Izdavac

.~ .. ~.,-: ..-: ,

ALCOR, Zagreb

'~:l~' ~.J."1~ili~1r :.;~ ~j
..

, .......,.,,;:s,,", .• (~.'I..~.

Velimir Ukrainczyk

Za izdavaca
Boris Moric Recenzenti Doc. dr. Dubravka Bjegovic Prof. Marko Calogovic Prof. dr. Vinko Regie Tehnicki urednik dr. Branko Kekic
._ ... <:.~.

BETON
Struktura Svojstva Tehnologija

Objavljivanje ovog sveucilisnog udibenika odobrio je Odbor za znanstvenonastavnu literaturu Sveucilista u Zagrebu rjesenjem broj:02-1120/1-1993. od 24. sijecnja 1994.

CIP - Katalogizaeija u publikaeiji Naeionalna i sveucilisna biblioteka,

Zagreb

UDK

691.3(075.8) 666.9(075.8)

UKRAINCZYK, Velirnir Beton: struktura, svojstva, tehnologija / Velimir Ukrainezyk. - Zagreb: ALCOR, 1994.304 str : ilustr, ; 24 em - (UdZbeniei Sveucilista u Zagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) Bibliografija: str. 293-297. - Kazalo.

ISBN 9~3-{j267-00--4

940314136

~IJ
ALCC>R
Kompjutorski slog i tisak ALCOR, Zagreb
ZAGREB

Knjiga je tiskana uz novcanu pomoc ovih poduzeca: HRVATSKE CESTE, 41000 Zagreb, Voncinina 3 :MEDIMURJE, Visokogradnja, 42300 Cakovec, Mihovljanska 70 :MEDIMURJE, Beton, 42300 Cakovec, Zrinsko Frankopanska bb IRMA, Institut za raziskavo material a in aplikacije, 61000 Ljubljana, Slovenceva 95 TEHNIKA, 41000 Zagreb, Zeleni trg 3a HIDROELEKTRA, 41000 Zagreb, Zeleni trg 6a KONSTRUKTOR--INZENJERING, 58000 Split, Svaciceva 4 GORTAN, 41000 Zagreb, Heinzelova 96

SADRZAJ

1. PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . 2. BETON - POLIF AZNI KOMPOZIT
Sastav betona . . . . . . . . . . . . Uloga cementnog kamena i agregata Struktura i priroda betona . Tehnologija betona .........

-1

3 5 6
8

'!3.ICEMENT
\~) Pojmovi i definicije portland cementa . . Proizvodnja

Kemijski i mineralni sastav portland cementa Hidratacija cementa . . . . . .. . . . . . Toplina hidratacije i cvrstoca .f<:, ,,:~.vfio.VJ./. Fizikalna struktura h.-c.p. .. 22 23 · Stanja vode u h.c.p. . .... Modeli strukture cementnog kamena Gradevinska ispitivanja cementa Dodaci cementima
! \

dl)
..W)

29

Podjela

cemenata

........

·~jS-:>

i

\J
-

4. 4GREGAT
POdjela i o.dabir agregata .... Proizvodnja agregata za beton . .

Uzimanje uzoraka agregata za ispitivanje Mineralosko-petrografska analiza Fizikalna svojstva agregata . Granulometrijski sastav ..... Mehanicka svojstva agregata .. Temperatuma svojstva agregata Stetni sastojci i nepovoljni agregati Prijevoz i skladistenje agregata .

.CE/
·

.C46?
.~-')

45

/:.
...

:~

. >---.,.-~?--66

~;)
69
70

5. KVALITETA VODE
Voda za spravljanje betona betona Voda za njegovanje

6.) ADITIVI
, Nazivi i klasifikacija ... Povrsinski aktivne tvari . . Kemikalije koje utjecu na vezanje i ocvrscavanje VII

\

. 130 . .. . .~~ o 142. . . . Polimerima modificirani betoni . 132 :® • • 0 0 • • • • 0 • • • • 0 • • • • • 0 • 1.7. Poissonov koeficijent betona .. . "143 10. . -~~=. 12. .. . . . . . . .. PATOLOGIJA BETONA Uvod .. Uzroci puzanja.. . . Plan betoniranja . . . Osnovne zavisnosti pri projektiranju sastava betona Redoslijed projektiranja sastava betona .. . IZVORI .0.0 •• 293 POJMOVNIK. 153 14. . . . . Sustav osiguranja kvalitete gradenja betonom .. Trajnost i sigumost betonskih konstrukcija Uzroci ostecenja betonskih konstrukcija Svojstva relevantna za trajnost i proracun zivotnog vijeka 0 0 • 175 176 177 196 IX VIII . Utjecaji strukture i stanja na cvrstocu betona . POSEBNE TEHNOLOGIJE BETONA Ubrzano dozrijevanje betona Prepakt beton .. . . . . . . skupljanja i bubrenja betona . .258 · 258 · 259 · 264 · 266 · 267 268 · 268 270 · 270 o o o . . Prionljivost betona i armature . .. Kategorije betona .. . Teski betoni . · . . . Testiranje skupljanja .. Betoniranje u ekstremnim k1imatskim okolnostima OpIate i skele . . . .. SVJEZI BETON Definicije i zahtjevi na svjezi beton . Dinarnicki modul elasticnosti betona Puzanje betona . Vatrobetoni . . Betoniranje pod vodom ... PROIZVODNJA BETONA Uvod Doprema i uskladistenje sastojaka betona Doziranje i rnijesanje . . .. Prakticno izracunavanje puzanja Velicina puzanja prema koeficijentima iz propisa Posljedice puzanja 0 0 • • 0 • 0 • 254 .~ · 289 o PREGLED POVIJESTI BETONA .. . Statisticki kriteriji za projektiranu cvrstocu betona .. Cimbenici koji odreduju velicinu skupljanja Skupljanje prema nasim propisima .. SPECIJALNI BETON! Laki betoni Beton visokih cvrstoca i performansi . .273 · 274 · 276 . Utjecaj raznih cimbenika na svojstva svjezeg Ispitivanje svjezeg betona . Mikroarmirani betoni Ferocement . KONTROLA I OSIGURANJE KVALITETE :~~ 159 160 161 166 171 173 174 ~ Uvodno 0 osiguranju kvalitete gradenja . . 15. Metode mjerenja obrad1jivosti . 'd!J)0 " 10 . . Testiranje cvrstoce betona . .Q3D . . Vanjski transport . Zbijanje betona i zavrsna obrada povrsine Njegovanje mladog betona . .. 0 • • • • • • 0 • • 9..277 . . .. · 298 II. Plasticno skupljanje i bubrenje .. . . . . . . 136 . SASTA V BETONA ZADANE OBRADLJIVOSTI I CVRSTOCE Osnovni pojmovi i definicije . Temperatumi utjecaji na volumne promjene DEFORMACIJE BETONA POD DJELOVANJEM SILA Modul elasticnosti betona .. . . DEFORMACIJE BETONA VOLUMNE PROMJENE BETONA .~'~ ? . .. .. . Iskazivanje sastava betona . . CVRSTOCA BETONA Znacaj cvrstoce betona .) 215 (212---o 8. Vakuumirani beton .. . .. _1J~) · J(. . .· " L . Tekuci beton . .. . betona . Skupljanje ocvrslog betona uslijed susenja Skupljanje uslijed karbonatizacije . Teorijsko predvidanje tlacne cvrstoce betona.'1(2·1 -(_In-. .. Uvaljani beton. .. . . . 0 0 ••••• 0 0 • 0 • 0 • • 0 0 0 0 0 • • 0 • • • • • • · . . Upravljanje kvalitetom betona 1'33 134 136 ... . . . . .::m 147 147 148 149 150 152 . . ig' ..42 · 244 · 248 0 13. . Varijabilnost cvrstoce betona i dokazivanje ME Cvrstoca betona u konstrukciji ../ · :.. . .. . . Sumpor-betonski kompoziti ... Gradilisni transport i ugradba . .. 226 227 o • oC171J /mo. Masivni beton .

Projektanti bi trebali bolje razumijevati kako se beton ponasa u datim klimatskim okolnostima. veljace 1994. od hidrotehnickih i prometnih do industrijskih objekata. 1. Autor . tablica i slika. dakle sarno ugraduju. Beton prave i ugraduju graditelji. tim prije sto se i dobar i los beton prave od istih sastojaka i prakticno uz iste troskove proizvodnje. izlozenosti industrijskim i gradskim agensima. dijagrama. koje su mi tijekom recenziranja knjige dali doc. izvodaci ga proizvode u centralnoj betonari iii na gradilistu. Medjutim. od mostova do zgrada. tehnologije i performansi betona. svojstava. te ugraduju i kontroliraju postignutu kakvocu. dr. Takoder zahvaIjujem gospodi Nadi Gasparovic. PREDGOVOR Betonje najvise upotrebljavano gradivo. ugovaranju iii obracunu radova. Marko Calogovic i prof. dok vecinu drugih gradiva primaju gotova na gradiliste. Stanje se moze popraviti novim pristupom u osnovnom i permanentnom obrazovanju inzenjera. U Zagrebu. Ova knjiga je nastala na osnovi predavanja na dodiplomskom studiju Gradevinskog fakulteta u Zagrebu. zatim. Dubravka Bjegovic. dr. pod dugotrajnim i izvanrednim opterecenjima itd. Vinko Regie. projektira se njegov sastav. suprotno ocekivanju. te postdiplomskim studijima na fakultetima u Zagrebu i Ljubljani. Proces pocinje dizajniranjem svojstava betona u projektnoj dokumentaciji. prof. Zahvaljujem na savjetima. nakon provedenih prethodnih ispitivanja. znatno manje nego 0 konstruktorskom dizajniranju. koja je ulozila veliki trud pri kompjutorskoj obradi teksta.1. veliki broj ostecenja i zakazivanja betonskih konstrukcija ukazuje da graditelji ne znaju dovoljno 0 betonu. pri cemu se umjesto zanatskog pristupa polazi od boljeg razurnijevanja strukture. Izvodaci bi trebali proizvoditi kvalitetniji beton.

koji ocvrscava. vlakna i drugi dodaci. prikazani su u dijagramu na slici 2. te trajnost i deformabilnost. vrlo se cesto upotrebljavaju dodaci betonu iii aditivi. jer postoji vise tipova cementa.1.65 tlm3 Pbetona~ 2.35 tlm3 Agregat cini priblizno tri cetvrtine volumena odredene mase betona. skupljanje. kojima se bitno mijenjaju osnovna svojstva betona (npr. pijesak i zmje stijena. Osim prirodnih upotrebljavaju se i vjestacki betona. narocito u proizvodnji lakih 3 . npr. Vazno je naglasiti. To je podrucje specijalnih betona. au smjesi je uvijek prisutan i zrak. koji fizikalno modificiraju svojstva betona.POLIFAZNI KOMPOZIT Sastav betona Beton se pravi mijesanjem veceg broja sastojaka.2. da se postignu zadovoljavajuca svojstva: (1) svjezeg betona u svim fazama obrade. najveca zrna mogu biti desetak i vise centimetara. Velicine cestica agregata se mijenjaju obicno kontinuirano od sitnog pijeska do najcesce 32 mm. BETON . (2) ocvrslog betona obzirom na cvrstoce i druge mehanicke karakteristike. ~ 2. gustoce manje od 2000 kg/m". koji traje vrlo dugo (godinama). volumni emjeri ucesca sastojaka u ocvrslim betonima kakvi se upotrebljavaju u gradenju. iii kemijski inertne dodatke (punila). Svjeze pornijesani cementni prah s vodom tvori cementnu pastu. betonskih nearmiranih elemenata vecih dimenzija. agregati. a to su u prvom redu: cement. podrijetlom rjecnog iii od stijene drobljenog zmja. jer se njihove gustoce (P) znatno razlikuju: Pv~ 1 tlm3 Pc~ 3 t/m! P. Orijentacijski. od mijesanja preko transporta do ugradbe. Odmah nakon mijesanja pocinje kemijski vrlo slozeni proces hidratacije. Pijesak i zmje stijena cine agregat iii granulat. Vee ovako opisani sastav betona obuhvaca razlicite kompozicije betona. (3) minimalni troskovi za prihvatljivu kakvocu. vrlo visoke cvrstoee). U modemoj tehnologiji u sastav betona sve vise se uvrstavaju razni polimeri. voda. u modemoj tehnologiji. da su prikazani volumni omjeri uCeSea sastojaka. Kemijsku reakciju prate odredeni fizikalniprocesi. Tim procesom cementna pasta prelazi u cementni kamen. zgure. pri cernu osobito vaznu ulogu ima voda. U praksi se udio osnovnih sastojaka betona odabire tako. Osim tih sastojaka. Medutim. kod nekih betona. a k tome cesto puta oni sadrze kemijski aktivne dodatke: pucolane. krhkost. velika volumna masa.

=l£. ostaje u cementnom kamenu izvjesna kolicina zahvacenog zraka.2. ima i brojne druge karakteristike.:t. vece su cvrstoce. a to sve povecava vjerojatnost pojave pukotina. s pH vrijednoscu 11 do 13.. promjenljive u vremenu i zavisne u prvom redu od termohigrometrijskog stanja u trenutku ispitivanja. (k . t1c_'m~a:. odnosno dugotrajnog djelovanja opterecenja u slucaju puzan~~. adsorbirane i kapilame vode i ostataka jos nehidratiziranog cementnog klinkera. kojima se namjerno uvlace male zracne pore u kolicini 3 do 8 posto volumena betona. s izanje ze jene 0 ra J. cijim dodavanjem se moze postici prakticno ista obradljivost s 10 do 30 posto manjom kolicinorn vode nego u bet b dodataka. Te su karakteristike jos uvijek predmet opseznih istrazivanja s mnogo nepoznanica i novih otkrica._s .. itd.povecanje kolicine pora u ocvrslom bet onu. ' 0 pos 0 u pnog v~ u~ena..1V~Stl onzlst~ncije) svjezeg betona.n ~e nosilac ~vaJu karakte~. Orijentacijski volumni udjeli osnovnih sastojaka u betonu.on~ (bez pn~Jene po. a dio ireverzibilan.ava betona bila cvrstcca i odgovarajuci vic omjer. znaci . Nakon ugradbe. Ove pore velicine 10 do 300 mikrometara povoljne su za obradljivost svjezeg i trajnost ocvrslog betona. U laboratorijskim ispitivanjima radi dokazivanja svojstava betona. .:. Sto je vic omjer manji. pa prema tome i beton. . koje su posljedica smanjenja vla::n. I d~glh te~eljnih s~~j~tava betona.oznost s. Zato su veliki napori ulozem u Istraz~vanJa mogucnosti . cak i uz vrlo pazljivo zbijanje. Za vrlo siroki raspon konzistencija be. dolazi do bitnih strukturnih promjena u cementnom kamenu od kojih Je dio reverzibilan. dakle u fazi njegove obrade. r b dlii . Izgled presjeka betona. .c o '" c : Cenientnl kamen 1 . sarno povecanjem kolicine cementa. sto ima znacajne posljedice za trajnost betona. Dodaci betonu su beznaeajni po volumenu. primjesavaju se dodaci betonu. .r Pi ~ --- __ :-_cv'_'r:.isticnih svojstava betona: skupljanja i pu~anJa: To su nazrvi za. o?a sluca~a. Betonje heterogeni kompozit. To su nepozeljne supljine u betonu. Vrijeme tijekom kojega beton mora biti u povoljnim termickim i higrometrijskim uvjetima nazivamo vrijeme njegovanja betona.nJe.. jer on betonu daje cvrstocu i omogucuje njegovu uporabu kao konstrukcijskog gradiva.sebmh ~odataka za smanjenje kolicine vode).1. i rezultati dobiveni ispitivanjem takvih uzoraka uzimaju se kao referentni. poroznost strukture i cvrstoca cementnog kamena o':'lse u prvom r~~u 0 v?docementnom faktoru. Do nedavno je glavni kriterij za izbor ~a~t. zadobiva mikropukotine u zoni kontakta s agregatom. Zato je jos u neoptereeenom stanju. i • da ISpU~1prosto~ med~ cestica~a agregata i s njime tvori nepropusnu masu. Za proces hidratacije cementa potrebno je odredeno vrijeme. tb za hidrataciju cementa . • om~:~. Ce~entm kame.. ali i sam cementni kamen je heterogeni materijal. zavisno od konfiguracije i dimenzija betonskog elementa i klimatskih okolnosti. To su kemijski iii fizikalno vrlo aktivni materijali.. oSJe IcaJe v Slika 2. uz mcdernu p~oiz~o~nju sve kvalitetnijih cemenata I pnrnjenu dodataka betonu dobivaju se vece cvrstoce od trazenih vee uz relativno veliki vic omjer i malu S~~~~2. da vodi potrebnoj za hidrataciju cementa treba pridodati vodu za po t' ~. Viskoznost b~tona moze se (a u . cvrstoce. Cementni kamen. su izrazito bazicni mediji. Cementni kamen. U procesu gradenja ono obicno traje od 3 dana do tri tjedna. 4 sm~nJe.v ..::er:. Bijeli kolicinu cementa. no vrlo djelotvomi na svojstva svjezeg i ocvrslog betona. . . pJe l~od~e ~a .. pora vrlo razlicite velicine. Svako povecanje kolicine vode preko one koja . koji se dodaju betonu prilikom mijesanja.. povecava se kolicina cernentnog ka~ena. Prema tome mogu se ocekivati znatne razlike izmedu svojstava betona u konstrukciji i svojstava odredenih normiranim postupcima.. 0 posto rnjirn n -c o . Medutirn. zbog raznih fizickih promjena tijekom hidratacije. Medutim. pa i skupljanje i puzanje betona I toplina oslobodena hidrataci~om ceme~ta.. o ~ cc N \ Nehldratlzlranl I hldratlziranl I cement Agregat ~ I Vezana voda I Pijesak a-16X cementt 65-75X kemijski K a men -20X 25-30 Voda X t Vez1vo prakticno 1nertna ispuna Mort (matrical Kamen1 skelet Vis~.jezeg betona za date komponente betona regulira se kolicinom vod To znaci. y 5 ..ja'_'l I I -~ Uloga cementnog kamena i agregata . ispunjena je ~ementnim kamenom. kolicina vode se rmjenja u relativno uskirn gramcama od 160 do 200 litara odnosno 16 d 20 t ku I 0 c. v/c-faktor) • kolicini cementa (kg/m"). koju ne zauzima agregat. cvrsvt?ce. beton prozet kapilarama i pukotinama mikroskopske velicine. va mjemca ima odlucujucu ulogu u podesavanju sastava svjezeg betona trazemh svojstava. radi smanjenja vic faktora.~o?emoJ tehnologije se tosve cesee i cini) regulirati raznim doda~~ma . odgovarajuca vlaga i temperatura.To poseb~? vrijedi za superplastifikatore. u modernoj tehnologiji betona. Medutim. Kornpleksna struktura cementnog kamena i betona osim temeljnog svojstva. uzorci se njeguju 28 dana.traJnostI. da bi se dobio obradljiviji svjezi beton iii ubrzao prirast cvrstoce iii poboljsala trajnost ocvrsloga betona." "'U .ostI beto~a u slucaju s~pIJanJa. 0 icajene o icme cemen a u nom metru betona su 200 do 400 kg..mase vode i cementa (vodocementni faktor. Doziraju se u promilima iii postocima od kolicine cementa. Priblizno cetvrtina prostora. kruzici su zracni mjehuriCi uvucenog zraka. Za cdredeni cement i agregat.smanJenJa kolicine vode u svjezem betonu. • stupnju hidratacije cementa iIi zrelosti betona.... Time se poboljsava I vodonepropustljivost betona. koji se sastoji od produkata hidratacije cementa. ' onu ez U ocvr~lo~ betonu cementni kamen ima dvije glavne zadace: • da ?hJep~ zma agregata i betonu dade odgovarajucu cvrstocu. Svojstva cementnog kamena ovise u prvom redu 0: • karakteristikama cementa. To je temeljni materijal..t. U dobro sastavljenom svjezern betonu neizbjezna kolicina zahvacenog zraka ne prelazi 2 do 5 posto volumena betona. dugotra~n~ deformacije betona. cementna pasta zajedno s naisitdijelorn agregata (mort) treba betonu dati plasticnost i kohezivnost U bic ) k I'V' t kub ..U s::jezem betonu. sto odgovara 7 d 14 volumena.

Vidljivi su postali produkti hidratacije. koja je kemijski iii fizicki nepovoljna za beton. koje su ranije proucavane fenornenoloski (na inzenjerskoj razini).1 e 0/00 Slika 2. Promatranjem uzoraka betona pod scanning elektronskim mikroskopom i drugim modemim metoda rna proucavanja strukture materijala.~:3).. 6 7 . i mineraloskog sastava betona tumace se najcesce pojave svojstvene za cementni kamen. beton kao njihova kombinacija ima zakrivljeni oblik radnog dijagrama. . pa i drugacijeg mineralnog sastava. za. prernda svi agregati. obradljivost rnoze uvjetovati vece minimalne kolicine cementa pn zadanoj kolicini vode.sila._ ._ betonski ~e objekti grade u okolici. ito je podrucje. meduprostori. da. zbog la~se h. homogenosti. da je interface najslabiji dio betona. Pornocu svjetloshog mikroskopa moze se kvalitativno odrediti ucestalost. Modemim metodama istrazivanja se pokazalo. Posljedica toga jest. Razlika tih volumena je priblizno 3 posto. gustocu i ekonomicnost betona. 0 trajnosti betona. mehanici sloma itd. omoguceno je motrenje i razabiranje karakteristicnih pojedinosti mikrostrukture.trukcIJa: . za betone manjih. Primjer za to je rucno spravljanje betona manjih zahtijevanih cvrstoca.svJezlm betonom. model strukture betona treba promatrati kao kompozit sastavljen od tri bitno razlicite faze. Prostim okom vide se u presjeku betona zma agregata u matrici cementnog kam~na. Na osnovu toga moze se zakljucivati npr. Pri tome nastaju vrlo slozena prostoma stanja naprezanja u sastojcima betona.Sve cesce je trajnost mjerodavni kriterij za izbor vic omjera.3. sto postavlja zahtjev za lito nepropusnijom i sto guscom strukturom cementnog karnena. ali moze biti i vise. .o~ogenizacije pri rnijesanju i manjeg razdvajanja sastoJa~. Pri modeliranju svojstava betona uzima se. U cementnom kamenu i oko zrna agregata mogu se prostirn okom vldJet~ por: ~ehcme . Na osnovu toga su razjasnjene pojave skupljanja i puzanja betona i mnoge druge pojave. U prvom redu poboljsanjem interfacea moguca su poboljsanja svojstava betona. Na t. To je podrucje kojim prolaze pukotine pri drobljenju betona. Moguce je procijeniti velicinu i ucestalost gel pora velicine svega nekoliko nanometara. da je agregat sarno inertna ispuna u matrici cementnog kamena.. cementnog kamena i betona. Ovo stanje ilustrira slika 2.oJr~.beton C . pa i pojedini dijelovi produkata hidratacije. To znaci.na. Na razini kemijskog korozije betona. koje se danas intenzivno istrazuje radi dobivanja betona vrlo velikih cvrstoca i betona poboljsane trajnosti.. ~ ce~entm ~ame? vIskozno~~~shcn~. Radni dijagrami agregata. sto onda govori 0 debljini sloja cementne paste. koji daje kru~ost bet~n~. kemijski reagiraju s izrazito bazicnim sastojcima cem~ntnog kame..stoca. Prema tome. Zat~ se ~7~to ~uta mOde.. nego su razdvojena tankim slojern cementne paste." • relativno je jeftin. pa to osigurava ekonornicnost betonskih kons. koji su vrlo razlicite cvrstoce. s!rucnpk za beton rnoze uspjesno procijeniti svojstva betona kao npr.4.._ • granulometrijski sastav utjece u prvom redu na obradljivost svjezeg betona.htijeva~ih cv~.4. • daje dimenzionalnu stabilnost betonu.' . CJ Wa 40 JO 20 10 A . Interfaceom prolazi najvecim dijelom voda i druge tvari kada penetriraju u beton i zato pri smrzavanju iii kemijskoj koroziji taj dio najprije bude ostecen. da je struktura interfacea cementni kamenlzmo agregata bitno razlicite strukture od cementnog kamena: vece je poroznosti. . itd. U prvoj aproksll~aclJI moz~ se uzeti. Struktura i priroda betona Beton je polifazni kompozitni materijal. 00.a hJek~m ru. . . koji se nalazi u tom prostoru.. da premda i agregat i cementni kamen imaju lineamo elasticno ponasanje do sloma (Slika 2. da zma agregata nisu u neposrednom dodiru. . Posljedica toga jest... velicina i oblik pora i pukotina u betonu. Naprezanja uzrokovana vanjskim silama iii unutrasnjim promjenama se prenose s krucih zma agregata na meksi cementni mort preko interfacea.kovanJa .045 0. kojom su obavijena zma agregata.:ma agregata reagiraju elasticno na djelovanje . volumne prornjene Volumen koji zauzima dobro zbijeni svjezi beton sarno je malo veci od volumena zbijenog agregata. • mineralosko petrografski sastav utjece u prvom redu na mehamcke karakteristike i trajnost ocvrslog betona.1strukture betona prikazuje kao dvofazni materijal. I konacno.zml. • oblik i tekstura zma utjecu na obradljivost svjezeg betona I prionljivost cementnog kamena i agregata u ocvrslom betonu. umanjuje dugotrajne . b) Koncentracije naprezanja zavisno od odnosa krutosti zma agregata i matrice (prema hologramu). Slika 2.3). . bilo kojeg mineralosko-petrografskog sastava. koji se nalazi izmedu radnih dijagrama cementnog kamena i agregata.do nekoliko milimetara i pukotine od nekoliko desetinki milimetra. stupanj zbijenosti. a) Sheme prijenosa sila u strukturi betona. Za kratkotrajna opterecenja modul elasticnosti ovih sastojaka je vrlo ~~h~lt (Shka . Naime. tj.stiJena (agregat) B .cementni kamen a) . Agregat u betonu ima tri osnovne zadace: • zma agregata cine skelet. Svojstva odredene vrste agregata. koja bitno utjecu na svojstva ~:tona Jes~: . . kolicinu cementnog kamena.

b ". To se postizc uvodenjem sistema osiguranja i kontrole kvalitete tijekom projektiranja i izvodenja radova. Rasipanje rezultata ispitivanja betona istog nominalnog sastava." .a ok a za svaki nOVIsastav betona.lva~Je etona pod pritisw2 Rijee beton ima I'St 0 je po rucje specijalnih tehnologija betona. zatim lokalnim transportom prebacuje do mjesta ugradnje. mlazni beton) itd To i d v. srazmjemo je veliko. cvrstoca pri savijanju.5): • mehanicka svojstva. . rani prirast cvrstoce. izolacijska svojstva. modul elasticnosti. '~" 0 znacenje u rnnogrm drugi . tl dok se u engleskom kaze concrete u span' I k ~Jezl. kao npr. '. kao npr. osnovni je problem. • svojstva svjezeg betona tijekom obrade. kao prosjecne vrijednosti iii fraktili iz veceg broja rezultata ispitivanja. Tehnologija betona Proizvodnja betona sve se vise koncentrira u centralnim tvornicama betona. u proracunu i dimenzioniranju konstrukcija uzima se radi pojednostavljenja proracunskih model a. . dimenzionalnu stabilnost. kemicari-tehnolozi. Mjesavine s prevelikom kolicinom vode imaju slicne nedostatke..5. odabrati vodocementni faktor i izracunati potrebne kolicine komponenata betona. betolliranJe u ekstrem. portlandcementni sastojak podrazumijeva se portlandcement~i t::t~lt. takve aproksimacije nisu uvijek moguce. polimemi posebno vezivni . neophodno . elektricari. Beton zadovoljavajuce kakvoce je . : Sire znacenje rijee] beton je komnozi beton.. vak_uu~iranje.:G i~t a _ad komponenata beto~~. zbija do propisane gustoce. da je reprezentativan i da predstavlja homogeni izotropni kontinuum. • posebna svojstva. geolozi). pa cak i betona iz iste mjesavine. Uzorak na kojem se ispituju svojstva betona (reprezentativna celija) treba imati najmanju dimenziju barem tri puta vecu od maksimalnoga zma agregata u betonu. na udaljenosti do vise desetaka kilometara. U slucaju organizacije privremene proizvodnje betona. obzirom na smjer ugradivanja). da dobro zapunjava kalup. ubacuje u kalupe (oplatu). bilo a pr_avesti prethodna ispiti~anja.~~ p:~toJe JOs asfaltn~ ~e. 0 . U takvim slucajevirna treba 0 heterogenosti i anizotropiji posebno voditi racuna tijekom izvedbe i u eksploataciji betonske konstrukcije. tlacna cvrstoca.. daje anizotropija betona upravo presudna za trajnost iii nosivost.d!vanje u kliznoj oplati. Ii' cima ugradivanja betona P' . kao sto su modul elastienosti i cvrstoce. poraba betona znatno se prosirila zah I' .onaj koji ima neophodna i zeljena svojstva (Slika 2. kao npr. • snabdijeyanje energijom.. ugra11l1m klimatskim okolnostima b t '. Sa stanovista gradevinskoga inzenjera-tehnologa betona.. povoljni razvoj topline hidra. uz proces proizvodnje betona javlja se niz razlicitih zadataka kao sto su: • snabdijevanje komponentama betona i drugim materijalima. kemijsku koroziju. • organizacija osoblja razlicitih struka (stojari. Ako takva betonska mjesavina nema dobru obradljivost neminovno ce se u konstrukciji pojaviti gnijezda. '. pa da se dobije beton zadovoljavajuce cvrstoce. Odavle se beton prevozi specijalnim vozilima na gradilisre. e olliranJe pod vodom di b 11' kom u struji zraka (npr.Premda je beton heterogeni materijal. francuski i dr. U svakom slucaju. • svojstva trajnosti.i mjesavinams iii tijekom proizvodoje t p ~an~a provode u laboratonJu na manjim . otpomost na eroziju. se ne naglasi beton. tacije. s razlicitim svojstvima u raznim smjerovima (npr. Mnoga od navedenih svojstava cesto su u suprotnosti. ukoliko se radi 0 velikim kolicinama iii neprikladnom vanjskom transportu. Proizvodnja betona moze se organizirati i na samom gradilistu." (. pumpabilnost. kao npr. . Nije dovoljno npr. Takv:.. kapaciteta do 100 i vise m3/sat. va JUJU~I ~oJlllm novim specijalnim postup~.clma llJem. • fizicka svojstva kao npr. da je beton izotropan i homo gen. Medutirn. pa rjesavanje toga pitanja iziskuje optimalizaciju. ova se pitanja rjesavaju za svako konkretno gradiliste na specifican nacin.on. Shema relacija u tehnologiji betona Danasnje stanje tehnologije betona ie t kv d .). gips beton. " novih trazenih svojstava bilo da se . da bi se moglo reci. v. otpomost na mraz. mogu ispravno definirati sarno metodama tehnickestatistike. segregacije i druga slaba mjesta. ~az~tr. y zoo ' JO s om onmgon. au talijanskom calcestruz- re v. povrsina se zavrsno obraduje i zatim beton njeguje do potrebne zrelosti. dobiti beton zadovoljavajuce kakvoce uz razumne troskove..' ugra . 8 9 SIika 2.~~t::~~i s~b~~:~rudl~anJ:~ t1ae:nje. da ne segregira.i U pos epernm izmjenama u sastavu betona . og oznjevanja. Nije rijetko. Zbog toga se mehanicke karakteristike.} . .~ckl.

.. i manji dio u druge spojeve.. velicine granula). Tako nastane cementni 'klinker. do ocvrsle cementne paste. kspan. hidrataciji. J'" ~ .c~~llaJfu~aj~ u gradev_inarsmLJ.aluminat~.~~ ~tii '. Konacnodolazi do sinterovanja pri temperaturi oko 1400oe. a u drugoj fazi. a mjesavina prelazi u kalcij silikate i kalcii aluminak. Ponekad se pojavljuju kao jedinstvena sirovina za portland cement.!1l9Jr~bljaYll_R. uz istovremeno mljevenje i homogenizaciju s dodatkom ka1cij suIfat dihi8gta (sadrovca) iIi ) anhidrita .l). ---- Proizvodnja portland cementa Proces proizvodnje u principu je jednostavan (shema na slici 3. Time postepeno razvija svoja kohezijska i adhezijska svojstva._ . aluminija i zeljeza. Tijekom procesa transforrnacije od osnovnih sirovina (gline i vapnenca). cement kao dio betonske mjesavine~. --------- CEMENT Pojmovi i definicije ...!lY!lQm r.!iil}!.Sirovine za dobivanje portland cementa moraju sadrzavati okside kalcija.). " "~~~~~. najprije voda ishlapi. portland cement je hidraulicni cement proizveden mljevenjem I klinkera.lgj. koji su u prirodi obilato sadrzani u vapnencu i glini.homogenizira u sitnuprasinu.:-"-.. postoje dvije odvojene faze kemijskih promjena. Postoji veliki broj vrsta . Mjesavina se postepeno zagrijava kako napreduje prema drugom Icraju peci. Potrosnja cementa u razvijenim zemljamaje reda veliCine 500 kilograma po stanovniku godisnje. sirovine se sinteruju.. Klinker se zatim.ementi . kemijskim reakcijama i pratecirn fizikalnim procesima prelazi u ocvrslu cementnu pastu iIi cementni kamen .()nJ(iQdg!<ITJe!ihVa_~IJe ·vrste ~~~~l1atasu-jo&:.2~m. pa se vapnenac razgradi na vapno i ugljicni dioksid.portlal1dcemenLGi ps se<l9.\ ••. uz dodatak ~ (kalcij sulfata). Proizvodnja jedne moderne rotacijske peci je 6000 ton a klinkera dnevno. Tako .. koji sacinjavaju uglavnom hidraulicni kalc~ razlicitih formi.:. . cvrstu masu betona. .aglsprecavanja trenutnogvezanja. -Ove prirodne sirovine sadrze.s_~ovremeno . kao lapor (tupina).>lr: .. manje kolicine drugih spojeva i minerala od kojih su obicno najzastupljeniji zeljezni oksidi.. melje i time i. proizvodnji..<. koja omogucavaju. h. koji odplini iz peci. pri cemu nastaju spojevi cementa.zjyni_ e cement i supersul(C!tlli_ceme. da bi tvorio ocvrslu iii ~atiziranu cementnu pastu (h.Qllj_(!l.-~L". \ Prema definiciji...nj.__ "". da poveze zma stijena i mineral a u kontinuiranu..: "'<~. koji s primjesanom vodom.homogenizirana mjesavina se uvodi na pocetak dugacke.J2l!f.~ ~~entj_e_praSka~1i_I!I~terijali. Najprije se vapnenac i glina usitne i homgeniziraju u vodi u obliku mulja Crrtokripostupak} iIi se mjesavina samljevenih osnovnih sastojaka transportira u struji zraka (suhi postUpakl.3.. dakako. silicija. dok je u zernljama s vrlo intenzivnom izgradnjom oko 2 tone po stanovniku godisnje.. 11 .. blago nagnute rotacijske peci.ol'mski !_!!1~JC!lllr~1<:Lc.c.. koji se nakon izlaska iz rotacijske peci hladi i uskladisti.p._ '---uSnOvn:. U prvoj fazi.

. uobicajenim kemijskim analizama dobiva se sadrzaj oksida u cementu. a moze jos biti kristalnog oblika slobodnog vapna (CaO).! s 12 I I' l~ H 13 ~ .69Fep3 G /~ A -.:-s. IE!P_eral koji buj_~~a~~lmvez~~j_e_~_~~li!<()g__b. (Prema publikaciji Vereinigung der Oesterreichische Zementindustrie. cvr?J9ih. U kemiji cementa uobicajene su skracene oznake za te spojeve (Tablica 3..Bogue.S C3A = 2. ~ .~~s~aj~ __etringi_t. rendgeoskom analizom klinkera..0) ?-Si.) Cetiri glavna slozena spoja portland cementa su nosioci svo~a_Kalcjj__ silikati. . Uobicajene kratice u kemiji cementa za kemijski i mineralni sastav portland cementa Oksidi CaO Si02 Alz03 Fe203 MgO S03 H2O Kratica C S A F M Minerali 3CaO.AI203·Fe203 CaS04•2HzO Kratica C3S C2S C3A C4AF CSH2 :) ~ Slika 3. Oil .. aluminija i zelje~ Ovi spojevi reagiraju medusobno na temperaturi sinterovanja. audio slozenijih spojeva proracunava se prema formulama Boguea (R. C3S 1 C2S.. te oko 2. naf_Q~_l!_O--~ozeni!0jeloy!ii@.aJkaloih oksida (Nap i KP). kao npr. .21-5 .754C3S.D7C~0 ."13 F C4AF = 3.72Alp3 + 1. --~I. '" <U U <U N •. On doduse doprinosi rano.).85S03) ~ S ?'fc . Meoutim.1... Osim cetiri glavna konstituenta.if\ U formule se na mjesto oksida uvrstavaju udjeli tih oksida u postocima.1." Q) Q)'''' 0\"00 CC E'-< :r:Ul 0'''' + 2.63AIP3 .87S102 . dikalcij silikat (C2S). tvoreci vise slozenijih spojeva i manji postotak slobodnog vapna.!_minat_fujt (C4AF).. 19 ~ :::1 ~ V) =~i li~ .c5'(?0.1. 1955). kristalnog oblika I1illgnezij oksida (MgO).iQrri. ekspanzivoih cernenata. trikalcij alllmin. koji sadrze hidraulicne dodatke. ~2. Prema tim formulama proracunava se potencijalni sastav konstituenata portland cernentnog klinkera: C3S = 4.Si02 2CaOSi02 3CaO.. To je moguce tek slozenijimispitivanjima. 3.1. su najzastupljeniji I naJvaZOlJI u pOgledu cvrstoce i topline hidrataci. Tablica 3.1..04Fe203.(:.ll_ (C3A) i tetrakalci. Uobicajenorn kemijskom analizom nije moguce odrediti udio slozenih kemijskih spojeva u klinkeru.43Fep3 C2S = 2. gipsa dodanog prilikom meljave klinkera. Cetiri glavna konstituenta (slozena spoja) portlandcementnog klinkera su: trikalcij silikaL(C3S).~:si!!I~~~J~_iIm~~i~~91J()~~.~--i-s:U-i!a-t~. % drugih manje vaznih spojeva. Wien).~~!a K!i~!_alne _:Y_9_~~i ~_k<_> __ ! moze razarat] betQ!1. sastoje se uglavnonfod KalCiF-karbonata odnosno oksida silicija.(7fOSi02 + 6.-Kemijski i mineralni sastav portland cementa Glavne sirovine za proizvodnj\l_p_()rtl~l!ci_i=~I!l~ntl0LvapneJ]ac i gling.l!lLI~:iliG~mozeDTHuzrocnTk(imrazaraiifibetonalQ~2.e. ah. C3Aje spoj najcesce nepozeljan u portland cementu. . Umjesto toga.ti. . Shema proizvodnje cementa. (Pornocu ovih formula ne moze se proracunavati rnineraloski sastav na osnovu kemijskih analiza cemenata.~()j_~_Il?-(). .O.H. ovo se njegovo svojstvo moze koristiti u proizvodnji specijalnih..AI203 4CaO. u portland cementu uvijek postoje manje kolicine . C-.. Spoj C4AF nema znacajnijeg utjecaja na svojstva cementa.

Tipicni kemijski i mineraloski sastav portland cementa (a) Oksidi Si02 AI203 Fe203 CaO slobodni CaO Na20 K20 MgO gubitak zarenjem SO (b) Minerali C3S C2S C3A C4AF 14 C3A + 6H ~ C3AH6 (100) (40) (140) NEHIDRI1TIZIRAN PRQDUKTI HIDRI1TACIJE KOLOIDI RAlNOGA SASTAVA % 21. Prema tome./.[J "?'/"'LJ~I"-.. da oba silikata trebaju priblizno iste kolicine vode za hidrataciju.9 7. Osim toga.cemeDtllll pastu (h·e. Na taj nacin ostaju manje kolicine C A za rea~c. Shematski prikaz nehidratiziranih glavnih konstituenata portland cemnetnog klinkera i produkata.hiclra.1 1.tacija. < .0 4._J:!_Ql<p_flitnj <. kalcij siliklj. pa se vidi. Pretj!rane kolicine gipsa u cementu mogu rezultirati njegovim naknadnim ispiranjem cime nastaje poroznija struktura betona. koji se cesto jos nazivaju minerali cementa. . 3CS· H32' . eventualno naknadno penetriranim sulfatima u ocvrsli beton. 15 . ali hidratacijom alita nastaje dvostruko vise vapna.cementa. postize se formiranje etringita. ada ne razara strukturu cementnog kamena.silikam (kalcij silikat hidrali) nazivaju-seJosC-S. .2 0.tl\C3S )/92S. reakcija C3A s vodom bila bi trenutna. Gubitak zarenjem naveden u tablici se dobiva zagrijavanjem do 1000 °C. Tim procesom silikati i aluminati formiraju produktehidratacije ilihidrate (Slika 3. To vrijedi i za slobodno vapno (CaO) i magnezij oksid (MgO).__ve~pm¥olicinom alita (alitni cementi) hidratiziraju _Qrie.2). Nairne.Gi s se doda'e .9 2.0 0. -'-<~~Y():4 C3A + 3CSH2 + 26H ~ C3A.--_ Kao sto je vee receno.. J(-~'T'Z .exn(!n_ti idratiziraju sporije .5% S03' a cementi s vecim udjelom zgure (metalurski cementi) do 4. rave klinkera srazmjemo kolicini C A. sadrze manje kolicine necistoca i kao takvi nazivaju se aliti be1itt.".. . Trenutna reakcija C3A.5% SO .. Od manje zastupljenih sastojaka cementa vaznu ulogu mogu imati alkalni oksidi. ali to sprecava dodatak gipsa. plasticna cementna pasta prelazi postepeno u ocvrslu.prirodi..0 8.2.4 64.C(!menti--s_.p. koji u ran oj fazi ocvrscavanja cementa ima prostora za bujanje. -£ .l~' -. Velicina pravokutnika odgovara priblizno volumnom udijelu sastojaka.Hidratacija cementa Odmah nakon sto se zamijesaju cement i voda pocinje proces hidratacije. ~.ma. alkalije ~ogu bit~o ~tJecati ?a ~. a zamijesana. Primjer tipicnog kemijskog sastava portland cementa odredenog kemijskorn analizom oksida prikazan je u Tablici 3.H~... brzina reakcije C3A ostaje vee a od brzine reakcije kalcij silikata j izgleda ovako: ~~[)/( 5C vpJ·.2.7 28. mala zastupljenost pojedinih spojeva u cementu ne znaci ujedno i njihovu manju vaznost i utjecaj. Prema nasim propisima portland cementi smiju sadrzavati do 3. koji nastaju hidratacijom. . Ipak.3 C-S-H Slika 3.4 1. pri temperaturama smterovanja klinkera najvecim dijelom CaO i MgO ulaze u cvrstu'otopinu raznih slozenih spojeva. P-rodukti-·hidratacije . koji u relativno malim kolici~ama mogu izazvati nepostojanost volume~ cementa.4 26 % 45. Za C3S: 2C3S + 6H ~ (100) (24) Za CzS: 2C2S+4H ~ C3S2H3 + 3Ca(OH)2 (75) (49) (100) (21) Brojevi u zagradama odgovaraju masama. molekule vode obavijaju ione cvrstih cestica cementa i na taj naein omogucavaju njihovo bolje sredivanje u novo nastale gel i kristalne strukturc. sto se njime regulira vrijeme vezanja cementa spre ava trenutni proces vezanja).· tece h ovako: .). U svezi s kolicinom gipsa. ali slobodni dio CaO i MgO poprimaju kubicnu kristalnu strukturu. Cime se ispari sva voda i izdvoji vezani karbon dioksid. ~tizil"anu . U cementu. U tom obliku CaO i MgO (mineral periklas) hidratiziraju sporo i mogu izazvati nepostojanost volumena cementa. Tu je ujedno prikazan i izracunat (prema Bogueu) udio slozenih kemijskih spojeva. r °J~ou). . . a ranije SJ! ih cesto nazivali jos i tobermoritn(gei~prema jednom slicnom mineralu u . koja bi nastupila ako cementu nije dodan gips bila bi: r.7 2. ~One mogu reagirati s nekim reaktivnim ~e izazvati razaranje betona (alkalnoagregatne reakcije).• ')~?' n Tablica 3.?isano jednadzba.ije s.2. tj.

.dan od lavnih kriterija . 1 ~t } Tablica 3. Istovremefio voda postaje -zasleena vapnom. Faze u procesu hidratacije shematski su prikazane u cetiri karakteristicna dijagrama na slici 3.v~1 Imenzija (masivni i hidrote me I eton).. To je tzv. pa u slucaju naglog hladenja betonskog elementa vecih dimenzija fonnira se strmiji temperatumi gradijent i nastaju naprezanja veca od vlacne evrstoce betona. za hidrataciju trikalcijeva aluminata. P<\gel postaje sve gusci.im prc~dukti~. 16 17 .3. Nakon otprilike jednog dana. Hidratacija ce trajati jos godinama.3.e_s_e_&idnost cementne paste.3. glavnih spojeva. -p()~i_I1.. reda velicine 3000 cmvg. a njihov razmak 'zavisi od kolicine dodane vode (vodocementnom odnosii iii vodocementnom faktoru). da smanjenjem kolicine C3A i C3S. odredivanje topline hidratacije metodom tennos boce. zbog disipacije topline u okolicu. Nastaje temperatumi gradijent. \!_<lDJgQj_f<l_~_i. Cementi'fa-zmcasuaispergitanau vodi._ povrsini zmaca cementa.c.3. nastala cementna. tako da je mcguce iz poznatog mineralnog sastava cementa procijeniti njegovu toplinu hidratacije.p.-smanjuJ. ramu . kada je zavrsilo vezanje ~e paste. pa pocinje kristalizacija Ukupnakolicina topline hidratacije cementa priblizno je jednaka zbroju toplina hidratacije njegovih konstituenata. Zato u slucaju betoniranja u ekstremno vrucim klimatskim okolnostima postaje neophodnim hladenje smjese svjezeg betona. Toplina hidratacije moze se odrediti i ~~ d'~. a ujedno i brzina oslobadanja topline hidratacije cementa Toplina hidratacije je_je. k~o etringitom. !Vise od mineraloskog sastaY'a ~ brzinu oslobadanja topline hidratacije temperatura ~ kojoj se ~id.c.3.~a~ S praktlcnog stajalista je taj utjecaj vazniji negoli ukupna toplina I ra aCIJe. Naime.a hidrat~cije.nehidratizira cemen ko'a se oslo di i'ekom to a rocesa naziva se to linom hidratasik. tada jos neII111P1:avu evr~iQ_c_tl._uopunjavaju se prostori izmedu z~s C-S-H gel()_~ i velikim kristali~a_~_apI1_a_jtapiei i listici gela se medusobno ispreplicu tvore61sve~vi~cus~rukturu.p. vapna u h~~~a&onalnim oblicima. H. da je najveca kolicina vode potrebna Brzine reakcija glavnih konstituenata 3. ni!k_()!LQ1prnike-4v-a--sata.rllznih drugih _~ojeva. tijekorn hidratacije cementa nastaje okQ~O. oru cementa za bet e elemente. sprecava njezino razdvajanje od vode. postize vee znatnu cvrstocu. ali se ona jos uvijek _moze obradivati. Topline hidratacije glavnih konstituenata cementa Toplina hidratacije (Jig) Spoj C3S C2S C3A C4AF 502 260 867 419 Slika 3. Ukupne kolicine topline hidratacije glavnih minerala cementa navedene su u tablici 3. flT(lfataCi]om-na cementa vrlo su razlicite. pa slijeganje (segregacija) zmaca cementa u suspenziji tece vrlo sporo. ojaea?u i drug.Tablica 3. Vrijeme potrebno da se obavi 80% hidratacije pojedinih konstituenata cementa Tip reakcije C3S + H20 C2S + H20 C3A+H20+Ca(OH)2 C4AF+H20+Ca(OHh Trajanje (dana) 10 100 6 iPOvezuJll 50 Vidi se.pasta je u tekucern stanju.mperature u~ork.a cem~n~tne paste tijekom hidratacije u arlijabatskom kalorimet!}!. Cetiri karakteristicne faze u toku hidratacije cementa. cak i za relativno vel ike vodocementne faktore.Lt:_J[~Cllfaza hidratacije . C3A i C4AF hidratirna. dok se prema povrsini temperatura obicno smanjuje. Odmah nakon rnijesanja cementa s vodom.4. Toplina hidratacije rnoze se odrediti mjerenjem te. u unutrasnjosti velikog betonskcgblokaptakticno su adiabatski termicki uvjeti. Iz ovih se podataka vidi. sto se vidi u tablici _ Toplina hidratacije i cvrstoca Proce . erala cementa . Nakon sedam dana h. Osim ovih. struktura se i dalje popunjava. Mnoge kapilarne pore ostaju jos uvijek nepopunjene.. Vrlo velika specificna povrsina cementne prasine.4. ali i zmca cementa jos su vecirn dijelom nehidratizirana. kako je to shematski prikazano na cetvrtom dijagramu u slici 3. Nih pocetna temperatura betona rezultira sporijim porastom temperature betonskog elementa i ravnomjemijom disipacijom topline u okolinu.. Iz povrsine zmaca izbijajustapici_etringita i isprepleteni listici kalcij silikat hidrata. smanjuje se i ukupna toplina.

sulfatnootpomi cement (C3A <5%). naz!va sulfatnootpornim cernentorn.. vodocernentnog faktor.. kao sto je to slucaj s toplinom hidratacije.1). da se iz omjera spojeva ne rnoze prognozirati cvrstoca. rnoze se stupanj hidratacije. CJA C AF 360 Tip IV_:-. uravnotezenih svojstava cvrstoce i topline hidratacije. Zato se . a d je parametar zavisan od tipa cementa. ali i manju toplinu hidratacije. _.)jlita.pa ce grublje mljeveni cement sporije oslobadati toplinu hidratacije nego sitnije mlje1')1/ . koji se odnose na deklarirani naziv cementa. i posluziti ce za komparaciju drugih triju cemenata.I_ 6mi~~<j. za velike inzenjerske objekte treba s posebnom paznjorn odabrati cement odgovarajucih svojstava. Cement C ima najrnanji udio C3S. koji irna malo povecanu i nesto manju toplinu hidratacije.Tipicni sastavi portland cemenata Tip cementa: Oksidi.jl_remalojpodjeILimapet. prikazane su razlike u prirastu cvrstoca za svih pet cernenata prema citiranorne ASTM standardu. 65 21 5 3 21 50 9 9 62 25 5 2 59 i7 9 6 61 21 4 7 31 40 0 20 J ! CY('Vto::'G.4. Cinjenica. Mineral C3S najvise doprinosi razvoju cvrstoce tijekomprva cetiri tjedna~. ~ta:.l. Tablica 3. To ilustriraju podaci u 80 70 60 Cement A je obican portland cement. Cement B ima najvecu kolicinu C~S (alitni cement). Moglo bi ga se procijeniti mjerenjem kolicine vode utrose.5. 18 19 . da je za proizvodnju cemenata s posebnim svojstvima potrebna vrlo visoka. Cement D ne sadrzi C3A. Izbor se moze napraviti na osnovu zastupljenosti cetiriju glavnih minerala cementa. U masivnim betonskim elernentirna temperaturu se moze regulirati kolicinom cementa po metru kubnom .> '" . Tip II . istovremeno i povecana toplina hidratacije. pintne ogorine). uskladisten na 20 °C.___J gdje je t starost h. spoj koji moze naknadno u ocvrslom betonu reagirati sa Julfatima tvoreci kalcijeve sulfoaluminate (etringit). ip III-brzo T ocvrscavajuci Iali je ogranicen otpomost na sulfate (C3A <8%) -i -3 '" ><. procijeniti empirijskom formulom: = exp( -dlt05) .--uliaspojl.Prirast cvrstoce glavnih minerala portland cementa [3. pa se moze ocekivati. ~ZJl_jstu___ . Sulfatllil__9ill2!!!ost postIgnuta Je doda~!J. U praksi.modificiranicement.4). Velika kolicina C2S kazuje. u kojoj su rezultati kemijskih analiza cernenata mulama Boguea i dobiveni rnineraloski sastavi cernenata. .5. ali .5. g. da ce cement kasnije dostici vecu cvrstocu.se cement. Druga dva glavna minerala malo utjecu na konacnucvrstocu.. Zato .c._a__GS.tipo:va-}lortlaucL. '" >5 '" ~ C3A <15%). tipa D. -~ Slika 3.e"1'JrJiveni. u danirna..obi can cement.Za obican portland cement polovica toplin~_l1iclrll~ciie __ ~lQ_bodise u periodu od I Q do 3Olil13. utjete-"ha' kasniji prirast -cY-rsfgce. _____ vrstoca cementa i prirast cvrstoce cementa u vremenu ovisi 0 mineraloskorn i sastavu (Slika 3. '. zelieznih oksida (najcesce su to tzv. koji ima vodocernentni faktor 0. Medutim. U ovom pregledu karakteristicnih uvjeta sastava navedeni su sarno najvazniji uvjeti kvalitete. najcesce se u nas i u svijetu u praksi koristi podjela~ma AST.~ ~Cl1IhSa5taw cementa.tn cetvrtine:<:lQ_~l!d_rI1_C>K_d~IEl_Lb!iZ1LQQ'lil:f-. Za zapecaceni uzorak h.MC_l. vrijednost d je 0.lza pecenje klinkera.razinakontrole j)l'()i_2':~ Kada se zeli propisati posebna vrsta cementa. preracunati prema for- /g ___.za rnasivne betone uzi~a krup?ij~ mlj~~eni cement. Brzinu oslobadanja (ali ne uKUPllukolf81nu) top line hidratacije rnoze se regulirati fino com mliva cementa. da ce imati najmanji pocetni prirast cvrstoce. Sa stajalista inzenjera ocito bi bilo vazno znati stupanj hidratacjje cementa u konstrukciji.cement niske tOIllil1:_hidratacije (C3S <35%.. Tip V . Obicno se trazi iii rana cvrstoca betona iIi niska toplina hidratacije iii poboljsana otpomost na kemijski agresivnu okolinu.ne za hidrataciju. . % CaO Si02 A1203 Fep3 Minerali C2S C3S C3A C4AF A \66 23 6 2 34 41 13 B C D J . C2S >40% i C3A <7%) . ili odredivanjem kolicine nehidratiziranog dijela zrnaca cementa. a znatno je povecana kolicina C4AF.85. pokazalo se. opnnesu po je na 0 cyrstocihidratizinmog cementa.c. pa se moze ocekivati najbrzi prirast rane cvrstoce..p. U dijagramu na slici 3.5.._-- ~ 50 40 30 20 10 45 90 18~ Staro5 • danl Tip I ..p. i vlaznosti okoline.. pa je time smanjena kolicina C3A. Orijentacijski.=-.. (koliCinama oksida dobivenih kemijskom analkgm) rezultiraju velikim razlikama u minera)QSkQm sastayu cementa.!ldardu.-Priblizno nakon godinu daha. betona i sman'iti zamjenom dijela ce'!::_nta dodacim~ (pucolanil~gure).Jem II SI[QY!Dl.j 5 rahlici 3. no to su slozene metode primjenljive sarno u dobro opremljenim laboratorijima. da male razlike u kolicini oksida rezultiraju velikim razlikarna u mineraloskom sastavu cementa pokazuje.

c. Gel se sastoji prvenstveno od ka] ij silikat hidrata (CSH) razlicitog kemijskog sastava. starom tri dana [3. Zato se cementni gel opisuje kao gel s ogranicenim bubrenjem (xerogel prEa Wittmannu [3. a debljina cvrste tvari slojeva je dva do. rh = 0.p. od koje je nastao cementni gel. da je priblizno. kristali vapna i voda u raznim fizikalnim stanjima.c. van der Waalsovih sila. jer su unutrasnje povrsine vrlo blizu i vrlo velike. da kristalografska ispitivanja nisu dalajasne dokaze 0 njenoj molekulamoj strukturi. Molekule u jednom vlaknu iii listicu vezane su Jakim kemijskim vezama.3 m2/g. pornocu elektronskog milcroskopa na prelomljenom h. 'zmca jos nehidratiziranog cementa. Razvoj cvrstoca betona spravljenih s 335 kg cementa po kubnom metru betona. __jL~ Nakon uvrstavanja 10 slijedi~_ Prosjecni razmak.p.c. Ako se izdvojeno hidratiziraju pojedini minerali cementa onda oni imaju sredeniju strukturu.c.4]. gdje je gus toea gela p = 2. Specificna povrsina nehidratiziranog cementa. izracunao priblizne jos nije bilo elektronskog b x Li debljine t. zavisno od kolicine adsorbirane vlage. da se h. a pripremljenih s pet razlicitih tip ova cementa prema ASTM normama [3. Powers je (1946. uzorku 21 .c.3]). a dubina s t'. da u taj prostor stane sloj od debljine pet molekula vode. Slicno je izracunat i hidraulicni radius pora u gelu i procijenjen Pretpostavi Ii se.5 x 103 kg/m".5_nm. Kemijske veze nastaju ina mjestirna gdje se listici iii vlakna dodiruju...tri r~ molekula CSH. Mikrostruktura cementne paste je toliko zamrsena. ipak znatno doprinose ukupnoj sili kohezije odnosno cvrstoce h.p.e.2].p. Pretpostavio je.5. reda velicine 0.) na temelju izmjerene unutrasnje povrsine cementnog dimenzije elemenata strukture gela. oblika. 20 Slika 3.Fizikalna struktura h. pa njihovo proucavanje doprinosi razumijevanju h. Specificna povrsina cementnog gela mjeri se adsorpcionim metodama. t'= 1. Golema unutrasnja povrsina rezultira i velikom adsorpcijom vode u h. iii c-razmok izmedu slojeva kalcij silikat hidrata (CSH) je izmedll_Q. gela.5rr---------------~ Tip cementa 4 T. Fotografije strukture h. dakle sitne prasine. te oznaci Slika 3. pore velicine od nekoliko nanometara do vise mikrometara.. koji nastaju unutar cementne paste.4 n~. kovalentnim iii ionskim.p. \ Poznavanje strukture cementne paste sus tin ski je vazno zarazumijevanje gotovo svih tehnickih karakteristika betona. Iako su te sile znatno slabije od kemijskih veza. .p. Onda je god. onda slijedi: na rh = 0. tv re gustu masu karakteristicne poroznosti (gel pore).6.c. Produkti hidratacije. koji sprecava neograniceno naknadno upijanje vode. sastoji od listica prosjecne povrsine specificna povrsina data izrazom: S5 = 2(bt + tL + bL)/btLp.7 = tbL/(2t'+2b')L za b'= 10 t' pa se moze procijeniti. jer tada mikroskopa. Detaljnijim uvidom u pojedine agregacije cementnog gela vide se: uvijene vlaknaste i listicave strukture.7 nm. Pod svjetlosnim mikroskopom je procijenjeno.p. da je razmak izmedu cvrstih slojeva gela pravokutnog sirina pore s b'.c. pa takvo prostomo povezivanje strukture gela tvori/skelet.9 i 1. Vrlo velika specificna povrsina cementnog gela rezultira znacajnom ulogom povrsinskih. inace svojstveno za prave/gelove. je oko 2000 puta manja. i procjenjuje se na 600 m2/g.

0% 40% >80"10 Slika 3. ili u medukristalne prostore. Do cetiri sljedeca sloja molekula fizikalno je vezano (fizisorpcija). Voda je u h. cija zapremina ovisi 0 pocetnorn vodocementnom faktoru i stupnju hidratacije.7b. Shernatski prikaz bubrenja odnosno skupljanja uslijed prornjena vlaznosti betona zavisno od relativne vlaznosti okoline [3. Slobodna voda nalazi se u kapilarama i vecirn porama i dovoljno je daleko od cvrstih povrsina. Kolicina neisparljive vode odreduje se zagrijavanjem na 1000°C i mjerenjem gubitka tezinev Takvo zagrijavanje naziva se zarenjem. Kolicina cementnog gela obicno nije dostatna da ispuni say prostor koji je bio izvomo.9 nm. da se h.0 500. Prostor koji nije ispunjen cementnim gelom cine kapilame pore. a sile privlacenja se smanjuju s udaljenoscu od cvrste povrsine.6 0.p. nm 2. koja se jos naziva zeolitna voda. .c.4 1. amasa za koju je na taj nacin smanjen ispitivani uzorak. i naziva se jos neisparljiva voda.8.p.p.Tablica 3. Ona cini integralni dio produkata hidratacije.6. Shema strukture cementnog kamena a) prema Powersu (1946. kao kod nekih glina. Slicno.c. da bi ju one adsorbirale. sto se manifestira u razlicitoj jacini veze. kako je to prikazano u modelu na slici 3. U forrniranoj strukturi h. rel. Velicina. pa se ta veza naziva kemisorpcjja. (c) Adsorbirana voda. Tako je u Miinchenskom modelu [3. To je presjek kroz cementni gel na mjestujedne velikei zatvorene gel pore.5 3. variraju od ~jesta do mjesta.4] cementnog kamena (Slika 3.4 na 0. Nemoguce je izolirati bilo koje od opisanih stanja vode.). jer se izmedu njih uvijek uspostavlja odredena ravnoteza unutar strukture cementnog kamena. U ocvrslom.9-\. U cjelini se moze zamisliti. Prosjecne cementne paste [3.5]. Ukoliko se tu vodu ukloni. To je rneduslojna voda. To je voda adsorbirana na povrsini CS-hidrata djelovanjem povrsinskiJ1siJa.O( ~ 50 11m) b) U stvarnosti. ie) Vodena-I2ara. zavisno od relativne vlaznosti i temperature. zrelijem stanju.Modeli strukture cementnog kamena Svjeze zamijesana portlandcementna pasta sastoji se od zmaca cementa u vodenoj otopini.O( ~ 30 11m) 50 OOO. zavisno od temperature i relativne vlaznosti okoline. voda ima veliki utjecaj na svojstva ocvrsle cementne paste odnosno ocvrslog betona. Tako je npr. dimenzije elemenata strukture hidratizirane Elemenat Adsorbirana molekula vode c-razmak za CS hidrate Promjer gel pore Debljina listica gela a) Promjer kapilarne pore Promjer jedne agregacije u gelu Promjer zrnca cementa Promjer pore uvucenog zraka Slika 3. To je voda vezana jakim kemijskim vezama tijekom hidratacije. If' i' (b) Medusloina voda.c. god.8) objasnjen nagli skok u skupljanju cementnog kamena pri promjeni ravnotezne vlaznosti cementnog kamena na relativnoj vlaznosti okoline od 40 %.p. odnosno. vl. oko 2 g/cm". a naziva se jos i voda za hidrataciju.c. u svjezem stanju. voda moze penetrirati u slojeve resetke cvrstih cestica gela. 22 23 . Njena svojstva su bitno drugacija od svojstava slebodne vode. sadrzana u vise razlicitih stanja. Gubitak zarenjem izrazava se u gramima vode na grame cementa. u sljedecim stanjima: (a) Kemijski vezana voda. Prvi sloj je cvrsce vezan i smatra se dijelom cvrste tvari. zbog znatnih povrsinskih sila adsorpcije. Adsorbirana voda nalazi se u gel porama. Voda se nalazi u h. ispunjen vodom.p. izracunate dirnenzije elemenata strukture h. sastoji od agregacija gela (ukljucivo i pore).0 30 OOO. god). ona se sastoji od cvrstih produkata kemijske reakcije i meduprostora u koje rnoze penetrirati voda.4] (d) Slobodna voda. b) prema Feldmanu i Seredi (1969. Izmedu agregacija su veliki kapilarni prostori.c. da se voda ispari iz cementnog kamena. kolicini energije potrebnoj. Pore koje nisu ispunjene vodom sadrze zrak i neku kolicinu vodene pare.0 50. ali na nju djeluju kapilame sile od povrsinske napetosti vode. sto je zapazeno kao skok u skupljanju betona prilikom susenja. gubitak zarenjem. njena gustoca.7. smanju se c-prostori izmedu slojeva CS-hidrata s 1. Prema tome. koje izrastaju iz ostataka jos nehidratiziranih zrnaca cementa.

0 m1 PRODUKTI HIDRATACUE 30. To je slucaj nedovoljne kolicine 'lode. od kojih su najvazniji: (1) Hidratiziranu cementnu pastu tvore tri konstituenta: nehidratizirani cement.c. Svrha model a i nije.~~'1am~_9_Yfl~()gaITlo<!_~la.. cULke.9. da je vw=1 cm3/g. volurrien cvrstog dijela gela je Nakon sto je hidratacija Vs = Vh~(l+ wn/c). nakon mijesanja pretpostavljajuci. Ukupna (tolulna) pOIOZf1OS{obuhva6a kapiiarne pore 1 gel pore.lie sastoii. Da bi pasta ostala saturirana. tako da su specificni volumeni ukljucivo pore i cvrsti dio gela konstantni.9.4 ml _ VODA 60ml KAP1LARNA VODA 33.o e. Buduci da nema znacajnije promjene ukupnog (. da ce gel tijekom kemijske '/ reakcije upiti vodu iz kapilara.koJapfUIKQill tih mjerenja ulazi u struktunicerrieI1!_I1()gJ(~mena. Gel ukljucuje sve produkte hidratacije.~ volumena cementne paste za vrijeme hidratacije. ito: w ric = konstantno = f J~ potrebno je. ukoliko__g~ jos preostalo. da sto tocnije opise izgled strukture. bez obzira na stupanj hidratacije iii tip cementa iii vodocementni faktor iii kolicinu 'lode. vodu iz kapilara.J.Vod.c. taj se model ne moze primjenjivati na cementni kamen njegovan pri povisenirn temperaturama iii cementni kamen. kaQilamib pora. jedini pruza mogucnost proracuna volumnog udjela sasjojaka cementne paste_We!<gmhioG!tac:ijsc. koji ce objasniti eksperimentalne podatke i ornoguciti predvidanja ponasanja materijala. m=l.5 ml KAPlLARNAVODA 7. .-2~-'--! Ako je vodocementni faktor. Shematski prikaz strukture cementne paste: a) odmah nakon mijesanja. b) pri nekom stupnju hidratacije. Osim podataka 0 izmjerenoj unutrasnjoj povrsini cementnog kamena. ali ako / je otvorena. od cementnog g~!~_ll~!il!_ci_~ ~p-ore . 25 . se dijeli u dvije kategorije: neisparljivu.315 volumen hidratiziranog cementa vhe= 0. Iz toga slijedi. b) Cementni gel koji izrasta iz zrnaca cementa ispunio je sav raspolozivi prostor izmedu zrnaca. da upije 0. Voda iz gela vise ne moze sudjelovati u kemijskoj reakciji '. koja je kemijski vezana u cvrsti gel. hidratacije prikazanje shematski na slici 3. a pri tome su gel pore znatno manje od kapilarnih pora.9_z~~lliyana_I11jer~_njima~nu~r~sI1. Moze se proracunavatl UdlO pora u-ukUpnom vohimenu. onda ce iz 1 grama cementa. (5) Hidratacija se rnoze potpuno prekinuti u tri sljedeca slucaja: a) Potpuno je izreagirao sav cement. v = 'Ie + vwwjc. koji je pripravljen uz primjenu nekih tipova aditiva. izrazen maseno. koji je kemijski izreagirao s cementom.411 cm3/g cm3/g Slika 3.0 ml VODA UGELU 12. (2) Voda u h.cementni kamen.mijenja doneklenjegovustrukturu. u saturiranome stanju. da je kemijski vezana voda u stalnom masenom omjeru u odnosu na cement. izolirana. Gel i kapilarni prostor mogu sadrzati vodu. Powersov model se zasniva i na nizu pretpostavki i zapazanja. _ PRAINE KAPlLARE PORE3. hidratacije nastati volumen: jednak w i za neki stupanj ic. to znaci. Medu brojnim modeli kture cementnog kamena.25 grama 'lode na svaki gram 'lode.c.mijski--sasiav-cem~ nema veliki utjecaj na ~~!J:ijske_karakteristike ~idratiziranoE __ c:_e!l!~tnog k~me~ 2:__ometri~ke kr~teristike ceme t 0 ela.6ml o~ gela. i isparljivu vodu. c) nakon potpune hidratacije. Strukturne razlike izmedu cementnih pasta uglavnom su posljedica razlika u kapilarnoj poroznosti. Slijedi da su: • specificni • specificni volumen nebidratiziranog cementa 'Ie = 0. Sve ove pore su submikroskopske.Medutim. (3) Gel je uvijek geometrijski jednake strukture. najjednostavniju konzistentnu predstavu daj ~m. Interesantno je istaknuti. podJednake syJ)_ez_oh vrste cementa 0 as .Oml VODA UGELU 24. premda formuliran jos prije gotovo 50 godina.. cernentni gel i kapilarni prostor. Ako je cementna pasta izolirana nastaju supljine. koja se moze ukloniti susenjern na 105 "C. paje to principjelan prigovoro_s. m = I. a moze se desiti u h. da gel ispunjava znatno veci prostor od zrnaca cementa iz kojih je nastao. stupanj hidratacije. Isparljivu vodu sadrze gel i kapilare. da je h.ato je najvaznija veza izmedu strukture i svojstava cementnog kamena. gdje je Vwspecificni volumen kapilarne 'lode. i 'lode prije njihove kemijske reakcije. a moze se desiti u izoliranome uzorku cementne paste.p.je povrsineprodukatahi ra aCIJe met()_dom_<I_~_sorpc!Je"odene pare. _ 100 % HIDRATACIJE gdje je wn masa kemijski vezane 'lode. (4) Volumen cvrstih produkata hidratacijeje manji od ukupnog volumena cementa . Na slican nacin je i poroznost gela stalna. pocela.567 cm3/g Vgje znatno veci od 'Ie' a to znaci. koji je njegovan u laboratorijskim uvjetima. i . te ostataka nehidratiziranog cementa. moze potpuno isprazniti ----. U tom smislu Powersov model jos uvijek moze najbolje posluziti za predvidanja ponasanja cementnog kamena. vodu ce cementna pasta upiti iz okoline.p. kristalizirane i mikrokristalizirane. taj model. __ ~koliko ih ima. odel_s. Medutim.7ml PRAINE KAPILARE PORE 7. koji se uzima.p.8 m1 CEMENT 40ml NElllDRATIZlRANI CEMENT 20 m1 0% HIDRATACUE 50% HIDRATACIJE CVRsTI PRODUKTI HIDRATAC1JE 61. c je masa kemijski vezanog cementa. m=O. nego da pruzi.sto bolji teorijski opis. c) Proces hidratacije tijekom kojega gel upija vodu.~\ ina taj nacin prestaje dalja hidratacija. To je slucaj kada nema dovoljno prostora. tj. • specificni volumen gela s porama v g = 0.

Volumen gela s porama je: tako da je volumen pora Veg = Vg - Vs ==(Vg - vhJ m (I + wjc). Volumen cementa koji jos nije kemijski reagirao je Ve ==ve(1 - m). Prema tome je volumen kapilamih pora - ve(lm), Vy==V-Vg-Ve, Vy= ve + vwwJc - v~(I+wjc) a volumensupljina u kapilamim poramaje

iii ve + vwwJc = (1 - mLJve + mLsvS<1 + wn/c). Slijedi, da je granicni stupanj hidratacije tj, mLs

mLs = -----"--"---ViI + wjc) - Ve
_ Najveci vodocementni faktor za koji vrijedi uvjet nedovoljnog = 1. Uvrstavanjem se dobiva: (wJc)max= 0,567(1 + 0,23) - 0,315 = 0,38 \ prostora datje s mLs

vwwofc

Vee = volumen vode upijene u gel =0,25 mv wW n/c. SVOJSTVAGELA

To je jedini slucaj kada potpuno hidralizr~ana cernentnapasta s pocetnim vodocementnim faktorom 0,38 nece imati niti nehidratiziranog cementa niti kapilamih pora, sastojati ce se iskljucivo od cementnog gela. Proporcije konstituenata u slucaju kada mjesavine razlicitih vodocementnih postizu svoj limit hidratacije prikazane su na slici 3.1 Oa. faktora

Faktor ekspanzije. Faktor ekspanzije je kvocijent volumena gela ukljucivo pore i
volumena je: nehidratiziranog cementa od kojega je on nastao. Iz prethodnih formula to

V uvjetima nedostatka vode. H.c.p. je tako izolirana, da nema niti upijanja niti gubitaka vode. U takvim okolnostima hidratacija ce se prije zaustaviti zbog nedostatka vode, nego bi mogla biti sprijecena zbog riedostatka prostora za rast gela, Pri tome je odlucujuca cinjenica, da su kapilamepore prazne, a gel pore ispunjene vodom. To - znaci, volumen kapilamih pora je jednak volumenu vode upijene tijekom hidratacije, tj .:
V - Vg - Ve = 0.25 mLwvwwJc, gdje je mLW granicna vrijednost iii stupnja hidratacije za ovaj slucaj, tj

= 0,567(1 + 0,23) = 2 2 0,315 '

Poroznost gela. Poroznost
volumena gela s porama:

gel a data je odnosom

volumena

gel pora i ukupnog ..

(vwwJr, + vJ - mLwVg(1+ wjc) - (I - mLw)ve = 0.25mLwvwwjc

volumen gel pora volumen gel a ukljucivo pore 0,567 - 0,411 = 0 27 0,567 ' Prema Powersu, faktor ekspanzije i poroznost gel a su vrijednosti karakteristicne za bilo koji gel, i mogu se koristiti u proracunima kao njegove svojstvene vrijednosti, jednako kao ranije navedene vrijednosti za vhe i v g' One ce odstupati od ovih koje su izracunate, za toliko koliko odstupa specificni volumen cementa za pojedine cemente. Cesto se citira podatak da je poroznost gela 28%. GRAN1CE HIDRATAClJE pa hidratacija nece prestati zbog nedostatka vode. Prostor raspoloziv za rast gela odreden je vodocementnim faktorom. Ako je v/c-faktor velik, hidratacija ce teci do kraja, pa moze ostati i dio kapilara neispunjenih gelom. Naprotiv, ako je vodocementni faktor mali, gel ce ispuniti say raspolozivi prostor prije nego je hidratacija dovrsena, pa dio cementa ostaje nehidratiziran. Nuzan je uvjet za dovrsetak hidratacije, da se kapilare potpuno ispune, a to znaci: 26
/

0.38 1.0.------",---------, Nehldra-

tiziranl 0.8 cement

Kapilare

Kapllare

0.6

Cemen tni gel
Cementnl

V uvjetima nedostatka prostora. U tom slucaju h.c.p. je saturirana,

gel

OL--_....l..._--'- __
0.2

.L__-'- _
0.8

_J

0.4 vIc 0.6 (a)

l.0

o

0.2

0.4

VIc 0.6 (bi

0.8

l.0

Slika 3.10 Sastavi cementnih pasta po zavrsetku hidratacije nakon njegovanja

27

Takoder, veci vodocementni vode je dat s mLw = I, tj.

faktor, za koji se primjenjuje

uvjet nedovoljne kolicine

== CVRSTOCA

CEMENTNOG KAMENA

(w jC)max

= 0,567

- 0,315 + 0,23(0,25 + 0,567)

=

0,44
kako se to vidi

Umjesto parametra poroznosti cementni kamen se moze okarakterizirati omjerom x (ornjer gel/volumen), koji oznacava promjenljivi udio cementnog gela u ukupnom volumenu cementnog gela s kapilamim porama, tj: x=~ V Vg + Vv
1.LO ,-----------,-----,

Na kraju hidratacije ostaje uvijek slobodnog prostora u kapilarama, iz dijagrama konstituenata na sIici 3.1 O(b).

POROZNOSTCEMENTNOGKAMENA
Moze se izracunati dvije vrste poroznosti: prvo, kapilama poroznost, i drugo, ukupna poroznost, koja ukljucuje i gel pore. Pri razmatranju svojstava h.c.p. medu istrazivacima jos ne postoji suglasnost, koja je od njih vaznija. Kapilama poroznost, Pc P c =-= V Vy V - V - Vc

X=---'---':"::_:_:'::_:_-

0.697m 0.315m+ vic

o
1W
)(

iIi, ako ima jos zahvacenog iii uvucenog zraka, ondaje: x = _ _____:0::..:..6:::..:9:...:7~m~_ 0.315m + vic + alc . Omjer gellvolumen, x, je u dobroj korelaciji s cvrstocom cementnog kamena, prema relaciji: fc = Ax", gdje su A i b konstante, koje zavise od tipa cementa (SIika 3. I I). Konstanta A zavisi od maksimalne moguce cvrstoce gela (x= 1), a to je cvrstoca potpuno hidratiziranog i potpuno kompaktiranog cementnog kamena s vodocementnim faktorom 0,38. Medutim, ovaj model je ogranicen, jer se vece cvrstoce mogu postici s djelornicno hidratiziranom cementnom pastom, nize g vodocementog faktora, ali zbijene pod visokim pritiskom, da bi se srnanjila poroznost.

max A max B '"max C

-8 .... 1:)

~ ~

En

(JJ

V
+ wic) - (1 ~ m)vc

(vwwo/c + vc) - mvil

(vwwo/c + v.) Ako se za odabranu vrstu cementa uvrste vrijednosti za vc' vg, wjc, cementni faktor izrazen maseno se pise uobicajeno vic dobiva se izraz: vic - 0.382m p= c v/c+0.315· a za vodo-

1

~

EtJ

LO

0

0;2

0.4

0.6

0.8

10

Ukupnapor oznost.p,
Pt= Vy+Veg (V-Vg-Vc)+(Vg-Vs) V = V (vwwo/c + vc)
-

(V-Vs-Vc) V

Slika 3.11. Tlacna cvrstoca cementnog kamena zavisno od gel/volumen omjera [3.7].

vhc(1 + wn/c)m - (1 - m)vc (vwwolc + v.)

(/
a za vodo-

Gratl_~yinska is.Rit_iyanJ3£~_Il1en~

~_

Ako se za odabranu vrstu cementa uvrste vrijednosti za vc' vg, wjc, cementni faktor izrazen maseni se pise uobicajeno vic dobiva se izraz: vic - 0.19m p, = vic + 0.315 .

"--- P;~i;;()dnjilcem:nta_je_ll1?_sovn? ilece kontinuirano, pa~me treba prilagoditi i sustav kontrole kvalitete, Zbog vaznosti kvalitete cementa za sigumost gradevina, sustav kontrole je propisan i sastoji se od (Slika 3.12):

~

Ova podjela u modelu cementnog kamena na gel pore i kapilame pore, ostavlja utisak, da se radi 0 dva raspona velicina pora, odnosno dva maksimuma u dijagramu raspodjele velicine pora u cementnom kamenu. U stvari mjerenja raspodjele velicine ovih pora najcesce daju kontinuiranu raspodjelu velicina pora, pokazujuci na taj nacin, kao i u mnogim drugim slucajevima, ogranicenost tog modela. Vaznost poroznosti vidjeti ce se pri proucavanju vecine svojstava ocvrslog betona. To je karakteristika koja najbolje reprezentira strukturu h.c.p. i najbolje korelira s njezinim najvaznijirn svojstvima, kao cvrstocom i trajnoscu. Osim toga poroznost djeluje na vlaznost betona, 0 cemu ovise sva svojstva ocvrslog betona. Poroznost cementnog kamena je glavni razlog vrlo slozenog ponasanja betona i jos uvijek relativno slabog poznavanja njegovih svojstava. 28

.:

;;~::~K~O~~:~LA

----t----------·----t-----L-I

_,K.:..ON.;cT.;.:.IN;.:U",IR:..::AN.;:.A:..;P..:;R:.::,O;=.IZV:..:;O:.::D.:.::NJ:;_A:..;C:::;E:..::M.:;:EN.:.:.7::::;.A

-"i----

_..11

J~

,-

LAB.

8ETONARE

(0 (0

WI
1,

-

LAO. GRADILI5TA

~
1,

I 0AAi I I 1, I

Slika 3.12. Shema kontrole kvalitete cementa.

29

SUSTAV

o'buhvacQ:

}<ONTROL£

KVALJ

TETE

C[/VjENTA
-20 mn

• stalna ispi!~~l_1j_auzoraka~llaboratoriju

tvomice tijekomproizvodnjs,

.~a_l1jsk_~k()ntrole, koju obavlja od drzave ovlastena_jl1stitucij!!.jspitivanjem uzoraka, koje ona uzima u nekim vremenskim intervalima, • kontI"_ol!!ihisp_itivanja cernenta u tvornicibetona uzorcima, koji se uzimaju prilikom preuzimanja iIi u gradilisnom laboratoriju odredene posiljke cementa. na

m
e

Vrste i broj ispitivanja na pojedinim razinama kontrole su razliciti, Vanjska kon!rola i la~ti.i tvomi~LQyp~J>~~ __ ispitivanja kemijs.kog_sas_f.~uiik!ll!!ib i mehanickih ~jstaya~ Rezultati ispitivanjasekontroliraju prema uvjetima kvalitete, koji su propisani nonnama u pogledu kemijskog i mineraloskog sastava i fizikalnih i mehanickih svojstava. Rezultati ispitivanja s raznih razina kontrole se sreduju i statisticki obraduju, rnedusobno usporeduju, te se na temelju toga izdaje dokumentacija 0 kvaliteti. Iz prve dvije razine kontrole, ukoliko obradeni rezultati ispitivanja zadovoljavaju sve propisane uvjete kvalitetete, od drzave ovlastena institucija izdaje P~y_~est 0 kvaliteti cementa. U protivnom slucaju proizvodac mora u--rraf@nom razdoblju~~ti nizu kvalitetu cementa, Na gradilistu i u tvornici betona za svaku posiljku cementa kontroliraju se: fi a, standardna konziste ~rijeme vezanja i postojanost volumena cem~ ._ FINOCA MLIVA Hidratacija cementa pocinje od povrsine zmaca, paje razumljivo, da brzina reakcije ne ovisi sarno 0 mineraloskorn sastavu, nego i 0 granulometrijskom sastavu cementa. ~ kod ~rzo o~vrseavaj~ei? cemen~t~u ~n~ m.Ji.ya. Medutim, troskovi mljevenja s povecanjern finoce mliva brzo rastu, ill druga moguca nepovoljna svojstva, kao npr. veca potreba za vodom i brze skupljanje. Finoca mliva mjeri se na vise nacina. Mjeri se granulometrijski sastav metodorn ~e, postupkom, koji se zasniva na Stokesovom zakonu, da u teku~e tonu sfericrie cestice veceg promjera. Tipicna krivulja, koja prikazuje kumulativnu raspodjelu cestica prikazana je na slici 3.13. Drugi postupak je mjerenje specificne povrsine ceme~pomoeu Blaineovog_per~(Slika 3.14). Pri tome semjeri vrijeme prolaza zraka kroz uzorak cementa poznate mase i volumena, pa se za dati aparat moze izracunati specificna povrsina.

o

Q

T

C>

..
'"

-'

SIika 3.14. BIaineov aparat za mjerenje specificne povrsine cementa i Vicatov aparat za mjerenje konzistencije i vremena vezanja cementne paste.

1:!"agradilistu se finoea mliva kont!:Qlira sijanjem uzorka cemn~ora oka.0! 0,09 mm. Ostatak na tom situ prema nonnama ne smije biti veei od 10%. avo Tspitivanje datira iz vremena dok su cementi grublje mljeveni, jer cementare nisu jos imale ugradene separatore samljevenog cementa. Danas je to ispitivanje zastarjelo.

J-

KONZISTENCIJA, VRIJEME VEZANJA I POSTOJANOST CEMENTNE PASTE, LAmO I TRENUTNO VEZANJE

100 90 80 70

..
""
"

60 50

.;

~ 40 " JO
20 10 0 0.6 Ekvlvslentnl promJer, J.llTl

Za odredivanje vremena pocetka i kraja vezanja cementa,_Je za odredivanje pos-, ti volumena cementa, pn rema se cementna pasta nonnne konzistencije. Tu konzist owers nazrva JOs i osnovnom 01'IZist~m'-lene-t6-~taiiJeceme~!~ I?aste u kQjem ona ima !!!.!_tl~~____ ea:u:iLmaksi.lllillnih s~ medu cesticama cementa i VQd~ U tom stanju vrlo male promjene u kolicini dodane vode znacajno mijenjaju konzistenciju cementne paste. Za svaki uzorak cementa na pocetku ispitivanja treba odrediti kolicinu vode, koja ce pomijesana s cementom dati cementnu pastu nonnne konzistencije. To se radi pornocu Vicatovog_ aparata (Slika 3.14.). Mjeri se dubine.penetracije valjka (promjera 10 mm, nonnirane tezine) u zamjesanu cementnu pastu. Kada igla prodre unutar odredenih granica u uzorak cementne paste smjestene u bakelitni stozasti prsten, odredena je kolicina vode potrebne za normnu konzistenciju. Kolicina vode potrebna za nonnnu konzistenciju cementne paste mora biti u granicama od_23 do 31 % maseni od mase cementa. Veliki utjecaj na potrebnu kolicinu vode ima brzina rnijesanja tijekom pripreme cementne paste i temperatura cementne paste. Brze rnijesanje i visa temperatura rezultiraju vecorn nonnnom konzistencijom. Zato su oba uvjeta tocno definirana nonnom~l!!~l!jlli,s.tamijesa se ~ laborM_o_riiskim uvjetima na temperaturi..od_2O±~t_l~ ~WLmijesalici s_l}Qrmi!anim bIQj,<;:m okte1~ja_Q~~aJ~, U praksi je taj veliki utjecaj povisene temperature na potrebu cementa za vodom presudan -za betoniranje u ekstremno vrucirn klimatskim okolnostima. Vee se pri temperaturama visim od 25°C potrebna kolicina vode za istu konzisteciju betona drasticno povecava, a s betonskim smjesama temperature vise od 30°C rad je prakticno onernogucen zbog naglog skrucivanja betona, ukoliko se odrzava konstantni vodocementni faktor. 31

SIika 3. I 3. Kumulativna granulometrijska

krivulja cementa i specificna povrsina [3.7].

30

.160 mm-." ali nakon produljenog rnijesanja to nestaje. da se uzorak nepostojanog cementa razastre u tankom sloju i nakon 24 sata opisani test ponovi s takvim cementom.16). koji se pomijesaju u omjeru masa c:p = 1:3 uz dodatak 22_i!n1 vode..40. iIi magnezijoksida (periklasa) iIi l@citsulfata. U praksi se na taj nacin bitno utjece na vrijeme vezanja betona.L1sakQ se_~~l()s_Il~z. ako se takav cement ostavi da odlezi neko vrijeme.0 14.llil'jt1jlu se na normirano pripremljenim prizmama od_ce_ll1~l1!~Qg orta. Na tijek procesa vezanja bitno utjece kolicina vode i temperatura. Ispitivanje volumne postojanosti cementa testiranjem pomocu Le Chatelierovih prstenova i kolaC.0 40.a-obiljeZeno je naglim porastom 32 Normirane cvrstoee cementaJi!.0 5. Kalupi s uzorcima cuvaju se jedan dan u Slika 3. .. po tri prizmice se ispituju nakon 1.-od·-cemem!J_(.dlhQ: v Slika 3. U laboratoriju se to ubrzano provjerava tako. Slicno se.7). Nakon toga uzorak se kuha 1 sat u kljucaloj vodi i ohladi.0 5.0 14. Beton pripravljen s cementom. koja zakipi za 30 minuta i kuhaju se jos 3 sata u kljucaloj vodi.5 6. izrade se od cementaTnonmririog-kVarcnog pijeska (velicine zma ~).:anjeitzy~-Iazno vezanje~'Tfenu[rio' vezanje je posljedica naglog i nepreklnu'tograzvO]akristili<i"etiingita. Nakon toga se izvade i kontroliraju u pogledu ravnosti i eventualnih pukotina i drugih ostecenja. slobodno vapno reagira s CO2 iz zraka. 3. tako da je'~3~ocementni faktotJ}. a pri tome nastale dvije polovice prizmice. Na cementnoj pasti normne konzistencije se jos odredu'e ostojanost v mena i to pomoeu Le Chate lerovi prstenova iii na 0 ac a (Slika 3. Druga pojava. se takoder manifestira kao naglo skrucivanje svjeze mjesavine.1>. Uzrok 1 vezivan'u 'e kristaliz" .5 3dana Bc Bs Bc Bs 2. Ti procesi posljedica su brze hidratacije mineral a C3A i C3S i prateeih/ fizikalnih promjena. Trodjelni kalup za izradu prizmica za ispitivanje cvrstoce cementa. za vrijeme mljevenja cementa razviju se temperature vise od 100°C.. Zavisno od deklarirane klase cementa. ispituju se na tlak. Nagli gubitak o~rag!iiYQ~ti cementne paste odmah nakon stojezaJnjj~s~na. kaze se. Mjerodavne su srednje vrijednost cvrstoce triju prizmica. Nakon toga sebakelitni prsten s uzorkom cementne paste okrene. tako da svaka mala promjena u tom pogledu rezultira velikim promjenama u vremenu pocetka i kraja vezanja.. da ocvrsne. daje to pocetak vezanja.0 7dana Bc 10. koje se obicno zbivaju izmedu 60 min uta i 10 sati. lazno vezanje.5 3.1 AHp.. koji nakon mijesanja cementa s vodom prelazi u dihidr~CaSQ. pa od gipsa nastaje poluhidrat. To bi medutim znatno pokvarilo svojstva ocvrslog betona.I?~~_~i Qorast cvrstoce. odnosno sest polovica prizmica.. i I3c. Kada igla prodre do dubine izmedu 3 i 5 mm od dna uzorka p~om prstenu. prijelaza tekuceg stanja cementne paste u kruto.0 Bs 4. a da se ne dod a vise vode. Takva mjesavina ne moze se vise obradivati. U slucaju da ona postoje.~ . 7 i 28 dana.0 31. i cement postaje postojan. odnosno na vrijeme unutar kojega se svjezi beton jos moze obradivati.5 .5 14. Vrijeme se mjeri od trenutka kadaje cementu dodana voda. pa se I.0 5.7. 150 rP-t==~ =: =~~f~ temperature cementne paste. Senr~~~ m dimenzija 40.0 3.iCima.9:!1ata ~ ~avanja tI preseerrrfelaiivne vlaznosti vece od 95%. .Mjeri se razmak izmedu ticala prstenova prije i nakon kuhanja. va arat ali s i e 1 mm (d=l.1 ementna pasta normne onzis encije ugra I se u prstenove i ostavi 24 sata pod vodom.16. Popratno zagrijavanje mjesavine je neznatno.grarna.ffilen.akt_iY_I}Ost c. CaSO 4.5 18.je oznaka za sporiji porast cvrstoce. . 13.90-. Uzroci nepostojanosti volumena cementa mogu biti kemijska reakcija slobodnog kristalnogvapna. bi vee u roku od nekoliko sati zadobio gustu mrezu sirokih pukotina. uslijed cega dolazi dobujanfa cementne paste.0 e. cement je nepostojanogvolumena i ne smije se upotrijebiti za spravljanje betona. -ErQmjena razma ..0 40. cvrstoce u MPa za deklarirane klase cementa prema vazecim normama za 1 dan Klasa cementa 25 35S 35B 45S 45B 55 3. 3 mm)~m ute~m od 3. prema drugom~t1Jp_ku. . Naime. ali jos bez cvrstoce.0 49.0 3..0 18. a usporeduju se s dopustenim minimalnim vrijednostima u normama (Tablica 3.t .Q Takav standardni mort se ugradi u celicni trodjelni kalup (Slika 3.0 3. cement je volumno nepostojan. - CVRSTOCE Za odredivanje vremena pocetka i kraja vezanja cementne aste koristi se ta . i to prizmice na savijanje.15. •.koji je nepostojan zbog slobodnog vapna ili periklasa. mjeri vrijeme do kraja vezanja.5.0 31. 33 . Medutim. kolaCiC1 se stavljaju u vodu. nakon sto s~ zamijesa cementna pasta. Tablica 3. ~p:tovanim pokusima prodiranja igle.su oznake za cvrstocu pri savijanju odnosno tlaku.5 5. a ukoliko je veca. $~~~ .5 28 dana Bc 22.i:vaJ. To je trenutak ~igla vise ne prodire dublje od 1 mm od povrsine uzorka.Jllote imatidva oblika: trs:nl}tnove:. a nakon toga se prizmice vade iz kalupa i pohrane u vodi do dana ispitivanja. tj. prostoru relativne vlage vece od 90% i temperature 20±2 °C. veea od 10 mm. Minimalne ispitivanje cemenata. v' Vrijeme vezanja oznacava karakteristicne trenutke u procesu skrucivanja cementne paste normne konzistencije.!?.p-aste standardne _konzistencije pripreme kolacici promjera cca 9 cm i debljine cca 1.

9). tesce se niza toplina hidratacije postize o<!g_ovarajucom kolicinom dod~ p~]df__e. mora se naglo ohladiti u vodi. a uz nju se dopisuje slovo dodatka. Tipicni materijali. ~. ~oizvodaci cementa obvezni deklarirati nj~u. ~PC ~Op 35.JJJi I s dodatkom pucolana Tablica 3.-te--:ie--let~_ term ko' kao orivo koriste ugljen. Neki mineralni dodaci su prakticno kemijski inertni. Prema vrsti i kolicini dodataka. ali u drugacijim i vrlo varijabiInim omjerima. silica fume). Najvazniji dodatni uvjet kvalitete za te cemente je dopustena najveca toplina hidratacije (Tablica 3.._ Uz to je naznaceno. da bi se to imalo u vldu prilikom projektiranja sastava betona. te nastaju spojevi.t.l}a. GRANULIRANA ZGURA iIi traska ~drozga. . Tablica 3. dijatom~ska zemlj_!!. Ta~o npr.7 je minimalna tlacna cvrstoca nakon 7 dana 14. Mineralni dodaci do aju se prvenstveno radi ustede energije. pa jepotrebna stroza kontrola u proizvodnji. oznaka PC 30 dz 35S znaci: portland cement s mjesanim dod~tkom u kOjeI?~e ve~a kolicina zgure.ru:i).7 Oznaka d naglasava. U nas se rijetko kada proizvodi takav cement podesavanjem mineraloskog sastava klinkera. koji nemaju latentna hidr~ulCna svojstKali kemijski reagiraju s vapnom. Maksimalno dopustene topline hidratacije Toplina hidratacije.0 MPa. Najkvalitetniji pucolan. ~PUCOLANI su silikatni i alumosilikatni materijali.. trass). Sadrzi uglavnom iste okside kao i portlandcementni klinker. Na mjesto oznake k upisuje se klasa cementa. s najvecom pucolanskom aktivnoscu je __siJi~sfn't(engl.stva. koji aktivno sudjeluju u procesu hidratacije cementa. Kemijski dodaci dodaju se u vrlo malim kolicinarna (promilima od mase cementa1_da.plastifika. Taj naziv mogu imati jos portland cementi s dodacima.paljena glin3> a ~a. daje dodatak mijesani. koja se trosi na pecenje portlandcementnog klinkera. Npr.CEMENTINISKE TOPLINE HIDRATACIJE v Fe Hidratacija zgure_~a@rljeJ(a. kao npr. ali povoljno djeluju na fizikalna svojstva svjezeg betona kao npr. pri cemu ekspandira u pjeUaste granule i zadrzi staklastu (amorfnu) strukturu. ol~a meljava_(inten· zifikatori meljave) iIi da bi se modificira . Obicno je to 40. koja zapravo znaci ocekivanu cyrstoCJ! cementa nakon 28 dana u megapaskalima. Za potrebe masi~nih betona. J1Jljvise do 30% pucolana iIi granulirane zgure vis~ Proizvode se zajednickom meljavom portlandcementnog klinkera.Podjela cemenata Do sada je bilo govora 0 portland cementima. hidraulicna svojstva.bi se npr.9. otpadni ~ iz proizvodnje silicija i ferosili_cija.0 MPa. da Ii je porast cvrstoce u prvjm danima brz (oznaka B) iii je spor (ozna~a S!. za zgure se kaze. a ocekivana cvrstoca nakon 28 dana je.da_ sehidratacijorn c~~a 0_~19_9Q_dilolL~() YaR.8). vapnenac.. Pucolanska aktivnost nabrojanih matei'ijafa je to veca sto je veci sadrZ~f!:iih fonni Si02• Kod prirodnih pucolana je neujednacenost kvalitete jos veca nego kod zgura. Zeoliti mogu _ toliko povecati potrebu za vodom (normnu konzistenciju cementa). Zbogtogasv_£i. koji imaju pucolansku aktivnost su yylkans e (tufovi.p)k PC 30 d(z..tva cementa aer.---Dodaci cernentirna Tijekom meljave i homogenizacije cementnom klinkeru se osim gipsa mogu dodavati i neki drugi kemijski i mineralni dodaci.!uti. Kemijski sastav zgure moze varirati u sirirn granicama (Tablica 3.. daljnja hidratacija tece neovisno 0 vapnu. posebno na velikim branama razvijeni sU cem~:nti niske topline hidrtacije. cert. pa i vise postotaldrtakveg--dGdatka~C~mentrniske top line hidratacije dobivaju na pocetku jos dodatnu oznaku N. Svi dodaci cementu bitno utjecu na svojstva betona u svjezern i ocvrslom stanju. a nakon 28 dana je minimalna tlacna cvrstoca 31. To mogu biti pucolani iii granulirane zgure visokih peci.8.~. Kemijski sastav zgure Oksidi CaO % 30-50 30--40 5-20 ( Si02 Alp) MgO 2. vece kolicine~alija ili zeolite. t. da su latentno hidraulicne. Neki pucolani sadrze stetne tvari.p)k Mk Mpk Mk r> }(l.da otopina~_PJfs~d__o_voljno bazicrl~' Nakofistoje zapocela.Jf MPa I prema Tablici 3. da to znatno umanjuje mehanicka svojstva i trajnost betona. gipsa i jednog iii mjesavine obaju dodataka. Nakon talenja u visokoj peci na temperaturi od priblizno 1400 °c. sljaka) je otpadni produkt iz proizvodnje sirovog zeljeza. To svojstvo naziva se pucolanska ak . koji je vise zastupljen (p iIi z).. . cementi kojima je osnovni sastojak portlandcementni klinker dijele se na sljedece vrste: Naziv Portland cement Portland cement s Portland cement s Portland cement s Portland cement s Portland cement s Portland cement s Metalurski cement Metalurski cement Pucolanski cement dodatkom dodatkom dodatkom dodatkom mjesanim mjesanim zgure do 15% zgure 15-30% pucolana do 15% pucolanaI5-30% dodacima do 15% dodacima 15 do 30% Oznaka \. (Jig) metodom termos boce Ukupno nakon metodom otapanja 3 dana 7 dana 28 dana 230 275 250 295 34 35 . koji imaju cemeritirajuca. \\-)~ PC(t] PC 15zk PC 30z k PC 15p k PC 30p k PC 15d(z.

Brza hidratacija rezultira.persulfatni cement sporije hidratiziraju na D1zlm temperaturama. 80 70 '" ~ 'U 60 50 40 JO 20 10 0 12J 5 cO ... i njegovanje betona spravljenih od cemenata. Za . BPC 35 FeO Ti02 MgO Netopivo Fep3 .v:u-boju i karbon pigmentLCGada) za crnu boju. Oko 80% maksimalne cvrstoee razvi'e se vee za 24 sata. SupersulfatnU:~t nije portland cement. kao i veca potrebna kolicina topline i cijena boksita..~ske elernente.otpomosti na sulfate. BlJELI I OBOJENI PORTLAND CEMENT Oksidi CaO AIP3 Kolicina. zute. a i nema bitnog znacenja za kakvocu portland cementa.1 S. da kod mljevenja ne dOcte do oneciscenja oksidima (npr.__. Zbog svih nabrojenih svojstava aluminatni cement je prikla~~ ~vremene J. Zato su cijene bijelog cementa visestruko vece od obicnog portland cementa. 1.17). tako da je njihova uporaba u hladnijim klimatskim uvjetima .eza j mauga~inama . kr~ooi:vanj. dakako.. dobra sulfatna otpomost kao i poboljsana kemijska otpomost betona na druge agresivne medije postize se ~im cementima i supersulfatnim cementom. Taj klinker je znatno tvrdi. pa beton gubi cvrstocu. aluminatni cement proizvodi se iz mj~~enca ~sadiZi okside aluminija. _J'9YIsine betolla. u vlaznim uvjetima. koje Aluminatni cement (La farge cement: prema imenu tvomice prvog proizvodaca) bio je razvijen pocetkom stoljeca kao cement velike. 61avBo syojstvo aluminatnog cementa je vrlo brzi ra~(Slika 3. zahvaljujuci velikoj kolicini zgure. Obojeni cementi i betoni dobivaju se dodavanjem 2 QQ__5% pigmenta bijelorn cementu. ~ ugljtlcdlOksl~mUa1cve ALUMINATNI CEMENT zgure cesto u l Znatno se manje zna 0 mineraloskom sastavu aluminatnog cementa nego portland cementa.4]. Dodavanjern pigmenafa moze doci do smanjenja cvrstoce.E_ekonstruktiyne beto. nastaju keramicke veze.. 10 god!na 20 Slika 3. vodnju klinkera za bijeli cement umjesto obicne gline uzima se kaolinska glina" a va~ Osim toga mora se paziti. Hidratacijom monokalcij aluminata (CA) nastaju CARlO i manja kolicina C2AR6 i gelAlp3' xHp· S vremenom heksagonalni kristali CAHlOse transformiraju u kubicne kristale C3AH6 i gel. kugle za mljevenje nesmiju biti celicne).J1ego za portland cemente. Supersulfatni cement pravi SI<. Kli~ .17.J .-B1 C. i to oko 4-5000 cm2/g. . i velikom toplinom hidratacije. Na temperaturama vrsim oa~ raspadaju se kemijske veze hidrata kao i kod portland cementa.. smede i ern o' manganov oksid za dobivanje cme i smede boje. i ne postoje formule za preracunavanje mineraloskog sastava iz kolicina oksida. \ ><. Metalurski cementi kao i su. Bilo je nekoliko havarija inzenjerskih konstrukcija izvedenih od betona s aluminatnim cementom. zeljeza. izlozenih insolaciji. a time cvrstoea i trainost betona nripravljenog_pd alllmiuatnog cemeIlliL Transformaciju nar08ito pospjesuju vlaznost i povisena temperatura. SUPERSULFATNI CEMENT Osim smanjenjem C3A u portlandcementnom klinkeru.kQji§JI_~p_@yUeni_()_9_"<_:_!llenatavecim kolicinama s teksturi po-vrslne -imaju prasnjaviili sitnopjeskovit~g~~ovanja betone. Tipicni kemijski sastav aluminatnog cementa je: 36 ____ -- --- 37 .._. kao npr. Tom transformacijom slabi ukupna struktura cementnog kamena. pa to. cine aluminatni cement znatno skupljim od portland cemenata. ali kod aluminatnog cementa na temperaturama visim od 800°C dolazi do talenja. Cak vee nakon 6 do 8 sati betonski eIementi mogu se po izati iz kalupa. '" ~ Starost. '" c SULF ATNOOTPORNI CEMENTI. Posebno je vazna njegova ~i~~. Takoder.e_?elene boje. Sa superp"'GS1ifiKatofinili1iostize se 6Dlja ujednacenost boje. zajednickom meljavom mjesavine oko 8~% granuli~5% kalcij sulfagJu obliku mrtvo pecenog gipsa-ili-prirodnog anhldnta) oko 5% portland cementnogklinkera_. To su zeljezni oksidi za dobivan' ene.ogranicenya. Toplina hidratacije je mala. kob~la. U tehnickoj dokumentaciji bijeli portland cement se oznacava dodatnim slovom B. pa je upotreba aluminatnog cementa za proizvodnju betona za inzenjerske konstrukcije u nekim zemljama zabranjena.J eu ><..jako u svom sastavu ima malu kolicinu portland cementnog klinkera potrebnog za aktiviranje latentnih hidraulicnih svojstava zgure. titana i manje kolicine oksida~a taljenje ovih sirovina u rotacijskoj peci potrebna je temperatura od oko 1600 °C..Finoea mliva je veca nego sto je uobicajeno za portland cemente.3 ". oko 200 J!gIl(lkon2_8dgn_a_hi_~!(l_t?~ijs. Promjene cvrstoce tijekom vremena za betone spravljene s aluminatnim cementom [ 3.rtoY_aj_beto!!_a~~nih-kem~~ ~ll1~rama.. koji sadrze vece kolicine zgure treba biti duze nego za portland cemente. % 3 doS 37 do 41 36 do 40 9 do 10 1 do 2 1 za proizvod' Boj~Iaud cementa potjece uglavnom od oksida zeY. Bjelina cementa se ocjenjuje usporedivanjern s bjelinom barij sul~ Postojetri grupe ~e odreduju na osnovu postotka reflektirane svjetlosti i oznacavajusA.

.. kada pocne evaporacija vode iz pora betona (Slika 3.. Kako svojstvo skupljanja moze imati nepovoljne posljedice z~ b. portland cementa i organskih dodataka.18. treba naglasiti. Dakle. Pouzdaniji ekspanzivni cement dobije se dodavanjem ekspanzivne komponente portland cementu~ dodatkom zgure. koje je posljedica manjeg volumena produkata hidratacije od volumena spojeva 1 vodekoji ulaze u kemijsku reakciju... sulfatnootpomo i velike cvrstoce nakon 28 dana.8 -'<: 40 •\ 'T-. Tako dobiveno vezivo ima bolje kontroliranu ekspanziju.S~stinsko svojstvo cemenata je skupljanje.9a cem~nt~ _J1os~i~e se smiSlje~im ..--------~ ~. 4?zira!1ien: s~)jeva~_d~lcOjih ~: _t()lcom ~~dra~~CIJ~~_taJa~~~~J.. a kraj vezanja uslijedi brze. koje je posljedica transporta ~lage iz manjih pora u vece. takvih beton -temp~ InllHlgR~l<H·1-{U~1illI..-~_n<!kijmajU-Samo-kompenzirano pocetno skupJJaoj~.4. EKSPANZIVNI CEMENTI . ako se aluminatnom cementu doda gipsa. aluminatni cement spada u brzoocvrscavajuce. Takva veziva koriste se za cepljenja prodora vode. da nema cementa. ujedno i brzovezujuce i brzo ocvrscavajuce vezivo._ . i djelovanja kapilamih sila kada dolazi do evaporacije vode lZ pora betona u okolinu. narocito kohezivnost betona. cvrstoca ovakvih kombinacija s vremenom se smanjuje.8 >u "" . kao npr cement za .gJ-e_'\LSUlfoalummjlt_hl~@J_(etnnglt. a ne u brzovezujuce cemente.. '~" '" 'u '" . a uz ..8].. Dapace. Karakteristicni STIlROST >u "" .\ '\ \ . .Fonolit Anortozi t Ilmeni t fksapandirani skriljac . bJ!kteri£idni cement.. Razvijen je jos veliki broj drugih specijalnih vrsta cemenata. i skupljanja. autogeno skupljanje u pocetnoj fazl.. boksita i vapnenca. Gubitak obradljivosti betona kod ekspanzivnih cemenata je brzi nego za one od portland cementa. Slika 3.. Mijesanjem aluminatnog cementa i portland cementa u omjeru od 2:8 do 8:2 moze se regulirati vrijeme vezanja od nekoliko desetaka sekundi do nekoliko desetaka minuta.t.s OJ \\ \\ >u . i to tzv. -o V) OJ \\\ Agregat: .et~n~ razvij. To je 38 39 .-.]. Medutim. Naglom porastu cvrstoce aluminatnog cementa ne prethodi ubrzanje procesa vez~nJ~.:::J°C (vatrootpomi visim be~ od 10005.- \ \ '_. Promjene cvrstoce aluminatnog cementa u funkciji promjene temperature [3.. te mljevenjem. medutim. ali je proizvodac obvezan deklarirati sastav takvog cementa. hldr~tacije. .. pocetak vezanjaje kasniji nego za portland cemente. Ekspanzivna komponenta dobije se pecenjem klinkera od pazljivo sastavlJene Kombinacije sirovina: gipsa. hidrofobni ce~zidarski cement. Brzo vezanje moze se dobiti. . 20 -o .-.19. tj.. koji poboljsava obradljivost. koji se ne skuplja nakon prestank~ njegovanja. 80 \\ . vapna. "'-. i. ~spanz. 0 V) OJ 60 0 Q.ene sU_spe£ijalne vrste ekspanzjvnih cemena~Neki od njih ekspandlraJ~Jo~ nekoliko dana nakon ocvrscavanja-.!dU posljednje vrijeme dodaju se portland cementima inertna punila (fileri). '.:c '" c: '" 020 200 400 600 800 1000 1200 oblik dijagrama skupljanja ekspanzivnog cementa [3.. kao npr.19). Jedna od takvih kombinacija dobiva se mijesanjem p0I!land£efl1e_ntayal\l[Ilin. DC Slika 3. Temperatura. Takva proizvodnja je opravdana za betone kod kojih se ne traze cvrstoce vece od 25 MPa. _ tJaftne busotine. vapnenac.!iiii-og cem~!l!~_i__~if'sft.

. prikazano je. Za proizvodnju lakih betona upotrebljavaju se!~2.tJ.. AGREGAT Podjela i odabir agregata Agregat cini priblizno tri cetvrtine volumena betona. pravilan izbor cementa. Medutim.l] . S druge strane.!i~>~~ikiQ_:t~~~~_PE!r. Premda je uloga krupnih zma i pijeska u svjezem i u ocvrslom betonu razlicita. a najmanje svakih sest mjeseci obave se kompletna ispitivanja svih svojstava. Kasnije. za proizvodnju betona treba iskoristiti prije svega lokalna izvorista sirovina za agregat.r~De su i~ i veI:!:!illrnli-0. tijekom eksploatacije redovno se kontrolira ujednacenost kvalitete svakodnevnim kontrolnim ispitivanjima karakteristicnih svojstava. V"estacki re ati se roizvode obicno za neku posebnu nam·enu 0 ·e !ak. da je granica izmedupJjeska i krupnog ~gregatCl. Svako novo pozajmiste sljunka iii kamenolom iz kojega ce se proizvoditi agregat za beton treba biti pazljivo prethodno ispitano i ocijenjena njegova prikladnost. neki zdravi agregati. da i beton nece biti otporan na mraz. da se konacna ocjena 0 prikladnosti agregata treba donositi na osnovu ispitivanja betona. Zbog velikog ucesca agregata u betonu. Nairne.1~>L~WIJ1<· ni .I. ta Krupna zma agregata cine skelet betona preko kojega se. prvenstveno prenose sile. grubi pepeo termoelektrana. agregat koji nije otporan na mraz. pri cemu se koriste dodaci betonu. i drugim dopunskim postupcima proizvodnje betona. Prirodni l~fajei1iigTIm skrucivanjem lave. Obicno se uzima. Neki vjestacki laki agregati su otpadni proizvodi iii sekundame sirovine u industriji.125 mm.1. mogu se postici zadovoljavajuca svojstva. da ima veliki utjecaj na svojstva svjezeg i ocvrslog betona. mogu zbog velikog koeficijenta termickog rastezanja. obzirom na njihove uloge u svjezern 1 ocvrslom betonu opisane u Uvodu. Tako npr. Sitna zma zajedno s cementnom pastom cine mort. . bila bi kod znatno manjih zma pijeska. paje razumljivo. iz gospodarstvenih razloga. . !:rn~'"y'elicineTil1m. Iako svojstva agregata bitno utjecu na svojstva betona. Vjestim projektiranjem sastava betona. Toje npr.4. Prirodni agregati mogu se proizvesIT:-(TJ1Z·VUCei1o-gnanos}l_.. ekspandirana zgura.t frakci@.o agrega 1 0 ekspan9.J~Te~tagr:aiiica"riiRe$G~:Ji:s~()~E. radi znatno vece krutosti od krutosti cementnog kamena.~i!:~P'~OEVo9EJi_ . moze se dobiti beton otporan na cikluse smrzavanja i odmrzavanja. koja svojstva agregata utjecu na pojedina svojstva betona. do te velicine zmca pijeska djeluju zajedno s cementom kao mazivo i 41 . ss.>~n:gi1ta. kako tijekom ispitivanja svojstava agregata. ne znaci uvijek.Q_agr~atuLbetQ_J. U tablici 4. tako i kod projektiranja sastava betona.__formir1t'proceslmaerozije raznilf'vrsta koji s~iiGlitroblienien.~!ijena~Vecina svojstava agregata zavisi od svojstava izvome stijene i od postupaka usitnjavanja. oko 0. pluto i drobljena opeka. prava granica. oni se zbog svoga zajednickog iii slicnog podrijetla promatraju zajednicki. A!£egati za beton se mogu podijeliti na prirodne i vjestacke. Ako se ispravno projektira sastav cementnog kamena. . znatno umanjiti trajnost betona izlozenog ciklusima temperatumih prornjena.()d..9EEi. nekoliko sljedecih napomena ukazuje.

R~odjela velicina_pma u_ uku nom sastavu naZlva se ranulometrijski sastav agre ata iii granulometrijski sastav pijeska iii neke fra cije. Uzorak agregata dobrog granulometrijskog sastava i njemu pripadajuce frakcije agregata. Krupnija zma agregata se u proizvodnji dijele u frakcije zato. S druge strane.1. Za proizvodaca betona vazno je dobro poznavanje detalja u proizvodnji agregata.egata. da tijekom transporta ne bi dolazilo do nepovoljnog razdvajanja krupnijih i sitnijih zma.J!. i da se lakse moze sloziti sastav s opti~alnim ucescem svih velicina zma. 4-iiT 0: . 1 i 1. ) Cvrstoca Cistoca Maksimalno zmo Muljevitost i glinene cestice Termicki koeficijent ekspanzije Termicka vodljivost Specificni toplinski kapacitet Volwnna tezina Termicki koeficijent ekspanzije Modul elasticnosti Termicka vodljivost Specificni toplinski kapacitet Gustoca Oblikzma Granulometrijski Maksimalno zmo Modul elasticnosti Klizavost Ekonornicnost Modul elasticnosti Poissonov koeficijent Tendencija poliranju Oblik zma Granulometrijski Maksimalno zmo Potreban opseg prerade Raspolozivi izbor agregata sastav sastav 4> Slika 4.Otpomost na susenje i vlazenje ... cistoce i drugih relevantnih karakteristika pozajmista. kako primarno utjecu na svojstva betona.~.Y!le.~ ~zy'OdHj1-ag~. 8 16 mm 16 32 mm 32 63 mm 63 . uvjeti kvalitete agregata za odredenu namjenu diktiraju stupanj obrade sirovine za agregat za beton...~_ll: 1.06 i 0.. Proizvodnja agregata za beton Proizvodnja agregata za beton iz sljunka dobivenog iskopom iz pozajmista iii iz lomljenog kamena dobivenog u kamenolomu.21 i. radi njihova utjecaja na kvalitetnu i ujednacenu proizvodnju frakcija agregata -. da bi se odteretila sita i drobilice. ali ponekad i vrlo slozena.1. Svojstva agregata. iii najkrupnijih 43 42 . Uobicajene na:~i...:._@ C)Je. oneciscenog materijala. to zavisi od pristupacnosti.QQuiiagregi!JiLSJ). S jedne strane.4 mm (0 .. Zmca velicine izmedu 0. Svojstva betona Trajnost: ..proi:lY.Otpomost na mraz Postojanost Poroznost Struktura pora Propusnost Stupanj saturacije Vlacna cvrstoca Tekstura i struktura Muljevitost i glinene cestice .Eroziona otpomost .Otpomost na povisene temperature .4) 4 8mm .125 mm Agregat prirodnog granulometrijskog sastava moze se koristiti sarno za spravljanje betona na koji se ne postavljaju uvjeti trajnosti i za male zahtijevane cvrstoce betona.Tablica 4. Predsijanje radi izdvajanja jalovinom komada. __ --0 ..Alkalnoagregatne reakcije Struktura pora Modul elasticnosti Termicki koeficijent ekspanzije Tvrdoca Mineralo~ko-petrografski Cvrstoca Tekstura Cistoca Oblikzma Maksimalno zmo Skupljanje Modul elasticnosti Oblikzma Granulometrijski sastav sastav Relevantna svojstva agregata povecavaju kohezivnost svjezeg betona.02 mm klasificiraju se kao__kamena 2rasil}ll (silt). a sitnije ~a... rnoze biti ponekad prilicno jednostavna. debljine pokrovnog sloja.

pa se drobilice moraju stalno podesavati. s1J:.Junak se.4..ije u mlinovi~.naJcesce sije uz istovrerneno pranje vodom cime se ujedno poboljsava i pospjesujesepariranje frakcija agregata. dobar granulometrijski sastav moze se ~spjesn? dobit~ ~ombini:anjem pijeska dobivenog hidrosepariranjem. koji je vrlo pozeljan u betonu radi njegove obradljivosti i nepropusnosti. odbacivanja dvaju dijelova I ponavljanjern postupka s ostatkom uzorka agregata. a sve se zasnivaju na principu razlicite brzine talozenja zrnaca pijeska razlicite velicine u struji vode. Pogresnirn izborom drobilica dobivaju se duguljasti i plocasti oblici zrna. U svakom slucaju njihovo trosenje je dosta brzo. zatjm dalje usitnjavanje udamom drobilicom iii cekicarom a najsit~. dok se ne dobije propisana kolicina uzorka za ispitivanje. od~osno povecavaju potrebnu kolicinu vode i cementa.Uzirnanje uzoraka agregata za ispitivanje Svojstva sljunka odnosno stijene u kamenolomu odreduju se na reprezentativnom uzorku. Gmbo drobljenj. Slika 4. Propisane kolicine uzorka za ispitivanje zavise i mljevenje dijela materijala.A.t~c~na. Shema glavnih faza u proizvodnji agregata za beton iz lom1jenog kamena. Ukoliko se sije tvrdi. i to do velicinezrna od 4 mm. Medutim. Hidrosepariranje primjenjuje se ~ razdvaj~h frakeija ~.e_se obicno vrsi cel)Usnom drobilicom..4) pripremi uzorak za rspitrvanje svojstava agregata.3.bh~ kupe. U protivnom f~akcije sadrze prevelike I varijabilne kolicine krupnijih zma od deklariranih.ala doblvaju se zrna agregata povoljnog oblika. .ije frakc. ~ ODVAJ'tr. Na deponiji se reprezentativni uzorak uzima iz dub!~e. koji znatno smanjuju obradljivost svjezeg betona. S1.\ P07. onda dijelovi drobilica u kontaktu sa stijenom morap! bit! od ~osebnih legura. a nikako ne s povrsine iii pri dnu deponije. radi st? boIjeg iskoristavanja pozajmista. Slika 4.cvrste i tvrde eruptivne stijene. a pojedini elementi mijenjati.JMI~TF. Drobljenje I JALOVlNh MLlN0) Slika 4. s pijeskom norninalno iste velicinedobivenog samo drobljenjim iii samo sijanjem sljunka.. Ukoliko se drob~ vrl? . Postupak cetvrt~nja agrega~ n~ ~doj cisto) povrsini. zma nepovoIjnog oblika i zma s predisponiranim pukotinama.~og ma. . Sije se najcesce na vibracijskim sitima od celicnih mreza. Postupak cetvrtanja sastoji se u mijesanju uzo~ka. Tu uvijek postoji opasnost. dakle prije proizvodnje frakcija agregata. Postoji vise vrsta ovakvog nacina prosijavanja. koji ?e n:~ra uzimat! '!!'po~ajmistu agreg~ta. KA_"'IENOLOYl ('2. da se u struji vode odnese i dio pijeska sitniji od 0. zatim ~m prolzvodnJe I na depoDg:ama proilYS!denog agregata. Trajnija su.. gdje se zbog vece mase dokotrljaju krupnija z~a: !z osnovnog uzorka se zatim. buduci da obicno sadrzi glme. a posebno krupnije frakcije skloni su segregaciji (izdvajanju) krupnijih zrna. uz I~tovremeno pranje vodom. Shema glavnih faza u proizvodnji agregata za beton iz sljunka. Pravilnim izborom strojevaZiiCIfilgUfazu usitnjava~ja mat~nJ.sij: u suh~. da bi se odrzala konstantnost proizvodnje. obljenastijena razdvaja u frakcii Kd dr?~lje. onda ~e I drob}!en~ mate~iJa!.re~zimanja .. 4. Zato je prikladno osnovni uz?ra~ sast?viti mijesanjem odredenih kolicina uzetih s vise mjesta na deponiji iii najbolje u vise zahvata s transportne trake.JE SIJANJE I PRANJE n __J DRODlLlCA 1 +-__ ~MLlN AAt\A V1SAKFRAKCIJA FRAKClJE (:11) Sijanjem se 51'. moze se znatno smanjiti udio trosnih zma. u ovoj fazi obrade. ~junak i agregat. 44 45 .treba pop:~vljati iii zamijeniti. Utrosak vode j~ priblizno 2 m! vode za 1 m3 agregata.E?stupkom cetrvrtanja (Slika 4.09 mm. ISKOP SUUNKA ~~[.2. ali su uz istu povrsinu obicno manjeg kapaciteta. koji je krupniji od konacno proizvede~?g agr:gata. .sita od polimemih materijala.uz ~~prasi~anje. U tu fazu obrade vracaju se i eventualni viskovi pojedinih krupnijih frakcija.formtr~nJu u o. te na mjest:! proizv~dnie betona ~:~li~om p. ali ako se zeliJ:klon~ti na!sltmJe cest!ce. Drobljenjem krupnih ko~~da stijena odnosno sljunka. dijeljenja na cetiri jednaka dijela dvim dijagonalama.tenp a esto put a se..:rlo brzo . abrazivni materijal takva sita .bu~u os. pa i? .

ali se rezultati navode u izvjestaju ? isp~tivanju. a u tehnologiji betona se izborom drugih konstituenata i prikladnih postupaka spravljanja i njegovanja betona moze svaki agregat uciniti uporabivim za beton. Obvezna ispitivanja na uzorku agregata prirodne mjesavine.{.B8 B. kako izbor lokalne sirovine za agregat diktiraju prvenstveno ekonomski kriteriji. agregati mogu biti vulkanskog. UTablici 4. ~lapQri_jJ_~. amorfni oblici Si02 iii pojedini dolomitni vapnenci mogu u nekim okoinostima uzrokovati razaranje betona . U vucenom nanosu najcesce su zastupljena sva tri tip a. koje strojeve odabrati za usitnjavanje i prosijavanje.__ugljen-Lglin.e_u betonu.__tr~.2. mogu prouzrociti_k_~_~_:!l~_afI11~tu_r. Prilikom uzimanja uzoraka geolozi procjenjuju kolicine raspolozive za eksploataciju.od velicine najveceg zma agregata (Tablica 4._11~1si_J!51iljci. koje treba tijekom proizvodnje. Ispitivanja od I do 17 provode se najmanje jednom svakih sest mjeseci. 4.B8 B.B8 004 JUS B.~~ri!. koja ce se koristiti za proizvodnju agregata za beton. i konacno.B8 B. Ona ce dati osnovne podatke. Neki su agregati pretezno silikatnog. Tablica 4. 46 47 .B8 B.2). 10.5% mase 30% mase gubitak 12% mase 1.B8 037 034 004 045 030 I) Uvjeti kvalitete nisu propisani. a drugi pretezno karbonatnog mineralnog sastava.s nataloZenom skram<_>!!l~.B8 042 042 039 049 ne smije sadrzati 2000 .B8 B.B8 044 JUS JUS JUS JUS B.3000 kg/rrr' najvise 1. Nominalno maksimalno zrno agregata.3. kao i prisutnost sekundamo zastupljenih minerala. da je materijal iz pozajrnista po svim svojstvima idealan za primjenu u betonu. 5.1:2\'i~Us~ili_Qn~i. Redni bro I.I%mase boja svijetlija od normirane 0. odnosno njegovim dijelovima mogu se obaviti sva potrebna ispitivanja.B8 038 JUS JUS JUS JUS JUS B. zma. 2. koje ce posluziti za proizvodnju frakcija agregata za beton. 14. no ova klasifikacija najcesce nema vecega znacenja za odredivanje prikladnosti agregata za spravljanje uobicajenih vrsta betona. Beton spravljen od agregata koji pri povrsini u kontaktu sa zrakom [imonitizira. navedena su obvezna ispitivanja za uzorke sljunka odnosno drobljenog kamena iz pozajmista.5. agregata ukloniti.B8 036 JUS B. Sastojci koji mogu biti stetni za beton su.18 1) I) I) I) 1) I) Koef Los Angeles <35.5). Stijene koje sadrle zeljezne 0 a bile su u geoloskoj proslosti dulje vremena po p J . 7. Tablica 4. 17..'!.0% mase O. __~lli.BS 031 JUS B. Velicine uzoraka za ispitivanje agregata JUS B.B8 B.alkalnoagregatn~. 3.B8 B.BS 031 JUS U. Na pripremljenom uzorku. nakon ponovnog kontakta sa zrakorn nastavljaju proces limonitizacije (Slika 4. 16. koja su moguca pcdrucja primjene toga agregata u betonima. 9. Vaznija od toga je forma u kojoj se pojavljuju glavni minerali.B8 004 JUS B. to se materijal tijekom prerade poboljsava. 6. 15. II._Neki s rninerali. sedimentnog i metamorfnog podrijetla. ( kg ) 10 10 10 15 50 125 175 Slika 4. a zatim tijekom eksploatacije najmanje svakih sest mjeseci. Medutim.o stetnim materijalima. a kod drobljenog agregata najcesce je to po mineral nom sastavu homo gena stijena. U tom peslu mineralosko-petrografska analiza je vazno polaziste.B8 029 JUS B.. 13. 12. Ispitivanje Mineralno-petrografski sastav Sastojci koji sprecavaju hidrataciju cementa Volumna masa zma Upijanje vode Otpomost protiv drobljenja u valjku Postojanost na djelovanje mraza Ukupni S03 Kloridi Sadrzaj organskih tvari Oblikzma Granulometrijski sastav Kolicina sitnih cestica Kolicina grudica gline KoliCina trosnih zma Kolicina lakih cestica Obavijenost povrsine zma Otpomost protiv drobljenja i habanja Volumna masa u nasutom stanju Norma JUS B. 8. koji sadrze halogene elemente iIi sulfide iii sulfate.3. Tako npr. mm 2 4 8 16 32 63 125 Priblizna masa uzorka.0 I) Uvjet kvalitete I) o Mlneralosko-petrografska analiza Mineralosko-petrografske analize reprezentativnih uzoraka stijene iz karnenoloma iii sljunka iz vucenog nanosa rade mineralozi i petrografi prije otvaranja pozajmista. zavisno od tvrdoce materijala. Rijetko kada ce se desiti. koji cementi i koji aditivi nece izazvati nepozeljne kemijske reakcije u betonu Prema tipu stijena.M8 030 JUS B.

23.:::. to se jednostavna definicija za gustocu tvari. za prakticne potrebe tehnologije betona. pojavljuje u vise oblika i znacenjaTSfika 4.10-12 5. Utjecu takoder i na gustocu. To je svojstvo koje se najizravnije odreduje. cvrst.@ ispune se vodom zatvorene pore. karnena iste vodopropusnosti 0.~':-'. gustoca. (gustoca suhe tvari bez pora) Slika 4.vlazan c_j)- Slika 4._r. kemijsku i erozijsku .-_c' vodom. prvenstveno poroznosti strukture. da se volumen odredi vaganjem pod vodom. koji vise ne sadrzi pore. i razlicite velicine cestica agregata. Medutirn.24. pz i ekvivalentne vrijednosti vodocernentnog faktora cernentnog Volumna rnasa zasicenog povrsinski suhog agregata.39. propusnost za vodu i apsorpcija vode su svojstva koja utjecu na prionljivost cementnog kamena i agregata u betonu.6. Iako je ukupna poroznost cementnog kamena znatno veca od poroznosti agregata..'~:~-. pa bi se gustoca zma agregata (apsulutna gustoca) mogla odrediti tek drobljenjem zma agregata u prah. Ipak. To je agregat koji sadrzi manju kolicinu vlage u agregatu. i u proracunu betonske mjesavine promatra se kao dio agregata.71 Prividna gustoca agregata.66 0.:..) zma agregata (~je masa . To je VOIUiima j ava sastav etona. Tablica 4.10-10 vic faktor cern.-_._-::::~:. ipakje propusnost agregata veca. J?t:irodni agregat za_ betQn_Jr_e_b~tLCisLtyr_d. gustoca zma agregata (QJje masa osusenog zma agregata u volumenu sa zatvorenim porama. To je agregat. Ovaj cetvrti i drugi slucaj najcesci 5U u proizvodnji. . Tako npr._. (2~idna zma agregata agregata. Propustljivost za vodu zavisi od ukupnog volumena velicine i povezanosti pora.10-13 5.=:~'~::::. ' Pore u agregatu vrlo su razlicite po velicini. To je agregat susen iurfemperaturi 100 do 110°C do konstantne tezine.10-14 2. jer su pore u agregatu znatno vece (Tablica 4..:.~_!!!~~_Q§_~~!12!L~!}1~~gata u volumenu zma ~ Masa agregata odreduje se vaganjem uzorka agregata osusenog:. odnosno volumenu vodom zasicenih zma . ~-GUSTOCAZRNAAGREGATA Kako gotovo svako zmo agregata sadrzi manje iii vise zatvorenih i otvorenih pora. zasicenih zma agregata i oduzme volumen pora. uobicajeno je. ali je suhe povrsine.:::. Shernatski prikaz vlage u agregatu Volumna rnasa agregata s porarna. relevantne su za agregat odnosno agregat u betonu.35..71 0. pzes Tip stijene Gusti eruptivac Kvarc MrarnorI Mrarnor II Granit I Pjescar Granit II Koeficijent vodopropusnosti (rn/s) 2. Drugim r ijecirna.. -lpOROZNOST I APSORPCIJA VQDgj Poroznost agregata. povrsinski suh agregat (ZPS).10-14 8. Vlazan agregat.. da ih se obuhvati proracunom pri projektiranju sastava betona. (4) Volumna masa zma agregata (Pz) je masa osusenog zma agregata u ukupnom volumenu zma agregata zajedno s porama. treba te definicije ovdje ponovo razmotriti. zavisno od vlaznosti okoline.·..:::::::-:.70 0.prirodno suh (3) Volumna masa~ovrsinskLs.ZPS (]:I- .· . a zatim se masa odreduje .uhog (zes. potpuno suh . Obzirom na sadrzinu via ed:~I_~JikujlLS.-post~QrQg .56.10-10 1.. . p. kojem su pore ispunjene vodom. otpomost betona na djelovanje mraza. ali su sve otvorene pore ispunjene vodom. Neke od pora u agregatu su zatvorene u unutrasnjosti zma.Z!'S zma agregata u ukupnom volumenu zma agregata zajedno s orama. stijena. cija je poroznost 1% rnoze imati koeficijent propusnosti za vodu jednak kao cementni kamen cija je poroznost 50%.e..3. Medutim. pri odredivanju volumena zrna.• r:'c~.. zilav.7): ~ Potpuno suh agregat. Vodopropustljivost-agregata karnena.Cetiri stan~regata S 1 a 4.7.~".._ . stijene imaju relativno krupnu i povezanu strukturu pora.: _ j _ ..otpomost betona.Fizikalna svojstva agregata Volumen se odreduje potapanjem i vaganjempod vaganjern osuseri6g uzorka agregata. a na povrsini ima adsorbirane i slobodne vode.~~a 100 do llO°C.:. 'L_.6): (1) Gustoca zma agrse~tUR. Jer voda u porama agregata ne sudjeluje u kemijskoj reakciji hidratacije cementa u betonu.. Definicije gustoce zma agregata 48 49 . Zasicen. odnosno zapreminsku masu agregataI vazno je.:-~::'~.'C:':'. a druge su otvorene prema povrsini.10-11 1. To je agregat koji nema na povrsini slobodne vi age.77._ _gra~ulometrijs~9g sastava. ~. (b .38 0.aJj. ali i one najmanje su vece od gel pora u cementnom kamenu._ Mnoge definicije svojstava materijala iz elementame fizike..42 0. Prirodno suh agregat.3).48 0.0 . kao npr. zbog slozenosti.47. vaganjem pod vodom.

Viti ~Na dijagramu slike 4.-.Ako se prirodno suhi agregat dozira u betonsku mjesavinu on ce postepeno apsorbirati dio vode iz cementne paste. Na slici 4. da se frakcije agregata dopremaju u mjesalicu u stanju sto ujednacenije vlaznosti. Orob1jenl agregat ceo ~cv~~X:OJSMl.itako --dOCltlo efektivnog vodoceinentnog_IJX ora. U modemim tvomicama betona frakcije agregata se prije doziranja u mjesalicu nalaze deponirane u natkrivenim silosima za agregat.: (Ta okolnost koristi se pri volumnom doziranju . Ako su centri kugli u vrhovima . Obratno se desava. f vlaznosti. ---~ - ::_ 20 OL--2j_0--~-::-. da ce postati zas~~~_npovrsinski suh.yode u cementl1Qj_pa2!_i.0 nm o 4:'15-J7. v1aznostI Postoji jos jedan utjecaj na zapreminsku masu nasutog agregata.8. sastavu. Izmedu dvije kugle postoji ogranicena koricma vode.P s) (% volumno) Ciji su centri u kubicnorn rasporedu (maksimalno =' 48% (Slika 4. ako u agregatu ima 35 do 40% volumena pijeska..8. Konfiguracija vode na skici daje u 51 Ako su zma agregata kontinuirano promjenljivog promjera. pa je vrlo vazno..75-19. Eksperimentalni podaci 0 supljlkavosti agregata zavisno od omjera pijeska i krupne frakcija[ 4. moze unositi i najvece varijacije u stvame kolicine vode u smjesi tijekom proizvodnje betona.1 do l..----. supljikavost je manja.sastojaka u zanatskoj proizvodnji betona).7). Zato se frakcije agregata nakon pranja i prosijavanja trebaju ocijediti prije dopreme na betonaru. Kolicina supljina ovisi pak 0 granulometrijskorn. kako se mijenja supljkavost agregata za razlicite omjere mijesanja pijeska i krupnih zma agregata. Pijesak.9 prikazani su rezultati pokusa. nepravilni oblik zma i hrapavost povrsine agregata utjecu tako. Medutim. Supljikavost agregata se definira kao: Slika 4.5-J7.75.k pljeska u agregatu I f\ . 45~-------------------' RJecnl agregat 40 45r--------------------. Zato se nastoji automatizirati mjerenja promjena vlageu pijesku. koja je adsorbirana povrsinskim silama.--.. Omjer izmedu nasute i zbijene volumne mase agregataje 0.. To je ocito vrlo vazan podatak za odredivanje potrebne kolicine cementne paste u betonu.9.87 do 0. Tada je supljikavost. da se 0 tome vodi racuna kod projektiranja sastava betona. prikazani su eksperimentalni podaci 0 tome.5 nm ~upljikavost medu kuglama istog promjera. <><? Ps je volumna masa nasutog odnosno zbijenog agregata.. da se supljikavost povecava. s Slika 4.5 am .~I o 4. SUPUlNE U AGREGATUlVOLUMNAMASAAGREGATA Masa agregata u nekoj posudi zavisit ce od gustoce odnosno volumne mase zma agregata. prije ubacivanja u betonsku mjesalicu. sto se manifest ira kao postepeno smanjenje fluidnosti betona... kao posljedica razmicanja zrnja pijeska djelovanjem sloja a dsor b' irane vode.._ nij~_l!_vjj~_ispunjena.i i~ I ) U praksi se vlaznost agregata mjeri permanentno tijekom spravljanja betona i s tim podacima korigira mase koje se vazu.5 nm o 9. e ekat ove pojave je veci.!. pa se nastoji. Kolicina upijenevooe--ovisiTf slsTe"inu pora u<ig@gafuj:r{ispoloii\COj-koliGffii. te stupnju zbijenosti. da ce jace porozan i osusen agregat tijekom mijesanja u svjezern betonu a2so_ilijrati _toliko vode.---:8. ali i od kolicine supljina izmedu zrna agregata. za sada to jos nije sasvim uspjesno rijeseno.Promjene volumena uslijed promjena vlaznosti pijeska. da bi bile zasticene od atmosferilija. OJI Je mjero avan za o_Qradljiv. Tako se povecava udio supljina ~v'J Na. ako se vlazan agregat dozira u betonsku mjesavinu.6!-::0. tako da..9.96. Kod proracuna betonske mjesavine treba u svakom sluca'u. ~ J '" 20 s = 100 ' (Pzps .&!?eIQiiiL--- ----.9.IOO 200 20 40 60 80 100 Postot.pev' 'e . razrahljeno stanje) je supljikavost romboedra =' 26%.5-19. 50 . koji moze adsorbirati najvece kolicine vlage.""AI-N~%. Pretpostavka. Minimalni udio supljina dobije se..0 nm '" 9.l. Pojave naknadnog otpustanja iii upijanja vode u svjezoj betonskoj mjesavini vrlo suizrazite kod jako poroznih agregata (laki agregati). masa agregata moze biti slicno kao i nasipn~ vo~umna ~asa cementa pn~hzn~ 1 tim.~ t/rn'. a deponije pijeska uz betonaru obicno se natkrivaju. i s time u svezi automatizirati promjene u dodavanju vade u smjesu..!. ~ (66) . dio vode koiu upije agregato rie kolicine vode potre ne za betonsku mje aV1U1. Zato je za takVeagregaterealnije odrediti kolicinu upijene vode tijekom prvih 10 do 30 minuta pokusa apsorpcije. Medutim. Volumna masa agregata u zbijenom stanju obicno je od 1. s s o o 5 10 15 X Tez.. obliku i teksturi zma.. a ne mjerenjem do potpune zasicenosti.4. Kod proracuna betonske mjesavine se pretpostavlja ZPS stanje agregata.1].UTJECAJ VLAZNOSTI NA PROMJENE VOLUMENA NASUTOG AGREGATA :g ti '" '2 JO I--I---+------+~----t_----_j. Zato na~lp~va volumn..oLY~~.29%. Za kugle jednakoga promjera. Mehanizam ove pojave moze se objasniti na modelu skiciranom n. Sto je sitniji pijesak. r--.~ slici 4.CY_) Q\~..0:..*. Ispituje se supljikavost u nasutom i zbijenom agregatu.. a stvame (izmjerene) razlike u kolicini vlage u pojedinim frakcijama se oduzimaju odnosno dodaju potrebnoj kolicini vode za svjefi beton. To je povecanje volumena pijeska. =' 22".~ ~ 10 o 0.

Zbog povrsinske napetosti i zakrivljenosti povrsine. Povecanjem kolicine vode smanjuju se radiusi zakrivljenosti. imaju utjecaja na obradIjivost betona To vrijedi narocito za betone s manjom Izgled Staklasta Glatka Fino hrapava Pjeskovito hrapava Grubo hrapava Sacasta i supljikava Karakteristike Skoljkasti prijelom Izbrusena vodom iIi glatkog prijeloma Ijuskaste iIi jedre stiiene Hrapav prijelom sitno.d 4 mm i vo1~anihJ~1!g!!. kIasificiraju se kao plocasta i iglicasta zma. pa se smanjuje . hidrostatski t1ak. roznac. rl i r2 . obIik i tekstura povrsine imaju veIiki utjecaj na potrebu betonske smjese za vodom. gabro. ObIik i tekstura povrsine (unutrasnji otpor pri mijesanju zma agregata i ugradivanju).iIi srednjezrnata stijena bez vidli ivih kristala Prijelom ima nesto zaobljena zrna Povrsina ima lako vidljive kristale Povrsina s vidljivim porama i supljinama Primjeri Kremen._~. k_ f- volumen svih zrna volumen opisanih kugli Tablica 4. bigar 52 53 . koju treba obaviti cementnom pastom. Medutim. Uglast kockast duguljast plosnat IdeaJan obIik zma agregata bila bi kugla.mekstura povrsine zrna rnoze biti u razIiCitoj mjeri glada iIi hrapavija..mjera z~ definiranje prikladnosti ob1ika zma za beton. Stvarni vo1umen izmjeri se potapanjem pod vodu. Ona zrna kojih je omjer najvece i najmanje izmjerene dimenzije veci od 3. nepovo1jni obIik i tekstura povrsine nisu razIog za potpuno odbacivanje nekog pozajmista agregata. zmca opet dodu u dodir. je koeficijent povrsinske napetosti. zatezanje vodene povrsme (minimum sIobodne povrsinske energije). " 'i postane rmnima 1an. predrobIjavanje iii zamjenu dijeIa agregata. Potpunim potapanjem agregata.6. ZakrivIjenost povrsine vode je u jednom smjeru konkavna u drugom konveksna. a ocjenjuje se takoder opisno (TabIica 4. Koeficijent oblika zrna prema Fauryu. da frakcija agregata ima povoIjan oblik zma ako j~~_. u vodi nastaje Tablica 4. jer je to ob1ik koji daje minirnalnu specificnu povrsinu. porfiri neki vapnenci Pjescari. ~~ opisanih kug1i istoga uzorka izracuna se iz izmjerenih najvecih prornjera svih pojedinacnih zma. a ujedno i oblik koji pruza najmanji unutrasnji otpor pri obradi svjezeg betona. nego ce trebati primjeniti dodatne postupke dorade.5. Klasifikacija prema teksturi povrsine zrna d nux Drugi nacin. Kod pijeska.ovim uvjetima najmanje moguce. Cesto puta se obIik zma daje opisno (TabIica 4. opal Valutice.L] lrl r2 je atmosferski t1ak. cr - PA - Djelomifo zaobljen Ioptast duguljast plosnat -lf0BLIKITEKSTURAZRNA ?IE- _~. ~cijent ob1ika zrna l1!}:oe[1_CJJent ~a_Ell}l~I11J!~~ p vo1um~ zma agregataYecih -. -----Smatra se. kolicinom cementne paste. a vo1umen Ii. U tom postupku mjeri se za uzorak od cca 100 zma najvece i najmanje dimenzije zma. neki vapnenci BazaIti. Klasifikacija oblika zrna Tip Zaobljen l:d:b=1 I:b=1. gnajs Plovucac.5. Odstupanja od kug1e mogu pos1uziti ka? . kojim se moze ocijeniti prikIadnost obIika zrna je odredivanjern kolicine plocastih i iglicastih zma u frakcijama agregata krupnijim od 4 mm.su radijusi zakrivljenosti povrsine vode. U dobrom agregatu ne bi smjeIo biti vise od 10 do 15% ~ i igIicastih zma.). kao npr. trahiti.6. oolitski vapnenac Granit.5 plosnat hidrostatski tlak iii podtlak prema jednadzbi: P=PA+cr(J-+.5 duguljast d:b=O. Obicno se za ovo ispitivanje izdvoji iz svake frakcije cca 100 zrna.

0 -28. 8.0 100.0 97.090 mm uzorak se prosijava potresanjem iii vibriranjem na stroju. .0 .4 45. Sita se postave redom jedno iznad drugoga tako. 54 odredena proizvodnja agregata odrzava unutar nekih ujednacenih granica.0 29.0.063.--------Kolicine uzoraka potrebnih za analizu sijanjem zavise od velicine maksimalnog zma (Tablica 4.6 Sito (mm) 0. 30 20 !'l 9 II 10 0 D. Serija sita za prosijavanje agregata na stolu za potresanje.50 Frakcija (mm) 63.2 79. Najcesce se analizom granulometrijskog sastava uzorka neke frakcije agregata nade zma krupnijih i sitnijih nego sto je deklarirano nazivom frakcije. 0.0 100. do velicine otvora 1. da se Slika 4.00 4.0 0.2.0 100.0 100.8 0.2 60.1 0.. bilo prirodnog sastava iii proizvedenih u frak~Ua. mm 1.0 0.8 44. 0.50 1.0 12.00 16. 0.adra.1~.6 5.tnilLQtvora~ sitima.12 0.6 0.0 0.00.0 13.9 12.0 3.2S D.0 96. Nakon prosijavanja vazu se ostaci na sitima.0 16.2 0.agregaja.0 12.0 19. da se ova ne bi preopteretila.~ .12 D.6 29.0. _?3. 4.0 '\ 13.090 mm radi se tzv. da je najgomje sito najveceg otvora.0 16.00 mm.0 0.0 0.Granulometrijski sastav Frakcija (mm) NUMERICKI GRANULOMETRIJSKI SASTA V AGREGAT A.0 0.50 1.0 0. Tablica 4.0.9 0. kg 0.0 0.0 4.6 0.0 98.0.7.0 0. k 0.1 1.0 1. Prosijavanje na sitima 0.0 39. Sita vecih otvora sluze kao zastita sitima manjih otvora.50 63.00 2.0 46. 1.3 99.0 1.11).0 0.0.0 125.0 0.125. 0.0 100 ~ . a iskazuju se kumulativno ostatak na sitima i prolazi na sitima (Slika 4.4. 22. (mID) Slika 4. . Hmm Sito (mm) PROSIJAVANJE AGREGATA 0.0 14.063 i 0.00 16.0 100. Dio uzorka. q~..00 31.7 45.8 1.0.1l. -.0 32. " IZRACUNAV ANJE KUMULATIVNOG GRANULOMETRIJSKOG SASTAVA AGREGATA GRANULOMETRIJSKOG SASTA V A FRAKCIJA Udio frakcije % 0-4 4-8 8-16 16-32 Suma 45% 14% 19% 22% 100% 3.6 0.12 0. da se uzorak prosije kroz niz sita postavljenihjedno iznad drugog.0 5.0 18. 2. pomocu mlaza vode tako.0 -.3 45. Maksimalno zrno.00 Granulometrijski sast~ __ zorka. 0. najvaznije je za Ievalitetnu proizvodnju betona.5 63.8 0.250.0 100. ~ R.0 0.00 8. Toje neminovno zbog nacina proizvodnje. mokrim postupkom tj.. Zato je udio krupnijih zma (nadzma) i sitnijih zma (podzma) dopusten.0 Modulfinoce pijeska: MF = (92+87+72+61+34+2)/100 = 3.0 17.O.0 10.0 0. 16.00 2.71.0 0.0 14.7 0.25 0.0 100.0 13.0 14.5. c) Graficki prikaz granulometrijsklog sastava frakcija i ukupnog sastava.5 63 Dimenzije otvora na sitima.0 100.5 8.0 100.0 0. ali do najvise 10%.00 8. 11.4 0..0 62.7).7 45.0 31..2 2.0 0.0 0.0 19.00 31.S 2 S 16 31.0 0.0 21. koji zadrzi pojedino sito zove se ostatak na situ.3 0.0 Masa uzorka.00 4.0 66. Minimalne kolicine uzoraka agregata potrebne za analizu sijanjem.0 0.0 0.090. a) Primjeri analize uzoraka agregata prosijavanjem b) Izracunavanje ukupnog granulornetrijskog sastava. Postotak prolaza na situ 0-4 4-8 8 -16 16-3t ! ' 8.2 2. 31.-~a se-pr~~iillvanje1l1_I15Lsj_andardnim slj_eE~~ih Y.l2 0 N 90 80 70 60 50 40 e .00 Postotak prolaza na situ 17.25 0.48 IZ .0 4.0 0. Na sitima vecih otvQta od 0.0 0.10.0 100. 0.0 2.0 8.0 22.50. . 0. Medutim.0 0.0 100.0 94.

.. Dobar granulometrijski sastav ne segregira. a tek indirektno na cvrstocu i drug a svojstva zavisna od poroznosti betona. Medutim._ ~ 330 ~ 20 0 . To je suma u postocima izrazenih ostataka na normiranim sitima podijeljena sa 100 (primjer na Slici 4.. koja popunjava supljine u pijesku. ako bi minimum supljina u agregatu bio jedini kriterij za izbor granulometrijskog sastava. Pozeljno je. a 0 tome ce zavisiti i kolicina zraka zahvacenog u svjezu betonsku smjesu. ali to ne daje uvijek objektivnu informaciju 0 njegovoj kvaliteti za beton.velicina 56 zrna u agregatu Slika 4. koji u betonu daje minimum supljina. Tipicne vrijednosti su 2.. ako takve frakcije u granulometrijskom 57 .. sve cestice pijeska i cementa sitnije od priblizno 125 urn djeluju kao mazivo.. da se postigne sto gusce "pakiranje" odnoshoraspored zma. S druge strane. a betoni tekuce konzistencije i s vecom kolicinom cementa zahvatiti ce manje zraka prilikom mijesanja. (2) relativni volumen koji zauzima agregat u betonu.. 30 '-< Q... da je manja potrebna kolicina cementne paste za obavijanje svih zma. to je veca sto je vise sitnijeg agregata i sto je manje maksimalno zmo agregata. Nairne.. da postoji optimalna velicina maksimalnog zma agregata. s kojim se uz datu kolicinu cementa. Sto je kruca konzistencija biti ce veca kolicina zraka zahvacena u svjezu betonsku smjesu. a time odreduje i potrebnu kolicinu vode.. . ako postoji visak paste. smanjuje .12. Premda granulometrijski sastav.. To je pokazatelj. . jer je jeftiniji od cementne paste.. Stavi Ii se zmo najkrupnije frakcije na povrsinu uzorka svjezeg betona u kalupu na vibracijskom stolu. ukoliko se ne upotrebljava aerant. Volumen betona nije nikada veci od volumena agregata za vise od 10%. Gr*nulometrijski sastav agregata treba biti takav. MAKSIMALNO ZRNO AGREGATA ograniceno je na 63 odnosno 90 mm. Svjezi beton i ne bi mogao biti plastican za obradu. koji utjece na kolicinu zahvacenog zraka u betonu odredene konzistencije.se vodocementni faktor uz zadrzavanje prakticno iste fluidnosti svjezeg betona. V) I / --. Orijentacijski. ne moze se izravno citava specificna povrsina uracunati u cvrste cestice koje treba omociti.. odnosno visak morta. sto izaziya veca vlacna naprezanja oko njih i vece mikropukotine u jos neopterecenorn beto@.2].. Volumen.11). vidi se. onda ce zmo potonuti. da Ii beton ima premalo iii previse krupnijih zma. omjer povrsine i volumena agregata. da granulometrtijski sastav utjece na obradljivost betona. Pri izboru maksimainog zma agregata utjece jos niz drugih okoinosti.12. (3) problemi segregacije krupnijih zma agregata. Obradijivost betona je dobra. Eksperimentalno se moze provjeriti..MODULFINOCE Varijacije u kvaliteti pijeskajednoga proizvodaca mogu se prikladno karakterizirati jednim brojem. Cesto se koristilo modul finoce za komparaciju raznih pijeska iii za njihovu ocjenu. a abicno je to najvise do 3%. tj. da se obavije i slijepi sva zma. To znaci.. da za vece zahtjevane 28-dnevne tlacne cvrstoce nije racionalno povecavati maksimalno zmo agregata preko 32. za to vrijede pravila: maksimalno zmo ne bi trebalo biti vece od 113dimenzije kalupa. U takvim postrojenjima maksimaino zmo agregata 50 N I I I Sadrzaj <... koji zauzima zbijena betonska mjesavina. Medutim. Iz dijagrama na slici 4. i (4) ukupna kolicina sitnih cestica u mjesavini.. koji odreduje kolicinu potrebne cementne paste.. Prosirenjem granulometrijskog sastava prema krupnijim frakcijama agregata..6.3 do 3. je nesto veci nego sto bi bio zbijeni volumen agregata.63 mm.. l/"'" W90 . modulom finoce. OPTIMALNE GRANULOMETRlJSKE LINIJE sto je vece maksimaino zmo agregata manja je ukupna povrsina agregata. niti da se krupnija zma odvajaju iz mase betona. postize maksimaina tlacna cvrstoca.12. a to znaci. a to znaci. cementa kglmJ E: ~ ~ <tJ V) 40 .. Razlika tih dvaju volumena pokazuje u kojoj mjeri zma agregata nisu u kontaktu. da su zma u kontaktu. <tJ C . Obicno se taj podatakkoristi za pracenje ujednacenosti kvalitete pijeska. Specificna povrsina agregata. da se omoci povrsina svih cvrstih cestica. vrlo krupna zrna agregata ostetila bi postrojenje. obicno je upravo obradljivost glavni kriterij za izbor granulometrijskog sastava agregata. odnosno 1.2 puta vece od najmanjeg razmaka sipki armature.. te brzim prisiinim mjesalicama. onda bi takav beton bio tesko obradljiv (opor). Utjecaj maksimalnog zrna agregata na 28-dnevnu tlacnu cvrstocu betona spravljenog s razlicitim kolicinarna cementa [4. Sitnija zma podmazuju krupnija zma. kojim se dobiva optimalna obradljivost daje bet one nesto manje gustoce.. Velieina disperzije zma agregata zavisi od konzistencije cementne paste. pri cemu vece vrijednosti oznacavaju krupniju granulaciju.. Izbor maksimalnog zma agregata ovisi kod malih i gusto armiranih betonskih presjeka 0 dimenzijama kalupa (opiate) i gustoci armiranja. Tako npr. Posljedice ovih medusobno suprotnih utjecaja ilustriraju rezultati eksperimenata u dijagramima na slici 4.. veca zrna agregata vise sprecavaju skupljanje cementnog kamena. Zapravo je granulometrijski sastav agregata glavni Cinitelj... Osim toga u modemim betonskim postrojenjima s automats kim doziranjem i vaganjem agregata... '-< ~ ~ 10 /V 816 / 32 ~ 0 6J 125 tml Max. Glavni cinitelji koji utjecu jos na obradljivost betona su: (1) specificna povrsina agregata. da relativni volumen agregata u betonu bude sto veci. Iz ovih dijagrama se vidi. koji sadrzi taj beton. najkrupnija zrna agregata povecavaju segregaciju svjezeg betona i nehomogenost u ocvrslom betonu. koji popunjava supljine izmedu krupnih zma. da se mort ne izdvaja iz supljina izmedu krupnijih zma agregata.

13. pa je u tom dijelu ona horizontalna (Slika 4. najsitnije frakcije pijeska i eventualnih dodataka filera.. i smatra se povoljnom za masivne betone.usvojeno maksimalno zrno agregata d..]n li Yj . Analiticki izraz za Fullerovu krivulju je: R:::-Yi= Analiticki izraz za MPA krivulju je: p.~ 90 80 70 60 50 . • pokusnim mjesavinama s raznim omjerima frakcija agregata.je ukupna kolicina ccstica sitnijih od 250 urn tj.4 u ranije navedenoj opcenitoj zakonitosti granulometrijskih krivuIja.5 tiiO .+ D I (d.~ 20 20 _/ . odnosno ucesca frakcija u ukupnom sastavu agregata dat je na slici 4._aj.5. Za konacni izbor proporcija pojedinih frakcija u agregatu bitni su ekonornicnost i iskorist~nje prirodnog sastava agregata.. Eksponent n=0. 58 59 . . one su i znatno osjetJjivije glede obradljivosti svjezeg betona na male promjene u sastavu.~. te nastojati maksimalno iskoristiti sve frakcije agregata...-_. je logaritamsko. a ne da se neke gomilaju na separaciji.sastavu nedostaje.UJ1 --I>--- / .. brojevima 2 i4 prihvatljivim.. 'nastojTse-'omfere-frnkcijit odredit! fako.mje betona znatno su sira (Slika 4. da optirnalna krivulja ude u to podrucje.. Relativni udio frakcija _agregata moze se odrediti raznim postupcima: • pokusnim mjesavinama uz konstantni udio cementa i vode. Primjeri optimalnog podrucja (Fuller .. Podrucja kumulativnih krivulja agregata prihvatljivih za spraxlj.4). koji se spravljaju s manjim kolicinarna cementa. D . U praksi se treba prilagoditi granulometrijskom sastavu agregata. i I . '" <tI ~/.EMPA) krivulje granulornetrijskog agregata za maksimalno zmo 63 mm. Taj dio daje svjezem betonu kohezivnost i mazivo.. r 10 40 30 20 10 0 0.. tako da se dobije minimum supljina..12 0.kumulativni volumni udio agregata izrazen u postocima. --'D i 100 tei % 100 Tez % 100 §: .0 4 DimellZije otvora sita 8 16 (rom) 31. Najpoznatije su Fullerova i EMPA krivulja (Slika 4. Kriteriji su dobra obradljivost i ekonomicnost.L_ // 15 // V. povoljnijim za ug!Jicajene kolicine cementa u betonu. a brojevima 115 nepovolJnun..y..14). Q.a . • izracunavanjem omjera frakcija agregata.promjer zma agregata za koje se izracunava kumulativni udio n -eksponent. ~DISKONTINb:IRANE KRIVULJE Yi = 100 gdje je: (d.0 16. a promjenljivi udio frakcija. Granulometrijski sastav agre&ata koji ul~ u podrucje oznaceno brojem 3 smatra se optimalnim.5mm Otvor sita Slika 4.---- e V 1/4 1/ 31 (]) 30 8. rQdrucj~_i~me@ __ krivulE_:ful1~1".i_?MP~?ll111trl!~Ln.. VI 80 '" 60 c ". tako da sto je sitnije zmo agregata to je razmak u dijagramu razvuceniji.0. Q50 J! ~&--" QSO 10 2. Potrebna kolicina ovisi 0 maksimalnom zrnu agregata (Tablica 7. N 0 '" ti '" . obicno 0. Cetvrti vazan cinilac. Primjer izracunavanja optimalne kurnulativne krivulje.14. koji ima nesto vecu kolicinu pijeska.. Eventualni visak zrna u granulometrijskom sastavu obicno se sam izdvaja tijekom obrade. da su diskontinuirane linije agregata cak povoljnije za pumpani beton.25 0. (J)/< J? / 38' _. Na taj nacin dolazi se do diskontinuiranih krivulja agregata. Tosu obicno parabole oblika: Mjerilo za os apscisa na dijagramu slike 4.. daje granicnu krivulju agregata. ali se uz odredene proporcije frakcija agregata postize optimalni granulometrijski sastav. kojije najblizi nekoj od ranije poznatih zakonitosti.Jr(. crtkane linije).0""" 0 QlS 8 10 2. koji stoji na raspolaganju u konkretnom pozajmistu. kod kojih nedostaje jedan do tri razreda u kumulativnoj krivulji.0 JI.13). cementa.13.5 63 Otvor sita (0 RO 16. Eventualne prirodne nedostatke u sitnijim frakcijama moze se kompenzirati sastavljanjem diskontinuiranih granulometrijskih krivulja za neke betone.a . c. = 50 --'. da bi se dobio detaljniji uvid u ucesce sitnijih frakcija..4 .14..11. 280 do 360 kilograma po -kU5nOm-metru~Dakle. 12 37 28/30 fV~ V 62 V 62 l{.23 ? 7ff11 CJZ M. Inace ostaje na povrsini. medutirn. a ne pod svaku cijenu popunjavati nedostatnu frakciju 1·/ -. Neki smatraju. sastava Slika 4.60 c ~ ~ "8 0. koji odreduje obradljivost bctona. . 100 ~ Logicnije popunjavanje supljina izmedu zma krupne frakcije postize se zmcima kojima je promjer priblizno 118 promjera krupnijih zma. Primjeri podrucja kumulativnih krivulja agregata. VI 80 .0 1. . • nekim iskustvenim omjerimapijeska i krupnijih frakcija agregata..0 CD If. tj. Idealan granulometrijski sastav agregata ne postoji. .

35 4.96 14. Udm3 0-0. jednak sumi udjela ostataka na sitima.3] 0.91 3. a time i na cvrstocu betona. cvrstoca betona vise ovisi 0 prionljivosti agregata i cementnog kamena nego 0 cvrstoci samog agregata.24 3.15 4.27 387 4. imaju bolje savojne cvrstoce od rjecnih agregata.89 872 7. da se ornoci povrsina svih cvrstih cestica.9. npr. Sto je hrapavija povrsina zma to ce biti bolja prionljivost. 61 60 . Dzbrojem.75 488 5.312 0. Medutim. Za krivulje dobivene prosijavanjem nekog uzorka.89 2. mm 10 5 2. su navedene eksperimentalno odredene kolicine potrebe za vodom pojedinih grupa agregata.61 3. Mineralosko petrografski sastav takoder utjece na prionljivost. erozijski otpomi betoni.53 15.13 753 7. Mehanicka svojstva agregata uvjetuju se tek za neke specijalne namjene. bez obzira 0 kojem se maksimalnom zmu radio linije A8 B8 C8 U8 A 16 BI6-C 16 U 16 A32 B 32 C 32 U32 A63 B 63 C63 U63 Modul zmavost* 3.10 izracunate potrebe agregata za vodom za granicne krivulje prosijavenja navedene u propisima.625 0.53 14.20 3. U istoj Tablici su i vrijednosti drugih kakteristicnih parametara agregata za granicne linije prosijavanja. Najsitniji pijesak Cement Glina Tabliea 4.9.09 10.46 18.54 11. prvenstveno na vlacnu i savojnu cvrstocu.25 0.039 0. nego citavog niza drugih svojstava. Karakteristicne Frakeija. UIOO drrr' 10.3] Specificna povrsina.5 1.38 105 0.25 0. ali za cijelu krivulju prosijavanja agregata. (mm) Potreba za vodom. koji odreduje kolicinu potrebne cementne paste. kvarc. onda je na prelomnoj plohi betonskog uzorka poneko zmo presjeceno. 0 tome ne ovisi niti odradljivost niti kvaliteta Tabliea 4.93 236 1. ili da sadrzi previse iglicastih i plocastih zma.25-0.28 16. -PRIONLJIVOST Oblik i tekstura povrsine zma utjecu na prionljivost. da rjecni agregati koji sadrze kisele stijene. koja je najcesce znatno veca od cvrstoce betona. Iz iskustva je poznato.078 0.002 0. radi uglastog oblika i hrapave teksture imaju najbolju savojnu cvrstocu.58 potrebe za vodom za frakeije agregata [4.60 II 05 8.97 5. Usporedba povrsina pri usitnjavanju koeke brida I em Broj.14 137 0.001 Mehanicka svojstva betona najcesce nisu direktno posljedica istih mehanickih svojstava agregata.12 2-4 0.57 D-zbroj* 536 611 673 513 439 534 625 412 352 480 570 335 285 409 528 243 *Za izracunavanje je prolaz na situ 0.94 5.38 2. krupnijih frakcija. nego se nju prosuduje prema izgledu plohe preloma nakon testiranja tlacne cvrstoce. Karakteristicni parametri agregata i potreba za vodom granicnih linija [4.5 0.predrobljavanjem ocvrslog betona. specificnom povrsinom i tzv.80 2.koeki. a time odreduje i potrebnu kolicinu vode.5-1 0. Usitnjavanjem cestica povecava se njihova povrsina (Tablica 4.66 2.u volumenu I em3 8 64 512 4096 32768 262144 2100000 16800000 134000000 173000000 jMehaniCka svojstva agregata Povrsina u em2 6 12 24 48 96 192 384 768 1536 3072 6144 Odgovarajuca Agregat Krupni pijesak Sitni pijesak cestiea Brid koeke.30 565 6. m2/kg 2. nosti potreba agregata za vodom se mogu interpolirati.17 1-2 0.37 7.81 Potreba za vodom. Medutim. Tabliea 4. Modul zmavosti je slicno kao i rnodul finoce (ranije definiran kod pijeska). Specificna povrsina je pokazatelj.04 Oznaka granicne KARAKTERISTICNI PARAMETRI AGREGATA ODREDENIH GRANULOMETRIJSKIH SASTAVA I POTREBA ZA VODOM Karakteristike nekog granulometrijskog sastava agregata za beton mogu se opisati karakteristicnim parametrima: modulom zmavosti. da je agregat premale evrstoce.72 6. Tako npr..64 2.48 4.27 0.vrijeU:.5 mm interpol iran. veliki broj presjecenih zma znacio bi.10 4-8 0.73 4.8). koji su pretezno karbonatnog sastava. U Tablici 4. drobljeni agregati.079 8-16 0. D-zbroj je suma svih prolaza na nizu normiranih sita do 63 mm. Zatim su u Tablici 4. betoni vrlo velikih cvrstoca.95 2. Kolicina vode potrebna da se emcee zma agregata naziva se potreba agregata za vodom i vazan je podatak za proracunavanje sastava betona.156 0.07 0. kao sto su npr. Nairne.10. prakticno niti jedan agregat nije potpuno inertan na jako bazicnu sredinu kakva je cementni kamen. da se obavije i slijepi sva zma. Ako je prionljivost dobra.041 Ne postoji test za ispitivanje kvalitete prionljivosti.8.90 12.059 16-32 0.

• •• co··· __ "~•• • " _" ~ ._ r Umjereno porozni vapnenci i pjescenjaci. kao sto su abrazija vodom iii vjetrom nosenim eesticama. sastojke koji utjecu 63 I 62 .12. i sa standardne visine. Ovaj test vazan je za vrednovanje lakih agregata kao npr. Priblizna forrnule: vrijednost modula elasticnosti ~amena = Tri toplinska svojstva agregata mogu biti vazna za svojstva betona. .ala.Bj. __ • • ~~ . tuf. iz empirijske I3p ~~@jjih__a re ata moze se procijeniti testiraui~e drobljivosti. Za procjenu cvrstoce moze orijentacijski posluziti Tablica 4. obicno 500 puta.Temperaturna svojstva agregata Propisima je minimalna cvrstoca agregata za beton obicno ogranicena na 80 MPa.-r-. krupnozmati gnajs.7xlO-6). tzrazenOu postocima. koji su izlozeni mehanickim trosenjima (eroziji). Kvocijent mase zmja koja prolazi na situ od 2 mm i ukupne pocetne mase agre~ata je karakteristika drobljivosti.1 16.8 do 11. To su koeficijent toplinske dilatacije (a.tsravIu eelienu posudu promjera 12 cm. S druge strane. Uzorak agregata prosusi se na temperatun 0 =-roo--aoTIQoc tijekom 4-sara.12). MPa 250 150-250 100-150 50-100 10-50 <10 To je otpomost protiv prodiranja i paranja. Obicno se odreduje slicno kao na ikohlJlvost agregata. agregati umjerene iii manje cvrstoce i modula elasticnosti daju u betonu ravnomjemiju raspodjelu naprezanja. Njihovo djelovanje moze se svesti na necistoce.6). oniks. . skriljci Porozni vapnenci i pjescenjaci. koji svojim fizickirn svojstvima iii kemijskim djelovanjem mogu umanjiti njegovu uporabivost kao agregata za beton (Tablica 4. dijabaz. i prema tome manjom cvrstocorn betona. ali se na uzoralca~daraca s batom standardne mase Stetni sastojci i nepovoljni agregati Postoji velik broj sastojaka u sljunku odnosno stijenama. Tako je npr. Sva tri imaju odlucujuci utjecaj na iste takve koeficijente betona.Lkojim se p_rikilld.lacije ~?.11.6 do 4. To je zato. .9 do 7. __. Tablica 4. Medutim. specificni toplinski kapacitet (c) i toplinska vodljivost (A).. Kategorizacija Kategorija cvrstoce Vrlo velika Velika Srednje velika Umjerena Mala Vrlo mala kamena prema cvrstoci na tlak. ove lokalne koncentracije naprezanja biti ce to vece sto je veca cvrstoca i modul elasticnosti agregata.9 8. oolitski vapnenac Jako poprozni vapnenci i glinenci Bigar. da je mort napravljen od karbonatnog pijeska (a = 4.11. u usporedbi s betonskim uzorcima od agregata cvrstoce.3 do 6.1 do 9. lito su na mjestima kontakata pojedinih zma naprezanja znatno veca neioje-to nominal no naprezanje u betonu.~' •• __ . Nakon toga se sijanjem odredi kolicina drobljenih zma sitnijih od 2 mm. (Slika IUS) u slucaju. 10-6/K 1. Za agregat iz vucenog nanosa iii vee izdrobljeni agregat. a krupna frakcija agregata je od vapnenca (a = 1. ali i na druga njegova svojstva. Koeficijent R. glinopora (keramzita). Mogu se pojaviti velike razlike u rezultatima suhom i vlaznom stanju. kvarcit Kompaktni zdravi vapnenac. a klasificiraju se agregati prema poznatoj Mohsovoj skali. Najcesce za slijedece vrste i varijetete Bazalt.1 xlO. TVRDOCA za isti agregat u Tablica 4.n~iti. andezit Gabro.~~~os Ang_eles izrazaYll__s_eJ~_ao omjer mase zma koj~jJ1'QQ1!Jla Sirn_9_tyor!LL~I!!_ipocetne mase uzorka koji se i~ituje. kreda '"' . koje sprecavaju dobru prionljivost agregata i cementnog kamena. _~--:-::-__ ••__• • __ •__ . habanje trenjem i-kavitacija.3 3. CVRSTOCA AGREGATA da se iz prirodno uzoraka poznate Cvrstoca se moze jednostavno ispitati za drobljene agregate na taj nacin. stijene ispili valjke iii kocke i testira. gabro. a.7 13. ZILAVOST " _M~~~se d_t:finir<:tik~.4] Tip stijene Granit Diorit.1 I Cvrstoca.".0 kamena moze se izracunati 343 . Taj koeficijent ne bi smio bitlVecl od 30. Volumne promjene cementnog kamena od promjena vlaznosti i temperature izazivaju u takvim betonima manja naprezanja zbog vece kompresibilnosti agregata i prema tome manji broj mikropukotina u jos neopterecenorn betonu.7 do 0..dolomit amfibolitni skriljci dacit andezit._. -. trajnost betona izlozenog cestim temperatumim promjenama manja je nego lito bi bila.••__ "" __ .()o_tp~fI1_<:>~tagregata udarce.1 do 10.Nakon tQga se agregatpmsij~_iJni~ri postotak razbije~aterij.-{)ba--s:v~~ ~g~Qrak~gr_egata odredene granll. mramor.ajedno s eelienip kuglama u eelieni bubanj i rotira.4xI0-6). Sto je veci koeficijent drobljivosti to je agregat manje cvrstoce. ukoliko se od koeficijenta toplinske dilatacije morta razlikuje vise od 5. Koeficijent toplinske dilatacije agregata moze imati veliki utjecaj na trajnost betona izlozenog vecirn temperatumim promjenama.9 4. cvrstoca se procjenjuje na osnovu ispitivanja betonskih spravljenih stirn agregatom.13).5xlO-61K.4 do 1. bazalt. ako je mort napravljen od kvarcnog pijeska (a = 7. Zatim se u presi tlaci klipom sa silom od 400 kN tijekom 10 minuta. travertin. dijabaz Pjescar Dolomit Vapnenac Cert Mramor Termicki koeficijent.'_.2 13. Lineami koeficijent temperatume dilatacije raznih tip ova stijena [4. rezultirajuci tako vecim lokalnim naprezanjima i pucanjima cementnog kamena.6 12. Tvrdoca i zilavost su svojstva vazna za betone. pa moze doci dodrobljenja zma agregata. ~andardni teB. Tablica 4.

Iako se veliki dio tih cestica prilikom intenzivnog mijesanja spere s povrsine agregata.na situ 0. Tocniji. 64 ORGANSKE TVARl Slika 4. treba provesti dalja ispitivanja na uzorcima morta iii betona.2. mokrim sijanjem. Pregled nepovoljnih karakteristika agregata 1. Postoje takoder agregati. sulfida. spravljenih od opranog i neopranog agregata. koja sadrZi u suspenziji cestice sitnije od 0. 0. da bi se obavile sve cestice u mjesavini. Organske tvari. Kriteriji prihvatljivosti trebaju se odrediti u skladu s ukupno dozvoljenom kolicinom klorida u betonu. 0.15). a ako je beton izlozen abraziji treba biti manja od 3% mase. koje se vrlo cesto nadu u otpadnim vodama raznih industrija. tako da se ne dobije tocan podatak o kolicini cestica gline. 65 . 0 cernu ce biti govora u poglavlju 0 trajnosti betona i alkalnoagregatnoj reakciji. To se intenzivno izmijesa visekratnim okretanjem zacepljene menzure i zatim ostavi 24 sata. ali manje precizan uvid u udio pojedinih sitnih cestica daje metoda odredivanja talozenjem. koji kemijski reagiraju s cementnom pastom tako. Sto je veca kolicina organskih tvari to ce biti tamnija boja otopine. limonitizacija) GLlNA I DRUGE SITNE CESTICE Glina moze obaviti zmje agregata tako. Zato ako se nadu u agregatu mora ih se isprati.5 kg pijeska i veca kolicina vode. 'u menzuru se stavi 0.mase uzima se. prisutnost organskih tvari jednostavno se odredi testom s 3o/o-tnom otopinom NaOH. da se istalozi. ali tocnije.063 mm. vrlo opasne za koroziju armature u betonu.020 mm) sadrzi i kamene prasine. U laboratoriju uz betonaru obicno se kolicina sitnih cestica odreduje sarno mokrim sijanjem . nitrata i nitrita. SOLI Pijesak iz mora iii pokraj mora moze sadrzavati stetne kolicine klorida. Te soli mogu se isprati obicnom vodom. kloridi) • izmjena bazicnih tvari (alkalije u agregatu) 2. Slicni. Unutrasnje • nepovoljna poroznost • ve1ike volumne promjene uslijed susenja/vlazenja • kalavost i pukotine • trosna meka i slaba zma • nepovoljna termicka promjena volumena • materijali koji bujaju (skriljci. ali manje opasni utjecaj moze imati kamena prasina. nitrati. Vanjske • inkrustacije i obavijenost • vrlo trosna povrsina • vrlo glatka povrsina • nepovoljan oblik zma • suvise sitni pijesak 1. iii kao produkt raspadanja organizama.125. da je gustoca rahlo natalozenih sitnih cestica priblizno 1. Odvagne se osuseni uzorak agregata i zatim ispire na gamituri sita velicine otvora: 1. Agregati se moraju ispitati i u pogledu sadrzaja sulfata. sprecavaju normalni tijek procesa hidratacije cementa. usporedivanjem cvrstoca uzoraka u raznim starostima. organske tvari) • soli (sulfati. a to se desi i ako je pijesak dosta dugo odlezao na kisi. da nastaju spojevi. pa ocijeniti mogucnost uporabe.25. Za obicne betone kolicina gline u ukupnom agregatu ne bi smjela biti veca od 5%. agregat nece imati stetni utjecaj na proces hidratacije cementa. a vode koje ih sadrze ne smiju se upotrebljavati za pranje agregata. ugljen. Voda od ispiranja.5% mase za drobljene agregate (kameno bras no ) odnosno 4. da sprijeci dobru vezu izmedu cementnog kamena i agregata.5% (glina) za rjecne agregate.090 i 0. pa se zatim vaganjem odredi udio sitnih cestica. Kemijske 2.063 mrn metodom areometriranja. U gornjem dijelu taloga mogu se onda vrlo jasno izmjeriti volumeni g1ine i kamene prasine (Slika 4. Neovisno 0 cementu • Karbonatizacija • Tvari koje uvlace zrak • Oksidacija konstituenata agregata (npr. Reakcije s cementom • alkalna reaktivnost • organske necistoce (secer. humusne kiseline. drvo) Ako uzorak agregata osim cestica gline (velicina cestica do 0. liskuni. Kolicina sitnih cestica obicno se odreduje tzv. radi njihova stetnog utjecaja na hidrataciju cementa i ocvrsli cementni kamen.l. 2. nego je to prepusteno slobodnoj procjeni. Za proracua .063 mm. 0. Kod betona spravljenih s malom kolicinorn cementa cestice kamene prasine djeluju povoljno na kohezivnost svjeze mjesavine. jer ona svojom velikom povrsinorn utjece na povecanje potrebne kolicine vode i cementa. Mjesavina uzorka agregata i ove otopine ostavi se da stoji 24 sata.13. celuloza.2. Ostaci na sitima dobiveni mokrim sijanjem se suse na temperaturi 100 do 110°C.1. ukupna kolicina gline mora se ograniciti. onda se njihova ukupna kolicina ogranicuje na 7.1 g/cm''. koji naknadno razaraju beton. Fizitke l. skuplja se radi odredivanja kolicine cestica sitnijih od 0. Kvalitativno. Ako je boja tamnija.0.090 mrn.nepovoljno na proces hidratacije. Ako je svijetlo zute boje. od svijetlo zute do tamno smede. Tablica 4.15. Kolicina soli mora se u svakom slucaju prije upotrebe pijeska odrediti. Odredivanje kolicine cestica gline i kamene prasine metodom talozen]a je manje precizno. pojedina zma male cvrstoce i nepostojana zma.

. kao sto su organske tvari. Agregat treba u deponije uz betonaru. moraju se prethodno testirati u pogledu njihove otpornosti na kristalizacijske tlakove. Agregat koji nije dovoljno otporan se izmrvi. U transportu agregat treba zastititi od mogucih zagadenja stetnim tvarima. DOBRa LOSE PRIHV/HLJIVO Tablica 4. Mogucnost segregacija je manja.25 3. Njihova kolicina ogranicena je propisima. Neki karakteristicni 67 . da bi se u porama agregata povecavala koncentracija soli. Agregat koji ulazi u betonaru treba zastititi od naglih promjena vlaznosti i utjecaja nepovoljnih klimatskih prilika.0 5.14. soli itd. jer narusavaju cvrstocu (Tablica 4. Prethodno potpuno osuseni uzorak drzi se u otopini 16 do 18 sati i zatim ponovno osusi. moraju takoder biti cgraniceni na vrlo male postotke. trosnih zrna i nepovoljnih mineralaispituju se prilikom mineralosko petrografske analize. Neka prakticna tehnoloska rjesenja prikazana su na slikama 4. Prosijavanjem agregata prije i poslije testiranja ustanovi se masa izmrvljenog agregata i izracuna u postotku odmase prije testiranja.~ LOSE -_- .. Slika 4. prijevozu i istovaru agregata lako dolazi do segregacije. Drugaje opasnost. zavisno od namjene agregata za beton.. Prilikom susenja soli kristaliziraju i pritiscu na stijenke pora u agregatu. ~ DOBRO ZA KRUPNI AGREGAT primjeri rukovanja agregatom.16. kao direktnog zagrijavanja suncem tijekom vrucih vremenskih razdoblja iii zaledivanja i pokrivanja snijegom zimi.5 . koje se ustanove usporedivanjem rezultata iz kontrole proizvodnje agregata (separacije) i rezultata iz laboratorija uz betonaru upravo upozorenje 0 neispravnom rukovanju agregatom. mika. TROSNA ZRNA I NEPOVOL1NI MINERALI Kolicine lakih cestica. Medutim.0 1. Minerali koji se kalaju. itd) Sitne cesrice <0.0 7. sto bi imalo nepovoljan ucinak na kakvocu betona. da tijekom rukovanja s agregatom dode do razbijanja i drobljenja krupnijih zrna.090 mm Ako su sitne cestice kamenog podrijetla 0. 66 . npr.14). Agregati.16. Postupak se ponavlja potreban broj ciklusa.( cijev jednalika aka osi ~~ ~ijeSak segregac"~ Prijevoz i skladistenje agregata Pri utovaru. Dopustene koliCine nepovoljnih sastojaka u agregatu Mas.LAKE CESTICE. ako je agregat separiran u vise frakcija. % Grudice gline Slabih zmaca Lakih cestica (ugljen.jer se ispravnim tehnoloskim postupcima s agregatom neotpornim na mraz moze proizvesti i ispitivanjem dokazati. kao i u silose pojedinih frakcija ulaziti sa sto ujednacenijirn karakteristikama. Taj test (Brardov postupak) provodi se potapanjem uzoraka krupnih frakcija agregata u zasicenu otopinu natrij sulfata (Na2S04· 10H20). ~ vjetar ~. predvideni da se upotrijebe za proizvodnju betona izlozenog djelovanju mraza.~ ~. bitumen. da$ beton otporan na mraz. ovaj podatak nije konacno mjerodavan. Cesto puta su razlike u granulometrijskom sastavu. zbog pada s velike visine iii prelaska i guranja teskim strojevima gusjenicarima.

_te d~ii~~laI1a. postoji opasnost od alkalnoagregatne reakcije u betonu.z. voda se moze jednostavno provjeriti ispitivanjem i u gradilisnorn laboratoriju. --Osin1.D.<liLL_ ~ored~I~:riteriiima za vodu _:zasprav)j1!!!i~j:leton~ (Tablica 5..~. iz~jetavan~ (eflorescenciju) na povrsini ocvrslog etona. _2sim toga. 1000 ppm cestica gline znaci 1000 mg gline u litri vode.1).5% soli. i kasnije. koristeci za jednu seriju vodu koja se _ _ 69 . vode koja dolazi u kontakt s ocvrslim betonom.nij epitka moze biti prikladna. te znace uvijek novu agresiju za beton.1.. zaspravljanja.9:jJll1!i priras(§Y!:~lQ{.d2-Y0lj_ll_o. <:. 'er te kiseline neutraliziraiu a1Katn:t-oksic ~l:i:*a J@li€ma. tako i vode za njegovanje _betona..i.p_reE_1a·t()I!l_~_~~l2.na.ra:vH. Naime. i to kako vode koja se upotrebljava za spravljanjebetona.{n~§ac!!zLklQride) . Razliciti je ucinak vode kao sastojka betona i vode koja dolazi kasnije u dodir s ocvrslim betonom.9A'!..<1a.Q.). 0 kriterijima za kolicine agresivnih tvari u vodi koja dolazi u kontakt s ocvrslim betonom biti ce govora u poglavlju 0 trajnosti i kemijskoj koroziji betona.cak ga i potpuno sprijeciti..NajeeKt<. a na povrsi~isei:z. Ona_sadrZLQkQ__ 3.. ~ !JsJ:ue. od cega je najvise NaCl..!:gled b~~~E~moze . ako ta voda sadrzi vecu koncentraciju natrija iii kalija.illrebJj. koje se nadu u vodi mogu znatno utjecati na ~a betona. .Manjakiselostv~"_ nema veci ufeca' n o'stva betona.. betoni pripravljeni s vodom koj_gsadrZi kloride su hi~oskopnL_ -litiilJlO:YlafIli.al1lliL~Ci. daje pH izmedu 6 i 8..m$J)~j.korozije armature u betonu. o velikom utjecaju kolicine vode za spravljanje betona na njegova svojstva biti ce govora u poglavljima 0 svjezem betonu i projektiranju sastava betona.anog-betona_ne smije se up.lyrs1Q.KOi:'Ozi·u b n' i'u ture u njemu.eZllltirajll-nesto.a. ~vaju vezanj~=~ent.1.anjaismanjiti.avati UJ.. pa su zato i kriteriji za soli i stetne sastojke sadrzane u vodi razliciti. Voda koja dolazi u dodir s ocvrslim betonom i cesto se izmjenjuje kao posljedica promjena vodostaja iii protjecanja.betona . Takve vode treba prije uporabe detaljno isJili.kemijskog ispitivanja vode i usporedivanja s kriterijima prema tablici 5. .manjim-konaCnim_ _ cvrstocama.6Lh.sadrZli 11 kise' a moze ontI roces ys.l!l~uju soli(eflorescencija).rskJl_YQda_za_spraYljanje betona. YQ_da_lcoja .5. Cesto puta se kolicine tvari izrazavaju u jedinicama ppm (prema engleskom: parts per million).Y.eto. 1'. moze sadrzati znatno manje kolicine tvari stetnih za beton. u ocvrslom stanju mogu izazvati.ie. zatimrnagnezij klarid j magnezij SJllfat Takve scli. te se tvari stalno obnavljaju..PgtrebIj~~a._a_r.. mogu sl11anii~vrstoc_l:locvrslog betona..ti_~lorS_~_-Y.esto se raspravlja 0 upotrebi morske vade za spGlvljanje betona. Tako npr.'ljuarmir. jerto povecava rizikgJ. (j) a ® Voda za spravljanje betona • Najcesce se smatra. KV ALITET A VaDE Kvaliteta vode vrlo je vazna za beton. daje voda za pice dobra i za spravljanje betona. tako da se izrade usporedbene serije mortnih prizmica. Jace klorirana voda moze biti opasna za prednapetu armaturu. I~~()_g_dj<:je vazllIlj. Medutim.

k!~prema namj eni. uglavnom zbog steta. daje voda pogo-dnilzaspravljanje betcma~------- . Sve do sezdesetih godina bilo je dosta protivnika uporabe aditiva.h9_dJ)i_C02 iii je_~rlo me]<i!lli!Y0.a.Plastlfihtore.5 $100 $1000 6.@__u malim kolicinama do dane u svjefu m'e i u ti"eko . Medutim. -------. iii vrlo ranih cvrstoca. Ukoliko se ~I_ll!!i ispitivanja s~dmodnevne cvrstoee prizmica ovih paralelnih serija ~ razlikuju za vise od 10 % moze se smatrati.Tablica 5. jer vrlo efikasno kemijskim iii fizikalnim djelovanjem mijenjaju svojstva cementne paste. • Poboljsanje zastite armature u betonu.JUlltiyiml!_aditi-". a sada se pojavljuje na trzistu vee vise stotina vrsta. minuta 4.:_ pbvrsins I a i e tvan. Medutirn.-----. - _maze -r=>::> AditiYhiu tvari.Nazivi i klasifikacija s 100 $ 500 $ 100 $ 1000 $200 $ 5000 $2000 $ 30 ~.oks~_ako se u vecim --1(OlT61namarolagano slijeva Q_~(!ko p_QYfSine_heton~~~i~staviti ~/~.a. )([) Voda za njegovanje betona Voda za ~!'!_yljlmjejhetonanajcesee-Jeprikladnai_zanjegovanjeJJ.__ l~zya!iJ~Q:vrsinl>)(ao~J<::G~l1jamladog.na: • aerante. • Smanjiti propusnost betona za plinove i tekucine. • Sprijeciti stetno djelovanje alkalija iz cementa na sastojke betona. n'a iIi r ns orta modificiraju svojstva sv'eze .MQp._n_a_r()_cit()_(ll<_o _§<iQrZi _~_Q.5 0 s 2700 0 s 500 $ 100 $ 1000 Armirani beton 4._-. • Smanjiti ili sprijeciti plasticno skupljanje iIi izazvati ekspanziju. 71 70 .. iIi usporenog vezanja. -_---. • Bojanje betona iii morta. • Povecanje otpomosti na udare i eroziju. .-."-.Q. • Usporiti gubitak obradljivosti.5 $300 $2700 0 $ 500 $100 $ 1000 s 200 $ 5000 $2000 s 30 Prednapeti bet on 4.e1a cementa_UJIljt<tll. • Smanjiti segregaciju.9~!l_~~_C?_~1_n()1l_p~~J!l!lima ~~ ~j.. s 200 $ 5000 $ 2000 $30 provjerava. iIi otpomi na mraz i soli. • Modificirati brzinu izdvajanja iii ukupno izdvajanje vode. ·ili morta.__ J::lj(!gQ~anje armiranogbetona morskomvodom je nedopustivo radi korozije armature... prionljivosti). Prema sastavu i nacinu djelovanja na svojstva betona posto'~rnpe tva[~ za aditive. najcesee organskog_l2odrijetla. posebno u ekstremnim klimatskim uvjetima..5-9. • fluidifikaiore.--.9J. . Neke najvaznije mogucnosti modifikacije svojstava svjezeg i ocvrslog betona su: ( • Povecanje obradljivosti svjezeg betona bez povecanja kolicine vode. ------------------. • Usporiti iIi smanjiti razvoj topline hidratacije u mladom betonu.i~ __ g_i. • Poboljsati pumpabilnost. k.hetQD. l:'-fs<¥ikinten= zivn~Q_()Jiieva~l~o_?_~I!l_. iIi smanjenje kolicine vode uz istu obradljivost. Nearmirani beton pH Cl" (mg/l) SO/(mg/l) S~ (mg/l) N03 (mg/I) P20S (mg/l) NaHC03 (mg/l) Potrosnja kalij permaganata (mg/l) SadrZaj topljivih soli (mg/l) Sadrzaj netopljivih soli (mgll) Razlika u vremenu vezanja cementne paste u odnosu na pastu s destiliranom vodom. Nagli razvoj aditiva poceo je 1940ih godina. vlacnu.--~---.---. • -Usporiti iii ubrzati vrijeme pocetka vezanja cementa. • Povecati trajnost betona. Danas se vise od 70% betona roizvodi s aditiv' a. sto se ni na koji drugi nacin ne mogu postici trazena svojstva ocvrslog betona.. • Poboljsanje veze starog i novog betona. koje su cesto puta bile posljedica pogresne primjene ili predoziranja.. • Povecati cvrstocu (tlacnu.. savojnu..1 Kriteriji granicnih kolicina tvari u vodi za spravljanje betona. iIi_gmiL~ I)9.'superplastlfika tore. a za drugu seriju poznatu kvalitetnu vodu (npr.5-9. Njihova uporaba treba biti gospodarski opravdana ustedorn skupljih konstituenata betona iIi ustedorn energije pri ugradnji.Yini. ~ona. cesto puta ona je opravdana time. pitku vodu). a~_9rgansky_J:leci~p_¢<::_jILzs:Ijezne . topJ..iiye~~ljivi mine~ Prema n. To su npr.@. ADITIVI .5-9. betoni vrlo visokih cvrstoca. • Sprijeciti smrzavanje svjezeg betona.

efikasnost aditiva se mora provjeriti tijekom prethodnih ispitivanja i projektiranja sastava betona. i u tom slucaju ne spadaju u opisanu podjelu aditiva. Tako su cesto puta u upotrebi plastoaerant. vee u specijalne betone. ciji je jedan kraj ~Gn. granulirane zgure visokih peci. jer bez obzira na to. postoji mogucnost dodavanja vecih kolicina mineralnih dodataka u mjesalicu tijekom spravljanja betona (U SAD se pri gradnji velikih brana mljelo klinker zajedno s pucolanskim dodatkom i gipsom. u tako velikim kolicinama.• usporivace vezivanja. • ubrzivace ocvrscavanja. Normirani uvjeti kvalitete aditiva za beton. ane normativima za aditive betonu. tako i za aditive obuhvacene normama mora postojati ate~t 0 kvalitetj. Postoje takoder i minimalni tehnicki uvjeti propisani u normativima npr. Slicno kao i za cemente. _povdinski aktivfle tvari. To su: dodaci za proizvodnju pjenobetona. da Ii ce djelovati kao aeranti iii kao plastifikatori.-govo primamo djdovai1}el1a beton. bojanje betona. ispitivanje utjecaja aditiva na beton sastoji se u komparativnom ispitivanju betona bez aditiva (etalon) i betona s aditivorn. naftnih kiselina sintetskih deter2-nl!!l!. koje se koriste kao aditivi betonu. pojavu pukotina. Neki aditivi imaju_Qyojno-ili_y_i~estruko djelovanje. otpomosti na kemijsku koroziju. Prije svake primjene. koju za to imenuje nadlezna drzavna institucija. dodaci za nepropustljivost i inhibitori korozije celika. To mogu biti sitno mljeveni pucolani. za neku konkretnu namjenu. povrsinski aktivne tvari se adsorbiraju na interfaceu zrak-voda i cement-veda. Usporivaci !rebaju pomaknuti pocetak vezanja n. kao i proizvodnja cemenata. vecina dodataka za injekcijske smjese. . a to znaci. oni mogu imati i vrlo povoljan utjecaj na tehnicka svojstva betona.1. dodaci za ekspandiranje cementnog kamena. iii nekim drugim posebnim normativima. IVI se rIm amo akoza to postoji tehnicka i gospodarska 0 ravda st. Tablica 6. utjecaj dvostrukog doziranja aditiva u odnosu na optimalne doze. Svaka sarza aditiva isporucena tvomici betona mora se provjeriti prije pocetka njezine uporabe. Najcesce se jos provjerava i vezanja porasta Zaptivaci Aditivi za betoniranje ** % **. Mijesanjern s cementnom pastom. koje mora ispunjavati aditiv. U nekim zemljama narocito na vecim objektima. a drugi hidrofoban.. 72 '---- 73 . Za vecinu tih dodataka jos ne postoji dovoljno iskustva i podataka. leteci pepeli.aJmanJe sail u ~dnQSU na etalon. da bi se mogao pojaviti na trzistu. za poboljsanje prionljivosti. Najcesce se danas primjenjuju u sanacijama armiranobetonskih konstrukcija i drugim posebnim namjenama. Ako se u istoj mjesavini primjenjuje vise aditiva razlicitih proizvoda~a.:. takoder ne spadaju u opisanu podjelu aditiva betonu._betonu najcesce se dodaju u vecirn kolicinama. m~'!t. lastifikatora: f1uidifi~-'dugT rgans I m e u a. usporivac-plastifikator itd. % cvrstoce pri niskim temperaturama % % % Tlacna cvrstoca nakon 1 ~ ' 100 dana nakon 3 100 dana nakon 7 100 dana nakon 28 100 dana Otpomost 100 na rnraz Vodopropusnost (VDPnje VDPn marka vodopropusnosti n) •• ••• 100 110 110 110 100 90 90 90 120 90 100 100 60 100 130 120 100 90 100 100 100 100 100 100 90 100 VDPn VDPn VDPn VDPn VDPn+2 VDPn Ispitivani uzorak betona !reba imati 2% vise ~rak~od ~talona. Postoji veci broj aditiva koji nisu obuhvaceni normativima. bolje prionljivosti itd. p~~e primjene treba provjeriti njihovu kompatibilnost. a orijentacija tih molekula odreduje. % % % Ubrzivaci Ubrzivaci • zaptivace. kvalitetna proizvodnja aditiva ima slicno znacenje za sigumost betonskih konstrukcija. U nasoj zemlji oni se najcesce dodaju u proizvodnji cementa. pri zajednickoj primjeni moze dOCI do stetnih utjecaja. kao. radi usteda u energiji. 6 Ubrzivaci trebaju skratiti vrijeme pocetka vezanja na barem 15 mmuta. da svaki od . termicka svojstva. Ti dodaci.1). razliciti pesticidni dodaci (fungicidni. • ubrzivace vezivanja. zaptivac-plastifikator. Etalon Plastifikator Aeranti Usporivaci Vrsta vezanja ispitivanja pri niskim temperaturama.~i?~~-rotemSkih materi'ala. Prema tome._ Mineralpj dodaci. U nacelu.. U takvim slucajevima treba to imati u vidu kod izbora cementa. - Povrsinski aktivne tvari . mokrim postupkom na gradilistu uz tvomicu betona). Medutim. da njihova proizvodnja pcdlijeze stalnoj kontroli proizvodaca i stalnoj kontroli neovisne institucije. poboljsanje pumpabilnosti. poboljsanje obradljivosti svjezeg betona. vapnenac. insekticidni itd). pa cak i suprotno od deklariranog djelovanja. Primjena vecih kolicina mineralnih dodataka regulirana je normativima za proizvodnju cementa. odnosno ekonomicne proizvodnje veziva. da bi se postigao dogovor 0 njihovu normiranju.nJlh u pojedinacnoj primjeni daje zeljeni ucinak. To su tvari koje se najvise koriste za proizvodnju aeranata. kako bi se sagledalo eventualno stetno. otpadna prasina iz proizvodnje ferosilicija i silicija.!1J:lj_p_l!stL _prave se kao d~~_:. Tablica 6. • dodatke za betoniranje • itd. Zato je prije njihove uporabe potrebno provesti opsirnije istrazne radove prema progr~ prilagodenom odredenoj namjeni. ~ sve se cesee dodaju u velikim kolicinama (10 do 20 % od mase cementa) portland cementnom betonu ina taj nacin nastaju betoni poboljsane zilavosti. kemijsku otpornost. pa cak i cvrstocu. pa u tom slucaju u nazivu na prvomjesto dolazi nj.

1). Plastifikatori se u praskastom iii tekucern obliku dodavaju u vrlo malim kolicinarna u beton. tifikatori se na'cesce upotrebljavaju za proizvodnju betona vrlo veliki cvrstoca iii roizvodnju tekuci eton .t-. nakon prestanka djelovanja prve kolicine superplastifikatora. vrsti agregata i kolicini vode._p_?". Namjena plastifikatora moze biti trojaka: a) Povecanje cvrstoce na tajl1_acin.1. onda se za ocjenu njihove efikasnosti obicno primjenjuje postupak mjerenja konzistencije rasprostiranjem. Zbog ~~i lignin.2].~ ~ __ ___l_---' 120 140 160 180 200 kg/mJ 220 240 Kolicina vade Slika 6. Dispergirajuce djelovanje plastifikatora daje bolju strukturu cementnog kamena cime se dobivaju vece rane cvrsroce i bolja trajnost betona uz isti vodocementnifaktor. Shematski prikaz djelovanja plastifikatora [6. Slika 6. 600 sa superplastifikatorom 500 400 - JOO l_ __ --'- -'- __ .sulfonizirani naftalen formaldehid kondenzat i v Onaj drugi ]eefiKasniji u dispergiranju cestica cementa i rma donekle usporavajuce djelovanje na vezanje cementa. Njihovo djelovanje na svojstva mjesavine je vremenski ograniceno na 30 do 90 minuta. obicno u postocirna od kolicine cementa. Posljedica negativnog naboja je stvaranje sloja orijentiranih molekula vode kao polarnog otapala na povrsini cestica. tako da vodocementni fa:kt I cvrstoca ostanu isti.. Vazno je. uslijed cega-se-ove-cesfice meduso i'a'u (Slika 6. takoder odbija mjehurice zraka. ~. usporavajuce iii ubrzavajuce djelovanje na vezanje itd. sto plastifikatori djeluju i kao aeranti. a voda oslobodena od utjecaja. jer mjerenje konzistencije tekucih betona postupkom slijeganja nije prikladno. nakon cega mjesavina poprimi svojstva kao etalon u koji uopce nije dodan superplasfifikator. Dio smanjenja potrebe mjesavine za vodom. se uvijek provjeriti i eventualne sporedne efekte: segregaciju.2. brz. Djelovanje plastifikatora manifestira se kao smanjenje povrsinske napetosti tekuce faze. Prema kemijskom sastavu postoje tri grupe superplastifikatora: • .r~~nski akti. 0 cemu treba voditi racuna kod Efikasnost superplastifikatora je znatno veca nego plastifikatora. b) Zadrzavanje iste konzistencije uz snjenje kolicine cementa i vode. Na taj nacin se sprecava flokulacija u cementnoj pasti. .. tako da se oni ne lijepe na cestice cementa. izdvajanje vode. SUPERPLASTIFIKATORI razrijedi s vodom. djeluje podrnazujuce na mjesavinu.28. 74 75 . Zato se cesto pribjegava naknadnom doziranju superplastifikatora u transportnom sredstvu (mikseru) neposredno prije ugradbe. gubitak obradljivosti. Nacin djelovanj. om perp asttfikatora. re~~tivno visokom cijenomsto je posljedica vecih troskova pri postupku polimerizacije tijekorn proizvodnje. Ukoliko se ne promijeni udio drugih konstituenata u betonu.:. Principi mogucnosti primjene superplastifikatora [6. . tako da se olaksa ugradba u nepristupacne dijelove konstrukcije. .1]. plastifikatori najcesce smanjuju kohezivnost betona. pa mjerenje povrsinske napetosti moze biti i mjera efikasnosti plastifikatora. koje razdvajaju cestice i povecavaju njihovu pokretljivost. . tako da npr. a to znatno zavisi od vrste i kolicine cementa. da se aditiv brzo i jednoliko razmijesa po cijeloj masi svjezeg betona. smanjenje potrebe za vodom u odnosu na etalon moze biti 20 do 35%. Kada se primjenjuju za proizvodnju tekucih betona. Smanjenje potrebne kolicine vode u betonu od djelovanja plastifikatora moze biti 5 do 15%.da se smanji vodocementni faktor uz istu konzistencuu betona-](aOK()d etalona. . odnosno stabilizira njihova dispergirana struktura.sulfonizirani melamin formaldehid kondenzat-:. Prethodnim ispitivanjima betona uz dodatak plastifikatora. odnosno istovara na gradilistu. Moguce je i ponovo doziranje. . a ustedi se cement odnosno smanji toplina hidratacije u masivnim betonima.~e tvariJ<~~_a_s!s::>~ajucestlcama cement(l_J1e_gatl¥f}i-el~ (zeta potericijal do 30 mY).~ PLASTIFIKATORI ~tifikatori ~takv_e. treE'i. povecavajuci njenu obradljivost. flokulantnog sustava cestica.a sup~rp~astifi~at?r~ je takav. Najsira upotreba superplastifikatora za sada je ogranicena ~jiho~o~. Primjena superplastifikatora datira od 1960ih godina i za sada jos nisu obuhvaceni u vecini normi 0 postupcima ispitivanja i uvjetima kvalitete.. Doziranje superplastifikatora je znatno vece od plastifikatora. pa ih se cesto puta dodaje zajedno s vodorn. da tek malo smanjuju povrsinsku napetost tekuce faze I ne djeluju aenrajuce na beton.. Takav naboj. iii na betonari prije doziranja proracuna betonske mjesavine. ukoliko ih proizvodac (formulator) ne razrijedi vodom odnosno nekim punilom. vodocementni faktor se nJlti cak na 0. cesto je posljedica toga. Da bi se to sprijecilo neki propisi za beton ogranicavaju ukupnu kolicinu dodataka u odnosu na kolicinu cementa.

. Usporivac mora kociti otapanje kationa u cementu (kalcijevih iona) i aniona.1 mjehu~CI trnenzt apl ara. kOJe rea'girafu s vapnom iz cementa i postaju topljive.n. . da su pore jednoliko rasporedene u cementnom kamenu. Ubrzivaci moraju pospjesiti otapanje kationa (kalcijevih iona) i aniona iz cementa. Osim toga. silikatni ioni).u ceme~tn~ ash. ali ubrzava topljivost silikatnih i aluminatnih iona. te Ih isprekidaju I onemoguce njihovu povezanost.pm 500 600 . koji se najbrze otapaju u ranoj fazi hidratacije (npr.. da ista kemikalij zavisno od kolicine . ako je faktor razmaka manji od 0. Smatra se. Kako u mjehuricima nema vode. koje smanjuju povrsinsku napetost vode. K+ iii Na") smanjuje topljivost kationa slabijih baza (Ca2+ iona). 20 a Slika 6. motrenjem presjeka uzorka betona pod svjetlosnim mikroskopom.3. aluminatni ioni). je njihova i soli za pa time i djelovanje izdvajanje dio sitnih I. koji bi se inace najsporije otapali u ranoj fazi hidratacije (npr.namjenu . zafIm to mogu Oiti-PI iIOdne drvene smole.-'stahshckl J~. u velikim koncentracijama prevladava drugi utjecaj. _~ranti su povrsinski aktivne tvari. i kOM91o to mogu biti ~ri. U malim koncentracijama. Prisutnost kationa jakih baza u otopini (npr.5). 100 200 JOO 400 Faktor razmaka . 2. orii mogu povecati fluidonepropusnost betona..2]. koji se mogu otopiti.a~_talll sf~ri0i.dnolil<o··j"aspored~m. / -?:bet0nskoj'-sm. da bi ornogucili stvaranje mjehurica.. jos veliki broj kemikalija utjece na usporavanje iii ubrzavanje procesa vezanja iii procesa ocvrscavanja. kao sto su alkalne soli iii sulfatni iii sulfonizirani organski spojevi. Prikladnost aeranta za bilo koju namjenu treba provjeriti probnim mjesavinarna i to u svjezem i ocvrslom stanju. 60 '" Z . W ~a ~nti ~maj~ visestruku. zavisno od koncentraci·e.u tehnologiji betona.~j~. prvi utjecaj je dominantan.. 8 40 cc '" u. Slika 6. poboljsavaju pumpabilnost betona i mogu zamijeniti cestica pijeska u betonskoj smjesi. da aerant uvlaci sitnije pore.3).i!S~0. ati u r . Kolicina pora. Nako ·JesanJa cementa s vodom. ~. Kako povecanje ukupne kolicine pora u betonu smanjuje cvrstocu. kemikali·e se mogu podijeliti u pet gru (SIika 6.p!!fl1)~~ana~ra.3.JlosljedY. Taj proces se moze regulirati prema Joiselu na sljedeci nacin: v· v. ~ Glavni tipovi aeranata baziraju se na zivotinjskim i biljnim mastima iii uljinia i nJihovm1 masrum kiselmama. smanjujuci tako vode i segregaciju._.nt'.~~~'1()~~~~ ~ne 10 do 3000!i.4). ubrzivac mora pospjesiti otapanje onih. nikako nije dovoljan dokaz 0 ucinkovitosri 100 . Vrlo je efikasno njihovo na svojstva svjezeg betona: povecavaju kohezivnost betona. cesce bio adekvatniji naziv fluidifikator odnosno superfluidifikator.. da se proizvede beton tekuce konzistencije. Faktor razmaka je odnos najvece udaljenosti bilo koje tocke u cementnom kamenu od ruba najblize pore. to i gel tijekom hidratacije ne urasta u njih nego popunjava kapilami prostor oko njih._ 80 VI Nolekula 5 anionskom polarnom grupom u lancu uglJikohidrata ~ g . Kemikalije dodane cementnoj pasti takoder ce se otopiti (ionizirati) u vodi i mogu djelovati na vrstu i koncentraciju iona koji se otapaju iz cementa.1]. lov 0 u r au vecoj kolicini d·elu·e k Prema nacinu djelovanja na pocetak vezanja. 1--X Kemikalije koje utjecu na vezanje i ocvrscavanje Osim povrsinski aktivnih tvari. to je povoljnije.AERANTI *" aeranta u pogledu otpomosti betona na mraz iii nekih drugih svojstava u ocvrslom betonu.4.i1 ~r~ aktivne tvari na interfaceima voda-zrak. 0. iako bi obzirom na njihovu namjenu. Odnos faktora trajnosti i faktora razmaka pora [6. To jt.jaceg negativnog cestice cementa.2 mm (Slika 6. Prikladnost velicine i rasporeda pora u betonu moze se provjeravati ispitivanjem faktora razrnaka pora. Kako u 'cementu ima vise aniona. trajnost betona u kemijski agresivnim sredinama. tako da se unaprijed dobije u vodi topivi sapun smolaste kiseline. koja ima hidrofobna-i hidrofilna svojstva (SITka 6. koja se dobije ispitivanjem svjezeg betona u porometru. 76 77 .. pretpostavljajuci pri izracunavanju. kiseli (silikatni I a ummatru I aZlcni (kalcij) ioni se hidratacijom izdvajaju u otopinu. Najznacajnija u Izradl betona otpomih na mraz odnosno na djelovanjemraza odmrzavanje. a zatim daosiguraju njihovu stabilnost. naboja na povrsini. superplastifikatori djeluju jace dispergirajuce na Nazivi plastifikator i superplastifikator su uvrijezeni za ovu vrstu aditiva. daje beton otporan na djelovanje mraza. iii se prirodne drvene smole prethodno saponificiraju s NaOH. Shematski prikaz djelovanja aeranta [6. Interesantno je. prvenstveno onih aniona.

. od kojih je najvazniji tzv. '" . I!I grupa K2C~J.5). I grupa: CaS04 ·2H20.5.tnost ani. Najpoznatiji ubrzivac ocvrscavanja je kaIcij klorid (CaCI2). iIi SOlo) srnanjuje topljivost arnona slabijih kiselina (npr. mogucnost njegove upotrebe vrlo je ogranicena. pr:i ~tjecaj je dominantan. N03-.karbonhldI!ltmm. CI-. Najinteresantnija je njegova primjena za betoniranje pri niskim temperatura rna. 1% i vise) tih soli. povoljno djeluje na povecanje otpomosti bet ona prema eroziji. koji povecava rane cvrstoce betona. Oni se primjenjuju kod mlaznog betona ili kod cepljenja prodora vode kroz beton. '" -'< QJ > KoncentraciJa aditiva Slika 6. koji pocetak vezanja izazovu vee nakon nekoliko desetaka sekundi. a ne ubrzavanje otapanja silikatnih iona. ako se beton nalazi u suhoj okolini. U nekim posebnim primjenama upotrebljavaju se ubrzivaci vezanja. pa taj dio ne djeluje kao elektrolit. on smanjuje otpomost betona na sulfatnu koroziju. U malim koncentracijama.. ilijake baze i slabe kiseline (npr. aluminij klorid.. natrij aluminat i zelj~zne soli. IV grupa: (I) povrsinski aktivne tvari s polarnirn grupama u. koji zavise od tipa i koncentracije iona. silikata i aluminata). USPORIVACI To su kemikalije koje odgadaju pocetak vezanja cementa. na koroziju armiranog betona vrlo su slozeni. da bi elektrolit bio potpuno ucinkovit. topljivih borata itd. a riziko uborabe je velik. ne trebaju imati neki utjecaj na brzinu vezanja.1 do 0. a povecava i riziko od steta od alkalnoagregatnih reakcija. oksalne I fluorovodicne kiseline.ona jakih kiselina u otopini (npr. 78 79 . Utjecaj vrste i koncentracije kemikalija na vrijeme vezanja. Veliki broj plastifikatora. ukupni utjecaj zavisi od dvaju kom?lementamih procesa. upotrebljavaju se za dobivanje ranih cvrstoca betona. Svi oni znatno umanjuju cvrstoce betona (cak do 50% u odnosu na etalon). K CO ).3% od mase cementa) soli slabe baze ijake kiseline (npr. medutim.. r UBRZIVACI -1 Ubrzivaci ocvrscavanja. . Tijekom uporabe aditiva neophodno je na tvomici betona pojacati sve aktivnosti osiguranja i kontrole kvalitete. obicno se uzima 0. U slucaju vecih koncentracija (npr. Medutim. Upotrebljavaju se u slucajevima kadase beton transportira na vece udaljenosti. (2) natrijeve soli fosfome. najcesce ga imaju. kaIcijevih iona). '" . . prema tome dolazi do usporavanja. zbog njegova stetnog utjecaja na koroziju armature u betonu zbog Cl: iona.lan. KaIcij klorid djeluje kao katalizator na hidrataciju C3S i C2S. jer omcgucuje rad i na temperaturama blizu ledista vode.4.. a da ne djeluju korozivno. takoder ima retardirajuce djelovanje. Usporivaci vezanja iIi retarderi se sastoje od vrlo malih kolicina secera (0. Retarderi malo usporavaju porast ranih cvrstoca betona. ali ubrzava topljivost kationa slabijih baza (npr. Friedlova sol. ali kasnije cvrstoce su jednake onima od etalona. pa se njihova kolicina u svim ubrzivacima zabranjuje. '" QJ -o a 0. koji su dodani u OtOPIOU. da ih nema.. natrij fluorid. kada se aditiv primjesa u beton. iIi se izbjegava nastajanje radnih reski pri betoniranju sloja na sloj betona. 2 3 je usporavajuci utjecaj na otapanje kalcijevih i aluminatnih iona iz cementa. Nepovoljan utjecaj kalcij klorida na koroziju armature posljedicaje djelovanja klor iona u kolicinama vecim od neke granicne. V grupa: formijati i trietanolamini [6. Na2COJ.._Jedan dio klorida kemijski se veze s produktima hidratacije. Medutim. pa ih se ne smije primjenjivati bez pazljivog prethodnog ispitivanja svih vaznijih dodatnih utjecaja na ocvrsli beton. Donekle se povecava riziko od plasticnog skupljanja. CaCI2). Pre rna normama. jer nedostaje vode u betonu. dominantan . '" ? .Iignosulfonati i seceri). za male koncentracije (npr. kalij karbonat. tako da ista sol u povecanoj koncentraciji postaje ubrzivac (Slika 6.. Pris~. ali u velikirn koncentracijama prevladava drugi utjecaj. 0. odnosno ne sudjeluje u kemijskim reakcijama korozije celika u betonu. kolicina slobodnih klorida moze biti vrlo velika (4 i vise posto). Naime. (3) cinkove I olovne soli. Prema tome. ubrzavajuci utjecaj iona u otopini na silikatne i aluminatne ione cementa je veci od usporavajuceg utjecaja. a tijekom kontrolnih testiranja mora se dokazati u svim ubrzivacima. Tipicni primjeri takvih kemikalija su: natrij karbonat (soda).4% od kolicine cementa. Osim vrlo nepovoljnog utjecaja kaIcij klorida na koroziju armature. C3ACaCI210H20. a nesto malo smanjuje krajnje cvrstoce.clma (gl~konatl. Tako npr. iii pri izradi prane povrsine vidnog betona. NaSiOJ. topljivih soli cinka. ali skupljanje od susenja betona je nepromijenjeno. Problemi djelovanja klor iona i drugih halogenih elemenata osim fluora. borne.05% secera na masu cementa odgoditi ce pocetak vezanja za 4 sata). Osim toga.1].. II grupa: CaCh. Ca(N03)2. uglavnom sarno na nearmirani beton.

7. SVJEZI BETON
Sva svojstva ocvrslog betona: trajnost, cvrstoca i deformabilnost zavise od stupnja njegove.zbijenosti i homogenosti. Prema tome, za kvalitetan ocvrsli beton je nuzna pretpostavka, daga S~JJsyjl<z~m stanju lako transportira iugraduje, da ne segregira i konacl1o,dase dobro zbije. . _ . __

Definicije i zahtjevi na svjezi beton
Odmah nakon sto se zarnijesaju komponente betona, svjeza betonska mjesavina podlijeze promjenama sve dok - obicno nakon nekoliko sati - ne postane kruta, tj. ocvrsli beton. Neki vazniji zahtjevi, koji se postavljaju na svjezi beton jesu: • brza homogenizacija u mjesalici • pokretljivost u transportu i pri ugradbi, bez unutrasnjih lomova mase, lagano zaobilazenje zapreka, kao armature, izbocina u oplati i ugradenih elemenata, • stabilnost u pogledu homogenosti za vrijerne transporta, ubacivanja u oplatu i zbijanja, ukljucivo stabilnost na izdvajanje vode, • sto manja adhezija na kliznu oplatu odnosno cijev pumpe za transport betona, • sto bolja adhezija na podlogu, • sto bolja kompaktibilnost, • plasticnost za zavrsnu obradu. U Tablici 7.1. sistematizirani su prakticni zahtjevi, koji se postavljaju u tehnologiji i odgovarajuca zeljena svojstva svjezeg betona. U trecoj koloni tab lice dati su odgovarajuci tehnicki pojmovi. Obzirom na svaku pojedinu namjenu betona u konstrukciji i uvjete obrade svjezeg betona neki navedeni zahtjevi mogu biti suprotni, pa smjesu svjezeg betona treba optimirati. Najcesci pojmovi kojima se definiraju i mjere svojstva svjezeg betona jesu: • obradljivost, • konzistencija, • izdvajanje vode, • segregacija • vrijeme vezanja betona, • homogenost betonske mjesavine • temperatura, • sadrzaj pora u svjezem betonu. _i2b.rad1jivost bi se mogla definirati kolicinorn korisne unutrasnje energije potrebne za potpuno zbijanje betona, tj. kolicinom energije koja je potrebna, da se svlada unutrasnji otpor izrnedu pojedinih cestica u betonu. Medutim, ne rnoze se razdvojiti energija, koja se prilikom zbijanja betona prenese na oplaru, armaturu i skele, od one koja se utrosi na sarno zbijanje. Osim toga ova definicija obuhvaca sarno zadnju fazu u obradi svjezeg betona. Sire shvaceni pojam obradljivosti obuhvaca svojstva tijekom mijesanja, transporta, ubacivanja u oplatu, zbijanja i zavrsne obrade povrsine, dakle do trenutka kada poprimi 81

Tablica 7.l. Pojmovi koje obuhvaca obradljivost svjezeg betona [7.1]. Prakticni zahtjev Pokretljivost u transportu i ugradnji, te posebni zahtjevi kao pumpabilnost Trazeno svojstvo Mali otpor tecenju Mali otpor za vrijeme tecenja Tecenje i preoblikovanje bez unutrasnjih lornova Tehnicki pojmovi Podmazivanje povrsina Fluidnost Plasticnost Reoloska svojstva Mali Tu granicnog sloja paste Kao gore plus mala viskoznost Velika deformacija tecenja Relativno velika koheziia Veca kohezija Veta kohezija Veca viskoznost ~~"" MaliTu Mali modul kompresivnosti i kriticna komQresija Velika plasticna deformacija Velika kohezija c-J.. p-J.. < K-J.. c-J.. p-J.. < c-J.. p-J.. < ).i-J..

t
T =Tu +).iY N B

St. V.

(5)
ct ct ).it
1:

Stabilnost (homogenost za vrijeme transporta i rukovanja)

Sposobnost Izdvajanje vode zadrzavanja vode Sposobnost paste, da Segre gacij a sprijeci re1ativno kretanje krupnog agregata Mali unutrasnji otpor Unutrasnje trenje Mala otpornost na Adhezija povrsini Pogodan udio kohezivne paste Plasticnost Izdvajanje vode

~

B=H-NlI

St. V.

Slika 7.1. Dijagrami konzistencije reoloskih tijela: viskozno (Newtonov model) i plasticno (Binghamov model).

Kompaktibilnost za dati postupak zbijanja Zagladivost povrsine

(5) (5)
ct

preoblikovanja uzorka (npr. slijeganje iii rasprostiranje): C?sim tog.a, ces.t.o se op!sno govori o§~oj_ilivla.~noj _~Qnzistenciji, s time, da vlaznija konzistencija oznacava obradljivijebetone, sto-nlJ~uvijekLocno.

r±J C'
/'

\ - Metode mjerenja obradljivosti
-"',1

svoj konacni oblik i gustocu, Tako definirana obradljivost, medutim, nije sustinsko i jednoznacno definirano svojstvo, pa se ne moze mjeriti direktno, vee zavisi 0 nizu svojstava svjezeg betona. Osim toga, beton koji je dobro obradljiv npr. za armirane grede iii stupove, nije dobro obradljiv za prefabricirane betonske blokove. Dakle, obradljivost svjezeg betona je relativno svojstvo, koje obuhvaca i namjenu betona, nacin mijesanja i ugradnju. U praksi seobra9Jjjvostnllj_9~~~s:~\zr1!~,:y?J~?~. I taj p~jam se na vise nacina interpretira u tehnologiji betona. Ureol2m!. se kQ!!~lstencija definira kao svojstvo materijala, kojim se on odupire trajn~ijenjanju o~I_~§Tae~ranaj; ~!kcijD:ml_smicno Jl~~~aIll~~STikil1:1;.uakle, svakoj velicini smicnog naprezanja, koje djeluje na materijal, odgovara neka brzina tecenja, U modernom istrazivanju, zahtjevi koji se postavljaju na svjezi beton mogu se rasclaniti na cdgovarajuca reoloska svojstva: • 1:, smicno naprezanje, pri kojem je y brzina smicanja • granicu tecenja, "'u' • plasticnu viskoznost, u, • koheziju, c, • kut unutrasnjeg trenja, <p • modul kompresije, K, Tako definirano svojstvo konzistencije iziskivalo bi komplicirane uredaje za ispitivanje i dugotrajna mjerenja. Medutim, konzistenciju svjezeg betona mora se ispitivati vrlo cesto i to u kratkom vremenskom razdoblju od spravljanja do ugradnje svjezeg betona. Na gradilistu se najcesce pod konzistencijom podrazumjeva stanje svjezeg betona izmjereno nekom empirijskom metodom, kojorn se mjeri nacin

U praksi, na betonari, gradilistu i u laboratoriju s7 svojst;a ~b.radljivosti?ro~u~uju empirijskim metodama. Mjerni postupci zasnovaru na pnnclplma ~eolog~Je J~s se istrazuju, Razlog tome su vrlo komplicirane rneduovisnosti kod preobhk.ovanJas~Je~eg betona, koje se sastoji od tecenja, smicanja i zbiJanja .(~lika 7 .~). Zastupljeoost pOJedme vrste preoblikovanja u ukupnom preoblikovanju OVISI0 sta~Ju nap~eza~Ja I ~~egovoI? trajanju, sastavu betona, stanju zbijenosti, pret~odnom oblikovanju .~hlstonJI matenjala) i vanjskim uvjetima (temperatura, efekt zida), Zato je razurnljivo, da su se za

Do D D ¢Slika 7.2. Vrste preoblikovanja svjezeg betona.

tecenj e

smicanje

promjena

volumena

82

83

mjerenje obradljivosti uvrijezile empirijske metode, koje u odredenirn graniea.n:a pruzaju zadovoljavajucu mogucnost mjerenja svojstava svjezeg betona. U praksi je cesto i danas subjektivna oejena iskusnog strojara na betonari, pouzdan nacin

odredivanja konzistencije svjezeg betona. Mjemi postupci na osnovama fizike, koji se
danas istrazuju, pruzaju mo gucnost mjerenja karakteristike sarno jedne vrste preoblikovanja, ali imaju prednost, da se mjere karakteristike koje su e~zak~n~ definirane. Ta su istazivanja znatno doprinijela razumijevanju pojava, unapredivanju I razvoju u svjezem betonu.

---]

~. . ras rostiranja slican stoZae (Slika 7.3), ali nesto nizi, izradi se na ploci, koja se moze podizafi I pu tati a padne. Nakon 15 takvih udaraca mjeri se promjer "pogace" nastale rasprostiranjem betona. Obje navedene metode vrlo su jednostavne i prikladne za pracenje stalnosti kakvoce nekog betona utvrdenog sastava, tijekom proizvodnje. no 'e i s ostu kom odredivanja faktora zbijan·a. U kalup oblika prizme nasipa se beton i poravna. Zatim se z ije na vibraeijskom stolu do potpune zbijenosti .. Kvoeijent visine nasutog i zbijenog betonaje faktor zbijanja.
'V

~~~~~!_~~O~~IST~~CIJI~_j.. U nasoj zernlji su normiraru postupci ispitrvanja konzistencije • slijeganjem (slump), (flow), • rasprostiranjem • Vebe postupak, • odredivanje faktora zbijanja (postupak prema Walzu).

. svjezeg betona.
v

Postupak ispitivanja slijeganjem sast<jLse u tome (Slika_7.3), da se norn:iran~ ka~u~ od lima, oblika krnjeg stosca napuni betonom. Kalup se zatim oprezno ~odl?ne I mj.en se koliko je nakon toga beton slegnuo. Detalji postupka strogo su norrrurarn. Iz oblika slijeganja uzorka betona iskusan tehnolog betona rnoze zakljuciti 0 eventualnim promjenama u sastavu. S nekoliko dodatnih udaraca sa sipkom za zbijanje betona moze se oboriti konus betona, a po nacinu njegova rusenja i razdvajanja konstituenata rnoze se vidjeti, da Ii je beton dovoljno kohezivan iii je sklon segregaeiji.

Rasprostiranje

~~

~
~ Vebe ~

E E

ZOcm

~enija metoda. mjerenja preobli~ovanl~~\lj~zeghetQn~l p_r5<111~Jlos_~p_!g! ~a-seona pnmJenjlije najcesce samoiiprethodnirn ispitivanjima. Krnji stozac istih dinienzija kao kod postupka mjerenja slijeganja, postavi se u lonae pricvrscen na vibracijskom stolu. Nakon skidanja limenog kalupa pusti se da stol vibrira uslijed cega beton postepeno poprimi oblik valjka. Na gomju povrsinu kmjega stosca od betona postavi se disk od pleksiglasa, kojiprati slijeganje, tako da se jasno vidi trenutak kada se kmji stozac preoblikovao u valjak. Mjeri se vrijeme potrebno za preoblikovanje i promjena volumena nakon prelaska u valjak, te se izraze kao stupnjevi Vebe. Detaljnim snimanjem tijeka eijelog pokusa mogu se jasno razluciti tri faze preoblikovanja (Slika 7.4). Svi empirijski postupei zasnivaju se na oponasanju neke faze obrade svjezeg betona. Zato su to sarno grube indikaeije 0 obradljivosti betona. Sto vise,rezultati tih ispitivanja niti uz navedena ogranicenja nisu jednoznacni (Slika 7.5). Tako npr. beton od drobljenog agregata, koji ima prakticno istu obradljivost kao onaj od rjecnog agregata, imati ce znatno krucu konzisteneiju prema mjeri slijeganja. Takoder, beton iste obradljivosti od rjecnog agregata, ali veceg maksimalnog zma imati ce krucu konzisteneiju nego beton od iste vrste agregata, ali manjeg maksimalnog zma. Konzisteneiju svjeze betona se cesto zadaje opisno, pa se govori 0 povecanjui srnanjenjii onzlstencije, takoder 0 suhoj i vlaznoj konzisteneiji. Uobicajena je praksa, da se u tehnickoj dokumentaeiji obradljivost svjezeg betona zadaje opisno i kvantitativno prema nekoj od mjera konzisteneije, pa se prema tome svjezi betoni dijele u cetiri grupe (Tabliea 7.2): _krute, slabo--plasticne, plasticne i ~ku~llzisten<;.ij_\:. Postoji veliki broj drugih empirijskih postupaka ispitivanja konzisteneije svjezeg betona, koji su normirani u drugim zernljarna, sto takoder govori 0 tome, da jos ne postoji opcenito prihvaceni i zadovoljavajuci postupak.

ill
I20

~

0

2

10

12 STAN~I-

14

,(.)

4

1~~

em

I

6

\

-

-- --

_~AZ~C~O

Faktor zbijanja

12

\
~
,.

URU5AVANJl
1>e:

,rCOja.a, kohezivoo
16,~ 17 \7

).lASE

f---L-._"ROCES ,ZBIJANJA
)5

16

Gl20
Stem)

1\6 14 •

v.

.I

Slika 7.3. Oprema za norrnirane postupke ispitivanja konzistencije

svjezeg betona.

Slika 7.4. Dijagram slijeganja betona za vrijeme Vebe ispitivanja [7.2]

84

85

Nagib pravca <PI je kut unutrasnjeg trenja u trenutku smicnog sloma.24 < 1. 140 '-_..._. Oznaka i opis konzisteneije KS. vidi se. . __ -'--_. Reoloska svojstva se tada opisuju modelom kruto-plasticnog Coulombovog tijela: '[ = C Prije smicnog sloma dolazi do pomicanja cestica u smjeru suprotnom vanjskom tlaku (smjeru normalnog naprezanja).6 0..7... odnose Tabliea 7. 86 . koji su uobicajeni u geomehanici.0 rz Stika 7. Srnicna cvrstoca se pripisuje uglavnom ukljestenju cestica u ravnini smicanja..04--1.J 160 0.°V8 20 18 16 14 12 10 OS ROTACIJE 2 o RAVNINA SMICANJA Slika 7. U istom dijagramu crtkano je skiciran i pravac. Zato je vise istrazivaca i za svjezi beton primijenilo postupke ispitivanja.. Presjek smicne kutije LHennitea. cestice su odmah u direktnom kontaktu. 4-) N o Deformacija. Iza toga otpor kontinuiranom smicanju je manji.. Za krute i kruto plasticne betone dobio je tipicne oblike dijagrama (Slika 7.2] je proucavao ponasanje svjezeg betona pod djelovanjem srnicnih si\a pomocu srnicne kutije prstenastog oblika (Slika 7.8). Pri defonniranju tih materijala treba svladati otpor. Kad se L 'Henniteovi podaci za smicnu cvrstocu i podaci odgovarajuci vertikalnoj komponenti naprezanja unesu u 0"-'[ dijagram.L. tgcp.I. koji je kombinacija kohezije i trenja medu cesticama.6. pa sila raste lineamo dok ne dode do smicnog sloma.5]. Kruta KP.2.11-1. 87 + 0" .. U takvom sistemu. i u cijim porama ima vode.24 1.. te dolazi do povecanja volumena.5.03 I-.8 0. Tekuca Vebe (stpunjevi) >11 5-10 2-4 <I Slijeganje (em) 0 2-5 6-10 11-18 Rasprostiranje (em) do 40 40--50 50--65 Faktor zbijanja (-) > 1. da je odnos momenta torzije i nonnalnog tlaka bio gotovo linearan (Slika 7.7). Odnosi konzisteneija ispitanih raznim postupeima i za razlicite agregatnoeementne u smjesi betona [7. II VJ u \ MJERENJE SMICNIH SVOJSTAVA SVJEZEG BETONA Slika 7. koji bi se dobio za momente torzije i odgovarajuca naprezanja klizanja. L 'Hennite [7... Konzisteneije svjezeg betona Mjere konzisteneije . Cl> . Kut nagiba toga pravca.7 0. <il2' je kut unutrasnjeg trenja za vrijeme klizanja. Karakteristicni obliei krivulja dobivenih ispitivanjem svjezeg betona krute konzisteneije smicnoj kutiji.25 1..6).9 1. Svjezi beton ima slicnosti s nekim tlima.. Slabo plasticna KR.. koja se sastoje od granuliranog materijala. Plasticna KF...

da su dinarnicke sile vibriranja svladale veci dio smicne cvrstoce [7. Do odredenog normalnog pritiska.65 vi acna cvr s toca p c. 'f. da beton poprirna karakteristike tekucine. pravac 0IA u pornice se u krivulju OB. sile trenja i interferencije krupnih cestica i kapilame sile od povrsinske napetosti tekuce faze (Slika 7. zavisno od sastava betona i nacina ugradivanja u srnicnu kutiju prije ispitivanja.. To je zrak pod atrnosferskirn tlakorn.!_) r2 kap i- e k t i v i r anje larnih sila Slika 7. taj dio krivulje postaje paralelan s pravcern nakon vibriranja.9.. cr-'t dijagrarnu Pri ispitivanju svjezeg betona u smicnoj kutiji... rnogu se klasificirati na sile kohezije. b) beton teee uz konstantni volumen. tj. krute rnjesavine betona s malorn kolicinorn vode). Shematski prikaz unutrasnjih sila u svjezern betonu. ako je uzorak bio gusto zbijen. c) beton tece uz smanjenje volumena. sto znaci. Naprotiv. koje se suprotstavljaju preoblikovanju. paralelan s ravnirn dijelorn krivulje OB. a) beton tece uz povecanje volumena. smicna cvrstoca je prakticno jednaka nuli. da u sastavu betona irna veca kolicina zraka.kPa l' 15~----~----r---~----~ KARAKTERI STl eN I PARAMETRI vic 0.55 vic 0. a kada vibriranje prestane pomice se u pravac Ole.. promjena kapilarnih s ila radi promjcne vo 1 umena r1 + . Ako volurnen zraka znatno prelazi volurnen prostora koji je ispunjen vodorn (npr. Nakon vibriranja se dakle.!. Sumami dijagrami iz L Henniteovih pokusa [7..8. za vrijeme i nakon vibriranja [7.3) P (. povecao kut unutrasnjeg trenja. koji prozirnlje poroznu granuliranu a)~b)L_ E ~( r-: T( _ C)L_ E E ~I (~ 89 Slika 7:11. Posebno je interesantan oblik dijagrarna za vrijerne vibriranja. da su zma agregata ponovo dosla u intenzivniji kontakt i povecavanjern pritiska povecava se unutrasnje trenje u betonu. sto znaci. Sile kohezije uglavnorn su rezultat udjela i djelovanja i uzrok su plasticnosti svjezeg betona.I. Do povecanja volumena ce doci. sv s kut unutr asnj eq trcnja normal no naprczanj e ad smi canj a promjena vo l umena Ih+l'lh G.. U podrucju u kojern su vibriranjern svladane sile trenja rnedu cesticama. ako su zma agregata pocetno bila u kontaktu. vecina zracnih pora cini povezanu kontinuiranu fazu. do srnanjenja volurnena ce doci u slucaju. Unutrasnje sile u svjezern betonu. kohcz i j a 100 nih ccst tca intcrfcrencija i trenje krup- T .jer je beton ostao zbijen. Smicna cvrstoca svjezeg betona prije. koje su posljedica svojstava cernentne paste.3) Ako se beton u smicnoj kutiji za vrijerne pokusa vibrira (Slika 7. Nakon sto je normalni pritisak povecan do cdredene velicine. rnogu nastati tri karakteristicna slucaja skicirana na r+s dijagrarnirna na slici 7. Karakt~ristieni T-E dijagrami za kohezivne granulirane materijale. 88 . 150 200 200 kPa Slika 7.10). djelovale su sarno sile kohezije.3].10.11. cernentne paste u mjesavini a 50 100 150 200 kPa 't Slika 7. Posljedica togaje.9).

. ::.lD 0. dilatantnosti. ona je cinila glavnu silu koja drzi cestice zajedno. tako da bi se defonnacije i tecenje pod djelovanjem vanjskih 'sila moglo opisati reoloskim modelima. ali velicina defonnacije obicno je ogranicena.12... da cementna pasta ima najveci udio supljina (voda+zrak). jer se zbog razmicanja cestica volumen poveca.06 O..18 0. takoder nestaje.14 ~ Vadam ispunjen prastar 0. kao presjeciste krivulje tecenja (krivulje konzistencije) aproksimirane pravcem. Omjeri na krivuljama oznacavaju odnos cement: pijesak : drobljeni agregat. 0.. Na taj nacin dobiva se konstantna prividna viskoznost (p ) za cijelo podrucjemjerenja Slika (7.. vee prema trenutnom stanju (zakrivljenosti meniskusa tekuce faze) aktiviraju iii ne aktiviraju kapilame sile. ima mali kapacitet za plasticnu defonnaciju. od mijesanja u betonari do konacnog zbijanja u oplati i zagladivanja povrsine obavlja uz relativno male brzine smicanja. a djelornicno zbog kohezijskih sila cestica cementa..26 A) B) C) Slika 7. Granica tecenja (tu) dobiva se ekstrapolacijom.Rotacijsk] visko . Mjerenja pocinju od najvece brzine (cca 150 do 200 o/rnin).. prvo se povecava udio supljina (voda + zrak) do nekog maksimuma.14). pa mjesavina opet postaje dilatantna. Veca kolicina vode drzi cestice na razmaku.. Udio supljina se opet povecava ako se udio agregata drasticno poveca. Tek ako mjesavina sadrzi velike kolicine cementa i vode (tekuca konzistencija). da odrzi svoj oblik. ko'a da'e minimalni volumen supljina zove se OSlloVlli sadriaj vode...peraja. onda mjesavina uslijed plasticnog defonniranja nece postati dilatantna.c .mjeretW:_ svojstava ~. pri cemu se uzorak dove de u razrahljeno stanje.26 Slika 7. ~jecima. Supljine u kojima je zrak postaju sve vise sfericnog oblika. _Kolicina vode. koja time pokrece u rotacijsko kretanje uzorka svjezeg betona u posudi.34 Vv Ka1ii5ina vade V 0. koji je od njih nastao. Kod smicanja betona niz kosinu pri istovaru 91 90 . B) dovoljno i C) previse pijeska.. pa to onda utjece i na manji otpor pri kasnije izmjerenim manjim brzinama rotacije..30 >U) <1J C . U posljednje vrijeme sve se vise istrazuju mogucnosti mjerenja svojstava svjezeg betona reoloskirn mjemim postupcima. Medutim. pa odnos smicnih naprezanja (r) i brzine defonnacije 6') nije s. -< 3<1J 0. a dodavanjem agregata se to smanjuje. Ocito je. audio supljina ispunjenih vodom se povecava (Slika 7. u primjeni se cesto mijenja prividna viskoznost betona. pa je njeno poznavanje od velike prakticne vaznosti. Promjene volumena svjezeg betona s promjenom kolicine vode. Kod osnovnog sadrzaja vode svaka granulirana mjesavina. To odgovara nonnnoj Konzistenciji cernente paste.2] da su pri preoblikovanju svjeze betonske mjesavine jasno izrazene pojave tiksQllmili . Voda je promijenila ulogu: dok je kolicina vode bila mala. U drugom slucaju rnoguce je mjesavine plasticno defonnirati. Masa betona se drzi povezanom djelomicno silama od povrsinske napetosti vode. '" + 0 0.12). Na slici 7.38 1:6 .18 0. udio supljina pocinje postepeno smanjivati. potrebna da se svlada otpor uzorka svjezeg betona pri raznim brzinarna rotacije..22 0. ukljucujuci cernentnu pastu..1lS1LQWa konz.22 0.. da se promjenom volumena betona mijenja odnos tekuce faze i zraka u porama.stencija. s osi apscisa. Ako se ovakvu mjesavinu zbije u kalup. vidi se. pa i ako se cdmah skine kalup.42 0... a zatim se daljnjirn dodavanjem vode.. ~ POSTUPeI MJERENJA SVOJSTAVA TECENJASVJEZEG BETONA strukturu.. .: 0 0.30' 0.r ~ -'< <1J 0. Veliki se dio manipulacija sa svjezirn betonorn.34 {g .. Vecina istrazivaca dokazuje. .. Izgled betona s A) premalo.13.L ~nearan. Postepenim povecavanjern kolicine vode u svjezern betonu krute konzistencije. ona dobiva kontinuirano koherentnu strukturu dovoljne cvrstoce..12. -< .. Prestankom djelovanja kapilarnih sila dio stabilnosti strukture betona. a odgoYarajuca onzistencij!!JLeiona. Najmanja kolicina vode kod koje nestaje djelovanje kapilamih sila je ista ona kod koje nastaje minimalni udio supljina u mjesavini. Preostala sila kohezije je posljedica privlacenja medu najsitnijim cesticama pijeska i cementa. '0 . mnoga prakticna zapazanja pokazuju i eksperimentalni podaci potvrduju [7. zavisno od promjene gustoce betona i brzine smicanja i zbog tiksotropije. da je za prakticne potrebe dovoljno aproksimirati svjezi beton~. Jeri se velicina momenta torzije.2a. d ze ro 'rati ~oaksijalni valjak ili. U prvom slucaju su mjesavine karakteristicno dilatantne i izgledaju rnrvicaste kada ih mijesamo. a zrak u njima dolazi pod pritisak povrsinske napetosti tekuce faze u porama. pa se u skladu s time.

obicno najprije dolazi do povecanja volumena betona i tekuca faza se povlaci u supljine. sto znaci. Za vrijeme izlijevanja se beton razrahli i poprimi svojstva cvrsce rnase. aktiviranjem kapilamih sila. beton zbija i poprima karakter tekuce mjesavine. Karakteristicne promjene prividne viskoznosti mogu se djelomicno protumaciti kao posljedica dilatancije i na nju vezanih promjena stanja tekuce faze i zraka u porama. na prijelazu od donje gran ice tecenja na prvu brzinu tecenja (5 o/min) i kod srednje brzine (34 o/min). da se moze uz raspoloziva transportna sredstva i sredstva za zbijanje. da se svjezi beton. Tako se npr.15). pokazalo se je. tj. Zbog srnicnog naprezanja. prilikom prijevoza betona plasticne konzistencije u kolicima na gradilistu zbog laganog potresanja. Promjene u konzistenciji betona prate i promjene u stanju vlaznosti povrsine. rnoze se zapaziti. povrsina postane vodoravna. i prim~ Jli == tgaJ Jl2 == tgaz Jlj == tga) iz transportnih sredstava. pa se tijekom prethodnih ispitivanja odabrao sastav. tako da se pore potpuno popune vodom i tanki povrsinski sloj postane tekuc i podatljiv za ravnanje. plasticnom tecenju nakon povecanja volumena betona. prividne viskoznosti. Na kraju. uspjesno ugraditi i zbiti do propisane gustoce. manje ili vece ocvrscavanje iii povecanje fluidnosti svjezeg betona. a kada vlaga izade na povrsinu ona je tamnije boje. laganim udarcima zbija se povrsinski sloj betona.14. a ne konstantne. isti povrsinski sloj poveca volumen. Za gotovo sve betonske mjesavine karakteristicno je smicno popustanje na prijelazu iz podrucja prividne viskoznosti !ll u podrucje prividne viskoznosti !l2. da svjezi beton mora imati takvu obradljivost odnosno konzistenciju.4]. Pri vecoj brzini dolazi do daljnjeg razrahljenja betona i kidanja meniskusa tekuce faze u supljinama. Zato je ispravnije mjerenja u viskozimetru zapoceti od najmanjih brzina tecenja. i takav se beton relativno lako izlije u kalup.11. u podrucju vecih brzina rotacije. Ovo karakteristicno smicno popustanje pojacano je i zbog svojstva tiksotropnosti cementne paste. Za mnoge mjesavine je smicno naprezanje na donjoj granici tecenja vece od smicnog naprezanja u prvoj brzini rotacije (crtkane 1inije na slici 7. koji nije bio dobro ugradljiv. pumpanja betona i pri klizanju opIate po betonu relativno su male brzine smicanja u betonu. zavisno od omjera agregata i cementne paste u mjesavini. Kod nekih se krivulja tecenja jos kod vecih brzina pojavljuje smicno ocvrscavanje. U praksi se cesto puta polazilo od uvjeta tlacne cvrstoce kakvu beton mora imati u konstrukciji. ponasa kao cvrsto tijelo. te u kalupu zadrzi oblik "stosca". a to je tipicno za sastave betona s malom kolicinorn cementne paste. Prema tome reoloski model svjezeg betona treba definirati pomocu promjenljive. K valitativni oblik krivulja tecenja svjezeg betona dobiven mjerenjima u viskozimetru [7. Ta cinjenica posebno izdvaja tocku oznacenu brojem 4 na krivuljama tecenja (34 o/min). da postoje tri tipicna oblika krivulja tecenja (Slika 7. koje se mogu zamijetiti u promjeni boje povrsine betona. kada se vlaga povuce u kapilare povrsinaje svijetlija. sto odgovara 0"-£ dijagramu "a" na slici 7. Promatranjem ovih manipulacija u praksi. kapilame sile tada vise ne privlace krupne cestice i dolazi do smicnog popustanja. zavisno od sastava betona i stanja pocetne zbijenosti. Sve krivulje tecenja imaju donju granicu tecenja. a za druge smicno ocvrscavanje. Pri zavrsnoj obradi povrsine betona. kapilame sile se povecavaju i dolazi do ocvrscavanja.15.6 5 . Cd\ Utjecaj raznih cimbenika na svojstva svjezeg betona Osnovno polaziste pri projektiranju sastava betona jest. Karakteristicne promjene prividne viskoznosti pojavljuju se kod gotovo svih betona na pocetku krivulje tecenja. smicanjem gladilicom po povrsini. Ispitivanjima razlicitih sastava svjezih betona. Pri tome vjerojatno presudnu ulogu ima trenje izmedu zma agregata. Princip odredivanja reoloskog modela svjezeg betona u rotacijskom viskozimetru jeri prakticnih mjerenja u viskozimetru s kukom. tj. za neke je mjesavine karakteristicno 92 Slika 7. Vibriranjem se zatim svladaju unutrasnje sile trenja medu cesticama i beton se poput tekucine slegne i poprimi oblik kalupa.15).1" 1"d 1"d r Slika 7. pri djelovanju relativno malih smicnih naprezanja. srnicno popustanje. Iza te tocke. i ponovno ocvrsne. U 93 .

0 cemu ce biti govora u poglavlju 0 projektiranju sastava betona. SASTAV BETON A 1SITNE CESTICE Za dobar sastav betona.: Vj.10. pa neki istrazivaci izracunavaju vodu potrebnu za osnovnu konzistenciju betona kao sumu vode potrebne za normnu konzistenciju cementne paste i potrebe agregata za vodom: Tablica 7.20 3. Priblizne kolicine potrebne vode za odabranu konzistenciju betona. tablici.takvim slucajevima se obicno tijekom transporta iii prije ugradbe dodaje voda.89 3.!. 0 tome treba voditi racuna kada se beton prije ugradbe duze vremena transportira.5% tez.J . jer se ta konzistencija betona obicno postize dodavanjem plastifikatora iii superplastifikatora u mjesavinu. da glinene cestice (mm) djeluju nepov~()_A. tako da za njih treba odabrati pocetnu kolicinu vode za odabranu konzistenciju iz grupe za drobljeni agregat.91 4. pa je vazno projektirati sastav svjezeg betona tako. --. vodu koja omoci povrsinu agregata. Kolicine vode navedene u Tablici 7. Nairne. Za tekuce konzistencije betona vrijednosti nisu navedene u gdje je So osnovna konzisrencija. Litara vode za metar kubni svjezeg betona Drobljeni agregat 0 vrsti a. Prema tome gornja sumama jednadzba potrebe betona za vodom moze se pisati: O.). C + VAl + Va A63 A32 A16 A8 B 63 B 32 B 16 B8 C63 C32 C 16 C8 94 6. a zavisi od specificne povrsine agregata odnotno modula zrnavosti (prema tablici 4. svojstva ocvrslog betona. da ima potrebnu konzistenciju u trenutku ugradbe u konstrukciju..Vp) + Vk + f. Kako drobljeni agregat. Konzistencija.~~_s~~a_~0!:1zlm~J'::_~~~~__P!J_es~~?~!: ali treba voditi racuna 0 tome. a da konzistencija ostaje ista. KR).3.9).. V . V = Va+ +(Vp + f. da se kolicina cementa moz~. Pri tome se onda mijenja po volji vodocementni faktor. Njih Ci~. a za stvarne granulometrijske linije mogu se interpol irati vrijednosti u funkciji modula zrnavosti agregata.---- _ _-----_---------_."\. konzistencija svjeze mjesavine u prvoj aproksimaciji zavisi jedino od kolicine vode. --_.V k' dodatnu vodu za podesavanje zeljene konzistencije betona.3. \ Rjecni agregat KS KP KR VI = ~: 125 135 155 185 145 165 180 200 175 195 205 215 140 150 175 205 165 185 200 220 190 215 225 235 (J [nk. Ade potreba te frakcije za vodom (T~bli~a 4.vodu potrebnu za normnu konzistenciju cementne paste i I':. Svojstva svjezeg betona moraju se kontrolirati ina mjestu proizvodnje i pri preuzimanju na mjestu ugradbe. KP~D{ Af J.VK Eksperimentalno je ustanovljeno. a narocito u nepovoljnim (vrucirn) klimatskim okolnostima.je udio promatrane frakcije agregata. pa ih treba posebno uvesti u projekt sastava betona. koji se pri obradi nece segregirati i nece se pretjerano izdvajati voda nakon zbijanja. Prema danasnjern stanju u tehnologiji betona sve se vise betona spravlja u centralnim betonarama i transportira na velike udaljenosti..72 3. moze izraziti u funkciji mjere slijeganja: J KOLICINA VODE I KONZISTENCIJA BETONA Za odabrane sastojke betona.27 120 130 140 155 135 140 150 175 145 165 185 200 145 155 170 190 160 175 185 205 180 200 215 230 160 175 190 210 180 195 205 225 200 220 235 250 95 105 120 150 115 130 140 170 135 160 175 185 Utjecaji temperature smjese i starosti svjezeg betona na konzistenciju su veliki. Ova vazna osnovna zavisnost koristi se u postupku projektiranja sastava betona.75 2..48 4.~oJs!ya . Stvarne potrebne kolicine vode za projektirani sastav betona moraju se odrediti eksperimentalno. ta zavisnost znaci. koja zavisi od oblika zrna. tako i neki rjecni agregati nepovoljnog oblika i vrlo hrapave teksture imaju vecu potrebu za vodom.D~Atv ~.I Granicna linija Modul zmavosti KS ~. od mase agregata).----------- . Kolicina potrebne vode u kubnom metru ugradenog svjezeg betona moze se rasclaniti na: Va' vodu koju upije agregat (obicno 0.64 4..30 2. da se ukupna kolicina vode prilikom podesavanje konzistencije betona. KP. dodatne vode.-Q-!£.i ukupna kolicina cementa i najsitnijih zrnaca pijeska.3.61 3.1}::tJ-. sto nedopustivo povecava vic faktor i time pokvari sva svojstva betona u odnosu na projektirana.._-----" .)J~\/"~iKR . pa prema tome i obradljivost svjezeg betona se s vremenom mijenjaju.--'-.. pri temperaturi od oko 20°C navedene su u Tablici 7.15 7.. Kolicine potrebne vode date su za granicne linije prosijavanja agregata.5 do 1.V .Priblizne vrijednosti potrebe za vodom svjezeg betona pri temperaturi 20°C ovisno agregata i trazenoj konzistenciji (KS. mijenjati u relativno sirokim granicama. tj.3) i mineralosko petrografskog sastava agregata. teksture (ovaj dio moze se procijeniti iz poditaka u Tablici 7. vrlo su korisne za koncipiranje pokusnih mjesavina pri projektiranju sastava betona._. . nije dovoljno sastaviti dobar granulometrijski sastav.66 2. a SI konzistencija koja se zeli postici. I':.--_. tako da ispravno projektiranje svjezeg betona dobiva sve vise na vaznosti.--------- 95 .. Kolicina vode' potrebna za normnu konzistenciju (nk) cementne paste u betonskoj smjesi je linearno proporcionalna kolicini cementa: Vk=nk· C. ~ se jos mora osigurati dovoljna \j'1Cina sitnih ce~tic~.

onda se posebno dodaju u obliku kamenog brasn~filera) iii kao fino mljeveni pucolani. 1.~_1. koje poboljsavaju kohezivnost mjesavine zamjenjujuci odgovarajucu kolicinu sitnih cestica cementa iii pijeska. % 7-[0 "'" Drobljeni vapnenac 1.16). prema nekim ispitivanjima cementi koji imaju vecu pocetnu reaktivnost (veci C3A i C3S) imaju manje izdvajanje vode.I1rvQ!DJ<2I1till<:1:1J_~. to ostavlja za sobom nepovoljnu strukturu betona.[40 0.3 Stika 7.izdvajanje vode. npr.[25 0.5 64.e~o_d~~ii_I!~~_i.0 ocvrslog betona. pa je obmuto proporcionalno viskoznosti te otopine. ako su svi drugi sastojci betona ostali u istim omjerima. narocito u pogledu vodonepropusnosti i trajnosti. a narocito dodavanjem mljevenog kvalitetnog pucolana iii aeranta.ieSanja. StQ moze imati negativne posljedice za svojstva ocvrslog betona.Og-betQna svede na minimum:--Ove-pojavemogu biti vrlo stetne. a pogoduje mu grubo mljeveni cement. ' Plastifikatori povecavaju izdvajanje vode. Izdvajanje vode je posljedica procjeciivanja vodene otopine kroz propusnu strukturu svje'zeg betona.aJi. • smanjenje udjela cementa...""~a~e ne izdvaja voda.Yil __ P~21:J[Jost svjezeg betona.ecestice u svjezem betonu. nego popravljati stete. ~~bn1l1:ohezivno~mjesavin~. te ako je veci vodocementni faktor. min uvjetima mjerena 2.. Veci sadrzaj alkalija smanjuje izdvajanje vode. Nairne. treba posebno paziti.J~O Vri.. Djelomicno se mogu kompenzirati uvucenirn zrakom (pornocu aeranta). no to je tocno sarno do temperature od oko 24°C. • povecanje kolicine krupnije frakcije. . da agre~ ~ seFe~i!_a. Iz toga bi se moglo zakljuciti. pa ukoliko ih nema dovoljno u osnovnim sastojcima betona.__kada. • promjena u kolicini vode.5. 96 97 . Preporuccne kolicine uvucenih pora ovisno ° maksimalnom :~ 1.[65 0. promjenom iz kontinuirane u diskontinuiranu krivulju prosijavanja.kemijske r~~~iJe~~eduju·sp~_P~<?I1~~. • povecanje gustoce krupne frakcije u odnosu na pijesak. a mnogo ih je lakse sprijeciti. Dobrim dijelom takvo je ponasanje betona posljedica kemijskih reakcija cementa i vode.Tablica 7. da se osigura dovoljna kohezivnost mjesavine.7 3. Aeranti smanjuju dodavanje u beton.16. Iza toga slijediperiod 09 n~1c9Hk9_s.0 3 [.0 16. Potrebne kolicine sitnih cestica za metar kubni svjezeg betona zavise od maksimalnog zma agregata u mjesavini (Tablica 7.15 zmu agregata.:.lLS.. koje se koncentrira na vertikalne kapilare. .. Kolicinu aeranta treba podesiti tako da volumen uvucenih pora bude priblizno jednak onirna u Tablici 7. Faktori koji povecavaju sklonost betona segregaciji su sljedeci: • povecanje maksimalnog zma preko 25 mm. Zato se za praksu uzima kao mjerodavno ispitrvanje -kon~ist-enCiJe teknakon 10 minuta (Slika 7. narocito ako je finoca mliva mjerena prema Blaineu manja od 3000 crnvg. • povecanje udjela zma nepovoljnog oblika.5 63.. ~ STABILNOST SVJEZEG BETONAI UTJECAJ AERANATA -·-Pod·stabilnose.iJ~Q~a~o cetvrti perioa"1<raj yezaoj. Zato prilikom koristenja plastifikatora.. Maksimalno zmo.Y~JIl_()_'~p_9cet~k_yezanja.5 nakon mi. Sto se tice mineralnog sastava cementa. i to narocito u prvih nekoliko minuta. v.05 Prirodni sljunak .[ [0 8. ako oocre-aoznatnijeg izdvajanja vode.4~O ro u. Maksirnalno zmo. mm Volurnen sitnih cestica u nr' betona. Promjena konzistencije svjezeg betona u laboratorijskirn postupkom faktor zbijanja..vodomotpQcinje reakcija uz relativno veliko oslobadanjetopline.4). U procesu vezanja mogu se dobro razlikovati cetiri faze kemijskih reakcija. • smanjenje udjela pijeska.a". izr~ svojstveno je gotovo za svaku betonsku mjesavinu.e_RQ<i'@~!Jlij_e.!.5. a plasticno s~llanje i slijeg~~_~!). ro c: Tablica 7. Preporucene minirnalne kolicine sitnih cestica u betonu.jeme -_'_--. jer se nakon toga naglo povecava viskozitet svjezeg betona. Sitl1. tako da mjesavina postane suvise suha iii suvise vlazna. . 25OL_-'---1""O"_-'---=-20'::--'---:. a narocito superplastifikatora. Izdvajanje vode zapaza se jasno kod betonskih elemenata vece visine. jer one povecavaju privlacenje cestica.0 [6.0 Volumen uvucenih pora. velicine 10 do 300 11m.0 31. aerant uvlaci u strukturu svjezeg betona zatvorene pore sfericnog oblika. Tek u krajnjem slucaju kompenziraju se povecanjern kolicine cementa. da je izdvajanje vode u toliko vece sto je temperatura visa.. (Q_I!._nij_(!_~t~_Il(): Medutim. il o ~ .9. Malo izdvajanje vode na povrsinu ugradenog betona (cesto se ujlotrebljava eng\. Sklonost svjezeg betona segregaciji moze se sprijeciti ispravnim projektiranjem sastava. m3 0. koje bi prouzrocile.4.p. 5. pa je i s toga stajalista povoljno njihovo UTJECAJVREMENAI TEMPERATURE Nakon spravljanja svjezi beton s vremenom postaje sve kruce konzistencije. mm 8. Vee ina pucolanskih materijala dodanih betonskoj mjesavini smanjuje izdvajanje vode.

. jer je deformacija sprijecena dijelom betona koji ne gubi vodu.l .. Promjena temperature vise utjece na beton s vecorn kolicinom cementa. da su srazmjemo jednostavna. Posljedica toga je slijeganje betona.. da ga se prema potrebi podesi odgovarajucim dodacima obzirom na udaljenost transporta. da se odredi vrijeme vezanja betona lezi u tome. Na gradilistu sevrijeme kraja vezanja sV]ezegbetona rnoze odrediti postepenim izvlacenjem pervibratora iz betona u cdredenim intervalima vremena. ili kada !se ispituje sadrzaj zraka.l 13 Slika 7. Nairne. • sadrzaja zraka. potrebu betoniranja sloja na sloj bez radnih reski.. Temperatura betona znatno utjece na potrebnu kolicinu vode za odabranu konzistenciju svjezeg betona (Slika 7.:rijeme vrlo male cvrstoce. vee male promjene u sastavu betona rezultiraju znatnim promjenama konzistencije betona.. se ugradivanjern i zbijanjem u posudi poznatog volumena. pri povrsini siroke. Slicno na mjestima naglih promjena presjeka. klimatske prilike itd. tako da se moze intervenirati jos prije nego je beton ugraden. prijelaz grede u plocu.:~ ~- Ispitivanje svjezeg betona ~ -' Velika vaznost ispitivanja svjezeg betona Je u njegovom preventivnom karakte~.rlenta:Ta-poj~vaePQ:iriatiJA9. izdvajanje vode.tupkom_pem:_tra.. Te pukotine su 98 \I Ispituje r.17]. vrijeme vezanja. . zadrzavaju krute sipke armature. V .18. . koje se moze dobro uociti na betonskim elementima vece visine. Kraj vezanja je vrijeme proteklo od trenutka kada je beton zarnijesan. homogenost svjezeg betona.. Prednost je vecine ispitivanja svjezeg betona. pa na tim mjestima nastaju pukotine (Slika 7. pa do trenutka kada nakon izvlacenja pervibratora beton se vise ne zatvara (ostaje rupa).Gustoca svjezeg betona ispituje se svaki puta kada se mjeri konzistencija. nastaju tzv. GUSTOCA SVJEZEG BETON sliieganjt 40 60 Temperatura betona 80 100 120 of Slika 7. V) 0r-j .. Vrijeme _vez_a_l1ja __ ~Ql1amQze ___LQdreditj__nonniranim ~ s 2Qs.Vrijeme vezanja betona nije isto kao i vrijeme vezanja cementa. Osim toga povremeno se provode jos i slozenija ispitivanja. smanjuje joj se volumen. pa kako je beton u to . Ispitivanja svjezeg betona trebaju narocito ucestati u pocetku proizvodnje cdredene partije betona. kada se ispituje prakticno svaka zamjesana sarza. . Rezultat ispitivanja 99 . . D> .gu~itkav()C!eey.17. Redovna kontrolna ispitivanja su sljedeca: • konzistencije. i obmuto. i to u redu velicine oko 1%UkUpnog vol~mena_~~r.lpI_a~!~JjanjeljTo j __ jeupfVomre~llPQslj_c:(lica. slicno kao i kod cementne paste igle -(Vicat). • gustoce betona. Posljedica plasticnog skupljanja su vlacna naprezanja u povrsinskorn sloju betona.. iii kada se uzimaju uzorci za ispitivanje cvrstoce betona. Plasticn~JjanJe pojacava-WtutogenQ skupljanje cementne jiaste.cije (Proctorju svjefi beton. Posljedice plasticnog skupljanja betona. PLASTICNO SKUPLJANJE BETONA los dok je cementna pasta plasticna. \ 10 20 )0 40 50 15 \ \ \ .apor~cijomsaslobodne_p_ovrsi~ili upijanjavode u oplatu iii podlogu betona iii upijanja agregata. koja daju potrebnu informaciju 0 kvaliteti proizvedenog betona tek nakon 28 dana.Cl.18). plasticne pukotine. ali su plitke. Zato se ona provode cesee nego ispitivanja ocvrslog betona. Ove pojave rnogu se izbjeci sarno ispravnim projektiranjem sastava betona. npr. sto se opet manifestira kao plasticna pukotina. Pot reba za vjdom . / "" 10 . Beton koji se slijeze. koje je posljedica smanjenja volumena cementne paste uslijed kemijskih reakcija pri vezanju cementa. kao sto je analiza svjezeg betona.betona. Veea kolicina vode i niza temperatura produzuju vrijeme vezanja. apsulutni iznosi slijeganja betona su vrlo razliciti. c: <U Cl. koji je prije mijesanja betona bio suh. Plasticno skupljanje moze se najvecim dijelom smanjiti ispravnim sastavom (poglavlje: Volumne promjene betona) i njegovanjem mladog betona. Utjecaj temperature na konzistenciju prema mjeri slijeganja odnosno na potrebu za vodom svjezeg betona odredene konzistencije [7. 5 . Odmah nakon pocetka vezanja cementa dolazi do odredenog oslobadanja vode iz mjesavine i slijeganja cvrstih cestica.17). promjena obradljivosti s vremenom i s temperaturom. Prakticniinteres.> a . • temperature.

a to je najvazniji podatak 0 sastavu betona. ali oba postupka ne daju precizne podatke. zorak betona ugradi se u 10nac""40 propisane zbijenosti. Betoni s manjom kolicinom cementne paste (cementa + voda). iii nakon transporta do gradilista. betoni s vecom kolicinom agregata imaju vecu gustocu.P2) P2 P2 da se mogu odmah Skala manometra na porometru obicno je tako podijeljena. I taj podatak podlijeze ocito vrlo grubim procjenama. Kolicina vode u uzorku odrec1uje se susenjem iii izotopima. mijenjaju se svojstva i sastav betona. kako tece proces vezanja cementa. Ukoliko granulometrijska linija agregata odstupa od optimalnog pakiranja zrna utoliko je veci sadrzaj zahvacenog zraka. Kolicina toga zraka je pokazatelj 0 kvaliteti granulometrijske linije agregata. postupak doziranja sastojaka u mjesalicu vrlo je grub i dolazi do kvarova na urec1ajima i pogresaka u doziranju. pa se mjerenjem gustoce betona ujedno moze odrediti i kolicina zraka u betonu. ANALIZA SVJEZEG BETONA Analizom svjezeg betona se provjerava stvarni sastav betona nakon mijesanja u rnjesalici. Iz izmjerenih promjena pritiska moze se izracunati volumen zraka u betonu prema: p. Nairne. pa i pogreskama. da se od dobivenih podataka oduzme procijenjena kolicina sitnih cestica iz pijeska. 100 101 .19). Kolicina cementa se odreduje ispiranjem na situ 0.(PI . a meduprostor izmedu uzoi'kabetona . ocitavati volumeni pora ispunjeni zrakom. To je posebno uocljivo kod betona s manjim kolicinama cementne paste. Osim toga za vrijeme samog po stupka. iii cak nakon ugradnje (najcesce u slucaju mlaznog betona).V. s time. pa je potrebno ustanoviti i otkloniti uzroke tih promjena. Takoder. Po stupak analize svjezeg betona iziskuje puno vremena i veliku vjestinu u ispitivanju. tako da je uvijek moguce raspravljat\ 0 opravdanosti ispitivanja i tocnosti rezultata. -1 c·· SADRZAJ ZRAKA Kolicina zahvacencg zraka u svjezem betonu obicno se ne kontrolira tijekom redovne kontrole betona. za vrijeme transporta i pri ugradnji dolazi do promjena u svojstvima i sastavu svjezeg betona. jer je vrlo osjetljiv i na najmanje pogreske u proceduri i u mjerenjima. Najveci utjecaj na promjene u gustoci betona ima promjena u kolicini zraka. Volumen lonca je 8 litara za nonnalne betone.25 mm. onda se sadrzaj zraka kontrolira pri svakom ispitivanju svjezeg betona. Porometar za svjcfi beton.19. komore na poklopcu popuni vodom. u kojem su jedini stlacivi dio pore zraka u betonu. tj. Otvaranjem ventila prema loncu izjednaci se pritisak u komori i u loncu. Lonac se zatim poklopi.usporeduje se s proracunskorn gustocorn svjezeg betona. Zatim se u tlacnoj komori na poklopcu pomocu pumpe poveca tlak zraka. Ako se radi 0 betonima s uvucenirn zrakom. Manometar Tlacna komora Pocetno stanje pritlska komoru Popunja vBnje vodom 1 unosenje pocetnog u tlacnu IzjednBcenje pritiska zraka u tlacnoj komori 1 loncu Slika 7. Mjeri se porometrom kojega se rad zasniva na Boyle-Mariotteovom zakonu (Slika 7. = P2V2 = P2(V1+Vz). V. Jedino na osnovu velikog broja ovih dugotrajnih ispitivanja moglo bi se doci do pouzdanijih rezultata. a za mikrobetorfe (D<8 mm) je I litra.

da naznace u kojoj Slika 8. kao i tijekom samog ispitivanja. povezanih proracunskim modelom.1). kod ispitivanja cvrstoce na tlak. koja daje najprikladniji podatak za odredenu namjenu. pa je vazno pri projektiranju odabrati relevantnu cvrstocu. i testiranja cvrstoce na standardnim laboratorijskim uzorcima s druge strane. kao uostalom i sva druga svojstva ocvrslog betona. a najcesce se zapravo radi 0 vrlo slozenim prostornim stanjima naprezanja. Tako na primjer. i se__ <----~-. a numericke vrijednosti rezultata ispitivanja kontrolnih uzoraka tijekom proizvodnje betona imaju smisao. a za pukotine u betonskoj ploci prometnica mjerodavna je vlacna cvrstoca na savijanje. U svim slucajevima podaci za projektiranje izvedeni su iz ispitivanja nosivosti velikih konstruktivnih elemenata s jedne strane. da testovi cvrstoce vrlo slabo odgovaraju nazivima. i bitno zavise od termohigrometrijskih uvjeta u kojima se beton nalazio tijekom ocvrscavanja. Svojstva cvrstoce. do zakazivanja ispitivanog uzorka dolazi zbog'prekoracenja vlacne i smicne cvrstoce. Kod drugih nosivih elemenata mogu biti mjerodavne torziona cvrstoea.1. test za cvrstocu na jednoosni tlak.:. umornost iii udarna cvrstoca. u mnogim nosivim elementima beton je izlozen direktnim vlacnim naprezanjima iii savijanju. St~vi. u stvari se izvodi pod slabo definiranim troosnim stanjem naprezanja. Medutim. Raznim tipovima opterecenja odgovaraju razni oblici zakazivanja betona. Kut nagiba smicne plohe ovisi o velicini kohezije i kuta unutrasnjeg trenja betona. Projektirane vrijednosti cvrstoce (marka betona) imaju znacenje potencijalne odnosno trazene kvalitete. Zanirnljiva je cinjenica.se. CVRSTOCA BETONA Znaca] cvrstoce betona Ocvrsli betonje krhki materijal. Pri projektiranju konstrukcija uvijek se nastoji iskoristiti veca tlacna cvrstoea.jfi. cvrstoca pod viseosnim stanjem naprezanja. To se rnoze zakljuciti vee iz oblika sloma betonskog uzorka opterecenog na tlak (Slika 8. s vremenom se mijenjaju.103 t . Marko noosni tlak.8. Tipican oblik sloma betonskog uzorka opterecenog najedmjeri se je priblizilo naznacenoj kvaliteti.~_s 1\1'. Za armiranobetonsku gredu opterecenu na savijanje propisuje se cvrstoea najednoosni tlak. i cvrstoee na vlak iii smicanje su znatno manje nego na tlak. a postoje tri testa za vlacnu cvrstocu od kojih svaki daje prilicno drugaciji rezultat.ciran<Lc_Y~§1~_a_g~n~~_. betona __li_l~J)~_c. Tome se prilagodava uzduzna i poprecna geometrija nosivih elemenata kao i uvjeti oslanjanja konstrukcije.

jer je laksa. Trenje sprecava sirenje uzorka pod tlakom. propisanom brzinom.rstocam?..2.4). .(l velicine brida 20 ern iii na valjcirnapromje~aJ5. -o 15 0 ._.Q.3).l povrsina. najcesce potapanjem pod vodu.ntativnih uzoraka pornocu parametara cvrstoce odredenih postupcima tehnicke stattsPrimama funkcija vecine betonskih konstrukcija jest.nJe betons~e konstrukcije. ( '\® f=::::::::. ne~ropustlj.. pa su to onda valjci razlicitih promjera i visina. tako se npr. Tako dobiveni rezultati cvrstoce bitno su drugaciji.!lj~.lI~i_~~_izkalupa inj~g. Opterecenje se nanosi postepeno.:. otpomiji na razaranje.Q<gve6eg··OcimakSimaino potrebne sile sloma (Slika 8. <U <U -j © a:: Ql 05 o -- podmetacem od sperploce 8 mm C . a zatim se zastiti od mogucih gubitaka vlage uslijed evaporacije tako. tike.~RSTOC?~.lje ~vlJ~k tako.l. bez obzira na njihovu relativno veliku krutost.1).se_:z:J~9g_trenj_aj. pa se cesto u 105 Zglobno ploca Pogon kidalice prese Slika 8.kQ__dobiyeni rezultat naziva jednoosna tlacna . i rela1iV-rlevTaz~osii 've'cc'()Cr 95%. tako da na pocetku unosenja opterecenja ploca ravnomjemo nalegne na gomju povrsinu uzorka.5 podmetacem od gume 25 mm 05 Odnos hid Testiranje cvrstoce betona TL~CN~(. prema stanju naprezanja u srednjoj trecini vi sine uzorka. 104 .!li'iet]~a. Tlacna cvrstoca betona je maksimalna postignuta sila podijeljena s nominalnom povrsinom poprecnog presjeka uzorka. sve cesce ispituje cvrstoca betona na kockama s bridom velicine 15 ern. vrste agregata i drugim-karakteristikama konstituenata betona. do sloma.a. Uzorak mora biti dobro centriran. To je posljedica cinjenice.cm.MB uz to brojkom koja ozna~a~~ p!~jekt.apr(!~~nja. I~a.z!l1ed.8 @. pa su rezultati ispitivanja znatno veci nego kada bi se smanjilo iii potpuno eliminiralo trenje (Slika 8.:U_f:orak. da nose opterecenje. ..nahetercgenost struktiire betona 1 veliko rasipanje rezultata ispitrvanja moze se projektirana cvrstoca usporedivati s ~ostig?utim poje~inacnim c. ?d Obzirom..jirugi dan. Opcenito su cvrsci betoni kruci. 0 strukturi cementnog kamena.Su.cm.JJku_P!10~_dana od dana izrade un()nniranil!l. Kada je beton dovoljno ocvrsnuo. " Slika 8.Qst! 2. 1-0 . a to znaci 0 vodocementnom faktoru 1 stupnju hidratacije..1]. a manje puzanje. <U i 20 . visine.i~~Q~5YrS~Q_C_~JQU_U_S. tako da nakon vadenja iz bazena s vodom iii iz vlaznog prostora uzorak treba sarno obrisati.. Nakon 28 dana uzorak se ispituje u presi odgovarajuceg ~)~jJi@lte~b~al~~J.· . ~ <'Tlacna cvrstocaDeto~~sestandardno odreduj~j~pitiv~l~~LU.V.2). pa se za preracunavanje na nonnirani uzorak.c\'rstQCa_Q~()lla. Postignuta cvrstoca betona moze cesto puta posluziti i kao dobar pokazatelj postignute kvalitete d~gih svojstava betona. Kada se opterecenje nanosi vecom brzinom rezultat ce biti veca cvrstoca betona (Slika 8. a gomja je zglobno pricvrscena. to n. da se kalup prekrije i cuva u laboratorijskim temperatumim uvjetima. Medutim. koji su vrlo preciznih dimenzija i planparalelnih stranica. Ti se uzorci prave ugradivanjem reprezentativne mase betona u celicne iii plasticne kalupe. da sva svojstva ocv~slog b~to~a OV1S~. od 'kojih je donja fiksna.•> . Hidraulicna presa za ispitivanje tlacne cvrstoce betona. 1 u slucaju kada je jedno od ovih svojstava vazno za ispravno funkclO~ura. Uzorak betona se u kalupu potpuno zbije i gomja povrsina zagladi. Cesto puta se cvrstoca betona ispituje na probnim tijelima drugacijih dimenzija iii drugog oblika. ravnih celicnih ploca. pa se cvrstoca betona uzima kao osnovno mjerilo njegove kvalitete. Zbog toga su ispitivanja valjka.tH:. bliza jednoosnom pritisku negoli ispitivanja kocke. treba ga posebno projektirati i dokazivati prethodnim 1 kontrolnirn ispitivanjima. Opterecenje se na uzorak nanosi preko krutih i teskih._~~l11perature~f. staviti u presu i ispitati. pokazuju vece skupljanje._. Uzorak za ispitivanje treba biti zasicen vlagom (ne smije poceti isusivanje).~ ...l1£l_~~ck~m.3. VI >0 A B- bez podmetaca 5 '-< .. Razloga za to moze biti vise..celicnc ploce i uzorka betona nalazi pod troosnim stanje1l1 n. mora dobiveni rezultat preracunati pornocu faktQra konverzije (Tablica 8. Utjecaj velicine uzorka i trenja izmedu celicne ploce prese i uzorka betona na rezultat ispitivanja cvrstoce betona [8.~viji :~ tekucin~ i plinove.repreze. Tome doprinosi i defonniranje celicnih ploca prese.t--~ 20 25 30 10 '·5 c . Ti faktori zavise od cvrstoce betona. kojim je definirana projektirana cvrstoca betona. U drugim slucajevima se uzorak pili iz konstrukcije.

trajne cvrstoce.. hidratacija cementne paste traje vrlo dugo i cvrstoca betona se povecava. bitno razlicitih svojstava.. i indeksi e' l' b' 5' redom oznacavaju tlak (compressive). teorijska razmatranja i proucavanje strukture i stanja betona vrlo su vazni za razumijevanje i upravljanje svojstvima. ---- Valjci ll>xh 0.5.!_ i . kao npr. Tako prema Weibullovoj statistickoj teoriji najslabijeg clanka. savijanje (bending). u pocetku brze.05 1. vlacna cvrstoca cijepanjem (fs' Brazilska metoda) i vlacna cvrstoca savijanjem iii modul sloma (fb)' Odnos cvrstoca na tlak i cvrstoca na vlak varira u sirokim granicama i priblizno se moze procijeniti prema sljedecim izrazima: ft= (1112 1114)fe' o!\ye\z-\V\:. zatim cvrstoca pod raznim viseosnim stanjima naprezanja. udame cvrstoce. vlak (tensile)..CO 5 ~ ::{3 ::. pa je koncentracija naprezanja veca.~~ Utjecaji strukture i stanja na evrstocu betona Zbog heterogene strukture betona.4.~ Brzina opterecenja MPa/min ~ f b= Slika 8. koji se najcesee prikazuju u nekoj korelaciji s jednoosnom tlacnom cvrstocom betona. Q '~:c~C~S~ ) _ --Na slici 8~~asiit~obicajena nacina ispitivanja vlacnih cvrstoca: direktni vlak (ft). ako 107 106 . Ipak.5 119)fe' i. kao najjednostavnijeg oblika sloma u betonu. ito je najcesce najslabiji dio betona. koja su odlucujuca za cvrstocu betona.. .-- ~ . r: Tablica 8. ~ _'-i A."-. u vecern uzorku ima veci broj i vecih defekata.. Porozna struktura cementnog kamena opisana u poglavlju 0 cementima.2]. em 10xlOxl0 15xl5xl5 20x20x20 30x30 15x30 15xl5 10xl0 5x5. . (b J C'/rstoea savijanjem Cvrstoca cijepanjem Slika 8. koji ima vrlo razlicita fizicka svojstva.20 1.. Treca faza._\Q.-{)J.00 \ - STAROST. . ::'0 (){XX)1 '(J 0001 001 01 10 10 10' . nailazi se na poteskoce. cvrstoce na umor. fenomenoloski nivo informacija. Sva cetiri do sada navedena postupka testiranja cvrstoca betona su normirana. Medutim. fb =( 114. f fs = (117 1112) ~e' . briZ (cJ Pl l= duzina izvodnice propisima mogu naci i drugacije vrijednosti od navedenih u tablici. TEMPERATURA I ZRELOSTBETONA U povoljnim termohigrometrijskim uvjetima. Oblik tijela Kocke Dimenzije.J~()\' -. Ona obljepljuje i popunjava meduprostore agregata.2 ----------- ~ F ak tor konverzije \ \ '. .povrsina presjeka P r~ p (aJ Direktna vlacna CVfstoca o DiJagram naprezanJa za test cijepanjem: Vlak Tlak II) I-.95 100 1. Vee pri cjelovitom teorijskom tumacenju viacne cvrstoce. _. Zato se razmatranja cesto ogranicavaju na inzenjerski. Zavisnost cvrstoce betona od velicine i oblika uzorka posljecica je ne sarno trenja izmedu ploha uzorka i ploca prese nego i veceg broja drugih utjecaja. Razvijeni su i mnogi drugi testovi cvrstoca. CO II) ? CO c ClJ4 -! I co2 CO '(J -l-> ~ 1 -.90 0..kr. I 1 . cijepanje (splitting). Odnosi cvrstoca betona zavisno od oblika i velicine uzorka. Za njih ce se navest: neki rezultati.08 1. Kako je beton krhki materijal.)y)JJ.-. Sheme testiranja vlacne cvrstoce betona. nastaje uz kontakt cementnog kamena i agregata (interface). tijek zakazivanja betonaje vrlo slozen. gdje su koristene medunarodno prihvacene oznake za cvrstocu f. sarna je po sebi vrlo heterogena i promjenljiva s vremenom i klimatskim okolnostima. a zatim sve sporije.1.. Utjecaj brzine nanosenja opterecenja na rezultat ispitivanja cvrstoce betona [8. u kojem se zbog koncentracija naprezanja na mjestima defekata vrlo brzo sire pukotine.!. to se mcdeli mehanike sloma logicno primjenjuju pri turnacenju cvrstoce betona.02 1.

S~o se voda vise povlaci u sitnije kapilare. Produkti hidratacije nemaju dovoljno vremena difundirati u meduprostore. do se beton prosusi i u kapilarama nema dovoljno vode razvoj cvrstoce se uspori (Slika 8.>~. da se pod opterecenjern cvrsti slojevi betona teze razmicu.jer ispod te temperature prestaje porast cvrstoce. velicina betonskog elementa i s time u vezi mogucnost disipacije topline.7. pri povisenim temperaturama. ali su zato manje kasnije cvrstoce. Vrlo je veliki utjecaj vlaznosti betona u trenutku ispitivanja." o . 109 . koja nastaje od hidratacije cementa.dod~ pOd. Prirast cvrstoce cementnog kamena s vremenom pri raznim temperaturamanjegovanja trenutka ispitivanja [8. tako. a ne okoline._.8). to su meniskusi jace zakrivljeni. . U gradilisnim uvjetima._.-----------------------------~ 'U en o .5100 en 'u '" J. kao sto je vlaznost betona.isp~tanG suho en 'u a . 'U 30 . Slika 8.6).. medutirn. ispitano vieino starost betona o~ -~ <:. V) 20 c -o 10 . aktiviraju kapilarne sile. /../: ..(.-. za brzinu hidratacije presudna je temperatura smjese. na rezultat tlacne cvrstoce.tla~. prikazani su rezultati laboratorijskih ispitivanja cementne paste pripremljene od obicnog portland cementa. c~rsti ~Iojevi unutar c:~e~tnog ~amen~ se evaporacijom vode priblize. 5 20 ~ovano na zraku.-./ ~~ 35 80 7 ~ 1 ~ __~ 28 90 1 Sati Oani Trajanje njegovanja (log mjerilo) Slika 8. ~ 6 ~.5)..~a ~nutra~nj~st.. ako je beton u vlaznim uvjetima pornocu koncepta zrelosti moze se prognozirati cvrstoca za razlicite i promjenljive uvjete njegovanja (Slika 8.Njegovano u vlazi Lstii tano suhCL_____ _ - 300. Nairne.8.. nego se koncentriraju oko zrnaca cementa i tako usporavaju njihovu kasniju hidrataciju. Povecanje moze biti i do 20%.. beton njegovan 20 dana pri temperaturi 10°C ima zrelost M == 20 [10 . :E'~erat1U:~u pocetku procesa ocvrscavanja ubrzavaju proces hidratacije odnosno prirast cvrstoce.. Povecanje cvrstoce uslijed povisene temperature i starenje betona moze se prikladno obuhvatiti pojmom zrelosti betona. koje pojacaju skupljanje vanjskog dijela betona. Odnos zrelosti i tlacne cvrstoce betona [8. sto rezultura povecanom cvrstocom.Na slici 8. .dt 108 = gdje se t mjeri u danima. Medutim. koji se definira kao: zrelost (M) iii opcenito: M=fT. a sile privlacenja stijenki vece.~=-~. formiraju se meniskusi u porama. To se obj~snjava drugacijim usmjeravanjem tijeka hidratacije u pocetku. Posljedica je. Relativni utjecaji njegovanja betona.. .. te vlaznosti uzorka u trenutku ispitivanja.. / / /ITemp. ako su pocetne temperature znatno vise pojam zrelosti nije primjenljiv.10)] == 400 DC· dana i treba imati istu cvrstocu kao takav beton njegovan 10 dana pri temperaturi 30°C. Npr. ~ ~ / <// / / .6. Ako se beton ponovno navlazi porast cvrstoce se ponovo ubrza. znatan utjecaj imaju i drugi cimbenici. V} / / " I ~ Naknadno njegovano u vlazi Njegovano na zraku . Za temperature izmedu 5 °C i 40°C../ /?/. Za druge vrste cementa.7.3).. Ako se beton neposredno prije ispitivanja kratko vrijeme susi. I-- '" '" 0 starost (t) x temperatura (T) OL_ __ 1 _J __ L_~-L-L .>. zavisno od mineraloskog sastava dobivaju se nesto drugaciji podaci. ~. V) ~200 en . 40 '" ~ cO '0 0 . -:.::_ O[ ~-:- J. aT od -10 °C.7.._.~~=. s» L_~ __ ~ • Zre10st (log mjeri10J °C 5 10 5J lCXJ llXJJ x dani 5UJJ Slika 8. 'U ~ en 'U c en en .njegovanja.

Taj utjecaj pokazan je na slici 8.10.12.9. Pkril = 0. ispitivanja odnosa tlacne cvrstoce cementne paste i ukupne poroznosti. pa .4 0. Ova zakonitost moze se obuhvatiti izrazom: fcc pc tt. Obicni betoni prave se od agregata znatno krucih od cementnog kamena i relativno vrIo male poroznosti. U~Qr~~nost_cin..9.8 0. A = 310 MPa.. Odnos izmedu cvrstoce cementa i cvrstoce betona je linearan.6 . ipak u praksi poroznost cementnog kamena ima odlucujuci utjecaj na cvrstocu betona.1 I). prikazani su rezultati od vise autora. Dijagram odnosa v/c-faktora i cvrstoce betona.4]. I 0).0 0. \ 2.2 gdje je f cvrstoca. poroznost za koju je f = 0. .11. 111 . !f) Vibrirani beton Rucno zbijanje I I I I I I' f- ~ 276 )(J .55. ~ ><._. pa premda volumna koncentracija agregata ima utjecaja na cvrstocu betona.- ~ 138 ~(J r- I( I( I I zbiJeni NedovolJno beton Vodocementni faktor r--i f- co 1 2 Ukupna poroznost.. Medutim.. Na dijagramu na slici s 8.<.9 Vodocementni faktor Slika 8.l . Korelacija cvrstoce i poroznosti cementnog kamena [8.1> 0. sto znaci izracunati tezinski omjer vode i cementa po odbitku vode adsorbirane u agregatu.0. U svim dijagramima naveden je efektivni vodocementni faktor. POROZNOST I ODNOS VIC FAKTOR .. smanjtlj~ __ecvrl'toca zaJ 9Q_. PI ukupna poroznost.2 f=Alog- Pt Pkrit 1.. tako da je odnos vic faktora i cvrstoce betona prikladno prikazati u normaliziranom obliku (Slika 8..co ~ 552 •• f- ~ .o_l"e~ je time obuhvacen i stupanj hidratacije cementa. Kao kod svih empirijskih formula i ovdje su moguce sarno interpolacije. Dijagram odnosa vic faktora i normirane cvrstoce betona.5 0. za svakih 1% volumenapovecane poroznosti.. poroznost je neprakticna za odredivanje cvrstoce betona. Slika 8. U praksi se koristi odnos cvrstoce prema efektivnom vodocementnom faktoru.CVRSTOCA \ 'f Na poroznost betona se rnoze utjecati projektiranjem sastava cementne paste i tehnoloskim postupcima i ona ima najveci utjecaj na cvrstocu.l!g~Ll2Qr~JgW_ihu:n~ illvucel1~_p.%. P~.. za betone pripravljene s obicnim portland cementom.8 0. 110 '" ~ 'U cO .. 1. a zavisi i od stupnja zbijenosti betona (Slika 8. Napredovanjem hidratacije povecava se cvrstoca betona. Utjecaj vic omjera i starosti na tlacnu cvrstocu betona od obicnog portland cementa.8 Vl ><. 5 10 20 % 60 ~ I Slika 8.4 0. Slika 8.l .~ 414 0 . iako fundamental an parametar._ '" '" c: QSO vIc faktor tOO 0.7 0.

B .5]. cvrstoca veca. a W za vodu.O. UTJECAJI HETEROGENE STRUKTURE BETONA Cementni kamen ima vrlo nepravilnu poroznu strukturu. To se objasnjava u prvom redu time. Poroznost je parametar koji najbolje korelira s mehanickim svojstvima i trajnoscu betona.~+-._C=-__ V I IA I Ak W a -+-. Slika 8. Slijedi.1_:_9.7 Slika 8.. Pod tlacnim naprezanjem u betonu dolazi do (1) cijepanja materijalaod vlacnih naprezanja. isto tako i vic faktor. Model prijenosa naprezanja u skeletu i matrici betona.::_+. tj.. mrsavije (tj. narocito u obliku zakazivanja smicne veze na interfaceu agregata i cementnog kamena.5 0. a time i mogucnosti lokalne koncentracije naprezanja.14. nakon uvrstavanja vrijednosti za tamo odabrani cement su: za Veg=O. predpostavlja se.:m.5 o . vodi. sto uz isti vic faktor kolicina pora u cementnom kamenu ostaje ista.U Utjecaj agregatnocementnog (AI C) faktora. Svojstva agregata. Taj model moze se prosiriti na beton zadanih omjera mijesanja konstituenata. da nema gubitaka vode evaporacijom. oblik zma i tekstura._. za beton tipicnorn slomu kalanjem. I-< ){J ~ 40 co ){J c co .::.. koja se moze usporediti s nasumicnom prostomom resetkorn. utjecu na cvrstocu betona uglavnom indirektno..I92m. Utjecaj NC faktora na cvrstocu betona [8. proracunati poroznost cementnog kamena. Neka je omjer cementa. pukotina na interfaceu uslijed proklizavanja (siri se pod nekim kutem u odnosu na vanjski tlak). na cvrstocu betona vidi se u dijagramima na slici 8.13.. 113 . U ovim razmatranjima zanemarene su pore u agregatu. Agregat sarno povecava stupanj heterogenosti. jer je njih znatno manje u normalnim agregatima za beton. Cvrstoca interfacea r.4 0.13. a volumen zraka neka je a.19m] + a Ukupni volumen betona je: C A Ak V=-+~+-+W+a. za neki vodocementni faktor. preko obradljivosti svjezeg betona. Prema tome za kolicinu cementa C (kg/rn") je: Vp = [vic .a!:. pa je prema objasnjenjima u prethodnom poglavlju.·PROSIRENJE POWERSOVOG MODELA POROZNOSTI CEMENTNOG KAMENA NABETON Powersov model omogucava.-+-+Pc Pp C Pk C C C UTJECAJ AlC FAKTORA NA CVRSTO(. a Vy=v/c-O. zbog njihove znatno vece krutosti u odnosu na cementni kamen. pijeska i krupnog agregata zadan po masama sa C:Ap:Ak. Pc Pp Pk gdje su oznake P s odgovarajucim indeksima za gustocu cementa. sto 112 60 AgregatiCement o e s co co '(J If) 50 + x 6 5 J 4. pukotina u mortu uslijed vlacnih naprezanja (siri se u smjeru vanjske tlacne sile)..6 Vodocementni faktor 0. Ukupni volumen supljina u betonu je: _ V p = Veg + V y + a Ranije izvedeni izrazi za Powersov model u poglavlju 0 cementima. rezultiraju vecom cvrstocom.2 O.. Zato ce pri bilo kojem vanjskom opterecenju u cementnom kamenu nastati vrlo komplicirana unutrasnja naprezanja. da je ukupna kolicina pora u betonu manja. kontaktne zone izmedu agregata i cementnog kamena je n!jmanja u usporedbi s cvrstocom agregata 1 1 cvrs ocom cementnog A . s manjom kolicinom cementa) mjesavine betona.J 0.14.19m za jedinicu rnase cementa. Posljedica je ranije prekoracenje vi acne i smicne cvrstoce. da je agregat i pijesak u zasicenorn povrsinski suhom stanju._----=. kao sto su granulometrijski sastav. Tipicna situacija shematski je prikazana na slici 8. U pojedinim elementima takve strukture javljaju se tlacna.. a kolicina cementnog kamena s povecanjern AlC faktora postaje manja. vlacna i smicna naprezanja.. koja su posljedica heterogenosti materijala i (2) proklizavanja. Takoder se uzima.O"'. """i JO o + o 0. pijeska i krupnog agregata.__:. Prijenos tlacnih naprezanja u strukturi betona odvija se prvenstveno preko skeleta krupnijih zma agregata. Kolicina pora u betonu. Uz isti vic faktor. Kao i ranije. ukupna poroznost betona je: P = ~ = __ --'-v:_:/c:..

Posljediea kemijskog djelovanja vrlo bazicnog eementnog kamena su promjene u povrsinskom sloju svakog agregata. ~~~ii~~~. koji su najmanje ispunjeni eementnim kamenom.~~~.. uslijedi otpor trenjem daljem proklizavanju. koja se prirnice zmu agregata blize okomiei na povrsinu zma.QD.i~~ (1) zbog slabije strukture eementnog kamena u toj zoni. 114 (1 Naglo (nestabilno) pukotina u matrici sirenjg 75 Stabllno slrenje pukotina u matrlci Stabilni porast pukotina na interfaceu Pukotine koje postoje prije opterecenja se prosiruju Q Aku"lCn.17).. emisija Brzina ultrazvuka Slika 8. ako je smjer nagiba pukotine. 15 .a. Do sloma pojedinih zma agregata dolazi.G...16). Dijagrami naprezanje-deformacija za agregat. o 5 FJ a .razvojeI1! pukotina na interfaceu vee nakonprekoracenja30%. Dijagram betonaje za vece vrijednosti naprezanja zakrivljen..~i~t~_~i. Postoje cetiri karakteristicne faze: (1) Pocetni uvjeti. cementni kamen i beton..16. ukoliko se nalaze u ravnini lokalnih naprezanja. Pri tome vaznu ulogu ima tekstura agregata.. ali najcesce one su sarno dio proeesa sirenja pukotina pod vecim opterecenjima. tj..17 Rezultati mjerenja na uzorku betona opterecenorn na tlak do slorna. prikazani su obliei cr-e-dijagrama pri ispitivanju tlacnih cvrstoca agregata. U praksi je uobicajeno ispitivanje betona na tlak u presama s kontroliranim prirastom sile. Lomljenje betona pod tlacnim opterecenjem je postepeno uz stalno povecanje stupnja ostecenja..0d. smjer kojim se sire pukotine s1ijedi kontaktne povrsine.e_hei. (2) zbog mikropukotina nastalih prije pocetka djelovanja vanjskoga opterecenja i uslijed sprijecenih difereneijalnih pomaka od skupljanja eementnog kamena i razlicitih koefieijenata termicke dilataeije eementnog kamena i agregata i (3) zbog supljina koje nastaju kao posljediea izdvajanja vode. U podrucju cvrstoce betona druga dva dijagrama su lineama. Nakon pocetnog prekidanja veza. Vee prije opterecivanja postoje pukotine nastale uslijed volurnnih promjena. (b) akusticne emisije. biljezenja zvucnih signala pornocu pojacala tijekom opterecivanja uzorka i (e) brzine prolaza ultrazvucnih impulsa kroz uzorak (Slika 8. objasnjava.. Promjene mikrotvrdoce na interfaceu cementni kamen-agregat [8. -" ... To ispitivanje obicno zavrsava nakon sto se postigne maksimalna sila.15. To se moze pokazati npr.r" 0 x ~ 150 100 10 Razmak od interface-a 50 50 (Ilmi 100 150 Slika 8. eementnog kamena i betona. proeesa zbijanja i hidratacije.~~. Ovaj prividni paradoks (da suma dvaju lineamih dijagrama nije lineama). Betone vrlo velike cvrstoce (60 i vise MPa) moze se dobiti sarno poboljsanjern kvalitete interfaeea. . Zbog svega toga. mjerenjem mikrotvrdoce (Slika 8.6]. -" I 0> :::J. One mogu prouzrociti zakazivanje uzorka betona. iIi u slucaju vrlo nepovoljnih dugu1jastih ili plocastih zma agregata. 115 . pa su na to usmjerena novija istrazivanja. obicno uz najveca zma agregata i prolazi prostorima. Na sliei 8. Karakteristicne faze ispitivanja tlacne cvrstoce mogu se pratiti mjerenjima: (a) uzduzne i poprecne deformaeije. Deformacija lWJ ..15._::J 'U 10 co 20 Cementni kamen is ~ .10-6 LUJJ Slika 8.c 40 o o kvarcit vapnenac ~ fe1dspat '" § ]0 <.b/J:sto.

pa moze cak prernasiti poce... uzorka./ . koje se dalje ne siri. Granica izmedu podrucja (3) i (4) je vazna.~~. sirenje pukotina prestaje '. U tom podrucju sirenje pukotina postaje nestabilno. a slom ce nastupiti utoliko prije koliko je opterecenje vece. Sarno ce puzanje betona biti vrlo veliko.. ako je naprezanje blizu trajne cvrstoce. koja daje najvecu mogucu defonnaciju od trajne cvrstoce za beskonacno vrijeme. nestabilno sirenje pukotina se nastavlja tijekom vremena.85 tlacne cvrstoce.19. neopterecenog uzorka.-=--. Pod malim opterecenjern pukotine odpocinju na molekulamom nivou na pojedinim izoliranim mjestima po cijelom volumenu uzorka. Akusticna emisija se znatno povecava. pukotine se spajaju i sire.. ukoliko je opterecenje stalno. prikazani su na slici 8.' '1/ I / // . Radni dijagrami betona snimljeni ispitivanjern u presi s kontroliranim Slika 8.lno. pa ako je opterecenje kratkotrajno. ukazujuci tako na naglo povecanje pukotina. zahtijeva veci put sirenja pukotine odnosno vecu energiju za lomljenje uzorka.se fonnira cjelovita ploha zakazivanja.0 08 .(2) Podrucje malih naprezanja. kod kojih je relativna defonnacija pri slomu u granicama od 1 do 5 promila. dugotrajnih ispitivanja cvrstoce na jedoosna stanja naprezanja.' c9 »> ---- . povecavano do sloma: Rezultati se nalaze unutar tri granicne linije: (a) linije odredene modulom elasticnosti pri kratkotrajnom ispitivanju koja pokazuje najmanju mogucu defonnaciju pri naglom opterecenju. a zakazivanje je neizbjezno. ono ju zaustavlja i dalje prisiljava..18.tni volumen.19. da ako se opterecenje ne povecava. koja daje defonnaciju i vrijeme u trenutku sloma pri opterecenjima vecim od trajne cvrstoce.:'~-Granica z»: tecenja t = vrijeme pod opterecenjem 02 1/ o 10 200 % od max e pomakom. Zavisno od sastava betona trajna cvrstoce varira od 0. Nastaju brojne smicne pukotine tvoreci u prostoru slucajno rasporedenu mrez~ ~ukotma. Za ispitivanja koja je proveo Rusch. PRIMJENA MEHANlKE SLOMA NA TUMACENJE CVRSTOCE BETONA Mehanika sloma bavi se proucavanjern sirenja pukotina u hornogenim. Tada se naime uzorak i dalje defonnira (skracuje) uz postepeno smanjenje naprezanja. . Granica izmedu podrucj a (2) i (3) moze se definirati kao "tocka pocetn~ raspucavanja" na oko 50o/~d maksimalnog naprezanja za kratkotrajiii pokus ispitivaIiJa na tlak. manjem (c) granice zakazivanja. Ta granica odgovara trenutku kada je volumen uzorka minimalan.. je trajna cvrstoca bila 80% tlacne cvrstoce. opterecenje je postepeno.1 '/. Ako se tlacna cvrstoca ispituje u presi s kontroliranim pomakom.ilC' ""_ EI I \9':<-.. koje je manje od trajne cvrstoce nece izazvati zakazivanje cak i ako djeluje beskonacno dugo vremena.)._ cI / '?> ')"3(\6 _-_:::» I 't 1 v __ .. Djelomicno je to proklizavanje. To prikazuje silazna grana radnog dijagrama na slici 8._ 06 0·4 Jt'rr--1'---. tj. Ako je trajno naprezanje vece od trajne cvrstoce. tako da postoji veci broj duljih pukotina uglavnom u smjeru opterecenja.. --. Eksperimentalni rezuItati Riischa (1960 god. (4) Priblizavanje maksimalnom naprezanju.. krtim materijalima. koji traje Dugotrajno tlacno naprezanje. susjedne pukotine se spajaju i postepeno . I . To je "tocka konacnog drobljenja" i obicno iznosi 80 do 90 % maksimalnog naprezanja za kIatkotrajni pokus ispitivanja na t1ak (tlacna cvrstoca)..- //V - _-- . a / / / ? 0·002 Deformacija betona 0·004 0·006 0008 0010 Slika 8. a volumne promjene uzorka mijenjaju predznak.' //> / // . Njihovo siren~e je stabi. beton se ponasa elasticno. (3) Podrucje srednjih naprezanja. To vrlo malo utjece na oblik c-s dijagrama.18.1 . TRAJNA CVRSTOCA BETONA Standardna tlacna cvrstoca betona dobiva se iz pokusa drobljenja obicno 2 do 4 minute. cak i kad se dosegne maksimalno naprezanje. Nema znacajnijih nepovratnih defonnacija... Pukotine se povecavaju. Radni dijagrami dobiveni za jednoosna dugotrajna tlacna naprezanja.. sto znaci.. a brzma prolaza ultrazvuka. raznim brzinama. pri opterecenju cvrstoce. Brzine defonnacija se povecavaju. jer to je nivo naprezanja ispod kojega se uzorak (iIi konstruktivni elemenat) nece slomiti. da su krti materijali oni. Kada pukotina naide na zmo agregata.. Smicne pukotine se povezuju s onima u m?rtu iIi se granaju u mort._:_---=::. ~ Oblik silazne grane radnog dijagrama zavisi od tijeka sirenja pukotina...- . (b) granice tecenja. Beton pri ispitivanju iskazuje izvjesnu ..(~. a djelornicno kalanje. Granica zakazivanja <. Kako se priblizava slom. uzorak ne zakazuje iznenada uz nestabilno sirenje pukotina.r-:o. '). Vrijeme do zakazivanja je to krace sto je naprezanje blize tlacnoj cvrstoci betona. a smatra se. Mala je akusticna emisija i nema promjena u brzini prolaza ultrazvuka._. 116 117 .7 do 0. mjereno poprecno na smjer opterecenja. Tijekom tih eksperimenata. i doci ce do sloma. Ove pukotine ne izlaze u vanjsku matricu cementnog kamena (prema povrsini). tako da se volumen pocinje povecavati. znatno se smanjuje./ . obicno pod kutom od 20 do 300u odnosu na smjer tlacne sile. da obilazi oko zrna.

i 8. u slucaju cementnog kamena. poznato kao cvrstoca pri krtom slomu. a E je modul elasticnosti. Slika 8. Za nju vrijedi: a = ~WE f 1t • Prema teoriji krtog sloma. da velicina i oblik uzorka su takoder Cinioci koji utjecu na cvrstocu. jer kako se pukotina siri (c se povecava u jednadzbi za am)' maksimalno naprezanje se povecava. Procijenjena je na osnovu meduatomnih sila i proracunata iz potrebne energije. Tako je npr. a oslobada se elasticna energija u dijelu materijala koji se relaksira sirenjem pukotine (Slika 8. a m = 2 a--{£. da veci uzorak sadrzi veci broj kriticnih pukotina.22). ~ -c I. zrno nehidratiziranog cementa.-"".1). Deformacijska energija osloboifena otvaranjem pukotina B r r a Nominalno (prosjecno) naprezanje Bllanca energija C c Energija potrebna za tvaranje pukotina A Slika 8.prividnu plasticnost (Slika 8. pa je pojava takve pukotine u heterogenoj strukturi betona problem statisticke vjerojatnosti. Prema tome.15. 118 119 . Ako je oslobodena energija dovoljno velika. dovoljna je za nastavak sirenja te pukotine. U posve krtom materijalu. Medutim. sirenje pukotine se zaustavlja sve dok se vanjsko opterecenje ne poveca (Slika 8. c gdje W predstavlja rad potreban da dode do sloma. Shema eksperimenta za tumacenje Griffithova principa.21. naprezanje razaranja materijala s pukotinom. Maksimalna vrijednost naprezanja (am) ovisi 0 velicini pukotine (2c). To je jedan od razloga. iii na neki zilaviji dio materijala za koji treba vise energije da bi prosla pukotina. dolazi do slorna cijelog element a (uzorka). da se na vecim uzorcima pri ispitivanju cvrstoce dobivaju manji rezultati nego na manjim uzorcima (Tablica 8. i radiusu zakrivljenosti u vrhu pukotine (r) prema poznatoj relaciji iz teorije elasticnosti: ~. To znaci. nastaju uvjeti nestabilnog sirenja pukotine. energija oslobodena u pocetku sirenja pukotine moze biti premala za sirenje pukotine. energija koja se oslobada otvaranjem pukotine. Razdvajanjem po pukotini nastaju dvije nove povrsine. Takoder. zakazivanje pocinje na mjestu najvece pukotine orijentirane u smjeru okomitom na smjer vlacnih naprezanja. Povecanjem vanjskog opterecenja povccava se i maksimalno naprezanje am' dok ne dostigne af. Koncentracija naprezanja oko pukotine u krhkom materjjalu pri cistcm vlaku. a ukupna relativna deformacija pri slomu betonskog uzorka obicno je oko 3 promila. bez obzira na cvrstocu. r Oznake su vidljive na slici 8.22.a cvrstoca krtog sloma se smanjuje (jednadzba za a f). cija je vrijednost visestruko veca od nominalnog (prosjecnog) naprezanja (a). tj. kako je to teorijski pokazao Griffith. da bi se formirale dvije nove povrsine pri raspucavanju hidratiziranog cementnog kamena. u kojem ne bi bilo pukotina. Velika razlika izmedu teorijske cvrstoce i izmjerenih vrijednosti objasnjava se postojanjem defekata i pukotina.20. veca vjerojatnost. Primjena mehanike sloma na tumacenje ponasanja betona pomaze razumijevanju mehanizama njegova razaranja. da se nastavi sirenje pukotine.18). Shema bilance energije uz Griffithov princip. ~ ~ (a) (b) (c) Slika 8..'. veci uzorak ce pri istom naprezanju a imati akumuliranu vecu kolicinu energije. proces se ubrzava.20. Ako je oslobodena energija manja. Oko pukotina dolazi do koncentracije naprezanja. koja naide na "zapreku": veliku poru (veci radius zakrivljenosti u vrhu pore). Teorijska cvrstoca cementnog kamena procijenjena je na oko tisucu puta vece vrijednosti od izmjerenih.21).

Envelopa zakazivanja za taj slucaj Stanje jednakog dvoosnog tlaka je interesantno utoliko sto spomenuti teorijski kriteriji ukazuju. 10%).Ova razmatranja predpostavljajujednoliku raspodjelu naprezanja. je pod kutom ciji luk je arc tan IFh prema apscisi. Agregat cini stanje jos slozenijim. vanjsko opterecenje se mora povecati.8]. karakteristican oblik zakazivanja je razdvajanje po jednoj povrsini.23. U toj ravnini. eksperimenti pokazuju. linija jednakih troosnih naprezanja. !1 0 0.2 0. znacajan je doprinos zakazivanju od smicanja po vezi prianjanja. Oblici raspucavanja za dvoosna stanja naprezanja.B ~ fe I· 0. Zato rezultati jednih autora prilicno odstupaju od onih kod drugih autora. Uzorak se cijepa u ploce. Na kratkoj duzini envelope.24: Zona I. u podrucju oko jednoosnog tlaka. sirenje pukotine moze biti zaustavljeno jos dodatno okolnim materijalom. a ne u stupice kao kod jednoosnog tlaka. da bi sljedeca pukotina iii defekat zapoceli proces sirenja. Ocito je. To se npr. desava kod savijanja. razlicite su velicine i orijentacije. Rezultati ispitivanja cvrstoce betona pri troosnim stanjima naprezanja mogu se prikazati u tzv. razlicitirn teorijskim kriterijima cvrstoce. Prema tome. Ocito je da do lomljenja uzorka dolazi zbog prekoracenja vlacne cvrstoce betona uslijed vlacnih naprezanja koja su pridruzena tlacnim trajektorijama. Pukotine obicno slijede interface najvecih zrna agregata. Zona 3. Struktura cementnog kamena je slozena. Najjednostavnije je dvoosno stanje naprezanja. c 1=0-2=0-3. r: crl Slika 8. Ukoliko je naprezanje ujednom smjeru nesto manje (npr. koji je pod manjim naprezanjem. Zatezanje 1. koja su definirana u tri kvadranta u kojima prevladava vlacno naprezanje. Medutim. Nakon rasterecenja uzorci 121 120 . pa razliciti istrazivaci pribjegavaju razlicitirn rjesenjirna.jednoosna I' na cvrstoca tlac- Zona 2 Slika 8. uzorak ce se u tom smjeru trajno (plasticno) deformirati. dolazi do pocetnog raspucavanja.2 1.23.0 1. u strukturi betona izlozenog hidrostatskom stanju vrlo velikog naprezanja.4 0. U kvadrantu t1ak-t1ak pukotine su pravilnijeg oblika. 11 f e . zbog heterogene strukture betona i razlicitih mogucnosti zakazivanja u strukturi cementnog kamena i u podrucju interfacea agregatlcementni kamen. 0 bilo kojoj raspodjeli naprezanja se radi. da bi zakazivanje trebalo nastupiti kada je jedno od naprezanja jednako jednoosnoj tlacnoj cvrstoci.4 11 -0. Provedba eksperimenata za viseosna stanja naprezanja je vrlo komplicirana.6 0.4 02 «. Medutim. kao Coulombovim iii van Misesovim. i u njemu postoji vise vrsta defekata i diskontinuiteta vee prije nanosenja vanjskog opterecenja: do 50% volumena cementnog kamena mogu sacinjavati pore. Zona 2. da je cvrstoca za dvoosno stanje naprezanja veca od one za jednoosno.0 Linija jednakih dvo\ osnih naprezanja \ O. komprimiranja strukture pora i smanjenja poroznosti. Brojne pukotine koje postoje u betonu iz raznih razloga. Objasnjenje ove pojave rnoze se potraziti u oblicima sloma za pojedina stanja naprezanja. kako je to shematski prikazano na slici 8. Medutim.8 1. a sarno ponekad i zrna agregata.24. presijecaju matricu cementnog kamena. Rendulicevoj ravnini (Slika 8. bez vidljivih ostecenja na povrsini. fcje jednoosna kratkotrajna tlacna cvrstoca [8. pa po cijelom oplosju uzorka nastaju pukotine u smjeru opterecenja. i nastaju u ravnini djelovanja vanjskih opterecenja. U slucaju nejednolike raspodjele naprezanja.2 1. vidi se na slici 8.6 0. tako da do de do povezivanja pukotina prije nego nastupi potpuno zakazivanje materijala. Envelope zakazivanja uslijed dvoosnih stanja naprezanja.25). da se ne moze dostici granicno stanje cvrstoce za hidrostatsko stanje naprezanja. eksperimentalni podaci 0 ispitivanju betona pod viseosnim stanjima naprezanja ne podudaraju se s teorijskim niti u granicnirn zonama. VISEOSNA STANJA NAPREZANJA Pojavu zakazivanja betona za viseosna stanja naprezanja nastoji se izraziti pornocu odgovarajucih parametara iz jednoosnih stanja naprezanja. U stanjima naprezanja.

5 0 \6V' 'l/" 6'1:/ Ravnina iednak~h volumetr~jBkib naprezanJa \B 3.0 2. . :J III <tJ <tJ '<J 00 C:>{J J-. Za neki odredeni raspon ciklicnih opterecenja. U pocetku je uzlazni dio (opterecivanje) radnog dijagrama konkavan prema osi deformacija (apscisa)./' 'l / " \ 1.5 2. Ako npr. pa se dobiva preostala iii tzv. \ ~.2 0 E . nepovratnom dijelu energije utrosenom na otvaranje pukotina i nepovratni dio puzanja.5]. \ " jednakih troosnih naprezanja / 6">. se mogu ispitati najednoosno tlacno naprezanje do sloma. 123 .0 2.0 0"1 / O"e Linija . nakon nekog vremena ("treniranja" uzorka) postaje pravac. da bi na kraju postao konkavan prema osi naprezanje (ordinati).J ~ . U prvom ciklusu opterecenja histereza je najveca.naprezanja. Rezultati ispitivanja i envelope zakazivanja pri troosnim stanjima naprezanja prikazani u Rendulicevoj ravnini [8.3. ~ Tlacna cvrstoca Beton na t1ak 1 O'Ll .. je mjera koliko se uzorak priblizio zakazivanju zbog zamora. '--1 Ill .. Donja granica zakazivanja dobiva se za: a gornja granica za: se povecavaju pukotine uz povrsinu zma agregata. Za usporedbu ucrtanje odgovarajuci S-N dijagram za celik opterecen na vlak [8.27)..25.5 / ' _1_ . ali se s brojem ciklusa opterecivanja i rasterecivanja smanjuje. S-N krivuljama (Slika 8. Neelasticni dio deformacije je kod cvrstoce na umor znatno veci nego kod kratkotrajnog ispitivanja cvrstoce ...?6?/ / /:"'/Tan-1 0. cvrstoca na umor se smanjuje kako se povecava broj ciklusa.fi0") / Slika 8.27. A . pa se ponovo povecava histereza i neelasticne deformacije. pri kojem se opterecenje povecava u jednom smjeru. 2. .4 0. 4: co na >:..5 3. co V) Braj clk1usa do zakazivanja (log mjeri10). a i povecanje elasticne deformacije. Radni dijagrami betona opterecenog ciklickim tlacnim naprezanjem [8./.. 1.'<J 0. Kada se uzorak priblizava zakazivanju naglo 122 V) <tJ J-.5 ...fi0"2 / = .7]. aN je broj ciklusa u trenutku sloma. tj. Slika 8.0 o. Sarno povecanje konkavnosti.. S-N dijagram betona u slucaju daje minimalno naprezanje nula.0 O"e /'. N 1~ 1~ 1~ 1~ Slika 8..6 0. S je kvocijent maksimalnog naprezanja i tlacne cvrstoce betona iz kratkotrajnog statickog testiranja. Povrsina izmedu krivulje opterecivanja i rasterecivanja proporcionalnaje histerezi. J-.8 na CVRSTOCANA UMOR Zakazivanje betona moze biti posljedica dugotrajnih ciklickih iii drugih ponavljajucih opterecenja.. uz istovremeni stalni lateralni tlak u druga dva smjera.26.5 3. rezidualna cvrstoca.fi 1.5]. ". Ta cvrstoca srazmjema je ostecenjirna nastalim tijekom troosnog .5 1.26). To se prikladno moze prikazati tzv.5 O"e \ 1. Gomja i donja granica zakazivanja iz dijagrama u Rendulicevoj ravnini odgovaraju dvim oblicima zakazivanja opisanim za dvoosno stanje naprezanja.0 0. naprezanje na tlak oscilira izmedu nula i nekog postotka od tlacne cvrstoce betona onda ce se oblik radnog dijagrama betona postepeno mijenjati (Slika 8. Oblici zakazivanja mogu se definirati za uobicajeni nacin ispitivanja.0 0.

Do zakazivanja po ovom kriteriju dolazi..2. U S-N dijagramima betona vidi se vrlo veliko rasipanje rezultata iz dva osnovna razloga. Kao mjera otpomosti betona na udar izracunava se apsorbirana energija po jedinici volumena uzorka.4 vlak co Jednoosni i tlak M = n/Nl + n/N2 + . da za odabranu vrstu agregata.6 0.5].5. ovih vrijednosti nije pouzdana zbog velikog rasipanja rezultata u S-N -o ~ 0)0 .. Zato se cvrstoca na umor kod betona definira nekim konacnim..2 A '-t'O o0 E"'" ::> V] o 0. '-i V]. To znaci. Prema tome udama cvrstoca se povecava i sa staroscu betona. kada je ukupni zbroj jednak jedinici: L n/Nj = 1 Procjena dijagramima. ~ V) '-t ~ ~ 0. pa u slucaju da je relevantna za sigumost betonskog elementa treba udamu cvrstocu odrediti eksperimentalno za odabrani sastav betona. Tablica 8.. jednoosni tlak 0. i to tako da je cvrstoca na umor nesto veca nego za vlazni beton. tako da se kvocijent u odnosu na staticku kratkotrajnu cvrstocu ne mijenja.5 vlak pri savijanju 0.1 od staticke kratkotrajne tlacne cvrstoce. tesko prognozirati broj ciklusa do zakazivanja.Najveca vrijednost od S. da je manje maksimalno zmo agregata i da je manji modul elasticnosti agregata. Pri ispitivanju udame cvrstoce malo bolji se rezultati dobivaju na prosusenim uzorcima betona. savijanje i tlak nakon 1 mil ion ciklusa. Vidi se. U slici 8. Stanje naprezanja minimalno A B C D 124 jedoosni vlak jednoosni tlak tlak pri savijanju jednoosni tlak maksimalno (S) 0.5 0. jer je u praksi karakteristicno pri prednapetim betonskim gredama. co co co .28.5 0. odgovarajuca maksimalna naprezanja i rasponi naprezanja (izrazeni uvijek kao dio staticke kratkotrajne cvrstoce) prikazani su na Tablici 8.. Simboli oznacavaju cvrstocu na umor za minimalno opterecenjc od 0..0'~----------------~--------------~ Vlak i tlak 0. velikog rasipanja rezultata kratkotrajne staticke cvrstoce betona i 'stohasticke prirode ispitivanja cvrstoce na umor. Slicno kao sto ce se vidjeti u slucaju otpomosti betona na eroziju.2 co .. naziva se granica izdrzljivosti. koje rezultira zakazivanjem nakon 1 milion ciklusa. koji bi doyen do zakazivanja. da je donje naprezanje jednako onom od vlastite tezine. + n/Nk 0.8 savijanju pri Jednoosni vlak ~ 0. jednoosni vlak 0.28). Npr. Podaci uz sliku 8. Za svaki raspon opterecenja uzima se odgovarajuca vrijednost Ni iz S-N dijagrama.28. U praksi ciklicka opterecenja variraju u vrlo razlicitim rasponima. Ovo stanje naprezanja je posebno zanimljivo. Testiranje se obicno provodi tako..8. smanjuje se cvrstoca na umor.. cvrstoca na umor se takoder srazmjemo povecava. Modificirani Goodmanov dijagram za cvrstocu betona na umor od jednoosnog naprezanja na vlak. 0. ukupno akumuliranih ostecenja primjenjuje Minerovo pravilo: pa se za procjenu 1. istog raspona opterecenja.. Higrometrijsko stanje betona utjece na cvrstocu na umor sarno ako je beton vrlo suh. Opcenito vrijedi.6. .. Utjecaj promjena u nekom rasponu naprezanja na cvrstocu na umor moze se prikazati u modificiranom Goodmanovom dijagramu (Slika 8. c:)O '-t Doprinos svakog pojedinog raspona ciklickog opterecenja jednak je kvocijentu izvedenog broja ciklusa ni i broja ciklusa N.. 125 Slika 8.5..4 jednoosni vlak 0. Ordinata. a gomje naprezanje jednako je onome od vlastite tezine plus korisno opterecenje. Bolji rezultati dobivaju se s uglastim i hrapavim agregatom (drobljeni agregat). da je najveci raspon naprezanja prihvatljiv pri savijanju (C). npr.. daje uzorak zadobio pukotinu. Za praksu se uzima. da je za odabrani nivo opterecivanja. Kako se sa staroscu betona cvrstoca povecava.. beton izgleda nema odgovarajuce granice izdrzljivosti.6 co .28. Udama cvrstoca betona bitno ovisi 0 obliku i teksturi krupnih frakcija agregata. tako je i za udamu cvrstocu betona povoljnije. Smanjivanjem frekvencije naizmjenicnog opterecenja ispod 1 Hz.28 prikazane su razne kombinacije tlacnog i vlacnog opterecenja.8 UDARNA CVRSTOCA Ne postoji funkcionalni odnos izmedu udame cvrstoce i staticke kratkotrajne cvrstoce betona na tlak. Ta mjera je prikladna za usporedivanje rezultata ispitivanja dobivenih za razlicite velicine uzoraka iii razlicite velicine tereta iii razlicite visine padanja tereta.1 ad kratkotrajne staticke cvrstoce [8.... Dok je granica izdrzljivosti celika oko 0. sto je veca tlacna cvrstoca to je veca i udama cvrstoca betona. kada se moze znaeajnije manifestirati puzanje betona. ako je minimal no naprezanje 0.2. To je jasani pouzdan znak.4 Raspon naprezanja . Oznaka na S1. 1 milion.. vrlo velikim brojern ciklusa. uz minimalno naprezanje na tlak i maksimalno na vlak. koja se mjeri od crte pod 45° iz ishodista daje raspon naprezanja. da se uzorak betona izlaze ponavljanim udarcima padajuceg tereta sve dok taj teret ne prestane odskakati. ispod koje ne dolazi do zakazivanja.

c: . U histogramu je broj rezultata ispitivanja (ordinata) svrstan u intervale od po 1 MPa (apseisa). umanjuju prionljivost armature i betona... Odnos izmedu tlacne cvrstoce betona i brzine nanosenja opterecenja sve do udame cvrstcce [8. MPa/s loJ I IcY IcP IrfJ Slika 8. epoxy smola). Udarna cvrstoca betona (Slika 8. ~ ..It\ 3 2 20 10 .. N '..5]. da prakticn~edstavlja..vjerojatnost. Velie ina prionljivosti zavisi i od profila armature..ikojesu. Statisticka raspodjela rezultata ispitivanja projektirane tlacne cvrstoee betona fc=30 MPa. Odnos tlacne cvrstoce betona i prionljivosti ispitane pull-out testom [8.29. liii 40 45 Slika 3.. proporeionalna tlacne cvrstoce tlacnoj betona Cvrstocu i drug a svojstva materijala za inzenjerske konstrukeije karakteriziraju stobasticke varija£li~~ Za beton su one narocito velike... MedutimJ}._~vrst. NPa 5 10 15 20 25 30 0. Na sliei 8.posljedica skupljanjajpuzanj~'betona:------"'-----Opcenito vrijedi. Zato zastitni slojevi na povrsini armature (npr. I'M 126 127 .. ~ •..1]..hetona._sye..ajye_CLdiQ_r_ezultata_(29_.jto znatno povecava adheziju celika i betona..8]. Krivulja je simetricna obzirom na srednju vrijednost.svojstya_ka~olietona tako i celika..29). takoda je u standardnom testiranju propisan i profil armature._ . Za daljnje povecanje povecanje prionijivosti je sve manje (Slika 8. Karakteristicni parametri normalne distribueije prikazani su na slici 8..30).6. nacina spravljanja. Slika 8.32 .marks._ (1J (1J 6 5 4 (1J Rebrasti celik .Prionljivost se moze ispitati cupanjem (pull-out test) stapa odrezanog od armature i zabetoniranog u koeku duzine brida 15 em. Uzroei varijacija cvrstoce betona su mnogobrojni..:: :.0 . da je prionljivost armatureib~ton~ cvrstoci betona do priblizno 20 MPa. pa mogu uzrokovati vece deformaeije i pukotine u betonu takvog konstruktivnog elementa. Ova je teorijska krivulja zadana s dvije velicine. 1:) 35 40 45 15 20 25 30 35. Cl"t _. "~ Varijabilnost cvrstoce betona i dokazivanje MB ..2 MPa v = 18..mogu6e-la:ijedUQsti promatrane.2 MPa = 6.31. prakticnog odstupanja u doziranju od projektiranih sastava. Ukupni broj ispitanih uzoraka bio je 466. da bi i vrlo male i vrlo velike vrijednosti cvrstoce imale neku malu vjerojatnost..2 X 5 o.. ugradnjei njegovanja betona.. 0(.e!l9_i~ adhezij~ i trenja_:l'l_a_yeliciI1u te vezeutjecu. prikazan je karakteristicni histogram rezultata ispitivanja tlacne cvrstoce betona projektirane marke betona 30 MPa (MB 30)._nalazL~unutarJ~~mo~e se uzeti..- °lcP Brzina opt~reclvanJa..31.. 30 n Parametri statisticke 40 abrade 1 testiranje raspadjele n = 466 fcm= 34.%). utjeeaja transportnih sredstava... Pocevsi od varijacija svojstava komponenata betona. a odnosio se na jednu cijelu godinu [9.. betona je znatno veca od kratkotrajne staticke tlacne cvrstoce Prionljivost betona i armature .30._... ali i relativne deformacije.! o . koji se u novije vrijeme primjenjuju kod konstrukeijajako izlozenih djelovanju klorida.. Histogram se rnoze dobro aproksimirati krivuljom normalne iii Gau"§"SQY~_distribueije.Q~a veze izmedu betona i celicne armature rezuitira prven~ty.) '"o T1acna cvrstoca betona. Kemijske interakcije penetriranjem CSH kristala u oksidni sloj armature su zbog slicne kemijske prirode povoljnije nego penetriranje CSH kristala u epoksidni sloj. sto znaci. Prostire se u plus i minus neizmjernost. 7 c: . U povrsinskom sloju dolazi do kemijske veze izrnedu eementnog kamena i oksida zeljeza. da neki rezultat ispitivanja cvrstoce betona bude u :J . pa do postupaka i kriterija testiranja. DrugTrIflljeCTma~... srednjom vrijednoscu (fm) i standardnom devijaeijom (0-) iii proejenom standardne devijaeije (s).

~~:~@~~~:_~::d~~S-~~:-~.96 2. Pojedini rezultati ispitivanja unose se u statisticku kartu kronoloskim redom. 2.da. til~. Faktor vjerojatnosti k 1. (podbacaj na broj rezultata) 15.(----------_ .0 95.. J..9 10 (I od 6) (I od 10) 'W co o vr ~t---..6%.~i_"-~~-\~I(_ Projektirana cvrstoca ------ Tab!ica 8.fmY n s = ~L..5 (I od 40) 1 (1 od 100) 0.. s je procijenjena standardna devijacija izracunata iz manjeg broja podataka.s (fraktil) %. i ekonomicnost i sigumost konstrukcije.s).0 90. ~ 10 f _ t . _?_. zavisno od manjeg broja raspolozivih rezuitata. karakteristicna cvrstoca moze prikriti i neke dijelove slabije proizvodnje betona.~.33 3. minimablP cvntoCe Minimalna cvrstoca obicno se propisuje u dijelu od pr6}ektirane cvrstoce betona (MB). MSJl . LlJ Tt s i eris CV r s to'ca = MS. f cr = =--'..00 Vjerojatnost cvrstoce u rasponu fm±k.---~~~~v-----~~~. koje podjednako uvazavaju riziko proizvodaca betona i vlasnika konstrukcije tj.. U dijagramu su naznaceni postoci broja rezultata ispitivanja.2 80. -- I ~ =-1. 128 129 .64 1._-- : (fm ± k~~). . s je standardna devijacija izracunata na osnovu velikog broja podataka. odredba "da ne smije" znaci.0 99. koje reprezentira uzorak s vecim podbacajern. (fi .. Slicno se rnoze definirati vjerojatnost. a V koeficijent varijacije.~:5~.fm? 11-1 V=5!. Broj rezultata u statistickorn uzorku treba biti barem 50.jevaznopdrediti onu evrst()~~_(f!_ar_a_kter_iit!EIlf! (~)'r§tQfca.(fi ._. Sto je manji broj pojedinacnih rezultata ispitivanja cvrstoce..w()r!l__ dokazati.. P_ri_~~finiranju projektirane cvrstoce betonaposebno.--~~--~--~ -.. -. da su oni vremenski neovisni. koji su u Tablici 8.' _ gdje je k faktor vjerojatnosti (Tablica 8._. bili navedeni za slucaj.. kojima se dokazuje postignuta karakteristicna cvrstoca.7 Vjerojatnost cvrstoce manje od fm-k.fi je cvrstoca pojedinog uzorka.!£ ili'p_<?_s!()1<1k_p_Q_cl_R-. _uzimani.li broj rezultata testi~Tlj~Jfr. n je ukupni broj rezultata ispitivanja.33.-' '_'~' f:min '" ~--~t-----------~--~~==~~~~~~-------=~--~~ -o co .. _.i_ pJ:9pisima.15 (I od 700) Slika 8.3) kojim je definirana sirina prornatranog intervala.282 1.!~~jil)..~~3-~-) Osim toga svaki propis za beton odreduje.. Vjerojatnosti.90 MB iii fmin=MB-4. Pri takvoj obradi rezultata ispitivanja. pa se radi sigurnosti dokazivanja korigiraju (uvecavaju) faktori vjerojatnosti. k granicarna 3s oko srednje vrijednosti jest 99.} ) fm~!~~8~s-':.. koji se mogu ocekivati unutar intervala duzine jedne standardne devijacije.0 98.?~Ej~_g_~Q_l!ll_i_i~J)it~l1i~p_r:e_J!lllnOl]11ll_t!\lim(l . tj. propisi za beton obicno navedeni izraz za dokazivanje karakteristicne cvrstoce daju u prilagodenom obliku..~-.s % 68. to je i taj dokaz manje pouzdan. U prakticnoj primjeni. sto zavisi od postupka proracuna konstrukcije i treba biti unaprijed propisano projektnom dokumentacijom.e_dan. mora se dodatno ispitati. LiJ SV<k3 tcCka fl prosj€k cd 5 pret:trrhih rezul tata 5 (1 od 20) 2. da ne smije biti rezultata manjih od neke minimalne vrijednosti. U svakom slucaju beton elemenata.a. Krivulja normalne distribucije. U grafickom dijelu karte Slika 8.) ... fbkLMkoje smije biti manji siln19_j. ri. Statisticka metoda kontrole kvalitete pornocu kontrolnih karata (Slika 8. Parametri koji definiraju normalnu distribuciju su aritmeticka sredina svih rezultata (fm) i standardna devijacija (0-)._.32. H n m ~r..3.s) i vjerojatnosti broja podbacaja (fm-k.00 1.h... da se tolerira 1 do 2 veca podbacaja. r . tij ~kOI11J-l~~~~. Za prakticne potrebe.._.je.J._.frl.Yruun~.. da neki rezultat bude unutar nekih drugih granica pomocu izraza: . t ::g Klizna sn:xtira cvrstcr'e ~ t-. Npr fmin=0.33) pokazala se vrlo prakticnim i efikasnim pomocnim sredstvom za upravljanje kvalitetom proizvodnje betona. Ovi izrazi daju se na osnovu krivulja operacijskih karakteristika._.J_~i~~~j~jf:~_:~~~.2 z... (J' -.3. da ce cvrstoca biti u rasponu (fm ± k. ~~ <. Opisani nacin obrade rezultata ispitivanja cvrstoce pretpostavlja. __ . da se raspolaze s 50 iii vise rezultata. Primjer statisticke karte za kontrolu cvrstoce betona.IOO% fm (\) .

. izraz za dokazivanje karakteristicne cvrstoce postaje: f m· konSlr. U usporedbi s betonom ugradenim u kontrolne uzorke (kocke iii valjke). pa i uvjeti ocvrscavanja su drugaciji. prema propisima raznih zemalja. Ispitivanja na konstrukciji se provode u dva koraka.70 Ii. Prvo se nerazomim postupkom ustanovi homogenost betona u ispitivanom konstruktivnom elementu. Slika 8. urezivanje (identation test). 'I. Ova cinjenica uzima se u obzir pri dokazivanju postignute karakteristicne cvrstoce betona tako.90...(J co .. 16 . itd. Primjena nerazomih postupaka ispitivanja cvrstoce betona temelji se na odredenoj korelaciji izmedu tlacne cvrstoce betona i parametara.. srednja vrijednost odprimjerice.20 4. Prema tome. koji se izrezu iz konstrukcije (vadenje jezgri). da se mogu postaviti kriteriji za ocjenu rezultata onako kako pristizu: • pojedini rezultat smije biti manji od MB.60 4. Prema raznim autorima.3 28 III .. provodi se kombinacijom razomih i nerazomih postupaka ispitivanja.'iTTTTTTTTTTYTTTTTTrrTTrp'TTf1'TTPT' 'I 4.34.70 do 0. U donjem dijelu dijagrama unosi se tzv. Ukoliko se zeli postaviti blazi kriterij moze se propisati isti uvjet za kliznu sredinu od npr.90 brzina ultrazvJ<a Slika 8.. .10 j 11'1" i 'I' 1111' I i '. naknadno utvrdivanje cvrstoce betona u konstrukciji. klizna sredina. Korelacija rezultata ispitivanja kontrolnih uzoraka i uzoraka iste velicine i oblika izrezanih iz konstrukcije [8.50 4. betoni ugradeni u konstrukciju razlicito su ugradeni. koje se zatim moze koristiti za ispitivanja betona u konstrukciji.. te oni mogu posluziti za dokaz postignute karakteristicne cvrstoce betona. zbijani i njegovani. ali takoder manja je cijene kostanja. dobiju se bazdarne krivulje (regresijski pravaci na slici 8.3] 4. Eksperirnentalni rezultati ispitivanja tlacne cvrstoce betonskih kocaka pre rna rezultatirna ispitivanja indeksa sklerornetra odnosno brzine prolaza ultrazvuka za iste uzorke [8.00 4.35).(J • temelji l:. otkidanje valjaka (break-off test).. Da bi se smanjilo ostecivanje konstrukcije. minimalna cvrstoca i projektirana srednja cvrstoca. tj. te razlike mogu biti od 10 do 30%. 48 44 liJ ~ "(J co J6 J2 rO .naznacena je MB. 0L- ~ 20 ~ 40 o betxriir. koji se dobiju nerazomim postupcima (Slika 8.12]. Opseznim komparativnim laboratorijskim ispitivanjem uzoraka nerazomom metodom i zatim ispitivanjem njihove cvrstoce. U slucaju nezadovoljavajucih rezultata iii nedovoljne kontrole provodi se naknadno dokazivanje cvrstoce betona u konstrukciji ispitivanjem uzoraka.35. Postoji veliki broj takvih postupaka: pomocu ultrazvuka iii sklerometra. Prednost rada sa statistickorn kartom je u tome. 130 131 . sest uzastopnih rezultata. razlicito uvecaju dijeljenjem s koeficijentom 0. zbog uzimanja propisanog broja uzoraka za dokaz cvrstoce betona. da su cvrstoce betona u konstrukciji manje od onih dobivenih ispitivanjem na kontrolnim uzorcima (Slika 8. Na osnovu rezultata tih ispitivanja odredi se nekoliko reprezentativnih mjesta iz kojih se izrezu uzorci betona za ispitivanje cvrstoce. pet uzastopnih rezultata. prema nasim propisima 0. S tako dobivenim podacima 0 odnosu cvrstoce i parametra odredenog nerazomim postupkom korigiraju se (rebazdarenje) svi rezultati cvrstoce dobiveni nerazomim postupkom. MB ' SR ~ Cvrstoca betona u konstrukciji Kontrola postignute cvrstoce proizvedenog betona provodi se tijekom izvodenja objekata. Zbog ekonomicnosti i jednostavnosti. da se rezultati dobiveni ispitivanjem betona iz konstrukcije. utiskivanje cavala (penetration test).9].{XJloiero . primjenjuju se jos i nerazome i polurazome metode utvrdivanja kvalitete betona.. cupanjem malih ugradenih sidara iz betona (pull-out test). Brojna komparativna ispitivanja betona iz konstrukcije i kontrolnih uzoraka betona pokazuju. SR je standardna devijacija.csoievn: tetmir . koja sadrzi rasipanje rezultata ispitivanja betona i rasipanje rezultata uslijed vece nepouzdanosti metode u odnosu na ispitivanje uzoraka izrezanih iz konstrukcije. 24 co 20 c: . 'I 4. _ ~85 1282 = f. 12 ~ fe' Wa [kocke ) I..35).liJ 4.I i 'I"l" 4. ali ne manji od [min' • srednja vrijednost od tri uzastopna rezultata ne smije biti manja od propisane MB.85.. Rezultati dobiveni ovim postupcima su manje pouzdani od onih koji se dobiju ispitivanjem valjaka ispiljenih iz konstrukcije.34).

Za konkretni skup eksperimentalnih podataka Popovics je dobio A=353. a manje 0 troskovima izrade. da prevelike kolicine cementnog kamena potenciraju nepovoljna svojstva betona.. ali za konkretan objekt i njegove posebnosti propisuje se u tehnickoj dokumentaciji. Povecanje cvrstoce smanjenjern vodocementnog faktora postepeno iseezava. kolicine vode i kolicine cementa.. koja zapravo grubo aproksirnira oblik dijagrama odnosa evrstoce i vodocementnog faktora (Slika 8. odlicno zbijeni beton. da se ti troskovi kompenziraju poboljsanim svojstvima svjezeg i ocvrslog betona i u konacnici ne povecavaju ukupne troskove.:. godine Feret je predlozio empirijsku formulu za prcdvidanje evrstoce 9. Uvrijezena je praksa. Prema toj se fonnuli. [8. -----• cvrstoce. SASTAV BETONA ZADANE OBRADLJIVOSTI I CVRSTOCE gdje je fe tlacna cvrstoca. Medutim. • uvieJ~~<li:zQQ_r. Uvjeti projekta betona djelomicno su sadrzani u pravilnicima i normarna za beton.god. ali se i povecava kohcma cementne paste. pa se odreduju pokuslilla. U uvjetima modemog mehaniziranog nacina spravljanja i ugradnje. te njih ispitivati i prosudivati u fazi projektiranja i kontrole proizvodnje.).6]) prosirena Abramsova formula: f= e Bv!e + O.§1lhvi!fl!_P9J_a. vode i zraka prognozirati cvrstoca nekog drugog betona.0279.__ . za odredene sastojke. Projekt betona je siroki pojam.IR. !il1illLsasfav b~t()~~"-2. Ponekad se projektira veca cvrstoca betona. Projektant propisuje uglavnom svojstva ocvrslog betona. te nacin njegovanja i testiranja.kvalitetei osiguranj<l_k.Teorijsko predvidanje tlacne cvrstoce betona betona: Jos 1897. pOStOJIvise podataka 0 cvrstoci betona. au su vo~~~eni cementa. koji ce biti izlozeni trosenju iIi agresivnom djelovanju okoline ili betonima za koje su bitne termicke karakteristike ili defonnabilnost.:}C§pl()_l!. Cijena kvalitetnih dodataka betonuje takva.66 [8. . starost Oblik ove fonnule.ral11etriA i B su karakteristicni za vrstu cementa i agregata. 132 133 . vode i zraka. kao i jednostavnija Abramsova formula ne sadrze podatak 0 kolicini zraka u betonu.12). zbog povecanja kolicine cem:nta (cen~entne paste).t~_iii.Lkontro]e.__<:>1:>r<lclJjiYQ~t. U postupku projektiranja sastava betona. ne uvazava cinjcnicu. jer postoje dobre korelacije s mnogim drugim svojstvima ocvrslog betona.. aditive. Poseban oblik ove formule je Abramsova formula (1919.72 I B=23. neaerirani. Sva svojstva propisana u projektu betona.. Ako se u analize uvede jos i utjecaj kolicine zraka u postotku volumena betona onda formula dobiva oblik: ' f = ----:----:~A':-'-::---e Bv!e + O. K konstanta materijala odredena eksperimentalno. pa je jedna od osnovnih postavki u projektiranju. dakle predpostavlja. • propisuje.Jcriterije i-ucestalos. a svojstva svjezeg betona uvjetovana su prvenstveno opremljenoscu izvodaca radova.0j mjeri kolicina cementa nepovoljno mijenja utJec~J v?docemcntnog faktora 1 kohcme zraka na evrstocu betona. a da se time zapravo zeli osigurati neko drugo svojstvo svjezeg iIi ocvrslog betona.13) odnosno istu ko licinu cementa (Slika 4. zagradi za koje zavisno sastava Osnovni pojrnovi i definicije PrQkktir. Cijena cementa je visestruko veca od cijene agregata. u k. doduse smanjuje vodocementni faktor.mogugrupirati u: Ta _. • p£oPi§!lje_PQ§tllQke-spravljanJa i·I1lkovan]asy]~zjll)betQQQ_lJI_i1:>etonom __ fazi u _Qcvrscayanja.11): Parametri A i B odrec1uju se eksperimentalno betona.:!()I1_<i. koji obuhvaca: • ~ahtijevana svojstva_be. dobavu i rukovanje sastojcima b<. da se kakvoca betona prosuduje na osnovu tlacne cvrstoce.. Detaljnijom analizom odnosa cvrstoce betona i vic faktora. onda treba tim svojstvima prilagoditi sastav betona. postupkom multiple regresijske analize dobije se (Popovics.nta preko ncke granice.!!B~£L£~{~!~' se svojstva .qnj_e_sastaya_Q~!9lla_i~_p()~tupak utvrdivanj a_rel<iti-vnQKJlgje!<i_-s<iililjaka betOna potrebnilL?:_~._Po1aziste za proje tiranje sastava etoi1ilje p!Qjekt betona. takva praksa dovelaje cesto puta do pogresnih rezultata i stavova u projektu betona._je_dinicliQg-:_YQlum_eil<Cl!gra~e_~()g__ ~~~~_Qeto~i_> . To se najbolje vidi pri povecanju maksimalnog zma agregata uz isti vodo~e~~entni f?ktor (Slika 8. da se povecanjem kolicine ce~~. a ona je kod obicnih betona znatno manje cvrstoce od agregata. medutim. a to jos pojacava ucinak smanjenja cvrstoce radi povecanja relativnog udjcla zraka u betonu.Y!lli_l~te.mrmanje.000637e A Pa. koju dijelom izraduje projektant. moze izracunati konstanta K.0J. Tome u prilog ide cinjenica.10]. stednja cementa.i~anih ~ojstava u svje~em i o~yrslomstanj~_iy_~fonn<l_f1sj~k!>pI_Qata. Ova formula. Je?nadzba jasno pokazuje. koja mo@_zad9voljav~ odrec1eni_m'$k. agregat. a dijelom izvodac radova prema raspolozivoj mehanizaciji za izvodenje objekta. pa onda od volumnih udjela cementa.nacin. ekonomicnost betona ovisi u prvom redu 0 cijenama sastojaka betona. za cement. osim tehnickih uvjeta treba uzimati u obzir i cijene raspolozivih materijala i troskova izvodenja.000637e + 0.£ili. Ako se radi 0 betonima.tQl)aJL(.

"-tenni~Kekarakteristike_u svjezem.9 MPa . Standardna devijacija rezultata ispitivanja tlacne cvrstoce betonaje pokazatelj ujednacenosti proizvodnje betona.na nacrtima.2. :: I j " - .--~~~~~~. . U ovom poglavlju biti ce govora 0 jednom postupku projektiranja sastava betona kojemu su zadana svojstva obradljivosti i cvrstoce.1. Prema nasim propisima taj je faktor 1. koja se prema pravilniku za beton i armirani beton naziva marka betona i oznacava s MB.2). ne uzima se manjom od 3 MPa. s. ~Liste klase.="" -.3. i jos se kontroliraju svojstva trajnosti u okolnostima normalne agresivnosti za beton.) Moguce je projektirati sljedece marke betona: MB 10. kao otpornost na udar.§ill:'Lli. zilavost itd.0:$s:$4. suvremenom mehanizacijom i dobro organiziranom kontrolom proizvodnje.• trajnost (postojanost na mehanicke. a to se propisuje zavisno od toga o kakvoj se betonskoj konstrukciji radi.9MPa .0MPa .pr()PJ.hI_~~ Nairne. zakoju se projektira sastav betona..9 MPa . fizikalne. 4.1). kolicine i podrijetla i s razlicitirn odnosima masa pojedinih sastojaka.?:MB Projektirana. tj. ocvrscavajucem i ocvrslom stanju.?:8.!l()st~i:llluide. u tehnickirn opisima i izvjestajirna radi jednostavnosti oznacava nekom sifrorn. Svaka klasa betona mora imati naznacenu projektiranu iii zahtijevanu cvrstocu.postize se slabije organiziranom tehnologijom betoniranja suvremenom mehanizacijom i uz mali utjecaj kontrole proizvodnje.iJ~kf:_~ll!_a!c!f:!is!ike: kratkotrajne. 5. Marka betona je normirana tlacna cvrstoca betona u MPa u starosti od 28 dana. .postize se zastarjelom iii zapustenorn mehanizacijom. zavisno od dopustenog broja podbacaja. da proizvodnja uz veliku standardnu devijaciju zahtijeva i projektiranje vel ike vrijednosti srednje cvrstoce betona.itd do MB 60.__ . Utjecaj rasipanja rezultata ispitivanja betona na projektiranu srednju cvrstocu betona. Rezultati manji od zahtijevane cvrstoce betona (MB) ne smiju biti manji od minimalne cvrstoce'/mlll' Ocekivanje rezultata manjih od minimalne cvrstoce betona moze biti npr.0:$s:$7. Karakteristicna cvrstoca treba biti jednaka iii veca od marke betona: fbk. tj.3). karakteristicna cvrstoca je definirana kao 10% fraktil (Slika 9. gdje se ne koriste rezultati ispitivanja betona i njegovih sastojaka. srednja vrijednost (fm).-j1eka __ posebna..postize se vrlo dobro organiziranom tehnologijom betoniranja. 134 20 15 25 35 MPa Slika 9.llflz:i~~. Klasa betona se u projektu. Ocito je. mogu se razlikovati pet tipicnih grupa rasipanja rezultata ispitivanja cvrstoce betona: 3.itd. Statistickl kriteriji za projektiranu cvrstocu betona Zbog ve!ikog rasipanja rezultata ispitivanja tlacne cvrstoce betona. dugotrajne.svojstva. . teski betoni). ali razliCi10g__SlI.c. Na osnovu visegodisnjeg pracenja tehnologije betona u nas [9.:. a ostale prema posebnim potrebama konkretne betonske konstrukcije. Faktor vjerojatnosti k uzima se prema vrijednostima iz Tablice 8.. 6. ili 1 na 40 (Tablica 8. Slika 9.0:$s:$5. treba biti veca od projektom zahtjevane marke betona (MB). MB IS.28. • gusto6a (laki betoni. Kriteriji i postupci projektiranja drugih svojstava uvoditi ce se sukcesivno kada ta svojstva budu detaljno opisivana. suvrernenom mehanizacijom i vrlo dobro organiziranom kontrolom proizvodnje. Vrijednosti faktora vjerojatnosti razliciti propisi odreduju razlicito.postize se dobro organiziranom tehnologijom betoniranja. Statisticki uvjeti za projektiranje marke betona.. (Normirani uvjeti ispitivanja cvrstoce betona opisani su u poglavlju 0 evrstoci betona. tj. neekonornicnu proizvodnju (Slika 9. manje od 1 na 100. cVfl.mehanicka.§h'.!S.?:MB+ ks.T . Od toga se prve tri grupe svojstava pojavljuju uvijek. MB 20 .. na mjesalicama sa slabom sposobnoscu homogenizacije i postrojenju uz koje ne postoji laboratorij.. kemijske i bioloske utjecaje).0:$s:$3. ._~ef()fITla.toca na umor. srednja vrijednost cvrstoce betona je: fm.-izgled.. ista zahtjevana svojstva u ocvrslom stanju mogu se postici sastojcima razne vrste.9 MPa . .1]. Standardna devijacija (s) izracunava se iz velikog broja rezultata ispitivanja i s obzirom na stohasticku prirodu betona.postize se kod nepazljivog iii volumnog doziranja sastojaka betona.

i na osnovu toga korigiraju projektirani sastavi betona. Prema tome. a za potrebe doziranja na betonari iskazuje se tezinski za cement i agregat. proracunavaju se statisticki parametri. U Tablici 9. To znaci. kamioni pumpe. u odredenim vremenskim razmacima iii prema potrebi. kamioni. ili u kilogramima ako su praskasti.0 (MPa). greda Kolnicke pi OCt. b) 500 400 . To je voda koja sudjeluje u tvorbi cementne paste.' PC.3. To znaci. Aerant 0. Na osnovu rezultat.1.25% . 0 vic Slika 9. 137 .. (2) zavisnost tlacne cvrstoce od vodocementnog faktora i (3) zavisnost trajnosti betona od vodocementnog faktora. Obradljivost betona moze ovisiti 0 svim fazarna obrade betona. uzimaju se prema vrijednostima iz Tablice 8. ploce. kako bi sto bolje odgovarali zadanim tehnickirn uvjetima i zahtjevima ekonomicnosti. Tijekom proizvodnje betona dobiva se nizove rezultata kontrolnih ispitivanja za pojedine klase betona. koji pokazuju varijacije u kvaliteti betona. ne sarno 0 ugradljivosti u konstrukciju (velicini presjeka betonskog elementa i stupnju armiranosti) nego i 0 nacinu mijesanja.45% Rjecni agrega t. uzima se kriterij kOJI Je na strani sigumosti: fm ~ MB + 8. Na tom prakticnorn. granulometrijski sastav. Priblizne kolicine vode za odabranu konzistenciju.~~nate statisticke karakteristike pogona. da konzistencija zavisi u najvecoj mjeri od kolicine vode. 136 20 0. volumen vode izrazene kao vlaznost agregata je: vlaznost agregata (tez. Postoje tri osnovne zavisnosti koje upravljaju postupkom projektiranja sastava betona.50 1. da se za odabrane sastojke betona. a da uz konstantnu kolicinu vode konzistencija betona ostaje prakticno ista (Slika 9. maksimalno zmo agregata i vrstu agregata (drobljeni iii rjecni) iii dijagrami u kojima se navode preporucene kolicine vode za beton odredene konzistencije. Orijentacijski podaci Tip konstrukcije 0 konzistenciji betona za maksimalno zmo rjecnog agregata D=32 mm. zavisno od dopustenog broja podbacaja odnosno minimalno dopustene cv~stoee. podlijevanje ploca strojeva 6 8 I 12 I 13 Iskazivanje sastava betona Proracun sastava betona provodi se obicno na osnovu udjela pojedinih sastojaka u jedinicnorn volumenu.i. sredstvima zbijanja betona u konstrukciji. u Dodaci betonu izracunavaju se u postotku od mase cementa i zatim izrazavaju litrama. Faktori vjerojatnosti k. vaznorn pravilu zasnivaju se razne tab lice (Tablica 7. posuda na kranu pumpa.1. Transportna sredstva trake. da ga se moze dobro ugraditi.'. Zrak. Dijagrami rezultata ispitivanja betona iste konzistencije. bilo namjemo uvucen iii slucajno zahvacen iskazuje se u postotku ukupnog volumena betona. navedeni su neki tipicni primjeri preporucenih konzistencija betona. Prikladno je svojstvo svjezeg betona. (a) odnos vic faktora i kolicine cementa i (b) odnos vic faktora i tlacne cvrstoce. Voda se iskazuje u litramas time. a) los se uvijek susrece praksa. tj.a kontrolnih ispitivanja.%) x masa agregata. posuda na kranu trake. srednja cvrstoca pornocu dva simultana uvjeta: za koju se projektira sastav betona odreduje se v t: OBRADLJIVOST IKOLICINA VODE fm~ fmin+ k2·s. To su npr. te klimatskim okolnostima. Ta praksa datira iz vremena kada nije bila poznata uloga vode u betonu. da beton u konstrukciji bude dobre kvalitete jest. cm 1 5 12 16 5 18 5 20 Siabo annirani iii neannirani temelji i blokovi Annirani temelji. bez vode koja je apsorbirana u agregatu. cijevi trake. koji ce proizvoditi beton.kt~r slobodne vode. cement i agregat.3a). no i danas je jos prikladna kod zanatskog nacina spravljanja betona. Pretpostavka. Tablica 9. da prvi korak u projektiranju sastava betona treba biti izbor prikladne obradljivosti odnosno konzistencije betona. njihov omjer u rnjesavini moze mijenjati u relativno sirokim granicama. izbor vrste cementa. A~o n. jer su volumeni nasutog agregata i cementa zavisni od vlaznosti odnosno stupnja zbijenosti i vrlo promjenljivi. pri rnijesanju svjezeg betona. specijalne posude pumpa. da se uvijek specificira vodocementni fa. konzistencija svjezeg betona. zidovi. silobusi posude Konzistencija prema mjeri slijeganja.32 ttm 1 ~ 50 Osnovne zavisnosti pri projektiranju sastava betona ~ c ~ o JOO 40 5 = 12-18 cm o Mnogi ulazni podaci za projektiranje sastava betona vee su objasnjeni kada je bilo govora 0 sastojcima betona. Vlaznost agregata izrazava se u postotku tezine agregata i obuhvaca upijenu i adsorbiranu vodu. ako su tekuci (najcesce). izbor maksimalnog zma agregata. raspolozivim sredstvima varijskog i unutrasnjeg transporta.0 vic 0.3. da se betonske mjesavine zadaju u masenim iii volumnim ornjerima agregata i cementa iii pak kolicinorn cementa u kubnorn metru betona. Prema tome. To su: (I) obradIjivost svjezeg betona i kolicina vode.sup. U tom slucaju bolje je zadavati omjerima masa.2% 0. industrijski podovi Betoniranje pod vodom Masivni hidrotehnicki betoni Zalijevanje ankera.50 1. stupovi Jako armirani presjeci stupova.3. Te kolicine mogu biti polaziste za projektiranje prve eksperimentalne mjesavine betona.

138 . Na taj nacin moci ce se. vrijeme vezanja.10. b) PODACI 0 RASPOLOZNIM 1.0279a A TRAJNOST I VODOCEMENTNI FAKTOR Za svaki beton.rezultate ispitivanja betonu (npr. jednako vazni dobro zbijanje i njegovanje betona. Postupci zbijanja. isporucene frakcije 0 Za slicne sastojke betona. Pri koncipiranju ovih pokusa. a prema tome se propisuju i odgovarajuce minimalne tehnoloske mjere (Tablica 11. a svojstva svjezeg betona uvjetovana su tiporn konstrukcije i raspolozivom tehnologijom.Qgti!Jlalni sastav betona uvjetovan je tehnickim i -ekonofnskim parametrima.7.. fluidifikatori). 3. jer se uz odredene pretpostavke izracunata mjesavina. Osnovni su podaci 0 komponentama betona. • izborom agregata. ukoliko nema drugih podataka 0 cvrstocama slicnih betona. postoje dobre korelacije izrnedu vodocernentnog fakt~ra i tlacne cvrstoce betona (vidi dijagrame na slikama 8. Nacin mijesanja betona. Vee ovdje treba naglasiti. volumnu postojanost. Pri projektiranju novih sastava betona. u slucajevima kada su betonske konstrukcije izlozene jacern djelovanju agresivnih okolnosti i kada su te okolnosti najmjerodavnije za izbor sastojaka betona. naknadno upijanje vode. pa i onaj koji je izlozen normalnim uvjetima okoline.). kao polaziste za izbor vodocementnog faktora moze posluziti formula za teorijsko predvidanje tlacne cvrstoce betona (Poglavlje 8. kontrolira se vodocementni faktor u pogledu trajnosti betona. 6. tako daje uvijek potrebna odredena optimalizacija smjese. /~ ~ Redoslijed projektiranja sastava betona <) F CVRSTOCA I VODOCEMENTNI FAKTOR .Za agregat vrijedi kao i za cement.. Sredstva vanjskog 4. a za njihovu promjenu nekada ima vise. nadzora i neovisne) 139 transporta. a kolicina cementa u kubnom metru betona se mijenja u intervalima od po npr. Nairne.09. • volumnu masu svake frakcije. prema normama ukoliko se ne koristi pitka voda. a time i na propusnost betona za vodu.063 i 0.): f= c Bv/cO. AGREGAT . betona.3a). ali za konkretnu isporuku cementa s kojom ce se raditi probe treba prethodno ispitati sva normirana svojstva na prahu. • apsorpciju vode.).erificirati i najcesce korigirati eksperimentalnim podacima.OO0637C + O. projektiranje u doslovnom smislu rijeci i nije moguce.Svi podaci 0 svojstvima koja podlijezu atestiranju dobiju se od proizvodaca. Sredstva unutrasnjeg TEHNOLOGIJAMA o tim postupcima posebno se govori u poglavlju 0 patologiji betona.12). a nekada manje slobode. Ukoliko se ne raspolaze takvim podacima iz redovne proizvodnje betona. 5) pokusnih mjesavina betona za raspolozivi agregat i cement. da se laboratorijski izradi nekoliko (3 . pasti i mortu: • • • • • • cvrstocu normnu konzistenciju. • kolicinu sitnih cestica na sitima 0. Trajnost betona moze se jos podesavati: • izborom vrste i kolicine cementa.3b). • vlaznosti frakcija. Tek uvazavanjern svih tih aspekata postici ce se dobra i nepropusna struktura betona. Ove dvije grupe uvjeta mogu biti prilicno opsezne.lako postoji atest kojim se potvrduju deklarirana svojstva aditiva. potrebno je za konkretnu isporuku provjeriti utjecaj aditiva na odabrane vrste cementa i agregata. treba posluziti Walzov dijagram cvrstoca betona normiranih s cvrstocom cementa (Slika 8. VODA .11 i 8. • odrediti gustocu. a za konkretne treba ispitati: • granulometrijske sastave. plinove i druge moguce agresivne tvari za beton i celik u betonu. a) PODACI 0 KOMPONENTAMA BETONA CEMENT .020 mm. provjeriti vrstu i kolicinu dodataka. kojima se ispituje odnos kolicine vode i konzistencije svjezeg betona (Slika 9. onda se dobiju iz pokusnih laboratorijskih mjesavina. interpolacijom odabrati mjesavina. uobicajena je praksa. da su za trajan beton. Ti efekti se obicno provjeravaju na smjesama morta. • poboljsanim • njegovanjern zbijanjem betona. Korelacijska krivulja u dijagramu v/cfaktor : tlacna cvrstoca betona predstavlja srednje odnosno ocekivane vrijednosti cvrstoce betona. 8. DODACI BETONU . 0. Zahtijevana svojstva ocvrslog betona daje projektant konstrukcije. I konacno. Razine kontrole (vlastite. Zapravo. Prije projektiranja sastava betona potrebno je prikupiti podatke 0 raspolozivim materijalima i tehnologijama. koja bude zadovoljavala sve druge propisane uvjete projektirane klase betona. 30 kg. Zavisno od uvjeta okoline betoni se dijele na klase izlaienosti (Tablica 11. Podaci dobiveni iz eksperimenata prikazu se u dijagramu oblika hiperbole u koordinatnom sustavu: kolicina cementa: vic faktor (Slika 9. osim pravilnog izbora tipa cementa i vodocementnog faktora. izmedu ispitanih sastava betona. aeranti. Pri konacnoj odluci 0 sastavu betona treba uzeti u obzir i nivo kontrole koji je moguc u datim okolnostima izrade. Nacini ugradnje. ugradnje i njegovanja betona. Pokusne mjesavine prave se s priblizno istom kolicinom vode (istom konzistencijom). transporta. mora uvijek v. 2.~-. vodocementni faktor je jedan od glavnih cinilaca koji utjecu na poroznost.11). • hidraulicnim • dodacima dodacima. podaci raspolozivim tehnologijama i podaci iz projekta konstrukcije i tehnologije izvedbe.

). Tablica 9. V +~+~+ A (/10 :J Or :?3 ~O . Masa za 1m3 (kg) 3f::'J 3 2 Gustoca p (kg/drrr') Vo1umen za I m3 (drrr') 3. tako da se moze konstruirati dijagram odnosa vodocementni faktor. { 9.3. iste konzistencije.32 Dodatak betonu s vodom (I :I 0) Cement Voda % S kg q kg] = V : ~. (Tablica 14C . U prvom projektiranju smjese. Odabiranje sastava betona Koriste se postupci tehnicke statistike Proracun sastava betona od 3. da bi dobili podatke za vise mjesavina.c) PODACI IZ PROJEKTA KONSTRUKClJE a) Vrste presjeka (mali.) 13.IzborDm~3x~ 3.2. C 8. c Agregat popunjava say preostali prostor za I m3 gotovog ugradenog betona. 5 ~/l? 1. Pokusna mjesavina PROBNE MJESAVINE Probne mjesavine pripremaju se najcesce prvo u laboratoriju.11. veliki). c) svojstva i performanse koje proizlaze iz projekta konstrukcije.. d) podaci 0 tehnologiji izvedbe (motazna konstrukcija. treba konzistenciju odabrati obzirom na obradljivost (npr. Volumen zraka.lj . i tabele za ispitivanje ocvrslog betona. masa agregata Korekcija za Apsorpciju % kg % ?-.' 1/2 erE? 49/ :II s'tl . prema tablici 9.4. I. Prilikom ispitivanja konzistencije kontrolira se temperatura smjese. Kolicina agregata.11. do 8. Vlaznost agregata J}5 3?-9 of- 163 10tll' .:> b/D Vlaznost kg Korigirana masa za 1000 L kg Sastojak Frakcija 0-1 0-4 4-8 8-16 16. Obicno se pripremi vise rnjesavina. Ispitivanje konzistencije. KORAKA. Kolicina vode. odabire se manji ~ iz koraka 8. __ Zahvacenog ili djelovanjem aeranta uvucenog. tako da se konacni sastav betona usvaja interpolacijom.66r5 S'3/2 II. as razlicitim kolicinarna cementa. odreduje se iz iskustva ~il~ip~r~e~m~a~ta~b~l~ic~i~7~.cvrstoca (Slika 9.P. CVRSTOCA I TRAJNOST .S. srednji. Ispitivanje ocvrslog betona i sredivanje podataka u dijagrame prema slici 9.2% Zrak 4% Agregat Ukupno 199b 2338 :. konzistenciju betona treba podesiti tako. Dijagram treba konstruirati od dovoljnog broja tocaka. Bez obzira na predpostavljenu kolicinu vode u proracunu. koraka prikladno je provesti tabelarno 9. Izbor konzistencije prema postupku koji ce se primjenjivati pri kontroli 2. A Ukoliko nije zadana projektom.3b).VAi Ispituje se vlainost svake frakcije radi korigiranja potrebne kolicine vode za odabrani vodocementni faktor.1 ~0~v~is~n~0~0~d~im~e~n~z~ij~am~a~p~re~s~je~k~a~i~o/c~o~a~rm~ir~a~nj~a~._ __ e.5 I/o 0/2- 3/5 3/5 351 i. iIi 6. Iz jedne serije pokusa rnoze se odabrati vise sastava za propisane klase betona iste konzistencije i istog maksimalnog zma. b) % armiranja. a ovdje se ukratko pokazuje jedan od mogucih redoslijeda u projektiranju sastava betona.~ _ Odabire se prema uvjetu cvrstoce iz dijagrama 8.A= .2.>'r 110 014 /. da Ii su postignute projektirane velicine za gustocu betona i kolicinu zraka.)volumeni(V) frakcija(Ai): A=L .. 14. Uvjet trajnosti 7. dostupnost elementima).s '313 34'1 Sl2 .6 LABORATORIJSKI POKUSI 10. Frakcije agregata Ukupna kolicina agregata dijeli se u najpovoljnijim postocima(p. 68' ?- G7'o (000 t 9 s: b) Korekcija za apsorpciju i viaznost agregata Z. a [L] 4.2. Prerna potrebi korigira se kolicina vode. Ispitivanje svojstava svjeZeg betona i izrada uzoraka za ispitivanje ocvrslog betona PREMA POT REB I PONA VLJA SE OD 3.260 3S 10 15 35 i z= 1000.'S. Kolicina cementa. c 11?g'f8 2. a) Proracun sastava betona za pokusnu mjesavinu Sastojak Cement Voda VIC (kriterij cvrstoce) VIC (kriterij trajnosti) Dodatak betonu aerant 0.16 Principi su objasnjeni u prethodnim poglavljima. kohezivnost i zavrsna obradljivost 141 12. Za proracunati volumen betona doziraju se komponente betona i zarnijesaju. namjene objikta i uvjeta buduceg okolisa. da je beton dobro obradiv za odredenu namjenu.. razlicitim kolicinarna cementa (Slika 9. da bi se dobila zeljena konzistencija.02 { ~ T (26 {l 1(63 0/53 ::J f6!J --G 'tS-- 0. V ________________________________ 5. zavisno od ocekivane cvrstoce cementa Kontrolira se vic faktor i kolicina cementa iz minimalnih uvjeta trajnosti prema tablici 11.3. Provjerava se. Izbor vic faktora 6. v/~ O/S 0/1 (. :>/. KORACI U PROJEKTIRANJU SASTAVA BETONA ZA KOJI SU ZADANI OI3RADLJIVOST. moguce trajanje njegovanja.

pa se najcesce te varijacije "pokrivaju" povecanom. -----K?~m ~stu. intervencije u sastavu betona provode se nakon dobivanja rezult~ta testiranja ocvrslog betona. kg/nr' 15 20 25 142 220 260 300 350 Slika 9. pa to rezultira podbacajem u kvaliteti.pri najvecoj frakciji 8-16 mm.ovrsinu premazati s manjom kolicinom cementne paste. Upitni~o~ su . rezeIVo~ u projektiranoj cvrstoci betona. pa na osnovu postojecih podataka 0 proizvedenim sastavirna betona. pa ta mjesavina ne bi bila mjerodavna.e kvali.ako se umjesto plasticne radi tekuca konzistencija. i bez povecanog rizika postici zahtijevana svojstva betona. Moze se prije ubacivanja komponenata prema proracunatom sastavu. zbog nacina obrade i poteskoca u interpretaciji podataka. Dakle.3). Shema upravljanja sastavom betona.(zagladivost) povrsine.3 vrijede ukoliko se beton B I spravlja s najvecom frakcijom 16-32mm. a to znaci mjesec dana zakasnjenja. p. Ponekad. Iskustvo je pokazalo.4. AdilM KOl'ITROl. korekcije sastava betona su prespore. pa se uvode eventual no potrebne promjene u projekt sastava. pokuse izvesti odmah u punoj velicini. Ukoliko se u proizvodnji ocekuje betoniranje pri vrio razlicitim klimatskim uvjetima. Kolicine u Tablici 9. te uzirna uzorke i ispituje kvalitetu proizvedenog betona (Slika 9. To su narocito. bilo dodavanjem aditiva iIi promjenom kolicine cementa iii sitnog pijeska. rnoze se cak i preskociti faza laboratorijskih ispitivanja. tako da se moze ocijeniti utjecaj rada ekipe i kvalitete opreme s kojom ce se spravljati beton. 143 .emeno .oznacena mjesta na kojima najcesce dolazi do pogresaka u funkcioniranju sustava. Minimalne kolicine cementa kIase 35 za betone B I MB 10 Minimalna kolicina cementa. uz odredene korekcije. transportni Deton nemoze biti kategorije B I. a za cement klase 25 treba ih povecati za 10%. Toje moguce u slucaju da se radi 0 betonima nize propisane cvrstoce i ako se radi 0 manjim kolicinama betona. prema iskustvu. UgradDja Zbljanjc Zagladivanjc Njegovanje ISPfITVANJE SASTOIAKA Za cemente klase 45 smiju se navedene kolicine cementa smanjiti za 10%.tete betona odabranog sastava najvise utjecu sljedeci karakteristicni parametn sastojaka betona: ~K-ateg_~!ona Prethodna ispitivanja betona mogu biti vrlo opsezna i dugotrajna. betona B I mogll_sy_~~~oizvodi i to ~_~_]_5. pa prema tome i skupa. Medutim. ~ predvidaju dvije kategorije ~ B J i BJL Za kategoriju B II obvezno se moraju provesti prethodna ispitivanja. Rezultati ispitivanja betona ocjenjuju se statistickirn postupcima. pri uobicajenoj organizaciji kontr~le 1~pravlJanJa kvalitetom betona.pri najvecoj frakciji 4-8 rom.kontrolira funkcioniranje strojeva za proizvodnju i bazdari uredaje za doziranje. Najbolje je pripremiti seriju mjesavina za redom. Na uhodanoj betonari. onda treba laboratorijski provjeriti ponasanje betona pri razlicitim temperturama smjesa.4). ~ovr. te da se poduzmu o?govar~ju~e korekcije u sastavu betona. Te se kolicine moraju povecati za: 10% . koji se mogu propisati uz neku povecanu kolicinu cementa. da u pr~k~i ~a promjen. Usvojeni sastavi za trazene klase betona ponovo se zamijesaju na betonari. Za kategoriju B I propisane su minimalne kolicine cementa (Tablica 9. SASTOICI Cement Agregal Voda Aditivi TEHNOLOGUE SfATlSTI(:KA OBRADA Do1ir:anje Mijebnje Prijcyoz. 20% . Cement Agregat Vod. Prilikom spravljanja pIVe mjesavine dio cementne paste utrosi se na premazivanje povrsine bubnja i lopatica mjesalice. Mnogobrojni i varijabilni parametri sastojaka betona vrIo razlicito utjecu na kvalitetu betona. Opravdana su tek ako se njima moze ustediti u odnosu na iskustvene sastave betona. 10% . na betonari. ravljanje kvalitetom betona _~ Tijekom proizvo nje aoo1'atOrijuz-oetonaru kontrolira i evidentira rezultate ispitivanja sastojaka betona. da se u meduvremenu bubanj mjesalice ne pere.A OPREME ISPfITVANJE BETONA Sf ATls-mm Sastojci Belon Tablica 9. promjena potrebe za vodom i vrijeme vezanja betona pri razlicitim temperatura rna. da bi se doka~a~o u kojoj mjeri su zadovoljeni uvjeti klase betona.3. koji ulaze u proizvodnju.

. To je moguce uz simultanu promjenu kolicina cementa i vode iIi primjenom aditiva. trebaju 10 do 20 litara vode vise nego kada su temperature 5 do 10°C (Slika 7.5..3]. cementa.. Ove promjene mogu biti sistematske. a to znaci.~. : '. Klizne sredine zavisno od broja podataka koji se usrednjavaju za aj. i 9 10 II 12 0 . i 1 2 J 4 ~. pri cemu je uvijek usrednjavano po 5 uzastopnih rezultata. pa zakljuCivanje po shemi jedan uzrokjedna posljedica nije primjereno.. Tek kada ispitivanja ocvrslog betona pokazu neki nedostatak u kvaliteti..17)! maze Ocito je. a to znaci za beton spravljan s 350 kg cernenta/rn '... kao najuocljiviji parametar kontrolira konzistencija betona. a nakon toga se zbog vremenske rneduovisnosti podataka povecanjern njihova broja prakticno vise ne poboljsava karakteristican parametar materijala. ' . te se zatim intervenira u sastav betona na taj nacin.>~.. ~30 <. da se karakteristicni parametri materijala mogu izraziti pornocu srednje vrijednosti i standardne devijacije (Slika 8. Od toga se prva tri parametra manifestiraju kao promjena potrebe za vodom uz istu konzistenciju betona. .5 litara na kubni metar betona iste konzistencije! Vece promjene u potrebi cementa za vodom mogu uslijediti od promjena u temperaturi betonske smjese. da rezultati ispitivanja sastojaka i betona cine vremenski ovisne serije. Vremensku zavisnost podataka 0 ispitivanju sastojaka i betona potvrduju slozenije statisticke analize pornocu autokorelacijskih funkcija i segmentacijom.tl se usredn lava iu Slika 9.. sto takoder upucuje na mogucnost poboljsanja upravljanja kvalitetom betona. Na slici 9.~. . formiranjem baza podataka i ekspertnog sustava rnoze se znatno poboljsati i ubrzati slozeni proces projektiranja sastava i upravljanje procesom proizvodnje betona. b) modul finoce agregata i c) cvrstocu betona [9. Na statistickoj kontrolnoj karti rezultata ispitivanja cvrstoee betona (Slika 8.... . da se prakticno eliminiraju slucajne pogreske. vjerojatno zato sto su meduovisnosti slozene. .5. ~. svjeze betonske smjese i u cvrstoci cementa. . MIN · · · IS 16 17 \8 19 20 Braj rezul tata se uSrednjavaju Promjene u standardnoj konzistenciji cementa mogu nastati zbog redovnih promjena u mineraloskorn sastavu sirovina za proizvodnju cementa. rezultiraju znatnim promjenama u potrebi za vodom za istu konzistenciju betona (Tablica 7...31).i..cvrstocu cementa.i .! rezultata kO.3). . cvrstocu i trajnost betona. ~.i " kaj1 · .. . prikazan je utjecaj povecanja broja uzastopnih podataka koji se usrednjavaju.. vezane uz promjene temperature s godisnjim dobima. One su posljedica redovnih promjena.. 145 • varijacije • promjena • promjene • varijacije u granulometrijskom sastavu frakcija agregata.!::iJ11llJJ. . : ... koji odgovara Iiniji A 32. . da je 6 podataka dovoljno. koje 144 . . da se npr. koji se mogu aproksimirati normalnom distribucijom. . pri mijesanju stalno se. promijeni Ii se granulometrijski sastav. pa se tome prilagodava kolicina vode u smjesi. promjenu kolicine vode za 7 do 10. Uvodenjem kompjutorske obrade podataka..rj!!'Hlli . poveca se kolicina vode za 10 litara pri krutoj konzistenciji.. Novija istrazivanja pokazuju [9.. Promjene u granulometrijskom sastavu agregata.. uz konstantnu konzistenciju odrzi i konstantni vodocementni faktor. Slican postupak rnoze se primjenjivati uz usrednjavanje razlicitih brojeva podataka za sastojke betona i za ocvrsli beton. a da konzistencija betona pri tome ostaje ista! Takve promjene u granulometrijskom sastavu agregata mogu se ocekivati u normalnoj proizvodnji. frakcija ~ ~.2.i.. 20 100 '~i . Sadasnji propisi uzimaju rezultate ispitivanja betona u nekom duljem vremenskom razdoblju kao skup rnedusobno neovisnih podataka. Nairne.. ~ ~ .. a: : : : .i....i. : :: : . polazi se u analize uzroka. Tako na primjer smjese betona u Ijeti. Vidi se. rijetko se kada u praksi ovi podaci koriste za podesavanje sastava betona. :.~ .i.. Komplicirane meduovisnosti parametara sastojaka betona i svojstava ocvrslog betona mogu se pornocu automatske obrade podataka vee preventivno uvesti u upravljanje procesom proizvodnje betona. ali jos vece promjene nastaju pri promjeni kolicine hidraulicnih dodataka cementu. · . Tako na primjer. : .33).3].J 6U~~11111111111'11111111111'lllnlllllIII1111\lllllltl11'1'11'111"111111'111111"'11 11'1111111111 nastaju promjenama u drobilisnorn postrojenju iIi trosenjem sita u proizvodnji iIi promjenama u opterecenju sita iIi kolicini vode za pranje agregata. koji odgovara liniji B 32 u sastav.....i. : . Standardna konzistencija cementa se uslijed toga promijeniti za 2 do 3%. opisan je postupak kontrole kvalitete pornocu klizne sredine cvrstoce.i. do cak 35 litara pri plasticnoj konzistenciji.~f~tf 5 6 7 8 ..... da navedene promjene u kolicini vode znatno mijenjaju faktor.: : ... ... a to znaci mijenjaju poroznost. Bra.. cak i unutar optimalnih granicnih linija. modula finoce agregata i cvrstoce betona.: . i to za rezultate ispitivanja cvrstoce cementa. i vodocementni Premda se svi navedeni parametri sastojaka betona redovno ispituju u laboratoriju betonare.. • promjene u standardnoj u temperaturi konzistenciji kolicine zraka u mjesavini.. . kada su srednje temperature od 25 do 30°C.

U praksi su ove obadvije volumne promjene gotovo uvijek sprijecene._ ()ptere~~iij~3rlomara~. SU'ukUpne _ jer deformacije puzanja poddopufu:n-F!C~!iIpr~~~nJim~i-!'J9_K!edaveiicinekao i kratk()t@ji!~j~!. pa se javljaju tzv.-Yolumna deformacija jednaka je trostrukoj vrijednosti lineame deformacije skupljanja (cv = cx + Cx + cJ. ispituje obicno sarno Iineama deformacija betonske prizme. Osim deformacija. ako se reducira izdvajanje vode.Za uobicajene vrste betona. Medutim. pa se laboratorijski.tj. koja su cesto veca od vlacne cvrstoce i uzrok su pucanja betona. te postoji mogucnost stalnog ulaska vode u pore cementnog kamena. da vece kolicine cementa povecavaju i plasticno skupljanje.J_~)_.Q_miluleJonIta_ciii"i. beton ce bubriti. gotovo elasticno. plasticne pukotine. I Plasticno skupljanje i bubrenje Skupljanje ocvrslog betona uslijed susenja t~!. a dio jenakon vracanja_vl~k~.y~m~_I}()_m__IJ()§~Q~S!_jJ~~ve~iy:g~~~£a:I<:. beton se ponasa kao vecina nosivih gradiva. neICemogu biti povoljne. Ako je beton potopljen u vodu. Naravno. zbog jednostavnosti. sto rezultira vlacnirn naprezanjima u povrsinskom sloju. ali vecina je stetna po svojstva konstrukcije. Taj dio skupljanja naziva se plastic no skupljanje. Ova naprezanja mogu biti veca od vlacne cvrstoce jos mladog betona.10.--:-~voJstvopuzanja je vrLQ.2iJaI:e betona reverzibilan (Slika 1~. I ~ VOLUMNE PROMJENE BETONA <:> Skupljanje moz~GsLjediG_u~acije vode iz betona. Dio . cementna pasta se skuplja za priblizno 50 do I OOx 10-6u odnosu na volumen cementnog praha.:i:ako·su-!a. koji je usao u reakciju hidratacije. Taj dio skupljanja se naziva autogeno skupljanje.~jr~y'erzibiIan._ _tLs!~formacij~ . a plasticne pukotine mogu se potpuno izbjeci ispravnim njegovanjem betona. Dok je beton u plasticnom stanju. kao i od temperatumih promjena. pod stalnim opterecenjem beton puze (tece). pa rezultiraju naprezanjima. koji se ne skuplja.nj~jJ_etona. Uslijed hidratacije. plitke i dosta siroke. Ono moze biti reda velicine 1% volumena cementa.~_~fj£@~@ci_§ac~Ima takoder drugih posljedicapiizaiija. hiQJ1!_t<lgij~_G.s_tQ_~. dolazi do smanjenja volumena. sma-njenJe-Yo1Umena.!1a. koje su posljedica djelovanja vanjskih siIa (kratkotrajnih iii dugotrajnih). velicinabubrenja zavisno 147 ~usel1ieIl1_Q~yrslog betona izlaziy_Q!la i~ kapilaJa.~~_~_. jednakog su reda velicine i jednako vazne za ponasanje betona volumne promjene od skupljanja odnosno bubrenja betona. DEFORMAClJE BETONA Za kratkotrajna opterecenja do velicine dopustenih naprezanja.E_~iv~slc!J_QliC!. Skupljanje povrsinskog sloja je sprijeceno unutamjim dijelom betona. Izrazava se kao bezdimenzionalna velicina u promilima (mmlm) iii miliontinkama (x 10-6)._~m~@_a i ~natiz3C1]e:-l3ez obzira na uzrok. Plastic no skupIjanje je manje. cime se nadoknaduje dio vode utrosen na hidrataciju. uslijed gubitka vode evaporacijom s povrsine betona.Y~I)QJg)_ti_1:l~t9.

'. posljediea karbonatizaeije cementnog kamena od obicnog portland cementa. '-' c <0 '-.. a beton se ispituje na uzoreima dirnenzija IOxlOx40 ern? i 20x20x60 ern".. koje djeluju na taj nacin.....jJ Slika 10. '~" Skupljanje ad karbonatizaclje .. a voda. koji je njegovan do prakticno potpunog zavrsetka Iiidratacije. Testiranje skupljanja Premda je skupljanje volumna promjena.2]. Pri tome se oslobada voda. nadoknaditi ce se vrlo brzo jednim kratkim kisnirn razdobljem.(transport skupljanje vlage) ""'" ~_(\('. ako je beton istovremeno sa susenjem izlozen intenzivnoj karbonatizaeiji. a nakon formiranja meniskusa vode u kapilarama nastaje podtlak. Ukupna skupjanje ad suse 1600 nja i karbanatizacije 1200 xo '" " . Karbon dioksid s vodom tvori karbonatnu kiselinu koja reagira s Ca(OH)2 u eementnom kamenu stvarajuci CaC03.. U izvjestaju 0 rezultatima ispitivanja vrlo je vazno naglasiti 0 kojim se dimenzijama uzoraka radio Rasipanje rezultata ispitivanja srazmjerno je veliko..1 b).3%.c<.. 149 V r: Skupljanje uslijed karbonatizacije Djelovanjem CO2 iz okoliee na eementni kamen dolazi do kemijskih reakeija. zatim prosusen i onda ponovno vlazen. a bolje je 6 uzoraka.. +r=:«: I I I I . Velicina tih ciklickih promjena zavisi od trajanja razdoblja susenja odnosno vlazenja. Brzina transporta vlage ovisi 0 relativnoj vlaznosti betona i okoline betona. promjene duzine usporeduju se sa stalnom duzinorn stapa od invara istih dimenzija kao prizma od betona (slika 10. Uzorak ima na oba kraja ugradene repere od nerdajuceg celika. jer se kristal} vapna zamjenjulu cvrscim kalcij karbonatom. .. ne nastaJ~ kar~ona~n~ kiselina tj.. za beton..u vod! na zraku Bubrenje a) \Skupljanje '.:iusenjem .('. Brzina napredovanja korozije eementnog 148 .. Skupljanje cernentnog morta uslijed susenja i karbonatizacije vlaznostima [10. narocito se povecava tvrdoca betona tako da tanki povrsinski sloj kore betona postane znatno tvrdi i kruci. koja se oslobada moze intenzivi~ati proees hidrataeije. koji popunjava strukturu. Napredovanje karbon dioksida ?iti ce najsporij~. ali se i drugi spojevi eementnog kamena razgraduju..1."- ___ -- na u vodi zraku b . a.... Beton pripravljen s cementom u kojem ima dodataka zgure. ali u gradovima i na autoputevima ima ga do 0. ' -40 0 20 40 60 Relatlvna vlainost 80 100 -% pri razlicitim relativnim od_t~aj~j~_l1j~gQvflnjll_istarostib~t()_namoze biti od 40 do 70% od skuplj~.ko s~ pore ispunjene vodom.2. ne dolazi do reakeije s kristalima vapna. To je posljediea djelovanja kapilamih sila u porama betona. da beton naglo upija vlagu.. uslijed karbonatizacije dobiva na povrsini praskasti sloj. zaobljenih krajeva. Karbon dioksida ima u nezagadenoj atmosferi 0.. . '~~.. cime je evaporaeija usporena. Medutirn. moze biti povecanje cvrstoce. "'" g- I V) O d / " I~ "'::. Slika 10. Osim skupljanja. Nepovratno Povratno skupljanje (transport -L vlage) t skupljanje kamena uslijed karbonatizaeije zavisi od strukture pora.. obicno se mjeri sarno lineama promjena uzorka oblika stapa.. pa se paralelno ispituje barem 3..03%. ali jos vise od njihove ispunjenosti vodom (Slika 10. ali je proees upijanja vi age znatno intenzivniji od procesa evaporacije.... Tako je ripr.. onda je ireverzibilni dio skupljanja znatno veci..3). Prema tome. . Obicno se ispituju prizmice morta dimenzija 40~40xl~0 mrn ' u aparaturi prema Graff-Kauffmannu..2). odvija naizrnjenienn (Slika I 0.:. Da bi se eliminiralo mcguce utjeeaje temperature na promjene dimenzija okvira aparature.. . optima lni uvjeti za karbonatizaeiju eementnog kamena su u djelomicno vlaznom betonu. Buduci da je najveci dio skupljanja posljediea transporta vi age iz unutrasnjosti uzorka do povrsine i zatim intenziteta evaporaeije. U praksi se najcesce transport vlage u betonskom elementu.. 2000r----------------. najvece povratno bubrenje. IlJ 800 400 - j Skupljanje od susenja /".. Skupljanje i bubrenje ocvrslog betona uslijed susenja i vlazenja [ 10. to ce izmjerena velicina zavisiti bitno od dimenzija uzorka. Uslijed karbonatizaeije... nakon sto je isparila adsorbirana voda. uslijed evaporaeije i ponovnog vlazenja. Ireverzibilni dio skupljanja betona posljediea je nastanka novih kemijskih i fizikalnih veza u strukturi eementnog kamena. " b) " Povratno '..1] ... Prema tome skupljanje betona tijekom duljeg suhog razdoblja.L__:::_. ali ako u porama nema vode. zatim 0 stupnju hidrataeije eementnog kamena i 0 strukturi pora u betonu.~.

Utjecaj udjela agregata u volumenu betona na skupljanje [10.35 0.4 0.5]. koji sprecava skupljanje. koji imaju znatno vece skupljanje zbog malog modula elasticnosti agregata.. U kasnijim razdobljima odredeni doprinos moze biti posljedica skupljanja od karbonatizacije. Utjecaj vrste agregataje velik vee kod uobicajenih vrsta agregata (Slika 10. 40 20 0. cuvanih na 21°C i 50% re!. Aparatura za ispitivanje skupljanja mortnih prizmi i betona. a narocito je vidljiv kod lakih betona..5.50 '0 120 I C> Volumni udio agregata .5 __ --~--__ ~ 0... '2 .. Slika 10. Cimbenici koji odreduju veliclnu skupljanja Skupljanje betona je posljedica skupljanja cementnog kamena.140~----------------------------------~ 120 o 10 28 dana 90 1 2 5 10 20 30 godina Slika 10.. Sam cementni kamen imati ce utoliko vece skupljanje ukoliko je veci vodocementni faktor (Slika 10. U pocetku je skupljanje najvece. -i QJ 0. . 40 do 80% od 20--godisnjeg skupljanja obavi za 3 mjeseca i 66 do 85% od 20-godisnjeg skupljanja obavi za 1 godinu... Vrijednost eksponenta n zavisi od modula elasticnosti agregata i Poissonovog koeficijenta.3.8 ~ Slika 10.. Skupljanje betona istog sastava.. QJ C <1J ~ <1J QJ . a zatim se postepeno smanjuje..3 0..6). Medutirn.2 :::: .6 vic faktor 0.8 ~ ~ -i s II) Q ~ 0. % 80 1 V) 100 o~~~~--~ 0.3]..g)n gdje g znaci volumni udio agregata (Slika 10. Opcenito vrijedi da se: 14 do 34% od 20-godisnjeg skupljanja obavi za 2 tjedna. Granulometrijski sastav i velicina maksimalnog zma agregata sami po sebi ne 'utjecu na velicinu skupljanja..4]. ali spravljenih od razlicitih agregata.7 0. Utjecaj vic faktora i kolicine agregata na skupljanje betona [10.. Skupljanje betona moze se izracunati iz velicine skupljanja cementne paste (sc~ pomocu struktume formule: Sb = scp(1 .4. uz istu konzistenciju i isti vodocementni faktor ornogucava obicno manju kolicinu cementa. pa ce to rezultirati manjim skupljanjem.. vece zrno agregata. [ 10. Slika 10. -i 0:: a Vo1umni udio agregata.4 8~. ali najveci utjecaj na velicinu skupljanja ima agregat..6..4).v!.<1J . 150 151 .5).. 0.

0.85 0. Vrijeme 1 nakon prestanka njegovanja betona (danilgodine) 14 0.50 0.4].08 90 0.18 0.75 0.1 + kcpka + g[ 1 .35 3 god.2 9.20 0. Kao i kod skupljanja..<ll .. Tipicne vrijednosti temperatumog k~ficijenta ekspanzije agregata navedene su u Tablici 4..63 ..42 70 0. koji ima veci temperatumi koeficijent.15 007 0.10 u vodi o o o 152 153 . pa ce ctb zavisiti od udjela agregata i cementnog kamena.58 0.28 0. Koeficijenti temperatume ekspanzije betona c:a= 1:6. a k i k.15 0. Cementni kamen i agregat mogu imati vrlo razlicite temperatume koeficijente ekspanzije.38 0. 40% ~ §- V) o -400 70% c 10 Oani 28 90 1 2 Godine 5 10 20 30 Temperaturni utjecaji na volumne promjene Stika 10.7 10.7.. 0.1. Tablica 10.. navedene su vrijednosti temperatumog koeficijenta betona u kojemje omjer cement:agregat=1 :6.30 0.4 10.56 0.34 0.68 045 0.2..2 Konacne vrijednosti skupljanja neanniranog Rjecni Mjunak Granit Kvarcit Diorit Pjescenjak Vapnenac Zgura visokih veci Ekspandirana zgura Relativna vlamost okolice (%) 40 0.1. krutosti cementne paste odnosno agregata.95 0.5 10. Temperaturni koeficijent ekspanzije betona moze se procijeniti pomocu struktume forrnule: 2g( ctep .08 0.1 Njegovano u vodi 1O-6jOC 12.88 073 0.3. Temperatumi koeficijent ekspanzije cementnog kamena varira od llxl 0-6 do 20xl0-6.8 9.03 ..15 365 0. (%0) Vrsta agregata Esoo Njegovano na zraku 1O-6jOC 13.30 90 0. i 10. Ako se stirn podacima ne raspolaze.90 0. zavisno od vlaznosti...1 6.opseg presjeka elementa u dodiru sa zrakom u cm.povrsina poprecnog presjeka u crn-.5 12. koje vrijede za betone njegovane sedam dana pri temperaturi od 20 "C.10 005 0. te od elasticnih svojstava obaju faza.60 0.6 12.Tablica 10.1 9. c .12 0..2 8..cta) ctb = ctcp . Zavisnost skupljanja od vremena trajanja Relativna Srednja Zavisnost skupljanja betona od vremena Es '0 1200 (I) j Es (6) I Cl Relativna 800 400 100 vlaznost okolice (%) debljina presjeka dm(cm) $10 20 >40 $10 20 ~40 7 0.23 0.kcpkaJ ' dm=O' gdje je: 2Ab gdje je g volumno ucesce agregata.1 9.). Skupljanje prema nasim propisima Za svaki veci inzenjereski projekt i za odredeni sastav betona treba velicinu skupljanja i bubrenja betona odrediti pokusima.48 0.40 020 0. Krajnje vrijednosti skupljanja neanniranog Srednja debljina presjeka elementa dm (ern) $10 20 ~40 betona betona. agregat sprecava temperatum~ deforrnacije cementnog kamena.3.7.16 0.2. Utjecaj relativne vlaznosti okoline na skupljanje istog betona [10. te od vlaznosti betona. Ab .05 28 0. mogu se za proracune koristiti vrijednosti iz tablica u propisima (Tab lice 10.5 11. njihovih ct (cta i ctcp). co . Utjecaj vlaznosti okoline na skupljanje betona vidi se na slici 10..83 0. U Tablici 10.2 8.40 0.12 u poglavlju 0 agregatu.6 12.13 0. Tablica 10. Srednja debljina presjeka definirana je kao: Vrijednosti temperatumog koeficijenta ekspanzije betona (ctb) najvise z~vise od sastava betona i temperatumog koeficijenta ekspanzije agregata.30 0.23 010 0.

. vrijednosti temperatumog koeficijenata ekspanzije se smanjuju..9).l- I SkuplJanJe -20 I Starost betona Slika 10.9.. zatim.~ -~i 10 20 DC £s I I I I . deformacije su zavisne od vremena. kako se povecava temperatura. ali i zbog trajnog djelovanja naprezanja. koja prikazuje deformacije prizme pod jednoosnim tlacnirn naprezanjem. manjije u betonu.. ~:::r . Takve povecane ekspanzije nema kada je cementni kamen suh i u slucaju kada su pore potpuno ispunjene vodom.. djelomicno zbog skupljanja i eventualnih temperatumih promjena... Utjecaj relativne vlafnosti okoline na temperatumu ekspanziju cementnog kamena [ lO. &-' f S vremenom beton se i dalje skracuje. Sumami pregled ovih pojava prikazanje na slici 10. ova se deformacija rnoze opisati Youngovim modulom elasticnosti. koji se naziva puzanje iIi tecenje betona. Utjecaj relativne vlaznosti i temperature betona na lineami koeficijent temperatume ekspanzije [10. razmatrati ce se u poglav1ju 0 puzanju betona. Naprezanje je naneseno u trenutku tl.6]..7]. zavisno od njegove relativne vlaznosti ima svoj maksimum pri relativnoj vlaznosti od oko 65% (Slika 10. tj. . ako je beton prije ispitivanja prosusen na 90% relativne vlaznosti okoline.~Y/ ~/ 10 0 ?. Koeficijent temperatume ekspanzije cementnog kamena... To je posljedica povecanog pritiska vodene pare u porama cementnog kamena.. a sve te velicine jako zavise od sastava betona. Takoder se uzima da je proporcionalan naprezanju i obmuto proporcionalan modulu elastienosti: CPc c =P Ebs Zavisnost funkcije CPc (koeficijenta puzanja) od razlicitih parametara..10.8.1 EO oc CtJ O~ 'q. 154 Slika 10.10. CU\() 0. njegovoj zrelosti i termohigrometrijskim uvjetima u casu ispitivanja....20 cu c . cu-< . Odmah nakon nanosenja sile uzorak se deformira i za kratkotrajna naprezanja do 0.5 cvrstoce betona.8].t--I __ -. i zatim ostaje takvo do trenutka t2.... Deformacije i kod relativno malih naprezanja nisu u cijelosti reverzibilne... Ovaj ucinak... &} 10 ~ cu 20 Re1atlvna vlaznost. Ponasanje betona na temperaturama nizirn od ledista je vazno zbog mogucih ostecenja strukture betona djelovanjem mraza.. . Ovaj posljednji dio dodatnih deformacija.. c cu ... Ebs: E =C Ebs (J Slika lO.8). :::> <IJ DEFORMAClJE 0 BETONA POD DJELOV ANJEM SILA 18 16 14 12 0 0 . 't 30·rr---------'-----~~ Relativna vlaznost. u radnom dijagramu Iinija rasterecenja ne poklapa se s linijom opterecenja.._.. % i :tll ~ ~ 120 ~ £ 10 OL_ -30 I . Oko temperature smrzavanja. a nakon smrzavanja postaju jos vece (Slika 10.. s brojnim porama i defektima. prilicno izrazen u cementnoj pasti. traje vrlo dugo. Medutim. da se postepeno povecavaju pod stalnim teretom.. Odgovor betona na djelovanje vanjske sile u uvjetima suhe okolice [ 10. 40 100 % Struktura cementnog kamena i betona je heterogena i komplicirana. 155 . kada se uzorak rastereti. pa je odgovor na djelovanje vanjskih sila kompliciran.~ 90... ali se intenzitet deformacija smanjuje. sto znaci. onda taj ucinak izostaje.

Pocetno naprezanje od 10% nanosi se prije pocetka mjerenja.42 40 50 60 UTJECAJ POROZNOSTI. ali to povecanje nije linearno (Tablica 10. a deformacije se mjere u srednjoj trecini..29 22 30 23 33 26 36 28 . Ovo se tijekom pokusa pokazuje kao djelomicno puzanje betona. ukoliko se opterecenje sporije nanosi. Za praksu je ispravnije odrediti modul elasticnosti na radnom dijagramu nakon sto se ovaj stabilizirao treniranjem uzorka od pocetnog predopterecenja od 10% od cvrstoce do naprezanja jednakog priblizno 40% od cvrstoce betonskog uzorka. sekantni i tangentni. to se oba ova utjecaja na poroznost odnosno modul elasticnosti mogu sazeti u jednom.. a opterecenje u cijelosti preuzme kruta struktura cementnog kamena. koji je najveci. koje su posljedica neravnosti kontaktnih ploha. ali i kao povecanje modula elasticnosti vlaznog betona u odnosu na isto takav uzorak suhog betona. izrazu koji je potvrden eksperimentalnim podacima (Slika 10. tako da je modul elasticnosti sarno aproksimacija stvarnog ponasanja betona. To je najvecirn dijelom posljedica puzanja betona.12): Ebs = Srednja vrijednost 60 fbm 27 + fbm [GPa]. Na prvoj krivulji radnog dijagrama mogu se odrediti tri vrste statickog modula elasticnosti: pocetni. ukoliko se primijeni veci broj ciklusa rasterecenja/opterecenja radni dijagram se priblizava pavocrtnom ("treniranje uzorka"). 156 157 . za koju se uzima. + o (b) Ecp CPa 3D 20 10 28 dana 3 dana 0. Pri rasterecivanju i ponovnom opterecivanju dobiva se karakteristicna petlja histereze i zaostale trajne deformacije. Radni dijagrami betonskih uzoraka opterecenih na pritisak: a) beton manje cvrstoce. cvrstoce fbm se uvrstava u MPa.Jfbm 10. sve dok s vremenom ne bude postepeno istisnuta. Takoder.11). Modul elasticnosti je yeti za vece cvrstoce betona. iii Ebs = 9. VLAZNOSTI I TEMPERATURE NA MODUL ELASTICNOSTI CEMENTNOG KAMENA Cementni kamen sadrzi veliku kolicinu pora vrlo razlicite velicine i oblika.40 30 . (GPa) 21. da se izbjegnu pocetne neravnomjernosti u mjerenju deformacija. (MPa) 20 25 30 Staticki modul elasticnosti..11.ModuI elastlcnosti betona betona dobiva se ispitivanjem betonskog uzorka oblika Uzorak se opterecuje na pritisak u smjeru dulje osi. 0. te ukoliko se naprezanje vise povecava. a naprezanja i relativne deformacije se dobiju dijeljenjem s povrsinorn odnosno mjernom duzinorn (Slika 10. manje iii vise ispunjenih vodom.50 Slika 10. voda u porama u prvi rnah sudjeluje u nosenju opterecenja. Sile i odgovarajuce promjene duzine se ocitavaju nakon svakog ciklusa povecanja opterecenja..30 0.4).40 0. Odnos modula elasticnosti i cvrstoce betona prizme (a:h= 1:3) iii valjka (D:h= 1:3). jer dolazi do konsolidacije u strukturi betona. Za betone vecih cvrstoca modul elasticnosti je veci. Radni dijagramje uvijek malo zakrivljena linija.9]. Buduci da je kolicina pora manja ukoliko je vodocementni faktor manji i kako je proces hidratacije napredovao. da su naprezanja monoaksijalna. Tlacna cvrstoca valjka $ 15xh30.. Modul elasticnosti ocvrsle cementne paste razlicitih starosti i vodocementnih [10.12.4. Nakon nanasanja opterecenja. Nelinearnost je utoliko veca. b) beton velike cvrstoce. Moze ga se ocijeniti na osnovu ernpirijskih izraza: Staticki modul elasticnosti Tablica 10..60 vic faktora Slika 10.25 }. a radni dijagram se blizi pravocrtnom.

Ecp.. Poissonov koeficijent betona Za cementni kamen Poissonov koeficijent se malo mijenja s promjenom vodocementnog faktora. C yg ~ C Slika 10. gdje suo E.8 0. Dvofazni modeli betona za prognoziranje modula elasticnosti [ 10.5 1.£. znatno veceg modula elasticnosti od cementnog kamena.. tako da mladi beton. znacajniji je utjecaj susenja na vodu u manjim kapilarama i porama gela. Dakle kod obicnih betona moze se zanernariti utjecaj interfacea na modul elasticnosti betona.. 1.. a model C je njihova kombinacija. Za vlazni cementni kamen priblizno je 0. Funkcija f zavisi od geometrijske konfiguracije modela.::.1Ju a~regata i cementne paste.15.!.~nJa I. UTJECAJ AGREGATA NAMODUL ELASTICNOSTI BETONA Modul elasticnosti betona moze se dovoljno dobro prognozirati pomocu dvofaznog modela. i to tako da se pri visirn temperaturama dobivaju manje vrijednosti (Slika 10. (To nije slucaj kod specijalnih vrsta betona. Medutim.14. koji znatnije doprinosi njegovoj krutosti..=. povisena temperatura mladog betona ubrzati ce hidrataciju. koja tijekom susenja postepeno prelazi u krupnije kapilare. 159 Tn 158 . i Ecp moduli elasticnosti agregata i cementne paste.=f(Ea.15. s.11]. + . tao Model B bolje odgovara kada je agregat kruci tj. Susenjern izlazi voda iz vecih kapilara. apt prikazan na slici 10. Medutim.gdje je Ep modul elasticnosti cementne paste. Prema tome je za cementni kamen I.4 -20 Eb 0 20 (v1azan) > Eb 60 (suh) 100 140 roc Slika 10. model B ima jednako naprezanje u agrega~ 1 ~ementnoJ p~. t~kve rnoguce kon~?"racije prikazane su na slici 10.14: Model A pod opterecenjern ima Jedna~ deformac.8]. za razlicite koncentracije agrega. To je posljedica povecane pokretljivosti cestica pri visim temperaturama. koji je bio zagrijavan neko vrijeme prije mjerenja moze imati veci modul elasticnosti. pa se moze s~atrati dijelom cvrste faze cementnog karnena.. Za linijske elemente betonskih konstrukcija Poissonov koeficijent se ne uzima u obzir pri proracunu. mikroarmiranih betona. Utjecaj temperature na modul elasticnosti betona [10.. a model A bolje odgovara stanju karakteristicnorn za lakoagregatne betone. a smanjuje se sa smanjenjem vlaznosti. Ova voda je jace vezana na povrsini cvrstih cestica.. a g je volumna konce~tracIJa agregata u betonu.12 Eg=32 kN/cm2.) Prema tome.0 9 Slika 10. Kod plosnih i prostomih elemenata uzima se prosjecna vrijednost 0. g). jer bi ta voda preuzela dio kratkotrajnog opterecenja. a za suhi oko 0.20. Premda stvamo stanje na~:ez.13). Transport ove vode u krupnije kapilare i zatim izvan betona takoder bitno doprinosi smanjenju modula elasticnosti betona susenjern. = . Eb s.:{g_ + Eb-Ecp [1-jTg~E+E cp B --n 1 a ~ B Sva tri modela su graficki prikazana na slici 10. defor~aclJa u heterogenoj strukturi betona karakteriziraju velike vanjacije. Promjena temperature takoder mijenja modul elasticnosti betona. Promjene modula elasticnosti betona zavisno od koncentracije agregata i strukturnog modela [10._g.10]. koji se sastoji od cementnog kamena i agregata.. npr. sto donekle smanjuje modul elasticnosti. E =E za kapilamu poroznost jednaku g p nu I· a Pc kanil ama poroznost cementnog kamena. Iz navedenih uvjeta 0 jednakosti deformacija (model A) odnosno jednakosti naprezanja (model B) dobivaju se sljedeca rjesenja: Model A Model B Model C ~=Ea g+EcpCi-g)· Ea A [J A J.15.25. OVImodeli mogu dati dobre prognoze prosjecnog modula elasticnosti betona..Stl.13.0 0. modul elasticnosti betona (Eb) moze se izraziti kao: Ecp 0.. Ecp l_l.

s I = .-.L.. (I-v) (I + v)(1 . nakon sto se oduzmu dugotraj~e def~rmacije. koji se primjenjuju pri ispitivanju puzanja. Koeficijent puzanja se racuna u odnosu na pocetnu elasticnu deformaciju. jer se data je sve izrazeno u GPa. brza i daje podatke 0 svojstvu betona po dubini. Ovo je iskljucivo laboratorijska metoda. EbdMJERENJEM REZONANTNE FREKVENCIJE Shema i. na odredenoj udaljenosti (L) postave se generator ultrazvucnog impulsa i prijemnik.. _p '- I--- Uzorak K 1 iP Opruga Uzorak .. Iz izmjerene udaljenosti i vremena prolaza izracuna se brzina (v. kao i odredivanje njihovih dimenzija. prikazani su razni sustavi. S jedne strane poteskoce su u odrzavanju centricnosti sile naprezanja i njezine konstantnosti..17. tlacerije z-: P=..16. To Je svojstvo funkcija vremena. segregacije). n .J..gustoca betona u kg/m".16. torziji i viseosnim stanjima naprezanja. da~le znatno manjeg naprezanja od staticke cvrstoce iii od umora pri ciklickirn naprezanjima. vlaku. ali postoje i sistemi za mjerenje puzanja pri savijanju..L-:__:__.17. tako da se pobudivacem moze varirati frekvencija pobude dok se ne dode do prve rezonantne frekvencije uzduznih vibracija. K= gdje je v Poissonov koeficijent.25~d-19. bubrenja i temperaturnih promjena. a njene prednosti mjerenja brzine prolaza ultrazvuka. Onda je: Dinarnicki modul elasticnosti (~d) dobiva se mjerenjem brzine prolaza ultrazvuka ~. ) II) --------empirijskim izrazom: Puzanje betona Dinarnicki modul elasticnosti veci je od 'statickog modula elasticnosti. gdje je: L . Prikladna je takoder za identifikaciju defekata (defektoskopij... Premda . Nadalje . Dalje ce bit! govora 0 puzanju. Veza izmedu ova dva parametra ~s=I.a) u be~onu. zbog stalnog puzanja...2v)' ..duljina uzorka u mm. ( gdje je p gustoca betona u kg/m '. Puzanje se definira kao povecanje deformacije pod trajnim djelovanjem naprezanja. Dinarnicki modul se tada izracuna prema izrazu: ~d=4n2L2 p 10-12 [ GPa].. 161 . POSTUPCI MJERENJ A DEFORMACIJ A PUZANJA Najcesce se mjeri deformacije puzanja pod tlacnim opterecenjern. ova se razlika pri racunanju koeficijenta puzanja obicno zanemaruje ..-.. Uzorak je pricvrscen u sredini.rezonantna frekvencija u Hz p .'.su uredaji za ispitivanje puzanja u principu jednostavni.&. Medutim. uvijek su ova dugotrajna mjerenja povezana s nizom problema. kmls). _ Cijev Slika 10.JI 160 Slika 10. Na slici 10. koJ: su posljedica s~p!janj~.j. Kako se modul elasticnosti povecava sa staroscu betona. uslijed hidratacije iii korozivnih i drugih stetnih utjecaja. odreduje pri vrlo malim naprezanjima betona.Glavna prednost ove metode je u tome. to bi elasticnu deformaciju trebalo izmjeriti u odgovarajucoj starosti betona u kojoj se izracunava puzanje. sto je nerazorna.Dinamicki modul elasticnosti betona kroz beton iIi mjerenjem rezonantne frekvencije normiranog uzorka betona. ~d MJERENJEM BRZINE PROLAZA ULTRAZVUKA Na povrsinu betona.se mjerenjern brzine prolaza uItrazvuka mogu pratiti promjene svojstava betona tijekom vremena. koja je definirana sekantnim modulom elasticnosti. koje je posljedica naprezanja do granice dopustenih naprezanja. Sheme uredaja za ispitivanje puzanja. pri nekoj starosti betona. a I ~ ~ su kao i kod postupka PobucJivac Uzorak I I .4--Dijaf ulja _.. (pukotine.spitivanja je prikazana na slici 10. Uredaj za ispitivanje dinamicko~ modula elasticnosti mjerenjem rezonantne frekvencije pnzme betona.

Puzanje pod djelovanjem konstantnog naprezanja. Uzorak betona. povrsina uzorka se prernaze parafinom).19.18. koje se razlikuju na pojedinim stranama uzoraka. Nakon ove kratkotrajne povratne deformacije.__ L- ~ -+ Starost t to Starost t Slika 10.18): Ep (e) Ako bi uzorak betona bio izlozen istom opterecenju. Prema tome ukupna deformaeija bi bila: Ep = Eu - E+ (Jo Eb· (d) Ako bi izolirani uzorak betona opisan u slucaju (a) bio izlozen jos i porastu temperature.. Elasticna deformaeija je Eo=c jE. deformaeija et izmjerena u vremenu t. ali potopljen u vodu. Interesantno je usporediti cetiri slucaja puzanja uzoraka u razlicitim higrometrijskim uvjetirna. uslijed naprezanja 0"0' koje ostaje do vremena t>to: (a) Ako je betonski uzorak izoliran od okoline (npr. potrebno je zasebno izmjeriti deformaeije od skupljanja. a to su uobicajeni uvjeti mjerenja puzanja betona.. bubrenja i od porasta temperature. pa je moguce postepeno isusivanje uzorka.. onda bi ukupna deformacija sadrzala jos deformaeiju od bubrenja betona.------ -L Puzanje nakon {t-toJ :Et-eo Pocetna elasticna deformacija 0'0 = U slucajevima (b) do (d).. Ako je uzorak betona opterecen tako.jer se u meduvremenu povecao modul elasticnosti. Puzanje betona pod konstantnom deformacijom rezultira relaksacijom naprezanja [I 0. Odrzavanje termohigrometrijskih uvjeta i oejena velicine pripadajucih deformaeija takoder cine poteskoce. kao uzorak za ispitivanje cvrstoce. ukupna deformaeij a bi sadrzala i tu promjenu. puzanje ce se manifestirati kao postepeno smanjenje naprezanja s vremenom. Ovaje deformaeija manja od pocetne elasticne deformaeije.[10. da mu je pridodana konstantna deformaeija. E je sekantni modul elasticnosti u trenutku t. npr. Ako se dugotrajno opterecenje ukloni. U starosti to optereti se do naprezanja 0"0.19). da bi se izracunalo deformaeiju od puzanja betona. -. 162 . sastoji se od elasticnog dijela i puzanja (Slika 10. i dalje se s 163 to Starost T t Slika 10.() t OL_~--------------~t---to Starost Konstantna deformacija Pocetna elasticna deformacija ()o =[ Konstantno naprezanJe o L. Ukupna deformacija bi bila: = Eu - E' \__ I (Jo (b) Ako uzorak betona nije izoliran. deformacija betona ce se trenutno smanjiti za elasticni dio. Utjeeaj puzanja rnoze se promatrati i na drugi nacin. onda ukupna deformaeija sadrzi i deformaeiju od skupljanja betona Es' Prema tome deformaeija puzanja bila bi: ----_-1.12].s druge strane su u mjerenju deformacija.:= Relaksacija nakon t Cfo. prizma 20x20x60 crn-. njeguje se do dana ispitivanja u standardnim uvjetima.12J. To je relaksacija (Slika 10.

moze se napisati: Ep Oblik krivulja puzanja opisuje se razlicitim maternaticki izrazima. Dosadasnji maternaticki izrazi vrijedili su za slucaj konstantnog djelovanja naprezanja.200 c C1l N :::J Q ::. da se moze pisati u obliku: i!. /~ ~~ //.=. Druga je funkcija logaritam Ec= oblika: A + B log (J+t-t). ali daje prevelike dugorocne vrijednosti puzanja. Taj drugi dio povratne deforrnacije zove se 129yratnopuzanie (Slika 10. 165 .. ali obicno daje premale ukupne konacne vrijednosti. Ova se funkcija dobro podudara s izmjerenim kasnijim rezultatima puzanja..r). cp(" t . Eksperimentalni (t- 'I) 1200 dani podaci i mate mati eke funkcije vrijeme-puzanje [10. vremenom smanjuje deforrnacija betona. 2 0.400 "..) a+b(t-. bolje aproksimira pocetne rezultate mjerenja. OJ . Te ~nvuIJ: mogu se aproksimirati povrsinorn puzanja (Slika 10. EO) = lib. Puzanje j povratno puzanje betona opterecenog pod vodom i na zralcu nakon 28 dana njegovanja [10. .. a to znaci prakticno za uzorke pri ispitivanju u laboratorijskim uvjetima. a konstanta b nagib pravca. konstanta a cdsjecak na ordinati.21.zan~a. Dvije takve funkcije u usporedbi s podacima pokusa prikazane su na slici 10. hiperbolna f.. Prema tome puzanje nije u ci' losti reverzibilna pojava. pa se rezultati testiranja puzanja mogu aproksimirati pravcem u dijagramu. vic Slika 10...)' gdje je t ukupna starost betona.0..!l = a+ Ep bet . 164 Slika 10. pa se opet lako mogu odrediti parametri Ai B iz podataka pokusa aproksimiranih pravcem.8]. r je vrijeme opterecivanja uzorka betona. Povrsina funkcije puzanja [10. Prema ovoj jednadzbi.8]._.12].. koliko dobro opisuju rezultate eksperimenata i kako se 1ako cdreduju njihovi koeficijenti. i manje je od puzanja.20. Optereti li se iste uzorke betona u razlicitirn starostima dobiva se familija krivulja pu. Prema ovom izrazu puzanje nikada ne prestaje.21. OPIS OBLIKA KRIVULJE PUZANJA Prema ovom izrazu puzanje u funkciji logaritma vremena ima oblik pravca. E p = cr . (t-r ) apscisa. OJ 0:: 600 VriJeme pod opterecenjem Slika 10.. da su afino pridruzene (iako to egzaktno nisu). Tako dobivene funkcije valoriziraju se uglavnom prema tome. ----• eksoet: imenta1ni _podaci logaritamska f. tako da je (t -r) vrijeme uzorka pod opterecenjem.22.. = (t .. Povratno puzanje brze napreduje od puzanja.20). Prva je hiberbolna funkcijq. koja ce se najbolje prilagoditi rezultatima eksperimenata provedenih uglavnom u laboratorijskim uvjetima.22) Uzimajuci u obzir linearni odnos puzanja i naprezanja.c). kojem je lijeva strana ove jednadzbe ordinata. -. puzanje ima konacnu vrijednost. Prednost je ove jednadzbe u tome. Oni se dobivaju trazenjern funkcije. o c C1l .za koje se u racunu uzima.

koji se moze odvijati na nekoliko razina strukture cementnog kamena: a) u kapilamoj vodi. u njenoj strukturi dolazi do koncentracije naprezanja. i time cak povecanje ukupne cvrstoce presjeka. Koncentracije naprezanja imaju za posljedicu: a) Viskozno tecenje. Ovo su rezultati ispitivanja koje je zapoceo Davis 1920. u uvjetima kada nema transporta vlage izrnedu uzorka i okoline. 1\ r b I I' isparljivi dio vlage cementnog kamena je jedan od kljucnih sastojaka betona za tumacenje puzanja. Smanjenje volumena koje prati puzanje. Fizikalni i kemijski procesi koji rezultiraju puzanjem betona.!1J10 suhi cementni kamen uopce ~~. Utjecaj istovremenog kretanja vlage.c. jednako je vazno ustanoviti. da su te dvije pojave u vezi.------------ 1200 Prc:c. sto ornogucava veca podesavanja u strukturi. dodatni dio deformacije naziva se skupljanje pri puzanju. b) u adsorbiranoj vodi. o 10 28 dani 90 1 2. da puzanja ima i tada kada nema transporta vlage iz betona u atmosferu. tako da je poremecena termodinamicka ravnoteza. a to znaci zavisno od vodocementnog faktora i stupnja hidratacije. ipak se uzima.p. kao sto je to slucaj kod samog skupljanja. Vecina agregata. TaJ dio deformacije je veci nego sto bi bilo sarno skupljanje istoga uzorka u istim termohigrometrijskim uvjetima. c) u meduslojnoj vodi koja vrlo sporo difundira u gel pore. Medutim. da vrijedi princip superpozic!je: ~i~ intervala naprezanja moze se promatrati svaki za sebe.. Premda puzanje sa skupljanjem ne rezultira mjerljivim smanjenjem mase uzorka. i nema direktnih dokaza 0 stvamim promjenama. koji se izmjeri na posve izoliranom uzorku. Svi ovi mehanizmi su u biti ireverzibilni. da je gubitak vlage iz uzorka u atmosferu pod opterecenjem objasnjenje za pojavu dodatnog puzanja uz istovremeno skupljanje. iako neki oblici izraza za cp omo- Uzroci puzanja. UTJECAJ DIFUZIJE VLAGE Opterecenje betonskog elementa izaziva promjene naprezanja u strukturi h. zbog koje djelovanjem velikih naprezanja dolazi do rastvaranja cvrstog materijala i zatim konsolidacije strukture i prodiranja materijala u podrucja manjih naprezanja. Uobicajeno je.13]. Smatra se. skupljanja i bubrenja betona Puzanje betonskog uzorka izoliranog od okoline je znatno manje od uzorka iz kojega istovremeno moze evaporirati voda (Slika 10. a postepeni napredak od metastabilnog stanja prema stabilnom u skladu je sa zapazenim smanjenjem gradijenta puzanja. jer uvijek ima dovoljno supljina u betonu u koje moze intemo difundirati vlaga. Puzanje uzoraka betona njegovanih 28 dana i zatim opterecenihjednakim silama u razlicitim higrometrijskih uvjetima. godine [10. To znaci transport vlage iz manjih u vece pore. posljedicaje strukturi h.23. pri cemu se lokalno prekidaju primame strukture. i- rjesava numericki. ------.c. Kadaje evap~racij~ vlage iz uzorka moguca. 167 166 . pri uobicajenirn naprezanjima u normalnom betonu ?onasa se potpuno elasticno. te mehanickim efektima sprezanja agregata i cementnog kamena. ~~~_em vlage . Pojave zapazene i izmjerene na inzenjerskoj razini tumace se najvjerojatnijim fizikalnim ikernijskim promjenama. djelovanjem smicnih popunjavanja pora u 400 b) Rekrictalizaciju.. kao postepeni transport vi age iz zona u kojima je smanjena adsorpcija. pa je cementni kamen jedini taj koji puze. kao brza i reverzibilna promjena pritiska. da se prostori iz kojih izade meduslojna voda zaklope te nastaju kemijske veze slojeva gela. -. pa je vrlo vjerojatno. da se kao osnovno puzanje definira onaj dio puzanja. iii stvaranja temperaturnog gradijenta. Ovaj transport je vjerojatno reverzibilan nakon rasterecenja._lLR9_tp.23). poremecuje molekularni raspored.p. i njihov rezultat se zbraja ! em! ukupni efekt puzanja: 1 . tj.1l!~e. Pojava puzanja ocito ima slicnosti sa skupljanjem betona. a posljedica toga je konsolidacija strukture u tockarna najvecih naprezanja. Izoliranje uzorka betona ne moze sprijeciti tu pojavu. zbivaju se na molekulamoj razini.Kada je opterecenje funkcija vremena uzima se.p. koji zatim slijedi rekonstrukcija veza i poboljsanja veze. sto znaci. omogucava lokalne cvrstoce.ijenje'20 vr i jetne susen 80 ~ je i Zbog heterogene prirode hidratizirane cementne paste. da je barem dio ovih deformacija nepovratan. kolaps Slika 10. pri cemu se susjedne cestice priblizavaju naprezanja.Smaniuie~e-PllZanj(:. godine 5 10 ZJ 30 c) Prekid veza. PRILAGODAVANJA STRUKTURE Ovaj se ' integral obicno gucavaju direktna rjesenja. Velicina puzanja mijenja se zavisno od gustoce (poroznosti) cementnog kamena na slican nacin kao i modul elasticnosti. pa se vlaga pocinje gibati u smjeru nastalog gradienta.

UTJECAJ AGREGATA Susenje betona je spori proces. Ova pojava zapazena je i kod h..0 '" .c. puzanje puzanJe = _=:':'. rezultirajuci povecanjem mikropukotina i povecavanjern puzanja.~ '>.p. To rezultira dvim efektima. postepeno prenosi na elasticni agregat..· a zatim se nastavlja deformirati s vremenom tako. Usporedi Ii se ponasanje dvaju blokova razlicite velicine. Oceki vana krajnja ~o vrijednost starost.24. i drugo. aps.~ •~ t'. koji reprezentira cementnu pastu.~ / 0 dana --'.24.p. kako se naprezanje u njemu postepeno povecava. Prema tome odgodena elasticna de formacij a je u potpunosti reverzibilna. koji se deformira elasticno. Agregatje predstavljen oprugom. Agregat.. a posebno pri vlacnirn naprezanjima. djeluje kao paralelni inertni materijal i ima znatni utjecaj na reverzibilne i ireverzibilne komponente puzanja.p (Slika 10. prikazanim na slici 10. \-:~. Premda je puzanje koje se ovdje razmatra znatno ispod razine naprezanja pri kojern dolazi do znacajnijeg sirenja pukotina. tako da se inertni materijal postepeno vrati u svoje pocetno neoptereceno stanje. pa je: relativno .14]. a agregat se sarno elasticno deformira. kako se opterecenje prenosi na inertni materijal (agregat).c. Prvo. Ocito ce doprinos mikropukotina biti veci pri vecirn naprezanjima. takoder.5 9- \. da one u cijelom svom zivotnorn vijeku ne postignu ravnotezno stanje vlage.c._1200~ --:--.5 {)x ~.p. Stvarna brzina susenja zavisi od velicine i oblika elementa.5 25 Cll :x: o __j mm 2CfJ o Slika 10. postojanje gradijenta vlage ocito ce povecati naprezanja. vode je manja. ~ 1.25). koja puzi. i ta se dvojna ovisnost najbolje moze izraziti omjerom volurnen/povrsina iIi kao teorijska debljina povrsina/poluperimetar.p. Odgodeno elasticno djelovanje moze se dobro prikazati Kelvinovim reoloskim modelom. D--. 168 . pa prema tome imati ce vecu prosjecnu vlaznost. ima tri sloja: prvi i treci nakon nanosenja naprezanja deformiraju se elasticno. dolazi do odgodene elasticne deformacije.c.c. Drugi sloj po nasa se kao Kelvinovo reolosko tijelo. Taj mehanizam ne znaci podesavanje strukture._ o ~- a. i moze se pripisati svakom gore opisanom mehanizmu.c. UTJECAJVELICINE ELEMENTAKOJI SE ISPlTUJE 2. u bloku ima duze vremena dovoljno vlage za hidrataciju. -fr- .). i agregata.p.p. U masivnim betonskim konstrukcijama.9x1 04 MPa.25. koji se postepeno susi. nakon sto se povrsinski slojevi prosuse. puze. onda veci treba dulje vremena da v1aga iz unutrasnjosti evaporira. Ovaj prijenos opterecenja prestane kada naprezanjeu h.26. relevantni parametri za velicinu puzanja su vo1umna koncentracija agregata u betonu i relativni odnos krutosti agregata i h.. i sprecava puzanje." ~ N ::J co x .o. i unutrasnjost betonskog e1ementa ostaje jos dugo vlazna.2.c. ~ 2. pa je njihovo puzanje uvijek manje nego malih uzoraka za laboratorijska ispitivanja. Jedinicno puzanje na dijagramu 10.e__ ---.-_x_ • Izolirani uzorci volumen/povrsina. x. ODGODENA ELASTICNA DEFORMACIJA Ako je materijal koji puze spregnut paralelno s inertnim materijalorn (cementni kamen s agregatom). 151 x~ .o=6. naprezanje u materijalu koji puze se smanjuje. Kao i za modul elasticnosti. To znaci. a zatim bez zapreke nastavljaju puzati.c. brzina susenja je tako mala.p.MIKROPUKOTINE Zakazivanje betona pocinje stvaranjem mikropukotinau h. Nakon rasterecenja cjelokupna deformacija je povratna.c.26b je uzeto za Eagr. da se opterecenje s h. kojaje spojena paralelno s klipom. ipak odredeni stupanj sirenja pukotina ima utjecaja na puzanje. Odgodena elasticna deformacija i utjecaj agregata..0 1." o Q) ''..::="""-_ puzanje za Eagr. Uzorci su optereceni u starosti od 8 dana pri relativnoj vlaznosti okolice 50% [ 10.p. drugi sloj takoder se deformira elasticno. Model na slici 10. Skidanjem opterecenja dolazi do isto takove postepene povratne defonnacije. bude nula. Agregat od prirodne stijene vece je krutosti od h. jer je popracen lokalnim povecavanjern volumena i smanjenjem Cvrstoce. t:.24. 400 200 --.---"._ 100 -><50 -0-c-: ~ 0.L.. U betonu. Oba ova efekta smanjuju brzinu puzanja u odnosu na brzinu puzanja manjega bloka (Slika 10. Velie ina puzanja zavisno od omjera volumen/povrsina u razlicitim starostima betona. 0 169 Slika 10. i na interfaceu izrnedu h. ako oni djeluju unutar i u vezi s resetkastorn strukturom h. prosjecna brzina kretanja Pasta Opruga 3 Agregat (b) Kel vinov (a) Ovofazni model model Pod djelovanjem stalnog naprezanja h.

Za naprezanja u armaturi uzrokovana skupljanjem betona tlacna naprezanja.9 1.. prikazani su rezultati testiranja betonskih stupova promjera 12. J50 Xl) '0 I a . Puzanje betona pri razlicitim temperaturama [ 10..71 6.34 51 39 52 5.. lako primjenljivi u proracunu konstrukcija..1 77 64 82 4. Osim puzanja na raspodjelu naprezanja djelovalo je i skupljanje betona kao i tijek hidratacije cementa.44 989 68 46 55 6.----. a neki su istrazivaci zapazili cak manje puzanje pri temperaturama od 90 i vise stupnjeva Celzijusovih.. Naprezanja u armiranobetonskim MB % armiranja Ukupni teret..27. koji sada na najjednostavniji nacin uzima najvise pararnetara u Puzanje se moze zapaziti sve do temperatura od -10°C..11 6.1] Naprezanje.----. >< 1000 8 7 o Kordina .. 21'C 5._.0 171 .42 278 193 251 285 0.0 100 150 200 250 . tone stupovima [ 10.00 0. Ako se poveca temperatura betona kao dio ubrzanog dozrijevanja.. povisena temperatura intenzitet puzanja (Slika 10.9..".. Q) . 80°C.3 3.9 19 10. " ? 0. Za jako biti veca od cvrstoce.. uslijed skupljanja vise se skrati gomja zona.--.26..35 0...3 69 189 245 264 -0..31 239 197 261 293 -0.:6:::0C=:= -... U Tablici 10.5.....1 3... .10 0. nego pri npr..5. armiranih s 1. _- njegovanja _~=::::.8 6....3 6. U jako armiranim betonskim presjecima u betonu su se javila cak vlacna naprezanja.12 0. OJ :t: (JJ 1(1] o 0......14 0..-. _.--.. Counlo o Browne Blundell ..5 ern.. vlacna naprezanja u betonu mogu moze biti razlogom pojavi pukotina u betonu.14]...0 1. /. i 21°C 15 1'5 30 5...-.5 god ina celik beton Stupovi njegovani pri 50% re!.0. tako da to slabo armirane presjeke tlacna mogu biti veca od dopustenih. tj. Pri visim temperaturama povecanje puzanja je sporije.-. 710C . opterecenih na tlak tijekom pet godina..19 9.-.__...9 odnosno 5% presjeka.. a jos su pojacani time sto je evaporacija iz donje zone prakticno sprijecena pa se ne skuplja. 0 20J 150 d: N 0 ". 170 15 15 30 5.. MPa Utrenutku opterecenja celik beton Nakon I godine celik beton Nakon 3 godine celik beton Nakon 5.16] .. tako da je skupljanje armiranih betona manje armirane presjeke.02 0.Q)o-t.2 4. struktura ce biti ranije relativno popunjenija i puzanje manje nego kod betona koji nije bio zagrijavan. kao i na modul elasticnosti..450 QJ] 2000 Temperatura .... za vrijeme djelovanja opterecenja povecati ce FPrakticno izracunavanje puzanja Za prakticno racunanje puzanja potrebni su pojednostavnjeni modeli.. od inzenjera koji nisu specijalisti za tehnologiju betona.. a u betonu od nearmiranih betona. UTJECAJ TEMPERATURE Temperatura ima dvostruki utjecaj na puzanje.).0 1..~ .v!. Medutim. ~2 g.. Tablica 10. prije nego se optereti..5 71 56 75 4. a povecanje brzine puzanja je priblizno konstantno od 0 do 70°C. pa dolazi do vitoperenja takvih ploha. Poznati su i jako izrazeni takvi sklucajevi u podnim plocarna. ..7 3. Postupak. Ako se dulje vremena optereceni tlacni element rastereti..-. 25D '0 I 6.-. Ea MPx10-6 (b) Slika 10.-. 1(1] 50 ..()S 0.... Uslijed puzanja betona postepeno se povecavaju tlacna naprezanja u armaturi.7 6. " & ~o 6.7 4.' .j_ _. .....-_.. '" 5 ~4 Dana pod opterecenjem Slika 10.9 8..04 O.. -.52 0.0 80 66 85 4. a smanjuju u betonu. armatura moze u betonu izazvati vlacna naprezanja veca od vlacne cvrstoce betona. UTJECAJ ARMATURE Uslijed skupljanja betona u armaturi se javljaju vlacna. A \--------=~c.. Utjecaj agregata na puzanje betona (a) Volumna koncentracija agregata (b) Relativna krutost agregata (Sadrzaj krupnog agregata 45-55%) [10.14 Modul elasticnosti agregata. .~ .•...27..?--Q- o 20 (a) !iJ Udio agregata..' 46°C co c ---.10 214 Stupovi njegovani pod vodom pri 21°C U gredama i plocarna u kojimaje donja armatura jaca od gomje.7 6.

Konacne vrijednosti koefieijenta puzanja neanniranog betona Srednja debIjina presjeka..9 1. koje su date u propisima.9 27 2.8 1.2 70 3. dm (em) $10 Vrijeme pod opterecenjem.5 2.0 2.ill..0 11 t-~ ~ .1 38 4. JOO 400 nrn '.8 36 3. i razliku okoline na optereceni 365 1.t /fW ~ kb . 90 1." ~ '}: d) opterecenjern 0 0.6. N!. dana 7dana 20 >40 $10 20 >40 $10 20 ~40 $10 20 ~40 $10 20 >40 $10 20 ~40 Konacne vrijednosti koefieijenata puzanja nearmiranog betona.5 J. a u kojima su • oko 50% od 20 godisnjeg \~ oko 75% o~3~ godisnjeg 0.9 1.. S~ _Quzanje po jedinici naprezanja. beton.).7 1.8 0.. izmedu dvaju najzastupljenijih vrsta cemenata.28.5 ( !/ / 1.1 21 1. " . ! I na slici 10. .00 I "". .uzima u obzir utjecaj velicine elementa.7 3.28.60 _. O~ LoCQL.1 II 0.G.izrazava utjecaj starosti uzorka u vrijeme opterecivanja.8. dana Tabliea 10.7. e.3 proracun je predlozen u preporukama Europskog komiteta za beton (CEB). starost prj oprerecenJu.9 2.=kckdkbkek[. ~~ ..3 1.-1. Dijagrami za odredivanje velicine skupljanja i puzanja [10.6 0..'. koristeci u tekstu definiranu debljinu.7 100 90 80 70 60 ztsx«.-O --. 172 a pokazuje 173 .0 oko\iee. 14 1..z >-'< ~~ "' . osim za lakoagregatni beton.!dato je u odnosu na modul elasticnosti betona E1" a pojedini utjecaji obuhvaceni su koeficijentom puzanja..5 14 1.0 0.85 - o 1.3 4._.8 0.vlainost 40 4.8 Relat1vna viainost 1..:. 1 20 2..4 vIc 0.1 1.4 u vodi Starost betona u trenutku opterecenja.0 3..4 15 0.8 2. % 50 40 30 1.7 25 2. i orijentaciono rnoze se uzeti da: • oko 25% od 20 godisnjeg puzanja se desi u prva 2 tjedna. f--ll.3 1.7 0.obuhvaca utjecaj vremenom .J.. one ne uzimaju u obzir posebnosti konkretnih okolnosti..O 2.: ~~.3 .o -'< '!-o\' . puzanja se desi prve godine.7 o o 1.1---J{-~7 --'-:14:-:2.5 15 1.9 1. % 90 1.2 ) cp = E ' b a vrijednosti parcijalnih koeficijenata __________.8 1.5 2. k.85 <.2 ~~ __ L Velie ina puzanja prema koeficijentima iz propisa Rijetko kada ima vremena da se pokusima odredi velicina puzanja za konkretni sastav i uvjete opterecenja betona.6 1. 1: Slika 10.J( E'N~ ~c~ / 2 2..3 13 1.17).6 34 2.predstavlja utjecaj relativne vlaznosti 3 godine 0. O.® koji je produkt od pet pacijalnih koeficijenata: 28 1. c:I)~ Rel.75 i Ii ! . porasta deformacije puzanja pod stalnim teorijsku s .6 2. 4 • O.I '" O.8 kd .7 1.. ! . k.0 se uzimaju iz dijagrama kc . puzanja se desi u 3 mjeseca.8 20 0. Zato postoje brojne forrnule za predvidanje velicine krajnje deformacije puzanja.360 Teorijska 100 200 debljina. i 10."3il ""-----.0 1. Znamo da je porast deformacije puzanja nakon 20 godina malen (pod dopustenim naprezanjima)..6 1...?. 0 "'0 1. Medutim...500 " Na osnovu toga su sastavljene tablice.5 . Ne spominje se krutost agregata.7 2. koeficijenti dati s odredenom rezervom (Tablice 10..predstaylja utjecaj sastava rnjesavine.-8 --i56~9... ..0..6.O. koji je ovdje zastupljen vodocementnim omjerom i kolicinorn cementa.1 2.L ~ "' -~ y s 0 c"' 1...6 16 1.-------------~ \ ).6 2..~~N/ /2.

fizickih. difuzije i tecenja fluida pod tlakom.73 0. opterecenja preuzimaju manje optereceni dijelovi.43 365 0. zbog veceg puzanja. kod masivnih konstrukcija ove pojave mogu biti uzrokom raspucavanju. godine od 500.) 7 14 0.30 0. Trajan beton treba se tijekom mnogih godina suprotstaviti djelovanju raznih kemijskih. da su ocijenjeni neprimjerenima za dalje koristenje.80 7 28 do 90 365 0. iii pomaka konstrukcije uslijed slijeganja temelja. Razumijevanje mehanizama razaranja betona je vrlo vazno za gradevinskog inzenjera u iznalazenju optimal nih rjesenja s tehnickog i ekonornskog aspekta. PATOLOGIJA BETONA Uvod Beton dolazi u najrazlicitije klimatske okolnosti. Jako luznati karakter cementnog kamena i kemijski sastav minerala cementa takoder su odlucujuci u pogledu agresivnosti medija za beton. u naglom je usponu i vrlo brzo ce postati dijelom projektne dokumentacije. Medutim. kroz poroznu strukturu cementnog kamena osnovni parametri trajnosti betona.t) od vremena I i starosti betona u trenutku 11. puzanje povecava defonnacije i lako moze doci do izvijanja. to znaci da su u propisima. r Odnosi koeficijenata puzanja betona u trenutku I i konacne vrijednosti koeficijenata puzanja cD(1.1] 1982.10 f' !/ Posljedice puzanja Puzanje betona povecava defonnacije betona. svojstva trajnosti su najvazniji parametri 0 postignutoj kakvoci betona. medusobno se prekrivaju.38 0. Naprezanja.15 0.) Trajanje opterecenja (1-. Tako npr. Sadasnji pristup gradevinara problemima trajnosti betonskih konstrukcija je jos uvijek zanatski.. vecina mehanizama korozije betona i arrnature uvjetovana je visokom koncentracijom vlage u betonu. u ~odir s mnogim agresivnim medijima i izlozen je raznim mehanickim ostecenjima.30 0. problem trajnosti betona mnogo je slozeniji.23 0. pa korozija annature kao posljedica karbonatizacije betona i smanjenja njegove luznatosti. a za njihovu obnovu procijenjena svota iznosila je 50 milijardi dolara.) / cD(100. Poznati su primjeri veceg pada naprezanja u prednapetim gredama. skupljanje i bubrenje betona.53 0. koje je posljedica sprijecenog skupljanja. Zbog togaje doslo d? potpu~og obra:~ u strukturi financiranja i poslova u gradevinarstvu. ako se celicna armatura preoptereti i preko granice tecenja.25 0. Obicno u uvjetima eksploatacije istovremeno djeluje nekoliko mehanizama koji ostecuju strukturu i sastav cementnog kamena. Medutim. razvoj model a proracuna. U razvijenim zemljama za neke vrste konstrukcija detaljno je snimljeno takvo stanje.. istovremeno u relativno nonnalnim uvjetima izlozenosti betonskog elementa. Zato su svojstva apsorpcije. S jace opterecenih presjeka. a na njih se oslanja skela. oplata i svjeze ugradeni beton sljedeceg kata). a posebno su mnoge inzenjerske konstrukcije u vrlo teskom stanju. rnehanickih i bioloskih procesa razaranja. greda i ploca velikih raspona. na osnovu iskustva. Danas se u rnnogtm zernljama tfOSI na odrzavanje. ako se prerano pocne s prednaprezanjem. tako da je bez detaljnih ispitivanja i analiza vrlo tesko otkriti prave uzroke pocetka razaranja.65 3god 0. sustava osiguranja kvalitete i izvodacke prakse. Uz karakteristicnu cvrstocu i defonnabilnost. Zivotni vijek betonske konstrukcije izlozene djelovanju agresivne sredine ovisi u vecoj mjeri 0 izdrzljivosti betona prema toj okolici nego 0 marki betona. Osim toga. iii razlicitih deformacija razlicito opterecenih vanjskih i unutrasnjih stupova okvira. say dalji porast naprezanja preuzima beton i dolazi do sloma. Medutim. Medutim.48 0. Kod staticki neodredenih konstrukcija.Tablica 10. mogu djelovati. koja su se u mladom betonu relaksirala relativno velikim puzanjem. postupaka mjerenja i postavljanje kriterija za relevantne ~~rametare. date upute ? sastavu tehnoloskim postupcirna ugradivanja i njegovanja trajnog betona. Tako je prema podacima istrazivanja objavljenim u SAD [ 11. U anniranobetonskim stupovima.83 0. U meduvrernenu. iako je ranije postignuta trazena cvrstoca betona. kao posljedica susenja i vlazenja. mogu izazvati velika vlacna naprezanja u povrsinskom sloju betona.85 0. Trajnost betona i anniranog betona je prvenstveno odredena rnogucnoscu penetracije agresivnih tvari u beton.25 _90 0. Prerano skinute podupore u takvim elementima rezultiraju povecanim puzanjem mladog betona i sirokim pukotinama (Npr. kemijski agensi. Ako su stupovi vitki. ! 174 175 .196 toliko bilo osteceno.7. popravke i sanacije znatno vise sredstava nego na izgradnju novih konstrukcija. Slicno dolazi do relaksacije naprezanja. Najvise zastupljene i najvece stete posljedica su korozije armature. iii diferencijalnih temperaturnih pomaka. nakon hladenja ocvrslog betona od povrsine prema unutrasnjosti. puzanjem dolazi do povoljnije preraspodjele naprezanja. pa u nekim slucajevima moze biti mjerodavno za dimenzioniranje. npr. ako su podupore greda i ploce uklonjene. koji prvenstveno razaraju strukturu veziva. uslijed puzanja naprezanja se postepeno prenose s betona na armaturu. Starost betona u trenutku opterecenja. ogroman broj anniranobetoskih konstrukcijaje ostecen.18 28 0. Ovisnost koeficijenta opterecenja r puzanja betona cD(l.68 0.000 pregledanih mostova 253.

paje pristup CO2 iz zraka najbrzi. Pri ocjeni stupnja agresivnosti. otpomost materijala i mogucs pogreske u projektiranju i izvodenju pokusavaju se definirati metodama racuna vjerojatnosti. koje mogu nastati naknadnim kemijskim reakcijama agregata i konstituenata cementa. fizicki. II . Opterecenja kcnstrukcija. Medutim. Zavisno od mehanizama razaranja i glavnih karakteristicnih promjena u betonu glavne grupe korozije su [11.konstrukcija se nakon obnove zastiti. Proracun karakteristicne cvrstoce se zasniva na 28-dnevnoj cvrstoci. B) Transformacija cvrstih komponenata. da se analizira svaki Cimbenik posebno. Mogu se podijeliti u cetiri grupe: kemijski. koji nastaju kao posljedica kemijskih reakcija agresivnih tvari iz okolice i konstituenata cem~ntnog kamena. smanjenje pH vrijednosti i zato smanjenje zastite armature.---. No. jer povlacenjem vode dolazi do povecanja koncentracije agresivnih tvari.Trajnost i sigurnost betonskih konstrukcija Sigumost betonske konstrukcije se moze definirati kvocijentom karakteristicne cvrstoce betona i naprezanja uslijed opterecenja. iii da se dopusti upotreba objekta uz povecani rizik odnosno sa smanjenom sigurnoscu.bog j. C) Bujanje cvrste faze. zatim.1). IV a max a min vrijeme Slika 11. Druge su mogucnosti. KOROZIJABETONA Pod korozijom betona podrazumijevaju se procesi razaranja betona. Posljedice korozije cementnog kamena mogu biti otapanje iii kemijsko rastvaranje veziva uz razrahljenje strukture cementnog kamena i povecanje poroznosti i propusnosti za fluide i promjene boje. da betonska konstrukcija ima potrebnu minimalna sigumost i nakon razaranja betona. na taj nacin dobiju se konstrukcije vecih dimenzija. radi moguce brzine donosenja agresivnih tvari i odnosenja topljivih produkata korozije. ali i neekonornicno. jer ubrzava kemijske procese.1). a zatim njihova interakcija. odgodena i naknadna hidratacija kristaliziranog CaO i MgO. IV .------ ~-l---------~_-+ ~-t------------+ 28 dana T cgr T potr. • vodopropusnost tla. • trajanje djelovanja agresivnih medija. Medutim za razlicite vrste korozije kolicina vode odnosno vlage nema uvijek isto znacenje {Tablica 11. jer omogucava brzi ulaz agresivnih tvari.2). to je i stvama sigumost betonske konstrukcije vrlo promjenljiva funkcija vremena. Odnos opterecenja i karakteristicne cvrstoce betonske konstrukcije u povoljnoj okolici. da se konstrukcija povremeno obnavlja. z. iIi da se nakon popravka provede zastita. Medutim. koji umanjuju njenu uporabivost. • ucestalost izmjena vodostaja. 177 (MFa) 28 dana Vrljerne Slika 11.konstrukcija se koristi uz povecani rizik. iIi da se smanji korisno opterecenje. Svaki od ovih procesa slijedi gubitak cvrstoce i dodatne promjene volumena. lzuzetak su alkalnoagregatne reakcije. ako na takvu konstrukciju neko vrijeme djeluju cinioci koji razaraju beton. Najjednostavnije je. • postojanje jednostranog pritiska. ali ipak ima dovoljno vlage za napredovanje kernijske reakcije. bujanje novonastalih produkata reakcije i mrvljenje betona.~dnostavnosti uobicajeno je.1. Sigumost betonske konstrukcije u povoljnoj okolici se povecava zbog napredovanja hidratacije cementa (Slika 11.konstru~. 176 . Svi kemijski procesi korozije betona mogu se jedino odvijati uz prisustvo vode. bioloski i ostali Cimbenici. koju karakterizira odnos ukupnog volumena i povrsine izlozene agresivnom mediju. • debljina betonskog elementa. I . Uzroci ostecenja betonskih konstrukcija Betonska konstrukcija obicno je izlozena istovremenom djelovanju niza nepovoljnih vanjskih cimbenika. projektirati tako. Kako se i cvrstoca i opterecenja mijenjaju ufunkciji vramena.7]: A) Otapanje produkata hidratacije. III . Slozenost pitanja sigumosti povecava se i time.konstrukcija se povremeno obnavlja. sto je ona cesto put a odredena i pojavom pukotina iii drugih ostecenja iii je ogranicena velicinom deformacija. • povisena temperatura.2. (MFa) --.cija je u pocetku predimenzionirana. Prisutnost vlage iii vode presudna je za koroziju betona. njena sigumost se smanjuje. Dok kemijska agresija napreduje toliko brze koliko ima vise vlage. Odnos promjenljive cvrstoce u nepovoljnim uvjetima okolice i potrebne karakteristicne cvrstoce. dotle karbonatizacija najbrze napreduje kada pore betona nisu ispunj~ne vo~?m. ali prakticna primjena ovih postupaka nije jednostavna i danas se tek djelomicno upotrebljavaju. ako su prisutni u vecim kolicinama u cementu. a u krajnjem slucaju moze doci do rusenja (Slika 11. Bez vode nema ~?ro~ije. pored vrste kemijskih agensa i njihove koncentracije vazne su sljedece okolnosti: • brzinatoka vode koja sadrzi agresivne tvari i oplakuje beton.

koje su propusne za vodu. lako topljivi hidrokarbonat prodire dublje u beton. U drugom slucaju. otopinama soli koje hidroliziraju kiselo.IEN. HNOGO Jf PROPUSNIJI OD lDRAVOG BETONA + H20 f-t Ca(HC03h J. da je iz povrsinskog sloja betona djelomocno isprano vezivo). kada na masivnim elementima konstrukcija dolazi do procurivanja vode. Kako je voda polamo otapalo.I' I f: + Ca(OHh ~ 2CaC03 + 2H20. kao CO2 u hidrokarbonatima [npr. Karbon dioksid nalazi se u vodi u vise oblika: kao vezani CO2 u karbonatima (npr. topljivo 178 165000 mg/l vode Slika 11. cesto se puta radi 0 novim i neproucenim vrstama korozije. 3-velik) Proces Korozija celika u betonu koji je Karbonatizirao 0 3 2 0 3 2 Zasicen 0 3 3 Mraz Kemijska agresija I I Nakon toga mogu nastati dva slucaja. a kako je u tom podrucju brzi razvoj kemijske industrije. lako topljivi hidrokarbonat dode na povrsinu. o o o 3 popunjavajuci na taj nacin strukturu betona. da dolazi do razaranja CS-hidrata. je djelovanje karbonatne kiseline na beton. Ca(HC03h]. te s postojecim vapnom prelazi u tesko topljivi karbonat: Ca(HC03h \ cr 0 0 0 2 3 . a slicno slucaj opce kiselinske agresivnosti.1. Primjer 1. Ovaj tip korozije nastupa kod betona koji je u dodiru s mineralnim vodama. nitratne kiseline. dolazi do otapanja cementnog kamena.Tablica 11. Narocito su jaka djelovanja soli jakih kiselina i slabih baza. topljivo 13 mg/l vode Ta se pojava zove karbonatizacija.3. 179 . to procjedivanjem meke vode moze u manjoj mjeri doci do otapanja i drugih produkata hidratacije. Vapno koje je u betonu oslobodeno hidratacijom alita i belita prelazi s CO2 iz vode iii iz zraka u slabo topljivi karbonat: Ca(OH)2 + CO2 ~. U krajnjem slucaju kemijska ravnoteza moze biti toliko narusena. B) TRANSFORMACIJA CVRSTIH KOMPONENATA Na povrsinitada nastaju naslage vapnenca. Kao primjer navodi se korozija betona amonijevim nitratom (glavni sastojak nitratnog gnojiva KAN): J. Utjecaj vlaznost na rizik korozije (O-bcznacejan. pa nastaje razrahljena struktura povecane propusnosti i smanjene cvrstoce korodiranog dijela betona.1. koju ne ispire voda. Relativna vlaznost zraka Karbonatizacija vrlo mala (-45%) mala (45-65%) srednja (65-65%) velika (85-95%) zasicen (95%) l=mali. pojava koja se cesto vidi na tunelskim D) Alkalnoagregatne reakcije E) Korozija armature. oblogama. koja djeluje agresivno na cementni kamen. CaC03 + H20 Primjer 3. a to znaci slabljenje zastite armature u takvom betonu. Djelovanjem daljih kolicina karbonatne kiseline nastaje jako topljivi hidrokarbonat: CaC03 + CO2 UKLANJANJE PROOU/iATA REAKCIJf OTAPANJfM I LI ABRAl I JOM RAlH. i kao slobodni CO2 odnosno karbonatna kiselina. Beton kao vrlo luznati treba biti 12 i vise) u dodiru s kiselinama kemijski reagira. i prehrambenoj industriji. kiselinama. Shernatski prikaz djelovanja kiselinske korozije i primjer valjka ispiljenog iz temelja na koji je 7 godina djelovao amonij nitrat (hidrolizorn daje kiseli medij) (Vidi se. Osim toga posljedica karbonatizacije je smanjenje pH vrijednosti betona. Ovi se primjeri redovito susrecu u kemijskoj Djelovanjem kiselina ili soli nastalih od slabih baza i jakih kiselina (hidrolizom daju kiseli medij) na cementni kamen. A) OTAPANJE PRODUKATA HIDRATAClJE Najvecim dijelom radi se 0 otapanju kalcij hidroksida iz ocvrsle cementne paste. pa is vrlo jakim bazama (NaOH). a hidrokarbonat prelazi u karbonat.U prvom slucaju nastali. koje rezultira vecom propusnoscu i slabljenjem strukture betona. AKO NUE OOSTRANJfN.3): Ca(OHh + H2S04 ~ CaS04 + H20. vodu i CO2: Ca(HC03h f-t CaC03 + HzO + CO2. Novonastali cvrsti i slabo topljivi spoj zauzima manji prostor. Ovaj slucaj se cesto susrece u praksi na hidrotehnickim gradevinama. CaC03). dolazi do samobrtvljenja betona. 2-srednji. i tu slobodni ugljicni dioksid isplini. 0 cemu ce biti vise govora u poglavlju 0 koroziji celika u betonu.IENI 510. pri Karakteristicni su primjeri djelovanja sulfatne iIi kloridne iii djeluju i druge anorganske i organske kiseline (Slika 11. je karakteristican za djelovanje soli i organskih tvari. koje s vremenom postepeno jenjava. pokazuje medij (pH vrijednost mu cemu nastaju soli i voda. Primjer 2. Ovaj tip korozije karakteristican je za djelovanje mekih voda na beton. pa dolazi do skupljanja cementnog kamena.

U propisima raznih drzava propisane su razlicite kolicine C3A kao granicne. Najcesce spominjani primjeri ovog tipa korozije su sulfatna korozija i korozija morskom vodom. Djelovanjem CO2 u povrsinskom sloju dolazi do karbonatizacije. ali vezana na dvostruku izmjenu iona sulfata i vapna. da je niski vic omjer. koji zapunjavaju strukturu i povecavaju nepropusnost (Prva jednadzba u primjeru B 1. da beton bude nepropustan. Prema sadrzaju sulfata morska voda bila bi vrlo agresivna. To ovisi u prvom redu 0 kolicini sulfata koji okruzuju beton. povecavajuci toliko volumen.9 1. Magnezij klorid iz morske vode s kalcij hidroksidom iz betona formira lako topljivi kalcij klorid. najdulje i najopsirnije istrazivane vrste korozije betona. + Ca(OHh + 2H20 -+ CaS04• 2H20 + 2NaOH. monosulfat ce se po novo pretvoriti u etringit prema jednadzbi: C3A . H12 + 2CH + 2S' + 18H -+ C3A . mgIL Udio. Prosjecni sastav morske vode Vrsta soli Sadrzaj.4 6. vee ocvrsli beton penetriraju nove kolicine sulfata. upravo zahvaljujuci reakcijama pri kojima nastaju netopljivi spojevi. Friedlova Nastali gips zbog vezanja kristalne vode bubri iii.). Prmjer 3. Iskustvo je poka181 . nakon ulaska u strukturu betona. Kada se gips utrosi. pri cemu nastaju slabo topljivi kalcit i aragonit. magnezij bromid) Ukupno Neke soli.7 5 4 321 1 . da je C3A<5% (ASTM tip V) dovoljno. To naravno i sada vrijedi.prvenstveno CaS04 5 . je korozija betona morskom vodom. da bi se cjelokupni C3A pretvorio u etringit.2.djelovanje sulfata i klorida 6 . te nastaje visokosulfatni kalcij sulfoaluminathidrat iii jednostavnije etringit. Do nedavnaje za sulfatnu otpomost betona vaznost pridavanajedino izboru sulfatnootpomog cementa. i to portland cementa s niskim sadrzajem minerala C3A.morska voda 2 .zona izlufivanja Slika 11. H12 Novonastali sulfoaluminatni spoj poznat je kao niskosulfatni kalcij sulfoaluminathidrat iii "monosulfat".2).30].7 h 34300 99.4 3. koja prelaze vlacnu cvrstocu betona [11.4): -+ C3A . da to razara beton. % jako topljivo C) BUJANJE CVRSTE FAZE odplini I t Natrij klorid Magnezij klorid Magnezij sulfat Kalcij klorid Ostalo(kalij sulfat. Medutirn. Medutim. sto izaziva unutrasnja naprezanja. je sulfatna korozija. Ako u takav. 3CS' . Uzima se. Djelovanjem sekundamog gipsa u dubljem sloju betona dolazi do vee opisanog formiranja etringita koji buja i razara strukturu betona. koji takoder zapunjava strukturu. sporije reagirao. da bi cement bio sulfatno otporan.). te novonastali spojevi vezu u svoju strukturu kristalnu vodu. je takoder sulfatna korozija. iii djeluje dalje na monosulfat iii aluminatnu fazu. u slucaju da je sulfata vise. kalcij bikarbonat. sto je obicno ako su vezani s alkalijama i magnezijem.djelovanje sulfata . da bi trikalcij aluminat (C3A). iz morske vode iii mineralnih voda u kontaktu s betonom. koje se odvijaju istovremeno.3 9. rnoze biti izluzen iz betona.djelovanje sulfata . a to znaci. ali najvaznije je. buduci da je topljiv. npr. pri cemu nastaje gips.4. CS' . reagiraju s produktima hidratacije cementa. etringit postaje nestabilan i reagira s preostalim C3A prerna jednadzbi: C3A· 3CS· H32 + 2C3A + 4H -+ 3C3A· CS' . sto je naziv toga spoja kao prirodnog minerala. pa nastaje etringit. tada dolazi takoder do formiranja dodatnog gipsa (Primjer 2.prvenstveno MgS04 4 . vode. Shema procesa korozije betona u morskoj vodi [11. ako ima dovoljno vode. Primjer I. Korozija kemijskih reakcija. tako da he bi smjela doci u dodir s betonom. H32 uz povecanje volumena za 360%. dovoljna kolicina cementa i pazljivo zbijanje i zatim njegovanje mladog betona. najvise kloride i sulfate (Tablica 11. Kalcij klorid s aluminatnom fazom cementa (C3A) formira Friedlovu sol prema: CaCI2 + C3A + 10HP Zbog vezane kristalne koji ulaze u reakciju.7]. Primjer 2. Reakcijom magnezij sulfata i kalcij hidroksida nastaje sekundami gips i slabo topljivi magnezij hidroksid (mineral brucit). koji se izluzuje i magnezij hidroksid (brucit).karbonatizirani sloj betona 3 .Ca(OHh + 2NH4N03 + 4Hp -l- -+ Ca(N03h -l- + 2NH3 + 2H20 f r I Tablica 11. Portland cementu se dodaje gips (kalcij hi drat). CaCI2• 10H20 sol ima veci volumen od cvrstih sastojaka Agresivnost morske vode je manja nego sto bi bilo za ocekivati na osnovu koncentracije stetnih iona. u pojedinim slojevima od povrsine betona (Slika 180 Morska voda sadrzi pored drugih soli betona u morskoj vodi je rezultat vise Rezultat su razliciti procesi i minerali 11. stetne rakcije su znatno usporene. da bi cement bio otporan na formiranje etringita u umjemom okruzenju sulfatima (do 1500 mg/litru). koji veze kristalnu vodu i tako buja: Na2S04 I f 26900 3200 2200 1300 600 78. U takvim prilikama bolje je upotrijebiti cemente s velikom kolicinorn zgure (70 i vise %) iii kvalitetnim pucolanima iii aluminatni cement. U obicnom portland cementu nema dovoljno gipsa.

. apsorbira vodu. koje apsorbira vodu i bubri unutar polupropusne membrane. D) ALKALNOAGREGATNE REAKClJE Postoji vise reakcija agregata i alkalija. Opasnost od steta uslijed alkalnosilikatne reakcije.O . Pritisci koji pri tome nastaju mogu biti tako veliki da dolazi do raspucavanja betona (Slika 11.~ svom sasta~ imaju manje od 0. No i u takvom slucaju stete se mogu sprijeciti.Si02). M?guca stetnost od alkalnosilikatne reakcije provjerava se testiranjem mortnih pnzmi prema ASTM C 227. a za elabije reaktivne certove i do 100% (iskustva u Evropi). da tako otopljeno vodeno staklo kasnije izbije na povrsinu betona.. bUj~nja~od ~~~s~ nodolomitne reakcije izazivaju minerali glina nakon dedolornitizacije. Za opal je to 3-5% zma velicine 2 do 4 mm od ukupne mase agregata. Vodeno staklo je jako hidrofilno. Efikasnost ovakvih mjera provjerava se prem~ A~TM C 411. Do stetnih pojava u betonu uslijed aklalnosilikatne reakcije dolazi kod odredenog udjela reaktivnog agregata. Ta membrana propusta alkalije i vodu. andezit.Si02 iii Kp. Izgleda.ajU~1 na taj. Stete od ovih reakcija vrlo su rasprostranjene na objektima gradenim u vrijeme dok jos pojava nije razjasnjena. 183 SIika 11.5. da pOjav:u. n H. sjevemoj Njernackoj i Danskoj. da se odabere niskoalkalni cement. riolit. liskun. U nasoj zemlji do sada nije registriran niti jedan pouzdani slucaj razaranja uslijed alkalnoagregatnih reakcija. cert. Reakcije se razlikuju po kernizrnu. minerala dolomita u mineral kalcit uz stvaranje minerala brucita: CaMg(CO)3 ti p rijelaza J.lno-silika~novapnenog gela. o M u jednadzbi stoji umjesto Na iii K . Alkalnosilikatna reakcija Slika 11. Premda su oksidi natrija i kalija prisutni u cementu u malom postotku. do de d 0 I?mlt!zaClje. Obicno su to srnede iii crveno obojene mrlje na povrsini betona. tako da na povrsini zma agregata nastaje novo vodeno staklo. ogu alkalnodolomitne reakcije treba izbjeci ispravnim izborom agregata za beton. u Americi. kao sto su opal. da gust i malo propustan beton od cementa s 5-8% C A iii od metalurskog 3 cementa ima zadovoljavajucu otpomost. Alkalnodolomitnom reakcijom u betonu dolazi . Pukotine su karakteristicno plitke i siroke. oni kao najjace baze mogu vrlo jako reagirati s odredenim reaktivnim vrstama agregata. produktima kemijskih reakcija i po posljedicama za beton. IzgIed ostecenja betona uslijed alkalnosilikatne reakcije. tak~ da se u ~mjesu beton~ primjesaju odredene kolicine pucolana iii drugih oblika reaktivnog SIO.O . . Australiji. da su reaktivne sarno one do~o. premda za to postoje uvjeti [11.zalo.8]. koji ovisi 0 stupnju reaktivnosti minerala i 0 krupnoci zma odnosno ukupnoj povrsini zma izlozenoj alkalijama. koji cini polupropusnu membranu oko zma agregata (Slika 11. Iskustvo i istrazivanja su pokazali. Time se tumace I vece savojne cvrstoce betona od manje reaktivnih kiselih agregata.6). povecav.Kod ~Ikalnodol?mitne rea~cij~ alkalni oksidi se mogu obnavljati.6% alkalnih ok.IO~. a moze biti i izbacivanja povrsinskog sloja iznad krupnijeg reaktivnog zma u obliku kratera. nacvm nar?Clto vlacnu odnosno savojnu cvrstocu betona. Najjednostavniji je oblik ovog tipa korozije. Alkalnodolomitna reakcija . kao npr. da u vapnenoj otopini kakva je poma voda cementnog kamena. taj v~rut! ge~'povec~va prionljivost cementnog kamena i agregata. vodeno staklo kemijskom reakcijom prijede u alkalno-silikatno-vapneni spoj. I JOS s~ prisutni minerali glina u kolicini o. kada reakcijom alkalnih oksida iz cementa i amorfnih iii kriptokristalastih oblika silikatnog agregata nastaje na njihovoj kontaktnoj povrsini vodeno staklo (Na20. zeolit i dolomitni vapnenci.na. Shernajednog tipa alkalnosilikatne reakcije. Ukoliko su sve raspolozive alkalije utrosene t!j~ko~ fo~iranj~ a!ka. pojava pukotina i slablj~nje cvrstoce betona. pa reakcija moze teci i s niskoalkalnim cernennma: M2C03 + Ca(OHh ~ 2MOH + CaC03. D~ga ~e ~ogucnost. za neke certove 5-10% (prema iskustvima iz SAD). Druga je mogucnost. ~H'D Na. postoji sarno ak? je beton izlozen vlazi.. • Ca(OH). juznoj Africi.6.m!tne stijene u kojima je omjer dolomita i kalcita u granicama od 4. dakle procesima koji su tek naknadno nakon ostecenja od alkalnoagregatne reakcije dodatno pridonijeli razaranju betona. koje se nalaze u cementnom kamenu iii naknadno ulaze u beton iz okolice. 182 . Najpoznatije su alkalnosilikatna i alkalnodolomitna reakcija. pa je jedna od mogucnosti.2' pa :~ SVI alkalni oksidi utrose na formiranje alkalno-silikatno-vapnenog gela u fazi ocvrscav~n· a betona. a ne propusta vapno.O Na. To su cement! k0J1. . alkalnosilikatna reakcija moze biti k~n~. + iMOH ~ Mg(OH)2 + CaC03 + M2C03 brucit Na.sida '.D Posljedica dedolomitizacije je slabljenje strukture. Ranije su se ta ostecenja pripisivala djelovanju mraza iii skupljanja i bubrenja betona. Glavni je problem armiranobetonskih konstrukcija u maritimnoj okolici korozija armature prouzrokovana djelovanja klorida. jer. kvarca.d cca. SiD.0:60 d~ 6~:40. jer sadrze zeljezne okside iz agregata.5). SiO.

9. Medutirn. da usprkos velikog sadrzaja klorida (cak preko 5% na kolicinu cementa) u betonu koji je bio suh.4 1 2 3 4 5 6 7' -{J. kako je vidljivo iz Pourbaixovog dijagrama (Slika 11. III 'NI . 6L. koje sadrze kloride. da vezu elektrone u OH.L~_L_---'-~.. Bazicnost betona se najcesce smanjuje karbonatizacijom (Primjer Bl). Provodljivost.4 q ANODA KATODA o o -{J.._-c .8. pri cemu volumen metalnog zeljeza moze porasti i do sest puta... Sto je beton suhlji. da na povrsini celicnih sipki nastaju korozijske celije. anoda i katoda..+ O2 + 2H20 2Fe(OH)2 2Fc2+ + 40H- -1... ~ C1J ~ o s. Ovakva ekspanzija unutar zastitnog sloja betona rezu\tira karakteristicnim pukotinama duz sipke armature.o. a to je npr. Prema tome. galvanski clanak._l.. koje je uslo u reakciju. a time i intenzitet korozije se povecava prisustvom topljivih soli. Pourbaixov dijagram za zeljezo. ~I .E) KOROZIJA ARMATURE 1 r je na povrsinu celika u betonu CVfStO vezan vrlo tanki sloj zeljeznog oksida. u betonu treba biti ispunjeno simultano nekoliko uvjeta (Slika 11. da Karbonatizacija III . koji nastanu ionizacijom celika na anodi.. koja se sastoji u tome.B ~ 40H- 2Fe~2Fe2+ + 4e~ 4e. nije doslo do korozije armature. To je takozvana pasivna zastita. ako pH betona uslijed karbonatizacije iIi djelovanja kiselih otopina padne ispod neke vrijednosti (npr. moze otpoceti korozija armature.. narocito morske vode i soli za odledivanje. (a) Shematski prikaz procesa korozije armature u betonu. o N C1J . 0.7. -1.. (b) Stvarno nastaju razlicite forme zeljeznih oksida i hidroksida.ione. Elektrokemijski potencijal je mjera transporta iona imedu zeljeza i pome vode betona i prema tome to je svojstvo kontaktnog sloja annaturalbeton. Dijagrami iz kojih se vidi vaznost simultanog djelovanja uvjeta za clcktrokemijsku koroziju cclika u betonu [11.26]..7..... da bi doslo do elektrokemijskog procesa korozije celika. 10). Hrda rnoze imati razlicite forme oks ida ili hidroksida. One mogu nastati kao posljedica prisutnosti jos nekog metala u betonskom elementu.') '-1 I 21 '01 '-1' . N --.~~~:+__~ -2 -1 0 2 4 6 8 Slika 11.. sto znaci. prikazanu pomocu elektrokernijskog potencijala u odnosu na pH vrijednosti okoline. Pourbaixov dijagram daje ukupnu sliku terrnodinarnickih stanja zeljeza..8)..8 0. koji je nepropustan i stabilan sve dokje pH vrijednost dovoljno visoka. s.. Celik na taj nacin nije izlozen koroziji sve dok nije razorena pasivna zastita.. te ako ima dovoljno vlage i kisika. To je zato sto stvami pocetak procesa zavisi od odnosa elektrokemijskog potencijala i pH vrijednosti. ~.. C1J 0% relativna vlaga betona Slika 11.2 Imuno Korozija 10 12 14 16 Slika 11... Korozija celika u betonu je elektrokemijski proces. Pojednostavljeno je proces na takvom galvanskom clanku opisan na slici 11. poteku prema katodi i na njenoj povrsini ima dovoljno vode i kisika.0 £ 1. U cdredenim okolnostima.6 1._----. kvalitetan beton pruza dobru protivkorozivnu zastitu celiku za anniranje._. tj. no za intenzitet korozije. U praksi su zabiljdeni slucajevi. nije to jedino mjerodav- U nonnalnim uvjetima okoline. ciji volumen rnoze biti i do preko sest puta veci od metalnog zeljeza.:.2 ? BETON =t»._. U hidratiziranom cementnom kamenu ima dovoljno alkalnih oksida i kalcij hidroksida. ili zbog razlicitih koncentracija otopine (elektrolita) u porama betona. :. iii zbog razlicitih elektrickih svojstava na celicnim sipkama.L.9). 184 185 . Kolicina karbon dioksida narocito se povecala u gradovima i na prometnicama.~ . u tim 2. U literaturi se mogu naci razlicite vrijednosti za pH pri kojem pocinje korozija armature. Osim toga. iIi ako je kolicina klorida u pomoj vodi veca od neke vrijednosti. da pH vrijednost bude veca od 12.. Galvanski proces rnoze potrajati same ako elektroni. provodljivost elektricne struje je slabija.

okoinostima kada pore u betonu nisu zasicene vodom.. ! Q) ~15 12 .11). da su premale.10.15% na masu cementa.!< . Prema preporukama Arnerickog instituta za beton (ACI) dozvoljena kolicina topljivih klor iona u betonu je 0. Preporucene debljine zastitnih slojeva armature prema propisima za anniranobetonske konstrukcije u nepovoljnim sredinama zadane su na sasvim zanatskim principima. 11) Okolice Krilicna knlicina cr I kolicina cementa ·0.. inhibitori korozije. da armiranobetonska konstrukcija ostane siguma u funkciji 80 i vise godina. premazi koji sprecavaju ulazak vlage u beton. katodna zastita.6. . cak i ako je pH vrijednost veca od 11..27]. ulazak kisika i drugih tvari koje pospjesuju koroziju armature. da bi debljina zastitnog sloja armature u nepovoljnim okolnostima u kojima djeluju i kloridi (npr.. tJ T") t1l . za svako od nabrojanih rjesenja pokazala su nedostatke. Dijagram prikazuje kvalitativni odnos kriticne kolicine k1orida. koje brzo napreduje u dubinu i progrizava celik Kloridi povecavaju higroskopnost. rnoze se reci. koji se ispituju u laboratoriju i parametara potrebnih za proracun nosivosti.. unuter objckta (clcktrolitiski proccs jc :q'lnjt!&!u) ~=~ J Stahm vlafno teste izmjcnc npr. Ako je molami omjer CI-IOH. To stanje odgovara priblizno ukupnoj kolicini od 0. anizotropija betona. koji difundira iz okolice betona.4% Cl iona na kolicinu cementa.. kako zastititi armaturu u betonu u nepovoljnim okolnostima.10).Q H t1l t1l N 9 6 3 0 0 5 10 15 20 . sto je prema mnogim propisima maksimalna kolicina. da veze kloride zavisi od njegova mineralnog sastava. onda je brzina procesa korozije neznatna. zavisno od uvjeta vlaznosti okolice i kvalitete zastitnog sloja [prema Schiesslu. Vecina drugih propisa. godine los ne postoji opce prihvaceni odgovor na pitanje. celik vise nije zasticen od korozije. Klor ioni koji su prodrli do armature kemijski reagiraju i nastaje zeljezni klorid (FeCI3). razliciti uvjeti obrade povrsine i razliciti uvjeti njegovanja.. rnoze doci do razaranja sloja pasivne zastite. Ako je elektricni otpor veci od 50 do 70x I 03 W.cm.11. Na brzinu korozije djeluju slobodni kloridi. onda zavisno od molamog omjera Cl-IOH-.5. Novija istrazivanja pokazuju. koja je posljedica slijeganja betona poslije zbijanja.25}. Pod ovakvim okolnostima ne nastaje povrsinska korozija armature. da je za nosivost mjerodavna armatura i beton unutar armature. U svakom slucaju. jer zastitni sloj postaje nestabilan i propustan za Cl ione. 187 186 . Minerali cementa mogu jedan dio klorida kemijski vezati (Friedlova sol)..12). penetracija karbon dioksida u beton je najbrza i zavisi u prvom redu 0 poroznosti betona (Slika 11. smanjuju elektricni otpor betona i tako jos povecavaju rizik za koroziju armature. .4 i 0. tako da nastaje galvanski clanak s lokalno ogranicenorn anodom i velikom katodom. kao dopustivu granicu klor iona u betonu daju ukupne (vezane + topljive) kloride izmedu 0. 11.: . pa se taj dio ne ukljucuje u proces korozije.. u prvom redu kolicine C3A. Razlozi za to su: efekat zida. a praksaje pokazala. Napredovanje karbonatizacije u betonima razlicite kvalitete u normalnim termohigrometrijskim okolnostima [11. Primjenjuju se sljedeca tehnicka rjesenja: povecanje debljine i kvalitete zastitnog sloja. takva se veza u pogledu parametara trajnosti ne rnoze uspostaviti. Kapacitet cementa. dopustiva u armiranom betonu. dakle kloridi disociirani u pomoj vodi cementnog kamena. Dosadasnja iskustva. U presjeku nekog betonskog elementa (Slika 11.: . zastita armature pocincavanjern ili premazom epoxy smole prije ugradivanja. slobodni vodik i ponovno klorid.. pa povecavajuci vlaznost.. zbog nepouzdanosti podataka 0 vezanim i slobodnim (djelujucim) kloridima. maksimalnu paznju u projektiranju i izvedbi treba posvetiti debljini i kakvoci zastitnog sloja armature. Jednom kadaje probijena pasivna zastita armature onda je brzina procesa korozije odredena elektricnim otporom betona i raspolozivom kolicinom kisika. koji s vodom prelazi u zeljezni hidroksid (hrdu).6% na masu cementa (Slika 11. Ako u betonu ima iIi naknadno prodru klor ioni.veci od 0. Slika 11.Q iCl ~ Trajanje karbonatizacije. ispod nivoa vodc (ncdostajc kisika) Kvalilda = f// ~~=:::Z='I~=lil=ni=SI=Oj== ~===== I Propusnost Vrsta i locina cementa Slika 11. Kakvoca betona zastitnog sloja je slabija od betona u unutrasnjosti elementa i od betona laboratorijskog uzorka. nego koncentrirano otapanje zeljeza.. dok je za trajnost i posebno zastitu armature. Dok je za nosivi dio betona uspostavljena odredena korelacija izmedu kontrolnih uzoraka. zona valova plime i osckc Stalno vodom sarurirano npr.w t1l 0 . najvazniji zastitni sloj betona.5% 51al110 suhn npr.

. . Kao dobro rjesenje nude se takoder inhibitori korozije armature. . mehanicka djelovanja utjeeaji (Slika 11. uz upotrebu plastifikatora. Laboratorijska ispitivanja pokazuju dobru korelaeiju otpomosti na habanje i tlacne cvrstoce.PUKOTlNE -LJUSKANlE • MRVLJENJE .pritiskn krisrula soli u porama .DEORADACIJA STRUKTURE . .f -. kojima se izbjegne kavitaeija.U~[) VOLUMNE PROMJENE _ EKSTREMNE TEMPERA"I1JRE -csrnrzavanjc i odmrznveoje . a time je povecano puzanje konstrukeije. degradaeija 188 koji djeluju razarajuce na beton. .). . ali ima izvjestaja. Shematski prikaz razlicite kvalitete betona zastitnog sloja i betona unutar armature. . POSLJEDICE ~ I pOVRSlNSKO TROSENJE - PUKOTlNE -LOMOVI 1 1 Slika 11. Za sada se prema tom rjesenju izrazavaju rezerve.12. -----. od1amanje. sto debljine zastitnog sloja betona postaju tehnicki neprihvatljive [1l.11]. Na povrsinarna gdje treba postici bolju otpornost na habanje izvodi se povrsinski betonski sloj s agregatom od kvarea iii eruptive a iii s dodatkom drugih tvrdih i na habanje otpomih zmaea (npr. .000 ciklickih opterecenja na savijanje..13].korozijc Slika 11.hcbanjc .preoptereccnjc i udar . a to znaci primjenu superplastifikatora. koji mogu nastati karbonatizaeijom zastitnog sloja betona mogu se na taj nacin uspjesno rijesiti.NA DJEJ.ubrazfja .-. pa ako postoji opasnost od takvih ostecenja onda povrsinu betona treba zastititi materijalirna otpomim na kavitaciju iii uvesti takva tehnicka rjesenja. koje su bile podvrgnute 10. Cesto se u zavrsni sloj stav1jaju i celicna iii neka druga vlakna. ______ 1 . tehnoloske mjere za bolju otpomost na abraziju su slicne: maksima1no zmo agregata ne treba biti vece od 16 mm.r.DEORADACIJA STRUKTURE emmrurc maritimne sredine iIi uz primjenu soli za odledivanje)..-.13. Zbog ogromnih steta. To znaci. posljediee preoptercenja i umora materija1a. preopterecenja.5 vol.9. . . trebale za beton visokih performansi biti 70. 1juskanje. dakle povecani progibi i rizik pojave pukotina. Shema podjele fizickih cimbenika razaranja betona. pukotine. a znatno se moze poboljsati armiranjem s vlaknima (Slika 11. To se vidi iz rezultata laboratorijskih ispitivanja betonskih prizmi velicine lOx 1Ox40 em". Erozija od abrazije. I I I :- zona slabe kva 1i tete Mjerodavno za nosivost Uz. I I zona mno9 0 kval itete ""'j. koje su nastale korozijom armature. Ove premaze potrebno je u odredenim vremenskim razdobljima obnavljati. iii kavitaeije pojav1juju se najcesce na hidrotehnickim objektima. Iako je mehanizam razaranja od abrazije drugaciji nego kod habanja.13. . pa su poteneijalni zagadivaci okolisa. U pokusu su bile varirane velicine maksima1nog zma agregata (4 iIi 8 iIi 16 mm). U protivnom bi se vlaga koneentrirala uz povrsinu sto bi svakako ostetilo zastitni sloj. ali i kod prometniea. I I .-- t --------+--. U takvim okolnostima primjenjuje se zastita armature epoxy premazima iii katodna zastita. Otpomost betona na druga rnehanicka ostecenja. i vlnge . .kavitacija .12. kva1itetom i debljinom zastitnog sloja betona ne moze se dobiti posve zadovoljavajuce rjesenje. ali neotporniji dio betona je svakako eementni kamen.--------- . i zato sto jos uvijek ne postoji neko sistematsko rjesenje. i kolicina celicnih v1akana ~=0. Kao daljnja rnoguca rjesenja nude se razni premazi na bazi silana i siloxana. Tek u najnovije vrijeme pojavljuju se prijedlozi modela proracuna kvalitete i debljine zastitnog sloja [11.14.10. volumne promjene i temperatumi Posljediee mogu biti: povrsinsko trosenje. Time je postignuta dobra zastita armature od korozije. I I I I zona t r azene kva 1 i tete . Problemi korozije armature. Najbolje prakticne rezultate daju betoni s maksimalnim zmom ne vecim od 16 mm. u dobroj je korelaeiji s cvrstocom betona. I ~ . koji znatno poboljsavaju nepropusnost zastitnog sloja za ugljicni dioksid i za klor ione.razlike temp. ------I I -.. da je oslabljena prionljivost armature i betona. To stoga. jer su vecinom inhibitori otrovni. A) MEHANICKO TROSENJE MATERIJALA Habanje betona je pojava karakteristicna na prometnim povrsinama. %). . u ekstremno agresivnim oko1nostima (k1oridi). Medutim.9 iIi 1.-------------------- . i armiranje v1aknima abraziji izlozenog sloja betona. Istovremeno ti premazi moraju biti paropropusni. Naravno. .pozcr -- . 189 FIZICKA DJELOVANJA NA BETON Fizicki cimbenici. .PUKOTlNE -LJUSKANJE -ODLAMANJE . .-----------------+---------t J. korund).-. od pjesackih staza. strukture i mrvljenje.. pa i vise milimetara. kao sto su udari. I I . sto manji udio eementne paste uz sto bolju cvrstocu.3 iii 1.ciklicna optcrccenja _____1di'.1 0].4 mm i 1=30 mm (0. pa veliku cvrstocu treba postici sa sto manje eementnog kamena. da uz takav pristup treba paralelno rijesiti i pitanje mjerenja i kriterija kvalitete relevantnih parametara betona u konstrukeiji [11. kako bi beton mogao "disati". da u intervalima od eea 3 go dine treba predvidjeti mjerenja kojima ce se ustanoviti stanje armature i zastitnog sloja betona.----.-----.ROCl ~ KORISNA OPTERECENJA . vazno je na konstrukeijama poteneijalno izlozenim koroziji armature ustanoviti cdgovarajuci monitoring.OVANJA NA BETON I ~ EROZIJA . . Beton ne moze biti otporan na kavitaeijsku eroziju. :::::::I--Mjerodavno za trajnost I F1ZfKAJ. mogu se svrstati u cetiri grupe: iz okoliee. preko eesta do aerodromskih pista. . intenziteta do oko 80% od staticke cvrstcce na savijanje.).

15).: ~ S:: rS:: l" ~ ~ ~ r-.A..9 8 -" ~ 81 ON.--~'-o---L--~~-r~~~ _..koeficijent x f. 82 1... C) TRAJNO DJELOVANJE VISOKlH TEMPERATURA vezana voda.16. (rrm) Vlakna (Vol-'.. ljustenja betonske povrsine i slabljenja prionljivosti.. Shematski prikaz djelovanja povisenih temperatura na beton [11.4].-C)-. optere~enja Slika 11.~-o~. da betonske konstrukcije dobro odolijevaju. koje izaziva bubrenje i skupljanje betona. -W c C r... 100 200 )00 400 500 600 'C Porastom temperature do 100°C postepeno se gubi slobodna voda iz pora.4 tl: . Rezultati ispitivanja betona od razlicitih vrsta pijeska i mineraloski istog sastava krupnog agregata.3 8 ::. sto se moze tumaciti konsolidacijom u strukturi betona u pukotinama. Proces gubitka vode prati skupljanje cementnog kamena. Rezultati laboratorijskih ispitivanja utjecaja mikroarrniranja i velicine maksimalnog zrna agregata na udamu cvrstocu i cvrstocu na umor [11.'' ' +-- 1'- faktor trajnostl (0 er) 1 Be T l- T AC 85 68 70 60 f\ "ec -I ~ 80 1.2].. Razlike su vece ako je mort spravljen s pijeskom drugacijeg mineralnog sastava od krupnog agregata (Slika 11.5 8 ?oslije cikli~kih oot ereccnj a ~ ~rl" ~r- ~ . B) TERMICKAKOMPATIDILNOST AGREGATAI CEMENTNOG KAMENA Razliciti su koeficijenti temperaturnog istezanja krupnog agregata i cementnog kamena. Ova pojava znatno doprinosi i ubrzava ostecenja betona..Gornja granica ci klinih ?rije ~ikliWh opt erccenj a l'J ~ Slika 11. Ispitivanja betonskih konstrukcija na djelovanje pozara tijekom vise sati pokazala su.mort s kvarcom C.3]. koja su inace posljedica ciklusa smrzavanja i odmrzavanja betona. EO ro 'hrot .'0 .b- -- ~t ~ ~ ~ ~ - S::~ 79 1. Nakon 10..5 4 ~ ~r~r- R. Slican je utjecaj kod naizmjenicnog vlazenja i susenja betona. ~ .. Uslijed cestih promjena temperature moze doci do pucanja takvog betona.1 2..l- ~ Q) JO _l 100 ++H - -L__ __ J '-< I~ 200 )00 brzi ciklusi smrzavanja i odmrzavanja I$$l I'2j • f~ . -W ~ 90 ~ t' S:: t'_ " (f) -< Q) ro 20 10 - R~ l" t:: \ 80 0.15.tF rl-~ I I m IT H-. (f) 100 -W 50 40 t::: 30 N ~ ~ ~ ~_ ~ ~_ a c -o . koje su prernostene vlaknima. 191 ...16).3 4 83 1..5 16 ~ t"_ S:: ~ ~f- ~ ~f- :: a a EO 80 r-8.mort s vapnencem a..9 16 ~ t\ \S:: K -. izlozenih ciklusima temperatumih promjena [11. da betoni od cementa na bazi portland cementnog klinkera mogu duze vremena biti izlozeni temperaturi do 250°C bez stetnih posljedica po cvrstocu (Slika 11. !'. te da do znatnijeg pada cvrstoce dolazi kod dugotrajnijeg djelovanja temperatura iznad 300 DC.. Neka ostecenja betonskih mostova objasnjena su kao posljedica termicke nekopatibilnosti cementnog morta i kamenog agregata [11.3J.mort s drob1jenim vapnencem 1 Q 4.-- . pocinje se gubiti kemijski 190 Slika 11..9 4 ~ ~ \r\~ ~ ~ 79 0. od 100 do 200°C gubi se fizicki adsorbirana voda. '0". 100 200 GOO 600'C I .. a iznad 400°C. dok s druge strane uslijed porasta temperature zrna agregata povecavaju volumen.term.7 7.000 ciklickih opterecenja ispitana je rezidualna savojna cvrstoca.~ 82 1. .5 16 l" D .Zilavost 60 (kNrnn) . Smatra se.J 0. :> .14.-1- + ~ I -i~ ~ ~ I b #~ACI r-i-p p.. 81 1. r-. U pojedinim slucajevima vecih postotaka armiranja vlaknima doslo je do povecanja rezidualne cvrstoce.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful