1.

KVALITETA PIVA

Glavni elementi kvaliteta arome hmelja za proizvodnju piva su:

ά- kiseline ili humulon- najaktivniji sastojak dok ß-kiseline imaju manje tehnološko
značenje.
Tvrde smole su oksidacijski produkti ά i ß-kiselina, gorkog su okusa i imaju
antiseptičko djelovanje. ß-kiseline su stabilnije i teže podliježu oksidacijskom procesu.
Aromatične tvari nalaze se lupulinu (pektini, tanin). Tanin se nalazi u listićima,
peteljkama i vretenu šišarice. On daje pivu boju i bistrinu a pektini okus i bistrinu.

2. TOČNI ROKOVI SJETVE ULJARICA

Suncokret – druga polovica travnja. Kada se temp. tla na 5 cm ustali na 8-10 ˚C.
Ricinus – druga polovica travnja. Temp. tla 10-12 ˚C.
Sezam – III. dekada svibnja. Temp. tla 20˚C.
Uljana repica – ozima od 25.8.-15.9.
Mak – u 3. mj., a ozimi do polovice listopada.

3. SORTE ULJANE REPICE

Selekcijom su se stvorile sorte bez eruka kiselina u ulju i glukozinolata u sačmi, a sa

visokom rodnosti i sadržajem ulja u sjemenu. Stare sorte imale su preko 50% eruka
kis. u ulju. Nove sorte sadrže manje od 2% eruka kis. (˝0˝ sorte) i ˝00˝ sorte koje
sadrže manje od 15 μmol/g glukozinolata. Stvorena je i ˝000˝ sorta bez eruka kis. i
glukozinolata.
Najvažniji cilj selekcije je prinos koji uključuje sljedeće komponente (broj
komuški/biljci, dužinu komuški, broj sjemenki/komuški, težinu 1000 sjemenki). Uz
smanjenje eruka kiseline i glukozinolata, ciljevi selekcije su i povećanje sadržaja ulja i
povećanje linolne u odnosu na linolensku kiselinu, otpornost na izmrzavanje,
polijeganje, osipanje u žetvi, bolesti itd.
Sorte u RH: Silvija – multilinijska njem. S
orta, Eurola – linijska franc. sorta, Erika, Sabrina, Samurai, Honk.

4. ŠTO SE KORISTI KOD RAŽI, REPICE, GRAŠKA, PŠENICE I GRAHORICE

Raž – zrno; za brašno i za ishranu stoke kao koncentrat, zelena masa u vlatanju; za
napasivanje, cijela biljka; zelena krma.
Repica – sjeme; ulje, zelena krma za ishranu stoke, biodizel
Grašak – zrno; za ishranu ljudi i za spremanje silaže, kompletni dio nadzemne mase za
ishranu dom. živ.
Pšenica – za kruh, u farmaceutskoj ind., pivarskoj, za mekinje. Kao zelena masa sama
ili u smjesi za ishranu dom. živ. Slama; za stelju i ind. papira
Grahorica – zeljasta biljka za stočnu ishranu.
5. KUKURUZ; GNOJIDBA, USVAJANJE HRANJIVA KOD P i K

Bitna je startna gnojidba. P djeluje u mineralnom i organskom obliku. Najosjetljiviji je

na nedostatak od nicanja do prvih dana vegetacije. Najviše se nakuplja i zrnu. Dodaje
se zajedno sa K u jesen prije oranja 70 % a prije sjetve 30 %.
K se najviše troši 6.-7. tj. od nicanja, u fazi intenzivnog vegetativnog porasta i od
metličanja do oplodnje.
N može uzrokovati slabije klijanje jer uništava klicu a i ispire se. Najintenzivnija
apsorpcija N je u formiranju zrna. Koristi se u obliku uree (65-110 kg) ili KAN-a
(110-160 kg)
dušik → mineralni
→ organski → ne u početku vegetacije, jer temperatura nije dovoljna za rad bakterija
najintenzivnija apsorpcija → 10 – 15 dana nakon oplodnje (početak formiranja zrna).

6. SOJA; VEGETATIVNE GRUPE

Postoji 13 veg. grupa; 000, 00, 0, I, II, III, IV, V, VI, VII, VIII, IX, X.
000 ima najkraću vegetaciju, a X najdužu. Kod nas se koriste do II veg. grupe a
najčešće 0 i I.
000 - iznad 49° zemljop. širine; manje osjetljive na fotoperiodizam
00 - 100 – 110 dana – Zagreb
0 - 115 – 125 dana
I - 130 – 135 dana
II - 140 – 145 dana – Slavonija, Ist. Hrvatska

7. KRMNO BILJE – podjela

- krmne kulture za visoku proizvodnju mlijeka

- ozime smjese za zelenu krmu
- DTS
- djetelinske krmne kulture (stočni grašak, perzijska crvena djetelina, inkarnatka,
lucerna, grahorica)

8. RAZLIKE GNOJIDBE PIVSKOG I KRMNOG JEČMA

 Za pivski ječam je potrebno da ima manje proteina

 od nicanja do kraja busanja potroši 1/2 P, 2/3 K, a N najviše u vlatanju
 dušik → izaziva polijeganje; koriste se manje količine za pivski, nego za krmni
ječam
 % proteina → stočni – poboljšava hranidbenu vrijednost
→ pivski – pogoršava tehnološku vrijednost
 pristupačnosti N od busanja do vlatanja ovisi količina bjelančevina
 kod poleglog ječma se povećava % proteina, a opada % škroba
 fosfor → nakupljanje škroba, smanjuje % bjelančevina u zrnu; povećava
ekstraktnost ječma
 za pivski ječam se preporuča veća količina P
 kalij → metabolizam proteina, sinteza ugljikohidrata, odnos dušičnih i nedušičnih
tvari; povećanje škroba; ubrzava sazrijevanje; smanjuje % proteina, poboljšava
kvalitetu pivarskog ječma.
 9. CVIJET I CVAT KOD SUNCOKRETA

Cvat suncokreta je glavica i nalazi se na vrhu svakog izboja na stabljici (konveksna ili
konkavna) koja ima dvije vrste cvjetova;
- jezičasti – smješteni su na rubu reda, žute ili narančaste boje i sterilni su.
- cjevasti - nalaze se unutar glavice u koncentričnim krugovima, fertilni su. Ima ih
nekoliko stotina do 2000.
Suncokret cvate u koncentričnim krugovima (po 3 kruga dnevno 8 – 9 dana.)
Suncokret je stranooplodna kultura. Polen jednog cvijeta na istoj biljci ne može oploditi
drugi cvijet na istoj biljci.
Početak formiranja cvata ovisi o hibridu suncokreta i dužini vegetacije. U kasnih i vrlo
kasnih hibrida cvat se formira u fazi 7 do 9 pari listova, u srednje ranih hibrida u fazi 5
do 6 pari listova, a u ranih i vrlo ranih hibrida u fazi 3 do 4 para listova. Oblik glavice
u suncokreta može biti konveksan ili konkavan. Konveksan je oblik povoljniji zbog
boljeg rasporeda cvjetova, a time i uspješnije oplodnje, kao i zbog bržeg otjecanja
vode. Na svakom cvatu nalaze se dvije vrste cvjetova. Jezičasti cvjetovi smješteni su
na rubovima glavice u tri reda, jarko su žute ili narančaste boje (privlače insekte) i
sterilni su. Cjevasti cvjetovi nalaze se u unutrašnjosti glavice i fertilni su.

10. TEHNOLOŠKE KARAKTERISTIKE KONOPLJE

a) boja – može biti različita ali su svjetlije i jednolične boje poželjnije.

b) sjaj - može biti sjajno, srednje sjajno i bez sjaja.
c) masnoća – teško ili masno, srednje masno, lako ili posno. Što je masnije to je
kudelja kvalitetnija
d) miris – specifičan
e) čvrstoća – određuje se dinamometrom i izražava u kg.
f) elastičnost – u %, kreće se od 2-6 %
g) finoća – dužina pređe koju sadrži 1 g
h) randman- između 15- 30 %, muške biljke su kvalitetnije

11. KOMPONENTE PRINOSA KOD PŠENICE

 Broj biljaka/površini
 Broj klasova (izboja)
 Broj klasića
 Broj cvjetova i klasića
 Masa zrna i kvaliteta zrna

12. STOČNI KELJ – Brassica oleracea var. achepala

Dvogodišnja biljka. Prve god. formira samo vegetativnu masu a druge god. cvate i
donosi sjeme. Korijen je jako razvijen, lišče je krupno, stabljika zeljasta i u gornjem
djelu odebljala. Cvijet je žute boje, cvate u proljeće.
Sije se u golo tlo u 3. i početkom 4. mj. Dubina sjetve 1,5 – 3 cm. Koristi se za zelenu
krmu i silažu. Plod je višesjemenska komuška. Zaštita od korova; okopavanje i
herbicidima.
13. RAZLOZI STERILNOSTI KOD RAŽI

Nedostatak vlage i visoke temperature u fazi jesenskog busanja i od početka vlatanja

do klasanja uzrokuju sterilnost. Tetraploidne sorte imaju veći % sterilnosti pa se
koriste za zelenu krmu.

14. HIDROPONSKI UZGOJ DUHANSKIH PRESADNICA – prednosti

Alternativni uzgoj duhana u poliesterskom kontejnerima na površini hranjive otopine.

Sustav je smješten u plastenicima građenim na mjestu sa mogućnošću što boljeg
iskorištenja osvjetljenja i topline. Prozračuje se otvaranjem čeonih strana ili
ventilatorima u cilju miješanja hladnog i toplog zraka. Potrebna je struja zraka od 2
km/h da se ujednači temp. i odstrani CO2. Dnevna temp. Treba biti 22-24 ˚C a noćna
ne ispod 15 ˚C.
Bazen je 3,49 m širok i određene dužine te min. 20 cm dubine. Puni se bunarskom
vodom te iz vodovoda. Poliesterske posude su veličine 303 x 515 mm za 209 kučica u
koje se puni supstrat 60 % bijelog i 40 % crnog treseta te se stavlja pilirano sjeme.
Sjetva se obavlja 50 – 60 dana prije presađivanja u polje. Hranjiva otopina se dobiva
dodavanjem min. gnojiva u vodu. Otapa se 20:10:20 NPKu količini da se dobije
koncentracija od 150 ppm N, 75 ppm P2O5 i 150 K2O (750 g NPK/1 m³ H2O).U fazi
prihrane primjenjuje se 50 ppm N (33% KAN). Pored gnojiva preventivno se dodaje
fungicid protiv peronospore i botritisa.
Nakon dolijevanja vode dodaju se ista sredstva u količini od 5 ppm. Vlaga mora biti
optimalna i treba sr prozračivati kako bi se listovi osušili. Obavezna mjera njege je
šišanje rasada. Na taj se način ujednačava rast i razvoj biljaka. Prvo šišanje započinje
kada su biljke visoke 4 cm. Šišanjem se dobije više kvalitetnijih presadnica po m2, jer
se postiže bolja čvrstoća stabljike, veća elastičnost i veća debljina biljke. Biljke se
šišaju kako bi bile jednake (4 cm).

15. NJEGA KRUMPIRA U VEGETACIJI

- drljanje – nakon sadnje, prije nicanja (uništavanje korova)

- nagrtanje → veći dio stabljike će razviti stolone (dodavanje N 1/4-prihrana KAN-
om)
- u sušem području i na lakšim tlima se nagrće dublje
- kultivacija → I. biljke visoke 10 – 12 cm
II. biljke visoke 16 – 20 cm – malo se nagnu
III. pred sklapanje redova – konačno nagrtanje
- navodnjavanje

16. RAZLOZI PROPADANJA PŠENICE ZIMI

Pšenicu je bitno sijati u optimalnom roku (5-10. 10.). Ranija sjetva omogućuje brže
klijanje, nicanje i biljni razvoj. Pšenica tako ulazi u zimu s povećanom količinom vode
što joj smanjuje otpornost na niske temp.. Kasnija sjetva nosi nepovoljnije uvjete za
klijanje i nicanje zbog niskih temp..Ukoliko zimski pokrivač ostane predugo na usjevu
uslijed disanja povećava se vlage i postoji opasnost os snježne plijesni. Izostanak
snijega i niske temp. (-30˚C) također uništavaju usjev.
17. PREDNOSTI SJETVE DTS U ODNOSU NA ČISTE KULTURE

a) Veći prinos → općenito za 5 – 10 %

→ crvena djetelina + visoke trave = 20 % veći prinos
→ smjese trava + bijele djeteline = 40 % veći prinos
b) Sigurniji prirod → dobra otpornost na nepovoljne uvjete (međusobna zaštita)
c) Manje zakorjenjivanje
d) Veća plodnost tla → ostavljaju više korijenja u tlu u odnosu na ostale kulture
→ korijenje djeteline je duboko u tlu, a trava pliće – bolje
korištenje vode i hranjiva
e) Lakša košnja
f) Lakše sušenje → zrak struji kroz masu
g) Lakše siliranje → same djeteline se teško siliraju jer imaju veliki % bjelančevina i
malo šećera potrebnog za tvorbu mliječne kiseline
→ što je veći udio trava, to je kvalitetnija silaža
h) Ranija košnja
i) Manja opasnost od nadimanja → trave sadrže sirova vlakna – smanjena opasnost
od nadimanja
j) Sjetva i na neplodnim tlima
k) Duže trajanje → traju 1 – 2 godine više od samih djetelina
l) Manji plodored → djeteline same izazivaju "umornost tla" – na istu površinu
dolaze tek za 5 – 6 godina
→ u smjesi sa travama dolaze za 3 – 4 godine
m) Napasivanje → može se kombinirati košnja i napasivanje

18. GNOJIDBA LANA S DUŠIKOM I RAZLIKE PREDIVOG I ULJNOG LANA

PREDIVI → do 170 cm; 6 – 10 tobolaca na postranim granama; tehnička dužina

vlakana ne kraće od 60 cm; stabljika sa što manje grana, površina glatka, bez ožiljaka,
svjetlije boje,
26-31 % vlakana
ULJNI LAN → do 50 cm; grana se od baze; ima do 50 tobolaca; sjeme ima 32 – 45 %
ulja,
PRIJELAZNI LAN → za vlakno i dobivanje ulja; do 60 cm; do 25 tobolaca; 16 – 18 %
vlakna

Lan usvaja najviše hranjiva u vrijeme cvatnje. Za izgradnju 5 t/ha s.t. i sjemena, lan iz
tla iznese 50-75 kg N. Gnoji se isključivo mineralnim gnojivima sa 20-45 kg/ha N i to
2/3 osnovnom obradom a 1/3 u prihrani.

19. O ČEMU OVISI DUBINA TLA

 sastav (tip) tla

 temperatura tla
 vlažnost tla
 kulturi koju sijemo
20. RAZLIKE IZMEĐU DUHANA TIPA BURLY I VIRGINIA

Virginia → zelenkasta boja lišća, zlatnožuta boja osušenih listova; više šećera i malo
hlapljivih kiselina; sporija sagorljivost; slabiju moć upijanja sosova listovi se suše u
posebno konstruiranim sušarama pomoću toplog zraka(flue-curing)
Burley → svijetlozelena boja listova, čokoladna boja osušenih listova; sadrži više
dušika i dušičnih spojeva – imaju ulogu upijanja sosova; listovi se suše pomoću
vanjskog zraka i ne smiju biti izloženi sunčevim zrakama(air-curing)

21. POKAZATELJI TEHNOLOŠKE KVALITETE ŠEĆERNA REPE

a) digestija – sadržaj šećera u momentu analize

b) sadržaj nešećara – mineralna tvar, ά-amino N, šteni N
c) sadržaj primjesa – nečistoća
d) sadržaj iskoristivog šećera
e) iskorištenje na digestiju(80-85%)
f) biološki prinos šećera(na polju)
g) tehnološki prinos šećera(u šećerani)

22. KADA SE NAJINTENZIVNIJE USVAJA NPK U KUKURUZA

Najintenzivnija apsorpcija N je u početku formiranja zrna. Akumulira se u zrnu.

P je najpotrebniji od nicanja do 40 dana vegetacije. Akumulira se u zrnu.
K je potreban u fazi vegetativnog rasta i u periodu od metličanja do oplodnje.

23. SORTIMENT SUNCOKRETA, ZAŠTO SE U HRVATSKOJ UZGAJAJU HIBRIDI

Stare ruske sorte postale su osjetljive na skletotiniju i botritis, imale su veliku lisnu
površinu, mali broj biljaka po jedinici površine i bile su otporna na suncokretnog
moljca. Introdukcijom rumunjskih i francuskih hibrida (smanjena visina stabljike i
lisna površina, veći sadržaj ulja) povećao se broj hibrida. 1980.g. pojavom phomopsisa
i plasmopare počinje domaća selekcija. Hibridi se uzgajaju zato jer imaju povećan
prinos sjemena te prinos sirovog ulja po ha i otporniji su na bolesti.
Sortiment; Fakir, Orion, Olio, Favorit, Lucil, , Util, Fantasol.

24. U KOJIM S STADIJIMA RAZVOJA I NA KOJI NAČIN KORISTE KUKURUZ I

STOČNA REPA ZA ISHRANU STOKE

 3 načina korištenja kukuruza:

- Proizvodnja suhog zrna → berba – zrno zrelo, tvrdo sa 25 – 28 % vode, suši
se do 14 % vlage
- treba postići 35 % vode 15 dana prije prvih mrazeva (kraj 9 mjeseca)
- Proizvodnja vlažnog zrna (klipa) → u fiziološkoj zrelosti 35 % vlage u zrnu,
za silažu
- Proizvodnja silažne mase cijele biljke → vlažnost zrna 45 % - nije završeno
nalijevanje zrna, gornja polovica zrna je tvrda, a donja je meka; vlažnost biljne
mase je 65 – 75 % ,potrebno je da je udio zrna i listova veći nego stabljike.

 Stočna repa – glava i lišče se koriste za direktnu prehranu ili za siliranje. Korijen
se skladišti i koristi zimi.
25. ŠTO JE TRITICALE; KARAKTERISTIKE, ZA ŠTO SE KORISTI

To je križanac pšenice i raži. Otporna je na visoke temp., ima visok prinos zrna,
skromne agrotehnička zahtjeve, dobru adaptabilnost, otpornost na bolesti, visoki
sadržaj proteina, dobar aminokis. sastav, pantotensku kis., vit. B6 i E.
Postoji problem neispunjenosti zrna, manja hektolitarska masa i manja masa 1000
zrna.
Koristi se kao stočna hrana, zelena krma, za zrno i za ishranu ljudi.

26. NAČIN I ROKOVI SJETVE HELJDE I PROSA

Sjetva heljde može početi 20.5. pa do 15.6. Sije se u uske redove 10-15 cm i široke 40-
45 cm na dubinu 2-4 cm. Norma sjetve je 100-150 zrna/m². Sjeme treba tretirati protiv
botritisa.
Sjetva prosa obavlja se uskoredno 10-15 cm, širokoredno 25-40cm ili u trake(2 – 4
reda uskoredno, pa razmak 45 – 60 cm) da se dobije 3000-6000 klijavih zrna/m². Da bi
počelo klijanje sjeme treba upiti 25% vode. Sjetva se obavlja kada se tlo ugrije na 10-
12 ºC na 2-4 cm dubine a to je u prvoj polovici svibnja.
Potrebno je 15-25 kg sjemena po ha.

27. KOJE SU NEPOŽELJNE KULTURE U PLODOREDU SUNCOKRETA

Suncokret ne podnosi monokulturu(bolesti - Sclerotinia sclerotiorum, Sclerotium
bataticola, Diaporthe/Phomopsis helianthi, Peronospora), kao ni soju i uljanu repicu
(zbog istih bolesti), kukuruz (kasno se bere pa ostavlja ostatke što otežava obradu a i
herbicidi koji se primjenjuju u kukuruzu oštećuju suncokret). Šećerna repa i lucerna
također nisu dobri predusjevi zato jer troše zalihe vode. U uskom plodoredu (2-3
godine) prinosi sjemena smanjuju se za 30-40%. Na istu površinu trebao bi doći
svakih 5-6 godina. Najbolji predusjevi za suncokret su ozime žitarice (ranija žetva i
mogućnost dobre pripreme tla).

28. TIPOVI DUHANA PREMA NAČINU SUŠENJA

- flue-cured - duhani sušeni u posebnim sušnicama sa strujanjem toplog zraka (virginia i
amarelo - služe za cigarete i lule) - 35.8% svjetske proizvodnje
- light-air-cured - svijetli duhani sušeni na zraku u hladu (burley, Maryland - služe za cigarete)
- 8.7% svjetske proizvodnje
- dark-air-cured - tamni duhani sušeni na zraku u hladu (one-sucker, Green River - služe za
žvakanje i nešto za šmrkanje i mješavine za lule)- 19.8% svjetske proizvodnje
- perique-air-cured - duhani sušeni na zraku u hladu (služe za mješavine za lule)
- cigar-air-cured - duhani sušeni na zraku u hladu - dijele se na filler (punjač), binder (povoj) i
wrapper (omot) - služe za cigare
- local-air-cured - lokalni duhani sušeni na zraku - služe za sve namjene
- light and dark-sun-cured - duhani sušeni na suncu (orijentalni - Basma, Bachi-Bagli;
poluorijentalni - Levantian, Herzgovinian, Dalmatian, Macedonian; Virginian-sun-cured) -
služe za cigarete, mješavine za lule - 34.3% svjetske proizvodnje
 - dark-fire-cured - duhani sušeni na otvorenoj vatri (virginia - služe za šmrkanje, žvakanje i
mješavine za lule) - 1.4% svjetske proizvodnje
29. ČETIRI SLOJA TLA KOD PRIPREME ULJANE REPICE

Zbog vrlo sitnog sjemena uljana repica zahtjeva finu pripremu sjetvenog sloja i tla
općenito. Minimalna vlaga tla mora biti 35% pa se i obrada vrši u cilju konzervacije
vlage.
Najbolje prinose daje kada se tlo pripremi na slijedeći način;
a) na površini tla sloj malih gruda tla do 3 cm
b) fini sloj tla s velikim udjelom mrvičastih agregacija u koji se polaže sjeme
c) razmrvljena i rastresita zona dorađena rovilom
d) raspucani sloj tla sa većim grudama zemlje.

30. RAZLIKA KORIJENA CIKORIJE I ŠEĆERNE REPE

Glava korijena cikorije sadrži mnogo topivih tvari interesantnih za preradu dok kod
šećerne repe glava sadrži malo šećera i poželjno je da je što manja.
Tijelo korijena cikorije nema brazdicu za razliku od šeć. repe koja ima.
Šeć. repa ima koncentrične krugove a cikorija nema. Korijen šećerne repe teži 500-800
g a cikorije 150-250 g.

31. KORIŠTENJE REPICE, RAŽI, SMJESE RAŽI I GRAHORICE ILI GRAŠKA,

PŠENICE I GRAHORICE

Repica – najranije dospijeva za korištenje u proljeće. Služi za uvođenje zelene krme u

ishrani u proljeće. Koristi se u vegetativnom porastu do cvatnje a neke i u cvatnji.
Raž – kao zelena masa za napasivanje u vlatanju, za zelenu krmu košnjom od kraja
vlatanja do početka klasanja, za silažu u početku klasanja, za stelju, zrno kao
koncentrat u punoj zriobi.
Raž + grahorica – koristi se u početku klasanja raži za zelenu krmu. Početkom cvatnje
i do pune cvatnje grahorice za silažu.
Raž + grašak – zelena krma, silaža
Pšenica + grahorica – zelena krma i silaža.

32. GNOJIDBA KUKURUZA

N 150-200 kg NO2/ha.
- istok - 1/3 – ½ u predsjetvenoj pripremi a ostatak u sjetvi
- zapad – 1/3 u osnovnoj obradi, 1/3 u sjetvi, 1/3 u prihrani u obliku KAN-a ili uree.
N može uzrokovati slabije klijanje i ispire se. Najintenzivnija apsorpcije u formiranju
zrna.

P 100-150 kg/ha. 70 % prije oranja i 30 % prije sjetve. Najosjetljiviji na nedostatak u

prvih 40 dana.

K 120-200 kg/ha. 70 % prije oranja i 30 % prije sjetve. Najviše ga se troši 6-7 tj.
nakon nicanja i u fazi intenzivnog vegetativnog porasta i od metličanja do oplodnje.
33. KRUMPIR – PLODORED

Krumpir podnosi monokulturu ali dolazi do smanjenja prinosa zbog nakupljanja

nematoda.
Poželjne predkulture: zrnate mahunarke, djetelina, travnjaci, pašnjaci i strne žitarice.
Nepoželjne predkulture: kukuruz – zbog ostataka herbicida i neravnomjerne obrade.
Krumpir je odličan predusjev za sve ratarske kulture.

34. NJEGA ULJANE REPICE – BORBA PROTIV KOROVA I BOLESTI

Najviše joj štete korovi u najranijim fazama razvoja te se najviše herbicida primjenjuje
nakon sjetve a prije nicanja. Veće štete joj nanose dvogodišnji korovi - goruščica,
divlja repica, priljepača, kamilica.
Suzbijaju se i slijedeći štetnici; buhači, pipe, ose listarice, repičin sjajnik..
Nakon nicanja pojavljuju se buhači (kupusni i repičin buhač, a nešto kasnije i repičin
crvenoglavi buhač) koji buše rupe u listu, a ličinka crvenoglavog buhača buši i
hodnike u stabljici i peteljkama listova.. Sjeme repice se tretira insekticidima, pa nije
potrebno ove štetnike suzbijati. Najveće štete u jesen nanose pagusjenice repičine ose
listarice (mogu pojesti sve listove u nekoliko dana). U ožujku se pojavljuju ličinke
pipe koje buše stabljiku. Pojavom cvjetova pojavljuje se i najvažniji štetnik uljane
repice - repičin sjajnik koji uništava pupove. Ovaj štetnik se mora početi suzbijati u D 1
stadiju kada se na jednom vršnom pupu koji je još prekriven listom pronađe 0.8-1
jajnik.
Od bolesti se suzbijaju; crna pjegavost, suha trulež, rak repice. ). Za tretiranje usjeva
treba se strogo pridržavati propisane karence i upotrebljavati samo zakonom
dozvoljene fungicide.

35. NAČINI SJETVE KONOPLJE ZA RAZLIČITE NAMJENE

Za sjetvu konoplje potrebno je da sjeme bude najmanje 90% klijavo i 99% čistoće.
Konoplja je jara kultura. Sije se u drugoj polovici travnja. Konoplja za vlakno sije se
na razmak između redova 10-15 cm, konoplja za sjeme na 50-70 cm, a kombinirana na
20-40 cm dok je razmak između biljaka u redu 20-35 cm.
Za sjetvu je potrebno, ovisno o načinu uzgoja 60-100 kg/ha sjemena – za vlakno i 10-
12 kg/ha za sjeme i 20-30 kg/ha kombinirano.
Sije se na dubinu 2-4 cm i najbolje je sijati sjeme iz prethodne sezone.

36. NISKE TRAVE

 Engleski ljulj – Lolium perene
 Crvenkasta vlasulja – Festuca rubra
 Livadna vlasnjača – Poa pratensis

37. DUHAN – KLASIRANJE, ORGANOLEPTIČKA SVOJSTVA

Zbog različite kvalitete, listovi su podijeljeni u skupine (branja ili insercije): podbir
(10%), nadpodbir (15%), srednje lišće (45%), podovršak (20%) i ovršak (10%).
Pojedine insercije se sastoje od 2-4 lista (podbir, nadpodbir, podovršak i ovršak), a
pojedine insercije od 6-10 listova (srednje lišće).
 - organoleptička procjena (insercija, boja, veličina, finoća tkiva, elastičnost, tekstura,
oštećenja, bolesti);
38. KRUMPIR – PROBLEMI S BOLESTIMA KOD SJEMENOG KRUMPIRA, LISNE
UŠI I VIRUSI

Kod sjemenog krumpira prvenstveno zbog virusa treba napraviti desikaciju

nadzemnog dijela. Na taj način se sprečava da spore lista dospiju do gomolja. Korove
treba suzbijati jer stvaraju vlagu u usjevu što stvara povoljne uvjete za razvoj bolesti.
Način prenošenja virusa je specifičan za svaki virus. Mogu se prenositi; mehaničkim
dodirom, raznim vektorima, insektima, grinjama, nematodama, nižim gljivama,
sjemenom, ljudskim utjecajem.
Virusne bolesti; virus Y krumpira – najrašireniji virus krumpira u nas, virus X, virus
A, viroid vretenastosti krumpirovog gomolja, uvijenost lista krumpira. Virusne bolesti
prenose lisne uši.
Glavni uzrok slabijeg uroda krumpira je izrođivanje ili degeneracija. Uzrok tome su
mnoge virusne bolesti koje se iz godine u godinu prenose na gomoljima. Lisne uši se
prenose za vrijeme vegetacije. Degeneracija se javlja u toplijim krajevima pa da se to
spriječi treba se nabavljati sjeme iz hladnih krajeva nezaraženo virusima.
Od gljivičnih bolesti tu je krumpirova plijesan koja uništava cimu i oštećuje gomolje.

39. RAŽ, PROBLEM STERILNOSTI I GENETSKE INKOMPATIBILNOSTI

Korištenje → silaža, pivarska industrija, komina, sladne klice, stočna hrana,

farmaceutska industrija, proizvodnja whisky-a, prehrambena industrija, sijeno
Raž se koristi za krušno brašno a zelena masa u vlatanju za napasivanje i klasanju za
zelenu krmu i silažu. Također se koristi i kao nosač u smjesama s mahunarkama.
Ražena slama se koristi za izradu raznih predmeta a najviše kao stelja te za pokrivanje
krovova.
Zrno se koristi za koncentrat pri ishrani stoke.
Kod nas se uzgajaju diploidne i tetraploidne sorte. Prosječan prinos je 3 t/ha. Raž
zahtjeva puno više vode od ostalih žitarica. To je biljka dugog dana i stranooplodna je.
Od svih kultura ima najmanje zahtjeva za hranjivima. U klasanju traži umjerene
temperature i vlagu a ako izostane vlaga dolazi do sterilnosti.
40. VLAKNA KOD KONOPLJE, PAMUKA, LANA. GDIJE NASTAJU TA VLAKNA

Muške biljke konoplje daju meko i jako vlakno a ženske čvrsto i grubo. Konoplja za
vlakno se sije u gustom sklopu jer se biljke tada granaju samo pri vrhu. Osnova
predivog vlakna kod konoplje su prozenhimske stanice stabljike. Elastičnost vlakna
daju središnje lamele, primarna i sekundarna stjenka i lumen. Tehnička duljina vlakna
određuje se prema visini stabljike a mjeri se u cvatnji muških biljaka. Kultivari za
vlakno ne smiju imati cvat veći od 1/3 ukupne biljke. Vlakno iz stabljike odvaja se i
čisti te se dobiva kudelja koja se dijeli na kratku i dugu te podzer.
Kod pamuka vlakno se nalazi unutar tobolca na ljusci sjemena. Ona nosi dva sloja
vlakna; dugo (lint) i kratko (linter). Svako pojedinačno vlakno je ustvari izdužena
stanica epidermalnog sloja ljuske sjemena. Čine ga tri dijela; kutikula, središnji zid i
središnji uski kanalić. Vlakno je načinjeno od celuloze (98%). Raste u dužinu
otvaranjem cvjetova a punu dužinu dostiže nakon 20-25 dana a zatim dozrijeva i raste
samo u širinu. Sazrijevanje završava otvaranjem tobolaca. Vlakno je finije što je tanje.
Bere se kada je otvoreno 60-70 % tobolaca.
Laneno vlakno se dobiva iz stabljike između kotiledonskog nodija i prve glave. Visina
predivog lana je 170 cm. Tehničke dužine vlakna mjere se od kotiledinskog do gornjeg
tobolca. Snopići vlakna lana su ustvari mehaničko staničje koje daje biljci čvrstoću.
Smješteni su između primarne i sekundarne kore. Primarnu koru čine 2-7 slojeva
parenhima između kojih su snopići vlakna smješteni odvojeno a razlikuju se i po
kemijskoj građi lamele.

41. HIBRIDI KUKURUZA – NASTAJANJE

Singlecross – dvolinijski hibridi, najrodniji, nastali križanjem 2 inbreed linije, sitno

sjeme
Threewaycross – trolinijski hibridi, majka je određeni hibrid a otac linija, ranijih
vegetativnih grupa, krupno sjeme.
Dublecross – četverolinijski hibridi, čine ga 4 linije gdje je svaki roditelj singlecross,
dobra sjemenska proizvodnja.
Modificirani singlecross – kada u sastav ulaze linije koje su nastale od 2 sestrinskih ili
jako srodnih linija.
Prvi hibridi nastali su križanjem sorata dok su danas na bazi samooplodnih linija. Za
stvaranje takvih linija potrebno je 10-ak godina linija za komercijalne svrhe 6-7 god.
Prinos hibrida raste sa dužinom vegetacije te su oni podijeljeni u FAO grupe (100-
600).

42. JEČAM – Hordeum vulgare

Biljka dugog dana. Prilagodljiv je na nepovoljne uvjete. Ozime forme jaroviziraju za
30 – 40 dana i vegetacija traje 240-260 dana, a jare forme 5-10 dana s vegetacijom 80-
120 dana. Najvažnija primjena ječma je u ishrani stoke i pivskoj industriji a svoju
primjenu nalazi i u industriji špirita, farmaceutska industrija, proizvodnja slada,
tekstila, škroba, ulja, pekarska ind. Spada u krmna žita i najzastupljeniji je nakon
kukuruza.
Tri podvrste; - H. sativum ssp. vulgare (6-redni), H. sativum ssp. distichum (2-redni),
H.sativum ssp. intermedium (prijelazni).
Za pivo se koristi dvoredni ječam jer mu je zrno ujednačeno (žetva u punoj zriobi).
Šestoredni se koristi kao stočna hrana (zrno, silaža, zelena krma)
43. SIRAK – NAMJENA I KORIŠTENJE

Prosolika žitarica; BKD

Stočna i ljudska hrana (Afrika, Indija, Kina), zelena masa (sijeno, silaža), postrni
usjev; za dobivanje škroba, glukoze, sirupa, ulja, alkohola, metlice za metle, veća
otpornost na sušu, uspijeva i na zaslanjenim tlima
Prema načinu korištenja razlikujemo pet podvrsta;
- Sorgum vulgare ssp. ensorgum – za zrno, niska stabljika, visok prinos zrna i u
nepovoljnim uvjetima, za stoku
- S. vulgare ssp. bicolor – za zelenu krmu, silažu, viša stabljika, brzo se regenerira
- S. vulgare ssp. technicum – tehnički, za izradu metli i četki, dobro razvijena
metlica, čvrste bočne grane, zrno za stoku, stabljika za papir
- S. vulgare ssp. saccharatum – šećerni sirak, stabljika 2-3 m u soku stabljike 8-15%
glukoze, za silažu
- S. vulgare ssp. sudanese – za sjeno i pašu, veliko busanje, velika lisna masa,
sposobnost regeneriranja

44. LUPINA – NAMJENA I KORIŠTENJE

- BDD, jari krmni usjev

- najviše sadrži proteina, može vezati N iz zraka
Lupina je vrlo bogata bjelančevinama, više od svih zrnatih mahunarki. Posebno je
vrijedna za ishranu domaćih životinja za što se koristi zelena masa. Sadrži alkaloide
lupinin i lupinidin koji su selekcijom odstranjeni. Od bjelančevina se proizvode
umjetna vlakna, plastika, ljepilo a od ulja boje i sapuni. Najidealnija je biljka za zelenu
gnojidbu zbog najrazvijenijeg korjenovog sustava. Daje 2-3 t zrna i 5 vagona zelene
mase.

45. ŠTETNICI ULJANE REPICE

U jesen; kupusni buhač, repičina osa listarica, pipa terminalnog pupa, crvenoglavi
buhač.
U proljeće; mala i velika repičina pipa, repičin sjajnik, repičina pipa komušarica.

46. DUBINA SJETVE SOJE – O ČEMU OVISI

Soja se sije na 4-6 cm(ne pliće radi fitotoksičnosti herbicida). Sjetva na veću dubinu je
potrebna na lakšim tlima, toplijim i suhim a plića na teškim, vlažnijim i hladnijim.
Na suhom treba obaviti valjanje da se potakne kapilarni uspon vode i golji kontakt s
tlom.
47. OGRŠTICA I ULJANA REPICA

Brassica campestris ssp. oleifera i B. napus ssp. oleifera pripadaju porodici

Brassicaceae.
Imaju tipični kotiledonski korijen – glavni korijen je dobro razvijen i vretenastog je
oblika sa zadebljanjima na vrhu ispod kojeg se formira splet bočnih korjenčića i žilica
a ispod njih 5-7 jačih bočnih korjenovih žila. Korijen sadrži folnu kiselinu koja
negativno utječe na razvoj Brasiccaeae vrsta.
Potrebno je da prije ulaska u zimu imaju razvijenih 6-8 listova da nastave rast u
proljeće.
Na mjestu prelaska korijena u stabljiku razvijaju se hipokotil i epikotil. Kod uljane
repice hipokotil se nalazi ispod i iznad površine tla i u jesen nije duži od 10 cm, dok je
kod ogrštice samo ispod. Epikotil je kratak i na njemu se formiraju listovi. Kod
ogrštice se formiraju i ispod površine pa je otpornija na smrzavanje.
Stabljika repice je bez dlačica , plavozelena i visine 150 cm, a ogrštica je
svijetlozelena sa dlačicama visine 100 cm. Postrane grane repice izbijaju na 60-80 cm
(5-7 grana) a kod ogrštice niže i manje ih je.
Listovi ogrštice obuhvaćaju cijelu stabljiku a repice do pola, listovi nemaju peteljku
već samo plojku.
Samooplodne su kulture sa 30% stranooplodnje.
Plod je komuška 5-10 cm u repice sa plavosmeđim sjemenom i 2-3 cm u ogrštice sa
tamnijim sjemenom. Sjeme sadrži 45% ulja, 15-20% bjelančevina.
Sjeme uljane repice je plave do crne boje, mase 1000 sjemenki 4 do 6 grama, a u
ogrštice crvenkaste boje, mase 1000 sjemenki 2 do 4 grama.

48. KVALITETA LANA

Tehnička duljina predivog lana mjeri se od kotiledona do gornjeg tobolca. Ne smije

biti kraća od 60 cm. Važno svojstvo je stasitost stabljike a izražava se kao odnos
dužine i širine stabljike. Što je taj odnos veći stabljika je vitkija.
Korelacija između kvocijenata stabljike i sadržaja vlakana treba biti između 0,588 i
0,765. Poželjno je da se biljka što manje grana, da je površina stabljike glatka bez
ožiljaka od listova i svjetlije boje.

49. KARAKTERISTIKE ULJA SEZAMA I RICINUSA

Sezamovo ulje se pored maslinovog smatra jednim od najkvalitetnijim za ishranu.

Sjeme sezama sadrži 52-63 % ulja. U prehrambenoj industriji koristi se u izradi
margarina i konzervi. Stabilno na užeglost zbog sezamina koji hidrolizira u sezamol
(jaki antioksidans). Ulje dobiveno toplim tlačenjem, slabije je kvalitete i koristi se u
tehničke svrhe (podmazivanje, sapun, industrija papira, parfema).
Sjeme ricinusa sadrži 55,42% ulja. Hladnim prešanjem dobiveno ulje koristi se u
medicini. Ulje je viskozno, ne smrzava se i ne suši. Jodni broj mu je između 80 i 90.
Od bjelančevina na globuline otpada 90% a na albumine 10%. Sjemenka sadrži i ricin
koji je u dozi od 0,16 g (6 sjemenki) smrtonosan. Toplo prešano ulje služi u kožarskoj
i tekstilnoj industriji, sirovina za izradu plastičnih masa, sintetičkog kaučuka, umjetne
kože, sapuna i kozmetike. Ulje sadrži 80-90% ricinusove kiseline a ostale su linolna,
oleinska i stearinska.
50. PAMUK – PODJELA STABLJIKE

Stabljika pamuka naraste između 50-80 cm i grana se u pazušcima listova od 3-5-og

lista.
Postoje dvije vrste grana;
1) Neplodne – vegetativne ili monopodijalne – izbijaju na donjem dijelu
stabljike pod oštrim kutem te ne nose plodne pupove ni tobolce. Rani
kultivari imaju 1-2 neplodne grane, srednji 2-3, kasni 3-5.
2) Plodne – simpodijalne – nose plodne pupove, cvjetove i plodove te stoje
pod kutem od 90º. One imaju dva tipa rasta; a) determinirani tip(završeni
tip) – završni, grana se razvija sama i b) nedeterminirani tip(nezavršeni tip)
– grana razvije više nodija i internodija. Nedeterminirani rast dijeli se po
dužini internodija na: a) biljke s kratkim internodijima (4-7 cm) i zbijenim
habitusom; b) biljke sa srednjim internodijima (8-10 cm) i srednje zbijenim
habitusom i c) biljke sa dugim internodijima (> 10 cm) i rastresitim
habitusom.
Postoje i "nulti tipovi" koji ne razvijaju plodne grane, već iz pazušca listova izbijaju
plodovi na nešto dužim drškama. Stabljika pamuka je zelene boje a pred kraj
vegetacije crvenkasta.

51. JEČAM ZA PIVO I ZA STOČNU HRANU

Pivo – sije se dvoredni ječam jer mu je zrno ujednačeno, žetva u punoj zriobi.
Stočna hrana – sije se šestoredni ječam. Za zelenu krmu se koristi nakon završetka
vlatanja i klasanja, za silažu u mliječnoj i voštanoj zriobi a za zrno u punoj zriobi.

52. MIN. TEMP. ZA KLIJANJE I NICANJE RICINUSA, SEZAMA, ZEMNOG

ORAŠCA I MAKA

Ricinus – 12-15 ºC, niknu za 12-15 dana.

Sezam – klijanje 16-18 ºC za 1 dan, nicanje 20-21 ºC za 4-5 dana.
Zemni orašac – 12-14 ºC.
Mak – 2-3 ºC.

53. NABROJI JARE I OZIME KRMNE KULTURE KOJE DOLAZE SA

TALIJANSKIM LJULJEM A KOJE SA LUCERNOM

Talijanski ljulj – Perzijska i Aleksandrijska djetelina (jare), grahorica, inkarnatka,

ozima žitarica.
Lucerna – Perzijska djetelina, stočna repa, bob (jare)
54. NJEGA HMELJA

Hmelj se uzgaja zbog ženskog cvata – šišarica. Koristi se u pivarskoj industriji, a

neznatan dio i u farmaceutskoj industriji i za dobivanje kvasca. To je višegodišnja
kultura. Plod je orašac. Podzemni dio je višegodišnji a stabljika je jednogodišnja.
Najbolje uspijeva na srednjoj dnevnoj temperaturi od 8 ºC. Troši puno vode u fazi
formiranja šišarica, voli duboka, plodna, neutralna tla (černozem, aluvijalna), ravna ili
blago nagnuta ka jugu. Ne smije se saditi nakon okopavina ili lucerne. Najbolje
predkulture su višegodišnje leguminoze. Razmak između redova je 2-4 m a u redu 1-
1,8 m.
Njega: Primjenjuje se čitav niz mjera njege: njega u prvoj godini (kada biljke narastu
30 cm treba ih usmjeriti na oslonac; prihranjuju se tri puta dušičnim gnojivima - kada
je visina biljke 75 cm, 3 m i u fazi cvatnje); njega u ostalim godinama (podoravanjem
se skida sloj zemlje i otkriva glava hmelja i odmah se vrši rezidba - odstranjivanje
jednogodišnje stabljike od podzemnog višegodišnjeg dijela na dubini od 15-20 cm;
postavljanje oslonaca i usmjeravanje hmelja na oslonac; kada hmelj naraste 1,5 m
zagrne se; tijekom ljeta vrši se i kultiviranje; primjena zaštitnih sredstava;
prihranjivanje (prije ogrtanja i pred cvatnju) i navodnjavanje); predzimske mjere
(otklanjanje sasušenih nadzemnih ostataka, gnojidba i predzimsko oranje).

55. LUPINA – PODJELA

Bijela lupina – Lupinus albus – najduža vegetacija, usjev toplog i umjereno toplog
podneblja, najmanje potrebe za vodom.
Plava lupina – Lupinus angustifolius – najkraća vegetacija, usjev umjereno toplog-
prohladnog podneblja, najveća potreba za vodom.
Žuta lupina – Lupinus luteus – vegetacija između bijele i plave, usjev toplog i
umjereno toplog podneblja, potrebe za bodom između bijele i plave.

56. ŽETVA ZOBI

Žetva je dvofazna jer nejednako dozrijeva (odozgo prema dolje na metlici). Obavlja se
žitnim kombajnom kada vršni dio metlice dosegne punu zrelost. Nakon žetve zrno
treba držati u tankom sloju na prozračnom mjestu uz povremeno miješanje.
Zob se koristi za zelenu krmu – tijekom vlatanja pa do završetka mliječne zriobe. Za
konje se koristi u mliječnoj zriobi do prijelaza u punu zriobu.

57. ZALAMANJE CVATI I ZAPERAKA KOD DUHANA

Zalamanjem cvati postiže se 20% veći prinos i bolja kvaliteta lista. Provodi se pomoću
stroja visokog prohoda – trapera ili ručno, a vrši se prije početka cvatnje na visini 16-
18 lista.
Nakon zalamanja cvati iz pazušca listova izbijaju zaperci što je štetna pojava. To se
sprečava kemijskim sredstvima.
Hmelj - Iz pupoljaka u pazušcima listova izbijaju zaperci. Zaperci su nositelji rodnosti
hmelja. Iz njih se formiraju cvjetne grančice.
58. SPECIJALNE FORME KUKURUZA

Za uzgoj specijalnih hibrida potrebna je izolacija. Treba sijati hibridno sjeme

proizvedeno prethodne godine od ovlaštenog proizvođača.
1) Voštani kukuruz – zrno boje voska, koristi se u industrijskoj preradi.
2) Kukuruz šećerac – ima puno šećera u zrnu, koristi se u početku mliječne zriobe
u svježem stanju, kuhani ili se konzervira, u prehrandbenoj industriji.
3) Uljni kukuruz – zuban ili tvrdunac, imaju 6-7% ulja.
4) Visoko lizinski kukuruz – povećan sadržaj lizina u zrnu
5) Kokičar – pri zagrijavanju zrno puca, unutrašnjost izlazi van u obliku bijele
šupljikave mase.
6) Kukuruz bijele boje – može biti zuban, tvrdunac ili prijelazni tip.

59. VRSTE MAKA, KAKO SE SIJU I ZAŠTO

Euroazijske podvrste – za ulje (boje, lakovi, sapuni)

Turske podvrste – za opijum – za dobivanje morfija i drugih alkaloida.
Uzgaja se kao ozima ili jara kultura. Ozima se sije do polovice 10. mj a jara krajem 2. i
početkom 3. mj. Sjetva na dubini 1,5-2 cm, razmak između redova 60 cm, a u redu 10
cm.

60. BOB – UPOTREBA

Za ljudsku ishranu kao zeleno ili zrelo zrno.

Za ishranu životinja kao zelena masa za siliranje, sjeme kao koncentrat.
Poslije lupine najbolje za zelenu gnojidbu.
BDD, jari krmni usjev; samooplodna vrsta.
Sjeme sadrži 26 – 35 % proteina i 39 – 44 % škroba

61. ŠEĆERNA REPA – SJETVA (dubina, sklop, količina sjemena)

Šećerna repa je jara kultura. Sije se krajem 3. mj u istočnim predjelima a 10-15 dana
kasnije u zapadnim.
Sklop – gušća sjetva je sigurnije, važno je posijati optimalni broj biljaka po jedinici
površine a sklop bi trebao iznositi 80000 biljaka/ha pri vađenju.
Razmak u redu je 10-15 cm, razmak između redova 45-50 cm.
Dubina sjetve – 2-3 cm na lakšim tlima a u kasnijim rokovima i sušem području sije se
dublje.
Količina sjemena – potrebno je 1,8-2 sjetvene jedinice/ha.

62. ULJANA REPICA

Ulje se koristi u prehrani ljudi u rafiniranom obliku, a u tehničke svrhe u industriji

sapuna, boja, tekstila, kože, tiskarskoj ind.
Zelena krma – u svježem stanju ili silirana u ishrani stoke.
Koristi se i za zelenu gnojidbu i za biodizel.
63. STOČNA REPA

Sije se u 3. mj. Upotrebljava se u jesen i zimu i to samo za ishranu stoke (glava i lišče
za direktnu ishranu ili siliranje, korijen se skladišti u upotrebljava zimi).

64. JEČAM – RAZLIKA U GNOJIDBI PIVSKOG I OBIČNOG

Gnojidba N je dosta rizična radi polijeganja.

N – pivarski 80-100 kg/ha, krmni 90-160 kg/ha.
P – pozitivno djeluje na nakupljanje škroba i smanjuje % bjelančevina u zrnu.
krmni 80-90 kg/ha, pivski; preporuča se više.
K – utječe na metabolizam bjelančevina, povećava % škroba u zrnu, poboljšava
kvalitetu pivskog ječma. Gnoji se sa 70-90 kg/ha.

65. KRUMPIR – ZAHTJEVI NJEGE

1) Prvo drljanje – drljanjem se poravnava tlo, razbija pokorica, prozračuje tlo i

suzbijaju korovi. Provodi se 5-6 dana nakon sadnje i ima zadatak da razgrne
humke ako su nastali pri sadnji.
2) Drugo drljanje – 5-6 dana nakon prvog.
3) Međuredno kultiviranje i okopavanje – izvodi se istovremeno motikom. Prvo
okopavanje – kada biljčice označe redove; 6-8 cm dubine. Drugo okopavanje – 12-
15 dana nakon prvog na 10-12 cm dubine.
4) Ogrtanje – čim biljke počnu cvasti. Provodi se ručno motikom ili plugom
ogrtačem.
5) Kemijsko suzbijanje korova – herbicidima. Nedostatak je što herbicidno djelovanje
prestaje nakon ogrtanja.
6) Prihrana – provodi se u dva navrata; u vrijeme prvog okopavanja sa 1/3 N i ¼ P i
neposredno pred ogrtanje sa 1/3 N i ¼ K.
7) Suzbijanje bolesti i štetnika – krumpirova plijesan suzbija se sredstvima na bazi
bakra, krumpirova zlatica – insekticidima.
8) Natapanje – važna mjera u sušim područjima. Provodi se u dva navrata; prvi put
pred cvatnju a drugi put u vrijeme pune cvatnje.

66. LANDSBERŠKA I ISTARSKA SMJESA

Prednosti = viši i sigurniji prinosi, iskorištenje duže i na više načina, manje

polijeganje, lakša košnja, manji plodored, izbalansiran omjer hranjiva
Landsberška smjesa → obična grahorica (50 kg/ha) + talijanski ljulj (10 kg/ha) +
inkarnatka (20 kg/ha); sije se tijekom 9 mjeseca (8 – 9 mjesec), korištenje 15.5. –
zelena krma; sijeno (do pune cvatnje
Istarska smjesa → inkarnatka (30 kg/ha) + engleski ljulj (10 kg/ha) + roškasta
smiljkita (3 kg/ha); nakon košnje se slabo regenerira, pa se koristi za napasanje

67. OZIMI KRMNI USJEVI

 KRMNE REPICE
 OZIMA RAŽ
 SMJESE LEPIRNJAČA SA ŽITARICAMA
 INKARNATKA
 LANDSBERŠKA I ISTARSKA SMJESA
68. JARI KRMNI USJEVI

 ALEKSANDRIJSKA DJETELINA
 PERZIJSKA DJETELINA
 STOČNA REPA
 BOB
 LUPINA

69. POSTRNI KRMNI USJEVI

 SIRAK & ŠEĆERNI SIRAK

 SUDANSKA TRAVA
 STOČNA KORABA
 ULJANA ROTKVA
 STOČNI KELJ

70. GNOJIDBA ZEMNOG ORAŠCA

S obzirom da zemni orašac veže preko kvržičnih bakterija dušik iz zraka, veće potrebe
ima za fosfornim i kalijevim hranivima. Ali u početnoj fazi razvoja, kada još nisu
formirane kvržice na korijenu, traži i dosta dušika. Najintenzivnije razdoblje usvajanja
hraniva je cvatnja i formiranje plodova. Ne preporučuje se davati veće količine
stajskog gnoja (veća bujnost vegetativne mase, ali manji broj mahuna). Suvremena
proizvodnja zemnog orašca zasniva se prvenstveno na gnojidbi mineralnim gnojivima.
U jesen se unosi u tlo 50-70 kg/ha P 2O5 i 60 kg/ha K2O, a sa sjetvom 25 kg/ha N. Ako
se vrši prihranjivanje, dušično gnojivo se unosi odmah iza nicanja uz istodobno
navodnjavanje i u tijeku cvatnje.

71. TRI TIPA STABLJIKE ŠEĆERNE REPE

Postoje tri tipa stabljike: 1. formira se samo jedna središnja stabljika koja daje sjeme;
2. formira se jedna središnja stabljika i nekoliko manjih i 3. formira se nekoliko
približno jednakih stabljika. Stabljika repe obično je visoka 1,5-2 m i užljebljena je. Iz
pazušca listova izbijaju postrane grane. Ako u prvoj godini biljka formira stabljiku,
korijen je lakši, manje je šećera, a više celuloze. Takva biljka naziva se proraslica
(genetska osnova ili hladnoća). Može ih biti oko 1% svake godine. Prkosnice su biljke
koje niti u drugoj godini ne formiraju stabljiku (1-5%). Pojava fascijacije je
srašćivanje sjemenskih grana u široke trake.