You are on page 1of 64

1

Sadržaj: Mjerenja parametara vode


Uvod Važnost periodične izmjene vode
Općenito o akvaristici Ribe
Što je akvarij -biološka klasifikacija i taksonomija
Vrste akvarija -izbor i nabava
Položaj akvarija -transport
Dijelovi akvarija -ishrana
-Akvarij Artemia
održavanje akvarija Tubifex
-Filter Protozoa
vrste filtracija Grindal crvi
(biološki, mehanički, kemijski, UV sterilizacija, Daphnia
RO/DI) Ciklopsi
usporedna tablica kanistarskih filtera Kišne gliste
održavanje filtera Goveđe, pureće srce
-Grijač -bolesti
(održavanje grijača) tablica simptoma, uzrocka i liječenja bolesti
-Rasvijeta lijekovi, UV sterilizator, Sol, Formalin,
uvod Antibiotici, Sera i Tetra lijekovi
vrste rasvijete i održavanje Biljke
usporedna tablica flouroscentnih cijevi Razmnožavanje
-Podloga Odabir biljaka i nabava
vrste podloge Nutrienti
-Voda Biološka dekalcifikacija
kemijske vrijednosti vode Izrada akvarijskog scenarija (aquascaping)
tvrdoća (GH, KH), Alge
kiselost (pH), vrste algi i način uklanjanja
ugljični-dioksid CO2, Ostali slatkovodni organizmi
Kisik O2, puževi
Klor i Kloramin, Fosfati račići
Dušik i dušikovi spojevi, BIOLOŠKO Zaključak
FUNKCIONIRANJE AKVARIJA test-pitanja za provjeru znanja
Sindrom novog akvarija točni odogovori testa

2
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
free e-book
verzija 1.0 beta pdf
godina 2003

autor lic
prelom dobri
ilustracije karin

to my beautiful "fishes", Ivor and Dina, for peace and understanding while
I've been working on this book...

to many friends from aquatica's forum

3
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Uvod

Nedostatak odgovarajuće Također, početnici će biti možda razočarani


literature na hrvatskom jeziku kompliciranim inzistiranjem na "nekim
najveća je prepreka kod akvarista dosadnim dušikovim spojevima", međutim
početnika. Sve do sada objavljene ako ozbiljno "zagrizu" za akvaristiku ovo će
knjige su ili starijeg datuma i im biti odskočna daska da sami istražuju
zastarjelog koncepta ili loši i ono što ih zanima uz ovo prvotno
nejasni prijevodi knjiga sa poznavanje nekih osnova.
engleskog govornog područja.
Ovdje nećete naći fotografije Promatrao sam kroz nekoliko godina tisuće i
prekrasnih ribica i opise stotina tisuće pitanja koje akvaristi postavljaju, pa
vrsta ribica, za to vam preporučam je ovaj tekst nastao na uzastopnom
neke od jednostavnih atlasa (npr. ponavljanju nekih elemenata koje čak i
Dr. Axelrod's Atlas of freshwater iskusniji akvaristi, ponekad zanemare.
aquarium fishes). Slatkovodna tropska akvaristika je
najjednostavnija za početnike, stoga je ona
najviše zastupljena i ovdje opisana.

4
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Općenito o akvaristici
Što je akvarij?
Akvarij je zatvoreni komadić prirode, biološki sustav u kojem se događaju
procesi bitni za biološku ravnotežu. Dakle, naš cilj je simulacija prirodnih
procesa kakvi se događaju u okolišu iz kojeg potječu naši organizmi u
akvariju. Što više uspijemo približiti akvarijske uvjete onima u prirodi,
postajemo bolji akvaristi.

Što je akvaristika?
Akvaristika traži neprestan čovjekov kontakt sa prirodom i njeno razumijevanje.
Intelektualni i duhovni razvoj akvarista proizlazi iz neprestanog otkrivanja i učenja.
Sve znanstvene discipline proizlaze iz prirode i njezinih procesa, pa su i osnovna
znanja kemije, biologije, fizike i ostalih neophodne za dobro razumijevanje
akvaristike. Akvaristika potiče iz Japana i Kine u kojima je ovaj hobi visoko u
svijesti razvijen još od 10. stoljeća. Znanje prirodnih ciklusa koji predstavljaju
prirodna kruženja i njihovu harmoniju (Feng Shui-filozofija uređenja životnog
prostora u skladu sa prirodom) prenesena su na akvarije koji zapravo i
funkcioniraju po ovakvom principu. Voda kao osnova akvarija predstavlja simbol
života i čistoće, unosi svježinu i održava optimalnu količinu negativnih iona koji su
neophodni za zdravlje i dobro raspoloženje čovjeka. Početkom 18. stoljeća prvi
akvariji se pojavljuju u Engleskoj sa ribama s Dalekog Istoka. Zahvaljujući
otpornosti nekih riba i njihovoj ljepoti, kao što su dvodihalice (npr. Macropodus
opercularis) koje mogu izdržati duga putovanja sa vrlo malo kisika i većim
temperaturnim oscilacijama počinje širenje akvaristike po svim kontinentima, a
najveći procvat doživljava s tehnološkim razvojem nakon Drugog svjetskog rata.
Danas akvaristika ima sasvim drugu tendenciju razvoja nego je imala u 20.st. gdje
se prije svega uz pomoć tehnološkog napretka radilo na komercijalizaciji, tako da se
uz kvalitetnu opremu i skromno znanje moglo bar neko vrijeme uspješno držati
akvarij sa atraktivnim ribama. Ribe su se u početku intenzivno donosile iz prirodnog
okoliša, gdje je pri tome tek malen broj preživljavao zbog neadekvatnog prijevoza,
a i pokazalo se da su divlji primjerci puno osjetljiviji. U današnje vrijeme kada je
velik broj prirodnog okoliša uništen ili se još više uništava u opće globalizacijskom
pokretu, akvaristika se sve više trudi koristiti znanje za uzgoj riba i održavanje
akvarija, pa tako i očuvanje prirode. Tehnologija nam je samo približila prirodu i
pokazala njene tajne, a znanje koje smo skupili u tom procesu trebamo zamijeniti
pretjeranom upotrebom tehnologije. Svaki akvarist dobro zna što znači poremećen
ekološki sustav i koliko se truda treba uložiti da se vrati u normalu, a i često sve
ode u nepovrat. Pokušajte samo zamisliti što bi značila čašica nafte u akvariju, zbog
toga čuvajte prirodu, jer o njoj ovisi i vaš akvarij. Akvariju je potrebna voda, čista
voda koju je teško dobiti unatoč sofisticiranoj tehnologiji. Po kineskoj filozofiji Feng
Shui, akvarij u domu donosi sreću i novac, ako je pravilno postavljen...s toga puno
sreće i novca 

5
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Vrste akvarija
Akvarije možemo podijeliti na nekoliko vrsta.
Osnovna podjela bila bi po tipu vode: morski, slatkovodni i boćati (brakični) akvariji.
Temperaturni raspon dijeli akvarije na toplovodne i hladnovodne. Akvariji se
također dijele po vrsti organizama koje držimo, pa tako susrećemo biotopne ili
zemljopisne akvarije koji sadrže određene vrste organizama sa jednog biotopnog
područja (npr. akvarij područja Amazone sadrži biljke i ribe amazonskog sliva, a
uvjeti su određeni svojstvima kao i u prirodnom okolišu). A druga su vrsta društveni
ili zajednički akvariji koji sadržavaju organizme bez obzira na njihovo prirodno
porijeklo i kojima su potrebni slični uvjeti. Ovi su akvariji najpopularniji i
najrašireniji među akvaristima. Uz nabrojene "ukrasne" postoje i specijalizirani
akvariji: Karantenski akvarij ima namjenu liječenja i preventivne karantene kod
unosa novih riba u akvarij, a mrijestni i uzgojni akvariji služe za mrijest,
razmnožavanje i uzgoj mladih riba.
Položaj akvarija
Prije nego što nabavite akvarij morate znati gdje ćete ga postaviti. Funkcionalni i
sigurnosni zahtjevi kod položaja su na prvi pogled beznačajni, ali morate
znati da akvarij veličine 250L, sa postoljem, potpuno opremljen i napunjen
može težiti i preko 500kg. Dakle, površina na kojoj će stajati mora biti
čvrsta, bez vibracija i za veće akvarije je potrebno napraviti statistički
proračun čvrstoće poda.
Akvarij treba biti na vidljivom mjestu, ali ne smije smetati uobičajenom kretanju po
prostoriji. U akvariju izloženom direktnoj sunčevoj svjetlosti razvijaju se neželjene
alge, stoga bi trebao biti u tamnijem dijelu sobe. Postolje ili ormar se može kupiti u
specijaliziranim prodavaonicama akvarijske
opreme. Ako ga izrađujete sami vodite
računa o čvrstoći materijala. Također je
važno da se postolje oslanja o pod na što
više dodirnih točaka, kako ne bi opteretili
pod samo na manjem dijelu površine.
Podloga na koju liježe dno akvarij treba biti
puna cijelom površinom i amortizirajući tako
da upija neravnine i sprječava savijanje dna
akvarija. Najčešće se koristi stiropor, pluto ili
filc od pjenaste gume.

6
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Dijelovi akvarija

Akvarij
Konvencionalni akvariji se najčešće izrađuju od stakla, lijepljeni su
specijalnim silikonskim kitom i oblika su tako da približno dužina bude
duplo veća od širine i visine (npr. 100x50x50).
Uz standardne oblike imamo i kružne, šesterokutne, zaobljenih prednjih
stranica, kutne...
Staklo bi trebalo biti kvalitetno, a ljepilo silikonsko za akvarije, bez fungicida sa
deklariranom "nosivošću" Veličina akvarija slijedi pravilo: "Što veće, to bolje".
U velikom akvariju promjene se događaju sporije, tako možete reagirati na moguće
probleme, a organizmi ih tada lakše podnose.
Početnicima su idealne veličine od 80L do 180L. Sve manje od toga traži više
iskustva, te pravi probleme u održavanju konstantne kvalitete vode.
Veći akvariji od 200L postaju skuplji za uređenje.
Ukoliko radite sami poklopac sa neonskom rasvjetom za akvarij, a veličina vam nije
ograničenje, pokušajte nabaviti akvarij dužine 120 cm, to je idealno zbog dužine
neonskih cijevi, a duži akvariji su estetski dojmiljiviji.
U novije vrijeme dolaze i sve kvalitetniji akvariji od akrila, koji su puno lakši,
prozirniji i čvršći, te ih je lakše savijati, ali su dosta osjetljivi na ogrebotine.
Ogrebotine se sa akrila mogu ispolirati puno lakše nego na staklu. Akril se
preporuča za izrazito velike akvarije.

Održavanje staklenog akvarija


Akvarij prije upotrebe dezinficirajte npr. Kalij-permanganatom (hipermangan) i dobro operite. Da bi
provjerili spojeve i čvrstoću, napunite ga prije punjenja vodom i ostavite nekoliko dana. Zelene alge
koje se nakupljaju na staklo redovno odstranjujte magnetom koji se može kupiti u specijaliziranim
akvarističkim trgovinama ili britvicom (žiletom) pažljivo da ne izgrebete staklo. Ukoliko je potpuno
prazan, akvarij na kojem su se nakupili ostatci kamenca operite blagim rastvorom kiseline (solna,
octena...). Dobro ga isperite nakon pranja kiselinama. Za ispiranje i pranje ne koristite nikakva
sredstva za pranje, već samo čistu vodu.

7
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Filter
Filtere dijelimo po načinu funkcioniranja na mehaničke, kemijske i biološke
filtere i po smještaju na vanjske, unutarnje i podne filtere. Filter ima ulogu
održavanja kvalitete vode i njene čistoće optimalnom za život organizama.
Najčešće se sastoje od određenog filtrirajućeg medija i pumpe koja tjera
vodu kroz njega. O njegovoj kvaliteti i efikasnosti ovisi gustoća populacije
organizama u akvariju.
Kanisterski filter
Mehanička filtracija ima zadatak očistiti vodu od sitnog
otpada koji proizvode ribe i biljke, te od ostataka hrane. Za
mehanički filter kao medij se najčešće koriste sintetička
spužva i vata.
Kemijska filtracija podrazumijeva apsorbiranje
određenih kemijskih spojeva u vodi ili mijenjanje njenih
kemijskih svojstava. Kao medij kemijski filteri koriste
aktivni ugljen, zeolit, treset.
Biološka filtracija je najbitnija za dobro funkcioniranje
akvarija. Da biste razumjeli princip biološke filtracije
pročitajte dio o biološkom funkcioniranju akvarija. Kao
medij za biološki aktivan filter koristimo šupljikavu poroznu
keramiku, sintetičku spužvu, "bio kuglice", porozno
kamenje, siporax i slično.
Spomenut ću još i intervalne filtere (wet-dry) koji koriste
princip isprekidanog prelijevanja vode preko biološki
aktivnog medija. Tim postupkom omogućava se bolje
prozračivanje i aeraciju bakterijske kulture, kojoj je
potreban kisik koji se topi u vodi kada pulsira
preko medija u filteru. Ovakav sistem koriste
napredniji viseći i kanistarski filteri.
Vanjski filteri su u zadnje vrijeme najviše
napredovali zbog jednostavnosti upotrebe i
kvalitete filtriranja.
Radi toga se početnicima preporuča
nabavljanje tzv. "kanistarskog" filtera.
Prednost ovih filtera je mogućnost odabira
medija, pa tako i načina filtracije.
Jednostavnost održavanja, snaga filtriranja i
nezauzimanje prostora u akvariju.
Često početnike od izbora ovog tipa filtera
odbije nešto veća cijena, ali se kroz neko
vrijeme pokaže kao vrlo ekonomična i
funkcionalna filtracija. Neadekvatan filter u
početku donese puno više "štete" nego
koristi.
Poznati proizvođači kanistarskih filtera su Viseći filter
Eheim (serije classic, eco, professinel,
profesionelII), Hagen (Fluval filtri), Sacem (Marathon filtri), Hydor (Prime), Rena
(FilStar)
8
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Jeftinija varijanta vanjskih filtera su viseći ("hang-on", power filters) filteri koji se
vješaju na vanjsku stranicu akvarija.
Viseći filteri često su manjih dimenzija i slabijih pumpi, jer koriste prirodan pad
vode kao povrat vode iz filtera u akvarij.
Ako imate poklopac akvarija izbjegavajte ovakve filtre, jer se teško montiraju
zajedno s poklopcem.
Poznati proizvođači visećih filtera su Hagen (AquaClear filtar), AquariumSystems
(Millennium i Primo filtri), Tetra (TetraTec PowerFilters)
Unutarnji filteri su jednostavni i najjeftiniji filteri, pa su dobri jedino za manje
akvarije.
Mane su im da zauzimaju prostor u akvariju i time kvare Unutarnji filter
estetsku sliku akvarija, otežano je s njima čišćenje i mali
je kapacitet spremnika za medij. Kvalitetniji tzv. kutni
filteri se zapravo po principu rada ne razlikuju previše od
vanjskih kanistarskih filtera.
Njihova cijena je manja zbog slabije pumpe i manjeg
volumena, pa su tako i manje efikasni od kanistarskih.
Unutarnji filteri najčešće koriste biološku filtraciju i mogu
se sastojati samo od sintetičke spužve i vanjske pumpe
za zrak.
Poznati proizvođači unutarnjih filtera su Hagen (Fluval
Plus), Eheim (Internal filters), Rena (Filstar iV), Sera,
AquariumSystems (Duetto), Tetra
- Podni filter (UGF, under gravel filtar) je ustvari unutarnji
filter i sastoji se od više rešetkastih ploča koje se spajaju i povezuju na jednu ili više
cijevi ispod akvarijske podloge.
Cijev se spaja na protočnu pumpu (powerhead) velike protočnosti i snage, budući
da je površina medija, zapravo cijelo dno akvarija.
Pumpa tjera vodu isisavajući je ispod podloge tako da voda struji kroz podlogu.
Kvalitetne protočne pumpe imaju tzv. reverzibilni protok, koji obrnuto cirkulira
vodu, tjerajući tok vode ispod podloge prema površini. Na taj način obogaćujemo
podlogu kisikom i pospješavamo biološku aktivnost.
Podloga postaje biološki filter i ujedno je obogaćujemo tvarima koje kasnije
iskorištavaju biljke za hranu.
Mišljenja o ovakvoj filtraciji su podijeljena, pa dok jedni tvrde da je ovakva filtracija
komplicirana i problematična, drugima je ovo idealan oblik filtriranja.
Mane su, potreba za podlogom određene granulacije(3-4mm) i debljine (do 10cm),
jer sa sitnim se šljunkom ovakav sistem može začepiti, a sa prekrupnim šljunkom
gubi moć filtriranja.
Istodobno, ovakav filter ne možemo lako očistiti, jer traži "raskopavanje"
kompletnog akvarija, pa ukoliko dođe do problema (npr. kod začepljivanja) postaje
prava bakterijska bomba.
Međutim odlično se pokazuje u akvarijima s gusto zasađenim biljem, gdje se
pospješuje prozračivanje korijenja i neprestano dovođenje "svježeg" otpada kojeg
biljke koriste kao hranu.
Kvalitetno postavljena podna filtracija ne mora se godinama čistiti.

9
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Ovakav tip filtracije preporučam naprednim akvaristima i onima s iskustvom.
Moguće je održavati akvarij i bez filtracije, međutim u tom slučaju se moramo držati
strogih pravila.
Takav sistem koristi biljke kao prirodan sistem biološke filtracije.
Akvariji mora imati odličnu rasvjetu, visoku kvalitetu vode, dodatan izvor ugljičnog-
dioksida (CO2) i manji broj određenih riba.
Ovo je svakako izazov za napredne akvariste.

Održavanje vode
Uz svu filtraciju, ma kako ona bila kvalitetna, neophodna je periodična izmjena jednog dijela vode!

O ovom najvažnijem pravilu opširnije u rubrici voda, biološko funkcioniranje akvarija.

10
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
ProizvođačModel Veličina Protok Volu Snaga *
akvarija [l/h] men [W]
[l] filtera
[l]
EHEIMclassic 2213 250 440 3 8
classic 2215 350 620 4 15
classic 2217 600 1000 6 20
classic 2250 1000 1000 12 28
classic 2260 1500 1900 18 50
ecco 2231 100 300 1,6 5
ecco 2233 200 480 2,4 5
ecco 2235 300 600 3,2 8
professionel 2222 150 500 2,3 8
professionel 2224 250 700 3 8
professionel 2226 350 950 4,9 25
professionel 2228 600 1050 7,3 25
professionel 2322 150 500 2,3 8 + 150 termo filter (integrirani grijač)
professionel 2324 250 700 3 8 + 150 termo filter (integrirani grijač)
professionel 2326 350 950 4,9 25 +180 termo filter (integrirani grijač)
professionel 2328 600 1050 7,3 25 + 210 termo filter (integrirani grijač)
professionel 2227 350 1050 4,9 25 intervalni filter (wet/dry)
professionel 2229 600 1050 7,3 25 intervalni filter (wet/dry)
intervalni filter (wet/dry) + integrirani
professionel 2327 350 1050 4,9 25 + 180 grijač
intervalni filter (wet/dry) + integrirani
professionel 2329 600 1050 7,3 25 + 210 grijač
proffesionel II 2026 350 950 4,9 25
proffesionel II 2028 600 1050 7,3 25
proffesionel II 2126 350 950 4,9 25 + 180 termo filter (integrirani grijač)
proffesionel II 2128 600 1050 7,3 25 + 210 termo filter (integrirani grijač)
HAGENFluval MSF 104 100 480 3,2 7 MSF (multi stage filter)
Fluval MSF 204 200 680 4,6 7 MSF (multi stage filter)
Fluval MSF 304 300 1000 6,6 12 MSF (multi stage filter)
Fluval MSF 404 400 1300 8,5 12 MSF (multi stage filter)
Fluval 103 100 390
Fluval 203 200 420
Fluval 303 300 840
SACEMMarathon 100 100 350 1,5 6
Marathon 300 200 350 1,8 6
Marathon 500 300 800 4,7 12
Marathon 1000 500 1000 5,5 16
Marathon 1500 800 1600 8,5 23

Marathon 2000 1000 1850 10 31


RENAxP1 180 750 4,4 13
xP2 300 1050 6,3 16
xP3 600 1350 9,1 19

HYDORPrime 10 150 300 1,5 10


Prime 10 250 600 3 22
Prime 10 400 900 5 30

11
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
UV sterilizatori
Osim klasične filtracije u akvaristici se koristi i UV (UltraVioletna-ultraljubičasta)
sterilizacija vode. Ovakav tip filtracije, odnosno sterilizacije (pošto UV sterilizatori
nisu filteri i trebaju pred-filtraciju) učinkovito uništava bakterije, gljivice, alge i
viruse.
Rade na principu izlaganja mikroorganizama spektru ultraljubičastog zračenja na
valnoj dužini od oko 254 nm koji izravno djeluje na DNK strukturu te ih uništava ili
sprječava njihovu daljnju reprodukciju.
Energija lampe od 30 mWs/cm2 uništava oko 99% svih uobičajenih vrsta bakterija
u vodi.
UV lampe se sastoje od kućišta u kojem oko lampe prolazi voda u cjevčicama od
kvarcnog stakla. Radni vijek lampe je oko 8000 h.

Velike su prednosti ovakvih sterilizatora i njihova upotreba u akvaristici je u


porastu. Mineralni i kemijski sastav vode ostaje nepromijenjen, nemogućnost je
predoziranja i nikakvih štetnih posljedica nema, jednostavna je upotreba, velik je
spektar djelovanja protiv svih vrsta bakterijskih i virusnih bolesti akvarijskih riba i
njihovih nametnika, učinkoviti su protiv nekih vrsta algi itd., a to su samo neke
prednosti ovakvog tipa pročišćavanja vode.
Za ovakvu sterilizaciju moraju se ispuniti uvjeti da prije dotoka voda mora biti
očišćena i bistra sa što manje čestica, a nakon izlaska je preporučljivo da prolazi
kroz biološki filter koji bi sakupljao uginule mikroorganizme.
-UV lampe su zaštićene u neprozirnom kućištu, jer trajno oštećuju vid i kožu, zbog
toga čitajte pozorno upute proizvođača!
UV sterilizator

12
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Obrnuta Osmoza i Deionizacija
RO/DI (Reverse osmoze/Deionization) filteri su najnaprednija u tehnologiji filtracije
(hiperfiltracija) vode općenito (Iako je ne koristimo za filtraciju akvarija, već za
pripremu vode.)

Ovakav sistem filtracije razvijen je za vrijeme hladnog rata i počinje se primjenjivati


tek krajem šezdesetih u civilne svrhe, omogućavajući teoretski iz bile koje vrste
vode bilo ona morska ili slatkovodna i onečišćena, dobivanje pitke i čiste vode.
Prvi je dio RO, koji može biti i zaseban, a radi na principu obrnute osmoze . Sistem
osmoze koriste biljke gdje vodu crpe kroz polupropusne membrane stabljika do
krajnjih dijelova listova.
U obrnutoj osmozi koristi se sistem prolaska vode pod pritiskom kroz mikroporozni

medij, odnosno osmoznu membranu koja ima propusnost oko 0,0005 mikrona
(najmanji virusi su oko 0,002 mikrona). Sedimentne membrane rade se od
celuloznog
acetata, poliamida i drugih materijala i imaju određeni vijek trajanja.
Kvaliteta i količina pročišćene vode ovisi o kvaliteti i propusnosti membrane.
Ovdje dobijamo kao produkt sterilnu vodu očišćenu od nekih monovalentnih iona
(npr. Na+, K+, Cl-, NH3- itd.), više-valentnih iona (npr. Ca 2+, Mg 2+, Al 3+, SO4
2-) i organskih tvari do 99%.
Uz RO sistem koristi se i DI (ionoizmjenjivački filter) koji služi dekarbonizaciji
(deionizaciji) vode.
Dekarbonizacija vode je postupak kojim se iz vode uklanja ukupna tvrdoća.
Nusprodukt je mala količina ugljične kiseline.
Ovakva filtracija ima svojih mana, cijena i odnos vode koja je čista i ona koja se
troši kao tehnički nečista voda je u najboljem slučaju 1:3.
RO/DI sistemi su ovisno o mogućnostima i kapacitetu ipak prilično skupi, pa ih koriste napredniji
akvaristi i uzgajivači.

13
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Pojednostavljeni princip rada RO filtracije

Održavanje filtera
Većina filtera mora raditi cijelo vrijeme, radi toga kod čišćenja pripremite sve da bi vrijeme
obustavljanja rada filtera bilo što kraće. Također kod prvog puštanja biološkog filtera u pogon u
novom akvariju, dobro je koristiti "kulturu bakterija" u tekućini za startanje akvarija. Tako će filter
prije "sazrijeti" za biološku filtraciju. Tekućinu možete kupiti u specijaliziranim akvarijskim
trgovinama ili koristiti podlogu i filterski medij iz starog "sazrelog" akvarija. Neki mediji za filtere se
upotrebljavaju jednokratno (aktivni ugljen, zeolit...), dok većinu obnavljamo ispiranjem u vodi.
Aktivni ugljen prije upotrebe kratko isperite u vodi da se isperu sitne čestice i krhotine.
Ne koristite aktivni ugljen koji se koriste za filtraciju zraka, jer je mikroporozan i nema dobru
učinkovitost kao ugljen za vodu. Koristite samo kvalitetan aktivni ugljen, loši su bogati fosfatima i
podižu pH vrijednost vode. Vrlo je važno, da medij koji se koristio za biološku filtraciju pažljivo
operemo u akvarijskoj vodi, da se kultura bakterija ne bi uništila. Nikako ne ispirite vrućom vodom ili
dodavanjem sredstava za pranje ili dezinfekciju.

Primjer pranja sintetičke spužve:


U čistu, praznu posudu prikladne veličine za pranje spužve ulijte vodu iz akvarija. Izvadite spužvu iz
filtera koji mora biti uronjen cijelo vrijeme u vodu. Uronite spužvu i lagano stišćite spužvu dok
prljavština ne izađe iz rupica. Vratite spužvu u filter i pustite ga što prije u pogon. Nikada pretjerano
ne čistite spužvu ili druge medije koji služe bakteriološkoj filtraciji, jer su naseljeni neophodnim
bakterijama za funkcioniranje filtracije.

14
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Grijač
Za toplovodne je akvarije grijač neophodan.
Najčešće se koriste potopni grijači u staklenoj epruveti s ugrađenim
termostatom.

Uz grijač je obvezan akvarijski termometar pomoću kojeg kontroliramo i


namještamo
željenu temperaturu vode. Snaga grijača uvjetovana je volumenom
akvarija i prosječnoj temperaturi okoline. Prejak ili preslab grijač u
akvariju može izazvati nagle temperaturne promjene. Za akvarij na sobnoj
temperaturi potreban je grijač jakosti 10-20%W više od volumena akvarija
u l (npr. za akvarij od 100 l koristimo grijač od 120W). Za veće akvarije
bolje je koristiti dva grijača. Za akvarije u kojima je zasađeno puno biljaka
koriste se i "grijući kablovi"(heating cables) koji se stavljaju ispod podloge.
Na taj način se izbjegava efekt "hladnog stopala" kod biljaka, kada je
korijenje hladnije od vode, što usporava rast biljaka. U nekim su filterima
već ugrađeni grijači, tako da nema potrebe za kupovanjem posebnog. Neki
od proizvođača grijača su Jager, Hagen, Sera, Tetra, Hydor...

Održavanje grijača
Grijač nemojte nikad uključivati izvan vode i kod izmjene vode u akvariju
obvezno ga isključite. Redovno provjeravajte temperaturu u akvariju da bi
spriječili velike temperaturne razlike kod eventualnog kvara grijača.
Eventualno čišćenje je isto kao i kod staklenih akvarija (ostatci kamenca operite
blagim rastvorom kiseline).

Primijetite li napuknuće na epruveti ili ''rošenje'' unutrašnjeg djela stakla epruvete


zamijenite odmah grijač za novi.

15
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Rasvjeta
Za početak, što je svjetlost?
Svjetlost je vidljivi dio elektromagnetskog spektra između ultraljubičaste i
infracrvene valne dužine. Jačina svjetla mjeri se u lumenima (L), a
efektivnost rasvjetnog tijela u odnosu na potrošak određujemo jačinom
dobivene svjetlosti na potrošenoj energiji L/W (lumen po watt-u). Temperaturu,
odnosno "boju" svjetla mjerimo stupnjevima Kelvina (°K). Ovdje dolazi do
zbunjujućeg psihološkog efekta, jer ljudi misle da "crveno" svjetlo ima veću
temperaturu od "plavog". Npr. crvenkasto svjetlo obične žarulje ima npr. 3200K
dok dnevno sunčevo svjetlo ima oko 6000K, a plavkasto svjetlo MH žarulje ima oko
10000K.

manja temperatura svjetla veća temperatura svjetla

Kvalitetu rasvjetnog tijela mjerimo i CRI (color rendering index) indeksom u


rasponu od 1 do 100. CRI izražava raspon spektra u svjetlosti. Sunčevo svjetlo ima
CRI 100, tj. puni raspon svjetlosti.

CRI=20 CRI=60 CRI=100

Rasvjeta u akvariju potrebna je za pravilan rast biljaka, pravilan ritam akvarijskog


biotopa i za bolji izgled akvarija. Procesi fotosinteze se također ne mogu odvijati
bez svjetla. Intenzitet, boja i trajanje sunčevog svjetla nisu isti na svim dijelovima
zemaljske kugle. U većini prirodnih okoliša tropskih riba trajanje dnevnog svjetla je
oko 12h, pa bi toliko trebalo biti i trajanje umjetnog osvijetljenja. Dužinu trajanja
možemo regulirati ručno ili vremenskom sklopkom (timer) mehaničkom ili
elektronskom. Vremenske sklopke su jeftini uređaji koji uvelike olakšavaju posao
ritmičkog paljenja i gašenja, a organizmi u akvariju se lakše nauče na točan ritam
dana i noći. U akvariju koristimo umjetnu rasvjetu i nju biramo prema veličini
(dubini) i vrsti akvarija. Dubina i "čistoća" akvarijske vode ima presudan utjecaj na
količinu i temperaturu svjetla koje dolazi do dna akvarija. Na 70 centimetara vode
već se gubi otprilike 30-40% svjetlosti, pa ako je ta voda puna nečistoće i obojena
(žućkasta, mutna) gubitak se očituje već u prvih desetak centimetara stupa vode.
Ukoliko sami izrađujete rasvjetu i poklopac ostavite si mogućnosti i mjesta za
dodavanje i oduzimanje rasvjetnih tijela ovisno o potrebi za jačinom svjetlosnog
intenziteta. U početku su akvariji često skromno zasađeni biljkama, pa prejaka
svjetlost loše utječe na ponašanje riba koje su često plašljive u takvom okruženju.
16
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Kasnije, kada biljke izrastu i počnu praviti sjenovite dijelove, pojačate svjetlost
aktiviranjem lampe. Ovakva regulacija pomaže i kod mogućeg pojavljivanja algi
koje su često indikator loše rasvjete. Akvarijska rasvjeta je najčešće najskuplji dio
opreme, zato što imaju kratak vijek trajanja tako da često, ovisno o tipu, moramo
kupovati nova rasvjetna tijela.

Vrste akvarijske rasvjete


U slatkovodnoj tropskoj akvaristici
Flouroscentne cijevi sa prigušnicom danas se najviše koriste flourescentne
cijevi za rasvjetu, pa ćemo stoga njima
najviše i posvetiti pažnje. Flourescenta
rasvjeta radi na principu katode koja
je na jednom kraju dugačke staklene
cijevi ispunjene vakuumom i živinom
parom i anode na drugom kraju cijevi.
Električna energija ionizira živinu paru
i ona počinje zračiti ultraljubičastim
spektrom. Na unutrašnjim stjenkama
staklena cijev obložena je fosforom
(fosforni prah) koji potaknut zračenjem emitira vidljiv spektar, tj. svjetlost.
Mješavinom i aditivima u fosforu dobivamo željeni raspon spektra, CRI. Nakon
određenog vremena rada katoda se "potroši" i proizvodi sve manje korisnog svjetla,
pa je cijev potrebno zamijeniti novom. Za rad cijevi potreban je starter i prigušnica
(balast). Flourescentne cijevi su najčešća i najpopularnija rasvjeta, prvenstveno
zbog male cijene potrošnje električne energije i dobrog intenziteta svjetla u odnosu
na snagu. Velik izbor tipova specijalnih akvarijskih flourescentnih cijevi omogućava
pravilan odabir ciljanog spektra svjetlosti koje nam je potrebno za akvarij.
Kombinacijom određenih cijevi različite temperature svjetla dobivamo veći CRI.
Vijek trajanja određuje proizvođač, a kreće se oko 2500-10000 radnih sati, svakako
bi bilo dobro cijev zamijeniti nakon 6-9 mjeseci budući da ljudsko oko ne može
zamijetiti pad temperature svjetla. Poznati proizvođači flouroscentnih cijevi su
Hagen (serija-glo cijevi), Osram (ili Sylvania), Philips...
MH lampe, odnosno metal-halidne (još ih zovu i quartz-halogen ili tungsten-
halogen) su skuplji, ali i snažniji izvor svjetlosti.
Rade na principu živne pare, a za korekciju boje dodaju se elementi (jodij, indij,
bromin...) koji određuju spektar (boju) svjetla, pa otuda i naziv HQI lampe (Halide
Quartz Jod)
Metal halidne HQI (halide-quartz-jod) se koriste u morskoj i slatkovodnoj
akvaristici.
To je najsnažnija vrsta rasvjete gdje prigušnica pulsira naponom u lampi većim od
5000V stvarajući jak izvor svjetla sličan sunčevom.
Koriste ih akvarijski entuzijasti u morskim, koraljnim i velikim tropskim akvarijima
sa puno biljaka. To je najljepša i suncu najsličnija rasvjeta. Odsjaji prelamanja
površine vode reflektiraju se na dno akvarija čineći dojmljiv prizor igre svjetla i
sjene.
Koriste se za akvarije duboke do 70 centimetara, te su zbog velike snage idealni za
biljke koje trebaju veliki intenzitet svjetla.
17
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Montiraju se najčešće bez poklopca u specijalne reflektore koji moraju biti
odmaknuti najmanje 25cm zbog visoke temperature koju isijavaju.
Ukoliko se koriste poklopci sa MH lampama, tada se moraju ugraditi hladila i
ventilatori koji izbacuju vrući zrak iz kućišta poklopca. Također su potrebne
prigušnice (elektronske ili magnetne)za ovaj izvor svjetlosti. Rok trajanja takvih
lampi je od 5000 do 10000 sati. Pod metal halidnu rasvjetu svrstavaju se i HQL
(mercury vapor) lampe koje se koriste samo u slatkovodnoj akvaristici i odlične su
za intenzivan rast biljaka. Jeftinije su od HQI lampi, a sastavni je dio reflektora
prigušnica. Halogene lampe se ne trebaju miješati sa MH lampama, jer rade na
potpuno drugom principu (halogeni ciklus pomoću volframove žice). Isijavaju puno
topline i ne koriste se u akvaristici zbog nepovoljnog spektra. Ostali izvori svjetlosti
kao što su obične žarulje sa volframovom nisu niti pogodni za upotrebu u
akvarijima sa biljem.

18
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Veličin
a Diametar Snaga temperatura [° Interval izmijene
Model (upotreba) [Cm] * [W] K] [h]
AQUA-GLO (za intenzivnije boje riba i rast
biljaka) 30.48 T5 8 5400 3000
38.1 T8 14 5400 5000
45.72 T8 15 5400 5000
60.96 T8 20 5400 7500
76.20 T8 25 5400 7500
91.44 T8 30 5400 7500
106.68 T8 40 5400 10000
121.92 T8 40 5400 10000
SUN-GLO (dnevno svijetlo) 30.48 T5 8 4200 3000
38.1 T8 14 4200 5000
45.72 T8 15 4200 5000
60.96 T8 20 4200 7500
76.20 T8 25 4200 7500
91.44 T8 30 4200 7500
106.68 T8 40 4200 10000
121.92 T8 40 4200 10000
MARINE-GLO (morski akvarij) 38.1 T8 14 4200 5000
45.72 T8 15 4200 5000
60.96 T8 20 4200 7500
76.20 T8 25 4200 7500
91.44 T8 30 4200 7500
121.92 T8 40 4200 10000

FOLRA-GLO (za intenzivan rast biljaka) 45.72 T8 15 2400 5000


60.96 T8 20 2400 7500
91.44 T8 30 2400 7500
121.92 T8 40 2400 10000

POWER-GLO (za koralje i biljke) 30.48 T5 8 5400 3000


38.1 T8 14 5400 7500
45.72 T8 15 5400 7500
60.96 T8 20 5400 9000
76.20 T8 25 5400 9000
91.44 T8 30 5400 9000
106.68 T8 40 5400 20000
121.92 T8 40 5400 20000
LIFE-GLO (dnevno svijetlo) 38.1 T8 14 4200 7500
45.72 T8 15 4200 9000
60.96 T8 20 4200 9000
76.20 T8 25 4200 9000
91.44 T8 30 4200 9000
106.68 T8 40 4200 20000

121.92 T8 40 4200 20000

19
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Podloga
Podloga u akvariju ima više funkcija, a one ovise o odabiru akvarijskog
biotopa, izboru riba i biljaka.
Ribe se osjećaju sigurnije, lakše pronalaze hranu i skrovišta.
Biljke iz podloge crpe hranjive tvari, pričvršćuju se korijenjem i pomoću
nje se razmnožavaju.
U podlozi se odvijaju procesi važni za biološko funkcioniranje akvarija.
Ovisno o izboru riba, uređenje podloge mora imati funkciju kemijske stabilnosti,
granulacije i oblika podloge.
Ribama koje agresivno "kopaju" po dnu poželjan je krupniji šljunak i kamenje, kako
ne bi previše mutile vodu. (npr. neki ciklidi).
Ribe koje se hrane iz podloge, koji se skrivaju i zakopavaju zahtijevaju sitni šljunak
i pijesak (npr. A. Kuhli, G. Petresi).
Šljunak ne smije biti oštrih rubova (mljeveni) već riječni, zaobljeni, da se neke ribe
ne bi ozlijedile kopajući po njemu u potrazi za hranom.
Većina južnoameričkih riba voli tamniju podlogu i kraj nje se osjećaju smirenije.
U pogledu kemijske stabilnosti, podloga mora biti kemijski stabilna kako ne bi
mijenjala karbonatnu vrijednost i kiselost vode.
Ribe koje žive u mekšim i blago kiselim vodama, ne podnose kamenje vapnenačkog
podrijetla koje se otapa u vodi podižući joj tvrdoću.

Nasuprot njima, ribama kojima paše tvrda voda, ne odgovaraju humus i


treset u podlozi, a koji pak spuštaju pH vrijednost vode.
Oblik podloge, a ujedno i izgled akvarija određujemo oponašanjem prirodnog
okoliša riba koje uzgajamo tzv. Aquascaping.
Tako da nekim ribama odgovara scenarij stjenovitog dna u kojem nalaze mjesta za
skrivanje i svoj zamišljeni teritorij. Sera floradepot
Drugim ribama odgovara gusto obraslo dno biljem,
sa potopljenim korijenjem.
Ovdje je riječ i o pitanju dobrog ukusa akvarista, ali
se preporuča što više oponašati prirodu, tako da su
školjke, koralji i šupljikavo kamenje najblaže
rečeno nepotrebni u tropskom slatkovodnom
akvariju.
Također tu spadaju i razne figurice potopljenih
brodova, kule od plastike i plastično bilje, koje
akvaristi najčešće ne žele previše komentirati.
20
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Već gotove podloge se prodaju kao običan šljunak određene boje i granulacije, do
specijaliziranih mješavina pripremljenih kao samostalna podloga (Sera Floradepot,
Dupla K, Sachem Flourite...).
Podlogu je najbolje oblikovati tako da na prednjem dijelu akvarije bude tanji sloj
koji se blago uspinje prema zadnjem dijelu akvarija i njegovim kutovima.
Ovakav način podizanja podloge ima svrhu vizualnog dojma perspektive i dubine
akvarija. Također na prednjem dijelu sadimo niskorastuće biljke koje imaju manje i
pliće korijenje, dok u pozadini sadimo visokorastuće i veće biljke koje imaju jače
korijenje. Uzdizanje podloge se može napraviti i stepenasto (terase).
Debljinu sloja podloge određuje veličina akvarija, a minimum je 4cm na prednjem
dijelu stakla.
Puno biljaka traži bogatu podlogu, ako su gusto zasađene onda posežemo za
složenijom mješavinom podloge, odnosno gnojenjem.
Često se prodaju različita gnojiva za akvarijsko bilje, ali većinom su ona tekuća i
služe za dodavanje hranjivih tvari isključivo preko nadzemnih dijelova biljaka.
Dakle moramo znati razliku gnojiva koje se dodaje u vodu i ono koje stavljamo u
podlogu.
Ako želimo akvarij gusto zasađen biljkama tad podloga treba biti deblja i složenija.
U prirodi tropsko vodeno raslinje uspijeva u podlozi bogatoj željezom.
Takva vrsta podloge zove se laterit. To je sitni šljunak sličan
boksitu (boksit je toksičan u akvariju zbog aluminija kojim je
bogat), crvene boje i siromašan humusom, a većinom ga
nalazimo u tropskim predjelima nataloženog u terasama ili
užljebima. Laterit je također dostupan kao podloga i prihrana
(npr. Duplarit od Duple), mada se kod nas teško može kupiti.
Također, nisu svi tipovi laterita pogodni za akvarije. Prednost
laterita je što zadržava željezo koje biljke iskorištavaju u
neaerobnim zonama, dakle bez prisustva kisika koji pospješuje
oksidiranje željeza. Laterit se stavlja duboko na dno sitne podloge i ne koristi se
kod podnih filtera (zbog oksidacije). U nedostatku laterita prikladna zamjena je
glina. Na dno stavljamo podlogu sitnije granulacije koja služi lakšem
ukorijenjavanju biljaka. U takav sloj, ako je potrebno, radi gnojenja podloge
stavljamo treset (eng. peat). Treset je polistratski fosil, odnosno prethodnik ugljena
(kada drveće i ostale biljke trunu i raspadaju se u močvarama taloži se kao organski
materijal u stajaćoj vodi iz kojeg nastaje treset.) Treset također blago spušta pH
(čini kiselijom) vrijednost vode. U trgovinama se prodaje treset u granulama koji je
najbolji za miješanje u podlozi, jer ne muti vodu. Odličan izbor je šljunak
vulkanskog podrijetla, tzv. Lava. Lava je kemijski inertna, a porozna struktura čini
je efikasnom u procesu biološkog funkcioniranja. Tamno smeđa boja lave odgovara
većini ukrasnih riba. Osim treseta u podlogu možemo dodati i glinu. Glina sadrži
malo organskih tvari i humusnih kiselina, a bogata je željezom i kompaktna. Glina
se može dodati kao oblikovane isušene kuglice koje se u podlozi rastope. Na takvu
podlogu stavljamo završni sloj šljunka. Već gotove vrste gnojiva za podlogu koje se
mogu pronaći u našim trgovinama su Tetra InitialStick, Tetra Crypto... Podloga za
akvarije u kojem će biti zasađeno malo biljaka sa dosta krupnih stijena i kamenja
većinom je samo od sloja sitnog šljunka. Takvi akvariji oponašaju biotope
stjenovitih afričkih jezera. Krupno kamenje i stijene u takvom akvariju moramo
21
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
pažljivo postaviti da ne bi došlo do pomicanja i urušavanja. Ukoliko želimo postaviti
kompliciranije dekore od stijena potrebno je komade učvrstiti (npr. silikonskim
kitom), a također postavljamo stijene na amortizirajuću podlogu (stiropor) tako da
se pritisak rasporedi jednolično na površinu dna.
Primjeri sastava podloga

P2O3 K2O Mg Fe Mn Cu Zn
Biotop pH
ppm ppm ppm ppm ppm ppm ppm
Cryptocoryne affinis
5,7 3 4 8 1366 814 3,3 4,0
(Malaysia)
C.zewaldiae, Barclaya
5,8 3 3 6 58,4 103,8 1,0 1,5
(Malaysia)
C.cordata
5,6 1 2 15 212 8,0 1,4 2,1
(Thailand)
Barclaya longifolia
4,4 2 2 3 164,5 12,6 0,8 1,1
(Thailand)
Cryptocoryne albida
4,9 2 4 4 78,0 10,7 0,5 0,9
(Thailand)
kvarcni šljunak,
4,5 1 1 1 0 - - -
nekorišten

22
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Voda
Akvarijska voda je najvažniji dio akvarija. U njoj žive ribe i biljke koje su
se prilagođavale takvom okolišu milijunima godina, i radi toga bilo kakve
nagle i velike promjene najčešće uzrokuju teške posljedice za organizme.
Ovdje ću objasniti i možda najvažniji dio u funkcioniranju akvarija, a to je
kruženje dušika. No prije svega trebam objasniti neke pojmove koji su važni za
razumijevanje tih procesa...
Voda ima osobine koje dijelimo na fizičke i kemijske. Fizičke osobine su
temperatura, miris, boja i prozirnost. Temperatura vode ovisi o vrsti organizama
koje držimo i najčešće se kreće u tropskim slatkovodnim akvarijima od 23°C do 26°
C i u prirodi maksimalna variranja iznose oko 5°C. Niže temperature od 18°C
tropske ribe ne mogu dugo izdržati, budući da su ribe hladnokrvni organizmi. Veća
temperaturna variranja negativno utječu na organizme i oni su podložniji bolestima,
a i za razmnožavanje mogu imati loše posljedice. Temperatura također utječe i na
kemijske osobine vode (količina kisika, CO2...). Boja i prozirnost su pokazatelji
kemijske kvalitete vode. Boja vode može biti i pokazatelj bioloških procesa u
akvariju. Miris vode može biti indikator kvalitete vode. npr. miris amonijaka (miris
na pokvarena jaja) sugerira povećano raspadanje organskih tvari, takav akvarij
treba hitno dobro očistiti i veći dio vode promijeniti. Kemijske osobine vode
najčešće određuju tvrdoća (karbonatna i nekarbonatna), pH (lužnatost/kiselost),
količina otopljenih plinova (kisik, ugljendioksid, sumporovodik...). Većina ovih
osobina ovisi jedna o drugoj, tako da mijenjanjem količine jednih, utječemo na
druge. Tvrdoća vode u akvariju utječe na razvoj organizama, jer odražava količinu
soli i minerala koje su neophodne za razvoj, funkcioniranje organizma i
razmnožavanje. Osmotska razmjena tekućina svih organizama u vodi ovisna je o
tvrdoći. Slatkovodne ribe su se prilagodile maloj tvrdoći vode, s obzirom na morske
ribe (more ima veliku vrijednost tvrdoće), a pogotovo neke tropske ribe koje žive u
vrlo mekanim i blago kiselim vodama. Razmjena kalcija i magnezija u organizmu
riba ima velik značaj u razvoju riblje mlađi, a neke ikre pojedinih vrsta riba se
uopće ne mogu razviti u neadekvatnoj i tvrdoj vodi. Razlikujemo promjenjivu ili
karbonatnu (KH-Carbonate Hardness) tvrdoću koja dolazi od hidrogen karbonata
kalcija i magnezija). Ukupna tvrdoća (GH-General Hardness) izražava se jedinicom
°dH (njemački stupanj, 1 °dH = 17.8 ppm CaCO3. Što je manja vrijednost ukupne
tvrdoće (manja količina soli) takvu vodu nazivamo mekšom, a veća vrijednost je
određuje kao tvrdu vodu. Karbonatna tvrdoća je važna, jer djeluje kao svojevrsni
kondenzator promjena pH vrijednosti. Takva osobina se zove puferski kapacitet,
koji odražava stabilnost pH vrijednosti na promjene uslijed dodavanja kiselina ili
lužina.

23
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
ppm dH

0 – 50 0–3 vrlo mekana


50 - 100 3–6 mekana
100 - 200 6 – 12 srednje tvrda
200 – 300 12 – 18 tvrda
300 – 450 18 – 25 vrlo tvrda
450+ 25+ ekstremno tvrda

Mikrosiemens Karbonatna tvrdoća Ukupna

37,5 15 ppm 25 ppm


60 24 ppm 40 ppm
75 30 ppm 50 ppm
100 40 ppm 66 ppm
150 60 ppm 100 ppm
375 150 ppm 250 ppm

Kiselost i lužnatost se definiraju sa pH (Power of Hydrogen) vrijednošću, a mjerimo


količinu vodikovih iona. Povećanje vodikovih iona uzrokuje smanjenje pH vrijednosti
odnosno kiseliju vodu. pH se mjeri u skali od 0 do 14. Ovdje napominjemo da se
radi o logaritamskoj skali, tako da npr. pad vrijednosti za 1 pH znači 10x kiseliju
vodu! Variranje pH vrijednosti u akvariju ima višestruke negativne utjecaje. Ribe
koje su naviknute na određenu pH vrijednost, brzo obolijevaju i ugibaju u različitoj
okolini od one prirodne. Najčešće nastaju problemi sa lužnatim vodama, dok blago
kisele vode odgovaraju većini akvarijskih organizama. U lužnatim vodama dušični
spojevi su opasniji, a većina riba je sklonija parazitskim i gljivičnim bolestima.). pH
izravno ovisi o karbonatnoj tvrdoći i ugljičnom-dioksidu (CO2). Podešavanje pH, KH i
GH vrijednost vode ovise jedni o drugima. Ukoliko želimo "tvrdu" vodu omekšati
najlakše možemo s ionoizmjenjivačkim smolama. Miješanjem demineralizirane ili
destilirane vode vrijednosti 0 DH sa tvrdom, po tablici, možemo također smanjiti
tvrdoću vode. Tablica pokazuje koliko ml vode vrijednosti 0°DH trebamo za
smanjenje željene vrijednosti.

24
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
ml
vode željena
0°DH tvrdoća
tvrdoća
vode °DH 6 7 8 9 10 11 12
3 1000 1333 1666 2000 2333 2666 3000
4 500 750 1000 1250 1500 1750 2000
5 200 400 600 800 1000 1200 1400
6 0 166 333 500 666 833 1000
7 0 0 142 222 429 571 714
8 0 0 0 125 250 375 500

Naravno ovo uvelike ovisi o puferskoj vrijednosti vode, tj. količini karbonatne
tvrdoće KH i odstupanja su normalna. Umjesto destilirane vode možemo koristiti
profiltriranu kišnicu, a vodu koju omekšavamo treba prokuhati. KH smanjujemo
dodavanjem CO2 i smanjivanjem pH vrijednosti. Također omekšavanje vode može
se vršiti filtriranjem kroz treset. Smanjivanje pH vrijednosti postiže se dodavanjem
CO2, komercijalnim sredstvima (pH minus) ili filtracijom kroz treset. Komercijalna
sredstva su većinom na bazi fosforne kiseline i podižu količinu fosfata u vodi koji
pogoduju pretjeranom rastu neželjenih algi. Puno lakše je podizati tvrdoću u vodi, a
i u prirodi puno češće nalazimo tvrđe vode nego mekše. KH povećavamo pomoću
NaHCO3 (soda bikarbona) i aeracijom koja će istisnuti CO2 iz vode, a GH sa kalcij
karbonatom CaCO3.
Također tvrdoću možemo povećati filtracijom kroz usitnjene morske koralje i
stijene.

25
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Ugljični-dioksid CO2
Zašto je potreban CO2 u akvariju?
CO2 je neophodan za život biljaka, a ima važnu ulogu u procesu kruženja dušika i
održavanju puferskog kapaciteta vode. Direktno je odgovoran za količinu
karbonatne tvrdoće. Ugljik ima veliki postotak (oko 40%) u materiji koja čini
dijelove biljaka. Biljke za život trebaju hranu koju crpe najčešće iz korijena. Za
takav način hranjenja potrebni su kemijski procesi koje pokreću svjetlost za
energiju i CO2 i ostali elementi za kemijsku reakciju.
Dva vitalna procesa omogućuju život biljaka. Fotosinteza i respiracija koju pokreće
svjetlost. Bez svjetla se fotosinteza ne može odvijati. Prilikom fotosinteze biljke
uzimaju CO2 (koji izdišu ribe), a ispuštaju O2, odnosno kisik (koji ribe udišu).
Prilikom fotosinteze biljke uzimaju najviše hrane i tada se razvijaju.

Pojednostavljeni princip procesa fotosinteze:

6CO 2  6H 2 O  C 6 6H 12 O 6  6O 2
ugljični dioksid + voda svjetlo, klorofil glukoza + kisik

Biljke koriste klorofil koji određeni spektar svjetlosti apsorbiraju kao energiju za
proces fotosinteze. Kada nema dovoljno svjetla biljke miruju i događa se obrnuti
proces fotosinteze, tada biljke "udišu" kisik, a ispuštaju CO2. Otprilike, jednu petinu
asimiliranog ugljičnog dioksida biljke vrate u vodu. Postizanje optimalne količine
CO2 u akvariju je vrlo važno, jer prevelika količina uzrokuje smrt riba i promjenu pH
vrijednosti vode. Koncentracija ugljičnog dioksida veće od 50mg/L uzrokuje gušenje
i smrt riba, dok količina manja od 10mg/L nije dovoljna za razvoj biljaka. Ribe dišu
pomoću škrga koje rade na principu različite količine plinova u vodi i krvi. U
normalnim uvjetima, količina ugljičnog dioksida veća je u krvi koja dolazi u škrge, a
manja kisika. Kad se poveća količina ugljičnog dioksida u vodi iznad one u krvi, tada
CO2 ulazi u krvotok i riba ostaje bez kisika. Kratkotrajno udisanje povećane količine
CO2 u vodi izaziva ribama nesvjesticu. Veća prisutnost ugljičnog dioksida izaziva i
padanje pH vrijednosti vode.

Pojednostavljeni princip djelovanja CO2:

CO 2  H 2 O  H 2 CO 3
ugljični dioksid + voda ugljikovodična kiselina

Ipak, sa ugljičnim dioksidom ne možemo potpuno regulirati tvrdoću vode, jer on


djeluje samo na karbonatnu tvrdoću vode. Količinu ugljičnog dioksida u vodi
možemo izračunati mjerenjem pH i KH (privremena ili karbonatna tvrdoća)
vrijednosti vode.

26
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
CO2
pH 6,0 6,2 6,4 6,6 6,8 7,0 7,2 7,4 7,6 7,8 8,0
KH previše optimalno premalo
0,5 15 9,3 5,9 3,7 2,4 1,5 0,93 0,59 0,37 0,24 0,15
1,0 30 18,6 11,8 7,4 4,7 3,0 1,86 1,18 0,74 0,47 0,30
1,5 44 28 17,6 11,1 7,0 4,4 2,8 1,76 1,11 0,70 0,44
2,0 59 37 24 14,8 9,4 5,9 3,7 2,4 1,48 0,94 0,59
2,5 73 46 30 18,5 11,8 7,3 4,6 3,0 1,85 1,18 0,73
3,0 87 56 35 22 14 8,7 5,6 3,5 2,2 1,4 0,87
3,5 103 65 41 26 16,4 10,3 6,5 4,1 2,6 1,64 1,03
4,0 118 75 47 30 18,7 11,8 7,5 4,7 3,0 1,87 1,18
5,0 147 93 59 37 23 14,7 9,3 5,9 3,7 2,3 1,47
6,0 177 112 71 45 28 17,7 11,2 7,1 4,5 2,8 1,77
8,0 240 149 94 59 37 24 14,9 9,4 5,9 3,7 2,3
10 300 186 118 74 47 30 18,6 11,8 7,4 4,7 3,0
15 440 280 176 111 70 44 28 17,6 11,1 7,0 4,4
20 590 370 240 148 94 59 37 24 14,8 9,4 5,9

Mjerenje pH vrijednosti u akvariju bogatim biljkama ima različite vrijednosti. Ujutro


se smanjuje zbog povećane koncentracije ugljičnog dioksida i tokom dana se lagano
povećava kako biljke asimiliraju CO2. Nekoliko je načina dobivanja CO2 u akvariju.
Za količinu CO2, bez obzira na tehniku dobivanja, ova formula bi trebala biti
približna vrijednost za prosječnu kemijsku kvalitetu vode:
Volumen akvarija (u litrama) x 13
 Količina mjehurića u minuti
100

Najjeftiniji način dobivanje CO2 za


manje akvarije je iz procesa vrenja
kvasca "uradi sam" sistemom. Ovaj
sistem radi na principu miješanja
suhog kvasca kojeg koristimo u
domaćinstvu koji se miješa sa
vodom i pri dodatku šećera dolazi
do vrenja kojem je produkt - CO2.
Reaktor je plastična boca od 1,5L. U
bocu dodamo 1L mlake vode, 1
punu žličicu suhog kvasca ili 1/3
kocke sirovog, 6 žlica šećera i ¼
žličice sode bikarbone koja
usporava prebrzu reakciju kvasca.
Kada se šećer otopi smanji se
pritisak površine vode i djelovanjem
vrenja nakon 30-60 minuta
oslobađa se CO2, koji pomoću
gumenog crijeva dovodimo do
brojača mjehurića.
27
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Važno je da ne pretjeramo u količini kvasca i šećera da reakcija ne bi bila preburna
i nekontrolirana. Brojač mjehurića je plastična boca od 0.25L i služi istodobno kao
brojač mjehurića i osiguranje u slučaju nekontrolirane reakcije kvasca iz reaktora. U
brojač mjehurića dodamo 2 dl vode u kojem je uronjeno dolazno crijevo iz reaktora.
Izlazno crijevo mora biti iznad površine vode i ono vodi do difuzora (raspršivača) u
akvariju. Postoji više vrsta difuzora, najjednostavniji sistem je sa običnim kamenim
raspršivačem zraka kakav se koristi za dovod kisika.
Ovdje je prikazan difuzor koji se može napraviti pomoću fine mrežice i
plastične prozirne cijevi. Umjesto cijevi može poslužiti plastična
boca od 0.25l koja je čvršća, a treba joj odrezati dno. Sa gornje
strane cijevi zalijepimo finu mrežicu sa što sitnim rupicama ili
žensku najlonsku čarapu (hulahop). difuzor CO2 se dovodi
crijevom i nakuplja na mrežici, gdje se polagano topi, pa je tako
veća iskoristivost dovedenog CO2. U slučaju nagomilavanja CO2 u
difuzoru, višak će izaći na dnu cijevi. Na difuzoru možemo
probušiti rupu sa strane na određenoj visini pomoću koje možemo
regulirati količinu nakupljenog CO2 u difuzoru. Kada se napuni CO2 do visine rupice,
višak će početi izlaziti. Visokotlačnim i niskotlačnim sistemima, iz boca punjenim
CO2 plinom po tlakom su odlični za veće ili više akvarija, a osim početne veće
investicije ovo je i najjeftiniji sistem za veće akvarije. CO2 se može kupiti u malenim
jednokratnim bocama (npr. Tetra CO2 Optimat, Depot) koje su pogodne samo za
manje akvarije.
Visoko tlačni sistem sastoji se od boce, regulatora, sigurnosnog ventila i difuzora.
Niskotlačni sistem je skuplji i rjeđe se koristi (spušta se pritisak pomoću
niskotlačnih adaptera). Boca koja se koristi mora biti odgovarajuća (čelična,
aluminijska), s odgovarajućom zakonskom potvrdom da je prošla atest. Budući da
su boce pod tlakom od oko 100bara nepotrebno je objašnjavati koliko je važno
imati svaki uređaj ispravan i testiran.
CO2 komplet

Tetra jednokratna CO2


boca

28
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Zbog potencijalne opasnosti mnogi izbjegavaju ovakve tehnike dobivanja CO2,
međutim ako se držimo pravila, teško može doći do problema.

Čitajte upute i upozorenja, CO2 je opasan kod nestručnog rukovanja!

CO2 regulator

Za CO2 nabavite što manju bocu budući da je potrošnja jako mala s obzirom na
kapacitet. Boce se pune u punionicama gdje je takvo punjenje prilično jeftino.
Nakon boce regulator tlaka je najvažniji dio ovog sistema i on treba biti izrazito
kvalitetan. Problem kod regulatora tlaka je da su najčešće napravljeni za korištenje
nepreciznih regulacija, pa onda takvi nisu pogodni jer ovdje je potrebna precizna
regulacija sa laganim ispuštanjem CO2.
Upotrebljavaju se jednostupanjski i dvostupanjski regulatori.
Jednostupanjski regulatori nemaju mogućnost fine regulacija, pa ga koristimo sa
pomoćnim igličastim ventilom pomoću kojega precizno reguliramo pritisak.
Dvostupanjski regulatori su precizniji, na jednom dijelu spuštamo pritisak iz boce na
nekoliko bara, dok drugi stupanj regulacije služi za preciznu regulaciju tako da
dobivamo nekoliko mjehurića u minuti. Za dodatnu preciznost i sigurnost možemo
nakon dvostupanjskog regulatora spojiti i igličasti ventil. Na ulazni ventil od
regulatora potrebno je priključiti filter, koji će skupljati moguće nečistoće prije
ulaska u regulator koje bi ga mogle oštetiti. Na izlazni otvor spajamo gumeno
crijevo koje dovodi regulirani CO2 do difuzora u akvariju. Na regulatoru su najčešće
ugrađeni i manometri koji nam pokazuju pritisak u boci i izlazni pritisak regulatora.
Također je moguće spajanje magnetskih ventila koji pomoću elektronskog pH
kontrolera automatski reguliraju dovod CO2 u akvarij.

29
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Eheim CO2 komplet

Elektrolizom dobiveni CO2 je najjednostavniji za korištenje, ne zauzima prostor i


moguće ga je vrlo lako regulirati. Radi na principu razdvajanja vode elektrolizom na
vodik i kisik koji u spoju sa ugljikovom pločom proizvodi CO2. Budući, je ovaj sistem
potpuno elektronski, prilično je jednostavno regulirati, paliti i gasiti ovakve uređaje.
Nedostatak je što su još prilično nerašireni među akvaristima, pa tako i skupi kao i
ugljični blokovi za punjenja. Najpoznatiji uređaj je Carbo-plus CO2 System.

Carbo-plus CO2 system

30
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Kisik O2
Svi organizmi u akvariju za život trebaju kisik. Veliki potrošači kisika su bakterije i
mikroorganizmi, zatim ribe i biljke. Većina riba koristi otopljeni kisik u vodi, osim
pojedinih vrsta koje uzimaju I atmosferski kisik. Biljke proizvode kisik u procesu
fotosinteze, međutim ta količina je nedostatna, pa kisik moramo dodavati. Kisik se
dodaje pomoću zračnih pumpica, koje pomoću gumenog crijeva i rasprskivača
utiskuju atmosferski kisik direktno u vodu. Neki filteri i protočne pumpe imaju
ugrađene mogućnosti dodavanja kisika pomoću venturijeve cijevi na ispustu filtera.
Također prilikom miješanja i razbijanja površine vode atmosferski kisik se topi u
vodi, pa nam kod većine današnjih filtera zračna pumpica nije stalno potrebna.
Nedostatak kisika u pravilno postavljenom akvariju je zapravo nemoguć, budući da
se uvijek uspostavlja ravnoteža atmosferskog kisika i onog u vodi, međutim kod
povećanog broja riba, raspadanja organskih tvari i neadekvatne rasvjete može doći
do pomanjkanja kisika u vodi. Promatranjem riba možemo ustanoviti smanjenje
kisika, tako što plivaju prema površini i gutaju "zrak" sa površine (pomanjkanje
kisika ne mora biti jedini uzrok ovakvom ponašanju!). Često pomanjkanje kisika se
događa kod prvih dana rada akvarija, kada dolazi do povećanja količine amonijaka
koji na sebe veže kisik u procesu razgradnje. Također se u prvim danim naglo
razvijaju bakterije koje su veliki potrošači kisika. U ljetnim mjesecima kada voda i
zrak postanu topliji kisik brže hlapi, pa upravo tada najčešće dodajemo kisik.
Količina rastopljenog kisika do zasićenja ovisi o temperaturi, pritisku i koncentraciji
nekih rastopljenih soli.

Tablica preporučene količine kisika:

°C 4 6 8 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
O2
mg/l 13 12 12 11 11 10 10 10 9,8 9,6 9,4 9,2 9 8,8 8,7 8,5 8,4 8,3 8,1 8 7,9 7,8 7,6 7,5 7,4 7,3

U dodavanju kisika ne treba pretjeravati, jer prevelika količina kisika i aeracije vode
uzrokuje povećano hlapljenje ugljičnog-dioksida što ne odgovara biljkama i mijenja
pH vrijednost vode. Akvarijske zračne pumpice su prilično jeftin dio akvarija,
poznatiji proizvođači su Hagen, Tetra, Sera...

31
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Klor i Kloramin
Klor se nalazi u vodovodnoj vodi, te služi za dezinfekciju vode. Opasan je za ribe,
jer uzrokuje nagrizanje i nadražaje sluznica škrga, očiju i kože, srećom
brzo hlapi iz vode, pa obično akvaristi prije dodavanja u akvarij vodu
stave da "odstoji" obično 24h da bi klor ishlapio. Također postoje
pripravci koji uklanjaju klor iz vode (Tetra AquaSafe, Sera Chlorvec...).
Nažalost klor koji se lagano uklanja više se ne koristi u vodovodu već ga
je zamijenio kloramin. Kloramin je puno štetniji i teže ga je odstraniti iz
vode. Kloramin dolazi kao spoj amonijaka i klora (NH2Cl), uzrokuje
poremećaje u krvotoku riba slično kao nitrit (methemoglobinemia).
Kloramin se smanjuje filtracijom vode aktivnim ugljenom i pripravcima
za pripremu vode (Tetra AquaSafe). Problem kod uklanjanja kloramina
je što pripravci za uklanjanje razgrađuju kloramin na klor i amonijak, klor brzo
ispari, ali ostaje amonijak.

Fosfati
Fosfati se ubrajaju u važne elementa u ishrani biljaka, međutim najčešće ih imamo
previše. Fosfati nastaju nažalost prije nego što dođu u naš akvarij, u vodi koja je
sve zagađenija. Raspadnuto bilje i alge u odumiranju, mineralizacijom povećavaju
količinu fosfata. Previše fosfata uzrokuje razvoj neželjenih algi koje uzimaju hranu
za biljke. Fosfati se najčešće unose lošom kvalitetom vode i prekomjernim
hranjenjem riba industrijskom hranom. Suha vakumirana hrana lošije kvalitete je
bogata fosfatima. Prilikom čišćenja akvarija ne smiju se koristiti nikakva sredstva za
pranje u domaćinstvu, jer većina ih također sadrže fosfate.

32
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Dušik i dušikovi spojevi

Biološko funkcioniranje
akvarija

Dušikovi spojevi su iznimno bitni za biološko funkcioniranje akvarija i njegovu


biološku filtraciju. U dušičnom kruženju uz pomoć mikroorganizama i bakterija
otpad i otrovne tvari sastavljene od dušikovih spojeva prelaze u fazama iz
nepoželjnih i toksičnih do iskoristivih i manje toksičnih spojeva.

Kruženje dušika u prirodi predstavlja prirodnu filtraciju i obuhvaća zrak, vodu i tlo.
U akvariju pokušavamo uspostaviti biološku filtraciju i zbog toga su veći akvariji
pogodniji, jer bilo kakve promjene u tom sustavu kruženja imaju manje negativne
učinke i sustav je stabilniji što je biomasa bakterija veća. Dušik je zastupljen u
zraku oko 70%, a u otpadnim produktima i više od 60%. Unošenjem organizama u
akvariju započinje kruženje dušika. Prvi nusprodukt ribljeg izmeta, nepojedene
hrane, odumrlog bilja kojeg rastvaraju mineralizacijom heterotrophic bakterije je
amonijak.

Amonijak NH3
Amonijak se u vodi nalazi u dva stanja kao NH3 i konačno kao NH4+ (ionizirani NH3).

Pojednostavljeni princip: NH 3  H 2 O  NH 4  OH

Ovaj odnos NH3 i NH4 ovisi o vrijednosti pH i temperaturi vode. Što je voda kiselija
i hladnija NH3 lakše prelazi u NH4 i obrnuto ako je alkalna. Zbog toga je veća
opasnost od amonijaka u alkalnim i tvrdim vodama. Testovima se mjere ukupne
vrijednosti amonijaka, NH3 i NH4. NH3 je izrazito opasan u akvariju i vrijednosti već
od 0.1 ppm u kratkom trajanju ostavljaju posljedice na ribe, a vrijednost veća od te
je smrtonosna! Uklanjanje amonijaka iz vode moguće je biološkom filtracijom ili
33
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
sredstvima za uklanjanje amonijaka (npr. zeolit). Slijedeći korak čine bakterije
porodice nitrosomonas, koje oksidacijom amonijak pretvaraju u nitrit. Nitrosomonas
bakterije su aerobne, odnosno za razvoj im je potreban kisik.

Pojednostavljeni princip: NH 4  2H 2 O  NO 2  8H 

Nitrit NO2
Nitrit je manje toksičan od amonijaka, ali uzrokuje poremećaje u metabolizmu i
krvotoku riba uništavajući hemoglobin u krvi. Količine veće od 0.5 ppm na duže
vrijeme uzrokuju trajne posljedice, a trovanje ima simptome slične nedostatku
kisika. Nitrit uklanjamo biološkom filtracijom i periodičnom izmjenom jednog dijela
vode. Slijedeći korak čine bakterije porodice Nitrobacter koje oksidiraju Nitrit u
Nitrat. Nitrobacter bakterije su također aerobne.

Pojednostavljeni princip: NO 2  H 2 O  NO 3  2H 

Nitrat NO3
Nitrat je tek u velikim količinama toksičan za ribe, pa ga je poželjno imati u manjim
količinama, jer služi kao hrana biljkama. Dopuštena količina Nitrata ovisi o količini i
vrsti biljaka, rasvjeti i CO2. Velika količina Nitrata u uvjetima slabe rasvjete i malog
broja biljaka uzrokuje razvoj nepoželjnih algi koje uništavaju biljke i nepovoljno
djeluju na cjelokupan sistem. Nitrat uklanjamo periodičkom izmjenom jednog dijela
vode. Nitrati se djelomično razgrađuju u ne aerobnim dijelovima, najčešće podloge,
dakle pomoću bakterija koje se razmnožavaju i hrane bez prisustva kisika. Međutim
u ovakvim anaerobnim zonama dolazi do neželjenih produkata u obliku plinova
(dušik, hidrogen-sulfid).

Česti problem u prvim danima funkcioniranja akvarija je tzv. Sindrom novog


akvarija (new tank syndrome)
Za ovaj poznati termin je direktno odgovoran dušik i njegovi spojevi. Često se
dešava akvaristima početnicima i nestrpljivima koji bi htjeli za kratko vrijeme
osposobiti akvarij. Radi se o pogrešci, kada se novi akvarij napuni vodom i u njega
odmah stave ribe, te tada počinje kruženje dušika koje uzrokuju povećanje količine
dušikovih spojeva, bakterija i pomanjkanje količine kisika. Nakon sedam dana
počinjemo unositi postepeno otpornije vrste riba, dok osjetljive vrste unosimo kada
je proces potpuno završen. Taj period traje prosječno 30 dana, ovisno o
temperaturi, pa u hladnovodnim akvarijima može potrajati i duže. Kruženje dušika
je završeno kada amonijak i nitriti padnu na dozvoljenu vrijednost u akvariju. Često
u prvih nekoliko dana akvarij dobije mutnu, zamagljenu i mliječno-bijelu boju vode,
što je pokazatelj početka razvoja bakterija i mikroorganizama. Nakon nekog
vremena voda se potpuno razbistri.

34
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Mjerenja parametara vode
Mjerenja parametara vode kao što su tvrdoća, količina nitrata i slično, vrlo su važni
za dobivanje prave "slike stanja" u akvariju. Jednostavne testove u obliku trakica,
listića ili tekućine možete nabaviti u svakoj akvarističkoj trgovini, zasebno ili u
kitovima. Testovi se sastoje od indikatora u obliku papirnatih listića (lakmus papir)
ili pak malih bočica sa tekućinom koju miješamo s akvarijskom vodom. Upotreba
indikatora je vrlo jednostavna. U posudicu izvadimo uzorak
akvarijske vode u koju potom uronimo listić željenog
indikatora. Zatim ga izvadimo i prema nastaloj boji očitamo
količinu u mjerenom uzorku prema priloženoj skali ili ako se
radi o tekućini postupak je isti osim što umjesto papirića
ukapamo nekoliko kapi određene tekućine. Najčešći testovi
koje sadrži kompleti su šest testova kojima jednostavno
kontroliramo:

 tvrdoću vode (GH)


 karbonatnu tvrdoću vode (KH)
 kiselost vode (pH)
 količinu nitrata (NO3)
 količinu amonijaka (NH3)
 količinu nitrita (NO2)

Sofisticiraniji i precizniji uređaji kao što su digitalni pH mjerači,


konduktometri i slično, su bolji izbor, ali i skuplji.

Osnovni testovi koje bi svaki akvarij trebao imati su: GH, KH, pH i
NO3. Ostali testovi su potrebni i poželjni u slučaju "problema" tj.
većih poremećaju u akvariju (povećan broj nepoželjnih algi, slab
rast biljaka, itd.) ili početka i ambicioznijeg održavanja akvarija.

Tablica dozvoljenih vrijednosti akvarijske vode:

GH KH pH NH4 NO2 NO3 PO4 Fe


6-16°dH 3-10°dH 6,5-8,5 0mg/l <0,1mg/l <25mg/l <0,5mg/l 0.05 - 0.2 mg/l

35
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Važnost periodične izmjene vode
Iz svega dosad navedenog neophodnost periodične izmjene jednog dijela vode je
više nego očita. Nagomilavanje dušikovih spojeva, fosfata i potrošnja nutrijenata u
vodi ne može zamijeniti niti jedna vrsta filtracije kao izmjena jednog dijela vode.

Zašto samo jednog dijela vode?


Prije svega, ako zamijenimo svu vodu, a ona je uvijek drugačije kvalitete od
postojeće stare akvarijske vode, gotovo da smo na početku priče o biološkom
funkcioniranju akvarija.

Učinkovitost izmjene jednog dijela vode ovisi o dva faktora:


 postotku izmijenjene vode
 vremenskom periodu izmjene

Postotak izmjene ovisi o različitosti kvalitete vode, prije svega pH vrijednosti.


Npr. Ako mijenjamo vodu od pH 6.5 s alkalnom vodom od pH 7.2, količina veća od
50% promijenjene vode može poremetiti puferski kapacitet i to djeluje stresno na
ribe koje su podložnije mogućim bolestima. Vodu koju planiramo koristiti u akvariju
treba pripremiti, a njenu vrijednost što više približiti kemijskim vrijednostima stare
akvarijske vode (uklanjanje kloramina, pH plus ili pH minus). Vremenski period
ovisi o količini nitrata, broju riba, kvaliteti filtracije, odnosno svemu što pridonosi
potrebi za izmjenom vode. Preporuka i osnova je oko 25% vode svaka dva tjedna.
Mjerenjem kvalitete vode i promatranjem možemo ustanoviti da li je to dovoljno.
Koncentraciji nitrata iznad 25mg/l u vodi je potrebna djelomična izmjena vode.
Izmjenom dijela vode uklanjamo nitrate, koji dolaze od raspadnutih dijelova biljaka,
nepojedene hrane, ribljeg izmeta, uginulih riba, ali većinu toga možemo UKLONUTI
PRIJE nego što se pretvore u nitrate. Čišćenjem dna i pijeska, uklanjanjem otpalih
listova i rezanjem bolesnog bilja, povećavamo učinkovitost periodične izmjene
vode. Za vrijeme periodične izmjene vode čistimo i biološke filtere.

36
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Ribe

Biološka klasifikacija i taksonomija1


Darwin je prvi istaknuo da biološka klasifikacija teži da neka skupina
(taxon ili svojta) obuhvati svo potomstvo zajedničkog pretka. Tako se može reći da
je biološka klasifikacija smišljeno grupiranje organizama u skladu s njihovim
sličnostima i u suglasju s njihovim podrijetlom. Najviša taksonomijska kategorija je
CARSTVO (lat. Regnum, engl. Kingdom). Ova podjela od 5 Carstava, Roberta H.
Whittakera je najviše korištena teorija, mada su kasnije rađene varijacije i razne
kombinacije.

1. MONERA (bakterije),
2. PROTOCTISTA (jednostanični organizmi),
3. FUNGI (gljive i lišajevi),
4. PLANTAE (biljke),
5. ANIMALIA (životinje)

Nama je interesantno kraljevstvo životinja u koje spadaju ribe.


U slijedećoj grupaciji ribe se nalaze u grupama kičmenjaka Phylum (Vertebrata).
Sljedeća podjela je na 8 klasa, a ribe su zastupljene u klasama Chondrichthyes i
Osteichthyes. U prvoj klasi su zastupljeni mali broj riba (morski psi, raže itd.), dok
je u drugoj veći broj poznatih riba. Klase se dijele prema redovima. Redovi se dijele
prema porodicama, koje se opet dijele na rod (genus) i vrstu (species) i podvrstu,
rasu (subspecies).Porodice su akvaristima najbitnije i najpoznatije (cyprinidae ,
cichlidae, characidae, poeciliidae .td), a neke su i vrlo brojne rodovima. Evo za
primjer puno "ime i prezime" patuljastog ramireza:

Animalia Phylum Osteichthyes Perciformes Cichlidae Apistogramma Ramirezi


Carstvo Grupa Klasa Red Porodica Rod Vrsta

Za identifikaciju ribe i njeno poznavanje, akvaristima su važne zadnje tri kategorije


(porodica, rod i vrsta).

1
Taxon /grč. taksis - red, (bojni) red ili (vojnička) vrsta, mjesto u bojnom redu
37
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Izbor i nabava
Izbor riba koje želimo držati ovisi o uvjetima u kojima žive i onom što im možemo
pružiti. Veličina ribe kad odraste je osnovni faktor kod odabira. Često trgovci
bezobzirno prodaju ribe koje narastu i veće od 30 cm kupcima sa malim akvarijima.
Zbog toga je potrebno dobro proučiti ribu koja nam se sviđa, njene potrebe, navike,
kompatibilnost sa drugim vrstama itd. Najlakše se kod odabira držati prirodnog
biotopa i prema njemu izabrati ribice i biljke.

Što trebamo znati prilikom odabira riba:

 Biotop u kojem živi

 Veličina akvarija

 Veličina odrasle ribe

 Da li je miroljubiva ili agresivna i kompatibilnost sa ostalim vrstama

 Vrsta ishrane

 Zahtjevi kvalitete vode (tvrdoća, pH)

 Temperatura vode koju zahtijeva

 Područje u kojem se zadržavaju u akvariju (dno, sredina, površina)

38
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Nabavljamo samo zdrave ribe, bez urođenih mana, koje su živahne i prihvaćaju
hranu. Najbolje je uzimati mlade ribe koje se lakše prilagođavaju novim uvjetima.
Ne kupujte brzopleto ribe, promatrajte ih duže vrijeme, ako su ribe nove, dođite u
trgovinu za nekoliko dana i provjerite kako su se aklimatizirale i pate li od posljedica
transporta, jer su najčešće tada i podložne bolestima. Ribe mriješćene i odgojene u
akvarijima su otpornije od divljih primjeraka. Broj riba u akvariju mora biti određen
vrsti akvarija i njegovoj veličini. Pojednostavljeni princip računanja količine riba u
tropskom slatkovodnom akvariju je da na 25cm2 volumena vode maksimalno
stavljamo 1cm dužine ribe. U hladnovodnim slatkovodnim akvarijima količina riba
se može udvostručiti zbog količine kisika koji je u hladnijoj vodi u većoj količini.
Naravno, ovo je samo "teoretski" jer takav akvarij traži adekvatnu filtraciju.

Dakle u akvariju volumena 1500cm2 (150L) možemo držati ukupno 60cm "riba" ili
npr.:
12 ribica od 3 cm
3 ribice od 4 cm
1 ribicu od 12 cm
= 60 cm

Uz ovo treba uzimati u obzir vrstu riba i njihove odlike, tako da u 150L akvariju ne
možemo držati dvije ribe od 30cm, npr. iz porodica Ciklida, jer su teritorijalne i
trebaju veliki prostor za skrivanje i plivanje. Također malenih riba možemo držati i
nešto više od ovog pojednostavljenog pravila. Dužina ribe se mjeri od početka vrha
glave do početka repne peraje.
Još jednom napominjem da se ove formule treba držati uz određenu rezervu i
ukupan broj ovisi o vrsti filtracije, riba, uređenju akvarija itd.
Uzgajivači često drže velik broj matičnih riba u malim akvarijima, s obzirom na
veličinu i brojnost populacije, ali takvi akvariji su bez podloge i biljaka, pa su vrlo
lagani za održavanje!

Transport
Kupljene ribe je najbolje transportirati u čistim PVC vrećicama, bez oštrih kutova na
dnu.
Obične vrećice za domaćinstvo imaju kutove u koje se manje ribice zavuku, pa
mogu biti tamo ozlijeđene prilikom transporta. Kutove takvih vrećica presavijemo i
zalijepimo ljepljivom trakom. Vrećicu napunimo 1/3 vode, a ostatak treba biti
ispunjen zrakom i čvrsto zatvoren gumicom za domaćinstvo. Vrećicu je dobro
omotati tamnim neprozirnim papirom, jer su ribe u mraku mirnije. Važno je da voda
ne promijeni naglo temperaturu, pa se gotova vrećica sa ribom stavlja u kutiju od
stiropora ili kartona koji su dobri izolatori.

39
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Putuju li ribe dalje, izvan naše kontrole, napišite na kutiji:
PAŽNJA! ŽIVE RIBE - ČUVATI NA TOPLOM MJESTU!

I nemojte zaboraviti
NOVE RIBE NIKAD ODMAH NE STAVLJAMO U AKVARIJ!

Prvo ih stavljamo u karantenski akvarij u kojem je voda što sličnija glavnom


akvariju. Vrećicu sa ribom uronimo u karantenski, manji akvarij dok se temperatura
vode iz vrećice polagano ne izjednači sa temperaturom karantenskog akvarija. Prvi
dan ribe ne hranimo jer ionako vjerojatno neće uzimati hranu pošto su uplašene.
Kada se priviknu, vjerojatno već drugo jutro, počnite ih hraniti u malim obrocima.
Ribe su potpuno priviknute kad povrate intenzitet boja i živahno ponašanje. Ribe
trebaju ostati u karantenskom akvariju barem 7 dana i za to vrijeme ih treba dobro
promatrati, jer su tada najčešće podložne bolestima, a slabiji primjerci često ne
prežive velike promjene.

Ishrana
Važno je znati što naše ribe jedu u prirodnom okruženju!
Po načinu prehrane dijelimo ih na:

 BILJOJEDI (herbivori) koji se hrane isključivo biljkama


 MESOJEDI (carnivori) koje se hrane hranom životinjskog podrijetla
 SVEJEDI (omnivori) koje se hrane biljkama i hranom životinjskog podrijetla,
ovisno o uvjetima u kojima se nalaze (u ovu grupu spada većina akvarijskih
riba)

Ribe su većinom oportunisti po pitanju ishrane i pravilo je da će sve što stane u


njihova usta najčešće biti pojedeno, tako da se ne zavaravamo izgledom nekih riba,
jer odrasli skalar bez obzira koliko izgledao miroljubivo, rado će pojesti mlade
gupije ili neonke u akvariju.

Hranite ribe onoliko koliko mogu pojesti u nekoliko minuta.

Danas većina riba izmriješćenih u akvarijima dobro prihvaćaju industrijsko


pripremljenu gotovu vakumiranu hranu. Također provjeravajte rok trajanja
vakumirane hrane koju kupujete. Ribe trebaju proteine, masnoće i ugljikohidrate za
razvoj mišića i energiju. Minerali i vitamini održavaju imunitet i ključni su za važan
razvoj koštane mase. Vitamine i minerala ribe crpe iz vode, i radi toga u destiliranoj
ili vodi iz RO aparata ribe ne mogu dugo preživjeti. Ribe uzimaju proteine iz hrane i
potrebna im je visokoproteinska hrana, sa vrlo malo ugljikohidrata i masti. Previše
ugljikohidrata, pogotovo ribama mesojedima može štetno utjecati na razvoj.
Minerali i vitamini crpe se većim dijelom iz vode i dijelom iz hrane. Važnost
40
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
balansirane ishrane, uvjet je dobrog zdravlja ribe koja tada pokazuje dobro
raspoloženje i raskoš svojih boja. Industrijsku gotovu hranu treba birati po načinu
prehrane riba i od provjerenih proizvođača. Po obliku razlikujemo hranu u
pahuljicama, granulama, tabletama i štapićima.
Ovisno o tipu riba i njihovoj potrebi izabiremo hranu, tako da npr. hrana u
tabletama bogata biljnim proteinima i algama brzo tone na dno gdje je najčešće
obrok ribama sa dna, algarima i somićima.

Najvažnije je ostvariti RAZNOLIKOST U PREHRANI!

Suha gotova hrana, ma kako bila kvalitetna ne može pružiti potpune prehrambene
zahtjeve većine riba. Ribe koje jedu samo suhu hranu često obolijevaju od crijevnih
bolesti i nametnika. Odličan i jednostavan izbor je svježe smrznuta hrana koja je
puno ukusnija i hranjivija od suhe. Mogu se naći već pripremljene mješavine za
određene vrste riba (diskusi, skalari...) ili kao posebna vrsta (tubifex crvi, artemija
račići...). Osim što su smrznute iste možemo i uzgajati ili pronaći u prirodi.

Neke vrste žive hrane:

Artemia Salina

Artemia Salina -artemija je ipak danas najjednostavnija i najlakše dobivena hrana


za riblju mlađ. To su slanovodni račići koji polažu jaja na pješčanim obalama. Ta
jaja se skupljaju, čiste i vakumiraju, pa ih kao takva i kupujemo. Da bi se izlegle
larve (naupliusi), kojima hranimo ribe trebamo u 1L vode dodati 2 žličice morske
soli i na temperaturi od 28°C jako mućkati vodu (pomoću pumpice za zrak).Nakon
36 do 48 h izlegnu se mali račići-naupliusi. Najbolje je plastičnu bocu od 1.5L
okrenuti naopačke i kroz grlo provući crijevo za zrak sa raspršivačem i zatim donju
stranu začepiti, a na gornjoj probušiti rupicu za zrak. Ovakav način ishrane je
najlakši i najsigurniji. Nemoguće je raširiti zarazu, jer su jajašca hermetički
zatvorena. Artemia je idealna hrana za riblju mlađ, a najhranjivija je u prvih
nekoliko sati života dok nose žumanjak. Artemia živi vrlo kratko i teško ih je
održavati. Artemia se prodaje i zamrznuta.

41
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Tubifex

Tubifex (Tubifex tubifex) porodica Tubificidae, su vrlo tanki crvi, dugi 1-5 cm,
crvene boje, a postoje i druge vrste (crni, tamno smeđi). Žive u sporo tekućim
slatkovodnim rijekama, potocima i barama u mulju, najčešće kraj kanala otpadnih
voda, klaonica i industrija hrane. Vrlo su bogati amino-kiselinama i proteinima ,ali
su zbog većeg sadržaja masti opasni za stalno hranjenje riba, pa ih trebamo davati
u kombinaciji sa laganom hranom. Zbog staništa u kojem žive moramo paziti da ne
zagadimo akvarij ,pa ih moramo dobro oprati prije hranjenja riba. Ako je voda
kemijski zagađena i puna otrovnih tvari ,( što je nažalost danas čest slučaj) onda ga
je bolje potražiti negdje drugdje. Najbolje je tubifexe koristiti smrznute, jer su
industrijski očišćeni od organskog otpada. Koloniju tubifexa držimo u plitkoj vodi (u
posudi neka bude tanki sloj od 3-4cm tubifexa i isto toliko vode iznad njih) koju
trebamo što češće mijenjati (najbolje je da voda stalno "curi") tako će nam ostati
duže živi. Žive crve moramo davati ribama u tolikoj količini koju ribe mogu odmah
pojesti, u suprotnom bi se oni koji su pali na dno akvarija počeli zavlačiti u pijesak ,
razmnožavati i zamućivati vodu. Manjim ribama nasjeckamo tubifex da ga mogu
lakše progutati. Vrlo su praktične plastične košarice za hranjenje, koje se mogu
kupiti kod nas u trgovinama. Plastična košarica ima na dnu rupice kroz koje ribe
čupkaju crve dok košarica pluta po površini.

Protozoa (Infuzorije, rotatorije, amebe,...)


Velika skupina jednostaničnih organizama (planktoni) su nezamjenjivi u prehrani
sitne riblje mlađi koja se tek izlegla iz ikre.

Dijelimo ih na više grupa:


 bičaši (flagellata)
 korjenošci (rhizopodi)
 cilijaši (ciliata)
 sporozoe (sporozoa)

Rotatorije - su najbolje za ishranu riblje mlađi, zbog svojeg sporog kretanja i velike
hranjive vrijednosti.. Najbolje se razvijaju pri temperaturama od 20 do 25°C.
Veličine su oko 80 mikrona. Razmnožavaju se partenogenski i vrlo brzo tako da su
se već nakon 24h od izlijeganja iz jajašca sposobni razmnožavati. Hrane se
bakterijama i proizvodima raspadanja. Najbolje se uzgajaju u kišnici i mekanoj vodi
(može poslužiti i stara akvarijska voda) gdje dodamo na oko 2L vode pola žličice
42
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
šećera i svaka 3-4 dana pola žličice mlijeka. Ti organizmi imaju veliku ulogu u
održavanju biološke ravnoteže u akvariju. Rotatorije su najlakše za uzgajanje i
prihranu mladih ribica.
Infuzorije - od svih vrsta najpoznatiji je paramecijum, (papučica)
Do infuzorija možemo doći tako da
Paramecium caudatum, 206 µm u 1L vode dodamo komadiće suhe
trave ili uvenulog lišća (može i kora
od banane).
Zatvorimo posudu i stavimo na
dnevno svjetlo na temperaturu od
24-26°C i za 5-6 dana kada se
voda zamuti od organskog
raspadanja i mikroorganizama,
možemo početi sa procjeđivanjem
kroz gazu ili vatu i hranjenjem
ribica. Dodavanjem svježe vode i
par kapljica mlijeka održavamo
kulturu infuzorija. Posudu sa
planktonima osvijetlimo sa jedne strane jakim i usmjerenim svjetlom i on će se za
neko vrijeme skupiti oko svjetla, pa ih na taj način možemo najlakše skupljati.
Međutim ovakav način ima jedan nedostatak, a taj je da ne možemo dobiti čistu
kulturu paramecijuma koji je najhranjiviji i najbolji za hranu, već se miješa sa
ostalim planktonima i bakterijama. Čisti paramecijum možemo dobiti samo iz
biološkog labaratorija.

Grindal crvi (Enchytraeus sp.)


Grindal crvi (Enchytraeus sp.) bijeli veoma maleni crvići (oko 10-15mm) pogodni
za stalnu ishranu manjih riba (živorotke, tetre, corydoras). Prednost je što se mogu
uzgojiti na relativno čistoj podlozi tako da se smanjuje mogućnost širenja bolesti i
zagađenja. Osim što se mogu uzgajati u tresetu ili zemlji, najlakše ih je uzgajati u
posudi sa spužvom koja je na vrhu valovita ili klupku sintetičke špage. Spužva ili
špaga koja je navlažena potpuno se potpuno pokrije staklom (ili PVC prozirni, akril
koji se može blago savinuti). Ovakav "staklenik" je potrebno držati na temperaturi
od 20°C do 24°C, a što je temperatura veća crvi se brže razmnožavaju. Kolonija
crva može se hraniti komadićima pasiranog povrća, pšeničnim pahuljicama,
pšeničnim grizom, pireom od krumpira, hranom za pse ili mačke (u obliku kuglica),
ali se dnevno trebaju očistiti od ostataka raspadnute hrane. Crvi izlaze po utorima
valovite spužve na staklo gdje ih lagano skupimo kistom te isperemo u čistoj vodi i
takvi su spremni za hranjenje. Prilikom hranjenja odlično možemo iskoristiti
plutajuće biljke (Riccia fluitans, Cabomba) gdje se crvići petljaju sa listićima i lagano
padaju, tako da ih sve ribe mogu pojesti.

43
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Daphnia pulex (Porodica Anomopoda), vodene buhe

Vodene buhe nalazimo u svim slatkovodnim staništima i postoji oko 450 poznatih
vrsta. Prosječna veličina je od 0.2 do 3mm. Pomoću snažnih udaraca antena na
glavi plivaju po vodi. Hrane se mikroskopskim dijelovima organske materije koju
filtriraju iz vode specijalno razvijenim udovima. Vodene buhe se brzo razmnožavaju
u jako zelenoj vodi punoj algi, pa ih u nekim slučajevima koristimo kao prirodni
filter za održavanje čistoće vode. Ako su nam u akvariju razmnožene zelene alge,
tada iz akvarija trebamo izvaditi ribe i naseliti vodene buhe, koje nakon nekoliko
tjedana očiste akvarij od algi i biljke počinju intenzivnije rasti, pa nakon toga
možemo ubaciti ribe. Vodene buhe se također razmnožavaju partenogenetski i
uspijevaju u svim uvjetima. Zimi ih nalazimo i pod ledom. Pri hranjenju u
akvarijima moramo paziti da ih ne naselimo u prevelikoj količini jer uzimaju ribama
kisik. Najbolje ih je uzimati iz prirode sa gustim mrežama tamo gdje nema drugih
riba, jer smo tada sigurni od nemogućnosti zaraze akvarijskih riba. Vodene buhe su
vrlo važna karika u hranidbenom lancu mnogih voda. Hrana su mnogim ribama i
drugim organizmima(Hydra) koji su također važni u održavanju ravnoteže životnog
staništa.

Cyclopidae (porodica Copepoda) - CIKLOPSI

Mali jednooki račići maslinasto sive boje sa tankim repom na kojem nose jaja.
Nalazimo ih u gotovo svim barama, potocima i plićacima sa vodenom buhom
(Daphnia pulex). Poznato je oko 10.000 vrsta ovih račića, pretežito su veliki 0.5 do
2mm, a najveća vrsta (Pennella balaenopterae) naraste i do 32 cm! Većina ih se
razmnožava partenogenetski (jaja se oplođuju bez oplodnje). Hrane se, ovisno o
svojoj veličini, sitnim planktonima, sitnim vodenim organizmima ili kao nametnici
44
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
(paraziti) na većim vrstama. Opasni su za hranjenje riblje mlađi, jer se mogu
parazitski naseliti na mladu ribu koja bi uginula. Inače su odlična hrana za odrasle
manje ribe, međutim teško ih je umjetno uzgajati duže vrijeme, jer su osjetljive na
biološke promjene u vodi. Teško ćemo održavati vodu dovoljnim odnosom
planktona i ciklopsa. To je naporno i traži dosta vremena, tako da se ovom hranom
isplati ribe hraniti samo sakupljanjem iz prirode.

Kišne gliste (Eisenia foetida)

Kišne gliste su odlična hrana za krupne ciklide. Prije hranjenja dobro ih operite i
uzimajte ih sa čistih područja nezagađenim pesticidima i otpadnim tvarima.

Goveđe ili pureće srce


Goveđe ili pureće sirovo srce je bogato proteinima i siromašno masnoćom. Najčešće
ih dajemo krupnim ribama (ciklidi). Mišljenja o ovoj vrsti hrane su podijeljena, pa
dok neki akvaristi tvrde da je to odlična hrana, drugi je smatraju potpuno
neprirodnom vrstom prehrane. U svakom slučaju bolje od bilo koje suhe hrane u
listićima za velik broj ciklida. Ovo je jedan od recepata koje koriste na "The
Gwynnbrook Farm" velikom uzgajalištu diskusa.
The Gwynnbrook Farm recept
50% purećeg srca (očišćeno od žilica i masnoće)
25% ribljih filetea npr. oslić(svježe smrznuto)
20% očišćenih škampa
5% Premium Tetra Flake Food (Tetramin pro)

Kuhati ribu i škampe 10 do 15min. Ocjedite kuhane filete, škampe i srce, te ih


sameljite posebno. Promiješajte sve skupa, dodajte Premium Tetra flake food i
sameljite još jednom sve zajedno!!!
Trpajte u plastične vrećice istiskujući višak zraka i zamrznite.

45
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Bolesti
Ako ste se držali osnovnih pravila i većine gore navedenog, bolesti riba će
vam biti nepoznanica. I za ovo koristi staro, ali korisno pravilo: "bolje
spriječiti - nego liječiti". Ribe u dobroj kondiciji biološki i imunološki su
otporne, a dobra kvaliteta vode i higijena smanjuje mogućnost razvoja
patogenih organizama i bakterija.

za lakše utvrđivanje simptoma potrebno je znati osnovne dijelove tijela ribe

Ukoliko imamo više akvarija, moramo biti oprezni u slučaju pojave bolesti da je ne
prenesemo rukama i opremom iz jednog u drugi. Najčešće bolest donosimo
(nesvjesno) u akvarij, s toga spriječite problem sa malim karantenskim akvarijem u
kojem će vaša nova riba naći mir nakon stresnog transporta i promjene okoline.
Poseban problem predstavlja unošenje organizama i hrane skupljene u prirodi.
Danas je posebno teško pronaći istinski čiste vode, tako da moramo biti vrlo pažljivi
kod unosa bilo kakvih organizama! Malo dezinfekcijskog sredstva za vrijeme
boravka u karanteni neće škoditi. Promatrajte novu ribu i kada ste sigurni da je
potpuno oporavljena (jede, živahna je, ne boji se) stavite ju u zajednički akvarij.
Kvaliteta vode i kvalitetna ishrana je osnova za dobro zdravlje i imunitet ribe. Stres
je najveći uzročnik bolesti, pogotovo kada je riba oslabjela (a takve su većinom u
trgovinama).

46
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Ovdje u tablici je opisano nekoliko najčešćih bolesti, simptomi i način liječenja.
Nadam se da vam nikada neće zatrebati:

Simtomi Uzrok Liječenje*


Sitne bijele točkice veličine - izmjena 30-50% vode,
zrnca soli (0.2mm) - odvojite bolesne ribe u karantenski akvarij
po cijelo tijelu i perajama, ribe Ichthyophthirius ili Ihtioftiriaza koju - povećajte temperaturu maksimalno koliko ribe
se “češu” od dijelove akvarija i uzrokuje nametnik Ichthyopthirius mogu izdržati sa snažnom areacijom
skupljaju kod raspršivača za Multifilis - tretman slane kratkotrajne kupke
zrak ili mjesta gdije je jače (eng Ich, white spot) - tretman formalinom
strujanje, nervozno plivaju i - TetraMedica ContraSpot po uputama
ubrzano dišu, - Sera Costapur ili Sera CostaMed po uputama
- izmjena vode 30%
Upaljene peraje koje gube boju i bakterijski raspad peraja (bakterije - odvajite zaražene ribe u karantenski akvarij
raspadaju se od rubova prema Pseudomonas i Aeromonas) - tretman slane kratkotrajne kupke
korijenu (eng. Fin Rot) - TetraMedica ili GeneralTonic po uputama
- Sera Bactopur
“Baršunaste” žute tučkice po - tretiranje se mora sprovesti na cijelom akvariju
Parazitsko oboljenje kože
dijelovima tijela, letargija, - tretman slane kratkotrajne kupke
uzrokovano parazitom Oodinium
gubitak apetita, povremeno - tretman formalinom
pillularis
“češanje” po dijelovima akvarija - TetraMedica ContraSpot po uputama
(eng. Velvet, Oodinium)
i ubrzano disanje - Sera Oodinopur A po uputama
- izmjena 30-50% vode,
- odvojite bolesne ribe u karantenski akvarij
Parazitsko oboljenje uzokovano
Sivi tanki slojevi po koži i očima, - povećajte temperaturu maksimalno koliko ribe
parazitima Costia necatrix i
riba miruje na dnu i povremeno mogu izdržati sa snažnom areacijom
Ichthyobodo necatrix
se “češe” od dijelove akvarija - tretman formalinom
(eng. Costia)
- TetraMedica ContraSpot po uputama
- Sera Costapur ili Sera CostaMed po uputama
Sitne niti poput fine vate - izmjena vode 30%
Bolest uzrokovana gljivičnom
(plijesan) po dijelovima tijela , - tretman formalinom
plijesni Saprolegnia i Achlya
najviše po perajima i glavi - TetraMedica FungiStop po uputama
(eng. Saprolegnia)
nčesto na nastaje na ranama - Sera MyCopur po uputama
Sive fleke po glavi i škrgama,
upaljena usta i škrge, otežano i
ubrzano disanje, često - izmjena vode 30%
Bakterijsko oboljenje uzokovano - poboljšajte kvalitetu vode
oboljevaju živorotke, a bolest
bakterijom Flexibacter columnaris
može dijelovati “akutno”, - TetraMedica FungiStop po uputama
(eng. Mouth Fungus)
odnosno u nekoliko sati riba - Sera Bactopur po uputama
ugine, ili “kronično” pa je riba
bolesna danima
Gubitak boje kože na bokovima i - ova bolest se teško može uspješno izliječiti, jer se
perajama, svijetle fleke po koži .
Parazitsko oboljenje uzokovano prekasno uoče simptomi
Iako je prvenstveno poznata
parazitom Pleistophora - bolesne ribe treba odmah odvojiti
kao bolest neonki, ponekad
hyphessobryconis - tretman slane kratkotrajne kupke
oboljevaju ili prenose uzročnike
(eng. Neon Tetra Disease) - tretman formalinom
ribe porodice Characina i
- Tetra GeneralTonic
Cyprinida
Riba tone i nepravilno pliva
Bakterijska upala plivaćeg mjehura,
(često okomito), - Antibiotik GEOMYCIN
bakterija Sphaerospora angulata
gubitak apetita, letargija

*u tablici je opisano više načina liječenja, kako i "priručnim" sredstvima tako i


nekim poznatim lijekovima

47
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Lijekovi

UV Sterilizacija
UV sterilizatori, njihov način rada i njihove prednosti opisane su u dijelu o filterima.
UV sterilizacija je najbolja i najsigurnija preventiva za moguće bolesti, jer uništava
gotovo sve vrste parazita i većinu bakterija i plijesni. Prednosti UV sterilizacije je što
možemo tretirati trenutno cijeli akvarij bez ikakvog učinka na biološki sustav i
negativne učinke. Negativna je, veća cijena, međutim ukoliko imamo više akvarija,
kroz nekoliko godina ova se investicija isplati, jer su i lijekovi kao i ribe vrlo skupi.

Sol
Sol je jedan od najboljih i najjeftinijih lijekova koji se koriste u liječenju
riba. Sol je prirodno sredstvo i nema utjecaja na biološku filtraciju za
razliku od drugih lijekova (antibiotici, formalin...). Lagano je uklanjamo iz
akvarija i ne ostavlja posljedice na ribe. Učinkovita je kao dezinfekcijsko
sredstvo za rane i ogrebotine. Djelotvorna je kod većine parazitskih oboljenja i
olakšava osmoregulaciju tjelesnih tekućina. Naime, ribe dišu pomoću
osmoregulacije tj. razmjene molekula u tekućini. Poremećaj o osmoregulaciji
zovemo osmotički šok i često ostavlja teške posljedice već za kratko vrijeme.
Ovakav poremećaj može doći od stresa, loše kvalitete vode, parazitskog ili virusnog
oboljenja i često kao popratna otežavajuća okolnost. Tjelesne tekućine u organizmu
imaju visok nivo topljivih supstanci - proteina minerala i soli. One vežu molekule
vode i reduciraju broj slobodnih molekula vode. Međutim, okolne vode imaju
relativno malu količinu topljivih supstanci - najviše neorganske molekule kao što je
kalcij itd., i zato je veći broj slobodnih molekula vode uvučen u polu propustan
organizam. Ova razlika u koncentraciji uzrokuje to da se voda difuzijom uvlači u
organizam. Bez osmotske regulacije, difuzija tj. miješanje ili širenje bi se nastavilo
sve dok ne bi dosegnuli stanje ravnoteže i dok tjelesne tekućine u organizmu ne bi
imale istu koncentraciju slobodnih molekula vode kao i okolne vode. To bi značilo
sigurnu smrt organizma gušenjem (osmotički šok). Kad se sol doda u vodu to
privlači molekule vode i reducira broj slobodnih molekula. Ako totalni zbroj tih
otopljenih molekula u okolnim vodama prekoračuje zbroj u tjelesnim tekućinama,
tad će voda biti, difuzijom, izvučena iz organizma. Ovo je sve uvjetovano i ovisno o
tvrdoći vode. Tvrde vode će vezati više molekula vode nego meke i zbog toga
upotrebljavaju manji pritisak nego meke vode.
Dugotrajni (preventivni) tretman:
1 do 3g na 1l vode
Kratkotrajne kupke:
Upute za korištenje soli:
10 do 30g na 1l vode u vremenu
od 3 do 30 min ovisno o količini
soli u otopini, u karantenskom - Koristite čistu sol bez dodatka i sredstava protiv
akvariju osigurajte snažnu aeraciju zgušnjavanja
- Sol u većim količinama je štetna za biljke i neke
kisikom. Ako se liječenim ribama
vrste riba (npr. Corydoras sp.)
"stanje" pogoršava (teško disanje, - Sol najprije otopite u vodi, te dodavajte kao
okretanje na leđa) tretman otopinu, zrnca neotopljene soli uzrokuju
prekinite. opekotine i rane na ribama
- Sol se uklanja samo izmjenom vode
48
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
FORMALDEHID (Formalin)
Formalin je naziv za 37% otopinu plina formaldehid u otopini. 7%
formalina sačinjava metanol koji se koristi za stabilizaciju otopine i zbog
toga je on vrlo otrovan, kancerogen i nagrizajući, a pare su jako otrovne,
pa se držite uputstava o korištenju formalina. Prvenstveno se koristi kao
paraziticid u liječenju, uglavnom za uklanjanje vanjskih parazita. Vrlo je učinkovit
kod parazita na koži, škrgama i perajama, a ne koristimo ga za bakterije, plijesan i
interne infekcije i parazite.

Upute za korištenje:
Formalin koristite samo uz dobru zaštitu i upute proizvođača.
Ovo je samo dio uputa za korištenje formalina, ostatak zatražite od proizvođača!

SIGURNOSNI LIST
U skladu s 91/155/EEC
Datum izdavanja: 19. svibnja 1998.
Kemika d.d. Zagreb

Upute pri radu:


Pri radu s otopinama formaldehida oči treba zaštititi naočalama, lice plastičnim štitnikom,
ruke gumenim rukavicama, tijelo zaštitnom pregačom ili zaštitnim odijelom od otpornog
materijala, a noge gumenim čizmama. U atmosferi koja sadrži manje od 2 vol.%
formaldehida i najmanje 16 vol.% kisika, može za kratkotrajnu zaštitu dišnih organa
(najdulje 30 minuta) poslužiti plinska maska s obrazinom i kemijskim filterom za apsorpciju
organskih para. U atmosferi koja sadrži više od 2 vol.% formaldehida ili manje od 16 vol.%
kisika, dišne organe treba zaštititi cijevnom maskom ili izolacijskim aparatom s neovisnim
dovodom čistog zraka ili kisika i nositi nepropusnu odjeću i obuću. U zatvorenom prostoru u
kojem ima formaldehida ne smije se upotrebljavati komprimirani kisik.
Skladištenje:
Vodene otopine formaldehida drže se u dobro zatvorenim spremnicima od nehrđajućeg
čelika, galvaniziranog željeza ili stakla, na dobro provjetravanom mjestu, zaštićeni od
direktnog sunčevog svjetla i daleko od potencijalnih izvora paljenja. Temperatura prostorije
treba biti u granicama između 16 - 35 °C. Veliki spremnici koji se drže na otvorenom
moraju se uzemljiti da bi se spriječilo sakupljanje statičkog elektriciteta.
Opasne reakcije:
Tekućina lako polimerizira čak i u hladnom, pri čemu nastaju polimeri koji zamućuju
otopinu. Reagira s fenolom i pri tom se oslobađa toplina. Reagira s tvarima koje djeluju
oksidirajuće pri čemu nastaje mravlja kiselina. Potpunom oksidacijom razgrađuje se na
ugljik-dioksid i vodu. Na temperaturama višim od 300 oC formaldehid se razgrađuje na vrlo
toksičan ugljik-monoksid i vodik koji sa zrakom stvara eksplozivne smjese. Grijanjem
vodenih otopina isparavaju pare koje sa zrakom stvaraju eksplozivne smjese.
Uvjeti koje treba izbjegavati:
Temperature zraka ispod 16 oC i iznad 35 oC. Hlađenje i zagrijavanje. Dodir s tvarima koje
djeluju oksidirajuće.
Ostale informacije:
U vode koje služe kao izvorišta za opskrbu pitkom vodom, za proizvodnju živežnih
namirnica, za uzgoj riba, pojenje stoke i rekreaciju građana ili su namijenjene za te svrhe,
ne smiju se unositi otopine formaldehida u koncentraciji višoj od 0,5 g/l.
Ribe ugibaju u vodi koja sadrži više od 28,4 mg formaldehida u litri vode. Maksimalna
dopuštena koncentracija formaldehida u atmosferi naselja je: trenutna 0,035 mg/m3, a
prosječna 0,012 mg/m3.
Otpadne pare koje sadrže formaldehid mogu se ukloniti apsorpcijom u vodi (npr. u
rotacijskoj ispiračici) u kojoj se formaldehid dobro otapa.
...

49
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Važno je znati da formalin uklanja kisik tako da svakih 5mg/l formalina oduzima
vodi 1mg/l kisika. Ako se formalin skladišti na niskim temperaturama on prelazi u
paraformaldehid, koji je iznimno toksičan spoj i trenutačno ubija ribe. Formalin se
koristi i kao algicid u malim ribnjacima za uništavanje algi.

Kratkotrajna kupka u otopini formalina:


Formalin se koristi kao kupka i u otopini se riba drži određeno vrijeme. Nakon
određenog vremena riba se prebacuje iz otopine u čistu vodu. Posuda ili karantenski
akvarij s otopinom mora biti snažno ozračivan zbog gubitka kisika pod djelovanjem
formalina. Na koncentraciji formalina od 250ml/l u čistoj vodi oboljelu ribu držimo
30 do 45min na temperaturi od 21°C. Ukoliko riba počinje kolabirati i ne može
izdržati puni period, tretman prekinite. Koncentraciju formalina od 150ml/l u čistoj
vodi koristimo za temperature veće od 21°C u vremenu od 30 do 45min.

Dok radite ovo, budite oprezni, jer ribama nije ugodno boraviti u formalinu, pa
često pokušavaju iskočiti van i u tim pokušajima pršću i špricaju perajama, stoga
čuvajte oči! Ovakve kupke se mogu koristiti za sprečavanje pojave plijesni na ikri.

Antibiotici
Antibiotici se upotrebljavaju kod teških bakterijskih infekcija. Tretman se
provodi u karantenskom akvariju, zbog toga što većina antibiotika
uništava potrebne bakterije za filtraciju. Antibiotike upotrebljavajte po
uputama, a navedeni se mogu nabaviti u veterinarskim stanicama.

ERITROMICIN®
20% topljivi prašak
Sastav:
1 g praška sadržava 200 mg eritromicina u obliku eritromicin-tiocijanata
doziranje: 0,5 g/kg tjelesne mase.

TRIMETOSUL®
prašak
Sastav:
1 g praška sadržava:
trimetoprima 20 mg,
sulfafurazola 100 mg.
doziranje: 0,5 g/kg tjelesne mase.

GEOMYCIN®
20% topljivi prašak
Sastav
1 g praška sadržava 200 mg oksitetraciklin-hidroklorida.
Indikacije
Liječenje primarnih i sekundarnih bakterijskih infekcija
eritrodermatitis i upala plivaćeg mjehura.
Način uporabe i doze
Ribe: 3 - 4 g praška/10 kg tjelesne mase, tijekom 10 dana.
50
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Sredstva za liječenje riba proizvođača Tetra i Sera:

Tetra
TetraMedica ®GeneralTonic 30ml
Lijek širokog raspona za bakterijske infekcije, parazite i gljivična
oboljenja.
TetraMedica ®FungiStop 30ml
Lijek protiv gljivičnih oboljenja Saprolegnia i Achlya, te dezinfekciju ikre
kod mrijesta.
TetraMedica ®ContraIck (ContraSpot) 30ml
Lijek djelotvoran protiv parazita Ichthyophthirius, Costia,
Chilodonella, Trichodina i slatkovodne vrste Oodinium.
TetraMedica ®GoldOomed 30ml
Lijek širokog raspona za hladnovodne ribice i organizme.
TetraMedica ®GoldOopharm 30ml
Lijek širokog raspona za morske ribe i organizme bez udjela bakra.

Sera
Sera Costa®med
Lijek za dezinfekciju akvarija i djelotvoran protiv parazita Ichthyophthirius,
Costia,
Chilodonella, TrichodinaSera Costapur
Lijek protiv parazitskih oboljenja Ichthyophthirius, Costia,
Chilodonella, Trichodina
Sera mycopur
Protiv gljivičnih oboljenja Saprolegnia i preventivne tretmane dezinfekcije
ikre (preporučuje se tretiranje zajedno sa Sera ectopurom).

Sera ectopur
Protiv gljivičnih oboljenja i parazita, sadrži razne soli koje oslobađaju kisik u
vodi, stoga se preporučuje korištenje prilikom upotrebe drugih lijekova.
Sera Oodinopur A 15ml
Lijek protiv slatkovodne i morske bolesti Oodinium , lijek se preporučuje u
karantenskom akvariju.
Sera baktopur 15ml
Lijek protiv bakterijskih oboljenja, Pseudomonas i Aeromonas, Flexibacter
columnaris.
Sera baktopur direct (24 tablete)
Lijek protiv bakterijskih oboljenja sa brzim učinkom i snažnim djelovanjem, lijek se
preporučuje u karantenskom akvariju, uništava sve vrste bakterija, pa tako i one
važne za biološku filtraciju.

51
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Biljke

Biljke kao što sam objasnio ne pridonose samo vizualnom učinku akvarija,
nego imaju važnu ulogu i u biološkom funkcioniranju akvarija.
Početnicima, biljke su ponekad sekundarni faktor u izgradnji akvarija,
međutim često stjecanjem iskustva i napredovanjem, uvide da su zapravo
neophodne. Puno je teže održati i uzgojiti gusto obrastao akvarij biljkama, nego
onaj sa samim ribama. Akvariji s minimalnim brojem riba, gdje biljke dominiraju u
posebno "aranžiranim" scenarijima, prava su poslastica za ambiciozne akvariste.
Takvi akvariji nazivaju se nizozemski (eng. Holland aquarium, Dutch tank). Razvoj
jačih izvora svjetlosti doveo je do korištenja tzv. otvorenih akvarija, gdje biljke
izlaze iz vode i pružaju listove i cvjetove iznad površine. Vrlo bitan je pravilan
odabir vrsta, jer odumiranje biljaka u akvariju jako zagađuje vodu i narušava izgled
i cjelokupan biološki sistem. Prije svega odabir moramo podijeliti ovisno o snazi i
vrsti rasvjete, jer su biljke izravno ovisne o svjetlosti. Možemo ih podijeliti na
heliofitne, one kojima je potrebna jaka svjetlost i sciofite, one koje vole sjene i
prigušeno svjetlo. Praktično ih akvaristi dijele na brzorastuće i spororastuće, kao i
na one sa korijenom i plutajuće (bez korijena). Biljke se razmnožavaju na nekoliko
načina, nespolno (vegetativno) i spolno (seksualno). Budući je spolno
razmnožavanje (pomoću cvjetova ili spora) u akvariju vrlo teško i ne daje
odgovarajuće rezultate, uzgajaju se najčešće nespolne vrste biljaka.

Načini vegetativnog razmnožavanja:

- Fragmentacijom, odnosno odsijecanjem dijelova biljaka, gdje odsječeni izdanak


nastavlja rasti kao posebni dio najlakša je metoda razmnožavanja

- Razmnožavanjem vriježama, gdje se biljke vegetativno "dupliciraju" i rezanjem


vriježe "sestrinske" biljke koja nastavlja rasti samostalno. Neke biljke puštaju
vriježe tako da se formira cijeli grm povezan i dovoljno ih je samo razdvojiti.
52
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
- Odsjecanjem rizoma, koji ima ulogu "zajedničkog" korijena, gdje biljke
nastavljaju posebno rasti uz pomoć rizoma (anubias, cryptocoryne, echinodorus).
Biljka je spremna na odvajanje kada matičnoj naraste najmanje 8 listova. Rizom se
ne smije "saditi" u podlogu, on treba stajati iznad podloge!

-Izdancima na listovima (Microsorium pteropus, Echinodorus parviflorus) gdje se


sa donje strane lista ili peteljci pojavljuju korijen, a s gornje se razvija stabljika i
listovi.

Odabir biljaka i nabava


Biljke koje rastu u vodi (Hidrofite) su jedino bitne za akvariste, međutim često se
mogu naći u trgovinama biljke koje žive u vlažnim područjima kao akvarijske
(slučajno ili namjerno?).

Evo nekih krivo nazivanih akvarijskih biljaka:


Spathiphyllum sp.
Dracena sanderana
Lycopodium
Pilea cadairei
Hemigraphis
Chlorophytum
Alternanthera sessilis
Ophiopogon japonicus
Syngonium
...
Izaberite biljke koje će uspješno rasti u postojećim uvjetima i kvaliteti vode koju
posjedujete.
53
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Svjetlo je presudan faktor, planirajte sadnju biljaka tako da ne smetaju jedne
drugima u akvariju. Kod nabave obratite pažnju na stanje biljke, ona mora biti
zdrava, sa jakim i svježim listovima, a ako biljke imaju korijen on mora biti čvrst i
svijetle boje. Prije unosa biljku dezinficirajte i pregledajte da ne biste unijeli
neželjene puževe. Jaja puževa obično se nalaze na donjim stranama lišća i primijetit
ćete ih na jakom svjetlu.

Sadnja biljaka
Ovisno o vrsti biljaka, ukoliko imaju korijen sadimo ih najčešće u podlogu tako da
ne budu previše duboko, pogotovo ako se radi o gomoljastom tipu korijena. Uzmite
u obzir da se podloga nakon nekog vremena "slegne", pa nemojte ni pretjerano
plitko saditi, da se ne bi otkinule iz podloge. Korijen biljke uvijek malo skratite i
poravnajte tako da se lakše mogu posaditi i da stane okomito u podlogu. Uvenule i
oštećene listove odrežite da biljka ne troši energiju koja će joj trebati za razvoj
korijena. Na početku uspostavljanja akvarija sadimo brzorastuće biljke, koje će
uspostaviti brže biološku ravnotežu. Biljke zasadite odjednom, u većim količinama,
jer malo biljaka u akvariju sa dobrim uvjetima pružaju priliku za razvoj algi. Biljke
moraju dominirati i uzimati hranu algama, inače će se dogoditi suprotno. Uz sve
ostale kvalitete vode za razvoj biljaka važni su esencijalni mineralni nutrienti.

Dijele se na:
Makro nutriente (dušikovi spojevi, fosfat, kalcij, kalij, magnezij, sulfati...), i njih
biljke koriste većinom kao energiju i u akvariju ih ima većinom u izobilju i dolaze od
organskog otpada, te izmeta riba. Neke makro nutriente moramo dodavati u obliku
gnojiva.

Mikro nutriente (željezo, cink, mangan i neki minerali u tragovima) njih biljke
koriste u malim količinama, ali su iznimno važni za pravilan i intenzivan rast biljaka.
Mikro nutriente najčešće dodajemo u obliku tekućeg gnojiva, bilo gotove proizvode
ili napravljene. Poznati proizvođači tekućih gnojiva su Tropica, Hagen, Sera

Makronutriente možemo dodavati i postoji puno "recepata" (npr. PMDD, poor man's dupla
drops)

u 300ml destiliranu vodu.


14g kalij-sulfata K2SO4
33g magnezijum-sulfata MgSO4.7H2O
6g kalij-nitrata KNO3
0.5mL solne kiseline HCL
ovo treba dobro promiješati i držati na hladnom.
doziranje bi bilo otprilike 1ml na 1l vode u početku, a kasnije na svaku drugu promjenu vode 1ml na
frišku 1l vode.

Vrlo je važno držati sve ove elemente u ravnoteži. Ovdje se vidi veliki utjecaj i
važnost biljaka u biološkoj ravnoteži akvarija. Ukoliko nam izmakne bilo koji dio
ravnoteže, priroda će se pobrinuti da sama dovede "sistem" u red, međutim
najčešće je to "razarajuće" za akvarij zbog neovisnog i ograničenog sistema. Ako
makro nutrienti narastu u odnosu na količinu biljaka koje ih troše, neizbježan je
54
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
porast algi koje će bujati sve dok ne isprazne višak otpada. Povećanje količine
svjetla i nutrienata, bez istovremenog povećanja količine ugljičnog dioksida dovodi
do biološke dekalcifikacije.

Biološka dekalcifikacija nastaje kada neke akvarijske biljke (npr. Eigeria,


Ceratophyllum, Vallisneria) pri procesu fotosinteze i u nedostaku CO2 razdvajaju
hidrogen karbonate na CO2 i kalcij-karbonat. Ovo uzrokuje podizanje pH vrijednosti,
a izolirani kalcij karbonat ostaje taložen na listovima biljaka (crne naslage na
rubovima listova). Kada prestane fotosinteza ovaj proces se reverzibilno ponavlja,
ali najčešće u manjoj mjeri nego prilikom fotosinteze. Ovo uzrokuje velike promjene
u karbonatnoj tvrdoći i pH vrijednosti i nepovoljno utječe na kompletnu ravnotežu
sistema. U početku ovo taloženje akvaristima izgleda kao rast algi i posežu za
smanjivanjem perioda rasvjete, pa na neki način i privremeno smanjuju djelovanje
dekalcifikacije. Također djelomična izmjena vode svježom u ovom slučaju djeluje
kontraproduktivno. Konačan ishod je gušenje biljaka zbog taloženja viška kalcij-
karbonata, pojava algi i mikroorganizama koje se talože u strujanju vode na
listovima. Dodavanjem potrebne količine CO2 sprečavamo ovakvu pojavu i
održavamo karbonatnu tvrdoću i pH vode u ravnoteži.

Na kraju kratki podsjetnik, što je potrebno za bolji uzgoj biljaka:

· Odgovarajuća kvaliteta vode


· Odgovarajuća rasvjeta 10-12 sati na dan
· Dobra mehanička i biološka filtracija
· Dobra cirkulacija i strujanje vode
· Odgovarajuća podloga i gnojenje
· Dodavanje CO2
· Određeni broj riba
· Kontrola cijelog sustava i stabilnosti

55
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Izrada akvarijskog scenarija (aquascaping)
Biljke imaju odlučujuću ulogu u
kreiranju konačnog izgleda
akvarija. Prilikom uređenja biljke
dijelimo na one koje se sade u
prednjem dijelu (nisko rastuće) i
one koje sadimo na zadnjem
dijelu (visoko rastuće) Dizajn
uređenja ograničen je samo
vašom maštom. Evo nekoliko
savjeta za lakši početak
uređenja. Za početak napravite i
skicirajte plan sadnje što će vam
uveliko olakšati uređenje. Prvo
vizualno moramo odvojiti prednji
dio od zadnjeg. Na taj način
dobivamo veći dojam dubine i
veličine akvarija.
Ovdje odlučujući odabir biljaka imaju boja i veličina. Na prednjoj strani trudite se
imati što manju i ravnu debljinu podloge. Na takvoj tankoj podlozi sadimo malene
svijetle biljke, koje se razmnože u gustoći tako da vizualno stvaraju "zeleni tepih".
Biljke za zeleni tepih mogu biti npr. Sagittaria subulata, Riccia fluitans, Echindorus
tenellus, Glossostigma elatinoides, Cryptocoryne nevillii...
Na takvom tepihu efektno izgleda komad ukrasnog korijena, panj ili stijena,
pružajući kontrast velikog, tamnog i malog, svijetlog. Takav ukras nemojte stavljati
na sredinu akvarija, već ga odmaknite malo na lijevu ili desnu stranu. Uređenje
uglavnom ne trpi simetriju i dijeljenje na pola. Najprirodnije su podjele na trećine.
Na 2/3 dna akvarija postavljamo "zid" tamnih biljaka koji jednom stranom lijevom
ili desnom koja se približava prednjoj strani na udaljenosti otprilike 1/3. Na taj
način iskrivljavamo paralelnu simetriju. Za tamni zid koristimo srednje rastuće
biljke koje će raditi sjenu s listovima, a možemo ih kombinirati s ukrasnim
korijenjem (npr. Anubias sp., Hygrophila polysperma, Microsorium pteropus,
Nymphea maculata, Nymphea stellata, Vesicularia dubyana...). Granicu tamnog
zida efektno možemo izraditi podizanjem tzv. terasa. Terase se mogu napraviti od
stiropora, korijenja, pluta ili krupnijeg kamenja. Preko terasa stavljamo tanak sloj
podloge ili sadimo mahovinasto bilje (Vesicularia dubyana). Terase podižu
stepenasto podlogu, tako da pružaju dojam poniranja i dubine, što je teže postići
blagim padom prema prednjoj strani. Na terasama efektno izgledaju biljke vrste
Anubias i Vesicularia dubyana koje se iz ravne prednje podloge postepeno uzdižu
prema zadnjem dijelu gdje dolaze velike biljke. Velike biljke u sredini dolaze sa
velikim širokim listovima (Echinodorus sp. Aponogeton, Ludviga...), dok sa strane
dolaze biljke sa dugačkim tankim listovima (Cryptocoryne balanse, Aponogeton
crispus, Vallisneria spiralis...)

56
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Alge
O važnosti alga i njihovoj rasprostranjenosti govori činjenica, da se nalaze u svim
vrstama voda do dubina od 150 m a vode čine 2/3 površine planeta. Alge postoje
kao planktonske (žive u vodi) i one koje su pričvršćene za dno. Fitoplanktoni i
tihoplanktoni su alge koje slobodno plutaju u vodi. Samo zelenih algi ima preko
8000 vrsta. Alge čine više od 50% ukupne globalne primarne produkcije kisika.
Filogenetički značaj je velik, budući da su sve biljke evoluirale iz algi. Dok su neke
vrste dugačke samo 2 mikrona (Chlorella pyrenoides) neke su morske vrste
dugačke i do 80 metara (Macrocystis pyrifera). Većina algi ovise o fotosintezi i
sadrže klorofil, dok neke imaju i druge pigmente koji potpomažu proces fotosinteze.
Zašto toliko o algama...iz jednostavnog razloga, alge imaju iste potrebe kao i biljke,
to moramo znati da bismo mogli spriječiti njihovo pojavljivanje. Alge mogu
prouzročiti velike probleme i biti indikacija poremećaja kemijskih vrijednosti vode,
naravno, nekoliko zelenih točkice na staklu može biti i dokaz čiste vode.
Upoznavanjem vrsta algi možemo prepoznati moguće probleme. Za akvariste
postoje dobre i loše alge, neke su otrovne, a neke čak i uzgajamo (Cladophora
aegagropila)

Modra, sluzava alga (cyanobakterija)


Ova alga je zapravo bakterija i indikator vrlo lošeg stanja u vodi. Često nastaje na
rubovima podloge akvarija gdje je strujanje vode manje. U akvariju može biti
smeđe ili tamno zelene boje, ali je uvijek karakteristična sluzavost. Ova alga je
jednostanični organizam i ukoliko ima odgovarajuće uvjete može se jako brzo
raširiti (svakih se 20 minuta udvostručuje). Ponekad nastaje zbog organskog
raspadanja u podlozi ili na ukrasnom drvetu koje se raspada. Djelomično se uklanja
"usisačem" za pijesak ili crijevom kojim izlijevamo vodu. Alga se na dodir raspada,
pa je jedino možemo usisati. Zbog naglog širenja moramo djelovati vrlo brzo u
protivnom će početi gušiti biljke. Potpuno uklanjanje je moguće dodavanjem
2.5mg/l antibiotika eritromicina. Eritromicin je antibiotik i uništava bakterije,
međutim jedan je od stabilnijih i uništava većinom gram pozitivne bakterije
(nitrosomonas i nitrobacter su gram negativne). Smanjivanje intenziteta svjetla ili
veće promjene vode mogu privremeno zaustaviti širenje, ali ne i potpuno uništiti
ovu algu.

Zelena voda
U akvariju, pogotovo u početku formiranja voda često dobije zelenu boju. Ovo se
događa zahvaljujući sićušnim jednostaničnim algama,
koje zahvaljujući fotosintezi proizvode sebi energiju.
Rezultat ove pojave je uspostavljanje biološkog
kruženja. Srećom, ove alge su bezopasne i nestaju
nakon nekoliko dana. Potrebno je jedino pojačano
ozračivati akvarij ukoliko potraje bujanje algi, jer noću
troše kisik.

57
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Smeđe alge
Smeđe jednostanične alge često oblikuju grudice kao prah, a dolaze većinom od
povećane razine silikata iz vode. Lagano se uklanjaju usisavanjem i smanjivanjem
jačine intenziteta svjetla.

Točkaste alge
Alge koje nastaju na staklu akvarija u obliku zelenih točkica ili finog zelenog sloja su
zapravo normalna pojava i indikacija su dobre kvalitete vode. Uklanjaju se
mehanički, magnetnim čistačem koji se može kupiti u svakoj trgovini sa
akvarističkom opremom ili britvicom.
Ribe koje se hrane algama (Ancitrus, Plecostomus...) također pomažu uklanjanju
ovih vrsta algi.

Četkasta crvena alga


Ova alga raste u skupini kao dlačice, veličine
nekoliko milimetara i najčešće je sive, smeđe ili
tamno crvene boje. Nalazimo je na dijelovima gdje
je jače strujanje vode, na rubovima listova biljaka.
Teško se uklanja mehanički, ali mogu pomoći ribe
koje jedu ovu vrstu algi (Crossocheilus siamensis).
Također se biljke mogu očistiti umakanjem u 5%
varikinu na 2-3 minute. Najčešće dolazi u tvrdoj i
alkalnoj vodi, bogatoj nutrientima i željezom.
Sprečavanje je moguće dodavanjem CO2.

Končaste zelene alga


Svijetlozelene je boje i može rasti u skupinama ili "raštrkano" po listovima i podlozi.
Pojedini "končići" mogu biti dugački i do 5cm. Dolazi od povišenih nitrata i lako se
mehanički uklanja, ali se i brzo vraća otkuda je iščupana. Ova alga može
predstavljati i odličnu hranu za ribe algare, biljojede, račiće i neke živorotke.

Nekoliko savjeta za sprečavanje bujanja algi:

• Akvarij ne smije biti izložen direktnom sunčevom svjetlu


• Rasvjeta i filtracija mora biti pravilno odabrana
• Osvjetljavajte akvarij 10-12 sati dnevno
• Održavajte akvarij zasađen biljkama
• Čistite redovno kamenje, ukrase, opremu i staklo od algi
• Nabavite ribe koje jedu alge
• Provjeravajte kvalitetu vode i periodično mijenjajte dio vode
• Držite određeni broj riba razmjerno veličini akvarija
• Uklanjajte otpalo i uvenulo lišće i uginule organizme

58
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Također postoje sredstva za uklanjanje algi iz akvarija, neka su prilično djelotvorna
dok su neka i štetna za pojedine organizme u akvariju. Međutim, takav način
uklanjanja algi nije dugotrajno rješenje, jer alge će se opet vratiti ukoliko ne
riješimo problem zbog kojeg nastaju. Alge moramo "razumjeti", jer one su pokušaj
prirode da uspostavi ravnotežu koja se poremetila unutar sistema u kojem želimo
da dominiraju ribe i biljke. Kada se uspostave određeni uvjeti za rast algi iz spora
pomoću kojih se razmnožavaju i koje se nalaze u zraku i vodi, počinje bujati život
algi. Zbog malenog i zatvorenog sistema u akvariju, prirodne promjene su često
radikalne, pa ih je najbolje izbjegavati.

Crossocheilus siamensis

59
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Ostali slatkovodni organizmi

Puževi
Puževi su u akvariju, kada su u optimalnoj populaciji, osim zanimljivog izgleda i
korisni organizmi. Čiste podlogu i staklo od algi, nepojedene hrane i rahle podlogu
usitnjavajući otpad. Dok nekim akvaristima ovi beskralježnjaci predstavljaju
ogroman problem, drugi ih sa zadovoljstvom uzgajaju. Nije razlika o akvaristima,
već u puževima! Oni sretnici koji su izabrali puževe porodice Ampullariidae (eng.
Apple snail), popularno zvane jabučari, mogu uživati u suživotu biljaka, puževa i
riba. Naime, ovo je jedina porodica puževa koja nisu hermafroditi (imaju spolnost) i
koja polaže jajašca iznad površine vode. Za razliku od Ampullariidae , ostale vrste
puževa koje najčešće nalazimo u akvariju su dvospolci i puno se brže i lakše
razmnožavaju. Ovi dvospolci se razmnožavaju tako da lijepe jajašca na donju
stranu listova u vodi, te nam tako otežavaju uklanjanje neželjenih jajašaca u svrhu
održavanja određene populacije. Često se naseljavanje puževa dogodi nenamjerno,
kod sađenja novih kupljenih biljaka unosimo i jajašca koja se kod nekih vrsta teško
uoče. Zato se pridržavajte pravila dobrog pregledavanja biljaka, a to je najbolje
činiti na nekom jačem izvoru svjetla pomoću kojeg tanji listovi postanu prozirniji, pa
nam takav "rendgen" pomaže u otkrivanju jajašaca. Previše puževa prljaju vodu,
jedu biljke, estetski nisu prikladni, itd. Puževi jabučari su puno veći od drugih,
češćih vrsta koje često susrećemo u akvarijima.
Skupina jajašaca koje izbacuju su puno veća i lakše ih uočavamo. Jabučari imaju
još jednu različitost od ostalih, a to je "sinfon" pomoću kojeg udišu atmosferski
zrak. Budući da se radi o tropskim i subtropskim područjima gdje prebivaju ovi
organizmi, često zbog pomanjkanja kisika u vodi moraju izlaziti iz vode udisati
atmosferski kisik. Sinfon je sakriven (uvučen) i puž kada se približi površini izbacuje
sinfon koji zna biti i duži od cjelokupne veličine puža (koji narastu i 15cm u
promjeru). Ova "metoda" disanja je slična ribama labirintovkama (dvodihalicama),
ali ovdje služi kao prirodna obrana, jer bi puž bio ranjiv od prirodnih predatora kada
bi izašao potpuno iz vode. Sinfon je svojevrsna surla koji izviruje iz vode. Jajašca su
pak sigurnija izvan vode, jer bi ih u vodi pronašle i pojele ribe.
Odličan odabir puževa u akvariju su zebrasti Neritina natalensis puževi.
Narastu oko 2cm, i vrlo su dobri “čistači” algi.

Neritina natalensis

60
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Planorbidae Maleni smeđi puževi porodice Planorbidae su nažalost
često "nepozvani gosti". Njihova jaja koja lijepe na
listove, staklo i ostali interijer u akvariju teško se vide,
budući da su veličine 3-4mm, u početku prozirne boje
kao želatina sa sitnim točkicama (zametci puževa) koje
se s vremenom povećavaju. Jaja su čvrsto zalijepljena i
nemoguće ih je oprati ili lagano odstraniti. Odstraniti
jajašca možete nekim tankim, oštrim predmetom
(britvica, nožić). Način održavanja broja puževa je da
nabavite neku od riba porodice Botia. Većina tih riba jede
puževe, te tako kontroliraju njihovu pretjeranu populaciju. Vađenje puževa zna biti
zamoran i često neuspješan posao koji traži puno strpljenja i pažnje. Postoje
također industrijski "otrovi" za uništavanje puževa, ali ih ne preporučam jer su
otrovni za ribe dna i algare. Osim toga, puževe moramo vaditi kad ugibaju, jer nagli
pomor zagađuje vodu organskim otpadom. Ako zaista želite puževe, svakako
izaberite jabučare.

Račići
Najpopularnija vrsta malenih račića su Caridina japonica (Japanese swamp shrimp,
Amano shrimp, Yamato numa-ebi). Podrijetlom su iz Japana, narastu do šest
centimetara, svijetlosive su boje sa crnim i bijelim točkicama na bokovima i repu.
Posebno vole algasto bilje (riccia moss, java moss), zbog finih sitnih listića i dobri
su u kontroli prekomjernog bujanja algi. Račići su većinom algari, ali pojest će
ponekad i drugu hranu. Iako se mogu bez problema držati u grupnim akvarijima,
morate znati da ih veće ribe često uznemiravaju i grizu! Odgovaraju im vode blage
kiselosti (pH 6.5) i vrlo su osjetljivi na povišenu količinu amonijaka. Razmnožavanje
je prilično teško, mada se u zadnje vrijeme sve više uspješno razmnožavaju, te s
time postaju otporniji na akvarijske uvjete. Razmnožavaju se nakon šest mjeseci
starosti, tako da ženka položi do tridesetak oplođenih jajašaca na svoje zadnje noge
i nosi ih oko tri tjedna kada se izlegnu oko dva milimetra sićušni račići. Od sitnijih
račića poznati su Atyopsis sp. (eng. Wood shrimp) i Caridina serrata (eng.Bumble
bee) koji su manji i crvene boje slični morskim škampima.

61
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Zaključak
Onaj koji sa razumije prirodu i njene procese, bogatiji je za neprocjenjivo znanje.
Znanje koje nažalost danas sve rjeđe možemo dobiti promatrajući pravu prirodu.
Koliko je lijep ovaj hobi i koliku edukativnost i svijest o prirodi razvija u ljudima
teško je opisati. Nadam se da će ovi tekstovi, prije svega, mnogima pomoći da
jasnije pogledaju prema dijelu prirode koja nestaje. Ovo je "prva verzija" knjige, a
planiram u slijedećim verzijama predočiti neke praktične savjete uređivanja akvarija
sa detaljnim opisima i slikama. Također ću opisati i najčešće vrste riba i biljaka ...
Nadam se da ću do kraja ove 2003 godine detaljno završiti knjigu, onako kako sam
je zamislio. Knjiga će biti u stalnom nadopunjavanju i promjenama , pa ukoliko
imate primjedbi, pitanja i savjeta, javite se. Imao sam problema sa raznim
prijevodima, terminima tako da će nekim akvaristima biti neobični prijevodi, jer su
naviknuti na većinom engleske nazive i termine. To je također posljedica
nedostatka literature.

Materijali koje sam koristio u pisanju ovog teksta:

- puno, jaaako puno "Interneta" cca 4 Gb downloadanih stranica, foruma, tekstova


itd. vezanih za akvaristiku
- news grupe (alt.aquaria, rec.aquaria.frehwater, rec.aquaria.misc, rec.aquaria.tech
itd.)
- TFH tropical fish hobbyist, magazin
- Freshwater Dr.Axelrod's Atlas (Herbert R. Axelrod, Warren E. Burgess), Aquarium
Plants (Barry James), Angelfish (Walker, Axelrod), The Living Aquarium (Hunnam),
Oscars (N. Pronek), Cichlids (Zurlo, Schleser), Čarobni svet akvarijuma (Dugalić,
Majdanac, Spasić), Moj Akvarij (Jerič), Akvarijske ribe (Paysan), časopisi Zov i još
neke knjige i časopisi koje više nemam, pa ne znam točna imena.

lic(at)orbicon.com

ova besplatna knjiga je skinuta sa adrese www.orbicon.com/hraquatica

62
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
Provjerite svoje znanje

1. Parametri vode su 8°dH i pH 6,5, takva


voda je: 9. Nizozemski (Dutch aquarium) akvarij
1. mekana i neutralna je:
2. tvrda i kisela 1. hladnovodni akvarij
3. mekana i kisela 2. akvarij sa puno biljaka
3. transportni akvarij
2. Male bijele točkice po ribi bolest je
kojoj je uzročnik: 10. Količina CO2 može se izračunati
1. Plistophora hyphessobryconis pomoću :
2. Carassius auratus 1. pH
3. Ichthyophthirius multifilis 2. pH i KH
3. količine nitrata
3. Iz amonijaka pomoću bakterija
Nitrosomonas nastaju nitriti, koje 11. Povišenjem CO2 smanjuje se:
bakterije Nitrorbactere pretvaraju u: 1. pH
1. nitrate 2. CaCl2
2. CO2 3. Fe
3. kalcij karbonat
12. Biljke, noću i danju, ispuštaju u vodu
4. Od ponuđenog, riblju mlađ je najbolje kisik, a uzimaju CO2:
hraniti sa: 1. netočno
1. usitnjenom suhom hranom 2. točno
2. živom mladom Artemiom salina
3. smrznutim Tubifexom 13. U novi akvarij unosimo ribe nakon:
1. postizanja optimalne temperature
5. Izaberite najbolji način za smanjivanje 2. 3 dana
nitrata: 3. stvaranja procesa kruženja dušika
1. periodično mijenjanje jednog dijela
vode 14. Osvjetljenje prosječnog akvarija
2. pojačana filtracija dnevno mora trajati minimalno:
3. smanjivanje pH vrijednosti 1. 6h
2. 12h
6. Amonijak je manje opasan ako je voda: 3. 16h
1. kisela
2. lužnata 15. Piscivori su ribe koje jedu:
1. hranu biljnog podrijetla
7. U kemijski filter obično stavljamo: 2. raznoliku hranu
1. sintetičku vatu 3. ribe
2. sintetičku spužvu
3. aktivni ugljen 16. pH vrijednost je mjera za:
1. količinu kalcij-oksida (CaO) u vodi
8. Obrnuta (reverzna) osmoza je 2. koncetraciju vodikovih iona
pročišćavanje vode na principu: 3. djelovanje ugljen-dioksida CO2
1. UV lampe
2. bakterijsko-kemijskih procesa
3. mikroporoznih membrana
63
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica
17. Već mala količina amonijaka(NH3) od 26. Najčešće, proces kruženja dušika
0,5mg/L na ribe djeluje: traje:
1. smrtonosno 1. 5 dana
2. podiže imunitet 2. 8 dana
3. omamljujuće 3. mjesec dana

18. Količina nitrata (NO3), je poželjno da 27. Koja je tvrdnja lažna:


ne bude veća od: 1. ribama je potreban CO2 za život
1. 0,25mg/L 2. biljke trebaju željezo(Fe) za rast
2. 50mg/L 3. vodu treba mijenjati rijetko u manjim
3. 250mg/L količinama

19. Nagli rast biljaka prema površini, sa


slabo razvijenim listovima znak je:
1. premalo hranjivih sastojaka
2. prevelika količina CO2
3. nedostatka svjetla

20. Biološki filteri najbolje rade dok su


novi:
1. točno
2. netočno

21. Najbolji odabir za početnike akvariste


je:
1. staklena kugla
2. 35L stakleni akvariji
3. 80L stakleni akvarij

22. Jedan od važnijih kriterija po kojem


se biraju ribe za akvarij je:
1. starost riba
2. kompatibilnost sa postojećim vrstama
3. boja

23. Najbolja prevencija za sprečavanje


bolesti u akvariju je:
1. raznolika ishrana i dobra filtracija
2. kvalitetna voda i karantena za nove
ribe
3. i1i2

24. Najbrži način za uspostavljanje


procesa kruženja dušika je:
1. dodavanje filterskog materijala iz već
ustaloženog akvarija
2. dodavanje amonijaka
3. naseljavanje ribama
Odgovori: 1-3; 2-3;
3-1; 4-2; 5-1; 6-1; 7-
3; 8-3; 9-2; 10-2; 11-
25. Kod novog akvarija zamućenje vode 1; 12-1; 13-3; 14-2;
je znak da ne možemo unositi ribe: 15-3; 16-2; 17-1; 18-
2; 19-3; 20-2; 21-3;
1. točno 22-2; 23-3; 24-1; 25-
2; 26-3; 27-1
2. netočno

64
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

You might also like