P. 1
nina juric seminar etruscanski i rimski hramovi

nina juric seminar etruscanski i rimski hramovi

|Views: 482|Likes:
Published by Nina

More info:

Published by: Nina on Apr 05, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/11/2014

pdf

text

original

Filozofski fakultet Split

Odsjek za povijest umjetnosti
Uvod u arhitekturu i urbanizam

Eruščanski i rimski hramovi

Nina Jurić
Split, 15.11.2010.

4..1. Etrurija…………………………………………………………………………. Hramovi i njihovo ukrašavanje……………………………………….….1.8 Literatura…………………………………………………………………………. VEII……………………………………………………………………….……. Božansko područje…………………………………………………………..1. Hram…………………………………………………………………………………….1.3..4.4..5 3. HRAM FORTUNE VIRILIS………………………………………. 4. Rimska arhitektura………………………………………………………...….2.10 3. Uvod…………………………………………………………………. PANTEON………………………………………………………….6 3. 2 .3.Sadržaj: 1. Vjersko graditeljstvo…………………………………………………………6 3.4..2.7 3.Uvod…………………………………………………………………………...……….5 3.……….3 2.4...4. SIBILIN HRAM…………………………………………………………….……….6 3.3 2..……7 3..3 2.. SVETIŠTE FORTUNE PRIMIGENIJE……………………………….2.…...5 3.…4 Rim………………………………………………………………………………….4 2.2..

nije u srodstvu ni s jednim poznatim jezikom. Primjerice.wikipedia. Njihovi su se gradovi mogli natjecati s grčkima.1.1 2. Etruščani su krajem osmoga stoljeća preuzeli alfabet od Grka. Riječ "hram" obično se ne koristi za kršćanske i muslimanske bogomolje (crkva. osim kada se zbirno govori o "hramovima" raznih religija. džamija). kao ni za židovske sinagoge. Uglavnom. (slika 3) 1 http://hr. njihova je flota imala prevlast na Sredozemnom moru. Općenito. Te grobnice nisu bile oskvrnute kad su Rimljani uništili ili nanovo izgradili etrurske gradove te su tako nedirnute preživjele do naših dana. teritorij Feničana protezao se od Napulja na jugu do donjeg toka rijeke Poa na sjeveru. Njih su u osmom stoljeću pr. namijenjena obavljanju religijskih obreda. (slika1. Brončano doba koje je u Mezopotamiji počelo oko 4000. da nema njihovih pomno građenih grobnica. Jedini etrurski zapisi koje imamo kratke su nadgrobne inskripcije i nekoliko malo dužih tekstova vezanih za vjerske obrede. Često se. Hram U svojem osnovnom značenju.1.kr.Kr. naslijedili Etruščani. Etrurija 2. završilo je na talijanskom poluotoku oko 1100.Uvod Apeninski se poluotok u povijesti javio prilično kasno. Etruščani su na vrhuncu svoje moći.pr. Nagli procvat etrurske civilizacije bio je velikim dijelom rezultat prodiranja grčke kulture.Kr. upravo u doba kad su se najstariji Grci počeli naseljavati duž južnih obala Italije i na Siciliji. Riječ bogomolja načelno je sinonim. U starijoj hrvatskoj literaturi ponekad se koristi i riječ templ (od latinskog templum). iako nam rimski pisci govore o postojanju bogate etrurske književnosti. u raznim religijama. u koje samo izuzetno ulaze visoki svećenici.pr. Međutim. gotovo ništa o Etruščanima ne bismo znali iz prve ruke.org/wiki/Hram 3 . sam hram smatra božjim staništem. kad su doseljenici iz Srednje Europe donijeli sa sobom kulturu ranog željeznog doba. Obično označava samo velike. a obredi se vrše ispred zgrade. njihov jezik koji još uvijek vrlo ograničeno razumijemo. osobito značajne građevine.Kr. ali postoje razlike u upotrebi. slika 2) U sedmom i osmom stoljeću pr. a štitila je golemu trgovačku državu u neprestanom natjecanju s grčkom i feničkom. hram je građevina posvećena nekom božanstvu. riječ "hram" može označavati bilo kakvo mjesto bogoslužja.

2. slika 8). Njegovo je krupno tijelo potupuno vidljivo ispod ukrasne odjeće. bila je standardna građevina po svemu. naravne veličine.. Kr. no jos uvijek postoji brončani kip vučice koja je othranila Romula i Rema (slika 10). str. Kr. Kipovi u terakoti tvore dramatičnu skupinu kakvu bismo očekivali u grčkoj zabatnoj skulpturi: Herkul i Apolon natječu se za svetu košutu u nazočnosti drugih božanstava.2 2. Cela je najčešće podijeljena na tri odjeljka jer su vjerom Etruščana vladala tri božanstva. Takozvani Aplonov hram u mjestu zvanom Veii. drukčiji od skladnih grčkih svetišta te bliži stambenom graditeljstvu. Ne treba naglašavati da na hramu nije bilo mjesta za postavljanje kamenih kipova. a samo s južne strane ima stube koje vode do duboka trijema s dva reda po četiri stupa te do cele. međutim. koje su je kasnije preuzeli Rimljani.. str. do uspostavljanja Republike 510. jedan raniji začudno hrabar pokušaj pronalaženja mjesta za monumentalnu skulpturu na vanjskom dijelu etrurskoga hrama. 2005. VEII Poznat nam je. remek-djelo etrurske arhajske skulpture. osim po četiri kipa u terakoti. postavljena na vrhu krova (slika 5.Gradom Rimom vladali su etruščanski kraljevi. mišićave noge i porodužen korak odaju izražajnu snagu bez premca u grčkom kiparstvu istoga razdoblja. Najbolje je sačuvan kip Apolona (slika 9).3 2. 166-167 Janson. slika 6. Njihova su svetišta slična jednostavnijim grčkim hramovima. Hramovi i njihovo ukrašavanje Od etrurskih su hramova sačuvani samo kameni temelji jer su građevine bile od drveta. katkada ćemo naći skupine velikih dimenzija u terakoti. No gotovo je sigurno da je riječ o etrurskom arhajkom izvorniku. Etrurski je hram vjerojatno bio nizak i četvrtasta oblika. Čini se da su Etruščani usprkos svojoj vještini gradnje u kamenu iz vjerskih pobuda zaobišli kamenu građu pri gradnji hramova. Kraljevi su sagradili prve obrambene zidine oko sedam brežuljaka Rima. preobrazivši tako lanac sela u pravi grad.2. preteče rimskih Junone. i to oko stotinu godina. Kip je nestao. (slika 4) Cijela građevina počiva na povišenoj bazi ili podiju koji nije širi od cele.1. što potvrđuje i rimski zapis da je posljednji etrurski vladar grada pozvao majstora iz toga mjesta da za hram na Kapitolu izradi Jupiterov lik od terakote. Veii je bio kiparsko središte s kraja šestoga stoljeća pr. slika 7.pr.. no imaju svoje posebne odlike. Dvoje djece dodaci su iz renesansnog razdoblja. o 2 3 Janson. izrađene za popunu zabata iznad trijema. nedaleko od Rima. Neki su stručnjaci čak držali da je djelo iz srednjega vijeka. pr.Kr. Jupitera i Minerve. 173 4 . 2005. Tek nakon 400. isušili močvarnu nizinu Foruma i podigli prvi hram na Kapitolu. a povijest kipa vrlo je nejasna. Ukrasi su se obično sastojali od terakotnih ploča koje su pokrivale arhitrav i rubove krova. Žilave.

ratnog umijeća. tako nazvana jer su njezina glavna nalazišta bila kod mjesta Pozzuoli.1. pr. koji se pojavio u drugom stoljeću pr.. (slika 11) Antički Rim je potaknuo razvoj prava. apside. Beton omogućuje velike slobode u tehnici građenja kad se kombinira s drugim tipičnim obilježjem rimske arhitekture – polukružnim lukom. u blizini Napulja (slika 12). beton se može oblikovati u kupole. Ostatci mnogih javnih građevina još i danas stoje kao nijemi svjedoci negdašnje veličine Rima. Iako se mramor naveliko upotrebljavao u gradnji javnih građevina.Kr. književnosti. Pozzolona je bila smjesa gline i vulkanskog pepela koja je postizala iznimno veliku čvrstoću kad bi se pomijšala s nekim zdrobljenim materijalom – često sitnim otpadcima materijala prigodom zidarskih radova. str.2. Uvod Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753. umjetnosti. Najveći rimski tehnički doprinos leži u razvijanju građevinskog materijala betona. čini se. a u Rim je stigao preko Eturščana koji su prvi shvatili kako središnji kamen luka.čemu svjedoči opasan izraz lica životinje. od najranijeg doba imali vrlo važnu ulogu. Vučica je maskota Rima i blisko je povezana s etrurskom mitologijom. Najbolji beton izrađivao se od vapna i vode pomiješanih s posebnom vrstom zemlje poznatom kao pozzolona.5 3.org/wiki/Anti%C4%8Dki_Rim 5 . beton je do kraja idućeg stoljeća postao material za gradnju šitoke lepeze građevina. čini čvrst lučni okvir za konstrukciju.wikipedia.4 3. niše i 4 5 Janson. Rimska arhitektura Od svih vizualnih umjetnosti arhitektura je najbolje odgovarala rimskom karakteru.Kr. arhitekture. Rimska civilizacija je dominirala zapadnom Europom i područjima oko Sredozemnog mora putem osvajanja i asimilacije stanovništva. prikrivena snaga tijela i nogu. Rim 3. Kad se izlijeva u oplatu uguranu i uvršćenu između okvira lukova. zadivljujuće slična Apolonu iz Veiija. (slika 13-17) Izum ove građevinske konstrukcije izvorno potječe iz Grčke. Povijest antičkog Rima se dijelom nalazi i u temeljima današnje civilizacije. Masivne kostrukcije u kamenu i cigli pokazuju dar Rimljana za organizaciju i njihove inženjerske kapacitete. ali i zadovoljavaju želju njihovih vladara za isticanjem. u kojoj su vuci. 2005. 173 http://hr. tehnologije i jezika u zapadnom svijetu. nastala od grada-države Rima osnovanog na Apeninskom poluotoku i dovela do uspostave velikog Rimskog carstva koje se protezalo duž Sredozemnog mora. koji na njegovu mjestu drže potporni kameni klinastog oblika.

Cela. duboki trijem i široka cela.’ Ovo ili nešto slično izjavljivao je govornik Ciceron. pr. U svojim vjerovanjima. međutim. HRAM FORTUNE VIRILIS Svi elementi posuđeni od Etruščana i Grka uskoro su poprimili jasna rimska obilježja. više nije podijeljena u tri odjeljka kao u doba Etruščana. 2008.Kr. državni kult težio je pridobivanju naklonosti bogova za Rim u cijelini prakticiranjem drevnih obreda čije se podrijetlo velikim dijelom gubi u magli vremena. zaštitniku luka. hram bio posvećen rimskom bogu Portunu.1. Veze s prošlošću najvidljivije su u tipovima hramova koji su se razvili tijekom herojskoga razdoblja rimske ekspanzije. Ipak. vidljivu korist kao nagradu za svoje napore. 109 6 ... kao i u našoj mudrosti u vjerovanju da duh bogova vlada i upravlja svime.20-22 Allan. 2008.-60. Rimljanima je trebala prostrana unutrašnost hramova jer su oni služili ne samo za smještaj božanstava nego i za izlaganje trofeja (kipova. kako se čini. oružja itd.Kr.) koje su donijeli sa svojih osvajačkih pohoda. a nije slučajno mješavina etruščanskih i grčkih elemenata. Dražesni mali ‘Hram Fortune Virilis’ najstariji je dobro sačuvan primjerak ove vrste (slika 18).7 3. ime je izmišljeno jer je. Božansko područje ‘Mi Rimljani svoju prevlast nad svim ostalim narodima dugujemo svojoj pobožnosti i pridržavanju religioznih dužnosti. str. složeniji tip hrama projektiranog za rimske potrebe.pr. U njemu prepoznajemo i neke etrurske elemente: visoko postolje. najčešće velikih hramova s 6 7 Allan. koja zahvaća stupove peristila. ona sada zatvara jedinstven prostor (slika 19).3. kao i u večini ostalih područja. Ovakav tip hrama dugo će opstati: brojni primjeri. ‘Hram Fortune Virilis’ tako predstavlja novi.4. svetište sa svojim elegantnim jonskim stupovima i vijencem upućuje na val grčkog utjecaja koji je uslijedio nakon rimskog osvajanja Grčke 146. Međutim.4. rimska religija ima malo strasti svojstvene ostalim zemljama i vjerama. Rimljani su prije svega bili praktični tražeći izravnu. Vjersko graditeljstvo 3. u doba Republike (510..Kr. ovo nije obična kopija grčkoga hrama. Slično tomu. str.svodove otvarajući tako velike slobodne podne površine jer smanjuje potrebu za stupovima i ostalim potporinm građevinskim elementima.6 3. Pridržavanje religijskih obveza počinjalo je u kući gdje je otac obitelji obavljao dnevne obrede čiji je cilj bio osigurati dobru sreću kućanstvu. Izgrađeno u Rimu u posljednjim godinama drugoga stoljeća pr.).

I ovaj je nastao kao rezultat spajanja dviju zasebnih tradicija. nekad važnom etrurskom uporištu. Pogledamo li pomnije celu. sve su danas vidljive površine od betona. Zaista. Kasnije je izgrađena u kamenu. 2005. Otvori su bili natkriveni bačvastim svodovima. te je tako postala modelom za okrugle hramove iz doba kasne Republike. str.2. 177. Janson. Povezani stupovi i arhitravi tvorili su okvir oko otvora s lukovima koji su imali važnu ulogu na drugoj terasi. majčinskom i proročkom božanstvu.4.4. mogu se naći u Italiji i u provincijskim prijestolnicama carstva. Na ovom mjestu. Njegovu je veličinu i oblik gotovo potpuno skrivao kasnije izgrađeni srednjovjekovni grad. te se tako otkrilo golemo područje drevnih hramova (slika 22). str. 2005. Građevina je isprva imala oblik tradicionalnih okruglih seoskih koliba iz rimskih ruralnih predjela. Izuzev niše sa stupovima i vijencem na donjoj terasi. poput cele okruglog hrama u Tivoliju.3. 8 3. od davnih je vremena postojao neobičan kult posvećen Fortuni (Sudbini). SIBILIN HRAM Drugi tip hrama iz razdoblja Republike jest tzv. 7 . Sada je zid jasno vidljiv. 179. ‘Sibilin hram’ u Tivoliju (slika 20) .Kr. 8 9 Janson. godine. istočno od Rima (slika 21). Na lokaciji se prvotno nalazio niz kosih prilaza koji su vodili do široke terase sa stupovima.korintskim stupovima.9 3. kad je od bombardiranja stradala većina novijih kuća. u podnožju Apenina. teško je uopće zamisliti neki drugi način gradnje ovako velikoga kompleksa. dok je zid od betona..-178. također s kolonadama (slika 23). a čitava je građevina završavala velikim dvorištem. sve do 1944. primjetit ćemo da su okviri oko vrata i prozora od klesana kamena. Izvorni uzorak mu je bila građevina u središtu Rima u kojoj se čuvala sveta vatra grada. Najstariji spomenik kod kojega su ove karakteristike jasno prepoznatljive jest svetište Fortune Primigenije u Palestrini. Rimsko pak svetište potječe iz ranog prvog stoljeća pr. baš kao i polukružne udubine na prvoj. Polukružna je građevina izgrađena mnogo kasnije. Ovdje je ponovno visoko postolje sa stubištem samo na suprotnoj starani od ulaza kao i ljupka vanjština nadahnuta grčkim uzorima. još jednim karakterističnim elementom rimskoga graditeljstva. podignut nekoliko desetljeća nakon ‘Hrama Fortune Virilis’.. SVETIŠTE FORTUNE PRIMIGENIJE Rimske građevine iskazuju svoj značaj masivnošću i smjelošću graditeljskih zamisli. i to pod utjecajem grčkih građevina tipa tholosa. a datiraju čak i iz drugoga stoljeća poslije Krista. jer je otpalo mramorno opločenje koje ga je izravno pokrivalo.

Međusobno spojena rebra nalik su čvrstoj mreži koja omogućuje uporabu relativno lakih kaseta. str. trijem je bio zamišljen kao dio četverouglastog pretprostora s kolonadom (atrija). skloni smo povjerovati da je on osobno zapovjedio gradnju svetišta. poput Julija Cezara.-180. Prostor zadivljuje skladom.) označila prijelaz iz vladavne Republike na vladavinu jednoga čovjeka. čija je apsolutna diktatura (82. po veličini usporedivi projekti ovoga tipa nalaze se u Egiptu..4.-79. S vanjske strane. Ništa s vanjske strane ne odaje kakva je unutrašnjost. poredanih u pet pojaseva. Naprotiv. Kupola je prava polukugla vrlo originalna nacrta. koji ga je vjerojatno odvajao od rotonde. (slika 26) Arhitektima nije bilo lako graditeljski riješiti problem potpornja za divovsku kupolu.pr. 2005. Građevina nije u duhu rimske Republike. 179. Okrugli otvor u tjemenu (nazvan oculus ili oko) omogućuje ulazak svjetlosti jednolične 10 Janson. no sjetimo se da zgradu ne vidimo onako kako bismo je trebali vidjeti – na podignutom postolju na kojem je nekad stajala. Jedini. a potpuni dojam nemoguće je prenijeti fotografijama. Ni umjetnička slika (slika 27) ne može učinkovito prenijeti prostorni dojam unutrašnjosti. To zaključujemo po jednostavnosti vanjskih zidova. PANTEON Panteon je okrugli hram vrlo velikih dimenzija iz ranoga drugog stoljeća.10 3. tako da su stube koje vode na trijem zatrpane. prozračnost i elegancija interijera u potpunoj su suprotnosti s prilično odbojnom vanjštinom. kako bi sav naglasak prebacio na velik centralni prostor natkriven kupolom koji se iznenada dramatično otvara pred gledateljem čim uđe na ulazna vrata. cela Panteona izgleda poput neukrašena valjkastog bubnja s blago zakrivljenom kupolom na vrhu. Što se tiče cele. Svetište u Palestrini potječe iz doba Sule. Cijelo brdo.No ono što svetište u Palestrini čini tako veličanstvenim nisu samo njegove dimenzije nego i sklad kojim se uklapa u krajolik. naprosto kao da su graditelji dovršili zamisao prirode. Ulaz je naglađen dubokim trijemom poznatim iz uobičajenh rimskih hramova. poput Akropole u Ateni. pretvoreno je i uobličeno u graditeljske oblike koji kao da izrastaju iz samoga kamena. najbolje očuvane i najdojmljivije unutrašnjosti od bilo koje sačuvane rimske građevine (slika 25). i njegovih carskih nasljednika.4. Spoj između ovih dvaju elemenata čini se prilično oštrim. poput onoga ‘Fortune Virilis’. arhitekt je po svoj prilici umanjio značenje vanjštine. (slika 24) Ovakvo oblikovanje velikih otvorenih prostora nije bilo ni poželjno niti izvedivo u klasičnom grčkom svijetu. Budući da je Sula izborio veliku pobjedu u građanskom ratu protiv svojih neprijatelja u Palestrini. U današnje vrijeme razina okolnih ulica znatno je viša nego u antičko doba.Kr. kao žrtvu Fortuni i spomenik svojoj slavi. 8 . Nadalje.

Između njih su niše.. Varaždin 2005. Stari Rim.11 U Panteonu na izričitu želju sahranjeno je nekoliko poznatih povijesnih ličnosti. Pan – svi. http://www. Visina od poda do otvora iznosi 143 stope (43. mit i umjetnost. Janson. kraljica Margareta i poznati slikar Rafael.) Težina kupole ne opterečuje jednoliko valjak građevine.org (http://www. od 6 do 20 stopa. Tony Allan. Razumno je pretpostaviti da je zlatna kupola imala simbolično značenje.znanje. 10000 Zagreb.htm) . 24sata d. Internetske stranice: .znanje. nego je usmjerena na 8 širokih potpornih ‘stubova’ (slika 29).org/wiki/Hram) 11 12 Janson.W. pa iako su sa stražnje strane zatvorene.o.o. Taj osjećaj otvorenog prostora iza potpornih nosača čini da se ne osjećamo zarobljenima u Panteonu te da se zidovi dojimlju tanjima. bio je to hram za sedam planetarnih božanstava.o Oreškovićeva 3d. H.jačine. Stanek d. a kupola mnogo lakšom nego što zapravo jest. Valjak zida i hemisfera kupole također su iste visine. opločenje od obojenog mramora na zidovima i pod ostali su isti kao što su bili u rimsko doba. Velike civilizacije – život. 2.-185. (kao što se i debljina kupole povecava prema dolje. str. tj.wikipedia. 182.org/i/i21/01iv01/01iv0128/znamenitosti%20rima. S vanjske se strane ta ravnoteža nije mogla postići jer se sila težine kupole morala svladati znatnim proširenjem baze građevine. tako da su sve proporcije u potpunoj ravnoteži. da je predstavljala nebeski svod.org/i/i21/01iv01/01iv0128/znamenitosti%20rima. Anthoney F. (grč. Kao što mu ime kaže.o. 2008 3. Panteon je bio posvečen svim bogovima. koliko iznosi i promjer baze kupole i unutrašnjosti (slika 28). Literatura 1.htm 9 .znanje.12 4. kao što su kralj Viktor Emanuel II.wikipedia. koliko ima i niša. Povijest umjetnosti – dopunjeno izdanje. točnije. Stupovi. stupovi im daju izgled otvora koji kao da vode u susjedne prostorije (slika 30). koja se postupno stanjuje prema vrhu.61m). duboko usječene u masivni beton. Kasete kupole izvorno su bile pozlačene. theoi – bogovi) odnosno. 2005. Hrvatska.org/wiki/Anti%C4%8Dki_Rim) (http://hr. Janson. kako bi kupola bila nalik ‘zlatnom nebeskom svodu’.wikipedija (http://hr.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->