9. ELEKTRIČNE KOMPONENTE INSTALACIJA 9. 1.

OSIGURAČI Zaštita provodnika od nedozvoljenog opterečenja, bilo namjernog ili slučajnog ili opterečenja kratkim spojem, rješena je upotrebom osigurača koji se stavljaju na početku provodnika u smjeru dolaska struje (Slika 9.1).

Slika 9.1. Osigurač se montira iza prekidača: 1- jednopolni, 2-dvopolno, 3-tropolno osiguranje Ukoliko se u instalaciji, neposredno pored osigurača, postavlja i prekidač, savjetuje se da se osigurač postavi iza prekidača, jer se tada osigurač mjenja pri otvorenom prekidaču i nije pod naponom (Slika 9.1.). Pri upotrebi automatskih prekidača osigurač se obavezno postavlja iza ovog prekidača. Zaštita se može izvesti za dvožičnu mrežu dvopolno ili jenopolno. Za trofaznu struju „nula“ se ne stavlja pod zaštitu. Osigurač vrši zaštitu provodnika prekidom strujnog kola u kome je montiran. Ovaj prekid može se vršiti topljenjem umetka u osiguraču, elektromagnetnim dejstvom ili termičkim dejstvom kojim se savija bimetalna traka. Prema načinu prekidanja strujnog kola u osiguraču oni se dijele na: topljive i automatske. Prema IEC i drugima važećim standardima osigurači u instalacijama treba da budu tako konstruisani: -da se prekid kola vrši u zatvorenom vatrostalnom prostoru, -da osigurač ima uočljiv pokazivač prekida, i -da je osigurana strujna nezamjenljivost.

234

1. Tabela 9.1.1.2.1250 Nazivna struja držača osigurača mora biti izabrana iz niza nazivnih struja topljivih umetaka ako nije drugačije navedeno u posebnim standardima za odre enu vrstu osigurača.1 s. podrazumjeva se da se karakterisike odnose na temperaturu okolnog zraka od 20° C. Nazivni naponi osigurača Nazivni naponi za osigurače naizmjenične struje (V) 120 208 220 (230) 240 277 380 (400) 415 480 500 600 660(690) Nazivni naponi za osigurače jednosmjerne struje (V) 110 125 220 250 440 460 500 600 750 Nazivna struja topljivog umetka i držača osigurača mora predstavljati vrijednosti navedene u Tabeli 9. za odre eni topljivi umetak. Struja se predstavlja na apcisi. kao i. Karakteristike vrijeme-struja topljivog umetka ovisi od konstrukcije.2. Standardne vrijednosti nazivnih napona pobrojane su u Tabeli 9. Pri tome razlikuju se: 235 . To znači da nazivni napon topljivog umetka može biti različit (veći) od nazivnog napona držača osigurača u kojem će topljivi umetak biti upotrijebljen. Karakteristike vrijeme-struja daju se za trajanje topljenja duže od 0. Nazivne struje osigurača Niz nazivnih struja osigurača (A) 2 – 4 – 6 – 8 – 10 – 12 – 16 – 20 – 25 – 32 – 40 – 50 – 63 – 80 – 100 – 125 – 160 – 200 – 250 – 315 – 400 – 500 – 630 – 800 – 1000 . Ukoliko nije navedeno.1. Tabela 9. Za obje kordinate koriste se logaritamska podjela.9.Osnovne nazivne karakteristike osigurača su sljedeće Nazivni napon osigurača je najniža vrijednost nazivnog napona njegovih dijelova (držač osigurača. U vezi sa djelovanjem topljivog umetka definiraju se konvencionalno vrijeme i konvencionalna struja. a vrijeme na ordinati. od temeprature okolnog zraka i uvjeta hla enja. topljivi umetak).

3. Konvencionalna vremena i konvencionalne struje nalaze se u Tabeli 9.6 In Napomena: *) vrijednosti za nazivne struje manje od 16 A nisu utvr ene Nazivna moć prekidanja topljivog umetka je vrijednost (efektivna za naizmjeničnu struju) očekivane struje koje osigurač može da prekine za dati napon pod odre enim uvjetima. osigurač kao zaštitni ure aj od prekomjerne struje koji služi kao zaštita od indirektnog dodira automatskim isključivanjem napajanja. U TN sistemima napajanja.3.25 Konvencionalna struja Topljenja I f Netopljenja I f *) *) - I n < 16 16 ≤ I n ≤ 63 63 < I n ≤ 160 160 < I n ≤ 400 400< I n In 1.1. Konvencionalna vremena i konvencionalne struje za topljive umetke Nazivna struja I n (A) Konvencionalno vrijeme (h) 1 1 2 3 4 1.konvencionalna struja topljenja ( I f ) . mora se postavljati na početku svakog strujnog kola. Vrijednost najmanje nazivne moći prekidanja utvr ene su u posebnim standardima za odre enu vrstu osigurača. kad su izloženi dijelovi me usobno povezani pri pojavi druge greške. Ogranci od kabelskih i nadzemnih niskonaponskih mreža osiguravaju se pri ulasku u mrežu.utvr ena vrijednost struje.utvr ena vrijednost struje koja izaziva djelovanje topljivog umetka tokom utvr enog (konvencionalnog) vremena. Nazivna moć prekidanja daje proizvo ač u odnosu na nazivni napon. U IT sistemima napajanja. mora se postavljati na početku svakog strujnog kola. kao i na svim mjestima na kojima se smanjuje presjek provodnika.2. koju topljivi umetak može da podnese tokom utvr enog (konvencionalnog) vremena bez topljenja.konvencionalna struja netopljenja ( I nf ) .Ugradnja osigurača Osigurač se ne smije postavljati u neutralni provodnik jednofaznih ili višefaznih strujnih kola. osigurač kao ure aj za zaštitu od preopterečenja. 236 . 9. i . kao i na svim mjestima na kojim se smanjuje presjek provodnika. Tabela 9.

minijaturni osigurači. Podjela osigurača prema konstrukciji (topljivi instalacioni osigurači) Zaštita provodnika od preopterečenja tj. Izradjuju se u dva osnovna oblika za priključak sa prednje i sa zadnje strane. U praksi se još uvijek masovno koriste stare oznake osigurača sa topljivim umetkom (skraćeno: osigurači). -D III. Pri opterečenju ova se žica zagrije i istopi. koji se neosredno ugra uju na neke prijemnike. Prema IEC standardu i drugim važećim standardima izradjuju se četiri veličine podnožja osigurača za četiri vrijednosti nazivnih struja. koji se nazivaju instalacionim osiguračima na zavrtanj. karakteristikama djelovanja. . dijele prema: 1. i to: -D II. 9. koji se nazivaju i osiguračima sa lamelom. Osigurači tipa D Osigurači tipa D upotrebljavaju se u kućnim električnim instalacijama i napravama za napone 220. Ova žica je od srebra. i 2. struja kratkog spoja načelno se izvodi na taj način što se izabrano mjesto provodnika namjerno oslabi ubacivanjem komada tanke žice.1. kalibracioni prsten. u općem slučaju. U konstruktivnom pogledu topljivi osigurači izra uju se u slijedećim vrijednostima: .nisko naponski topljivi osigurači velike prekidne moći. Često se nazivaju instalacionim osiguračima. koji se nazivaju i instalacionim visokoučinskim osiguračima ili NV-osiguračima. Ova se tanka žica istopi prije nego što zaštićen provodnik dobije nedozvoljenu temperaturu. i . 240. konstrukciji.1. . umetak i kapu. 237 .3. -D IV. zbog čega se ovakav osigurač naziva topljivim osiguračem.Klasifikacija osigurača Prema načinu prekidanja strujnog kola u osiguraču oni se dijele na: topljive i automatske. Prema IEC i drugima važećim standardima osigurači se.1. 380 i 415 V (prema IEC standardu) isključivo za jednosmjerne ili isključivo naizmjenične ili obje vrste struja a za jačine struje do 100 A.instalacioni topljivi osigurači tipa D.3. Klasifikacija topljivih umetaka osigurača Topljivi umetak (element koji se zamjenjuje poslije djelovanja osigurača) jeste dio osigurača koji treba da se istopi kada osigurač proradi.inastalacioni osigurači tipa B.9. i -D V. cinka ili drugog metala ili legure. Svaki od ovih oblika ima četiri osnovna dijela: podnožje.

Prema namjeni ili po obliku razlikuju se sljedeća podnožja osigurača: . Podnožje D V izra uje se za nominalne struje do 100 A. Kalibracioni prsten je zamjenljivi dio podnožja osigurača. koje odgovaraju i boji kalibracionog prstena. Tabela 9. Upotrebljava se za razvodne table sa šemiranjem na prednjoj površini ali se na tabli buše otvori za dovodne provodnike. Ova je površina obojena propisanom bojom koja odgovara nazivnoj struji. Boje kalibracionog prstena ili boje topljivih umetaka osigurača Nazivna struja držača (A) Topljivi umetak Nazivna struja Boja umetka ružičasta 2 sme a 4 zelena 6 crvena 10 siva 16 plava 20 žuta 25 siva 35 bijela 50 bakra 63 srebrena 80 crvena 100 žuta 125 bakra 160 plava 200 ≤ 25 63 100 200 238 .podnožje za vazdušni vod. u razne aparate za domaćinstva. Tako er se i topljivi umetci označavaju bojama.podnožje za priključivanje sa zadnje strane (TZ podnožje). . Upotrebljava se za kućne priključke.podnožje za priključivanje sa prednje strane (univerzalno podnožje ili UZ). Podnožje D III izra uje se za struje do 63 A zbog čega ima nešto veće dimenzije.4. Kalibracioni prsten ima na gornjoj površini označenu visinu nazivnog napona i nnazivne jačine struje.Prema veličini podnožja odredjuje se i veličina osigurača. Upotrebljava se za razvodne table kada se priljučak izvodi iza table. . Boje treba da spriječe umetanje topljivih umetaka veće nazivne struje nego što odgovara prstenu montiranom u držaču (osnovi). Prema IEC standardima kalibracioni prsten je dio osigurača koji služi za spriječavanje zamjenljivosti. . u razvodna postrojenja i sl. 4.podnožje za ugra ivanje npr. Standardne boje topljivih umetaka i kalibracionog prstena navedene su u Tabeli 9. Podnožje D II izra uje se za struju od 25 A.

umetak za 10 A mora pregorjeti prije umetka od 16 A. Osigurač tipa B Osigurači tipa B su kalibracioni osigurači.3.1. 16. što je omogućeno s obzirom da takva zamjena ne predstavlja nikakvu opasnost. Standardni nominalni napon ovih osigurača je 250 V. dok su struje kratkog spoja od 250 do 12 000 A 9.Karakteristični podaci za osigurače tipa D Strujna staza je strujno kolo u osiguraču kroz koje prolazi struja. koja spriječava da se u podnožju osigurača uspostavi kontakt izme u umetka i kalibracionog prstena ukoliko je kalibracioni prsten namjenjen za veću struju od umetka. 31. Snaga prekida je ona snaga sa najvećom strujom koju osigurač može da prekine pod nazivnim naponom i to najvećom strujom. Strujna nezamjenjivost je postignuta odre enim dimenzijama kape za svaku vrijednost nazivne struje. 10. kao i da se ne pojavi trajan luk i izbijanje plamena. nominalne struje: 5.2. ne može da u e u kalibracioni prsten za manju nominalnu struju. niti se može kapa da uvrne. 239 . 2. Ona iznosi od 4 do 16 kA. Oznaka „D“ u nazivu instalacionih osigurača pokazuje da je strujna nezamjenjivost postignuta upotrebom raznih dijametara. umetak za veću nominalnu struju. Sigurnost protiv kratkog spoja je svojstvo osigurača da bez mehaničkog i termičkog razaranja elemenata osigurača izdrži struju kratke veze u kolu u kome je osigurač uključen. Slika 9. a da se ne izazove mehaničko i termičko razaranje elemenata osigurača.5 i 63 A. Umetak osigurača tipa B Izra uju se samo za naizmjeničnu struju. Strujna nezamjenljivost je konstrukciona osobina osigurača ipa D. za jače struje. Ovo se postiže na taj način što topljivi osigurači tipa D. koji se sastoje od dvije cilindrične kapice i topljivog umetka (slijedeća slika). dobijaju veće prečnike šupljine kalibracionog prstena i prečnike vrata umetka. Npr. (D). kalibracionog prstena i vrata umetka. Selektivnost osigurača je svojstvo osigurača da pregori uvijek prije od druge redno vezane topljive žice za nazivnu struju slijedećeg stepena. Izborom ovih konstrukcionih dimenzija. Ali obrnuto: u odre eni prsten mogu se staviti svi umetci manje vrijednosti. Struja snage prekida je znatno manja od struje kratkog spoja.

9. Sa povečanjem brzine obrtaja struja opada u prvo vrijeme postepeno. Ono iznosi za neopterećen motor oko 0. vrijeme djelovanja normalnih topljivih umetaka ne smije biti manje od 10 s. 9.2. izborom 240 .3.15 0.5: Tabela 9.Podjela osigurača po karakteristikama djelovanja A.75 puta nazivna struja. neizostavno pregorjeti prije nego što struja pokretanja opadne na vrijednost nazivne struje. Vrijeme za koje motor dostigne punu brzinu okretanja. sa strujom ispitivanja 1. jer su topljivi umetci pristupačni i mogu biti zamjenjeni samo od strane stručno osposobljenih lica. Topljivi umetak odre ene nazivne struje ne može se zamjeniti topljivim umetkom veće nazivne struje bez zamjene kape.50 Tako er. Dijelovi pod naponom nisu pristupačni dodiru kada je osnova osigurača instalirana i priključena na normalnu upotrebu i snabdjevena topljivim umetkom i kapom. odnosno vrijeme za koje struja uključivanja dostigne nazivnu vrijednost. Me usobna nezamjenjivost i zaštita od slučajnog dodira dijelova pod naponom ne moraju biti obezbje eni konstrukcijom.5 s dok za motore sa većom masom.3. ovisi od konstrukcije i vrste motora. čija nazivna struja ima blisku vrijednost nazivnoj struji motora.5.35 0.Struja topljenja umetka za ove osigurače iznosi 2. Pripadaju kategoriji osigurača kojima rukuju stručno osposobljena lica (osigurači za primjenu u industriji). koju treba dovesti na nazivnu brzinu okretanja. Pri uključivanju električnih motora struja pri pokretanju asinhronih motora sa kratko vezanim rotorom dostiže 4 do 8 puta veću vrijednost od nazivne struje. vrijeme da se dostigne puna brzina iznosi znatno duže. Normalni (brzi) osigurači Prema IEC standardima vrijeme djelovanja normalnih topljivih umetaka mora biti kraće od vrijednosti u Tabeli 9.01 0. Nazivna struja u (A) do 4 preko 4 do 10 preko 10 do 25 preko 25 do 63 preko 63 do 100 preko 100 do 200 Vrijeme djelovanja (s) 0. zatim naglo. a za normalno opterećen motor povećava se na oko 0. npr. Osigurači tipa N To je osigurač koji se sastoji od dvije osnove i topljivog umetka sa „nožastim“ kontaktima. zbog čega se mora birati jači osigurač ili pribjeći drugim sredstvima da bi osigurač izdržao struju pokretanja.35 s. Iz ovog posmatranja uočava se da će brzi osigurač. oko 1 s.5 × I n dok je vrijeme djelovanja od 16 do 28 sekundi u ovisnosti od vrijednosti nominalne struje umetka.20 0.1.10 0.1.

Bolje iskorištavanje provodnika postiže se izborom tromih i inertnih umetaka. Ova razlika otpora dostiže i desetorostruke vrijednosti. U prvom slučaju. Vrijeme trajanja ove udarne struje iznosi ispod desetog dijela sekunde. Tromi osigurači Prema IEC standardu vrijeme djelovanja tromih topljivih umetaka mora biti duže od vrijednosti datih u predhodnoj tabeli. Jači osigurač povlači zamjenu provodnika većeg presjeka. ali je dovoljno da se istopi žica u brzom umetku. Ovo znači da brzi umetak ne može osigurati sijalično električno kolo ako njegovo nazivno opterečenje odgovara nazivnoj struji osigurača. strujni udar nastupa zbog manjeg otpora koji ima sijalično vlakno u hladnom stanju. Iz gornjeg se može zaključiti da brzi umetci imaju mahanu što ne dozvoljavaju dobro iskorištenje presjeka provodnika. zbog čega pri uključivanju sijalice pojavljuje se struja deset puta veća od nazivne vrijednosti. Ultrabrzi osigurači Prema IEC standardu u elektronskim ure ajima za zaštitu od kratkih spojeva upotrebljavaju se ultrabrzi osigurači koji se najčešće stavljaju redno (serijski) sa diodama i tiristorima. C. 241 . sa strujom ispitivanja 5 puta nazivna struja. Iz ovog se zaključuje da je provodnik neiskorišten. vrijeme djelovanja topljivih umetaka ne smije biti duže od 6 s. jer je uzet veći presjek zbog većeg osigurača. a ovaj je uzet u većoj dimenziji da osigura istovremeno uključivanje većeg sijaličnog opterečenja. a sa isijavanjem vlakna naglo opada na nazivnu vrijednost. Upotreba tromih umetaka dolazi u obzir zbog slijedećih pojava: uključi li se veće sijalično opterečenje ili električni motor. tada nastupa strujni udar. što opet vodi ka nedovoljnom iskorištavanju provodnika. koji je imao već dovoljnu dimenziju. Tako er. B. Zbog ovoga se mora birati umetak za jaču struju. a sada je povećan samo zbog umetka za jaču struju.osigurača za puštanje motora u rad. a samim tim mora se povećati i presjek provodnika.

upotrebljava se bakarna žica. Ovi se osigurači izra uju za struje: 6.6. U tim instalacijama javlja se potreba da osigurači budu znatno iznad 200 A. obično pravougaonog oblika pa se nazivaju i „cjevastim osiguračima“. Nazivne struje u A osnove osigurača topljiva umetka 2 4 8 10 32 12 16 20 25 32 40 63 50 63 80 100 160 125 160 200 250 (224) 250 315 400 (355) 400 500 630 630 1000 1000 1250 1250 Vrijednosti u zagradama treba izbjegavati Nov umetak ne samo da košta. Osigurači velike prekidne moći (tzv. a pored toga i držanje rezervnog umetka. već zahtijeva vrijeme za izmenu. Prema IEC i drugim standardima ovi se osigurači upotrebljavaju za napone 220. 10.D. 242 . Tabela 9. Ove mahane osigurača otklonjene su konstrukcijom instalacionog automatskog osigurača. 16. 20 i 25 A i napone 220 i 380 V. čime u stvari osigurač gubi na svome značaju. Automatski osigurači Mahana topljivih osigurača u kućnim i fabričkim instalacijama je ta što se umetak. U slučaju da se nema pri ruci odgovarajući umetak. Tabela 9. NVO osigurači ili visokoučinski osigurači) Razvojem razvodnih mreža dolazi se do mreža velikih snaga u raznovrsnim industrijskim pogonima. 500. Inastalacioni automatski osigurači su elementi koji prekidaju električno kolo pri odre enom opterečenju a da se ne vrši uništavanje materijala. zbog čega prilikom jakih kratkih spojeva u kućnim instalacijama dolazi do isključenja glavnog osigurača ili priključnog osigurača na mreži. kao i da snage prekida budu veće. 380. označavaju se sa „NV“ – niskonaponski visokoučinski. Zbog velike prekidne moći ovi se osigurači nazivaju i „visokoučinskim osiguračima“. 600 i 900 V a za struje u granicama od 2 do 1250 A. Ovom se zahtjevu udovoljilo razvojem topljivih osigurača velike prekidne moći. mora mijenjati. kada pregori. Njihov topljivi umetak ima oblik cijevi.6. Ove dimenzije uvjetuju drugu konstrukciju topljivih osigurača od one koja je razra ena za instalacione topljive osigurače.

Ako se ne primjeni princip selektivnosti.45 Iz . zbog čega se povećava prelazni otpor (R) na kontaktima. i I2 –struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uredjaja (veća ispitna struja). Tabela 9.2. dogodiće se da zbog male greške na perifernom potrošaču jači osigurač izbaci veći dio objekta. a time prekomjernim zagrijavanjem. Prekidom strujnog kola smanjuje se dodirna površina izme u kontakata prekidača. Pogrešan izbor osigurača izaziva slijedeće probleme: -onemogućuje zaštitne mjere od previsokog napona dodira. čime omogućava dobro iskorištenje provodnika. gdje su IB –pogonska struja strujnog kruga.Automatski osigurač izdržava strujne udare i opterečenja sve dok oni ne postanu opasni po zaštićeni provodnik. Za gl-osigurače i LS prekidače tipa L struja I2 je definirana u Tabeli 9. Pri upotrebi osigurača mora se vrijeme njegovog isključenja tako podesiti da osigurač ne isključi strujni krug pri pokretanju potrošača.3. PREKIDAČI Prekidač je element sa kojim se ručno ili automatski uključuje ili isključuje strujno kolo. Ispitna struja za osigurače Nazivna struja In (A) do 4 od 4 do 10 od 10 do 25 od 25 Veća ispitna struja I2 (A) 2.9 In 1. Koriste se slijedeće vrste 243 . koji štiti vod od preopterećenja.1 In 1.75 In 1.1. i I2≤1. Iz – trajno podnosiva struja voda. a ta vrijednost mora biti manja od trajno dozvoljene struje provodnika ( I z ).Izbor osigurača u niskonaponskim inastalacijama Struja provodnika pri normalnom radu električne instalacije ( I B ) mora biti manja od nazivne struje osigurača ili nazivne vrijednosti struje djelovanja ure aja za zaštitu od preopterećenja strujnog kola provodnika ( I n ).7. može nastati požar. Vrijeme isključenja osigurača mora biti takvo da osigurač izdrži odgovarajuću struju pokretanja potrošača. mora ispuniti dva uvjeta: IB ≤In≤Iz . Radna karakteristika nadstrujnog zaštitnog uredjaja (osigurača).7. 9. -preopterečenjem vodiča.6 In 9. In –nazivna struja zaštitnog uredjaja.

6. ventilatora itd. Način spajanja je dat na Slici 9. tropolni prekidač..3. Oznake tipkala na dvopolnoj i jednopolnoj shemi su date na Slici 9. zidnih električnih grijalica. Slika 9. jednopolni prekidač. serijski prekidač.4. Slika 9.3. Sheme spajanja jednopolnog prekidača i sijalice Za spajanje se koriste ili kabel PP-Y 3x1. Oznake jednopolnog prekidača date su na Slici 9. jednopolni prekidač sa regulacijom.5 mm 2 ili PP/R 3x1. izmjenični prekidač i križni prekidač. Koriste se prekidači (sklopke) sa slijedećim strujama: 6A. Slika 9.prekidača (instalacionih sklopki): taster (tipkalo).5 mm 2 koji imaju po tri provodnika. Taster (tipkalo) se koristi za uključenje električnog zvona i za davanje signala impulsnom i stubišnom automatu. Jednopolni prekidač Na Slici 9. su date sheme spajanja jednopolnog prekidača i sijalice. dvopolni prekidač. 10A.4. 244 . 16A i 25A.5. Taster (tipkalo) Jednopolni prekidač se koristi za uključenje rasvjete.5. Uz prekidače se koriste ure aji: impulsni automat i stubišni automat.

7...Slika 9. Obično se izvodi sa polugom (kip prekidač) . Pri spajanju sijaličnog grla faza se spaja na središnji kontakt grla.. Potezni prekidač Oni se smiju ugra ivati i u kupatilima. Oznake dvopolnog prekidača date su na Slici 9. Oznaka jednopolnog prekidača sa ugra enom regulacijom jačine svjetlosti data je na Slici 9.8. Slika 9.9. Slika 9. a najčešće se koriste za uključivanje zidnih grijalica. Potamnjivač Dvopolni prekidač se koristi za uključivanje bojlera. Dvopolni prekidač 245 .7.. Ovi prekidači se ponekada zovu potamnjivači.9. Prekidač se obavezno postavlja u faznom vodiču.8. Slika 9.6. Posebna vrsta jednopolnih prekidača su potezni prekidači čija je oznaka data na Slici 9. a neutralni vodič na navoj.

12. Slika 9. Oznake tropolnog prekidača date su na Slici 9.12.Tropolni prekidač se koristi za uključenje trofaznih potrošača.13.. Tropolni prekidač Serijski (dvostruki) prekidač se koristi kada je potrebno sa jednog mjesta uključivati dva potrošača. Serijski prekidač Sheme spajanja dvije sijalice i serijskog prekidača date su na Slici 9.13. Oznake serijskog prekidača date su na Slici 9.10.. Sheme spjanja dvije sijalice i serijskog prekidača Shema serijske sklopke data je na Slici 9. Slika 9.10. Slika 9. Shema serijske sklopke 246 .11.11. Slika 9..

odnosno stubišta.15.14. konstruirani su izmjenični prekidači. Oznake naizmjeničnog prekidača date su na Slici 9. Slika 9. 247 .16. Način spajanja dat je na Slici 9. Slika 9. Slika 9.Stubišta i hodnici su često osvjetljeni jednom sijalicom.14.16. Da bismo tu sijalicu mogli upaliti i ugasiti i na početku i na kraju hodnika.15. a razvodne kutije i prekidači kablom sa pet žila. Izmjenični prekidač Sheme spajanja sijalice i dva izmjenična prekidača date su na Slici 9. Sheme spajanja sijalice i dva izmjenična prekidača Sijalica se spaja kablom sa tri žile.

Danas se jako malo koriste.17.19.19. Shema izmjenične sklopke Križni prekidači su konstruirani da bi se na stubištima i hodnicima mogla paliti rasvjeta sa tri mjesta. Slika 9.18. Jednopolna i dvopolna šema spajanja križnog i dva izmjenična prekidača date su na Slici 9. Oznake križnog prekidača date su na Slici 9. Križni prekidač Funkcija križnog prekidača data je na Slici 9.Shema izmjenične sklopke data je na Slici 9. Funkcija križnog prekidača Kao što se vidi on omogućava ukrštanje vodiča. jer su ih istisnuli impulsni i stubišni automati. Slika 9.18. Slika 9. 248 .20.17.

Shema križne i izmjenične sklopke Shema spajanja komplet sklopki za kupaonicu data je na slici 9. 249 .Slika 9.22. Slika 9.21.23.21. Slika 9.20.22. Sheme spajanja križnog i dva izmjenična prekidača Električna shema križnog i dva izmjenična prekidača data je na Slici 9. Električna shema križnog i dva izmjenična prekidača Shema križne i izmjenične sklopke data je na Slici 9.

U ovom primjeru su spojena tri tipkala mada se može spojiti proizvoljan broj tipkala.23. Koristi se u stubištima. Sheme spajanja impulsnog automata i tri tipkala 250 .24. a narednim pritiskom gasi. hodnicima. Shema spajanja komplet sklopki za kupaonicu Impulsni automat (impulsni prekidač) je ure aj koji omogućuje da se sa više mjesta može upaliti i ugasiti jedna sijalica. Sijalice se pale i gase pritiskom na tipkalo. predsobljima i holovima. Šeme spajanja impulsnog automata i tri tipkala date su na Slici 9. Jednim pritiskom na tipkalo sijalica se pali. Impulsni automati se konstruiraju na bazi bistabilnog multivibratora. Slika 9.Slika 9.24.

Slika 9. Za razliku od impulsnog automata stubišni automat nakon odre enog vremena automatski isključi rasvjetu. Stubišni automat Shema spajanja stubišne rasvjete data je na Slici 9. Shema spajanja stubišne rasvjete 251 . Oznaka stubišnog automata data je na Slici 9.25.26.25.26.Stubišni automat se spaja na potpuno isti način kao impulsni automat. Slika 9.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful