9.

ELEKTRIČNE KOMPONENTE INSTALACIJA

9. 1. OSIGURAČI

Zaštita provodnika od nedozvoljenog opterečenja, bilo namjernog ili slučajnog ili

opterečenja kratkim spojem, rješena je upotrebom osigurača koji se stavljaju na početku
provodnika u smjeru dolaska struje (Slika 9.1).

Slika 9.1. Osigurač se montira iza prekidača:

1- jednopolni, 2-dvopolno, 3-tropolno osiguranje

Ukoliko se u instalaciji, neposredno pored osigurača, postavlja i prekidač, savjetuje se

da se osigurač postavi iza prekidača, jer se tada osigurač mjenja pri otvorenom prekidaču
i nije pod naponom (Slika 9.1.). Pri upotrebi automatskih prekidača osigurač se obavezno
postavlja iza ovog prekidača. Zaštita se može izvesti za dvožičnu mrežu dvopolno ili
jenopolno. Za trofaznu struju „nula“ se ne stavlja pod zaštitu.

Osigurač vrši zaštitu provodnika prekidom strujnog kola u kome je montiran. Ovaj
prekid može se vršiti topljenjem umetka u osiguraču, elektromagnetnim dejstvom ili
termičkim dejstvom kojim se savija bimetalna traka.

Prema načinu prekidanja strujnog kola u osiguraču oni se dijele na: topljive i
automatske.

Prema IEC i drugima važećim standardima osigurači u instalacijama treba da budu

tako konstruisani:
-da se prekid kola vrši u zatvorenom vatrostalnom prostoru,
-da osigurač ima uočljiv pokazivač prekida, i
-da je osigurana strujna nezamjenljivost.

234
 9.1.1.Osnovne nazivne karakteristike osigurača su sljedeće

Nazivni napon osigurača je najniža vrijednost nazivnog napona njegovih dijelova

(držač osigurača, topljivi umetak). To znači da nazivni napon topljivog umetka može biti
različit (veći) od nazivnog napona držača osigurača u kojem će topljivi umetak biti
upotrijebljen. Standardne vrijednosti nazivnih napona pobrojane su u Tabeli 9.1.

Tabela 9.1. Nazivni naponi osigurača

Nazivni naponi za osigurače Nazivni naponi za osigurače

naizmjenične struje (V) jednosmjerne struje (V)
120
110
208
125
220 (230)
220
240
250
277
440
380 (400)
460
415
500
480
600
500
750
600
660(690)

Nazivna struja topljivog umetka i držača osigurača mora predstavljati vrijednosti

navedene u Tabeli 9.2.
Tabela 9.2. Nazivne struje osigurača

Niz nazivnih struja osigurača (A)

2 – 4 – 6 – 8 – 10 – 12 – 16 – 20 – 25 – 32 – 40 – 50 – 63 – 80 – 100 – 125 – 160 – 200 – 250 – 315 – 400
– 500 – 630 – 800 – 1000 - 1250

Nazivna struja držača osigurača mora biti izabrana iz niza nazivnih struja topljivih
umetaka ako nije drugačije navedeno u posebnim standardima za određenu vrstu
osigurača.

Karakteristike vrijeme-struja daju se za trajanje topljenja duže od 0,1 s. Struja se

predstavlja na apcisi, a vrijeme na ordinati. Za obje kordinate koriste se logaritamska
podjela. Karakteristike vrijeme-struja topljivog umetka ovisi od konstrukcije, kao i, za
određeni topljivi umetak, od temeprature okolnog zraka i uvjeta hlađenja. Ukoliko nije
navedeno, podrazumjeva se da se karakterisike odnose na temperaturu okolnog zraka od
20° C. U vezi sa djelovanjem topljivog umetka definiraju se konvencionalno vrijeme i
konvencionalna struja. Pri tome razlikuju se:

235
 - konvencionalna struja netopljenja ( I nf ) - utvrđena vrijednost struje, koju topljivi
umetak može da podnese tokom utvrđenog (konvencionalnog) vremena bez
topljenja, i
- konvencionalna struja topljenja ( I f ) - utvrđena vrijednost struje koja izaziva
djelovanje topljivog umetka tokom utvrđenog (konvencionalnog) vremena.
Konvencionalna vremena i konvencionalne struje nalaze se u Tabeli 9.3.

Tabela 9.3. Konvencionalna vremena i konvencionalne struje za topljive umetke

Nazivna struja Konvencionalno Konvencionalna struja

I n (A) vrijeme (h) Topljenja I f Netopljenja I f
I n < 16 1 *) *)

16 ≤ I n ≤ 63 1

63 < I n ≤ 160 2
1,25 In 1,6 In
160 < I n ≤ 400 3

400< I n 4
Napomena: *) vrijednosti za nazivne struje manje od 16 A nisu utvrđene

Nazivna moć prekidanja topljivog umetka je vrijednost (efektivna za naizmjeničnu

struju) očekivane struje koje osigurač može da prekine za dati napon pod određenim
uvjetima. Nazivna moć prekidanja daje proizvođač u odnosu na nazivni napon.
Vrijednost najmanje nazivne moći prekidanja utvrđene su u posebnim standardima za
određenu vrstu osigurača.

9.1.2.Ugradnja osigurača

Osigurač se ne smije postavljati u neutralni provodnik jednofaznih ili višefaznih

strujnih kola.

U TN sistemima napajanja, osigurač kao zaštitni uređaj od prekomjerne struje koji

služi kao zaštita od indirektnog dodira automatskim isključivanjem napajanja, mora se
postavljati na početku svakog strujnog kola, kao i na svim mjestima na kojim se smanjuje
presjek provodnika.

U IT sistemima napajanja, osigurač kao uređaj za zaštitu od preopterečenja, kad su

izloženi dijelovi međusobno povezani pri pojavi druge greške, mora se postavljati na
početku svakog strujnog kola, kao i na svim mjestima na kojima se smanjuje presjek
provodnika.
Ogranci od kabelskih i nadzemnih niskonaponskih mreža osiguravaju se pri ulasku u
mrežu.

236
 9.1.3.Klasifikacija osigurača

Prema načinu prekidanja strujnog kola u osiguraču oni se dijele na: topljive i
automatske.

Klasifikacija topljivih umetaka osigurača

Topljivi umetak (element koji se zamjenjuje poslije djelovanja osigurača) jeste dio
osigurača koji treba da se istopi kada osigurač proradi. U praksi se još uvijek masovno
koriste stare oznake osigurača sa topljivim umetkom (skraćeno: osigurači). Prema IEC i
drugima važećim standardima osigurači se, u općem slučaju, dijele prema:
1. konstrukciji, i
2. karakteristikama djelovanja.

Podjela osigurača prema konstrukciji (topljivi instalacioni osigurači)

Zaštita provodnika od preopterečenja tj. struja kratkog spoja načelno se izvodi na taj
način što se izabrano mjesto provodnika namjerno oslabi ubacivanjem komada tanke
žice. Ova se tanka žica istopi prije nego što zaštićen provodnik dobije nedozvoljenu
temperaturu.
Ova žica je od srebra, cinka ili drugog metala ili legure. Pri opterečenju ova se žica
zagrije i istopi, zbog čega se ovakav osigurač naziva topljivim osiguračem.

U konstruktivnom pogledu topljivi osigurači izrađuju se u slijedećim vrijednostima:

- instalacioni topljivi osigurači tipa D, koji se nazivaju instalacionim osiguračima
na zavrtanj,
- inastalacioni osigurači tipa B, koji se nazivaju i osiguračima sa lamelom,
- minijaturni osigurači, koji se neosredno ugrađuju na neke prijemnike, i
- nisko naponski topljivi osigurači velike prekidne moći, koji se nazivaju i
instalacionim visokoučinskim osiguračima ili NV-osiguračima.
-
9.1.3.1. Osigurači tipa D

Osigurači tipa D upotrebljavaju se u kućnim električnim instalacijama i napravama za

napone 220, 240, 380 i 415 V (prema IEC standardu) isključivo za jednosmjerne ili
isključivo naizmjenične ili obje vrste struja a za jačine struje do 100 A.
Često se nazivaju instalacionim osiguračima. Izradjuju se u dva osnovna oblika za
priključak sa prednje i sa zadnje strane. Svaki od ovih oblika ima četiri osnovna dijela:
podnožje, kalibracioni prsten, umetak i kapu.
Prema IEC standardu i drugim važećim standardima izradjuju se četiri veličine
podnožja osigurača za četiri vrijednosti nazivnih struja, i to:
-D II,
-D III,
-D IV, i
-D V.

237
 Prema veličini podnožja odredjuje se i veličina osigurača.
Podnožje D II izrađuje se za struju od 25 A. Podnožje D III izrađuje se za struje do 63
A zbog čega ima nešto veće dimenzije. Podnožje D V izrađuje se za nominalne struje do
100 A.
Prema namjeni ili po obliku razlikuju se sljedeća podnožja osigurača:
- podnožje za priključivanje sa prednje strane (univerzalno podnožje ili UZ).
Upotrebljava se za razvodne table sa šemiranjem na prednjoj površini ali se na
tabli buše otvori za dovodne provodnike.
- podnožje za priključivanje sa zadnje strane (TZ podnožje). Upotrebljava se za
razvodne table kada se priljučak izvodi iza table.
- podnožje za ugrađivanje npr. u razne aparate za domaćinstva, u razvodna
postrojenja i sl.
- podnožje za vazdušni vod. Upotrebljava se za kućne priključke.

Kalibracioni prsten je zamjenljivi dio podnožja osigurača. Prema IEC standardima

kalibracioni prsten je dio osigurača koji služi za spriječavanje zamjenljivosti.
Kalibracioni prsten ima na gornjoj površini označenu visinu nazivnog napona i nnazivne
jačine struje. Ova je površina obojena propisanom bojom koja odgovara nazivnoj struji.

Također se i topljivi umetci označavaju bojama, koje odgovaraju i boji kalibracionog

prstena. Boje treba da spriječe umetanje topljivih umetaka veće nazivne struje nego što
odgovara prstenu montiranom u držaču (osnovi).

Standardne boje topljivih umetaka i kalibracionog prstena navedene su u Tabeli 9.4.

Tabela 9. 4. Boje kalibracionog prstena ili boje topljivih umetaka osigurača

Topljivi umetak
Nazivna struja
držača (A) Nazivna struja
Boja
umetka
2 ružičasta
4 smeđa
6 zelena
≤ 25 10 crvena
16 siva
20 plava
25 žuta
35 siva
63 50 bijela
63 bakra
80 srebrena
100 100 crvena
125 žuta
200 160 bakra
200 plava

238
 Karakteristični podaci za osigurače tipa D

Strujna staza je strujno kolo u osiguraču kroz koje prolazi struja.

Strujna nezamjenljivost je konstrukciona osobina osigurača ipa D, koja spriječava da

se u podnožju osigurača uspostavi kontakt između umetka i kalibracionog prstena
ukoliko je kalibracioni prsten namjenjen za veću struju od umetka. Ovo se postiže na taj
način što topljivi osigurači tipa D, za jače struje, dobijaju veće prečnike šupljine
kalibracionog prstena i prečnike vrata umetka.

Izborom ovih konstrukcionih dimenzija, umetak za veću nominalnu struju, ne može da

uđe u kalibracioni prsten za manju nominalnu struju, niti se može kapa da uvrne. Ali
obrnuto: u određeni prsten mogu se staviti svi umetci manje vrijednosti, što je
omogućeno s obzirom da takva zamjena ne predstavlja nikakvu opasnost.

Oznaka „D“ u nazivu instalacionih osigurača pokazuje da je strujna nezamjenjivost

postignuta upotrebom raznih dijametara, (D), kalibracionog prstena i vrata umetka.

Selektivnost osigurača je svojstvo osigurača da pregori uvijek prije od druge redno

vezane topljive žice za nazivnu struju slijedećeg stepena. Npr. umetak za 10 A mora
pregorjeti prije umetka od 16 A.

Sigurnost protiv kratkog spoja je svojstvo osigurača da bez mehaničkog i termičkog

razaranja elemenata osigurača izdrži struju kratke veze u kolu u kome je osigurač
uključen.

Snaga prekida je ona snaga sa najvećom strujom koju osigurač može da prekine pod
nazivnim naponom i to najvećom strujom, a da se ne izazove mehaničko i termičko
razaranje elemenata osigurača, kao i da se ne pojavi trajan luk i izbijanje plamena. Struja
snage prekida je znatno manja od struje kratkog spoja. Ona iznosi od 4 do 16 kA, dok su
struje kratkog spoja od 250 do 12 000 A

9.1.3.2. Osigurač tipa B

Osigurači tipa B su kalibracioni osigurači,

koji se sastoje od dvije cilindrične kapice i
topljivog umetka (slijedeća slika). Standardni
nominalni napon ovih osigurača je 250 V,
nominalne struje: 5; 10; 16; 31,5 i 63 A.
Slika 9. 2. Umetak osigurača
tipa B
Izrađuju se samo za naizmjeničnu struju. Strujna nezamjenjivost je postignuta
određenim dimenzijama kape za svaku vrijednost nazivne struje.

239
 Struja topljenja umetka za ove osigurače iznosi 2,5 × I n dok je vrijeme djelovanja od
16 do 28 sekundi u ovisnosti od vrijednosti nominalne struje umetka.

Topljivi umetak određene nazivne struje ne može se zamjeniti topljivim umetkom veće
nazivne struje bez zamjene kape. Dijelovi pod naponom nisu pristupačni dodiru kada je
osnova osigurača instalirana i priključena na normalnu upotrebu i snabdjevena topljivim
umetkom i kapom.

9.1.3.3. Osigurači tipa N

To je osigurač koji se sastoji od dvije osnove i topljivog umetka sa „nožastim“

kontaktima. Pripadaju kategoriji osigurača kojima rukuju stručno osposobljena lica
(osigurači za primjenu u industriji), jer su topljivi umetci pristupačni i mogu biti
zamjenjeni samo od strane stručno osposobljenih lica. Međusobna nezamjenjivost i
zaštita od slučajnog dodira dijelova pod naponom ne moraju biti obezbjeđeni
konstrukcijom.

9.1.2.Podjela osigurača po karakteristikama djelovanja

A. Normalni (brzi) osigurači

Prema IEC standardima vrijeme djelovanja normalnih topljivih umetaka mora biti
kraće od vrijednosti u Tabeli 9.5:

Tabela 9.5.

Vrijeme djelovanja Također, vrijeme djelovanja normalnih

Nazivna struja u (A)
(s) topljivih umetaka ne smije biti manje od 10
do 4 0,01 s, sa strujom ispitivanja 1,75 puta nazivna
preko 4 do 10 0,10 struja. Pri uključivanju električnih motora
preko 10 do 25 0,15
struja pri pokretanju asinhronih motora sa
preko 25 do 63 0,20
preko 63 do 100 0,35 kratko vezanim rotorom dostiže 4 do 8 puta
preko 100 do 200 0,50 veću vrijednost od nazivne struje.

Sa povečanjem brzine obrtaja struja opada u prvo vrijeme postepeno, zatim naglo.
Vrijeme za koje motor dostigne punu brzinu okretanja, odnosno vrijeme za koje struja
uključivanja dostigne nazivnu vrijednost, ovisi od konstrukcije i vrste motora. Ono iznosi
za neopterećen motor oko 0,35 s, a za normalno opterećen motor povećava se na oko 0,5
s dok za motore sa većom masom, koju treba dovesti na nazivnu brzinu okretanja,
vrijeme da se dostigne puna brzina iznosi znatno duže, oko 1 s.

Iz ovog posmatranja uočava se da će brzi osigurač, čija nazivna struja ima blisku
vrijednost nazivnoj struji motora, neizostavno pregorjeti prije nego što struja pokretanja
opadne na vrijednost nazivne struje, zbog čega se mora birati jači osigurač ili pribjeći
drugim sredstvima da bi osigurač izdržao struju pokretanja, npr. izborom

240
osigurača za puštanje motora u rad. Jači osigurač povlači zamjenu provodnika većeg
presjeka, što opet vodi ka nedovoljnom iskorištavanju provodnika.

Iz gornjeg se može zaključiti da brzi umetci imaju mahanu što ne dozvoljavaju dobro
iskorištenje presjeka provodnika. Bolje iskorištavanje provodnika postiže se izborom
tromih i inertnih umetaka.

B. Tromi osigurači

Prema IEC standardu vrijeme djelovanja tromih topljivih umetaka mora biti duže od
vrijednosti datih u predhodnoj tabeli. Također, vrijeme djelovanja topljivih umetaka ne
smije biti duže od 6 s, sa strujom ispitivanja 5 puta nazivna struja.

Upotreba tromih umetaka dolazi u obzir zbog slijedećih pojava: uključi li se veće
sijalično opterečenje ili električni motor, tada nastupa strujni udar. U prvom slučaju,
strujni udar nastupa zbog manjeg otpora koji ima sijalično vlakno u hladnom stanju. Ova
razlika otpora dostiže i desetorostruke vrijednosti, zbog čega pri uključivanju sijalice
pojavljuje se struja deset puta veća od nazivne vrijednosti, a sa isijavanjem vlakna naglo
opada na nazivnu vrijednost. Vrijeme trajanja ove udarne struje iznosi ispod desetog
dijela sekunde, ali je dovoljno da se istopi žica u brzom umetku. Ovo znači da brzi
umetak ne može osigurati sijalično električno kolo ako njegovo nazivno opterečenje
odgovara nazivnoj struji osigurača. Zbog ovoga se mora birati umetak za jaču struju, a
samim tim mora se povećati i presjek provodnika, koji je imao već dovoljnu dimenziju, a
sada je povećan samo zbog umetka za jaču struju. Iz ovog se zaključuje da je provodnik
neiskorišten, jer je uzet veći presjek zbog većeg osigurača, a ovaj je uzet u većoj
dimenziji da osigura istovremeno uključivanje većeg sijaličnog opterečenja.

C. Ultrabrzi osigurači

Prema IEC standardu u elektronskim uređajima za zaštitu od kratkih spojeva

upotrebljavaju se ultrabrzi osigurači koji se najčešće stavljaju redno (serijski) sa diodama
i tiristorima.

241
D. Osigurači velike prekidne moći (tzv. NVO osigurači ili visokoučinski osigurači)

Tabela 9.6.
Razvojem razvodnih mreža dolazi se do
mreža velikih snaga u raznovrsnim Nazivne struje u A
industrijskim pogonima. U tim instalacijama osnove osigurača topljiva umetka
javlja se potreba da osigurači budu znatno 2
iznad 200 A, kao i da snage prekida budu 4
8
veće. Ove dimenzije uvjetuju drugu 10
konstrukciju topljivih osigurača od one koja 32 12
je razrađena za instalacione topljive 16
osigurače. Ovom se zahtjevu udovoljilo 20
razvojem topljivih osigurača velike prekidne 25
32
moći. Njihov topljivi umetak ima oblik 40
cijevi, obično pravougaonog oblika pa se 63 50
nazivaju i „cjevastim osiguračima“. Zbog 63
velike prekidne moći ovi se osigurači 80
nazivaju i „visokoučinskim osiguračima“, 100
160
125
označavaju se sa „NV“ – niskonaponski 160
visokoučinski. 200
250 (224)
Prema IEC i drugim standardima ovi se 250
osigurači upotrebljavaju za napone 220, 380, 315
500, 600 i 900 V a za struje u granicama od 400 (355)
400
2 do 1250 A. Tabela 9.6. 500
630
630
Automatski osigurači 1000 1000
1250 1250
Mahana topljivih osigurača u kućnim i Vrijednosti u zagradama treba izbjegavati
fabričkim instalacijama je ta što se umetak,
kada pregori, mora mijenjati.

Nov umetak ne samo da košta, već zahtijeva vrijeme za izmenu, a pored toga i držanje
rezervnog umetka. U slučaju da se nema pri ruci odgovarajući umetak, upotrebljava se
bakarna žica, čime u stvari osigurač gubi na svome značaju, zbog čega prilikom jakih
kratkih spojeva u kućnim instalacijama dolazi do isključenja glavnog osigurača ili
priključnog osigurača na mreži. Ove mahane osigurača otklonjene su konstrukcijom
instalacionog automatskog osigurača.

Inastalacioni automatski osigurači su elementi koji prekidaju električno kolo pri

određenom opterečenju a da se ne vrši uništavanje materijala. Ovi se osigurači izrađuju
za struje: 6, 10, 16, 20 i 25 A i napone 220 i 380 V.

242
 Automatski osigurač izdržava strujne udare i opterečenja sve dok oni ne postanu
opasni po zaštićeni provodnik, čime omogućava dobro iskorištenje provodnika.

Pri upotrebi osigurača mora se vrijeme njegovog isključenja tako podesiti da osigurač
ne isključi strujni krug pri pokretanju potrošača. Vrijeme isključenja osigurača mora biti
takvo da osigurač izdrži odgovarajuću struju pokretanja potrošača.

Pogrešan izbor osigurača izaziva slijedeće probleme:

-onemogućuje zaštitne mjere od previsokog napona dodira,
-preopterečenjem vodiča, a time prekomjernim zagrijavanjem, može nastati požar.

Ako se ne primjeni princip selektivnosti, dogodiće se da zbog male greške na

perifernom potrošaču jači osigurač izbaci veći dio objekta.

9.1.3.Izbor osigurača u niskonaponskim inastalacijama

Struja provodnika pri normalnom radu električne instalacije ( I B ) mora biti manja od
nazivne struje osigurača ili nazivne vrijednosti struje djelovanja uređaja za zaštitu od
preopterećenja strujnog kola provodnika ( I n ), a ta vrijednost mora biti manja od trajno
dozvoljene struje provodnika ( I z ).

Radna karakteristika nadstrujnog zaštitnog uredjaja (osigurača), koji štiti vod od

preopterećenja, mora ispuniti dva uvjeta:

IB ≤In≤Iz , i
I2≤1.45 Iz ,

gdje su IB –pogonska struja strujnog kruga,

In –nazivna struja zaštitnog uredjaja,
Iz – trajno podnosiva struja voda, i
I2 –struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uredjaja (veća ispitna
struja).
Za gl-osigurače i LS prekidače tipa L struja I2 je definirana u Tabeli 9.7.
Tabela 9.7. Ispitna struja za osigurače
Nazivna struja In (A) Veća ispitna struja I2 (A)
do 4 2,1 In
od 4 do 10 1.9 In
od 10 do 25 1.75 In
od 25 1.6 In

9.2. PREKIDAČI

Prekidač je element sa kojim se ručno ili automatski uključuje ili isključuje strujno
kolo. Prekidom strujnog kola smanjuje se dodirna površina između kontakata prekidača,
zbog čega se povećava prelazni otpor (R) na kontaktima. Koriste se slijedeće vrste

243
prekidača (instalacionih sklopki): taster (tipkalo), jednopolni prekidač, jednopolni
prekidač sa regulacijom, dvopolni prekidač, tropolni prekidač, serijski prekidač,
izmjenični prekidač i križni prekidač. Uz prekidače se koriste uređaji: impulsni automat i
stubišni automat. Koriste se prekidači (sklopke) sa slijedećim strujama: 6A, 10A, 16A i
25A.

Taster (tipkalo) se koristi za uključenje električnog zvona i za davanje signala

impulsnom i stubišnom automatu. Oznake tipkala na dvopolnoj i jednopolnoj shemi su
date na Slici 9.3.

Slika 9.3. Taster (tipkalo)

Jednopolni prekidač se koristi za uključenje rasvjete, zidnih električnih grijalica,

ventilatora itd. Oznake jednopolnog prekidača date su na Slici 9.4.

Slika 9.4. Jednopolni prekidač

Na Slici 9.5. su date sheme spajanja jednopolnog prekidača i sijalice.

Slika 9.5. Sheme spajanja jednopolnog prekidača i sijalice

Za spajanje se koriste ili kabel PP-Y 3x1,5 mm 2 ili PP/R 3x1,5 mm 2 koji imaju po tri
provodnika. Način spajanja je dat na Slici 9.6..

244
 Slika 9.6.

Prekidač se obavezno postavlja u faznom vodiču. Pri spajanju sijaličnog grla faza se
spaja na središnji kontakt grla, a neutralni vodič na navoj.
Posebna vrsta jednopolnih prekidača su potezni prekidači čija je oznaka data na Slici
9.7..

Slika 9.7. Potezni prekidač

Oni se smiju ugrađivati i u kupatilima, a najčešće se koriste za uključivanje zidnih

grijalica. Oznaka jednopolnog prekidača sa ugrađenom regulacijom jačine svjetlosti data
je na Slici 9.8.. Ovi prekidači se ponekada zovu potamnjivači.

Slika 9.8. Potamnjivač

Dvopolni prekidač se koristi za uključivanje bojlera. Obično se izvodi sa polugom (kip

prekidač) . Oznake dvopolnog prekidača date su na Slici 9.9..

Slika 9.9.. Dvopolni prekidač

245
 Tropolni prekidač se koristi za uključenje trofaznih potrošača. Oznake tropolnog
prekidača date su na Slici 9.10..

Slika 9.10.. Tropolni prekidač

Serijski (dvostruki) prekidač se koristi kada je potrebno sa jednog mjesta uključivati

dva potrošača. Oznake serijskog prekidača date su na Slici 9.11..

Slika 9.11. Serijski prekidač

Sheme spajanja dvije sijalice i serijskog prekidača date su na Slici 9.12.

Slika 9.12. Sheme spjanja dvije sijalice i serijskog prekidača

Shema serijske sklopke data je na Slici 9.13.

Slika 9.13. Shema serijske sklopke

246
 Stubišta i hodnici su često osvjetljeni jednom sijalicom. Da bismo tu sijalicu mogli
upaliti i ugasiti i na početku i na kraju hodnika, odnosno stubišta, konstruirani su
izmjenični prekidači. Oznake naizmjeničnog prekidača date su na Slici 9.14.

Slika 9.14. Izmjenični prekidač

Sheme spajanja sijalice i dva izmjenična prekidača date su na Slici 9.15.

Slika 9.15. Sheme spajanja sijalice i dva izmjenična prekidača

Sijalica se spaja kablom sa tri žile, a razvodne kutije i prekidači kablom sa pet žila.
Način spajanja dat je na Slici 9.16.

Slika 9.16.

247
 Shema izmjenične sklopke data je na Slici 9.17.

Slika 9.17. Shema izmjenične sklopke

Križni prekidači su konstruirani da bi se na stubištima i hodnicima mogla paliti

rasvjeta sa tri mjesta. Danas se jako malo koriste, jer su ih istisnuli impulsni i stubišni
automati. Oznake križnog prekidača date su na Slici 9.18.

Slika 9.18. Križni prekidač

Funkcija križnog prekidača data je na Slici 9.19.

Slika 9.19. Funkcija križnog prekidača

Kao što se vidi on omogućava ukrštanje vodiča. Jednopolna i dvopolna šema spajanja
križnog i dva izmjenična prekidača date su na Slici 9.20.

248
 Slika 9.20. Sheme spajanja križnog i dva izmjenična prekidača

Električna shema križnog i dva izmjenična prekidača data je na Slici 9.21.

Slika 9,21. Električna shema križnog i dva izmjenična prekidača

Shema križne i izmjenične sklopke data je na Slici 9.22.

Slika 9.22. Shema križne i izmjenične sklopke

Shema spajanja komplet sklopki za kupaonicu data je na slici 9.23.

249
 Slika 9.23. Shema spajanja komplet sklopki za kupaonicu

Impulsni automat (impulsni prekidač) je uređaj koji omogućuje da se sa više mjesta

može upaliti i ugasiti jedna sijalica. Koristi se u stubištima, hodnicima, predsobljima i
holovima. Sijalice se pale i gase pritiskom na tipkalo. Jednim pritiskom na tipkalo sijalica
se pali, a narednim pritiskom gasi. Impulsni automati se konstruiraju na bazi bistabilnog
multivibratora. Šeme spajanja impulsnog automata i tri tipkala date su na Slici 9.24. U
ovom primjeru su spojena tri tipkala mada se može spojiti proizvoljan broj tipkala.

Slika 9.24. Sheme spajanja impulsnog automata i tri tipkala

250
 Stubišni automat se spaja na potpuno isti način kao impulsni automat. Za razliku od
impulsnog automata stubišni automat nakon određenog vremena automatski isključi
rasvjetu. Oznaka stubišnog automata data je na Slici 9.25.

Slika 9.25. Stubišni automat

Shema spajanja stubišne rasvjete data je na Slici 9.26.

Slika 9.26. Shema spajanja stubišne rasvjete

251