P. 1
71_pitanje

71_pitanje

|Views: 1,013|Likes:
Published by sanjalo1

More info:

Published by: sanjalo1 on Apr 09, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/15/2014

pdf

text

original

1.

KVALITETA PIVA Glavni elementi kvaliteta arome hmelja za proizvodnju piva su: ά- kiseline ili humulon- najaktivniji sastojak dok ß-kiseline imaju manje tehnološko značenje. Tvrde smole su oksidacijski produkti ά i ß-kiselina, gorkog su okusa i imaju antiseptičko djelovanje. ß-kiseline su stabilnije i teže podliježu oksidacijskom procesu. Aromatične tvari nalaze se lupulinu (pektini, tanin). Tanin se nalazi u listićima, peteljkama i vretenu šišarice. On daje pivu boju i bistrinu a pektini okus i bistrinu. 2. TOČNI ROKOVI SJETVE ULJARICA Suncokret – druga polovica travnja. Kada se temp. tla na 5 cm ustali na 8-10 ˚C. Ricinus – druga polovica travnja. Temp. tla 10-12 ˚C. Sezam – III. dekada svibnja. Temp. tla 20˚C. Uljana repica – ozima od 25.8.-15.9. Mak – u 3. mj., a ozimi do polovice listopada. 3. SORTE ULJANE REPICE Selekcijom su se stvorile sorte bez eruka kiselina u ulju i glukozinolata u sačmi, a sa visokom rodnosti i sadržajem ulja u sjemenu. Stare sorte imale su preko 50% eruka kis. u ulju. Nove sorte sadrže manje od 2% eruka kis. (˝0˝ sorte) i ˝00˝ sorte koje sadrže manje od 15 μmol/g glukozinolata. Stvorena je i ˝000˝ sorta bez eruka kis. i glukozinolata. Najvažniji cilj selekcije je prinos koji uključuje sljedeće komponente (broj komuški/biljci, dužinu komuški, broj sjemenki/komuški, težinu 1000 sjemenki). Uz smanjenje eruka kiseline i glukozinolata, ciljevi selekcije su i povećanje sadržaja ulja i povećanje linolne u odnosu na linolensku kiselinu, otpornost na izmrzavanje, polijeganje, osipanje u žetvi, bolesti itd. Sorte u RH: Silvija – multilinijska njem. S orta, Eurola – linijska franc. sorta, Erika, Sabrina, Samurai, Honk. 4. ŠTO SE KORISTI KOD RAŽI, REPICE, GRAŠKA, PŠENICE I GRAHORICE Raž – zrno; za brašno i za ishranu stoke kao koncentrat, zelena masa u vlatanju; za napasivanje, cijela biljka; zelena krma. Repica – sjeme; ulje, zelena krma za ishranu stoke, biodizel Grašak – zrno; za ishranu ljudi i za spremanje silaže, kompletni dio nadzemne mase za ishranu dom. živ. Pšenica – za kruh, u farmaceutskoj ind., pivarskoj, za mekinje. Kao zelena masa sama ili u smjesi za ishranu dom. živ. Slama; za stelju i ind. papira Grahorica – zeljasta biljka za stočnu ishranu.

-7. smanjuje % bjelančevina u zrnu. KRMNO BILJE – podjela . a N najviše u vlatanju dušik → izaziva polijeganje. VI. V. 000 ima najkraću vegetaciju. Kod nas se koriste do II veg. lucerna. GNOJIDBA. 2/3 K. 000. koriste se manje količine za pivski. nego za krmni ječam % proteina → stočni – poboljšava hranidbenu vrijednost → pivski – pogoršava tehnološku vrijednost pristupačnosti N od busanja do vlatanja ovisi količina bjelančevina kod poleglog ječma se povećava % proteina. Najviše se nakuplja i zrnu. IV. grupe a najčešće 0 i I. X.5. I.140 – 145 dana – Slavonija. jer temperatura nije dovoljna za rad bakterija najintenzivnija apsorpcija → 10 – 15 dana nakon oplodnje (početak formiranja zrna). Dodaje se zajedno sa K u jesen prije oranja 70 % a prije sjetve 30 %. manje osjetljive na fotoperiodizam 00 . II. 0. IX. a opada % škroba fosfor → nakupljanje škroba. širine. grahorica) 8. K se najviše troši 6. 00. RAZLIKE GNOJIDBE PIVSKOG I KRMNOG JEČMA • • • • • • • • Za pivski ječam je potrebno da ima manje proteina od nicanja do kraja busanja potroši 1/2 P. od nicanja. Ist. N može uzrokovati slabije klijanje jer uništava klicu a i ispire se.130 – 135 dana II . VII. SOJA. Najosjetljiviji je na nedostatak od nicanja do prvih dana vegetacije. VEGETATIVNE GRUPE Postoji 13 veg. P djeluje u mineralnom i organskom obliku. USVAJANJE HRANJIVA KOD P i K Bitna je startna gnojidba. III.100 – 110 dana – Zagreb 0 . 6. Najintenzivnija apsorpcija N je u formiranju zrna. a X najdužu. KUKURUZ.115 – 125 dana I . Koristi se u obliku uree (65-110 kg) ili KAN-a (110-160 kg) dušik → mineralni → organski → ne u početku vegetacije. 000 .DTS .ozime smjese za zelenu krmu . perzijska crvena djetelina. povećava ekstraktnost ječma za pivski ječam se preporuča veća količina P . u fazi intenzivnog vegetativnog porasta i od metličanja do oplodnje. inkarnatka. VIII.krmne kulture za visoku proizvodnju mlijeka . Hrvatska 7.djetelinske krmne kulture (stočni grašak. grupa.iznad 49° zemljop. tj.

• kalij → metabolizam proteina. . poboljšava kvalitetu pivarskog ječma. ubrzava sazrijevanje. povećanje škroba. sinteza ugljikohidrata. smanjuje % proteina. odnos dušičnih i nedušičnih tvari.

kao i zbog bržeg otjecanja vode. Prve god. žute ili narančaste boje i sterilni su. Koristi se za zelenu krmu i silažu. Konveksan je oblik povoljniji zbog boljeg rasporeda cvjetova. Suncokret cvate u koncentričnim krugovima (po 3 kruga dnevno 8 – 9 dana. Oblik glavice u suncokreta može biti konveksan ili konkavan. U kasnih i vrlo kasnih hibrida cvat se formira u fazi 7 do 9 pari listova. Što je masnije to je kudelja kvalitetnija d) miris – specifičan e) čvrstoća – određuje se dinamometrom i izražava u kg. stabljika zeljasta i u gornjem djelu odebljala. Jezičasti cvjetovi smješteni su na rubovima glavice u tri reda.nalaze se unutar glavice u koncentričnim krugovima. cvate u proljeće. f) elastičnost – u %. jarko su žute ili narančaste boje (privlače insekte) i sterilni su. i početkom 4. a time i uspješnije oplodnje. Na svakom cvatu nalaze se dvije vrste cvjetova. b) sjaj . u srednje ranih hibrida u fazi 5 do 6 pari listova. srednje masno.između 15. kreće se od 2-6 % g) finoća – dužina pređe koju sadrži 1 g h) randman. mj. achepala Dvogodišnja biljka. Zaštita od korova. c) masnoća – teško ili masno.30 %. muške biljke su kvalitetnije 11. Cjevasti cvjetovi nalaze se u unutrašnjosti glavice i fertilni su. Sije se u golo tlo u 3. fertilni su. Početak formiranja cvata ovisi o hibridu suncokreta i dužini vegetacije. Dubina sjetve 1. STOČNI KELJ – Brassica oleracea var. . Cvijet je žute boje. okopavanje i herbicidima. a u ranih i vrlo ranih hibrida u fazi 3 do 4 para listova.može biti sjajno. . 10. CVIJET I CVAT KOD SUNCOKRETA Cvat suncokreta je glavica i nalazi se na vrhu svakog izboja na stabljici (konveksna ili konkavna) koja ima dvije vrste cvjetova. Polen jednog cvijeta na istoj biljci ne može oploditi drugi cvijet na istoj biljci. TEHNOLOŠKE KARAKTERISTIKE KONOPLJE a) boja – može biti različita ali su svjetlije i jednolične boje poželjnije. cvate i donosi sjeme. Plod je višesjemenska komuška. KOMPONENTE PRINOSA KOD PŠENICE • • • • • Broj biljaka/površini Broj klasova (izboja) Broj klasića Broj cvjetova i klasića Masa zrna i kvaliteta zrna 12.) Suncokret je stranooplodna kultura. srednje sjajno i bez sjaja.9. formira samo vegetativnu masu a druge god. lišče je krupno. Korijen je jako razvijen.jezičasti – smješteni su na rubu reda.5 – 3 cm. lako ili posno. Ima ih nekoliko stotina do 2000. .cjevasti .

Ranija sjetva omogućuje brže klijanje. Prozračuje se otvaranjem čeonih strana ili ventilatorima u cilju miješanja hladnog i toplog zraka. biljke visoke 16 – 20 cm – malo se nagnu III. (-30˚C) također uništavaju usjev. Pšenica tako ulazi u zimu s povećanom količinom vode što joj smanjuje otpornost na niske temp. RAZLOZI STERILNOSTI KOD RAŽI Nedostatak vlage i visoke temperature u fazi jesenskog busanja i od početka vlatanja do klasanja uzrokuju sterilnost.u sušem području i na lakšim tlima se nagrće dublje . Sjetva se obavlja 50 – 60 dana prije presađivanja u polje.kultivacija → I.13. . Pored gnojiva preventivno se dodaje fungicid protiv peronospore i botritisa. Na taj se način ujednačava rast i razvoj biljaka. Vlaga mora biti optimalna i treba sr prozračivati kako bi se listovi osušili. i odstrani CO2. Biljke se šišaju kako bi bile jednake (4 cm). Obavezna mjera njege je šišanje rasada. gnojiva u vodu.nagrtanje → veći dio stabljike će razviti stolone (dodavanje N 1/4-prihrana KANom) . Tetraploidne sorte imaju veći % sterilnosti pa se koriste za zelenu krmu. Poliesterske posude su veličine 303 x 515 mm za 209 kučica u koje se puni supstrat 60 % bijelog i 40 % crnog treseta te se stavlja pilirano sjeme. RAZLOZI PROPADANJA PŠENICE ZIMI Pšenicu je bitno sijati u optimalnom roku (5-10.Ukoliko zimski pokrivač ostane predugo na usjevu uslijed disanja povećava se vlage i postoji opasnost os snježne plijesni. Sustav je smješten u plastenicima građenim na mjestu sa mogućnošću što boljeg iskorištenja osvjetljenja i topline. HIDROPONSKI UZGOJ DUHANSKIH PRESADNICA – prednosti Alternativni uzgoj duhana u poliesterskom kontejnerima na površini hranjive otopine.). Kasnija sjetva nosi nepovoljnije uvjete za klijanje i nicanje zbog niskih temp.. Izostanak snijega i niske temp. Treba biti 22-24 ˚C a noćna ne ispod 15 ˚C. NJEGA KRUMPIRA U VEGETACIJI . veća elastičnost i veća debljina biljke. pred sklapanje redova – konačno nagrtanje . Nakon dolijevanja vode dodaju se ista sredstva u količini od 5 ppm. Potrebna je struja zraka od 2 km/h da se ujednači temp. nicanje i biljni razvoj. Hranjiva otopina se dobiva dodavanjem min. 15.49 m širok i određene dužine te min. Puni se bunarskom vodom te iz vodovoda.. 75 ppm P2O5 i 150 K2O (750 g NPK/1 m³ H2O).U fazi prihrane primjenjuje se 50 ppm N (33% KAN). Otapa se 20:10:20 NPKu količini da se dobije koncentracija od 150 ppm N. 14. Bazen je 3. Prvo šišanje započinje kada su biljke visoke 4 cm. 10. 20 cm dubine. Dnevna temp. prije nicanja (uništavanje korova) . biljke visoke 10 – 12 cm II. Šišanjem se dobije više kvalitetnijih presadnica po m2.navodnjavanje 16. jer se postiže bolja čvrstoća stabljike.drljanje – nakon sadnje.

6 – 10 tobolaca na postranim granama. do 25 tobolaca. do 60 cm. a trava pliće – bolje korištenje vode i hranjiva e) Lakša košnja f) Lakše sušenje → zrak struji kroz masu g) Lakše siliranje → same djeteline se teško siliraju jer imaju veliki % bjelančevina i malo šećera potrebnog za tvorbu mliječne kiseline → što je veći udio trava. GNOJIDBA LANA S DUŠIKOM I RAZLIKE PREDIVOG I ULJNOG LANA → do 170 cm. bez ožiljaka. ima do 50 tobolaca. 26-31 % vlakana ULJNI LAN → do 50 cm. svjetlije boje.17. 19. O ČEMU OVISI DUBINA TLA • • • • sastav (tip) tla temperatura tla vlažnost tla kulturi koju sijemo . tehnička dužina vlakana ne kraće od 60 cm.t. stabljika sa što manje grana. površina glatka. 16 – 18 % vlakna PREDIVI Lan usvaja najviše hranjiva u vrijeme cvatnje. sjeme ima 32 – 45 % ulja. PREDNOSTI SJETVE DTS U ODNOSU NA ČISTE KULTURE a) Veći prinos → općenito za 5 – 10 % → crvena djetelina + visoke trave = 20 % veći prinos → smjese trava + bijele djeteline = 40 % veći prinos b) Sigurniji prirod → dobra otpornost na nepovoljne uvjete (međusobna zaštita) c) Manje zakorjenjivanje d) Veća plodnost tla → ostavljaju više korijenja u tlu u odnosu na ostale kulture → korijenje djeteline je duboko u tlu. grana se od baze. lan iz tla iznese 50-75 kg N. i sjemena. to je kvalitetnija silaža h) Ranija košnja i) Manja opasnost od nadimanja → trave sadrže sirova vlakna – smanjena opasnost od nadimanja j) Sjetva i na neplodnim tlima k) Duže trajanje → traju 1 – 2 godine više od samih djetelina l) Manji plodored → djeteline same izazivaju "umornost tla" – na istu površinu dolaze tek za 5 – 6 godina → u smjesi sa travama dolaze za 3 – 4 godine m) Napasivanje → može se kombinirati košnja i napasivanje 18. Gnoji se isključivo mineralnim gnojivima sa 20-45 kg/ha N i to 2/3 osnovnom obradom a 1/3 u prihrani. PRIJELAZNI LAN → za vlakno i dobivanje ulja. Za izgradnju 5 t/ha s.

treba postići 35 % vode 15 dana prije prvih mrazeva (kraj 9 mjeseca) . Fantasol. Sortiment. Akumulira se u zrnu. Hibridi se uzgajaju zato jer imaju povećan prinos sjemena te prinos sirovog ulja po ha i otporniji su na bolesti.g. Favorit. veći sadržaj ulja) povećao se broj hibrida. K je potreban u fazi vegetativnog rasta i u periodu od metličanja do oplodnje. Introdukcijom rumunjskih i francuskih hibrida (smanjena visina stabljike i lisna površina. • . 1980. listovi se suše pomoću vanjskog zraka i ne smiju biti izloženi sunčevim zrakama(air-curing) 21. mali broj biljaka po jedinici površine i bile su otporna na suncokretnog moljca. suši se do 14 % vlage . SORTIMENT SUNCOKRETA. Util.Proizvodnja silažne mase cijele biljke → vlažnost zrna 45 % . pojavom phomopsisa i plasmopare počinje domaća selekcija. Stočna repa – glava i lišče se koriste za direktnu prehranu ili za siliranje. gornja polovica zrna je tvrda. vlažnost biljne mase je 65 – 75 % . slabiju moć upijanja sosova listovi se suše u posebno konstruiranim sušarama pomoću toplog zraka(flue-curing) Burley → svijetlozelena boja listova. P je najpotrebniji od nicanja do 40 dana vegetacije. za silažu . Lucil.potrebno je da je udio zrna i listova veći nego stabljike.Proizvodnja vlažnog zrna (klipa) → u fiziološkoj zrelosti 35 % vlage u zrnu. Akumulira se u zrnu. a donja je meka. Olio. čokoladna boja osušenih listova. tvrdo sa 25 – 28 % vode.Proizvodnja suhog zrna → berba – zrno zrelo. šteni N sadržaj primjesa – nečistoća sadržaj iskoristivog šećera iskorištenje na digestiju(80-85%) biološki prinos šećera(na polju) tehnološki prinos šećera(u šećerani) 22.20. sadrži više dušika i dušičnih spojeva – imaju ulogu upijanja sosova. sporija sagorljivost. POKAZATELJI TEHNOLOŠKE KVALITETE ŠEĆERNA REPE a) b) c) d) e) f) g) digestija – sadržaj šećera u momentu analize sadržaj nešećara – mineralna tvar. ά-amino N. Korijen se skladišti i koristi zimi. U KOJIM S STADIJIMA RAZVOJA I NA KOJI NAČIN KORISTE KUKURUZ I STOČNA REPA ZA ISHRANU STOKE • 3 načina korištenja kukuruza: . 24. 23. ZAŠTO SE U HRVATSKOJ UZGAJAJU HIBRIDI Stare ruske sorte postale su osjetljive na skletotiniju i botritis. KADA SE NAJINTENZIVNIJE USVAJA NPK U KUKURUZA Najintenzivnija apsorpcija N je u početku formiranja zrna. više šećera i malo hlapljivih kiselina. RAZLIKE IZMEĐU DUHANA TIPA BURLY I VIRGINIA Virginia → zelenkasta boja lišća.nije završeno nalijevanje zrna. zlatnožuta boja osušenih listova. . Fakir. Orion. imale su veliku lisnu površinu.

širokoredno 25-40cm ili u trake(2 – 4 reda uskoredno. Dalmatian.služe za sve namjene . Sjetva prosa obavlja se uskoredno 10-15 cm. KOJE SU NEPOŽELJNE KULTURE U PLODOREDU SUNCOKRETA Suncokret ne podnosi monokulturu(bolesti . Maryland . 27. Koristi se kao stočna hrana. B6 i E.8% svjetske proizvodnje . KARAKTERISTIKE.duhani sušeni u posebnim sušnicama sa strujanjem toplog zraka (virginia i amarelo .flue-cured .8. vit. Postoji problem neispunjenosti zrna. Diaporthe/Phomopsis helianthi.tamni duhani sušeni na zraku u hladu (one-sucker.dijele se na filler (punjač). dobru adaptabilnost.19.perique-air-cured . Sjetva se obavlja kada se tlo ugrije na 1012 ºC na 2-4 cm dubine a to je u prvoj polovici svibnja.3% svjetske proizvodnje .light-air-cured .služe za žvakanje i nešto za šmrkanje i mješavine za lule). Macedonian.Sclerotinia sclerotiorum. 26.dark-air-cured . ZA ŠTO SE KORISTI To je križanac pšenice i raži. ima visok prinos zrna. Sije se u uske redove 10-15 cm i široke 4045 cm na dubinu 2-4 cm. Otporna je na visoke temp. pa razmak 45 – 60 cm) da se dobije 3000-6000 klijavih zrna/m². TIPOVI DUHANA PREMA NAČINU SUŠENJA .služe za cigarete) . poluorijentalni . Da bi počelo klijanje sjeme treba upiti 25% vode.duhani sušeni na zraku u hladu . Najbolji predusjevi za suncokret su ozime žitarice (ranija žetva i mogućnost dobre pripreme tla).svijetli duhani sušeni na zraku u hladu (burley. Potrebno je 15-25 kg sjemena po ha. skromne agrotehnička zahtjeve. dobar aminokis. kukuruz (kasno se bere pa ostavlja ostatke što otežava obradu a i herbicidi koji se primjenjuju u kukuruzu oštećuju suncokret). pantotensku kis. kao ni soju i uljanu repicu (zbog istih bolesti). ŠTO JE TRITICALE. Peronospora).34. sastav. Sjeme treba tretirati protiv botritisa.5.Levantian. Na istu površinu trebao bi doći svakih 5-6 godina. Green River .8% svjetske proizvodnje .6.služe za cigare .duhani sušeni na suncu (orijentalni .služe za cigarete i lule) . 28. zelena krma. Norma sjetve je 100-150 zrna/m².35. Sclerotium bataticola. mješavine za lule . otpornost na bolesti.lokalni duhani sušeni na zraku . NAČIN I ROKOVI SJETVE HELJDE I PROSA Sjetva heljde može početi 20.25.cigar-air-cured . pa do 15. U uskom plodoredu (2-3 godine) prinosi sjemena smanjuju se za 30-40%. Virginian-sun-cured) služe za cigarete. Šećerna repa i lucerna također nisu dobri predusjevi zato jer troše zalihe vode. binder (povoj) i wrapper (omot) .light and dark-sun-cured . za zrno i za ishranu ljudi. manja hektolitarska masa i manja masa 1000 zrna.Basma. Herzgovinian.local-air-cured .duhani sušeni na zraku u hladu (služe za mješavine za lule) .7% svjetske proizvodnje . Bachi-Bagli. visoki sadržaj proteina...

. Najosjetljiviji na nedostatak u prvih 40 dana. 1/3 u prihrani u obliku KAN-a ili uree. žvakanje i mješavine za lule) . 30. 32.istok . Raž + grahorica – koristi se u početku klasanja raži za zelenu krmu. 70 % prije oranja i 30 % prije sjetve. . KORIŠTENJE REPICE. Šeć. K 120-200 kg/ha. Raž + grašak – zelena krma. GNOJIDBA KUKURUZA N 150-200 kg NO2/ha. repe koja ima. 1/3 u sjetvi. Korijen šećerne repe teži 500-800 g a cikorije 150-250 g. RAŽI.služe za šmrkanje. Najviše ga se troši 6-7 tj. PŠENICE I GRAHORICE Repica – najranije dospijeva za korištenje u proljeće.zapad – 1/3 u osnovnoj obradi. P 100-150 kg/ha. Tijelo korijena cikorije nema brazdicu za razliku od šeć. Služi za uvođenje zelene krme u ishrani u proljeće. . RAZLIKA KORIJENA CIKORIJE I ŠEĆERNE REPE Glava korijena cikorije sadrži mnogo topivih tvari interesantnih za preradu dok kod šećerne repe glava sadrži malo šećera i poželjno je da je što manja. N može uzrokovati slabije klijanje i ispire se.dark-fire-cured . a) na površini tla sloj malih gruda tla do 3 cm b) fini sloj tla s velikim udjelom mrvičastih agregacija u koji se polaže sjeme c) razmrvljena i rastresita zona dorađena rovilom d) raspucani sloj tla sa većim grudama zemlje. Raž – kao zelena masa za napasivanje u vlatanju. za stelju. za silažu u početku klasanja. 70 % prije oranja i 30 % prije sjetve. 31.1. repa ima koncentrične krugove a cikorija nema. Minimalna vlaga tla mora biti 35% pa se i obrada vrši u cilju konzervacije vlage. za zelenu krmu košnjom od kraja vlatanja do početka klasanja.1/3 – ½ u predsjetvenoj pripremi a ostatak u sjetvi . Koristi se u vegetativnom porastu do cvatnje a neke i u cvatnji. Početkom cvatnje i do pune cvatnje grahorice za silažu.4% svjetske proizvodnje 29. SMJESE RAŽI I GRAHORICE ILI GRAŠKA. ČETIRI SLOJA TLA KOD PRIPREME ULJANE REPICE Zbog vrlo sitnog sjemena uljana repica zahtjeva finu pripremu sjetvenog sloja i tla općenito.duhani sušeni na otvorenoj vatri (virginia . silaža Pšenica + grahorica – zelena krma i silaža. Najintenzivnija apsorpcije u formiranju zrna. zrno kao koncentrat u punoj zriobi. nakon nicanja i u fazi intenzivnog vegetativnog porasta i od metličanja do oplodnje. Najbolje prinose daje kada se tlo pripremi na slijedeći način.

podovršak (20%) i ovršak (10%). pipe.8-1 jajnik. Nakon nicanja pojavljuju se buhači (kupusni i repičin buhač.repičin sjajnik koji uništava pupove.33. U ožujku se pojavljuju ličinke pipe koje buše stabljiku. nadpodbir (15%). travnjaci. podovršak i ovršak). ). Konoplja je jara kultura. srednje lišće (45%). Od bolesti se suzbijaju. Konoplja za vlakno sije se na razmak između redova 10-15 cm. 34. Suzbijaju se i slijedeći štetnici. rak repice. Pojavom cvjetova pojavljuje se i najvažniji štetnik uljane repice . a nešto kasnije i repičin crvenoglavi buhač) koji buše rupe u listu. Nepoželjne predkulture: kukuruz – zbog ostataka herbicida i neravnomjerne obrade. ovisno o načinu uzgoja 60-100 kg/ha sjemena – za vlakno i 1012 kg/ha za sjeme i 20-30 kg/ha kombinirano. Za sjetvu je potrebno. Sjeme repice se tretira insekticidima. a kombinirana na 20-40 cm dok je razmak između biljaka u redu 20-35 cm. NAČINI SJETVE KONOPLJE ZA RAZLIČITE NAMJENE Za sjetvu konoplje potrebno je da sjeme bude najmanje 90% klijavo i 99% čistoće.goruščica. 36. KRUMPIR – PLODORED Krumpir podnosi monokulturu ali dolazi do smanjenja prinosa zbog nakupljanja nematoda. DUHAN – KLASIRANJE. a ličinka crvenoglavog buhača buši i hodnike u stabljici i peteljkama listova. Za tretiranje usjeva treba se strogo pridržavati propisane karence i upotrebljavati samo zakonom dozvoljene fungicide. . NISKE TRAVE • Engleski ljulj – Lolium perene • Crvenkasta vlasulja – Festuca rubra • Livadna vlasnjača – Poa pratensis 37. divlja repica. pašnjaci i strne žitarice. konoplja za sjeme na 50-70 cm. Sije se na dubinu 2-4 cm i najbolje je sijati sjeme iz prethodne sezone. nadpodbir. ose listarice. Poželjne predkulture: zrnate mahunarke. Sije se u drugoj polovici travnja. kamilica. buhači.. suha trulež. Veće štete joj nanose dvogodišnji korovi . Pojedine insercije se sastoje od 2-4 lista (podbir. a pojedine insercije od 6-10 listova (srednje lišće). pa nije potrebno ove štetnike suzbijati. listovi su podijeljeni u skupine (branja ili insercije): podbir (10%). 35. djetelina. ORGANOLEPTIČKA SVOJSTVA Zbog različite kvalitete. repičin sjajnik.. Krumpir je odličan predusjev za sve ratarske kulture. NJEGA ULJANE REPICE – BORBA PROTIV KOROVA I BOLESTI Najviše joj štete korovi u najranijim fazama razvoja te se najviše herbicida primjenjuje nakon sjetve a prije nicanja. Ovaj štetnik se mora početi suzbijati u D1 stadiju kada se na jednom vršnom pupu koji je još prekriven listom pronađe 0. priljepača. crna pjegavost. Najveće štete u jesen nanose pagusjenice repičine ose listarice (mogu pojesti sve listove u nekoliko dana).

Na taj način se sprečava da spore lista dospiju do gomolja. Virusne bolesti. Lisne uši se prenose za vrijeme vegetacije. viroid vretenastosti krumpirovog gomolja. U klasanju traži umjerene temperature i vlagu a ako izostane vlaga dolazi do sterilnosti. raznim vektorima. Glavni uzrok slabijeg uroda krumpira je izrođivanje ili degeneracija. virus Y krumpira – najrašireniji virus krumpira u nas. bolesti). Način prenošenja virusa je specifičan za svaki virus. Uzrok tome su mnoge virusne bolesti koje se iz godine u godinu prenose na gomoljima. Raž zahtjeva puno više vode od ostalih žitarica. insektima. pivarska industrija. nižim gljivama. Kod nas se uzgajaju diploidne i tetraploidne sorte. veličina. Također se koristi i kao nosač u smjesama s mahunarkama. Korove treba suzbijati jer stvaraju vlagu u usjevu što stvara povoljne uvjete za razvoj bolesti. uvijenost lista krumpira. Mogu se prenositi. proizvodnja whisky-a. Ražena slama se koristi za izradu raznih predmeta a najviše kao stelja te za pokrivanje krovova. LISNE UŠI I VIRUSI Kod sjemenog krumpira prvenstveno zbog virusa treba napraviti desikaciju nadzemnog dijela. sijeno Raž se koristi za krušno brašno a zelena masa u vlatanju za napasivanje i klasanju za zelenu krmu i silažu. To je biljka dugog dana i stranooplodna je. PROBLEM STERILNOSTI I GENETSKE INKOMPATIBILNOSTI Korištenje → silaža. boja. finoća tkiva. RAŽ. nematodama. 38. tekstura. KRUMPIR – PROBLEMI S BOLESTIMA KOD SJEMENOG KRUMPIRA. prehrambena industrija. sladne klice. grinjama. Od svih kultura ima najmanje zahtjeva za hranjivima. Degeneracija se javlja u toplijim krajevima pa da se to spriječi treba se nabavljati sjeme iz hladnih krajeva nezaraženo virusima. oštećenja. farmaceutska industrija. Prosječan prinos je 3 t/ha. sjemenom. virus A.organoleptička procjena (insercija. komina. Od gljivičnih bolesti tu je krumpirova plijesan koja uništava cimu i oštećuje gomolje.. ljudskim utjecajem. Zrno se koristi za koncentrat pri ishrani stoke. virus X. mehaničkim dodirom. elastičnost. 39. . Virusne bolesti prenose lisne uši. stočna hrana.

dugo (lint) i kratko (linter). Osnova predivog vlakna kod konoplje su prozenhimske stanice stabljike. H. škroba. primarna i sekundarna stjenka i lumen. kutikula.40. Tri podvrste. ranijih vegetativnih grupa. najrodniji. Prvi hibridi nastali su križanjem sorata dok su danas na bazi samooplodnih linija. Konoplja za vlakno se sije u gustom sklopu jer se biljke tada granaju samo pri vrhu. sativum ssp. Svako pojedinačno vlakno je ustvari izdužena stanica epidermalnog sloja ljuske sjemena. Sazrijevanje završava otvaranjem tobolaca. sativum ssp. Tehnička duljina vlakna određuje se prema visini stabljike a mjeri se u cvatnji muških biljaka. Vlakno iz stabljike odvaja se i čisti te se dobiva kudelja koja se dijeli na kratku i dugu te podzer. Snopići vlakna lana su ustvari mehaničko staničje koje daje biljci čvrstoću. Prinos hibrida raste sa dužinom vegetacije te su oni podijeljeni u FAO grupe (100600). Kultivari za vlakno ne smiju imati cvat veći od 1/3 ukupne biljke. VLAKNA KOD KONOPLJE.H. Dublecross – četverolinijski hibridi. Spada u krmna žita i najzastupljeniji je nakon kukuruza. Elastičnost vlakna daju središnje lamele. tekstila. čine ga 4 linije gdje je svaki roditelj singlecross. Za stvaranje takvih linija potrebno je 10-ak godina linija za komercijalne svrhe 6-7 god. Prilagodljiv je na nepovoljne uvjete. intermedium (prijelazni). Visina predivog lana je 170 cm. H. . Vlakno je finije što je tanje. Čine ga tri dijela. vulgare (6-redni). a jare forme 5-10 dana s vegetacijom 80120 dana. Kod pamuka vlakno se nalazi unutar tobolca na ljusci sjemena. 41. središnji zid i središnji uski kanalić. LANA. Za pivo se koristi dvoredni ječam jer mu je zrno ujednačeno (žetva u punoj zriobi). 42. Tehničke dužine vlakna mjere se od kotiledinskog do gornjeg tobolca. nastali križanjem 2 inbreed linije. majka je određeni hibrid a otac linija. PAMUKA. HIBRIDI KUKURUZA – NASTAJANJE Singlecross – dvolinijski hibridi. silaža. Raste u dužinu otvaranjem cvjetova a punu dužinu dostiže nakon 20-25 dana a zatim dozrijeva i raste samo u širinu. Modificirani singlecross – kada u sastav ulaze linije koje su nastale od 2 sestrinskih ili jako srodnih linija. Najvažnija primjena ječma je u ishrani stoke i pivskoj industriji a svoju primjenu nalazi i u industriji špirita. Ozime forme jaroviziraju za 30 – 40 dana i vegetacija traje 240-260 dana. Laneno vlakno se dobiva iz stabljike između kotiledonskog nodija i prve glave. JEČAM – Hordeum vulgare Biljka dugog dana. zelena krma) . Vlakno je načinjeno od celuloze (98%). sitno sjeme Threewaycross – trolinijski hibridi. Šestoredni se koristi kao stočna hrana (zrno. proizvodnja slada. dobra sjemenska proizvodnja. distichum (2-redni). pekarska ind. ulja. Smješteni su između primarne i sekundarne kore. Ona nosi dva sloja vlakna. farmaceutska industrija. GDIJE NASTAJU TA VLAKNA Muške biljke konoplje daju meko i jako vlakno a ženske čvrsto i grubo. Bere se kada je otvoreno 60-70 % tobolaca. krupno sjeme.sativum ssp. Primarnu koru čine 2-7 slojeva parenhima između kojih su snopići vlakna smješteni odvojeno a razlikuju se i po kemijskoj građi lamele.

S. repičin sjajnik. Na suhom treba obaviti valjanje da se potakne kapilarni uspon vode i golji kontakt s tlom.najviše sadrži proteina.S. uspijeva i na zaslanjenim tlima Prema načinu korištenja razlikujemo pet podvrsta. postrni usjev. silažu. saccharatum – šećerni sirak. vulgare ssp. vulgare ssp. za izradu metli i četki. jari krmni usjev . stabljika za papir . BKD Stočna i ljudska hrana (Afrika. mala i velika repičina pipa. silaža). Daje 2-3 t zrna i 5 vagona zelene mase. Indija. veća otpornost na sušu. vulgare ssp. alkohola. Kina). LUPINA – NAMJENA I KORIŠTENJE . dobro razvijena metlica. za stoku . bicolor – za zelenu krmu. vlažnijim i hladnijim. sposobnost regeneriranja 44. . DUBINA SJETVE SOJE – O ČEMU OVISI Soja se sije na 4-6 cm(ne pliće radi fitotoksičnosti herbicida). 46. više od svih zrnatih mahunarki. plastika. glukoze. Sjetva na veću dubinu je potrebna na lakšim tlima. veliko busanje. velika lisna masa. U proljeće. repičina osa listarica. stabljika 2-3 m u soku stabljike 8-15% glukoze. vulgare ssp. može vezati N iz zraka Lupina je vrlo bogata bjelančevinama.Sorgum vulgare ssp. brzo se regenerira . niska stabljika. SIRAK – NAMJENA I KORIŠTENJE Prosolika žitarica. toplijim i suhim a plića na teškim. crvenoglavi buhač. čvrste bočne grane. za silažu . zrno za stoku. Najidealnija je biljka za zelenu gnojidbu zbog najrazvijenijeg korjenovog sustava. ulja. zelena masa (sijeno. za dobivanje škroba. kupusni buhač. sudanese – za sjeno i pašu. . ensorgum – za zrno. viša stabljika. visok prinos zrna i u nepovoljnim uvjetima.S. sirupa. Posebno je vrijedna za ishranu domaćih životinja za što se koristi zelena masa. repičina pipa komušarica. ŠTETNICI ULJANE REPICE U jesen. ljepilo a od ulja boje i sapuni.43. pipa terminalnog pupa. 45. technicum – tehnički.BDD. Od bjelančevina se proizvode umjetna vlakna.S. metlice za metle. Sadrži alkaloide lupinin i lupinidin koji su selekcijom odstranjeni.

48. OGRŠTICA I ULJANA REPICA Brassica campestris ssp. dok je kod ogrštice samo ispod. Ulje dobiveno toplim tlačenjem.42% ulja. plavozelena i visine 150 cm. parfema). KVALITETA LANA Tehnička duljina predivog lana mjeri se od kotiledona do gornjeg tobolca. a ogrštica je svijetlozelena sa dlačicama visine 100 cm. Ne smije biti kraća od 60 cm. Od bjelančevina na globuline otpada 90% a na albumine 10%. oleinska i stearinska. mase 1000 sjemenki 4 do 6 grama. Što je taj odnos veći stabljika je vitkija. napus ssp. Epikotil je kratak i na njemu se formiraju listovi. Sjeme sezama sadrži 52-63 % ulja. a u ogrštice crvenkaste boje.765. sirovina za izradu plastičnih masa. Ulje je viskozno. Na mjestu prelaska korijena u stabljiku razvijaju se hipokotil i epikotil. Stabljika repice je bez dlačica . Kod uljane repice hipokotil se nalazi ispod i iznad površine tla i u jesen nije duži od 10 cm. Potrebno je da prije ulaska u zimu imaju razvijenih 6-8 listova da nastave rast u proljeće. Hladnim prešanjem dobiveno ulje koristi se u medicini. Kod ogrštice se formiraju i ispod površine pa je otpornija na smrzavanje. oleifera i B. Listovi ogrštice obuhvaćaju cijelu stabljiku a repice do pola. slabije je kvalitete i koristi se u tehničke svrhe (podmazivanje. Sjeme uljane repice je plave do crne boje. Toplo prešano ulje služi u kožarskoj i tekstilnoj industriji. ne smrzava se i ne suši. oleifera pripadaju porodici Brassicaceae. Ulje sadrži 80-90% ricinusove kiseline a ostale su linolna. sintetičkog kaučuka. Imaju tipični kotiledonski korijen – glavni korijen je dobro razvijen i vretenastog je oblika sa zadebljanjima na vrhu ispod kojeg se formira splet bočnih korjenčića i žilica a ispod njih 5-7 jačih bočnih korjenovih žila. sapun. Poželjno je da se biljka što manje grana. KARAKTERISTIKE ULJA SEZAMA I RICINUSA Sezamovo ulje se pored maslinovog smatra jednim od najkvalitetnijim za ishranu. Sjeme sadrži 45% ulja. Plod je komuška 5-10 cm u repice sa plavosmeđim sjemenom i 2-3 cm u ogrštice sa tamnijim sjemenom. .16 g (6 sjemenki) smrtonosan. umjetne kože. Sjemenka sadrži i ricin koji je u dozi od 0. Jodni broj mu je između 80 i 90. industrija papira. Korelacija između kvocijenata stabljike i sadržaja vlakana treba biti između 0. Sjeme ricinusa sadrži 55. U prehrambenoj industriji koristi se u izradi margarina i konzervi. da je površina stabljike glatka bez ožiljaka od listova i svjetlije boje.47. Stabilno na užeglost zbog sezamina koji hidrolizira u sezamol (jaki antioksidans). Samooplodne su kulture sa 30% stranooplodnje. Korijen sadrži folnu kiselinu koja negativno utječe na razvoj Brasiccaeae vrsta.588 i 0. 49. listovi nemaju peteljku već samo plojku. Važno svojstvo je stasitost stabljike a izražava se kao odnos dužine i širine stabljike. sapuna i kozmetike. mase 1000 sjemenki 2 do 4 grama. Postrane grane repice izbijaju na 60-80 cm (5-7 grana) a kod ogrštice niže i manje ih je. 15-20% bjelančevina.

JEČAM ZA PIVO I ZA STOČNU HRANU Pivo – sije se dvoredni ječam jer mu je zrno ujednačeno. MIN. ozima žitarica. 1) Neplodne – vegetativne ili monopodijalne – izbijaju na donjem dijelu stabljike pod oštrim kutem te ne nose plodne pupove ni tobolce. Sezam – klijanje 16-18 ºC za 1 dan. Nedeterminirani rast dijeli se po dužini internodija na: a) biljke s kratkim internodijima (4-7 cm) i zbijenim habitusom. Za zelenu krmu se koristi nakon završetka vlatanja i klasanja. ZEMNOG ORAŠCA I MAKA Ricinus – 12-15 ºC. inkarnatka. niknu za 12-15 dana. žetva u punoj zriobi. Stočna hrana – sije se šestoredni ječam. Zemni orašac – 12-14 ºC. stočna repa. Stabljika pamuka je zelene boje a pred kraj vegetacije crvenkasta. već iz pazušca listova izbijaju plodovi na nešto dužim drškama. NABROJI JARE I OZIME KRMNE KULTURE KOJE DOLAZE SA TALIJANSKIM LJULJEM A KOJE SA LUCERNOM Talijanski ljulj – Perzijska i Aleksandrijska djetelina (jare). a) determinirani tip(završeni tip) – završni. za silažu u mliječnoj i voštanoj zriobi a za zrno u punoj zriobi.50. PAMUK – PODJELA STABLJIKE Stabljika pamuka naraste između 50-80 cm i grana se u pazušcima listova od 3-5-og lista. grahorica. Rani kultivari imaju 1-2 neplodne grane. TEMP. 51. nicanje 20-21 ºC za 4-5 dana. b) biljke sa srednjim internodijima (8-10 cm) i srednje zbijenim habitusom i c) biljke sa dugim internodijima (> 10 cm) i rastresitim habitusom. One imaju dva tipa rasta. srednji 2-3. cvjetove i plodove te stoje pod kutem od 90º. ZA KLIJANJE I NICANJE RICINUSA. Postoje dvije vrste grana. Mak – 2-3 ºC. 52. 2) Plodne – simpodijalne – nose plodne pupove. Postoje i "nulti tipovi" koji ne razvijaju plodne grane. bob (jare) . 53. Lucerna – Perzijska djetelina. grana se razvija sama i b) nedeterminirani tip(nezavršeni tip) – grana razvije više nodija i internodija. kasni 3-5. SEZAMA.

usjev umjereno toplogprohladnog podneblja. primjena zaštitnih sredstava. Plava lupina – Lupinus angustifolius – najkraća vegetacija. plodna. potrebe za bodom između bijele i plave. najveća potreba za vodom. Provodi se pomoću stroja visokog prohoda – trapera ili ručno. Najbolje predkulture su višegodišnje leguminoze. Za konje se koristi u mliječnoj zriobi do prijelaza u punu zriobu. 55. To je višegodišnja kultura. 56. Obavlja se žitnim kombajnom kada vršni dio metlice dosegne punu zrelost.54.8 m. neutralna tla (černozem. ZALAMANJE CVATI I ZAPERAKA KOD DUHANA Zalamanjem cvati postiže se 20% veći prinos i bolja kvaliteta lista. a vrši se prije početka cvatnje na visini 1618 lista. Ne smije se saditi nakon okopavina ili lucerne. tijekom ljeta vrši se i kultiviranje.kada je visina biljke 75 cm.Iz pupoljaka u pazušcima listova izbijaju zaperci. usjev toplog i umjereno toplog podneblja. Troši puno vode u fazi formiranja šišarica.odstranjivanje jednogodišnje stabljike od podzemnog višegodišnjeg dijela na dubini od 15-20 cm. . Žuta lupina – Lupinus luteus – vegetacija između bijele i plave. Hmelj . a neznatan dio i u farmaceutskoj industriji i za dobivanje kvasca.5 m zagrne se. NJEGA HMELJA Hmelj se uzgaja zbog ženskog cvata – šišarica. prihranjivanje (prije ogrtanja i pred cvatnju) i navodnjavanje). postavljanje oslonaca i usmjeravanje hmelja na oslonac. Plod je orašac. aluvijalna). kada hmelj naraste 1. Njega: Primjenjuje se čitav niz mjera njege: njega u prvoj godini (kada biljke narastu 30 cm treba ih usmjeriti na oslonac. prihranjuju se tri puta dušičnim gnojivima . najmanje potrebe za vodom. Zaperci su nositelji rodnosti hmelja. Nakon zalamanja cvati iz pazušca listova izbijaju zaperci što je štetna pojava. predzimske mjere (otklanjanje sasušenih nadzemnih ostataka. voli duboka. njega u ostalim godinama (podoravanjem se skida sloj zemlje i otkriva glava hmelja i odmah se vrši rezidba . ŽETVA ZOBI Žetva je dvofazna jer nejednako dozrijeva (odozgo prema dolje na metlici). To se sprečava kemijskim sredstvima. Podzemni dio je višegodišnji a stabljika je jednogodišnja. Iz njih se formiraju cvjetne grančice. Nakon žetve zrno treba držati u tankom sloju na prozračnom mjestu uz povremeno miješanje. 57. Koristi se u pivarskoj industriji. ravna ili blago nagnuta ka jugu. Najbolje uspijeva na srednjoj dnevnoj temperaturi od 8 ºC. Razmak između redova je 2-4 m a u redu 11. gnojidba i predzimsko oranje). usjev toplog i umjereno toplog podneblja. Zob se koristi za zelenu krmu – tijekom vlatanja pa do završetka mliječne zriobe. 3 m i u fazi cvatnje). LUPINA – PODJELA Bijela lupina – Lupinus albus – najduža vegetacija.

Sjeme sadrži 26 – 35 % proteina i 39 – 44 % škroba 61. 6) Kukuruz bijele boje – može biti zuban. 60. 1) Voštani kukuruz – zrno boje voska. tiskarskoj ind.8-2 sjetvene jedinice/ha. mj a jara krajem 2. SPECIJALNE FORME KUKURUZA Za uzgoj specijalnih hibrida potrebna je izolacija. KAKO SE SIJU I ZAŠTO Euroazijske podvrste – za ulje (boje. kuhani ili se konzervira. u prehrandbenoj industriji. Zelena krma – u svježem stanju ili silirana u ishrani stoke. razmak između redova 60 cm. Za ishranu životinja kao zelena masa za siliranje. unutrašnjost izlazi van u obliku bijele šupljikave mase. kože.5-2 cm. tekstila. Poslije lupine najbolje za zelenu gnojidbu. Ozima se sije do polovice 10. Koristi se i za zelenu gnojidbu i za biodizel. važno je posijati optimalni broj biljaka po jedinici površine a sklop bi trebao iznositi 80000 biljaka/ha pri vađenju. Sklop – gušća sjetva je sigurnije. 59. ULJANA REPICA Ulje se koristi u prehrani ljudi u rafiniranom obliku. BDD.58. količina sjemena) Šećerna repa je jara kultura. mj u istočnim predjelima a 10-15 dana kasnije u zapadnim. Razmak u redu je 10-15 cm. . a u tehničke svrhe u industriji sapuna. razmak između redova 45-50 cm. 4) Visoko lizinski kukuruz – povećan sadržaj lizina u zrnu 5) Kokičar – pri zagrijavanju zrno puca. koristi se u početku mliječne zriobe u svježem stanju. tvrdunac ili prijelazni tip. Treba sijati hibridno sjeme proizvedeno prethodne godine od ovlaštenog proizvođača. Uzgaja se kao ozima ili jara kultura. sjeme kao koncentrat. a u redu 10 cm. samooplodna vrsta. Količina sjemena – potrebno je 1. VRSTE MAKA. sklop. koristi se u industrijskoj preradi. ŠEĆERNA REPA – SJETVA (dubina. jari krmni usjev. i početkom 3. boja. mj. lakovi. 3) Uljni kukuruz – zuban ili tvrdunac. BOB – UPOTREBA Za ljudsku ishranu kao zeleno ili zrelo zrno. 62. Sije se krajem 3. 2) Kukuruz šećerac – ima puno šećera u zrnu. Sjetva na dubini 1. sapuni) Turske podvrste – za opijum – za dobivanje morfija i drugih alkaloida. imaju 6-7% ulja. Dubina sjetve – 2-3 cm na lakšim tlima a u kasnijim rokovima i sušem području sije se dublje.

nakon košnje se slabo regenerira. 6) Prihrana – provodi se u dva navrata. manje polijeganje. iskorištenje duže i na više načina.5. Gnoji se sa 70-90 kg/ha. krmni 90-160 kg/ha. JEČAM – RAZLIKA U GNOJIDBI PIVSKOG I OBIČNOG Gnojidba N je dosta rizična radi polijeganja. Provodi se u dva navrata. razbija pokorica. Drugo okopavanje – 1215 dana nakon prvog na 10-12 cm dubine. korištenje 15. 4) Ogrtanje – čim biljke počnu cvasti. mj. – zelena krma. STOČNA REPA Sije se u 3. prozračuje tlo i suzbijaju korovi. Provodi se ručno motikom ili plugom ogrtačem. sijeno (do pune cvatnje Istarska smjesa → inkarnatka (30 kg/ha) + engleski ljulj (10 kg/ha) + roškasta smiljkita (3 kg/ha). Nedostatak je što herbicidno djelovanje prestaje nakon ogrtanja. OZIMI KRMNI USJEVI • KRMNE REPICE • OZIMA RAŽ • SMJESE LEPIRNJAČA SA ŽITARICAMA • INKARNATKA • LANDSBERŠKA I ISTARSKA SMJESA . pa se koristi za napasanje 67. krmni 80-90 kg/ha. prvi put pred cvatnju a drugi put u vrijeme pune cvatnje. Provodi se 5-6 dana nakon sadnje i ima zadatak da razgrne humke ako su nastali pri sadnji. u vrijeme prvog okopavanja sa 1/3 N i ¼ P i neposredno pred ogrtanje sa 1/3 N i ¼ K. N – pivarski 80-100 kg/ha. 5) Kemijsko suzbijanje korova – herbicidima. 66. Upotrebljava se u jesen i zimu i to samo za ishranu stoke (glava i lišče za direktnu ishranu ili siliranje. LANDSBERŠKA I ISTARSKA SMJESA Prednosti = viši i sigurniji prinosi. povećava % škroba u zrnu. P – pozitivno djeluje na nakupljanje škroba i smanjuje % bjelančevina u zrnu. korijen se skladišti u upotrebljava zimi).63. manji plodored. 6-8 cm dubine. lakša košnja. 3) Međuredno kultiviranje i okopavanje – izvodi se istovremeno motikom. pivski. 7) Suzbijanje bolesti i štetnika – krumpirova plijesan suzbija se sredstvima na bazi bakra. 64. 65. Prvo okopavanje – kada biljčice označe redove. 8) Natapanje – važna mjera u sušim područjima. sije se tijekom 9 mjeseca (8 – 9 mjesec). izbalansiran omjer hranjiva Landsberška smjesa → obična grahorica (50 kg/ha) + talijanski ljulj (10 kg/ha) + inkarnatka (20 kg/ha). poboljšava kvalitetu pivskog ječma. 2) Drugo drljanje – 5-6 dana nakon prvog. krumpirova zlatica – insekticidima. KRUMPIR – ZAHTJEVI NJEGE 1) Prvo drljanje – drljanjem se poravnava tlo. preporuča se više. K – utječe na metabolizam bjelančevina.

68. GNOJIDBA ZEMNOG ORAŠCA S obzirom da zemni orašac veže preko kvržičnih bakterija dušik iz zraka. POSTRNI KRMNI USJEVI • • • • • SIRAK & ŠEĆERNI SIRAK SUDANSKA TRAVA STOČNA KORABA ULJANA ROTKVA STOČNI KELJ 70. Takva biljka naziva se proraslica (genetska osnova ili hladnoća). dušično gnojivo se unosi odmah iza nicanja uz istodobno navodnjavanje i u tijeku cvatnje. veće potrebe ima za fosfornim i kalijevim hranivima. manje je šećera. ali manji broj mahuna). Pojava fascijacije je srašćivanje sjemenskih grana u široke trake. Može ih biti oko 1% svake godine. a više celuloze. JARI KRMNI USJEVI • • • • • ALEKSANDRIJSKA DJETELINA PERZIJSKA DJETELINA STOČNA REPA BOB LUPINA 69. 2. kada još nisu formirane kvržice na korijenu.5-2 m i užljebljena je. 71. Prkosnice su biljke koje niti u drugoj godini ne formiraju stabljiku (1-5%). Najintenzivnije razdoblje usvajanja hraniva je cvatnja i formiranje plodova. formira se nekoliko približno jednakih stabljika. . Suvremena proizvodnja zemnog orašca zasniva se prvenstveno na gnojidbi mineralnim gnojivima. TRI TIPA STABLJIKE ŠEĆERNE REPE Postoje tri tipa stabljike: 1. korijen je lakši. Ako u prvoj godini biljka formira stabljiku. formira se jedna središnja stabljika i nekoliko manjih i 3. Iz pazušca listova izbijaju postrane grane. Ali u početnoj fazi razvoja. Ne preporučuje se davati veće količine stajskog gnoja (veća bujnost vegetativne mase. Stabljika repe obično je visoka 1. U jesen se unosi u tlo 50-70 kg/ha P2O5 i 60 kg/ha K2O. Ako se vrši prihranjivanje. a sa sjetvom 25 kg/ha N. formira se samo jedna središnja stabljika koja daje sjeme. traži i dosta dušika.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->