P. 1
376516.ANEMIJE

376516.ANEMIJE

|Views: 875|Likes:
Published by Elvedin Halilović

More info:

Published by: Elvedin Halilović on Mar 22, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/22/2011

pdf

text

original

ANEMIJE SRĐANA

U

DJECE

ČULIĆ*

*Klinička bolnica Split, Odjel za dječje bolesti, Odsjek za hematologiju, onkologiju i imunologiju

Adresa za dopisivanje: Mr.sc.dr.Srđana Čulić, Klinička bolnica Split Odjel za dječje bolesti, Spinčićeva 1. 21000 Split

Tel. 385-21-556-256; Fax: 385-21-365-738; E-mail: srdjana.culic@st.tel.hr

Sažetak: Anemija može biti različitog uzroka, a najčešća je bolest krvi u dojenačko doba i u djetinjstvu. Može nastati zbog neadekvatnog stvaranja crvenih krvnih zrnaca radi deficita koštane srži, jakog gubitka, povećanog uništavanja crvenih krvnih zrnaca ili može biti kombinacija svih ovih faktora. Definira se kao smanjenje volumena eritrocita ili koncentracije hemoglobina ispod vrijednosti normalnih za dob. Osim deficita željeza, što je u cijelom svijetu najčešća hematološka bolest dojenačkog doba i djetinjstva, ostali nedostatci u ishrani mogu potaknuti pojavu anemije. Megaloblastična anemija uzrokovana nedostatkon B12 vitamina i folne kiseline može nastati zbog siromašnog unosa ili malapsorpcije, što se manifestira pojavom ovalnih makrocita i

hipersegmentiranih granulocita u perifernoj krvi. Anemija kronične bolesti je uzrokovana nedostatkom željeza, a rezultat je povećanog uništavanja i smanjene produkcije eritrocita. Važno je razlučiti anemiju zbog deficita željeza od anemije kronične bolesti. Kod anemije uzrokovane nedostatkom željeza zalihe željeza u koštanoj srži su smanjene, dok kod anemije kronične bolesti su prisutne. Povećano razaranje crvenih krvnih zrnaca može biti uzrokovano imunom ili mikroangiopatskom hemolizom, a rijetko uslijed nastanka hemofagocitnog sindroma. Ostale anemije predstavljaju urođene bolesti metabolizma, proteinske sinteze i strukture. U svakom slućaju kod dijagnosticiranja anemije važno je opisati morfološke karakteristike crvenih krvnih zrnaca, odrediti njihovo stvaranje i razaranje, te odrediti osnovni uzrok nastanka.

2

Megaloblastic anemia due to vitamin B12 and folate deficiency can result from poor oral intake or malapsorption. while in anemia of chronic disease marrow stores are present. which is the most common hematological disease of infancy and childhood worldwide.Summary Anemia in childhood is multifactorial in origin and constitutes the major category of blood disorders of infancy and childhood. The anemia of chronic disease is second to iron deficiency and results from both increased red blood cell destruction and decreased red blood cell production. microangiopatic hemolytic anemia and rarely the hemophagocitic syndrome. other nutritional deficiencies can induce anemia in childhood. marrow iron stores are absent. which on peripheral blood film is characterized by oval macrocytes and hypersegmented neutrophils. May result from inadequate production of red blood cell due to deficiency states or bone marrow failure. In iron deficiency. Increased red cell destruction may be due to immune hemolysis. The primary differential diagnosis for the anemia seen in patients with iron deficiency is the anemia of chronic disease. excessive loss or increased red cell destruction. protein synthesis and 3 . Others anemias represent inherited disorders of metabolism. or the combination of these factors. It is defined as a reduction of the red blood cell volume or the hemoglobin concentrations below the range of values normal for age. In addition to iron deficiency.

smanjene produkcije eritrocita 4 . povećanog razaranja 3. što ima za posljedicu smanjenu sposobnost krvi za prijenos kisika. infancy. childhood Anemija može biti definirana kao stanje kod kojeg je smanjen broj eritrocita ili/i koncentracija hemoglobina u volumnoj jednici krvi. to determine their production and destruction and to identify the basic etiologic process. Ovo stanje rezultira smanjenom količinom kisika u tkivima i razvojem anemične hipoksije. 1. 3).structure. KLASIFIKACIJA Klasifikacija anemija može biti patofiziološka ili morfološka (Tab. Key words: anemia. 2. povećanog gubitka 2. In every case of anemia it is important to describe the morphologic characteristic of the red blood cells. Patofiziološka klasifikacija Anemia može nastati zbog: 1.

5 . a 10-20% odraslih imaju negativnu bilancu željeza. humoralnih ili nutricionalnih faktora. ako je njihovo razaranje veće i brže od nastanka. djeca su češće izložena mogućnosti nastanka anemije zbog nedostatka željeza u organizmu. Stvaranje eritrocita i hemoglobina može biti poremećeno zbog deficita genetskih. DEFICITARNE ANEMIJE Metabolizam željeza i anemija zbog nedostatka željeza Nedostatak željeza je najčešći nutricionalni deficit u svijetu. koja može biti unutrašnja ili vanjska. Prevalencija je veća kod mladih ljudi i trudnica. Defekti crvenih krvnih zrnaca mogu biti kongenitalni ili stećeni. što bez obzira na uzrok rezultira smanjenim brojem eritrocita. koji su potrebni za njihovu sintezu.Gubitak krvi je uzrokovan akutnom ili kroničnom hemoragijom. Anemija zbog nedostatka željeza se smatra najčešćom od svih vrsta anemija. Upravo zbog specifičnih metaboličkih potreba djeteta vezanih uz rast i razvoj. ili ekscesivnom hemolizom zbog intrakorpuskularnih defekata ili ekstrakorpuskularnih faktora.

Naziv feritin karakterizira ne samo jednu molekulu. Dalje nastaje manifestna sideropenija sa iscrpljenim rezervama željeza i sniženim vrijednostima željeza u serumu. Preteče eritrocita su stanice sa jezgrom. Ono se nalazi u hemoglobinu. a žive u cirkulaciji 120 dana. mioglobinu. povečanim vrijednostima transferina i sniženim vrijednostima feritina u serumu. koja se sastoji od 24 polipeptidne pod jedinice i centralnog dijela. atoma željeza. Željezo sudjeluje u stvaranju hemoglobina i sazrijevanju eritrocita. Normalan eritrocit je ispunjen hemoglobinom. Kisik se prenosi hemoglobinom vezan za željezo. jer ono sudjeluje u prijenosu i izmjeni plinova kisika i ugljičnog dioksida. koji se sastoji od hema i globina sa atomom željeza kao središnjim dijelom. proeritroblasti i eritroblasti i nalaze se u koštanoj srži. O količini i kvaliteti hemoglobina ovisi oksifornost eritrocita. diskoidnog su oblika. Ovi izoferitini su sastavljeni od 6 .Sideropenična anemija se razvija postepeno. Živi organizmi ovise o željezu. topljivom feritinu i netopljivom stabilnijem hemosiderinu. Zreli oblici namaju jezgru. U početku se manjak željeza nadoknađuje iz rezervi u organizmu. hipokromna anemija sa svim prelaznim varijantama. Iznimno se mogu naći i u perifernoj krvi normalno kod mladog novorođenčeta ili ako je koštana srž iznimno aktivna i kasnije. Posljednja faza je vezana uz manifestnu sideropeničnu anemiju. kada imamo fazu latentne sideropenije sa normalnim vrijednostima željeza u serumu. nego cijelu seriju raznih izoferitina iz različitih organa. Struktura molekule feritina: Feritin je sferična molekula. (1). koja može biti blaga normocitna normokromna ili teška mikrocitna.

Feritin u bolestima metabolizma željeza Feritin se može dokazati u svim organima. Feritin ima funkciju da pohranjuje željezo u stabilnoj netoksičnoj formi.različitih kvantitativnih proporcija kiselih isoferitina (miokard. Forma feritina. slezeni i koštanoj srži. Povišene vrijednosti serumskog feritina mogu se naći kod kroničnih upalnih bolesti. Svima je zajednička konstrukcija poput školjke od 24 virtualno identičnih pod-jedinica oko šupljine u kojoj je željezo pohranjeno u formi željeznog oksihidrofosfata. To je najvažniji protein za pohranu željeza u tijelu. latentnog i manifestnog nedostatka željeza. Zajedno sa biološki manje važnim hemosiderinom sadrži oko 15-20% totalnog željeza u tijelu. slezena). akutnih leukemija. koja je neophodna u metabolizmu željeza je bazični isoferitin iz jetre i slezene. U slučaju nedostatka željeza diferencijacija mora biti učinjena između: prelatentnog. a također i u tumorskim stanicama. akutnih i kroničnih bolesti jetre. Konverzija feritina u hemosiderin povečava se kada se 7 . fetalno tkivo) i bazičnih isoferitina (jetra. To iznosi oko 800 mg izvan totalno 3-5 g željeza. diseminiranih malignih bolesti. karcinom. leishmaniaze. Glavna indikacija za određivanje serumskog feritina je odvajanje nedostatka željeza od ostalih uzroka anemije. Največe koncentracije su nađene u jetri. koji se može vidjeti pod mikroskopom u obliku zlatnih intracelularnih granula. Hemosiderin To je kompleks proteina i željeza.

koji čvrsto veže ione željeza u neutralnoj ili slabo alkalnoj sredini. Metabolizam željeza u djetinjstvu Tijekom djetinjstva količina željeza u tijelu polako raste paralelno sa tjelesnom težinom. hemosiderin je prvenstveno deponiran primarno u Kupfferovim stanicama jetre i makrofazima slezene i koštane srži. Transferin To je globulin. i vrijednosti slobodnog transferina (UIBC). U stanjima preopterećenja željezom jako deponiranje hemosiderina vidi se u jetri i u drugim organima (2). U prvim mjesecima života dijete raste sporije i za vrijeme ovog perioda koncentracija serumskog željeza i saturacija transferina je mala kao i serumske vijednosti feritina. vrijednost transferina raste. TIBC. Vrijednost feritina ispod 12g/L znači da su smanjene rezerve željeza bez obzira na dob (2). Molekularna težina mu je oko 90000 i predstavlja 3% svih serumskih proteina i može se u plazmi naći slobodan 2/3 (UIBC) ili u spoju sa željezom 1/3. Jedna molekula transferina veže 2 atoma trovalentnog željeza. Dok je feritin raspodijeljen u parenhimalnim stanicama i makrofazima. Spoj željeza i transferina je mali netoksični depo željeza u cirkulaciji. Ako u organizmu imamo nedostatak željeza i ako to traje duže.povećava količina željeza u tkivu. Slijedeći period kada dijete počinje ubrzano rasti je oko jedanaeste godine 8 .total iron binding capacity je zbroj vrijednosti željeza s transferinom.

međutim djevojčice gube željezo menstruacijom. Solna želučana kiselina reducira feri u 9 . a cirkulirajuća masa hemoglobina udvostručuje. jer željezo u majčinu mlijeku ima visoku bilošku vrijednost. Prijevremeno rođena djeca još brže rastu. dok se prema distalnim djelovima cijeva apsorpcija smanjuje. što rezultira kadkada i šesterostrukim porastom tjelesne težine. razvija u dobi između 6 i 12 mjeseci deficijenciju željeza. U prvoj godini života anemija zbog nedostatka željeza je izuzetno rijetka u dojenčadi koja se hrane majčinim mlijekom. Ako željezo nije dodavano. kada je apsorpcija željeza nedovoljna da pokrije potrebe. Nutricionalni nedostatak željeza se često javlja. Masa cirkulirajućeg hemoglobina kod dječaka adolescenata se približno dvostruko više povećava nego kod djevojčica. Porastom absorpcije željeza organizam se prilagođava porastu volumena krvi i mišićne mase. a najviše u duodenumu. veći postotak djece. koje su određene ubrzanim rastom ili gubitkom željeza (Tablica 4. Deficit željeza nastaje.kod djevojčica i četrnaeste godine kod dječaka. Kako se količina cirkulirajućeg hemoglobina rapidno povećava. a da nije vezan uz pridržavanje dijete. potreban je povećani unos željeza da bi adekvatano pratio masu stvorenog hemoglobina. U prvoj godini života se tjelesna masa utrostručuje. Najčešće se manifestira u periodu najbržeg rasta.). Nakon 6 mjeseci života ishrana na majčinom mlijeku ne štiti dijete od nedostatka željeza (3). Dvovaljano fero se bolje resorbira od trovaljanog feri. koja su nakon 6 mjeseci hranjena isključivo majčinim mlijekom. Od 20-80% željeza u majčinu mlijeku se apsorbira. kojega uglavnom ima u hrani. Željezo se resorbira u cijelom probavnom sistemu. tako da je nutricionalni status dojenčadi hranjenih majčinim mlijekom sa 6 mjeseci bolji nego one hranjene kravljim mlijekom.

Laboratorijski nalazi 10 . feritin. podbulo lice. Ukupni gubitak željeza u 24 sata ne prelazi 1 mg. kredu ili žbuku sa zida. a posljedica su smanjene opskrbe tkiva kisikom. snižen krvni pritisak i ubrzan slabije punjen puls. kožom. Adinamija. umor. Svaka molekula apoferitina može prihvatiti 4500 atoma željeza u svojoj unutrašnjosti. tahikardija i sistolički šum nad srcem. protein mukoze crijeva predaje željezo proteinu plazme transferinu. Simptomi sideropenične anemije Simptomi su karakteristični blijedilo kože i sluznica.fero formu. a normalno je iskorišteno samo oko 20% ovog kapaciteta. Nerijetko djeca jedu zemlju. slabost. U spoju željeza sa specifičnim proteinima nastaju hemoglobin. sklonost infekcijama. Kod sideropenije vrijednost nezasičenog transferina je povišena. zbog toga su vrijednosti haptoglobina kod brzog razaranja eritrocita snižene. anoreksija mogu biti izraženi. a kod infekcije je snižena ili normalna. mioglobin. Nađu se krhki nokti i kosa. Ono se fiziološki veže za specifične proteine stvarajući reverzibilne labave spojeve. Nakon što se eritrociti razore hemoglobin se veže za haptoglobin što onemogućava filtriranje hemoglobina u bubregu. Mogu se povremeno javiti edemi na gležnjevima. Apoferitin. Kada je sav haptoglobin iskorišten javlja se hemoglobin u urinu. hemosiderin. Malena količina željeza se gubi fiziološki probavnim traktom. ili pri rastu kose i noktiju. dok gastroferin proizveden u stanicama želudca veže željezo i omogućuje bolju asimilaciju. razdražljivost. Zato možemo naglasiti da haptoglobin omogućava da organizam ne gubi željezo.

a kod teže sideropenije mogu izgledati poput prstena (anulociti). a biti će povećan ako se registriraju eritrocitri različita volumena. 11 . koja imaju deficit željeza u organizmu su ispod desete percentile u težini. ali smanjenu sposobnost uništavanja bakterija.Broj eritrocita često nije pouzdana pretraga. dok eritropoeza bude smanjena u kasnijoj fazi bolesti. ali količina sveukupnog željeza u organizmu snižena. MCH (srednji stanični hemoglobin) i MCHC (srednja stanična koncentracija hemoglobina u eritrocitu). Brzi porast težine uz poboljšanje apetita nastupa nakon terapije željezom. Celularnost koštane srži je uvećana zbog hiperplazije preteća eritrocita. a vrijednost feritina snižena. pa govorimo o hipokromiji. 30%-50% djece. manji su (mikrociti). različite veličine (anizociti). jer ispočetka može biti normalan zato što deficit željeza uzrokuje najprije smanjenu sintezu hemoglobina. MCH. kao i MCV (srednji stanični volumen). promjene u ponašanju. Djeca koja imaju deficit željeza imaju smanjene vrijednosti T limfocita u serumu. RDW ( od engleskog red cell volumen distribution width) što znači širina raspona volumena crvenih krvnih zrnaca. tada je vrijednost transferina poveĆana. a isto tako dva do četri puta su uvećane vrijednosti trombocita u perifernoj krvi. Automatski brojači mjere direktno MCV. mjeri anzocitozu. Vrijednosti željeza u serumu mogu biti normalne.MCHC I RDW. Neutrofili imaju normalnu fagocitnu sposobnost. Posljedice anemije u djece Promjene epitela. Hematokrit je snižen. Eritrocti su slabije obojani. što je prvenstveno vezano uz anoreksiju. različitog oblika (poikilociti). abnormalna regulacija temperature i poremećen imunološki odgovor mogu se primjetiti kod djece s anemijom. retardacija rasta.

Često izazivaju epigastričnu bol. pogotovo oni koji su priređeni kao otopine ili kapi. Osim toga poznato je da preparati željeza. Liječenje treba započeti subterapijskim dozama radi moguće iritacije probavnog trakta. slaba asimilacija željeza. koji se upoptrebljavaju u liječenju anemije zbog nedostatka željeza. Peroralna terapija željezom je efikasna. tako da vrlo brzo nakon 12 . kada uzimanje željeza per os nije moguće (povraćanje. resekcije crijeva ili duodenuma. Apsorpcija dvovaljanog (fero) uspješnija je od apsorpcije trovaljanog (feri) željeza pa reduktivna sredstva kao što je vitamin C pomažu proces apsorpcije. pa kada se navikne sluznica probavnog trakta onda se postepeno povećava do pune doze.Liječenje Liječenje ide u dva smijera: nadoknada željeza i uklanjanje faktora. Dužina liječenja željezom ovisi o deficitu željeza i brzini normalizacije krvnih nalaza. U slučaju izostanka retikulocitoze potrebno je provjeriti dali je došlo do očekivane asmilacije željeza i da li je dijagnoza ispravna. a zatim i kod roditelja. Samo u iznimnim slučajevima. koji je doveo do sideropenije. graft versus host disease crijeva nakon transplatacije koštane srži) željezo se daje parenteralno. nagon na povraćanje. Potrebno je osigurati dovoljan unos željeza hranom za vrijeme i nakon završetka terapije. Ovakve manifestacije lako stvaraju odbojnost prema određenom preparatu kod djece. mijenjaju boju zubi. pa se događa da roditelji prerano prekidaju terapiju preparatima željeza kod svoje anemične djece. Uz željezo obavezno je davati C-vitamin. sigurna i jeftina. proljevi. proljeve ili zatvor. abdominalne boli. uz eventualno B vitamine i folnu kiselinu. Preparati željeza. Ako je liječenje uspješno nakon 3-5 dana dolazi do porasta broja retikulocita i do 50%o. konstitucionalne anomalije probavnog trakta.

Posljedično neravnoteža u metabolizmu željeza može jako pogoditi imunološke efektorne funkcije (4). za djecu ugodan za uzimanje i da se ne taloži na zubima. Prisustvo željeza u stanicama može imati lagani poticaj za proliferaciju T helper 1 (Th1) i Th 2 subpopulacija limfocita. koja imaju mliječne zube nikako ne nestaju. Zato kod odabira preparata za liječenje moramo uzeti u obzir da je terapijski efikasan. Jedan od takvih preparata je Legofer otopina za oralnu primjenu (Alkaloid Skopje). Ovaj estetski poremećaj rastužuje roditelje i također doprinosi prijevremenom ukidanju terapije od strane roditelja. Željezo je takođ er centralni element u regulaciji imunoloških funkcija. Igra važnu ulogu u citotoksičnosti vezanoj za makrofage sudjelujući i u nekoliko različitih oksidativnih procesa.uzimanja ovih preparata možemo primjetiti vrlo ružne crne naslage na dječjim zubima. 13 . koje se dugo i uporno zadržavaju. Kod novorođenčadi ili mlađe dojenčadi osim sirupa mogu se primjenjivati preparati željeza u obliku kapi . ANEMIJA KRONIČNE BOLESTI Održavanje celularne homeostaze željeza je važno za mnoge esencijalne biološke procese kao i za rast organizma. da je dobro podnošljiv. a kod starije djece u obliku tableta ili dražeja. da se lako dozira. Modulira aktivnost različitih limfocitnih subpopulacija i njihov efektorni mehanizam. a vrlo često kod male djece.

Citokini porijeklom iz makrofaga (IL-1 i TNF-α) mogu inducirati hipoferemiju povećavajući vezanje željeza u monocite i makrofage. čak Th1 citokini IFN-α i IL-2 jako ubrzavaju ekspresiju transferinskih receptora (4). gdje poremećaji metabolizma željeza koincidiraju sa različitim imunološkim fenomenima vezanim pretežno za stanični imunitet. što se reflektira na nivoe serumskog feritina.Stanična imunost igra najvažniju ulogu u patogenezi ACD. što se događa u akutnoj fazi pod utjecajem IL-1 i TNF-α (5).Upravo zbog toga postoji veliki interes kod takozvane anemije kronične bolesti (ACD). Vrlo popularna je hipoteza da su aktivirani makrofazi centralni element u patogenezi ACD. inducirajući hipoferemiju povećavanjem prihvaćanja željeza i njegovo inkorporiranje u depo protein feritin. Neka istraživanja ukazuju da IL-6 može učestvovati u indukciji hipoferemije povečavajući sintezu feritina i inducirajući prihvaćanje željeza najprije u hepatocite (6). Citokini mogu također inducirati sintezu H-lanca feritina. 14 . Odlazak željeza iz eritroidnih progenitor stanica rezultira redukcijom hem sinteze i redukcijom globalnog kapaciteta za transport kisika. kao i njegova saturacija željezom manja od normalnih vrijednosti ili je čak jako snižena. čak je koncentracija serumskog transportera željeza transferina kao esencijalnog proteina za vezanje željeza. sa niskim koncentracijama željeza u serumu i povečanjem željeza u depoima. Hipoferemia i citokinska aktivnost Anemia kronične bolesti je karakterizirana poremećajem distribucije željeza.

Nedostatak može nastati zbog defektne apsorpcije. Nastaje kod djece zbog nedostatka vitamina B12 ili folne kiseline. anizocitoza i poikilocitoza. MCV je uvijek veći od normale i iznosi od 96 do 146 fl. Citokini IL-1.Efekti citokina na transport željeza i proteine za pohranu su izgleda najvažniji faktor. dok je MCHC normalan. koji se oslobađa za vrijeme staničnog imunološkog odgovora jako interferira sa metabolizmom željeza. želudca i crijeva. Posljedica nedostatka ovih vitamina je makrocitna megaloblastična anemija. infekcija i anomalija gastrointestinalnog trakta. Hipoferična infekciozna anemia i bijeg željeza u depoe rezultira porastom efektorskih funkcija monocitno/makrofagnog sistema protiv mikroorganizama ili tumorskih stanica. Polimorfonuklearni leukociti su abnormalno veliki i hipersegmentirani. koji su abnormalno veliki i ovalni. koji uzrokuje hipoferemiju za vrijeme aktivacije celularnog imuniteta. TNF-α i IFN-α oslobođeni u upalnom i patološkom imunom procesu suprimiraju produkciju eritropoetina i smanjuju učinak na eritrocitopoezu. megakariocita i stanica sluznice usta. povećan je i MCH. a život eritrocita je smanjen na oko 80 dana (7). zbog poremećenog metabolizma ili transporta B12 i 15 . MEGALOBLASTIČNE ANEMIJE Simptomi megaloblastične anemije nastaju zbog smanjene produkcije zrelih eritrocita. Kod nedostatka ovih vitamina nastaje poremećaj u sazrijevanju eritrocita. Citokini kao što je IFN-α. granulocita . Izražena je makroovalocitoza. koji sudjeluju u intracelularnim metaboličkim procesima i sintezi DNA.

U koštanoj srži nalazimo značajnu destrukciju prekursora eritrocita.).zbog djelovanja lijekova i nekih kemijskih spojeva. U slučaju da nije jasan uzrok najbolje je nadoknaditi oba vitamina. Nedostatak folne kiseline ne izaziva neurološke promjene. Ove velike stanice imaju karakteristične velike jezgre. Ako je promijenjena struktura i funkcija parijetalnih stanica želudca ili ileuma također može nastati anemija (Tablica 5. Izražen je nedostatak apetita. nazalnoj i lingvalnoj sluznici. čiji je rezultat neefektivna eritropoeza i skraćeni poluvijek eritrocita. U slučaju nedostatka B12 vitamina mogu biti prisutne i neurološke manifestacije: parestezije do klonusa uz pozitivan Babinski. Pojačan je metabolizam željeza i smanjena inkorporacija željeza u cirkulirajuće eritrocite. slabost ruku i nogu. a uzrok joj je snižena količina folne kiseline u kozjem mlijeku. promjene na jeziku sa atrofičnim papilama crvenilom i pečenjem. Prisutni su klasični simptomi oštećenja kičmene moždine nesiguran hod. umor. Citogenetika koštane srži je poremećena. Neurološke promjene nazivamo funikularna mijeloza i nastupaju mnogo prije nego promjene krvne slike. Tipična megaloblastična anemija može se javiti u dojenčadi hranjenoj isključivo na kozjem mlijeku. Prava perniciozna anemija dječje dobi javlja se veoma rijetko. Povećan je nivo nekonjugiranog bilirubina i vrijednosti LDH u serumu. Terapija Liječenje je nadomjesno. koža je blijeda poput slame. Početak je podmukao. Abnormalno velike stanice su prisutne u bukalnoj vaginalnoj. Visoke doze folne kiseline mogu potaknuti hematološki odgovor u bolesnika sa 16 . lomovi kromosoma i proširene centromere. klonulost. a sluznice su također blijede. nađu se elongirani kromosomi.

HEMOLITIČKA ANEMIJA To je stanje. Normalizacija hemoglobina može se očekivati za 6 do 8 tjedana. 100 do 200µg folata dnevno dati će dobar odgovor. Rezultat je hemolitička bolest. Eritrociti su strukturalno normalni. vezanjem komplementa na memebranu ili ekstravaskularno pomoću makrofaga. koja ako nije kompenzirana rezultira anemijom.B12 deficitom. međutim mogu pogoršati neurološke simptome. koje mogu biti izazvane imunim ili neimunim faktorima i intrakorpuskularne koje nastaju zbog defekata u eritrocitu. što može biti uzrokovano aktivacijom makrofaga zbog patološkog imunološkog procesa na eritrocitu ili zbog promjena u strukturi membrane eritrocita. Razaranje eritrocita može nastati intravaskularno i može biti uzrokovano traumatskim oštećenjem eritrocita. Folna kiselina je obično djelotvorna peroralno. Oporavak je brz. kod kojeg je skraćen poluživot eritrocita zbog pojačane razgradnje istih. Imune hemolitičke anemije 17 . Ekstrakorpuskularne anemije uvijek su stečene. a retikulocitna kriza nastupa trećeg i četvrtog dana. djelovanjem toksina. pa se čak dobro resorbira i u malapsorpcionim bolestima. tako da su kontraindicirane u terapiji bolesnika sa B12 deficitom. B12 vitamin primjenjuje se intramuskularno 1000µg dva puta tjedno. dok korpuskularne mogu biti stečene ili prirođene (8). Hemolitičke anemije dijelimo na ekstrakorpuskularne.

). IgG antitijela ne aglutiniraju eritrocite in vitro i njihov termalni optimum je oko 37°C(9). Nazivamo ih kompletna ili hladna antitijela (10). čija je mambrana fragilnija zbog manjka ili 18 .Izoimune hemolitičke anemije nastaju zbog neslaganja krvnih grupa (AB0.Imune hemolitičke anemije mogu biti izoimune ili autoimune. bifazičnu hemolizu. koju karakteriziraju loptasti mali eritrociti. Oštećene eritrocite iz cirkulacije odstranjuje monocitno-makrofagni sistem. Primjer su hemolitička bolest novorođenčeta i hemolitičke reakcije. Autoimuna hemoliza klasificira se u tri grupe na temelju termalne reaktivnosti antitijela. Autoimune hemolitičke anemije (AIHA) su uzrokovane imunoglobulinima klase IgG i IgM. hemoglobina (hemoglobinopatije) ili nastaju zbog poremećaja metabolizma eritrocita (enzimopatije). koje nastaju nakon transfuzije krvi (Tablica 6. IgM obično uzrokuju in vitro aglutinaciju i vežu se na temperaturi ispod 20°C. U bolesnika sa autoimunom hemolizom možemo naći: AIHA sa inkompletnim toplim antitijelima. a rijeđe IgA. sa inkompletnim toplim antitijelima i toplim hemolizinima. Anemije vezane uz defekte membrane eritrocita Hereditarna sferocitoza je najčešća nasljedna hemolitička anemija. Intrakorpuskularne hemolitičke anemije su urođene i vezane su uz defekte membrane (membranopatije). Ova antitijela uz pomoć komplementa oblažu i oštećuju membranu eritrocita. ako vrijednosti hemoglobina brzo padaju. Nazivamo ih inkompletnim ili toplim antitijelima i nalaze se kod 70% AIHA. Simptomi bolesti mogu biti vrlo teški. Rh). s toplim hemolizinima. s hladnim aglutininima i hemolizinima.

a s obzirom da su ovi eritrociti posebno osjetljivi na oksidanse nastaje njihova brza hemoliza. Kvantitativni poremećaj u stvaranju alfa i beta globinskih lanaca očituje se kliničkom slikom talasemije. Najčešće se manifestira hemolitičkim krizama nakon uzimanja nekih lijekova ili tvari kao što je bob. a ekspresija ovisi o veličini nedostatka spektrina. Talasemija minor je heterozigotna. pneumokoknom i hemofilus influence vakcinom. koja se pojavljuje u slučaju da su oba roditelje prenosioci talasemije i potpuni je nedostatak ili se stvara samo mala količina beta-lanaca. koji se nasljeđuje spolno vezano. Hemoglobinopatije Nastaju zbog stvaranja patoloških hemoglobina (kvalitativni) ili poremećaja u stvaranju normalnih hemoglobina (kvantitativni). sa minimalnim poremećajem crvene krvne slike. pa se iz istog razloga bolest zove favizam. Bolest se nasljeđuje autosomalno dominantno. Poluživot eritrocita je skraćen. koja se ne preporuća kod djece prije sedme godine života. Anemija zbog poremećaja metabolizma eritrocita Najčešći je nedostatak enzima glukoza-6-fosfat dehidrogenaze. obično je bez simptoma. Razlikujemo talasemiju major. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike kronične hemolitičke anemije sa splenomegalijom i nalazom sferocita u razmazu periferne krvi.stvaranja nestabilnog spektrina unutar membrane. 19 . Talasemija intermedija je srednje teškog stupnja i ne zahtijeva liječenje transfuzijama. Ovi lijekovi i tvari uzrokuju denaturaciju hemoglobina tzv. oksidacijski stres. Prije splenektomije obavezno je cijepljenje dijece meningokoknom. Terapija izbora u težim oblicima bolesti je splenektomija.

1984: 115-46. 20 .V. Blood Diseases of Infancy and Childhood. The C. Toronto.. J Pediatr 1977. U: Miller DR. Latham C. Iron nutrition in the brest-fed infant. Woodruff C. Mosby Company. Labar B. Princeton. LITERATURA 1. 1998: 118-22. Anemije zbog poremeĆaja u sazrijevanju U: Hematologija. pa se bolesnici često splenektomiraju. Eritrociti hemoliziraju u slezeni. St.Kod nas se susreće beta talasemija. Lukens JN.Louis.90:36. Baehner RL. McDavid S. Školska knjiga-Zagreb. 3. Iron metabolism and iron deficiency anemia. 2.W. Hauptman E i sur. McMillan CW. Kod teških anemija indicirana je transplantacija koštane srži (11).

Semin Hematol. Kiss JE. JAMA 1997. Overbeeke MAM. Medicus 1995.Winkelstein A. Hauptman E i sur. Munro HN. Bomford AB. 8. 60:10-18.1. Tablica 1.1. von dem Borne AEG Kr et al. 9. Školska knjiga Zagreb. Immunology Today 1995. defekti membrane (sferocitoza.16 No. 6. obično hereditarni 2. 2. Weiss G.19:1468-1475.4. 7. Anemija kroniČne bolesti U: Hematologija. Aurer I. Fuchs D. Linkage of cell-mediated immunity to iron metabolism. 1998.4 . Kogho Y. 116-117.1. Engelfriet CP. Unutarstanični ili unutrašnji defekti. Classification of the anemias based on etiology 1. unutrašnji vanjski Intenzivna destrukcija 2. Wachter H. Anemije. 1.10:495-99. Blood 1992. Kato J. Gubitak krvi: akutan ili kroničan 1. xserocitoza) 21 . Bone marrow transplantation for thalassemia and other inherited disorders of hemoglobin.Weatherall D. 11.Br 2/3:125-139. Hepatology 1994.29:3-12. Kobune M.2. stomatocitoza. Vol 278(22):1982-1992. Podjela anemija prema etiologiji Table 1. Autoimmune hemolytic anemia.Vol. Pathobiology 1992. 10. Nitsu Y. 1992. Labar B. 5.8:1379-81. Miyazaki E. eliptocitoza. Vol. Immunohematologic disorders.1.

1. neimunimehanizmi mikroorganizmi (bakterije. imuni mehanizmi) infiltracija abnormalnim stanicama ili nadomještanje (maligne bolesti. B12.2.2. arterijski presadak.3.4. bubrežnim. imuni mehanizmi: AIHA uzrokovana toplim antitijelima AIHA uzrokovana hladnim antitijelima aloimune hemolitičko transfuzijske reakcije hemolitička bolest novorođenčeta hemolize uzrokovane lijekovima alogena transplantacija koštane srži 2. 22 3. askorbinska kiselina.2. . Izvan stanični faktori 2. 3. Smanjena ili oštećena produkcija 3.1.uremički sindrom.2.2.4. deficit supstanci potrebnih za stvaranje eritrocita i hemoglobina ( željezo.1. endokrinim i kroničnim upalnim bolestima.1. piridoksin. TTP. HbC bolest. anomalije sinteze ( talasemija sindromi) 2. strukturalne anomalije (sickle cell anemia. 3. defekti enzima (glukoza 6-fosfat dehidrogenaze. osteopetroza. DIK.2.3.bakterijski toksini. kemikalije. defekti hemoglobina 2. folna kiselina. riboflavin) depresija ili inhibicija koštane srži ( infekcija.5. meningokokna sepsa) sekundarne udružene sa akutnom ili kroničnom infekcijom (bolesti bubrega i jetre.1. piruvat kinaze) 2. paraziti. maligne bolesti) splenomegalija i hipersplenizam 3. bakar. fizikalni agensi metabolički produkti. jetrenim.2. mielofibroza) sekundarno oštećenje koštane srži udruženo sa infekcijom. bolesti nestabilnog hemoglobina) 2. hemolizini) kemijske i fizikalne tvari (teški metali) sindrom fragmentacije eritrocita (umjetni zalisci. hemolitičko. opekotine.1.

III. bolesti membrane 1. primarna tip I.3.2.1.5. II.1. IV 3. Hereditarna sferocitoza 1.5. dizeritropoeza: inefektivna eritropoeza 3.1.2. Classification of the hemolytic diseases 1.1. sekundarna (nutricionalna. Hereditarna eliptocitoza 23 .5. Unutrašnji defekti eritrocita 1.1. defekti sinteze hema i globina) Tablica 2. Podjela hemolitičkih bolesti Table 2.

folna kiselina 1.5. Bolesti nestabilnog hemoglobina 1.6.3. maligne bolesti (limfomi) 2.1.1. uvečana slezena 2.1. teške opekotine 2.2.1.3. izoantitijela (fetalna eritroblastoza. traumatska ili mikroangiopatska hemolitička anemia 2.3.7.3.4.3.3. deficit enzima pentoza fosfatnog šanta (G-6-PD) 1.2.2. C.2.1. 24 .3.3. D) 1. transfuzijske reakcije) 2. vezana uz lijekove (hapteni.3. toksini.2.3. srčani zalisci 2. vaskulitis 2.3.2.1. vitamin E 2. hemolitičko uremički sindrom. bolesti hemoglobina 1.5. immune 2. Hereditara stomatocitoza 1. vitamin B12 1. Hemoglobinopatije (S. trombotička trombocitopenička purpura 2.3.2.4. maligna hipertenzija Tablica 3. udružena sa infektivnom bolesti (inf.4.3.2.1. Podjela anemija prema morfologiji Table 3.3. autoimuna hemolitička anemija (topla IgG i hladna IgM antitijela) 2.4. kolagene vaskularne bolesti (sistemski lupus eritematodes) 2. mikoplazma pneumonije) 2.2.1.4.1. diseminirana intravaskularna koagulacija 2. bolesti enzima 1.4. imuni kompleksi. kemikalije 2. Talasemija sindromi 1.1.4.3.3. Vanjski defekti eritrocita 2.1. heksokinaze) 1. deficit enzima Embden-Meyerhofovog puta (piruvat kinaze.1. nutricionalni defekti 1.1.4.1.2. mononukleoza. željezo 1.6. penicilin) 2.

4.1. 1.1. splenomegalia.2. oštećenje koštane srži 3. normocitna normokromna 1.1. toxični agensi. 4. vitamina C uzimanje antikonvulzivnih lijekova i antimetabolita folne kiseline aplazija ili hipoplazija koštane srži. 4. 4.7.2. 3.9. hemosideroza 4. udružena sa retikulocitozom kao odgovor koštane srži na hemolizu ili hemoragiju udružena sa infiltracijom koštane srži infestacija Diphyllobothrium latum nedostatak željeza talasemija sindromi kronična trovanja ostalo: vitamin B6 abnormalnosti. 4. Diamond Blackfan sindrom.3.6. mikrocitna normokromna 2.2. deficiti mase eritrocita i hemoglobina: kronične bolesti.1. 4.Clasification of the anemias based on morphology 1. 3.3. 1. folne kiseline. uremija. 4. perniciozna anemia megaloblastična anemija djetinjstva gastrointestinalne abnormalnosti dijetalni deficit vitamina B12. akutni gubitak krvi hemolitičke anemije (intrakorpuskularne. sideroblastična anemia. makrocitna normokromna 4. endokrine bolesti. idiopatska pulmonalna 25 . 4. mikrocitna hipokromna anemia 3. ekstrakorpuskularne) deficiti mase eritrocita i hemoglobina: kronične bolesti.5. oštećenje koštane srži 2. endokrine bolesti. toxični agensi.8. malignitet. splenomegalia.4. familjarna hipokromna mikrocitna anemia. malignitet.4. 3.3.

1.3. Etiologic factors in iron deficiency Povećane fiziološke potrebe 1. Gubitak krvi 3.3. trudnoća Smanjen unos željeza 2. smanjeni unos željeza zbog dijete 2. rast u adolescenciji 1.1. Uzroci nedostatka željeza Table 4.1. dvanaesnika i crijeva) 3.2. loša apsorpcija željeza ( celijakija. resekcija želudca.Tablica 4. 26 . 3. rast u dojenačkoj dobi 1. menstrualno krvarenje 1.2.4. 2. gastrointestinalno krvarenje fetalno maternalna-transfuzija hemoglobinurija 1.2. 3.

2.1. defektna apsorpcija 1. defektna apsorpcija 2.4. Ostalo 3. neadekvatan unos 1.1.1.3. nedostatak unutrašnjeg faktora 1. Nedostatak B12 vitamina 1. metaboličke bolesti 3. The causes of megaloblastic anemia 1. stećene bolesti DNA sinteze 27 .2. Nedostatak folne kiseline 2. metaboličke bolesti B12 vitamina 2. crijevna malapsorpcija 1.2.4. defektni transport 1.Tablica 5.2.2.2. neadekvatan unos 2. kongenitalne bolesti DNA sinteze 3. povećane potrebe 2.1. Uzroci megaloblastične anemije Table 5.3.

Vezana uz lijekove 3. penicilinski tip) 4. imunizacija (DPT. topla antitijela (bolest imunih kompleksa. varičele. infekciozna mononukleoza. Classification of the immune anemias based on etiology 1. maligne bolesti. hepatitis. Postinfekcijske ili post imunizacijske 2.1. topla antitijela (bolesti vezivnog tkiva.1. Sekundarna udružena uz neinfektivne bolesti 4. kongenitalni sifilis) 2. 3. imunodeficijencije) 28 .2. Podjela imunohemolitičkih anemija prema etiologiji Table 6.3. poliomielitis.1. 2. Topla antitijela CMV. mumps. tifoid) Hladna antitijela -mikoplazma pneumonije -infekciozna mononukleoza BifaziČna hemoliza (ospice.Tablica 6. Idiopatske nedefiniranog uzroka ili bolesti Obično su vezane uz topla antitijela 2.

4.2. hladna antitijela (maligne bolesti limfoidnog tkiva) 29 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->