Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

NEDJELJA, 10. 4. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.095

Bakir Naka{, direktor Op}e bolnice Sarajevo

Korupcija postoji i
o njoj treba govoriti
Genocid u Srebrenici
SDPBiH
2. strana 5. strana

Sprije~eno ru{enje ustavnog poretka

U Evropi stid, u BiH nekima ponos
3. strana

Srpski odbornici napustili sjednicu tokom izglasavanja Rezolucije o genocidu

DANAS PRILOG

Saobra}ajna nesre}a na magistralnom putu Br~ko - Bijeljina

Poginuo bra~ni par Vitorovi}
11. strana

U @I@I
Zakazuje se sjednica Skup{tine Livanjskog kantona

2

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Glavni odbor SDP-a BiH

Proboj blokade HDZ-ova
Na dnevnom redu Skup{tine, ako se nastave opstrukcije HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 na uspostavljanju Kluba hrvatskog naroda, samo ono {to mo`e pro}i prostom ve}inom
Sjednica Skup{tine Kantona 10 (Livanjskog) bit }e odr`ana naredne sedmice, a njen dnevni red zavisit }e od toga da li }e u me|uvremenu biti postignut dogovor sa, ali i izme|u Hrvatske demokratske zajednice BiH i Hrvatskedemokratskezajednice 1990, doznaje Oslobo|enje. Zastupnik Hrvatske stranke prava BiH u Skup{tini Livanjskog kantona Josip Peri} je za Oslobo|enje istakao kako }e sjednicu sazvati predsjedavaju}i tog zakonodavnog tijela u dosada{njem sazivu Drago Stani}.
U posljednji trenutak sprije~eno je da u FBiH zavladaju haos i bezakonje

Sprije~eno ru{enje ustavnog poretka
Konstituisanje Vlade FBiH Glavni odbor je ocijenio kao aktivnost kojom je zaustavljeno ru{enje ustavnog poretka FBiH koje su svjesno provodila dva HDZ-a
Nakonvi{emjese~neprotuzakonite i neustavne blokade koja se i danas provodi od dva HDZ-a, Glavni odbor SDP-a pozdravio je na ju~era{njoj sjednici kona~no formiranje izvr{ne i zakonodavne vlasti u Federaciji BiH, te usvajanje bud`eta, {to }e omogu}iti normalne tokove i funkcionisanje Federacije.

Josip Peri}: Sve maske su pale

Ko trpi zbog prora~una
Poku{aji, prvenstveno HDZ-a BiH, da ospore pravo Stani}u da kao predsjedavaju}i u dosada{njem sazivu Skup{tine zaka`e sjednicu tog zakonodavnogtijela iz HSP-a BiH ~iji je ~lan odbacuju kao neutemeljenu. - Do danas trebalo je da se odr`i sastanak zastupnika iz reda hrvatskog naroda u `upanijskoj skup{tini kako bi se postigao dogovor o formiranju Kluba tog naroda. No, kakotakavpoziv za sastanaknijestigao, o~ito je da HDZBiH i HDZ 1990 koji su u koalicijskom odnosu i imaju 11 zastupnika nastavljaju sa blokadom uspostave Kluba hrvatskog naroda u Skup{tini. A bez njih, s obzirom na broj zastupnika, nije mogu}euspostavitiKlubhrvatskoganaroda, ocijenio je Peri}. On je istakao da, s obzirom na takvo stanje, izostanak dogovora o formiranju Kluba hrvatskog naroda u Skup{tini Kolegij u dosada{njem sazivu nema razloga za novim sastancima. Ovo posebice jer je onaj odr`an u ponedjeljak u Tomislavgradu zavr{en neuspjehom i zadatkom da se do kraja ove sedmice odr`i susret zastupnika iz hrvatskog naroda i uspostave Klub, ali je i to izostalo. - Sve maske su pale. Ako HDZBiH i HDZ 1990 ne budu spremni na dogovor, na dnevnom redu sjednice }e se na}isamoizborizaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i eventualno predsjedatelja Skup{tine. A to {to i daljene}ebitiprora~una `upanije, bit }e isklju~iva odgovornost HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. No,

to }e svakako trpjeti 90 posto prora~unskih korisnika koji su njihovi kadrovi, zaposleni kao takvi i ako su spremni da rade bez pla}a krivci su im poznati, ocijenio je Peri}.

[ta sve ko~i Livno
Na sjednici Skup{tine Kantona 10 tako se, kako je istakao Peri}, bez prikupljanja dvotre}inske ve}ine ne o~ekuje izbor mandatara, odnosno Vlade. Upravo je raspodjela pozicija u Vladi Kantona 10 zavadila HDZBiH i HDZ 1990, te je zbog toga i izostao dogovor o uspostaviKlubahrvatskog naroda. Naime, HDZ 1990 insistira da i u ovom ~etverogodi{njem mandatu premijer bude iz njihove stranke i to Nediljko Rimac, ~emu se protivi HDZBiH koji s obzirom na to da ima sedam zastupnika u Skup{tini u odnosu na HDZ 1990 sa ~etiri va`i za vode}u stranku u tom zakonodavnom tijelu. Ina~e, upravo Kanton 10 je jedini u Federaciji BiH koji jo{ nije izabrao delegate/izaslanike u Dom naroda Parlamenta FBiH i to ukupno njih ~etiri - dva iz reda hrvatskog i po jednog iz srpskog i bo{nja~kog naroda. To je preduslov da bi se otpo~eo drugi krug raspodjele {est nedostaju}ih mandata delegata (po tri iz reda srpskog naroda i ostalih), te bila dodijeljena uvjerenja o mandatima izabranim delegatima/izaslanicima, ali i kako bi profunkcionirao Dom narodaParlamentaFBiH u puA. TERZI] nom kapacitetu.

Preduslovi
Konstituisanje Vlade FBiH Glavni odbor je ocijenio kao aktivnost kojom je zaustavljeno ru{enje ustavnog poretka FBiH koje su svjesno provodila dva HDZ-a. Na taj na~in u posljednji trenutak sprije~eno je da u FBiH zavladaju haos i bezakonje, te da ogroman broj bud`etskih korisnika ostane bez svojih primanja. Formiranjem Vlade FBiH stvoreni su preduslovi za stabilizaciju ekonomskih

DR@AVNA VLAST Glavni odbor SDP-a spreman je da formira reformsku vladu na nivou Bosne i Hercegovine koja }e raditi u ime i za ra~un obi~nih ljudi
i socijalnih prilika u ovom entitetu. Glavni odbor SDP-a je pozvao izvr{nu vlast da krene u rje{avanje naslije|enih ekonomskih i socijalnih problema, kao i ubrzano ispunjavanje obaveza Bosne i Hercegovine na euroatlantskom putu. SDP je spreman da formira reformskuvladu na nivouBosne i Hercegovine koja }e raditi u ime i za ra~un obi~nih ljudi.

Pored informacije o radu Predsjedni{tva SDP-a, usvojeni su i izvje{taji o radu klubova zastupnika/delegata SDP-a u Parlamentarnoj skup{tini BiH, Parlamentu Federacije BiH, Vije}u naroda i Narodnoj skup{tini Republike Srpske. Tako|er usvojeni su izvje{taji o radu Foruma mladih, Foruma `ena, Foruma seniora i Foruma sindikalnih aktivista SDP-a, te Program manifestacije Dani SDPa BiH za 2011. godinu.

Posjeta SAD-u
Glavni odbor je pozdravio rezultate posjete SAD-u predsjednika SDP-a, dr. Zlatka Lagumd`ije, u toku koje je odr`ao niz bilateralnih susreta u New Yorku i Washingtonu s predstavnicima UN-a, ameri~ke administracije, Bijele ku}e i Kongresa, ka`e se u saop}enju iz SDP-a BiH.

Na sjednici Skup{tine koja }e se odr`ati naredne sedmice zastupnik HSP-a Josip Peri} je zagovornik da se ide sa poimeni~nim prozivanjem onih koji su spremni da rade i da se izjasne oni koji to nisu. - Onima koji vr{e blokadu rada trebalo bi uvesti sankcije. To se prvenstveno odnosi na uskra}ivanja svih primanja u `upanijskoj skup{tini, ocijenio je Peri}.

Uskratiti primanja onima koji blokiraju

V I J E S T I

Konferencija u Splitu

Misija OSCE-a u BiH

Potreban Dayton 2
U organizaciji Hrvatskog kulturnog dru{tva Napredak i Kr{}anskog radni~kog pokreta iz Italije (Movimento Cristiano Lavoratori - MCL) u Splitu je od 7. do 9. aprila odr`ana me|unarodna konferencija Pro{irenje Europske unije na jugoisto~nu Europu - Socijalni dijalog kao sto`er integracija i kohezije. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici nekoliko evropskih zemalja Kazano je kako bi Evropa bila siroma{nija bez integracije ovog dijela Evrope, koji ima veliki povijesni zna~aj. U tom kontekstu bilo je i rije~i o potrebi organiziranja Daytona 2, u organizaciji me|unarodne zajednice.

Radionica o manjinama
Misija OSCE-a u BiH u Livnu je organizirala radionicu o temi “Podu~avanje i u~enje o nacionalnim manjinama“ Njen cilj je ne . samo ukazati na neophodnost podu~avanja i u~enja o vrijednostima, kulturi, tradiciji i ba{tini nacionalnih manjina u BiH u okviru postoje}ih nastavnih planova i programa osnovnih {kola nego i dati prakti~ne metodolo{ke upute nastavnicima koje }e im biti korisne u redovnoj nastavi izu~avanja nacionalnih manjina. O metodologiji podu~avanja govorio je Leonard Valenta, autor priru~nika za u~enike o kulturi, tradiciji i ba{tini nacionalnih manjina.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 10. april 2011. godine

U @I@I

3

Genocid u Srebrenici

U Evropi stid,
REZOLUCIJA Skup{tina op{tine Srebrenica donijela je Rezoluciju u istovjetnom tekstu kao i Evropski parlament kojom se osu|uje genocid u tom gradu, a srpski delegati su napustili sjednicu
po~injen genocid, koji nije dio cijele jedne nacije, ve} odre|enih grupa ljudi. Ne mogu da shvatim da odbornici srpske nacionalnosti na{eg lokalnog parlamenta ne `ele to da usvoje i pored toga {to je Rezolucija prihva}ena u Evropskom parlamentu, izjavio je Salihovi}. S druge strane, odbornik SDSa Mom~ilo Cvjetinovi} zapitao se “{ta Srebrenica i njen narod dobivaju dono{enjem Rezolucije“ . - Ovaj akt mo`e negativno uticati na me|unacionalne odnose u ovoj sredini, izjavio je Mom~ilo Cvjetinovi}, odbornik SDS-a.

u BiH nekima ponos
[emsudin Mehmedovi}: Napu{tanje zasjedanja odbornika srpske nacionalnosti i odbijanje da podr`e Rezoluciju o Srebrenici, u najmanju ruku, neljudski je potez Slobodan [araba: To je samo dolijevanje ulja na vatru Sefer Halilovi}: Ne~astan potez srpskih odbornika Mom~ilo Cvjetinovi}: Ovaj akt mo`e negativno uticati na me|unacionalne odnose
Potpredsjednik Stranke demokratske akcije i zastupnik u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH [emsudin Mehmedovi} ocijenio je za Oslobo|enje kako je napu{tanje zasjedanja odbornika srpske nacionalnosti i odbijanje da podr`e Rezoluciju o Srebrenici u tamo{njoj Skup{tini op{tine “o~igledan pokazatelj da srpski politi~ki faktor ima poreme}ena mjerila vrijednosti“ . - Ono ~ega se ljudi u Evropi stide, time se oni izgleda di~e. Fa{izam i genocid osu|uje ~itav svijet, dok u BiH imamo slu~aj da se na ovaj na~in ide u pravcu da se podr`avaju aktivnosti koje su provodile paravojne formacije potpoma`u}i biv{u Jugoslovensku narodnu armiju u agresiji na na{u zemlju. Njihovo pona{anje je stoga, u najmanju ruku, neljudski potez jer sve zlo~ine koji dolazili sa bilo koje strane treba javno osuditi, istakao je Mehmedovi}.

Uzor Skup{tina Srbije
Davno je bilo vrijeme da se Rezolucija kojom se osu|uje genocid u Srebrenici po uzoru na evropsku donese i u Parlamentarnoj skup{tini BiH, ocjena je potpredsjednika SDA. Srpskim politi~arima i predstavnicima u parlamentima i skup{tinama, smatra Mehmedo-

vi}, mjerilo bi trebala biti Narodna skup{tina Srbije, gdje je, tako|er, donesena rezolucija kojom se osu|uju de{avanja i genocid u Srebrenici. - Zbog ~ega bi onda srpski zvani~nici u BiH postupali druga~ije, osim ako se ne stide svojih djela u ratu, pita Mehmedovi}. Cijeni kako bi dono{enje Rezolucije o osudigenocida u Srebrenici i u BiH po uzoru na zemljeEvrope i regije “relaksiralo odnose“ . Potpredsjednik Demokratske partije i delegat u Domu naroda Parlamentarne skup{tine BiH Slobodan [araba cijeni kako Rezolucija koja je donesena u SO Srebrenica “ne}e doprinijeti boljem i kvalitetnijem su`ivotu ljudi u Srebrenici, isto kao {to to ne bi bio

slu~aj da se isto u~inilo ni u bilo kom drugom dijelu BiH” . - Smatram kako u ovome trenutku dono{enje rezolucije nije bilo potrebno. To posebno {to se ona temelji na istovjetnom tekstu koji je donijelo Vije}e Evrope. Nije dobro da se donosi bilo {ta bez u~e{}a i sudjelovanja bilo kojeg konstitutivnog naroda. To je samo dolijevanje ulja na vatru u ovim specifi~nim situacijama. Nama treba konsenzus, a ne nadglasavanje, stav je [arabe. Skup{tina op{tine Srebrenica u petak nave~er usvojila je Rezoluciju o Srebrenice u identi~nom tekstu kakvu je donio i Evropski parlament. Nakon duge diskusije i ukazivanja srpskih delegata da je Skup{ti-

na ove op{tine 2005. jednoglasno donijela Rezoluciju kojom se osu|uju svi zlo~ini po~injeni od 1992. do 1995, svi odbornici iz tog naroda napustili su zasjedanje. Tako je od 27 odbornika, koliko broji Skup{tina, za Rezoluciju glasalo njih 14. Odbornici bo{nja~ke nacionalnosti istrajali su u nastojanju da se Rezolucija o Srebrenici usvoji, optu`uju}i srpske odbornike da oni ne `ele da osude zlo~in koji se desio Bo{njacima u julu 1995. Inicijator usvajanja Rezolucije u SO Srebrenica bio je odbornik Zulfo Salihovi}. - Ovo je na~in izgradnje povjerenja. Meni je nezamislivo da normalan ~ovjek ne `eli da prihvati ~injenicu da je ovdje

Civilizacijski gest
Dono{enje Rezolucije u SO Srebrenica pozdravio je BPS. - Smatramo ne~asnim potezom gest srpskih op{tinskih odbornika koji su napustili salu SO Srebrenica i nisu pokazali ispravan i civilizacijski odnos prema pravdi i sudskim presudama suda UN-a, kao i doma}ih sudova. Ovim gestom, srpski odbornici negiraju presude Tribunala u Den Haagu, Rezoluciju Evropskog parlamenta te ignori{u zakone drugih dr`ava (primjer [vicarske) u kojem je negiranje genocida u Srebrenici krivi~no djelo ka`njivo zakonom, navedeno je u saop}enju BPS-a.
A. TERZI]

Srebrenica

EFSA

Gora`de

John Andreas Olsen

Pomo} korisnicima kolektivnog centra
Korisnike srebreni~kog kolektivnog centra u naselju Baratova ju~er su posjetili predstavnici austrijske humanitarne organizacije “Seljaci poma`u seljacima“ iz Salzburga (BHB) i uru~ili im poklone odje}u, posteljinu, hranu i higijenska sredstva, prenosi Fena. Predstavnik ove organizacije Landorf Revertera je rekao da BHB ve} 12 godina realizuju humanitarne akcije na podru~ju Srebrenice, a ve} petu godinu dopremaju humanitarnu pomo} koju prikupljaju u Austriji za porodice koje `ive u kolektivnom smje{taju.

Diplome priznate u Evropskoj uniji
Austrijska dr`avna agencija za osiguranje kvalitete (AQA) zvani~no je izvr{ila akreditacijuEkonomskogfakulteta u Sarajevu. Ovo priznanje zna~i da }e institucija EFSA i diplome ovog fakulteta biti prepoznate u evropskom prostoru obrazovanja. Studenti }e sada me|unarodno prepoznate i priznate diplome sticati i na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, koje }e ih u~initi jednakim i ravnopravnim sa najboljim studentima {irom svijeta. AQA je detaljno u prethodne tri godine analizirala oblasti studijskih programa i daljnje edukacije na EFSA.

Pobjeda dobila novog vlasnika
Poznata njema~ka grupacija Umareks, vode}i proizvo|a~ naoru`anja i vojne opreme, kupila je 76 posto dionica Pobjede sporta Gora`de i tako postala novi ve}inski vlasnik ove gora`danske firme. Iako ugovor o kupoprodaji dionica ne defini{e detalje novih ulaganja, novi ve}inski vlasnik, prema rije~ima direktora Mirsada Klapuha, najavio je da }e u prvoj fazi investirati od 1.500.000 do 2.300.000 eura za nabavku opreme te izgradnju novih objekata. Dio dionica preduze}a Pobjeda sport zadr`ali su prija{nji ve}inski vlasnici - 24 posto tzv. mali dioni~ari. A. H.

O NATO-u u atomskom skloni{tu
Zamjenik komandanta {taba NATO-a Sarajevo, pukovnik John Andreas Olsen, odr`at }e danas u atomskom skloni{tu u Konjicu predavanje “NATO - pro{lost, sada{njost, budu}nost“, prenosi Fena. Predavanje je dio drugog serijala o hladnom ratu “Dru{tvo“ u okviru kojeg }e bi, ti predstavljen projekat “Bijenale savremene umjetnosti D-0 ARK Underground“ , uz u~e{}e 45 umjetnika iz cijelog svijeta. Predavanje Olsena uklju~it }e kratki pregled istorijata NATO-a, s osvrtom na novi strate{ki koncept NATO-a, usvojen u Lisabonu pro{le godine.

4

DOGA\AJI

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Obilje`ena 19. godi{njica osnutka HVO-a

IZJAVA DANA

Ljubi}: Ni unitarna,

O politi~kim razlozima za smanjenje vojnog prisustva Njema~ke morat }ete pitati njihovu ambasadu

ali ni BiH sa dva entiteta
Ne pristajemo na koncept dominacije ve}ine pod pla{tom nekog “dr`avnog bosanstva“ ili “suverenog gra|anina“ koji se agresivno name}u iz dijela politi~kog Sarajeva, ali ni zadr`avanje dvoentitetske podjele, kazao Bo`o Ljubi}
Ne pristajemo na gubitak politi~kog subjektiviteta i stoga Hrvati jo{ jednom spa{avaju BiH, ovaj put od onih koji je navodno toliko vole da su je spremni ugu{iti u smrtnom zagrljaju, rekao je Bo`o Ljubi}, predsjednik HDZ-a 1990, na sve~anosti tijekom obilje`avanja 19. godi{njice utemeljenja Hrvatskog vije}a obrane (HVO) u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosa~e u Mostaru. Ljubi} je istaknuo kako se danas svi sla`u da hrvatski narod u BiH nije ravnopravan s druga dva konstitutivna naroda, te kako je tu neravnopravnost potrebno ukloniti.

Bernhard Bair,
komandant EUFOR-a

DOBAR

LO[

ZAO

Dragan ^ovi} poru~io da je HVO obranio BiH od agresora

THOMAS COUNTRYMAN
Zamjenik pomo}nika ameri~kog dr`avnog sekretara Thomas Countryman pravilno je ocijenio kako su HDZ-ovi sami sebe isklju~ili iz federalne vlasti. No vrata su im otvorena u dr`avnoj vlasti, dodao je, ali zajedno sa strankama platforme. Nada se tako|er da ovaj put, i ovom prigodom, me|unarodna zajednica ne}e morati intervenirati.

Smokvin list
- Me|utim, svjedoci smo da neki i ovo poslijeizborno vrijeme koriste da bi negirali legitimna prava hrvatskoga naroda, konkretno tako {to su mu nametnuli “Hrvate po svojoj mjeri“ Nitko od nas nema pra. vo pomiriti se s takvom situacijom. Hrvatski narod je na izborima sebi izabrao vodstvo i samo ga to vodstvo mo`e predstavljati, izjavio je Ljubi}. Nakon odlu~uju}e uloge, rekao je, na referendumu o napu{tanju Jugoslavije i obranom u ratu ovo je tre}i put da Hrvati ~uvaju ideju BiH kakva je jedino mogu}a, demokratska i dr`ava tri jednakopravna naroda. - Ne pristajemo na koncept unitarne centralizirane dr`ave s dominacijom ve}ine, a sve pod pla {tom ne kog “dr`avnog bosanstva“ ili “su-

JOSE MANUEL BARROSO
Kona~no, po Ustavu, i jasno i glasno, onima koji druk~ije misle (i rade) Jose Manuel Barroso, predsjednik Evropske komisije, u Sarajevu je kazao kako je dr`ava iznad entiteta. Naglasio je kako se entiteti ne ukidaju i ne uzimaju im se sve nadle`nosti, ali koordinacijski mehanizam treba i mora biti na dr`avnom nivou.

SARAJEVO BUSINESS FORUM
Drugi Sarajevo Business Forum je uspje{no zavr{en, uz konkretne dogovore za ulaganja u BiH, potpisani su memorandumi o razumijevanju, a najvi{e projekata ponu|eno je iz oblasti energetike, infrastrukture, turizma, gra|evinarstva... Ugledni gosti izrazili su pohvale doma}inu, a me|u organizatorima je bila i grupacija MIMS.

verenog gra|anina“ koji se danas agresivno name}u iz dijela politi~kog Sarajeva, ali ni zadr`avanje podjele na dva entiteta. Pozivam sve one Hrvate koji su se stavili u slu`bu takve politike da shvate pogubnost, i za njih osobno i za hrvatski narod, takve politike te ne dopuste biti smokvin list za projekat dekonstitutuiranja vlastitog naroda, rekao je Ljubi}. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan ^ovi} je, pak, izjavio kako je HVO obranio BiH od agresora te kako je “Hrvatska zajednica Herceg-Bosna sa~uvala ovu zemlju“ . - Nudili su nam pozicije da u|emo u vlast. No mi niti u ratu, niti danas nismo spremni trgovati hrvatskim pozicijama kako bismo u{li u vlast. Da smo prihvatili tu trgovinu, izgubili bismo vjerodostojnost prema narodu, rekao je ^ovi}. Iz HDZ-a BiH je tako|er izdano priop}enje u kojem stoji da se predsjednik FederaciFoto: Senad GUBELI]

je BiH i umirovljeni general HVO-a @ivko Budimir nije pojavio na sve~anosti obilje`avanja godi{njice osnutka HVO-a.

Sve~anost
- Lideri stranaka hrvatskog bloka su polo`ili vijence i zapalili svije}e palim braniteljima, a ovaj ~in ignorirao je parapredsjednik FBiH @ivko Budimir, kao i sredi{nju proslavu u Livnu, za koju je dobio poziv i dao obe}anje da }e do}i, ali nije se pojavio, navodi se u priop}enju HDZ-a BiH. Ina~e, sredi{nja sve~anost obilje`avanja 19. obljetnice HVO-a i 6. obljetnice Prve pje{a~ke gardijske pukovnije Oru`anih snaga BiH odr`ana je u Livnu u vojarni “Ante Bruno Bu{i}“. Tim povodom u spomen na poginule pripadnike Hrvatskog vije}a obrane polo`eni su vijenci i zapaljene svije}e, a svetu misu za poginule branitelje predvodio je vojni biskup dr. Tomo Vuk{i}.
Jurica GUDELJ

VIJEST U OBJEKTIVU

GRADIMIR GOJER
Direktor Narodnog pozori{ta Gradimir Gojer mo`e biti ponekad kontroverzan, ali pismo koje je uputio hrvatskom predsjedniku Ivi Josipovi}u jo{ jednom ga karakterizira kao intelektualca koji ne skriva glavu u pijesku. Govore}i otvoreno i po{teno, Gojer mu spo~itava da, dovode}i muslimane u bilo kakav kontekst s terorizmom, i njega osobno vrije|a.

Enjoy Sarajevo
U okviru obilje`avanja Dana gra da Sa ra je va, Udru`enje brdskih biciklista (MTB) u saradnji s Gradskom upravom organizuje sportsko-turisti~ku manifestaciju Enjoy Sarajevo, koja se odr`ava ovog vikenda. Manifestacija je po~ela ju~er sa startom u Vilsonovom {etali{tu, a za danas je planirana biciklisti~ka posjeta parku prirode Skakavac. Enjoy Sarajevo ima za cilj promociju prirodnih ljepota i turisti~kih potencijala Sarajeva i okolnih planina, te povratak Trebevi}u kao omiljenom izleti{tu Sarajlija.

VIJEST U

BROJU

miliona godi{nje gubi BiH zbog rada na crno, a koje bi trebale i}i u penzijske i zdravstvene fondove te socijalne programe.

250

OSLOBO\ENJE nedjelja, 10. april 2011. godine

INTERVJU

5

Bakir Naka{, direktor Op}e bolnice Sarajevo

Korupcija postoji i o njoj treba govoriti
Ne mora to biti novac u koverti. Imaju i druge beneficije koje se mogu ste}i Neadekvatna pla}enost nije opravdanje za uzimanje mita
Razgovarala: Jasna FETAHOVI]

• Op}a bolnica “Prim. dr. Abdulah Naka{“ Sarajevo priklju~ila se Centrima civilnih inicijativa u kampanji prevencije korupcije u zdravstvu. Kakve rezultate o~ekujete? - Svakako da o~ekujem pomake. Ima ono staro pravilo da ako se o ne~emu dovoljno govori, onda to mora imati rezultat. A, ako se stvari dr`e pod }ilimom, nema mogu}nosti da se ne{to rije{i. Ja sam kao zdravstveni radnik apsolutno nezadovoljan {to je percepcija o korupciji kod stanovni{tva veomavisoka. Je li to zaistazato{to postoji toliko korupcije ili je to onaj sistem “svi pri~aju, pa za{to ne bih i ja rekao“ nisam siguran. Jer u ve, likoj su disproporciji ti procenti percepcije i stvarne korupcije. • Ima li ko rup ci je u bh. zdravstvu? - Ima. Ne u onom obliku o kojem ljudi stalno govore. Jedna je vrsta korupcije taj novac i beneficije. Ali, masa drugih stvari koje su prirodne i drugom dijelu dru{tva - nepotizam, sukob interesa, forsiranje nekoga na ime ne~ega. Ne mora to biti novac u koverti. Imaju i druge beneficije koje se mogu ste}i. Ja sam stalno u dilemi je li korupcija ovo {to radi farmaceutska industrija, sponzorisanje predavanja na primjer. Predavanja farmaceutska industrija dr`i o svom lijeku, ne o nekom globalnom problemu i to je navo|enje na pove}anu potro{nju i time pove}anje dobiti. I to bi trebalo staviti u jedan transparentan okvir. Korupcija je problem koji iznosimo iz ku}e. U na{em vaspitanju

imamo taj odnos - profesoru, hod`i, popu, doktoru treba udovoljiti.

Kravata - mo`e
• Zamislimo sad situaciju u kojoj sam ja Va{ pacijent i Vi ste me operisali i spasili mi `ivot. Ja V poslijeoperacije, u znakzaam hvalnosti, kupim, primjerice, kravatu. Je li to korupcija? - Sama definicija korupcije jeste da je to aktivan proces u kojem neko nudi, odnosno neko tra`i ne{to za odre|eni benefit koji je planiran da se desi. Zna~i, mi pregovaramo o va{oj operaciji i ja vam ve} danas ka`em da mi trebate platiti 500 KM. To je korupcija. Me|utim, za situaciju o kojoj ste pitali, neko }e re}i da je korupcija. Za mene nije. Za mene je to dobra volja nekoga ko `eli da iska`e po{tovanje, zahvalnost ili sje}anje na trenutak koji se sretno zavr{io. To mo`e biti odre|eni predmet, bombonjera, pi}e... Ali, treba definisati vrijednost toga. Ne mo`ete mi pokloniti mercedes. Zna~i, treba regulisati koja maksimalna vrijednost tog dara mo`e biti. Kod nas je kodeksom regulisano da je to do 50 KM, cvije}e ili bombonjera, ali nikako novac. • Jeste li ikad dobili prijavu da je neko od uposlenika Op}e bolnice primio mito? - Jeste, desilo mi se to u dva navrata. Rije{io sam to tako {to sam suo~io te uposlenike sa osobama koje su rekle da su dale novac. Te su osobe priznale da su uzele novac. Ja sam im onda dao mogu}nost da to rije{imo tako {to }e novac vratiti i uslugu uraditi kako treba i da

NOVAC Vi{e puta mi se desilo da su mi nudili novac i kao ljekaru i kao direktoru. Ali, ja ne krivim te ljude. Posao uglavnom i zavr{im i `elim tako dokazati da se posao mo`e obaviti i bez toga da se nekome da novac
ne}u pokrenuti postupak. Vi{e se ti ljudi nisu pojavili kao potencijalne osobe koje bi bile upitne za korupciju. Zna~i, susreo sam se sa tim i smatram da sam na ovaj na~in to prevenirao. Ali, vi{e puta mi se desilo da su mi nudili novac i kao ljekaru i kao direktoru. Ali, ja ne krivim te ljude. Posao uglavnom i zavr{im i `elim tako dokazati da se posao mo`e obaviti i bez toga da se nekome da novac. • Mislite li da su zdravstveniradnici adekvatno pla}eni za posao koji rade? - Ako ka`emo da svi zdravstveni radnici ula`u sebe dugi niz go-

dina i nose moralnu i drugu odgovornost za pacijenta i te`inu tog posla i visinu naknade, re}i }u da nisu adekvatno pla}eni. Start specijaliste je 1.400 KM. To jeste solidna plata za bosanske uvjete. Ali smatram da bi plate mogle biti ve}e. Imate medicinsku sestru koja radi po 24 sata i brine o 30 bolesnika, od kojih je 10 ili 15 nepokretno i njenu kolegicu koja radi u banci, ako uporedite njihove plate, shvati}ete da zdravstvo nije dovoljno pla}eno. Ono {to je sada dobro jeste da su plate u zdravstvu sigurne. Me|utim, to ne vidim ni kao razlog ni kao opravdanje da se uzima mito. Dakle, ~e{}e se de{ava da su oni koji su bolje pla}eni skloniji mitu.

Nejednakost
• Kakvu zdravstvenu za{titu imaju gra|ani u BiH? - Ja sam u medicini od 1967. godine kao student i od 1973. se bavim medicinom. Sigurno je da zdravstvene usluge u BiH mogu biti kvalitetnije i na vi{em nivou. Razli~it je razvoj zdravstvene struke koji je dodatno kompliciran na{im dru{tveno-politi~kim ure|enjem. Zdravstveni sistem koji je

podijeljen na dva entiteta i distrikt Br~ko, te u FBiH na 10 kantona, dovodi do toga da nemaju svi jednak pristup zdravstvenoj za{titi. Zna~i, van pameti je da jedna dr`ava koja u Ustavu garantuje pravo na zdravlje, to pravo uskra}uje u zavisnosti od toga gdje `ivite. Mi smo u{li u veliki projekat obiteljske medicine i ona je u nekim zemljama dostigla takav nivo da zadovoljava i do 70 posto potreba gra|ana. Ali, kod nas najve}i domet koji je ostvaren je sistem naru~ivanja, {to u su{tini nije nikakav domet. Ona bi trebala biti posrednik sa specijalisti~ko-konsultativnom za{titom. Ali specijalisti~ko-konsultativna i bolni~ka za{tita su previ{e otvorene na ulazak bez ikakvog reda. Najve}i broj slu~ajeva koji nije mogao da se rije{i preko dana se rje{ava u urgentnim centrima. Edukacija, znanje i sposobnosti na{ih ljudi nisu ni{ta manji nego u Evropi. Oprema jeste ne{to ni`eg tehnolo{kog nivoa, a ni{ta manje sigurna. Zna~i, mi mo`emo pru`ati evropski nivo usluga, ali sistemom limitiramo to pravo, tako da krajnji korisnik mo`e osjetiti posljedice toga.

TAKORE]I... ^ESTITOST
U Trebinju je ju~er odr`an protestni skup pod nazivom “Sloboda za Bo`idara“ koji or, ganizuje Op{tinski odbor SDSa povodom hap{enja nekada{njeg na~el ni ka ove op {ti ne Bo`idara Vu~urevi}a, prenosi Srna. - Pozivamo sve ~estite Trebinjce i Hercegovce da poka`u patriotsko dostojanstvo i svojim jedinstvom odbace neosnovane optu`be hrvatske strane i osude sramni postupak vlasti Srbije, bilo je navedeno u pozivu.

6

DOGA\AJI

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Slu~aj Merd`i}

Ni prava, ni pravde
Ka`u da je pravda spora, ali dosti`na, no Zuhdo Merd`i} iz Banje Luke smatra da se u njegovom slu~aju to ne mo`e ostvariti

Dani Banje Vru}ice okupili 250 ljekara
U Tesli}u su ju~er otvoreni 8. dani Banje Vru}ica, tradicionalna manifestacija na kojoj u~estvuje vi{e od 250 ljekara iz RS-a i FBiH, a kao predava~i u~estvuju njihove kolege iz Srbije i Slovenije, javila je Srna. Pored raz mje ne mi{ lje nja, pre da va nja i razmjene iskustava stru~njaka iz ra znih oblas ti me di ci ne, me nad`ment Banje Vru}ice predstavio je pro{logodi{nje rezul ta te ra da i dostignu}a Banje i najavio planove za ovu go di nu. Direktor Zdravstveno-turisti~kog centra Banja Vru}ica Dragan Bogdani} rekao je da je pro{la godina zavr{ena dobrim poslovnim rezultatom, te da je otvoren i hotel Kardial, koji ove godine daje rezultate svoje rekonstrukcije i svih ulaganja.

Svaki put kada se u BiH otvori pitanje provedbe aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao osnov za u~e{}e konstitutivnihnaroda u vlasti na entitetskom nivou iz RS-a sti`u uvjeravanja kako je on implementiran vi{e od 90 posto. Pri tom se, naravno, misli na povrat imovine nesrpskom stanovni{tvu prognanom tokom rata sa podru~ja koje je bilo pod kontrolom bosanskih Srba, a ne i o povratku ljudi. No, istinski problem jeste tih nekoliko procenata do pune provedbe imovinskih zakona. Jer tu spadaju oni Hrvati i Bo{njaci koji ve} 14 - 15 godina vode sudske sporove kako bi u{li u posjed svoje imovine.

@eljko Mirjani}: Iznad zakona

Ka`u da je pravda spora, ali dosti`na, no Merd`i} smatra da se u njegovom slu~aju to ne mo`e ostvariti. “Ovdje je politika iznad pravde, jer @eljko Mirjani} je sada visoki funkcioner SNSD-a i predsjednik poslani~kog kluba te stranke u Narodnoj skup{tini RS-a. Zato sud i radi u njegovu korist i umjesto da mi omogu}i da u|em u posjed imovine, sada me obavezuju da za nelegalnu nadogradnju @eljku Mirjani}u i njegovoj majci Milki platim 42 hiljade KM, plus zatezne kamate. Ja to ne mogu, jer novca nemam, ali i za{to da pla}am ne{to {to je ura|eno mimo zakona“, okon~ava svoju pri~u Merd`i}.

Na nevi|eno
Jedan od njih je i Zuhdo Merd`i} iz Banje Luke, koji je, kako ka`e za Oslobo|enje, nakon vi{emjese~nih pritisaka i prijetnji kojima je bio izlo`en od obitelji Mirjani} svoju imovinu 1992. sa njima zamijenio za Hrvatsku. “Do razmjene imovine je do{lo na nevi|eno, pa sam tako svoju ku}u i poslovni objekat za izradu papirne konfekcije zamijenio za nedovr{en, devastiran i po kvadraturi neuporedivo manji stambeni objekat u mjestu Pirovac“ ka`e , Merd`i}. Shodno pravu koje proizlazi iz aneksa VII Dejtonsko sporazuma, a koji sve ugovore o zamjeni i prodaji nekretnina u

PARTIJA IZNAD PRAVDE Ovdje je politika iznad pravde, jer @eljko Mirjani} je sada visoki funkcioner SNSD-a i predsjednik poslani~kog kluba te stranke u Narodnoj skup{tini RS-a
BiH izvr{ene tokom rata smatra nezakonitim, Merd`i} je odmah po oko~anju rata pokrenuo proces vra}anja imovine. 1998. godine dobio je tzv. CPRC, koji je bio pravniosnov za vra}anje imovine. No,ono {to Merd`i}nijeznao jeste da je osoba s kojom je mijenjao imovinu @eljko Mirjani}, koji smatra da je kao Srbin i politi~ar iznad zakona. I umjesto vra}anja imovine, Mirjani} je, nakon Daytona i ako je bio upoznat s odlukom CPRCa koja je bila u Merd`i}evu korist, izvr{io nadogradnju na tu|em objektu, a Merd`i}u nije preostalo ni{ta drugo nego da pokrene sudski spor koji traje ve} 13 godina. U o~itoj namjeri da ostane iznad zakona, ali i da izbjegne pravila koja su odlukama OHRa do 2000. va`ila u BiH, a shodno kojima se kandidovati za izbore nisu mogle osobe koje koriste tu|u imovinu, Mirjani} ju je darovnim ugovorom prenio na svoju majku, {to je dodatno ote`alo Merd`i}ev proces vra}anja imovine.

Jedna je majka
@eljko Mirjani} kazao nam je da nema komentara na ovaj slu~aj. “Uostalom, Merd`i} je u sporu s mojom majkom, sud je svoje rekao, a sudske presude se ne kometari{u“ re, kao je Mirjani}. Sudovi u BiH ve} petnaest godina bave se ovom problematikom, rije{ili su hiljade ovakvih slu~ajeva, no u dr`avi koja nema jedinstven pravni sistem nema ni ujedna~ene sudske prakse. Zato je i mogu}e da isti sud za isti pravni slu~aj mo`e izre}i i potpuno razli~ite presude. Kolateralna {teta takvog stanja su ljudi. Oni koji tako postaju `rtve politike i u ratu i miru.
G. KATANA

Tra`i se 1.739 nestalih Srba
Predsjednik Organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila RS-a Nedeljko Mitrovi} izjavio je da je za nepune ~etiri godine identifikovano ne{to vi{e od 90 nestalih osoba srpske nacionalnosti, te da se na podru~ju BiH jo{ traga za 1.739 osoba sa spiska nestalih Srba. On je dodao da je u pro{loj godini od ukupno 925 identifikovanih osoba u BiH samo oko 30 identifikovanih nestalih Srba. “Ako se nastavi ovim tempom, onda }e srpske porodice u narednih 50 godina da tragaju za svojim najbli`im“, rekao je Mitrovi} ju~er u Bijeljini.

Uspjeh biha}kih inovatora u Genevi

Srednjo{kolcima srebrna medalja
Biha}ki inovatori osvojili najvi{e priznanja, a bez nagrada ostali bh. najzanimljiviji projekti na Salonu inovacija
Preksino} su u Genevi, na Salonu inovacija, novih tehnologija i proizvoda, po 39. put uru~ena priznanja koja su 16. put dobili i predstavnici Bosne i Hercegovine. Najbolje rezultate ostvarili su biha}ki inovatori Ljubi{a Samard`ija i trio u~enika Srednje elektrotehni~ke {kole Adnan Babi}, Almin ]emalovi}, Sanel Sipi} - dobili su srebrene medalje. Samard`ija je predstavio polietilenske kesice, u kojima se mo`e dostaviti 15-ak puta vi{e mlijeka nego u uobi~ajenim ambala`ama. Transportna zapre-

Prijedor: Za{tititi rijeku Sanu
Koalicija za za{titu Sane u Prijedoru ju~er je organizovala potpisivanje peticije protiv izgradnje male hidroelektrane na izvorima ove rijeke, najavljeno je iz ove koalicije, prenosi Srna. Prijedor~ani su peticiju mogli potpisati od 10 do 14 sati, a u narednim danima u prostorijama Omladinskog savjeta Op{tine Prijedor, te mnogim ovda{njim kafi}ima, nevladinim organizacijama i mjesnim zajednicama. Sino} u 19 sati u lapidarijumu Muzeja Kozare otvorena je i izlo`ba fotografija i umjetni~kih slika Sane, prikazan kratki film o Sani i pri re|ena pro mo ci ja mo no gra fi je “Sana“ autora Samira Sinanovi}a.

mina smanjena je tako {to se u kesice sipa mlijeko u prahu, a voda se dosipa na odredi{tu, npr. u podru~jima zahva}enim elementarnim katastrofama. Mladi inovatori predstavili su programirani elektronski semafor, koji na optimalan na~in omogu}ava

dnevni i no}ni protok vozila i bezopasan prelazak pje{aka na raskrsnicama. Zanimljivo je da su dvije inovacije, za kojima je vladalo najve}e zanimanje posjetilaca, ostale bez nagrade. Bor ko Ba balj iz Tre bi nja predstavio je vje{alicu za

odje}u, na ko ju se mo`e objesiti pet puta vi{e predmeta nego na postoje}e vje {a li ce, dok je Sa raj li ja Muhamed Semiz predstavio “gra|evinu visoku 100 km“, namijenjenu za svemirska ispitivanja. Priznat mu je patent i u SAD-u!

OSLOBO\ENJE nedjelja, 10. april 2011. godine

DOGA\AJI

7

ZVORNIK Da se ne zaboravi

VIJESTI

Novi zastupnici u Br~ko distriktu
Obilje`en dan kada su se borci suprotstavili agresoru Manifestacija posve}ena najmla|im Zvorni~anima

Otpor na Kula-Gradu je

spasio mnoge `ivote
Muhamed ^ikari}, zvorni~ki komandant i zlatni ljiljan, podsjetio da je otpor na Kula-Gradu dao vremena ljudima da se pripreme i organizuju ili da se izvuku na slobodnu teritoriju
U organizaciji Udru`enja demobilisanih boraca Armije BiH u Zvorniku, u naselju Kula-Grad, a u prisustvu nekoliko stotina gra|ana, obilje`en je 8. april - dan kada su se borci iz ovog kraja suprotstavili agresoru. Manifestacija je ove godine odr`ana pod motom “Zbog nas” a kako su organizatori , ranije najavili, posve}ena je najmla|im Zvorni~anima i drugim Podrinjcima koji su budu}nost ovog kraja.

Sredi{nje izborno povjerenstvo BiH dodijelilo je zastupni~ke mandate u Skup{tini distrikta Br~ko Osmanu Mulahalilovi}u i Sabiri Mujki} iz Stranke za BiH, umjesto [emse Sakovi}a i Sejfudina Zahirovi}a, koji su odlukom SIP-a BiH zbog sukoba interesa ranije sankcionirani, javila je Fena. SIPBiH je zbog sukoba interesa Sakovi}u i Zahirovi}u 27. januara ove godine izrekao sankcije zabrane kandidiranja na javne funkcije u naredne ~etiri godine i nov~anu kaznu od po 3.500 maraka.

Nigdje politi~ara

Na manifestaciji Dan otpora pojavilo se tek nekoliko profesora, predstavnika bora~kih udru`enja iz drugih op}ina, te predstavnika Islamske zajednice. Zvorni~anima je zasmetao nedolazak politi~ara, jer su mnogi u predizbornoj kampanji obilazili Kula-Grad i ubje|ivali stanovnike kako za njih treba glasati. Me|utim, kako ka`u stanovnici, izbori su pro{li, pa samim tim, njima ovo mjesto vi{e nije zanimljivo. dodaje ovaj veliki borac, istina je mnogo druga~ija. “Grad jeste pao, ali nije sva teritorija. Tokom 1992. godine Armija BiH je imala kontrolu nad 60 posto teritorije zvorni~ke op}ine. U kasarni u Tuzli je bilo 3.500 pu{aka, a mi nismo nijednu dobili. Da su nam makar 1.000 dali, sve bi bilo druga~ije“ naglasio je Omero, vi}, isti~u}i da Kula-Grad danas nema zna~aj, jer da ima, danas bi ovdje bila fabrika u kojoj bi povratnici radili.

Muhamed ^ikari}, zvorni~ki komandant i zlatni ljiljan, okupljenima je objasnio da je otpor na Kula-Gradu dao vremena ljudima da se pripreme i organizuju ili da se na vrijeme izvuku na slobodnu teritoriju.

Plakete
“Bila je to borba gdje smo izgubili dosta boraca. Ko je bio tih dana na Kula- Gradu, mogao je vidjeti s kolikim snagama nas je agresor napadao, stalno smo granatirani, ali i napadani od medija. Tvrdili su kako se ovdje nalazi 1.000 mud`ahedina ili zelenih beretki, me|utim, istina je da smo se mi bra ni li sa je dnom ~etom“ naglasio je ^ikari}. , Na kraju manifestacije organizatori su dodijelili plakete za doprinos u odbrani Zvornika i BiH porodicama palih boraca.
S. KARI]

Izvi|a~i nisu zaboravili Japan
U Zenici je ju~er odr`ano dr`avno izvi|a~ko ekolo{ko takmi~enje U susret prolje}u 2011, a mladi nisu zaboravili djecu i stanovnike Japana. “Svima je poznato da su vlada i narod Japana putem Ambasade u Sarajevu donirali Savezu izvi|a~a Zenica sredstva za izgradnju i opremanje kampa na Bora~komjezeru. Mi smo me|uprvimanakontragedijekoja je zadesilaJapannjihovoj ambasadi u Sarajevu poslali pismo u kojem smo izjavili sau~e{}e porodicama `rtava. Dobili smo odgovor u kojem je, izme|u ostalog, stajalo da im na{e rije~i zna~e vi{e nego bilo {ta drugo na svijetu. To nas je ponukalo da napravimo novu aktivnost“ ka`e Edin [ari}, predsjednik , Saveza izvi|a~a op}ine Zenica. Mi. D.

^as historije
Sve je po~elo intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, a potom je uslijedio ~as historije o Zvorniku do po~etka rata, koji je odr`ao mladi profesor Elmedin Bo{njak. Nakon {to je nastupio hor Bilal iz Janje, o organizovanom otporu na KulaGradu je govorio legendarni zvorni~ki borac i zlatni ljiljan

Edhem Omerovi} Tito. “Kula-Grad je simbol otpora, ali je i 8. april simbol strati{ta Bo{njaka. Tokom rata je ubijeno vi{e od 3.500 zvorni~kih Bo{njaka, tako da treba posvetiti pa`nju i na{em stradanju. Na{e jedinice koje su branile ovaj kraj bile su izuzetno male u odnosu na puno mo}nijeg agresora“ kazao je , Omerovi}, dodaju}i da danas neki ljudi vr{e razne analize i govore kako je Zvornik pao kao kula od karata. Me|utim,

Organizacioni odbor BiH - mogu}nosti i perspektive razvoja

BiH u EU poput Bugarske i Rumunije
Smatramo da je prihvatljivo da, poput Bugarske i Rumunije, BiH bude po{te|ena nekih od kriterija, ka`e prof. dr. Mesud Sabitovi}
Organizacioni odbor projekta “BiH - mogu}nosti i perspektive razvoja“, Hrvatsko narodno vije}e, Vije}e kongresa bo{nja~kih intelektualaca, Krug 99 i Srpsko gra|ansko vije}e Pokret za ravnopravnost organizirat }e u ponedjeljak, u Akademiji nauka i umjetnosti BiH okrugli sto “Evropsko ustrojstvo BiH - politi~ki, ekonomski, istorijski i kulturni aspekt“ najavlje, no je na ju~era{njoj press konferenciji, prenosi Fena. Rukovoditelj projekta prof. dr. Mesud Sabitovi} pojasnio je ciljeve okruglog stola te istakao da }e prioritet ovog skupa biti zahtjev Evropskoj uniji da BiH bude izuzetak kada su u pitanju kriteriji za ulazak u evropsku porodicu. - BiH je pro{la kroz period kroz koji nije pro{la nijedna zemlja ~lanica EU. Zbog te specifi~nosti, smatramo da je prihvatljivo da, poput Bugarske i Rumunije, bude po{te|ena nekih od kriterija. Ukoliko ovaj zahtjev ne bude prihva}en, onda tra`imo da se BiH hitno primi u NATO, pojasnio je Sabitovi}. Predsjednik HNV-a fra Luka Marke{i} kazao je da je jasno da EU od BiH zahtijeva rje{avanje vanjskih i unutra{njih problema dijalogom. - Na{i politi~ari tome o~igledno nisu vi~ni ve} su skloniji metodi diktata. Oni diktiraju, a to nije dobro, prvenstveno za gra|ane BiH, rekao je Marke{i}. Sabitovi} i Marke{i} istakli su da je me|unarodnoj zajednici jasno da BiH pripada Evropi, ali da unutar BiH jo{ nismo na~isto {to `elimo. To su, tvrde, pokazala de{avanja u periodu od izbora do danas. - Sve ovo {to se de{ava posljednjih mjeseci, ovaj vakuum koji je kreiran, iznjedrio je i jednu pozitivnu stvar. Sada znamo ko je istinski za ulazak BiH u EU, a ko je to samo deklarativno, pojasnio je Sabitovi}, koji nije `elio

Ukoliko zahtjev ne bude prihva}en, onda BiH treba hitno primiti u NATO

precizirati ko je za, a ko protiv evropske BiH. Okrugli sto okupit }e predstavnike me|unarodne zajednice, diplomatskog kora te izvr{ne

i zakonodavne vlasti u BiH. Uvodni~ari }e, izme|u ostalih, biti Mirko Pejanovi}, Ivo Kom{i}, Ljubomir Berberovi}, Mesud Sabitovi}, fra Luka Marke{i}.

Foto: S. GUBELI]

8

BiH

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Prenjska trilogija u izvedbi Edina Durme

Spu{tanje na Bora~ko jezero

Let paraglajderom, vo`nja biciklom i skijanje sa vrha Bora{nice
Bora{nica - Prenjska trilogija, projekat poznatog zeni~kog i bh. alpiniste Edina Durme, zaokru`ena je ovih dana. Nakon letenja paraglajderom sa ovog vrha visokog 1.900 metara prema Bora~kom jezeru, potom vo`nji biciklom, sve je okon~ano spu{tanjem sa vrha na skijama.

Skija{ki spust sa vrha Bora{nice jedan je u nizu projekata obilje`avanja 35 godina aktivnog bavljenja alpinizmom Zeni~ana Jure Miljka i Edina Durme. Oni to obilje`avaju na zaista poseban na~in
Poseban prolje}ni ambijent i zelenilo svud okolo, a bijela kapa na vrhu Prenja, do~aravaju posebnu atmosferu. Durmo veli kako to sve ide u priolog tvrdnji da Bosna i Hercegovina ima jedinstvene destinacije i kapacitete za razvoj ove vrste turizma, te da je to dodatna poruka osim one duhovne i one emotivne “koja nas ve`e za planinu Prenj da u BiH ima prostora da se rade divne stvari“. Razlog tome je, obja{njava, {to ljudi danas iz Evrope koji su prije boravili u na{oj zemlji do|u u posjetu preko vikenda da bi se priklju~ili u programe Kluba ekstremnih sportova Scorpio i u`ivali u onome {to priroda pru`a u prolje}e. Prenj ski vrh Bo ra {ni ca je najisto~niji vrh i najdominantniji vrh planine nad Bora~kim jezerom. Svi oni koji godinama dolaze tamo, po~ev od zeni~kih izvi|a~a koji tamo idu ve} nekih pola vijeka, s potajom su pri`eljkivali da se nekada popnu na taj vrh, ali to je bi lo ne mo gu}e pri je po slje dnjeg ra ta. Jer, ne ka da{ nja JNA upra vo je na tom vrhu pos ta vi la 60-ih go di na pro {log vijeka jednu od najva`nijih baza za osmatranje ovog dijela neba, ovog dijela Balkana, i to je bila jedna vrlo osigura na ba za gdje je stro go bio zabranjen pristup civilima u krugu od desetak kilometara. Za taj mo`da najljep{i vrh planine Prenj, a definitivno sa najatraktivnijim pogledom, kako veli Durmo, jer se sa vrha Bora{nice pru`a pogled na cijeli Prenj, te na Bora~ko jezero i kotlinu Konjica, planinari su bili uskra}eni, s obzirom na taj objekat. U ratu je on napu{ten, devastiran i {to je najgore miniran. Ostale su samo ru{evine i podzemni kanali, tuneli. Ali, to bi sada mo`da mogla postati i svojevrsna atrakcija. “Sva na{a pri`eljkivanja da se popnemo na taj vrh ostvarila su se nakon rata. I kad sam se prvi put popeo tamo, pomislio sam kako bi lijepo bilo poletjeti prema Bora~kom jezeru, koje je 1.500 metara ni`e, a odatle udaljeno sedam kilometara zra~ne linije. Nisam dugo ~ekao i ve} isto ljeto sam se vratio sa prijateljima, me|u kojima je bio i Dino Kassalo, te paraglajderom poletio sa vrha. Kasalo je to snimio i postoje fotografije koje su objavljene o tome. A onda sam do{ao na ideju s obzirom na te emotivne veze sa Bora~kim jezerom, sa

Prolje}ni ambijent
“Na neki na~in smo `eljeli pokazati {ta sve planina Prenj zna~i nama alpinistima, a posebno Zeni~anima jer su na{a dva prijatelja poginula u najve}oj tragediji na vrhu Lupoglav (Ilija Dilber i Milorad Stjepanovi} zajedno sa Sarajlijom Zijahom Jajatovi}em stradali su prilikom prvog zimskog osvajanja ovog vrha, u februaru 1970. godine; op.a.). Odatle je i onaj famozni skija{ki spust bio. Kompletna ekstremna skija{ka sezona bila je u znaku planine Prenj. Sve je zaokru`eno sa posljednjom u nizu de{avanja gdje smo iza{li na 1.900 metara visoki vrh Bora{nice i izvela skija{ki spust prema Bora~kom jezeru koje je kilometar i po ni`e. Da bi ljudi imali predstave o ~emu se radi, re}i }u da je to otprilike razlika visina kao {to je izme|u Sarajeva i vrha Bjela{nice“ pri~a nam Dur, mo.

Skijanje i kada se neki spremaju za more

Massimo Morati, Jure Miljak i Edin Durmo, koji su nosioci ovog projekta obilaska vrhova na Prenju, nose sa sobom profesionalnu videoopremu i snimaju videospotove. U planu je da se uradi kompleksan film u saradnji sa Dinom Kassalom, koji je ve} uzeo te materijale, sa `eljom i htijenjem da se uradi kvalitetan promotivni materijal o aktivnostima u ovo vrijeme. “Vjerujem da ve} u sljede}oj emisiji ‘Sve u svemu’ na dr`avnoj televiziji ide jedan od ovih videospotova - spust sa najvi{eg vrha Prenja Zelene glave osmo~lane internacionalne grupe koja je bila prije dvije sedmice. Idemo dalje. Vjerovatno }emo poslije kada ovo obavimo, posvetiti se planini ^vrsnici, koja je sestrinska planina Prenja“, nagla{ava Edin Durmo.

Videospotovi

OSLOBO\ENJE nedjelja, 10. april 2011. godine

BiH

9

Gora`de: Sugra|anima poklonio elektri~ne ure|aje
Gora`danin Fikret Devli} nedavno je za uspjeh u poslovanju i promociji proizvoda kompanijeIndesitdobiogodi{nju nagradu, no Fikret je odlu~io da je ona mnogopotrebnija njegovim sugra|anima koji su stradali u poplavama. - Rije~ je o simboli~noj nagradi, ali ja sam predlo`io da oni ta sredstva malo uve}aju i oni su to prihvatili. Tako da smo nekoliko elektri~nih ure|aja poklonili najugro`enijima. ^ovjek bez tu|e sre}e ne mo`e osjetiti ni svoju, ka`e Devli}. Tako su elektri~ni {poret, fri`ider, ve{-ma{inu i druge ure|aje iz Indesitovog programa iz ove firme darovali Samiru Gra|anu Burdi, Mehi Balji}u i Almiru Kelmeniju iz Gora`da, te Miodragu Mali{u iz Novog Gora`da.
A. H.

Lorenzo Cellino i Edin Durmo na Bora{nici

Prenj puno zna~i alpinistima

Gornji Vakuf/Uskoplje: Za nove puteve 500.000 KM
Do kraja ove godine na podru~ju Gornjeg Vakufa/Uskoplja bit }e realizirano devet projekata asfaltiranja lokalnih puteva i gradskih ulica, u ukupnoj du`ini od sedam kilometara, javila je Fena. Sredstva od 500.000 KM osigurali su mje{tani, Op}ina Gornji Vakuf/Uskoplje, Direkcija za ceste Srednjobosanskog kantona i nadle`na federalna i kantonalna ministarstva. Novim asfaltnim putevima radovat }e se stanovnici Odvoda, Bistrice, Gredine, Bilila, Palo~a, Du{e, Vili} Polja, Krupe i jo{ nekih naselja. Realizacijom ovih projekata na teritoriji Gornjeg Vakufa/Uskoplja bit }e asfaltirano ukupno 114 kilometara puteva, dok je neasfaltirano ostalo 85 kilometara.

Vitez: Nove stipendije za 54 studenta
Predstavnici Op}ine Vitez potpisali su ugovore o dodjeli stipendija za 54 nova studenta, za akademsku 2010/2011. Stipendije Op}ine Vitez nastavit }e dobivati 71 student, koji je i ranije primao stipendiju, te uspje{no upisao novu studentsku godinu, javila je Fena. Vrijednost pojedina~ne stipendije Op}ine Vitez je stotinu maraka mjese~no, {to u sumi za deset mjeseci iznosi hiljadu maraka za {kolsku godinu. Vrijedi istaknuti kako Op}ina Vitez vodi ra~una i o socijalno najugro`enijoj kategoriji stanovni{tva te stipendira ukupno 17 u~enika romske manjine. Naime, 11 u~enika romske populacije koji poha|aju srednju {kolu dobiva po 30 KM, a jo{ {est njih koji poha|aju osnovnu {kolu dobiva po 20 KM mjese~no. Ugovore o dodjeli stipendija je u ime Op}ine Vitez potpisao op}inski na~elnik Vlado Alilovi}, koji je u izjavi naglasio opredjeljenje Op}ine Vitez za pomo} obrazovanju te istaknuo kako Vitez svake godine sve vi{e ula`e u obrazovanje te je ove godine izdvojeno gotovo 130.000 KM za stipendije.

Fenomenalan pogled s vrha

Lorenzo Cellino, 12-godi{nji sin Andree Cellinaa, diplomate iz Italije, vi{eg slu`benika OSCE-a u BiH, ove sezone je bio vjerni pratilac Edina Durme u ve}ini njegovih pohoda. On je bio najmla|i koji se spustio na skijama s vrha planine Viso~ice, a bio je i na Bora{nici. Ponovo je otputovao sa Durmom na Prenj kako bi poku{ali zajedno da osvoje jo{ jedan od vrhova Prenja - Oti{, susjedni vrh Zelene glave, odakle }e poku{ati izvr{iti skija{ki spust. pla ni nom Prenj i sa mom Bora{nicom da zaokru`imo jednu trilogiju. Tako sam se bi ci klom uspeo na vrh i spustio se prema jezeru. Kad smo i to pro{le godine ostvarili, moji prijatelji Igor Primo rac i Ita li jan Mas si mo Mo rat ti i ja smo zao kru`ili to ski ja {kim pro gra mom ko ji smo sad ura di li“, pri~a Dur mo. Ovaj alpinist isti~e da su svi programi zeni~kih {korpija ove godine vezani za Prenj, te da }e i dalje raditi tamo. Ideja je bila da ove sezone izvr{e skija{ke spustove sa svih zna~ajnih vrhova te planine i ve} je veliki dio toga ura|en. Iako zvu~i pomalo ~udno, ali prema Durminim rije~ima,

Mali hajduk Lorenzo

Dvanaestogodi{nji hrabri dje~ak dobio je nadimak Mali hajduk Lorenzo zato {to je bio s ljudima iz Scorpia i na planini Vran, gdje je ona legendarna Hajdu~ka republika, koja ima sve svoje granice, parlament, skup{tinu i novac. Na`alost, ~ovjek koji je formirao tu Hajdu~ku republiku Vinko Vukoja poginuo je prije godinu i po u saobra}ajnoj nesre}i, ali je ostala ideja, a ostao je i neobi~an motel Hajdu~ke vrleti, koji svakim svojim detaljem podsje}a na ta hajdu~ka vremena. ca, ali ukupna koli~ina snijega i prolje}ni ambijent prosto su nevjerovatni na Prenju i prava je {teta {to ve}ina ljudi nema priliku da to vidi“ , smatra Edin Durmo. Ina~e, skija{ki spust sa vrha Bora{nice je jedan u nizu projekata obilje`avanja 35 godina aktivnog bavljenja alpinizmom Zeni~ana Jure Miljka i Edina Durme. Oni to obilje`avaju na poseban na~in, dakle, nikakvim specijalnim akademijama, sve~anostima, ve}, {to bi se reklo, radno. Nagrada za dobro obavljeni zadatak je novi zadatak. To {to su u protekle tri i po decenije radili, dvojica alpinista `ele nastaviti i narednih godina, pa i desetlje}a.
Mirza DAJI]

^apljina: Igraonica “^ovje~e, ne ljuti se”
Na lokalitetu kasnoanti~kog spomenika Villa Rustica u Mogorjelu kod ^apljine ju~er je Vije}e mladih op}ine, u suradnji s Osnovnom {kolom Vladimira Pavlovi}a i Caritasovom radionicom za osobe s pote{ko}ama u razvoju, organiziralo igraonicu “^ovje~e, ne ljuti se” . Tihomir [utalo, predsjednik Vije}a, rekao je da je igraonica jedan od prvih projekata Vije}a mladih koje `eli okupljati mlade ljude kako bi zajedni~ki radili na promicanju pozitivnih vrijednosti u ~apljinskoj op}ini, priop}eno je iz Vije}a.

o~ekuju da }e do polovine maja biti snijega na Prenju, te da }e biti u prilici skijati tamo, dok se neki ve} spremaju na more.

Pod snijegom
“Kompletno podru~je Prenja je pod snijegom, a to je ogro mna po vr{i na u onoj velikoj krivini Neretve koju ona pra vi oko pla ni ne. U cen tral nom di je lu Pre nja imate podru~ja gdje su dvatri metra snijega. To je prosto nevjerovatno. Neki grebeni su suhi, ali i kad idete na Mont Everest, ima dijelova koji su suhi, na kojima se sni jeg ne mo`e zadr`ati. Ju`ne padine nekih planina su prosu{ene zbog jakog sun-

Ora{je: 16. lutkarsko prolje}e
U ponedjeljak, 11. aprila, po~inje 16. lutkarsko prolje}e, na kojem }e nastupiti pet kazali{ta iz Slavonskog Broda, Vukovara, Zagreba, Mostara i Splita. Lutkarsko pro lje}e u Ora {ju otva ra Dje~je kazali{te IBM Slavonski Brod predstavom “Tri pra{~i}a“. I ove, kao i prethodnih godina, o~ekuje se nastavak Lutkarskog prolje}a na kojem }e nastupiti kazali{ne skupine iz Bosne i Hercegovine, ali nije preciziran datum nastavka.

10

CRNA HRONIKA
Dra`enuKnezovi}uGegi (33), Dra`anu Bagi Pupi (36) i Marku Stojki}u (37) u Kantonalnomsudu u Mostarunakondevetgodina po~eo je glavni pretreszbograzbojni{tvakoja su po~inilikrajem2002. Prema optu`nici, Bago i Stojki} su od radnicekioskaSara oteli 350 KM. Bago je na isti na~in oplja~kao kioskNiki i Zoki. U pratnji Knezovi}a, Bago je plasti~nimpi{toljemoplja~kao i apoteku Milasi te uzeo 500 KM.

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Po~elo su|enje za razbojni{tvo

Napadnut na atletskom stadionu

Na atletskom stadionu u Ulici Patriotske lige bb, op}inaCentar, u petak oko 19.10 sati do{lo je do fizi~kognapada na 28-godi{njeg l. A iz Sarajeva od ^. A, ro|enog1979,iz Sarajeva. I. A. je ljekarska pomo} pru`ena u KUM-u bolnice Ko{evo, gdje su konstatovanete{kepovrede(fraktura desneruke). Slu`benicipolicije preduzimaju potrebne mjere i radnje na dokumentovanjunavedenog krivi~nog djela, kao i pronalasku ^. A.

Okru`ni sud Banja Luka

Na sarajevskim ulicama sve vi{e amfetamina

Jovan Jo{ilo

U blizini laboratorija za proizvodnju spida?
Kod Ned`ata Leki}a na|eno 40 grama spida, a tokom tri mjeseca ove godine oko tri kilograma
To kom prva tri mje se ca 2011. sarajevska policija je zaplijenila oko tri kg spida. Iz MUP-a Kantona Sarajevo poja{njavaju da je u posljednje vrijeme na sarajevskom tr`i{tu sve vi{e ove droge, te su i zapljene ve}e nego prije. U policiji i u Odjelu za forenziku Federalne uprave policije uo~ili su da se na ulici prodaje vla`an spid, {to zna~i da je u fazi sinteze, odnosno da proces njegovog stvaranja nije zavr{en. Prema rije~ima Ive Trezner, vje{taka hemijske struke i {efice Odjeljenja za hemijska vje{ta~enja pri Odjelu za forenziku FMUP-a na Vracama, amfetamin se nalazi kao baza ili soli (kada je u pra{kastom obliku). Na ulici se naj~e{}e nalazi u pra{kastom, suhom obliku. Me|utim, u posljednjih nekoliko mjeseci u Sarajevu se oduzima vla`an spid, te na{i sagovornici iz Odjela za forenziku i policije poja{njavaju da za to postoje dva mogu}a pripadnici Odjeljenja za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga zaustavili na ulici, legitimisali i pretresli. Kod njega je tom prilikom prona|eno 40 grama amfetamina, odnosno spida. U njegovoj ku}i u Humskoj ulici, koja je tako|er pretresena, prona|ena su dva pi{tolja - zastava kalibra 6,35 mm sa jednim metkom i gasni pi{tolj, te digitalna vaga. Nakon saslu{anja policija }e Leki}a predati tu`iocu, no za njega nije zatra`en pritvor. Ljekari upozoravaju da dugoro~na upotreba spida mo`e dovesti do neishranjenosti i pomanjkanja vitamina, ko`nih poreme}aja, ~ireva, nesanice, gubljenja te`ine i depresije. Postoji opasnost od poreme}aja u radu bubrega, plu}a i jetre, imunitet je smanjen, a pove}ana je mogu}nost mo`danog ili sr~anog udara. ^esto uzimanje velikih koli~ina uzrokuje o{te}enja mozga koja za posljedicu imaju te{ko}e u procesu govora i mi{ljenja.
D. P.

]ulum ubijen iz ~e{ke zbrojevke
Devetnaestogodi{nji Nedeljko ]ulum ubijen je hicem iz pi{tolja koji je pripadao Jovanu Jo{ilu, potvrdio je svojim nalazom i mi{ljenjem svjedok tu`ila{tva, vje{tak balisti~ar @eljko Popovi}, pred sudskim vije}em Okru`nog suda u Banjoj Luci, prilikom su|enja Jo{ilu, koji se tereti za ]ulumovo ubistvo. U optu`nici je navedeno da je 24. aprila 2010, tokom pucnjave kod benzinske pumpe Parma trend u banjalu~kom naselju Rakova~ke Bare, u kojoj je hicem u glavu ubijen Nedeljko ]ulum, Jo{ilo bio naoru`an ~e{kom zbrojovkom. Pu{ku je koristio Slavi{a ]ulum, a pi{tolj CZ Dejan Kosti} (27). Stariji ]ulum, Kosti} i Dejan ^aji} (24) terete se za poku{aj ubistva Jovana Jo{ila i sudi im se u odvojenom postupku. Popovi} je u svom iskazu naveo da je na osnovu raspolo`ivih dokaza prona|enih na mjesta gdje se 24. aprila, 2010. desio oru`ani okr{aj utvrdio da je iz ~e{ke zbrojovke ispaljeno 15 metaka, iz automatske pu{ke pet te tri iz pi{tolja CZ M-88. Tako|er je rekao da je iz automatske pu{ke ispaljen hitac koji je Jo{ila pogodio u noge. Vje{tak Popovi} je ponovio balisti~ko vje{ta~enje s obzirom na to da je tokom sudskog postupka otkriveno da je balisti~ar @eljko Gligori}, koji je uradio prvo vje{ta~enje oru`ja, radio nelegalno (radio je sa falsifikovanom diplomom Ma{inskog fakulteta u Beogradu). U svom iskazu Popovi} je istakao da se njegovo vje{ta~enje u bitnim stvarima podudara sa nalazom koji je prethodno dao Gligori}. U svomiskazuSa{aTanasi}, vlasnik kafi}aLajv, svjedo~io je na pozivJo{ilovog branioca. Ovaj svjedok je rekao da je Kosti} radio u njegovom kafi}u, te da je dolazio i JovanJo{ilo. Me|utim, naveo je da se njih dvojica pred njim nisu sukobljavali. D. P.

Iva Trezner, vje{tak hemijske struke

obja{njenja. Prema jednom, ta se droga neosu{ena pu{ta u prodaju da bi se dobilo na te`ini, dok drugo obja{njenje ukazuje na mogu}nost da je u blizini laboratorija u kojoj se izra|uje. Prema rije~ima stru~njaka, laboratorija za izradu ove droge mo`e se nalaziti u stanu li {upi.

Posljednja zapljena spida desila se u utorak, kada su slu`benici Odjeljenja za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga MUP-a Kantona Sarajevo uhapsili Ned`ata Leki}a (32) iz Sarajeva, zbog posjedovanja i prodaje spida. Leki} je policiji od prije poznat kao osoba sklona konzumiranju i prodaji droge, te su ga

Sud BiH

Odre|en pritvor dilerima droge
ometati krivi~ni postupak, te zbog po nav lja nja kri vi~nog dje la. Podsje}amo, u policijskoj akciji Grom pripadnici SIPA uhapsili su Markovi}a, Gurovi}a i Davora Vulina (40) iz Isto~nog Sarajeva, te kod Gurovi}a prona{li devet pakovanja skanka te`ine oko devet kilograma u vrijednosti od nekoliko desetina hiljada maraka. Droga je, prema informaciji iz Tu`ila{tva BiH, na|ena u fiatu punto bh. registarskih oznaka kojim je upravljao Gurovi}.

Sud BiH, na zahtjev Dr`avnog tu`ila{tva, odredio je pritvor od 30 dana Mladenu Markovi}u (37), ro|enom u Grada~cu, nastanjenom u Isto~nom Sarajevu, te Darku Gurovi}u (38) iz Trebinja, koje su u akciju Grom uhap si li pri pa dni ci SI PA zbog sumnje da su preprodavali drogu. Mar ko vi}u i Gu ro vi}u pri tvor }e tra ja ti do se dmog ma ja. Pri tvor im je odre|en zbog opasnosti da bi bo rav kom na slo bo di mo gli uti ca ti na svje do ke i

Sud BiH: Markovi} i Gurovi} u pritvoru do 7. maja

Da vor Vu lin je pri znao da je bio po ma ga~ u po~injenju krivi~nog djela i

za njega Tu`ila{tvo BiH nije zatra`ilo pritvor.
D. P.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 10. april 2011. godine

CRNA HRONIKA
Slu`be ni ci po li ci je MUP-a Kantona Sarajevo tokom kontrole saobra}aja uru~ili su 528 prekr{ajnih naloga. Iz saobra}aja su isklju~ena 22 voza~a zbog upravljanja vozilom, pod dejstvom al ko ho la, is klju~ene su ~etiri osobe bez polo`enog voza~kog ispita, dva vozila zbog is te ka va`nos ti sao bra}ajne dozvole i sedam vozila jer nisu bila registrovana.

11

Uru~eno 528 prekr{ajnih naloga

Ukrali kapiju @eljezare Zenica

Za sadanepoznatilopovi od 24. marta do osmog aprila 2011. u mjestu Bistri~ak, kod Zenice,sa objektavlasni{tvo@eljezareZenica, ukrali su tri kapije, metalnure{etku i elekri~ni kabl du`ine pet metara, saop{teno je iz MUP-a ZDK-a. Nakon{to je obavije{tena o ovom doga|aju, policija je obavila uvi|aj i zapo~ela potragu za po~iniocima. Pretpostavlja se da su metalne re{etke, kapije i kabl zavr{ili u nekom od otpada.

Saobra}ajna nesre}a na magistralnom putu Br~ko - Bijeljina

Stravi~na slika na mjestu nesre}e

Reno odvezen vozilom {lep-slu`be

Poginuo bra~ni par Vitorovi}
Pero i Vasilija Vitorovi} preminuli su kada se njihov reno 9 iz nepoznatih razloga zanio, pre{ao na suprotnu kolovoznu traku i naletio na {kodu oktaviju kojom je upravljao Danko [uka
Bra~ni par Pero (68) i Vasilija (64) Vitorovi} iz Crnjelova kod Bijeljine smrtno je stradao u saobra}ajnoj nesre}i koja se ju~er u 6.30 sati dogodila na ma gis tral nom pu tu M-1.4 Br~ko - Bijeljina, na ulazu u naselje Brezovo Polje, potvrdio je portparol policije distrikta Br~ko Halid Emki}. Lak{e povrede u ovoj saobra}ajnoj nesre}i zadobio je 35-godi{nji Danko [uka sa Sokoca, voza~ {kode oktavije francuskih registarskih tablica. Emki} je rekao da je uvi|ajem utvr|eno da je vozilo reno 9, bh. registarskih oznaka, kojim je upravljao Pero Vitorovi}, kre}u}i se iz pravca Bijeljine prema Br~kom, pre{lo na suprotnu saobra}ajnu traku, zanijelo se i sudarilo sa {kodom oktaviom, koja je dolazila iz pravca Br~kog, a za ~ijim upravlja~em bio [uka. Nakon stravi~ne nesre}e na cesti je ostao poprije~en potpuno uni{teni reno iz kojeg je izletio motor i ispala tijela poginulih. Dok je br~anska saobra}ajna policija pod nadzorom de`urnog tu`ioca obavljala uvi|aj kako bi se utvrdio uzrok nesre}e, na mjesto nesre}e do{la je rodbina poginulih Vitorovi}a i potvrdila da je Pero bio te`ak sr~ani bolesnik. Pretpostav ka je da je Pe ro to kom vo`nje mogao imati zdravstvenih problema te je izgubio kontrolu nad upravlja~em svog automobila. Nakon uvi|aja uni{teni automobil preminulih supru`nika odvezen je vozilom {lep-slu`be. Tu`ilac je naredio da se isti dan obaviobdukcija,kako bi se utvrdilo da li je smrtnastupilausljedpovreda koje su poginuli zadobili u udesu ili na neki drugi na~in. Poredtoga, voza~ima je uzeta krv i poslana na analizu u BanjuLuku, gdje }e se ustanoviti da li su bili pod uticajem alkohola. D. P.

Nastavljeno su|enje profesoru optu`enom za {verc droge

Tu~a u kafi}u Mondo u Kalesiji

Najavljeno saslu{anje

SVJEDOKA ODBRANE
Na prijedlog advokata Mirze Kova~a, koji brani Miru [utala, profesora iz Srednje {kole Stolac, optu`enog za {verc droge, 20. aprila}e kao svjedociodbrane biti saslu{ani Zvonko Peri} i Dragan Orbovi}, ranije osu|eni u istom predmetu. Vije}e Suda BiH odbilo je prijedlog odbrane da se kao svjedok ispita i pripadnik PU Mostar Lazo Mustafi}. Optu`enik [utalo je profesor filozofije, sociologije i psihologije u Srednjoj {koli Stolac. U prvi mah Tu`ila{tvo BiH ga je teretilo za pripadnost organizovanoj grupi{verceradroge, da bi nedavno promijenilo ~injeni~ni opis terete}i ga za krivi~nodjeloneovla{teni promet droge. Tu`ila{tvo BiH i [utalo su svojevremeno sklopili i sporazum o priznanjukrivnje. Me|utim, nakon {to je Sud BiH zatra`io da se ovaj sporazum precizira, Tu`ila{tvo je od njega od odustalo. U ovom predmetu su bili optu`eni i Zvonko Peri}, koji je u momentu hap{enja bio VD predsjednika Mlade`i HDZ 1990. Peri} je osu|enna 12 mjeseci zatvora kao vo|a grupe koja je polovinom pro{le godine nabavljala, krijum~arila i prodala oko 108 kilograma marihuane-skank iz Crne Gore u BiH i Hrvatsku. U ovojgrupi je bio i Vedran Falak krim-policajac PU ^apljina koji je osu|en na dvije i po godine zatvora, kao i @eljko Rebac, automehani~ar i reli-voza~ iz ^apljine i Stanko Savi} iz Banje Luke koji su dobili po godinu i osam mjeseci. Me|u njima je bio i DraganOrbovi} iz Nik{i}a(CrnaGora), kojem jeSud BiH izrekao kaznu od godinu i Dk. O. po zatvora.

Vlasnika udario fla{om u glavu
Dvadesettrogodi{nji A. D`. iz Kalesije je u petak poslijepodne zadobio te{ke tjelesne povrede glave, kada ga je u ugostiteljskom objektu Mondo staklenom fla{om udario E. S. (23) iz ovog grada. Povrije|enom mladi}u pomo} je ukazana u kalesijskom Domu zdravlja, odakle je upu}en na Univerzitetsko-klini~ki centar Tuzla. Kako je re~eno u MUP-u Tuzlanskog kantona, E. S. je zajedno sa H. S.(17), A. H. i J. B. (21), svi iz Kalesije, u vidno alkoholisanom stanju naru{avao javni red i mir razbijaju}i fla{e. Nakon kra}eg vremena do{ao je A. D`, ina~e vlasnik kafi}a, zajedno sa T. M. (21), te upozorio goste da prestanu sa razbijanjem fla{a. Me|utim, E. S. je vlasniku zaprijetio no`em, te mu razbio fla{u o glavu. O doga|aju je upoznat de`urni kantonalni tu`ilac, a uvi|aj na mjes tu do ga|aja oba vi li su slu`benici PS-a Kalesija i OKP-a PU Kalesija, koji rade na dokumen to va nju na ve de nog do ga|aja. S. K.

12

REGION

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

@upanijsko Dr`avno odvjetni{tvo o Milanu Marti}u

Laj~ak umjesto Feitha
UpravnidirektorEvropskeunije za Balkan Miroslav Laj~ak obavlja}e privremenodu`nostspecijalnogizaslanikaunije na Kosovu(EUSR), nakon{to PieteruFeithu krajem ovog mjeseca istekne mandat, javljapri{tinskilistKohaditore. Rje{enje da Laj~akobavlja ovu funkcijusmatra se pobjedomnekolikozemalja EU kojekoje se protivenezavisnostiKosova. Na Kosovu je Feith istovremeno i me|unarodni civilni predstavnik (ICR), ali i specijalnipredstavnik EU. U svojstvu ICR-a, on nadgleda provo|enjeplana o nezavisnostiKosova.

Presuda u Haagu ne rje{ava optu`nicu za raketiranje Zagreba
Marti} je naredio raketiranje Zagreba u znak odmazde zbog operacije Bljesak, u kojoj je oslobo|ena zapadna Slavonija
(Od na{e stalne dopsnice iz Zagreba)

Broz: Partizani su pobili malo ljudi
Nezavisno udru`enje novinara Srbije (NUNS) osudilo je ju~eizjavulideraKomunisti~kepartijeJosipaJo{keBroza da su partizani pobili malo ljudi poslije Drugog svjetskograta, ocjenjuju}i da ona predstavljaglorifikovanjezlo~ina nad antikomunistima i drugim gra|anima. To novinarsko udru`enje je navelo da se svakodru{tvokojete`idemokratijimorasuo~iti sa zlo~inima i odrediti prema njima, ukazuju}i na to da }e i Srbijamoratiisto da postupi u vezi sa zlo~inima ~etnika i partizana, kao i zlo~inimapo~injenimtokomratova na podru~ju biv{e SFRJ 1990-ih.

@upanijsko Dr`avno odvjetni{tvo u Zagrebu podnijelo je `albu protiv odluke zagreba~kog @upanijskog suda o obustavi kaznenog postupka protiv Milana Marti}a za ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva jer, za razliku od @upanijskog suda, smatra da haa{kom presudom kojom je Marti} progla{en krivim nije u cijelosti rje{en predmet optu`nice tog Dr`avnog odvjetni{tva.

Marti}: Simbol ozlogla{ene tzv. balvan-revolucije

Etni~ko ~i{}enje
Hrvatskog dr`avljanina Milana Marti}a (1954) optu`nica Dr`avnog odvjetni{tva RH tereti da je 2. i 3. maja 1995. naredio raketiranje grada Zagreba, pri ~emu je stradalo 7 civila, a istodobno ve}i broj gra|ana zadobio je tjelesne ozljede, o{te}ene su brojne zgrade, kulturni i drugi obje-

kti. Biv{i kninski milicajac i posljednji predsjednik fantomske paradr`avne tvorevine na teritoriju Hrvatske tzv. srpske republike krajine, Marti} je ve} iza brave nakon {to ga je haa{ki Me|unarodni kazneni sud za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji (ICTY) 2007. osudio na 35 godina zatvora. Sim bol ozlo gla {e ne tzv. bal van-re vo lu ci je iz 1991. Marti} je stolovao u Kninu, sim bo lu srpske po bu ne u Hrvatskoj, gdje je bio glavni “{e rif“, go spo dar `ivo ta i smrti sve do oslobodila~ke operacije Oluja 1995. kada je pobjegao u Bosnu i Hercego-

vinu, gdje se i predao 7 godina kasnije. Za vrijeme srpske okupacije s prostora tzv. RSK vi{e od 200.000 Hrvata i ne-srba protjerano je iz njihovih domova, pa je ovaj teritorij bio gotovo sto posto etni~ki o~i{}en od nesrpskog stanovni{tva kojem su marti}evci utjerivali strah u kos ti uboj stvi ma, plja~kama i raznim oblicima surovih zlostavljanja.

@rtva iz Sarajeva
Tih majskih dana 1995. Marti} je naredio raketiranje Za gre ba u znak odmaz de zbog operacije Bljesak, u kojoj je zapadna Slavonija oslo-

bo|ena i vra}ena u ustavnopravni poredak RH. Me|u me ta ma bi le su Dje~ja bolnica u Klai}evoj, zgrada Hrvatskog narodnog kazali{ta i okolne ulice, rakete su ubijale slu~ajne prolaznike i u ostalim dijelovima sredi{ta Zagreba, kao {to je vrlo prometna Vla{ka ulica. Upravo na plo~niku Vla{ke raketa je usmrtila jednu `enu koja je izbjegla iz Sarajeva, tada jo{ pod srpskom opsadom, pa je ova nesretna sudbina bila pri~a koja se me|u uznemirenim Zagrep~anima tada najvi{e prepri~avala s puno gor~ine i suosje}anja.
J. DIZDAR

OP]INSKI SUD U VELIKOJ KLADU[I Zemlji{noknji`ni ured Broj dnevnika: 023-0-DN-11-000 295 Velika Kladu{a, 6. 4. 2011. godine Na osnovu ~lanova 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama (Slu`bene novine Federacije BiH, broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Velikoj Kladu{i

OP]INSKI SUD U VELIKOJ KLADU[I Zemlji{noknji`ni ured Broj dnevnika: 023-0-DN-09-000 973 Velika Kladu{a, 6. 4. 2011. godine Na osnovu ~lanova 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama (Slu`bene novine Federacije BiH, broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Velikoj Kladu{i

NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu po zahtjevu Be}irevi} Hamide, k}i Ibrahima iz Cazina, [turli} bb, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane u posjedovni list broj 3974/01 katastarska op}ina Velika Kladu{a, ozna~ene sa: katastarska ~estica br. 2558/6 "Hod`i}a njiva" njiva 4. klase povr{ine od 496 m2 katastarska ~estica br. 2558/8 "Hod`i}a njiva" njiva 4. klase povr{ine od 59 m2 Prema podacima iz katastra, posjednik navedenih nekretnina je Be}irevi} Hamida, k}i Ibrahima, ro|. Dizdarevi} iz Cazina, [turli}. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaz za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Had`ira Velad`i}

NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA
U zemlji{noknji`nom predmetu po zahtjevu Okanovi} Asime, k}i Muje iz Velike Kladu{e, Kuli{te bb, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane u posjedovni list broj 1073/03 katastarska op}ina Velika Kladu{a, ozna~ene sa: katastarska ~estica br. 2209 "Kuli{te" ku}a i zgrade povr{ine od 92 m2 Prema podacima iz katastra, posjednik navedenih nekretnina je Okanovi} Asima, k}i Muje iz Velike Kladu{e. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaz za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Had`ira Velad`i}

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

REGION

13

Hrvatski sindikati tra`e ukidanje povla{tenih mirovina saborskih zastupnika

Sit gladnome ne vjeruje
Prosje~na radni~ka mirovina u Hrvatskoj iznosi oko 2.100 kuna, dok biv{i zastupnici dobivaju mirovine oko 9.000 kuna
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Savez samostalnih sindikata Hrvatske predla`e ukidanje povla{tenih mirovina zastupnika u Hrvatskom saboru i tra`i da i za saborske zastupnike u penziji vrijede ista pravila kao i za sve ostale hrvatske gra|ane. Sindikalisti su svoj zakonski prijedlog ovih dana distribuira li svim par la men tar nim strankama, a ovaj potez nadogradili su izjavama u kojima se nagla{ava nemoralnost sada{njeg stanja, dok se pona{anje politi~ara opisuje kao nepravedno, licemjerno i egoisti~no.

Prema neslu`benim izvorima, broj privilegiranih penzionera politi~ara i saborskih zastupnika u zadnjih nekoliko godina je udvostru~en. Ho}e li se i kada ovakvo stanje izmijeniti, a obi~ni penzioneri pravednije tretirati, ostaje neizvjesno. Mnogi vide problem u tome {to o prijedlogu izmjene zakona o povla{tenim saborskim mirovinama odlu~uju upravo saborski zastupnici ~ije bi se mirovine trebale srezati. Kako se tvrdi, nitko ne re`e granu na kojoj sjedi. U prilog ovakvim promi{ljanjima govori iskustvo iz pro{losti. Sli~nu mjeru poku{ala je svojevremeno realizirati i koalicijska vlada Ivice Ra~ana (SDP), ali je taj poku{aj neuspje{no zavr{io jer su se svi saborski zastupnici, bez obzira na svoju politi~ku orijentaciju, tada glatko izjasnili da postoje}i zakon o mirovinama saborskih zastupnika ne treba mijenjati.

Zastupnici slo`ni bez obzira na partiju

Drasti~ne razlike
Prosje~na radni~ka mirovina u Hrvatskoj, a radnicima se nazivaju svi oni koji su ostvarili penziju na osnovu godina radnog sta`a, trenutno iznosi oko 2.100 kuna, dok biv{i zastupnici dobivaju mirovine oko 9.000 kuna. Po specijalnim mirovinskim propisima privilegi-

Sindikati ogromnu razliku radni~kih i privilegovanih penzija nazivaju skandaloznom

17.744 KUNE Po specijalnim mirovinskim propisima privilegiranu penziju su do danas ostvarila 522 biv{a politi~ara, saborska zastupnika i nekada{nja ~lana Vlade, a najvi{a mirovina u ovoj kategoriji iznosi 17.744 kuna
Umi rov lje ni ci za je dno. Ova asocijacija umirovljenika oglasila se u hrvatskoj javnosti ve} nekoliko puta s vrlo kriti~kim po ru ka ma upu}enim vla da ju}oj, ali i najja~oj oporbenoj stranci u parlamentu dr`ave, a njihov gnjev usmjeren generalno prema politi~arima ilustrirali su i vi{ednevnim performansom pro{log tjedna u sredi{tu Zagreba. Na Trgu bana Jela~i}a prikupljali su „otpremnine“ za HDZ i SDP jer su, kako su ustvrdili, ove stran ke od go vor ne {to 700.000 hrvatskih penzionera danas `ivi na rubu gladi. razlike izme|u penzija biv{ih politi~ara i radnika, po kojima bi najvi{a du`nosni~ka mirovina iznosila oko 12.000 kuna. Ina~e, odlukom Vlade RH, a u sklopu programa gospodarskog oporavka i {tednje od 1. jula pro{le godine, sve povla{tene mirovine ve}e od 3.500 kuna srezane su za 10 posto, uklju~uju}i i mirovine biv{ih saborskih zastupnika. Na ziv po vla {te ne pen zi je odnosi se na mirovine ostvarene po posebnim propisima u mirovinskom osiguranju, a trenutno ih prima 13 kategorija penzionera. Me|u nji ma su naj ma lo broj ni ji po li ti~ari i biv {i sa borski zastupnici, ali su zato njihove privilegirane penzije najvi{e.
Jadranka DIZDAR

Sindikati su se i do sada vi{e puta otvoreno obru{avali na drasti~ne razlike izme|u elitnih penzija saborskih zastupnika i onih obi~nih smrtni-

NEPRAVEDNO, LICEMJERNO I EGOISTI^NO Sindikalisti su svoj zakonski prijedlog ovih dana distribuirali svim parlamentarnim strankama, a ovaj potez nadogradili su izjavama u kojima se nagla{ava nemoralnost sada{njeg stanja, dok se pona{anje politi~ara opisuje kao nepravedno, licemjerno i egoisti~no
ranu penziju su do danas ostva ri la 522 biv {a po li ti~ara, saborska zastupnika i nekada{nja ~lana Vlade, a najvi{a mi ro vi na u ovoj ka te go ri ji iznosi 17.744 kuna. ka koje se razlikuju ne samo po visini nego i po uvjetima njihovog ostvarivanja. Za ogromnu razliku izme|u radni~kih penzija i onih koje svakog prvog u mjesecu pri-

maju biv{i saborski zastupnici i nekada{nji politi~ki du`nosni ci pred sta vni ci sin di ka ta ka`u da je skandalozna. Isti~u model iz susjedne Slovenije, zagovaraju}i njegovu primjenu i u Hrvatskoj, a po tom modelu bi se sve mirovine odre|ivale u skladu sa Zakonom o mirovinama koji bi podjednako vrijedio za sve. U primjeni ovog zakona za sindikate bi bilo prihvatljivo da je di ne iznim ke bu du ru da ri ili radnici koji su cijeli svoj ra dni vi jek pro ve li ra de}i s opa snim ma te ri ja ma po put npr. azbesta. Najnovija akcija Saveza samostalnih sindikata Hrvatske koja ponovo aktualizira pitanje rezanja povla{tenih saborskih mirovina koincidira s djelovanjem novostvorenog bloka

Odustajanje
Hrvatska Vlada nedavno je odustala od urgentne izmjene Zakona o najvi{oj mirovini kojima bi se umanjile aktualne

14

SVIJET

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

EU spremna doturati pomo} u Misratu uz podr{ku UN-a

Za humanitarnu misiju
potrebna vojna podr{ka
Iz Libije }e bje`ati jo{ vi{e ljudi u nesigurnim i pretrpanim brodovima te je hitno potreban bolji sistem spa{avanja na moru, kako bi se izbjegao gubitak ljudskih `ivota, saop{tio UNHCR
Evropska unija je spremna zapo~eti humanitarnu misiju u libijskom gradu Misrati za nekoliko dana, ali jedino uz podr{ku Ujedinjenih naroda, javila je agencija Associated Press. Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton je s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom razgovarala o Misrati i izrazila zabrinutost zbog humanitarne situacije u tom gradu, koji dr`e libijski pobunjenici, naveo je neimenovani izvor. Ta misija bi mo`da zahtijevala vojnu podr{ku, ali jedino u smislu da osigura uvjete za pru`anje humanitarne pomo}i.

Vanredno stanje u pojasu Gaze
Hamasovavlada na vlasti u pojasuGaze proglasila je u ju~e vanredno stanje za sigurnosne snage koje su pozvane da rade 24 sata dnevno zbog sukoba s izraelskomvojskom, javljaFena. Oru`anisukob izme|u Izraela i Hamasa ko{tao je `ivota 17 palestinaca u Gazi od ~etvrtka, javio je AFP. “Izraelski neprijatelj insistira na napadimaprotivPalestinaca, dok me|unarodnazajednica{uti“ saop}io je glasnogo, vornik ministarstva unutra{njih poslova Ihab al-Ghoussein. “Palestinske grupe u Gazi su se obavezale da }e po{tivatipalestinskikonsenzus o primirju i prestati s ispaljivanjemraketa, ali je izraelskiagresornapao i ubio civile, `ene, djecu i starije osobe.” Al-Ghoussein je optu`io izraelsku vojsku da namjernopuca na ambulantna vozila i da koristifosfornemetke, zabranjene prema me|unarodnom pravu.

Emigranti
Luka Misrata, oko 215 kilometara isto~no od Tripolija, popri{te je `estokih borbi posljednjih 40 dana izme|u pobunjenika, koji dr`e centar grada i luku, i snaga lojalnih Muameru Gadafiju, koje su okru`ile grad s kopna i kontroliraju prigradska naselja. U gradu je stanovni{tvo bez hrane, vode, struje, lijekova. Ljekari su pro{le sedmice rekli da je 200 ljudi poginulo od po~etka sukoba u gradu. Iz Libije }e bje`ati jo{ vi{e ljudi u nesigurnim i pretrpanim brodovima te je hitno potreban bolji sistem spa{avanja na moru kako bi se izbjegao novi veliki gubitak ljudskih `ivota, ocijenila je UN-ova agencija za izbjeglice.

Stanovni{tvo bez osnovnih `ivotnih namirnica

UN HCR je po zvao dr`ave ~la ni ce Evropske unije da pomognu Italiji i Malti, koje su do sada podnijele glavninu tereta bijega iz Libije i gdje }e vjerojatno uskoro pristi}i jo{ emigranata.

Potpora
“Te{ko je shvatiti da u vrijeme dok desetine hiljada ljudi bje`e od sukoba u Libiji i prelaze kopnene granice s Tunisom i Egiptom gdje u`ivaju sigurnost, skloni{te i pomo}, za{tita ljudi koji bje`e preko libijske morske granice izgleda da nema isti prioritet“ rekla je u izjavi pomo}nica visokog po, vjerenika za za{titu Erika Feller. Vi{e od 450.000 ljudi pobjeglo je iz Libije, uglavnom u Tunis i Egipat, ali i Ni-

Jemen: Ubijena tri demonstranta
Snagesigurnostiubile su trojicudemonstranta i 70 ranile u Taezu. Osim ubijenih i ranjenih, nekolikostotinademonstranatakojitra`eodlazakpredsjednikaAlijaAbdallaha Saleha do`ivjelo je gu{enje zbog velikihkoli~inasuzavcaupotrijebljenogprilikom sukoba, javlja Fena.

ger, Al`ir, ^ad, Sudan, Italiju i Maltu, po UNHCR-u. Duga tradicija spa{avanja ljudi na moru mogla bi biti ugro`ena ako se dr`ave po~nu prepirati ko ih treba spa{avati, upozorila je agencija, prenosi Hina. “Stoga hitno trebamo bolji mehanizam traganja i spa{avanja“ rekla je Feller. “Sva, ki pretrpani brod koji ovih dana napu{ta Libiju trebalo bi da bude smatran brodom u nevolji.” ^lanice EU mogle bi Italiji i Malti ponuditi finansijsku potporu i kori{tenje odredbi EU o privremenoj za{titi, koje trebaju uskladiti privremeno smje{tanje u slu~ajevima masovnih priliva migranata, ocijenio je UNHCR.

Smrtonosna pucnjava u {oping-centru
Masakr u Holandiji Nastavak klimatskih pregovora
Bogate i siroma{nezemljeprevladale su podjele i dogovorile se za nastavakklimatskih pregovora u 2011. koji }e se nastaviti ondjegdje su stalipro{logodi{njidogovori iz Meksika i usmjeriti se na te`a pitanja. Zemlje u razvoju tra`e da bogate, razvijene zemlje dodatno sre`u emisije stakleni~kihplinova te da se Protokol iz Kyotaprodu`i na 2013. i dalje, prenosi Hina. Naoru`ani mu{karac otvorio je vatru na posjetitelje {oping-centra u Holandiji, a u pucnjavi je najmanje {est osoba ubijeno, po rije~ima svjedoka, prenosi Fena. Napada~ je potom izvr{io samoubistvo. Lokalna policija grada Alphena izvijestila je kako je do pucnjave do{lo u subotu poslijepodne u {oping-centru Ridderhof, a lokalni mediji prenose kako je naoru`ani mu{karac na nedu`ne ljude pucao iz mitraljeza. AFP prenosi kako je najmanje 16 osoba ranjeno u pucnjavi, a te`ina njihovih povreda se zasad ne zna. Radio West prenosi rije~i o~evidaca, koji su izvijestili kako su se ispred centra mogla vidjeti dva tijela ubijenih. Nepoznat broj osoba preba~en je u lokalne bolnice, a stanje nakon pucnjave opisano je kao haoti~no. AFP prenosi kako je najmanje 16 osoba ranjeno u pucnjavi, no te`ina njihovih ozljeda se zasad ne zna.

Najmanje 16 osoba ranjeno

INTERVJU: Nijaz Graci}, predsjednik najmla|eg sarajevskog premijerliga{a

Olimpic bi glasao za suspenziju Projekat regionalne rukometne lige zapao u nevolje Sponzori iritirani tro{kovima

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET
ZZ “Poljoprom”- u ste~aju Ul. prijedorska 3 79260 Sanski Most
Broj: 17 O St 029234 04 St Sanski Most, 24. 3. 2011. godine

15

“Sahrie4Holand“ zaprijetila smr}u zbog najave filma “Fitna 2“

Na osnovu ~lana 99. Zakona o ste~aju i likvidaciji (“Slu`bene novine FBiH” broj 23/98), Zakona o izvr{nom postupku (“Slu`bene novine FBiH” broj 32/03, 33/06 i 39/09), zaklju~ka Ste~ajnog vije}a od 28. 5. 2010. godine, Odluke odbora povjerilaca broj OP-152-O-02/2010 od 2. 7. 2010. godine u postupku unov~avanja ste~ajne mase ste~ajnog du`nika ZZ “Poljoprom” - u ste~aju, Sanski Most (U daljem tekstu: Prodavac) ste~ajni upravnik o b j a v lj u j e:

OGLAS
ZA JAVNU PRODAJU NEKRETNINA I PRIPADAJU]EG ZEMLJI[TA STE^AJNOG DU@NIKA ZZ “POLJOPROM” - U STE^AJU, SANSKI MOST, PUTEM JAVNOG NADMETANJA
A/ Popis predmeta prodaje: Red. Broj Lot I NAZIV-LOKACIJA Poslovni prostor — objekat u Kijevu PVN 06-03/10 Posl. objekat i pripad. zemlji{te - Kruhari PVN 09-03/10 Poslovni prostor - objekat u Poljaku PVN 05-03/10 Poslovni objekt i pripadaju}e zemlji{teLu{ci Palanka, Sanski Most. PVN 03-02/10 Poslovni prostor - objekat u Starom Majdanu PVN 02-03/10 Posl.obj. i pripad. zemlj.Gornji Kamengrad PVN 02-02/10 Posl.obj. i pripad. zemlj. Donji Kamengrad PVN 01-02/10 OZNAKA K-^/ P.L. Z.K. ulo`ak 148, parcela 1399 Z.K. ulo`ak 428, Br.parc.1466 Z.K. ulo`ak br. 153, parc. broj 909 P.L. br.0349 POVR[INA u M2 84,48 m2 PO^ETNA CIJENA/KM =45.619,00 Ukupno =45.619,00 =103.530,00 Ukupno =103.530,00 =44.282,00 Ukupno =44.282,00 =294.300,90 Ukupno =294.300,90

Wilders zahtijeva uklanjanje Abu Imrana iz javnosti

GEERT WILDERS
prvi put nastupio nervozno
Najpoznatiji politi~ar-islamofob susre}e se sa najozbiljnijom prijetnjom po svoj `ivot, iako je svakodnevno okru`en ~etom tjelohranitelja
(Specijalno za Oslobo|enje iz Amsterdama)

Lot II

Objekat: 152,40m2, dvori{te 347,60m2. Zemlji{te 1907m2 64,74m2

Lot III

Lot IV

Objekat: 390,90m2 Zemlji{te: 258m2

Lot V

P.L. broj 0615 Parc. br. 931/2

47,85 m2 (neto gra|ev. povr{.)

=43.639,00 Ukupno =43.639,00 =134.520,80 Ukupno =134.520,00 =108.752,05 Ukupno =108.752,05

Kako sije{, tako `anje{, poru~uju Geertu Wildersu iz Sahrie4Holand, ekstremisti~ke islamske organizacije koja pored Holandije djeluje u Belgiji, Luksemburgu i jo{ nekim evropskim zemljama. Najpoznatiji politi~ar-islamofob prvi put se susre}e sa najozbiljnijom prijetnjom po svoj `ivot. Iako je svakodnevno okru`en ~etom tjelohranitelja i ~esto mijenja mjesto boravka, sada sa mnogo vi{e opreza mora da ide dalje u svakodnevnom `ivotu. Jer strijela je odapeta, a kada }e pogoditi cilj, to nije znao ni Theo van Gogh, reditelj protuislamskih filmova, koji je mu~ki ubijen prije nekoliko godina usred Amsterdama. Muslimanski fanatik Mohamed Boujeri, koji je ro|en u Holandiji, tako je izvr{io svetu zapovijed obra~unav{i se sa nevjernikom koji je hulio Allaha. Mladi ubica le`i u nekom od zatvora bez imalo kajanja i jo{ ponavlja da bi isto i danas u~inio.

POZIV Iz Sahrie4Holand poru~uju Wildersu da spas za njega postoji jedino ako odlu~i da postane njihov brat, odnosno da prihvati islam i nazove se muslimanom
Iz Sahrie4Holand poru~uju Wildersu da spas za njega postoji jedino ako odlu~i da postane njihov brat, odnosno da prihvati islam i nazove se muslimanom. - Va{a borba protiv nas je uzaludna. Cilj nam je da preotmemo Holandiju, Belgiju i ostale evropske zemlje kojima }e vladati izvorni islam. Bori}emo se da protjeramo cioniste i nasoj bra}i u Palestini donosemo slobodu. Izrael }emo izbrisati sa karte svijeta. Zato ne zavaravajte se da }e vam jevrejski prijatelji pomoci, prijeti Abu Imran obu~en u maskirnu uniformu dok mu zvu~nu dekoraciju u kratkom filmu ~ine rafalni puicnjevi iz automatskog oru`ja. Geert Wilders je prvi put nastupio nervozno, te{ko je zaklju~iti da li i upla{eno, o{tro zahtijevaju}i od holandskih i belgijskih vlasti da se ne samo film sa You Tube nego i Abu Imran uklone iz javnosti. Po njemu, to vi{e nije politi~ka borba, nego prizivanje izravnog ataka na njega.

Lot VI

Z.K. ulo`ak Br. 156, parcela br.549 i 550 Z.K. ulo`ak br.163, parcela br. 762

Zgrada 167,41m2, pom.zgrada 42m2, Dvori{te 500m2, prip.zemlj.1019,m2 Zgrada 326m2, pom.zgrada 42m2, pom.zgrada 29m2, pom.zgrada 12m2 dvori{te 500m2, prip.zemlj.109,m2

Lot VII

B/ Uslovi i na~in prodaje 1/ Imovina se prodaje po Lotovima I, II, III, IV, V, VI I VII. Imovina po LOT-a broj I, III i V prodaje se drugi put, Imovina po LOT-u broj V prodaje se tre}i put. 2/ Imovina se prodaje u vi|enom stanju i po cijenama koje su utvr|ene od ovla{tenog sudskog vje{taka gra|evinske struke. 3/ Procjene vrijednosti nekretnina i zemlji{ta, kao i dokaz o vlasni{tvu mogu se pogledati u prostorijama Prodavca. 4/ Prodaja imovine javnim nadmetanjem odr`a}e se 9. maja 2011. godine (ponedjeljak) u 11 sati u prostorijama ZZ “Poljoprom” Sanski Most - u ste~aju, Sanski Most, Prijedorska br. 3. 5/ Uslovi prodaje: - Imovina }e se prodavati metodom usmenog javnog nadmetanja. - Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja ispunjavaju Zakonom propisane uslove. - Javno nadmetanje odr`at }e se i ako na njemu u~estvuje samo jedan podnosilac prijave, koji ispunjava uslove iz Oglasa. - Strani dr`avljani imaju pravo u~e{}a uz uslov da budu zadovoljene odredbe Zakona o politici direktnih stranih ulaganja u BiH. - Ponu|ene cijene predstavljaju po~etne cijene nadmetanja. - Na javnom nadmetanju mogu u~estvovati pravna i fizi~ka lica koja izvr{e polog nov~anih sredstava u visini od 10% po~etne cijene, odnosno maximalno 10.000,00 KM. Uplatu izvr{iti na transakcijski ra~un Prodavca: Zemljoradni~ka zadruga “Poljoprom”- u ste~aju, Sanski Most otvoren kod Balakan Investment Bank - UNA Filijala Biha}, Filijala Sanski Most broj 5688621340000557, sa naznakom: Javna (~etvrta) prodaja - Lot broj:_.(navesti broj Lota). Uplate izvr{iti najkasnije do 6. maja (petak) 2011. godine do 14 sati. Uplatnicu - nalog za prenos, sa naznakom broja Lotaa za koji se prijavljuje ponu|a~ je obavezan dostaviti najkasnije u ponedjeljak, 9. 5. 2011. do 10 sati u sjedi{te Prodavca. Depozit se ura~unava u postignutu prodajnu cijenu, a ponu|a~ sa najvi{om ponudom bi}e progla{en pobjednikom-najpovoljnijim kupcem. - Postignutu cijenu na javnom nadmetanju, umanjenu za iznos osiguranja, kupac je du`an uplatiti u roku od 30 (trideset) dana od dana okon~anja nadmetanja - progla{enja pobjednika. - Sve poreze i tro{kove uknji`be i prenosa snosi kupac. - Strana fizi~ka lica i pravna lica kao ponu|a~i moraju dostaviti dokaze o ispunjavanju uslova po osnovu reciprotiteta me|u dr`avama pri sticanju vlasni{tva, ili ispunjavanju uslova za primjenu Zakona o politici direktnih stranih ulaganja u BiH. - Ponu|a~ima koji ne steknu status kupca, odnosno drugog i tre}e rangiranog ponu|a~a, upla}eni depoziti bi}e vra}eni u roku od pet (5) dana, po okon~anju postupka tre}e javne prodaje. - Imovina se prodaje po principu “vi|eno-kupljeno”, te se naknadne reklamacije po bilo kom osnovu ne}e uva`avati. - Ako najpovoljniji pou|a~ ne uplati ukupnu postignutu prodajnu cijenu u nazna~enom roku, smatra}e se da je odustao, te gubi pravo na povrat garancije-depozita, a kupcem se progla{ava drugo rangirani, odnosno tre}e rangirani ponu|a~ u istom Lotu. - Uvo|enje kupca u posjed kupljene imovine izvr{i}e se u roku od 30 dana od dana potpisivanja kupoprodajnog ugovora. - Imovina koja je predmet prodaje mo`e se pogledati radnim danima u periodu od 8 do 16 sati, a dokumentacija o vlasni{tvu i procjenama ovla{tenog sudskog vje{taka gra|evinske struke mo`e se pogledati u prostorijama Prodavca, Ul. prijedorska broj 3, (kancelarija broj 4) radnim danima u vremenu od 8 do 14 sati. Kontakt-telefon je 037-686-109, kontakt-osoba je Izedin Halilovi}.

Fitna 2
Abu Imran, vo|a Sharie4Holand, koja se zala`e za uvo|enje {erijata u zemljama u kojima su, kako ka`u, aktivni, gnjevno je reagovao na Wildersovu najavu na radu filma “Fitna 2“ u kojem }e , nastaviti nemilosrdno da kritikuje islamsku vjeru i proroka Muhameda. Abu Imran uzbudio je javnost ovog dijela Evrope porukama u devetominutnom filmskim uratku na You Tube s kojima se direktno obra}a Wildersu. On ga upozorava da }e pro}i kao reditelj Van Gogh, te kao biv{i engleski ministar Stephen Timms, kojeg je na ulici no`em usmrtio islamski fanatik. - Mi smo strpljivi, ali znamo da }e do}i taj dan kada }ete vi platiti za sve {to ste izgovorili o na{oj vjeri i na{em proroku. Kada se najmanje budete nadali, izroni}e pred vas neki na{ brat ili sestra koji }e vas kazniti, koji }e vas zbrisati sa lica zemlje.

Planovi
Stru~njaci za borbu protiv d`ihad-ratnika, kako ih ovdje zovu, tako|e veoma seriozno primaju ove prijetnje i ve} prave planove kako da jo{ bolje za{tite politi~ara koji je uzdramao dru{tvena kretanja u Evropskoj uniji. Neki uz sve ovo navode da je tako i Osama bin Laden dva mjeseca prije 11. septembra upozoravao da }e uslijediti napad. Tako je ~inio i pred teroristi~ka djela u Londonu i Madridu. Sli~no je bilo i pred posljednje izbore u Njema~koj, ali je tamo{nja tajna slu`ba uspjela da sprije~i sve planove fanati~nih ratnika.
Pavle PAVLOVI]

16

BIZNIS I EKONOMIJA

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

INTERVJU Manojlo Babi}, ekspert za korporativno upravljanje

Antireformska ekonomija

MILORADA DODIKA
Bje`anje od modernih rje{enja u domenu upravljanja javnim korporacijama Republike Srpske ima i svoju cijenu i pla}a se enormnim gomilanjem unutra{njih rezervi i gubicima koje pla}aju gra|ani
Razgovarao: Hajdar ARIFAGI]

Poslu{av{i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Vlada ovog bh. entiteta odlu~ila je da se ubudu}e ~lanovi nadzornih odbora javnih preduze}a RS-a pla}aju najvi{e 500 KM mjese~no, {to zna~i da neki od njih mogu biti i manje pla}eni od ovog iznosa. Takva mjera je potpuno antireformska, tvrdiprof. dr. ManojloBabi}, autor prvog ud`benika “Korporativno upravljanje“ u toj oblasti na prostorima biv{e Jugoslavije. Profesor je i predava~ Osnova korporativnog upravljanja na kursu za dopunsko obrazovanje i osposobljavanjeupravlja~kogkadrajavnih preduze}a Federacije BiH, koji se upravoizvodi u organizacijiPrivredne/Gospodarske komore Federacije BiH i kod poslovnihljudipobu|uje veliki interes. • Da li je zna~aj nadzornih odbora za efikasno i efektivno funkcioniranje modernog profesionalnog sistema upravljanjajavnimkorporacijama u tr`i{noj privredi odista potcijenjen da se njihovi ~lanovi mogu, bez ozbiljnih posljedica po ove korporacije, tako mizerno pla}ati? - Za Dodika, i sve druge koji maloznaju o ovojmateriji, jeste. To je njegova vlada pokazala ovom odlukom. Ona je ocijenila da ono {to ~lanovi nadzornih odbora rade u javnim korporacijama RS-a, vi{e ne vrijedi. I ja vjerujem da sve dok takoradekakoradevi{e ne vrijedi. Oni su u ovim korporacijama samo kvaziupravlja~i, banalne marionete i u njima ne obavljaju nikakve ozbiljne poslove, one ko-

jima se sna`no utje~e na u~inak i razvoj i rast. Sve {to ve}ina u njima radi svodi se uglavnom na posjetu preduze}u, na obavljanje rutinskihposlova u njemu i na }askanje uz kafu s direktorom, tako da, imaju}i uvidunavedeno, proizilazi da su oni teret za javna preduze}a RS-a i da u njima opstaju samo zato {to to zakon nala`e.

Novi “samuopravni“ sistem
• Kakav je tretman i uloganadzornih odobra u javnim (i svim drugim) korporacijama razvijenih zemalja tr`i{ne privrede? - Potpuno suprotan od tretmana i uloge koji imaju kod Dodika i Dodikovevlade. Nadzornimodborima u ovimkorporacijamapridaje se izuzetan zna~aj, i to iz dva razloga: oni obezbje|uju vezu izme|u menad`era i dioni~ara, vlasnika korporacije, i spre~avaju menad`ere da rade na {tetu dioni~ara, vlasnikakorporacije, {to ih primoravaju da preduzimaju one radnje kojim se pove}ava kako njihovadobrobit, tako i dobrobitdioni~ara, vlasnikakorporacije. Nadzorni odbori, skupa s upravom (menad`mentom) korporacije, tretiraju se kao dva klju~na, neizbje`na aktera modernog sistema upravljanjakorporacijom. Ova dva akterasmatraju se motornomsnagom tog upravlja~kogsistema. Oni su njegova pokreta~ka sila, koji ga ~ine izuzetno efikasnim, efikasnijim od svih dosadapoznatihupravlja~kih sistema preduze}a. • Koju ulogu imaju kao akteri u procesu upravljanja korporacijama?

na{uponudu, koju smo mu poslali preko prof. dr. Nikole [piri}a. To mu tada nije trebalo, a kao {to se iz prednjeg vidi, ne treba mu ni danas, {to je i razumljivo, jer on isklju~ivo upravlja javnim korporacijama RS-a, dok to nadzorni odbori~ineproforma. On je uspostavio posebni “samoupravni“ sistem upravljanja javnim sektorom RS-a tako {to sam upravlja s njim.

Dovo|enje poslu{nih
• Ima te li do da tne ar gu mente za upravo izre~enu kritiku prema praksi u RS-u? - Imam, i to za po~etak na primjeru Elektroprivrede RS-a. Prije pet godina Centar za tranziciju Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci dobio je na tenderu izradu projekta Organiziranje ERS-a kao holdinga. Stru~ni tim, koji sam ja vodio, izradio je ovaj projekt tako {to je formirao holding sa 11 ~lanica, od kojih je 10 ~inilo zavisna preduze}a, a jedno upravlja~ko, mati~no preduze}e. Za sva ova preduze}a kreirali smo moderni sistem organizacije i upravljanja, sli~an onom koji ima francuska elektroprivreda, koja je, iako u dr`avnom vlasni{tvu, efikasnije od privatne engleske elektroprivrede. Odmah, po{to je projekt kompletiran i realiziran, Dodik je direktoru upravlja~kog preduze}a stavio do znanja da }e on, a ne ovaj direktor, postavljati direktore zavisnih preduze}a i da bi to ostvario smijenio je ovog direktora i na njegovo mjesto doveo svoju poslu{nicu iz Lakta{a. Time je anulirao sva na{a moderna rje{enja.

Manojlo Babi}: Korporacije su u rukama Dodikovih marioneta

Foto: D. TORCHE

-Oba navedenaakterau~estvuju u upravljanjukorporacijom, s tim {to su im uloge razli~ite. Uloga uprave(menad`menta) je da vodi poslovanje korporacije u ime i za ra~undioni~ara, vlasnikakorporacije, i to na profesionalnoj osnovi i uz profesionalnu odgovornost za u~inak i razvoj i rastkorporacije. Za razliku oduprave, uloganadzornog odbora je da, koriste}ivlasni~kaprava dioni~ara koje zastupaju, vr{i nadzor nad poslovanjemkorporacije i da prati, mjeri i ocjenjuje(putem odgovaraju}ih standarda) u~inak i uspje{nost u radu uprave te da, uzavisnosti od uspjehau radu(ostvarenihperformansikorporacije), upravubogatonagra|uje ili primjereno ka`njava. Pored ovog, za uspje{no profitabilno poslovanjekorporacijeizuzetnozna~ajnog posla, nadzorni odbor u javnim i drugim korporacijama razvijenih zemalja svijeta obavlja i druge veoma zna~ajne poslove, kao {to su: analiziranje i usmjeravanjestrate-

gijeposlovanjakorporacije, postavljanje ciljeva korporacije, definiranjepolitikerizika, nadgledanjekapitalnih izdataka i akvizicija. Oni prate i upravljaju potencijalnim sukobimainteresamenad`menta, ~lanovanadzornihodbora, osiguranje integriteta ra~unovodstvenih i finansijskih sistema, kreiraju krizni menad`ment... • Da li je Centar za tranziciju, kojim ste, po penzioniranju, rukovodili u nekoliko godina provredenih na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, nudio Dodiku obuku ~lanova nadzornih odbora i uprava javnih korporacija RS-a iz domenamodernog korporativnog upravljanja? - Jeste. Predlo`ili smo mu isti pro gram obu ke na ve de nih upravlja~kih kadrova kakav smo prije dvije godine ponudili Vladi Federacije BiH. • Kakav je bio rezultat tih ponuda? - Dodik uop{te nije reagirao na

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 069 - 9. 4. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Saradnja EFSA i Datalaba BH
1.955830 1.432541 1.426911 26.620319 0.080259 0.262930 0.742443 1.596677 0.567864 0.251310 0.218112 1.489569 0.905812 2.225687 1.361516 0.048513 1.924188

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.425397 1.419795 26.487549 0.079859 0.261618 0.738741 1.588713 0.565032 0.250056 0.217024 1.482139 0.901294 2.214587 1.354726 0.048271 1.914592

1.955830 1.428969 1.423353 26.553934 0.080059 0.262274 0.740592 1.592695 0.566448 0.250683 0.217568 1.485854 0.903553 2.220137 1.358121 0.048392 1.919390 USD1.58742 BAM2.173729

SDR (Special Drawing Rights) na dan 07. 04. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 07. 04. 2011 =

Predstavnici Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Datalaba BH potpisali su ugovor o saradnji u edukacijskom procesu. Potpisnici ugovora, dekan EPSA Veljko Trivun i direktor Datalaba BH Nedim Pa{i}, do go vo ri li su sa ra dnju s osnovnim ciljem da se obezbijedi katedri za ra~unovod stvo i re vi zi ju EF SA software za poslovnu informatiku, kako bi u nastavnom procesu studentima omogu}ili efektivnije izu~avanje ovog predmeta uz pomo} i primjenu najsavremenijih tehnologija i time bitno utjecati na kvalitet ste~enog znanja i bolje prilike nakon zavr{enog studija.

Izu~avanjem dijela predmeta uz rad na poslovnoin for ma ci onom sis te mu Pantheon studenti }e imati pri li ku ve} kroz stu dij susresti se s izazovima svakodnevnog rada finansijskog direktora, ra~unovo|e i ostalih radnih mjesta u okvi ru ra~uno vod stva i drugih povezanih funkcija u preduze}ima i zahtjevu vlasnika i direktora da se generirani podaci pretvore u dobit. Datalab BH, kao vode}a kompanija za razvoj poslo-

vne programske opreme za mala i srednje preduze}a u Adriatik regiji, zajedno s partnerima oblikuje i {iri ekosistem koji u~enicima, studentima i ostalima koji se obrazuju i osposobljavaju u mre`i nje go vih EDU par tne ra omogu}ava lak{e i br`e zaposlenje. Kompanija kroz ovakvu saradnju `eli omogu}iti br`i i neposredniji protok znanja i informacija potrebnih za kvalitetnije osposobljavanje i obrazovanje kadrova koji }e biti zaposleni u privredi.

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BIZNIS I EKONOMIJA
Municipalneobveznice suinstrumentkoji je isplativ kako za emitente op}ine, tako i za investitore. Emisija obveznica za op}inu jepovezana s ni`im tro{kovima finansiranja, a idealne su i za finansiranje dugoro~nih, kapitalnih projekata, ~iji su rokovidospije}a obi~no iznad onih kojebankeradoodobravaju. Dodatnaprednost je i u tome {to su nov~ani tokovi zaop}inskuadministraciju predvidivi, odnosno ne postoji mogu}nost naknadnogpove}anjakamatnestope. Sa aspektainvestitora, municipalne obveznice supo`eljnebudu}i da predstavljaju siguran vid investiranja, s prinosom koji je ~esto ve}i nego kod oro~avanja u bankama. vezano sa smanjenjem poreske osnovice, {to dodatno pove}ava neto prinos ovih vrijednosnih papira. - Smatram da bi i Federacija BiH trebala ozbiljno uzeti u razmatranje uvo|enje ovog principa i u na{e poresko zakonodavstvo, iako bi to u odre|enoj mjeri smanjilo poreske prihode Federacije BiH. Me|utim, sa druge strane, op}ine bi imale ve}i finansijski kapacitet te mo`da ne bi bili potrebni grantovi u iznosima koji se sada daju op}inama, rekao je Mirica. A. Pe.

17

Prve municipalne obveznice u Federaciji BiH

Uplata i upis
po~inju 11. aprila
Emitira se 5.000 obveznica nominalne vrijednosti 100 KM po jednoj obveznici
Upis i uplata prvih municipalnih obveznica u Federaciji BiH po~inje u ponedjeljak, 11. aprila. Obveznice su ponu|ene za upis u javnoj ponudi putem Sarajevske berze - burze vrijednosnih papira. Emitira se 5.000 obveznica nominalne vrijednosti 100 KM po jednoj obveznici. Rok dospije}a ovih obveznica je tri godine, a nosit }e godi{nji prinos od 6 posto. Upis i uplata traju do 20. aprila, a privremeni simbol za ove obveznice na SASE koji }e se koristiti tokom emisije je TSNJPO1. Agent emisije municipalnih obveznica je SEE Investment Solutions, brokerska ku}a iz Sarajeva, a emitent je Op}ina Te{anj. Kako su najavili iz ove op}ine, sredstva prikupljena na ovaj na~in bit }e investirana za ure|enje poslovne zone Glini{te u Jelahu. - Finansiranje emisijom obveznica je {iroko rasprostra-

Isplativo za sve

VIJESTI

@FBiH: Rekordan prevoz robe
@eljeznice Federacije BiH su u martu oborile poslijeratni mjese~ni rekord u prevozu robe. Prevezene su 818.144 tone robe, {to je u odnosu na plan pove}anje od 9 posto, a ostvareno je i 88.013.338 neto tonskih kilometara, {to je 26 posto vi{e u odnosu na plan. U prva tri mjeseca ove godine zabilje`en je zna~ajan porast prevoza, a koji se zasniva na pove}anim potrebama najve}ih korisnika usluga @FBiH, koje te obaveze uspijevaju realizirati uprkos remontu ju`ne pruge i zatvoru koji na relaciji Jablanica - ^apljina traje 10 sati dnevno. U prva tri mjeseca prevezene su ukupno 2.185.003 tone, {to je u odnosu na plan pove}anje od 15 posto, saop}eno je iz @FBiH.

Obveznice su ponu|ene za upis u javnoj ponudi putem SASE

SASE NA RASPOLAGANJU Odluka da li }e se krenuti u emisiju obveznica le`i na op}inama, a SASE im stoji na raspolaganju za sva pitanja
njen i prihva}en princip {irom svijeta, a na{a o~ekivanja su da }e, nakon Te{nja, i druge op}ine u Federaciji BiH uvidjeti prednosti ovog na~ina finansiranja svog razvoja, kazao

nam je izvr{ni direktor SASE Almir Mirica. Dodao je da je SASE jo{ 2008. godine pokrenula projekt upoznavanja predstavnika op}ina u Federaciji BiH s mogu}no{}u i prednostima finansiranja razvojnih projekata putem emisije municipalnih obveznica. - Odluka da li }e se krenuti u emisiju obveznica le`i na op}inama, a SASE im stoji na raspolaganju za sva pitanja, istakao je Mirica te dodao kako je u svijetu ulaganje u municipalne obveznice ~esto po-

Konferencija bankarskih supervizora
U Albaniji }e od 12. do 14. aprila biti odr`ana 24. godi{nja konferencija Grupe bankarskih supervizora iz centralne Evrope, kojoj }e na poziv prvog zamjenika guvernera banke Albanije Fatosa Brahimija prisustvovati i predstavnici Agencije za bankarstvo Federacije BiH. Konferencija }e biti usmjerena unapre|enju saradnje u oblasti bankarske supervizije i o~uvanju finansijske stabilnosti u regiji. U~esnici }e dati smjernice kako ubla`iti posljedice globalnih finansijskih poreme}aja i osigurati kvalitetno provo|enje Basel III propisa. Osim navedenog, ovaj sastanak }e predstavnicima Agencije za bankarstvo FBiH biti dobra prilika da na bilateralnoj osnovi razgovaraju o konkretnim pitanjima, saop}eno je iz Agencije.

Ponuda iz Elzasa: Server koji {titi podatke

Backup kao crna kutija
Ovaj server, koji, pored permanentne backup funkcije, trajno {titi va`ne podatke, po na~inu izrade i ugra|enim materijalima, neuni{tiv je ure|aj
Sarajevska kompanija Elzas, osnovana 2001. godine, zapo{ljava visokostru~ni kadar u oblasti telekomunikacija i informatike i aktivnost bazira na plasmanu i servisiranju vrhunske opreme svjetski priznatih proizvo|a~a (Motorola, AST, COMTEL, ICOM...). - Na{u profesionalnost i kvalitet prepoznala je kompanija AST iz Barcelone te nam je pro{le godine povjerila ekskluzivno partnerstvo za plasman nove vrste za{titne IT opreme za tr`i{ta BiH i Crne Gore, ka`e direktor pro da je El za sa Su ad Krupalija. Kao par tner kom pa ni je AST, Elzas plasira na tr`i{ta BiH i Crne Gore server koji, pored permanentne backup funkcije, trajno {titi va`ne podatke, jer je, po na~inu izrade i ugra|enim materijalima, neuni{tiv ure|aj. U backup funkcionalnom segmentu Smart Data Safe je opremljen sa ~etiri mre`na ulaza, pet sata diskova kapaciteta do 15 TB, Linux OS-

PARTNER AST-a IZ BARCELONE Profesionalnost i kvalitet Elzasa prepoznala je kompanija AST iz Barcelone te joj povjerila ekskluzivno partnerstvo za plasman za{titne IT opreme za tr`i{ta BiH i Crne Gore
om, softwareom za arhiviranje i vra}anje po da ta ka, GSM karticom, upravlja~kim softwareom... Komunikacijski dio obezbje|uje trenutni izvje{taj o promjeni okoline (temperatura, vlaga, dim, pokret, vibracije...) na mobilni telefon i e-mail korisnika bez obzira na njegovu lokaciju. Parametre i grani~ne vrijednosti postavlja korisnik, a za svaki od alarma predvi|ena je proceduralna aktivnost. Za{titni segment Smart Data Safe ~ini jedinstvenim serverom. Ugradnjom specijalnih materijala i senzora za krizne situacije, ure|aj je obezbije|en od po`ara (1.000 stepeni Celzijusa), poplave, zemljotresa, kra|e, uni{tavanja, elektronskih ometanja... Brzi restore osigurava kontinuitet poslovanja (podaci su sa~uvani na jednom mjestu), {to firmi stvara sigurnost i smanjuje tro{kove. Elzas tr`i{tu nudi i ure|ajeprostorije za sigurni smje{taj IT i druge opreme, a radi ih po narud`bi kupca. Zajedni~ko za sve proizvode je apsolutna za{tita opreme, ugra|ena in fras tru ktu ra (energetsko napajanje, komunikacija prema vani, grijanje, hla|enje, videonadzor, limitiran pristup ure|aju, za{tita od smetnji...) i ostvarivanje u{teda u poslovanju, jer su anga`man uposlenika i potro{nja energije svedeni F. K. na minimum.

Stranjani u pogonu
Generalni direktor Rudnika mrkog uglja Zenica Esad ^ivi} potvrdio je da je, nakon pune dvije godine, obnovljena proizvodnja uglja u pogonu Stranjani ovog zavisnog dru{tva. Proizvodnja uglja u jami Stranjani prekinuta je 14. marta 2009. godine, kada je, usljed eksplozije metana, jedan rudar poginuo, dok ih je 14 te`e i lak{e povrije|eno, prenosi Fena. - Zvani~no je obnovljena proizvodnja uglja u Stranjanima. Jama raspola`e kvalitetnim ugljem i o~ekujemo da }e, nakon potpune normalizacije proizvodnog procesa, mjese~na proizvodnja iznositi 5.000 do 5.500 tona, rekao je ^ivi}. U pogonu Stranjani trenutno je radno anga`irano oko 200 radnika.

18 SARAJEVSKA HRONIKA
Zajedni~ki projekat op}ina Stari Grad, Isto~ni Stari Grad i Pale

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Predstavnik Udru`enja vije}a roditelja O[ Kantona Sarajevo u Budimpe{ti

Biciklisti~ka
staza na trasi pruge
Republika Slovenija potencijalni investitor • Prvi koraci bi}e realizovani do sredine maja
Na~elnik Op}ine Stari Grad Ibrahim Had`ibajri}, slovenski ambasador u na{oj zemlji Andrej Grasselli, na~elnik Op{tine Isto~ni Stari Grad Bojo Ga{anovi}, poslanik u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH Fehim [kalji} i na~elnik Odjeljenja za privredu i dru{tvene djelatnosti Op{tine Pale Milo{ Jovanovi} na sastanku kod Had`ibajri}a razgovarali su o sanaciji i rekonstrukciji trase pruge Sarajevo - Pale, gdje bi od stare `eljezni~ke stanice na Bistriku do stare `eljezni~ke stanice na Palama bila izgra|ena biciklisti~ka staza. Ambasador Graselli je potvrdio da je Slovenija potencijalni investitor za ovaj projekat. “Na{e tri op}ine uradi}e predmjere ove lokacije na svom dijelu teritorije, a mi preuzimamo obavezu da napravimo jedinstveni dopis i uputimo ga Ambasadi Republike Slovenije“, zaklju~io je Had`ibajri}. Podsjetiv{i da je ova pruga uga{ena 1978. godine, na~elnik Jovanovi} je istakao da je ovo jedan od turisti~kih projekata koje najvi{e potenciraju.

Nova kultura ocjenjivanja
[kola mora biti zasnovana na potrebama u~enika i postati mjesto na koje oni rado dolaze
Evropska asocijacija roditelja (EPA) u maju u Bratislavi planira organizovati me|unarodnu konferenciju, a glavna te ma je “Vo lon ter sko an ga`iranje roditelja u {kolama“. Zahvaljuju}i ovoj asocijaciji, ta~nije njenom menad`eru za ju`nu Evropu prof. Gordani Miljevi}, predstavnik Udru`enja vije}a roditelja osnovnih {kola KS-a mr. Elvir Resi} imao je priliku sudjelovati na konferenciji roditelja pod nazivom “Procjenjivanje i ocjenjivanje u {koli - uklju~enost roditelja - za novu kulturu ocjenjivanja u Evropi“, koju je EPA krajem marta organizovala u Budimpe{ti. Na ovoj konferenciji u~estvovali su predstavnici roditelja iz vi{e od 20 evropskih zemalja, a me|u tretiranim temama bilo je nekoliko bitnih za obrazovni proces: problem ocjenjivanja posmatran iz roditeljskog ugla, ocjenjivanje

U budu}nosti planirana i turisti~ka pruga

“Izgradnja biciklisti~ke staze je prva faza, a u perspektivi je izgradnja turisti~ke pruge“, kazao je Jovanovi}. Procjenjuje se da je du`ina ove trase od Starog Grada do Pala oko sedam kilometara. S obzirom na to da se radi o me|uentitetskoj saradnji, iz Op}ine Stari Grad navode da se otvaraju mogu}nosti apliciranja pristupnim evropskim fondovima za zajedni~ke projekte kako bi se obezbijedila dodatna sredstva. Dogovoreni koraci na sastanku kod prvog ~ovjeka Starog Grada trebali bi biti realizovani A. S. do sredine maja.

Ocjenjivanje |aka iz roditeljskog ugla

Nakon drugog konkursa

sadr`aja i kompetencija, pozitivni i negativni aspekti ocjenjivanja, {kolske diplome i stvarni svijet, priprema djece za `ivot i uloga roditelja u nastavnom procesu. Tokom dva dana u~esnici su otvorili mnoga aktuelna pitanja, a najzna~ajniji zaklju~ci bili su da {kola mora biti zasnovana na potrebama u~enika i postati mjesto na koje oni rado dolaze, zatim da se rodi-

telji trebaju aktivno uklju~iti u obrazovni proces, doprinijeti radu cijele {kole i motivirati vlastito dijete da postigne bolje rezultate, te da se u {kolama vi{e pa`nje treba posvetiti osje}anjima djece i `ivotnim vrijednostima. U Udru`enju vije}a roditelja osnovnih {kola KS-a nadaju se da }e imati priliku sudjelovati i na predstoje}oj konferenciji u Bratislavi. A. S.

Ilid`a dobila suvenir
Nakon drugog konkursa Op}ina Ilid`a dobila je suvenir. Naime, na prijedlog komisije za izbor suvenira od pristiglih ponuda prva nagrada dodijeljena je Mersihi [ehi} za njeno idejno rje{enje pod nazivom Tabula&. Prema kriterijima ovog ponovljenog konkursa objavljenog 6. decembra pro{le godine, otkupna prva nagrada iznosi 3.000, druga 2.000, a tre}a hiljadu KM. Za drugu nagradu komisija je odabrala autora Abidina Dobrunaja za suvenir pod {ifrom Krug, a za tre}u Hikmeta Kahvi}a za suvenir pod {ifrom Golubica. Oblik prvonagra|enog suvenira Tabula& predstavlja jedinstvo elemenata koji su vrijednost Ilid`e. U cjelini oblika dominiraju srce, drvo i voda. Kako je svoj rad opisala autorica Mersiha [ehi}, srce simbolizuje `ivot, zdravlje, centar kao {to je to Ilid`a kao glavno vodeno izvori{te za Sarajevo. Stablo sa bujnom savijenom kro{njom simbol je Velike aleje, a cijeli oblik suvenira je vijugav, nestalan ba{ kao i voda koja se kre}e. Nezaobilazan detalj bio je i konj, simbol tradicionalne vo`nje ko~ijom, a {upljine, krugovi su simbol Rimskog mosta.
A. S.

Nastavljeni radovi na Ba{~ar{iji

NAJSAVREMENIJE
Trenutno se postavlja vodovodni sistem, a nakon toga slijede radovi na oborinskoj odvodnji
Obnova Sara~a odvija se po planu. Radnici firmi Mibral - Neimari zavr{ili su postavljanje plinskih instalacija du` cijele ulice, a trenutno zavr{avaju izmjenu vodovodnih instalacija. Op}inski nadzorni organ Haris Srna kazao je kako se trenutno u Sara~ima postavlja najnoviji vodovodni sistem. “Ovaj sistem ima brojne prednosti u odnosu na klasi~ni, a prvi put u Federaciji BiH postavlja se upravo u Sara~ima. Ekonomske prednosti ovog u odnosu na dosada{nji sistem jesu da nisu potrebni specijalni aparati za ugradnju, kratko je vrijeme instalacije, koristi se manje materijala, a smanjeni su i tro{kovi prevoza i skladi{tenja“ obja, snio je Srna. Ta ko|er, u Sa ra~ima se ugra|uju i nove vodovodne cijevi, prvi put se ovakve postavljaju u BiH. Trenutno se

instalacije u Sara~ima

Prva nagrada za suvenir Tabula& autorice Mersihe [ehi}

Radnici firmi Mibral i Neimari na terenu

Do ulaznica za filmske projekcije uz Cinema City i Oslobo|enje Ime i prezime: Adresa: Telefon: Popunjeni kupon predati u oglasne slu`be Oslobo|enja na adresama Zelenih beretki 14 i Grbavi~ka do 14c (STR Axel) ili na recepciju na{eg lista u Ulici D`emala Bijedi}a 185.

izvode radovi na primarnim cjevovodima, a zavr{eno je polaganje glavnog voda. Nakon toga, radi}e se na ispitivanju pritiska, ispiranju cjevovoda, dezinfekciji... Kako su kazali iz Op}ine Stari Grad poslije vodovoda, planirani su radovi na oborinskoj odvodnji. Bi}e ugra|ena vrhunska linijska odvodnja, koja je na cijelom Balkanu

dosad postavljena jedino u Hrvatskoj, i to na splitskoj rivi. Zbog jednostavne i ekonomi~ne ugra dnje po kri va ve}inu podru~ja, a istovremeno pru`a efikasnu i brzu odvodnju povr{ina. Izvo|a~ radova je konzorcij Mibral - Neimari, vrijednost projekta obnove iznosi 819 hiljada KM, a rok za zavr{etak radova je 75 dana. Mr. B.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 10. april 2011. godine

SARAJEVSKA HRONIKA 19
DE@URNI TELEFON

Bud`et Novog Sarajeva za 2011.

Interakcija socijalnog i razvojnog koncepta
ud`et Op}ine Novo Sarajevo koji su vije}nici usvojili na posljednjoj 27. sjednici, iznosi 29.400.000 KM, a njegov sastavni dio pos ta}e i 22 pri hva}ena amandmana. Ka ko je obra zlo`eno, bud`et predstavlja interakciju socijalnog i razvojnog koncepta. Oko pet posto sredstava raspore|uje se na socijalna davanja, neprofitnim bora~kim udru`enjima, penzionerima, vjerskim zajednicama, za alternativni smje{taj raseljenim i izbjeglim, podsticaj pro je kti ma Crve nog kri`a/krsta Novo Sarajevo, u`ine {kolskoj djeci slabog materijalnog stanja, stipendira nje stu de na ta i dje ce, zdravstveno osiguranje za starije, povratak raseljenih te druge projekte iz oblasti zdravstva, sporta, kulture i obrazovanja.

276-982

VA@NIJI TELEFONI

B

Vi{e od polovine planiranih sredstava odnosi se na kapitalne investicije i ulaganja, {to bi bud`et Novog Sarajeva za ovu godinu svrstalo u bud`et koji ima razvojni karakter
Vi{e od polovine, odnosno 55 posto planiranih sredstava, odnosi se na kapitalne investicije i ulaganja, {to bi bud`et No vog Sa ra je va za 2011. svrstalo u bud`et koji ima razvojni karakter. Najve}i broj investicionih projekata odnosi se na ulaganja koja imaju za cilj obezbje|enje socijalnog segmenta, izgradnju objekata zdravstvene za{tite, obrazovanja, zatim domova kulture, sportskih i drugih objekata, me|u kojima je i sportska dvorana uz pomo}ni stadion na Grbavici.
Za kapitalne investicije 55 posto planiranih sredstava A. S.

Smotra nau~no-tehni~kog i sportsko-tehni~kog stvarala{tva

Ispoljavanje zamisli,

Takmi~enje iz prve pomo}i
[esnaesto op}insko takmi~enje iz pru`anja prve pomo}i za u~enike osnovnih i srednjih {kola Novog Sarajeva odr`ano je ju~er u O[ Grbavica II, a ta kmi~ile su se eki pe u~enika osnovnih i srednjih {kola ove op}ine. Op}in ska or ga ni za ci ja Crve nog kri`a ovo ta kmi~enje or ga ni zu je u okviru redovnih aktivnosti i programskih zadataka.
Foto: S. GUBELI]

naklonosti i znanja
U organizaciji Udru`enja tehni~ke kulture Novo Sarajevo, a pod pokroviteljstvom Op}ine, u prostorijama Centra “Vladimir Nazor“ prethodna dva dana odr`ana je 12. smotra nau~notehni~kog i sportsko-tehni~kog stvarala{tva u~enika novosarajevskih osnovnih {kola. Sve~ano otvaranje smotre uprili~eno je ju~er, a takmi~enje je odr`ano odmah nakon toga. U~enici su se natjecali u nekoliko disciplina tehni~kog stvarala{tva i znanja, kojima je obuhva}eno natjecanje u teorijskom znanju, prakti~nom radu, izlo`bama iz nastave i vannastave, primjenom ra~unara u tehnici i brojnim drugim sportsko-tehni~kim disciplinama. Bez broj za ni mlji vih ma ke ta, elek tro ure|aja..., bilo je samo dio onoga {to se moglo vidjeti u Centru “Vladimir Nazor“. Najbolje {kole i najbolji radovi u~enika bi}e i u kon-

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Uprava za inspekcijske poslove KS 033/770 100 (od 8 do 16 sati) 061/252 252 (od 14 do 22 sata) Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

Isklju~enja struje
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja, danas od devet do 16 sati bez napajanja elektri~nom energijom }e ostati Hrasno 1, saop}eno je iz Elektrodistribucije.

PORODILI[TA

Bezbroj zanimljivih maketa, elektroure|aja...

kurenciji u okviru takmi~enja mladih tehni~ara na nivou Kantona Sarajevo koje }e se odr`ati u maju ove godine.
E. H.

8 7

DJEVOJ^ICA DJE^AKA
svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18, a radnim danima i u 9.30, Travnik svakim danom u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22, Velika Kladu{a svaki dan u 15.30, Visoko svaki dan u 8.45, 10.45 i 15.15, Visoko-Kakanj svaki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18, 19.30 i 20 sati, Zenica svaki dan u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem, Zenica svakim danom u 21 sat preko Visokog i Kaknja, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 autoputem, Zenica ne saobra}a subotom, nedjeljom i pra znicima u 5.30 prekoVisokog i Kaknja.

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

AVIONI Polasci:
Beograd 6.30, Zagreb 6.30 i 16.15, Cirih/Banja Luka 7, Be~ 7.35, 14.30 i 14.55, Amsterdam 9.50, Minhen 12.55, Istanbul 14.25 i 19, Ljubljana 14.35, Budimpe{ta 14.50, Frankfurt 15

Dolasci:
Istanbul 8.50 i 13.25, Minhen 12.15, Cirih/Banja Luka 13.30, Ljubljana 14.05, Be~ 14.10, 18.10 i 21.35, Budimpe{ta 14.20, Amsterdam 15.30, Zagreb 15.45 i 22, Frankfurt 21, Beograd 21.55

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom

u 8, a ~etvrtkom u 16 sati, Den Hag utorkom u 8, a ~et vrtkom u 16 sati, Utrecht subotom u 8 i ~et vrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9, Berlin ~et vrtkom i subotom u 8, Dor tmund, Essen, Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i [tutgart svaki dan u 8, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Minhen svakim danom u 8, a subotom i u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svakim danom u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 10, 14.30 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, Vela Luka i Herceg-Novi petkom u 11 sati, Br~ko svakim

danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubi ca sva ki dan u 14.30 sa ti, Ba nja Vru}ica svaki dan u 15.15 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svakim danom osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14, i 15 i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svakim danom u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de-Ustikolina svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most

20

KULTURA
U Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Rabic u Norve{koj

Sedmica

ma|arskog filma u BiH
Prvi put u Norve{koj

Predstavljanje
vi{e od 40 izdanja
Bi}e organizirana i izlo`ba Sarajevska Hagada
Izdava~ka ku}a Rabic iz Sarajeva predstavlja se u Norve{koj u Tronthajmu i u Oslu. Uz pomo} Ambasade BiH u Oslu i ambasadorice Elme Kova~evi}, ~itaoce, prije svih bh. dijasporu, Goran Mikuli} }e upoznati sa odabirom od preko 40 izdanja, me|u kojima su “Monoteisti~ko troglasje“ Zilke Spahi} - [iljak i Dine Abazovi}a, “^uvaj se“ Edina Krehi}a, “Plavi {ljemovi i crno tr`i{te“ Petera Andreasa, “Kina, bajkovita zemlja“ Slobodana Staji}a, ratni dnevnik “Prevare, zablude, istina“ generala Stjepana [ibera, kao i monografije ste}aka, Sarajeva, starih zanata... U Tronthajmu }e, a u organizaciji tamo{nje Jevrejske op{tine, Rabic organizirati izlo`bu Sarajevska Hagada (sa trideset pet eksponata) a bit }e predstavljeno i najnovije, kao i faksimilno izdanje Sarajevske Hagade. I u Oslu }e se na poziv njihove Jevrejske op{tine, a u saradnji sa Ambasadom BiH, napraviti jo{ jedna izlo`ba i promocija Sarajevske Hagade, koja nikada nije predstavljena u Norve{koj. Prema rije~ima Gorana Mikuli}a, nakon Norve{ke sijedi predstavljanje Sarajevske Hagade u Splitu, te sredinom maja u Londonu i Pragu. K. R.

Prikazivanje filmova organiziraju Sarajevski otvoreni centar, Kriterion i Ambasada Republike Ma|arske u BiH
U Kinoteci BiH, a u povodu predsjedavanja Republike Ma|arske Vije}em EU zavr{ena je Se dmi ca ma|ar skog fil ma. Sli je di nje no odr`avanje Gradskom pozori{tu Jazavac u Banjoj Luci od 15. do 19. travnja i u Mostaru u OKC “Abra{evi}“ od 9. do 13. svibnja. Sarajevska publika je imala priliku vidjeti igrani film redatelja Gergelya Fonyóa “Made in Hungaria“ pri~u o mladi}u koji se vra}a ku}i , iz Amerike s idejom da {iri rock’n’roll u vremenu kada su svi `eljeli pobje}i na Zapad, zatim film redateljice Krisztine Goda “Sloboda i ljubav“, odnosno sje}anje na ma|arsku revoluciju iz 1956. godine, kao i “Bijeli dlan“ redatelja Szabolcsa Hajdua, pri~u o gimnasti~aru Miklósu Dongóu, koji nakon povrede dolazi u Kanadu kao trener s ciljem da ponovno izgradi svoj `ivot. Tu je “Ne{to ameri~ki“ igrani film redatelja Gábora Herendia. Tamás je mladi redatelj TV spotova i reklama iz Budimpe{te koji sanja o snimanju svog prvog dugometra`nog filma. Napisao je scenario, ali nema novaca za snimanje. Kada iznenada dobije mail od ameri~kog producenta Alexa Brubecka, koji pi{e da mu se svidio scenario i da `eli da se upoznaju, uvi|a da se njegov san ostvaruje... Ve~er ma|arskog kratkog filma ozna~io je i zavr{etak Sedmice ma|arskog filma u BiH u Sarajevu prikazivanjem “Pri~e sa isto~ne strane“ filma bazirana na suvremenoj ma|arskoj , kratkoj pri~i. ^etiri epizode (“Sun~ana strana“ Csaba Bollóka, “Obrnuta strana“ Ferenca Töröka, “Druga strana“ Márka Bodzsára i

Plakat filma kojim je otvorena Sedmica u Sarajevu

Na Biha}kom ljetu 2011.

“Divlja strana“ Szabolcsa Hajdua) obuhva}aju {irok spektar tema od historijskih do li~nih pri~a obi~nih ljudi. Sva ova ostvarenja bit }e prikazana i u Banjoj Luci i Mostaru. Sedmicu ma|arskog filma u BiH organiziraju Sarajevski otvoreni centar, Kriterion i Ambasada Republike Ma|arske u BiH. Svi filmovi su titlovani na b/h/s jezik, a ulaz An. [. je besplatan.

Na festivalu “Na pola puta“
Izudin Bajrovi} i Ermin Sijamija: “Dvojica na mostu“

U lafestival u U`icu ovesene otvara Poetski teatar birintu godi ksualnosti Knji`evni
mladih Juventa, koji vodi Jasna Dikli}
Predstava “U labirintu seksualnosti“ ra|ena u re`iji Ja, sne Dikli}, i koja tematizira problem seksualnosti kod adolescenata, pozvana je da 11. aprila otvori knji`evni festival “Na pola puta“ u U`icu. Festival okuplja pisce iz BiH, Srbije i Hrvatske, koji u to ku da na dr`e ~aso ve knji`evnosti u U`i~koj gimna zi ji, a uve~e ~ita ju odlomke iz svojih djela. Predstava “U labirintu seksualnosti“ ra|ena je po knjizi “Seks za po~etnike“ Jasminke Petrovi}, dramatizaciju potpisuje Asja Krsmanovi}, a koreografiju Jelena Rusjan. U predstavi igraju: Amila Kurtovi}, Ena Bi{~evi}, Adis Omerovi}, Dino Sarija, Armin Oki}, Haris Begovi}, Hana Kuli}, Emina Pilica, Rialda Spahi}, Filip Radovanovi}, Ilda Kapi} i Faris Dru{ki}.

Dvije predstave NP-a Sarajevo
Gradimir Gojer, direktor Narodnog pozori{ta Sarajevo, posjetio je Direkciju festivala scenskih umjetnosti u Biha}u Biha}ko ljeto i u razgovoru sa direktorom Biha}kog ljeta Alenom Zuli}em i njegovim suradnicima obavije{ten je da su u ovogodi{nje umjetni~ke sadr`aje uvrstili dvije predstave Narodnog pozori{ta Sarajevo. U dramskom programu igra}e predstava “Hamlet u selu Mrdu{a Donja“ Ive Bre{ana u adaptaciji i re`iji Sulejmana Kupusovi}a, kao i predstava Male scene EnFace “Dvojica na mostu“ Seada Trhulja, u re`iji Alena Drljevi}a. Tom prigodom Gojer je dogovorio i gostovanje predstava Narodnog pozori{ta Sarajevo u Bosanskoj krajini i to u Banjoj Luci, Prijedoru, Sanskom Mostu i Cazinu, ka`e se u informaciji koju smo dobili iz NPS-a.

Prizor iz predstave ra|ene prema knjizi “Seks za po~etnike“

Predstava tematizira pubertetske transformacije koje ne mijenjaju samo izgled i funkciju tijela ve} i unutra{nji psiholo{ki svijet predstave o sebi i drugima, sliku o tijelu, te status me|u drugima. Namjera je, zapravo, pozori {nom pred sta vom, vrlo oprezno, razjasniti i pomo}i

mladom ~ovjeku da lak{e i bezbolnije u|e u svijet seksualnosti. Centar za kulturu je 2001. godine formirao neformalnu grupu Poetski teatar mladih Juventa, koja je okupila srednjo{kolce realiziraju}i niz predstava koje su imale veliki odjek u javnosti.

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA

21

Modul Memorije 2011.

^uvari sje}anja

“Elijahova stolica“ Jugoslovenskog dramskog pozori{ta • Neobi~ne predstave za istospolnu publiku “Mu{ki-`enski/@enske-mu{ki“, koprodukcija Festivala MESS, Teatra &TD i Baca~a sjenki iz Zagreba
U kinu Meeting Point ve~era{njom projekcijom (19 sati), ujedno bh. premijerom, dokumentarnog filma “Videocracy“ trenutno najboljeg redatelja dokumentarnih filmova u Evropi Erica Gandinia, te njegovim predavanjem pod nazivom “^uvari sje}anja“ zavr{ava se ciklusa njegovih filmova koji su prikazani u sklopu programa kulturolo{kog projekta Modul Memorije Internacionalnog festivala MESS. Projekcije filmova su, a sarajevska publika je bila u mogu}nosti pogledati ~etiri, ostvarene u suradnji s Filmskim festivalom o ljudskim pravima - Pravo ljudski. Tako|er, ve~eras }e publika, kao i u ponedjeljak, u Kamernom teatru 55 mo}i pogledati i predstavu Jugoslovenskog dramskog pozori{ta iz Beograda “Elijahova stolica“ ra|enu po ro, manu Igora [tiksa, u re`iji Borisa Lije{evi}a i dramatizaciji Darka Luki}a. U predstavi, odigrana je na jubilarnom 50. izdanju MESS-a, igraju Svetozar Cvetkovi}, Maja Izetbegovi} (ova mlada bh. glumi-

Scena iz “Elijahove stolice“

“Mu{ki-`enski/@enske-mu{ke“

ca za ulogu Alme Filipovi} dobila je nedavno godi{nju nagradu JDP-a za najbolju `ensku ulogu) i Vlastimir \uza Stojiljkovi}. U ansamblu su i Renata Ulmanski, Bane Jevti} i Jelena Trkulja. Predstava se igra s po~etkom u 20 sati. Za sarajevsku premijeru regional nog pro je kta Fes ti va la MESS, neobi~ne predstave za istospolnu publiku “Mu{ki-`en-

ski/@enske-mu{ke“ koja je reali, zi ra na u ko pro du kci ji s Ba ca~ima sjenki i Teatrom &TD iz Zagreba (premijere }e biti od 18. do 21. travnja i odigrat }e se u SARTR-u), vlada veliki interes, a ulaznice se mogu rezervirati putem telefona 062 321 685 ili kupiti u direkciji Festivala MESS. Posljednji dio trilogije “O zajedni{tvu“ Baca~a sjenki “Mu{ki`enski/@enske-mu{ke“ ~ine dvi,

je predstave, “@enska“ i Mu{ka“ , obje u re`iji Katarine Pejovi} i Borisa Bakala. Radi se o projektu koji propituje odnose me|u spolovima, kao i kakav je status mu{kog i `enskog pitanja na izmaku prvog desetlje}a 21. stolje}a nakon svih historijskih (r)evolucija, metamorfoza, tranzicija, transfera i regresija. Posebnost ovog projekta je da obje predstave prati isklju~ivo istospolna publika.

Ekipu M@/@M ~ine renomirane glumice i glumci zagreba~kog i sarajevskog glumi{ta. “@ensku“ postavu ~ine Irma Alimanovi}, Maja Izetbegovi}, Jelena Miholjevi}, Mona Muratovi} i Petra Te`ak, dok }e publika u “Mu{koj“ gledati Benjamina Bajramovi}a, Nik{u Butijera, Deana Kriva~i}a, Borisa Lera i Vilima Matulu.
An. [.

Zeni~ko prolje}e

Ekolo{ka sapunica sa
pjevanjem i ka{ljanjem
U okviru ovogodi{njeg Zeni~kog prolje}a, Bosansko narodno pozori{te premijerno }e na svojoj Dje~ijoj, omladinskoj i lutkarskoj sceni izvesti zanimljivu predstavu naslovljenu sa “Smog, Out“! U podnaslovu jo{ stoji da je rije~ o ekolo{koj sapunici sa pjevanjem i ka{ljanjem.

Predlo`ak za teatarsku alegoriju Smog, Out!, koja }e premijerno biti izvedena na Dje~ijoj, omladinskoj i lutkarskoj sceni BNP-a Zenica, uobli~io je Goran Damjanac
“propast svijeta pro{la, samo {to nam niko nije javio“ i, isto vre me no, “izvi jes ti ti“ ze ni~ke smogovce da su jo{ `ivi.

Sa okusom smoga
Predlo`ak za ovu, kako navode, teatarsku alegoriju uobli~io je Goran Damjanac na osnovi i po motivima predlo{ka za predstavu Bosanskog na ro dnog po zo ri {ta Ze ni ca “Sa oku som smo ga“, ~iji su autori Jelena Vlatkovi}, Josip Duj mo vi}, Zo ran Ris to vi} i grupa autora, a reditelj Zoran Ristovi}. U njenom podnaslovu stajalo je da se radi o ekolo{kom mjuziklu, ~ija je premijera bila u maju 1988. godine. U popratnom tekstu “^arobnjakovi {egrti“ za ovu novu pred sta vu Ned`ad Fej zi}, izme|u ostalog, podsje}a na ~uve no pi smo-po emu in di jan skog po gla vi ce upu}eno 1854. go di ne ame ri~kom predsjedniku, kao i na “feno-

Od mjuzikla do alegorije

menolo{ku preciznost kojom je Gete, veliki Evropljanin, u svojoj ~uvenoj baladi ^arobnjakov {egrt ‘realisti~ki’ oslikao i sa zas tra {u ju}om ja sno}om pre dvi dio du ho vni pejza` tehnolo{kog doba“: I in di jan ski po gla vi ca i autor Fa us ta, na Ka san dri nom tra gu, sa za pa nju ju}om ta~no{}u i uzbu dlji vom uni so no{}u, kao da de te kti ra ju i skiciraju ontologiju (post)moder nog te hni~kog svi je ta iz ko jeg zja pi nje go va ka ta kli zmi~na stra ho tnost ko ja se pa ra di gma ti~no pre po zna je i u umno`ava nju to po ni masim bo la - Hi ro {i ma, ^er no bilj, evo, sa da, i Fu ku {i ma..., pi {e Fej zi}, za klju~uju}i da umje tnost, pa on da i po zo ri {te, ne mogu mijenjati svijet, ali: - Svijest, u to smo, i dalje, ~vrsto uvjereni, mo`e i mora biti “predmetom“ umjetni~ke “akci je“. Sto ga i pred sta va “Smog, Out!“, poigravaju}i se nekolikim teatarskim `anrovima, slijede}i “dramatur{ki naivi tet“ Ge te ovog happy en dinga, poku{ava, bar na tren, efektom leptirovih krila, odagna ti zlo gu ku “vi jest“ da je

Brojan ansambl
Pre mi je ra je za ka za na za utorak, 12. aprila, s po~etkom u 18 sati. Autori predstave su: adaptacija i re`ija Goran Damjanac, kostimografija Sabina Trnka, videoart Marko Duki}, kom po zi tor, di zajn zvu ka i efekti Albert Bojan Savi}, koreografija i scenski pokret Semir [eri}. U pri~i o ekologiji, ljubavi i ostalom igraju: Tanja Muratovi}, Ke nan Ka sum, Ha run Skender, Adna Hasani}, Amina Hod`i}, Lamija Prgud, Dino Brljevac, Sabina Kulenovi}, Miroljub Mijatovi}, Lana Zablocki - D`ehverovi}, I{tvan Gabor, Ishak Jaliman, Haris Had`isejdi}, Tahir Kavaz, Amina ]uri}, Ena Pa{ali}, Amina Ba{i}, Zerina Pojski}, Amina Ba{i}, Lejla Cogo, Kerim Demiri, Adnan Hori}, Selma Kepe{, Sara Muratovi}, Lamija Okan, Ena Pa{ali}, Zerina Pojski}, Ena Salihefendi} i Ajla Valjevac.
K. R.

22

OGLASI

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

24

10. april 2011. godine

Sarajevo na
raskr{}u svijeta
Pro{la godina je za Mozaik bila vrlo plodna: s donatorima su potpisani ugovori vrijedni 4.889.575 KM te podr`ane 172 inicijative u zajednicama u 48 op}ina/op{tina {irom BiH
Fuad KOVA^EVI]

Mozaik za bolju i ljep{u BiH

Itekako Dobro
Mozaik i Ma[ta su idejni tvorci i realizatori izbora dru{tveno odgovornih preduze}a u BiH DOBRO i ~etvrtu godinu zaredom provode kampanju za promociju dru{tvene odgovornosti. - Kroz kampanju i sami izbor smo `eljeli navesti kompanije da djeluju na dru{tveno odgovoran na~in, istovremeno nastoje}i upoznati javnost u BiH s primjerima odgovornih praksi. S obzirom na to da je koncept CSR-a bio relativno nepoznat {iroj javnosti u BiH, nismo `eljeli kritizirati, nego promovirati pozitivne primjere i inicijative kompanija da preuzmu odgovornost za dru{tvo u kojem djeluju, rekao je Pulji}. bilje - Osna`ivanje `ena kroz organsku proizvodnju ljekobilja“. - S obzirom na to da su potrebe zajednica u BiH velike, a dostupni resursi ograni~eni, trudimo se odabrati najugro`enije ciljne grupe i najefikasnije programe kao poticaj za dru{tveni i ekonomski razvoj. Uvijek nagla{avamo va`nost mobiliziranja lokalnih resursa da bi se oja~alo samopouzdanje i samostalnost zajednica. Sufinansiramo i projekte koji donose opipljiva pobolj{anja u lokalnim zajednicama, kao {to su ceste, snabdijevanje vodom, uli~na rasvjeta i unapre|enje lokacija zna~ajnih za kulturno naslije|e, ka`e Pulji}.

Sarajevska fondacija Mozaik je dru{tveno-preduzetna organizacija koja pru`a finansijsku i savjetodavnu podr{ku akcijama od zajedni~kog interesa u zajednicama {irom BiH, a u fokusu je odr`iv dru{tveni i ekonomski razvoj kroz realizaciju programa koji podr`avaju inicijative u ruralnim zajednicama. Od 2002. godine Mozaik razvija i testira svoju metodologiju razvoj uz u~e{}e zajednica, koja je zasnovana na punom u~e{}u ~lanova zajednice u lokalnom razvoju. ^lanovi zajednica rje{avaju specifi~ne lokalne probleme, pobolj{avaju}i kvalitet `ivota u zajednicama, razvijaju me|usobne odnose te grade kapacitete za iskori{tavanje lokalnih resursa i efektivan zajedni~ki rad na vlastitom razvoju. Uklju~uju}i ~lanove zajednice u aktivnosti od zajedni~kog interesa i osiguravaju}i puno u~e{}e u svim fazama realizacije projekta, mi ih ohrabrujemo da analiziraju svoje potrebe, identificiraju mogu}a rje{enja i dostupne resurse, razviju plan aktivnosti i svoje kapacitete za provedbu tih aktivnosti. Radimo na principu da im damo inicijalna sredstva i pripremimo ih da sve ostalo ura-

Hilde Schwab i Zoran Pulji}

EkoMozaik i Ma[ta
Mozaik je 2009. godine osnovao EkoMozaik i agenciju Ma[ta, s ciljem promocije dru{tvene odgovornosti i zapo{ljavanja ljudi u ruralnim dijelovima BiH. Ova dva preduze}a profite reinvestira u nova radna mjesta i alocira u nove razvojne projekte Mozaika. EkoMozaik je nastao kao odgovor na potrebe bh tr`i{ta za visokokvalitetnim medom. Godi{nje se u BiH proizvede oko 1.100 tona meda, dok se istovremeno uveze oko 1.500 tona, uglavnom iz Hrvatske i Slovenije. Bosanci i Hercegovci spadaju me|u najve}e potro{a~e meda po glavi stanovnika u Evropi. EkoMozaik }e u odvojenim pogonima specijaliziranim za eko-proizvode sami, ka`e direktor Mozaika Zoran Pulji}. Mozaik djeluje u ~etiri programske oblasti: Za aktivne zajednice, Kulturno naslije|e i turizam, Program plus - dru{tvena pravda i inkluzija, Omladinske banke. U okviru programskih oblasti se realiziraju brojni projekti, a trenutno su aktuleni “Sarajevo na raskr{}u svijeta“ (Sarajevo Crossroads to stay), “Inkluzivni centri u zajednicama“, “Za aktivne mjesne zajednice“, “Omladinske banke“, “Kultura u ruralnim zajednicama“, “Ljekodnju proizvoditi visokokvalitetan certificirani med i ko{nice. U tri godine bit }e podignut p~elinjak od oko 3.000 dru{tava te uposleno 50 nezaposlenih iz [ekovi}a i @ivinica. U zavisnosti od sezone, u pogonu za med }e se proizvoditi izme|u 50 i 100 tona visokokvalitetnog meda, dok }e se u proizvodnoj liniji proizvoditi minimum 5.000 ko{nica godi{nje. EkoMozaik se bavi i uzgojem ljekobilja, odnosno lavande, od koje }e se proizvoditi i ulje. Zahvaljuju}i podr{ci USAID-a, u taj posao je ulo`eno dva miliona dolara, a posao }e dobiti `ene iz ruralnih zajednica, osna`uju}i ih na taj na~in da aktivno djeluju u svojim sredinama. Pro{la godina je za Mozaik bila vrlo plodna. S donatorima je potpisano ugovora u vrijednosti 4.889.575 KM za razli~ite projekte te podr`ane 172 inicijative u zajednicama u 48 op}ina/op{tina {irom BiH. Ukupna vrijednost projekata je iznosila 956.772 KM, a ~ak 61 posto prikupljeno je iz lokalnih resursa. Tokom realizacije inicijativa u zajednicama se uklju~ilo 4.068 volontera, koji su odradili 72.450 sati. Dodatno je kroz EkoMozaik u ruralni razvoj investirano 393.556 KM.

Dru{tveni preduzetnik godine
U maju 2010. godine Pulji} je progla{en Dru{tvenim preduzetnikom godine centralne i isto~ne Evrope na Svjetskom ekonomskom forumu u Bruxellesu. Presti`no priznanje Schwab Fondacije i Svjetskog ekonomskog foruma uru~ila mu je Hilde Schwab, predsjednica Fondacije “Schwab“. Ova titula se dodjeljuje godi{nje po regionima svijeta samo jednom istaknutom pojedincu. U svijetu je do sada progla{eno ukupno 30 najboljih dru{tvenih poduzetnika, a Pulji} je najmla|i me|u njima. Ova nagrada donijela je Pulji}u i Mozaiku priliku za u~e{}e na va`nim svjetskim forumima, ali i veliki interes u diplomatskim krugovima, kod me|unarodnih razvojnih agencija i investitora. U septembru lani Pulji} je posjetio Svjetski ekonomski forum o Aziji i Evropi koji je odr`an u Kini, a u novembru je poha|ao jednu od vode}ih poslovnih {kola INSEAD u Parizu. U januaru ove godine je bio jedini predstavnik BiH i regiona na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. - Dru{tveno preduzetni{tvo u BiH je nepoznat koncept i bojim se da mo`e biti shva}en pogre{no kao humanitarni rad. Dru{tveno poduzetni{tvo nije humanitarni, to je razvojni rad, koji je socio-ekonomski odr`iv. Na`alost, ne daje se dovoljno pa`nje takvim inicijativama. Mozaik je na neki na~in po~eo tu pri~u u BiH, kazao je Pulji}. - Sretni smo {to su na Svjetskom ekonomskom forumu prepoznali na{ rad i valorizirali ga kroz priznanje Dru{tveni poduzetnik godine. No, to nam je samo dalo poticaj da jo{ vi{e radimo i afirmiramo koncept dru{tvenog preduzetni{tva u BiH. Svi mi `elimo `ivjeti u sigurnim dru{tvima, u kojima su stvorene pretpostavke za u~e{}e u socio-ekonomskom razvoju. Ne `ele svi biti dru{tveni poduzetnici, ali u jednom takvom konceptu svi mogu i trebaju u~estvovati i dati svoj doprinos, dodao je on. - Mozaik je orijentiran na ruralni razvoj u BiH, jer smo spoznali da je on potencijalni generator odr`ivog razvoja za cijelu dr`avu. Imamo nedovoljno iskori{ten profitni potencijal na selu. Kroz na{ rad smo uspjeli mobilizirati lokalne resurse, uposliti ljude, pru`iti im edukaciju - omogu}iti im da identificiraju svoje potrebe, da vjeruju u svoje `elje i rade na njihovom ostvarenju, zaklju~io je Pulji}.

10. april 2011. godine

25

Najpo`eljnije destinacije svijeta

[etnja pamu~nom pala~om
Mnogo je mjesta na kugli zemaljskoj koje bih `eljela vidjeti, diviti se ~udesnim djelima izvajanim rukama ~ovjeka ili prirode. Mnogo toga je lijepo, ali neke stvari su mi sasvim neshvatljive. Tako sam godinama zami{ljala kakve li su to bijele stijene, koje je priroda oblikovala u kamene cvjetove, stalaktite na otvorenom, jezerca puna tople vode u kojima se ogleda plavo nebo - zapisala je Slavica D. na stranici putopisa. I zaista Pamukkale su jedinstven kompleks na svijetu. Pamukkale (turski pamu~na pala~a) je kompleks jedinstvenih mineralnih izvora u jugozapadnoj Turskoj, u blizini grada Denizlija. Lokalitet se sastoji od toplih izvora i vapnenca travertina koji ima neobi~an oblik plitkih terasastih bazena, nastalih prelijevanjem mineralne vode i talo`enjem minerala. Na njegovim toplicama iz-

gra|en je anti~ki grad Hierapolis u 2. stolje}u pr. Kr. kao lje~ili{te. U Hierapolisu se nalaze ostaci kupatila, hramova i drugih starogr~kih i starorimskih spomenika, te originalne ranokr{}anske gra|evine, zbog ~ega je 1988. godine, zajedno s toplicama Pamukkale, upisan kao UNESCO-ova svjetska ba{tina. Ovo podru~je se nalazi u dolini rijeke Menderes koje ima umjerenu klimu skoro cijele godine. Dugo je oko 2.000, a {iro-

ko 600 i visoko oko 160 metara. Pamukkale ima 17 izvora u kojima voda ima temperaturu od 35 do 100 stepeni C. Od njih se voda prolijeva nekih 320 metara do padine gdje se u terasama prelijeva preko padine duge 60-70 metara. Kalcij-karbonat u vodi se talo`i i naposljetku postaje vapnencom, a ugljendioksid se otpu{ta. Oko 499,9 mg CaCO3 se talo`i svaki dan iz svake litre vode u savr{enim klimatskim uvjetima.

26

10. april 2011. godine

animatorica i studentica

Aleta Raji~,

Animacija je moja
stalna i radosna igra
Dragan Marijanovi}

Rad na crtanom filmu zapo~ela je jo{ u osnovnoj {koli u Studiju Neum i uspje{na je polaznica pet kampova animiranog filma u Neumu i Mostaru. Trenutno je ~lan {kole crtanog filma Kosa~a. Kao scenograf i animator radila je na filmovima: Mostarski leta~i, Moja mala vala, Emina, Na{a posla...

a{a sugovornica ro|ena je 1990. god. u ^apljini. Osnovnu {kolu zavr{ila je u Zagrebu, a gimnaziju u Metkovi}u. Student je Filozofskog fakulteta u Mostaru, Odsjek engleski jezik i povijest umjetnosti. Dakle, sasvim obi~na biografija mlade cure. No, Aleta Raji~ ipak je posebna: za nekog tako mladog, dugo se bavi animacijom. Nedavno je u Mostaru promoviran njezin prvi samostalni uradak “Jorgovan“, ~etverominutni film o Mostaru. Rad na crtanom filmu zapo~ela je jo{ u osnovnoj {koli u Studiju Neum i uspje{na je polaznica pet kampova animiranog filma u Neumu i Mostaru. Trenutno je ~lan {kole crtanog filma Kosa~a. Kao scenograf i animator radila je na filmovima: Mostarski leta~i, Moja mala vala, Emina, Na{a posla... Najmla|a je bh. animatorica s takvom filmografijom. Ako je vjerovati u nasljedne talente, onda je to i logi~no, budu}i je Aleta k}er Jurinka Raji~a, na{ega ponajboljega i autora. Dokud se`e tvoje najranije sje}anje na prve crte`e? - Neke najblje|e slike do kojih mogu doprijeti spadaju u vrijeme o~eva rada na [egrtu Hlapi}u. Imala sam mo`da osam godina i ni{ta mi nije bilo jasno, a izgledalo je beskrajno zanimljivo djevoj~ici pred kojom su promicale radosne

i {arene slike. Nisam bila svjesna va`nosti ~injenice da je ba{ moj otac jedan od onih koji stvaraju taj svijet. Kasnije se ispostavilo da je taj animirani junak odu{evljavao generacije i obilje`io cijelu jednu animacijsku fazu, a slavu je zadr`ao i do danas. Sje}am se da sam bila toliko naporno tvrdoglava i radoznala da me jednog dana posjeo na svoju stolicu i po~eo mi obja{njavati {to je zapravo ta-

ko zanimljivo u njegovom poslu. Mislim da je to bio po~etak ljubavi prema animaciji. Dakako, izuzmemo li gen koji je ~ekao na bu|enje i ostvarivanje… Je li te u godinama djetinjstva sve to ipak gnjavilo, jer djeca obi~no ne znaju gdje nastaje granica izme|u odu{evljenja i dosade?! - Nije mi nikad smetalo jer sam tako provodila najve}i dio vremena i to mi je bila glavna zanima-

SESTRA Ono {to bi me uistinu najvi{e veselilo i zaokru`ilo moje sretno obiteljsko `ivljenje je dan kada }e moja mla|a sestra i najbolja prijateljica Rajna imati svoj prvi autorski film, jer je izvrsna crta~ica

cija i igra. Igra je tu va`na, jer nisam osje}ala nikakvu zatvorenost niti zabranu, ja sam se tako zapravo igrala, a crtanje je beskrajna igra, koja je i sutra tu, pa sam jedva ~ekala novo bu|enje. Dok su se ostala djeca igrala lutkicama i autima ja sam crtala. Jedino {to me gnjavilo bila je jedna navika mog oca kod kojeg je nakon svake pohvale uslijedilo i ono ‘ali’. Uvijek neko ‘ali’. Uostalom, to i dandanas prakticira i sad mi je drago {to je bilo i ostalo tako. Kada si prvi put osjetila sre}u zbog svojega dara i kada su druga djeca to tako|er primijetila? - Paaa… bilo je toga jo{ u vrti}u! U {koli su pak hvale poprili~no podilazile mojoj ta{tini, ali nikad u toj mjeri da se izdignem zbog ne~ega od ostatka generacije. A mo`da sam se pravila i va`na, tko }e ga sad znat! O~ev ugled u svijetu animacije oduvijek je bio veliki. Je li te to optere}ivalo? - Ugled mog oca je vjerojatno ne{to {to me najmanje zabrinjava. Tako je uvijek bilo, otkako sam imala svijest o njegovom statusu. Taj se status mogao lako uo~iti; nekada bi me izvodio sa sobom na razgovore s drugim crta~ima, vodio me u ambijente gdje filmovi nastaju. Ne, nije me optere}ivalo, otac mi je bio uvijek tu kad treba i znam da mi je sigurna podr{ka u svemu {to radim. Dugu-

10. april 2011. godine

27

jem mu mnogo toga, ali nas dvoje smo danas ipak dva autora. Ono {to bi me uistinu najvi{e veselilo i zaokru`ilo moje sretno obiteljsko `ivljenje je dan kada }e moja mla|a sestra i najbolja prijateljica Rajna imati svoj prvi autorski film, jer je izvrsna crta~ica. Ali mama Sanja i tata Jurinko vjerojatno imaju plan za nju: neka najprije zavr{i gimnaziju ili takvo {to. Ne}emo dugo ~ekati, jer je pri kraju srednje {kole. Dobro. Va{a obitelj je ‘opsjednuta’ animacijom. Svi ste u to uklju~eni. Kako izgleda va{a obiteljska organizacijska priprema za realizaciju nekog projekta? - Do sada smo funkcionirali na principu; otac-redatelj i animator, scenarist, layout. Majka-monta`a, a sestra i ja faziranje. Malo smo zamijenili uloge tako da sam sad ja na o~evoj poziciji, a on mi je supervizor {to mi je novo i puno zanimljivije. Mama je i direktor studija. Bude smije{nih situacija kada sve na{e ideje hladno pokosi njezino dizanje papiri}a sa stanjem na ra~unu, na kojemu naravno nema ni{ta, i doda - samo sanjajte! Ma, ba{ smo ekipa ‘’Jorgovan’’ je tre}i film Studija Neum, kojemu je Mostar tema. Tako da je Mostar valjda jedini grad za kojega u nas znam, a da su o njemu napravljena tri ‘crti}a’? - Da, istina je da je ve} nekoliko filmova tematski vezano uz Mostar, ali samo iz razloga {to je grad potkovan tako bogatom kulturom koja trenutno stagnira, {to radi politi~ke, {to zbog ekonomske situacije. Mostar ima du{u, ljude i uistinu je predivan grad. Mislim da je svakom Mostarcu bolno gledati ga kako trune i sporo cvjeta. To je vidljivo iz banalnog primjera koji moram naglasiti i mislim da govorim u ime svih vr{njaka. Sramotno je da jedan ovakav grad nema kina. ‘’Jorgovan’’ je u neku ruku simbolika ponovnog

bu|enja grada. Film govori o po~etnoj destrukciji, smrti i bezna|u, ali to stablo jorgovana na kraju je procvjetalo. Uvjerena sam da se jednim dobro ura|enim animiranim filmom, zbog njegove jednostavnosti i jasno}e, o nekom gradu, ~ovjeku, svemiru ili o malenom, ~ovjeku bezna~ajnom bi}u kakav je komarac, mo`e puno vi{e re}i nego li nekakvim spektakularnim projektima. Mi smo u na{em Studiju Neum kazali gotovo sve relevantno za ovaj grad. Film ‘’Emina’’ je nagra|ivan po svijetu, i svijet je tako saznao za neke va`ne stvari o osobama koje su obilje`ile dio povijesti Mostara, njegovu du{u i ambijent. Sad si studentica, dru{tvo oko tebe zrelo je i bavi se svim i sva~im. Kako reagiraju kad vide ~ime se ti bavi{, mislim to je ba{ neobi~no…? - Moram biti iskrena; puno ih je za to saznalo tek nakon premijere ‘’Jorgovana’’, zato {to ne pri~am puno o tome. I oni koji znaju ne razumiju to~no o ~emu se radi dok ne vide. Najbli`i prijatelji znaju, ali ni njima ne dosa|ujem previ{e. Cijene oni to i znaju da radim kada ne mogu vani, jer ja se jo{ igram stvaraju}i i neka tako ostane. Htjela si studirati ALU, logi~no. A onda si se ipak predomislila i upisala engleski i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveu~ili{ta u Mostaru. Za{to? - Dvoumila sam se izme|u ta dva studija. Nije mi pretjerano `ao jer su oba usmjerenja pod nekom zajedni~kom domenom, jer nisam birala izme|u dva potpuno razli~ita usmjerenja i utoliko mi je bilo lak{e izabrati. ^injenica je da umjetnici u na{oj zemlji nemaju neku perspektivu i ~ovjek mora biti realan kod dono{enja odluka od `ivotne va`nosti. Ali ne isklju~ujem mogu}nost upisivanja akademije jednog dana. Uostalom, tek mi je dvadeseta. Kani{ li sa svojim “Jorgovanom“ ‘zamirisati’ malo po svijetu ili makar regiji, jer filmovi danas odlaze puno dalje nego li njihovi autori? - Naravno da namjeravam; to je ono u`ivanje u plodovima rada. Upoznavati druge autore, obilaziti festivale po raznim dijelovima svijeta, putovati. Najljep{i dio tek slijedi i uzbu|ena sam radi filma i reakcija publike raznih festivala. Osobito onih u zemljama koje pojma nemaju {to se ov-

UZORI Odu{evila me Sarah van den Boom, koja je prije dvije godine osvojila Grand Prix na NAFF-u i filmom i skromnom pojavom, kao i Geza Toth sa svojim 3D filmom, koji je bio nominiran za Oscara

dje doga|alo. Mislim da }e film dobro pro}i, a ve} je poslan na Zlin festival u ^e{ku te na Balkanimu u Beogradu. Film }e biti poslan na jo{ festivala me|u kojima je i ciparski, zagreba~ki, banjalu~ki… Naredne 3 godine, koliko traje festivalski `ivot filma }e putovanja odre|ivati producenti. Na ovaj festival u Zlinu ve} sam bila pozivana s ocem i filmom na kojemu sam s njim radila, ali nisam mogla oti}i. Drago mi je {to nisam i {to }u se sada ondje pojaviti kao autorica. To je mali grad. Tu je nastao slavni brend Bata. Drugi, a prakti~no prvi brend tog prelijepog prastarog gradi}a jeste njegov festival, i cijeli grad `ivi s njim. Tako mi sanjamo da na{

Neum bude najposje}enije festivalsko mediteransko odredi{te animatora svijeta. Postigli smo mnogo, dolaze nam iz cijeloga svijeta, ali mama Sanja uvijek ma{e onim papiri}ima, te{ko mi je kad vidim koliko se oni mu~e da se NAFF i Neum nametnu svijetu. Do sada smo nekako uspijevali; kako }emo dalje te{ko je predvidjeti. Taj osje}aj va`nosti doga|aja valja nametnuti prvo u vlastitoj lokalnoj zajednici i dr`avi, a tek onda u svijetu. Strani autori Neum do`ivljavaju gotovo kao Cannes, more i mala uvala, srda~ni ljudi. Svi su jedna velika animatorska obitelj u tih tjedan dana. Poma`em roditeljima sve {to treba, od vo|enja programa i prevo|enja, do pospremanja kreveta i rada omladinskog `irija. Za naredni festival stiglo je preko ~etiri stotine filmova, a i ja }u konkurirati s “Jorgovanom“… Dobro, ali sada se tu javlja zanimljiva situacija. Ti si mogu}i gost festivala sa filmom u slu`benoj konkurenciji. Ne}e{ se valjda uobraziti i prestati pomagati roditeljima i NAFF-u. - Paaa (smijeh) i mogla bih iskoristiti novoste~eni status. [alim se, naravno da }u im uvijek pomagati kao i dosad, ni{ta se nije promijenilo, sve je kao prije. Najsretnija bih bila kada bih mogla pripomo}i da nas mama jednom sve probudi, ne podigne nikakav listi} s ni{ticama i ka`e: Ustajte lijen~ine, legla lova, ‘ajmo radit!

Aleta, kao crta~ica mora{ imati uzore. Te{ko ih je doma na}i, u svijetu mo`da? - Svjetski uzori animacije. Pa uvijek standardni Disney, naravno. Ne mo`e se pri~ati o klasi~noj 2D animaciji da se izostavi to ime. Odu{evila me Sarah van den Boom, koja je prije dvije godine osvojila Grand Prix na NAFF-u i filmom i skromnom pojavom, kao i Geza Toth sa svojim 3D filmom koji je bio nominiran za Oscara. Od slavnih redateljskih imena svjetske animacije moram naglasiti da sam oduvijek bila obo`avatelj filmova Sylvain Chometa. Dakle, volim crta~e. Sarah je za svoj film napravila preko dvije i pol tisu}e crte`a, a ja za “Jorgovan“ sedam stotina kadrova u tehnici akvarela. Moglo bi se od toga napraviti art - tapete za cijelu na{u ku}u! Tu se sla`em sa ocem: crte` je osnova svega i smisao ove umjetnosti. Nisam uop}e odu{evljena velikim animiranim spektaklima koja djeci nude ~udovi{ta za potencijalne miljenike. To su ogromna ulaganja i ogromna dobit naravno, ali to vi{e nema veze sa crtanjem i dobrom starom klasi~nom animacijom. Srela si i Morgana Freemana u Sarajevu. Popri~ali ste malo, je si li mu rekla ~ime se bavi{ i kako je reagirao? - A, pitao je kakve veze imam sa filmskim festivalom pa sam mu spomenula animaciju. Naravno, bio je preljubazan i susretljiv, potpuna suprotnost nekoj umi{ljenoj zvijezdi, {to bi bilo razumljivo za veli~inu poput njega. Njemu su crti}i cool. Budu}i smo se ve} malo dotaknuli usporedbi s animacijom kod nas i u svijetu, reci, kako ti do`ivljava{ te goleme razlike? - Imam sre}u gledati toliko filmova svake godine jer mi je otac direktor festivala. Sve sam svjesnija koliko na{oj zemlji nedostaje zanimanje za ja~anje postoje}ih {kola animacije. Ogromna razlika je uo~ljiva pri prvom pogledu i tu`no je da nema ve}eg broja ljudi koji se bave ovim poslom u na{oj zemlji osim par studija jer je ovo stvarno predivno zanimanje. Jo{ da nije te Fondacije za kinematografiju… Koliko-toliko, ona pomogne pone{to napraviti. I meni je pomogla.

28

10. april 2011. godine

PRI^A

NEDJELJE

Napisao: Pavle Stani{i} Ilustrovao: Bo`o Stefanovi}

Ve~ernji voz

Staricu niko nije poku{avao da uvjeri u suprotno. Ona je `ivjela duboko u svom dobu davnom, nedaleko od stare `eljezni~ke stanice, uz prozor niske ku}e na nevelikom trgu pred `utom stani~nom zgradom. Na tom prozoru mijenjalo se njeno lice, tu su ga zapljuskivale svjetlosti i ki{e. Sa prozora je gledala trg okru`en niskim ku}ama poput njene, stani~nu zgradu sa izblijedjele pole|ine i, preko njenog krova, vrhove kro{njatih lipa, koje su listale sa one druge strane zgrade kojom prolaze vozovi. Vozovi su joj stizali svakog prijepodneva i svakog sutona u isto vrijeme. Gledala je mnoge Ijude kako `ure, ulaze u stani~nu zgradu, izlaze iz nje. Znala je ko }e se uskoro ponovo vratiti ili otputovati, ko odlazi ili dolazi na du`e, a ko zauvijek. Zavidjela je onima koji su napu{tali mjesto, a isto je to osje}ala i prema onima koji su odnekud stizali. Pozdravljaju se, pru`aju kofere, osvr}u se oko sebe, razgledaju trg. Mnogima pogled zastane ba{ na njenom prozoru. Ona se osmjehne, popravi kosu, obori pogled kako bi prikrila svoje interesovanje za nova lica, jer to nije pristojno i nikako ne odgovara njenim godinama i izgledu uokvirenom u bijeli drveni prozorski ram. Poznatim se javlja srda~no, onima koje dugo nije vidjela iskreno se obraduje, mahne im. Kad se putnici razi|u sa trga, de{ava se da joj sa druge strane prozora poneko dijete isplazi jezik, ali ona tome nije pridavala nikakav zna~aj, djeca su danas takva i tu se vi{e ni{ta ne mo`e u~initi. Od jutarnjeg voza, pa dok ne bi stigao ve~ernji, prepri~avala je ono {to je ujutro vidjela. “Jutros ode Zemka. Njoj vi{e povratka nema. Ko li to u~ini? Te{ko joj stajat, pa se naslonila na duvar od stanice i gleda. Ko zna koga je vidjela gledaju}i u zemlju. Takve Ijepote vi{e nema. Bog da joj da svako dobro.“ “Do|e novi u~itelj, sine. Pote{ku prtljagu vu~e. Mlad, slab. [kilji. Gleda gdje }e mladost da ostavi. Negdje mora, ali opet gleda.“ Preturaju}i tako u prozoru stare slike, jednom je ugledala i sebe. Mlada, vedra nasred rasutog jutra. Iskri se svjetlost po prozorima. U~as po~e{e da se skupljaju oblaci. Negdje jutro potonu. Ona osta sama na trgu koji zasu{e krupne kapi. Vjetar do|e. Ve} mokra, uznemirena pretr~ala je trg i skrila se u svoj ostarjeli lik iza prozora. Jednoga dana, po{to je ispratila jedne i do~ekala druge putnike, prevarila se starica. Ovoliki svijet ovuda prolazi svakoga dana. Za{to, sine, niko ne svrati na kafu, kao nekada? On je gleda, a ona obara o~i. Ho}e{ li da ti ka`em? Samo onako pitam. Lijepo bi bilo da neko od poznatih svrati, da se ogrije, da porazgovara.

Otkupljena pri~a
Pri~a Pavla Stani{i}a “Ve~ernji voz” objavljena je 13. decembra 1986. godine. I to kao otkupljena na redovnom konkursu Oslobo|enja za kratku pri~u “Ivo Andri}“. Niko ne svra}a, majko, jer niko ovuda i ne prolazi. Prolazi. Kako da ne prolazi! Niko ne prolazi ve} godinama otkako je pruga ukinuta. Ne govori tako. Ko mo`e prugu da ukine? Ukinuta je. Svakoga dana voz u deset dolazi odozdo i uve~e se odozgo vra}a. Svakoga dana. Ho}e{ li da te povedem tamo? Kolosijeci obrasli u korov, na mjestima pokidani, bez {ina. Stanica pusta, porazbijana stakla, vjetrovi provaljuju u ~ekaonice, ptice po praznim prostorijama. Ho}e{ li da odemo? Ni{ta nije odgovorila, ali se od tada njeno lice nikada vi{e nije pokazalo na prozoru. Pra{njavi drveni ram uokvirivao je flekavo staklo sa malom bijelom zavjesom. Gornja polovina stakla, koju nije zastirala zavjesa, bila je tamno ogledalo u kojem je njen sin, vra}aju}i se iz no}i, uvijek susretao svoje lice. A ona je sve manje govorila. Prozor vi{e nije imala. Sin se sve manje zadr`avao u njenoj ti{ini, izlazio je rano i vra}ao se sve kasnije. ]utala je tako uporno da su je jednog dana sahranili na brdu Humka. Bilo je blago ve~e ljetno. Vra}ao se sa njene sahrane sam, pust. Prilazio je umorno ostarjeloj ku}i na stani~nom

trgu. U trenu se dosjetio da je to nekada bilo vrijeme kada je u stanicu stizao ve~ernji voz. Istovremeno je za~uo o{tro i glasno javljanje lokomotive. “U~inilo mi se“, htio je da pomisli, ali ga je preduhitrio bli`i i sna`niji zvi`duk, o{tar pisak. Kloparanje voza po tra~nicama, {kripa ko~nica i to~kova, {i{tanje pare, `agor. Te{ko se probijao kroz mno{tvo ljudi, `ena, djece. “Nemogu}e je. To ne postoji. To je u meni, u mojoj svijesti. To ja smi{ljam.“ Obuzet do tada neznanim strahom, samo naslu}ivanim u nekim drugim strahovima, u groznici od koje je drhtao, zaustavio je prvog ~ovjeka do sebe. Zadr`ao ga je rukama kako bi se i na taj na~in uvjerio u zbiljnost toga {to vidi. Znate li vi {ta se ovo de{ava? Tek za trenutak zastav{i, ~ovjek ga ~udno pogleda i on je jasno ~uo njegov miran i siguran glas: Ni{ta se ne de{ava. Stigao je ve~ernji.

10. april 2011. godine

NASIZBOR

29

KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE
Pi{e: Josip VRI^KO (josip.vricko@oslobodjenje.ba)

KNJIGA

AMOS OZ: IZNENADA U DUBINI [UME

Vrijeme je da se Jovanka dobro uda - kona~no!
Ba{ je sada u dobi u kojoj nas je nikad pre`aljeni predsjednik iznenada napustio. Dakle, u najboljim godinama. Ruho je, kao {to ste vidjeli, solidno. A, mlada, skromna kakvu je skromna majka rodila, vi{e ne inzistira na tomu da mlado`enja bude - mar{al. Ili, predsjednik. ^ak - dapa~e! - ni Hrvat
to ni ohladio, udovu - jo{ u crnini - delo`irali su iz U`i~ke 15. Mogla je iznijeti samo ono {to je mogla - ponijeti. A kako ba{ nije navikla nositi, malo je iznijela. I tako, evo, trideset godina. Najnovije vijesti iz Beograda, pak, kazuju kako nekada{nja prva drugarica nekada{nje SFRJ, ima sve {anse da postane - vesela udovica. Jovanka Broz i mu`eva joj djeca i unuci, upravo - i to s dobrim {ansama - na Prvom osnovnom sudu u Beogradu dokazuju kako darovi {to ih je trostruki narodni heroj dobio, zapravo pripadaju nasljednicima. Iz te Aladinove {pilje, po odvjetni~kom zahtjevu, udovi Broz pripada skupocjeni nakit, srebrnina, namje{taj, zlatna ko~ija, rolls royce, (bijeli) cadillac i lincoln (ne nazna~ene boje)... i koje{ta {to je mar{al dobio za svoga `ivota, (T)ko god je imao punicu, ili }e je - ne valja se rugati - imati, morao je voljeti Josipa Broza... mada je, navodno, bilo i drugih razloga da se mali Jo`a proglasi najve}im sinom na{ih naroda i narodnosti. Prvo, dakle, mali vremeplov: vrhovni se komandant, izme|u dva juri{a, zagledao u partizanku Jovanku, i ~im je granulo sunce slobode, odveo je pred mati~ara. (Umalo ne napisah pred oltar). Tada je mala (mada, zapravo, drugarica Joka nikad nije bila mala) ve} bila major, a Broz - mar{al. Usput, Jovanka vi{e nije bila Budisavljevi}, ve} i ona, ba{ kao njezina, ali i na{a ljubi~ica bijela - Broz. Ali, kad je za to ~ula mladina majka, kojoj je sav kom{iluk po Lici navalio hvatati mu{tuluk, mirno je, ba{ kao da joj se mala udala za bravara, kazala: “Mogla se, vala, i bolje udat“! I svi su se u to doba skandalizirali nad tom li~kom opaskom. A pred drugom Titom punicu - ni svoju, a kamoli njegovu - nitko nije smio spomenuti. I bili su svi u pravu; i oni koji nisu sebi mogli do}i zbog mladine majke i, dakako, ljubi~ica bijela. No, on je - ionako! - uvijek bio u pravu. rodnog heroja, ni ne trepnuv{i, neustra{ivo odrekla Ordena Suvorov - koji su, osim Tita, dobila jo{ samo dva velikana - Staljin i @ukov.

Selo je bilo na kraju svijeta, tu`no i sivo, u njemu su odavno nestale sve `ivotinje, odrasli su o tome {utjeli, a djeci je bilo bolje da i ne pitaju previ{e. Ako bi bila previ{e znati`eljna, mogla su poput Nimija oboljeti od nji{talice. U selu u kojem djeca odrastaju nikada nisu vidjeli ni ~uli nikakvu `ivotinju, o kojima pri~aju mlada u~iteljica i stari ribar. Pretpostavlja se da je sve `ivotinje odveo ~udovi{ni Nehi koji svake no}i kru`i selom. Me|utim, djevoj~ica Maja i dje~ak Mati s tim se ne `ele pomiriti te odlu~e oti}i u mra~nu {umu koja okru`uje selo i prona}i duha i `ivotinje... Amos Oz napisao je savremenu bajku o hrabrosti i prijateljstvu, o snazi da se krene protiv svih zakona i obi~aja u potrazi za istinom i druga~ijim svijetom. “Iznenada u dubini {ume“ mala je knjiga koja postavlja velika pitanja, bajka izvanrednih opisa i atmosfere kakvu mo`e napisati samo veliki majstor, knjiga koja nas tjera da iznova pogledamo oko sebe i jo{ dugo razmi{ljamo o sebi samima.

FILM

SUCKER PUNCH — BABY DOLL UZVRA]A UDARAC

NE, ALI I - DA
Istina, Broz jeste svome ruskom imenjaku, drugu Brki u brk skresao povijesno NE, ali Suvorova mu nije vratio. NE je NE, ali nekoliko milijuna (ne~ega) je, ipak, nekoliko milijuna. I, sad... ~im dobije ostavinsku, drugarica Joka je spremna pristati na to da orden i dalje ostane u Titovu muzeju. Ali, uz opasku da ga je donirala - udovica. Sve u svemu, nakon svih ovih godina zlopa}enja, koje su pokazale kako se, doista, mogla bolje udati, vrijeme je da i napa}enoj Joki sunce grane. I, stvarno, ako je itko zaslu`io da

Akcijska fantazija koja nas vodi u `ivopisnu ma{tu djevojke kojoj svijet snova pru`a bijeg od mra~ne stvarnosti. Nesputana granicama prostora i vremena, slobodna je krenuti kuda je vode misli, a njezine nevjerojatne avanture zamagljuju granice izme|u stvarnosti i imaginacije. Baby Doll je zato~ena, ali nije izgubila volju za `ivotom. Odlu~ila se boriti za slobodu, pa poziva jo{ ~etiri djevojke da udru`e svoje vje{tine kako bi izbjegle zlu sudbinu i pobjegle od svojih tamni~ara. Baby Doll predvodi djevojke u fantasti~nim bitkama protiv samuraja, zmija, vojnika... s virtualnim oru`jem na raspolaganju. Jedino ih uspjeh njihovog nevjerojatnog putovanja mo`e osloboditi.

TEATAR

LEDA

POVIJEST JE MU^ITELJICA @IVOTA
Povijest je, me|utim, pokazala kako ne treba prebrzo donositi zaklju~ke. Naime, kad je ono, na op}e iznena|enje, suprug drugarice Joke umro u 88. godini - svi su, zapravo, svi smo - gorke suze ronili. Udovica, ponajvi{e. Ma, plakala je vi{e negoli neki mu`evi (joj!) nesvrstani prijatelji, {to se nikako nisu mogli odvojiti od bijelog kamena u Ku}i cvije}a. No, povijest, ta mu~iteljica `ivota }e, tako|er, pokazati i kako }e ucviljena udovica tek kasnije imati razloga za plakati. Jedne no}i, nije se jo{ drug Ti-

SVEGA POMALO Iz te Aladinove {pilje, po odvjetni~kom zahtjevu, udovi Broz pripada skupocjeni nakit, srebrnina, namje{taj, zlatna ko~ija, rolls royce, (bijeli) cadillac i lincoln (ne nazna~ene boje)... i koje{ta {to je mar{al dobio za svoga `ivota, skromnog graditelja socijalizma s ljudskim likom, te neumornog kova~a bratstva-jedinstva
skromnog graditelja socijalizma s ljudskim likom, te neumornog kova~a bratstva-jedinstva. Ja, udovici, sad ve} izvjesno - veseloj, trebao bi pripasti i kamen s Mjeseca, koji su pokojnom joj mu`u poklonili ameri~ki astronauti. Znam, dakako, kako }e se, nakon ovoga skromnog popisa, na}i oni koji }e osuti drvlje i kamenje na gospo|u Broz. Zbog njezine, navodne, neskromnosti. Ne znaju ti - {to kleve}u i la`u - da se ~etvrta ili peta (nikad nije utvr|eno) supruga trostrukog nase dobro uda, onda je to - ona. Ba{ je sada u dobi u kojoj nas je nikad pre`aljeni predsjednik iznenada napustio. Dakle, u najboljim godinama. Ruho je, kao {to ste vidjeli, solidno. A, mlada, skromna kakvu je skromna majka rodila, vi{e ne inzistira na tomu da mlado`enja bude - mar{al. Ili, predsjednik. ^ak - dapa~e! - ni Hrvat. Neka je samo ~ovjek na svom mjestu i neka, brate, kad shvati kako i on nekad mora umrijeti ostavi testament. A ne da se ona zlopati.

Zavr{ni dio glembajevskog ciklusa Miroslava Krle`e, “Leda“, premijerno je u re`iji Borisa Svrtana izveden u zagreba~kom Gradskom dramskom kazali{tu Gavella. Uspostavljaju}i paralele s hrvatskom svakodnevicom, Gavellin ansambl uprizorio je glembajevsku pri~u o brzom usponu i boga}enju, eruptivnim emocijama, ali i dosadi, uzajamnom varanju, dekadenciji i posvema{njem cinizmu. Suvremenosti drame, napisane 30-ih godina pro{loga stolje}a, pridonijela je duboka egzistencijalna tjeskoba likova koji istodobno `ive “nepodno{ljivom lako}om“. Premijera Krle`ine gra|anske drame iz vremena nastanka “hrvatskih skorojevi}a i Glembaja“ izazvala je velik interes zagreba~ke publike, koja je dugotrajnim pljeskom i ovacijama nagradila Ozrena Grabari}a u ulozi Olivera Urbana, Janka Rako{a kao Klanfara, Bojanu Gregori} - Vejzovi} koja je glumila Melitu, Franju Dijaka kao Aurela, Jelenu Miholjevi} u ulozi Klare te Mirelu Videk koja je glumila Ledu.

MUZIKA

ANNA BOLENA

Drugi satelitski prenos u`ivo opere “Anna Bolena“ iz veli~anstvene operne ku}e Wiener Staatsoper u Be~u odr`an je u utorak, 5. aprila 2011. godine, u kinu Movieplex u Zagrebu. Dvije najve}e operne dive dana{njice, Anna Netrebko i Elina Garanca, predstavile su operno remek-djelo autora Gaetana Donizettija radnjom smje{tenom u turbulentno razdoblje engleske povijesti kad su njome vladali Tudori. Pod dirigentnom palicom Evelina Pida, uz prvoklasne operne izvo|a~e, veli~anstvenu produkciju i nikad prije vi|enu koreografiju Johannesa Haidera opera “Anna Bolena“ povela je gledatelje na putovanje kakvo nisu mogli niti zamisliti! Ovo je druga od ukupno 7 opera u`ivo koje kino Movieplex namjerava prikazati u ovom ciklusu. Na taj na~in, kino Movieplex obogatilo je svoj repertoar za publiku koja je prepoznala ove prenose kao iznimni doprinos kulturnom `ivotu grada Zagreba.

30

10. april 2011. godine

MOJ

DOM

Savjeti za ure|enje
Ure|enje i adaptacija kupaonice danas zna~i sofisticirani miks boja, materijala i te{kih i mekanih dobara. Dat }emo vam par savjeta koji }e olak{ati i pojednostaviti posao ure|enja interijera kupaonice. Razmi{ljajte prakti~no ure|enje kupaonica, sli~no kao i kuhinja, predstavlja najte`i posao pri ure|enju interijera. Ako kupaonica nije funkcionalna - svi uku}ani pate. Razmislite o svim funkcijama kupaonice koja vam slu`i kao uto~i{te za bijeg i oporavak. Prvo o ~emu morate razmi{ljati su wc {koljka, kada, tu{, slivnik. Razmislite koje jo{ funkcije mora imati va{a kupaonica, mali pametni plan mo`e vam olak{ati `ivot. Pitajte se, recimo, da li `elite sjedalicu u kadi, `elite li paru u kupaonici ili }ete napraviti pregradu? Napravite plan - polo`aj vodovoda i vodovodnih cijevi odre|uje smje{taj mjesto za jacuzzi kadu, tu{kabinu. Morate razmi{ljati kao gra|evinar kada radite plan za ure|enje kupaonice. Pro{e}ite se kroz prostoriju sa svojim majstorom i dogovorite se kakvi su jo{ zadaci potrebni da se spremite za dan po~etka radova. Koliko `elite da umivaonik bude visok? Razmislite o udaljenostima izme|u umivaonika i kade. Predmeti koji su ~esto upotrebljavaju

Morate razmi{ljati kao gra|evinar kada radite plan za ure|enje kupaonice. Pro{e}ite se kroz prostoriju sa svojim majstorom i dogovorite se kakvi su jo{ zadaci potrebni da se spremite za dan po~etka radova

moraju vam biti nadohvat ruke. Recimo ~ak i male kupaonice moraju imati dodatke, kao sjedalicu u kadi. Odabir boja i motiva - razmislite kakvu atmosferu `elite stvoriti u svojoj kupaonici. @elite da bude izgled va{e kupaonice bude “formalan“, tada uzmite u obzir crno-bijelu shemu ili ipak `elite stvoriti le`ernu atmosferu tada ipak probajte sa neutralnim bojama i motivima. Motivi povezani sa kadom ~esto su vodeno orijentirani, motivi morskih {koljki, brodovi, molovi, plava boja i boja pje{~anih pla`a se ~es-

to koriste. Ali ipak je ispravno i iza}i iz okvira. Izaberite motive koji su povezani sa prostorom u kojem `ivite (grad ili selo?), stil i arhitektura (moderna zgrada ili spomenik kulture) i kakav stil povezujete sa svojom osobno{}u (boemski ili mo`da azijski?). Kako biste osvje`ili izgled svoje kupaonice, izaberite zavjese za kadu koji }e svojim motivima osvje`iti izgled, odnosno dizajn kupaonice. Prvi odabir zavjese mo`e podi}i atmosferu u kupaonici, a i razveseliti svakog ko se u njoj na|e.

MOJ Mije{ane kulture povr}a VRT
Tekst i fotografije: Ana MRDOVI], dipl. ing. hort. “ANA-HUP” d.o.o. Sarajevo

Povr}e se mo`e uzgajati na balkonima koji su dovoljno udaljeni od saobra}ajnih i drugih zaga|enja. Zemlju u sanducima i loncima u kojima uzagajamo povr}e po`eljno je promijeniti svake godine supstratom koji ima dovoljno hranjiva organskog porijekla
bamo uzgajati rasad u loncima svega po nekoliko komada {to mo`e biti isto tako zanimljivo i pou~no pogotovo za {kolsku djecu. Povr}e se mo`e uzgajati na balkonima koji su dovoljno udaljeni od saobra}ajnih i drugih zaga|enja. Zemlju u sanducima i loncima u kojima uzgajamo povr}e po`eljno je promijeniti svake godine supstratom koji ima dovoljno hranjiva organskog porijekla. Posljednjih desetlje}a u vrtovima se masovno {iri uzgajanje mije{anih kultura povr}a. Primjena mije{anih kultura je najbli`a na~inu kako to radi priroda. U prirodi nikada ne raste samo jedna vrsta biljaka monokultura. Uglavnom su to mije{ane kulture i to raznih vrsta biljaka, po principu da one koje se me|usobno dobro “sla`u i podnose“ `ive zajedno, a od drugih su, na izvjestan na~in, odvojene. Prate}i taj princip, savremeni povrtlari, a naro~ito biovrtlari, primjenjuju u svom vrtu gajenje, prije svega povr}a, po principu mije{anih kultura. To se smatra najprirodnijim plodoredom. U klasi~nom plodoredu imamo gredice sa jednom vrstom povr}a, a u mije{anim kulturama na jednoj gredici uzgajamo vi{e vrsta povr}a. Postoje tvrdnje da se uzgojem povr}a u mje{ovitoj kulturi znatno pove}avaju prinosi po m2, jer biljke rastu gu{}e, vi{e zasjenjuju tlo,

Na malim vrtnim povr{inama, a ponekad i na balkonu ili terasi, `elimo uzgajati vi{e vrsta povr}a pa je u tom slu~aju najbolje odlu~iti se za uzgoj povr}a po principu mije{anih kultura. To je ne samo korisno nego i lijepo i uzbudljivo jer su nam biljke neprestano pred o~ima pa nam ih nije te{ko njegovati, brati i u`ivati u njihovom rastu i razvoju. U tu svrhu bi bilo dobro da na{i vrtni centri u svako doba godine prodaju rasad povr}a kako bi svaku ubranu biljku odmah zamijenili novom. Ako toga nema, sami tre-

10. april 2011. godine

31

kupaonice

SAVJETISTRUCNJAKA

Odabir rasvjete, svjetla je vrlo va`an pri ure|enju kupaonice gdje su prisutna ogledala, a i raspolo`enje, odnosno atmosfera je vrlo bitna. Razmislite o odgovaraju}em osvjetljenju za umivaonik i prostor za kupanje, odnosno tu{iranje. Imajte pritom na umu da fluorescentno svjetlo odbacuje modru svjetlost za razliku od `u}kaste svjetlosti koju stvara usijana `arulja. Zamislite horor - kombiniraju}i plavu boju zidova sa plavom nijansom fluorescentnog svjetla izgledati }ete kao Frankensteinova mlada u odrazu zrcala.

Pravilna prehrana, vje`banje, dovoljno sna i dodaci prehrani jedini su lijek protiv proljetnog umora
Koga nije shrvala duga zima, hladno}a i tmurni dani, onda ga je vjerojatno shrvala ju`ina koja je trajala u proteklih dana. Sunce je kona~no probilo oblake, temperatura je „hrabro“ krenula prema 15 stepeni C, obukli ste laganiju odje}u i cipele, ali kada ste krenuli u prvu {etnju i sjeli na prvu kafu na terasi, po`eljeli ste zaspati. Uhvatilo nas je neko ~udno depresivno stanje, raspolo`enje je bilo na dnu, bili ste razdra`ljivi... Tada vam je sinulo - ovo je proljetni umor! Nakon ovakve neobi~no duge i hladne zime, ovakvo stanje nije neobi~no. Proljetni umor nije medicinski termin i ako zbog svojeg stanja posjetite lije~nika, ne}ete dobiti dijagnozu pod tim nazivom, mo`da samo koji dobar savjet kako ponovno pokrenuti svoje tijelo iz zimskog sna. Proljetni umor mo`e trajati koji mjesec, a kako biste ga ubla`ili i lak{e prebrodili, donosimo vam nekoliko prakti~nih savjeta. Korijen biljke ginseng nije samo stari lijek za seksualnu potenciju nego je i vrlo dobar kao lijek protiv umora. Ovaj biljni pripravak, u bilo kojem ga obliku uzeli, vrlo je dobar za poticanje rada `iv~anog sustava, te {titi tijelo od o{te}enja uzrokovana stresom. Pove}ajte unos magnezija u organizam, a preporu~ena dnevna doza je 150 miligrama na dan. Naime, magnezij je uklju~en u brojne hemijske reakcije u organizmu, pa tako sudjeluje i u pre-

Kako pobijediti proljetni umor?

~ime se aktivnost mikroorganizama popravlja, a time i snabdjevenost biljaka hranom, pa to, vjerovatno, uti~e na visinu prinosa. I za taj na~in kori{tenja vrtnih gredica najbolje je pravovremeno napraviti plan. Da se ne bi u sastavljanju vrsta povr}a pogrije{ilo, postoje pregledi koje se vrste povr}a me|usobno “sla`u“ i “podnose“, a koje se “ne sla`u“, kao i koje

su indiferentne jedna prema drugoj. Takve tabele objavljuju mnogi ~asopisi i katalozi, posebno oni namijenjeni biovrtlarima i proizvo|a~ima organske hrane. Iz takvih tabela se mo`e vidjeti da su mrkva, boranija, kupusi i salate dru`eljubive biljke, dok su krompir, per{un i blitva manje raspolo`ene vrste povr}a za “dru`enje“, a mnoge su vrste povr}a

me|usobno indiferentne, {to zna~i da mogu da `ive zajedno, ali ne u nekoj posebnoj “ljubavi“. Pri sastavljanju gredica mije{anih kultura koristimo se tabelom, nastoje}i da zajedno rastu one vrste koje se me|usobno stimuli{u, odnosno sa znakom «+» u tabeli, a izbjegavamo zajedni~ku sadnju na iste gredice onih vrsta povr}a ~ije je me|usobno djelovanje negativno, a u tabeli ozna~eno znakom «-». (tabelu radi veli~ine ne objavljujemo). Na gornjoj skici su prikazane mije{ane kulture povr}a raspore|ene prostorno i vremenski da se vidi kako sastavljamo gredice i u kojem mjesecu sadimo rasad ili sijemo sjeme i koliko dugo ta vrsta ostaje na gredici. U mije{anim kulturama se ~esto uzgajaju kadifice (ovdje kadifice i blitva), jer one suzbijaju nematode ({teto~ine u tlu).
Tekst je iz knjige “Vrt korist i hobi“ autorice Ane Mrdovi}, koja je u pripremi za {tampu

tvorbi bjelan~evina, masti i ugljikohidrata u energiju. Nedostatak tog minerala mo`e jo{ vi{e potencirati umor organizma. Poznato je da prehrana mo`e utjecati op}enito na raspolo`enje, a za vrijeme proljetnog umora, njezin utjecaj mo`e biti jo{ vi{e izra`en. Poku{ajte izbjegavati te{ku hranu, jedite puno vo}a i povr}a, nemojte preskakati doru~ak. Tokom dana jedite vi{e manjih obroka i zdravih me|uobroka i poku{ajte ograni~iti koli~inu obroka na 300 kalorija. To }e vam pomo}i da ne do|e do naglog pada glukoze u krvi, {to mo`e izazvati malaksalost i umor. Izbjegavajte hranu koja je bogata bijelim {e}erom ili bijelim bra{nom, kao {to su tjestenina, kola~i, hljeb, peciva. Unosom tih namirnica naglo }e vam porasti razina glukoze u krvi, ali isto tako i naglo pasti. Prehranu bazirajte na na mir ni ca ma bo ga tim vla kni ma i slo`enim ugljikohidratima. Jedite cjelovite `itarice, hljeb sa sjemenkama. Kako biste smanjili utjecaj proljetnog umora, smanjite unos alkoholnih pi}a, posebno `estokih, pijte ~im vi{e vode i pri ro dnih so ko va, na~inje nih od svje`eg vo}a. Pijte najmanje osam ~a{a vode dnevno, osje}ali `e| ili ne. Naime i bla`a dehidracija mo`e uzrokovati umor. Smanjite unos kafe u organizam, bez obzira na to koliko bili pospani. Dovoljna vam je jedna jutarnja {oljica kafe s mlijekom ili bez, s malo ili ni{ta {e}era.

32

10. april 2011. godine

ONI SU NAS OBILJEZILI
Emil Zatopek (1922 - 2000)

10. april 2011. godine

33

^e{ka lokomotiva protutnjala u legendu
Zbog svojih uspjeha, ali i neobi~nog stila tr~anja prozvan je ”~e{ka lokomotiva”. No, kada se govori o Zatopeku, ne mo`e se samo pri~ati o sportskim uspjesima, on je zajedno sa suprugom Danom, tako|e olimpijskom pobjednicom u bacanju koplja, iza sebe ostavio i lijepu pri~u o `ivotu i ljubavi
Pripremio: Branko MAJSTOROVI]

Kada se sastavlja bilo koja lista atletskih velikana, ime Emila Zatopeka mora se na}i na njoj. Bez sumnje najve}i ~e{ki (i ~ehoslova~ki) sportista te jedan od najve}ih sportista u svjetskoj historiji. U karijeri je postavio 20 svjetskih rekorda na distancama od 5.000, 10.000, 20.000, 30.000, 10 milja i tr~anju na 1 sat te pobje|ivao u maratonu. ^etverostruki je olimpijski pobjednik na Igrama 1948. u Londonu i 1952. u Helsinkiju. Zbog svojih uspjeha, ali i neobi~nog stila tr~anja prozvan je “~e{ka lokomotiva“. No, kada se govori o Emilu Zatopeku ne mo`e se samo pri~ati o sportskim uspjesima, brojnim rekordima i pobjedama. Emil je zajedno sa suprugom Danom, tako|e olimpijskom pobjednicom u bacanju koplja, iza sebe ostavio i lijepu pri~u o `ivotu, ljubavi, prijateljstvu i pobjedi ljudskog duha.

PO^ETAK USPJEHA
Ro|en je u malom mjestu Koprivnice na sjeveru ^e{ke u pokrajini Moravskoj, 19. septembra 1922. U svojoj ranoj mladosti ni po ~emu se nije izdvajao od svojih vr{njaka, a kako bi pomogao u pre`ivljavanju porodice u te{kim uslovima njema~ke okupacije u Drugom svjetskom ratu, radio je u tvornici cipela Bata u obli`njem gradu Zlinu. Stalno tr~karanje izme|u Koprivnice i Zline doprinijelo je da se odlu~i da trenira atletiku. No po~etak njegove karijere nije dao naslutiti veliki Zatopekov potencijal. Pred kraj rata, 1944. do{lo je ipak do osjetnog rezultatskog pobolj{anja. Postavio je nove nacionalne rekorde ^e{ke na 2.000, 3.000 i 5.000 m. Nakon rata, valjda i kada se ishrana koliko-toliko stabilizovala, doslovno je rezultatski eksplodirao. Prvi put je privukao pa`nju atletske javnosti odmah po zavr{etku rata. Tada je bio redov u ~e{koj vojsci, a da bi u~estvovao na vojnom mitingu okupacionih snaga (Allied Occupation Forces Meet) sjeo je u Pragu na bicikl i odvezao se do Berlina (oko 500 km). To mu nije smetalo da pobijedi u trci na 5.000 m. Na svom prvom velikom me|unarodnom nastupu, na Prvenstvu Evrope, odr`anom u Oslu 1946. zauzima peto mjesto na 5.000 m. Na nastup na njegovim prvim olimpijskim igrama 1948. u Londonu vezana je i prva zanimljivost koja pokazuje kakvog je kova Emil bio ~ovjek. Kada je ~ehoslova~ko atletsko rukovodstvo odbilo njegov zahtjev da sudjeluje na ceremoniji otvaranja Igara, jer je trka na 10.000 m bila na programu ve} sljede}i dan, Zatopek se prije

sve~anog mimohoda pomije{ao s olimpijcima iz Danske i s njima u{ao u stadion. Sutradan je pobijedio s velikom predno{}u, popraviv{i s rezultatom 29:59.6 olimpijski rekord. U drugom nastupu na londonskim OI Emil u disciplini 5.000 m osvaja srebro iza Belgijanca Gastona Reiffa, za samo 0,2 sekunde. To je bio jedan od rijetkih njegovih poraza, nakon kojeg je uslijedio dugogodi{nji niz nepobije|enosti.

ATLETSKA POSLASTICA
Svoju atletsku besmrtnost Emil Zatopek je zaslu`io na sljede}im Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952. Prije samih Igara je nastupio na dva manja mitinga u Budimpe{ti i Kijevu, gdje je pobijedio, ali sa skromnim rezultatima. To je uo~i olimpijskog takmi~enja izazvalo skepti~nost nacije, koja je u njemu vidjela najve}eg ~e{kog sportskog junaka predstoje}ih Igara. Ali Emil ponovo uvjerljivo pobje|uje na 10.000 m s novim olimpijskim rekordom. Svoju zlatnu olimpijsku medalju osvojenu u toj trci Zatopek je 16 godina kasnije poklonio velikom australijskom trka~u Ronu Clarku, koji je

Nove metode treninga
Tajna Zatopekovih uspjeha bila je i u revolucionarnim metodama treninga koje je uveo Zatopek u svoj ~esto nemilosrdan rad. ^esto bi izmi{ljao nove ili bi usavr{avao postoje}e principe. Atletski savez tada{njeg SSSR-a pozivao bi svake godina njega i suprugu Danu Ingrovu, baca~icu koplja, na besplatne pripreme na obali Crnog mora, u nadi da }e proniknuti u njegove trka~ke programe. To im je na kraju vjerojatno i uspjelo, jer je glavni egzekutor skidanja Zatopeka sa svjetskog trka~kog trona bio upravo Rus Vladimir Kuts.

sredinom 60-ih godina postavio bezbrojne svjetske rekorde na pet i deset kilometara, ali nikad nije stigao do najvrednijeg - olimpijskog zlata. Druga finalna trka na helsin{kim Igrama uslijedila je u disciplini 5.000 m. Ta se utrka smatra jednom od najve}ih u historiji Olimpijskih igara. Sam Zatopek se rado sje}ao tog doga|aja: “To je bio najja~i fini{ koji sam ikada izveo protiv izuzetnih rivala: Nijemca Schadea, Francuza Mimouna i Britanaca Chatawaya i Piriea. Ra~unao sam da }u ih dobiti na po~etku zadnjeg kruga, ali kada su me trojica od njih prestigla, mislio sam da je sve gotovo, da sam izgubio trku. Me|utim, nakon prerano jakog fini{a, prvo je po~eo popu{tati Chataway, pa za njim i Schade. U tom trenutku sam shvatio da ni Mimoun ne}e izdr`ati do kraja i po~eo sam po drugi put fini{irati, 150 metara prije cilja“. Pravu atletsku poslasticu i veliku Emilovu pobjedu dodatno je za~inila supruga Dana Zatopek, koja je samo par sekundi kasnije bacila svoj pobjedni~ki hitac u koplju. Zatopekovi su tako u nekoliko sekundi osvojili dvije zlatne olimpijske medalje, ali tu pri~i nije bio kraj. Tri dana kasnije, zadnjeg dana Olimpijskih igara, Emil se pojavio i na startu maratonske trke i pobijedio s velikom predno{}u, iako do tada nikada nije tr~ao tu disciplinu. Osmodnevna Zatopekova “helsin{ka diktatura“, za vrijeme koje je postao jedini dugopruga{ koji je na jednim OI osvojio tri zlatne medalje (5.000, 10.000 m i maraton) i pritom postavio u sve tri discipline olimpijske rekorde, smatra se jednim od najve}ih sportskih dostignu}a uop}e. To je ujedno bio i vrhunac sportske karijere ovog iznimnog ~ovjeka i sporta{a koji je tr~ao, istina, ne tako lijepim stilom, kao da se mu~i, kao da }e svakog ~asa “umrijeti“ na stazi, vje~ito s bolnim gr~em na licu. Dvije godine kasnije, nakon {to je postavio svjetski rekord na 5.000 m, otputovao je prvenstvo Europe po jo{ jedan zalogaj slave. Pobijedio je u trci na 10.000 m. A zatim je do{la trka na 5.000 m. Novi mladi lav trka~ke scene Vladimir Kuts stekao je svjetsku slavu ve} i samim tim {to je prvi pobijedio Zatopeka. Sljede}ih je godina ~esto gubio od velikih trka~a Mimouna, Piriea, Chatawaya, Iharosa i Kutsa. Velika generacija izuzetnih trka~a, koja od 1954. do 1957. ~ak 12 puta popravljala svjetske rekorde na 5 i 10 kilometara, na{la se ponovo na okupu na Igrama u Melbourneu 1956. Zatopek nastupa samo u maratonu i zauzima tek {esto mjesto. Po povratku iz Australije zaklju~io je svoju aktivnu sportsku karijeru.

Nakon atletske karijere posvetio se vojni~kom zanimanju, tako da je nakon nekoliko godina dogurao do ~ina pukovnika. Me|utim, pred kraj 60-ih godina 20. stolje}a po~inje period `ivotne agonije Emila Zatopeka. Naime, on otvoreno pru`a potporu ~e{kom politi~aru Aleksandru Dub~eku, mladom reformatoru, idejnom vo|i pra{kog prolje}a, pokreta koji se protivio tada{njoj sovjetskoj politici isto~nog poretka. Kao i dvanaest godina ranije u Budimpe{ti 1956, ponovo su ruski tenkovi u kolovozu 1968. zaposjeli ulice Praga i ugu{ili pobunu. Zatopek je isklju~en iz komunisti~ke partije, otpu{ten iz vojske i oduzeta mu je titula zaslu`nog majstora sporta. Emil je u sljede}em periodu radio kao sakuplja~ otpada, ~ista~ ulica, zidar ne bi li nekako pre`ivio. U 45. godini zaposlio se u rudniku urana Jahimov, u kojem je 600 metara ispod povr{ine zemlje radio te{ke fizi~ke poslove punih {est godina. Krajem 70-ih, Emil je djelomi~no rehabilitiran i dobiva posao u pra{kom sportskom institutu, kao arhivist, ali pod uslovom da ne pri~a o pra{kom prolje}u.

Ljubav Emila i Dane
Neposredno prije Olimpijade u Londonu, na jednom atletskom mitingu u ^e{koj, atleti~arka Dana Ingrova je postavila rekord u bacanju koplja. Novinari su zamolili Emila da pozira pored Dane, {to je on s odu{evljenjem prihvatio. Vrlo brzo su zaklju~ili da je i sudbina uplela svoje prste u to, jer su ro|eni istog dana iste godine! Buknula je ljubav ~iji plamen nikada nije uga{en. Vjen~ali su se ve} nakon dva mjeseca, naravno, na svoj zajedni~ki ro|endan. Dana je ~esto pomagala Emilu u nekonvencionalnom pristupu treninzima. Zatopek je nerijetko umjesto treninga snage tr~ao nose}i Danu na ramenima, ili bi tr~ao u te{kim vojni~kim ~izmama. Bra~ni par Zatopek nije mogao imati djece, me|utim, ta ~injenica ih je jo{ vi{e zbli`ila u zajedni~koj nevolji.

PRA[KO PROLJE]E
Ako su se u njegovoj domovini trudili da ga na svaki na~in ponize i omalova`e (ali nije ni pomislio da je napusti), u svijetu nikada nije bio zaboravljen. Dobio je poziv Me|unarodnog olimpijskog komiteta (MOK-a) da bude poseban gost Olimpijskih igara u Münchenu 1972, ali nije oti{ao jer mu njegov nadre|eni “nije mogao na}i zamjenu“. Posebno priznanje “Pierre de Coubertin Prize“ dobija od Ujedinjenih naroda za promociju ferpleja u sportu. Svoj prkos je pokazao jo{ jednom, prilikom Igara u Los Angelesu 1984, gdje je, ponovo na poziv MOK-a, otputovao kao specijalni gost, uprkos bojkotu Igara od SSSR-a i cijelog isto~nog bloka. Raspadom komunizma Zatopek je u potpunosti rehabilitiran, dobiv{i jednu od klju~nih uloga u sportskom savezu ^e{ke. Osobno mu se u ime naroda ispri~ao ministar odbrane, a nebrojeno puta je dobivao priznanja od predsjednika Vaclava Havela. Gotovo cijeli `ivot Emil je uvijek redovito tr~ao, odr`avaju}i svoju kondiciju, ali 90-ih godina je bitno usporio. Nekoliko puta je hospitaliziran, a zadnji put zbog upale plu}a, samo mjesec prije sr~anog udara koji je prethodio padanju u komu. Borba lije~nika za njegov `ivot potrajala je jo{ par dana i kona~no, 22. novembra 2000, srce Emila Zatopeka je prestalo kucati. Pokop je odr`an 6. decembra 2000. godine na dr`avnom nivou, uz sve po~asti koje pripadaju istinskom sportskom i ljudskom velikanu.

34

10. april 2011. godine

OKOEKOLOGIJE

Stigle su nove
modne kolekcije
Kolekcije donose mno{tvo noviteta koji }e zasigurno zadovoljiti i najzahtjevnije modne apetite
Ovih su dana u trgovine po~ele stizati kolekcije poznatih svjetskih modnih brandova: Dorothy Perkins, Miss Selfridge, Top-shop i Esprit. Kolekcije donose mno{tvo noviteta koji }e zasigurno zadovoljiti i najzahtjevnije modne apetite. Dorothy Perkins, vode}i britanski lanac `enske mode, kroz svoje kreacije redovito donosi novu energiju u modu. Ove sezone, modnim svijetom branda Dorothy Perkins vladaju dva ikonska desetlje}a: vintage 50-ih pomije{an s punkerskim 70-ima. Savr{eni morski look 50-ih sastavljen od trapera i cvjetnih uzoraka uz modernisti~ko nizanje razli~itih boja, kapri hla~a i nabranih suknji jam~i modno ljeto za pam}enje. Dorothy Perkins linija koja predstavlja 70-te donosi iznimno privla~nu paletu `ute, kobaltno-plave i naran~aste na bijeloj podlozi sakoa i haljina otvorenih le|a. Miss Selfridge, kao i uvijek, odi{e visoko kvalitetnim materijalima i novim dizajnom koji nagla{ava `enstvenost i

Prizor sa obale Modraca u vrijeme odr`avanja Sajma turizma

Povratak ludosti
Hajdar ARIFAGI] (hajdar.arifagic@oslobodjenje.ba)

a jezera Modrac i iz Jajca ve} danima dopire S.O.S. poruka, a interventne ekipe se ne ogla{avaju niti izlaze na teren. Na Svjetski dan voda, 22. aprila, nevladine organizacije Tuzlanskog kantona organizovale su obilazak oko jezera Modrac i ostale u`asnute koli~inom otpada i nereda na njegovim obalama i stepenom zaga|enja vode. Vi|eno upu}uje na zaklju~ak da Zakon o za{titi jezera iz 2006. godine nije primijenjen {to u skoroj budu}nosti mo`e rezultirati direktnim ugro`avanjem `ivota ljudi. Ostali organizmi ve} izumiru. U~esnici ophodnje odaslali su S.O.S. poruku nadle`nim ministarstvima i op{tinama sa ~ijih podru~ja dolaze otpadne vode tra`e}i hitno pokretanje aktivnosti na ~i{}enju priobalnog podru~ja i zaustavljanju daljeg zaga|ivanja ovog akvatorija. Uz to, ponudili su i pomo} kako bi se jezeru, nekada{njoj turisti~koj atrakciji i mjestu za rekreaciju i odmor, vratio nekada{nji sjaj. Naivni su, ili ne znaju, da se taj sjaj zadugo, ili mo`da nikad ne}e posti}i. Naime prostor oko jezera je ne samo otpadom ve} ambijentalno, urbanisti~ki i komunalno toliko upropa{ten da ovdje vi{e nije ugodno sjediti ni u prostranoj i lijepo namje{tenoj vikendici, ba{ kao ni u restoranu koji se u lokalnim razmjerama smatra presti`nim.

S

Bilo Sajma ili ne bilo, sme}e treba ukloniti, a dalje isticanje zaga|ene vode u jezero staviti pod kontrolu jer dolaze topliji dani, razgradnja raznovrsnog otpada je ubrzana, a opasnost od zaraze mnogo ve}a. To je posao javnih komunalnih i vodoprivrednih preduze}a koja gra|ani i bud`etski obveznici uredno pla}aju. Nikako ekologa i ~lanova spomenutih organizacija, osim ako u tom otpadu nije i ne{to {to su oni ostavili borave}i uz obalu Modraca, {to nije isklju~eno. Ovih dana kao i proteklih sedmica (a mo`da i idu}ih mjeseci) u Jajcu kru`i pri~a o tome kako je grupa biv{ih in`enjera Elektrobosne do{la u grad da vidi {ta treba u~initi da se ponovo pokrene proizvodnja zloglasne „petice“ - najve}e pe}i za proizvodnju silicija, instalisane snage od oko 48 MW, {to je vi{e nego sve ~etiri ostale pe}i.

OPASNA PETICA
Posljednjih nekoliko godina Jaj~ani su se ponadali da }e poslije nekoliko decenija gu{enja u dimu kona~no disati kao i ostali ljudi u Bosni i Hercegovini i da vi{e nikome ne}e na um pasti da prljavom tehnologijom ugro`ava zdravlje ljudi i prirodne ljepote. Takvu ludost - izgradnjom „petice“ i instalisanjem tehnologije koju vi{e niko ne}e - ~ovjek je uradio prije ~etiri decenije i Jajce pretvorio u jedno od najopasnijih mjesta za `ivljenje u ovom dijelu Evrope. Neuspjelom privatizacijom pe} je prije pet godina uga{ena, ali ambicije sumnjivih investitora i potencijalnih trova~a da je ponovo pokrenu jo{ postoje. Evo dokaza: spomenuti in`enjeri (me|u njima je i jedna osoba iz Australije) u jaja~kom hotelu Turist ve} su otvorili kancelariju. Namjera im je da ovaj proizvodni pogon sa nekoliko razli~itih vlasnika (jedni imaju pravo na zemlji{te, drugi na pe}, tre}i na ostale objekte...) stave u pogon i potom odmah prodaju za mnogo ve}u sumu. „Obra}am vam se kao Jaj~anima da dignemo glas protiv ove nerazumne gluposti i time pomognemo stanovnicima svog grada i sprije~imo da ga ponovo unakaze“, isti~e u apelu sugra|anima ljekar i uva`eni za{titar prirode dr. Enes Ribi}. Na njegovu inicijativu ovim povodom minulog ~etvrtka zasjedao je i Upravni odbor Ekolo{kog pokreta Jajce. Borba protiv ponovnog aktiviranja starog zaga|iva~a zraka vi{e nije stvar doktora Enesa Ribi}a nego cijelog grada. No s obzirom na potencijalnu razmjeru i posljedice zaga|ivanja atmosfere, trebalo bi da se ti~e i svakog gra|anina BiH.

POGLED U SRAMOTU
S.O.S. poruka aktivista nevladinih organizacija odaslana je u jeku zavr{nih priprema za organizaciju 9. lukavi~kog sajma turizma List 2011. Ako do vremena njegovog odr`avanja (5-7. maja) priobalno podru~je jezera ne bude o~i{}eno od gomila svakovrsnog otpada, Sajam bi trebalo otkazati. Jer nije ni moralno gledati u prljav{tinu, a gostima govoriti o prirodnim ljepotama i potencijalima, bistroj vodi i zdravoj hrani. Posebno ne gostima iz inostranstva kojima se organizatori i doma}ini nadaju, a me|u njima bi}e sigurno i onih {to }e iz Lukavca skoknuti do Modraca, preno}iti u tamo{njem hotelu ili se ugostiti u nekom od restorana. Nadam se da tako misle i potpisnici apela za hitno ~i{}enje priobalja, me|u kojima je 4.280 ~lanova foruma gra|ana O~istimo i spasimo jezero Modrac, te ~lanova 15 razli~itih nevladinih organizacija i udru`enja (izvi|a~a, ekologa, sportista, ribara, planinara).

10. april 2011. godine

KUTAK ZA KUCNE LJUBIMCE

35

Francuski buldog
rancuski buldog je francuski varijetet britanskog buldoga, a nije isklju~eno da su kod stvaranja ove pasmine sudjelovali i mops i brabantski psi}. Glava je ~etvrtasta, kratka i {iroka ~ela. Nju{ka je skra}ena i plosnata i ~ini {estinu ukupne du`ine glave. Usnice su crne, mlohave i prekrivaju zube, a ~eljusti su {iroke i sna`ne. Svoje velike, {iroke pri korijenu i na vr{cima zaokru`ene u{i dr`i uspravno, polo`ene prili~no visoko na lubanji i zakre}e ih na svaki znak. Njegove su velike, okrugle i lagano ispup~ene tamne o~i neobi~no izra`ajne, obi~no ljubazne, ali sposobne i sijevnuti, {to zna~i da ne}e rado podnositi gluposti. Mo`e biti te`ak do 14 kg i u`iva u svojoj hrani, pa njegovu prehranu treba kontrolirati. Tijelo mu je zbijeno, sna`no s blago zaobljenom izbo~inom na le|ima, a jednako kao i britanski srodnik ima kratak, nisko no{en rep koji mo`e biti oblikovan poput vadi~epa. Prsni ko{ je {irok, ba~vast sa zaobljenim rebrima; vrat je bez podvoljka. Dlaka je kratka, priljubljena uz tijelo, sjajna i gusta. Francuski buldog je jedna od rijetkih pasmina ~ije su slabine vi{e od grebena, a to im omogu}uje da se usprave kao pri skoku. Ukoliko im pru`ite dovoljno pa`nje, ne}e im biti potrebni duga~ki izlasci. Ako je vru}e, najbolje je izbjegavati kretanje zbog njihovog kratkog nosa. Obi~no su zadovoljni s tri kra}e {etnje po susjedstvu, ako im uz to pru`ite i priliku da se istr~e i naigraju u vrtu. Mogu se kretati br`e no {to sugerira njegovo ~vrsto tijelo. Idealni su psi za ljude koji `ive u stanovima.

F

kreativnost. Kroz ovogodi{nju kolekciju ponovno se provla~i trend 70-ih. Kosi krojevi i inspiracija donjim rubljem dodatno osvje`avaju kolekciju. Kolekcijom odi{e nekoliko tematskih pri~a. Desert rose donosi sna`an utjecaj ju`noameri~kog veza; Nouveau kolekciji daje dojam sportske elegancije, a uzor pronalazi u Marie Helvin i dizajnerima kao {to su Y.S.L., Rive Gauche i Halston; svje`inu, dra`esnost i profinjenost pronalazimo u liniji Heavenly creatures-casual. Past perfect - izblijedjela ljepota pro{lih vremena i nostalgi~nost donosi komade nadahnute klasikom pomije{ane novim i modernim koje stvaraju eklekti~an odjevni stil. Eklekti~ki hippie izgled kojeg stvaraju raznolike slojevite teksture, s elementima roka i da{kom `enstvenosti, uz prozirne i ~ipkaste tkanine te duga~ke i poluduge figure klju~ni su za Gypsy rocker

stil. Modernisti~ki izgled sa suvremenim krojevima, geometrijski oblici, kombiniranje jarkih boja uz mat i sjajne kontraste dominiraju The Purist linijom. Topshop je drugo ime za high street modu visoko izra`enog stila namijenjenog mladim i urbanim ljudima. Top-shop ove sezone donosi potpuno novo osvje`enje, i to kroz ~etiri modne pri~e. Modna pri~a, koju predstavlja linija Graduation, ponovno je pod najve}im utjecajem 1970-ih. U ve} do bro po zna tim Es prit ko le kci ja ma pro na la zi mo mla de na~ki duh ko ji na gla {a va sa mo po uz da nje i sen zu al nost. @enska Casual kolekcija za prolje}e/ljeto 2011. donosi potpunu `enstvenost. Coolerski i razigrani stil ameri~kih koled`a stopljen s modnim izri~ajem davnih 50-ih nalazi se u novoj Casual kolekciji za mu{karce.

^esto se ka`e da su francuski buldozi ludi za djecom, ali to nije istina. Prije bi se moglo re}i da su djeca luda za njima. Ponekad se znaju pona{ati dominantno prema drugim psima, ali s drugim ku}nim ljubimcima ne}e imati problema, pod uvjetom da su se s njima susreli dok su jo{ bili mladi, te s njima zajedno i odrasli. Ve}ina ih jako voli ljudsko dru{tvo, tako da }e i svakog posjetitelja veselo do~ekati, iako poneki psi znaju biti i dosta oprezni. [armantan je ku}ni pas i ostavlja utisak da }e imovinu i ku}u braniti do posljednjeg daha, a ja~i je no {to se o~ekuje. Psi ove pasmine su bistri i brzo u~e, tako da ih je lako odgojiti. Svojim izra`ajnim licem poku{at }e vas navesti da im popustite, ali svejedno ostanite uvijek dosljedni. Oni ne samo da su osjetljivi na ton va{ega glasa nego }e primijetiti i lo{u atmosferu u va{oj ku}i. Francuski buldozi su inteligentni, vrlo osje}ajni, ljupki psi, tolerantni su prema djeci, zaigrani, veseli, ponekad neobuzdani. Imaju jako razvijen smisao za humor, uporni su, o{tri prema sebi samima, a znaju biti i svojeglavi. Francuski buldog zna biti i ljubomoran ako je pa`nja gospodara usmjerena prema ne~emu drugom, a ne prema njemu. Oni vole biti dio obitelji, te ih nije dobro ~esto ostavljati same. Njegovanje ove pasmine nije te{ko. Povremeno ga o~etkajte gumenom rukavicom i ~istite mu u{i (pri tome ne koristite vatene {tapi}e). Nokte im podrezujte i odr`avajte kratkima. Nabore na licu povremeno o~istite posebnim losionom za tu svrhu.

36

10. april 2011. godine

ORDINACIJA

Atopijski der matitis

Svrbe`, najneugodniji
topijski dermatitis upalna je bolest ko`e od koje boluje oko 15 posto djece pred{kolske i {kolske dobi. ^esto ga nazivaju i neurodermitis ili atopijski ekcem. Obilje`en je pojavom crvenila i svrbe`a te je ~esto povezan s nekim drugim bolestima, kao {to su bronhijalna astma, alergijske upale nosa (rinitis) i o~iju (konjuktivitis). Sam naziv atopija zna~i da je rije~ o nasljednoj sklonosti alergijskim reakcijama. Uprkos tome, alergija se ne mo`e dokazati u svih bolesnika s atopijskim dermatitisom. Oni imaju ono {to se zove atopijska konstitucija, odnosno nasljednu sklonost ekcemima (dermatitisu) u ranom djetinjstvu, a poslije alergijama u di{nom sustavu: peludnoj hunjavici, astmi i katkad alergijama na hranu. ^esto u istoj obitelji nekoliko osoba boluje od atopijskog dermatitisa, bronhijalne astme ili alergijskog rinitisa, no ni to nije pravilo.

A

Prvi simptomi atopijskog dermatitisa naj~e{}e se javljaju ve} u dojena~koj dobi, a nakon desete godine `ivota oko 90 posto djece vi{e nema smetnje. Va`no je i pa`ljivo uvo|enje novih namirnica u prehranu, s obzirom na dob djeteta i vrstu hrane

Zbog toga je va`no dje~ju ko`u dobro njegovati.

TRETMANI
Zahvaljuju}i savremenim tretmanima komplikacije su postale rijetkost, ipak atopijski dermatitis mo`e se katkad zakomplicirati, pro{iriti se, a nastanu i sekundarne infekcije. Najopasniji mikrobi za mali{ane su stafilokoki i virus herpesa, koji kod njih mogu izazvati te{ke infekcije. Na po~etku tretmana lije~nik }e vam potvrditi dijagnozu atopijskog dermatitisa, otkloniti va{e brige naj~e{}e dobrim prognozama i odrediti neka od ispitivanja. No, kad se uobi~ajeni tretmani ne poka`u u~inkovitim i kad je ekcem posebno intenzivan, mo`e biti od koristi ispitati postoji li alergija u djeteta. Lije~nik }e vam priop}iti spada li va{e dijete u tu kategoriju i u skladu s tim dati odgovaraju}e upute. U svakom slu~aju, lije~ni~ki je tretman potreban. Usmjeren je na lokalnu kortikosteroidnu terapiju, tj. na upotrebu krema koje sadr`e derivate kortizona. Ve}ina je ljudi vrlo nepovjerljiva prema njima, no rije~ je o preparatima koji su vrlo u~inkoviti i prakti~ki nikad ne izazivaju komplikacije ako se pravilno koriste. Detaljne upute o primjeni ovih preparata dobit }ete od svog lije~nika i morate ih se strogo pridr`avati. Oni mogu uzrokovati odre|ene nepo`eljne pojave na ko`i, ali i u cijelom organizmu. U te`im oblicima bolesti postoji rizik od sekundarne infekcije i lije~nik }e vam preporu~iti odgovaraju}e antibiotike. Antihistaminici mogu biti od koristi pojedinoj djeci zbog umiruju}eg djelovanja na osje}aj svrbe`i. Termalne kure ~esto imaju pozitivan u~inak: tehnike primjene termalnih voda, tretman i savjeti lije~nika specijalista, promjena okoline i sunce dovode obi~no do trajnog pobolj{anja stanja. Probiotici su dobre bakterije, korisne za zdravlje. Njihova koli~ina u tankom i debelom crijevu mora biti dovoljna za o~uvanje ravnote`e crijevne mikroflore kao prirodne za{tite. Najnovija istra`ivanja pokazala su da uno{enje probiotika putem hrane ima povoljan u~inak na zdravlje djece koja imaju atopiju.

RAZVOJ BOLESTI
Prvi simptomi atopijskog dermatitisa naj~e{}e se javljaju ve} u dojena~koj dobi. Bolest karakterizira dugotrajan tijek s razdobljima pobolj{anja i pogor{anja. Intenzitet atopijskog dermatitisa slabi s godinama. Nakon desete godine `ivota oko 90 posto djece vi{e nema smetnje. Naziv dermatitis upu}uje na to da postoji upala na ko`i. Njezini simptomi su crveni plakovi (ekcemi) iz kojih katkad curi bezbojna teku}ina, jako suha ko`a i intenzivan svrbe`. Ekcem se o~ituje pojavom crvenila ili mjehuri}a na ko`i. Uo~avaju se ve}i ili manji plakovi, koji izazivaju svrbe` i ~iji je izgled za lije~nika dobar pokazatelj u kojoj se fazi bolest nalazi: crveni, mekani i vla`ni u po~etku, a poslije zadebljani, tvrdokorni i suhi. Ko`ne se promjene javljaju na licu, tijelu i ekstremitetima. Kod tek ro|ene bebe ko`a je naj~e{}e normalna. Simptomi atopijskog ekcema javljaju se ve} u prvim mjesecima `ivota, a nestaju obi~no prije desete godine. Kod dojen~adi (dva do dvanaest mjeseci) zahva}a naj~e{}e obraze, ~elo, tijelo, {ake, a poslije se javlja na udovima, osobito pregibnim jamama koljena i lakata. To su samo naj~e{}i slu~ajevi, ima i drugih varijanti. Ekcemi u ve}ine bolesnika ~e{}e izbijaju zimi. To~an uzrok izbijanja ko`nih promjena nije poznat, a mogu ih pogor{ati i emocionalni stresovi. Jedan od osnovnih simptoma bolesti u osoba s atopijski dermatitisom je suha i iritaciji sklona ko`a. Osim navedenog, ~esto je

Rizi~ne namirnice
Namirnice koje su rijetko alergene jesu: ri`a, krompir, mrkva, repa, gra{ak, pastrnjak, kelj, kupus, prokulice, cvjeta~a, jabuka, kru{ka, banana, zob, p{enica, soja, piletina, puretina, teletina, junetina, raj~ica. ^esto su alergeni med, kravlje mlijeko, kozije mlijeko, mlije~ni proizvodi, jaja, jagode, {koljke, kivi, kikiriki. blijeda, ispucala, ponekad obilje`ena uzdignutim folikulima dlaka ili sklona lju{tenju. Biohemijska istra`ivanja pokazala su da su u ko`i osoba koje boluju od atopijskog dermatitisa poreme}ene masne kiseline, koje sudjeluju u prirodnom ovla`ivanju ko`e. Zbog toga je va`no nano{enje dodatnih masno}a. Kod atopijskog dermatitisa najneugodniji simptom je svrbe`. Katkad je tako intenzivan da se od njega ne mo`e zaspati. Ne samo da dijete ne mo`e zaspati nego ~esto ni roditelji.

ODJE]A Izbjegavajte sinteti~ke tkanine i vunu koja ~esto izaziva svrbe`. Koristite pamu~nu odje}u, blaga sredstva za pranje rublja i rublje nakon pranja dobro isperite, tako|er se preporu~uje i izbjegavanje omek{iva~a za ve{

ODJE]A
Kako biste ubla`ili atopijski dermatitis, savjetuje se da ne pokrivate previ{e dijete. Izbjegavajte tako|er i sinteti~ke tkanine i vunu koja ~esto izaziva svrbe`. Koristite pamu~nu odje}u, blaga sredstva za pranje rublja, i rublje nakon pranja dobro isperite, tako|er se preporu~uje i izbjegavanje omek{iva~a za ve{. Ljeti se stanje ko`e popravlja.

10. april 2011. godine

37

ALTERNATIVNAMEDICINA

simptom

Pri~e o zdravlju i bolesti, povratku prirodi i ljudskim sudbinama

EKCEMI Naziv dermatitis upu}uje na to da postoji upala na ko`i. Njezini simptomi su crveni plakovi (ekcemi) iz kojih katkad curi bezbojna teku}ina, jako suha ko`a i intenzivan svrbe`
Ipak, treba ostati vrlo oprezan i paziti da se djeca koja imaju atopijski dermatitis ne izla`u previ{e suncu. Ne smiju se izlagati suncu izme|u 11 i 16 sati. Ne smiju zaboraviti majicu, sun~ane nao~ale i {e{ir. Koristite kreme sa za{titnim faktorom koje sadr`e po mogu}nosti mineralne za{titne faktore. Ne izla`ite suncu djecu mla|u od 3 godine. Kad je rije~ o prehrani, dijeta se ne preporu~uje svakom bolesniku s atopijskim dermatitisom. Ako je rije~ o dojen~etu, po`eljno je da ga majka {to dulje doji, barem prvih {est mjeseci. Va`no je i pa`ljivo uvo|enje novih namirnica u prehranu, s obzirom na dob djeteta i vrstu hrane. Neke namirnice ~e{}e uzrokuju alergiju te se njihovo uvo|enje odga|a, primjerice jaja. Odre|ene namirnice poja~avanju svrbe`, kao {to su ~okolada, jagode i raj~ica, te ih je dobro izbjegavati. U slu~aju da lije~nik utvrdi preosjetljivost djeteta na odre|enu namirnicu, uputit }e vas u na~in primjene dijete. Pojavi li se preosjetljivost na mlijeko, morat }e se primijeniti neko od zamjenskih preparata. U svakom slu~aju, obratite pozornost na eventualne reakcije na neke namirnice, primjerice crvenilo oko usta, te na pojavu probavnih smetnji kao {to su gr~evi, povra}anje ili proljev. Trebali biste izbjegavati i suhomesnate proizvode, fast food, gazirana pi}a, ve}e koli~ine kofeina i teina. Preporu~a se {to vi{e konzumirati laganu, kuhanu i uvijek svje`e prire|enu hranu i ne pu{iti.

Ne}e grom u koprivu!
Ramo KOLAR

ALERGENI
Izbjegavajte alergene koji se {ire zrakom (pelud, `ivotinjske dlake i perje, pra{inu, grinje). Ne odvajajte dijete od njegova ku}nog ljubimca, osim ako se utvrdi da svojom blizinom izaziva alergiju kod dje-

teta. Redovito prozra~ite dje~iju sobu, izbjegavajte pli{ane igra~ke u krevetu, ne pokrivajte podove tepisima jer zadr`avaju potencijalne alergene. Dobro je izbjegavati i boravak u zadimljenim prostorijama, izlo`enost ku}noj pra{ini i grinjama, te je kod ~i{}enja stana dobro dijete poslati u {etnju ili drugu prostoriju, dobro je ukloniti stare madrace, ukloniti ili redovito ~istiti tepihe, debele zastore i pli{ane igra~ke zato {to zadr`avaju pra{inu i grinje. Duge i o{tre nokte kod djeteta tako|er treba izbjegavati kako bi se sprije~io nastanak ozljeda zbog u~estalog grebanja. Suhi zrak u prostorijama s centralnim grijanjem dodatno isu{uje ko`u, te ga je potrebno ovla`ivati, a treba izbjegavati i izlaganje djeteta prekomjernoj toplini jer izaziva znojenje i poja~ava svrbe`. Va`no je na vrijeme izlije~iti upalna `ari{ta (pokvareni zubi, upale grla, nosa i sinusa, urinarne i genitalne infekcije) i povremeno napraviti obradu u smislu isklju~ivanja postojanja upale. Dobro ~ini boravak na moru, zimi UV svjetlo, ali samo pod kontrolom dermatologa, te boravak u planinama iznad 1500 m gdje je daleko manja koncentracija alergena. Kod ve}ine oboljelih bolest traje godinama, no vremenom simptomi slabe i obi~no nestaju do puberteta. Manji broj bolesnika ima tegobe i u odrasloj dobi.

Nakon {to sam se najeo pite od `are, potom sam ubrao ovoga cijenjenog prirodnog eliksira i ponio ku}i. Malo iscijedio soka, a malo ~ajevao. A i obe}ao sam pro{li put jo{ koju kazati o koprivi (velika kopriva, Urtica dioica). Nisam izmislio nikakvu toplu vodu, jer su jo{ stari Rimljani je cijenili i kao hranu i kao lijek (po Hipokratu, kako smo kazivali sto puta). A i da spomenem, usput i staru narodnu: Ne}e grom u koprive. Do{lo iz stare germanske literature koja govori da je `ara bila simbol boga munje. Mi smo to shvatili kao da grom doista ne}e u koprivu. Eh, sad. Zna se kako ova bilj~ica (ina~e korov) ima u sebi dosta `eljeza, natrija, kalija, kalcija, fosfora, zatim hormone koji djeluju na ispravan sadr`aj {e}era u krvi, va`an enzim sekretin (djeluje na pove}anje broja crvenih krvnih zrnaca), taninsku kiselinu, {krob, galusovu kiselinu i vitamin A. Najbolje je mlado li{}e (vr{ci) koje treba brati u prolje}e. I najbolje je iz njih iscijediti svje`i sok, koji treba piti odmah, jer nije za stajanje. Ja bih mu dodao malo meda i kap sir}eta, te mrvu vode. Ebbe Waerland tvrdi kako je ovaj sok dobar kao djelotvorno preventivno sredstvo, odnosno lijek protiv o{te}enja radioaktivnim zaga|enjem zraka. Naravno, mnogi `aru svje`u i mladu koriste i kao salatu. Pravi li se pak ~aj, treba dvije ~ajne ka{ike suha lista preliti s dva dcl vrele vode i piti dvije-tri {olje na dan. Ne treba zaboraviti kako je korijen koprive (kao ~aj) veoma dobar kod problema s kosom i peruti. U svakom slu~aju, `ara je najbolja kao dio proljetne kure za oporavak organizma, izgradnju njegovog imuniteta, pobolj{anje `eljeza u krvi... A njegovim nedostatkom nas pak napada anemija, a to dalje zna~i (zbog manjka hemoglobina) mo`e izazvati umor, inertnost i glavobolje. Ako je rije~ o te{koj anemiji, fizi~ka aktivnost izaziva omaglicu, gubitak daha, bolove u prsi-

ma (anginu) i lupanje srca. Zbog anemije uslijed nedostatka `eljeza stvaraju se ranice na jeziku i u uglovima usta, nokti su suhi, tanki i krhki, a u ozbiljnim slu~ajevima javlja se i bljedunjavost. Znaju stru~njaci i narodno iskustvo. [ta valja u~initi? Rizik od anemije zbog nedostatka `eljeza relativno je nizak kod osobe koja je dobra zdravlja i zdravo se hrani. Ipak, ako gubite krv - primjerice, zbog bolnih mjese~nica tokom nekoliko mjeseci, nelije~enih hemoroida ili krvarenja u probavnom traktu, bit }e vam potrebna prehrana posebno bogata `eljezom. Poja~ajte obroke jetrima, crvenim mesom, ribom, `umancima, su{enim vo}em, i sojinim proizvodima i sirupom od melase. Jedite mnogo crvenog luka, bijelog luka, graha, gra{ka, jezgri~astog vo}a, sjemenki, zelenog lisnatog povr}a i bilja (kao {to su dragu{ac, per{in, vlasac, kopriva, korijandar i masla~kovo li{}e), namirnice u kojima ima mnogo vitamina C (~a{a naran~ina soka, npr), integralne `itarice koje su dobar izvor `eljeza, ali tako|er sadr`e i fitate, tvari koje ote`avaju apsorpciju `eljeza, pa ih ne treba jesti zajedno s ostalim namirnicama koje su bogate `eljezom, {pina ta i ra bar ba re, na mir ni ce ko je sadr`e bakar( sir, `umance, morski plodovi, jetra, integralne `ita rice, povr}e zelene boje, marelice, tre{nje i su{ene smokve. Ali i maniti se kafe, alkohola, jakoga ~aja, vje{ta~kih sokova... [ta se ono jo{ reklo, {ta valja ~initi da bi se pobijedio proljetni umor? Hodati u prirodi. Upra`njavati tu{iranje i kupke za noge (mo`e se i svakodnevno, ili pred spavanje, gazati u vodi koja se nasula u kadu, za~injenu morskom solju, `arom, lavandom, trinama...). Odagnati sikiraciju koju danas zovu stres, tako {to }e se bje`ati od njenih izvora, kad god se mo`e, naravno. Sretati se s dragim ljudima, optimizmom koji zra~e. Smijati se, jer je ljekovito! Radovati se `ivotu i svakom danu - jer je jo{ ljekovitije!

38

10. april 2011. godine

Umaci, dipovi i salatni preljevi
Ne ba{ glavni glumci svakog obroka, ali sposobni dobro zabaviti goste i usmjeriti aromu cijelog doga|aja. Pri odabiru umaka poku{ajte uskladiti i boju stolnjaka i salveta
U posudi izmutite vilju{kom pjenasto maslac. Dodajte izmrvljeni feta sir i kiselo vrhnje. Pa opet sve fino skupa umutite. Praviti odmah duplu mjeru! Poslu`ivanje Kajmak nije potrebno soliti, po{to je feta sir slan, ali ako volite, vi dosolite. Jo{ mo`ete dodati, ako vi{e volite rje|i kajmak, dodajte jo{ malo slatkog vrhnja. Kajmak poslu`ite uz }evape ili uz ono {to najvi{e volite!

Doma}i brzi kajmak iz ku}ne radinosti!
Sastojci

• 100 gr maslaca • 100 gr feta gr~kog sira (tvrda feta, ne mora biti gr~ki, ali treba da je tvrda feta) • 100 gr kiselog vrhnja (ili creme fraiche)

Probajte salatu sa prelivom koji raspame}uje i za koji svi ka`u da je izvanredan. O~istiti i oprati crni i bijeli luk i isje}i na krupnije komade, pa staviti u teglu. Per{un oprati, osu{iti krpom, presje}i na 2-3 djela i njega ubaciti u teglu. Dodati senf, sir}e, so, biber i jaja. Na kraju doliti ulje da pokrije sve sastojke, neka ostane prazno od prilike tri prsta ispod ruba tegle. [ipkasti mikser staviti u teglu, uklju~iti ga, pomjerati gore-dolje i za 10 sekundi sos je gotov.

Zeleni sos

Radi gustine mo`e da se doda par~e bijelog doma}eg sira i jo{ malo mutiti mikserom.

Poslu`ivanje
Teglu zatvoriti poklopcem, a sos u fri`ideru mo`e da stoji do 7 dana. Ne mo`e se nabrojati uz {ta sve mo`e da se jede! Kao preliv za salate, uz bareno povr}e, kao namaz za sendvi~e ili odozgo ukras, uz pohovani ka~kavalj, razne }uftice, samo namazan na hljeb…

U Americi hummus postaje sve popularniji. Sve ~e{}e se pojavljuje na stolovima kao zdravija alternativa masnim i kalori~nim dipovima. ^ak su ga i {kolske kafeterije usvojile i stavile na jelovnike. Postoji mnogo verzija, u svakoj je obavezan slanutak, tahini pasta, bijeli luk, maslinovo ulje, sok od limuna i morska so. Palestinci ga naj~e{}e prave pomije{anog sa crvenim pe~enim paprikama. Paprike mu daju fini {mek. Odli~an je poslu`en uz prepe~ene komadi}e pita, hljeba premazanog maslinovim uljem Iscijediti slanutak iz konzervi, sa~uvati vodu iz jedne konzerve. Staviti slanutak, pe~ene olju{tene paprike, ljute papri~ice, sok od limuna, morsku sol, ~ehne bijelog luka, tahini pastu i malo vode iz konzerve. Okrenite multipraktik nekoliko puta pa dodajte

Hummus sa pe~enim paprikama

jo{ te~nosti po potrebi (dok ne dobijete `eljenu gustinu). Kada dobijete glatku masu, izru~ite je u zdjelu za poslu`ivanje i poravnajte. Napravite nekoliko udubljenja kao u`e brazde i pospite sa maslinovim uljem, isjeckanim svje`im per{unom i malo mljevene paprike. Mo`ete posuti za~inima po volji ili zatarom. Tako|er mo`ete ugrijati malo maslinovog ulja i na njega baciti malo bijelog luka i za~ina i time preliti. Probajte i na|ite ono {to vam se najvi{e svi|a. Pita bread prema`ite sa malo maslinovog ulja sa obje strane i pospite zatarom. Zapecite u pe}nici da porumeni i isijecite na male trokuti}e. Zatar (za’atar) se kao za~in mo`e kupiti u radnjama sa uvoznom (Mideastern) robom, a mo`ete ga i sami napraviti tako {to }ete u mortaru izgnje~iti maj~inu du{icu, {umac, prepe~ene sjemenke sezama i malo morske soli.

Sastojci
• 2 konzerve slanutka (leblebija, garbanzo beans, chickpeas) • 60 ml tahini paste • 3 ~esna bijelog luka • 1 ka{i~ica morske soli • 1 (ili vi{e po zelji) limun (sok) • 200 gr crvenih pe~enih i oguljenih paprika i nekoliko ljutih papri~ica (po ukusu) • po `elji maslinovo ulje • malo isjeckanog svje`eg per{ina: 1 ka{i~ica mljevene crvene paprike

Sastojci
• 2 jajeta • 2 ka{ike jabukovog sir}eta • 1 mala glavica crnog luka • 2-3 ~e{nja bijelog luka • 1 ka{i~ica senfa • po ukusu soli i bibera • pola veze per{una • par~e bijelog sira (ne mora) • oko 3 dl ulja.

10. april 2011. godine

39

U RESTORANU

Namaz od {ampinjona
Ukusan i lagano aromati~an namaz, s dodatkom bijelog vina... Izvolite, dobar tek Na maslinovom ulju propirjajte luk pa dodajte {ampinjone narezane na listi}e i ~e{njak. Posolite i popaprite, podlijte bijelim vinom i pirjajte dok {ampinjoni ne omeknu i teku}ina ne ispari. Zatim ih usitnite u blenderu ili izmiksajte {tapnim mikserom, skupa s maslacem, maj~inom du{icom, sjeckanim per{inom i limunovim sokom. Ohladite.

Dragan MARIJANOVI]

Cigo i prikanci
dje koliko god ho}ete. Ona izvire s vodom iz zemljine utrobe, i nije sli~na ni jednoj drugoj ribi. Stru~njaci su je prou~avali po institutima, ali jo{ nisu odgonetnuli kako i gdje se ona mrijesti, no jedno je sigurno da to obavlja u dubokoj utrobi zemlje. Kad se u kasno prolje}e voda povu~e, nestanu i prikanci i `abe zajedno s vodom, a do tada valja u`ivati u tim rijetkim darovima prirode. @abe se tu spremaju na puno manje znanih tradicionalnih na~ina. Samo treba razbiti predrasude i po`uriti prije lokalnih gurmana. Gospo|a Mira, `ena Cigina, {efica je kuhinje, sama pe~e i kruh, a tri njihove k}eri, Marija, Ana i Iva rade u restoranu i u prekrasnoj maloj dogra|enoj konobi uz njega. Tu se za jakih bura fino da sjesti uz kamin i bogatu vinoteku. Cigin ‘’poker cura’’ svakodnevno je ovdje, jer valja pripraviti oko stotinu obilnih doru~aka za radnike po okolnim gradili{tima. A druk~ije Cigo ne bi mogao ni opstati, jer je vrijeme te{ko, gosti su sve siroma{niji i rje|i, pa neka makar uku}ani rade. Ima on i ekskluzivnije goste, gospodarstvenike ili politi~are. Pla}aju li, Cigo? Pla}aju! Prisje}amo se vremena kada je u vrijeme Markovi}eve inflacije restoran morao biti zatvoren: ‘’Bruka je to bila, svaki dan nova nula, svaki dan dva puta di`i cijene. Pa je najbolje bilo zatvoriti, a onda je trebalo osam godina da ponovo otvorim.’’ Cigini gosti su odsvuda; jo{ ga pamte prijeratni prolaznici koji strpljivo trpe glad dok ne do|u do ovog zanimljivog mjesta. Sve je isto kao prije, doma}e, ukusno i obilno. I jeftino. Jer, kako Cigo ka`e: ne smije{ se s ovim poslom zajebavati. Ako iza gosta ne ostane hrane, onda ne{to nije bilo uredu. Treba ostat! Pa }e taj gost, i njegov prijatelj, i njihovi prijatelji do}i. Zara|ivati treba pomalo, a dugo. To je smisao ovoga posla, to i ni{ta drugo. Pozdravljam ga, a sti`u `ene s ko{aricama {paroga (pa, da, sad je njihovo vrijeme!). Rastu svuda me|u kamenjem, i jako su ukusne s vinskom kvasinom i maslinovim uljem. Kuhane odli~no idu s kuhanim jajima. Ma, idu kako ih god napravite, samo ako ih posolite. Narodski se zovu kuke. Otud izreka ‘’Kuku meni – kuku tebi’’! E, ne vra}ao ti se sad ja zbog kuka, moj Cigo. Prvo bih poru~io njih, pa prikance, pa polovice krumpira na maslu, pa glavicu luka ‘’na~etvero’’, pa bi ti pitao jesam li za jedno vino...I, ode dan!

Poslu`ivanje
Poslu`ite ovaj ukusan namaz uz kri{ke tosta, bruskete, omiljene lepinjice... Umjesto {ampinjona, mo`ete koristiti i neke druge omiljene gljive.

Sastojci
• 500 g {ampinjona • 50 ml bijelog vina • malo maslinova ulja • ˝ glavice luka • 2 re`nja ~e{njaka • papar, sol • malo maj~ine du{ice • malo sjeckanog per{ina • 1 puna `lica maslaca • 2 `lice limunova soka

Li~k sir je veoma poznat i prepoznatljiv. Evo recepta za izradu doma}eg sira Mlijeko se prokuha i kad se malo smla~i, doda mu se kiselo vrhnje (dakle, mlijeko se ostavi da malo odstoji pa se vrhnje ne dodaje odmah u kipu}e) i promije{a se (ono do|e kao cjepivo za kiseljenje), posuda se omota krpama i pokrije poklopcem da {to du`e dr`i toplinu(na selu se to ostavi po no}i u rernu od {tednjaka na drva koji jo{ dugo dr`i toplinu). Kad se ukiseli tako da je tvrdo, kad se posuda protrese, stavi se na jednu posudu cjediljka – bolje sa ve}im rupicama, u platnenu krpu ili vre}icu stavi se kiselo mlijeko i to metnemo na cjediljku i pustimo da se ocijedi – ili preko no}i ili cijeli dan. Posudu sa cjediljkom stavimo u fri`ider. Paziti da se odlijeva sirutka koja je super za piti pa je isto spremite u vr~ ili kriglu u fri`ider. Kad se sir iscijedio, istrese se u zdjelu i kad ga ovako probate, on je skroz bljutav, a samo dodatkom soli on dobiva onaj

Basa-li~ki sir

famozan okus mazivih sireva. Dakle, solite pomalo i mije{ate i isprobavajte dok dobijete vama odgovaraju}i okus. Ako ga trebate samo za mazanje, mo`e ostati mek{i, ali ako `elite od njega raditi kuglice za dekoraciju, onda je bolje da se procijedi malo dulje da bude gu{}i. Ako se desi da se nije skiselilo u roku u kojem ste o~ekivali, samo dodajte jo{ malo jogurta ili vrhnja i ostavite da jo{ stoji, zna se desiti, ali naj~e{}e je kao {to sam napisala, ovisi i o toplini prostorije, nikako ne baciti jer nema se {to pokvarit i ne uspjeti.

Poslu`ivanje
Zatvoreno u zdjelici dr`ite u fri`ideru i upotrebljavate kao mazivi sir. Normalno da koli~ina mo`e biti i manja i ve}a, ovisno o va{im potrebama. Koliko traje, ne znam to~no, ali zbog soli du`e nego fri{ki kravlji sir, probajte.

Sastojci
• 2 l punomasnog mlijeka • 2 dcl kiselog vrhnja: soli po okusu.

Restoran Kod Cige poznat je svim gurmanima koji se kre}u od Mostara prema [irokom Brijegu, i izbiju na zaravan presje~enu ravnom cestom. Lijevo je Mostarsko blato, a desno malene vrta~e i ku}e. Zapravo je taj dio zaravni svojevrsna zra~na banja i idealno mjesto za restoran. Mjesto je Polog, a postalo je poznato po onom ~uvenom zaustavljanju tenkova JNA u osvit na{ih nesre}a. Davno je Blago Novak, jo{ {ezdeset {este, tu otvorio kavanu u kojoj je uvijek bilo ne{to za prigristi. Njegov sin Stojan Novak Cigo tada je jo{ bio dijete, ali je, kada je krenuo u~iti ovaj zanat u Mostaru, rade}i praksu u hotelu Mostar, donio }a}i pelcer neke puzavice. Danas se ona razvila do mo`da najljep{ega vrtnog krovi{ta na zapadnim stranama Hercegovine. I na jakoj ki{i treba puno vremena da je probije, a ljetno sjedenje pod njom pravi je u`itak. Puzavici je ve} preko trideset godina, a kada cvate, debela je preko pola metra! U Mostaru se oduvijek govorilo: ajmo se kod Cige naklopat! Jer je uvijek imao dobru, svje`u i obilnu hranu. Gotovo je sve iz njegovoga vrta, povr}e, salate, jaja iz vlastitog koko{injca, su{eno meso, sir iz mijeha, krumpiri... E tu }emo malo stati: u nekoliko ~etvornih kilometara u ovim kamenim vrta~ama odli~no uspijeva u nas rijetka vrsta krumpira poluranka. Iznimno ukusna i u kombinaciji s pe~enom teletinom pod pekom, jedna je od glavnih aduta bogate doma}e ponude ovog lijepog mjesta. Kad ga samo pogledate, izaziva u vama potrebu da stanete i odmorite. Slijede}a rijetka stvar ovdje je kupus. Pokojni Blago donio je to sjeme prije pola stolje}a od kuma iz obli`njega Kne{polja. Neobi~no je to ukusan kupus, tvrdih malih glavica, pa ne znate kada je bolji, ili kada je svje` ili kada se ukiseli. To sjeme Cigo ~uva kao oko u glavi, i po tom je kupusu ovaj restoran poznat. Mostarsko blato po kojem s Cigine terase puca pogled, neobi~no je po puno stvari. Voda se pojavi u kasnu jesen, u prolje}e je to ve} jezero, a tada se u njemu nastanjuje neobi~na minijaturna riba: prikanci. Endemska je, malo ve}a od cigarete. Uvaljana u bra{no i upr`ena u ulju, pravi je gastronomski u`itak. Te ribe je od po~etka travnja do sredine svibnja ov-

40

10. april 2011. godine

10. april 2011. godine

41

42

OGLASI

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KORAK NAPRIJED
Najnovija igra za iPhone, iPad i Android ure|aje kompanije Rovio je prema{ila 10 miliona preuzimanja za samo deset dana od debija koji je bio 22. marta. Angry Birds Rio predstavlja u stvari uvertiru za animirani film koji bi trebalo da se pojavi narednih nekoliko dana. Korisnici Apple ure|aja ovu igru mogu da kupe za iPhone ili iPad za samo 0,99 dolara. Velika ve}ina korisnika koji su ovu igru preuzeli su je ocijenili sa pet zvjezdica, {to govori u prilog tome koliko je ova igra popularna i dopadljiva. Nema nikakve sumnje da }e igra posti}i zapa`en uspeh i na An dro id te le fo ni ma i mo bil nim ure|ajima.

43

Toshiba je predstavila liniju laptopa za korisnike u naprednoj digitalnoj zabavi. Satellite P750/P755 i P770/P775 nude savr{enu kombinaciju karakteristika zabave, produktivnost i izdr`ljiv strukturni dizajn. Ovi mo}ni laptopi bi}e dostupni od drugog kvartala 2011. godine. Satellite P750/P755 i P770/P775 zadovoljavaju potrebe ljubitelja filmova i dobrog zvuka. Upravljanjezahtjevnimkomandama je jednostavno, zahvaljuju}i Intel procesorima 2. generacije i izboru naprednih multimedijalnih karakteristika, kao {to su HD i HD+ displej sa pozadinskim LED osvjetljenjem u kombinaciji sa savr{enom Nvidija grafikom i Blu rayTM ROM-om i opti~kim disk drajvom.

Toshiba Satellite P

Angry Birds Rio

Cooler Master HAF

Cooler Master je predstavio unaprije|enu verziju svog HAF 932 full tower ku}i{ta koja uklju~uje dvije bitne izmjene. Jedna je da ku}i{te sada posjeduje oja~anu unutra{njost presvu~enu crnom bojom (suprotno sivoj unutra{njosti originalnog HAF 932 modela) kao i USB 3.0 konektivnost. HAF 932 Advanced karakteri{e isti prednji I/O panel kao kod originalnog ku}i{ta. Ku}i{te je dimenzija 243 x 560 564 mm, te`i 13,4 kg i karakteri{e ga ukloniva HDD polica koja je opremljena antivibracionim padovima. Dizajn ku}i{ta ne zahtijeva upotrebu alata pri instaliranju, uklanjanju komponenti kao i ~etiri ventilatora sa i bez LED dioda.

Kompanija LG Electronics lansirala je sasvim nov 3D do`ivljaja u ambijentu dnevne sobe. LG Cinema 3D TV, zasnovan na pasivnoj tehnologiji, elimini{e sve nedostatke 3D televizora, poput treptanja slike, zamora i vrtoglavice pri gledanju, visoke cijene ili nezgrapnih i te{kih nao~ara. LG Cinema 3D TV koristi Film Patterned Retarder (FPR) tehnologiju, patentiranu od kompanije LG, koja proizvodi sliku visokog kvaliteta i stvara osje}aj gledanja filma u bioskopskoj sali. Za gledanje LG Cinema 3D televizora koriste se specijalizovane 3D nao~are koje se umnogome razlikuju od konvencionalnih 3D nao~ara.

LG 3D tehnologija

Za{titite svoj pametni telefon

Ekrani su slaba ta~ka
Pametni telefoni danas su iznimno sposobni ure|aji, ali su njihove sposobnosti do{le uz odre|enu cijenu
Ure|aj za koji ste potro{ili dobar dio mjese~ne zarade i vjerovatno se vezali na godinu do dvije za svog mobilnog operatera morao bi potrajati barem godinu ili dvije, stoga bi ga bilo pametno za{tititi koliko god je to mogu}e. Te`ina pa me tnih te le fo na kombinirana s velikom staklenom povr{inom gotovo }e sigurno zavr{iti skupim servisom u slu~aju pada, ali tu ima pomo}i. Dodatna ku}i{ta koja umanjuju {tetu pri nezgodnim padovima itekako imaju smisla. Najve}a industrija ku}i{ta stvorena je oko Appleova pametna telefona iPhone. ^etvrto izdanje iPhonea je zbog ranih problema s antenom i signalom dobilo tzv. ku}i{ta bumper. Radi se o silikonskom ili plasti~nom okviru koji obuhvati telefon i ostavi ekran i stra`nju plohu slobodnima. Osim {to

MINIMALISTI Minimalisti }e svoj telefon za{tititi barem folijom za ekran. U slu~aju pada na neku tvr|u povr{inu, ogrebat }e se folija, a ne ekran
pobolj{ava prijem signala, ovo ku}i{te donekle {titi i telefon pri padovima. Guma, plastika ili silikon }e donekle amortizirati udarac prilikom pada, a ku}i{te ne}e dopustiti direktan kontakt ekrana s grubom povr{inom. Ovo ku}i{te }e se svidjeti minimalistima koji ne vole svoje ure|aje obla~iti u debele za{titne slojeve u kojima potpuno gube svoju formu. Ne{to ve}i stepen za{tite pru`it }e ku}i{ta koja kombiniraju silikon i tvrdu plastiku. Silikonski omo ta~i mo bilnih te le fo na pru`aju odli~no trenje prilikom dr`anja i smanjuju mogu}nost ispadanja iz ruke, ali isto tako ote`avaju stavljanje telefona u d`ep. Kombinacija silikona i

tvrde plastike pru`it }e jo{ ve}u za{titu, ku}i{te }e trajati du`e i bit }e lak{e manipulirati telefonom. Odli~an je primjer takvog ku}i{ta Otterboxova serija Commuter koja se izra|uje za iPhone 3, iPhone 3GS i iPhone 4, ali postoji i za Droid 2, HTC Desire, ure|aje Motorola Atrix i mnoge druge pametne telefone. Ko `eli ultimativnu za{titu svog pametnog telefona, odabrat }e ne{to napravljeno od naprednih materijala kao {to je Case-Mateov Carbon Fiber Case za iP ho ne 4. Ku}i {te je izra|eno od kom bi na ci je uglji~nih vlakana i ko`e, {to }e zasigurno za{tititi iPhone koji se nalazi u njemu, ali je u isto vrijeme to i skupa kombinacija. Do sada ju je koristio Porsche u opremanju svojih automobila i Vertu pri izradi dodataka za svoje superskupe mobilne telefone.

L.A. Noire: Upoznajte

Candy Edwards
Rockstar i Team Bondi izdali su jo{ jedan u nizu profila likova iz L.A. Noirea. Cany Edwards je prijateljica nestalog boksa~a, kojem se svaki trag gubi nakon {to je pobijedio u me~u koji je trebao izgubiti. Candy ostavlja dojam osobe koja zna vi{e nego {to govori, a na vama je da otkrijete o ~emu se radi, te za{to nevoljko sudjeluje u istrazi. Kakav je bio njen odnos s nestalim boksa~em ili njegovim menad`erima? Sredinom juna zna}emo kad }e L.A. Noire biti dostupan vlasnicima Xboxa 360 i PlayStationa 3.

Commodore u pretprodaji
Iako je izgledalo da bi se ponovo moglo raditi o jednom tihom fijasku, firma Commodore USA, koja ima pravo na kori{tenje imena i loga legendarnog Commodorea, uklju~uju}i i pravo na ime i logo Commodore 64 - ipak kre}e s prodajom remakea ovog legendarnog ku}nog ra~unara. U ponudi su tri modela: Commodore 64, VIC Pro i VIC Slim. U sva tri slu~aja radi se o ra~unaru smje{tenom u tastaturu i baziranom na IntelovomAtomu na 1,8 GHz, Nvidijinom Ion 2 grafikom, 2 GB memorije i 160 GB diska za osnovni model. Cijena za Commodore 64 po~inje od 595 dolara po komadu, a dodavanjem Blu ray pogona, dodatnih 2 GB memorije, WiFi, Bluetootha i terabajtnog diska ska~e za 300 dolara. Ako niste toliko zagrizli za izgled legendarne {ezdeset ~etvorke, onda su tu modeli VIC Pro i VIC Slim, koji su jeftiniji. Za VIC Slim cijena po~inje od 395 dolara, a bolje opremljeni VIC Pro s touchpadom kre}e od 895 dolara. Svi ra~unari dolaze s emulatorom C64.

Section 8: Prejudice po~etkom maja
TimeGate Studios je objavio datume izlaska puca~ine Section 8: Prejudice koja }e se, prema njihovom planu, pojaviti 20. aprila u verziji za Xbox 360, dok }e ona za PC premijeru imati 4. maja na Steamu i Games for Windows Marketplaceu. Posljednja sti`eina~ica za PlayStation3 tokomljeta, a sve imaju jedinstvenu cijenu od 15 dolara. Za prili~no malu svotu dobije se solokampanja od kakvih pet sati, multiplayer s podr{kom do 32 igra~a, kooperativni mod do ~etiri igra~a, podr{ku za botove, nadogradnju oru`ja i opreme, dedicated servere za sve platforme i tako redom. TimeGate je najavio i kako }e stari igra~i Sectiona 8 odmah nakon kupovineigredobitinekapobolj{anjaovisno o nivou kojeg su dosegli u originalu.

44

FELJTON

ponedjeljak, 10. januar 2011. godine nedjelja, 10. april

OSLOBO\ENJE

Pla~i, voljena zemljo (9)

Pomoglo mi {to sam hajdukovac
Pi{e: Petar JOZELI]

Radilo se od ponedjeljka do nedjelje (uklju~uju}i i subote). Nedjeljom smo znali oti}i u Samoborsko gorje. Odvozili smo se „samobor~ekom“. Usput bismo kupili ne{to za ro{tiljanje i kod Jo`e Ga`ija, koji je imao malu vikendicu, provodili ugodno vrijeme
Raz go vor je tra jao krat ko. Sje}am se kao danas, subota, 1. o`ujak 1955. godine. Po~eo je padati snijeg i nastavio u nedjelju cijeli dan. Gazdarici sam kazao da imam novo radno mjesto, da je daleko i da }u morati krenuti ranije. Snijeg je napadao oko 80 centimetara. Tramvaji nisu vozili. Ja sam preko nadvo`njaka na Glavnom kolodvoru do{ao uzalud do tramvajske stanice - morao sam pje{ice, po{to mi je na~elnik Gugo rekao da budem u 7 sati kod njega u kancelariji. Bila je nekakva kaljeva pe} i ja sam se onako sav mokar su{io, a nikoga drugoga nije ni bilo. Negdje oko 7.30 do{ao je na~elnik i rekao: „Pa, Petre, ti si lud! Ti si do{ao!“ On je stanovao u Ilici kod Pivovare, dakle nije mu bilo daleko, a po njega je oti{ao i d`ip. Eto, tako je po~e prvi dan moga novoga radnoga odnosa. Po~eo sam najprije raditi u nabavi. Interesantna stvar - kada

Nakon izvjesnog vremena, opet slu~ajno, saznam da mi je ro|ak amid`i}, stri~evi}, Franjo u Zagrebu, da slu`i vojsku i da }e do}i upravo kod Pavli}a i da }emo se vi dje ti kod tog ro|aka jer smo svi bili iz O}evije. Odmah po dolasku re~e mi Franjo: „Slu{aj, rode, pa tu je moj brat Ljudevit, a vi se ne poznajete!“ Tako sam preko njega upoznao i moga drugog stri~evi}a, Ljudevita Jozeli}a, koji je stanovao u Radi}evoj ulici 26, na prvom katu. Oti{ao sam s njim Ljudevitu, kojega sam od ranije znao, jer je on 1943-44. oti{ao u vojsku, ali nije bio u hrvatskoj, nego u njema~koj vojsci, u diviziji „Princ Eugen“. Bio je izuzetno zgodan. Govorio mi je gdje radi, a ja njemu gdje ja radim. „Slu{aj, ja bih mogao urediti da radimo zajedno, mogu te tamo zaposliti. Ja sam u Ulici Ive Lole Ribara, to ti je blizu Plive;

tamo radim u ra~unovodstvu i mogu i tebi na}i mjesto. [to bi ti radio?“ „Ti zna{“ rekoh, „da sam ja ko, va~ko dijete, da sam s ocem i{ao po dovama i trgovao, da imam smisla za trgovinu, ali mogu raditi bilo {to. Vidi ti {to bih mogao raditi. Ako mi mo`e{ na}i mjesto, ja bih vrlo rado oti{ao, jer mi se ne svi|a novi direktor, pa bih promijenio firmu.“

U V. vojnoj oblasti
Nije trajalo dugo, a on mi je dogovorio razgovor, na koji sam oti{ao krajem velja~e 1955. Dogovoreno je da 3. o`ujka, u ponedjeljak, do|em raditi, da donesem radnu knji`icu, te da se radi od 7 do 15 sati. Vojna po{ta 2602 bila je centralna radionica V. vojne oblasti za servisiranje svih vozila i nekih naoru`anja. U njoj je bilo zaposleno 95 posto civila, a samo 5 posto vojnog kadra, i to su uglavnom bili na~elnici pojedinih odjela, direktor i sli~no. Na~elnik je bio Josip Gu-

@ivotni putevi su ~esto nepredvidivi. Prije samo pola godine, primjerice, ni u snu ne bih pomislio kako bih danima mogao ostajati uz tekst, s kojim sam se dru`io ~itavih desetak dana. A dogodilo se. Negdje pred po~etak ljeta, naime, u glavnom gradu Hrvatske sam se, i to stjecajem okolnosti, dru`io s Petrom Jozeli}em. Nije to, dakako, pretjerano dugo trajalo. No, i toliko je bilo dovoljno da me ovaj gospodin ljudski osvoji - neposredno{}u, iskreno{}u, obi~nom ljudskom toplinom. Ali i, treba biti po{ten, naracijom koja je nesvakida{nja i koja tjera na pitanje zar ljudi poput njega, unato~ svemu {to se posljednjih dvadesetak godina doga|alo a doga|aji su mahom negativno nabijeni – jo{ uvijek ima, ka`e, izme|u ostalog, u predgovoru knjige „Pla~i, voljena zemljo“ prof. dr. Slavo Kuki}. Autor je ro|en u O}eviji (na sredini puta izme|u Vare{a i Olova) 1932. godine, a detalje ove uzbudljive autobiografske knjige, ~ije }e dijelove feljtonizirati Oslobo|enje, mo`ete pro~itati u izdanju sarajevske ku}e Rabic. go, tada major Jugoslavenske na ro dne ar mi je. Do bio sam mjesto u nabavnom odjelu, da budem nabavlja~ za Vojnu po{tu 2602. Na~elnik Gugo me primio i za`elio mi da se brzo sna|em, kazav{i da }e sve biti u redu. Zapravo, vidio mi je Hajdukovu zna~ku na reveru. „Ti si hajdukovac?“ „Jesam.“ „E, i ja sam. Odli~no, eto, hajdukovac moj, ima{ posao, do|i i radi.“

Stola~ki {ereti (11)

Ne}e knjigu, ho}e vo}e
Omer nikad sam nije tra`io da mu se za usluge ne{to plati, a ako mu neko ne{to i da, on je bio zadovoljan {to }e za taj novac mo}i kupiti kilo hljeba, litar mlijeka, a ako ne{to ostane i za kafu, ugo|aj bi bio pravi
Pi{e: Mehmed [ATOR

Efendija je volio dru{tvo, a porodica mu je bila iznad svega. Uvijek je sa puta djeci i supruzi Nuri donosio razne poklone. Djeca bi te poklone, naro~ito vo}e, odmah pojela. - Ja, `eno, ne mogu donijeti toliko vo}a koliko ga djeca, ma{alah, mogu pojesti. Kako da im toliku koli~inu vo}a raspodijelim na vi{e dana? - Najbolje bi bilo - javi se Nura - da kada do|u iz {kole, vo}e (bijahu banane i kru{ke) stavi{ u njihove torbe. Vidjet }emo ho}e li u~iti. Nura je, a bija{e vikend, tokom dana vi{e puta otvarala ta{ne, ali od vo}a ni jedno od djece nije diralo. - Jeste li u~ili? - upita Efendija djecu. - Jesmo, babo, kako nismo! odgovori sin. - Slabo ste vi to u~ili, djeco. - Bogami, babo, mi smo u~ili - javi se i k}erka.

Snijeg rijetko padne u Stocu

- Donesite ta{ne predame! zapovijedi Efendija i djeca doneso{e {kolske torbe. - Sad ih otvorite i poka`ite mi {ta ste u~ili! Djeca otvori{e torbe i nemalo se iznenadi{e kad u torbama ugleda{e banane i kru{ke. - Odakle ovo, babo, ko je sta-

vio u torbu banane!? - upita sin. - Reci ti meni, jesi li li u~io ili nisi!? - upita babo sina. Sin shvati babin trik, pokunji glavu, pa zaplaka. - Oprosti babo, nisam u~io. - S obzirom da ste priznali da niste u~ili, evo vam po bananu,

a onda u~ite naredna tri sata i ne izlazite iz sobe! - naredi Efendija.

Omer Kapetanovi} Golub
Omer Kapetanovi} zvani Golub bija{e miran i nenametljiv ~ovjek. Do{ao je iz Dubravav u

Stolac, upoznao djevojku Mejru i ubrzo se s njom vjen~ao. @ivjeli su u Mejrinoj ku}i. Kako nije imao nikakav zanat, a ni zemlje da bi se bavio poljoprivredom, Omer je sredstva za `ivot zara|ivao tako {to je imu}nije ljude slu{ao u ~ar{iji, izvr{avao naredbe da ne{to odnese ili donese od ku}e, pa ne{to odnese na po{tu, preda u op{tinu... Omer nikad sam nije tra`io da mu se za ove usluge ne{to plati, a ako mu neko ne{to i da, on je bio zadovoljan {to }e za taj novac mo}i kupiti kilo hljeba, litar mlijeka, a ako ne{to ostane i za kafu, ugo|aj bi bio pravi. Obi~no bi sjedio pred Zdravljakom. Ako bi za stolom bila slobodna stolica, Omer bi sjeo pored Vladana, Derve, Hruste ili Roka, a ako nije bilo stolice, on bi je donio od slobodnog stola. Njega su rado primali u dru{tvo, jer im je bio najpogodnija li~nost za {ega~enje. Ovi za stolom bi ga, istina, najprije pustili da popije kafu ili ~aj, a kada bi on s pi}em zavr{io, neko od

OSLOBO\ENJE nedjelja, 10. april 2011. godine

FELJTON
bio oficir JNA, financijske struke. Kada smo ustanovili da smo hajdukovci, na{ je odnos postao vrlo prisan i prakti~ki smo svaki dan u pauzi razgovarali i izmjenjivali mi{ljenja, uglavnom o Hajduku. Po{to mi je ovdje bio i ro|ak Ljudevit, pomalo se {irilo dru{tvo, a ja sam ina~e bio vrlo komunikativan. S nekima sam se i istinski sprijateljio i u toj sredini osje}ao sam se nekako opu{teniji nego ina~e. Upoznao sam Mukija, Marjan~eka, Jo`u Ga`ija (sina Franje Ga`ija, poznatog predsjednika Selja~kog saveza), zatim Marijana Habijanca, pa Ivicu Dalmatinca nas {estorica smo se intenzivno dru`ili. Radilo se od ponedjeljka do nedjelje (uklju~uju}i i subote). Nedjeljom smo znali oti}i u Samoborsko gorje. Odvozili smo se „samobor~ekom“ Usput bi. smo kupili ne{to za ro{tiljanje i kod Jo`e Ga`ija, koji je imao malu vikendicu, provodili ugodno vrijeme. Dakle, Pala~nik, Japeti} - to bi bilo redovno dru`enje - zajedno smo i{li u kino, na utakmice i `ivot je tekao. U slobodno vrijeme ja sam i dosta ~itao. Znao sam, ~itaju}i knjigu, zapamtiti na koju sam stranici stao, nikad nisam trebao zapisati. Imao sam odli~nu memoriju. Znao sam ~ak zapamtiti i retke u kojima je {to pisalo. (Sutra: S generalom na utakmicu u Split)

45

1583. dnom pravu.

NA DANA[NJI DAN

Ro|en holandski pravnik, pisac i humanista Hugo Grocijus, osniva~ nauke o me|unaro-

pa Grgur XIII, znat po re ju 1585.Umro mupagregorajanski.pogodine. Noformilen-lijanskog kalenda 1582. vi ka dar nazvan je po nje ri njema~ki lje niva~ 1755.Ro|enhomeopatije.kar Samuel Haneman, osengleski pi lijam Hezlit, 1778.Ro|enbiografiju NasacleViona ti~arana19.jevidanka.od najzna~ajnijih knji`evnih kri je Napisao je obimnu po I Bo parte i vi{e knjiga o umjetnosti.

Jozef Pulicer

1847. U Ma|arskoj Umro francuski matemati~ar i astronom Luj Lagran`. Ro|en u Torinu 1736, gdje je sa 19 ro|en Jozef Pulicer osniva~ fongodina bio profesor matematike u artiljerijskoj {koli. Objavio je niz radova iz teorije brojeva, varijacionog ra~una, tedacije iz koje se orije parcijalnih jedna~ina, sferne astronomije (“Analiti~ka svake godine u mehanika“, “Teorija analiti~kih funkcija I, II”). SAD-u dodjeljuMla|i brat austrijskog cara Franca Josifa, nadje Pulicerova navojvoda Maksimilijan, krunisan za cara Meksika. grada za najbolja ostvarenja u Umro prvi ruski {ahovski majstor i teoreti~ar Aleksandar Dmitrijevi~ Petrov, utemeljiva~ novinarstvu, karuske {ahovske {kole. rikaturi i knji`evnosti. Na UniSpajanjem dvije `eljezni~ke pruge, Junion Pacifik i Central Pacifik, proradila ameri~ka tran- verzitetu Kolumskontinentalna `eljeznica. bija je 1903. godine osnovao Vladine snage ubile su iz zasjede revolucionarnog meksi~kog vo|u Emilijana Zapatu. prvu novinarsku {kolu. Sun Jat Sen izabran za predsjednika Kine.

1813. 1864. 1867. 1869.

Autor u Zagrebu 1961. godine

sam do{ao u nabavu predstavljen sam {efu, koji je, kakvog li slu~aja, bio Vare{ak. On se obradovao i prema meni se odnosio vrlo korektno, o~inski, jer je bio dosta stariji od mene. Ispitivao me neke stvari i kada smo se malo bolje upoznali, kada sam mu ispri~ao o mom `ivotnom putu i mom zetu, potpuno se otvorio i postali smo prijatelji. On je stanovao u Ulici Pavleka Mi{kine i znao bi me po-

zvati u goste. Za potrebe nabave imao sam i voza~a i uglavnom smo i{li d`ipom. Od pogona kojemu je {togod trebalo nabaviti dobio bih zahtjev, a zatim bih napravio spisak, pa bismo i{li od firme do firme...

1919. 1921. fon Hin burg po vo izabran pred Nje po je sa 1932.PaulsjednikadenHima~kekono{todobio 19zamilili-ona glasova pobijedio Adolfa tlera ji je 13 mi
grebu je, uz podr{ku nacisti~ke Nje1941.U Zapoglavnikomna NezaviPaveli}em nahrvatma~ke, progla{e sna dr`ava ska, sa usta{kim Antom ~elu.

ona glasova bira~a. U januaru 1933. povjerio je Hitleru formiranje vlade i time otvorio nacistima put ka vlasti.

referen organizo nom sak 1938.Nacisti~ke dumu,Njema~koj.vapostouz pritritijanana Njema~ke, 99,75 Aus ca izjasnilo se za priklju~enje

Intenzivno dru`enje
U me|uvremenu sam upoznavao sredinu. Prvo sam upoznao Ivu Kaleba, koji je bio {ef ra~unovodstva. On je ina~e

Dragi ~itaoci, podstaknut va{om podr{kom na promociji knjige „Omerica Brica“ u maju 2005. godine i mojim obe}anjem da }emo se ubrzo sresti na promociji druge knjige, koja je, u neku ruku, nastavak knjige „Omerica Brica“ a ko, ja nosi naziv „Stola~ki {ereti“ te dr`e}i se obe}anja da dug , (obe}anje) nije ni~iji brat, pred vama je nova knjiga, zbirka humoreski ~iji su autori Sto~ani. Ve}ine njih, na`alost, vi{e nema, ali ova knjiga ima zadatak da, kroz humoreske, {ale i dosko~ice, osvje`i te likove, podsjeti na njihove uzre~ice, dogodov{tine i anegdote, tako da ~itaoci ponovo imaju pred sobom te drage prijatelje, sugra|ane i ahbabe, napisao je u predgovoru autor knjige, koju su 2007. godine izdali Dru{tvo pisaca BiH, Podru`nica HNK Mostar i Edicija Rondo. Mehmed [ator ro|en je 1940. godine u Lokvama kod Stoca, Pravni fakultet zavr{io je u Sarajevu, slu`bovao u Stocu, Mostaru i Sarajevu, 2003. izabran je za sudiju Suda BiH, bavio se advokaturom, novinarstvom (Radio Sarajevo, Oslobo|enje, Borba, Sloboda, Sportske novosti, Sport). Ranije je objavio dvije knjige: „Omerica Brica“ i „Sudija, advokat, sudija“ Trenutno je penzioner i `ivi u Mostaru. . tog dru{tva bi izveo „predstavu“ . Umro je u stara~kom domu u Mostaru pred sami rat. fu. Vladan, ~ija je desna ruka bila stalno u zraku, najedanput spusti ruku prema tacni s kafom koju je pio Omer, a zrno po zrno kukuruza u intervalima od dvije do tri sekunde po~e{e padati na tacnu, a to je izgledalo kao da Vladan hrani golubove. Omer shvati „igru“ , u znak protesta od sebe gurnu tacnu i kafu, pa napusti Zdravljak uz glasan smijeh prisutnih.

Kukuruz na tacni
U poslijepodnevnim satima Omer do|e pred Zdravljak“ pa , kako je bila jedna slobodna stolica, sjede za stol za kojim su bili Vladan, Dervo i Roko. Vladan mu odmah naru~i kafu, upita da li ga je od jutros „grijala“ Mejra, {ta mu je napravila za ru~ak, {ta je sve uradio u ku}i da bi ga Mejra pustila u ~ar{iju. Na sva ova pitanja Omer je s poluosmjehom odgovarao i s u`itkom srkao ka-

Rahatlokum
Negdje u blizini Kiraethane Dervo Gerin srete Omera. Kad ga ugleda, podvrisnu kao da ga nije vidio godinama. S

njim se lijepo upita, a onda mu se obrati: - Dragi i vrli prijatelju, upravo mi je po{tar Zaho predao penziju, koja je ne{to ve}a nego pro{li mjesec, pa hajdemo u slasti~arnu da te po~astim rahatlokumom. Po{to Omer pristade, Dervo naru~i za sebe limunadu, a za Omera kutiju rahatlokuma. Omer za ~as smaza devet komada rahatlokuma i kad htjede dohvatiti deseti, Dervo stavi svoju ruku na njegovu, pa mu re~e: - Za tvoje zdravlje, babina mi rahmeta, ovaj posljednji komad ja }u ti staviti u usta! uze rahatlokum, re~e Omeru da zine, a zatim rahatlokum stavi u Omerova usta. - Babina mi rahmeta, hranim te ko goluba! - kroz smijeh izusti Dervo. Omer, shvativ{i da ga je Dervo ponovo pecnuo, izbaci zadnji rahatlokum iz usta i baci ga u korpu za otpatke. - E, slu{aj ti, Dervo Gerinu, nikad vi{e, babina mi rahmeta, ne}u sjesti za sto za kojim ti sjedi{! Na{ao si mene, starog ~ovjeka, zafrkavati! Me|utim, za da nu ri je~ Omer nikad nije odr`ao, ve} je jedva ~ekao dan da se ponovo sretne s Dervom. (Sutra: Golub u kavezu)

1954. Umro francuski hemi~ar i industrijalac Ogist LimiSovjetske trupe preuzele u Drugom svjetskom jer koji je u Liratu Odesu od Nijemaca. onu s bratom [vedski politi~ar Dag Hamar{eld postao genLujem napravio eralni sekretar UN-a. Ponovo je izabran 1957. prvu filmsku kagodine. Posredovao je u vi{e me|unarodnih sporova, a poginuo je 1961. pod nerazja{njenim okolnostima u avion- meru i fabriku za skoj nesre}i putuju}i u jednu mirovnu misiju u Africi. Posizradu fotografthumno mu je dodijeljena Nobelova nagrada za mir. skog materijala. Umro ameri~ki filmski reditelj ma|arskog po- U pariskoj kafani rijekla Majkl Kertiz, dobitnik Oskara za film Gran kafe bra}a “Kazablanka“. Limijer prikazaU sjevernom Atlantiku u eksploziji ameri~ke la su 28. decematomske podmornice Tre{er poginulo je 129 bra 1895. godine ljudi. prvu filmsku U zemljotresu u ju`nom Iranu poginulo vi{e predstavu u sviod 5.000 ljudi. jetu - “Ulazak Vi{e od 50 zemalja, uklju~uju}i SAD i SSSR, voza u stanicu“ i potpisalo konvenciju o zabrani biolo{kog “Radnici izlaze oru`ja. iz fabrike“.
venske armije. Sjedi{te Centralnog komiteta partije premje{teno iz Zagreba u Beograd.

munis goslavi ni la odlu u gre da komu nasta borbu 1941.KokuokuZati~kabupartija Juranistiraje dovejujegosloprotiv njema~kih patora bez obzi na spad

Bra}a Limijer

1944. 1953. 1962.

1963.

1972. 1972.

ski mando u Bej troji li 1973.Izraeldniokojetavku.si {ko rarunitu ubilimijercubadera PLO, a dnog te li. Pre Li na Saeb Salam po os Ju`noj Africi ubijen der 1993.U te spalimunisjiti~ke jeKrisje.Hani, lidnogju`noafri~ke Ko parti Nare dana crnci su iz osve li dvo cu bi laca.

oni NA va lo`aje bosan1994.AvizoSrba TO-ajebombardovojlijepoakciprosnasio skih oko Gora`da, koje UN gla bezbjednosnom nom. To bila prva na ja ga NATO-a od osnivanja te vojne alijanse. el i dan zmijeni ambasadore na no miro 1995.Izravune.Jorvnograsporazulima dviju zemalja izosoktobra 1994. godi ga UN-a ishranu po vredu sa {tila 30 2001.Oropnizacijejada gladzaugro`ava iokoljoprimiliona ljudi u Africi. vlas izru~ile cu 2003.Njema~keramitidalne DafiSrbiji biv{ukevlasninu propale pi ment ban Dafi Milanovi}. Umro kip [abanci, turski zni filan 2004.najve}aSaturskaHolslovnakokonjebipresmen ikojeji- trop. [abanci ding, ji dvodio, dan je od dva po glomerata, se bavi bankarstvom, automobilima, hranom, tekstilom, gra|evinom i hemikalijama.

Golda Meir

1974. Izraelska premijerka Golda Meir podnijela ostavku zbog sukoba u njenoj Laburisti~koj partiji.

46

SPORT
BOSNA I HERCEGOVINA

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Premijer liga BiH 21. kolo utapobnerpor d:p-g bod 1. Borac 21 14 5 2 27:9 47 2. @eljezni~ar 20 12 2 6 35:15 38 3. Sarajevo 21 10 5 6 30:21 35 4. Travnik 21 10 2 9 36:27 32 5. Rudar 21 8 8 5 25:23 32 6. Sloboda 21 9 4 8 20:19 31 7. Slavija 21 9 3 9 31:33 30 8. Olimpic 20 9 3 8 20:23 30 9. ^elik 20 8 4 8 21:19 28 10. [iroki Brijeg 20 9 1 10 37:37 28 11. Zvijezda 21 7 7 8 23:23 28 12. Zrinjski 20 8 1 11 24:28 25 13. Vele` 21 7 3 11 21:31 24 14. Leotar 21 7 3 11 20:32 24 15. Budu}nost 20 4 5 11 16:26 17 16. Drina 21 5 2 14 16:36 17 REZULTATI TREBINJE: Leotar - Sloboda 1:3 (Stojanovi} 28pen - Beki} 51, Muji} 87, 88) TRAVNIK: Travnik - Drina 6:0 (Popovi} 24, 55, Faji} 57, 75, 85, [iljak 78) GRADA^AC: Zvijezda - Vele` 0:0 PRIJEDOR: Rudar - Slavija 2:2 (Kantar 39, D`afi} 90pen - [e{lija 40, Popovi} 71) BANOVI]I: Budu}nost - Zrinjski prekinuto BANJA LUKA: Borac - Sarajevo 2:0 (Nikoli} 26, Maleti} 89)

Borac - Sarajevo 2:0 (1:0)

Nikoli} i Maleti} pribli`ili
doma}ina naslovu prvaka
Banjalu~ani realizovali prilike protiv oslabljenog tima sa Ko{eva i ubilje`ili va`nu pobjedu s kojom sigurno dr`e vode}u poziciju u Premijer ligi
Gradski stadion u Banjoj Luci. Gledalaca 9.000. Sudija: Anto (@ivkovi}) (Ora{je) - 6, pomo}nici: Adnan Alispahi} (Zenica) i Stevo Peri} (Bijeljina). Delegat:. Kre{imir ^avar ([iroki Brijeg). Strijelci: 1:0 - Nikoli} (26), 2:0 - Maleti} (89). @uti kartoni: @ari}, Grahovac, Staji} (Borac), A. Hand`i}, Torlak, Belo{evi}, Dupovac, ^omor (Sarajevo). BORAC: Avduki} 6, Stupar 6,5 (od 89. Vidakovi} -), Staki} 6,5, ]ori} 6, @ari} 6 (od 46. Benovi} -, od 63. Grahovac 6), Raspudi} 6,5, Maleti} 7, Miki} 6,5, Kruni} 6, Nikoli} 7, Staji} 6. Trener: Vlado Jagodi}. SA RA JE VO: Ham zi} 5,5, ^omor 5,5, Belo{evi} 6, Torlak 6, Dupovac 6, K. Hand`i} 5,5, Muharemovi} 5,5, Pehli} 6, Koja{evi} 5,5 A. Hand`i} 5,5 (od 60. Avdi} 5,5), Obu}a 6. Trener: Mirza Vare{anovi}. Golovima Nikoli}a i Maleti}a, Borac je savladao Sarajevo sa 2:0 u tvrdoj utakmici i osvojio va`ne bodove kojima se pribli`io osvajanju titule prvaka. Banjalu~ani su iskoristili prilike, odigrali disciplinovano i 14 prvenstvenom pobjedom sigurno dr`e vode}u poziciju na tabeli. S druge strane, bordo sastav nastupio je oslabljen u ju~era{njem derbiju, bez nekoliko suspendovanih igra~a i protiv iskusnijeg rivala nije mogao izbje}i poraz. Po~etak me~a protekao je u obostranoopreznojigri. U 13. minuti Staji} je pucao iz slobodnog udarcaiskosa sa lijevestrane iz velike udaljenosti, a golman gostiju Hamzi}izbacioloptu u korner. Borac je poveo sredinom prvog poluvremena. Nakon gre{ke Muharemovi}a, koji je glavom proslijedio loptu do Nikoli}a, napa~ doma}ina je makazicama sa 12 metarazatresaomre`u. Kod vode}eg gola Borca, golman tima sa Ko{eva Hamzi} slabo je reagovao. Sarajevo je zaigralo otvorenije u drugom poluvremenu, ali poku{aji da dugim loptama i {utevima iz daljine ugroze gol Avduki}a nisu urodili plodom. Borac se uspje{no branio i u 76. minuti nakon {to je lopta zaka~ila Torlaka, Hamzi} ju je morao izbaciti u korner. Kona~an rezultat postavio je Maleti}, koji je u fini{u preciznim udarcem sa 20 metara pogodio donji lijevi ugao. Tako je Borac zabilje`io drugi ovosezonski trijumf nad Sarajevom jer je i u prvom dijelu prvenstva osvojio puni plijen rezultatom 1:0 na Ko{evu.
S. R.

NEDJELJA, 16 SATI SARAJEVO: Olimpic - ^elik (Sudije: Arnautovi}, For to, Smaji}) NEDJELJA, 19.30 SATI SARAJEVO: @eljezni~ar - [iroki Brijeg (Paji}, Su~i}, Be~irovi})

Rudar - Slavija 2:2 (1:1)

Dobar nastup: Darko Maleti}

Ko je bio favorit?
Gradski stadion u Prijedoru. Gledalaca: 2.000. Sudija: Elmir Pilav (Sarajevo). Strijelci: 1:0 Kantar (39), 1:1 - B. [e{lija (40), 1:2 - Popovi} (71), 2:2 - D`afi} (90 pen). @uti kartoni: [odi}, Ke cman, Ko va~evi} (Ru dar), Ra{evi}, Pu{ara, Dujkovi} (Slavija). RUDAR: Tripi}, [odi}, Kotaran, Dragi}, Jevti}, Kecman (od 73. Kari}), D`afi}, @eri} (od 80. Brki}), Rajovi} (od 57. \ori}), Kova~evi}, Kantar. Trener: Boris Gavran. SLAVIJA: Dujkovi}, Regoje, Popovi}, Ra{evi}, Simi} (od 63. Zeba), B. [e{lija, Radonja, Sadikovi}, Todorovi} (od 90. Peri{i}), Stan ko vi}, Ra do va no vi} (od 82. Pu{ara). Trener: Dragan Bjelica. Fu dba le ri Ru da ra i Sla vi je odigrali su odli~nu utakmicu koja je obilovala golovima, prili ka ma, li je pim po te zi ma sa obje strane. Rudar je poveo u 39. minutu preko Kantara, no samo minut ka sni je [e {li ja se naj bo lje sna {ao pred go lom Tri pi}a i izje dna~io je re zul tat na 1:1. Ka da se o~eki va lo da Pri je dor~ani u nas tav ku do|u do prednosti, lopta se na{la u njihovoj mre`i, a strijelac za Slavi ju bio je Po po vi}. Do kraja su doma}i bacili sve karte u napad, a sve {to su uspje li da ura de je da pre ko D`afi}a postave kona~nih 2:2. Napada~ Rudara pogodio je u 92. minutu sa bijele ta~ke.

Budu}nost - Zrinjski - prekid u 33. minuti

Penal za goste uzrok prekida
Utakmica izme|u Budu}nosti i Zrinjskog prekinuta je u 33. minuti kod rezultata 0:0 zbog navodnog prekr{aja ^oli}a nad Peri}em u kaznenom prostoru doma}ina. Gagro je centrirao s lijeve strane u {esnaesterac Banovi}ana, a najbli`i lopti bio je Peri}, koji je teatralno pao ispred ^oli}a. Sudija Valji} smatrao je da je igra~ Budu}nosti ^oli} sru{io namjerno Peri}a, pa je bez dvoumljenja pokazao na bijelu ta~ku. Potom su sudiju Valji}a opkolili igra~i Budu}nosti, on se izvukao prema delegatu Milo{evi}u jer su na teren po~eli padati neki predmeti. Nakon {to je sudija Valji} oti{ao u svla~ionicu, za njim su poslije nekoliko minuta sa terena oti{li njegovi pomo}nici Kne`evi} i Bandi}, a posljednji je teren napustio delegat Milo{evi}. Poslije dugog i{~ekivanja da li }e se utakmica nastaviti, zvani~no smo informisani da je Valji} prekinuo me~, a penal za Zrinjskinije ni izveden. S obzirom na strahkoji je pretrpionakondosu|enogpenala, sudijaValji} se sa ostalimslu`benimlicimanijevi{e pojavio na terenu, dok su navija~i Budu}nosti posljednji napustili tribine. Neujedna~en kriterij su|enja arbitra iz Banje Lukeizazvao je buruprotestame|u navija~imaBudu}nosti. Najprije je u 11. minutipropustiodosuditijedanaesterac za doma}inakaSudija Valji} (s loptom) svirao je penal za Zrinjski u pro{lom kolu protiv ^elika Foto: SCsport.ba

da je D`idi}oborioSli{ka, u situaciji kada je igra~ Banovi}ana bio u prilici za gol, tako da je penal za Zrinjski izazvao veliko ogor~enje u redovimadoma}ina. Svi u Budu}nosti su se slo`ili da je glavni krivac za scenario susreta u Banovi}imasudijaValji}, odnosno da su najvi{eizgubilinavija~i doma}e ekipe koji su ostali uskra}eni za kvalitetnu predstavu.

Materijali vezani za doga|aj u me~u u Banovi}ima na}i }e se ve}u ponedjeljakpredTakmi~arskomkomisijom N/FSBiH, a potom }e i Disciplinska komisija Saveza donijeti odluku. Pomenimo da izme|u igra~a obje ekipe nije bilo incidenata i da su igra~i Zrinjskog bezbjedno napustili stadion u Banovi}ima.
I. PEJI]

Leotar - Sloboda 1:3 (1:0)

Travnik - Drina 6:0 (1:0)

Muji} u fini{u
Stadion Police. Gledalaca: 400. Sudija: Robert Zrili} (Banja Luka). Strijelci: 1:0 - Stojanovi} (28 pen), 1:1 - Al. Beki} (51), 1:2 - Muji} (87), 1:3 - Muji} (88). @uti kartoni: Todorovi}, Andri}, Vu~ini}, [araba (Leotar), Drakul (Sloboda). LE OTAR: Mi len ko vi}, Vu~ini}, Todorovi} (od 46. Koronel), Koki}, [araba, Mandi}, Andri} (od 80. Komneni}), Kujund`i}, Bond`i}, Marjanovi} (od 63. Canario), Stojanovi}. Trener: Dragan Spai}. SLOBODA: Mujki}, Halilovi}, Efendi}, Raca, Zoleti}, Drakul, Gavari}, Bo{njak (od 89. Rahmanovi}), Al. Beki}, Okanovi} (od 46. ^ehaji}), Am. Beki} (od 46. Muji}). Trener: Ibrahim Crnki}.

Veziri ubjedljivo
Stadion Pirota. Gledatelja 300. Sudija: Denis Begovi} (Grada~ac) - 6. Strijelci: 1:0 - Popovi} (24), 2:0 - Popovi} (55), 3:0 - Faji} (57), 4:0 - Faji} (75), 5:0 - [iljak (78), 6:0 - Faji} (85). @uti kartoni: Saraj~i}, Grabus, E. Varupa, [iljak (Travnik), Jaranovi}, Savanovi} (Drina). TRAVNIK: Adilovi} -, Terzi} 7,5, E. Varupa 7,5, Helvida 7,5, Red`epi 7 (od 55. Zatagi} 7), Faji} 9, Badrov 7,5 (od 70. Hod`i} -), [iljak 8, Popovi} 8, Grabus 8, ]uri} - (od 35. Saraj~i} 8). Trener: Ned`ad Selimovi}. DRINA: Maksimovi} 5, Lazarevi} 5, Sredojevi} 5 (od 88. Beri}-), Rustemovi} 5,5, Jeremi} 5,5, Prebira~evi} 5, Le`ai} 5 ( od 71. \eri} -), Krezovi} 5, Jaranovi} 5, Savanovi} 5,5, ]ulum 5 (od 76. Vasi} -). Trener: Dragan Mi~i}. Eni news

OSLOBO\ENJE nedjelja, 10. april 2011. godine

SPORT

47

Novi dvoboj Olimpica i ^elika

VIJESTI

Janjo{: Bojim se umora
U tim se vra}aju Pliska, Rizvanovi} i [kalji}, koji nisu imali pravo nastupa u Kupu, ali }e utakmicu propustiti Vidovi} i Suljevi}, koji su zadobili povrede
Nakon {to su prije ~etiri dana igrali polufinalnu utakmicu Kupa BiH, ekipe Olimpica i ^elika ponovo }e odmjeriti snage na na{em najve}em stadionu. Ovaj put u pitanju je prvenstvena utakmica, a najmla|i sarajevski premijerliga{ }e pobjedom poku{ati ubla`iti bol koji je ostao nakon eliminacije iz najmasovnijeg fudbalskog takmi~enja od zeni~kog kluba. ‘’Eto, ponovo nam dolazi ^elik i sigurno je da nam nakon ispadanja iz Kupa ne}e bi ti ni ma lo la ko. Po ku {at }emo vratiti ekipu na pravi put i ostvariti pobjedu koja bi nam bila od velikog zna~aja. Pred nama je va`an me~ i cilj nam je osvajanje tri boda jer java uo~i dana{nje utakmice. ‘’^estitam protivniku na prolazu u finale, oni su na{i veliki prijatelji i `elim im sve najbolje. Ipak, isti~em kako smo i mi objektivno gledaju}i, zaslu`ili plasman u zavr{nicu. Sada je pred nama novi zadatak, ali strahujem od umora igra~a. Ovo nam je ~etvrta utakmica u posljednjih deset dana i ne znam kako }e se to odraziti na igra~e’’, zaklju~io je Janjo{, koji }e ponovo imati problema sa sastavljanjem ekipe. Naime, u tim se vra}aju Pliska, Rizvanovi} i [kalji}, koji nisu imali pravo nastupa u Kupu, ali }e utakmicu propustiti Vidovi} i Suljevi}, koji su zadobili povrede.
A. MEHANOVI]

Guardiola odlazi iz Barcelone?
Mno go se u po slje dnje vri je me pri~alo o mogu}em skora{njem odlasku Josepa Guardiole, uspje{nog trenera nogometa{a Barcelone, iz tog kluba. Naj~e{}e se spominjao interes Intera za njim. Nedavno je i sam Guardiola, u razgovoru za italijansku dr`avnu televiziju RAI, istaknuo kako bi mogao napustiti kormilo katalonskog kluba. ‘’Mislim da se moje vrijeme u Barceloni bli`i kraju.’’ Guardiola je na klupi Barcelone naslijedio Holan|anina Franka Rijkaarda 2008. U februaru ove godine je produ`io svoj ugovor do jula 2012, a dosad je osvojio osam od mogu}ih 10 trofeja. No, izgleda da ga u klubu `ele zadr`ati ili do kraja idu}e sezone (mo`da i du`e), pa su tako ~elnici kluba s njim obavili u petak sastanak koji je trajao ~ak tri sata. S Guardiolom su na sastanku bili predsjednik kluba Sandro Rosell, dopredsjednik Josep Maria Bartomeu, sportski direktor Andoni Zubizareta i generalni direktor Antoni Rossich. Javnost jo{ nije upoznata koji je dogovor postugnut, te da li je uop}e postignut na tom sastanku.

Mehmed Janjo{: Utakmica od velikog zna~aja

`elimo sezonu zavr{iti u vrhu tabele na {to boljoj poziciji’’, rekao je strateg sarajevske ekipe Mehmed Janjo{.

Iskusni stru~njak na Olimpicovoj klupi osvrnuo se na prethodni me~ izme|u ovih ekipa, te rekao ~ega se najvi{e pribo-

Nakon Kupa, ^elik gostuje kod Olimpica i u prvenstvu

Crveno-crni `ele bod(ove) sa Ko{eva
Bilobrk, Milo{evi} i Kapetan nemaju pravo nastupa zbog kartona, a Hasanovi} van stroja zbog povrede
Nakon revan{ me~a polufinala Kupa BiH u srijedu na stadionu “Asim Ferhatovi} Hase“ na Ko{evu, nogometa{e ^elika danas o~ekuje novi duel sa Olimpicom na istom stadionu, ali u prvenstvu. S obzirom na remi koji je bio ravan pobjedi jer su izborili plasman u finale najmasovnijeg takmi~enja, u redovima crveno-crnih su porasle ambicije te se nadaju da bi mogli ponovo obradovati svoje navija~e. “Stvorila se lijepa atmosfera u i oko kluba. Plasman u finale Kupa stvarno puno zna~i. Ostvarili smo rezultatski cilj koji je bio planiran, ali sada `elimo osvojiti Kup. Predstoje nam uskoro dva super me~a sa @eljom, u kojima namjeravamo pokazati da smo bolji. Sada gostujemo kod Olimpica. Jako ih dobro znamo. Ono {to nam stva ra pro blem je {to tri igra~a zbog kartona ne}e mo}i nastupati - Bilobrk, Milo{evi} i Kapetan, tako da }emo pru`iti {ansu mladim igra~ima poput Arnauta, a i golman Pjani} je do~ekao {ansu da stane me|u stative u po~etnom sastavu“, ka`e {ef stru~nog {taba ^elika Abdulah Ibrakovi}, dodav{i da

^elik dobro poznaje Olimpic

Foto: D`. KRIJE[TORAC

je cilj pobjeda i da se njegov tim priklju~i vrhu tabele, gdje mu je mjesto po kvalitetu. Pjani} i Arnaut su najavili kako }e ostaviti srce na terenu i poku{ati pomo}i timu da ostvari dobar rezultat. Osim trojice suspendovanih zbog kar-

tona, zbog povrede ne}e mo}i nastupiti Hasanovi}, a jo{ trojica igra~a se `ale na povrede. Vjerovatan sastav: Pjani}, Brkovi}, Kuduzovi}, Isakovi}, ^ovi}, Hori}, Arnaut, Puri}, [i{i}, Adilovi}, Had`i}.
Mi. D.

Klub iz Berlina tra`i poja~anja za novu sezonu

Hertha `eli Salihovi}a
liona eura. Za veznjaka ubojitog udarca lijevom nogom Hertha, koja je i dalje pod teretom za njema~ke prilike golemog duga (oko 30 miliona eura), toliko ne mo`e platiti. Salihovi}, koji je ove sezone postigao pet bundesliga{kih golova i podijelio devet asistencija saigra~ima osje}a se nepo`eljnim u Hoffenheimu i `eli promijeniti sredinu. Nedavno se na treningu sukobio sa sui gra~em Mar vi nom Compperom, kojeg je udario glavom u glavu, nakon ~ega je privremeno suspendovan i nov~ano ka`njen.

Hierro napu{ta mjesto direktora
Sportski direktor {panskih fudbalskih reprezentacija Fernando Hierro (43) potvrdio je da u junu, kada mu isti~e ugovor, napu{ta sada{nju funkciju. Nekada veliki odbrambeni igra~ koji se proslavio tokom 14 godina u Real Madridu postao je sportski direktor u Fudbalskom savezu [panije 2007. godine. Sudjelovao je u istorijskim uspjesima furije, evropskom naslovu 2008. u Austriji i [vajcarskoj i svjetskom {ampionu pro{le godine u Ju`noj Africi. “Nemam nikakvih problema sa savezom, s njegovim predsjednikom ili s bilo kim drugim. Jednostavno je do{lo vrijeme da se posvetim nekim drugim aspektima `ivota“, rekao je Hierro i dodao da `eli vi{e vremena provoditi s porodicom. [panski savez je u saop{tenju potvrdio da nikakvihdrugihpromjena u stru~nom {tabu reprezentacije ne}e biti.

Bh. reprezentativcu preostala je jo{ godina ugovora i Hoffenheim }e na njemu, ako mu ve} dozvoli odlazak, `eljeti zaraditi
Hertha je zainteresovana za anga`man veznog igra~a Hoffenheima i bh. reprezentacije Sejada Salihovi}a (26). Berlinski klub je na prvom mjestu drugoliga{ke tabele i u povoljnoj poziciji za povratak u elitno dru{tvo. Stoga trener Markus Babbel i direktor Michael Preetz ve} tra`e poja~anja za novu sezonu. Salihovi} bi se kao takav odli~no uklopio. Vratio bi se u klub iz kojeg je 2006. oti{ao u Hoffenheim, znatno poja~ao ekipu i postao navija~ki idol. Svojim bi se udarcem i sjajnim izvo|enjem prekida

Spominje se od{teta od ~etiri miliona eura: Sejad Salihovi}

idealno uklopio u Babbelov sistem igre. Problem je u finansijama. Salihovi}u je preostala jo{ go-

dina ugovora i Hoffenheim }e na njemu, ako mu ve} dozvoli odlazak, `eljeti zaraditi. Spominje se od{teta od ~etiri mi-

48

SPORT

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

@eljo ve~eras opet protiv [irokog

Ovaj put plavima TREBA POBJEDA
@eljezni~ar je u dva me~a protiv [irokog u polufinalu Kupa BiH ostvario dva remija i pro{ao u finale, ~ime su plavi ostvarili zacrtani cilj pred po~etak sezone. Me|utim, ukoliko `ele ostati u utrci za naslov, tim sa Grbavice mora danas pobijediti [irokobrije`ane. Svjestan toga je i Amar Osim, koji je prije nego }e najaviti me~ protiv tima sa Pecare, novinarima pokazao pismo iz UEFA.

U @eljezni~aru do{li do pisma iz UEFA u kojem se ka`e kako finalista Kupa ide u Evropu, ukoliko tim sa Grbavice osvoji naslov prvaka • Bez ]uluma, u konkurenciji Bogi~evi}
neka od ekipa osvoji dvostruku krunu?! Me|utim, o~ito je da su ti mediji bili svjesno izmanipulira ni, s ob zi rom na to da je @elje zni~ar do bio pi smo od UEFA u kojem se tvrdi da to pravi lo va`i tek od na re dne sezone, {to zna~i da }e ^elik, uko li ko @eljo osvo ji na slov

Osim u posjedu dokumenata iz UEFA

Foto: Senad GUBELI]

Jasno kao dan
Naime, prije nekoliko dana pojedini mediji objavili su, potkrepljuju}i tvrdnje izjavama ljudi iz N/FSBiH, kako finalista Kupa ne ide u Evropu, ukoliko

Stru~ni {tab @eljezni~ara u petak nave~er odigrao je zanimljivu utakmicu protiv navija~a @elje smje{tenih na Jugu. Manijaci su, naime, bili ubije|eni kako u svojim redovima imaju kvalitetan igra~ki kadar koji bi se mogao nositi sa strukom plavih. Ali su se prevarili, s obzirom na to da je rezultat glasio 10:7 za stru~ni {tab. U pobjedni~koj ekipi, za koju je posljednji i odlu~uju}i gol na utakmici dao Amar Osim i to desnom nogom (svojomslabijom), igrali su AdnanGu{o, Dino \urbuzovi}, Almir Memi}, Amar Osim i gost Mehmed Ba`darevi}, dok su u redovima navija~a nastupili i neki aktivni igra~i poput Haznadara, Pobjedni~ki sastav na okupu Honse, Pozdera...

Stru~ni {tab bolji od navija~a sa Juga

prva ka, kao fi na lis ta Ku pa, ipak, i}i u Evropu. “Sve je jasno kao dan. Pravilo koje je pominjano va`i tek od naredne sezone i tu nema dileme“, kazao je Osim i prebacio te`i{te pri~e na [iroki. “Igrali smo jedni protiv drugih dva puta za 15 dana, a niko od nas nije pobijedio, {to pokazuje kako smo blizu kvalitetom jedni drugima. Deset bodova prednosti nad [irokom na tabeli je plod drugih stvari, i u ovom duelu i jednima i drugima je potreban povoljan rezultat. Oni su ispali iz Kupa i ima ju ra~uni cu da bi kroz prven stvo, uko li ko se bu de uop{te i{lo u Evropu, mogli do}i do pozicije koja vodi vani, dok je na ma po bje da bi tna zbog ostanka u utrci za Borcem“, ka`e Osim i dodaje kako obje ekipe imaju sli~an motiv. “Igramo ku}i, ali na{a najve}a prednost je to {to smo prolazom u finale u boljoj psiholo{koj situaciji nego [iroki. Mo`da }e taj segment biti presudan, jer }e igra~i odigrati ko mo tni je i kre ati vni je, jer smo u dosada{njim doma}im utakmicama igrali u gr~u. U ranijim utakmicama na Grba-

vici nedostajalo nam je agresivnosti i ozbiljnosti, {to smo u posljednja dva susreta uspjeli vratiti, tako da sam optimista pred ovaj me~“, ka`e Osim, koji protiv [irokog Brijega ne mo`e ra~una ti na Mi la na ]uluma, dok su u kunkurenciji za sastav Bogi~evi}, Nyema, Jamak i Stan~eski.

Igra i Popovi}
“Zbog ~ega bismo mijenjali ekipu poslije dva dobra rezultata“ upitao je Osim, odgovaraju}i , na pitanje o mogu}im promjenama u po~etnih 11, ~ime je nagovijestio kako }e ekipa protiv [irokog na Grbavici biti jako sli~na onoj koja je ostvarila remi na Pecari. “Igra}e Lazo, naravno“, uz osmijeh nam je dodao Osim, s tim {to uop{te nismo ni sumnjali ho}e li napada~ plavih dobiti {ansu u prvoj ekipi. Popovi}, kada je zdrav, sigurno igra, a svi ostali su manjevi{e upitni. Vjerovatan sastav: [ehi}, Markovi}, Vasili}, Me{i}, Stani} (Rado va no vi}), Svra ka, Sa vi} (Stan~eski), Zeba, Vi{}a, Be{lija, Popovi}.
J. LIGATA

Juventus uo~i nedjeljnog me~a protiv Genoe

[iroki Brijeg gostuje na Grbavici

Odlu~i}e nijanse
Bez Varee, Topi}a, Berto{e i Bandovi}a
Nakon ispadanja iz Kupa BiH, [iroki Brijeg ponovo mora odmjeriti snage sa @eljezni~arom na prvenstvenom gostovanju na Grbavici. [ef struke ekipe sa Pecare Bla` Sli{kovi} kazao je da }e njegovi igra~i poku{ati zaboraviti na eliminaciju od plavih u najmasovnijem takmi~enju i odigrati {to bolje da bi se vratili u borbu za ~etvrto mjesto. “Nismo uzdrmani na psiholo{kom planu, {to je bitno, ali povrede predstavljaju pote{ko}e. D`idi} nije trenirao punim intenzitetom, dok su Varea, Topi} i Bandovi} van stroja. Dalibor [ili} nije odradio posljednji trening prije puta za Sarajevo, ali je u konkurenciji za po~etnih jedanaest. Ne mo`emo ra~unati na Matea Berto{u na lijevom boku, gdje }e igrati Vlado Hrka}“, rekao je strateg [irokobrije`ana Sli{kovi}. On o~ekuje jo{ jednu tvrdu utakmicu sa @eljezni~arom,

Oporavio se od povrede: Alessandro del Piero

Del Piero se vra}a u tim
Veteran i simbol Juventusa Alessandro del Piero ranije od o~ekivanog se oporavio od povrede bedrenog mi{i}a i trebao bi kon ku ri sa ti za ne dje ljnu prvenstvenu utakmicu protiv Genoe. Povrijedio se 36-godi{nji Del Piero na treningu prije desetak dana, a prvobitna procjena je govorila kako bi trebao pauzirati oko dvije sedmice. No, iz Torina sti`u vijesti da se Del Piero dobro oporavlja, te da }e napada~ koji je postigao 281 gol u 671 nastupu za staru damu vjerovatno konkurisati za me~ 32. kola Serije A, u kojem }e Juventus ugostiti Genou. Ta utakmica sti`e prerano za drugu Juventusovu ikonu, golmana Gianluigija Buffona, koji }e zbog problema s le|ima izostati iz sastava. Mjesto na golu zauze}e Marco Storari, koji je branio za Juventus i u pro{lom kolu, u pobjedi na Olimpicu nad doma}om Romom sa 2:0.

Jedan od glavnih aduta ekipe sa Pecare: Wagner

koji }e ovaj put zaigrati napada~ki. “Protivnik igra na doma}em terenu, s tim {to je rastere}eniji nakon prolaska u finale Kupa BiH. Parira}emo mu ne{to zatvorenijom varijantom. U na{em prvenstvu nikada se sigurno ne mo`e

tvrditi da }e neka ekipa pobijediti u ovakvim utakmicama u kojima odlu~uju nijanse“, smatra Sli{kovi}. Vjerovatan sastav: Mari}, Diogo, Renato, Brekalo, Hrka}, Zakari}, Serdaru{i}, Ivankovi}, [ili}, Wagner, Roskam.
E. M.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 10. april 2011. godine
PREMIERSHIP Chelsea se mu~io protiv Wigana

SPORT

49

Manchester korak do titule
Tottenham je na svom White Hart Laneu pobijedio Stoke City 3:2 zabiv{i gol nakon vi{e od mjesec • Bolton nemilosrdan prema West Hamu
Manchester United do{ao je do rutinske doma}e pobjede nad Fulhamom i jo{ se jednim korakom pribli`io novom naslovu prvaka. Crveni |avoli lepr{avo su otvorili utakmicu i prakti~ki je rije{ili nakon samo pola sata utakmice. Sjajnu su akciju u 12. minuti odigrali Nani, Anderson i Dimitar Berbatov, a najbolji strijelac Premier lige okrunio je svojim 21. prvenstvenim pogotkom. Kona~an rezultat utakmice u 32. minuti postavio je Antonio Valencia, koji se na{ao na pravom mjestu i s dva metra glavom poslao loptu u mre`u Fulhama. Tottenham je na svom White Hart Laneu pobijedio Stoke City 3:2 zabiv{i gol nakon vi{e od mjesec dana. U 11. minuti Crouch je zabio za 1:0 na asistenciju, a na 2:0 je u 18. minuti povisio Luka Modri}. U 27. minuti gosti su se vratili u utakmicu golom Matthewa Etheringtona, no veselje je kratko trajalo jer ve} u 34. minuti svojim je drugim pogotkom na 3:1 povisio Crouch. Gosti su po no vno za pri je ti li go lom Kenwynea Jonesa iz 41. minute, no rezultat se do kraja vi{e nije mijenjao. U goste Chelseu na Stamford Bridge do{ao je Wigan, koji je u protekla dva me|usobna dvoboja primio ~ak 14 pogodaka, pa su mnogi o~ekivali novu katastrofu Martinezove ekipe. Ovaj put, me|utim, Wigan se protiv uspavanog doma}ina odli~no dr`ao punih 67 minuta, te napoNJEMA^KA
Bundesliga uta pob ner por 29. kolo d:p-g bod

ENGLESKA

Premiership uta pob ner por

32. kolo d:p-g bod

Peter Crouch: Dva puta matirao Asmira Begovi}a

Reuters

kon kapitulirao nakon gu`ve u petercu koju je najbolje iskoristio Florent Malouda. Igra~i Boltona bili su posebno raspolo`eni protiv davljenika West Hama. Gosti su pora`eni sa 3:0, a susret je odlu~en ve} nakon {est minuta u nastavku. Pose-

bno raspolo`en bio je dvostruki strijelac Daniel Sturridge. On je postigao prvi i tre}i gol, a drugi Chung-Yong Lee. Sunderland je donedavno sanjao o mjestu u Europskoj ligi, no od kraja januara i pobjede nad Blackpoolom nanizao je ~ak se-

dam poraza i tek jedan jedini remi. Ju~er su na Stadionu svjetla dva put vo di li pro tiv West Bromwich Albiona i na kraju izgubili utakmicu s 3:2, a ~ovjek odluke 18 minuta prije kraja bio je Paul Scharner.
A. MEHANOVI]

1. Manchester U. 32 20 9 3 70:32 69 2. Arsenal 30 17 8 5 59:29 59 3. Chelsea 31 17 7 7 55:25 58 4. Manchester C.31 16 8 7 50:27 56 5. Tottenham 31 14 11 6 44:36 53 6. Liverpool 31 13 6 12 42:38 45 7. Ever ton 32 10 14 8 45:41 44 8. Bolton 32 11 10 11 46:43 43 9. Newcastle 31 10 9 12 48:46 39 10. West Brom 32 10 9 13 46:59 39 11. Fulham 32 8 14 10 36:35 38 12. Stoke 32 11 5 16 39:42 38 13. Sunderland 32 9 11 12 35:45 38 14. Blackburn 31 9 7 15 39:51 34 15. Birmingham 30 7 13 10 30:42 34 16. Aston Villa 31 8 10 13 39:53 34 17. Blackpool 31 9 6 16 45:63 33 18. West Ham 32 7 11 14 38:56 32 19. Wolves 32 9 5 18 36:56 32 20. Wigan 32 6 13 13 29:52 31 Rezultati Wolves - Ever ton 0:3 (Beckford 21, Neville 39, Bilyaletdinov 45) Blackburn - Birmingham 1:1 (Hoilett 45 - Bowyer 32) Bolton - West Ham 3:0 (Sturridge 14, 51, Lee 20) Chelsea - Wigan 1:0 (Malouda 67) Manchester Utd - Fulham 2:0 (Berbatov 12, Valencia 32) Sunderland - West Brom 2:3 (Shorey 10, Bardsley 31 - Odemwingie 29, 54, Scharner 72) Tottenham - Stoke 3:2 (Crouch 11, 34, Modri} 18 - Etherington 27, Jones 41) Nedjelja Blackpool - Arsenal Aston Villa - Newcastle Ponedjeljak Liverpool - Manchester City

BUNDESLIGA Nürnberg i Bayern remizirali

1. Borussia D. 29 20 6 3 59:18 66 2. Bayer L. 28 17 7 4 57:34 58 3. Hannover 29 17 2 10 42:40 53 4. Bayern 29 16 7 7 60:35 52 5. Mainz 29 14 3 12 43:37 45 6. Nürnberg 29 12 7 10 43:38 43 7. HSV 29 12 6 11 44:45 42 8. Freiburg 29 12 5 12 38:41 41 9. Schalke 29 11 6 12 34:33 39 10. Hof fenheim 29 9 10 10 44:40 37 11. Köln 28 10 5 13 38:49 35 12. Werder 29 8 10 11 39:55 34 13. Eintracht 29 9 6 14 29:39 33 14. Kaiserslautern28 8 7 13 36:42 31 15. Stuttgart 28 8 6 14 47:50 30 16. Wolfsburg 29 6 10 13 32:42 28 17. St. Pauli 28 8 4 16 29:49 28 18. Borussia M. 28 6 5 17 38:62 23 Rezultati Schalke - Wolfsburg 1:0 (Jurado 76) HSV - Borussia D. 1:1 (Nistelrooy 39pen - Blaszczykowski 90+2) Freiburg - Hof fenheim 3:2 (Schuster 23, Cisse 60pen, Butscher 78 Ibi{evi} 34pen, Babel 43) Hannover - Mainz 2:0 (Ya 45pen, Pinto 59) Nürnberg - Bayern 1:1 (Eigler 60 - Müller 5) Eintracht - Werder 1:1 (Fenin 83 - Altintop 58-ag) Stuttgart - Kaiserslautern (sino}) Nedjelja Borussia M. - Koln (15,30 sati) Bayer L. - St. Pauli (17,30)

IBI[EVI] STRIJELAC
u porazu Hoffenheima
Jednu od najzanimljivijih subotnjih utakmica 29. kola Bundeslige donio je dvoboj Freiburga i Hof fen he ima, u ko joj su za pa`ene uloge u svojim timovima imala oba bh. reprezentativca Mensur Mujd`a (Freiburg) i Vedad Ibi{evi} (Hoffenheim). U me~u koji je obilovao preokretima, ali i grubom igrom, s(p)retniji je bio Fre iburg, ko ji je sa igra~em manje na terenu uspio ostvariti pobjedu na svom Badenova stadionu pred 23.000 gledalaca rezultatom 3:2 (1:2). Doma}i su pogotkom Schustera stigli do minimalnog vodstva u 23. minuti. Hoffenheim je nakon pri mlje nog go la zai grao ofanzivnije u namjeri da {to prije stigne do izjedna~enja. U 33. minuti je Pavel Krmas, kao posljednji ~ovjek odbrane Freiburga, u svom {esnaestercu oborio Peniela Mlapu, a sudija Stark je njegov prekr{aj sankcionisao

Na{ reprezentativac u plavom dresu Hoffenheima postigao pogodak iz penala u 33. minuti
Drugo poluvrijeme pripalo je doma}im igra~ima koji su golom sene gal skog in ter na ci onal ca Cissea iz penala poravnali na 2:2 u 60. minuti, da bi se za prednost Freiburga pobrinuo Butscher koji je u 78. minuti pogodio za vodstvo od 3:2, {to je bio kona~an ishod ovog me~a. Nürnberg i Bayern su remizirali rezultatom 1:1. Bavarci su poveli golom Müllera u 5. minuti, a Eigler je u 60. minuti pogodio za remi. Recimo i to da je poljski interna ci ona lac Ja kub Blas zczykowski pogotkom u sudijskoj nadoknadi spasio od poraza vode}u ekipu na tabeli njema~kog prven stva Bo rus siu Dortmund na gostovanju kod HSV-a (1:1). Doma}i su do fini{a me~a vodili pogotkom Ruuda van Nistelrooya iz jedanaesterca u 39. minuti.
G. V.

Timothy Chandler (Nürnberg) i Franck Ribery (Bayern) u borbi za loptu

Reuters

crvenim kartonom i dosudio penal za Hoffenheim. Jedanaesterac je izveo Ibi{evi}, koji je {utirao posred gola, vje{to prevariv{i golmana Baumana, koji nije ‘pro~itao’ varku na{eg reprezentativca, ve} se bacio u li-

jevu stranu gola. U 43. minuti uslijedio je nezadr`iv nalet gostuju}eg tima iz kojeg je Hoffenheim pogotkom Babela poveo sa 2:1. U akciji u kojoj su gosti do{li do preokreta u~estvovao je i Ibi{evi}.

50

SPORT

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI
Teniski turnir u Marbelli

NBA Memphis izborio doigravanje

Chicago osigurao prvo

MJESTO NA ISTOKU
U Miamiju je ekipa Heata pobijedila Charlotte 112:103 uz novu odli~nu partiju svoje trojke

Mervana Jugi} Salki} zaustavljena
Bosanskohercegova~kateniserkaMervana Jugi} - Salki} nije uspjela da se plasira u polufinale dubla na WTA turniru u Marbelli ([panija). Jugi} - Salki} je u paru sa DarijomJurak iz Hrvatske u ~etvrftfinalu pora`ena od doma}ih predstavnica LlagostereVives i ParraSantonje sa 3:6, 4:6. Mervana Jugi} -Salki} sljede}e sedmice nastupa na Challengeru u Casablanci, kao i bh. reprezentativka Jasmina Tinji}. Obje bh. teniserke nastupit }e u kvalifikacijama. Jugi} - Salki} je 14. nositeljica i slobodna je u prvom kolu, a zatim }e igrati s pobjednicom me~a Natalija Kosti} (Srb) - Priscila Garcia (Bra). Tinji} je 4. favorit, a u 2. kolu }e igrati protiv [panjolke Pilar Domingez - Lopez.

Ko{arka{i Chicago Bullsa prvi su put nakon sezone 1997/98, posljednje {ampionske i posljednje u eri Michaela Jordana, izborili doigravanje NBA lige kao prvoplasirana ekipa Isto~ne konferencije. Izborili su igra~i Toma Thibodeaua prednost doma}instva u prve tri runde doigravanja, pod uslovom da se u drugu i tre}u plasiraju. Do kraja im preostaju jo{ tri utakmice i nada da mo`da prestignu i San Antonio Spurse kao ekipa s najboljim omjerom lige. U petak je Chicago slavio na gostovanju kod Clevelanda 93:82 uz 24 ko{a i 11 skokova Carlosa Boozera. Bullsima je to bila {esta uzastopna, te 18. pobjeda u 20 posljednjih

dvoboja. Na gostovanjima su u seriji od pet pobjeda, te de vet u po slje dnjih de set utakmica. ^etvrtim uzastopnim porazom drugo su mjesto na Zapadu ugrozili LA Lakersi. Izgubili su igra~i Phila Jacksona na gostovanju kod Portland Trail Blazersa 93:86, a najbolji je pojedinac u redovima doma}ih bio LaMarcus Aldridge s 24 poena i 11 skokova. U Miamiju je ekipa Heata po bi je di la Char lot te 112:103 uz no vu odli~nu par ti ju svo je troj ke. Chris Bosh zabio je 27 ko{eva uz 10 skokova, Dwyane Wade tako|er je ubacio 27 ko{eva, dok je LeBron James zavr{io dvoboj s 23 ko{a, devet sko-

Dwyane Wade: Ubacio 27 poena protiv Charlotte

kova i sedam asistencija. Posljednje je mjesto za doigravanje na Zapadu i uop}e u li gi osi gu rao Mem phis. Zach Randolph predvodio je doma}u ekipu u 101:96 pobjedi nad Sacramento Kingsima ubaciv{i 27 ko{eva uz 15 skokova. Rezultati: Indiana - Atlanta 114:102, Philadelphia - Toronto 98:93, New Jersey - New York 93:116, De tro it Milwaukee 110:100, Miami Charlotte 112:102, Boston Washington 104:88, Cleveland - Chicago 82:93, New Orleans - Phoenix 109:97, Okla ho ma City - Den ver 104:89, Memphis - Sacramento 101:96, Dallas - LA Clippers 107:96, Portland - LA Lakers 93:86.

Veerpalu dopingovan
Estonac Andrus Veerpalu (30), dvostruki olimpijski pobjednik u skija{kom tr~anju, bio je pozitivan na doping-testu, zbog ~ega ga je suspendovao Estonski skija{ki savez. Jedan od najpoznatijih estonskih sportista bio je pozitivan na doping-kontroli krajem januara, a u njegovom organizmu prona|ena je visoka vrijednost hormona rasta. Veerpalu je negirao optu`be za uzimanje dopinga i najavio je `albu na suspenziju. Veerpalu je u Estoniji sportska ikona nakon {to je osvojio zlatne medalje na ZOI u Salt Lake Cityu (2002) i Torinu (2006) na 15 kilometara. U Salt Lake Cityu osvojio je i srebro na 50 km. U riznici uspjeha ima i dva zlata sa svjetskih prvenstava - 2001. u Lahtiju i 2009. u Liberecu.

KO[ARKA - LIGA 6

^apljina slavila

u Skenderiji
Veliko iznena|enje u 4. kolu Lige 6 za prvaka BiH priredila je sino} ^apljina, koja je u Skenderiji savladala Bosnu sa 76:69 i tako joj nanijela tre}i poraz sa kojim su pali na za~elje tabele. Kod Bosne su najbolji bili Muhamd Pa{ali} i D`enan Rahimi} sa 16 te Aleksandar Damjanovi} sa 14 ko{eva. ^apljinu je predvodioFekete sa 19 poena. Studentima su na rukui{lirezultati iz preostale dvije utakmice - Igokea i [iroki opravdali su uloge favorita protiv Borca i Mladosti, pa sada tri ekipe imaju omjer 1-3 i sa ravnopravnim {ansama ostaju u
Ko{ara{i Bosne sada su zadnji na tabeli
Foto: D`:KRIJE[TORAC

borbi za ~etvrto, posljednje mjesto koje vodi u polufinale. Rezultati: Bosna ASA BHT - ^apljina Lasta 69:79, Igokea - Borac Nektar 95:75, [iroki

TT Kabeli - Mladost 81:67. Poredak: 1. Igokea 4-0, 2. [iroki 3-1, 3. Borac 2-2, 4. Mladost 1-3, 5. ^apljina 1-2, 6. M. I. Bosna 1-3.

Nova pobjeda bh. boksera

^ebo trijumfovao u Hamburgu
Nadam se da }u u naredne dvije godine skupiti dovoljan broj bodova i boksovati za neku od presti`nih titula i u Sarajevo donijeti {ampionski pojas, rekao je Mirsad ^ebo

\okovi} odustao od Monte Carla
Novak \okovi}, nepobjedivi igra~ u 2011. godini, ne}e nastupati na jakom ATP turniru Masters serije 1000 u Monte Carlu, koji se sljede}e nedjelje igra na zemljanim terenima. Turnir je otkazao zbog povrede koljena. “Ovo je te`akudarac za mene. Znam da nisuzadovoljnitimenitiorganizatoriturnira, niti moji navija~i, ali ovo je ipak najvi{epogodilomene“ rekao je trenutnodru, gi teniser svijeta, koji je ove godine osvojio sva ~etiriturnira na kojima je nastupao. Pro{le godine \okovi} je u Monte Carlu izgubio od Fernanda Verdasca. Tako }e ove godine prvi nositelj turnira biti branitelj naslova Rafael Nadal, a drugi Roger Federer.

Mirsad ^ebo ostvario je u petak u hambur{koj dvorani Clas One pred preko 4.000 gledalaca drugu pobjedu u profesionalnoj karijeri protiv Rumuna Daniela Pavaleskua na poene u ~etiri runde i tako ispu nio obe}anje da to na zvani~nom vaganju boksera dan ranije. ^ebo je u rin gu po ka zao bo kser sko umi je}e i le pr{a vost svog stila, {to je bilo dovoljno publici da ga isprati gromoglasnim aplauzima, a promoteru Kaleu Saurlendu dovo ljno da li~no do|e u svla~ionicu i ~estita ^ebi na prikazanom u ringu. “U principu sam zadovoljan po bje dom, slje de}e

Mirsad ^ebo: Slavio protiv Rumuna Daniela Pavaleskua

me~eve bih `elio da boksujem ve}i broj rundi. Drago mi je {to sam boksovao u Hamburgu i na najljep{i mogu}i na~in ljudima iz najja~e pro-

moterske ku}e u Evropi skrenuo pa`nju na kamp BaliBalkanboksing i bh. boks. Zahvalio bih publici koja me je bodrila sve ~etiri runde,

kao i na{im ljudima koji su u velikom broju bili prisutni u dvorani. Nastavljam da treniram, jer me u ovoj godini o~ekuju jos ~etiri me~a, u kojima naravno o~ekujem samo pobjede. Nadam se da }u u naredne dvije godine skupiti dovoljan broj bodova i boksovati za neku od presti`nih titula i u Sarajevo donijeti {ampionski pojas“, rekao je ^ebo. Osim ^ebe, u Hamburgu je boksovao jo{ jedan ~lan BaliBalkanboksinga, Milan Piperski, koji je tako|er trijumfovao protiv Rumuna Mugurela Sebea, a u uglu na{ih boksera se kun dant je bio Mi ljan Rov~anin.

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

51

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. subota nedjelja 07-20 07,30-19,00 07,30-15,30 08-16,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07-16 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-16 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07 20 07-20 08-16 08-18 08-16 08-20 08-15 08-20 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-18 08-15 08-17 08-16 07-17 08-19 08-16 07-17 08-17 08-17 08-17 08-17 07-20 07-20 08-20 08-19 08-19 08-18 08-18 07:30-19 08-16 08-17 08-18 07-14 07-14 08-15 08-15 08-18 08-18 08-15 08-18 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07 20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07,30-19,00 07,30-15,30

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Željezni~ka stanica Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Bra}e Begi} 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Mustafe Dovadžije 17 Sarajevo Trg solidarnosto 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo B.branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš Bogumilska 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Mehmed bega Sto~anina bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Zlatarska 12 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Univerzitetska bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Banovi}i Banovi}i Lukacav Borisa Kidri}a bb Gra~anica M.Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H.kapet.Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Maglaj S. Omerovi}a - Cara 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H.kapet.Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM lijepo namje{ten apartman za strance sa pristupom internetu, 400KM. Tel. 062/527-254. IZDAJEM solidnoj djevojci sobu sa grijanjem sve ostalo po dogovoru. Tel. 613-351. IZDAJEM gara`u na Grbavici-[oping. Tel. 061/911-971. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan blizu kampusa i fabrike duhana Pofa li}i, pre dnost stu den ti-ce. Tel. 062/439-329, 061/437-719. IZDAJEM jednosoban stan poluprazan mo`e i prazan, ulaz strogo poseban, predijo Ko{eva. tel. 033/203032, 062/214-751. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Isto~no Sarajevo, sa centralnim grijanjem, internet i parking. Mob. 066/824-099. IZDAJEM gara`u na Grbavici kod Doma zdravlja. Mob. 061/158-507. IZDAJEM stan 74m2 u strogom centru, pogodno za kancelarije. Mob. 061/350-688. IZDAJEM poslovni prostor 30m2 + 30m2 magacinskog prostora na Marin Dvoru, Ul. V. Peri}a. Tel. 061/205235. IZDAJEM 2 poslovna prostora u strogom centru 30m2 i 100m2, Ul. ]emalu{a kod Vatre. Tel. 061/205-235. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, plinsko grijanje kod okretaljka Jezero. tel. 033/442-998, 062/139-085. IZDAJEM gara`u na Ko{evskom brdu 70KM. Tel. 442-427. IZDAJEM blizu trolejbuske Bistrik stanice, super adaptiran IZDAJEM pos. prostor 190m2 kod bolnice Jezero, pogodan za sve namjene. Mob. 061/170-254. POSLOVNI prostor kod kina tesla, 1 sprat, 74m2, 3 kancelarije, ~ajna kuhinja, mokri ~vor, 1.300 KM. Mob. 062/907-831. STAN, Kranj~evi}eva, 1 sprat, 115m2, namje{ten, 1.000 KM. Mob. 062/907831. POSLOVNI prostor kod Predsjedni{tva BiH, B. \ur|eva, prizemlje, 33m2, no vo sve, 650 KM. Mob. 062/907-831. POSLOVNI prostor 100m2, ^emalu{a, 2.000 KM. Mob. 062/907-831. IZDAJEM jednosoban stan u Hrasnici u privatnoj ku}i. Mob. 061/497350 i Tel. 033/513-439. IZDAJEM garsonjeru 30m2, namje{tena, zaseban ulaz, kod ]vje~nice, Ul. Babi}a ba{ta. Tel. 238-142, 061/809763. IZDAJEM prazan stan, iznad Bistrika. Mob. 061/103-258. IZDAJEM super namje{ten trosoban stan u centru, sa gara`om ili bez. Mob. 061/812-046. TRG heroja, atraktivan pos. prostor, pogodan za razli~ite namjene, 27m2 osnove i 8m2 galerije. Mob. 061/390748. IZDAJEM pos. prostor 65m2, centar, pogodan za predstavni{tva, advokate i sl. Mob. 061/344-365. IZDAJEM namje{ten manji jednosoban stan, privatna ku}a, poseban ulaz, cen. grij. samcu ili samici. Tel. 444-843. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, kod med. fa kul. ^eka lu {a, 400 KM+re`ije. Mob. 063/203-722. U STROGOM cnetru, povoljno izdajemo pos. prostor (kancelarije) na I i II spratu. Tel. 225-281. IZDAJEM dvosoban komforan, namje{ten stan, cen. grij. a. {a}irbegovi} 16/11. Mob. 061/167-751, 063/284803. IZDAJEM pos. prostor 40m2, u Ferhadiji 15, prizemno. Mob. 061/219464, 202-611. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru samici ili bra~nom paru bli`e centru. Tel. 061/358-772. IZDAJEM stan u privatnoj zgradi. Mob. 062/878-502. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Ko {ev skom brdu. Ci je na sa uklju~enim re`ijama 350 KM. Mob. 061/373-949 i 061/223-941. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan 60m2, centralno grijanje, II sprat, Alipa{ino Polje. Tel. 062/633-248. OPREMLJEN biro sa antreom i }ajnom kuhinjom blizu stanice, 30m2, ventilacija, centralno, 650 KM. Mob. 061/170-461. IZDAJEM poslovni prostor 76m2, I sprat, centar i poslovni prostor 80m2, ul. Avde Smajlovi}a — grbavica. Mob. 061/573-640. DONJI Vele{i}i, izdajem namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, poseban ulaz, eta`no grijanje. Mob. 033/200455. IZDAJEM namje{ten stan u centru grada. Tel. 061/812-084. IZDAJEM jednokrevetnu sobu u Hrasnom. Tel. 033/664-292. IZDAJEM ku}u, p+s sa ba{tom u strogom centru Sarajeva za stanovanje i poslovni prostor. Tel. 061/382261. IZDAJEM gara`u u [opingu na Grbavici od 1. 5. 2011. god. Tel. 061/911971. IZDAJEM garsonjeru u centru namje{tenu. Tel. 061/933-401. IZDAJEM unutra{nju gara`u u [opingu-Grbavica. tel. 521-358. IZDAJEM u strogom centru povoljno poslovni prostor 8kancelarije) na I i II spratu. Tel. 033/225-281. IZDAJEM sprat ku}e sa gara`om, ul. N. Had`ovi}a-B. Potok. Tel. 061/251226. IZDAJEM poslovni prostor pogodan za kancelarije ili za ordinacije. Tel. 033/466-341, 062/823-739. IZ DA JEM kan ce la rij ski pros tor 90m2 u centru grada pogodan za predstavni{tva, ordinacije i sli~no. Tel. 061/546-246. IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. Tel. 061/145-122. IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. tel. 061/192059. STAN dvosoban, 2 kat, M. dvor, izdajem. Mob. 063/990-048. IZDAJEM moderan stan 100m2, strogi centar, 800 KM. Mob. 061/100437. IZDAJEM trosoban namje{ten stan, ba{ta, terasa, 400 KM, stadion Ko{evo. Tel. 202-437, 061/226-493. IZDAJEM stan 74m2, u strogom centru, pogodan za kancelarije. Mob. 061/350-688. IZDAJEM zasebnu sobu, zaposlenoj `eni, kod hotela Evropa. Mob. 061/226-049. IZDAJEM gara`u, M. dvor, centar. Mob. 062/253-712, 667-994. IZDAJEM dvosoban stan na Grbavici, u blizini @eljinog stadiona. Mob. 061/812-046. TROSOBAN namje{ten stan, cen. iternet, 400 KM, stadion Ko{evo. Tel. 202-437, 061/226-493. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i ~ajnom kuhinjom, 30m2, ventilacija, cen. grij, ci je na 600 KM. Mob. 061/170-461. IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-206. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746-389. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandari na, vez za bro di ce, ja hte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. IZDAJEM sobu djevojci ili dvjema djevojkama kod tramvajske stanice pofali}i. Mob. 061/842-319. IZDAJEM jednosoban manji stan, sve zasebno, Stari grad — Babi}a ba{ta. Tel. 033/447-691 i 061/809-763. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. IZDAJEM poslovni prostor, trg Skenderije 8,17m2. tel. 061/480-207. IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214-868. STRANIM dr`avljanima izdajem na mje {te ne sta no ve, Sa ra je vo — Ned`ari}i. Mob. 061/221-706. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284-933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145744. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. IZDAJEM poslovni prostor, 32m2 na Grbavici. Mob. 061/865-158. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522815. IZDAJEM gara`u na Ko{evskom brdu. Mob. 061/198-642. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 061/200-864. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. POSLOVNI prostor, Jezero, 160m2, sve novo, parking. Tel. 061/170-254. IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857-389 i 534-667. IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544. IZDAJEM pos. prostor 190m2 kod bolnice Jezero nov pogodan za sve namjene. Tel. 061/170-254.

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

PRODAJEM poslovni prostor, centar 80m2 kod BBI-a — robna ku}a, za notara, advokata i biro, stan centar 73m2, ul. Alipa{ina, III sprat. Mob. 061/573-640. PRODAJEM gara`u 12m2, centar, garsonjera 22m2, centar, Sapartman u Neumu 46m2, mo`e i zamjena za Sarajevo. Mob. 061/573-640. POSLOVNI prostor 22m2, prizemlje, Dobrinja 2, taxi {tand. Mob. 062/141-810. PRODAJEM na Vojni~kom polju 150m2, VII sprat, sve novo sa komplet stvarima. Tel. 062/156-882. PRODAJEM vikend ku}u, Jablani~ko jezero, 330m2, potpuno opremljena i razne parcele na podru~ju cijele BiH. Mob. 061/573-640. PRODAJEM stan 41m2 Lo`ioni~ka 5/16 kod Socijalnog. Tel. 646-690. PRODAJEM ku}u na sprat u Pejtonu sa tri gara`e, 700m2 placa. tel. 061/518-479. PRODAJEM ku}u na sprat 9x8 magacinskog prostora 24x6, dulum ipo, Rajlovac-Zabr|e. Tel. 061/375-627, 616-238. PRODAJEM kiosk limeni 16m2 opremljen za trgovinu i ostalo struja, voda. Tel. 061/375-627, 616-238. PRODAJEM stan 70m2 na Mejta{u. Tel. 061/251-367. PRODAJEM u Pofali}ima ku}u sa trosobna stana, posebni ulazi, 441m2 oku}nice, dvije gara`e. tel. 062/439329, 061/437-719. PRODAJEM gara`u povoljno na Dobrinji, Ul. Rudija Alva|a 10. Tel. 061/897-459. PRODAJEM zemlju i ku}u povoljno, Grada~ac. tel. 061/145-361. PRODAJEM ku}u sa dva trosobna stana-radnja Pofali}i, ul. Ivanjska 140.000 eura. tel. 033/655-508. PRODAJEM ku}u, ul. Abdesthana 23 Kova~i, pogledati od 10-17h. PRODAJEM trosoban stan na Vojni~kom polju. Tel. 065/726-993. PRO DA JEM ku}u sa po slo vnim prostorom, 12x8, 442m2 oku}nice, ku}a se nalazi u Ilija{u pored ceste. Tel. 061/552-547. PRODAJEM trosoban pogodan i za kancelarije trosoban stan 79m2, centar-Kaptol. tel. 033/617-382, 062/611596. PRODAJEM gara`u, Bakarevi}eva 2. Tel. 065/298-369. PRODAJEM na Vi{njiku 32m2 vp, povoljno, Ko{evsko brdo 37m2, 3 kat, jednoiposoban. Tel. 061/148-810. PRODAJEM na ^. Vili 54m2, 9 kat, 1900KM/m2 i 54m2 II kat. Tel. 061/148-810. PRODAJEM u centru kod BBI centra 36m2, I kat, balkon pro{ireno za 12m2. Tel. 061/148-810. PRODAJEM u centru 57m2, II kat, 2 balkona, 2 stana, Bu~a potok 112m2 novogradnja + balkon + galerija 130.000KM. Tel. 061/148-810. PRODAJEM na Marin Dvoru 83m2 I kat i 83m2 II kat, ^emaalu{a 90m2. Tel. 061/148-810. PRODAJEM u Ferhadiji 105m2 pogled na Fer ha di ju, III kat. Tel. 061/148-810. PRODAJEM u Titovoj 147m2 salonsskog i 120m2 III i IV kat. Tel. 061/148-810. PRODAJEM kod bolnice Ko{evo 63m2, II sprat, Ul. M.M.Ba{eskije 109m2, I sprat. Tel. 061/079-751. DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul. Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mijenjam uz doplatu za stan na relaciji Grbavica — OHR. Tel. 061/145-122. PRODAJEM na Grbavici dvosoban stan 54m2, I sprat, Ul. Grbavi~ka. tel. 061/157-348. PRODAJEM na atraktivnoj lokaciji kod hotela Bristol 65m2 adaptiran, povoljno. Tel. 061/214-852.

ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM stan 122m2 u strogom centru Sarajeva za ku}u ili stan u Baru ili drugi grad, Crnogorsko primorje, moj stan je ~etvorosoban renoviran, ul. M.M. Ba{eskije, II sprat, pogled na dvije strane — na Trebevi} i Logavinu. Tel. 00387 61 147-063 i 00382 69 201-873. MIJENJAM troiposoban 89m2, II sprat, Dobrinja IV za manji uz sporazum. tel. 472-895. MIJENJAM stan u privatnoj zgradi, za pos. prostor. Mob. 062/878-502. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892323.

PRODAJA
PRODAJEM stan 37m2 star 7 godina, kod Vije}nice u Sarajevu. Mob. 062/447-789 i 061/361-722. RAKOVICA, prodajem 2.400m2 zemlji{ta, mo`e za poljoprivredu. Potok kroz parcelu, cijena po dogovoru. Tel. 033/534-179. PRODAJEM ku}u u starom gradu iznad Mahmutovca sa oku}nicom i 400m2 ba{te. Tel. 533-952. PRODAJEM stan u centru grada, 65m2, ul. Kulovi}eva, III sprast Mob. 063/589-315. PRODAJEM stan u ulici kralja Tvrtka br. 14/3 od 77 m2, cijena 200.000 KM. Tel. 058/483-561. PRODAJEM poslovni prostor 80m2 na ^ar{iji, Bravad`iluk. Tel. 065/021556. PRODAJEM stan 70m2 u Beogradu kod Sava centra ili mijenjam za Sarajevo. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 65m2 na Alipa{inom, trg me|. prijateljstva, VI sprat. Tel. 065/021-556. PRODAJEM ku}u u Resniku kod Pazari}a, na auto putu za Mostar. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 52m2 na Grbavici, Ul. Behd`eta Muteveli}a, III sprat. Tel. 065/021-556. PRODAJEM stan 53m2 u Hrasnom, Aleja lipa, 98.000KM. Tel. 065/021556. PRODAJEM trosoban 79m2, centar, Ul. Kaptol, pogodan i za kancelarije. Tel. 033/617-382, 062/611-596. PRODAJEM ku}u na tri eta`e gara`a, ba{ta, ul. Rogina. Tel. 033/442998, 062/139-085. PRODAJEM ku}u na Vratniku, ul. Nevjestina. Tel. 033/442-998, 062/139085. PRODAJEM vikend ku}u devastiranu, trnovo-Rajski do 1000m2 zemlje. Tel. 061/200-699. PRODAJEM ku}u na Vratniku, lokacija idealna za sve namjene. Tel. 061/864-606. PRODAJEM stanove 154m2, 106m2, 94m2, 90m2, 87m2, 82m2, 100m2, 70m2, 46m2, 39m2, 80m2. Tel. 061/460-150. PRODAJEM ku}e: Pofali}i dvoeta`ni + 2 p.p, Alifakovac + gara`a, Tuzla tri eta`e + 2 restorana + ba{ta 900m2. Tel. 061/460-150. PRODAJEM trosoban stan sa gara`om na Breci 95m2, I sprat, cijena 130.000 eura. tel. 061/540-015. PRODAJEM dvosoban stan 55m2, I sprat, novogradnja na Betaniji-Pionirska dolina, cijena 2300KM/m2. tel. 061/540-015. PRODAJEM dvosoban stan 66m2, IV sprat, Ul. Patriotske lige, cijena 2000KM/m2. tel. 063/919-544. PRODAJEM ku}u na Ilid`i-Otes sa priklju~kom vode, struje i kanalizacije, cijena 80.000 eura. Tel. 538364. PRODAJEM stan 71m2 u Hrasnom, Ul. Azize [a~irbegovi} kod Selex pumpe. tel. 065/021-556, PRODAJEM stan 86m2 na Dobrinji 3, I sprat ili mijenjam za jednoiposoban. Tel. 065/021-556. PRODAJEM ku}u na ^ar{iji-Kova~i. Tel. 065/021-556. PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{ji. Tel. 665-966. SKENDERIJA, prodajem jednosoban stan, II sprat, novogradnja, eta`no grijanje, cijena po vi|enju. Mob. 061/352-112. PRODAJEM vikend imanje 2 dunuma vo~njaka i ba{te, ku}a, dvije gara`e, cijena po vi|enju. Mob. 061/157718.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. HITNO potreban namje{ten stan za stranca, Skenderija ili grbavica. Mob. 061/142-704. UNAJMLJUJEM gara`u na Skenderiji, mo`e bli`a okolina ili kupujem. Mob. 061/350-448. AGENCIJI potrebno vi{e stanova za prodaju i iznajmljivanje. Mob. 061/516-713.

PONUDA
IZ DA JEM na mje {ten stan, sa 3 le`aja, privatna ku}a, zaseban ulaz, Bistrik. Mob. 061/928-632. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Ko {ev skom brdu, ci je na sa uklju~enim re`ijama 350KM. Tel. 061/373-949, 061/223-941. CIGLANE, trosoban stan izdajem ozbiljnim `enama ili studenticama. Mob. 061/102-252. IZDAJEM u centru dvosoban namje{ten stan sa eta`nim grijanjem. Tel. 810-716. IZDAJEM stan u potkrovlje, zaseban ulaz i grijanje. Tel. 033/610-086. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Grbavica kod [opinga, 500 KM. Mob. 062/621-622. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan. Tel. 062/533-833. IZDAJEM poslovni prostor 190m2, dvo eta`ni na Ko bi ljoj gla vi kod d`amije i 96m2 kod Katedrale. Tel. 065/021-556. IZDAJEM lijepo namje{tenu garsonje ru na Ko {ev skom brdu. Tel. 061/135-338. IZDAJEM poslovni prostor exstra zona. Tel. 061/130-616. IZDAJEM trosoban stan u Pejtonu u privatnoj ku}i. Tel. 061/518-479. IZDAJEM dvosoban nenamje{ten stan u neboderu kod hotel Bristola. Tel. 065/802-361, 057/447-661. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, plinsko grijanje, okretaljke Jezero. Tel. 033/442-998, 062/139-085.

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE
PRODAJA

MALI OGLASI
KLJU^, Kulina Bana, iznad Vatrogasnog doma, 6 dunuma zemlje. Mob. 062/364-214. ^ENGI] Vila II, Grada~a~ka, dvosoban stan 54m2, cen. grij. cijena po dogovoru. Mob. 061/893-105. PRODAJEM-mijenjam ku}u za stan, uz doplatu, S. Terzi}a 17, Kasindolska. Mob. 062/271-488. ^ETVOROSOBAN stan, ul. Zagreba~ka br. 51. Mob. 061/802-650. PRODAJEM stan u centru, Vi{njik 33m2, vp. Tel. 061/299-91. PRODAJEM 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net RAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. PRODAJEM dvosoban stan 55m2, Ul. N. [i{i}a 17, Ko{evsko brdo, 900 eura/m2. Mob. 061/571-129. POVOLJNO ku}a sa oku}nicom, visoko prizemlje, sprat, Radni~ka 122. Mob. 061/201-700. BEOGRAD kod Kalemegdana, stan 42m2, 2 kat. Tel. 00381113282449. SRBIJA-Rudnik, G. Milanovac, 2 monta`ne vikendice, struja, voda, plac. Tel. 00381112455256. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482999. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. DVIJE ku}e kod TV OBN-a, sa dvije gara`e i 750m2 vrta. Mob. 061/546246. STAN 51m2 Otoka, 55m2 i 62m2 Grba vi ca, 57m2 M. dvor, 74m2 M.].]ati}a. Mob. 061/019-236. HITNO prodajem stan 56m2, 3 sprat, Ilid`a, komplet adaptiran, ugra|ena kuhinja. Mob. 061/019-236. KU]A sa 320m2 zemlji{ta u Porodice Foht. Mob. 061/019-236. STAN 70m2/4 spr. Jadranska, 57m2/3 spr. M. dvor, 55m2/1 spr. i 62m2/4 spr. Grbavica. Mob. 061/019-236. PRODAJEM ili mijenjam za Sarajevo stan u centru Dervente, III sprat sa 3 balkona, 93m2. Tel. 062/633-248, 00387 011 2546 339. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501-515. PRODAJEM jednosoban stan 38m2, Staro Hrasno. Mob. 063/798-768 i 062/056-479. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375-733. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. VI[E placeva na podru~ju grada od 250m2 do 5.000m2. Mob. 061/299911. KU]A, Stari grad Kova~i, 200m2, gara`a na 300m2 placa. Mob. 061/299911. STAN, Vi{njik, 32m2, visoko prizemlje. Mob. 061/299-911. STAN, Mar{ala Tita, 147m2 i 121m2. Mob. 061/299-911. STAN, centar, Had`iidrizova, 57m2, I kat. Mob. 061/299-911. STAN, Ciglane, 83m2 + gara`a, II kat. Mob. 061/299-911. STAN, ^engi} Vila, 54m2, I kat. Mob. 061/299-911. STAN, centar, ul. Patriotske lige, 66m2, IV kat. Mob. 061/299-911. STAN Centar, Bolni~ka, 78m2. Mob. 061/299-911. STAN, Novo Sarajevo, 56m2, III kat, 82m2, II kat. Mob. 061/299-911. PRODAJEM manju ku}u, oku}nice 150m2, blizu centra. Mob. 061/358772. PRODAJEM ku}u, 300m2 oku}nice, cca 5000m2, centar, budakovi}i, novi ja gra dnja. Mob. 061/072-845, 062/649-370. STAN 54m2, Grada~a~ka, blizina Merkura, stan 65m2, Terezije, Skenderija kod zgrade Vodovoda, 2 sprat. Mob. 062/649-370, 063/556-886. PRODAJEM ku}u u Konjicu P+S, kod stare ~uprije. Mob. 062/935-765. DVOIPOSOBAN stan 74m2 kod Doma Armije i dvoiposoban 67m2 na Dolac Malti. Tel. 445-371, iza 15 sati. PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM stan 68,5m2 na Marijin Dvoru I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}i-Ugorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505-624. PRODAJEM zemlji{te u Mokrom (Ka di no se lo), po vo ljno. Mob. 062/337-925. PRODAJEM stan od 83m2 u strogom centru Sarajeva. Tel. 062/119-403. PRODAJEM 12.500m2 parcela pored puta Sarajevo-Kiseljak, Kobilja~a, pogodno za ve}e pos. objekte. Tel. 061/172-066. PRODAJEM u novom Sarajevu, dvosoban stan 56m2, I sprat, dva balkona, plin, podrum. Tel. 033/619736. PRODAJEM dvosoban stan na breci, I sprat, balkon, 56m2. Tel. 061/905212. PRO DA JEM sta no ve: So ci jal no 82m2, Bjelave 53m2, Mejta{ 46m2, Grbavica 39m2. tel. 061/460-150. PRODAJEM stan-ku}u na Ilid`iLu`ani u nizu dvoeta`na sa gara`om i ba{tom. Mob. 061/222-465. STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje Dvor-Perivoj, N. Grad. Mob. 062/855-544. DVOIPOSOBAN stna 74m2, kod Doma armije. Tel. 445-371, iza 15 sati. ANEKS, trosoban stan 64m2, 1 sprat, Ul. M. D`abi}a. Mob. 061/205-235. CENTAR, Bolni~ka, 60m2, dvoiposoban, odli~an, 130.000 KM. Mob. 061/205-235. HRASNO, M. Preloga, 60m2, 2 sprat, lift, 2 balkona, novija gradnja. Mob. 061/205-235. PRODAJEM ku}u s ba{tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224-269. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle — [i}ki Brod. Tel. 00385 20 715478. PRO DA JEM pla ce ve za ku}e, Zabr|e-Rajlovac. Tel. 061/813-250. PRODAJEM u Rijeci eta`nu ku}u 89m2, vrt 189m2, podrum, pogled na more. Tel. 00387 51214675. PRODAJEM stanove u privatnoj zgradi. Mob. 062/878-502. PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, useljiva. Mob. 062/214-895 i 033/639431. PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. KU]A u Had`i}ima, dvije vanjske gara`e, oku}nica 618m2, cijena po dogovoru. Tel. 420-319, 521-187. PRODAJEM ku}u 8x9m, p+s+p sa placem 1.400m2, Gladno polje - Kiseljak. Mob. 062/877-635 I 063/468056. STAN, ul. Ferhadija, centar 115m2. Mob. 061/299-911. PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V sprat, En ve ra [e ho vi}a. Tel. 061/065-953. PRODAJEM u Orebi}u ku}u 8x7m2 na sprat, 500m2 oku}nice, papiri ure dni, use lji va odmah. Mob. 061/852-393. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM stan u strogom centru, useljiv, 61m2, 82.000 KM, papiri uknji`eni. Mob. 063/970-836. PRODAJEM jednosoban stan sa balkonom iza Vetrinarskog fakulteta, V sprat, lift. Mob. 066/848-420. STAN 33m2, Grbavica I-Nevesinjska, kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 061/715-519. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. CENTAR, ul. Alipa{ina, 80m2, troiposoban, VI sprat, 2 balkona, lift, centralno grijanje, 2.700 KM/m2. Mob. 062/105-908 i 061/201-228. PRODAJEM trosoban stan, 76m2 + 30m2 korisnog tavanskog prostora 165.000 KM. Tel. 220-696, 062/482516. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. AGENCIJA „Neras“ Alipa{ino.P 53, 64, 77, Marin. D 39, 135, Pofali}i 40m2, Hrasno 39m2 i 59m2, Dobrinja 55, 68m2, 88m2, Grbavica 131m2, Isto}no sarajevo 55m2. Ilija{ 73m2, ^engi} Vila 64m2. Tel. 061/375-787. PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ija hi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila - 110.000 KM. Tel. 618-725. KU]E: Gazin Han, Vratnik, vikendku}e, Pale (Kriva~e Potoci, donji Pribanj) zemlja Kasindo 4 duluma, Ilid`a 6 duluma. Tel. 066/488-818. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - povoljno. Tel. 611-795, 061/262599. PRODAJEM jednosoban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658. PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. DOLAC Malta, jednosoban stan, 37m2, peti sprat, Ferde Hauptmana, 79.000 KM. Mob. 061/890-979. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410. PRODAJEM dvosoban stan, vrlo povoljna cijena, u Sarajevu, odli~na lokacija. Tel. 643-099, 062/375-733. DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175196. PRODAJEM dvosoban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469-311. PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556545. STAN u Centru, 62m2 + balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794. PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624-560. PRO DA JEM ku}u u Ru mi. Tel. 00381 22 617-556. PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel. 033/513-781. PRO DA JEM ku}u na Pe lje {cu, 30.000 eura, na se lje Mi li}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u, Tribalj, 6 km od Cri kve ni ce, 65.000 eura. Mob. 061/374-458. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lu ka vi ca, 1.000m2, po vo ljno. Tel.033/513-781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405-805. PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727. PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782. DOBRINJA IV, troiposoban stan 86m2, IV sprat, prodajem ili mijenjam za manji, uz doplatu, cijena po dogovoru. Tel. 061/893-105.

53

PRODAJEM na Marin Dvoru, Ul. Kotromani}a 116m2, II sprat, dvori{te, 2 parking mjesta 230.000KM. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u centru, Ul. Ko{evo, 52m2, II sprat, 130.000KM. Tel. 061/205-235 PRODAJEM u Hrasnom, Ul. Milana Preloga 57m2, II sprat, lift, novija gradnja, 62.000 eura. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u Crnoj Gori, \enovi}i 30 metara od mora, jednoiposoban apartman, klima, namje{ten, 45.000 eura. Tel. 061/205-235. PRODAJEM na Aneksu 64m2, dvoipsoban, I sprat, centralno grijanje, exstra stanje. tel. 061/205-235. PRODAJEM u ceentru, Petrakijina preko puta 2Lovca“ 106m2, II sprat, odli~an. Tel. 061/205-235. PRO DA JEM na Ma ri jin Dvo ru 100m2, IV sprat, potkrovlje, Ul. Valtera Peri}a. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u centru, Ul. Tina Ujevi}a, 40m2, I sprat, jednoiposoban, sve novo. tel. 061/205-235. PRODAJEM u Hrasnom, Aleja lipa 53m2, re no vi ran, su per sta nje, 106.000KM. Tel. 061/205-235. PRODAJEM na Grbavici, Ul. Grbavi~ka, 90m2, eta`no grijanje, sve novo. Tel. 061/205-235. PRODAJEM na Ciglanama, zgrada Robota, 83m2, II sprat, troiposoban, super stanje, gara`a. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u Kiseljaku-Lepenica vikendicu 70m2 + 1400m2 oku}nice + bazen i ljetnikovac, eta`no grijanje. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u Isto}nom Sarajevu, vikendicu 70m2 + 1500m2 oku}nice, Tilava, Tomino brdo, struja, voda, asfalt. Tel. 061/205-235. PRODAJEM na Ilid`i-Osjek vikendicu na sprat, 50m2 + 600m2 oku}nice, gara`a, sve novo. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u [opingu-Grbavica, 80m2, `uti neboderi, exstra stanje + gara`a, 80.000 eura. Tel. 061/205-235. PRODAJEM ku}u na Vratniku, Ul. Nevjestina. Tel. 033/442-998, 062/139085. PRODAJEM na Grbavici dvosoban 53m2, balkon, eta`no grijanje, II kat, lift, djelom renoviran, povoljno. Tel. 061/350-448. PRODAJEM troiposoban 89m2 sa balkonom 7m2, II sprat, Dobrinja IV. Tel. 472-895. PRODAJEM stan nadogradnja, III sprat kod Vi je~ni ce, 60m2, 130.000KM. tel. 062/202-305. CENTAR Ba{~ar{ije, trosoban stan 60m2 + gara`a 15m2 + oku~nica, cijena 95.000 eura. Mob. 063/918-909. STARI grad kod Vije}nice, stan 60m2, nov, III sprat, 130.000 KM. Mob. 062/202-305. STAM BE NO - po slo vni obje kat, 900m2 oku}nice, kod banjsko-hotelskog kompleksa na ilid`i, dokumentacija uredna. Mob. 066/321-760. jednosoban stan, II sprat, zgrada, 400KM. Tel. 646-410. od 17 sati. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM ku}u u Janji-Bijeljinja, 500m2 oku}nice, 1/1, ili mijenjam. tel. 033/447-095. STAN 57m2, centar, I kat. Mob. 063/990-048. KU]A Kova~i, 150m2, gara`a na 300m2, placa. Mob. 063/990-048. STAN centar 66m2, IV kat. Mob. 063/990-048. STAN centar, 36m2, I kat. Mob. 990048. STAN, ^engi} Vila, 54m2, I kat. Mob. 063/990-048. STAN, Fer ha di ja, 105m2. Mob. 063/990-048.

HLADIVODE, prodajem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554-772, 033/469697. VRATNIK, Nevjestina, ku}a 3 eta`e, namje{tena, ekstra sre|ena, 200.000 KM. Tel. 233-654, 061/224-896. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel. 062/346214. PRODAJEM u centru Ba{~ar{ije ku}u 100m2, 220m2 dvori{ta. tel. 447-940. PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200-688. CRNA Gora, Zelenika, 300m2 od mora, ku}a sa 3.000m2 oku}nice, struja, voda, asvalt, 180.000 eura. mob. 061/205-235. CRNA Gora, \enovi}i, 30m2 jednoiposoban stan, 40m udaljen od pla`e, namje{ten, 1 sprat, 45.000 eura. Mob. 061/205-235. PRODAJEM zemlju na Baricama. Mob. 066/892-112. STAN, S.B.Ba{agi}a, novija gradnja, vl. plin, lo|a, 3 sprat. Tel. 447-825, 061/335-327. DOBRINJA II, prodajem-mijenjam za manji, uz doplatu, troiposoban 91m2, 4 kat, 140.000 KM. Tel. 450976, 062/606-831. KU]A, Abdesthana 23, Kova~i, pogledati od 10-16 sati. DVOSOBAN namje{ten stan, 42m2, uz mogu}nost nadogradnje iste veli~ine, ci je na 75.000 KM. Mob. 062/671-737. PRODAJEM ku}u sa pomo}nim objektima i placem 1100m2, Kasindolska, bli zu pu ta za Ilid`u. Mob. 066/359-608. DRVENIJA, stan 96m2, 2 sprat, 2.500 KM/m2. Mob. 065/061-966. LU@ANI, ku}a sa 700m2 oku}nice, 300.000 KM. Mob. 061/177-556. RAKOVICA, zemlja kod d`amije, uz potok, 2.800m2, 80.000 KM. Mob. 061/415-787. RAKOVICA, ku}a kod d`amije, na 3 eta`e, 1000m2 oku}nice, 110.000 KM. Mob. 061/177-556. LOGAVINA, 50m2, 1 sprat, 2.400 KM/m2. Mob. 061/177-556. STAN u centru, od hotela Evropa, adaptiran, dvoeta`ni, 3 sprat, 67m2, 220.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Titovoj, 5 sprat, potkrovni, lift, uknji`en, fizi~ki ima 100m2, 190.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Dobrinji V, S. Filipovi}a, 7 sprat, 77m2/1.550 KM. Mob. 065/819136.

54

MALI OGLASI
NEKRETNINE
NOVOGRADNJA u Ned`ari}ima, dvosoban, 58m2, 4 sprat, klima, balkon, lijep pogled, 91.500 KM. Mob. 066/801-711. KO[EVSKO brdo, jednoiposoban stan 44m2, 2 sprat, balkon, 83.000 KM. Mob. 061/702-881. MARIN dvor, a. Brauna, 46m2, 3 sprat, 2.300 KM/m2. Mob. 061/702881. VRBANJU[A, stara bosanska ku}a sa 400m2 oku}nice, 60.000 KM. Mob. 061/415-787. VRATNIK, ku}a 131m2+ba {ta 169m2, 150.000 KM. Mob. 061/415787. STAN u S. Koloniji, 3 eta`e+ba{ta, adap ti ran, 120.000 KM. Mob. 061/170-254. ZEMLJI[TE kod d`amije na Plandi{tu-Ilid`a, 1360m2, 80.000 KM. Mob. 061/170-254. STAN 21m2, M. [najdera, 3 sprat, 63.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN 77m2, Alipa{ino polje, 2 sprat, 1.600 KM/m2. Mob. 066/801-737. STAN, M. dvor kod Holideyna, 1 sprat, 106m2/2.800 KM. Mob. 061/320-439. STAN 90m2, ^ekalu{a ~ikma, 1 sprat, adap ti ran, 230.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN 56m2, Aerodromsko naselje, 1 sprat, adaptiran, 92.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN ^engi} vila, D`. Bijedi}a, 15 sprat, 57m2, 115.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN Alipa{ino polje, N. Smailagi}a, 6 sprat, 77m2, 125.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN Vrazova, VP, 84m2, 2.900 KM/m2. Mob. 061/320-439. STAN centar, D. Ozme, 4 sprat, sve no vo, 136m2/1.700 eura. Mob. 066/801-737. STAN 74m2, M.].]ati}a, 1 sprat, useljiv. Mob. 066/801-737. STAN, A. polje, Trg me|. prijatelj. 2 sprat, 70m2, 1.600 KM/m2. Mob. 062/820-439. STAN 54m2, ^. vila, 11 sprat, 105.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN 138m2, M. dvor, v. Peri}a, 1 sprat, 380.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN 68m2, Dobrinja C5, L. Pastera, 2 sprat, 105.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN 56m2, ^. vila, 16 sprat, 52.000 eura. Mob. 061/320-439. HRASNO, P. Ribar, 38m2, 2 sprat, 80.000 KM. Mob. 061/415-787. HRASNO, P. Ribar, 58m2+2 balkona, 2.100 KM/m2. Mob. 061/415-787. CENTAR, P. lige, 2 sprat, 64m2, balkon, cen. grij. 2.300 KM/m2. Mob. 062/907-831. MARIN dvor, K. Tvrtka, suteren, 76m2, adaptiran, pogodan za kancelarije, 190.000 KM. Mob. 062/907831. IMANJE u donjoj Vogo{}i, Ul. Nebo~aj, 4 ku}e+2 pos. prostora+12 dunuma zemlje, 600.000 Km. Mob. 062/907-831. KU]A, Vra ca, Sa mo bor ska, ga ra`a+3 eta`e+ba{ta, eta`no grijanje, 270.000 Km. Mob. 062/907-831. STAN, Skenderija, Podgaj, 1 sprat, 63m2, plin, useljiv, 140.000 KM. Mob. 061/907-831. STAN, Vogo{}a, B. Kr{o, 1 sprat, 77m2+2 balkona, grijanje, useljiv, 115.000 KM. Mob. Mob. 062/907-831. STAN, Vraca, A. Smailovi}a, 1 sprat, 92m2, 2 balkona, plin, 1.500 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN, Grbavi~ka br. 25, 5 sprat, nema lift, 69m2+2 bal ko na, 1.700 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN u vogo{}i, Jo{ani~ka, 4 sprat, 112m2+2 balkona, dvoeta`ni, adaptiran, 1.160 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN, Ko{evsko brdo, Z. D`umhura, VP, 31m2/2.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN u Kova~i}ima, Ljubljanska, VP, 55m2, 100.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN na ^engi} vili, D`. Bijedi}a, 2 sprat, 82m2/1.000 eura. Mob. 061/320-439. STAN na Dobrinji, V. Maglajli}, 1 sprat, 37m2, 62.000 KM. Mob. 066/801-737. STAN u Kova~i}ima, I. G. Kova~i}a, 1 sprat, 43m2, novogradnja, balkon, 3.000 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN u Vogo{}i, S. Kulenovi}a, 2 sprat, 56m2+2 balkona, adaptiran, cen. grij. 1.400 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN, A. polje, Trg Zavnobiha, 3 sprat, 80m2, balkon, useljiv, 1.600 KM/m2. Mob. 062/907-831. CENTAR, odoba{ina, 1 sprat, 65m2, plin, useljiv, 2.000 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN, S.Pa {i na, no vo gra dnja, 1 sprat, 118m2+2 gara`e+ba{ta, luxuzno, 220.000 eura. Mob. 062/907831. S. GRAD, ku}a, 2 eta`e, useljiva, 50.000 KM. Mob. 062/334-371. TREBEVI^KA, ku}a devastirana sa 300m2 oku}nice, 850.000 KM. Mob. 062/334-371. TROSOBAN stan, M. dvor, 2 kat, 81m2, cen. grij. M. Fadilpa{i}a 3, 210.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN na Dobrinji, N. Pozderca, 1 sprat, 80m2, 68.000 KM. Mob. 061/320-439. STAN 32m2, Centar, had`i Idrizova, potrovlje, 100.000 KM. Mob. 066/801737. STAN u Centru, Vrazova, 2 sprat, 59m2/2.800 KM. Mob. 061/320-439. STAN, Dobrinja C5, 2 sprat, trosoban, 74m2, 125.000 KM. Mob. 066/801-737. PETEROIPOSOBAN stan, V. Peri}a, 1 kat, 138m2. 380.000 KM. Mob. 061/320-439. PRODAJEM obu~arsku {iva}u maa{inu, ljevicu, cijena povoljna.. Tel. 061/933-401. PRODAJEM ma{inu za pletenje `i~ane ograde, univerzalno pletivo. Tel. 061/145-843. PRODAJEM mercedes M 201—190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845. DAEWOO-Matiz, prva ruka, redovno servisiran, registrovan do 2/2012. god. Mob. 063/603-010. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290.

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

PRODAJEM nezapaljivu izolaciju PVC za pokrivanje i ostale namjene. Mob. 061/412-034. PRODAJEM Singer profesionalnu ma{inu za {ivanje. Mob. 061/412034. PRODAJEM mladog terijera. Mob. 061/412-034. STAKLENE police bru{ene dim. 24x68,5, 5 komada 30 KM. Mob. 062/315-540. ELEKTROZA[TITNE ~izme, atestirane, 3000 W, cijena 50 KM. Mob. 062/315-540. RU^NI sat sa narukvicom original „Swatch“, cijena 100 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660-939, 063/876-419. OKO 1.500 CD-ova kvalitetnih evergrin muzike i ostale, vrlo povoljno. Tel. 447-825, 061/335-327. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104951. PRODAJEM kompresor za pranje auta HD 650 SX, Karcher profesionalni, malo kori{ten, povoljno. Tel. 061/809-763. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

PRODAJA
STAN na Malti, Paromlinska, 1 sprat, adaptiran, 79m2/2.200 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Grbavici, Radni~ka, VP, 46m2, 85.000 KM. Mob. 065/819136. STAN u Kova~i}ima, Ljubljanska, 2 sprat, 39m2+2 balkona, 78.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Dobrinji C5, A. [eremeta, VP, adaptiran, 50m2, 82.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN, V. polje, H. Su}eske, 6 sprat, 61m2, 112.000 KM. Mob. 065/819136. STAN na Marin dvoru, Karingtonka, 1 sprat, adaptiran, 96m2+3 balkona, 290.000 KM. Mob. 065/819-136. PRODAJEM gara`u na ^. vili, Grada~a~ka, uknji`ena, 13m2, 12.000 KM. Mob. 065/819-136. STAN u Bu}a potoku, novogradnja, 6 sprat, dvo eta`ni, pot kro vni, 87m2/1.300 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Alipa{inom polju, Trg nezavisnosti, useljiv, 2 sprat, 39m2, 70.000 KM. Mob. 065/819-136. GARSONJERA u Titovoj, 5 sprat, nema lift, 25m2/2.400 KM. Mob. 065/819-136. STAN na Mejta{u, Ul. Mejta{, adaptiran, 59m2/2.800 KM, VP. Mob. 065/819-136. STAN u Hrasnom, A. B. [imi}a, VP, adaptiran, 60m2/2.100 KM. Mob. 065/819-136. KU]A u Starom Gradu, iznad Katedrale, priz.+spr.+oku}nica+gara`a, 350.000 KM. Mob. 065/819-136. VRACA, stan 64m2, 2 sprat, 95.000 KM, potrebna adaptacija, A. Smajlovi}a. Mob. 061/177-556. ILID@A-Lu`ani, stan 57m2, 3 sprat, 95.000 KM. Mob. 061/177-556. JOSIPA Vanca{a, 84m2, 1 sprat+gara`a, 240.000 KM. Mob. 061/177556. MARIN dvor, A. Jabu~ice, 86m2, 1 sprat, salonski stan, 1.800 KM/m2. Mob. 061/177-556. BREKA, 78m2, 2 sprat+2 balkona, 2.900 KM/m2. Mob. 061/177-556. VRACA, ku}a sa 600m2 oku}nice, 115.000 KM. Mob. 065/061-966. S. KOLONIJA, stan u nizu, 3 eta`e, Ahmeda S.+ku}a, adaptiran, 120.000 KM. Mob. 061/177-556. POFALI]I, ku}a sa 300m2 oku}nice, 110.000 KM. Mob. 061/415-737. VOGO[]A uz rijeku Bosnu, ku}a, 2 eta`e, 1500m2 oku}nice, 160.000 KM. Mob. 061/415-787. IVAN^I]I, iza Srednjeg, zemlja 3.500m2, uz potok, put, voda, 17.000 KM. Mob. 061/702-881. CENTAR, Pru{~akova, 85m2, 1 sprat, pogodan za kancelarije, renoviran, 220.000 KM. Mob. 061/702-881. GRBAVICA, K. Kapetanovi}a, 54m2, 11 sprat, lift, balkon, 2.000 KM/m2. Mob. 066/801-711. ILID@A-Pejton, dvosoban stan 51m2, u no vo gra dnji, pri ze mlje, 1.650 KM/m2. Mob. 066/801-711. ILID@A, stan u nizu, 80m2, pr+sp, ba{ta, 145.000 KM. Mob. 061/702881. DOBRINJA C5, kod Merkatora, trosoban, 70m2, 1 sprat, 1/1, 112.000 KM. Mob. 066/801-711. NED@ARI]I, novogradnja, 33m2, 12 i 6 sprat, 1.600 KM/m2. Mob. 066/801-711. NED@ARI]I, novogradnja, dvosoban 57m2, 8 sprat, balkon, ekstra pogled, 1.590 KM/m2. Mob. 066/801711. S. GRAD, Logavina, 29m2, 1 sprat, je dno so ban, 65.000 KM. Mob. 061/702-881.

VOZILA
PRODAJEM Opel Vektru, 1990. god. 2.0 benzin. Mob. 061/255-686. PRODAJEM za Golfa alnaser, alternaator i za ostala vozila mo`e i monta`a. Tel. 033/531-996, 062/693-470. LAN DRO VER du gi ben zi nac u odli~nom stanju, gara`iran, 1973. godina, 15.000 KM, sa rezervnim dijelovima. Tel. 058/483-561. CITROEN C2 UTR, 1.6 benzin 110ks, 2005. god, 12.500 KM, mogu~a zamjena za jeftinije vozilo. Tel. 061/526308. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. Tel. 063/317923. PRODAJEM djelove za Mercedes kombi 100 MB. Mob. 065/631-695. PRODAJEM gume za |ip-a 2 komada 225x70x16 ljetne. Tel. 061/712-771. RENAULT rapid cady teretno 1,9 dizel, 95. god. registrovan do 9 mjeseca, vrlo povoljno. Mob. 061/184-796. PRODAJEM d`ip Mitcubi{i Pajero Pinin, 1,8, 4x4, 3 vrata, kuka, god. 2000. cijena 9.800 KM, tek registrovan. Mob. 061/102-888. D@IP Micubi{i 2,3 turbo dizel TD, 1985 godine, 4. vrata, cijena 8.000 KM. Mob. 061/156-588. PRODAJEM Opel Omegu, 1999. god. Tel. 061/439-302. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2800KM. tel. 033/537949. PRODAJEM Mitchubishi Colt 1,3, 1992. god, strane table, u super stanju, cijena povoljna. tel. 033/238142, 061/809-763. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877008. PRODAJEM Smart, god. 2002. uvezen, registrovan, cijena povoljna. Tel. 238-442, 061/809-763. PRODAJEM Cedi 1,4 benzin, Fiat Fiorino, 98. god. teretni, registrovan do 8/2011. Mob. 061/780-081. PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158164. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385998304357. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600-111. PRODAJEM VW transporter 2,5 TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel. 033/447-691, 061/809-763. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223-700.

OSTALO
PRODAJEM starine. Mob. 061/809763. PRODAJEM invalidsku naljepnicu za automobil. Mob. 062/902-114. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM nove rekete za stoni tenis, od boljeg kvaliteta Safta{i. Mob. 061/159-507. PRODAJEM dugu crnu bundu od zeca, du ga dla ka, br. 40-42. Mob. 061/159-507. PRODAJEM dvije {iva}e ma{ine, endlarica i specijal rupi~arka, dobro o~uvane. Mob. 061/863-631. GREDICE 10 x 12 cm i 12 x 6 cm. Tel. 658-052. Muharem DVA kubika daske — colarica, 4m du`ina. Tel. 658-052 Muharem. PRODAJEM klavir ^ajkovski. Mob. 061/802-650. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM sadnice duda, japanske dunje, crvenog bagrema, jorgovana, cvijetne loze ratse do 50m. Tel. 033/227-077, 062/006-768. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. Tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138855. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651556. PRODAJEM knjige na engleskom jeziku-betseleri. Mob. 062/529-878. PRODAJEM {iva}u ma{inu njema~ku u koferu, garancija, 180 KM na 2 rate. Mob. 061/145-504. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570826. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRODAJEM pelene za odrasle br. 3, 30 kom/20 KM. Tel. 612-776. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696-132. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660-939, 063/876-419. PRODAJEM bijelu bundu i crni ~ipkani komplet br. 46-48. Mob. 061/233913, Biba.

KUPOVINA
KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405. KUPUJEM knjige. Mob. 061/533792. KU PU JEM sta re raz gle dni ce, nov~anice, Olimpijada Sarajeva i drugo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405. KUPUJEM obveznice, ratne {tete i devizne {tednje, isplata odmah. Mob. 061/526-918. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu, isplata odmah. Tel. 062/358-344. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice svih firmi i fondova, najbolje pla}am, isplata i dolazak odmah. Mob. 062/788-739. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice, isplata odmah u FBiH i RS. tel. 061/175237. AGENCIJA Sigenx kupuje nekretnine u Sarajevu ili posreduje u prodaji, uz 3% provizije. Tel. 654-793. KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu o{tetu, obveznice, dionice, dolazim na adresu odmah isplata, povoljno. Tel. 061/268-892. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM akcije-obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM sjedalicu za auto — beba 18 mjeseci i starija. Mob. 061/147-252. KUPUJEM stan u Sarajevu u cijenu dajem auto plus doplata. Tel. 063/919544.

NAMJE[TAJ
HITNO prodajem stvari, povoljno, Ul. D`emala Bijedi}a 27, stan Ivani{evi} dolazak na adresu od 9 do 12 sati. PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. PRODAJEM le`aj trosjed na razvala~enje i kau~ povoljno radi selidbe. Tel. 033/470-599. PRODAJEM nov namje{taj po izuzetno povoljnim cijenama. Tel. 061/936409. PRODAJEM trosjed sa 2 foteljestilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624560. POVOLJNO prodajem dva kau~a u odli~nom stanju. Mob. 061/196-800.

TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba, nokia, samsung, soni, ericsson, lg.htc. apple inphone. Mob. 062/695-695. PRODAJEM foto aparat Nikon FG uz dodatke. Tel. 033/646-281. PRODAJEM ve{ ma{inu u dobrom stanju i {poret struja+plin. Mob. 061/565-074. PRODAJEM ugostiteljski fri`ider, gril za pe~enje pili}a, platu za ro{tilj. Mob. 061/927-140. USISIVA^ AEG 1700 W, 50 KM i stari telefon. Mob. 062/315-540. PRODAJEM usisiva~ bira 1600 W bez re}ice. Tel. 215-011, 066/157-080. PRODAJEM Laptop uvoz iz njema~ke malo kori{ten IBM, 400KM. Tel. 061/079-751.

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. KOMBI prijevoz, selidbe, klavire, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Tel. 061/841-309. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi, 7 KM/sat, itisoni 1m2/1 KM, firma GLANZ. Mob. 061/350-688. NJEGOVALA bih stariju osobu i ispomo} u doma~instvu. Tel. 216-559. RADIMO molersko farbarske poslove po pristupa~nim cijenama sa iskustvom. ^isto i uredno. tel. 033/412486 i 062/482-192. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Tel. 062/134-827, 033/241-465. TEPSER S.O.D. profesionalnim ma{inama ~istimo namje{taj, tepihe (rese), itisone, unutra{njost auta, tvrde podove (za{tita). Mob. 061/524-461 i Tel. 033/200-003. KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore i adaptiram stanove, ~isto i uredno. Mob. 062/688-855. ODR@AVALA bih stan kod ozbiljne porodice, 4-5 sati, jedanput sedmi~no. Mob. 061/906-018. INSTRUKCIJE iz engleskog jezika, turski za po~etnike, povoljno. Mob. 061/838-794. DAJEM ~asove iz matematike i fizike u~enicima osnovne {kole, Mojmilo. Tel. 464-863. SERVIS i odr`avanje ra~unara kvali te tno i ve oma po vo ljno. Mob. 061/274-179. VO DO IN STA LATER oprav lja i ugra|uje ~esme, vodokotli}e, ventile i sifone, penzionerima jeftinije. Tel. 061/205-803, 066/973-793. RESTAURACIJA starog stilskog namje{taja, stru~no i kvalitetno. Tel. 061/488-033. VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja i pro~epljenje odvoda. Tel. 033/535-659 i 062/139034. VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila kao i opravke. Tel. 065/733-400. PREKUCAVAM sve vrste radova na kom pju te ru brzo i ta~no. Mob. 062/519-685. KERAMI^ARSKE usluge, moleraj, postavljanje elektro instalacija i laminata. tel. 062/466-093. BRAVAR, popravljam i ugra|ujem brave, gara`na vrata, ograde i ostalo, dolazim na adresu. Mob. 061/233078. MOLERSKO farbarske usluge. Mob. 062/922-323. MOLERSKI radovi uz potpunu za{titu ljepljivim trakama i podnim najlonima. Mob. 061/606-441. TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 240-895 i Mob. 062/909306. VKV STOLAR vr{i opravke stolarije, tapiciranog namje{taja, roletne, kuhinje, plakare uz garanciju. Mob. 061/863-740. MATEMATIKA profesionalno. Tel. 061/800-259. IZRADA plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova, polica prema katalogu i zahtjevu. Tel. 062/466-093. NJEGOVALA bih stariju osobu (`ensku) polupokretnu, 8 sati dnevno. Mob. 061/374-458. DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Tel. 061/534-231. INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za djecu i odrasle, tako|er prevoddi. Tel. 065/572-966. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. KOMBIJEM ve}im najpovoljnije u gradu vr{im prevoz, selidbe i ostalo. Mob. 061/268-847. PREVOZ putnika klimatiziranim kombi vozilom, na more, planine, izlete itd, po cijeloj BiH i {ire. Mob. 061/222-310, +385995 730-940. TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone, izrada telefonskih instalacija. Tel. 061/141676, 033/204-805. STOLAR i lakirer vr{e sve usluge proi zvo dnje i res ta ura ci je. Tel. 062/332-702. ^UVALA bih dijete samo ozbiljne ponude. Tel. 062/989-262. POVOLJNO pi{em sve vrste radova, maturskih, seminarskih sa prezentacijom. Tel. 061/312-126. POVOLJNO dajem ~asove hemije svim uzrastima. Tel. 061/530-348. ^UVALA bi i opslu`ivala iznemoglo lice. Tel. 062/569-444. PREVOZIM stvari i ostalo ve}im kom bi jem, ra dna sna aga. Tel. 061/227-189. SERVI SI RA NJE i umre`ava nje ra~una ra, in sta la ci ja win dowsa, ~i{}enje od virusa, antivirusna za{tita. Tel. 062/654-140. INSTRUKCIJE iz matematike dolazak na adre su. tel. 033/446-056, 061/536-973. VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764 i 061/108779. DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Tel. 061/534-231. KOMBI prevoz namje{taja, selidbe i odvoz kabatog otpada, obez. radna snaga, povoljno. Mob. 061/552-366, 062/406-094. MO LER SKI ra do vi gle to va nje, kre~enje, farbanje, kvalitetno i uredno. Tel. 062/404-434. VR[IM prevoz robe, selidbe povoljno kombi Iveco nosivost 1,5T na svim destinacijama sa i bez radnika. tel. 061/811-115. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe ispomo} radne snage po dogovoru. Tel. 061/513-948. MAJSTOR povoljno opravlja stari i montira novi namje{taj, kuhinje, radi selidbe. tel. 061/202-840. DAJEM ~asove iz matematike i statike |acima i studentima uspje{no. Tel. 526-945. EXPERT za hidro-termo izolacije krovova, gara`a i zidova. Tel. 653-396, 061/098-579. POPRAVLJAM TV svih modela, profesionalno i na va{oj adresi. Mob. 061/365-690, 653-311. IZVODIM molersko.farbarske fasadne radove, profesionalno, sobo-slikar i li~ilac (moler). Mob. 061/171-497. OZBILJNA `ena pazila bi stariju `enu 4 sata dnevno, Alipa{ino polje — Mojmilo. Mob. 061/949-447.. HARMONIKA vrata, sa ugradnjom dvije vodilice i pragam jednokrilna i dvo kril na, u bo ji drve ta. Mob. 061/516-910. BRAVAR izra|uje kapije, gelendere, ograde i ostale bravarske radove. Mob. 062/607-453. NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovina, usluge) i samostalne poduzetnike. Mob. 061/160-020. VR[IM prevoz robe i putnika na svim destinacijama. Tel. 062/214-690. KOMBI prevoz namje{taj, selidbe i odvoz kabastog otpada, obezb. radna snaga, povoljno. Mob. 061/552-366. MOLER radi molersko-farbarske radove ~isto, kvalitetno i povoljno. Mob. 062/419-501. @OHRE, stjenice, `ute mrave i mi{eve, uni{tavamo uz 100% garanciju. Mob. 061/184-796. BI RO za ar hi te ktu ru i di zajn, izra|ujemo projekte za legalizaciju idejne i izvedbene projekte za gradnju. Mob. 062/649-370. MAGISTAR matematike daje instrukcije. Mob. 062/504-687. KOMBI prevoz putnika 7+1, kabasti otpad, {uta, gra|. materijal. Mob. 061/555-922. PREVOZIM kombi Mercedesom stvari itd. Tel. 062/134-827. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. ^UVALA bih stariju `enu ~etiri sata dnevno Alipa{ino polje, zvati iza 12h. Tel. 061/949-447. POVOLJNO i kvalitetno radim grijanje, plinske instalacije i mijenjam kon ve kto re ra di ja to ri ma. Mob. 061/9922-476. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na Alipa{inom polju 6KM/~as. tel. 061/157-991. PROFESOR engleskog jezika daje instukcije, (10 KM) i radi prevode. Mob. 061/654-941. ADAPTIRAMO ku}e, stanove, radimo: struju, vodu, estrih, parket, kera mi ku, ri gips, mo le raj...Mob. 063/155-868. LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. VODOINSTALATER opravlja i postavlja ~esme, vodokotli}e, ventile, sifone, penzionerima jeftinije. Tel. 061/205-803, tel. 066/973-793. ODR@AVALA bih stan kod porodice, (~i{}enje stana, peglanje), ~istila bih va{ poslovni prostor. Tel. 061/374-458. MOLER Dino, jednosoban stan sa pripremom zidova bijelo ili u bojama 200 KM, stolarija po dogovoru. Mob. 061/529-608. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. VR[IM prevoz robe i selidbe kombi furgon produ`eni, obezbije|ena radna snaga uz dogovor. Mob. 063/872529. ADAPTIRAMO stanove i pos. prostore, izrada projektne dokumentacije besplatna. Mob. 062/529-878. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovanje ograde. Mob. 062/907-356. POVOLJNO po dogovoru instrukcije iz engleskog jezika za osnovne {kole. tel. 061/515-803. TAPETAR — dekorater povoljno presvla~im namje{taj u radioni ili kod vas uz ga ran ci ju. Tel. 033/718-405, 061/156-728. ODR@AVAM ba{te i mezarove trimerom, re`em drva i sl. Mob. 061/332230. ODR@AVALA bih stan kod ozbiljne porodice. Mob. 063/-916. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/519-449. BRINULA bih o djetetu starosti 2-7 godina. Tel. 611-439.

KUPOVINA
AGENCIJA kupuje stanove u Sarajevu manje kavdrature. tel. 033/214944. KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice, ratna od{teta, dionice. isplata i dolazak odmah na adresu. Mob. 061/517-897. KUPUJEM staru {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice FBIH i RS, isplata odmah. Mob. 063/351-572. KUPUJEM staru {tednju, ratnu od{te tu, ob ve zni ce, di oni ce, is pla ta odmah, najpovoljnoje. Mob. 061/175237. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vez. Tel. 061/159-507. KUPUJEM deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice, isplata i dolazak odmah. Mob. 063/351-572. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu i dionice, isplata odmah. Mob. 062/451-791. KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice, ratna od{teta, dionice. isplata i dolazak odmah na adresu, F BiH i RS. Mob. 061/517-897. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914. AGENCIJA Sigenx kupuje nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz proviziju od 3%. Tel. 033/654-793.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom prijatelju i saradniku

dr. DOBRISLAV ]ETKOVI]

Menad`ment i uposlenici House Milos
2420

Sje}a{ li se

VEHBIJE VEHBE \ONLAGI]A
Njegova Nafka sa vje~itim “Moj Vebo“ radost njegova Mak i Zlatan - DA, naravno. Da i jo{ ponetko komu nesebi~no podari pone{to sa brojnim talentima s kojim ga Svevi{nji dobrano obdari. Vehbe tersa - a to mu je, naprosto, pasalo. Moglo mu se jer bje{e ~ovjek plemenitih nakana i dobrih djela. Pa ba{ i neka bje{e ters. I mi bi - da smo bili kadri. U ime svih koji dijele ovo {to izrekoh, zahvalni Svevi{njem {to bije{ s nama, Anto i Rija Vranki} iz raje s Jezera
2435

ZAPOSLENJE
HITNO potreban kuhar, kuharica sa iskustvom. Mob. 062/690-162. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. ZAPO^NITE posao proizvodnjom eteri~nih ulja i stotinjak proizvida knjigom „eteri~na ulja“. Tel. 032/244417. POTREBNA djevojka za rad u kafe slasti~arnoj „La Canzona“, uslovi rada i plata pristojni. Mob. 062/445037 i 033/618-855. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30% + kreditiranje + stimulacija. Tel. 033/644-178, 061/225-424. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

PREVOZ putnika prema moru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243-873. PRODAJEM troiposoban stan 85m2, reenoviran sa gara`om. Tel. 061/964797, 033/617-742. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice za sve prigode. Mob. 063/121-524. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na A. Polju, 6KM/~as. Tel. 061/157-991. SZR izvodi gra|evinske radove, ugradnja keramike, rigipsa i svih vrsta podova. Mob. 061/256-132. STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221-902. MOLERI profesionalci nude usluge gletovanje, moleraj, tapete, stolarija, radijatori itd i sve drugo po dogovoru. Tel. 033/456-979, 061/219768. PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357-232. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319604. INSTRUKCIJE iz matematike za sve {kole i fakultete. Dolazak na adresu. Tel. 033/446-056 i 061/536973. IZRA\UJEMO sportske mre`e. Ma{inska obrada i za{titne mre`e. Tel. 063/420-077. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466920. KERAMI^AR kvalitetno i ~isto, uz garanciju, vr{i sve vrste kerami~arskih radova. Mob. 061/930-315.

VODOINSTALATER radi opravke i ugradnju, ~esme, {olje, vodokotli}i, kade, kupatila, instalacije, povoljno. Mob. 061/389-112. ELEKTRI^AR za sve vrste opravke i ugradnje pe}i, bojlera, indikatora, osigura~a, instalacija i sl. sa garancijom. Mob. 061/222-228. PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134. POSTAVLJAM povoljno rigips. Tel. 061/545-888. ELEKTRI^AR vr{i opravke {porets, bojlera, TA pe}i, ve{ ma{ina, instalacija osigura~a. Mob. 063/155-868. ELEKTROSERVIS, vr{i opravku bu{ilica, usisiva~a i ma{ina. Tel. 061/803-255, 066/889-246, 033/213040. MOLERSKO-farbarski radovi, cijena po do go vo ru, po vo ljno. Tel. 066/205-151. ^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Tel. 061/516-375. PRU@AMO usluge bh. dijaspori. www-rodoslov.ba Tel. 061/109-970. KOMBIJEM ve}im najpovoljnije u gradu vr{im prevoz, selidbe i ostalo. Mob. 061/268-847. MOLERSKI radovi na potpuno za{titu lijepljivim trakama, urednost 100%. Mob. 061/606-441. KOMBI vozilom vr{imo sve vrste prevoza stvari. Tel. 061/033-475.

USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995 i 061/131-447.

TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948.

APARTMANI
NEUM povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Tel. 063/327-098, 036/884-169. NEUM, izdajemo sobe i apartmane uz more, povoljno. Mob. 063/322-271 i 036/884-711.

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Desetog aprila 2011. godine navr{ava se sedam dana od smrti na{eg dragog i plemenitog mu`a i oca

HAMDIJA (ZAHIDA) HAD@IABDI]
1952 - 2011.

HAMDIJE (ZAHIDA) HAD@IABDI]A
1952 - 2011.

Sedam dugih i tu`nih dana su pro{li, a ti si jo{ uvijek tu. Tvoj plemeniti lik i du{u nikada ne}u zaboraviti. Tvoja svastika Sne`ana
000

Lahku zemlju i lijep d`ennet `ele ti: supruga Jagoda, sinovi D`emir i Ardin, snahe D`enana i Merima, unu~ad Lajla, Amar i Rasim
000

Danas se navr{ava sedam tu`nih dana od smrti na{eg oca i kolege

Desetog aprila 2011. navr{ava se sedam dana od smrti na{eg dragog brata, djevera i amid`e

HAMDIJE (ZAHIDA) HAD@IABDI]A
1952 - 2011.

HAMDIJE (ZAHIDA) HAD@IABDI]A
1952 - 2011.

SARAJEVSKA PIVARA KOLEKTIV PC OLOVO
000

Od brata Ohrana, snahe Ismete, brati}a Zahida i Mirze
000

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Desetog aprila 2011. godine navr{ava se 40 dana otkako je na ahiret preselio na{ dragi suprug, otac i deda

TU@NO SJE]ANJE

ARMIN (AHMEDA) GALIJA[EVI]

MEHMED (DEDO) IBRALI]

preselio na ahiret u petak, 8. aprila 2011, u 48. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 11. aprila 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: majka Fata, supruga Nata{a, k}erka Ena, sin Damir, brat Zijo sa porodicom, punac Gojko, punica Ru`ica, amid`e Ismet i Samil sa porodicama, daid`e Hamdo i Rasim sa porodicama, tetke Latifa, Zemka, Raza, Di{a, Kija i Mirsada sa porodicama, Velimir Krtali} sa porodicom, porodice Galija{evi}, Ra~unica, Re{idovi}, Radi}, Nizi}, Feraget, Nesimovi}, Bujak, Zimi}, Deli}, Stevanovi}, Luka~, Ja`i}, Be~i}, Kara~i}, Pehlivanovi}, D`ebo, Skaki}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici dr. Fetaha Be}irbegovi}a br. 8 C/prizemlje.
000

Tvoja plemenitost, dobrota i sabur osta}e najljep{a uspomena u na{im srcima. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoji najmiliji: supruga Fatima, sin Muris, k}erke Mensura i Meliha, unu~ad Enida, Nina, Maja, Neira i Edin, snaha Alida, zetovi Jasmin i Haris
DP

NURIJA TAFRO
10. 4. 1999 - 10. 4. 2011.

Supruga Mediha, djeca Rusmir i Alma sa svojim familijama
2343

POSLJEDNJI POZDRAV

dobrom ~ovjeku i dragom prijatelju

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

BRANKU BILI]U

OSLOBO\ENJE
DOO NOVOTEKS KISELJAK

Seka Dragi~evi} sa porodicom
2432

Tel: 387/30/879-438

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
IN MEMORIAM
SJE]ANJE na na{e drage

MILORAD MILE ]OROVI]
10. 4. 2010 - 10. 4. 2011.

NADE@DA ZULFIKARPA[I], ro|. POPOVI]
2006 - 2011.

EMIN ZULFIKARPA[I]
2005 - 2011.

ZIJO ZULFIKARPA[I]
1981 - 2011.

Porodica
2335

Porodica
2399

Danas je godina otkako nije sa nama na{a voljena sestra, tetka i svastika

SJE]ANJE

[EMSA [ENDRO, ro|. HUBANA

AHMED HOD@I]
1. 5. 1993 - 10. 4. 2011.

HANIFA HOD@I]
10. 4. 1995 - 10. 4. 2011.

S ljubavlju, Gara, Nazifa, Mujesira i Fikreta sa porodicama
2327

S ljubavlju i po{tovanjem, djeca sa porodicama
25370

IN MEMORIAM na na{u dragu

Desetog aprila 2011. navr{ava se 5 tu`nih godina od smrti na{e majke i supruge

Desetog aprila 2011. navr{avaju se 2 godine otkad nas je napustila na{a draga i mila

TU@NO SJE]ANJE na na{u dragu

GORDANE GOCE MAKSIMOVI]
10. 4. 2006 - 10. 4. 2011.

DERVI[A HUSI] KOLAR

EMU ALI]
10. 4. 2000 - 10. 4. 2011.

AZIJADU (HALIDA) ARNAUTOVI]
2009 - 2011.

Sje}anje na tebe nikada ne}e prestati dok `ive oni koji te vole. S ljubavlju i po{tovanjem, tvoji: Makso, Dragana i Maja
2423

S ljubavlju, po{tovanjem i ponosom ~uvamo uspomenu na njenu dobrotu i plemenitost. Ostat }e{ uvijek voljena i nikad nezaboravljena. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoji najmiliji: suprug Asim, k}i Sedika, sin Ekrem, zet Denis, snaha Fata, unuke Nedina, Nermina, Amra, Emina, unuk Armin, praunuk Ajman, zetovi Samir i Ozren
25377

Ne zaboravljamo Te, ve} sje}amo i volimo.

Tata Ferid sa obitelji
2413

Jasminka, Mima i Buba
2430

TU@NO SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV dragom prijatelju

D@EVAD KURSPAHI]
autoprevoznik iz Bijeljine

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

DARKI ADILAGI]U

10. 4. 2010 - 10. 4. 2011.

Navr{ila se godina od prerane smrti. U ime rodbine, prijatelja, drugova, kom{ija i poznanika.

Nijaz, Jasna, Salko, Ai{a, Emina, Sadeta i Hatid`a
2429

Enes Mehmedovi}
030

58

PREDAH

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Interesuju vas konkretni rezultati, a ne obe}anja ili pri~a koja ne donosi pozitivan efekat. Ukoliko vam je stalo da rije{ite poslovno-finansijske dileme, budite aktivni i uporni u svakom pogledu. Pratite unutra{nji glas i poka`ite vi{e nje`nosti nekom ko vam je blizak. Posvetite pa`nju osobi koja vas posmatra zaljubljenim pogledom. Promijenite uobi~ajeni re`im ishrane. Neko u vama podsti~e kreativnu radoznalost i `elju za novim saznanjem. Prihvatite korisnu ideju i poka`ite spremnost na zajedni~ki dogovor. Va{i ciljevi su dosti`ni uz pravilno rasu|ivanje i dobru poslovnu taktiku. Ne dozvolite da vam nedostaju ma{tovitost ili emotivna inspiracija. Partner budnim okom prati va{e pona{anje. Uljep{ajte svoj fizi~ki izgled, kao podsticaj za dobro raspolo`enje. Neko vas navodi na pogre{an izbor ili na prikrivanje istine. Postoje stvari koje ~inite u tajnosti, nepotrebno komplikujete poslovni dijalog. Va`no je da preuzmete odgovornost za odre|ene postupke. Suo~avanje sa istinom zahtijeva dodatnu hrabrost, ali osjeti}ete olak{anje nakon emotivnog povjeravanja. Potreban vam je neko ko vas dobro razumije. Ponekad i iskreni razgovor djeluje kao dobra psihoterapija. Na vama je da opravdate poslovni ugled ili povjerenje koje u`ivate me|u saradnicima. Ponekad razli~ite obaveze predstavljaju veliki teret, ali uvijek postoji na~in da ostvarite poslovne ciljeve ili obe}anja. Poku{avate da prikrijete emotivnu nesigurnost ili tajne namjere, ali ne posti`ete `eljeni efekat. Na takav na~in samo se vra}ate korak unazad. Podsti~ite kod sebe vedar duh i optimisti~ko raspolo`enje. Neko osporava va{ poslovni ugled, {to ote`ava zajedni~ki dogovor. Nemojte dozvoliti da saradni~ki nesporazum uti~e na va{e raspolo`enje i radnu koncentraciju. Budite uporni u svojim namjerama. Planirajte susret sa jednom dragom osobom za koju vas vezuju prijatne uspomene i topla emotivna nota. Opustite se u dru{tvu bliske osobe. Va`no je da sa~uvate pozitivno raspolo`enje. Nema razloga da optu`ujete druge saradnike za pogre{nu procjenu ili za svoj poslovno-finansijski neuspjeh. Ne budite nepravedni prema osobi ~ije namjere ne poznajete dovoljno. Imate utisak da partner prikriva dio istine, {to dodatno uti~e na va{e mrzovoljno raspolo`enje. Ipak, svako od vas zagovara stil ili taktiku koju najbolje poznaje. Prija}e vam vi{e sati zdravog sna, obratite pa`nju na snove. Ideja ili posao koji ste odabrali predstavlja dobar izbor. Va{ stil izra`avanja i pregovara~ke sposobnosti imaju uticaj na zavr{ne rezultate. Va`no je da djelujete ubjedljivo pred saradnicima u odlu~uju}im situacijama. Raduju vas novi doga|aji u privatnom `ivotu, partner sa istan~anim manirima podsti~e zajedni~ko raspolo`enje. Prepustite se osje}anjima. Uskladite svoje misli i osje}anja. Imate lo{ predosje}aj u i{~ekivanju na ne~iji odgovor o poslovnim mogu}nostima. Izbjegavajte sumnjive okolnosti i pa`ljivije analizirajte saradnike. Ponekad postoje skriveni detalji koji se te`e uo~avaju. Ne razumijete dovoljno partnerov stav o zajedni~kom problemu, imate utisak da se nalazite na suprotnim stranama. U ve~ernjim satima prija}e vam {etnja ili emotivni susret. Ne mo`ete staviti znak jednakosti izme|u poslovno-finansijskog uspjeha i nekih privatnih doga|aja. Imponuju vam razli~ite pohvale koje dobijate, ali pored sebe nemate bliske saradnike sa kojima mo`ete da podijelite radost. Uspjeh u javnom `ivotu ne mo`e u potpunosti da vam nadomjesti li~ne `elje i emotivne potrebe. Izbjegavajte situacije koje vas psihi~ki uznemiravaju. Imate utisak da saradnici nemaju dovoljno razumijevanja za va{e poslovne ideje ili interesovanja. Nemojte rasu|ivati na osnovu prvog utiska. Sa~ekajte da vam neko zvani~no saop{ti svoju odluku o poslovnoj saradnji. Izme|u vas i partnera provijava zajedni~ko nerazumijevanja ili nepovjerenje. Ali, iznena|enja su mogu}a u razli~itim pravcima. Obratite pa`nju na pravilniji na~in ishrane. Imate interesantne ideje, ali na`alost va{a okolina nema dovoljno sluha da vas podr`i. Zbog razli~itih interesovanja me|u saradnicima, morate da prihvatite kompromis ili neku utje{nu varijantu. Izbjegavajte raspravu u susretu sa voljenom osobom o osjetljivim temama koje ni do sada niste uspeli pravilno da zaklju~ite. Nema razloga da podi`ete tenziju. Smanjite psihi~ku napetost ili nervozu. U poslovnim pregovorima mora da postoji minimum saglasnosti u uva`avanju razli~itih interesovanja i ciljeva. Nove doga|aje prihvatite u optimisti~kom raspolo`enju i bez kritizerskih komentara. Ne optere}ujte se suvi{nim pitanjima. Pri`eljkujete novi susret ili emotivno zbli`avanje. Va`no je da imate dobru ideju vodilju i pravi emotivni podsticaj. Neka vas osje}anja navedu na dobar izbor, uljep{ajte raspolo`enje.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: p, kobi, adamas, terori, noris, misija, ajen, v, planinarenja, riva, ili, enj, iverak, jame, stradivari, tasteri, ica, rj, omi{aljan, alira, kre, t, ser, raos, vi, aris, overal, n, starinari.

Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima" Tel/fax: 205-938 agencije Inter Press i Service, nagradu e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih UNICREDIT BANK DD, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona), 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, novinara, Medalju ~asti Fakulteta za transakcijski ra~un broj: novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju filijala Sarajevo, transakcijski ra~un listovima koji se bore za istinu broj: 5715000000017279 dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom Zorica Pand`i}, {ef DTP-a “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Vije}e za {tampu Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom za {tampu u BiH www.vzs.ba predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271 Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Danas prete`no sun~ano. Puha}e slab do umjeren, na istoku umjeren, sjeverozapadni vjetar. Minimalna temperatura od 0 do 9, maksimalna od 12 do 20 stepeni Celzijusa. U no}i naobla~enje na istoku. Sutra i u utorak prete`no sun~ano. U no}i utorak na srijedu naobla~enje sa ki{om, prvo na sjeveru i zapadu. U srijedu obla~no sa ki{om, poslije podne u Bosanskoj krajini, a uve~e u svim predjelima prestanak padavina i razvedravanje. U ~etvrtak umjereno obla~no, poslije podne sa pljuskovima. U Sarajevu danas prije podne sun~ano, popodne prete`no sun~ano. Puha}e umjeren, sjeverozapadni vjetar. Minimalna temperatura 3, maksimalna dnevna 15 stepeni Celzijusa.

Danas u ve}em dijelu Evrope prete`no sun~ano. Ki{a se o~ekuje u isto~nim predjelima kontinenta, na jugu Francuske i sjeveru Skandinavije, a umjeren do jak vjetar u centralnoj i isto~noj Evropi. Najhladniji evropski glavni grad bi}e Moskva sa 4, a najtopliji Madrid sa 25 stepeni Celzijusa. Na Balkanu prete`no sun~ano. U Srbiji i Bugarskoj puha}e umjeren sjeverozapadni vjetar. Maksimalna temperatura od 14 do 20 stepeni Celzijusa. Uve~e u isto~nim, a u no}i i u centralnim predjelima naobla~enje.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
POL
komedija, re`ija: Greg Mot tola, uloge: Mia Stallard, Simon Pegg, Nick Frost... po~etak u 16.10, 18.20 i 20.30 sati.

nedjelja, 10. april 2011. godine ne

OSLOBO\ENJE

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do20 sati (osim nedjelje i ponedjeljka). Izlo`ba djela bh autora, koja su otkupljivana proteklih deset godina. Odabir je ura|en odlukama stru~nog kolegija, a autorica postavke je direktorica Galerije Meliha Hused`inovi}. Izlo`ba je otvorena do 5. aprila.

MONTEVIDEO, BOG TE VIDEO
biografski, drama, re`ija: Dragan Bjelogrli}, uloge: Milo{ Bikovi}, Petar Strugar, Sergej Trifunovi}... po~etak u 15 sati.

BANJA LUKA

RANGO
animirana avantura, re`ija: Gore Verbinski, glasovi: Johnny Depp, Isla Fisher, Abigail Breslin... po~etak u 11, 13 i 15 sati.

RANGO

MUZEJI KINA
MEETING POINT
VIDEOCRACY
dokumentarni, re`ija: Erik Gandini, po~etak u 19 sati. animirana avantura, re`ija: Gore Verbinski, glasovi: Johnny Depp, Isla Fisher, Abigail Breslin... po~etak u 12, 14.10 i 16.20 sati.

BO[NJA^KI
Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14sati, svaki puni sat uz prethodnu najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a se mogu pogledati svaki dan osim nedjelje bez najava.

INVAZIJA SVIJETA: BITKA ZA LOS ANGELES
akcija, ratni, re`ija: Jonathan Liebesman, uloge: Aaron Eckhart, Ramon Rodriguez, Cory Hardrict, Michelle Rodriguez, Bridget Moynahan... po~etak u 16, 18.15 i 20.30 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
MA^AK U ^IZMAMA
animirani, re`ija: Jerome Deschamps, Pascal Herold, glasovi: Jerome Deschamps, Yolkande Moueau... po~etak u 13 sati.

CINEMA CITY
SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA 3D
animirana avantura, re`ija: Ben Stassen, glasovi: Ivan Glowatzky, Zrinka Cvite{i}, Mile Kekin, Josip Bobi Marot ti, Stéphan Macchi... po~etak u 11.55 sati.

KAD TE LJUBAV PRONA\E
komedija, romansa, re`ija: Greg Berlanti,uloge: Katherine Heigl, Josh Duhamel, Josh Lucas, Christina Hendricks, Alexis Clagett, Brynn Clagett i Brooke Clagett...po~etak u 18.30 i 20.45 sati.

POZORI[TA
KAMERNI
ELIJAHOVA STOLICA
autor: I. [tiks, gostovanje - produkcija JDP-Beograd i Festival MESS, po~etak u 20 sati.

HOP

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

SVIJET OKEANA
dokumentarni, po~etak u 16.30 sati.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

GNOMEO & JULIA 3D
animirani, re`ija: Kelly Asbury, uloge: Emily Blunt, James McAvoy, Jason Statham, Michael Caine... po~etak u 13.50 sati.

MLADI
KAPETAN D@ON PIPLFOKS
po motivima radio drame Du{ka Radovi}a, re`ija: Ka}a Dori}, igraju: Admir Glamo~ak, Alma Merunka, Adnan Goro, Narda Nik{i}, Drago Buka, Mirza Der vi{i}, Nermin Tuli}, Mirza Tanovi}, Suada Ahmeta{evi}, Damir Kustura, Mario Drma}, po~etak u 11 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati. Historijska izlo`ba “Me{a Selimovi} - @ivot i djelo“ za posjete je otvorena do 5. juna ove godine.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

HOP
porodi~na komedija, re`ija: Tim Hill, uloge: James Marsden, Russell Brand, Kaley Cuoco... po~etak u 11.30 i 13.40 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

JA SAM BROJ ^ETIRI
avantura, re`ija: D.J. Caruso, uloge: Alex Pettyfer, Timothy Olyphant, Teresa Palmer... po~etak u 15.20, 17.35. sati.

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba mlade umjetnice Lee Jerlagi}, koja je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, na odsjeku Grafika. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Raif feisen banke, a otvorena je za sve posjetioce radnim danima od 8 do 16 sati.

animirani, re`ija: Tim Hill, uloge: Russell Brand, James Marsden, Kaley Cuoco, Hugh Laurie, Jack McBrazer, David Hasselhoff... po~etak u 12.15, 14.15, 16.15 sati.

JA SAM BROJ ^ETIRI
akcija, SF, re`ija: D.J. Caruso, uloge: Teresa Palmer, Dianna Agron, Timothy Olyphant... po~etak u 15.30, 18.15 i 20.15 sati.

BIHA]

GNOMEO & JULIA 3D
animirani, re`ija: Kelly Asbury, uloge: Emily Blunt, James McAvoy, Jason Statham, Michael Caine... po~etak u 15.40 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 satI.

MOJA, NAZOVI @ENA
romanti~na komedija, re`ija: Denis Dugan, uloge: Adam Sendler, D`enifer Eniston, Nikol Kidman, Bruklin Deker... po~etak u 16.45, 19 i 21.15 sati.

BORIS SMOJE
Izlo`ba fotografija KA[MIR, autora Andy Spyra, na kojoj su predstavljene fotografije koje je kroz objektiv fotoaparata zabilje`io njema~ki fotograf borave}i u najmilitiziranoj zoni u svijetu. Andy Spyra dobitnik je nagrade Getty Images 2009. za uredni~ku fotografiju. Izlo`ba }e biti otvorena do 12. aprila.

SLJEDE]A TRI DANA
triler, re`ija: Paul Haggis, uloge: Russell Crowe, Elizabeth Banks, Brian Dennehy, Lennie James, Olivia Wilde... po~etak u 17.30 i 20 sati.

ZENICA

KINA
UNA
AGENTI SUDBINE
triler, re`ija: George Nolfi, uloge: Matt Damon, Emily Blunt, Antony Mackie, John Slat tery... po~etak u 18 i 20 sati.

UKRADEN IDENTITET
triler, re`ija: Jaume Collet-Serra, uloge: Liam Neeson, Diane Kruger, January Jones... po~etak u 18.15, 20.30 i 22.30 sati.

LOV NA VJE[TICE
avanturisti~ki spektakl, re`ija: Dominic Sena, uloge: Nicolas Cage, Ron Perlman, Stephen Campbell Moore, Claire Foy, Christopher Lee, Ulrich Thomsen po~etak u 19.50 sati.

BLACKBOX
Izlo`ba fotografija Jima Marshalla pod nazivom “Sarajevo: Gdje ulice imaju nova imena“. Ova izlo`ba otkriva ~esto neprimjetne gradske detalje – refleksije u prozorskim staklima i vodi, zahr|ale znakove i ispucale fasade, date kroz oko (kamere) Bosanca {kotskog porijekla.

BELI BELI SVET
doma}i, re`ija: Oleg Novkovi}, uloge: Uliks Fehmiu, Hana Selimovi}, Jasna \uri~i}, Neboj{a Glogovac, Boris Isakovi}, Milica Mihajlovi}, Marko Janketi}, Meto Jovanovski, Mira Banjac... po~etak u 22.15 sati.

TUZLA KINA
MULTIPLEX EKRAN
GROZAN JA
komedija, re`ija: Pierre Cof fin, Chris Renaud, uloge: Steve Carell, Jason Segel, Russell Brand... po~etak u 14.30 sati.

BEZGRANI^NO
triler, re`ija: Neil Burger, uloge: Bradley Cooper, Robert De Niro, Abbie Cornish... po~etak u 15.45, 18.00 i 20.155 sati.

NOVI HRAM
Izlo`ba PEACE CONNECTION, MOSTAR 3000, UMJETNOST KAO MIROVNI PROJEKAT, u saradnji sa Ambasadom Austrije u BiH, autora W. M. Pühringera i Eckharda Horstmeiera, otvorena je za posjete do 8. aprila.Galerija radi svakog dana od 15 do 19 sati, izuzev subote.

GALERIJE
LTG
Izlo`ba slika Marijane Savi} pod nazivom NOUVELLE NOIR. Izlo`ba predstavlja oma` francuskim filmovima “novog talasa“ iz 60-tih godina XX vijeka, a postavku ~ini 16 umjetni~kih dijela velikog formata, ra|enih u kombinovanoj tehnici. Za posjete, izlo`ba je otvorena do 21. aprila.

PU[TENI S LANCA

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

VRLO ZAPETLJANA PRI^A 3D
animirani, re`ija: Nathan Greno, Byron Howard, glasovi: Mandy Moore, Zachary Levi, Donna Murphy... po~etak u 12.30 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

komedija, re`ija: Bobby Farrelly, Peter Farrelly, uloge: Owen Wilson, Jason Sudeikis, Jenna Fischer... po~etak u 18.30 i 20.40 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

LEDENI UBOJICA
akcija, triler, re`ija: Simon West, uloge: Jason Statham, Ben Foster, Tony Goldwyn, Donald Sutherland... po~etak u 19.30 i 21.15 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE nedjelja, 10. april 2011. godine

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Kako vam drago
KOMEDIJA
Re`ija: Kenneth Branagh Uloge: Kevin Kline, Bryce Dallas Howard, Romola Garai, David Oyelovo, Alfred Molina, Richard Clifford

HIT
20.00
HRT 2

DANA

16.50
BHT

Nakon {to je Celin otac oduzeo prijestolje Rosalindinom ocu vojvodi Fredericku, on bje`i u {umu sa vjernim sljedbenicima. I Celia odlazi sa njima. Dok su {etali {umom, Rosalind upoznaje Orlanda u kojeg se odmah zaljubi… Ali u strahu od potjere, Rosalind se mora preru{iti u dje~aka Ganymeda. Tokom ponovnog susreta sa voljenim Orlandom, on je ne prepoznaje, a ona ne smije otkriti svoj identitet.

Kona~ni zapis
DRAMA
Re`ija: Marisa Silver Uloge: Pamela Gidley, Jennifer Rubin, Keanu Reeves

Uo~i Gra|anskog rata na ameri~kome jugu `ivi Scarlett O'Hara, jedna od triju k}eri planta`era Geralda O'Hare, koji je u~i o va`nosti zemlje. Scarlett je lijepa, pametna i razma`ena, a potajno je zaljubljena u Ashleya Wilkesa, koji se namjerava o`eniti skromnom Melanie Hamilton. U znak protesta Scarlett se odlu~i udati za Melaniena brata Charlesa, koji ubrzo pogine u ratu i ona gotovo odmah ostaje udovica. Uskoro zapne za oko poznatom zavodniku Rhettu Butleru...

ROMANTI^NA DRAMA
Re`ija: Victor Fleming Uloge: Vivien Leigh, Clark Gable, Leslie Howard, Olivia de Havilland, Hattie McDaniel, Butterfly McQueen

00.15
PINK

Srednjo{kolac Dejvid Sinkler ima sve {to se po`eljeti mo`e: dobar izgled, popularanost, uspjeh u {koli i svijetlu budu}nost. Za{to je onda izvr{io samoubistvo? Dok se ova vijest {iri me|u |acima u njegovoj {koli, Sinklerov najbolji prijatelj Kris pita se da li je i sam dovoljno smio da uradi tako ne{to. Bojsovo ubistvo je za odrasle tek jo{ jedna misterija vezana za "generaciju X"...

FILMOVI

Kockar
KRIMI/DRAMA
Re`ija: Neil Jordan Uloge: Nick Nolte, Tcheky Karyo, Nutsa Kukhianidze, Emir Kusturica

Posebna no}
ROM. DRAMA
Re`ija: Roger Young

Palindrom
AVANTURA
Re`ija: Todd Solondz

Dogodilo se na Manhattanu
ROM. KOMEDIJA
Marisa Ventura samohrana je majka koja se te{ko probija kroz `ivot. Radi u luksuznom hotelu na Manhattanu i sanja o boljem `ivotu za sebe i svog sina. Jednog sudbonosnog dana gost hotela i kandidat na izborima za Senat, Christopher Marshall upoznaje Marisu i zabunom pomisli kako je ona jedna od pripadnica visokog dru{tva...

23.15
OBN

Ameri~kog kockara i lopova Boba Montanjea napu{ta sre}a. On `ivi u zoni sumraka podzemlja Nice, usred droge i kocke. Stalni je posjetilac ilegalne kockarnice koju vodi lokalni svodnik Remi. Upoznaje Eni, mladu djevojku koju je Remi "zarobio". Ona ga o~arava svojom ljepotom, a posebno veselim o~ima. Prilikom policijske racije Bob spasava detektiva Rod`era, ali i Eni iz Remijevih kand`i. Nakon {to Bob izgubi i posljednji nov~i} na trkama, Raul mu predla`e da im se pridru`i u posljednjoj velikoj prevari...

Robert odlazi u posjetu bolesnoj supruzi u bolnicu i u povratku ne mo`e da na|e taksi zbog snje`ne oluje. Jedna od doktorica, Katherine, nudi mu prevoz, ali nakon {to automobil stane, prinu|eni su no} provesti u jednoj praznoj kolibi u blizini. Razgovaraju i zbli`avaju se. Da li je po~etak veze prevelik korak?

22.35 HAYAT

U centru radnje je 12-godi{nja Aviva, povu~ena, pomalo ~udna djevoj~ica iz predgra|a New Jerseya koja vi{e od svega `eli postati majka. Njezini se planovi ne poklapaju sa `eljama senzibilnih roditelja {to, s obzirom na godine, nije odve} ~udno. Ipak, ona bje`i iz roditeljskog doma i kre}e na putovanje do Ohia preko Kansasa i natrag...

23.50 RTRS

20.05 NOVA

Re`ija: Wayne Wang

SPORT

Najlu|i radijski {ou
DRAMA/MJUZIKL
Re`ija: Robert Altman Uloge: Lilly Tomlin, Meryl Streep, Woody Harrelson, Kevin Kline, Lindsay Lohan, Tommy Lee Jones...

21.00
MRE@A

Superpopularni radijski show pred velikim je problemom. Novi vlasnici postaje zaprijetili su ukidanjem. Posljednje ve~eri emitiranja showa dvije nepoznate osobe iznenada se pojave me|u izvo|a~ima: djevojka koja bi mogla biti an|eo poslan s neba da utje{i prisutne, te zastupnik novog vlasnika radija...

VN Malezije
Formula 1 Automobilizam

@eljezni~ar - [iroki Brijeg
Premijer liga BiH

09.50 TV1 i MRE@A Nogomet

19.25 BHT

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
08.00 Vijesti 08.05 Dje~iji karneval, program za djecu 08.30 ZIZ D`epni zmaji}i Tomica i prijatelji La Linea Pingu, 68. epizoda Kralj dinosaura Kako to - Vrti} - Duga [kola za vampire [oni i njegovo stado Gladijatorska akademija, 19. epizoda 10.50 Magazin LP u nogometu 11.15 Sedmica, magazin iz kulture 11.55 Dnevnik 1 12.05 Zelena panorama, program za agrar 12.35 Porobd`ije: Uspon, doma}a igrana serija, 6. epizoda 13.50 Duboki ocean, dokumentarni program BBC-a, 1. dio 14.50 Vijesti 15.00 Ljubav i kazna, igrana serija, 7. epizoda (r)

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.01 07.35 08.00 08.15 09.05 09.29 09.45 09.57 10.20 10.50 11.00 12.00 12.20 13.00 13.25 14.15 18.20 18.35 Joe Somebody, film Muzi~ki program Vijesti Jutarnji program Mala TV Nodi, crtana serija ^arli i Mimo, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Dilajla i D`ulijus, crtana serija U {etnji sa ~udovi{tima RTRS preporu~uje TV podsjetnik Kvizolog, kviz za djecu Dnevnik 1 Snop Sviraj ne{to narodno Oprah show - Veliko darivanje Pod sretnom zvijezdom, serija Gastronomad, tajlandski slani kola~i od {kampa Magazin Lige {ampiona

HAYAT
07.00 Moj dom 07.30 Lijeni grad, crtani film 09.30 Talent Time, dje~iji show program 10.20 Sasuke Ninja ratnici, zabavno-sportski TV show 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Sherlock, pas detektiv, igrani film 14.00 Ledina, igrani film 15.40 Kad li{}e pada, serija 16.40 Zvijezda mo`e{ biti ti, audicija 17.58 Vremenska prognoza 18.00 Glam Blam, zabavni program 19.00 Vijesti u 7, informativna emisija 19.27 Vremenska prognoza

OBN
06.35 Gerald McBoing, crtani film 07.00 Ma|ioni~ar, crtani film 07.25 Mixmaster, crtani film 07.50 Bebe dinosaurusi, crtani film 08.15 Oggy i `ohari 2, crtani film 08.40 Gerald McBoing, crtani film 09.05 Ma|ioni~ar, crtani film 09.30 Ke~eri Smackdown, zabavni program 10.20 Elin ~arobni svijet, film 12.10 Bilo jednom u Turskoj, serija 14.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 14.55 Bilo jednom u Turskoj, serija 15.15 Dolina vukova, turska kriminalisti~ka serija

PINK
06.00 Hvatanje ubice sa zelene rijeke 2, film 08.00 D`i, film 10.00 Veliki brat, reality show 11.00 Birajte svoj hit, muzi~ki program 12.00 Info top, info program 12.20 Gold express, muzi~ki program 14.00 Info top, info program 14.10 Veliki brat, reality show 15.00 Dobar kom{ija, zabavna

08.00 BHT Vijesti Program za djecu i mlade 08.15 Be Ha Te bebe 08.20 Ozie Boo, animirana serija 08.25 TV enciklopedija 08.35 Bruklinski most, igrana serija, 24/35 09.05 Debate o debatama: Romi, program za mlade 10.00 BHT vijesti 10.15 TV Liberty 10.45 Izazovi poljoprivrede 11.10 Duhovni mostovi, emisija o religiji 12.00 BHT vijesti 12.15 ^udesna svjetlost, strana dokumentarna serija, 3/4 13.10 Putevi zdravlja, magazin (r) 13.45 Samson i Dalila, ameri~ki igrani film 15.30 BHT vijesti

Smanji gas!
15.45
15.45 Smanji gas!, emisija o saobra}aju 16.15 Liga {ampiona u nogometu, magazin 16.50 Kako vam drago, ameri~kobritanski igrani film 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.25 Nogomet, Premijer liga BiH: @eljezni~ar [iroki Brijeg, prenos 21.30 Kizuna BiH impulsi za Japan, u`ivo 23.10 BHT vijesti 23.25 Global, emisija o zbivanjima u svijetu 23.55 BHT sport 00.25 Obalska stra`a, igrana serija, 51/61 01.10 Pregled programa za ponedjeljak

Paralele
23.10
15.50 Ljubav i kazna, igrana serija, 8. epizoda (r) 16.40 Ljubav i kazna, igrana serija, 9. epizoda (r) 17.30 Ljubav i kazna, igrana serija, 10. epizoda (r) 18.19 Dnevnik, najava 18.20 Greh njene majke, igrana serija, 10. epizoda (r) 19.30 Dnevnik 2 20.10 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija, 13. epizoda /12/ 21.00 Nadreality show, 10. emisija 21.30 Kizuna BiH impulsi za Japan, u`ivo 23.09 Dnevnik, najava 23.10 Paralele 23.50 Dnevnik 3 00.10 Fanny i Alexander, film 03.15 Klub ~italaca, no}ni show program, 1.dio (r) 03.35 Sestra Jackie, 2. ep. 04.05 Klub ~italaca, no}ni show program, 2. dio (r)

Tomica i prijatelji
CRTANA SERIJA 09.45

Glam Blam

ZABAVNI PROGRAM 18.00

Lonci i poklopci

Dobar kom{ija
emisija, u`ivo Info top, info program Nemogu}a misija, zabavna emisija Sve za ljubav, reality show Ami G show, talk show (r) Veliki brat, reality show Parazzo: Lov na poznate, zabavna emisija DJ Talent show, audicija Kona~ni zapis, film

KULINARSKI SHOW 14.00

ZABAVNA EMISIJA 15.00

19.05 Op, op, zabavni program 19.30 Dnevnik 2 20.02 Sport 20.15 Bila sam mala, dokumentarni film 20.40 RTRS preporu~uje 20.45 Sportski pregled 21.30 Koncert solidarnosti sa narodom Japana, direktan prenos 23.05 Vijesti 23.15 Zelena, zelena trava, serija 23.50 Palindrom, film 01.30 Magazin Lige {ampiona 01.55 Ah, ta planeta 02.20 Op, op 02.35 Dnevnik 2 03.05 Bila sam mala, dokumentarni film 03.30 Oprah show - veliko darivanje 04.15 Gastronomad, tajlandski slani kola~i od {kampa 04.30 Sviraj ne{to narodno 04.55 Snop

19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.31 Sport 19.40 Nema vi{e zeko rek’o, istra`iva~ko -dokumentarni program 20.10 Kad li{}e pada, serija 21.00 Igrani film 22.30 Sport centar 22.35 Posebna no}, igrani film 00.20 Posljednji samuraj, igrani film Reprizni program Hayat TV-a 02.00 Vijesti u 7, informativna emisija 03.00 Glam Blam, zabavni program 03.45 Igrani film 05.20 Muzi~ki program 06.10 Sasuke Ninja ratnici, zabavno-sportski TV show

16.45 Dolina vukova, turska kriminalisti~ka serija 17.30 Dejana, tema: Mirna starost-utopija ili stvarnost?, talk show 18.45 Lanina vremenska prognoza 18.55 OBN Info, informativni program 19.15 Dolina vukova, turska kriminalisti~ka serija, nastavak 20.00 Gorki `ivot, serija 21.45 Dolina vukova, turska kriminalisti~ka serija 23.15 Kockar, film 01.05 Luda lova, film 02.45 Kockar, film (r) 04.25 Mrak film, film (r) 06.05 OBN Info, informativni program 06.25 ^uvari planeta, dokumentarni program

16.00 16.10

17.00 18.30 20.00

22.00

23.00 00.15

RTS
12.00 UNHCR-povratak: Kosovo 12.15 Vjerski kalendar 12.25 Moj ljubimac 13.00 Dnevnik 13.15 Sport plus 13.25 Vrijeme 13.30 Balkanskom ulicom 14.10 Vrijeme je za bebe 14.45 Gastronomad 15.00 Vijesti 15.10 Sat 16.03 Bela la|a, serija (r) 17.00 [ta ja imam od toga 17.30 Medijska mre`a srpske dijaspore (r) 18.00 Srpski isto~nici 18.26 Najava dnevnika 2 18.27 Sasvim prirodno 19.00 Slagalica, kviz 19.17 Vrijeme 19.30 Dnevnik 20.05 Bela la|a, serija 21.00 Srce i njena djeca, film 22.25 Bez vize 22.55 Balkanskom ulicom (r) 23.30 Dnevnik 23.45 Fudbal: Jelen Super liga, Spartak - Zlatibor Voda - Partizan, snimak

RTCG
11.00 Vijesti 11.05 Kviz - prenesi znanje ~uvaj prirodu (r) 11.35 Etno 11.55 Kalendar 12.00 Vijesti 12.05 Sat TV (r) 12.35 Jutarnji program (r) 13.35 Argument: 14.05 Crno-bijeli svijet, no}ni program (r) 14.35 Pecat (r) 15.05 Muzi~ki mix 15.20 Kalendar 15.30 Dnevnik 1 15.45 Art magazin (r) 16.15 7 TV dana 16.45 Eko recnik 17.10 Zahumlje - koncert 18.00 Agrosaznanje 18.55 Urbane legende 19.00 Muzi~ki mix 19.20 Kalendar 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sat spot 20.15 Okvir 21.30 Elma zimi, dok. program 22.00 Selimova-Zelcevski reporta`a 23.00 Dnevnik 3 23 30 Nedjeljom uve~e

FOX LIFE
07.30 Vill i Grejs, serija 08.15 Mentalno, serija 09.05 Kako sam upoznao va{u majku, serija 09.30 Dr Haus, serija 10.15 Ko `iv ko mrtav, serija 11.05 Sudije za stil, reality show 11.55 Vill i Grejs, serija 12.40 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 13.30 Mentalno, serija 14.15 Sofi Parker, serija 15.05 Sudije za stil, reality show 15.55 Da, draga, serija 16.45 Houp i Fejt, serija 17.35 Kako sam upoznao va{u majku, serija 18.00 Vill i Grejs, serija 18.50 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 19.35 Dr Haus, serija 20.25 Sofi Parker, serija 21.10 Dr Haus, serija 22.00 Lekar po narud`bi, serija 22.50 Kako sam upoznao va{u majku, serija 23.15 Dr Haus, serija 00.05 Vill i Grejs, serija 00.50 Sofi Parker, serija 01.40 Sudije za stil, reality show 02.25 Ko `iv ko mrtav, serija

UNIVERSAL
06.20 Pomorska patrola, serija 09.20 Ne{ Brid`is, serija 11.20 Bra}a i sestre, serija 13.20 Krug obmane, film 15.10 Sastanak sa ubistvom, film 17.00 Tri rijeke, serija 19.00 Zakon i red, serija 20.00 Dobra `ena, serija 21.00 Bra}a i sestre, serija 23.00 Velika liga, film 01.00 Dobra `ena, serija 02.00 Sudija Ejmi, serija 03.00 Tri rijeke, serija 04.00 Dijagnoza: Ubistvo, serija

TV1000
06.00 Otka~eni profesor: Klampovi, film 08.00 I to je rokenrol, film 10.00 Pobuna u koko{injcu, film 12.00 Na ~aju sa Musolinijem, film 14.00 Pi Vijeva velika avantura, film

EUROSPORT
08.30 Watts 08.45 Maraton, Paris Marathon, Francuska Live 11.15 Tenis, WTA Charleston, USA, polufinale 12.30 Biciklizam, Paris-Roubaix, Francuska, live 17.00 Umjetni~ka gimnastika, E[ Berlin, Njema~ka 19.00 Tenis, WTA Charleston, USA Live Final 20.45 Boks, World IBF WBA Cruiserweight: Herelius, France - Y. Hernandez, Kuba - S. Cunningham, USA - E. Licina, Srbija 22.00 Biciklizam, Paris-Roubaix, Francuska 23.15 Umjetni~ka gimnastika, E[ Berlin, Njema~ka 00.30 Tenis, WTA Charleston, USA Final

Momci

FILM 20.00

16.00 Susret sa Venerom, film, film 18.00 Velika zvijerka, film 20.00 Premijera: Momci, film 22.00 Bostonska bra}a, film 00.00 Heteroseksualac 1 - ne ba{ tako nevin, film 02.00 Vru}e Evro-lezbejke, film 04.00 Dileri, film

nedjelja, 10. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
HRT2
07.20 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 07.50 Najava programa 07.55 Diapason festival: Seksteti Mendelssohna i Dohnanyja (r) 08.55 Zlatna kinoteka ciklus krimi}a: Prozor u dvori{te, ameri~ki film 10.45 Biblija 10.55 Rozga: Misa, prenos 12.05 Filmska matineja: ^arobne {ape, ameri~ki film 13.40 Filipove bebe, emisija pod pokroviteljstvom 14.15 Zvijezde pjevaju (r) 16.00 e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom 16.35 Cubismo 15. godina, snimka koncerta

63
Iz dana u dan Vijesti Moj dom Vijesti Divlji u srcu, serija Peta dimenzija, serija Autoshop magazin Vijesti Skrivena kamera Dnevnik RTV TK Bestseller TV Vremenska prognoza Premier liga Vijesti Autoshop magazin Dnevnik (r)

NOVA
08.35 09.00 09.15 09.40 10.10 12.10 12.40 13.10 13.40 15.15 16.50 17.00 17.10 19.15 20.05 22.05 22.50 23.25 00.50 01.20 03.00 04.10 Fifi i cvjetno dru{tvo Chuggington Beyblade metal fusion Najgori tjedan, serija (r) Pod sretnom zvijezdom, serija (r) Automotiv Magazin Lige prvaka Novac, business magazin Spy Kids 3-D: Zavr{na igra, film (r) Divlji valovi, film Zatvorski krug, film (r) Vijesti Nove TV Zatvorski krug, film nastavak (r) Dnevnik Nove TV Dogodilo se na Manhattanu, film Lud, zbunjen, normalan, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Red carpet, showbiz magazin Svi mrze Chrisa, serija An|eli i djevice, film (r) Red carpet, showbiz magazin (r) Za{titnik, film (r)

TV1
07.00-00.00 Vijesti, svaki sat 07.10 Privatna policija, crtani film 07.39 Zorro, crtani film 08.05 Music box 08.30 Tito, dokumentarni serijal, (r) 09.30 Bogati i slavni, dok. serijal (r) 09.50 Formula 1 Petronas Malaysia - grand prix 12.00 Vijesti plus 12.25 Kapital, poslovni magazin 13.20 Mala no}na muzika, film 15.20 Blaga prirode sa Anom Bunti} 16.00 Biznis vijesti 16.05 TV1 ordinacija, emisija o zdravlju 16.35 Reporta`a „Kamenica“ 17.00 Vijesti plus 17.25 Dva smo svijeta razli~ita, serija (r) 18.05 Biznis vijesti 18.30 Tre}e poluvrijeme sa Sabahudinom Topalbe}irevi}em 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Policajac sa Petlovog Brda, serija 21.00 Najlu|i radijski show, film 23.00 Corleone, {ef nad {efovima, serija 00.00 Vijesti plus 00.15 Reprizni program

TVSA
07.00 Non-stop, 3. i 4. ep. (r) 08.00 Program za djecu 10.30 Pusti muziku, muzi~ko-zabavni program (r) 11.00 Obavezan smjer, revijalni program (r) 11.30 Javni agent 033 (r) 12.00 Tribunal 12.30 Za svaku bolest trava raste (r) 13.05 Vijesti TVSA 13.15 TVSA dokumenti (r) 14.15 Sevdah, muzi~ki program 14.45 Nevidljivi svijet, BBC dok. program, 3/3 (r) 15.35 Biznis magazin (r) 16.00 Robin Hood, 33/39 17.00 Vijesti TVSA 17.05 Ne{to za raju 17.55 Non-stop, 5/25 (r) 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Program za djecu 20.00 Da se ne zaboravi, dok. program 21.00 Vijesti TVSA 21.05 Sarajevo art 21.35 Metronom, emisija o klasi~noj muzici 22.05 @ena misterija, 4/8 23.30 Autoshop magazin (r) 00.00 Robin Hood, 33/39 (r) 00.45 Dnevnik TVSA (r) 01.15 Sarajevo art (r) 01.45 TVSA dokumenti (r) 02.45 @ena misterija, 4/8 (r) 04.15 Ne{to za raju, revijalni program (r) 05.05 Glasajte: Pusti muziku 05.50 Sarajevo art (r)

TV TK
06.55 07.00 10.15 12.00 12.15 14.00 15.15 16.00 18.45 19.00 19.35 20.50 21.00 22.15 23.15 23.45

07.00 Mala TV: (r) TV vrti}: Padobranci (r) Ninin kutak: Likovi pri{iveni na majicu Danica i divlja svinja Tajni dnevnik patke Matilde: Razbijena vaza (r) Brlog: Ovce (r) ^arobna plo~a - 7 kontinenata: Australija (r) 08.00 Prijatelji (r) 09.00 Nora Fora, TV igra za djecu 09.40 TV kalendar (r) 09.52 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.05 Vrijeme danas 10.06 HAK - Promet info 10.10 Pas sa `eljezni~ke postaje, britanski film 11.40 manjinski MOZAIK: ^e{ki kazali{ni amateri 11.55 Pastel 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma 12.16 Poljoprivredni savjetnik 12.18 Za poljoprivrednike 12.25 Plodovi zemlje 13.20 Split: More 13.50 @ivjeti zdravije 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.35 Branitelji domovine, informativno-edukativni spot (r) 15.40 Vijesti 15.45 Vrijeme sutra 15.46 HAK - Promet info 15.47 Pastel 15.55 Slonovske pri~e, australsko-francuski film 17.35 Globalno sijelo 18.10 Lijepom na{om: Umag 19.15 LOTO 6/45 19.20 Minuta zdravlja iz Dietpharma (r) 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 1 protiv 100, kviz 21.00 Minuta zdravlja iz Dietpharma (r) 21.10 Stipe u gostima 2, Serija (r) 21.50 100 minuta slave, hrvatski film (r) 23.35 Vijesti 23.55 Vijesti iz kulture 00.00 Ciklus europskog filma: Smrtonosna legenda, {vedski film 01.40 Pas sa `eljezni~ke postaje, britanski film (r) 03.10 Skica za portret (r) 03.15 Globalno sijelo (r) 03.45 Lijepom na{om: Umag (r) 04.50 Plodovi zemlje (r)

MRE@A PLUS
07.10 Privatna policija, crtani film 07.39 Zorro, crtani film 08.30 Tito, dokumentarni serijal (r) 09.50 F1 Petronas Malaysia Grand Prix 13.20 Mala no}na muzika, film 17.25 Dva smo svijeta razli~ita, serija (r) 20.05 Policajac sa Petlovog brda, serija 21.00 Najlu|i radijski show, film 23.00 Corleone, {ef nad {efovima, serija

Olimp

Svi mrze Crisa
SERIJA 00.50

SPORTSKA EMSIJA 18.00

17.35 Magazin nogometne lige prvaka 18.00 Olimp sportska emisija Berlin: EP u gimnastici 19.10 Olimp sportska emisija 19.30 Gara`a: The Bastardz (r) 19.58 Ve~eras 20.00 Ciklus povijesnog spektakla: Zameo ih vjetar, ameri~ki film (r) 23.40 Filmski boutique: Fantomski automobil, ameri~ki film 01.20 No}ni glazbeni program: Hit dana (r) 01.22 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi

TV MOSTAR
13.20 Mala no}na muzika, film 15.20 Blaga prirode sa Anom Bunti} 16.00 Biznis vijesti 16.05 TV1 ordinacija, emisija o zdravlju 16.35 Reporta`a „Kamenica“ 17.00 Vijesti plus 17.25 Dva smo svijeta razli~ita, serija (r) 18.05 Premijer liga 18.40 Moje sunce 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Policajac sa Petlovog brda, serija 21.00 Najlu|i radijski show, film 23.00 Corleone, {ef nad {efovima, serija

TV KAKANJ
12.00 Ja sam tvoja sudbina, serija (r5) 14.20 Autovizija 15.00 Svi vole Rejmonda, serija 15.30 Legende bh sporta 16.00 Ashabi bo`ijeg poslanika 17.00 Svjedok prirode 17.30 @urka, film 19.10 Denis napast 19.15 Marketing 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Info IC 20.30 Svi vole Rejmonda, serija 20.50 Marketing 21.10 Biografije 21.55 Mali oglasi 22.00 Razotkriveni 22.45 Marketing 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Opasne misli, film

RTV USK
13.40 Bao{i}i, dok program 14.00 Majstor kuhinje: Bella Roma. (r) 14.30 Vijesti 14.35 Preporu~ujemo... 14.40 Hronika kraji{kih gradova(r) 15.25 Avanture [irli Holms,, 48/52 15.50 Preporu~ujemo... 16.00 Za svaku bolest trava raste (r) 16.20 Horoskop 16.30 Nedjeljom zajedno 18.30 Od lutaka do osna`enja 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.00 Time out 21.00 Zdrava TV: Znanstveni forum 21.30 Vijesti 21.35 Parfem, film 23.05 Nedjeljom zajedno (r)

TV SLON
13.02 Vjetrovi strasti, serija (r2) 14.50 @ivotne pri~e, dok. program 15.25 Da sam ja neko, dokumentarni program 16.00 [e}ernica, revijalni program (r) 18.05 Vremenska prognoza 18.20 Zoo hoby 19.05 SMS centrala 20.00 KVIZ Extra 20.30 Heroji ulice, dok. program 21.00 Kad priroda uzvrati udarac, dok. program 22.00 Top 7 23.00 Slon extra Info 23.25 Pregled programa za ponedjeljak

TV ZENICA
10.30 TV Liberty (r) 11.00 Bonaventura (r) 12.00 O tome se govori (r) 12.45 Za svaku bolest trava raste 13.00 Razglednica (r) 14.00 Put za Ejvonli, serija 15.00 Odlika{i (r) 16.00 Animirani film (r) 17.00 Muzi~ki program 18.00 Autoshop 19.00 Biografije (r) 20.00 Selu u pohode 21.00 Igrani film 22.30 Tu`na sje}anja 22.45 Show na moj na~in

RTV VOGO[]A
12.00 [to uzrokuje bolest, edukativni program (r) 12.30 Reporta`e sa zemlje mira (r) 13.00 Revijalni program TV Visoko 15.00 TV Zehra 16.00 Uljep{aj svoj `ivot (r) 17.00 Info IC NTV IC Kakanj (r) 17.30 Xtreme, sportski magazin 17.50 Wild Life 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 20.00 Pri~e za laku no} 20.15 Odli~an 5+ 20.20 Autoshop magazin 20.45 Sportski program 22.30 Igrani film 23.30 I.R.I.B. 00.00 Informativni program (r)

RTV BN
06.00 BN koktel 07.30 Sa Krajisnicima po Krajini 08.00 Zvuci zavi~aja 09.00 Nedeljno jutro 10.30 Selo 11.00 JV komerc: Cvr~ak na sat 12.00 Zvuci zavi~aja 13.00 BN music 14.00 Bez maske 14.30 Preljubnici 15.00 Blef 15.45 Nedjeljno popodne 19.30 Monitor 20.10 Preljubnici 20.40 Bela la|a, serija 22.10 Spasitelj, film 00.00 Recept za ubistvo, film

ATV
08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.30 [egrt Hlapi} 11.00 Sasuke, nind`a ratnici 11.55 Vijesti 12.00 Sherlock, pas detektiv, film 14.00 Ledina, film 15.50 Kad li{}e pada, serija 17.00 Ja volim Srbiju, zabavni program 18.00 @ivot sa stilom 19.00 ATV vijesti 19.40 Nema vi{e zeko reko, informativni program 20.10 Kad li{}e pada, serija, film 21.10 48 sati svadba 22.10 Sport centar 22.15 Posebna no}, film 00.15 Posljednji samuraj, film

EUROSPORT 2
07.30 Fudbal, Bundesliga 10.00 Tenis, WTA Charleston, polufinale 11.00 Rukomet, EHF L[, polufinale (@) 12.00 Fudbal, Copa America U-17 Ekvador 14.00 Fudbal, Bundesliga 15.30 Fudbal, Bundesliga Live 19.30 Fudbal, Bundesliga, pregled kola 21.00 Ko{arka, EuroLeague (@) Final Four Vidnoye, Rusija, finale 22.00 Borila~ke vje{tine 00.30 Futsal, [panska liga 02.00 Tenis, WTA Charleston, USA, finale

SPORT KLUB
06.30 Euroelague Studio 07.45 Premier League: Chelsea - Wigan 10.15 NBA: Oklahoma City - Denver 12.00 Golovi Premier League 12.30 Premier League: Mnachester United Fulham 14.30 Premier League: Blackpool - Arsenal, direktno 16.30 NBA Live 17.00 Premier League: Aston Villa - Newcastle, direktno 19.00 NBA: Orlando - Chicago, direktno 21.00 ATP Houston finale, direktno 23.15 NBA Live 23.30 Fudbal: Crvena zvezda Cukaricki 01.15 Premier League: Blackpool - Arsenal 03.15 Premier League: Aston Villa - Newcastle

DICROVERY
06.00 06.25 06.50 07.15 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 11.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 Peta brzina Kako se pravi? Kako to radi Tajne kosmosa sa Morganom Frimanom Razotkrivanje mitova U djeli}u sekunde Lovci na oluje ^ovjek protiv ribe sa Metom Votsonom Pre`ivljavanje udvoje Strastveni ribolovci Razotkrivanje mitova Tajne kosmosa sa Morganom Frimanom Oru`ja budu}nosti Borna kola bra}e Hau Glavni aduti 2 epizode Peta brzina 2 epizode Ameri~ki ~operi Razotkrivanje mitova Pri~a o bandama sa Rosom Kempom Iza re{etaka U budu}nosti Hrabrost ili ludost

N. GEOGRAPHIC
06.00 [apta~ psima 07.00 U materici 09.00 Istra`ivanje planete Zemlje 10.00 Policajci sa Aljaske 11.00 [apta~ psima, 2 epizode 13.00 D`inovski jastog 14.00 Posljednji tigar sa Sumatre 15.00 Istra`ivanje planete Ze mlje 16.00 Kona~no proro~anstvo 17.00 2210. 19.00 Megafabrike 20.00 Islandski vulkan 21.00 Uzdrmana planeta 22.00 Istra`ivanje planete Zemlje 23.00 Islandski vulkan 00.00 Uzdrmana planeta

VIASAT HISTORY
06.00 Operacija Holivud 07.00 [pijuni koji su do{li sa mora 08.00 Dikensova Engleska 09.00 Drevni plasti~ni hirurzi 10.00 Vampirska princeza 11.00 Posljednja godina Isto~ne Njema~ke 12.00 Rim: Posljednja granica 13.00 Farma iz edvardijanskog doba 14.00 Operacija Holivud 15.00 [pijuni koji su do{li sa mora 16.00 Duhovna muzika 17.00 Gra|evinska ~udesa: D`inovski Buda 18.00 Pet ameri~kih giganata 19.00 Carstvo mora 20.00 Gerouov zakon 21.00 1066 22.00 Ko si zapravo ti? 23.00 Jedan dan u borbi 00.00 Duhovna muzika 01.00 Gra|evinska ~udesa: D`inovski Buda 02.00 Pet ameri~kih giganata 03.00 Carstvo mora 04.00 Gerouov zakon 05.00 1066

ANIMAL PLANET
06.00 06.25 07.15 07.40 08.10 09.05 10.00 10.55 11.20 11.50 12.45 13.40 14.05 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 Posjed merkata Odrastanje Upoznajte divljinu Ro|eni lovci U posjeti `ivotinjama sa Mikejlom Strakan Sve o psima Policija za `ivotinje Spa{avanje divljih `ivotinja Veterinari sta`isti Najezda `ivotinja Najezda `ivotinja Extraordinary Dogs Ma~ke iz kom{iluka Ro|eni lovci - 2 epizode Sve o psima, ma~kama, ljubimcima Donald [ulc - stru~njak za otrove Veterinar za cijeli svijet Planeta mutanata Sve o psima, ma~kama, ljubimcima @ivot u niskom rastinju sa Dejvidom Atenborom @ivot sisara @ivotinjski vodi~ za pre`ivljavanje Najekstremniji Divlje i bez cenzure

Nastavlja se takmi~enje u Premijer ligi

@eljo protiv [irokog, Olimpic s ^elikom

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
nedjelja, 10. april 2011. godine

47. i 48. strana

FORMULA 1 Red Bull i McLaren nedodirljivi

Vettel ostao stopostotan
Ponovno su najsporiji bili bolidi HRT-a, ali su ovog puta pokazali zube, odvozili svoje krugove unutar 107 posto od najbr`eg i na taj na~in osigurali svoj prvi nastup u utrci ove sezone
Aktuelni svjetski prvak Sebastian Vettel u Red Bullu i u drugu }e ovogodi{nju utrku Svjetskog prvenstva Formule 1 krenuti s najbolje startne pozicije. Vettel, izgleda, ostaje nedodirljiv - ima stopostotni u~inak u kvalifikacijama ove godine, to mu je 17. pole position u karijeri, tre}i zaredom, a na Speangu ionako brani lanjsku titulu prvaka. Nijemac je u posljednjem krugu kvalifikacija za Veliku nagradu Malezije s prvog mjesta svrgnuo McLarenova voza~a Lewisa Hamiltona. Iza Hamiltona je zavr{io drugi Red Bullov voza~, Australac Mark Webber, a uz njega }e u drugom startnom redu biti i Jenson Button (McLaren). Jasno je, dakle, da su dvije spomenute ekipe u ovom trenutku daleko ispred ostatka konkurencije, o ~emu svjedo~i i vi{e od pola sekunde zaostatka petoplasiranog Fernanda Alonsa (Ferrari) za Buttonom. Zanimljivo je kako je poredak prve petorice potpuno identi~an onome od prije dvije sedmice iz Melbournea. Nick Heidfeld u Renaultu }e startati sa {estog mjesta, a krug desetorice najboljih zatvaraju Felipe Massa (Ferrari), Vitalij Petrov (Renault), Nico Rosberg

Kvalifikacije

1. Sebastian Vettel (Red Bull) 1:34.870 2. Lewis Hamilton (McLaren) +00.104 3. Mark Webber (Red Bull) +00.309 4. Jenson Button (McLaren) +00.330 5. Fernando Alonso (Ferrari) +00.932

Policajac bi zatvorio Rooneya
Zbog psovki koje je napada~ Manchester Uniteda Wayne Rooney izrekao u kameru u pobjedi protiv West Hama je dobio dvije utakmice zabrane igranja u Premiershipu, ali ima onih koji misle da je trebao pro}i i gore. Visoki policijski predstavnik Mark Payne smatra da je Rooney trebao zavr{iti u - zatvoru. “Vidio sam hiljadu Rooneya, kao i ve}ina policajaca. Isti agresivni stav, ra{irene o~i, prljave rije~i, stisnute {ake, okru`en prijateljima koji mu se dive. Da se tako pona{ao u Wolverhamptonu u subotu nave~er, o~ekivao bih od svojih policajaca da ga zatvore“ napisao je Payne na svom , blogu.

Rasprodaja u Tottenhamu?
Predsjednik Tottenhama Daniel Levy najavio je mogu}nost da ovog ljeta proda neke od od najskupljih igra~a, poput Luke Modri}a, Garetha Balea ili Rafaela van der Vaarta. Naime, govore}i na Londonskoj berzi, on je obja{njavao potrebu uravnote`enja poslovnih knjiga. “U ovom trenutku imamo jedan od najbogatijih igra~kih kadrova u Premierligi. Va`no je da u budu}nosti kreiramo zdraviju konkurenciju za mjesto u timu. Ta nam je strategija donijela {irinu potrebnu za uspjeh u Ligi prvaka, ali morat }emo prona}i ekonomi~niji na~in“ rekao je Levy, o~ito cilja, ju}i na ~injenicu da trener Harry Redknapp dr`i puno ne ba{ jeftinih nogometa{a koje ne koristi.

Webber, Vettel i Hamilton: Ponovili kvalifikacije od pro{le utrke

Reuters

(Mercedes) i Kamui Kobayashi (Sauber). Dodajmo kako Michael Schumacher nije ni u{ao u odlu~uju}e kvalifikacije, startat }e s 11. mjesta, a jedina mu je utjeha {to }e mo}i birati gume. Treba svakako spomenuti kako su i ponovno najsporiji bolidi HRT-a ovog puta pokazali zube, odvozili svoje krugove unutar 107 posto od najbr`eg i na taj na~in osigurali svoj prvi nastup u utrci ove sezone.
Sebastian Vettel: Nedodirljiv u ovom trenutku A. MEHANOVI]

POSLJEDNJE VIJESTI
UBIJENO 37 DEMONSTRANATA U SIRIJI - Najmanje 37 osoba ubile su u petak u Siriji sirijske snage reda koje su pucale na demonstrante pravim mecima, izjavio je Ammar Qorabi, predsjednik Nacionalne organizacije za ljudska prava. Mirni protesti na kojim se tra`ila sloboda, odvijali su se u petak u razli~itim sirijskim regijama, posebno na jugu u Deri, izjavio je Qorabi, javio je AFP. DJEVOJ^ICA IZVR[ILA SAMOUBISTVO - ^etrnaestogodi{nja djevoj~ica iz mjesta Tuzi, kod Podgorice, preminula je od posljedica ranjavanja vatrenim oru`jem. U Klini~kom centru Crne Gore potvr|eno je da je djevoj~ica primljena u Urgentni centar bez znakova `ivota i da je poku{aj reanimacije bio bezuspje{an. Pretpostavlja se da je rije~ o samoubistvu. PROTESTI U PARIZU - Francuska policija uhapsila je 59 ljudi tokom protesta povodom zabrane no{enja tradicionalnog `enskog muslimanskog vela koji pokriva lice, odnosne burke. Portparol policije rekao je da se me|u uhap{enima 20 lica pojavilo na protestima u isto~nom dijelu Pariza nose}i burke, kao i da su petorica zadr`ana na ispitivanju zbog no{enja oru`ja. Nova mjera, koja u ponedjeljak stupa na snagu, zabranjuje no{enje marame koja u potpunosti pokriva lice.

Za uspjehe nagradio sam sebe

Juventus na opro{taju Garya Nevillea
Manchester United organizuje opro{tajnu utakmicu za svog velikana Garya Nevillea na Old Traffordu 24. maja. Suparnik }e biti Juventus. “Odu{evljen sam {to mi je klub podario ovu utakmicu. Bit }e to ve~er nabijena emocijama, posebno kada na sebe jo{ jednom navu~em crveni dres“ kazao je nogo, meta{ koji se povukao u februaru sa terena i koji je za United, svoj jedini klub u karijeri zapo~etoj 1992. godine, odigrao 602 utakmice.

Plovilo tipa Sunseeke ko{ta oko pet miliona eura

\okovi} kupio novu jahtu
Drugi teniser na svjetskoj rang-listi Novak \okovi} nagradio je samog sebe za uspjehe na startu sezone: 24 uzastopne pobjede, ~etiri osvojena turnira i samo od nagrada na turnirima zaradom preko tri miliona dolara. Kupio je jahtu dugu 27 metara, model branda Sunseeke, napravljenu u Velikoj Britaniji. Kako je saop{teno, novoj jahti je dao ime po majci Dijani, a trenutno je u marini u Tivtu. \okovi} odranije ima jednu jahtu, ali o~ito je po`elio novu i ve}u. Staru je kupio 2008. godine za 2,5 miliona eura, a duga je 19,6 metara. Ovaj model jahte kao {to je uzeo \okovi} ko{ta oko pet miliona eura te pripada srednjoj klasi. Teniser je anga`ovao posadu iz Tivta koja }e se brinuti o plovilu, no ostale pojedinosti o zakupu veza nisu poznate jer su poslovna tajna.

LOTO
6
JOKER 1 JOKER 2

29. KOLO

14 19 22 25 34
6 2 4 8 4 0 9 8 5 2 2 9