Izdavac

.~ .. ~.,-: ..-: ,

ALCOR, Zagreb

'~:l~' ~.J."1~ili~1r :.;~ ~j
..

, .......,.,,;:s,,", .• (~.'I..~.

Velimir Ukrainczyk

Za izdavaca
Boris Moric Recenzenti Doc. dr. Dubravka Bjegovic Prof. Marko Calogovic Prof. dr. Vinko Regie Tehnicki urednik dr. Branko Kekic
._ ... <:.~.

BETON
Struktura Svojstva Tehnologija

Objavljivanje ovog sveucilisnog udibenika odobrio je Odbor za znanstvenonastavnu literaturu Sveucilista u Zagrebu rjesenjem broj:02-1120/1-1993. od 24. sijecnja 1994.

CIP - Katalogizaeija u publikaeiji Naeionalna i sveucilisna biblioteka,

Zagreb

UDK

691.3(075.8) 666.9(075.8)

UKRAINCZYK, Velirnir Beton: struktura, svojstva, tehnologija / Velimir Ukrainezyk. - Zagreb: ALCOR, 1994.304 str : ilustr, ; 24 em - (UdZbeniei Sveucilista u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) Bibliografija: str. 293-297. - Kazalo.

ISBN 9~3-{j267-00--4

940314136

~IJ
ALCC>R
Kompjutorski slog i tisak ALCOR, Zagreb
ZAGREB

Knjiga je tiskana uz novcanu pomoc ovih poduzeca: HRVATSKE CESTE, 41000 Zagreb, Voncinina 3 :MEDIMURJE, Visokogradnja, 42300 Cakovec, Mihovljanska 70 :MEDIMURJE, Beton, 42300 Cakovec, Zrinsko Frankopanska bb IRMA, Institut za raziskavo material a in aplikacije, 61000 Ljubljana, Slovenceva 95 TEHNIKA, 41000 Zagreb, Zeleni trg 3a HIDROELEKTRA, 41000 Zagreb, Zeleni trg 6a KONSTRUKTOR--INZENJERING, 58000 Split, Svaciceva 4 GORTAN, 41000 Zagreb, Heinzelova 96

SADRZAJ

1. PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . 2. BETON - POLIF AZNI KOMPOZIT
Sastav betona . . . . . . . . . . . . Uloga cementnog kamena i agregata Struktura i priroda betona . Tehnologija betona .........

-1

3 5 6
8

'!3.ICEMENT
\~) Pojmovi i definicije portland cementa . . Proizvodnja

Kemijski i mineralni sastav portland cementa Hidratacija cementa . . . . . .. . . . . . Toplina hidratacije i cvrstoca .f<:, ,,:~.vfio.VJ./. Fizikalna struktura h.-c.p. .. 22 23 · Stanja vode u h.c.p. . .... Modeli strukture cementnog kamena Gradevinska ispitivanja cementa Dodaci cementima
! \

dl)
..W)

29

Podjela

cemenata

........

·~jS-:>

i

\J
-

4. 4GREGAT
POdjela i o.dabir agregata .... Proizvodnja agregata za beton . .

Uzimanje uzoraka agregata za ispitivanje Mineralosko-petrografska analiza Fizikalna svojstva agregata . Granulometrijski sastav ..... Mehanicka svojstva agregata .. Temperatuma svojstva agregata Stetni sastojci i nepovoljni agregati Prijevoz i skladistenje agregata .

.CE/
·

.C46?
.~-')

45

/:.
...

:~

. >---.,.-~?--66

~;)
69
70

5. KVALITETA VODE
Voda za spravljanje betona betona Voda za njegovanje

6.) ADITIVI
, Nazivi i klasifikacija ... Povrsinski aktivne tvari . . Kemikalije koje utjecu na vezanje i ocvrscavanje VII

\

. Mikroarmirani betoni Ferocement .. . . . 153 14. . .. Testiranje cvrstoce betona . Prionljivost betona i armature .. . Dinarnicki modul elasticnosti betona Puzanje betona . ... 130 . . 15.'1(2·1 -(_In-. 226 227 o • oC171J /mo. Poissonov koeficijent betona . .· " L . Zbijanje betona i zavrsna obrada povrsine Njegovanje mladog betona . . Varijabilnost cvrstoce betona i dokazivanje ME Cvrstoca betona u konstrukciji . . Vanjski transport . ..Q3D . . .. Polimerima modificirani betoni .7.. . Osnovne zavisnosti pri projektiranju sastava betona Redoslijed projektiranja sastava betona . . .. . . . . "143 10. . .. . .. .. . .. betona .~ · 289 o PREGLED POVIJESTI BETONA .. Upravljanje kvalitetom betona 1'33 134 136 . Temperatumi utjecaji na volumne promjene DEFORMACIJE BETONA POD DJELOVANJEM SILA Modul elasticnosti betona . . . 136 ... . Cimbenici koji odreduju velicinu skupljanja Skupljanje prema nasim propisima . . CVRSTOCA BETONA Znacaj cvrstoce betona . . . Teorijsko predvidanje tlacne cvrstoce betona. . . · . . .~'~ ? . 12. 'd!J)0 " 10 . .258 · 258 · 259 · 264 · 266 · 267 268 · 268 270 · 270 o o o . . Utjecaj raznih cimbenika na svojstva svjezeg Ispitivanje svjezeg betona . skupljanja i bubrenja betona .. . . . . . Kategorije betona . Metode mjerenja obrad1jivosti . .273 · 274 · 276 . ./ · :. . 0 • • • • • • 0 • • 9. . . . . . 0 0 ••••• 0 0 • 0 • 0 • • 0 0 0 0 0 • • 0 • • • • • • · . IZVORI . . SPECIJALNI BETON! Laki betoni Beton visokih cvrstoca i performansi . Sumpor-betonski kompoziti .. Teski betoni . . Tekuci beton .. ig' . . .. .. Gradilisni transport i ugradba . . ... DEFORMACIJE BETONA VOLUMNE PROMJENE BETONA .::m 147 147 148 149 150 152 . Betoniranje pod vodom .. . Betoniranje u ekstremnim k1imatskim okolnostima OpIate i skele .. . ..~~ o 142. . . SASTA V BETONA ZADANE OBRADLJIVOSTI I CVRSTOCE Osnovni pojmovi i definicije . Plasticno skupljanje i bubrenje . Statisticki kriteriji za projektiranu cvrstocu betona . . . . Prakticno izracunavanje puzanja Velicina puzanja prema koeficijentima iz propisa Posljedice puzanja 0 0 • • 0 • 0 • 254 . POSEBNE TEHNOLOGIJE BETONA Ubrzano dozrijevanje betona Prepakt beton . .. ... . SVJEZI BETON Definicije i zahtjevi na svjezi beton ..) 215 (212---o 8. Iskazivanje sastava betona . . . -~~=. . Sustav osiguranja kvalitete gradenja betonom . Testiranje skupljanja .... Vakuumirani beton .. Skupljanje ocvrslog betona uslijed susenja Skupljanje uslijed karbonatizacije .. _1J~) · J(. PROIZVODNJA BETONA Uvod Doprema i uskladistenje sastojaka betona Doziranje i rnijesanje . . 132 :® • • 0 0 • • • • 0 • • • • 0 • • • • • 0 • 1. . . . .. Trajnost i sigumost betonskih konstrukcija Uzroci ostecenja betonskih konstrukcija Svojstva relevantna za trajnost i proracun zivotnog vijeka 0 0 • 175 176 177 196 IX VIII .. . . Utjecaji strukture i stanja na cvrstocu betona . . .. . PATOLOGIJA BETONA Uvod .42 · 244 · 248 0 13. KONTROLA I OSIGURANJE KVALITETE :~~ 159 160 161 166 171 173 174 ~ Uvodno 0 osiguranju kvalitete gradenja . .. · 298 II.0. Uzroci puzanja. Masivni beton . Vatrobetoni . . Uvaljani beton.277 . .0 •• 293 POJMOVNIK. . Plan betoniranja . .

nakon provedenih prethodnih ispitivanja. Zahvaljujem na savjetima. izvodaci ga proizvode u centralnoj betonari iii na gradilistu. dakle sarno ugraduju. te postdiplomskim studijima na fakultetima u Zagrebu i Ljubljani. Proces pocinje dizajniranjem svojstava betona u projektnoj dokumentaciji. dok vecinu drugih gradiva primaju gotova na gradiliste. projektira se njegov sastav. Autor . prof. tehnologije i performansi betona. Takoder zahvaIjujem gospodi Nadi Gasparovic. od mostova do zgrada. dr. od hidrotehnickih i prometnih do industrijskih objekata. tablica i slika. tim prije sto se i dobar i los beton prave od istih sastojaka i prakticno uz iste troskove proizvodnje. pri cemu se umjesto zanatskog pristupa polazi od boljeg razurnijevanja strukture. koje su mi tijekom recenziranja knjige dali doc. Marko Calogovic i prof. Izvodaci bi trebali proizvoditi kvalitetniji beton. koja je ulozila veliki trud pri kompjutorskoj obradi teksta.1. Beton prave i ugraduju graditelji. veljace 1994. zatim. znatno manje nego 0 konstruktorskom dizajniranju. Dubravka Bjegovic. dr. Projektanti bi trebali bolje razumijevati kako se beton ponasa u datim klimatskim okolnostima. Medjutim. veliki broj ostecenja i zakazivanja betonskih konstrukcija ukazuje da graditelji ne znaju dovoljno 0 betonu. svojstava. U Zagrebu. pod dugotrajnim i izvanrednim opterecenjima itd. 1. suprotno ocekivanju. izlozenosti industrijskim i gradskim agensima. Ova knjiga je nastala na osnovi predavanja na dodiplomskom studiju Gradevinskog fakulteta u Zagrebu. dijagrama. PREDGOVOR Betonje najvise upotrebljavano gradivo. Stanje se moze popraviti novim pristupom u osnovnom i permanentnom obrazovanju inzenjera. ugovaranju iii obracunu radova. Vinko Regie. te ugraduju i kontroliraju postignutu kakvocu.

od mijesanja preko transporta do ugradbe. ~ 2.2. U modemoj tehnologiji u sastav betona sve vise se uvrstavaju razni polimeri. To je podrucje specijalnih betona. U praksi se udio osnovnih sastojaka betona odabire tako. kod nekih betona. Tim procesom cementna pasta prelazi u cementni kamen. voda. pri cernu osobito vaznu ulogu ima voda.65 tlm3 Pbetona~ 2. a k tome cesto puta oni sadrze kemijski aktivne dodatke: pucolane. krhkost. Odmah nakon mijesanja pocinje kemijski vrlo slozeni proces hidratacije. betonskih nearmiranih elemenata vecih dimenzija. (2) ocvrslog betona obzirom na cvrstoce i druge mehanicke karakteristike. prikazani su u dijagramu na slici 2. gustoce manje od 2000 kg/m". jer postoji vise tipova cementa.35 tlm3 Agregat cini priblizno tri cetvrtine volumena odredene mase betona. vrlo visoke cvrstoee). pijesak i zmje stijena. podrijetlom rjecnog iii od stijene drobljenog zmja. Kemijsku reakciju prate odredeni fizikalniprocesi. da se postignu zadovoljavajuca svojstva: (1) svjezeg betona u svim fazama obrade. da su prikazani volumni omjeri uCeSea sastojaka. najveca zrna mogu biti desetak i vise centimetara. u modemoj tehnologiji. jer se njihove gustoce (P) znatno razlikuju: Pv~ 1 tlm3 Pc~ 3 t/m! P.POLIFAZNI KOMPOZIT Sastav betona Beton se pravi mijesanjem veceg broja sastojaka. skupljanje. narocito u proizvodnji lakih 3 . vlakna i drugi dodaci. (3) minimalni troskovi za prihvatljivu kakvocu. au smjesi je uvijek prisutan i zrak. Velicine cestica agregata se mijenjaju obicno kontinuirano od sitnog pijeska do najcesce 32 mm. volumni emjeri ucesca sastojaka u ocvrslim betonima kakvi se upotrebljavaju u gradenju.1. kojima se bitno mijenjaju osnovna svojstva betona (npr. Pijesak i zmje stijena cine agregat iii granulat. Vazno je naglasiti. a to su u prvom redu: cement. te trajnost i deformabilnost. koji fizikalno modificiraju svojstva betona. BETON . iii kemijski inertne dodatke (punila). Medutim. velika volumna masa. Osim prirodnih upotrebljavaju se i vjestacki betona. Vee ovako opisani sastav betona obuhvaca razlicite kompozicije betona. koji traje vrlo dugo (godinama). zgure. Svjeze pornijesani cementni prah s vodom tvori cementnu pastu. npr. Orijentacijski. vrlo se cesto upotrebljavaju dodaci betonu iii aditivi. koji ocvrscava. agregati. Osim tih sastojaka.

dakle u fazi njegove obrade. pa i skupljanje i puzanje betona I toplina oslobodena hidrataci~om ceme~ta.To poseb~? vrijedi za superplastifikatore. u modernoj tehnologiji betona. . primjesavaju se dodaci betonu. radi smanjenja vic faktora. ostaje u cementnom kamenu izvjesna kolicina zahvacenog zraka.n ~e nosilac ~vaJu karakte~. koji se dodaju betonu prilikom mijesanja. uzorci se njeguju 28 dana. U procesu gradenja ono obicno traje od 3 dana do tri tjedna.. s pH vrijednoscu 11 do 13.jezeg betona za date komponente betona regulira se kolicinom vod To znaci.. U laboratorijskim ispitivanjima radi dokazivanja svojstava betona... va mjemca ima odlucujucu ulogu u podesavanju sastava svjezeg betona trazemh svojstava. ' onu ez U ocvr~lo~ betonu cementni kamen ima dvije glavne zadace: • da ?hJep~ zma agregata i betonu dade odgovarajucu cvrstocu. cementna pasta zajedno s naisitdijelorn agregata (mort) treba betonu dati plasticnost i kohezivnost U bic ) k I'V' t kub .traJnostI." "'U . poroznost strukture i cvrstoca cementnog kamena o':'lse u prvom r~~u 0 v?docementnom faktoru. Svako povecanje kolicine vode preko one koja .U s::jezem betonu.c o '" c : Cenientnl kamen 1 . i rezultati dobiveni ispitivanjem takvih uzoraka uzimaju se kao referentni. . da vodi potrebnoj za hidrataciju cementa treba pridodati vodu za po t' ~.::er:. ali i sam cementni kamen je heterogeni materijal. koji se sastoji od produkata hidratacije cementa. 0 posto rnjirn n -c o .isticnih svojstava betona: skupljanja i pu~anJa: To su nazrvi za.. Cementni kamen. Za cdredeni cement i agregat.. adsorbirane i kapilame vode i ostataka jos nehidratiziranog cementnog klinkera. pa prema tome i beton. (k . . vece su cvrstoce. zavisno od konfiguracije i dimenzija betonskog elementa i klimatskih okolnosti.. Medutim.. ima i brojne druge karakteristike. o?a sluca~a. Sto je vic omjer manji. odnosno dugotrajnog djelovanja opterecenja u slucaju puzan~~. • stupnju hidratacije cementa iIi zrelosti betona..povecanje kolicine pora u ocvrslom bet onu. U dobro sastavljenom svjezern betonu neizbjezna kolicina zahvacenog zraka ne prelazi 2 do 5 posto volumena betona. cak i uz vrlo pazljivo zbijanje. y 5 .2. To je temeljni materijal.. Viskoznost b~tona moze se (a u .1V~Stl onzlst~ncije) svjezeg betona.v . odgovarajuca vlaga i temperatura. Prema tome mogu se ocekivati znatne razlike izmedu svojstava betona u konstrukciji i svojstava odredenih normiranim postupcima. Ove pore velicine 10 do 300 mikrometara povoljne su za obradljivost svjezeg i trajnost ocvrslog betona. Zato je jos u neoptereeenom stanju. itd.. o ~ cc N \ Nehldratlzlranl I hldratlziranl I cement Agregat ~ I Vezana voda I Pijesak a-16X cementt 65-75X kemijski K a men -20X 25-30 Voda X t Vez1vo prakticno 1nertna ispuna Mort (matrical Kamen1 skelet Vis~.ava betona bila cvrstcca i odgovarajuci vic omjer. znaci . Medutim. a dio ireverzibilan.1. dolazi do bitnih strukturnih promjena u cementnom kamenu od kojih Je dio reverzibilan.sebmh ~odataka za smanjenje kolicine vode). sarno povecanjem kolicine cementa. Za proces hidratacije cementa potrebno je odredeno vrijeme. Orijentacijski volumni udjeli osnovnih sastojaka u betonu.. Betonje heterogeni kompozit.. a to sve povecava vjerojatnost pojave pukotina. koje su posljedica smanjenja vla::n. Priblizno cetvrtina prostora.on~ (bez pn~Jene po. t1c_'m~a:. cvrsvt?ce. i • da ISpU~1prosto~ med~ cestica~a agregata i s njime tvori nepropusnu masu.:. zadobiva mikropukotine u zoni kontakta s agregatom. pora vrlo razlicite velicine. s izanje ze jene 0 ra J. su izrazito bazicni mediji..smanJenJa kolicine vode u svjezem betonu.nJe. Do nedavno je glavni kriterij za izbor ~a~t.~o?emoJ tehnologije se tosve cesee i cini) regulirati raznim doda~~ma . To su kemijski iii fizikalno vrlo aktivni materijali. ispunjena je ~ementnim kamenom. tb za hidrataciju cementa . Time se poboljsava I vodonepropustljivost betona. Nakon ugradbe. sto ima znacajne posljedice za trajnost betona. sto odgovara 7 d 14 volumena. • om~:~. kruzici su zracni mjehuriCi uvucenog zraka. koju ne zauzima agregat.:t. v/c-faktor) • kolicini cementa (kg/m"). kolicina vode se rmjenja u relativno uskirn gramcama od 160 do 200 litara odnosno 16 d 20 t ku I 0 c.r Pi ~ --- __ :-_cv'_'r:. Bijeli kolicinu cementa. Te su karakteristike jos uvijek predmet opseznih istrazivanja s mnogo nepoznanica i novih otkrica.=l£. Izgled presjeka betona. 4 sm~nJe. r b dlii . dugotra~n~ deformacije betona. I d~glh te~eljnih s~~j~tava betona.. uz mcdernu p~oiz~o~nju sve kvalitetnijih cemenata I pnrnjenu dodataka betonu dobivaju se vece cvrstoce od trazenih vee uz relativno veliki vic omjer i malu S~~~~2. povecava se kolicina cernentnog ka~ena. To su nepozeljne supljine u betonu. Dodaci betonu su beznaeajni po volumenu. Za vrlo siroki raspon konzistencija be. pJe l~od~e ~a .oznost s. zbog raznih fizickih promjena tijekom hidratacije. ' 0 pos 0 u pnog v~ u~ena.. jer on betonu daje cvrstocu i omogucuje njegovu uporabu kao konstrukcijskog gradiva.. oSJe IcaJe v Slika 2. promjenljive u vremenu i zavisne u prvom redu od termohigrometrijskog stanja u trenutku ispitivanja. Svojstva cementnog kamena ovise u prvom redu 0: • karakteristikama cementa. 0 icajene o icme cemen a u nom metru betona su 200 do 400 kg. Doziraju se u promilima iii postocima od kolicine cementa. . beton prozet kapilarama i pukotinama mikroskopske velicine.ja'_'l I I -~ Uloga cementnog kamena i agregata . Vrijeme tijekom kojega beton mora biti u povoljnim termickim i higrometrijskim uvjetima nazivamo vrijeme njegovanja betona.t. da bi se dobio obradljiviji svjezi beton iii ubrzao prirast cvrstoce iii poboljsala trajnost ocvrsloga betona._s . Ce~entm kame. Zato su veliki napori ulozem u Istraz~vanJa mogucnosti . kojima se namjerno uvlace male zracne pore u kolicini 3 do 8 posto volumena betona. . Medutirn.ostI beto~a u slucaju s~pIJanJa. no vrlo djelotvomi na svojstva svjezeg i ocvrslog betona. Kornpleksna struktura cementnog kamena i betona osim temeljnog svojstva. .mase vode i cementa (vodocementni faktor. Cementni kamen. cijim dodavanjem se moze postici prakticno ista obradljivost s 10 do 30 posto manjom kolicinorn vode nego u bet b dodataka. cvrstoce..

zbog la~se h. stupanj zbijenosti. 00. prernda svi agregati..3). To znaci. velicina i oblik pora i pukotina u betonu.oJr~. . b) Koncentracije naprezanja zavisno od odnosa krutosti zma agregata i matrice (prema hologramu).do nekoliko milimetara i pukotine od nekoliko desetinki milimetra. Na osnovu toga moze se zakljucivati npr. kemijski reagiraju s izrazito bazicnim sastojcima cem~ntnog kame. koje se danas intenzivno istrazuje radi dobivanja betona vrlo velikih cvrstoca i betona poboljsane trajnosti. Pri modeliranju svojstava betona uzima se.o~ogenizacije pri rnijesanju i manjeg razdvajanja sastoJa~. CJ Wa 40 JO 20 10 A .. koji su vrlo razlicite cvrstoce.. . Prema tome. Radni dijagrami agregata. Svojstva odredene vrste agregata.stiJena (agregat) B .1 e 0/00 Slika 2.' . ~ ce~entm ~ame? vIskozno~~~shcn~. homogenosti. da je struktura interfacea cementni kamenlzmo agregata bitno razlicite strukture od cementnog kamena: vece je poroznosti. sto postavlja zahtjev za lito nepropusnijom i sto guscom strukturom cementnog karnena. za betone manjih. • daje dimenzionalnu stabilnost betonu.4._ . da zma agregata nisu u neposrednom dodiru. Razlika tih volumena je priblizno 3 posto.stoca. Posljedica toga jest.htijeva~ih cv~. za. cementnog kamena i betona.na..a hJek~m ru. Agregat u betonu ima tri osnovne zadace: • zma agregata cine skelet. da premda i agregat i cementni kamen imaju lineamo elasticno ponasanje do sloma (Slika 2. kolicinu cementnog kamena. Zat~ se ~7~to ~uta mOde. da._ • granulometrijski sastav utjece u prvom redu na obradljivost svjezeg betona. 0 trajnosti betona. koji se nalazi u tom prostoru. . Pornocu svjetloshog mikroskopa moze se kvalitativno odrediti ucestalost. . koji se nalazi izmedu radnih dijagrama cementnog kamena i agregata. a) Sheme prijenosa sila u strukturi betona. sto onda govori 0 debljini sloja cementne paste. I konacno.3. Promatranjem uzoraka betona pod scanning elektronskim mikroskopom i drugim modemim metoda rna proucavanja strukture materijala.svJezlm betonom.sila. mehanici sloma itd. da je interface najslabiji dio betona. U cementnom kamenu i oko zrna agregata mogu se prostirn okom vldJet~ por: ~ehcme . U prvom redu poboljsanjem interfacea moguca su poboljsanja svojstava betona. tj. Vidljivi su postali produkti hidratacije.~:3). Na razini kemijskog korozije betona.045 0." • relativno je jeftin. .. nego su razdvojena tankim slojern cementne paste.. Moguce je procijeniti velicinu i ucestalost gel pora velicine svega nekoliko nanometara. Za kratkotrajna opterecenja modul elasticnosti ovih sastojaka je vrlo ~~h~lt (Shka . • mineralosko petrografski sastav utjece u prvom redu na mehamcke karakteristike i trajnost ocvrslog betona. ito je podrucje. . Na osnovu toga su razjasnjene pojave skupljanja i puzanja betona i mnoge druge pojave.cementni kamen a) .1strukture betona prikazuje kao dvofazni materijal. kojom su obavijena zma agregata.trukcIJa: ..beton C . volumne prornjene Volumen koji zauzima dobro zbijeni svjezi beton sarno je malo veci od volumena zbijenog agregata. . • oblik i tekstura zma utjecu na obradljivost svjezeg betona I prionljivost cementnog kamena i agregata u ocvrslom betonu. To je podrucje kojim prolaze pukotine pri drobljenju betona. pa i pojedini dijelovi produkata hidratacije. Posljedica toga jest. 6 7 . Slika 2. Prostim okom vide se u presjeku betona zma agregata u matrici cementnog kam~na. koja bitno utjecu na svojstva ~:tona Jes~: . Pri tome nastaju vrlo slozena prostoma stanja naprezanja u sastojcima betona. umanjuje dugotrajne . Struktura i priroda betona Beton je polifazni kompozitni materijal. gustocu i ekonomicnost betona. pa i drugacijeg mineralnog sastava. model strukture betona treba promatrati kao kompozit sastavljen od tri bitno razlicite faze. bilo kojeg mineralosko-petrografskog sastava. meduprostori. i mineraloskog sastava betona tumace se najcesce pojave svojstvene za cementni kamen.:ma agregata reagiraju elasticno na djelovanje . omoguceno je motrenje i razabiranje karakteristicnih pojedinosti mikrostrukture. koja je kemijski iii fizicki nepovoljna za beton. pa to osigurava ekonornicnost betonskih kons. da je agregat sarno inertna ispuna u matrici cementnog kamena.kovanJa . Interfaceom prolazi najvecim dijelom voda i druge tvari kada penetriraju u beton i zato pri smrzavanju iii kemijskoj koroziji taj dio najprije bude ostecen._ betonski ~e objekti grade u okolici. U prvoj aproksll~aclJI moz~ se uzeti. Modemim metodama istrazivanja se pokazalo. ali moze biti i vise. obradljivost rnoze uvjetovati vece minimalne kolicine cementa pn zadanoj kolicini vode. koji daje kru~ost bet~n~. Naime.. Primjer za to je rucno spravljanje betona manjih zahtijevanih cvrstoca. s!rucnpk za beton rnoze uspjesno procijeniti svojstva betona kao npr.. Na t. beton kao njihova kombinacija ima zakrivljeni oblik radnog dijagrama.4.Sve cesce je trajnost mjerodavni kriterij za izbor vic omjera.zml. . itd. koje su ranije proucavane fenornenoloski (na inzenjerskoj razini). Naprezanja uzrokovana vanjskim silama iii unutrasnjim promjenama se prenose s krucih zma agregata na meksi cementni mort preko interfacea. Ovo stanje ilustrira slika 2.

srazmjemo je veliko. e olliranJe pod vodom di b 11' kom u struji zraka (npr. obzirom na smjer ugradivanja). neophodno . ubacuje u kalupe (oplatu). • svojstva trajnosti. da bi se moglo reci. 8 9 SIika 2. gips beton. segregacije i druga slaba mjesta. Ii' cima ugradivanja betona P' .5): • mehanicka svojstva. • organizacija osoblja razlicitih struka (stojari. na udaljenosti do vise desetaka kilometara.). U takvim slucajevirna treba 0 heterogenosti i anizotropiji posebno voditi racuna tijekom izvedbe i u eksploataciji betonske konstrukcije. kemicari-tehnolozi. y zoo ' JO s om onmgon. . kao sto su modul elastienosti i cvrstoce. se ne naglasi beton. : Sire znacenje rijee] beton je komnozi beton. 0 .onaj koji ima neophodna i zeljena svojstva (Slika 2. Uzorak na kojem se ispituju svojstva betona (reprezentativna celija) treba imati najmanju dimenziju barem tri puta vecu od maksimalnoga zma agregata u betonu. Ako takva betonska mjesavina nema dobru obradljivost neminovno ce se u konstrukciji pojaviti gnijezda. b ". tlacna cvrstoca.5. Rasipanje rezultata ispitivanja betona istog nominalnog sastava. vak_uu~iranje. cvrstoca pri savijanju. Takv:. og oznjevanja. Beton zadovoljavajuce kakvoce je . . Nije dovoljno npr. dimenzionalnu stabilnost. v. '.a ok a za svaki nOVIsastav betona. mlazni beton) itd To i d v. da dobro zapunjava kalup. .. da ne segregira." . dobiti beton zadovoljavajuce kakvoce uz razumne troskove. geolozi). zatim lokalnim transportom prebacuje do mjesta ugradnje. Medutirn. daje anizotropija betona upravo presudna za trajnost iii nosivost. • svojstva svjezeg betona tijekom obrade. povrsina se zavrsno obraduje i zatim beton njeguje do potrebne zrelosti. da je beton izotropan i homo gen.} . ugra11l1m klimatskim okolnostima b t '. Odavle se beton prevozi specijalnim vozilima na gradilisre. izolacijska svojstva. poraba betona znatno se prosirila zah I' . U slucaju organizacije privremene proizvodnje betona. Mjesavine s prevelikom kolicinom vode imaju slicne nedostatke.. zbija do propisane gustoce. kao npr. ova se pitanja rjesavaju za svako konkretno gradiliste na specifican nacin. • snabdijeyanje energijom. ~az~tr. kemijsku koroziju.:G i~t a _ad komponenata beto~~. Tehnologija betona Proizvodnja betona sve se vise koncentrira u centralnim tvornicama betona. povoljni razvoj topline hidra. '~" 0 znacenje u rnnogrm drugi . Shema relacija u tehnologiji betona Danasnje stanje tehnologije betona ie t kv d . betolliranJe u ekstrem. pa rjesavanje toga pitanja iziskuje optimalizaciju.~~t::~~i s~b~~:~rudl~anJ:~ t1ae:nje. Zbog toga se mehanicke karakteristike. Mnoga od navedenih svojstava cesto su u suprotnosti. '. polimemi posebno vezivni ..d!vanje u kliznoj oplati. kao npr.' ugra . kao npr. mogu ispravno definirati sarno metodama tehnickestatistike. francuski i dr. otpomost na mraz. pumpabilnost.. osnovni je problem.clma llJem.. uz proces proizvodnje betona javlja se niz razlicitih zadataka kao sto su: • snabdijevanje komponentama betona i drugim materijalima. pa cak i betona iz iste mjesavine.. kapaciteta do 100 i vise m3/sat. . portlandcementni sastojak podrazumijeva se portlandcement~i t::t~lt. " novih trazenih svojstava bilo da se . • fizicka svojstva kao npr.i mjesavinams iii tijekom proizvodoje t p ~an~a provode u laboratonJu na manjim .~ckl. tacije. pa da se dobije beton zadovoljavajuce cvrstoce. elektricari.. otpomost na eroziju. odabrati vodocementni faktor i izracunati potrebne kolicine komponenata betona. takve aproksimacije nisu uvijek moguce. • posebna svojstva. To se postizc uvodenjem sistema osiguranja i kontrole kvalitete tijekom projektiranja i izvodenja radova. U svakom slucaju. da je reprezentativan i da predstavlja homogeni izotropni kontinuum. rani prirast cvrstoce. kao prosjecne vrijednosti iii fraktili iz veceg broja rezultata ispitivanja. au talijanskom calcestruz- re v.on. u proracunu i dimenzioniranju konstrukcija uzima se radi pojednostavljenja proracunskih model a. ukoliko se radi 0 velikim kolicinama iii neprikladnom vanjskom transportu. bilo a pr_avesti prethodna ispiti~anja. kao npr.lva~Je etona pod pritisw2 Rijee beton ima I'St 0 je po rucje specijalnih tehnologija betona. Proizvodnja betona moze se organizirati i na samom gradilistu.i U pos epernm izmjenama u sastavu betona . tl dok se u engleskom kaze concrete u span' I k ~Jezl. Sa stanovista gradevinskoga inzenjera-tehnologa betona. va JUJU~I ~oJlllm novim specijalnim postup~. Nije rijetko.~~ p:~toJe JOs asfaltn~ ~e. s razlicitim svojstvima u raznim smjerovima (npr. modul elasticnosti.Premda je beton heterogeni materijal." (.

l).2~m.!1l9Jr~bljaYll_R.aglsprecavanja trenutnogvezanja. dok je u zernljama s vrlo intenzivnom izgradnjom oko 2 tone po stanovniku godisnje. proizvodnji.-~L". da poveze zma stijena i mineral a u kontinuiranu.__ "".~ ~~entj_e_praSka~1i_I!I~terijali. a u drugoj fazi.. sirovine se sinteruju.c~~llaJfu~aj~ u gradev_inarsmLJ. Potrosnja cementa u razvijenim zemljamaje reda veliCine 500 kilograma po stanovniku godisnje.Qllj_(!l. kemijskim reakcijama i pratecirn fizikalnim procesima prelazi u ocvrslu cementnu pastu iIi cementni kamen . J'" ~ . pa se vapnenac razgradi na vapno i ugljicni dioksid. koji su u prirodi obilato sadrzani u vapnencu i glini. Tako nastane cementni 'klinker...... koji sacinjavaju uglavnom hidraulicni kalc~ razlicitih formi. postoje dvije odvojene faze kemijskih promjena.!iil}!. h.aluminat~. Klinker se zatim. silicija. U prvoj fazi.:-"-..3.c..!lY!lQm r. Tako . Ponekad se pojavljuju kao jedinstvena sirovina za portland cement. \ Prema definiciji..J2l!f.nj. Najprije se vapnenac i glina usitne i homgeniziraju u vodi u obliku mulja Crrtokripostupak} iIi se mjesavina samljevenih osnovnih sastojaka transportira u struji zraka (suhi postUpakl.homogenizira u sitnuprasinu. uz istovremeno mljevenje i homogenizaciju s dodatkom ka1cij suIfat dihi8gta (sadrovca) iIi ) anhidrita ._ . Konacnodolazi do sinterovanja pri temperaturi oko 1400oe. . Postoji veliki broj vrsta . . pri cemu nastaju spojevi cementa.: "'<~. koji se nakon izlaska iz rotacijske peci hladi i uskladisti.p. do ocvrsle cementne paste. Tijekom procesa transforrnacije od osnovnih sirovina (gline i vapnenca)._ '---uSnOvn:. cement kao dio betonske mjesavine~. velicine granula). Mjesavina se postepeno zagrijava kako napreduje prema drugom Icraju peci.Sirovine za dobivanje portland cementa moraju sadrzavati okside kalcija. portland cement je hidraulicni cement proizveden mljevenjem I klinkera.homogenizirana mjesavina se uvodi na pocetak dugacke.ementi . dakako. --------- CEMENT Pojmovi i definicije ..~~ ~tii '..()nJ(iQdg!<ITJe!ihVa_~IJe ·vrste ~~~~l1atasu-jo&:. cvrstu masu betona. i manji dio u druge spojeve.. aluminija i zeljeza.). hidrataciji. 11 . Time postepeno razvija svoja kohezijska i adhezijska svojstva.. koji s primjesanom vodom. ---- Proizvodnja portland cementa Proces proizvodnje u principu je jednostavan (shema na slici 3. Proizvodnja jedne moderne rotacijske peci je 6000 ton a klinkera dnevno.... -Ove prirodne sirovine sadrze. manje kolicine drugih spojeva i minerala od kojih su obicno najzastupljeniji zeljezni oksidi.\ ••.<. melje i time i. kspan.>lr: . kao lapor (tupina).s_~ovremeno . a mjesavina prelazi u kalcij silikate i kalcii aluminak.:.ol'mski !_!!1~JC!lllr~1<:Lc. uz dodatak ~ (kalcij sulfata). koji odplini iz peci. da bi tvorio ocvrslu iii ~atiziranu cementnu pastu (h.zjyni_ e cement i supersul(C!tlli_ceme..portlal1dcemenLGi ps se<l9.lgj. najprije voda ishlapi. blago nagnute rotacijske peci.. koja omogucavaju. " "~~~~~.

1. su najzastupljeniji I naJvaZOlJI u pOgledu cvrstoce i topline hidrataci. Meoutim.!_minat_fujt (C4AF).63AIP3 . ~ ."13 F C4AF = 3. tvoreci vise slozenijih spojeva i manji postotak slobodnog vapna. U kemiji cementa uobicajene su skracene oznake za te spojeve (Tablica 3..~~!a K!i~!_alne _:Y_9_~~i ~_k<_> __ ! moze razarat] betQ!1.c5'(?0.AI203·Fe203 CaS04•2HzO Kratica C3S C2S C3A C4AF CSH2 :) ~ Slika 3.D7C~0 . ." Q) Q)'''' 0\"00 CC E'-< :r:Ul 0'''' + 2.754C3S.iQrri. rendgeoskom analizom klinkera. Oil .. 3..~:si!!I~~~J~_iIm~~i~~91J()~~. % drugih manje vaznih spojeva.~~s~aj~ __etringi_t.04Fe203. 1955)..ll_ (C3A) i tetrakalci.if\ U formule se na mjesto oksida uvrstavaju udjeli tih oksida u postocima..43Fep3 C2S = 2. Spoj C4AF nema znacajnijeg utjecaja na svojstva cementa.O. cvr?J9ih. On doduse doprinosi rano.e.). To je moguce tek slozenijimispitivanjima.ti. dikalcij silikat (C2S).aJkaloih oksida (Nap i KP). sastoje se uglavnonfod KalCiF-karbonata odnosno oksida silicija.-Kemijski i mineralni sastav portland cementa Glavne sirovine za proizvodnj\l_p_()rtl~l!ci_i=~I!l~ntl0LvapneJ]ac i gling. Prema tim formulama proracunava se potencijalni sastav konstituenata portland cernentnog klinkera: C3S = 4. Uobicajene kratice u kemiji cementa za kemijski i mineralni sastav portland cementa Oksidi CaO Si02 Alz03 Fe203 MgO S03 H2O Kratica C S A F M Minerali 3CaO. ekspanzivoih cernenata..87S102 .85S03) ~ S ?'fc .. a moze jos biti kristalnog oblika slobodnog vapna (CaO). kristalnog oblika I1illgnezij oksida (MgO).AI203 4CaO.1.(:.72Alp3 + 1. (Prema publikaciji Vereinigung der Oesterreichische Zementindustrie. .~()j_~_Il?-(). '" <U U <U N •.. (Pornocu ovih formula ne moze se proracunavati rnineraloski sastav na osnovu kemijskih analiza cemenata.S C3A = 2. Tablica 3. IE!P_eral koji buj_~~a~~lmvez~~j_e_~_~~li!<()g__b.! s 12 I I' l~ H 13 ~ . audio slozenijih spojeva proracunava se prema formulama Boguea (R. aluminija i zelje~ Ovi spojevi reagiraju medusobno na temperaturi sinterovanja.) Cetiri glavna slozena spoja portland cementa su nosioci svo~a_Kalcjj__ silikati. . trikalcij alllmin. Wien).Si02 2CaOSi02 3CaO. Shema proizvodnje cementa. te oko 2. C3S 1 C2S.l!lLI~:iliG~mozeDTHuzrocnTk(imrazaraiifibetonalQ~2.(7fOSi02 + 6. C-. uobicajenim kemijskim analizama dobiva se sadrzaj oksida u cementu. kao npr. naf_Q~_l!_O--~ozeni!0jeloy!ii@..0) ?-Si. gipsa dodanog prilikom meljave klinkera.~--i-s:U-i!a-t~. ~2.1. Cetiri glavna konstituenta (slozena spoja) portlandcementnog klinkera su: trikalcij silikaL(C3S). --~I. koji sadrze hidraulicne dodatke. 19 ~ :::1 ~ V) =~i li~ .1.1. ovo se njegovo svojstvo moze koristiti u proizvodnji specijalnih..:-s. Umjesto toga.Bogue. C3Aje spoj najcesce nepozeljan u portland cementu. .H. ah.. . Osim cetiri glavna konstituenta.21-5 . u portland cementu uvijek postoje manje kolicine ..69Fep3 G /~ A -. Uobicajenorn kemijskom analizom nije moguce odrediti udio slozenih kemijskih spojeva u klinkeru.

Prema tome. alkalije ~ogu bit~o ~tJecati ?a ~. .2). 3CS· H32' .tl\C3S )/92S. ali slobodni dio CaO i MgO poprimaju kubicnu kristalnu strukturu.0 0. ali hidratacijom alita nastaje dvostruko vise vapna. koji se cesto jos nazivaju minerali cementa.).l~' -. Tipicni kemijski i mineraloski sastav portland cementa (a) Oksidi Si02 AI203 Fe203 CaO slobodni CaO Na20 K20 MgO gubitak zarenjem SO (b) Minerali C3S C2S C3A C4AF 14 C3A + 6H ~ C3AH6 (100) (40) (140) NEHIDRI1TIZIRAN PRQDUKTI HIDRI1TACIJE KOLOIDI RAlNOGA SASTAVA % 21.tacija... . plasticna cementna pasta prelazi postepeno u ocvrslu. P-rodukti-·hidratacije .• ')~?' n Tablica 3.Hidratacija cementa Odmah nakon sto se zamijesaju cement i voda pocinje proces hidratacije. Od manje zastupljenih sastojaka cementa vaznu ulogu mogu imati alkalni oksidi. sadrze manje kolicine necistoca i kao takvi nazivaju se aliti be1itt.2. tj. ~..cementa.1 1.0 8. r °J~ou).9 2. reakcija C3A s vodom bila bi trenutna.?isano jednadzba.... < .[J "?'/"'LJ~I"-. sto se njime regulira vrijeme vezanja cementa spre ava trenutni proces vezanja). koji u ran oj fazi ocvrscavanja cementa ima prostora za bujanje. Velicina pravokutnika odgovara priblizno volumnom udijelu sastojaka. eventualno naknadno penetriranim sulfatima u ocvrsli beton..4 26 % 45. Na taj nacin ostaju manje kolicine C A za rea~c. -£ . koja bi nastupila ako cementu nije dodan gips bila bi: r. Prema nasim propisima portland cementi smiju sadrzavati do 3.". Osim toga.4 1. Gubitak zarenjem naveden u tablici se dobiva zagrijavanjem do 1000 °C. .prirodi. pri temperaturama smterovanja klinkera najvecim dijelom CaO i MgO ulaze u cvrstu'otopinu raznih slozenih spojeva. U tom obliku CaO i MgO (mineral periklas) hidratiziraju sporo i mogu izazvati nepostojanost volumena cementa. Cime se ispari sva voda i izdvoji vezani karbon dioksid. .5% SO . Primjer tipicnog kemijskog sastava portland cementa odredenog kemijskorn analizom oksida prikazan je u Tablici 3. brzina reakcije C3A ostaje vee a od brzine reakcije kalcij silikata j izgleda ovako: ~~[)/( 5C vpJ·.Gi s se doda'e .5% S03' a cementi s vecim udjelom zgure (metalurski cementi) do 4.silikam (kalcij silikat hidrali) nazivaju-seJosC-S. koji u relativno malim kolici~ama mogu izazvati nepostojanost volume~ cementa.2 0.__ve~pm¥olicinom alita (alitni cementi) hidratiziraju _Qrie.exn(!n_ti idratiziraju sporije . mala zastupljenost pojedinih spojeva u cementu ne znaci ujedno i njihovu manju vaznost i utjecaj.ije s. a ranije SJ! ih cesto nazivali jos i tobermoritn(gei~prema jednom slicnom mineralu u . -'-<~~Y():4 C3A + 3CSH2 + 26H ~ C3A. Za C3S: 2C3S + 6H ~ (100) (24) Za CzS: 2C2S+4H ~ C3S2H3 + 3Ca(OH)2 (75) (49) (100) (21) Brojevi u zagradama odgovaraju masama.hiclra. ~One mogu reagirati s nekim reaktivnim ~e izazvati razaranje betona (alkalnoagregatne reakcije). U svezi s kolicinom gipsa./.9 7.C(!menti--s_. .H~. U cementu. Trenutna reakcija C3A.ma. Nairne. Pretj!rane kolicine gipsa u cementu mogu rezultirati njegovim naknadnim ispiranjem cime nastaje poroznija struktura betona. J(-~'T'Z . postize se formiranje etringita. Tim procesom silikati i aluminati formiraju produktehidratacije ilihidrate (Slika 3.7 2. kalcij siliklj.--_ Kao sto je vee receno.cemeDtllll pastu (h·e. koji nastaju hidratacijom. pa se vidi.2.· tece h ovako: .3 C-S-H Slika 3. rave klinkera srazmjemo kolicini C A._J:!_Ql<p_flitnj <. ~tizil"anu . da oba silikata trebaju priblizno iste kolicine vode za hidrataciju. a zamijesana. .p. Ipak. To vrijedi i za slobodno vapno (CaO) i magnezij oksid (MgO). molekule vode obavijaju ione cvrstih cestica cementa i na taj naein omogucavaju njihovo bolje sredivanje u novo nastale gel i kristalne strukturc.4 64. ada ne razara strukturu cementnog kamena. ali to sprecava dodatak gipsa.2. Tu je ujedno prikazan i izracunat (prema Bogueu) udio slozenih kemijskih spojeva. 15 .0 4.7 28. Shematski prikaz nehidratiziranih glavnih konstituenata portland cemnetnog klinkera i produkata.

dan od lavnih kriterija . reda velicine 3000 cmvg. \!_<lDJgQj_f<l_~_i. Zato u slucaju betoniranja u ekstremno vrucim klimatskim okolnostima postaje neophodnim hladenje smjese svjezeg betona. Mnoge kapilarne pore ostaju jos uvijek nepopunjene. da smanjenjem kolicine C3A i C3S. tijekorn hidratacije cementa nastaje okQ~O.3. Nakon otprilike jednog dana.-smanjuJ. za hidrataciju trikalcijeva aluminata._uopunjavaju se prostori izmedu z~s C-S-H gel()_~ i velikim kristali~a_~_apI1_a_jtapiei i listici gela se medusobno ispreplicu tvore61sve~vi~cus~rukturu. Nastaje temperatumi gradijent. vapna u h~~~a&onalnim oblicima.p.mperature u~ork. dok se prema povrsini temperatura obicno smanjuje. k~o etringitom.a hidrat~cije. Ukupne kolicine topline hidratacije glavnih minerala cementa navedene su u tablici 3. a ujedno i brzina oslobadanja topline hidratacije cementa Toplina hidratacije je_je. Istovremefio voda postaje -zasleena vapnom. -p()~i_I1. Faze u procesu hidratacije shematski su prikazane u cetiri karakteristicna dijagrama na slici 3.3. smanjuje se i ukupna toplina.. pa slijeganje (segregacija) zmaca cementa u suspenziji tece vrlo sporo. Cementi'fa-zmcasuaispergitanau vodi.nehidratizira cemen ko'a se oslo di i'ekom to a rocesa naziva se to linom hidratasik. kako je to shematski prikazano na cetvrtom dijagramu u slici 3. da je najveca kolicina vode potrebna Brzine reakcija glavnih konstituenata 3. ali se ona jos uvijek _moze obradivati.Lt:_J[~Cllfaza hidratacije .Tablica 3. !Vise od mineraloskog sastaY'a ~ brzinu oslobadanja topline hidratacije temperatura ~ kojoj se ~id. oru cementa za bet e elemente. erala cementa . Naime. ojaea?u i drug. Odmah nakon rnijesanja cementa s vodom. Toplina hidratacije moze se odrediti i ~~ d'~. zbog disipacije topline u okolicu. H. flT(lfataCi]om-na cementa vrlo su razlicite. u unutrasnjosti velikog betonskcgblokaptakticno su adiabatski termicki uvjeti.pasta je u tekucern stanju._ povrsini zmaca cementa.p. Nakon sedam dana h.4. a njihov razmak 'zavisi od kolicine dodane vode (vodocementnom odnosii iii vodocementnom faktoru). ali i zmca cementa jos su vecirn dijelom nehidratizirana... 16 17 . ni!k_()!LQ1prnike-4v-a--sata.c. Osim ovih. struktura se i dalje popunjava. Vrijeme potrebno da se obavi 80% hidratacije pojedinih konstituenata cementa Tip reakcije C3S + H20 C2S + H20 C3A+H20+Ca(OH)2 C4AF+H20+Ca(OHh Trajanje (dana) 10 100 6 iPOvezuJll 50 Vidi se.3. P<\gel postaje sve gusci. ramu .e_s_e_&idnost cementne paste. C3A i C4AF hidratirna..v~1 Imenzija (masivni i hidrote me I eton). Nih pocetna temperatura betona rezultira sporijim porastom temperature betonskog elementa i ravnomjemijom disipacijom topline u okolinu. pa u slucaju naglog hladenja betonskog elementa vecih dimenzija fonnira se strmiji temperatumi gradijent i nastaju naprezanja veca od vlacne evrstoce betona.rllznih drugih _~ojeva. Toplina hidratacije rnoze se odrediti mjerenjem te. 1 ~t } Tablica 3.~a~ S praktlcnog stajalista je taj utjecaj vazniji negoli ukupna toplina I ra aCIJe.c. tako da je mcguce iz poznatog mineralnog sastava cementa procijeniti njegovu toplinu hidratacije. sprecava njezino razdvajanje od vode. Topline hidratacije glavnih konstituenata cementa Toplina hidratacije (Jig) Spoj C3S C2S C3A C4AF 502 260 867 419 Slika 3. postize vee znatnu cvrstocu.3. pa pocinje kristalizacija Ukupnakolicina topline hidratacije cementa priblizno je jednaka zbroju toplina hidratacije njegovih konstituenata. glavnih spojeva. Vrlo velika specificna povrsina cementne prasine. Iz povrsine zmaca izbijajustapici_etringita i isprepleteni listici kalcij silikat hidrata. kada je zavrsilo vezanje ~e paste.im prc~dukti~. To je tzv.a cem~n~tne paste tijekom hidratacije u arlijabatskom kalorimet!}!. Cetiri karakteristicne faze u toku hidratacije cementa.3. sto se vidi u tablici _ Toplina hidratacije i cvrstoca Proce . cak i za relativno vel ike vodocementne faktore.. nastala cementna. tada jos neII111P1:avu evr~iQ_c_tl. Iz ovih se podataka vidi. Hidratacija ce trajati jos godinama. odredivanje topline hidratacije metodom tennos boce.4.

kao sto je to slucaj s toplinom hidratacije. U praksi.e"1'JrJiveni.. Tip II . ali i manju toplinu hidratacije.4..tn cetvrtine:<:lQ_~l!d_rI1_C>K_d~IEl_Lb!iZ1LQQ'lil:f-. ip III-brzo T ocvrscavajuci Iali je ogranicen otpomost na sulfate (C3A <8%) -i -3 '" ><.se cement.)jlita. opnnesu po je na 0 cyrstocihidratizinmog cementa.5. _. u kojoj su rezultati kemijskih analiza cernenata mulama Boguea i dobiveni rnineraloski sastavi cernenata. za velike inzenjerske objekte treba s posebnom paznjorn odabrati cement odgovarajucih svojstava. _____ vrstoca cementa i prirast cvrstoce cementa u vremenu ovisi 0 mineraloskorn i sastavu (Slika 3. Za zapecaceni uzorak h. ili odredivanjem kolicine nehidratiziranog dijela zrnaca cementa..lza pecenje klinkera. da ce imati najmanji pocetni prirast cvrstoce. '. koji irna malo povecanu i nesto manju toplinu hidratacije. uskladisten na 20 °C.j 5 rahlici 3. Velika kolicina C2S kazuje. 65 21 5 3 21 50 9 9 62 25 5 2 59 i7 9 6 61 21 4 7 31 40 0 20 J ! CY('Vto::'G. ~ta:. pokazalo se.5. ~ZJl_jstu___ .sulfatnootpomi cement (C3A <5%).-Priblizno nakon godinu daha. a d je parametar zavisan od tipa cementa. ali .1)._a__GS.--uliaspojl. Druga dva glavna minerala malo utjecu na konacnucvrstocu.ne za hidrataciju. utjete-"ha' kasniji prirast -cY-rsfgce. 18 19 . Tablica 3.. pa se moze ocekivati najbrzi prirast rane cvrstoce. % CaO Si02 A1203 Fep3 Minerali C2S C3S C3A C4AF A \66 23 6 2 34 41 13 B C D J . rnoze se stupanj hidratacije. procijeniti empirijskom formulom: = exp( -dlt05) .=-.> '" . preracunati prema for- /g ___. da je za proizvodnju cemenata s posebnim svojstvima potrebna vrlo visoka. da male razlike u kolicini oksida rezultiraju velikim razlikarna u mineraloskom sastavu cementa pokazuje.za rnasivne betone uzi~a krup?ij~ mlj~~eni cement.c. Sulfatllil__9ill2!!!ost postIgnuta Je doda~!J. Cinjenica. pintne ogorine).5.cement niske tOIllil1:_hidratacije (C3S <35%. Izbor se moze napraviti na osnovu zastupljenosti cetiriju glavnih minerala cementa. Zato . U masivnim betonskim elernentirna temperaturu se moze regulirati kolicinom cementa po metru kubnom .razinakontrole j)l'()i_2':~ Kada se zeli propisati posebna vrsta cementa. tipa D.modificiranicement. u danirna. no to su slozene metode primjenljive sarno u dobro opremljenim laboratorijima. ..l.Za obican portland cement polovica toplin~_l1iclrll~ciie __ ~lQ_bodise u periodu od I Q do 3Olil13. uravnotezenih svojstava cvrstoce i topline hidratacije. zelieznih oksida (najcesce su to tzv. g. Medutim.Jem II SI[QY!Dl. pa je time smanjena kolicina C3A. Moglo bi ga se procijeniti mjerenjem kolicine vode utrose. Sa stajalista inzenjera ocito bi bilo vazno znati stupanj hidratacjje cementa u konstrukciji. C2S >40% i C3A <7%) .!ldardu.._-- ~ 50 40 30 20 10 45 90 18~ Staro5 • danl Tip I . istovremeno i povecana toplina hidratacije.. najcesce se u nas i u svijetu u praksi koristi podjela~ma AST.85. i posluziti ce za komparaciju drugih triju cemenata. da se iz omjera spojeva ne rnoze prognozirati cvrstoca.tipo:va-}lortlaucL. i vlaznosti okoline. prikazane su razlike u prirastu cvrstoca za svih pet cernenata prema citiranorne ASTM standardu.___J gdje je t starost h. Obicno se trazi iii rana cvrstoca betona iIi niska toplina hidratacije iii poboljsana otpomost na kemijski agresivnu okolinu.jl_remalojpodjeILimapet. koji se odnose na deklarirani naziv cementa. naz!va sulfatnootpornim cernentorn.Prirast cvrstoce glavnih minerala portland cementa [3. vodocernentnog faktor. Zato se . (koliCinama oksida dobivenih kemijskom analkgm) rezultiraju velikim razlikama u minera)QSkQm sastayu cementa.c.5. Cement B ima najvecu kolicinu C~S (alitni cement). betona i sman'iti zamjenom dijela ce'!::_nta dodacim~ (pucolanil~gure). '" >5 '" ~ C3A <15%).p. CJA C AF 360 Tip IV_:-. koji ima vodocernentni faktor 0.Tipicni sastavi portland cemenata Tip cementa: Oksidi. spoj koji moze naknadno u ocvrslom betonu reagirati sa Julfatima tvoreci kalcijeve sulfoaluminate (etringit).4).p. -~ Slika 3. U ovom pregledu karakteristicnih uvjeta sastava navedeni su sarno najvazniji uvjeti kvalitete.. .I_ 6mi~~<j. vrijednost d je 0.. Tip V . Orijentacijski. To ilustriraju podaci u 80 70 60 Cement A je obican portland cement. pa se moze ocekivati.obi can cement. da ce cement kasnije dostici vecu cvrstocu. Cement C ima najrnanji udio C3S. Cement D ne sadrzi C3A.~ ~Cl1IhSa5taw cementa. U dijagramu na slici 3.pa ce grublje mljeveni cement sporije oslobadati toplinu hidratacije nego sitnije mlje1')1/ .MC_l. Mineral C3S najvise doprinosi razvoju cvrstoce tijekomprva cetiri tjedna~.. Brzinu oslobadanja (ali ne uKUPllukolf81nu) top line hidratacije rnoze se regulirati fino com mliva cementa. a znatno je povecana kolicina C4AF.

c.5. da u taj prostor stane sloj od debljine pet molekula vode. Fotografije strukture h. iii c-razmok izmedu slojeva kalcij silikat hidrata (CSH) je izmedll_Q. a dubina s t'. izracunao priblizne jos nije bilo elektronskog b x Li debljine t. da se h. \ Poznavanje strukture cementne paste sus tin ski je vazno zarazumijevanje gotovo svih tehnickih karakteristika betona.e.p. a debljina cvrste tvari slojeva je dva do. t'= 1. Golema unutrasnja povrsina rezultira i velikom adsorpcijom vode u h..6.c. Mikrostruktura cementne paste je toliko zamrsena. Powers je (1946. Vrlo velika specificna povrsina cementnog gela rezultira znacajnom ulogom povrsinskih. kovalentnim iii ionskim.p. Pretpostavio je. Razvoj cvrstoca betona spravljenih s 335 kg cementa po kubnom metru betona. tv re gustu masu karakteristicne poroznosti (gel pore). jer tada mikroskopa.p. uzorku 21 . __jL~ Nakon uvrstavanja 10 slijedi~_ Prosjecni razmak. Detaljnijim uvidom u pojedine agregacije cementnog gela vide se: uvijene vlaknaste i listicave strukture. oblika.c. pore velicine od nekoliko nanometara do vise mikrometara. Onda je god.p.p. van der Waalsovih sila. 20 Slika 3. Zato se cementni gel opisuje kao gel s ogranicenim bubrenjem (xerogel prEa Wittmannu [3. pa takvo prostomo povezivanje strukture gela tvori/skelet. jer su unutrasnje povrsine vrlo blizu i vrlo velike. Iako su te sile znatno slabije od kemijskih veza. pa njihovo proucavanje doprinosi razumijevanju h. Gel se sastoji prvenstveno od ka] ij silikat hidrata (CSH) razlicitog kemijskog sastava. i procjenjuje se na 600 m2/g. gdje je gus toea gela p = 2.3]). inace svojstveno za prave/gelove. a pripremljenih s pet razlicitih tip ova cementa prema ASTM normama [3. te oznaci Slika 3. reda velicine 0.2]. od koje je nastao cementni gel. Specificna povrsina cementnog gela mjeri se adsorpcionim metodama. .c. Produkti hidratacije. gela. Pod svjetlosnim mikroskopom je procijenjeno.c.9 i 1. koji sprecava neograniceno naknadno upijanje vode. Ako se izdvojeno hidratiziraju pojedini minerali cementa onda oni imaju sredeniju strukturu. Kemijske veze nastaju ina mjestirna gdje se listici iii vlakna dodiruju.4]. Specificna povrsina nehidratiziranog cementa. sastoji od listica prosjecne povrsine specificna povrsina data izrazom: S5 = 2(bt + tL + bL)/btLp. koji nastaju unutar cementne paste.5_nm. onda slijedi: na rh = 0.c.. rh = 0.3 m2/g. je oko 2000 puta manja. da je priblizno.4 n~. ipak znatno doprinose ukupnoj sili kohezije odnosno cvrstoce h.Fizikalna struktura h. pornocu elektronskog milcroskopa na prelomljenom h. kristali vapna i voda u raznim fizikalnim stanjima. dakle sitne prasine. Molekule u jednom vlaknu iii listicu vezane su Jakim kemijskim vezama. da je razmak izmedu cvrstih slojeva gela pravokutnog sirina pore s b'.5 x 103 kg/m".5rr---------------~ Tip cementa 4 T.c.tri r~ molekula CSH. 'zmca jos nehidratiziranog cementa.p. zavisno od kolicine adsorbirane vlage.p.7 = tbL/(2t'+2b')L za b'= 10 t' pa se moze procijeniti.7 nm.. Slicno je izracunat i hidraulicni radius pora u gelu i procijenjen Pretpostavi Ii se. da kristalografska ispitivanja nisu dalajasne dokaze 0 njenoj molekulamoj strukturi. starom tri dana [3.) na temelju izmjerene unutrasnje povrsine cementnog dimenzije elemenata strukture gela.

a sile privlacenja se smanjuju s udaljenoscu od cvrste povrsine. variraju od ~jesta do mjesta.7b. Slicno. If' i' (b) Medusloina voda. sadrzana u vise razlicitih stanja.). Ukoliko se tu vodu ukloni. Shema strukture cementnog kamena a) prema Powersu (1946. u sljedecim stanjima: (a) Kemijski vezana voda. U cjelini se moze zamisliti.6. To je rneduslojna voda. zavisno od relativne vlaznosti i temperature. koje izrastaju iz ostataka jos nehidratiziranih zrnaca cementa. sastoji od agregacija gela (ukljucivo i pore). Slobodna voda nalazi se u kapilarama i vecirn porama i dovoljno je daleko od cvrstih povrsina. Kolicina neisparljive vode odreduje se zagrijavanjem na 1000°C i mjerenjem gubitka tezinev Takvo zagrijavanje naziva se zarenjem. Pore koje nisu ispunjene vodom sadrze zrak i neku kolicinu vodene pare. pa se ta veza naziva kemisorpcjja. god.4 na 0.9-\. Nemoguce je izolirati bilo koje od opisanih stanja vode. To je voda adsorbirana na povrsini CS-hidrata djelovanjem povrsinskiJ1siJa. Ona cini integralni dio produkata hidratacije. jer se izmedu njih uvijek uspostavlja odredena ravnoteza unutar strukture cementnog kamena. njena gustoca. Tako je npr.5]. sto je zapazeno kao skok u skupljanju betona prilikom susenja. Velicina. kako je to prikazano u modelu na slici 3.9 nm.p. Gubitak zarenjem izrazava se u gramima vode na grame cementa.8. god). Prostor koji nije ispunjen cementnim gelom cine kapilame pore.p.c. voda ima veliki utjecaj na svojstva ocvrsle cementne paste odnosno ocvrslog betona.7. vl. zavisno od temperature i relativne vlaznosti okoline. zrelijem stanju.Modeli strukture cementnog kamena Svjeze zamijesana portlandcementna pasta sastoji se od zmaca cementa u vodenoj otopini. Adsorbirana voda nalazi se u gel porama.p. Izmedu agregacija su veliki kapilarni prostori. Kolicina cementnog gela obicno nije dostatna da ispuni say prostor koji je bio izvomo. U ocvrslom.p. amasa za koju je na taj nacin smanjen ispitivani uzorak. da se voda ispari iz cementnog kamena. Prosjecne cementne paste [3. smanju se c-prostori izmedu slojeva CS-hidrata s 1. 22 23 . koja se jos naziva zeolitna voda. 0% 40% >80"10 Slika 3. i naziva se jos neisparljiva voda.c.O( ~ 50 11m) b) U stvarnosti. a naziva se jos i voda za hidrataciju.4] cementnog kamena (Slika 3. Shernatski prikaz bubrenja odnosno skupljanja uslijed prornjena vlaznosti betona zavisno od relativne vlaznosti okoline [3. To je voda vezana jakim kemijskim vezama tijekom hidratacije. Voda je u h.c. Njena svojstva su bitno drugacija od svojstava slebodne vode.0 50. ili u medukristalne prostore. (c) Adsorbirana voda. Do cetiri sljedeca sloja molekula fizikalno je vezano (fizisorpcija). sto se manifestira u razlicitoj jacini veze. kao kod nekih glina.4] (d) Slobodna voda.0 30 OOO. Prema tome.6 0. nm 2.c. da bi ju one adsorbirale. cija zapremina ovisi 0 pocetnorn vodocementnom faktoru i stupnju hidratacije.p. To je presjek kroz cementni gel na mjestujedne velikei zatvorene gel pore. dimenzije elemenata strukture hidratizirane Elemenat Adsorbirana molekula vode c-razmak za CS hidrate Promjer gel pore Debljina listica gela a) Promjer kapilarne pore Promjer jedne agregacije u gelu Promjer zrnca cementa Promjer pore uvucenog zraka Slika 3.Tablica 3. da se h. ali na nju djeluju kapilame sile od povrsinske napetosti vode. kolicini energije potrebnoj. rel. b) prema Feldmanu i Seredi (1969.c.O( ~ 30 11m) 50 OOO.4 1.8) objasnjen nagli skok u skupljanju cementnog kamena pri promjeni ravnotezne vlaznosti cementnog kamena na relativnoj vlaznosti okoline od 40 %. Prvi sloj je cvrsce vezan i smatra se dijelom cvrste tvari. ona se sastoji od cvrstih produkata kemijske reakcije i meduprostora u koje rnoze penetrirati voda. zbog znatnih povrsinskih sila adsorpcije. odnosno. gubitak zarenjem. voda moze penetrirati u slojeve resetke cvrstih cestica gela.5 3. ie) Vodena-I2ara. u svjezem stanju.0 500. U forrniranoj strukturi h. ispunjen vodom. oko 2 g/cm". Voda se nalazi u h. Tako je u Miinchenskom modelu [3. . izracunate dirnenzije elemenata strukture h.

c) nakon potpune hidratacije. Buduci da nema znacajnije promjene ukupnog (. Voda iz gela vise ne moze sudjelovati u kemijskoj reakciji '. To je slucaj kada nema dovoljno prostora. (3) Gel je uvijek geometrijski jednake strukture. To je slucaj nedovoljne kolicine 'lode. Svrha model a i nije. nego da pruzi. c je masa kemijski vezanog cementa. ito: w ric = konstantno = f J~ potrebno je. bez obzira na stupanj hidratacije iii tip cementa iii vodocementni faktor iii kolicinu 'lode. da ce gel tijekom kemijske '/ reakcije upiti vodu iz kapilara.J. a moze se desiti u h. taj model. jedini pruza mogucnost proracuna volumnog udjela sasjojaka cementne paste_We!<gmhioG!tac:ijsc. da je kemijski vezana voda u stalnom masenom omjeru u odnosu na cement. b) Cementni gel koji izrasta iz zrnaca cementa ispunio je sav raspolozivi prostor izmedu zrnaca. moze potpuno isprazniti ----.c.0 ml VODA UGELU 12. Osim podataka 0 izmjerenoj unutrasnjoj povrsini cementnog kamena. paje to principjelan prigovoro_s. _ 100 % HIDRATACIJE gdje je wn masa kemijski vezane 'lode. da je h. i 'lode prije njihove kemijske reakcije. Gel ukljucuje sve produkte hidratacije. i .567 cm3/g Vgje znatno veci od 'Ie' a to znaci.ato je najvaznija veza izmedu strukture i svojstava cementnog kamena. • specificni volumen gela s porama v g = 0. koji se uzima. Na slican nacin je i poroznost gela stalna. koji je kemijski izreagirao s cementom. b) pri nekom stupnju hidratacije. Medutim. Iz toga slijedi. m = I. volurrien cvrstog dijela gela je Nakon sto je hidratacija Vs = Vh~(l+ wn/c). se dijeli u dvije kategorije: neisparljivu.Vod. cernentni gel i kapilarni prostor.Oml VODA UGELU 24. hidratacije prikazanje shematski na slici 3.sto bolji teorijski opis.c. __ ~koliko ih ima.9_z~~lliyana_I11jer~_njima~nu~r~sI1. da gel ispunjava znatno veci prostor od zrnaca cementa iz kojih je nastao.4 ml _ VODA 60ml KAP1LARNA VODA 33. Strukturne razlike izmedu cementnih pasta uglavnom su posljedica razlika u kapilarnoj poroznosti. tj. pocela.9. ukoliko__g~ jos preostalo.9. stupanj hidratacije. U tom smislu Powersov model jos uvijek moze najbolje posluziti za predvidanja ponasanja cementnog kamena. odel_s. koji ce objasniti eksperimentalne podatke i ornoguciti predvidanja ponasanja materijala.7ml PRAINE KAPILARE PORE 7.p.411 cm3/g cm3/g Slika 3. Moze se proracunavatl UdlO pora u-ukUpnom vohimenu. (2) Voda u h.~\ ina taj nacin prestaje dalja hidratacija.. (4) Volumen cvrstih produkata hidratacijeje manji od ukupnog volumena cementa . u saturiranome stanju. te ostataka nehidratiziranog cementa.o e. Powersov model se zasniva i na nizu pretpostavki i zapazanja. kaQilamib pora. Gel i kapilarni prostor mogu sadrzati vodu. nakon mijesanja pretpostavljajuci.5 ml KAPlLARNAVODA 7. Da bi pasta ostala saturirana. vodu ce cementna pasta upiti iz okoline.cementni kamen.8 m1 CEMENT 40ml NElllDRATIZlRANI CEMENT 20 m1 0% HIDRATACUE 50% HIDRATACIJE CVRsTI PRODUKTI HIDRATAC1JE 61. koji je pripravljen uz primjenu nekih tipova aditiva. cULke. _ PRAINE KAPlLARE PORE3.koJapfUIKQill tih mjerenja ulazi u struktunicerrieI1!_I1()gJ(~mena. Slijedi da su: • specificni • specificni volumen nebidratiziranog cementa 'Ie = 0. v = 'Ie + vwwjc.mijski--sasiav-cem~ nema veliki utjecaj na ~~!J:ijske_karakteristike ~idratiziranoE __ c:_e!l!~tnog k~me~ 2:__ometri~ke kr~teristike ceme t 0 ela. izrazen maseno. gdje je Vwspecificni volumen kapilarne 'lode.. koji je njegovan u laboratorijskim uvjetima.je povrsineprodukatahi ra aCIJe met()_dom_<I_~_sorpc!Je"odene pare. da sto tocnije opise izgled strukture.-2~-'--! Ako je vodocementni faktor.~~'1am~_9_Yfl~()gaITlo<!_~la. da upije 0. od kojih su najvazniji: (1) Hidratiziranu cementnu pastu tvore tri konstituenta: nehidratizirani cement. onda ce iz 1 grama cementa.~ volumena cementne paste za vrijeme hidratacije. vodu iz kapilara.6ml o~ gela. c) Proces hidratacije tijekom kojega gel upija vodu. m=O.mijenja doneklenjegovustrukturu. podJednake syJ)_ez_oh vrste cementa 0 as .0 m1 PRODUKTI HIDRATACUE 30.25 grama 'lode na svaki gram 'lode. taj se model ne moze primjenjivati na cementni kamen njegovan pri povisenirn temperaturama iii cementni kamen.c. da je vw=1 cm3/g.lie sastoii. najjednostavniju konzistentnu predstavu daj ~m. Ako je cementna pasta izolirana nastaju supljine.Medutim. Ukupna (tolulna) pOIOZf1OS{obuhva6a kapiiarne pore 1 gel pore.p. ali ako / je otvorena. i isparljivu vodu. a pri tome su gel pore znatno manje od kapilarnih pora. 25 . . kristalizirane i mikrokristalizirane. Medu brojnim modeli kture cementnog kamena.315 volumen hidratiziranog cementa vhe= 0. hidratacije nastati volumen: jednak w i za neki stupanj ic. a moze se desiti u izoliranome uzorku cementne paste. premda formuliran jos prije gotovo 50 godina. Sve ove pore su submikroskopske. od cementnog g~!~_ll~!il!_ci_~ ~p-ore . (5) Hidratacija se rnoze potpuno prekinuti u tri sljedeca slucaja: a) Potpuno je izreagirao sav cement. to znaci. Isparljivu vodu sadrze gel i kapilare. izolirana. Shematski prikaz strukture cementne paste: a) odmah nakon mijesanja. tako da su specificni volumeni ukljucivo pore i cvrsti dio gela konstantni. Interesantno je istaknuti. m=l. koja se moze ukloniti susenjern na 105 "C. koja je kemijski vezana u cvrsti gel.p.

Volumen gela s porama je: tako da je volumen pora Veg = Vg - Vs ==(Vg - vhJ m (I + wjc). Volumen cementa koji jos nije kemijski reagirao je Ve ==ve(1 - m). Prema tome je volumen kapilamih pora - ve(lm), Vy==V-Vg-Ve, Vy= ve + vwwJc - v~(I+wjc) a volumensupljina u kapilamim poramaje

iii ve + vwwJc = (1 - mLJve + mLsvS<1 + wn/c). Slijedi, da je granicni stupanj hidratacije tj, mLs

mLs = -----"--"---ViI + wjc) - Ve
_ Najveci vodocementni faktor za koji vrijedi uvjet nedovoljnog = 1. Uvrstavanjem se dobiva: (wJc)max= 0,567(1 + 0,23) - 0,315 = 0,38 \ prostora datje s mLs

vwwofc

Vee = volumen vode upijene u gel =0,25 mv wW n/c. SVOJSTVAGELA

To je jedini slucaj kada potpuno hidralizr~ana cernentnapasta s pocetnim vodocementnim faktorom 0,38 nece imati niti nehidratiziranog cementa niti kapilamih pora, sastojati ce se iskljucivo od cementnog gela. Proporcije konstituenata u slucaju kada mjesavine razlicitih vodocementnih postizu svoj limit hidratacije prikazane su na slici 3.1 Oa. faktora

Faktor ekspanzije. Faktor ekspanzije je kvocijent volumena gela ukljucivo pore i
volumena je: nehidratiziranog cementa od kojega je on nastao. Iz prethodnih formula to

V uvjetima nedostatka vode. H.c.p. je tako izolirana, da nema niti upijanja niti gubitaka vode. U takvim okolnostima hidratacija ce se prije zaustaviti zbog nedostatka vode, nego bi mogla biti sprijecena zbog riedostatka prostora za rast gela, Pri tome je odlucujuca cinjenica, da su kapilamepore prazne, a gel pore ispunjene vodom. To - znaci, volumen kapilamih pora je jednak volumenu vode upijene tijekom hidratacije, tj .:
V - Vg - Ve = 0.25 mLwvwwJc, gdje je mLW granicna vrijednost iii stupnja hidratacije za ovaj slucaj, tj

= 0,567(1 + 0,23) = 2 2 0,315 '

Poroznost gela. Poroznost
volumena gela s porama:

gel a data je odnosom

volumena

gel pora i ukupnog ..

(vwwJr, + vJ - mLwVg(1+ wjc) - (I - mLw)ve = 0.25mLwvwwjc

volumen gel pora volumen gel a ukljucivo pore 0,567 - 0,411 = 0 27 0,567 ' Prema Powersu, faktor ekspanzije i poroznost gel a su vrijednosti karakteristicne za bilo koji gel, i mogu se koristiti u proracunima kao njegove svojstvene vrijednosti, jednako kao ranije navedene vrijednosti za vhe i v g' One ce odstupati od ovih koje su izracunate, za toliko koliko odstupa specificni volumen cementa za pojedine cemente. Cesto se citira podatak da je poroznost gela 28%. GRAN1CE HIDRATAClJE pa hidratacija nece prestati zbog nedostatka vode. Prostor raspoloziv za rast gela odreden je vodocementnim faktorom. Ako je v/c-faktor velik, hidratacija ce teci do kraja, pa moze ostati i dio kapilara neispunjenih gelom. Naprotiv, ako je vodocementni faktor mali, gel ce ispuniti say raspolozivi prostor prije nego je hidratacija dovrsena, pa dio cementa ostaje nehidratiziran. Nuzan je uvjet za dovrsetak hidratacije, da se kapilare potpuno ispune, a to znaci: 26
/

0.38 1.0.------",---------, Nehldra-

tiziranl 0.8 cement

Kapilare

Kapllare

0.6

Cemen tni gel
Cementnl

V uvjetima nedostatka prostora. U tom slucaju h.c.p. je saturirana,

gel

OL--_....l..._--'- __
0.2

.L__-'- _
0.8

_J

0.4 vIc 0.6 (a)

l.0

o

0.2

0.4

VIc 0.6 (bi

0.8

l.0

Slika 3.10 Sastavi cementnih pasta po zavrsetku hidratacije nakon njegovanja

27

Takoder, veci vodocementni vode je dat s mLw = I, tj.

faktor, za koji se primjenjuje

uvjet nedovoljne kolicine

== CVRSTOCA

CEMENTNOG KAMENA

(w jC)max

= 0,567

- 0,315 + 0,23(0,25 + 0,567)

=

0,44
kako se to vidi

Umjesto parametra poroznosti cementni kamen se moze okarakterizirati omjerom x (ornjer gel/volumen), koji oznacava promjenljivi udio cementnog gela u ukupnom volumenu cementnog gela s kapilamim porama, tj: x=~ V Vg + Vv
1.LO ,-----------,-----,

Na kraju hidratacije ostaje uvijek slobodnog prostora u kapilarama, iz dijagrama konstituenata na sIici 3.1 O(b).

POROZNOSTCEMENTNOGKAMENA
Moze se izracunati dvije vrste poroznosti: prvo, kapilama poroznost, i drugo, ukupna poroznost, koja ukljucuje i gel pore. Pri razmatranju svojstava h.c.p. medu istrazivacima jos ne postoji suglasnost, koja je od njih vaznija. Kapilama poroznost, Pc P c =-= V Vy V - V - Vc

X=---'---':"::_:_:'::_:_-

0.697m 0.315m+ vic

o
1W
)(

iIi, ako ima jos zahvacenog iii uvucenog zraka, ondaje: x = _ _____:0::..:..6:::..:9:...:7~m~_ 0.315m + vic + alc . Omjer gellvolumen, x, je u dobroj korelaciji s cvrstocom cementnog kamena, prema relaciji: fc = Ax", gdje su A i b konstante, koje zavise od tipa cementa (SIika 3. I I). Konstanta A zavisi od maksimalne moguce cvrstoce gela (x= 1), a to je cvrstoca potpuno hidratiziranog i potpuno kompaktiranog cementnog kamena s vodocementnim faktorom 0,38. Medutim, ovaj model je ogranicen, jer se vece cvrstoce mogu postici s djelornicno hidratiziranom cementnom pastom, nize g vodocementog faktora, ali zbijene pod visokim pritiskom, da bi se srnanjila poroznost.

max A max B '"max C

-8 .... 1:)

~ ~

En

(JJ

V
+ wic) - (1 ~ m)vc

(vwwo/c + vc) - mvil

(vwwo/c + v.) Ako se za odabranu vrstu cementa uvrste vrijednosti za vc' vg, wjc, cementni faktor izrazen maseno se pise uobicajeno vic dobiva se izraz: vic - 0.382m p= c v/c+0.315· a za vodo-

1

~

EtJ

LO

0

0;2

0.4

0.6

0.8

10

Ukupnapor oznost.p,
Pt= Vy+Veg (V-Vg-Vc)+(Vg-Vs) V = V (vwwo/c + vc)
-

(V-Vs-Vc) V

Slika 3.11. Tlacna cvrstoca cementnog kamena zavisno od gel/volumen omjera [3.7].

vhc(1 + wn/c)m - (1 - m)vc (vwwolc + v.)

(/
a za vodo-

Gratl_~yinska is.Rit_iyanJ3£~_Il1en~

~_

Ako se za odabranu vrstu cementa uvrste vrijednosti za vc' vg, wjc, cementni faktor izrazen maseni se pise uobicajeno vic dobiva se izraz: vic - 0.19m p, = vic + 0.315 .

"--- P;~i;;()dnjilcem:nta_je_ll1?_sovn? ilece kontinuirano, pa~me treba prilagoditi i sustav kontrole kvalitete, Zbog vaznosti kvalitete cementa za sigumost gradevina, sustav kontrole je propisan i sastoji se od (Slika 3.12):

~

Ova podjela u modelu cementnog kamena na gel pore i kapilame pore, ostavlja utisak, da se radi 0 dva raspona velicina pora, odnosno dva maksimuma u dijagramu raspodjele velicine pora u cementnom kamenu. U stvari mjerenja raspodjele velicine ovih pora najcesce daju kontinuiranu raspodjelu velicina pora, pokazujuci na taj nacin, kao i u mnogim drugim slucajevima, ogranicenost tog modela. Vaznost poroznosti vidjeti ce se pri proucavanju vecine svojstava ocvrslog betona. To je karakteristika koja najbolje reprezentira strukturu h.c.p. i najbolje korelira s njezinim najvaznijirn svojstvima, kao cvrstocom i trajnoscu. Osim toga poroznost djeluje na vlaznost betona, 0 cemu ovise sva svojstva ocvrslog betona. Poroznost cementnog kamena je glavni razlog vrlo slozenog ponasanja betona i jos uvijek relativno slabog poznavanja njegovih svojstava. 28

.:

;;~::~K~O~~:~LA

----t----------·----t-----L-I

_,K.:..ON.;cT.;.:.IN;.:U",IR:..::AN.;:.A:..;P..:;R:.::,O;=.IZV:..:;O:.::D.:.::NJ:;_A:..;C:::;E:..::M.:;:EN.:.:.7::::;.A

-"i----

_..11

J~

,-

LAB.

8ETONARE

(0 (0

WI
1,

-

LAO. GRADILI5TA

~
1,

I 0AAi I I 1, I

Slika 3.12. Shema kontrole kvalitete cementa.

29

SUSTAV

o'buhvacQ:

}<ONTROL£

KVALJ

TETE

C[/VjENTA
-20 mn

• stalna ispi!~~l_1j_auzoraka~llaboratoriju

tvomice tijekomproizvodnjs,

.~a_l1jsk_~k()ntrole, koju obavlja od drzave ovlastena_jl1stitucij!!.jspitivanjem uzoraka, koje ona uzima u nekim vremenskim intervalima, • kontI"_ol!!ihisp_itivanja cernenta u tvornicibetona uzorcima, koji se uzimaju prilikom preuzimanja iIi u gradilisnom laboratoriju odredene posiljke cementa. na

m
e

Vrste i broj ispitivanja na pojedinim razinama kontrole su razliciti, Vanjska kon!rola i la~ti.i tvomi~LQyp~J>~~ __ ispitivanja kemijs.kog_sas_f.~uiik!ll!!ib i mehanickih ~jstaya~ Rezultati ispitivanjasekontroliraju prema uvjetima kvalitete, koji su propisani nonnama u pogledu kemijskog i mineraloskog sastava i fizikalnih i mehanickih svojstava. Rezultati ispitivanja s raznih razina kontrole se sreduju i statisticki obraduju, rnedusobno usporeduju, te se na temelju toga izdaje dokumentacija 0 kvaliteti. Iz prve dvije razine kontrole, ukoliko obradeni rezultati ispitivanja zadovoljavaju sve propisane uvjete kvalitetete, od drzave ovlastena institucija izdaje P~y_~est 0 kvaliteti cementa. U protivnom slucaju proizvodac mora u--rraf@nom razdoblju~~ti nizu kvalitetu cementa, Na gradilistu i u tvornici betona za svaku posiljku cementa kontroliraju se: fi a, standardna konziste ~rijeme vezanja i postojanost volumena cem~ ._ FINOCA MLIVA Hidratacija cementa pocinje od povrsine zmaca, paje razumljivo, da brzina reakcije ne ovisi sarno 0 mineraloskorn sastavu, nego i 0 granulometrijskom sastavu cementa. ~ kod ~rzo o~vrseavaj~ei? cemen~t~u ~n~ m.Ji.ya. Medutim, troskovi mljevenja s povecanjern finoce mliva brzo rastu, ill druga moguca nepovoljna svojstva, kao npr. veca potreba za vodom i brze skupljanje. Finoca mliva mjeri se na vise nacina. Mjeri se granulometrijski sastav metodorn ~e, postupkom, koji se zasniva na Stokesovom zakonu, da u teku~e tonu sfericrie cestice veceg promjera. Tipicna krivulja, koja prikazuje kumulativnu raspodjelu cestica prikazana je na slici 3.13. Drugi postupak je mjerenje specificne povrsine ceme~pomoeu Blaineovog_per~(Slika 3.14). Pri tome semjeri vrijeme prolaza zraka kroz uzorak cementa poznate mase i volumena, pa se za dati aparat moze izracunati specificna povrsina.

o

Q

T

C>

..
'"

-'

SIika 3.14. BIaineov aparat za mjerenje specificne povrsine cementa i Vicatov aparat za mjerenje konzistencije i vremena vezanja cementne paste.

1:!"agradilistu se finoea mliva kont!:Qlira sijanjem uzorka cemn~ora oka.0! 0,09 mm. Ostatak na tom situ prema nonnama ne smije biti veei od 10%. avo Tspitivanje datira iz vremena dok su cementi grublje mljeveni, jer cementare nisu jos imale ugradene separatore samljevenog cementa. Danas je to ispitivanje zastarjelo.

J-

KONZISTENCIJA, VRIJEME VEZANJA I POSTOJANOST CEMENTNE PASTE, LAmO I TRENUTNO VEZANJE

100 90 80 70

..
""
"

60 50

.;

~ 40 " JO
20 10 0 0.6 Ekvlvslentnl promJer, J.llTl

Za odredivanje vremena pocetka i kraja vezanja cementa,_Je za odredivanje pos-, ti volumena cementa, pn rema se cementna pasta nonnne konzistencije. Tu konzist owers nazrva JOs i osnovnom 01'IZist~m'-lene-t6-~taiiJeceme~!~ I?aste u kQjem ona ima !!!.!_tl~~____ ea:u:iLmaksi.lllillnih s~ medu cesticama cementa i VQd~ U tom stanju vrlo male promjene u kolicini dodane vode znacajno mijenjaju konzistenciju cementne paste. Za svaki uzorak cementa na pocetku ispitivanja treba odrediti kolicinu vode, koja ce pomijesana s cementom dati cementnu pastu nonnne konzistencije. To se radi pornocu Vicatovog_ aparata (Slika 3.14.). Mjeri se dubine.penetracije valjka (promjera 10 mm, nonnirane tezine) u zamjesanu cementnu pastu. Kada igla prodre unutar odredenih granica u uzorak cementne paste smjestene u bakelitni stozasti prsten, odredena je kolicina vode potrebne za normnu konzistenciju. Kolicina vode potrebna za nonnnu konzistenciju cementne paste mora biti u granicama od_23 do 31 % maseni od mase cementa. Veliki utjecaj na potrebnu kolicinu vode ima brzina rnijesanja tijekom pripreme cementne paste i temperatura cementne paste. Brze rnijesanje i visa temperatura rezultiraju vecorn nonnnom konzistencijom. Zato su oba uvjeta tocno definirana nonnom~l!!~l!jlli,s.tamijesa se ~ laborM_o_riiskim uvjetima na temperaturi..od_2O±~t_l~ ~WLmijesalici s_l}Qrmi!anim bIQj,<;:m okte1~ja_Q~~aJ~, U praksi je taj veliki utjecaj povisene temperature na potrebu cementa za vodom presudan -za betoniranje u ekstremno vrucirn klimatskim okolnostima. Vee se pri temperaturama visim od 25°C potrebna kolicina vode za istu konzisteciju betona drasticno povecava, a s betonskim smjesama temperature vise od 30°C rad je prakticno onernogucen zbog naglog skrucivanja betona, ukoliko se odrzava konstantni vodocementni faktor. 31

SIika 3. I 3. Kumulativna granulometrijska

krivulja cementa i specificna povrsina [3.7].

30

. 33 . Nakon toga sebakelitni prsten s uzorkom cementne paste okrene. ako se takav cement ostavi da odlezi neko vrijeme. izrade se od cementaTnonmririog-kVarcnog pijeska (velicine zma ~). . Zavisno od deklarirane klase cementa.iCima.0 40. 3.t . Slicno se. koji nakon mijesanja cementa s vodom prelazi u dihidr~CaSQ. Nakon toga uzorak se kuha 1 sat u kljucaloj vodi i ohladi.16.koji je nepostojan zbog slobodnog vapna ili periklasa. 150 rP-t==~ =: =~~f~ temperature cementne paste.0 31. nakon sto s~ zamijesa cementna pasta. Ti procesi posljedica su brze hidratacije mineral a C3A i C3S i prateeih/ fizikalnih promjena.160 mm-.0 14. i to prizmice na savijanje. Kada igla prodre do dubine izmedu 3 i 5 mm od dna uzorka p~om prstenu..a-obiljeZeno je naglim porastom 32 Normirane cvrstoee cementaJi!.9:!1ata ~ ~avanja tI preseerrrfelaiivne vlaznosti vece od 95%. . To je trenutak ~igla vise ne prodire dublje od 1 mm od povrsine uzorka. i I3c. bi vee u roku od nekoliko sati zadobio gustu mrezu sirokih pukotina.L1sakQ se_~~l()s_Il~z. CaSO 4. Na cementnoj pasti normne konzistencije se jos odredu'e ostojanost v mena i to pomoeu Le Chate lerovi prstenova iii na 0 ac a (Slika 3.0 5.1 AHp. Ispitivanje volumne postojanosti cementa testiranjem pomocu Le Chatelierovih prstenova i kolaC. veea od 10 mm. da ocvrsne. Minimalne ispitivanje cemenata. Uzrok 1 vezivan'u 'e kristaliz" .5 3. Tablica 3. -ErQmjena razma .0 40.0 3. 13.90-. Senr~~~ m dimenzija 40. tako da svaka mala promjena u tom pogledu rezultira velikim promjenama u vremenu pocetka i kraja vezanja. kolaCiC1 se stavljaju u vodu.5 5. koje se obicno zbivaju izmedu 60 min uta i 10 sati. ~p:tovanim pokusima prodiranja igle. uslijed cega dolazi dobujanfa cementne paste. mjeri vrijeme do kraja vezanja.ffilen. a ukoliko je veca.5 14.I?~~_~i Qorast cvrstoce. Mjerodavne su srednje vrijednost cvrstoce triju prizmica.7). cvrstoce u MPa za deklarirane klase cementa prema vazecim normama za 1 dan Klasa cementa 25 35S 35B 45S 45B 55 3. a nakon toga se prizmice vade iz kalupa i pohrane u vodi do dana ispitivanja. da se uzorak nepostojanog cementa razastre u tankom sloju i nakon 24 sata opisani test ponovi s takvim cementom. Nakon toga se izvade i kontroliraju u pogledu ravnosti i eventualnih pukotina i drugih ostecenja.0 49. prijelaza tekuceg stanja cementne paste u kruto. prostoru relativne vlage vece od 90% i temperature 20±2 °C.0 7dana Bc 10.15.0 Bs 4. iIi magnezijoksida (periklasa) iIi l@citsulfata. Beton pripravljen s cementom." ali nakon produljenog rnijesanja to nestaje. daje to pocetak vezanja. cement je nepostojanogvolumena i ne smije se upotrijebiti za spravljanje betona.. ali jos bez cvrstoce. Takva mjesavina ne moze se vise obradivati.llil'jt1jlu se na normirano pripremljenim prizmama od_ce_ll1~l1!~Qg orta. Trodjelni kalup za izradu prizmica za ispitivanje cvrstoce cementa. v' Vrijeme vezanja oznacava karakteristicne trenutke u procesu skrucivanja cementne paste normne konzistencije. lazno vezanje. Medutim. Nagli gubitak o~rag!iiYQ~ti cementne paste odmah nakon stojezaJnjj~s~na. i cement postaje postojan.5 . a usporeduju se s dopustenim minimalnim vrijednostima u normama (Tablica 3. 3 mm)~m ute~m od 3. koji se pomijesaju u omjeru masa c:p = 1:3 uz dodatak 22_i!n1 vode.1 ementna pasta normne onzis encije ugra I se u prstenove i ostavi 24 sata pod vodom.0 3.. Vrijeme se mjeri od trenutka kadaje cementu dodana voda.0 5.7.0 e. $~~~ . prema drugom~t1Jp_ku. U praksi se na taj nacin bitno utjece na vrijeme vezanja betona.0 5. Kalupi s uzorcima cuvaju se jedan dan u Slika 3. . cement je volumno nepostojan.16). tj.5 3dana Bc Bs Bc Bs 2. se takoder manifestira kao naglo skrucivanje svjeze mjesavine.Q Takav standardni mort se ugradi u celicni trodjelni kalup (Slika 3.p-aste standardne _konzistencije pripreme kolacici promjera cca 9 cm i debljine cca 1.je oznaka za sporiji porast cvrstoce.akt_iY_I}Ost c..!?.0 31.. ispituju se na tlak. Druga pojava.. Naime. odnosno na vrijeme unutar kojega se svjezi beton jos moze obradivati. Popratno zagrijavanje mjesavine je neznatno. koja zakipi za 30 minuta i kuhaju se jos 3 sata u kljucaloj vodi. kaze se. za vrijeme mljevenja cementa razviju se temperature vise od 100°C.5 6.0 3. va arat ali s i e 1 mm (d=l.1>.5. a da se ne dod a vise vode. a pri tome nastale dvije polovice prizmice.40. Uzroci nepostojanosti volumena cementa mogu biti kemijska reakcija slobodnog kristalnogvapna..-od·-cemem!J_(. tako da je'~3~ocementni faktotJ}.0 18.~ .Jllote imatidva oblika: trs:nl}tnove:. 7 i 28 dana. •.0 14.5 28 dana Bc 22.i:vaJ. odnosno sest polovica prizmica. U slucaju da ona postoje. - CVRSTOCE Za odredivanje vremena pocetka i kraja vezanja cementne aste koristi se ta . slobodno vapno reagira s CO2 iz zraka.5 18..:anjeitzy~-Iazno vezanje~'Tfenu[rio' vezanje je posljedica naglog i nepreklnu'tograzvO]akristili<i"etiingita.su oznake za cvrstocu pri savijanju odnosno tlaku. po tri prizmice se ispituju nakon 1. To bi medutim znatno pokvarilo svojstva ocvrslog betona. U laboratoriju se to ubrzano provjerava tako. pa se I. pa od gipsa nastaje poluhidrat.dlhQ: v Slika 3. .Mjeri se razmak izmedu ticala prstenova prije i nakon kuhanja. Na tijek procesa vezanja bitno utjece kolicina vode i temperatura.grarna.

plastifika.p)k Mk Mpk Mk r> }(l. Kemijski sastav zgure moze varirati u sirirn granicama (Tablica 3.0 MPa. Zbogtogasv_£i. koji imaju pucolansku aktivnost su yylkans e (tufovi. Maksimalno dopustene topline hidratacije Toplina hidratacije. sljaka) je otpadni produkt iz proizvodnje sirovog zeljeza. koji je vise zastupljen (p iIi z). gipsa i jednog iii mjesavine obaju dodataka. s najvecom pucolanskom aktivnoscu je __siJi~sfn't(engl.tva cementa aer. Sadrzi uglavnom iste okside kao i portlandcementni klinker. (Jig) metodom termos boce Ukupno nakon metodom otapanja 3 dana 7 dana 28 dana 230 275 250 295 34 35 . pa i vise postotaldrtakveg--dGdatka~C~mentrniske top line hidratacije dobivaju na pocetku jos dodatnu oznaku N. vapnenac. Taj naziv mogu imati jos portland cementi s dodacima.0 MPa. da su latentno hidraulicne. Nakon talenja u visokoj peci na temperaturi od priblizno 1400 °c.paljena glin3> a ~a.. za zgure se kaze. cert.8). mora se naglo ohladiti u vodi. oznaka PC 30 dz 35S znaci: portland cement s mjesanim dod~tkom u kOjeI?~e ve~a kolicina zgure..p)k PC 30 d(z.~.7 je minimalna tlacna cvrstoca nakon 7 dana 14.. Tipicni materijali.da otopina~_PJfs~d__o_voljno bazicrl~' Nakofistoje zapocela. a uz nju se dopisuje slovo dodatka.CEMENTINISKE TOPLINE HIDRATACIJE v Fe Hidratacija zgure_~a@rljeJ(a.. U nas se rijetko kada proizvodi takav cement podesavanjem mineraloskog sastava klinkera. Neki mineralni dodaci su prakticno kemijski inertni. otpadni ~ iz proizvodnje silicija i ferosili_cija. posebno na velikim branama razvijeni sU cem~:nti niske topline hidrtacije. GRANULIRANA ZGURA iIi traska ~drozga. da Ii je porast cvrstoce u prvjm danima brz (oznaka B) iii je spor (ozna~a S!. t. ~PC ~Op 35.7 Oznaka d naglasava. tesce se niza toplina hidratacije postize o<!g_ovarajucom kolicinom dod~ p~]df__e. .Jf MPa I prema Tablici 3. da to znatno umanjuje mehanicka svojstva i trajnost betona. Npr.l}a. pa jepotrebna stroza kontrola u proizvodnji. ~. Kemijski dodaci dodaju se u vrlo malim kolicinarna (promilima od mase cementa1_da.8. koji aktivno sudjeluju u procesu hidratacije cementa. a nakon 28 dana je minimalna tlacna cvrstoca 31. ali u drugacijim i vrlo varijabiInim omjerima.da_ sehidratacijorn c~~a 0_~19_9Q_dilolL~() YaR.stva.t. hidraulicna svojstva. ol~a meljava_(inten· zifikatori meljave) iIi da bi se modificira . vece kolicine~alija ili zeolite.9).. Obicno je to 40. Najkvalitetniji pucolan._ Uz to je naznaceno. To svojstvo naziva se pucolanska ak . Neki pucolani sadrze stetne tvari. kao npr. dijatom~ska zemlj_!!.---Dodaci cernentirna Tijekom meljave i homogenizacije cementnom klinkeru se osim gipsa mogu dodavati i neki drugi kemijski i mineralni dodaci. pri cemu ekspandira u pjeUaste granule i zadrzi staklastu (amorfnu) strukturu. a ocekivana cvrstoca nakon 28 dana je.ru:i). daje dodatak mijesani. trass). koji nemaju latentna hidr~ulCna svojstKali kemijski reagiraju s vapnom. Ta~o npr. . \\-)~ PC(t] PC 15zk PC 30z k PC 15p k PC 30p k PC 15d(z.-te--:ie--let~_ term ko' kao orivo koriste ugljen. ~oizvodaci cementa obvezni deklarirati nj~u. Tablica 3. da bi se to imalo u vldu prilikom projektiranja sastava betona.. daljnja hidratacija tece neovisno 0 vapnu. silica fume).Podjela cemenata Do sada je bilo govora 0 portland cementima. Pucolanska aktivnost nabrojanih matei'ijafa je to veca sto je veci sadrZ~f!:iih fonni Si02• Kod prirodnih pucolana je neujednacenost kvalitete jos veca nego kod zgura.9.bi se npr. cementi kojima je osnovni sastojak portlandcementni klinker dijele se na sljedece vrste: Naziv Portland cement Portland cement s Portland cement s Portland cement s Portland cement s Portland cement s Portland cement s Metalurski cement Metalurski cement Pucolanski cement dodatkom dodatkom dodatkom dodatkom mjesanim mjesanim zgure do 15% zgure 15-30% pucolana do 15% pucolanaI5-30% dodacima do 15% dodacima 15 do 30% Oznaka \. Zeoliti mogu _ toliko povecati potrebu za vodom (normnu konzistenciju cementa). Za potrebe masi~nih betona.JJJi I s dodatkom pucolana Tablica 3. koja zapravo znaci ocekivanu cyrstoCJ! cementa nakon 28 dana u megapaskalima. Svi dodaci cementu bitno utjecu na svojstva betona u svjezern i ocvrslom stanju. koji imaju cemeritirajuca. te nastaju spojevi. ali povoljno djeluju na fizikalna svojstva svjezeg betona kao npr. Prema vrsti i kolicini dodataka. Mineralni dodaci do aju se prvenstveno radi ustede energije. koja se trosi na pecenje portlandcementnog klinkera. ~PUCOLANI su silikatni i alumosilikatni materijali. Najvazniji dodatni uvjet kvalitete za te cemente je dopustena najveca toplina hidratacije (Tablica 3. J1Jljvise do 30% pucolana iIi granulirane zgure vis~ Proizvode se zajednickom meljavom portlandcementnog klinkera. Kemijski sastav zgure Oksidi CaO % 30-50 30--40 5-20 ( Si02 Alp) MgO 2. Na mjesto oznake k upisuje se klasa cementa. To mogu biti pucolani iii granulirane zgure visokih peci.!uti.

J1ego za portland cemente. '" ~ Starost. _J'9YIsine betolla. a time cvrstoea i trainost betona nripravljenog_pd alllmiuatnog cemeIlliL Transformaciju nar08ito pospjesuju vlaznost i povisena temperatura.17. zeljeza. U tehnickoj dokumentaciji bijeli portland cement se oznacava dodatnim slovom B. Oko 80% maksimalne cvrstoee razvi'e se vee za 24 sata. nastaju keramicke veze.. titana i manje kolicine oksida~a taljenje ovih sirovina u rotacijskoj peci potrebna je temperatura od oko 1600 °C.jako u svom sastavu ima malu kolicinu portland cementnog klinkera potrebnog za aktiviranje latentnih hidraulicnih svojstava zgure. Zbog svih nabrojenih svojstava aluminatni cement je prikla~~ ~vremene J.. '" c SULF ATNOOTPORNI CEMENTI.4]. cine aluminatni cement znatno skupljim od portland cemenata.1 S. ..eza j mauga~inama . u vlaznim uvjetima. smede i ern o' manganov oksid za dobivanje cme i smede boje. Kli~ . dobra sulfatna otpomost kao i poboljsana kemijska otpomost betona na druge agresivne medije postize se ~im cementima i supersulfatnim cementom. zute. koje Aluminatni cement (La farge cement: prema imenu tvomice prvog proizvodaca) bio je razvijen pocetkom stoljeca kao cement velike. % 3 doS 37 do 41 36 do 40 9 do 10 1 do 2 1 za proizvod' Boj~Iaud cementa potjece uglavnom od oksida zeY.. kao npr.3 ". To su zeljezni oksidi za dobivan' ene.v:u-boju i karbon pigmentLCGada) za crnu boju. i njegovanje betona spravljenih od cemenata.J . dakako.Finoea mliva je veca nego sto je uobicajeno za portland cemente.~ske elernente.17).. Supersulfatni cement pravi SI<.e_?elene boje. SupersulfatnU:~t nije portland cement. Za . Hidratacijom monokalcij aluminata (CA) nastaju CARlO i manja kolicina C2AR6 i gelAlp3' xHp· S vremenom heksagonalni kristali CAHlOse transformiraju u kubicne kristale C3AH6 i gel. BPC 35 FeO Ti02 MgO Netopivo Fep3 . SUPERSULFATNI CEMENT Osim smanjenjem C3A u portlandcementnom klinkeru. \ ><. Tom transformacijom slabi ukupna struktura cementnog kamena. kr~ooi:vanj.. Posebno je vazna njegova ~i~~. Takoder.. tako da je njihova uporaba u hladnijim klimatskim uvjetima . Dodavanjern pigmenafa moze doci do smanjenja cvrstoce. Promjene cvrstoce tijekom vremena za betone spravljene s aluminatnim cementom [ 3. Taj klinker je znatno tvrdi. Tipicni kemijski sastav aluminatnog cementa je: 36 ____ -- --- 37 . BlJELI I OBOJENI PORTLAND CEMENT Oksidi CaO AIP3 Kolicina. oko 200 J!gIl(lkon2_8dgn_a_hi_~!(l_t?~ijs.. zajednickom meljavom mjesavine oko 8~% granuli~5% kalcij sulfagJu obliku mrtvo pecenog gipsa-ili-prirodnog anhldnta) oko 5% portland cementnogklinkera_. 10 god!na 20 Slika 3. Cak vee nakon 6 do 8 sati betonski eIementi mogu se po izati iz kalupa. ali kod aluminatnog cementa na temperaturama visim od 800°C dolazi do talenja. pa je upotreba aluminatnog cementa za proizvodnju betona za inzenjerske konstrukcije u nekim zemljama zabranjena. i to oko 4-5000 cm2/g. 1. pa beton gubi cvrstocu.ogranicenya. kob~la. i ne postoje formule za preracunavanje mineraloskog sastava iz kolicina oksida. Na temperaturama vrsim oa~ raspadaju se kemijske veze hidrata kao i kod portland cementa.. koji sadrze vece kolicine zgure treba biti duze nego za portland cemente. da kod mljevenja ne dOcte do oneciscenja oksidima (npr._.E_ekonstruktiyne beto. vodnju klinkera za bijeli cement umjesto obicne gline uzima se kaolinska glina" a va~ Osim toga mora se paziti.otpomosti na sulfate. kugle za mljevenje nesmiju biti celicne). zahvaljujuci velikoj kolicini zgure. pa to. ~ ugljtlcdlOksl~mUa1cve ALUMINATNI CEMENT zgure cesto u l Znatno se manje zna 0 mineraloskom sastavu aluminatnog cementa nego portland cementa. Toplina hidratacije je mala. Obojeni cementi i betoni dobivaju se dodavanjem 2 QQ__5% pigmenta bijelorn cementu. Metalurski cementi kao i su.. Zato su cijene bijelog cementa visestruko vece od obicnog portland cementa.rtoY_aj_beto!!_a~~nih-kem~~ ~ll1~rama. 80 70 '" ~ 'U 60 50 40 JO 20 10 0 12J 5 cO . Sa superp"'GS1ifiKatofinili1iostize se 6Dlja ujednacenost boje. kao i veca potrebna kolicina topline i cijena boksita.-B1 C.kQji§JI_~p_@yUeni_()_9_"<_:_!llenatavecim kolicinama s teksturi po-vrslne -imaju prasnjaviili sitnopjeskovit~g~~ovanja betone. i velikom toplinom hidratacije.J eu ><.__.persulfatni cement sporije hidratiziraju na D1zlm temperaturama. Bilo je nekoliko havarija inzenjerskih konstrukcija izvedenih od betona s aluminatnim cementom. izlozenih insolaciji. Brza hidratacija rezultira. Bjelina cementa se ocjenjuje usporedivanjern s bjelinom barij sul~ Postojetri grupe ~e odreduju na osnovu postotka reflektirane svjetlosti i oznacavajusA. 61avBo syojstvo aluminatnog cementa je vrlo brzi ra~(Slika 3. aluminatni cement proizvodi se iz mj~~enca ~sadiZi okside aluminija. a i nema bitnog znacenja za kakvocu portland cementa.

. a uz . kao npr cement za . autogeno skupljanje u pocetnoj fazl.gJ-e_'\LSUlfoalummjlt_hl~@J_(etnnglt..- \ \ '_.t.. pocetak vezanjaje kasniji nego za portland cemente. da nema cementa. i skupljanja.. Dakle. medutim.-. "'-. _ tJaftne busotine. hldr~tacije. .8 >u "" .19).:c '" c: '" 020 200 400 600 800 1000 1200 oblik dijagrama skupljanja ekspanzivnog cementa [3. a kraj vezanja uslijedi brze.--------~ ~.!iiii-og cem~!l!~_i__~if'sft.. Temperatura. koji se ne skuplja nakon prestank~ njegovanja. 20 -o . Brzo vezanje moze se dobiti.Fonolit Anortozi t Ilmeni t fksapandirani skriljac . DC Slika 3. Gubitak obradljivosti betona kod ekspanzivnih cemenata je brzi nego za one od portland cementa.. Jedna od takvih kombinacija dobiva se mijesanjem p0I!land£efl1e_ntayal\l[Ilin. boksita i vapnenca. koje je posljedica transporta ~lage iz manjih pora u vece. -o V) OJ \\\ Agregat: . takvih beton -temp~ InllHlgR~l<H·1-{U~1illI.et~n~ razvij. ali je proizvodac obvezan deklarirati sastav takvog cementa. cvrstoca ovakvih kombinacija s vremenom se smanjuje.8]. To je 38 39 ... 80 \\ . ako se aluminatnom cementu doda gipsa. Slika 3.. a ne u brzovezujuce cemente.\ '\ \ . ~spanz. '~" '" 'u '" . Naglom porastu cvrstoce aluminatnog cementa ne prethodi ubrzanje procesa vez~nJ~. Razvijen je jos veliki broj drugih specijalnih vrsta cemenata. Takva proizvodnja je opravdana za betone kod kojih se ne traze cvrstoce vece od 25 MPa. kada pocne evaporacija vode iz pora betona (Slika 3. treba naglasiti. i djelovanja kapilamih sila kada dolazi do evaporacije vode lZ pora betona u okolinu.S~stinsko svojstvo cemenata je skupljanje. Mijesanjem aluminatnog cementa i portland cementa u omjeru od 2:8 do 8:2 moze se regulirati vrijeme vezanja od nekoliko desetaka sekundi do nekoliko desetaka minuta. Takva veziva koriste se za cepljenja prodora vode. vapna.19. . narocito kohezivnost betona.. i. Medutim..9a cem~nt~ _J1os~i~e se smiSlje~im .].. tj. '..8 -'<: 40 •\ 'T-. i to tzv. hidrofobni ce~zidarski cement.-. kao npr. sulfatnootpomo i velike cvrstoce nakon 28 dana.. Karakteristicni STIlROST >u "" . EKSPANZIVNI CEMENTI . Ekspanzivna komponenta dobije se pecenjem klinkera od pazljivo sastavlJene Kombinacije sirovina: gipsa. Kako svojstvo skupljanja moze imati nepovoljne posljedice z~ b. portland cementa i organskih dodataka. ujedno i brzovezujuce i brzo ocvrscavajuce vezivo. te mljevenjem.s OJ \\ \\ >u ..18._ .. Tako dobiveno vezivo ima bolje kontroliranu ekspanziju.. 0 V) OJ 60 0 Q. Pouzdaniji ekspanzivni cement dobije se dodavanjem ekspanzivne komponente portland cementu~ dodatkom zgure. .!dU posljednje vrijeme dodaju se portland cementima inertna punila (fileri).:::J°C (vatrootpomi visim be~ od 10005.4. koji poboljsava obradljivost.. aluminatni cement spada u brzoocvrscavajuce. koje je posljedica manjeg volumena produkata hidratacije od volumena spojeva 1 vodekoji ulaze u kemijsku reakciju.-~_n<!kijmajU-Samo-kompenzirano pocetno skupJJaoj~. 4?zira!1ien: s~)jeva~_d~lcOjih ~: _t()lcom ~~dra~~CIJ~~_taJa~~~~J. Dapace. vapnenac. bJ!kteri£idni cement. Promjene cvrstoce aluminatnog cementa u funkciji promjene temperature [3.ene sU_spe£ijalne vrste ekspanzjvnih cemena~Neki od njih ekspandlraJ~Jo~ nekoliko dana nakon ocvrscavanja-.

mogu se postici zadovoljavajuca svojstva. da je granica izmedupJjeska i krupnog ~gregatCl.tJ. radi znatno vece krutosti od krutosti cementnog kamena.9EEi. Neki vjestacki laki agregati su otpadni proizvodi iii sekundame sirovine u industriji. tako i kod projektiranja sastava betona. iz gospodarstvenih razloga. ne znaci uvijek. paje razumljivo. . da se konacna ocjena 0 prikladnosti agregata treba donositi na osnovu ispitivanja betona. Premda je uloga krupnih zma i pijeska u svjezem i u ocvrslom betonu razlicita. tijekom eksploatacije redovno se kontrolira ujednacenost kvalitete svakodnevnim kontrolnim ispitivanjima karakteristicnih svojstava. mogu zbog velikog koeficijenta termickog rastezanja. obzirom na njihove uloge u svjezern 1 ocvrslom betonu opisane u Uvodu. i drugim dopunskim postupcima proizvodnje betona. Ako se ispravno projektira sastav cementnog kamena. moze se dobiti beton otporan na cikluse smrzavanja i odmrzavanja. da ima veliki utjecaj na svojstva svjezeg i ocvrslog betona.125 mm. Prirodni l~fajei1iigTIm skrucivanjem lave. Tako npr.o agrega 1 0 ekspan9. Obicno se uzima.~!ijena~Vecina svojstava agregata zavisi od svojstava izvome stijene i od postupaka usitnjavanja. Nairne. prava granica. do te velicine zmca pijeska djeluju zajedno s cementom kao mazivo i 41 . neki zdravi agregati.1~>L~WIJ1<· ni . AGREGAT Podjela i odabir agregata Agregat cini priblizno tri cetvrtine volumena betona. V"estacki re ati se roizvode obicno za neku posebnu nam·enu 0 ·e !ak.l] . ekspandirana zgura.()d. Zbog velikog ucesca agregata u betonu. S druge strane. ss. pri cemu se koriste dodaci betonu.t frakci@. Svako novo pozajmiste sljunka iii kamenolom iz kojega ce se proizvoditi agregat za beton treba biti pazljivo prethodno ispitano i ocijenjena njegova prikladnost. da i beton nece biti otporan na mraz.r~De su i~ i veI:!:!illrnli-0. A!£egati za beton se mogu podijeliti na prirodne i vjestacke. nekoliko sljedecih napomena ukazuje.4. pravilan izbor cementa. !:rn~'"y'elicineTil1m.__formir1t'proceslmaerozije raznilf'vrsta koji s~iiGlitroblienien. prvenstveno prenose sile. Medutim..Q_agr~atuLbetQ_J. oni se zbog svoga zajednickog iii slicnog podrijetla promatraju zajednicki. bila bi kod znatno manjih zma pijeska.I.1. grubi pepeo termoelektrana. pluto i drobljena opeka.>~n:gi1ta. ta Krupna zma agregata cine skelet betona preko kojega se. Za proizvodnju lakih betona upotrebljavaju se!~2. Vjestim projektiranjem sastava betona. agregat koji nije otporan na mraz..!i~>~~ikiQ_:t~~~~_PE!r.~i!:~P'~OEVo9EJi_ . U tablici 4. . . Sitna zma zajedno s cementnom pastom cine mort.J~Te~tagr:aiiica"riiRe$G~:Ji:s~()~E. prikazano je. Iako svojstva agregata bitno utjecu na svojstva betona. oko 0. Prirodni agregati mogu se proizvesIT:-(TJ1Z·VUCei1o-gnanos}l_.. Toje npr. znatno umanjiti trajnost betona izlozenog ciklusima temperatumih prornjena. Kasnije. a najmanje svakih sest mjeseci obave se kompletna ispitivanja svih svojstava. koja svojstva agregata utjecu na pojedina svojstva betona. za proizvodnju betona treba iskoristiti prije svega lokalna izvorista sirovina za agregat. kako tijekom ispitivanja svojstava agregata..

S jedne strane..4 mm (0 .4) 4 8mm ..J!.Otpomost na susenje i vlazenje .Otpomost na povisene temperature ..Eroziona otpomost . da tijekom transporta ne bi dolazilo do nepovoljnog razdvajanja krupnijih i sitnijih zma.Y!le. ali ponekad i vrlo slozena. Proizvodnja agregata za beton Proizvodnja agregata za beton iz sljunka dobivenog iskopom iz pozajmista iii iz lomljenog kamena dobivenog u kamenolomu.. Zmca velicine izmedu 0.. i da se lakse moze sloziti sastav s opti~alnim ucescem svih velicina zma.06 i 0.1.Alkalnoagregatne reakcije Struktura pora Modul elasticnosti Termicki koeficijent ekspanzije Tvrdoca Mineralo~ko-petrografski Cvrstoca Tekstura Cistoca Oblikzma Maksimalno zmo Skupljanje Modul elasticnosti Oblikzma Granulometrijski sastav sastav Relevantna svojstva agregata povecavaju kohezivnost svjezeg betona..QQuiiagregi!JiLSJ).Tablica 4. Svojstva agregata.. Svojstva betona Trajnost: .125 mm Agregat prirodnog granulometrijskog sastava moze se koristiti sarno za spravljanje betona na koji se ne postavljaju uvjeti trajnosti i za male zahtijevane cvrstoce betona.~._@ C)Je.1.:.21 i. S druge strane. radi njihova utjecaja na kvalitetnu i ujednacenu proizvodnju frakcija agregata -. debljine pokrovnog sloja. cistoce i drugih relevantnih karakteristika pozajmista. oneciscenog materijala.. ) Cvrstoca Cistoca Maksimalno zmo Muljevitost i glinene cestice Termicki koeficijent ekspanzije Termicka vodljivost Specificni toplinski kapacitet Volwnna tezina Termicki koeficijent ekspanzije Modul elasticnosti Termicka vodljivost Specificni toplinski kapacitet Gustoca Oblikzma Granulometrijski Maksimalno zmo Modul elasticnosti Klizavost Ekonornicnost Modul elasticnosti Poissonov koeficijent Tendencija poliranju Oblik zma Granulometrijski Maksimalno zmo Potreban opseg prerade Raspolozivi izbor agregata sastav sastav 4> Slika 4. rnoze biti ponekad prilicno jednostavna..02 mm klasificiraju se kao__kamena 2rasil}ll (silt).. 8 16 mm 16 32 mm 32 63 mm 63 . Krupnija zma agregata se u proizvodnji dijele u frakcije zato.~ ~zy'OdHj1-ag~. 4-iiT 0: . Uzorak agregata dobrog granulometrijskog sastava i njemu pripadajuce frakcije agregata. Uobicajene na:~i.. 1 i 1. Za proizvodaca betona vazno je dobro poznavanje detalja u proizvodnji agregata. to zavisi od pristupacnosti. da bi se odteretila sita i drobilice. a sitnije ~a. kako primarno utjecu na svojstva betona..proi:lY.egata. iii najkrupnijih 43 42 . uvjeti kvalitete agregata za odredenu namjenu diktiraju stupanj obrade sirovine za agregat za beton.~_ll: 1. __ --0 . Predsijanje radi izdvajanja jalovinom komada.Otpomost na mraz Postojanost Poroznost Struktura pora Propusnost Stupanj saturacije Vlacna cvrstoca Tekstura i struktura Muljevitost i glinene cestice . R~odjela velicina_pma u_ uku nom sastavu naZlva se ranulometrijski sastav agre ata iii granulometrijski sastav pijeska iii neke fra cije.

4) pripremi uzorak za rspitrvanje svojstava agregata. Pogresnirn izborom drobilica dobivaju se duguljasti i plocasti oblici zrna. KA_"'IENOLOYl ('2. koji je krupniji od konacno proizvede~?g agr:gata. Postoji vise vrsta ovakvog nacina prosijavanja. da bi se odrzala konstantnost proizvodnje. a pojedini elementi mijenjati. buduci da obicno sadrzi glme. u ovoj fazi obrade. Na deponiji se reprezentativni uzorak uzima iz dub!~e. od~osno povecavaju potrebnu kolicinu vode i cementa.formtr~nJu u o. ~ ODVAJ'tr. Sije se najcesce na vibracijskim sitima od celicnih mreza. ali su uz istu povrsinu obicno manjeg kapaciteta. 4.bh~ kupe.bu~u os. . Tu uvijek postoji opasnost. dakle prije proizvodnje frakcija agregata. zatjm dalje usitnjavanje udamom drobilicom iii cekicarom a najsit~.. ~junak i agregat.. Postupak cetvrt~nja agrega~ n~ ~doj cisto) povrsini. dijeljenja na cetiri jednaka dijela dvim dijagonalama.A. abrazivni materijal takva sita . radi st? boIjeg iskoristavanja pozajmista.\ P07. onda dijelovi drobilica u kontaktu sa stijenom morap! bit! od ~osebnih legura.treba pop:~vljati iii zamijeniti.sita od polimemih materijala.. i to do velicinezrna od 4 mm.3. dobar granulometrijski sastav moze se ~spjesn? dobit~ ~ombini:anjem pijeska dobivenog hidrosepariranjem. .4. Shema glavnih faza u proizvodnji agregata za beton iz sljunka. a posebno krupnije frakcije skloni su segregaciji (izdvajanju) krupnijih zrna.e_se obicno vrsi cel)Usnom drobilicom. dok se ne dobije propisana kolicina uzorka za ispitivanje.JMI~TF. Drobljenjem krupnih ko~~da stijena odnosno sljunka. koji ?e n:~ra uzimat! '!!'po~ajmistu agreg~ta. Postupak cetvrtanja sastoji se u mijesanju uzo~ka. a nikako ne s povrsine iii pri dnu deponije.ije u mlinovi~.09 mm. Trajnija su. Slika 4. s1J:. onda ~e I drob}!en~ mate~iJa!. . Ukoliko se sije tvrdi. Utrosak vode j~ priblizno 2 m! vode za 1 m3 agregata. moze se znatno smanjiti udio trosnih zma. Slika 4. U tu fazu obrade vracaju se i eventualni viskovi pojedinih krupnijih frakcija. U svakom slucaju njihovo trosenje je dosta brzo. ali ako se zeliJ:klon~ti na!sltmJe cest!ce.tenp a esto put a se. uz I~tovremeno pranje vodom. zatim ~m prolzvodnJe I na depoDg:ama proilYS!denog agregata. Drobljenje I JALOVlNh MLlN0) Slika 4.naJcesce sije uz istovrerneno pranje vodom cime se ujedno poboljsava i pospjesujesepariranje frakcija agregata.~og ma.sij: u suh~.. koji znatno smanjuju obradljivost svjezeg betona. Medutim. 44 45 . gdje se zbog vece mase dokotrljaju krupnija z~a: !z osnovnog uzorka se zatim. koji je vrlo pozeljan u betonu radi njegove obradljivosti i nepropusnosti. ISKOP SUUNKA ~~[. odbacivanja dvaju dijelova I ponavljanjern postupka s ostatkom uzorka agregata. te na mjest:! proizv~dnie betona ~:~li~om p.Uzirnanje uzoraka agregata za ispitivanje Svojstva sljunka odnosno stijene u kamenolomu odreduju se na reprezentativnom uzorku. da se u struji vode odnese i dio pijeska sitniji od 0. pa se drobilice moraju stalno podesavati. Hidrosepariranje primjenjuje se ~ razdvaj~h frakeija ~. S1..:rlo brzo . pa i? . a sve se zasnivaju na principu razlicite brzine talozenja zrnaca pijeska razlicite velicine u struji vode. Shema glavnih faza u proizvodnji agregata za beton iz lom1jenog kamena..ije frakc. zma nepovoIjnog oblika i zma s predisponiranim pukotinama. Pravilnim izborom strojevaZiiCIfilgUfazu usitnjava~ja mat~nJ. Ukoliko se drob~ vrl? .Junak se. Zato je prikladno osnovni uz?ra~ sast?viti mijesanjem odredenih kolicina uzetih s vise mjesta na deponiji iii najbolje u vise zahvata s transportne trake.JE SIJANJE I PRANJE n __J DRODlLlCA 1 +-__ ~MLlN AAt\A V1SAKFRAKCIJA FRAKClJE (:11) Sijanjem se 51'. U protivnom f~akcije sadrze prevelike I varijabilne kolicine krupnijih zma od deklariranih.E?stupkom cetrvrtanja (Slika 4.cvrste i tvrde eruptivne stijene.uz ~~prasi~anje.2. Gmbo drobljenj. s pijeskom norninalno iste velicinedobivenog samo drobljenjim iii samo sijanjem sljunka.re~zimanja . Propisane kolicine uzorka za ispitivanje zavise i mljevenje dijela materijala.ala doblvaju se zrna agregata povoljnog oblika. obljenastijena razdvaja u frakcii Kd dr?~lje.t~c~na.

Vaznija od toga je forma u kojoj se pojavljuju glavni minerali.M8 030 JUS B. i konacno.3. Redni bro I. kako izbor lokalne sirovine za agregat diktiraju prvenstveno ekonomski kriteriji. a u tehnologiji betona se izborom drugih konstituenata i prikladnih postupaka spravljanja i njegovanja betona moze svaki agregat uciniti uporabivim za beton. amorfni oblici Si02 iii pojedini dolomitni vapnenci mogu u nekim okoinostima uzrokovati razaranje betona ._Neki s rninerali.B8 004 JUS B. 10.BS 031 JUS B.3000 kg/rrr' najvise 1.B8 B. Na pripremljenom uzorku.5.B8 004 JUS B.s nataloZenom skram<_>!!l~. II._11~1si_J!51iljci. zavisno od tvrdoce materijala. kao i prisutnost sekundamo zastupljenih minerala.0% mase O.B8 B. U tom peslu mineralosko-petrografska analiza je vazno polaziste.1:2\'i~Us~ili_Qn~i. Ispitivanje Mineralno-petrografski sastav Sastojci koji sprecavaju hidrataciju cementa Volumna masa zma Upijanje vode Otpomost protiv drobljenja u valjku Postojanost na djelovanje mraza Ukupni S03 Kloridi Sadrzaj organskih tvari Oblikzma Granulometrijski sastav Kolicina sitnih cestica Kolicina grudica gline KoliCina trosnih zma Kolicina lakih cestica Obavijenost povrsine zma Otpomost protiv drobljenja i habanja Volumna masa u nasutom stanju Norma JUS B.B8 037 034 004 045 030 I) Uvjeti kvalitete nisu propisani. 2. Medutim.BS 031 JUS U. Ispitivanja od I do 17 provode se najmanje jednom svakih sest mjeseci.od velicine najveceg zma agregata (Tablica 4. koje ce posluziti za proizvodnju frakcija agregata za beton. 6. 7. koje strojeve odabrati za usitnjavanje i prosijavanje. UTablici 4. 3. 4. a zatim tijekom eksploatacije najmanje svakih sest mjeseci. koja ce se koristiti za proizvodnju agregata za beton. mogu prouzrociti_k_~_~_:!l~_afI11~tu_r. koji cementi i koji aditivi nece izazvati nepozeljne kemijske reakcije u betonu Prema tipu stijena. Neki su agregati pretezno silikatnog. ali se rezultati navode u izvjestaju ? isp~tivanju. Prilikom uzimanja uzoraka geolozi procjenjuju kolicine raspolozive za eksploataciju. da je materijal iz pozajrnista po svim svojstvima idealan za primjenu u betonu.. Sastojci koji mogu biti stetni za beton su. navedena su obvezna ispitivanja za uzorke sljunka odnosno drobljenog kamena iz pozajmista.2. Velicine uzoraka za ispitivanje agregata JUS B.3.B8 B. 17. Ona ce dati osnovne podatke.{. a kod drobljenog agregata najcesce je to po mineral nom sastavu homo gena stijena. a drugi pretezno karbonatnog mineralnog sastava. 8. nakon ponovnog kontakta sa zrakorn nastavljaju proces limonitizacije (Slika 4.B8 B. sedimentnog i metamorfnog podrijetla.2). ~lapQri_jJ_~.B8 036 JUS B. agregata ukloniti. Nominalno maksimalno zrno agregata. koja su moguca pcdrucja primjene toga agregata u betonima. Tako npr.18 1) I) I) I) 1) I) Koef Los Angeles <35. 12. Stijene koje sadrle zeljezne 0 a bile su u geoloskoj proslosti dulje vremena po p J . koji sadrze halogene elemente iIi sulfide iii sulfate.B8 044 JUS JUS JUS JUS B.B8 042 042 039 049 ne smije sadrzati 2000 .I%mase boja svijetlija od normirane 0. mm 2 4 8 16 32 63 125 Priblizna masa uzorka. ( kg ) 10 10 10 15 50 125 175 Slika 4. 16. odnosno njegovim dijelovima mogu se obaviti sva potrebna ispitivanja.B8 B.~~ri!. no ova klasifikacija najcesce nema vecega znacenja za odredivanje prikladnosti agregata za spravljanje uobicajenih vrsta betona.. U vucenom nanosu najcesce su zastupljena sva tri tip a.B8 B. Rijetko kada ce se desiti. Tablica 4.B8 038 JUS JUS JUS JUS JUS B. 5.B8 B. __~lli.5% mase 30% mase gubitak 12% mase 1.'!. 14.alkalnoagregatn~.__tr~.5).__ugljen-Lglin. 15. zma.o stetnim materijalima. Tablica 4.0 I) Uvjet kvalitete I) o Mlneralosko-petrografska analiza Mineralosko-petrografske analize reprezentativnih uzoraka stijene iz karnenoloma iii sljunka iz vucenog nanosa rade mineralozi i petrografi prije otvaranja pozajmista. koje treba tijekom proizvodnje. agregati mogu biti vulkanskog. Obvezna ispitivanja na uzorku agregata prirodne mjesavine. 9. to se materijal tijekom prerade poboljsava. 46 47 .B8 029 JUS B. 13. Beton spravljen od agregata koji pri povrsini u kontaktu sa zrakom [imonitizira.e_u betonu.

7): ~ Potpuno suh agregat. gustoca. (2~idna zma agregata agregata. ali je suhe povrsine. Ovaj cetvrti i drugi slucaj najcesci 5U u proizvodnji. Utjecu takoder i na gustocu.) zma agregata (~je masa .42 0.-post~QrQg . (4) Volumna masa zma agregata (Pz) je masa osusenog zma agregata u ukupnom volumenu zma agregata zajedno s porama.~~a 100 do llO°C. .3. Iako je ukupna poroznost cementnog kamena znatno veca od poroznosti agregata. jer su pore u agregatu znatno vece (Tablica 4.66 0.e. Jer voda u porama agregata ne sudjeluje u kemijskoj reakciji hidratacije cementa u betonu._ _gra~ulometrijs~9g sastava..otpomost betona. Medutim.._. zasicenih zma agregata i oduzme volumen pora. zavisno od vlaznosti okoline.48 0.39. cvrst._r. stijena. za prakticne potrebe tehnologije betona.:. prvenstveno poroznosti strukture. Shernatski prikaz vlage u agregatu Volumna rnasa agregata s porarna.10-12 5. ali i one najmanje su vece od gel pora u cementnom kamenu. p. treba te definicije ovdje ponovo razmotriti. zilav. pzes Tip stijene Gusti eruptivac Kvarc MrarnorI Mrarnor II Granit I Pjescar Granit II Koeficijent vodopropusnosti (rn/s) 2. Tako npr._ Mnoge definicije svojstava materijala iz elementame fizike. stijene imaju relativno krupnu i povezanu strukturu pora. To je agregat koji nema na povrsini slobodne vi age.10-13 5. kojem su pore ispunjene vodom. pojavljuje u vise oblika i znacenjaTSfika 4..aJj.71 Prividna gustoca agregata. i u proracunu betonske mjesavine promatra se kao dio agregata.~". Vodopropustljivost-agregata karnena. pa bi se gustoca zma agregata (apsulutna gustoca) mogla odrediti tek drobljenjem zma agregata u prah. odnosno zapreminsku masu agregataI vazno je. uobicajeno je. a zatim se masa odreduje . zbog slozenosti..: _ j _ . gustoca zma agregata (QJje masa osusenog zma agregata u volumenu sa zatvorenim porama. ali su sve otvorene pore ispunjene vodom. povrsinski suh agregat (ZPS). potpuno suh .10-10 vic faktor cern. pz i ekvivalentne vrijednosti vodocernentnog faktora cernentnog Volumna rnasa zasicenog povrsinski suhog agregata.:::::::-:. ~-GUSTOCAZRNAAGREGATA Kako gotovo svako zmo agregata sadrzi manje iii vise zatvorenih i otvorenih pora. to se jednostavna definicija za gustocu tvari. J?t:irodni agregat za_ betQn_Jr_e_b~tLCisLtyr_d.6): (1) Gustoca zma agrse~tUR.'~:~-. Drugim r ijecirna.uhog (zes. .-_. da ih se obuhvati proracunom pri projektiranju sastava betona.~':-'.23..38 0. koji vise ne sadrzi pore. Zasicen.prirodno suh (3) Volumna masa~ovrsinskLs. kemijsku i erozijsku .6.Cetiri stan~regata S 1 a 4. relevantne su za agregat odnosno agregat u betonu.Fizikalna svojstva agregata Volumen se odreduje potapanjem i vaganjempod vaganjern osuseri6g uzorka agregata. To je VOIUiima j ava sastav etona. pri odredivanju volumena zrna.24._ . (gustoca suhe tvari bez pora) Slika 4. 'L_. i razlicite velicine cestica agregata.:::.• r:'c~. Definicije gustoce zma agregata 48 49 .. da se volumen odredi vaganjem pod vodom. To je agregat koji sadrzi manju kolicinu vlage u agregatu.ZPS (]:I- . To je agregat.35. Neke od pora u agregatu su zatvorene u unutrasnjosti zma.Z!'S zma agregata u ukupnom volumenu zma agregata zajedno s orama.:. Obzirom na sadrzinu via ed:~I_~JikujlLS.10-14 2. Tablica 4.47. Vlazan agregat.:. vaganjem pod vodom. ~. Prirodno suh agregat.._-::::~:. kao npr.. ' Pore u agregatu vrlo su razlicite po velicini.'C:':'. Medutirn.. odnosno volumenu vodom zasicenih zma .10-10 1.·.-_c' vodom.70 0.· . Ipak.@ ispune se vodom zatvorene pore.56.. -lpOROZNOST I APSORPCIJA VQDgj Poroznost agregata.77.~_!!!~~_Q§_~~!12!L~!}1~~gata u volumenu zma ~ Masa agregata odreduje se vaganjem uzorka agregata osusenog:.0 .10-14 8. karnena iste vodopropusnosti 0.. Propustljivost za vodu zavisi od ukupnog volumena velicine i povezanosti pora.71 0. To je svojstvo koje se najizravnije odreduje.vlazan c_j)- Slika 4. a na povrsini ima adsorbirane i slobodne vode.:::. a druge su otvorene prema povrsini. cija je poroznost 1% rnoze imati koeficijent propusnosti za vodu jednak kao cementni kamen cija je poroznost 50%...=:~'~::::. otpomost betona na djelovanje mraza.10-11 1. (b ..7.:-~::'~. ipakje propusnost agregata veca. To je agregat susen iurfemperaturi 100 do 110°C do konstantne tezine. propusnost za vodu i apsorpcija vode su svojstva koja utjecu na prionljivost cementnog kamena i agregata u betonu.3).

da se supljikavost povecava. Kod proracuna betonske mjesavine treba u svakom sluca'u. Zato se nastoji automatizirati mjerenja promjena vlageu pijesku.sastojaka u zanatskoj proizvodnji betona). koja je adsorbirana povrsinskim silama. prije ubacivanja u betonsku mjesalicu.75-19.CY_) Q\~. Zato se frakcije agregata nakon pranja i prosijavanja trebaju ocijediti prije dopreme na betonaru. Kolicina upijenevooe--ovisiTf slsTe"inu pora u<ig@gafuj:r{ispoloii\COj-koliGffii. 50 . Volumna masa agregata u zbijenom stanju obicno je od 1.!. Tada je supljikavost.~I o 4. SUPUlNE U AGREGATUlVOLUMNAMASAAGREGATA Masa agregata u nekoj posudi zavisit ce od gustoce odnosno volumne mase zma agregata. e ekat ove pojave je veci.. Obratno se desava. masa agregata moze biti slicno kao i nasipn~ vo~umna ~asa cementa pn~hzn~ 1 tim. Konfiguracija vode na skici daje u 51 Ako su zma agregata kontinuirano promjenljivog promjera.4. ako u agregatu ima 35 do 40% volumena pijeska.. Zato je za takVeagregaterealnije odrediti kolicinu upijene vode tijekom prvih 10 do 30 minuta pokusa apsorpcije. pa je vrlo vazno. Orob1jenl agregat ceo ~cv~~X:OJSMl.~ ~ 10 o 0.i i~ I ) U praksi se vlaznost agregata mjeri permanentno tijekom spravljanja betona i s tim podacima korigira mase koje se vazu. a stvame (izmjerene) razlike u kolicini vlage u pojedinim frakcijama se oduzimaju odnosno dodaju potrebnoj kolicini vode za svjefi beton. Kod proracuna betonske mjesavine se pretpostavlja ZPS stanje agregata. da ce jace porozan i osusen agregat tijekom mijesanja u svjezern betonu a2so_ilijrati _toliko vode.5 am .----. za sada to jos nije sasvim uspjesno rijeseno.k pljeska u agregatu I f\ ... kao posljedica razmicanja zrnja pijeska djelovanjem sloja a dsor b' irane vode. v1aznostI Postoji jos jedan utjecaj na zapreminsku masu nasutog agregata. sastavu.... Ispituje se supljikavost u nasutom i zbijenom agregatu. kako se mijenja supljkavost agregata za razlicite omjere mijesanja pijeska i krupnih zma agregata. U modemim tvomicama betona frakcije agregata se prije doziranja u mjesalicu nalaze deponirane u natkrivenim silosima za agregat. moze unositi i najvece varijacije u stvame kolicine vode u smjesi tijekom proizvodnje betona. OJI Je mjero avan za o_Qradljiv. dio vode koiu upije agregato rie kolicine vode potre ne za betonsku mje aV1U1. i s time u svezi automatizirati promjene u dodavanju vade u smjesu. Pretpostavka. Minimalni udio supljina dobije se. Sto je sitniji pijesak..~ slici 4. ~ J '" 20 s = 100 ' (Pzps .6!-::0. r--. Izmedu dvije kugle postoji ogranicena koricma vode.--.1 do l. f vlaznosti. pa se nastoji. da se 0 tome vodi racuna kod projektiranja sastava betona.9. razrahljeno stanje) je supljikavost romboedra =' 26%. Za kugle jednakoga promjera.Promjene volumena uslijed promjena vlaznosti pijeska..75. da se frakcije agregata dopremaju u mjesalicu u stanju sto ujednacenije vlaznosti..itako --dOCltlo efektivnog vodoceinentnog_IJX ora.7). sto se manifest ira kao postepeno smanjenje fluidnosti betona. Medutim. ali i od kolicine supljina izmedu zrna agregata.pev' 'e . Medutim.5-19. ako se vlazan agregat dozira u betonsku mjesavinu. Supljikavost agregata se definira kao: Slika 4. <><? Ps je volumna masa nasutog odnosno zbijenog agregata.5 nm o 9.. To je ocito vrlo vazan podatak za odredivanje potrebne kolicine cementne paste u betonu.---:8.~ t/rn'. Kolicina supljina ovisi pak 0 granulometrijskorn.0 nm o 4:'15-J7.. da ce postati zas~~~_npovrsinski suh.. ---~ - ::_ 20 OL--2j_0--~-::-. nepravilni oblik zma i hrapavost povrsine agregata utjecu tako. 45~-------------------' RJecnl agregat 40 45r--------------------. da bi bile zasticene od atmosferilija. Tako se povecava udio supljina ~v'J Na.IOO 200 20 40 60 80 100 Postot...9.yode u cementl1Qj_pa2!_i.-. =' 22".&!?eIQiiiL--- ----. tako da.9. To je povecanje volumena pijeska. koji moze adsorbirati najvece kolicine vlage.oLY~~. a ne mjerenjem do potpune zasicenosti. Viti ~Na dijagramu slike 4.""AI-N~%.9 prikazani su rezultati pokusa.8.87 do 0. Mehanizam ove pojave moze se objasniti na modelu skiciranom n..: (Ta okolnost koristi se pri volumnom doziranju . ~ (66) .Ako se prirodno suhi agregat dozira u betonsku mjesavinu on ce postepeno apsorbirati dio vode iz cementne paste._ nij~_l!_vjj~_ispunjena.96.0 nm '" 9. Ako su centri kugli u vrhovima .0:. s s o o 5 10 15 X Tez. prikazani su eksperimentalni podaci 0 tome. Eksperimentalni podaci 0 supljlkavosti agregata zavisno od omjera pijeska i krupne frakcija[ 4.5-J7. s Slika 4.5 nm ~upljikavost medu kuglama istog promjera.UTJECAJ VLAZNOSTI NA PROMJENE VOLUMENA NASUTOG AGREGATA :g ti '" '2 JO I--I---+------+~----t_----_j. Pojave naknadnog otpustanja iii upijanja vode u svjezoj betonskoj mjesavini vrlo suizrazite kod jako poroznih agregata (laki agregati).29%. Omjer izmedu nasute i zbijene volumne mase agregataje 0. a deponije pijeska uz betonaru obicno se natkrivaju.. te stupnju zbijenosti. supljikavost je manja.!.P s) (% volumno) Ciji su centri u kubicnorn rasporedu (maksimalno =' 48% (Slika 4..8.l. Zato na~lp~va volumn. obliku i teksturi zma.*. Na slici 4. Pijesak.1].

su radijusi zakrivljenosti povrsine vode. -----Smatra se. pa se smanjuje . ~cijent ob1ika zrna l1!}:oe[1_CJJent ~a_Ell}l~I11J!~~ p vo1um~ zma agregataYecih -. u vodi nastaje Tablica 4. Povecanjem kolicine vode smanjuju se radiusi zakrivljenosti. kojim se moze ocijeniti prikIadnost obIika zrna je odredivanjern kolicine plocastih i iglicastih zma u frakcijama agregata krupnijim od 4 mm.6. Zbog povrsinske napetosti i zakrivljenosti povrsine. gnajs Plovucac. Uglast kockast duguljast plosnat IdeaJan obIik zma agregata bila bi kugla. je koeficijent povrsinske napetosti. U dobrom agregatu ne bi smjeIo biti vise od 10 do 15% ~ i igIicastih zma.L] lrl r2 je atmosferski t1ak. Odstupanja od kug1e mogu pos1uziti ka? . Klasifikacija prema teksturi povrsine zrna d nux Drugi nacin.5 duguljast d:b=O. Kod pijeska. Medutim. ZakrivIjenost povrsine vode je u jednom smjeru konkavna u drugom konveksna. a ujedno i oblik koji pruza najmanji unutrasnji otpor pri obradi svjezeg betona. Obicno se za ovo ispitivanje izdvoji iz svake frakcije cca 100 zrna. nego ce trebati primjeniti dodatne postupke dorade. da frakcija agregata ima povoIjan oblik zma ako j~~_. cr - PA - Djelomifo zaobljen Ioptast duguljast plosnat -lf0BLIKITEKSTURAZRNA ?IE- _~. a vo1umen Ii.ovim uvjetima najmanje moguce.mjera z~ definiranje prikladnosti ob1ika zma za beton. roznac. gabro.d 4 mm i vo1~anihJ~1!g!!. neki vapnenci BazaIti. zatezanje vodene povrsme (minimum sIobodne povrsinske energije). rl i r2 . " 'i postane rmnima 1an. a ocjenjuje se takoder opisno (TabIica 4.5. Koeficijent oblika zrna prema Fauryu. ~~ opisanih kug1i istoga uzorka izracuna se iz izmjerenih najvecih prornjera svih pojedinacnih zma.. hidrostatski t1ak. opal Valutice. Cesto puta se obIik zma daje opisno (TabIica 4. imaju utjecaja na obradIjivost betona To vrijedi narocito za betone s manjom Izgled Staklasta Glatka Fino hrapava Pjeskovito hrapava Grubo hrapava Sacasta i supljikava Karakteristike Skoljkasti prijelom Izbrusena vodom iIi glatkog prijeloma Ijuskaste iIi jedre stiiene Hrapav prijelom sitno. zmca opet dodu u dodir. Potpunim potapanjem agregata. nepovo1jni obIik i tekstura povrsine nisu razIog za potpuno odbacivanje nekog pozajmista agregata. trahiti.iIi srednjezrnata stijena bez vidli ivih kristala Prijelom ima nesto zaobljena zrna Povrsina ima lako vidljive kristale Povrsina s vidljivim porama i supljinama Primjeri Kremen. jer je to ob1ik koji daje minirnalnu specificnu povrsinu. Ona zrna kojih je omjer najvece i najmanje izmjerene dimenzije veci od 3. porfiri neki vapnenci Pjescari.). kao npr. ObIik i tekstura povrsine (unutrasnji otpor pri mijesanju zma agregata i ugradivanju).5 plosnat hidrostatski tlak iii podtlak prema jednadzbi: P=PA+cr(J-+. Klasifikacija oblika zrna Tip Zaobljen l:d:b=1 I:b=1. Stvarni vo1umen izmjeri se potapanjem pod vodu. bigar 52 53 ._~.5. obIik i tekstura povrsine imaju veIiki utjecaj na potrebu betonske smjese za vodom. koju treba obaviti cementnom pastom. kolicinom cementne paste. k_ f- volumen svih zrna volumen opisanih kugli Tablica 4. kIasificiraju se kao plocasta i iglicasta zma. predrobIjavanje iii zamjenu dijeIa agregata. U tom postupku mjeri se za uzorak od cca 100 zma najvece i najmanje dimenzije zma.mekstura povrsine zrna rnoze biti u razIiCitoj mjeri glada iIi hrapavija. oolitski vapnenac Granit.6.

1 1.0 0.25 0.0 100. 16.0 100.0 100 ~ .0.6 0.12 D.0 0. Prosijavanje na sitima 0.9 0. 54 odredena proizvodnja agregata odrzava unutar nekih ujednacenih granica.8 44. pomocu mlaza vode tako.0 4. da se uzorak prosije kroz niz sita postavljenihjedno iznad drugog.0 12.0 14.0 18. kg 0.0 17.agregaja. bilo prirodnog sastava iii proizvedenih u frak~Ua.0 0..063.0 '\ 13.0 14. .--------Kolicine uzoraka potrebnih za analizu sijanjem zavise od velicine maksimalnog zma (Tablica 4.0 0.0 0.11).3 0.0 32. 0.0 31.0 -28.2 79.48 IZ .S 2 S 16 31.25 0.0 -.7 45.3 45.4.0 100.l2 0 N 90 80 70 60 50 40 e .0 0.8 1.0 39.0 0. q~. Serija sita za prosijavanje agregata na stolu za potresanje.0 0.0 0.090. 30 20 !'l 9 II 10 0 D. 0.0 0.00 Postotak prolaza na situ 17.0 0.0 0.00 8.5 63 Dimenzije otvora na sitima.0 1.1l.0 100.0 Masa uzorka.00 16.0 100.0 13.7.50 Frakcija (mm) 63. Minimalne kolicine uzoraka agregata potrebne za analizu sijanjem.4 0.0 19. mm 1.0 0.1 0.6 29. da se Slika 4.. Tablica 4.0 14.10.00 31. 0.50 1.0 21. Medutim. Zato je udio krupnijih zma (nadzma) i sitnijih zma (podzma) dopusten.00 16.0 125. a iskazuju se kumulativno ostatak na sitima i prolazi na sitima (Slika 4.O.0. -.0 0.4 45.0 10. koji zadrzi pojedino sito zove se ostatak na situ.0 98. .0 Modulfinoce pijeska: MF = (92+87+72+61+34+2)/100 = 3.2 2.0 .0 100. " IZRACUNAV ANJE KUMULATIVNOG GRANULOMETRIJSKOG SASTAVA AGREGATA GRANULOMETRIJSKOG SASTA V A FRAKCIJA Udio frakcije % 0-4 4-8 8-16 16-32 Suma 45% 14% 19% 22% 100% 3.0 62.50 63. Toje neminovno zbog nacina proizvodnje. ali do najvise 10%. 8.0 0.~ .0 100. 4.0 0.0 3. najvaznije je za Ievalitetnu proizvodnju betona. (mID) Slika 4. a) Primjeri analize uzoraka agregata prosijavanjem b) Izracunavanje ukupnog granulornetrijskog sastava. _?3.2 0.tnilLQtvora~ sitima.71.1~.0 94.12 0.00 mm. 1.0 0.2S D.5 63. 31.0.0 16.250.12 0.5 8.2 2.. 0.-~a se-pr~~iillvanje1l1_I15Lsj_andardnim slj_eE~~ih Y.0 5.0 100. 0.00 Granulometrijski sast~ __ zorka.0 13. 0.0 0.0 0.0 22.0 0. da je najgomje sito najveceg otvora.0 100. do velicine otvora 1.063 i 0.. Nakon prosijavanja vazu se ostaci na sitima.8 0.0. mokrim postupkom tj. da se ova ne bi preopteretila. k 0.0 16. Hmm Sito (mm) PROSIJAVANJE AGREGATA 0.0 0.0 100. Na sitima vecih otvQta od 0.0.7 45.6 5. Sita vecih otvora sluze kao zastita sitima manjih otvora.00 4.0 19. Maksimalno zrno. 11. Sita se postave redom jedno iznad drugoga tako.125.090 mm radi se tzv.0. 2.adra.3 99.5.00 4.00 31.0 29.2 60. ~ R.0 46.0 1.50 1.0 12. Dio uzorka.00 8.0 2.50.0 8.. c) Graficki prikaz granulometrijsklog sastava frakcija i ukupnog sastava.Granulometrijski sastav Frakcija (mm) NUMERICKI GRANULOMETRIJSKI SASTA V AGREGAT A.6 0.0 96.6 Sito (mm) 0.2.7 0.090 mm uzorak se prosijava potresanjem iii vibriranjem na stroju. Najcesce se analizom granulometrijskog sastava uzorka neke frakcije agregata nade zma krupnijih i sitnijih nego sto je deklarirano nazivom frakcije.0 4.7). 0. Postotak prolaza na situ 0-4 4-8 8 -16 16-3t ! ' 8.8 0.00.0 0. .9 12.6 0.0 0.0 100.00 2.0 66.0 97. 22.00 2.

Obradijivost betona je dobra.MODULFINOCE Varijacije u kvaliteti pijeskajednoga proizvodaca mogu se prikladno karakterizirati jednim brojem. Utjecaj maksimalnog zrna agregata na 28-dnevnu tlacnu cvrstocu betona spravljenog s razlicitim kolicinarna cementa [4. ali to ne daje uvijek objektivnu informaciju 0 njegovoj kvaliteti za beton. Volumen betona nije nikada veci od volumena agregata za vise od 10%... koji sadrzi taj beton. cementa kglmJ E: ~ ~ <tJ V) 40 . Nairne. da se postigne sto gusce "pakiranje" odnoshoraspored zma. vrlo krupna zrna agregata ostetila bi postrojenje. Eksperimentalno se moze provjeriti. '-< ~ ~ 10 /V 816 / 32 ~ 0 6J 125 tml Max. Svjezi beton i ne bi mogao biti plastican za obradu.. a 0 tome ce zavisiti i kolicina zraka zahvacenog u svjezu betonsku smjesu.. da se obavije i slijepi sva zma. a tek indirektno na cvrstocu i drug a svojstva zavisna od poroznosti betona. i (4) ukupna kolicina sitnih cestica u mjesavini.. l/"'" W90 . tj.... smanjuje . najkrupnija zrna agregata povecavaju segregaciju svjezeg betona i nehomogenost u ocvrslom betonu.. (3) problemi segregacije krupnijih zma agregata. Posljedice ovih medusobno suprotnih utjecaja ilustriraju rezultati eksperimenata u dijagramima na slici 4. vidi se. a abicno je to najvise do 3%. To znaci.se vodocementni faktor uz zadrzavanje prakticno iste fluidnosti svjezeg betona. da su zma u kontaktu.. Pri izboru maksimainog zma agregata utjece jos niz drugih okoinosti. omjer povrsine i volumena agregata. Iz ovih dijagrama se vidi. modulom finoce. Premda granulometrijski sastav. pri cemu vece vrijednosti oznacavaju krupniju granulaciju.11). a betoni tekuce konzistencije i s vecom kolicinom cementa zahvatiti ce manje zraka prilikom mijesanja. . .... sto izaziya veca vlacna naprezanja oko njih i vece mikropukotine u jos neopterecenorn beto@. Razlika tih dvaju volumena pokazuje u kojoj mjeri zma agregata nisu u kontaktu. Tako npr. Sto je kruca konzistencija biti ce veca kolicina zraka zahvacena u svjezu betonsku smjesu.. kojim se dobiva optimalna obradljivost daje bet one nesto manje gustoce. koji u betonu daje minimum supljina. <tJ C . koji utjece na kolicinu zahvacenog zraka u betonu odredene konzistencije. To je suma u postocima izrazenih ostataka na normiranim sitima podijeljena sa 100 (primjer na Slici 4. Tipicne vrijednosti su 2... da Ii beton ima premalo iii previse krupnijih zma. s kojim se uz datu kolicinu cementa. da relativni volumen agregata u betonu bude sto veci.12. To je pokazatelj..6.2]. ako takve frakcije u granulometrijskom 57 .. a to znaci. Velieina disperzije zma agregata zavisi od konzistencije cementne paste. Osim toga u modemim betonskim postrojenjima s automats kim doziranjem i vaganjem agregata.. Stavi Ii se zmo najkrupnije frakcije na povrsinu uzorka svjezeg betona u kalupu na vibracijskom stolu. Obicno se taj podatakkoristi za pracenje ujednacenosti kvalitete pijeska.63 mm. Volumen.. za to vrijede pravila: maksimalno zmo ne bi trebalo biti vece od 113dimenzije kalupa. Pozeljno je. je nesto veci nego sto bi bio zbijeni volumen agregata.12. odnosno 1..3 do 3. koja popunjava supljine u pijesku. V) I / --. da granulometrtijski sastav utjece na obradljivost betona. Zapravo je granulometrijski sastav agregata glavni Cinitelj. ukoliko se ne upotrebljava aerant. S druge strane._ ~ 330 ~ 20 0 .. da je manja potrebna kolicina cementne paste za obavijanje svih zma.. te brzim prisiinim mjesalicama. to je veca sto je vise sitnijeg agregata i sto je manje maksimalno zmo agregata.. niti da se krupnija zma odvajaju iz mase betona.. Gr*nulometrijski sastav agregata treba biti takav. Sitnija zma podmazuju krupnija zma. Medutim.. jer je jeftiniji od cementne paste.velicina 56 zrna u agregatu Slika 4. Cesto se koristilo modul finoce za komparaciju raznih pijeska iii za njihovu ocjenu. koji odreduje kolicinu potrebne cementne paste. OPTIMALNE GRANULOMETRlJSKE LINIJE sto je vece maksimaino zmo agregata manja je ukupna povrsina agregata. da se omoci povrsina svih cvrstih cestica. MAKSIMALNO ZRNO AGREGATA ograniceno je na 63 odnosno 90 mm. da se mort ne izdvaja iz supljina izmedu krupnijih zma agregata. ako postoji visak paste. sve cestice pijeska i cementa sitnije od priblizno 125 urn djeluju kao mazivo. Iz dijagrama na slici 4.. a to znaci. koji zauzima zbijena betonska mjesavina. onda bi takav beton bio tesko obradljiv (opor). Dobar granulometrijski sastav ne segregira. Prosirenjem granulometrijskog sastava prema krupnijim frakcijama agregata. Glavni cinitelji koji utjecu jos na obradljivost betona su: (1) specificna povrsina agregata. veca zrna agregata vise sprecavaju skupljanje cementnog kamena. Orijentacijski. (2) relativni volumen koji zauzima agregat u betonu. 30 '-< Q. Specificna povrsina agregata. onda ce zmo potonuti. ne moze se izravno citava specificna povrsina uracunati u cvrste cestice koje treba omociti.. da postoji optimalna velicina maksimalnog zma agregata. ako bi minimum supljina u agregatu bio jedini kriterij za izbor granulometrijskog sastava... a time odreduje i potrebnu kolicinu vode.12.2 puta vece od najmanjeg razmaka sipki armature.. odnosno visak morta. U takvim postrojenjima maksimaino zmo agregata 50 N I I I Sadrzaj <. Medutim. obicno je upravo obradljivost glavni kriterij za izbor granulometrijskog sastava agregata. da za vece zahtjevane 28-dnevne tlacne cvrstoce nije racionalno povecavati maksimalno zmo agregata preko 32. postize maksimaina tlacna cvrstoca.. koji popunjava supljine izmedu krupnih zma. Izbor maksimalnog zma agregata ovisi kod malih i gusto armiranih betonskih presjeka 0 dimenzijama kalupa (opiate) i gustoci armiranja.

.25 0. Potrebna kolicina ovisi 0 maksimalnom zrnu agregata (Tablica 7. VI 80 .. Inace ostaje na povrsini.0 1.11. Najpoznatije su Fullerova i EMPA krivulja (Slika 4.-_. je logaritamsko. 280 do 360 kilograma po -kU5nOm-metru~Dakle.23 ? 7ff11 CJZ M.13).+ D I (d. Neki smatraju...14). • izracunavanjem omjera frakcija agregata.60 c ~ ~ "8 0.i_?MP~?ll111trl!~Ln.. brojevima 2 i4 prihvatljivim.14... cementa. --'D i 100 tei % 100 Tez % 100 §: . Na taj nacin dolazi se do diskontinuiranih krivulja agregata. pa je u tom dijelu ona horizontalna (Slika 4. tako da sto je sitnije zmo agregata to je razmak u dijagramu razvuceniji. Relativni udio frakcija _agregata moze se odrediti raznim postupcima: • pokusnim mjesavinama uz konstantni udio cementa i vode. koji se spravljaju s manjim kolicinarna cementa. rQdrucj~_i~me@ __ krivulE_:ful1~1". ali se uz odredene proporcije frakcija agregata postize optimalni granulometrijski sastav.~ 20 20 _/ . da bi se dobio detaljniji uvid u ucesce sitnijih frakcija. Primjer izracunavanja optimalne kurnulativne krivulje. 58 59 .je ukupna kolicina ccstica sitnijih od 250 urn tj.0 JI.]n li Yj ..13.promjer zma agregata za koje se izracunava kumulativni udio n -eksponent. a promjenljivi udio frakcija.5 63 Otvor sita (0 RO 16. VI 80 '" 60 c ".. povoljnijim za ug!Jicajene kolicine cementa u betonu. odnosno ucesca frakcija u ukupnom sastavu agregata dat je na slici 4. = 50 --'.. c... Primjeri optimalnog podrucja (Fuller . Granulometrijski sastav agre&ata koji ul~ u podrucje oznaceno brojem 3 smatra se optimalnim.~ 90 80 70 60 50 . r 10 40 30 20 10 0 0.4 . kojije najblizi nekoj od ranije poznatih zakonitosti. medutirn. Eksponent n=0. Eventualne prirodne nedostatke u sitnijim frakcijama moze se kompenzirati sastavljanjem diskontinuiranih granulometrijskih krivulja za neke betone. one su i znatno osjetJjivije glede obradljivosti svjezeg betona na male promjene u sastavu.0. Q. 'nastojTse-'omfere-frnkcijit odredit! fako.kumulativni volumni udio agregata izrazen u postocima.12 0. '" <tI ~/.5mm Otvor sita Slika 4. koji ima nesto vecu kolicinu pijeska.5. D .14.0 4 DimellZije otvora sita 8 16 (rom) 31. .L_ // 15 // V... ~DISKONTINb:IRANE KRIVULJE Yi = 100 gdje je: (d.y. koji odreduje obradljivost bctona. a ne pod svaku cijenu popunjavati nedostatnu frakciju 1·/ -... Cetvrti vazan cinilac. i I . .13. 100 ~ Logicnije popunjavanje supljina izmedu zma krupne frakcije postize se zmcima kojima je promjer priblizno 118 promjera krupnijih zma. obicno 0. da su diskontinuirane linije agregata cak povoljnije za pumpani beton. koji stoji na raspolaganju u konkretnom pozajmistu._aj.4 u ranije navedenoj opcenitoj zakonitosti granulometrijskih krivuIja. Za konacni izbor proporcija pojedinih frakcija u agregatu bitni su ekonornicnost i iskorist~nje prirodnog sastava agregata.UJ1 --I>--- / . • pokusnim mjesavinama s raznim omjerima frakcija agregata.a .0 16. 12 37 28/30 fV~ V 62 V 62 l{.---- e V 1/4 1/ 31 (]) 30 8. Kriteriji su dobra obradljivost i ekonomicnost.. kod kojih nedostaje jedan do tri razreda u kumulativnoj krivulji. N 0 '" ti '" .a .sastavu nedostaje. a ne da se neke gomilaju na separaciji. Tosu obicno parabole oblika: Mjerilo za os apscisa na dijagramu slike 4. te nastojati maksimalno iskoristiti sve frakcije agregata.. a brojevima 115 nepovolJnun.Jr(. Taj dio daje svjezem betonu kohezivnost i mazivo. • nekim iskustvenim omjerimapijeska i krupnijih frakcija agregata. Eventualni visak zrna u granulometrijskom sastavu obicno se sam izdvaja tijekom obrade. najsitnije frakcije pijeska i eventualnih dodataka filera. crtkane linije).~.5 tiiO . Primjeri podrucja kumulativnih krivulja agregata.0""" 0 QlS 8 10 2. sastava Slika 4..EMPA) krivulje granulornetrijskog agregata za maksimalno zmo 63 mm. . Podrucja kumulativnih krivulja agregata prihvatljivih za spraxlj. . daje granicnu krivulju agregata.4). tako da se dobije minimum supljina. Q50 J! ~&--" QSO 10 2. Idealan granulometrijski sastav agregata ne postoji. U praksi se treba prilagoditi granulometrijskom sastavu agregata.mje betona znatno su sira (Slika 4. Analiticki izraz za Fullerovu krivulju je: R:::-Yi= Analiticki izraz za MPA krivulju je: p.usvojeno maksimalno zrno agregata d. i smatra se povoljnom za masivne betone. (J)/< J? / 38' _. da optirnalna krivulja ude u to podrucje..0 CD If. tj.

001 Mehanicka svojstva betona najcesce nisu direktno posljedica istih mehanickih svojstava agregata. da se obavije i slijepi sva zma. (mm) Potreba za vodom. U Tablici 4. D-zbroj je suma svih prolaza na nizu normiranih sita do 63 mm. ali za cijelu krivulju prosijavanja agregata. specificnom povrsinom i tzv.156 0. Modul zmavosti je slicno kao i rnodul finoce (ranije definiran kod pijeska). mm 10 5 2.12 2-4 0. bez obzira 0 kojem se maksimalnom zmu radio linije A8 B8 C8 U8 A 16 BI6-C 16 U 16 A32 B 32 C 32 U32 A63 B 63 C63 U63 Modul zmavost* 3.14 137 0. a time odreduje i potrebnu kolicinu vode.17 1-2 0.73 4.8. Karakteristicne Frakeija. radi uglastog oblika i hrapave teksture imaju najbolju savojnu cvrstocu.25 0. nosti potreba agregata za vodom se mogu interpolirati. U istoj Tablici su i vrijednosti drugih kakteristicnih parametara agregata za granicne linije prosijavanja. Ako je prionljivost dobra.64 2.93 236 1. prakticno niti jedan agregat nije potpuno inertan na jako bazicnu sredinu kakva je cementni kamen. veliki broj presjecenih zma znacio bi. Medutim. Udm3 0-0. da se ornoci povrsina svih cvrstih cestica. da rjecni agregati koji sadrze kisele stijene.10 4-8 0. Zatim su u Tablici 4.5 0. Usitnjavanjem cestica povecava se njihova povrsina (Tablica 4.38 105 0. kao sto su npr.94 5. -PRIONLJIVOST Oblik i tekstura povrsine zma utjecu na prionljivost.81 Potreba za vodom.89 872 7. jednak sumi udjela ostataka na sitima.46 18.3] 0.38 2.96 14.04 Oznaka granicne KARAKTERISTICNI PARAMETRI AGREGATA ODREDENIH GRANULOMETRIJSKIH SASTAVA I POTREBA ZA VODOM Karakteristike nekog granulometrijskog sastava agregata za beton mogu se opisati karakteristicnim parametrima: modulom zmavosti. koji su pretezno karbonatnog sastava. Usporedba povrsina pri usitnjavanju koeke brida I em Broj.58 potrebe za vodom za frakeije agregata [4. nego se nju prosuduje prema izgledu plohe preloma nakon testiranja tlacne cvrstoce. nego citavog niza drugih svojstava. koja je najcesce znatno veca od cvrstoce betona.27 0.5 mm interpol iran.vrijeU:.54 11.66 2.9.002 0.75 488 5.07 0. imaju bolje savojne cvrstoce od rjecnih agregata. Tabliea 4. su navedene eksperimentalno odredene kolicine potrebe za vodom pojedinih grupa agregata. UIOO drrr' 10. Iz iskustva je poznato.25 0.60 II 05 8.10. Sto je hrapavija povrsina zma to ce biti bolja prionljivost.5-1 0. Specificna povrsina je pokazatelj.15 4.27 387 4. Mehanicka svojstva agregata uvjetuju se tek za neke specijalne namjene. Dzbrojem. drobljeni agregati.10 izracunate potrebe agregata za vodom za granicne krivulje prosijavenja navedene u propisima. krupnijih frakcija.61 3.25-0..079 8-16 0.5 1.predrobljavanjem ocvrslog betona. Nairne.09 10.95 2.24 3.koeki.312 0.72 6. da je agregat premale evrstoce.53 15.30 565 6. ili da sadrzi previse iglicastih i plocastih zma.041 Ne postoji test za ispitivanje kvalitete prionljivosti. Kolicina vode potrebna da se emcee zma agregata naziva se potreba agregata za vodom i vazan je podatak za proracunavanje sastava betona. Mineralosko petrografski sastav takoder utjece na prionljivost. m2/kg 2.078 0. Za krivulje dobivene prosijavanjem nekog uzorka. prvenstveno na vlacnu i savojnu cvrstocu. Karakteristicni parametri agregata i potreba za vodom granicnih linija [4.28 16.20 3.80 2.13 753 7. onda je na prelomnoj plohi betonskog uzorka poneko zmo presjeceno. 61 60 . npr.97 5. erozijski otpomi betoni. koji odreduje kolicinu potrebne cementne paste.625 0. a time i na cvrstocu betona. Medutim.039 0. kvarc.89 2. betoni vrlo velikih cvrstoca. Tako npr.3] Specificna povrsina.53 14.059 16-32 0. 0 tome ne ovisi niti odradljivost niti kvaliteta Tabliea 4.90 12.91 3. cvrstoca betona vise ovisi 0 prionljivosti agregata i cementnog kamena nego 0 cvrstoci samog agregata.35 4. Najsitniji pijesak Cement Glina Tabliea 4.u volumenu I em3 8 64 512 4096 32768 262144 2100000 16800000 134000000 173000000 jMehaniCka svojstva agregata Povrsina u em2 6 12 24 48 96 192 384 768 1536 3072 6144 Odgovarajuca Agregat Krupni pijesak Sitni pijesak cestiea Brid koeke.9.37 7.48 4.8).57 D-zbroj* 536 611 673 513 439 534 625 412 352 480 570 335 285 409 528 243 *Za izracunavanje je prolaz na situ 0.

1 16.2 13.tsravIu eelienu posudu promjera 12 cm. Mogu se pojaviti velike razlike u rezultatima suhom i vlaznom stanju. Koeficijent toplinske dilatacije agregata moze imati veliki utjecaj na trajnost betona izlozenog vecirn temperatumim promjenama. obicno 500 puta. ali se na uzoralca~daraca s batom standardne mase Stetni sastojci i nepovoljni agregati Postoji velik broj sastojaka u sljunku odnosno stijenama. __. rezultirajuci tako vecim lokalnim naprezanjima i pucanjima cementnog kamena. CVRSTOCA AGREGATA da se iz prirodno uzoraka poznate Cvrstoca se moze jednostavno ispitati za drobljene agregate na taj nacin. glinopora (keramzita). gabro. pa moze doci dodrobljenja zma agregata.5xlO-61K. dijabaz Pjescar Dolomit Vapnenac Cert Mramor Termicki koeficijent. a klasificiraju se agregati prema poznatoj Mohsovoj skali.9 do 7.ajedno s eelienip kuglama u eelieni bubanj i rotira. -.Nakon tQga se agregatpmsij~_iJni~ri postotak razbije~aterij.4xI0-6). Koeficijent R. cvrstoca se procjenjuje na osnovu ispitivanja betonskih spravljenih stirn agregatom.3 do 6. tuf. ali i na druga njegova svojstva. __ • • ~~ . Za agregat iz vucenog nanosa iii vee izdrobljeni agregat. Volumne promjene cementnog kamena od promjena vlaznosti i temperature izazivaju u takvim betonima manja naprezanja zbog vece kompresibilnosti agregata i prema tome manji broj mikropukotina u jos neopterecenorn betonu. iz empirijske I3p ~~@jjih__a re ata moze se procijeniti testiraui~e drobljivosti. krupnozmati gnajs. sastojke koji utjecu 63 I 62 . . ~andardni teB. agregati umjerene iii manje cvrstoce i modula elasticnosti daju u betonu ravnomjemiju raspodjelu naprezanja. Ovaj test vazan je za vrednovanje lakih agregata kao npr.Bj. kreda '"' . Sto je veci koeficijent drobljivosti to je agregat manje cvrstoce. bazalt. Sva tri imaju odlucujuci utjecaj na iste takve koeficijente betona._ r Umjereno porozni vapnenci i pjescenjaci. stijene ispili valjke iii kocke i testira. (Slika IUS) u slucaju. kvarcit Kompaktni zdravi vapnenac.9 4.12.ala.11. Nakon toga se sijanjem odredi kolicina drobljenih zma sitnijih od 2 mm. Tako je npr.()o_tp~fI1_<:>~tagregata udarce. i prema tome manjom cvrstocorn betona._. koji svojim fizickirn svojstvima iii kemijskim djelovanjem mogu umanjiti njegovu uporabivost kao agregata za beton (Tablica 4. _~--:-::-__ ••__• • __ •__ . Njihovo djelovanje moze se svesti na necistoce. ZILAVOST " _M~~~se d_t:finir<:tik~. oniks. TVRDOCA za isti agregat u Tablica 4.7 do 0. S druge strane. specificni toplinski kapacitet (c) i toplinska vodljivost (A).1 I Cvrstoca.7 13. Medutim. Uzorak agregata prosusi se na temperatun 0 =-roo--aoTIQoc tijekom 4-sara. MPa 250 150-250 100-150 50-100 10-50 <10 To je otpomost protiv prodiranja i paranja. koji su izlozeni mehanickim trosenjima (eroziji). Zatim se u presi tlaci klipom sa silom od 400 kN tijekom 10 minuta. Za procjenu cvrstoce moze orijentacijski posluziti Tablica 4. Tablica 4. Taj koeficijent ne bi smio bitlVecl od 30.. u usporedbi s betonskim uzorcima od agregata cvrstoce.9 8. To je zato..11. lito su na mjestima kontakata pojedinih zma naprezanja znatno veca neioje-to nominal no naprezanje u betonu.6 do 4. habanje trenjem i-kavitacija. Obicno se odreduje slicno kao na ikohlJlvost agregata. a. ako je mort napravljen od kvarcnog pijeska (a = 7.lacije ~?.••__ "" __ .n~iti. Najcesce za slijedece vrste i varijetete Bazalt.-r-.6 12.1 do 10. a krupna frakcija agregata je od vapnenca (a = 1.~' •• __ .'_. • •• co··· __ "~•• • " _" ~ . skriljci Porozni vapnenci i pjescenjaci.". mramor. ukoliko se od koeficijenta toplinske dilatacije morta razlikuje vise od 5. tzrazenOu postocima. Kvocijent mase zmja koja prolazi na situ od 2 mm i ukupne pocetne mase agre~ata je karakteristika drobljivosti.Lkojim se p_rikilld. Lineami koeficijent temperatume dilatacije raznih tip ova stijena [4. Priblizna forrnule: vrijednost modula elasticnosti ~amena = Tri toplinska svojstva agregata mogu biti vazna za svojstva betona.~~~os Ang_eles izrazaYll__s_eJ~_ao omjer mase zma koj~jJ1'QQ1!Jla Sirn_9_tyor!LL~I!!_ipocetne mase uzorka koji se i~ituje. travertin.dolomit amfibolitni skriljci dacit andezit.4] Tip stijene Granit Diorit. da je mort napravljen od karbonatnog pijeska (a = 4. trajnost betona izlozenog cestim temperatumim promjenama manja je nego lito bi bila.Temperaturna svojstva agregata Propisima je minimalna cvrstoca agregata za beton obicno ogranicena na 80 MPa. 10-6/K 1. koje sprecavaju dobru prionljivost agregata i cementnog kamena. kao sto su abrazija vodom iii vjetrom nosenim eesticama. i sa standardne visine. Kategorizacija Kategorija cvrstoce Vrlo velika Velika Srednje velika Umjerena Mala Vrlo mala kamena prema cvrstoci na tlak.12). ove lokalne koncentracije naprezanja biti ce to vece sto je veca cvrstoca i modul elasticnosti agregata. Tvrdoca i zilavost su svojstva vazna za betone. . .-{)ba--s:v~~ ~g~Qrak~gr_egata odredene granll. To su koeficijent toplinske dilatacije (a.8 do 11. dijabaz.1 do 9.4 do 1.3 3. Tablica 4.6).0 kamena moze se izracunati 343 .1 xlO.13). andezit Gabro. oolitski vapnenac Jako poprozni vapnenci i glinenci Bigar.7xlO-6).

Kolicina soli mora se u svakom slucaju prije upotrebe pijeska odrediti. Ako je boja tamnija.2. pa se zatim vaganjem odredi udio sitnih cestica. ukupna kolicina gline mora se ograniciti. Tocniji.15).2. Voda od ispiranja. Za proracua . 0 cernu ce biti govora u poglavlju 0 trajnosti betona i alkalnoagregatnoj reakciji. 'u menzuru se stavi 0. a vode koje ih sadrze ne smiju se upotrebljavati za pranje agregata. Organske tvari. da sprijeci dobru vezu izmedu cementnog kamena i agregata. jer ona svojom velikom povrsinorn utjece na povecanje potrebne kolicine vode i cementa. 2. SOLI Pijesak iz mora iii pokraj mora moze sadrzavati stetne kolicine klorida. Kemijske 2.mase uzima se. spravljenih od opranog i neopranog agregata. nitrati. koje se vrlo cesto nadu u otpadnim vodama raznih industrija. pojedina zma male cvrstoce i nepostojana zma. organske tvari) • soli (sulfati. Mjesavina uzorka agregata i ove otopine ostavi se da stoji 24 sata. prisutnost organskih tvari jednostavno se odredi testom s 3o/o-tnom otopinom NaOH.nepovoljno na proces hidratacije. a ako je beton izlozen abraziji treba biti manja od 3% mase.5 kg pijeska i veca kolicina vode. Fizitke l.090 i 0. da je gustoca rahlo natalozenih sitnih cestica priblizno 1. liskuni. Ako je svijetlo zute boje. celuloza. Za obicne betone kolicina gline u ukupnom agregatu ne bi smjela biti veca od 5%. iii kao produkt raspadanja organizama. treba provesti dalja ispitivanja na uzorcima morta iii betona.na situ 0. Reakcije s cementom • alkalna reaktivnost • organske necistoce (secer. sprecavaju normalni tijek procesa hidratacije cementa. onda se njihova ukupna kolicina ogranicuje na 7. Odvagne se osuseni uzorak agregata i zatim ispire na gamituri sita velicine otvora: 1. 0. ali tocnije. To se intenzivno izmijesa visekratnim okretanjem zacepljene menzure i zatim ostavi 24 sata. agregat nece imati stetni utjecaj na proces hidratacije cementa.5% (glina) za rjecne agregate. da se istalozi. a to se desi i ako je pijesak dosta dugo odlezao na kisi. Te soli mogu se isprati obicnom vodom.090 mrn.l. Odredivanje kolicine cestica gline i kamene prasine metodom talozen]a je manje precizno. Postoje takoder agregati. skuplja se radi odredivanja kolicine cestica sitnijih od 0. 65 .15. 0. pa ocijeniti mogucnost uporabe. drvo) Ako uzorak agregata osim cestica gline (velicina cestica do 0. Pregled nepovoljnih karakteristika agregata 1. da nastaju spojevi. da bi se obavile sve cestice u mjesavini. Kriteriji prihvatljivosti trebaju se odrediti u skladu s ukupno dozvoljenom kolicinom klorida u betonu.063 mm.063 mrn metodom areometriranja. 0. Kod betona spravljenih s malom kolicinorn cementa cestice kamene prasine djeluju povoljno na kohezivnost svjeze mjesavine.13. kloridi) • izmjena bazicnih tvari (alkalije u agregatu) 2. vrlo opasne za koroziju armature u betonu. U laboratoriju uz betonaru obicno se kolicina sitnih cestica odreduje sarno mokrim sijanjem . Tablica 4. Iako se veliki dio tih cestica prilikom intenzivnog mijesanja spere s povrsine agregata. usporedivanjem cvrstoca uzoraka u raznim starostima. Unutrasnje • nepovoljna poroznost • ve1ike volumne promjene uslijed susenja/vlazenja • kalavost i pukotine • trosna meka i slaba zma • nepovoljna termicka promjena volumena • materijali koji bujaju (skriljci. ali manje precizan uvid u udio pojedinih sitnih cestica daje metoda odredivanja talozenjem. tako da se ne dobije tocan podatak o kolicini cestica gline.1 g/cm''. sulfida.125.25. limonitizacija) GLlNA I DRUGE SITNE CESTICE Glina moze obaviti zmje agregata tako. nitrata i nitrita.5% mase za drobljene agregate (kameno bras no ) odnosno 4. Agregati se moraju ispitati i u pogledu sadrzaja sulfata. Vanjske • inkrustacije i obavijenost • vrlo trosna povrsina • vrlo glatka povrsina • nepovoljan oblik zma • suvise sitni pijesak 1. ali manje opasni utjecaj moze imati kamena prasina. koji naknadno razaraju beton. Kvalitativno. Kolicina sitnih cestica obicno se odreduje tzv. Slicni. humusne kiseline. radi njihova stetnog utjecaja na hidrataciju cementa i ocvrsli cementni kamen. Sto je veca kolicina organskih tvari to ce biti tamnija boja otopine. koja sadrZi u suspenziji cestice sitnije od 0.063 mm. mokrim sijanjem. koji kemijski reagiraju s cementnom pastom tako.020 mm) sadrzi i kamene prasine. ugljen. od svijetlo zute do tamno smede. Ostaci na sitima dobiveni mokrim sijanjem se suse na temperaturi 100 do 110°C. Neovisno 0 cementu • Karbonatizacija • Tvari koje uvlace zrak • Oksidacija konstituenata agregata (npr.0. Zato ako se nadu u agregatu mora ih se isprati.1. 64 ORGANSKE TVARl Slika 4. nego je to prepusteno slobodnoj procjeni. U gornjem dijelu taloga mogu se onda vrlo jasno izmjeriti volumeni g1ine i kamene prasine (Slika 4.

trosnih zrna i nepovoljnih mineralaispituju se prilikom mineralosko petrografske analize. Dopustene koliCine nepovoljnih sastojaka u agregatu Mas. Taj test (Brardov postupak) provodi se potapanjem uzoraka krupnih frakcija agregata u zasicenu otopinu natrij sulfata (Na2S04· 10H20). Minerali koji se kalaju. Drugaje opasnost. moraju takoder biti cgraniceni na vrlo male postotke. Agregat treba u deponije uz betonaru..jer se ispravnim tehnoloskim postupcima s agregatom neotpornim na mraz moze proizvesti i ispitivanjem dokazati.5 . kao direktnog zagrijavanja suncem tijekom vrucih vremenskih razdoblja iii zaledivanja i pokrivanja snijegom zimi. 66 . zavisno od namjene agregata za beton. npr. sto bi imalo nepovoljan ucinak na kakvocu betona.16.16. predvideni da se upotrijebe za proizvodnju betona izlozenog djelovanju mraza. Neka prakticna tehnoloska rjesenja prikazana su na slikama 4.LAKE CESTICE. soli itd. ~ vjetar ~. da tijekom rukovanja s agregatom dode do razbijanja i drobljenja krupnijih zrna. Cesto puta su razlike u granulometrijskom sastavu. U transportu agregat treba zastititi od mogucih zagadenja stetnim tvarima. moraju se prethodno testirati u pogledu njihove otpornosti na kristalizacijske tlakove. koje se ustanove usporedivanjem rezultata iz kontrole proizvodnje agregata (separacije) i rezultata iz laboratorija uz betonaru upravo upozorenje 0 neispravnom rukovanju agregatom. kao i u silose pojedinih frakcija ulaziti sa sto ujednacenijirn karakteristikama. ako je agregat separiran u vise frakcija.0 5. % Grudice gline Slabih zmaca Lakih cestica (ugljen. Agregat koji ulazi u betonaru treba zastititi od naglih promjena vlaznosti i utjecaja nepovoljnih klimatskih prilika. ~ DOBRO ZA KRUPNI AGREGAT primjeri rukovanja agregatom.( cijev jednalika aka osi ~~ ~ijeSak segregac"~ Prijevoz i skladistenje agregata Pri utovaru. mika. jer narusavaju cvrstocu (Tablica 4. ovaj podatak nije konacno mjerodavan. Agregati.0 1. Prethodno potpuno osuseni uzorak drzi se u otopini 16 do 18 sati i zatim ponovno osusi.~ LOSE -_- . itd) Sitne cesrice <0. Medutim. da bi se u porama agregata povecavala koncentracija soli. bitumen.090 mm Ako su sitne cestice kamenog podrijetla 0. Mogucnost segregacija je manja.0 7. da$ beton otporan na mraz.14. Prosijavanjem agregata prije i poslije testiranja ustanovi se masa izmrvljenog agregata i izracuna u postotku odmase prije testiranja.25 3. Prilikom susenja soli kristaliziraju i pritiscu na stijenke pora u agregatu. Postupak se ponavlja potreban broj ciklusa. zbog pada s velike visine iii prelaska i guranja teskim strojevima gusjenicarima.14). Njihova kolicina ogranicena je propisima.~ ~. Agregat koji nije dovoljno otporan se izmrvi.. Neki karakteristicni 67 .. TROSNA ZRNA I NEPOVOL1NI MINERALI Kolicine lakih cestica. prijevozu i istovaru agregata lako dolazi do segregacije. kao sto su organske tvari. DOBRa LOSE PRIHV/HLJIVO Tablica 4. Slika 4.

ra:vH. Razliciti je ucinak vode kao sastojka betona i vode koja dolazi kasnije u dodir s ocvrslim betonom. .<1a. moze sadrzati znatno manje kolicine tvari stetnih za beton. KV ALITET A VaDE Kvaliteta vode vrlo je vazna za beton.. tako i vode za njegovanje _betona. Tako npr. 0 kriterijima za kolicine agresivnih tvari u vodi koja dolazi u kontakt s ocvrslim betonom biti ce govora u poglavlju 0 trajnosti i kemijskoj koroziji betona. 'er te kiseline neutraliziraiu a1Katn:t-oksic ~l:i:*a J@li€ma.eto.i.KOi:'Ozi·u b n' i'u ture u njemu. 1000 ppm cestica gline znaci 1000 mg gline u litri vode.. ~vaju vezanj~=~ent. od cega je najvise NaCl.).manjim-konaCnim_ _ cvrstocama. Ona_sadrZLQkQ__ 3.. tako da se izrade usporedbene serije mortnih prizmica.esto se raspravlja 0 upotrebi morske vade za spGlvljanje betona. YQ_da_lcoja .. i to kako vode koja se upotrebljava za spravljanjebetona. betoni pripravljeni s vodom koj_gsadrZi kloride su hi~oskopnL_ -litiilJlO:YlafIli. Takve vode treba prije uporabe detaljno isJili. pa su zato i kriteriji za soli i stetne sastojke sadrzane u vodi razliciti. --Osin1.anog-betona_ne smije se up.sadrZli 11 kise' a moze ontI roces ys.PgtrebIj~~a.nij epitka moze biti prikladna. ako ta voda sadrzi vecu koncentraciju natrija iii kalija. Voda koja dolazi u dodir s ocvrslim betonom i cesto se izmjenjuje kao posljedica promjena vodostaja iii protjecanja.D.1).Y.Manjakiselostv~"_ nema veci ufeca' n o'stva betona. a na povrsi~isei:z. I~~()_g_dj<:je vazllIlj. 1'.._te d~ii~~laI1a.1.NajeeKt<. koristeci za jednu seriju vodu koja se _ _ 69 .d2-Y0lj_ll_o.'ljuarmir. voda se moze jednostavno provjeriti ispitivanjem i u gradilisnorn laboratoriju..korozije armature u betonu. zaspravljanja.9A'!.<liLL_ ~ored~I~:riteriiima za vodu _:zasprav)j1!!!i~j:leton~ (Tablica 5. Cesto puta se kolicine tvari izrazavaju u jedinicama ppm (prema engleskom: parts per million). postoji opasnost od alkalnoagregatne reakcije u betonu.. zatimrnagnezij klarid j magnezij SJllfat Takve scli.na. u ocvrslom stanju mogu izazvati.~.betona .1...l!l~uju soli(eflorescencija).eZllltirajll-nesto. daje pH izmedu 6 i 8.a. .p_reE_1a·t()I!l_~_~~l2.anjaismanjiti.al1lliL~Ci. ~ !JsJ:ue.5% soli.ie.m$J)~j.!:gled b~~~E~moze . Naime.avati UJ.{n~§ac!!zLklQride) . _2sim toga. koje se nadu u vodi mogu znatno utjecati na ~a betona..5.. te znace uvijek novu agresiju za beton. iz~jetavan~ (eflorescenciju) na povrsini ocvrslog etona. vode koja dolazi u kontakt s ocvrslim betonom. jerto povecava rizikgJ. te se tvari stalno obnavljaju.._a_r. <:.ti_~lorS_~_-Y.rskJl_YQda_za_spraYljanje betona.6Lh.kemijskog ispitivanja vode i usporedivanja s kriterijima prema tablici 5.lyrs1Q.z..9:jJll1!i priras(§Y!:~lQ{. Jace klorirana voda moze biti opasna za prednapetu armaturu.cak ga i potpuno sprijeciti. daje voda za pice dobra i za spravljanje betona. o velikom utjecaju kolicine vode za spravljanje betona na njegova svojstva biti ce govora u poglavljima 0 svjezem betonu i projektiranju sastava betona. (j) a ® Voda za spravljanje betona • Najcesce se smatra. i kasnije. Medutim.illrebJj.Q. mogu sl11anii~vrstoc_l:locvrslog betona.

Nagli razvoj aditiva poceo je 1940ih godina. Ukoliko se ~I_ll!!i ispitivanja s~dmodnevne cvrstoee prizmica ovih paralelnih serija ~ razlikuju za vise od 10 % moze se smatrati.a.Plastlfihtore.5-9. savojnu. jer vrlo efikasno kemijskim iii fizikalnim djelovanjem mijenjaju svojstva cementne paste. k. To su npr. betoni vrlo visokih cvrstoca.__ l~zya!iJ~Q:vrsinl>)(ao~J<::G~l1jamladog.. Medutirn.Yini.. • Usporiti gubitak obradljivosti.9~!l_~~_C?_~1_n()1l_p~~J!l!lima ~~ ~j. topJ.---. ADITIVI .__ J::lj(!gQ~anje armiranogbetona morskomvodom je nedopustivo radi korozije armature.oks~_ako se u vecim --1(OlT61namarolagano slijeva Q_~(!ko p_QYfSine_heton~~~i~staviti ~/~.-. a za drugu seriju poznatu kvalitetnu vodu (npr. ·ili morta. • -Usporiti iii ubrzati vrijeme pocetka vezanja cementa. • Povecati cvrstocu (tlacnu. • Smanjiti ili sprijeciti plasticno skupljanje iIi izazvati ekspanziju. vlacnu.1 Kriteriji granicnih kolicina tvari u vodi za spravljanje betona..--.--~---. iIi otpomi na mraz i soli. • Sprijeciti stetno djelovanje alkalija iz cementa na sastojke betona.i~ __ g_i. . daje voda pogo-dnilzaspravljanje betcma~------- .h9_dJ)i_C02 iii je_~rlo me]<i!lli!Y0.5 $100 $1000 6. Sve do sezdesetih godina bilo je dosta protivnika uporabe aditiva. posebno u ekstremnim klimatskim uvjetima.a.5-9...5-9. iii vrlo ranih cvrstoca. -_---. pitku vodu).MQp. n'a iIi r ns orta modificiraju svojstva sv'eze . a sada se pojavljuje na trzistu vee vise stotina vrsta.:_ pbvrsins I a i e tvan.5 $300 $2700 0 $ 500 $100 $ 1000 s 200 $ 5000 $2000 s 30 Prednapeti bet on 4. 71 70 . iIi_gmiL~ I)9.-----. ~ona. • Povecanje otpomosti na udare i eroziju."-. najcesee organskog_l2odrijetla.@.Tablica 5.Nazivi i klasifikacija s 100 $ 500 $ 100 $ 1000 $200 $ 5000 $2000 $ 30 ~.hetQD. • Poboljsanje veze starog i novog betona.9J._n_a_r()_cit()_(ll<_o _§<iQrZi _~_Q. )([) Voda za njegovanje betona Voda za ~!'!_yljlmjejhetonanajcesee-Jeprikladnai_zanjegovanjeJJ. uglavnom zbog steta. • Sprijeciti smrzavanje svjezeg betona. • Poboljsanje zastite armature u betonu. • Usporiti iIi smanjiti razvoj topline hidratacije u mladom betonu. a~_9rgansky_J:leci~p_¢<::_jILzs:Ijezne . - _maze -r=>::> AditiYhiu tvari. Neke najvaznije mogucnosti modifikacije svojstava svjezeg i ocvrslog betona su: ( • Povecanje obradljivosti svjezeg betona bez povecanja kolicine vode. • Povecati trajnost betona.. l:'-fs<¥ikinten= zivn~Q_()Jiieva~l~o_?_~I!l_. iIi smanjenje kolicine vode uz istu obradljivost.'superplastlfika tore.na: • aerante. .e1a cementa_UJIljt<tll. • Modificirati brzinu izdvajanja iii ukupno izdvajanje vode. s 200 $ 5000 $ 2000 $30 provjerava.. • Smanjiti propusnost betona za plinove i tekucine.5 0 s 2700 0 s 500 $ 100 $ 1000 Armirani beton 4.@__u malim kolicinama do dane u svjefu m'e i u ti"eko . minuta 4. prionljivosti).JUlltiyiml!_aditi-". cesto puta ona je opravdana time.iiye~~ljivi mine~ Prema n..Q. Medutim. Nearmirani beton pH Cl" (mg/l) SO/(mg/l) S~ (mg/l) N03 (mg/I) P20S (mg/l) NaHC03 (mg/l) Potrosnja kalij permaganata (mg/l) SadrZaj topljivih soli (mg/l) Sadrzaj netopljivih soli (mgll) Razlika u vremenu vezanja cementne paste u odnosu na pastu s destiliranom vodom. • Bojanje betona iii morta. Prema sastavu i nacinu djelovanja na svojstva betona posto'~rnpe tva[~ za aditive. iIi usporenog vezanja. koje su cesto puta bile posljedica pogresne primjene ili predoziranja._-. Danas se vise od 70% betona roizvodi s aditiv' a.k!~prema namj eni. • fluidifikaiore. ------------------. • Smanjiti segregaciju.. -------. • Poboljsati pumpabilnost. sto se ni na koji drugi nacin ne mogu postici trazena svojstva ocvrslog betona. Njihova uporaba treba biti gospodarski opravdana ustedorn skupljih konstituenata betona iIi ustedorn energije pri ugradnji..

ciji je jedan kraj ~Gn. pa u tom slucaju u nazivu na prvomjesto dolazi nj. U nacelu. • ubrzivace ocvrscavanja.!1J:lj_p_l!stL _prave se kao d~~_:. leteci pepeli. pri zajednickoj primjeni moze dOCI do stetnih utjecaja. kvalitetna proizvodnja aditiva ima slicno znacenje za sigumost betonskih konstrukcija.1.. za poboljsanje prionljivosti. postoji mogucnost dodavanja vecih kolicina mineralnih dodataka u mjesalicu tijekom spravljanja betona (U SAD se pri gradnji velikih brana mljelo klinker zajedno s pucolanskim dodatkom i gipsom. To su tvari koje se najvise koriste za proizvodnju aeranata. Normirani uvjeti kvalitete aditiva za beton. koje mora ispunjavati aditiv. pa cak i suprotno od deklariranog djelovanja. takoder ne spadaju u opisanu podjelu aditiva betonu.. i u tom slucaju ne spadaju u opisanu podjelu aditiva.:. To su: dodaci za proizvodnju pjenobetona. otpadna prasina iz proizvodnje ferosilicija i silicija. Tako su cesto puta u upotrebi plastoaerant. Ako se u istoj mjesavini primjenjuje vise aditiva razlicitih proizvoda~a. otpomosti na kemijsku koroziju.1). zaptivac-plastifikator. • ubrzivace vezivanja. termicka svojstva. IVI se rIm amo akoza to postoji tehnicka i gospodarska 0 ravda st. pojavu pukotina. kako bi se sagledalo eventualno stetno. koju za to imenuje nadlezna drzavna institucija. U nasoj zemlji oni se najcesce dodaju u proizvodnji cementa. Prije svake primjene. da njihova proizvodnja pcdlijeze stalnoj kontroli proizvodaca i stalnoj kontroli neovisne institucije. Najcesce se danas primjenjuju u sanacijama armiranobetonskih konstrukcija i drugim posebnim namjenama. granulirane zgure visokih peci._betonu najcesce se dodaju u vecirn kolicinama. 72 '---- 73 . m~'!t. poboljsanje obradljivosti svjezeg betona. razliciti pesticidni dodaci (fungicidni. Primjena vecih kolicina mineralnih dodataka regulirana je normativima za proizvodnju cementa. dodaci za ekspandiranje cementnog kamena. 6 Ubrzivaci trebaju skratiti vrijeme pocetka vezanja na barem 15 mmuta. Za vecinu tih dodataka jos ne postoji dovoljno iskustva i podataka. Prema tome.-govo primamo djdovai1}el1a beton. ane normativima za aditive betonu. ~ sve se cesee dodaju u velikim kolicinama (10 do 20 % od mase cementa) portland cementnom betonu ina taj nacin nastaju betoni poboljsane zilavosti. dodaci za nepropustljivost i inhibitori korozije celika. tako i za aditive obuhvacene normama mora postojati ate~t 0 kvalitetj. povrsinski aktivne tvari se adsorbiraju na interfaceu zrak-voda i cement-veda. Svaka sarza aditiva isporucena tvomici betona mora se provjeriti prije pocetka njezine uporabe. - Povrsinski aktivne tvari . insekticidni itd). Mijesanjern s cementnom pastom.• usporivace vezivanja. vecina dodataka za injekcijske smjese._ Mineralpj dodaci. a orijentacija tih molekula odreduje. % % % Ubrzivaci Ubrzivaci • zaptivace.aJmanJe sail u ~dnQSU na etalon. za neku konkretnu namjenu. naftnih kiselina sintetskih deter2-nl!!l!. utjecaj dvostrukog doziranja aditiva u odnosu na optimalne doze. koje se koriste kao aditivi betonu. kemijsku otpornost. Postoje takoder i minimalni tehnicki uvjeti propisani u normativima npr. ispitivanje utjecaja aditiva na beton sastoji se u komparativnom ispitivanju betona bez aditiva (etalon) i betona s aditivorn. efikasnost aditiva se mora provjeriti tijekom prethodnih ispitivanja i projektiranja sastava betona. Neki aditivi imaju_Qyojno-ili_y_i~estruko djelovanje. iii nekim drugim posebnim normativima. Postoji veci broj aditiva koji nisu obuhvaceni normativima. Slicno kao i za cemente. poboljsanje pumpabilnosti. Ti dodaci. Najcesce se jos provjerava i vezanja porasta Zaptivaci Aditivi za betoniranje ** % **. vapnenac. _povdinski aktivfle tvari. usporivac-plastifikator itd. mokrim postupkom na gradilistu uz tvomicu betona). Usporivaci !rebaju pomaknuti pocetak vezanja n. lastifikatora: f1uidifi~-'dugT rgans I m e u a. Etalon Plastifikator Aeranti Usporivaci Vrsta vezanja ispitivanja pri niskim temperaturama. vee u specijalne betone. da svaki od . pa cak i cvrstocu. kao. odnosno ekonomicne proizvodnje veziva. • dodatke za betoniranje • itd. da bi se postigao dogovor 0 njihovu normiranju.~i?~~-rotemSkih materi'ala. a to znaci. a drugi hidrofoban. To mogu biti sitno mljeveni pucolani. Tablica 6. radi usteda u energiji. . da Ii ce djelovati kao aeranti iii kao plastifikatori. bolje prionljivosti itd. bojanje betona. kao i proizvodnja cemenata.nJlh u pojedinacnoj primjeni daje zeljeni ucinak. Zato je prije njihove uporabe potrebno provesti opsirnije istrazne radove prema progr~ prilagodenom odredenoj namjeni. oni mogu imati i vrlo povoljan utjecaj na tehnicka svojstva betona. da bi se mogao pojaviti na trzistu. Tablica 6. U takvim slucajevima treba to imati u vidu kod izbora cementa. jer bez obzira na to. u tako velikim kolicinama. U nekim zemljama narocito na vecim objektima. % cvrstoce pri niskim temperaturama % % % Tlacna cvrstoca nakon 1 ~ ' 100 dana nakon 3 100 dana nakon 7 100 dana nakon 28 100 dana Otpomost 100 na rnraz Vodopropusnost (VDPnje VDPn marka vodopropusnosti n) •• ••• 100 110 110 110 100 90 90 90 120 90 100 100 60 100 130 120 100 90 100 100 100 100 100 100 90 100 VDPn VDPn VDPn VDPn VDPn+2 VDPn Ispitivani uzorak betona !reba imati 2% vise ~rak~od ~talona. Medutim. p~~e primjene treba provjeriti njihovu kompatibilnost.

a ustedi se cement odnosno smanji toplina hidratacije u masivnim betonima.sulfonizirani melamin formaldehid kondenzat-:. Primjena superplastifikatora datira od 1960ih godina i za sada jos nisu obuhvaceni u vecini normi 0 postupcima ispitivanja i uvjetima kvalitete. cesto je posljedica toga.~ PLASTIFIKATORI ~tifikatori ~takv_e. Vazno je. tako da se oni ne lijepe na cestice cementa. brz.t-. takoder odbija mjehurice zraka. Principi mogucnosti primjene superplastifikatora [6. odnosno istovara na gradilistu.~e tvariJ<~~_a_s!s::>~ajucestlcama cement(l_J1e_gatl¥f}i-el~ (zeta potericijal do 30 mY). pa ih se cesto puta dodaje zajedno s vodorn. . Posljedica negativnog naboja je stvaranje sloja orijentiranih molekula vode kao polarnog otapala na povrsini cestica. koje razdvajaju cestice i povecavaju njihovu pokretljivost.2]..1. smanjenje potrebe za vodom u odnosu na etalon moze biti 20 do 35%. Dispergirajuce djelovanje plastifikatora daje bolju strukturu cementnog kamena cime se dobivaju vece rane cvrsroce i bolja trajnost betona uz isti vodocementnifaktor. jer mjerenje konzistencije tekucih betona postupkom slijeganja nije prikladno. tifikatori se na'cesce upotrebljavaju za proizvodnju betona vrlo veliki cvrstoca iii roizvodnju tekuci eton . vrsti agregata i kolicini vode. Doziranje superplastifikatora je znatno vece od plastifikatora. nakon prestanka djelovanja prve kolicine superplastifikatora. odnosno stabilizira njihova dispergirana struktura. Kada se primjenjuju za proizvodnju tekucih betona. om perp asttfikatora. . re~~tivno visokom cijenomsto je posljedica vecih troskova pri postupku polimerizacije tijekorn proizvodnje. b) Zadrzavanje iste konzistencije uz snjenje kolicine cementa i vode. Prema kemijskom sastavu postoje tri grupe superplastifikatora: • .1]. Ukoliko se ne promijeni udio drugih konstituenata u betonu... Zato se cesto pribjegava naknadnom doziranju superplastifikatora u transportnom sredstvu (mikseru) neposredno prije ugradbe.2.r~~nski akti._p_?". Nacin djelovanj. pa mjerenje povrsinske napetosti moze biti i mjera efikasnosti plastifikatora. obicno u postocirna od kolicine cementa. plastifikatori najcesce smanjuju kohezivnost betona. iii na betonari prije doziranja proracuna betonske mjesavine. Takav naboj. Njihovo djelovanje na svojstva mjesavine je vremenski ograniceno na 30 do 90 minuta. Plastifikatori se u praskastom iii tekucern obliku dodavaju u vrlo malim kolicinarna u beton. nakon cega mjesavina poprimi svojstva kao etalon u koji uopce nije dodan superplasfifikator. djeluje podrnazujuce na mjesavinu. . a to znatno zavisi od vrste i kolicine cementa. vodocementni faktor se nJlti cak na 0. 74 75 . povecavajuci njenu obradljivost.:.~ ~ __ ___l_---' 120 140 160 180 200 kg/mJ 220 240 Kolicina vade Slika 6. ~. da se aditiv brzo i jednoliko razmijesa po cijeloj masi svjezeg betona. Na taj nacin se sprecava flokulacija u cementnoj pasti.a sup~rp~astifi~at?r~ je takav. 0 cemu treba voditi racuna kod Efikasnost superplastifikatora je znatno veca nego plastifikatora. Dio smanjenja potrebe mjesavine za vodom. treE'i. Djelovanje plastifikatora manifestira se kao smanjenje povrsinske napetosti tekuce faze. 600 sa superplastifikatorom 500 400 - JOO l_ __ --'- -'- __ . se uvijek provjeriti i eventualne sporedne efekte: segregaciju. tako da se olaksa ugradba u nepristupacne dijelove konstrukcije. Namjena plastifikatora moze biti trojaka: a) Povecanje cvrstoce na tajl1_acin. uslijed cega-se-ove-cesfice meduso i'a'u (Slika 6.. SUPERPLASTIFIKATORI razrijedi s vodom.1). ukoliko ih proizvodac (formulator) ne razrijedi vodom odnosno nekim punilom. . Prethodnim ispitivanjima betona uz dodatak plastifikatora. a voda oslobodena od utjecaja. Zbog ~~i lignin.sulfonizirani naftalen formaldehid kondenzat i v Onaj drugi ]eefiKasniji u dispergiranju cestica cementa i rma donekle usporavajuce djelovanje na vezanje cementa. onda se za ocjenu njihove efikasnosti obicno primjenjuje postupak mjerenja konzistencije rasprostiranjem. tako da npr. flokulantnog sustava cestica. Slika 6. gubitak obradljivosti.da se smanji vodocementni faktor uz istu konzistencuu betona-](aOK()d etalona. izdvajanje vode. . Da bi se to sprijecilo neki propisi za beton ogranicavaju ukupnu kolicinu dodataka u odnosu na kolicinu cementa. tako da vodocementni fa:kt I cvrstoca ostanu isti. . Smanjenje potrebne kolicine vode u betonu od djelovanja plastifikatora moze biti 5 do 15%. Najsira upotreba superplastifikatora za sada je ogranicena ~jiho~o~. sto plastifikatori djeluju i kao aeranti.28. Shematski prikaz djelovanja plastifikatora [6. da tek malo smanjuju povrsinsku napetost tekuce faze I ne djeluju aenrajuce na beton. Moguce je i ponovo doziranje. usporavajuce iii ubrzavajuce djelovanje na vezanje itd.

ako je faktor razmaka manji od 0. to je povoljnije. 76 77 . kiseli (silikatni I a ummatru I aZlcni (kalcij) ioni se hidratacijom izdvajaju u otopinu. Prikladnost aeranta za bilo koju namjenu treba provjeriti probnim mjesavinarna i to u svjezem i ocvrslom stanju. to i gel tijekom hidratacije ne urasta u njih nego popunjava kapilami prostor oko njih. da aerant uvlaci sitnije pore. ~.n.. Faktor razmaka je odnos najvece udaljenosti bilo koje tocke u cementnom kamenu od ruba najblize pore. da bi ornogucili stvaranje mjehurica.u tehnologiji betona. Kemikalije dodane cementnoj pasti takoder ce se otopiti (ionizirati) u vodi i mogu djelovati na vrstu i koncentraciju iona koji se otapaju iz cementa. Prikladnost velicine i rasporeda pora u betonu moze se provjeravati ispitivanjem faktora razrnaka pora._..2]._ 80 VI Nolekula 5 anionskom polarnom grupom u lancu uglJikohidrata ~ g .dnolil<o··j"aspored~m. . te Ih isprekidaju I onemoguce njihovu povezanost. da su pore jednoliko rasporedene u cementnom kamenu. Kako u mjehuricima nema vode. K+ iii Na") smanjuje topljivost kationa slabijih baza (Ca2+ iona).4. Shematski prikaz djelovanja aeranta [6.3. koji se mogu otopiti. koje smanjuju povrsinsku napetost vode. 20 a Slika 6. lov 0 u r au vecoj kolicini d·elu·e k Prema nacinu djelovanja na pocetak vezanja. zafIm to mogu Oiti-PI iIOdne drvene smole.4).pm 500 600 . ubrzivac mora pospjesiti otapanje onih.. i kOM91o to mogu biti ~ri.. Kako povecanje ukupne kolicine pora u betonu smanjuje cvrstocu. Ubrzivaci moraju pospjesiti otapanje kationa (kalcijevih iona) i aniona iz cementa.1 mjehu~CI trnenzt apl ara. / -?:bet0nskoj'-sm. nikako nije dovoljan dokaz 0 ucinkovitosri 100 . je njihova i soli za pa time i djelovanje izdvajanje dio sitnih I.3.nt'. Nako ·JesanJa cementa s vodom. W ~a ~nti ~maj~ visestruku. kOJe rea'girafu s vapnom iz cementa i postaju topljive.. U malim koncentracijama. orii mogu povecati fluidonepropusnost betona.2 mm (Slika 6. da se proizvede beton tekuce konzistencije.. Kako u 'cementu ima vise aniona.namjenu . kemikali·e se mogu podijeliti u pet gru (SIika 6.3). tako da se unaprijed dobije u vodi topivi sapun smolaste kiseline.AERANTI *" aeranta u pogledu otpomosti betona na mraz iii nekih drugih svojstava u ocvrslom betonu. kao sto su alkalne soli iii sulfatni iii sulfonizirani organski spojevi. _~ranti su povrsinski aktivne tvari.. 8 40 cc '" u. Smatra se. trajnost betona u kemijski agresivnim sredinama.1]. cesce bio adekvatniji naziv fluidifikator odnosno superfluidifikator. prvi utjecaj je dominantan. Odnos faktora trajnosti i faktora razmaka pora [6. Najznacajnija u Izradl betona otpomih na mraz odnosno na djelovanjemraza odmrzavanje. 1--X Kemikalije koje utjecu na vezanje i ocvrscavanje Osim povrsinski aktivnih tvari. koja ima hidrofobna-i hidrofilna svojstva (SITka 6. Osim toga. koji bi se inace najsporije otapali u ranoj fazi hidratacije (npr.JlosljedY. Taj proces se moze regulirati prema Joiselu na sljedeci nacin: v· v.i!S~0. ali ubrzava topljivost silikatnih i aluminatnih iona. 100 200 JOO 400 Faktor razmaka . Kolicina pora. koja se dobije ispitivanjem svjezeg betona u porometru. daje beton otporan na djelovanje mraza. Interesantno je. u velikim koncentracijama prevladava drugi utjecaj.i1 ~r~ aktivne tvari na interfaceima voda-zrak.5). Usporivac mora kociti otapanje kationa u cementu (kalcijevih iona) i aniona. Slika 6. ~ Glavni tipovi aeranata baziraju se na zivotinjskim i biljnim mastima iii uljinia i nJihovm1 masrum kiselmama. iako bi obzirom na njihovu namjenu. poboljsavaju pumpabilnost betona i mogu zamijeniti cestica pijeska u betonskoj smjesi. ati u r . smanjujuci tako vode i segregaciju. iii se prirodne drvene smole prethodno saponificiraju s NaOH.jaceg negativnog cestice cementa. jos veliki broj kemikalija utjece na usporavanje iii ubrzavanje procesa vezanja iii procesa ocvrscavanja. koji se najbrze otapaju u ranoj fazi hidratacije (npr. motrenjem presjeka uzorka betona pod svjetlosnim mikroskopom. pretpostavljajuci pri izracunavanju. da ista kemikalij zavisno od kolicine . a zatim daosiguraju njihovu stabilnost. silikatni ioni). 0. prvenstveno onih aniona. 2. Prisutnost kationa jakih baza u otopini (npr.u ceme~tn~ ash. aluminatni ioni). 60 '" Z .a~_talll sf~ri0i.p!!fl1)~~ana~ra.~j~. naboja na povrsini.-'stahshckl J~. Vrlo je efikasno njihovo na svojstva svjezeg betona: povecavaju kohezivnost betona.~~~'1()~~~~ ~ne 10 do 3000!i. superplastifikatori djeluju jace dispergirajuce na Nazivi plastifikator i superplastifikator su uvrijezeni za ovu vrstu aditiva. To jt. zavisno od koncentraci·e.

prema tome dolazi do usporavanja. (2) natrijeve soli fosfome. Veliki broj plastifikatora. C3ACaCI210H20. V grupa: formijati i trietanolamini [6. a da ne djeluju korozivno. a tijekom kontrolnih testiranja mora se dokazati u svim ubrzivacima. iIi se izbjegava nastajanje radnih reski pri betoniranju sloja na sloj betona. Medutim. Prema tome.. oksalne I fluorovodicne kiseline. (3) cinkove I olovne soli. U nekim posebnim primjenama upotrebljavaju se ubrzivaci vezanja. r UBRZIVACI -1 Ubrzivaci ocvrscavanja. Na2COJ. Utjecaj vrste i koncentracije kemikalija na vrijeme vezanja. I grupa: CaS04 ·2H20. natrij fluorid. kada se aditiv primjesa u beton. pa ih se ne smije primjenjivati bez pazljivog prethodnog ispitivanja svih vaznijih dodatnih utjecaja na ocvrsli beton. mogucnost njegove upotrebe vrlo je ogranicena. od kojih je najvazniji tzv. Nepovoljan utjecaj kalcij klorida na koroziju armature posljedicaje djelovanja klor iona u kolicinama vecim od neke granicne. Najpoznatiji ubrzivac ocvrscavanja je kaIcij klorid (CaCI2). pr:i ~tjecaj je dominantan. povoljno djeluje na povecanje otpomosti bet ona prema eroziji._Jedan dio klorida kemijski se veze s produktima hidratacije.Iignosulfonati i seceri). upotrebljavaju se za dobivanje ranih cvrstoca betona. dominantan .. kolicina slobodnih klorida moze biti vrlo velika (4 i vise posto). iIi SOlo) srnanjuje topljivost arnona slabijih kiselina (npr. '" QJ -o a 0.5. Problemi djelovanja klor iona i drugih halogenih elemenata osim fluora. medutim. Pre rna normama. ali skupljanje od susenja betona je nepromijenjeno. ali kasnije cvrstoce su jednake onima od etalona.. Svi oni znatno umanjuju cvrstoce betona (cak do 50% u odnosu na etalon). Tipicni primjeri takvih kemikalija su: natrij karbonat (soda). U malim koncentracijama. za male koncentracije (npr.1]. KaIcij klorid djeluje kao katalizator na hidrataciju C3S i C2S.. koji su dodani u OtOPIOU.1 do 0. Pris~. ilijake baze i slabe kiseline (npr. najcesce ga imaju. tako da ista sol u povecanoj koncentraciji postaje ubrzivac (Slika 6. Tijekom uporabe aditiva neophodno je na tvomici betona pojacati sve aktivnosti osiguranja i kontrole kvalitete. '" . . da bi elektrolit bio potpuno ucinkovit. a povecava i riziko od steta od alkalnoagregatnih reakcija. on smanjuje otpomost betona na sulfatnu koroziju. koji pocetak vezanja izazovu vee nakon nekoliko desetaka sekundi. Tako npr. Medutim. Naime.clma (gl~konatl. silikata i aluminata). borne. USPORIVACI To su kemikalije koje odgadaju pocetak vezanja cementa. CaCI2). kalij karbonat.karbonhldI!ltmm. ali ubrzava topljivost kationa slabijih baza (npr.3% od mase cementa) soli slabe baze ijake kiseline (npr. '" -'< QJ > KoncentraciJa aditiva Slika 6. 2 3 je usporavajuci utjecaj na otapanje kalcijevih i aluminatnih iona iz cementa. a nesto malo smanjuje krajnje cvrstoce. jer nedostaje vode u betonu. obicno se uzima 0.4% od kolicine cementa. uglavnom sarno na nearmirani beton. Usporivaci vezanja iIi retarderi se sastoje od vrlo malih kolicina secera (0. koji povecava rane cvrstoce betona. N03-. . koji zavise od tipa i koncentracije iona. ukupni utjecaj zavisi od dvaju kom?lementamih procesa. 1% i vise) tih soli.tnost ani. Ca(N03)2. jer omcgucuje rad i na temperaturama blizu ledista vode. Osim toga. U slucaju vecih koncentracija (npr.. . kaIcijevih iona). II grupa: CaCh. a ne ubrzavanje otapanja silikatnih iona. takoder ima retardirajuce djelovanje.05% secera na masu cementa odgoditi ce pocetak vezanja za 4 sata). topljivih borata itd. na koroziju armiranog betona vrlo su slozeni. pa taj dio ne djeluje kao elektrolit.. Oni se primjenjuju kod mlaznog betona ili kod cepljenja prodora vode kroz beton. Friedlova sol. natrij aluminat i zelj~zne soli. 78 79 . ubrzavajuci utjecaj iona u otopini na silikatne i aluminatne ione cementa je veci od usporavajuceg utjecaja. '" ? .. IV grupa: (I) povrsinski aktivne tvari s polarnirn grupama u. Najinteresantnija je njegova primjena za betoniranje pri niskim temperatura rna. zbog njegova stetnog utjecaja na koroziju armature u betonu zbog Cl: iona.lan. ali u velikirn koncentracijama prevladava drugi utjecaj. CI-. iii pri izradi prane povrsine vidnog betona. K CO ). odnosno ne sudjeluje u kemijskim reakcijama korozije celika u betonu. Donekle se povecava riziko od plasticnog skupljanja. da ih nema. a riziko uborabe je velik. pa se njihova kolicina u svim ubrzivacima zabranjuje.ona jakih kiselina u otopini (npr. ako se beton nalazi u suhoj okolini. I!I grupa K2C~J.5).. ne trebaju imati neki utjecaj na brzinu vezanja. Upotrebljavaju se u slucajevima kadase beton transportira na vece udaljenosti. Retarderi malo usporavaju porast ranih cvrstoca betona. aluminij klorid. Osim vrlo nepovoljnog utjecaja kaIcij klorida na koroziju armature.4. topljivih soli cinka. '" . 0. NaSiOJ.

7. SVJEZI BETON
Sva svojstva ocvrslog betona: trajnost, cvrstoca i deformabilnost zavise od stupnja njegove.zbijenosti i homogenosti. Prema tome, za kvalitetan ocvrsli beton je nuzna pretpostavka, daga S~JJsyjl<z~m stanju lako transportira iugraduje, da ne segregira i konacl1o,dase dobro zbije. . _ . __

Definicije i zahtjevi na svjezi beton
Odmah nakon sto se zarnijesaju komponente betona, svjeza betonska mjesavina podlijeze promjenama sve dok - obicno nakon nekoliko sati - ne postane kruta, tj. ocvrsli beton. Neki vazniji zahtjevi, koji se postavljaju na svjezi beton jesu: • brza homogenizacija u mjesalici • pokretljivost u transportu i pri ugradbi, bez unutrasnjih lomova mase, lagano zaobilazenje zapreka, kao armature, izbocina u oplati i ugradenih elemenata, • stabilnost u pogledu homogenosti za vrijerne transporta, ubacivanja u oplatu i zbijanja, ukljucivo stabilnost na izdvajanje vode, • sto manja adhezija na kliznu oplatu odnosno cijev pumpe za transport betona, • sto bolja adhezija na podlogu, • sto bolja kompaktibilnost, • plasticnost za zavrsnu obradu. U Tablici 7.1. sistematizirani su prakticni zahtjevi, koji se postavljaju u tehnologiji i odgovarajuca zeljena svojstva svjezeg betona. U trecoj koloni tab lice dati su odgovarajuci tehnicki pojmovi. Obzirom na svaku pojedinu namjenu betona u konstrukciji i uvjete obrade svjezeg betona neki navedeni zahtjevi mogu biti suprotni, pa smjesu svjezeg betona treba optimirati. Najcesci pojmovi kojima se definiraju i mjere svojstva svjezeg betona jesu: • obradljivost, • konzistencija, • izdvajanje vode, • segregacija • vrijeme vezanja betona, • homogenost betonske mjesavine • temperatura, • sadrzaj pora u svjezem betonu. _i2b.rad1jivost bi se mogla definirati kolicinorn korisne unutrasnje energije potrebne za potpuno zbijanje betona, tj. kolicinom energije koja je potrebna, da se svlada unutrasnji otpor izrnedu pojedinih cestica u betonu. Medutim, ne rnoze se razdvojiti energija, koja se prilikom zbijanja betona prenese na oplaru, armaturu i skele, od one koja se utrosi na sarno zbijanje. Osim toga ova definicija obuhvaca sarno zadnju fazu u obradi svjezeg betona. Sire shvaceni pojam obradljivosti obuhvaca svojstva tijekom mijesanja, transporta, ubacivanja u oplatu, zbijanja i zavrsne obrade povrsine, dakle do trenutka kada poprimi 81

Tablica 7.l. Pojmovi koje obuhvaca obradljivost svjezeg betona [7.1]. Prakticni zahtjev Pokretljivost u transportu i ugradnji, te posebni zahtjevi kao pumpabilnost Trazeno svojstvo Mali otpor tecenju Mali otpor za vrijeme tecenja Tecenje i preoblikovanje bez unutrasnjih lornova Tehnicki pojmovi Podmazivanje povrsina Fluidnost Plasticnost Reoloska svojstva Mali Tu granicnog sloja paste Kao gore plus mala viskoznost Velika deformacija tecenja Relativno velika koheziia Veca kohezija Veta kohezija Veca viskoznost ~~"" MaliTu Mali modul kompresivnosti i kriticna komQresija Velika plasticna deformacija Velika kohezija c-J.. p-J.. < K-J.. c-J.. p-J.. < c-J.. p-J.. < ).i-J..

t
T =Tu +).iY N B

St. V.

(5)
ct ct ).it
1:

Stabilnost (homogenost za vrijeme transporta i rukovanja)

Sposobnost Izdvajanje vode zadrzavanja vode Sposobnost paste, da Segre gacij a sprijeci re1ativno kretanje krupnog agregata Mali unutrasnji otpor Unutrasnje trenje Mala otpornost na Adhezija povrsini Pogodan udio kohezivne paste Plasticnost Izdvajanje vode

~

B=H-NlI

St. V.

Slika 7.1. Dijagrami konzistencije reoloskih tijela: viskozno (Newtonov model) i plasticno (Binghamov model).

Kompaktibilnost za dati postupak zbijanja Zagladivost povrsine

(5) (5)
ct

preoblikovanja uzorka (npr. slijeganje iii rasprostiranje): C?sim tog.a, ces.t.o se op!sno govori o§~oj_ilivla.~noj _~Qnzistenciji, s time, da vlaznija konzistencija oznacava obradljivijebetone, sto-nlJ~uvijekLocno.

r±J C'
/'

\ - Metode mjerenja obradljivosti
-"',1

svoj konacni oblik i gustocu, Tako definirana obradljivost, medutim, nije sustinsko i jednoznacno definirano svojstvo, pa se ne moze mjeriti direktno, vee zavisi 0 nizu svojstava svjezeg betona. Osim toga, beton koji je dobro obradljiv npr. za armirane grede iii stupove, nije dobro obradljiv za prefabricirane betonske blokove. Dakle, obradljivost svjezeg betona je relativno svojstvo, koje obuhvaca i namjenu betona, nacin mijesanja i ugradnju. U praksi seobra9Jjjvostnllj_9~~~s:~\zr1!~,:y?J~?~. I taj p~jam se na vise nacina interpretira u tehnologiji betona. Ureol2m!. se kQ!!~lstencija definira kao svojstvo materijala, kojim se on odupire trajn~ijenjanju o~I_~§Tae~ranaj; ~!kcijD:ml_smicno Jl~~~aIll~~STikil1:1;.uakle, svakoj velicini smicnog naprezanja, koje djeluje na materijal, odgovara neka brzina tecenja, U modernom istrazivanju, zahtjevi koji se postavljaju na svjezi beton mogu se rasclaniti na cdgovarajuca reoloska svojstva: • 1:, smicno naprezanje, pri kojem je y brzina smicanja • granicu tecenja, "'u' • plasticnu viskoznost, u, • koheziju, c, • kut unutrasnjeg trenja, <p • modul kompresije, K, Tako definirano svojstvo konzistencije iziskivalo bi komplicirane uredaje za ispitivanje i dugotrajna mjerenja. Medutim, konzistenciju svjezeg betona mora se ispitivati vrlo cesto i to u kratkom vremenskom razdoblju od spravljanja do ugradnje svjezeg betona. Na gradilistu se najcesce pod konzistencijom podrazumjeva stanje svjezeg betona izmjereno nekom empirijskom metodom, kojorn se mjeri nacin

U praksi, na betonari, gradilistu i u laboratoriju s7 svojst;a ~b.radljivosti?ro~u~uju empirijskim metodama. Mjerni postupci zasnovaru na pnnclplma ~eolog~Je J~s se istrazuju, Razlog tome su vrlo komplicirane rneduovisnosti kod preobhk.ovanJas~Je~eg betona, koje se sastoji od tecenja, smicanja i zbiJanja .(~lika 7 .~). Zastupljeoost pOJedme vrste preoblikovanja u ukupnom preoblikovanju OVISI0 sta~Ju nap~eza~Ja I ~~egovoI? trajanju, sastavu betona, stanju zbijenosti, pret~odnom oblikovanju .~hlstonJI matenjala) i vanjskim uvjetima (temperatura, efekt zida), Zato je razurnljivo, da su se za

Do D D ¢Slika 7.2. Vrste preoblikovanja svjezeg betona.

tecenj e

smicanje

promjena

volumena

82

83

mjerenje obradljivosti uvrijezile empirijske metode, koje u odredenirn graniea.n:a pruzaju zadovoljavajucu mogucnost mjerenja svojstava svjezeg betona. U praksi je cesto i danas subjektivna oejena iskusnog strojara na betonari, pouzdan nacin

odredivanja konzistencije svjezeg betona. Mjemi postupci na osnovama fizike, koji se
danas istrazuju, pruzaju mo gucnost mjerenja karakteristike sarno jedne vrste preoblikovanja, ali imaju prednost, da se mjere karakteristike koje su e~zak~n~ definirane. Ta su istazivanja znatno doprinijela razumijevanju pojava, unapredivanju I razvoju u svjezem betonu.

---]

~. . ras rostiranja slican stoZae (Slika 7.3), ali nesto nizi, izradi se na ploci, koja se moze podizafi I pu tati a padne. Nakon 15 takvih udaraca mjeri se promjer "pogace" nastale rasprostiranjem betona. Obje navedene metode vrlo su jednostavne i prikladne za pracenje stalnosti kakvoce nekog betona utvrdenog sastava, tijekom proizvodnje. no 'e i s ostu kom odredivanja faktora zbijan·a. U kalup oblika prizme nasipa se beton i poravna. Zatim se z ije na vibraeijskom stolu do potpune zbijenosti .. Kvoeijent visine nasutog i zbijenog betonaje faktor zbijanja.
'V

~~~~~!_~~O~~IST~~CIJI~_j.. U nasoj zernlji su normiraru postupci ispitrvanja konzistencije • slijeganjem (slump), (flow), • rasprostiranjem • Vebe postupak, • odredivanje faktora zbijanja (postupak prema Walzu).

. svjezeg betona.
v

Postupak ispitivanja slijeganjem sast<jLse u tome (Slika_7.3), da se norn:iran~ ka~u~ od lima, oblika krnjeg stosca napuni betonom. Kalup se zatim oprezno ~odl?ne I mj.en se koliko je nakon toga beton slegnuo. Detalji postupka strogo su norrrurarn. Iz oblika slijeganja uzorka betona iskusan tehnolog betona rnoze zakljuciti 0 eventualnim promjenama u sastavu. S nekoliko dodatnih udaraca sa sipkom za zbijanje betona moze se oboriti konus betona, a po nacinu njegova rusenja i razdvajanja konstituenata rnoze se vidjeti, da Ii je beton dovoljno kohezivan iii je sklon segregaeiji.

Rasprostiranje

~~

~
~ Vebe ~

E E

ZOcm

~enija metoda. mjerenja preobli~ovanl~~\lj~zeghetQn~l p_r5<111~Jlos_~p_!g! ~a-seona pnmJenjlije najcesce samoiiprethodnirn ispitivanjima. Krnji stozac istih dinienzija kao kod postupka mjerenja slijeganja, postavi se u lonae pricvrscen na vibracijskom stolu. Nakon skidanja limenog kalupa pusti se da stol vibrira uslijed cega beton postepeno poprimi oblik valjka. Na gomju povrsinu kmjega stosca od betona postavi se disk od pleksiglasa, kojiprati slijeganje, tako da se jasno vidi trenutak kada se kmji stozac preoblikovao u valjak. Mjeri se vrijeme potrebno za preoblikovanje i promjena volumena nakon prelaska u valjak, te se izraze kao stupnjevi Vebe. Detaljnim snimanjem tijeka eijelog pokusa mogu se jasno razluciti tri faze preoblikovanja (Slika 7.4). Svi empirijski postupei zasnivaju se na oponasanju neke faze obrade svjezeg betona. Zato su to sarno grube indikaeije 0 obradljivosti betona. Sto vise,rezultati tih ispitivanja niti uz navedena ogranicenja nisu jednoznacni (Slika 7.5). Tako npr. beton od drobljenog agregata, koji ima prakticno istu obradljivost kao onaj od rjecnog agregata, imati ce znatno krucu konzisteneiju prema mjeri slijeganja. Takoder, beton iste obradljivosti od rjecnog agregata, ali veceg maksimalnog zma imati ce krucu konzisteneiju nego beton od iste vrste agregata, ali manjeg maksimalnog zma. Konzisteneiju svjeze betona se cesto zadaje opisno, pa se govori 0 povecanjui srnanjenjii onzlstencije, takoder 0 suhoj i vlaznoj konzisteneiji. Uobicajena je praksa, da se u tehnickoj dokumentaeiji obradljivost svjezeg betona zadaje opisno i kvantitativno prema nekoj od mjera konzisteneije, pa se prema tome svjezi betoni dijele u cetiri grupe (Tabliea 7.2): _krute, slabo--plasticne, plasticne i ~ku~llzisten<;.ij_\:. Postoji veliki broj drugih empirijskih postupaka ispitivanja konzisteneije svjezeg betona, koji su normirani u drugim zernljarna, sto takoder govori 0 tome, da jos ne postoji opcenito prihvaceni i zadovoljavajuci postupak.

ill
I20

~

0

2

10

12 STAN~I-

14

,(.)

4

1~~

em

I

6

\

-

-- --

_~AZ~C~O

Faktor zbijanja

12

\
~
,.

URU5AVANJl
1>e:

,rCOja.a, kohezivoo
16,~ 17 \7

).lASE

f---L-._"ROCES ,ZBIJANJA
)5

16

Gl20
Stem)

1\6 14 •

v.

.I

Slika 7.3. Oprema za norrnirane postupke ispitivanja konzistencije

svjezeg betona.

Slika 7.4. Dijagram slijeganja betona za vrijeme Vebe ispitivanja [7.2]

84

85

. Za krute i kruto plasticne betone dobio je tipicne oblike dijagrama (Slika 7. Iza toga otpor kontinuiranom smicanju je manji. da je odnos momenta torzije i nonnalnog tlaka bio gotovo linearan (Slika 7.25 1.7 0. Pri defonniranju tih materijala treba svladati otpor. Slabo plasticna KR...5....8). tgcp. te dolazi do povecanja volumena. Odnosi konzisteneija ispitanih raznim postupeima i za razlicite agregatnoeementne u smjesi betona [7.0 rz Stika 7. Cl> .. <il2' je kut unutrasnjeg trenja za vrijeme klizanja. Kad se L 'Henniteovi podaci za smicnu cvrstocu i podaci odgovarajuci vertikalnoj komponenti naprezanja unesu u 0"-'[ dijagram..24 1. 87 + 0" . Svjezi beton ima slicnosti s nekim tlima.6).7).L._. pa sila raste lineamo dok ne dode do smicnog sloma. Nagib pravca <PI je kut unutrasnjeg trenja u trenutku smicnog sloma. cestice su odmah u direktnom kontaktu. Konzisteneije svjezeg betona Mjere konzisteneije .5]. __ -'--_..11-1. Oznaka i opis konzisteneije KS. Presjek smicne kutije LHennitea. U takvom sistemu.J 160 0..7. Kut nagiba toga pravca. U istom dijagramu crtkano je skiciran i pravac.2. Tekuca Vebe (stpunjevi) >11 5-10 2-4 <I Slijeganje (em) 0 2-5 6-10 11-18 Rasprostiranje (em) do 40 40--50 50--65 Faktor zbijanja (-) > 1. koji bi se dobio za momente torzije i odgovarajuca naprezanja klizanja.6 0. II VJ u \ MJERENJE SMICNIH SVOJSTAVA SVJEZEG BETONA Slika 7. L 'Hennite [7.. odnose Tabliea 7. Zato je vise istrazivaca i za svjezi beton primijenilo postupke ispitivanja.8 0. koja se sastoje od granuliranog materijala. koji su uobicajeni u geomehanici. 86 .6. Karakteristicni obliei krivulja dobivenih ispitivanjem svjezeg betona krute konzisteneije smicnoj kutiji.04--1. koji je kombinacija kohezije i trenja medu cesticama.. 4-) N o Deformacija. 140 '-_.I. .24 < 1. Reoloska svojstva se tada opisuju modelom kruto-plasticnog Coulombovog tijela: '[ = C Prije smicnog sloma dolazi do pomicanja cestica u smjeru suprotnom vanjskom tlaku (smjeru normalnog naprezanja). Kruta KP.. i u cijim porama ima vode...°V8 20 18 16 14 12 10 OS ROTACIJE 2 o RAVNINA SMICANJA Slika 7.03 I-.. Plasticna KF.9 1. Srnicna cvrstoca se pripisuje uglavnom ukljestenju cestica u ravnini smicanja.. vidi se.2] je proucavao ponasanje svjezeg betona pod djelovanjem srnicnih si\a pomocu srnicne kutije prstenastog oblika (Slika 7.

Unutrasnje sile u svjezern betonu. Karakt~ristieni T-E dijagrami za kohezivne granulirane materijale. rnogu se klasificirati na sile kohezije.. do srnanjenja volurnena ce doci u slucaju. da su zma agregata ponovo dosla u intenzivniji kontakt i povecavanjern pritiska povecava se unutrasnje trenje u betonu. paralelan s ravnirn dijelorn krivulje OB. promjena kapilarnih s ila radi promjcne vo 1 umena r1 + . tj. koje se suprotstavljaju preoblikovanju...kPa l' 15~----~----r---~----~ KARAKTERI STl eN I PARAMETRI vic 0.9).. sile trenja i interferencije krupnih cestica i kapilame sile od povrsinske napetosti tekuce faze (Slika 7. 'f. Ako volurnen zraka znatno prelazi volurnen prostora koji je ispunjen vodorn (npr. koji prozirnlje poroznu granuliranu a)~b)L_ E ~( r-: T( _ C)L_ E E ~I (~ 89 Slika 7:11. da su dinarnicke sile vibriranja svladale veci dio smicne cvrstoce [7. smicna cvrstoca je prakticno jednaka nuli. Nakon sto je normalni pritisak povecan do cdredene velicine. a) beton tece uz povecanje volumena.jer je beton ostao zbijen. Shematski prikaz unutrasnjih sila u svjezern betonu. cr-'t dijagrarnu Pri ispitivanju svjezeg betona u smicnoj kutiji.8. da u sastavu betona irna veca kolicina zraka. Do povecanja volumena ce doci. cernentne paste u mjesavini a 50 100 150 200 kPa 't Slika 7.65 vi acna cvr s toca p c.3) P (. ako su zma agregata pocetno bila u kontaktu.!_) r2 kap i- e k t i v i r anje larnih sila Slika 7.. Posebno je interesantan oblik dijagrarna za vrijerne vibriranja. sv s kut unutr asnj eq trcnja normal no naprczanj e ad smi canj a promjena vo l umena Ih+l'lh G. Sile kohezije uglavnorn su rezultat udjela i djelovanja i uzrok su plasticnosti svjezeg betona. Naprotiv. povecao kut unutrasnjeg trenja.55 vic 0. a kada vibriranje prestane pomice se u pravac Ole. da beton poprirna karakteristike tekucine. Sumami dijagrami iz L Henniteovih pokusa [7.10. 88 . U podrucju u kojern su vibriranjern svladane sile trenja rnedu cesticama. krute rnjesavine betona s malorn kolicinorn vode).3) Ako se beton u smicnoj kutiji za vrijerne pokusa vibrira (Slika 7. Nakon vibriranja se dakle. To je zrak pod atrnosferskirn tlakorn. djelovale su sarno sile kohezije. koje su posljedica svojstava cernentne paste. b) beton teee uz konstantni volumen.10).9. Smicna cvrstoca svjezeg betona prije. rnogu nastati tri karakteristicna slucaja skicirana na r+s dijagrarnirna na slici 7. sto znaci..11. Do odredenog normalnog pritiska. c) beton tece uz smanjenje volumena. vecina zracnih pora cini povezanu kontinuiranu fazu. pravac 0IA u pornice se u krivulju OB. ako je uzorak bio gusto zbijen. taj dio krivulje postaje paralelan s pravcern nakon vibriranja. sto znaci. kohcz i j a 100 nih ccst tca intcrfcrencija i trenje krup- T . Posljedica togaje.3]. 150 200 200 kPa Slika 7.. za vrijeme i nakon vibriranja [7.!.I. zavisno od sastava betona i nacina ugradivanja u srnicnu kutiju prije ispitivanja.

. Omjeri na krivuljama oznacavaju odnos cement: pijesak : drobljeni agregat.. pa je njeno poznavanje od velike prakticne vaznosti.26 A) B) C) Slika 7. Mjerenja pocinju od najvece brzine (cca 150 do 200 o/rnin).18 0. B) dovoljno i C) previse pijeska. . ~jecima. Kod osnovnog sadrzaja vode svaka granulirana mjesavina. '" + 0 0. Jeri se velicina momenta torzije. Granica tecenja (tu) dobiva se ekstrapolacijom. pa se u skladu s time.. Na taj nacin dobiva se konstantna prividna viskoznost (p ) za cijelo podrucjemjerenja Slika (7. da se promjenom volumena betona mijenja odnos tekuce faze i zraka u porama.12.c .22 0. audio supljina ispunjenih vodom se povecava (Slika 7. Tek ako mjesavina sadrzi velike kolicine cementa i vode (tekuca konzistencija)..14).. ima mali kapacitet za plasticnu defonnaciju.. Ocito je.30 >U) <1J C .22 0. s osi apscisa. pa odnos smicnih naprezanja (r) i brzine defonnacije 6') nije s. u primjeni se cesto mijenja prividna viskoznost betona. prvo se povecava udio supljina (voda + zrak) do nekog maksimuma.. Na slici 7. vidi se. d ze ro 'rati ~oaksijalni valjak ili.2a. a zatim se daljnjirn dodavanjem vode.34 {g ... pa i ako se cdmah skine kalup. 0. Voda je promijenila ulogu: dok je kolicina vode bila mala. Masa betona se drzi povezanom djelomicno silama od povrsinske napetosti vode. od mijesanja u betonari do konacnog zbijanja u oplati i zagladivanja povrsine obavlja uz relativno male brzine smicanja. ali velicina defonnacije obicno je ogranicena. vee prema trenutnom stanju (zakrivljenosti meniskusa tekuce faze) aktiviraju iii ne aktiviraju kapilame sile.. Medutim.34 Vv Ka1ii5ina vade V 0. koji je od njih nastao... Veliki se dio manipulacija sa svjezirn betonorn..2] da su pri preoblikovanju svjeze betonske mjesavine jasno izrazene pojave tiksQllmili . a zrak u njima dolazi pod pritisak povrsinske napetosti tekuce faze u porama.. Vecina istrazivaca dokazuje. Postepenim povecavanjern kolicine vode u svjezern betonu krute konzistencije. a djelornicno zbog kohezijskih sila cestica cementa. jer se zbog razmicanja cestica volumen poveca.. Najmanja kolicina vode kod koje nestaje djelovanje kapilamih sila je ista ona kod koje nastaje minimalni udio supljina u mjesavini. U posljednje vrijeme sve se vise istrazuju mogucnosti mjerenja svojstava svjezeg betona reoloskirn mjemim postupcima.stencija.peraja. Udio supljina se opet povecava ako se udio agregata drasticno poveca. potrebna da se svlada otpor uzorka svjezeg betona pri raznim brzinarna rotacije. Promjene volumena svjezeg betona s promjenom kolicine vode.38 1:6 .L ~nearan. -< 3<1J 0.. mnoga prakticna zapazanja pokazuju i eksperimentalni podaci potvrduju [7. _Kolicina vode. Veca kolicina vode drzi cestice na razmaku. da odrzi svoj oblik. dilatantnosti. ::. onda mjesavina uslijed plasticnog defonniranja nece postati dilatantna.12.1lS1LQWa konz. '0 ...r ~ -'< <1J 0. Ako se ovakvu mjesavinu zbije u kalup.06 O. -< .18 0.13. ko'a da'e minimalni volumen supljina zove se OSlloVlli sadriaj vode. ona je cinila glavnu silu koja drzi cestice zajedno..mjeretW:_ svojstava ~. pa mjesavina opet postaje dilatantna.. To odgovara nonnnoj Konzistenciji cernente paste.. U prvom slucaju su mjesavine karakteristicno dilatantne i izgledaju rnrvicaste kada ih mijesamo. Kod smicanja betona niz kosinu pri istovaru 91 90 ..: 0 0. kao presjeciste krivulje tecenja (krivulje konzistencije) aproksimirane pravcem. takoder nestaje. udio supljina pocinje postepeno smanjivati. ona dobiva kontinuirano koherentnu strukturu dovoljne cvrstoce. Preostala sila kohezije je posljedica privlacenja medu najsitnijim cesticama pijeska i cementa. Prestankom djelovanja kapilarnih sila dio stabilnosti strukture betona. U drugom slucaju rnoguce je mjesavine plasticno defonnirati. . ukljucujuci cernentnu pastu. Supljine u kojima je zrak postaju sve vise sfericnog oblika. da cementna pasta ima najveci udio supljina (voda+zrak).Rotacijsk] visko . koja time pokrece u rotacijsko kretanje uzorka svjezeg betona u posudi.30' 0.12).. a odgoYarajuca onzistencij!!JLeiona.. pa to onda utjece i na manji otpor pri kasnije izmjerenim manjim brzinama rotacije. pri cemu se uzorak dove de u razrahljeno stanje.26 Slika 7. a dodavanjem agregata se to smanjuje. zavisno od promjene gustoce betona i brzine smicanja i zbog tiksotropije. da je za prakticne potrebe dovoljno aproksimirati svjezi beton~.lD 0. Izgled betona s A) premalo. ~ POSTUPeI MJERENJA SVOJSTAVA TECENJASVJEZEG BETONA strukturu. tako da bi se defonnacije i tecenje pod djelovanjem vanjskih 'sila moglo opisati reoloskim modelima.42 0.14 ~ Vadam ispunjen prastar 0.

Za mnoge mjesavine je smicno naprezanje na donjoj granici tecenja vece od smicnog naprezanja u prvoj brzini rotacije (crtkane 1inije na slici 7. Iza te tocke.6 5 . tako da se pore potpuno popune vodom i tanki povrsinski sloj postane tekuc i podatljiv za ravnanje. smicanjem gladilicom po povrsini. Sve krivulje tecenja imaju donju granicu tecenja.1" 1"d 1"d r Slika 7. isti povrsinski sloj poveca volumen. sto znaci. Tako se npr. u podrucju vecih brzina rotacije. tj. a to je tipicno za sastave betona s malom kolicinorn cementne paste. ponasa kao cvrsto tijelo. aktiviranjem kapilamih sila. zavisno od sastava betona i stanja pocetne zbijenosti.4]. manje ili vece ocvrscavanje iii povecanje fluidnosti svjezeg betona.15). beton zbija i poprima karakter tekuce mjesavine. sto odgovara 0"-£ dijagramu "a" na slici 7. i ponovno ocvrsne. prividne viskoznosti. laganim udarcima zbija se povrsinski sloj betona. Pri tome vjerojatno presudnu ulogu ima trenje izmedu zma agregata. a kada vlaga izade na povrsinu ona je tamnije boje. da svjezi beton mora imati takvu obradljivost odnosno konzistenciju. pokazalo se je. Karakteristicne promjene prividne viskoznosti pojavljuju se kod gotovo svih betona na pocetku krivulje tecenja. zavisno od omjera agregata i cementne paste u mjesavini. koje se mogu zamijetiti u promjeni boje povrsine betona. kapilame sile se povecavaju i dolazi do ocvrscavanja. da se moze uz raspoloziva transportna sredstva i sredstva za zbijanje. povrsina postane vodoravna. a za druge smicno ocvrscavanje. Promatranjem ovih manipulacija u praksi. Ispitivanjima razlicitih sastava svjezih betona. Vibriranjem se zatim svladaju unutrasnje sile trenja medu cesticama i beton se poput tekucine slegne i poprimi oblik kalupa. za neke je mjesavine karakteristicno 92 Slika 7. K valitativni oblik krivulja tecenja svjezeg betona dobiven mjerenjima u viskozimetru [7. kada se vlaga povuce u kapilare povrsinaje svijetlija. prilikom prijevoza betona plasticne konzistencije u kolicima na gradilistu zbog laganog potresanja. obicno najprije dolazi do povecanja volumena betona i tekuca faza se povlaci u supljine. i takav se beton relativno lako izlije u kalup. a ne konstantne. koji nije bio dobro ugradljiv. te u kalupu zadrzi oblik "stosca". Zbog srnicnog naprezanja. uspjesno ugraditi i zbiti do propisane gustoce. Promjene u konzistenciji betona prate i promjene u stanju vlaznosti povrsine. Kod nekih se krivulja tecenja jos kod vecih brzina pojavljuje smicno ocvrscavanje. kapilame sile tada vise ne privlace krupne cestice i dolazi do smicnog popustanja. plasticnom tecenju nakon povecanja volumena betona. Ta cinjenica posebno izdvaja tocku oznacenu brojem 4 na krivuljama tecenja (34 o/min).14. i prim~ Jli == tgaJ Jl2 == tgaz Jlj == tga) iz transportnih sredstava. rnoze se zapaziti. da se svjezi beton. Na kraju. da postoje tri tipicna oblika krivulja tecenja (Slika 7. na prijelazu od donje gran ice tecenja na prvu brzinu tecenja (5 o/min) i kod srednje brzine (34 o/min). U 93 . Ovo karakteristicno smicno popustanje pojacano je i zbog svojstva tiksotropnosti cementne paste. U praksi se cesto puta polazilo od uvjeta tlacne cvrstoce kakvu beton mora imati u konstrukciji. pumpanja betona i pri klizanju opIate po betonu relativno su male brzine smicanja u betonu. Zato je ispravnije mjerenja u viskozimetru zapoceti od najmanjih brzina tecenja. Princip odredivanja reoloskog modela svjezeg betona u rotacijskom viskozimetru jeri prakticnih mjerenja u viskozimetru s kukom. Karakteristicne promjene prividne viskoznosti mogu se djelomicno protumaciti kao posljedica dilatancije i na nju vezanih promjena stanja tekuce faze i zraka u porama.15. Pri vecoj brzini dolazi do daljnjeg razrahljenja betona i kidanja meniskusa tekuce faze u supljinama. Cd\ Utjecaj raznih cimbenika na svojstva svjezeg betona Osnovno polaziste pri projektiranju sastava betona jest. Za vrijeme izlijevanja se beton razrahli i poprimi svojstva cvrsce rnase.11. Pri zavrsnoj obradi povrsine betona. pri djelovanju relativno malih smicnih naprezanja.15). srnicno popustanje. tj. Prema tome reoloski model svjezeg betona treba definirati pomocu promjenljive. Za gotovo sve betonske mjesavine karakteristicno je smicno popustanje na prijelazu iz podrucja prividne viskoznosti !ll u podrucje prividne viskoznosti !l2. pa se tijekom prethodnih ispitivanja odabrao sastav.

V k' dodatnu vodu za podesavanje zeljene konzistencije betona. nije dovoljno sastaviti dobar granulometrijski sastav. KR). Ade potreba te frakcije za vodom (T~bli~a 4. Prema tome gornja sumama jednadzba potrebe betona za vodom moze se pisati: O.I Granicna linija Modul zmavosti KS ~.3.. a SI konzistencija koja se zeli postici.3. . da se ukupna kolicina vode prilikom podesavanje konzistencije betona.---- _ _-----_---------_.--------- 95 . pa prema tome i obradljivost svjezeg betona se s vremenom mijenjaju.91 4.64 4. da se kolicina cementa moz~. pa ih treba posebno uvesti u projekt sastava betona.--'-.30 2. jer se ta konzistencija betona obicno postize dodavanjem plastifikatora iii superplastifikatora u mjesavinu.VK Eksperimentalno je ustanovljeno.vodu potrebnu za normnu konzistenciju cementne paste i I':. 0 tome treba voditi racuna kada se beton prije ugradbe duze vremena transportira.. Priblizne kolicine potrebne vode za odabranu konzistenciju betona.5% tez.V .--_. V . teksture (ovaj dio moze se procijeniti iz poditaka u Tablici 7.. koji se pri obradi nece segregirati i nece se pretjerano izdvajati voda nakon zbijanja.._.~oJs!ya . C + VAl + Va A63 A32 A16 A8 B 63 B 32 B 16 B8 C63 C32 C 16 C8 94 6. od mase agregata). svojstva ocvrslog betona. Kako drobljeni agregat. Ova vazna osnovna zavisnost koristi se u postupku projektiranja sastava betona. pa je vazno projektirati sastav svjezeg betona tako.89 3.----------- .20 3. Njih Ci~.27 120 130 140 155 135 140 150 175 145 165 185 200 145 155 170 190 160 175 185 205 180 200 215 230 160 175 190 210 180 195 205 225 200 220 235 250 95 105 120 150 115 130 140 170 135 160 175 185 Utjecaji temperature smjese i starosti svjezeg betona na konzistenciju su veliki. konzistencija svjeze mjesavine u prvoj aproksimaciji zavisi jedino od kolicine vode.75 2. ta zavisnost znaci. Litara vode za metar kubni svjezeg betona Drobljeni agregat 0 vrsti a.15 7.Priblizne vrijednosti potrebe za vodom svjezeg betona pri temperaturi 20°C ovisno agregata i trazenoj konzistenciji (KS.72 3.48 4.1}::tJ-. Konzistencija. Za tekuce konzistencije betona vrijednosti nisu navedene u gdje je So osnovna konzisrencija.66 2. Stvarne potrebne kolicine vode za projektirani sastav betona moraju se odrediti eksperimentalno.3) i mineralosko petrografskog sastava agregata. sto nedopustivo povecava vic faktor i time pokvari sva svojstva betona u odnosu na projektirana. a da konzistencija ostaje ista. 0 cemu ce biti govora u poglavlju 0 projektiranju sastava betona. moze izraziti u funkciji mjere slijeganja: J KOLICINA VODE I KONZISTENCIJA BETONA Za odabrane sastojke betona. Kolicina potrebne vode u kubnom metru ugradenog svjezeg betona moze se rasclaniti na: Va' vodu koju upije agregat (obicno 0.J .D~Atv ~.i ukupna kolicina cementa i najsitnijih zrnaca pijeska.takvim slucajevima se obicno tijekom transporta iii prije ugradbe dodaje voda.: Vj.3._-----" . tako da ispravno projektiranje svjezeg betona dobiva sve vise na vaznosti.61 3.. da ima potrebnu konzistenciju u trenutku ugradbe u konstrukciju.9). Pri tome se onda mijenja po volji vodocementni faktor. vodu koja omoci povrsinu agregata. dodatne vode. KP~D{ Af J. Nairne. da glinene cestice (mm) djeluju nepov~()_A. Prema danasnjern stanju u tehnologiji betona sve se vise betona spravlja u centralnim betonarama i transportira na velike udaljenosti.-Q-!£.Vp) + Vk + f.. tablici. I':. Kolicina vode' potrebna za normnu konzistenciju (nk) cementne paste u betonskoj smjesi je linearno proporcionalna kolicini cementa: Vk=nk· C. mijenjati u relativno sirokim granicama. V = Va+ +(Vp + f. koja zavisi od oblika zrna. tj..). pa neki istrazivaci izracunavaju vodu potrebnu za osnovnu konzistenciju betona kao sumu vode potrebne za normnu konzistenciju cementne paste i potrebe agregata za vodom: Tablica 7. SASTAV BETON A 1SITNE CESTICE Za dobar sastav betona. Svojstva svjezeg betona moraju se kontrolirati ina mjestu proizvodnje i pri preuzimanju na mjestu ugradbe.)J~\/"~iKR . pri temperaturi od oko 20°C navedene su u Tablici 7. a zavisi od specificne povrsine agregata odnotno modula zrnavosti (prema tablici 4.10.. Kolicine vode navedene u Tablici 7.5 do 1. KP. a za stvarne granulometrijske linije mogu se interpol irati vrijednosti u funkciji modula zrnavosti agregata.je udio promatrane frakcije agregata. tako i neki rjecni agregati nepovoljnog oblika i vrlo hrapave teksture imaju vecu potrebu za vodom. a narocito u nepovoljnim (vrucirn) klimatskim okolnostima.!. \ Rjecni agregat KS KP KR VI = ~: 125 135 155 185 145 165 180 200 175 195 205 215 140 150 175 205 165 185 200 220 190 215 225 235 (J [nk. tako da za njih treba odabrati pocetnu kolicinu vode za odabranu konzistenciju iz grupe za drobljeni agregat. --_. ~ se jos mora osigurati dovoljna \j'1Cina sitnih ce~tic~. --.~~_s~~a_~0!:1zlm~J'::_~~~~__P!J_es~~?~!: ali treba voditi racuna 0 tome.. Kolicine potrebne vode date su za granicne linije prosijavanja agregata. vrlo su korisne za koncipiranje pokusnih mjesavina pri projektiranju sastava betona."\.

Izdvajanje vode zapaza se jasno kod betonskih elemenata vece visine. Faktori koji povecavaju sklonost betona segregaciji su sljedeci: • povecanje maksimalnog zma preko 25 mm. Djelomicno se mogu kompenzirati uvucenirn zrakom (pornocu aeranta). Sklonost svjezeg betona segregaciji moze se sprijeciti ispravnim projektiranjem sastava.5. koje se koncentrira na vertikalne kapilare. Sto se tice mineralnog sastava cementa. m3 0.aJi. Zato se za praksu uzima kao mjerodavno ispitrvanje -kon~ist-enCiJe teknakon 10 minuta (Slika 7. • povecanje kolicine krupnije frakcije. pa je i s toga stajalista povoljno njihovo UTJECAJVREMENAI TEMPERATURE Nakon spravljanja svjezi beton s vremenom postaje sve kruce konzistencije. to ostavlja za sobom nepovoljnu strukturu betona. a pogoduje mu grubo mljeveni cement. te ako je veci vodocementni faktor. a plasticno s~llanje i slijeg~~_~!).e~o_d~~ii_I!~~_i. da se osigura dovoljna kohezivnost mjesavine. ro c: Tablica 7.5 63.Tablica 7. Tek u krajnjem slucaju kompenziraju se povecanjern kolicine cementa.. Preporucene minirnalne kolicine sitnih cestica u betonu.0 ocvrslog betona.:.jeme -_'_--. min uvjetima mjerena 2. Maksimalno zmo. a narocito dodavanjem mljevenog kvalitetnog pucolana iii aeranta. Izdvajanje vode je posljedica procjeciivanja vodene otopine kroz propusnu strukturu svje'zeg betona. Dobrim dijelom takvo je ponasanje betona posljedica kemijskih reakcija cementa i vode. mm Volurnen sitnih cestica u nr' betona.4~O ro u. ' Plastifikatori povecavaju izdvajanje vode. • smanjenje udjela cementa. .0 31.. Preporuccne kolicine uvucenih pora ovisno ° maksimalnom :~ 1..Y~JIl_()_'~p_9cet~k_yezanja. koje poboljsavaju kohezivnost mjesavine zamjenjujuci odgovarajucu kolicinu sitnih cestica cementa iii pijeska.[ [0 8.a". 96 97 .15 zmu agregata.Yil __ P~21:J[Jost svjezeg betona.0 [6. Nairne. treba posebno paziti. nego popravljati stete.kemijske r~~~iJe~~eduju·sp~_P~<?I1~~. StQ moze imati negativne posljedice za svojstva ocvrslog betona.""~a~e ne izdvaja voda. Malo izdvajanje vode na povrsinu ugradenog betona (cesto se ujlotrebljava eng\. U procesu vezanja mogu se dobro razlikovati cetiri faze kemijskih reakcija.!.0 3 [.izdvajanje vode. a mnogo ih je lakse sprijeciti. • povecanje udjela zma nepovoljnog oblika. % 7-[0 "'" Drobljeni vapnenac 1.vodomotpQcinje reakcija uz relativno veliko oslobadanjetopline. ako su svi drugi sastojci betona ostali u istim omjerima. mm 8.0 Volumen uvucenih pora. ~ STABILNOST SVJEZEG BETONAI UTJECAJ AERANATA -·-Pod·stabilnose..5 nakon mi. prema nekim ispitivanjima cementi koji imaju vecu pocetnu reaktivnost (veci C3A i C3S) imaju manje izdvajanje vode. npr. narocito u pogledu vodonepropusnosti i trajnosti.[25 0.5 64. ~~bn1l1:ohezivno~mjesavin~. jer se nakon toga naglo povecava viskozitet svjezeg betona. izr~ svojstveno je gotovo za svaku betonsku mjesavinu.. .5. v.16.9. velicine 10 do 300 11m..7 3.4)... no to je tocno sarno do temperature od oko 24°C. (Q_I!.lLS. aerant uvlaci u strukturu svjezeg betona zatvorene pore sfericnog oblika. a narocito superplastifikatora.16). Veci sadrzaj alkalija smanjuje izdvajanje vode. pa ukoliko ih nema dovoljno u osnovnim sastojcima betona. il o ~ .J~O Vri._nij_(!_~t~_Il(): Medutim. da agre~ ~ seFe~i!_a. Promjena konzistencije svjezeg betona u laboratorijskirn postupkom faktor zbijanja. • smanjenje udjela pijeska. Vee ina pucolanskih materijala dodanih betonskoj mjesavini smanjuje izdvajanje vode.Og-betQna svede na minimum:--Ove-pojavemogu biti vrlo stetne. • promjena u kolicini vode.0 16. tako da mjesavina postane suvise suha iii suvise vlazna. Maksirnalno zmo. Aeranti smanjuju dodavanje u beton. Sitl1. . narocito ako je finoca mliva mjerena prema Blaineu manja od 3000 crnvg. • povecanje gustoce krupne frakcije u odnosu na pijesak. Iza toga slijediperiod 09 n~1c9Hk9_s..I1rvQ!DJ<2I1till<:1:1J_~. pa je obmuto proporcionalno viskoznosti te otopine. 5.iJ~Q~a~o cetvrti perioa"1<raj yezaoj. koje bi prouzrocile. da je izdvajanje vode u toliko vece sto je temperatura visa.__kada. Iz toga bi se moglo zakljuciti.4. jer one povecavaju privlacenje cestica.ieSanja. onda se posebno dodaju u obliku kamenog brasn~filera) iii kao fino mljeveni pucolani. promjenom iz kontinuirane u diskontinuiranu krivulju prosijavanja. i to narocito u prvih nekoliko minuta. Kolicinu aeranta treba podesiti tako da volumen uvucenih pora bude priblizno jednak onirna u Tablici 7.[65 0.~_1..e_RQ<i'@~!Jlij_e.[40 0. Potrebne kolicine sitnih cestica za metar kubni svjezeg betona zavise od maksimalnog zma agregata u mjesavini (Tablica 7. 1.p.ecestice u svjezem betonu. 25OL_-'---1""O"_-'---=-20'::--'---:.05 Prirodni sljunak . ako oocre-aoznatnijeg izdvajanja vode. Zato prilikom koristenja plastifikatora.3 Stika 7.

/ "" 10 .cije (Proctorju svjefi beton. Posljedica toga je slijeganje betona. Nairne. Prakticniinteres. Ispitivanja svjezeg betona trebaju narocito ucestati u pocetku proizvodnje cdredene partije betona. Posljedice plasticnog skupljanja betona.l .. Plasticno skupljanje moze se najvecim dijelom smanjiti ispravnim sastavom (poglavlje: Volumne promjene betona) i njegovanjem mladog betona. Te pukotine su 98 \I Ispituje r. kao sto je analiza svjezeg betona.. . jer je deformacija sprijecena dijelom betona koji ne gubi vodu. Beton koji se slijeze. \ 10 20 )0 40 50 15 \ \ \ . da su srazmjemo jednostavna.Gustoca svjezeg betona ispituje se svaki puta kada se mjeri konzistencija. sto se opet manifestira kao plasticna pukotina. vee male promjene u sastavu betona rezultiraju znatnim promjenama konzistencije betona.tupkom_pem:_tra.:rijeme vrlo male cvrstoce.rlenta:Ta-poj~vaePQ:iriatiJA9.:~ ~- Ispitivanje svjezeg betona ~ -' Velika vaznost ispitivanja svjezeg betona Je u njegovom preventivnom karakte~. Kraj vezanja je vrijeme proteklo od trenutka kada je beton zarnijesan. Temperatura betona znatno utjece na potrebnu kolicinu vode za odabranu konzistenciju svjezeg betona (Slika 7. Veea kolicina vode i niza temperatura produzuju vrijeme vezanja. potrebu betoniranja sloja na sloj bez radnih reski. nastaju tzv.Vrijeme vezanja betona nije isto kao i vrijeme vezanja cementa. Prednost je vecine ispitivanja svjezeg betona. Ove pojave rnogu se izbjeci sarno ispravnim projektiranjem sastava betona. pa do trenutka kada nakon izvlacenja pervibratora beton se vise ne zatvara (ostaje rupa). izdvajanje vode. Osim toga povremeno se provode jos i slozenija ispitivanja.18).betona. koji je prije mijesanja betona bio suh. D> . ali su plitke.. Plasticn~JjanJe pojacava-WtutogenQ skupljanje cementne jiaste. homogenost svjezeg betona. zadrzavaju krute sipke armature. • sadrzaja zraka. apsulutni iznosi slijeganja betona su vrlo razliciti. tako da se moze intervenirati jos prije nego je beton ugraden. Pot reba za vjdom . GUSTOCA SVJEZEG BETON sliieganjt 40 60 Temperatura betona 80 100 120 of Slika 7. . vrijeme vezanja.gu~itkav()C!eey. Zato se ona provode cesee nego ispitivanja ocvrslog betona. se ugradivanjern i zbijanjem u posudi poznatog volumena. pa kako je beton u to .17. Odmah nakon pocetka vezanja cementa dolazi do odredenog oslobadanja vode iz mjesavine i slijeganja cvrstih cestica. pri povrsini siroke. smanjuje joj se volumen. PLASTICNO SKUPLJANJE BETONA los dok je cementna pasta plasticna.17).. V . prijelaz grede u plocu.18.. ili kada !se ispituje sadrzaj zraka. Utjecaj temperature na konzistenciju prema mjeri slijeganja odnosno na potrebu za vodom svjezeg betona odredene konzistencije [7. plasticne pukotine..apor~cijomsaslobodne_p_ovrsi~ili upijanjavode u oplatu iii podlogu betona iii upijanja agregata.. . klimatske prilike itd. da se odredi vrijeme vezanja betona lezi u tome. promjena obradljivosti s vremenom i s temperaturom. Slicno na mjestima naglih promjena presjeka. Redovna kontrolna ispitivanja su sljedeca: • konzistencije. da ga se prema potrebi podesi odgovarajucim dodacima obzirom na udaljenost transporta.. iii kada se uzimaju uzorci za ispitivanje cvrstoce betona. • temperature.lpI_a~!~JjanjeljTo j __ jeupfVomre~llPQslj_c:(lica. Posljedica plasticnog skupljanja su vlacna naprezanja u povrsinskorn sloju betona.. pa na tim mjestima nastaju pukotine (Slika 7. kada se ispituje prakticno svaka zamjesana sarza.17]. Na gradilistu sevrijeme kraja vezanja sV]ezegbetona rnoze odrediti postepenim izvlacenjem pervibratora iz betona u cdredenim intervalima vremena. • gustoce betona. i to u redu velicine oko 1%UkUpnog vol~mena_~~r. i obmuto. 5 . koja daju potrebnu informaciju 0 kvaliteti proizvedenog betona tek nakon 28 dana. Rezultat ispitivanja 99 . slicno kao i kod cementne paste igle -(Vicat).> a . V) 0r-j . Promjena temperature vise utjece na beton s vecorn kolicinom cementa. koje je posljedica smanjenja volumena cementne paste uslijed kemijskih reakcija pri vezanju cementa.l 13 Slika 7. c: <U Cl. npr.Cl. koje se moze dobro uociti na betonskim elementima vece visine. Vrijeme _vez_a_l1ja __ ~Ql1amQze ___LQdreditj__nonniranim ~ s 2Qs. .

a to je najvazniji podatak 0 sastavu betona.25 mm. iii cak nakon ugradnje (najcesce u slucaju mlaznog betona). da se od dobivenih podataka oduzme procijenjena kolicina sitnih cestica iz pijeska. komore na poklopcu popuni vodom. ocitavati volumeni pora ispunjeni zrakom.(PI . Nairne. kako tece proces vezanja cementa. Jedino na osnovu velikog broja ovih dugotrajnih ispitivanja moglo bi se doci do pouzdanijih rezultata. Otvaranjem ventila prema loncu izjednaci se pritisak u komori i u loncu. Zatim se u tlacnoj komori na poklopcu pomocu pumpe poveca tlak zraka. Ako se radi 0 betonima s uvucenirn zrakom. I taj podatak podlijeze ocito vrlo grubim procjenama. 100 101 . Volumen lonca je 8 litara za nonnalne betone. Po stupak analize svjezeg betona iziskuje puno vremena i veliku vjestinu u ispitivanju. Kolicina cementa se odreduje ispiranjem na situ 0. a meduprostor izmedu uzoi'kabetona .P2) P2 P2 da se mogu odmah Skala manometra na porometru obicno je tako podijeljena. pa je potrebno ustanoviti i otkloniti uzroke tih promjena. Betoni s manjom kolicinom cementne paste (cementa + voda). Lonac se zatim poklopi. ali oba postupka ne daju precizne podatke. Najveci utjecaj na promjene u gustoci betona ima promjena u kolicini zraka. tj. mijenjaju se svojstva i sastav betona. ANALIZA SVJEZEG BETONA Analizom svjezeg betona se provjerava stvarni sastav betona nakon mijesanja u rnjesalici. = P2V2 = P2(V1+Vz). Ukoliko granulometrijska linija agregata odstupa od optimalnog pakiranja zrna utoliko je veci sadrzaj zahvacenog zraka. za vrijeme transporta i pri ugradnji dolazi do promjena u svojstvima i sastavu svjezeg betona.19). tako da je uvijek moguce raspravljat\ 0 opravdanosti ispitivanja i tocnosti rezultata.usporeduje se s proracunskorn gustocorn svjezeg betona. pa se mjerenjem gustoce betona ujedno moze odrediti i kolicina zraka u betonu. Takoder. u kojem su jedini stlacivi dio pore zraka u betonu. Kolicina toga zraka je pokazatelj 0 kvaliteti granulometrijske linije agregata. a za mikrobetorfe (D<8 mm) je I litra. s time. Kolicina vode u uzorku odrec1uje se susenjem iii izotopima. postupak doziranja sastojaka u mjesalicu vrlo je grub i dolazi do kvarova na urec1ajima i pogresaka u doziranju.19. pa i pogreskama.V. V. Manometar Tlacna komora Pocetno stanje pritlska komoru Popunja vBnje vodom 1 unosenje pocetnog u tlacnu IzjednBcenje pritiska zraka u tlacnoj komori 1 loncu Slika 7. betoni s vecom kolicinom agregata imaju vecu gustocu. Mjeri se porometrom kojega se rad zasniva na Boyle-Mariotteovom zakonu (Slika 7. Iz izmjerenih promjena pritiska moze se izracunati volumen zraka u betonu prema: p. Porometar za svjcfi beton. Osim toga za vrijeme samog po stupka. To je posebno uocljivo kod betona s manjim kolicinama cementne paste. jer je vrlo osjetljiv i na najmanje pogreske u proceduri i u mjerenjima. zorak betona ugradi se u 10nac""40 propisane zbijenosti. iii nakon transporta do gradilista. onda se sadrzaj zraka kontrolira pri svakom ispitivanju svjezeg betona. -1 c·· SADRZAJ ZRAKA Kolicina zahvacencg zraka u svjezem betonu obicno se ne kontrolira tijekom redovne kontrole betona.

U svim slucajevima podaci za projektiranje izvedeni su iz ispitivanja nosivosti velikih konstruktivnih elemenata s jedne strane. Svojstva cvrstoce. Za armiranobetonsku gredu opterecenu na savijanje propisuje se cvrstoea najednoosni tlak. i testiranja cvrstoce na standardnim laboratorijskim uzorcima s druge strane. u stvari se izvodi pod slabo definiranim troosnim stanjem naprezanja. umornost iii udarna cvrstoca. i se__ <----~-. Medutim. Kut nagiba smicne plohe ovisi o velicini kohezije i kuta unutrasnjeg trenja betona. Kod drugih nosivih elemenata mogu biti mjerodavne torziona cvrstoea.~_s 1\1'. povezanih proracunskim modelom. To se rnoze zakljuciti vee iz oblika sloma betonskog uzorka opterecenog na tlak (Slika 8.:. Tome se prilagodava uzduzna i poprecna geometrija nosivih elemenata kao i uvjeti oslanjanja konstrukcije. betona __li_l~J)~_c.jfi. Zanirnljiva je cinjenica. CVRSTOCA BETONA Znaca] cvrstoce betona Ocvrsli betonje krhki materijal. Tako na primjer. i cvrstoee na vlak iii smicanje su znatno manje nego na tlak. cvrstoca pod viseosnim stanjem naprezanja. Raznim tipovima opterecenja odgovaraju razni oblici zakazivanja betona. a numericke vrijednosti rezultata ispitivanja kontrolnih uzoraka tijekom proizvodnje betona imaju smisao. St~vi. a najcesce se zapravo radi 0 vrlo slozenim prostornim stanjima naprezanja. koja daje najprikladniji podatak za odredenu namjenu. Pri projektiranju konstrukcija uvijek se nastoji iskoristiti veca tlacna cvrstoea.se. da naznace u kojoj Slika 8. Projektirane vrijednosti cvrstoce (marka betona) imaju znacenje potencijalne odnosno trazene kvalitete. Marko noosni tlak. s vremenom se mijenjaju. test za cvrstocu na jednoosni tlak. pa je vazno pri projektiranju odabrati relevantnu cvrstocu. a za pukotine u betonskoj ploci prometnica mjerodavna je vlacna cvrstoca na savijanje.1). i bitno zavise od termohigrometrijskih uvjeta u kojima se beton nalazio tijekom ocvrscavanja.8. a postoje tri testa za vlacnu cvrstocu od kojih svaki daje prilicno drugaciji rezultat. kao uostalom i sva druga svojstva ocvrslog betona. kod ispitivanja cvrstoce na tlak. da testovi cvrstoce vrlo slabo odgovaraju nazivima. Tipican oblik sloma betonskog uzorka opterecenog najedmjeri se je priblizilo naznacenoj kvaliteti. kao i tijekom samog ispitivanja.ciran<Lc_Y~§1~_a_g~n~~_.103 t . do zakazivanja ispitivanog uzorka dolazi zbog'prekoracenja vlacne i smicne cvrstoce. u mnogim nosivim elementima beton je izlozen direktnim vlacnim naprezanjima iii savijanju.1.

jer je laksa. treba ga posebno projektirati i dokazivati prethodnim 1 kontrolnirn ispitivanjima._. Tome doprinosi i defonniranje celicnih ploca prese. <U i 20 . da sva svojstva ocv~slog b~to~a OV1S~..lI~i_~~_izkalupa inj~g.se_:z:J~9g_trenj_aj.. a gomja je zglobno pricvrscena.jirugi dan. Kada je beton dovoljno ocvrsnuo.!lj~. Trenje sprecava sirenje uzorka pod tlakom. pokazuju vece skupljanje. od 'kojih je donja fiksna. propisanom brzinom. I~a. 1 u slucaju kada je jedno od ovih svojstava vazno za ispravno funkclO~ura. bez obzira na njihovu relativno veliku krutost. Nakon 28 dana uzorak se ispituje u presi odgovarajuceg ~)~jJi@lte~b~al~~J. bliza jednoosnom pritisku negoli ispitivanja kocke. a zatim se zastiti od mogucih gubitaka vlage uslijed evaporacije tako. tako da na pocetku unosenja opterecenja ploca ravnomjemo nalegne na gomju povrsinu uzorka.5 podmetacem od gume 25 mm 05 Odnos hid Testiranje cvrstoce betona TL~CN~(. Cesto puta se cvrstoca betona ispituje na probnim tijelima drugacijih dimenzija iii drugog oblika.~viji :~ tekucin~ i plinove.. koji su vrlo preciznih dimenzija i planparalelnih stranica.cm.c\'rstQCa_Q~()lla. . U drugim slucajevima se uzorak pili iz konstrukcije.cm. visine. Postignuta cvrstoca betona moze cesto puta posluziti i kao dobar pokazatelj postignute kvalitete d~gih svojstava betona. i rela1iV-rlevTaz~osii 've'cc'()Cr 95%.rstocam?. najcesce potapanjem pod vodu. Utjecaj velicine uzorka i trenja izmedu celicne ploce prese i uzorka betona na rezultat ispitivanja cvrstoce betona [8. To je posljedica cinjenice.repreze. Ti faktori zavise od cvrstoce betona. otpomiji na razaranje. Opcenito su cvrsci betoni kruci.. 104 .a.4). Zbog toga su ispitivanja valjka. 1-0 . kojim je definirana projektirana cvrstoca betona. to n. . Tlacna cvrstoca betona je maksimalna postignuta sila podijeljena s nominalnom povrsinom poprecnog presjeka uzorka. Opterecenje se nanosi postepeno. tike.•> .3. mora dobiveni rezultat preracunati pornocu faktQra konverzije (Tablica 8. <U <U -j © a:: Ql 05 o -- podmetacem od sperploce 8 mm C .JJku_P!10~_dana od dana izrade un()nniranil!l.._.MB uz to brojkom koja ozna~a~~ p!~jekt. VI >0 A B- bez podmetaca 5 '-< .· . 0 strukturi cementnog kamena. pa se cesto u 105 Zglobno ploca Pogon kidalice prese Slika 8..2).nJe betons~e konstrukcije. Tako dobiveni rezultati cvrstoce bitno su drugaciji.Qst! 2.t--~ 20 25 30 10 '·5 c .1].Q. pa se cvrstoca betona uzima kao osnovno mjerilo njegove kvalitete. ravnih celicnih ploca.~RSTOC?~. Kada se opterecenje nanosi vecom brzinom rezultat ce biti veca cvrstoca betona (Slika 8.Su. Ti se uzorci prave ugradivanjem reprezentativne mase betona u celicne iii plasticne kalupe.apr(!~~nja. da se kalup prekrije i cuva u laboratorijskim temperatumim uvjetima.z!l1ed. staviti u presu i ispitati. ~ <'Tlacna cvrstocaDeto~~sestandardno odreduj~j~pitiv~l~~LU.kQ__dobiyeni rezultat naziva jednoosna tlacna . Razloga za to moze biti vise.celicnc ploce i uzorka betona nalazi pod troosnim stanje1l1 n.nahetercgenost struktiire betona 1 veliko rasipanje rezultata ispitrvanja moze se projektirana cvrstoca usporedivati s ~ostig?utim poje~inacnim c. ( '\® f=::::::::...:. pa se za preracunavanje na nonnirani uzorak.ntativnih uzoraka pornocu parametara cvrstoce odredenih postupcima tehnicke stattsPrimama funkcija vecine betonskih konstrukcija jest. vrste agregata i drugim-karakteristikama konstituenata betona. Uzorak mora biti dobro centriran.(l velicine brida 20 ern iii na valjcirnapromje~aJ5.l1£l_~~ck~m. pa su to onda valjci razlicitih promjera i visina.8 @. a to znaci 0 vodocementnom faktoru 1 stupnju hidratacije. Uzorak za ispitivanje treba biti zasicen vlagom (ne smije poceti isusivanje).2.1). prema stanju naprezanja u srednjoj trecini vi sine uzorka. tako se npr.!li'iet]~a.l povrsina. Hidraulicna presa za ispitivanje tlacne cvrstoce betona. Medutim.tH:.Q<gve6eg··OcimakSimaino potrebne sile sloma (Slika 8.3). a manje puzanje._~~l11perature~f.~ .:U_f:orak.l. pa su rezultati ispitivanja znatno veci nego kada bi se smanjilo iii potpuno eliminiralo trenje (Slika 8. tako da nakon vadenja iz bazena s vodom iii iz vlaznog prostora uzorak treba sarno obrisati. Opterecenje se na uzorak nanosi preko krutih i teskih. do sloma. ?d Obzirom. " Slika 8..i~~Q~5YrS~Q_C_~JQU_U_S. Uzorak betona se u kalupu potpuno zbije i gomja povrsina zagladi. -o 15 0 .V.lje ~vlJ~k tako. sve cesce ispituje cvrstoca betona na kockama s bridom velicine 15 ern.. ne~ropustlj. da nose opterecenje.

. Kako je beton krhki materijal.!_ i .5. nastaje uz kontakt cementnog kamena i agregata (interface). i indeksi e' l' b' 5' redom oznacavaju tlak (compressive).02 1. ~ _'-i A. Vee pri cjelovitom teorijskom tumacenju viacne cvrstoce.-{)J.~~ Utjecaji strukture i stanja na evrstocu betona Zbog heterogene strukture betona. . koji se najcesee prikazuju u nekoj korelaciji s jednoosnom tlacnom cvrstocom betona. ::'0 (){XX)1 '(J 0001 001 01 10 10 10' .90 0. Ipak.. cvrstoce na umor. TEMPERATURA I ZRELOSTBETONA U povoljnim termohigrometrijskim uvjetima. f fs = (117 1112) ~e' . Za njih ce se navest: neki rezultati.-. r: Tablica 8. u vecern uzorku ima veci broj i vecih defekata.povrsina presjeka P r~ p (aJ Direktna vlacna CVfstoca o DiJagram naprezanJa za test cijepanjem: Vlak Tlak II) I-.. bitno razlicitih svojstava. Zavisnost cvrstoce betona od velicine i oblika uzorka posljecica je ne sarno trenja izmedu ploha uzorka i ploca prese nego i veceg broja drugih utjecaja. (b J C'/rstoea savijanjem Cvrstoca cijepanjem Slika 8. Razvijeni su i mnogi drugi testovi cvrstoca. briZ (cJ Pl l= duzina izvodnice propisima mogu naci i drugacije vrijednosti od navedenih u tablici..05 1.~ Brzina opterecenja MPa/min ~ f b= Slika 8. Porozna struktura cementnog kamena opisana u poglavlju 0 cementima.J~()\' -.1. Q '~:c~C~S~ ) _ --Na slici 8~~asiit~obicajena nacina ispitivanja vlacnih cvrstoca: direktni vlak (ft).20 1._\Q. a zatim sve sporije.-- ~ . em 10xlOxl0 15xl5xl5 20x20x20 30x30 15x30 15xl5 10xl0 5x5. nailazi se na poteskoce.2].)y)JJ. zatim cvrstoca pod raznim viseosnim stanjima naprezanja. Sheme testiranja vlacne cvrstoce betona. fb =( 114. Treca faza. CO II) ? CO c ClJ4 -! I co2 CO '(J -l-> ~ 1 -. savijanje (bending). Tako prema Weibullovoj statistickoj teoriji najslabijeg clanka. Zato se razmatranja cesto ogranicavaju na inzenjerski. ---- Valjci ll>xh 0.kr.4.. gdje su koristene medunarodno prihvacene oznake za cvrstocu f. pa je koncentracija naprezanja veca. teorijska razmatranja i proucavanje strukture i stanja betona vrlo su vazni za razumijevanje i upravljanje svojstvima. Oblik tijela Kocke Dimenzije. koji ima vrlo razlicita fizicka svojstva. . koja su odlucujuca za cvrstocu betona. to se mcdeli mehanike sloma logicno primjenjuju pri turnacenju cvrstoce betona.!. . I 1 . Odnosi cvrstoca betona zavisno od oblika i velicine uzorka..00 \ - STAROST. kao najjednostavnijeg oblika sloma u betonu. sarna je po sebi vrlo heterogena i promjenljiva s vremenom i klimatskim okolnostima. _.2 ----------- ~ F ak tor konverzije \ \ '. Ona obljepljuje i popunjava meduprostore agregata. Sva cetiri do sada navedena postupka testiranja cvrstoca betona su normirana. ito je najcesce najslabiji dio betona. kao npr... vlak (tensile).5 119)fe' i. cijepanje (splitting). fenomenoloski nivo informacija. u kojem se zbog koncentracija naprezanja na mjestima defekata vrlo brzo sire pukotine. udame cvrstoce. u pocetku brze. ako 107 106 . trajne cvrstoce. hidratacija cementne paste traje vrlo dugo i cvrstoca betona se povecava.CO 5 ~ ::{3 ::. Utjecaj brzine nanosenja opterecenja na rezultat ispitivanja cvrstoce betona [8."-. tijek zakazivanja betonaje vrlo slozen.08 1.. vlacna cvrstoca cijepanjem (fs' Brazilska metoda) i vlacna cvrstoca savijanjem iii modul sloma (fb)' Odnos cvrstoca na tlak i cvrstoca na vlak varira u sirokim granicama i priblizno se moze procijeniti prema sljedecim izrazima: ft= (1112 1114)fe' o!\ye\z-\V\:.95 100 1. Medutim.

-:. . pri povisenim temperaturama.isp~tanG suho en 'u a . tako. a ne okoline. 'U 30 . koja nastaje od hidratacije cementa. aktiviraju kapilarne sile.-. Ako se beton neposredno prije ispitivanja kratko vrijeme susi. ali su zato manje kasnije cvrstoce. formiraju se meniskusi u porama. /.~a ~nutra~nj~st. kao sto je vlaznost betona.3)..6).>.~~=.Na slici 8. Relativni utjecaji njegovanja betona..6. 5 20 ~ovano na zraku.-----------------------------~ 'U en o . Prirast cvrstoce cementnog kamena s vremenom pri raznim temperaturamanjegovanja trenutka ispitivanja [8. do se beton prosusi i u kapilarama nema dovoljno vode razvoj cvrstoce se uspori (Slika 8.. c~rsti ~Iojevi unutar c:~e~tnog ~amen~ se evaporacijom vode priblize. ~ 6 ~. 'U ~ en 'U c en en . za brzinu hidratacije presudna je temperatura smjese..5100 en 'u '" J._. a sile privlacenja stijenki vece. prikazani su rezultati laboratorijskih ispitivanja cementne paste pripremljene od obicnog portland cementa._. .jer ispod te temperature prestaje porast cvrstoce. 40 '" ~ cO '0 0 . I-- '" '" 0 starost (t) x temperatura (T) OL_ __ 1 _J __ L_~-L-L .~=-~. koji se definira kao: zrelost (M) iii opcenito: M=fT." o ._. S~o se voda vise povlaci u sitnije kapilare. :E'~erat1U:~u pocetku procesa ocvrscavanja ubrzavaju proces hidratacije odnosno prirast cvrstoce. Nairne.::_ O[ ~-:- J.10)] == 400 DC· dana i treba imati istu cvrstocu kao takav beton njegovan 10 dana pri temperaturi 30°C. koje pojacaju skupljanje vanjskog dijela betona. Npr.dod~ pOd.. 109 ... Povecanje cvrstoce uslijed povisene temperature i starenje betona moze se prikladno obuhvatiti pojmom zrelosti betona. ~.dt 108 = gdje se t mjeri u danima. V} / / " I ~ Naknadno njegovano u vlazi Njegovano na zraku .7. / / /ITemp.(. medutirn... V) ~200 en . Ako se beton ponovno navlazi porast cvrstoce se ponovo ubrza..7.. Odnos zrelosti i tlacne cvrstoce betona [8. beton njegovan 20 dana pri temperaturi 10°C ima zrelost M == 20 [10 ./ ~~ 35 80 7 ~ 1 ~ __~ 28 90 1 Sati Oani Trajanje njegovanja (log mjerilo) Slika 8. Posljedica je. te vlaznosti uzorka u trenutku ispitivanja. velicina betonskog elementa i s time u vezi mogucnost disipacije topline. . Slika 8.. V) 20 c -o 10 . Za druge vrste cementa. Povecanje moze biti i do 20%. ako je beton u vlaznim uvjetima pornocu koncepta zrelosti moze se prognozirati cvrstoca za razlicite i promjenljive uvjete njegovanja (Slika 8./ /?/. ako su pocetne temperature znatno vise pojam zrelosti nije primjenljiv.7.5).>~. to su meniskusi jace zakrivljeni. Za temperature izmedu 5 °C i 40°C. ~ ~ / <// / / ./: . s» L_~ __ ~ • Zre10st (log mjeri10J °C 5 10 5J lCXJ llXJJ x dani 5UJJ Slika 8. To se obj~snjava drugacijim usmjeravanjem tijeka hidratacije u pocetku. da se pod opterecenjern cvrsti slojevi betona teze razmicu.Njegovano u vlazi Lstii tano suhCL_____ _ - 300. U gradilisnim uvjetima. nego se koncentriraju oko zrnaca cementa i tako usporavaju njihovu kasniju hidrataciju. zavisno od mineraloskog sastava dobivaju se nesto drugaciji podaci. Produkti hidratacije nemaju dovoljno vremena difundirati u meduprostore. aT od -10 °C..8).tla~. Medutim. na rezultat tlacne cvrstoce. sto rezultura povecanom cvrstocom.8. znatan utjecaj imaju i drugi cimbenici.njegovanja. Vrlo je veliki utjecaj vlaznosti betona u trenutku ispitivanja. ispitano vieino starost betona o~ -~ <:..-.

9.. Slika 8..1> 0. \ 2. ~ ><.~ 414 0 . 5 10 20 % 60 ~ I Slika 8. P~.12. 111 ._.8 0.2 f=Alog- Pt Pkrit 1.8 0.o_l"e~ je time obuhvacen i stupanj hidratacije cementa. pa premda volumna koncentracija agregata ima utjecaja na cvrstocu betona. ipak u praksi poroznost cementnog kamena ima odlucujuci utjecaj na cvrstocu betona. pa . Dijagram odnosa v/c-faktora i cvrstoce betona. POROZNOST I ODNOS VIC FAKTOR . Korelacija cvrstoce i poroznosti cementnog kamena [8. Napredovanjem hidratacije povecava se cvrstoca betona. Taj utjecaj pokazan je na slici 8. U~Qr~~nost_cin. Medutim.9. ispitivanja odnosa tlacne cvrstoce cementne paste i ukupne poroznosti.2 gdje je f cvrstoca. Odnos izmedu cvrstoce cementa i cvrstoce betona je linearan. Pkril = 0..7 0.l!g~Ll2Qr~JgW_ihu:n~ illvucel1~_p. Dijagram odnosa vic faktora i normirane cvrstoce betona. Obicni betoni prave se od agregata znatno krucih od cementnog kamena i relativno vrIo male poroznosti.4 0. sto znaci izracunati tezinski omjer vode i cementa po odbitku vode adsorbirane u agregatu. U svim dijagramima naveden je efektivni vodocementni faktor.l . za svakih 1% volumenapovecane poroznosti. Utjecaj vic omjera i starosti na tlacnu cvrstocu betona od obicnog portland cementa.._ '" '" c: QSO vIc faktor tOO 0. . U praksi se koristi odnos cvrstoce prema efektivnom vodocementnom faktoru. iako fundamental an parametar. smanjtlj~ __ecvrl'toca zaJ 9Q_. tako da je odnos vic faktora i cvrstoce betona prikladno prikazati u normaliziranom obliku (Slika 8. Ova zakonitost moze se obuhvatiti izrazom: fcc pc tt.CVRSTOCA \ 'f Na poroznost betona se rnoze utjecati projektiranjem sastava cementne paste i tehnoloskim postupcima i ona ima najveci utjecaj na cvrstocu. Slika 8.4].9 Vodocementni faktor Slika 8... za betone pripravljene s obicnim portland cementom.55.6 .. 110 '" ~ 'U cO .10.4 0.5 0.8 Vl ><. PI ukupna poroznost. A = 310 MPa. poroznost je neprakticna za odredivanje cvrstoce betona.<..l .1 I).- ~ 138 ~(J r- I( I( I I zbiJeni NedovolJno beton Vodocementni faktor r--i f- co 1 2 Ukupna poroznost.%. 1.0 0. prikazani su rezultati od vise autora..0.11. !f) Vibrirani beton Rucno zbijanje I I I I I I' f- ~ 276 )(J . poroznost za koju je f = 0. Na dijagramu na slici s 8. I 0).. Kao kod svih empirijskih formula i ovdje su moguce sarno interpolacije.co ~ 552 •• f- ~ . a zavisi i od stupnja zbijenosti betona (Slika 8.

Posljedica je ranije prekoracenje vi acne i smicne cvrstoce. kontaktne zone izmedu agregata i cementnog kamena je n!jmanja u usporedbi s cvrstocom agregata 1 1 cvrs ocom cementnog A . vodi.. """i JO o + o 0. pukotina u mortu uslijed vlacnih naprezanja (siri se u smjeru vanjske tlacne sile). zbog njihove znatno vece krutosti u odnosu na cementni kamen. vlacna i smicna naprezanja.a!:. Takoder se uzima. a volumen zraka neka je a.I92m.4 0. I-< ){J ~ 40 co ){J c co . isto tako i vic faktor.5]..O. Kao i ranije.__:. a Vy=v/c-O.1_:_9.13.. predpostavlja se.U Utjecaj agregatnocementnog (AI C) faktora. Prema tome za kolicinu cementa C (kg/rn") je: Vp = [vic .::_+.. UTJECAJI HETEROGENE STRUKTURE BETONA Cementni kamen ima vrlo nepravilnu poroznu strukturu. Pod tlacnim naprezanjem u betonu dolazi do (1) cijepanja materijalaod vlacnih naprezanja. proracunati poroznost cementnog kamena. tj. a kolicina cementnog kamena s povecanjern AlC faktora postaje manja.6 Vodocementni faktor 0. Neka je omjer cementa. To se objasnjava u prvom redu time. da je ukupna kolicina pora u betonu manja. a time i mogucnosti lokalne koncentracije naprezanja. pukotina na interfaceu uslijed proklizavanja (siri se pod nekim kutem u odnosu na vanjski tlak). Cvrstoca interfacea r.~+-. Pc Pp Pk gdje su oznake P s odgovarajucim indeksima za gustocu cementa. sto 112 60 AgregatiCement o e s co co '(J If) 50 + x 6 5 J 4. pijeska i krupnog agregata. mrsavije (tj.19m za jedinicu rnase cementa. Zato ce pri bilo kojem vanjskom opterecenju u cementnom kamenu nastati vrlo komplicirana unutrasnja naprezanja.._----=. da nema gubitaka vode evaporacijom. kao sto su granulometrijski sastav.::. Kolicina pora u betonu. pijeska i krupnog agregata zadan po masama sa C:Ap:Ak. U ovim razmatranjima zanemarene su pore u agregatu. Taj model moze se prosiriti na beton zadanih omjera mijesanja konstituenata. jer je njih znatno manje u normalnim agregatima za beton. za neki vodocementni faktor. 113 .14. Tipicna situacija shematski je prikazana na slici 8.13. Model prijenosa naprezanja u skeletu i matrici betona. koja su posljedica heterogenosti materijala i (2) proklizavanja. Prijenos tlacnih naprezanja u strukturi betona odvija se prvenstveno preko skeleta krupnijih zma agregata. utjecu na cvrstocu betona uglavnom indirektno.19m] + a Ukupni volumen betona je: C A Ak V=-+~+-+W+a. sto uz isti vic faktor kolicina pora u cementnom kamenu ostaje ista. pa je prema objasnjenjima u prethodnom poglavlju. da je agregat i pijesak u zasicenorn povrsinski suhom stanju._C=-__ V I IA I Ak W a -+-.2 O._.·PROSIRENJE POWERSOVOG MODELA POROZNOSTI CEMENTNOG KAMENA NABETON Powersov model omogucava. Slika 8.7 Slika 8. koja se moze usporediti s nasumicnom prostomom resetkorn.14. za beton tipicnorn slomu kalanjem. na cvrstocu betona vidi se u dijagramima na slici 8. rezultiraju vecom cvrstocom. Agregat sarno povecava stupanj heterogenosti. s manjom kolicinom cementa) mjesavine betona. Utjecaj NC faktora na cvrstocu betona [8. B .-+-+Pc Pp C Pk C C C UTJECAJ AlC FAKTORA NA CVRSTO(. Poroznost je parametar koji najbolje korelira s mehanickim svojstvima i trajnoscu betona. cvrstoca veca. ukupna poroznost betona je: P = ~ = __ --'-v:_:/c:. Uz isti vic faktor.. Svojstva agregata. nakon uvrstavanja vrijednosti za tamo odabrani cement su: za Veg=O.J 0. narocito u obliku zakazivanja smicne veze na interfaceu agregata i cementnog kamena. oblik zma i tekstura.5 o ...:m. a W za vodu. U pojedinim elementima takve strukture javljaju se tlacna.5 0.. Ukupni volumen supljina u betonu je: _ V p = Veg + V y + a Ranije izvedeni izrazi za Powersov model u poglavlju 0 cementima.O"'. Slijedi.. preko obradljivosti svjezeg betona.

Ovaj prividni paradoks (da suma dvaju lineamih dijagrama nije lineama).c 40 o o kvarcit vapnenac ~ fe1dspat '" § ]0 <. Do sloma pojedinih zma agregata dolazi....G.b/J:sto. ali najcesce one su sarno dio proeesa sirenja pukotina pod vecim opterecenjima. U podrucju cvrstoce betona druga dva dijagrama su lineama... ukoliko se nalaze u ravnini lokalnih naprezanja._::J 'U 10 co 20 Cementni kamen is ~ .16). (2) zbog mikropukotina nastalih prije pocetka djelovanja vanjskoga opterecenja i uslijed sprijecenih difereneijalnih pomaka od skupljanja eementnog kamena i razlicitih koefieijenata termicke dilataeije eementnog kamena i agregata i (3) zbog supljina koje nastaju kao posljediea izdvajanja vode..a. eementnog kamena i betona.~~~.~~.6].15. ako je smjer nagiba pukotine. 115 .. Posljediea kemijskog djelovanja vrlo bazicnog eementnog kamena su promjene u povrsinskom sloju svakog agregata. Betone vrlo velike cvrstoce (60 i vise MPa) moze se dobiti sarno poboljsanjern kvalitete interfaeea.QD. ~~~ii~~~. Nakon pocetnog prekidanja veza. Vee prije opterecivanja postoje pukotine nastale uslijed volurnnih promjena. obicno uz najveca zma agregata i prolazi prostorima. To se moze pokazati npr.~i~t~_~i.e_hei. Dijagram betonaje za vece vrijednosti naprezanja zakrivljen.15. -" .. iIi u slucaju vrlo nepovoljnih dugu1jastih ili plocastih zma agregata. mjerenjem mikrotvrdoce (Slika 8.10-6 LUJJ Slika 8.razvojeI1! pukotina na interfaceu vee nakonprekoracenja30%. koja se prirnice zmu agregata blize okomiei na povrsinu zma. Zbog svega toga. o 5 FJ a .16. biljezenja zvucnih signala pornocu pojacala tijekom opterecivanja uzorka i (e) brzine prolaza ultrazvucnih impulsa kroz uzorak (Slika 8. Postoje cetiri karakteristicne faze: (1) Pocetni uvjeti. Karakteristicne faze ispitivanja tlacne cvrstoce mogu se pratiti mjerenjima: (a) uzduzne i poprecne deformaeije.. To ispitivanje obicno zavrsava nakon sto se postigne maksimalna sila.. . U praksi je uobicajeno ispitivanje betona na tlak u presama s kontroliranim prirastom sile. uslijedi otpor trenjem daljem proklizavanju.r" 0 x ~ 150 100 10 Razmak od interface-a 50 50 (Ilmi 100 150 Slika 8. smjer kojim se sire pukotine s1ijedi kontaktne povrsine. Deformacija lWJ . 114 (1 Naglo (nestabilno) pukotina u matrici sirenjg 75 Stabllno slrenje pukotina u matrlci Stabilni porast pukotina na interfaceu Pukotine koje postoje prije opterecenja se prosiruju Q Aku"lCn. objasnjava.17 Rezultati mjerenja na uzorku betona opterecenorn na tlak do slorna. pa su na to usmjerena novija istrazivanja. Lomljenje betona pod tlacnim opterecenjem je postepeno uz stalno povecanje stupnja ostecenja.. Na sliei 8.17). prikazani su obliei cr-e-dijagrama pri ispitivanju tlacnih cvrstoca agregata. Dijagrami naprezanje-deformacija za agregat. (b) akusticne emisije. Pri tome vaznu ulogu ima tekstura agregata. -" I 0> :::J. koji su najmanje ispunjeni eementnim kamenom. tj.0d.. cementni kamen i beton.. proeesa zbijanja i hidratacije.i~~ (1) zbog slabije strukture eementnog kamena u toj zoni. Promjene mikrotvrdoce na interfaceu cementni kamen-agregat [8. emisija Brzina ultrazvuka Slika 8. 15 . One mogu prouzrociti zakazivanje uzorka betona.

jer to je nivo naprezanja ispod kojega se uzorak (iIi konstruktivni elemenat) nece slomiti. Vrijeme do zakazivanja je to krace sto je naprezanje blize tlacnoj cvrstoci betona. pa moze cak prernasiti poce.-=--.- . krtim materijalima.. ~ Oblik silazne grane radnog dijagrama zavisi od tijeka sirenja pukotina. koje je manje od trajne cvrstoce nece izazvati zakazivanje cak i ako djeluje beskonacno dugo vremena. Granica zakazivanja <./ . a volumne promjene uzorka mijenjaju predznak. ukazujuci tako na naglo povecanje pukotina. uzorka.). koje se dalje ne siri. cak i kad se dosegne maksimalno naprezanje. Eksperimentalni rezuItati Riischa (1960 god. Djelomicno je to proklizavanje..85 tlacne cvrstoce. Ako se tlacna cvrstoca ispituje u presi s kontroliranim pomakom. (3) Podrucje srednjih naprezanja._ 06 0·4 Jt'rr--1'---. ukoliko je opterecenje stalno. (4) Priblizavanje maksimalnom naprezanju. da su krti materijali oni.. uzorak ne zakazuje iznenada uz nestabilno sirenje pukotina.- //V - _-- . Radni dijagrami dobiveni za jednoosna dugotrajna tlacna naprezanja. opterecenje je postepeno. Ako je trajno naprezanje vece od trajne cvrstoce.' '1/ I / // . a smatra se. tako da postoji veci broj duljih pukotina uglavnom u smjeru opterecenja.se fonnira cjelovita ploha zakazivanja. sirenje pukotina prestaje '. dugotrajnih ispitivanja cvrstoce na jedoosna stanja naprezanja. Kada pukotina naide na zmo agregata.. ako je naprezanje blizu trajne cvrstoce. ono ju zaustavlja i dalje prisiljava. Za ispitivanja koja je proveo Rusch. kod kojih je relativna defonnacija pri slomu u granicama od 1 do 5 promila._.ilC' ""_ EI I \9':<-. Mala je akusticna emisija i nema promjena u brzini prolaza ultrazvuka. Pod malim opterecenjern pukotine odpocinju na molekulamom nivou na pojedinim izoliranim mjestima po cijelom volumenu uzorka. Ta granica odgovara trenutku kada je volumen uzorka minimalan. pa ako je opterecenje kratkotrajno. Beton pri ispitivanju iskazuje izvjesnu . pri opterecenju cvrstoce.... To vrlo malo utjece na oblik c-s dijagrama. I ..tni volumen./ .r-:o.. beton se ponasa elasticno. obicno pod kutom od 20 do 300u odnosu na smjer tlacne sile. a zakazivanje je neizbjezno. a djelornicno kalanje. --. ').(2) Podrucje malih naprezanja.~~. Akusticna emisija se znatno povecava.19. koja daje najvecu mogucu defonnaciju od trajne cvrstoce za beskonacno vrijeme._ cI / '?> ')"3(\6 _-_:::» I 't 1 v __ .lno.18. Nastaju brojne smicne pukotine tvoreci u prostoru slucajno rasporedenu mrez~ ~ukotma. koja daje defonnaciju i vrijeme u trenutku sloma pri opterecenjima vecim od trajne cvrstoce. tj. raznim brzinama. manjem (c) granice zakazivanja. Granica izmedu podrucj a (2) i (3) moze se definirati kao "tocka pocetn~ raspucavanja" na oko 50o/~d maksimalnog naprezanja za kratkotrajiii pokus ispitivaIiJa na tlak. 116 117 . je trajna cvrstoca bila 80% tlacne cvrstoce.1 '/..' //> / // .:'~-Granica z»: tecenja t = vrijeme pod opterecenjem 02 1/ o 10 200 % od max e pomakom. . povecavano do sloma: Rezultati se nalaze unutar tri granicne linije: (a) linije odredene modulom elasticnosti pri kratkotrajnom ispitivanju koja pokazuje najmanju mogucu defonnaciju pri naglom opterecenju.(~. nestabilno sirenje pukotina se nastavlja tijekom vremena. koji traje Dugotrajno tlacno naprezanje. Granica izmedu podrucja (3) i (4) je vazna. Tada se naime uzorak i dalje defonnira (skracuje) uz postepeno smanjenje naprezanja. a brzma prolaza ultrazvuka. Smicne pukotine se povezuju s onima u m?rtu iIi se granaju u mort.19. Kako se priblizava slom. sto znaci. To prikazuje silazna grana radnog dijagrama na slici 8. prikazani su na slici 8. Ove pukotine ne izlaze u vanjsku matricu cementnog kamena (prema povrsini). znatno se smanjuje. Nema znacajnijih nepovratnih defonnacija. U tom podrucju sirenje pukotina postaje nestabilno. Brzine defonnacija se povecavaju.0 08 . da ako se opterecenje ne povecava. neopterecenog uzorka.. Tijekom tih eksperimenata. mjereno poprecno na smjer opterecenja.1 .7 do 0._:_---=::..18.. zahtijeva veci put sirenja pukotine odnosno vecu energiju za lomljenje uzorka.. pukotine se spajaju i sire. TRAJNA CVRSTOCA BETONA Standardna tlacna cvrstoca betona dobiva se iz pokusa drobljenja obicno 2 do 4 minute. susjedne pukotine se spajaju i postepeno ..' c9 »> ---- . a / / / ? 0·002 Deformacija betona 0·004 0·006 0008 0010 Slika 8.. Radni dijagrami betona snimljeni ispitivanjern u presi s kontroliranim Slika 8.. Sarno ce puzanje betona biti vrlo veliko.. tako da se volumen pocinje povecavati. da obilazi oko zrna. (b) granice tecenja. a slom ce nastupiti utoliko prije koliko je opterecenje vece. Njihovo siren~e je stabi. Pukotine se povecavaju. To je "tocka konacnog drobljenja" i obicno iznosi 80 do 90 % maksimalnog naprezanja za kIatkotrajni pokus ispitivanja na t1ak (tlacna cvrstoca). Zavisno od sastava betona trajna cvrstoce varira od 0.. i doci ce do sloma. PRIMJENA MEHANlKE SLOMA NA TUMACENJE CVRSTOCE BETONA Mehanika sloma bavi se proucavanjern sirenja pukotina u hornogenim.

22. dovoljna je za nastavak sirenja te pukotine. a ukupna relativna deformacija pri slomu betonskog uzorka obicno je oko 3 promila. iii na neki zilaviji dio materijala za koji treba vise energije da bi prosla pukotina. a E je modul elasticnosti. c gdje W predstavlja rad potreban da dode do sloma. Slika 8. Shema bilance energije uz Griffithov princip. To je jedan od razloga. da se na vecim uzorcima pri ispitivanju cvrstoce dobivaju manji rezultati nego na manjim uzorcima (Tablica 8. Maksimalna vrijednost naprezanja (am) ovisi 0 velicini pukotine (2c). nastaju uvjeti nestabilnog sirenja pukotine. Tako je npr. a m = 2 a--{£. Prema tome.21). Primjena mehanike sloma na tumacenje ponasanja betona pomaze razumijevanju mehanizama njegova razaranja.20. Oko pukotina dolazi do koncentracije naprezanja. U posve krtom materijalu.21. Povecanjem vanjskog opterecenja povccava se i maksimalno naprezanje am' dok ne dostigne af. i 8.15. zakazivanje pocinje na mjestu najvece pukotine orijentirane u smjeru okomitom na smjer vlacnih naprezanja. veca vjerojatnost. 118 119 .a cvrstoca krtog sloma se smanjuje (jednadzba za a f). jer kako se pukotina siri (c se povecava u jednadzbi za am)' maksimalno naprezanje se povecava. energija oslobodena u pocetku sirenja pukotine moze biti premala za sirenje pukotine. cija je vrijednost visestruko veca od nominalnog (prosjecnog) naprezanja (a). Shema eksperimenta za tumacenje Griffithova principa. ~ ~ (a) (b) (c) Slika 8. ~ -c I. Koncentracija naprezanja oko pukotine u krhkom materjjalu pri cistcm vlaku.18). naprezanje razaranja materijala s pukotinom. zrno nehidratiziranog cementa. proces se ubrzava. a oslobada se elasticna energija u dijelu materijala koji se relaksira sirenjem pukotine (Slika 8. poznato kao cvrstoca pri krtom slomu. Za nju vrijedi: a = ~WE f 1t • Prema teoriji krtog sloma. dolazi do slorna cijelog element a (uzorka). da veci uzorak sadrzi veci broj kriticnih pukotina. tj.1). Razdvajanjem po pukotini nastaju dvije nove povrsine. koja naide na "zapreku": veliku poru (veci radius zakrivljenosti u vrhu pore). veci uzorak ce pri istom naprezanju a imati akumuliranu vecu kolicinu energije.20. u kojem ne bi bilo pukotina. Ako je oslobodena energija dovoljno velika. da velicina i oblik uzorka su takoder Cinioci koji utjecu na cvrstocu.prividnu plasticnost (Slika 8. Takoder.-"".. Velika razlika izmedu teorijske cvrstoce i izmjerenih vrijednosti objasnjava se postojanjem defekata i pukotina. da bi se formirale dvije nove povrsine pri raspucavanju hidratiziranog cementnog kamena. Teorijska cvrstoca cementnog kamena procijenjena je na oko tisucu puta vece vrijednosti od izmjerenih. energija koja se oslobada otvaranjem pukotine. u slucaju cementnog kamena. Deformacijska energija osloboifena otvaranjem pukotina B r r a Nominalno (prosjecno) naprezanje Bllanca energija C c Energija potrebna za tvaranje pukotina A Slika 8.22).'. r Oznake su vidljive na slici 8. To znaci. Procijenjena je na osnovu meduatomnih sila i proracunata iz potrebne energije. kako je to teorijski pokazao Griffith. sirenje pukotine se zaustavlja sve dok se vanjsko opterecenje ne poveca (Slika 8. bez obzira na cvrstocu. i radiusu zakrivljenosti u vrhu pukotine (r) prema poznatoj relaciji iz teorije elasticnosti: ~. da se nastavi sirenje pukotine. Medutim. pa je pojava takve pukotine u heterogenoj strukturi betona problem statisticke vjerojatnosti. Ako je oslobodena energija manja.

U toj ravnini. Objasnjenje ove pojave rnoze se potraziti u oblicima sloma za pojedina stanja naprezanja.Ova razmatranja predpostavljajujednoliku raspodjelu naprezanja. U slucaju nejednolike raspodjele naprezanja. Ocito je. To se npr. da se ne moze dostici granicno stanje cvrstoce za hidrostatsko stanje naprezanja. komprimiranja strukture pora i smanjenja poroznosti. Rendulicevoj ravnini (Slika 8.23. u strukturi betona izlozenog hidrostatskom stanju vrlo velikog naprezanja. karakteristican oblik zakazivanja je razdvajanje po jednoj povrsini. bez vidljivih ostecenja na povrsini. da bi zakazivanje trebalo nastupiti kada je jedno od naprezanja jednako jednoosnoj tlacnoj cvrstoci. VISEOSNA STANJA NAPREZANJA Pojavu zakazivanja betona za viseosna stanja naprezanja nastoji se izraziti pornocu odgovarajucih parametara iz jednoosnih stanja naprezanja. Prema tome. i u njemu postoji vise vrsta defekata i diskontinuiteta vee prije nanosenja vanjskog opterecenja: do 50% volumena cementnog kamena mogu sacinjavati pore. Pukotine obicno slijede interface najvecih zrna agregata.25). Zato rezultati jednih autora prilicno odstupaju od onih kod drugih autora. da bi sljedeca pukotina iii defekat zapoceli proces sirenja. razlicite su velicine i orijentacije. sirenje pukotine moze biti zaustavljeno jos dodatno okolnim materijalom. uzorak ce se u tom smjeru trajno (plasticno) deformirati. presijecaju matricu cementnog kamena. vidi se na slici 8.2 1. Provedba eksperimenata za viseosna stanja naprezanja je vrlo komplicirana. da je cvrstoca za dvoosno stanje naprezanja veca od one za jednoosno.6 0. c 1=0-2=0-3. Oblici raspucavanja za dvoosna stanja naprezanja. eksperimenti pokazuju. tako da do de do povezivanja pukotina prije nego nastupi potpuno zakazivanje materijala. Rezultati ispitivanja cvrstoce betona pri troosnim stanjima naprezanja mogu se prikazati u tzv.24: Zona I. Struktura cementnog kamena je slozena. dolazi do pocetnog raspucavanja. Nakon rasterecenja uzorci 121 120 . Na kratkoj duzini envelope. fcje jednoosna kratkotrajna tlacna cvrstoca [8. je pod kutom ciji luk je arc tan IFh prema apscisi.2 0. pa razliciti istrazivaci pribjegavaju razlicitirn rjesenjirna. u podrucju oko jednoosnog tlaka. desava kod savijanja.2 1. a sarno ponekad i zrna agregata. Medutim.0 Linija jednakih dvo\ osnih naprezanja \ O.8]. koja su definirana u tri kvadranta u kojima prevladava vlacno naprezanje. Envelope zakazivanja uslijed dvoosnih stanja naprezanja. Uzorak se cijepa u ploce. Medutim.B ~ fe I· 0. Zatezanje 1. koji je pod manjim naprezanjem. U kvadrantu t1ak-t1ak pukotine su pravilnijeg oblika. Envelopa zakazivanja za taj slucaj Stanje jednakog dvoosnog tlaka je interesantno utoliko sto spomenuti teorijski kriteriji ukazuju. pa po cijelom oplosju uzorka nastaju pukotine u smjeru opterecenja. Najjednostavnije je dvoosno stanje naprezanja. linija jednakih troosnih naprezanja.6 0. Ocito je da do lomljenja uzorka dolazi zbog prekoracenja vlacne cvrstoce betona uslijed vlacnih naprezanja koja su pridruzena tlacnim trajektorijama. 11 f e . razlicitirn teorijskim kriterijima cvrstoce.0 1. Zona 3. i nastaju u ravnini djelovanja vanjskih opterecenja. Brojne pukotine koje postoje u betonu iz raznih razloga. Zona 2. !1 0 0. 0 bilo kojoj raspodjeli naprezanja se radi. a ne u stupice kao kod jednoosnog tlaka. vanjsko opterecenje se mora povecati. Agregat cini stanje jos slozenijim. r: crl Slika 8.23.jednoosna I' na cvrstoca tlac- Zona 2 Slika 8.4 0. zbog heterogene strukture betona i razlicitih mogucnosti zakazivanja u strukturi cementnog kamena i u podrucju interfacea agregatlcementni kamen. kao Coulombovim iii van Misesovim. 10%). kako je to shematski prikazano na slici 8.4 02 «. Ukoliko je naprezanje ujednom smjeru nesto manje (npr. znacajan je doprinos zakazivanju od smicanja po vezi prianjanja.24.8 1. U stanjima naprezanja.4 11 -0. eksperimentalni podaci 0 ispitivanju betona pod viseosnim stanjima naprezanja ne podudaraju se s teorijskim niti u granicnirn zonama. Medutim.

27).. Ta cvrstoca srazmjema je ostecenjirna nastalim tijekom troosnog . rezidualna cvrstoca..5 3.. .fi0") / Slika 8. ~ Tlacna cvrstoca Beton na t1ak 1 O'Ll . a i povecanje elasticne deformacije.0 o. To se prikladno moze prikazati tzv. Rezultati ispitivanja i envelope zakazivanja pri troosnim stanjima naprezanja prikazani u Rendulicevoj ravnini [8.. U pocetku je uzlazni dio (opterecivanje) radnog dijagrama konkavan prema osi deformacija (apscisa). naprezanje na tlak oscilira izmedu nula i nekog postotka od tlacne cvrstoce betona onda ce se oblik radnog dijagrama betona postepeno mijenjati (Slika 8.naprezanja. 4: co na >:. aN je broj ciklusa u trenutku sloma. \ ~. U prvom ciklusu opterecenja histereza je najveca.4 0.5]. Za neki odredeni raspon ciklicnih opterecenja.2 0 E .6 0.0 0.0 0.?6?/ / /:"'/Tan-1 0.. da bi na kraju postao konkavan prema osi naprezanje (ordinati). Donja granica zakazivanja dobiva se za: a gornja granica za: se povecavaju pukotine uz povrsinu zma agregata. tj. 1. S-N dijagram betona u slucaju daje minimalno naprezanje nula. pa se dobiva preostala iii tzv.fi 1. \ " jednakih troosnih naprezanja / 6">.0 2.26. :J III <tJ <tJ '<J 00 C:>{J J-.. se mogu ispitati najednoosno tlacno naprezanje do sloma. ali se s brojem ciklusa opterecivanja i rasterecivanja smanjuje. S-N krivuljama (Slika 8.5 3.3./. . J-.5 0 \6V' 'l/" 6'1:/ Ravnina iednak~h volumetr~jBkib naprezanJa \B 3.'<J 0.5 O"e \ 1. Za usporedbu ucrtanje odgovarajuci S-N dijagram za celik opterecen na vlak [8.0 2.0 O"e /'.5 . Oblici zakazivanja mogu se definirati za uobicajeni nacin ispitivanja.8 na CVRSTOCANA UMOR Zakazivanje betona moze biti posljedica dugotrajnih ciklickih iii drugih ponavljajucih opterecenja. nepovratnom dijelu energije utrosenom na otvaranje pukotina i nepovratni dio puzanja.27.5]..7].. Sarno povecanje konkavnosti. je mjera koliko se uzorak priblizio zakazivanju zbog zamora. Gomja i donja granica zakazivanja iz dijagrama u Rendulicevoj ravnini odgovaraju dvim oblicima zakazivanja opisanim za dvoosno stanje naprezanja. Kada se uzorak priblizava zakazivanju naglo 122 V) <tJ J-.. S je kvocijent maksimalnog naprezanja i tlacne cvrstoce betona iz kratkotrajnog statickog testiranja. 2.26). nakon nekog vremena ("treniranja" uzorka) postaje pravac. uz istovremeni stalni lateralni tlak u druga dva smjera. cvrstoca na umor se smanjuje kako se povecava broj ciklusa.5 2. 123 .. ". pa se ponovo povecava histereza i neelasticne deformacije. '--1 Ill . Ako npr. Radni dijagrami betona opterecenog ciklickim tlacnim naprezanjem [8. Neelasticni dio deformacije je kod cvrstoce na umor znatno veci nego kod kratkotrajnog ispitivanja cvrstoce . N 1~ 1~ 1~ 1~ Slika 8.5 1.. Povrsina izmedu krivulje opterecivanja i rasterecivanja proporcionalnaje histerezi.5 / ' _1_ .fi0"2 / = .25. co V) Braj clk1usa do zakazivanja (log mjeri10). A ../' 'l / " \ 1.J ~ .0 0"1 / O"e Linija . Slika 8. pri kojem se opterecenje povecava u jednom smjeru.

Ovo stanje naprezanja je posebno zanimljivo..8 savijanju pri Jednoosni vlak ~ 0. Ordinata. ako je minimal no naprezanje 0. To znaci.2. jednoosni tlak 0.. koja se mjeri od crte pod 45° iz ishodista daje raspon naprezanja.. U S-N dijagramima betona vidi se vrlo veliko rasipanje rezultata iz dva osnovna razloga.. smanjuje se cvrstoca na umor. da je najveci raspon naprezanja prihvatljiv pri savijanju (C).6 co . ~ V) '-t ~ ~ 0. 125 Slika 8. co co co .5 vlak pri savijanju 0.2.2 co . ukupno akumuliranih ostecenja primjenjuje Minerovo pravilo: pa se za procjenu 1.. cvrstoca na umor se takoder srazmjemo povecava. i to tako da je cvrstoca na umor nesto veca nego za vlazni beton. jer je u praksi karakteristicno pri prednapetim betonskim gredama. kada se moze znaeajnije manifestirati puzanje betona...6 0. npr.28 prikazane su razne kombinacije tlacnog i vlacnog opterecenja. da za odabranu vrstu agregata. jednoosni vlak 0. Do zakazivanja po ovom kriteriju dolazi. Npr.28). daje uzorak zadobio pukotinu. sto je veca tlacna cvrstoca to je veca i udama cvrstoca betona. da je za odabrani nivo opterecivanja.0'~----------------~--------------~ Vlak i tlak 0. vrlo velikim brojern ciklusa. 1 milion. kada je ukupni zbroj jednak jedinici: L n/Nj = 1 Procjena dijagramima. tako da se kvocijent u odnosu na staticku kratkotrajnu cvrstocu ne mijenja..5 0..Najveca vrijednost od S. Kao mjera otpomosti betona na udar izracunava se apsorbirana energija po jedinici volumena uzorka.1 od staticke kratkotrajne tlacne cvrstoce. Higrometrijsko stanje betona utjece na cvrstocu na umor sarno ako je beton vrlo suh.. Kako se sa staroscu betona cvrstoca povecava. U slici 8.2 A '-t'O o0 E"'" ::> V] o 0. Pri ispitivanju udame cvrstoce malo bolji se rezultati dobivaju na prosusenim uzorcima betona. Ta mjera je prikladna za usporedivanje rezultata ispitivanja dobivenih za razlicite velicine uzoraka iii razlicite velicine tereta iii razlicite visine padanja tereta. Tablica 8. 0. '-i V]. Bolji rezultati dobivaju se s uglastim i hrapavim agregatom (drobljeni agregat).28. Udama cvrstoca betona bitno ovisi 0 obliku i teksturi krupnih frakcija agregata. Prema tome udama cvrstoca se povecava i sa staroscu betona. Smanjivanjem frekvencije naizmjenicnog opterecenja ispod 1 Hz. Opcenito vrijedi. Zato se cvrstoca na umor kod betona definira nekim konacnim.. Simboli oznacavaju cvrstocu na umor za minimalno opterecenjc od 0. koji bi doyen do zakazivanja.28. da je donje naprezanje jednako onom od vlastite tezine. uz minimalno naprezanje na tlak i maksimalno na vlak. Utjecaj promjena u nekom rasponu naprezanja na cvrstocu na umor moze se prikazati u modificiranom Goodmanovom dijagramu (Slika 8. tako je i za udamu cvrstocu betona povoljnije.8 UDARNA CVRSTOCA Ne postoji funkcionalni odnos izmedu udame cvrstoce i staticke kratkotrajne cvrstoce betona na tlak. da se uzorak betona izlaze ponavljanim udarcima padajuceg tereta sve dok taj teret ne prestane odskakati. To je jasani pouzdan znak. Stanje naprezanja minimalno A B C D 124 jedoosni vlak jednoosni tlak tlak pri savijanju jednoosni tlak maksimalno (S) 0. ovih vrijednosti nije pouzdana zbog velikog rasipanja rezultata u S-N -o ~ 0)0 .5]. da je manje maksimalno zmo agregata i da je manji modul elasticnosti agregata. beton izgleda nema odgovarajuce granice izdrzljivosti.. velikog rasipanja rezultata kratkotrajne staticke cvrstoce betona i 'stohasticke prirode ispitivanja cvrstoce na umor. Podaci uz sliku 8. Modificirani Goodmanov dijagram za cvrstocu betona na umor od jednoosnog naprezanja na vlak.6...4 Raspon naprezanja .. naziva se granica izdrzljivosti. Dok je granica izdrzljivosti celika oko 0.5 0.5.. U praksi ciklicka opterecenja variraju u vrlo razlicitim rasponima.4 jednoosni vlak 0. Slicno kao sto ce se vidjeti u slucaju otpomosti betona na eroziju.4 vlak co Jednoosni i tlak M = n/Nl + n/N2 + . Za praksu se uzima. a gomje naprezanje jednako je onome od vlastite tezine plus korisno opterecenje.. koje rezultira zakazivanjem nakon 1 milion ciklusa. savijanje i tlak nakon 1 mil ion ciklusa. odgovarajuca maksimalna naprezanja i rasponi naprezanja (izrazeni uvijek kao dio staticke kratkotrajne cvrstoce) prikazani su na Tablici 8.28.. + n/Nk 0.1 ad kratkotrajne staticke cvrstoce [8.8. ispod koje ne dolazi do zakazivanja. Testiranje se obicno provodi tako. istog raspona opterecenja. tesko prognozirati broj ciklusa do zakazivanja. . Vidi se.5. Oznaka na S1. c:)O '-t Doprinos svakog pojedinog raspona ciklickog opterecenja jednak je kvocijentu izvedenog broja ciklusa ni i broja ciklusa N. Za svaki raspon opterecenja uzima se odgovarajuca vrijednost Ni iz S-N dijagrama.. pa u slucaju da je relevantna za sigumost betonskog elementa treba udamu cvrstocu odrediti eksperimentalno za odabrani sastav betona.

.30)...._ ..2 MPa = 6.marks. Cl"t _.8].32 . c: ...jto znatno povecava adheziju celika i betona._ (1J (1J 6 5 4 (1J Rebrasti celik ....posljedica skupljanjajpuzanj~'betona:------"'-----Opcenito vrijedi. Ukupni broj ispitanih uzoraka bio je 466.. da prakticn~edstavlja. ali i relativne deformacije.. nacina spravljanja. DrugTrIflljeCTma~. betona je znatno veca od kratkotrajne staticke tlacne cvrstoce Prionljivost betona i armature ._sye.1].mogu6e-la:ijedUQsti promatrane. I'M 126 127 . Zato zastitni slojevi na povrsini armature (npr.Q~a veze izmedu betona i celicne armature rezuitira prven~ty. Pocevsi od varijacija svojstava komponenata betona.. Krivulja je simetricna obzirom na srednju vrijednost. Za daljnje povecanje povecanje prionijivosti je sve manje (Slika 8.It\ 3 2 20 10 .31..ajye_CLdiQ_r_ezultata_(29_.! o . utjeeaja transportnih sredstava. pa mogu uzrokovati vece deformaeije i pukotine u betonu takvog konstruktivnog elementa. ~ •. N '.. srednjom vrijednoscu (fm) i standardnom devijaeijom (0-) iii proejenom standardne devijaeije (s).0 .vjerojatnost. proporeionalna tlacne cvrstoce tlacnoj betona Cvrstocu i drug a svojstva materijala za inzenjerske konstrukeije karakteriziraju stobasticke varija£li~~ Za beton su one narocito velike. ugradnjei njegovanja betona.. ~ .. U povrsinskom sloju dolazi do kemijske veze izrnedu eementnog kamena i oksida zeljeza.31. 1:) 35 40 45 15 20 25 30 35. "~ Varijabilnost cvrstoce betona i dokazivanje MB .... koji se u novije vrijeme primjenjuju kod konstrukeijajako izlozenih djelovanju klorida...hetona.29.. takoda je u standardnom testiranju propisan i profil armature.. 0(.29)._.Prionljivost se moze ispitati cupanjem (pull-out test) stapa odrezanog od armature i zabetoniranog u koeku duzine brida 15 em. sto znaci. Udarna cvrstoca betona (Slika 8.) '"o T1acna cvrstoca betona. Karakteristicni parametri normalne distribueije prikazani su na slici 8...6. Statisticka raspodjela rezultata ispitivanja projektirane tlacne cvrstoee betona fc=30 MPa.e!l9_i~ adhezij~ i trenja_:l'l_a_yeliciI1u te vezeutjecu. Odnos izmedu tlacne cvrstoce betona i brzine nanosenja opterecenja sve do udame cvrstcce [8._nalazL~unutarJ~~mo~e se uzeti. Na sliei 8. MPa/s loJ I IcY IcP IrfJ Slika 8. a odnosio se na jednu cijelu godinu [9.%). Slika 8. Prostire se u plus i minus neizmjernost. prikazan je karakteristicni histogram rezultata ispitivanja tlacne cvrstoce betona projektirane marke betona 30 MPa (MB 30).ikojesu.2 X 5 o.5]. da je prionljivost armatureib~ton~ cvrstoci betona do priblizno 20 MPa. U histogramu je broj rezultata ispitivanja (ordinata) svrstan u intervale od po 1 MPa (apseisa).30.. pa do postupaka i kriterija testiranja.- °lcP Brzina opt~reclvanJa. epoxy smola).. Velie ina prionljivosti zavisi i od profila armature. prakticnog odstupanja u doziranju od projektiranih sastava. Uzroei varijacija cvrstoce betona su mnogobrojni. 7 c: . Ova je teorijska krivulja zadana s dvije velicine. MedutimJ}. Kemijske interakcije penetriranjem CSH kristala u oksidni sloj armature su zbog slicne kemijske prirode povoljnije nego penetriranje CSH kristala u epoksidni sloj. liii 40 45 Slika 3.2 MPa v = 18. 30 n Parametri statisticke 40 abrade 1 testiranje raspadjele n = 466 fcm= 34..:: :. NPa 5 10 15 20 25 30 0. da bi i vrlo male i vrlo velike vrijednosti cvrstoce imale neku malu vjerojatnost._~vrst. Odnos tlacne cvrstoce betona i prionljivosti ispitane pull-out testom [8.... da neki rezultat ispitivanja cvrstoce betona bude u :J . Histogram se rnoze dobro aproksimirati krivuljom normalne iii Gau"§"SQY~_distribueije..svojstya_ka~olietona tako i celika. umanjuju prionljivost armature i betona..

J. tij ~kOI11J-l~~~~. U dijagramu su naznaceni postoci broja rezultata ispitivanja..0 98.Yruun~._. da se raspolaze s 50 iii vise rezultata.J_~i~~~j~jf:~_:~~~.) . Parametri koji definiraju normalnu distribuciju su aritmeticka sredina svih rezultata (fm) i standardna devijacija (0-). (J' -. Slicno se rnoze definirati vjerojatnost. Pri takvoj obradi rezultata ispitivanja.fmY n s = ~L. ~ 10 f _ t . __ .e_dan. . P_ri_~~finiranju projektirane cvrstoce betonaposebno. (fi .64 1. koje podjednako uvazavaju riziko proizvodaca betona i vlasnika konstrukcije tj.00 1. MSJl .fi je cvrstoca pojedinog uzorka. bili navedeni za slucaj. _. Sto je manji broj pojedinacnih rezultata ispitivanja cvrstoce.. (podbacaj na broj rezultata) 15.!~~jil). mora se dodatno ispitati.2 80. sto zavisi od postupka proracuna konstrukcije i treba biti unaprijed propisano projektnom dokumentacijom.. fbkLMkoje smije biti manji siln19_j.. karakteristicna cvrstoca moze prikriti i neke dijelove slabije proizvodnje betona. Krivulja normalne distribucije. koji se mogu ocekivati unutar intervala duzine jedne standardne devijacije. _uzimani.. i ekonomicnost i sigumost konstrukcije. n je ukupni broj rezultata ispitivanja.' _ gdje je k faktor vjerojatnosti (Tablica 8.0 99.90 MB iii fmin=MB-4.a. Opisani nacin obrade rezultata ispitivanja cvrstoce pretpostavlja.. s je procijenjena standardna devijacija izracunata iz manjeg broja podataka.282 1.i_ pJ:9pisima. odredba "da ne smije" znaci. r . koje reprezentira uzorak s vecim podbacajern.J.je. Faktor vjerojatnosti k 1. ~~ <._. Pojedini rezultati ispitivanja unose se u statisticku kartu kronoloskim redom. to je i taj dokaz manje pouzdan.32.96 2.~i_"-~~-\~I(_ Projektirana cvrstoca ------ Tab!ica 8.w()r!l__ dokazati.9 10 (I od 6) (I od 10) 'W co o vr ~t---. f cr = =--'.jevaznopdrediti onu evrst()~~_(f!_ar_a_kter_iit!EIlf! (~)'r§tQfca. Za prakticne potrebe.da..33 3....(----------_ . _?_._. s je standardna devijacija izracunata na osnovu velikog broja podataka..3) kojim je definirana sirina prornatranog intervala. tj.3.0 90. -..33.s) i vjerojatnosti broja podbacaja (fm-k. til~. da ne smije biti rezultata manjih od neke minimalne vrijednosti. da su oni vremenski neovisni.~-.~~3-~-) Osim toga svaki propis za beton odreduje. a V koeficijent varijacije. Primjer statisticke karte za kontrolu cvrstoce betona.fm? 11-1 V=5!.. koji su u Tablici 8. 2.00 Vjerojatnost cvrstoce u rasponu fm±k.~:5~.3.!£ ili'p_<?_s!()1<1k_p_Q_cl_R-..0 95.33) pokazala se vrlo prakticnim i efikasnim pomocnim sredstvom za upravljanje kvalitetom proizvodnje betona.. U svakom slucaju beton elemenata. zavisno od manjeg broja raspolozivih rezuitata. H n m ~r....s % 68. 128 129 . ri. LiJ SV<k3 tcCka fl prosj€k cd 5 pret:trrhih rezul tata 5 (1 od 20) 2._.5 (I od 40) 1 (1 od 100) 0.2 z.. k granicarna 3s oko srednje vrijednosti jest 99. U prakticnoj primjeni. propisi za beton obicno navedeni izraz za dokazivanje karakteristicne cvrstoce daju u prilagodenom obliku..6%. pa se radi sigurnosti dokazivanja korigiraju (uvecavaju) faktori vjerojatnosti._.} ) fm~!~~8~s-':. Npr fmin=0. Statisticka metoda kontrole kvalitete pornocu kontrolnih karata (Slika 8. Ovi izrazi daju se na osnovu krivulja operacijskih karakteristika.IOO% fm (\) . kojima se dokazuje postignuta karakteristicna cvrstoca.~.7 Vjerojatnost cvrstoce manje od fm-k..15 (I od 700) Slika 8. Broj rezultata u statistickorn uzorku treba biti barem 50.h. -- I ~ =-1. da ce cvrstoca biti u rasponu (fm ± k.?~Ej~_g_~Q_l!ll_i_i~J)it~l1i~p_r:e_J!lllnOl]11ll_t!\lim(l ._..frl. U grafickom dijelu karte Slika 8..li broj rezultata testi~Tlj~Jfr._-- : (fm ± k~~)..---~~~~v-----~~~.~~:~@~~~:_~::d~~S-~~:-~.s (fraktil) %. LlJ Tt s i eris CV r s to'ca = MS. Vjerojatnosti. minimablP cvntoCe Minimalna cvrstoca obicno se propisuje u dijelu od pr6}ektirane cvrstoce betona (MB). da neki rezultat bude unutar nekih drugih granica pomocu izraza: ..s). da se tolerira 1 do 2 veca podbacaja. t ::g Klizna sn:xtira cvrstcr'e ~ t-.--~~--~--~ -.(fi .-' '_'~' f:min '" ~--~t-----------~--~~==~~~~~~-------=~--~~ -o co ..

da su cvrstoce betona u konstrukciji manje od onih dobivenih ispitivanjem na kontrolnim uzorcima (Slika 8.00 4. dobiju se bazdarne krivulje (regresijski pravaci na slici 8. urezivanje (identation test). da se rezultati dobiveni ispitivanjem betona iz konstrukcije. Rezultati dobiveni ovim postupcima su manje pouzdani od onih koji se dobiju ispitivanjem valjaka ispiljenih iz konstrukcije. S tako dobivenim podacima 0 odnosu cvrstoce i parametra odredenog nerazomim postupkom korigiraju se (rebazdarenje) svi rezultati cvrstoce dobiveni nerazomim postupkom. 'I 4. provodi se kombinacijom razomih i nerazomih postupaka ispitivanja. minimalna cvrstoca i projektirana srednja cvrstoca. cupanjem malih ugradenih sidara iz betona (pull-out test).70 do 0. Primjena nerazomih postupaka ispitivanja cvrstoce betona temelji se na odredenoj korelaciji izmedu tlacne cvrstoce betona i parametara. klizna sredina. Korelacija rezultata ispitivanja kontrolnih uzoraka i uzoraka iste velicine i oblika izrezanih iz konstrukcije [8.35. tj. koji se izrezu iz konstrukcije (vadenje jezgri).. utiskivanje cavala (penetration test). primjenjuju se jos i nerazome i polurazome metode utvrdivanja kvalitete betona. Da bi se smanjilo ostecivanje konstrukcije. 24 co 20 c: . koja sadrzi rasipanje rezultata ispitivanja betona i rasipanje rezultata uslijed vece nepouzdanosti metode u odnosu na ispitivanje uzoraka izrezanih iz konstrukcije. Brojna komparativna ispitivanja betona iz konstrukcije i kontrolnih uzoraka betona pokazuju.35).{XJloiero . naknadno utvrdivanje cvrstoce betona u konstrukciji. Ispitivanja na konstrukciji se provode u dva koraka. Eksperirnentalni rezultati ispitivanja tlacne cvrstoce betonskih kocaka pre rna rezultatirna ispitivanja indeksa sklerornetra odnosno brzine prolaza ultrazvuka za iste uzorke [8.34). Ukoliko se zeli postaviti blazi kriterij moze se propisati isti uvjet za kliznu sredinu od npr. te razlike mogu biti od 10 do 30%..34. da se mogu postaviti kriteriji za ocjenu rezultata onako kako pristizu: • pojedini rezultat smije biti manji od MB. 12 ~ fe' Wa [kocke ) I. Opseznim komparativnim laboratorijskim ispitivanjem uzoraka nerazomom metodom i zatim ispitivanjem njihove cvrstoce. Prema raznim autorima..12]. pet uzastopnih rezultata.(J co .. 'I.9]. ali takoder manja je cijene kostanja.naznacena je MB. otkidanje valjaka (break-off test). Ova cinjenica uzima se u obzir pri dokazivanju postignute karakteristicne cvrstoce betona tako.85.70 Ii. betoni ugradeni u konstrukciju razlicito su ugradeni.10 j 11'1" i 'I' 1111' I i '. SR je standardna devijacija. itd. razlicito uvecaju dijeljenjem s koeficijentom 0... 130 131 . 48 44 liJ ~ "(J co J6 J2 rO . te oni mogu posluziti za dokaz postignute karakteristicne cvrstoce betona.liJ 4.35).50 4. Prvo se nerazomim postupkom ustanovi homogenost betona u ispitivanom konstruktivnom elementu.csoievn: tetmir . prema propisima raznih zemalja.I i 'I"l" 4.3] 4..60 4. pa i uvjeti ocvrscavanja su drugaciji.. Na osnovu rezultata tih ispitivanja odredi se nekoliko reprezentativnih mjesta iz kojih se izrezu uzorci betona za ispitivanje cvrstoce. Slika 8.3 28 III .. Postoji veliki broj takvih postupaka: pomocu ultrazvuka iii sklerometra. 16 .. zbijani i njegovani. Prema tome. Zbog ekonomicnosti i jednostavnosti. MB ' SR ~ Cvrstoca betona u konstrukciji Kontrola postignute cvrstoce proizvedenog betona provodi se tijekom izvodenja objekata. U slucaju nezadovoljavajucih rezultata iii nedovoljne kontrole provodi se naknadno dokazivanje cvrstoce betona u konstrukciji ispitivanjem uzoraka. prema nasim propisima 0. U usporedbi s betonom ugradenim u kontrolne uzorke (kocke iii valjke). . srednja vrijednost odprimjerice. koje se zatim moze koristiti za ispitivanja betona u konstrukciji. U donjem dijelu dijagrama unosi se tzv..90 brzina ultrazvJ<a Slika 8. sest uzastopnih rezultata. izraz za dokazivanje karakteristicne cvrstoce postaje: f m· konSlr.20 4.'iTTTTTTTTTTYTTTTTTrrTTrp'TTf1'TTPT' 'I 4. zbog uzimanja propisanog broja uzoraka za dokaz cvrstoce betona. ali ne manji od [min' • srednja vrijednost od tri uzastopna rezultata ne smije biti manja od propisane MB.90.(J • temelji l:. koji se dobiju nerazomim postupcima (Slika 8.. 0L- ~ 20 ~ 40 o betxriir. Prednost rada sa statistickorn kartom je u tome. _ ~85 1282 = f.

_Po1aziste za proje tiranje sastava etoi1ilje p!Qjekt betona. ali se i povecava kohcma cementne paste. K konstanta materijala odredena eksperimentalno.Jcriterije i-ucestalos.11): Parametri A i B odrec1uju se eksperimentalno betona. ali za konkretan objekt i njegove posebnosti propisuje se u tehnickoj dokumentaciji.i~anih ~ojstava u svje~em i o~yrslomstanj~_iy_~fonn<l_f1sj~k!>pI_Qata.000637e A Pa. pOStOJIvise podataka 0 cvrstoci betona.0j mjeri kolicina cementa nepovoljno mijenja utJec~J v?docemcntnog faktora 1 kohcme zraka na evrstocu betona.qnj_e_sastaya_Q~!9lla_i~_p()~tupak utvrdivanj a_rel<iti-vnQKJlgje!<i_-s<iililjaka betOna potrebnilL?:_~. a ona je kod obicnih betona znatno manje cvrstoce od agregata. Ako se u analize uvede jos i utjecaj kolicine zraka u postotku volumena betona onda formula dobiva oblik: ' f = ----:----:~A':-'-::---e Bv!e + O.IR.kvalitetei osiguranj<l_k._je_dinicliQg-:_YQlum_eil<Cl!gra~e_~()g__ ~~~~_Qeto~i_> . te njih ispitivati i prosudivati u fazi projektiranja i kontrole proizvodnje. a svojstva svjezeg betona uvjetovana su prvenstveno opremljenoscu izvodaca radova. Ova formula. Ako se radi 0 betonima. kao i jednostavnija Abramsova formula ne sadrze podatak 0 kolicini zraka u betonu.ral11etriA i B su karakteristicni za vrstu cementa i agregata. pa je jedna od osnovnih postavki u projektiranju.). za odredene sastojke. da se povecanjem kolicine ce~~. a da se time zapravo zeli osigurati neko drugo svojstvo svjezeg iIi ocvrslog betona.t~_iii. vode i zraka. Povecanje cvrstoce smanjenjern vodocementnog faktora postepeno iseezava. ne uvazava cinjcnicu.mogugrupirati u: Ta _.Y!lli_l~te. koja mo@_zad9voljav~ odrec1eni_m'$k. Za konkretni skup eksperimentalnih podataka Popovics je dobio A=353. dakle predpostavlja. da se kakvoca betona prosuduje na osnovu tlacne cvrstoce. koju dijelom izraduje projektant. Poseban oblik ove formule je Abramsova formula (1919.72 I B=23. u k. Tome u prilog ide cinjenica.:!()I1_<i. Sva svojstva propisana u projektu betona. godine Feret je predlozio empirijsku formulu za prcdvidanje evrstoce 9.god. Detaljnijom analizom odnosa cvrstoce betona i vic faktora. Ponekad se projektira veca cvrstoca betona. [8. jer postoje dobre korelacije s mnogim drugim svojstvima ocvrslog betona.nta preko ncke granice. koji ce biti izlozeni trosenju iIi agresivnom djelovanju okoline ili betonima za koje su bitne termicke karakteristike ili defonnabilnost.§1lhvi!fl!_P9J_a. odlicno zbijeni beton. da prevelike kolicine cementnog kamena potenciraju nepovoljna svojstva betona.:. vode i zraka prognozirati cvrstoca nekog drugog betona.12). Je?nadzba jasno pokazuje.. a to jos pojacava ucinak smanjenja cvrstoce radi povecanja relativnog udjcla zraka u betonu.__ . pa se odreduju pokuslilla. medutim. pa onda od volumnih udjela cementa.10]. -----• cvrstoce. osim tehnickih uvjeta treba uzimati u obzir i cijene raspolozivih materijala i troskova izvodenja. a manje 0 troskovima izrade. kolicine vode i kolicine cementa. Projektant propisuje uglavnom svojstva ocvrslog betona.. dobavu i rukovanje sastojcima b<.:}C§pl()_l!. koji obuhvaca: • ~ahtijevana svojstva_be. au su vo~~~eni cementa. takva praksa dovelaje cesto puta do pogresnih rezultata i stavova u projektu betona.. Medutim. . Cijena kvalitetnih dodataka betonuje takva.Lkontro]e. Uvrijezena je praksa. ekonomicnost betona ovisi u prvom redu 0 cijenama sastojaka betona.0279.mrmanje.13) odnosno istu ko licinu cementa (Slika 4.!!B~£L£~{~!~' se svojstva . • propisuje. neaerirani.nacin. SASTAV BETONA ZADANE OBRADLJIVOSTI I CVRSTOCE gdje je fe tlacna cvrstoca. • p£oPi§!lje_PQ§tllQke-spravljanJa i·I1lkovan]asy]~zjll)betQQQ_lJI_i1:>etonom __ fazi u _Qcvrscayanja.. a dijelom izvodac radova prema raspolozivoj mehanizaciji za izvodenje objekta. zbog povecanja kolicine cem:nta (cen~entne paste). !il1illLsasfav b~t()~~"-2..Teorijsko predvidanje tlacne cvrstoce betona betona: Jos 1897. Cijena cementa je visestruko veca od cijene agregata. To se najbolje vidi pri povecanju maksimalnog zma agregata uz isti vodo~e~~entni f?ktor (Slika 8.6]) prosirena Abramsova formula: f= e Bv!e + O. zagradi za koje zavisno sastava Osnovni pojrnovi i definicije PrQkktir. da se ti troskovi kompenziraju poboljsanim svojstvima svjezeg i ocvrslog betona i u konacnici ne povecavaju ukupne troskove. U postupku projektiranja sastava betona. te nacin njegovanja i testiranja. onda treba tim svojstvima prilagoditi sastav betona. koja zapravo grubo aproksirnira oblik dijagrama odnosa evrstoce i vodocementnog faktora (Slika 8.£ili. • uvieJ~~<li:zQQ_r. Prema toj se fonnuli. postupkom multiple regresijske analize dobije se (Popovics. moze izracunati konstanta K. U uvjetima modemog mehaniziranog nacina spravljanja i ugradnje. starost Oblik ove fonnule. doduse smanjuje vodocementni faktor. stednja cementa. aditive. 132 133 .__<:>1:>r<lclJjiYQ~t. za cement.66 [8. Uvjeti projekta betona djelomicno su sadrzani u pravilnicima i normarna za beton.0J.tQl)aJL(.000637e + 0. agregat. Projekt betona je siroki pojam.

0:$s:$4.llflz:i~~. manje od 1 na 100. "-tenni~Kekarakteristike_u svjezem.9 MPa . kolicine i podrijetla i s razlicitirn odnosima masa pojedinih sastojaka.. . suvrernenom mehanizacijom i vrlo dobro organiziranom kontrolom proizvodnje. da proizvodnja uz veliku standardnu devijaciju zahtijeva i projektiranje vel ike vrijednosti srednje cvrstoce betona. (Normirani uvjeti ispitivanja cvrstoce betona opisani su u poglavlju 0 evrstoci betona. Utjecaj rasipanja rezultata ispitivanja betona na projektiranu srednju cvrstocu betona.postize se zastarjelom iii zapustenorn mehanizacijom. a to se propisuje zavisno od toga o kakvoj se betonskoj konstrukciji radi.2. zavisno od dopustenog broja podbacaja. Klasa betona se u projektu.§ill:'Lli.postize se dobro organiziranom tehnologijom betoniranja. dugotrajne.3.?:MB Projektirana. karakteristicna cvrstoca je definirana kao 10% fraktil (Slika 9.c. Ocito je.0MPa . Svaka klasa betona mora imati naznacenu projektiranu iii zahtijevanu cvrstocu.§h'. Standardna devijacija (s) izracunava se iz velikog broja rezultata ispitivanja i s obzirom na stohasticku prirodu betona.pr()PJ. ista zahtjevana svojstva u ocvrslom stanju mogu se postici sastojcima razne vrste. Standardna devijacija rezultata ispitivanja tlacne cvrstoce betonaje pokazatelj ujednacenosti proizvodnje betona. MB 20 .9 MPa . gdje se ne koriste rezultati ispitivanja betona i njegovih sastojaka. .9MPa .toca na umor.. 5.1). :: I j " - ..0:$s:$7. srednja vrijednost (fm).__ ..:. suvremenom mehanizacijom i dobro organiziranom kontrolom proizvodnje. fizikalne. Prema nasim propisima taj je faktor 1. treba biti veca od projektom zahtjevane marke betona (MB). • gusto6a (laki betoni. Karakteristicna cvrstoca treba biti jednaka iii veca od marke betona: fbk.9 MPa .28. 4. s.2). zakoju se projektira sastav betona.postize se kod nepazljivog iii volumnog doziranja sastojaka betona. neekonornicnu proizvodnju (Slika 9.1. ocvrscavajucem i ocvrslom stanju. ~Liste klase.3).itd do MB 60.itd. Marka betona je normirana tlacna cvrstoca betona u MPa u starosti od 28 dana. zilavost itd.. i jos se kontroliraju svojstva trajnosti u okolnostima normalne agresivnosti za beton. tj.postize se slabije organiziranom tehnologijom betoniranja suvremenom mehanizacijom i uz mali utjecaj kontrole proizvodnje.?:MB+ ks.iJ~kf:_~ll!_a!c!f:!is!ike: kratkotrajne.) Moguce je projektirati sljedece marke betona: MB 10.• trajnost (postojanost na mehanicke. Vrijednosti faktora vjerojatnosti razliciti propisi odreduju razlicito.="" -. teski betoni).!S.1]. Od toga se prve tri grupe svojstava pojavljuju uvijek.postize se vrlo dobro organiziranom tehnologijom betoniranja.0:$s:$5. . ali razliCi10g__SlI. na mjesalicama sa slabom sposobnoscu homogenizacije i postrojenju uz koje ne postoji laboratorij. u tehnickirn opisima i izvjestajirna radi jednostavnosti oznacava nekom sifrorn. mogu se razlikovati pet tipicnih grupa rasipanja rezultata ispitivanja cvrstoce betona: 3.0:$s:$3. Faktor vjerojatnosti k uzima se prema vrijednostima iz Tablice 8. 134 20 15 25 35 MPa Slika 9.-j1eka __ posebna.hI_~~ Nairne._~ef()fITla. a ostale prema posebnim potrebama konkretne betonske konstrukcije.--~~~~~~. Kriteriji i postupci projektiranja drugih svojstava uvoditi ce se sukcesivno kada ta svojstva budu detaljno opisivana.-izgled.svojstva. Rezultati manji od zahtijevane cvrstoce betona (MB) ne smiju biti manji od minimalne cvrstoce'/mlll' Ocekivanje rezultata manjih od minimalne cvrstoce betona moze biti npr..?:8. 6.!l()st~i:llluide. Slika 9. . ili 1 na 40 (Tablica 8.T . kao otpornost na udar. cVfl. U ovom poglavlju biti ce govora 0 jednom postupku projektiranja sastava betona kojemu su zadana svojstva obradljivosti i cvrstoce. ne uzima se manjom od 3 MPa. MB IS. tj.mehanicka. srednja vrijednost cvrstoce betona je: fm. koja se prema pravilniku za beton i armirani beton naziva marka betona i oznacava s MB. kemijske i bioloske utjecaje).. tj.na nacrtima. . Statisticki uvjeti za projektiranje marke betona. Na osnovu visegodisnjeg pracenja tehnologije betona u nas [9. Statistickl kriteriji za projektiranu cvrstocu betona Zbog ve!ikog rasipanja rezultata ispitivanja tlacne cvrstoce betona.

jer su volumeni nasutog agregata i cementa zavisni od vlaznosti odnosno stupnja zbijenosti i vrlo promjenljivi. njihov omjer u rnjesavini moze mijenjati u relativno sirokim granicama. konzistencija svjezeg betona. Orijentacijski podaci Tip konstrukcije 0 konzistenciji betona za maksimalno zmo rjecnog agregata D=32 mm. i na osnovu toga korigiraju projektirani sastavi betona. da prvi korak u projektiranju sastava betona treba biti izbor prikladne obradljivosti odnosno konzistencije betona.a kontrolnih ispitivanja. b) 500 400 . te klimatskim okolnostima. podlijevanje ploca strojeva 6 8 I 12 I 13 Iskazivanje sastava betona Proracun sastava betona provodi se obicno na osnovu udjela pojedinih sastojaka u jedinicnorn volumenu.32 ttm 1 ~ 50 Osnovne zavisnosti pri projektiranju sastava betona ~ c ~ o JOO 40 5 = 12-18 cm o Mnogi ulazni podaci za projektiranje sastava betona vee su objasnjeni kada je bilo govora 0 sastojcima betona. raspolozivim sredstvima varijskog i unutrasnjeg transporta.%) x masa agregata. tj. no i danas je jos prikladna kod zanatskog nacina spravljanja betona. Faktori vjerojatnosti k. uzima se kriterij kOJI Je na strani sigumosti: fm ~ MB + 8. A~o n. Prema tome. zavisno od dopustenog broja podbacaja odnosno minimalno dopustene cv~stoee.1. a da uz konstantnu kolicinu vode konzistencija betona ostaje prakticno ista (Slika 9. (2) zavisnost tlacne cvrstoce od vodocementnog faktora i (3) zavisnost trajnosti betona od vodocementnog faktora. U tom slucaju bolje je zadavati omjerima masa. bilo namjemo uvucen iii slucajno zahvacen iskazuje se u postotku ukupnog volumena betona. industrijski podovi Betoniranje pod vodom Masivni hidrotehnicki betoni Zalijevanje ankera. To je voda koja sudjeluje u tvorbi cementne paste. Na osnovu rezultat. zidovi. proracunavaju se statisticki parametri.kt~r slobodne vode. U Tablici 9. izbor maksimalnog zma agregata. da beton u konstrukciji bude dobre kvalitete jest.. Na tom prakticnorn.sup.3. volumen vode izrazene kao vlaznost agregata je: vlaznost agregata (tez. vaznorn pravilu zasnivaju se razne tab lice (Tablica 7. Te kolicine mogu biti polaziste za projektiranje prve eksperimentalne mjesavine betona. greda Kolnicke pi OCt. specijalne posude pumpa. da konzistencija zavisi u najvecoj mjeri od kolicine vode. Priblizne kolicine vode za odabranu konzistenciju. Prikladno je svojstvo svjezeg betona.0 (MPa). granulometrijski sastav.3. posuda na kranu pumpa. Voda se iskazuje u litramas time. posuda na kranu trake. pri rnijesanju svjezeg betona. Zrak. ako su tekuci (najcesce). To su: (I) obradIjivost svjezeg betona i kolicina vode.1. Ta praksa datira iz vremena kada nije bila poznata uloga vode u betonu. uzimaju se prema vrijednostima iz Tablice 8.50 1. koji ce proizvoditi beton.' PC. ili u kilogramima ako su praskasti. Tijekom proizvodnje betona dobiva se nizove rezultata kontrolnih ispitivanja za pojedine klase betona. srednja cvrstoca pornocu dva simultana uvjeta: za koju se projektira sastav betona odreduje se v t: OBRADLJIVOST IKOLICINA VODE fm~ fmin+ k2·s. Prema tome.i. da se betonske mjesavine zadaju u masenim iii volumnim ornjerima agregata i cementa iii pak kolicinorn cementa u kubnorn metru betona.3. Obradljivost betona moze ovisiti 0 svim fazarna obrade betona.2% 0. da ga se moze dobro ugraditi. cement i agregat. silobusi posude Konzistencija prema mjeri slijeganja. kamioni. maksimalno zmo agregata i vrstu agregata (drobljeni iii rjecni) iii dijagrami u kojima se navode preporucene kolicine vode za beton odredene konzistencije. Postoje tri osnovne zavisnosti koje upravljaju postupkom projektiranja sastava betona. Tablica 9.45% Rjecni agrega t.0 vic 0. izbor vrste cementa. cijevi trake. da se za odabrane sastojke betona. kamioni pumpe. u Dodaci betonu izracunavaju se u postotku od mase cementa i zatim izrazavaju litrama.3a). Pretpostavka. Transportna sredstva trake. navedeni su neki tipicni primjeri preporucenih konzistencija betona. Aerant 0. 137 . 136 20 0. da se uvijek specificira vodocementni fa. (a) odnos vic faktora i kolicine cementa i (b) odnos vic faktora i tlacne cvrstoce. Dijagrami rezultata ispitivanja betona iste konzistencije. Vlaznost agregata izrazava se u postotku tezine agregata i obuhvaca upijenu i adsorbiranu vodu.'. bez vode koja je apsorbirana u agregatu. stupovi Jako armirani presjeci stupova. a za potrebe doziranja na betonari iskazuje se tezinski za cement i agregat. cm 1 5 12 16 5 18 5 20 Siabo annirani iii neannirani temelji i blokovi Annirani temelji. To znaci. sredstvima zbijanja betona u konstrukciji.50 1. u odredenim vremenskim razmacima iii prema potrebi.25% . ploce.~~nate statisticke karakteristike pogona. 0 vic Slika 9. To su npr. a) los se uvijek susrece praksa. To znaci. kako bi sto bolje odgovarali zadanim tehnickirn uvjetima i zahtjevima ekonomicnosti. koji pokazuju varijacije u kvaliteti betona. ne sarno 0 ugradljivosti u konstrukciju (velicini presjeka betonskog elementa i stupnju armiranosti) nego i 0 nacinu mijesanja.

a svojstva svjezeg betona uvjetovana su tiporn konstrukcije i raspolozivom tehnologijom. a kolicina cementa u kubnom metru betona se mijenja u intervalima od po npr. kao polaziste za izbor vodocementnog faktora moze posluziti formula za teorijsko predvidanje tlacne cvrstoce betona (Poglavlje 8. ukoliko nema drugih podataka 0 cvrstocama slicnih betona.Za agregat vrijedi kao i za cement. nadzora i neovisne) 139 transporta.rezultate ispitivanja betonu (npr. a za konkretne treba ispitati: • granulometrijske sastave. treba posluziti Walzov dijagram cvrstoca betona normiranih s cvrstocom cementa (Slika 8.): f= c Bv/cO. Zavisno od uvjeta okoline betoni se dijele na klase izlaienosti (Tablica 11. projektiranje u doslovnom smislu rijeci i nije moguce.~-. • poboljsanim • njegovanjern zbijanjem betona. • apsorpciju vode. postoje dobre korelacije izrnedu vodocernentnog fakt~ra i tlacne cvrstoce betona (vidi dijagrame na slikama 8. Ukoliko se ne raspolaze takvim podacima iz redovne proizvodnje betona.10. a za njihovu promjenu nekada ima vise.OO0637C + O. osim pravilnog izbora tipa cementa i vodocementnog faktora. interpolacijom odabrati mjesavina. • volumnu masu svake frakcije. Osnovni su podaci 0 komponentama betona. da se laboratorijski izradi nekoliko (3 .). naknadno upijanje vode. DODACI BETONU . kontrolira se vodocementni faktor u pogledu trajnosti betona. transporta. mora uvijek v. a prema tome se propisuju i odgovarajuce minimalne tehnoloske mjere (Tablica 11. 3. aeranti. Sredstva vanjskog 4. a) PODACI 0 KOMPONENTAMA BETONA CEMENT . Pri koncipiranju ovih pokusa. I konacno.7. 0.). 5) pokusnih mjesavina betona za raspolozivi agregat i cement.11).lako postoji atest kojim se potvrduju deklarirana svojstva aditiva.Qgti!Jlalni sastav betona uvjetovan je tehnickim i -ekonofnskim parametrima. Pri projektiranju novih sastava betona. Trajnost betona moze se jos podesavati: • izborom vrste i kolicine cementa. Tek uvazavanjern svih tih aspekata postici ce se dobra i nepropusna struktura betona. volumnu postojanost. podaci raspolozivim tehnologijama i podaci iz projekta konstrukcije i tehnologije izvedbe.020 mm.12). pasti i mortu: • • • • • • cvrstocu normnu konzistenciju.3a). 8. uobicajena je praksa. Sredstva unutrasnjeg TEHNOLOGIJAMA o tim postupcima posebno se govori u poglavlju 0 patologiji betona. jednako vazni dobro zbijanje i njegovanje betona. Pri konacnoj odluci 0 sastavu betona treba uzeti u obzir i nivo kontrole koji je moguc u datim okolnostima izrade. onda se dobiju iz pokusnih laboratorijskih mjesavina. Na taj nacin moci ce se.. 30 kg. jer se uz odredene pretpostavke izracunata mjesavina. 138 . prema normama ukoliko se ne koristi pitka voda.Svi podaci 0 svojstvima koja podlijezu atestiranju dobiju se od proizvodaca. izmedu ispitanih sastava betona. Korelacijska krivulja u dijagramu v/cfaktor : tlacna cvrstoca betona predstavlja srednje odnosno ocekivane vrijednosti cvrstoce betona. potrebno je za konkretnu isporuku provjeriti utjecaj aditiva na odabrane vrste cementa i agregata.11 i 8. kojima se ispituje odnos kolicine vode i konzistencije svjezeg betona (Slika 9. /~ ~ Redoslijed projektiranja sastava betona <) F CVRSTOCA I VODOCEMENTNI FAKTOR .erificirati i najcesce korigirati eksperimentalnim podacima. isporucene frakcije 0 Za slicne sastojke betona. plinove i druge moguce agresivne tvari za beton i celik u betonu. Zapravo. Nacini ugradnje. • kolicinu sitnih cestica na sitima 0. AGREGAT . Prije projektiranja sastava betona potrebno je prikupiti podatke 0 raspolozivim materijalima i tehnologijama. tako daje uvijek potrebna odredena optimalizacija smjese. Ti efekti se obicno provjeravaju na smjesama morta. Postupci zbijanja. 2. Vee ovdje treba naglasiti. da su za trajan beton. vodocementni faktor je jedan od glavnih cinilaca koji utjecu na poroznost.. ali za konkretnu isporuku cementa s kojom ce se raditi probe treba prethodno ispitati sva normirana svojstva na prahu.09. Razine kontrole (vlastite. provjeriti vrstu i kolicinu dodataka. betona.3b). Pokusne mjesavine prave se s priblizno istom kolicinom vode (istom konzistencijom). vrijeme vezanja. • hidraulicnim • dodacima dodacima. ugradnje i njegovanja betona. u slucajevima kada su betonske konstrukcije izlozene jacern djelovanju agresivnih okolnosti i kada su te okolnosti najmjerodavnije za izbor sastojaka betona.0279a A TRAJNOST I VODOCEMENTNI FAKTOR Za svaki beton. koja bude zadovoljavala sve druge propisane uvjete projektirane klase betona. 6. • vlaznosti frakcija. Podaci dobiveni iz eksperimenata prikazu se u dijagramu oblika hiperbole u koordinatnom sustavu: kolicina cementa: vic faktor (Slika 9. fluidifikatori). • odrediti gustocu. • izborom agregata. a time i na propusnost betona za vodu. b) PODACI 0 RASPOLOZNIM 1. VODA . Nacin mijesanja betona. Nairne.063 i 0. Zahtijevana svojstva ocvrslog betona daje projektant konstrukcije. pa i onaj koji je izlozen normalnim uvjetima okoline. a nekada manje slobode. Ove dvije grupe uvjeta mogu biti prilicno opsezne.

V ________________________________ 5. iIi 6. 68' ?- G7'o (000 t 9 s: b) Korekcija za apsorpciju i viaznost agregata Z. Iz jedne serije pokusa rnoze se odabrati vise sastava za propisane klase betona iste konzistencije i istog maksimalnog zma. :>/. Kolicina vode. Prerna potrebi korigira se kolicina vode.)volumeni(V) frakcija(Ai): A=L . treba konzistenciju odabrati obzirom na obradljivost (npr. do 8.16 Principi su objasnjeni u prethodnim poglavljima.3b). i tabele za ispitivanje ocvrslog betona.3. C 8.cvrstoca (Slika 9.~ _ Odabire se prema uvjetu cvrstoce iz dijagrama 8. a [L] 4.02 { ~ T (26 {l 1(63 0/53 ::J f6!J --G 'tS-- 0. zavisno od ocekivane cvrstoce cementa Kontrolira se vic faktor i kolicina cementa iz minimalnih uvjeta trajnosti prema tablici 11.S. Ispitivanje ocvrslog betona i sredivanje podataka u dijagrame prema slici 9. da Ii su postignute projektirane velicine za gustocu betona i kolicinu zraka.2.6 LABORATORIJSKI POKUSI 10. Kolicina agregata. dostupnost elementima).3. a) Proracun sastava betona za pokusnu mjesavinu Sastojak Cement Voda VIC (kriterij cvrstoce) VIC (kriterij trajnosti) Dodatak betonu aerant 0.P. da je beton dobro obradiv za odredenu namjenu.4. moguce trajanje njegovanja. veliki). Volumen zraka. CVRSTOCA I TRAJNOST .2% Zrak 4% Agregat Ukupno 199b 2338 :.. Provjerava se. Frakcije agregata Ukupna kolicina agregata dijeli se u najpovoljnijim postocima(p. { 9. da bi dobili podatke za vise mjesavina. A Ukoliko nije zadana projektom.). Izbor konzistencije prema postupku koji ce se primjenjivati pri kontroli 2. I.1 ~0~v~is~n~0~0~d~im~e~n~z~ij~am~a~p~re~s~je~k~a~i~o/c~o~a~rm~ir~a~nj~a~.>'r 110 014 /. b) % armiranja.VAi Ispituje se vlainost svake frakcije radi korigiranja potrebne kolicine vode za odabrani vodocementni faktor. V +~+~+ A (/10 :J Or :?3 ~O . d) podaci 0 tehnologiji izvedbe (motazna konstrukcija. iste konzistencije. 5 ~/l? 1. Izbor vic faktora 6.2.66r5 S'3/2 II.' 1/2 erE? 49/ :II s'tl . c 11?g'f8 2. c) svojstva i performanse koje proizlaze iz projekta konstrukcije._ __ e. Uvjet trajnosti 7.11. KORACI U PROJEKTIRANJU SASTAVA BETONA ZA KOJI SU ZADANI OI3RADLJIVOST. namjene objikta i uvjeta buduceg okolisa. razlicitim kolicinarna cementa (Slika 9. 14. Vlaznost agregata J}5 3?-9 of- 163 10tll' . a ovdje se ukratko pokazuje jedan od mogucih redoslijeda u projektiranju sastava betona. tako da se konacni sastav betona usvaja interpolacijom.IzborDm~3x~ 3. __ Zahvacenog ili djelovanjem aeranta uvucenog.2. srednji.11.32 Dodatak betonu s vodom (I :I 0) Cement Voda % S kg q kg] = V : ~. koraka prikladno je provesti tabelarno 9. Tablica 9. Kolicina cementa.s '313 34'1 Sl2 . konzistenciju betona treba podesiti tako.. Prilikom ispitivanja konzistencije kontrolira se temperatura smjese. masa agregata Korekcija za Apsorpciju % kg % ?-.) 13. Za proracunati volumen betona doziraju se komponente betona i zarnijesaju.lj . da bi se dobila zeljena konzistencija.5 I/o 0/2- 3/5 3/5 351 i. c Agregat popunjava say preostali prostor za I m3 gotovog ugradenog betona. odreduje se iz iskustva ~il~ip~r~e~m~a~ta~b~l~ic~i~7~.. Masa za 1m3 (kg) 3f::'J 3 2 Gustoca p (kg/drrr') Vo1umen za I m3 (drrr') 3. tako da se moze konstruirati dijagram odnosa vodocementni faktor. Ispitivanje konzistencije.:> b/D Vlaznost kg Korigirana masa za 1000 L kg Sastojak Frakcija 0-1 0-4 4-8 8-16 16. prema tablici 9.A= . odabire se manji ~ iz koraka 8. Dijagram treba konstruirati od dovoljnog broja tocaka. Bez obzira na predpostavljenu kolicinu vode u proracunu. as razlicitim kolicinarna cementa. Ispitivanje svojstava svjeZeg betona i izrada uzoraka za ispitivanje ocvrslog betona PREMA POT REB I PONA VLJA SE OD 3. Obicno se pripremi vise rnjesavina. U prvom projektiranju smjese. Odabiranje sastava betona Koriste se postupci tehnicke statistike Proracun sastava betona od 3. v/~ O/S 0/1 (. KORAKA. (Tablica 14C .260 3S 10 15 35 i z= 1000. kohezivnost i zavrsna obradljivost 141 12.'S.c) PODACI IZ PROJEKTA KONSTRUKClJE a) Vrste presjeka (mali. Pokusna mjesavina PROBNE MJESAVINE Probne mjesavine pripremaju se najcesce prvo u laboratoriju.

ovrsinu premazati s manjom kolicinom cementne paste. Na uhodanoj betonari. Minimalne kolicine cementa kIase 35 za betone B I MB 10 Minimalna kolicina cementa. p.kontrolira funkcioniranje strojeva za proizvodnju i bazdari uredaje za doziranje. Ponekad.ako se umjesto plasticne radi tekuca konzistencija.3. Toje moguce u slucaju da se radi 0 betonima nize propisane cvrstoce i ako se radi 0 manjim kolicinama betona.tete betona odabranog sastava najvise utjecu sljedeci karakteristicni parametn sastojaka betona: ~K-ateg_~!ona Prethodna ispitivanja betona mogu biti vrlo opsezna i dugotrajna.e kvali. uz odredene korekcije. pri uobicajenoj organizaciji kontr~le 1~pravlJanJa kvalitetom betona. Iskustvo je pokazalo. Ukoliko se u proizvodnji ocekuje betoniranje pri vrio razlicitim klimatskim uvjetima. pa se najcesce te varijacije "pokrivaju" povecanom. Najbolje je pripremiti seriju mjesavina za redom. prema iskustvu. 20% . pa prema tome i skupa. Za kategoriju B I propisane su minimalne kolicine cementa (Tablica 9. Moze se prije ubacivanja komponenata prema proracunatom sastavu. Te se kolicine moraju povecati za: 10% . tako da se moze ocijeniti utjecaj rada ekipe i kvalitete opreme s kojom ce se spravljati beton. AdilM KOl'ITROl.4). Medutim. da u pr~k~i ~a promjen.4. promjena potrebe za vodom i vrijeme vezanja betona pri razlicitim temperatura rna. -----K?~m ~stu. Kolicine u Tablici 9. betona B I mogll_sy_~~~oizvodi i to ~_~_]_5.3). Opravdana su tek ako se njima moze ustediti u odnosu na iskustvene sastave betona. To su narocito. pa se uvode eventual no potrebne promjene u projekt sastava. Shema upravljanja sastavom betona. intervencije u sastavu betona provode se nakon dobivanja rezult~ta testiranja ocvrslog betona. ravljanje kvalitetom betona _~ Tijekom proizvo nje aoo1'atOrijuz-oetonaru kontrolira i evidentira rezultate ispitivanja sastojaka betona. korekcije sastava betona su prespore.pri najvecoj frakciji 4-8 rom. da se u meduvremenu bubanj mjesalice ne pere. Upitni~o~ su . SASTOICI Cement Agregal Voda Aditivi TEHNOLOGUE SfATlSTI(:KA OBRADA Do1ir:anje Mijebnje Prijcyoz. rezeIVo~ u projektiranoj cvrstoci betona.emeno .(zagladivost) povrsine. transportni Deton nemoze biti kategorije B I. Rezultati ispitivanja betona ocjenjuju se statistickirn postupcima. na betonari. ~ predvidaju dvije kategorije ~ B J i BJL Za kategoriju B II obvezno se moraju provesti prethodna ispitivanja. te da se poduzmu o?govar~ju~e korekcije u sastavu betona. UgradDja Zbljanjc Zagladivanjc Njegovanje ISPfITVANJE SASTOIAKA Za cemente klase 45 smiju se navedene kolicine cementa smanjiti za 10%. i bez povecanog rizika postici zahtijevana svojstva betona. da bi se doka~a~o u kojoj mjeri su zadovoljeni uvjeti klase betona. onda treba laboratorijski provjeriti ponasanje betona pri razlicitim temperturama smjesa. pa na osnovu postojecih podataka 0 proizvedenim sastavirna betona. rnoze se cak i preskociti faza laboratorijskih ispitivanja.A OPREME ISPfITVANJE BETONA Sf ATls-mm Sastojci Belon Tablica 9. pokuse izvesti odmah u punoj velicini. koji ulaze u proizvodnju. pa to rezultira podbacajem u kvaliteti. bilo dodavanjem aditiva iIi promjenom kolicine cementa iii sitnog pijeska. 10% . a to znaci mjesec dana zakasnjenja. te uzirna uzorke i ispituje kvalitetu proizvedenog betona (Slika 9. Dakle. koji se mogu propisati uz neku povecanu kolicinu cementa. 143 . a za cement klase 25 treba ih povecati za 10%.3 vrijede ukoliko se beton B I spravlja s najvecom frakcijom 16-32mm. pa ta mjesavina ne bi bila mjerodavna. kg/nr' 15 20 25 142 220 260 300 350 Slika 9. Cement Agregat Vod. Prilikom spravljanja pIVe mjesavine dio cementne paste utrosi se na premazivanje povrsine bubnja i lopatica mjesalice. ~ovr. Usvojeni sastavi za trazene klase betona ponovo se zamijesaju na betonari.oznacena mjesta na kojima najcesce dolazi do pogresaka u funkcioniranju sustava.pri najvecoj frakciji 8-16 mm. Mnogobrojni i varijabilni parametri sastojaka betona vrIo razlicito utjecu na kvalitetu betona. zbog nacina obrade i poteskoca u interpretaciji podataka.

: . Uvodenjem kompjutorske obrade podataka.. . Tako na primjer smjese betona u Ijeti..: : . Tek kada ispitivanja ocvrslog betona pokazu neki nedostatak u kvaliteti. Ove promjene mogu biti sistematske.2. kao najuocljiviji parametar kontrolira konzistencija betona.... ~ ~ . 145 • varijacije • promjena • promjene • varijacije u granulometrijskom sastavu frakcija agregata. kada su srednje temperature od 25 do 30°C. Nairne. svjeze betonske smjese i u cvrstoci cementa.5..i . da rezultati ispitivanja sastojaka i betona cine vremenski ovisne serije.i. a nakon toga se zbog vremenske rneduovisnosti podataka povecanjern njihova broja prakticno vise ne poboljsava karakteristican parametar materijala... pa se tome prilagodava kolicina vode u smjesi. Sadasnji propisi uzimaju rezultate ispitivanja betona u nekom duljem vremenskom razdoblju kao skup rnedusobno neovisnih podataka. ..!::iJ11llJJ.~f~tf 5 6 7 8 . pri cemu je uvijek usrednjavano po 5 uzastopnih rezultata..! rezultata kO. formiranjem baza podataka i ekspertnog sustava rnoze se znatno poboljsati i ubrzati slozeni proces projektiranja sastava i upravljanje procesom proizvodnje betona. vjerojatno zato sto su meduovisnosti slozene.. do cak 35 litara pri plasticnoj konzistenciji.3].i. To je moguce uz simultanu promjenu kolicina cementa i vode iIi primjenom aditiva. ~..~.. koje 144 . .. . a to znaci.. rezultiraju znatnim promjenama u potrebi za vodom za istu konzistenciju betona (Tablica 7. a: : : : .. .. i 1 2 J 4 ~.. rijetko se kada u praksi ovi podaci koriste za podesavanje sastava betona.. :.. ... opisan je postupak kontrole kvalitete pornocu klizne sredine cvrstoce.i. trebaju 10 do 20 litara vode vise nego kada su temperature 5 do 10°C (Slika 7.i. Vidi se.i..~ .5 litara na kubni metar betona iste konzistencije! Vece promjene u potrebi cementa za vodom mogu uslijediti od promjena u temperaturi betonske smjese. a to znaci mijenjaju poroznost.. te se zatim intervenira u sastav betona na taj nacin.. • promjene u standardnoj u temperaturi konzistenciji kolicine zraka u mjesavini.17)! maze Ocito je. 20 100 '~i . da se karakteristicni parametri materijala mogu izraziti pornocu srednje vrijednosti i standardne devijacije (Slika 8.. uz konstantnu konzistenciju odrzi i konstantni vodocementni faktor. b) modul finoce agregata i c) cvrstocu betona [9. · . Slican postupak rnoze se primjenjivati uz usrednjavanje razlicitih brojeva podataka za sastojke betona i za ocvrsli beton.3). Komplicirane meduovisnosti parametara sastojaka betona i svojstava ocvrslog betona mogu se pornocu automatske obrade podataka vee preventivno uvesti u upravljanje procesom proizvodnje betona. Novija istrazivanja pokazuju [9.i " kaj1 · . Vremensku zavisnost podataka 0 ispitivanju sastojaka i betona potvrduju slozenije statisticke analize pornocu autokorelacijskih funkcija i segmentacijom. Bra.. prikazan je utjecaj povecanja broja uzastopnih podataka koji se usrednjavaju. . da navedene promjene u kolicini vode znatno mijenjaju faktor. One su posljedica redovnih promjena. poveca se kolicina vode za 10 litara pri krutoj konzistenciji. . MIN · · · IS 16 17 \8 19 20 Braj rezul tata se uSrednjavaju Promjene u standardnoj konzistenciji cementa mogu nastati zbog redovnih promjena u mineraloskorn sastavu sirovina za proizvodnju cementa.>~.33). promjenu kolicine vode za 7 do 10. sto takoder upucuje na mogucnost poboljsanja upravljanja kvalitetom betona.~. da se npr. ' .3]. Standardna konzistencija cementa se uslijed toga promijeniti za 2 do 3%.cvrstocu cementa.J 6U~~11111111111'11111111111'lllnlllllIII1111\lllllltl11'1'11'111"111111'111111"'11 11'1111111111 nastaju promjenama u drobilisnorn postrojenju iIi trosenjem sita u proizvodnji iIi promjenama u opterecenju sita iIi kolicini vode za pranje agregata.. ... : . Tako na primjer. : . Na slici 9.. ali jos vece promjene nastaju pri promjeni kolicine hidraulicnih dodataka cementu.. Na statistickoj kontrolnoj karti rezultata ispitivanja cvrstoee betona (Slika 8. koji odgovara Iiniji A 32.rj!!'Hlli . cak i unutar optimalnih granicnih linija..... polazi se u analize uzroka. i vodocementni Premda se svi navedeni parametri sastojaka betona redovno ispituju u laboratoriju betonare. ~. modula finoce agregata i cvrstoce betona. a to znaci za beton spravljan s 350 kg cernenta/rn '. koji se mogu aproksimirati normalnom distribucijom. : . Od toga se prva tri parametra manifestiraju kao promjena potrebe za vodom uz istu konzistenciju betona.tl se usredn lava iu Slika 9. : '. i to za rezultate ispitivanja cvrstoce cementa. cvrstocu i trajnost betona. koji odgovara liniji B 32 u sastav.. promijeni Ii se granulometrijski sastav. da se prakticno eliminiraju slucajne pogreske... ~30 <.5.. : :: : .. pri mijesanju stalno se. Promjene u granulometrijskom sastavu agregata.. Klizne sredine zavisno od broja podataka koji se usrednjavaju za aj. pa zakljuCivanje po shemi jedan uzrokjedna posljedica nije primjereno.i.. da je 6 podataka dovoljno.31). cementa. . i 9 10 II 12 0 ..i. frakcija ~ ~. .. . . a da konzistencija betona pri tome ostaje ista! Takve promjene u granulometrijskom sastavu agregata mogu se ocekivati u normalnoj proizvodnji. . vezane uz promjene temperature s godisnjim dobima.

koja su cesto veca od vlacne cvrstoce i uzrok su pucanja betona.nj~jJ_etona. pod stalnim opterecenjem beton puze (tece)._ ()ptere~~iij~3rlomara~. pa se javljaju tzv.tj. zbog jednostavnosti. gotovo elasticno. Taj dio skupljanja se naziva autogeno skupljanje. uslijed gubitka vode evaporacijom s povrsine betona.Q_miluleJonIta_ciii"i.!1a. pa rezultiraju naprezanjima.Za uobicajene vrste betona. Ako je beton potopljen u vodu. SU'ukUpne _ jer deformacije puzanja poddopufu:n-F!C~!iIpr~~~nJim~i-!'J9_K!edaveiicinekao i kratk()t@ji!~j~!. pa se laboratorijski. Izrazava se kao bezdimenzionalna velicina u promilima (mmlm) iii miliontinkama (x 10-6).~_~fj£@~@ci_§ac~Ima takoder drugih posljedicapiizaiija. cementna pasta se skuplja za priblizno 50 do I OOx 10-6u odnosu na volumen cementnog praha.~jr~y'erzibiIan. jednakog su reda velicine i jednako vazne za ponasanje betona volumne promjene od skupljanja odnosno bubrenja betona.Y~I)QJg)_ti_1:l~t9. hiQJ1!_t<lgij~_G. U praksi su ove obadvije volumne promjene gotovo uvijek sprijecene. te postoji mogucnost stalnog ulaska vode u pore cementnog kamena. ako se reducira izdvajanje vode. da vece kolicine cementa povecavaju i plasticno skupljanje. Skupljanje povrsinskog sloja je sprijeceno unutamjim dijelom betona. I ~ VOLUMNE PROMJENE BETONA <:> Skupljanje moz~GsLjediG_u~acije vode iz betona.2iJaI:e betona reverzibilan (Slika 1~. a plasticne pukotine mogu se potpuno izbjeci ispravnim njegovanjem betona. plitke i dosta siroke. sma-njenJe-Yo1Umena. Dio .10.~~_~_. koji se ne skuplja. Ono moze biti reda velicine 1% volumena cementa. Taj dio skupljanja naziva se plastic no skupljanje. dolazi do smanjenja volumena. koji je usao u reakciju hidratacije.-Yolumna deformacija jednaka je trostrukoj vrijednosti lineame deformacije skupljanja (cv = cx + Cx + cJ. Medutim. Dok je beton u plasticnom stanju.J_~)_. koje su posljedica djelovanja vanjskih siIa (kratkotrajnih iii dugotrajnih).--:-~voJstvopuzanja je vrLQ. DEFORMAClJE BETONA Za kratkotrajna opterecenja do velicine dopustenih naprezanja.:i:ako·su-!a.E_~iv~slc!J_QliC!. sto rezultira vlacnirn naprezanjima u povrsinskom sloju. plasticne pukotine.y~m~_I}()_m__IJ()§~Q~S!_jJ~~ve~iy:g~~~£a:I<:. I Plasticno skupljanje i bubrenje Skupljanje ocvrslog betona uslijed susenja t~!. a dio jenakon vracanja_vl~k~. Plastic no skupIjanje je manje. ali vecina je stetna po svojstva konstrukcije. beton ce bubriti.s_tQ_~._~m~@_a i ~natiz3C1]e:-l3ez obzira na uzrok. velicinabubrenja zavisno 147 ~usel1ieIl1_Q~yrslog betona izlaziy_Q!la i~ kapilaJa. Naravno. kao i od temperatumih promjena._ _tLs!~formacij~ . cime se nadoknaduje dio vode utrosen na hidrataciju. beton se ponasa kao vecina nosivih gradiva. Uslijed hidratacije. neICemogu biti povoljne. Ova naprezanja mogu biti veca od vlacne cvrstoce jos mladog betona. ispituje obicno sarno Iineama deformacija betonske prizme. Osim deformacija.

uslijed evaporaeije i ponovnog vlazenja.. odvija naizrnjenienn (Slika I 0.3). Pri tome se oslobada voda. ali jos vise od njihove ispunjenosti vodom (Slika 10. U izvjestaju 0 rezultatima ispitivanja vrlo je vazno naglasiti 0 kojim se dimenzijama uzoraka radio Rasipanje rezultata ispitivanja srazmjerno je veliko. obicno se mjeri sarno lineama promjena uzorka oblika stapa. " b) " Povratno '.:iusenjem ..1] . cime je evaporaeija usporena. "'" g- I V) O d / " I~ "'::. ne dolazi do reakeije s kristalima vapna..3%. Osim skupljanja. Prema tome skupljanje betona tijekom duljeg suhog razdoblja. U praksi se najcesce transport vlage u betonskom elementu. Obicno se ispituju prizmice morta dimenzija 40~40xl~0 mrn ' u aparaturi prema Graff-Kauffmannu. to ce izmjerena velicina zavisiti bitno od dimenzija uzorka.1.. promjene duzine usporeduju se sa stalnom duzinorn stapa od invara istih dimenzija kao prizma od betona (slika 10. Skupljanje cernentnog morta uslijed susenja i karbonatizacije vlaznostima [10. Ukupna skupjanje ad suse 1600 nja i karbanatizacije 1200 xo '" " . ali u gradovima i na autoputevima ima ga do 0. ' -40 0 20 40 60 Relatlvna vlainost 80 100 -% pri razlicitim relativnim od_t~aj~j~_l1j~gQvflnjll_istarostib~t()_namoze biti od 40 do 70% od skuplj~. Testiranje skupljanja Premda je skupljanje volumna promjena. 149 V r: Skupljanje uslijed karbonatizacije Djelovanjem CO2 iz okoliee na eementni kamen dolazi do kemijskih reakeija. a beton se ispituje na uzoreima dirnenzija IOxlOx40 ern? i 20x20x60 ern". najvece povratno bubrenje. nadoknaditi ce se vrlo brzo jednim kratkim kisnirn razdobljem. posljediea karbonatizaeije cementnog kamena od obicnog portland cementa. koji popunjava strukturu.. Brzina transporta vlage ovisi 0 relativnoj vlaznosti betona i okoline betona. Da bi se eliminiralo mcguce utjeeaje temperature na promjene dimenzija okvira aparature.. moze biti povecanje cvrstoce. Tako je ripr. pa se paralelno ispituje barem 3.. Skupljanje i bubrenje ocvrslog betona uslijed susenja i vlazenja [ 10. ne nastaJ~ kar~ona~n~ kiselina tj. a bolje je 6 uzoraka. Slika 10.. Buduci da je najveci dio skupljanja posljediea transporta vi age iz unutrasnjosti uzorka do povrsine i zatim intenziteta evaporaeije. jer se kristal} vapna zamjenjulu cvrscim kalcij karbonatom. a.c<.. koje djeluju na taj nacin.. .2).. IlJ 800 400 - j Skupljanje od susenja /".:.. Prema tome.. nakon sto je isparila adsorbirana voda. a voda. 2000r----------------. narocito se povecava tvrdoca betona tako da tanki povrsinski sloj kore betona postane znatno tvrdi i kruci.~. Uzorak ima na oba kraja ugradene repere od nerdajuceg celika. ..jJ Slika 10.... da beton naglo upija vlagu. optima lni uvjeti za karbonatizaeiju eementnog kamena su u djelomicno vlaznom betonu. Ireverzibilni dio skupljanja betona posljediea je nastanka novih kemijskih i fizikalnih veza u strukturi eementnog kamena. ako je beton istovremeno sa susenjem izlozen intenzivnoj karbonatizaeiji...03%. za beton.. Napredovanje karbon dioksida ?iti ce najsporij~. koji je njegovan do prakticno potpunog zavrsetka Iiidratacije. +r=:«: I I I I . a nakon formiranja meniskusa vode u kapilarama nastaje podtlak.. ali je proees upijanja vi age znatno intenzivniji od procesa evaporacije.. To je posljediea djelovanja kapilamih sila u porama betona. Velicina tih ciklickih promjena zavisi od trajanja razdoblja susenja odnosno vlazenja... uslijed karbonatizacije dobiva na povrsini praskasti sloj.. ali se i drugi spojevi eementnog kamena razgraduju. Karbon dioksida ima u nezagadenoj atmosferi 0. onda je ireverzibilni dio skupljanja znatno veci.. '~~.u vod! na zraku Bubrenje a) \Skupljanje '..('.'.. . Nepovratno Povratno skupljanje (transport -L vlage) t skupljanje kamena uslijed karbonatizaeije zavisi od strukture pora..2. ali ako u porama nema vode... zatim prosusen i onda ponovno vlazen.1 b).ko s~ pore ispunjene vodom.. Karbon dioksid s vodom tvori karbonatnu kiselinu koja reagira s Ca(OH)2 u eementnom kamenu stvarajuci CaC03. zatim 0 stupnju hidrataeije eementnog kamena i 0 strukturi pora u betonu..(transport skupljanje vlage) ""'" ~_(\('."- ___ -- na u vodi zraku b . Uslijed karbonatizaeije.. koja se oslobada moze intenzivi~ati proees hidrataeije. Medutirn. ... Brzina napredovanja korozije eementnog 148 . '~" Skupljanje ad karbonatizaclje .. '-' c <0 '-. zaobljenih krajeva.L__:::_. Beton pripravljen s cementom u kojem ima dodataka zgure...2].

-i 0:: a Vo1umni udio agregata. 0.. QJ C <1J ~ <1J QJ ..5 __ --~--__ ~ 0. cuvanih na 21°C i 50% re!.6 vic faktor 0. Utjecaj udjela agregata u volumenu betona na skupljanje [10. pa ce to rezultirati manjim skupljanjem. Vrijednost eksponenta n zavisi od modula elasticnosti agregata i Poissonovog koeficijenta. ali spravljenih od razlicitih agregata. '2 .5..4).4]. -i QJ 0.140~----------------------------------~ 120 o 10 28 dana 90 1 2 5 10 20 30 godina Slika 10.6..7 0.35 0. Slika 10.50 '0 120 I C> Volumni udio agregata . a zatim se postepeno smanjuje... Slika 10. % 80 1 V) 100 o~~~~--~ 0.4.2 :::: . a narocito je vidljiv kod lakih betona. U pocetku je skupljanje najvece.. Aparatura za ispitivanje skupljanja mortnih prizmi i betona. 40 20 0..v!... 150 151 ..3]..4 0...8 ~ ~ -i s II) Q ~ 0. 40 do 80% od 20--godisnjeg skupljanja obavi za 3 mjeseca i 66 do 85% od 20-godisnjeg skupljanja obavi za 1 godinu.6). koji sprecava skupljanje. ali najveci utjecaj na velicinu skupljanja ima agregat. Medutirn.5]. Skupljanje betona moze se izracunati iz velicine skupljanja cementne paste (sc~ pomocu struktume formule: Sb = scp(1 .3 0.. uz istu konzistenciju i isti vodocementni faktor ornogucava obicno manju kolicinu cementa.4 8~. Opcenito vrijedi da se: 14 do 34% od 20-godisnjeg skupljanja obavi za 2 tjedna....<1J . . koji imaju znatno vece skupljanje zbog malog modula elasticnosti agregata. vece zrno agregata. Granulometrijski sastav i velicina maksimalnog zma agregata sami po sebi ne 'utjecu na velicinu skupljanja.g)n gdje g znaci volumni udio agregata (Slika 10. Sam cementni kamen imati ce utoliko vece skupljanje ukoliko je veci vodocementni faktor (Slika 10. Utjecaj vic faktora i kolicine agregata na skupljanje betona [10. Cimbenici koji odreduju veliclnu skupljanja Skupljanje betona je posljedica skupljanja cementnog kamena.3. [ 10..8 ~ Slika 10. Skupljanje betona istog sastava.5). U kasnijim razdobljima odredeni doprinos moze biti posljedica skupljanja od karbonatizacije. Utjecaj vrste agregataje velik vee kod uobicajenih vrsta agregata (Slika 10.

23 0.opseg presjeka elementa u dodiru sa zrakom u cm.90 0.30 90 0. co .23 010 0.35 3 god.2 8.75 0.40 0. koji ima veci temperatumi koeficijent...12 u poglavlju 0 agregatu. Koeficijenti temperatume ekspanzije betona c:a= 1:6.1 9. zavisno od vlaznosti. Utjecaj relativne vlaznosti okoline na skupljanje istog betona [10.10 005 0.cta) ctb = ctcp . (%0) Vrsta agregata Esoo Njegovano na zraku 1O-6jOC 13.. te od vlaznosti betona. Temperatumi koeficijent ekspanzije cementnog kamena varira od llxl 0-6 do 20xl0-6.58 0. Temperaturni koeficijent ekspanzije betona moze se procijeniti pomocu struktume forrnule: 2g( ctep .7 10. Ab . Zavisnost skupljanja od vremena trajanja Relativna Srednja Zavisnost skupljanja betona od vremena Es '0 1200 (I) j Es (6) I Cl Relativna 800 400 100 vlaznost okolice (%) debljina presjeka dm(cm) $10 20 >40 $10 20 ~40 7 0.10 u vodi o o o 152 153 .40 020 0.6 12.Tablica 10.03 .kcpkaJ ' dm=O' gdje je: 2Ab gdje je g volumno ucesce agregata.1.3.7.50 0. agregat sprecava temperatum~ deforrnacije cementnog kamena.28 0.83 0. koje vrijede za betone njegovane sedam dana pri temperaturi od 20 "C.34 0. U Tablici 10.05 28 0. 0. Ako se stirn podacima ne raspolaze..5 10.1 9.15 365 0.88 073 0. i 10. Vrijeme 1 nakon prestanka njegovanja betona (danilgodine) 14 0.. navedene su vrijednosti temperatumog koeficijenta betona u kojemje omjer cement:agregat=1 :6.15 007 0. c .95 0. Skupljanje prema nasim propisima Za svaki veci inzenjereski projekt i za odredeni sastav betona treba velicinu skupljanja i bubrenja betona odrediti pokusima.18 0.4].56 0.2 9.16 0..2 8.15 0.7. krutosti cementne paste odnosno agregata.12 0.5 12.5 11.). Tipicne vrijednosti temperatumog k~ficijenta ekspanzije agregata navedene su u Tablici 4.8 9.1 Njegovano u vodi 1O-6jOC 12.2. Tablica 10.42 70 0..3. mogu se za proracune koristiti vrijednosti iz tablica u propisima (Tab lice 10..1 6.08 0.60 0.1.30 0. te od elasticnih svojstava obaju faza.<ll ..2. 0.2 Konacne vrijednosti skupljanja neanniranog Rjecni Mjunak Granit Kvarcit Diorit Pjescenjak Vapnenac Zgura visokih veci Ekspandirana zgura Relativna vlamost okolice (%) 40 0. pa ce ctb zavisiti od udjela agregata i cementnog kamena. Utjecaj vlaznosti okoline na skupljanje betona vidi se na slici 10..48 0.85 0. 40% ~ §- V) o -400 70% c 10 Oani 28 90 1 2 Godine 5 10 20 30 Temperaturni utjecaji na volumne promjene Stika 10.1 + kcpka + g[ 1 . Tablica 10.povrsina poprecnog presjeka u crn-.. Srednja debljina presjeka definirana je kao: Vrijednosti temperatumog koeficijenta ekspanzije betona (ctb) najvise z~vise od sastava betona i temperatumog koeficijenta ekspanzije agregata.20 0. Krajnje vrijednosti skupljanja neanniranog Srednja debljina presjeka elementa dm (ern) $10 20 ~40 betona betona. Cementni kamen i agregat mogu imati vrlo razlicite temperatume koeficijente ekspanzije.. a k i k.68 045 0. Kao i kod skupljanja.6 12.30 0.4 10. njihovih ct (cta i ctcp).13 0..63 .38 0.08 90 0.

7]. a sve te velicine jako zavise od sastava betona... ova se deformacija rnoze opisati Youngovim modulom elasticnosti. tj... &} 10 ~ cu 20 Re1atlvna vlaznost. traje vrlo dugo. Takve povecane ekspanzije nema kada je cementni kamen suh i u slucaju kada su pore potpuno ispunjene vodom. CU\() 0. &-' f S vremenom beton se i dalje skracuje.20 cu c .8)..8]. c cu .. To je posljedica povecanog pritiska vodene pare u porama cementnog kamena. ako je beton prije ispitivanja prosusen na 90% relativne vlaznosti okoline.5 cvrstoce betona... 't 30·rr---------'-----~~ Relativna vlaznost. pa je odgovor na djelovanje vanjskih sila kompliciran.. Utjecaj relativne vlafnosti okoline na temperatumu ekspanziju cementnog kamena [ lO. 40 100 % Struktura cementnog kamena i betona je heterogena i komplicirana..1 EO oc CtJ O~ 'q. 154 Slika 10. Koeficijent temperatume ekspanzije cementnog kamena. :::> <IJ DEFORMAClJE 0 BETONA POD DJELOV ANJEM SILA 18 16 14 12 0 0 . koja prikazuje deformacije prizme pod jednoosnim tlacnirn naprezanjem.. Odgovor betona na djelovanje vanjske sile u uvjetima suhe okolice [ 10. deformacije su zavisne od vremena. razmatrati ce se u poglav1ju 0 puzanju betona.9). s brojnim porama i defektima. Oko temperature smrzavanja._. ~:::r ..10.. Ebs: E =C Ebs (J Slika lO. manjije u betonu.l- I SkuplJanJe -20 I Starost betona Slika 10. da se postepeno povecavaju pod stalnim teretom.. Utjecaj relativne vlaznosti i temperature betona na lineami koeficijent temperatume ekspanzije [10..9. 155 . djelomicno zbog skupljanja i eventualnih temperatumih promjena. ali i zbog trajnog djelovanja naprezanja. a nakon smrzavanja postaju jos vece (Slika 10. Ovaj ucinak. % i :tll ~ ~ 120 ~ £ 10 OL_ -30 I . ali se intenzitet deformacija smanjuje. prilicno izrazen u cementnoj pasti.... Sumami pregled ovih pojava prikazanje na slici 10. . kako se povecava temperatura.. Ovaj posljednji dio dodatnih deformacija.... sto znaci. Odmah nakon nanosenja sile uzorak se deformira i za kratkotrajna naprezanja do 0.... Deformacije i kod relativno malih naprezanja nisu u cijelosti reverzibilne. zavisno od njegove relativne vlaznosti ima svoj maksimum pri relativnoj vlaznosti od oko 65% (Slika 10.. kada se uzorak rastereti.. onda taj ucinak izostaje.~Y/ ~/ 10 0 ?.6]. u radnom dijagramu Iinija rasterecenja ne poklapa se s linijom opterecenja. vrijednosti temperatumog koeficijenata ekspanzije se smanjuju.. i zatim ostaje takvo do trenutka t2. Takoder se uzima da je proporcionalan naprezanju i obmuto proporcionalan modulu elastienosti: CPc c =P Ebs Zavisnost funkcije CPc (koeficijenta puzanja) od razlicitih parametara. cu-< . njegovoj zrelosti i termohigrometrijskim uvjetima u casu ispitivanja. zatim. Naprezanje je naneseno u trenutku tl.~ -~i 10 20 DC £s I I I I .~ 90.10. koji se naziva puzanje iIi tecenje betona. Ponasanje betona na temperaturama nizirn od ledista je vazno zbog mogucih ostecenja strukture betona djelovanjem mraza.t--I __ -..8. Medutim.... .

Tlacna cvrstoca valjka $ 15xh30. za koju se uzima... te ukoliko se naprezanje vise povecava.12. ali to povecanje nije linearno (Tablica 10. izrazu koji je potvrden eksperimentalnim podacima (Slika 10. Odnos modula elasticnosti i cvrstoce betona prizme (a:h= 1:3) iii valjka (D:h= 1:3).50 Slika 10.ModuI elastlcnosti betona betona dobiva se ispitivanjem betonskog uzorka oblika Uzorak se opterecuje na pritisak u smjeru dulje osi. b) beton velike cvrstoce. jer dolazi do konsolidacije u strukturi betona. koji je najveci.11). Moze ga se ocijeniti na osnovu ernpirijskih izraza: Staticki modul elasticnosti Tablica 10. Nelinearnost je utoliko veca. manje iii vise ispunjenih vodom..40 30 . Modul elasticnosti ocvrsle cementne paste razlicitih starosti i vodocementnih [10. ukoliko se opterecenje sporije nanosi. Za praksu je ispravnije odrediti modul elasticnosti na radnom dijagramu nakon sto se ovaj stabilizirao treniranjem uzorka od pocetnog predopterecenja od 10% od cvrstoce do naprezanja jednakog priblizno 40% od cvrstoce betonskog uzorka. sve dok s vremenom ne bude postepeno istisnuta. ukoliko se primijeni veci broj ciklusa rasterecenja/opterecenja radni dijagram se priblizava pavocrtnom ("treniranje uzorka").60 vic faktora Slika 10. iii Ebs = 9.40 0. + o (b) Ecp CPa 3D 20 10 28 dana 3 dana 0.Jfbm 10. Na prvoj krivulji radnog dijagrama mogu se odrediti tri vrste statickog modula elasticnosti: pocetni..25 }. koje su posljedica neravnosti kontaktnih ploha. cvrstoce fbm se uvrstava u MPa. voda u porama u prvi rnah sudjeluje u nosenju opterecenja. Nakon nanasanja opterecenja. a radni dijagram se blizi pravocrtnom.. da se izbjegnu pocetne neravnomjernosti u mjerenju deformacija. to se oba ova utjecaja na poroznost odnosno modul elasticnosti mogu sazeti u jednom. Modul elasticnosti je yeti za vece cvrstoce betona.42 40 50 60 UTJECAJ POROZNOSTI. a opterecenje u cijelosti preuzme kruta struktura cementnog kamena. Radni dijagramje uvijek malo zakrivljena linija. Pocetno naprezanje od 10% nanosi se prije pocetka mjerenja. ali i kao povecanje modula elasticnosti vlaznog betona u odnosu na isto takav uzorak suhog betona. Takoder. Ovo se tijekom pokusa pokazuje kao djelomicno puzanje betona. da su naprezanja monoaksijalna. Za betone vecih cvrstoca modul elasticnosti je veci.12): Ebs = Srednja vrijednost 60 fbm 27 + fbm [GPa].29 22 30 23 33 26 36 28 .. a deformacije se mjere u srednjoj trecini. To je najvecirn dijelom posljedica puzanja betona. VLAZNOSTI I TEMPERATURE NA MODUL ELASTICNOSTI CEMENTNOG KAMENA Cementni kamen sadrzi veliku kolicinu pora vrlo razlicite velicine i oblika.30 0. 156 157 . sekantni i tangentni. (MPa) 20 25 30 Staticki modul elasticnosti.11. Pri rasterecivanju i ponovnom opterecivanju dobiva se karakteristicna petlja histereze i zaostale trajne deformacije. (GPa) 21. Sile i odgovarajuce promjene duzine se ocitavaju nakon svakog ciklusa povecanja opterecenja. 0.4). a naprezanja i relativne deformacije se dobiju dijeljenjem s povrsinorn odnosno mjernom duzinorn (Slika 10.4. tako da je modul elasticnosti sarno aproksimacija stvarnog ponasanja betona.9]. Buduci da je kolicina pora manja ukoliko je vodocementni faktor manji i kako je proces hidratacije napredovao. Radni dijagrami betonskih uzoraka opterecenih na pritisak: a) beton manje cvrstoce.

. t~kve rnoguce kon~?"racije prikazane su na slici 10. koji znatnije doprinosi njegovoj krutosti. npr. 1. Eb s. a za suhi oko 0.£. = . znatno veceg modula elasticnosti od cementnog kamena. znacajniji je utjecaj susenja na vodu u manjim kapilarama i porama gela.13.15. koji se sastoji od cementnog kamena i agregata. Dvofazni modeli betona za prognoziranje modula elasticnosti [ 10.4 -20 Eb 0 20 (v1azan) > Eb 60 (suh) 100 140 roc Slika 10.8]. i to tako da se pri visirn temperaturama dobivaju manje vrijednosti (Slika 10. Promjene modula elasticnosti betona zavisno od koncentracije agregata i strukturnog modela [10. Ova voda je jace vezana na povrsini cvrstih cestica. povisena temperatura mladog betona ubrzati ce hidrataciju.25. Ecp. UTJECAJ AGREGATA NAMODUL ELASTICNOSTI BETONA Modul elasticnosti betona moze se dovoljno dobro prognozirati pomocu dvofaznog modela. modul elasticnosti betona (Eb) moze se izraziti kao: Ecp 0. Dakle kod obicnih betona moze se zanernariti utjecaj interfacea na modul elasticnosti betona. gdje suo E. (To nije slucaj kod specijalnih vrsta betona. Transport ove vode u krupnije kapilare i zatim izvan betona takoder bitno doprinosi smanjenju modula elasticnosti betona susenjern... To je posljedica povecane pokretljivosti cestica pri visim temperaturama. koji je bio zagrijavan neko vrijeme prije mjerenja moze imati veci modul elasticnosti.=f(Ea. E =E za kapilamu poroznost jednaku g p nu I· a Pc kanil ama poroznost cementnog kamena. Iz navedenih uvjeta 0 jednakosti deformacija (model A) odnosno jednakosti naprezanja (model B) dobivaju se sljedeca rjesenja: Model A Model B Model C ~=Ea g+EcpCi-g)· Ea A [J A J. OVImodeli mogu dati dobre prognoze prosjecnog modula elasticnosti betona. a smanjuje se sa smanjenjem vlaznosti. Kod plosnih i prostomih elemenata uzima se prosjecna vrijednost 0.:{g_ + Eb-Ecp [1-jTg~E+E cp B --n 1 a ~ B Sva tri modela su graficki prikazana na slici 10.. defor~aclJa u heterogenoj strukturi betona karakteriziraju velike vanjacije. Za linijske elemente betonskih konstrukcija Poissonov koeficijent se ne uzima u obzir pri proracunu.12 Eg=32 kN/cm2. mikroarmiranih betona._g. apt prikazan na slici 10.0 9 Slika 10. Prema tome je za cementni kamen I.Stl. model B ima jednako naprezanje u agrega~ 1 ~ementnoJ p~. Medutim. a model A bolje odgovara stanju karakteristicnorn za lakoagregatne betone.15.. a model C je njihova kombinacija. s.=. jer bi ta voda preuzela dio kratkotrajnog opterecenja. Premda stvamo stanje na~:ez.8 0.. tao Model B bolje odgovara kada je agregat kruci tj. Promjena temperature takoder mijenja modul elasticnosti betona. Medutim.. i Ecp moduli elasticnosti agregata i cementne paste..15.!.11]. tako da mladi beton. pa se moze s~atrati dijelom cvrste faze cementnog karnena. za razlicite koncentracije agrega.. Ecp l_l..gdje je Ep modul elasticnosti cementne paste.) Prema tome. Funkcija f zavisi od geometrijske konfiguracije modela. g). Poissonov koeficijent betona Za cementni kamen Poissonov koeficijent se malo mijenja s promjenom vodocementnog faktora.5 1.10].14: Model A pod opterecenjern ima Jedna~ deformac.::.20. C yg ~ C Slika 10. Susenjern izlazi voda iz vecih kapilara.13).0 0.14. koja tijekom susenja postepeno prelazi u krupnije kapilare.1Ju a~regata i cementne paste. a g je volumna konce~tracIJa agregata u betonu.~nJa I. 159 Tn 158 . sto donekle smanjuje modul elasticnosti.. + . Utjecaj temperature na modul elasticnosti betona [10. Za vlazni cementni kamen priblizno je 0.

j. Sheme uredaja za ispitivanje puzanja.gustoca betona u kg/m". EbdMJERENJEM REZONANTNE FREKVENCIJE Shema i...Dinamicki modul elasticnosti betona kroz beton iIi mjerenjem rezonantne frekvencije normiranog uzorka betona.su uredaji za ispitivanje puzanja u principu jednostavni. 161 . a njene prednosti mjerenja brzine prolaza ultrazvuka. POSTUPCI MJERENJ A DEFORMACIJ A PUZANJA Najcesce se mjeri deformacije puzanja pod tlacnim opterecenjern. sto je nerazorna.17. torziji i viseosnim stanjima naprezanja.L-:__:__.. prikazani su razni sustavi.. vlaku.2v)' . uslijed hidratacije iii korozivnih i drugih stetnih utjecaja.&..25~d-19. kao i odredivanje njihovih dimenzija. segregacije). koje je posljedica naprezanja do granice dopustenih naprezanja. kmls). brza i daje podatke 0 svojstvu betona po dubini. ~d MJERENJEM BRZINE PROLAZA ULTRAZVUKA Na povrsinu betona.. odreduje pri vrlo malim naprezanjima betona. Na slici 10. tako da se pobudivacem moze varirati frekvencija pobude dok se ne dode do prve rezonantne frekvencije uzduznih vibracija. ova se razlika pri racunanju koeficijenta puzanja obicno zanemaruje . pri nekoj starosti betona. ) II) --------empirijskim izrazom: Puzanje betona Dinarnicki modul elasticnosti veci je od 'statickog modula elasticnosti.JI 160 Slika 10. (pukotine. _p '- I--- Uzorak K 1 iP Opruga Uzorak . s I = . Dalje ce bit! govora 0 puzanju. _ Cijev Slika 10. da~le znatno manjeg naprezanja od staticke cvrstoce iii od umora pri ciklickirn naprezanjima.se mjerenjern brzine prolaza uItrazvuka mogu pratiti promjene svojstava betona tijekom vremena. Prikladna je takoder za identifikaciju defekata (defektoskopij. tlacerije z-: P=.. n ...Glavna prednost ove metode je u tome.. Ovo je iskljucivo laboratorijska metoda. S jedne strane poteskoce su u odrzavanju centricnosti sile naprezanja i njezine konstantnosti. ali postoje i sistemi za mjerenje puzanja pri savijanju. Veza izmedu ova dva parametra ~s=I..spitivanja je prikazana na slici 10. na odredenoj udaljenosti (L) postave se generator ultrazvucnog impulsa i prijemnik. Nadalje .17.L..J. ( gdje je p gustoca betona u kg/m '. (I-v) (I + v)(1 . zbog stalnog puzanja.-. Kako se modul elasticnosti povecava sa staroscu betona.. Puzanje se definira kao povecanje deformacije pod trajnim djelovanjem naprezanja.4--Dijaf ulja _. a I ~ ~ su kao i kod postupka PobucJivac Uzorak I I .. Iz izmjerene udaljenosti i vremena prolaza izracuna se brzina (v. uvijek su ova dugotrajna mjerenja povezana s nizom problema. koji se primjenjuju pri ispitivanju puzanja.rezonantna frekvencija u Hz p .'..16. Uredaj za ispitivanje dinamicko~ modula elasticnosti mjerenjem rezonantne frekvencije pnzme betona. Premda . To Je svojstvo funkcija vremena. Koeficijent puzanja se racuna u odnosu na pocetnu elasticnu deformaciju.-. Uzorak je pricvrscen u sredini.a) u be~onu. koJ: su posljedica s~p!janj~. koja je definirana sekantnim modulom elasticnosti.duljina uzorka u mm. bubrenja i temperaturnih promjena. jer se data je sve izrazeno u GPa. Medutim. nakon sto se oduzmu dugotraj~e def~rmacije. gdje je: L . Onda je: Dinarnicki modul elasticnosti (~d) dobiva se mjerenjem brzine prolaza ultrazvuka ~.. K= gdje je v Poissonov koeficijent. Dinarnicki modul se tada izracuna prema izrazu: ~d=4n2L2 p 10-12 [ GPa]. to bi elasticnu deformaciju trebalo izmjeriti u odgovarajucoj starosti betona u kojoj se izracunava puzanje.16.

Uzorak betona. Puzanje betona pod konstantnom deformacijom rezultira relaksacijom naprezanja [I 0. 162 . Elasticna deformaeija je Eo=c jE. Ovaje deformaeija manja od pocetne elasticne deformaeije. povrsina uzorka se prernaze parafinom). npr. da mu je pridodana konstantna deformaeija. sastoji se od elasticnog dijela i puzanja (Slika 10. Ukupna deformacija bi bila: = Eu - E' \__ I (Jo (b) Ako uzorak betona nije izoliran. koje se razlikuju na pojedinim stranama uzoraka..[10..jer se u meduvremenu povecao modul elasticnosti. ukupna deformaeij a bi sadrzala i tu promjenu. Puzanje pod djelovanjem konstantnog naprezanja. prizma 20x20x60 crn-.12]. Nakon ove kratkotrajne povratne deformacije..19). potrebno je zasebno izmjeriti deformaeije od skupljanja.. Prema tome ukupna deformaeija bi bila: Ep = Eu - E+ (Jo Eb· (d) Ako bi izolirani uzorak betona opisan u slucaju (a) bio izlozen jos i porastu temperature. pa je moguce postepeno isusivanje uzorka. deformaeija et izmjerena u vremenu t. i dalje se s 163 to Starost T t Slika 10. -. bubrenja i od porasta temperature. Ako je uzorak betona opterecen tako. Odrzavanje termohigrometrijskih uvjeta i oejena velicine pripadajucih deformaeija takoder cine poteskoce. njeguje se do dana ispitivanja u standardnim uvjetima.:= Relaksacija nakon t Cfo. Interesantno je usporediti cetiri slucaja puzanja uzoraka u razlicitim higrometrijskim uvjetirna.__ L- ~ -+ Starost t to Starost t Slika 10. onda bi ukupna deformacija sadrzala jos deformaeiju od bubrenja betona. Ako se dugotrajno opterecenje ukloni.------ -L Puzanje nakon {t-toJ :Et-eo Pocetna elasticna deformacija 0'0 = U slucajevima (b) do (d). uslijed naprezanja 0"0' koje ostaje do vremena t>to: (a) Ako je betonski uzorak izoliran od okoline (npr. U starosti to optereti se do naprezanja 0"0.18. puzanje ce se manifestirati kao postepeno smanjenje naprezanja s vremenom.19. Utjeeaj puzanja rnoze se promatrati i na drugi nacin. onda ukupna deformaeija sadrzi i deformaeiju od skupljanja betona Es' Prema tome deformaeija puzanja bila bi: ----_-1.18): Ep (e) Ako bi uzorak betona bio izlozen istom opterecenju. a to su uobicajeni uvjeti mjerenja puzanja betona. To je relaksacija (Slika 10. E je sekantni modul elasticnosti u trenutku t.() t OL_~--------------~t---to Starost Konstantna deformacija Pocetna elasticna deformacija ()o =[ Konstantno naprezanJe o L. ali potopljen u vodu.s druge strane su u mjerenju deformacija. kao uzorak za ispitivanje cvrstoce. deformacija betona ce se trenutno smanjiti za elasticni dio. da bi se izracunalo deformaeiju od puzanja betona.12J.

= (t . (t-r ) apscisa..zan~a. hiperbolna f. bolje aproksimira pocetne rezultate mjerenja.. moze se napisati: Ep Oblik krivulja puzanja opisuje se razlicitim maternaticki izrazima. Optereti li se iste uzorke betona u razlicitirn starostima dobiva se familija krivulja pu..22) Uzimajuci u obzir linearni odnos puzanja i naprezanja. konstanta a cdsjecak na ordinati. Dosadasnji maternaticki izrazi vrijedili su za slucaj konstantnog djelovanja naprezanja.=..8]. Prva je hiberbolna funkcijq. -. tako da je (t -r) vrijeme uzorka pod opterecenjem. a to znaci prakticno za uzorke pri ispitivanju u laboratorijskim uvjetima.r). r je vrijeme opterecivanja uzorka betona. 165 . pa se rezultati testiranja puzanja mogu aproksimirati pravcem u dijagramu. cp(" t .. 2 0. kojem je lijeva strana ove jednadzbe ordinata. Povratno puzanje brze napreduje od puzanja.21. Taj drugi dio povratne deforrnacije zove se 129yratnopuzanie (Slika 10. EO) = lib. E p = cr .8]. i manje je od puzanja. Prema ovom izrazu puzanje nikada ne prestaje. Puzanje j povratno puzanje betona opterecenog pod vodom i na zralcu nakon 28 dana njegovanja [10. . OPIS OBLIKA KRIVULJE PUZANJA Prema ovom izrazu puzanje u funkciji logaritma vremena ima oblik pravca. Tako dobivene funkcije valoriziraju se uglavnom prema tome. Prema ovoj jednadzbi. OJ 0:: 600 VriJeme pod opterecenjem Slika 10. Povrsina funkcije puzanja [10...!l = a+ Ep bet . vic Slika 10. vremenom smanjuje deforrnacija betona. Te ~nvuIJ: mogu se aproksimirati povrsinorn puzanja (Slika 10. /~ ~~ //.200 c C1l N :::J Q ::.za koje se u racunu uzima. pa se opet lako mogu odrediti parametri Ai B iz podataka pokusa aproksimiranih pravcem.. Oni se dobivaju trazenjern funkcije.20._. da se moze pisati u obliku: i!. 164 Slika 10. ----• eksoet: imenta1ni _podaci logaritamska f.)' gdje je t ukupna starost betona.) a+b(t-.21. a konstanta b nagib pravca. ali daje prevelike dugorocne vrijednosti puzanja..c). Dvije takve funkcije u usporedbi s podacima pokusa prikazane su na slici 10.. Druga je funkcija logaritam Ec= oblika: A + B log (J+t-t). Prema tome puzanje nije u ci' losti reverzibilna pojava..400 ". ali obicno daje premale ukupne konacne vrijednosti. Ova se funkcija dobro podudara s izmjerenim kasnijim rezultatima puzanja. da su afino pridruzene (iako to egzaktno nisu)..12]. puzanje ima konacnu vrijednost.0. Prednost je ove jednadzbe u tome. OJ . o c C1l . koliko dobro opisuju rezultate eksperimenata i kako se 1ako cdreduju njihovi koeficijenti. Eksperimentalni (t- 'I) 1200 dani podaci i mate mati eke funkcije vrijeme-puzanje [10.22. koja ce se najbolje prilagoditi rezultatima eksperimenata provedenih uglavnom u laboratorijskim uvjetima.20).

i time cak povecanje ukupne cvrstoce presjeka. TaJ dio deformacije je veci nego sto bi bilo sarno skupljanje istoga uzorka u istim termohigrometrijskim uvjetima. kao postepeni transport vi age iz zona u kojima je smanjena adsorpcija. kao sto je to slucaj kod samog skupljanja. sto ornogucava veca podesavanja u strukturi. pa je vrlo vjerojatno.------------ 1200 Prc:c. iako neki oblici izraza za cp omo- Uzroci puzanja. Velicina puzanja mijenja se zavisno od gustoce (poroznosti) cementnog kamena na slican nacin kao i modul elasticnosti. kao brza i reverzibilna promjena pritiska.Smaniuie~e-PllZanj(:. Vecina agregata. Kadaje evap~racij~ vlage iz uzorka moguca. u njenoj strukturi dolazi do koncentracije naprezanja. i- rjesava numericki.1l!~e. c) u meduslojnoj vodi koja vrlo sporo difundira u gel pore. koji se moze odvijati na nekoliko razina strukture cementnog kamena: a) u kapilamoj vodi.p. godine 5 10 ZJ 30 c) Prekid veza.c. Pojave zapazene i izmjerene na inzenjerskoj razini tumace se najvjerojatnijim fizikalnim ikernijskim promjenama. -. tj. o 10 28 dani 90 1 2. da je barem dio ovih deformacija nepovratan. zbivaju se na molekulamoj razini. Izoliranje uzorka betona ne moze sprijeciti tu pojavu. kolaps Slika 10.!1J10 suhi cementni kamen uopce ~~. da vrijedi princip superpozic!je: ~i~ intervala naprezanja moze se promatrati svaki za sebe. a to znaci zavisno od vodocementnog faktora i stupnja hidratacije.p. posljedicaje strukturi h.13]. koji zatim slijedi rekonstrukcija veza i poboljsanja veze. a postepeni napredak od metastabilnog stanja prema stabilnom u skladu je sa zapazenim smanjenjem gradijenta puzanja. da se kao osnovno puzanje definira onaj dio puzanja. zbog koje djelovanjem velikih naprezanja dolazi do rastvaranja cvrstog materijala i zatim konsolidacije strukture i prodiranja materijala u podrucja manjih naprezanja. pri cemu se susjedne cestice priblizavaju naprezanja.23). iii stvaranja temperaturnog gradijenta. UTJECAJ DIFUZIJE VLAGE Opterecenje betonskog elementa izaziva promjene naprezanja u strukturi h. pa je cementni kamen jedini taj koji puze. Fizikalni i kemijski procesi koji rezultiraju puzanjem betona. tako da je poremecena termodinamicka ravnoteza. da su te dvije pojave u vezi. ~~~_em vlage . ------. ipak se uzima. i njihov rezultat se zbraja ! em! ukupni efekt puzanja: 1 . dodatni dio deformacije naziva se skupljanje pri puzanju. To znaci transport vlage iz manjih u vece pore. b) u adsorbiranoj vodi. poremecuje molekularni raspored. i nema direktnih dokaza 0 stvamim promjenama. jer uvijek ima dovoljno supljina u betonu u koje moze intemo difundirati vlaga. te mehanickim efektima sprezanja agregata i cementnog kamena. Ovo su rezultati ispitivanja koje je zapoceo Davis 1920. Smatra se. u uvjetima kada nema transporta vlage izrnedu uzorka i okoline.. pa se vlaga pocinje gibati u smjeru nastalog gradienta. Medutim. koji se izmjeri na posve izoliranom uzorku. Premda puzanje sa skupljanjem ne rezultira mjerljivim smanjenjem mase uzorka. pri cemu se lokalno prekidaju primame strukture. da je gubitak vlage iz uzorka u atmosferu pod opterecenjem objasnjenje za pojavu dodatnog puzanja uz istovremeno skupljanje.Kada je opterecenje funkcija vremena uzima se. Koncentracije naprezanja imaju za posljedicu: a) Viskozno tecenje. pri uobicajenirn naprezanjima u normalnom betonu ?onasa se potpuno elasticno.c.ijenje'20 vr i jetne susen 80 ~ je i Zbog heterogene prirode hidratizirane cementne paste. Ovaj transport je vjerojatno reverzibilan nakon rasterecenja. 1\ r b I I' isparljivi dio vlage cementnog kamena je jedan od kljucnih sastojaka betona za tumacenje puzanja. Puzanje uzoraka betona njegovanih 28 dana i zatim opterecenihjednakim silama u razlicitim higrometrijskih uvjetima. Utjecaj istovremenog kretanja vlage. da se prostori iz kojih izade meduslojna voda zaklope te nastaju kemijske veze slojeva gela. Pojava puzanja ocito ima slicnosti sa skupljanjem betona. Svi ovi mehanizmi su u biti ireverzibilni. skupljanja i bubrenja betona Puzanje betonskog uzorka izoliranog od okoline je znatno manje od uzorka iz kojega istovremeno moze evaporirati voda (Slika 10.. a posljedica toga je konsolidacija strukture u tockarna najvecih naprezanja.p. sto znaci. da puzanja ima i tada kada nema transporta vlage iz betona u atmosferu. godine [10. 167 166 . djelovanjem smicnih popunjavanja pora u 400 b) Rekrictalizaciju. omogucava lokalne cvrstoce.23. jednako je vazno ustanoviti. PRILAGODAVANJA STRUKTURE Ovaj se ' integral obicno gucavaju direktna rjesenja._lLR9_tp. Uobicajeno je. Smanjenje volumena koje prati puzanje.

Odgodena elasticna deformacija i utjecaj agregata. brzina susenja je tako mala. drugi sloj takoder se deformira elasticno.~ / 0 dana --'.p (Slika 10.24. To rezultira dvim efektima. pa je: relativno . kako se opterecenje prenosi na inertni materijal (agregat). pa je njihovo puzanje uvijek manje nego malih uzoraka za laboratorijska ispitivanja. i ta se dvojna ovisnost najbolje moze izraziti omjerom volurnen/povrsina iIi kao teorijska debljina povrsina/poluperimetar.p. a agregat se sarno elasticno deformira. Taj mehanizam ne znaci podesavanje strukture.24.26b je uzeto za Eagr. postojanje gradijenta vlage ocito ce povecati naprezanja. prosjecna brzina kretanja Pasta Opruga 3 Agregat (b) Kel vinov (a) Ovofazni model model Pod djelovanjem stalnog naprezanja h.MIKROPUKOTINE Zakazivanje betona pocinje stvaranjem mikropukotinau h. Odgodeno elasticno djelovanje moze se dobro prikazati Kelvinovim reoloskim modelom.c.o=6.c.· a zatim se nastavlja deformirati s vremenom tako. Drugi sloj po nasa se kao Kelvinovo reolosko tijelo. bude nula. kako se naprezanje u njemu postepeno povecava. Prema tome odgodena elasticna de formacij a je u potpunosti reverzibilna. x. D--. 151 x~ ." o Q) ''. koji se postepeno susi.p." ~ N ::J co x . pa prema tome imati ce vecu prosjecnu vlaznost. i sprecava puzanje. 0 169 Slika 10.L.o..c.p. u bloku ima duze vremena dovoljno vlage za hidrataciju. onda veci treba dulje vremena da v1aga iz unutrasnjosti evaporira._ o ~- a..5 25 Cll :x: o __j mm 2CfJ o Slika 10. Agregat od prirodne stijene vece je krutosti od h.2. UTJECAJVELICINE ELEMENTAKOJI SE ISPlTUJE 2. Nakon rasterecenja cjelokupna deformacija je povratna. i drugo. Ova pojava zapazena je i kod h.14]. puzanje puzanJe = _=:':'.24._1200~ --:--. jer je popracen lokalnim povecavanjern volumena i smanjenjem Cvrstoce. da se opterecenje s h. Stvarna brzina susenja zavisi od velicine i oblika elementa.p. Jedinicno puzanje na dijagramu 10.5 {)x ~.e__ ---.c. t:. ~ 2.-_x_ • Izolirani uzorci volumen/povrsina. U masivnim betonskim konstrukcijama. rezultirajuci povecanjem mikropukotina i povecavanjern puzanja. UTJECAJ AGREGATA Susenje betona je spori proces. vode je manja. ipak odredeni stupanj sirenja pukotina ima utjecaja na puzanje. Kao i za modul elasticnosti... djeluje kao paralelni inertni materijal i ima znatni utjecaj na reverzibilne i ireverzibilne komponente puzanja. i agregata.::="""-_ puzanje za Eagr. ima tri sloja: prvi i treci nakon nanosenja naprezanja deformiraju se elasticno. Usporedi Ii se ponasanje dvaju blokova razlicite velicine. puze. Ocito ce doprinos mikropukotina biti veci pri vecirn naprezanjima. da one u cijelom svom zivotnorn vijeku ne postignu ravnotezno stanje vlage. i unutrasnjost betonskog e1ementa ostaje jos dugo vlazna.~ '>. Oba ova efekta smanjuju brzinu puzanja u odnosu na brzinu puzanja manjega bloka (Slika 10.. dolazi do odgodene elasticne deformacije. i moze se pripisati svakom gore opisanom mehanizmu.~ •~ t'.---". tako da se inertni materijal postepeno vrati u svoje pocetno neoptereceno stanje.p. takoder. prikazanim na slici 10. Ovaj prijenos opterecenja prestane kada naprezanjeu h.. a posebno pri vlacnirn naprezanjima.c.25).25.9x1 04 MPa. Velie ina puzanja zavisno od omjera volumen/povrsina u razlicitim starostima betona.0 '" . kojaje spojena paralelno s klipom. 400 200 --.c.). To znaci. Oceki vana krajnja ~o vrijednost starost. Prvo.p. i na interfaceu izrnedu h.26. Agregatje predstavljen oprugom.0 1. Model na slici 10. ~ 1. Skidanjem opterecenja dolazi do isto takove postepene povratne defonnacije. \-:~. ako oni djeluju unutar i u vezi s resetkastorn strukturom h.. U betonu.p. ODGODENA ELASTICNA DEFORMACIJA Ako je materijal koji puze spregnut paralelno s inertnim materijalorn (cementni kamen s agregatom). naprezanje u materijalu koji puze se smanjuje. Agregat. koja puzi. koji se deformira elasticno. koji reprezentira cementnu pastu. 168 .c. a zatim bez zapreke nastavljaju puzati.5 9- \. -fr- . relevantni parametri za velicinu puzanja su vo1umna koncentracija agregata u betonu i relativni odnos krutosti agregata i h. nakon sto se povrsinski slojevi prosuse._ 100 -><50 -0-c-: ~ 0.c. aps. postepeno prenosi na elasticni agregat.p.c. Premda je puzanje koje se ovdje razmatra znatno ispod razine naprezanja pri kojern dolazi do znacajnijeg sirenja pukotina. Uzorci su optereceni u starosti od 8 dana pri relativnoj vlaznosti okolice 50% [ 10.

.-. uslijed skupljanja vise se skrati gomja zona. Ako se dulje vremena optereceni tlacni element rastereti.~ ...1 3..7 6.0 171 ..5.0 1..12 0.. J50 Xl) '0 I a . Ako se poveca temperatura betona kao dio ubrzanog dozrijevanja.--.35 0.v!...()S 0. Osim puzanja na raspodjelu naprezanja djelovalo je i skupljanje betona kao i tijek hidratacije cementa.9 19 10...42 278 193 251 285 0.. Q) ..__..3 6. pa dolazi do vitoperenja takvih ploha.. i 21°C 15 1'5 30 5. Tablica 10. 170 15 15 30 5. Counlo o Browne Blundell .0. 0 20J 150 d: N 0 ".3 3.' .1 77 64 82 4.....02 0.14]... za vrijeme djelovanja opterecenja povecati ce FPrakticno izracunavanje puzanja Za prakticno racunanje puzanja potrebni su pojednostavnjeni modeli.11 6.0 1. prije nego se optereti.19 9.. Poznati su i jako izrazeni takvi sklucajevi u podnim plocarna.----.. armiranih s 1.10 214 Stupovi njegovani pod vodom pri 21°C U gredama i plocarna u kojimaje donja armatura jaca od gomje.. armatura moze u betonu izazvati vlacna naprezanja veca od vlacne cvrstoce betona. UTJECAJ TEMPERATURE Temperatura ima dvostruki utjecaj na puzanje... Utjecaj agregata na puzanje betona (a) Volumna koncentracija agregata (b) Relativna krutost agregata (Sadrzaj krupnog agregata 45-55%) [10.. OJ :t: (JJ 1(1] o 0.-. tako da to slabo armirane presjeke tlacna mogu biti veca od dopustenih.1] Naprezanje. Za jako biti veca od cvrstoce. MPa Utrenutku opterecenja celik beton Nakon I godine celik beton Nakon 3 godine celik beton Nakon 5. /.j_ _. od inzenjera koji nisu specijalisti za tehnologiju betona.. 21'C 5. a neki su istrazivaci zapazili cak manje puzanje pri temperaturama od 90 i vise stupnjeva Celzijusovih..71 6.. U Tablici 10..-.14 0. povisena temperatura intenzitet puzanja (Slika 10. 710C .5 71 56 75 4. tone stupovima [ 10..' 46°C co c ---. UTJECAJ ARMATURE Uslijed skupljanja betona u armaturi se javljaju vlacna. a u betonu od nearmiranih betona.. Naprezanja u armiranobetonskim MB % armiranja Ukupni teret.04 O. 25D '0 I 6... prikazani su rezultati testiranja betonskih stupova promjera 12.7 3..7 6. '" 5 ~4 Dana pod opterecenjem Slika 10.16] ...7 4.. a jos su pojacani time sto je evaporacija iz donje zone prakticno sprijecena pa se ne skuplja..3 69 189 245 264 -0. _..9.?--Q- o 20 (a) !iJ Udio agregata.. 1(1] 50 .27. koji sada na najjednostavniji nacin uzima najvise pararnetara u Puzanje se moze zapaziti sve do temperatura od -10°C. _- njegovanja _~=::::..:6:::0C=:= -. struktura ce biti ranije relativno popunjenija i puzanje manje nego kod betona koji nije bio zagrijavan.34 51 39 52 5. >< 1000 8 7 o Kordina . Medutim.9 8.450 QJ] 2000 Temperatura .. tako da je skupljanje armiranih betona manje armirane presjeke...10 0.. Postupak. vlacna naprezanja u betonu mogu moze biti razlogom pojavi pukotina u betonu.5 ern.27.-. Ea MPx10-6 (b) Slika 10.. Pri visim temperaturama povecanje puzanja je sporije..5 god ina celik beton Stupovi njegovani pri 50% re!.26..9 1. nego pri npr...2 4. ... tj. Uslijed puzanja betona postepeno se povecavaju tlacna naprezanja u armaturi. kao i na modul elasticnosti....44 989 68 46 55 6.-.... a povecanje brzine puzanja je priblizno konstantno od 0 do 70°C.•..9 odnosno 5% presjeka. lako primjenljivi u proracunu konstrukcija.5.52 0.. a smanjuju u betonu....Q)o-t..-.).8 6. A \--------=~c. ..00 0.".0 100 150 200 250 ... Puzanje betona pri razlicitim temperaturama [ 10.-.. -.31 239 197 261 293 -0. " ? 0.----._.-_.. 80°C. " & ~o 6. opterecenih na tlak tijekom pet godina. ..--.14 Modul elasticnosti agregata. U jako armiranim betonskim presjecima u betonu su se javila cak vlacna naprezanja. . ~2 g. Za naprezanja u armaturi uzrokovana skupljanjem betona tlacna naprezanja.~ .0 80 66 85 4...

9 1.5 J.85 - o 1.obuhvaca utjecaj vremenom .5 14 1. . Konacne vrijednosti koefieijenta puzanja neanniranog betona Srednja debIjina presjeka. porasta deformacije puzanja pod stalnim teorijsku s .:.. " .28.6 0.9 1.izrazava utjecaj starosti uzorka u vrijeme opterecivanja..00 I "".9 27 2. c:I)~ Rel.!dato je u odnosu na modul elasticnosti betona E1" a pojedini utjecaji obuhvaceni su koeficijentom puzanja.-O --.4 15 0. f--ll.28. dana 7dana 20 >40 $10 20 >40 $10 20 ~40 $10 20 ~40 $10 20 >40 $10 20 ~40 Konacne vrijednosti koefieijenata puzanja nearmiranog betona..6 34 2.1 2.: ~~.t /fW ~ kb . starost prj oprerecenJu.-1.1 1. osim za lakoagregatni beton.2 ) cp = E ' b a vrijednosti parcijalnih koeficijenata __________. S~ _Quzanje po jedinici naprezanja.6 1. % 50 40 30 1._.1 II 0.). 1: Slika 10..7.3 1. ! I na slici 10. e.7 2..7 1. Znamo da je porast deformacije puzanja nakon 20 godina malen (pod dopustenim naprezanjima).8.3 4.z >-'< ~~ "' .4 u vodi Starost betona u trenutku opterecenja.predstaylja utjecaj sastava rnjesavine.0 se uzimaju iz dijagrama kc . i razliku okoline na optereceni 365 1. koristeci u tekstu definiranu debljinu.7 0. ! . i 10.5 2.6... beton.6 2. O.17).0 oko\iee.o -'< '!-o\' .G.7 3.J. N!..7 o o 1.6 2. koji je ovdje zastupljen vodocementnim omjerom i kolicinorn cementa...uzima u obzir utjecaj velicine elementa.. Dijagrami za odredivanje velicine skupljanja i puzanja [10.J( E'N~ ~c~ / 2 2.8 Relat1vna viainost 1..2 70 3.=kckdkbkek[. one ne uzimaju u obzir posebnosti konkretnih okolnosti.O. % 90 1.500 " Na osnovu toga su sastavljene tablice.8 0..8 kd .-------------~ \ ).8 1. i orijentaciono rnoze se uzeti da: • oko 25% od 20 godisnjeg puzanja se desi u prva 2 tjedna.75 i Ii ! .1 21 1.360 Teorijska 100 200 debljina. JOO 400 nrn '..."3il ""-----.7 100 90 80 70 60 ztsx«. puzanja se desi prve godine.60 _.0.® koji je produkt od pet pacijalnih koeficijenata: 28 1.5 ( !/ / 1.6 16 1..8 20 0.5 15 1. 90 1.6.0 3.I '" O.5 .L ~ "' -~ y s 0 c"' 1..0 2.3 . Zato postoje brojne forrnule za predvidanje velicine krajnje deformacije puzanja.. .2 ~~ __ L Velie ina puzanja prema koeficijentima iz propisa Rijetko kada ima vremena da se pokusima odredi velicina puzanja za konkretni sastav i uvjete opterecenja betona.O 2.7 1.3 proracun je predlozen u preporukama Europskog komiteta za beton (CEB).8 36 3. a u kojima su • oko 50% od 20 godisnjeg \~ oko 75% o~3~ godisnjeg 0.5 2.1---J{-~7 --'-:14:-:2. 172 a pokazuje 173 . 14 1.85 <. dm (em) $10 Vrijeme pod opterecenjem. 0 "'0 1.vlainost 40 4.1 38 4. Ne spominje se krutost agregata..7 25 2.3 1.0 0..8 0. koje su date u propisima. koeficijenti dati s odredenom rezervom (Tablice 10.4 vIc 0. k..ill.. O~ LoCQL.8 1. .8 2.0 11 t-~ ~ . Medutim..predstavlja utjecaj relativne vlaznosti 3 godine 0..6 1.'.-8 --i56~9.. k.3 13 1.9 2.. ~~ .~~N/ /2. izmedu dvaju najzastupljenijih vrsta cemenata.9 1." ~ '}: d) opterecenjern 0 0. puzanja se desi u 3 mjeseca.. 1 20 2.0 1. dana Tabliea 10.?. 4 • O..

godine od 500.48 0. Medutim. S jace opterecenih presjeka.10 f' !/ Posljedice puzanja Puzanje betona povecava defonnacije betona. zbog veceg puzanja. PATOLOGIJA BETONA Uvod Beton dolazi u najrazlicitije klimatske okolnosti.30 0. oplata i svjeze ugradeni beton sljedeceg kata).000 pregledanih mostova 253.7. say dalji porast naprezanja preuzima beton i dolazi do sloma. postupaka mjerenja i postavljanje kriterija za relevantne ~~rametare.65 3god 0. kod masivnih konstrukcija ove pojave mogu biti uzrokom raspucavanju. iii diferencijalnih temperaturnih pomaka. kemijski agensi. r Odnosi koeficijenata puzanja betona u trenutku I i konacne vrijednosti koeficijenata puzanja cD(1. u ~odir s mnogim agresivnim medijima i izlozen je raznim mehanickim ostecenjima. Prerano skinute podupore u takvim elementima rezultiraju povecanim puzanjem mladog betona i sirokim pukotinama (Npr. difuzije i tecenja fluida pod tlakom.t) od vremena I i starosti betona u trenutku 11. Obicno u uvjetima eksploatacije istovremeno djeluje nekoliko mehanizama koji ostecuju strukturu i sastav cementnog kamena. Medutim.. opterecenja preuzimaju manje optereceni dijelovi.18 28 0. Sadasnji pristup gradevinara problemima trajnosti betonskih konstrukcija je jos uvijek zanatski.25 _90 0. puzanje povecava defonnacije i lako moze doci do izvijanja. Poznati su primjeri veceg pada naprezanja u prednapetim gredama. iako je ranije postignuta trazena cvrstoca betona. npr. na osnovu iskustva. svojstva trajnosti su najvazniji parametri 0 postignutoj kakvoci betona. fizickih. iii razlicitih deformacija razlicito opterecenih vanjskih i unutrasnjih stupova okvira. mogu izazvati velika vlacna naprezanja u povrsinskom sloju betona. medusobno se prekrivaju.15 0.) / cD(100.83 0. ogroman broj anniranobetoskih konstrukcijaje ostecen. da su ocijenjeni neprimjerenima za dalje koristenje. Ako su stupovi vitki. rnehanickih i bioloskih procesa razaranja. ! 174 175 .53 0. razvoj model a proracuna. U anniranobetonskim stupovima. Naprezanja. mogu djelovati. Slicno dolazi do relaksacije naprezanja. Osim toga. tako da je bez detaljnih ispitivanja i analiza vrlo tesko otkriti prave uzroke pocetka razaranja. Zato su svojstva apsorpcije. Trajan beton treba se tijekom mnogih godina suprotstaviti djelovanju raznih kemijskih. u naglom je usponu i vrlo brzo ce postati dijelom projektne dokumentacije.) 7 14 0. Jako luznati karakter cementnog kamena i kemijski sastav minerala cementa takoder su odlucujuci u pogledu agresivnosti medija za beton. puzanjem dolazi do povoljnije preraspodjele naprezanja. Medutim. ako su podupore greda i ploce uklonjene. a posebno su mnoge inzenjerske konstrukcije u vrlo teskom stanju. greda i ploca velikih raspona.1] 1982.196 toliko bilo osteceno. Starost betona u trenutku opterecenja. Ovisnost koeficijenta opterecenja r puzanja betona cD(l. koji prvenstveno razaraju strukturu veziva. ako se celicna armatura preoptereti i preko granice tecenja. Tako je prema podacima istrazivanja objavljenim u SAD [ 11.43 365 0. Zivotni vijek betonske konstrukcije izlozene djelovanju agresivne sredine ovisi u vecoj mjeri 0 izdrzljivosti betona prema toj okolici nego 0 marki betona. kroz poroznu strukturu cementnog kamena osnovni parametri trajnosti betona. to znaci da su u propisima. U razvijenim zemljama za neke vrste konstrukcija detaljno je snimljeno takvo stanje.25 0.) Trajanje opterecenja (1-. ako se prerano pocne s prednaprezanjem. date upute ? sastavu tehnoloskim postupcirna ugradivanja i njegovanja trajnog betona. koja su se u mladom betonu relaksirala relativno velikim puzanjem. problem trajnosti betona mnogo je slozeniji. Trajnost betona i anniranog betona je prvenstveno odredena rnogucnoscu penetracije agresivnih tvari u beton. a za njihovu obnovu procijenjena svota iznosila je 50 milijardi dolara. popravke i sanacije znatno vise sredstava nego na izgradnju novih konstrukcija. Najvise zastupljene i najvece stete posljedica su korozije armature. koje je posljedica sprijecenog skupljanja.. uslijed puzanja naprezanja se postepeno prenose s betona na armaturu. kao posljedica susenja i vlazenja.23 0. vecina mehanizama korozije betona i arrnature uvjetovana je visokom koncentracijom vlage u betonu. Medutim. Razumijevanje mehanizama razaranja betona je vrlo vazno za gradevinskog inzenjera u iznalazenju optimal nih rjesenja s tehnickog i ekonornskog aspekta. Uz karakteristicnu cvrstocu i defonnabilnost. U meduvrernenu. a na njih se oslanja skela.30 0. istovremeno u relativno nonnalnim uvjetima izlozenosti betonskog elementa.80 7 28 do 90 365 0.68 0.Tablica 10.85 0.38 0. iii pomaka konstrukcije uslijed slijeganja temelja. sustava osiguranja kvalitete i izvodacke prakse. Zbog togaje doslo d? potpu~og obra:~ u strukturi financiranja i poslova u gradevinarstvu. Danas se u rnnogtm zernljama tfOSI na odrzavanje. skupljanje i bubrenje betona. nakon hladenja ocvrslog betona od povrsine prema unutrasnjosti.73 0. Kod staticki neodredenih konstrukcija. pa u nekim slucajevima moze biti mjerodavno za dimenzioniranje. pa korozija annature kao posljedica karbonatizacije betona i smanjenja njegove luznatosti. Tako npr.

I .konstru~.------ ~-l---------~_-+ ~-t------------+ 28 dana T cgr T potr. iIi da se nakon popravka provede zastita. dotle karbonatizacija najbrze napreduje kada pore betona nisu ispunj~ne vo~?m. C) Bujanje cvrste faze. koje mogu nastati naknadnim kemijskim reakcijama agregata i konstituenata cementa. Mogu se podijeliti u cetiri grupe: kemijski. da se konstrukcija povremeno obnavlja. ako su prisutni u vecim kolicinama u cementu. iIi da se smanji korisno opterecenje. Uzroci ostecenja betonskih konstrukcija Betonska konstrukcija obicno je izlozena istovremenom djelovanju niza nepovoljnih vanjskih cimbenika. z. Pri ocjeni stupnja agresivnosti. pored vrste kemijskih agensa i njihove koncentracije vazne su sljedece okolnosti: • brzinatoka vode koja sadrzi agresivne tvari i oplakuje beton.cija je u pocetku predimenzionirana.bog j. otpomost materijala i mogucs pogreske u projektiranju i izvodenju pokusavaju se definirati metodama racuna vjerojatnosti. a u krajnjem slucaju moze doci do rusenja (Slika 11. Druge su mogucnosti. Slozenost pitanja sigumosti povecava se i time. Odnos opterecenja i karakteristicne cvrstoce betonske konstrukcije u povoljnoj okolici. zatim. • povisena temperatura. IV . koji umanjuju njenu uporabivost. II . sto je ona cesto put a odredena i pojavom pukotina iii drugih ostecenja iii je ogranicena velicinom deformacija. da se analizira svaki Cimbenik posebno. Najjednostavnije je. Sigumost betonske konstrukcije u povoljnoj okolici se povecava zbog napredovanja hidratacije cementa (Slika 11.---. iii da se dopusti upotreba objekta uz povecani rizik odnosno sa smanjenom sigurnoscu. • postojanje jednostranog pritiska. 177 (MFa) 28 dana Vrljerne Slika 11. • vodopropusnost tla. • trajanje djelovanja agresivnih medija. jer omogucava brzi ulaz agresivnih tvari. da betonska konstrukcija ima potrebnu minimalna sigumost i nakon razaranja betona. Dok kemijska agresija napreduje toliko brze koliko ima vise vlage.2. 176 . Bez vode nema ~?ro~ije. na taj nacin dobiju se konstrukcije vecih dimenzija. fizicki. B) Transformacija cvrstih komponenata. • debljina betonskog elementa. lzuzetak su alkalnoagregatne reakcije. Svaki od ovih procesa slijedi gubitak cvrstoce i dodatne promjene volumena. Proracun karakteristicne cvrstoce se zasniva na 28-dnevnoj cvrstoci. radi moguce brzine donosenja agresivnih tvari i odnosenja topljivih produkata korozije. bioloski i ostali Cimbenici. ali i neekonornicno. No. Posljedice korozije cementnog kamena mogu biti otapanje iii kemijsko rastvaranje veziva uz razrahljenje strukture cementnog kamena i povecanje poroznosti i propusnosti za fluide i promjene boje. paje pristup CO2 iz zraka najbrzi. koji nastaju kao posljedica kemijskih reakcija agresivnih tvari iz okolice i konstituenata cem~ntnog kamena. IV a max a min vrijeme Slika 11. bujanje novonastalih produkata reakcije i mrvljenje betona. ali ipak ima dovoljno vlage za napredovanje kernijske reakcije. Kako se i cvrstoca i opterecenja mijenjaju ufunkciji vramena. KOROZIJABETONA Pod korozijom betona podrazumijevaju se procesi razaranja betona. Medutim.1).7]: A) Otapanje produkata hidratacije.1).1. ali prakticna primjena ovih postupaka nije jednostavna i danas se tek djelomicno upotrebljavaju. a zatim njihova interakcija. smanjenje pH vrijednosti i zato smanjenje zastite armature. Zavisno od mehanizama razaranja i glavnih karakteristicnih promjena u betonu glavne grupe korozije su [11.2).konstrukcija se nakon obnove zastiti. jer ubrzava kemijske procese. Medutim za razlicite vrste korozije kolicina vode odnosno vlage nema uvijek isto znacenje {Tablica 11. projektirati tako. III . jer povlacenjem vode dolazi do povecanja koncentracije agresivnih tvari. ako na takvu konstrukciju neko vrijeme djeluju cinioci koji razaraju beton. Svi kemijski procesi korozije betona mogu se jedino odvijati uz prisustvo vode. Opterecenja kcnstrukcija. • ucestalost izmjena vodostaja. Medutim. njena sigumost se smanjuje. to je i stvama sigumost betonske konstrukcije vrlo promjenljiva funkcija vremena. (MFa) --.konstrukcija se povremeno obnavlja.Trajnost i sigurnost betonskih konstrukcija Sigumost betonske konstrukcije se moze definirati kvocijentom karakteristicne cvrstoce betona i naprezanja uslijed opterecenja.~dnostavnosti uobicajeno je. koju karakterizira odnos ukupnog volumena i povrsine izlozene agresivnom mediju.konstrukcija se koristi uz povecani rizik. Prisutnost vlage iii vode presudna je za koroziju betona. odgodena i naknadna hidratacija kristaliziranog CaO i MgO. Odnos promjenljive cvrstoce u nepovoljnim uvjetima okolice i potrebne karakteristicne cvrstoce.

HNOGO Jf PROPUSNIJI OD lDRAVOG BETONA + H20 f-t Ca(HC03h J.1. 2-srednji. Primjer 2. Ovaj tip korozije nastupa kod betona koji je u dodiru s mineralnim vodama. da dolazi do razaranja CS-hidrata. Primjer 1.I' I f: + Ca(OHh ~ 2CaC03 + 2H20. je djelovanje karbonatne kiseline na beton. oblogama. i kao slobodni CO2 odnosno karbonatna kiselina. pa nastaje razrahljena struktura povecane propusnosti i smanjene cvrstoce korodiranog dijela betona. Kao primjer navodi se korozija betona amonijevim nitratom (glavni sastojak nitratnog gnojiva KAN): J. i tu slobodni ugljicni dioksid isplini. Djelovanjem daljih kolicina karbonatne kiseline nastaje jako topljivi hidrokarbonat: CaC03 + CO2 UKLANJANJE PROOU/iATA REAKCIJf OTAPANJfM I LI ABRAl I JOM RAlH.Tablica 11. Narocito su jaka djelovanja soli jakih kiselina i slabih baza. A) OTAPANJE PRODUKATA HIDRATAClJE Najvecim dijelom radi se 0 otapanju kalcij hidroksida iz ocvrsle cementne paste. te s postojecim vapnom prelazi u tesko topljivi karbonat: Ca(HC03h \ cr 0 0 0 2 3 .IEN. Kako je voda polamo otapalo. cesto se puta radi 0 novim i neproucenim vrstama korozije. koje s vremenom postepeno jenjava. 179 . Relativna vlaznost zraka Karbonatizacija vrlo mala (-45%) mala (45-65%) srednja (65-65%) velika (85-95%) zasicen (95%) l=mali. pri Karakteristicni su primjeri djelovanja sulfatne iIi kloridne iii djeluju i druge anorganske i organske kiseline (Slika 11. to procjedivanjem meke vode moze u manjoj mjeri doci do otapanja i drugih produkata hidratacije. Ca(HC03h]. kao CO2 u hidrokarbonatima [npr. 0 cemu ce biti vise govora u poglavlju 0 koroziji celika u betonu. Novonastali cvrsti i slabo topljivi spoj zauzima manji prostor. a hidrokarbonat prelazi u karbonat. Utjecaj vlaznost na rizik korozije (O-bcznacejan. U drugom slucaju. Beton kao vrlo luznati treba biti 12 i vise) u dodiru s kiselinama kemijski reagira. je karakteristican za djelovanje soli i organskih tvari.3): Ca(OHh + H2S04 ~ CaS04 + H20. B) TRANSFORMACIJA CVRSTIH KOMPONENATA Na povrsinitada nastaju naslage vapnenca. da je iz povrsinskog sloja betona djelomocno isprano vezivo). dolazi do samobrtvljenja betona. Karbon dioksid nalazi se u vodi u vise oblika: kao vezani CO2 u karbonatima (npr. 3-velik) Proces Korozija celika u betonu koji je Karbonatizirao 0 3 2 0 3 2 Zasicen 0 3 3 Mraz Kemijska agresija I I Nakon toga mogu nastati dva slucaja. CaC03). koje rezultira vecom propusnoscu i slabljenjem strukture betona. otopinama soli koje hidroliziraju kiselo. Ovaj slucaj se cesto susrece u praksi na hidrotehnickim gradevinama. a kako je u tom podrucju brzi razvoj kemijske industrije. AKO NUE OOSTRANJfN. lako topljivi hidrokarbonat prodire dublje u beton. koje su propusne za vodu. topljivo 13 mg/l vode Ta se pojava zove karbonatizacija. pojava koja se cesto vidi na tunelskim D) Alkalnoagregatne reakcije E) Korozija armature. lako topljivi hidrokarbonat dode na povrsinu. pokazuje medij (pH vrijednost mu cemu nastaju soli i voda. a slicno slucaj opce kiselinske agresivnosti. topljivo 178 165000 mg/l vode Slika 11. Vapno koje je u betonu oslobodeno hidratacijom alita i belita prelazi s CO2 iz vode iii iz zraka u slabo topljivi karbonat: Ca(OH)2 + CO2 ~. o o o 3 popunjavajuci na taj nacin strukturu betona. i prehrambenoj industriji. koju ne ispire voda. kiselinama.1. Ovaj tip korozije karakteristican je za djelovanje mekih voda na beton. pa dolazi do skupljanja cementnog kamena. U krajnjem slucaju kemijska ravnoteza moze biti toliko narusena.U prvom slucaju nastali. koja djeluje agresivno na cementni kamen. kada na masivnim elementima konstrukcija dolazi do procurivanja vode. Shernatski prikaz djelovanja kiselinske korozije i primjer valjka ispiljenog iz temelja na koji je 7 godina djelovao amonij nitrat (hidrolizorn daje kiseli medij) (Vidi se. a to znaci slabljenje zastite armature u takvom betonu. Osim toga posljedica karbonatizacije je smanjenje pH vrijednosti betona.IENI 510. Ovi se primjeri redovito susrecu u kemijskoj Djelovanjem kiselina ili soli nastalih od slabih baza i jakih kiselina (hidrolizom daju kiseli medij) na cementni kamen. nitratne kiseline. pa is vrlo jakim bazama (NaOH).3. dolazi do otapanja cementnog kamena. CaC03 + H20 Primjer 3. vodu i CO2: Ca(HC03h f-t CaC03 + HzO + CO2.

koje se odvijaju istovremeno.4. Djelovanjem sekundamog gipsa u dubljem sloju betona dolazi do vee opisanog formiranja etringita koji buja i razara strukturu betona. U obicnom portland cementu nema dovoljno gipsa. iii djeluje dalje na monosulfat iii aluminatnu fazu.7 h 34300 99. Ako u takav. povecavajuci toliko volumen. etringit postaje nestabilan i reagira s preostalim C3A prerna jednadzbi: C3A· 3CS· H32 + 2C3A + 4H -+ 3C3A· CS' . npr. pa nastaje etringit.karbonatizirani sloj betona 3 . pri cemu nastaju slabo topljivi kalcit i aragonit. rnoze biti izluzen iz betona. koji zapunjavaju strukturu i povecavaju nepropusnost (Prva jednadzba u primjeru B 1. Medutim. To naravno i sada vrijedi. reagiraju s produktima hidratacije cementa. te novonastali spojevi vezu u svoju strukturu kristalnu vodu. Portland cementu se dodaje gips (kalcij hi drat). da bi cement bio sulfatno otporan.djelovanje sulfata i klorida 6 . sto je obicno ako su vezani s alkalijama i magnezijem. magnezij bromid) Ukupno Neke soli.7 5 4 321 1 . H12 + 2CH + 2S' + 18H -+ C3A . da bi se cjelokupni C3A pretvorio u etringit. Djelovanjem CO2 u povrsinskom sloju dolazi do karbonatizacije. ali vezana na dvostruku izmjenu iona sulfata i vapna. CaCI2• 10H20 sol ima veci volumen od cvrstih sastojaka Agresivnost morske vode je manja nego sto bi bilo za ocekivati na osnovu koncentracije stetnih iona.Ca(OHh + 2NH4N03 + 4Hp -l- -+ Ca(N03h -l- + 2NH3 + 2H20 f r I Tablica 11. monosulfat ce se po novo pretvoriti u etringit prema jednadzbi: C3A . da je niski vic omjer.4 3. tako da he bi smjela doci u dodir s betonom. Najcesce spominjani primjeri ovog tipa korozije su sulfatna korozija i korozija morskom vodom. Reakcijom magnezij sulfata i kalcij hidroksida nastaje sekundami gips i slabo topljivi magnezij hidroksid (mineral brucit). Iskustvo je poka181 . sto je naziv toga spoja kao prirodnog minerala. Prema sadrzaju sulfata morska voda bila bi vrlo agresivna.prvenstveno CaS04 5 . da bi cement bio otporan na formiranje etringita u umjemom okruzenju sulfatima (do 1500 mg/litru).2. Prosjecni sastav morske vode Vrsta soli Sadrzaj. je takoder sulfatna korozija. da to razara beton. Prmjer 3. Medutirn. Shema procesa korozije betona u morskoj vodi [11.).30].prvenstveno MgS04 4 . koja prelaze vlacnu cvrstocu betona [11. upravo zahvaljujuci reakcijama pri kojima nastaju netopljivi spojevi. pri cemu nastaje gips. stetne rakcije su znatno usporene. koji veze kristalnu vodu i tako buja: Na2S04 I f 26900 3200 2200 1300 600 78. iz morske vode iii mineralnih voda u kontaktu s betonom. Friedlova Nastali gips zbog vezanja kristalne vode bubri iii. a to znaci. To ovisi u prvom redu 0 kolicini sulfata koji okruzuju beton. CS' . U propisima raznih drzava propisane su razlicite kolicine C3A kao granicne.4 6. buduci da je topljiv. koji se izluzuje i magnezij hidroksid (brucit).2). je sulfatna korozija. da bi trikalcij aluminat (C3A). mgIL Udio. Primjer I. sporije reagirao.djelovanje sulfata . ali najvaznije je. koji takoder zapunjava strukturu. vee ocvrsli beton penetriraju nove kolicine sulfata. te nastaje visokosulfatni kalcij sulfoaluminathidrat iii jednostavnije etringit. vode. i to portland cementa s niskim sadrzajem minerala C3A. Kalcij klorid s aluminatnom fazom cementa (C3A) formira Friedlovu sol prema: CaCI2 + C3A + 10HP Zbog vezane kristalne koji ulaze u reakciju. Primjer 2. Kada se gips utrosi. kalcij bikarbonat. % jako topljivo C) BUJANJE CVRSTE FAZE odplini I t Natrij klorid Magnezij klorid Magnezij sulfat Kalcij klorid Ostalo(kalij sulfat. U takvim prilikama bolje je upotrijebiti cemente s velikom kolicinorn zgure (70 i vise %) iii kvalitetnim pucolanima iii aluminatni cement. sto izaziva unutrasnja naprezanja. ako ima dovoljno vode. Magnezij klorid iz morske vode s kalcij hidroksidom iz betona formira lako topljivi kalcij klorid. 3CS' . + Ca(OHh + 2H20 -+ CaS04• 2H20 + 2NaOH.9 1. Korozija kemijskih reakcija. Uzima se. tada dolazi takoder do formiranja dodatnog gipsa (Primjer 2. H12 Novonastali sulfoaluminatni spoj poznat je kao niskosulfatni kalcij sulfoaluminathidrat iii "monosulfat". nakon ulaska u strukturu betona. najdulje i najopsirnije istrazivane vrste korozije betona.4): -+ C3A . u pojedinim slojevima od povrsine betona (Slika 180 Morska voda sadrzi pored drugih soli betona u morskoj vodi je rezultat vise Rezultat su razliciti procesi i minerali 11. H32 uz povecanje volumena za 360%.). Do nedavnaje za sulfatnu otpomost betona vaznost pridavanajedino izboru sulfatnootpomog cementa.zona izlufivanja Slika 11.djelovanje sulfata .morska voda 2 . u slucaju da je sulfata vise. da beton bude nepropustan.7].3 9. da je C3A<5% (ASTM tip V) dovoljno. dovoljna kolicina cementa i pazljivo zbijanje i zatim njegovanje mladog betona. najvise kloride i sulfate (Tablica 11. je korozija betona morskom vodom.

tak~ da se u ~mjesu beton~ primjesaju odredene kolicine pucolana iii drugih oblika reaktivnog SIO. cert.6. nacvm nar?Clto vlacnu odnosno savojnu cvrstocu betona.O . alkalnosilikatna reakcija moze biti k~n~. • Ca(OH). IzgIed ostecenja betona uslijed alkalnosilikatne reakcije. SiO.IO~.8]. Iskustvo i istrazivanja su pokazali.Si02). Pukotine su karakteristicno plitke i siroke.5). Izgleda. Glavni je problem armiranobetonskih konstrukcija u maritimnoj okolici korozija armature prouzrokovana djelovanja klorida. Alkalnodolomitna reakcija . zeolit i dolomitni vapnenci. premda za to postoje uvjeti [11. Ukoliko su sve raspolozive alkalije utrosene t!j~ko~ fo~iranj~ a!ka.Kod ~Ikalnodol?mitne rea~cij~ alkalni oksidi se mogu obnavljati. . do de d 0 I?mlt!zaClje. koji ovisi 0 stupnju reaktivnosti minerala i 0 krupnoci zma odnosno ukupnoj povrsini zma izlozenoj alkalijama. dakle procesima koji su tek naknadno nakon ostecenja od alkalnoagregatne reakcije dodatno pridonijeli razaranju betona. Za opal je to 3-5% zma velicine 2 do 4 mm od ukupne mase agregata.na. Najjednostavniji je oblik ovog tipa korozije. To su cement! k0J1. ~H'D Na. M?guca stetnost od alkalnosilikatne reakcije provjerava se testiranjem mortnih pnzmi prema ASTM C 227. bUj~nja~od ~~~s~ nodolomitne reakcije izazivaju minerali glina nakon dedolornitizacije. apsorbira vodu. pa reakcija moze teci i s niskoalkalnim cernennma: M2C03 + Ca(OHh ~ 2MOH + CaC03. D) ALKALNOAGREGATNE REAKClJE Postoji vise reakcija agregata i alkalija. . u Americi. kvarca. riolit. Alkalnosilikatna reakcija Slika 11. kao npr.d cca. SiD.O Na. Do stetnih pojava u betonu uslijed aklalnosilikatne reakcije dolazi kod odredenog udjela reaktivnog agregata. da se odabere niskoalkalni cement. Vodeno staklo je jako hidrofilno. I JOS s~ prisutni minerali glina u kolicini o. oni kao najjace baze mogu vrlo jako reagirati s odredenim reaktivnim vrstama agregata. sjevemoj Njernackoj i Danskoj. Reakcije se razlikuju po kernizrnu. za neke certove 5-10% (prema iskustvima iz SAD). koje se nalaze u cementnom kamenu iii naknadno ulaze u beton iz okolice. pa je jedna od mogucnosti. Efikasnost ovakvih mjera provjerava se prem~ A~TM C 411. Stete od ovih reakcija vrlo su rasprostranjene na objektima gradenim u vrijeme dok jos pojava nije razjasnjena.lno-silika~novapnenog gela.6). Pritisci koji pri tome nastaju mogu biti tako veliki da dolazi do raspucavanja betona (Slika 11.0:60 d~ 6~:40. tako da na povrsini zma agregata nastaje novo vodeno staklo. Druga je mogucnost. Opasnost od steta uslijed alkalnosilikatne reakcije. da pOjav:u. n H. Ta membrana propusta alkalije i vodu. jer sadrze zeljezne okside iz agregata. produktima kemijskih reakcija i po posljedicama za beton.O .Si02 iii Kp. a za elabije reaktivne certove i do 100% (iskustva u Evropi). Shernajednog tipa alkalnosilikatne reakcije. povecav. andezit. jer. 182 . U nasoj zemlji do sada nije registriran niti jedan pouzdani slucaj razaranja uslijed alkalnoagregatnih reakcija. taj v~rut! ge~'povec~va prionljivost cementnog kamena i agregata. vodeno staklo kemijskom reakcijom prijede u alkalno-silikatno-vapneni spoj. Najpoznatije su alkalnosilikatna i alkalnodolomitna reakcija. pojava pukotina i slablj~nje cvrstoce betona. da gust i malo propustan beton od cementa s 5-8% C A iii od metalurskog 3 cementa ima zadovoljavajucu otpomost. a moze biti i izbacivanja povrsinskog sloja iznad krupnijeg reaktivnog zma u obliku kratera. Time se tumace I vece savojne cvrstoce betona od manje reaktivnih kiselih agregata.. liskun. da su reaktivne sarno one do~o.~ svom sasta~ imaju manje od 0. D~ga ~e ~ogucnost. kao sto su opal. + iMOH ~ Mg(OH)2 + CaC03 + M2C03 brucit Na. kada reakcijom alkalnih oksida iz cementa i amorfnih iii kriptokristalastih oblika silikatnog agregata nastaje na njihovoj kontaktnoj povrsini vodeno staklo (Na20. koje apsorbira vodu i bubri unutar polupropusne membrane. da tako otopljeno vodeno staklo kasnije izbije na povrsinu betona..zalo. juznoj Africi. No i u takvom slucaju stete se mogu sprijeciti.. da u vapnenoj otopini kakva je poma voda cementnog kamena.ajU~1 na taj.m!tne stijene u kojima je omjer dolomita i kalcita u granicama od 4.sida '.D Posljedica dedolomitizacije je slabljenje strukture. o M u jednadzbi stoji umjesto Na iii K .6% alkalnih ok. Ranije su se ta ostecenja pripisivala djelovanju mraza iii skupljanja i bubrenja betona. Alkalnodolomitnom reakcijom u betonu dolazi . Premda su oksidi natrija i kalija prisutni u cementu u malom postotku.2' pa :~ SVI alkalni oksidi utrose na formiranje alkalno-silikatno-vapnenog gela u fazi ocvrscav~n· a betona. koji cini polupropusnu membranu oko zma agregata (Slika 11. Australiji. ogu alkalnodolomitne reakcije treba izbjeci ispravnim izborom agregata za beton. minerala dolomita u mineral kalcit uz stvaranje minerala brucita: CaMg(CO)3 ti p rijelaza J. 183 SIika 11. Obicno su to srnede iii crveno obojene mrlje na povrsini betona.5. postoji sarno ak? je beton izlozen vlazi. a ne propusta vapno.

koji nastanu ionizacijom celika na anodi. (a) Shematski prikaz procesa korozije armature u betonu.0 £ 1. sto znaci.._----. ako pH betona uslijed karbonatizacije iIi djelovanja kiselih otopina padne ispod neke vrijednosti (npr.. poteku prema katodi i na njenoj povrsini ima dovoljno vode i kisika.E) KOROZIJA ARMATURE 1 r je na povrsinu celika u betonu CVfStO vezan vrlo tanki sloj zeljeznog oksida. narocito morske vode i soli za odledivanje. U cdredenim okolnostima. da pH vrijednost bude veca od 12..7.o. nije to jedino mjerodav- U nonnalnim uvjetima okoline. ili zbog razlicitih koncentracija otopine (elektrolita) u porama betona.9). pri cemu volumen metalnog zeljeza moze porasti i do sest puta. s.L~_L_---'-~.+ O2 + 2H20 2Fe(OH)2 2Fc2+ + 40H- -1. koje sadrze kloride.. III 'NI .~~~:+__~ -2 -1 0 2 4 6 8 Slika 11... Pourbaixov dijagram za zeljezo._. moze otpoceti korozija armature.8.. To je zato sto stvami pocetak procesa zavisi od odnosa elektrokemijskog potencijala i pH vrijednosti. a time i intenzitet korozije se povecava prisustvom topljivih soli. kvalitetan beton pruza dobru protivkorozivnu zastitu celiku za anniranje.. U hidratiziranom cementnom kamenu ima dovoljno alkalnih oksida i kalcij hidroksida. Hrda rnoze imati razlicite forme oks ida ili hidroksida. Korozija celika u betonu je elektrokemijski proces. u betonu treba biti ispunjeno simultano nekoliko uvjeta (Slika 11. da bi doslo do elektrokemijskog procesa korozije celika. da vezu elektrone u OH. 0. anoda i katoda.B ~ 40H- 2Fe~2Fe2+ + 4e~ 4e. U praksi su zabiljdeni slucajevi.ione. ciji volumen rnoze biti i do preko sest puta veci od metalnog zeljeza.. 184 185 ._l. To je takozvana pasivna zastita. no za intenzitet korozije. iIi ako je kolicina klorida u pomoj vodi veca od neke vrijednosti.. koje je uslo u reakciju. iii zbog razlicitih elektrickih svojstava na celicnim sipkama. ~I .. Elektrokemijski potencijal je mjera transporta iona imedu zeljeza i pome vode betona i prema tome to je svojstvo kontaktnog sloja annaturalbeton.. C1J 0% relativna vlaga betona Slika 11. da usprkos velikog sadrzaja klorida (cak preko 5% na kolicinu cementa) u betonu koji je bio suh.2 ? BETON =t». prikazanu pomocu elektrokernijskog potencijala u odnosu na pH vrijednosti okoline. Osim toga.6 1. te ako ima dovoljno vlage i kisika. kako je vidljivo iz Pourbaixovog dijagrama (Slika 11. Bazicnost betona se najcesce smanjuje karbonatizacijom (Primjer Bl). (b) Stvarno nastaju razlicite forme zeljeznih oksida i hidroksida. Pojednostavljeno je proces na takvom galvanskom clanku opisan na slici 11. Prema tome.') '-1 I 21 '01 '-1' . 10). koji je nepropustan i stabilan sve dokje pH vrijednost dovoljno visoka._. :. da na povrsini celicnih sipki nastaju korozijske celije. N --. Sto je beton suhlji. Provodljivost.. o N C1J . da Karbonatizacija III . Pourbaixov dijagram daje ukupnu sliku terrnodinarnickih stanja zeljeza. Galvanski proces rnoze potrajati same ako elektroni... galvanski clanak..8 0. U literaturi se mogu naci razlicite vrijednosti za pH pri kojem pocinje korozija armature.26].4 1 2 3 4 5 6 7' -{J..2 Imuno Korozija 10 12 14 16 Slika 11.4 q ANODA KATODA o o -{J..7. One mogu nastati kao posljedica prisutnosti jos nekog metala u betonskom elementu. 6L.. nije doslo do korozije armature. tj. Celik na taj nacin nije izlozen koroziji sve dok nije razorena pasivna zastita._-c . a to je npr. ~.L. Dijagrami iz kojih se vidi vaznost simultanog djelovanja uvjeta za clcktrokemijsku koroziju cclika u betonu [11.. Medutirn. koja se sastoji u tome. ~ C1J ~ o s..9.8). provodljivost elektricne struje je slabija. Kolicina karbon dioksida narocito se povecala u gradovima i na prometnicama. -1..~ .:. u tim 2.... Ovakva ekspanzija unutar zastitnog sloja betona rezu\tira karakteristicnim pukotinama duz sipke armature.

pa povecavajuci vlaznost. rnoze doci do razaranja sloja pasivne zastite. smanjuju elektricni otpor betona i tako jos povecavaju rizik za koroziju armature. godine los ne postoji opce prihvaceni odgovor na pitanje. koje brzo napreduje u dubinu i progrizava celik Kloridi povecavaju higroskopnost.!< .. Preporucene debljine zastitnih slojeva armature prema propisima za anniranobetonske konstrukcije u nepovoljnim sredinama zadane su na sasvim zanatskim principima. Primjenjuju se sljedeca tehnicka rjesenja: povecanje debljine i kvalitete zastitnog sloja. razliciti uvjeti obrade povrsine i razliciti uvjeti njegovanja.. zavisno od uvjeta vlaznosti okolice i kvalitete zastitnog sloja [prema Schiesslu. 11. Dijagram prikazuje kvalitativni odnos kriticne kolicine k1orida. da armiranobetonska konstrukcija ostane siguma u funkciji 80 i vise godina. unuter objckta (clcktrolitiski proccs jc :q'lnjt!&!u) ~=~ J Stahm vlafno teste izmjcnc npr. celik vise nije zasticen od korozije. dok je za trajnost i posebno zastitu armature..11). Kakvoca betona zastitnog sloja je slabija od betona u unutrasnjosti elementa i od betona laboratorijskog uzorka.6. da veze kloride zavisi od njegova mineralnog sastava. takva se veza u pogledu parametara trajnosti ne rnoze uspostaviti. To stanje odgovara priblizno ukupnoj kolicini od 0. inhibitori korozije.4% Cl iona na kolicinu cementa. Ako je elektricni otpor veci od 50 do 70x I 03 W. Kapacitet cementa. ! Q) ~15 12 . tako da nastaje galvanski clanak s lokalno ogranicenorn anodom i velikom katodom.. onda je brzina procesa korozije neznatna. za svako od nabrojanih rjesenja pokazala su nedostatke. Dok je za nosivi dio betona uspostavljena odredena korelacija izmedu kontrolnih uzoraka. da bi debljina zastitnog sloja armature u nepovoljnim okolnostima u kojima djeluju i kloridi (npr. katodna zastita. zona valova plime i osckc Stalno vodom sarurirano npr. Na brzinu korozije djeluju slobodni kloridi. 187 186 . nego koncentrirano otapanje zeljeza.. penetracija karbon dioksida u beton je najbrza i zavisi u prvom redu 0 poroznosti betona (Slika 11. Novija istrazivanja pokazuju. najvazniji zastitni sloj betona.4 i 0. U svakom slucaju. ulazak kisika i drugih tvari koje pospjesuju koroziju armature. U presjeku nekog betonskog elementa (Slika 11.. premazi koji sprecavaju ulazak vlage u beton. onda zavisno od molamog omjera Cl-IOH-. koja je posljedica slijeganja betona poslije zbijanja. tJ T") t1l . kao dopustivu granicu klor iona u betonu daju ukupne (vezane + topljive) kloride izmedu 0.w t1l 0 .okoinostima kada pore u betonu nisu zasicene vodom.. a praksaje pokazala. . pa se taj dio ne ukljucuje u proces korozije.veci od 0. dopustiva u armiranom betonu.10. Vecina drugih propisa. cak i ako je pH vrijednost veca od 11..Q iCl ~ Trajanje karbonatizacije.10). .6% na masu cementa (Slika 11.15% na masu cementa. da je za nosivost mjerodavna armatura i beton unutar armature. ispod nivoa vodc (ncdostajc kisika) Kvalilda = f// ~~=:::Z='I~=lil=ni=SI=Oj== ~===== I Propusnost Vrsta i locina cementa Slika 11. koji s vodom prelazi u zeljezni hidroksid (hrdu)..cm. Dosadasnja iskustva. Slika 11. Ako je molami omjer CI-IOH.12)..11.Q H t1l t1l N 9 6 3 0 0 5 10 15 20 . anizotropija betona. Klor ioni koji su prodrli do armature kemijski reagiraju i nastaje zeljezni klorid (FeCI3).5.: . Pod ovakvim okolnostima ne nastaje povrsinska korozija armature. Jednom kadaje probijena pasivna zastita armature onda je brzina procesa korozije odredena elektricnim otporom betona i raspolozivom kolicinom kisika. Prema preporukama Arnerickog instituta za beton (ACI) dozvoljena kolicina topljivih klor iona u betonu je 0.. zbog nepouzdanosti podataka 0 vezanim i slobodnim (djelujucim) kloridima. jer zastitni sloj postaje nestabilan i propustan za Cl ione. 11) Okolice Krilicna knlicina cr I kolicina cementa ·0. Ako u betonu ima iIi naknadno prodru klor ioni. sto je prema mnogim propisima maksimalna kolicina. Napredovanje karbonatizacije u betonima razlicite kvalitete u normalnim termohigrometrijskim okolnostima [11.5% 51al110 suhn npr. rnoze se reci.: . kako zastititi armaturu u betonu u nepovoljnim okolnostima. Minerali cementa mogu jedan dio klorida kemijski vezati (Friedlova sol). koji difundira iz okolice betona. maksimalnu paznju u projektiranju i izvedbi treba posvetiti debljini i kakvoci zastitnog sloja armature. da su premale. Razlozi za to su: efekat zida.27].25}. dakle kloridi disociirani u pomoj vodi cementnog kamena. zastita armature pocincavanjern ili premazom epoxy smole prije ugradivanja.. koji se ispituju u laboratoriju i parametara potrebnih za proracun nosivosti. u prvom redu kolicine C3A. slobodni vodik i ponovno klorid.

Ove premaze potrebno je u odredenim vremenskim razdobljima obnavljati. Problemi korozije armature. mogu se svrstati u cetiri grupe: iz okoliee. a to znaci primjenu superplastifikatora. . .000 ciklickih opterecenja na savijanje. . To znaci.5 vol. ali ima izvjestaja.4 mm i 1=30 mm (0.-.preoptereccnjc i udar . . Za sada se prema tom rjesenju izrazavaju rezerve.--------- . To se vidi iz rezultata laboratorijskih ispitivanja betonskih prizmi velicine lOx 1Ox40 em".10. Kao dobro rjesenje nude se takoder inhibitori korozije armature. sto manji udio eementne paste uz sto bolju cvrstocu. od1amanje.NA DJEJ. strukture i mrvljenje. . . Time je postignuta dobra zastita armature od korozije. POSLJEDICE ~ I pOVRSlNSKO TROSENJE - PUKOTlNE -LOMOVI 1 1 Slika 11. pa veliku cvrstocu treba postici sa sto manje eementnog kamena.1 0]. I I zona mno9 0 kval itete ""'j. To stoga.----. kako bi beton mogao "disati". kojima se izbjegne kavitaeija. ------I I -. . preopterecenja. koje su nastale korozijom armature.13. . Zbog ogromnih steta.hcbanjc .13.11]. intenziteta do oko 80% od staticke cvrstcce na savijanje.-----. Iako je mehanizam razaranja od abrazije drugaciji nego kod habanja. kao sto su udari. i kolicina celicnih v1akana ~=0. pa i vise milimetara.-.3 iii 1. koji mogu nastati karbonatizaeijom zastitnog sloja betona mogu se na taj nacin uspjesno rijesiti. vazno je na konstrukeijama poteneijalno izlozenim koroziji armature ustanoviti cdgovarajuci monitoring. Najbolje prakticne rezultate daju betoni s maksimalnim zmom ne vecim od 16 mm. . od pjesackih staza. Shematski prikaz razlicite kvalitete betona zastitnog sloja i betona unutar armature. dakle povecani progibi i rizik pojave pukotina. Erozija od abrazije. .13]. .razlike temp. mehanicka djelovanja utjeeaji (Slika 11. da uz takav pristup treba paralelno rijesiti i pitanje mjerenja i kriterija kvalitete relevantnih parametara betona u konstrukeiji [11.. ali neotporniji dio betona je svakako eementni kamen. tehnoloske mjere za bolju otpomost na abraziju su slicne: maksima1no zmo agregata ne treba biti vece od 16 mm. korund).korozijc Slika 11.PUKOTlNE -LJUSKANlE • MRVLJENJE . Na povrsinarna gdje treba postici bolju otpornost na habanje izvodi se povrsinski betonski sloj s agregatom od kvarea iii eruptive a iii s dodatkom drugih tvrdih i na habanje otpomih zmaea (npr. sto debljine zastitnog sloja betona postaju tehnicki neprihvatljive [1l.9. volumne promjene i temperatumi Posljediee mogu biti: povrsinsko trosenje. ______ 1 .9 iIi 1. Otpomost betona na druga rnehanicka ostecenja. da u intervalima od eea 3 go dine treba predvidjeti mjerenja kojima ce se ustanoviti stanje armature i zastitnog sloja betona. kva1itetom i debljinom zastitnog sloja betona ne moze se dobiti posve zadovoljavajuce rjesenje. . posljediee preoptercenja i umora materija1a.f -. A) MEHANICKO TROSENJE MATERIJALA Habanje betona je pojava karakteristicna na prometnim povrsinama.. trebale za beton visokih performansi biti 70.ROCl ~ KORISNA OPTERECENJA . Tek u najnovije vrijeme pojavljuju se prijedlozi modela proracuna kvalitete i debljine zastitnog sloja [11. u ekstremno agresivnim oko1nostima (k1oridi). I I I :- zona slabe kva 1i tete Mjerodavno za nosivost Uz. degradaeija 188 koji djeluju razarajuce na beton. a time je povecano puzanje konstrukeije. 1juskanje. pa su poteneijalni zagadivaci okolisa. pukotine. i vlnge . .-. pa ako postoji opasnost od takvih ostecenja onda povrsinu betona treba zastititi materijalirna otpomim na kavitaciju iii uvesti takva tehnicka rjesenja. i armiranje v1aknima abraziji izlozenog sloja betona. . I ~ . koje su bile podvrgnute 10. i zato sto jos uvijek ne postoji neko sistematsko rjesenje.pritiskn krisrula soli u porama .kavitacija . Kao daljnja rnoguca rjesenja nude se razni premazi na bazi silana i siloxana. -----.PUKOTlNE -LJUSKANJE -ODLAMANJE . Istovremeno ti premazi moraju biti paropropusni. U protivnom bi se vlaga koneentrirala uz povrsinu sto bi svakako ostetilo zastitni sloj. U pokusu su bile varirane velicine maksima1nog zma agregata (4 iIi 8 iIi 16 mm). I I . :::::::I--Mjerodavno za trajnost I F1ZfKAJ.).12. da je oslabljena prionljivost armature i betona.. a znatno se moze poboljsati armiranjem s vlaknima (Slika 11. . %). Laboratorijska ispitivanja pokazuju dobru korelaeiju otpomosti na habanje i tlacne cvrstoce. . koji znatno poboljsavaju nepropusnost zastitnog sloja za ugljicni dioksid i za klor ione.OVANJA NA BETON I ~ EROZIJA .r. jer su vecinom inhibitori otrovni. I I . Beton ne moze biti otporan na kavitaeijsku eroziju. preko eesta do aerodromskih pista.-- t --------+--. 189 FIZICKA DJELOVANJA NA BETON Fizicki cimbenici.ciklicna optcrccenja _____1di'. uz upotrebu plastifikatora. Medutim. ali i kod prometniea. I I I I zona t r azene kva 1 i tete . u dobroj je korelaeiji s cvrstocom betona. iii kavitaeije pojav1juju se najcesce na hidrotehnickim objektima. Naravno.12. .DEORADACIJA STRUKTURE emmrurc maritimne sredine iIi uz primjenu soli za odledivanje).14.DEORADACIJA STRUKTURE . . Cesto se u zavrsni sloj stav1jaju i celicna iii neka druga vlakna. U takvim okolnostima primjenjuje se zastita armature epoxy premazima iii katodna zastita.-----------------+---------t J.ubrazfja .-------------------- .. Shema podjele fizickih cimbenika razaranja betona.pozcr -- .).U~[) VOLUMNE PROMJENE _ EKSTREMNE TEMPERA"I1JRE -csrnrzavanjc i odmrznveoje .

'0 .000 ciklickih opterecenja ispitana je rezidualna savojna cvrstoca.3 4 83 1. da betoni od cementa na bazi portland cementnog klinkera mogu duze vremena biti izlozeni temperaturi do 250°C bez stetnih posljedica po cvrstocu (Slika 11.. U pojedinim slucajevima vecih postotaka armiranja vlaknima doslo je do povecanja rezidualne cvrstoce.. Smatra se.3]. Slican je utjecaj kod naizmjenicnog vlazenja i susenja betona.9 16 ~ t\ \S:: K -.. pocinje se gubiti kemijski 190 Slika 11. ~ .7 7.b- -- ~t ~ ~ ~ ~ - S::~ 79 1. od 100 do 200°C gubi se fizicki adsorbirana voda. 100 200 GOO 600'C I ..term. da betonske konstrukcije dobro odolijevaju.5 16 l" D .Zilavost 60 (kNrnn) . r-.tF rl-~ I I m IT H-.14...5 16 ~ t"_ S:: ~ ~f- ~ ~f- :: a a EO 80 r-8..'' ' +-- 1'- faktor trajnostl (0 er) 1 Be T l- T AC 85 68 70 60 f\ "ec -I ~ 80 1.5 8 ?oslije cikli~kih oot ereccnj a ~ ~rl" ~r- ~ .5 4 ~ ~r~r- R. Nakon 10.9 4 ~ ~ \r\~ ~ ~ 79 0.16.koeficijent x f. Ispitivanja betonskih konstrukcija na djelovanje pozara tijekom vise sati pokazala su...16).. optere~enja Slika 11.l- ~ Q) JO _l 100 ++H - -L__ __ J '-< I~ 200 )00 brzi ciklusi smrzavanja i odmrzavanja I$$l I'2j • f~ ..~ 82 1. -W c C r. Neka ostecenja betonskih mostova objasnjena su kao posljedica termicke nekopatibilnosti cementnog morta i kamenog agregata [11.. Uslijed cestih promjena temperature moze doci do pucanja takvog betona.. C) TRAJNO DJELOVANJE VISOKlH TEMPERATURA vezana voda. izlozenih ciklusima temperatumih promjena [11. koje izaziva bubrenje i skupljanje betona.-C)-. 81 1.9 8 -" ~ 81 ON.3 8 ::.-1- + ~ I -i~ ~ ~ I b #~ACI r-i-p p. Rezultati laboratorijskih ispitivanja utjecaja mikroarrniranja i velicine maksimalnog zrna agregata na udamu cvrstocu i cvrstocu na umor [11. koja su inace posljedica ciklusa smrzavanja i odmrzavanja betona..3J. koje su prernostene vlaknima.A.4 tl: . Rezultati ispitivanja betona od razlicitih vrsta pijeska i mineraloski istog sastava krupnog agregata.J 0.. a iznad 400°C. 100 200 )00 400 500 600 'C Porastom temperature do 100°C postepeno se gubi slobodna voda iz pora.4]. Ova pojava znatno doprinosi i ubrzava ostecenja betona. ljustenja betonske povrsine i slabljenja prionljivosti.mort s drob1jenim vapnencem 1 Q 4.2]. Shematski prikaz djelovanja povisenih temperatura na beton [11. B) TERMICKAKOMPATIDILNOST AGREGATAI CEMENTNOG KAMENA Razliciti su koeficijenti temperaturnog istezanja krupnog agregata i cementnog kamena.15. dok s druge strane uslijed porasta temperature zrna agregata povecavaju volumen. Razlike su vece ako je mort spravljen s pijeskom drugacijeg mineralnog sastava od krupnog agregata (Slika 11.. :> .mort s vapnencem a. (f) 100 -W 50 40 t::: 30 N ~ ~ ~ ~_ ~ ~_ a c -o .1 2.. sto se moze tumaciti konsolidacijom u strukturi betona u pukotinama. . '0".15)..--~'-o---L--~~-r~~~ _.~-o~. (rrm) Vlakna (Vol-'... 191 . !'. EO ro 'hrot .-- . Proces gubitka vode prati skupljanje cementnog kamena..: ~ S:: rS:: l" ~ ~ ~ r-. te da do znatnijeg pada cvrstoce dolazi kod dugotrajnijeg djelovanja temperatura iznad 300 DC.mort s kvarcom C. -W ~ 90 ~ t' S:: t'_ " (f) -< Q) ro 20 10 - R~ l" t:: \ 80 0.Gornja granica ci klinih ?rije ~ikliWh opt erccenj a l'J ~ Slika 11. 82 1.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful