Professional Documents
Culture Documents
supotan smer. Fa Fr
14. Kako glasi drugi Njutnov zakon dinamike ?
14) Promena impulsa u vremena proporcionalna je sili koja deluje na telo i
vrši se u pravcu te sile. F ma
15. Šta je impuls. a šta impuls sile ?
15) Impuls je vektorska velicina istog pravca i smera kao brzina čiji je intenzitet
m puta veći od intenziteta brzine. Impuls sile je vektorska veličina istog pravca
i smera kao sila čiji je intenzitet t puta veći od intenziteta sile.
16. Šta je impuls i kako glasi zakon održanja impulsa za zatvoreni i otvoreni sistem ?
16) Impuls je vektorska veličina istog pravca i smera kao brzina čiji je intenzitet m
puta veći od intenziteta brzine. Vektorski zbir impulsa tela koji čine zatvoreni
sistem u toku kretanja ostaje konstantan. Vektorski zbir impulsa tela koji čine
otvoren sistem u toku kretanja ne ostaje konstantan. Promena impulsa otvorenog
sistema jednak je impulsu rezultantne sile.
17. Šta je sila, navesti jedinicu za silu u SI i nabrojati vrste sila u prirodi ?
17) Sila je uzrok promene stanja kretanja tela ili njegovoj deformaciji. F (=) N.
U prirodi postoje gravitacione, električne, sile jake i slabe interakcije.
18. Kada i kako na telo deluje cetripetalno ubrzanje, čemu je jednako ?
18) Centripetalno ubrzanje deluje na telo kada se kraće po kružnici, ima pravac
poluprečnika i smer ka centru. V2
at
r
19. Čemu je jednaka sila trenja, od čega ona zavisi a od čega ne ?
19) Eksperimentalno je dokazano da se sila statičkog trenja Ftrs može izraziti kao
Ftrs = s F
n
, a sila dinamičkog Ftrd = d Fn . U oba izraza s i d
predstavljaju koeficijente statičkog i dinamičkog trenja. Statički koeficijent trenja
je veći od dinamičkog. Oba koeficijenta zavise od vrste materijala, čistoće i hrapavosti
dodirnih površina.
(1) Ftrs = s Fn
(2) Ftrd = d Fn
(3) F// Q sin( max ) Ftrs
(4) Fn Q cos( max )
Zamenom izraza (4) i (3) u izraz (1) za statičkog trenja se dobija
s tan( max ).
Prema tome, koeficijent statičkog trenja jednak je tangensu ugla
max , pri kome počinje
klizanje tela po strmoj ravni. Na sličan način može se odrediti koeficijent dinamičkog trenja.
Naime, kada telo počne da klizi niz strmu ravan, za održavanje njegovog uniformnog
kretanja potreban je manji ugao strme ravni , pa se koeficijent dinamičkog trenja može
max
izraziti kao tan( ) .
d
21. Kako se definiše rad u mehanici i koja je jedinica za rad u SI? Napisati izraz za rad u
opštem slučaju.
21) Mehanički rad je mera dejstva odgovarajuće sile. Rad je skalarna veličina
definisana 2-ma vektorskim veličinama. A F B
F
- vektor sile
B - vektor puta
Jedinica za rad je [ N m J ] (džul)
Rad u opštem slučaju je: dA F ds
dA - elementarni rad
F
- sila
ds - elementarna dužina
22. Koja je veza izmeĎu rada i energije ?
22) Rad opisuje promenu energije
E k A - teorema energije i rada
E - promena energije
A - rad
k - koeficijent proporcionalnosti (konstanta)
23. U kojim vidovima se javlja mehanička energija?
23) Javlja se kao:
1. Kinetička – predstavlja meru mehaničkog kretanja tela m v2
Ek
2
2. Potencijalna – energija mirovanja, poseduje je svako telo Ep m g h
24. Kako glasi zakon održanja energije? Navesti primer.
24) U zatvorenom sistemu tela između kojih deluju samo konzervativne sile mehanička energija
se održava tj. ne menja se u toku vremena.
Et - const. Et Ek Ep
Primer: Slobodno padanje tela bez početne brzine, kada se zanemari sila trenja sa vazduhom.
Njegova ukupna energija E jednaka je njegovoj potencijalnoj energiji Ep m g h . Kada se telo
pusti da pada, njegova potencijalna energija se smanjuje na račun kinetičke m v2 . Ukupna
Ek
2
energija u bilo kojoj tački ostaje ista.
25. Šta je snaga? Koja je jedinica za snagu u SI?
25) Snaga predstavlja brzinu vršenja rada.
A J Jedinica za snagu W (vat)
P ;[W ]
t s
26. Šta je sudar, koje vrste sudara postoje i koji zakoni važe za njih?
26) Sudar predstavlja susret (interakciju) dva tela koji traje voma kratko ( 10 do 10 6 )
1
s
Sudari se dele na: 1. Idealno elastične
2. Idealno neelastične
3. Delimično elastične
Za idelano elastične važi: zakon održanja energije i zakon održanja impulsa
Kod neelastičnih važi: zakon održanja impulsa +ostatak energije se oslobadja kao toplota ili
neka druga vrsta energije.
27. Definisati moment sile?
27) Rotaciono kretanje tela je kretanje oko svoje ose gde svaka tačka tela obavlja kružno kretanje
od ose rotacije, odnosno momenta sile
Intezitet momenta sile je jednak proizvodu te sile i radijusa
M F r(nepoznat ostatak)
28. Šta je moment inercije i kako se izražava? Koja mu je jedinica u SI?
28) Moment inercije predstavlja količnik mase tela i kvadrata radijusa kružne putanje.
I m r2 M I što predstavlja II Njutnov zakon za rotaciono kretanje [ kg m ]
29. Kako se izražavaju kinetička energija rada i snaga kod rotacionog kretanja?
29) Kinetička energija I 2
Ek
2
Rad kod rotacionog kretanja je A M dA Md
kada podelimo sa dA d
dt M
dt dt
Snaga se izražava M Q Q
P
t t
Odnosno P M dA dQ
P
dt dt
30. Definisati moment impulsa i matematički interpretirati zakon održanja momenta impulsa.
30) Moment impulsa L predstavlja proizvod rastojanja r materijalne tačke od ose rotacije
i njenog impulsa. L m v r
Matematička interpretacija zakona o održanju momenta impulsa glasi:
Moment impulsa zatvorenog sistema se održava odnosno ne menja se u toku vremena
L const I const
38. Kako se formira Celzijusova skala? Kako je povezana Celzijusova skala sa Kelvinovom
skalom?
38) U Celzijusovoj skali prava tacka je tacka topljenja leda tj. ravnotezna ravnotezna
temeratura smese ciste vode i leda na nomalnom atmosferskom pritisku. Druga tacka je
temperatura kljucanja vode na normalnom atmosferskom pritisku. Prva tacka je na 0
dok je druga na 100 stepeni. Sa Celzijusove skale se prelazi na Kelvinovu tako sto se
broju iz prve C-skale doda 273. Pozitivna nula se kod Celzijusa nalazi na -273 stepena dok
je kod Kelvina na 0 K.
39. Napisati izraze za promenu dužine i zapremine čvrstih materijala pri zagrevanju.
Kako su povezani toplotni koeficijenti linearnog, površinskog i zapreminskog širenja čvrstih tela?
40) 0 gde je 0 gustina tela na 0 stepeni. Iz izraza se vidi da je gustina tela obrnuto
1 t
proporcionalna temperaturi tela, odnosno sto je veca temeratura to je gustina tela manja.
Anomalija vode se ogleda u tome da pri zagrevanju od 0 c do 4 c umesto da dolazi do
porasta, njena zapremina se smanjuje tj. termicki koeficijent zapremisnkog sirenja je negativan u
tom intervalu pa se samim tim i gustina povecava sa porastom temerature.
41. Napisati izraz za termičko naprezanje materijala.
41) Ako se na bilo koji nacin spreci termicko sirenje tela dolazi do njegovog termickog naprezanja.
Pri termickom naprezanju, kada stap ne bi mogao da se skuplja ili izduzi, onda bi doslo do
istezanja ili sabijanja sto se moze izracunati Hukovim zakonom: l . Kad bi stap mogao
F SE y
l
da se skuplja promena njegove duzine bila bi l l t , odakle je l t . Zamenom ove u prvu
l
formulu dobija se F gde je F normalan napon koji odgovara termickom naprezanju.
Ey t
S S
42. Šta je idealni gas ?
42) Kod gasova smatra se da je zapremina molekula gasa zanemarljiva u odnosu na zapreminu suda u
kome se gas nalazi. Zanemaruju se medjumolekularne sile a sudar izmedju molekula gasa i zidova se
smatra savrseno elasticnim.
43. Kako glase osnovni zakoni idealnih gasova ?
43) Osnovni zakoni idealnih gasova su Bojl-Mariotov, Gej-Lisakov, Sarlov, Avogadrov i Daltonov.
Bojl-Mariotov zakon : Pri konstantnoj temperaturi zapremina date kolicine gasa obrnuto je srazmerna
pritisku ili PV const . Gej-Lisakov : Pri konstantnom pritisku zapremina gasa je proporcionalna
termodinamickoj temperaturi ili V Sarlov : Pri konstantnoj zapremini pritisak gasa je proporcionalan
const .
T
termodinamickoj temperaturi ili P Avogadrov :U jednakim zapreminama idealnih gasova, na istoj
const .
T
temeraturi i istom pritisku, nalazi se isti broj molekula (atoma). Jedan mol bilo kog gasa pri normalnim uslovima
zauzima zapreminu Vm 22,41 10 3 m 3 i sadrzi isti broj cestica a to je Avogadrov broj
23 1 . Daltonov : U smesi gasova koji medjusobno ne reaguju hemijski, svaki
Na 6,02 10 mol
gas deluje sopstvenim pritiskom nezavisno, kao da dugi gasovi nisu prisutni. Ukupan pritisak u sudu jednak je
zbiru parcijalnih pritisaka prisutnih gasova.
qc
dQ
hS (tt t f )
gde je qc brzina prenosenja toplote, h koeficijent prelaza toplote sa povrsine
d
tela na fluid, S povrsina tela, tt temeratura povrsine tela i tf temperatura fluida.
gde je n broj molova gasa, i je zbir stepena slobode ,a je stepen slobode translatornog,
2. Definisati molarni i specijalni toplotni kapacitet nekog materijala i koja je veza izmedju njih?
Spec. top. kapacitet materijala predstavlja kolicinu toplote koja je potrebna za zagrevanje jednog
kilograma materijala za 1 ili 1K.
Molarni spec. top. kapacitet predstavlja kolicinu toplote koja je potrebna za zagrevanje jednog
gde je dQ promena kolicina toplote, m je masa materijala, n je broj molova gasa a dT je promena
temperature, M je molarna masa materijala.
Ako se gas zagreva pri konstantnoj zapremini, rad spoljasnjih sila jednak je nuli ( ),
pa se kolicina toplote dovedena gasu trosi samo na povecanje njegove unutrasnje energije, i
onda se gornja formula svodi na:
odnosno , jer je
4. Cemu je jednak rad gasa pri promeni njegove zapremine? Pokazati na primeru
5. izobarnog i izotermnog procesa.
Izobarni proces. Rad gasa pri njegovom izobarnom sirenju od zapremine V1 do zapremine
V2 dat je izrazom
6. Koliki rad izvrsi gas pri sirenju od zapremine do ako je zavisnost pritiska
ili:
I na kraju se dobija:
10. Opisati drugi princip termodinamike. Cemu je jednak koeficijent korisnog dejstva kod bilo
kog kruznog procesa?
Postoji nekoliko definicija drugog principa termodinamike:
Koefijent korisnog dejstva toplotne masine odredjen je samo temperaturom grejaca i
hladnjaka. (Karno)
Toplota ne moze spontano prelaziti sa tela nize na telo vise temperature (Klauzijus)
U prirodi je nemoguc proces kod kojeg bi se celokupna toplota pretvorila u rad (Plank)
tj. nemoguc je perpetuum mobile druge vrste.
Ovaj princip proizilazi iz analize rada toplotnih masina. Toplotne masine rade tako sto
se od rezervoara vise temperature T1 (grejac), u toku ciklusa oduzima kolicina toplote Q1,
a rezervoaru sa nizom temperatutom T2 (hladnjak) predaje kolicina toplote Q2. Izvseni rad
u toku ciklusa je A=Q1-Q2.
T1-veca temperatura (grejaca)
T2-niza temperatura (hladnjak)
Harmonijski oscilatori:
1)telo obeseno o elasticnu oprugu
2)sistem koji vrsi torzione oscilacije, torziono klatno
3)fizicko klatno
4)matematicko klatno
11.Skicirati jedan linearni harmonijski oscilator. Napisati resenje j-ne njegovih neprigusenih
oscilacija i predstaviti graficki tu zavsinost.
12. Cemu je jednaka energija linearnog harmonijskog oscilatora?
Ukupna energija tela koje vrsi harmonijsko oscilovanje jednaka je zbiru kineticke i
potencijalne energije:
13. Napisati j-nu kretanja kod prigusenih oscilacija, kao i njeno resenje.
u izrazu N predstavlja broj oscilacija koji se izvrsi dok amplituda ne opadne za e puta
od pocetne vrednosti.
16. Kako nastaju prinudne oscilacije?
Da bi realni oscilator vrsio neprigusene oscilacije neophodno je da mu se izgubljena
energija stalno nadoknadjuje. Nadoknadjivanje energije kod mehanickih oscilacija
najcesce vrsi neka spoljasnja sila (prinudna sila) koja se menja po sledecem zakonu:
dve zavisnosti elongacije: pod a) kada je vrednost konstantna i u toj tacki se posmatra u
toku vremena; pod b) kada je vrednost konstantna, odnosno u tom vremenskom trenutku
Brzina prostiranja transverzalnih impulsa zavisi samo od sile zatezanja uzeta i linearne gustine .
Impuls se brze prostire ukoliko je uze tanje i sila kojom je uze zatgnuto veca.
-Longitudunalni:
Ey ----- brzina prostiranja longitudinalnih talasa u cvrstim telima
c
upadni a β prelomni ugao zraka u odnosu na normalu na ravan koja razdvaja sredine, c1 i c2
brzine prostiranja talasa u tim sredinama, n12 je relativni indeks prelamanja druge sredine u odnosu
na prvu, a n1 i n2 relativni indeksi prelamanja odgovarajucih sredina u odnosu na vakuum.
25. Šta je zvuk, a šta akustika? Koja je razlika izmedju tona i šuma?
Mehaničke oscilacije koje se prostiru u elastičnoj sredini (čvrstoj, tečnoj ili gasovitoj), a zapažaju
se čulom sluha, nazivaju se zvučni talasi (zvuk). Akustika je nauka o zvuku. Ljudsko uho
registruje zvučne talase čije su frekvencije približno od 20 Hz do 20 kHz. Talasi sa frekvencijom
< 20Hz su Infrazvuk, a sa ν>20kHz ultrazvuk. Ton ima pravilne oscilacije tj. odredjenu frekvenciju,
dok šum predstavlja složeni talas promenljivih frekvenicija I amplitude.
26. Kakvi su spektri Tona i Šuma? Nacrtati njihove spektre.
Ton ima liniski spektar , dok šum ima kontinualni.
28. Kako se menja brzina prostiranja talasa kroz gas sa promenom temperature? Napisati izraz.
Sa povecanjem temperature brzina prostiranja talasa kroz gas raste sa porastom temperature po zakonu:
Uslovi za formiranje stojecih talasa u vazdusnoj cevi zatvorenoj na jednom kraju su:
i
30. Koji su uslovi za formiranje stojećih talasa kod šipke učvršćene na jednom kraju i u vazdušnoj
cevi otvorenoj na oba kraj. Skicirati.
Uslovi za formiranje stojecih talasa u vazdusnoj cevi otvorenoj na oba kraja su:
i
jac. zvuka je , gde je amplituda pritiska, c je brzina prostiranja zvuka u toj sredini
a gustina sredine.
Subjektivna jacina zvuka je jacina koja se opaza culom sluha i zavisi od objektivne. Zbog razlicite
osetljivosti uha na zvukove razlicitih frekvencija ta zavisnost je veoma slozena i data je izrazom
, gde je k jednako 1 ako se nivo zvuka meri u belima (B) i 10 ako se meri u
za
za
34.Kako se definise koeficijent apsorbcije zvucnih talasa?
Pa
A= ,gde je Pa zvucna snaga koja se apsorbuje na odredjenoj povrsini, Pu ukupna zvucna
Pu
snaga koja pada na tu povrsinu.Kada zvucni izvor osciluje u zatvorenoj prostoriji slusalac nece
cuti samo emitovani zvuk vec I zvuk koji se odbija od povrsina koje slabo apsorbuju zvuk
(zidovi.plafon,pod).Ako izvor konstantno emituje zvucne talase koji zidovi I ostale povrsine slabo
apsorbuju,mogu se obrazovati stojeci talasi u pojedinim delovima prostorije .Zbog toga ce se u nekim
delovima prostorije zvuk cuti jace,a u nekim slabije.Razliciti materijali razlicito absorbuju zvucne talase.
Ova osobina materijala okarakterisana je koeficijentom apsorpcije A.
t V
r =0,165 ,V-zapremina ,S-ukupna povrsina prostorije zajedno sa predmetima koji se nalaze u njoj.
S
37. Ukratko opisati Doplerov efekat i napisati opstu jednacinu?
Doplerov efekat je promena frekvencije oscilovanja zvucnog izvora,koji registruje prijemnik pri njihovom
medjusobnom kretanju.Imamo nekoliko situacija u zavisnosti od kretanja izvora I prijemnika to su: Kada
izvor I prijemnik miruju u odnosu na sredinu,kada se prijemnik priblizava zvucnom izvoru koji miruje,izvor
se priblizava prijemniku koji miruje,izvor I prijemnik se krecu jedan u odnosu na drugi.Opsta formula je:
Neka je ugao skretanja zraka svetlosti B, a ugao skretanja zraka svetlosti C. Tada razlika ¡
predstavlja meru disperzije. Ako su upadni ugao polihromatske svetlosti, indeks prelamanja prizme i
ugao prizme mali, iako je ispunjen uslov priblizno minimalnog skretanja svetlosnog zraka, tada se za uglove
skretanja moze primeniti izraz δ= θ(n-1), pa je
, , pa je
46. Napisati jednacinu tankog sociva. Kako se uzimaju znaci u njoj? Cemu je jednaka zizna daljina?
Socivo je tanko ako je njegova debljina mnogo manja od poluprecnika sfernih povrsina koje ga cine.
odakle sledi
48. Skiciranjem odrediti polozaj lika predmeta koji se nalaze na rastojanju o vecem od f ispred
tankog bikonveksnog sociva.
49. Skiciranjem odrediti polozaj lika predmeta koji se nalaze na rastojanju o vecem od f ispred
tankog bikonkavnog sociva.
Ako je putna razlika jednaka neparnom broju polovina talasnih dužina, tj.
l (2n 1) , n=0,1,2....
2
nastaje interferencioni minimum.
54. Šta je difrakcija svetlosti? Napisati uslove pri kojima dolazi do difrakcionih max i
ddifrakcionih minimuma, pri difrakciji na jednom otvoru.
Difrakcija je pojava karakteristična za mehaničke i svetlosne talase. Difrakcija svetlosti je skretanje
svetlosti sa pravolinijske putanje. Karakteristična je difrakcija svetlosti na jednom i dva paralelna proreza.
Snopovi zraka koji vrše difrakciju pod uglovima koji odgovaraju neparnom broju Frenelovih zona
daju na zaklonu difrakcione maximume, a snopovi koji vrše difrakciju pod uglovima koji odgovaraju
parnome broju Frenelovih zona daju difrakcione minimume.
55. Sta je optička rešetka? Napisati izraz za difrakcioni maximum pri prolazu svetlosti kroz optičku rešetku.
Niz paralelnih uskih proreza, razdvojenih jednakim neprovidnim površinama, predstavljaju
difrakcionu rešetku. Izrađuje se tako što se na staklenoj ploči načini dijamantnom iglom veliki
broj paralelnih zareza (transmisiona optička rešetka).
d sin =n
Prema ovom modelu, oko pozitivno naelektrisanog jezgra čije je naelektrisanje Z e , kruže elektroni.
Kada je atom neutralan onda je naelektrisanje jezgra jednako zbiru naelektrisanja elektrona koji ulaze u
sastav atoma. Pretpostavio je da se elektroni kreću oko jezgra po kružnim orbitama poluprečnika r.Kulonova
sila jednaka je centrifugalnoj. Energija sistema je najveća kad se elektron nalazi na najudaljenijoj orbiti
od jezgra. Energetski spektar atoma po ovom modelu je kontinualan.
59. Napisati izraz za talasnu dužinu svetlosti iz spektra atoma vodonika.
~ 1 1 1 n=3,4,5...
~ = broj talasa po jedinici dužine RH= Ridbergova const
RH ( )
22 n2
60. Sta su atomski spektri? Koje su serije u spektru atoma vodonika?
*
*Serije u spektru atoma H su:Lajmanova,Pasenova,Breketova,Pfundova,Hemfrijeva a one se sve mogu
74.Sta je period poluraspada? Sta je aktivnost radioaktivnog izvora? Koja je njena jedinica u SI?
Vreme raspada za koje se raspadne polovina prvobitnog broja jezgara naziva se vreme ili period poluraspada.
Aktivnost radioaktivnog izvora predstavlja brzinu kojom se taj rad.akt. izvor raspada.
vrsti radioaktivnog izotopa koji ih emituje. Ako iz jezgra radioaktivnog elementa izađe alfa-čestica
onda nastaje novi element koji ima za dve jedinice manji redni broj i za četiri jedinice manju
Gde je intenzitet γ-zracenja iz datog izvora pre prolaska kroz materijal, njegov intenzitet posle
prolaska kroz materijal debljine d i µ-koeficijent apsorpcije.
80. Šta je elektronski zahvat? Koji su uredjaji za ubrzavanje naelektrisanih čestica?
Elektronski zahvat je pojava da jezgro apsorbuje elektrn iz K, L ili M nivoa. Najcesce se ta
apsorpcija vrsi sa K-nivoa, usled cega proton prelazi u neutron i emituje se neutrino