak mora biti dobro centriran.lI~i_~~_izkalupa inj~g. bez obzira na njihovu relativno veliku krutost.. do sloma.1].t--~ 20 25 30 10 '·5 c .lje ~vlJ~k tako. tako da nakon vadenja iz bazena s vodom iii iz vlaznog prostora uzorak treba sarno obrisati. da se kalup prekrije i cuva u laboratorijskim temperatumim uvjetima. jer je laksa.apr(!~~nja. Razloga za to moze biti vise.:. otpomiji na razaranje. Tome doprinosi i defonniranje celicnih ploca prese. ?d Obzirom. vrste agregata i drugim-karakteristikama konstituenata betona. " Slika 8. Ti se uzorci prave ugradivanjem reprezentativne mase betona u celicne iii plasticne kalupe.:U_f:orak. treba ga posebno projektirati i dokazivati prethodnim 1 kontrolnirn ispitivanjima.nahetercgenost struktiire betona 1 veliko rasipanje rezultata ispitrvanja moze se projektirana cvrstoca usporedivati s ~ostig?utim poje~inacnim c._. koji su vrlo preciznih dimenzija i planparalelnih stranica.se_:z:J~9g_trenj_aj.Qst! 2.Q<gve6eg··OcimakSimaino potrebne sile sloma (Slika 8.a. prema stanju naprezanja u srednjoj trecini vi sine uzorka.l. ne~ropustlj.JJku_P!10~_dana od dana izrade un()nniranil!l.. 0 strukturi cementnog kamena.

Razvijeni su i mnogi drugi testovi cvrstoca. vlacna cvrstoca cijepanjem (fs' Brazilska metoda) i vlacna cvrstoca savijanjem iii modul sloma (fb)' Odnos cvrstoca na tlak i cvrstoca na vlak varira u sirokim granicama i priblizno se moze procijeniti prema sljedecim izrazima: ft= (1112 1114)fe' o!\ye\z-\V\:.20 1. . f fs = (117 1112) ~e' .-.05 1. kao najjednostavnijeg oblika sloma u betonu. i indeksi e' l' b' 5' redom oznacavaju tlak (compressive). hidratacija cementne paste traje vrlo dugo i cvrstoca betona se povecava. savijanje (bending). Tako prema Weibullovoj statistickoj teoriji najslabijeg clanka.-{)J. Ona obljepljuje i popunjava meduprostore agregata..1. ~ _'-i A.08 1.5 119)fe' i. briZ (cJ Pl l= duzina izvodnice propisima mogu naci i drugacije vrijednosti od navedenih u tablici.-- ~ .00 \ - STAROST. CO II) ? CO c ClJ4 -! I co2 CO '(J -l-> ~ 1 -.2].5. Treca faza.!_ i ..2 ----------- ~ F ak tor konverzije \ \ '. koji se najcesee prikazuju u nekoj korelaciji s jednoosnom tlacnom cvrstocom betona. pa je koncentracija naprezanja veca. koja su odlucujuca za cvrstocu betona."-. a zatim sve sporije.. Q '~:c~C~S~ ) _ --Na slici 8~~asiit~obicajena nacina ispitivanja vlacnih cvrstoca: direktni vlak (ft). _.4. bitno razlicitih svojstava. tijek zakazivanja betonaje vrlo slozen. kao npr. Zato se razmatranja cesto ogranicavaju na inzenjerski. Vee pri cjelovitom teorijskom tumacenju viacne cvrstoce.. u kojem se zbog koncentracija naprezanja na mjestima defekata vrlo brzo sire pukotine. u pocetku brze. Utjecaj brzine nanosenja opterecenja na rezultat ispitivanja cvrstoce betona [8. u vecern uzorku ima veci broj i vecih defekata. nailazi se na poteskoce. ito je najcesce najslabiji dio betona. Ipak. to se mcdeli mehanike sloma logicno primjenjuju pri turnacenju cvrstoce betona.. nastaje uz kontakt cementnog kamena i agregata (interface). Oblik tijela Kocke Dimenzije. Odnosi cvrstoca betona zavisno od oblika i velicine uzorka. . cvrstoce na umor.90 0. teorijska razmatranja i proucavanje strukture i stanja betona vrlo su vazni za razumijevanje i upravljanje svojstvima. r: Tablica 8. Medutim._\Q. .povrsina presjeka P r~ p (aJ Direktna vlacna CVfstoca o DiJagram naprezanJa za test cijepanjem: Vlak Tlak II) I-. Porozna struktura cementnog kamena opisana u poglavlju 0 cementima.~~ Utjecaji strukture i stanja na evrstocu betona Zbog heterogene strukture betona. trajne cvrstoce.CO 5 ~ ::{3 ::. Sva cetiri do sada navedena postupka testiranja cvrstoca betona su normirana. ::'0 (){XX)1 '(J 0001 001 01 10 10 10' .J~()\' -. gdje su koristene medunarodno prihvacene oznake za cvrstocu f. Kako je beton krhki materijal. sarna je po sebi vrlo heterogena i promjenljiva s vremenom i klimatskim okolnostima... .~ Brzina opterecenja MPa/min ~ f b= Slika 8. ako 107 106 . fenomenoloski nivo informacija. vlak (tensile).95 100 1. TEMPERATURA I ZRELOSTBETONA U povoljnim termohigrometrijskim uvjetima.02 1.kr. Za njih ce se navest: neki rezultati.. em 10xlOxl0 15xl5xl5 20x20x20 30x30 15x30 15xl5 10xl0 5x5. Sheme testiranja vlacne cvrstoce betona.)y)JJ. I 1 . fb =( 114.!. udame cvrstoce. (b J C'/rstoea savijanjem Cvrstoca cijepanjem Slika 8. cijepanje (splitting). Zavisnost cvrstoce betona od velicine i oblika uzorka posljecica je ne sarno trenja izmedu ploha uzorka i ploca prese nego i veceg broja drugih utjecaja. ---- Valjci ll>xh 0. koji ima vrlo razlicita fizicka svojstva. zatim cvrstoca pod raznim viseosnim stanjima naprezanja.

ako su pocetne temperature znatno vise pojam zrelosti nije primjenljiv.jer ispod te temperature prestaje porast cvrstoce.isp~tanG suho en 'u a . Odnos zrelosti i tlacne cvrstoce betona [8. aktiviraju kapilarne sile. c~rsti ~Iojevi unutar c:~e~tnog ~amen~ se evaporacijom vode priblize.tla~..-. Vrlo je veliki utjecaj vlaznosti betona u trenutku ispitivanja. To se obj~snjava drugacijim usmjeravanjem tijeka hidratacije u pocetku._. koja nastaje od hidratacije cementa.. :E'~erat1U:~u pocetku procesa ocvrscavanja ubrzavaju proces hidratacije odnosno prirast cvrstoce. I-- '" '" 0 starost (t) x temperatura (T) OL_ __ 1 _J __ L_~-L-L . aT od -10 °C. Npr." o .8). Medutim.8. ispitano vieino starost betona o~ -~ <:. 'U 30 . Povecanje moze biti i do 20%. znatan utjecaj imaju i drugi cimbenici. Posljedica je. Prirast cvrstoce cementnog kamena s vremenom pri raznim temperaturamanjegovanja trenutka ispitivanja [8. Nairne.njegovanja. kao sto je vlaznost betona. / / /ITemp. 40 '" ~ cO '0 0 .. to su meniskusi jace zakrivljeni.6).Na slici 8.dod~ pOd.. ali su zato manje kasnije cvrstoce.10)] == 400 DC· dana i treba imati istu cvrstocu kao takav beton njegovan 10 dana pri temperaturi 30°C. Relativni utjecaji njegovanja betona.. . 109 . zavisno od mineraloskog sastava dobivaju se nesto drugaciji podaci.>.3). ~ 6 ~. V) ~200 en . U gradilisnim uvjetima. sto rezultura povecanom cvrstocom.-----------------------------~ 'U en o ..>~.7. 'U ~ en 'U c en en . /. nego se koncentriraju oko zrnaca cementa i tako usporavaju njihovu kasniju hidrataciju. Ako se beton neposredno prije ispitivanja kratko vrijeme susi.~=-~. -:. a ne okoline. . velicina betonskog elementa i s time u vezi mogucnost disipacije topline. za brzinu hidratacije presudna je temperatura smjese. ako je beton u vlaznim uvjetima pornocu koncepta zrelosti moze se prognozirati cvrstoca za razlicite i promjenljive uvjete njegovanja (Slika 8.Njegovano u vlazi Lstii tano suhCL_____ _ - 300.(.dt 108 = gdje se t mjeri u danima. Slika 8. Za druge vrste cementa. V) 20 c -o 10 . s» L_~ __ ~ • Zre10st (log mjeri10J °C 5 10 5J lCXJ llXJJ x dani 5UJJ Slika 8.._. formiraju se meniskusi u porama. na rezultat tlacne cvrstoce. koje pojacaju skupljanje vanjskog dijela betona. pri povisenim temperaturama. do se beton prosusi i u kapilarama nema dovoljno vode razvoj cvrstoce se uspori (Slika 8.-. 5 20 ~ovano na zraku. te vlaznosti uzorka u trenutku ispitivanja.~~=. Za temperature izmedu 5 °C i 40°C.. beton njegovan 20 dana pri temperaturi 10°C ima zrelost M == 20 [10 .. S~o se voda vise povlaci u sitnije kapilare. Ako se beton ponovno navlazi porast cvrstoce se ponovo ubrza./ /?/.~a ~nutra~nj~st... ~ ~ / <// / / .7.7. a sile privlacenja stijenki vece./: .5100 en 'u '" J. prikazani su rezultati laboratorijskih ispitivanja cementne paste pripremljene od obicnog portland cementa. V} / / " I ~ Naknadno njegovano u vlazi Njegovano na zraku . koji se definira kao: zrelost (M) iii opcenito: M=fT. da se pod opterecenjern cvrsti slojevi betona teze razmicu.. Produkti hidratacije nemaju dovoljno vremena difundirati u meduprostore.::_ O[ ~-:- J. medutirn.. ._./ ~~ 35 80 7 ~ 1 ~ __~ 28 90 1 Sati Oani Trajanje njegovanja (log mjerilo) Slika 8. ~..6. Povecanje cvrstoce uslijed povisene temperature i starenje betona moze se prikladno obuhvatiti pojmom zrelosti betona. tako.5).

110 '" ~ 'U cO .~ 414 0 . Obicni betoni prave se od agregata znatno krucih od cementnog kamena i relativno vrIo male poroznosti. sto znaci izracunati tezinski omjer vode i cementa po odbitku vode adsorbirane u agregatu.0.4]. Dijagram odnosa vic faktora i normirane cvrstoce betona. ~ ><.. Medutim.. Na dijagramu na slici s 8. poroznost je neprakticna za odredivanje cvrstoce betona. Pkril = 0.l!g~Ll2Qr~JgW_ihu:n~ illvucel1~_p. iako fundamental an parametar. Dijagram odnosa v/c-faktora i cvrstoce betona. Taj utjecaj pokazan je na slici 8. a zavisi i od stupnja zbijenosti betona (Slika 8.0 0.4 0.9. U svim dijagramima naveden je efektivni vodocementni faktor. za betone pripravljene s obicnim portland cementom. A = 310 MPa.. .7 0. P~. Ova zakonitost moze se obuhvatiti izrazom: fcc pc tt.l . Slika 8.4 0.5 0. 111 .12.6 .55.9. pa . Slika 8.. ipak u praksi poroznost cementnog kamena ima odlucujuci utjecaj na cvrstocu betona.. I 0).. \ 2.1> 0.%.CVRSTOCA \ 'f Na poroznost betona se rnoze utjecati projektiranjem sastava cementne paste i tehnoloskim postupcima i ona ima najveci utjecaj na cvrstocu.co ~ 552 •• f- ~ . poroznost za koju je f = 0.l .<. U~Qr~~nost_cin. POROZNOST I ODNOS VIC FAKTOR ..9 Vodocementni faktor Slika 8.10._.2 gdje je f cvrstoca. za svakih 1% volumenapovecane poroznosti. Korelacija cvrstoce i poroznosti cementnog kamena [8. Kao kod svih empirijskih formula i ovdje su moguce sarno interpolacije. !f) Vibrirani beton Rucno zbijanje I I I I I I' f- ~ 276 )(J . Napredovanjem hidratacije povecava se cvrstoca betona. tako da je odnos vic faktora i cvrstoce betona prikladno prikazati u normaliziranom obliku (Slika 8. Odnos izmedu cvrstoce cementa i cvrstoce betona je linearan. 1.. U praksi se koristi odnos cvrstoce prema efektivnom vodocementnom faktoru._ '" '" c: QSO vIc faktor tOO 0. 5 10 20 % 60 ~ I Slika 8.8 0. Utjecaj vic omjera i starosti na tlacnu cvrstocu betona od obicnog portland cementa.8 0.- ~ 138 ~(J r- I( I( I I zbiJeni NedovolJno beton Vodocementni faktor r--i f- co 1 2 Ukupna poroznost.1 I). pa premda volumna koncentracija agregata ima utjecaja na cvrstocu betona.8 Vl ><.11. ispitivanja odnosa tlacne cvrstoce cementne paste i ukupne poroznosti.o_l"e~ je time obuhvacen i stupanj hidratacije cementa. PI ukupna poroznost.. smanjtlj~ __ecvrl'toca zaJ 9Q_.2 f=Alog- Pt Pkrit 1.. prikazani su rezultati od vise autora.

Takoder se uzima. a Vy=v/c-O._C=-__ V I IA I Ak W a -+-. U ovim razmatranjima zanemarene su pore u agregatu.6 Vodocementni faktor 0. a time i mogucnosti lokalne koncentracije naprezanja.. oblik zma i tekstura. pukotina na interfaceu uslijed proklizavanja (siri se pod nekim kutem u odnosu na vanjski tlak). sto uz isti vic faktor kolicina pora u cementnom kamenu ostaje ista.. Cvrstoca interfacea r. Posljedica je ranije prekoracenje vi acne i smicne cvrstoce. Neka je omjer cementa.2 O. vodi. Pod tlacnim naprezanjem u betonu dolazi do (1) cijepanja materijalaod vlacnih naprezanja. vlacna i smicna naprezanja. Pc Pp Pk gdje su oznake P s odgovarajucim indeksima za gustocu cementa..I92m. Kolicina pora u betonu. zbog njihove znatno vece krutosti u odnosu na cementni kamen.1_:_9.O.13..19m] + a Ukupni volumen betona je: C A Ak V=-+~+-+W+a. Prijenos tlacnih naprezanja u strukturi betona odvija se prvenstveno preko skeleta krupnijih zma agregata. mrsavije (tj. kontaktne zone izmedu agregata i cementnog kamena je n!jmanja u usporedbi s cvrstocom agregata 1 1 cvrs ocom cementnog A . U pojedinim elementima takve strukture javljaju se tlacna. utjecu na cvrstocu betona uglavnom indirektno..7 Slika 8. da nema gubitaka vode evaporacijom.14. Svojstva agregata. isto tako i vic faktor.::. kao sto su granulometrijski sastav. a kolicina cementnog kamena s povecanjern AlC faktora postaje manja. 113 . Zato ce pri bilo kojem vanjskom opterecenju u cementnom kamenu nastati vrlo komplicirana unutrasnja naprezanja.19m za jedinicu rnase cementa. Uz isti vic faktor. a W za vodu. za neki vodocementni faktor. """i JO o + o 0. za beton tipicnorn slomu kalanjem. UTJECAJI HETEROGENE STRUKTURE BETONA Cementni kamen ima vrlo nepravilnu poroznu strukturu._----=. sto 112 60 AgregatiCement o e s co co '(J If) 50 + x 6 5 J 4. Model prijenosa naprezanja u skeletu i matrici betona._. narocito u obliku zakazivanja smicne veze na interfaceu agregata i cementnog kamena. pijeska i krupnog agregata. ukupna poroznost betona je: P = ~ = __ --'-v:_:/c:. na cvrstocu betona vidi se u dijagramima na slici 8.. pukotina u mortu uslijed vlacnih naprezanja (siri se u smjeru vanjske tlacne sile).a!:. da je ukupna kolicina pora u betonu manja.14.-+-+Pc Pp C Pk C C C UTJECAJ AlC FAKTORA NA CVRSTO(. preko obradljivosti svjezeg betona..·PROSIRENJE POWERSOVOG MODELA POROZNOSTI CEMENTNOG KAMENA NABETON Powersov model omogucava. Poroznost je parametar koji najbolje korelira s mehanickim svojstvima i trajnoscu betona. B . Utjecaj NC faktora na cvrstocu betona [8. a volumen zraka neka je a. cvrstoca veca. proracunati poroznost cementnog kamena.:m.::_+. To se objasnjava u prvom redu time. Tipicna situacija shematski je prikazana na slici 8. tj. Slika 8.5]. Taj model moze se prosiriti na beton zadanih omjera mijesanja konstituenata. Prema tome za kolicinu cementa C (kg/rn") je: Vp = [vic . pijeska i krupnog agregata zadan po masama sa C:Ap:Ak.U Utjecaj agregatnocementnog (AI C) faktora.5 o .~+-. Kao i ranije.. rezultiraju vecom cvrstocom.4 0.J 0.5 0.O"'. Ukupni volumen supljina u betonu je: _ V p = Veg + V y + a Ranije izvedeni izrazi za Powersov model u poglavlju 0 cementima. I-< ){J ~ 40 co ){J c co . da je agregat i pijesak u zasicenorn povrsinski suhom stanju. nakon uvrstavanja vrijednosti za tamo odabrani cement su: za Veg=O.__:..13. Slijedi. predpostavlja se. jer je njih znatno manje u normalnim agregatima za beton. pa je prema objasnjenjima u prethodnom poglavlju. koja se moze usporediti s nasumicnom prostomom resetkorn. s manjom kolicinom cementa) mjesavine betona.. Agregat sarno povecava stupanj heterogenosti. koja su posljedica heterogenosti materijala i (2) proklizavanja.

koja se prirnice zmu agregata blize okomiei na povrsinu zma. Nakon pocetnog prekidanja veza. eementnog kamena i betona. To se moze pokazati npr. -" .~~. (b) akusticne emisije. 114 (1 Naglo (nestabilno) pukotina u matrici sirenjg 75 Stabllno slrenje pukotina u matrlci Stabilni porast pukotina na interfaceu Pukotine koje postoje prije opterecenja se prosiruju Q Aku"lCn. -" I 0> :::J.QD. One mogu prouzrociti zakazivanje uzorka betona. Dijagram betonaje za vece vrijednosti naprezanja zakrivljen. Posljediea kemijskog djelovanja vrlo bazicnog eementnog kamena su promjene u povrsinskom sloju svakog agregata. o 5 FJ a . smjer kojim se sire pukotine s1ijedi kontaktne povrsine.0d.17 Rezultati mjerenja na uzorku betona opterecenorn na tlak do slorna.. iIi u slucaju vrlo nepovoljnih dugu1jastih ili plocastih zma agregata... Lomljenje betona pod tlacnim opterecenjem je postepeno uz stalno povecanje stupnja ostecenja.razvojeI1! pukotina na interfaceu vee nakonprekoracenja30%. biljezenja zvucnih signala pornocu pojacala tijekom opterecivanja uzorka i (e) brzine prolaza ultrazvucnih impulsa kroz uzorak (Slika 8. mjerenjem mikrotvrdoce (Slika 8.. ukoliko se nalaze u ravnini lokalnih naprezanja. Vee prije opterecivanja postoje pukotine nastale uslijed volurnnih promjena.. Karakteristicne faze ispitivanja tlacne cvrstoce mogu se pratiti mjerenjima: (a) uzduzne i poprecne deformaeije.b/J:sto.r" 0 x ~ 150 100 10 Razmak od interface-a 50 50 (Ilmi 100 150 Slika 8. Zbog svega toga. 15 . koji su najmanje ispunjeni eementnim kamenom. ~~~ii~~~.17). Deformacija lWJ ... proeesa zbijanja i hidratacije. Dijagrami naprezanje-deformacija za agregat. U podrucju cvrstoce betona druga dva dijagrama su lineama.15. pa su na to usmjerena novija istrazivanja. Promjene mikrotvrdoce na interfaceu cementni kamen-agregat [8. Pri tome vaznu ulogu ima tekstura agregata.G. ako je smjer nagiba pukotine.10-6 LUJJ Slika 8.16._::J 'U 10 co 20 Cementni kamen is ~ . uslijedi otpor trenjem daljem proklizavanju. ali najcesce one su sarno dio proeesa sirenja pukotina pod vecim opterecenjima. Ovaj prividni paradoks (da suma dvaju lineamih dijagrama nije lineama). 115 . U praksi je uobicajeno ispitivanje betona na tlak u presama s kontroliranim prirastom sile..c 40 o o kvarcit vapnenac ~ fe1dspat '" § ]0 <. obicno uz najveca zma agregata i prolazi prostorima. Postoje cetiri karakteristicne faze: (1) Pocetni uvjeti. tj. emisija Brzina ultrazvuka Slika 8.16).a... Betone vrlo velike cvrstoce (60 i vise MPa) moze se dobiti sarno poboljsanjern kvalitete interfaeea..~i~t~_~i.i~~ (1) zbog slabije strukture eementnog kamena u toj zoni. prikazani su obliei cr-e-dijagrama pri ispitivanju tlacnih cvrstoca agregata.6]. objasnjava. Na sliei 8. (2) zbog mikropukotina nastalih prije pocetka djelovanja vanjskoga opterecenja i uslijed sprijecenih difereneijalnih pomaka od skupljanja eementnog kamena i razlicitih koefieijenata termicke dilataeije eementnog kamena i agregata i (3) zbog supljina koje nastaju kao posljediea izdvajanja vode. Do sloma pojedinih zma agregata dolazi. cementni kamen i beton..e_hei. . To ispitivanje obicno zavrsava nakon sto se postigne maksimalna sila.15..~~~.

.- //V - _-- . povecavano do sloma: Rezultati se nalaze unutar tri granicne linije: (a) linije odredene modulom elasticnosti pri kratkotrajnom ispitivanju koja pokazuje najmanju mogucu defonnaciju pri naglom opterecenju. Vrijeme do zakazivanja je to krace sto je naprezanje blize tlacnoj cvrstoci betona....' //> / // . a slom ce nastupiti utoliko prije koliko je opterecenje vece. a / / / ? 0·002 Deformacija betona 0·004 0·006 0008 0010 Slika 8. Njihovo siren~e je stabi. susjedne pukotine se spajaju i postepeno . zahtijeva veci put sirenja pukotine odnosno vecu energiju za lomljenje uzorka. Kako se priblizava slom. koja daje defonnaciju i vrijeme u trenutku sloma pri opterecenjima vecim od trajne cvrstoce. uzorka. Smicne pukotine se povezuju s onima u m?rtu iIi se granaju u mort. pa moze cak prernasiti poce. kod kojih je relativna defonnacija pri slomu u granicama od 1 do 5 promila. neopterecenog uzorka. da su krti materijali oni. TRAJNA CVRSTOCA BETONA Standardna tlacna cvrstoca betona dobiva se iz pokusa drobljenja obicno 2 do 4 minute.. Eksperimentalni rezuItati Riischa (1960 god. U tom podrucju sirenje pukotina postaje nestabilno. Ako se tlacna cvrstoca ispituje u presi s kontroliranim pomakom. --. Nastaju brojne smicne pukotine tvoreci u prostoru slucajno rasporedenu mrez~ ~ukotma. i doci ce do sloma.- .-=--. Tada se naime uzorak i dalje defonnira (skracuje) uz postepeno smanjenje naprezanja.1 '/.._ 06 0·4 Jt'rr--1'---. ako je naprezanje blizu trajne cvrstoce._:_---=::.18. Ta granica odgovara trenutku kada je volumen uzorka minimalan. tako da postoji veci broj duljih pukotina uglavnom u smjeru opterecenja.18.. Beton pri ispitivanju iskazuje izvjesnu .. Djelomicno je to proklizavanje.. pri opterecenju cvrstoce. Zavisno od sastava betona trajna cvrstoce varira od 0. a volumne promjene uzorka mijenjaju predznak..:'~-Granica z»: tecenja t = vrijeme pod opterecenjem 02 1/ o 10 200 % od max e pomakom. tako da se volumen pocinje povecavati.19. Za ispitivanja koja je proveo Rusch. Granica zakazivanja <. ukoliko je opterecenje stalno. pukotine se spajaju i sire. jer to je nivo naprezanja ispod kojega se uzorak (iIi konstruktivni elemenat) nece slomiti.~~. koje je manje od trajne cvrstoce nece izazvati zakazivanje cak i ako djeluje beskonacno dugo vremena.. ..r-:o. opterecenje je postepeno. a djelornicno kalanje. a brzma prolaza ultrazvuka. Ove pukotine ne izlaze u vanjsku matricu cementnog kamena (prema povrsini). Brzine defonnacija se povecavaju.19. Ako je trajno naprezanje vece od trajne cvrstoce. To vrlo malo utjece na oblik c-s dijagrama. je trajna cvrstoca bila 80% tlacne cvrstoce. (4) Priblizavanje maksimalnom naprezanju. Granica izmedu podrucj a (2) i (3) moze se definirati kao "tocka pocetn~ raspucavanja" na oko 50o/~d maksimalnog naprezanja za kratkotrajiii pokus ispitivaIiJa na tlak. Tijekom tih eksperimenata.7 do 0. I . beton se ponasa elasticno. Sarno ce puzanje betona biti vrlo veliko. mjereno poprecno na smjer opterecenja. ').). raznim brzinama. pa ako je opterecenje kratkotrajno.lno.tni volumen... da ako se opterecenje ne povecava. prikazani su na slici 8.. znatno se smanjuje. Mala je akusticna emisija i nema promjena u brzini prolaza ultrazvuka. Kada pukotina naide na zmo agregata.se fonnira cjelovita ploha zakazivanja. dugotrajnih ispitivanja cvrstoce na jedoosna stanja naprezanja. (b) granice tecenja. PRIMJENA MEHANlKE SLOMA NA TUMACENJE CVRSTOCE BETONA Mehanika sloma bavi se proucavanjern sirenja pukotina u hornogenim./ . ukazujuci tako na naglo povecanje pukotina./ . sirenje pukotina prestaje '.. da obilazi oko zrna. tj. (3) Podrucje srednjih naprezanja._ cI / '?> ')"3(\6 _-_:::» I 't 1 v __ .. Nema znacajnijih nepovratnih defonnacija. krtim materijalima. ono ju zaustavlja i dalje prisiljava. Radni dijagrami betona snimljeni ispitivanjern u presi s kontroliranim Slika 8. Radni dijagrami dobiveni za jednoosna dugotrajna tlacna naprezanja. To je "tocka konacnog drobljenja" i obicno iznosi 80 do 90 % maksimalnog naprezanja za kIatkotrajni pokus ispitivanja na t1ak (tlacna cvrstoca). Pukotine se povecavaju.. cak i kad se dosegne maksimalno naprezanje. manjem (c) granice zakazivanja.ilC' ""_ EI I \9':<-. obicno pod kutom od 20 do 300u odnosu na smjer tlacne sile. a smatra se.(2) Podrucje malih naprezanja.. sto znaci.' '1/ I / // . koja daje najvecu mogucu defonnaciju od trajne cvrstoce za beskonacno vrijeme. Pod malim opterecenjern pukotine odpocinju na molekulamom nivou na pojedinim izoliranim mjestima po cijelom volumenu uzorka.(~.' c9 »> ---- . a zakazivanje je neizbjezno. koje se dalje ne siri._. 116 117 . Akusticna emisija se znatno povecava. ~ Oblik silazne grane radnog dijagrama zavisi od tijeka sirenja pukotina. nestabilno sirenje pukotina se nastavlja tijekom vremena. Granica izmedu podrucja (3) i (4) je vazna.0 08 .1 . koji traje Dugotrajno tlacno naprezanje.85 tlacne cvrstoce. To prikazuje silazna grana radnog dijagrama na slici 8. uzorak ne zakazuje iznenada uz nestabilno sirenje pukotina.

Deformacijska energija osloboifena otvaranjem pukotina B r r a Nominalno (prosjecno) naprezanje Bllanca energija C c Energija potrebna za tvaranje pukotina A Slika 8.20. da se na vecim uzorcima pri ispitivanju cvrstoce dobivaju manji rezultati nego na manjim uzorcima (Tablica 8. jer kako se pukotina siri (c se povecava u jednadzbi za am)' maksimalno naprezanje se povecava. ~ -c I. Procijenjena je na osnovu meduatomnih sila i proracunata iz potrebne energije. da velicina i oblik uzorka su takoder Cinioci koji utjecu na cvrstocu. proces se ubrzava. Medutim.'. Primjena mehanike sloma na tumacenje ponasanja betona pomaze razumijevanju mehanizama njegova razaranja. Slika 8.15.prividnu plasticnost (Slika 8. a ukupna relativna deformacija pri slomu betonskog uzorka obicno je oko 3 promila. da se nastavi sirenje pukotine.20. tj.21).18). veci uzorak ce pri istom naprezanju a imati akumuliranu vecu kolicinu energije.1). zakazivanje pocinje na mjestu najvece pukotine orijentirane u smjeru okomitom na smjer vlacnih naprezanja. Maksimalna vrijednost naprezanja (am) ovisi 0 velicini pukotine (2c). Prema tome. sirenje pukotine se zaustavlja sve dok se vanjsko opterecenje ne poveca (Slika 8. dolazi do slorna cijelog element a (uzorka). poznato kao cvrstoca pri krtom slomu. veca vjerojatnost. a E je modul elasticnosti. iii na neki zilaviji dio materijala za koji treba vise energije da bi prosla pukotina.-"". To je jedan od razloga. Takoder. cija je vrijednost visestruko veca od nominalnog (prosjecnog) naprezanja (a). nastaju uvjeti nestabilnog sirenja pukotine. c gdje W predstavlja rad potreban da dode do sloma. Teorijska cvrstoca cementnog kamena procijenjena je na oko tisucu puta vece vrijednosti od izmjerenih. i radiusu zakrivljenosti u vrhu pukotine (r) prema poznatoj relaciji iz teorije elasticnosti: ~.a cvrstoca krtog sloma se smanjuje (jednadzba za a f). energija oslobodena u pocetku sirenja pukotine moze biti premala za sirenje pukotine. a oslobada se elasticna energija u dijelu materijala koji se relaksira sirenjem pukotine (Slika 8. i 8. To znaci. r Oznake su vidljive na slici 8. u kojem ne bi bilo pukotina. dovoljna je za nastavak sirenja te pukotine. 118 119 .. Razdvajanjem po pukotini nastaju dvije nove povrsine. U posve krtom materijalu.22. pa je pojava takve pukotine u heterogenoj strukturi betona problem statisticke vjerojatnosti. Koncentracija naprezanja oko pukotine u krhkom materjjalu pri cistcm vlaku. ~ ~ (a) (b) (c) Slika 8. Velika razlika izmedu teorijske cvrstoce i izmjerenih vrijednosti objasnjava se postojanjem defekata i pukotina. energija koja se oslobada otvaranjem pukotine. zrno nehidratiziranog cementa. koja naide na "zapreku": veliku poru (veci radius zakrivljenosti u vrhu pore). Za nju vrijedi: a = ~WE f 1t • Prema teoriji krtog sloma. Tako je npr.22). da bi se formirale dvije nove povrsine pri raspucavanju hidratiziranog cementnog kamena. bez obzira na cvrstocu. u slucaju cementnog kamena. Oko pukotina dolazi do koncentracije naprezanja. Shema eksperimenta za tumacenje Griffithova principa. Shema bilance energije uz Griffithov princip. Ako je oslobodena energija dovoljno velika. naprezanje razaranja materijala s pukotinom.21. kako je to teorijski pokazao Griffith. a m = 2 a--{£. Povecanjem vanjskog opterecenja povccava se i maksimalno naprezanje am' dok ne dostigne af. da veci uzorak sadrzi veci broj kriticnih pukotina. Ako je oslobodena energija manja.

Zona 2. bez vidljivih ostecenja na povrsini. sirenje pukotine moze biti zaustavljeno jos dodatno okolnim materijalom. uzorak ce se u tom smjeru trajno (plasticno) deformirati. Na kratkoj duzini envelope.0 1. Ukoliko je naprezanje ujednom smjeru nesto manje (npr. VISEOSNA STANJA NAPREZANJA Pojavu zakazivanja betona za viseosna stanja naprezanja nastoji se izraziti pornocu odgovarajucih parametara iz jednoosnih stanja naprezanja. zbog heterogene strukture betona i razlicitih mogucnosti zakazivanja u strukturi cementnog kamena i u podrucju interfacea agregatlcementni kamen.23. koji je pod manjim naprezanjem. desava kod savijanja. razlicite su velicine i orijentacije. komprimiranja strukture pora i smanjenja poroznosti.24. Ocito je da do lomljenja uzorka dolazi zbog prekoracenja vlacne cvrstoce betona uslijed vlacnih naprezanja koja su pridruzena tlacnim trajektorijama. c 1=0-2=0-3. Uzorak se cijepa u ploce. eksperimenti pokazuju. Pukotine obicno slijede interface najvecih zrna agregata.4 02 «. Envelopa zakazivanja za taj slucaj Stanje jednakog dvoosnog tlaka je interesantno utoliko sto spomenuti teorijski kriteriji ukazuju. r: crl Slika 8. eksperimentalni podaci 0 ispitivanju betona pod viseosnim stanjima naprezanja ne podudaraju se s teorijskim niti u granicnirn zonama. Medutim. Envelope zakazivanja uslijed dvoosnih stanja naprezanja. a ne u stupice kao kod jednoosnog tlaka.6 0. da bi zakazivanje trebalo nastupiti kada je jedno od naprezanja jednako jednoosnoj tlacnoj cvrstoci. U slucaju nejednolike raspodjele naprezanja.2 0. da je cvrstoca za dvoosno stanje naprezanja veca od one za jednoosno.24: Zona I. Nakon rasterecenja uzorci 121 120 . vanjsko opterecenje se mora povecati.4 0. 0 bilo kojoj raspodjeli naprezanja se radi. i u njemu postoji vise vrsta defekata i diskontinuiteta vee prije nanosenja vanjskog opterecenja: do 50% volumena cementnog kamena mogu sacinjavati pore. U kvadrantu t1ak-t1ak pukotine su pravilnijeg oblika. u strukturi betona izlozenog hidrostatskom stanju vrlo velikog naprezanja.8 1. U stanjima naprezanja.8]. da bi sljedeca pukotina iii defekat zapoceli proces sirenja. linija jednakih troosnih naprezanja. Rezultati ispitivanja cvrstoce betona pri troosnim stanjima naprezanja mogu se prikazati u tzv. Agregat cini stanje jos slozenijim. To se npr. vidi se na slici 8. pa po cijelom oplosju uzorka nastaju pukotine u smjeru opterecenja. presijecaju matricu cementnog kamena. dolazi do pocetnog raspucavanja. Ocito je.jednoosna I' na cvrstoca tlac- Zona 2 Slika 8. Rendulicevoj ravnini (Slika 8.Ova razmatranja predpostavljajujednoliku raspodjelu naprezanja. kao Coulombovim iii van Misesovim. Oblici raspucavanja za dvoosna stanja naprezanja. Medutim.25).0 Linija jednakih dvo\ osnih naprezanja \ O. karakteristican oblik zakazivanja je razdvajanje po jednoj povrsini.2 1. 11 f e . da se ne moze dostici granicno stanje cvrstoce za hidrostatsko stanje naprezanja.6 0.4 11 -0. Struktura cementnog kamena je slozena. razlicitirn teorijskim kriterijima cvrstoce. U toj ravnini. kako je to shematski prikazano na slici 8. Zato rezultati jednih autora prilicno odstupaju od onih kod drugih autora. a sarno ponekad i zrna agregata. Provedba eksperimenata za viseosna stanja naprezanja je vrlo komplicirana. u podrucju oko jednoosnog tlaka. koja su definirana u tri kvadranta u kojima prevladava vlacno naprezanje. znacajan je doprinos zakazivanju od smicanja po vezi prianjanja. Najjednostavnije je dvoosno stanje naprezanja. Prema tome.2 1. 10%). je pod kutom ciji luk je arc tan IFh prema apscisi. Medutim. i nastaju u ravnini djelovanja vanjskih opterecenja. tako da do de do povezivanja pukotina prije nego nastupi potpuno zakazivanje materijala. Brojne pukotine koje postoje u betonu iz raznih razloga. Zatezanje 1.B ~ fe I· 0. pa razliciti istrazivaci pribjegavaju razlicitirn rjesenjirna. Objasnjenje ove pojave rnoze se potraziti u oblicima sloma za pojedina stanja naprezanja. !1 0 0. Zona 3. fcje jednoosna kratkotrajna tlacna cvrstoca [8.23.

123 .. Ta cvrstoca srazmjema je ostecenjirna nastalim tijekom troosnog . Oblici zakazivanja mogu se definirati za uobicajeni nacin ispitivanja../..26).. U pocetku je uzlazni dio (opterecivanje) radnog dijagrama konkavan prema osi deformacija (apscisa). je mjera koliko se uzorak priblizio zakazivanju zbog zamora. a i povecanje elasticne deformacije.0 0. pa se ponovo povecava histereza i neelasticne deformacije.5 .0 o.naprezanja. \ ~.5 2.. . uz istovremeni stalni lateralni tlak u druga dva smjera. . \ " jednakih troosnih naprezanja / 6">. J-. Ako npr. A .5].. '--1 Ill . Slika 8.25. U prvom ciklusu opterecenja histereza je najveca.4 0.. tj. se mogu ispitati najednoosno tlacno naprezanje do sloma. Za neki odredeni raspon ciklicnih opterecenja. Donja granica zakazivanja dobiva se za: a gornja granica za: se povecavaju pukotine uz povrsinu zma agregata.0 0.0 2. ~ Tlacna cvrstoca Beton na t1ak 1 O'Ll . da bi na kraju postao konkavan prema osi naprezanje (ordinati). pa se dobiva preostala iii tzv.2 0 E .. nepovratnom dijelu energije utrosenom na otvaranje pukotina i nepovratni dio puzanja. Gomja i donja granica zakazivanja iz dijagrama u Rendulicevoj ravnini odgovaraju dvim oblicima zakazivanja opisanim za dvoosno stanje naprezanja. N 1~ 1~ 1~ 1~ Slika 8.fi 1.0 O"e /'.. rezidualna cvrstoca. S-N dijagram betona u slucaju daje minimalno naprezanje nula. "./' 'l / " \ 1. Za usporedbu ucrtanje odgovarajuci S-N dijagram za celik opterecen na vlak [8. S je kvocijent maksimalnog naprezanja i tlacne cvrstoce betona iz kratkotrajnog statickog testiranja.5].. pri kojem se opterecenje povecava u jednom smjeru.fi0") / Slika 8.0 2.J ~ .5 / ' _1_ .8 na CVRSTOCANA UMOR Zakazivanje betona moze biti posljedica dugotrajnih ciklickih iii drugih ponavljajucih opterecenja.5 0 \6V' 'l/" 6'1:/ Ravnina iednak~h volumetr~jBkib naprezanJa \B 3. naprezanje na tlak oscilira izmedu nula i nekog postotka od tlacne cvrstoce betona onda ce se oblik radnog dijagrama betona postepeno mijenjati (Slika 8. Povrsina izmedu krivulje opterecivanja i rasterecivanja proporcionalnaje histerezi. Neelasticni dio deformacije je kod cvrstoce na umor znatno veci nego kod kratkotrajnog ispitivanja cvrstoce .6 0. 2. Rezultati ispitivanja i envelope zakazivanja pri troosnim stanjima naprezanja prikazani u Rendulicevoj ravnini [8.5 3. Sarno povecanje konkavnosti..27. Radni dijagrami betona opterecenog ciklickim tlacnim naprezanjem [8.7]. co V) Braj clk1usa do zakazivanja (log mjeri10).. aN je broj ciklusa u trenutku sloma.27). 4: co na >:. ali se s brojem ciklusa opterecivanja i rasterecivanja smanjuje.0 0"1 / O"e Linija .fi0"2 / = . :J III <tJ <tJ '<J 00 C:>{J J-.26. cvrstoca na umor se smanjuje kako se povecava broj ciklusa.3.5 1. To se prikladno moze prikazati tzv. Kada se uzorak priblizava zakazivanju naglo 122 V) <tJ J-.?6?/ / /:"'/Tan-1 0. S-N krivuljama (Slika 8.5 3.5 O"e \ 1. 1.'<J 0. nakon nekog vremena ("treniranja" uzorka) postaje pravac.

Prema tome udama cvrstoca se povecava i sa staroscu betona. da je najveci raspon naprezanja prihvatljiv pri savijanju (C)..5. odgovarajuca maksimalna naprezanja i rasponi naprezanja (izrazeni uvijek kao dio staticke kratkotrajne cvrstoce) prikazani su na Tablici 8. Oznaka na S1.5.6 co . ako je minimal no naprezanje 0. Bolji rezultati dobivaju se s uglastim i hrapavim agregatom (drobljeni agregat). a gomje naprezanje jednako je onome od vlastite tezine plus korisno opterecenje.2 A '-t'O o0 E"'" ::> V] o 0.2.4 Raspon naprezanja . Pri ispitivanju udame cvrstoce malo bolji se rezultati dobivaju na prosusenim uzorcima betona. koja se mjeri od crte pod 45° iz ishodista daje raspon naprezanja.8 UDARNA CVRSTOCA Ne postoji funkcionalni odnos izmedu udame cvrstoce i staticke kratkotrajne cvrstoce betona na tlak.4 jednoosni vlak 0.1 ad kratkotrajne staticke cvrstoce [8.. Simboli oznacavaju cvrstocu na umor za minimalno opterecenjc od 0. pa u slucaju da je relevantna za sigumost betonskog elementa treba udamu cvrstocu odrediti eksperimentalno za odabrani sastav betona. + n/Nk 0.. da je donje naprezanje jednako onom od vlastite tezine. kada je ukupni zbroj jednak jedinici: L n/Nj = 1 Procjena dijagramima.... Kao mjera otpomosti betona na udar izracunava se apsorbirana energija po jedinici volumena uzorka. sto je veca tlacna cvrstoca to je veca i udama cvrstoca betona. Kako se sa staroscu betona cvrstoca povecava.2 co . daje uzorak zadobio pukotinu.5]. da je za odabrani nivo opterecivanja. Zato se cvrstoca na umor kod betona definira nekim konacnim.5 0..28. tako je i za udamu cvrstocu betona povoljnije. jer je u praksi karakteristicno pri prednapetim betonskim gredama.. U S-N dijagramima betona vidi se vrlo veliko rasipanje rezultata iz dva osnovna razloga.. Za svaki raspon opterecenja uzima se odgovarajuca vrijednost Ni iz S-N dijagrama.28. '-i V].0'~----------------~--------------~ Vlak i tlak 0. ovih vrijednosti nije pouzdana zbog velikog rasipanja rezultata u S-N -o ~ 0)0 . Ta mjera je prikladna za usporedivanje rezultata ispitivanja dobivenih za razlicite velicine uzoraka iii razlicite velicine tereta iii razlicite visine padanja tereta. Opcenito vrijedi. Ovo stanje naprezanja je posebno zanimljivo. U praksi ciklicka opterecenja variraju u vrlo razlicitim rasponima. 125 Slika 8..2..6... Smanjivanjem frekvencije naizmjenicnog opterecenja ispod 1 Hz. Modificirani Goodmanov dijagram za cvrstocu betona na umor od jednoosnog naprezanja na vlak. velikog rasipanja rezultata kratkotrajne staticke cvrstoce betona i 'stohasticke prirode ispitivanja cvrstoce na umor.. da se uzorak betona izlaze ponavljanim udarcima padajuceg tereta sve dok taj teret ne prestane odskakati.28)..6 0. Ordinata. 0. Tablica 8. Utjecaj promjena u nekom rasponu naprezanja na cvrstocu na umor moze se prikazati u modificiranom Goodmanovom dijagramu (Slika 8. ~ V) '-t ~ ~ 0. koje rezultira zakazivanjem nakon 1 milion ciklusa. da je manje maksimalno zmo agregata i da je manji modul elasticnosti agregata. istog raspona opterecenja. naziva se granica izdrzljivosti. Testiranje se obicno provodi tako. jednoosni vlak 0. npr. jednoosni tlak 0. Higrometrijsko stanje betona utjece na cvrstocu na umor sarno ako je beton vrlo suh. beton izgleda nema odgovarajuce granice izdrzljivosti.8. vrlo velikim brojern ciklusa. tako da se kvocijent u odnosu na staticku kratkotrajnu cvrstocu ne mijenja.1 od staticke kratkotrajne tlacne cvrstoce. . koji bi doyen do zakazivanja. U slici 8. ukupno akumuliranih ostecenja primjenjuje Minerovo pravilo: pa se za procjenu 1. savijanje i tlak nakon 1 mil ion ciklusa. kada se moze znaeajnije manifestirati puzanje betona. smanjuje se cvrstoca na umor.28 prikazane su razne kombinacije tlacnog i vlacnog opterecenja. tesko prognozirati broj ciklusa do zakazivanja. Npr.5 0.5 vlak pri savijanju 0. uz minimalno naprezanje na tlak i maksimalno na vlak. Vidi se. To je jasani pouzdan znak. Slicno kao sto ce se vidjeti u slucaju otpomosti betona na eroziju..28. Do zakazivanja po ovom kriteriju dolazi.Najveca vrijednost od S.4 vlak co Jednoosni i tlak M = n/Nl + n/N2 + . To znaci..8 savijanju pri Jednoosni vlak ~ 0. ispod koje ne dolazi do zakazivanja. Udama cvrstoca betona bitno ovisi 0 obliku i teksturi krupnih frakcija agregata. i to tako da je cvrstoca na umor nesto veca nego za vlazni beton. Podaci uz sliku 8. cvrstoca na umor se takoder srazmjemo povecava. co co co . da za odabranu vrstu agregata. Dok je granica izdrzljivosti celika oko 0.. Za praksu se uzima. 1 milion. Stanje naprezanja minimalno A B C D 124 jedoosni vlak jednoosni tlak tlak pri savijanju jednoosni tlak maksimalno (S) 0.. c:)O '-t Doprinos svakog pojedinog raspona ciklickog opterecenja jednak je kvocijentu izvedenog broja ciklusa ni i broja ciklusa N.

.32 .0 .. Slika 8._sye..- °lcP Brzina opt~reclvanJa. utjeeaja transportnih sredstava..ajye_CLdiQ_r_ezultata_(29_.31. MPa/s loJ I IcY IcP IrfJ Slika 8. ~ •. betona je znatno veca od kratkotrajne staticke tlacne cvrstoce Prionljivost betona i armature . sto znaci. Udarna cvrstoca betona (Slika 8. I'M 126 127 . Velie ina prionljivosti zavisi i od profila armature. U povrsinskom sloju dolazi do kemijske veze izrnedu eementnog kamena i oksida zeljeza.. 1:) 35 40 45 15 20 25 30 35. koji se u novije vrijeme primjenjuju kod konstrukeijajako izlozenih djelovanju klorida.mogu6e-la:ijedUQsti promatrane.1].jto znatno povecava adheziju celika i betona...... da bi i vrlo male i vrlo velike vrijednosti cvrstoce imale neku malu vjerojatnost.Q~a veze izmedu betona i celicne armature rezuitira prven~ty.30). takoda je u standardnom testiranju propisan i profil armature..30. Odnos izmedu tlacne cvrstoce betona i brzine nanosenja opterecenja sve do udame cvrstcce [8. Zato zastitni slojevi na povrsini armature (npr. pa mogu uzrokovati vece deformaeije i pukotine u betonu takvog konstruktivnog elementa.hetona. srednjom vrijednoscu (fm) i standardnom devijaeijom (0-) iii proejenom standardne devijaeije (s)....:: :. Cl"t _. Kemijske interakcije penetriranjem CSH kristala u oksidni sloj armature su zbog slicne kemijske prirode povoljnije nego penetriranje CSH kristala u epoksidni sloj. U histogramu je broj rezultata ispitivanja (ordinata) svrstan u intervale od po 1 MPa (apseisa). da prakticn~edstavlja. Na sliei 8. Statisticka raspodjela rezultata ispitivanja projektirane tlacne cvrstoee betona fc=30 MPa.! o .. 7 c: . Za daljnje povecanje povecanje prionijivosti je sve manje (Slika 8... Prostire se u plus i minus neizmjernost._nalazL~unutarJ~~mo~e se uzeti..._ (1J (1J 6 5 4 (1J Rebrasti celik . Odnos tlacne cvrstoce betona i prionljivosti ispitane pull-out testom [8._~vrst. liii 40 45 Slika 3.svojstya_ka~olietona tako i celika.posljedica skupljanjajpuzanj~'betona:------"'-----Opcenito vrijedi. 30 n Parametri statisticke 40 abrade 1 testiranje raspadjele n = 466 fcm= 34.8]. "~ Varijabilnost cvrstoce betona i dokazivanje MB .2 MPa v = 18.29. prikazan je karakteristicni histogram rezultata ispitivanja tlacne cvrstoce betona projektirane marke betona 30 MPa (MB 30). epoxy smola).e!l9_i~ adhezij~ i trenja_:l'l_a_yeliciI1u te vezeutjecu. Pocevsi od varijacija svojstava komponenata betona. da neki rezultat ispitivanja cvrstoce betona bude u :J .. prakticnog odstupanja u doziranju od projektiranih sastava... Ukupni broj ispitanih uzoraka bio je 466.29).. da je prionljivost armatureib~ton~ cvrstoci betona do priblizno 20 MPa.It\ 3 2 20 10 .. ~ . nacina spravljanja.2 MPa = 6.31. Histogram se rnoze dobro aproksimirati krivuljom normalne iii Gau"§"SQY~_distribueije.Prionljivost se moze ispitati cupanjem (pull-out test) stapa odrezanog od armature i zabetoniranog u koeku duzine brida 15 em. proporeionalna tlacne cvrstoce tlacnoj betona Cvrstocu i drug a svojstva materijala za inzenjerske konstrukeije karakteriziraju stobasticke varija£li~~ Za beton su one narocito velike.%). pa do postupaka i kriterija testiranja..6. ali i relativne deformacije.2 X 5 o.. Uzroei varijacija cvrstoce betona su mnogobrojni._ . NPa 5 10 15 20 25 30 0.) '"o T1acna cvrstoca betona..5].. Ova je teorijska krivulja zadana s dvije velicine. 0(. a odnosio se na jednu cijelu godinu [9.vjerojatnost. umanjuju prionljivost armature i betona.._.. c: ... N '. MedutimJ}. ugradnjei njegovanja betona.ikojesu. DrugTrIflljeCTma~... Karakteristicni parametri normalne distribueije prikazani su na slici 8.marks. Krivulja je simetricna obzirom na srednju vrijednost.

da se raspolaze s 50 iii vise rezultata. koji su u Tablici 8. da ne smije biti rezultata manjih od neke minimalne vrijednosti. a V koeficijent varijacije.jevaznopdrediti onu evrst()~~_(f!_ar_a_kter_iit!EIlf! (~)'r§tQfca. r . (J' -.~~:~@~~~:_~::d~~S-~~:-~._. _uzimani. koje reprezentira uzorak s vecim podbacajern. 128 129 . Npr fmin=0..J. koji se mogu ocekivati unutar intervala duzine jedne standardne devijacije. MSJl . propisi za beton obicno navedeni izraz za dokazivanje karakteristicne cvrstoce daju u prilagodenom obliku.) . (podbacaj na broj rezultata) 15.~:5~. LiJ SV<k3 tcCka fl prosj€k cd 5 pret:trrhih rezul tata 5 (1 od 20) 2. LlJ Tt s i eris CV r s to'ca = MS. minimablP cvntoCe Minimalna cvrstoca obicno se propisuje u dijelu od pr6}ektirane cvrstoce betona (MB).0 95. mora se dodatno ispitati. ~~ <. pa se radi sigurnosti dokazivanja korigiraju (uvecavaju) faktori vjerojatnosti. Parametri koji definiraju normalnu distribuciju su aritmeticka sredina svih rezultata (fm) i standardna devijacija (0-).. Krivulja normalne distribucije. bili navedeni za slucaj.a._.0 99..da. i ekonomicnost i sigumost konstrukcije.00 Vjerojatnost cvrstoce u rasponu fm±k. karakteristicna cvrstoca moze prikriti i neke dijelove slabije proizvodnje betona. ri. s je standardna devijacija izracunata na osnovu velikog broja podataka...fi je cvrstoca pojedinog uzorka. koje podjednako uvazavaju riziko proizvodaca betona i vlasnika konstrukcije tj. J. U svakom slucaju beton elemenata.5 (I od 40) 1 (1 od 100) 0.(fi .96 2. __ . Za prakticne potrebe.J_~i~~~j~jf:~_:~~~.h.-' '_'~' f:min '" ~--~t-----------~--~~==~~~~~~-------=~--~~ -o co .!£ ili'p_<?_s!()1<1k_p_Q_cl_R-.je.33._.i_ pJ:9pisima.90 MB iii fmin=MB-4. . da neki rezultat bude unutar nekih drugih granica pomocu izraza: . U prakticnoj primjeni. Sto je manji broj pojedinacnih rezultata ispitivanja cvrstoce. ~ 10 f _ t .~-. (fi ._.6%.... Primjer statisticke karte za kontrolu cvrstoce betona..?~Ej~_g_~Q_l!ll_i_i~J)it~l1i~p_r:e_J!lllnOl]11ll_t!\lim(l ..Yruun~..2 80.. Vjerojatnosti.~~3-~-) Osim toga svaki propis za beton odreduje.7 Vjerojatnost cvrstoce manje od fm-k.} ) fm~!~~8~s-':. t ::g Klizna sn:xtira cvrstcr'e ~ t-. da su oni vremenski neovisni. til~.s) i vjerojatnosti broja podbacaja (fm-k. U dijagramu su naznaceni postoci broja rezultata ispitivanja. Broj rezultata u statistickorn uzorku treba biti barem 50.s).. fbkLMkoje smije biti manji siln19_j. Faktor vjerojatnosti k 1.0 98. H n m ~r.0 90. -. Statisticka metoda kontrole kvalitete pornocu kontrolnih karata (Slika 8. _. Ovi izrazi daju se na osnovu krivulja operacijskih karakteristika..2 z.3.00 1.w()r!l__ dokazati._-- : (fm ± k~~).282 1. da se tolerira 1 do 2 veca podbacaja.--~~--~--~ -. Opisani nacin obrade rezultata ispitivanja cvrstoce pretpostavlja. odredba "da ne smije" znaci.IOO% fm (\) . Slicno se rnoze definirati vjerojatnost.!~~jil).3) kojim je definirana sirina prornatranog intervala..3.15 (I od 700) Slika 8. da ce cvrstoca biti u rasponu (fm ± k.---~~~~v-----~~~. to je i taj dokaz manje pouzdan. f cr = =--'. Pojedini rezultati ispitivanja unose se u statisticku kartu kronoloskim redom. n je ukupni broj rezultata ispitivanja..' _ gdje je k faktor vjerojatnosti (Tablica 8.. kojima se dokazuje postignuta karakteristicna cvrstoca.e_dan. s je procijenjena standardna devijacija izracunata iz manjeg broja podataka.32.fmY n s = ~L. Pri takvoj obradi rezultata ispitivanja. sto zavisi od postupka proracuna konstrukcije i treba biti unaprijed propisano projektnom dokumentacijom.33) pokazala se vrlo prakticnim i efikasnim pomocnim sredstvom za upravljanje kvalitetom proizvodnje betona. _?_.s % 68. -- I ~ =-1. U grafickom dijelu karte Slika 8.64 1.._...33 3.fm? 11-1 V=5!._.~i_"-~~-\~I(_ Projektirana cvrstoca ------ Tab!ica 8.s (fraktil) %.. 2. tij ~kOI11J-l~~~~.9 10 (I od 6) (I od 10) 'W co o vr ~t---...li broj rezultata testi~Tlj~Jfr. zavisno od manjeg broja raspolozivih rezuitata..(----------_ . k granicarna 3s oko srednje vrijednosti jest 99. P_ri_~~finiranju projektirane cvrstoce betonaposebno.frl.. tj.~..

'I 4. 16 . koji se izrezu iz konstrukcije (vadenje jezgri). te razlike mogu biti od 10 do 30%. U usporedbi s betonom ugradenim u kontrolne uzorke (kocke iii valjke).. otkidanje valjaka (break-off test). tj. 12 ~ fe' Wa [kocke ) I. Prvo se nerazomim postupkom ustanovi homogenost betona u ispitivanom konstruktivnom elementu. da se mogu postaviti kriteriji za ocjenu rezultata onako kako pristizu: • pojedini rezultat smije biti manji od MB.(J co . te oni mogu posluziti za dokaz postignute karakteristicne cvrstoce betona. _ ~85 1282 = f. S tako dobivenim podacima 0 odnosu cvrstoce i parametra odredenog nerazomim postupkom korigiraju se (rebazdarenje) svi rezultati cvrstoce dobiveni nerazomim postupkom. U slucaju nezadovoljavajucih rezultata iii nedovoljne kontrole provodi se naknadno dokazivanje cvrstoce betona u konstrukciji ispitivanjem uzoraka.34.9]. Prednost rada sa statistickorn kartom je u tome.3] 4.liJ 4. zbijani i njegovani.35). dobiju se bazdarne krivulje (regresijski pravaci na slici 8. minimalna cvrstoca i projektirana srednja cvrstoca.12]. klizna sredina. Opseznim komparativnim laboratorijskim ispitivanjem uzoraka nerazomom metodom i zatim ispitivanjem njihove cvrstoce. pa i uvjeti ocvrscavanja su drugaciji. Primjena nerazomih postupaka ispitivanja cvrstoce betona temelji se na odredenoj korelaciji izmedu tlacne cvrstoce betona i parametara. Korelacija rezultata ispitivanja kontrolnih uzoraka i uzoraka iste velicine i oblika izrezanih iz konstrukcije [8.34).. primjenjuju se jos i nerazome i polurazome metode utvrdivanja kvalitete betona..60 4. izraz za dokazivanje karakteristicne cvrstoce postaje: f m· konSlr. Postoji veliki broj takvih postupaka: pomocu ultrazvuka iii sklerometra..{XJloiero . koji se dobiju nerazomim postupcima (Slika 8..70 Ii. cupanjem malih ugradenih sidara iz betona (pull-out test).3 28 III . prema nasim propisima 0.. naknadno utvrdivanje cvrstoce betona u konstrukciji. Prema tome.. 24 co 20 c: .I i 'I"l" 4. Ispitivanja na konstrukciji se provode u dva koraka. 48 44 liJ ~ "(J co J6 J2 rO . razlicito uvecaju dijeljenjem s koeficijentom 0. provodi se kombinacijom razomih i nerazomih postupaka ispitivanja. prema propisima raznih zemalja.'iTTTTTTTTTTYTTTTTTrrTTrp'TTf1'TTPT' 'I 4. Slika 8. srednja vrijednost odprimjerice. itd.naznacena je MB. MB ' SR ~ Cvrstoca betona u konstrukciji Kontrola postignute cvrstoce proizvedenog betona provodi se tijekom izvodenja objekata. 'I.85. U donjem dijelu dijagrama unosi se tzv. SR je standardna devijacija.(J • temelji l:.. ali ne manji od [min' • srednja vrijednost od tri uzastopna rezultata ne smije biti manja od propisane MB..90. da su cvrstoce betona u konstrukciji manje od onih dobivenih ispitivanjem na kontrolnim uzorcima (Slika 8. sest uzastopnih rezultata.csoievn: tetmir . . Rezultati dobiveni ovim postupcima su manje pouzdani od onih koji se dobiju ispitivanjem valjaka ispiljenih iz konstrukcije. Ova cinjenica uzima se u obzir pri dokazivanju postignute karakteristicne cvrstoce betona tako. Na osnovu rezultata tih ispitivanja odredi se nekoliko reprezentativnih mjesta iz kojih se izrezu uzorci betona za ispitivanje cvrstoce.35). Zbog ekonomicnosti i jednostavnosti. Ukoliko se zeli postaviti blazi kriterij moze se propisati isti uvjet za kliznu sredinu od npr. Da bi se smanjilo ostecivanje konstrukcije.00 4.90 brzina ultrazvJ<a Slika 8..35.70 do 0. pet uzastopnih rezultata. 130 131 .. ali takoder manja je cijene kostanja. 0L- ~ 20 ~ 40 o betxriir.10 j 11'1" i 'I' 1111' I i '. Brojna komparativna ispitivanja betona iz konstrukcije i kontrolnih uzoraka betona pokazuju. Prema raznim autorima. utiskivanje cavala (penetration test). koje se zatim moze koristiti za ispitivanja betona u konstrukciji. Eksperirnentalni rezultati ispitivanja tlacne cvrstoce betonskih kocaka pre rna rezultatirna ispitivanja indeksa sklerornetra odnosno brzine prolaza ultrazvuka za iste uzorke [8. da se rezultati dobiveni ispitivanjem betona iz konstrukcije. zbog uzimanja propisanog broja uzoraka za dokaz cvrstoce betona. betoni ugradeni u konstrukciju razlicito su ugradeni. urezivanje (identation test)..20 4.50 4. koja sadrzi rasipanje rezultata ispitivanja betona i rasipanje rezultata uslijed vece nepouzdanosti metode u odnosu na ispitivanje uzoraka izrezanih iz konstrukcije.

jer postoje dobre korelacije s mnogim drugim svojstvima ocvrslog betona.:}C§pl()_l!. da se ti troskovi kompenziraju poboljsanim svojstvima svjezeg i ocvrslog betona i u konacnici ne povecavaju ukupne troskove. Detaljnijom analizom odnosa cvrstoce betona i vic faktora. dakle predpostavlja. To se najbolje vidi pri povecanju maksimalnog zma agregata uz isti vodo~e~~entni f?ktor (Slika 8. Za konkretni skup eksperimentalnih podataka Popovics je dobio A=353. moze izracunati konstanta K. a to jos pojacava ucinak smanjenja cvrstoce radi povecanja relativnog udjcla zraka u betonu. neaerirani.tQl)aJL(.§1lhvi!fl!_P9J_a.mogugrupirati u: Ta _.mrmanje.. Prema toj se fonnuli. dobavu i rukovanje sastojcima b<.0279. Ako se u analize uvede jos i utjecaj kolicine zraka u postotku volumena betona onda formula dobiva oblik: ' f = ----:----:~A':-'-::---e Bv!e + O.. U postupku projektiranja sastava betona. ali se i povecava kohcma cementne paste.000637e A Pa. Projekt betona je siroki pojam. agregat. Medutim. ekonomicnost betona ovisi u prvom redu 0 cijenama sastojaka betona.000637e + 0. pOStOJIvise podataka 0 cvrstoci betona.72 I B=23. [8. te nacin njegovanja i testiranja.11): Parametri A i B odrec1uju se eksperimentalno betona. Uvjeti projekta betona djelomicno su sadrzani u pravilnicima i normarna za beton. aditive.. a svojstva svjezeg betona uvjetovana su prvenstveno opremljenoscu izvodaca radova..Y!lli_l~te. pa se odreduju pokuslilla.0J. da se povecanjem kolicine ce~~. doduse smanjuje vodocementni faktor. kao i jednostavnija Abramsova formula ne sadrze podatak 0 kolicini zraka u betonu. ali za konkretan objekt i njegove posebnosti propisuje se u tehnickoj dokumentaciji. U uvjetima modemog mehaniziranog nacina spravljanja i ugradnje. za cement.qnj_e_sastaya_Q~!9lla_i~_p()~tupak utvrdivanj a_rel<iti-vnQKJlgje!<i_-s<iililjaka betOna potrebnilL?:_~.Jcriterije i-ucestalos. godine Feret je predlozio empirijsku formulu za prcdvidanje evrstoce 9. medutim.IR. Je?nadzba jasno pokazuje. vode i zraka. zagradi za koje zavisno sastava Osnovni pojrnovi i definicije PrQkktir. koju dijelom izraduje projektant._je_dinicliQg-:_YQlum_eil<Cl!gra~e_~()g__ ~~~~_Qeto~i_> . Projektant propisuje uglavnom svojstva ocvrslog betona. postupkom multiple regresijske analize dobije se (Popovics. onda treba tim svojstvima prilagoditi sastav betona. da prevelike kolicine cementnog kamena potenciraju nepovoljna svojstva betona. K konstanta materijala odredena eksperimentalno._Po1aziste za proje tiranje sastava etoi1ilje p!Qjekt betona. koja mo@_zad9voljav~ odrec1eni_m'$k.).!!B~£L£~{~!~' se svojstva . Ponekad se projektira veca cvrstoca betona.:!()I1_<i.0j mjeri kolicina cementa nepovoljno mijenja utJec~J v?docemcntnog faktora 1 kohcme zraka na evrstocu betona.. Tome u prilog ide cinjenica. SASTAV BETONA ZADANE OBRADLJIVOSTI I CVRSTOCE gdje je fe tlacna cvrstoca. a dijelom izvodac radova prema raspolozivoj mehanizaciji za izvodenje objekta. • uvieJ~~<li:zQQ_r. • p£oPi§!lje_PQ§tllQke-spravljanJa i·I1lkovan]asy]~zjll)betQQQ_lJI_i1:>etonom __ fazi u _Qcvrscayanja. vode i zraka prognozirati cvrstoca nekog drugog betona.66 [8.:.__ . Povecanje cvrstoce smanjenjern vodocementnog faktora postepeno iseezava. a manje 0 troskovima izrade. 132 133 .Lkontro]e. Poseban oblik ove formule je Abramsova formula (1919. a ona je kod obicnih betona znatno manje cvrstoce od agregata. Ako se radi 0 betonima. starost Oblik ove fonnule. stednja cementa. koji ce biti izlozeni trosenju iIi agresivnom djelovanju okoline ili betonima za koje su bitne termicke karakteristike ili defonnabilnost.£ili.god. pa onda od volumnih udjela cementa. ne uvazava cinjcnicu.6]) prosirena Abramsova formula: f= e Bv!e + O. u k.nta preko ncke granice.nacin. • propisuje. kolicine vode i kolicine cementa. koja zapravo grubo aproksirnira oblik dijagrama odnosa evrstoce i vodocementnog faktora (Slika 8. da se kakvoca betona prosuduje na osnovu tlacne cvrstoce. Uvrijezena je praksa. zbog povecanja kolicine cem:nta (cen~entne paste). -----• cvrstoce. osim tehnickih uvjeta treba uzimati u obzir i cijene raspolozivih materijala i troskova izvodenja.12). Ova formula.10].Teorijsko predvidanje tlacne cvrstoce betona betona: Jos 1897.13) odnosno istu ko licinu cementa (Slika 4.__<:>1:>r<lclJjiYQ~t. a da se time zapravo zeli osigurati neko drugo svojstvo svjezeg iIi ocvrslog betona.t~_iii. !il1illLsasfav b~t()~~"-2. au su vo~~~eni cementa. odlicno zbijeni beton. Cijena kvalitetnih dodataka betonuje takva.i~anih ~ojstava u svje~em i o~yrslomstanj~_iy_~fonn<l_f1sj~k!>pI_Qata. .ral11etriA i B su karakteristicni za vrstu cementa i agregata.kvalitetei osiguranj<l_k. koji obuhvaca: • ~ahtijevana svojstva_be. za odredene sastojke. takva praksa dovelaje cesto puta do pogresnih rezultata i stavova u projektu betona. Sva svojstva propisana u projektu betona. te njih ispitivati i prosudivati u fazi projektiranja i kontrole proizvodnje. pa je jedna od osnovnih postavki u projektiranju. Cijena cementa je visestruko veca od cijene agregata.

Prema nasim propisima taj je faktor 1. da proizvodnja uz veliku standardnu devijaciju zahtijeva i projektiranje vel ike vrijednosti srednje cvrstoce betona.pr()PJ.postize se slabije organiziranom tehnologijom betoniranja suvremenom mehanizacijom i uz mali utjecaj kontrole proizvodnje. a to se propisuje zavisno od toga o kakvoj se betonskoj konstrukciji radi. kao otpornost na udar.0MPa . fizikalne. cVfl. Kriteriji i postupci projektiranja drugih svojstava uvoditi ce se sukcesivno kada ta svojstva budu detaljno opisivana. suvrernenom mehanizacijom i vrlo dobro organiziranom kontrolom proizvodnje. tj. kolicine i podrijetla i s razlicitirn odnosima masa pojedinih sastojaka.toca na umor. ne uzima se manjom od 3 MPa.§ill:'Lli. 6. Karakteristicna cvrstoca treba biti jednaka iii veca od marke betona: fbk. 4.§h'.postize se zastarjelom iii zapustenorn mehanizacijom. MB 20 . U ovom poglavlju biti ce govora 0 jednom postupku projektiranja sastava betona kojemu su zadana svojstva obradljivosti i cvrstoce. dugotrajne. ~Liste klase.1). Vrijednosti faktora vjerojatnosti razliciti propisi odreduju razlicito. MB IS.) Moguce je projektirati sljedece marke betona: MB 10. Na osnovu visegodisnjeg pracenja tehnologije betona u nas [9..postize se vrlo dobro organiziranom tehnologijom betoniranja.0:$s:$5.?:8.1]. mogu se razlikovati pet tipicnih grupa rasipanja rezultata ispitivanja cvrstoce betona: 3.-izgled. na mjesalicama sa slabom sposobnoscu homogenizacije i postrojenju uz koje ne postoji laboratorij. ali razliCi10g__SlI.. . Marka betona je normirana tlacna cvrstoca betona u MPa u starosti od 28 dana.--~~~~~~. zavisno od dopustenog broja podbacaja. :: I j " - .hI_~~ Nairne. tj. Od toga se prve tri grupe svojstava pojavljuju uvijek.mehanicka.9MPa . ista zahtjevana svojstva u ocvrslom stanju mogu se postici sastojcima razne vrste. i jos se kontroliraju svojstva trajnosti u okolnostima normalne agresivnosti za beton.na nacrtima. ocvrscavajucem i ocvrslom stanju. zilavost itd. Utjecaj rasipanja rezultata ispitivanja betona na projektiranu srednju cvrstocu betona. . Standardna devijacija (s) izracunava se iz velikog broja rezultata ispitivanja i s obzirom na stohasticku prirodu betona. Ocito je. (Normirani uvjeti ispitivanja cvrstoce betona opisani su u poglavlju 0 evrstoci betona.9 MPa . • gusto6a (laki betoni. tj..svojstva.9 MPa . .0:$s:$4. 5. ili 1 na 40 (Tablica 8.• trajnost (postojanost na mehanicke. treba biti veca od projektom zahtjevane marke betona (MB).c._~ef()fITla. gdje se ne koriste rezultati ispitivanja betona i njegovih sastojaka. srednja vrijednost cvrstoce betona je: fm. koja se prema pravilniku za beton i armirani beton naziva marka betona i oznacava s MB. manje od 1 na 100.28.1.3.!S.0:$s:$3. u tehnickirn opisima i izvjestajirna radi jednostavnosti oznacava nekom sifrorn.itd do MB 60. neekonornicnu proizvodnju (Slika 9. Statistickl kriteriji za projektiranu cvrstocu betona Zbog ve!ikog rasipanja rezultata ispitivanja tlacne cvrstoce betona. srednja vrijednost (fm). Faktor vjerojatnosti k uzima se prema vrijednostima iz Tablice 8..llflz:i~~.?:MB+ ks. 134 20 15 25 35 MPa Slika 9. kemijske i bioloske utjecaje).:. karakteristicna cvrstoca je definirana kao 10% fraktil (Slika 9.!l()st~i:llluide. . s.postize se kod nepazljivog iii volumnog doziranja sastojaka betona. teski betoni).2. Statisticki uvjeti za projektiranje marke betona..T .-j1eka __ posebna. Rezultati manji od zahtijevane cvrstoce betona (MB) ne smiju biti manji od minimalne cvrstoce'/mlll' Ocekivanje rezultata manjih od minimalne cvrstoce betona moze biti npr.iJ~kf:_~ll!_a!c!f:!is!ike: kratkotrajne. Svaka klasa betona mora imati naznacenu projektiranu iii zahtijevanu cvrstocu.="" -.. suvremenom mehanizacijom i dobro organiziranom kontrolom proizvodnje. Slika 9. a ostale prema posebnim potrebama konkretne betonske konstrukcije.9 MPa .3).0:$s:$7. . "-tenni~Kekarakteristike_u svjezem. Standardna devijacija rezultata ispitivanja tlacne cvrstoce betonaje pokazatelj ujednacenosti proizvodnje betona.itd.2).__ .postize se dobro organiziranom tehnologijom betoniranja. zakoju se projektira sastav betona.?:MB Projektirana.. Klasa betona se u projektu.

njihov omjer u rnjesavini moze mijenjati u relativno sirokim granicama. da konzistencija zavisi u najvecoj mjeri od kolicine vode. da beton u konstrukciji bude dobre kvalitete jest.25% . ili u kilogramima ako su praskasti. navedeni su neki tipicni primjeri preporucenih konzistencija betona. Voda se iskazuje u litramas time. kako bi sto bolje odgovarali zadanim tehnickirn uvjetima i zahtjevima ekonomicnosti.sup. da se betonske mjesavine zadaju u masenim iii volumnim ornjerima agregata i cementa iii pak kolicinorn cementa u kubnorn metru betona.~~nate statisticke karakteristike pogona. Te kolicine mogu biti polaziste za projektiranje prve eksperimentalne mjesavine betona. posuda na kranu pumpa. To znaci. greda Kolnicke pi OCt. tj. To znaci. bez vode koja je apsorbirana u agregatu. Faktori vjerojatnosti k. koji ce proizvoditi beton.3. stupovi Jako armirani presjeci stupova. industrijski podovi Betoniranje pod vodom Masivni hidrotehnicki betoni Zalijevanje ankera.3. a da uz konstantnu kolicinu vode konzistencija betona ostaje prakticno ista (Slika 9.0 vic 0. da se za odabrane sastojke betona. da se uvijek specificira vodocementni fa. ne sarno 0 ugradljivosti u konstrukciju (velicini presjeka betonskog elementa i stupnju armiranosti) nego i 0 nacinu mijesanja. ploce. Priblizne kolicine vode za odabranu konzistenciju. b) 500 400 . granulometrijski sastav. proracunavaju se statisticki parametri. u odredenim vremenskim razmacima iii prema potrebi.2% 0.'. U Tablici 9. a za potrebe doziranja na betonari iskazuje se tezinski za cement i agregat. Pretpostavka. zavisno od dopustenog broja podbacaja odnosno minimalno dopustene cv~stoee. uzima se kriterij kOJI Je na strani sigumosti: fm ~ MB + 8.45% Rjecni agrega t. sredstvima zbijanja betona u konstrukciji. Prema tome.3. u Dodaci betonu izracunavaju se u postotku od mase cementa i zatim izrazavaju litrama. cement i agregat. kamioni pumpe. 0 vic Slika 9. ako su tekuci (najcesce).i. To je voda koja sudjeluje u tvorbi cementne paste. jer su volumeni nasutog agregata i cementa zavisni od vlaznosti odnosno stupnja zbijenosti i vrlo promjenljivi. Na osnovu rezultat. a) los se uvijek susrece praksa. Postoje tri osnovne zavisnosti koje upravljaju postupkom projektiranja sastava betona. Zrak. Orijentacijski podaci Tip konstrukcije 0 konzistenciji betona za maksimalno zmo rjecnog agregata D=32 mm.0 (MPa). Dijagrami rezultata ispitivanja betona iste konzistencije.3a). koji pokazuju varijacije u kvaliteti betona.%) x masa agregata. volumen vode izrazene kao vlaznost agregata je: vlaznost agregata (tez. Tablica 9.32 ttm 1 ~ 50 Osnovne zavisnosti pri projektiranju sastava betona ~ c ~ o JOO 40 5 = 12-18 cm o Mnogi ulazni podaci za projektiranje sastava betona vee su objasnjeni kada je bilo govora 0 sastojcima betona.1. silobusi posude Konzistencija prema mjeri slijeganja. izbor maksimalnog zma agregata. srednja cvrstoca pornocu dva simultana uvjeta: za koju se projektira sastav betona odreduje se v t: OBRADLJIVOST IKOLICINA VODE fm~ fmin+ k2·s. specijalne posude pumpa. kamioni. (a) odnos vic faktora i kolicine cementa i (b) odnos vic faktora i tlacne cvrstoce.a kontrolnih ispitivanja. posuda na kranu trake. cm 1 5 12 16 5 18 5 20 Siabo annirani iii neannirani temelji i blokovi Annirani temelji.' PC. cijevi trake. Tijekom proizvodnje betona dobiva se nizove rezultata kontrolnih ispitivanja za pojedine klase betona. vaznorn pravilu zasnivaju se razne tab lice (Tablica 7. maksimalno zmo agregata i vrstu agregata (drobljeni iii rjecni) iii dijagrami u kojima se navode preporucene kolicine vode za beton odredene konzistencije. To su npr.kt~r slobodne vode. da ga se moze dobro ugraditi.50 1. Ta praksa datira iz vremena kada nije bila poznata uloga vode u betonu. te klimatskim okolnostima. da prvi korak u projektiranju sastava betona treba biti izbor prikladne obradljivosti odnosno konzistencije betona. 136 20 0.50 1. konzistencija svjezeg betona. podlijevanje ploca strojeva 6 8 I 12 I 13 Iskazivanje sastava betona Proracun sastava betona provodi se obicno na osnovu udjela pojedinih sastojaka u jedinicnorn volumenu. i na osnovu toga korigiraju projektirani sastavi betona. no i danas je jos prikladna kod zanatskog nacina spravljanja betona. raspolozivim sredstvima varijskog i unutrasnjeg transporta. To su: (I) obradIjivost svjezeg betona i kolicina vode. bilo namjemo uvucen iii slucajno zahvacen iskazuje se u postotku ukupnog volumena betona. Prema tome. (2) zavisnost tlacne cvrstoce od vodocementnog faktora i (3) zavisnost trajnosti betona od vodocementnog faktora. Obradljivost betona moze ovisiti 0 svim fazarna obrade betona. Aerant 0. U tom slucaju bolje je zadavati omjerima masa.1. 137 .. izbor vrste cementa. Prikladno je svojstvo svjezeg betona. A~o n. Vlaznost agregata izrazava se u postotku tezine agregata i obuhvaca upijenu i adsorbiranu vodu. Transportna sredstva trake. zidovi. uzimaju se prema vrijednostima iz Tablice 8. pri rnijesanju svjezeg betona. Na tom prakticnorn.

Podaci dobiveni iz eksperimenata prikazu se u dijagramu oblika hiperbole u koordinatnom sustavu: kolicina cementa: vic faktor (Slika 9.10..Za agregat vrijedi kao i za cement. fluidifikatori). vrijeme vezanja. Vee ovdje treba naglasiti.).11 i 8. potrebno je za konkretnu isporuku provjeriti utjecaj aditiva na odabrane vrste cementa i agregata. • poboljsanim • njegovanjern zbijanjem betona.lako postoji atest kojim se potvrduju deklarirana svojstva aditiva. ugradnje i njegovanja betona. Zahtijevana svojstva ocvrslog betona daje projektant konstrukcije. nadzora i neovisne) 139 transporta. Sredstva unutrasnjeg TEHNOLOGIJAMA o tim postupcima posebno se govori u poglavlju 0 patologiji betona. koja bude zadovoljavala sve druge propisane uvjete projektirane klase betona. a kolicina cementa u kubnom metru betona se mijenja u intervalima od po npr. 0. a za njihovu promjenu nekada ima vise. 2. Pri konacnoj odluci 0 sastavu betona treba uzeti u obzir i nivo kontrole koji je moguc u datim okolnostima izrade.Qgti!Jlalni sastav betona uvjetovan je tehnickim i -ekonofnskim parametrima. 3. • izborom agregata. pa i onaj koji je izlozen normalnim uvjetima okoline. a prema tome se propisuju i odgovarajuce minimalne tehnoloske mjere (Tablica 11. ali za konkretnu isporuku cementa s kojom ce se raditi probe treba prethodno ispitati sva normirana svojstva na prahu. tako daje uvijek potrebna odredena optimalizacija smjese. Razine kontrole (vlastite. b) PODACI 0 RASPOLOZNIM 1.Svi podaci 0 svojstvima koja podlijezu atestiranju dobiju se od proizvodaca. treba posluziti Walzov dijagram cvrstoca betona normiranih s cvrstocom cementa (Slika 8. Pokusne mjesavine prave se s priblizno istom kolicinom vode (istom konzistencijom). a svojstva svjezeg betona uvjetovana su tiporn konstrukcije i raspolozivom tehnologijom. Na taj nacin moci ce se. u slucajevima kada su betonske konstrukcije izlozene jacern djelovanju agresivnih okolnosti i kada su te okolnosti najmjerodavnije za izbor sastojaka betona. 6. provjeriti vrstu i kolicinu dodataka. prema normama ukoliko se ne koristi pitka voda. interpolacijom odabrati mjesavina.7. mora uvijek v. • apsorpciju vode. a nekada manje slobode. Nairne. • kolicinu sitnih cestica na sitima 0. Korelacijska krivulja u dijagramu v/cfaktor : tlacna cvrstoca betona predstavlja srednje odnosno ocekivane vrijednosti cvrstoce betona.erificirati i najcesce korigirati eksperimentalnim podacima. Sredstva vanjskog 4. Zavisno od uvjeta okoline betoni se dijele na klase izlaienosti (Tablica 11.11). 5) pokusnih mjesavina betona za raspolozivi agregat i cement. izmedu ispitanih sastava betona. Ti efekti se obicno provjeravaju na smjesama morta. projektiranje u doslovnom smislu rijeci i nije moguce. onda se dobiju iz pokusnih laboratorijskih mjesavina. Ukoliko se ne raspolaze takvim podacima iz redovne proizvodnje betona. betona. podaci raspolozivim tehnologijama i podaci iz projekta konstrukcije i tehnologije izvedbe.). jer se uz odredene pretpostavke izracunata mjesavina. Pri koncipiranju ovih pokusa. DODACI BETONU . osim pravilnog izbora tipa cementa i vodocementnog faktora. • vlaznosti frakcija. jednako vazni dobro zbijanje i njegovanje betona.020 mm. 138 . Nacini ugradnje. transporta.rezultate ispitivanja betonu (npr. volumnu postojanost. Zapravo.09. AGREGAT . uobicajena je praksa.): f= c Bv/cO. Postupci zbijanja. a) PODACI 0 KOMPONENTAMA BETONA CEMENT . Osnovni su podaci 0 komponentama betona. Trajnost betona moze se jos podesavati: • izborom vrste i kolicine cementa.3a).~-. da su za trajan beton.12). Tek uvazavanjern svih tih aspekata postici ce se dobra i nepropusna struktura betona.OO0637C + O. postoje dobre korelacije izrnedu vodocernentnog fakt~ra i tlacne cvrstoce betona (vidi dijagrame na slikama 8. isporucene frakcije 0 Za slicne sastojke betona. I konacno. ukoliko nema drugih podataka 0 cvrstocama slicnih betona..0279a A TRAJNOST I VODOCEMENTNI FAKTOR Za svaki beton. kontrolira se vodocementni faktor u pogledu trajnosti betona. da se laboratorijski izradi nekoliko (3 .3b). kojima se ispituje odnos kolicine vode i konzistencije svjezeg betona (Slika 9. vodocementni faktor je jedan od glavnih cinilaca koji utjecu na poroznost. • hidraulicnim • dodacima dodacima. naknadno upijanje vode. pasti i mortu: • • • • • • cvrstocu normnu konzistenciju. a time i na propusnost betona za vodu. • odrediti gustocu. Prije projektiranja sastava betona potrebno je prikupiti podatke 0 raspolozivim materijalima i tehnologijama. 30 kg. Nacin mijesanja betona. Pri projektiranju novih sastava betona. 8. kao polaziste za izbor vodocementnog faktora moze posluziti formula za teorijsko predvidanje tlacne cvrstoce betona (Poglavlje 8. a za konkretne treba ispitati: • granulometrijske sastave. Ove dvije grupe uvjeta mogu biti prilicno opsezne.063 i 0. VODA . /~ ~ Redoslijed projektiranja sastava betona <) F CVRSTOCA I VODOCEMENTNI FAKTOR . • volumnu masu svake frakcije. aeranti. plinove i druge moguce agresivne tvari za beton i celik u betonu.

Obicno se pripremi vise rnjesavina.).IzborDm~3x~ 3.. Kolicina vode. c 11?g'f8 2.3b). Prilikom ispitivanja konzistencije kontrolira se temperatura smjese. Izbor konzistencije prema postupku koji ce se primjenjivati pri kontroli 2..3. CVRSTOCA I TRAJNOST .:> b/D Vlaznost kg Korigirana masa za 1000 L kg Sastojak Frakcija 0-1 0-4 4-8 8-16 16.11. Volumen zraka. V +~+~+ A (/10 :J Or :?3 ~O . c Agregat popunjava say preostali prostor za I m3 gotovog ugradenog betona. da je beton dobro obradiv za odredenu namjenu.cvrstoca (Slika 9. Uvjet trajnosti 7. prema tablici 9.2% Zrak 4% Agregat Ukupno 199b 2338 :.260 3S 10 15 35 i z= 1000. konzistenciju betona treba podesiti tako. I. Bez obzira na predpostavljenu kolicinu vode u proracunu. iste konzistencije.02 { ~ T (26 {l 1(63 0/53 ::J f6!J --G 'tS-- 0. U prvom projektiranju smjese. Provjerava se. { 9.2. c) svojstva i performanse koje proizlaze iz projekta konstrukcije. b) % armiranja.S. da bi se dobila zeljena konzistencija. odreduje se iz iskustva ~il~ip~r~e~m~a~ta~b~l~ic~i~7~.5 I/o 0/2- 3/5 3/5 351 i. Prerna potrebi korigira se kolicina vode. d) podaci 0 tehnologiji izvedbe (motazna konstrukcija.1 ~0~v~is~n~0~0~d~im~e~n~z~ij~am~a~p~re~s~je~k~a~i~o/c~o~a~rm~ir~a~nj~a~.16 Principi su objasnjeni u prethodnim poglavljima. 14.s '313 34'1 Sl2 . Iz jedne serije pokusa rnoze se odabrati vise sastava za propisane klase betona iste konzistencije i istog maksimalnog zma. do 8. Ispitivanje svojstava svjeZeg betona i izrada uzoraka za ispitivanje ocvrslog betona PREMA POT REB I PONA VLJA SE OD 3.lj . Kolicina agregata. odabire se manji ~ iz koraka 8. tako da se moze konstruirati dijagram odnosa vodocementni faktor. KORAKA.>'r 110 014 /.2. :>/.2. A Ukoliko nije zadana projektom.A= . kohezivnost i zavrsna obradljivost 141 12.4. C 8. Ispitivanje ocvrslog betona i sredivanje podataka u dijagrame prema slici 9.P. Izbor vic faktora 6. razlicitim kolicinarna cementa (Slika 9. as razlicitim kolicinarna cementa..c) PODACI IZ PROJEKTA KONSTRUKClJE a) Vrste presjeka (mali. Dijagram treba konstruirati od dovoljnog broja tocaka. i tabele za ispitivanje ocvrslog betona.VAi Ispituje se vlainost svake frakcije radi korigiranja potrebne kolicine vode za odabrani vodocementni faktor.) 13.11. da bi dobili podatke za vise mjesavina. a [L] 4. masa agregata Korekcija za Apsorpciju % kg % ?-. Kolicina cementa. iIi 6. Masa za 1m3 (kg) 3f::'J 3 2 Gustoca p (kg/drrr') Vo1umen za I m3 (drrr') 3. tako da se konacni sastav betona usvaja interpolacijom. v/~ O/S 0/1 (.3. 5 ~/l? 1. Pokusna mjesavina PROBNE MJESAVINE Probne mjesavine pripremaju se najcesce prvo u laboratoriju. Vlaznost agregata J}5 3?-9 of- 163 10tll' . moguce trajanje njegovanja. treba konzistenciju odabrati obzirom na obradljivost (npr.6 LABORATORIJSKI POKUSI 10. Frakcije agregata Ukupna kolicina agregata dijeli se u najpovoljnijim postocima(p. Tablica 9.32 Dodatak betonu s vodom (I :I 0) Cement Voda % S kg q kg] = V : ~. Ispitivanje konzistencije. KORACI U PROJEKTIRANJU SASTAVA BETONA ZA KOJI SU ZADANI OI3RADLJIVOST. veliki). namjene objikta i uvjeta buduceg okolisa. 68' ?- G7'o (000 t 9 s: b) Korekcija za apsorpciju i viaznost agregata Z. a ovdje se ukratko pokazuje jedan od mogucih redoslijeda u projektiranju sastava betona. Odabiranje sastava betona Koriste se postupci tehnicke statistike Proracun sastava betona od 3. dostupnost elementima). srednji. (Tablica 14C .)volumeni(V) frakcija(Ai): A=L . zavisno od ocekivane cvrstoce cementa Kontrolira se vic faktor i kolicina cementa iz minimalnih uvjeta trajnosti prema tablici 11. V ________________________________ 5.~ _ Odabire se prema uvjetu cvrstoce iz dijagrama 8. koraka prikladno je provesti tabelarno 9.66r5 S'3/2 II. __ Zahvacenog ili djelovanjem aeranta uvucenog. a) Proracun sastava betona za pokusnu mjesavinu Sastojak Cement Voda VIC (kriterij cvrstoce) VIC (kriterij trajnosti) Dodatak betonu aerant 0. Za proracunati volumen betona doziraju se komponente betona i zarnijesaju.'S._ __ e. da Ii su postignute projektirane velicine za gustocu betona i kolicinu zraka.' 1/2 erE? 49/ :II s'tl .

ako se umjesto plasticne radi tekuca konzistencija.ovrsinu premazati s manjom kolicinom cementne paste. 20% . bilo dodavanjem aditiva iIi promjenom kolicine cementa iii sitnog pijeska. Mnogobrojni i varijabilni parametri sastojaka betona vrIo razlicito utjecu na kvalitetu betona. Moze se prije ubacivanja komponenata prema proracunatom sastavu. pa se uvode eventual no potrebne promjene u projekt sastava. pa se najcesce te varijacije "pokrivaju" povecanom. rnoze se cak i preskociti faza laboratorijskih ispitivanja. p. Na uhodanoj betonari. zbog nacina obrade i poteskoca u interpretaciji podataka.4. AdilM KOl'ITROl. Rezultati ispitivanja betona ocjenjuju se statistickirn postupcima. da u pr~k~i ~a promjen. 143 . Ukoliko se u proizvodnji ocekuje betoniranje pri vrio razlicitim klimatskim uvjetima. Usvojeni sastavi za trazene klase betona ponovo se zamijesaju na betonari. Dakle. Te se kolicine moraju povecati za: 10% . Kolicine u Tablici 9. Iskustvo je pokazalo.emeno . a za cement klase 25 treba ih povecati za 10%.3. onda treba laboratorijski provjeriti ponasanje betona pri razlicitim temperturama smjesa. Prilikom spravljanja pIVe mjesavine dio cementne paste utrosi se na premazivanje povrsine bubnja i lopatica mjesalice. ~ovr. a to znaci mjesec dana zakasnjenja. pa ta mjesavina ne bi bila mjerodavna. i bez povecanog rizika postici zahtijevana svojstva betona. pa to rezultira podbacajem u kvaliteti. uz odredene korekcije. Minimalne kolicine cementa kIase 35 za betone B I MB 10 Minimalna kolicina cementa.pri najvecoj frakciji 4-8 rom. korekcije sastava betona su prespore. transportni Deton nemoze biti kategorije B I. pri uobicajenoj organizaciji kontr~le 1~pravlJanJa kvalitetom betona. SASTOICI Cement Agregal Voda Aditivi TEHNOLOGUE SfATlSTI(:KA OBRADA Do1ir:anje Mijebnje Prijcyoz. 10% . ~ predvidaju dvije kategorije ~ B J i BJL Za kategoriju B II obvezno se moraju provesti prethodna ispitivanja.tete betona odabranog sastava najvise utjecu sljedeci karakteristicni parametn sastojaka betona: ~K-ateg_~!ona Prethodna ispitivanja betona mogu biti vrlo opsezna i dugotrajna.3 vrijede ukoliko se beton B I spravlja s najvecom frakcijom 16-32mm. Toje moguce u slucaju da se radi 0 betonima nize propisane cvrstoce i ako se radi 0 manjim kolicinama betona. koji se mogu propisati uz neku povecanu kolicinu cementa. intervencije u sastavu betona provode se nakon dobivanja rezult~ta testiranja ocvrslog betona.(zagladivost) povrsine. Upitni~o~ su . koji ulaze u proizvodnju. Ponekad. pa na osnovu postojecih podataka 0 proizvedenim sastavirna betona.A OPREME ISPfITVANJE BETONA Sf ATls-mm Sastojci Belon Tablica 9. tako da se moze ocijeniti utjecaj rada ekipe i kvalitete opreme s kojom ce se spravljati beton.kontrolira funkcioniranje strojeva za proizvodnju i bazdari uredaje za doziranje. Cement Agregat Vod.pri najvecoj frakciji 8-16 mm. te da se poduzmu o?govar~ju~e korekcije u sastavu betona. Medutim.4).e kvali. -----K?~m ~stu. Shema upravljanja sastavom betona. pa prema tome i skupa. prema iskustvu. To su narocito. pokuse izvesti odmah u punoj velicini. betona B I mogll_sy_~~~oizvodi i to ~_~_]_5. na betonari. Opravdana su tek ako se njima moze ustediti u odnosu na iskustvene sastave betona. Za kategoriju B I propisane su minimalne kolicine cementa (Tablica 9. promjena potrebe za vodom i vrijeme vezanja betona pri razlicitim temperatura rna. UgradDja Zbljanjc Zagladivanjc Njegovanje ISPfITVANJE SASTOIAKA Za cemente klase 45 smiju se navedene kolicine cementa smanjiti za 10%. da bi se doka~a~o u kojoj mjeri su zadovoljeni uvjeti klase betona. da se u meduvremenu bubanj mjesalice ne pere. Najbolje je pripremiti seriju mjesavina za redom. kg/nr' 15 20 25 142 220 260 300 350 Slika 9.3). ravljanje kvalitetom betona _~ Tijekom proizvo nje aoo1'atOrijuz-oetonaru kontrolira i evidentira rezultate ispitivanja sastojaka betona. te uzirna uzorke i ispituje kvalitetu proizvedenog betona (Slika 9. rezeIVo~ u projektiranoj cvrstoci betona.oznacena mjesta na kojima najcesce dolazi do pogresaka u funkcioniranju sustava.

. Na slici 9. uz konstantnu konzistenciju odrzi i konstantni vodocementni faktor.. .3]... svjeze betonske smjese i u cvrstoci cementa. da je 6 podataka dovoljno. opisan je postupak kontrole kvalitete pornocu klizne sredine cvrstoce. kada su srednje temperature od 25 do 30°C. ~.J 6U~~11111111111'11111111111'lllnlllllIII1111\lllllltl11'1'11'111"111111'111111"'11 11'1111111111 nastaju promjenama u drobilisnorn postrojenju iIi trosenjem sita u proizvodnji iIi promjenama u opterecenju sita iIi kolicini vode za pranje agregata.: . ' . ~.i. kao najuocljiviji parametar kontrolira konzistencija betona. cvrstocu i trajnost betona. b) modul finoce agregata i c) cvrstocu betona [9. MIN · · · IS 16 17 \8 19 20 Braj rezul tata se uSrednjavaju Promjene u standardnoj konzistenciji cementa mogu nastati zbog redovnih promjena u mineraloskorn sastavu sirovina za proizvodnju cementa. i 9 10 II 12 0 .rj!!'Hlli .. .. ... Nairne. promjenu kolicine vode za 7 do 10. koje 144 . • promjene u standardnoj u temperaturi konzistenciji kolicine zraka u mjesavini.. poveca se kolicina vode za 10 litara pri krutoj konzistenciji. Tek kada ispitivanja ocvrslog betona pokazu neki nedostatak u kvaliteti..i " kaj1 · . rezultiraju znatnim promjenama u potrebi za vodom za istu konzistenciju betona (Tablica 7. : '. Slican postupak rnoze se primjenjivati uz usrednjavanje razlicitih brojeva podataka za sastojke betona i za ocvrsli beton. koji se mogu aproksimirati normalnom distribucijom. formiranjem baza podataka i ekspertnog sustava rnoze se znatno poboljsati i ubrzati slozeni proces projektiranja sastava i upravljanje procesom proizvodnje betona.. To je moguce uz simultanu promjenu kolicina cementa i vode iIi primjenom aditiva. da se prakticno eliminiraju slucajne pogreske. : . pa zakljuCivanje po shemi jedan uzrokjedna posljedica nije primjereno.33). a to znaci. . Promjene u granulometrijskom sastavu agregata.. Novija istrazivanja pokazuju [9..2. a da konzistencija betona pri tome ostaje ista! Takve promjene u granulometrijskom sastavu agregata mogu se ocekivati u normalnoj proizvodnji. da se npr. da rezultati ispitivanja sastojaka i betona cine vremenski ovisne serije. . vjerojatno zato sto su meduovisnosti slozene.. . do cak 35 litara pri plasticnoj konzistenciji..~f~tf 5 6 7 8 . i vodocementni Premda se svi navedeni parametri sastojaka betona redovno ispituju u laboratoriju betonare. a to znaci mijenjaju poroznost.. ~30 <.. da se karakteristicni parametri materijala mogu izraziti pornocu srednje vrijednosti i standardne devijacije (Slika 8.i. : .5. i 1 2 J 4 ~. pa se tome prilagodava kolicina vode u smjesi...... Standardna konzistencija cementa se uslijed toga promijeniti za 2 do 3%.3].i. koji odgovara liniji B 32 u sastav. prikazan je utjecaj povecanja broja uzastopnih podataka koji se usrednjavaju.. . trebaju 10 do 20 litara vode vise nego kada su temperature 5 do 10°C (Slika 7. : :: : . pri cemu je uvijek usrednjavano po 5 uzastopnih rezultata..tl se usredn lava iu Slika 9.!::iJ11llJJ.3). Sadasnji propisi uzimaju rezultate ispitivanja betona u nekom duljem vremenskom razdoblju kao skup rnedusobno neovisnih podataka.. Od toga se prva tri parametra manifestiraju kao promjena potrebe za vodom uz istu konzistenciju betona.! rezultata kO. i to za rezultate ispitivanja cvrstoce cementa...31). :.i. a nakon toga se zbog vremenske rneduovisnosti podataka povecanjern njihova broja prakticno vise ne poboljsava karakteristican parametar materijala. Tako na primjer smjese betona u Ijeti. modula finoce agregata i cvrstoce betona.i. Bra. 20 100 '~i . ..17)! maze Ocito je. cak i unutar optimalnih granicnih linija... da navedene promjene u kolicini vode znatno mijenjaju faktor. . ~ ~ . pri mijesanju stalno se. cementa.. Vremensku zavisnost podataka 0 ispitivanju sastojaka i betona potvrduju slozenije statisticke analize pornocu autokorelacijskih funkcija i segmentacijom. Tako na primjer.....~. te se zatim intervenira u sastav betona na taj nacin.~.5 litara na kubni metar betona iste konzistencije! Vece promjene u potrebi cementa za vodom mogu uslijediti od promjena u temperaturi betonske smjese. koji odgovara Iiniji A 32.. . One su posljedica redovnih promjena...i.. sto takoder upucuje na mogucnost poboljsanja upravljanja kvalitetom betona. . vezane uz promjene temperature s godisnjim dobima. Ove promjene mogu biti sistematske. a to znaci za beton spravljan s 350 kg cernenta/rn '.>~. · . Komplicirane meduovisnosti parametara sastojaka betona i svojstava ocvrslog betona mogu se pornocu automatske obrade podataka vee preventivno uvesti u upravljanje procesom proizvodnje betona. promijeni Ii se granulometrijski sastav. Klizne sredine zavisno od broja podataka koji se usrednjavaju za aj. a: : : : ... : .. ali jos vece promjene nastaju pri promjeni kolicine hidraulicnih dodataka cementu. Na statistickoj kontrolnoj karti rezultata ispitivanja cvrstoee betona (Slika 8. . . .i ..i.~ . rijetko se kada u praksi ovi podaci koriste za podesavanje sastava betona. polazi se u analize uzroka.: : . 145 • varijacije • promjena • promjene • varijacije u granulometrijskom sastavu frakcija agregata. frakcija ~ ~. Vidi se.5.cvrstocu cementa... Uvodenjem kompjutorske obrade podataka.

plitke i dosta siroke. I ~ VOLUMNE PROMJENE BETONA <:> Skupljanje moz~GsLjediG_u~acije vode iz betona. pa rezultiraju naprezanjima. koja su cesto veca od vlacne cvrstoce i uzrok su pucanja betona. Naravno. plasticne pukotine. hiQJ1!_t<lgij~_G._~m~@_a i ~natiz3C1]e:-l3ez obzira na uzrok. Dok je beton u plasticnom stanju. kao i od temperatumih promjena. a dio jenakon vracanja_vl~k~.J_~)_. Plastic no skupIjanje je manje. zbog jednostavnosti. jednakog su reda velicine i jednako vazne za ponasanje betona volumne promjene od skupljanja odnosno bubrenja betona. Izrazava se kao bezdimenzionalna velicina u promilima (mmlm) iii miliontinkama (x 10-6).~jr~y'erzibiIan. DEFORMAClJE BETONA Za kratkotrajna opterecenja do velicine dopustenih naprezanja. Taj dio skupljanja naziva se plastic no skupljanje. beton ce bubriti. Ono moze biti reda velicine 1% volumena cementa. koji se ne skuplja.:i:ako·su-!a. I Plasticno skupljanje i bubrenje Skupljanje ocvrslog betona uslijed susenja t~!. Osim deformacija. da vece kolicine cementa povecavaju i plasticno skupljanje. koji je usao u reakciju hidratacije. uslijed gubitka vode evaporacijom s povrsine betona. Uslijed hidratacije. ispituje obicno sarno Iineama deformacija betonske prizme. cementna pasta se skuplja za priblizno 50 do I OOx 10-6u odnosu na volumen cementnog praha. Medutim. velicinabubrenja zavisno 147 ~usel1ieIl1_Q~yrslog betona izlaziy_Q!la i~ kapilaJa. Ako je beton potopljen u vodu. dolazi do smanjenja volumena._ _tLs!~formacij~ .s_tQ_~. ako se reducira izdvajanje vode. te postoji mogucnost stalnog ulaska vode u pore cementnog kamena.Y~I)QJg)_ti_1:l~t9.~~_~_.nj~jJ_etona. beton se ponasa kao vecina nosivih gradiva.y~m~_I}()_m__IJ()§~Q~S!_jJ~~ve~iy:g~~~£a:I<:. sma-njenJe-Yo1Umena.10. pa se javljaju tzv. Taj dio skupljanja se naziva autogeno skupljanje. gotovo elasticno. sto rezultira vlacnirn naprezanjima u povrsinskom sloju. ali vecina je stetna po svojstva konstrukcije.tj. SU'ukUpne _ jer deformacije puzanja poddopufu:n-F!C~!iIpr~~~nJim~i-!'J9_K!edaveiicinekao i kratk()t@ji!~j~!. Dio . cime se nadoknaduje dio vode utrosen na hidrataciju._ ()ptere~~iij~3rlomara~.~_~fj£@~@ci_§ac~Ima takoder drugih posljedicapiizaiija.!1a. U praksi su ove obadvije volumne promjene gotovo uvijek sprijecene. pod stalnim opterecenjem beton puze (tece).--:-~voJstvopuzanja je vrLQ.E_~iv~slc!J_QliC!.Q_miluleJonIta_ciii"i.Za uobicajene vrste betona. neICemogu biti povoljne. Skupljanje povrsinskog sloja je sprijeceno unutamjim dijelom betona.2iJaI:e betona reverzibilan (Slika 1~. Ova naprezanja mogu biti veca od vlacne cvrstoce jos mladog betona. koje su posljedica djelovanja vanjskih siIa (kratkotrajnih iii dugotrajnih). pa se laboratorijski. a plasticne pukotine mogu se potpuno izbjeci ispravnim njegovanjem betona.-Yolumna deformacija jednaka je trostrukoj vrijednosti lineame deformacije skupljanja (cv = cx + Cx + cJ.

U izvjestaju 0 rezultatima ispitivanja vrlo je vazno naglasiti 0 kojim se dimenzijama uzoraka radio Rasipanje rezultata ispitivanja srazmjerno je veliko.. Skupljanje cernentnog morta uslijed susenja i karbonatizacije vlaznostima [10. 2000r----------------. Testiranje skupljanja Premda je skupljanje volumna promjena.ko s~ pore ispunjene vodom. +r=:«: I I I I .. a nakon formiranja meniskusa vode u kapilarama nastaje podtlak.. . Ukupna skupjanje ad suse 1600 nja i karbanatizacije 1200 xo '" " ....u vod! na zraku Bubrenje a) \Skupljanje '. obicno se mjeri sarno lineama promjena uzorka oblika stapa...'. Ireverzibilni dio skupljanja betona posljediea je nastanka novih kemijskih i fizikalnih veza u strukturi eementnog kamena.1. nadoknaditi ce se vrlo brzo jednim kratkim kisnirn razdobljem. Karbon dioksida ima u nezagadenoj atmosferi 0. cime je evaporaeija usporena. onda je ireverzibilni dio skupljanja znatno veci. Medutirn. koja se oslobada moze intenzivi~ati proees hidrataeije. a bolje je 6 uzoraka. Brzina transporta vlage ovisi 0 relativnoj vlaznosti betona i okoline betona... " b) " Povratno '. zaobljenih krajeva.:iusenjem . zatim 0 stupnju hidrataeije eementnog kamena i 0 strukturi pora u betonu. Beton pripravljen s cementom u kojem ima dodataka zgure. optima lni uvjeti za karbonatizaeiju eementnog kamena su u djelomicno vlaznom betonu. ne nastaJ~ kar~ona~n~ kiselina tj. a beton se ispituje na uzoreima dirnenzija IOxlOx40 ern? i 20x20x60 ern". IlJ 800 400 - j Skupljanje od susenja /".. a voda. koje djeluju na taj nacin. moze biti povecanje cvrstoce.jJ Slika 10.... Obicno se ispituju prizmice morta dimenzija 40~40xl~0 mrn ' u aparaturi prema Graff-Kauffmannu.1 b).2. koji popunjava strukturu.... Buduci da je najveci dio skupljanja posljediea transporta vi age iz unutrasnjosti uzorka do povrsine i zatim intenziteta evaporaeije.. '~" Skupljanje ad karbonatizaclje . ali u gradovima i na autoputevima ima ga do 0. koji je njegovan do prakticno potpunog zavrsetka Iiidratacije.. ali jos vise od njihove ispunjenosti vodom (Slika 10.. '-' c <0 '-. .. Tako je ripr.. 149 V r: Skupljanje uslijed karbonatizacije Djelovanjem CO2 iz okoliee na eementni kamen dolazi do kemijskih reakeija. Napredovanje karbon dioksida ?iti ce najsporij~.c<. Prema tome skupljanje betona tijekom duljeg suhog razdoblja... a.. ne dolazi do reakeije s kristalima vapna. pa se paralelno ispituje barem 3. promjene duzine usporeduju se sa stalnom duzinorn stapa od invara istih dimenzija kao prizma od betona (slika 10. jer se kristal} vapna zamjenjulu cvrscim kalcij karbonatom. zatim prosusen i onda ponovno vlazen.. uslijed karbonatizacije dobiva na povrsini praskasti sloj..~. U praksi se najcesce transport vlage u betonskom elementu.1] . uslijed evaporaeije i ponovnog vlazenja. da beton naglo upija vlagu. ako je beton istovremeno sa susenjem izlozen intenzivnoj karbonatizaeiji.3). Pri tome se oslobada voda. Da bi se eliminiralo mcguce utjeeaje temperature na promjene dimenzija okvira aparature. Uzorak ima na oba kraja ugradene repere od nerdajuceg celika.2). nakon sto je isparila adsorbirana voda.. Velicina tih ciklickih promjena zavisi od trajanja razdoblja susenja odnosno vlazenja. ali je proees upijanja vi age znatno intenzivniji od procesa evaporacije. Skupljanje i bubrenje ocvrslog betona uslijed susenja i vlazenja [ 10. '~~. Nepovratno Povratno skupljanje (transport -L vlage) t skupljanje kamena uslijed karbonatizaeije zavisi od strukture pora.2]. to ce izmjerena velicina zavisiti bitno od dimenzija uzorka. Osim skupljanja..:. za beton.."- ___ -- na u vodi zraku b . narocito se povecava tvrdoca betona tako da tanki povrsinski sloj kore betona postane znatno tvrdi i kruci. posljediea karbonatizaeije cementnog kamena od obicnog portland cementa. Uslijed karbonatizaeije.. ' -40 0 20 40 60 Relatlvna vlainost 80 100 -% pri razlicitim relativnim od_t~aj~j~_l1j~gQvflnjll_istarostib~t()_namoze biti od 40 do 70% od skuplj~. Karbon dioksid s vodom tvori karbonatnu kiselinu koja reagira s Ca(OH)2 u eementnom kamenu stvarajuci CaC03. ... Prema tome.('. ali se i drugi spojevi eementnog kamena razgraduju. najvece povratno bubrenje. "'" g- I V) O d / " I~ "'::.L__:::_.. Brzina napredovanja korozije eementnog 148 .. ali ako u porama nema vode.03%..3%. Slika 10. To je posljediea djelovanja kapilamih sila u porama betona.(transport skupljanje vlage) ""'" ~_(\('... . odvija naizrnjenienn (Slika I 0..

2 :::: .5). QJ C <1J ~ <1J QJ . uz istu konzistenciju i isti vodocementni faktor ornogucava obicno manju kolicinu cementa.4).4].... cuvanih na 21°C i 50% re!.6.. Skupljanje betona moze se izracunati iz velicine skupljanja cementne paste (sc~ pomocu struktume formule: Sb = scp(1 . Skupljanje betona istog sastava. 40 do 80% od 20--godisnjeg skupljanja obavi za 3 mjeseca i 66 do 85% od 20-godisnjeg skupljanja obavi za 1 godinu.8 ~ ~ -i s II) Q ~ 0. Medutirn. 40 20 0...8 ~ Slika 10. Vrijednost eksponenta n zavisi od modula elasticnosti agregata i Poissonovog koeficijenta..4. U pocetku je skupljanje najvece..140~----------------------------------~ 120 o 10 28 dana 90 1 2 5 10 20 30 godina Slika 10.. -i QJ 0.5 __ --~--__ ~ 0... '2 .. Sam cementni kamen imati ce utoliko vece skupljanje ukoliko je veci vodocementni faktor (Slika 10. a narocito je vidljiv kod lakih betona. Slika 10.50 '0 120 I C> Volumni udio agregata .<1J .5]. [ 10.3. koji sprecava skupljanje.3].3 0.4 0.7 0. a zatim se postepeno smanjuje. Cimbenici koji odreduju veliclnu skupljanja Skupljanje betona je posljedica skupljanja cementnog kamena. U kasnijim razdobljima odredeni doprinos moze biti posljedica skupljanja od karbonatizacije.. ali spravljenih od razlicitih agregata. . Utjecaj udjela agregata u volumenu betona na skupljanje [10. -i 0:: a Vo1umni udio agregata.. pa ce to rezultirati manjim skupljanjem.6). 150 151 .5.35 0. 0..g)n gdje g znaci volumni udio agregata (Slika 10.. % 80 1 V) 100 o~~~~--~ 0. koji imaju znatno vece skupljanje zbog malog modula elasticnosti agregata. Utjecaj vrste agregataje velik vee kod uobicajenih vrsta agregata (Slika 10.4 8~. vece zrno agregata.6 vic faktor 0.. Opcenito vrijedi da se: 14 do 34% od 20-godisnjeg skupljanja obavi za 2 tjedna.. ali najveci utjecaj na velicinu skupljanja ima agregat. Utjecaj vic faktora i kolicine agregata na skupljanje betona [10.v!. Slika 10. Granulometrijski sastav i velicina maksimalnog zma agregata sami po sebi ne 'utjecu na velicinu skupljanja.. Aparatura za ispitivanje skupljanja mortnih prizmi i betona.

te od vlaznosti betona.1 + kcpka + g[ 1 . co .1 9.30 0.58 0.povrsina poprecnog presjeka u crn-.... i 10.30 90 0. koje vrijede za betone njegovane sedam dana pri temperaturi od 20 "C.Tablica 10..3.23 010 0. Temperatumi koeficijent ekspanzije cementnog kamena varira od llxl 0-6 do 20xl0-6.5 10. U Tablici 10.90 0.68 045 0. Utjecaj vlaznosti okoline na skupljanje betona vidi se na slici 10.cta) ctb = ctcp . pa ce ctb zavisiti od udjela agregata i cementnog kamena.12 0.15 365 0.35 3 god. Zavisnost skupljanja od vremena trajanja Relativna Srednja Zavisnost skupljanja betona od vremena Es '0 1200 (I) j Es (6) I Cl Relativna 800 400 100 vlaznost okolice (%) debljina presjeka dm(cm) $10 20 >40 $10 20 ~40 7 0. zavisno od vlaznosti.opseg presjeka elementa u dodiru sa zrakom u cm.08 0..28 0. Tablica 10.7.23 0.88 073 0.10 005 0.83 0.kcpkaJ ' dm=O' gdje je: 2Ab gdje je g volumno ucesce agregata. Ab . 0.08 90 0. agregat sprecava temperatum~ deforrnacije cementnog kamena.30 0.18 0. navedene su vrijednosti temperatumog koeficijenta betona u kojemje omjer cement:agregat=1 :6.95 0.40 0. te od elasticnih svojstava obaju faza.1 6. 0.34 0.5 11.2.. mogu se za proracune koristiti vrijednosti iz tablica u propisima (Tab lice 10.85 0. 40% ~ §- V) o -400 70% c 10 Oani 28 90 1 2 Godine 5 10 20 30 Temperaturni utjecaji na volumne promjene Stika 10.03 .05 28 0.15 0.42 70 0.2 8.2 8. Srednja debljina presjeka definirana je kao: Vrijednosti temperatumog koeficijenta ekspanzije betona (ctb) najvise z~vise od sastava betona i temperatumog koeficijenta ekspanzije agregata. Tipicne vrijednosti temperatumog k~ficijenta ekspanzije agregata navedene su u Tablici 4.4 10.1.. Koeficijenti temperatume ekspanzije betona c:a= 1:6.5 12.13 0. krutosti cementne paste odnosno agregata.50 0.12 u poglavlju 0 agregatu. Tablica 10. c ..48 0.10 u vodi o o o 152 153 .1 9.<ll .2. (%0) Vrsta agregata Esoo Njegovano na zraku 1O-6jOC 13. Utjecaj relativne vlaznosti okoline na skupljanje istog betona [10.3.75 0.).56 0.1 Njegovano u vodi 1O-6jOC 12.8 9.4]. a k i k. Cementni kamen i agregat mogu imati vrlo razlicite temperatume koeficijente ekspanzije. Skupljanje prema nasim propisima Za svaki veci inzenjereski projekt i za odredeni sastav betona treba velicinu skupljanja i bubrenja betona odrediti pokusima.38 0. koji ima veci temperatumi koeficijent.16 0..40 020 0. Kao i kod skupljanja..60 0.. Krajnje vrijednosti skupljanja neanniranog Srednja debljina presjeka elementa dm (ern) $10 20 ~40 betona betona.. Ako se stirn podacima ne raspolaze.20 0.15 007 0.63 .6 12.6 12.7 10.7.1. Vrijeme 1 nakon prestanka njegovanja betona (danilgodine) 14 0. njihovih ct (cta i ctcp).2 9. Temperaturni koeficijent ekspanzije betona moze se procijeniti pomocu struktume forrnule: 2g( ctep .2 Konacne vrijednosti skupljanja neanniranog Rjecni Mjunak Granit Kvarcit Diorit Pjescenjak Vapnenac Zgura visokih veci Ekspandirana zgura Relativna vlamost okolice (%) 40 0..

Ponasanje betona na temperaturama nizirn od ledista je vazno zbog mogucih ostecenja strukture betona djelovanjem mraza. Ebs: E =C Ebs (J Slika lO. s brojnim porama i defektima. 154 Slika 10.. pa je odgovor na djelovanje vanjskih sila kompliciran. . ali i zbog trajnog djelovanja naprezanja. Oko temperature smrzavanja.5 cvrstoce betona. % i :tll ~ ~ 120 ~ £ 10 OL_ -30 I . Utjecaj relativne vlafnosti okoline na temperatumu ekspanziju cementnog kamena [ lO.. kada se uzorak rastereti..10. zatim. onda taj ucinak izostaje. sto znaci. Ovaj ucinak.. da se postepeno povecavaju pod stalnim teretom. kako se povecava temperatura..6].~ -~i 10 20 DC £s I I I I . prilicno izrazen u cementnoj pasti.8. Odmah nakon nanosenja sile uzorak se deformira i za kratkotrajna naprezanja do 0. Takoder se uzima da je proporcionalan naprezanju i obmuto proporcionalan modulu elastienosti: CPc c =P Ebs Zavisnost funkcije CPc (koeficijenta puzanja) od razlicitih parametara.1 EO oc CtJ O~ 'q. c cu . Ovaj posljednji dio dodatnih deformacija. djelomicno zbog skupljanja i eventualnih temperatumih promjena. CU\() 0. 't 30·rr---------'-----~~ Relativna vlaznost. &-' f S vremenom beton se i dalje skracuje.l- I SkuplJanJe -20 I Starost betona Slika 10. ova se deformacija rnoze opisati Youngovim modulom elasticnosti. tj.. a sve te velicine jako zavise od sastava betona. ako je beton prije ispitivanja prosusen na 90% relativne vlaznosti okoline...t--I __ -. vrijednosti temperatumog koeficijenata ekspanzije se smanjuju. koja prikazuje deformacije prizme pod jednoosnim tlacnirn naprezanjem.20 cu c .. Deformacije i kod relativno malih naprezanja nisu u cijelosti reverzibilne. koji se naziva puzanje iIi tecenje betona... &} 10 ~ cu 20 Re1atlvna vlaznost. traje vrlo dugo... manjije u betonu. To je posljedica povecanog pritiska vodene pare u porama cementnog kamena.. Koeficijent temperatume ekspanzije cementnog kamena. ali se intenzitet deformacija smanjuje.. a nakon smrzavanja postaju jos vece (Slika 10. cu-< . njegovoj zrelosti i termohigrometrijskim uvjetima u casu ispitivanja.8]...9...10. Naprezanje je naneseno u trenutku tl._.. Sumami pregled ovih pojava prikazanje na slici 10.7]. Utjecaj relativne vlaznosti i temperature betona na lineami koeficijent temperatume ekspanzije [10. zavisno od njegove relativne vlaznosti ima svoj maksimum pri relativnoj vlaznosti od oko 65% (Slika 10. i zatim ostaje takvo do trenutka t2. u radnom dijagramu Iinija rasterecenja ne poklapa se s linijom opterecenja..... 155 ..~Y/ ~/ 10 0 ?.. deformacije su zavisne od vremena.. Medutim. ~:::r .~ 90..9). :::> <IJ DEFORMAClJE 0 BETONA POD DJELOV ANJEM SILA 18 16 14 12 0 0 . Takve povecane ekspanzije nema kada je cementni kamen suh i u slucaju kada su pore potpuno ispunjene vodom. Odgovor betona na djelovanje vanjske sile u uvjetima suhe okolice [ 10. . razmatrati ce se u poglav1ju 0 puzanju betona...8).. 40 100 % Struktura cementnog kamena i betona je heterogena i komplicirana..

. Radni dijagramje uvijek malo zakrivljena linija. za koju se uzima.ModuI elastlcnosti betona betona dobiva se ispitivanjem betonskog uzorka oblika Uzorak se opterecuje na pritisak u smjeru dulje osi.11.50 Slika 10. VLAZNOSTI I TEMPERATURE NA MODUL ELASTICNOSTI CEMENTNOG KAMENA Cementni kamen sadrzi veliku kolicinu pora vrlo razlicite velicine i oblika. Za praksu je ispravnije odrediti modul elasticnosti na radnom dijagramu nakon sto se ovaj stabilizirao treniranjem uzorka od pocetnog predopterecenja od 10% od cvrstoce do naprezanja jednakog priblizno 40% od cvrstoce betonskog uzorka. Radni dijagrami betonskih uzoraka opterecenih na pritisak: a) beton manje cvrstoce. 0. to se oba ova utjecaja na poroznost odnosno modul elasticnosti mogu sazeti u jednom. sekantni i tangentni. Sile i odgovarajuce promjene duzine se ocitavaju nakon svakog ciklusa povecanja opterecenja. Odnos modula elasticnosti i cvrstoce betona prizme (a:h= 1:3) iii valjka (D:h= 1:3). Pri rasterecivanju i ponovnom opterecivanju dobiva se karakteristicna petlja histereze i zaostale trajne deformacije.40 0. Modul elasticnosti je yeti za vece cvrstoce betona. ukoliko se opterecenje sporije nanosi. To je najvecirn dijelom posljedica puzanja betona. Pocetno naprezanje od 10% nanosi se prije pocetka mjerenja. Nelinearnost je utoliko veca.12): Ebs = Srednja vrijednost 60 fbm 27 + fbm [GPa]. iii Ebs = 9. Na prvoj krivulji radnog dijagrama mogu se odrediti tri vrste statickog modula elasticnosti: pocetni..42 40 50 60 UTJECAJ POROZNOSTI..4). ali to povecanje nije linearno (Tablica 10. manje iii vise ispunjenih vodom..9]. ukoliko se primijeni veci broj ciklusa rasterecenja/opterecenja radni dijagram se priblizava pavocrtnom ("treniranje uzorka").25 }. izrazu koji je potvrden eksperimentalnim podacima (Slika 10.. Modul elasticnosti ocvrsle cementne paste razlicitih starosti i vodocementnih [10. 156 157 .29 22 30 23 33 26 36 28 . da su naprezanja monoaksijalna. koji je najveci. Moze ga se ocijeniti na osnovu ernpirijskih izraza: Staticki modul elasticnosti Tablica 10. a opterecenje u cijelosti preuzme kruta struktura cementnog kamena. a naprezanja i relativne deformacije se dobiju dijeljenjem s povrsinorn odnosno mjernom duzinorn (Slika 10.4. cvrstoce fbm se uvrstava u MPa. Takoder. te ukoliko se naprezanje vise povecava. b) beton velike cvrstoce. voda u porama u prvi rnah sudjeluje u nosenju opterecenja. (MPa) 20 25 30 Staticki modul elasticnosti. (GPa) 21.40 30 .30 0. Buduci da je kolicina pora manja ukoliko je vodocementni faktor manji i kako je proces hidratacije napredovao. Nakon nanasanja opterecenja. da se izbjegnu pocetne neravnomjernosti u mjerenju deformacija. sve dok s vremenom ne bude postepeno istisnuta. a deformacije se mjere u srednjoj trecini.Jfbm 10. koje su posljedica neravnosti kontaktnih ploha.60 vic faktora Slika 10. Za betone vecih cvrstoca modul elasticnosti je veci.12. jer dolazi do konsolidacije u strukturi betona. a radni dijagram se blizi pravocrtnom. ali i kao povecanje modula elasticnosti vlaznog betona u odnosu na isto takav uzorak suhog betona.. Ovo se tijekom pokusa pokazuje kao djelomicno puzanje betona.11). tako da je modul elasticnosti sarno aproksimacija stvarnog ponasanja betona. + o (b) Ecp CPa 3D 20 10 28 dana 3 dana 0. Tlacna cvrstoca valjka $ 15xh30.

Medutim.4 -20 Eb 0 20 (v1azan) > Eb 60 (suh) 100 140 roc Slika 10. g).£.14: Model A pod opterecenjern ima Jedna~ deformac. Medutim. Ecp l_l. Susenjern izlazi voda iz vecih kapilara. Transport ove vode u krupnije kapilare i zatim izvan betona takoder bitno doprinosi smanjenju modula elasticnosti betona susenjern. Iz navedenih uvjeta 0 jednakosti deformacija (model A) odnosno jednakosti naprezanja (model B) dobivaju se sljedeca rjesenja: Model A Model B Model C ~=Ea g+EcpCi-g)· Ea A [J A J.=f(Ea.) Prema tome.. apt prikazan na slici 10. Funkcija f zavisi od geometrijske konfiguracije modela..10]. koji je bio zagrijavan neko vrijeme prije mjerenja moze imati veci modul elasticnosti. povisena temperatura mladog betona ubrzati ce hidrataciju.0 0..gdje je Ep modul elasticnosti cementne paste. Za linijske elemente betonskih konstrukcija Poissonov koeficijent se ne uzima u obzir pri proracunu.13. Utjecaj temperature na modul elasticnosti betona [10. koji znatnije doprinosi njegovoj krutosti.12 Eg=32 kN/cm2. Eb s..11]. model B ima jednako naprezanje u agrega~ 1 ~ementnoJ p~.. Ecp. pa se moze s~atrati dijelom cvrste faze cementnog karnena.. s. i Ecp moduli elasticnosti agregata i cementne paste.0 9 Slika 10. Za vlazni cementni kamen priblizno je 0. C yg ~ C Slika 10. E =E za kapilamu poroznost jednaku g p nu I· a Pc kanil ama poroznost cementnog kamena.8 0.15. jer bi ta voda preuzela dio kratkotrajnog opterecenja.. Dakle kod obicnih betona moze se zanernariti utjecaj interfacea na modul elasticnosti betona. t~kve rnoguce kon~?"racije prikazane su na slici 10. UTJECAJ AGREGATA NAMODUL ELASTICNOSTI BETONA Modul elasticnosti betona moze se dovoljno dobro prognozirati pomocu dvofaznog modela. koja tijekom susenja postepeno prelazi u krupnije kapilare. a smanjuje se sa smanjenjem vlaznosti.~nJa I. (To nije slucaj kod specijalnih vrsta betona._g. znacajniji je utjecaj susenja na vodu u manjim kapilarama i porama gela. tako da mladi beton.15. To je posljedica povecane pokretljivosti cestica pri visim temperaturama. Promjene modula elasticnosti betona zavisno od koncentracije agregata i strukturnog modela [10.20. defor~aclJa u heterogenoj strukturi betona karakteriziraju velike vanjacije.Stl.. npr.15. 1.13). Premda stvamo stanje na~:ez. OVImodeli mogu dati dobre prognoze prosjecnog modula elasticnosti betona. Kod plosnih i prostomih elemenata uzima se prosjecna vrijednost 0. mikroarmiranih betona.8].. a model A bolje odgovara stanju karakteristicnorn za lakoagregatne betone.!. Promjena temperature takoder mijenja modul elasticnosti betona.. Poissonov koeficijent betona Za cementni kamen Poissonov koeficijent se malo mijenja s promjenom vodocementnog faktora. za razlicite koncentracije agrega. Prema tome je za cementni kamen I. znatno veceg modula elasticnosti od cementnog kamena. 159 Tn 158 .5 1. sto donekle smanjuje modul elasticnosti.. a model C je njihova kombinacija.:{g_ + Eb-Ecp [1-jTg~E+E cp B --n 1 a ~ B Sva tri modela su graficki prikazana na slici 10. Ova voda je jace vezana na povrsini cvrstih cestica.1Ju a~regata i cementne paste.25.=. Dvofazni modeli betona za prognoziranje modula elasticnosti [ 10.14. tao Model B bolje odgovara kada je agregat kruci tj. gdje suo E. = . modul elasticnosti betona (Eb) moze se izraziti kao: Ecp 0. i to tako da se pri visirn temperaturama dobivaju manje vrijednosti (Slika 10. koji se sastoji od cementnog kamena i agregata. a g je volumna konce~tracIJa agregata u betonu. + . a za suhi oko 0.::.

vlaku.duljina uzorka u mm. Uzorak je pricvrscen u sredini. uvijek su ova dugotrajna mjerenja povezana s nizom problema. Koeficijent puzanja se racuna u odnosu na pocetnu elasticnu deformaciju. Premda .17. pri nekoj starosti betona.spitivanja je prikazana na slici 10. Kako se modul elasticnosti povecava sa staroscu betona.-.a) u be~onu.. uslijed hidratacije iii korozivnih i drugih stetnih utjecaja. Onda je: Dinarnicki modul elasticnosti (~d) dobiva se mjerenjem brzine prolaza ultrazvuka ~. s I = .L.16. kao i odredivanje njihovih dimenzija. nakon sto se oduzmu dugotraj~e def~rmacije.16. Sheme uredaja za ispitivanje puzanja.4--Dijaf ulja _. koja je definirana sekantnim modulom elasticnosti. a njene prednosti mjerenja brzine prolaza ultrazvuka.&. gdje je: L . bubrenja i temperaturnih promjena. Veza izmedu ova dva parametra ~s=I...j. ~d MJERENJEM BRZINE PROLAZA ULTRAZVUKA Na povrsinu betona. EbdMJERENJEM REZONANTNE FREKVENCIJE Shema i. ) II) --------empirijskim izrazom: Puzanje betona Dinarnicki modul elasticnosti veci je od 'statickog modula elasticnosti.Dinamicki modul elasticnosti betona kroz beton iIi mjerenjem rezonantne frekvencije normiranog uzorka betona..rezonantna frekvencija u Hz p .L-:__:__..17.su uredaji za ispitivanje puzanja u principu jednostavni. POSTUPCI MJERENJ A DEFORMACIJ A PUZANJA Najcesce se mjeri deformacije puzanja pod tlacnim opterecenjern. torziji i viseosnim stanjima naprezanja.2v)' .. zbog stalnog puzanja. koJ: su posljedica s~p!janj~. K= gdje je v Poissonov koeficijent.. odreduje pri vrlo malim naprezanjima betona. n . na odredenoj udaljenosti (L) postave se generator ultrazvucnog impulsa i prijemnik. Na slici 10.JI 160 Slika 10.. To Je svojstvo funkcija vremena. Dinarnicki modul se tada izracuna prema izrazu: ~d=4n2L2 p 10-12 [ GPa]. Iz izmjerene udaljenosti i vremena prolaza izracuna se brzina (v.. _ Cijev Slika 10. koje je posljedica naprezanja do granice dopustenih naprezanja. Prikladna je takoder za identifikaciju defekata (defektoskopij. to bi elasticnu deformaciju trebalo izmjeriti u odgovarajucoj starosti betona u kojoj se izracunava puzanje.gustoca betona u kg/m". ova se razlika pri racunanju koeficijenta puzanja obicno zanemaruje . ali postoje i sistemi za mjerenje puzanja pri savijanju. 161 . (pukotine.-. S jedne strane poteskoce su u odrzavanju centricnosti sile naprezanja i njezine konstantnosti. Uredaj za ispitivanje dinamicko~ modula elasticnosti mjerenjem rezonantne frekvencije pnzme betona. Medutim. tlacerije z-: P=. sto je nerazorna. Puzanje se definira kao povecanje deformacije pod trajnim djelovanjem naprezanja. tako da se pobudivacem moze varirati frekvencija pobude dok se ne dode do prve rezonantne frekvencije uzduznih vibracija.25~d-19. ( gdje je p gustoca betona u kg/m '. prikazani su razni sustavi. brza i daje podatke 0 svojstvu betona po dubini. a I ~ ~ su kao i kod postupka PobucJivac Uzorak I I . da~le znatno manjeg naprezanja od staticke cvrstoce iii od umora pri ciklickirn naprezanjima.J. Dalje ce bit! govora 0 puzanju.Glavna prednost ove metode je u tome. (I-v) (I + v)(1 . Nadalje ...se mjerenjern brzine prolaza uItrazvuka mogu pratiti promjene svojstava betona tijekom vremena. jer se data je sve izrazeno u GPa. segregacije)... koji se primjenjuju pri ispitivanju puzanja... kmls). _p '- I--- Uzorak K 1 iP Opruga Uzorak .'.. Ovo je iskljucivo laboratorijska metoda.

ukupna deformaeij a bi sadrzala i tu promjenu. -. U starosti to optereti se do naprezanja 0"0. Ovaje deformaeija manja od pocetne elasticne deformaeije. prizma 20x20x60 crn-. onda ukupna deformaeija sadrzi i deformaeiju od skupljanja betona Es' Prema tome deformaeija puzanja bila bi: ----_-1. Elasticna deformaeija je Eo=c jE. Odrzavanje termohigrometrijskih uvjeta i oejena velicine pripadajucih deformaeija takoder cine poteskoce. deformacija betona ce se trenutno smanjiti za elasticni dio. 162 . uslijed naprezanja 0"0' koje ostaje do vremena t>to: (a) Ako je betonski uzorak izoliran od okoline (npr. deformaeija et izmjerena u vremenu t. Puzanje pod djelovanjem konstantnog naprezanja.19.:= Relaksacija nakon t Cfo.. Prema tome ukupna deformaeija bi bila: Ep = Eu - E+ (Jo Eb· (d) Ako bi izolirani uzorak betona opisan u slucaju (a) bio izlozen jos i porastu temperature.. povrsina uzorka se prernaze parafinom). onda bi ukupna deformacija sadrzala jos deformaeiju od bubrenja betona. Ako se dugotrajno opterecenje ukloni..18. Interesantno je usporediti cetiri slucaja puzanja uzoraka u razlicitim higrometrijskim uvjetirna.[10.jer se u meduvremenu povecao modul elasticnosti.__ L- ~ -+ Starost t to Starost t Slika 10. Ukupna deformacija bi bila: = Eu - E' \__ I (Jo (b) Ako uzorak betona nije izoliran.() t OL_~--------------~t---to Starost Konstantna deformacija Pocetna elasticna deformacija ()o =[ Konstantno naprezanJe o L. da mu je pridodana konstantna deformaeija.18): Ep (e) Ako bi uzorak betona bio izlozen istom opterecenju..------ -L Puzanje nakon {t-toJ :Et-eo Pocetna elasticna deformacija 0'0 = U slucajevima (b) do (d). sastoji se od elasticnog dijela i puzanja (Slika 10. koje se razlikuju na pojedinim stranama uzoraka. njeguje se do dana ispitivanja u standardnim uvjetima. i dalje se s 163 to Starost T t Slika 10. puzanje ce se manifestirati kao postepeno smanjenje naprezanja s vremenom. da bi se izracunalo deformaeiju od puzanja betona. Utjeeaj puzanja rnoze se promatrati i na drugi nacin.19). Nakon ove kratkotrajne povratne deformacije. kao uzorak za ispitivanje cvrstoce. a to su uobicajeni uvjeti mjerenja puzanja betona. pa je moguce postepeno isusivanje uzorka. Puzanje betona pod konstantnom deformacijom rezultira relaksacijom naprezanja [I 0.12J.s druge strane su u mjerenju deformacija.12]. bubrenja i od porasta temperature. potrebno je zasebno izmjeriti deformaeije od skupljanja. To je relaksacija (Slika 10. ali potopljen u vodu. npr. E je sekantni modul elasticnosti u trenutku t. Ako je uzorak betona opterecen tako. Uzorak betona.

) a+b(t-. da se moze pisati u obliku: i!.400 ". E p = cr . Dosadasnji maternaticki izrazi vrijedili su za slucaj konstantnog djelovanja naprezanja. o c C1l . ----• eksoet: imenta1ni _podaci logaritamska f.zan~a. (t-r ) apscisa. Druga je funkcija logaritam Ec= oblika: A + B log (J+t-t). Optereti li se iste uzorke betona u razlicitirn starostima dobiva se familija krivulja pu.. r je vrijeme opterecivanja uzorka betona. koja ce se najbolje prilagoditi rezultatima eksperimenata provedenih uglavnom u laboratorijskim uvjetima.c). hiperbolna f.za koje se u racunu uzima.8]. Eksperimentalni (t- 'I) 1200 dani podaci i mate mati eke funkcije vrijeme-puzanje [10. Prema ovoj jednadzbi. ali daje prevelike dugorocne vrijednosti puzanja. OJ ..22.20).21. Taj drugi dio povratne deforrnacije zove se 129yratnopuzanie (Slika 10.!l = a+ Ep bet .21._. i manje je od puzanja. Oni se dobivaju trazenjern funkcije. moze se napisati: Ep Oblik krivulja puzanja opisuje se razlicitim maternaticki izrazima.8]. da su afino pridruzene (iako to egzaktno nisu). EO) = lib..=. vremenom smanjuje deforrnacija betona.22) Uzimajuci u obzir linearni odnos puzanja i naprezanja. tako da je (t -r) vrijeme uzorka pod opterecenjem.. ali obicno daje premale ukupne konacne vrijednosti.. Povrsina funkcije puzanja [10.. bolje aproksimira pocetne rezultate mjerenja. koliko dobro opisuju rezultate eksperimenata i kako se 1ako cdreduju njihovi koeficijenti. Prema ovom izrazu puzanje nikada ne prestaje.12].. Dvije takve funkcije u usporedbi s podacima pokusa prikazane su na slici 10.0. 164 Slika 10. OJ 0:: 600 VriJeme pod opterecenjem Slika 10. a konstanta b nagib pravca.r). Tako dobivene funkcije valoriziraju se uglavnom prema tome. vic Slika 10. konstanta a cdsjecak na ordinati. -. puzanje ima konacnu vrijednost. 2 0. pa se opet lako mogu odrediti parametri Ai B iz podataka pokusa aproksimiranih pravcem.. /~ ~~ //... a to znaci prakticno za uzorke pri ispitivanju u laboratorijskim uvjetima.. Te ~nvuIJ: mogu se aproksimirati povrsinorn puzanja (Slika 10. Prednost je ove jednadzbe u tome.. Ova se funkcija dobro podudara s izmjerenim kasnijim rezultatima puzanja. Puzanje j povratno puzanje betona opterecenog pod vodom i na zralcu nakon 28 dana njegovanja [10. kojem je lijeva strana ove jednadzbe ordinata. = (t . Prva je hiberbolna funkcijq. pa se rezultati testiranja puzanja mogu aproksimirati pravcem u dijagramu.200 c C1l N :::J Q ::. Prema tome puzanje nije u ci' losti reverzibilna pojava.20.)' gdje je t ukupna starost betona. cp(" t . Povratno puzanje brze napreduje od puzanja. 165 . OPIS OBLIKA KRIVULJE PUZANJA Prema ovom izrazu puzanje u funkciji logaritma vremena ima oblik pravca. .

dodatni dio deformacije naziva se skupljanje pri puzanju. Pojave zapazene i izmjerene na inzenjerskoj razini tumace se najvjerojatnijim fizikalnim ikernijskim promjenama. pa je cementni kamen jedini taj koji puze. da puzanja ima i tada kada nema transporta vlage iz betona u atmosferu. pri cemu se lokalno prekidaju primame strukture. pri cemu se susjedne cestice priblizavaju naprezanja. koji zatim slijedi rekonstrukcija veza i poboljsanja veze. pri uobicajenirn naprezanjima u normalnom betonu ?onasa se potpuno elasticno. omogucava lokalne cvrstoce. iii stvaranja temperaturnog gradijenta. u uvjetima kada nema transporta vlage izrnedu uzorka i okoline. sto znaci.------------ 1200 Prc:c.c. skupljanja i bubrenja betona Puzanje betonskog uzorka izoliranog od okoline je znatno manje od uzorka iz kojega istovremeno moze evaporirati voda (Slika 10. kao brza i reverzibilna promjena pritiska.p. Ovo su rezultati ispitivanja koje je zapoceo Davis 1920. Izoliranje uzorka betona ne moze sprijeciti tu pojavu. -. u njenoj strukturi dolazi do koncentracije naprezanja. da je barem dio ovih deformacija nepovratan. da su te dvije pojave u vezi.._lLR9_tp. Medutim. Svi ovi mehanizmi su u biti ireverzibilni. da vrijedi princip superpozic!je: ~i~ intervala naprezanja moze se promatrati svaki za sebe. Smanjenje volumena koje prati puzanje. da se kao osnovno puzanje definira onaj dio puzanja. 1\ r b I I' isparljivi dio vlage cementnog kamena je jedan od kljucnih sastojaka betona za tumacenje puzanja. 167 166 . ------. pa se vlaga pocinje gibati u smjeru nastalog gradienta. Uobicajeno je. a to znaci zavisno od vodocementnog faktora i stupnja hidratacije. koji se izmjeri na posve izoliranom uzorku. Vecina agregata. djelovanjem smicnih popunjavanja pora u 400 b) Rekrictalizaciju. da je gubitak vlage iz uzorka u atmosferu pod opterecenjem objasnjenje za pojavu dodatnog puzanja uz istovremeno skupljanje. i time cak povecanje ukupne cvrstoce presjeka. Kadaje evap~racij~ vlage iz uzorka moguca. jednako je vazno ustanoviti. Puzanje uzoraka betona njegovanih 28 dana i zatim opterecenihjednakim silama u razlicitim higrometrijskih uvjetima.. c) u meduslojnoj vodi koja vrlo sporo difundira u gel pore. Koncentracije naprezanja imaju za posljedicu: a) Viskozno tecenje. tako da je poremecena termodinamicka ravnoteza. a posljedica toga je konsolidacija strukture u tockarna najvecih naprezanja. Premda puzanje sa skupljanjem ne rezultira mjerljivim smanjenjem mase uzorka.ijenje'20 vr i jetne susen 80 ~ je i Zbog heterogene prirode hidratizirane cementne paste. i nema direktnih dokaza 0 stvamim promjenama. Velicina puzanja mijenja se zavisno od gustoce (poroznosti) cementnog kamena na slican nacin kao i modul elasticnosti. b) u adsorbiranoj vodi. kao sto je to slucaj kod samog skupljanja. godine 5 10 ZJ 30 c) Prekid veza. jer uvijek ima dovoljno supljina u betonu u koje moze intemo difundirati vlaga. ipak se uzima.p.Kada je opterecenje funkcija vremena uzima se. godine [10. tj. iako neki oblici izraza za cp omo- Uzroci puzanja.13]. PRILAGODAVANJA STRUKTURE Ovaj se ' integral obicno gucavaju direktna rjesenja. Fizikalni i kemijski procesi koji rezultiraju puzanjem betona. i- rjesava numericki. To znaci transport vlage iz manjih u vece pore.c. Utjecaj istovremenog kretanja vlage. TaJ dio deformacije je veci nego sto bi bilo sarno skupljanje istoga uzorka u istim termohigrometrijskim uvjetima. kolaps Slika 10.Smaniuie~e-PllZanj(:. koji se moze odvijati na nekoliko razina strukture cementnog kamena: a) u kapilamoj vodi. a postepeni napredak od metastabilnog stanja prema stabilnom u skladu je sa zapazenim smanjenjem gradijenta puzanja.!1J10 suhi cementni kamen uopce ~~. posljedicaje strukturi h. Smatra se. poremecuje molekularni raspored. pa je vrlo vjerojatno.23. da se prostori iz kojih izade meduslojna voda zaklope te nastaju kemijske veze slojeva gela. zbog koje djelovanjem velikih naprezanja dolazi do rastvaranja cvrstog materijala i zatim konsolidacije strukture i prodiranja materijala u podrucja manjih naprezanja. Pojava puzanja ocito ima slicnosti sa skupljanjem betona. zbivaju se na molekulamoj razini. ~~~_em vlage .1l!~e. te mehanickim efektima sprezanja agregata i cementnog kamena.23). o 10 28 dani 90 1 2.p. UTJECAJ DIFUZIJE VLAGE Opterecenje betonskog elementa izaziva promjene naprezanja u strukturi h. sto ornogucava veca podesavanja u strukturi. kao postepeni transport vi age iz zona u kojima je smanjena adsorpcija. Ovaj transport je vjerojatno reverzibilan nakon rasterecenja. i njihov rezultat se zbraja ! em! ukupni efekt puzanja: 1 .

tako da se inertni materijal postepeno vrati u svoje pocetno neoptereceno stanje. 151 x~ .0 1. koji se postepeno susi. i moze se pripisati svakom gore opisanom mehanizmu. Ova pojava zapazena je i kod h. ipak odredeni stupanj sirenja pukotina ima utjecaja na puzanje. pa je: relativno .p. Agregat od prirodne stijene vece je krutosti od h. vode je manja. Skidanjem opterecenja dolazi do isto takove postepene povratne defonnacije. pa je njihovo puzanje uvijek manje nego malih uzoraka za laboratorijska ispitivanja. ~ 2. ~ 1. kako se naprezanje u njemu postepeno povecava. Agregat. Stvarna brzina susenja zavisi od velicine i oblika elementa. kojaje spojena paralelno s klipom. Ovaj prijenos opterecenja prestane kada naprezanjeu h.. UTJECAJVELICINE ELEMENTAKOJI SE ISPlTUJE 2. x.14]. ako oni djeluju unutar i u vezi s resetkastorn strukturom h. postojanje gradijenta vlage ocito ce povecati naprezanja." ~ N ::J co x .c. D--.· a zatim se nastavlja deformirati s vremenom tako.~ •~ t'. naprezanje u materijalu koji puze se smanjuje. brzina susenja je tako mala. ODGODENA ELASTICNA DEFORMACIJA Ako je materijal koji puze spregnut paralelno s inertnim materijalorn (cementni kamen s agregatom). jer je popracen lokalnim povecavanjern volumena i smanjenjem Cvrstoce. Usporedi Ii se ponasanje dvaju blokova razlicite velicine. Taj mehanizam ne znaci podesavanje strukture..25. Premda je puzanje koje se ovdje razmatra znatno ispod razine naprezanja pri kojern dolazi do znacajnijeg sirenja pukotina. puze.5 {)x ~... da one u cijelom svom zivotnorn vijeku ne postignu ravnotezno stanje vlage. takoder. prosjecna brzina kretanja Pasta Opruga 3 Agregat (b) Kel vinov (a) Ovofazni model model Pod djelovanjem stalnog naprezanja h. Uzorci su optereceni u starosti od 8 dana pri relativnoj vlaznosti okolice 50% [ 10. To rezultira dvim efektima. postepeno prenosi na elasticni agregat..c. i sprecava puzanje. onda veci treba dulje vremena da v1aga iz unutrasnjosti evaporira. Jedinicno puzanje na dijagramu 10. djeluje kao paralelni inertni materijal i ima znatni utjecaj na reverzibilne i ireverzibilne komponente puzanja. Odgodena elasticna deformacija i utjecaj agregata. Oceki vana krajnja ~o vrijednost starost. i unutrasnjost betonskog e1ementa ostaje jos dugo vlazna. relevantni parametri za velicinu puzanja su vo1umna koncentracija agregata u betonu i relativni odnos krutosti agregata i h. i ta se dvojna ovisnost najbolje moze izraziti omjerom volurnen/povrsina iIi kao teorijska debljina povrsina/poluperimetar.0 '" . ima tri sloja: prvi i treci nakon nanosenja naprezanja deformiraju se elasticno.25). Odgodeno elasticno djelovanje moze se dobro prikazati Kelvinovim reoloskim modelom.p. Prema tome odgodena elasticna de formacij a je u potpunosti reverzibilna.c. Oba ova efekta smanjuju brzinu puzanja u odnosu na brzinu puzanja manjega bloka (Slika 10.c. i agregata. 168 . UTJECAJ AGREGATA Susenje betona je spori proces.24. i na interfaceu izrnedu h.). Prvo.c.e__ ---.2.p. Ocito ce doprinos mikropukotina biti veci pri vecirn naprezanjima. koja puzi. t:.26.24._1200~ --:--.o.o=6. a posebno pri vlacnirn naprezanjima. pa prema tome imati ce vecu prosjecnu vlaznost.p._ 100 -><50 -0-c-: ~ 0.5 9- \. bude nula. 400 200 --. \-:~.9x1 04 MPa..c.p. kako se opterecenje prenosi na inertni materijal (agregat). U masivnim betonskim konstrukcijama. da se opterecenje s h.5 25 Cll :x: o __j mm 2CfJ o Slika 10.~ / 0 dana --'.---". To znaci. -fr- .L.p. 0 169 Slika 10. a agregat se sarno elasticno deformira. koji se deformira elasticno.-_x_ • Izolirani uzorci volumen/povrsina. Agregatje predstavljen oprugom. prikazanim na slici 10. Velie ina puzanja zavisno od omjera volumen/povrsina u razlicitim starostima betona.p. nakon sto se povrsinski slojevi prosuse. puzanje puzanJe = _=:':'. Drugi sloj po nasa se kao Kelvinovo reolosko tijelo. Kao i za modul elasticnosti.26b je uzeto za Eagr. u bloku ima duze vremena dovoljno vlage za hidrataciju.c. drugi sloj takoder se deformira elasticno.p. i drugo.MIKROPUKOTINE Zakazivanje betona pocinje stvaranjem mikropukotinau h.24. rezultirajuci povecanjem mikropukotina i povecavanjern puzanja. U betonu.c._ o ~- a.~ '>. Model na slici 10. aps..p (Slika 10." o Q) ''. Nakon rasterecenja cjelokupna deformacija je povratna. koji reprezentira cementnu pastu.::="""-_ puzanje za Eagr. dolazi do odgodene elasticne deformacije.c. a zatim bez zapreke nastavljaju puzati.

5. tako da je skupljanje armiranih betona manje armirane presjeke..02 0.3 3.7 6.1] Naprezanje. Ako se dulje vremena optereceni tlacni element rastereti. . a neki su istrazivaci zapazili cak manje puzanje pri temperaturama od 90 i vise stupnjeva Celzijusovih.. Za naprezanja u armaturi uzrokovana skupljanjem betona tlacna naprezanja....11 6._. prije nego se optereti.. opterecenih na tlak tijekom pet godina.. Tablica 10... Postupak. -. i 21°C 15 1'5 30 5. kao i na modul elasticnosti.-.•.16] . >< 1000 8 7 o Kordina .. /.9 8. tj. Za jako biti veca od cvrstoce..3 6.Q)o-t. MPa Utrenutku opterecenja celik beton Nakon I godine celik beton Nakon 3 godine celik beton Nakon 5..42 278 193 251 285 0.. a smanjuju u betonu. od inzenjera koji nisu specijalisti za tehnologiju betona.04 O. povisena temperatura intenzitet puzanja (Slika 10.". U Tablici 10. Naprezanja u armiranobetonskim MB % armiranja Ukupni teret...31 239 197 261 293 -0..j_ _.?--Q- o 20 (a) !iJ Udio agregata..1 77 64 82 4. ~2 g.~ .v!..450 QJ] 2000 Temperatura ..5.. a jos su pojacani time sto je evaporacija iz donje zone prakticno sprijecena pa se ne skuplja. Medutim.44 989 68 46 55 6. vlacna naprezanja u betonu mogu moze biti razlogom pojavi pukotina u betonu.----... 1(1] 50 . tako da to slabo armirane presjeke tlacna mogu biti veca od dopustenih.. " ? 0..27.5 71 56 75 4.. UTJECAJ TEMPERATURE Temperatura ima dvostruki utjecaj na puzanje.:6:::0C=:= -.. Ako se poveca temperatura betona kao dio ubrzanog dozrijevanja. _- njegovanja _~=::::...14 0..9. armatura moze u betonu izazvati vlacna naprezanja veca od vlacne cvrstoce betona. ...9 1.. Utjecaj agregata na puzanje betona (a) Volumna koncentracija agregata (b) Relativna krutost agregata (Sadrzaj krupnog agregata 45-55%) [10.1 3.12 0. uslijed skupljanja vise se skrati gomja zona..26. 21'C 5. armiranih s 1. A \--------=~c.()S 0. a u betonu od nearmiranih betona.8 6.27.52 0. za vrijeme djelovanja opterecenja povecati ce FPrakticno izracunavanje puzanja Za prakticno racunanje puzanja potrebni su pojednostavnjeni modeli.... pa dolazi do vitoperenja takvih ploha..~ . Puzanje betona pri razlicitim temperaturama [ 10.-.. Osim puzanja na raspodjelu naprezanja djelovalo je i skupljanje betona kao i tijek hidratacije cementa.. 80°C. koji sada na najjednostavniji nacin uzima najvise pararnetara u Puzanje se moze zapaziti sve do temperatura od -10°C.. Counlo o Browne Blundell . J50 Xl) '0 I a ...' ..5 god ina celik beton Stupovi njegovani pri 50% re!. a povecanje brzine puzanja je priblizno konstantno od 0 do 70°C. Pri visim temperaturama povecanje puzanja je sporije... .-_..0 171 ..34 51 39 52 5.. prikazani su rezultati testiranja betonskih stupova promjera 12.9 19 10. OJ :t: (JJ 1(1] o 0..-.-. 170 15 15 30 5.. Poznati su i jako izrazeni takvi sklucajevi u podnim plocarna. UTJECAJ ARMATURE Uslijed skupljanja betona u armaturi se javljaju vlacna.....0 100 150 200 250 .__.5 ern..7 3.71 6. U jako armiranim betonskim presjecima u betonu su se javila cak vlacna naprezanja.... " & ~o 6..14 Modul elasticnosti agregata. Uslijed puzanja betona postepeno se povecavaju tlacna naprezanja u armaturi. lako primjenljivi u proracunu konstrukcija... tone stupovima [ 10...----.10 214 Stupovi njegovani pod vodom pri 21°C U gredama i plocarna u kojimaje donja armatura jaca od gomje.--.0 1.7 4.--.35 0. Q) ..9 odnosno 5% presjeka..0 80 66 85 4.19 9. _.. nego pri npr. 710C .14].-. struktura ce biti ranije relativno popunjenija i puzanje manje nego kod betona koji nije bio zagrijavan.). Ea MPx10-6 (b) Slika 10. '" 5 ~4 Dana pod opterecenjem Slika 10...-..3 69 189 245 264 -0.7 6. 25D '0 I 6.0 1..2 4..10 0.-..00 0.0.' 46°C co c ---... 0 20J 150 d: N 0 ". .

..O 2.9 1...6 1.7. JOO 400 nrn '.00 I "".uzima u obzir utjecaj velicine elementa.3 13 1.360 Teorijska 100 200 debljina.7 0..0 3.0 1. .2 70 3.0 2.5 J. Medutim.=kckdkbkek[. k.I '" O.8 Relat1vna viainost 1.)..2 ) cp = E ' b a vrijednosti parcijalnih koeficijenata __________. N!. izmedu dvaju najzastupljenijih vrsta cemenata. puzanja se desi prve godine...: ~~. 1: Slika 10.6 16 1.0 se uzimaju iz dijagrama kc .. i razliku okoline na optereceni 365 1.. 90 1. dana Tabliea 10.7 1.® koji je produkt od pet pacijalnih koeficijenata: 28 1. 14 1.3 1._.2 ~~ __ L Velie ina puzanja prema koeficijentima iz propisa Rijetko kada ima vremena da se pokusima odredi velicina puzanja za konkretni sastav i uvjete opterecenja betona.28.o -'< '!-o\' . koje su date u propisima..85 - o 1.-------------~ \ ).17).J. Ne spominje se krutost agregata.~~N/ /2..-1.0. ~~ .9 1..4 vIc 0.predstaylja utjecaj sastava rnjesavine.7 1.1 2. koeficijenti dati s odredenom rezervom (Tablice 10.?.5 2.3 . % 90 1.1 II 0.J( E'N~ ~c~ / 2 2.7 100 90 80 70 60 ztsx«. ..8 0. Zato postoje brojne forrnule za predvidanje velicine krajnje deformacije puzanja.60 _.ill.8 2.6 2.4 15 0.1 1.9 2. % 50 40 30 1. 4 • O....1 38 4. " . O.L ~ "' -~ y s 0 c"' 1.z >-'< ~~ "' .5 2. ! I na slici 10.. porasta deformacije puzanja pod stalnim teorijsku s .6 2.5 .. .7 o o 1.7 25 2.0 oko\iee.8 36 3.5 ( !/ / 1. Znamo da je porast deformacije puzanja nakon 20 godina malen (pod dopustenim naprezanjima).8 kd . koji je ovdje zastupljen vodocementnim omjerom i kolicinorn cementa. dana 7dana 20 >40 $10 20 >40 $10 20 ~40 $10 20 ~40 $10 20 >40 $10 20 ~40 Konacne vrijednosti koefieijenata puzanja nearmiranog betona.'.3 1.. dm (em) $10 Vrijeme pod opterecenjem..5 15 1..!dato je u odnosu na modul elasticnosti betona E1" a pojedini utjecaji obuhvaceni su koeficijentom puzanja.8.7 3.vlainost 40 4."3il ""-----.8 20 0. c:I)~ Rel." ~ '}: d) opterecenjern 0 0.5 14 1.obuhvaca utjecaj vremenom . S~ _Quzanje po jedinici naprezanja.1---J{-~7 --'-:14:-:2. i 10. Dijagrami za odredivanje velicine skupljanja i puzanja [10.O. O~ LoCQL.t /fW ~ kb .predstavlja utjecaj relativne vlaznosti 3 godine 0.28.8 0. 1 20 2.6. f--ll.7 2..G. starost prj oprerecenJu.3 proracun je predlozen u preporukama Europskog komiteta za beton (CEB). k..500 " Na osnovu toga su sastavljene tablice.6. e.6 34 2.-8 --i56~9. Konacne vrijednosti koefieijenta puzanja neanniranog betona Srednja debIjina presjeka..0 11 t-~ ~ ..-O --. i orijentaciono rnoze se uzeti da: • oko 25% od 20 godisnjeg puzanja se desi u prva 2 tjedna.4 u vodi Starost betona u trenutku opterecenja. beton.8 1.75 i Ii ! . 0 "'0 1.6 1.3 4..9 1.1 21 1.9 27 2. one ne uzimaju u obzir posebnosti konkretnih okolnosti.8 1. a u kojima su • oko 50% od 20 godisnjeg \~ oko 75% o~3~ godisnjeg 0. ! . osim za lakoagregatni beton.6 0.izrazava utjecaj starosti uzorka u vrijeme opterecivanja. puzanja se desi u 3 mjeseca. 172 a pokazuje 173 ..:. koristeci u tekstu definiranu debljinu.0 0.85 <.

Obicno u uvjetima eksploatacije istovremeno djeluje nekoliko mehanizama koji ostecuju strukturu i sastav cementnog kamena. mogu izazvati velika vlacna naprezanja u povrsinskom sloju betona.15 0. u ~odir s mnogim agresivnim medijima i izlozen je raznim mehanickim ostecenjima. Zbog togaje doslo d? potpu~og obra:~ u strukturi financiranja i poslova u gradevinarstvu. Kod staticki neodredenih konstrukcija. r Odnosi koeficijenata puzanja betona u trenutku I i konacne vrijednosti koeficijenata puzanja cD(1. ako se celicna armatura preoptereti i preko granice tecenja. popravke i sanacije znatno vise sredstava nego na izgradnju novih konstrukcija.t) od vremena I i starosti betona u trenutku 11.85 0. Medutim.10 f' !/ Posljedice puzanja Puzanje betona povecava defonnacije betona..23 0. sustava osiguranja kvalitete i izvodacke prakse. fizickih.43 365 0.53 0. Ako su stupovi vitki. iako je ranije postignuta trazena cvrstoca betona.18 28 0. Uz karakteristicnu cvrstocu i defonnabilnost. U meduvrernenu. puzanje povecava defonnacije i lako moze doci do izvijanja. na osnovu iskustva.38 0. godine od 500.83 0. opterecenja preuzimaju manje optereceni dijelovi.68 0.80 7 28 do 90 365 0.196 toliko bilo osteceno. u naglom je usponu i vrlo brzo ce postati dijelom projektne dokumentacije. Naprezanja. date upute ? sastavu tehnoloskim postupcirna ugradivanja i njegovanja trajnog betona. problem trajnosti betona mnogo je slozeniji. Trajnost betona i anniranog betona je prvenstveno odredena rnogucnoscu penetracije agresivnih tvari u beton. Medutim. puzanjem dolazi do povoljnije preraspodjele naprezanja.1] 1982.. Danas se u rnnogtm zernljama tfOSI na odrzavanje. Medutim. rnehanickih i bioloskih procesa razaranja.65 3god 0. Tako npr. ako su podupore greda i ploce uklonjene. vecina mehanizama korozije betona i arrnature uvjetovana je visokom koncentracijom vlage u betonu. PATOLOGIJA BETONA Uvod Beton dolazi u najrazlicitije klimatske okolnosti. U razvijenim zemljama za neke vrste konstrukcija detaljno je snimljeno takvo stanje. ogroman broj anniranobetoskih konstrukcijaje ostecen. iii pomaka konstrukcije uslijed slijeganja temelja. Ovisnost koeficijenta opterecenja r puzanja betona cD(l. koja su se u mladom betonu relaksirala relativno velikim puzanjem. nakon hladenja ocvrslog betona od povrsine prema unutrasnjosti. da su ocijenjeni neprimjerenima za dalje koristenje. a za njihovu obnovu procijenjena svota iznosila je 50 milijardi dolara. razvoj model a proracuna. Najvise zastupljene i najvece stete posljedica su korozije armature.25 0.48 0. Tako je prema podacima istrazivanja objavljenim u SAD [ 11.000 pregledanih mostova 253. uslijed puzanja naprezanja se postepeno prenose s betona na armaturu. Zivotni vijek betonske konstrukcije izlozene djelovanju agresivne sredine ovisi u vecoj mjeri 0 izdrzljivosti betona prema toj okolici nego 0 marki betona. mogu djelovati.25 _90 0.) 7 14 0. greda i ploca velikih raspona. Zato su svojstva apsorpcije. iii razlicitih deformacija razlicito opterecenih vanjskih i unutrasnjih stupova okvira. Sadasnji pristup gradevinara problemima trajnosti betonskih konstrukcija je jos uvijek zanatski.73 0. kod masivnih konstrukcija ove pojave mogu biti uzrokom raspucavanju. difuzije i tecenja fluida pod tlakom. to znaci da su u propisima. istovremeno u relativno nonnalnim uvjetima izlozenosti betonskog elementa. pa korozija annature kao posljedica karbonatizacije betona i smanjenja njegove luznatosti. Osim toga. say dalji porast naprezanja preuzima beton i dolazi do sloma. iii diferencijalnih temperaturnih pomaka. Starost betona u trenutku opterecenja. npr. pa u nekim slucajevima moze biti mjerodavno za dimenzioniranje. Poznati su primjeri veceg pada naprezanja u prednapetim gredama. Medutim. Trajan beton treba se tijekom mnogih godina suprotstaviti djelovanju raznih kemijskih. zbog veceg puzanja.30 0. kao posljedica susenja i vlazenja. svojstva trajnosti su najvazniji parametri 0 postignutoj kakvoci betona. medusobno se prekrivaju. tako da je bez detaljnih ispitivanja i analiza vrlo tesko otkriti prave uzroke pocetka razaranja. U anniranobetonskim stupovima. Razumijevanje mehanizama razaranja betona je vrlo vazno za gradevinskog inzenjera u iznalazenju optimal nih rjesenja s tehnickog i ekonornskog aspekta. kemijski agensi. S jace opterecenih presjeka.Tablica 10. oplata i svjeze ugradeni beton sljedeceg kata). kroz poroznu strukturu cementnog kamena osnovni parametri trajnosti betona. a posebno su mnoge inzenjerske konstrukcije u vrlo teskom stanju.30 0. Slicno dolazi do relaksacije naprezanja. Jako luznati karakter cementnog kamena i kemijski sastav minerala cementa takoder su odlucujuci u pogledu agresivnosti medija za beton. a na njih se oslanja skela. koji prvenstveno razaraju strukturu veziva. Prerano skinute podupore u takvim elementima rezultiraju povecanim puzanjem mladog betona i sirokim pukotinama (Npr. postupaka mjerenja i postavljanje kriterija za relevantne ~~rametare. ako se prerano pocne s prednaprezanjem. koje je posljedica sprijecenog skupljanja. skupljanje i bubrenje betona.) / cD(100. ! 174 175 .) Trajanje opterecenja (1-.7.

Trajnost i sigurnost betonskih konstrukcija Sigumost betonske konstrukcije se moze definirati kvocijentom karakteristicne cvrstoce betona i naprezanja uslijed opterecenja.konstrukcija se koristi uz povecani rizik. Pri ocjeni stupnja agresivnosti. Druge su mogucnosti. ali ipak ima dovoljno vlage za napredovanje kernijske reakcije. to je i stvama sigumost betonske konstrukcije vrlo promjenljiva funkcija vremena. 176 . • debljina betonskog elementa. iii da se dopusti upotreba objekta uz povecani rizik odnosno sa smanjenom sigurnoscu.------ ~-l---------~_-+ ~-t------------+ 28 dana T cgr T potr. Svaki od ovih procesa slijedi gubitak cvrstoce i dodatne promjene volumena. koje mogu nastati naknadnim kemijskim reakcijama agregata i konstituenata cementa. III . Medutim. koji nastaju kao posljedica kemijskih reakcija agresivnih tvari iz okolice i konstituenata cem~ntnog kamena. II . • trajanje djelovanja agresivnih medija. Svi kemijski procesi korozije betona mogu se jedino odvijati uz prisustvo vode. iIi da se nakon popravka provede zastita. C) Bujanje cvrste faze.konstrukcija se povremeno obnavlja. projektirati tako.bog j. fizicki.1). Posljedice korozije cementnog kamena mogu biti otapanje iii kemijsko rastvaranje veziva uz razrahljenje strukture cementnog kamena i povecanje poroznosti i propusnosti za fluide i promjene boje. Sigumost betonske konstrukcije u povoljnoj okolici se povecava zbog napredovanja hidratacije cementa (Slika 11. zatim. Najjednostavnije je. Proracun karakteristicne cvrstoce se zasniva na 28-dnevnoj cvrstoci.cija je u pocetku predimenzionirana. jer omogucava brzi ulaz agresivnih tvari. • vodopropusnost tla. • postojanje jednostranog pritiska. da se analizira svaki Cimbenik posebno. a u krajnjem slucaju moze doci do rusenja (Slika 11. na taj nacin dobiju se konstrukcije vecih dimenzija. Opterecenja kcnstrukcija. Dok kemijska agresija napreduje toliko brze koliko ima vise vlage. iIi da se smanji korisno opterecenje. Zavisno od mehanizama razaranja i glavnih karakteristicnih promjena u betonu glavne grupe korozije su [11. dotle karbonatizacija najbrze napreduje kada pore betona nisu ispunj~ne vo~?m. paje pristup CO2 iz zraka najbrzi.konstru~. bujanje novonastalih produkata reakcije i mrvljenje betona. jer povlacenjem vode dolazi do povecanja koncentracije agresivnih tvari. smanjenje pH vrijednosti i zato smanjenje zastite armature. I . ali i neekonornicno. odgodena i naknadna hidratacija kristaliziranog CaO i MgO. Prisutnost vlage iii vode presudna je za koroziju betona. KOROZIJABETONA Pod korozijom betona podrazumijevaju se procesi razaranja betona. ako su prisutni u vecim kolicinama u cementu. Slozenost pitanja sigumosti povecava se i time. ako na takvu konstrukciju neko vrijeme djeluju cinioci koji razaraju beton. No. Uzroci ostecenja betonskih konstrukcija Betonska konstrukcija obicno je izlozena istovremenom djelovanju niza nepovoljnih vanjskih cimbenika. pored vrste kemijskih agensa i njihove koncentracije vazne su sljedece okolnosti: • brzinatoka vode koja sadrzi agresivne tvari i oplakuje beton. otpomost materijala i mogucs pogreske u projektiranju i izvodenju pokusavaju se definirati metodama racuna vjerojatnosti. koji umanjuju njenu uporabivost. Odnos promjenljive cvrstoce u nepovoljnim uvjetima okolice i potrebne karakteristicne cvrstoce. sto je ona cesto put a odredena i pojavom pukotina iii drugih ostecenja iii je ogranicena velicinom deformacija. da betonska konstrukcija ima potrebnu minimalna sigumost i nakon razaranja betona. 177 (MFa) 28 dana Vrljerne Slika 11.7]: A) Otapanje produkata hidratacije. Bez vode nema ~?ro~ije.2.~dnostavnosti uobicajeno je. z. radi moguce brzine donosenja agresivnih tvari i odnosenja topljivih produkata korozije. IV .---. koju karakterizira odnos ukupnog volumena i povrsine izlozene agresivnom mediju.2). (MFa) --. bioloski i ostali Cimbenici. ali prakticna primjena ovih postupaka nije jednostavna i danas se tek djelomicno upotrebljavaju. lzuzetak su alkalnoagregatne reakcije. a zatim njihova interakcija. da se konstrukcija povremeno obnavlja. Mogu se podijeliti u cetiri grupe: kemijski.1).konstrukcija se nakon obnove zastiti. • ucestalost izmjena vodostaja. njena sigumost se smanjuje. Medutim za razlicite vrste korozije kolicina vode odnosno vlage nema uvijek isto znacenje {Tablica 11. IV a max a min vrijeme Slika 11. jer ubrzava kemijske procese. Kako se i cvrstoca i opterecenja mijenjaju ufunkciji vramena. B) Transformacija cvrstih komponenata.1. Odnos opterecenja i karakteristicne cvrstoce betonske konstrukcije u povoljnoj okolici. • povisena temperatura. Medutim.

3.IEN. Kao primjer navodi se korozija betona amonijevim nitratom (glavni sastojak nitratnog gnojiva KAN): J. koje s vremenom postepeno jenjava. Karbon dioksid nalazi se u vodi u vise oblika: kao vezani CO2 u karbonatima (npr. pojava koja se cesto vidi na tunelskim D) Alkalnoagregatne reakcije E) Korozija armature. pa is vrlo jakim bazama (NaOH). a kako je u tom podrucju brzi razvoj kemijske industrije.U prvom slucaju nastali. pokazuje medij (pH vrijednost mu cemu nastaju soli i voda. pa dolazi do skupljanja cementnog kamena. Beton kao vrlo luznati treba biti 12 i vise) u dodiru s kiselinama kemijski reagira. topljivo 178 165000 mg/l vode Slika 11. cesto se puta radi 0 novim i neproucenim vrstama korozije. dolazi do samobrtvljenja betona. AKO NUE OOSTRANJfN. dolazi do otapanja cementnog kamena. kiselinama.1. je karakteristican za djelovanje soli i organskih tvari. oblogama. 179 . da je iz povrsinskog sloja betona djelomocno isprano vezivo). Narocito su jaka djelovanja soli jakih kiselina i slabih baza. a slicno slucaj opce kiselinske agresivnosti. lako topljivi hidrokarbonat dode na povrsinu.I' I f: + Ca(OHh ~ 2CaC03 + 2H20. Ca(HC03h]. koja djeluje agresivno na cementni kamen. pri Karakteristicni su primjeri djelovanja sulfatne iIi kloridne iii djeluju i druge anorganske i organske kiseline (Slika 11. Vapno koje je u betonu oslobodeno hidratacijom alita i belita prelazi s CO2 iz vode iii iz zraka u slabo topljivi karbonat: Ca(OH)2 + CO2 ~. kada na masivnim elementima konstrukcija dolazi do procurivanja vode. vodu i CO2: Ca(HC03h f-t CaC03 + HzO + CO2. Osim toga posljedica karbonatizacije je smanjenje pH vrijednosti betona. U drugom slucaju. koju ne ispire voda. Utjecaj vlaznost na rizik korozije (O-bcznacejan. i tu slobodni ugljicni dioksid isplini. Primjer 2. Novonastali cvrsti i slabo topljivi spoj zauzima manji prostor. HNOGO Jf PROPUSNIJI OD lDRAVOG BETONA + H20 f-t Ca(HC03h J. i kao slobodni CO2 odnosno karbonatna kiselina. i prehrambenoj industriji. Ovi se primjeri redovito susrecu u kemijskoj Djelovanjem kiselina ili soli nastalih od slabih baza i jakih kiselina (hidrolizom daju kiseli medij) na cementni kamen. kao CO2 u hidrokarbonatima [npr. to procjedivanjem meke vode moze u manjoj mjeri doci do otapanja i drugih produkata hidratacije. A) OTAPANJE PRODUKATA HIDRATAClJE Najvecim dijelom radi se 0 otapanju kalcij hidroksida iz ocvrsle cementne paste. CaC03). lako topljivi hidrokarbonat prodire dublje u beton. otopinama soli koje hidroliziraju kiselo. nitratne kiseline. koje rezultira vecom propusnoscu i slabljenjem strukture betona. U krajnjem slucaju kemijska ravnoteza moze biti toliko narusena. 2-srednji. Ovaj tip korozije nastupa kod betona koji je u dodiru s mineralnim vodama. Primjer 1.3): Ca(OHh + H2S04 ~ CaS04 + H20.1. koje su propusne za vodu. Kako je voda polamo otapalo. te s postojecim vapnom prelazi u tesko topljivi karbonat: Ca(HC03h \ cr 0 0 0 2 3 . Ovaj tip korozije karakteristican je za djelovanje mekih voda na beton. a to znaci slabljenje zastite armature u takvom betonu. da dolazi do razaranja CS-hidrata. a hidrokarbonat prelazi u karbonat. pa nastaje razrahljena struktura povecane propusnosti i smanjene cvrstoce korodiranog dijela betona. o o o 3 popunjavajuci na taj nacin strukturu betona. je djelovanje karbonatne kiseline na beton. Ovaj slucaj se cesto susrece u praksi na hidrotehnickim gradevinama. Djelovanjem daljih kolicina karbonatne kiseline nastaje jako topljivi hidrokarbonat: CaC03 + CO2 UKLANJANJE PROOU/iATA REAKCIJf OTAPANJfM I LI ABRAl I JOM RAlH. 0 cemu ce biti vise govora u poglavlju 0 koroziji celika u betonu. B) TRANSFORMACIJA CVRSTIH KOMPONENATA Na povrsinitada nastaju naslage vapnenca. Shernatski prikaz djelovanja kiselinske korozije i primjer valjka ispiljenog iz temelja na koji je 7 godina djelovao amonij nitrat (hidrolizorn daje kiseli medij) (Vidi se.Tablica 11. 3-velik) Proces Korozija celika u betonu koji je Karbonatizirao 0 3 2 0 3 2 Zasicen 0 3 3 Mraz Kemijska agresija I I Nakon toga mogu nastati dva slucaja.IENI 510. CaC03 + H20 Primjer 3. topljivo 13 mg/l vode Ta se pojava zove karbonatizacija. Relativna vlaznost zraka Karbonatizacija vrlo mala (-45%) mala (45-65%) srednja (65-65%) velika (85-95%) zasicen (95%) l=mali.

zona izlufivanja Slika 11. da bi se cjelokupni C3A pretvorio u etringit. npr.2.). koje se odvijaju istovremeno.prvenstveno MgS04 4 . etringit postaje nestabilan i reagira s preostalim C3A prerna jednadzbi: C3A· 3CS· H32 + 2C3A + 4H -+ 3C3A· CS' . H32 uz povecanje volumena za 360%. Primjer 2.prvenstveno CaS04 5 . To ovisi u prvom redu 0 kolicini sulfata koji okruzuju beton. nakon ulaska u strukturu betona. sto je naziv toga spoja kao prirodnog minerala. iii djeluje dalje na monosulfat iii aluminatnu fazu. 3CS' . Shema procesa korozije betona u morskoj vodi [11. U takvim prilikama bolje je upotrijebiti cemente s velikom kolicinorn zgure (70 i vise %) iii kvalitetnim pucolanima iii aluminatni cement.).4 3. najdulje i najopsirnije istrazivane vrste korozije betona. magnezij bromid) Ukupno Neke soli. je sulfatna korozija. Prmjer 3. je takoder sulfatna korozija. pri cemu nastaje gips. Friedlova Nastali gips zbog vezanja kristalne vode bubri iii. Primjer I. a to znaci. povecavajuci toliko volumen. % jako topljivo C) BUJANJE CVRSTE FAZE odplini I t Natrij klorid Magnezij klorid Magnezij sulfat Kalcij klorid Ostalo(kalij sulfat. sto je obicno ako su vezani s alkalijama i magnezijem. mgIL Udio. upravo zahvaljujuci reakcijama pri kojima nastaju netopljivi spojevi.7 h 34300 99. sto izaziva unutrasnja naprezanja.djelovanje sulfata i klorida 6 .djelovanje sulfata . Magnezij klorid iz morske vode s kalcij hidroksidom iz betona formira lako topljivi kalcij klorid.4): -+ C3A . koji zapunjavaju strukturu i povecavaju nepropusnost (Prva jednadzba u primjeru B 1. Kalcij klorid s aluminatnom fazom cementa (C3A) formira Friedlovu sol prema: CaCI2 + C3A + 10HP Zbog vezane kristalne koji ulaze u reakciju. Korozija kemijskih reakcija. Do nedavnaje za sulfatnu otpomost betona vaznost pridavanajedino izboru sulfatnootpomog cementa. Portland cementu se dodaje gips (kalcij hi drat). vode. iz morske vode iii mineralnih voda u kontaktu s betonom. koji veze kristalnu vodu i tako buja: Na2S04 I f 26900 3200 2200 1300 600 78. Djelovanjem sekundamog gipsa u dubljem sloju betona dolazi do vee opisanog formiranja etringita koji buja i razara strukturu betona.karbonatizirani sloj betona 3 . stetne rakcije su znatno usporene. kalcij bikarbonat.7 5 4 321 1 . CS' . Uzima se. i to portland cementa s niskim sadrzajem minerala C3A. u pojedinim slojevima od povrsine betona (Slika 180 Morska voda sadrzi pored drugih soli betona u morskoj vodi je rezultat vise Rezultat su razliciti procesi i minerali 11. + Ca(OHh + 2H20 -+ CaS04• 2H20 + 2NaOH.djelovanje sulfata . pa nastaje etringit.morska voda 2 . dovoljna kolicina cementa i pazljivo zbijanje i zatim njegovanje mladog betona. da je C3A<5% (ASTM tip V) dovoljno. da beton bude nepropustan.2). u slucaju da je sulfata vise. ali najvaznije je. Reakcijom magnezij sulfata i kalcij hidroksida nastaje sekundami gips i slabo topljivi magnezij hidroksid (mineral brucit). reagiraju s produktima hidratacije cementa.4.4 6. ako ima dovoljno vode. Prema sadrzaju sulfata morska voda bila bi vrlo agresivna. H12 + 2CH + 2S' + 18H -+ C3A . U propisima raznih drzava propisane su razlicite kolicine C3A kao granicne. Kada se gips utrosi. da bi trikalcij aluminat (C3A). Ako u takav. da je niski vic omjer. CaCI2• 10H20 sol ima veci volumen od cvrstih sastojaka Agresivnost morske vode je manja nego sto bi bilo za ocekivati na osnovu koncentracije stetnih iona.7]. te nastaje visokosulfatni kalcij sulfoaluminathidrat iii jednostavnije etringit.3 9.30]. Medutirn. koji se izluzuje i magnezij hidroksid (brucit). Medutim. te novonastali spojevi vezu u svoju strukturu kristalnu vodu. je korozija betona morskom vodom. da bi cement bio otporan na formiranje etringita u umjemom okruzenju sulfatima (do 1500 mg/litru). tada dolazi takoder do formiranja dodatnog gipsa (Primjer 2.Ca(OHh + 2NH4N03 + 4Hp -l- -+ Ca(N03h -l- + 2NH3 + 2H20 f r I Tablica 11. Djelovanjem CO2 u povrsinskom sloju dolazi do karbonatizacije. buduci da je topljiv. To naravno i sada vrijedi. Prosjecni sastav morske vode Vrsta soli Sadrzaj. Iskustvo je poka181 . rnoze biti izluzen iz betona. najvise kloride i sulfate (Tablica 11. ali vezana na dvostruku izmjenu iona sulfata i vapna. U obicnom portland cementu nema dovoljno gipsa. Najcesce spominjani primjeri ovog tipa korozije su sulfatna korozija i korozija morskom vodom. da to razara beton. koji takoder zapunjava strukturu. H12 Novonastali sulfoaluminatni spoj poznat je kao niskosulfatni kalcij sulfoaluminathidrat iii "monosulfat". tako da he bi smjela doci u dodir s betonom. monosulfat ce se po novo pretvoriti u etringit prema jednadzbi: C3A .9 1. vee ocvrsli beton penetriraju nove kolicine sulfata. da bi cement bio sulfatno otporan. koja prelaze vlacnu cvrstocu betona [11. pri cemu nastaju slabo topljivi kalcit i aragonit. sporije reagirao.

a za elabije reaktivne certove i do 100% (iskustva u Evropi). koji ovisi 0 stupnju reaktivnosti minerala i 0 krupnoci zma odnosno ukupnoj povrsini zma izlozenoj alkalijama. kao npr. dakle procesima koji su tek naknadno nakon ostecenja od alkalnoagregatne reakcije dodatno pridonijeli razaranju betona.m!tne stijene u kojima je omjer dolomita i kalcita u granicama od 4. Glavni je problem armiranobetonskih konstrukcija u maritimnoj okolici korozija armature prouzrokovana djelovanja klorida.Kod ~Ikalnodol?mitne rea~cij~ alkalni oksidi se mogu obnavljati. postoji sarno ak? je beton izlozen vlazi.d cca. Obicno su to srnede iii crveno obojene mrlje na povrsini betona. D~ga ~e ~ogucnost.6). povecav. 183 SIika 11. Do stetnih pojava u betonu uslijed aklalnosilikatne reakcije dolazi kod odredenog udjela reaktivnog agregata.zalo. + iMOH ~ Mg(OH)2 + CaC03 + M2C03 brucit Na. Ranije su se ta ostecenja pripisivala djelovanju mraza iii skupljanja i bubrenja betona. Za opal je to 3-5% zma velicine 2 do 4 mm od ukupne mase agregata. pa reakcija moze teci i s niskoalkalnim cernennma: M2C03 + Ca(OHh ~ 2MOH + CaC03. tak~ da se u ~mjesu beton~ primjesaju odredene kolicine pucolana iii drugih oblika reaktivnog SIO. andezit. Alkalnodolomitnom reakcijom u betonu dolazi . produktima kemijskih reakcija i po posljedicama za beton. .5). Time se tumace I vece savojne cvrstoce betona od manje reaktivnih kiselih agregata. Efikasnost ovakvih mjera provjerava se prem~ A~TM C 411.lno-silika~novapnenog gela. pojava pukotina i slablj~nje cvrstoce betona. u Americi. Stete od ovih reakcija vrlo su rasprostranjene na objektima gradenim u vrijeme dok jos pojava nije razjasnjena. U nasoj zemlji do sada nije registriran niti jedan pouzdani slucaj razaranja uslijed alkalnoagregatnih reakcija. Ta membrana propusta alkalije i vodu.6% alkalnih ok. SiO. za neke certove 5-10% (prema iskustvima iz SAD).O . sjevemoj Njernackoj i Danskoj. Izgleda. da se odabere niskoalkalni cement. Najjednostavniji je oblik ovog tipa korozije.Si02 iii Kp.5. premda za to postoje uvjeti [11. Najpoznatije su alkalnosilikatna i alkalnodolomitna reakcija. pa je jedna od mogucnosti. Pukotine su karakteristicno plitke i siroke. Druga je mogucnost. minerala dolomita u mineral kalcit uz stvaranje minerala brucita: CaMg(CO)3 ti p rijelaza J.. juznoj Africi. oni kao najjace baze mogu vrlo jako reagirati s odredenim reaktivnim vrstama agregata. Pritisci koji pri tome nastaju mogu biti tako veliki da dolazi do raspucavanja betona (Slika 11. Alkalnosilikatna reakcija Slika 11. a moze biti i izbacivanja povrsinskog sloja iznad krupnijeg reaktivnog zma u obliku kratera. D) ALKALNOAGREGATNE REAKClJE Postoji vise reakcija agregata i alkalija. kvarca.Si02). tako da na povrsini zma agregata nastaje novo vodeno staklo. Australiji. To su cement! k0J1. Shernajednog tipa alkalnosilikatne reakcije. kao sto su opal.IO~. jer sadrze zeljezne okside iz agregata. taj v~rut! ge~'povec~va prionljivost cementnog kamena i agregata.. bUj~nja~od ~~~s~ nodolomitne reakcije izazivaju minerali glina nakon dedolornitizacije.~ svom sasta~ imaju manje od 0. da gust i malo propustan beton od cementa s 5-8% C A iii od metalurskog 3 cementa ima zadovoljavajucu otpomost. No i u takvom slucaju stete se mogu sprijeciti.8]. Premda su oksidi natrija i kalija prisutni u cementu u malom postotku. o M u jednadzbi stoji umjesto Na iii K .na. da su reaktivne sarno one do~o. koje se nalaze u cementnom kamenu iii naknadno ulaze u beton iz okolice. koje apsorbira vodu i bubri unutar polupropusne membrane.6. SiD. Ukoliko su sve raspolozive alkalije utrosene t!j~ko~ fo~iranj~ a!ka. kada reakcijom alkalnih oksida iz cementa i amorfnih iii kriptokristalastih oblika silikatnog agregata nastaje na njihovoj kontaktnoj povrsini vodeno staklo (Na20. n H. a ne propusta vapno. • Ca(OH). liskun. da u vapnenoj otopini kakva je poma voda cementnog kamena. cert. da pOjav:u. . Reakcije se razlikuju po kernizrnu.0:60 d~ 6~:40. 182 .. I JOS s~ prisutni minerali glina u kolicini o. alkalnosilikatna reakcija moze biti k~n~.O . nacvm nar?Clto vlacnu odnosno savojnu cvrstocu betona. IzgIed ostecenja betona uslijed alkalnosilikatne reakcije. jer.ajU~1 na taj. riolit. Iskustvo i istrazivanja su pokazali.O Na. ogu alkalnodolomitne reakcije treba izbjeci ispravnim izborom agregata za beton. vodeno staklo kemijskom reakcijom prijede u alkalno-silikatno-vapneni spoj. M?guca stetnost od alkalnosilikatne reakcije provjerava se testiranjem mortnih pnzmi prema ASTM C 227. zeolit i dolomitni vapnenci.sida '. Vodeno staklo je jako hidrofilno. koji cini polupropusnu membranu oko zma agregata (Slika 11. ~H'D Na. Opasnost od steta uslijed alkalnosilikatne reakcije. da tako otopljeno vodeno staklo kasnije izbije na povrsinu betona. apsorbira vodu. Alkalnodolomitna reakcija . do de d 0 I?mlt!zaClje.D Posljedica dedolomitizacije je slabljenje strukture.2' pa :~ SVI alkalni oksidi utrose na formiranje alkalno-silikatno-vapnenog gela u fazi ocvrscav~n· a betona.

. To je zato sto stvami pocetak procesa zavisi od odnosa elektrokemijskog potencijala i pH vrijednosti. iIi ako je kolicina klorida u pomoj vodi veca od neke vrijednosti.6 1. 10). Osim toga. a to je npr.o.7.. da bi doslo do elektrokemijskog procesa korozije celika.. da usprkos velikog sadrzaja klorida (cak preko 5% na kolicinu cementa) u betonu koji je bio suh.. iii zbog razlicitih elektrickih svojstava na celicnim sipkama. pri cemu volumen metalnog zeljeza moze porasti i do sest puta. nije doslo do korozije armature.L.26].. Galvanski proces rnoze potrajati same ako elektroni.. ili zbog razlicitih koncentracija otopine (elektrolita) u porama betona.~ .8. 0.. U praksi su zabiljdeni slucajevi. :. Medutirn. da vezu elektrone u OH. u tim 2. 184 185 . ~ C1J ~ o s. Prema tome. Provodljivost. galvanski clanak... N --. kvalitetan beton pruza dobru protivkorozivnu zastitu celiku za anniranje.. III 'NI . -1.8). anoda i katoda. U cdredenim okolnostima. u betonu treba biti ispunjeno simultano nekoliko uvjeta (Slika 11. da pH vrijednost bude veca od 12.2 ? BETON =t». koja se sastoji u tome. koje je uslo u reakciju. To je takozvana pasivna zastita._-c . o N C1J . te ako ima dovoljno vlage i kisika. (a) Shematski prikaz procesa korozije armature u betonu.E) KOROZIJA ARMATURE 1 r je na povrsinu celika u betonu CVfStO vezan vrlo tanki sloj zeljeznog oksida. koje sadrze kloride.+ O2 + 2H20 2Fe(OH)2 2Fc2+ + 40H- -1.. ~I . One mogu nastati kao posljedica prisutnosti jos nekog metala u betonskom elementu.ione. koji je nepropustan i stabilan sve dokje pH vrijednost dovoljno visoka.0 £ 1. prikazanu pomocu elektrokernijskog potencijala u odnosu na pH vrijednosti okoline. Celik na taj nacin nije izlozen koroziji sve dok nije razorena pasivna zastita. ako pH betona uslijed karbonatizacije iIi djelovanja kiselih otopina padne ispod neke vrijednosti (npr. Hrda rnoze imati razlicite forme oks ida ili hidroksida. Pourbaixov dijagram daje ukupnu sliku terrnodinarnickih stanja zeljeza. Pojednostavljeno je proces na takvom galvanskom clanku opisan na slici 11. ~...~~~:+__~ -2 -1 0 2 4 6 8 Slika 11. (b) Stvarno nastaju razlicite forme zeljeznih oksida i hidroksida. U hidratiziranom cementnom kamenu ima dovoljno alkalnih oksida i kalcij hidroksida. U literaturi se mogu naci razlicite vrijednosti za pH pri kojem pocinje korozija armature..8 0. Dijagrami iz kojih se vidi vaznost simultanog djelovanja uvjeta za clcktrokemijsku koroziju cclika u betonu [11.') '-1 I 21 '01 '-1' .2 Imuno Korozija 10 12 14 16 Slika 11.4 1 2 3 4 5 6 7' -{J... Pourbaixov dijagram za zeljezo._l.9).:. nije to jedino mjerodav- U nonnalnim uvjetima okoline._._. da na povrsini celicnih sipki nastaju korozijske celije. s. provodljivost elektricne struje je slabija. a time i intenzitet korozije se povecava prisustvom topljivih soli. narocito morske vode i soli za odledivanje..B ~ 40H- 2Fe~2Fe2+ + 4e~ 4e. kako je vidljivo iz Pourbaixovog dijagrama (Slika 11.4 q ANODA KATODA o o -{J.. sto znaci.7. Sto je beton suhlji. da Karbonatizacija III . Ovakva ekspanzija unutar zastitnog sloja betona rezu\tira karakteristicnim pukotinama duz sipke armature.L~_L_---'-~. moze otpoceti korozija armature. Korozija celika u betonu je elektrokemijski proces. poteku prema katodi i na njenoj povrsini ima dovoljno vode i kisika. Elektrokemijski potencijal je mjera transporta iona imedu zeljeza i pome vode betona i prema tome to je svojstvo kontaktnog sloja annaturalbeton.. no za intenzitet korozije.9. tj.. Bazicnost betona se najcesce smanjuje karbonatizacijom (Primjer Bl)..._----. ciji volumen rnoze biti i do preko sest puta veci od metalnog zeljeza.. Kolicina karbon dioksida narocito se povecala u gradovima i na prometnicama. C1J 0% relativna vlaga betona Slika 11.. koji nastanu ionizacijom celika na anodi.. 6L.

Dijagram prikazuje kvalitativni odnos kriticne kolicine k1orida. da armiranobetonska konstrukcija ostane siguma u funkciji 80 i vise godina. koji difundira iz okolice betona. katodna zastita. Klor ioni koji su prodrli do armature kemijski reagiraju i nastaje zeljezni klorid (FeCI3). Slika 11. tako da nastaje galvanski clanak s lokalno ogranicenorn anodom i velikom katodom.cm. ispod nivoa vodc (ncdostajc kisika) Kvalilda = f// ~~=:::Z='I~=lil=ni=SI=Oj== ~===== I Propusnost Vrsta i locina cementa Slika 11.. sto je prema mnogim propisima maksimalna kolicina. 11) Okolice Krilicna knlicina cr I kolicina cementa ·0. Kapacitet cementa. koja je posljedica slijeganja betona poslije zbijanja. inhibitori korozije. U svakom slucaju. 11. Napredovanje karbonatizacije u betonima razlicite kvalitete u normalnim termohigrometrijskim okolnostima [11. Ako je molami omjer CI-IOH. kako zastititi armaturu u betonu u nepovoljnim okolnostima.25}. celik vise nije zasticen od korozije.: . Ako je elektricni otpor veci od 50 do 70x I 03 W..12). koji s vodom prelazi u zeljezni hidroksid (hrdu). penetracija karbon dioksida u beton je najbrza i zavisi u prvom redu 0 poroznosti betona (Slika 11.!< .10).veci od 0.4 i 0. razliciti uvjeti obrade povrsine i razliciti uvjeti njegovanja.5% 51al110 suhn npr.. takva se veza u pogledu parametara trajnosti ne rnoze uspostaviti.. cak i ako je pH vrijednost veca od 11..Q H t1l t1l N 9 6 3 0 0 5 10 15 20 . unuter objckta (clcktrolitiski proccs jc :q'lnjt!&!u) ~=~ J Stahm vlafno teste izmjcnc npr. godine los ne postoji opce prihvaceni odgovor na pitanje.. rnoze se reci.10. Prema preporukama Arnerickog instituta za beton (ACI) dozvoljena kolicina topljivih klor iona u betonu je 0. Dosadasnja iskustva. tJ T") t1l .Q iCl ~ Trajanje karbonatizacije. kao dopustivu granicu klor iona u betonu daju ukupne (vezane + topljive) kloride izmedu 0. onda je brzina procesa korozije neznatna. U presjeku nekog betonskog elementa (Slika 11. ! Q) ~15 12 .4% Cl iona na kolicinu cementa. maksimalnu paznju u projektiranju i izvedbi treba posvetiti debljini i kakvoci zastitnog sloja armature. Primjenjuju se sljedeca tehnicka rjesenja: povecanje debljine i kvalitete zastitnog sloja. zavisno od uvjeta vlaznosti okolice i kvalitete zastitnog sloja [prema Schiesslu. zbog nepouzdanosti podataka 0 vezanim i slobodnim (djelujucim) kloridima. To stanje odgovara priblizno ukupnoj kolicini od 0. da veze kloride zavisi od njegova mineralnog sastava. da bi debljina zastitnog sloja armature u nepovoljnim okolnostima u kojima djeluju i kloridi (npr. dopustiva u armiranom betonu. onda zavisno od molamog omjera Cl-IOH-. pa se taj dio ne ukljucuje u proces korozije.11). zona valova plime i osckc Stalno vodom sarurirano npr. zastita armature pocincavanjern ili premazom epoxy smole prije ugradivanja..: . Pod ovakvim okolnostima ne nastaje povrsinska korozija armature. Preporucene debljine zastitnih slojeva armature prema propisima za anniranobetonske konstrukcije u nepovoljnim sredinama zadane su na sasvim zanatskim principima. a praksaje pokazala. anizotropija betona. slobodni vodik i ponovno klorid. premazi koji sprecavaju ulazak vlage u beton.11. 187 186 ... Ako u betonu ima iIi naknadno prodru klor ioni..okoinostima kada pore u betonu nisu zasicene vodom. jer zastitni sloj postaje nestabilan i propustan za Cl ione. pa povecavajuci vlaznost. u prvom redu kolicine C3A. Dok je za nosivi dio betona uspostavljena odredena korelacija izmedu kontrolnih uzoraka. da je za nosivost mjerodavna armatura i beton unutar armature. Na brzinu korozije djeluju slobodni kloridi. koje brzo napreduje u dubinu i progrizava celik Kloridi povecavaju higroskopnost. Novija istrazivanja pokazuju.6% na masu cementa (Slika 11. najvazniji zastitni sloj betona.27]. rnoze doci do razaranja sloja pasivne zastite.6. . nego koncentrirano otapanje zeljeza. da su premale. Razlozi za to su: efekat zida. Vecina drugih propisa. smanjuju elektricni otpor betona i tako jos povecavaju rizik za koroziju armature. Jednom kadaje probijena pasivna zastita armature onda je brzina procesa korozije odredena elektricnim otporom betona i raspolozivom kolicinom kisika..5. Kakvoca betona zastitnog sloja je slabija od betona u unutrasnjosti elementa i od betona laboratorijskog uzorka. Minerali cementa mogu jedan dio klorida kemijski vezati (Friedlova sol). koji se ispituju u laboratoriju i parametara potrebnih za proracun nosivosti. . ulazak kisika i drugih tvari koje pospjesuju koroziju armature. za svako od nabrojanih rjesenja pokazala su nedostatke.15% na masu cementa.w t1l 0 .. dakle kloridi disociirani u pomoj vodi cementnog kamena. dok je za trajnost i posebno zastitu armature.

. .ubrazfja . Laboratorijska ispitivanja pokazuju dobru korelaeiju otpomosti na habanje i tlacne cvrstoce. :::::::I--Mjerodavno za trajnost I F1ZfKAJ.hcbanjc . mehanicka djelovanja utjeeaji (Slika 11. tehnoloske mjere za bolju otpomost na abraziju su slicne: maksima1no zmo agregata ne treba biti vece od 16 mm.razlike temp. Shematski prikaz razlicite kvalitete betona zastitnog sloja i betona unutar armature. . mogu se svrstati u cetiri grupe: iz okoliee. . Naravno. %). U protivnom bi se vlaga koneentrirala uz povrsinu sto bi svakako ostetilo zastitni sloj. To znaci. jer su vecinom inhibitori otrovni. da uz takav pristup treba paralelno rijesiti i pitanje mjerenja i kriterija kvalitete relevantnih parametara betona u konstrukeiji [11. Kao daljnja rnoguca rjesenja nude se razni premazi na bazi silana i siloxana. koji znatno poboljsavaju nepropusnost zastitnog sloja za ugljicni dioksid i za klor ione. I I .-. ------I I -.). posljediee preoptercenja i umora materija1a. .ciklicna optcrccenja _____1di'. I I zona mno9 0 kval itete ""'j. .DEORADACIJA STRUKTURE emmrurc maritimne sredine iIi uz primjenu soli za odledivanje). da u intervalima od eea 3 go dine treba predvidjeti mjerenja kojima ce se ustanoviti stanje armature i zastitnog sloja betona. U pokusu su bile varirane velicine maksima1nog zma agregata (4 iIi 8 iIi 16 mm).----.--------- . I ~ . . Beton ne moze biti otporan na kavitaeijsku eroziju. Cesto se u zavrsni sloj stav1jaju i celicna iii neka druga vlakna. Otpomost betona na druga rnehanicka ostecenja.-----------------+---------t J. 189 FIZICKA DJELOVANJA NA BETON Fizicki cimbenici. Zbog ogromnih steta. a znatno se moze poboljsati armiranjem s vlaknima (Slika 11. ______ 1 . koje su bile podvrgnute 10. degradaeija 188 koji djeluju razarajuce na beton. pa i vise milimetara. intenziteta do oko 80% od staticke cvrstcce na savijanje. kako bi beton mogao "disati".9 iIi 1.r. . .-. trebale za beton visokih performansi biti 70.11]. . . . U takvim okolnostima primjenjuje se zastita armature epoxy premazima iii katodna zastita. Erozija od abrazije.pritiskn krisrula soli u porama .. .kavitacija . I I . Istovremeno ti premazi moraju biti paropropusni.000 ciklickih opterecenja na savijanje. To stoga.13.-- t --------+--.DEORADACIJA STRUKTURE . ali neotporniji dio betona je svakako eementni kamen.f -.PUKOTlNE -LJUSKANJE -ODLAMANJE . kojima se izbjegne kavitaeija.4 mm i 1=30 mm (0. . preko eesta do aerodromskih pista. Za sada se prema tom rjesenju izrazavaju rezerve. Ove premaze potrebno je u odredenim vremenskim razdobljima obnavljati. pa veliku cvrstocu treba postici sa sto manje eementnog kamena.-----. vazno je na konstrukeijama poteneijalno izlozenim koroziji armature ustanoviti cdgovarajuci monitoring. -----.PUKOTlNE -LJUSKANlE • MRVLJENJE . koje su nastale korozijom armature. .13]. Shema podjele fizickih cimbenika razaranja betona. iii kavitaeije pojav1juju se najcesce na hidrotehnickim objektima.OVANJA NA BETON I ~ EROZIJA .korozijc Slika 11. pa su poteneijalni zagadivaci okolisa.5 vol.-.1 0]. preopterecenja. To se vidi iz rezultata laboratorijskih ispitivanja betonskih prizmi velicine lOx 1Ox40 em". kva1itetom i debljinom zastitnog sloja betona ne moze se dobiti posve zadovoljavajuce rjesenje.pozcr -- . koji mogu nastati karbonatizaeijom zastitnog sloja betona mogu se na taj nacin uspjesno rijesiti.14.NA DJEJ. ali i kod prometniea.. 1juskanje. POSLJEDICE ~ I pOVRSlNSKO TROSENJE - PUKOTlNE -LOMOVI 1 1 Slika 11. strukture i mrvljenje. sto manji udio eementne paste uz sto bolju cvrstocu. I I I :- zona slabe kva 1i tete Mjerodavno za nosivost Uz. Kao dobro rjesenje nude se takoder inhibitori korozije armature. Tek u najnovije vrijeme pojavljuju se prijedlozi modela proracuna kvalitete i debljine zastitnog sloja [11. sto debljine zastitnog sloja betona postaju tehnicki neprihvatljive [1l. Problemi korozije armature.10. uz upotrebu plastifikatora. . volumne promjene i temperatumi Posljediee mogu biti: povrsinsko trosenje. Najbolje prakticne rezultate daju betoni s maksimalnim zmom ne vecim od 16 mm. Time je postignuta dobra zastita armature od korozije. Medutim.. Iako je mehanizam razaranja od abrazije drugaciji nego kod habanja.U~[) VOLUMNE PROMJENE _ EKSTREMNE TEMPERA"I1JRE -csrnrzavanjc i odmrznveoje . Na povrsinarna gdje treba postici bolju otpornost na habanje izvodi se povrsinski betonski sloj s agregatom od kvarea iii eruptive a iii s dodatkom drugih tvrdih i na habanje otpomih zmaea (npr.3 iii 1. A) MEHANICKO TROSENJE MATERIJALA Habanje betona je pojava karakteristicna na prometnim povrsinama.12. da je oslabljena prionljivost armature i betona.12. i kolicina celicnih v1akana ~=0. ali ima izvjestaja. .-------------------- . korund). a time je povecano puzanje konstrukeije. a to znaci primjenu superplastifikatora.9. i vlnge . .ROCl ~ KORISNA OPTERECENJA . od pjesackih staza. kao sto su udari.preoptereccnjc i udar . . dakle povecani progibi i rizik pojave pukotina. i zato sto jos uvijek ne postoji neko sistematsko rjesenje. i armiranje v1aknima abraziji izlozenog sloja betona.13. pa ako postoji opasnost od takvih ostecenja onda povrsinu betona treba zastititi materijalirna otpomim na kavitaciju iii uvesti takva tehnicka rjesenja. od1amanje. u ekstremno agresivnim oko1nostima (k1oridi). u dobroj je korelaeiji s cvrstocom betona.). I I I I zona t r azene kva 1 i tete . pukotine.

3 8 ::. 191 .A.l- ~ Q) JO _l 100 ++H - -L__ __ J '-< I~ 200 )00 brzi ciklusi smrzavanja i odmrzavanja I$$l I'2j • f~ . da betonske konstrukcije dobro odolijevaju. pocinje se gubiti kemijski 190 Slika 11. dok s druge strane uslijed porasta temperature zrna agregata povecavaju volumen.. Ispitivanja betonskih konstrukcija na djelovanje pozara tijekom vise sati pokazala su.. B) TERMICKAKOMPATIDILNOST AGREGATAI CEMENTNOG KAMENA Razliciti su koeficijenti temperaturnog istezanja krupnog agregata i cementnog kamena.--~'-o---L--~~-r~~~ _. ljustenja betonske povrsine i slabljenja prionljivosti.7 7.16). :> ..3J. Nakon 10..5 16 l" D .-1- + ~ I -i~ ~ ~ I b #~ACI r-i-p p.1 2.J 0...9 16 ~ t\ \S:: K -. te da do znatnijeg pada cvrstoce dolazi kod dugotrajnijeg djelovanja temperatura iznad 300 DC. EO ro 'hrot .~ 82 1.-- .....mort s drob1jenim vapnencem 1 Q 4..mort s kvarcom C.tF rl-~ I I m IT H-. Rezultati laboratorijskih ispitivanja utjecaja mikroarrniranja i velicine maksimalnog zrna agregata na udamu cvrstocu i cvrstocu na umor [11. -W c C r. Slican je utjecaj kod naizmjenicnog vlazenja i susenja betona. 82 1. 81 1. ~ . '0".000 ciklickih opterecenja ispitana je rezidualna savojna cvrstoca.15). Shematski prikaz djelovanja povisenih temperatura na beton [11.. !'.. izlozenih ciklusima temperatumih promjena [11.5 16 ~ t"_ S:: ~ ~f- ~ ~f- :: a a EO 80 r-8.9 4 ~ ~ \r\~ ~ ~ 79 0...9 8 -" ~ 81 ON. da betoni od cementa na bazi portland cementnog klinkera mogu duze vremena biti izlozeni temperaturi do 250°C bez stetnih posljedica po cvrstocu (Slika 11.5 8 ?oslije cikli~kih oot ereccnj a ~ ~rl" ~r- ~ .'0 .: ~ S:: rS:: l" ~ ~ ~ r-.b- -- ~t ~ ~ ~ ~ - S::~ 79 1.14. r-. (rrm) Vlakna (Vol-'.term.3 4 83 1.4 tl: . -W ~ 90 ~ t' S:: t'_ " (f) -< Q) ro 20 10 - R~ l" t:: \ 80 0.mort s vapnencem a. a iznad 400°C. (f) 100 -W 50 40 t::: 30 N ~ ~ ~ ~_ ~ ~_ a c -o .2]...16.4]. koje izaziva bubrenje i skupljanje betona.3].-C)-. Neka ostecenja betonskih mostova objasnjena su kao posljedica termicke nekopatibilnosti cementnog morta i kamenog agregata [11. 100 200 GOO 600'C I .. Razlike su vece ako je mort spravljen s pijeskom drugacijeg mineralnog sastava od krupnog agregata (Slika 11. Uslijed cestih promjena temperature moze doci do pucanja takvog betona.'' ' +-- 1'- faktor trajnostl (0 er) 1 Be T l- T AC 85 68 70 60 f\ "ec -I ~ 80 1. 100 200 )00 400 500 600 'C Porastom temperature do 100°C postepeno se gubi slobodna voda iz pora.Gornja granica ci klinih ?rije ~ikliWh opt erccenj a l'J ~ Slika 11.5 4 ~ ~r~r- R.~-o~.koeficijent x f. C) TRAJNO DJELOVANJE VISOKlH TEMPERATURA vezana voda. Rezultati ispitivanja betona od razlicitih vrsta pijeska i mineraloski istog sastava krupnog agregata. optere~enja Slika 11. Proces gubitka vode prati skupljanje cementnog kamena. Smatra se.. koje su prernostene vlaknima.Zilavost 60 (kNrnn) . sto se moze tumaciti konsolidacijom u strukturi betona u pukotinama. od 100 do 200°C gubi se fizicki adsorbirana voda. Ova pojava znatno doprinosi i ubrzava ostecenja betona.. U pojedinim slucajevima vecih postotaka armiranja vlaknima doslo je do povecanja rezidualne cvrstoce.. . koja su inace posljedica ciklusa smrzavanja i odmrzavanja betona.15.