9. ELEKTRIČNE KOMPONENTE INSTALACIJA 9. 1.

OSIGURAČI Zaštita provodnika od nedozvoljenog opterečenja, bilo namjernog ili slučajnog ili opterečenja kratkim spojem, rješena je upotrebom osigurača koji se stavljaju na početku provodnika u smjeru dolaska struje (Slika 9.1).

Slika 9.1. Osigurač se montira iza prekidača: 1- jednopolni, 2-dvopolno, 3-tropolno osiguranje Ukoliko se u instalaciji, neposredno pored osigurača, postavlja i prekidač, savjetuje se da se osigurač postavi iza prekidača, jer se tada osigurač mjenja pri otvorenom prekidaču i nije pod naponom (Slika 9.1.). Pri upotrebi automatskih prekidača osigurač se obavezno postavlja iza ovog prekidača. Zaštita se može izvesti za dvožičnu mrežu dvopolno ili jenopolno. Za trofaznu struju „nula“ se ne stavlja pod zaštitu. Osigurač vrši zaštitu provodnika prekidom strujnog kola u kome je montiran. Ovaj prekid može se vršiti topljenjem umetka u osiguraču, elektromagnetnim dejstvom ili termičkim dejstvom kojim se savija bimetalna traka. Prema načinu prekidanja strujnog kola u osiguraču oni se dijele na: topljive i automatske. Prema IEC i drugima važećim standardima osigurači u instalacijama treba da budu tako konstruisani: -da se prekid kola vrši u zatvorenom vatrostalnom prostoru, -da osigurač ima uočljiv pokazivač prekida, i -da je osigurana strujna nezamjenljivost.

234

9. topljivi umetak). Za obje kordinate koriste se logaritamska podjela. Ukoliko nije navedeno. Karakteristike vrijeme-struja daju se za trajanje topljenja duže od 0.1. podrazumjeva se da se karakterisike odnose na temperaturu okolnog zraka od 20° C.1250 Nazivna struja držača osigurača mora biti izabrana iz niza nazivnih struja topljivih umetaka ako nije drugačije navedeno u posebnim standardima za odre enu vrstu osigurača. U vezi sa djelovanjem topljivog umetka definiraju se konvencionalno vrijeme i konvencionalna struja. To znači da nazivni napon topljivog umetka može biti različit (veći) od nazivnog napona držača osigurača u kojem će topljivi umetak biti upotrijebljen. Nazivne struje osigurača Niz nazivnih struja osigurača (A) 2 – 4 – 6 – 8 – 10 – 12 – 16 – 20 – 25 – 32 – 40 – 50 – 63 – 80 – 100 – 125 – 160 – 200 – 250 – 315 – 400 – 500 – 630 – 800 – 1000 . za odre eni topljivi umetak. Pri tome razlikuju se: 235 .1 s. Tabela 9. Struja se predstavlja na apcisi. kao i.1. a vrijeme na ordinati.2.Osnovne nazivne karakteristike osigurača su sljedeće Nazivni napon osigurača je najniža vrijednost nazivnog napona njegovih dijelova (držač osigurača. Karakteristike vrijeme-struja topljivog umetka ovisi od konstrukcije. Standardne vrijednosti nazivnih napona pobrojane su u Tabeli 9. Nazivni naponi osigurača Nazivni naponi za osigurače naizmjenične struje (V) 120 208 220 (230) 240 277 380 (400) 415 480 500 600 660(690) Nazivni naponi za osigurače jednosmjerne struje (V) 110 125 220 250 440 460 500 600 750 Nazivna struja topljivog umetka i držača osigurača mora predstavljati vrijednosti navedene u Tabeli 9. Tabela 9. od temeprature okolnog zraka i uvjeta hla enja.1.1.2.

25 Konvencionalna struja Topljenja I f Netopljenja I f *) *) - I n < 16 16 ≤ I n ≤ 63 63 < I n ≤ 160 160 < I n ≤ 400 400< I n In 1. Vrijednost najmanje nazivne moći prekidanja utvr ene su u posebnim standardima za odre enu vrstu osigurača.konvencionalna struja topljenja ( I f ) .3.utvr ena vrijednost struje.3.Ugradnja osigurača Osigurač se ne smije postavljati u neutralni provodnik jednofaznih ili višefaznih strujnih kola. Tabela 9. kad su izloženi dijelovi me usobno povezani pri pojavi druge greške. kao i na svim mjestima na kojima se smanjuje presjek provodnika.2.konvencionalna struja netopljenja ( I nf ) . i . 9. Nazivna moć prekidanja daje proizvo ač u odnosu na nazivni napon.utvr ena vrijednost struje koja izaziva djelovanje topljivog umetka tokom utvr enog (konvencionalnog) vremena. U TN sistemima napajanja. Konvencionalna vremena i konvencionalne struje za topljive umetke Nazivna struja I n (A) Konvencionalno vrijeme (h) 1 1 2 3 4 1. Konvencionalna vremena i konvencionalne struje nalaze se u Tabeli 9.6 In Napomena: *) vrijednosti za nazivne struje manje od 16 A nisu utvr ene Nazivna moć prekidanja topljivog umetka je vrijednost (efektivna za naizmjeničnu struju) očekivane struje koje osigurač može da prekine za dati napon pod odre enim uvjetima. koju topljivi umetak može da podnese tokom utvr enog (konvencionalnog) vremena bez topljenja. mora se postavljati na početku svakog strujnog kola.1. osigurač kao ure aj za zaštitu od preopterečenja. kao i na svim mjestima na kojim se smanjuje presjek provodnika. osigurač kao zaštitni ure aj od prekomjerne struje koji služi kao zaštita od indirektnog dodira automatskim isključivanjem napajanja. 236 . mora se postavljati na početku svakog strujnog kola. Ogranci od kabelskih i nadzemnih niskonaponskih mreža osiguravaju se pri ulasku u mrežu. U IT sistemima napajanja.

struja kratkog spoja načelno se izvodi na taj način što se izabrano mjesto provodnika namjerno oslabi ubacivanjem komada tanke žice. -D III. u općem slučaju. konstrukciji.Klasifikacija osigurača Prema načinu prekidanja strujnog kola u osiguraču oni se dijele na: topljive i automatske. Ova žica je od srebra. Svaki od ovih oblika ima četiri osnovna dijela: podnožje. koji se neosredno ugra uju na neke prijemnike.minijaturni osigurači. Pri opterečenju ova se žica zagrije i istopi. Prema IEC standardu i drugim važećim standardima izradjuju se četiri veličine podnožja osigurača za četiri vrijednosti nazivnih struja.9. 9. kalibracioni prsten. karakteristikama djelovanja. .instalacioni topljivi osigurači tipa D. umetak i kapu. 380 i 415 V (prema IEC standardu) isključivo za jednosmjerne ili isključivo naizmjenične ili obje vrste struja a za jačine struje do 100 A. U praksi se još uvijek masovno koriste stare oznake osigurača sa topljivim umetkom (skraćeno: osigurači). 240. U konstruktivnom pogledu topljivi osigurači izra uju se u slijedećim vrijednostima: .1. koji se nazivaju instalacionim osiguračima na zavrtanj. -D IV. 237 . cinka ili drugog metala ili legure.3. zbog čega se ovakav osigurač naziva topljivim osiguračem. Izradjuju se u dva osnovna oblika za priključak sa prednje i sa zadnje strane. Prema IEC i drugima važećim standardima osigurači se.inastalacioni osigurači tipa B.1.3. i to: -D II. Ova se tanka žica istopi prije nego što zaštićen provodnik dobije nedozvoljenu temperaturu.1. Klasifikacija topljivih umetaka osigurača Topljivi umetak (element koji se zamjenjuje poslije djelovanja osigurača) jeste dio osigurača koji treba da se istopi kada osigurač proradi. Podjela osigurača prema konstrukciji (topljivi instalacioni osigurači) Zaštita provodnika od preopterečenja tj. Često se nazivaju instalacionim osiguračima. i -D V. koji se nazivaju i instalacionim visokoučinskim osiguračima ili NV-osiguračima. i 2. . i . koji se nazivaju i osiguračima sa lamelom.nisko naponski topljivi osigurači velike prekidne moći. Osigurači tipa D Osigurači tipa D upotrebljavaju se u kućnim električnim instalacijama i napravama za napone 220. dijele prema: 1.

podnožje za ugra ivanje npr.podnožje za vazdušni vod. Ova je površina obojena propisanom bojom koja odgovara nazivnoj struji. Tako er se i topljivi umetci označavaju bojama. . Tabela 9. Boje kalibracionog prstena ili boje topljivih umetaka osigurača Nazivna struja držača (A) Topljivi umetak Nazivna struja Boja umetka ružičasta 2 sme a 4 zelena 6 crvena 10 siva 16 plava 20 žuta 25 siva 35 bijela 50 bakra 63 srebrena 80 crvena 100 žuta 125 bakra 160 plava 200 ≤ 25 63 100 200 238 . . Kalibracioni prsten ima na gornjoj površini označenu visinu nazivnog napona i nnazivne jačine struje. u razne aparate za domaćinstva.Prema veličini podnožja odredjuje se i veličina osigurača. 4. Upotrebljava se za razvodne table sa šemiranjem na prednjoj površini ali se na tabli buše otvori za dovodne provodnike. Boje treba da spriječe umetanje topljivih umetaka veće nazivne struje nego što odgovara prstenu montiranom u držaču (osnovi). koje odgovaraju i boji kalibracionog prstena.4. . Standardne boje topljivih umetaka i kalibracionog prstena navedene su u Tabeli 9. Podnožje D V izra uje se za nominalne struje do 100 A.podnožje za priključivanje sa prednje strane (univerzalno podnožje ili UZ).podnožje za priključivanje sa zadnje strane (TZ podnožje). Podnožje D II izra uje se za struju od 25 A. Podnožje D III izra uje se za struje do 63 A zbog čega ima nešto veće dimenzije. u razvodna postrojenja i sl. Prema IEC standardima kalibracioni prsten je dio osigurača koji služi za spriječavanje zamjenljivosti. Prema namjeni ili po obliku razlikuju se sljedeća podnožja osigurača: . Upotrebljava se za kućne priključke. Upotrebljava se za razvodne table kada se priljučak izvodi iza table. Kalibracioni prsten je zamjenljivi dio podnožja osigurača.

što je omogućeno s obzirom da takva zamjena ne predstavlja nikakvu opasnost. niti se može kapa da uvrne. dobijaju veće prečnike šupljine kalibracionog prstena i prečnike vrata umetka. Ovo se postiže na taj način što topljivi osigurači tipa D. Sigurnost protiv kratkog spoja je svojstvo osigurača da bez mehaničkog i termičkog razaranja elemenata osigurača izdrži struju kratke veze u kolu u kome je osigurač uključen. Oznaka „D“ u nazivu instalacionih osigurača pokazuje da je strujna nezamjenjivost postignuta upotrebom raznih dijametara. dok su struje kratkog spoja od 250 do 12 000 A 9. Selektivnost osigurača je svojstvo osigurača da pregori uvijek prije od druge redno vezane topljive žice za nazivnu struju slijedećeg stepena. koja spriječava da se u podnožju osigurača uspostavi kontakt izme u umetka i kalibracionog prstena ukoliko je kalibracioni prsten namjenjen za veću struju od umetka.1. Strujna nezamjenljivost je konstrukciona osobina osigurača ipa D. (D). Struja snage prekida je znatno manja od struje kratkog spoja. ne može da u e u kalibracioni prsten za manju nominalnu struju. Strujna nezamjenjivost je postignuta odre enim dimenzijama kape za svaku vrijednost nazivne struje. umetak za veću nominalnu struju. Standardni nominalni napon ovih osigurača je 250 V. Osigurač tipa B Osigurači tipa B su kalibracioni osigurači. za jače struje. a da se ne izazove mehaničko i termičko razaranje elemenata osigurača. 2. 31. koji se sastoje od dvije cilindrične kapice i topljivog umetka (slijedeća slika). Ona iznosi od 4 do 16 kA. 10. kalibracionog prstena i vrata umetka. Ali obrnuto: u odre eni prsten mogu se staviti svi umetci manje vrijednosti.2. Slika 9. 239 . Izborom ovih konstrukcionih dimenzija. Snaga prekida je ona snaga sa najvećom strujom koju osigurač može da prekine pod nazivnim naponom i to najvećom strujom. umetak za 10 A mora pregorjeti prije umetka od 16 A.3.Karakteristični podaci za osigurače tipa D Strujna staza je strujno kolo u osiguraču kroz koje prolazi struja. Npr. Umetak osigurača tipa B Izra uju se samo za naizmjeničnu struju.5 i 63 A. 16. nominalne struje: 5. kao i da se ne pojavi trajan luk i izbijanje plamena.

5.2.35 s. zatim naglo. oko 1 s. a za normalno opterećen motor povećava se na oko 0.35 0. 9. Osigurači tipa N To je osigurač koji se sastoji od dvije osnove i topljivog umetka sa „nožastim“ kontaktima.10 0. Topljivi umetak odre ene nazivne struje ne može se zamjeniti topljivim umetkom veće nazivne struje bez zamjene kape. Pripadaju kategoriji osigurača kojima rukuju stručno osposobljena lica (osigurači za primjenu u industriji).5 × I n dok je vrijeme djelovanja od 16 do 28 sekundi u ovisnosti od vrijednosti nominalne struje umetka. Pri uključivanju električnih motora struja pri pokretanju asinhronih motora sa kratko vezanim rotorom dostiže 4 do 8 puta veću vrijednost od nazivne struje.5 s dok za motore sa većom masom. sa strujom ispitivanja 1.50 Tako er.3. Sa povečanjem brzine obrtaja struja opada u prvo vrijeme postepeno. npr. jer su topljivi umetci pristupačni i mogu biti zamjenjeni samo od strane stručno osposobljenih lica. koju treba dovesti na nazivnu brzinu okretanja. neizostavno pregorjeti prije nego što struja pokretanja opadne na vrijednost nazivne struje.5: Tabela 9. izborom 240 .20 0. Ono iznosi za neopterećen motor oko 0. 9. Nazivna struja u (A) do 4 preko 4 do 10 preko 10 do 25 preko 25 do 63 preko 63 do 100 preko 100 do 200 Vrijeme djelovanja (s) 0. zbog čega se mora birati jači osigurač ili pribjeći drugim sredstvima da bi osigurač izdržao struju pokretanja.Struja topljenja umetka za ove osigurače iznosi 2. Dijelovi pod naponom nisu pristupačni dodiru kada je osnova osigurača instalirana i priključena na normalnu upotrebu i snabdjevena topljivim umetkom i kapom. Me usobna nezamjenjivost i zaštita od slučajnog dodira dijelova pod naponom ne moraju biti obezbje eni konstrukcijom.1. čija nazivna struja ima blisku vrijednost nazivnoj struji motora. Iz ovog posmatranja uočava se da će brzi osigurač.15 0. vrijeme djelovanja normalnih topljivih umetaka ne smije biti manje od 10 s. vrijeme da se dostigne puna brzina iznosi znatno duže. Vrijeme za koje motor dostigne punu brzinu okretanja.1.01 0.3. ovisi od konstrukcije i vrste motora.75 puta nazivna struja.Podjela osigurača po karakteristikama djelovanja A. Normalni (brzi) osigurači Prema IEC standardima vrijeme djelovanja normalnih topljivih umetaka mora biti kraće od vrijednosti u Tabeli 9. odnosno vrijeme za koje struja uključivanja dostigne nazivnu vrijednost.

vrijeme djelovanja topljivih umetaka ne smije biti duže od 6 s. zbog čega pri uključivanju sijalice pojavljuje se struja deset puta veća od nazivne vrijednosti. Ultrabrzi osigurači Prema IEC standardu u elektronskim ure ajima za zaštitu od kratkih spojeva upotrebljavaju se ultrabrzi osigurači koji se najčešće stavljaju redno (serijski) sa diodama i tiristorima. Bolje iskorištavanje provodnika postiže se izborom tromih i inertnih umetaka. sa strujom ispitivanja 5 puta nazivna struja. Upotreba tromih umetaka dolazi u obzir zbog slijedećih pojava: uključi li se veće sijalično opterečenje ili električni motor. Tromi osigurači Prema IEC standardu vrijeme djelovanja tromih topljivih umetaka mora biti duže od vrijednosti datih u predhodnoj tabeli. Tako er. što opet vodi ka nedovoljnom iskorištavanju provodnika. Ova razlika otpora dostiže i desetorostruke vrijednosti. Zbog ovoga se mora birati umetak za jaču struju. U prvom slučaju. Jači osigurač povlači zamjenu provodnika većeg presjeka. a ovaj je uzet u većoj dimenziji da osigura istovremeno uključivanje većeg sijaličnog opterečenja. a sada je povećan samo zbog umetka za jaču struju. jer je uzet veći presjek zbog većeg osigurača. ali je dovoljno da se istopi žica u brzom umetku. Iz gornjeg se može zaključiti da brzi umetci imaju mahanu što ne dozvoljavaju dobro iskorištenje presjeka provodnika. tada nastupa strujni udar. strujni udar nastupa zbog manjeg otpora koji ima sijalično vlakno u hladnom stanju. Iz ovog se zaključuje da je provodnik neiskorišten. 241 . a sa isijavanjem vlakna naglo opada na nazivnu vrijednost. B. C. Vrijeme trajanja ove udarne struje iznosi ispod desetog dijela sekunde.osigurača za puštanje motora u rad. Ovo znači da brzi umetak ne može osigurati sijalično električno kolo ako njegovo nazivno opterečenje odgovara nazivnoj struji osigurača. koji je imao već dovoljnu dimenziju. a samim tim mora se povećati i presjek provodnika.

Prema IEC i drugim standardima ovi se osigurači upotrebljavaju za napone 220. već zahtijeva vrijeme za izmenu. Tabela 9. upotrebljava se bakarna žica. 10. 242 . obično pravougaonog oblika pa se nazivaju i „cjevastim osiguračima“. kao i da snage prekida budu veće. 20 i 25 A i napone 220 i 380 V. Inastalacioni automatski osigurači su elementi koji prekidaju električno kolo pri odre enom opterečenju a da se ne vrši uništavanje materijala. 16. NVO osigurači ili visokoučinski osigurači) Razvojem razvodnih mreža dolazi se do mreža velikih snaga u raznovrsnim industrijskim pogonima. a pored toga i držanje rezervnog umetka.D. mora mijenjati. Ove dimenzije uvjetuju drugu konstrukciju topljivih osigurača od one koja je razra ena za instalacione topljive osigurače. 380.6. U tim instalacijama javlja se potreba da osigurači budu znatno iznad 200 A. 600 i 900 V a za struje u granicama od 2 do 1250 A. Tabela 9. označavaju se sa „NV“ – niskonaponski visokoučinski. Njihov topljivi umetak ima oblik cijevi. 500. U slučaju da se nema pri ruci odgovarajući umetak. Ovom se zahtjevu udovoljilo razvojem topljivih osigurača velike prekidne moći. Ove mahane osigurača otklonjene su konstrukcijom instalacionog automatskog osigurača. zbog čega prilikom jakih kratkih spojeva u kućnim instalacijama dolazi do isključenja glavnog osigurača ili priključnog osigurača na mreži. kada pregori. Nazivne struje u A osnove osigurača topljiva umetka 2 4 8 10 32 12 16 20 25 32 40 63 50 63 80 100 160 125 160 200 250 (224) 250 315 400 (355) 400 500 630 630 1000 1000 1250 1250 Vrijednosti u zagradama treba izbjegavati Nov umetak ne samo da košta.6. Osigurači velike prekidne moći (tzv. Zbog velike prekidne moći ovi se osigurači nazivaju i „visokoučinskim osiguračima“. Ovi se osigurači izra uju za struje: 6. čime u stvari osigurač gubi na svome značaju. Automatski osigurači Mahana topljivih osigurača u kućnim i fabričkim instalacijama je ta što se umetak.

45 Iz . može nastati požar. i I2 –struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uredjaja (veća ispitna struja). Tabela 9. Koriste se slijedeće vrste 243 . Vrijeme isključenja osigurača mora biti takvo da osigurač izdrži odgovarajuću struju pokretanja potrošača.1 In 1.Izbor osigurača u niskonaponskim inastalacijama Struja provodnika pri normalnom radu električne instalacije ( I B ) mora biti manja od nazivne struje osigurača ili nazivne vrijednosti struje djelovanja ure aja za zaštitu od preopterećenja strujnog kola provodnika ( I n ). Pri upotrebi osigurača mora se vrijeme njegovog isključenja tako podesiti da osigurač ne isključi strujni krug pri pokretanju potrošača.1.75 In 1. zbog čega se povećava prelazni otpor (R) na kontaktima. a ta vrijednost mora biti manja od trajno dozvoljene struje provodnika ( I z ). Radna karakteristika nadstrujnog zaštitnog uredjaja (osigurača).7.9 In 1. Pogrešan izbor osigurača izaziva slijedeće probleme: -onemogućuje zaštitne mjere od previsokog napona dodira.Automatski osigurač izdržava strujne udare i opterečenja sve dok oni ne postanu opasni po zaštićeni provodnik. Ako se ne primjeni princip selektivnosti. Ispitna struja za osigurače Nazivna struja In (A) do 4 od 4 do 10 od 10 do 25 od 25 Veća ispitna struja I2 (A) 2. i I2≤1. a time prekomjernim zagrijavanjem. dogodiće se da zbog male greške na perifernom potrošaču jači osigurač izbaci veći dio objekta. PREKIDAČI Prekidač je element sa kojim se ručno ili automatski uključuje ili isključuje strujno kolo.3. In –nazivna struja zaštitnog uredjaja. mora ispuniti dva uvjeta: IB ≤In≤Iz . čime omogućava dobro iskorištenje provodnika. 9. -preopterečenjem vodiča.7. Iz – trajno podnosiva struja voda. Za gl-osigurače i LS prekidače tipa L struja I2 je definirana u Tabeli 9.2.6 In 9. koji štiti vod od preopterećenja. gdje su IB –pogonska struja strujnog kruga. Prekidom strujnog kola smanjuje se dodirna površina izme u kontakata prekidača.

serijski prekidač. Uz prekidače se koriste ure aji: impulsni automat i stubišni automat. ventilatora itd. Slika 9. izmjenični prekidač i križni prekidač. tropolni prekidač. jednopolni prekidač sa regulacijom. jednopolni prekidač. Oznake jednopolnog prekidača date su na Slici 9.3.5 mm 2 ili PP/R 3x1.5.3.4.5 mm 2 koji imaju po tri provodnika. zidnih električnih grijalica. su date sheme spajanja jednopolnog prekidača i sijalice. Jednopolni prekidač Na Slici 9.6. Koriste se prekidači (sklopke) sa slijedećim strujama: 6A. Oznake tipkala na dvopolnoj i jednopolnoj shemi su date na Slici 9.5.4. 10A. Taster (tipkalo) Jednopolni prekidač se koristi za uključenje rasvjete. Način spajanja je dat na Slici 9. Slika 9. 16A i 25A.prekidača (instalacionih sklopki): taster (tipkalo). dvopolni prekidač. 244 . Sheme spajanja jednopolnog prekidača i sijalice Za spajanje se koriste ili kabel PP-Y 3x1. Slika 9.. Taster (tipkalo) se koristi za uključenje električnog zvona i za davanje signala impulsnom i stubišnom automatu.

9.. Slika 9. Posebna vrsta jednopolnih prekidača su potezni prekidači čija je oznaka data na Slici 9. a najčešće se koriste za uključivanje zidnih grijalica.6..7. Potamnjivač Dvopolni prekidač se koristi za uključivanje bojlera. Oznake dvopolnog prekidača date su na Slici 9. Dvopolni prekidač 245 .Slika 9.8. Oznaka jednopolnog prekidača sa ugra enom regulacijom jačine svjetlosti data je na Slici 9.9. Potezni prekidač Oni se smiju ugra ivati i u kupatilima. Prekidač se obavezno postavlja u faznom vodiču.7.8. Pri spajanju sijaličnog grla faza se spaja na središnji kontakt grla. Slika 9. Ovi prekidači se ponekada zovu potamnjivači. a neutralni vodič na navoj.. Slika 9. Obično se izvodi sa polugom (kip prekidač) ..

12..13. Serijski prekidač Sheme spajanja dvije sijalice i serijskog prekidača date su na Slici 9.12.. Tropolni prekidač Serijski (dvostruki) prekidač se koristi kada je potrebno sa jednog mjesta uključivati dva potrošača.11. Sheme spjanja dvije sijalice i serijskog prekidača Shema serijske sklopke data je na Slici 9..10. Oznake serijskog prekidača date su na Slici 9. Slika 9.10.11.Tropolni prekidač se koristi za uključenje trofaznih potrošača.13. Slika 9. Oznake tropolnog prekidača date su na Slici 9. Slika 9. Slika 9. Shema serijske sklopke 246 .

247 .14. Sheme spajanja sijalice i dva izmjenična prekidača Sijalica se spaja kablom sa tri žile. Oznake naizmjeničnog prekidača date su na Slici 9.16.16. Slika 9. Slika 9. Način spajanja dat je na Slici 9.15. a razvodne kutije i prekidači kablom sa pet žila.14.15. konstruirani su izmjenični prekidači. Izmjenični prekidač Sheme spajanja sijalice i dva izmjenična prekidača date su na Slici 9.Stubišta i hodnici su često osvjetljeni jednom sijalicom. Da bismo tu sijalicu mogli upaliti i ugasiti i na početku i na kraju hodnika. odnosno stubišta. Slika 9.

19. Shema izmjenične sklopke Križni prekidači su konstruirani da bi se na stubištima i hodnicima mogla paliti rasvjeta sa tri mjesta. Slika 9.18.19. Slika 9. Križni prekidač Funkcija križnog prekidača data je na Slici 9. Jednopolna i dvopolna šema spajanja križnog i dva izmjenična prekidača date su na Slici 9.18. Danas se jako malo koriste. jer su ih istisnuli impulsni i stubišni automati.17. Oznake križnog prekidača date su na Slici 9.Shema izmjenične sklopke data je na Slici 9. Funkcija križnog prekidača Kao što se vidi on omogućava ukrštanje vodiča. 248 . Slika 9.20.17.

21. Sheme spajanja križnog i dva izmjenična prekidača Električna shema križnog i dva izmjenična prekidača data je na Slici 9. Shema križne i izmjenične sklopke Shema spajanja komplet sklopki za kupaonicu data je na slici 9. Slika 9.22.Slika 9. Električna shema križnog i dva izmjenična prekidača Shema križne i izmjenične sklopke data je na Slici 9.22.21.23. Slika 9.20. 249 .

24. Sijalice se pale i gase pritiskom na tipkalo.Slika 9. Slika 9.24. Impulsni automati se konstruiraju na bazi bistabilnog multivibratora. predsobljima i holovima. Šeme spajanja impulsnog automata i tri tipkala date su na Slici 9. Koristi se u stubištima. U ovom primjeru su spojena tri tipkala mada se može spojiti proizvoljan broj tipkala. Sheme spajanja impulsnog automata i tri tipkala 250 .23. Jednim pritiskom na tipkalo sijalica se pali. Shema spajanja komplet sklopki za kupaonicu Impulsni automat (impulsni prekidač) je ure aj koji omogućuje da se sa više mjesta može upaliti i ugasiti jedna sijalica. hodnicima. a narednim pritiskom gasi.

Oznaka stubišnog automata data je na Slici 9.25.26. Slika 9. Shema spajanja stubišne rasvjete 251 . Slika 9.25. Stubišni automat Shema spajanja stubišne rasvjete data je na Slici 9.26. Za razliku od impulsnog automata stubišni automat nakon odre enog vremena automatski isključi rasvjetu.Stubišni automat se spaja na potpuno isti način kao impulsni automat.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful