P. 1
Kalemljenje

Kalemljenje

|Views: 2,627|Likes:
Published by Radovan Pucić

More info:

Published by: Radovan Pucić on Apr 06, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/07/2013

pdf

text

original

Kalemljenje vo a

PONEDJELJAK, 22 MART 2010 15:01

Sti e prolje e, a u Bosni ponovo po inje sezona "kalemljenja" vo a. Na i su preci odr avali zanat Äkalemljenja vo a³ stotinama godina. Bio je to vrlo cijenjen zanat. Na alost, sve je manje ljudi koji znaju Äkalemiti³ vo e, a koji bi na taj na in mogli produ iti vijek doma im sortama vo a. Preporu io bih onima, koji znaju kalemiti, da kaleme i autohtone bosanske sorte, je iste izumiru, pa bi bilo teta da im se potpuno r zametne trag, a i iz razloga to Änove³sorte nisu uvijek najbolje prilago eno na im klimatskim uslovima. Kalemljenje vo a jepoznato ve nekoliko hiljada godina. Kalemljenje/cijepljenje vo a je na in opleme njivanja divljih u pitome vo ke. Radi se o (vegetativnom) razmno avanju vo ki na na in da se prenose istovijetne osobine fidema ± plemke na Änovu³ do tada obi no divlju vo ku (podlogu).

Osnovni uvjeti za uspje no kalemljenje vo a Najbitniji uvjet uspje nog kalemljenja vo a je da se kore podloge i fidema dodiruju na to ve oj povr ini. Zatim, potrebno je da su podloga i fidem - plemka kompatibilne, tj. podudarne jedna sa drugom (npr. jabuka na divlju jabuku, kru ka na divlju kru ku ili dunju, i sl.). Puno je ve i postotak primanja kada je podloga ± divlja vrsta vo a, nego kada se radi o ve kalemljenoj pitomoj sorti. Tako er, bitno je izabrati odgovaraju u tehniku kalemljenja u pravo vrijeme (npr. kalemljenje na procjep i pod koru u prolje e, a kalemljenje na pup u ljeto, itd). Ni ta manje bitno je fizi ko stanje fidema i podloge (kr ljavost, o te enost, propupalost, itd). Ta er, ko injenica da izme u izme u podloge i fidema nema prostora za ulazak vode ili insekata pozitivno utje e na ve i postotak prij ema kalema. Vrijeme kalemljenja vo a Vo e se mo e kalemiti u toku cijele godine. Kada su u pitanju najra irenije i najjednostavnije tehnike kalemljenja vo a, kojese obi no izvode Äza svoje potrebe³ i u Äku noj radinosti³, tj. kalemljenje vo a metodama Äna procijep³ ili Äpod koru³, tada bi Äidealno³ vrijeme za kalemljenja vo a na prostoru Bosne bilo za: - tre nje, "a lame", hru evi i vi nje - od kraja januara do kraja marta, - kru ke, ljive, dunje, kajsije, breskve i mu mule - od po etka marta do po etka aprila, - jabuke - od sredine marta do sredine maja mjeseca, itd. Kad fidem/plemka, odnosno gran ica, ispupa ili izbehara, proljetno kalemljenje (na procjep ili pod koru) te vo ke je zavr enoza tu godinu. Navedeno vrijeme kalemljenja vo a je dato okvir no i isto treba uskladiti s mjesnom klimom i vremenskim prilikama. S druge strane, kalemljenje na pup se obavlja od kraja maja do kraja septembra, a najbolje u mjesecu augustu. Ovo je najefikasniji na in kalemljenja za rasadni ku proizvodnju. Vremenski uvjeti za kalemljenje Najbolje je vo e kalemiti po napola obla nom vremenu (kad je Äomora³ to bi narod rekao) i kad ima relativno povi en postotakvlage u zraku. Treba izbjegavati kalemljenje po ki i, prejakom suncu (preko 20 stepeni °C), na temperaturi spod nule, te po velikom i toplom i vjetru (Äfen efekat³ koji isu uje fideme). Idealna temperatura za kalemljenje bi bila ona izme u + 5 do + 10 stepeni °C.

Tehnike (vrste) kalemljenja vo a Kad su u pitanju tehnike kalemljenja vo a, ima ih vi e, a najpoznatije su: kalemljenje na (budni i spavaju i) pup, na Älist³, na konus,

na i. mora podloga biti "kompatibilna" podudarna. atim se makazama ako je podloga tanja) ili testerom ako je podloga deblja izvr i skra ivanje podloge. Ukoliko je du ina kore ve a i ne ulazi u napravljeni presjek na podlozi. kako bi se napravio prostor za fidem. tj. Iako je kalemljenje na pup³ er efikasno. iste godine "fidem" izbehara. konji.ako da je za ori inalne bosanske uvjete i za kalemljenje direktno u vo njacima.. bi no se dva fidema usade³ u rascijepljenu podlogu sa strana nastale upljine tako da do e kora na koru fidema i podloge. a u augustu i septembru na spavaju i pup. akon toga izolor elektro) trakom vrsto stegnete kalem i umotate ga na na in da popunite sve praznine. cm najbolje koristiti metode kalemljenja pod koru³ ili na pup³. kalemljenje na procjep³ je daleko najefikasnije. Gran ice sa najmanje jednim. kajsija na doma e sorte pitomih i divljih ljiva. i sl). Stavljeni pup se uve e cm iznad i oko 3 cm ispod pupoljka gumicama ili izolir trakom. Kalemljenje na pup³ se mo e vr iti u junu na budni tjeraju i) pup. Uz kalem posebno ako je vjetrovito vrijeme) zasaditi barem jedan za titni kolac koji e svojom visinom nadma ivati fidem. rezdeliju i efteliju. rezdeliju. a ako podloga ima vi e gran a kalemljenje mo emo izvesti na svakoj od grana. 1 %    3 Kompatibil ost podloge i kalema a pojedi e ste o a ¤ $  !   )     ¤ % 0 !   ¤   !  ¨ 3 ' 4 (  !    ¨ 2   !      ¤ ¨ '& Postupak kal mlj ja ¤ £ ¤  ¤ ¤    $ £ ¤  !   ¨   $  " pod kal tako do o oru. Poslije toga usije ete dvije gran ice u du ini do 3 cm i zalijepiteih uz podlogu kalema na na in da budu par centimetara vi e od fidema i na taj na in ga tite od fizi kih udara i ptica koje slete na kalem. dok je kalemljenje na podloge tanje od . cm i vi e najbolja metoda je kalemljenje na . dunju i trn glog). Kod kalemljenja osjetljivijih sorti vo a poput breskve i kajsije) potrebno uzeti to manji "fidem" kalem ili plemku) sa najvi e tri etiri pupa. ako se uzme du i fidem zna se desiti da odmah nakon primanja. ©  £  ¤ £ £ £  £  © ¢¨ § £ ¡ ¦   ¦£ ¥ £¤ £  ¥  ¤ & $   £ £ £ ¡ ¢   "    ' ¤ ¤  (  ¤   % % % 1 % 1 # ¨ ¤ . prevelike su e. akon toga se u rascijepljenu upljinu u sredinu) ubaci mali drveni klin koji odr ava irinu upljine dok vi pripremate i u timavate fideme u podlogu. na kru ku. Kalemljenje na procjep³ se vr i na na in da se gran ica kalemljene plemenite³ sorte vo a fidem ili plemka) usadi u tijelo vo ke divljake. aime. U podlogu usadimo³ od jedan do etiri fidema gran ice) u zavisnosti od debljine stabla podloge. a in kalemljenja naj e e zavisi od debljine podloge. ptica i ljudi prilikom ko enja trave. zbog ega se ovo kalemljenje naziva i kalemljenje na tjeraju i pup³. Skinuti pup se dr i za peteljku i brzo uvla i pod koru. Kao podloga se mogu koristiti i odre ene pitome sorte vo a. l i poj . Podloga se o isti od svih bo nih gran ica i li a od zemlje do mjesta predvi enog za kalemljenje obi no jedan metar visine od zemlje). Sama tehnika kalemljenja se izvodi na sljede i na in: Prvo treba pripremiti podlogu za kalemljenje. Fideme sa od 3 do 6 pupova) pripremite u obliku klina o trim sklaperom ili no em. rugom tupom) stranom no a se odvoji kora od drveta. onda se vi ak kore odsje e da bi pup dobro nalegao na drvo. kru ku na divlju kru ku. postoji opasnost. cm ispod osnove pup zasje e i polako skida pupoljak sa korom i jednim tanjim slojem drveta do cm iznad pupoljka. da kora fidema bude poravnata sa korom podloge. najbolje kalemljenje "na procjep" ili pod koru³ i to na visini . ako ovj k vr i lj nj a vlastit potrebe" i direktno u vo njaci a. itd. u odmaklom stadiju pupanja. na na in da dijelovi koji se usa uju u podlogu budu to du i i to ve e povr ine kore i iste jedan. itd) slome ili "obrste". a bi se vo ka "primila". rasadni u proi odnju j naj olj al lj nj na pup³. a sve podloge debljine . napravi se uzdu ni presJek oko 3 4 cm i popre ni oko cm u vidu slova "T". pa ljivo da se ne o teti fidem i stegnete je i za ete oko podloge kalema. me utim. jabuku. krave. insekata i fizi kih udara. Preko tih za titinih³ gran ica prebaciti obi nu pvc najlon kesu. fideme treba skidati neposredno pred kalemljenje i sa njih skinuti li e. itd. dok pri kalemljenju u augustu i septembru pup sraste sa podlogom i ostaje u spavaju em stanju do sljede eg prolje a. odnosno jabuku na divlju jabuku. mogu e je kalemljenje vo a i na druge srodne vrste: kru ka se mo e kalemiti na divlju i pitomu) kru ku. dunju i na trn glog). a optimalno sa 3 4 pupa je najbolje odrezati neposredno pred kalemljenje vo a. dva ili etiri zavisno od debljine podloge) usadite u podlogu na na in da do e kora na koru. tj. a koja je pret odno skra ena testerom i poravnata skalperom ili no em i nakon toga rascijepljena kroz sredinu no em ili sjekirom ako se radi o debljoj podlozi). koju nazivamo podloga³. u principu.procjep³. procj p. jabuka na divlje i pitome) vrste jabuke. za kalemljenje vo a potrebna je u pravilu) divlja vo ka podloga) i barem jedna gran ica fidem) odrezana sa neke od ve okalemljeni vo ki. m podloge od zemlje. srodna) s "fidemom" ili kalemom. uti . a o i enom djelu podloge. ljiva na doma e i divlje sorte ljiva i na rezdeliju. podloga bi trebala biti od iste vrste kao i fidem. s obzirom da se radi o "niskom kalemljenju" cm od zemlje) iako se vo ka "primi". U drugu ruku se uzme fidem i o trim no em se na . tako da su manje anse da se kalem "pokosi" ili na drugi na in o teti od strane ljudi ili da ga ptice i ivotinje ovce. da do e te enja kalema od strane ivotinja. Pri junskom kalemljenju pup kre e odmah im se primi. atim se o trim skalpelom poravna gornji dio podloge i rascijepi kroz sredinu sjekirom ili no em. akle. ajbolje je kalemiti istu vrstu vo a fidem) na istu divlju) vrstu vo a kao podlogu. zbog ega je ovo kalemljenje naziva i kalemljenje na spavaju i pup³. Pupovi ne bi trebali biti u fazi listanja tj. cm od zemlje. to fidemu uzima snagu pa nekad dovede i do njegovog su enja. a kalemljenje na pup.7 . tako ve zrak ne bi ulazio i kako bi ista titila fidem od mraza.

Radovi nakon kalemljenja vo a akon to okalemite vo ku. "naj i e" i najefisikasnije. efteliju. trn glog). akle. tre nja i hru na istu) divlju tre nju. kad kalemi ve po nu debljati . p elinji ) vosak. a nakon to se kalem primi. nepropupani fidemi koji jo miruju. mogu e je okalemiti i vi e razli itih vrsta npr. pa fidem propupao prije dolaska sokova iz korijena u stablo podloge. makaze za drvo.). maja iste godine.kalem gran ica Prije samog kalemljenja potrebno je pripremiti kalem-gran ice. . kajsiju ili efteliju. kako bi sprije ili da ste se mladice osu e. jer e sunce "spr iti" ve primljeni fidem i osu iti ga.) na temperaturi od 0 do ° . Guma za kalemljenje tako er ima niz prednosti kalem mo e lak e "disati". zamotane u vla an novinski papir i najlon kesu u fri ideru. mogu e je fideme usje i i u rano prolje e januar ili februar mjesec) prije kretanja vegetacije i pupanja prvih pupova i uvezane u snopove uskladi titi³ na nekom vla nom i hladnom mjestu u podrumu. bi no se fidemi uzimaju sa zdravijih i rodnijih stabala vo a. i to kalemljenjem metodom na engleski spoj³.mu mula na dunju. Nabavka i "skladi tenje" fidema . akle. a izbjegavati fideme s niskih grana. smola za kalemljenje. . u vla noj glini. ajbolje je za kalemljenje koristiti "svje e fideme".dunja na divlju dunju. ukoliko je podloga niska potrebno je onda zabosti jedan kolac du ine najmanje 40 cm ve e od kalema i privezati kalem uz kolac. divlju kru ku. S druge strane izolir traka ima tu manu to se nakon "primanja" kalema ne e lahko sama "raspasti". skalpel. kravlji loj.hotdownloadyoutubevideos. dok se ne mo e uspje no kalemiti lje njak na divlji kalemljenjem metodama na procjep i pod koru. ivotinja i vjetra. Tako er. izolir traka zahtijeva dodatni posao njihovog uklanjanja nakon prim anja kalema u vegetaciji. mali drveni klin. cilj skladi tenja³ fidema na hladnom mjestu je da fidemi kasnije krenu s vegetacijom u odnosu na podlogu.kivi na divlju vinovu lozu. To e sigurno doprinije i ve em ti postotku primljenih kalema. ljiva i breskva na stablo iste divlje ljive. ajbolje. aravno. na i.breskva i nektarina na divlju breskvu. koji bi slu io kao za tita kalema od ptica. tj. kako bi se kalem postepeno debljaju i sam rije io izolir trake. e treba skidati kese po sun anom danu. tako da uop e ne dozvoljava ulazak zraka.orah na orah. a taj na in ete te fideme mo i koristiti i nakon -10 dana od odsijecanja. obi n je o crne boje to doprinosi ve em upijanju svjetlosti od strane kalema. a po mogu nosti s vrha stabla. Ukoliko je kalemljenje izvr eno izolir trakom. kajsija. . vode ili insekata. fidem bi ostao bez vode i hrane i osu io se. najbolje i najefikasnije je koristiti "svje e" tek odsje ene gran ice i iste potro iti u sljede ih nekoliko sati istog ili narednog dana. mu mula i kru ka na dunju ili divlju kru ku. lijepljenje³. akle. itd.com/kalemljenje/ 5 @ 7 5 5 C A 5 @ B 5 7 5 5 7 5 A 6 7 5 E 5 5 5 5 6 5 6 6 6 7 8 D 5 7 @ 7 7 7 5 5 9 9 6 . a jednom te istom stablu. "glina" zemlja) i izolir elektro) traka. Ukoliko ih ne uspijete iskoristiti sve isti dan onda mladice zabodite u jedan obi ni krompir.. ali obavezno po obla nom ki ovitom danu). zna se desiti da kako kalem raste i deblja da se izolir traka ne " iri" ve se "ure e" u kalem. . a na ostalim manje uraslim) trakama povu i jedan uzdu an rez skalpelom tako da se kalem mo e postepeno sam osloboditi trake.. . itd. pijesku zatrpane za jednu polovinu svoje du ine. npr. pa ako se ne ukloni na vrijeme. vi nja. itd. ajlon kese stavljene preko fidema prilikom kalemljenja vo a potrebno je ukloniti oko 1. koje se nalaze do same zemlje.juni/august) ili barem nano enja jednog ili dva uzdu na "ureza" skalpelom ili o trim no em du trakom pokrivenog fidema. kravlja balega. oskoru u i brekinju. odnosno kojima ne treba mnogo vlage ime je i manja je opasnost od njihovog su enja i samim time ve i je postotak primanja.tre nja a lama) i hru na divlju tre nju ili divlju vi nju. Kao sredstvo za navedeno u vr ivanje. ljive na istom stablu divlje ljive.rezdelija na ljivu. http://www. mala testera za drvo i izolir elektro) traka. tj. .. jabuku ili grudvu vla ne gline. pa nije onda rijetkost da se za ja eg vjetra ba oni najbolje izrasli kalemi jednostavno polome zbog izolir trake koja ih je doslovno "presjekla". ajbolje je uzimati fideme s jugoisto ne strane kro nje. guma se sama raspadne kad odigra svoju ulogu. jer ukoliko bi bilo obr nuto. omotavanje³ i za titu kalema mo e se koristiti: vo arski kalem vosak topli ili hladni . . kad se odlu ite za kalemljenje. jer "hermeti ki" zatvori i popuni prostor izme u podloge i fidema. taj isti dan ili dan prije nasijecite gran ice za fideme i isti ili naredni dan ih sve potro ite. ljivu.vi nja na divlju tre nju i divlju vi nju magrivu). . Alat i sredstva a kalemljenje d halata i sredstava za kalemljenje potreban vam je: o tar no .pitomi lje njak na divlji lje njak. Vezivanje kalem-gran ice i podloge kod kalamljenja vr i se s ciljem u vr ivanja fidema i podloge na spojnom mjestu. To omogu ava kalemljenje vo a i u vrijeme kad vegetacija bude ve uveliko u toku drugi pupovi ve izlistaju i vo ka po ne ak i beharati) i tako se ti spavaju i³ fidemi kaleme na podlogu punu sokova i u vegetaciji. je za kalemljenje koristiti izolir elektro) traku iz vi e razloga: najbr e je njom kalemiti. odnosno fideme.badem na breskvu. badem i rezdeliju. . guma za kalemljenje. itd. na istoj podlozi mo e se okalemiti i vi e vrsta vo a. onda je potrebno u toku vegetacije juli-august mjesec) ukloniti izolir trake koje su previ e urasle u kalem.

Moraju biti neo te ene i sa zrelim pupoljcima. Na donjem dijelu gran ice pupoljci su nerazvijeni. Kalem-gran ice se skidaju neposredno prije kalemljenja. jer i od toga zavisi uspjeh kalemljenja. Odsijecaju se ujutro ili uve e i odmah osloba aju lisca. Na dan kalemljenja o iste se mekom krpom i na 10-15 centimetara iznad zemlje naprave uzdu ni i popre ni rez. Da bi se izbjegle greske. Ako je su a. Ako dio lisne drske pri dodiru lako otpada. Tupim dijelom no a kora se pazljivo odvoji i ubaci pupoljak. posebno ako nema uslova za zalivanje. kalemljenje nije uspjelo . ali se ostavlja tre ina lisne drske. Petnaestak dana prije posla podloge se o iste od bocnih grancica i li a. To se mo e raditi i prije samog kalemljenja. Inace. omotaju vla nom krpom i u prohladnoj prostoriji cuvaju najdu e dva-tri dana. pupoljak se ostrim no em skida s korom i tankim slojem drveta. Va no je da pupoljci ostanu svje i. a ako je suv i tesko se odvaja. Odmah se vezuje specijalnom gumicom rafijom ili polivilinskom trakom. 15-25 centimetara ispod zemlje. podsje amo vo are na sta treba da obrate pa nju. pupoljak se primio.Sadnice iz pupoljaka Postavio Dejan Ili dana septembar 13. pa se zato prije kalemljenja odbacuju. dvije nedjelje ranije podluge treba zaliti radi lakseg odvajanja kore od drveta. Dvije nedjelje kasnije mo e se provjeriti da li je kalemljenje uspjelo. 2010 0 Podsjetnik za septembar Pravo vrijeme za kalemljenje Jedan od najva nijih poslova u rasadnicima u septembru je kalemljenje na spavaju i pupoljak. a na vr nim nezreli. Zatim se ulazu u snopice.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->