9. ELEKTRIČNE KOMPONENTE INSTALACIJA 9. 1.

OSIGURAČI Zaštita provodnika od nedozvoljenog opterečenja, bilo namjernog ili slučajnog ili opterečenja kratkim spojem, rješena je upotrebom osigurača koji se stavljaju na početku provodnika u smjeru dolaska struje (Slika 9.1).

Slika 9.1. Osigurač se montira iza prekidača: 1- jednopolni, 2-dvopolno, 3-tropolno osiguranje Ukoliko se u instalaciji, neposredno pored osigurača, postavlja i prekidač, savjetuje se da se osigurač postavi iza prekidača, jer se tada osigurač mjenja pri otvorenom prekidaču i nije pod naponom (Slika 9.1.). Pri upotrebi automatskih prekidača osigurač se obavezno postavlja iza ovog prekidača. Zaštita se može izvesti za dvožičnu mrežu dvopolno ili jenopolno. Za trofaznu struju „nula“ se ne stavlja pod zaštitu. Osigurač vrši zaštitu provodnika prekidom strujnog kola u kome je montiran. Ovaj prekid može se vršiti topljenjem umetka u osiguraču, elektromagnetnim dejstvom ili termičkim dejstvom kojim se savija bimetalna traka. Prema načinu prekidanja strujnog kola u osiguraču oni se dijele na: topljive i automatske. Prema IEC i drugima važećim standardima osigurači u instalacijama treba da budu tako konstruisani: -da se prekid kola vrši u zatvorenom vatrostalnom prostoru, -da osigurač ima uočljiv pokazivač prekida, i -da je osigurana strujna nezamjenljivost.

234

Standardne vrijednosti nazivnih napona pobrojane su u Tabeli 9.1. Za obje kordinate koriste se logaritamska podjela. U vezi sa djelovanjem topljivog umetka definiraju se konvencionalno vrijeme i konvencionalna struja. Nazivne struje osigurača Niz nazivnih struja osigurača (A) 2 – 4 – 6 – 8 – 10 – 12 – 16 – 20 – 25 – 32 – 40 – 50 – 63 – 80 – 100 – 125 – 160 – 200 – 250 – 315 – 400 – 500 – 630 – 800 – 1000 . a vrijeme na ordinati.2. topljivi umetak). Tabela 9.1. kao i. Pri tome razlikuju se: 235 . Nazivni naponi osigurača Nazivni naponi za osigurače naizmjenične struje (V) 120 208 220 (230) 240 277 380 (400) 415 480 500 600 660(690) Nazivni naponi za osigurače jednosmjerne struje (V) 110 125 220 250 440 460 500 600 750 Nazivna struja topljivog umetka i držača osigurača mora predstavljati vrijednosti navedene u Tabeli 9.9.1250 Nazivna struja držača osigurača mora biti izabrana iz niza nazivnih struja topljivih umetaka ako nije drugačije navedeno u posebnim standardima za odre enu vrstu osigurača.1. od temeprature okolnog zraka i uvjeta hla enja. Struja se predstavlja na apcisi.1 s. To znači da nazivni napon topljivog umetka može biti različit (veći) od nazivnog napona držača osigurača u kojem će topljivi umetak biti upotrijebljen. Tabela 9.1. Karakteristike vrijeme-struja daju se za trajanje topljenja duže od 0. Ukoliko nije navedeno.Osnovne nazivne karakteristike osigurača su sljedeće Nazivni napon osigurača je najniža vrijednost nazivnog napona njegovih dijelova (držač osigurača.2. podrazumjeva se da se karakterisike odnose na temperaturu okolnog zraka od 20° C. Karakteristike vrijeme-struja topljivog umetka ovisi od konstrukcije. za odre eni topljivi umetak.

konvencionalna struja netopljenja ( I nf ) . Ogranci od kabelskih i nadzemnih niskonaponskih mreža osiguravaju se pri ulasku u mrežu. osigurač kao ure aj za zaštitu od preopterečenja.utvr ena vrijednost struje koja izaziva djelovanje topljivog umetka tokom utvr enog (konvencionalnog) vremena.6 In Napomena: *) vrijednosti za nazivne struje manje od 16 A nisu utvr ene Nazivna moć prekidanja topljivog umetka je vrijednost (efektivna za naizmjeničnu struju) očekivane struje koje osigurač može da prekine za dati napon pod odre enim uvjetima. 9.25 Konvencionalna struja Topljenja I f Netopljenja I f *) *) - I n < 16 16 ≤ I n ≤ 63 63 < I n ≤ 160 160 < I n ≤ 400 400< I n In 1.1. 236 . mora se postavljati na početku svakog strujnog kola. kao i na svim mjestima na kojim se smanjuje presjek provodnika.utvr ena vrijednost struje. kad su izloženi dijelovi me usobno povezani pri pojavi druge greške. Tabela 9. i .2. koju topljivi umetak može da podnese tokom utvr enog (konvencionalnog) vremena bez topljenja.3.3. U IT sistemima napajanja.konvencionalna struja topljenja ( I f ) . Konvencionalna vremena i konvencionalne struje za topljive umetke Nazivna struja I n (A) Konvencionalno vrijeme (h) 1 1 2 3 4 1. U TN sistemima napajanja. Nazivna moć prekidanja daje proizvo ač u odnosu na nazivni napon. Konvencionalna vremena i konvencionalne struje nalaze se u Tabeli 9. mora se postavljati na početku svakog strujnog kola. Vrijednost najmanje nazivne moći prekidanja utvr ene su u posebnim standardima za odre enu vrstu osigurača.Ugradnja osigurača Osigurač se ne smije postavljati u neutralni provodnik jednofaznih ili višefaznih strujnih kola. kao i na svim mjestima na kojima se smanjuje presjek provodnika. osigurač kao zaštitni ure aj od prekomjerne struje koji služi kao zaštita od indirektnog dodira automatskim isključivanjem napajanja.

. karakteristikama djelovanja.1. i . U konstruktivnom pogledu topljivi osigurači izra uju se u slijedećim vrijednostima: .3. Podjela osigurača prema konstrukciji (topljivi instalacioni osigurači) Zaštita provodnika od preopterečenja tj. Prema IEC i drugima važećim standardima osigurači se.9.1. Osigurači tipa D Osigurači tipa D upotrebljavaju se u kućnim električnim instalacijama i napravama za napone 220. zbog čega se ovakav osigurač naziva topljivim osiguračem. . -D IV.instalacioni topljivi osigurači tipa D. koji se nazivaju i instalacionim visokoučinskim osiguračima ili NV-osiguračima. koji se neosredno ugra uju na neke prijemnike. 240.Klasifikacija osigurača Prema načinu prekidanja strujnog kola u osiguraču oni se dijele na: topljive i automatske. 237 . i to: -D II. 380 i 415 V (prema IEC standardu) isključivo za jednosmjerne ili isključivo naizmjenične ili obje vrste struja a za jačine struje do 100 A. -D III. Često se nazivaju instalacionim osiguračima.nisko naponski topljivi osigurači velike prekidne moći.3. u općem slučaju. U praksi se još uvijek masovno koriste stare oznake osigurača sa topljivim umetkom (skraćeno: osigurači). 9. dijele prema: 1.1. umetak i kapu. koji se nazivaju i osiguračima sa lamelom. Ova se tanka žica istopi prije nego što zaštićen provodnik dobije nedozvoljenu temperaturu. Ova žica je od srebra. Pri opterečenju ova se žica zagrije i istopi. Izradjuju se u dva osnovna oblika za priključak sa prednje i sa zadnje strane. Prema IEC standardu i drugim važećim standardima izradjuju se četiri veličine podnožja osigurača za četiri vrijednosti nazivnih struja. konstrukciji. Svaki od ovih oblika ima četiri osnovna dijela: podnožje. i 2.inastalacioni osigurači tipa B. koji se nazivaju instalacionim osiguračima na zavrtanj. struja kratkog spoja načelno se izvodi na taj način što se izabrano mjesto provodnika namjerno oslabi ubacivanjem komada tanke žice. cinka ili drugog metala ili legure. kalibracioni prsten. i -D V. Klasifikacija topljivih umetaka osigurača Topljivi umetak (element koji se zamjenjuje poslije djelovanja osigurača) jeste dio osigurača koji treba da se istopi kada osigurač proradi.minijaturni osigurači.

podnožje za ugra ivanje npr.Prema veličini podnožja odredjuje se i veličina osigurača. u razne aparate za domaćinstva.podnožje za vazdušni vod. Kalibracioni prsten je zamjenljivi dio podnožja osigurača. Standardne boje topljivih umetaka i kalibracionog prstena navedene su u Tabeli 9. Podnožje D III izra uje se za struje do 63 A zbog čega ima nešto veće dimenzije. Podnožje D II izra uje se za struju od 25 A. koje odgovaraju i boji kalibracionog prstena. Kalibracioni prsten ima na gornjoj površini označenu visinu nazivnog napona i nnazivne jačine struje. Upotrebljava se za kućne priključke. Boje treba da spriječe umetanje topljivih umetaka veće nazivne struje nego što odgovara prstenu montiranom u držaču (osnovi). Podnožje D V izra uje se za nominalne struje do 100 A. . u razvodna postrojenja i sl. Prema namjeni ili po obliku razlikuju se sljedeća podnožja osigurača: . Ova je površina obojena propisanom bojom koja odgovara nazivnoj struji. Tabela 9. Boje kalibracionog prstena ili boje topljivih umetaka osigurača Nazivna struja držača (A) Topljivi umetak Nazivna struja Boja umetka ružičasta 2 sme a 4 zelena 6 crvena 10 siva 16 plava 20 žuta 25 siva 35 bijela 50 bakra 63 srebrena 80 crvena 100 žuta 125 bakra 160 plava 200 ≤ 25 63 100 200 238 . Upotrebljava se za razvodne table kada se priljučak izvodi iza table.podnožje za priključivanje sa prednje strane (univerzalno podnožje ili UZ). . Tako er se i topljivi umetci označavaju bojama. Upotrebljava se za razvodne table sa šemiranjem na prednjoj površini ali se na tabli buše otvori za dovodne provodnike. 4.podnožje za priključivanje sa zadnje strane (TZ podnožje).4. Prema IEC standardima kalibracioni prsten je dio osigurača koji služi za spriječavanje zamjenljivosti. .

Osigurač tipa B Osigurači tipa B su kalibracioni osigurači. 16. ne može da u e u kalibracioni prsten za manju nominalnu struju. 239 . Izborom ovih konstrukcionih dimenzija.3. koji se sastoje od dvije cilindrične kapice i topljivog umetka (slijedeća slika). Oznaka „D“ u nazivu instalacionih osigurača pokazuje da je strujna nezamjenjivost postignuta upotrebom raznih dijametara.2. 2. Ona iznosi od 4 do 16 kA. kao i da se ne pojavi trajan luk i izbijanje plamena. Snaga prekida je ona snaga sa najvećom strujom koju osigurač može da prekine pod nazivnim naponom i to najvećom strujom. 10.5 i 63 A. Sigurnost protiv kratkog spoja je svojstvo osigurača da bez mehaničkog i termičkog razaranja elemenata osigurača izdrži struju kratke veze u kolu u kome je osigurač uključen.1. što je omogućeno s obzirom da takva zamjena ne predstavlja nikakvu opasnost. (D). Strujna nezamjenljivost je konstrukciona osobina osigurača ipa D. dok su struje kratkog spoja od 250 do 12 000 A 9. niti se može kapa da uvrne. Ali obrnuto: u odre eni prsten mogu se staviti svi umetci manje vrijednosti. Standardni nominalni napon ovih osigurača je 250 V. za jače struje. Struja snage prekida je znatno manja od struje kratkog spoja. kalibracionog prstena i vrata umetka. koja spriječava da se u podnožju osigurača uspostavi kontakt izme u umetka i kalibracionog prstena ukoliko je kalibracioni prsten namjenjen za veću struju od umetka. Selektivnost osigurača je svojstvo osigurača da pregori uvijek prije od druge redno vezane topljive žice za nazivnu struju slijedećeg stepena. nominalne struje: 5. dobijaju veće prečnike šupljine kalibracionog prstena i prečnike vrata umetka. a da se ne izazove mehaničko i termičko razaranje elemenata osigurača. 31. Umetak osigurača tipa B Izra uju se samo za naizmjeničnu struju. Strujna nezamjenjivost je postignuta odre enim dimenzijama kape za svaku vrijednost nazivne struje. umetak za veću nominalnu struju. Ovo se postiže na taj način što topljivi osigurači tipa D.Karakteristični podaci za osigurače tipa D Strujna staza je strujno kolo u osiguraču kroz koje prolazi struja. umetak za 10 A mora pregorjeti prije umetka od 16 A. Slika 9. Npr.

Nazivna struja u (A) do 4 preko 4 do 10 preko 10 do 25 preko 25 do 63 preko 63 do 100 preko 100 do 200 Vrijeme djelovanja (s) 0. Dijelovi pod naponom nisu pristupačni dodiru kada je osnova osigurača instalirana i priključena na normalnu upotrebu i snabdjevena topljivim umetkom i kapom. Topljivi umetak odre ene nazivne struje ne može se zamjeniti topljivim umetkom veće nazivne struje bez zamjene kape. Pripadaju kategoriji osigurača kojima rukuju stručno osposobljena lica (osigurači za primjenu u industriji). ovisi od konstrukcije i vrste motora. Vrijeme za koje motor dostigne punu brzinu okretanja.50 Tako er. zatim naglo.Struja topljenja umetka za ove osigurače iznosi 2.10 0.35 s. Pri uključivanju električnih motora struja pri pokretanju asinhronih motora sa kratko vezanim rotorom dostiže 4 do 8 puta veću vrijednost od nazivne struje. odnosno vrijeme za koje struja uključivanja dostigne nazivnu vrijednost.15 0.35 0.5. 9. 9. jer su topljivi umetci pristupačni i mogu biti zamjenjeni samo od strane stručno osposobljenih lica. Ono iznosi za neopterećen motor oko 0. zbog čega se mora birati jači osigurač ili pribjeći drugim sredstvima da bi osigurač izdržao struju pokretanja. sa strujom ispitivanja 1.2. vrijeme djelovanja normalnih topljivih umetaka ne smije biti manje od 10 s. izborom 240 .5: Tabela 9.3. oko 1 s. a za normalno opterećen motor povećava se na oko 0. Normalni (brzi) osigurači Prema IEC standardima vrijeme djelovanja normalnih topljivih umetaka mora biti kraće od vrijednosti u Tabeli 9. čija nazivna struja ima blisku vrijednost nazivnoj struji motora.1. koju treba dovesti na nazivnu brzinu okretanja. vrijeme da se dostigne puna brzina iznosi znatno duže. npr.5 s dok za motore sa većom masom.75 puta nazivna struja.01 0. Me usobna nezamjenjivost i zaštita od slučajnog dodira dijelova pod naponom ne moraju biti obezbje eni konstrukcijom. Osigurači tipa N To je osigurač koji se sastoji od dvije osnove i topljivog umetka sa „nožastim“ kontaktima. Sa povečanjem brzine obrtaja struja opada u prvo vrijeme postepeno.3. Iz ovog posmatranja uočava se da će brzi osigurač.Podjela osigurača po karakteristikama djelovanja A.5 × I n dok je vrijeme djelovanja od 16 do 28 sekundi u ovisnosti od vrijednosti nominalne struje umetka.20 0.1. neizostavno pregorjeti prije nego što struja pokretanja opadne na vrijednost nazivne struje.

Bolje iskorištavanje provodnika postiže se izborom tromih i inertnih umetaka. Jači osigurač povlači zamjenu provodnika većeg presjeka. Ovo znači da brzi umetak ne može osigurati sijalično električno kolo ako njegovo nazivno opterečenje odgovara nazivnoj struji osigurača. jer je uzet veći presjek zbog većeg osigurača. Zbog ovoga se mora birati umetak za jaču struju. 241 . Ultrabrzi osigurači Prema IEC standardu u elektronskim ure ajima za zaštitu od kratkih spojeva upotrebljavaju se ultrabrzi osigurači koji se najčešće stavljaju redno (serijski) sa diodama i tiristorima. koji je imao već dovoljnu dimenziju. tada nastupa strujni udar. C. B. a sada je povećan samo zbog umetka za jaču struju. sa strujom ispitivanja 5 puta nazivna struja. ali je dovoljno da se istopi žica u brzom umetku. zbog čega pri uključivanju sijalice pojavljuje se struja deset puta veća od nazivne vrijednosti. Iz ovog se zaključuje da je provodnik neiskorišten. a samim tim mora se povećati i presjek provodnika. Iz gornjeg se može zaključiti da brzi umetci imaju mahanu što ne dozvoljavaju dobro iskorištenje presjeka provodnika. Upotreba tromih umetaka dolazi u obzir zbog slijedećih pojava: uključi li se veće sijalično opterečenje ili električni motor. strujni udar nastupa zbog manjeg otpora koji ima sijalično vlakno u hladnom stanju. što opet vodi ka nedovoljnom iskorištavanju provodnika. a ovaj je uzet u većoj dimenziji da osigura istovremeno uključivanje većeg sijaličnog opterečenja. Tako er. U prvom slučaju. Vrijeme trajanja ove udarne struje iznosi ispod desetog dijela sekunde.osigurača za puštanje motora u rad. Ova razlika otpora dostiže i desetorostruke vrijednosti. vrijeme djelovanja topljivih umetaka ne smije biti duže od 6 s. Tromi osigurači Prema IEC standardu vrijeme djelovanja tromih topljivih umetaka mora biti duže od vrijednosti datih u predhodnoj tabeli. a sa isijavanjem vlakna naglo opada na nazivnu vrijednost.

NVO osigurači ili visokoučinski osigurači) Razvojem razvodnih mreža dolazi se do mreža velikih snaga u raznovrsnim industrijskim pogonima. 10. Automatski osigurači Mahana topljivih osigurača u kućnim i fabričkim instalacijama je ta što se umetak. U slučaju da se nema pri ruci odgovarajući umetak. Osigurači velike prekidne moći (tzv.D. 600 i 900 V a za struje u granicama od 2 do 1250 A. već zahtijeva vrijeme za izmenu. čime u stvari osigurač gubi na svome značaju. upotrebljava se bakarna žica. 380. 16. mora mijenjati. Tabela 9. Ove dimenzije uvjetuju drugu konstrukciju topljivih osigurača od one koja je razra ena za instalacione topljive osigurače. zbog čega prilikom jakih kratkih spojeva u kućnim instalacijama dolazi do isključenja glavnog osigurača ili priključnog osigurača na mreži. označavaju se sa „NV“ – niskonaponski visokoučinski. 500. a pored toga i držanje rezervnog umetka. 242 . Tabela 9.6.6. 20 i 25 A i napone 220 i 380 V. Ove mahane osigurača otklonjene su konstrukcijom instalacionog automatskog osigurača. obično pravougaonog oblika pa se nazivaju i „cjevastim osiguračima“. Inastalacioni automatski osigurači su elementi koji prekidaju električno kolo pri odre enom opterečenju a da se ne vrši uništavanje materijala. kada pregori. Ovom se zahtjevu udovoljilo razvojem topljivih osigurača velike prekidne moći. Njihov topljivi umetak ima oblik cijevi. U tim instalacijama javlja se potreba da osigurači budu znatno iznad 200 A. kao i da snage prekida budu veće. Zbog velike prekidne moći ovi se osigurači nazivaju i „visokoučinskim osiguračima“. Nazivne struje u A osnove osigurača topljiva umetka 2 4 8 10 32 12 16 20 25 32 40 63 50 63 80 100 160 125 160 200 250 (224) 250 315 400 (355) 400 500 630 630 1000 1000 1250 1250 Vrijednosti u zagradama treba izbjegavati Nov umetak ne samo da košta. Prema IEC i drugim standardima ovi se osigurači upotrebljavaju za napone 220. Ovi se osigurači izra uju za struje: 6.

9 In 1.2. Radna karakteristika nadstrujnog zaštitnog uredjaja (osigurača). koji štiti vod od preopterećenja. zbog čega se povećava prelazni otpor (R) na kontaktima. gdje su IB –pogonska struja strujnog kruga.6 In 9.1 In 1. In –nazivna struja zaštitnog uredjaja. Koriste se slijedeće vrste 243 . a ta vrijednost mora biti manja od trajno dozvoljene struje provodnika ( I z ). mora ispuniti dva uvjeta: IB ≤In≤Iz . Ispitna struja za osigurače Nazivna struja In (A) do 4 od 4 do 10 od 10 do 25 od 25 Veća ispitna struja I2 (A) 2. Pogrešan izbor osigurača izaziva slijedeće probleme: -onemogućuje zaštitne mjere od previsokog napona dodira. 9. -preopterečenjem vodiča.3. Prekidom strujnog kola smanjuje se dodirna površina izme u kontakata prekidača. može nastati požar. Ako se ne primjeni princip selektivnosti.Automatski osigurač izdržava strujne udare i opterečenja sve dok oni ne postanu opasni po zaštićeni provodnik. dogodiće se da zbog male greške na perifernom potrošaču jači osigurač izbaci veći dio objekta. čime omogućava dobro iskorištenje provodnika.7.75 In 1.45 Iz .1. a time prekomjernim zagrijavanjem.7. Tabela 9. Vrijeme isključenja osigurača mora biti takvo da osigurač izdrži odgovarajuću struju pokretanja potrošača. PREKIDAČI Prekidač je element sa kojim se ručno ili automatski uključuje ili isključuje strujno kolo. i I2≤1. Za gl-osigurače i LS prekidače tipa L struja I2 je definirana u Tabeli 9. Pri upotrebi osigurača mora se vrijeme njegovog isključenja tako podesiti da osigurač ne isključi strujni krug pri pokretanju potrošača. Iz – trajno podnosiva struja voda.Izbor osigurača u niskonaponskim inastalacijama Struja provodnika pri normalnom radu električne instalacije ( I B ) mora biti manja od nazivne struje osigurača ili nazivne vrijednosti struje djelovanja ure aja za zaštitu od preopterećenja strujnog kola provodnika ( I n ). i I2 –struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uredjaja (veća ispitna struja).

dvopolni prekidač..prekidača (instalacionih sklopki): taster (tipkalo).5 mm 2 koji imaju po tri provodnika. su date sheme spajanja jednopolnog prekidača i sijalice. jednopolni prekidač sa regulacijom.4. Slika 9. Koriste se prekidači (sklopke) sa slijedećim strujama: 6A.6. Slika 9. Uz prekidače se koriste ure aji: impulsni automat i stubišni automat. jednopolni prekidač.3.5. tropolni prekidač. Taster (tipkalo) se koristi za uključenje električnog zvona i za davanje signala impulsnom i stubišnom automatu. 16A i 25A.5. Način spajanja je dat na Slici 9. serijski prekidač. Oznake jednopolnog prekidača date su na Slici 9. zidnih električnih grijalica. izmjenični prekidač i križni prekidač. 10A.3. Slika 9. Jednopolni prekidač Na Slici 9.4. Sheme spajanja jednopolnog prekidača i sijalice Za spajanje se koriste ili kabel PP-Y 3x1. Oznake tipkala na dvopolnoj i jednopolnoj shemi su date na Slici 9. 244 .5 mm 2 ili PP/R 3x1. Taster (tipkalo) Jednopolni prekidač se koristi za uključenje rasvjete. ventilatora itd.

Dvopolni prekidač 245 .. a neutralni vodič na navoj.9. Pri spajanju sijaličnog grla faza se spaja na središnji kontakt grla.8. a najčešće se koriste za uključivanje zidnih grijalica. Posebna vrsta jednopolnih prekidača su potezni prekidači čija je oznaka data na Slici 9. Slika 9.6. Ovi prekidači se ponekada zovu potamnjivači. Obično se izvodi sa polugom (kip prekidač) . Potezni prekidač Oni se smiju ugra ivati i u kupatilima. Potamnjivač Dvopolni prekidač se koristi za uključivanje bojlera. Slika 9. Slika 9. Oznaka jednopolnog prekidača sa ugra enom regulacijom jačine svjetlosti data je na Slici 9.7.9. Prekidač se obavezno postavlja u faznom vodiču.7.8.Slika 9... Oznake dvopolnog prekidača date su na Slici 9..

Serijski prekidač Sheme spajanja dvije sijalice i serijskog prekidača date su na Slici 9.. Slika 9.10.Tropolni prekidač se koristi za uključenje trofaznih potrošača.11.13. Oznake tropolnog prekidača date su na Slici 9.12. Sheme spjanja dvije sijalice i serijskog prekidača Shema serijske sklopke data je na Slici 9. Slika 9.12. Shema serijske sklopke 246 .. Slika 9.11.. Oznake serijskog prekidača date su na Slici 9. Slika 9.10. Tropolni prekidač Serijski (dvostruki) prekidač se koristi kada je potrebno sa jednog mjesta uključivati dva potrošača.13.

Način spajanja dat je na Slici 9. Slika 9. Da bismo tu sijalicu mogli upaliti i ugasiti i na početku i na kraju hodnika.15.Stubišta i hodnici su često osvjetljeni jednom sijalicom. Slika 9. konstruirani su izmjenični prekidači. Sheme spajanja sijalice i dva izmjenična prekidača Sijalica se spaja kablom sa tri žile. Oznake naizmjeničnog prekidača date su na Slici 9.16. odnosno stubišta. a razvodne kutije i prekidači kablom sa pet žila.14.14. Izmjenični prekidač Sheme spajanja sijalice i dva izmjenična prekidača date su na Slici 9. 247 .15. Slika 9.16.

17. Jednopolna i dvopolna šema spajanja križnog i dva izmjenična prekidača date su na Slici 9. Funkcija križnog prekidača Kao što se vidi on omogućava ukrštanje vodiča. Danas se jako malo koriste.20.19. jer su ih istisnuli impulsni i stubišni automati. Slika 9.17. Slika 9.18. Oznake križnog prekidača date su na Slici 9. Križni prekidač Funkcija križnog prekidača data je na Slici 9.19. Slika 9.Shema izmjenične sklopke data je na Slici 9. 248 .18. Shema izmjenične sklopke Križni prekidači su konstruirani da bi se na stubištima i hodnicima mogla paliti rasvjeta sa tri mjesta.

23. Sheme spajanja križnog i dva izmjenična prekidača Električna shema križnog i dva izmjenična prekidača data je na Slici 9.20. Električna shema križnog i dva izmjenična prekidača Shema križne i izmjenične sklopke data je na Slici 9.22.22. Slika 9.21. 249 . Slika 9. Shema križne i izmjenične sklopke Shema spajanja komplet sklopki za kupaonicu data je na slici 9.Slika 9.21.

Koristi se u stubištima. hodnicima. a narednim pritiskom gasi. Jednim pritiskom na tipkalo sijalica se pali. Šeme spajanja impulsnog automata i tri tipkala date su na Slici 9.Slika 9. predsobljima i holovima. U ovom primjeru su spojena tri tipkala mada se može spojiti proizvoljan broj tipkala.24.23. Impulsni automati se konstruiraju na bazi bistabilnog multivibratora. Sheme spajanja impulsnog automata i tri tipkala 250 .24. Sijalice se pale i gase pritiskom na tipkalo. Slika 9. Shema spajanja komplet sklopki za kupaonicu Impulsni automat (impulsni prekidač) je ure aj koji omogućuje da se sa više mjesta može upaliti i ugasiti jedna sijalica.

Slika 9. Stubišni automat Shema spajanja stubišne rasvjete data je na Slici 9.Stubišni automat se spaja na potpuno isti način kao impulsni automat.25. Shema spajanja stubišne rasvjete 251 . Oznaka stubišnog automata data je na Slici 9.26.26. Slika 9. Za razliku od impulsnog automata stubišni automat nakon odre enog vremena automatski isključi rasvjetu.25.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful