9. ELEKTRIČNE KOMPONENTE INSTALACIJA 9. 1.

OSIGURAČI Zaštita provodnika od nedozvoljenog opterečenja, bilo namjernog ili slučajnog ili opterečenja kratkim spojem, rješena je upotrebom osigurača koji se stavljaju na početku provodnika u smjeru dolaska struje (Slika 9.1).

Slika 9.1. Osigurač se montira iza prekidača: 1- jednopolni, 2-dvopolno, 3-tropolno osiguranje Ukoliko se u instalaciji, neposredno pored osigurača, postavlja i prekidač, savjetuje se da se osigurač postavi iza prekidača, jer se tada osigurač mjenja pri otvorenom prekidaču i nije pod naponom (Slika 9.1.). Pri upotrebi automatskih prekidača osigurač se obavezno postavlja iza ovog prekidača. Zaštita se može izvesti za dvožičnu mrežu dvopolno ili jenopolno. Za trofaznu struju „nula“ se ne stavlja pod zaštitu. Osigurač vrši zaštitu provodnika prekidom strujnog kola u kome je montiran. Ovaj prekid može se vršiti topljenjem umetka u osiguraču, elektromagnetnim dejstvom ili termičkim dejstvom kojim se savija bimetalna traka. Prema načinu prekidanja strujnog kola u osiguraču oni se dijele na: topljive i automatske. Prema IEC i drugima važećim standardima osigurači u instalacijama treba da budu tako konstruisani: -da se prekid kola vrši u zatvorenom vatrostalnom prostoru, -da osigurač ima uočljiv pokazivač prekida, i -da je osigurana strujna nezamjenljivost.

234

To znači da nazivni napon topljivog umetka može biti različit (veći) od nazivnog napona držača osigurača u kojem će topljivi umetak biti upotrijebljen. Nazivni naponi osigurača Nazivni naponi za osigurače naizmjenične struje (V) 120 208 220 (230) 240 277 380 (400) 415 480 500 600 660(690) Nazivni naponi za osigurače jednosmjerne struje (V) 110 125 220 250 440 460 500 600 750 Nazivna struja topljivog umetka i držača osigurača mora predstavljati vrijednosti navedene u Tabeli 9. od temeprature okolnog zraka i uvjeta hla enja.1250 Nazivna struja držača osigurača mora biti izabrana iz niza nazivnih struja topljivih umetaka ako nije drugačije navedeno u posebnim standardima za odre enu vrstu osigurača. Tabela 9.1.9. kao i.1. podrazumjeva se da se karakterisike odnose na temperaturu okolnog zraka od 20° C. topljivi umetak). Karakteristike vrijeme-struja topljivog umetka ovisi od konstrukcije.2.2. Struja se predstavlja na apcisi. U vezi sa djelovanjem topljivog umetka definiraju se konvencionalno vrijeme i konvencionalna struja.1.Osnovne nazivne karakteristike osigurača su sljedeće Nazivni napon osigurača je najniža vrijednost nazivnog napona njegovih dijelova (držač osigurača.1 s.1. Tabela 9. Ukoliko nije navedeno. Karakteristike vrijeme-struja daju se za trajanje topljenja duže od 0. Standardne vrijednosti nazivnih napona pobrojane su u Tabeli 9. a vrijeme na ordinati. Pri tome razlikuju se: 235 . za odre eni topljivi umetak. Nazivne struje osigurača Niz nazivnih struja osigurača (A) 2 – 4 – 6 – 8 – 10 – 12 – 16 – 20 – 25 – 32 – 40 – 50 – 63 – 80 – 100 – 125 – 160 – 200 – 250 – 315 – 400 – 500 – 630 – 800 – 1000 . Za obje kordinate koriste se logaritamska podjela.

Konvencionalna vremena i konvencionalne struje nalaze se u Tabeli 9. 236 . osigurač kao zaštitni ure aj od prekomjerne struje koji služi kao zaštita od indirektnog dodira automatskim isključivanjem napajanja.6 In Napomena: *) vrijednosti za nazivne struje manje od 16 A nisu utvr ene Nazivna moć prekidanja topljivog umetka je vrijednost (efektivna za naizmjeničnu struju) očekivane struje koje osigurač može da prekine za dati napon pod odre enim uvjetima. U IT sistemima napajanja. U TN sistemima napajanja.utvr ena vrijednost struje.konvencionalna struja netopljenja ( I nf ) .3.1. kao i na svim mjestima na kojima se smanjuje presjek provodnika.2.3. i . kao i na svim mjestima na kojim se smanjuje presjek provodnika. Nazivna moć prekidanja daje proizvo ač u odnosu na nazivni napon. kad su izloženi dijelovi me usobno povezani pri pojavi druge greške.Ugradnja osigurača Osigurač se ne smije postavljati u neutralni provodnik jednofaznih ili višefaznih strujnih kola.25 Konvencionalna struja Topljenja I f Netopljenja I f *) *) - I n < 16 16 ≤ I n ≤ 63 63 < I n ≤ 160 160 < I n ≤ 400 400< I n In 1. 9.konvencionalna struja topljenja ( I f ) . Vrijednost najmanje nazivne moći prekidanja utvr ene su u posebnim standardima za odre enu vrstu osigurača. osigurač kao ure aj za zaštitu od preopterečenja. mora se postavljati na početku svakog strujnog kola. Konvencionalna vremena i konvencionalne struje za topljive umetke Nazivna struja I n (A) Konvencionalno vrijeme (h) 1 1 2 3 4 1. koju topljivi umetak može da podnese tokom utvr enog (konvencionalnog) vremena bez topljenja. mora se postavljati na početku svakog strujnog kola. Tabela 9.utvr ena vrijednost struje koja izaziva djelovanje topljivog umetka tokom utvr enog (konvencionalnog) vremena. Ogranci od kabelskih i nadzemnih niskonaponskih mreža osiguravaju se pri ulasku u mrežu.

.minijaturni osigurači.nisko naponski topljivi osigurači velike prekidne moći. 237 . -D IV.1. cinka ili drugog metala ili legure. Podjela osigurača prema konstrukciji (topljivi instalacioni osigurači) Zaštita provodnika od preopterečenja tj. U konstruktivnom pogledu topljivi osigurači izra uju se u slijedećim vrijednostima: . konstrukciji. 9. koji se nazivaju i instalacionim visokoučinskim osiguračima ili NV-osiguračima. Prema IEC i drugima važećim standardima osigurači se. Klasifikacija topljivih umetaka osigurača Topljivi umetak (element koji se zamjenjuje poslije djelovanja osigurača) jeste dio osigurača koji treba da se istopi kada osigurač proradi.Klasifikacija osigurača Prema načinu prekidanja strujnog kola u osiguraču oni se dijele na: topljive i automatske. karakteristikama djelovanja.3. . koji se nazivaju i osiguračima sa lamelom.1. struja kratkog spoja načelno se izvodi na taj način što se izabrano mjesto provodnika namjerno oslabi ubacivanjem komada tanke žice. u općem slučaju.instalacioni topljivi osigurači tipa D. i to: -D II. Pri opterečenju ova se žica zagrije i istopi. Izradjuju se u dva osnovna oblika za priključak sa prednje i sa zadnje strane. -D III. koji se nazivaju instalacionim osiguračima na zavrtanj. kalibracioni prsten. 240.1. Često se nazivaju instalacionim osiguračima. Ova žica je od srebra. Ova se tanka žica istopi prije nego što zaštićen provodnik dobije nedozvoljenu temperaturu. Svaki od ovih oblika ima četiri osnovna dijela: podnožje. U praksi se još uvijek masovno koriste stare oznake osigurača sa topljivim umetkom (skraćeno: osigurači). zbog čega se ovakav osigurač naziva topljivim osiguračem. koji se neosredno ugra uju na neke prijemnike. i -D V.inastalacioni osigurači tipa B. 380 i 415 V (prema IEC standardu) isključivo za jednosmjerne ili isključivo naizmjenične ili obje vrste struja a za jačine struje do 100 A. umetak i kapu. Prema IEC standardu i drugim važećim standardima izradjuju se četiri veličine podnožja osigurača za četiri vrijednosti nazivnih struja. i 2. dijele prema: 1.9. Osigurači tipa D Osigurači tipa D upotrebljavaju se u kućnim električnim instalacijama i napravama za napone 220. i .3.

Boje treba da spriječe umetanje topljivih umetaka veće nazivne struje nego što odgovara prstenu montiranom u držaču (osnovi). Tabela 9. Podnožje D III izra uje se za struje do 63 A zbog čega ima nešto veće dimenzije.4. Boje kalibracionog prstena ili boje topljivih umetaka osigurača Nazivna struja držača (A) Topljivi umetak Nazivna struja Boja umetka ružičasta 2 sme a 4 zelena 6 crvena 10 siva 16 plava 20 žuta 25 siva 35 bijela 50 bakra 63 srebrena 80 crvena 100 žuta 125 bakra 160 plava 200 ≤ 25 63 100 200 238 . Podnožje D II izra uje se za struju od 25 A.podnožje za priključivanje sa prednje strane (univerzalno podnožje ili UZ). Prema IEC standardima kalibracioni prsten je dio osigurača koji služi za spriječavanje zamjenljivosti. u razvodna postrojenja i sl.podnožje za priključivanje sa zadnje strane (TZ podnožje).podnožje za ugra ivanje npr. 4. Standardne boje topljivih umetaka i kalibracionog prstena navedene su u Tabeli 9. Tako er se i topljivi umetci označavaju bojama. Podnožje D V izra uje se za nominalne struje do 100 A. Kalibracioni prsten je zamjenljivi dio podnožja osigurača. . Upotrebljava se za kućne priključke. koje odgovaraju i boji kalibracionog prstena. Ova je površina obojena propisanom bojom koja odgovara nazivnoj struji. Upotrebljava se za razvodne table sa šemiranjem na prednjoj površini ali se na tabli buše otvori za dovodne provodnike. Prema namjeni ili po obliku razlikuju se sljedeća podnožja osigurača: . u razne aparate za domaćinstva. . . Upotrebljava se za razvodne table kada se priljučak izvodi iza table.Prema veličini podnožja odredjuje se i veličina osigurača. Kalibracioni prsten ima na gornjoj površini označenu visinu nazivnog napona i nnazivne jačine struje.podnožje za vazdušni vod.

Oznaka „D“ u nazivu instalacionih osigurača pokazuje da je strujna nezamjenjivost postignuta upotrebom raznih dijametara. (D).Karakteristični podaci za osigurače tipa D Strujna staza je strujno kolo u osiguraču kroz koje prolazi struja. 2. Ali obrnuto: u odre eni prsten mogu se staviti svi umetci manje vrijednosti. 10. niti se može kapa da uvrne. umetak za 10 A mora pregorjeti prije umetka od 16 A. Selektivnost osigurača je svojstvo osigurača da pregori uvijek prije od druge redno vezane topljive žice za nazivnu struju slijedećeg stepena. koji se sastoje od dvije cilindrične kapice i topljivog umetka (slijedeća slika). koja spriječava da se u podnožju osigurača uspostavi kontakt izme u umetka i kalibracionog prstena ukoliko je kalibracioni prsten namjenjen za veću struju od umetka. dok su struje kratkog spoja od 250 do 12 000 A 9. Snaga prekida je ona snaga sa najvećom strujom koju osigurač može da prekine pod nazivnim naponom i to najvećom strujom. 239 . što je omogućeno s obzirom da takva zamjena ne predstavlja nikakvu opasnost. ne može da u e u kalibracioni prsten za manju nominalnu struju.1. Strujna nezamjenjivost je postignuta odre enim dimenzijama kape za svaku vrijednost nazivne struje. dobijaju veće prečnike šupljine kalibracionog prstena i prečnike vrata umetka. Ovo se postiže na taj način što topljivi osigurači tipa D.2. kao i da se ne pojavi trajan luk i izbijanje plamena. 16. Osigurač tipa B Osigurači tipa B su kalibracioni osigurači. a da se ne izazove mehaničko i termičko razaranje elemenata osigurača.3.5 i 63 A. Struja snage prekida je znatno manja od struje kratkog spoja. 31. kalibracionog prstena i vrata umetka. nominalne struje: 5. Ona iznosi od 4 do 16 kA. Sigurnost protiv kratkog spoja je svojstvo osigurača da bez mehaničkog i termičkog razaranja elemenata osigurača izdrži struju kratke veze u kolu u kome je osigurač uključen. za jače struje. Npr. Strujna nezamjenljivost je konstrukciona osobina osigurača ipa D. Umetak osigurača tipa B Izra uju se samo za naizmjeničnu struju. Slika 9. Standardni nominalni napon ovih osigurača je 250 V. umetak za veću nominalnu struju. Izborom ovih konstrukcionih dimenzija.

2.Podjela osigurača po karakteristikama djelovanja A. Ono iznosi za neopterećen motor oko 0.35 0.1.5: Tabela 9. Me usobna nezamjenjivost i zaštita od slučajnog dodira dijelova pod naponom ne moraju biti obezbje eni konstrukcijom.35 s. Pri uključivanju električnih motora struja pri pokretanju asinhronih motora sa kratko vezanim rotorom dostiže 4 do 8 puta veću vrijednost od nazivne struje. Osigurači tipa N To je osigurač koji se sastoji od dvije osnove i topljivog umetka sa „nožastim“ kontaktima. vrijeme da se dostigne puna brzina iznosi znatno duže. 9. neizostavno pregorjeti prije nego što struja pokretanja opadne na vrijednost nazivne struje. zbog čega se mora birati jači osigurač ili pribjeći drugim sredstvima da bi osigurač izdržao struju pokretanja.01 0.1. zatim naglo. npr.20 0.3. ovisi od konstrukcije i vrste motora.5 × I n dok je vrijeme djelovanja od 16 do 28 sekundi u ovisnosti od vrijednosti nominalne struje umetka. jer su topljivi umetci pristupačni i mogu biti zamjenjeni samo od strane stručno osposobljenih lica. a za normalno opterećen motor povećava se na oko 0. čija nazivna struja ima blisku vrijednost nazivnoj struji motora. Dijelovi pod naponom nisu pristupačni dodiru kada je osnova osigurača instalirana i priključena na normalnu upotrebu i snabdjevena topljivim umetkom i kapom.3.Struja topljenja umetka za ove osigurače iznosi 2. 9. Iz ovog posmatranja uočava se da će brzi osigurač. Vrijeme za koje motor dostigne punu brzinu okretanja.10 0. izborom 240 .75 puta nazivna struja. odnosno vrijeme za koje struja uključivanja dostigne nazivnu vrijednost. sa strujom ispitivanja 1.50 Tako er. Pripadaju kategoriji osigurača kojima rukuju stručno osposobljena lica (osigurači za primjenu u industriji). Topljivi umetak odre ene nazivne struje ne može se zamjeniti topljivim umetkom veće nazivne struje bez zamjene kape. Nazivna struja u (A) do 4 preko 4 do 10 preko 10 do 25 preko 25 do 63 preko 63 do 100 preko 100 do 200 Vrijeme djelovanja (s) 0.5. koju treba dovesti na nazivnu brzinu okretanja. Normalni (brzi) osigurači Prema IEC standardima vrijeme djelovanja normalnih topljivih umetaka mora biti kraće od vrijednosti u Tabeli 9. oko 1 s. Sa povečanjem brzine obrtaja struja opada u prvo vrijeme postepeno. vrijeme djelovanja normalnih topljivih umetaka ne smije biti manje od 10 s.5 s dok za motore sa većom masom.15 0.

a sada je povećan samo zbog umetka za jaču struju. Vrijeme trajanja ove udarne struje iznosi ispod desetog dijela sekunde. koji je imao već dovoljnu dimenziju. Bolje iskorištavanje provodnika postiže se izborom tromih i inertnih umetaka. U prvom slučaju. C. 241 . Iz ovog se zaključuje da je provodnik neiskorišten. Jači osigurač povlači zamjenu provodnika većeg presjeka. jer je uzet veći presjek zbog većeg osigurača. sa strujom ispitivanja 5 puta nazivna struja. vrijeme djelovanja topljivih umetaka ne smije biti duže od 6 s. a samim tim mora se povećati i presjek provodnika. zbog čega pri uključivanju sijalice pojavljuje se struja deset puta veća od nazivne vrijednosti. ali je dovoljno da se istopi žica u brzom umetku. Ultrabrzi osigurači Prema IEC standardu u elektronskim ure ajima za zaštitu od kratkih spojeva upotrebljavaju se ultrabrzi osigurači koji se najčešće stavljaju redno (serijski) sa diodama i tiristorima. Ova razlika otpora dostiže i desetorostruke vrijednosti.osigurača za puštanje motora u rad. Tako er. Tromi osigurači Prema IEC standardu vrijeme djelovanja tromih topljivih umetaka mora biti duže od vrijednosti datih u predhodnoj tabeli. što opet vodi ka nedovoljnom iskorištavanju provodnika. B. tada nastupa strujni udar. a sa isijavanjem vlakna naglo opada na nazivnu vrijednost. Iz gornjeg se može zaključiti da brzi umetci imaju mahanu što ne dozvoljavaju dobro iskorištenje presjeka provodnika. a ovaj je uzet u većoj dimenziji da osigura istovremeno uključivanje većeg sijaličnog opterečenja. Zbog ovoga se mora birati umetak za jaču struju. strujni udar nastupa zbog manjeg otpora koji ima sijalično vlakno u hladnom stanju. Ovo znači da brzi umetak ne može osigurati sijalično električno kolo ako njegovo nazivno opterečenje odgovara nazivnoj struji osigurača. Upotreba tromih umetaka dolazi u obzir zbog slijedećih pojava: uključi li se veće sijalično opterečenje ili električni motor.

Prema IEC i drugim standardima ovi se osigurači upotrebljavaju za napone 220. Ovi se osigurači izra uju za struje: 6. Osigurači velike prekidne moći (tzv. Njihov topljivi umetak ima oblik cijevi. 380. zbog čega prilikom jakih kratkih spojeva u kućnim instalacijama dolazi do isključenja glavnog osigurača ili priključnog osigurača na mreži.6. već zahtijeva vrijeme za izmenu. U slučaju da se nema pri ruci odgovarajući umetak. čime u stvari osigurač gubi na svome značaju. Tabela 9.6. Tabela 9. Ove dimenzije uvjetuju drugu konstrukciju topljivih osigurača od one koja je razra ena za instalacione topljive osigurače. Ovom se zahtjevu udovoljilo razvojem topljivih osigurača velike prekidne moći. kao i da snage prekida budu veće. obično pravougaonog oblika pa se nazivaju i „cjevastim osiguračima“. mora mijenjati. 16. U tim instalacijama javlja se potreba da osigurači budu znatno iznad 200 A. Nazivne struje u A osnove osigurača topljiva umetka 2 4 8 10 32 12 16 20 25 32 40 63 50 63 80 100 160 125 160 200 250 (224) 250 315 400 (355) 400 500 630 630 1000 1000 1250 1250 Vrijednosti u zagradama treba izbjegavati Nov umetak ne samo da košta. NVO osigurači ili visokoučinski osigurači) Razvojem razvodnih mreža dolazi se do mreža velikih snaga u raznovrsnim industrijskim pogonima. 600 i 900 V a za struje u granicama od 2 do 1250 A. Zbog velike prekidne moći ovi se osigurači nazivaju i „visokoučinskim osiguračima“. 20 i 25 A i napone 220 i 380 V. označavaju se sa „NV“ – niskonaponski visokoučinski. 10. 242 .D. upotrebljava se bakarna žica. Automatski osigurači Mahana topljivih osigurača u kućnim i fabričkim instalacijama je ta što se umetak. Inastalacioni automatski osigurači su elementi koji prekidaju električno kolo pri odre enom opterečenju a da se ne vrši uništavanje materijala. Ove mahane osigurača otklonjene su konstrukcijom instalacionog automatskog osigurača. a pored toga i držanje rezervnog umetka. 500. kada pregori.

Iz – trajno podnosiva struja voda. a time prekomjernim zagrijavanjem. zbog čega se povećava prelazni otpor (R) na kontaktima.9 In 1. čime omogućava dobro iskorištenje provodnika.75 In 1.7. mora ispuniti dva uvjeta: IB ≤In≤Iz . -preopterečenjem vodiča. Koriste se slijedeće vrste 243 .45 Iz . a ta vrijednost mora biti manja od trajno dozvoljene struje provodnika ( I z ). i I2≤1. 9. Pogrešan izbor osigurača izaziva slijedeće probleme: -onemogućuje zaštitne mjere od previsokog napona dodira. dogodiće se da zbog male greške na perifernom potrošaču jači osigurač izbaci veći dio objekta. PREKIDAČI Prekidač je element sa kojim se ručno ili automatski uključuje ili isključuje strujno kolo. i I2 –struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uredjaja (veća ispitna struja). Za gl-osigurače i LS prekidače tipa L struja I2 je definirana u Tabeli 9.Izbor osigurača u niskonaponskim inastalacijama Struja provodnika pri normalnom radu električne instalacije ( I B ) mora biti manja od nazivne struje osigurača ili nazivne vrijednosti struje djelovanja ure aja za zaštitu od preopterećenja strujnog kola provodnika ( I n ). Ispitna struja za osigurače Nazivna struja In (A) do 4 od 4 do 10 od 10 do 25 od 25 Veća ispitna struja I2 (A) 2. Pri upotrebi osigurača mora se vrijeme njegovog isključenja tako podesiti da osigurač ne isključi strujni krug pri pokretanju potrošača. Radna karakteristika nadstrujnog zaštitnog uredjaja (osigurača). Prekidom strujnog kola smanjuje se dodirna površina izme u kontakata prekidača.1 In 1. može nastati požar.7.6 In 9. In –nazivna struja zaštitnog uredjaja.2. Tabela 9. gdje su IB –pogonska struja strujnog kruga. koji štiti vod od preopterećenja. Ako se ne primjeni princip selektivnosti.Automatski osigurač izdržava strujne udare i opterečenja sve dok oni ne postanu opasni po zaštićeni provodnik.3. Vrijeme isključenja osigurača mora biti takvo da osigurač izdrži odgovarajuću struju pokretanja potrošača.1.

5 mm 2 koji imaju po tri provodnika. 16A i 25A.6. zidnih električnih grijalica.3.4.5. Slika 9. Sheme spajanja jednopolnog prekidača i sijalice Za spajanje se koriste ili kabel PP-Y 3x1. tropolni prekidač. Jednopolni prekidač Na Slici 9.5 mm 2 ili PP/R 3x1. Slika 9. jednopolni prekidač.4.3. su date sheme spajanja jednopolnog prekidača i sijalice. Slika 9.5. Uz prekidače se koriste ure aji: impulsni automat i stubišni automat. Koriste se prekidači (sklopke) sa slijedećim strujama: 6A.prekidača (instalacionih sklopki): taster (tipkalo).. Oznake tipkala na dvopolnoj i jednopolnoj shemi su date na Slici 9. Oznake jednopolnog prekidača date su na Slici 9. Taster (tipkalo) se koristi za uključenje električnog zvona i za davanje signala impulsnom i stubišnom automatu. ventilatora itd. Način spajanja je dat na Slici 9. jednopolni prekidač sa regulacijom. serijski prekidač. dvopolni prekidač. Taster (tipkalo) Jednopolni prekidač se koristi za uključenje rasvjete. 244 . izmjenični prekidač i križni prekidač. 10A.

Posebna vrsta jednopolnih prekidača su potezni prekidači čija je oznaka data na Slici 9.9. Prekidač se obavezno postavlja u faznom vodiču. Potamnjivač Dvopolni prekidač se koristi za uključivanje bojlera.Slika 9. Dvopolni prekidač 245 . Slika 9. Oznaka jednopolnog prekidača sa ugra enom regulacijom jačine svjetlosti data je na Slici 9.7.7.. Ovi prekidači se ponekada zovu potamnjivači. Oznake dvopolnog prekidača date su na Slici 9. Potezni prekidač Oni se smiju ugra ivati i u kupatilima. a neutralni vodič na navoj.. a najčešće se koriste za uključivanje zidnih grijalica.8.6.8...9. Slika 9. Obično se izvodi sa polugom (kip prekidač) . Pri spajanju sijaličnog grla faza se spaja na središnji kontakt grla. Slika 9.

.Tropolni prekidač se koristi za uključenje trofaznih potrošača. Slika 9. Oznake tropolnog prekidača date su na Slici 9.12. Shema serijske sklopke 246 ..13.13. Oznake serijskog prekidača date su na Slici 9.11. Tropolni prekidač Serijski (dvostruki) prekidač se koristi kada je potrebno sa jednog mjesta uključivati dva potrošača.12. Slika 9.. Slika 9. Slika 9.10.10.11. Serijski prekidač Sheme spajanja dvije sijalice i serijskog prekidača date su na Slici 9. Sheme spjanja dvije sijalice i serijskog prekidača Shema serijske sklopke data je na Slici 9.

247 .15. Da bismo tu sijalicu mogli upaliti i ugasiti i na početku i na kraju hodnika. Slika 9. a razvodne kutije i prekidači kablom sa pet žila.16. Oznake naizmjeničnog prekidača date su na Slici 9. odnosno stubišta. Sheme spajanja sijalice i dva izmjenična prekidača Sijalica se spaja kablom sa tri žile. Način spajanja dat je na Slici 9.16. Slika 9.14.15.14. Izmjenični prekidač Sheme spajanja sijalice i dva izmjenična prekidača date su na Slici 9.Stubišta i hodnici su često osvjetljeni jednom sijalicom. konstruirani su izmjenični prekidači. Slika 9.

Jednopolna i dvopolna šema spajanja križnog i dva izmjenična prekidača date su na Slici 9. Križni prekidač Funkcija križnog prekidača data je na Slici 9.Shema izmjenične sklopke data je na Slici 9. jer su ih istisnuli impulsni i stubišni automati. Funkcija križnog prekidača Kao što se vidi on omogućava ukrštanje vodiča.18.19.17.19. Shema izmjenične sklopke Križni prekidači su konstruirani da bi se na stubištima i hodnicima mogla paliti rasvjeta sa tri mjesta.20.17. Slika 9. Oznake križnog prekidača date su na Slici 9. Danas se jako malo koriste.18. 248 . Slika 9. Slika 9.

22. 249 . Sheme spajanja križnog i dva izmjenična prekidača Električna shema križnog i dva izmjenična prekidača data je na Slici 9. Shema križne i izmjenične sklopke Shema spajanja komplet sklopki za kupaonicu data je na slici 9.20.23. Električna shema križnog i dva izmjenična prekidača Shema križne i izmjenične sklopke data je na Slici 9. Slika 9.21. Slika 9.22.21.Slika 9.

23. Koristi se u stubištima. Sheme spajanja impulsnog automata i tri tipkala 250 .24. Jednim pritiskom na tipkalo sijalica se pali. Sijalice se pale i gase pritiskom na tipkalo. predsobljima i holovima.24. U ovom primjeru su spojena tri tipkala mada se može spojiti proizvoljan broj tipkala. Slika 9. Shema spajanja komplet sklopki za kupaonicu Impulsni automat (impulsni prekidač) je ure aj koji omogućuje da se sa više mjesta može upaliti i ugasiti jedna sijalica.Slika 9. hodnicima. Šeme spajanja impulsnog automata i tri tipkala date su na Slici 9. Impulsni automati se konstruiraju na bazi bistabilnog multivibratora. a narednim pritiskom gasi.

Za razliku od impulsnog automata stubišni automat nakon odre enog vremena automatski isključi rasvjetu. Stubišni automat Shema spajanja stubišne rasvjete data je na Slici 9.25.Stubišni automat se spaja na potpuno isti način kao impulsni automat.26. Oznaka stubišnog automata data je na Slici 9.26. Shema spajanja stubišne rasvjete 251 .25. Slika 9. Slika 9.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful