9. ELEKTRIČNE KOMPONENTE INSTALACIJA 9. 1.

OSIGURAČI Zaštita provodnika od nedozvoljenog opterečenja, bilo namjernog ili slučajnog ili opterečenja kratkim spojem, rješena je upotrebom osigurača koji se stavljaju na početku provodnika u smjeru dolaska struje (Slika 9.1).

Slika 9.1. Osigurač se montira iza prekidača: 1- jednopolni, 2-dvopolno, 3-tropolno osiguranje Ukoliko se u instalaciji, neposredno pored osigurača, postavlja i prekidač, savjetuje se da se osigurač postavi iza prekidača, jer se tada osigurač mjenja pri otvorenom prekidaču i nije pod naponom (Slika 9.1.). Pri upotrebi automatskih prekidača osigurač se obavezno postavlja iza ovog prekidača. Zaštita se može izvesti za dvožičnu mrežu dvopolno ili jenopolno. Za trofaznu struju „nula“ se ne stavlja pod zaštitu. Osigurač vrši zaštitu provodnika prekidom strujnog kola u kome je montiran. Ovaj prekid može se vršiti topljenjem umetka u osiguraču, elektromagnetnim dejstvom ili termičkim dejstvom kojim se savija bimetalna traka. Prema načinu prekidanja strujnog kola u osiguraču oni se dijele na: topljive i automatske. Prema IEC i drugima važećim standardima osigurači u instalacijama treba da budu tako konstruisani: -da se prekid kola vrši u zatvorenom vatrostalnom prostoru, -da osigurač ima uočljiv pokazivač prekida, i -da je osigurana strujna nezamjenljivost.

234

Tabela 9.1 s. od temeprature okolnog zraka i uvjeta hla enja. To znači da nazivni napon topljivog umetka može biti različit (veći) od nazivnog napona držača osigurača u kojem će topljivi umetak biti upotrijebljen. U vezi sa djelovanjem topljivog umetka definiraju se konvencionalno vrijeme i konvencionalna struja. Ukoliko nije navedeno. topljivi umetak). Struja se predstavlja na apcisi.Osnovne nazivne karakteristike osigurača su sljedeće Nazivni napon osigurača je najniža vrijednost nazivnog napona njegovih dijelova (držač osigurača.1. Karakteristike vrijeme-struja daju se za trajanje topljenja duže od 0. Za obje kordinate koriste se logaritamska podjela. Nazivni naponi osigurača Nazivni naponi za osigurače naizmjenične struje (V) 120 208 220 (230) 240 277 380 (400) 415 480 500 600 660(690) Nazivni naponi za osigurače jednosmjerne struje (V) 110 125 220 250 440 460 500 600 750 Nazivna struja topljivog umetka i držača osigurača mora predstavljati vrijednosti navedene u Tabeli 9. kao i.2. a vrijeme na ordinati.1. Pri tome razlikuju se: 235 . Tabela 9. podrazumjeva se da se karakterisike odnose na temperaturu okolnog zraka od 20° C. za odre eni topljivi umetak.1250 Nazivna struja držača osigurača mora biti izabrana iz niza nazivnih struja topljivih umetaka ako nije drugačije navedeno u posebnim standardima za odre enu vrstu osigurača. Karakteristike vrijeme-struja topljivog umetka ovisi od konstrukcije.2.9. Nazivne struje osigurača Niz nazivnih struja osigurača (A) 2 – 4 – 6 – 8 – 10 – 12 – 16 – 20 – 25 – 32 – 40 – 50 – 63 – 80 – 100 – 125 – 160 – 200 – 250 – 315 – 400 – 500 – 630 – 800 – 1000 . Standardne vrijednosti nazivnih napona pobrojane su u Tabeli 9.1.1.

1. osigurač kao ure aj za zaštitu od preopterečenja. U TN sistemima napajanja.2.3. Konvencionalna vremena i konvencionalne struje nalaze se u Tabeli 9.25 Konvencionalna struja Topljenja I f Netopljenja I f *) *) - I n < 16 16 ≤ I n ≤ 63 63 < I n ≤ 160 160 < I n ≤ 400 400< I n In 1. kad su izloženi dijelovi me usobno povezani pri pojavi druge greške. Tabela 9. Nazivna moć prekidanja daje proizvo ač u odnosu na nazivni napon. kao i na svim mjestima na kojima se smanjuje presjek provodnika. Vrijednost najmanje nazivne moći prekidanja utvr ene su u posebnim standardima za odre enu vrstu osigurača. 236 . Ogranci od kabelskih i nadzemnih niskonaponskih mreža osiguravaju se pri ulasku u mrežu.utvr ena vrijednost struje.konvencionalna struja topljenja ( I f ) . kao i na svim mjestima na kojim se smanjuje presjek provodnika. i .konvencionalna struja netopljenja ( I nf ) . mora se postavljati na početku svakog strujnog kola.Ugradnja osigurača Osigurač se ne smije postavljati u neutralni provodnik jednofaznih ili višefaznih strujnih kola. koju topljivi umetak može da podnese tokom utvr enog (konvencionalnog) vremena bez topljenja.6 In Napomena: *) vrijednosti za nazivne struje manje od 16 A nisu utvr ene Nazivna moć prekidanja topljivog umetka je vrijednost (efektivna za naizmjeničnu struju) očekivane struje koje osigurač može da prekine za dati napon pod odre enim uvjetima.utvr ena vrijednost struje koja izaziva djelovanje topljivog umetka tokom utvr enog (konvencionalnog) vremena. 9. U IT sistemima napajanja. Konvencionalna vremena i konvencionalne struje za topljive umetke Nazivna struja I n (A) Konvencionalno vrijeme (h) 1 1 2 3 4 1.3. mora se postavljati na početku svakog strujnog kola. osigurač kao zaštitni ure aj od prekomjerne struje koji služi kao zaštita od indirektnog dodira automatskim isključivanjem napajanja.

Prema IEC i drugima važećim standardima osigurači se. struja kratkog spoja načelno se izvodi na taj način što se izabrano mjesto provodnika namjerno oslabi ubacivanjem komada tanke žice. koji se nazivaju i osiguračima sa lamelom. Pri opterečenju ova se žica zagrije i istopi. konstrukciji. koji se neosredno ugra uju na neke prijemnike. Osigurači tipa D Osigurači tipa D upotrebljavaju se u kućnim električnim instalacijama i napravama za napone 220. i -D V. 237 . Izradjuju se u dva osnovna oblika za priključak sa prednje i sa zadnje strane.Klasifikacija osigurača Prema načinu prekidanja strujnog kola u osiguraču oni se dijele na: topljive i automatske. Prema IEC standardu i drugim važećim standardima izradjuju se četiri veličine podnožja osigurača za četiri vrijednosti nazivnih struja. Često se nazivaju instalacionim osiguračima. U praksi se još uvijek masovno koriste stare oznake osigurača sa topljivim umetkom (skraćeno: osigurači). karakteristikama djelovanja. U konstruktivnom pogledu topljivi osigurači izra uju se u slijedećim vrijednostima: . . 240. i . Svaki od ovih oblika ima četiri osnovna dijela: podnožje.1. u općem slučaju.inastalacioni osigurači tipa B. .nisko naponski topljivi osigurači velike prekidne moći. cinka ili drugog metala ili legure.3. i to: -D II. kalibracioni prsten. Klasifikacija topljivih umetaka osigurača Topljivi umetak (element koji se zamjenjuje poslije djelovanja osigurača) jeste dio osigurača koji treba da se istopi kada osigurač proradi.9. zbog čega se ovakav osigurač naziva topljivim osiguračem. Ova žica je od srebra. i 2. koji se nazivaju instalacionim osiguračima na zavrtanj. -D IV.instalacioni topljivi osigurači tipa D. dijele prema: 1. koji se nazivaju i instalacionim visokoučinskim osiguračima ili NV-osiguračima. 380 i 415 V (prema IEC standardu) isključivo za jednosmjerne ili isključivo naizmjenične ili obje vrste struja a za jačine struje do 100 A. Podjela osigurača prema konstrukciji (topljivi instalacioni osigurači) Zaštita provodnika od preopterečenja tj. -D III.3. umetak i kapu.1. 9.1. Ova se tanka žica istopi prije nego što zaštićen provodnik dobije nedozvoljenu temperaturu.minijaturni osigurači.

Upotrebljava se za razvodne table sa šemiranjem na prednjoj površini ali se na tabli buše otvori za dovodne provodnike. Podnožje D III izra uje se za struje do 63 A zbog čega ima nešto veće dimenzije. Prema IEC standardima kalibracioni prsten je dio osigurača koji služi za spriječavanje zamjenljivosti.podnožje za ugra ivanje npr.Prema veličini podnožja odredjuje se i veličina osigurača. Kalibracioni prsten je zamjenljivi dio podnožja osigurača. koje odgovaraju i boji kalibracionog prstena. Podnožje D V izra uje se za nominalne struje do 100 A. Standardne boje topljivih umetaka i kalibracionog prstena navedene su u Tabeli 9. Tako er se i topljivi umetci označavaju bojama.4. Upotrebljava se za kućne priključke. Kalibracioni prsten ima na gornjoj površini označenu visinu nazivnog napona i nnazivne jačine struje.podnožje za vazdušni vod. u razne aparate za domaćinstva.podnožje za priključivanje sa prednje strane (univerzalno podnožje ili UZ). .podnožje za priključivanje sa zadnje strane (TZ podnožje). Prema namjeni ili po obliku razlikuju se sljedeća podnožja osigurača: . Ova je površina obojena propisanom bojom koja odgovara nazivnoj struji. . Boje kalibracionog prstena ili boje topljivih umetaka osigurača Nazivna struja držača (A) Topljivi umetak Nazivna struja Boja umetka ružičasta 2 sme a 4 zelena 6 crvena 10 siva 16 plava 20 žuta 25 siva 35 bijela 50 bakra 63 srebrena 80 crvena 100 žuta 125 bakra 160 plava 200 ≤ 25 63 100 200 238 . Boje treba da spriječe umetanje topljivih umetaka veće nazivne struje nego što odgovara prstenu montiranom u držaču (osnovi). Upotrebljava se za razvodne table kada se priljučak izvodi iza table. Tabela 9. u razvodna postrojenja i sl. . 4. Podnožje D II izra uje se za struju od 25 A.

31. Sigurnost protiv kratkog spoja je svojstvo osigurača da bez mehaničkog i termičkog razaranja elemenata osigurača izdrži struju kratke veze u kolu u kome je osigurač uključen. Npr. Ona iznosi od 4 do 16 kA. Ali obrnuto: u odre eni prsten mogu se staviti svi umetci manje vrijednosti. 10. niti se može kapa da uvrne. dobijaju veće prečnike šupljine kalibracionog prstena i prečnike vrata umetka.Karakteristični podaci za osigurače tipa D Strujna staza je strujno kolo u osiguraču kroz koje prolazi struja. Oznaka „D“ u nazivu instalacionih osigurača pokazuje da je strujna nezamjenjivost postignuta upotrebom raznih dijametara. (D). kao i da se ne pojavi trajan luk i izbijanje plamena. što je omogućeno s obzirom da takva zamjena ne predstavlja nikakvu opasnost. koji se sastoje od dvije cilindrične kapice i topljivog umetka (slijedeća slika). Umetak osigurača tipa B Izra uju se samo za naizmjeničnu struju. a da se ne izazove mehaničko i termičko razaranje elemenata osigurača. 239 . Selektivnost osigurača je svojstvo osigurača da pregori uvijek prije od druge redno vezane topljive žice za nazivnu struju slijedećeg stepena. Osigurač tipa B Osigurači tipa B su kalibracioni osigurači. kalibracionog prstena i vrata umetka. umetak za 10 A mora pregorjeti prije umetka od 16 A. umetak za veću nominalnu struju. Strujna nezamjenjivost je postignuta odre enim dimenzijama kape za svaku vrijednost nazivne struje. Izborom ovih konstrukcionih dimenzija. 2. Standardni nominalni napon ovih osigurača je 250 V.2. koja spriječava da se u podnožju osigurača uspostavi kontakt izme u umetka i kalibracionog prstena ukoliko je kalibracioni prsten namjenjen za veću struju od umetka. nominalne struje: 5. Slika 9. Snaga prekida je ona snaga sa najvećom strujom koju osigurač može da prekine pod nazivnim naponom i to najvećom strujom. za jače struje. Strujna nezamjenljivost je konstrukciona osobina osigurača ipa D. dok su struje kratkog spoja od 250 do 12 000 A 9. Ovo se postiže na taj način što topljivi osigurači tipa D. Struja snage prekida je znatno manja od struje kratkog spoja.5 i 63 A. 16.3.1. ne može da u e u kalibracioni prsten za manju nominalnu struju.

3. Topljivi umetak odre ene nazivne struje ne može se zamjeniti topljivim umetkom veće nazivne struje bez zamjene kape. Ono iznosi za neopterećen motor oko 0. 9.2. Normalni (brzi) osigurači Prema IEC standardima vrijeme djelovanja normalnih topljivih umetaka mora biti kraće od vrijednosti u Tabeli 9.5: Tabela 9.20 0. neizostavno pregorjeti prije nego što struja pokretanja opadne na vrijednost nazivne struje. Sa povečanjem brzine obrtaja struja opada u prvo vrijeme postepeno.1. Dijelovi pod naponom nisu pristupačni dodiru kada je osnova osigurača instalirana i priključena na normalnu upotrebu i snabdjevena topljivim umetkom i kapom. ovisi od konstrukcije i vrste motora. Pri uključivanju električnih motora struja pri pokretanju asinhronih motora sa kratko vezanim rotorom dostiže 4 do 8 puta veću vrijednost od nazivne struje. koju treba dovesti na nazivnu brzinu okretanja. odnosno vrijeme za koje struja uključivanja dostigne nazivnu vrijednost.Struja topljenja umetka za ove osigurače iznosi 2. vrijeme da se dostigne puna brzina iznosi znatno duže.1. sa strujom ispitivanja 1. vrijeme djelovanja normalnih topljivih umetaka ne smije biti manje od 10 s.01 0. zbog čega se mora birati jači osigurač ili pribjeći drugim sredstvima da bi osigurač izdržao struju pokretanja.35 0.3.5. jer su topljivi umetci pristupačni i mogu biti zamjenjeni samo od strane stručno osposobljenih lica. oko 1 s.75 puta nazivna struja. zatim naglo.5 × I n dok je vrijeme djelovanja od 16 do 28 sekundi u ovisnosti od vrijednosti nominalne struje umetka.Podjela osigurača po karakteristikama djelovanja A. Osigurači tipa N To je osigurač koji se sastoji od dvije osnove i topljivog umetka sa „nožastim“ kontaktima. Iz ovog posmatranja uočava se da će brzi osigurač. Me usobna nezamjenjivost i zaštita od slučajnog dodira dijelova pod naponom ne moraju biti obezbje eni konstrukcijom.35 s. izborom 240 .10 0. 9.5 s dok za motore sa većom masom. Vrijeme za koje motor dostigne punu brzinu okretanja.50 Tako er.15 0. Pripadaju kategoriji osigurača kojima rukuju stručno osposobljena lica (osigurači za primjenu u industriji). npr. Nazivna struja u (A) do 4 preko 4 do 10 preko 10 do 25 preko 25 do 63 preko 63 do 100 preko 100 do 200 Vrijeme djelovanja (s) 0. čija nazivna struja ima blisku vrijednost nazivnoj struji motora. a za normalno opterećen motor povećava se na oko 0.

a ovaj je uzet u većoj dimenziji da osigura istovremeno uključivanje većeg sijaličnog opterečenja. a sada je povećan samo zbog umetka za jaču struju. sa strujom ispitivanja 5 puta nazivna struja. koji je imao već dovoljnu dimenziju. C. zbog čega pri uključivanju sijalice pojavljuje se struja deset puta veća od nazivne vrijednosti. ali je dovoljno da se istopi žica u brzom umetku. U prvom slučaju. Bolje iskorištavanje provodnika postiže se izborom tromih i inertnih umetaka. strujni udar nastupa zbog manjeg otpora koji ima sijalično vlakno u hladnom stanju. jer je uzet veći presjek zbog većeg osigurača. Jači osigurač povlači zamjenu provodnika većeg presjeka. što opet vodi ka nedovoljnom iskorištavanju provodnika. Ova razlika otpora dostiže i desetorostruke vrijednosti. Ovo znači da brzi umetak ne može osigurati sijalično električno kolo ako njegovo nazivno opterečenje odgovara nazivnoj struji osigurača. Upotreba tromih umetaka dolazi u obzir zbog slijedećih pojava: uključi li se veće sijalično opterečenje ili električni motor. Iz ovog se zaključuje da je provodnik neiskorišten. Vrijeme trajanja ove udarne struje iznosi ispod desetog dijela sekunde. Tromi osigurači Prema IEC standardu vrijeme djelovanja tromih topljivih umetaka mora biti duže od vrijednosti datih u predhodnoj tabeli. a samim tim mora se povećati i presjek provodnika. a sa isijavanjem vlakna naglo opada na nazivnu vrijednost. Iz gornjeg se može zaključiti da brzi umetci imaju mahanu što ne dozvoljavaju dobro iskorištenje presjeka provodnika. 241 . tada nastupa strujni udar.osigurača za puštanje motora u rad. vrijeme djelovanja topljivih umetaka ne smije biti duže od 6 s. B. Tako er. Zbog ovoga se mora birati umetak za jaču struju. Ultrabrzi osigurači Prema IEC standardu u elektronskim ure ajima za zaštitu od kratkih spojeva upotrebljavaju se ultrabrzi osigurači koji se najčešće stavljaju redno (serijski) sa diodama i tiristorima.

NVO osigurači ili visokoučinski osigurači) Razvojem razvodnih mreža dolazi se do mreža velikih snaga u raznovrsnim industrijskim pogonima. već zahtijeva vrijeme za izmenu. Inastalacioni automatski osigurači su elementi koji prekidaju električno kolo pri odre enom opterečenju a da se ne vrši uništavanje materijala. 16. 10. 600 i 900 V a za struje u granicama od 2 do 1250 A. mora mijenjati. Ovi se osigurači izra uju za struje: 6. kada pregori. 500. upotrebljava se bakarna žica. zbog čega prilikom jakih kratkih spojeva u kućnim instalacijama dolazi do isključenja glavnog osigurača ili priključnog osigurača na mreži. kao i da snage prekida budu veće. Ove mahane osigurača otklonjene su konstrukcijom instalacionog automatskog osigurača. Zbog velike prekidne moći ovi se osigurači nazivaju i „visokoučinskim osiguračima“. 20 i 25 A i napone 220 i 380 V. Ove dimenzije uvjetuju drugu konstrukciju topljivih osigurača od one koja je razra ena za instalacione topljive osigurače. Osigurači velike prekidne moći (tzv. 242 .6. Tabela 9. Automatski osigurači Mahana topljivih osigurača u kućnim i fabričkim instalacijama je ta što se umetak. Prema IEC i drugim standardima ovi se osigurači upotrebljavaju za napone 220. U tim instalacijama javlja se potreba da osigurači budu znatno iznad 200 A. Njihov topljivi umetak ima oblik cijevi.D. označavaju se sa „NV“ – niskonaponski visokoučinski.6. obično pravougaonog oblika pa se nazivaju i „cjevastim osiguračima“. Nazivne struje u A osnove osigurača topljiva umetka 2 4 8 10 32 12 16 20 25 32 40 63 50 63 80 100 160 125 160 200 250 (224) 250 315 400 (355) 400 500 630 630 1000 1000 1250 1250 Vrijednosti u zagradama treba izbjegavati Nov umetak ne samo da košta. Tabela 9. Ovom se zahtjevu udovoljilo razvojem topljivih osigurača velike prekidne moći. čime u stvari osigurač gubi na svome značaju. U slučaju da se nema pri ruci odgovarajući umetak. a pored toga i držanje rezervnog umetka. 380.

čime omogućava dobro iskorištenje provodnika.6 In 9.3.45 Iz . In –nazivna struja zaštitnog uredjaja. zbog čega se povećava prelazni otpor (R) na kontaktima. -preopterečenjem vodiča. i I2 –struja koja osigurava pouzdano djelovanje zaštitnog uredjaja (veća ispitna struja). Pri upotrebi osigurača mora se vrijeme njegovog isključenja tako podesiti da osigurač ne isključi strujni krug pri pokretanju potrošača. dogodiće se da zbog male greške na perifernom potrošaču jači osigurač izbaci veći dio objekta.2.Automatski osigurač izdržava strujne udare i opterečenja sve dok oni ne postanu opasni po zaštićeni provodnik. Prekidom strujnog kola smanjuje se dodirna površina izme u kontakata prekidača.7. može nastati požar.1.Izbor osigurača u niskonaponskim inastalacijama Struja provodnika pri normalnom radu električne instalacije ( I B ) mora biti manja od nazivne struje osigurača ili nazivne vrijednosti struje djelovanja ure aja za zaštitu od preopterećenja strujnog kola provodnika ( I n ). i I2≤1. Radna karakteristika nadstrujnog zaštitnog uredjaja (osigurača). koji štiti vod od preopterećenja. gdje su IB –pogonska struja strujnog kruga.7. Iz – trajno podnosiva struja voda. Pogrešan izbor osigurača izaziva slijedeće probleme: -onemogućuje zaštitne mjere od previsokog napona dodira. a ta vrijednost mora biti manja od trajno dozvoljene struje provodnika ( I z ). Koriste se slijedeće vrste 243 . Tabela 9. PREKIDAČI Prekidač je element sa kojim se ručno ili automatski uključuje ili isključuje strujno kolo. Ispitna struja za osigurače Nazivna struja In (A) do 4 od 4 do 10 od 10 do 25 od 25 Veća ispitna struja I2 (A) 2.1 In 1.75 In 1. Za gl-osigurače i LS prekidače tipa L struja I2 je definirana u Tabeli 9.9 In 1. 9. a time prekomjernim zagrijavanjem. mora ispuniti dva uvjeta: IB ≤In≤Iz . Vrijeme isključenja osigurača mora biti takvo da osigurač izdrži odgovarajuću struju pokretanja potrošača. Ako se ne primjeni princip selektivnosti.

izmjenični prekidač i križni prekidač. Slika 9. Uz prekidače se koriste ure aji: impulsni automat i stubišni automat. Način spajanja je dat na Slici 9. Taster (tipkalo) Jednopolni prekidač se koristi za uključenje rasvjete. su date sheme spajanja jednopolnog prekidača i sijalice.4. 244 .5.. ventilatora itd. dvopolni prekidač. Oznake tipkala na dvopolnoj i jednopolnoj shemi su date na Slici 9.3.5. tropolni prekidač.4. Taster (tipkalo) se koristi za uključenje električnog zvona i za davanje signala impulsnom i stubišnom automatu. Sheme spajanja jednopolnog prekidača i sijalice Za spajanje se koriste ili kabel PP-Y 3x1. jednopolni prekidač sa regulacijom. Jednopolni prekidač Na Slici 9.5 mm 2 koji imaju po tri provodnika.3. 10A. Koriste se prekidači (sklopke) sa slijedećim strujama: 6A. Slika 9. Slika 9.6. zidnih električnih grijalica. 16A i 25A. jednopolni prekidač.prekidača (instalacionih sklopki): taster (tipkalo). Oznake jednopolnog prekidača date su na Slici 9. serijski prekidač.5 mm 2 ili PP/R 3x1.

a neutralni vodič na navoj.. Potezni prekidač Oni se smiju ugra ivati i u kupatilima. Dvopolni prekidač 245 . a najčešće se koriste za uključivanje zidnih grijalica. Ovi prekidači se ponekada zovu potamnjivači. Oznaka jednopolnog prekidača sa ugra enom regulacijom jačine svjetlosti data je na Slici 9. Slika 9. Pri spajanju sijaličnog grla faza se spaja na središnji kontakt grla. Oznake dvopolnog prekidača date su na Slici 9...Slika 9.9.6.8. Slika 9. Posebna vrsta jednopolnih prekidača su potezni prekidači čija je oznaka data na Slici 9.. Obično se izvodi sa polugom (kip prekidač) .9. Slika 9.7. Prekidač se obavezno postavlja u faznom vodiču.7.8. Potamnjivač Dvopolni prekidač se koristi za uključivanje bojlera.

11. Tropolni prekidač Serijski (dvostruki) prekidač se koristi kada je potrebno sa jednog mjesta uključivati dva potrošača. Sheme spjanja dvije sijalice i serijskog prekidača Shema serijske sklopke data je na Slici 9..12. Slika 9.13.12.11. Slika 9. Shema serijske sklopke 246 .10. Oznake tropolnog prekidača date su na Slici 9.Tropolni prekidač se koristi za uključenje trofaznih potrošača. Serijski prekidač Sheme spajanja dvije sijalice i serijskog prekidača date su na Slici 9.10.. Slika 9.13.. Slika 9. Oznake serijskog prekidača date su na Slici 9.

14. Izmjenični prekidač Sheme spajanja sijalice i dva izmjenična prekidača date su na Slici 9. Slika 9.16.14.15.16. Slika 9.15.Stubišta i hodnici su često osvjetljeni jednom sijalicom. odnosno stubišta. Da bismo tu sijalicu mogli upaliti i ugasiti i na početku i na kraju hodnika. Sheme spajanja sijalice i dva izmjenična prekidača Sijalica se spaja kablom sa tri žile. Oznake naizmjeničnog prekidača date su na Slici 9. a razvodne kutije i prekidači kablom sa pet žila. Slika 9. konstruirani su izmjenični prekidači. Način spajanja dat je na Slici 9. 247 .

248 .Shema izmjenične sklopke data je na Slici 9. Shema izmjenične sklopke Križni prekidači su konstruirani da bi se na stubištima i hodnicima mogla paliti rasvjeta sa tri mjesta.18. Danas se jako malo koriste.19.20.17. Funkcija križnog prekidača Kao što se vidi on omogućava ukrštanje vodiča.17. Slika 9.19.18. Križni prekidač Funkcija križnog prekidača data je na Slici 9. Slika 9. Slika 9. Oznake križnog prekidača date su na Slici 9. jer su ih istisnuli impulsni i stubišni automati. Jednopolna i dvopolna šema spajanja križnog i dva izmjenična prekidača date su na Slici 9.

Shema križne i izmjenične sklopke Shema spajanja komplet sklopki za kupaonicu data je na slici 9. Slika 9. Sheme spajanja križnog i dva izmjenična prekidača Električna shema križnog i dva izmjenična prekidača data je na Slici 9.23.21. Električna shema križnog i dva izmjenična prekidača Shema križne i izmjenične sklopke data je na Slici 9. Slika 9. 249 .22.22.20.Slika 9.21.

Slika 9. U ovom primjeru su spojena tri tipkala mada se može spojiti proizvoljan broj tipkala. Sijalice se pale i gase pritiskom na tipkalo. Šeme spajanja impulsnog automata i tri tipkala date su na Slici 9. a narednim pritiskom gasi.Slika 9. Shema spajanja komplet sklopki za kupaonicu Impulsni automat (impulsni prekidač) je ure aj koji omogućuje da se sa više mjesta može upaliti i ugasiti jedna sijalica. Jednim pritiskom na tipkalo sijalica se pali. Koristi se u stubištima.24. predsobljima i holovima.24. Impulsni automati se konstruiraju na bazi bistabilnog multivibratora.23. hodnicima. Sheme spajanja impulsnog automata i tri tipkala 250 .

Stubišni automat se spaja na potpuno isti način kao impulsni automat. Slika 9. Oznaka stubišnog automata data je na Slici 9.25. Shema spajanja stubišne rasvjete 251 . Slika 9.26. Stubišni automat Shema spajanja stubišne rasvjete data je na Slici 9.26. Za razliku od impulsnog automata stubišni automat nakon odre enog vremena automatski isključi rasvjetu.25.