P. 1
Slobodna Bosna [broj 750, 31.3.2011]

Slobodna Bosna [broj 750, 31.3.2011]

|Views: 1,106|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Apr 02, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/15/2013

pdf

text

original

WOLFGANG PETRITSCH ZA SB: NISU MI DOPUSTILI DA OD BiH GRADIM DR@AVU

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

D`inovski skandal lake dame sarajevskog pravosu|a

KORUPCIJSKA AFERA SUTKINJE KOJA JE ZA[TITILA “LAGUMD@IJU I DRUGOVE” OD “SLOBODNE BOSNE”

Sutkinji Lejli Fazlagi}
ogroman stan dodijelio ALIJA DELIMUSTAFI] za presudu protiv FDS-a te{ku 8 miliona maraka
www.slobodna-bosna.ba

ELIZABETH TAYLOR I RICHARD BURTON

Ljubav pod pokroviteljstvom Josipa Broza Tita

SADR@AJ
12 KULMINACIJA FEDERALNE KRIZE
SDP priprema zavr{ni obra~un s Hrvatima
Nova Vlada Federacije BiH, kojoj CIK osporava legalitet a dva HDZ-a i legalitet i legitimitet, u`urbano priprema izmjene Poslovnika o radu kojim se legalizira dono{enje odluka preglasavanjem; Slobodna Bosna otkriva za{to je SDP insistirao na preuzimanju makar jedne hrvatske pozicije u federalnoj Vladi i kako }e se novi na~in odlu~ivanja reflektirati na poziciju tri konstitutivna naroda du`nosti {efa OHR-a u razgovoru s na{om novinarkom govori o uspjesima, nedosljednostima i proma{ajima me|unarodne zajednice u BiH, komentira aktuelnu politi~ku scenu, govori za{to se anga`irao u za{titi generala JOVANA DIVJAKA

www.slobodna-bosna.ba
OLIVER FRLJI], pjesnik GORAN BABI], glavni akteri predstave: \UZA STOJILJKOVI], HANA SELIMOVI], BRANISLAV TRIFUNOVI], MIODRAG KRSTOVI], IVAN JEVTOVI], sarajevski glumac ZIJAH SOKOLOVI]...

64 KO TO TAMO MISLI
Dragan Sakan (1950. - 2010.)
U sarajevskoj galeriji “Black Box“ 24. marta otvorena je izlo`ba radova DRAGANA SAKANA, kreativca koji je bio pionir marketinga u biv{oj Jugoslaviji i svojim radom stekao svjetski ugled; izlo`ba “New Idea Woman“ posljednji je projekat ovog maga reklamne industrije, ~ovjeka stvorenog za glamur i bijela odijela a postavljanjem ove izlo`be njegovi prijatelji iz BiH su mu kao ro|enom Bosancu `eljeli odati posljednju po~ast

50 SKUP[TINA NS BiH
Lo{ vic o Iliji i Sulji
Po~etkom nedjelje u Sarajevu je odr`ana dugo najavljivana vanredna sjednica Skup{tine NS BiH na kojoj se glasalo o izmjenama Statuta na kojima ve} godinama insistiraju FIFA i UEFA; na{ novinar pratio je vanrednu Skup{tinu NS BiH, razgovarao s njenim najva`nijim akterima i analizira zbog ~ega je zapravo dobro da svjetska i evropska nogometna asocijacija suspendiraju ovakav Nogometni savez u BiH

22 SDP PROTIV MEDIJA
Dr`ava za nat~ovjeka

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

Uhodani SDP-ov trojac za tu`be i sahrane problemati~nih medija, @ELJKO KOM[I], ZLATKO LAGUMD@IJA, DAMIR HAD@I], poja~an provjerenim reketa{em-platforma{em finansijskog smjera MARINOM IVANI[EVI]EM, na sudskom ro~i{tu po tu`bi protiv nekada{njeg izdava~a “Dana“ SENADA PE]ANINA, a zbog navoda u tekstovima o aferi “REKET“ objavljenih u ovom magazinu, u{li su preko reda i uz pratnju naoru`anih stra`ara, te prekr{ili sva pravila koja vrijede za svakog “obi~nog 58 SIDRAN - PRVI PUT SA ~ovjeka“. Pe}anin, uhva}en u klopku nezavisnog pravosu|a, profesionalne ”OCEM” U BEOGRADU policije i “Platforme SDP-a“, tra`io je SB na premijeri “Oca na slu`benom suda~ku nadoknadu - izuze}e putu” u Ateljeu 212 sutkinje koja je dozvolila da novinari u sudnici svoju istinu govore u prisustvu naoru`anih SDP-ovih “simpatizera“ U beogradskom Ateljeu 212 premijerno je, 27. marta, izvedena predstava OTAC NA SLU@BENOM PUTU, koja je jo{ prije dva mjeseca u srbijanskoj prijestolnici najavljena kao pozori{ni doga|aj godine; za SB govore: pisac ABDULAH SIDRAN, reditelj

30 POGLED IZ BE^A
Propu{tene {anse BiH
Austrijski diplomata WOLFGANG PETRITSCH, nekada{nji visoki predstavnik u BiH, nepunu deceniju nakon odlaska s
31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET
NEKO REKO PA POREKO

SILAJD@I]A SLOMIO IZBORNI PORAZ

Federalni premijer Nermin Nik{i} nije se pojavio na sjednici federalnog Udru`enja poslodavaca
Federalni premijer “u poku{aju“ Nermin Nik{i}, zvani Neka, suprotno datom obe}anju, ipak se nije pojavio na posljednjoj sjednici Udru`enja poslodavaca FBiH koja je odr`ana po~etkom sedmice u poslovnim prostorijama ASA Group u Sarajevu. Nik{i} je ina~e potvrdio dolazak na sjednicu, ~ak je njegov {ef kabinata Ramiz Mehakovi} dan ranije dogovarao detalje oko protokola, no samo pola sata pred po~etak sjednice organizatori su obavije{teni da premijer ne}e do}i jer je “sprije~en neodlo`nim obavezama“. Nije te{ko pretpostaviti {ta je i ko je sprije~io premijera da se susretne sa 60-ak najuglednijih poslodavaca u Federaciji BiH. Dovoljno se prisjetiti ~injenice da se na ~elu ovog Udru`enja nalazi Nihad Imamovi}, krunski svjedok Tu`ila{tva BiH u predstoje}em sudskom procesu protiv Zlatka Lagumd`ije i Damira Had`i}a koji su osumnji~eni za reketiranje sarajevskih poduzetnika. (M.A.)

Lider Stranke za BiH Haris Silajdžić definitivno se povlači iz aktivne politike
Foto: Milutin Stoj~evi}

KRAJ POLITI^KE KARIJERE

Lider SBiH Haris Silajd`i} odlazi u politi~ku mirovinu

Nermin Nik{i}

Lider Stranke za BiH Haris Silajd`i} definitivno je prelomio odluku o kojoj se u strana~kim kuloarima {apu}e ve} neko vrijeme: na predstoje}em strana~kom kongresu, koji }e se odr`ati po~etkom juna, Silajd`i} se ne}e kandidirati ni za jednu strana~ku funkciju. Odluku je saop}io na sjednici strana~kog Predsjedni{tva odr`anoj po~etkom sedmice, no nekolicinu naju`ih strana~kih suradnika puno je ranije obavijestio o svojoj namjeri. Jo{ prije dva mjeseca potpredsjednik Stranke za BiH Beriz Belki} u povjerenju nam je rekao da se Silajd`i} namjerava povu}i iz politike, ali nas je zamolio da vijest ne objavljujemo “jer ga poku{avamo ubijediti da promijeni odluku“. Silajd`i}eva odluka o prijevremenom odlasku u penziju nesumnjivo je povezana s izbornim fijaskom koji bi se bez pretjerivanja mogao okarakterizirati i javnim poni`enjem. Na izborima je dobio skoro tri

puta manje glasova od SDP-ovog kandidata @eljka Kom{i}a i skoro dva puta manje glasova od kandidata SNSD-a Neboj{e Radmanovi}a, s kojima se u protekle ~etiri godine “rotirao“ na ~elu Predsjedni{tva BiH. Silajd`i}ev strmoglavi pad na oktobarskim izborima mo`da se mo`e objasniti neispunjenim predizbornim obe}anjima, ali kako objasniti vrtoglavi rast podr{ke @eljku Kom{i}u? Je li njegov anga`man u protekle ~etiri godine u Predsjedni{tvu BiH bio tri puta zapa`eniji i vredniji od anga`mana Harisa Silajd`i}a? Lider Stranke za BiH mirno je primio izborni poraz a izostanak podr{ke na izborima shvatio je kao poruku da bi se trebao povu}i iz aktivne politike. U vrhu Stranke za BiH ne `ele licitirati imenima predsjedni~kih kandidata, no nezvani~no smo doznali da se u naju`em krugu kandidata za preuzimanje partijskog trona nalaze Beriz Belki} i Amer Jerlagi}. (A. Metiljevi})
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MARIO ILI^I]

Plavo-plavi praznik 90 godina Želje

RASTI, MOJ ZELENI SABORE

Neizvjesna utakmica za ~elnu poziciju Sabora Islamske zajednice BiH
Vi{emjese~na izborna utakmica u Saboru Islamske zajednice BiH napokon bi se trebala okon~ati u subotu, 2. aprila, na konstituiraju}oj sjednici novog saziva Sabora, na kojoj }e biti izabrano i novo saborsko rukovodstvo. Me|u najozbiljnijim kandidatima za predsjednika Sabora nalazi se dosada{nji predsjednik Edhem Bi~ak~i}, koji u`iva neskrivenu podr{ku reisa Ceri}a, ali podjednake {anse daju se i Safetu Softi}u, koji je u prethodne ~etiri godine predsjedavao Predstavni~kim domom Parlamenta Federecije BiH i za kojeg se ina~e tvrdi da u`iva punu podr{ku SDA. Vrh SDA ne `eli se javno uplitati u izbor saborskog rukovodstva, no potajno lobira za izbor svojih favorita, kako bi se odr`ala obostrano korisna vi{egodi{nja simbioza usopostavljena izme|u Islamske zajednice BiH i SDA. (A. M.)

PRIJATELJI NA OKUPU PRIJATELJI NA OKUPU

[efovi Dinama ii @elje u [efovi Dinama @elje u jaranskom ozra~ju jaranskom ozra~ju

NI[TA BEZ @ELJE

Legendarni Ivica Osim na svoj stadion do{ao je u pratnji supruge Asime i reprezentativca BiH Zlatana Bajramovi}a

SARAJEVO - ZAGREB, FOREVER
31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

Gradona~elnici Milan Bandi} i Alija Behmen

Vahid Halilhod`i}, trener Dinama, na Grbavici je do~ekan sa najiskrenijim aplauzom

KARIKA KOJA JE NEDOSTAJALA

Edhem Bi~ak}i}

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

NACRT PRIJEDLOGA - USTUPAK SOCIJALNOJ DEMAGOGIJI
Pi{e: SENAD AVDI]

Nije to baš do kraja loše: otvara se pitanje, međutim, kome u Evropi kao ozbiljan partner “za partiju dijaloga“ može poslužiti federalni premijer, navodno u mladosti ozbiljan obućarski kandidat i dunđer NERMIN NIKŠIĆ i njegov kabinet sastavljen po principu “spoj neiskustva i starosti“, Radivojevići, Kaplani, Mašići? Ima li neka UEFA da ih izolira, ili barem trajno suspendira u evropskom političkom prostoru, da takve nakaze ukloni Evropa ako već ne može Vijeće naroda federalnog Parlamenta?!
ako god okrenem, s koje god strane pogledam, osmotrim, provjerim..., ne postoji ni jedan krupan razlog zbog kojeg bi neko ko nije vitalno zainteresiran trebao jadikovati zbog me|unarodne suspenzije bosanskohercegova~kog fudbala. Krovne svjetskoevropske nogomotne institucije i njihovi ~elnici, Sepp Blatter, Michael Platini, nisu ljuti i rigorozni zbog pi{ljivog, su{tinski efemernog, neva`nog statuta koji ho}e ili ne}e biti usvojen - toj se gospodi nogometnoj aristokraciji, koja drma milijardama eura nogometom zgrnutog novca, gadi, ispod ~asti im je da za sugovornike s ove, na{e, strane imaju ortodoksnu bagru, skorojevi}e, presu|ene kiriminalce, mucave provincijske radnike “u

K

Slovenije. Ali je, valja priznati, nogometni savez te zemlje u vrijeme njegove vladavine ekonomski i rezultatski eskalirao. Pomogla je ta ekipa, okupljena oko nedjeljnika Mladine u temeljitom preispitivanju, reformiranju postoje}e dru{tveno-ekonomske stvarnosti: ispalo je za njih dobro: Janez Jan{a koji je bira~e mobilizirao na antimilitaristi~koj platformi uniformirao je Sloveniju i u tom projektu goleme pare namaknuo; Igor Bav~ar, prvi pluralisti~ki ministar policije u Sloveniji, trenuta~no je jedan od najbogatijih ljudi u regiji; Zoran Thaler, ~lan iste ekipe, nekada{nji ministar vanjskih poslova Slovenije i poslanik u Evropskom parlamentu, onomad je tra`io od maskiranih novinara 100 hiljada eura e da bi u Briselu progurao

Neka PIK postupi kao UEFA - suspendira sve dalj
oblasti sporta“ (^olakovi}, Dominikovi}...) “dovitljive, ^ lucidne“ operativce (Munib U{anovi} i ostali), razuzdane M notorne siled`ije (Hamdija Abdi} i sli~ni). H o {to je UEFA odlu~ila treba i mora biti “ispo{tovano“ - racionalna i nesentimentalna, dosljedna, te{ka logika suspenzije. Ne zbog nas, ne zbog njih, ve} zbog dostojanstva te ozbiljne starinske firme sa sjedi{tem u Zürichu. Ba{ briga birokraciju koja je jedva do~ekala prve proljetne dane na obalama obli`njeg `enevskoga jezera, dakle evropsko-svjetsku nogometnu sredi{njicu za sirote bosanskohercegova~ke birokratske krvopije ^eke, ^olakovi}e, Dominikovi}e, U{anovi}e. Do{ao nam je ovdje u ime UEFA-e nepravilnosti knji`iti strogi slovena~ki ~lan te institucije France Zavrl. Nekim slu~ajem, okvirno, znam vertikalnu prohodnost gospodina Zavrla. Nema nijednog posla kojeg se dohvatio a da nije nakon toga izletjela neka velika korupcijska afera. Diplomata Zavrl je, hajde recimo, uspje{an bisnismen, formiran u liberalnoj slovena~koj povijesnoj posttotalitarnoj politi~koj, a pogotovo ekonomskoj strukturi, zavrnuo je neku firmu u postranzicijskom pegrupisavanju
6

stanoviti zakon, pa se posuo pepelom, popi{manio i podnio ostavku. EFA }e, koliko se mo`e prepoznati iz najavljenih sankcija protiv Fudbalskog/Nogometnog saveza BiH, nametnuti vlastitu “privremenu vladaju}u“ strukturu koje }e biti potpuno raspar s postoje}im, etabliranim, navodno etno-entitetskim poretkom. [ta nam to dokazuje? Ni{ta. Da smo mi dosljedniji, a Slovenci br`i. Za po~etak, a navikli smo se na stalne po~etke, na{ se `ivot od po~etaka i sastoji, to je sasvim prihvatljivo i dobrodo{lo rje{enje: {to bi se neko u krovnoj nogometnoj bosanskohercegova~koj firmi zajebavao, razbijao glavu s notornim lokalnim ratnim pizdarijama, usputnicima i sudbinskim dilemama tipa je li Jusuf Pu{ina ratni zlo~inac i da li je general Ivo Miro Zlatan Mijo Jeli} iz [irokog Brijega po~inio stanovite nepravilnosti suprotne “obi~ajima ratovanja“... Ako se to desi, bit }e dobro, ma {ta dobro, bit }e genijalno: nema vi{e entitetskih, kantonalno-op}inskih besposli~ara, izvjesnih socijalnih slu~ajeva, zalizanih
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

T

U

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Mario Ili~i}

Je li me|unarodna zajednica prema doma}im politi~kim elitama mogla pristupiti drakonskim mjerama koje je UEFA “potegla” prema nogometnim bezveznjakovi}ima

DRAGOCJEN I PRIJEKO POTREBAN REZ

“radnika u oblasti sporta i fizi~ke kulture“ maskiranih huligana. Dobro je ~ak i kad idiotski zvu~i formulacija “Sportsko povjerenstvo za uspostavu povjerenja“.

Sve su relevantne evropske nogometne asocijacije, uklju~uju}i i ranije pomenutog Zarvrla i njegovu bazu u Sloveniji, jednodu{no zaklju~ile da im glupava, tupava, nekompetentna, korumpirana

ne doma}e i me|unarodne aktivnosti bosanskih politi~ara
UEFA je nemilosrdna, stroga, ali pravedna, a kada ustreba, umije biti i dare`ljiva. Onako, uzgredno. Koristi se svojim pravima i resursima, ali i opakim mjerama kontrole. “Opa, de~ki“, vele ciri{ki nogometni birokrati Hrvatskom nogometnom savezu i zaklju~uju: “Na Malti ste napravili veliko sranje. Zbog toga }e va{ predsjednik Vlatko Markovi}, a i Savez op}enito, dobiti po labrnji“. Ta~ka. Nema drugostupanjskog postupka, apelacije, suspendirana je demokratska procedura. Nema milosti {vicarska nogometnobirokratska neman ni prema Srbiji - “Jesu li va{i divljaci zapalili stadion u Italiji? Za kaznu }ete kvalifikacije za EP igrati bez navija~a, a usput }e vam biti poni{ten, ina~e regularan, gol u Talinu protiv Estonije“. udbal/nogomet, sport op}enito, egzaktna je, provjeriva, zahvalna materija i, {to je najva`nije, ima ~vrsto uspostavljenu planetarnu kulturu sankcija, nagrada, priznanja i kazni. Ne mo`e se u sportu desiti da neko ko je izgubio sebi ostavi slobodu da dokazuje kako je pobijedio. Ima jedan pametnjakovi}, sa ogromnim pokri}em, Ivica Osim mu je ime, gdje god kro~i oko njega je bukadar japanskih novinara, a on im iz sekunde u minutu dokazuje da je su{tina svega malo reda, malo discipline i ne{to malo dara, talenta...
31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

elita iz Nogometnog saveza BiH ne mo`e niti smije biti “partner“ u dijalogu. Nije to ba{ do kraja lo{e: otvara se pitanje, me|utim, kome u Evropi kao ozbiljan partner “za partiju dijaloga“ mo`e poslu`iti federalni premijer, navodno u mladosti ozbiljan obu}arski kandidat i dun|er NERMIN NIK[I] i njegov kabinet sastavljen po principu “spoj neiskustva i starosti“, Radivojevi}i, Kaplani, Ma{i}i? Ima li neka UEFA da ih izolira, ili barem trajno suspendira u evropskom politi~kom prostoru, da takve nakaze ukloni Evropa ako ve} ne mo`e Vije}e naroda federalnog Parlamenta?!

F

L

ako }emo mi za nogometnu reprezentaciju BiH, svaki }e momak, od Hasagi}a na golu do D`eke pred tu|im golom, u svakoj novonastaloj prilici sebi na}i izlaznu strategiju. Ali, za{to neko u me|unarodnoj zajednici, recimo Vije}e za implementaciju mira, nije konsultirao UEFA-u i pri tom zaklju~io: ova se samo`iva nacionalisti~ka bagra (politi~ari, sportski radnici, ministri, savjetnici...) mo`e primiriti samo tako da je se ukine i da se, temeljem te virtualne platforme Statuta NS/FS BiH, uz pomo} prijatelja, napokon kutari{emo Lagumd`ije, Dodika, ^ovi}a i da se u BiH po~ne normalno `ivjeti. Ne zadovoljavaju evropske standarde, brate...
7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 24. MART
“Kome se ne svi|a u ovakvoj Bosni i Hercegovini, neka ide iz nje“, poru~uje predsjednik Hrvatskog narodnog vije}a fra LUKA MARKE[I], ina~e dobitnik ovogodi{nje [estoaprilske nagrade Grada Sarajeva. Prvi se javljam i kandidiram, ni{ta mi se u ovakvoj BiH ne svi|a, samo neka mi fra Luka pomogne da zbri{em bilo gdje. Ka`u da je nedavno iza{ao oglas: “Povoljno prodajem ku}u, pet hiljada kilometara udaljena od Rogatice.“ Eh, da, tamo “tamo da putujem, tamo, tamo da tugujem“ (Ujevi}). ti~ku i vojno-strate{ku arapsku scenu. Lon~ar je u posljednjoj deceniji vanjskopoliti~ki savjetnik oba hrvatska predsjednika, najprije Stipe Mesi}a, a danas Ive Josipovi}a. Prije toga, dok je radio za UN ne{to vrlo va`no, neformalno, obavljao je i za Franju Tu|mana. Prije dan-dva u Beogradu je sahranjen divni ~ovjek @IVOMostarca Ivana Klasana koji je sko~io sa 130 metara visokog Avazovog tornja. “Najtira`niji dnevni list“ pi{u}i o ovom u`asnom doga|aju potcrtava da se Klasan nije bacio bilo odakle, da nije sko~io ofrlje, nepromi{ljeno, nego da je pri punoj svijesti odabrao “najve}u zgradu u regionu“. [to je za Radon~i}a, o~ito, veliko priznanje, ali i obaveza za sve budu}e samoubice. “Avaz“ se tako svrstao, i to se potcrtava, me|u najatraktivnije samoubila~ke destinacije u svijetu, rame uz rame sa Ajfelovim tornjem, mostovima u San Franciscu, Seattleu, San Diegu. A koliko je ono vremena pro{lo, {estsedam godina, tako negdje, kada se Fahrudin Radon~i} strmoglavio sa ~ardaka u zamku Senada [ahinpa{i}a [aje u Ustikolini i na jedvite jade ostao `iv. [ta bi Utemeljitelj uradio, da je neki medij uz tu vijest objavio “top ten chardacs suicide“, najatraktivnijih ~ardaka u BiH i regionu, idealnih za slomiti ki~mu, potresti mozak, ostati do`ivotni invalid. Da je sa~injen “super izbor“ nezaobilaznih orijentalnih interijera koji kroz stolje}a predstavljaju izazov za ekstremne sportove i ekstremisti~ke biznismene, nezaboravne budu}e invalide, paraplegi~are... “Avaz“ i dalje dvoji da li je nesretni Klasan pao, ili se poskliznuo sa “najve}e zgrade u regionu“. Mogao bi Radon~i} nakon ovog najnovijeg “velikog priznanja“ svoj arhitektonski ponos nazvati i “bosanski Ajfelov toranj“. Naime, prema jednoj teoriji, slavni toranj u Parizu nije dobio ime prema svom konstruktoru Alexanderu Gustavu Eiffelu, nego u spomen na izvjesnog nesretnog (engleskog) turiste koji se poskliznuo sa najvi{e ta~ke tornja a posljednje rije~i su mu bile: “I fall!“ (“Ja padoh!“)

PETAK, 25. MART
Javljaju mi prijatelji iz Be~a da je general JOVAN DIVJAK, iako formalno na slobodi, ve} malo psihi~ki i moralno naru{en. Gdje ne}e: Divjak 15 godina sakupljao novac da stipendira {kolovanje djece bez roditelja, ili koja su stradala u ratu, a njegova “vrhovna komanda“ EJUP GANI] za to vrijeme upisuje na svoje RAD KOVA^EVI], nekada{nji jugoslovenski ambasador u SAD-u, prije toga gradona~elnik Beograda, tokom 90-ih naj`e{}i kriti~ar Milo{evi}evog imperijalizma. ^ak su i takvog Kova~evi}a nove demokratske vlasti Srbije kooptirale. povremeno “koristile“, bio je ~lan nekih savjetodavnih parlamentarnih komisija. Volio bih da grije{im, ali nemam ni jedan razlog vjerovati da je aktuelni ministar vanjskih poslova BiH SVEN ALKALAJ ikada ~uo, a kamoli pro~itao Kova~evi}evu ultimativnu knjigu “Me|unarodno pregovaranje“. Iz druge ruke, ali pouzdane i ~vrste, sam ~uo, pa ako ja toj ruci vjerujem, mo`ete i vi meni. Negdje u ljeto 1993. godine do{ao u zeni~ku Centralu SDA biv{i ministar vanjskih poslova SFRJ RAIF DIZDAREVI] (jedno vrijeme Lon~arev i Kova~evi}ev {ef) i tra`io susret sa predsjednikom te stranke MIRSADOM ]EMANOM. Dizdarevi} li~no poznaje generalnog sekretara UN-a Butrosa Butrosa Ghalija, pa se nudi da pomogne, lobira u akcijama BiH dr`ave u Ujedinjenim narodima. Dizdarevi}a u zeni~koj sredi{njici SDA zaustavlja portir, uzima mu isprave i dojavljuje ]emanovoj sekretarici: “Predsjednika treba neki dedo iz Fojnice...“

mnogobrojne fakultete isklju~ivo djecu koja imaju bogate roditelje i koja, “deca“ po mogu}nosti, nisu optere}ena “nemilim ratnim doga|ajima“.

SUBOTA, 26. MART
Odli~na, pametna, neiskvarena, “do koske“ po{tena utakmica nogometne reprezentacije BiH i krvavo zaslu`ena pobjeda protiv Rumunije. Svi momci koji neobuzdano slave u Zenici znaju da je to bio njihov posljednji zajedni~ki podvig, za dandva }e ih UEFA-a, FIFA prekri`iti, izop}iti iz civilizirane nogometne obitelji. “Opro{tajni valcer“? Ne, na{i klinci su odigrali “tango smrti“, najbolje {to znaju, najplemenitije {to umiju - ba{ po ritmu i dramaturgiji raspada i tragedije okupljene u posljednjim scenama iz filma Balkan Express Branka Baleti}a...

SRIJEDA, 30. MART
Opet me zovu u emisiju Zabranjeni forum na TV Pink i iznova, ~etvrti put ove godine, pristajem. Okvirna tema je “po{ast korupcije“. Ima, ka`u kulturni istra`iva~i-turisti, na groblju u Parizu spomenik uva`enoj dami koja je bila neiscrpna muza svih umjetnika svog vremena (u knji`evnosti i umjetnosti) na kojem je (ne)dvosmislen epitaf: “Onoj koja nikada nije znala re}i ne.“ Navodno su osumnji~eni za taj epitaf bili i Baudelaire i Verlaine i Mallarme. Govorit }u o korupciji, lokalno i globalno, pa ako to ne otruje magnata-rekonvalescenta @eljka Mitrovi}a, `ivjet }e do`ivotno! [alim se, naravno. Simboli~no!

PONEDJELJAK, 28. MART
U Mostaru dugo nisam bio, ali mi pri~a prijatelj da se u pekarama (u isto~nom dijelu grada) hljeb prodaje po kliznim cijenama: svje`i hljeb ko{ta marka, a bajati, ju~era{nji, upola jeftinije. Dosjetila se neka hercegova~ka liska neki dan pa pru`a pola marke pekaru i veli: “Vidi, braca, sutra imam nekog posla, pa mi daj sad ovaj hljeb {to }e sutra biti bajat.“

NEDJELJA, 27. MART
BUDIMIR LON^AR, u posljednjih pola stolje}a ako ne najmo}nija, a onda, garant, najzajebanija persona (ex) jugoslovenske diplomacije, ve~eras na Hrvatskoj televiziji analizira uzavrelu geopoli8

UTORAK, 29. MART
Zlo~ina~ki, neljudski (da ostavimo profesionalizam na miru) izvje{tava Dnevni avaz o ju~era{njoj tragediji - samoubistvu
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

MINI MARKET
DODIKOVE TRIBUNE

EU LJUTA ZBOG MAPE PUTA

Predsjednik RS-a zapo~eo seriju populisti~kih tribina po gradovima RS-a
Predsjednik RS-a Milorad Dodik pro{le sedmice krenuo je u kampanju po gradovima RS-a pod nazivom “Republika Srpska na dobrom putu”.Tako je 24. marta odr`ao prvu tribinu u Trebinju, a za 31. mart najavljena je tribina u Isto~nom Sarajevu. Nema{toviti plagijatori iz Dodikovog kabineta pokrali su dobro poznatu kovanicu kampanje likvidiranog premijera Srbije Zorana \in|i}a “Srbija na dobrom putu” kojom je obilje`io prvu godi{njicu svoje Vlade. U okviru ove kampanje \in|i} je sa ministrima obi{ao desetine gradova u Srbiji u prolje}e 2002. godine u `elji da direktno i otvoreno razgovara sa gra|anima o njihovim problemima. \in|i}eve izjave izre~ene na tim tribinama u toku kampanje “Srbija na dobrom putu” osam godine nakon njegovog ubistva su najvi{e citirane. Me|utim, za razliku od demokratski orijentisanog \in|i}a, Dodik na svojim tribuna po gradovima Republike Srpske uglavnom raspiruje nacionalizam kojim poku{ava zamagliti sumornu ekonomsku sliku Republike Srpske. (M.M.)
Milorad Dodik

Monitoring tim EU-a nezadovoljan provedbom obeveza iz Mape puta
Zbog neusvajanja Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Agencija za borbu protiv korupcije BiH riskira da pokvari pozitivan dojam koji je ostavila na samom po~etku provedbe Odluke o bezviznom re`imu i bude “prozvana” u izvje{taju Monitoring tima o provedbi obaveza iz Mape puta za liberalizaciju viznog re`ima. Podsjetimo, v.d. direktor Agencije Mijo Kre{i}, kojeg je Parlamentarna skup{tina BiH imenovala do izbora direktora i dva zamjenika, vodio je aktivnosti oko pripreme prvog nacrta Pravilnika sa ekspertima anga`iranim od strane Delegacije EU-a u Sarajevu. No, dogovoreni nacrt Kre{i} je, kako saznajemo, potpuno izmijenio nakon ~ega su ga odbacili eksperti iz EU. Prema odba~enom prijedlogu, samo 14 od ukupno 52 zaposlenih u Agenciji bi se bavilo problemom korupcije, a ostatak poslovima nabavki, logistike, tehni~ke podr{ke... Pravilnik je, ina~e, glatko mogao biti usvojen jer se Vije}e ministara BiH redovno sastaje svake dvije sedmice, a i prijem u slu`bu novih slu`benika bi mogao po~eti i okon~ati se u kratkom roku. Vjeruje se da je do potpuno nepotrebne izmjene nacrta do{lo zbog toga {to Kre{i} `eli “uhljebiti” neke od svojih saradnika u ovoj Agenciji, nakon {to njemu osobno istekne mandat - prije svih, {eficu kabineta Miru Bagari} i savjetnika Bo`u Antunovi}a. Njegovo neusvajanje je jedan od problema sa kojima }e se susresti Monitoring tim BiH koji priprema Izvje{taj o provedbi obaveza iz Mape puta za liberalizaciju viznog re`ima, a naro~ito kada Monitoring tim Evropske Unije posjeti BiH, a {to se o~ekuje u maju ili junu ove godine. (D. S.)

HE, HE, HE GRABOVICA

Lagumdžija na čelo Elektroprivrede BiH namjerava dovesti svog asistenta Elvedina Grabovicu
Po nalogu partijskog {efa Zlatka Lagumd`ije, federalni ministri SDP-a u najskorije }e vrijeme krenuti u preuzimanje profitabilnih dr`avnih kompanija a prva na meti SDP-a na}i }e se Elektroprivreda BiH. Kako doznajemo, na ~elo ovog preduze}a Lagumd`ija namjerava dovesti svog asistenta s Ekonomskog fakulteta i poslovnog ortaka Elvedina Grabovicu, ina~e dirktora alternativnog telekom operatera T3. No, nije Lagumd`ija jedina veza Elvedina Grabovice s lektroprivredom BIH: novi direktor EPBiH navodno je ro|en je u Grabovici, nedaleko od istoimene hidroelektrane (HE Grabovica) na Neretvi! ^elnici SDP-a i SDA ranije su dogovorili raspodjelu najkrupnijeg izbornog Zlatko plijena, prema kojoj }e Lagumd`ija SDA zadr`ati kontrolu nad BH Telecomom dok }e SDP preuzeti kontrolu nad Elektroprivredom BiH. (M. A.)
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

10

MINI MARKET
PRO ET CONTRA
GUSTO TURSKO

Podržavate li suspenziju CIK-ovih odluka od strane OHR-a?
BAKIR DAUTBA[I]
Sekretar Ministarstva sigurnosti
stavnika a ne Ustavnog suda.

Turske sapunice vrte se na {est televizija u isto vrijeme
Te{ko da }e neka televizija u skoroj budu}nosti ponoviti uspjeh kakav je Mre`a plus ostvarila s turskom sapunicom 1001 no}. Tim prije, {to se odnedavno u isto vrijeme na bh. ekranima vrti {est razli~itih turskih sapunica - sve gora od gore! Po svemu sude}i, FTV je kupila najskuplju (2.500 dolara po epizodi!) i ~ini se najdosadniju tursku sapunicu, mada i turska sapunica koju emitira OBN s punim pravom konkuri{e za programski proma{aj godine. O~igledna inflacija turskih sapunica ni najmanje ne}e promijeniti ustaljene {eme prema kojim se tv gledanost ve} godinama {tima i prilago|ava poslovnim interesima marketin{kih me{etara. Za to je zadu`ena prvatna agencija Reofa Kljaji}a, Mareco Index Bosnia, ~iji je jedini zadatak da pokazatelje o tv gledanosti uskladi s ulo`enim sredstvima marketin{kih me{etara. (A.M.)

ADMIR KAPO
Predstavnik Udru`enja “Kupujmo doma}e”

BESIMA BORI]
Zastupnica u federalnom Parlamentu

DA
Podr`avam zato {to je Ustavni sud taj koji treba da donese odluku vezanu za navedene odluke CIK-a.

DA
Ako je po Dejtonskom ustavu OHR tuma~, onda moram podr`avati, jer ako ne bih podr`avao, automatski ne bih podr`avao ne{to {to je zakonom predvi|eno.

DA
To je dobar gest koji svjedo~i da se CIK upleo u ne{to {to nije njegova nadle`nost i da }emo sa~ekati Ustavni sud. Zato sam da institucije rade svoj posao.

ZLATAN OHRANOVI]
Izvr{ni direktor CCI-ja

AHMED BURI]
Novinar

IBRAHIM HAD@IBAJRI]
Na~elnik op{tine Stari Grad

NE
Bojim se da je ova odluka svojevrsno bje`anje od vlastite odgovornosti jer izvor problema nije u uskla|enosti ne~ijih odluka sa Ustavom nego u ustavnoj nedore~enosti, {to je u nadle`nosti visokog pred-

DA
Podr`avam OHR-ov agan`man jer su uzeli u svoje ruke dio posla koji im pripada. CIK se radije bavio upu}ivanjem stranaka nego pravilima igre, {to je njihov primarni zadatak.

NE
Ne podr`avam tu odluku jer tim suspenzijama stavljaju van snage ne{to {to ne bi trebali da stave.

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

11

KULMINACIJA FEDERALNE KRIZE

Nova Vlada Federacije BiH, kojoj CIK osporava legalitet a dva HDZ-a i legalitet i legitimitet, užurbano priprema izmjene Poslovnika o radu kojim se legalizira donošenje odluka preglasavanjem; Slobodna Bosna otkriva zašto je SDP insistirao na preuzimanju makar jedne hrvatske pozicije u federalnoj Vladi i kako će se novi način odlučivanja reflektirati na poziciju tri konstitutivna naroda

PLATFORMA[I PRIPREMAJU TEREN ZA POTPUNU MARGINALIZACIJU HRVATA U FEDERALNOJ VLADI
Napu{tanjem konsenzusa, Hrvati ostaju bez ijednog mehanizma za{tite od preglasavanja
12
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

SDP PRIPREMA ZAVR[NI OBRA^UN S HRVATIMA

31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

13

KULMINACIJA FEDERALNE KRIZE
Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

ek }e se u narednim danima otkriti stvarni razlozi zbog kojih ~elnica dva HDZ-a, Dragan ^ovi} i Bo`o Ljubi}, nisu prihvatili “kompromisni“ prijedlog (4+1) raspodjele hrvatske kvote vlasti u federalnoj Vladi. Prema ovoj formuli, koju je predlo`io SDP a prihvatio OHR, dva HDZ-a trebala su prepustiti SDP-u “samo“ jednu hrvatsku poziciju u federalnoj Vladi i sve bi bilo potaman. “Taj kompromis je odbio ^ovi} rije~ima da je to poni`avaju}e za HDZ BiH. Mislim da se s malo vi{e dobre volje mogao posti}i dogovor“, rije~i su {efa OHR-a Valentina Inzka, koji o~ito smatra da je ponu|eni “kompromisni“ prijedlog bio razuman i posve prihvatljiv za ^ovi}a i Ljubi}a. Zbilja, kada se ponu|eni “kompromis“ posmatra izolirano, te{ko je na}i opravdanje za tvrdoglavo odbijanje ^ovi}a i Ljubi}a. Zar je jedno ministarsko mjesto u federalnoj Vladi toliko va`no da cijelu Federaciju BiH gurne u najdublju krizu nakon rata!?

T

PREMIJER U POKU[AJU

Nermin Nik{i} zagovara ve}insko odlu~ivanje u Vladi Federacije

USTAVNI SUD BEZ ODLUKE

Sudbina federalne vlasti u rukama OHR-a
Ustavni sud Federacije BiH obustavio je “postupak ocjene ustavnosti“ spornih odluka usvojenih na “krnjoj“ sjednici Doma naroda Parlamenta BiH, odr`anoj 17. marta. Doskora{nja predsjednica Federacije BiH Borjana Kri{to povukla je svoj zahtjev upu}en Ustavnom sudu, nakon {to je procurila informacija da }e se Ustavni sud FBiH najvjerovatnije proglasiti nenadle`nim u ovom sporu. Sada je na potezu OHR koji je odlu~io privremeno suspendirati dvije odluke CIK-a o poni{tenju izbora ~elnika Federacije BiH, o~ekuju}i da se spor rije{i na Ustavnom sudu Federacije BiH. Nakon obustave postupka pred Ustavnim sudom BiH, predsjednik HDZ-a Dragan ^ovi} pre{ao je u kontraofanzivu: izjavio je da HDZ ne}e sudjelovati u formiranju vlasti na dr`avnoj razini sve dok OHR ne povu~e odluku kojom je privremeno suspendirao dvije odluke CIK-a. ^ovi} ka`e da “Inzko treba da povu~e svoju odluku i time da {ansu da se proces odvija u skladu s Izbornin zakonom. Postoji i druga mogu}nost: da Inzko preuzme svu vlast u zemlji i da zamijeni institucije BiH“! Inzko je me|utim kazao da }e odluka kojom je suspendirao mjere CIK-a ostati na snazi “dok ambasadori Vije}a za implementaciju mira (PIC) druga~ije ne odlu~e”.

NIK[I] ZAGOVARA PREGLASAVANJE
No, slika se bitno mijenja kada se pa`ljivo i{~ita najava novog federalnog premijera Nermina Nik{i}a o skorim promjenama nekih poslovni~kih odredbi po kojima radi Vlada Federacije BiH. “Mi smo se dogovorili i sada radimo izmjene Poslovnika o radu Vlade. Ova vlada }e donositi odluke po analogiji Vije}a ministara BiH. Zna~i, ni jedna odluka se ne}e donijeti a da za nju nije glasala jedna tre}ina ministara iz svakog naroda“, izjavio je Nik{i}, pozivaju}i se na usugla{eni tekst Platforme u kojem je ova poslovni~ka odredba jo{ preciznije definirana. U Platformi naime pi{e da }e se odluke donositi prostom ve}inom glasova, uz preduvjet da je za odluku glasao najmanje jedan ministar iz reda sva tri konstitutivna naroda. Dakle, upravo onako kako se donose odluke u Vije}u ministara BiH. No, ovakav model odlu~ivanja mo`e funkcionirati u Vije}u ministara BiH u kojem sva tri konstitutivna naroda imaju podjednak broj ministarskih pozicija, ali bi ovakav model odlu~ivanja Hrvate u Vladi Federacije BiH gurnuo u institucionalnu neravnopravnost. Nacionalna struktura federalne vlade utvr|ena je Ustavom: od okupno 16 ministarskih pozicija, Bo{njacima pripada 8, Hrvatima 5, a Srbima 3, pri ~emu je premijerska pozicija rezervirana za Bo{njake. To prakti~no zna~i da samo Bo{naci mogu obezbijediti natpolovi~nu ve}inu glasova, budu}i da im je Ustavom
14

TRAJNA ILI PRIVREMENA SUSPENZIJA

[ef OHR-a Valentin Inzko mora arbitrirati oko izbora federalne vlasti

SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

SDP PRIPREMA ZAVR[NI OBRA^UN S HRVATIMA
ZAKON NA STRANI CIK-a

I neposredni i posredni izbori u nadležnosti CIK-a
^elnici stranaka okupljenih oko SDP-ove programske platforme uporno osporavaju pravo CIK-u da se “mije{a“ u izbor izvr{ne vlasti Federacije BiH, mada je ovo pitanje posve precizno regulirano u va`e}em Izbornom zakonu BiH. Cijelo poglavlje 9A Izbornog zakona BiH posve}eno je izboru predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH, dakle ~elnim ljudima izvr{ne vlasti Federacije BiH. Ve} u prvom ~lanu ovog poglavlja jasno je propisano da “najmanje jedna tre}ina delegata u svakom klubu“ mora sudjelovati kod kandidiranja predsjednika odnosno dopredsjednika FBiH. Hrvatski klub, kao {to je poznato, nije ni konstituiran, niti je iza kandidature predsjednika FBiH @ivka Budimira stala tre}ina hrvatskih delegata, kako je propisano Izbornim zakonom. Posve je jasno da je Centralna izborna komisija imala pravo poni{titi izbor @ivka Budimira, koji je evidentno izabran na nezakonit na~in.

SUSPENZIJA CIK-a

Odlukom visokog predstavnika odluka CIK-a stavljena je van snage

zagarantirano 9 od ukupno 17 pozicija. Hrvati su pak u startu hendikepirani jer s 5 pozicija nikako ne mogu obezbijediti natpolovi~nu ve}inu glasova. “Mi smo dosad sve odluke donijeli jednoglasno. Ne mora i ne}e uvijek biti jednoglasno, da se ne zavaravamo. Vlada }e tra`iti na~in da se odluke donose {to ve}om podr{kom ministara“, pojasnio je federalni primijer Nermin Nik{i}. Problem i jeste u tome {to }e se neke odluke “da se ne zavaravamo“ donositi preglasavanjem, dakle prostom ve}inom glasova uz uvjet da odluku podr`i po jedan ministar iz svakog konstitutivnog naroda. Stoga je razumljivo {to su pregovori o uspostavi vlasti izme|u SDP-a i HDZ-a propali zbog “samo jedne ministarske pozicije“. Jer, prepu{tanjem “samo jedne“ hrvatske ministarske pozicije SDP-u, HDZova uloga u federalnoj Vladi bila bi posve marginalna. Niti bi mogao sprije~iti dono{enje neke odluke s kojom se ne sla`e, niti bi se mogao izboriti za usvajanje neke odluke koja nije po volji bo{nja~ke ve}ine. Poziciju jednakopravnog naroda u Federaciji BiH Hrvati su do sada {titili izri~itim zahtjevom da se sve odluke donose konsenzusom, bez mogu}nosti preglasavanja, ~ime je zapravo bila eliminirana broj~ana prednost bo{nja~kih ministara.

onaj “jedan glas“ bo{nja~kih i hrvatskih ministara. Bo{nja~ki i hrvatski ministri u Vladi RS-a nemaju dakle ni jedan institucionalni mehanizam koji bi ih za{titio od preglasavanja

srpske ve}ine. U slu~aju da se takav model odlu~ivanja odoma}i i u Vladi Federacije BiH, Hrvati bi definitivno u oba entiteta bili svedeni na nacionalnu manjinu.

NOVA SRE]KA - KOLO SRE]E
Lutrija BiH nastavlja {iriti lepezu svojih aktivnosti i od 4. aprila bit }e u prodaji nova nov~ana sre}ka “Kolo sre}e“, a istog dana lansirat }e se i promotivna kampanja. Za kampanju su kao za{titna lica anga`ovana poznata imena bh. estrade, ta~nije jedna od najve}ih zvijezda bh. estrade Hari Vare{anovi} i mlada zvijezda u usponu Mirza [oljanin. Sre}ka “Kolo sre}e“ je posebna po tome jer pru`a dvije prilike za dobitak. Ukoliko dobitak ne osvojite odmah, a imate ispod emulzije ispisan natpis KOLO SRE]E, mo`ete u~estvovati u sedmi~nom TV izvla~enju dodatnih nov~anih nagrada. Prvo izvla~enje zakazano je za petak, 22. aprila, na Hayat TV.

PO UZORU NA DODIKA
Sli~an model ve}inskog odlu~ivanja, kakav SDP zagovara u federalnoj Vladi, primjenjuje se u Vladi Republike Srpske u kojoj Srbi imaju 8, Bo{njaci 5, a Hrvati 3 ministarske pozicije, pri ~emu je naravno premijer uvijek iz reda srpskog naroda. I Vlada RS-a odlu~uje natpolovi~nom ve}inom glasova, pri ~emu srpskoj ve}ini za usvajanje neke oduke nije potreban ~ak ni
31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

15

JER SUD JE SUD
PIK DAMA I ALTERNATIVNA K]ERKA
Lejla Fazlagi} Ceri} i njena asistentica Una Pelak Ceri} razmatraju pravnu materiju

LEJLA FAZLAGI]
FAVORIT “NISKOPLATFORMIRANOG” PRAVOSU\A Vise{estruka raspu{tenica Fazlagi}, omiljena Lagumd`ijina sutkinja, kona~no se ugnijezdila u stan koji joj je poklonio ALIJA DELIMUSTAFI]
16
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

LA(H)KA DAMA ZA TE[KE PREDMETE

Prije dva mjeseca u ubrzanom sudskom procesu sutkinja sarajevskog Općinskog suda LEJLA FAZLAGIĆ presudila je da “Slobodna Bosna“ mora platiti “simboličnu novčanu kaznu“ čelnicima SDP-a BiH ZLATKU LAGUMDŽIJI, ŽELJKU KOMŠIĆU i DAMIRU HADŽIĆU zbog neporecivih “duševnih bolova“ i pripadajuće im “povrede ugleda i časti“; naši novinari dokazuju kako je reformisana sutkinja Fazlagić u svakom predmetu koji je vodila podlegla korupciji, kriminalu, bezakonju...
Pi{u: SENAD AVDI] I MIRSAD FAZLI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

U

odvjetni~ko-pravosudnim krugovima postoje dvije percepcije lika i djela sutkinje Op}inskog suda u Sarajevu Lejle Fazlagi}. Dok je jedni vide kao apsolutnu neznalicu, drugi je smatraju te{ko korumpiranom sudijom. Na `alost sarajevskog op}inskog pravosudnog aparata, vjerovatno su u pravu i jedni i drugi. Tome u prilog svjedo~i i jo{ uvijek sudski nerije{eni slu~aj privatizacije propalog Fruteksa iz ^eli}a u kojem Cenex od Fabrike duhana Sarajevo (FDS) potra`uje desetak miliona KM. Navodno, vlasnici Cenexa Delimustafi}i su za (ne)zakonito vo|enje postupka i dono{enje presude u njihovu korist sutkinju Fazlagi} ve} “nagradili” stambenim kvadratima u sarajevskom naselju Malta, u ulici Sakiba Ni{i}a na broju 8. Taj sudski spor u korist Delimustafi}a trebao je biti okon~an jo{ prije godinu dana, navodno bio @ENA, SJENA DJECA KOMUNIZMA
Zlatko Lagumd`ija, uz pomo} svojih kolega komunisti~kih besposli~ara, tu`i i uredno dobija nezavisne medije u BiH

Mihrija Pelak, ozlogla{ena prevarantica koja je zavila u crno stotine gra|ana, uzda se u neformalni, ali utjecajni klan sutkinje Fazlagi}

je spreman i scenarij za ulo`enu `albu na presudu FDS-a, ali u me|uvremenu je do{lo do nekih (ne)o~ekivanih komplikacija...

CENEX, FRUTEX, FRIGOS
No, krenimo redom. Pravosudna trakavica izme|u finansijski posrnulog i vi{e nepostoje}eg Cenexa i Fabrike duhana Sarajeva (u daljem tekstu FDS) raste`e se skoro punih deset godina. Podsjetimo, polovinom 2000. godine Cenex je podnio tu`bu protiv FDS-a na kojom od ove firme potra`uje 8,6 miliona maraka. Tu`ba je zasnovana na ugovoru po kojem je FDS od “Cenexa” i tako|er propalog “Frigosa” trebala preuzeti 60 procenata vlasni{tva “Fruteksa” za 9,6 miliona KM (po 4,8 miliona KM “Cenexu” i “Frigosu”, op.a.). Po{to nije do{lo do realizacije spomenutog ugovora, u drugom dijelu tu`benog zatjeva, “Cenex” potra`uje izmirenje nastale {tete u iznosu od {est miliona KM, {to pravdaju ra~unom datiranim na 31. novembar 1999.
31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

godine. Po logici stvari, FDS bi “Cenexu” trebao biti du`an 10,8 miliona KM. Me|utim, u “Cenexu” tvrde da im je FDS isplatila odre|eni iznos po ugovoru, preciznije 2,2 miliona KM, {to FDS osporava, odnosno njihov advokatski tim tvrdi da “Cenexu” nije pla}eno ni{ta. Rije~ je o u`asno kompliciranom, dogovornom projektu u to vrijeme mo}nih sarajevskih strana~ko-privrednih mo}nika (u koji su bili upetljani svi postratni tajkuni i njihovi politi~ki sponzori, Alija Delimustafi}, Senad [ahinpa{i}, Timur Numi}, Edhem Bi~ak~i}...). Predmet se povla~io po sarajevskom Kantonalnom sudu, sudske nadle`nosti su se mijenjale, da bi prije tri godine “te{ko” breme ovog finansijski kolosalnog slu~aja “palo” u ruke sutkinje Lejle Fazlagi}. O~ekivano, uslijedila je `estoka konfrontacija advokatskog tima FDS-a i pravnog zastupnika “Cenexa”, odnosno Alije Delimustafi}a, u spornom predmetu
17

JER SUD JE SUD
Foto: Mario Ili~i} Alija Delimustafi} je tokom su|enja u predmetu Cenex protiv FDS-a osigurao petosobni stan sutkinji Lejli Fazlagi}

POKLON OD SRCA

ISTRAGA SIPA-e: Sutkinja Lejla Fazlagić i njeni naredbodavci i sponzori mjesecima su predmet istrage državnih policijskih agencija
Emira Kara~e u kojoj je sutkinja Fazlagi}, iz njoj dobro poznatih razloga, prednost dala kontroverznom advokatu Delimustafi}a, Kara~i. O~ekivano, advokatski tim FDS-a argumetovano je pobijao sve navode tu`benog zahtjeva “Cenexa”. Kao prvo, po ugovoru izme|u FDS-a, sa jedne, i “Cenexa” i “Frigosa”, sa druge strane, ove dvije kompanije prije po~etka realizacije ugovora trebale u izvr{iti sudsku registraciju “Fruteksa” po tada va`e}em zakonu o privrednim dru{tvima koji je donesen 1999. godine. Me|utim, kada su “Cenex” i “Frigos” poku{ali izvr{iti preregistraciju “Fruteksa”, sud u Tuzli im je nalo`io da dostave dokumentaciju o ispunjenju obaveza o ulaganju 16 miliona KM u “Fruteks”. “Frigos” je trebao ulo`iti osam miliona KM u nekretninama, a “Cenex” isto toliko novca u ma{inama i opremi. Po{to ni jedna ni druga firma nije ispunila
18

ISTRA@NE RADNJE

Agencije za provedbu zakona istražuju je li Fazlagićka “ZBUNJENA“ ili “NORMALNA“
Skandalozni pravni “propusti“ opskurne sutkinje Lejle Fazlagi} (najnovijeg pravosudnog otkri}a Lagumd`ije i “platformisti~ke“ kompanije) predmet su vi{emjese~ne istrage nekoliko policijskih i istra`iteljskih agencija. Kako nam je potvrdio izvor iz dr`avne Agencije za istrage i za{titu (SIPA) u toj se agenciji pa`ljivo “~e{ljaju“ sudske rasprave, presude sutkinje Fazlagi} koje indiciraju da je doti~na sutkinja prekora~ila ovla{tenja u presudama koje je, ka`u pravni eksperti, potpuno amaterski napisala, odnosno potpisala.

SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

LA(H)KA DAMA ZA TE[KE PREDMETE
preuzete obaveze, nisu bile u mogu}nosti poslati bilo kakve dokaze i “Fruteks” do dana dana{njeg nije upisan u sudski registar. Zbog toga je sporno {est miliona nastale {tete jer se to pravda ra~unom datiranim sa 31. novembrom 1999, a ugovor izme|u FDS-a i “Cenexa” zaklju~en je 15. januara 2000. godine. Kona~no, advokatski tim FDS-a tvrdi da “Cenexu” nije ispla}en

BITKA ZA DESET MILIONA FDS-a
Alija Delimustafi}

NEUVJERLJIVI VJEŠTAK: Radeći svoj posao svjesno i savjesno, vještak Mirsada Čeho donosi nalaz kojim u potpunosti odbacuje tužbeni zahtjev “Cenexa” koji u svojoj poslovnoj dokumentaciji nema relevantnih dokumenta za potkrepljivanje navoda iz tužbenog zahtjeva

FATALNA LAKA DAMA BH. PRAVOSU\A

Lejla Fazlagić, sutkinja koja umije pomiriti ugodno sa korisnim
Sutkinja Lejla Fazlagi} prije rata bila je udata za proslavljenog igra~a FK Sarajevo Husrefa Musemi}a. Brak je potrajao godinudvije i okon~an je pod dosta mu~nim okolnostima. Fazlagi}ka je rat provela u izbjegli{tvu, a nakon povratka u domovinu anga`irana je u jednoj od mnogobrojnih me|unarodnih institucija zadu`enih za “reformu pravosu|a“. Posljednji institucionalni brak imala je sa bh. diplomatom Mirzom Pa{i}em, u koji je pravnica Fazlagi} uletjela nakon burne veze (koja je imala sna`ne natruhe “nasilja u obitelji“) s Nerminom Vilom, predratnim ratnim dou{nikom SDB-a iz Mostara, a nakon rata povjerenikom Okruga Mostar u Sarajevu i zastupnikom uglednog svjetskog brenda Paul & Schark. Fazlagi}ka je jedan od osniva~a `enskog magazina Lady i bila je me|u uglednim uzvanicama sarajevskih celebrity eventa u protekloj deceniji. Nakon burnog razlaza sa Vilom i kratkotrajnog braka sa diplomatom Pa{i}em, gospo|a Fazlagi} zaposlila se u Op}inskm sudu u Sarajevu i otpo~ela jo{ jednu “~vrstu” ljubavnu vezu sa Goranom Ceri}em, sinom uglednog komunisti~kog diplomate Esada Ceri}a. U svoj kabinet, kao pripravnicu u tom poslu, zaposlila je svoju pastorku Unu Ceri}, suprugu fudbalera Albina Pelaka, ~ija je majka Mihrija Pelak zbog nezapam}enih prevara u kupoprodaji stanova i nekretnina pravomo}no osu|ena na 20 godina zatvora. Zanimljivo je, dapa~e, jako zanimljivo, da firmu “Cenex“, koja se spori oko desetak miliona maraka sa FDS-om, i Mihriju Pelak zastupa isti advokat - Mirsad Kara~a. Nakon {to je najurena iz stana svog kratkotrajnog mu`a Pa{i}a, reformisana sutkinja Fazlagi} je dobila ~etvorosoban stan u sarajevskom naselju Malta - Ulica Sakiba Ni{i}a - simboli~an znak pa`nje Alije Delimustafi}a za nju i usvojenu k}erkicu. U me|uvremenu se snala`ljiva, adaptabilna sutkinja Lejla smjesta smjestila kod novog ~ovjeka svog `ivota Gorana Ceri}a, ~iju je k}erku, Unu Pelak-Ceri} promptno uposlila kao svoju savjetnicupripravnicu.

^EKAJU]I NAGODBU

Gospo|a Fazlagi} uredno je nagra|ena od strane u “postupku” - Cenexa

31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

19

JER SUD JE SUD
niti fening i od advokata Kara~e tra`e dokaz da je FDS “Cenexu” isplatio 2,2 miliona KM a Delimustafi}eva firma takav dokaz nema.

VJE[TACI I VJE[TICE
Jedini na~in da se stvari izvedu na ~istac bilo je anga`ovanje sudskog vje{taka finansijske struke. Advokat Kara~a sutkinji Fazlagi} pismeno predla`e anga`ovanje sudskog vje{taka, sa ~ime se sla`e i advokatski tim FDS-a, i sutkinja Fazlagi} anga`ira sudskog vje{taka Mirsadu ^eho. Rade}i svoj posao svjesno i savjesno, vje{tak Mirsada ^eho donosi nalaz kojim u potpunosti odbacuje tu`beni zahtjev “Cenexa” koji u svojoj poslovnoj dokumentaciji nema relevantnih dokumenta za potkrepljivanje navoda iz tu`benog zahtjeva. Na sudskom ro~i{tu koje je uslijedilo sutkinja Fazlagi} pravi pravni “salto mortale”. Naime, advokat Emir Kara~a, uz potporu sutkinje Fazlagi}, tra`i

ODVRATNA PRESUDAUSTUPAK LAGUMD@IJINIM “PLATFORMA[IMA”
Nepismena sutkinja Lejla Fazlagi} samovoljno bira predmete kojima }e se dopasti sponzorima i finansijerima

SDA-ova PLJAČKAŠKA HOBOTNICA: Pravosudna trakavica između finansijski posrnulog i više nepostojećeg Cenexa i Fabrike duhana Sarajeva rasteže se skoro punih deset godina. Podsjetimo, polovinom 2000. godine Cenex je podnio tužbu protiv FDS-a na kojom od ove firme potražuje 8,6 miliona maraka
dopunu nalaza sudskog vje{taka, koji je spreman kompletirati nalaz ukoliko “Cenex” dostavi bilo kakvu dokumentaciju vezanu za sporni slu~aj. Rasprava se odga|a a opunomo}enicima tu`itelja i tu`enog ostavlja se mogu}nost da podnesu primjedbe na nalaz sudskog vje{taka i dostave dokumentaciju kojom bi potkrijepili primjedbe. Na dan odgo|ene sudske rasprave, a na prijedlog advokata Kara~e, sutkinja Fazlagi} donosi rje{enje da se izvr{i novo vje{ta~enje koje }e provesti ozlogla{eni sudski vje{tak Abid Hod`i} (poznat iz niza dogovornih vje{ta~enja u korist “uglednih biznismena“) jer vje{tak Mirsada ^eho nije napravila dopunu svog nalaza. Zahtjev za novo vje{ta~enje sporan je jer dopuna nalaza nije bila ni tra`ena, a vje{tak Hod`i}, poznat po brojnim ekspertnim vje{ta~enjima u korist SDA-ovih mo}nika, uklju~uju}i i Hasana ^engi}a, ve} je imao poslovnih aran`mana sa “Cenexom” zbog ~ega se s razlogom sumnja u njegovu nepristrasnost. O anga`ovanju Abida Hod`i}a sutkinja Fazlagi} ne obavje{tava advokatski tim FDS-a, niti im je proslije|ena informacija da je vje{tak Hod`i} vratio predmet Sudu navode}i kako ne mo`e obaviti vje{ta~enje jer mu “Cenex” ne dostavlja nikakve dokumente. Za anga`man vje{taka Hod`i}a advokatski tim FDS-a saznaje dolaskom na sudsku raspravu koju je, prepostavljate, sutkinja Fazlagi} odgodila, ali o tome nije
20

obavijestila jednu stranu u sporu. Na insitiranje advokatskog tima FDS-a sutkinja Fazlagi} pravi slu`benu zabilje{ku i zakazuje novu raspravu nakon {to joj sudski vje{tak Abid Hod`i} dostavi svoj nalaz.

Nakon toga, vje{tak Hod`i} obra}a se advokatskom timu FDS-a, koji mu ne dozvoljava pristup poslovnoj dokumentaciji obrazla`u}i to ~injenicom da ve} postoji nalaz sudskog vje{taka kojeg je anga`ovao

ADVOKAT ZA SPECIJALNE NAMJENE

Opskurni advokat Emir Karača “uvezuje“ Delimustafića i Fazlagićkinu presuđenu “priju“, stambenu zločinku Mihriju Pelak!
Advokat Emir Kara~a ve} du`e vrijeme vodi ra~una i zastupa interese Alije Delimustafi}a, posebice kad je rje~ o nekretninama. Iz njegove “bogate” advokatske karijere, o ~emu smo ve} pisali, izdvojit }emo podatak da je zahvaljuju}i svojoj sestri Emiri Kara~a, nekada{njoj predsjednici Op}inskog vije}a u Glamo~u, bio pravni zastupnik Op}ine Glamo~ u svim sudskim procesima. Naknadno je MUP Hercegbosanskog kantona protiv sestre i brata Kara~a podnio krivi~ne prijave koje se odnose na period kada je Emira Kara~a bila ste~ajni upravnik u firmi Li-Trans, a teretila se za nezakonitu prodaju stvari i opreme, dok je Emir Kara~a bio osumnji~en za nezakonito posredovanje jer se la`no predstavljao kao ste~ajni upravnik. Tako|er, Kara~a je ve} godinama advokat i smijenjenog direktora policije MUP-a Republike Srpske Dragana Andana, s kojim ga ve`u i brojna poznanstva u srbijanskom podzemlju, s obzirom da je Kara~a do okon~anja rata u BiH `ivio i radio u Beogradu. Osim dvije krivi~ne prijave koje je protiv Emira Kara~e posljednjih godina podnijela policija, taj je advokat je zaradio i nekoliko disciplinskih prijava koje tek treba razmatrati Regionalna advokatska komora Sarajeva.

SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

LA(H)KA DAMA ZA TE[KE PREDMETE
NEDOKAZANI DUG PREMA CENEX-u FABRIKE DUHANA SARAJEVO
Sudski spor dug deset godina Sudski spor dug deset godina

Op}inski sud po prijedlogu tu`ioca, te da je protiv njegovog anga`mana Op}inskom sudu podnesen i pismeni prigovor. Me|utim, to ekspertu od vje{taka Hod`i}u

ne predstavlja problem i on pravi nalaz potvr|uju}i sve navode optu`be. Kao prvo, da je po ugovoru FDS ostao du`an isplatiti “Cenexu” iznos od 2,6 miliona KM, ne

obja{njavaju}i kako je mogu}e da u poslovnoj dokumentaciji “Cenexa” i FDS-a nema dokaza o uplati, odnosno isplati spornog iznosa. A kad je rije~ o nadoknadi, odnosno isplati nastale {tete “Cenexu” Hod`i} konstatira da je ona i ve}a od {est miliona KM, pa ukupna dugovanja FDS pove}ava na desetak miliona KM! Advokatski tim FDS-a ula`e prigovor na nalaz vje{taka Hod`i}a i od sutkinje Fazlagi} tra`i suo~avanje dvaju sudskih eksperata, {to ona uporno odbija. Kona~no, pritisnuta silom prava, sutkinja Fazlagi} na raspravu poziva i sudskog vje{taka Mirsadu ^eho, koja u potpunosti ostaje pri tvrdnjama iznesenim u svome nalazu. Svjedo~enje vje{taka Hod`i}a planirano je za 31. mart 2011. godine, a koliko }e biti relevantno pokazat }e vrijeme. Naime, prema nekim nezvani~nim informacijama za slu~aj “Cenex” protiv FDS-a te ulogu sutkinje Lejle Fazlagi}, sudskih vje{taka, advokata... interes su pokazale i institucije za provo|enje zakona na dr`avnom nivou. A kako i ne bi kada je advokatski tim FDS-a u dva navrata, bezuspje{no, tra`io izuze}e sutkinje Fazlagi} iz spornog predmeta, a `alba je upu}ena i na adresu Visokog sudskog i tu`ila~kog vije}a BiH.

31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

21

SDP PROTIV MEDIJA

Uhodani SDP-ov trojac za tužbe i sahrane problematičnih medija, ŽELJKO KOMŠIĆ, ZLATKO LAGUMDŽIJA, DAMIR HADŽIĆ, pojačan provjerenim reketašem-platformašem finansijskog smjera MARINOM IVANIŠEVIĆEM, na sudskom ročištu po tužbi protiv nekadašnjeg izdavača “Dana“ SENADA PEĆANINA, a zbog navoda u tekstovima o aferi “REKET“ objavljenih u ovom magazinu, ušli su preko reda i uz pratnju naoružanih stražara, te prekršili sva pravila koja vrijede za svakog “običnog čovjeka“. Pećanin, uhvaćen u klopku nezavisnog pravosuđa, profesionalne policije i “Platforme SDP-a“, tražio je sudačku nadoknadu - izuzeće sutkinje koja je dozvolila da novinari u sudnici svoju istinu govore u prisustvu naoružanih SDP-ovih “simpatizera“

REVOLUCIONARNA ODMAZDA LAGUMD@IJINIH “DU[EVNIH BOLESNIKA”
Pi{e: ALMIR PANJETA Foto: MARIO ILI^I]

akon {to im je presudom Op}inskog suda u Sarajevu od “Slobodne Bosne“ dodijeljeno po tri hiljade maraka, SDP-ov trojac Zlatko Lagumd`ija, Damir Had`i} i @eljko Kom{i}, u ovom slu~aju poja~ani i Marinom Ivani{evi}em, od Senada Pe}anina kao doskora{njeg izdava~a magazina Dani, zbog teksta o aferi “reket“ tra`i ~ak 45.000 maraka kao naknadu za pretrpljene du{evne bolove. Za razliku od ro~i{ta protiv “Slobodne Bosne“, na koja su dolazili kao predstavnici opozicije, dolaze}i na glavnu raspravu protiv Pe}anina 29. marta najvi{i zvani~nici SDP-a bljesnuli su u punom sjaju vlasti i platforma{ke principijelnosti. Pored svega, ro~i{te je prekinuto jer je Pe}anin tra`io izuze}e sutkinje Aide Bahtovi} koja nije dozvolila da Lagumd`ija odgovori na njegovo pitanje o istragama koje protiv njega vodi Odjel za organizirani kriminal Tu`ila{tva BiH.

N

“S obzirom na to kakav tretman imaju SDP-ovci, nije te{ko predvidjeti odluku Suda”

SENAD PE]ANIN

Naoru`ani policajci SIPA-e u pratnji Kom{i}a, Lagumd`ije i Had`i}a u sudnici sa poja~anom pozorno{}u pratili proces protiv optu`enog Senada Pe}anina!?
22
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

DR@AVA ZA NAT^OVJEKA
ZA[TI]ENO LICE KOM[I]

Komšićevo obezbjeđenje ulaskom u sudnicu prekršilo je Pravilnik o radu Suda i Zakon o krivičnom postupku
^lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} se i tokom pro{logodi{njeg su|enja protiv “Slobodne Bosne“ u Op}inskom sudu Sarajevo pojavio u pratnji osobnog osiguranja, ina~e pripadnika Agencije za istragu i za{titu BiH, koji su nadzirali cijeli tok su|enja. Kolektivni ~lan Predsjedni{tva BiH dr`avne policajce anga`uje u svakoj prilici/prigodi - u privatnim kafanskim sjedeljkama, ~ak i tokom rutinskih gra|anskih poslova, skijanja na Bjela{nici, familijarnih posjeta pijaci, frizeru... Me|utim, pravnik Kom{i} bi morao po{tovati zakon koji je nedvosmislen: ulaskom naoru`anih pripadnika osiguranja @eljka Kom{i}a u zgradu Suda prekr{en je i Pravilnik o radu Suda, kao i Zakon o krivi~nom postupku. “U zgradi Suda po pravilu naoru`ani smiju biti samo pripadnici Sudske policije koji su isklju~ivo zadu`eni za obezbje|enje zgrade Suda i lica koji u njoj borave”, kazao je izvor “Slobodne Bosne”.

TROJAC ZA TU@BE I SAHRANE
“Lagumd`ija i drugovi od nekada{njeg izdava~a Dana tra`e ~ak 45.000 KM”

“Mnogobrojni gra|ani koji su se zatekli u zgradi u kojoj su smje{teni sarajevski Op}inski i Kantonalni sud ostali su zate~eni nevi|enim prizorom. Dok su svi ljudi ~ekali u redu na ulazak u zgradu suda kroz ulaz namijenjen gra|anima, lideri SDP-a BiH Zlatko Lagumd`ija, @eljko Kom{i} i Damir Had`i} u zgradu su u{li mimo za~u|enih gra|ana, kroz ulaz namijenjen uposlenicima suda i advokatima“, kazao je za SB Pe}anin, dodaju}i da “tu nije bio kraj nevjerici gra|ana zbog bahatosti koju su demonstrirali ~elnici SDP-a“.

sutkinja Lejla Fazlagi} to tolerirala kazav{i kako se radi o “osobi poznatoj Sudu“. Sutkinja Aida Bahtovi} bila je ne{to stro`ija, pa je Had`i}, valjda kao najmla|i po godinama i “~inu“, oti{ao do automobila i donio li~ne karte.

PRAVNI LIJEKOVI ZA “DU[EVNO OBOLJELE“ SDP-ovce
“Had`i} je napustio sudnicu da bi ih donio iz slu`benog automobila - nepropisno parkiranog ispred zgrade suda na prostoru rezerviranom za automobile sudske policije“, kazao je Pe}anin. “Sli~no kao i u tu`bi protiv Slobodne Bosne koja je okon~ana sramnom prvostepenom presudom sutkinje Fazlagi}, Lagumd`ija i drugovi od nekada{njeg izdava~a Dana tra`e ~ak 45.000 KM kao naknadu za pretrpljene du{evne bolove. U dosada{njem toku ovog parni~nog postupka iscrpno je pred sudom svjedo~io sarajevski biznismen Nihad Imamovi}. On je potvrdio sve navode iz tekstova Slobodne Bosne i Dana o poku{aju njegovog i reketiranja sarajevskih biznismena od strane predsjednika SDP-a Lagumd`ije, na~elnika Op}ine Novi Grad Had`i}a i Lagumd`ijinog kolege iz Bo{nja~kog instituta Seje Hasibovi}a“, prisjetio se Pe}anin, te ispri~ao kako je glavna rasprava u tu`bi protiv “Dana”

RODITELJSKA PA@NJA: “STI@E ZLATKO, SKLANJAJTE SE“
“Dok svi posjetioci suda nakon prolaska kroz rentgenski detektor metala moraju odlo`iti svoje mobitele za vrijeme boravka u sudu, za Lagumd`iju i drugove ni to pravilo ku}nog reda ne va`i. Osim toga, u pratnji ~elnika SDP-a bila su ~ak trojica naoru`anih pripadnika Kom{i}evog osiguranja, radnika SIPA-e koji nisu odlo`ili oru`je prilikom ulaska u sud“, ispri~ao nam je ogor~eni Pe}anin, dodaju}i kako su tu`itelji na glavnu raspravu, poput Harisa Silajd`i}a na glasa~ko mjesto, do{li bez li~nih karata. Had`i} je li~nu kartu zaboravio i na jednoj raspravi protiv SB, ali je
31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

prekinuta zahtjevom njegovog zakonskog zastupnika za izuze}e sutkinje Bahtovi}. “Nakon {to je Lagumd`ija odgovorio na sva pitanja svoje advokatice, sutkinja Bahtovi}, izme|u ostalog, nije dozvolila da Lagumd`ija odgovori na moje pitanje o broju istraga koje protiv njega vodi Odjel za organizirani kriminal Tu`ila{tva BiH, u kojima je ve} saslu{avan kao osumnji~eni, a koje su u direktnoj vezi sa navodima iz tekstova koji su povod za tu`bu. O zahtjevu za izuze}e sutkinje Bahtovi} odlu~iva}e predsjednik Op}inskog suda u Sarajevu Goran Salihovi}. Sude}i prema tretmanu kakav Lagumd`ija i drugovi imaju i u zgradi suda i pred sudom, nije te{ko predvidjeti kakvu }e odluku on donijeti“, ka`e Pe}anin. Podsje}amo, prvostepenom presudom Op}inskog suda u Sarajevu izdava~ magazina “Slobodna Bosna” du`an je Zlatku Lagumd`iji, @eljku Kom{i}u i Damiru Had`i}u sa po 3.000 konvertibilnih maraka “naknaditi nematerijalnu {tetu zbog klevete i diskriminacije”. ^elnici SDP-a Lagumd`ija, Kom{i} i Had`i} tu`ili su “Slobodnu Bosnu” zbog navoda iznesenih u tekstu “Kako su pali Had`i} i Hasibovi}” objavljenom u ovom listu u oktobru 2009. U prvostepenoj presudi istaknuto je kako su tekstom izvr{ene povrede Zakona o za{titi od klevete, Konvencije o pravima djeteta i Kodeksa za {tampu, a na presudu je podnesena `alba.
23

SKANDAL NEDJELJE

“Avaz Twist Tower“, savršeno mjesto za samoubistvo

Fahrudin Radončić smrt Ivana Klasana iskoristio za promociju “Avazovog“ tornja!
Pi{e: MAJA RADEVI]

S

mrt 38-godi{njeg Ivana Klasana, koji je 28. marta izvr{io samoubistvo skokom sa Avazovog tornja u Sarajevu, najtira`niji dnevni list u Bosni i Hercegovini iskoristio je, bez trunke srama, u marketin{ko-propagandne svrhe! Me|u novinskim izvje{tajima o Klasanovom samoubistvu, jedino {to je bilo degutantnije i skandaloznije od naslova u dnevnim novinama San (“Ivan Klasan oti{ao

nakon ~ega je oti{ao u ugao gdje ga nadzorna kamera nije mogla snimiti, popeo se na klima-ure|aj, a nakon toga i na ivicu ograde, odakle je sko~io u smrt“, detaljno je opisano u tekstu iz Avaza, koji potpisuje izvjesni/a A. Aljimi. U dodatku uz isti tekst, pod naslovom Veliki broj samoubica sa najvi{ih gra|evina u svijetu, navodi se kako su “najvi{i objekti vrlo ~esto mjesta koje o~ajnici koriste da zavr{e svoj `ivot“. Avazov novinaristra`iva~ potrudio se tako navesti i nekoliko primjera, poput mosta Golden Gate u San

Ve} odavno smo navikli na fotografije krvavih le{eva na asfaltu koje izazivaju mu~ninu, bilo da je rije~ o samoubistvima, ubistvima ili `rtvama saobra}ajnih nesre}a, kao i na objavljivanja imena i ku}nih adresa `rtava raznih zlo~ina u Dnevnom avazu. O takvim “novinarskim standardima“ vi{e se ne o~ituju ni Vije}e za {tampu, ni silna

OGAVNO MEDIJSKO PREPUCAVANJE
Na~in na koji su sarajevski dnevni listovi San i Dnevni avaz izvijestili o samoubistvu Ivana Klasana predstavlja samo dno novinarske profesije u BiH

u smrt s Radon~i}evog tornja“), ~lanak je objavljen u crnoj hronici Dnevnog avaza. Radon~i}evi reporteri ve} u naslovu teksta ponosno su objavili kako je nesretni Klasan “sko~io u smrt s vrha najvi{e zgrade u regionu“, to jest Avaz Twist Towera. “Nesretni ~ovjek je u{ao u toranj, pozdravio se s recepcionerima te kupio kartu za vidikovac. Kada se popeo na 36. sprat, {etao je tridesetak sekundi po terasi,
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

Franciscu (vi{e od 1.500 samoubistava), Ajfelovog tornja (367), ili mosta Aurora u Sijetlu sa kojeg je do sada, kako nas izvje{tava Aljimi, u smrt sko~ilo 230 ljudi. Jedino {to je nedostajalo u Avazovom izvje{taju o prvom samoubistvu “s vrha najvi{e zgrade u regionu“ bio je reklamni slogan, koji bi glasio otprilike ovako: “Ako se namjeravate ubiti, u~inite to sa stilom do|ite u Avaz Twist Tower“.

udru`enja novinara, ni brojni anga`irani, nezavisni intelektualci i “eksperti“ za kulturu dijaloga. Utorak, 29. marta, bio je dan kada je novinarska profesija u BiH dotakla dno. Smrt jednog nesretnog ~ovjeka iskori{tena je, s jedne strane, za posredno optu`ivanje vlasnika Avaza u “konkurentskom“ listu (San), a sa druge, taj je isti vlasnik objeru~ke zgrabio priliku da vijest o samoubistvu pretvori u promociju svoje veleljepne gra|evine. Da je Ivan Klasan znao da }e njegova odluka da okon~a vlastiti `ivot postati tek sredstvo Radon~i}eve propagandne ma{inerije, mo`da bi jo{ jednom razmislio.
25

BOJA NOVCA

Prije tačno godinu dana (april 2010.) Vlada Islamske Republike Iran najavila je otvaranje povoljne kreditne linije vrijedne 150 miliona eura namijenjene jačanju ekonomskih veza te zemlje sa BiH; Nijedna državna institucija u BiH nije reagirala na ovu ponudu, sve dok predsjednik RS-a MILORAD DODIK nije nedavno zatražio susret sa iranskim ambasadorom u Teheranu, pardon Sarajevu, u vezi s korištenjem iranskog kredita

DODIKOV LOV NA TEHERANSKE ZELENE EURE
Pi{e: MIRSAD FAZLI]

P
26

redsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u svojim javnim istupima ~esto je isticao kako Sarajevo ne do`ivljava kao svoj glavni grad, kako u Sarajevu `ivi vi{e Kineza nego Srba i Hrvata, i kako je glavni grad BiH zapravo Teheran jer u Sarajevu ima vi{e d`amija nego u glavnom gradu Islamske Republike Iran. To, me|utim, ne smeta predsjedniku RS-a da hroni~ni nedostatak para u svom entitetu poku{a ubla`iti “zelenom” kreditnom linijom iz prijateljskog nam Irana.

Naime, potpredsjednik RS-a Enes Suljkanovi} telefonski je kontaktirao iranskog ambasadora u BiH Gholamreza Yousefija informiraju}i ga da je Dodik izrazio zainteresovanost za kreditnu liniju Irana “te{ku” 150 miliona eura za ja~anje ekonomskih veza i finansiranje izvoznih projekata u BiH. Suljkanovi} je predlo`io da se uskoro u Banjoj Luci o toj temi odr`i sastanak, {to je ambasador Yousefi i prihvatio.

IRANSKI USLOV - MJE[OVITE KOMPANIJE
Pri~a o iranskoj kreditnoj liniji te{koj 150 miliona eura “aktivirana” je u aprilu

pro{le godine nakon odr`avanja Sarajevo Business Foruma u organizaciji BBI-ja kojem su prisustvovali i predstavnici Vlade Irana. Nakon toga odr`an je sastanak Mje{ovitog komiteta za ekonomsku suradnju BiH i Irana na kojem su predstavnici Irana izjavili da su u svojoj zemlji otvorili povoljnu kreditnu liniju u iznosu od 150 miliona eura za ja~anje ekonomskih veza i finansiranje izvoznih projekata u BiH. “Na sastanku Komiteta dogovoreno je da Izvozno-razvojna banka Irana poka`e spremnost za kreiranje revolving kreditne linije za BiH u vrijednosti 150 milona eura i re~eno je da }e detalji biti definisani

Iranski kredit od 150 miliona eura zatra`io jedino predsjednik RS-a
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

IRANSKIH 150 MILIONA EURA
Foto: Milutin Stoj~evi}

Delegacija Vlade Islamske Republike Iran jo{ uvijek ~eka odgovor Vlasti BiH

POZIV BEZ ODGOVORA

posebnim memorandumom. Uslov iranske strane za otvaranje takve kreditne linije jeste osnivanje mje{ovite investicione kompanije {to mi u praksi nemamo”, ka`e Midhat Sali}, pomo}nik ministra za me|unarodne odnose pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. U istra`ivanju koje je sljedilo, ustanovljeno je da se takve kompanije osnivaju u svijetu. Nakon toga je Ministarstvu pravde BiH proslije|en upit kako bi se utvrdilo da li postoji pravni osnov za osnivanje jedne takve kompanije u BiH. ”Iz Ministarstva pravde odgovoreno nam je da pravni osnov postoji i na dr`avnom i na nivou entiteta”, ka`e Sali} i dodaje kako je iranska strana predlo`ila da se dalje aktivnosti zamrznu do izbora nove dr`avne i entitetskih vlada. Izbori su davno pro{li, Vije}e ministara BiH jo{ nije, a niko ne zna kada }e biti formirano. Vlada FBiH, konstituirana prije petnaestak dana uz malu pomo} prijatelja i ogromnu podr{ku me|unarodnog faktora, tek treba da profunkcioni{e. Jedina institucija spremna da iza|e u susret Irancima i zagrabi sredstva iz kreditne linije je Vlada RS-a, koja je pod potpunom kontrolom predsjednika Milorada Dodika. “Ne mogu re}i kakvo je raspolo`enje kod nas, ali nisam optimista. Jer ako bi se

SUSJEDI I IRAN

Hrvatska preplavila Iran cigaretama i vodom, Srbija priprema ekspanziju na to tržište
Za razliku od BiH, na{i i isto~ni i zapadni susjedi ozbiljno posluju sa Iranom. Naime, desetak hrvatskih kompanija prisutno je na iranskom tr`i{tu, a me|u najzna~ajnim su Tvornica duhana Rovinj (TDR) i INA. TDR u Iran izvozi tri milijarde cigareta godi{nje, {to ~ini pet procenata iranskog uvoza cigareta. Polovinom februara pro{le godine TDR i najve}i iranski proizvo|a~ duhana - Iranian Tobacco Company potpisali su sporazum o gradnji tvornice cigareta u najve}em gradu pokrajine Mazandaran, Sariju. U Iran hrvatska kompanija Badel 1862 izvozi fla{iranu vodu za pi}e, Ingra zajedno sa iranskom naftnom kompanijom Teheran Berkeley zajedni~ki u~estvuje na tenderima za infrastrukturne projekte u Iranu, a kompanija Veterina d.o.o. prisutna je na iranskom tr`i{tu sa svojim programom cjepiva za perad. Trgovinska razmjena izme|u Srbije i Irana za sada je skromna i iznosi stotinjak miliona dolara godi{nje. Ali, od polovine 2009. godine, kada je osnovana mje{ovita Komisija o ekonomskoj suradnji, ona je u stalnom porastu, a cilj Srbije je da njen trgovinski udio bude bar jedan procenat ukupne vanjske trgovine Irana, {to bi iznosilo oko 1,5 milijardu dolara.

ŠUTNJA MINISTARSTVA: “Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, po pitanju suradnje sa Iranom, nikako se ne oglašava. Kako nezvanično saznajem, ne postoji zakonski okvir za formiranje zajedničke investicione kompanije”

Avdo Rapa

31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

BOJA NOVCA
Foto: Milutin Stoj~evi}

osnovala takva investiciona kompanija, bila bi to dr`avna institucija, morala bi biti u bud`etu itd., a mi nemamo prakse s tim”, ka`e Sali}. Prema njegovim rije~ima, ukoliko institucije ne budu u mogu}nosti osnovati jednu takvu kompaniju sa iranskim partnerima, ostaje mogu}nost da se takva kompanija osnuje sa bh. privatnicima. “Poslali smo pismo iranskim partnerima gdje smo naveli takvu jednu mogu}nost i o~ekujemo njihov odgovor”, ka`e Sali}. Odgovor se jo{ uvijek ~eka, a prema rije~ima Avde Rape, potpredsjednika Privredne komore FBiH, koji je u oktobru pro{le godine sa privrednom delegacijom boravio u Iranu, u sve je umije{ana politika mada ne bi trebala biti jer za to nema osnova. “Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, po pitanju suradnje sa Iranom, nikako se ne ogla{ava. Kako nezvani~no saznajem, ne postoji zakonski okvir za formiranje zajedni~ke investicione kompanije”, ka`e Rapa i dodaje kako Ministarstvo ne radi ni{ta, a i ne guraju projekat, {to nije dobro.

TEHERAN JE TEHERAN, ALI LOVA JE LOVA
Milorad Dodik, predsjednik RS-a

KR[E LI SE SANKCIJE UN-a?
Uprkos primamljivoj kreditnoj liniji od 150 miliona eura u ova krizna, recesijska vremena, posebno za bosanskohercegova~ke kompanije koje su se morla povu}i sa libijskog tr`i{ta, ostaje pitanje koliko su iskrene namjere iranske strane. Naime, iranska ekonomija sputana je sankcijama Vije}a sigurnosti UN-a nametnutim zbog razvoja nuklearnog programa u Iranu i ova zemlja ~ini sve kako bi “olabavila” pritisak. Bankarsko pla}anje i transfer novca blokiran je zbog sankcija, a predstavnici Ministarstva ekonomije i finansija Irana prilikom susreta sa bh. delegacijom rekli su da se taj problem rje{ava, ali u me|uvremenu preporu~uju da se za nov~ane transakcije koriste banake iz Turske ili Ujedinjenih Arapskih Emirata. Nema nikakve sumnje da bi eventualno osnivanje zajedni~ke finansijsko-investicione kompanije BiH i Irana i{lo i u tom pravcu. A u razgovorima sa iranskim firmama, izme|u ostalog, izra`en je interes za reeksport iranskih proizvoda preko BiH u zemlje Evropske unije, ~ime se ve} du`e vrijeme bave odre|ene kompanije u BiH.

KR[ENJE EMBARGA

Iran sankcije krši preko firme iz Hrvatske
WikiLeaks je objavio prepisku izme|u State Departmenta i ameri~ke ambasade u Berlinu od polovine februara 2008. godine u kojoj se navodi da je jedna hrvatska tvrtka kr{ila embargo prema Islamskoj Republici Iran. Naime, iranska kompanija Shahid Bakeri Industrial poku{avala je od decembra 2005. godine nabaviti testne klimatske komore od njema~ke tvrtke potrebne za izradu projektila. U aprilu 2006., Njema~ka je zabranila svojoj kompaniji da izveze komoru, a u polovinom naredne 2007. godine SAD su upozorile njema~ke vlasti da iranska kompanija poku{ava komoru nabaviti preko hrvatskog, rumunjskog ili ruskog posrednika kako bi se prikrio podatak da je krajnji kupac u Iranu. Prema istom dokumentu, jedna hrvatska kompanija je jo{ u martu 2005. dala ponudu za kupnju klimatske komore. Komora se trebala dopremiti u Ujedinjene Arapske Emirate, a kao krajnji kupac navedena je kompanija iz Tad`ikistana, iako bi se komora iz Emirata preusmjerila u Iran. U dokumentu koji je objavio WikiLeaks imena kompanija su skrivena.

28

SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

POGLED IZ BE^A

INTERVIEW

Wolfgang Petritsch

najuspješniji visoki predstavnik u BiH

Austrijski diplomata WOLFGANG PETRITSCH, nekadašnji visoki predstavnik u BiH, nepunu deceniju nakon odlaska s dužnosti šefa OHR-a u razgovoru s našom novinarkom govori o uspjesima, nedosljednostima i promašajima međunarodne zajednice u BiH, komentira aktuelnu političku scenu, govori zašto se angažirao u zaštiti generala JOVANA DIVJAKA

Bushova administracija nije `eljela da od BiH napravimo dr`avu
Razgovarala: NID@ARA AHMETA[EVI] (Be~) Foto: REUTERS i arhiva “SB”

B

iv{i visoki predstavnik (1999. 2002.) u razgovoru za Slobodnu Bosnu otvoreno govori o onom {to je `elio uraditi u svom mandatu, ali nije dobio podr{ku, o proma{ajima me|unarodne zajednice, o doma}im politi~kim elitama i obja{njava za{to je danas vi{e nego prije deset godina pesimisti~an kada govori o Bosni i Hercegovini. S ambasadorom Petritschem, koji i dalje za velikom pa`njom i zabrinuto{}u prati najnovije politi~ke prilike u BiH, razgovarali smo protekog vikenda u Be~u

iza le|a BiH. Mora postojati ozbiljna i dugoro~na obaveza. Za{to dugoro~na? Jer je ulazak BiH u EU jo{ uvijek prili~no daleko i imam utisak da se smjernice na tom putu pomjeraju sve dalje i dalje. [ta ili ko pomjera te znakove? Odgovornost je na obje strane. Moj stav je da je od 2005. godine, kada nije prihva}en Ustav EU-a, cijeli taj projekat u dubokoj krizi identiteta. I mo`da je to koincidencija ili ne, a ne mislim da jeste, ali od tada naovamo i ‘bosanski projekat’ je usporio. Umjesto da se kre}e barem polako naprijed, proces polako, a sada sve br`e, ide nazad. Sada smo na ni`oj ta~ki nego 2005. godine. Drugi razlog je unutra{nji; kriza politi~kih elita. U BiH nema politi~ke volje da zaista postoji dr`ava. Mo`da su to historijski razlozi!? Bosna nikada nije bila dr`ava u modernom smislu rije~i i zbog toga je vjerovatno malo te`e. Naravno, jo{

je uvijek taj u`asni rat tako prisutan. U kombinaciji s ekonomskom krizom, kao rezultat dobijemo zemlju koja se ne pomjera naprijed.

U BiH NEMA DR@AVE
Kako je mogu}e da se situacija ne mijenja nabolje? Mislim da je od 1996. godine, uprkos te{kom po~etku, uz predanost me|unarodne zajednice (MZ) i uz bonske ovlasti, rad na provo|enju civilnog dijela mirovnog sporazuma, situacija i{la naprijed. Me|unarodna zajednica je u to vrijeme morala da se nosi sa nekim osnovnim pitanjima. A lak{e je nositi se s takvim pitanjima nego sa onim {to dolazi kasnije. Problemi sada imaju vi{e slojeva. Nije vi{e pitanje samo rata i mira, pre`ivljavanja, nego izgradnje jedne vrste modernog dru{tva, i tu je efikasnost i mogu}nosti MZ ograni~ena. Mo`ete izgraditi mostove, ceste i sli~no, mo`ete ~ak i po~eti ili pomo}i u izgradnji zakona, ministarstava..., ali kada do|e do popunjavanja tih struktura smislom i svrhom, to ne mo`e raditi me|unarodna zajednica. I tu je bitno ono {to sam ja nazivao ‘vlasni{tvo’ nad procesom. Po mom mi{ljenju, jo{ uvijek nema iskrenog poku{aja da se ta odgovornost preuzme i zbog toga nema dr`ave. Da izgradite dr`avu, trebaju vam gra|ani koji su individualci i slobodni, ali u isto vrijeme su dio zajednice. Ako je zajednica ograni~ena na vje{ta~ke, zami{ljenje zajednice ili etni~ke grupe, to ne mo`e funkcionisati. Ne mo`ete izgraditi u jednom multi-{ta-god dru{tvu, kakvo je Bosna, dr`avu na osnovu ideja iz 19. stolje}a. Moderna dr`ava, dr`ava 21. stolje}a,
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

Lideri Europske unije (EU) ve} neko vrijeme razmatraju strategiju za Bosnu i Hercegovinu. [ta bi to, po Vama, trebalo biti nakon svega {to je ura|eno u proteklih 15 godina? Ne bih htio dati bilo kakav savjet jer to zna~i da bih se mogao razo~arati ako me ne poslu{aju. Ali, vjerujem da postoji {iroki konsenzus barem u tim krugovima koji znaju put kroz bosanski labirint, da je sada krajnje vrijeme ako `ele odrediti misiju EU-a u BiH, s osobom koja bi djelovala kao specijalni predstavnik i imala mo}i i mogu}nosti, ali i osobnost, da obavi ozbiljan posao. Ta osoba mora imati podr{ku svih zemalja ~lanica. Zajedni~ki pristup, koji je ponekada nedostajao u pro{losti, neophodan je. Ne bi smjelo biti takti~kih igara koje bi se odigravale, da tako ka`em,
30

ZABRINUT ZA BiH

Wolfgang Petritsch u razgovoru sa novinarkom “SB”

PROPU[TENE [ANSE BiH
ME\UNARODNA ZAJEDNICA NIJE IMALA STRATEGIJU PREMA BiH
Wolfgang Petritsch Wolfgang Petritsch

31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

31

POGLED IZ BE^A
treba gra|anske elemente kao osnovne za izgradnju. Te{ko je govoriti o preuzimanju odgovornosti i izgradnji dr`ave u poluprotektoratu, {to BiH jeste od 1996. godine. Kako to dvoje pomiriti, ako je to uop}e mogu}e? Zbog toga sam uvijek nagla{avao potrebu preuzimanja vlasni{tva nad procesom. Ali, da bi do{li do toga, potrebno je pro}i razli~ite faze ba{ zbog tog protektorata. Tako|er sam svjestan da se ta svijest o vlasni{tvu mo`e izgraditi samo s godinama. Zato, u ranim fazama mog mandata, 1999. godine, kada sam stigao i vidio taj sistem ovisnosti, kako sam ga zvao, i pretjerane mo}i MZ, rekao sam da treba da se na|e neki balans. I to je bila ideja, raditi na kreiranju procesa koji bi u kona~nici doveo do vlasni{tva, suverene dr`ave u kojoj gra|ani imaju vlast.

USPJE[NA SURADNJA U BiH

Carla del Ponte i Wolfgang Petritsch

STRAH OD HAPŠENJA: Plašili su se da će početi novi rat ako nekoga uhapse. A onda su uhapsili Momčila Krajišnika (u Haagu osuđen na 20 godina zatvora, op.a). I šta se desilo? Ništa. S vremenom su shvatili da se ništa neće desiti, ali do tada smo izgubili godine. Rađene su prave stvari ali često kasno
Ono {to nije i{lo u korist procesu je, o~ito, ekonomska situacija koja je uticala na politi~ku. Na kraju, naravno, i sada je to jasnije nego ikada, stranci su trebali pretvoriti dejtonsku Bosnu u mirnodopsku, davno prije. Dayton name}e ograni~enja. Jednom sam rekao i ponavljam; Dayton je bio pojas za spa{avanje i sa~uvao je `ivote, ali se vremenom pretvorio u pojas koji onemogu}ava bilo kakav pokret. Sada, kada gledam unazad, vidim da je zadnja velika izgubljena bitka MZ bila nakon entitetski ustavnih promjena. Tu sam vidio prvi korak ka ve}im reformama Ustava. I {ta je krenulo naopako? Pa {ta se desilo, Vije}e za implementaciju, koje me jako podr`avalo u tome, nakon mog odlaska nije tra`ilo od mog nasljednika da nastavi u tom pravcu. Paddy Ashdownu, koji je bio jako uspje{an u nekim stvarima kao {to je reforma vojske, nije re~eno, a mo`da ni on sam nije imao `elju da nastavi u tom pravcu. Uglavnom, nije postojao kontinuitet u radu OHR-a i to je odgovornost Vije}a koje nije govorilo visokim predstavnicima ovo `elimo da se nastavi. Dvije godine kasnije, Amerikanci su se vratili sa tim ciljem, Donald Hays je do{ao i po~eo raditi na reformi, ali van OHR. To je kasnije dovelo do propasti inici32

jative Carla Bildta u Butmiru, opet van OHR. Po meni je Butmir zna~io kona~ni kraj relevantnosti OHR za BiH.

CLINTON I BUSH
Da li je ikada postojalo ne{to {to se mo`e nazvati strategijom MZ u BiH? U su{tini, sada }u biti jako nediplomati~an i re~i da nikada nije bilo strategije, da je tako nazovemo. Jedina stvar je bila ponovo uspostaviti BiH kao suverenu, neza-

visnu dr`avu, demokratsku, multietni~ku... A kako, to je bilo do svakog visokog predstavnika. Ni{ta nije bilo zaista odre|eno i li~no sam radio najbolje {to sam znao. Mandat svakog visokog predstavnika je zavisio od njegove li~nosti, snage, i u mnogim slu~ajevima od velikih zemalja kao {to su Sjedinjene Dr`ave. Dat }u vam primjer mog mandata kada se desila promjena vlasti u SAD-u, nakon Clintona je do{ao George Bush. Dobio sam jasan signal da MZ nije tu da gradi dr`avu. U ranim godinama Bushove ere uop}e nije postojala podr{ka za bilo {ta {to bi li~ilo izgradnji dr`ave. To je bila njihova ideologija. Na taj put su se vratili tek nakon 11. septembra 2001. Ali, izgubili smo dvije godine u kojima je bilo jako te{ko raditi. U slu~aju Europljana, nije bilo velikih promjena koji su uticale, nego vi{e pasivnost i gubitak interesa. I sve vi{e i vi{e su de{avanja po~ela da zavise od pojedinaca: ambasadora u

HAP[ENJE JOVANA DIVJAKA

General Divjak je sama suština Bosne
Uklju~ili ste se i u slu~aj generala Jovana Divjaka odmah nakon njegovog hap{enja u Be~u. Za{to i koliko ste mogli uraditi do sada? Divjak je simbol postojanja multietni~ke Bosne, sama su{tina. Uz sve probleme koje je on imao sa Bo{njacima nakon rata, {to je tragedija, on ostaje u toj zemlji i on je za mene simbol onog {to mi danas trebamo. Neko ko se identifikuje sa dr`avom. On je tu ostao od 1992. do 1995. godine, osje}ao se gra|aninom BiH. Mo`ete biti ujedno i vjerni gra|anin BiH i patriota bilo Srbin, Hrvat, Bo{njak ili {ta god. Mi koji `ivimo u moderna vremena imamo vi{estruke identitete i najva`niji je lojalnost prema dr`avi u kojoj `ivite, pla}ate poreze, koja vas {titi... Ja sam nakon hap{enja pisao austrijskom kancelaru i politi~arima, predsjedniku, kako bih ih upoznao sa pozadinom cijelog slu~aja. Dao sam im informacije i rekao da budu pa`ljivi kada odlu~uju jer je ovo jako osjetljivo pitanje, i rekao sam svoje mi{ljenje. Sada je na institucijama da odlu~e.

SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

PROPU[TENE [ANSE BiH
Sarajevu, politi~kih direktora u ministarstvima vanjskih poslova… Paralelno se de{avao gubitak politi~kog interesa za BiH. Prvo su se zemljom bavili ministri vanjskih poslova, nerijetko i premijeri. Onda su preuzeli politi~ki direktori ili dr`avni sekretari, potom slu`benici koji su radili sa Balkanom... To je prirodan proces, ali nije se podudarao sa neophodnim uspjehom u samoj BiH. I odjednom ste imali situaciju u kojoj je postojala podr{ka za Misiju, ali ne ona prava. I tu ne govorim o novcu kojeg je bilo. Nedostajala je politi~ka predanost od zemalja ~lanica. Vi ste bili visoki predstavnik koji je najvi{e koristio bonske ovlasti u oblasti povratka izbjeglica, zbog ~ega su Vas dosta i kritikovali. Kako danas gledate na taj period? Mislim da se bonske ovlasti moraju posmatrati kao zadnje uto~i{te. U mom slu~aju sam ih koristio za izgradnju dr`ave. Kad god sam nekoga smijenio, to je bio neko ko je ometao taj proces. Kad god sam nametnuo zakone, to je bilo kako bih nametnuo osnove za dr`avu. To je bio moj na~in razmi{ljanja. Ne `elim da budem kriti~an prema mojim nasljednicima, ali ponekada nakon mene to je bilo kori{teno iz ~istih politi~kih razloga. To nije dobro. Kriti~ari bonski ovlasti ka`u da je njihova upotreba nedemokrati~na. Pri tome, zadatak me|unarodne zajednice u BiH je bio da demokratizuje zemlju. Kako pomiriti te dvije stvari? Mi smo imali zadatak da uvedemo demokratiju diktatorskim sredstvima. I to nikada nije dobar na~in. Uvijek sam govorio da je dan kada ne{to name}em tu`an i lo{ za BiH. Ali, morao sam to raditi. Za mene je to bila neka vrsta agonije jer sam znao da kada name}em neki zakon onemogu}avam razvoj demokratije u zemlji. Ali to je bilo neophodno, ina~e bi projekat BiH propao ve} 1999.

FORMIRANJE VLASTI

I SDP se ponaša egoistično i neodgovorno
Vjerujem da Vam je poznata situacija u kojoj se BiH nalazi danas, gdje novoizabrani politi~ari ne mogu da se dogovore i formiraju vlast. Mo`e li, treba li, da se umije{a MZ? Ovo moraju sami Bosanci da rije{e. Europska unija treba izvr{iti odre|eni pritisak, i to treba da urade svi koji podr`avaju Bosnu, da ka`u svoj stav na direktan na~in i da tra`e od odgovornih da rije{e situaciju. Ovo je nevjerovatno egoisti~na situacija. Govorimo o zajedni~kom dobru. Vlada postoji za gra|ane. Ponovo vidim nedostatak gra|anske svijesti kod politi~ke elite koja je tako izolirana od `elja ljudi. Mogu re}i i da Socijaldemokratska partija (SDP) mora uvidjeti svoju odgovornost, a u ovom slu~aju, nakon ovoliko vremena, to je da se na|e kompromisno rje{enje. Politi~ar nije najbolji kada se ~vrsto dr`i svog stava, nego nekada mora i popustiti. I to je osobina dobrog politi~ara - prepoznati kada popustiti. A gra|ani to znaju cijeniti.

KOMPROMIS JE DIO KOMPROMIS SVAKE POLITIKE SVAKE POLITIKE
Wolfgang Petritsch Wolfgang Petritsch ii Zlatko Lagumd`ija Zlatko Lagumd`ija

Samo se sjetite odluka koje se ti~u povratka izbjeglica. Naravno da danas znamo da ono {to je ura|eno nije bio potpun uspjeh. Ali, ne mo`ete nikoga natjerati da se vrati gdje ne RAZLI^ITA PRIMJENA PRIMJENA BONSKIH OVLASTI OVLASTI
Wolfgang Petritsch ii njegov Wolfgang Petritsch njegov nasljednik Paddy Ashdown nasljednik Paddy Ashdown

`eli. Nametnuo sam pravo na povratak, a na ljudima je bilo da to koriste ili ne. Otpustio sam u jednom danu 22 politi~ara koji su ometali povratak, postavio sam potpuno novu organizaciju saradnje... Bitno je bilo vratiti ljudima imovinu i dati im mogu}nost da biraju. Human Rights Watch je tu moju odluku kasnije nazvao prelomnim trenutkom za povratak. Naravno, danas je demografija u BiH druga~ija nego prije rata, ali morate imati na umu da nijedna zemlja nakon rata nikada vi{e ne}e biti ista. Rat stvara realnosti koje se vi{e ne mogu mijenjati.

POSAO ZA NOVE GENERACIJE
Me|unarodna zajednica nije donedavno insistirala na procesu suo~avanja sa pro{lo{}u niti ga podr`avala. Za{to to nije bilo na dnevnom redu visokih predstavnika? Bilo je previ{e kontinuiteta i malo promjena u mnogim oblastima. Jedna oblast sa previ{e kontinuiteta su politi~ke elite u BiH. Nije bilo promjena, kao u Njema~koj nakon 1945. gdje niko ko je imao ulogu u ratu vi{e nikada nije mogao biti ministar, ikada. To
31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

33

POGLED IZ BE^A
nije bio slu~aj u Bosni. Naravno, ne `elim da poredim Njema~ku i Bosnu. Ipak, moram re}i da u tim godinama oni koji su bili na vlasti, ni oni koji nisu po~inili zlo~ine, nisu htjeli tragati za na~inom kako da se nose sa doga|ajima iz pro{losti. Bilo je va`nijih stvari, ekonomija je bila uni{tena, na stotine hiljada ljudi ubijeno, pola populacije raseljeno... Sve su to veliki izazovi. Me|unarodna zajednica nije mogla da radi taj posao. Mogao sam dati primjer, {to sam i uradio donose}i odluku o tome gdje }e biti groblje i memorijalni centar Poto~ari. To sam uradio uz podr{ku onih koji su pre`ivjeli. Ali sam naredio da snage Republike Srpske (RS) moraju da se brinu o sigurnosti. Rekao sam da ako se tu bilo {ta desi, lideri u RS-u }e biti smijenjeni. I nikada se ni{ta nije desilo. Kada se postavljala spomen-plo~a u RS-u, niko nije rekao ni rije~i. Ali sam isto tako insistirao da na tom kamenu nema rije~i koje optu`uju bilo koga jer svi znaju {ta se tu desilo i to je dovoljno. Iz na{e vlastite pro{losti znamo da su Austriji trebale godine da po~ne da se suo~ava sa pro{lo{}u i jo{ danas ima problema. Potrebno je vrijeme da se neko suo~i sa u`asima koji su po~injeni u ratu. Ipak, mislim da se to sada de{ava, mada sporije. Kad-tad, svi se moraju s tim suo~iti. To je neophodno za nove generacije, koje }e se tako|er morati nositi s tim. Naravno, nove generacije ne moraju zavijek da se izvinjavaju. Ni Austrijanci to ne rade. Ali moraju prihvatiti da se desilo {to se desilo. Moraju znati kako da se nose s tim. Mocart i Hitler su dvije strane Austrije i moramo znati da se nosimo sa obje. U Bosni mo`ete staviti neka druga imena, ali proces je isti. Jedno od stalno aktuelnih pitanja u BiH je polo`aj Hrvata. Neke stranke tvrde da Hrvati nisu ravnopravni s ostalim narodima, izlaze u javnost sa nizom zahtjeva, spominje se tre}i entitet… Koje je, prema Vama, mogu}e rje{enje? Ako razmi{ljate u etni~kim i teritorijalnim okvirima, vi }ete isticati taj problem. To dolazi naravno od Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) kao nacionalisti~ke stranke. Moram re}i da oni za svoj polo`aj najprije moraju kriviti Franju Tu|mana jer je njemu u Daytonu bilo va`nije da vrati Isto~nu Slavoniju nego da razmatra pitanje Hrvata u BiH... Mislim da bi bila dobra ideja da do|emo do neke reforme Ustava, ali ne da to bude teritorijalna reforma u kojoj }e neko dobiti tre}i entitet. To treba da bude gra|anska reforma. Moramo da se pokrenemo, predaju}i svu pa`nju pitanjima jezika, kulture..., ka politi~kom sistemu koji garantuje jednakost svih ljudi. Ljudi, ne naroda. Svih gra|ana. I mi moramo da umanjimo tu etni~ku komponentu koja je bila tako jaka i u Daytonu. Ali, ko je tu da to uradi?
34

MEMORIJALNI CENTAR U POTO^ARIMA Ovo je, na nesre}u, moj razlog da budem pestimisti~an i sve sam pesimisti~niji s godinama. Devet godina od kako sam oti{ao, osje}am da Bosna ide unazad. Mora do}i nova generacija koja }e vi{e razmi{ljati, biti otvorenija, i ne}e postavljati pitanja {ta `eli MZ ovdje ni {ta postoje}a politi~ka elita `eli, nego {ta je na{a budu}nost, {ta mi `elimo, da se potrude da na|u zajedni~ku svrhu i shvate da su na prvom mjestu gra|ani BiH i da imaju zajedni~ku dr`avu, u Europi. Ako se to ne desi, ne vidim da }e neko izvana to uraditi, ili sada{nji politi~ari. Ovo mora da bude skoro pa neka vrsta pokreta. Ne `elim da poredim BiH i Egipat ili Tunis, ali ti mladi ljudi su jednostavno rekli - dosta. Ne govorim o potrebi za nekom pobunom ili sli~no, nego o duhu koji ne prihvata status quo. Ako se to ne desi, ja }u biti jako skepti~an, ako ne i pesimisti~an. Kakva je budu}nost OHR-a? Koliko ta institucija uop}e vi{e ima smisla u BiH? OHR mora da se zatvori i da osiguraju da, kao zadnja opcija, bonske ovlasti ostanu u Briselu. Istovremeno, moramo zadr`ati interes zemalja kao SAD-a, Turske i Rusije. A kona~ni cilj mora da bude EU s jakim mandatom koji te`i ka integrisanju BiH, zajedno s ostatkom Balkana. Ne smije postojati crna rupa usred Europe. To je nemogu}e. Malo je situacija u historiji gdje toliko strana ima jedan cilj kao {to je integrisanje jedne male zemlje sa nekoliko miliona stanovnika u Europu.

Ponosan sam {to sam pokrenuo taj projekat i obavezao vlasti RS-a da se brinu o njegovoj sigurnosti

{kola i da nijedan nastavnik ili profesor ne izgubi posao. To je osnovni razlog zbog kojeg su nastavnici bili nacionalisti, pla{ili su se da }e izgubiti posao, {to je opravdan strah. Ali, nikada nisam za to dobio podr{ku. Kada sam do{ao 1999. godine, nije bilo dana u kojem nismo morali da se nosimo sa uticajem Slobodana Milo{evi}a i Franje Tu|mana, koji su tada jo{ bili `ivi i aktivni, i nisu odustajali od podjele Bosne. To su bili prava pitanja tada i uslovi u kojma smo radili. To je bilo period neposredno nakon NATO intervencije na Kosovu. Svi su bili jako pa`ljivi i govorili mi za{to radi{ ovo ili ono, pazi. Bilo je to vrijeme i kada je NATO bio jako pa`ljiv. Mogao sam tra`iti od njih da ne{to urade, ali oni to nisu ~inili. Govorili su da nije mogu}e... Kao {to je hap{enje ratnih zlo~inaca? Da, kao hap{enje ratnih zlo~inaca. Ja sam im govorio da moramo to raditi, da je to na{a du`nost, da }e ako to uradimo biti puno lak{e... [ta je bilo opravdanje za{to to nisu radili? Pla{ili su se da }e po~eti novi rat ako nekoga uhapse. A onda su uhapsili Mom~ila Kraji{nika (u Haagu osu|en na 20 godina zatvora, op.a). I {ta se desilo? Ni{ta. S vremenom su shvatili da se ni{ta ne}e desiti, ali do tada smo izgubili godine. Ra|ene su prave stvari ali ~esto kasno. Skoro da je bilo prekasno, ali u svakom slu~aju je bilo kasno. Prava intervencija je po~ela sa bonskim ovlastima, da bi nastavila sa hap{enjem ratnih zlo~inaca. Ali, bila je to tako zaka{njela intervencija. Tek u 1999/2000. je OHR imao oko 1000 ljudi. A to je bio minimum imaju}i u vidu koliko je trupa bilo tamo. Civilna misija je bila uvijek slabija. Da je bilo vi{e ljudi, u prvim godinama nakon rata se moglo uraditi vi{e.
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

REGIRALI SMO KASNO I NEODLU^NO
Kada se osvrnete na svoj mandat u BiH, a oti{li ste prije devet godina, da li razmi{ljate kako ste ne{to mogli uraditi druga~ije? Ne bih trebao dijeliti takve tajne sa vama, ali... uvijek mislim da sam morao vi{e uraditi za obrazovanje. Morao sam radikalno uticati na kreiranje zajedni~kih

NOVI DOKAZI O POSTOJANJU “MEMORANDUMA 2”

Otkriće Slobodne Bosne o postojanju “Memoranduma 2”, koje je izazvalo ogromnu pažnju medija u regionu, ali i inostranstvu, početkom nedjelje je na indirektan način potvrdio patrijarh SPC-a vladika Irinej, koji se zauzeo za jedan od osnovnih ciljeva iz ovog velikodržavnog projekta Srbije koji je sačinila grupa akademika okupljena oko Dobrice Ćosica; istražujući motive SPC-a da se uključi u ovaj projekat naš list je došao do senzacionalnog otkrića - ko su glavni zaštitnici generala Ratka Mladića u Srbiji

UZNEMIRUJUĆI DOSSIER “SB”: NOVI SRPSKI VELIKODRŽAVNI “PRIRUČNIK”

DRUGI MEMORANDUM SANU U TEORIJI I PRAKSI
Pi{e: MIRHA DEDI]

S

adr`aj “Memoranduma 2”, koji je sa~inilo nekoliko akademika Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) a koji je na{ list ekskluzivno objavio u pro{lom broju, izazvao je veliku pa`nju javnosti u regionu. Autori ovog velikodr`avnog dokumenta koji je dostavljen isklju~ivo ~lanovima

Vlade Srbije sa naznakom “bez daljeg rasturanja” su Dobrica ]osi}, prof. Ljubomir Tadi}, otac srbijanskog predsjednika Borisa Tadi}a, i jo{ nekoliko akademika SANU koji ne odustaju od ideje Velike Srbije. Njihov strate{ki cilj je kako u miru ostvariti velikosrpske ciljeve koji nisu realizovani u ratovima. Da je operacionaliziranje ovog novog/starog velikodr`avnog programa uveliko na djelu, dobili smo dokaz po~etkom ove nedjelje kada se u kampanju prebrojavanja Srba u regionu, poslije

dr`avnih institucija i njenih visokih slu`benika, uklju~ila i Srpska pravoslavna crkva, koja bi trebalo da bude potpuno odvojena od dr`ave. Patrijarh Irinej je u ponedjeljak pozvao “sve svoje vjernike, pripadnike srpskog naroda i srpske zajednice da se na predostoje}em popisu stanovni{tva u regionu, koji je zakazan za april, slobodno i bez straha izja{njavaju kao Srbi pravoslavne vere”. U Uputstvu SPC-a povodom popisa stanovni{tva patarijarh srpski Irinej nagla{ava da odzivom na popis vjernici

RATKA MLADI]A GODINAMA ^UVA ZAMJENIK NA^ELNIKA GENERAL[TABA VOJSKE SRBIJE GENERAL ]IRKOVI]
Dok tra`e izru~enje generala Jovana Divjaka, srbijanske vlasti na platformi “Memoranduma 2” uz pomo} generala iz Vojske Srbije ve} godinama organizuju skrivanje Ratka Mladi}a
36
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

VELIKOSRPSKA TERITORIJALNA POSEZANJA

S VJEROM U HRISTA S VJEROM U HRISTA IZJASNITE SE KAO SRBI IZJASNITE SE KAO SRBI U dr`avnu propagandu uklju~ila U dr`avnu propagandu uklju~ila se ii Srpska pravoslavna crkva, se Srpska pravoslavna crkva, ~iji je poglavar patrijar Irinej, mimo ~iji je poglavar patrijar Irinej, mimo obi~aja, pozvao pripadnike srpskog obi~aja, pozvao pripadnike srpskog naroda u regionu da se na popisu naroda u regionu da se na popisu izjasne slobodno kao Srbi izjasne slobodno kao Srbi pravoslavne vere pravoslavne vere
31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

37

NOVI DOKAZI O POSTOJANJU “MEMORANDUMA 2”

JELENA MILI] “Srpski nacionalisti u srbijanskoj vladi nikada nisu odustali od projekta Velike Srbije u kojoj bi se nalazila Republika Srpska. Ja verujem da Milorad Dodik ima podr{ku srbijanskog predsjednika Borisa Tadi}a da sa Draganom ^ovi}em minira formiranje Vlade u BiH”

VELIKOSRPSKI PROJEKAT NA TADI]EVOM STOLU
U Srbiji je na dnevni red vra}ena tema velikodr`avnih aspiracija i otvoreno pitanje savjetuju li “otac nacije“ Dobrica ]osi} i akademici srpske politi~are kako da u miru provedu ono {to im ratovima nije uspjelo

izvr{avaju Hristove zapovijesti i “ostvaruju svoja osnovna ljudska prava i slobode, ~ime }e o~uvati svoj vjerski, kulturni i nacionalni identitet”. U saop{tenju kojim izdaje uputstvo za izja{njavanje “Srbin pravoslavne vere“, Irinej ka`e i da se popis stanovni{tva “pominje i u Svetom pismu, upravo u vreme ro|enja Gospoda Isusa Hrista, pokazuju}i da smo mi ljudi sa zemlje i zemaljski, a da je jedino Gospod Hristos sa neba“.

U SRBIJI IMA VI[E PRAVOSLAVACA NEGO SRBA
U dr`avnu propagandu Srbije da se {to vi{e gra|ana na predstoje}em popisu u zemljama regiona izjasne kao Srbi, kako bi se njihov broj potom koristio kao poluga u ostvarivanju razli~itih ambicija zvani~nog Beograda, uklju~ila se dakle i Srpska pravoslavna crkva. Zbog ~ega je uslijedio ovaj poziv i za{to se crkva uop{te osjetila prozvanom da se izja{njava o ~isto politi~kim pitanjima i izdaje uputstva pripadnicima srpske zajednice u susjednim dr`avama da se izja{njavaju kao Srbi, a ne gra|ani, za na{ list govori dobar poznavalac prilika u Srpskoj pravoslavnoj crkvi prof. Ljubi{a Raji}. “Srpska pravoslavna crkva je odavno zauzela stav da su svi Srbi pravoslavni i da su svi pravoslavni vernici Srbi, i time je iz srpskog nacionalnog korpusa, kako god se on odre|ivao, prakti~no izbacila sve one katolike i muslimane koji su se izja{njavali kao Srbi, a sada potiskuje i sve one koji se izja{njavaju kao Srbi, ali ujedno i ateisti ili agnostici ili se prosto ne opredeljuju kada je re~ o verskom aspektu. Na tom izjedna~avanju veroispovesti i nacionalne pripadnosti i dalje insistiraju. To je jak politi~ki pritisak, izra`en skoro kroz prisilu u popisu stanovni{tva da se stanovnici opredele za odre|enu veroispovest. Zato je na poslednjem popisu u Srbiji upisano vi{e pravoslavaca (85%) nego {to ima ukupno svih koji bi potencijalno mogli biti pravoslavni, dakle Srba (82.9%), Roma (1.4%), Bugara (0.27%) i Rusina (0.03%)

ukupno. Po{to sada predstoji popis stanovni{tva u raznim biv{im republikama, SPC te`i da ve{ta~ki pove}a broj vernika kako bi odr`ala ve} postoje}e i obezbedila nove privilegije u Srbiji, a oja~ala svoj uticaj u drugim dr`avama. Njena briga za Srbe koji se izja{njavaju kao vernici, sasvim je legitimna, ali je na~in na koji to poku{ava da ostvari nelegitiman, jer vr{i pritisak na ljude da se, izja{njavaju}i se kao Srbi, ujedno izja{njavaju i kao pravoslavni vernici, a kada to zahteva od dr`avljana drugih dr`ava, to prelazi granice onoga {to je prihvatljivo.“ Na pitanje za{to se u Srbiji dr`avne i svjetovne vo|e, sada udru`enim snagama, toliko brinu oko izja{njavanja sunarodnika u susjednim dr`avama, na{ sagovornik ka`e: “Po mojoj proceni, u trenutku `estoke ekonomske krize i previranja na politi~koj sceni, politi~ka elita u Srbiji poku{ava da pribegne nacionalisti~kim frazama u borbi za bira~e na izborima koji }e se odr`ati ili ove ili po~etkom slede}e godine, a ve} odranije je isprepletala svoje politi~ke i ekonomske interese sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Nacionalisti~ki deo politi~ke i intelektualne elite ose}a da gubi pozicije u procesu modernizacije Srbije i sada gr~evito poku{ava da ih zadr`i. Ta elita je intelektualno potpuno nesposobna da shvati svet oko sebe i posledice svojih postupaka, i zato povla~i poteze koji objektivno {tete i Srbiji i Srbima gde god oni `iveli i izazivaju kontrapoteze na drugim stranama {ire}i taj {tetni uticaj. Toga ili nije svesna ili ne}e da vidi posledice, jer je obuzeta svojom internom borbom oko politi~ke i ekonomske mo}i.“ U kampanju prebrojavanja Srba u regionu, poslije dr`avnih institucija i njenih visokih slu`benika, uklju~ila se, dakle, i Srpska pravoslavna crkva. Dr`avne i svjetovne vo|e zajedni~ki brinu oko izja{njavanja sunarodnika u susjednim dr`avama. S tim ciljem po~etkom nedjelje je protosin|el Nikodim Bogosavljevi} dao prili~no neodmjerenu izjavu za jednog sve{tenika kojom je uvrijedio Crnogorce, tvrde}i da ih je stvori sam |avo.
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

38

VELIKOSRPSKA TERITORIJALNA POSEZANJA
VOJISLAV KO[TUNICA TRA@I DA AKADEMICI VODE SRBIJU

“Dobrica Ćosić i grupa akademika uzimaju u svoje ruke rešavanje važnih nacionalnih pitanja Srbije”
Vlada Srbija je svoj velikodr`avni projekat provodila i u vrijeme vladavine Vojislava Ko{unice. Na{ list do{ao je u posjed Deklaracije koju je 2006. godine potpisao tada{nji premijer Ko{tunica a koja nosi naslov “Deklaracija o progla{enju odnosa izme|u otad`bine Srbije i Srba u rasejanju odnosom od najve}eg dr`avnog i nacionalnog interesa”. Srbijanski analiti~ari smatraju da se u Ko{tunici posljednjih mjeseci ponovo probudile nacionalisti~ke strasti i da }e on, igraju}i na kartu nacionalnih interesa, poku{ati da sakrije svoju odgovornost za umije{anost u ubistvo premijera Zorana \in|i}a. Ko{tunica i desetine akademika iz SANU-a nedavno su izrazili svoju frustriranost “zbog pravca u kojem Srbija ide”. Srpski akademici predvo|eni Kostom ^avo{kim, Dobricom ]osi}em i Matijom Be}kovi}em koje je Ko{tunica okupio oko sebe inicijatori su protesta zbog navodnog medijskog lin~a protiv Vojislava Ko{tunice. Promovi{u}i velikosrpske ideje Ko{tunica ih rehabilituje i vra}a na srbijansku scenu. “Uvek kada je u Srbiji bila ugro`ena sloboda od strane arogantne vlasti, kada se nipoda{tavalo sve ono vredno u srpskom dru{tvu, u javnost su istupali na{i najodgovorniji intelektualci. I zato su javna obra}anja jednog od najodgovornijih iz nacionalne inteligencije od najve}e va`nosti. A to je svakako akademik Dobrica ]osi}. Pitanja koja je Dobrica ]osi} javno postavio nisu zna~ajna samo sama po sebi, ve} govore da je do{lo vreme da i nacionalna inteligencija uzme svoju re~ i ka`e {ta ima o Srbiji i o njenoj budu}nosti. Krupna je re~ Dobrice ]osi}a koji javno pita dr`avnog tu`ioca da li }e pokrenuti

POVAMPIRENI AKADEMICI
Akademici koji su krojili mapu Velike Srbije posljednjih nedjelja su se okupili oko Vojislava Ko{tunice i ustali protiv zahtjeva za njegovo svjedo~enje u istrazi o politi~koj pozadini ubistva premijera \in|i}a

postupak protiv advokata Sr|e Popovi}a koji je svojevremeno u dru{tvu stotinak zapadnih javnih li~nosti i iz bezbednog komfora Zapada potpisao poznati zahtev da se bombarduje Srbija. Jer Republika Srpska i Srbija jesu bombradovane i mnogi nevini ljudi su izgubili `ivote. Srpska javnost je ta koja treba da da svoju re~ i svoj sud o moralnoj odgovornosti ovog u~esnika u ratnom pokli~u. Po{tovani prijatelji, vreme je da na{a intelektualna javnost uzme u svoje ruke va`na pitanja sa kojima se suo~ava zemlja. Dara je prevr{ila meru, vreme je za odgovor nacionalno samosvesne i slobodne Srbije“, kazao je pro{le nedjelje Vojislav Ko{tunica.

“Pravoslavna crkva nikad ne mo`e da blagosilja ono {to nije stvorio Bog, a definitivno crnogorsku naciju nije stvorio Bog nego je ona plod ljudskih sujeta i slabosti, a generalno je tvorac crnogorske nacije zapravo |avo u su{tini stvari”, iznio je svoj stav Bogosavljevi}. Analiti~ari smatraju da je neuobi~ajeno da se poglavar SPC-a ogla{ava o pitanju popisa i da se crkva vi{e nego {to bi trebalo upli}e u konkretna politi~ka zbivanja, te da je nakon prebrojavanja i insistiranja na nacionalnom izja{njavanju devedesetih godina do{lo do poku{aja realizacije projekta velike Srbije. To je su{tina i drugog Memoranuma SANU, koji je primijenjen u nedavno usvojenom Zakonu o dijaspori i Srbima u regionu. I “Strategija o~uvanja i ja~anja odnosa Srbije sa dijasporom i Srbima u regionu” zasnovana je na novom Memorandumu. Ova strategija zagovara tranziciju pluralnih srpskih zajednica u unitarnu, svesrpsku zajednicu koja }e
31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

govoriti srpskim jezikom, pisati }irilicom i koji }e se izja{njavati isklju~ivo kao Srbi. Ina~e, pitanje popisa u susjednim dr`avama postalo je jedna od opsesija srbijanskih ~elnika. Predsjednik Tadi} je pro{log mjeseca u Beogradu sazvao Savjet za odnose sa Srbima u regionu na kojem je re~eno da se predstoje}i popisi stanovni{tva u regionu smatraju “jednim od najva`nijih u istoriji”, jer }e prvi put nakon ratnih zbivanja, raspada dr`ave zajednice Srbije i Crne Gore, nezavisnosti Kosova biti poznat sastav stanovni{tva u dr`avama regiona. Poku{aj Vlade Srbije da se pod pla{tom brige za sudbinu svojih sunarodnika u susjednim zemljama zatra`i konstitutivnost za Srbe u Hrvatskoj i Crnoj Gori, do~ekale su o{tre kritike i diplomatske note koje su upu}ene zvani~nom Beogradu. Hrvatski Srbi otvoreno su poru~ili da se oni najbolje staraju o svom polo`aju, i da nije potrebno da u njihovo ime govori bilo ko sa strane. Beogra-

VLADIMIR PAVI^EVI] “Spoljnopoliti~ka konfuzija omogu}ava Borisu Tadi}u da u nekim trenucima ka`e da priznaje BiH, a da odmah u slede}em momentu saop{ti da je pitanje Republike Srpske osjetljivo i da tu postoji jedna ideja da se ta teritorija koja pripada BiH, ipak u nekom trenutku u budu}nosti mo`e da se privu~e Srbiji”
39

NOVI DOKAZI O POSTOJANJU “MEMORANDUMA 2”

VOJISLAV KO[TUNICA “Pitanja koja je Dobrica ]osi} javno postavio nisu zna~ajna samo sama po sebi, ve} govore da je do{lo vreme da i nacionalna inteligencija uzme svoju re~ i ka`e {ta ima o Srbiji i o njenoj budu}nosti. Dara je prevr{ila meru, vreme je za odgovor nacionalno samosvesne i slobodne Srbije“

MEMORANDUM U SPC-u
Poja~ana briga srbijanske vlasti za Srbe koji `ive van Srbije i uputstva koja im se izdaju uo~i popisa, dio su novog Memoranduma Srpske akademije nauka i umjetnosti

dski ~elnici su pod pritiskom povukli te sporne odredbe, mada nisu odustali od namjere da se prika`e kako je srpska manjina iznimno brojna kako u Crnoj Gori, tako u Hrvatskoj ili na Kosovu. Popis }e kona~no pokazati koliko je brojna srpska populacija u Srbiji susjednim dr`avama, me|utim ti rezultati za Srbiju imaju druga~ije zna~anje od pukih statisti~kih podataka.

TRA@E DIVJAKA, A MLADI] IM PRED NOSOM
Jelena Mili}, direktorica Centra za evroatlantske studije, za na{ list tvrdi da velikodr`ava strategija Srbije ne odstupa puno od one iz devedesetih godina. “Spomenula bih jo{ dva faktora u trendovima koji ste sa razlogom uo~ili a pre svega to je ~injenica da je Srbiji trebala vi{estruka me|unarodna blama`a sa nerevidiranim optu`nicama poput onih protiv generala Jovana Divjaka, ili Tihomira Purde, da bi tek sada pod velikim pritiskom me|unarodne zajednice Srbija se setila da bi tu trebala da ne{to promeni. Drugi faktor je problemati~na i sistemski pogre{na politika prema regionu. Nije mi poznat tekst tog novog ‘Memoranduma 2’ i protiv sam toga da se sva nacionalisti~ka pitanja, kao {to je izru~enje Ratka Mladi}a, optu`uju pokojni Moma Kapor ili nemo}ni Dobrica ]osi}. Mi ne trebamo da se krijemo iza kojekakvih memoranduma SANU, jer Vlada Srbije otvoreno radi stvari o kojim vi govorite. Dakle, ne treba tra`iti krivce van Vlade Srbije koja ima strategiju o Srbima u regionu koju sistemski provodi. Istovremeno zloupotrebljava rad Tu`ila{tva, tro{i vreme na izve{taj Dicka Martyja, a ne bavi se re{avanjem problema za koje ima jasne dokaze. Umesto {to hapse Divjaka, za{to ne ka`u gde im je Ratko Mladi}? Nemojmo da se la`emo da oni to ne znaju. Ja se nalazim na ~elu projekta ‘Roditelji u crnom’. ~ija se deca stradala u kasarnama u Srbiji gde se krio Ratko Mladi}. Mi imam preko stotinu dokaza crno na belo da je tamo bio Mladi}, a da nikada nisu

saslu{ani svedoci u kasarnama u Top~ideru i Leskovcu koji tvrde da je tamo 2005. bio Ratko Maldi}. I to da se vozio zajedno u autu sa generalom Mladenom ]irkovi}em koji nam je do pre neki dan bio zamenik na~elnika General{taba Vojske Srbije. ]irkovi}a je na to mesto imenovao li~no predsednik Boris Tadi}”, isti~e Mili}eva. Na{a sagovornica tvrdi da general ]irkovi} va`i za profesionalca sa velikim vojni~kim i ratnim iskustvom, koji je tokom rata 1999. bio komandant 15. oklopne brigade te da je odlikovan Ordenom za hrabrost. ]irkovi} je 1999. stavljen na “crnu listu” za zabranu ulaska u zemlje EU-a, a u augustu 2000. se na{ao i na obnovljenoj listi EU-a. ]irkovi} je bio i komandant Pri{tinskog korpusa u periodu kada su, pod jo{ nerazja{njenim okolnostima, u kasarni Sinkovac u Leskovcu nastradali vojnici Dragan Kosti} (poginuo 2004.) i Sr|an Ivanovi} ( poginuo 2005.). Iste godine u Kopnenoj zoni bezbednosti stradao je Radoman @arkovi}. Svi su poginuli tokom slu`enja redovnog vojnog roka, jer su bili svjedoci da je u toj kasarni boravio general Mladi}. General ]irkovi} je bio prvi ispod crte na listi optu`enih oficira u Haagu za zlo~ine po~injene na Kosovu. Prije tri godine je postao zamjenik na~elnika General{taba VS, a nedavno je, na Dan Vojske Srbije, penzionisan sa svim dr`avnim po~astima. Pravni zastupnici porodica su Centru i roditeljima u vi{e navrata potvrdili malverzacije u istra`nim radnjama u ovim predmetima kao i opstrukcije u predmetima koje poku{avaju da pokrenu ili vode pred nadle`nim sudovima. “Problem je {to druga Srbija u Srbiji nema hrabrosti da uka`e prstom na takozvanu proevropsku vladu, koja se smatra reformskom, a koji ni{ta ne ~ine da spre~i ovakvu politiku. Glavna zvezda me|unarodne zajednice i druge Srbije u Srbiji je ministar odbrane Dragan [utanovac, koji se nikad nije ogradio od politike Vlade Srbije prema Kosovu koja su{tinski diktira sve duge politike Srbije, pa i politiku prema regionu, niti se ogradio od sramnih inicijativa o na~inu tretiranja Srba u regionu. Mi
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

40

VELIKOSRPSKA TERITORIJALNA POSEZANJA

GENERAL[TAB VOJSKE SRBIJE U SLU@BI MLADI]A
Zamjenik na~elnika General{taba VS general Mladen ]irkovi} godinama je skrivao generala Ratka Mladi}a

smo dopustili da se ta Vladina strategija objavi pa da tek onda sistemski reagujemo na nju, a bilo je indicija da }e tako ne{to da se desi, ako se setimo koji broj konzulata je Srbija nameravala da otvori u Crnoj Gori koja ima svega 600 hiljada stanovnika. To je moglo da se oseti odnosom Vlade Srbije prema Makedonskoj pravoslavnoj crkvi i prema Crnogorskoj crkvi kojima Srbija ne priznaje autokefalnost iako je tradicija pravoslavnih crkava da one imaju svoje sedi{te po dr`avnom ustrojstvu u dr`avama u kojima deluju. ^ini mi se da je me|unarodna zajednica prema Vladi Srbije izuzetno popustljiva i da ona ustvari prepla}uje ~injenicu to {to Srbija nije vojno reagovala na kosovsko progla{enje nezavisnosti. Sada se Srbija pona{a kao jedno bezobrazno deri{te tvrde}i ne samo srpskoj javnosti ve} i zapadnim diplomatama da je proevropski nastrojena, pri tom potpuno negiraju ~injenicu da je jedan od glavnih kriterijuma u progresu ka Evropskoj uniji ustvari regionalna saradnja. Ona se kod nas potpuno zanemarila. [tavi{e, srpski nacionalisti u srbijanskoj vladi nikada nisu odustali od projekta Velike Srbije u kojoj bi se nalazila Republika Srpska. Pri tom, vrlo dobro vide da nema konzistentnog stava u BiH i da se otvara pitanje tre}eg entiteta. Ja verujem da Milorad Dodik ima podr{ku srbijanskog predsjednika Borisa Tadi}a da sa Draganom ^ovi}em minira formiranje Vlade u BiH i tu se ose}a da me|unarodna zajednica nema konzistentnu politiku i da je, na`alost, popustljiva”, isti~e Jelena Mili}. Ocjene beogradskog profesora Fakulteta politi~kih nauka Vladimira Pavi~evi}a, koji je po~etkom nedjelje u Sarajevu govorio o “Srbiji deset godina poslije Milo{evi}a”, nai{le su na o{tre kritike beogradske akademske zajednice, prvenstveno zbog toga {to je otvoreno govorio o namjerama Srbije prema BiH. Prof. Pavi~evi} ka`e da je politika Srbije prema BiH u potpunoj konfuziji. “Ukoliko se pogledaju nastupi predsjednika Borisa Tadi}a i ministra spoljnih poslova Srbije
31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

Vuka Jeremi}a, onda ne mo`ete da ka`ete {ta Srbija ta~no `eli”, ka`e on. ”Ta spoljnopoliti~ka konfuzija omogu}ava im da u nekim trenucima ka`u da priznaju BiH, a da odmah u slede}em momentu saop{te da je pitanje Republike Srpske osjetljivo i da tu postoji jedna ideja da se ta teritorija koja pripada BiH, a koja se zove Republika Srpska, ipak u nekom trenutku u budu}nosti mo`e da se privu~e Srbiji”, ka`e prof. Pavi~evi}. On smatra da je najbolji zagovara~ te ideje upravo Milorad Dodik, koji s vremena na vrijeme postavi pitanje organizacije, referendum o tome da li RS treba da ostane u BiH ili ne. ”To pitanje odnosa Srbije prema BiH je najbolje okarakterisati kao ambivalentno, delom spoljnopoliti~ke konfuzije koja u Srbiji vlada i koja se naj~e{}e tuma~i kao jedna vrsta taktike da se nikad ni{ta jasno ne ka`e, nego da sve karte budu na stolu, da sva pitanja budu otvorena i da se onda od trenutka do trenutka prave neki potezi”, ocijenio je Pavi~evi}. Kada se pojavio prvi Memorandum SANU i Slobodan Milo{evi} osvojio vlast, beogradski vo`d je simboli~nu agresiju na susjedne republike zapo~eo 1989. godine no{enjem mo{ti cara Lazara uzdu` zami{ljenih granica Velike Srbije. Boris Tadi} dvadeset i dvije godina kasnije “popisuje srpske du{e” {to je samo prvi korak u realizaciji projekta drugog Memoranduma SANU-a.

Prof. LJUBI[A RAJI] “To je jak politi~ki pritisak, izra`en skoro kroz prisilu u popisu stanovni{tva da se stanovnici opredele za odre|enu veroispovest, na~in na koji to poku{ava da se ostvari je nelegitiman”

41

EVROPA, ODMAH USPOSTAVA ESM-a Njemačka dobija prvog “zelenog
I PAKTA ZA EURO
Na skupu ~elnika zemalja ~lanica EU-a krajem pro{le sedmice prihva}en je sveobuhvatan paket mjera za odbranu od kriza, ~iji je sredi{nji element uspostava Evropskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), koji }e pomagati zemljama ~lanicama koje se ne}e mo}i finansirati na tr`i{tu kapitala po prihatljivim kamatama. Od 2013. godine Evropski stabilizacijski fond mo}i }e posu|ivati do 500 milijarda eura zemljama koje se na|u u finansijskim pote{ko}ama. Taj }e fond mo}i kupovati i njihove obveznice. Do sredine 2013. godine na snazi je privremeni Evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF), ~iji }e zajmodavni kapaciteti tako|er znatno biti pove}ani. Pored uspostave trajnog fonda, zemlje ~lanice prihvatile su i pakt za euro. Zemljama ~lanicama euro zone dobrovoljno se pridu`ilo jo{ {est zemalja ~lanica. Novim paketom za odbranu eura prakti~ki je odba~ena va`na odredba iz Ugovora o EU koja zabranjuje da zemlje ~lanice spa{avaju bud`ete drugih ~lanica.

KONTROLA HRANE KOJA IZ JAPANA STI@E U EU
Evropska unija odlu~ila je poja~ati kontrolu hrane uvezene iz nekih japanskih regija kako bi se osiguralo da se ne uveze hrana koja sadr`i radioaktivne ~estice. Dodatne kontrole koje }e se produ`avati svakog mjeseca odobrile su zemlje ~lanice EU-a, na prijedlog Evropske komisije, na sastanku stalnog odbora za hranu i `ivotinjsko zdravlje odr`anom pro{le sedmice. Proizvodi iz 12 regija moraju se testirati prije nego se {alju iz Japana i uz njih mora biti slu`beni dokument koji potvr|uje da ne sadr`e radioaktivne ~estice u postotku vi{em od sanitarnih granica dopu{tenih u EU. Dodatni testovi bit }e provo|eni sistemom slu~ajnog odabira pri dolasku tereta u Evropu. U slu~aju da pre|u dozvoljene nivoe, po{iljke }e biti uni{tene ili poslane natrag u Japan. Proizvodi iz drugih japanskih regija trebaju imati certifikat o porijeklu i tako|er }e biti podvrgnuti testovima u EU.

IZBORI ZA PAM]ENJE IZBORI ZA PAM]ENJE

Na vlast u saveznoj dr`avi Na vlast u saveznoj dr`avi Baden-Württemberg do}i }e Baden-Württemberg do}i }e zeleno-socijaldemokratska koalicija zeleno-socijaldemokratska koalicija sa, po prvi put u povijesti, “zelenim” sa, po prvi put u povijesti, “zelenim” premijerom premijerom

Na prošlonedjeljnim lokalnim izborima u dvije savezne države, koji će prema procjenama analitičara uveliko promijeniti odnose u njemačkoj politici, Kršćansko-demokratska unija (CDU) premijerke Angele Merkel je u svojim tradicionalnim uporištima pretrpjela poraz

U

vrijeme odr`avanja kongresa Zelenih krajem pro{le godine, ispitivanja javnog mnijenja pokazala su da je popularnost ove stranke ve}a nego ikada od njenog osnivanja po~etkom osamdesetih godina pro{log stolje}a. Jedan od osniva~a stranke Christian Ströbele, prvi koji se

izborio za mandat u Bundestagu, izjavio je tada da za uspon Zelenih postoje dva razloga: prvi, teme Zelenih postale su glavne dru{tvene teme jer svi danas govore o ekologiji, nuklearnoj i obnovljivoj energiji, a drugi je to {to o tim temama govore ljudi kojima se vjeruje. Rezultati pro{lonedSLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

42

g” premijera
16 njema~kih saveznih dr`ava, a u mnogima sudjeluju i u vladaju}oj koaliciji. Njema~ka kancelarka i predsjednica Kr{}ansko-demokratske unije (CDU) Angela Merkel nazvala je gubitak izbora i silazak s vlasti nakon gotovo 60 godina u saveznoj pokrajini Baden-Württemberg

POLJACI EMIGRIRAJU U NJEMA^KU I AUSTRIJU
Prema procjenama nedavno iznesenim u medijima, Poljska o~ekuje da bi vi{e od 500.000 Poljaka moglo svake godine emigrirati u Njema~ku i Austriju nakon otvaranja tr`i{ta rada tih dviju zemalja 1. maja. Podsjetimo da je nakon pristupanja Poljske EU-a 2004. godine zabilje`en prvi veliki talas emigracije Poljaka u Veliku Britaniju i Irsku. Upravo zbog pro{irenja EU-a, pojedine zemlje ~lanice tada su odlu~ile da uvedu ograni~enja na tr`i{tu rada. Nema~ka i Austrija su do maja ove godine zadr`ale radne dozvole za nove ~lanice. Sva ograni~enja na tr`i{tu rada EU trebalo bi da budu ukinuta 1. januara 2014. godine, ali je za o~ekivati da }e biti uvedene neke mjere za gra|ane zemalja koje se budu priklju~ivale EU.

ZELENI U USPONU: Prema jednom od istraživanja provedenom krajem prošle godine, Stranka Zelenih prvi put je u ispitivanjima javnog mnijenja po popularnosti pretekla njemčaki SPD i postala najjača opozicijska stranka
Angela Merkel

JEDINSTVENI EVROPSKI SAOBRA]AJNI SISTEM
Evropska komisija usvojila je sveobuhvatnu strategiju za konkurentni saobra}ajni sistem koji bi trebao i bitno smanjiti zavisnost Evrope o uvezenoj nafti te smanjiti emisiju CO2 u prometu za 60 posto do 2050., saop}eno je iz Brisela. Klju~ni ciljevi EK do 2050. su povla~enje automobila na fosilna goriva iz gradskog prometa, 40 posto goriva iz odr`ivih izvora u zra~nom prometu i 40 posto manje emisije u pomorskom prometu te prebacivanje 50 posto prometa srednjih relacija sa cesta na `eljeznice i vodene puteve. Glavni cilj ove strategije je uspostava jedinstvenog evropskog saobra}ajnog prostora s ve}om konkurencijom i potpuno integriranom saobra}ajnom mre`om.

jeljnih izbora u najrazvijenijoj i dosad tradicionalno konzervativnoj njema~koj saveznoj dr`avi Baden-Württemberg, pokazali su utemeljenost takvih tvrdnji. Kr{}ansko-demokratska unija (CDU) premijerke Angele Merkel je u ovoj pokrajini osvojila najve}i broj glasova, ali nedovoljno za nastavak koalicije s liberalima, a na vlast }e do}i zeleno-socijaldemokratska koalicija. Kako se o~ekuje, Winfried Kretschmann vjerojatno }e postati i prvi “zeleni” premijer neke njema~ke savezne pokrajine ikada izabran u ovoj zemlji. Zeleni su osvojili 24 posto glasova (ili 12,4 posto vi{e u pore|enju sa prethodnim izborima) i prestigli socijaldemokrate (23,2), i zajedno }e vladati u novom mandatu. Iz godine u godinu ostvaruju sve bolje rezultate, prisutni su u parlamentima 15 od
31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

bolnim, a uzrokom poraza proglasila nuklearnu katastrofu u Japanu. Na izborima u saveznoj pokrajini Rheinland-Pfalz, Zeleni su tako|er zabilje`ili va`nu pobjedu. Strani i doma}i mediji pi{u o ogromnom trijumfu stranke Zeleni kao i o “pobjedi antiatomskog pokreta”. Prema jednom od istra`ivanja provedenom krajem pro{le godine, Stranka Zelenih prvi put je u ispitivanjima javnog mnijenja po popularnosti pretekla Socijaldemokratsku stranku Njema~ke (SPD) i tako postala najja~a opozicijska stranka. Prema ocjenama promatra~a, Zeleni najvi{e profitiraju od trenutne slabosti ostalih stranaka, sna`nog dvojca u vrhu stranke, Jürgena Trittina i Renate Künast, kao i od suprotstavljanja vladinim planovima o ve}oj upotrebi nuklearne energije. (D. Savi})

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Elektroprivreda BiH prodala prvu emisiju CDM-ova “Moja banka“ privukla 7.000 novih klijenata Vlada Srbije ne odustaje od prodaje Telekoma Dvomjese~ni deficit BiH 800 miliona KM
ZNA^AJAN PRIHOD

Snažan rast “Moje banke“
Nedavna dokapitacija Moje banke pokazala se kao odli~an poslovni potez ASA Group, novog ve}inskog suvlasnika Moje banke. U samo nekoliko mjeseci nakon provedene dokapitalizacije, Moja banka je uspjela privu}i vi{e od 7.000 novih poslovnih klijenata - preduze}a i fizi~kih lica, koji su privu~eni cijelom lepezom kvalitetnih bankarskih usluga. Ni najve}i optimisti u Mojoj banci nisu o~ekivali tako sna`an tr`i{ni rast, tim prije {to se bankarsko tri{te BiH smatra prili~no zasi}enim i ne ostavlja puno prostora za rast. Moja banka je sru{ila ovaj stereotip i do kraja 2011. godine, po svoj prilici, pove}at }e tr`i{ni udio za najmanje 20 posto, {to }e ujedno biti i najve}i rast neke banke u BiH ostvaren tokom posljednjih pet godina. Goleme zasluge za eksplozivan rast Moje banke svakako pripadaju poslovnom sistemu ASA grupacije pod ~ijim okriljem banka posluje od po~etka 2011. godine. Mada je nakon provedene dokapitalizacije Moja banka zadr`ala status samostalnog poslovnog subjekta, nesumnjivo je njen poslovni uspon nastao u sinergiji s poslovnim sistemom ASA Group, koji ubuhvata desetine preduze}a s vi{e od 4,5 hiljada zaposlenih radnika i nekoliko hiljada poslovnih partnera. Tako|er je tome doprinio i projekat rebrendiranja Moje banke, koji je izveden na zavidnoj profesionalnoj razini, ali i ambiciozno {irenje mre`e ekspozitura koje je u punom zamahu. U narednih nekoliko dana Moja banka }e otvoriti jo{ dvije poslovnice - u Jelahu i Gora`du - a ve} do kraja godine broj poslovnica bit }e skoro udvostru~en.

Prodajom CDM-ova EPBiH }e inkasirati 40 miliona KM

BiH unovčava “zelenu energiju“
Nakon skoro dvogodi{njih priprema, Elektroprivreda BiH spremna je realizirati prva dva tzv. CDM projekta ~ija je vrijednost procijenjena na oko 40 miliona KM. CDM projekti (Clean Development Mechanism - mehanizam ~istog razvoja) daju mogu}nost razvijenim zemljama da dio svojih obaveza na smanjenju stakleni~kih plinova realiziraju sufinansiranjem ~istih energetskih projekata u zemljama u razvoju. Prema odredbama me|unarodnog Kyoto protokola, visokoindustrijalizirane dr`ave obavezale su se na smanjenje stakleni~kih plinova a to se naj~e{}e odvija tako {to visokorazvijene dr`ave na inostranim berzama kupuju CDM-ove. Elektroprivreda BiH je spremna za prvu emisiju CDM-ova koje }e u njeno ime na svjetskim berzama prodavati britanski agent Trade Greener. Kako je objavljeno, EPBiH ponudila je tri tenderska paketa - prvi CDM projekata odnosi se
44

na revitalizaciju termobloka 6 u TE Tuzla, drugi na revitalizaciju termobloka 6 u TE Kakanj a tre}i na projekat kosagorijevanja uglja i drvne biomase u TE Kakanj. Kod realizacije sva tri projekta primijenit }e se najstro`i ekolo{ki standardi, {to }e EPBiH kvalificirati za emitiranje CDM-ova u vrijednosti od oko 40 miliona KM. CDM-ovi su zapravo neka vrsta “ekolo{ke takse“ koju moraju platiti najve}i zaga|iva~i planete. Elektroprivreda BiH prva je u BiH prepoznala tr`i{ni potencijal CDM-ova. Prije dvije godine u EPBiH izra|en je eleborat “Mogu}nosti implementacije CDM projekata“ u kojem su detaljno razra|eni mehanizmi i potencijali tr`i{ne valorizacije ekolo{ki prihvatljivih energetskih projekata u Elektroprivredi BiH. Dakako, potencijali su vi{estruko ve}i od vrijednosti prve berzanske emisije CDM-ova i mjere se stotinama miliona KM.

SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

“Telekom Austria“ na popravnom ispitu
Telekom Austrije dobio je priliku da u popravnom roku pobolj{a ponudu

NOVI ROK

Suprotno o~ekivanju, Vlada Srbije nije odbacila jedinu pristiglu ponudu za preuzimanje Telekoma Srbije : austrij skoj kompanji Telekom Austria ostavljen je dopunski rok od 15 dana u kome mo`e “popraviti“ svoju ponuditi kako bi ostala u igri za preuzimanje najvrednije kompanije u Srbiji. Za preuzimanje ve}inskog vlasni~kog paketa u Telekomu Srbije, austrijska kompanija ponudila je 950 miliona eura, odnosno 450 miliona eura manje od po~etne

cijene nazna~ene u me|unarodnom tenderu. Dodu{e, Telekom Austria obe}ao je investirati u razvoj kompanije 450 miliona eura, {to se, naravno, nije uklapalo u tenderske propozicije. Neki ugledni ekonomisti iz Srbije ponudu Telekoma Austria nazvali su “poni`avaju}om“ a Vladi Srbije preporu~ili su da bezuvjetno obustavi “prodaju u bescjenje“ najvrednije kompanije u dr`avi. Suprotno preporukama, Vlada Srbije odlu~ila je Telekomu

Austria dati novu {ansu, {to se obja{njava hroni~nim manjkom para u dr`avnoj kasi Srbije, koji bi Demo kratsku partiju B orisa Tadi}a mogao ko{tati gubitka izbora. U austrijskim poslovnim krugovina ranije je procurila vijest da je ponuda Telekoma Austria “tekti~ke naravi“, {to prakti~no zna~i da Austrijanci nisu zainteresirani za preuzimanje Telekoma Srbije, tim prije {to su od ranije vlasnici licence za telekom biznis u Srbiji.

Rekordan rast izvoza BiH
I u prva dva mjeseca 2011. godine nastavljen je pro{logodi{nji trend rasta izvoza BiH, pra}en osjetnim smanjenjen vanjskotrgovinskog deficita. Dvomjese~ni izvoz prema{io je 1,2 milijarde KM i ve}i je za 35 posto u odnosu na isto razdoblje 2010. godine. Rastao je i uvoz, ali osjetno sporije (23,9 posto), pa je dvomjese~ni trgovinski deficit od 800 miliona KM znatno ni`i od dvomjese~nog trgovinskog deficita u 2010. godini. Pokrivenost uvoza izvozom u prva dva mjeseca 2011. godine iznosi 61,3 posto, dok je u istom razdoblju 2010. godine iznosila svega 44,3 posto.
31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

45

ALARMANTNO
Foto: Milutin Stoj~evi} 46 PRAVILA KOJA ZEMLJE ^LANICE VIJE]A EVROPE MORAJU PO[TOVATI Mevlut Çavasoglu, predsjednik Parlamentarne skup{tine Vije}a Evrope (PSVE), posjetio je pro{le sedmice BiH i od doma}ih vlasti zatra`io {to hitnije formiranje dr`avne vlade, provedbu presude Evropskog suda, te imenovanje ~lanova parlamentarne delegacije BiH u PSVE

SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

MEVLUT ÇAVASOGLU, PREDSJEDNIK PARLAMENTARNE SKUP[TINE VIJE]A EVROPE, ZA SB

Tokom prošlosedmične posjete Bosni i Hercegovini, Mevlut Çavasoglu, predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope, u razgovoru s našom novinarkom analizirao je prilike u BiH kao i ispunjavanje obaveza naše zemlje prema ovoj evropskoj instituciji. Ugledni turski diplomata upozorava na posljedice koje bi politička agonija mogla imati na međunarodni položaj BiH

Probleme kakve danas imamo sa BiH, imali smo samo u Moldaviji; ako se ne otklone, Vije}e Evrope }e sankcionisati BiH!
Razgovarala: DANKA SAVI]

M

evlut Çavasoglu, predsjednik Parlamentarne skup{tine Vije}a Evrope, posjetio je pro{le sedmice Bosnu i Hercegovinu kako bi sa bh. politi~arima razgovarao o tome kako Parlamentarna skup{tina Vije}a Evrope mo`e pomo}i BiH u procesu uspostave vlasti. “U principu, nije obi~aj da dolazimo u ovakve posjete prije uspostave vlasti, ali Parlamentarna skup{tina Vije}a Evrope je zaista zabrinuta, jer {est mjeseci poslije izbora nema vlasti na svim nivoima u BiH. Dobio sam pozive da do|em i iz BiH. @elio sam razgovarati sa bh. politi~arima da vidimo kako se mo`e premostiti ova politi~ka pat-pozicija jer zbog nje BiH ne mo`e ispunjavati ni svoje postprijemne obaveze prema Vije}u Evrope, niti napredovati prema evropskim integracijama“, ka`e predsjednik Parla mentarne skup{tine Mevlut Çavasoglu na po~etku razgovora za na{ list, vo|enog u pro{li petak (25.3.) u Sarajevu.

UPOZORENJA IZ STRASBOURGA
Mevlut Çavasoglu, predsjednik Parlamentarne skup{tine Vije}a Evrope, i Caroline Ravoud, biv{a {efica Ureda Vije}a Evrope u BiH, godinama su ukazivali na obaveze koje je BiH prijemom u ovu me|unarodnu organizaciju preuzela na sebe, a koje jo{ uvijek nije ispo{tovala

PREDSJEDNI[TVO BiH I DODIK SU ME PRIJATNO IZNENADILI
U posljednja dva dana razgovarali ste s politi~arima u Sarajevu, a razgovor zapo~injemo nakon Va{eg povratka iz Banje Luke. S kakvim dojmovima se vra}ate u Strasbourg? Svi s kojima sam ovdje razgovarao su mi kazali da `ele posti}i dogovor, ali ostaje ~injenica da BiH nema vlast. A njena uspostava je najva`niji prioritet za va{u zemlju. To je jednostavno neophodno da bi se provodile reforme i ispunjavale obaveze na putu ka evropskim integracijama. Moram priznati da sam bio ugodno iznena|en klimom koja vlada unutar Predsjedni{tva BiH, to je ohrabruju}e. Me|utim, uop}eno govore}i, ovdje je prijeko potrebna politi~ka volja za reforme
31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

me|u kojima je najzna~ajnija reforma Ustava. Razgovarao sam sa politi~arima o provo|enju presude Evropskog suda, svi se sla`u da ona treba biti provedena, ali razlike u mi{ljenjima se javljaju kad govorimo o {iroj reformi ustava. Smatramo da se one ne mogu svoditi na provo|enje sudske pre-

U IŠČEKIVANJU NOVE DRŽAVNE VLADE: “BiH nema delegaciju u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope, što je zaista zabrinjavajuće. Ja ću sigurno spomenuti Bosnu tokom svog govora na narednom zajedanju”

sude, potrebne su nam temeljitije reforme, a prije svega uop{te nema jasne slike o tome kako }e biti formirana vlast na dr`avnom nivou. [to se ti~e Banje Luke, ~injenica je da je Republici Srpskoj formirana zakonodavna i izvr{na vlast i, {to je va`no, ona funkcioni{e i postoji politi~ka stabilnost. Ipak, stranke u oba entiteta treba da u~ine vi{e da se formira vlast na dr`avnom nivou. Gospodin Dodik mi je kazao da je spreman preuzeti obaveze, provesti sudske odluke itd... i nakon {to se rije{e problemi u Federaciji, spreman je na uspostavu vlasti na dr`avnom nivou. Smatram da je, ovaj put, Dodik bio pozitivniji nego {to je to bio slu~aj tokom mog prethodnog dolaska u BiH kao predsjednika Parlamentarne skup{tine i izvjestitelja Vije}a Evrope. Nadam se da }e predsjednik RS-a nastaviti u ovom maniru i ispuniti ono {to je kazao. S druge strane, imam informacije o tome {ta se ovdje u Federaciji de{ava u vezi
47

ALARMANTNO
Foto: Milutin Stoj~evi}

s formiranjem vlasti, ali nije na meni da to komentari{em, niti da ulazim u odnose politi~kih stranaka. Ipak, svi se moraju fokusirati na nacionalni nivo i potrebu da se {to prije dobije dr`avna vlast.

^EKAMO IMENOVANJE NOVE DELEGACIJE BiH U VIJE]U EVROPE
Uprkos svim dosada{njim upozorenjima, BiH nije uskladila Ustav sa presudom Evropskog suda za ljudska prava. S kakvim bi se posljedicama zbog toga mogla suo~iti? Ustavne reforme u BiH su uzrok na{e najve}e zabrinutosti. Nisam pristalica sankcija, ali svaka zemlja ~lanica mora ispuniti svoje obaveze. Sada u BiH imamo neku vrstu zamr{enog politi~kog ~vora. Neuspostavljanjem vlasti ni {est mjeseci poslije izbora BiH se sama izolira. Pozvao

NAJPRE VLAST, A ONDA USTAVNE REFORME
Mevlut Çavasoglu u razgovoru sa na{om novinarkom

NAREDNI POTEZI VIJEĆA EVROPE: Ja ću se nakon posjete BiH sresti sa predsjednikom Venecijanske komisije u Strasbourgu i razgovaraćemo o ovoj situaciji i o tome kako možemo pomoći. Mi zaista želimo pomoći Bosni i Hercegovini
sam sve bh. politi~are da ustanove jedan ozbiljan doma}i institucionalizirani proces izrade teksta ustavnih amandmana da bi se osiguralo izvr{enje obavezuju}e presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdi} i Finci“ . Da li }e BiH biti na dnevnom redu narednog aprilskog zasjedanja Parlamentarne skup{tine? Znate, posljedice trenutne situacije u BiH se ve} osje}aju i u radu Vije}a Evrope, BiH nema delegaciju u Parlamentarnoj skup{tini Vije}a Evrope, {to je zaista zabrinjavaju}e. Ja }u sigurno spomenuti Bosnu tokom svog govora na narednom zajedanju. Mi, generalno, ohrabrujemo dr`avne delegacije da budu {to je mogu}e vi{e aktivne i vidljive tokom zasjedanja, ali

RAZGOVORI U PREDSJEDNI[TVU BiH
Tokom posjete Sarajevu, Mevlut Çavasoglu se susreo i sa Bakirom Izetbegovi}em, bo{nja~kim ~lanom Predsjedni{tva BiH, koji je protekle ~etiri godine bio ~lan Delegacije BiH u Parlamentarnoj skup{tini Vije}a Evrope 48
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

MEVLUT ÇAVASOGLU, PREDSJEDNIK PARLAMENTARNE SKUP[TINE VIJE]A EVROPE, ZA SB
nemogu}nost postizanja dogovora oko imenovanja predsjednika, ali su tamo{nje institucije bile u funkciji, ali ovdje nemamo ~ak ni vlade. Na`alost, moram ovo re}i: Bosna i Hercegovina je jedina na{a ~lanica koja me ~ini pesimisti~nim.

OBAVEZE KOJE BiH MORA ISPUNITI ULASKOM U VIJE]E EVROPE

Vijeće Evrope neće beskrajno čekati napredak u BiH
Prijemom u ~lanstvo Vije}a Evrope (24. aprila 2002. godine) Bosna i Hercegovina se kao i sve druge ~lanice obavezala na po{tovanja obaveza proisteklih iz ~lanstva. Prvi monitoring izvje{taj o BiH je predstavljen na Skup{tini nakon ulaska BiH u VE , a nakon propasti ustavnih reformi u aprilu 2006. godine, Skup{tina VE je odlu~ila, u junu 2006. godine, da odr`i raspravu po hitnoj proceduri o ustavnim reformama u BiH. Dvije godine kasnije, Skup{tina VE je ponovo dono{enjem rezolucije pozvala sve politi~ke stranke da odmah nakon lokalnih izbora u oktobru 2008. godine ponovno otpo~nu dijalog o reformi, u suradnji sa Venecijanskom komisijom VE kako bi se do oktobra 2010. godine sastavio i usvojio novi ustav. Me|uim, izvje{taj koji je prezentiran januara pro{le godine u Strasbourgu u toku debate vo|ene pred Parlamentarnom skup{tinom Vije}a Evrope bio je lo{iji nego {to je bio prethodni o BiH. Konstatirano je da je od posljednje rasprave u Parlamentarnoj skup{tini Vije}a Evrope (VE) o po{tovanju obaveza i anga`mana BiH, odr`ane u septembru 2008. godine, BiH neznatno napredovala u pogledu ispunjavanja obaveza prema VE. Iako rezolucije VE nemaju obavezuju}i karakter, za svaku zemlju je vrlo va`no da po{tuje njegove odluke i preporuke, te da ispunjavaju obaveze iz ~lanstva. Ove se preporuke, ina~e, u znatnoj mjeri poklapaju i s obavezama koje Evropska unija postavlja (u oblasti ljudskih prava) pred BiH. Stalno uskla|ivanje bh. zakonodavstva sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima jedna je od va`nih prijemnih obaveza za BiH. Na{a je zemlja u vi{e navrata upozoravana zbog toga {to nije imenovale bh. predstavnike u svim tijelima Vije}a Evrope, Venecijanskoj komisiji. Evropskoj komisiji za borbu protiv rasizma i netolerancije i Odboru za spre~avanje mu~enja.

@ELIMO POMO]I BiH, ALI PRVO VI SAMI MORATE NE[TO PODUZETI
Kao jedan od koizvjestitelja Monitoring odbora, pratili ste napredak Bosne i Hercegovine u vezi s ispunjavanjem njenih obaveza i du`nosti prema Vije}u Evrope od 2006. godine. U usporedbi s tim periodom, kako danas izgleda BiH? Iskreno govore}i, manje-vi{e ista, nema su{tinskih promjena, nema napretka. BiH jo{ od 2002. godine nema svog ~lana u Venecijanskoj komisiji. Da li ste dobili ikakva obe}anja da }e, nakon toliko vremena i upozorenja, ovaj problem (neu~estovanja bh. predstavnika u tijelima VE) biti rije{en? U razgovorima koje sam ovdje vodio, podsjetio sam bh. politi~are na taj problem i Venecijansku komisiju. Treba tako|er imati na umu da dr`ava od nje mo`e zatra`iti mi{ljenje o nekim problemu s kojim se suo~ava. Ja }u se nakon posjete BiH sresti sa predsjednikom Venecijanske komisije u Strasbourgu i razgovara}emo o ovoj situaciji i o tome kako mo`emo pomo}i. Mi zaista `elimo pomo}i Bosni i Hercegovini. Mo`emo ponuditi savjete, pravnu pomo} i mehanizme koji su nam na raspolaganju, ali ipak mi ne mo`emo uraditi ba{ sve za zemlju. U zemlji mora postojati {iroki konsenzus, ovdje mora postojati politi~ka volja da se stvari kre}u naprijed. Na{e preporuke, rezolucije, izvje{taji su pravno stajali{te, nisu politi~ke poruke, to je pravno mi{ljenje bez bilo kakvog politiziranja. Postoji li mogu}nost da zbog ovakve situacije BiH bude isklju~ena iz Vije}a Evrope? Moja je poruka vrlo jasna - mi `elimo vidjeti napredak ove zemlje, `elimo da {to prije formirate vlast koja }e provoditi tra`ene reforme, mi smo va{i prijatelji i `elimo biti partneri BiH, ali, na vama je prvo da uradite ono {to je neophodno. Ne volimo prejudicirati stvari, ali u slu~aju neispunjavanja preuzetih obaveza, slijedi neka vrsta suspenzije. Sve zemlje ~lanice moraju po{tivati sudske odluke ukoliko `ele biti punopravne ~lanice Vije}a Evrope, to je jednostavno tako. Nisam pristalica bilo kakvih sankcija, ka`njavanja koje bi moglo dovesti do izolacije dr`ave ~lanice, me|utim, o tome }e odlu~ivati Parlamentarna skup{tina.
49

NEDOPUSTIVI PROMA[AJI DR@AVNE VLASTI
BiH nema svoje predstavnike u klju~nim tijelima VE i ne u~estvuje u njihovom radu

da biste u tome uspjeli, morate imati jake institucije. Me|utim, ako nema stabilnosti ovdje, mi ne mo`emo o~ekivati mnogo ni od va{e delegacije koja sada, upravo zbog neformiranja vlasti, ne postoji. Tokom ove posjete, apelovao sam na klju~ne politi~ke aktere da se pod hitno dogovore o imenovanju nove parlamentarne delegacije BiH u Parlamentarnoj skup{tini Vije}a Evrope. Da li je ikada neka zemlja ~lanica Vije}a Evrope bila u situaciji kao {to je Bosna i Hercegovina?
31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

Postoji nekoliko zemalja ~lanica unutar koje postoje razli~ita politi~ka uvjerenja. Imali smo slu~aj politi~ke krize u Moldaviji u kojoj, prema tamo{njem ustavu, predsjednika bira parlament. Ako parlament ne uspije da izabere predsjednika u dva navrata, on se raspu{ta i odre|uje se datum prijevremenih parlamentarnih izbora. Kako nije bilo dogovora gotovo dvije godine, u ovoj su zemlji izbori odr`ani tri puta. Ako politi~ki zastoj u BiH potraje, nije isklju~eno da }e biti raspisani izbori. Ipak, u slu~aju Moldavije problem je bio

SKUP[TINA NS BiH

Početkom nedjelje u Sarajevu je održana dugo najavljivana vanredna sjednica Skupštine NS BiH na kojoj se glasalo o izmjenama Statuta na kojima već godinama insistiraju FIFA i UEFA; naš novinar pratio je vanrednu Skupštinu NS BiH, razgovarao s njenim najvažnijim akterima i analizira zbog čega je zapravo dobro da svjetska i evropska nogometna asocijacija suspendiraju ovakav Nogometni savez u BiH

KONA^NO DOBRA VIJEST IZ NS BiH
Nepristajanjem na uvjete FIFA-e i UEFA-e nesposobni bh. nogometni du`nosnici sami sebi napisali otkaze!
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

ada je u utorak oko 14 sati zakucan posljednji ekser u sanduk u kojem je do 29. marta bio bh. nogomet, Sulejman ^olakovi} je uz pratnju za{titara i policajaca napustio salu hotela Holliday Inn u kojem se odr`avala vanredna skup{tina NS BiH. “Sram te bilo Suljo! Kako ima{ obraza iza}i ovdje i lagati ovaj narod, |ubre jedno!“, vikali su mu dok se bahato probijao kroz gomilu novinara koji su ga opkolili poku{avaju}i saznati osje}a li se imalo odgovornim za odluku o odbijanju Statuta koju su donijeli delegati Skup{tine Saveza. ^olakovi} je poku{ao razgovarati s novinarima, no bahat kakav ve} jeste, nakon povika o njegovom lopovluku i me{etarenju, vratio se u salu i tra`io pomo} policajaca kako bi bezbjedno napustio hotel. “Sram te bilo, Suljo, ti sebe zove{ predsjednikom! Sve sada svaljuje{ na Srbe a nisu samo oni krivi, ti si najve}i krivac za ovo {to se de{ava, za smrt na{eg fudbala“, vikali su za njim delegati koji su glasali u skladu sa ultimatumom pristiglim iz UEFA-e i FIFA-e. Nekoliko trenutaka ranije, sporednim izlazom pobjegli su delegati iz Republike Srpske i, kako ih ^olakovi} zove, “hrvatske komponente“ koji su glasanjem protiv izmijenjenog Statuta ozna~ili po~etak suspenzije NS BiH.

K

BOGDAN ^EKO BOGDAN ^EKO I RUDI ZAVRL I RUDI ZAVRL

Emisar UEFA-e, biv{i Emisar UEFA-e, biv{i predsjednik NS Slovenije, predsjednik NS Slovenije, zaprepa{teno je pratio zaprepa{teno je pratio tok vanredne tok vanredne Skup{tine NS BiH Skup{tine NS BiH

SJEDNICO OKA MOGA
Sjednica Skup{tine protekla je uglavnom u komornoj atmosferi, a sukobi, naguravanja i prijetnje uslijedili su tek na kraju, u vrijeme dok su srpski i hrvatski delegati doslovce bje`ali kroz hotelske salone. “Ova sjednica je vanredna zato {to nije redovna“, ko~operio se ^olakovi} na po~etku, poja{njavaju}i delegatima razloge
50
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

LO[ VIC O ILIJI I SULJI
izmjena Statuta. Odmah nakon glasanja, srpski i hrvatski delegati napustili su salu, a neki od bo{nja~kih delegata poku{ali su se razra~unati s ^olakovi}em koji je usplahireno tra`io pomo} za{titara. “Vi ste kriminalna organizacija, sram vas i stid bilo, krijete se iza Saveza, iza Statuta i strah vas je da se pojedina~no digne ruka, da se vidi ko je glasao protiv“, vikao je Behudin Trbovi}, predsjednik NS Srednjobosanskog kantona koji se sa ^olakovi}em htio i fizi~ki obra~unati. “Ne mogu da shvatim da i dalje imamo ljude u Savezu koji su debelo ogrezli u kriminal“, pri~ao nam je kasnije Trbovi}. “Trebate znati da su, nakon {to je Slobodna Bosna prenijela moje izjave o toj sportsko-zlo~ina~koj organizaciji, pokrenuli disciplinski postupak protiv mene. E, onda su br`e-bolje taj postupak obustavili jer sam do{ao do dokumenata koji dokazuju sve ono {to sam pri~ao o tim kriminalcima, o potpisivanju duplih ugovora o tv pravima i sli~no. Onda su odustali od prijave, da stvari ne bi oti{le predaleko. Za sve ovo {to se de{ava u na{em nogometu najve}i krivci su Sulejman ^olakovi}, Iljo Dominkovi} i Huso Gola}, jer su oni dozvolili da se me{etari u NS Federacije, da se peru pare a onda u javnosti za sve lo{e {to se de{ava optu`uju delegate iz Republike Srpske.“

DELEGATI SKUP[TINE NS BiH

Proteklog utorka vjerovatno su se posljednji put sastali u ovom sazivu

okupljanja, poku{avaju}i sebe postaviti u ulogu mirotvorca koji poziva sve prisutne da poslu{aju njegove pozive i glasaju razumno, protiv suspenzije. No, njegovi “vapaji“ nisu impresionirali prisutne, ~ak ni prijetnje da iako FIFA i UEFA “uva`aje“ ustrojstvo BiH ipak “obe}aje“ suspenziju u slu~aju neusvajanja izmjena Statuta. Poslu{ala su ga tek 22 delegata, ostali su bili protiv ili suzdr`ani a zapravo je su{tinu onoga {to se doga|alo u utorak sa`eo Nijaz Graci}, predsjednik sarajevskog Olimpica i delegat NS Sarajevskog kantona. “Iako sam za to da prihvatimo ono {to nam nala`u, u velikoj sam dilemi za {to zapravo glasamo. Rasprava nas vodi u politiku, u konfrontacije a niko od nas ne pri~a o igra~ima i trenerima koji zbog vas najvi{e trpe“, kazao je Graci} i nastavio: “Prihvatanje novog statuta zna~i da prihvatamo va{u vladavinu u

narednim godinama a to je propast za na{ nogomet. To zna~i produ`enje mandata ovim ljudima koji su nas doveli do dna. Mi kona~no moramo podvu}i crtu. Da li je bilo ko od delegata vidio stavke iz bud`eta NS BiH, kakve koristi od tog bud`eta imaju na{i klubovi? Ono {to ovi ljudi rade, rade samo za sebe a sve je to ogledalo politike koja je decenijama duboko u nogometu i koja nas je dovela do ovoga {to imamo sada. Sve {to znate jeste da sebi pripisujete uspjehe reprezentacije, a vi sa tim nemate ni{ta. Ono {to napravi reprezentacija je isklju~ivo plod rada selektora, stru~nog {taba i igra~a. Vi samo usvojite bud`et koji zadovoljava isklju~ivo va{e potrebe i ni{ta vi{e.“ Nakon Graci}evog istupa i optu`bi koje su ^olakovi}, Iljo Dominkovi} i Bogdan ^eko hladno ignorirali, pristupilo se glasanju koje je rezultiralo odbijanjem

“NA[I SU SE DOBRO POKAZALI“
Glasanje na vanrednoj sjednici Skup{tine NS BiH ozna~ilo je kulminaciju procesa koji je po~eo u junu pro{le godine kada je, dva dana uo~i redovne sjednice Skup{tine delegatima stiglo posljednje upozorenje iz FIFA-e i UEFA-e. Thierry Regennas i Theodore Theodoridis u svom su pismu pozvali da se ne prihvati preporuka ~lanova IO Nogometnog saveza koji su se izjasnili protiv ukidanja tro~lanog Predsjedni{tva i protive se izboru jednog predsjednika. Najva`nija stavka ovog pisma bila je da su predstavnici FIFA-e i UEFA-e, ukoliko se ne prihvati njihovo, zaprijetili kaznama, odnosno, suspenzijom NS BiH koja bi zna~ila i zabranu igranja klubovima, reprezentaciji, pa ~ak i transfere igra~a iz BiH u inozemstvo. Pred po~etak Skup{tine delegatima se obratio Allan Hansen, ~lan Izvr{nog komiteta UEFA-e, koji im je jasno poru~io da nema rasprave o onome {to ova ku}a tra`i. “Statut je ki~ma svakog Saveza. Od Seppa Blattera i Michela Platinija smo dobili obavezu da vam prenesem njihov zajedni~ki stav. Ovim promjenama `elimo omogu}iti Savezu da bolje radi. Savez je suo~en sa situacijom uzmi ili ostavi. Svjestan sam kako je do{lo do situacije sa ovakvim predsjedni{tvom. Danas ste na raskr{}u na koje morate donijeti odluke i krenuti prema boljem. Stoga vas molim da glasate za promjenu Statuta, kako bi pokazali da brinete o
51

HRVATSKO-SRPSKO ZAJEDNI[TVO
31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

^lanovi IO NS BiH Josip Bevanda i Rodoljub Petkovi} u dru{tvu izaslanika FS RS-a Sta{e Ko{arca

SKUP[TINA NS BiH
budu}nosti nogometa u BiH.“ Nakon Hansenovog obra}anja jednoglasno je usvojeno sedam ta~aka dnevnog reda, a tada se po~elo glasati o izmjenama Statuta. ^lanovi IO Josip Bevanda i @ivko Marjanac tra`ili su da se u nacrt Statuta ugrade tri amandmana prema kojima bi ostalo Predsjedni{tvo, te dva o kvorumu i na~inu odlu~ivanja. Predstavnici FIFA-e razmi{ljali su da prihvate dva ~lana, ona o kvorumu i odlu~ivanju, no insistirali su na tome da Savez ubudu}e ima samo jednog predsjednika. Kada su ve}inom glasova odbijeni, napustili su hotel Park u sarajevskom predgra|u Vogo{}a u kojem se odr`avala Skup{tina. Potom je uslijedila sva|a, rasprava, napadi na Sulejmana ^olakovi}a...

SUSPENZIJA ZA NOVI PO^ETAK
Oni koji su glasali protiv prijedloga novog Statuta tvrdili su tada i pri tom su stavu ostali i do danas kako nije problem samo u tome ho}e li NS imati jednog ili tri predsjednika. Po njima, glavni problem je u na~inu na koji se odlu~uje o krucijalnim odlukama, {to automatski implicira nadglasavanje predstavnika nekog od tri konstitutivna naroda. Sve je tada na kraju za~inio Milorad Dodik, koji je, komentiraju}i de{avanja na Skup{tini, kazao: “Na{i

DANAS U SAVEZU, SUTRA (AKOBOGDA) U KAVEZU: Pripadnici navijačke skupine reprezentacije BiH, BH Fanaticosi, kazali su pred početak Skupštine šta misle o aktuelnom vodstvu bh. kuće nogometa
delegati su se dobro pona{ali, najbolje je za sve da delegati iz Republike Srpske napuste dr`avni Savez. Imamo mi Savez RS i iako nigdje ne mo`emo igrati barem znamo na ~emu smo. Ne mo`e politika kroz NS BiH ukidati neke institucije.“ Kako sada stvari stoje, Savez kakav je do sada postojao bi}e rasformiran a UEFA i FIFA }e imenovati privremeno rukovodstvo u kojem ne}e mo}i raditi nijedan od dosada{njih zvani~nika NS. Plan je da potom bude oformljen novi Savez, koji }e biti

SA[A PAPAC, (BIV[I) REPREZENTATIVAC BiH

Odlazak ove bulumente može nam samo dobro donijeti
Vijest o rezultatu glasanja na vanrednoj Skup{tini NS BiH Sa{a Papac ~uo je u trening kampu Glasgow Rangersa. Odbijanje delegata Skup{tine da prihvate izmjene Statuta pokvarilo mu je, kako ka`e ru~ak, jer se ipak nadao boljim vijestima. “Ipak, jasno je da je ovakav razvoj doga|aja bio o~ekivan. Ko god je malo pozornije pratio de{avanja u na{em nogometu znao je da }emo imati ovakve rezultate glasanja“, kazao nam je Papac. “Mada mislim da ovu Skup{tinu i ono {to se na njoj de{avalo ne treba posmatrati isklju~ivo u crnim tonovima, mo`e se iz ovoga puno toga dobrog izroditi.“ Igra~ Glasgow Rangersa, koji je nakon tjeranja Mehe Kodre definitivno odlu~io ne igrati za svoju zemlju sve dok NS BiH vode Sulejman ^olakovi} i Iljo Dominkovi}, smatra kako je ovo idealna prilika de se u na{em nogometu kona~no stvari pokrenu nabolje. “Nadam se da }e do}i novi ljudi, neoptere}eni, sposobni, profesionalni. Ovo je idealna prilika za to. Treba jednom shvatiti kako nije bitna nacija, nego profesionalnost i sposobnost da se dobro i po{teno radi svoj posao“, ka`e nam Sa{a Papac, dodaju}i kako bi dolazak novih ljudi u Savez mogao zna~iti i njegov povratak u reprezentaciju. “Mnogo puta sam kazao, vrati}u se kada odu Iljo i Suljo. Mi smo potpisali pismo bojkota tra`e}i promjene u Savezu i tada su nas molili da se vratimo. Sjeli smo s tim ljudima, dogovorili se da oni rade svoj posao, da se ne mije{aju u rad selektora, {to su tada prihvatili. I onda nas ^olakovi} i ostali koji mjesec kasnije sla`u i otjeraju Kodru. Tada mi je prekipjelo i rekao sam da s tim ljudima vi{e ne `elim imati nikakve veze. I
52

zaista se nadam da }e sada na klju~na mjesta u na{em Savezu do}i novi ljudi. Tada bih se ja vratio u reprezentaciju. Naravnom pod uslovom da trebam selektoru Su{i}u. Ukoliko misli da mu mogu pomo}i, ukoliko me pozove da opet budem dio svoje reprezentacije, odmah bi do{ao.“

SA[A PAPAC, ^OVJEK OD RIJE^I

Sada svi znaju kako izgleda kada vas vara Sulejman ^olakovi}

SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

LO[ VIC O ILIJI I SULJI
vo|enje bh. Saveza. Koliko god to te{ko bilo priznati, posebno zbog reprezentacije koja je na dobrom putu da se plasira na EP, suspenzija Saveza zapravo je odli~na vijest, budu}i da je nu`no ukidanje ovakvog nakaradnog NS, koji godinama funkcionira kao zaseban entitet, sa du`nosnicima koji su u njemu sami sebi svrha. Tu`no je {to }e zbog suspenzije trpjeti reprezentacija BiH i desetine vrijednih trenera koji se mukotrpno bore u na{im klubovima, no zemlja u kojoj se igra smije{na liga pretencioznog imena na bijednim, blatnjavim stadionima i ne zaslu`uje ni{ta bolje. Suspenzija Saveza jedini je na~in da se kona~no iz sarajevske Ferhadije istjera gomila `ivopisnih likova, samo sebi dovoljnih “sportskih veli~ina“ koji godinama uni{tavaju na{ nogomet. Sami su sebe doveli u kal iz kojeg je jedini izlaz suspenzija i gradnja iz temelja. “Mo`da je ovo i dobar trenutak, mo`da sa nekim novim ljudima bude bolje ovom Savezu“, ka`e nam Bogdan ^eko, jedini ~lan Predsjedni{tva NS koji je kolikotoliko po{teno obavljao svoj posao. “Trebamo krenuti u neku novu varijantu koja ima smisla, jer ovako vi{e ne mo`e. Volio bih da Savez bude Savez, a ne ovo {to sada imamo. Volio bih da su delegati donijeli druga~iju odluku, da smo izbjegli nametanje mentora, ali mo`da je i dobro da se sve ovako zav{ilo, da kona~no napravimo ne{to {to }e biti bolje.“ Iako se priklonio ve}ini i glasao protiv izmjena, Slobodan Te{i}, delegat FS RS iz Br~kog, nagla{ava kako bi rezultat skup{tinskog zasjedanja mogao zna~iti novi po~etak za bh. nogomet. “Na visokim funkcijama su ljudi koji `ive od fudbala, imamo ljude kojima je fudbal zanimanje i ako im to uzmete, onda su na ulici, ne}e raditi ni{ta i takvi su najpodobniji da podr`avaju sve ono {to njima li~no treba. Reprezentacija je odigrala fenomenalnu utakmicu i to nam mora biti inicijalna kapisla da napravimo ne{to za budu}nost ovog sporta“, kazao nam je Te{i}. “Svako je radio za svoj interes i danas se pokazalo da ovi ljudi nisu dorasli funkcijama koje su dobili. Sru{ili su FS BiH. Ako ^olakovi} pri~a da je na desetine puta pregovarao sa UEFA-om i FIFA-om i nije ni{ta uradio, onda i ne treba da sjedi ovdje. Dok god BiH ne na|e model po kojem }e najbolji ljudi raditi svoj posao, dok najbolje ne dovedemo na najbolja mjesta, dok god nam bude trajalo vrijeme podobnih, ovo }e nam se de{avati. Predsjedni{tvo i IO koji su bili birani po podobnosti sru{ili su fudbal u Bosni. Deset godina od ujedinjenja Saveza se borim da podobni odu, jer su oni dobri samo u trenutku u kojem di`u ruku, a sve ostalo je nesre}a za fudbal i za BiH. Na`alost, i u politici imamo podobne i zato ova zemlja ne ide naprijed.“
53

MEHO KODRO I SAFET SU[I], SELEKTORI

Mi smo uvijek u posljednjem vagonu

SAFET SU[I] I MEHO KODRO

Ogor~eni, ali ne i iznena|eni odlukama o odbijanju izmjena Statuta NS BiH

Biv{eg i sada{njeg selektora nogometne reprezentacije BiH, Mehu Kodru i Safeta Su{i}a, nisu iznenadili rezultati glasanja delegata vanredne sjednice Skup{tine NS BiH. “Kod nas je uvijek neki cirkus, ne samo u sportu nego i dr`avi i vi{e mi se gadi gledati i slu{ati sve {to nam se de{ava“, kazao nam je Kodro koji je s pa`njom pratio {ta se de{ava u Sarajevu. “To {to rade ljudi u NS BiH je zaista krah, kako se ka`e, dno dna. Pa pobogu, svijet ide dalje svojim tokom, napreduje iz dana u dan a mi smo uvijek u nekakvom zadnjem vagonu. Uvijek kaskamo, uvijek zaostajemo u svemu, ne samo u sportu i zato me ovakve vijesti i nisu iznenadile“, ka`e trener juniora Real Sociedada. Iznena|en nije bio ni Safet Su{i} kojem je Skup{tina NS pokvarila dobro raspolo`enje nakon pobjede nad Rumunima. “Nadao sam se druga~ijem, no no} prije sam na televiziji gledao emisiju povodom Skup{tine i nakon nje mi je bilo jasno {ta }e se de{avati. Zato

nisam ni razo~aran, poti{ten jesam jer ne znam {ta }e se de{avati sa timom. Tu`an sam zbog igra~a koji su dali sve od sebe da pobijede ne samo Rumune nego i sve ostalo {to nam se de{ava, ali sada izgleda da nam sve to skupa nije mnogo vrijedilo.“ Kodro smatra kako je sada najbolji trenutak za smjene postoje}e garniture u Savezu jer suspenzija zna~i kona~nu potvrdu njihovog java{luka posljednjih godina. “Sada svi skupa moramo biti pametni i izvu}i korist iz svega ovoga“, zaklju~it }e Kodro, kojeg je sa mjesta selektora BiH otjerao Sulejman ^olakovi}. “Ljudi koji sada vode savez su bez obraza, bez morala i oni moraju oti}i na ovaj ili onaj na~in. Jasno je da je suspenzija bila jedini na~in da ih se otjera. FIFA i UEFA su organizacije koje vode mudri i sposobni ljudi, oni }e nam pomo}i da se ustrojimo i po~nemo raditi na pravi na~in. Samo je pitanje `elimo li to mi sami, imamo li volje prihvatiti postulate pona{anja kakvi vrijede u civiliziranom svijetu ili }emo se dalje sami nastaviti uni{tavati.“

upotpunosti uskla|en sa statutima FIFA-e i UEFA-e. Ono {to je lo{e u ovakvom raspletu doga|aja je da u periodu dok se ne formira novi Savez sa novim rukovodstvom, nijedna nogometna reprezentacija BiH, kao ni klubovi, ne}e imati pravo nastupa u
31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

takmi~enjima pod ingerencijom FIFA-e i UEFA-e. Kako tvrde upu}eni, me|unarodne nogometne asocijacije ve} imaju spremna imena ljudi koji bi se nalazili u privremenom rukovodstvu, te ljude koji bi nakon implementacije uslova preuzeli

ELIZABETH TAYLOR I RICHARD BURTON

Prije tačno četiri decenije, u Jugoslaviji je sniman najambiciozniji film u istoriji domaće kinematografije, “BITKA NA SUTJESCI“, u kojem je ulogu JOSIPA BROZA TITA tumačio slavni velški glumac RICHARD BURTON; dvoje Sarajlija koji su bili angažovani na filmu, tonski snimatelj LJUBOMIR PETEK i magistrica engleskog JASMINKA MEHIĆ, koja je radila kao Burtonova lična prevoditeljica, za “SB“ govore o vremenu kada je najpoznatiji holivudski glumački par, ELIZABETH TAYLOR i Richard Burton, krstario Jugoslavijom...

SMIJALI SU SE, SVA\ALI, PILI I VOLJELI
Liz Taylor i Richard Burton `ivjeli su svaki dan kao da im je posljednji
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI], ARHIVSKI SNIMCI

E

lizabeth Taylor bila je `ena koju je pratio “maler“. Davne 1944., kada je imala tek 12 godina, pala je s konja na snimanju filma National Velvet, {to je ostavilo trajne posljedice i do`ivotne probleme s ki~mom. Te{ka upala plu}a gotovo ju je ubila 1961. godine, pre`ivjela je dvije operacije kuka 1990., onda ponovo skoro fatalne upale plu}a, prije ~etrnaest godina operisala je benigni tumor na mozgu, a 2004. ljekari su otkrili da boluje od kongestivnog zatajenja srca. Ali, najve}i od svih Elizabethinih “malera“ i ujedno ljubav njenog `ivota bio je, bez sumnje - Richard Burton.

KRALJEVSKI TRETMAN
Tog vrelog ljeta 1972. u planinama Jugoslavije sniman je najambiciozniji i najskuplji filmski projekat u istoriji doma}e kinematografije - Bitka na Sutjesci. Povod je bio obilje`avanje 30. godi{njice slavne partizanske bitke, re`irao je Stipe Deli} po scenariju Sergeja Bondar~uka, Branimira [}epanovi}a i Miljenka Smoje, okupila se gluma~ka elita, mahom iz Srbije i Hrvatske, a sve to pod budnim okom rukovode}ih kadrova Partije i predsjednika Tita li~no. Pred autorima filma bio je te`ak, neki bi rekli nezahvalan, zadatak: trebalo je prona}i nekoga ko }e u filmu igrati Tita, filmsku zvijezdu ~ija }e gluma~ka veli~ina biti proporcionalna veli~ini Mar{alovog
54

NA SNIMANJU FILMA “BITKA NA SUTJESCI” 1972.
Jasminka Mehi}, Richard Burton i reditelj Stipe Deli}

lika i djela. Izbor je pao na slavnog vel{kog glumca Richarda Burtona, koji je na snimanje doputovao sam, a uskoro mu se pridru`ila i njegova prelijepa supruga Elizabeth Taylor... Jasminka Mehi} je u vrijeme snimanja Sutjeske imala 27 godina i radila je kao profesorica engleskog jezika u Centru za strane jezike u Sarajevu. Burtonu je na snimanju trebao prevodilac, pa su pozvali Jasminku. Premda su u to doba paparazzi jo{ uvijek bili prili~no stran pojam u Jugoslaviji i daleko manje agresivni nego

danas, ~inilo se sve {to je mogu}e kako bi boravak Taylorove i Burtona, na snimanju i izvan njega, protekao {to dalje od o~iju javnosti. Zahvaljuju}i svom neo~ekivanom anga`manu, Jasminka je bila me|u rijetkim osobama koje su imale neograni~eni pristup holivudskom gluma~kom paru. Gdje god su i{li Liz i Richard, Jasminka je i{la sa njima. Dru`enje je od samog po~etka bilo potpuno spontano i otvoreno, mo`da zato {to velike filmske zvijezde nisu previ{e impresionirale mladu Sarajku.
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

JUGOSLOVENSKA PRI^A “ZLATNOG“ HOLIVUDSKOG PARA
LJUBAVNA PRI^A KOJA JE TRAJALA DECENIJAMA

Turbulentna veza Elizabeth Taylor i Richarda Burtona po~ela je za vrijeme snimanja filma Kleopatra, Elizabeth se za Richarda udavala dva puta, a iako je imala jo{ {est brakova, uvijek je govorila da je on ljubav njenog `ivota

31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

55

ELIZABETH TAYLOR I RICHARD BURTON
3

1 JUGOSLOVENSKE AVANTURE
1. Liz i Richard sa Titom i Jovankom Broz na Brijunima; 2. Relja Ba{i} i Burton u Sutjesci; 3. Na krstarenju Jadranom; 4. “Jugoslavija nije na prodaju”, rekao je u {ali Tito slavnoj glumici

2

4

“Nisam ih do`ivljavala kao neke popularne, nedodirljive li~nosti, nego kao ljude ravne sebi. Mislim da su upravo zbog toga i bili tako opu{teni u mom dru{tvu“, ka`e Jasminka Mehi}. “Zapamtila sam ih kao neposredne, ljubazne ljude, oboje su imali izvanredan smisao za humor. Vrijeme smo provodili na razli~itim lokacijama, ponekad smo i{li helikopterom u planine, gdje je Burton boravio u vilama predsjednika Tita.“ Slavni par u Jugoslaviji je imao kraljevski tretman: slu`ili su ih kelneri u bijelim rukavicama, svi su tr~ali okolo da im obezbijede sve {to su tra`ili, a svakog dana privatnim avionom su im dostavljane novine, gdje god su se u tom trenutku nalazili. Jednog dana Elizabethina k}erka Liza, koja je tako|er bila s njima tokom snimanja, po`eljela je da ja{e bijelog konja. I konj se, gotovo istog trenutka, “stvorio“ u Kuparima, sje}a se Jasminka. Ostala je Jasminki u sje}anju i ve~era sa Elizabeth i Richardom u vili [eherezada u Dubrovniku, u kojoj su tada boravili. “Pozvali su me na ve~eru i ja sam do{la o~ekuju}i jedan neformalni susret, obu~ena kao za pla`u, u nekoj dnevnoj haljini i sa japankama na nogama. A oni su se uredili toliko sve~ano, mislim da je Elizabeth imala na sebi sav svoj nakit...“, sa smijehom se prisje}a Jasminka. “Pri~ali smo o svemu. Ja sam njima pri~ala o svojoj porodici, roditeljima, sestri, bratu, oni o svojim `ivotima, problemima, Holivudu... U jednom trenutku Burton mi je rekao:
56

‘Bolje bi ti bilo da se manje bavi{ tim intelektualnim stvarima i knjigama, a da vi{e poku{a{ biti zavodnica. Jer, `ivot je za zaljubljivanje.’ Bila sam tada prili~no povu~ena, {lampava djevojka i onako, u nekom svom svijetu, a njih dvoje su bili u ‘specijalnoj misiji’ i stalno su poku{avali da mi na|u momka, da me spoje sa nekim.“

NEZABORAVNA @ENA LJUBI^ASTIH O^IJU
Izme|u Elizabeth i Richarda u to vrijeme strast je bila o~igledna, ali stalna borba dvije sna`ne li~nosti donosila je i neizbje`ne probleme. Mnogi ~lanovi filmske ekipe pamte da su se nerijetko prepirali i sva|ali, uglavnom oko bezna~ajnih stvari, a znalo se i prili~no popiti... Burton je ponekad na snimanje

sa njima u Kuparima, pa su onda njene kolege to pomalo ljubomorno komentarisali - kako je ba{ ona zaslu`ila takvu privilegiju...“, pri~a Petek. “Pokojni D`avid Husi}, koji je tada bio zadu`en za medije, s njima je provodio mnogo vremena. Ali uglavnom su se dr`ali podalje, Elizabeth Taylor je preru{ena hodala po Dubrovniku... Samo je jednom do{la sa Burtonom na snimanje i to je bilo iznena|enje za nas. I tada se dr`ala po strani, sun~ala se ispred njihove prikolice, dosa|ivala se i ~ekala da on zavr{i s poslom.“ Elizabeth Taylor bila je pomalo razma`ena i kapriciozna, kao valjda i sve velike zvijezde, pri~aju na{i sagovornici. Glumac Bata @ivojinovi}, koji je u Sutjesci igrao komandanta Nikolu, ka`e da su se njegovi dje~a~ki snovi ostvarili kad je prvi

ISPOD POVRŠINE: Ona je na život i ljude gledala sa blagom dozom ironije i podsmijeha, a on je prezirao Holivud i želio je da se bavi isključivo pozorištem
dolazio toliko pijan da ga je rekviziter morao pridr`avati da ne padne, sje}a se tonski snimatelj Ljubomir Petek. “Pored sebe je stalno imao svog dramaturga sa kojim je pripremao tekst. Obi~no je helikopterom dolazio na snimanje i ~im bi zavr{ili posao, ponovo se vra}ao u helikopter i odlazio. Ne sje}am se da su se dru`ili s bilo kim od ekipe, ~ak ni sa glumcima. Jedino je Neda Arneri} jednom bila put u`ivo vidio ljepoticu ljubi~astih o~iju: “I danas Sutjesku pamtim po njoj, a ne po Burtonu. Svi su na filmu lep{i nego u prirodi, a ona je bila nezaboravna, prvak sveta u lepoti...“ Svom {minkeru Elizabeth je znala zadati te{ku glavobolju zahtijevaju}i da je savr{eno uredi. Smijala se glasno, drsko i imala je specifi~an smisao za humor, prili~no cini~an i opor, onakav kakav je,
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

JUGOSLOVENSKA PRI^A “ZLATNOG“ HOLIVUDSKOG PARA
PISMO PRIJATELJICI NA RASTANKU za{to je njegov `ivot krenuo drugim tokom. Govorio je da radi na filmu silom prilika. Za njega je nastup na filmu bio prili~an napor i nikada se nije mogao potpuno opustiti u filmskim ulogama. Imala sam utisak da je nekako u dubini du{e nezadovoljan ~ovjek, sa prezirom je gledao na cijeli taj holivudski stil `ivota...“

“Draga Jasminka, ako ikada budeš u bilo kakvoj nevolji, uvijek ćemo biti tu za tebe“
Jasminka Mehi} i danas ~uva pismo koje su joj prije odlaska iz Jugoslavije poslali Elizabeth Taylor i Richard Burton. Pismo je datirano 15. avgusta 1972., a otkucao ga je na pisa}oj ma{ini slavni glumac Burton li~no (kako se sam pohvalio), na papiru sa zaglavljem dubrova~kog hotela Argentina. Najdra`a Jasminka, (...) Nikada nemoj zaboraviti da u Elizabeth i meni ima{ trajne i apsolutne prijetelje. Uvijek }emo se sje}ati tvoje velike ljubaznosti i tolerancije prema dvoje stranaca. Ako ikada bude{ u bilo kakvoj nevolji, a mi ti mo`emo pomo}i, ho}e{ li nam brzo javiti? Novac je apsolutno beskoristan osim ako ti nije potreban, ali nekada zna biti od velike va`nosti. Mogao bi jednom biti od velike va`nosti i tebi. Oboje mislimo da si ti jedna izvanredna dama - i operativne rije~i nisu “djevojka“ ili “`ena“, nego Dama. Prila`emo uz ovaj smije{no neadekvatni izraz na{eg po{tovanja prema tvojoj briljantnosti i karakteru i jedan skromni iznos koji }e ti pomo}i u daljem obrazovanju na mjestima gdje je mo`da te{ko do}i do novca. Ako misli{ da smo snishodljivi ili na bilo koji na~in uvredljivi prema tvojoj sjajnoj zemlji, tvom na~inu `ivota ili prelijepom Sarajevu, samo poderi ovo pismo ili ga baci u zahod. Na kraju, to je samo komad papira. (...) Elizabeth ka`e: “Budi dobra djevojka i uvijek }emo te voljeti.“ P.S. I svi ostali me|u nama te tako|er vole! P.P.S. Elizabeth ka`e da Ron nije homoseksualac. Kako ona to zna? “Ron je bio njihov {minker i ja sam se uvijek zafrkavala i govorila da je on homoseksualac, a oni su sumnjali u to. Ma bio je, sto posto“, kroz smijeh obja{njava Jasminka. Na rastanku, Burton je Jasminki poklonio i svoju autobiografsku knjigu A Christmas Story (Bo`i}na pri~a) sa posvetom.

SUSRET SA TITOM NA BRIJUNIMA
Naravno, boravak slavnog gluma~kog para u Jugoslaviji nije mogao pro}i bez susreta sa Titom i njegovom suprugom Jovankom Broz. Tito se volio dru`iti sa ljudima iz filmskog svijeta, a posebno ako je to uklju~ivalo i lijepe `ene... Jednog dana pozvao ih je na ve~eru na Brijune. Na meniju su bile same delicije: tartar biftek, konzome sa profiterolama, sote Stroganoff, arti~oke na maslinovom ulju... “Kad su se vratili, Elizabeth mi je ispri~ala kako je po`eljela da kupi jedan komad zemlje u Jugoslaviji. I kada je to rekla Titu, on joj je odgovorio: ‘Jugoslavija nije na prodaju’“, govori Jasminka. U dru{tvu sa Richardom i Liz, Jasminka je tih dana stigla i do [vicarske, gdje je Elizabeth Taylor imala rasko{no ure|enu vilu u kojoj je dr`ala i svoje Oscare. “Boravila sam u jednom dvorcu koji je preure|en u hotel. Osje}ala sam se zaista kao ~lan njihove porodice, tako su se odnosili prema meni. Sje}am se jednom, kada smo oti{li na ve~eru, na zidovima mjesta gdje smo ve~erali bili su izlo`eni blistavi dragulji, skupocjen nakit koji je bio na prodaju. Richard je u jednom trenutku pitao Elizabeth: ‘[ta `eli{ od ovoga da ti kupim?’ Ona je samo odmahnula rukom i rekla: Drugom prilikom.“ Kad su Elizabeth i Richard odlazili iz Jugoslavije, svakom od svojih saradnika ostavili su i neki mali poklon, u znak zahvalnosti. Jasminka je dobila ~ek od hiljadu dolara: “To je bila ogromna svota u ono vrijeme. Bilo mi je neprijatno i poku{ala sam da odbijem, ali oni nisu htjeli ni da ~uju.“ Richard Burton, nezaboravni filmski drug Tito, umro je 5. avgusta 1984. u [vicarskoj, gdje je i sahranjen. Pri~alo se da su mu na obdukciji u organizmu prona{li vi{e alkohola nego krvi. Elizabeth Taylor, posljednja velika holivudska diva, nakon niza zdravstvenih problema i ljubavnih brodoloma, preminula je 24. marta ove godine u Los Angelesu, u 79. godini. Jedna od njenih posljednjih `elja - da bude sahranjena pored Richarda Burtona - ostala je, iz ko zna kojih razloga, neispunjena.
57

USPOMENE NA JEDNO NEZABORAVNO DRU@ENJE DRU@ENJE

Jasminka Jasminka Mehi} ii danas Mehi} danas ~uva pismo ~uva pismo koje su joj na koje su joj na odlasku iz odlasku iz Jugoslavije Jugoslavije poslali poslali Elizabeth Elizabeth Taylor ii Taylor Richard Burton Richard Burton

recimo, svojstven novinarima. Gledala je na `ivot i ljude sa kojima se susretala uvijek sa odre|enom dozom ironije i humora, ali ne na okrutan ili zloban na~in, ka`e Jasminka Mehi}: “Ve} tada je bila prili~no bolesna, imala je probleme sa probavom, sa ki~mom... Razlika izme|u njih dvoje - a to je moj li~ni utisak - bila je u tome {to je ona bila ambi31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

cioznija i upornija od njega i zato je tako dugo i opstala. S druge strane, Richard je bio samodestruktivan ~ovjek, jednostavno nije mario koliko dugo i kako }e `ivjeti. Pri~ao mi je kako je njegova najve}a `elja da bude pozori{ni glumac, a nikako filmski, koliko je vremena ulo`io vje`baju}i dikciju za nastupe na pozornici i

SIDRAN - PRVI PUT SA “OCEM” U BEOGRADU

HVALA LEPO, DRAGI ^IK
U beogradskom Ateljeu 212 premijerno je, 27. marta, izvedena predstava OTAC NA SLUŽBENOM PUTU, koja je još prije dva mjeseca u srbijanskoj prijestolnici najavljena kao pozorišni događaj godine; za SB govore: pisac ABDULAH SIDRAN, reditelj OLIVER FRLJIĆ, pjesnik GORAN BABIĆ, glavni akteri predstave: ÐUZA STOJILJKOVIĆ, HANA SELIMOVIĆ, BRANISLAV TRIFUNOVIĆ, MIODRAG KRSTOVIĆ, IVAN JEVTOVIĆ, sarajevski glumac ZIJAH SOKOLOVIĆ...
58
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

SB NA PREMIJERI “OCA NA SLU@BENOM PUTU” U ATELJEU 212
NEPOSREDNO PRIJE PREMIJERE
Zgrada kultnog pozori{ta u beogradskoj Svetogorskoj ulici

Abdulah Sidran: “Majstori su radili svoj posao, a ja u šali kažem da je moje bilo da se ne petljam”

Abdulaha Sidrana i brojni gluma~ki ansambl predstave Otac na slu`benom putu publika je nagradila iskrenim i dugotrajnim aplauzom i ovacijama

APLAUZ NA OTVORENOJ, “VELIKOJ SCENI” ATELJEA 212

KULTURNI DOGA\AJ PRVOG REDA

U gledali{tu Velike scene Ateljea 212 tra`ila se stolica vi{e

KA AVDO!
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] (Beograd) Foto: MARIO ILI^I]

Oliver Frlji}. Samo pet dana ranije navr{ilo se, pak, dvadeset i sedam godina od prve inscenacije ovog teksta u Bosanskom narodnom pozori{tu u Zenici, kada je ovaj “pozori{ni komad u dva dijela sa epilogom i dvostrukim zavr{etkom”, koji u prefiksu ima jo{ dvije rije~i: Dje~ija bolest, re`irao beogradski reditelj Jovica Pavi}.

pravo na Svjetski dana pozori{ta, 27. marta, valjda je tako i bilo dogovoreno jo{ na ~ita}im probama prije dva mjeseca, u beogradskom Atelju 212 premijerno je izvedena predstava Otac na slu`benom putu, koju je po tekstu Abdulaha Sidrana re`irao zagreba~ki reditelj ro|en u Travniku
31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

U

BOL, EMOCIJA, LJUBAV, PATNJA
Neko re~e da je sav slobodoumni Beograd tu no} do{ao u Atelje 212. Nije ba{ “sav”, jer “slobodoumnih” ima puno vi{e nego {to je uop{te moglo sjesti u gledali{te na Velikoj sceni tog beogradskog pozori{ta. Dakle, vi{e od 212. Ali, zaista je lijepo te ve~eri bilo u gledali{tu vidjeti glumce Svetlanu Bojkovi}, Jelisavetu Sabli}, Boru

Todorovi}a, Petra Kralja, Slavka [timca, Svetislava Gonci}a, Sergeja Trifunovi}a..., potom dramati~arku Biljanu Srbljanovi}, umjetni~kog direktora Bitefa Jovana ]irilova, direktora Jugoslovenskog dramskog pozori{ta Branka Cveji}a, biv{eg srbijanskog premijera Zorana @ivkovi}a i mnoge druge ugledne li~nosti iz javnog `ivota nekada{nje jugoslovenske prijestolnice. I sve njih kako iskrenim i dugotrajnim aplauzom, neki i stoje}i, podravljaju aktere predstave predvo|ene Abdulahom Sidranom! U publici je bio i sarajevski glumac Zijah Sokolovi}, koji je 23. marta u Teatru u podrumu Atelja 212 igrao svoju monodramu Glumac... je glumac... je glumac. Nekoliko minuta po zavr{etku predstave Sokolovi} je u foajeu Ateljea, gdje je
59

SIDRAN - PRVI PUT SA “OCEM” U BEOGRADU
VLASTIMIR \UZA STOJILJKOVI], DOAJEN BEOGRADSKOG GLUMI[TA

“Čitavu ovu sezonu u Beogradu igram predstave uglavnom na ijekavici”
U samo pet mjeseci u Beogradu su premijerno izvedene dvije predstave koje su na scenu postavljene po djelima sarajevskih autora: prva u oktobru pro{le godine, Elijahova stolica Igora [tiksa u Jugoslovenskom dramskom pozori{tu, a sada i Otac na slu`benom putu Abdulaha Sidrana u Ateljeu 212. I u obje ste igrali... Pa sada me{am, pardon, mije{am narje~ja. ^itavu ovu sezonu igram na ijekavici, jer u me|uvremenu je, isto u Ateljeu 212, bila i premijera predstave Gospoda Glembajevi. Prva polovina devedesetih godina pro{log vijeka je vrijeme radnje u Elijahovoj stolici, a Sidranova pri~a smje{tena je, pak, u prvu polovinu pedesetih godina. U`asne stvari de{avale su nam se prije dvadesetak godina, ali grozno je bilo na ovim prostorima i nakon Rezolucije IB-a. Znate {ta, ja sam `iveo u tom vremenu i vrlo dobro se se}am. Bilo je jako opasno i jako gadno. @iveo sam u Studentskom domu u Beogradu, kada sam studirao na Rudarsko-geolo{kom fakultetu. Moje dru{tvo i ja sa Fakulteta smo recitovali, pevali, zezali se, pojma nisam imao da su neki od njih imali “sastanke”. Nas deset spava u sobi i ujutro se budimo, a njih nema. Neko ih cinkario. Pojma nemamo gde su, niti oni daju glasa od sebe. I posle godinu dana znamo da su na Golom otoku. Kad su se, nakon tri godine, vratili niko od njih ni re~i ne govori: gde je bio i {ta je radio. Je li ono {to se de{avalo u Jugoslaviji ve} nekoliko godina nakon II svjetskog rata zapravo bio uvod u raspad te dr`ave ~etrdesetak godina kasnije? Mislim da je i Frlji} to poku{ao naglasiti u jednom trenutku... Ne mogu re}i da je to bio uvod u raspad dr`ave! Jer to nije bilo na nacionalnoj liniji. Ljudi su bili nespremni, do tog trenutka su izbacivane parole na ruskom, Staljin je bio Bog! Odjedanput, preko no}i, vi{e nije. Tada su ljudi nestajali, deportovani su na Goli otok ni ne znaju}i o ~emu se radi.

MA[A I DINO

Djevoj~ica Jelena Blagojevi} i “dje~ak” \uza Stojiljkovi}

Treba li porediti film i predstavu, u smislu gluma~kih odnosa? Ne treba. Ovo je potpuno druga stvar. Davno sam gledao film, ali jasno jeste da predstava ima jedan otklon prema tim godinama. Otac na slu`benom putu Ateljea 212 nije realizam. Zapravo, te{ko je ovoj predstavi odrediti `anr, ali glavna stvar je ostala. Sidranov filmski scenario. I ogromna emocija, pre i posle svega. Dete, otac, majka, njihove sva|e... Bili su ostavljeni, maltene. To je dosta potcrtano u predstavi. Malopre sam video Sidrana i tek sada smo se upoznali. Meni je izuzetno drago da se ova predstava igra u Beogradu. To je odli~na ideja. Jo{ samo mi ka`ite kako Vam je bilo na sarajevskoj premijeri Elijahove stolice, koja je odr`ana tokom trajanja prethodnog MESS-a? Auuu, jojojoj, to je bilo u p.... materinu! Pogotovo {to smo igrali tamo gde su se predstave igrale i za vreme granatiranja Sarajeva.

UGLEDNI, MAESTRALNI I UVIJEK RADO VI\ENI

Reditelj “Oca” Oliver Frlji} u dru{tvu vrhunske beogradske umjetnice Svetlane Bojkovi} (lijevo); Miodrag Krstovi} (desno) igrao je ~ak tri lika u predstavi koja je re`irana po tekstu Abdulaha Sidrana 60
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

SB NA PREMIJERI “OCA NA SLU@BENOM PUTU” U ATELJEU 212
uprili~en koktel za zvanice, za Slobodnu Bosnu izjavio: “Ova predstava jedan je klasi~an dokaz da svaka sredina koja se zatvori u sebe ne mo`e da di{e. Jedino ovakvom razmjenom sredina, razmjenom ljudi i ideja umjetnost nekako mo`e da egzistira, i ovo je najljep{i korak koji se mogao dogoditi. Mislim da je Frlji}ev rukopis vrlo neobi~an i ta~an, upravo zato {to dolazi iz neke druge sredine i iz razli~itog gledanja stvari, i u tome jeste njegova ljepota. A Beograd je otvoren za takvu vrstu komunikacije. To mi se u ovom trenutku ~ini najzna~ajnijim.” Vrlo brzo na koktel dolazi i Abdulah Sidran, u dru{tvu hrvatskog pjesnika i disidenta Gorana Babi}a, koji u Beogradu OTAC MAHO ZOLJ OTAC MAHO ZOLJ
Branislav Trifunovi} Branislav Trifunovi} tuma~io je lik koji je u tuma~io je lik koji je u filmskom Ocu igrao filmskom Ocu igrao Miki Manojlovi} Miki Manojlovi}

MAJKA SENA - BOSANKA

Hana Selimović: “Trudila sam se da ova Sena bude moja”
Ulogu Sene Zolj igra Hana Selimovi}. Ro|ena je 1987. u Beogradu, a diplomirala je na privatnoj Akademiji umetnosti u Beogradu, gdje sada radi kao asistent. “Mirjana Karanovi} je glumica koja na mene ima veliki uticaj samim svojim postojanjem, a ne samo ulogom Sene u filmu Otac na slu`benom putu. I pitala sam se da li }u o tome razmi{ljati. Ali, shvatila sam da to moram da izbri{em, da nekako trebam da vazduh udahnem punim plu}ima i krenem ispo~etka sa svojim organizmom, jer ja ne mogu biti u nekoj tu|oj ko`i. Tako da sam se, u tom smislu, trudila da ova Sena bude moja. Naravno, lik sam pravila i u dogovoru sa Oliverom, a u skladu sa mojim gluma~kim temperamentom, i mislim da je ona druga~ija. Meni je najuzbudljivije vezano za ovaj lik bilo to {to je Sena `ena ogromne snage i volje. Mislim da je i zbog toga ova uloga tako lepa. Apsolutno izbegavam bilo kakvu usporedbu predstave sa filmom. Drugi je medij, a samim tim i pozori{te ima druga~iji jezik od filmskog. Naravno da je moja `elja da ovu predstavu ljudi vole, verujem u to, ali sada je primarno to da smo mi uradili veliku stvar”, isti~e Hana Selimovi}. Hanin otac ro|en je u Tuzli, iz koje su njegovi roditelji u Beograd doselili 1946. godine. Njena mama je iz Vojvodine, ali je deda iz Sanskog Mosta. “Pri~a o vremenu u kojem se de{ava radnja teksta Abdulaha Sidrana nije moja pri~a, ali ni moje vreme nije naro~ito druga~ije. Mi samo mislimo da smo, kao, slobodniji, ali meni se ~ini da ba{ i nismo. Otac na slu`benom putu je i pri~a o ljudskoj prirodi u nekim odre|enim okolnostima. A ljudska priroda je za mene uzbudljiva, zato sam i odabrala ovaj posao.” Igrala je, izme|u ostalog, u nagra|ivanom filmu Beli, beli svet Olega Novkovi}a, koji je premijerno prikazan pro{le godine.

SAMI NA SCENI
Hana Selimovi} i Aljo{a Vu~kovi}

`ivi ve} dvadeset godina. “Sve je po~elo 1971. i zvalo se Otac je ku}a koja se ru{i. I objavljeno je kod mene, u Zagrebu, u ~asopisu Pitanja. Trebalo je da bude roman. Pa je onda postalo scenarij, pa je postalo film, pa je postala predstava, a roman jo{ nije postao. Dodu{e, ovo {to sada radi Sidran, ovaj Otkup sirove ko`e, to je neka vrsta romana. Tako da se sve to prepli}e”, veli Goran Babi}.
31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

U tim trenucima Sidran prima brojne ~estitke, rukuje se sa znanim, ali i njemu nepoznatim likovima, fotografi{e, daje izjave, uspije i pro}askati, da bi mu, potom, uplakan, pri{ao i glumac Sergej Trifunovi}, poljubio ruku i rekao: “Hvala lepo, dragi ~ika Avdo!” A nama “~ika Avdo” govori: “Gledajte, majstori su radili svoj posao, a ja u {ali ka`em da je moje bilo da se ne
61

SIDRAN - PRVI PUT SA “OCEM” U BEOGRADU
petljam. I sad sam vrlo zadovoljan {to se nisam petljo. Jer, mnoge od ovih radikalnih zahvata u moj tekst u nekoj bih saradni~koj fazi te{ko prihvatao. A kad mi se servira ovako zavr{eno i vidim da funkcioni{e, zapravo veoma pametno postupam {to se ne petljam novim majstorima. Me|utim, ta materija zbilja nije izgubila ni{ta od svoje univerzalnosti, mada je iz jedne tradicionalne ambala`e, kojoj ja pripadam, prepakovana u ne{to sasvim moderno. Ona je ostala netaknuta, sve je tu - bol, emocija, ljubav, patnja. Drago mi je i veoma sam zadovoljan.” KO JE KO U BEOGRADSKOM “OCU”

Premijera u legendarnom Ateljeu 212
PREDSTAVA: “Otac na slu`benom putu” ORIGINALNI NASLOV DRAMSKOG TEKSTA: “Dje~ija bolest: Otac na slu`benom putu” AUTOR TEKSTA: Abdulah Sidran REDITELJ I AUTOR SONGOVA: Oliver Frlji} PREMIJERA: 27. mart 2011., u 20 sati VRIJEME TRAJANJA: 85 minuta ULOGE: DINO: Vlastimir \uza Stojiljkovi} KERIM: Gligorije Marinkovi} OTAC, MAHMUT ZOLJ: Branislav Trifunovi} MAJKA, SENA ZOLJ: Hana Selimovi} DJED: Fe|a Stojanovi} FARUK/BORO PJEVA^: Ivan Jevtovi} ANKICA/DAMA: Aleksandra Jankovi} FAHRO: Nikola Jovanovi} NATA[A PETROVI]/DAMA: Tanja Petrovi} JO@A PETROVI]: Milo{ Klan{~ek VLADO PETROVI]/LJAHOV: Aljo{a Vu~kovi} @IVKA PETROVI]/LIDIJA LJAHOV: Danica Maksimovi} MA[ENJKA LJAHOV: Jelena Blagojevi} FRANJO KOPILE: Erol Kadi} \URO PISAR/OSTOJA CEKI]/POP: Miodrag Krstovi} DAMA: Irena Popovi} SCENOGRAF: Marija Kalabi} KOSTIMOGRAF: Sandra Dekani} KOMPOZITOR: Irena Popovi}

GROTESKA ILI TRAGIKOMEDIJA
Odli~an je posao uradio Oliver Frlji}. I mnogi se sla`u u toj ocjeni. “Ovo je groteska ili tragikomedija sa elementima mjuzikla. Danas je te{ko biti `anrovski ~ist, zato {to je tragedija neodr`iva, nemamo vi{e onaj panteon bogova koji je postojao u anti~koj Gr~koj. Mi `ivimo u neoliberalnom kapitalizmu, vjerujemo u potro{nju i pove}anje profita”, obja{njava Frlji}. Dobro, dala bi se u predstavi prona}i i pokoja zamjerka. Recimo, da neke od scena prekratko traju, pa ako film Otac na slu`benom putu ili Sidranov tekst ne poznaje{ dovoljno dobro te{ko da }e{ se ponekad i sna}i. Ili, da ponavljanje nekih songova, koje je napisao upravo Frlji}, a koje glumci pjevaju uz pratnju peto~lanog orkestra na sceni, nije bilo potrebno, jer Frlji}ev Otac, kao {to i sam ka`e, ima tek elemente mjuzikla. Povremeno, samom sebi, postavi{ i pitanje: za{to su ba{ svi beogradski glumci u ovoj predstavi poku{avali da “skinu” sarajevski naglasak? Nema potrebe! Ima u Sarajevu i Tuzlaka, Prijedor~ana, Zeni~ana, Banjalu~ana... No, sve su to sitnice u odnosu na ukupan, izvrstan umjetni~ki dojam. ^emu je, uz Frlji}a i, u svakom slu~aju Sidrana, najvi{e doprinio doajen beogradskog glumi{ta, neponovljivi Vlastimir \uza Stojiljkovi}, koji }e u junu napuniti 82. godine. On igra glavnog junaka, dje~aka Sabahudina Dinu Zolja, koji tek manji dio predstave pripovijeda kao Dino kojem je 71. godina i koji se nalazi na lije~enju u jednoj psihijatrijskoj ustanovi. Neponovljivo, briljantno! Pogotovo kada on i Ma{a, koju genijalno tuma~i djevoj~ica Jelena Blagojevi}, jedno drugom izjavljuju ljubav. Ma{a: Ho}e{ mi dati ruku? Voli{ li me? Dino: Vi{e nego ikog. Na cijelom svijetu. Ne vjeruje{? Ma{a: Vjerujem. Zato {to i ja tebe volim. Puno te volim. Daj mi i drugu ruku. Ti si moj an|eo. “Imao sam odli~an gluma~ki ansambl, koji je sto posto bio u ovoj predstavi. A meni je u svemu tome bilo jako va`no i da ispo{tujem Sidrana. Dakle, da re`iram predstavu koja }e biti na razini onoga {to je
62

on napisao, {to nimalo nije lagan posao. Iza{li smo iz tog filmskog realizma, prvo uzev{i \uzu kao dje~aka Dinu/Malika, a drugo je ovo scenografsko rje{enje, gdje oni igraju, sviraju i pjevaju ‘na Jugoslaviji’,

koja se na kraju raspadne”, ka`e Frlji}. Zagreba~ki reditelj misli na glavni dio scenogrfske postavke Marije Kalabi}: stepenice napravljene kao grani~ni okvir nekada{nje SFRJ.

Abdulahu Sidranu je nakon predstave sa suzama u o~ima ~estitao i Sergej Trifunovi}

LJUBIM RUKE

SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

SB NA PREMIJERI “OCA NA SLU@BENOM PUTU” U ATELJEU 212

“NEGO, KAD SE VRATIM, DA ]UNE BUDU ZDRAVE”

Gligorije Marinkovi} i \uza Stojiljkovi} (u krevetu), a pored njih Fe|a Stojanovi}, Branislav Trifunovi}, Milo{ Klan{~ek, Aljo{a Vu~kovi} i Erol Kadi} (lijevo); Faruk (Ivan Jevtovi}) i Ankica (Aleksandra Jankovi}) “u akciji”

Ulogu Oca, Mahmuta Zolja, Frlji} je dodijelio Branislavu Trifunovi}u, koji sada ima 33 godine, isto koliko je imao i Miki Manojlovi} kada je po~elo snimanje filma Otac na slu`benom putu. “Oliver Frlji} je ovu predstavu re`irao - filmski. Sa jasnim scenama nabijenim emocijama. Verujte mi da uop{te nisam po`eleo da jo{ jednom pogledam film pre nego {to smo po~eli sa radom na ovoj predstavi. Nisam hteo da se optere}ujem, zato {to mi se ve} u startu svidela njegova ideja, sa songovima koji su, ustvari, unutra{nji monolozi i ~ini me da su na pravim mestima. Pa su postali i integralni deo teksta, {to je Frlji}evo majstorstvo. A Sidranov tekst u Frlji}evoj re`iji daje toliko prostora za gluma~ku igru da je to prosto neverovatno. Ovo je jedna od retkih predstava koju vole svi ~lanovi gluma~kog ansambla. Jedva ~ekam, iz mnogo razloga, dan kada }emo Oca igrati u Sarajevu. I da budem iskren: voleo bih da smo ovu predstavu prvo odigrali tamo. Ali, i zatvaranje MESS-a, 9. oktobra, odli~an je povod za

prvu sarajevsku izvedbu Oca na slu`benom putu. Ube|en sam, vi{e nema nikakve dileme, da }e Sarajevo, kao i Beograd, da obo`ava ovu predstavu. To }e za sve biti ozbiljan emotivni {ok”, kazao nam je Trifunovi} nakon predstave.

LIJEPE USPOMENE IZ SARAJEVA
Ivan Jevtovi} igra dvije uloge: Faruka, brata Sene Zolj koji je njenog mu`a Mahmuta poslao “na slu`beni put”, kao i Bore Pjeva~a: u sceni “iz Banje Kovilja~e” izvodi pjesmu Du{ka Kuli{a: Ti meni la`e{ sve. “Neverovatno mi je drago {to sam danas kona~no upoznao Abdulaha Sidrana i iskazao mu li~no po{tovanje. Naravno, drago mi je i {to je do{ao u Beograd, sedeo u prvom redu i iza{ao sa nama na poklon publici. Sada su se mnoge stvari na pravi na~in sklopile, kao lego kockice. Za sve nas koji smo ro|eni u toj zemlji ovo je jedan crni, nostalgi~ni, divni blues, neko ludilo nakon kojeg su na{e kolege rasplakane do{le da nam ~estitaju. A za one mla|e }e

ZA^ETNIK (N)EX(T) YU SEZONE

Direktor Ateljea 212 Kokan Mladenovi} (u sredini)

biti pouka o nekom drugom vremenu koje je, mo`da, bilo bolje. Jednostavno, Otac na slu`benom putu je jedna fantasti~na stvar koja se desila u Beogradu”, tvrdi Ivan Jevtovi}. Uz \uzu Stojiljkovi}a “najbolju partiju” u Ateljeu tu no} pru`io je Miodrag Krstovi}, koji igra ~ak tri uloge: Popa, te “udba{e” - \uru Pisara i Ostoju Ceki}a. “Iz ove predstave znamo koliko je samo to jedno NE napravilo nesre}a u toj nesre}noj zemlji tada. Ja sam pedeseto godi{te i ne mogu da govorim o tome da li je bilo te`e tada ili devedesetih godina. Znam samo da sam imao sre}no detinjstvo, to moram da priznam. I radujem se da govorim za va{e novine, jer ja se, do te nesre}e koja nas je zatekla po~etkom devedesetih, nigde nisam ose}ao kao u Sarajevu. Igrao sam u TV serijama koje je re`irao pokojni Aca Jev|evi}, igrao sam u prvom Kusturi~inom film Nevjeste dolaze, ma puno lijepih uspomena imam iz Sarajeva, da sada ne nabrajam. Pri~ao sam svojim prijateljima, a sada to i javno ka`em: plakao sam kada sam na po~etku rata gledao kako Sarajevo gori i kako se ru{i! Nije mo`da trenutak da ovo govorim, pa }u samo jo{ re}i da sam igrao i nakon rata u Sarajevu, pro{le godine, naprimjer, na MESS-u predstavu Proslava, i ne mogu da vam opi{em uzbu|enje. Jedva ~ekam da Oca odigramo u Sarajevu, u oktobru”, ka`e Miodrag Krstovi}. Dan prije sve~ane premijere u prodaji je, uz dnevnik Danas, bila i publikacija sa dramskim tekstom Abdulaha Sidrana Dje~ija bolest: Otac na slu`benom putu, koja je {tampana u 40.000 primjeraka. A predstava po Sidranovom tekstu nova je u sezoni (N)EX(T) YU Ateljea 212. ^iji direktor Kokan Mladenovi} za naredni period najavljuje gostovanja ove predstave {irom biv{e Jugoslavije. Jedino u Sarajevu ne}e biti gosti, zato }e gluma~kom ansamblu Ateljea 212 to i biti najte`i ispit!
63

31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

KO TO TAMO MISLI

U sarajevskoj galeriji “Black Box“ 24. marta otvorena je izložba radova DRAGANA SAKANA, kreativca koji je bio pionir marketinga u bivšoj Jugoslaviji i svojim radom stekao svjetski ugled; izložba “New Idea Woman“ posljednji je projekat ovog maga reklamne industrije, čovjeka stvorenog za glamur i bijela odijela a postavljanjem ove izložbe njegovi prijatelji iz BiH su mu kao rođenom Bosancu željeli odati posljednju počast

REKLAMA (NI)JE KURVA
Pi{e: ADISA BA[I] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

R

anih osamdesetih godina, u vrijeme kada se Dragan Sakan po~eo baviti reklamom ili takozvanom privrednom propagandom, na nju se prema njegovim rije~ima “gledalo kao na no}nu damu“. “Tada{nji Big Boss, drug Tito, voleo je vlast i komunizam, ali je voleo i `ivot. Za razliku od drugih isto~noevropskih zemalja, imali smo mogu}nosti da se, na margini `ivota, delimi~no bavimo i advertisingom“, napisao je Sakan sumiraju}i svoju tridesetpetogodi{nju karijeru.

trajala kratko i nije je mnogo ljudi imalo priliku vidjeti, po`elio sam da je postavimo jo{ jednom. Umjetni~ka galerija i Collegium artisticum nisu bili zainteresirani, pa smo se dogovorili sa galerijom Black Box. Bilo mi je va`no da studenti a i ostali gra|ani koji to nisu imali priliku, vide radove Dragana Sakana“, rekao je profesor Ro{ za na{ list. U knjizi New Idea Woman Sakan u svojim poeti~nim zapisima obja{njava prva reklamna iskustva, odu{evljenja i razo~arenja, kao i promjene koje su nastale kada je alegorijska Pretty Woman (u po{tenoj

kurvi otjelovljena reklamna filozofija) “pre{la Berlinski zid“. “Posvetili smo joj“, napisao je Sakan, “mnogo ma{te, misli i ideja. ^inila nam se fascinantnom, pobu|ivala je divljenje. Na na{e zaprepa{tenje nije izgledala onako kao {to smo je zami{ljali. Imala je ~udne zahteve. Tra`ila je ni`e intelektualne operacije, bila je potcenjiva~ki arogantna. Htela je da skupo proda cigarete, viski, `vaka}e gume, a da jeftino kupi kompanije, ljude, du{u...“ U ovom lucidnom komentaru iskazano je i generalno razo~arenje tranzicijom koje se je u protekle dvije decenije ra{irilo po Balkanu.

DAMSKA ZAVODLJIVOST REKLAME
On je `elio da ovoj struci vrati dostojanstvo, ljepotu i privla~nost, smatraju}i kako “zavodljivost prave dame ne sme po~ivati na la`nom sjaju i preteranim obe}anjima“. Lijepa, kreativna, pametna, po`eljna i samouvjerena `ena metafora je one vrste ogla{avanja kojom se Dragan Sakan `elio baviti: New Idea Woman je njegov multimedijalni projekat koji tu ideju predstavlja kroz seriju umjetni~kih fotografija, knjigu, muziku, videospot... Njegov plan bio je da svoj projekat predstavi u Sarajevu, ali je na`alost preminuo u oktobru pro{le godine, prije nego {to je svoju New Idea Woman uspio predstaviti ovda{njoj publici. U februaru ove godine je u okviru Sarajevske zime uprili~ena njegova izlo`ba i hommage ovom kreativcu koji je i ro|en u Bosni i Hercegovini (u Gora`du). Odlu~an da ovu izlo`bu ponudi {iroj publici nego {to ju je vidjela u sedam februarskih dana, profesor dizajna Stjepan Ro{ inicirao je njeno postavljanje u galeriji Black Box. “Dragan je bio moj poznanik i jako sam cijenio njegov rad. Dolazio je i ranije na sarajevsku Akademiju, a sreli smo se i prije dvije godine na Bijenalu u Veneciji. Govorio mi je o izlo`bi koju planira u Bosni, ali je na`alost nije do~ekao. Po{to je prva izlo`ba u februaru
64
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

DRAGAN SAKAN (1950. - 2010.)
tijesto Iglo, aparati Gorenje, samo su neki od svakodnevnih proizvoda za kojima nam je budio `elju Dragan Sakan.

SJE]ANJE NA VU^KA
Ipak, njegov prvi veliki posao vezan je za Bosnu i Hercegovinu, a to su naravno Zimske olimpijske igre 1984. godine u Sarajevu. O tome je u svojoj posljednjoj knjizi Sakan napisao: “Inspiraciju za ovu knjigu dobio sam u Olimpijskom muzeju u Sarajevu, na Svetski dan ljudskih prava, 10. decembra 2008. godine. Predaju}i mi ugledno i meni vrlo drago priznanje, predsednik Me|unarodnog centra za mir gospodin Ibro Spahi} pozvao me da u okviru tradicionalnog kulturnog festivala Sarajevska zima predstavim svoj rad. Se}aju}i se da sam istog dana 1982. godine u Sarajevu dobio prvu nagradu u `ivotu i sklopio prvi veliki ugovor za Olimpijske igre, se}aju}i se sarajevske zime i Vu~ka iz 1984. godine, se}aju}i se kreativnog duha i nosilaca tog duha sa kojima nikada nisam prekidao prijateljstvo, prihvatio sam poziv. Bio sam zahvalan i po~astvovan. @eleo sam da kreativnom Sarajevu poklonim trenutak radosti.“ Iako je tri i po decenije `ivota proveo u reklamnoj bran{i (osniva~ je marketin{ke agencije New Moment) i u njoj stekao svjetski ugled, uvijek je sebe smatrao u prvom redu kreativcem i nije pristajao na to da radi tek da bi nekome pove}ao prodaju. “Osje}ao sam da civilizacija ne mo`e da pre`ivi u la`i, prevari, trgovini, propagandi, {to je velika ekonomska kriza posle 10 godina i nagovestila. Po~eo sam da zami{ljam Novi milenijum kao Novu renesansu“, tvrdio je Sakan, odbijaju}i da prihvati novo vrijeme i doga|aje fatalisti~ki ili bez vjere u ljepotu `ivota. Umjesto isto~ne ili jugoisto~ne Evrope, Balkana, Jugosfere, regije i sli~nih termina, on je uveo pojam Nove Evrope vjeru}i ~vrsto da su ovi prostori bogat izvor kreativne energije ni po ~emu inferioran razvijenijim evropskim i svjetskim zemljama. Svoj novi dom je nakon Beograda na{ao u idili~nom slovena~kom primorskom gradi}u Piranu, gdje je u`ivao veliki ugled. A pedesete godine pro{log vijeka Dragan Sakan ro|en je u Gora`du, da bi nakon nekog vremena sa porodicom preselio u Vi{egrad. Kao tinejd`er odlazi u Beograd gdje su Sakanovi odlu~ili da presele zbog o~eve karijere. Tu je upisao i zavr{io studij psihologije, a za diplomski rad pisao je upravo o reklami. Profesor sarajevskog Fakulteta politi~kih nauka Besim Spahi} o poznanstvu sa Draganom Sakanom za na{ list ka`e: “Sje}am se te pri~e kako je Sakan po~eo pisati diplomski u namjeri da reklamu kritikuje iz marksisti~ke pozicije, i on i ja imali smo kriti~ki stav prema reklami, inspirisani Adornom,
65

SA OTVARANJA IZLO@BE

Bojan Had`ihalilovi}, Ekrem Dupanovi}, Julijan Kom{i}, Besim Spahi} i Stjepan Ro{

Kreativac koji je svijetu “dodavao malo zlatne prašine da zablista punim sjajem“

Sakanova `ivotna i radna filozofija bila je daleko od vulgarne agresivne propagande koja priti{}e potro{a~a, dosa|uje mu i name}e se. Ljudi ne}e kupovati ono {to im ne treba, znao je Dragan Sakan kao diplomirani psiholog, ali njegova kreativnost bila je usmjerena na to da ljudi istinski po`ele neki proizvod, da
31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

b u d u zavedeni i da reklama u njima probudi emociju. Reklame na kojima je ovaj reklamni majstor radio, urezane su duboko u na{e sje}anje, one su nas pratile dok smo odrastali, one su nas formirale... Ja sam gladan, ti bi jela, porodica tra`i cela, sladolede pekabela, sladolede pekabela. Sladoledi Rumenko i ^oko-moko,

KO TO TAMO MISLI
SNE@ANA SAMARD@I] MARKOVI],
ministrica za sport Republike Srbije

ANICA DOBRA, glumica

NATA[A VOJNOVI], top model ALEGORIJSKA ZGODNA @ENA
Lijepa, pametna i samouvjerena `ena metafora je one vrste ogla{avanja kojom se Dragan Sakan `elio baviti i koja je podrazumijevala spoj igre, biznisa, nauke, medija, dobrih i originalnih ideja, knji`evnog dara, dobrog dizajna...

Habermasom, Horkheimerom... Me|utim, na kraju se on reklami sav posvetio, razumio je iz perspektive psihologa kako ona funkcioni{e. Bio je kreativni direktor u agenciji za reklamu lista Borba i odmah na po~etku karijere se istakao briljantnim rje{enjima i visokim estetskim kriterijima. Sje}am se da smo ga ranih osamdesetih nagradili u Sarajevu na tada{njem Jugoslovenskom festivalu tr`i{nih komunikacija (JFTK) koji }e kasnije prerasti u slovena~ki festival Golden Drum.“ Sakan se osamdesetih godina odazivao i na pozive da dr`i stru~na predavanja bh. kreativcima iz polja ekonomske propagande. “Sakan je bio suptilna bosanska du{a“, prisje}a se profesor Spahi}, “i znao je za sebe re}i da je pravi Bosan~eros. Odu{evljavalo ga je to {to u Sarajevu, ~im stigne, u taksiju od aerodroma do hotela, ~uje od taksiste deset dobrih masnih viceva koje je kasnije znao preto~iti u reklamu. Osnova dobre reklame kao i osnova dobrog vica po~iva na humoru

PRIJATELJI O SAKANU I O KREATIVNOSTI

Reklamirao je druge, a sebe nikad
“Svi misle da Sakan kao pravi majstor PR-a voli i sebe da promovi{e, a on je zapravo pravi javni introvert - kad treba da se pojavi na televiziji, dva dana pre nastupa su mu vla`ne ruke, kad ga stave pred mikrofon, kao da je pored tempirane bombe.“ Una Seni} (New Blondie), Sakanova saradnica “Neko sanja da ima konja/ Neko ima konja/ Neko sanja da ja{e konja/ Neko ja{e konja/ Neko sanja da pada sa konja/ Neko pada sa konja/ Neko se probudi kad padne/ Neko ustane i ja{e ponovo.“ Du{ko Radovi}, pisac, sara|ivao na Sakanovom prvom projektu iz 1975. “Po{to zna da je stvaranje osetljivo najmanji udarac bo~nog vetra vas obara na zemlju - Dragan Sakan neguje umetnike. On ih {titi, poma`e im da sa~uvaju veru u sebe, obele`ava njihove poteze, broji uspehe, kruni{e ih u trenutku nagrade. To je zato {to je i on sam proklet i izabran da bude umetnik na ovoj zemlji.“ Milena Joji}, slikarka

Dragan Sakan

1975.

2010.

NEW IDEA WOMAN: Dragan Sakan je želio da reklamnoj struci vrati dostojanstvo, ljepotu i privlačnost, smatrajući kako “zavodljivost prave dame ne sme počivati na lažnom sjaju i preteranim obećanjima“
66
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

DRAGAN SAKAN (1950. - 2010.)

DRAGAN SAKAN O KARIJERI I @IVOTU

“Jedva čekam da svane, da idem na posao“
O REKLAMI “U rukama netalentovanih, reklama je dosadna, brbljiva, isprazna i agresivna. Propaganda je bivala i u naru~ju lo{ih politi~ara i, poput atomske energije, umjesto upotrebljena, postala je zloupotrebljena. Izazvala je patnje, stradanja, nanosila bol milionima ljudi.“ O SVOM IMID@U “Promenio sam jako mnogo smokinga i belih odela a nakon ~etvrt veka karijere opet sam se vratio u farmerke kao na po~etku.“ O KREATIVNOSTI “Ka`u da je kreativnost kao mlade`, ili je ima{ ili nema{, ali ona ipak mo`e da se razvija.“ O @IVOTU U SRBIJI POD SANKCIJAMA “Poslednja kampanja koju smo uradili bila je za crne bombone negro. Napisali smo: Nije sve tako crno kao {to izgleda. Jo{ je crnje.“ O RATU “Umesto da se bavim politi~kim marketingom, tj. propagandom rata i nacionalizma, {to je bio jedini na~in da agencija pre`ivi, opredelio sam se za Eros i slogan Stvarajte ideje a ne rat (Make ideas not war).“

i erotici.“ Nakon jugoslovenskih, slijedile su i brojne svjetske nagrade u polju advertisinga, a Sakan je bio prava zvijezda Me|unarodne advertising asocijacije (IAA) i redovno osvajao nagrade na presti`nim susretima reklamne bran{e u Cannesu. Besim Spahi} ka`e kako je on samo jedan od mnogih ljudi sa kojima je Sakan sara|ivao i dru`io se, a me|u njima su i Boris Tihi, Jusuf Arnautovi}, Ekrem Dupanovi}, Bojan Had`ihalilovi}... “Brojne sjajne Sakanove kampanje ostale su mi u sje}anju, a ponajvi{e reklame za Beobanku, zatim uvo|enje {panskog piva na srednjoevropsko tr`i{te, reklama zasnovana tako|er na jednom ovda{njem vicu kada kompjuter eksplodira na Mujino pitanje [ta ima? Danas svi govore o adver-

tisingu i marketingu kao da je to ne{to {to je nastalo ju~e, a Energoinvest je naprimjer prije tridesetak godina imao izvrsno razvijeno cjelokupno poslovno komuniciranje. Bile su tu i odli~ne reklame Privredne banke Sarajevo, Jadranka Stojakovi} koja je pjevala [tedi danas {tedi sutra kod Privredne banke, zatim slogan Dubravka Bibanovi}a [tednja je mudrost tro{enja i mnoge druge uspje{ne kampanje“, podsje}a profesor Spahi}. Marketing definitivno nije ovdje od ju~er, a jedan od njegovih pionira na jugoslovenskim prostorima bio je Dragan Sakan, kreativac koji je inspirisao mnoge ljude oko sebe, reklamni mag ~ije posljednje radove predstavljamo ovom prilikom na{im ~itateljima.

POSLJEDNJI POZDRAV BOSAN^EROSU SAKANU

Profesor Besim Spahi} pamti brojne izuzetne marketin{ke kampanje Dragana Sakana koje su se uvijek isticale briljantnim rje{enjima i visokim estetskim kriterijima
31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

67

FRANCUSKO-BOSANSKA VEZA

Francuski diplomata i novinar GILLES KRAEMER i bosanskohercegovački umjetnik DAMIR NIKŠIĆ udružili su se i stvorili avanturistički strip o egipatskom novinaru koji traga za grobom makedonskog osvajača Aleksandra Velikog

ZAJEDNO U STRIP-AVANTURI
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

M

isterija o mjestu na kojem je sahranjen slavni makedonski vojskovo|a Aleksandar Veliki stolje}ima zaokuplja svjetske arheologe i istra`iva~e. Prije dvije godine, izvjesni Aleksandar Ili}, bloger iz Srbije, uzburkao je javnost ~lankom u kojem je naveo kako su grob Aleksandra Makedonskog, sasvim slu~ajno, iskopali djelatnici (nepostoje}e) skopske gra|evinske firme Build, dok su radili na rekonstrukciji jednog grani~nog prijelaza. Trebalo je nekoliko dana da se otkrije kako je rije~ tek o podvali ma{tovitog autora, koji je kasnije ponosno izjavio da mu je veoma drago {to je njegova (izmi{ljena) pri~a izazvala toliko pa`nje... SA IZLO@BE U UMJETNI^KOJ GALERIJI BiH
Gilles Kraemer i Damir Nik{i} sa njihovim strip-junakom Omarom Le Chérijem

Potraga za Aleksandrovim grobom inspirisala je prije gotovo dvadeset godina i Francuza Gillesa Kraemera, biv{eg novinara i direktora Francusko-njema~kog kulturnog centra u Ramallahu, a sada{njeg ata{ea za suradnju Francuske ambasade u BiH, da napi{e pri~u o avanturama fiktivnog egipatskog novinara po imenu Omar Le Chéri.

OD EGIPTA DO BOSNE
U vrijeme dok je radio za egipatski list Progrés egyptien, Kraemer je u dodatku za mlade u nastavcima objavljivao pri~u o svom junaku, i to na francuskom jeziku. Dvije decenije kasnije, Gilles Kraemer udru`io se sa poznatim bosanskohercegova~kim konceptualnim umjetnikom Damirom Nik{i}em i ponovo “o`ivio“ Omara Le Chérija. Nastao je strip U potrazi za izgubljenim grobom Aleksandra Velikog, ~iji je dio nedavno imala priliku vidjeti i

68

SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

GILLES KRAEMER I DAMIR NIK[I]

MISTERIJA KOJA ZAOKUPLJA ISTRA@IVA^E
Avantura je bazirana na istorijskim ~injenicama i teorijama o lokaciji Aleksandrovog groba

OTKRIVANJE NOVOG EGIPTA
Planovi za objavljivanje stripa u regiji

sarajevska publika na izlo`bi u Umjetni~koj galeriji BiH. “U Egiptu je prije 20 godina pri~a imala dosta uspjeha. Tada nije objavljivana u formi stripa, nego su to bili tekstovi koji su izlazili jednom sedmi~no, pra}eni sa nekoliko crte`ailustracija. Bili su uglavnom namijenjeni mladim Egip}anima koji su `eljeli nau~iti franJUNAK INSPIRISAN SLAVNIM GLUMCEM

cuski jezik. Negdje oko hiljadu u~itelja, profesora u egipatskim {kolama koristili su tu pri~u kao dio nastavnog programa“, ka`e Kraemer. Prije pet godina do{ao je na ideju da obnovi pri~u o novinaru koji tra`i grob Aleksandra Velikog, ali ovog puta kao strip. Nakon {to je napisao scenarij, trebalo je prona}i i autora koji }e dati izgled likovima.

“Poku{ao sam prvo na}i crta~a u Palestini, gdje sam tada radio, ali nije i{lo, s obzirom da tamo ba{ i ne postoji tradicija stripa. Onda sam do{ao ovdje u Bosnu, gdje sam upoznao nekoliko strip-autora i na koncu sam odlu~io da sara|ujem sa Damirom Nik{i}em. To jeste mo`da pomalo neobi~an izbor, s obzirom da Damir ina~e ne crta stripove, ali ispalo je veoma dobro. I za njega je ovo svojevrsna avantura i profesionalni izazov“, obja{njava na{ sagovornik.

Omar Le Chéri, strip-imenjak legendarnog Omara Sharifa
Glavni junak Kraemerovog i Nik{i}evog stripa, Omar Le Chéri, inspirisan je likom legendarnog egipatskog glumca Omara Sharifa. “Ne mo`e se re}i da je utemeljen na Sharifu u smislu njegove osobnosti, ali kada sam razmi{ljao o tome kako }u ga nazvati, pomislio sam da bi bilo zanimljivo napraviti neku varijaciju Sharifovog imena. A Le Chéri i pomalo fizi~ki podsje}a na njega. Omar Sharif mi je jo{ 1992. poslao pismo u kojem je napisao da mu je veoma drago {to je upravo on bio inspiracija za ovaj lik, te je izrazio `elju da se upoznamo kada ponovo budem dolazio u Egipat ili u Pariz. Do danas se nismo upoznali, ali nadam se da ho}emo - uskoro“, pri~a Kraemer. Dodaje da do slavnog glumca i ne}e biti previ{e te{ko do}i, s obzirom da trenutno `ivi u jednom hotelu u Kairu, u blizini trga Tahrir. Ovaj 79-godi{nji glumac, koji se proslavio ulogama u Lorensu od Arabije i Doktoru @ivagu, nedavno je javno podr`ao egipatske demonstrante koji su tra`ili ostavku Hosnija Mubaraka.

ZABAVNO I POU^NO
Od marta ove godine strip u nastavcima objavljuje najve}a egipatska medijska grupacija Al-Ahram, koja dnevno prodaje oko milion primjeraka svojih izdanja. Cijela strippri~a imat }e 48 stranica, a za sada je zavr{eno oko 20 tabli. Kraemer se nada da }e prona}i i novine u BiH i Hrvatskoj koje bi bile zainteresirane za objavljivanje ovog stripa: “Ako prona|emo medijske partnere, prava na objavljivanje ustupi}emo besplatno. U maju planiramo predstaviti strip na festivalu MaFest u Makarskoj, a nadamo se da }emo nakon Sarajeva izlo`bu pokazati i u Mostaru, Banjaluci i drugim gradovima. Tako|er, s obzirom da je motiv cijele pri~e Aleksandar Veliki, voljeli bismo objaviti ovaj strip i u Gr~koj“, zaklju~uje Gilles Kraemer. Strip o Omaru Le Chériju jeste namijenjen prvenstveno za zabavu, ali je tako|er i edukativnog karaktera - isti~e raznolikost dijaloga me|u kulturama na Mediteranu, a avantura je bazirana na istorijskim ~injenicama i bavi se razli~itim teorijama o lokaciji groba velikog osvaja~a. To je ujedno i na~in otkrivanja jednog novog, druga~ijeg, savremenog Egipta, ka`u kreatori ovog stripa.
69

ZAHVALNOST VELIKOG GLUMCA

Omar Sharif poslao je 1992. pismo zahvale Kraemeru

31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

KULT MARKET
SEMEZDIN MEHMEDINOVI]

KNJI@EVNA KRITIKA Dječija knjiga Elvisa Dolića “Ničiji mačak” (Blicdruk, Sarajevo, 2010.)

Ruski kompjutor
Za vrijeme napu{tanja Sarajeva od 1995. do 1996. godine knji`evnik Semezdin Mehmedinovi} pisao je svojevrsni dnevnik selidbe, bilje{ke o poku{aju da se ode od knji`evnosti, od grada, u susret novim mjestima i novom `ivotu. Godinama je napisani rukopis stajao zaboravljen na staroj disketi kakve se vi{e ne koriste, a njegovo novo otkrivanje zna~ilo je za pjesnika novi pogled na nekada{njeg sebe i pobudilo u njemu `elju da ovaj rukopis ipak uredi i objavi. Rezultat je knjiga Ruski kompjutor (Fraktura, Zagreb, 2011.). Cijena je 43 KM.

Nije sve crno
Nadnaslov prve knjige je bojanka, ali tehni~ki gledano ilustracije su uglavnom ve} obojene (i od{tampane crno-bijelo) tako da najmla|im ~itaocima ovdje ne ostaje mnogo prostora za njihov autorski udio. Crte`i su interesantni, ma~ak ima potencijala da izraste u omiljenog lika, a pri~a bi, iako dobro poentirana, mogla biti malo bri`ljivije gra|ena: slijepe ulice u pripovijedanju, neraspleteni zapleti, detalji koji se pojavljuju i nestaju bez dobre motivacije, elementi su koje bi u nastavcima pri~e valjalo izbjegavati. Pisci dje~ijih knjiga imaju pove}anu odgovornost jer su njihovim tekstovima budu}i ~itaoci izlo`eni u ranoj dobi kad tek treba da formiraju knji`evni ukus i da se odu{eve ~arolijom pripovijedanja. Zanatske nespretnosti u dje~ijoj su knji`evnosti utoliko ozbiljnije. Ipak, pozitivna je i hvale vrijedna ideja da se oskudna ponuda doma}ih knjiga za djecu obogati naslovima u kojima bi likovi bili savremeni, pozitivni, nenasilni, okru`eni stvarima i pojavama koje su djeci bliske iz svakodnevnog `ivota. (A. Ba{i}) PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon)
1. 2. 3. 4. Todd Burpo: Heaven is for Real Laura Hillenbrand: Unbroken David Brooks: The Social Animal Rebecca Skloot: The Imortal Life of Henrietta Lacks 5. Stieg Larsson: The Girl Who Kicked the Hornet’s Nest

GRUPA AUTORA

Larousse: Mali rje~nik simbola
Zna~enje simbola uvijek je rezultat neke dru{tvene konvencije (deset crvenih ru`a ne zna~i isto kada raste u vrtu ili kada ih mu{karac pokloni `eni). Knjiga Larousse: Mali rje~nik simbola (Laguna, Beograd, 2011.) prema rije~ima prire|iva~a nudi “analizu simbola na Zapadu, geografskom i kulturnom prostoru koji ovdje nije restriktivno definisan i u koji spada i islam, zato jer je islam kontinuirano prisutan u Evropi od osmog vijeka a i zato {to ~esto ima zajedni~ke korijene sa hri{}anstvom u judaizmu.” Cijena je 45 KM.

NI^IJI MA^AK U BORBI PROTIV SUJEVJERJA
Ma~ak }e do kraja otkriti da je izvor njegovog problema definitivno crni mrak neznanja koji se mo`e pobijediti samo u~enjem

TOM HODGKINSON

Kako ljen~ariti
Dana{nje potro{a~ko dru{tvo kand`ija nas neprekidno i ubrzava, tjera da radimo jo{ vi{e da bismo imali i tro{ili {to vi{e. Pri tome ~esto u`itak u `ivotu nestaje. Knjiga Kako ljen~ariti (Algoritam, Zagreb, 2011.) govori o blagodatima vremena odvojenog samo za sebe i o `ivotnoj filozofiji po kojoj nije grijeh pauzu za ru~ak produ`iti na nekoliko sati, prespavati dan i naprosto ne raditi ni{ta. Cijena je 25 KM.

Ni~iji ma~ak poznat kao EL PI crne je boje i silno ga frustrira to {to ga iz svog sujevjerja ljudi smatraju uzrokom i donosiocem zle sre}e. On kre}e u svijet da porazgovara sa drugim crnim bi}ima i stvarima o tome da li i oni nailaze na sli~an problem, ali crne ribizle, klavirske tipke, komadi}i uglja, ~aj, crne masline, crni hljeb i ostala crna bratija ni najmanje ne razumiju o ~emu on govori. Ne razumije ga ~ak ni crna ovca. Ma~ak }e do kraja otkriti da je izvor njegovog problema definitivno crni mrak neznanja koji se mo`e pobijediti samo u~enjem. Ni~iji ma~ak dje~ija je knjiga mladog zeni~kog umjetnika Elvisa Doli}a. On voli strip, kola`e, fotografiju, murale, a odlu~io je da se oproba i u pisanju i ilustrovanju knjiga za djecu. Ni~iji ma~ak najavljen je kao prvi naslov u seriji slikovnica koje bi trebale da prate do`ivljaje ovog simpati~nog i radoznalog junaka.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara Zoro, Sarajevo)
1. 2. 3. 4. 5. Igor [tiks: Elijahova stolica Stieg Larsson: Trilogija Millennium Pe|a Kojovi}: Born in the USASarajevo Nassim Nicholas Taleb: Crni labud Mario Vargas Llosa: Avanture nevaljale djevoj~ice

70

SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

KULT MARKET
LIFESTYLE U susjednoj državi posao privatnih detektiva cvjeta, a broj klijenata svakodnevno raste
[VEDSKA

Nova nada
Transplantacija maternice, koja }e omogu}iti `enama koje ne mogu imati djecu da zatrudne, za`ivjet }e ve} slijede}e godine, izjavio je jedan od vode}ih istra`iva~a ove oblasti, profesor Mats Brannstrom sa Univerziteta u Geteborgu. Nakon uspje{nih eksperimenata na `ivotinjama, doktori su sada spremni za transplantacije zdravih maternica `enama koje ne mogu zatrudnjeti, a `ele postati majke. Ovo je velika nada i za `ene koje su ro|ene bez maternice, kao i za one kojima je maternica uklonjena zbog bolesti.

Srbija pod prismotrom
PRELJUBNICI PRELJUBNICI KAO META KAO META
Najve}i broj klijenata Najve}i broj klijenata `ele provjeriti da li ih `ele provjeriti da li ih njihov partner vara njihov partner vara

AUSTRALIJA

Lo{ posao
Privatni detektivi u Srbiji najve}i dio vremena provode u otkrivanju preljubnika, po nalogu poslodavaca provjeravaju da li su im zaposleni na opravdanom bolovanju, zbog zabrinutih roditelja prate “problemati~nu“ djecu, pronalaze prislu{ne ure|aje, a po potrebi tragaju i za nestalim i kidnapovanim osobama. U detektivskom poslu, ka`u sagovornici Tanjuga, najinteresantnija je raznolikost — nijedan slu~aj nije kao prethodni. Pored toga {to je posao dinami~an, izazovan i kreativan, jedan od zna~ajnih razloga za bavljenje tom profesijom je i solidna zarada. Zabrinuti gra|ani od privatnih detektiva uglavnom tra`e pomo} za probleme koji nisu u nadle`nosti policije i drugih dr`avnih slu`bi, a tu prvenstveno spada bra~no nevjerstvo. Srbijanski detektivi tvrde da mu{karci “malo vi{e varaju“, mada u posljednje vrijeme i na tom polju spolovi postaju ravnopravni, a sve ~e{}e njihove usluge tra`e i oni koji nisu u braku. Njihovi klijenti dolaze iz razli~itih bran{i - biv{i i sada{nji politi~ari, estradne zvijezde, ili “obi~ni“, anonimni ljudi... Svima je obezbije|ena potpuna diskrecija, {to je i dodatni razlog za sve ve}i obim posla. Opasnost je sastavni dio posla i zato detektivi na terenu moraju da budu fizi~ki pripremljeni i spremni da se brane, a ako je potrebno i da za{tite svoje klijente ili njihovu imovinu, ka`e Ivan Vukovi} iz agencije Wolf Security Guard, napominju}i da istra`itelji ~esto rade i iz kancelarija, prate}i “mete“ uz pomo} moderne tehnologije. Ote`avaju}a okolnost je {to za sada detektivi nose samo
31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

legitimacije agencije u kojoj rade, pa ukoliko ih policija zaustavi kada prate nekoga, podlije`u istoj odgovornosti kao i svi ostali gra|ani. Vlasnik agencije Modesty Neboj{a Marjanovi}, ina~e matemati~ar po struci, ka`e da detektivi nerijetko moraju da poka`u i suosje}ajnost i vje{tine psihologa, naro~ito u slu~ajevima klijenata koji provjeravaju vjernost svojih bra~nih partnera i detektive ~esto vide kao terapeute. Klijenti se, pri~a Marjanovi}, “~esto povode filmovima o visokoj tehnologiji, gde se od detektivskih agencija o~ekuje da rade ne{to {to postoji samo na filmu“. Me|u detektivima ima i pripadnica ljep{eg spola, koje su veoma dobre u obavljanju ovog delikatnog posla, priznaju njihove mu{ke kolege. @ene imaju dobru intuiciju i veliku sposobnost transformacije, pa im je lak{e da ostanu neprimjetne. No{enje oru`ja je tako|er sastavni dio posla, ali nije neophodno. Kao {to ne mogu da govore o svojim klijentima, jer im to pravila profesije ne dozvoljavaju, detektivi nisu odre|eni ni o cijenama svojih usluga. Slo`ni su da se cijena razlikuje od slu~aja do slu~aja i da se prilikom njenog odre|ivanja u obzir uzimaju tro{kovi koje agencija ima. Ponekad, kako bi se uklopili u okolinu i bili u blizini onoga koga prate, moraju da spavaju po nekoliko dana u najskupljim hotelima, voze skupe iznajmljene automobile ili nose brendiranu odje}u, a sve to automatski pove}ava cijenu usluga. Doga|alo se i da kolege prate “mete“ u paru i da se dr`e za ruke, grle ili ljube, jer su tada manje uo~ljivi. (Priredila: M. Radevi})

Lo{ posao koji od vas previ{e tra`i, bez da i{ta daje zauzvrat, jednako je stresan kao i da uop}e nemate posla, pa ~ak i stresniji. Sedmogodi{nje istra`ivanje australijskih nau~nika, u kojem je u~estvovalo vi{e od 7.000 ljudi, pokazalo je da postoji linearan odnos izme|u mentalnog zdravlja radnika i kvalitete njihovog radnog mjesta. Oni koji imaju fleksibilne i sigurne poslove su puno boljeg mentalnog zdravlja, dok nezaposleni imaju pribli`no isti kvalitet mentalnog zdravlja kao i osobe sa lo{im poslovima, a u ve}ini slu~ajeva ~ak i bolji.

BiH

Body.ba
Novi internet portal Body.ba kreiran je za sve one, bilo da je rije~ o amaterima ili profesionalcima, koji se `ele informisati ili diskutovati o fitnessu, ishrani, zdravlju, savjetima o dijetama, pove}anju tjelesne i mi{i}ne mase... Podijelite svoja iskustva s drugima i informi{ite se o najboljim na~inima kako da svoje tijelo dovedete u savr{enu formu, pozivaju kreatori portala. Za pra}enje ishrane tu je i tablica kalorija, a u adresaru mo`ete prona}i teretanu, fitness centar, wellness, prodavnice opreme i suplemenata...

71

KULT MARKET
PARIS PRIPADA NAMA

KINO KRITIKA Film “Ne napuštaj me nikada” (Velika Britanija, 2010.), u režiji Marka Romaneka

Jacques Rivette
Prvi dugometra`ni igrani film Jacquesa Rivettea vrti se oko dvije sredi{nje teme: postavljanja kazali{ne predstave Periklo prema Shakespeareu i misteriozna samoubojstva mladog {panjolskog aktiviste, Juana. Njegova smrt glavna je tema razgovora na zabavi koju posje}uje Anne. @ele}i shvatiti {to se dogodilo, Anne pristaje sudjelovati u predstavi Gerarda Lenza, redatelja koji je u vezi s Juanovom biv{om djevojkom. Ocjena: 5

Samo par godina za nas
Ako ni{ta, nada opstaje u na{im mislima i srcima

PRI^A O PRIJATELJSTVU I LJUBAVI

LJUBAVNI FILM

Istvan Szabo
Jansci putuje u Paris kako bi se susreo s Katom, svojom ljubavlju iz djetinjstva. Njih dvoje bili su prisiljeni razdvojiti se tokom ruske invazije na Ma|arsku, 1956. godine. Tokom putovanja, Jansci se prisje}a doga|aja i ljudi koji su tada poginuli ili, poput Kate, bili prisiljeni napustiti zemlju. Dvije du{e, spojene u istinskoj ljubavi, susre}u se nakon mnogo godina i suo~avaju se s vlastitom pro{lo{}u... Ocjena: 5

NA\A U PARIZU

Eric Rohmer

Na|a je Amerikanka jugoslavenskog podrijetla na studiju u Parizu. U ovom kratkometra`nom filmu ona {e}e gradom, opisuje svoje do`ivljaje i impresije o gradu. Ocjena: 5

Never Let Me Go (Ne napu{taj me nikada) je britanski film iz 2010. godine. Producirao ga je DNA Films i Film4, a re`irao Mark Romanek, prema scenariju Alexa Garlanda. Scenario je baziran na istoimenom romanu iz 2005., koji je napisao japanski pisac Kazuo Ishiguro. Magazin Time je prije {est godina to djelo proglasio za najbolje. Film se, pak, po~eo snimati 2009., a snimanje je trajalo nekoliko tjedana, dok mu je bud`et bio 15 miliona dolara. Pri~a je to o prijateljstvu i ljubavi troje mladih ljudi odraslih u internatu, me|u mno{tvom druge djece ~ija je funkcija da budu uzgajani, zavarani i zdravi, da bi za vrijeme svog kratkog `ivota oko ~etiri puta bili donatori organa. To su Kathy, Ruth i Tommy. Igraju ih Carey Mulligan, Keira Knightley i Andrew Garfield. Mlada gluma~ka ekipa posao je odradila odli~no. Osim {to su upleteni u sve to, akteri filma su upleteni i u ljubavni trokut pun ~e`nje, ljubomore, ali i strpljenja. Svoje djetinjstvo provode u Hailshamu, naizgled idili~nom engleskom internatu. Nakon {to napuste sigurnost {kole i otkriju zastra{uju}u istinu o sebi, moraju se boriti s dubokim osje}ajima ljubavi, ljubomore i izdaje koji im prijete i koji ih razdvajaju. Na`alost, zauvijek. Rije~ je o distopijskom filmu (iako je to upitno, s obzirom da je vrlo mogu}e da mjesta sli~ne funkcije tajno djeluju u svijetu i da nisu samo plod imaginacije niti paranoje kako to plitkomislioci vole nazvati misli onih spremnih da uo~avaju, zapitkuju, reagiraju). Na kraju filma ostaje jedan gorak okus u ustima. Do`ivljavanje katarze svakom iole osje}ajnom bi}u je neupitno. Pri~e sa sli~nim

tematikama smo mogli susresti u filmovima prema djelima Isaaca Asimova, kao i u knji`evnosti, u djelima Vrli novi svijet Aldousa Huxleyja, Mi Evgenija Zamjatina, @ivotinjska farma Georgea Orwela. Ovo je divan, ali i jako tu`an film, o borbi izme|u Erosa i Tanatosa u kojem, na`alost, Tanatos pobje|uje. No, ne i rat. Iako bez happyenda, nada ostaje. Ako ni{ta, nada opstaje u na{im mislima i srcima, dok odugovla~imo spoznaju tu`ne istine. Do tada se nastojimo truditi. Treba jo{ istaknuti i sjetnu glazbu Rachel Portman, te sjajnu fotografiju Adama Kimmela. Monta`a, retrospekcije, elipse, djelo su Barneyja Pillinga. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Diary of a Wimpy Kid: Rodrick Rules (David Bowers) 2. Sucker Punch (Zack Snyder) 3. Limitless (Neil Burger) 4. The Lincoln Lawyer (Brad Furman) 5. Rango (Gore Verbinski)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Lovac na jelene (Michael Cimino, EMI Films/Discovery Film) 2. Bilo jednom u Americi (Sergio Leone, Warner Bros. Pictures/Continental Film) 3. Odlasci (Yojiro Takita, Amuse Soft Entertainment/Discovery Film) 4. Ima{ poruku (Nora Ephron, Warner Bros. Pictures/Continental Film) 5. Bambi (David Hand, James Algar, Samuel Armstrong, Walt Disney Pictures/Continental Film)
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

72

KULT MARKET
CRVENI FENJER Alternativna porno industrija
BELGIJA

Ženski pogled na pornografiju
REDITELJKE KOJE REDITELJKE KOJE PROVOCIRAJU PROVOCIRAJU
Pornografijom Pornografijom protiv predrasuda protiv predrasuda

Laure Anne Tombeur

Belgijska manekenka kojoj vru}e fotke nisu nepoznanica opet je pozirala za jedan od lokalnih mu{kih ~asopisa. Iako je se moglo vidjeti i u znatno razgoli}enijem izdanju, na snimanju za P Magazine Laure se ipak pokazala u dobrom izdanju.

RUSIJA
@ene koje su nezadovoljne mainstream porno industrijom, ali i koje su umorne od kritikovanja, ponudile su alternativu. Po~ele su da prave filmove koje bi i one gledale. Ovi filmovi ne uklju~uju “napaljene“ srednjo{kolke, nevaljale medicinske sestre, “tete“ nimfomanke ili o~ajne doma}ice. Tako|e, u njima se ne mogu na}i mafija{i, multimilioneri koji obavezno u ruci imaju konjak, dileri droge, ali ni oni koji imaju “ma{inu“ nevi|enih razmjera. “Predrasuda je da `ene ne gledaju porno filP move“, ka`e Erica Lust, rediteljka porno filmova. “Seksi fotografije zaista mogu da uzbude, ali pornografija je napravljena od strane mu{karaca, ali su oni i primarni konzumenti. U mainstream pornografiji fokus je na zadovoljstvu mu{karca, dok je `ena samo objekat. Oralni seks, po mu{karcima, mo`e vje~no trajati, me|utim, kada do|e red da se zadovolji `ena, to ne traje du`e od 10 sekundi. ^ak ni orgazam `ena nije bitan u ve}ini filmova. Tu`no je {to se `ene u ovakvim filmovima prikazuju kao prostitutke“, objasnila je Lust. Lust je re`irala tri porno filma i napisala tri knjige o seksu. Na njenom internet sajtu je obja{njeno da se bavi filmovima za odrasle, ali i da objavljuje erotske knjige i ~asopise. Kako je napisano, njen rad govori o seksu, po`udi i strasti. Glumci u njenim filmovima vode ljubav, tu nema mjesta pornografiji. Na sajtu je navedeno da su filmovi bazirani na `enstvenosti, estetici i inovacijama. Nakon {to je deset godina radila kao tv producent i re`iser, Petra Joy je odlu~ila da
31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

se bavi re`iranjem filmova meke pornografije. “@ene danas mogu da se slu`e raznim dosko~icama. Imamo revoluciju seksi igra~aka. Nema vi{e d`inovskog krastavca, ve} je sada tu pozla}eni mini vibrator, koji vrlo lako mo`e da stimuli{e klitoris. Sada se de{ava druga revolucija u porno industriji, odnosno javljaju se filmovi koji su napravljeni za `ene, gde je cilj da se one zadovolje, dok se sada mu{karci posmatraju kao objekti“, navela je Joy. Budu}i da su filmovi koje snimaju dio nezavisne produkcije, uglavnom se distribuiraju preko interneta. Kako ka`u, za njihove filmove su vrlo bitni i muzika, lokacija, glumci i pri~a. Dok nezavisna feministi~ka porno industrija raste, mainstream industrija je u krizi. “Ovaj novi vid porno filmova ima dobar profit zahvaljuju}i internetu. Na taj na~in filmovi lak{e sti`u do gledalaca, lak{e se distribuiraju“, obja{njava Patrick Kwasnievski, profesor rodnih studija na Univerzitetu u Klagenfurtu. “Razlog za{to je industrija na gubitku jeste taj {to ne `ele da mijenjaju svoj ustaljeni na~in produkcije i distribucije. Drugi problem je {to se teme ponavljaju, pa je samim tim i konkurencija mnogo ve}a. Tako|e, danas je mogu}e pogledati veliki broj filmova online i to besplatno. Da bi `ene u`ivale u porno filmovima, neophodno je prevazi}i stereotipe koji vladaju o `enskoj seksualnosti. Naravno, i dalje postoje `ene koje ne `ele da gledaju ovu vrstu filmova, ali je sve ve}i broj onih koje bi rado odgledale upravo film koji je namijenjen njima.“ (Priredio: N. Hasi})

Anne Vyalitsyna

Ruska manekenka poznata i kao Anne V, snimila je novi seksi editorijal. Djevojka frontmena benda Maroon 5, Adama Levinea, za ~asopis Tush posve se razgolitila.

ENGLESKA

Emma Frain
Jo{ jedna u nizu britanskih prsatih ljepotica iznova se razgolitila te pokazala svoje rasko{no tijelo. Na snimanju za Nuts Emma je spremno odbacila sve sa sebe i zaja{ila motocikl.

73

KULT MARKET
PSIHOMODO POP

MUZIKA Manu Chao ponovo svira u Sarajevu

Ste dobro? (DVD)
Grupa Psihomodo pop u ponedjeljak je predstavila svoje novo izdanje. Ste dobro? je naziv DVD-a koji je snimljen na njihovom koncertu odr`anom prije ne{to vi{e od dvije godine, u zagreba~kom Boogaloo Clubu. U kinu Europa u Zagrebu su na promociji prikazali i video spot pjesme Cijeli svijet je totalni cirkus.

Chao i prijatno vam bilo
Manu Chao svira u Sarajevu na ro|endan ovog grada

DO\I, SKORO PA NAJDRA@I

EXHUMED

All Guts, No Glory
Posvetimo se malo i aktivnoj metalurgiji... Bend Exhumed iz San Josea }e tokom ljeta predstaviti All Guts, No Glory. Na svoj ~etvrti studijski album uvrstili su jedanaest novih pjesama. All Guts, No Glory je i njihovo prvo studijsko izdanje nakon osam godina. Izdava~ je ku}a Relapse Records.

DOCTOR MIDNIGHT & THE MERCY CULT

I Declare: Treason
Doctor Midnight & The Mercy Cult na dobrom su glasu... Sa odli~nim zvukom! Tepaju im da su “nova skandinavska metal supergrupa”. Zato {to u toj postavi sviraju biv{i, ali i sada{nji ~lanovi grupa Turbonegro, Marilyn Manson, Satyricon i Extol. Datum izdavanja njihovog prvijenca: I Declare: Treason je 6. juni.

Dobri ~ovjek José-Manuel Thomas Arthur Chao dolazi nam ponovo u goste. Koncert }e odr`ati u sarajevskom Domu mladih, 6. aprila. Organizator je Fondacija Ekipa, a Gradska uprava Grada Sarajeva za njegov nastup je izdvojila 20.000 KM. Tako su najavili jo{ prije tridesetak dana. Manua }emo u na{oj dr`avi ugostiti na ro|endan Sarajeva. Bolji poklon stanovnici ovog grada nisu mogli dobiti, niti su ih organizatori mogli na bolji na~in po~astiti. No, svi oni koji do sada nisu kupili ulaznicu ne}e to mo}i ni u narednim danima. Jer, sve je “puklo u sekundi”. Sad ne}emo postavljati pitanje za{to organizatori nisu odlu~ili njegov koncert smjestiti u neku ve}u sarajevsku dvoranu, jer Manu je odlu~io da na aktuelnoj turneji svira samo u prostorima u koje ne mo`e u}i vi{e od 3.000 posjetilaca. Kako je - tako je, svira Manu prili~no ~esto u susjedstvu, ili

ne ba{ tako daleko od na{ih dr`avnih granica, pa ko voli nek’ izvoli. Sretan mu put! Posjetio je Manu Chao Sarajevo i 18. jula 2002., i odr`ao fantasti~an koncert na platou preko puta Vije}nice. Tada je svirao sa svojim Radio Bemba Sound Systemom. Sada mu se turneja zove La Ventura, {to je naziv njegovog novog programa, koji od pro{le godine reprodukuje sa svojim triom. ^ista klasika: spoj punk-rocka, {panske gitare, latinoameri~kih uticaja i reggae dionica. Studijski album La Radiolina, koji je objavio 2007. nakon gotovo {est godina pauze, skoro pa je remek-djelo. Napisasmo to u septembru te godine. I ne prevarismo se... Do sada je Manu Chao objavio sedam samostalnih studijskih albuma. Posljednji, dvostruki live CD i DVD: Baionarena promovisao je prije dvije godine. (D. Bajramovi})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. 2. 3. 4. 5. 6. Nero: Me & You Yasmin: On My Own Radiohead: Lotus Flower David Lynch: Good Day Today Emalkey: Crusader Magnetic Man feat. John Legend: Getting Nowhere 7. PJ Harvey: Word that maketh murder 8. Claire Nicolson & Yelowhammer: You and I 9. Cee Lo Green: Bright Lights Big City 10. Paris Suit Yourself: Sometimes
SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

74

KULT MARKET
SPORT Povrede van terena
AUTOMOBILI

Brabus 800
NESRE]E NOGOMETA[A

Bizarne povrede nogometaša
Od Alexa Stepneya do Marija Balotellija

Mercedesov specijalist svakim novim modelom ru{i rekorde. Posljednji u nizu nije izuzetak. Brabus 800 je tunirana Mercedesova S klasa. V12 biturbo monstrum daje 800 KS, {to je dovoljno za sprint do 100 km/h u svega 3,9 sekundi i maksimalnih 350 km/h.

MOTOCIKLI

Triumph Street Triple
Napada~ Manchester Cityja Mario Balotelli morao je prije vremena iza}i sa terena u Kijevu, gdje je igrao utakmicu Europa lige. Balotelli nije mogao nastaviti igru zbog alergijske reakcije na travu ukrajinskog stadiona. Ovaj slu~aj samo je podsjetio na neke bizarne povrede nogometa{a. Tako se kapiten reprezentacije Engleske Frank Lampard navodno povrijedio tokom leta ekonomskom klasom sa nacionalnim timom, a njegov Chelsea je od engleskog Saveza tra`io od{tetu od 600 hiljada eura. Nevjerovatan je slu~aj stopera Manchester Uniteda Ria Ferdinanda. Dok je nosio dres Leedsa Ferdinand je suvi{e dugo dr`ao nogu podignutu na stolici dok je igrao kompjutersku igricu pa je istegao tetivu koljena. Njegov tada{nji saigra~ Lucas Radebe se okliznuo na led u svojoj ku}i dok je vadio gra{ak iz fri`idera. Legendarni Argentinac Martin Palermo je po~etkom stolje}a igrao za Villareal i kada je bio u vrhunskoj formi slavio je gol sa navija~ima koji su oborili reklamu i slomili mu nogu. Biv{i golman Engleske David James svojevremeno je istegao mi{i} na le|ima kad se protegao kako bi dohvatio daljinski upravlja~, a jednom je stradao i dok je pecao jer je i{~a{io rame poku{avaju}i uloviti velikog {arana. Juventusov golman Antonio Chimenti primio je nevjerovatan gol sa 40 metara od tada{njeg Sampdorijinog igra~a Antonija Cassana. Nakon utakmice, u svla~ionici je
31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

pobjesnio, udario rukom od sto i slomio je. Nekada{nji {panski reprezentativac Santiago Canizares propustio je SP 2002. jer mu je u hotelskoj sobi na nogu pala i razbila se bo~ica losiona za brijanje koja mu je pokidala tetivu na no`nom palcu. Liam Lawrence, igra~ Portsmoutha, u septembru pro{le godine pao je preko svoga psa u dvori{tu, nakon ~ega je morao na snimanje no`nog zgloba. Sada{nji golman danskog Odensea Roy Caroll, biv{i ~uvar mre`e Manchestera, povrijedio se na neobi~an na~in dok je nastupao za West Ham. On je skupljao lopte iz gola tokom treninga, sapleo se po{to mu je noga zapela za mre`u i povrijedio koljeno. Malo poznati Norve`anin Svein Grondahl je trenirao za me~ reprezentacije tako {to je tr~ao po {umi. Sudario se sa irvasom i te`e povrijedio. Jedan od kandidata za prvaka u ovoj kategoriji je Kirk Broadfoot iz Glasgow Rangersa. On je morao u bolnicu zbog povrede tokom pripreme doru~ka. Naime, `elio je pripremiti jaja u mikrovalnoj pe}nici ali je jedno jaje “eksplodiralo” u vreloj vodi i zavr{ilo mu na licu. Golman Manchestera Alex Stepney je 1975. godine toliko urlao na saigra~e u svla~ionici da je iskrenuo vilicu, a dvadesetak godina kasnije indonezijski nogometa{ Mistar poginuo je u 25. godini `ivota kada ga je na igrali{tu usmrtio stampedo svinja. (Priredio: N. Hasi})

Triumph je predstavio novu verziju naked ma{ine Street Triple za 2011. godinu. Promjene su prvenstveno kozmeti~ke a agregat ostaje provjereni trocilindra{ zapremine 675 ccm i 104 KS. Cijena je ista kao kod starog modela.

DESIGN

Seat

[panski proizvo|a~ planira idu}e godine u ponudu uvesti ~etiri nova modela. [ef SEAT-a James Muir tvrdi kako }e osnovu rasta predstavljati dvije nove Ibize, Alhambra i novi Leon.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Nakon predstavljanja u Sarajevu, Visokom, Zenici i Te{nju, redovna selektivna izlo`ba Udru`enja likovnih umjetnika BiH Mali format 2010 bi}e postavljena 1. aprila i u Galeriji SKC-a u Beogradu. Svoje radove, iz oblasti slikarstva, grafike, crte`a, skulpture i drugih medija, }e i tom prilikom izlo`iti {ezdesetak ~lanova ULUBiH-a.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

GORAN SALKOVIĆ, organizator “Sarajevo Metal Festa”

Revolucionarni “Metal Fest”
prvog izdanja sko~io na drugo, {to ga ~ini poprili~no revolucionarnim za prostore Bosne i Hercegovine. Devet bendova ove godine, publici dobro poznati: Agonize, Monument, Necrophilisma, Aesthethic Empathy, Motherpig, Menace to Society, Festival of Mutilation, ali i bendovi iz Srbije i Turske, Psychoparadox i Moribund Oblivion. Cijena upada je 20 KM, pretprodaje nema, klub Cinemas (biv{a Sloga), a dernek po~inje u 19.30 sati. Da ne trunim, skinite se sa Facebooka i lagano preusmjerite na www.sarajevometalfest.com za vi{e informacija. Ho}emo li razgovarati i o finansijskom aspektu ove poprili~no zahtjevne organizacije? Ne znam da li da ka`em {ta aspektu ili finansijskom {ta, hahaha. Aspekt festivala je DIY, dakle, cijela organizacija isklju~ivo zavisi od jedne stvari - svake prodane karte. Mi nismo misteriozni organizatori koji se pojave, skupe lovu i zbri{u. Mi smo likovi koje vi|ate na svakom koncertu u publici.

Grad je Castellon de la Plana u [paniji. Period: od 1. do 6. aprila. Povod: Me|unarodno takmi~enje duva~kih orkestara. E, prema ve} spomenutom gradu otputovali su ~lanovi Hrvatske glazbe Mostar, najstarijeg duva~kog orkestra u BiH i jednog od najstarijih kulturno-umjetni~kih dru{tava u BiH, kao jedini predstavnici na{e dr`ave!

Sarajevski Dani komedije: Smijeh je lijek organizovani }e biti od 1. do 6. aprila. Pokrovitelj je Op}ina Centar Sarajevo, a “glavni krivac” JU Centar za kulturu Sarajevo. U programu u~estvuju Zijah Sokolovi}, Narodno pozori{te Tuzla, Pozori{te Gradi{ka, HNK Vara`din, te Pozori{te Slavija Beograd.

Tog petka, dakle 1. aprila, startuje i Pozori{ni karavan bez granica iz Tuzle. “Po~inju sa izvo|enjem u Br~kom, a potom slijedi gostovanje u Crnoj Gori. Rije~ je o pozori{nom karavanu u organizaciji DRAFT teatra iz Tuzle, koji se realizuje sa partnerima iz Turske, Bugarske, Slovenije, Crne Gore i na{e zemlje”.

Ovdje i sada imate priliku najaviti Sarajevo Metal Fest 2011, koji }e 1. aprila biti odr`an u klubu Cinemas biv{a Sloga. Pa, izvolite... Ovo je prvi metal festival koji je sa

ÐANI ŠEHU, organizator “Međunarodnog gitarskog festivala” u Sarajevu
“Uspjeli smo dogovoriti dolazak vrhunskih profesora iz Zagreba, Beograda, Be~a, Pariza, Berlina...“

\ANI [EHU

Modul Memorije, petnaesto izdanje kulturolo{kog projekta Internacionalnog teatarskog festival MESS, pak, odr`ava se od 4. aprila do 9. maja u Sarajevu. U tom periodu bi}e prikazano petnaest filmova i odigrane ~etiri predstave. No, 1. aprila slijede detalji iz programa ovogodi{njeg Modula Memorije, na prvoj zvani~noj konferenciji za medije.

Od 6. do 10. aprila bi}e odr`an 2. Omi{ Guitar Fest. U~e{}e je prijavilo 220 takmi~ara iz trinaest evropskih dr`ava. Me|u njima i vi{e od ~etrdeset takmi~ara iz BiH, me|u kojima su i Orkestar gitara Umjetni~ke {kole iz Biha}a, Damir Salki} iz Tuzle u Kraljevskoj disciplini elektri~ne gitare, Erol Ramadanovi} iz Sarajeva...

76

SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

MASHA DURKALIĆ, predstavnica “Jaeger Music Night” programa

Rad, trud i r’n’r zalaganje
Do kada }e biti otvoren konkurs za u~e{}e u programu Jaeger Music Night 2011? Do 9. aprila! A u Programu mogu u~estvovati bendovi ~iji su ~lanovi punoljetni dr`avljani Bosne i Hercegovine. Prijave, koje trebaju sadr`avati kra}i opis grupe, kopije li~nih dokumenata svih ~lanova benda na kojima se mo`e jasno vidjeti datum ro|enja vlasnika dokumenta, te CD ili USB sa najmanje jednom, do dana prijave neobjavljenom autorskom pjesmom, u audio ili mp3 formatu, treba, dakle, poslati najkasnije do 9. aprila ove godine. I to u koverti, sa ~itkom napomenom - Prijava u program “Jaeger Music Night”, na adresu: G3 Studio d.o.o, Trnska cesta 9, 88220 [iroki Brijeg, BiH. Pristigle prijave ocijenit }e `iri sastavljen od predstavnika bh. muzi~ke industrije i zastupnika Jaegermeistera za BiH, a ovogodi{nji u~esnici programa Jaeger Music Night bit }e objavljeni najkasnije do 20. aprila. U~esnici }e dobiti priliku za pla}ene nastupe na koncertima koji }e u sklopu programa Jaeger Music Night 2011. biti odr`ani {irom BiH i na kojima }e se, u svojevrsnim muzi~kim duelima, takmi~iti sa drugim izabranim bendovima. Bit }e odr`ana tri kruga natjecanja, a u svakom }e biti eliminirani bendovi koji osvoje manje glasova. Bitno je naglasiti i da u “razmatranje” mogu u}i samo bendovi koji sviraju neki od rock and roll `anrova, je li tako? Naravno! Jaeger Music Night ve} dvije godine podr`ava alternativnu bh. muzi~ku scenu afirmiraju}i demo bendove kroz takmi~arski program, u sklopu kojeg oni mogu osvojiti vrijedne nagrade. Naprimjer, grupa Berette iz [irokog Brijega snimila je svoj prvi album nakon pobjede na Jaeger Music Nightu 2009., dok pro{logodi{nji pobjednici, Siled`ije iz Ljubu{kog, uskoro ulaze u studio. I ove godine pobjednicima Jaeger Music Nighta }e biti obezbije|eno snimanje prvog albuma, a nagrade su predvi|ene i za drugoplasirani bend, kao i za onaj bend koji poka`e najvi{e truda i zalaganja tokom trajanja programa.

Stvari se moraju pokrenuti sa mrtve ta~ke
Kona~no je do{lo vrijeme za jedan ozbiljan, i u muzi~kom i u organizacionom smislu, gitarski festival u Sarajevu. Mislimo na Me|unarodni gitarski festival, koji }e u na{em glavnom gradu biti odr`an od 6. do 10. aprila. “Po zavr{etku Akademije u Be~u, vratio sam se u Sarajevo i po~eo raditi na Muzi~koj akademiji. Odsjek za gitaru je otvoren 2005., a ja od prvog dana razmi{ljam {ta, kako i koliko mogu da doprinesem razvoju kulture. ^injenica jeste da se, od otprilike 150 u~enika gitare u osnovnim {kolama, dvoje odlu~i na nastavak {kolovanja u Srednjoj muzi~koj {koli. I meni je to bio jasan alarm da se stvari moraju pokrenuti sa mrtve ta~ke. Sjetio sam se plo~e Ivana Kalcine i crnog omota zbog koje sam ja, a i mnogi, po~eli svirati gitaru. Ovih dana je aktuelna suspenzija NSBiH, a mislim da je gitara i umjetnost gitare suspendovana jo{ 1992., i da smo stali. Do{ao sam na ideju da u Sarajevo dovedemo vrhunske umjetnike i sjajne profesore, da na{a djeca dobiju priliku i zato smo, uz prijatelje Festivala, obezbijedili tri stipendije za ovda{nje gitariste za ljetne {kole, dvije u Hrvatskoj i jednu u Austriji, posebno za uzraste od 14 do 18 godina”, obja{njava \ani [ehu, organizator Me|unarodnog gitarskog festivala. Sarajevska Muzi~ka akademija prepoznala je vrijednost i ponudila da bude partner Festivala, kao i da svoja vrata otvori za sve u~esnike od 9 do 25 godina, gdje }e se svaki dan, od 9 do 13 i od 15 do 18 sati, odr`avati majstorski kursevi, predavanja i za nastavnike gitare, ali i internacionalno takmi~enje. “Uspjeli smo dogovoriti dolazak vrhunskih profesora iz Zagreba, Beograda, Be~a, Pariza, Berlina... Svake no}i Festivala bi}e uprili~en jedan koncert vrhunskih umjetnika. Od Alexandera Swetea do Rolanda Dyensa, jednog od najve}ih umjetnika na gitari ikada. Posljednja no} predvi|ena je za koncert pobjednika takmi~enja. Ali, `elimo tu no} svijetu predstaviti i sevdalinku, pa }e kao gost nastupiti Amira Medunjanin, uz pratnju Bo{ka Jovi}a. [to se ti~e humanitarnog dijela, prihod od ulaznica ide Udru`enju Drin iz Fojnice”, ka`e [ehu.

31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

77

PUT OKO SVIJETA
Priredio: Nedim Hasi}

Pedeset samuraja Fukushime
“Pozvali su me oko 11 sati uve~e na ku}ni telefon“, pri~a Kazuhiko Fukudome iz spasila~kog tima tokijskih vatrogasaca, sad ve} {irom svijeta poznatih 50 samuraja Fukushime, radnika koji su rade}i po smjenama provodili sate u blizini u`arenih reaktora o{te}ene nuklearke. “Bio je to vrlo kratak poziv. Rekli su mi da okupim ljude i da idemo u Fukushimu. Mi i ne radimo za vladu, ve} za grad Tokio. Pomislio sam, mora da smo zaista u nevolji kada je sve stiglo do nas. Moja `ena je bila {okirana, ali je uskoro povratila mir i samo mi rekla da vodim ra~una o sebi. Nepotrebno, naravno, ali je poku{avala da izgleda mirno, da bih i ja ostao sabran.“ Nesvakida{nja hrabrost, spremnost na `rtvu i prije svega osje}anje du`nosti. Sve to se proteklih dana dovodilo u vezu sa njima. Svijet je, zajedno sa cijelim Japanom, gledao u njih kao na najva`niju branu od “novog ^ernobilja”. Oni su od bezimenih heroja postali ljudi sa imenima, porodicama i strahovima. Misija spa{avanja po~ela je kada je postalo jasno da prijeti katastrofa u reaktoru broj 3 koji je po~eo da se pregrijava, kao i opasnost od topljenja nuklearnog jezgra. Kazuhiko priznaje da je misao da nare|enje odbije pro{la kroz njegovu glavu. Ali, nije to uradio, ba{ kao ni ostali ljudi iz njegove grupe. “Put od Tokija do Fukushime protekao je u ti{ini. Osje}ala se zabrinutost. I strah, naravno. Ono {to je dolazilo bio je do sada ’nevi|eni neprijatelj’. Mnogo toga smo zajedno uradili, mnogo toga uvje`bavali, ali ovo je ne{to sasvim druga~ije.“ Fukudome ka`e da su do reaktora stigli po mraku, ne{to poslije dva sata ujutru. Struje nije bilo, jedina svjetlost dopirala je sa lampi na {ljemovima. “Vidjeli su se dim i isparavanje iz reaktora, ali ono {to me je za~udilo jeste stepen o{te}enja oko samog reaktora“, ka`e Fukudome. “Svuda su bili dijelovi polomljenih betonskih plo~a, ograda... Sve je bilo zgu`vano. Bilo je nemogu}e normalno hodati od prepreka. Podijelili smo se u grupe od po troje radnika. Prva grupa je u vatrogasnom vozilu oti{la {to se bli`e moglo moru, da bi osigurala da voda proti~e kroz {mrkove. Ali, put je bio prekriven otpadom, morali smo da idemo pje{ke i nosimo {mrkove u rukama. Kada smo sve povezali, prebacili smo {mrkove do vozila koje se nalazilo najbli`e reaktoru. I voda za hla|enje je potekla.“ Osim maski nosili su svoje obi~ne, narand`aste uniforme, ispod kojih je bilo jo{ jedno, tanko radno odijelo, a preko njihove li~ne garderobe. U vi{e smjena, proveli su 26 sati u blizini reaktora. “Znali smo da ima radijacije, ali ne i kolika je. Kada smo odlazili na odmor, mjerili su koli~inu ozra~enosti na{e uniforme i kako je ona bila previsoka, odlagali smo je u specijalne plasti~ne kese. Poslije toga su nas opet ’mjerili’ i tada je rezultat bio takav da su nas pustili da pro|emo“, nastavlja Fukudome. “Da li se osje}am sigurno poslije svega? Mo`da izgleda ~udno, ali vjerujem da sam u redu. Dok je moja odje}a uvijek bila ozra~ena, moje tijelo to nikada nije pokazivalo na broja~u.“ Samuraji Fukushime odmaraju se na brodu koji je usidren nekoliko kilometara dalje. Brod ima generator za struju, vodu, kuhinju, kabine za tu{iranje i spavanje, biblioteku za opu{tanje... Ali na njemu ne vlada opu{tena atmosfera. Ti{ina je i niko i ne poku{ava da razgovara za vrijeme jela. Svaki razgovor sa ovim ljudima po~inje i zavr{ava se pri~om o mraku u kojem su radili, kao i o njihovim strahovanjima. Jer, hrabrost koju iskazuju ne zna~i odsustvo straha...

78

SLOBODNA BOSNA I 31.3.2011.

PATINASTA KUTIJA

“A ja }u da hladim Trumanova jaja...”
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

TRUMAN POTPISUJE “MAR[ALOV PLAN”
Harry Truman bio je 33. predsjednik SAD-a, a nasljedio je Franklina Roosevelta
Predsjednik SAD-a Harry Truman potpisao je, 3. aprila 1948., Mar{alov plan ekonomske pomo}i poslijeratnoj Evropi. Govorimo o pomo}i svjetske velesile savezni~kim dr`avama, koja je nazvana po tada{njem ameri~kom dr`avnom sekretaru Georgeu Marshallu. Slu`benog naziva: Plan evropske obnove, dogovoren je, 12. jula 1947., na sastanku dr`ava u~esnica Plana. I realizovan je u naredne ~etiri godine. Samo jedna cifra je bitna u ovom slu~aju: Evropljanima-saveznicima donirano je trinaest milijardi ameri~kih dolara! I jo{ ne{to: ekonomija svake od dr`ava u~esnica Plana, u te ~etiri godine, razvijala se br`e i bila je plodonosnija u odnosu na prijeratnu. A u narednih dvadeset godina “oni su stali na svoje noge”. Pored Georgea Marshalla, klju~ne osobe u izradi ovog plana bile su njegove kolege iz State Departmenta William Clayton i George Kennan. A, Trumanova jaja bila su hit. Ako si `ivio tada u Jugoslaviji i imao tu sre}u da “uhvati{“ paket iz aviona, sve sa “jajima”, tvojoj sre}i nigdje kraja bilo nije. Vjerovatno su, u tom zanosu i ushi}enju, i skovani stihovi: “Sve `ene sada `ive u strahu, ~ule su sti`u jaja u prahu/Pa jedna drugu stalno sad pita, da l’ bi}e i Trumanova kita?” Harry Truman bio je 33. predsjednik SAD-a, u dva mandata, od 1945. do 1953. godine. Zapravo, 1944. na Predsjedni~kim izborima pobijedio je Roosevelt, koji je Trumana, nekoliko mjeseci ranije, odabrao za potpredsjedni~kog kandidata. No, Franklin ubrzo umire, a nasljednik mu je Harry. A, 1948. “regularno” je izabran za predsjednika SAD-a. Preminuo je krajem 1972. godine.

STRIP ARTIST

31.3.2011. I SLOBODNA BOSNA

79

REAGIRANJA
Jaki{a Stan~i} - Uredni{tvu

Zbog sumnjivo stečenih diploma nekih ministara, bilo bi zanimljivo raspisati nagradni konkurs “Traži se ministrov školski drug“!
Po{tovana Re(d)akcijo, Evo do ~ega je dovelo moje malo ~e{}e javljanje i simpatije za va{u novinu. Ono ~ega sam se dodu{e i sam pribojavao, ostvarilo se. Po~eo sam primati poruke, kojima se demantira ono {to sam, pa i ono {to nisam napisao. Sumnja se u moj identitet, moju adresu. Sumnja se ~ak i u moje postojanje, jer sam, kako ka`u “izmi{ljena osoba, koju su, kao kukavi~je jaje podmetnuli sumnjivi tipovi, okupljeni oko “Slobodne Bosne“, kojima ni{ta nije sveto, pa ni pravedna borba, koju godinama, zna se, bespo{tedno, ali samo po{teno, vodimo u svojoj vjeri, na svojoj zemlji…“ Najvi{e su se na mene okomili iz stranke “Od 1 do 5 nekako, poslije 5 nikako“, koja se, osim za napredak i bolju budu}nost, zala`e i za bolju pro{lost, koju nismo mogli vidjeti, od silnog mraka u kome smo godinama `ivjeli. Najvi{e ih je pogodilo, {to sam, navodno, negdje tvrdio da se na jednog od ministara, ina~e uglednog ~lana njihove stranke, osnovano sumnja da je redovno zavr{io srednju {kolu i kako je za savjetnika zaposlio nekog svog {kolskog kolegu. Oni to odlu~no demantiraju, ne navode}i dodu{e, za koliko je vremena i uz koliko presjedanja s autobusa na autobus, doti~ni ministar izvanredno zavr{io srednje obrazovanje (menad`ment, bezbeli), ali se svojom ~a{}u kunu da nitko `iv s njim nije i{ao u {kolu i u isti razred, a kamoli nekakav {tatijaznam {kolski drug. Potkrepljuju}i tu svoju tvrdnju, idu ~ak tako daleko, pa tvrde kako na polaganjima nije bilo niti ispitne komisije, te kako je svjedokom njegove diplome bila samo tajnica {kole, kojoj je predao uplatnicu. Ja se nemam snage nositi sa ovako ozbiljnom situacijom, pa molim re(d)akciju da mi pomogne i raspi{e javni i nagradni konkurs pod naslovom “Tra`i se ministrov {kolski drug!“. [to zahtijevati kao dokaz?, ne znam, eto vas tamo pa se sna|ite. Tko vam je kriv {to ste objavljivali ona moja pisma, zbog kojih svi imamo problema. I vi i ja, a da ne govorimo koliko pati uglednik, na koga se (ne)osnovano sumnja da je srednju {kolu zavr{io u redovnom roku. Jer pazite, dok su ostali bezbri`no nosali {kolske torbe, {trebali i zabavljali se,
80

doti~ni je ve} tada, u najranijoj mladosti brinuo brige svoga naroda, svoga kraja, svoje zemlje, pa i svijeta u cjelini, ako ho}ete. Ne, gospodo, on nije imao vremena za te besposlice, kojima su se bavili njegovi vr{njaci. On je to uradio naknadno, kad je posvr{avao sve va`ne dru{tvene obveze. I samo ga je promjena reda vo`nje autobusa, sprije~ila u daljem usavr{avanju, odnosno dobivanju fakultetske diplome. Znam, na}i }e se i kod vas neki (jer vi ste opasna re(d)akcija), koji }e re}i, ma pusti, mani, kakav konkurs, imamo mi pametnijeg posla. Uostalom, nemogu}e je dokazati da netko nije redovno i{ao u {kolu?! Koliko god se ja na prvi pogled ~inio bezdu{nim, ipak }u vam malo pomo}i s dva korisna savjeta. Ako vam po{alju sliku razreda i tvrde kako je doti~ni ba{ taj dan bio bolestan pa ga nema na slici, la`u, nemojte da vas navla~e na te naivne fore. I ne prihva}ajte izjave sa svjedocima, to va`i samo na invalidskim komisijama. Znam, mnogi me|u vama }e biti energi~no protiv ovakvih budala{tina, kao {to je ovaj konkurs. I u pravu su ljudi, ozbiljno je vrijeme. Ma ~ak i ako ovo pismo objavite, mogli bi vam re}i da niste normalni. Jer (ako) kad ga objavite, mnogi ne}e skontati, ~itaju}i ga, recimo u petak, koji je datum? Prvi travanj, poznatiji kao april, dan kada se ne treba ljutiti niti na najve}e budala{tine, prevare (ko malo nas varaju ostalim danima), bezazlene smicalice i kada bi se trebali samo smijati. Ali znam ja nas (…), ve}ina ne}e sku`iti iz prve. Ma ko im je kriv kad su se redovno {kolovali! Triput hahaha! Jaki{a Stan~i} (ostali izmi{ljeni podaci poznati Re(d)akciji)

va{ih ~italaca, molimo vas da u obzir uzmete slijede}e ~injenice. Ni ja li~no, a ni portal Buka, nismo vlasnici domena banjaluka.in, niti imamo ikakve veze sa bilo kakvom aktivno{}u na ovom domenu. Informacije o vlasniku domena je vrlo lako provjeriti http://www.registry.in/whois/banjaluka Iz ovog jednostavnog pretra`ivanja mo`ete vidjeti da je ovaj domen registrovan 2005. godine. Blin je registrovan pet godina kasnije, 2009. godine. Jasno je da je Blinu ovo poslu`ilo samo kao povod za tekst kojim se poku{avamo ocrniti i kao ljudi i kao medij. Za{to je neko stavio Buku pod ovaj domen, nije nam jasno. Nama ta vrsta promocije nije potrebna. Mi nismo u sukobu ni sa jednim medijem, nismo bili do sada, ne}emo biti ubudu}e, i smatramo da nemamo ni potrebe ni energije da se tro{imo na takve stvari, pored ogromnih problema sa kojima se svakodnevno suo~avamo. Ovaj tekst tretiramo kao jo{ jedan napad na na{ rad, kakvih je bilo mnogo u periodu na{eg postojanja. Mi }emo se protiv ovog napada, kao i protiv svakog do sada, boriti svojim radom i dosljedno{}u, ra~unaju}i da }e kao i do sada javnost i na{a mnogobrojna publika mo}i to da prepozna i podr`i. Ja nisam vlasnik BUKE. Buka je medijski projekt organizacije Centar za informativnu dekontaminaciju mladih i postoji ve} 11 godina, o tome ste kao ~asopis i pisali, a to sve je vidljivo i iz impresuma koji bi u okviru sadr`aja trebao da ima svako ko se bavi ozbiljnim medijskim radom. Na kraju va{eg teksta ste napisali ne{to {to nikako ne mogu da shvatim, a to je da je na Buku ovim tekstom preba~ena odgovornost za neuspjeh protesta u Banjaluci?! Ni u tekstu koji ste citirali ne postoji ni jedan argument za ovakav zaklju~ak. Mi smo bili sna`na medijska podr{ka organizatorima i za ovaj i za pro{li protest. To je barem lako provjeriti. Bili bismo Vam zahvalni da radi istine ~injenice o ovom “slu~aju” objavite u narednom broju va{eg cijenjenog magazina. Aleksandar Trifunovi} Glavni i odgovorni urednik medijskog projekta BUKA Centar za informativnu dekontaminaciju mladih, Banja Luka

Aleksandar Trifunovi} Uredni{tvu

Nisam vlasnik portala “Buka“, a ni ja ni “Buka“ nismo vlasnici domena banjaluka.in
(“Durakovi} i Baji} optu`uju vlasnika ’Buke’ da im je ’ukrao domenu’“, SB, br. 749) U posljednjem broju Slobodne Bosne objavili ste dio teksta sa portala Blin o meni i Buci. Radi istine i {to bolje informisanosti

SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.

“Istanbul Shopping Fest”, koji zapo~inje 18. marta 2011. godine, ugostit }e tisu}e ljudi u 40 dana svog trajanja. Ovaj grandiozni festival, koji }e trajati sve do 26. aprila 2010. godine, dodatno }e potvrditi da Istanbul zaista zaslu`uje titulu “grada koji nikada ne spava”. Uz shopping aktivnosti koje }e trajati 24 sata dnevno, posjetitelji }e mo}i u`ivati i u predstavama, koncertima, festivalima i velikim rasprodajama, a Istanbul }e na 40 dana biti shopping centar svijeta. U ovom nevjerojatnom doga|aju sudjelovat }e vi{e od 90 trgova~kih centara koji }e nuditi popuste i do 30% na razne proizvode. Ljubitelji shoppinga iz inozemstva mo}i }e u`ivati u tax-free kupnji, a Turkish Airlines osigurava najbr`i i najudobniji prijevoz do veli~anstvenog Istanbula! Turkish Airlines vam nudi avionske karte za Istanbul po specijalnim cijenama za razdoblje od 21. marta do 14. aprila 2011. Za vi{e informacija molimo vas da posjetite www.istanbulshoppingfest.org

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->