P. 1
Oslobođenje [broj 23101, 16.4.2011]

Oslobođenje [broj 23101, 16.4.2011]

|Views: 170|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Apr 16, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/04/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

SUBOTA, 16. 4. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.101

Zasjedali ambasadori UO Vije}a za implementaciju mira u BiH

PIC ne}e dozvoliti

referendum
3. strana

ZENICA Obilje`en Dan armije BiH U BiH

Mladen Ivani}

mogu}e izbijanje sukoba

5. str.

DANAS PRILOG

Foto: Muhamed TUNOVI]

Ja~ati OSBiH
2. strana

HAAG Gotovini 24, Marka~u 18 godina zatvora, ^ermak oslobo|en

Tu|man bio na ~elu zlo~ina~kog poduhvata
10-11. strana

U @I@I
Zenica: Obilje`en Dan armije BiH

2

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Istraga potvrdila: Ispod automobila Ive Tadi}a eksplodirala pa{teta

Uhap{ena ~etvorica

osumnji~enih
Pripadnici FUP-a i MUP-a ZDK-a priveli Elvira Isakovi}a, Sa{u Buni}a, Anela Sefera i Vladimira Popilovskog
Pripadnici Federalne uprave policije te MUP-a ZDK-a preksino} su na podru~ju ovog kantona uhapsili Elvira Isakovi}a (33) i Sa{u Buni}a (23) iz Zenice, Anela Sefera (36) iz Travnika, te Vladimira Popilovskog (54) iz Zavidovi}a koji su osumnji~eni za eksploziju na pasatu u vlasni{tvu Ive Tadi}a, poslanika HDZ-a BiH u Skup{tini ZDK-a u ponedjeljak na parkingu ispred sjedi{ta ZDK-a u Zenici.
Kolektivno ispred pojedina~nog
Foto: M. TUNOVI]

Treba uvijek ja~ati OSBiH
Ne smijemo zaboraviti {ta nam se desilo i nikad vi{e ne smijemo biti slabi, jer slabost privla~i agresiju, poru~io Izetbegovi}
Centralna manifestacija obilje`avanja 15. aprila - Dana armije RBiH i 6. godi{njica 2. pje{adijskog (rend`erskog) puka Oru`anih snaga BiH ove godineuprili~ena je u Zenici. Ovo je bila prilika da se ka`e kako je posao vojnika ~astan i human poziv koji je donio mir i treba da donese i bolje sutra gra|anima. Staviti kolektivno ispred pojedina~nog na{e je opredjeljenje i stoga smatramo da je na{ poziv ~astan i human i nadamo se da }e biti u slu`bi bolje budu}nosti gra|ana ove zemlje, kao {to je bio i kada je to bilo najte`e, kazao je brigadir Ferid Mazalovi}, komandant 2. pje{adijskog (rend`erskog) puka OSBiH.

Politi~ki razlozi
Iz Tu`ila{tva BiH, koje je zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Kre{i} (HDZBiH) dan prije „prozvao“ u izjavi za Fenu, pozivaju}i ovu instituciju da preuzme istragu, ju~er je saop}eno da je eksplozija nastupila nakon {to je Tadi}ev automobil nai{ao na vojnu protivpje{adijsku nagaznu minu, takozvanu pa{tetu, koja je bila postavljena ispod to~ka automobila. Iz ove institucije su, tako|er, rekli da je u dosada{njoj istrazi utvr|eno da je postavljanje eksplozivne naprave najvjerovatnije motivisano politi~kim razlozima. Iz Tu`ila{tva su saop}ili da su uhap{ene osobe osumnji~ene za sudjelovanje u nabavljanju, proslje|ivanju i postavljanju pa{tete, odnosno za terorizam s ciljem ozbiljnog zastra{ivanja stanovni{tva, naru{avanje i uni{tavanje osnovnih politi~kih i

Ivo Tadi} pored pasata nakon eksplozije

NAPAD Uhap{eni se sumnji~e za terorizam s ciljem ozbiljnog zastra{ivanja stanovni{tva
dru{tvenih struktura u FBiH, kao i napad na `ivot osoba koji mo`e prouzro~iti njihovu smrt. Iz ove institucije je saop}eno da }e nakon ispitivanja biti donesena odluka o prijedlogu da osumnji~enim bude odre|en pritvor. Tu`ila{tvo BiH, saop}eno je, u koordinaciji sa Upravom policije FBiH, te ostalim policijskim agencijama, nastavlja rad na prikupljanju dokaza i utvr|ivanje ~injenica u vezi s ovim doga|ajem. zultati vje{ta~enja. Podsje}amo, do eksplozije je do{lo kada je Tadi} poku{ao upaliti svoj pasat (A-18-420) u kojem se nalazio i njegov strana~ki kolega Pero Mami}. Nakon eksplozije na vozilu je nastala manja {teta. Tadi} nam je opisao {ta se dogodilo: „Kad je zavr{ila Skup{tina, sjeli smo u automobil i samo {to sam okrenuo klju~, ne znam da li sam uspio dati kontakt, do{lo je do eksplozije. Zaista ne mogu i ne `elim naga|ati {ta se desilo. Vjerujem da }e policija i tu`ila{tvo utvrditi o ~emu se radi. Najva`nije je da nismo povrije|eni.“
Dk. OMERAGI] - M. DAJI]

Pri~a o ugro`enosti ne hrani
Cijeli region ide ka EU i ka NATO-u. I to je trend. Sve ostalo su antitrendovi. Dezintegracije, novi entiteti, secesije, referendumi, sve su to antitrendovi i ispadi. I {to prije to zaustavimo, {to se prije toga rije{imo, prije shvatimo {ta je interes ovih naroda, ovih gra|ana, to }e prije BiH i}i ukorak sa regionom ka ovom smjeru. Ne mo`ete narod koji je sve gladniji nahraniti pri~ama o ugro`enosti. To su deplasirane stare pri~e, poodavno potro{ene, istakao je Bakir Izetbegovi}, ~lan Predsjedni{tva BiH. pro{lost ne mo`emo promijeniti, ali mo`emo uticati na budu}nost“, objasnio je Cikoti}, dodav{i da je ove godine centralna manifestacija obilje`avanja Dana HVO-a bila u Livnu, u Zenici obilje`en Dan armije RBiH, a u maju }e biti godi{njica Vojske Republike Srpske.

Istraga traje
Glasnogovornica FUP-a Mersiha Novali} ju~er nam je rekla kako FUP i dalje vodi istragu o ovojeksploziji, te da se ~ekajure-

Tri obilje`avanja
„Mislim da smo obilje`ili ovaj dan na pravi na~in, jer smo rekli da je na{a istorija ne{to iz ~ega mo`emo u~iti u sada{njosti, ali za na{u bolju budu}nost. Smatram da smo danas cijelim ceremonijalom, ali i prethodnih dana, pokazali da je upravo ta ~injenica nama osnovna vodilja u radu“ rekao , je brigadir Mazalovi}. Dobar primjer da se mo`e naprijed zajedni~kim snagama u ovoj zemlji je i reforma odbrane i na{ put ka NATO-u, veli resorni dr`avni ministar Selmo Cikoti}. „Reforma odbrane je na svojevrstan na~in i ustavna reforma u Bosni i Hercegovini i jedan model koji kazuje da umijemo, da znamo i da mo`emo. Mislim da je zna~ajno da smo strukturirali Oru`ane snage BiH na na~in da ve}ina organizacionih cjelina predstavlja cjelinu koja je kompatibilna sa NATOvom i koja prakti~no vodi progres dr`ave prema NATO-u. Pritom smo formirali tri puka koji u svom sastavu imaju mali broj ljudi. U strukturi komande svakog od tri puka imamo po 11 ljudi, a njihov zadatak je da brinu o ba{tinjenju, tradiciji ratnih formacija i mislim da

Po(r)uke pro{losti
Prema rije~ima ~lana Predsjedni{tva BiH Bakira Izetbegovi}a, sje}anje je jako va`no, nema zaborava, moramo znati {ta se desilo, biti jaki i okrenuti se budu}nosti, a samo tako je mogu}e odvesti ovu zemlju u bolje sutra. „^estitam 19. godi{njicu postojanja armije koja je odbranila zemlju, koja je odbranila narod, odbranila principe na kojima civilizirani svijet opstaje. Ne smijemo zaboraviti {ta se desilo, trebamo uvijek imati na umu {ta nam se desilo i da vi{e nikad ne budemo slabi jer slabost privla~i agresiju. Treba uvijek ja~ati OSBiH, ali se okrenuti boljoj budu}nosti u BiH, ali i u regionu“ kazao je Izetbegovi}. ,
M. DAJI]

V I J E S T I

Sino} u Banjoj Luci Vuk Jeremi} s Miloradom Dodikom

Srbija je zabrinuta
Iznenadni dolazak ministra spoljnih poslova Srbije Vuka Jeremi}a sino} Banjoj Luci u direktnoj je vezi sa zaklju~cima i odlukom o raspisivanju referenduma koje je Naroda skup{tina RS-a usvojila 13. aprila. „Ovo je jedna situacija zbog koje su mnogi u svetu zabrinuti i zato mislim da je potrebno da sti{amo strasti, da spustimo loptu. Odluke koje su donesene u NSRSu su demokratske i moraju se ispuniti. Ali, nema nikakve potrebe da se doleva ulje na vatru, ovo je momenat da se svemu pristupi racionalno, da budemo odmereni“ ka, zao je Jeremi} nakon razgovora s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom. Srbijanski {ef diplomatije dodao je da dolazak u Banju Luku koristi i da “uputi apel da se smiri ratnohu{ka~ka retorika poput one koju je koristio biv{i visoki predstavnik Paddy Ashdown jer ona mo`e samo da pogor{a situaciju na ovim prostorima“ . „Politika Srbije prema BiH je nepromenjiva i ona podr`ava celovitost BiH i privr`enost slovu, a ne duhu Daytona“ za, klju~io je Jeremi}.

„Mi sa Srbijom dijelimo odre|ene vrijednosti, {to zna~i da Srbija kao potpisnica Daytonskog sporazuma razumije odnose u BiH na na~in da su to unutra{nje stvari dva entiteta i tri naroda“ izjavio je Dodik. , On je kazao da je Jeremi}a „upoznao s ~injenicom da su zaklju~ci koje je donijela Narodna skup{tina, zakonsko pravo RS-a i da su u skladu sa Daytonskim sporazumom, Ustavom RS-a i Ustavom BiH“ „Mi smo u . okviru toga donijeli i zaklju~ak da RS ne mo`e da pristane na legalizaciju vlasti u FBiH jer je to nametnuto odlukom visokog predstavnika i mi ne mo`emo sura|ivati s tako izabranom vla{}u“ rekao je Dodik. ,
G. KATANA

OSLOBO\ENJE subota, 16. april 2011. godine
Zasjedali ambasadori Upravnog odbora Vije}a za implementaciju mira u BiH

U @I@I

3

PIC ne}e dozvoliti
Pogre{an korak
Visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednostCatherineAshtonizrazila je zabrinutost zbog odluke NSRS-a da raspi{e referendum o odlukamavisokog predstavnika, posebno o Sudu i Tu`ila{tvu BiH, prenosi Onasa. “Odluka NSRS-a je korak u pogre{nom pravcu“ uka, zala je Ashton i ocijenila da “takvi unilateralni koraci ne donose rje{enja u korist napretka“ Prema njenim ri. je~ima, EU podr`ava rad Suda, Tu`ila{tva i VSTV-a BiH jer “vjeruje u va`nost efikasnog i nezavisnog sudstva koje je klju~ni element za pristupanje Uniji“ . Ashton je pozvala politi~kevo|e RS-a da “ne podrivaju dosada{nji napredak i da svoje bojazni izra`avaju kroz odgovaraju}e institucionalne kanale“ Rukovod. stvo BiH “treba da se prihvati konstruktivnog politi~kog dijalogakojibi otvorio put ka toliko potrebnim reformama“ “O~ekujem od svih po. liti~ara u BiH da preuzmu tu odgovornost“ napisala je As, hton i najavila da }e visoki zvani~nik EU MiroslavLaj~ak “uskoro“ posjetiti BiH.

O{tro osu|ujemo svaki poku{aj podrivanja pravosudnih institucija BiH ili dovo|enja u pitanje njihove legitimnosti. Ne}emo dozvoliti da se takvi poku{aji ostvare, poru~ili su ambasadori PIC-a Ruska Federacija izdvojila stav
Ambasadori Upravnog odbora Vije}a za provedbu mira (PIC) odlu~no podr`avaju pravosudne institucije na dr`avnom nivou BiH, saop}eno je ju~er nakon redovne sjednice ambasadora UO PIC-a, odr`ane u Sarajevu.

referendum

Nedvojbena ustavnost
- Nadalje, Upravni odbor PIC-a najo{trije osu|uje poku{aje poput mjere koju je poduzela Narodna skup{tina RS-a, 13. aprila ove godine, kako bi se podrivale ove institucije. Ovi poku{aji }e podrivati vladavinu zakona i stoga su u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom. Nagla{avamo da je efikasan, nezavisan i nepristrasan pravosudni sistem od temeljnog zna~aja za vladavinu zakona, {to je su{tinski element funkcionalnog demokratskog dru{tva. Efikasne i nezavisne dr`avne pravosudne institucije su temeljni uslov za integraciju u Evropsku uniju i evroatlantske integracije. Zvani~nici koji podrivaju pravosudne institucije na dr`avnom nivou nanose {tetu potencijalu BiH za pristupanje EU, stoji u saop}enju. Upravni odbor PIC-a je pozdravioblagovremenuizjavukoju je dala visoka predstavnica Catherine Ashton u pogledu ovog pitanja, uklju~uju}i i njen poziv politi~kim liderima da ne podrivaju napredak koji je ostvaren do sada te da svoje bojazni rije{e putem odgovaraju}ih institucionalnih kanala. - Ustavni sud BiH, koji je i sam

VISOKI PREDSTAVNIK Ambasadori su podsjetili da autoritet visokog predstavnika, uklju~uju}i kori{tenje izvr{nih ovlasti, ima ~vrst pravni osnov u Dejtonskom sporazumu i odgovaraju}im rezolucijama Vije}a sigurnosti
dejtonska institucija, eksplicitno je i nedvojbeno podr`ao ustavnost dr`avnog Suda. Nadalje, konstatiramo da je Parlamentarna skup{tina BiH usvojila Zakon o dr`avnom Sudu BiH 2002. i Zakon o Tu`ila{tvu BiH 2003. godine. Nijedan poslanik iz oba entiteta nije glasao protiv ovih zakona u dr`avnom Parlamentu. Podsje}amo da u skladu sa Dejtonskim sporazumom entiteti imaju obavezu da u potpunosti po{tuju Ustav BiH i odluke institucija BiH, upozorili su ambasadori Upravnog odbora Vije}a za provedbu mira. Oni su podsjetili da autoritet visokog predstavnika, uklju~uju}i kori{tenje izvr{nih ovlasti, ima ~vrst pravni osnov u Dejtonskom sporazumu i odgovaraju}im rezolucijama Vije}a sigurnosti. Ambasadori Upravnog odbora PIC-a jo{ jednom su pozvali sve strane da podr`e dr`avne institucije Bosne i Hercegovine. odluku o raspisivanju referenduma, na kojem bi se gra|ani RS-a trebali izjasniti podr`avaju li zakone o Sudu i Tu`ila{tvu BiH, te njihovu verifikaciju u Parlamentu BiH. Ovu odluku podr`alo je 66 zastupnika, dva su bila protiv, a sedam je bilo suzdr`ano. Zastupnici PDP-a i Demokratske partije bili su suzdr`ani, dok je SDPBiH bio protiv. Dono{enje odluke inicirao je predsjednik RS-a Milorad Dodik, a u njezinom prijedlogu odluke se isti~e da se za dan odr`avanja referenduma utvr|uje prva sedmica po isteku 45 dana od dana stupanja na snagu odluke, a referendum se raspisuje na cijeloj teritoriji RS-a.
J. FETAHOVI]

Ja~ati institucije
- Sve strane bi trebale raditi na ja~anju pravosudnih institucija, a ne podrivanju efikasnosti i jurisdikcije tih institucija. O{tro osu|ujemo svaki poku{aj podrivanja ovih institucija ili dovo|enja u pitanje njihove legitimnosti. Ne}emo dozvoliti da se takvi poku{aji ostvare, saop}eno je nakon sjednice ambasadora PIC-a, uz napomenu da se Ruska Federacija “ne mo`e priklju~iti ovoj izjavi“ . Podsje}amo, Narodna skup{tina Republike Srpske usvojila je

Radmanovi} u Ma|arskoj

Pudari} u @itomisli}ima

Ahmetovi} - Widermann

D`erard Selman

Drugog dana posjete Ma|arskoj, predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} susreo se sa predsjednikom parlamenta Ma|arske Laszlom Keverom. On je informisaoRadmanovi}a o zasjedanjuEvropskog parlamenta i aktivnostima EU, te o zalaganjuMa|arske, u svojstvupredsjedavaju}e EU, za integraciju BiH i regije zapadnog Balkana u EU.Kever je informisaoRadmanovi}a o aktivnostima oko usvajanja ma|arskog ustava. Tako|er je rekao da }e Ma|arskaprenijetiiskustva i ponuditipomo} BiH i ostalim zemljama regije zapadnog Balkana u izradi zakona i prihvatanju standarda EU.

Zalaganje za Povratak Srba ^lanstvo u ICMPD-u Udar na ustavni Nova vlast FBiH dat }e punu podr{ku pomjenik sje integraciju BiH u EU vratku Srba u dolinu Neretve i uradit }e sve nisZara i minispredgurdavaju}egSaVije}a mi- poredak RS-a ta tarsi nosti BiH dikAhmeda se `ivot srpskoj zajednici vrati u punoj snazi i obimu, rekao je potpredsjednik FBiH Svetozar Pudari} prilikom posjete manastiru @itomisli}i, gdje je razgovarao sa igumanom Danilom Pavlovi}em o temama koje se ti~u pravoslavne zajednice u dolini Neretve. “Pudari} je istakao spremnost da nova federalna Vlada podr`i povratak i projekte vezane za odr`ivi povratak, kao i projekat obnove Saborne crkve u Mostaru“ rekao je iguman Danilo. Puda, ri} je ju~e polo`io vijenac na spomen-obilje`je civilnim `rtvama Domovinskog rata u Grabovici. tovi} i generalnidirektorMe|unarodnogcentra za razvojmigracionepolitike(ICMPD) Peter Widermann ju~e su u Zagrebu potpisali Deklaraciju o namjeri, kojom }e, nakon ratifikacije u Parlamentarnojskup{tini BiH, na{a dr`ava postati 13. ~lanica ICMPD-a i dobiti mjesto u Upravnom odboru ove evropskeorganizacije. ICMPD je me|unarodnaorganizacija sa sjedi{tem u Be~u koja se bavi analizommigracijskihtokova u Evropi, promocijom razvoja sveobuhvatnih i odr`ivih politika migracija te razmjenom stru~njaka radi pru`anja pomo}i dr`avnim institucijama u pitanjima migracija.

Ministar pravde RS-a D`erard Selman smatra da je neizbor glavnog tu`ioca RS-a direktan udar na ustavni poredak RS-a. “To je i jo{ jedan dokaz da Visoki sudski i tu`ila~ki savjet, kao zajedni~ka institucija, direktno radi na ru{enju ustavnog poretka BiH i RS-a” navodi se u saop{tenju. On zahtije, va da visoki predstavnik u BiH odmah raspustiVSTS, da bi sprije~ionjegovodaljedestruktivno djelovanje i blagovremeno ru{enje dostignutih standarda u reformi pravosu|a, te za{titio ustavni poredak BiH i RS-a. VSTS je u ~etvrtak trebao izabrati glavnog tu`ioca RS-a, i to nije u~inio ve} tre}i put.

4

DOGA\AJI

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Kantonalni sud u Sarajevu odbio `albu FTV-a

IZJAVA DANA
Nije na jednom entitetu da odlu~uje za cijelu zemlju, a ~injenica da se dovodi u pitanje Dejtonski sporazum, ne olak{ava situaciju u BiH. Mislim da je va`no za BiH da ima dr`avni sud

Juri{i}: FTV prekr{io Zakon o RTVFBiH i Zakon o Javnom RTV sistemu

Pravna pobjeda

Du{ke Juri{i}
Kantonalni sud u Sarajevu donio je presudu kojom je potvr|ena prvostepena presuda da je Du{ka Juri{i} nezakonito smijenjena sa mjesta urednice Informativnog programa Federalne televizije. Pisana presuda Kantonalnog suda u Sarajevu stigla je dan nakon {to je uprava Federalne televizije odre|enim me di ji ma po sla la odlu ku Op}inskog suda u Sarajevu, koji je, nakon januarskog naloga o vra}anju Juri{i} na posao, sada presudio da se ta mjera ne mo`e provesti, jer je novim pravilnikom o unutra{ njoj or ga ni za ci ji na RTVFBiH ukinut Informativni program. da joj FTV treba isplatiti sve plate prema mjestu na kojem je radila i vratiti je na mjesto urednice Informativnog programa, rekao je ju~er za Oslo bo|enje zas tu pnik

Dotiris Pack, ta za BiH izvjes lac Evropskog parlamen

Ovo je velika moralna pobjeda poslije 15 mjeseci hajke grupe ljudi s FTV-a i njihovih kompromitiranih partnera, istakla je Du{ka Juri{i}

DOBAR

LO[

ZAO

SULEJMAN TIHI]
Predsjednik SDA je u intervjuu za Oslobo|enje ukazao na antidejtonsko pona{anje NSRS-a. Ubije|en je da je u pozadini Dodikov dogovor sa dva HDZ-a kako na dr`avnom nivou ne bi bila formirana vlast sa strankama koje ~ine ve}inu u FBiH. Takva politika, smatra Tihi}, tra`i sna`nu me|unarodnu reakciju.

SAD
Ameri~ka ambasada u BiH i zamjenik pomo}nika dr`avnog sekretara SAD-a Thomas Countryman o{tro su upozorili vlasti RS-a povodom odluke o raspisivanju referenduma o zakonima koje je nametnuo visoki predstavnik vezanim za Sud i Tu`ila{tvo BiH. Ohrabruje odlu~nost SADa da zaustave napade na dr`avu BiH.

Dobila spor
- Prava istina jeste da je Du{ka Juri{i} dobila spor. Zna~i, u potpunosti smo dobili spor. Danas (petak op.a) sam dobio presudu Kantonalnog suda u Sarajevu kojom se odbija `alba Federalne televizije i potvr|uje presuda kojom je utvr|eno da je smjena Du{ke Juri{i} nezakonita i

I MJESTO I PLA]E Ovim se potvr|uje presuda kojom je utvr|eno da je smjena Du{ke Juri{i} nezakonita i da joj FTV treba isplatiti sve plate prema mjestu na kojem je radila i vratiti je na mjesto urednice Informativnog programa
Du{ke Juri{i}, advokat Plamenko ^ustovi}. Podsje}amo, Du{ku Juri{i} je u januaru 2010. direktor RTVFBiH D`emal [abi} smijenio sa pozicije urednika Informativnog programa. Juri{i}eva je potom svoja prava zatra`ila sudskim putem,
Foto: Amer KAJMOVI]

pa je Op}inski sud u novembru 2010. do nio ne pra vo mo}nu presudu u njezinu korist. Iako je Op}inski sud jo{ tada nalo`io da Juri{i} bude vra}ena na radno mjesto s kojeg je smijenjena, to se nika da ni je de si lo, a UO RTVFBiH je u me|uvremenu izmijenio pravilnik o unutra{njoj organizaciji i ukinuo radno mjesto urednika Informativnog programa.

Bez prava `albe
Na drugostepenu presudu Fe de ral na te le vi zi ja ne ma pravo `albe. Juri{i} je ju~er izrazila zadovoljstvo presudom Kantonalnog suda. - Ovo je velika moralna pobjeda poslije 15 mjeseci hajke grupe ljudi s FTV-a i njihovih kompromitiranih partnera, istakla je Juri{i}. Ona je tako|er napomenula da je FTV ukidanjem Informativnog programa i radnog mjesta urednika IP-a prekr{io Zakon o RTVFBiH i Zakon o Javnom RTV sistemu. J. F.

TIMOTHY JOHN BYFORD
Poznatom autoru dje~ijih serijala “Nedjeljni zabavnik“, “Tragom ptice DoDo“, “Notna sva{tara“, “Otvori prozor“, “Neven“ i “Poletarac“ BHT1 je uru~ila zahvalnicu za doprinos u razvoju programa. Byford je ovih dana ponovo boravio u Sarajevu, gdje je odr`ao nekoliko predavanja na Akademiji scenskih umjetnosti.

BOSNA ASA BHT
Ko{arka{i Bosne nastavili su seriju lo{ih igara u Ligi 6. U proteklom kolu pora`eni su od Mladosti u Mrkonji}-Gradu (86:77). Kriza u klubu slavne pro{losti traje godinama, a od studenata su, izgleda, svi digli ruke, pa nije nikakvo ~udo {to su u doma}em prvenstvu na posljednjem mjestu.

VIJEST U OBJEKTIVU Forenzika
Uru~ivanjem certifikata 24-oricipolaznikaju~er je ozvani~enuspje{an zavr{etak obuke u sklopu kursaForenzi~koispitivanjemjesta izvr{enja krivi~nog djela terorizma, koji je Ambasada SAD-a u BiH organizirala za djelatnikepolicijskih agencija u BiH. Sudionicima ceremonije uprili~ene tim povodom u Policijskoj akademiji FMUP-a na Vracama u Sarajevu obratio se zamjenik {efa misije i otpravnik poslovaameri~keambasade u BiH Jonathan Moore, istakav{i zna~aj obuke za ja~anje ukupnih kapaciteta u borbiprotivme|unarodnog kriminala i terorizma.

VIJEST U

BROJU

tona gljiva proizvedeno je pro{le godine u Tuzlanskom kantonu.

500

OSLOBO\ENJE subota, 16. april 2011. godine

DOGA\AJI

5

Mladen Ivani} upozorava

U BiH mogu}e
izbijanje sukoba
Nije bilo nikakvih razloga da RS ulazi u stanje koje bi moglo rezultirati sukobima, ali na svim stranama ima ekstremista i ovo ne pri~am napamet, naglasio je predsjednik PDP-a
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da ne}e prihvatiti nijednu sankciju koju eventualno me|unarodna zajednica izrekne zbog odluke Narodne skup{tine o raspisivanju referenduma gra|ana o nametnutim zakonima visokog predstavnika, posebno Zakona o Sudu i Tu`ila{tvu BiH. “Primje}ujem da neki doma}i krugovi poku{avaju da natjeraju me|unarodnu zajednicu da ne{to ovdje u~ini, ali ja se ne pla{im nikakvih sankcija me|unarodne zajednice“, istakao je Dodik ju~er u Banjoj Luci.

Zlo~ina~ki poduhvat
Komentari{u}i presudu Ha{kog tribunala, koji je ju~er izrekao kaznu od 24 godine zatvora hrvatskom generalu Anti Gotovini i 18 godina zatvora Mladenu Marka~u, proglasiv{i ih krivim za u~e{}e u udru`enom zlo~ina~kom poduhvatu ~iji je cilj bio prisilno i trajnouklanjanje srpskog stanovni{tva sa podru~ja Krajine u Hrvatskoj, Ivani} je izjavio da je time potvr|eno da je vojnoredarstvena operacija Oluja „bila zlo~ina~ki poduhvat“ „Ovom presu. dom promijenjen je karakter rata u Hrvatskoj i dokaz je da samo treba biti strpljiv da se pravda doka`e“ zaklju~io je Ivani}. ,
Mladen Ivani}: Politi~ka kriza iz Federacije BiH vra}ena u RS

Bez razloga
Komentari{u}i izjavu biv{eg visokog predstavnika Paddya Ashdowna da u BiH nije isklju~ena primjena sile, Dodik je rekao da Ashdown daje izjave samo kada ga iniciraju odre|eni krugovi iz Sarajeva. “Ashdown je u BiH samo otvorio probleme i ona bi bila stabilnija da nije bilo njega“, dodao je Dodik. S druge strane, lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivani} upozorio je javnost da bi se nakon odluke Narodne skup{tine RS-a o raspisivanju referenduma, bezbjednosne prilike mogle pogor{ati {to uklju~uje i mogu}nost fizi~kih sukoba. “Nije bilo nikakvih razloga da RS ulazi u stanje koje bi moglo rezultirati sukobima, ali na svim stranama ima ekstremista i ovo ne pri~am napamet“, naglasio je Ivani} u ju~era{njem obra}anju novinarima. Lider PDP-a kazao je da je NSRS odlukom o referendumu stvorio uvjete da se politi~ka kriza iz Federacije BiH vrati u RS, i da bi od toga najvi{e koristi mogle imati politi~ke partije iz Federacije BiH. „Evidentno je da }e Vije}e za provedbu mira i ostali me|unarodni faktori bez raMilorad Dodik: Ne pla{im se sankcija

SARAJEVSKI KRUGOVI O izjavi biv{eg visokog predstavnika Paddya Ashdowna da u BiH nije isklju~ena primjena sile, Dodik je rekao da Ashdown daje izjave samo kada ga iniciraju odre|eni krugovi iz Sarajeva
zloga udariti na RS, a da RS nije imao nijedan razlog da izazove takve reakcije“ is, takao je Ivani}. Govore}i o razlozima zbog kojih PDP nije podr`ao odluku o referendumu, Ivani} je rekao da je nepotrebno da se SNSD i stranke koje su podr`ale referendum skrivaju iza gra|ana.

MILIONI Narodnoj skup{tini nije predo~en plan djelovanja nakon odr`avanja referenduma, pa stoga smatram da bi daleko bolje bilo da se tih 4-5 miliona, umjesto u referendum, ulo`ilo za pomo} sve ve}em broju socijalno ugro`enih gra|ana RS-a, dodao je Ivani}
ugro`enih gra|ana RS-a“ dodao je Ivani}. , Lider PDP-a smatra da bi u ovom trenutku vlast u RS-u bila najsretnija da me|unarodna zajednica stavi van snage odluku o referendumu. „Tako bi se bez posljedica izvukli iz ove situacije, a narod bi narednih {est mjeseci mogli zamajavati pri~om da su oni sve poku{ali da zaustave rad Suda i Tu`ila{tva BiH, ali da su ih u tome sprije~ili stranci“, zaklju~io je Ivani}.
G. KATANA

Van snage?
„Htio bih ista}i i da Narodnoj skup{tini nije predo~en plan djelovanja nakon odr`avanja referenduma, pa stoga smatram da bi daleko bolje bilo da se tih 45 miliona, umjesto u referendum, ulo`ilo za pomo} sve ve}em broju socijalno

TAKORE]I... RAFINERIJA
Radnici Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu na ju~era{njem protestnom skupu ponovili su zahtjev rukovodstvu Rafinerije da prestane kr{iti kolektivni ugovor i Pravilnik o radu. Radnicima je {trajka~ki odbor ju~er prenio da rukovodstvo Rafinerije ne `eli razgovarati s predstavnicima Sindikata, koje su okrivili da vode nelegalan {trajk. Predsjednik Sindikata Rafinerije Danilo Bro~ilo izjavio je kako mu je re~eno da je {trajk nelegalan jer nije obustavljena proizvodnja, a nije do{lo ni do ru{ila~kih elemenata.

6

DOGA\AJI

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Skup{tina Hercegova~ko-neretvanske `upanije

Ju~er usvojen bud`et,
uskoro slijedi rebalans
Proces protiv Branka Rogana
Pred federalnim sudom u Vancouveru zapo~et je proces protiv Branka Rogana, koji bi mogao ostati bez kanadskog dr`avljanstva zbog optu`bi o navodnim zlo~inima po~injenim tokom rata u BiH, prenosi Srna. Rogan prilikom podno{enja zahtjeva za dr`avljanstvo nije naveo da je bio ~uvar u zatvorskoj jedinici 1992. Optu`be su se pojavile nakon slu~ajnog susreta u Vancouveru izme|u Rogana i supruge jednog zatvorenika. Jedan od prvih svjedoka protiv Rogana Ramiz Pervan izjavio je u sudu da je proveo 220 dana u zatvorskoj jedinici nedaleko od Bile}e, gdje je Rogan navodno bio ~uvar. Pervan je jedan od ~etiri svjedoka za koje se tu`ila{tvo nada da }e ubijediti sudiju da je Rogan skrivao svoju pro{lost prilikom upu}ivanja zahtjeva za preseljenje u Kanadu 1994.

Prvotno predlo`eni prora~un je iznosio oko 180 milijuna maraka, no kroz naknadno usvojene amandmane, iznos je porastao za ~etiri do pet milijuna
Skup{tina Hercegova~koneretvanske `upanije ju~er je usvojila `upanijski prora~un od oko 185 milijuna maraka, iako nitko precizno nije mogao kazati koliko }e to~no naposljetku prora~un iznositi. Prvotno predlo`eni prora~un je iznosio oko 180 milijuna maraka, no kroz naknadno usvojene amandmane, iznos je porastao za ~etiri do pet milijuna maraka, no zastupnici, iako su ga usvojili, nisu znali kazati kako pokriti nove izdatke te se rebalans o~ekuje ~im se formira nova vlast u HN@-u.

Ramiz Jelovac

Sre}ko Boras

Aner @uljevi}

Nerealno
Ramiz Jelovac, predsjednik Skup{tine HN@-a, kazao je kako je usvojeni prora~un nerealan, te kako su amandmani na prora~un usvojeni, dok je istovremeno njihovo realiziranje stopirano. - Jedino }e se kroz rebalans mo}i realizirati usvojeni amandmani na bud`et. To }e biti neophodno ukoliko se bilo {to od usvojenih amandmana bude htjelo realizirati, kazao je Jelovac. Premijer HN@-a Sre}ko Boras je izjavio kako }e uskoro morati usvajati rebalans ju~er donesenog prora~una.

Oprezno sa ponudama
Povodom informacija o poslovima koji se nude radnicima iz BiH u Kuvajtu (putem firme Al-Hokooko) i Japanu (u o{te}enim nuklearnim elektranama), Agencija za rad i zapo{ljavanje BiH ju~er se oglasila da nije dobila nikakvu zvani~nu ponudu o postoje}im radnim mjestima u navedenim dr`avama. To u praksi zna~i da Agencija i nadle`ne institucije dr`ava koje su navedene kao uvoznice radne snage ne garantiraju gra|anima BiH pravnu, materijalnu, pa i fizi~ku sigurnost ukoliko se odlu~e na odlazak u ove dr`ave. Jedini sigurni na~in zapo{ljavanja na{ih gra|ana u inostranstvu je taj da dr`ava uvoznica radne snage zvani~no kontaktira Agenciju za rad i zapo{ljavanje BiH, te da nakon toga Agencija provjeri o kakvim se poslovima radi.

- Pretpostavljam da }emo za nekoliko dana morati raditi rebalans prora~una. Do sada smo relativno uredno ispunjavali svoje obveze, a koliko }emo to mo}i i u budu}nosti ~initi, sada je te{ko kazati. O tome }e ra~una morati voditi nova Vlada `upanije. Nitko sada ne zna koliko iznosi kona~ni prora~un, rekao je Boras.

Katastrofalno stanje
Aner @uljevi}, zastupnik SDP-a u Skup{tini HN@-a, ju~era{nje je usvajanje prora~una nazvao cirkusom te najavio kako }e se uskoro morati usvajati rebalans prora~una.

NAGRADNO PITANJE Aner @uljevi}, zastupnik SDP-a u Skup{tini HN@-a, ju~era{nje je usvajanje prora~una nazvao cirkusom. “Na`alost, svjedoci ste kako danas nagradno pitanje glasi koliko iznosi bud`et kantona, jer nitko to precizno ne mo`e kazati”

- Na`alost, svje do ci ste kako danas nagradno pitanje gla si ko li ko izno si bud`et kantona, jer nitko to precizno ne mo`e kazati. To je pokazatelj katastrofalnog stanja u kantonu. Radi se o bud`etu koji nije ni{ta drugo nego socijalni. Sve ove stvari }emo morati vratiti u realne okvire. Ovo {to se danas dogodilo je ozbiljna poruka svima sa zna~ajnijim izbor nim re zul ta tom da }emo morati sjesti i zavr{iti re ba lans. Mi iz SDP-a tvrdimo da je ovakav bud`et stru ktu ral no ne pra ve dan, rekao je @uljevi}.
J. GUDELJ

Federalni premijer posjetio sjedi{te ZDK-a

Krivaja jasna za deset dana
I federalna i kantonalna Vlada u~init }e sve kako bi Krivaja 1884 profunkcionisala u punom kapacitetu, istakao Nik{i}
Federalni premijer Nermin Nik{i} sa saradnicima posjetio je ju~er sjedi{te Zeni~ko-dobojskog kantona, gdje je u razgovoru sa prvim~ovjekomVlade ZDK-aFikretom Plevljakom identificirao teme na kojima bi zajedno trebale raditi dvije Vlade. U tom cilju dogovoreno je da se uspostavi aktivna saradnja izme|u resornih kantonalnih i federalnih ministara. A bilo je rije~i i o rje{avanju pitanja vezanih za provedbu aktuelnog Zakona o policijskim slu`benicima, zbog ~ega je formirana zajedni~ka radna grupa. Istaktnuto je da }e obje vlade raditi na stvaranju puno boljeg ambijenta za `ivot, kako u Zeni~ko-dobojskom kantonu tako i u Federaciji BiH. U vezi sa zajedni~kim zadacima kantonalne i federalne Vlade, federalni premijer Nik{i} osvrnuo se i na postoje}u situaciju u vezi sa zavidovi}kom Krivajom. “U narednom periodu rje{avat }emo i problem Krivaje 1884, ~iji su predstavnici prije dva dana bi u federalnoj Vladi. Nadam se da }emo u narednih desetak dana imati jasniju sliku i situaciju u ve-

Katica Mad`ar predsjednica
Visoko sudsko i tu`ila~ko vije}e Bosne i Hercegovine ponovo je za predsjednicu Kantonalnog suda u Novom Travniku ju~e imenovalo Katicu Jozak - Mad`ar. Imenovana je samo dan nakon zvani~ne odluke drugostepene disciplinske ko mi si je Vi so kog sud skog i tu`ila~kog vije}a, kojom se potvr|uje odgovornost ove sutkinje, kao i kazna umanjenja 30 posto plate od jedne godine. Me|utim, i pored toga, Mad`ar }e biti predsjednica Suda i narednih {est godina, prenosi FTV.

Obje }e vlade raditi na stvaranju puno boljeg ambijenta

Foto: M. TUNOVI]

SIROVINE Moramo rje{avati i problem obezbje|enja drvnih sortimenata za Krivaju, {to je u nadle`nosti prvenstveno [umsko-privrednog dru{tva Ze-do kantona
zi sa registracijom Krivaje, ali to nije jedini problem. Moramo rje{avati i problem obezbje|enja drvnih sortimenata za Krivaju, {to je u nadle`nosti prvenstveno [umsko-privrednog dru{tva Ze-do kantona. I federalna i kantonalna Vlada u~init }e sve kako bi Krivaja 1884 profunkcionisala u punom kapacitetu i kako bi radnici kona~no do~ekali ono {to su ~ekali zadnjih desetak godina.“ Mi. D.

OSLOBO\ENJE subota, 16. april 2011. godine

DOGA\AJI

7

Propala sjednica Skup{tine Kantona 10

VIJESTI

Dva HDZ-a nastavila
Tra`eno prvo usvajanje bud`eta, pa tek onda izbor delegata za Dom naroda Parlamenta FBiH, a {irile se informacije i o prekidu sjednice u re`iji HDZ-ova
Nastavak konstituiraju}e sjednice Skup{tine Kantona 10 (Livanjskog) zavr{en je ju~er u Tomislav-Gradu potpunim neuspjehom zbog opstrukcija zastupnika HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. Kako doznaje Oslobo|enje, dva HDZ-a predlo`ila su da se na dnevnom redu sjednice prije izbora delegata/izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH, pa ~ak i imenovanja novog skup{tinskog rukovodstva, na|e prijedlog bud`eta za 2011. i zakon o njegovom izvr{enju.

sa blokadama
- Na{ prijedlog je bio da se prije procesa glasanja za Dom naroda Parlamenta FBiH, koji je prva obaveza s obzirom na to da se radi o popunjavanju federalnih zakonodavnih organa, uspostave klubovi bo{nja~kog i srpskog naroda u Skup{tini Kantona 10, te da se odmah potom glasa i o izboru novog predsjedavaju}eg - rukovodstva, na glasio je Tu fek~i}.
FBiH nastavlja biti talac jednog kantona

Masovne posjete Parlamentu BiH
Tokom proteklih devet dana Parlamentarnu skup{tinu BiH posjetila su 362 gosta u najintenzivnijem nizu organiziranih posjeta krovnoj zakonodavnoj instituciji BiH od njenog formiranja, saop{tava ova institucija. Posjetitelji su bili mladi iz vi{e zemalja, a tokom boravka upoznali su se sa ustrojem i osnovnim funkcijama, obi{li prostore ovog zdanja, te se susreli i razgovarali sa sedam poslanika. Parlamentarna skup{tina za sada jedina u BiH kroz osmi{ljeni program “Otvoreni parlament“ realizira organizirane grupne posjete gostiju. Do sada je kroz nju pro{lo pribli`no osam hiljada posjetitelja iz gotovo 40 zemalja.

Sve odgo|eno
Ina~e, jedini koji je do sada uspostavljen jeste Klub hrvatskog naroda u Skup{tini Kantona 10 i to u srijedu za ~ijeg predsjednika je izabran Dinko Bara} iz HDZ-a 1990, te utvr|eno da se za predsjedavaju}u Skup{tine predlo`i Ivica Lhotak - Pa{ali} iz HDZ-a BiH. S obzirom na to kako su dva HDZ-a ve} imala dogovorenu raspodjelu pozicija u Skup{tini, njihovo insistiranje da se prije glasanja o izboru delegata/izaslanika za Dom naroda Parlamenta FBiH i skup{tinskog rukovodstva usvoji kantonalni bud`et, jasno ukazuje nji ho ve na mje re mo gu}ih daljnjih blokada. Nastavak konstituiraju}e sjednice Skup{tine Kantona 10 dogovoren je za naredni ~etvrtak, 21. aprila, a FBiH nastavlja biti talac, sada jednog kantona - Livanjskog. A. TERZI]

[ta je ko tra`io
- Niko ne bje`i od usvajanja bud`eta. Svjesni smo njegove va`nosti za funkcionisanje Kantona, ali HDZBiH i HDZ 1990 su stvari postavili naopako. Imali smo informacije da su nakon usvajanja bud`eta i zakona o njegovom izvr{enju namjeravali prekinuti sjednicu i time blokirati ostale ta~ke dnevnog reda na {to nismo mogli pristati, ocijenio je za Oslobo|enje Jasenko Tufek~i}, zastupnik (SDA) u Skup{tini Kantona 10. On je istakao kako je prijedlog HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 dobio 12, odnosno samo jedan glas manje od potrebnih 13, te nije prihva}en. No, nije prihva}en ni kompromisni prijedlog stranaka potpisnica platforme (dobio osam glasova za) da se na nas-

Potpora listi Josipa Peri}a
SDPBiH ju~er je reagirao na prekid sjednice notarskim zapisom u kome stoji: “Na{ glas i potporu za Dom naroda Federacije BiH ima lista zastupnika Josipa Peri}a“. Na listi su imena Ivana Krstanovi}a, Drage Stani}a, Ivice Matkovi}a, Ilije [ljivi}a, Ivice Bodulu{i}a i Krune Vrdoljaka. O~itovanje je potpisao svaki od ovih zastupnika. - Nakon jo{ jednog u nizu prekida sjednice Skup{tine HB@-a i nastavka blokade konstituisanja vlasti u HB@-u, svjesni smo da je temeljni razlog prekida spre~avanje to~ke dnevnog reda o izboru izaslanika iz Skup{tine HB@-a u Dom naroda FBiH. Kako zbog opstrukcija nismo u mogu}nosti konzumiratisvojepravo da biramo i budemobirani, na ovajna~in `elimo rije{iti nedoumice oko na{eg opredjeljenja za listu izaslanika za Dom naroda Parlamenta FBiH, stoji u o~itovanju. tavku konstituiraju}e sjednice prvo izabere komisija koja }e provesti glasanje o {est kandidacijskih listi sa ukupno 15 kandidata za imenovanje ~etiri delegata (dva iz reda hrvatskog, te po jednog iz bo{nja~kog i srpskog naroda) u Dom naroda Parlamenta FBiH. Izbori u Skup{tini Kantona 10, naime, trebali su biti provedeni na osnovu ovjerenihkandidacijskihlistikoje je utvrdila Centralna izborna komisija BiH na sjednici u utorak.

Optu`nica protiv Muj~inovi}a i Hrusti}a
Tu`iteljstvo BiH podiglo je optu`nicu protivZurahidaMuj~inovi}a i Sulejmana Hrusti}a, koji se terete za ratni zlo~in protivcivilnogstanovni{tvau op{tiniSrebrenikpolovinom1992. Optu`eni su, kako se navodi, postupali suprotno pravilimame|unarodnoghumanitarnogprava, tako {to su ne~ovje~no postupali prema civilima srpske nacionalnosti, koji su bilinezakonitozatvoreni u zgradiOmladinskog doma. U optu`nici se navodi da je Muj~inovi} u vi{enavratafizi~ki i psihi~ki zlostavljao jednog zatvorenika, pri tome ga vrije|aju}i i prijete}i mu smr}u, nanose}i mu time te{ke patnje. Kako se dalje navodi u optu`nici, Muj~inovi} i Hrusti} su u vi{e navrata zajedno fizi~ki i psihi~ki zlostavljali jednog zatvorenika, nanose}i mu time te{ke patnje.

Savez logora{al BiH predstaviol bazu podatakal
U bazipodatakaSavezalogora{a BiH (SLBiH), ~iju je izradu finansiraoUNDP sa 55.500 KM, trenutno je obra|eno 12.000 ~lanova SLBiH (od 55.500) sa oko 400.000 podataka(imenalogora{a, logora u kojima su bilizatvoreni, njihova svjedo~enja, podaci o onima koji su ih zlostavljali...), saop}io je MuratTahirovi}, predsjednik SLBiH, na ju~era{njojkonferenciji u povodu zavr{etka projekta Ja~anje lokalnih i kantonalnihorganizacija logora{a kroz umre`avanje i pomo} pri izradi baze podataka `rtava tortura u logorima. - Baza podataka }e pomo}i sudovima i tu`ila{tvima u procesuiranju izvr{ilaca ratnih zlo~ina, bit }e dostupna pravosudnim organima na njihov zahtjev. Napravljena je u okvi-

Logori, zlo~inci i

sve po spisku

Ja~anje lokalnih i kantonalnih organizacija logora{a

Foto: D. ]UMUROVI]

BLOKADA Bili smo na dobrom putu da na dr`avnom nivou napravimo zakon o `rtvama torture, no kolege iz Republike Srpske na kraju nisu dale odobrenje za zakon, zaklju~io je Tahirovi}

ru projekta Podr{ka doma}im kapacitetima u procesu tranzicijske pravde, rekao je Tahirovi} obja{njavaju}i kako logora{i ni 16 godina zakonski nisu rije{ili svoj status. - Stoga se postavlja pitanje da li smo mi uop}e i bili u logorima, postoje li `rtve, da li su logorizaistapostojali, je li u njima bilozlo~ina? Bili smo na dobrom putu da na dr`avnomnivounapravimozakon o `rtvamatorture, no kolege iz RepublikeSrpske na kraju nisu dale odobrenje za zakon, zaklju~io je Tahirovi}. Najavio je skoru posjetu resornim ministarstvima kako bi poku{ao rije{iti status logora{a, tim prije {to su stranke potpisnice platforme navele kako imaju u planu rije{iti pitanje A. B. `rtava torture.

Markovi}u sedam godina zatvora
Sud BiH osudio je Miodraga Markovi}a na sedam godina zatvora za ratni zlo~in po~injen protiv civila na podru~ju Doboja, prenosi Fena. Markovi} je progla{en krivim jer je 11. jula 1992. silovao maloljetnu Z-1 u selu Dragalovci. Nakon toga, kako je utvr|eno, Markovi} je o{te}enoj, koja je u to vrijeme imala 17 godina, zaprijetio da ne smije nikom re}i {ta se dogodilo ili }e je ponovo silovati i pobiti joj porodicu. Vije}e je ocijenilo da su detaljnim i uvjerljivim svjedo~enjem o{te}ene, kao i drugih svjedoka i vje{taka, van razumne sumnje dokazani navodi protiv Markovi}a, biv{eg pripadnika Vojske RS-a.

8

CRNA HRONIKA
Za sa da ne po zna te osobe provalile su u ku}u Z. M. u Gora`du, te nakon premeta~ine, kako je saop}eno iz MUP-a BPKa, odnijele vi{e ku}anskih aparata, par skija i dvije `enske bunde. Uvi|aj na mjestu doga|aja izvr{ili su slu`benici Sektora kriminalisti~ke policije, a o doga|aju je obavije{ten kantonalni tu`ilac. Policija radi na dokumentovanju ovog krivi~nog djela i pronalasku po~inilaca.

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Ukradeni ku}anski aparati i bunde

Samoubistva u Banjoj Luci i Prnjavoru

^etrdeset~etverogodi{nji Branislav K. iz mjesta Drenova u op{tini Prnjavor i Petko S.(76) iz banjalu~kog naselja Rami}i u ~etvrtak su izvr{ili samoubistva, potvr|eno nam je iz CJB-a Banja Luka. Branislav K. se objesio u svojoj staroj porodi~noj ku}i, a Petko S. u pomo}nom objektu pored po ro di~ne ku}e. Uvi|aje su obavili radnici banjalu~kog CJB-a, a o doga|ajima je obavije{ten de`urni tu`ilac.

edeset jedan u~enik pregledan je ju~er u Domu zdravlja u Srebrenici, nakon {to se prevrnuo autobus u prigradskom naselju Solo}u{a, na putu Bratunac - Srebrenica, a me|u njima nije bilo te`e povrije|enih, potvrdila je glavna me di cin ska ses tra u toj zdravstvenoj ustanovi Jagoda Jankovi}.

P

Udes kod Srebrenice

Izgubio koncentraciju
U~enici su, kako saznajemo, ju~er iz Bratunca krenuli u prvu smjenu Srednjo{kolskog centra u Srebrenici, ali je u 7.10 sati do{lo do nesre}e, kada je voza~ autobusa Drinatransa izgubio kontrolu nad vozilom. Mom~ilo Radovi}, direktor putnog saobra}aja firme Drinatrans, isti~e da je kilometar i po prije Srebrenice autobus koji prevozi djecu u {kolu skrenuo s puta i prevrnuo se na desnu stranu. “Mislim da je autobus bio u ispravnom stanju, te da je vjerovatno u pitanju ljudski faktor. Voza~ \or|e Gruji~i} je relativno iskusan voza~, ali pretpostavljam da je do slijetanja autobusa do{lo kad je na trenutak izgubio koncentraciju, te usljed neprilago|ene brzine i klizavog

Autobus sa u~enicima

SLETIO SA CESTE
kolovoza. Sre}a je da niko od putnika nije te`e povrije|en“ kazao , je Radovi}. U Domu zdravlja u Srebrenici saznajemo da je petoro povrije|enih u~enika iz autobusa sanitetskim vozilima odvezeno u zvorni~ku bolnicu, a radi se o R. B. (19), M. A. (16), O. M. (18) i O. F. iz Bratunca, te I. H. (12) iz Srebre ni ce, od ko jih je ~e tve ro zadr`ano na posmatranju. Jo{ petoro djece dobilo je preporuku za konsultativni pregled

^etiri u~enika zadr`ana u zvorni~koj bolnici na posmatranju • Uzroci nesre}e neprilago|ena brzina i klizava cesta
kod ortopeda, a jedna u~enica je u udesu izgubila svijest, ali se pretpostavlja da se radi o psihi~koj reakciji na udes. telji odvezli na dodatne preglede u bolnicu u Zvornik. U Op{toj bolnici u Zvorniku ~etiri pacijenta zadr`ana su na hirur{kom odjeljenju zbog lak{ih povreda grudnog ko{a. Kod drugih pacijenata radi se uglavnom o kon tu zi ja ma, na gnje~enju glave i tijela, dok je je-

KONSULTATIVNI PREGLED Petoro djece dobilo je preporuku za konsultativni pregled kod ortopeda

Prisko~ili u pomo}
Neke u~enike su, nakon ukazane ljekarske pomo}i u srebreni~kom Domu zdravlja, rodi-

dna djevojka imala povredu ekstremiteta. Jedna od u~enicakoja je zadobilapovredeglave i grudnogko{aispri~ala je da se autobus prevrnuo odmah nakon {to je primio putnike na stanici u mjestu Solo}u{a. U~enicima na mjestu nesre}e prve su prisko~ile u pomo} Dragana Jovanovi}, koja je bila u autobusu, te @eljka Bunijevac, medicinska sestra Doma zdravlja u Srebrenici, koja je krenula na posao. D. P.

@ivinice

Na njivi kod Prijedora

15-godi{njak zboden no`em
Petnaestogodi{nji B. A. iz @ivinica zadobio je te{ke povrede u ~etvrtak u mjestu \ur|evik, op}ina @ivinice, kada mu je u tu~i o{trim predmetom u predjelu le|a nanio ubodnu ranu i vi{e udaraca u predjelu vrata i glave ~etrnaestogodi{nji B. H. iz @ivinica. Povrije|eni je prevezen na tuzlanski UKC, gdje je zbog te`ine povreda hospitaliziran. O slu~aju je obavije{ten de`urni kantonalni tu`ilac, dok su uvi|aj na mjestu doga|aja izvr{ili slu`benici Odjeljenja kriminalisti~ke policije PU @ivinice.

Prona|en skelet
dnje vrijeme nije nestao. U d`epovima pantalona nepoznatog mu{karca na|eni su `uti plasti~ni ~e{alj i prazan ko`ni nov~anik. S obzirom na stanje, pretpostavlja se da je le{ tu bio najmanje godinu. Mje{tani Hrva}ana pri~aju da su, kako se ispostavilo, le{ primijetili nedavno, ali su pretpostavljali da se radi o staroj ba~enoj odje}i. Istragom je tako|er ustanovljeno da le{ ni je is ko pan sa obli`njeg groblja i donesen na njivu, a ostaje da se utvrdi da li je tijelo doneseno na njivu i tu ostavljeno, ili je tu prilikom prolaska nekoga zadesila smrt. Ju~er su posmrtni ostaci preba~eni u Zavod za sudsku medicinu RS-a u Banjoj Luci, gdje }e danas biti obavljena obdukcija, kojom }e se poku{ati utvrditi da li se radi o ubistvu. D. P.

nepoznatog mu{karca
Le{ u fazi raspada otkrio mje{tanin • U d`epovima otkriveni ~e{alj i prazan nov~anik
U neposrednoj blizini mjesnog groblja u selu Hrva}ani kod Prijedora u ~etvrtak popodne prona|en je mu{ki le{ u fazi raspada. Le{ za sada nepoznatog mu {kar ca pro na|en je u trnju pored `ivice, udaljene oko 150 metara od glavnog puta, na njivi vlasni{tvo Zorana [umana, koji je i obavijestio policiju. Nedaleko od tijela, na brda{cu iznad `ivice, na|ena je i glava, koju su, vjerovatno, `ivotinje tamo odnijele. Ske let ne po zna tog mu {karca prona{ao je Goran [uman, ro|ak vlasnika njive. Nakon {to policija provjeri koje su osobe u proteklom periodu nestale, te kontaktira sa njihovom rodbinom, na osnovu analize DNK trebalo bi utvrditi identitet tijela. Dodajmo i to da mje{tani Hrva}ana isti~u da niko iz ovog i okolnih sela u poslje-

OSLOBO\ENJE subota, 16. april 2011. godine

CRNA HRONIKA
Dva de set tro go di{ nji motociklista Velmir Murat~au{, nakon operativnog zahvata, zadr`an je na Odjelu ortopedije i traumatologije bolnice Ko{evo radi daljeg lije~enja, potvr|eno je iz ove zdravstvene ustanove. Murat~au{ je, podsje}amo, povrije|en u ~etvrtak u udesu koji se desio na Bulevaru Mimara-Sinana u sarajevskom naselju Dobrinja, u kojem su, pored njega, u~estvovala D. P. jo{ tri vozila.

9

Motociklista zadr`an na Ortopediji

Kradljivci ispraznili kafe-aparate

Radnici obezbje|enja Kantonalne bolnice Biha} prijavili su policiji da su obijeni kafe-aparati, odnosno aparati za tople napitke smje{teni na odjelima Fizikalne terapije, odnosno u prostorijama Upravne zgrade, u koju je tako|er provaljeno. Uvi|ajima je utvr|eno da su odvaljene brave, odnosno katanci na aparatima te da je iz njih ukradena nepoznata suma metalnog novca.

Okon~an sudski proces za ubistvo 24-godi{njeg Tuzlaka

Edinu Begta{agi}u

11 godina robije
Begta{agi} osu|en jer je u tu~i usmrtio Faruka Ajdasli}a, kojeg je tri puta ubo no`em u grudi
Edin Begta{agi} (31) iz Tuzle progla{en je krivim za ubistvo Faruka Ajdasli}a (24), tako|er Tuzlaka, te osu|en na zatvorsku kaznu u trajanju od 11 godina. Presudu je izreklo Sudsko vije}e Kantonalnog suda u Tuzli, nakon vi{emjese~nog sudskog procesa tokom kojeg je saslu{ano nekoliko svjedoka, te su prezentirani nalazi vje{taka, s ciljem da se poka`e kako i na koji na~in je usmr}en 24-godi{njak. sli}a. Be gta {a gi} je na kon zlo~ina pozvao policiju i mirno se predao, {to je prilikom odmjerevanja kazne uzeto u obzir. Iako se isprva branio {utnjom, Bagta{agi} je negirao zlo~in, koji se, pokazalo se tokom su|enja, desio zbog ljubomore. Naime, ubistvo se desilo ispred poroKu}a ispred koje je do{lo do sukoba

Ljubomora
U optu`nici protiv Begta{agi}a, koju potpisuje Dijana Mili}, tu`iteljica Tu`ila{tva Tuzlanskog kantona, stoji da je 31-godi{njak u tu~i koja se desila u tuzlanskom naselju \ape oko pono}i 31. ju la 2010, tri pu ta no`em u grudi ubo Faruka Ajda-

SA^EKAO BIV[U DJEVOJKU Ajdasli} do{ao do porodi~ne ku}e biv{e djevojke, a kada se ona pojavila u pratnji Begta{agi}a, on je istr~ao pred njih i po~eo galamiti, nakon ~ega je do{lo do fizi~kog obra~una

Ubijeni Faruk Ajdasli}

di~ne ku}e djevojke Jasmine Z, koja je tada bila u vezi sa Begta{agi}em, a ne{to ranije sa ubijenim Ajdasli}em. Njih dvojica su i ranije zbog djevojke imali nesuglasica, ali sve je kulminiralo u toj no}i. Tada je izrevoltirani Ajdasli}, vo|en ljubomorom, do{ao do porodi~ne ku}e biv{e djevojke Jasmine Z. Nakon {to se ona pojavila u pratnji Begta{agi}a, Ajdasli} je istr~ao pred njih i po~eo galamiti. Potom je do{lo do fizi~kog obra~una sa Begta{agi}em. U toj tu~i, 31-godi{njak je tri puta no`em ubo svog protivnika, a smrt je, zaklju~ili su

vje{taci, nastupila zbog obilnog krvarenja.

Slijede `albe?
Po okon~anju pos tup ka u Kantonalnom sudu u Tuzli nisu isklju~ene `albe Vrhovnom sudu Federacije BiH na izre~enu presudu, posebno odbrane koju je predvodio advokat Mensur Radon~i}. “Tu`ila{tvo }e na Kolegiju tu`ilaca, po prijemu presude, razmotriti da li }e se `aliti na presudu“ kazao nam je u portparol , Tu`ila{tva TK-a Admir Arnautovi}.
A. [E]KANOVI]

Kra|a u naselju Caparde kod Osmaka

Sa crkve odneseni

Istraga aktivnosti zlo~ina~ke organizacije Zijada Turkovi}a

BAKRENI OLUCI
Za sadanepoznateosobepreksino} su u naselju Caparde kod Osmaka oskrnavile crkvu Svete velikomu~eniceMarine, te odnijele~etiribakarnaoluka, te takopri~inile{tetu od oko 1.300 KM. “Nemamo ta~an podatak koliko je crkva puta ranije oskrnavljena. Ali znamo da su vi{e puta i crkva i parohijski dom, koji se nalazi pored nje, bili na meti lopova“ kazao je Marko Da, nojlovi}, urednik Informativne slu`be Eparhije zvorni~ko-tuzlanske, dodaju}i da se nadaju da }e policija {to prije prona}i kradljivce. Kako je re~eno u policiji, kra|u je prekju~er prijavio sve{tenik Dragan Negi}, koji je nakon obilaska crkve primijetio da nedostaju oluci. Ina~e, sve{tenik Negi} stanuje u ku}i koja se nalazi nekih pedesetak metara od crkve, a od ovog vjerskog objekta dijeli ga samo magistralni put Tuzla - Zvornik. Mnogi ovaj doga|aj povezuju sa nedavnim poku{ajem kra|e bakra sa releja koji se nalazi na lokalitetu Crni vrh. Naime, slu`benici policije u Osmacima su nedavno uhapsili jednu osobu dok je poku{avala skinuti bakarne elemente sa releja, te vjerovatno prodati firmama koje se bave otkupom sekundarnih sirovina. Uvi|aj su na mjestu doga|aja obavili slu`benici policije u Osmacima, a potraga za po~iniocima je u toku. S. K.

Seadu Dumanji}u jo{ dva mjeseca pritvora
Sud BiH ju~er je, po prijedlogu dr`avnog Tu`ila{tva, za jo{ dva mjeseca produ`io pritvor Seadu Dumanji}u (34), osumnji~enom za pripadnost zlo~ina~koj organizaciji koju je vodio Zijad Turkovi} i o ~ijem djelovanju na podru~ju BiH, ali i van nje nih gra ni ca, Tu`ila{tvo BiH vodi vi{emjese~nu i sveobuhvatnu istragu. Dumanji} je osumnji~en, kako smo i ranije pisali, za organizovani kri mi nal, odno sno ubis tva po~injena na svirep na~in, {verc droge i razbojni{tva. Ova krivi~na dje la, Du ma nji} je na vo dno po~inio djeluju}i u okviru grupe koju je do septembra pro{le godine vodio Zijad Turkovi}. Ina~e, i ju~era{nja sjednica Suda BiH odr`ana povodom odluke o produ`enju pritvora je na zahtjev dr`avne tu`iteljice Diane Kajmakovi} bila zatvorena za javnost. Naime, tu`iteljica Kajmakovi} je ovaj put isklju~enje javnosti zatra`ila zbog “novonastale situacije“, zasigurno aludiraju}i na pronalazak le{a kod Jane, za koji se sumnja da su posmrtni ostaci Rajka Milovanovi}a, sumnji~enog za pripadnost Turkovi}evoj grupi, te detalja bitnih za dalji tok istrage. Turkovi} i ostali pripadnici zlo~ina~ke organizacije su, izme|u ostalog, osumnji~eni za nekoliko svirepihubistava, plja~ku dva i po miliona maraka iz Cargo-centra Me|unarodnog aerodroma SarajeDk. O. vo, {verc droge i iznude.

10

REGION

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Gotovini 24, Marka~u 18 godina zatvor

Presuda: Tu|ma
Raspu{tanje Sobranja
Makedonski poslanici izglasali su raspu{tanje Sobranja da bi mogli da se raspi{u vanredni izbori, javlja ONASA. Od 120 poslanika za raspu{tanje je glasalo 79 njih, dok nijedan nije bio protiv, ali u skup{tinskoj sali nije bilo opozicionih poslanika. Iako datum izbora tek treba zvani~no da bude najavljen, predsjedavaju}i Sobranjom Trajko Veljanoski je prije glasanja rekao da }e izbori biti 5. juna, godinu prije redovnog termina.

zlo~ina~kog p
Josipovi}: Za nas }e, neovisno o presudi, Domovinski rat ostati pravedan i obrambeni rat u kojemu smo sa~uvali na{u slobodu i demokraciju od agresije i zlo~ina~ke politike re`ima Slobodana Milo{evi}a Vlada Jadranke Kosor isti~e kao neprihvatljive izre~ene teze o udru`enom zlo~ina~kom poduhvatu
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Mogu}i vanredni izbori u Sloveniji
Pojedine stranke u slovenskoj vladaju}oj koaliciji vi{e ne isklju~uju prijevremene izbore kao jednu od mogu}nosti u slu~aju neuspjeha strukturnih reformi na predstoje}im referendumima u Sloveniji, pokazali su istupi slovenskih politi~ara na nacionalnoj televiziji. Ministrica unutarnjih poslova Katarina Kresal, koja vodi koalicijsku Liberalno-demokratsku stranku (LDS), izjavila je da je njezina stranka otvorena za mogu}nost prijevremenih izbora ako bi na referendumima idu}ih mjeseci bile odba~ene strukturne reforme poput mirovinske reforme i zakona o suzbijanju rada na crno. Prema njezinim rije~ima, pravi problem slovenske politike zapravo je posva|enost lijevog i desnog politi~kog pola, {to ne omogu}ava rje{enja u op}em nacionalnom interesu. Zbog nestabilnosti mirovinskog sustava i drugih neprovedenih reformi Slovenija godi{nje tro{i dvije milijarde eura vi{e nego {to proizvede, zbog ~ega se mora uvijek iznova zadu`ivati.

Me|unarodni kazneni sud za biv{u Jugoslaviju u Haagu (ICTY) ju~er je dvojicu hrvatskih generala Antu Gotovinu i Mladena Marka~a proglasio kri vim za su dje lo va nje u „udru`enom zlo~ina~kom pothvatu“ tijekom i nakon operacije Oluja 1995. Gotovina je osu|en na 24, a Marka~ na 18 godina zatvora. Presude su nepravomo}ne. General Ivan ^ermak oslobo|en je po svim to~kama optu`nice i Sud je naredio da ga se odmah pusti na slobodu, te je sino} stigao u Zagreb. Presuda je objavljena oko 12 sati, a ve} u naredna dva sata uslijedile su slu`bene reakcije dr`avnog vrha. Specijalne pres-konferencije odr`ali su predsjednik dr`ave Ivo Josipovi}, premijerka Jadranka Kosor i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebi}, a odr`ana je i zatvorena sjednica hrvatske Vlade.

Prizor iz Zagreba nakon ha{ke objave

Poziv na mir
Osu|uju}a presuda generalima Gotovini i Marka~u, pogotovo obrazlo`enje s tezom o postojanju zajedni~kog zlo~ina~kog pothvata koji uklju~uje i najvi{i politi~ki i vojni vrh Hrvatske, ozbiljan je pravni i politi~ki akt a {okirao je, kako je rekao novinarima, i samog predsjednika Josipovi}a. „Generali koji su tijekom rata dali velik doprinos obrani Hrvatske osu|eni su od Me|unarodnog kaznenog suda za te{ka kaznena djela i mnogi gra|ani te{ko prihva}aju te presude i razo~arani su odlukom Suda. Presuda, ma kako bila te{ka, ne dovodi u pitanje legitimnost i legalnost Domovinskog rata, a ni legitimnost i legalnost oslobodila~kih akcija, uklju~iv{i i Oluju. Tako {to niti je mogu}e, niti bismo mi to u Hrvatskoj prihvatili. Uvjeren sam da zajedni~ki zlo~ina~ki pothvat u obrani Hrvatske nije postojao. Posebno, teza o

zajedni~kom zlo~ina~kom pothvatu ne podrazumijeva da su svi pripadnici Hrvatske vojske i policije sudionici zlo~ina~kog pothvata, da su svi zlo~inci. Hrvatska po{tuje i po{tovati }e sve heroje koji su sa~uvali na{u neovisnost i slobodu“, izjavio je hrvatski predsjednik Josipovi}. Uz to, naglasio je da u Hrvatskoj pos to ji svi jest „da je zlo~ina tijekom Domovinskog rata bilo na svim stranama, pa

sku podr`avaju i branitelji i svi hrvatski gra|ani. Izrazio je i o~ekivanje da }e u `albenom postupku mnoge od teza na kojima se temelji presuda biti „temeljito preispitane pa i osporene“ . „Za nas }e, neovisno o presudi, Domovinski rat ostati pravedan i obrambeni rat u kojemu smo sa~uvali na{u slobodu i demokraciju od agresije i zlo~ina~ke politike re`ima Slobodana Milo{evi}a“ ,

Kosovo: Produ`en popis stanovni{tva
Popis stanovni{tva i doma}instava na Kosovu bi}e produ`en do utorka, 19. aprila, kako bi bila data {ansa svim gra|anima koji to nisu u~inili, saop}io je ju~e Zavod za statistiku u Pri{tini. Prema sada{njim podacima, na Kosovu, izuzev sjevera, popisano je oko 1.600.000 stanovnika. U Zavodu o~ekuju da }e UNOPS popisati stanovnike sjevernog dijela Kosova, ali nisu naveli kada }e to biti obavljeno. Iznena|enje koje je donio petnaestodnevni popis je da najve}i grad na Kosovu, Pri{tina, ima oko 200.000 stanovnika, a ne pola miliona, kako se {pekulisalo.

NA ^ELU Prema rije~ima suca Alphonsa Orieja „zajedni~ki zlo~ina~ki pothvat“ u julu 1995. osmislilo je tada{nje hrvatsko dr`avno vodstvo, a cilj je bio protjerati lokalno srpsko stanovni{tvo i naseliti Krajinu Hrvatima. Na ~elu „zlo~ina~kog pothvata“ bio je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tu|man, uz njega i tada{nji ministar obrane Gojko [u{ak te na~elnik Glavnog sto`era Hrvatske vojske Zvonimir ^ervenko
i na na{oj strani“ te da hrvat, sko pravosu|e danas jednako tretira i osu|uje sve zlo~ine, po{tuju}i sve `rtve, neovisno tko je po~initelj, tko `rtva. Hrvatska je dr`ava koja po{tuje me|unarodni pravni poredak i vladavinu prava, kazao je, me|u ostalim, izra`avaju}i uvjerenje da takvu Hrvatporu~io je Josipovi}. Ocjena prvostupanjskog vije}a Ha{kog suda da je dio hrvatskog dr`avnog vodstva sudjelovao u zajedni~kom zlo~ina~kom pot hva tu, za hrvatsku Vladu je neprihvatljiva, rekla je premijerka Kosor u prvoj izjavi nakon objavljivanja presude.

Vlada RH }e kao i do sada poduzimati sve u skladu s pravnim mogu}nostima da se ta kvalifikacija pred drugostupanjskim vije}em poni{ti, istaknula je. „@elim re}i ono {to vjerujem da osje}a svaki hrvatski gra|anin i gra|anka: mi se, gospodo, istine ne bojimo, ponosni smo na na{e pobjede i na sve one koji su omogu}ili da danas Hrvatska bude slobodna neovisna i demokratska dr`ava“ poru~ila je „onima ko, ji sada pomno prate i mjere“ svaku reakciju u Hrvatskoj. Kosor je neizravno pozvala gra|ane na dostojanstveno i odgovorno pona{anje u ovim trenucima.

Sjednica Vlade RH
U povodu nepravomo}ne presude u predmetu protiv hrvatskih generala Gotovine, ^ermaka i Marka~a u Haagu, u Banskim dvorima u Zagrebu ju~er je odr`ana i zatvorena sjednica Vlade RH na koju je premijerka Kosor pozvala i pred sje dni ka Jo si po vi}a. Odmah nakon ove sjednice, iz Ureda za odnose s javno{}u objavljeno je da „Vlada RH is ti~e kao ne pri hva tlji ve izre~ene teze o udru`enom zlo~ina~kom pothvatu, a vezano uz vojnoredarstvenu akciju Oluja koja za Republiku Hrvatsku predstavlja legiti-

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

REGION

11

a, dok je ^ermak oslobo|en

Reakcije u BiH

n bio na ~elu

oduhvata
Pravomo}na presuda mo`e se o~ekivati za otprilike dvije godine

Gotovina, Tu|man i [u{ak u Kninu 1995.

Hrvati ogor~eni,

Srbi zadovoljni
mnu obrambenu akciju poduzetu u cilju oslobo|enja dr`avnog teritorija“ . Objavljeno je tako|er da „Vlada RH prihva}a zaklju~ke iz studije Akademije pravnih znanosti Hrvatske „Teorija zajedni~kog zlo~ina~kog pothvata i me|unarodno kazneno pravo – izazovi i kontroverze“ te da }e hrvatska Vlada podnijeti zahtjev za stjecanje statusa prijatelja Suda u ovom predmetu. Predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske @eljko Horvati}, koji je tako|er je bio na ovoj sjednici Vlade, izjavio je da dokle god je presuda nepravomo}na, ima prostora za osporavanje odluka Suda. „Suo~eni smo s vrlo grubim i o{trim stajali{tem prvostupanjsklog sudskog vije}a o udru`enom zlo~ina~kom pothvatu koji pravno ne mo`e ostati“, komentirao je ovaj ugledni pravni stru~njak iz Zagreba. Presuda je potpuno prepisana optu`nica, jedan je od komentara koji cirkulira me|u zagreba~kim odvjetnicima. Prema rije~ima suca Alphonsa Orieja „zajedni~ki zlo~ina~ki pothvat“ u julu 1995. osmislilo je tada{nje hrvatsko dr`avno vodstvo a cilj je bio protjerati lokalno srpsko stanovni{tvo i naseliti Krajinu Hrvatima. Sudsko vije}e je tako|er ustvrdilo da su za vrijeme trajanja „zajedni~kog zlo~ina~kog pothvata“ po~injeni zlo~ini protjerivanja, ubojstava, uni{tavanja imovine, plja~ki i okrutno postupanje. Na ~elu „zlo~ina~kog pothvata“ bio je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tu|man, uz njega i tada{nji ministar obrane Gojko [u{ak te na~elnik Glavnog sto`era Hrvatske vojske Zvonimir ^ervenko. „^lanovi udru`enog zlo~ina~kog pothvata su oni koji su sudjelovali na sastancima i blisko sura|ivali s Tu|manom“, re~eno je u obra zlo`enju presude, uz napomenu da su visokorangirani hrvatski du`nosnici Tu|man, [u {ak i ^er ven ko ko ris ti li Hrvatsku vojsku i specijalnu po li ci ju „u iz vr{a va nju udru`enog zlo~ina~kog pothvata“ . Za Gotovinu je re~eno da je bio „~lan udru`enog zlo~ina~kog pothvata koji je svojim akcijama dao veliki na|eni odlukom suda. „Mogu samo re}i da nam je nevjerojatno {ta se dogodilo u ovom predmetu, kao da sudac Orie uop}e nije znao da je postojala obrana u sudnici, kao da nije ni{ta ~uo od obrane za 2,5 godina. Mi smo naivno mislili da }e sudac Orie odlu~iti isklju~ivo na temelju ~injenica i zakona. Sada nam ostaje `aliti se @albenom vije}u“ kazao je novinarima, i , dodao da su sve dosada{nje presude ovog suca pred @albenim vije}em bile djelomi~no ili u potpunosti poni{tene. Branitelj generala Marka~a Goran Mikuli~i} izrazio je svoje razo~aranje zato {to Sudsko vije}e nije prihvatilo stavove obrane i poziciju u odnosu na ocjenu ~injeni~nog stanja, uz komentar: „Presuda je vrlo o{tra i ako je usporedimo s nekim drugim, ~ini mi se da je o{trija nego {to se doga|alo u sli~nim slu~ajevima, pri tome naro~ito mislim na predmet Kosovo“ . Presudu generalima Anti Gotovini, Mladenu Marka~u i Ivanu ^ermaku hrvatski su politi~ari u BiH do~ekali s ogor~enjem, predstavnici srpskih prognani~kih udruga s odobravanjem, a svi mediji su prenijeli obrazlo`enje Suda kako je operacija Oluja bila dio udru`enog zlo~ina~kog poduhvata. „Kao ~ovjek sam ogor~en. Iako se radi o prvostupanjskoj presudi, te{ko ju je racionalno prihvatiti“, rekao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan ^ovi}. „Presuda otvara crne slutnje da je cilj Hrvatsku s predsjednikom Tu|manom na ~elu izjedna~iti sa zlo~ina~kim pothvatom“ dodao , je ^ovi}. IZ HDZ-a BiH su priop}ili da su ovom „nepravomo}nom i nepravednom osudom Hrvati krivi {to su osnovali neovisnu Republiku Hrvatsku i {to su se obranili u Domovinskom ratu.“ Iz HDZ-a 1990. ocijenili su neprihvatljivim presudu hrvatskim generalima o~ekuju}i da }e se u drugostupanjskome postupku dokazati nevinost hrvatskih generala. „Op}epoznata stvar je da je Oluja bila legitimna oslobodila~ka vojna i redarstvena akcija koja je kona~no dovela do osloba|anja Republike Hrvatske. Hrvati u BiH su posebno osjetljivi na kriminaliziranje Oluje jer je ona omogu}ila i stvaranje pretpostavki za vojne operacije koje su dovele i do postizanja mira u Bosni i Hercegovini“ naveli su , iz HDZ-a 1990. Predsjednik Udru`enja izbjeglih Srba iz Hrvat ske Pe tar D`odan izrazio je zadovoljstvo da je presuda za Oluju potvrdila ka ko se ra di lo o udru`enom zlo~ina~kom poduhvatu s predsjednikom Franjom Tu|manom na ~elu te biv{im hrvatskim poli ti~kim i voj nim vod stvom. D`odan je iskazao o~ekivanje i da }e se pred sudovima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj procesuirati ni`erangirani ~asnici, te drugi pripadnici Hrvatske vojske koji su po~inili zlo~ine tijekom operacija Oluja i Bljesak.

Danas protesti
[to mi sle o ha {kim presudama, branitelji }e re}i danas u podne na zagreba~kom Trgu bana Jela~i}a, gdje je najavljeno odr`avanje skupa pod sloganom „Za domovinu“ a organizira ga , Inicijativa braniteljskih udruga 1991 – 1996. Hrvatska javnost je duboko razo~arana presudama. Bol, {ok, ljutnja, bijes, nevjerica. To su sve osje}aji ko ji se naj~e{}e ne kriju.

Tadi}: Ha{ki sud postupio

U SKLADU SA PRAVOM
Predsjednik Srbije Boris Tadi} izjavio je ju~e da je Ha{ki tribunal postupio u skladu sa pravom, kada je izrekao presude trojici hrvatskih generala optu`enih za zlo~in protiv srpskog stanovni{tva po~injen u operaciji Oluja u avgustu 1995. godine, javlja Blic online. “Ha{ki tribunal je postupio u skladu sa pravom. Ukoliko imamo kazne primjerene zlo~inu koji je izvr{en, onda imamo ve}e {anse i pretpostavke za pomirenje me|u gra|anima na prostoru jugoisto~ne Evrope“, rekao je Tadi} u Kraljevu.

1.400 stranica
Presuda je ispisana na vi{e od 1.400 stranica i odmah nakon objavljivanja postala je dostupna javnosti. Svi poku{aji da za na{ list pribavimo reakcije predstavnika srpske manjine u Hrvatskoj na presude Ha{kog suda generalima Gotovini i Marka~u ostali su bezuspje{ni. Predsjednik i potpredsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirovi} i Milorad Pupovac nisu se javljali na svoje mobitele. Jedino je potpredsjednik Srpskog narodnog vije}a (SNV) Sa{a Milo{evi} kratko rekao: „Ne bih komentirao“ a nije , mogao ni preporu~iti nekoga drugog iz njegove udruge da o ovoj temi ne{to eventualno ka`e za Oslobo|enje.
Jadranka DIZDAR

doprinos njegovoj provedbi“ , a za Marka~a da je bio „dio zajedni~kog zlo~ina~kog pothvata i da je svojim djelovanjem i propustima imao namjeru pridonijeti mu“ Odvje. tnici Gotovine i Marka~a najavljuju `albe. Prema njihovim rije~ima, sada slijedi `albena procedura pa se drugostupanj ska, odno sno pra vo mo}na presuda mo`e o~ekivati za otprilike dvije godine. Odmah nakon objavljivanja presude, Gotovinin branitelj Luka Mi{eti} izjavio je da su on i njegov branjenik izne-

Vekari}: Oluja dobila pranik tu`ioca za ratne zlo~ine Srbije Bruno Vekari} izjavio je ju~e vosudnu istinu Zamje
da je ha{kom presudom generalima hrvatske vojske, akcija Oluja dobila pravosudnu istinu koja je „prije svega, va`na za `rtve tog ratnog zlo~ina.“ Vekari} je za B92 rekao da je zna~ajno da je predsjednik jedne dr`ave predstavljen kao dio zlo~ina~kog poduhvata.

12

OGLASI

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

13

Uzavrele strasti zbog Libije

Rusija: Zapadne

Apel grupe japanskih stru~njaka za lije~enje kancera

zemlje su
poput SSSR-a
Odavno ne ~itamo izme|u redova kao u sovjetsko vrijeme, ve} ono {to je napisano. Neke zapadne zemlje nalaze u dokumentima ono ~ega nema, a {to je dovelo do udara po objektima libijske infrastrukture, kazao predstavnik Rusije pri NATO-u Dmitrij Rogozin
SAD su odba ci le po ziv Francuske da njihovi ratni avioni obnove velike zra~ne napade u Libiji, izjavio je francuski ministar vanjskih poslove Alain Juppe nakon razgovora s ameri~kom dr`avnom tajnicom Hillary Clinton, javlja Fena. “Razgovarao sam o tome s gospo|om Clinton i oni }e, kao i do sada, osiguravati zrakoplove od slu~aja do slu~aja“ , rekao je Juppe na marginama sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Berlinu. “Rekao sam joj kako nam je potrebno da se vrate, da bismo voljeli da se vrate“ rekao , je Juppe.
Fukushima: Rad u ekstremno opasnim uslovima za zdravlje

Prikupiti zalihe mati~nih }elija
Predlo`ena preventivna mjera u slu~aju da radnici budu izlo`eni smrtonosnom nivou radijacije
Grupa japanskih stru~njaka za lije~enjekanceraapelovala je ju~e da se prikupe zalihe mati~nih }elija krviradnikakojirade u o{te}enojnuklearnoj centrali Fukushima, kao preventivna mjera u slu~aju da budu izlo`eni smrtonosnom nivou radijacije, javlja Srna. Stru~njaci iz ~etiri japanske bolnice su u pismu britanskom nedjeljniku Lanset naveli da bi bilo dobro da se prikupe zalihe mati~nih }elija od stotinjak radnika koji poku{avaju da sprije~e nuklearnu katastrofu na sjeveroistoku Japana. Primjenom ove tehnike uzeli bi se uzorcimati~nih}elijakrvikoje bi potom mogle da se presade prilikom lije~enja raka, ~ime bi se podstaklo stvaranje novih }elija krvi kod pacijenata kod kojih su tumoriodstranjeni radioterapijom. Ekipe radnika u Fukushimi rade u ekstremno opasnim uslovima za zdravlje, poku{avaju}i da osposobe sisteme hla|enja tri o{te}ena reaktora. “Za potpuno zatvaranje o{te}enih reaktora treba}e godine, pa se zbog toga pove}ava opasnost od slu~ajne eksplozije radijacije, te je prikupljanje zaliha krvi tim zna~ajnije“ ,

Prve kompenzacije
To kij ska kom pa ni ja za elektri~nu energiju TEPCO, koja upravlja o{te}enom nuklearnom centralom Fukushima Daiichi, saop}ila je ju~e da }e prve nadoknade koje }e isplatiti iznositi oko 50 milijardi jena (599 miliona dolara), javlja Fena. Kompenzaciju }e dobiti 50.000 doma}instva unutar zone evakuacije, u krugu do 20 kilometara oko nuklearke, i stanovnici oblasti do 30 kilometara kojima je bilo preporu~eno da ostanu u zatvorenom. Japanska vlada naredila je ranije tokijskom operateru da isplati po milijardu jena (12.000 dolara) svakoj porodici koja je bila primorana da se iseli iz te oblasti. navode u pismu japanski ljekari. Ljekari su se po`alili da su zvani~nici iz nuklearnog sektora u Japanu iskazali otpor prema ovoj inicijativi jer se pla{e za svoj ugled.

Washington odbacio poziv Francuske da njihovi ratni avioni obnove velike zra~ne napade u Libiji

Kopneni upad?
“U slu~aju humanitarne katastrofe u Libiji, NATO }e morati da doprema tovare kojima je potrebno osiguranje na teritoriji te dr`ave, a takva misija mo`e da postane izgovor za kopneni upad“ izjavio je ju~e , u intervjuu za dnevnik Izvestija stalni predstavnik Rusije pri NATO-u Dmitrij Rogozin. Prema njegovim rije~ima, takav razvoj situacije u sebi nosi opasnost od “ozbiljnog raskola unutar NATO-a” u , kojem su ve} “uzavrele strasti“, prenosi Itar-Tass. Velike evropske dr`ave protive se da Alijansa uroni u tu|i gra|anski rat. Mislim da ta ideja ne}e nai}i na punu podr{ku, rekao je ruski diplomata, dodaju}i da “ako neko i u|e u sli~nu avanturu, to ne}e biti NATO kao takav, ve} pojedine ~lanice Alijanse“ . Agencija RIA Novosti prenijela je izjavu Rogozina da je nedopustivo tuma~enje odre-

Seksualno zlostavljanje
Specijalna izaslanica generalnog sekretara UN-a Margot Wallstrom kritikovala je Vije}e sigurnosti jer u dvije rezolucije o Libiji nije uvrstio rizik od silovanja kao ugro`avanje ljudskih prava, javlja ONASA. Ona je je rekla da je ime Iman al-Obeidi, koja je optu`ila snage lojalne Muameru Gadafiju za grupno silovanje “svima poznato“ , iako su navodi o silovanjima u Libiji za sada nepotvr|eni. Specijalna predstavnica je dodala da izvje{taji iz logora na granici Libije i Tunisa, ljekara i stranih medija ukazuju da se ne radi o pojedina~nom slu~aju. dbi rezolucija Vije}a sigurnosti UN-a, uklju~uju}i i rezoluciju 1.973 o Libiji od pojedinih zapadnih zemalja. On smatra da je to dovelo do udara po objektima libijske infrastrukture. Na internetu je objavljen videosnimak drugog ~ovjeka teroristi~ke organizacije AlKaida Ajmana al-Zavahrija, napravljen prije po~etka bombardovanja Libije, na kojem je sve muslimanske zemlje pozvao da se bore protiv SAD-a i NATO-a ako njihove snage napadnu Libiju, javlja Fena. Al-Zavahri je na snimku pozvao muslimanske zemlje da se bore i protiv snaga lojalnih libijskom vo|i Gadafiju.

Al-Kaida
“Mi, na primjer, ve} odavno ne ~itamo izme|u redova kao u sovjetsko vrijeme, ve} ~itamo ono {to je napisano. Sti~e se, me|utim, utisak da neke zapadne zemlje upravo preuzimaju sovjetski stil i nalaze u tim dokumentima ono ~ega uop{te nema. Takvo ‘kreativno tuma~enje’ je potpuno nedopustivo“ kazao je ruski diplomata. ,

Ira~ka vojska ubila 34 Iranca
Ira~ka vojska je pro{le sedmice ubila 34 izgnanika iz Irana, izjavio je portparol UNHCR-a iznose}i prvu nezavisnu istragu akcije koja je o{tro kritikovana sa Zapada, javlja ONASA. Meta napada 8. aprila je bila Narodna mud`ahe din ska or gra ni za ci ja Ira na, ko ja nas to ji da svrgne iranske vjerske vojske. Ta organizacija je dobila uto~i{te u Kampu A{raf za vrijeme re`ima Sadama Huseina, koji ih je smatrao saveznicima protiv Irana, ali poslije svrgavanja ira~kog vo|e ona nije bila omiljena kod nove {iitske vlasti koja te`i da oja~a veze s Iranom.

Biv{i biskup {okirao javnost
Televizijsko priznanje biv{eg belgijskog biskupa da je prije godinu zlostavljao dvoje svojih ne}aka, a ne samo jednog, kako je ranije tvrdio, izazvalo je nevjericu {irom Belgije, javlja Fena. U televizijskom razgovoru, 74-godi{nji Roger Vangheluwe, koji je podnio ostavku na mjestu biskupa u Brugesu prije godinu nakon {to je priznao da je zlostavljao svog ne}aka 13 godina, umanjio je te`inu optu`bi o zlostavljanju. On je govorio o zlostavljanju drugog ne}aka i nazivao je to zlostavljanje “malom igrom“ i “bez grubog seksa“ Belgijski . biskupi izrazili su {okiranost ovim pri zna njem. Ja vni tu`ilac Brugesa Jean-Marie Bekverns izjavio je da je Vangheulwe govorio o zlostavljanju kao o “sitnici“ “Mogu vas . uvjeriti da to nije bila sitnica“ , kazao je Berkvens.

14

OSLOBO\ENJE subota, 16. april 2011. godine BIZNIS I EKONOMIJA Elektroprivreda BiH nastavlja anga`ovanje doma}ih firmi VIJESTI

Kapisu posao od

7,3 miliona KM
Neto plata 799 KM
Prosje~na ispla}ena mjese~na neto plata po zaposlenom ostvarena u Bosni i Hercegovini za februar 2011. iznosi 799 KM, {to pokazuje nominalni pad za 2,3 posto u odnosu na decembar 2010. Agencija za statistiku BiH objavila je da je prosje~na mjese~na ispla}ena neto plata za februar 2011. u odnosu na isti mjesec pro{le godine nominalno ve}a za 2,1 posto. Prosje~na mjese~na bruto plata za februar 2011. iznosila je 1.240 KM, {to pokazuje nominalni pad za 0,8 posto u odnosu na decembar pro{le godine. Prosje~na mjese~na bruto plata za februar ove godine u odnosu na isti mjesec pro{le godine nominalno je vi{a za 4,2 posto.

Tvornica iz Tomislav-Grada isporu~i}e 1.264 tone kablova za modernizaciju distributivne mre`e
Tvornica kablova Kapis iz Tomislav-Grada ju~er je sa Elek tro pri vre dom BiH za klju~ila ugo vor o ispo ru ci 1.264 tone kablova u vrijednosti 7,3 miliona KM. Kapis je ti me do ka zao da se na me|unarodnim tenderima mo`e ravnopravno nositi sa konkurencijom iz inostranstva, a Elektroprivreda BiH potvrdila opredjeljenje da }e podr`ava ti do ma}e proi zvo|a~e opreme. Niskonaponski kablovi i kablovski snopovi, prema rije~ima direktora Elektroprivrede BiH Amera Jerlagi}a, bi}e kori{teni za modernizaciju distributivne mre`e, ali i za stvaranje uslova za napajanje elektri~nom energijom novih kupaca. Ugovor je zna~ajan i zbog ~injenice da se Elektroprivredi BiH iz politi~kih razloga ne dozvoljava izgradnja novih elektrana, u ~emu su doma}e kompanije vidjele veliku {ansu za anga`ovanje vlastitih proizvodnih i ljudskih potencijala. Di re ktor Ka pi sa Dra gan Obradovi} je ustvrdio da je ova godina za njih, ba{ kao i za sve druge doma}e kompa-

Ugovor su potpisali Amer Jerlagi} i Dragan Obradovi}

Foto: D. TORCHE

Po~inje izdavanje ATA karneta
Vanjskotrgovinskakomora BiH uru~i}e u ponedjeljak, 18. aprila, u Sarajevupredstavnicimaprivrede, estrade i kultureprve ATA karnete – jedinstvene me|unarodnecarinskedokumentekojiobezbje|uju dozvolu za privremenibescarinskiizvoz i uvoz robe na godinu, najavljeno je iz Komore. Na sve~anoj promociji po~etka izdavanja ATA karneta u BiH, prisutnima}e se obratitiministrivanjsketrgovine i ekonomskihodnosa BiH MladenZirojevi}, te komunikacija i transporta Rudo Vidovi}, v.d. generalnog direktora Uprave za indirektnooporezivanje BiH MiroD`akula, te predsjednik VTKBiH Veselin Polja{evi}. Ovimcarinskimdokumentomomogu}en je privremeni uvoz odre|enih kategorija robe u carinskopodru~jesvakezemljekoja je prihvatilaKonvenciju o privremenom uvozu, i to bez popunjavanjanacionalnih carinskih isprava. ATA karnet pokriva tri glavne kategorije robe u me|unarodnoj trgovini: robe za izlaganje i upotrebu na sajmovima, izlo`bama, kongresima i sli~nim manifestacijama, uzorke od vrijednosti, te profesionalnu opremu. A. Pe.

nije, odlu~uju}a u borbi za opstanak. Bi}e to te{ko, s obzirom na to da izostaje finansijska podr{ka banaka. No, unato~ tome, ova tvornica }e

u 2011. godini prema ve} zaklju~enim narud`bama proizvesti i izvesti kablove u vrijednosti od stotinu miliona KM.
H. A.

Obilje`en Svjetski dan poduzetni{tva

SASE

Najbolji put do radnog mjesta
Na skupu u Tuzli ukazano na zna~aj prekograni~ne saradnje Srbije i BiH u poslovnim aktivnostima mladih
Privredna komora Tuzlanskog kantona ju~er je obilje`ila Svjetski dan poduzetni{tva, a centralni doga|aj ~inila je rasprava na okruglom stolu “Poduzetni{tvom do novih radnih mjesta”. U njoj je u~estvovalo tridesetak pri vre dni ka, pred sta vni ci kantonalnih vlasti i lokalnih nevladinih organizacija. Zaklju~ili su da poduzetni{tvo, malo i srednje, predstavlja okosnicu privrednog razvoja svih bosanskohercegova~kih regija, te da ono treba biti prioritet u planovima sada{njih, ali i budu}ih vlasti. Posebno je nazna~en zna~aj kojeg poduzetni{tvo ostvaruje u otvaranju novih radnih mjesta i op}enito za cjelokupni privredni razvoj zemlje. Uprili~en je i seminar o dobrim praksama Evropske unije u podr{ci mladim poduzetnicima, kako u EU, tako i u na{oj zemlji, s posebnim osvrtom na prekograni~nu saradnju Srbije i Bosne i Hercegovine u oblasti poduzetni{tva mladih osoba. Ovom pri li kom pro mo vi san je i iz vje {taj „GEM BiH 2010: Poduzetni{tvom do no vih ra dnih mjes ta“. Kreiran je na osnovu rezulta ta is tra`iva nja u okvi ru najve}eg svjetskog akademskog istra`iva~kog projekta iz oblasti poduzetni{tva Globalnog monitora poduzetni{tva u kojem je u 2010. godini u~estvovalo 59 zema lja iz ci je log svi je ta me|u kojima i BiH. Sadr`i analizu poduzetni~kih stavova, aktivnosti, i te`nji te uslova specifi~nih za poduzetni{tvo u BiH.
A. [E]KANOVI] Sarajevska berza

Povla~enje s kotacije je korak nazad jednosnih Odbor za prijemvri
papira u kotaciju na Sarajevskoj berzi (SASE) u ~etvrtak je, na osnovuzahtjevaemitentaSarajevo osiguranje d.d. Sarajevo, donioodluku o isklju~enjudionicaovogemitenta s presti`nogsegmentatr`i{ta-berzanskekotacije. Vrijednosnimpapirima-dionicamaoznakeSOSOR}e se od ponedjeljka, 18. aprila, trgovati na sekundarnom slobodnom tr`i{tu SASE - subsegmentu slobodnog tr`i{ta. U Sarajevskoj berzika`u da su sa `aljenjemprimili odluku Skup{tine dioni~ara Sarajevoosiguranja o povla~enju dionica s kotacije, a posebno je, kako su istakli, zabrinjavaju}e{to je Federacija BiH kao najve}i dioni~ar, podr`avaju}iprijedlog o povla~enju, prihvatila da kompanija ima manje obaveza u objaviinformacija o poslovanju i upravljanju, zanemaruju}i takointeresemanjinskihdioni~ara. Delisting s kotacije predstavlja korak nazad ovog dru{tva u odnosima s investitorima, odnosnomo`eograni~itimogu}nost da u budu}nosti ova kompanija, emisijom dionica ili obveznica, pribavidodatnikapital za svoj rast i razvoj, kazali su iz Sarajevske berze.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 074 - 16. 4. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.420933 1.400130 26.523560 0.080574 0.261586 0.730197 1.620786 0.565032 0.249865 0.217594 1.512709 0.889541 2.207446 1.350132 0.047994 1.923113

1.955830 1.424494 1.403639 26.590035 0.080776 0.262242 0.732027 1.624848 0.566448 0.250491 0.218139 1.516500 0.891770 2.212978 1.353516 0.048114 1.927933 USD1.59503 BAM2.166238

1.955830 1.428055 1.407148 26.656510 0.080978 0.262898 0.733857 1.628910 0.567864 0.251117 0.218684 1.520291 0.893999 2.218510 1.356900 0.048234 1.932753

Mercator BH dobio upravu
Od 1. juna 2011. godine Mercatorom BH d.o.o. rukovodi}e ~etvero~lana uprava Dru{tva za ~ijeg predsjednika je izabran Neven Had`isulejma no vi}. Upra vni odbor Dru{tva od 1. juna 2011. ~ine Sonja Novak zadu`ena za podru~je upravljanja robnim grupama i marketingom, Edin Ibrahimovi} za podru~je maloprodaje, veleprodaje i logistike, te Gregor Mlakar za podru~je finansija, ra~unovodstva, kontrolinga i drugih funkcija podr{ke. Re or ga ni za ci ja dru{ tva uslijedila je nakon {to je ovo dru{tvo u sklopu Poslovnog sistema Mercator preraslo svoje dosada{nje okvire poslovanja i u prethodnoj godini svrstano u dru{tvo srednje veli~ine, saop{teno je iz Mercatora. Oslobo|enje saznaje da dosada{nji direktor Haris Kuskumovi} odlazi na novu du`nost.

SDR (Special Drawing Rights) na dan 14. 04. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 14. 04. 2011 =

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

15

16

OGLASI

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE
1.777,03
BIFX

BERZANSKI IZVJE[TAJI 17
1.077,79
SASX-10

1.077,88

SASX-30

1.196,52

BIRS

2.401,39

FIRS

1.339,67

ERS10

Sa Banjalu~ke berze

Najve}i promet
akcijama Nove banke
Na ju~era{njemtrgovanju na Banjalu~koj berzi ostvaren je promet od 270.494,62 KM, kroz 126 transakcija. Od akcija na slu`benomberzanskomtr`i{tu, lista B, najve}i promet je ostvarenakcijamaNovabanka a.d. BanjaLuka, trgovalo se u iznosu od 52.359,48 KM, po prosje~noj cijeni od 1,05 KM, ~ime je ostvarenrast u odnosu na pro{lotrgovanje za 5,00 posto. Ukupan promet obveznicama iznosio je 48.700,57 KM. Od obveznicanajvi{e se trgovalo obveznicama Republika Srpska izmirenje ratne {tete 4 u vrijednosti od 29.788,95 KM. Prosje~na cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,60 posto. Od akcijazatvorenihinvesticionihfondova najve}i promet je ostvaren akcijama ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 8.450,00 KM, po prosje~nojcijeni od 13,00 KM, {to predstavlja pad cijene za -4,06 posto. Akcije dva fonda su ostvarile rast prosje~ne cijene, od ~ega su najve}irastimaleakcije ZIF VB fond a.d. BanjaLuka(2,30 posto), i ovim se akcijamatrgovalo po prosje~nojcijeni od 4,00 KM.Akcijepetfondovasuostvarile pad prosje~necijene, a gubitnikdaname|ufondovima su akcije ZIF Euroinvestmentfond a.d. BanjaLuka(4,06 posto), i ovimakcijama se trgovalo po prosje~nojcijeni od 13,00 KM. Od hartija od vrijednosti na slobodnom berzanskomtr`i{tunajve}ipromet je ostvaren akcijama Triglav Krajina-Kopaonik a.d. BanjaLuka, trgovalo se u iznosu od 8.000,00 KM, po prosje~noj cijeni od 2.000,00 KM, ~ime je ostvarenrast u odnosu na pro{lotrgovanje za 60,00 posto. Od akcija na slobodnom berzanskom tr`i{tu rast cijena akcija zabilje`ile su akcije ~etiri emitenta, a najve}i rast imale su akcije preduze}a Triglav Krajina-Kopaonik a.d. BanjaLuka(60,00 posto), i ovimakcijama se trgovalo po cijeni od 2.000,00 KM, u vrijednosti 8.000,00 KM. Od akcija na slobodnom berzanskom tr`i{tu pad cijena akcija zabilje`ile su akcije 2 emitenta, od ~ega su akcijepreduze}aTermomonta`a a.d. BanjaLukaostvarile pad od -16,67 posto i trgovalo se po cijeni od 0,50 KM po akciji, u vrijednosti od 3.660,50 KM.

Trgovanje na SASE

Skok dionica Hidrogradnje
Na Sarajevskojberziju~er je ostvarenukupan promet od 140.708,22 KM. U sklopu 39 transakcija ukupno su prometovana 24.533 vrijednosna papira. Promet na kotaciji iznosio je 78.856,53 KM, u sklopu 19 transakcija prometovana su 19.333 vrijednosna papira. Na kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 2.794,80 KM, u sklopu 1 transakcije prometovane su 204 dionice. Na kotaciji kompanija promet je ostvaren dionicama Bosnalijek d.d. Sarajevo. Kurs ovog emitenta je iznosio 13,70 KM. Na kotaciji fondova ostvaren je promet od 74.841,43 KM, u sklopu 13 transakcija prometovano je 15.929 dionica. Na kotaciji fondova najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama ZIF Mi Group d.d. Sarajevo u iznosu od 37.538,58 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 4,05 KM. Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 1.220,30 KM, u sklopu 5 transakcija prometovano je 3.200 obveznica. Na primarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 52.297,69 KM, u sklopu 16 transakcija prometovano je 3.528 dionica. Na primarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Fabrika duhana Sarajevo u iznosu od 23.528,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 74,00 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 9.554,00 KM, u sklopu 4 transakcije prometovane su 1.672 dionice. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Soko RKT d.d. Mostar u iznosu od 7.595,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 5,00 KM. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su dioniceemitentaHidrogradnja d.d. Sarajevo od 3,83 posto i dostigle su cijenu od 3,63 KM, dok je najve}i dnevni pad registrirao emitent Soko RKT d.d. Mostar od 16,67 posto i dostigao cijenu od 5,00 KM.

Banjalu~ka berza Kursna lista za 15. april 2011.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Banjalucka pivara a.d. Banja Luka Hemijska industrija destilacija a.d. Teslic Elektrohercegovina a.d. Trebinje Hidroelektrane na Trebisnjici a.d. Trebinje Nova banka a.d. Banja Luka RiTE Gacko a.d. Gacko RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik Telekom Srpske a.d. Banja Luka Trznica a.d. Banja Luka Zeljeznice RS a.d. Doboj BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Balkan investment fond a.d. Banja Luka ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 4,49 4,15 13 4,16 0,088 5,07 8,25 6,75 4 7,06 -0,22 0 -4,06 0 -1,12 -0,2 -1,43 0 2,3 0,86 4,49 4,15 13 4,16 0,088 5,07 8,37 6,75 4 7,1 4,49 4,1 13 4,16 0,087 5,07 8,12 6,75 4 7,05 50 406 650 20 11.800 132 132 52 64 437 224,50 1.683,90 8.450,00 83,20 1.033,40 669,24 1.088,80 351,00 256,00 3.084,80 0,25 0,48(A) 0,489 0,765 1,05 0,462 0,532 1,69 1,47 0,042 0 0 -2,2 0 5 -6,1 -0,75 2,42 -0,68 -12,5 0,251 0,48 0,5 0,765 1,06 0,478 0,54 1,69 1,47 0,042 0,25 0,48 0,48 0,76 1,04 0,451 0,53 1,66 1,47 0,042 19.993 1.315 1.899 58.000 50.000 60.000 10.924 26.660 500 3.000 5.000,25 631,20 928,32 44.365,28 52.359,48 27.735,00 5.813,49 44.948,88 735,00 126,00

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 15. april/travanj 2011.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF BONUS DD SARAJEVO ZIF CROBIH FOND DD MOSTAR ZIF MI GROUP DD SARAJEVO KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. E PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO HIDROGRADNJA D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR [IPAD KOMERC DD SARAJEVO SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ FAMOS D.D. SARAJEVO SOKO RKT D.D. MOSTAR UNIPROMET D.D. SARAJEVO 25,60 0,00 3,00 0,00 5,00 -16,67 18,00 0,00 25,60 3,00 5,00 18,00 25,60 3,00 5,00 18,00 395 53 1.519 100 10.112,00 159,00 7.595,00 1.800,00 2 1 2 1 22,38 74,00 3,63 65,00 3,01 -0,34 0,46 3,83 0,00 -0,79 22,50 74,00 3,67 65,00 3,10 22,30 73,60 3,60 65,00 2,85 149 318 1.766 100 800 3.335,10 23.528,00 6.417,59 6.500,00 2.405,00 2 5 3 1 3 42,51 40,19 37,41 34,76 34,21 0,00 0,05 0,21 0,43 -0,84 42,51 40,19 37,41 34,76 34,21 42,51 40,19 37,41 34,76 34,21 766 668 588 588 590 325,63 268,47 219,97 204,39 201,84 1 1 1 1 1 5,75 3,55 5,35 4,05 -0,20 -4,05 0,00 2,47 5,75 3,55 5,35 4,05 5,72 3,55 5,35 3,96 6.168 422 65 9.274 35.457,00 1.498,10 347,75 37.538,58 7 1 1 4 13,70 0,22 13,70 13,70 204 2.794,80 1

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Agrokrajina a.d. Banja Luka Bonel a.d. Banja Luka ^ajavec a.d. Banja Luka Industrijske plantaze a.d. Banja Luka Triglav Krajina-Kopaonik a.d. Banja Luka Komunalac a.d. Bijeljina Vectra a.d. Istocno Sarajevo Poslovna zona a.d. Banja Luka Rafinerija nafte a.d. Brod TGT a.d. Lakta{i Termomontaza a.d. Banja Luka MB Velma d.d. Brcko Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 0,35 0,18 0,302 0,33 2.000(A) 0,7 0,16(A) 0,15 0,156 5,6 0,5 1 37,47 36,98 37,01 36,98 -10,26 0 0 3,12 60 0 0 0 0,65 16,67 -16,67 -1,39 -1,41 0,05 0,6 0,35 0,18 0,302 0,33 2000 0,7 0,16 0,15 0,156 5,6 0,5 1 38 37 37,01 37 0,35 0,18 0,302 0,33 2000 0,7 0,16 0,15 0,156 5,6 0,5 1 37,06 36,81 37 36,5 1.100 12.736 1.073 6.113 4 650 682 18.553 9.520 113 7.321 82 22.697 10.629 17.500 80.544 385,00 2.292,48 324,05 2.017,29 8.000,00 455,00 109,12 2.782,95 1.485,12 632,80 3.660,50 82,00 8.504,44 3.930,83 6.476,35 29.788,95

NAFTA

PLIN

ZLATO

SREBRO

ALUMINIJ

P[ENICA

KUKURUZ

121,75

$ 0,20 %

4,22

$ 0,24 %

1.47,

$ 0,09 %

42,15

$ 1,17 %

2,642

$ 0,79 %

868,75

$ 0,63 %

753,25

$ 1,02 %

18 SARAJEVSKA HRONIKA
Na zahtjev gra|ana MZ Betanija - [ip

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BANJA TERME ILID@A Otvoren nau~ni skup

Postavljeni semafori

NA RASKRSNICI
Novi semafori koji su postavljeni na raskrsnici ulica Alipa{ina i Branilaca [ipa, kod groblja Bare, trebalo bi da budu u funkciji do 24. aprila ove godine. U toku je procedura pribavljanja potrebne elektroenergetske saglasnosti za priklju~enje semafora na javnu elektromre`u. U pitanju je veoma frekventna raskrsnica koja je i jedina veza naselja [ip sa ostatkom grada, gdje svakodnevno postoji velika opasnost za pje{ake koji prelaze ulicu da bi stigli do obli`nje autobuske stanice. Stoga su gra|ani na odr`anim zborovima u Mjesnoj zajednici Betanija - [ip predlo`ili postavljanje semafora. Slu`ba za prostorno ure|enje i komunalne poslove Op}ine Centar je taj prijedlog uvrstila u projekte za realizaciju, a Op}insko vije}e Centar je za tu namjenu izdvojilo stotinu hiljada maraka. Nov~anasredstva su preba~ena na ra~un JP Direkcija cesta FBiH, koja je provela proceduru odabira izvo|a~aradova. Kako je predvi|eno projektom, do sada su postavili semafore za motorna vozila i pje{ake te saobra}ajneznakove. Preostaje jo{ da izgrade 63 metra pje{a~ke staze du` Alipa{ine ulice, na strani do groblja Bare. Radi pove}anja preglednosti za voza~e na raskrsnici, predvi|eno je uklanjanje reklame koja se nalazi uz cestu. S. Hu.

Sa ju~era{njeg sve~anog otvorenja simpozija u hotelu Bosna na Ilid`i

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Iskustva stara stotinu godina
Organizatori Udru`enje fizijatara FBiH, Udru`enje reumatologa te Udru`enje za osteoporozu FBiH, a na skupu je u~estvovalo 150 ljekara i medicinskih radnika iz zemalja regiona i Turske
Prvi balneolo{ko-reumatolo{ki simpozijum u Bosni i Hercegovini sve~ano je otvoren ju~er u sali hotela Bosna, u sklopu hotelskog kompleksa Ilid`a. Ovaj me|unarodni nau~ni skup sa oko 150 u~esnika iz zemalja regiona i Tur ske or ga ni zo va li su Udru`enje fizijatara FBiH, Udru`enje re uma to lo ga FBiH i Udru`enje za osteopo ro zu FBiH, ge ne ral ni sponzor je Zdravstvena ustanova Banja Terme Ilid`a, a ju~er ga je zvani~no otvorio prof. dr. E{ref Be~irovi}, profesor emeritus Medicinskog fakulteta u Tuzli. U ime generalnog sponzora ovog nau~nog skupa, me di cin ske stru~nja ke je pozdravio predsjednik Uprave Alija Budnjo i za`elio dobrodo{licu uz rije~i “da }e Zdravstvena ustanova Banja Terme Ilid`a uvijek biti turisti~ko i nau~no mjesto, odnosno mjesto turizma i nauke“ . Vr{ilac du`nosti na~elnika

Ljekovite vode Ilid`e
Zdravstvena ustanova Banja Terme na Ilid`i je poznata od prije stotinu godina. Po{to je ilid`anska voda ljekovita, nedavno smo imali posjetu iz Dubaija. Na na{oj web stranici vidjeli su sastav vode i ljekar fizijatar je nedavno bio kod nas u privatnoj posjeti i uvjerio se u njen sastav. ^ak sto godina ona nije promijenila svoj sastav, to je svjetsko ~udo. Nigdje u svijetu nema na pet kvadratnih kilometara pet vrsta ljekovitih voda. Zato smo odavde i po~eli sa organizovanjem Prvog balneolo{ko-reumatolo{kog simpozija u BiH, naglasio je predsjednik Uprave Zdravstvene ustanove Banja Terme na Ilid`i. Op}ine Ilid`a prof. dr. Senaid Memi} je, pozdravljaju}i u~esnike skupa, kazao kako je vitalitet vode na Ilid`i sigurno bitan jer mo`e pomo}i svakoj `ivoj }eliji. “@ivot ne sa mo da se odr`ava ne samo da daje kvalitet na osnovu vitaliteta nego i postoji na osnovu postojanja vode. Iskustva koja su ste~ena ovdje traju vi{e od stotinu godina, a znanje koje imamo nije dovoljno i trebamo ga pro{iriti. Nadam se da }ete to vi u~initi po ovom pitanju i na ovom mjestu“ po, ru~io je v. d. na~elnik Memi}. U~esnike Prvog balneolo{ko-reumatolo{kog simpozija u BiH, koji }e trajati do nedjelje, 17. aprila, pozdravio je ju~er i dr. Zlatko Vukovi}, ministar zdravstva Kantona Sarajevo.
Mr. BABI]

Skup{tina Kantona Sarajevo

O statusu javnih
preduze}a 27. aprila
Kolegij Skup{tine Kantona ju~er je dogovorio da }e se tre}a radna sjednica ovog tijela odr`ati 27. aprila. Na dnevnom redu na}i }e se prijedlog zakona o izmjenama Zakona o javnom okupljanju, prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o objavljivanju propisa i drugih op}ih akata u Slu`benim novinama KS-a, te prijedlog zakona o upotrebi znakovnog jezika u Kantonu. Pred poslanicima }e se na}i prijedlog odluke o davanju saglasnosti na novi tekst sporazuma o saradnji izme|u Kantona i Vara`dinske `upanije, te prijedlozi odluka o izmjeni odluke o uskla|ivanju statusa kantonalnih preduze}a Vodovod i kanalizacija, Rad, Park, Pokop, Sarajevogas, Toplane, Tr`nice i pijace, Gradski saobra}aj, ZOI ‘84 Olimpijski centar Sarajevo, Sarajevo-{ume, Kantonalna veterinarska stanica Sarajevo, DD PD Butmir Ilid`a Sarajevo, Centar Skenderija i Televizija KS-a, sa Zakonom o javnim preduze}ima u FBiH. Na dnevni red uvr{teni su i izvje{taj o radukantonalneVladeza period 1. 1. do 31. 12. 2010, te izvje{taji o radu Pravobranila{tva KS-a, Fonda Kantona Sarajevo za stipendiranje i {kolovanje djece boraca, poginulih boraca i poginulih civila-`rtava rata IKRE i Profesionalne vatrogasne brigade u 2010. godini.

Ulica bra}e Eskenazi

A gdje je asfalt?

Do ulaznica za filmske projekcije uz Cinema City i Oslobo|enje Ime i prezime: Adresa: Telefon: Popunjeni kupon predati u oglasne slu`be Oslobo|enja na adresama Zelenih beretki 14 i Grbavi~ka do 14c (STR Axel) ili na recepciju na{eg lista u Ulici D`emala Bijedi}a 185.
Ulica bra}e Eskenazi, novembar 2010. i april 2011.

Isklju~enja struje
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja, bez napajanja elektri~nom energijom bi danas od 9 do 16 sati mogla ostati podru~ja koja se napajaju putem trafostanice Paljevo.

Krajem novembra pro{le godine objavili smo informaciju da je u toku djelomi~na ili potpuna sanacija nekoliko ulica u Sarajevu. Izme|u ostalih, radilo se i o Ulici bra}e Eskenazi u centru Sarajeva, koja je jo{ tada bila potpuno raskopana, te pomislili da }e

se, s obzirom na to da je snijeg bio na pomolu, asfalt polagati ba{ po snijegu. Skoro pola godine kasnije ponovo smo se na{li u ovoj ulici i ostali nemalo iznena|eni kako se nije uradilo ni{ta, a eto, asfalt se, iako znamo da je to nemogu}e, nije

polagao usred zime. Dobro, vjerovatno su zamijenjene podzemne instalacije, ali ono najva`nije za voza~e i pje{ake, asfalt, nije postavljen. Za{to, ne znamo, ali sa~eka}emo jo{ koji lijep dan da se posao zavr{i.
E. H.

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SARAJEVSKA HRONIKA 19

Vilsonovo ostaje samo {etali{te

biti ni ovog ljeta
Konkurs za dodjelu prostora jo{ nije objavljen, a ne zna se ho}e li uop}e biti • Za vrijeme poplo~avanja du` {etali{ta planirani dijelovi za postavljanje pet slobodnostoje}ih ba{ti
Ideja za otvaranje ljetnih ba{ti u Vilsonovom {etali{tu stara je nekoliko godina, a ne treba ni govoriti da se u ovoj oazi barem ta tri-~etiri ljetna mjeseca osjeti potreba za odmorom, kafom, hladnim pi}em... Dozvolu za ba{te daje Op}ina, a pored toga utvrdi se i povr{ina koja se smije zauzeti, {to u Vilsonovom svakako ne bi trebao biti problem, s obzirom na to da je za vrijeme, kada se {etali{te poplo~avalo, ostavljen prostor i neophodni priklju~ci za pet ba{ti. Negdje ba{ u tom periodu, na~el nik No vog Sa ra je va Ned`ad Kold`o nam je kazao da se u slobodnostoje}im ba{tama Vilsonovog ne}e to~iti alkohol, te da }e se odrediti do kada }e one raditi, iz ~ega bi se dalo zaklju~iti da se o njima ozbiljno razmi{lja. Raspisivani su i konkursi, koji su naknadno poni{tavani. Od tada su pro{le dvije godine, a najva`nije jeste da ba{ti nema i da ih najvjerovatnije ne}e biti ni ove godine. Pomo}nik na~elnika Novog Sarajeva za komunalne poslove Ni jaz Hro mo za Oslo bo|enje ka`e kako jo{ ne zna da li }e se to desiti. - Znam da konkurs za dodjelu prostora nije raspisan, a nije mi poznato kada }e i ho}e li ga uop}e biti. Naime, slu`ba
Prostor za jednu od predvi|enih ba{ti
Foto: S. GUBELI]

Ba{ti ne}e

DE@URNI TELEFON

276-982

VA@NIJI TELEFONI

kojom rukovodim ne raspisuje taj konkurs, niti dodjeljuje dozvole za postavljanje ba{ti, ve} samo vr{i naplatu. Zaista ne znam ho}e li ovog ljeta biti postavljene ba{te, nagla{ava Hromo. Po svemu sude}i, ne}e. Kako nezvani~no saznajemo, raspisivanje konkursa nije ni na

pomolu. Imaju}i u vidu da je ve} april, te da se ovdje svaki konkurs rastegne u nedogled, jer se uvijek neko na ne{to `ali, pitanje je da li bi se sva ta pro ce du ra za vr{i la u ra zu mnom roku, to jeste dok je ljeta i sun~anog vremena. Izgleda da nam ostaje da ~ekamo ljeto 2012. E. H.

Izlo`ba o nacionalnim manjinama u O[ Sokolje

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Uprava za inspekcijske poslove KS 033/770 100 (od 8 do 16 sati) 061/252 252 (od 14 do 22 sata) Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

Stvaranje osje}aja tolerancije
Misija OSCE-a u BiH i Osnovna {kola Sokolje bili su ju~er doma}ini izlo`be o nacionalnim manjinama, odnosno zavr{nice projekta Kaledioscope. Naime, u pripremi i realizaciji projekta koji je trajao dvije godine u~estvovalo je 107 {kola iz cijele Bosne i Hercegovine, a krajnji cilj bio je da se me|u naj mla|ima stvo ri osje}aj tolerancije. - OSCE je raspisao konkurs sa temom o nacionalnim manjinama. Na{a {kola zauzela je drugo mjesto i zbog toga smo veoma ponosni. Drago nam je {to smo ugostili u~enike i nastavnike iz svih dijelova na{e zemlje, istakao je Be}ir Hasanovi}, direktor Osnovne {kole Sokolje. U~enici su u saradnji sa nastavnicima i roditeljima u radionicama izra|ivali radove koji su ju~er predstavljeni. - Ovo je finalno predstavljanje 17 pobjedni~kih radova. Projekat je po~eo kada je OSCE u BiH podr`ao kreiranje metodolo{kog priru~nika za nastavnike i priru~nika za u~enike o nacionalnim manjinama. Namjera je bila da se u {kolama u BiH po~nu koristiti savremene metode izu~avanja kulture i tradicije 17 nacionalnih manjina prisutnih u BiH, kazala je Suzana [kobo, iz slu`be za pitanja obrazovanja misije OSCEa u BiH. S. Hu.

PORODILI[TA

7 3

DJEVOJ^ICA DJE^AKA
svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18, a radnim danima i u 9.30, Travnik svakim danom u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22, Velika Kladu{a svaki dan u 15.30, Visoko svaki dan u 8.45, 10.45 i 15.15, Visoko-Kakanj svaki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18, 19.30 i 20 sati, Zenica svaki dan u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem, Zenica svakim danom u 21 sat preko Visokog i Kaknja, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 autoputem, Zenica ne saobra}a subotom, nedjeljom i pra znicima u 5.30 prekoVisokog i Kaknja.

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

AVIONI Polasci:
Beograd 6.30, Zagreb 6.30 i 16.15, Cirih 7.30, Be~ 7.35 i 14.55, [tokholm/Geteborg 10, Frankfurt 10.30, Minhen 12.55, Budimpe{ta 14.50, Keln 16.55, Istanbul 19, [tokholm 20.50

Dolasci:
Istanbul 8.50, Minhen 12.15, Cirih 12.45, Be~ 14.10 i 21.35, Budimpe{ta 14.20, Zagreb 15.45 i 22, Keln 16.25, [tokholm/Geteborg 17.35, Frankfurt 17.45, [tokholm 20.10, Beograd 21.55

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom

u 8, a ~etvrtkom u 16 sati, Den Hag utorkom u 8, a ~et vrtkom u 16 sati, Utrecht subotom u 8 i ~et vrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9, Berlin ~et vrtkom i subotom u 8, Dor tmund, Essen, Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i [tutgart svaki dan u 8, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Minhen svakim danom u 8, a subotom i u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svakim danom u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 10, 14.30 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, Vela Luka i Herceg-Novi petkom u 11 sati, Br~ko svakim

danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubi ca sva ki dan u 14.30 sa ti, Ba nja Vru}ica svaki dan u 15.15 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svakim danom osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14, i 15 i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svakim danom u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de-Ustikolina svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most

20

KULTURA
JU Srednja medicinska {kola - Jezero Sarajevo, Patriotske lige 67 a

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

7. me|unarodni susreti bibliotekara slavista

O B AV J E [ T E N J E
JU Srednja medicinska {kola - Jezero Sarajevo organizuje instruktivnu nastavu za upis u~enika u I razred u {kolskoj 2011/2012. godini. Instruktivna nastava po~inje 7. 5. 2011. godine iz sljede}ih predmeta: - hemija - biologija - bosanski jezik Detaljne informacije mogu se dobiti u Sekretarijatu {kole na telefon: 443-987, 225-625.
UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU Zmaja od Bosne bb Sarajevo

Na red su do{la pitanja o kojima se nije ranije razgovaralo

Foto: D. TORCHE

Ideologija. Politika.

OBAVJE[TENJE
ADNAN ^AR[IMAMOVI], dipl. ing. el.
branit }e magistarski rad pod naslovom

Bibliotekarstvo
Susreti po~inju u ponedjeljak, a Fe|a Kulenovi} i Sa{a Madacki dobitnici su stipendije za najboljeg studenta bibliotekarstva i godi{nje nagrade za najboljeg bibliotekara
Ovogodi{nji, Sedmi me|unarodni susreti bibliotekara slavista (ICSL), koji }e se odvijati pod nazivom “Ideologija. Politika. Bibliotekarstvo“, odr`at }e se od 17. do 20. travnja u Sarajevu u organizaciji Fondacije “Kemal Bakar{i}“ , Central and Eastern European Online Library Frankfurt a/M, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i IKD University press Sarajevo. Susreti predstavljaju dio programa ovogodi{njeg Sajma knjige u Skenderiji (organizira se od 20. do 25. travnja), a sve~ano }e biti otvoreni u ponedjeljak, 18. travnja, u Media centru s po~etkom u 9.30 sati. Drugi put od kada se organiziraju Susreti, Fondacija „Kemal Bakar{i}“ (osnovana je u znak sje}anja na prerano preminulog dr. Kemala Bakar{i}a, prof. Filozofskog fakulteta u Sarajevu, idejnog za~etnika Susreta, koji je mnogo u~inio za razvoj informacijskih znanosti u BiH) dodijelit }e stipendiju za najboljeg studenta bibliotekarstva na podru~ju BiH (sve razine studija) i godi{nju nagradu za najboljeg bibliotekara (u praksi) u BiH. Na konferenciji za novinare saop}ena su i imena dobitnika i to su Fe|a Kulenovi}, koji se trenutno nalazi na doktorskom studiju (informacijske znanosti) u Zagrebu, a nagrada za najboljeg bibliotekara u praksi pripala je Sa{i Madackom zbog doprinosa projektu Susreti. Od Dragana Markovi}a }e se saznati da su potporu za stipendiju i nagradu dobili od Amerikanke koja je uspjela u svojoj nakani da ostane anonimna, a potporu je obe}alo i federalno Ministarstvo obrazovanja i nauke, koje je prvi put iskazalo interes i za ovu oblast. Nagrada i stipendija }e dobitnicima biti uru~ene u Bosanskoj ku}i 20. travnja u 10 sati prvog dana odr`avanja Sajma knjige u Skenderiji.

''KARAKTERIZACIJA I MJERENJE ELEKTRI^NOG I MAGNETSKOG POLJA EKSTRA NISKE FREKVENCIJE''
25. maja 2011. godine (srijeda) sa po~etkom u 10 sati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu

sala S1 — prizemlje.
Pristup odbrani je slobodan. Magistarski rad mo`e se pregledati u prostorijama Elektrotehni~kog fakulteta u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 13 sati, a najkasnije osam dana prije odbrane magistarskog rada.

UNIVERZITET U SARAJEVU PRAVNI FAKULTET

O B AV J E [ T E N J E
Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu kandidatkinja Amela Zec -Filipovi} branit }e magistarski rad pod naslovom

Anonimna donatorka
Od predsjednika Izvr{nog odbora ICSL-a Dragana Markovi}a na ju~era{njoj konferenciji za novinare saznalo se da }e se ove godine na okupu na}i 104 bibliotekara slavista iz 12 zemalja. Bit }e prezentirana i 22 rada. „Interes je bio ve}i, ali je njihov dolazak sprije~ila recesija“ kazao je Mar, kovi}, dodaju}i da su unato~ tome Susreti bibliotekara slavista postali jedan od najzna~ajnijih bibliote~ko-informati~kih skupova bibliotekara u regionu.

"Gra|anski zakonik Italije iz 1942: pravno-historijska studija"
Odbrana magistarskog rada odr`at }e se u utorak, 24. maja 2011. godine, sa po~etkom u 11 sati u sali za sjednice Pravnog fakulteta u Sarajevu, II sprat, lijevo. Odbrana je javna i istoj se mo`e prisustvovati, a magistarski rad se nalazi u Sekretarijatu Fakulteta i dostupan je javnosti. DEKANAT PRAVNOG FAKULTETA UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

Nova pitanja
Ako su se na prethodnim Susretima bibliotekari slavisti bavili pitanjima izgradnje bibliote~kih fondova, korisnicima usluga, primjenom tehnologija u bibliotekama i digitalizacijom bibliote~ke gra|e, prezentiranju najboljih praksi u oblasti koje se ~ine krucijalnim za razvoj bibliote~ke djelatnosti, financiranjem biblioteka, suradnjom s drugim institucijama etc, ove godine diskurs se mijenja. O tome {to }e se sve razmatrati, saznalo se od Sa{e Madackog, a ovdje }emo samo navesti da su pitanja vrlo zanimljiva i ti~u se razmatranja slobodnog pristupa gra|i, slobodnoj razmjeni informacija, pitanja rada s korisnicima (npr. ho}e li bibliotekar dati ono {to se tra`i jer se kosi s njegovim uvjerenjima i na~elima), pitanjima cenzure i autocenzure... Dakle, na red su do{la mnoga pitanja o kojima se ranije nije pri~alo. An. [.

O B AV I J E S T
1) Mr. Mevlida \uvi} branit }e na Filozofskom fakultetu u Sarajevu doktorsku disertaciju pod naslovom:

Bosanskohercegova~ka pripovijetka izme|u dva svjetska rata, narativni konstrukti identiteta: retorika teksta i pragmatika tekstualnosti
Odbrana }e se odr`ati 17. 5. 2011. godine u 10 sati, u Dekanatu Filozofskog fakulteta, sala 82/I.

POTPORA AMERIKANKE Potpora za stipendiju i nagradu stigla od Amerikanke koja je uspjela u svojoj nakani da ostane anonimna, a federalno Ministarstvo obrazovanja i nauke prvi put iskazalo interes i za ovu oblast
Ove godine zahvaljuju}i potpori Fondacije za bibliotekarstvo, uspjelo se prirediti dvobroj godi{njaka Susreta i to u klasi~nom izdanju (tisak), a bit }e izdat i DVD koji }e sadr`avati sve ono {to se de{avalo od prvog pa do susreta odr`anog 2009. godine, dakle bit }e javnosti prezentirana kompletna dokumentacija doga|anja, odnosno arhiva.

Primjerak disertacije nalazi se u Dekanatu Fakulteta i mo`e se pogledati svakim radnim danom u vremenu od 9 do 15 sati.

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA

21

Otvoreni 13. dani Matice hrvatske Mostar
Anto Kajini} na otvorenju izlo`be poznatog mostarskog slikara Kre{imira Ledi}a

Mostovi sretnije budu}nosti
Matica hrvatska Mostar i manifestacija Mostarsko prolje}e, koja je od prije dvije godine ponosni ~lan Saveza europskih festivala, ponovo je, 13. godinu za redom, u Mostar donijela da{ak istinskog prolje}a, bu|enja prirode ali i duha stanovnika ovog grada i njegovih gostiju. Goste i Mostarce ispred Kosa~e su do~ekale Mostarske ma`oretkinje i Hrvatska glazba Mostar koji svake godine svo jom gla zbom i ple som po`ele dobrodo{licu brojnim ljubiteljima umjetnosti. U ime Saveza europskih festivala u ~etvrtak nave~er je intendat Dubrova~kih ljetnih igara i ~lan festivalskog vije}a sve~ano proglasio otvorenim 13. mostarsko prolje}e, koji }e do 1. lipnja ponuditi niz kvalitetnih glazbenih, likovnih, knji`evnih i dje~jih programa.

Manifestacija je po~ela tradicionalnim gala opernim koncertom “Sarajevo Mostaru“, te izlo`bom poznatog mostarskog slikara i pedagoga Kre{imira Ledi}a
gospodarskih subjekata, svih ovih godina nije posustala. Veleposlanik Republike Hrvatske u BiH, Ton~i Stani~i}, u govoru je podsjetio na rije~i visokog pokrovitelja Mostarskog prolje}a, predsjednika Republike Hrvatske, Ive Josipovi}a, koji je rekao da se, razmi{ljaju}i o Mostaru i Mati~inom prolje}u, sjetio eseja nobelovca Ive Andri}a, a upravo ove godine se navr{ava 50 godina kako je ovaj knji`evnik dobio Nobelovu nagradu. Josipovi} je podsjetio na Andri}eve rije~i da nema ni{ta svetije od mostova jer oni podsje}aju na “vje~itu i vje~no nezasi}enu ljudsku `elju da se pove`e, izmiri i spoji sve {to iskrsne pred na{im duhom“. - Mos tar sko pro lje}e ~ini upravo to - univerzalnim jezikom umjetnosti ostvaruje tu vje~itu `elju, gradi mostove, osna`uje po{tivanje kulturne raznolikosti i kulturnu suradnju s dru gim, su sje dnim dr`avama, istaknuo je Josipovi} u svom govoru, a Stani~i} je dodao da se mostovi grade s dvije obale, ne s jedne, {to zna~i biti spreman na kompromis i raditi na promicanju su`ivota. Predsjednik Matice hrvatske Mostar Josip Muselimovi} kazao je kako “nesebi~nim marom ~lanova Festivalskog vije}a i tijela Matice hrvatske Mos tar, i uz po mo} lju ba vi umjetnika koji nastupaju, u na{ grad, regiju i cijelu zemlju, jezikom umjetnosti i neprolaznih vrijednosti `elimo unijeti tra~ak radosti i nade u bolja vremena“ . Brojne goste na otvorenju manifestacije je u ime organizatora pozdravio prim. dr. Slavko Mu sa, pot pred sje dnik MH Mostar, koji je istaknuo da su glazbenici koji su nastupali na gala opernoj nastupali bez ikakvih naknade, uz `elje da publici donesu radost u tmurnoj svakodnevnici. Nazo~ne je pozdravio i Igor Kamo~aji, zamjenik gradona~elnika Sarajeva, koji je govorio u ime Grada Sarajeva, pokrovitelja gala opernog koncerta “Sarajevo Mostaru“, na kojem su uz Sarajevsku filharmoniju nastupili umjetnici koji su ro|eni u Mostaru i BiH, a svoje velike umjetni~ke karijere ostvaruju u inozemstvu. Najljep{e opere svijeta sa scene u velikoj dvorani Hrvatskog doma Hercega Stjepana Kosa~e otpjevalo je pet solista: Vesna Baljak Contini, Ivana Lazar, Vedrana [imi}, Amir Sara~evi} i Berislav Pu{kari} pod dirigentskim ravnanjem Darjane Bla}e - [ojat i Josipa [ege, a na kraju koncerta su, na odu{evljenje publike, svi zajedno izveli napitnicu “Libiamo” iz prvog ~ina opere “La Traviata” .

Tra~ak radosti
Ako bismo morali izdvojiti ono {to su s otvorenja Mostarskog prolje}a sa scene Kosa~e poru~ili govornici, jeste - misija gradnje mostova me|u umjetnicima i ljudima gradova i regije, u kojoj ova manifestacija, unato~ recesiji, financijskim neprilikima i nerazumijevanju

Retrospektivna izlo`ba
Prvi program 13. mostarskog prolje}a je osim gala koncerta ponudio i veliku retrospektivnu izlo`bu poznatog mostarskog slikara i pedagoga Kre{imira Ledi}a. O njegovom `ivotu i stvarala{tvu, u kojem je

vrlo te{ko povu}i crtu, ili istaknuti koji je dio njegovog `ivotno-pro fe si onal nog pu ta zna~ajniji i ve}i: onaj umjetni~ki ili pedago{ki, na otvorenju je prepunoj Galeriji kraljice Katarine u Kosa~i govorio v.d. dekan Akademije likovnih umjetnosti [iroki Brijeg prof. Anto Kajini}. On je istaknuo tri glavne zna~ajke Kre{imira Ledi}a: skromnost, jednostavnost i spremnost da pomogne drugima, posebno mladima na njiho vom umje tni~kom pu tu. Izlo`bu je sve~ano otvorio producent Mostarskog prolje}a, Miljenko Pulji}, ravnatelj Zagreba~ke filharmonije, koji je rekao da mu je ~ast otvoriti izlo`bu umjetnika kakav je Kre{imir Ledi} koji je svoje znanje prenio na brojne generacije mladog nara{taja. Sljede}i program na Mostarskom prolje}u po mnogim je najatraktiviniji, a mo`da i najkvalitetniji ovogodi{nje manifestacije: predstava “Gospoda Glembayevi” Ateljea 212 iz Beograda u kojoj igraju neki od najzna~ajnijih dramskih umjetnika iz regije. Predstava je na programu u ponedjeljak u 20 sati u Kosa~i.
Dragan MARIJANOVI]

Balet “Romeo i Julija“ u NP-u Sarajevo

Uz ma{tu i nove vizije
Filmski studio. Sve je u pripremi za snimanje Romea i Julije. Tako po~inje baletna predstava “Romeo i Julija“ uz muziku Ser, geja Sergejevi~a Prokofjeva, prema poznatoj ljubavnoj pri~i Williama Shakespearea. Padaju klape, snimaju se scene, sve je puno filmskog glamura. Sarajevska publika koja je na premijeri (a i sino} na prvoj repriznoj predstavi) dvoranu Narodnog pozori{ta Sarajevo ispunila do posljednjeg mjesta, ispratila je aktere na sceni velikim aplauzima i uz povike bravo. Kao {to je i najavio koreograf i re`iser Ronald Savkovi}, gost iz [panije u predstavi je imao puno re`ijskih intervencija, nekih realnosti i nerealnosti, a Romeu i Juliji dao je slobodu, ma{tu i neke nove vizije. Publika je to prepoznala i nagradila. Zaslu`ni za uspjeh su svakako i Savkovi}eva asistentica (Mia Jahi}, koja je bila
Foto: B. DURSUM

i Lady Capulet na sceni), potom scenograf Josip Lovrenovi}, kostimografkinja Amna Kunovac - Zeki}. Zvijezda predstave je zasigurno bio cijeli ansambl sarajevskog baleta (njih 25), koji su iznjedrili i solisti~ke role. Tako je Julia bila Nata{a Pavlovi}, Romeo - Mihail Matescu, Mercutio je Boris Vidakovi}, Benvolio - Evgenij Gaponjko, - Mia Jahi}, Tybalt - Goran Stani{kovski,

Paris - Igor Gut, Fra Laurence - Tomislav Pa{ut i dadilja Belma ^e~o - Bakra~. - Predstave mo`e i}i u bilo kakve ekstreme, ali na krajuprocesaradaostajesamoljubav. To je, uostalom, jedini razlog zbog kojeg se bavim ovim poslom, Savkovi}eve su rije~i. I zaista, ljubav je zaiskrila sa scene i “zagrlila“ publiku, koja je zadovoljna vi|enim napustila Narodno pozori{te. Mr. S.

22

OGLASI

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

24 Pogledi

16. april/travanj 2011.

Pomo} Japanu

Bendovi Propeler, Rigorozni i Pakt5 su svirali na humanitarnom koncertu za dobre ljude Japana u sarajevskom City Pubu. Javni TV emiteri su imali specijalnu emisiju u`ivo, gdje su skupili vi{e od 60.000 poziva na humanitarne telefone koji su sa svoje dvije marke po pozivu skupili prili~nu sumu novca. Crveni kri` i Merhamet su ve} odavno otvorili svoje ra~une za pomo} razorenom Japanu, zemlji koja je BiH pomogla kao malo koja. Dostojanstvenim `iteljima Japana pomogli su i gra|ani individualno. Mnogi su zvali Ambasadu u Sarajevu izrazili su}ut. Neki su polo`ili cvije}e. Sve skupa Sarajevo je pokazalo da nije zaboravilo svoju blisku pro{lost kad nam je pomo} humanog svijeta spasila `ivote. Kao {to ne zaboravlja da nam je Japan u poslijeratnoj obnovi pomogao stotinama miliona maraka.

Sarajevo se sjetilo svoje pro{losti

Ako ne znamo mi, zna MMF

Policija, socijalni radnici, nevladine organizacije poru~uju

Nazovi na{ broj – 122 ili 1265

Privredni rast u BiH 2,2 posto
Bosna i Hercegovina bi ove godine trebala imati privredni rast od 2,2 posto, a Crna Gora dva procenta, predvi|aju stru~njaci Me|unarodnog monetarnog fonda u najnovijoj, aprilskoj prognozi. Albanija }e ostvariti najve}u stopu privrednog rasta u 2011. od 3,4 posto (lani 3,5 procenta), dok }e Makedonija imati, prema mi{ljenju MMF-a, troprocentnu ekonomsku ekspanziju. Rast hrvatske privrede MMF u teku}oj godini procjenjuje na 1,3 posto, nakon {to je ta zemlja lani imala negativnu stopu rasta od minus 1,4 procenta, a oko dva posto }e “rasti” Slovenija, a ~ak tri posto Srbija (ali }e imati i inflaciju oko 10 posto). Stopa inflacije u drugim balkanskim zemljama: dva posto u Crnoj Gori, 3,5 procenta u Hrvatskoj, pet posto u BiH i 5,2 procenta u Makedoniji. Za Sloveniju MMF prognozira inflaciju od 2,2 procenta. Nije ni tako lo{e, ali na{i politi~ari i ekonomisti se uglavnom trude da ne ispune ni prognoze MMF-a, kamoli `elje svojih podanika (ve}a zaposlenost, zaustavljanje rasta tro{kova, ulaganja u infrastrukturu, smanjenje poreza i nameta).

^udne su nekako statistike u BiH. Po njima pla}e rastu, smanjuje se broj nezaposlenih, cijene padaju, a proizvodnja cvjeta... Kao zbir neta~nih podataka, pokazalo se i u slu~ajevima nasilja u na{oj zemlji. Ka`e sve ga je manje (jer se ne prijavljuje), iako stru~njaci ka`u da se enormno pove}ava! Zato su i policija i socijalni radnici i nevladin sektor zavapili gra|anima (posebno ugro`enima, a ko nije?) da se namah obrate na poznati broj policije – 122, ili jedinstveni SOS broj u BiH – 1265. Okre}ite broj bez obzira je li vas napala supruga ili vi nju, ako je maloljetni~ka delinkvencija ili prostitucija u pitanju, seksualno zlostavljanje maloljetnika, prosja~enje. U ovoj zemlji i danas gra|anska svijest dr`i da je prijaviti bandita cinkarenje, a ne ljudska, dru{tvena i zajedni~ka obaveza. Otud i re~ene statistike...

Susret Izetbegovi} – Josipovi}
Islamski centar u Rijeci bi}e centar prijateljstva i povjerenja Hrvata i Bo{njaka, katolika i muslimana koji zajedno grade evropsku Hrvatsku, rekao je hrvatski predsjednik Ivo Josipovi} nakon obilaska gradili{ta rije~ke d`amije zajedno sa ~lanom Predsjedni{tva BiH Bakirom Izetbegovi}em. Izetbegovi} je izrazio zadovoljstvo ovim objektom, te ~estitao Josipovi}u na odnosu prema Bo{njacima u Hrvatskoj, jer ne samo rije~ima, nego i djelima pokazuje da u Hrvatskoj

S vjerom uredu, a s dr`avom?
ima prostora za sve, za druge i druga~ije. Govore}i o BiH, Izetbegovi} je rekao da bi “stabilnost vlasti bila ve}a da su u njoj predstavnici HDZ-a” ocijeniv{i da je , upravo HDZ odbacio ponudu me|una ro dne za je dni ce da u~estvuje u formiranju vlasti. Josipovi} je istakao da Hrvatska ne ulazi u unutra{nje stvari BiH, ali joj je stalo do po{tivanja na~ela ravnopravnosti svih naroda. “Nama je va`no na~elo, a to je ravnopravnost svih naroda i `elja nam je da se to na~elo dosljedno po{tuje”, rekao je hrvatski predsjednik. Prije toga Josipovi} i Izetbegovi} su se sreli u Biha}u, gdje je, po Bakirovim rije~ima izgla|en i razja{njen “nesporazum” oko izja ve hrvat skog predsjednika na temu radikalnih muslimana u BiH. No ~ini se da tako ne misle svi, iako se Josipovi} ispri~avao i obja{njavao zna~enje svoje izjave, koja budi sumnju u otvorenost i iskrenost njegove politike prema na{oj zemlji.

16. april/travanj 2011.

Pogledi 25 ZA PAM]ENJE

“Glas naroda” iz manjeg entiteta

KRLE@A Ljudske ruke
“Ruke. Kako samo izgledaju te mase ljudskih ruku {to se mi~u po gradskim ulicama? Te ljudske ruke kolju, pu{taju krv drugim `ivotinjama, stvaraju strojeve, bodu iglama, dr`e usijane pegle, svjetiljke, zastave, britve, instrumente, ljudi ih pronose ulicama i ne znaju {to bi s njima? Skidaju suknene {e{ire, ma{u palicama, nose u rukama predmete, cigarete, knjige, jedna ruka dr`i drugu ruku u magnetizmu tjelesnog dodira, tople su ruke ljudske, znoje se, krastave su, ranjene, okupane, nafarbane, nji{u se u mrtvim njihajima, prate kretnju ljudskog gibanja kao mesnati uresi u jednoli~nim amplitudama, i tako se mi~u ljudske ruke po ulicama zajedno s ljudima, po tom dugotrajnom i jalovom ljudskom putu, koji te~e i koji navire izmedju zidova gradskih kao voda. A ljudi vuku sobom svoje ruke, svoje dugove, svoje gnjile zube i brige, i `ene, i djecu, i umorne noge, i nezdravo, `alosno tijelo, i tako se mi~u u bokovima i u zglobovima, otvaraju usta, govore, vi~u, a gdjegdje javlja se na usnama ljudski smijeh...” (Miroslav Krle`a, Povratak Filipa Latinovitza)

Referendum protiv BiH
arodna skup{tina manjeg bh. entiteta bez imalo okapanja je donijela odluku koju im je izdiktirao tamo{nji predsjednik Milorad Dodik. Raspisat }e referendum s pitanjem i odgovorom, da ne}e podr`ati niti priznavati nametnute im institucije od strane visokog predstavnika, naro~ito Sud i Tu`ila{tvo, koja i tako slabi kao {to jesu, prijete Dodiku prijavom za kriminal. Ostaju jo{ neke formalnosti pa }e podanici vlasnika ovog entiteta za 45 dana re}i svoje sudbonosno ne dr`avi i zemlji BiH. Vlasti iste pak {ute, ni mukajet, dok im se dr`ava ru{i pred o~ima. Mo`da i sami pristaju na

N

to? O Bara{inu vi{e ne treba ni govoriti. No me|unarodna zajednica je protiv ovoga Dodikova ina}enja s njom i os ta li ma, ali kao i obi~no blago-verbalno! U Me|unarodnoj kriznoj grupi smatraju da poziv na referendum u RS-u ne treba shvatati suvi{e dramati~no, jer se postojanje Suda i Tu`ila{tva BiH ne mo`e dovesti u pitanje ni~im, pa ni referendumom – smatra analiti~ar ove grupe Marko Prelec. Visoki predstavnik Valentin Inzko pak veli kako je odluka NS RS-a podrivanje dr`avnih zakona i kr{enje Daytona, te {teti napretku BiH i njenih gra|ana ka ~lanstvu u EU!

MILLAS Izgubljeni preljubnici
“Postoje poslijepodnevni i jutarnji preljubnici, no}ni i ranoranila~ki, vikend-preljubnici i oni koji se u to upu{taju samo radnim danima. Mjesta na kojima se de{ava preljuba tako|er su raznolika od stanova s mirisom luka do tre}erazrednih hotela, a ne smiju se zaobi}i ni podrumi, automobili, sobice za foto-kopir ma{ine, pa ni pala~e. I svako od tih mjesta je kao neki naduhani balon u ~ijoj unutra{njosti lebde dva bi}a koja za tih nekoliko sati uspijevaju da pobjegnu od svojih ustaljenih prostornih i vremenskih odrednica. Preljubnici vode ljubav, pri~aju, sva|aju se ili pla~u unutar svog zajedni~kog zabrana, u kom je kisik jedina stvarnost koja dopire izvana...” (Juan Jose Millas Garcia, Pri~e izgubljenih preljubnika)

SELENI] Seksualno pijenje ~aja
“Ne znam kako to ta~no opisati, ali meni na{ seksualni ~in li~i na ceremonijalno pijenje ~aja u Kini, recimo, ili na crkveni obred ven~anja. Oboje smo tako obzirni i pa`ljivi da ne prekora~imo stroga pravila koja su, na neki na~in, va`nija od igre za koju pravila su okvir. ^im smo gotovi, mi odmah se obla~imo, ose}aju}i se vi{e lagodno posle u odelu i razgovoru. Smeh koji nas zdru`i na Oplencu, bliskost koju osetimo u razgovoru, u prevo|enju, mnogo je ve}a, intimnija, nego ona u krevetu...” (Slobodan Seleni}, O~evi i oci)

26 Pogledi

16. april/travanj 2011.

Mostovi prijateljstva Japanaca i Bosanaca

Ruisuke Namekata, specijalni savjetnik Udru`enja diplomanata Visoke {kole Muikamachi, prije pet godina je sa vlastitim ulogom pokrenuo Fond za obrazovanje povratnika u op{tinu Zvornik i napravio pravo ~udo
ada je jak zemljotrespro{logmjesecapogodioJapan Izet Mehinagi} iz Zvornika, telefonom je kontaktirao Ruisuke Namekata, njegovu k}erku Yukiko, prof. Suda Chuji i njihoveprijatelje. Vijest o tome da su dobro, da nisu imali nikakvih neposrednih {teta i da }e nastaviti slanje pomo}i u BiH sa neskrivenim emocijama primljena je me|upovratnicima. Bilo je to jedino {to je Mehinagi} u ovom ~asu mogao u~initi za te njemu drage ljude iz Zemlje izlaze}eg sunca koji su, kao {to }e se ~italac uvjeriti, istinski prijatelji Bosne i Hercegovine. Nemili doga|aj u Japanu podudario se sa petom godinom uspje{nogdjelovanjaNamekatafonda i opse`nim izvje{tajem o tome koliko je novcaprikupljeno i podijeljeno u~enicima i studentima kako bi se mogli obrazovati.

Nije srce zrno ri`e
K

Donatori I prijatelji

Osniva~ i prijatelji
Osniva~Fonda je RuisikeNamekata, specijalni savjetnik Udru`enja diplomanata Visoke {kole MuikamachiTokyo. Vlasnik je dva restorana u Tokyju i rentijerstanova. O`enjen je, otacdvijek}erkeYukiko i Nozami. U ovaj fond do sada je iz li~nogbud`etaulo`io50.000 eura. Li~no je pomagao i obrazovanje djece u Africi koja su usljed ratnihdejstavaostala bez roditelja. Donator fonda je i profesor Suda Chuji, iz slu`bene Agencije Vlade Japana ICA, Japana za me|unarodnu saradnju (JICA). Ima bogatu `eljezni~ku, profesorsku i konsultantskukarijeru. Bio je jedan od direktora Japanskih `eljeznica. Vi{e godina je boravio u na{ojzemlji. [iri istinu o stanju u Bosni i Hercegovini i agituje kod institucija i dobrih ljudi za pomo} u obnovi i razvoju. Njima se pridru`io i Toshio Abe predsjednikUdru`enjadiplomanataVisoke{koleMuikamachi Tokyo. Diplomirao je Ekonomiju na Kansai Univerzitetu u Osaki. Dva puta je davao vlastiti nov~ani prilog za potrebe razvoja zimskog sporta u na{oj zemlji, te za izgradnju ku}e starici iz Bosne. Fond redovno podr`ava i Richie Takahashi, zamjenik predsjednika Udru`enja diplomanata Visoke {kole Muikamachi Tokyo. On je tako|er boravio u na{oj zemlji. Partneri Fonda iz BiH, izme|u ostalih su Federalno ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica, op{tine Zvornik i Tuzla, IPSA Institut, BiHAMK, BKC Sarajevo, Plastal Sarajevo i drugi, a saradnici u realizaciji pomo}i Udru`enje za odr`ivi povratak Zvornik i Obrazovanje gradi BiH. Osnivanje Fonda ponukano je dvjema pri~ama, jednom iz Japana i drugom iz Bosne. Junichiro Koizumi, jedan od ra-

nijihpremijeraJapana, tokominauguracije apelovao je na va`nost obrazovanjapozivaju}i se na pri~u “Stotinuvre}ari`e” iz japanskoghistorijskog iskustva. U vrijeme perioda Meiji restauracije, kada je Japan stasao u naprednu i modernu dr`avu, njihovi preci su patili umiru}i od gladi usljed posljedica gra|anskograta. Kao pomo}susjedi su im poslali stotinu vre}a ri`e {to je bilo povod raspravi {ta da u~ine s tom pomo}i. Preci su je zamijenili za novac i njimeplatiligradnju {kole. Tragom te pri~e Ruisuke Namekata je od svogprijateljaToshio Abea koji je ranije boravio u Bosni i Hercegovini, ~uo pri~u o naporima Izeta Mehinagi}a na obnovi obrazovanja mladih u mjestima povratka u op{tini Zvornik. Ruisuke Namekata je po`elio da susretneIzetaMehinagi}a i da po{alje dio svoje u{te|evine za o`ivljavanjeobrazovanja u tim mjestima. Bio je uvjeren da }e ulo`eni napor pokazati pozitivne efekte i na drugim podru~jima.

Ruisuke Namekata i Izet Mehinagi}

Pri~a sa Kula Grada
Vlada Japana je u periodu 1999. – 2001. preduzela ozbiljne napore i ulo`ila velika sredstva za izradu master plana razvoja saobra}aja u BiH do 2020. godine. Plan je izradio veliki tim stranih stru~njaka u kojem su Japanci imali odlu~uju}u ulogu. Sa njima je radio brojni tim doma}ih kontrapartnera iz svih oblasti saobra}aja i nivoa vlasti. Tim za pripremu`eljezni~kogdijela master plana predvodio je istaknutistru~njak za `eljezniceprofesorJICA-e, oficijelneJapanskeagencije za me|unarodnu saradnju, SudaChuji, a ekipudoma}ihkontrapartnera u ovomdijelupripreme planapredvodio je IzetMehinagi}, tadasavjetnikministra. Po{to se radilo o vi{egodi{njemradu, do{lo je do uspostavljanja~vrstogprijateljstva koje traje i danas. Tako su u ljeto 2000. godine zajedno posjetili i Kulu Grad da bi se uvjerili u situaciju me|u povratni~kompopulacijom, naporepo-

vratnika i me|unarodne zajednice da se obnove `ivotni i drugi uslovi i stvori odgovaraju}i ambijent. Blizud`amijenai{li su na kolibu od kartonaprekrivenunajlonom u kojoj su uto~i{te na{li starica Had`ira sa k}erkom Zilhom i troje unu~adi od druge k}erke Raze, ~iji je mu` poginuo u ratu. Pod tim krovom trebalo je da provedu nadolaze}u zimu. Pri~u o sudbini nane i njenih uku}ana nastavili su uz prisustvo Mehmeda Povlaki}a, istinskog lidera povratka na Kulu Grad. Sre}na je okolnost da je u to vrijeme kao me|unarodna pomo} stigao materijal za izgradnju 52 porodi~ne ku}e. Na spisak je uvr{tena i ova porodica, a kada se pojavio problem kako obezbijediti 4.000 KM za majstore i druge SudaChuji je zajedno sa ToshioAbeom odmah donirao 1.000 KM. Mnogi koji su potom pozvani da pomognuosigurali su ostataknovca. Had`ira je tu zimu prezimila u svojoj ku}i, a na prolje}e je umrla. Sadatamo`ivenjenasestraAlija sa sinom Abdurahmanom i nanine Zilha i Raza, sa sve troje svoje djece koja se {koluju. Ove dvijepri~eostajusna`nainspiracija povratnicima za u~enje kao siguranmetoduspjeha u `ivotu, te podsticaj za nove humaniste i donatore jer je jo{ nepregledno polje mogu}nosti ~injenja dobrih dijela. Na Kuli je izgra|ena osnovna {kola, ve}a i ljep{a nego prije rata,

koju sada poha|a 24 povratnika u~enika I-IV razreda, [kolu u Zvorniku V-VIIIrazredpoha|a20 u~enika, srednju {kole u Zvorniku poha|a osam u~enika, a na fakultetima su tri studenta sa KuleGrada. SudaChuji i njegovprijateljToshio Abe su sa 2.000 KM pomogliizgradnju ove {kole, a u martu2003. godine su poslali 1.000 ameri~kih dolarakoja su podijeljename|utada{njih 27 u~enika {kole na Kula Gradu.

Ko je {ta dobio
IzetMehinagi}, u ovojprilici i povjerenik Fonda, isti~e da je u proteklih pet godina na ime nagrada i stipendija odli~nim u~enicima osmogodi{njih i srednjih{kola i studentimapovratnicima (bez ijednog roditelja) ispla}eno oko 140.000 KM. Uz to prvegodinerada(2006) dodijelio je dva kompjutera i jedan {tampa~svakoj od 15 {kolapovratnika; 10 kompjutera sa {tampa~em Internet klubu povratnika; po jedan TV aparat sa DVD playeromsvakoj od 15 {kola. Nabavio je ud`benike za prvi razred za 83 novoupisanihosnovcapovratnika, obezbijediogeografskekarte BiH za svaku od 15 {kola, nabavio materijal za kre~enje [kole u Kri`evi}ima. Formirao je biblioteke obaveznelektire u svih15 {kola za bosanski, hrvatski i srpski jezik, svaki naslov po 10 primjeraka; dodijelio 15 kompleta {kolama literature za obrazovanje u~enika u~esnika u saobra}aju te dva biciklanajboljim u~enicima povratnicima srednjo-

{kolcima i {kolske komplete CD/DVD-ova. Sljede}e godine donirano je i 1.500 knjiga za novu biblioteku Preporoda. U 2008. godini sufinansirana je i doplata do iznosa mjese~nekarte za prevozsrednjo{kolaca povratnika u vrijednosti 8.000 KM, organizovana dva dvomjese~na kursa za obuku po 20 u~enikapovratnika za rad na kompjuteru vrijednosti 2.000 KM, doniran jedan vrhunski fotoaparat fotosekciji T[C, te po dva kompjutera Centralnoj O[ Zvornik, Tehni~kom i Srednjo{kolskom centru i tri kompjutera za organizovanje kompjuterskih kurseva za obuku povratnika. Prije dvije godine osim nagrada i stipendijau~enicima i studentima uru~en je projektor Obrazovnom centruZvornik. Realizovano je i sedmodnevnoljetovanje33 u~enika na Bora~kom jezero, a uz podr{ku Obrazovanjegradi BiH ~etiriu~enika na jedanaest dana boravka u Barceloni. Nagra|ivanje i stipendiranjenastavljeno je i lani. Planom za 2011. godinu predvi|eno je nagra|ivanje i svih odli~nih u~enika povratnika osnovaca i srednjo{kolaca; dodjelanajmanje20 godi{njih stipendija studentima. Svake godine Fond organizuje sve~anost za u~enike povratnike i brojne goste me|u kojima redovno bude i gostiju iz Japana poput ambasadora Futao Motajia ili njegovog zamjenika Susumo Uedae. Lani je to bila i Yukiko Namekata, k}erka osniva~a Fonda. Prilikom preuzimanja priznanja dodijeljenog njenom ocu u znak sje}anja na njegovo plemenito djelo izjavila je da }e nastaviti djelo svog oca i da Fond ne treba da brine za budu}nost. Ve} je najavljeno da }e {esta sve~anost sa podjelom nagrada za odli~an uspjeh i dodjelom stipendija za {kolsku 2011/12. biti odr`an 17. septembra 2011. godine tako|er u Kri`evi}ima, najve}oj povratni~koj {koli u op{tini Zvornik sa 190 u~enika povratnika.
Hajdar Arifagi}

16. april/travanj 2011.

Pogledi 27

GRADSKI DANI TEKU

Sloboda je moga dede nana
RAMO KOLAR
Subota, 9. april
Sve je manje kom{iluka. Sve je vi{e zaborava i sebi~luka. Ostao sam siroma{niji, kakav siroma{niji, osjetio sam fizi~ku prazninu negdje gdje bi se trebala nalaziti du{a, plak'o nisam, al' se okamenio jesam. Umro mi kom{ija Safet Glamo~ak. ^ovjek koji je tiho hodio ovim svijetom, gledaju}i da ni preko tu|e sjenke ne pre|e. Kraj kojega nisi mogao pro}i a da te ne pozdravi, za zdravlje priupita, osmjehne se i na kraju doda: “Ma, bit }e do bro...” Kao i obi~no, ne ko li ko da na pri je odlaska negdje u rajske vrtove, sreli smo se na kraj na{ega parka, kuda je on prolazio u svojim svakodnevnim, u zadnje vrijeme sve kra}im {etnjama: “Ama, nigdje te, ~ovje~e, {ta radi{, kud hoda{, odavno te ne vi|oh...” I odmotamo na brzinu pojedina~nu, pa posebno, ali pre|osmo i na op}u situaciju. Bio je razo~aran ovim tempom, ovim svijetom i njegovom trkom za ovozemaljskim blagom... Lahka ti zemlja bosanska, moj dobri kom{ija i ^ovje~e.

Foto: S. GUBELI]

Nedjelja, 10. travanj
Evo je, nakon dvadeset i koju godinu, otkrivena topla voda u Starom Gradu. Ogleda se u projektu biciklisti~ke staze trasom rahmetli uskotra~ne pruge od Bistrika do Pala, a dogovorili se na~elnici op}ina Stari Grad, Isto~ni Stari Grad i Pale. Investitor bi trebala biti – Slovenija! Kad se to, kao zavr{i (a mislim da ne}e skoro, ili pak nikako), onda bi se, u drugoj fazi gradila i turisti~ka pruga. Ovu potonju ideju sam godinama, iz dana u dan, poku{avao onomad, kad su dizali prugu, “prodati” tada{njim vlastodr{cima, sve pi{u}i o prednostima toga projekta. Ovo je samo jo{ jedna potvrda koliko i pjesnici nekad znaju sjajno vidjeti stvari (te{ko je “u debelo

uho zabosti nje`nu rije~”), dok oni koji nam tro{e `ivote i novce, kasne oko tri desetlje}a. I sve tako...

sila. A sloboda je, morebit, moga deda nana...

Srijeda, 13. april
Sarajevska, gala promocija monografije “17. vite{ka kraji{ka brdska brigada ARBiH” odr`ana u Domu armije. Masa svijeta, dupke puna sala. Najvi{e Kraji{nika. I odmah kazujem: sjajna predstava ponajbolje jedinice u Armiji Republike BiH, kroz ovu monografiju koju su uradili Amir Kliko i general Fikret ]uski}, ina~e komandant ove ali i drugih jedinica. Osmi{ljeno fino, uz draga lica koja odavno nisam sreo, ali i ona koja ~e{}e vi|am. Pitomi su i blagorodni ovi Kraji{nici. Sjajan je to bio kolektiv, ta 17. kraji{ka. Jako lijepa izlo`ba opreme i naoru`anja iz ratnoga perioda,

Ponedjeljak, 11. april
Svaki drugi ti nekako sko~i na nos i rado bi odmah usko~io u utorak. A tamo...

Utorak, 12. travanj
...Ni{ta. Osim {to me nema u dr`avljanima, pa to moram potvrditi papirom, opet, po osamstoti jubilarni put, isto kao {to to isto moram potvrditi novim rodnim listom, starim samo {est mjeseci, jer nisam se rodio jednom, nego onoliko puta koliko dr`ava ho}e da mi naplati sasvim slu~ajno ro|enje na njenim prostorima. I u dogledno vrijeme ne misle ni{ta i nikome olak{ati. Ko ono re~e, dr`ava je pri-

fotosi i dokumenti. A najvi{e su sjajili borci ove brigade. I njihovi prijatelji. Kao uvod u proslavu Dana Armije RBiH. Promocija ove vrijedne knjige sada kre}e diljem svijeta, svugdje tamo gdje `ive Kraji{nici, a to je od Zagreba do Saint Louisa...

^etvrtak, 14. travanj
...Ako je `ena zlobna, upoznat }e{ pakao...

Petak, 15. april
U novinama osvanule nove ~estitke nesretnim gra|anima. Poskupio ionako preskup plin, zvani i gas, benzin, struja ne{to ranije. Kad se ta tri energenta saberu, to zna~i da }e sve ostale cijene krenuti u nebo. A posla je sve manje, pla}e sve tanje...

28 Pogledi

16. april/travanj 2011.

Libijski vo|a Moamer el-Gadafi Susreti, razgovori, utisci (II)

^uli smo rije~i osude,
“Me|u dr`avnicima koje sam sretao, sa kojima sam vodio razgovore i ~iju politiku sam pratio ostvaruju}i saradnju izme|u na{ih zemalja, anga`ovanjem u Pokretu nesvrstanih i u {irim me|unarodnim odnosima, izdvaja se po mnogo ~emu iz dr`avni~kih standarda, libijski vo|a Moamer el-Gadafi. Posebno po nepredvidivosti i neo~ekivanim politi~kim stavovima i postupcima, po tome kako se ova zanimljiva li~nost mijenjala, po zaslugama za veliki napredak Libije i za saradnju sa Jugoslavijom, ali i po mno{tvu kontroverznih postupaka u arapskim, afri~kim i me|unarodnim odnosima, u Pokretu nesvrstanih zemalja, pa ponekad i prema nama”, zapisao je u svojim sje}anjima dugogodi{nji funkcioner biv{e nam zajedni~ke dr`ave, nekada{nji ministar inostranih poslova SFRJ, predsjednik Skup{tine, ~lan i predsjednik Predsjedni{tva Jugoslavije Raif Dizdarevi}. Dizdarevi}evo osobno svjedo~enje o Gadafiju Oslobo|enje donosi jo{ u ovom broju Pogleda
inostranih poslova. Na njihova do kraja neprihvatljiva gledi{ta o PNZ-u predsjednik Vlajkovi} i ja smo reagovali sa stanovi{ta ciljeva i interesa Pokreta, zna~aja ~uvanja njegovog jedinstva, te da se u Pokret ne mogu unositi ideolo{ki kriteriji, da je njegova snaga u {irini i da upravo tako {irok i jedinstven predstavlja oslonac zemljama da se brane od pritisaka i bore se za punu nezavisnost, da konsenzusom odlu~uju o bitnim pitanjima anga`ovanja pokreta u neposrednoj budu}nosti, da je put prevazila`enja razlika djelovanjem u Pokretu, a ne napu{tanjem Pokreta. Sve {to smo ~uli u ovim razgovorima bile su njihove nerealne ocjene stanja u Pokretu, njihovo nezadovoljstvo polo`ajem u Organizaciji afri~kog jedinstva i Pokretu nesvrstanosti, njihovo nastojanje da nas upregnu u svoj interes i nerealne ambicije i oko kandidovanja za samit i oko “stalne konsultacije i koordinacije”. Uzroci onome {to su prigovarali, kada je rije~ o me|unarodnom odnosu prema Libiji, su u najve}oj mjeri bili posljedica lo{eg imid`a njihove politike i u arapskom svijetu, i u Africi, i u Pokretu. Bilo je skoro nevjerovatno koliko i kako precjenjuju svoje mogu}nosti, koliko nerealno ocjenjuju kako ih drugi vide. I koliko sebi pripisuju liderske mogu}nosti ~ak do stvaranja novog Pokreta. A njihova shva-

ali ne i osvete

Pi{e: Raif DIZDAREVI]

OMA]INSKA KANDIDATURA Ja sam od po~etka do kraja razgovora o njihovoj kandi da tu ri i zah tje vi ma da ih podr`imo ponavljao da trebaju realno procijeniti svoje izglede i mogu}nosti, da }e se o tome u Pokretu voditi rasprave i da se ve} javlja vi{e mogu}ih kandidata, a odluka se donosi konsenzusom. Razgovor nije bio ugodan – Sehati je ~ak u toku razgovora imao jedan telefonski poziv od Gadafija. Gadafi je ponavljao kako na{a politi~ka saradnja ne prati privrednu i saradnju u drugim oblastima, “nadamo se da }emo u ovom periodu, kad imate aktivnog ministra inostranih poslova (biva mene) to nadoknaditi”. “Raniji va{ ministar nije sara|ivao.” D`alud je to ponovio tvrdnjom da se na samitu u New Delhiju sastao sa predsjednikom Predsjedni{tva SFRJ, ali da nije bilo `eljene saradnje, to mu je bio utisak i iz razgovora sa na{im ministrom

D

BEZ SRDA^NOSTI Djelovao je, bar na mene, kao neko ko je neprikosnoveni vo|a, sa ambicijama koje nisu zatvorene u Libiju, obratno, u njegovom pona{anju osje}ala se neka ~udna umi{ljenost i nerealne pretenzije. U razgovorima nije bilo sa njegove strane nikakve srda~nosti. U dogovoreno vrijeme prvog sastanka ~ekali smo vi{e od sat vremena poziv iz njegovog {atora da do|emo. U svemu ostalom bila je puna pa`nja

16. april/travanj 2011.

Pogledi 29

Libiju je Amerika napala i 1986. godine

tanja i pretenzije su objektivno bile udar Pokretu koji je bio i ostao jedini me|unarodni oslonac i te Libije. Njegove ocjene Egipta su bile krajnje crne. “Izgubili smo Egipat i na arapskom planu i u Pokretu, podre|en je ameri~kim interesima.” “Danas u ovom regionu ne mo`ete na}i zemlje koje su odlu~no protiv imperijalizma osim Libije, Sirije i Ju`nog Jemena.” Ocjene o Arafatu i PLO-u su tako|e bile negativne, ~ak je oru`ani napad Sirije (na PLO u Tripoliju – Liban 1984. godine) nazvao ustankom “protiv Jasera Arafata, koji je bio masovan i revolucionaran” – “mi smo to podr`ali”. Hvalio je ekstremne palestinske grupe. Odnose sa Fatahom su prekinuli. “@elio bih da je ovaj na{ pristup PLO-u kod vas jasan.” Dijelio je ocjene kakav je ko i upozoravao kako treba da nam bude “jasan” i zapam}en njegov stav. Istovremeno bio je vi{e nego osjetljiv na svaku primjedbu suprotnu njegovim mi{ljenjima i tvrdnjama. Mi smo u drugom dijelu razgovora nametnuli neka pitanja i probleme u ostvarivanju posebno privredne saradnje. Gadafi je rekao da smo napravili veliki korak u razvoju, posebno vojno-privredne saradnje, da }e sva pitanja koja pokre}emo uzeti u obzir, sla`emo se oko saradnje u cjelini, “ono {to registrujemo kao manjkavost je zaostajanje politi~ke saradnje za ekonomskim odnosima”. Mene je posebno interesovao utisak o Gadafiju. Djelovao je, bar na mene, kao neko ko je neprikosnoveni vo|a, sa ambicijama koje nisu zatvorene u Libiju, obratno, u njegovom pona{anju osje}ala se neka ~udna umi{ljenost i nerealne pretenzije. U razgovorima nije bilo sa njegove strane nikakve srda~nosti. U dogovoreno vrijeme prvog sas-

tanka ~ekali smo vi{e od sat vremena poziv iz njegovog {atora da do|emo. U svemu ostalom bila je puna pa`nja, a u programu nastojanje da se upoznamo sa napretkom Libije. KRAH INICIJATIVE O SAMITU Odlu~ivanje o kandidaturama za doma}ina samita nesvrstanih predstavljano je na ministarskoj konferenciji u Luandi prvih dana septembra 1985. godine, dakle, ni puni mjesec od ove na{e posjete, jedno od te{kih pitanja... Sa libijske strane smo stalno “podsje}ani” na njihovu kandidaturu.

ARAFAT I PLO Ocjene o Arafatu i PLO-u su tako|e bile negativne, ~ak je oru`ani napad Sirije (na PLO u Tripoliju – Liban 1984. godine) nazvao ustankom “protiv Jasera Arafata, koji je bio masovan i revolucionaran” – “mi smo to podr`ali”. Hvalio je ekstremne palestinske grupe. Odnose sa Fatahom su prekinuli. “@elio bih da je ovaj na{ pristup PLO-u kod vas jasan”
Zamoljen sam od njih da se na putu za Luandu (31. 8. 1985.) zaustavim i sastanem na aerodromu u Tripoliju sa libijskim ministrom Trikijem. Bio je to te`ak razgovor. Nije ni spomenuo da li je realna njihova kandidatura nego je zahtijevao da mi radimo u njenu korist, da pridobijamo glasove za njih. Bio je u tome do te mjere krut i agresivan da sam u jednom trenutku pomislio da li on to tako govori meni ili za zapis razgovora koji }e predo~iti Gadafiju. Rekao je i ovo: “Ako mi ne dobijemo kandidaturu mi

}emo napustiti Pokret i mi smo u stanju da organizujemo akciju za osnivanje jednog novog po kre ta pro gre si vnih i nes vrstanih zemalja.” Ponavljao je, ustvari, ono {to nam je Gadafi rekao – to sam shvatio manje kao prijetnju (jer je to prijetnja samima sebi), a vi{e kao zabludu kada je rije~ o njihovim stvarnim mogu}nostima. Zadr`ao sam rezervisanost i prijateljski mu savjetovao da sami realno procijene {anse za konsenzus, jer bi im neuspjeh {tetio. Postupili su nekorektno – poslije sastanka su bez mog znanja objavili vijest kako sam dao podr{ku njihovoj kandidaturi, {to je, naravno, neistina – to sam Trikiju prigovorio u Luandi. Bila je jo{ jedna nekorektnost na aerodromu u Tripoliju. Kada smo zavr{ili razgovor libijski ministar mi je rekao kako jedna grupa Palestinaca `eli da me pozdravi. Ustvari, bila je to grupa ekstremista, na ~elu sa George Habashom, protivnika PLOa i libijskih pla}enika. S nogu sam rekao da nastavljamo punu podr{ku PLO-u i Jaseru Arafatu. Ve} sam rekao da nam je Gadafi veoma negativno govorio o PLO-u i Arafatu – Libija im je godinama stvarala te{ko}e i nastojala izazivati nejedinstvo i rascjepe. U Luandi Libija je do kraja insistirala na svojoj kandidaturi bez ikakvih izgleda. Ote`avala je dono{enje odluke. Istrajavali su tako i toliko da je predsjednik Angole Dos Santos no}u, uo~i odluke, slao emisara Gadafiju da povuku kandidaturu. Tokom konferencije ja sam bio izlo`en neprekidnim libijskim zahtjevima za podr{ku. Po{to su sva na{a upozorenja, da realno sagledaju svoje {anse, ostala bez uspjeha, nije preostalo ni{ta drugo nego ih prepustiti da se sami suo~e sa neraspolo`enjem

AMERI^KO BOMBARDOVANJE ^im smo do{li u Tripoli primio nas je Gadafi u jednoj sporednoj zgradi Ministarstva spoljnih poslova. O~igledno je bio izuzetno zadovoljan dolaskom i stavovima Misije. Trudio se da o svemu govori mirno, bez o{trine i prijetnji. Bio je zahvalan Misiji – bila je to najsna`nija podr{ka Libiji. Molio nas je da u UN-e izdejstvujemo Specijalno zasijedanje Generalne skup{tine o ovom agresivnom aktu
Konferencije prema njihovoj kandidaturi. A neraspolo`enje je bilo toliko da je njihova kandidatura potpuno ignorisana. Toliko da sam intervenisao upozorenjem predsjedavaju}em Pokreta da je to zvani~no podnijeta kandidatura i da bez obzira {to nije realna mora biti razmatrana, a ne ignorisana. Sugerisao sam da se Libiji, radi spa{avanja obraza, jer su do kraja zaglibili, ponudi da bude kandidat za ministarsku konferenciju nesvrstanih narednih godina. To im je obe}ano, ali ni to nije prihva}eno niti ostvareno. Na kraju Konferencije ministar Triki mi je u razgovoru grubo prigovorio da se nismo za njih anga`ovali – reagovao sam da ne prihvatam takav na~in razgovora i takve odnose i prekinuo razgovor. Sutradan se trudio da izgladi taj lo{ postupak. Ustvari, bilo mi je sve vrijeme `ao {to srljaju u o~igledan neuspjeh i ~inio sam sve {to je bilo mogu}e da sami realno procijene svoje mogu}nosti i da im neuspjeh nanese {to manju {tetu. Uzalud. Moram re}i i ovo: iako sam imao i dosta neprijatnih razgovora s A. Trikijem ostali smo u dosta dobrim li~nim odnosima – cijenio sam u razgovorima s njim otvorenost, uvijek sam znao na ~emu sam. U pitanjima u kojima smo imali istovjetne stavove i interese dobro smo sura|ivali. UDAR SAD-a Izme|u ministarske konferencije u Luandi i samita u Harareu do{lo je do agresivnog udara SAD na Tripoli. No}u izme|u 14. i 15. aprila 1986. godine ameri~ki avioni su bombardovali i raketirali Tripoli – posebno rezidencijalni prostor libijskog lidera Gadafija. Bio je to agresivni akt bez presedana. Zatekao sam se u New Delhiju, gdje je upravo trebao da se odr`i ministarski sastanak Ko or di na ci onog bi roa nes vrstanih zemalja – posljednji pred samit. ^im smo dobili informaciju o udaru predlo`io sam indijskom kolegi da se odmah odr`i poseban vanredni ministarski sastanak Koordinacionog biroa o ovom agresivnom aktu. Slo`io se i sastanak je ve} u podne odr`an. Protekao je u atmosferi svojevrsnog {oka i zabrinutosti – postojalo je puno jedinstvo u osudi tog akta. Usvojen je u punom jedinstvu dokumenat osude – glasali su za i oni koji su imali krajnje lo{e odnose sa Libijom. Mala digresija: Prije polaska iz Beograda u New Delhi mi smo procjenjivali da li mo`e do}i do ozbiljnijeg incidenta po{to je zao{trenost oko Libije eskalirala, a vojne prijetnje Libiji i provokacije narastale. Izjavama Predsjedni{tva SFRJ 27. februara i 26. marta javno smo upozorili kakve opasnosti mo`e donijeti eskalacija zao{trenosti i zalagali se za neodlo`no obustav-

30 Pogledi
lja nje voj nih ope ra ci ja ko je ugro`avaju bezbjednost i teritorijalni integritet Libije. Po{to sam bio prvi govornik izlo`io sam na{ stav osude ovog akta i predlo`io da predsjedavaju}i – indijski ministar – otputuje u UN i izlo`i stavove na{eg sastanka pred Savjetom bezbjednosti. Indijski kolega me zamolio da idem s njim u UN. Odlu~ili smo da misija pet ministara (Indija, Jugoslavija, Kuba, Gana i Kongo) otputuje prvo u Tripoli i prenese Gadafiju stavove Koordinacionog biroa, a onda produ`i u New York i to u~ini pred Savjetom bezbjednosti. Nesvrstani su svim tim bili prvi u odlu~noj osudi ameri~kog agresivnog napada i u solidarnosti sa Libijom pokretanjem {ire akcije u Ujedinjenim nacijama. Otputovali smo u Libiju – sa izvjesnim rizikom, jer vazdu{ni prostor izme|u Italije i Libije nije jo{ bio sasvim bezbjedan. ^im smo do{li u Tripoli primio nas je Gadafi u jednoj sporednoj zgradi Ministarstva spoljnih poslova. O~igledno je bio izuzetno zadovoljan dolaskom i stavovima Misije. Trudio se da o svemu govori mirno, bez o{trine i prijetnji. Bio je zahvalan Misiji – bila je to najsna`nija podr{ka Libiji. Molio nas je da u UN-u izdejstvujemo Specijalno zasijedanje Generalne skup{tine o ovom agresivnom aktu. Ni do tada – a ni od tada – nisam sreo takvog Gadafija – odmje re nog, za hval nog, u op ho|enju normalnog i zadovoljnog. Dodu{e – imao je i za{to. Zbog na{e uloge u ovoj akciji sa libijske strane je ponu|eno da se odvojeno od Misije sastanem sa Gadafijem {to sam, zbog korektnih odnosa u Misiji, izbjegao i zamolio da Gadafi primi na{eg ambasadora koji bi mu prenio na{e stavove i aktivnosti i istovremeno obavijestio o nekim problemima u odvijanju saradnje. To je i u~injeno. U Tripoliju smo vidjeli posljedice bombardovanja – krateri bombi i raketa su bili po ~itavom rezidencijalnom prostoru, bilo je o~igledno da je postojala namjera ubistva lidera jedne zemlje i njegovog porodi~nog i {ireg okru`enja, vidjeli smo i razaranja van rezidencijalnog kruga. Utisak je bio te`ak. Produ`ili smo odmah iz Tripolija za New York. Tamo smo se sastali sa Generalnim sekretarom UN-a Javier Perezom de Cuellarom i sa predsjedavaju}im Savjeta bezbjednosti i izlo`ili stavove ministarskog sastanka nesvrstanih i zahtjev za sjednicu Savjeta bezbjednosti. SA VJET BEZ BJE DNOS TI Uslijedio je otvoreni sastanak Savjeta bezbjednosti za koji je vladao neuobi~ajeno veliki interes. Sala je bila dupke puna. Dogovorili smo se u Misiji da svi izla`emo stavove ministarskog sastanka – da ostanemo u tom okviru i da to bude reagovanje Pokreta nesvrstanih zemalja. Jedino se Kubanac nije do kraja dr`ao tog dogovora i to je {tetilo cjelini na{eg nastupa. Predstavnici SAD-a i Velike Britanije su reagovali nervozno i uvredljivo – nisu mogli braniti ne{to {to je neodbranjiv akt agresije. Odjek sastanka bio je veoma povoljan i sa {irokim publicitetom. To mi je u odvojenom razgovoru poslije sastanka rekao i generalni sekretar UN-a. U istupanju pred Savjetom bezbjednosti rekao sam: “Nesvrstane zemlje se odlu~no suprotstavljaju politici agresije u me|unarodnim odnosima; aktima kojima se kr{e principi nezavisnosti, suvereniteta i integriteta bilo koje zemlje; politici prijetnje i upotrebe sile, bez obzira na ~injenicu koja zemlja tome pribjegava. Nesvrstane zemlje su jednoglasno ustale u odbranu nezavisnosti, suverenjegov `ivot i `ivot njegove porodice. “^uli smo rije~i osude, ali ne i osvete.” U du`em vremenskom periodu ovo je bilo najefikasnije reagovanje Pokreta nesvrstanih, imalo je sigurno veliki zna~aj i pozitivan efekat da se zaustave dalji agresivni postupci prema Libiji. Branjeni su principi odnosa me|u dr`avama i nesvrstana Libija (a ne re`im niti neodmjereni libijski postupci koji su ola k{a va li SAD-u da iz vr{i i opravdava agresivni udar). Libija je, na`alost, poslije ovoga izjavama kako }e pristupiti Var{avskom paktu, i sl, samo {tetila sebi. I, na`alost, “zaboravila” je ovakvu podr{ku i anga`ovanje mitu. Odr`ao je govor pun nipoda{tavanja Pokreta. Vrije|ao je pojedine ~lanice i prijetio razbijanjem jedinstva Pokreta. Za govornicu je iza{ao u pratnji grupe uniformisanih (zaista lijepih) djevojaka koje su mu tokom ~itavog govora skandirale. Rekao je da je do{ao da govori istinu: da u Pokretu nesvrstanih zemalja ne mogu sjediti zajedno borci za slobodu i sluge imperijalizma kao {to su Egipat, Zair, i dr. Poru~io je da }e Libija napustiti Pokret i da }e on predlo`iti da se formira novi antiimperijalisti~ki pokret, da }e on dati ideju o formiranju svjetske armije koju }e predvoditi u borbi protiv imperijalizma. Nevjerovatne tvrdnje i jo{ nevjerovatnije namjere osu|ene da ostanu prazne rije~i i ambicije bez ama ba{ ikakvog pokri}a. Utisak je bio krajnje negativan. Gadafi je bio naj~e{}e osamljen tokom samita, koga je poslije govora napustio. Mi smo prije toga imali susret sa njim. Ni rije~i nije rekao o tome {ta namjerava re}i samitu. Bio je to vi{e formalan i prazan razgovor osim nekoliko re~enica o na{im odnosima. Opet digresija: Kad sam u razgovoru sa jednim visokim libijskim funkcionerom reagovao na ove i neke druge sli~ne izjave Gadafija, on mi je – u ~etiri

16. april/travanj 2011.

kona~ne ocjene i sudove. Dosta je toga fragmentarno ve} re~eno i sadr`i neke utiske i ocjene o toj neobi~noj li~nosti i dr`avniku. Sama ~injenica da se 35 godina odr`ao na kormilu svoje zemlje i da je toliko godina prisutan na svearapskoj i me|unarodnoj sceni – na ovaj ili na onaj na~in – kazuje dosta o njemu. Iza svega {to je ~inio – dobro ili neprihvatljivo – pa i ~ime se odr`ao, stoji naftno bogatstvo. U razvoju Libije ostvareno je zaista mnogo. U na{im odnosima tako|er. U spoljno-politi~kom anga`ovanju isuvi{e je kontroverzi. U arapskom svijetu je imao vi{e lo{ih nego dobrih odnosa. Podr`avao je ekstremne snage i nudio ekstremne stavove. Pretendovao je na lidersku ulogu, a svojom politikom izazivao podvajanje i nepovjerenje. Pomagao je u Africi i arapskom svijetu oslobodila~ke pokrete i snage protiv neokolonijalizma. Ali, nerijetko, podr`avao je ekstremiste. To je ~inio i van arapskog i afri~kog svijeta. Time je navukao na sebe i Libiju politi~ku odbojnost i izolovanost. Moj je utisak da je naftno bogatstvo odvelo Gadafija u mnoge zablude. Ne pori~u}i ni{ta od onog dobrog {to je u~inio mislio je da mo`e igrati ve}u pa i lidersku ulogu i na me|unarodnoj sceni {to je bila zabluda – ni nafta nije i ne mo`e

KRATERI U Tripoliju smo vidjeli posljedice bombardovanja – krateri bombi i raketa su bili po ~itavom rezidencijalnom prostoru, bilo je o~igledno da je postojala namjera ubistva lidera jedne zemlje i njegovog porodi~nog i {ireg okru`enja, vidjeli smo i razaranja van rezidencijalnog kruga. Utisak je bio te`ak
oka – rekao: “On je u javnim istupima uvijek radikalniji nego u raz go vo ri ma.” “Ne obra}aj te pa`nju na rije~i nego na ono {to se ~ini.” Me|utim, ovakve rije~i o toliko ozbiljnim pitanjima, ostavljaju lo{e tragove. Poslije ovog istupa libijski mediji su poveli pravu hajku protiv Pokreta nesvrstanih, upotrebljavaju}i ru`ne tvrdnje, neistine i prijetnje. Svim tim Libija je sama sebi nanijela ogromnu {tetu – ostala je izolovana i zaobila`ena u Pokretu, izazvala je nepovjerenje prema svojoj politici i namjerama. Objektivno, i ono {to je nama re~eno tokom posjete u avgustu 1985. godine i sve ono {to je izre~eno kao prijetnja tada i oko konferencije u Luandi, i ovo u Harareu, je bio poku{aj udara na jedinstvo Pokreta nesvrstanih – na jedini oslonac Libije u odbrani i o~uvanju nezavisnosti. Kasnije su prestali sa tom propagandom i o~igledno svjesni {tete koju su sami sebi nanijeli poku{ali su to ubla`iti. Koliko smo mogli mi smo nastojali da im to olak{amo. POGLED UNATRAG Kada se sa ove vremenskedistancesje}am cjeline na{ih odnosa sa Libijom i libijske politike, te kako sam do`ivljavao li~nost Moamera elGadafija, bilo bi pretenciozno davati neke cjelovite utiske ili dati i donijeti sve. Moram re}i da sam se od mnogih dr`avnika – arapskih, afri~kih i drugih zemalja svijeta naslu{ao svakakvih kritika, negativnih mi{ljenja i pri~a o Gadafiju. Moamer el-Gadafi se mijenjao u ovih 35 godina – ~inilo mi se uvijek – da ponovim – da sebi umi{lja ulogu koju ne mo`e imati ni odigrati na me|unarodnoj sceni i da se te pretenzije nije nikada odricao. Jedno je ugled dr`avnika stican vrijednostima onoga {to svojoj zemlji i svjetskim odnosima daju, a sasvim drugo {to umi{ljaju i {ta svijet o njima misli. I u najnovije vrijeme tu pretenziju je samo potvr|ivao. Prilikom posjete Evropskoj uniji u Bruxellesu 29. aprila 2004. godine ({to je jedan od neo~ekivanih obrta u njegovoj politici – ovaj put dobrih) izjavio je ovo: “Ovo je bio sastanak izme|u mene i Evrope, Evrope i Libije... Libije koja predvodi nesvrstane zemlje (?!) i `eli biti predvodnica mirovnog pokreta u svijetu.” Na`alost, u toku agresije na BiH i rata 1992. – 1995. godine, nije bilo o~ekivane podr{ke Libije, ona je nastavila saradnju s Milo{evi}evim re`imom, ali je kasnije do{lo do korekcije te politike.
Sarajevo, 2004, za knjigu Vrijeme koje se pamti

Gadafi: mislio nadmudriti cijeli svijet

niteta i integriteta Libijske Arapske D`amahirije. One su uvijek branile te principe u me|unarodnim odnosima i to ~ine i sada. Odbranom tih principa one brane i sebe i druge zemlje.” One zahtijevaju da Savjet bezbjednosti “osudi ovaj akt agresije i sprije~i ponavljanja takvih akata...” “Nasilje ra|a nasilje. Problemi se ne mogu rje{avati silom. Ako bi se tolerisala praksa primijenjena u ovom slu~aju na Libiji umno`ile bi se nove agresije protiv novih Libija. Bilo bi novih agresora i novih `rtava.” Pomenuo sam da smo u Tripoliju, uz `rtve i stradanja nevinih, vidjeli da je meta bila rezidencija lidera nezavisne Libije,

Pokreta u odbrani njenog suvereniteta, njene sigurnosti i nesvrstanosti. Libijski voda Gadafi je samo nekoliko mjeseci kasnije sa govornice samita nesvrstanih u Harareu, tvrdio da pokret nije ~inio ni{ta kada su SAD napale Libiju. Rekao je da “nesvrstani nisu tada ni prstom makli”. Nije ostalo ni{ta od onoga {to nam je rekao prilikom dolaska Misije i razgovora u Tripoliju. Nije te{ko zamisliti koliko je to vrije|alo Pokret, a pogotovo nas neposredne aktere podr{ke Pokreta Libiji. I, ina~e, istupanje libijskog lidera je odudaralo od ukupne konstruktivne atmosfere na sa-

16. april/travanj 2011.

Pogledi 31

Tarik \o|i}, generalni direktor Al Jazeere Balkans

Emitiranje eksperimentalnog programa po~inje u narednih nekoliko sedmica, a u punom kapacitetu sa po~etkom jeseni • Izgradnja studija po~inje ovih dana • Iznos investicije bi trebao prema{iti 20 milona eura • U prvoj fazi zaposlit }emo preko stotinu ljudi raznih profila • Pla}e primjerene kontekstu regije
Razgovarao: Almir TERZI]

Svako na Al Jazeeri ima {ansu

• Kada }e po~eti emitiranja programa Al Jazeera Balkans? Bilo je najava da se to trebalodesiti jo{ u februaru ili su to bila samo naga|anja? – Pripreme za po~etak emitiranjaprograma Al JazeereBalkans su u punom jeku. Morate znati da se radi o veoma opse`nom i tehni~ki zahtjevnom projektu, koji ne trpi nikakvu improvizaciju. Tako|er, na{ je cilj da maksimalno iskoristimo novinarski potencijal zemalja ~iji su jezici sli~ni i ljudima u tim zemljama me|usobno potpuno razumljivi. Dakle, nalazimo se u fazi intenzivne gradnje, nabavke opreme, anga`ovanja ljudi, priprema i prilagodbe potrebnih programa za rad televizije koja bi trebala donijeti ne{to novo na ove prostore, a to je koncept news channela. Konkretan odgovor na va{e pitanje bi bio da }e Al Jazeera Balkans po~eti emitirati eksperimentalni program u narednih nekoliko sedmica, a u punom kapacitetu nekako sa po~etkom jeseni. Mi{ljenja smo da je bolje sve detaljno pripremiti, pa onda startati, nego u brzini na~initi neku gre{ku.

Tarik \o|i}: Program od jeseni

Gradnja studija
• Da li su neke nepredvi|ene okolnosti uticale na prolongiranje tog roka? Postoje li neke administrativne ili neke druge barijere? – Ja moram ista}i da mi pred sebe nismo postavljali ~vrsti vremenski okvir, jer smo pretpostavljali u kakvu tehni~ki komplikovanuoperacijuulazimo. Nijebilo nikakvog prolongiranja. [to se ti~e administracije, koliko god komplikovan sistem u na{oj zemlji bio, moram re}i da nismo nailazili na bilo kakve barijere. Upravo suprotno, kod mnogih na{ih dr`avnih organa smo nailazili na razumijevanje i pomo}, koliko je to mogu}e u zakonskim okvirima. Moram ista}i svoju nadu da }e jednog dana Al Jazeera Balkans poslu`iti kao pozitivan primjer direktnestraneinvesticije u na{uzemlju i da }e kao takvaotvoritiputevenovim zna~ajnim ulaganjima.

• Koliko je planirano sredstava da se ulo`i u pokretanje projekta Al Jazeere Balkans? Govori se o kapitalnoj investiciji vrijednoj vi{e desetaka miliona maraka? – Al Jazeera }e raspolagati najmodernijom opremom, koja je u ovom trenutku na raspolaganju. Moramista}i da se radi o me|unarodnom projektu, u koji su uklju~ene renomirane kompanije iz Europe i da }emo, siguran sam, u ovom dijelu svijeta biti apsolutni tehnolo{ki lider. Ulaganje, samo u opremu }e prema{iti iznos koji ste vi naveli u svome pitanju. U po~etnoj fazi, iznos investicije bi trebao prema{iti 20 milona eura. Mi se nadamo da je to samo po~etak jo{ ve}eg ulaganja u na{u zemlju, koja bi u kona~nici mogla i prema{iti iznos od sto miliona maraka. • Premanekiminformacijama u narednom periodu po~inje izgradnja studija Al Jazeere na krovu BBI-a. Kakvi se uslovi rada novinara planiraju? – Mislim da je djelomi~ni odgovor na ovo va{epitanje ve} sadr`an u prethodnim odgovorima. Sa tehnolo{kestrane, novinarima}e biti ponu|en maksimum. Najmo-

dernija oprema, trening, rad u presti`noj svjetskoj mre`i, mogu}nost da se napreduje i da se radi po najvi{im standardima objektivnog novinarstva… Mislim da su to uslovi koji novinari u regionu samo po`eljeti mogu. Kao i uvijek, da bi bilo koji projekat na kraju bio uspje{an, presudan je ljudski faktor. Ja se iskreno nadam da }e kombinacija ljudskog talenta, koji na{a zemlja i region posjeduju i Al Jazeerini standardi vrhunskog novinarstva, uz sve unaprijed navedeno, dati dobar proizvod koji }e opravdati o~ekivanja javnosti. A o~ekivanja javnosti jesu velika, barem prema mojim informacijama. Da, izgradnja studija po~inje ovih dana i va{a informacija o lokaciji je ta~na.

Stalni konkurs
• U proteklom periodu bio je raspisanjavnikonkurs za prijem novinara, govorilo se o stotinama prijava, koliko je do sada njih zaposleno? Da li }e se konkurs ponavljati? – Mogu re}i da je konkurs konstantno otvoren. Procedura je jasno definirana i mi poku{avamo dobiti ljudski potencijal koji }e znati iskoristiti ponu|eno za pravljenje programa koji }e zna~iti novistandard na ovimprostornim. Kada govorimo o broju prijava, ja vam ta~an broj ne znam re}i, jer nam u tom poslu poma`e specijalizovana agencija, ali se on ne mjeri stotinama, nego hiljadama. Naravno, ne radi se samo o novinarima, ima tu i tehnike, i administracije, i logistike. Svega {to ~ini televiziju televizijom i firmu firmom. • Ho}e li u okviru Al Jazeereraditi samo “zvijezde” ili }e biti mjesta i za druge? Koliko je planirano da se ukupno zaposli no-

vinara na Al Jazeeri? – Mislim da bi u ovom slu~aju prvo trebalo definirati pojam “zvijezda”. Intencija Al Jazeere je da ima ljude koji }e do}i do provjereneinformacije, prenijeti je javnosti na primjeren na~in, u skladu sa najvi{im standardima i kodeksima novinarstva i kojima }e publika vjerovati. Ja ponavljam: ovo je prilika za svakoga. Ako neko u tom smislu “odsko~i”, vjerovatno bi mogao postati “zvijezda” Svi ima. ju {ansu, o tome nemojte imati nikakve dileme. Al Jazeera Balkan }e u prvoj fazi zaposliti preko stotinu ljudi raznih profila. Kako idemo na minimum administracije, ogromna ve}ina tih ljudi }e biti ljudi iz struke, dakle novinari i televizijska tehnika. • Jedno od veoma va`nih pitanja jesu i pla}e. Koliko }e biti pla}a novinara uposlenog na Al Jazeeri? – Ja mogu govoriti o na~elima. Pogre{an je utisak da je tamo neka arapska televizija do{la i suhim zlatom platila neke ljude. Ne, to nije politika Al Jazeere. Mi smo pomno izu~ili tr`i{te u regionu i razradili politiku pla}a, koje bi trebale biti privla~ne ljudima koji `ele profesionalni izazov. U isto vrijeme, Al Jazeera ne}e naru{iti tr`i{nu utakmicu i ne}e drugim televizijama “otimati” ljude na ra~un nekakvih nerazumnih pla}a. Pla}e su primjerene kontekstu na{e regije.

Centar operacija Sarajevo
• Kako ste zamislili zapravo funkcioniranje Al Jazeere Balkans? Ho}e li to bititelevizijakoja }e producirati samo vijesti iz BiH, regije ili se namjeravauspostaviti sistem razmjene informacija i sa centralom u Dohi? – Al Jazeera Network je global-

Maketa budu}eg izgleda studija Al Jazeere

na televizijska mre`a, koja ima oko sedamdeset biroa diljem svijeta. Na{a ideja je da centar operacija bude Sarajevo, da imamo primjerene studije u Beogradu, Zagrebu, Skopju, Be~u, dopisnike iz svjetskih centara (Berlina, Moskve, Washingtona, Istanbula, Londona, Bruxellesa…). Koristit }emo i kapacitete cijele mre`e. Mi se nadamo da }emo region pribli`iti svijetu, ali i svjetska zbivanja javnosti u na{oj zemlji I okru`enju. Al Jazeera Balkans nije projektovana kao lokalna televizija, nego kao regionalni projekat sa svjetskim potencijalima. Ne `elimo biti konkurencija lokalnim televizijama. • Prilikom dolaska na prostore BiH najavili ste da }e Al Jazeera Balkans biti ne{to sasvim novo. O ~emu se radi? – Ja se nadam da sam dio odgovora na ovo pitanje ve} dao u prethodnim odgovorima. Nepobitna je ~injenica da je javnost u Bosni i Hercegovini u dobrojmjerizbunjena, da ne ka`em slu|ena, postoje}om medijskom ponudom. Sli~na je situacija i u na{em okru`enju. Mo`da bi na ovom mjestu dobar odgovor bio da }e na{i ljudi, ljudi u regionu, koji imaju tu jezi~ku sli~nost, imati priliku pratiti ne{to {to do sada na tom jezikunijemoglobitipra}eno. Ja znam da bi mnogiljudiradopogledali {ta ka`e ta Al Jazeera, ili taj BBC, ili taj CNN, samo kada bi razumjeli jezik. Ovo je takva prilika. O ostalimaspektima, kao {to su politi~ka nezavisnost, ta~nost, objektivnost, nepristrasnost, po{tovanje kodeksa, po{tovanje drugog i druga~ijeg, pravo na drugomi{ljenje, volio bih govoriti onda, kada budemomoglipokazati da nam je to zaistacilj i na~in. Dakle, kadabudemo ON AIR, ove jeseni.

32 Pogledi

16. april/travanj 2011.

Pogledi 33

MOSTARSKO PROLJE]E Politi~ari napokon izvan svake veze s protokolom

Koliko je to kulturni gubitak za jednu zemlju, publika je osjetila slu{aju}i tu mladost koja puni dvorane daleko od ove, i koja je samo za ovu festivalsku zgodu dovedena u Mostar: dirigenti Josip [ego i Darjana Bla}e, solisti Amir Sara~evi}, Berislav Pu{kari}, Ivana Lazar (podigla dvoranu na noge), Vedrana [imi}, Zrinko So~o, Vesna Baljak Contini... po{teno i blagougodno uvo|enje u mjesec mostarskoga jorgovana
ednom, ima tome godinica, jedan od najboljih dirigenata svijeta, pokojni maestro Vjekoslav[utej, stigao je jednepono}i u Mostar, gotovo ~etrdeset godina nakon {to je ba{ u ovom gradu prvi put, kao golobradi dirigent ba{ ovdje podigao dirigentski {tap. Sve ostalo je storija nevjerojatne slave, ljudskosti i jednostavnosti, kakve obi~no idu uz velikeljude, storijazavr{ena ukopom na zagreba~kom Mirogoju prije par godina. Ali te no}i, ljeto je bilo, [utej je stao na mostartski bulevar, pogledao ru{evine grada, par pasa lutalica proganjalo je ma~ke po pustoj cesti razdvojenih ljudi, i ni~im izazvan rekao: “Ovo je grad u kojem ima smislasvirati!” Popio~ovjekmalovi{e “Kod Udovica” u Sretnicama, kamo je maestro bio svratio kada je i{ao u Me|ugorje na koncert najbolja tri tenora tog vremena, nagla{avam “tog” jer Pavarotti je tako|er , umro. Nikada i nigdje se taj trojac tenora ne}e skupiti, niti }e se ikad sli~an stvoriti, to je jasno! Ondje, gdje nadvlada nekultura – re}i }e mi maestro zbunjenome – ba{ tu treba raditi koncerte. Kultura je ta koja mo`e {to ni{ta drugo ne mo`e, a u slu~aju Mostara, ~ini mi se da ni ne smije – rekao je [utej. I ve} sljede}ega jutra u uredu odvjetnika Josipa Muselimovi}a, na kavici odlu~io prihvatiti se umjetni~koga ravnateljstva nad Mostarskim prolje}em. Neispri~ivo je sve {to je maestro uradio za Grad i njegov festival ovih deset godina.

Ovo je grad u kojemu ima smisla svirati
Sve je po~elo s ma`oretkinjama Slike kulture protiv nekulture

J

Nisu na vlasti, jesu na festivalu - politi~ari

Iz Sarajeva stigli ministri Ivica [ari} i Salmir Kaplan

Slikar Jusa Nik{i} je tako|er bio tu

Po 13. put
Sastali smo se na travnjaku pred Kosa~om ove godine trinaesti put. Otvorenje se najavljuje dugo, kao i sjajni osigurani programi. Maestrovo ime je tu: od ove godine najbolji umjetnik-pojedinac koji ovdje

Mostarsko prolje}e u bogatom muzi~kom ruhu

nastupi nosit }e festivalsku nagradu s njegovimimenom, to je najmanje {to smo mogli uraditi za uspomenu na ~ovjeka koji je Mostar vratio na kulturne karte svijeta. No, da je `iv, maestro bi sigurno rekao ne{to sli~no, kako je rekao one pono}i: ovo je pravi ambijent za otvaranje festivala kulture! Jer, gotovo je dodirljiv bio neki ~udan osje}aj u atmosferi ovaj put. Nekanapetostkojaklizi niz le|a, kao nenadani i bolesni znoj. Politika. Nema {to drugo biti: politika se {iri kao vlaga, svugdje je prisutna i kao nenametljivo, ali sigurno {iri onu zlokobnu fleku po prostoru i ljudima. Matica hrvatska, organizator festivala imala je silne protokolarne muke kao nikada do sada. Pitanje je jednostavno, ali odgovor bogme dobro te`ak: Koga pozvati na otvaranje, tko }e gdje sjediti (osobito s kim, jer zadnjih se mjeseci i u Mostaru kao i drugdje u BiH politi~ari razli~itih struja nastoje dr`ati podalje jedni od drugih), pa se jednostavno odlu~ilo da govore i progra-

me otvaraju ljudi iz kulture, isklju~ivo oni. I to je bila ispravna odluka.

Ipak, politika
No, reportersko bi oko bilo slijepo ako ne bi vidjelo kako su se politi~ari od me|unarodne zajednice diskvalificiranih hadezeova, ove godine pojavili u broju u kakvom timski nisu nastupili otkako ovaj festival uop}e traje. Predstavnici slu`bene, tako|er od me|unarodne zajednice ustoli~ene vlasti, pojavili su se u gotovo neznatnom broju, mo`da i nije bilo tako, mo`da ih je bilo vi{e, ali kako se nikoga slu`beno nije predstavljalo, te{ko je procijeniti tko je tu jo{ bio, osim mladogaministrakulture i sportaKaplana, koji se pojavio u dru{tvu Franje Topi}a i Ivice [ari}a. Mladi dogradona~elnik Sarajeva pozdravio je okupljene u ime Alije Behmena i grada kojemu je gradona~elnik, jer prva no} obi~no obilje`i ovaj festivalu pod pokroviteljstvom Sarajeva. I to su ljudijakotoplopozdravili, kao

Otvaranje je bilo ugodno oku i uhu

i dr. Ivu Prlenderakoji je govorio i otvorio festival u ime Europske asocijacije festivala, hrvatskoga veleposlanika Stani~i}a, koji je govorio u ime hrvatskoga predsjednika Ive Josipovi}a, generalnog pokrovitelja, mislim sve je izgledalo dobro, sjajna sarajevska filharmonija i mladi solisti, svi redom ro|eni u BiH, i svi s karijerama ostvarenim izvan nje! Tako biva u zemljama u kojima politi~ari – soliraju. No, koliko je to kulturni gubitak za

jednu zemlju, publika je osjetila slu{aju}i tu mladost koja puni dvorane daleko od ove, i koja je samo za ovu festivalsku zgodu dovedena u Mostar: dirigenti Josip [ego i Darjana Bla}e, solisti Amir Sara~evi}, Berislav Pu{kari}, Ivana Lazar (podigla dvoranu na noge), Vedrana [imi}, Zrinko So~o, Vesna Baljak Contini... po{teno i blagougodno uvo|enje u mjesec mostarskoga jorgovana, ali, opet onaj pritisak. Kada svane, po grada ~ekat }e

presudu generalima HV-a iz dalekoga Haaga, ma, ne bi to s festivalom trebalo imati veze, ali eto, ima... Ne s organizatorom, ne s programom, ali lica lokalnih politi~ara nekako k'o mrka, kakva su bila na{a kad nas je tjeralo de`urati po haustorima kada je umirao Edvard Kardelj. Da ne spominjem Tita. Usput, neki su se portali – dakako, “domovinski” orijentirani – dali u natjecanje tko }e gore opanjkati ovaj dobronamjerni festival. Po-

ruka se mo`e svesti u upitnu re~enicu: Kako mo`ete organizirati festival dok hrvatski narod pati, Sarajevo nas ukinulo, a Haag nas sudi? Jo{ vam program “Sarajevo – Mostaru” otvara festival?! Onda se opet sjetim maestra [uteja.... Dru`ba starih Mostarac okupila se na otvorenju izlo`be Kre{e Ledi}a, vidim i Bracu Andri}a, nekada{njeg gradona~elnika Mostara, draga i omiljena ~ovjeka, lista Kre{inkatalog, pokrajnjegasjedi, jer sve te`e stoji, Jusa Nik{i}... pa Florijan Mi}kovi}, Ljupko Antunovi}... [ta je sve izme|u tih ljudi stajalo u preko tristo godina njihovih `ivota, ali oni vazda zajedno. [to }e portali na to re}i? Izdajnici, nego {to! Ma, zapravo je meni ovo bilo najbolje otvorenje do sada. To~no su se zauzele pozicije. I kulture i nekulture. A mi }emo pratiti svjetliju, kulturniju stranu. Jer da nisu ovi starci tako razmi{ljali, tko zna kad bi ve} poumirali!
Dragan Marijanovi}

34 Pogledi

16. april/travanj 2011.

UZ DAN ARMIJE RBiH 17. vite{ka kraji{ka brdska brigada ARBiH

Slavni su se Kraji{nici prvo okupili u Rijeci i kao Rije~ki bataljon, u vrijeme u kojem se iz BiH bje`alo na sve strane, do{li da je brane. Na ~elu bataljona bio je autor ovog vite{kog projekta Fikret ]uski}
rinaestog aprila u 13 sati u sarajevskom Domu armije promocija jedne knjige napunila je cijelu salu: autori Amir Kliko i Fikret ]uski} predstavljali su svoje ukori~eno djelo – 17. vite{ka kraji{ka brdska brigada. No, da nije zapravo rije~ o knjizi ve} o Sedamnaestoj kao na~inu `ivota, kako je to pomenuo jedan od nekada{njih njezinih boraca, bilo je jasno i onima koji su ro|eni puno poslije Sedamnaeste, a bili su tu da na svoj na~in iska`u po{tovanje za autorsko djelo jedne od uistinu slavnih i vite{kih brigada Armije BiH, vjerovatno jedine zaista manevarske brigade koja je branila Bosnu i Hercegovinu. Slavni su se Kraji{nici prvo okupili u Rijeci i kao Rije~ki bataljon, u vrijeme u kojem se iz BiH bje`alo na sve strane, do{li da je brane. Na ~elu bataljona bio je autor ovog vite{kog projekta Fikret ]uski}. Priznajem, dok nisam upoznala slavne Kraji{nike i sama sam mislila da je doma}a ratna legenda bila vijest da su borci Armije BiH stigli do Jabuke iznad Fo~e. No, kada sam – krajem ljeta najte`e 1993. – do{la u Travnik u namjeri da kroz razgovore s borcima i komandantima ispri~am njihovu pri~u, bila sam posti|ena. Svaka na{a ratna pri~a je te{ka, no kraji{ka je naprosto bila druga~ija. Nije bilo borca koji je znao gdje mu je porodica, jesu li `ivi, ubijeni, u logorima ili pak protjerani. I nije bilo borca koji nije bio rije{en da stigne do ^a|avice. Gdje je ta ^a|avica, pitala sam komandanta ]us-

Ofanziva za istinu
T

S promocije monografije u Sarajevu

Komandanti-generali: Fikret ]uski} i Sakib Fori}

Izlo`ba naoru`anja i opreme

Foto: Senad GUBELI]

ki}a. Iznad Sanskog Mosta, odgovorio je uz osmijeh, to je brdo od kojeg po~inje Krajina. Do{li su u Travnik, objasnio je, jer je preko Vla{i}a najkra}i put do ^a|avice. No, to nikako nije zna~ilo da je to njihov jedini vojni cilj: upravo te zime Sedamnaesta }e odigrati klju~nu ulogu u spa{avanju Igmana od najezde agresora. Da je Sedamnaesta ~inila okosnicu Sedmog korpusa u svim borbama nije naravno nikakva tajna, kao {to nije tajna da je Sedamnaesta oslobodila vrhove Vla{i}a, odigrala klju~nu ulogu u borbama za Sanski Most, stigla u svoju Krajinu ostavljaju}i na onim prostorima pod kontrolom Armije BiH svoj slavni i vite{ki trag. No, manje je znano – jer smo skloni dnevnopoliti~kom pam}enju – da je komandant ]us ki}, po svje do~enju travni~kog `upnika, osobno oti{ao u crkvu usred Travnika usred nasrtaja HVO-a na grad, i rekao mu sljede}e: Vama ne smije fali-

ti dlaka s glave. Ne brinite se! Bila sam u Travniku i nakon potpisa Va{ingtonskog dogovora, kada je jedan od boraca Sedamnaeste stao pred generala Mehmeda Alagi}a i rekao ovako: Komandante, razumijem ja politiku, i ti zna{ da }emo mi slu{ati, al' nam samo reci {ta }e biti s na{im poginulim? O`ivjeti ne}e! Alagi}, autor antologijske izjave Kraji{niku i kad je najpjaniji u d`amiju ne diraj, u tom je ~asu ostao bez teksta. No, znao je, ba{ kao i svi drugi, da je Sedamnaesta uistinu vojna postrojba, jaka i ustrojena brigada, autorsko djelo Fikreta ]uski}a i da }e Kraji{nici svoje bitke dobiti. Puno sam puta nakon rata pisala o sudbini Armije BiH: pala je kao prva `rtva Dejtonske BiH. Nakon knjige 17. vite{ka kraji{ka brigada imam dojam da su Kraji{nici opet poveli ofanzivu – bitku za istinu o Armiji BiH, o onoj njezinoj snazi koju su ~inili borci, rije{eni da se bore za BiH.
V. Selimbegovi}

16. april/travanj 2011.

Pogledi 35 UZ LIJEPI JUBILEJ I PITANJE: Kuda ide bh. rukomet?

vih dana, ta~nije 11. aprila, navr{ilo se 35 godina od kako su rukometa{i Borca te predivne ve~eri 1976. godine, pred prepunim gledali{tem dvorane Borik, postali prvaci Evrope. U finalu je savladan danski klub Fredericija sa 17:15, a na putu do trona savladani su ~ehoslova~ka ^ervena hviezda, {panska Calypsa iz Alicantea te u polufinalu njema~ki velikan Gummersbach. Bila je to kruna na uspjehe zlatne generacije Rukometnog kluba Borac, a mjesto u istoriji ovog kluba upisali su Abas Arslanagi}, Milorad Karali}, Zdravko Ra|enovi}, Nedeljko Vujinovi}, Dobrivoje Selec, Momo Goli}, Neboj{a Popovi}, Miro Bjeli}, Rade Un~anin, Slobodan Vuk{a, Boro Goli} i ZoranRavli}. Trener im je bio PeroJanji}, i sam igra~ banjalu~kog rukometnog velikana.

O

Zauvijek Bor~evi
Od kako se po~eo igrati “mali” rukomet, Banja Luka je bila centar biv{e nam dr`ave i klub koji je od starta formiranja tada{nje savezne rukometne lige bio njen ~lan. Banjalu~ani su imali nadaleko poznatu rukometnu {kolu, voljeli su svoj grad i ostajali mu vjerni. Igra~i nisu napu{tali Borac ni kada su odlazili na studije. Tako su Arslanagi} i Karali} studirali u Sarajevu, Popovi} u Beogradu, ali im na pamet nije padalo da pre|u u neki drugi klub. Ta privr`enost klubu i gradu na Vrbasu je bila i klju~ uspjeha. U toj generaciji samo Dobrivoje Selec i Zdravko Ra|enovi} su dovedeni kao formirani vrhunski igra~i na mjesta gdje su bili “tanki” dok se Abas Arslanagi} jo{ kao , dje~arac priklju~io timu, a karijeru je po~eo u rodnoj Derventi. Svi ostali su ponikli, razvijali se i dosegli evropsku krunu u rodnom gradu i voljenom klubu. Banjalu~ki rukometa{i dali su i nemjerljiv doprinos uspjesima jugoslovenske reprezentacije, a Arslanagi}, Popovi} i Karali} bili su u ekipi koja je 1972. godine na Olimpijskim igrama u Münchenu osvojila zlatnu medalju. Lijepa su to sje}anja, ali i Borac spominjemo kako bi ga uporedili sa nekim sada{njim shvatanjima u bh. rukometu. Prije toga, nave{}emo samo jo{ jedan primjer: put Slovenije do stalnog u~e{}a na najve}im svjetskim priredbama. Odmah nakon osamostaljenja, zahvaljuju}i sponzoru Pivovarni La{ko, rukometni klub iz Celja je bio stalni u~esnik zavr{nih utakmica Kupa evropskih prvaka, ali ostali klubovi nisu ni izbliza pratili taj nivo. Kada je Rukometna zvezda Slovenije preduzela odlu~ne korake na razvoju i ostalih klubova, samim tim i pro{irila bazu kvaliteta, Celjani nisu vi{e bili tako dominantni, dodu{e ni sponzori im nisu {to su nekad biRukometa{i banjalu~kog Borca, prvaci Evrope 1976. godine

Navr{ilo se 35 godina od kako je banjalu~ki Borac osvojio titulu prvaka Evrope • Posljednji neuspjesi reprezentacije kona~no su otvorili o~i o mogu}nostima na ovaj na~in biranih bh. predstavnika • U RK Bosna samo je jedan registrovani igra~ iz njihovog omladinskog pogona
li, ali je oja~ao rukometni sport u cijeloj dr`avi, a najbolja selekcija je po~ela da ni`e uspjehe.

Krajnje je vrijeme za doma}u proizvodnju
Rukometne bh. {ale

Posljednjih godina u Bosni i Hercegovini nas uo~i svakih kvalifikacija rukometne reprezentacije zabavljaju sa pri~om kako imamo kvalitetne igra~e, koji igraju u vrhunskim evropskim klubovima, i uz malo sre}e mo`emo se plasirati na veliko takmi~enje. T a ko je bilo i ovoga puta, uo~i kvalifikacija za Evropsko prvenstvo koje }e se naredne godine igrati u Srbiji. Jo{ kada smo saznali imena protivnika u kvalifikacijama, nigdje kraja sre}i. No, brzo je slijedilo otrije`njenje. Dok se poraz od Ma|arske u gostimamogaoo~ekivati, samo remi sa Makedonijom u Skenderiji je pobudio sumnje, a dva poraza u duelima sa selekcijom Estonije (30:35 i 21:23), ~iji se reprezentativci rekreativno bave dodavanjem lopte rukom, kona~no je otvorio o~i da na ovaj na~in skupljanje reprezentacije ne vodi ni~emu. Ve} smo pisali o tome da je za ve}inu zamoljenih da igraju za BiH to samo prilika za li~nupromociju, tako da je suvi{no o njimaubudu}etro{itirije~i, a po-

Pehar je, uz Karali}a i Ra|enovi}a, podigla i Arslanagi}eva k}erka

La`na obe}anja selektora Ra|e i reprezentativaca

ZABAVNA PRI^A Posljednjih godina u Bosni i Hercegovini nas uo~i svakih kvalifikacija rukometne reprezentacije zabavljaju sa pri~om kako imamo kvalitetne igra~e, koji igraju u vrhunskim evropskim klubovima, i uz malo sre}e mo`emo se plasirati na veliko takmi~enje. Tako je bilo i ovoga puta, uo~i kvalifikacija za Evropsko prvenstvo koje }e se naredne godine igrati u Srbiji

gotovo nasijedati na la`na obe}anja. Da nije zakonom ukinut “verbalni delikt” jo{ ih je neko , mogao optu`iti za prevaru i vrije|anje domoljubnih osje}anja. Pisano je ovih dana, tako|e, o velikom uspjehu Rukometnog kluba Bosna i plasmanu u drugu fazu Kupa {ampiona, gdje su “mladi” sarajevski rukometa{i poslu`ili igra~ima ruskog prvaka za dva ja~a treninga. Bosna je posljednjih godina, zahvaljuju}i za na{e prilike dobrom vo|enju kluba u ovim te{kim vremenima, gotovo neprikosnovena na bh. prostorima. No, ono {to je zabrinjavaju}e za budu}nost bh. rukometa je ~injenica da u njihovim redovima igra ~ak osam igra~a koji nisu gra|ani na{e zemlje. Normalno je da je stvar politike kluba ko }e u njemu igrati i na koji }e se na~in potro{iti pare. U to se ne treba niko mije{ati, ali nije dobro za budu}nost na{eg rukometa da je u najja~em klubu na ovim prostorima

registrovan samo jedan igra~ koji je ponikao u njihovom omladinskom pogonu.

Rad sa najmla|ima
Ipak, ~ini se da su i posljednji reprezentativni neuspjesi u Rukometnom savezu BiH (RSBiH) neke stvari pokrenule na bolje. Ne mislimo tu na politi~kuodluku~lanovaIzvr{nogodboraRSBiH da na mjestu selektora i dalje ostave Vojislava Ra|u, nego na ~injenicu da se po prvi put po~elo organizovano razmi{ljati o budu}nosti. Kako je sve kod nas stvar neke li~ne inicijative, sretnom se pokazala ~injenica da je pro{le godine u Njema~koj penziju zaradio Esad Kurtagi}, ~ovjek koji je ostavio dubok igra~ki i stru~ni trag u Evropskom rukometu. Kako je jo{ uvijek u punoj `ivotnoj snazi, a odlu~io je da `ivi u Sarajevu, ponudio je svoje usluge RSBiH. Brzo je dogovorena saradnja, jedina ispravna, da se u budu}em razvojuna{egrukometakrene od po~et-

ka, od rada sa najmla|ima. Da bi se to postiglo moraju se edukovati stru~njaci koji }e sa najmla|ima raditi, ali i istovremeno pro{iriti bazu stru~njaka obrazovanjem trenera po~etnika. Takvo opredjeljenje je i u skladu sa projektima Svjetske (IHF) i Evropske rukometne federacije (EHF). U sklopu tih projekata ve} su odr`ani seminari u Sarajevu, Banjoj Luci i Visokom, a edukacija trenera }e biti nastavljena i u Zenici. Sigurno je da djeca na ovim prostorima vole sport i da su nekako predodre|ena da se bave sportskim igrama. Rukomet je sport u kome smo do sada postigli brojne uspjehe i dali mnoge istaknute velikane. Za{to ne bi nastavili i u budu}nosti. Ne treba biti previ{e pametan pa konstatovati da je bolje napraviti igra~a iz omladinskog pogona, nego samo dovoditi gotovo igra~e sa strane. Kada se sve sabere, manje ko{ta, a vi{e daje.
Branko Majstorovi}

36 Pogledi

16. april/travanj 2011.

DOBOJ Susret bh. novinara i medijskih radnika

U Doboju na susretu novinara i njihovih udruga, govorilo se o problemima medija i novinara. Nije na|en adekvatan odgovor kad }e i da li }e biti bolje
Doboju je u organizaciji Udru`enja BH novinari odr`ana peta po redu javna debata o radnim pravima novinara i medijskih radnika u Bosni i Hercegovini. Na pitanja u kakvim se radnopravnim uslovima oni danas nalaze, imaju li elementarne uslove za rad, imaju li mobing na poslu i van njega, je li uop{te priznat ovaj zanat kao javna kategorija, te kako iza}i na kraj sa svim problemima bran{e, kako za{tititi elementarna prava medijskih radnika i novinara, a prije svega kako rje{avati njihov radno-pravni status, Udru`enje BH novinari je ponudilo konkretan odgovor. Na ovom skupu, a u okviru projekta “Media manifest”, promovisana je nedavno{tampanabro{ura pod simboli~nim nazivom “100 prvih pitanja o pravimamedijskihradnika u Bosni i Hercegovini” koja mo`e biti izvrstan vodi~ u za{titi spomenutih prava. Osim novinara dobojske regije, doprinos u ovoj, vrlo zanimljivoj debati dali su Amer Toski}, predsjednik Sindikata grafi~kih radnika, izdava~a i medijskih uposlenika u Federaciji BiH, Sekul Popovi}, predsjednikSindikataizdava~a i medijskih radnika u RS-u, profesorica komunikologije na Odsjeku `urnalistikaFilozofskogfakulteta u Tuzli Vedada Barakovi} i novinar iz Gora`da Hasan Gabela.

Kreatori javne scene nemaju rje{enja za sebe
U
Udruge i sindikati
Sa susreta novinara u Doboju

Sekul Popovi}

Vedada Barakovi}

Hasan Gabela

U Bosni i Hercegovini trenutno postoji {est novinarskih udru`enja, ne ra~unaju}i sindikate kojih ima ~etiri: dva u Republici Srpskoj, dva u Federaciji BiH, jedno u Sarajevu, drugo u Mostaru. Na nivou BiH postoji konfederacija sindikata, ali je problem, istakli su debatanti, {to ne postoji ekonomsko-socijalno vije}e koje }e biti partner Vije}u ministara i koje }e sindikalne (strukovne) inicijative proslje|ivati u parlamente i iste uva`avati. O~ito, politika je i ovdje debelo upetljana. odluke, a kojih se ne pridr`ava, pogotovo u pogledu sistematizacije i broja uposlenika. Po sistematizaciji maksimalno ih treba dvadeset devet, a uposlenih je ~etrdeset dva radnika. Ni danas nije jasno za{to su uposlenici Gora`danske televizije pristupili Sindikatu obrazovanja, a ne strukovnom sindikatu kome i pripadaju. Toski} spominje dobar primjer zakonite borbe slu~aj radnika na Radiju Herceg-Bosna koji su dobili otkaz, ali anga`ovanjem Udru`enja BH novinari i Sindikata obezbje|en im je advokat koji je u roku od trideset dana uspio pokrenuti sudski postupak njihove za{tite, a druge institucije koje su o ovome obavje{tene su tako|e brzo reagovale, pa je donesena privremena mjera njihovog vra}anja na posao, dok je protiv odgovornog lica podignuta prekr{ajna i krivi~na prijava. Ako se ne poduzmu organizovani mehanizmi u za{titi prava medijskih radnika u BiH, re~eno je na ovome skupu, bojati se da }e ve} ove godine u ovoj oblasti do}i do “ra{omonijade i pomora” novinarstva i novinskih ku}a, jer je stanje dosta neure|eno. Mnoge medijske ku}e su pred ga{enjem ili di{u na {krge. Za{to? Zato {to se oslanjaju na bud`ete lokalnih zajednica ili kantona i do {ezdeset procenata, a novaca nema. Ta~no je da slaba ekonomija ne mo`e dati mnogo u marketing, ali je on jo{ uvijek jak oslonac. Privatni mediji su krenuli u neizvjesnost ekonomije, rizikovanjem ulo`ili su kapital koji se mo`e lako udvostru~iti, ali lako i izgubiti...
Miralem Begi}

Dijele sudbinu dru{tva
Profesorica Barakovi} je kazala da dr`ava ima ogromnu odgovornost u pogledu ure|enja medijskogprostora i sistema u njemu, dodav{i da vrlo dobro zna kako }e naplatiti PDV koji se uredno i u rokovima prikuplja, dok je ne interesuje ho}e li poslodavac biti isto tako uredan i odgovoran prema svojim uposlenicima kada su u pitanju izmirenja pla}a i obaveza proisteklih njihovim radom. “Mi imamo na fakultetu nekoliko predmeta koji se bave radnim statusom novinara kao {to je ’medijski menad`ment’ i u okviru tog predmeta mi apstrahiramo ukupnu medijsku sliku u zemlji, ali ne trebamo gubiti nadu da za sve probleme nemamo rje{enja. Uostalom, bh. mediji, u zemlji u tranziciji, kao {to je na{a, dijeleukupnu sudbinusvihdrugihgrupacija”, kazala je profesorica Barakovi}. “Podaci govore da u RS-u imamo {ezdeset radio stanica, dvadeset listova i petnaestak TV stanica. Ova cifra je nesrazmjerna i vrlo promjenjljiva. Na 1,4 milion ljudi u RS-u, ova cifra je nesrazmjerna,

jer me|unarodni standardi ka`u da na {ezdeset hiljada konzumenata (i marketin{ke i politi~ke i zabavne klijentele) trebali bi da imamo jedan medij. Glede ovih standarda u RS-u ne bi trebalo biti vi{e od dvadeset pet medija. Ve}ina dana{njih medija su privatni, tako da u njima ne postoji nikakav kontrolni organ niti oblik za{tite prava novinara i medijskih uposlenika”, kazao je Sekul Popovi}. U debati se osvrnuo na va`nost osniva~a medijskih ku}a, pogotovo u lokalnim zajednicama, pa samim time i na njihovu odgovornost. “Sedamdesetih godina pro{log vijeka bilo je moderno da svaka op{tina ima svoju radio stanicu i to je funkcionisalo zahvaljuju}i op{tinskim bud`etima, zatim povratu deset procenata sredstava tom mediju od ubrane RTV takse sa podru~ja te lokalne zajednice i, naravno, od sredstava marketinga. Danas su op{tine digle ruke od ovih medija, prepustile “mo}nicima” da ih privatiziraju i da od tih medija rade {ta ho}e. Po o{trim pravilima Regulatorne agencije za komunikacije (RAK-a), mnogi se gase, jer nemaju kapacitete da opstanu, pa su tako na dobojskoj

regiji uga{ene radio stanice Brod, Modri~a, Derventa, Tesli} (radio Doboj jo{ tavori, ali se njegov signal ne ~uje dalje od Modri~e)”, naglasio je Popovi}. U ve}ini medija u RS-u koji rade i koji su u privatnom vlasni{tvu, caruju zakoni “d`ungle”, tako da sindikat apsolutnonemauvida u njihovostanje. Nisu se sindikalno organizovali, pa gazdama sve polazi za rukom, pogotovo rad na crno. Caruju lobiji, siva ekonomija, uposlenicima se daju mizerno niske plate ili nekakvi bonovi, izbjegavaju se pla}anja obaveza za zdravstveno i penziono osiguranje, jednostavno na sceni je samovolja...

Bitno je raditi
Dok na radiju, privatnoj televiziji ili u novinama ~itate neki ~lanak o problemima i zakinutosti radnika u nekoj firmi ili instituciji, autor koji je plasirao te informacije do`ivje}e sva{ta. Na `alost, o svojimproblemima ne smije ni govoriti, {to stvara velike frustracije, jer u poslu u kojem `eli pomo}i drugome, ne mo`e pomo}i ni samome sebi. Zato je bolje u takve medije dovesti poslu{nike, propale stu-

Mali mediji nemo}ni
“Ja sam zalutala na ovu debatu, jer kao vlasnik malog radija (Radio ZOS Doboj-Jug), nemo}na sam da uti~em na globalnu scenu, bez obzira {to se od nas tra`i da ispo{tujemo na{e obaveze prema RAK-u, pogotovo nov~ane. Svugdje na svijetu ako ne{to da{, vrati ti se mrvica... Prema nama, malim medijima, je ~ista diskriminacija u odnosu na javne servise koje, eto i mi, debelo finansiramo”, kazala je Azemina Smailbegovi}-Mulahuseinovi}, vlasnica lokalnog radija, preporu~iv{i medijskom sindikatu da bude istinski za{titnik prava medija, a ne samo statusnih prava radnika.

dente ili ljude razli~itih profila zanimanja, koji sa novinarstvom nemaju pojma. Ko zna kako su dovedeni tu da rade, pa se logi~ki postavlja pitanje za{tite digniteta diplomiranih novinara koje fakulteti izgleda danas “izbacuju” na biroe rada. Sekul Popovi} smatra da novinari pogotovo novog doba, apsolutno ne ulaze u detalje ugovora (ako ga ve} ima) sa poslodavcem, jer je njemu bitno da ne{to radi. Znaju}i da su neprikosnoveni, ka`e profesorica Barakovi}, poslodavci izdaju naloge novinarima da rade sve i sva{ta, pa u {ali re~e da danas, po prethodnom receptu, imamo novinare “tri u jedan”. Popovi} je kazao da nije bolja situacija ni u javnim servisima gdje je jedno vrijeme radilo 185 radnika na crno, jer nemaju adekvatne sistematizacije poslova. Ako se za~a~ka (kontrola) ili sindikat po~ne reagovati, odmah se prijeti da }e ti ljudi ostati bez posla. On je naveo primjer za jedan medij iz Banje Luke u koji je nenajavljeno do{la inspekcijska kontrola da provjeri rad na crno. Inspektori su u podrumima, ormarima i WC-ima, prona{li dvadeset osam skrivenih radnika tog medija. Neki su iskakali kroz prozore. Amer Toski} je iznio primjer na Kantonalnoj televiziji Sarajevo gdje je Sindikat registrovao deset ljudi koji sedam godina rade po ugovorima o privremenim ili povremenim poslovima (sedam dana nakon reagovanja Sindikata primljeni su na posao). Hasan Gabela je spomenuo specifi~nosti u Kantonalnoj televiziji Gora`de kazav{i da o ovoj medijskoj ku}i odlu~uje kantonalna skup{tina koja donosi smije{ne

16. april/travanj 2011.

Pogledi 37

SLOVENA^KE RAZGLEDNICE Kriza ne zaobilazi ni de`elu

Amaneti i tvornica
u{e se, a bogami traje ta gospodarskadrama i u Sloveniji, firme k’o domine, iz dana u dan. Uskukali se i oni {to imaju i oni {to nemaju. Nedavno sam na tradicionalnom oficirskom balukojiorganizujusvakegodineslovena~ki vojni stratezi koji su zaslu`ni za samostalnost de`ele slu{ao, sada ve} vreme{ne, oficire, manje-vi{e svi u ugodnoj i debeloj penzijskoj hladovini, kako zabrinuto seciraju ovda{nju svakodnevnicu. Nigdje svijetle ta~ke: afera ova, afera ona, grijesi prija{nje, grijesi sada{nje vlade. Kako li je tek onom obi~nom, malom ~ovjeku, koji se nakontrideset i nekegodinevrijednogradana{ao na cesti, odnosno na birou? A takvih – armija. Tamni oblaci krize nadvili se, eto, i nad Slovenijom. Dedo Dedi}, okretni Kraj{nik iz okoline Biha}a, startao u biznisuprijepetnaestakgodina, ustanovio firmu za izradu velikih metalnih konstrukcija, zaposlio varioce, bravare, in`enjere, posla preko glave, ne zna kojoj }e narud`bi prije udovoljiti. Para, ne zna {ta }e s njima.

Dru`e}i se sa svojim mariborskim prijateljima, {to Slovencima, {to ju`njacima, u posljednje vrijeme kao da slu{am razli~ite refrene iste pjesme koja bi se mogla nasloviti: “Te{ko nam je k’o {to nikad nije bilo…”

optimizma Brace Osmanovi}a

R

Iz njegovog rodnog Srebrenika put ga je, preko kratkotrajne epizode u Njema~koj, prije trideset i ne{to godina doveo u Maribor. I tu je krenuo sa biznisom. Koja je to ~arobna formula koju je Braco koristio za uspjeh? On sam }e spomenuti svoja ekonomska znanja, o~ev amanet: “Sine, s ljudima po{teno i kol’ko god mo`e{ i kad mo`e{svakomepomozi…”; zatimjedan daid`innauk: “Ako si u biznisu, ondanajprije brini da dr`ava dobije svoje da te niko i ni za {ta ne ganja” a kona~no u svojim uspje,

rezerve on se oslanja na svoje saradnike, Evu, [piru, Salmu, Ninu… Nema kod Brace duge ni velike pri~e. Ujutro okupi svoje saradnike, kratko izdiktira obaveze svakog od njih, usput se javi na brojne telefonske pozive i… svako za svojim poslom. Uspjeh je magnet koji privla~i ljude. I, stoga je Braco jako tra`ena osoba. Jedni dolaze po savjete, drugi sa idejama o saradnji, tre}i pak da im Braco pomogne. Koliko znam nema onoga kome Braco nije pris-

malo o vremenu, malo o poslu, malo o sportu… Do{li do formule pa taj, izvjesni gospodin Klod, tipuje na Hamiltona, a Braco opet na Alonsa. Sutradan uve~er nakon utrke, Braco opisuje ovako ponovni susret sa Klodom.

Tvornica u Srebreniku
“U sauni nisam pitao ni ko je ni {ta radi. Kad, sjedimo mi u hotelu sa Alonsovom ekipom, preko puta nas veliki okrugli sto za kojim sjedi desetak ljudi. Odjednom, svi ti ljudi poskaka{e sa svojih stolica. Nije mi jasno odmah za{to kad vidim prema njima ide onaj iz saune. Upara|en, nasmije{en, od jednog do drugog ide i rukuje se… Koja je ovo zvjerka, mislim? Kasnije mi ka`u da je on jedan od glavnih bankara, a kad me je vidio po{alje jednog od svojih ljudi sa vizitkom i ponudom da se sutradan sastanemo… Sastanemo se, a on meni ka`e: ’Ocijenio sam da ste sposoban i po{ten ~ovjek i… mada se to ~ini mo`da ~udnim, nudim vam jedan projekt oko ~ijeg ulaganja ne treba da brinete… No, prijetogado{ao bih da vidimmalo va{u firmu, gdje ste i {ta radite.’ I malo vremena pro{lo eto Kloda, na zagreba~ki aerodrom, pa u Srebrenik kod Brace. I – dogovor potvr|en. U Srebreniku po~e da ni~eprvatvornica za recikla`u, projekt vrijedan desetine miliona eura. Posao budu}nosti. Nije se jo{ krenulo sa recikla`om automobilskih guma i automobila, a Braco ve} obezbijedio kupce za ponovo proizvedeni bakar, aluminij i {ta se sve ve} ne}e dobiti iz tih sekundarnih sirovina. A kada se po~etkom godine pohvalio Mili \ukanovi}u svojim poslovima koji su ili }e zaposlitistotineljudi u Bosni, Miloka`e: “Zar to nije lijepo da ~ovjek koji je zaradio velikinovacuglavnomizvansvojedr`ave, taj novac odnese i investira u svoju domovinu na dobrobit i sebi i svom narodu...”
Toni Skrbinac

^arobna formula
A onda, malo pomalo stalo sve. Posla ima tu i tamo, ali kad ga odradijedva za plate, svoju i svojih prorije|enih radnika – skucka. “U Sloveniji sam vi{e od trideset godina, ali ja ti tvrdim, ovakve krize jo{ nisam do`ivio”, `ali mi se Dedi}. Dru`e}i se sa svojim mariborskim prijateljima, {to Slovencima, {to ju`njacima, u posljednje vrijeme kao da slu{am razli~ite refrene iste pjesme koja bi se mogla nasloviti: “Te{ko nam je k’o {to nikad nije bilo…” I kada me, nakon tih do`ivljaja, prilika dovede u dru{tvo Brace Osmanovi}a, jednog od najuspje{nijih bosanskih biznismena u Sloveniji, kao da sam iz nekog crnog propagandnog biroa do{ao u reklamni odjeljak za optimizam.

Srebrenik

sima vidje}e i prst sudbine, jer: “Ako si sudbinski odre|en da ima{ – ima}e{, a ako nisi, d`aba ti svi projekti, poslovi i poku{aji…”

Podjela sre}e
Bracini poslovi vezani su uz naftu, `eljezo i transport. Njegovi {leperi prevalili su milione kilometara i nikakvo ~udo nije da je stvorio pravi poslovni imperij koji se sastoji od brojnih nekretnina koje se nalaze u BiH, Sloveniji, Austriji… Posebno je, pak, ponosan da je od svojihbrojnihsaradnikastvorio pravu porodicu. I kad njega nema, i kad ne bi bilo neko vrijeme njegovog sina koji uspje{no preuzima o~eve poslove, on zna da bi sve teklo besprijekorno jer uvijek i bez

ko~io kad je ne{to zatrebao. “Ako svoju sre}u ne zna{ dijeliti s drugim, onda to vi{e i nije sre}a”, ka`e Braco. Kao ekonomski analfabet i ne razumijem ba{ najbolje sve te utakmice koje je odigrao, kupuju}i i prodaju}i, ali mi je ostala upe~atljiva jedna njegova ne tako davna anegdota. Kao veliki zaljubljenik utrka formule Braco Osmanovi} prati taj voza~ki cirkus kad god i gdje god stigne. Pa se tako pro{le godine na{ao u Monzi. Uve~er, dan uo~i starta njegovih junaka, od kojih najvi{e cijeni i voliAlonsa, na{ao se u hotelskojsauni sa nekim strancem sa kojim je, otvoren i komunikativan kakav je, zapodjenuo razgovor:

38 Pogledi

16. april/travanj 2011.

Jo{ jednom o obnovi Trebevi}ke `i~are

I staro je novo, ako je iz [vicarske!
Nabavka stare, ali o~uvane, `i~are iz ove zemlje, bez obzira na tradiciju kvalitete, mo`da ne}e zadovoljiti potrebe projekta za novu `i~aru na Trebevi}u Upitno je i kako }e biti montirana polazna stanica, te za{to nema me|ustanice...

I

ova novina za koju sada pi{em, je objavila vijest kako je usvojen bud`et grada. No ono {to me ovdje interesira je antrfile u ovome izvje{taju pod naslovom “Demonta`a u [vicarskoj”. Neupu}eni se nije mogao odmah sna}i kakvo zna~enje ima taj naslov. Me|utim, oni koji se sje}aju, jo{ ne{to ranije, izjave gradona~elnika Sarajeva g. Alije Behmena, posebno oni koji su emotivno vezani za Trebevi}, i onu raniju `i~aru, obradovali su se. Kona~no poslije vi{egodi{nje pri~e i raznih obe}anja o obnovi trebevi}ke `i~are, izgleda da }e ne{to biti. No trebalo je na istoj stranici vidjeti kompjuterski izra|enu sliku, ispod koje je pisalo “Budu}i izgled Trebevi}ke `i~are”. Malo su sa nekom nevjericom razmi{ljali o tekstu i samoj slici. Sasma je jasno da slika treba predstavljati samo polaznu postaju `i~are. Prakti~no, sam izgled trebao biti opet nekakav animirani kompjuterski snimak iz nekog aksonometrijskog ugla gdje bi se stvarno mogla vidjeti cijela `i~ara sa polaznom i izlaznom postajom i jasnom trasom `i~are sa kabinama, od kojih bi recimo jedna trebala biti u prvom planu, kao {to obi~no vode}e svjetske firme stavljaju reklamne fotose u svoje prospekte. Kona~no, s obzirom da se ta na{a budu}a `i~ara u svoj svojoj veli~ini tek po~inje demontirati u [vicarskoj, mogla bi dobro do}i originalna slika te `i~are. Sje}amo se da je ta polazna stanica bila u ponudi tzv. idejnog projekta, na osnovu raspisa ranije garniture Gradske skup{tine, a koju je kao najpovoljnija dobila nekakva firma Geodet iz Sarajeva, za koju se nije nikad ~ulo da je izgradila nekakvu kabinsku `i~aru. No ostavimo to.

helikopterom). Pored toga u me|uvremenu su od stare (nove) polazne postaje izgra|eni novi objekti, preko kojih bi trebalo da prolazi uzlazno i silazno nose}e u`e `i~are, {to prema propisima i ISO standardimanijedopu{teno. Staratrasaprolazi i pored postoje}e osnovne {kole ~iji upravni organi su i prije stavljali primjedbu na tu neposrednu blizinu trase... Dalje, ostaje nerazja{njeno pitanje parkirali{ta za razna vozila, od autobusa, minibusa, raznih kombija, osobnih privatnih vozila, slu`benih vozila od hitne pomo}i, do policije. Ako bi se za taj prostor odabrao postoje}i parking preko puta Vije}nice, a to je prakti~no jedini mogu}i prostor, onda }e prilaz neupitnim pje{a~enjem korisnika `i~are, do polazne postaje i neuvjetnog stepeni{ta, biti prili~no neugodan. Iako u studiji nije ba{ detaljno obra|ena projekcija mogu}ih budu}ih ko-

DEMONTA@A Ka`e se kako je zapo~eta demonta`a u [vicarskoj. Negdje ranije gradona~elnik je izjavio da ta `i~ara i nije ba{ nova, ali je u odli~nom stanju i da se njena demonta`a vr{i radi produ`enja trase sada{njeg vlasnika te `i~are. Malo je upitno, ako se radi o produ`enju te `i~are u [vicarskoj, kako to da se demontira tako dobra cijela `i~ara
risnika, kako po strukturi i vremenu, uz malo dobrog marketinga mo`e se ra~unati da godi{nje bude oko 100.000 posjetitelja, {to bi prosje~no dnevno bilo oko 270 posjetitelja. Obi~no se takve `i~are kapacitiraju od 700 – 1.000 posjetitelja na sat. [teta je, {to ova trasa, nema mogu}nosti za jednu me|ustanicu koja bi omogu}ila stanovnicima padinskihdijelova da se koriste`i~aromsvakodnevno. Za sada }e gore opet biti, nadamo se samo u po~etku, obnovljeni restoran Vidikovac. @elimo da pretpostavimo da ve} postoje planeri koji rade na jednom sveobuhvatnom master planu za cijelo podru~je Trebevi}a. Da predvi|aju sadr`aje od tog Vidikovca, preko Ravnih, Brusa, Dobrih voda sve do samog vrha Trebevi}a. Tih sadr`aja kako za ljetno tako i zimsko razdoblje ima kako za sport, rekreaciju, edukaciju, itd, znatan broj. Sasma je jasno, da bi se jedan takav plan trebao uraditi zajedno sa Isto~nim Sarajevom, uz konsultaciju sa dobrim poznavateljima Trebevi}a. I kona~no `elimo biti optimisti i vjerovati da }e ova `i~ara, ma kakva bila (jer vi{e nema alternative), privu}i druge investitore da produ`e jednu optimalnu varijantu `i~are do pod sami vrh Trebevi}a i dadnu u svom i op}eminteresudoprinos za realiziranjemasterplana. Samo na taj na~in}e Trebevi}dobiti svoje pravo zna~enje i postati turisti~ki interesantna destinacija...
Drago Bozja

Imovinskopravni odnosi
Da sad malo razmotrimo tu pri~u oko `i~are. Kao prvo, na koji na~in i kakvo je to posredstvo Evropske komisije? Da li ona sve ili samo dio finansira? Ka`e se dalje kako je jediniproblemrje{avanjeimovinskopravnih odnosa. Koliko se zna kod izrade idejnog projekta jedan od va`nih segmenata je upravo rje{avanje tih odnosa. Kako to da je od Geodeta prihva}en prijedlog, kao najpovoljnije rje{enje idejnog projekta obnove na staroj trasi. No, kao i gradona~elnik, tako se i gra|ani nadaju, da }e uz pomo} Op}ine Stari Grad i Kantona to pitanje biti naknadno i povoljno rije{eno. Ka`e se kako je zapo~eta demonta`a u [vicarskoj. Negdje ranije gradona~elnik je izjavio da ta `i~ara nije ba{ nova, ali je u odli~nom stanju i da se njena demonta`a vr{i radi produ`enja trase sada{njeg vlasnika te `i~are. Malo je upitno, ako se radi o produ`enju te `i~are u [vicarskoj, kako to da se demontira tako dobra cijela `i~ara, a ne vr{i produ`enje sa nekoliko novih stupova, novih kotura~a, te novog vu~nog i nose}eg u`eta. Iz onoga {to je javnosti poznato demontira se sve, tj. stupovi, polazna i izlazna postaja, kabine, osim, kako je re~eno, elektronike upravlja~kog sistema, koji se treba nabaviti. Malo je opet ~udno, da stari vlaNekada{nja `i~ara i nova idu istom trasom

snik samo radi produ`enja dobre postoje}e `i~are, mijenja i postoje}e kabine, umjesto samo da doda potreban broj novih. Sva ta pitanja navode na misao da ta “dobra” `i~ara mo`da ba{ i nije tako mlada. Idejni projekt je odabrao staru trasu sa jednim dodatnim stupom u odnosu na raniji broj stupova. Zna se da je stara trasa u kosoj projekciji duga 2.149,39 m. Mo`e se postaviti pitanje da li }e stupovi sa `i~are koja se sada demontira odgovarati uzdu`nom profilu stare trase. Da li vu~na snaga `i~are koja se demontira, odgovara nagibu trase koja se kre}e izme|u min. 28,01 % i max. 51,77 %. Mo`emo se nadati da je `i~ara u [vicarskoj bila strmija nego na{a, pa }e imati dovoljno jak pogonski motor. Uz to, ve} se mo`e postaviti i pitanje da li se isporu~uje i dodatni dizel motor koji se stavlja u pogon ako `i~ara stane uslijed nedostatka struje, kako bi se kabine sigurno spustile sa putnicima u dolinu. Za vjerovati je da }e sa demontiranom `i~arom biti isporu~en razni pribor, alat i rezervni dijelovi. U svakom slu~aju se mo`e ra~unati da je to `i~ara sa isklopivim sistemom kabina. U tom slu~aju mora, uglavnom je to uvijek u polaznoj po-

staji, biti predvi|ena i gara`a za kabine kada `i~ara stoji. Iz spomenutog arhitektonskog idejnog rje{enja polazne postaje se ba{ ne vidi da je predvi|en taj prostor za gara`iranje kabina kojih ima 17-20. To ipak tra`i prili~an prostor. Otvoreno je pitanje ko i po{to vr{i demonta`u a ko monta`u budu}e “nove `i~are”. Jasno je da }e gra|evinske radove izvoditi najpovoljnija doma}a firma.

Opravdanost ulaganja
Da se ne bi ulazilo u tako veliku investiciju. Grad je od Ekonomskog instituta zatra`io studiju putem koje je trebalo dokazati opravdanost obnove Trebevi}ke `i~are. Izra|ena je obimna studija na preko 170 stranica. Mogla se na}i na internetu. Malo je ipak za~u|uju}e da ta studija nije ulazila u problematiku ispravnosti izbora stare trase `i~are ili bi eventualno bilo bolje odabrati neku drugu trasu, na osnovu nekoliko varijanti nekih novih trasa. Ostaje veoma upitno kako }e se kod monta`e polazne postaje dopremiti novo postrojenje i potrebna konstrukcija. Prilaz postoje}im ulicama jedva je mogu} i za manje kamione (mo`da

16. april/travanj 2011.

Pogledi 39

Za{to politika nije objavila pismo ~itatelja

Vukadinovi}eve
Sloboda po~inje ondje gdje la` prestaje. Albert Camus a papir sva{ta i svakoga trpi to i \ordje Vukadinovi} predugo dokazuje na stranicama Politike. Ali, to je ve} problem Dragana Bujo{evi}a, glavnog i odgovornog urednika lista. Ono {to ne mogu da pretrpim jesu gluposti i bahatosti \or|a Vukadinovi}a iskazane u tekstu “Slu~aj Divjak i sistem vrijednosti”, koji je {tampan na stranici Pogledi, 15. marta2011. godine. Apsolutni dio teksta mo`e se svesti u dvije rije~i kao duhovna golotinja. On njeguje prljavo i navija~ko umjesto istra`iva~kog i kreativnog novinarstva. Sramota {to se to javlja i na stranicama Politike. Vukadinovi}olakobarataglupostima, a ne istinom i ~injenicama. Upu{ta se u izuzetno osjetljivu temu koja isklju~ivo pripada policiji, sudstvu i tu`ila{tvu. On generalaJovana Divjakaoptu`uje po sistemurekla-kazala, pa ga kvalifikuje i ratnimzlo~incem, iako je Di-

gluposti i bahatosti

Na{ suradnik je poslao reagiranje na tekst objavljen u Politici 15. marta, na 15. stranici potpisano od \or|a Vukadinovi}a o generalu Jovanu Divjaku. Pismo nije objavljeno, ~ime je ova novina samo potvrdila da nastavlja staru, prepoznatljivu politiku prema BiH. Donosimo ga ovdje, kao i pismo Republici, koja tako|er nije prihvatila ovo reagiranje...

Pismo za Republiku
Mr. Zlatoje Martinov, glavni i odgovorni urednik Republike, Beograd Po{tovani, Politika se odrekla Ribnikarove demokratije i prava na drugo mi{ljenje pa je odbila objaviti moj tekst. Politika podr`ava haos i bezna|e Milorada Dodika kojim rastura Bosnu i Hercegovinu i nastavlja nedjela Radovjak, izme|uostaloga, nosilacnajvi{egfrancuskog odlikovanja Legije ~asti, a Francuska nije mjesna zajednica. General Divjak se pokazao kao ~ovjek hrabrosti, humanosti i odlu~nosti. Divjak je svojimdjelom, u Dobrovolja~koj ulici, spasio apsolutni dio vojnika da svi ne izginu i da se ne pretvore u buktinju od razjarene rulje paravojnih formacija. U ovom slu~aju, Vukadinovi} je i policija i tu`ilac i sudija. Nekavisigeneral. \or|esvjesno, svojimpisanjem, u~estvuje u op{tojpomamiprotivSarajeva, kao glavnoggrada BiH, koju Dodik vodi sa svojim hajducima. Dodik to ~ini svim sredstvima, a ispod svakog

D

vana Karad`i}a. Sve to odobravaju zvani~na Srbija i Ruska Federacija, a trpe gra|ani BiH. [to ne}e Politika objavi}e Republika, a potpisnik, nakon godina vjernosti, trajno napu{ta Politiku. Hvala, Lazar Manojlovi} PS 2 Odbila je Politika, ali odbi i Republika. nivoa i dostojanstva ~ovjeka, u ulozi tzv. srpskoglidera. Vukadinovi}sebidopu{ta da napada i NVO i njeneaktiviste. \or|esvojepisanje (ili pi{anje) zasniva na sistemula`i. On i njemu sli~ni, a puno ih je, potpoma`e bh. jaha~e Apokalipse. Time produ`ava agoniju dugu dvije decenije da je BiH jo{ uvijek geografski, a ne dr`avni pojam i zemlja bez adrese. Dotle Republika Srpska figurira kao jedinarepublika u svijetukojanijedr`ava, ali zadaje glavobolje i gra|anima BiH i svima, od OUN-a do Evropske unije. [to je mnogo, mnogo je, a pogotovo od \or|a.
Lazar Manojlovi}

e|unarodno takmi~enje u dry toolingu odr`ano je proteklog vikenda u Sarajevu, na lokalitetu Dariva, gdje je izgra|en prvi poligon u regionu za ovu disciplinu u organizaciji kluba ekstremnih sportova Red Point. Projekt je podr`ala i Op}ina Stari grad. U takmi~enju su u~estvovali penja~i, profesionalci i amateri, iz cijele regije, a odr`ano je i takmi~enje za publiku. [ta je to zapravo dry tooling? To je nova disciplina u svijetu alpinizma i sportskog penjanja. U sportskom penjanju se takmi~ari penju koriste}i ruke i specijalne patike od gume koje koriste za penjanje po prirodnim i umjetnim stijenama. U dry tooling disciplini penja~i koriste bajlame-cepine i na nogama imaju {iljke koji se montiraju na cipele za penjanje po umjetnoj stijeni koja simulira led i koja je napravljena od

M

Ekstremni spor tovi u Sarajevu

Prvo takmi~enje u dry toolingu

balvana i raznih drvenih hvatova. Ova nova disciplina je samo za seniore i iskusne penja~e i alpiniste jer je veoma zahtjevna i opasna, ali u isto vrijeme ja-

ko atraktivna i za gledaoce i za penja~e. Najzaslu`niji i za ovo takmi~enje je Adnan ]ati}, predsjednik sarajevskog kluba ekstremnih sportova Red Point,

kao {to je najzaslu`niji i za otvaranje ovoga penjali{ta kod Darive u februaru ove godine, kao prvi takav poligon u na{oj zemlji.

Najpo`eljnije destinacije svijeta

Santiago de Chile
Pri~a o Slavici Kezunovi}, magistrici produkt dizajna

Ma{ala, Slavice
John Wayne (1907 - 1979)

Najpoznatiji kauboj svijeta

40 Pogledi

Nedjelja u slikama
Priredio: Emir Karamehmedovi}

16. april/travanj 2011.

SEDAM SVJETSKIH DANA
Laurent Gbagbo, biv{i predsjednik Obale Slonova~e je u rukama republikanskih snaga odanih novoizabranom, me|unarodno priznatom predsjedniku, Alassaneu Ouattari. Savjetnik dosada{njeg predsjednika je saop{tio kako su Gbabgboa uhapsili francuski vojnici, nakon ~ega su ga predali snagama opozicije. Za vrijeme sukoba vi{e od 1.000 ljudi je ubijeno u sukobima, a najmanje 100.000 pobjeglo je iz zemlje. (Reuters)

Obala Slonova~e

Ruski predsjednik i njegov poljski kolega Bronislaw Komorowski odali su po{tu poljskom predsjedniku Lechu Kaczynskom i jo{ 94 osobe, poginulim u avionskoj nesre}i prije godinu nedaleko od Smolenska u Rusiji. Po{ta je odata na mjestu ru{enja aviona. (Reuters)

Po{ta Kaczynskom

Dva antikviteta iz Egipatskog muzeja u Kairu, ukradena tokom protesta protiv Mubarakovog re`ima prona|ena su u muzejskom vrtu, saop}io je dr`avni sekretar za starine Zahi Havas. Jedan od prona|enih antikviteta je i statua Tutankamona opto~ena zlatom. (Reuters)

Tutankamonova statua

Jubilarna 50. godi{njica prvog leta ~ovjeka u svemir, koji je izveo Jurij Gagarin, u Rusiji je obilje`ena s velikom pompom i uz veliki broj manifestacija. "Taj doga|aj je izmijenio svijet", re-

Gagarin

16. april/travanj 2011.

Nedjelja u slikama

Pogledi 41

U Francuskoj je na snagu stupio zakon o zabrani no{enja nikaba na javnim mjestima. Kazna za ovaj prekr{aj iznosi 150 eura. Zakon je izazvao buru protesta francuskih muslimana, a Kenza Drider, francuska muslimanka je iz protesta s nikabom na licu stala pred novinare i fotoreportere ispred crkve Notre Dame u Parizu. (Reuters)

Zabrana nikaba

Kolumbijska policija i vojska provele su opse`nu akciju hvatanja ~elnika FARC-a, gerilske organizacije koja se godinama bori protiv kolumbijskih vlasti. Gerilci FARC-a su poznati po otmicama doma}ih i stranih dr`avljana koje su godinama dr`ali u zato~eni{tvu i za njih su tra`ili otkupninu. Na fotografiji je jedan od glave{ina FARC-a Pablo Emilio Rodriguez, zvani Pata Palo. (Reuters)

Hap{enja glave{ina FARC-a

U Minsku, nakon eksplozije u metrou, policija je konstatovala da je ubijeno 12, a ranjeno 149 osoba, od kojih 22 te`e. Eksplozija se dogodila na stanici metroa Oktjabrskaja, na istoimenom trgu, stotinjak metara od rezidencije predsjednika Aleksandra Luka{enka. Policija je uhapsila dvoje ljudi od kojih je jedan osumnji~en za postavljanje eksploziva. (Reuters)

Terorizam u Minsku

kao je ruski premijer Vladimir Putin. Najvi{i ruski zvani~nici i obi~ni ljudi posjetili su spomenik posve}en pioniru svemira i polo`ili vijence i cvije}e. (Reuters)

42 Oglasi

16. april/travanj 2011.

Saglasno ~lanu 50. Zakona o bankama i ~lanu 8. Odluke o minimumu obima, oblika i sadr`aja programa i izvje{taja o ekonomsko-finasijskoj reviziji banaka, Privredna banka Sarajevo DD Sarajevo objavljuje rezultate poslovanja za 2010. godinu.

"IZVJE[TAJ REVIZORA U SKRA]ENOM OBLIKU"
ZA GODINU KOJA JE ZAVR[ILA 31. DECEMBRA 2010. GODINE
instrumenti: Priznavanje i mjerenje" koji nala`e da se finansijska imovina priznata po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha mjeri, i po~etno i naknadno, po njenoj fer vrijednosti. Nadalje, osnova za priznavanje pomenutog rezervisanja ne zadovoljava kriterije priznavanja kao doga|aj nakon izvje{tajnog perioda koji zahtijeva uskla|enje, a prema MRS 10: "Doga|aji nakon izvje{tajnog perioda", paragraf 9. Shodno tome, finansijska imovina priznata po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha na dan 31. decembra 2010. godine i dobit prije oporezivanja za godinu koja je tada zavr{ila su potcijenjeni za iznos od 407 hiljada KM, dok je unaprijed pla}eni porez na dobit na dan 31. decembra 2010. godine precijenjen, a porez na dobit za godinu koja je tada zavr{ila je potcijenjen za iznos od 32 hiljade KM. Po na{em mi{ljenju, prilo`eni sa`eti finansijski izvje{taji su konzistentni u svim materijalnim aspektima sa finansijskim izvje{tajima iz kojih su izvedeni. Za bolje razumijevanje finansijske pozicije Banke na dan 31. decembra 2010. godine i rezultata njenog poslovanja za godinu koja je tada zavr{ila, te obima na{e revizije, prilo`eni sa`eti finansijski izvje{taji trebaju se ~itati zajedno sa finansijskim izvje{tajima, te prate}im napomenama u na{em revizorskom izvje{taju.

IZVJE[TAJ NEZAVISNOG REVIZORA
Dioni~arima Privredne banke Sarajevo d.d. Sarajevo: Obavili smo reviziju u skladu sa Me|unarodnim revizorskim standardima, finansijskih izvje{taja Privredne banke Sarajevo d.d. Sarajevo (Banka) za godinu koja je zavr{ila 31. decembra 2010, a koji su pripremljeni u skladu sa Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja (MSFI) prilago|enim u skladu sa regulatornim zahtjevima Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, iz kojih su izvedeni prilo`eni sa`eti finansijski izvje{taji (bilans stanja i bilans uspjeha). U na{em izvje{taju od 25. marta 2011. godine izrazili smo kvalifikovano mi{ljenje na finansijske izvje{taje Banke pripremljene u skladu sa MSFI prilago|enim u skladu sa regulatornim zahtjevima Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine za godinu koja je zavr{ila 31. decembra 2010. godine. Kvalifikacija se odnosila na sljede}e: Kao {to je objavljeno u revidiranim finansijskim izvje{tajima, na osnovu dva sporazuma potpisana sa Ministarstvom finansija FBiH, 31. decembra 2010. godine Banka je dobila 42.400 preferencijalnih dionica BOR banke d.d. Sarajevo i priznala ih kao finansijsku imovinu po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha u iznosu od 2.544 hiljade KM, na osnovu tr`i{ne cijene. Dana 8. marta 2011. godine Agencija za bankarstvo FBiH (FBA) zatra`ila je da se napravi rezervisanje za umanjenje vrijednosti ove imovine na nivou 16% od njene priznate vrijednosti. Banka je priznala ovo rezervisanje u svojim finansijskim izvje{tajima za godinu koja je zavr{ila 31. decembra 2010. kao doga|aj nakon izvje{tajnog perioda koji zahtijeva uskla|enje. Priznavanje od regulatora zahtijevanog rezervisanja u finansijskim izvje{tajima Banke nije u skladu sa, i predstavlja odstupanje od Me|unarodnog ra~unovodstvenog standarda (MRS) 39: "Finansijski

Deloitte d.o.o. Sead Bahtanovi}, direktor i ovla{teni revizor Sarajevo, Bosna i Hercegovina 25. mart 2011. godine
Deloitte se odnosi na Deloitte Touche Tohmatsu Limited, pravno lice osnovano u skladu sa zakonom Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (izvorno "UK private company limited by guarantee"), i mre`u njegovih ~lanova, od kojih je svaki zaseban i samostalan pravni subjekt. Molimo posjetite www.deloitte.com/ba about za detaljni opis pravne strukture Deloitte Touche Tohmatsu Limited i njegovih firmi ~lanica. Member of Deloitte Touche Tohmatsu Limited

Mirza Bihorac, ovla{teni revizor

OSNOVNE INFORMACIJE O BANCI: Naziv: PRIVREDNA BANKA SARAJEVO DD SARAJEVO Adresa: Alipa{ina 6 Telefon: 033 27 77 00 Fax: 033 22 66 19 27 77 81 Swift: PBSCBA22 Reuters: PBSA e-mail: pbscba22@bih.net.ba

NADZORNI ODBOR Nusret ^au{evi} Mujo Durakovi} Sead Grada{~evi} Prof.dr. Simi} Mili} Zijad Deljo

Predsjednik ^lan ^lan ^lan ^lan

ODBOR ZA REVIZIJU Adem Abdi} Zijad [iv{i} Sead Had`imusi} Doc.dr. Hrvoje [apina Alma Had`i}

Predsjednik ^lan ^lan ^lan ^lan

UPRAVA Azemina Golo Nedim Lulo INTERNI REVIZOR Vahida Humo

Privremeni Direktor Izvr{ni direktor

Broj Filijala: Broj zaposlenih:

8 211

VANJSKI REVIZOR Deloitte d.o.o. Sarajevo

Dioni~ari koji imaju 5% i vi{e dionica sa pravom glasa: Fabrika duhana Sarajevo d.d., Sarajevo, Yildizlar Construction and Trading Co., Ankara, Unis Fagas d.o.o., Sarajevo, ^au{evi} Nusret, Sarajevo, BOR banka d.d., Sarajevo, Unigradnja d.d., Sarajevo, Bekto Precisa d.o.o., Gora`de

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

POMO] U KU]I

43

Irski nau~nici istra`uju novu metodu

NOVOSTI I PREPORUKE

Ultrazvukom
Primjena se o~ekuje za dvije godine za lije~enje tumora mozga i vrata kod ~ovjeka
Nau~nici u jednoj biotehnolo{koj kompaniji u Sjevernoj Irskoj tvrde da su razvili novu metodu, koja se mo`e primijeniti u uni{tavanju }elija raka kod laboratorijskih mi{eva. Koristili su elektri~no polje i ultrazvuk da bi “ubili“ kancerozne }elije u laboratoriji, ali kod 50 mi{eva. Iako se metoda nalazi tek u po~etnoj fazi istra`ivanja, u kompaniji vjeruju da }e nova tehnika u ne tako dalekoj budu}nosti, najvjerovatnije za dvije godine, biti kori{tena za lije~enje tumora mozga i vrata kod ~ovjeka. “Nova tehnika se zasniva na primjeni elektri~nog polja na tumor. Ova kombinacija, kako se pretpostavlja, primorava tumor na samouni{tavanje“ obja{njava, ju nau~nici. Nova procedura zasnovana je na tehnici lije~enja koja }e, nadaju se biotehnolozi, po~eti da se ispituje na ljudima. Su{tina je da se lijek transportuje do te{ko dostupnih dijelova tijela kori{tenjem krvnih }elija pacijenta. ]elije krvi podvrgnute su djelovanju elektri~nog polja van tijela, {to ih ~ini osjetljivim i propusnim, a zatim se “pune“ lijekom i vra}aju u organizam pacijenta. Ultrazvuk se usmjerava direktno na tumor i omogu}ava da }elije koje nose lijek do|u do ciljanog tkiva i tu se rasprsnu. Stru~njaci usavr{avaju ovu metodu li-

Banane produ`uju `ivot
Italijanski i britanski nau~nici tvrde da, jedu}i tri banane dnevno, po jednu za doru~ak, ru~ak i ve~eru, smanjujete rizik od mo`danog udara. Su{tina je u uno{enju kalijuma u organizam, kojim banane obiluju, a on ~ak za 21 posto smanjuje {anse za stvaranje krvnog ugru{ka u mozgu. I ranije studije su sugerisale da banane mogu biti va`ne za kontrolu krvnog pritiska i u prevenciji mo`danog udara. U najnovijoj, nau~nici su ustanovili da 1.600 miligrama kalijuma smanjuje rizik od mo`danog udara. Kako prosje~na banana sadr`i oko 500 miligrama kalijuma, to zna~i da treba jesti tri dnevno da bi se snizio krvni pritisak i te~nost u tijelu bila pod kontrolom.

protiv tumora

Jogurt ~uva desni
Stalno uno{enje jogurta i drugih namirnica, koje posjeduju mlije~nu kiselinu, poma`e o~uvanju zdravlja desni, koje naj~e{}e stradaju zbog procesa paradontopatije, tvrde japanski stru~njaci. Ustanovljeno je da su ispitanici sa uznapredovalom paradontozom unosili manje hrane bogate mlije~nom kiselinom u odnosu na drugu grupu, koja je ima la lo ka li zo va nu, ma nje izra`enu paradontopatiju. Kako bi se postigao `eljeni efekat, potrebno je da se svakodnevno pije 55 i vi{e mililitara jogurta. Nau~nici smatraju da se blagotvoran efekat na zdravlje desni posti`e zahvaljuju}i probioti~kom djelovanju bakterije laktobacilus, koje ima u proizvodima bogatim mlije~nom kiselinom. A da li ona i usporava napredovanje paradontoze, ostaje za budu}a istra`ivanja.

je~enja tumora ali priznaju da jo{ nisu otkrili za{to }elije “pucaju“ kada ih “pogodi“ ultrazvuk. Ipak, stru~njaci zadr`avaju dozu uzdr`anosti i podsje}aju da mnoge metode, koje su se pokazale kao

uspje{ne u lije~enju `ivotinja, nisu bile uspje{ne na ljudima. Zato kancerolozi i radiolozi isti~u da je potrebno jo{ informacija o metodu irskih ljekara te da su neophodna dodatna istra`ivanja.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

RECEPT DANA

Kratka kosa ljetni hit
Ovoga prolje}a i ljeta nosi se prirodni izgled, blagi valovi, kovr~e, volumen... One `ene koje `ele biti u trendu, hrabro }e se prepustiti makazama. Ljetni hit su kratka kosa, o{tri rezovi, stroge linije nagla{ene jarkim bojama. Nakon niza godina umjerenih, sada ima mo na gla {e ne bo je: crve nu, na rand`astu, zlatnu, ali na jednom dijelu, u jednoj “debljoj“ liniji. Hit su i V oblici na prednjem i stra`njem dijelu, {i{anje prati oblik slova V, bob-frizura, kra}a, na polovici uha. Inspiracija stilistima je bila retro punk chic. @elja je dobiti trodimenzionalni osje}aj frizure koja je asimetri~na, a istovremeno i `enstvena i elegantna.

Za ajlajner: Zahvaljuju}i kratkim i o{trim dla~icama sje~enim pod nagibom, koji treba da prati prirodni luk va{eg oka, ova ~etkica vrlo precizno izvla~i liniju tik iznad trepavica. Umo~ite ~etkicu u ajlajner i izvucite liniju od spolja ka unutra. Ova ~etkica je dobra i za popunjavanje obrva. Jednostavno utapkajte ~etkicu u malo sme|e sjene za obrve ili pre|ite nekoliko puta preko vrha olovke i nanesite u pravcu rasta dlake. Za sjene: Blago zaobljena ~etkica omogu}ava da sjena dospe i u unutra{nji ugao oka, koji je obi~no te{ko na{minkati, a dobra je i za {minkanje donjeg dijela oka (linija uz donje trepavice). Potra`ite ~etkicu ~ije su dla~ice iste du`ine kao i va{ kapak, tako da mo`ete da je stavite jednim potezom. Boju nanosite od unutra ka spolja, du` donjeg dijela kapka.

Veli~anstvene ~etkice

So~ne povrtne tortice
Potrebno:
500 g lisnatog tijesta 400 g tikvica 400 g mrkve 400 g prase (bijeli dio) 300 g korabe 1 jaje ekstra djevi~ansko maslinovo ulje so i biber

Priprema:
Povr}e o~istimo, operemo i nare`emo na trakice, a jaje umutimo. Zatim povr}e stavimo u zdjelu, za~inimo solju, promije{amo i ostavimo da odstoji 15-ak minuta. Za to vrijeme tijesto razvaljamo na debljinu 3-4 milimetara, kalupima izre`emo krugove veli~ine kalupa za muffine i svaki malo izbodemo vilicom, a vi{ak tijesta odstranimo. Odstajalo povr}e dlanovima ocijedimo i premjestimo u zasebnu zdjelu. Potom povr}e za~inimo biberom, dodamo umu}eno jaje, izmije{amo sastojke i dobivenom smjesom nadjenemo kalupe za muffine. Zatim povr}e utisnemo i prelijemo s malo maslinovog ulja. Krugovima od tijesta prekrijemo kalupe s povr}em i stavimo pe}i u rernu, na 210 stepeni, 20-ak minuta. Kalup s torticama iskrenemo na pladanj i poslu`imo.

44

FELJTON

ponedjeljak, 10. januar 2011. godine subota, 16. april

OSLOBO\ENJE

Pla~i, voljena zemljo (15)

Broza nisam volio, ali sam ga cijenio
Uvi|ao sam da }e biti rata. Po~eo sam razmi{ljati, po{to sam je dosta razmazio, ako ja odem, kako }e ona sama, kako }e to sve biti, dijete bez oca. Sve vrijeme me mu~ila ta neizvjesnost i kako je vrijeme prolazilo, sve je bilo gore. Vidio sam {to se sve doga|a u Srbiji
Pi{e: Petar JOZELI]

me|uvremenu stigao je poziv iz Amerike s upitom: {to sam odlu~io. Sjeo sam i napisao R. pismo, potpuno otvoreno, da sam razgovarao s k}erkom, da je k}erka spremna da ide u Ameriku, ali da moramo biti sigurni. Da ne `elimo i}i kao izletnici, turisti, jer je to `ivotno pitanje i `eljeli bismo da imamo papire da to bude sve ~isto, da k}erka i ja dobijemo dr`avljanstvo ako mo`emo. R. je tvrdila kad je odlazila da preko sina imam pravo dobiti dr`avljanstvo, a i k}erka da nema nikakvih problema... Ali, ja sam i dalje imao velike obaveze prema poslu i vrijeme je jednostavno prolazilo. Moja k}er i V. su se sprijateljile. Prakti~no, stalno je bila kod nas. A onda se dogodilo da mi je V. ostala u drugom stanju. Uvi|ao sam, kako rekoh, da }e biti rata. Po~eo sam razmi{ljati, po{to sam je dosta razmazio, ako ja

U

odem, kako }e ona sama, kako }e to sve biti, dijete bez oca. Sve vrijeme me mu~ila ta neizvjesnost i kako je vrijeme prolazilo, sve je bilo gore. Vidio sam {to se sve doga|a u Srbiji. V. je bila u osmom mjesecu trudno}e - bit }e mu{ko. Moj sin Anto rodio se 27. svibnja 1987. godine!

Tito i Bomba{ki proces
Jest, Josipa Broza nisam volio, ali sam ga cijenio. Po~et }u pri~u o Josipu Brozu od Bomba{kog procesa 1928. godine. Na pitanje predsjednika suda na tom procesu, da li je razumio optu`nicu, Broz ko~operno odgovara: „Ja se ne }utim krivim iako priznajem ono {to me tu`i Dr`avno odvjetni{tvo, jer ne smatram ovaj sud kompetentnim, ve} samo sud Partije. Priznajem da sam ~lan ilegalne Komunisti~ke partije Jugoslavije, priznajem, da sam radio na {irenju komunisti~kih ideja i propagirao komunizam te prikazivao kakva se nepravda ~ini proletarijatu od bur`oazije…“

@ivotni putevi su ~esto nepredvidivi. Prije samo pola godine, primjerice, ni u snu ne bih pomislio kako bih danima mogao ostajati uz tekst, s kojim sam se dru`io ~itavih desetak dana. A dogodilo se. Negdje pred po~etak ljeta, naime, u glavnom gradu Hrvatske sam se, i to stjecajem okolnosti, dru`io s Petrom Jozeli}em. Nije to, dakako, pretjerano dugo trajalo. No, i toliko je bilo dovoljno da me ovaj gospodin ljudski osvoji - neposredno{}u, iskreno{}u, obi~nom ljudskom toplinom. Ali i, treba biti po{ten, naracijom koja je nesvakida{nja i koja tjera na pitanje zar ljudi poput njega, unato~ svemu {to se posljednjih dvadesetak godina doga|alo a doga|aji su mahom negativno nabijeni – jo{ uvijek ima, ka`e, izme|u ostalog, u predgovoru knjige „Pla~i, voljena zemljo“ prof. dr. Slavo Kuki}. Autor je ro|en u O}eviji (na sredini puta izme|u Vare{a i Olova) 1932. godine, a detalje ove uzbudljive autobiografske knjige, ~ije }e dijelove feljtonizirati Oslobo|enje, mo`ete pro~itati u izdanju sarajevske ku}e Rabic. Bila je to godina atentata na Stjepana Radi}a i drugove, prvake Hrvatske selja~ke stranke u Narodnoj skup{tini u Beogradu 20. lipnja 1928. godine, kad su ubijeni Pavle Radi} i \uro Basari~ek, a Stjepan Radi} ranjen. Na vijest o izvr{enom atentatu izbile su de mon stra ci je pro tiv re`ima, koje su {iri zamah dobile nave~er 20. lipnja, a u njima je u~estvovao i Broz sa skupinom partijskih i sindikalnih aktivista. Broz je smatrao da je policija po-

dmetnula bombe da bi skrenula pa`nju javnosti s atentata u Skup{tini i `estokog javnog nezadovoljstva, prosvjeda i demonstracija. Nakon izdr`ane kazne, Tito odlazi van zemlje. Uklju~uje se u rad Kominterne, gdje, pod vodstvom SSSR-a, djeluju velike komunisti~ke partije. Milan Gorki} je smijenjen, a njegova smrt mislim da i danas nije razja{njena. Godine 1937. godine, zbog nepovjerenja rukovodstva Kominterne, pa ~ak i ideje u Kominterni da se KPJ raspusti, ~lanovi Politbiroa CK KPJ u Parizu pozivaju Broza i on sti`e u Pariz 17. kolovoza 1937. Nakon {to je Kominterna povukla u`e rukovodstvo KPJ iz Pariza u Moskvu, u Parizu ostaje samo Broz i on prakti~no rukovodi Partijom. Po~etkom sije~nja 1939. Izvr{ni komitet Kominterne odobrava Brozov rad i pristaje da se Privremeno rukovodstvo KPJ, koje je Broz formirao, konstituira kao CK KPJ na ~elu s njim.

Stola~ki {ereti (17)

Nije ovo Iskra, ovo

JE GALATASARAJ
Pi{e: Mehmed [ATOR

Dalmatinska pjesma glasi: „Svaki grad uz na{e more ima svoga lera...“ A {ta re}i za Stolac? Je li on imao svoga lera? Da, imao ga je, ali ne jednog. Bilo ih je vi{e. Stariji Sto~ani se sje}aju [ante, Kapake, Bakice, \ake, Makitana...
je vi{e. Stariji Sto~ani se sje}aju [ante, Kapake, Bakice, \ake, Makitana...

U jesen 1959. godine Iskra je u Trebinju iznenadila daleko respektabilniju mom~ad Leotara sa 1:0, golom [a}ira Hod`i}a, zvanog Hudarin. Sto~ani su prevazi{li svoje sposobnosti i zaslu`no slavili. Kad se utakmica zavr{ila, jedan o~ito iznerviran Trebinjac u prolazu dobaci: - Ovo nije Iskra, ovo je Galatasa raj. Vi di te nji ho va ime na Tur~in (Alija Huma~ki}), Efendija (Rasim Hara~i}), Pa{a (Roki}). Sve sami Turci.

Stola~ke lere
Santo je bio poznat po tome {to je apriori bio PROTIV svih onih koji su bili ZA, odnosno ZA uprkos onima koji su PROTIV. Za sebe govori da ide ispred „sistema“ stotinu godina. Naredne napore treba usmjeriti u izu~avanju li~nosti ove osobe. Kapaka je bio prijatelj dobre kapljice. Obavljao je hamalske poslove, a kad bi zaradio koju paru, ona se u njegovim d`epovima nije puno zadr`avala. Potro{io bi je na dobru kapljicu. Zaradio Kapaka deset dinara, pa ih u gostioni Hasana Sefe spiskao. Od deset dinara ostalo mu je samo pola. Kad iza|e iz gostione, Kapaka izvadi iz d`epa ono pola dinara, pa ga baci u Bregavu. - [ta to uradi Kapaka, za{to pare baca{ u Bregavu? - upita ga njegov pajda{.

Smrznuo se na golu
Dakle, 1956. godine stola~ka Iskra je igrala polufinalnu utakmicu fudbalskog kupa sa ekipom Metalac u Konjicu. U prvoj utakmici Iskra je pobijedila goste sa 4:1, pa su njeni igra~i o~ekivali da }e bez te{ko}a u revan{ utakmici sa~uvati prednost iz prve uta kmi ce. Me|utim, Sto~ane u Konjicu do~eka{e snijeg i hladno vrijeme, {to je vi{e
Ka{ikovi} }uprija

odgovaralo Konji~anima. Te nedjelje Iskra je pora`ena sa 9:0. Poslije utakmice vo|a puta \uro Vu~ina, naredi da se igra~i odmah nakon presvlake upute ku}i. Svi igra~i bijahu u autobusu, ali golmana Ranka Ru`i}a Rule nema nigdje. Desni half Iskre Ismet Grljevi} predlo`i predsjedniku kluba da neko ode do

igrali{ta, da vidi da li je mo`da golman ostao zale|en u snijegu, aludiraju}i na nesnala`enje Rule na snijegom prekrivenom igrali{tu. Za nekoliko minuta Ranko se pojavi pred autobusom, a na upit suigra~a gdje je bio, Rula odgovori: - Bio sam u gostioni preko puta. Bio sam se skroz smrznuo,

pa sam oti{ao da se raskravim. Ostali igra~i, iako puni gor~ine zbog katastrofalnog poraza, nasmija{e se, jer su znali da je Rula po prirodi jako zimomoran. Dalmatinska pjesma glasi: „Svaki grad uz na{e more ima svoga lera...“ A {ta re}i za Stolac? Je li on imao svoga lera? Da, imao ga je, ali ne jednog. Bilo ih

OSLOBO\ENJE subota, 16. april 2011. godine

FELJTON
kom u Srbiji i{ao ciljano, jer je znao da je otpor ~etnika veliki i da }e s njima biti velikih problema, ali je `elio pridobiti Srbe za pokret. Poku{avao je privoljeti Dra`u Mihailovi}a da se priklju~i partizanskoj borbi u osloba|anju zemlje od nacista, fa{ista i drugih doma}ih izdajnika. No, Mihailovi} je prvo vrijeme kalkulirao, obe}avao, da bi se na kraju ipak vidjelo da Dra`a slu{a London - izbjegli~ku vladu i da se jednostavno ne `eli priklju~iti borbi partizana. Po{to je Tito vidio da nema dogovora s Dra`om, Centralni komitet, s Titom na ~elu, napu{ta Srbiju i odlazi u Bosnu, na Romaniju, gdje organizira ustanak i osloba|a dio teritorija. Kona~no su se partizani i ~etnici ipak sastali i razjasnili tko se za koga bori. Oni koji su bili na strani ~etnika i Dra`e Mihailovi}a i oni koji su se borili za Jugoslaviju, za Tita; razi{li su se na Romaniji. Dakako, te{ko je bilo okupljati ljude u narodnooslobodila~ku borbu. Zapravo, doga|alo se, na terenu, da su bje`ali u partizane oni koji su bili pritisnuti od, s jedne strane, usta{a i, s druge strane, od ~etnika, da bi spasili svoje `ivote. Bio je, ustvari, relativno malen broj onih koji su odlazili u partizane.
(Sutra: Rastao je Narodnooslobodila~ki pokret)
Srpski kralj Du{an Stefan Nemanji} u Skoplju krunisan za cara. Istovremeno progla{ena Srpska patrijar{ija s prvim srpskim patrijarhom Joanikijem. U Francuskoj, gdje je boravio u dobrovoljnom egzilu od 1824, umro {panski slikar Francisko de Goja. Kao dvorski slikar napravio portrete ~lanova kraljevske porodice, dvorana i uglednih li~nosti, me|u najpoznatije njegove slike ubrajaju se “Odjevena Maja“ i “Gola Maja“.

45

1346. 1828. 1844. 1850. 1856. 1859. 1867. 1872. 1879. 1922. 1940. 1944. 1945. 1948. 1964. 1970. 1975. 1982. 1988. 1994. 2001. 2002. 2003. 2008.

NA DANA[NJI DAN

Autor sa suprugom Verom na vjen~anju 1987. godine u Zagrebu

Par ti ja oku plja na ro dne snage za borbu u ratu koji je 1939. ve} buknuo i neizostavno }e zahvatiti i jugoslavenske krajeve. Ustani~ki val najprije kre}e u Srbiji. Odmah nakon proglasa CK KPJ kojim se narod poziva na oru`anu borbu, 22. lipnja 1941. (na dan njema~kog napada na SSSR) Pokrajinski komitet KPJ za Srbiju po~inje formirati par ti zan ske odre de i na oru`ane skupine. U Beogradu je osnovan 27. lipnja Glavni {tab Narodnooslobodila~kih partizanskih odreda Jugoslavije (NOPOJ), s Brozom na

~elu. U ustanku je do kraja rujna 1941. godine u Srbiji u~estvovalo oko 14.000 boraca, koji su oslobodili veliki teritorij, gotovo od predgra|a Beograda pa do U`ica i Kru{evca.

1889. Ro|en engleski filmski Umrla francuska vajarka Mari Tiso. 1802. osnoglumac, scenavala londonski Muzej vo{tanih figura. rista, re`iser i producent ^arli Usvojena Pariska deklaracija, o pomorskom pra^aplin. Karijeru vu za vrijeme rata. napravio u SADUmro francuski politi~ar i istori~ar Aleksis Klerel u, 1952. emigriTokvil. Njegovo djelo imalo zna~ajan uticaj na rarao u [vajcarsku, zvoj gra|anske demokratije. gdje je umro Ro|en ameri~ki pilot i konstruktor aviona Vilbur 1977. Za 40 godiRajt. Godine 1903, zajedno s bratom Orvilom, izveo na snimio 75 prvi let avionom. Let trajao 59 sekundi, avion preletio 285 metara. kratkih i dugoBra}a Rajt 1909. osnovala kompaniju za proizvodnju aviona. metra`nih filmova, 1972. doRo|ena srpska slikarka njema~kog porijekla Beta bio Oskara za Vukanovi}. Profesorka na beogradskoj Umje`ivotno djelo. tni~koj {koli i jedan od osniva~a Dru{tva “Cvijeta Zuzori}“, srpskih
umjetnika, slikara i vajara. Umrla Berandet Subiru, ~ija je vizija Device Marije prethodila stvaranju svetili{ta u Lurdu, u Francuskoj.

Ro|en francuski knji`evnik Anatol Frans, ~lan Francuske akademije, dobitnik Nobelove nagrade za knji`evnost 1921.

^arli ^aplin

Razli{li se na Romaniji
Likvidirav{i kvislin{ki upravni aparat, partizani su pre{li na borbu protiv njema~kih okupacionih snaga. G[ NOPOJ uskoro prelazi na oslobo|eni teritorij; u Stolicama pokraj Krupnja formiran je Vrhovni {tab i utvr|en plan dalje borbe, a zatim je sjedi{te V[ u U`icu. Broz je s ustan-

Njema~ka i SSSR potpisali Rapalski ugovor, kojim je Njema~ka priznala SSSR i kojim su obnovljeni diplomatski i trgovinski odnosi. Ro|ena danska kraljica Margareta II. Kraljica postala 1972, prva `ena poslije 600 godina na danskom prijestolu. Savezni~ka avijacija bombardovala Beograd u Drugom svjetskom ratu. Poginulo vi{e od 1.200 ljudi, vi{e hiljada povrije|eno, razoreno oko 600 zgrada. Trupe SAD-a u Drugom svjetskom ratu u{le u njema~ki grad Nirnberg.

Betino Kraksi

Dragi ~itaoci, podstaknut va{om podr{kom na promociji knjige „Omerica Brica“ u maju 2005. godine i mojim obe}anjem da }emo se ubrzo sresti na promociji druge knjige, koja je, u neku ruku, nastavak knjige „Omerica Brica“ a ko, ja nosi naziv „Stola~ki {ereti“ te dr`e}i se obe}anja da dug , (obe}anje) nije ni~iji brat, pred vama je nova knjiga, zbirka humoreski ~iji su autori Sto~ani. Ve}ine njih, na`alost, vi{e nema, ali ova knjiga ima zadatak da, kroz humoreske, {ale i dosko~ice, osvje`i te likove, podsjeti na njihove uzre~ice, dogodov{tine i anegdote, tako da ~itaoci ponovo imaju pred sobom te drage prijatelje, sugra|ane i ahbabe, napisao je u predgovoru autor knjige, koju su 2007. godine izdali Dru{tvo pisaca BiH, Podru`nica HNK Mostar i Edicija Rondo. Mehmed [ator ro|en je 1940. godine u Lokvama kod Stoca, Pravni fakultet zavr{io je u Sarajevu, slu`bovao u Stocu, Mostaru i Sarajevu, 2003. izabran je za sudiju Suda BiH, bavio se advokaturom, novinarstvom (Radio Sarajevo, Oslobo|enje, Borba, Sloboda, Sportske novosti, Sport). Ranije je objavio dvije knjige: „Omerica Brica“ i „Sudija, advokat, sudija“ Trenutno je penzioner i `ivi u Mostaru. . - Radim {to je dobro za mene. Da „poli}“ nisam bacio u vodu, on mi ne bi ~itavu no} dao da zaspim. Ovako, nemam vi{e para, ali }u imati dobro spavanje - zaklju~i Kapaka. Bakicu su voljeli Sto~ani. Bio je dobro}udan i poslu{an. Volio je puno pri~ati, a Sto~ani su slu{ali njegovu pri~u. Jedne ve~eri u Stolac navrati{e Rade Hamovi}, narodni heroj, i visoki vojni funkcioner Ivan Go{njak, sekretar Ministarstva odbrane Jugoslavije. Rade je poznavao Bakicu, pa kad ga sretne na ulici, odmah izvadi nov~anik i dade mu „crven ku“. Ta da se Ba ki ca okrenu prema Go{njaku, pa mu re~e: - A za{to ti ni{ta ne da{, Lindove? Makitan bija{e iz okoline sela Bitunja. I on je bio prijatelj ~a{ice. [to bi zaradio, skoro bi sve potro{io na pi}e. Rijetko ko ga je vidio da ne{to jede. Pjevu{io je: „Rakijice, rako, pijem te polako, a kad se napijem, ja sa sevdahom zapo~nem...“ \aka se o`enio u {ezdesetim godinama. Majka Gu{a dovela mu djevojku iz Sara-

jeva. \aka je u svakoj pri~i isticao ljepotu svoje `ene. Hvalio se svojim uspjesima kod nje. Omerica Brica bi mu nakon njegove pri~e uvijek govorio da pola te pri~e baci u vodu, `eni vrati `enino, a da ima jedno frtalj istine. \aka bi se na Bricine {ale ljutio i poja~avao svoje pri~e da on mo`e „i tri puta no}no“, a Omerica bi mu rekao: - Pri zna jem, \aka, da mo`e{ tri puta no}no, ali da te `ena odvede na pi{anje.

1996. Biv{eg premijera Italije Betina Kraksija italijanski sud, U Parizu osnovana Organizacija za ekonomsku na osnovu opsaradnju i razvoj. tu`nice koja ga Devet osoba u Britaniji osu|eno na kazne zatvora je teretila za kood 25 do 30 godina zbog u~e{}a u velikoj plja~ki rupciju, osudio voza 1963. Jedan od glavnih aktera tzv. plja~ke vijeka Ronald Bigz u odsustvu na uspio da pobjegne iz zatvora i da stigne u Brazil, gdje je `ivio do osam godina i tri maja 2001, kada se predao Skotland jardu. mjeseca zatvora. Pod snje`nom lavinom, koja je zatrpala dje~ji saKraksi pobjegao natorijum u mjestu Salan{ u francuskim Alpima, u Tunis, gdje je poginule 72 osobe. ostao do smrti.
Umro indijski filozof i dr`avnik Sarvepali Radakri{nan, predsjednik Indije od 1962. do 1967.

Britanska kraljica Elizabeta proklamovala novi kanadski ustav. Prekinute posljednje kolonijalne veze Kanade s Velikom Britanijom. U Tunisu ubijen Halil al-Vazir, poznat kao Abu D`ihad, vojni komandant Palestinske oslobodila~ke organizacije. Artiljerija bosanskih Srba raketom zemlja-zrak oborila iznad Gora`da britanski borbeni avion koji je nadlijetao srpske polo`aje. Biv{i na~elnik Op}ine Sanski Most Mehmed Alagi} osu|en na ~etiri godine, a njegovi saradnici Omer Mustafi} i Ismet [ar~evi} na tri, odnosno dvije godine zatvora zbog zloupotrebe polo`aja. General Armije RBiH Mehmed Alagi}, protiv kojega je Ha{ki sud podigao optu`nicu za ratne zlo~ine, umro je 7. marta 2003. u svom rodnom selu Fajtovci kod Sanskog Mosta. Vlada Holandije i na~elnik General{taba holandske vojske podnijeli ostavke. Pad vlade izazvan zvani~nim holandskim izvje{tajem o Srebrenici, u kojem je ocijenjeno da holandske mirovne trupe i Ujedinjene nacije snose dio odgovornosti za pad te enklave, u julu 1995, u ruke Vojske RS-a i masakr oko 7.500 Bo{njaka. U Be~u uhap{en Dragan Nikoli} i izru~en vlastima u Srbiji. Nikoli} u odsustvu osu|en na 15 godina zatvora kao saizvr{ilac u ubistvu @eljka Ra`natovi}a Arkana. Umro Oli D`onston, posljednji iz legendarnog tima koji su pravili klasike Volta Diznija, kao {to su “Snje`ana i sedam patuljaka“, “Fantazija“ i “Bambi“. Bio je jedan od glavnih crta~a u ostvarenjima kao {to su “Alisa u zemlji ~uda“, “Pepeljuga“, “Uspavana ljepotica“, “Petar Pan” i “Knjiga o d`ungli“.

Isina naredba
Grupa mladi}a s Ismetom Isom Sefom na Ka{ikovi}a }upriji ugovaraju takmi~enje u skokovima u vodu, i to da svi skupa sko~e u isto vrijeme u Bregavu. Prihvatili su da Isa komanduje skokovima. - Slu{ajte, drugari, kad ja izbrojim do ~etiri, svi ska~emo. Isa broji: - 1, 2, 3 i... Momci sko~i{e u vodu, a na }upriji osta Isa. Kad se mladi}i vrati{e na }upriju, Ru`a - Ru`i} ga upita za{to nije i on sko~io u vodu, a Isa odgovori: - Ja sam brojao 1, 2, 3 i htio sam re}i i pola ~etiri, ali ste vi svi po`urili i sko~ili prije mene, a ja nisam sve izbrojao.
(Sutra: [to djeca krhaju!)

D`ozef Estrada

2001. Biv{i predsjednik Filipina D`ozef Estrada predao se antikorupcijskom sudu po{to je taj sud izdao nalog za njegovo hap{enje zbog korupcije i la`nog svjedo~enja. Estrada se povukao sa mjesta predsjednika 20. januara pod pritiskom uli~nih demonstracija i vojske.

46
1. Borac 2. @eljezni~ar 3. Sarajevo 4. Olimpic 5. Travnik 6. Rudar 7. [iroki Brijeg 8. Sloboda 9. Slavija 10. ^elik 11. Zvijezda 12. Zrinjski 13. Vele` 14. Leotar 15. Budu}nost 16. Drina 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 21 14 12 10 10 10 8 10 9 9 8 7 9 7 7 4 5 5 2 5 3 2 8 1 4 3 4 7 1 3 3 5 2

SPORT
21. kolo d:p-g bod

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA
Premijer liga BiH uta pob ner por

2 7 6 8 9 5 10 8 9 9 8 11 11 11 12 14

27:9 35:16 30:21 21:23 36:27 25:23 38:37 20:19 31:33 21:20 23:23 27:28 21:31 20:32 16:29 16:36

47 38 35 33 32 32 31 31 30 28 28 28 24 24 17 17

SUBOTA, 16.30 SATI TUZLA: Sloboda - Budu}nost (Sudije: Stanki}, Grabus, Hrsti}) SARAJEVO: Sarajevo - Rudar (Dominkovi}, Alispahi}, Tepav~evi}) ZENICA: ^elik - Zvijezda (Sokni}, Ba{i}, Primorac) MOSTAR: Vele` - Travnik (Bjelica, Imamovi}, Pa{ali}) ZVORNIK: Drina - @eljezni~ar (Parad`ik, Kuljaninovi}, Topi}) NEDJELJA, 16.30 SATI IST. SARAJEVO: Slavija - Olimpic (^ui}, Ibri{imbegovi}, Taborin) [IROKI BRIJEG: [iroki Brijeg - Leotar (Pilav, Keranovi}, Dujak) NEDJELJA, 17 SATI MOSTAR: Zrinjski - Borac (Burekovi}, Janji}, Kne`evi})

akon poraza od [irokog Brijega na Grbavici @eljezni~ar je izgubio gotovo sve {anse za odbranu naslova prvaka, s obzirom na to da Banjalu~ani bje`e devet bodova. Ipak, dok se igra postoji i nada, tako da je timu sa Grbavice dana{nje gostovanje u Zvorniku, kod posljednjeplasirane Drine, itekako bitno. Amar Osim, menad`er ekipe, sude}i prema posljednjem treningu, protiv Drine bi na teren mogao poslati mnogo druga~iju ekipu od one koja se suprotstavila [irokobrije`anima na Grbavici. Stoper Velibor Vasili}, naime, ne igra zbog kartona, a Zajko Zeba je povrije|en, te vjerovatno ne}e ni putovati u Zvornik. Osim ove dvije prinudne izmjene, Osim }e na teren vjerovatno poslati i novi stoperski dvojac, kojeg }e ~initi Nyema, te Bogi~evi}, dok bi priliku od prve minute mogli dobiti Nermin Jamak, Milan ]ulum, Elvir ^oli}, te ponovo Sr|an Stani}, {to zna~i da su na hla|enju Mirsad Be{lija,

N

@eljezni~ar ide po bodove u Zvornik

Vra}a se Bogi~evi}
Od prve minute za @elju }e protiv Drine zaigrati Bogi~evi}, Nyema, Jamak, ]ulum i E. ^oli} • Zeba povrije|en, Vasili} pauzira zbog kartona
Sr|an Savi} i Mirko Radovanovi}. Ukoliko i zaista zaigra u po~e tnoj pos ta vi za Bo gi~evi}a }e to biti prvi nastup nakon gotovo sedam mjeseci pauze zbog povrede koljena. “Osje}am se odli~no, pogotovo nakon posljednjih pregleda koji su pokazali da sam se u potpunosti oporavio“, ka`e nam Bogi~evi}, koji dodaje da nema straha od nastupa, ali da ima pozitivnu tremu. “Nije svejedno igrati nakon tako duge pauze. Me|utim, ve} mjesec sam u punom trena`nom procesu i spreman sam za utakmice.” Bogi~evi} dodaje kako @elju u Zvorniku interesuje samo pobjeda, kako bi se zadr`alo barem drugo mjesto na tabeli, ali i izvr{io pritisak na Borac. Mo`da smo malo psiholo{ki rastere}eniji, jer Borac nam je puno odmakao i sada mo`emo protiv Drine odigrati bez pritiska. Oni su u nezavidnoj situaciju, ali ne smijemo se zavaravati mi{lju da }e biti lako. Istina, kvalitetniji smo, ali to treba pokazati i na terenu“ smatra stoper pla, vih. Vjerovatan sastav: [ehi}, Markovi}, Nyema, Bogi~evi}, Stani}, Svraka, ]ulum, Jamak, Vi{}a, Popovi}, E. ^oli}.
J. LIGATA

Jadranko Bogi~evi}: Nakon sedam mjeseci ponovo na terenu

Sloboda doma}in banovi}koj Budu}nosti

Me|unarodni nogomet
ENGLESKA Premiership Subota: Birmingham - Sunderland (15), Blackpool Wigan (15), Ever ton - Blackburn (15), WBA - Chelsea (15), West Ham - Aston Villa (15). Nedjelja: Arsenal - Liverpool (16) ENGLESKA FA Kup

Prva pobjeda za Crnki}a na Tu{nju
Sloboda }e u dana{njem me~u sa ekipom Budu}nosti iz Banovi}a tra`iti pobjedu, prvu na Tu{nju u mandatu Ibrahima Crnki}a na ~elu stru~nog {ta ba. Na ime, Crnki} je u ~etiri prvenstvena me~a, koliko je na klupi Slobode, ostvario dvije pobjede, u gostima kod @eljezni~ara i Leotara, dok je na akon plasmana u finale Kupa BiH, gdje ih o~ekuju dva duela sa @eljezni~arom, nogometa{i ^elika mislima su okrenuti nastavku prvenstva. Ulaskom u zavr{nicu najmasovnijeg takmi~enja jedan dio ambicija na Bilinom polju je ispunjen, i sada predstoji borba za gornji dio tabele. Prva u nizu utakmica iz koje o~ekuju bolji bodovni saldo je subotnji me~ 22. kola protiv Zvijezde iz Grada~ca. “Zvijezda ima opasan tim, koji na strani igra ~vrsto i sigurno. Imaju dobre kontranapade i sigurno }e tako igrati i na Bilinom polju. Ono {to nas zanima je isklju~ivo pobjeda. To je ono {to za nas zna~i stabiliziraju}i faktor u nastavku lige“, kazao je {ef stru~nog {taba ^elika Abdulah Ibrakovi}. O zajedni~kom sastanku stru~nog {taba, igra~a i direktora, Ibrakovi} je, izme|u ostalog, izjavio sljede}e: “U utorak je odr`an sastanak igra~a i direktora kluba Nermina [abi}a. Dogovoren je nastavak rada i treniranja, a tako|e je dogovoreno da }e klub u skladu sa svojim mogu}nostima isplatiti duTu{nju remizirao sa Sarajevom i izgubio protiv Zrinjskog, zahvaljuju}i sudijskoj nepravdi. Zato je dana{nje gostovanje kom{ija iz Banovi}a odli~na prilika da trener Tuzlaka napusti Tu{anj uzdignutog ~ela. “Re spe ktu je mo Bu du }nost, ali smo bolji od njih. Vjerujem u novu pobjedu“, kazao je Crnki}, koji na raspolaganju ima sve igra~e, izuzev Alena Me{anovi}a, koji je prije nekoliko dana napustio redove Slobode. Vjerovatni sastav: Mujki}, Nikoli}, Halilovi}, Jogun~i}, Raca (Drakul), Zoleti}, Malki}, Okanovi} (^ehaji}), Al. Beki}, Am. Beki}, Muji}.
A. [e. Ibrahim Crnki}

Subota: Manchester City - Manchester Utd. (17.15). Nedjelja: Bolton - Stoke (16) ITALIJA Serie A

Subota: Roma - Palermo (18), Milan - Sampdoria (20.45), Parma - Inter (20.45). Nedjelja: Catania - Lazio (15), Cesena - Bari (15), Chievo - Bologna (15), Fiorentina - Juventus (15), Genoa - Brescia (15), Lecce - Cagliari (15), Napoli - Udinese (20.45). [PANIJA Primera

N

^eliku na Bilino polje dolazi Zvijezda

Subota: Getafe - Sevilla (18), Malaga - Mallorca (18), Almeria - Valencia (20), Real Madrid - Barcelona (22). Nedjelja: Deportivo - Racing (17), Levante - Hercules (17), Real Sociedad - Gijon (17), Osasuna - Athletic Bilbao (19), Espanyol - Atletico Madrid (21). Ponedjeljak: Villarreal - Zaragoza (21). NJEMA^KA Bundesliga

AMBICIJE PONOVO okrenute prvenstvu
Ono {to nas zanima je isklju~ivo pobjeda. To je ono {to za nas zna~i stabiliziraju}i faktor u nastavku lige, kazao je {ef stru~nog {taba ^elika Abdulah Ibrakovi}
govanja prema igra~ima.“ Kapiten crveno-crnog tima, Eldin Adilovi}, kao i uvijek optimista je pred subotnji me~ na Bilinom polju. “Plasmanom u finale Kupa ispunili smo dio zacrtanih planova. Ponovo se okre}emo prvenstvu i borbi za gornji dio tabele. Pobjedom protiv Zvijezde bi}emo bli`e i tom cilju“, istakao je Adilovi}. Stru~ni {tab mo`e ra~unati na sve igra~e. Luka Bilobrk, Armin Kapetan i Semjon Milo{evi} odradili su kaznu zbog tri `uta kartona, dok je Eldar Hasanovi} zalije~io povredu. Vjerovatni sastav: Bilobrk, Brkovi}, Kuduzovi}, ^ovi}, Milo{evi}, Kapetan, Hori}, [i{i}, Puri}, Had`i}, Adilovi}.
Foto: M. TUNOVI]

Subota: Koln - Stut tgart (15.30), HSV - Hannover (15.30), Hof fenheim - Eintracht (15.30), Kaiserslautern - Nurnberg (15.30), Wolfsburg - St. Pauli (15.30), Werder - Schalke (18.30). Nedjelja: Bayern - Bayer L. (15.30), Borussia D. - Freiburg (17.30). FRANCUSKA Ligue 1

Subota: Lens - Brest (19), Nice - Monaco (19), Rennes - Lorient (19), St. Etienne - Nancy (19), Sochaux - Caen (19), Toulouse - Auxerre (19), Lille - Bordeaux (21). Nedjelja: Arles Avignon - Valenciennes (17), Montpellier Marseille (17), PSG - Lyon (21). HRVATSKA HNL

Subota: [ibenik - Zadar (16), Osijek - Split (16), Cibalia - Slaven B. (18), Hajduk - Karlovac (18), Istra 1961 Dinamo (20.10). SRBIJA Jelen super liga

Subota: Metalac - Crvena zvezda (14), ^ukari~ki - Jagodina (16), Sevojno - Sar tid (16), Hajduk Kula - Spar tak (16), In|ija - Rad (16), Javor - BSK (16), OFK Beograd Borac ^. (16), Par tizan - Vojvodina (19.30).

Nogometa{i Zvijezde uvijek su u Zenici igrali dobro

Mi. D.

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT
Travnik pred Vele`

47

Fudbaleri Sarajeva do~ekuju Rudar

Oslabljeni u Vrap~i}e
Jesenji duel na Piroti Travnik je dobio uvjerljivo sa 5:1, ali sada trener Selimovi} ne}e mo}i ra~unati na Saraj~i}a, [iljka i Varupu zbog kartona, te ozlije|ene Lihovca, Reki}a i Grabusa
Nakon visoke pobjede nad Drinom nogometa{e Travnika o~ekuje gostovanje u Mostaru kod Vele`a. Bi}e interesantno vidjeti duel jednog od najefikasnijih proljetnih napada (Travnik 10 golova) i najuspje{nije proljetne odbrane (Vele` bez primljenog gola). “Protiv Drine smo bili raspolo`eni, ali ovo je jedna sasvim dru ga~ija uta kmi ca. Ve le` odli~no igra u proljetnom dijelu i svakako da }e protiv nas tra`iti bodove sa kojima }e pobje}i iz opasne zone. Mi smo opet, rastere}eni, a kad je tako, onda se pru`aju najbolje igre“, ka`e Neboj{a Popovi}, mladi napada~ Travnika. Popovi} je protiv Drine postigao dva gola, a ukupno ~etiri u svojoj debitantskoj polusezoni u Premijer ligi. Ovaj 19-godi{njak upravo se vratio iz reprezentativnog kampa U-19 selekcije Hrvatske, gdje je u duelu protiv U-18 selekcije postigao pogodak u pobjedi 3:1. Jesenji duel na Piroti Travnik je dobio uvjerljivo sa 5:1, a trener Selimovi} u Vrap~i}ima ne}e mo}i ra~unati na iskusne Saraj~i}a, [iljka i Varupu zbog kartona, te ozlije|ene Lihovca, Reki}a i Grabusa. Vjerovatni sastav: Adilovi}, Terzi}, Badrov, Helvida, Ribi}, Zatagi}, Red`epi, Pranjkovi}, Faji}, ^uri}, Popovi}.
ENI news
Foto: A. KAJMOVI]

Osvajanje punog plijena protiv Rudara ne smije biti upitno

Ofanzivnom igrom

DO POBJEDE
Respektujemo tim iz Prijedora i ne smijemo u}i opu{teno u utakmicu jer je protivnik ozbiljan konkurent u borbi za plasman na evropsku scenu, rekao je trener Esad Selimovi}
Fu dba le ri Sa ra je va do ma}inu su u subotu ekipi Rudara. Kao i u me~u sa Borcem, stru~ni {tab bordo sastava tako|e protiv Prijedor~ana ne mo`e ra~unati na petoricu suspendovanih igra~a: Branislava Arsenijevi}a, Hilmu Guti}a, Vu~inu [}epanovi}a, D`enaldina Hamzagi}a i Adisa Jahovi}a. U tim se vra}a Ajdin Nuhi}, dok }e od po~etka u napadu zaigrati Alen Avdi} u tandemu sa Emirom Obu}om. “Nemamo pote{ko}a sa povrije|enim igra~ima. Respektujemo Rudar i ne smijemo u}i opu{teno u utakmicu, jer je protivnik ozbiljan konkurent u borbi za plasman na evropsku scenu. Za osvajanje tri boda potrebno je da igra~i budu koncentrisani kako nam se ne bi desio slu~aj iz duela sa Zrinjskim, u kojem smo u ranoj fazi primili dva gola. Bi}e promjena u po~etnoj formaciji u odnosu na posljednji susret u Banjoj Luci. Imamo snage i kvaliteta da pobijedimo Rudar bez suspendovanih igra~a, a mlade snage nadoknade trkom i borbeno{}u nedostatak iskustva“ rekao je trener Esad , Se li mo vi} na ju~era{ njoj konferenciji za novinare u prostorijama FK Sarajevo i dodao: “Puno je utakmica do kraja prvenstva. Mislim da je besmisleno pri~ati o tome ka kav je ra spo red. Ako ka`emo da je lagan igra~i se mogu opustiti i zbog toga je potrebno pristupiti svakoj utakmici posebno. Nakon {to je imao problema sa upalom tetive, Damir Had`i} je po~eo trenirati laganim intenzitetom, no jo{ ne znamo kada }e biti spreman za nastup u prvenstvenim utakmicama.“ Sportski direktor kluba sa Ko{eva Edim Had`ialagi} izjavio je da suspenzije petorici fudbalera ostaju na snazi i da s obzirom na obavljene razgovore s njima ne}e do}i do njihovog ukidanja naj vje ro va tni je do kra ja prvenstva. Veznjak bordo tima Edin Pehli} smatra da je me~ sa Rudarom veoma bitan jer na na{em najve}em stadionu gostuje ekipa koja pretenduje na visok plasman. “Od prve minute igra}emo ofanzivno kako bismo {to prije poveli. Pobjeda ne bi trebala do}i u pitanje. Ovog prolje}a ostvarili smo slabije rezultate na gostovanjima. Protiv Borca nismo odigrali lo{e, mada smo pora`eni. Nadam se da }emo pobjedom protiv Rudara zapo~eti uspje{nu seriju u naredne tri utakmice u kojima imamo zadatak zabilje`iti maksimalan u~inak“, naglasio je Pehli}. Vjerovatan sastav: Jovi}, ^omor, Belo{evi}, Torlak, Mu ha re mo vi}, Nu hi}, K. Hand`i}, Pehli}, Koja{evi}, Obu}a, Avdi}.
Z. RA[IDOVI]

Efikasan: Neboj{a Popovi}

Pjani} suspendovan NA DVIJE UTAKMICE
Reprezentativac BiH Miralem Pjani} suspendovan je na dvije utakmice neigranja zbog opasnog prekr{aja kojeg je napravio nad igra~em Rennesa Victorom Hugoom u 28. kolu francuskog prvenstva 19. marta. Sudija utakmice na licu mjesta kaznio ga je `utim kartonom, a Disciplinska komisija Francuskoga nogometnog saveza (FFF) procijenila je da je kazna preblaga. Pjani} ima pravo nastupa ove nedjelje na Parku prin~eva u Parizu protiv PSG-a u 31. kolu Le Championnata, dok }e kaznu odraditi u idu}im dvjema utakmicama, protiv Montpelliera na Gerlandu te na gostovanju kod Toulousea. Interesantno je da za Montpellier u 32. kola ne}e mo}i igrati drugi bosanskohercegova~ki reprezentativac Emir Spahi}. On je zbog laktanja Lensovog Isaama Jemaae u 28. kolu ka`njen sa sedam utakmica suspenzije.

Napravio grub prekr{aj: Miralem Pjani}

Slavija u nedjelju do~ekuje Olimpic

Forma Lukavi~ana je u uzlaznoj putanji

Bjelica uvjeren u pobjedu
Fudbalere Slavije u 22. kolu Premijer lige BiH o~ekuje mali kom{ijski derbi protiv ekipe Olimpica. Izabranici trenera Dragana Bjelice nakon dva uzastopna remija `ele ubilje`iti pobjedu i priklju~iti se vrhu tabele. “Ne o~ekujem ni{ta manje od pobjede u ogledu sa Olimpicom. Forma nam je u uzlaznoj putanji i `elimo to krunisati sa nova tri boda i priklju~iti se vrhu tabele“, rekao je Bjelica. O timu Olimpica strateg tima iz Isto~nog Sarajeva ima samo rije~i hvale. “Radi se o kompaktnoj ekipi koja preferira brzu igru. U gostima pru`aju mnogo bolje partije nego na doma}em terenu, me|utim, uvjeren sam da na{a pobjeda ne}e do}i u pitanje“ is, ti~e Bje li ca, ko ji ne}e mo}i ra~unati samo na Dejana Ra{evi}a zbog tri `uta kartona.
A. K.

Bajevi}u otkaz na Kipru
Bh. stru~njak Du{an Bajevi} dobio je otkaz nakon {to je njegova ekipa - Ominija sa Nikozije izgubila sve {anse da se domogne naslova prvaka Kipra. Bajevi}u je presudio poraz od Apoela od 2:0, ~im je Omonija ostala na velikih 15 bodova zaostatka za ovom erkipom, koja }e sigurno osvojiti naslov prvaka. Bajevi} je Omoniju vodio od oktobra pro{le godine, ali nije uspio ispuniti zahtjeve uprave i navija~a.

Dalmacija umjesto selekcije Kantona Sarajevo
AmaterskuselekcijuFudbalskogKantonaSarajevo, koja je kroz takmi~enje u BiH izborila nastup na Kupu regija u ^e{koj, zbog suspenzijena{egsaveza, mijenja}eekipaDalmacije iz Hrvatske, koja je osvojiladrugomjesto u svojojzoni, saop{teno je iz UEFA. Podsje}anja radi, Kup regija }e se odr`ati u ^e{koj od 23. J. Li. do 27. aprila.

48

SPORT

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Finale Kupa BiH u malom nogometu

LIGA 6 Bosna ASA BHT do~ekuje Igokeu

Te{ko se vaditi protiv najboljih,
ali nema predaje
Slavlje igra~a Tanga nakon uzbudljivog fini{a

Tango se razigrao

U Bosni ima karaktera i vrline i ve~eras }emo to poku{ati pokazati protiv tima koji nas je u prvoj utakmici dobio s 37 razlike. Mislim da to nije realan odnos snaga, ka`e trener studenata
Po~etak drugog dijela Lige 6 i gostovanje Igokee u Skende ri ji Bo sna ASA BHT do~ekala je na posljednjem mjestu. Sav dobar posao i trud koji je doskora{nji trener Dejan Pare`anin uradio sa ekipom osvojiv{i dominantno Ligu 13 po~eo se raspadati nakon utakmice sa Borcem. Iako su studenti utakmicu rije{ili u svoju korist, ostali su bez trojice igra~a, {to se kasnije pokazalo nenadoknadivim gubitkom. Sa novim trenerom Damirom Zeljkovi}em Bosna je u pro{lom kolu pora`ena od Mladosti i {anse da se plasira u polufinale svela na domen te ori je. Du el sa Ale ksan drov~anima bi}e mo`da i posljednja prilika da se studenti vrate u borbu za ~etvrto mjesto, no u nikad te`em trenutku ispred sebe imaju najte`eg protivnika: “Igramo protiv najbolje ekipe u ligi. Igokea ima najja~i sastav, a da je tako pokazuju i njihovi rezultati i kako sada stvari stoje bi}e ih te{ko zaustaviti na putu ka tituli. Te{ko je vaditi se protiv najboljih, ali predaje unaprijed nema. Prihvatio sam se uloge trenera do kraja sezone i nastoja}u da iz ekipe izvu~em ono najbolje. U Bosni ima karaktera i vrline i ve~eras }emo to poku{ati pokazati protiv tima koji nas je u prvoj utakmici dobio s 37 ra-

na Ilid`i
Malonogometa{i Tanga u neizvjesnom susretu u sportskoj dvorani KSC Ilid`a savladali suparnike iz Mostar SG HP Investmenta sa 3:2 (1:1)
Dvorana KSC Ilid`a. Gledalaca 700. Sudije: Emir Ale~kovi} i Elmir Pilav. Tre}i sudija: Tarik Ke~o. Mjerilac vremena: Suvad Spahi}. Delegat: Med`id Gvozden (svi Sarajevo). Strijelci: 0:1 - Cerovina (8), 1:1 - Perovi} (11), 2:1 - Radmilovi} (25), 2:2 - Ragu` (27), 3:2 - [ahmanija (39). @uti kartoni: Ragu`, Mula}, Drakul (Mostar SG). KMF TAN GO: Ha san spa hi}, Mari}, Eri}, Tanaskovi}, ^ampara, [ahmanija, Turudija, Pu{onja, Mojevi}, Radmilovi}, Perovi}, Zirojevi}. Trener: Mirko Marvan. MNK MOSTAR SG HP INVESTMENT: Detki, Mula}, Rahimi}, Tanovi}, Batlak, ^av~i}, Memi}, Kljako, Cerovina, [ejtani}, Ragu`, Drakul. Trener: Izudin Tanovi}. U prelijepom sportskom ambijentu u KSC ILid`a u ~etvrtak nave~er odigrana je finalna utakmica Kupa BiH u malom nogometu, ~ime je spu{tena zavjesa, kada je ovaj sport u pitanju, za sezonu 2010/2011. Finalni susret igrali su KMF Tango iz Isto~nog Sarajeva i MNK Mostar SG HP Investment iz Mostara. Susret je odigran u prili~no popunjenoj dvorani. Prije susreta u sve~anom defileu finalista u~estvovali su pioniri {kole fudbala Novi Grad iz Sarajeva, a zatim je intonirana himna na{e zemlje koja je izmamila ogroman pljesak u dvorani. Susret je bio veoma zanimljiv i sa mnogo prilika na obje strane. Poveli su Mostarci preko Sanjina Cerovine u 8. minutu, da bi samo tri minuta kasnije reprezentativac Crne Gore Nikola Perovi} poravnao na 1:1, {to je bio rezultat prvog dijlela koji je obilje`io veliki broj prekr{aja. U nastavku su obje ekipe igrale oprezno, ali i stvarale prilike. U 25. minuti, Amel Radmilovi} dovodi Tango u vodstvo, no samo dvije minute kasnije evroglom Darka Ragu`a rezultat je ponovo poravnat. I kada se o~ekivalo da }e susret biti rije{en penalima, Adis [ahamija u 39. minuti posti`e pobjedonosni pogodak i tako ekipi KMF Tangu donosi pehar namijenjen osvaja~u Kupa BiH. Pehare, zlatne i srebrene medalje finalistima su uru~ili generalni sekretar N/FSBiH Jasmin Bakovi} i predsjednik Komiteta za mali nogomet N/FSBiH Milorad Lale.
S. SPAHI]

Pred studentima najte`i protivnik BOSNA I HERCEGOVINA
Liga 6 5. kolo

1. Igokea 2. [iroki 3. Mladost 4. Borac 5. ^apljina 6. Bosna

5 5 5 5 5 5

5 4 2 2 1 1

0 1 3 3 4 4

430:314 10 374:342 9 385:387 7 383:416 7 343:393 6 351:420 6 20 sati 20 (sino})

Parovi Bosna ASA BHT - Igokea ^apljina Lasta - [iroki TT Kabeli Borac Nektar - Mladost

zlike. Mislim da to nije realan odnos snaga“ ka`e Zeljkovi}, , ~ija }e ekipa biti ja~a za povratnika Emira Zimi}a. Dobra vijest je i mogu}i povratak Bo`e \urasovi}a - krilo Bosne je zadobio povredu sko~nog zgloba, ali bi se mogao oporaviti do utakmice sa [irokim. Bek Marko Batina je tako|e u Igokei prepoznao prvog favorita za titulu:

“Sla`em se da je Igokea najbolja ekipa. Pokriveni su na svim pozicijama i vrlo ih je te{ko braniti, no mi se ne predajemo. Nemamo {ta izgubiti, igra}emo na sve ili ni{ta, ukoliko proradi vanjski {ut i ako centri iskontroli{u igru ispod obru~a, Bo sna mo`e ostvariti pobjedu. Time bi se vratili u borbu za polufinale koje jo{ nije izgubljeno“, kazao je Batina. Prva utakmica u prvom kolu Lige 6 koju su Igokea i Bosna odigrali u Lakta{ima pripala je viceprvaku BiH rezultatom 90:53. “I taj podatak nam je dodatni motiv da im se poku{amo re van {i ra ti“, do dao je Zeljkovi}. Utakmica izme|u Bosne i Igokee igra se u maloj dvorani Centra Skenderija u 20 sati.
M. ISLAMOVI]

Jedinstvo - Ljubu{ki 35:27 (15:16)

“Karate kup Oslobo|enja - Memorijal Salko ]uri}“ u nedjelju

Tuzlanke uvjerljive
Mala dvorana SC Mejdan. Gledalaca:150. Sudije: Mladen Dragi}evi} (Doboj) i Mladen Kri`anec (Banja Luka). Sedmerci: Jedinstvo: 6(5), Lju bu {ki 5(3). Is klju~enja: Jedinstvo - 8, Ljubu{ki - 14 minuta. JEDINSTVO: Turudi} 3, Suhi, Ar. Omahi} 9, Al. Omahi} 5, Tokmi}, Avdi}1, Demirovi}, Zup~evi} 12, Dubinovi}, Ku{mi} 5, Ibri{evi}. Trener: Zlatko Cipurkovi}. LJUBU[KI: Jel~i}, Stojak, Alpeza 1, I. Pavlovi} 3, Bebi}, Boto, Vrdoljak 10, Boras 6, Toli} 1, Mi{eti} 1, K. Pavlovi} 2, Kolar, Dodig, Nosi} 3, Peri}, [arac. Trener: Petar [uvak. Rukometa{ice Jedinstva slavile su pobjedu nad Ljubu{kim sa 35:27 u utakmici 19. kola Premijer lige BiH. Doma}e su dobro po~ele utakmicu i povele sa 6:0, ali su Ljubu{anke uspjele nadoknaditi zaostatak i oti}i na odmor sa golom prednosti (15:16). U nastavku Jedinstvo kre}e u ofanzivu i sasvim zaslu`eno osvaja nove bodove. Ina~e, u dogovoru ekipa @ivinica i Jedinstva ranije je odigran susret 21. kola ova dva tima, a slavile su @ivini~anke sa 28:26. Parovi i satnica 19. kola Premijer lige za rukometa{ice su: subota: Mira -Borac (19 sati) i @ivinice - Ilid`a (16.30); Zrinjski - Katarina i Gora`de - Kne`opoljka (sino}). Slobodna je ekipa Lokomotive.
T. J.

U znak sje}anja na utemeljitelja
Turnir “Karate kup Oslobo|enja - Memorijal Salko ]uri}“ tradicionalna manifestacija koja se , odr`ava u znak sje}anja na utemeljitelja bh. karatea, bi}e odr`an u nedjelju u dvorani Skenderija u organizaciji KK “Salih Salko ]uri}”. “Nastupi}e djeca u uzrastu do 12 godina, te seniori u borbama, kao i seniorke u katama. Svi akteri dolaze po pozivu jer je kvalitet takmi~ara u prvom planu. U~estvova}e 300 takmi~ara iz BiH, Hrvatske, Crne Gore, Srbije, Makedonije, a o~ekuje se nastup karatista i iz Slovenije. @elja nam je da ovu manifestaciju podijelimo sa novim generacijama karate sporta i onima koji su poznavali Salku ]uri}a. Za najbolje, koji se budu plasirali na prva tri mjesta, predvi|ene su i nov~ane nagrade“ kazala je na pres-konferen, ciji u Sarajevu predsjednica Organizacionog odbora Almasa ]uri}, koja je zahvalila na podr{ci kantonalnom Ministarstvu kulture i sporta, federalnom Ministarstvu kulture i sporta, Gradskoj upravi i Op}ini Centar.

^lanovi Organizacionog odbora najavili u~e{}e 300 takmi~ara Foto: S. GUBELI]

^lanovi OO turnira Mirza Jamakovi} i Ibrahim U{tovi} istakli su da se i sada s ponosom sje}aju Salke ]uri}a, njegovog nemjerljivog doprinosa razvoju karata na kojem i danas po~iva masovnost i kvalitet ovog sporta. Sve~ano otvaranje takmi~enja je u nedjelju u 16.45 sati, finale je u 17, a dodjela nagrada najG. V. boljima u 18.30 sati.

OSLOBO\ENJE subota, 16. april 2011. godine
Ragbi U-18 selekcija otputovala na EP

SPORT

49

Srebrenica:11.4.2011. godine Broj: 01-014-638/07 Na osnovu ~l. 43. Zakona o lokalnoj samoupravi („Sl. glasnik RS“ broj: 101/04, 42/05, 118/05) i ~lanova 54. I 65. Statuta Op{tine Srebrenica („Bilten op{tine Srebrenica“ broj: 10/05) te u skladu sa Programom „Operativni plan realizacije mjera programa oporavka i razvoja Srebrenice iz rezervisanih sredstava bud`eta institucija BiH“ i „Procedurama o kori{tenju sredstava za realizaciju operativnog plana oporavka i razvoja Srebrenice“, Pravilnika o odabiru korisnika i na~inu raspodjele finansijskih sredstava za sufinansiranje stambenog zbrinjavanja kadrova na podru~ju op{tine Srebrenica u cilju zadr`avanja i privla~enja kadrova u Srebrenici, na~elnik Op{tine objavljuje:

Mladi reprezentativci BiH pred put u Sinj

Juniori Igraju dvije
Juniorska ragbi-reprezentacija Bosne i Hercegovine otputovala je u Sinj (Hrvatska), gdje }e u~estvovati na Evropskom ragbi-prvenstvu grupa D. Na{a reprezentacija na startu igra dvije utakmice protiv doma}ina, reprezentacije Hrvatske, i Izraela. Isti raspored je i u ponedjeljak kada }e se znati kona~an poredak. Selektor Danijel Keserovi} na put je poveo 24 igra~a iz Dervente, Sarajeva, Tomislav-Grada te zeni~kih klubova Rudara i ^elika: Alem [abanovi}, Armin Oru~, Haris Valjevac, Emir ^erim, Sla|an Kova~evi}, Nemanja Ninkovi}, Ned`ad Garanovi}, Almir Jusi}, Adis Topalovi}, Zahid Sadrija, Samed Smajlovi}, Nejro Ahmi}, Josip Geli}, Ammar Sulji}, Fadil Spahi}, Zijad Ajkuni}, Haris Oru~, Belmin Kari}, Frano Ma{i} i Ivan Bakovi}, te trener Radomir Petkovi} iz Dervente. Zbog trovanja stomaka iako je predvi|eno na put nisu krenuli tri igra~a iz Viteza Dragan Rai}-Mi{kovi}, Kreistijan Vidovi} i Stjepan Ljubos, te pomo}ni trener Danijel Vrebac. Mi. D.

Za dodjelu finansijskih sredstava za sufinansiranje stambenog zbrinjavanja kadrova na podru~ju op{tine Srebrenica ^lan 1. (Predmet javnog poziva) Predmet javnog poziva je raspodjela finansijskih sredstava u iznosu od 300.000 KM koja su predvi|ena Operativnim planom Vije}a ministara BiH — Program razvoja, obrazovanja, zadr`avanja i privla~enja kadrova i projekti za grupe sa posebnim potrebama za op{tinu Srebrenica. Sredstva su namijenjena sufinansiranju stambenog zbrinjavanja kadrova na podru~ju op{tine Srebrenica i privla~enju deficitarnih kadrova kroz ovaj projekat. I — Program zadr`avanja kadrova ^lan 2. (Op{ti kriteriji za program zadr`avanja kadrova) Op{ti kriteriji za odabir korisnika za program zadr`avanja kadrova su eliminatorni, a to su: 1. Prebivali{te na podru~ju op{tine Srebrenica, 2. Zavr{ena visoka ili vi{a stru~na sprema, 3. Da aplikant ne posjeduje drugu stambenu jedinicu van teritorije op{tine Srebrenica u li~nom vlasni{tvu ili u vlasni{tvu supru`nika, 4. Da aplikant posjeduje devastiranu individualnu stambenu jedinicu u li~nom vlasni{tvu, ili vlasni{tvu roditelja, na podru~ju op{tine Srebrenica, za aplikante mla|e od 35 godina, 5. Da aplikant posjeduje devastiranu individualnu stambenu jedinicu u li~nom vlasni{tvu, ili vlasni{tvu supru`nika, na podru~ju op{tine Srebrenica, za aplikante starije od 35 godina, 6. Osobe koje imaju va`e}u gra|evinsku dozvolu, sa namjerom izgradnje individualnog stambenog objekta u li~nom vlasni{tvu, vlasni{tvu supru`nika ili roditelja, 7. Da je aplikant u procesu kupovine stana ili ku}e na podru~ju op{tine Srebrenica uz uslov da se takva kupoprodaja ne mo`e obavljati izme|u lica koji su u`i ~lanovi porodice bez obzira `ive li ili ne u zajedni~kom doma}instvu i 8. Da je stambena jedinica neuslovna za stanovanje u skladu sa op{tim standardima za stanovanje. II — Program privla~enja kadrova V - Visina sredstava ^lan 3. (Op{ti kriteriji za program privla~enja kadrova) Ovim ~lanom defini{u se op{ti kritriji za dodjelu sredstava u cilju privla~enja deficitarnih kadrova na podru~ju op{tine Srebrenica. Pravo na aplikaciju imaju osobe koje spadaju u kategoriju deficitarnih kadrova, tj. onih kadrova koji su neophodni za rad gore navedenih institucija na teritoriji op{tine Srebrenica, a to su: magistar ili doktor farmacije sa odgovaraju}om licencom, dipl. ing. gra|evine, doktor stomatolog, doktor op{te prakse i doktor specijalista bilo kog smjera. NAPOMENA: Sredstva namijenjena ovim korisnicima bi}e dodijeljena tek nakon uspostavljanja radnog odnosa na neodre|eno vrijeme, tako da apliciranjem kroz ovaj projekat iskazuju namjeru za trajni rad u Srebrenici, nakon ~ega }e nadle`na institucija raspisati oglas prijem u radni odnos. Op{ti kriteriji su: 1. Da je aplikant dr`avljanin BiH, 2. Namjera aplikanta da trajno `ivi i radi na podru~ju op{tine Srebrenica, 3. Da aplikant ima stru~nu spremu definisanog profila i 4. Relevantno radno iskustvo. III — Neophodna dokumentacija kojom se dokazuje ispunjavanje kriterija ^lan 4. (Neophodna dokumentacija za Program zadr`avanja kadrova) Potrebna dokumentacija za program zadr`avanja kadrova na podru~ju op{tine Srebrenica: - Uredno popunjen aplikacioni obrazac (isti }e biti dostupan u {altersali Op{tine i web stranici), - Ovjerena fotokopija li~ne karte izdata u Srebrenici i prijava prebivali{ta kojom se dokazuje prebivali{te na podru~ju op{tine Srebrenica neprekidno u zadnjih godinu dana od dana raspisivanja javnog poziva, - Ovjerena fotokopija diplome o zavr{enoj visokoj ili vi{oj stru~noj spremi, - Potvrda o trenutnom zaposlenju, - Rje{enje o rasporedu na radno mjesto ili ugovor o radu, - Uvjerenje sa zavoda za zapo{ljavanje RS-a — biro Srebrenica, - Ovjerena izjava o neposjedovanju druge stambene jedinice u BiH ili izvan BiH u li~nom vlasni{tvu ili u vlasni{tvu supru`nika, prema obrascu koji priprema Op{tina Srebrenica, - Posjedovni list ili ZK izvadak o posjedovanju stambene jedinice u li~nom vlasni{tvu, vlasni{tvu supru`nika ili u vlasni{tvu roditelja, - Predugovor o kupovini stambene jedinice ovjeren u op{tini ili kod notara, s tim da predmet kupovine mora biti ta~no odre|ena stambena jedinica, ^lan 8. Iznos sredstava }e prvenstveno zavisiti od broja aplikanata koji su zadovoljili uslove predmetnog postupka, procjene komisije o stepenu nezadovoljavanja minimuma stambenih uslova kao i iskazane spremnosti aplikanta na sufinsiranje. VI - Ugovor o dodjeli sredstva ^lan 9. Sa svakim odabranim aplikantom bit }e zaklju~en poseban ugovor o dodjeli u kojem }e, izme|u ostalog, biti definisana obaveza utro{ka sredstava na teritoriji op{tine Srebrenica. Aplikanti kojima se dodjele sredstva za rekonstrukciju objekta bit }e isporu~en odgovaraju}i gra|evinski materijal od ponu|a~a koji bude odabran u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Aplikanti kojima budu dodijeljena sredstva za kupovinu stana ili ku}e bit }e obavezni da zaklju~e notarski obra|en ugovor o kupovini nekretnine, a sredstva }e biti upla}ena na ra~un prodavca. VII - Pravo na `albu ^lan 10. Nakon bodovanja i objavljivanja preliminarne liste korisnika finansijske podr{ke, nezadovoljni aplikanti imaju pravo podnijeti `albu drugostepenoj komisiji u roku od 15 dana od dana objavljivanja preliminarne liste. Rok za dostavljanje aplikacija ^lan 11. Aplikacije se mogu dostaviti u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja, neposredno u {alter-sali Op{tine Srebrenica ili putem po{te na adresu Op{tina Srebrenica, Srebreni~kog odreda bb, Srebrenica. Napomena: Aplikanti koji su predali dokumentaciju po javnom pozivu za dodjelu finansijskih sredstava za sufinansiranje stambenog zbrinjavanja kadrova na podru~ju op{tine Srebrenica koji je poni{ten mogu koristiti istu u ovom javnom pozivu. Istu je potrebno preuzeti u kancelariji broj 11, te je prilo`iti sa ostalom potrebnom dokumentacijom. Na~elnik Op{tine Osman Sulji} - Izjava o zajedni~kom doma}instvu (ku}na lista) izdata u Op{tini Srebrenica - Uvjerenje o kretanju (MUP RS — PS Srebrenica) - Gra|evinska dozvola ili uvjerenje o zapo~etom procesu za dobijanje gra|evinske dozvole, - Ugovor o podstanarskom odnosu, Sve kopije dokumenata moraju biti ovjerene. ^lan 5. (Neophodna dokumentacija za Program privla~enja kadrova) Potrebna dokumentacija za program privla~enja deficitarnih kadrova na podru~ju op{tine Srebrenica: 1. Izjava aplikanta pod punom krivi~nom, materijalnom i moralnom odgovorno{}u da je spreman trajno `ivjeti i raditi na podru~ju op{tine Srebrenica, 2. Uvjerenje o dr`avljanstvu ne starije od 6 mjeseci, 3. Ovjerena fotokopija diplome i 4. Potvrda, dokaz o zahtjevanom radnom iskustvu. Sve kopije dokumentacije moraju biti ovjerene. IV — Komisija za odabir korisnika ^lan 6. (Imenovanje Komisije) Na~elnik Op{tine Srebrenica }e imenovati posebnu komisiju koja }e izvr{iti proceduru odabira korisnika sredstava u prvom stepenu u skladu sa Pravilnikom o dodjeli sredstava. Komisija je nezavisna u svom radu i za svoj rad odgovara na~elniku Op{tine. Komisija je obavezna izvr{iti terenski obilazak i obaviti intervju sa aplikantima i prikupiti sve relavantne okolnosti za objektivno odlu~ivanje, komisija mo`e po potrebi anga`ovati stru~na lica za procjenu stepena o{te}enosti objekta. ^lan 7. (Pravilnik o radu Komisije) Interni rad komisije }e biti regulisan posebnim pravilnikom o radu komisije.

J AV N I P O Z I V

utakmice na dan

Stoni tenis u Prijedoru
Dr`avno pojedina~no prvenstvo Bosne i Hercegovine u stonom tenisu za kadete i kadetkinje odr`at }e se u subotu, 16. aprila, u Sportskoj dvorani Mladost u Prijedoru. Prvi me~evi zakazani su za 10 sati, a organizator prvenstva je Stonoteniski klub Prijedor i STKBiH. Kako je najavljeno, u~estvuje 24 kadeta i 24 kadetkinje iz 17 bh. klubova. Favoriti kod kadeta su Irhad Bu{atli} iz Vogo{}e i Edin Guti} iz Tuzle, a kod kadetkinja najvi{e izgleda za osvajanje titule imaju Sanja Milojica iz Prijedora i Diana Marini} iz Tuzle.

Vaterpolo liga KS-a
Nakon pauze koja je uslijedila po zavr{etku prvog dijela prvenstva, danas se nastavlja Vaterpolo liga Kantona Sarajevo. Na programu su utakmice u kadetskoj i juniorskoj konkurenciji: Akademija B - Torpedo (kadeti, dje~aci ro|eni 1996. godine i mla|i) u 13 sati i Mladost - GKVS Sarajevo (juniori, dje~aci ro|eni 1991. godine i mla|i) u 14 sati. Sigurno je da su klubovi pauzu iskoristili za uigravanje i popravljanje fizi~ke spremnosti, te da }e u nastavku prvenstva gledaoci mo}i u`ivati u kvalitetnijim i zanimljivijim utakmicama.

Motociklizam

Nova ameri~ka staza u Austinu }e od 2013. godine biti doma}in utrci MotoGP-a. Izgradnja staze bit }e kompletirana u junu naredne godine, na vrijeme da ugosti i utrku Formule 1 koja }e se odr`ati kasnije iste godine. MotoGP ve} ima dvije utrke u Americi - Velika nagrada SAD-a u Laguni Seca, te Velika nagrada Indianapolisa. Novim ugovorom Austin }e biti doma}in utrke MotoGP-a narednih deset godina, prenose mediji. Popularnost motociklizma u Americi je u stalnom porastu posljednjih godina, a posebno nakon {to je 2006. godine Nicky Hayden postao svjetski prvak.

Teksas dobija trku MotoGP-a

50

OGLASI

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OBAVEZNI ELEMENTI SKRA]ENOG GODI[NJEG IZVJE[TAJA O POSLOVANJU
ZAVOD ZA VODOPRIVREDU d.d. Sarajevo Za: 2010. godinu Na osnovu ~lana 4. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta vrijednosnih papira, Dioni~ko dru{tvo Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo podnosi skra}eni godi{nji izvje{taj o poslovanju za 2010. godinu. A. OP[TI PODACI 1. Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo, tel. 033 213 858. Bra}e Begi} 42-46 Sarajevo 2. Upisan u registar emitenata kod Komisije: 011937/00 od 13. 7. 2000. godine B. PODACI O POSLOVANJU DRU[TVA: 1. Bilans stanja AKTIVA a) Dugotrajna imovina b) Finansijska imovina c) Kratkotrajna imovina d) Kratkoro~na razgrani~enja Ukupna aktiva PASIVA a) Kapital b) Dugoro~ne obaveze c) Kratkoro~ne obaveze Ukupno pasiva 2. Bilans uspjeha a) b) c) d) e) Prihodi — zbir Rashodi — zbir Dobit Porez na dobit Neto dobit 3.890.850 2.656.921 1.233.929 125.116 1.108.813

Broj: 01-022-54-1/11 Srebrenica, 23. 3. 2011. god. Na osnovu ~lanova 1. i 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Republike Srpske („Slu`beni glasnik Republike Srpske“, broj 41/03), ~lana 3. stav 2. Odluke o utvr|ivanju kriterijuma za izbor direktora i imenovanja organa upravljanja u preduze}ima i ustanovama ~iji je osniva~ Skup{tina op{tine Srebrenica, broj 01-022-29/05, te ~lana 1. Odluke o raspisivanju javnog konkursa za izbor i imenovanje ~lana Upravnog odbora Gradska apoteka Srebrenica, broj 01-02254/11 od 28. 2. 2011. godine, Skup{tina op{tine Srebrenica raspisuje

J AV N I K O N K U R S
za izbor i imenovanje ~lana Upravnog odbora Gradske apoteke - Srebrenica I - Raspisuje se javni konkurs za izbor i imenovanje 1 (jednog) ~lana: 1. Gradske apoteke Srebrenica - Opis poslova Poslovi ~lana Upravnog odbora utvr|eni su zakonom i Statutom Gradske apoteke Srebrenica. - Mandat ^lan Upravnog odbora se imenuju na period od 4 (~etiri) godine. - Status Aktom o imenovanju ~lana Upravnog odbora ne zasniva se radni odnos. ^lan Upravnog odbora ostvaruje pravo na naknadu u skladu sa op{tim aktom osniva~a. - Op{ti uslovi - da su dr`avljani Republike Srpske ili BiH; - da su stariji od 18 godina; - da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be na bilo kojem nivou vlasti u BiH (bilo na nivou dr`ave ili entiteta) kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u periodu od tri godine prije objavljivanja konkursa; - da nisu osu|ivani za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmanje {est mjeseci ili za ka`njiva djela koja ih ~ini nepodobnim za obavljanje poslova na upra`njenim pozicijama; - da se protiv njih ne vodi krivi~ni postupak; - da ne slu`e kaznu izre~enu od Me|unarodnog suda i da se nisu povinovali nalogu da se pojave pred sudom; - Posebni uslovi - visoka(VII) ili vi{a (VI) stru~na sprema - poznavanje problematike u djelatnosti kojom se bavi pravni subjekt - poznavanje sadr`aja i na~ina rada organa upravljanja - dokazani rezultat na ranijim poslovima - Sukob interesa Kandidati ne mogu obavljati du`nosti, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Republike Srpske („Slu`beni glasnik Republike Srpske“, broj 41/03), Zakona o spre~avanju sukobu interesa u organima vlasti Republike Srpske („Slu`beni glasnik Republike Srpske“, broj 73/08) i Zakona o lokalnoj samoupravi („Slu`beni glasnik Republike Srpske“, broj 101/04, 42/05 i 118/05).

12.669.985 1.500 382.710 5.867 13.060.062

II

III

7.252.270 1.528.516 4.279.276 13.060.062

IV

V

Reviziju finansijskih izvje{taja obavilo je dru{tvo Revsar d.o.o. Sarajevo. Zavr{no mi{ljenje vanjskog revizora je pozitivno. Direktor Faruk [abeta, dipl. ing. gra|.

VI

Na osnovu odlukâ Nastavno-nau~nog vije}a i Odluke Upravnog odbora Fakulteta FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU objavljuje

VII

K O N K U R S
za izbor 1. Nastavnik (sva zvanja), za oblast engleska i ameri~ka knji`evnost, na Odsjeku za anglistiku 1 izvr{ilac 2. Vi{i asistent, za oblast engleski jezik, na Odsjeku za anglistiku 1 izvr{ilac Za navedene pozicije zainteresirani kandidati du`ni su dostaviti: - Prijavu na konkurs; - Diplomu o zavr{enoj odgovaraju}oj visokoj spremi, odnosno ste~enom univerzitetskom stepenu - original ili ovjerenu fotokopiju; - Diplomu o zavr{enom II. ciklusu studija - original ili ovjerenu fotokopiju; - Diplomu o ste~enom nau~nom stepenu magistra ili doktora nauka - original ili ovjerenu fotokopiju; - Rje{nje/a o nostrifikaciji gore navedene/ih diplome/a — original/e ili ovjerenu/e fotokopiju/e; - Uvjerenje o polo`enim ispitima sa ocjenama iz pojedinih predmeta - original ili ovjerenu fotokopiju; - Biografiju; - Bibliografiju; - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih — original ili ovjerenu fotokopiju (ne stariji od 6 mjeseci); - Uvjerenje o dr`avljanstvu — original ili ovjerenu fotokopiju (ne starije od 6 mjeseci); - Uvjerenje o neka`njavanju Ministarstva unutra{njih poslova (ne starije od 6 mjeseci) — original ili ovjerenu fotokopiju; - Uvjerenje o neka`njavanju od Suda (ne starije od 3 mjeseca) — original ili ovjerenu fotokopiju; - Izbor kandidata pod rednim brojem 1. i 2. vr{i se u skladu sa ~lanom 104. stav. 1. i 4. Zakona o visokom obrazovanju - Pre~i{}eni tekst („Slu`bene novine Kanotna Sarajevo“, broj: 22/10) Kandidati su du`ni da dostave potrebnu dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta za izbor u skladu sa Zakonom. Obrazac prijave sa tekstom Zakona o visokom obrazovanju - Pre~i{}eni tekst („Slu`bene novine Kanotna Sarajevo“ broj 22/10) mo`e se preuzeti sa WEB adrese Filozofskog fakulteta u Sarajevu www.ff.unsa.ba Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Prijave sa tra`enom dokumentacijom dostavljaju se isklju~ivo putem po{te sa Naznakom: „PRIJAVA NA KONKURS“ na adresu: Filozofski fakultet u Sarajevu, Franje Ra~kog br. 1, 71 000 Sarajevo. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

VIII - Potrebna dokumentacija Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispunjavanju op{tih i posebnih uslova: - biografiju o kretanju u slu`bi - uvjerenje o dr`avljanstvu - ovjerenu fotokopiju li~ne karte - uvjerenje da se protiv njih ne vodi krivi~ni postupak - ovjerenu fotokopiju diplome - potpisanu i od organa ovjerenu izjavu o ispunjavanju uslova iz podt.3. i 6. V ovog konkursa; - uvjerenje o neka`njavanju. Sa svim kandidatima koji u|u u u`i izbor Komisija za izbor i imenovanje }e obaviti intervju, o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obavije{teni. Imaju}i u vidu ovla{}enja ombudsmena koji proisti~e iz ~lana 16. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Republike Srpske u vezi prigovora na kona~na imenovanja, postoji potreba stalnog uvida u podnesene prijave te se iz tih razloga dokumenta prilo`ena uz prijave ne}e vra}ati kandidatima. IX - Rok za podno{enje prijave Rok za podno{enje prijave je 15 dana od dana objavljivanja konkursa u dnevnim listovima „Nezavisne novine“, „Oslobo|enje“ i „Slu`benom glasniku Republike Srpske“. Ako konkurs ne bude objavljen istovremeno, rok }e se ra~unati od dana posljednjeg objavljivanja. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Prijave mogu biti dostavljene li~no ({alter-sala) ili putem po{te na adresu Op{tina Srebrenica sa naznakom za Komisiju za izbor i imenovanje Skup{tine op{tine Srebrenica, ulica Srebreni~kog odreda bb, 75 430 Srebrenica. PREDSJEDNIK SKUP[TINE Radomir dr. Pavlovi}

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
IZDAJEM namje{tenu garsonjeru samici ili bra~nom paru bli`e centru. Tel. 061/358-772. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Ko{evskom brdu. Cijena sa uklju~enim re`ijama 350 KM. Mob. 061/373-949 i 061/223-941. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan 60m2, centralno grijanje, II sprat, Alipa{ino Polje. Tel. 062/633-248. DONJI Vele{i}i, izdajem namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, poseban ulaz, eta`no grijanje. Mob. 033/200-455. IZDAJEM ku}u, p+s sa ba{tom u strogom centru Sarajeva za stanovanje i poslovni prostor. Tel. 061/382-261. IZDAJEM sprat ku}e sa gara`om, ul. N. Had`ovi}a-B. Potok. Tel. 061/251-226. IZDAJEM poslovni prostor pogodan za kancelarije ili za ordinacije. Tel. 033/466-341, 062/823-739. IZDAJEM kancelarijski prostor 90m2 u centru grada pogodan za predstavni{tva, ordinacije i sli~no. Tel. 061/546-246. IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. Tel. 061/145122. IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. tel. 061/192-059. STAN dvosoban, 2 kat, M. dvor, izdajem. Mob. 063/990-048. IZDAJEM stan 74m2, u strogom centru, pogodan za kancelarije. Mob. 061/350-688. IZDAJEM gara`u, M. dvor, centar. Mob. 062/253-712, 667-994. GRBAVICA I, E. Bluma, kod OHR-a, 81m2, trosoban namje{ten stan, vel. balkon, plinsko eta`no, 600 KM. Mob. 066/340-748. ^ENGI] Vila, N. Filipovi}a, novija gradnja, 87m2, trosoban, namje{ten, 7 kat, parking, 650 KM. Mob. 066/340-748. HRASNO, A. lipa, dvosoban, namje{ten, 5 kat, 2 balkona, 400 KM. Mob. 062/295-919. MOJMILO, Olimpijska, 55m2, dvosoban, namje{ten, 5 kat, lift, balkon, 350 KM. Mob. 061/526-243. ALIPA[INO polje, N. Smailagi}a, dvosoban, namje{ten, 10 kat, 250 KM. Mob. 062/295-919. BISTRIK, Bud`ak kod Pivnice, prazna ekst. ku}a sa parkingom, 2.500 KM. Mob. 061/247777. HRASNO, mali Robot, 30m2, P.P. za ordinaciju i sl. 1 kat, 450 KM. Mob. 066/340-748. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, plinsko grijanje kod okretaljka Jezero. tel. 033/442-998, 062/139-085. GARSONJERA namje{tena, za jednu ili dvije osobe, centar, od 1.5. Mob. 061/869-396. IZDAJEM blizu trolejbuske stanice na Bistriku super adaptiran namje{ten jednosoban stan, II sprat, zgrada, 400KM. Tel. 033/646-410. DVOSOBAN namje{ten stan, cen. grijanje, 300 KM+re`ije, Ul. Bjelave. Mob. 061/356-535. TROSOBAN namje{ten stan, cen. iternet, 400 KM, stadion Ko{evo. Tel. 202-437, 061/226493. PRODAJEM stan 41m2 Lo`ioni~ka 5/16 kod Socijalnog. Tel. 646-690. PRODAJEM gara`u povoljno na Dobrinji, Ul. Rudija Alva|a 10. Tel. 061/897-459. PRODAJEM zemlju i ku}u povoljno, Grada~ac. tel. 061/145-361. PRODAJEM ku}u, ul. Abdesthana 23 Kova~i, pogledati od 10-17h. PRODAJEM ku}u sa poslovnim prostorom, 12x8, 442m2 oku}nice, ku}a se nalazi u Ilija{u pored ceste. Tel. 061/552-547. PRODAJEM na Vi{njiku 32m2 vp, povoljno, Ko{evsko brdo 37m2, 3 kat, jednoiposoban. Tel. 061/148-810. PRODAJEM na ^. Vili 54m2, 9 kat, 1900KM/m2 i 54m2 II kat. Tel. 061/148-810. PRODAJEM u centru kod BBI centra 36m2, I kat, balkon pro{ireno za 12m2. Tel. 061/148810. PRODAJEM u centru 57m2, II kat, 2 balkona, 2 stana, Bu~a potok 112m2 novogradnja + balkon + galerija 130.000KM. Tel. 061/148-810. PRODAJEM na Marin Dvoru 83m2 I kat i 83m2 II kat, ^emaalu{a 90m2. Tel. 061/148-810. PRODAJEM u Ferhadiji 105m2 pogled na Ferhadiju, III kat. Tel. 061/148-810. PRODAJEM u Titovoj 147m2 salonsskog i 120m2 III i IV kat. Tel. 061/148-810. STAN, Grabvica, I sprat, dvosoban, 50m2, terasa, podrum. Tel. 065/537-302. DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul. Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mijenjam uz doplatu za stan na relaciji Grbavica — OHR. Tel. 061/145-122. PRODAJEM na atraktivnoj lokaciji kod hotela Bristol 65m2 adaptiran, povoljno. Tel. 061/214-852. PRODAJEM na Marin Dvoru, Ul. Kotromani}a 116m2, II sprat, dvori{te, 2 parking mjesta 230.000KM. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u centru, Ul. Ko{evo, 52m2, II sprat, 130.000KM. Tel. 061/205-235 PRODAJEM u Hrasnom, Ul. Milana Preloga 57m2, II sprat, lift, novija gradnja, 62.000 eura. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u Crnoj Gori, \enovi}i 30 metara od mora, jednoiposoban apartman, klima, namje{ten, 45.000 eura. Tel. 061/205-235. PRODAJEM na Aneksu 64m2, dvoipsoban, I sprat, centralno grijanje, exstra stanje. tel. 061/205-235. PRODAJEM u ceentru, Petrakijina preko puta 2Lovca“ 106m2, II sprat, odli~an. Tel. 061/205-235. TROSOBAN stan 76m2 + 30m2 upotrebljivog tavama, u`i centar, renoviran, 155.000 KM. Tel. 220-696 i Mob. 062/482-526. STAN, centar, jednosoban, 40m2, II sprat. Mob. 061/715-543. PRODAJEM na Marijin Dvoru 100m2, IV sprat, potkrovlje, Ul. Valtera Peri}a. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u centru, Ul. Tina Ujevi}a, 40m2, I sprat, jednoiposoban, sve novo. tel. 061/205-235. PRODAJEM u Hrasnom, Aleja lipa 53m2, renoviran, super stanje, 106.000KM. Tel. 061/205235. PRODAJEM na Grbavici, Ul. Grbavi~ka, 90m2, eta`no grijanje, sve novo. Tel. 061/205235. PRODAJEM na Ciglanama, zgrada Robota, 83m2, II sprat, troiposoban, super stanje, gara`a. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u Kiseljaku-Lepenica vikendicu 70m2 + 1400m2 oku}nice + bazen i ljetnikovac, eta`no grijanje. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u Isto}nom Sarajevu, vikendicu 70m2 + 1500m2 oku}nice, Tilava, Tomino brdo, struja, voda, asfalt. Tel. 061/205-235. PRODAJEM na Ilid`i-Osjek vikendicu na sprat, 50m2 + 600m2 oku}nice, gara`a, sve novo. Tel. 061/205-235. PRODAJEM u [opingu-Grbavica, 80m2, `uti neboderi, exstra stanje + gara`a, 80.000 eura. Tel. 061/205-235. STARI grad kod Vije}nice, stan 60m2, nov, III sprat, 130.000 KM. Mob. 062/202-305. STAMBENO - poslovni objekat, 900m2 oku}nice, kod banjsko-hotelskog kompleksa na ilid`i, dokumentacija uredna. Mob. 066/321760. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM ku}u u Janji-Bijeljinja, 500m2 oku}nice, 1/1, ili mijenjam. tel. 033/447-095. STAN 57m2, centar, I kat. Mob. 063/990-048. KU]A Kova~i, 150m2, gara`a na 300m2, placa. Mob. 063/990-048. STAN centar 66m2, IV kat. Mob. 063/990-048. STAN centar, 36m2, I kat. Mob. 990-048. PRODAJEM stan u ulici kralja Tvrtka br. 14/3 od 77 m2, cijena 200.000 KM. Tel. 058/483-561. PRODAJEM stanove 154m2, 106m2, 94m2, 90m2, 87m2, 82m2, 100m2, 70m2, 46m2, 39m2, 80m2. Tel. 061/460-150. PRODAJEM ku}e: Pofali}i dvoeta`ni + 2 p.p, Alifakovac + gara`a, Tuzla tri eta`e + 2 restorana + ba{ta 900m2. Tel. 061/460-150. PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{ji. Tel. 665-966. SKENDERIJA, prodajem jednosoban stan, II sprat, novogradnja, eta`no grijanje, cijena po vi|enju. Mob. 061/352-112. PRODAJEM vikend imanje 2 dunuma vo~njaka i ba{te, ku}a, dvije gara`e, cijena po vi|enju. Mob. 061/157-718. POSLOVNI prostor 22m2, prizemlje, Dobrinja 2, taxi {tand. Mob. 062/141-810. STAN, ^engi} Vila, 54m2, I kat. Mob. 063/990048. STAN, Ferhadija, 105m2. Mob. 063/990-048. ^ENGI] Vila II, Grada~a~ka, dvosoban stan 54m2, cen. grij. cijena po dogovoru. Mob. 061/893-105. ^ETVOROSOBAN stan, ul. Zagreba~ka br. 51. Mob. 061/802-650. PRODAJEM stan u centru, Vi{njik 33m2, vp. Tel. 061/299-91. PRODAJEM 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net

51

NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM stan 122m2 u strogom centru Sarajeva za ku}u ili stan u Baru ili drugi grad, Crnogorsko primorje, moj stan je ~etvorosoban renoviran, ul. M.M. Ba{eskije, II sprat, pogled na dvije strane — na Trebevi} i Logavinu. Tel. 00387 61 147-063 i 00382 69 201-873. MIJENJAM troiposoban 89m2, II sprat, Dobrinja IV za manji uz sporazum. Tel. 472-895. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. HITNO potreban namje{ten stan za stranca, Skenderija ili grbavica. Mob. 061/142-704. AGENCIJI potrebno vi{e stanova za prodaju i iznajmljivanje. Mob. 061/516-713.

PONUDA
IZDAJEM jednosoban stan, centralno grijanje, [vrakino selo, blizu trolebuske stanice. Mob. 062/423-872. IZDAJEM jednoiposoban polunamje{ten stan, privatna ku}a, zaseban ulaz, na Bistriku. Mob. 061/928-632. IZDAJEM u centru dvosoban namje{ten stan sa eta`nim grijanjem. Tel. 810-716. IZDAJEM garsonjeru, Bistrik, G. ^ikma 16 A. tel. 033/536-801 i Mob. 062/320-944. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Grbavica kod [opinga, 500 KM. Mob. 062/621-622. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan. Tel. 062/533-833. IZDAJEM lijepo namje{ten apartman za strance sa pristupom internetu, 400KM. Tel. 062/527-254. IZDAJEM solidnoj djevojci sobu sa grijanjem sve ostalo po dogovoru. Tel. 613-351. IZDAJEM pos. prostor 190m2 kod bolnice Jezero, pogodan za sve namjene. Mob. 061/170254. POSLOVNI prostor 10m2, plato Skenderija, 100 KM mjese~no. Mob. 061/170-254. IZDAJEM stan 65m2, poseban ulaz, pristup internetu, Breka. Tel. 538-364, 062/527-254. IZDAJEM moderno namje{ten dvosoban stan, sa klimom, na Grbavici 1. Mob. 061/812046. IZDAJEM pos. prostore 30 i 110m2, prizemlje, centar. Mob. 061/180-141. IZDAJEM-prodajem gara`u u Kranj~evi}evoj (za manje automobile). Tel. 612-956. IZDAJEM gara`u u Pofali}ima, preko puta tramvajske stanice. Mob. 061/497-592. IZDAJEM gara`u 15m2, na Marindvoru, te{anjska. Mob. 061/273-995. IZDAJEM trosoban stan, namje{ten, centar, privatna ku}a. Mob. 061/933-401. IZDAJEM pos. prostor 8,17m2, trg Skenderije. Mob. 061/480-207. VE]I jednosoban stan, luksuzno opremljen, parking, centar, samcima. Mob. 061/320-843. IZDAJEM jednosoban stan poluprazan mo`e i prazan, ulaz strogo poseban, predijo Ko{eva. tel. 033/203-032, 062/214-751. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Isto~no Sarajevo, sa centralnim grijanjem, internet i parking. Mob. 066/824-099. IZDAJEM stan 74m2 u strogom centru, pogodno za kancelarije. Mob. 061/350-688. IZDAJEM poslovni prostor 30m2 + 30m2 magacinskog prostora na Marin Dvoru, Ul. V. Peri}a. Tel. 061/205-235. IZDAJEM 2 poslovna prostora u strogom centru 30m2 i 100m2, Ul. ]emalu{a kod Vatre. Tel. 061/205-235. IZDAJEM jednosoban stan u Hrasnici u privatnoj ku}i. Mob. 061/497-350 i Tel. 033/513439. IZDAJEM garsonjeru 30m2, namje{tena, zaseban ulaz, kod ]vje~nice, Ul. Babi}a ba{ta. Tel. 238-142, 061/809-763. IZDAJEM prazan stan, iznad Bistrika. Mob. 061/103-258. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, kod med. fakul. ^ekalu{a, 400 KM+re`ije. Mob. 063/203-722. IZDAJEM pos. prostor 40m2, u Ferhadiji 15, prizemno. Mob. 061/219-464, 202-611.

PRODAJA
BA[^AR[IJA, prodajem povoljno odmah useljiv poslovni prostor, 18m2, adaptiran, uredni papiri, sve 1/1. Mob. 062/909-299.

PRODAJEM ku}u, Ilid`a — Lu`ani, ul. [emsudina Sarajli}a, dimenzije 10 x 8 m cca 280m2. Mob. 066/906-368. PRODAJEM ku}u na moru u orebi~u RH. Mo`e zamjena za odgovaraju}u ku}u u Sarajevu. Tel. 033/207-285 i Mob. 061/542-127. PRODAJEM dvosoban stan 52m2, II sprat u centru kod Muzi~ke {kole, cijena 2.000 KM/m2. Mob. 061/206-728. RAKOVICA, prodajem 2.400m2 zemlji{ta, mo`e za poljoprivredu. Potok kroz parcelu, cijena po dogovoru. Tel. 033/534-179. PRODAJEM ku}u u starom gradu iznad Mahmutovca sa oku}nicom i 400m2 ba{te. Tel. 533-952. PRODAJEM stan 88m2, centar kod tr`nice pogodan za ordinaciju, I kat. Mob. 061/167-224. KU]A u S. Gradu, Ke~ina, stan 80m2+ba{ta+gara`a sa terasom od 20m2, sve novo, 115.000 eura. Mob. 061/079-751. GRBAVICA-[oping, 83m2, 5 sprat, ekstra ura|en, plinsko-eta`no, 2.000 KM/m2. Mob. 062/156-882. STAN 150m2, 7 sprat, Vojni~ko polje, ekstra ura|eno, sa komplet stvarima, 2.000 KM/m2. Mob. 062/156-882. BREKA Nova, prodajem troiposoban stan 94m2. Mob. 061/839-592. PRODAJEM stan u centru grada, 65m2, ul. Kulovi}eva, III sprast Mob. 063/589-315.

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH („Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), a u vezi sa ta~kom I Odluke Vlade Srednjobosanskog kantona/Kantona sredi{nja Bosna o davanju saglasnosti Agenciji za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, broj 01-0258/11 od 28. 2. 2011. godine i zahtjeva Ministarstva unutra{njih poslova/Ministarstva unutarnjih poslova Srednjobosanskog kantona/Kantona sredi{nja Bosna, broj 01/34-2-402/11 od 4. 4. 2011. godine za izmjenu i dopunu javnog konkursa, Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine objavljuje

IZMJENU I DOPUNU JAVNOG KONKURSA
za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Ministarstvu unutra{njih poslova/Ministarstvu unutarnjih poslova Srednjobosanskog kantona/Kantona sredi{nja Bosna 5 / 264 U javnom konkursu za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Ministarstvu unutra{njih poslova/Ministarstvu unutarnjih poslova Srednjobosanskog kantona/Kantona sredi{nja Bosna, objavljenom u „Slu`benim novinama Federacije BiH“, broj 16/11 od 6. 4. 2011. godine i u dnevnim novinama „Oslobo|enje“ i „San“ od 2. 4. 2011. godine, vr{i se izmjena i dopuna za poziciju: - Stru~ni saradnik za telekomunikacije u Odsjeku za informatiku i telekomunikacije u Ministarstvu u sjedi{tu ...............................................................................................— 1 (jedan) izvr{ilac, tako {to se u dijelu “Uslovi:” alineja 1. “VSS/VII stepen stru~ne spreme, zavr{en saobra}ajni fakultet”, iza rije~i “elektrotehni~ki fakultet”, rije~i “- smjer PTT telekomunikacije” bri{u i dodaju se rije~i “fakultet informacijskih tehnologija”. U preostalom dijelu javni konkurs ostaje nepromijenjen. DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

52 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV POSLJEDNJI POZDRAV

subota, 16. april 2011. godine
POSLJEDNJI POZDRAV

OSLOBO\ENJE

mom dragom prijatelju

mom dragom prijatelju

mom dragom prijatelju

SEJI MUHAMEDAGI]U

SEJI MUHAMEDAGI]U

SEJI MUHAMEDAGI]U

Jozo Jerki} i porodica
2592
PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2800KM. tel. 033/537-949. PRODAJEM Mitchubishi Colt 1,3, 1992. god, strane table, u super stanju, cijena povoljna. tel. 033/238-142, 061/809-763. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139019. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877-008. PRODAJEM Smart, god. 2002. uvezen, registrovan, cijena povoljna. Tel. 238-442, 061/809763. PRODAJEM Cedi 1,4 benzin, Fiat Fiorino, 98. god. teretni, registrovan do 8/2011. Mob. 061/780-081. PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158-164. PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba, nokia, samsung, soni, ericsson, lg.htc. apple inphone. Mob. 062/695-695. ZAMRZIVA^-ladi~ar u ispravnom stanju, klavir, Singer ma{ina-Be}. Tel. 215-011. PRODAJEM foto aparat Nikon - FG uz dodatke. Tel. 033/646-281. PRODAJEM ve{ ma{inu u dobrom stanju i {poret struja+plin. Mob. 061/565-074. PRODAJEM ugostiteljski fri`ider, gril za pe~enje pili}a, platu za ro{tilj. Mob. 061/927140. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385998304357. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. PRODAJEM Ford Fokus 1,8 turbo dizel karavan intekuler, 2001. godina. Mob. 061/913797. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600-111. PRODAJEM VW transporter 2,5 TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel. 033/447-691, 061/809-763. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223700. GOLF 97, TDI, elektro paket, {iber, 4 vrata, tek registrovan. Mob. 061/928-654. OPEL astra 2008. god. GTC cupe 1.6. 115 ks, crvena metalik, nije uvoz, gara`irana. Mob. 061/173-947. PRODAJEM Yugo coral, 1991. god. registrovan 8 mj. u Sarajevu. Tel. 215-011, 066/157-080. PRODAJEM mercedes M 201—190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677- 080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845. DAEWOO-Matiz, prva ruka, redovno servisiran, registrovan do 2/2012. god. Mob. 063/603010. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122.

Mehmed Mujanovi} Pirija i porodica
2594
PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570-826. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696-132. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660-939, 063/876-419. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660-939, 063/876-419. OKO 1.500 CD-ova kvalitetnih evergrin muzike i ostale, vrlo povoljno. Tel. 447-825, 061/335-327. PRODAJEM vibracionu ~eli~nu bu{ilicu Bosch. Mob. 061/106-673. PRODAJEM bicikla i cirkular. Mob. 061/337782. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951. PRODAJEM kompresor za pranje auta HD 650 SX, Karcher profesionalni, malo kori{ten, povoljno. Tel. 061/809-763. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657914. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

Zlatko Mileti} i porodica
2593
KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice, ratna od{teta, dionice. isplata i dolazak odmah na adresu, F BiH i RS. Mob. 061/517-897. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914. BRAVAR, popravljam i ugra|ujem brave, gara`na vrata, ograde i ostalo, dolazim na adresu. Mob. 061/233-078. MOLERSKI radovi uz potpunu za{titu ljepljivim trakama i podnim najlonima. Mob. 061/606-441. TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 240-895 i Mob. 062/909-306. VKV STOLAR vr{i opravke stolarije, tapiciranog namje{taja, roletne, kuhinje, plakare uz garanciju. Mob. 061/863-740. HITNO potreban kuhar, kuharica sa iskustvom. Mob. 062/690-162. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. CITY Pub, potrebni konobari i konobarice. Poznavanje engleskog jezika obavezno. Mob. 061/323-130. ZAPO^NITE posao proizvodnjom eteri~nih ulja i stotinjak proizvida knjigom „eteri~na ulja“. Tel. 032/244-417. POTREBNA djevojka za rad u kafe slasti~arnoj „La Canzona“, uslovi rada i plata pristojni. Mob. 062/445-037 i 033/618-855. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30% + kreditiranje + stimulacija. Tel. 033/644-178, 061/225-424. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati. MATEMATIKA profesionalno. Tel. 061/800259. IZRADA plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova, polica prema katalogu i zahtjevu. Tel. 062/466-093. NJEGOVALA bih stariju osobu (`ensku) polupokretnu, 8 sati dnevno. Mob. 061/374-458. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe ispomo} radne snage po dogovoru. Tel. 061/513-948. VODOINSTALATERSKA radnja radi adaptacije kupatila, kao i opravke. Mob. 065/733400. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, na Ilid`i, ~as 6 KM. Tel. 621-976. POTREBAN popravak pisa}e ma{ine Biser. Tel. 443-559. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. PREVOZ putnika klimatiziranim kombi vozilom, na more, planine, izlete itd, po cijeloj BiH i {ire. Mob. 061/222-310, +385995 730-940. TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone, izrada telefonskih instalacija. Tel. 061/141-676, 033/204-805. ^UVALA bi i opslu`ivala iznemoglo lice. Tel. 062/569-444. PREVOZIM stvari i ostalo ve}im kombijem, radna snaaga. Tel. 061/227-189. VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764 i 061/108-779. DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Tel. 061/534-231. VR[IM prevoz robe, selidbe povoljno kombi Iveco nosivost 1,5T na svim destinacijama sa i bez radnika. tel. 061/811-115. MAJSTOR povoljno opravlja stari i montira novi namje{taj, kuhinje, radi selidbe. tel. 061/202-840. DAJEM ~asove iz matematike i statike |acima i studentima uspje{no. Tel. 526-945. EXPERT za hidro-termo izolacije krovova, gara`a i zidova. Tel. 653-396, 061/098-579. KROJA^KE usluge, povoljno, Te{anjska, Marijin Dvor. Mob. 061/863-332. ELEKTRI^AR popravlja i ugra|uje elektro instalacije. Mob. 061/901-646. ^ISTIM stanove, imam dobre i pouzdane preporuke. Mob. 066/798-331. MOLERSKO-farbarski poslovi, povoljno, kvalitetno i ~isto. Mob. 061/262-973. INSTRUKCIJE iz matematike, uspje{no i povoljno. Tel. 466-736, 061/506-755. KERAMI^AR, mob. 061/811-793. POPRAVLJAM TV svih modela, profesionalno i na va{oj adresi. Mob. 061/365-690, 653311. IZVODIM molersko.farbarske fasadne radove, profesionalno, sobo-slikar i li~ilac (moler). Mob. 061/171-497. OZBILJNA `ena pazila bi stariju `enu 4 sata dnevno, Alipa{ino polje — Mojmilo. Mob. 061/949-447. HARMONIKA vrata, sa ugradnjom dvije vodilice i pragam jednokrilna i dvokrilna, u boji drveta. Mob. 061/516-910.

NAMJE[TAJ
TRPEZARIJSKI sto za 10 osoba, sa 8 tapeciranih stolica. Mob. 061/213-224. PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje-stilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285-076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560. POVOLJNO prodajem dva kau~a u odli~nom stanju. Mob. 061/196-800.

OSTALO
PRODAJEM stajsko |ubrivo. Tel. 061/515-235. PRODAJEM starine. Mob. 061/809-763. PRODAJEM invalidsku naljepnicu za automobil. Mob. 062/902-114. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM nove rekete za stoni tenis, od boljeg kvaliteta Safta{i. Mob. 061/159-507. PRODAJEM dugu crnu bundu od zeca, duga dlaka, br. 40-42. Mob. 061/159-507. PRODAJEM kvalitetno i pitomo sijeno, balirano po 20 kg. Tel. 057/482-150. GREDICE 10 x 12 cm i 12 x 6 cm. Tel. 658-052. Muharem DVA kubika daske — colarica, 4m du`ina. Tel. 658-052 Muharem. PRODAJEM klavir ^ajkovski. Mob. 061/802650. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. Tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138-855. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651-556. ETNO kolekcija: alati, }ilimi, sehare, to~kovi, bos. zaprega (haraba), ser|ade, itd. Mob. 063/847-659. ETNO eksponati za dekoraciju +15.000 razglednica. Mob. 063/847-659. POVOLJNO vrata, 5 kom. i prozore iz novogradnje sa {tokovima, u odli~noms tanju. Mob. 061/869-396. BA[TANSKA kosilica na benzin, malo kori{tena 2,3 KW, 250 KM. Tel. 417-219. CD —ovi originali sa instrumentalama poznatih svjetskih izvo|a~a. Mob. 065/572-966. PRODAJEM knjige na engleskom jezikubetseleri. Mob. 062/529-878. PRODAJEM {iva}u ma{inu njema~ku u koferu, garancija, 180 KM na 2 rate. Mob. 061/145-504.

ZAPOSLENJE

TEHNIKA

USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767995 i 061/131-447. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. KOMBI prijevoz, selidbe, klavire, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Tel. 061/841309. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi, 7 KM/sat, itisoni 1m2/1 KM, firma GLANZ. Mob. 061/350-688. NJEGOVALA bih stariju osobu i ispomo} u doma~instvu. Tel. 216-559. RADIM molersko-farbarske poslove po pristu~anim cijenama, sa iskustvom, ~isto i uredno. Tel. 412-486, 062/482-192. ELEKTRI^AR-vodoinstalater, radimo nove i popravljamo stare instalacije, eko plastika, sanitarija, sevis bojlera, itd. Mob. 061/132-149. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Tel. 062/134-827, 033/241-465. BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510228 i Mob. 061/359-500. TEPSER S.O.D. profesionalnim ma{inama ~istimo namje{taj, tepihe (rese), itisone, unutra{njost auta, tvrde podove (za{tita). Mob. 061/524-461 i Tel. 033/200-003. KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore i adaptiram stanove, ~isto i uredno. Mob. 062/688-855. ODR@AVALA bih stan kod ozbiljne porodice, 4-5 sati, jedanput sedmi~no. Mob. 061/906-018. VODOINSTALATER opravlja i ugra|uje ~esme, vodokotli}e, ventile i sifone, penzionerima jeftinije. Tel. 061/205-803, 066/973-793. VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja i pro~epljenje odvoda. Tel. 033/535-659 i 062/139-034. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru brzo i ta~no. Mob. 062/519-685. KERAMI^ARSKE usluge, moleraj, postavljanje elektro instalacija i laminata. tel. 062/466093.

VOZILA
PRODAJEM Opel Vektru, 1990. god. 2.0 benzin. Mob. 061/255-686. LANDROVER dugi benzinac u odli~nom stanju, gara`iran, 1973. godina, 15.000 KM, sa rezervnim dijelovima. Tel. 058/483-561. CITROEN C2 UTR, 1.6 benzin 110ks, 2005. god, 12.500 KM, mogu~a zamjena za jeftinije vozilo. Tel. 061/526-308. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. Tel. 063/317-923. RENAULT rapid cady teretno 1,9 dizel, 95. god. registrovan do 9 mjeseca, vrlo povoljno. Mob. 061/184-796. PRODAJEM d`ip Mitcubi{i Pajero Pinin, 1,8, 4x4, 3 vrata, kuka, god. 2000. cijena 9.800 KM, tek registrovan. Mob. 061/102-888. D@IP Micubi{i 2,3 turbo dizel TD, 1985 godine, 4. vrata, cijena 8.000 KM. Mob. 061/156588.

KUPOVINA
KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405. KUPUJEM knjige. Mob. 061/533-792. KUPUJEM stare razglednice, nov~anice, Olimpijada Sarajeva i drugo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405. KUPUJEM obveznice, ratne {tete i devizne {tednje, isplata odmah. Mob. 061/526-918. AGENCIJA Sigenx kupuje nekretnine u Sarajevu ili posreduje u prodaji, uz 3% provizije. Tel. 654-793. KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice svih firmi i fondova, najbolje pla}am, isplata i dolazak odmah. Mob. 062/788739. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu, najbolje pla}am, isplata i dolazak odmah. Tel. 061/264-364. KUPUJEM staru deviznu {tednju ratna potra`ivanja i ddionice svih firmi i fondova najbolje pla~amo, isplata i dolazak odmah. Tel. 062/788-739. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice, isplata odmah u FBiH i RS. tel. 061/175-237. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i sve predmete od zlata, najbolje pla}am, isplata i dolazak odmah. Mob. 061/264-364. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM akcije-obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vez. Tel. 061/159507. KUPUJEM deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice, isplata i dolazak odmah. Mob. 063/351-572.

APARTMANI
NEUM povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Tel. 063/327-098, 036/884-169. NEUM, izdajemo sobe i apartmane uz more, povoljno. Mob. 063/322-271 i 036/884-711.

subota, 16. april 2011. godine Danas se navr{ava 7 dana od prelaska na ahiret na{eg

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
POSLJEDNJI POZDRAV kolegi i saradniku
SUNE (AVDE) [EHI]A

Zahvaljujemo svima koji su nam olak{ali ovaj nenadoknadivi gubitak, a posebno osoblju Abdominalne hirurgije, odjeljenje C1, sa primarijusom dr. Koteljnikovim i sestrom Bebom na ~elu. Tevhid }e se prou~iti u d`amiji Lokve u subotu, 16. aprila 2011. godine, u 11 sati. Supruga Sejda, sinovi Adnan i Bajro, snahe Nermina i Mubera, unu~ad Rijad, Samra i Amna
2589

POSLJEDNJI POZDRAV

ocu na{eg prijatelja

SEADU SEJI MUHAMEDAGI]U

SEADU MUHAMEDAGI]U

od Tarikovih prijatelja: Ado, Emina, Dalvin, Una, Mahir, Dunja, Velid, Velida, Adi, Maja, Elma ]., Elma H., Ema, Ivana, Dijana, Eldar, Elma M., Emir K., Admir, Vani, Aida D., Aida B., Kapo, Amra K., Nejra, Hatid`a, Emina [., Amila, Dado, Keno, Amra M., Emin, Lejla, Adi A., Salih, Armin, Emir H., Semina, Zlata, Amra R., Denis, Tomo
2588

Op}ina Novi Grad
001

[esnaestog aprila 2011. godine navr{ava se 7 dana od smrti na{eg dragog supruga i oca

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

TAJIBA (ASIMA) PEJKU[I]A
iznenada preminula 12. aprila 2011. u 77. godini.

NADA SKOKOVI], ro|. HRGI]

Sahrana drage nam pokojnice obavit }e se u ponedjeljak, 18. aprila 2011. godine, u 13.30 sati na gradskom groblju Bare. Misa zadu{nica }e se obaviti istog dana u 17 sati u crkvi Svetog Trojstva na Malti. Ku}a `alosti: D`emala Bijedi}a 30, Sarajevo.

Tvoji: supruga Mira, sin Damir Braco i k}erka Jadranka sa porodicama
2591

O`alo{}eni: sin Ladislav, snaha Sanja, unuci Ana i Nikola, bra}a Anto i Slavko, obitelji Hrgi}, Konjicija, Skokovi}, te ostala mnogobrojna obitelj, prijatelji, kom{ije i svi koji su je poznavali i voljeli 25403

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Sa bolom u srcu obavje{tavamo da je na{ dragi

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj

SADIK (RAGIBA) OMERBA[I]
preselio na ahiret u petak, 15. aprila 2011, u 80. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 16. aprila 2011. godine, u 16 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Ismeta, sinovi Mirsad i Esad, k}erke Sadija i Mirsada, snahe Jelica i Senadeta, zet Predrag, unu~ad Sanela, Anela, Amela, Amila, Mirnela, Dado i Amar, zetovi Hajro, Selmo, Adiamer i Alis, praunu~ad, te porodice Omerba{i}, Ugljanin, Petla~a, Hod`i}, Musli}, Muli}, D`ihani}, Gu{o, Dautovi}, Kari{ik, Talovi}, D`ambo, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Kasima Had`i}a br. 16.
000

MIOMIR MI[O (DRAGE) STOJANOVI]
preminuo 15. aprila 2011. u 57. godini. Sahrana }e se obaviti 16. aprila 2011. godine u 11.15 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: otac Drago, sin Dejan, supruga Sanida, sestre Gordana i Jelena, unuka Sara, snaha Mirela, sestri} Dalibor sa porodicom, sestri} Igor, prijatelj Slobodan \eri}, porodice Stojanovi}, [arenac, Ba{alija, Handuki}, Koro{ec, Radulovski, [iljegovi}, Do{li}, Joji}, \eri}, te ostala rodbina i prijatelji
000

baka NADI

od prije An|elke i Milana \eri}. Po~ivaj u miru!
25403

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI POZDRAV

velikom ~ovjeku, dragom prijatelju i radnom kolegi

na{em dugogodi{njem drugu i radnom kolegi

SEADU MUHAMEDAGI]U

SEADU MUHAMEDAGI]U

NA^ELNIK OP]INE NOVO SARAJEVO Ned`ad Kold`o
001

PREDSJEDAVAJU]I I VIJE]NICI OP]INSKOG VIJE]A NOVO SARAJEVO
001

SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom radnom kolegi

REMZIJA PETROVI] CURI]
9. 5. 2006 - 2011.

VASVIJA HAFA AVDIBEGOVI]
23. 9. 2010 - 2011.

U trajnom sje}anju, s tugom i po{tovanjem, sestra Fatima, zet Mujo Kafed`i}, bra}a i snahe sa djecom
AX

OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom prijatelju

SEADU MUHAMEDAGI]U
SEJI MUHAMEDAGI]U
Uposlenici Jedinstvenog op}inskog organa uprave Op}ine Novo Sarajevo, Stru~ne slu`be za poslove Op}inskog vije}a Novo Sarajevo i Op}inskog pravobranila{tva
001 25404

OSLOBO\ENJE
DOO NOVOTEKS KISELJAK
Tel: 387/30/879-438

Hvala ti za sve {to si u~inio. Mirno spavaj, dobri na{ Sejo... @eljko, Sabina, Lana

subota, 16. april 2011. godine POSLJEDNJI POZDRAV

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
Devetnaestog aprila navr{ava se 40 dana od smrti na{e voljene k}erke, majke i sestre
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

dragom kolegi i prijatelju

FARUKU PA[I]U

VESNE MANDI]

VAHIDA (IBRE) [EHOVI], ro|. SMJE^ANIN

Kolege s doktorskog studija Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu
2586

Danas, u 11.30 ~asova, posjeti}emo njenu vje~nu ku}u na groblju Donji Miljevi}i, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Po~ivaj u miru, na{e najdra`e. Tvoji: Sena, Sandi i Vesko sa porodicom

preselila na ahiret u ~etvrtak, 14. aprila 2011, u 87. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 16. aprila 2011. godine, u 17 sati na mezarju Orli} - Kobilja Glava. O`alo{}eni: sinovi Began, Zajko i Bejdo, snahe Sevda i Ramiza, unu~ad Selveta, Amir, Sanel i Senad, praunu~ad Ajla i Aladin, brati}i Dervo i Hamdo sa porodicama, brati~ne Mejra i Vahida sa porodicama, zaove Sejda i Zlatka sa porodicama, te porodice [ehovi}, Smje~anin, Borovina, Tabak, ^au{evi}, Pamuk, ^oko, Pa~ariz, Ibri~i}, Dervi{evi}, Aljuki}, Ku{e{, Podrug, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

SJE]ANJE
25401

SJE]ANJE

armijski general dr. RASIM (RA[IDA) DELI]
16. 4. 2010 - 16. 4. 2011.

na generala

RASIMA DELI]A

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

OP]INA ^ELI]
001

Ministarstvo za bora~ka pitanja i ministar Devetnaestog aprila navr{ava se 40 dana od smrti
POSLJEDNJI POZDRAV
001

AJI[A HATID@A @DRALOVI], ro|. DUVNJAK

dragoj prijateljici

[esnaestog aprila navr{ava se petnaest godina od smrti na{eg sina - brata

preselila na ahiret u ~etvrtak, 14. aprila 2011, u 75. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 16. aprila 2011. godine, u 14 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2.

DAMIRA DADE MULA]A VESNE MANDI]

SENI ^IRKI]
Porodica
2576

O`alo{}eni: sinovi Nihad i Mirza, sestre Vahida i Rabija, unuk Fejzullah, unuke Anida, Mahira i Nad`ija, snahe Fahra, Mujesira i Mirsada, zet Diego, rodica Rad`ija, te porodice @dralovi}, Duvnjak, Kuri}, [upi}, Memi}, Hajdinagi}, ^olpa, Tucak, Had`iosmi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici Kr{ilovac br. 12.
000

Uvijek }emo se sje}ati tvog nasmijanog lika.

Svojoj radosti od njenog Kike
25401

Indira Turkmanovi} i Fatima Trbojevi}
2581

Obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da se 16. aprila 2011. navr{ava pola godine od preseljenja na ahiret na{e drage i nikad pre`aljene majke i nane

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING

POSLJEDNJI POZDRAV

RABIJE (\ULAGE) AJDINOVI]
Ne postoje rije~i koje bi opisale bol, tugu i prazninu koju osje}amo od tog tu`nog dana, 16. oktobra 2010. godine. Nema sekunde od tada a da ne pomislimo na tvoj dragi lik, mama i nano, pun topline, nje`nosti i razumijevanja za svakoga. Svakodnevno zahvaljujemo Allahu d`.{. {to smo te imali i ima}emo kao ne{to najljep{e {to nam se dogodilo. Molimo Allaha d`.{. da ti podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet tvojoj du{i. Tvoja k}erka Berina, unuke Maja i Ena, rodbina i prijatelji
AX

dragom prijatelju i plemenitom ~ovjeku

ABDULAHU PLASTI
od porodica Trbari}, Moric i Radosavljevi}
2570

D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV ...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

subota, 16. april 2011. godine
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

OSLOBO\ENJE

na{em dugogodi{njem saradniku i ocu na{eg radnog kolege

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

DERVI[A (MEHE) KOMARICA, ro|. BORI]
preselila na ahiret u ~etvrtak, 14. aprila 2011. godine, u Wisbadenu - Njema~ka, u 67. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 16. aprila 2011. godine, u 17 sati na mezarju Gornja Vin~a - Hrenovica.

KASIM (SEJFE) SULJI]
preselio na ahiret u ~etvrtak, 14. aprila 2011, u 81. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 16. aprila 2011. godine, u 14 sati na porodi~nom mezarju Zenik - Rakovica. D`enaza polazi ispred ku}e `alosti u 13.45 sati. O`alo{}eni: sinovi Sejfo, Fikret i Uzeir, k}erka Fikreta, nevjeste Salema, Ferida i Fatima, unu~ad i praunu~ad, bra}a Agan i Azem sa porodicama, te porodice Sulji}, Durmo, Vreto, Tisovina, Duharki}, Mujki}, Polovina, Ra{~i}, Musi}, D`afi}, Fejzovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14 sati, Zenik br. 126, Rakovica. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

SEADU MUHAMEDAGI]U
Kolege iz Gradske uprave: Nedreta, Sabina, Semir, Emira, Arijana, Amela i Mirna
2579

O`alo{}eni: suprug Asim, k}erke Senada, Mirsada i Amela, zetovi D`evad, Sead i Senad, unuci Emir, Almir, Nerman, Adnan i Medin, unuka Nirvana, sestra Fatima, djever Salko, jetrva Senija, zaove Ramiza, Rabija i Razija, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, te porodice Komarica, Bori}, Par~i}, Hrustanovi}, Avdi}, Hajdarevi}, Zahiragi}, ^au{evi}, Suljevi}, Toka~a, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 17 sati u d`amiji Sedrenik.

U subotu, 16. aprila 2011. godine, navr{ava se sedam dana od tragi~ne smrti

Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en kod Vije}nice sa polaskom u 15.15 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

[esnaestog aprila 2011. navr{avaju se ~etiri godine od smrti na{eg dragog brata, djevera i strica

DANE (STEVANA) KOVA^EVI]A
Supruga Biserka, k}erka Nada, sin Milan, zet Mirko, snaha Nada i unuci Bojan, Luka i Stefan
2575

HALIMA (SULJE) BRDAR, ro|. ]UROVI]
preselila na ahiret u ~etvrtak, 14. aprila 2011, u 71. godini. D`enaza je obavljena u petak, 15. aprila 2011. godine, u 17 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: sin Vahid, k}erke Vahida i Almija, snaha Amela, zetovi [emso i Ibro, unu~ad D`avid, Aladin, Bilal, Amina i Amila, bra}a Adem, Murat i Asim, snahe Hava i Fahra, brati}i, brati~ne, djever Ramo sa porodicom, zaova Adila sa porodicom, te porodice Brdar, ]urovi}, Agovi}, Tanjo, Aganspahi}, Du~i}, Goro, [uman, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid je prou~en istog dana u ku}i merhume u 17 sati, Ul. Kromolj 64. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

JAKOVA (ANTE) PAND@E
iz Breze

S ljubavlju i po{tovanjem, brat Vinko sa obitelji
25390

Navr{ava se sedam dana otkako nije sa nama na{ dragi

GALIB (ABDULAHA) FEJZI]
Dragi lik dobrog i velikog ~ovjeka uvijek nosimo u na{im srcima, a sje}anje na Tebe je dio na{eg `ivota u kojem nam mnogo nedostaje{. Molimo Allaha d`.{. da ti podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Hvala rodbini, prijateljima i kom{ijama koji sa nama podijeli{e bol zbog njegovog odlaska. Tevhid }e se prou~iti u d`amiji Ferhadija u nedjelju, 17. aprila 2011. godine, u 15 sati. O`alo{}ena porodica
2577

TU@NO SJE]ANJE

na na{eg dragog tatu, dedu i pradedu

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom

SMAJO (MUSTAFE) ZUKANOVI]
16. 4. 2008 - 16. 4. 2011.

FARUKU

Iako su pro{le tri godine otkad si nas napustio, bol je jo{ uvijek u nama i nikad ne}e pro}i. Hvala ti za svu ljubav i pa`nju kojom si nas nesebi~no obasipao. Bio si i ostao na{ ponos, vje~na uspomena na sve dobro. Tvoji: k}erka Jasenka, unuke Lejla i Alena, praunuci Amar i Mirza, zet Damir
AX

Neira, Ermina, Mediha i Miralem Pa{i}
2573

subota, 16. april 2011. godine Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i znancima da je na{a voljena majka i baka

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
JELENA MIKULI], ro|. KLJUI]

preminula 13. aprila 2011. u 86. godini. Sahrana }e se obaviti u subotu, 16. aprila 2011. godine, u 12 sati na gradskom groblju Bare. PO^IVALA U MIRU BO@JEM! O`alo{}eni: k}i Ana, sin Branislav, snaha Borjana, unuci Igor Gaji} i Ivan Mikuli}, unuke Nina Gaji}, Karla i Iris Mikuli}, te porodice Kljui}, Praljak, Gali}, Stevi}, ^abrilo, Jamakovi} i Biland`i}. Ku}a `alosti: Ul. Tepeba{ina br. 6. Misa zadu{nica }e se odr`ati u subotu u 18 sati u crkvi Sv. Josip na Marindvoru.
2519

POSLJEDNJI POZDRAV

IN MEMORIAM

na{oj voljenoj baki

JELENI LELI MIKULI], ro|. KLJUI]

primarijus mr. ph. NADA KRUNI] - MIRAK
16. IV 2009 - 16. IV 2011.

Igor sa Amnom, Nina sa Ivom, Ivan sa Sanne, Karla i Iris
2569

Ne mo`emo shvatiti i prihvatiti bolnu stvarnost da na{a draga Nada nije vi{e me|u nama. Bila je uzor svojoj obitelji, prijateljima, kolegama i svima kojima je rado pomagala. Kao takvu imat }emo je uvijek u na{im mislima i sje}anjima. Tuguju}a obitelj
2496

SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom tetku

[esnaestog aprila 2011. navr{ava se dvanaest godina od kada nije sa nama

Sedam je dana od smrti na{eg dragog

BORO \URI]
2007 - 2011.

LELA \URI]
2006 - 2011.

STANKU

S ljubavlju, Tanja i Gordan
2508

VLADIMIR VLATKO LUKI]
Zauvijek u na{im srcima. od Lidije, @eljke i Ane
2566

SAFETA GLAMO^AKA
Uvijek }e biti dio na{ih najljep{ih uspomena i sje}anja. Alija, Mazo, Jasko, Koko, Vu~ko, Fiko i Miki
2565

IN MEMORIAM

Dvadeset godina nije sa nama

Brano, Lara i D`ana
2568

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

OLGA AZINOVI], ro|. NAJ[UL
dipl. ing. 22. 9. 1930 - 16. 4. 2010.

DRAGUTIN (JULIUSA) @EHAK
16. 4. 1991 - 16. 4. 2011.

ZVONIMIR AZINOVI]
dipl. ing. 20. 8. 1930 - 8. 5. 1994.

NADIRA SOFTI] LUKA^EVI]
16. 4. 1998 - 16. 4. 2011.

Supruga sa djecom
25400

Porodica i prijatelji
2483

Tuguju}i: majka Otilija i brat Mirza sa obitelji
2567

58

PREDAH

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Neko sumnja u va{ uspjeh, ali pokaza}e se da imate zna~ajnu prednost u odnosu na ostale saradnike. Svaka pri~a kao kritika je suvi{na, naro~ito kada postoje jasni dokazi ili poslovni rezultati. Ukoliko vam je stalo da privu~ete ne~iju emotivnu pa`nju i interesovanje, nemojte oklijevati. Preuzmite aktivnu ulogu i kontrolu nad va`nim doga|ajima. Obratite pa`nju na vedre sadr`aje kao podsticaj za dobro raspolo`enje. Ako `elite da razrije{ite nesporazum sa jednom osobom, budite dovoljno promi{ljeni i efikasni. Potrudite se da preduhitrite ostale saradnike koji ra~unaju na va{u nedovoljnu informisanost ili neupu}enost u poslovne prilike. Imate utisak da va{ ljubavni `ivot nije dovoljno interesantan i uzbudljiv u onoj mjeri koliko biste `eljeli. U~inite ne{to u tom pravcu. Podsti~ite kod sebe pozitivno raspolo`enje. Neko ne razume sve va{e ideje i to se negativno odra`ava na nivo uspjeha u poslovno-finansijskoj saradnji. Morate imati dovoljno razumijevanja za svoju okolinu, stoga izbjegavajte varijantu ka`njavanja ili destruktivno pona{anje. Postavljate velike zahtjeve pred voljenu osobu. Napravite emotivnu distancu i preispitajte ljubavnu vezu kroz razli~ite aspekte. Pa`ljivije analizirajte doga|aje na poslovnoj sceni i nemojte donositi brzoplete odluke. Nedostaje vam koncentracija da se anga`ujete na razli~itim stranama. Ukoliko previ{e vjerujete u ne~ije rije~i, o~ekuje vas novi gubitak ili razo~arenje. Sti{avajte strasti. Bolje je da zatra`ite dobar savjet nego da emotivno rizikujete bez pravog povoda. Prija}e vam relaksacija ili boravak u prirodi, opustite se. Od vas se o~ekuje da ostvarite briljantnu ulogu ili zapa`eni uspjeh. Okolina vjeruje u va{e znanje i sposobnosti, {to predstavlja dovoljan povod da pru`ite maksimum u onoj oblasti za koju imate najvi{e interesovanja. Osje}ate novi emotivni zanos, va`no je da vas neko posmatra toplim pogledom. Privla~e vas razli~iti izazovi. Nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj formi. O~ekujete pozitivne odgovore i uspje{ne rezultate, ali do njih se ne dolazi na lak na~in ili na osnovu ne~ijih obe}anja. Uspje{ni rezultati zavise od dobre procjene i li~nog anga`ovanja u razli~itim pravcima. Va`no je da pa`ljivo birate rije~i koje izgovarate pred voljenom osobom. Izbjegavate sumnjivo dru{tvo ili osobu koja se nalazi na lo{em glasu. Nema potrebe da precjenjujete mogu}nosti. Ne~ije namjere ne zvu~e dovoljno iskreno, stoga pa`ljivije analizirajte osobu koja vam upu}uje lijepe rije~i ili velika obe}anja. Tek kada budete spoznali pravu istinu, shvati}ete na koji na~in treba da rje{avate poslovno-finansijske dileme. Partner se `ali na va{u u~estalu rasijanost, iznenadnu zaboravnost ili na odsustvovanje. Ispravite na vrijeme propuste. Izbjegavajte lo{e navike ili depresivno raspolo`enje. Imate dobre ideje, ali neko odbija va{ savjet i poku{ava da umanji va{u ulogu u poslovno-finansijskoj saradnji. Ipak, nemojte dozvoliti da se poslovni nesporazum bitno odra`ava na va{u koncentraciju ili volju. Va`no je da se nalazite u pozitivnom okru`enju i uz dragu osobu. Male nje`nosti donose veliko zadovoljstvo u svakom pogledu. Podsti~ite kod sebe odlu~nost, samopouzdanje i jaku volju. Imate utisak da neko ograni~ava va{e mogu}nosti ili da vam name}e rigidne uslove i stroga pravila u poslovnoj saradnji. Nemojte dozvoliti da vas neko svrstava u red gubitnika, ve} se suprotstavite osobi koja podriva va{ poslovni ugled. Prije nego {to donesete novu odluku, preispitajte osje}anja, potrebna vam je nota samokriti~nosti. Ne mo`ete uvijek da diktirate ljubavni tempo. Susret i rasprava sa jednom osobom na vas djeluju zamorno, ne posve}ujete dovoljno pa`nje nekim poslovnim doga|ajima u kojima aktivno u~estvuju va{i saradnici. Nemojte dozvoliti da u vama prevlada depresivno raspolo`enje. Optere}ujete se novim emotivnim slutanjama, ali to je vi{e odraz va{eg trenutnog stanja i nedostatka inspiracije. Podsti~ite kod sebe upornost, optimizam i jaku volju. Neko ima dobre namjere, tako da dogovor sa saradnicima obe}ava zajedni~ku korist ili poslovno-finansijski dobitak. Zadr`ite optimisti~ko raspolo`enje u razli~itim situacijama. Osoba koja privla~i va{e interesovanje ima zanimljive ideje. Odgovorite na sli~an na~in i u skladu sa odabranim manirima koji ostavljaju dobar utisak. Nema razloga za zabrinutost, opustite se. Trenutni polo`aj Mjeseca vas podsti~e na emotivnu nesigurnost, stoga izbjegavajte situacije koje predstavljaju potencijalnu opasnost. Poslovne dileme mo`ete rje{avati na pozitivan na~in, pod uslovom da zatra`ite ne~iji savjet. Budite dovoljno iskreni u dru{tvu osobe koja dobro poznaje va{e male slabosti. Nema potrebe da birate pogre{nu ulogu ili da previ{e forsirate neke situacije.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: amnestirati, kramarka, ro, usjev, ab, e, mintal, orsk, uto, lastika, livo, skadar, a, imati, ava, tijana, otik, opisiva~ica, romobili, as, novac, a, dila, smet, malina, it, set, rijeka.

Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima" Tel/fax: 205-938 agencije Inter Press i Service, nagradu e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih UNICREDIT BANK DD, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona), 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, novinara, Medalju ~asti Fakulteta za transakcijski ra~un broj: novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju filijala Sarajevo, transakcijski ra~un listovima koji se bore za istinu broj: 5715000000017279 dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom Zorica Pand`i}, {ef DTP-a “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Vije}e za {tampu Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom za {tampu u BiH www.vzs.ba predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271 Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Danas umjereno obla~no, ponegdje sa ki{om i pljuskovima. Samo u Hercegovini prije podne prete`no sun~ano. Puha}e slab do umjeren sjeveroisto~ni vjetar. Minimalna temperatura od 0 do 7, maksimalna dnevna od 12 do 19°C. Sutra i preksutra umjereno obla~no. U utorak i srijedu prete`no sun~ano. U Sarajevu promjenljivo obla~no, povremeno sa ki{om. Puha}e slab, sjeverni vjetar. Minimalna temperatura 1, maksimalna dnevna 13° C.

Danas obla~no sa ki{om i pljuskovima u Velikoj Britaniji, Italiji, na Balkanu, kao i u pribalti~kim zemljama i Rusiji. Prete`no sun~ano zadr`a}e se u Francuskoj, Portugalu i [paniji. Maksimalna temperatura u ve}em dijelu Evrope kreta}e se od 9 do 18, a najtopliji glavni grad bi}e Lisabon sa 28°C. Danas na jugu Balkana obla~no sa ki{om. U ostalim predjelima umjereno obla~no, ponegdje sa pljuskovima. Maksimalna temperatura od 12 do 19°C.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
PU[TENI S LANCA
komedija, re`ija: Bobby Farrelly, Peter Farrelly, uloge: Owen Wilson, Jason Sudeikis, Jenna Fischer... po~etak u 16.20, 18.30, 20.40 i 22.50 sati.

subota, 16. april 2011. godine ne

OSLOBO\ENJE

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

RIO
avantura, animirani, re`ija: Carlos Saldanha, glasovi: Marko Makov~i}, Mija Kraj~ar, Hana Hegedu{i}... po~etak u 14, 16 i 18 sati.

MA^AK U ^IZMAMA
animirani, re`ija: Jerome Deschamps, Pascal Herold, glasovi: Jerome Deschamps, Yolkande Moueau... po~etak u 12.30 i 14.30 sati.

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

SANCTUM 3D
akcija, avantura, re`ija: Alister Grierson, uloge: Richard Roxburgh, Ioan Gruf fudd, Rhys Wakefield, Allison Cratchley, Christopher Baker... po~etak u 20 i 22 sata.

MA NIJE ON TAKAV
komedija, re`ija: Miroslav Petkovi}, uloge: Dragan Bjelogrli}, Gordan Ki~i}, Zoran Cvijanovi}, Iskra Brajovi}, Branka Puji}, Aleksandra Sa{ka Simi}, Ivana Mihi}, Goran Radakovi}, Neda Arneri}, Ana Saki}, Tihomir Arsi}, Milena Predi}, Marko Janji}, Eva Ras, Nikola Djuri~ko... po~etak u 16, 20.15 i 22.15 sati.

POL
komedija, re`ija: Greg Mot tola, uloge: Mia Stallard, Simon Pegg, Nick Frost... po~etak u 15.30, 17.40, 19.50 i 22 sata.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

KINA
MEETING POINT
MED
drama, re`ija: Semih Kaplanoglu, uloge: Bora Altas, Erdal Besikçioglu, Erdal Besikçioglu... po~etak u 16 sati.

POZORI[TA
NARODNO
SARAJEVSKA POZORI[NA TRAGEDIJA
drama, autor: Predrag Kojovi}, re`ija: Gor~in Stojanovi}, igraju: Aleksandar Seksan, Ermin Sijamija, Sabina Bambur, Aldin Omerovi}, Alma Terzi}, Muhamed Had`ovi}, Maja Izetbegovi}, Vi{nja Bakalar, po~etak u 19.30 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

MOJA LA@NA @ENA
komedija, re`ija: Dennis Dugan, uloge: Adam Sandler, Jennifer Aniston, Nicole Kidman, Brooklyn Decker... po~etak u 16.15, 19 i 21.15 sati.

JUST GO WITH IT
romanti~na komedija, re`ija: Denis Dugan, uloge: Adam Sendler, D`enifer Eniston, Nikol Kidman, Bruklin Deker... po~etak u 18.15 i 20.30 sati.

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
^ORBA OD KANARINCA
autor: Milo{ Radovi}, re`ija: Bojana Vidosavljevi}, igraju: Sanela Krsmanovi} i Moamer Kasumovi}, po~etak u 19.30 sati.

SLADOLED, SLADOLED
komedija, re`ija: Yüksel Aksu, uloge: Nejat Altinsoy, Mehmet Amca, Levent Aras... po~etak u 19 sati.

UKRADEN IDENTITET
triler, re`ija: Jaume Collet-Serra, uloge: Liam Neeson, Diane Kruger, January Jones... po~etak u 18 i 22.30 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom i petkom od 10 do 17 sati; subotom od 9 do 13 sati; nedjeljom od 10 do 14 sati.

KAMERNI
BJESNILO
autor: Franc Xaver Kroetz, re`ija: Sulejman Kupusovi}, igraju: Mirsad Tuka, Boris Ler, Alma Terzi}, Sad`ida [eti}, Rade ^olovi}, Senad Alihod`i}, po~etak u 20 sati.

KINOTEKA
POSLJEDNJI VOZ IZ GUN HILLA
re`ija: John Sturges, uloge: Kirk Douglas, Anthony Quinn, Carolyn Jones... po~etak u 19 sati.

TUZLA

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati. Historijska izlo`ba “Me{a Selimovi} - @ivot i djelo“ za posjete je otvorena do 5. juna ove godine.

POZORI[TA
NARODNO RS
RADNI^KA HRONIKA
autor: Petar Mihajlovi}, re`ija i adaptacija: Ana \or|evi}, scenografija: Dragana Purkovi}-Macan, kostimografija: Ivana Jovanovi}, igraju: Branko Jankovi}, Zlatan Vidovi}, Miljka Br|anin-Babi}, Sandra Ljubojevi}, Goran Joki}, @eljko Erki}, Dragana Mari}, po~etak u 20 sati.

CINEMA CITY
RANGO
animirana avantura, re`ija: Gore Verbinski, glasovi: Johnny Depp, Isla Fisher, Abigail Breslin... po~etak u 12 i 14.10 sati.

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba mlade umjetnice Lee Jerlagi}, koja je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, na odsjeku Grafika. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Raif feisen banke, a otvorena je za sve posjetioce radnim danima od 8 do 16 sati.

SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA 3D
animirana avantura, re`ija: Ben Stassen, glasovi: Ivan Glowatzky, Zrinka Cvite{i}, Mile Kekin, Josip Bobi Marot ti, Stéphan Macchi... po~etak u 11.45 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

GALERIJE
LTG
Izlo`ba slika Marijane Savi} pod nazivom NOUVELLE NOIR. Izlo`ba predstavlja oma` francuskim filmovima “novog talasa“ iz 60-tih godina XX vijeka, a postavku ~ini 16 umjetni~kih dijela velikog formata, ra|enih u kombinovanoj tehnici. Za posjete, izlo`ba je otvorena do 21. aprila.

BLACKBOX
Izlo`ba fotografija Jima Marshalla pod nazivom “Sarajevo: Gdje ulice imaju nova imena“. Ova izlo`ba otkriva ~esto neprimjetne gradske detalje – refleksije u prozorskim staklima i vodi, zahr|ale znakove i ispucale fasade, date kroz oko (kamere) Bosanca {kotskog porijekla.

BANJA LUKA

HOP
porodi~na komedija, re`ija: Tim Hill, uloge: James Marsden, Russell Brand, Kaley Cuoco... po~etak u 11.30 i 13.30 sati.

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

ZENICA

BIHA]

JA SAM BROJ ^ETIRI
avantura, re`ija: D.J. Caruso, uloge: Alex Pettyfer, Timothy Olyphant, Teresa Palmer... po~etak u 13, 15.20 i 17.35 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
HOP

KINA
UNA
^OVJEK ZVANI HRABROST
vestern, re`ija: Joel i Ethan Coen, uloge: Jeff Bridges, Hailee Steinfeld, Matt Damon, Josh Brolin... po~etak u 18.30 i 21 sat.

SLJEDE]A TRI DANA
triler, re`ija: Paul Haggis, uloge: Russell Crowe, Elizabeth Banks, Brian Dennehy, Lennie James, Olivia Wilde... po~etak u 20 i 22.40 sati.

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do20 sati (osim nedjelje i ponedjeljka).

KINA
MULTIPLEX EKRAN
RANGO
animirana avantura, re`ija: Gore Verbinski, glasovi: Johnny Depp, Isla Fisher, Abigail Breslin... po~etak u 11 i 13 sati.

MUZEJI

animirani, re`ija: Tim Hill, uloge: Russell Brand, James Marsden, Kaley Cuoco, Hugh Laurie, Jack McBrazer, David Hasselhoff... po~etak u 12 i 14 sati.

RIO
avantura, animirani, re`ija: Carlos Saldanha, glasovi: Marko Makov~i}, Mija Kraj~ar, Hana Hegedu{i}... po~etak u 13.40, 15.50 i 18 sati.

BO[NJA^KI
Izlo`ba “An|eli i sve {to lebdi“ Franje Likara, sa ~etrdeset djela iz tri grupacije: instalacije, crte`i i veliki formati u akriliku. Tema izlo`be izra`ena je nimalo uobi~ajenom cjelovito{}u an|ela i erotike i jedinstvom slike i teksta. Posjetioci je mogu pogledati do 15. juna. Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14sati, svaki puni sat uz prethodnu najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a se mogu pogledati svaki dan osim nedjelje bez najava.

RIO 3D
animirani, re`ija: Carlos Saldanha, glasovi: Dragan Mi}anovi}, Ana Sofrenovi}, Marko @ivi}, Jelena Petrovi}, Luna Lu, Ivan Ivanovi}... po~etak u 11, 13, 16.55 i 19 sati.

PRI^A O IGRA^KAMA 3
avantura, animirani, glasovi: Kre{imir Miki}, Ranko Zidari}, Pjer Meni~anin, Dean Kriva~i}, Nenad Cvetko, Ljubomir Kereke{, po~etak u 11 i 13 sati.

INVAZIJA SVIJETA: BITKA ZA LOS ANGELES
akcija, ratni, re`ija: Jonathan Liebesman, uloge: Aaron Eckhart, Ramon Rodriguez, Cory Hardrict, Michelle Rodriguez, Bridget Moynahan... po~etak u 18.30 i 20.45 sati.

SANCTUM 3D
akcija, avantura, re`ija: Alister Grierson, uloge: Richard Roxburgh, Ioan Gruf fudd, Rhys Wakefield, Allison Cratchley, Christopher Baker... po~etak u 20.10 i 22.30 sati.

SANCTUM 3D
akcijska avantura, producent: James Cameron, re`ija: Alister Grierson, uloge: Richard Roxburgh, Rhys Wakefield, Allison Cratchley, Christopher Baker... po~etak u 14.55, 21 i 23 sata.

AGENTI SUDBINE
triler, re`ija: George Nolfi, uloge: Matt Damon, Emily Blunt, Antony Mackie, John Slat tery... po~etak u 18 i 20 sati.

KAD TE LJUBAV PRONA\E
komedija, romansa, re`ija: Greg Berlanti,uloge: Katherine Heigl, Josh Duhamel, Josh Lucas, Christina Hendricks, Alexis Clagett, Brynn Clagett i Brooke Clagett... po~etak u 15 i 17 sati.

BEZGRANI^NO
triler, re`ija: Neil Burger, uloge: Bradley Cooper, Robert De Niro, Abbie Cornish... po~etak u 16, 18.15, 20.30 i 22.45 sati.

JA SAM BROJ ^ETIRI
akcija, SF, re`ija: D.J. Caruso, uloge: Teresa Palmer, Dianna Agron, Timothy Olyphant... po~etak u 16 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE subota, 16. april 2011. godine

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Godina upoznavanja
DRAMA/KOMEDIJA
Re`ija: Patrick Sisam Uloge: Jimmy Fallon, Chase Ellison, Sharon Stone, Lucy Liu, Tom Arnold

HIT
22.05
MRE@A

DANA

00.00
BHT

Christopher Rocket je odrastao u Floridi s otka~enim roditeljima - otac je bio opsjednut golfom, a majka je samo razmi{ljala o svom zdravstvenom stanju. Christopher je postao pisac i `ivi u New Yorku s djevojkom Lucy. Iznenada, njegov otac je imao mo`dani udar, i on mora odmah putovati na Floridu. Tokom tog putovanja naviru mu sje}anja o djetinjstvu i o tome {ta mu zna~i porodica.

Bulevar revolucije
DRAMA
Re`ija: Vladimir Bla`evski Kratak Uloge: Anita Man~i}, Bojana Maljevi}, Branislav Le~i}, Dragan Petrovi}

DRAMA
Re`ija: Frank Darabont Uloge: Tim Robbins, Morgan Freeman, Bob Gunton, William Sadler

14.00
HAYAT

Red Redding je iskusni zatvorenik koji zna sve o `ivotu u zatvoru u Shawshanku, u dr`avi Maine. Andy Dufresne je novi zatvorenik, tihi bankar nepravedno osu|en za ubistvo. Andy i Red postaju prijatelji zahvaljuju}i Andyevoj neslomljivoj volji, a njegova snala`ljivost unosi i nadu i promjenu u ~itav zatvor. Andy je uistinu pun iznena|enja a ono najve}e ostavio je za kraj.

Policajac i njegova k}erka `ive na Bulevaru Revolucije, koji sadr`i elemente Orijenta i Evrope. Djevojka se zaljubljuje u mladog ~ovjeka koji je ~lan podzemlja. Djevoj~in otac i mladi} se sukobljavaju, poku{avaju}i, svako na svoj na~in, da osvoje djevoj~ine simpatije. Njihov sukob se tragi~no zavr{ava.

SPORT

Na~o Libre
KOMEDIJA
Re`ija: Jared Hess Uloge: Jack Black, Ana de la Reguera, Héctor Jiménez

14.05
PINK

Vaspitan u meksi~kom sve}eni~kom siroti{tu, mladi Na}o sada u njemu radi kao kuhar. Me|utim, Na}ova prava ljubav le`i na drugom mjestu - gonjen stra{}u prema lu}a libre rvanju, nabavlja masku i pla{t, pa bira partnera za u~estvovanje na skora{njem turniru. Od pobjedni~ke nagrade Na}o planira klincima u siroti{tu kupiti bolju hranu. Istovremeno se u siroti{tu pojavljuje nova ~asna sestra, Enkarnacion, pa Na}o poku{ava osvojiti i njenu naklonost, kao i dokazati joj da nema ni~ega sramnog u karijeri hrva~a...

VN Kine, kvalifikacije
Formula 1 Automobilizam 08.00 TV1

West Ham Aston Villa
Nogomet

Engleska Premier liga

KK Bosna Asa BH Telecom - Igokea
Liga za prvaka BiH Ko{arka

FILMOVI

15.55 BHT

20.00 TVSA

Grad nasilja
KRIM. AKCIJA
Re`ija: Callie Khouri Uloge: Jae-mo Ahn, Kil-Kang Ahn, Seok-yong Jeong, Deok-hyeon Jo

21.45
OBN

Casino
KRIMINALISTI^KI
Re`ija: Martin Scorsese

Krvava romansa
01.50 FTV
HOROR
Re`ija: Alexandre Aja

Tae-su je detektiv koji se bori protiv organiziranog kriminala. On se mora vratiti u rodni grad kako bi do{ao na pogreb svoga srednjo{kolskog prijatelja Wang-jaea. Tamo susre}e svoje prijatelje Pil-ho, Dong-hwan i Seok-hwan s kojima se prisje}a starih dana. Tae-su i Seok-hwan, nakon razgovora, po~nu sumnjati kako je smrt njihovog prijatelja sumnjiva te svaki na svoj na~in zapo~inje istragu.

Las Vegas sedamdesetih i osamdesetih godina pro{loga vijeka mjesto je doga|anja ove pri~e o mafiji i multimilionskim poslovima s kockarnicama u kojima su se bogatstvo i `ivoti gubili bacanjem kocke. Sam Ace Rothstein je povjerenik mafije koji vodi casino i `ivi naizgled mirnim `ivotom sa svojom suprugom Ginger. Ginger je ovisnica o novcu i opijatima. Nicky Santoro, Aceov prijatelj iz djetinjstva, dolazi u grad sa vlastitim ambicijama koje }e zauvijek poremetiti Aceov svijet.

Marie i Alex, prijateljice i studentice, odlu~e oti}i Alexinim roditeljima kako bi se tamo malo odmorile i pripremale za ispite. Ku}a smje{tena na osami, usred zelenila i Alexini gostoljubivi roditelji obe}avaju}a su formula za opu{taju}i vikend. No usred no}i pred ku}om se stvori kamion i nepoznati koji uporno zvoni. Alexin otac otvara vrata i bude ubijen, majka i sin tako|er, a Alex vezana lancima smje{tena u kamion dok se Marie {ulja po ku}i skrivaju}i se od ubojice. Marie u|e u kamion poku{avaju}i osloboditi Alex no nepoznati zatvara vrata...

00.35 HRT 1

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.10 Koncert: Srebrenica New York, 1. dio 08.00 Vijesti 08.05 Dje~iji karneval 08.30 ZIZ D`epni zmaji}i Graditelj Bob Tomica i prijatelji Pingu Spretno - sretno, sedmi~no finale interaktivne igrice La Linea [oni i njegovo stado 10.30 Sarajevska hronika 11.00 Mozaik religija, vjerski program 11.35 Dnevnik 1 11.45 Kockar, djevojka i revolvera{, kanadski igrani film 13.15 Ljubav i kazna, igrana serija, 11. epizoda 14.50 Ljubav i kazna, igrana serija, 12. epizoda 15.40 Ljubav i kazna, igrana serija, 13. epizoda 16.30 Vijesti

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
07.10 @ena musketar, mini serija 08.00 Vijesti 08.15 Jutarnji program Mala TV 09.00 Nodi, crtana serija 09.24 Muzika za djecu 09.30 ^arli i Mimo, crtana serija 09.40 Tomica i prijatelji, crtana serija 09.52 Muzika za djecu 09.55 Mali dnevnik 10.15 Dilajla i D`ulijus, crtana serija 10.45 Bjekstvo sa Ostrva {korpiona, reality show 11.20 U {etnji sa zvijerima, dokumentarna serija 12.00 Dnevnik 1 12.20 Samo pjesma zna, muzi~ka emisija 13.20 Op,op 13.40 Gastronomad, tajlandski slani kola~i od {kampa 14.00 U orlovom gnijezdu 14.55 Daredevil, film

HAYAT
06.10 07.00 07.30 07.50 08.00 08.30 09.30 10.35 11.58 12.00 13.00 13.25 14.00 15.50 16.40 16.45 17.45 17.55 Timmy, crtani film Fifi, crtani film Bumba, crtani film Graditelj Bob, crtani film @ablja patrola, crtani film Hlapi}eve nove zgode, crtani film Garfield, crtani film, 21.-25. ep. Zvijezda mo`e{ biti ti, audicija Biometeorolo{ka prognoza Najbolje godine, serija, 33. ep. Autoklub Moje dvori{te, informativni program Bulevar revolucija, igrani film Kad li{}e pada, serija, 23. ep. Sport centar Najbolje godine, serija, 34. ep. Vremenska prognoza @enski razgovori, zabavni program

OBN
07.10 Gerald McBoing, crtani film 07.35 Ma|ioni~ar, crtani film 08.00 Mixmaster, crtani film 08.25 Bebe dinosaurusi, crtani film 08.40 Oggy i `ohari, crtani film 09.05 Ke~eri, zabavni program 09.55 Bilo jednom u Turskoj, serija 10.45 Lonci i poklopci, kulinarski show 11.35 Bilo jednom u Turskoj, serija 13.25 Bilo jednom u Turskoj, serija 15.15 Dolina vukova, kriminalisti~ka serija 16.45 Dolina vukova, kriminalisti~ka serija

PINK
06.00 Neprijatna istina, film 08.00 Spa{eni, film 10.00 Grand hitovi, muzi~ki program 11.00 Arena B-13, talk show 12.00 Info top, infoprogram 12.20 Gold music, muzi~ki program 14.00 Info top, infoprogram 14.05 Na~o Libre, film 15.50 Info top, infoprogram 16.00 More ljubavi, serija

08.00 BHT vijesti 08.15 Erik u zemlji kukaca, igrani film 10.00 BHT vijesti 10.05 Govor ti{ine, emisija za osobe o{te}enog sluha i govora 11.00 Pe~at, doma}a igrana serija, 25/36 (r) 11.30 Josip Pejakovi}: U ime naroda (r) 12.00 BHT vijesti 12.15 Tribunal 12.45 Obalska stra`a, igrana serija, 52/61 13.35 Poli Adler, austrijski igrani film 15.15 BHT vijesti 15.25 Engleska Premier liga, pregled 15.55 Nogomet, engleska Premier liga: West Ham United Aston Villa, prenos Bijela hronika (u pauzi utakmice) 18.05 Terme, civilizacija vode, strani dokumentarni program, 2/2 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.30 @ivot & ostalo: Bosanski brdski konj, 1/3 20.00 Ezel, igrana serija, 59/136 21.00 Dervi{ i smrt, doma}i igrani film 22.55 BHT vijesti 23.15 Mjesto zlo~ina: New York, igrana serija, 11/23 00.00 Godina upoznavanja, igrani film 01.35 Dervi{ i smrt, doma}i igrani film (r)

Klub ~italaca
NO]NI PROGRAM

23.10

U orlovom gnijezdu
ZABAVNI PROGRAM

20.15

Graditelj Bob
CRTANI FILM

07.50

Dejana
TALK SHOW

Sva ta ravnica
17.30
SERIJA

18.45

16.40 Nadreality show, 10. emisija (r) 17.09 Dnevnik, najava 17.10 Ezel, 58. epizoda 18.20 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija, 13. epizoda 19.10 Loto, prijenos izvla~enja 19.20 [oni i njegovo stado, crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.10 Dobra supruga, igrana serija, 2. epizoda 20.55 Greh njene majke, 11. epizoda 21.59 Dnevnik, najava 22.00 Na{a mala klinika, 57. epizoda 22.49 Loto, dobitna kombinacija brojeva 22.50 Dnevnik 3 23.10 Klub ~italaca, no}ni show program, 1. dio 23.55 Sestra Jackie, igrana serija, 3. epizoda 00.25 Klub ~italaca, no}ni show program, 2. dio 01.50 Casino, film

16.45 Zauvijek mlad, serija 17.20 No limit, muzi~ka emisija 17.45 Za. druga, emisija za mlade 18.10 Robin Hud 2, serija 19.00 Ah, ta planeta!, zabavni program 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.15 U orlovom gnijezdu, zabavni program 21.00 Misterije pravog [erloka Holmsa - fotografova stolica, serijski film 22.40 Vijesti 22.50 Prislu{kivanje, serija 23.40 Vra}am se, film 01.40 Misterije pravog [erloka Holmsa - fotografova stolica, serijski film 03.10 Dnevnik 2 03.40 Za.druga, emisija za mlade 04.05 No limit, muzi~ka emisija 04.30 Bjekstvo sa Ostrva {korpiona, reality show

19.00 Vijesti u 7, informativna emisija 19.27 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.31 Sport 19.40 Horizonti 20.00 Kad li{}e pada, serija, 24. ep. 21.00 Voli me do bola, zabavni program 22.00 Kroja~eva svadba, igrani film 00.00 Sport centar 00.05 Sabljarka, igrani film 01.58 Vremenska prognoza Reprizni program Hayat TV-a 02.00 Vijesti u 7 03.00 @enski razgovori, zabavni program 03.45 Voli me do bola, zabavni program 04.35 Autoklub 04.55 Moje dvori{te, informativni program 05.25 Muzi~ki program

17.30 Dejana, tema: Ko su bolji kuhari? Mu{karci ili `ene?, talk show 18.45 Lanina vremenska prognoza 18.55 OBN Info, informativni program 19.15 Dolina vukova, kriminalisti~ka serija, nastavak 20.00 Gorki `ivot, serija 21.45 Grad nasilja, film 23.35 Mrak film 2, film 01.25 Grad nasilja, film 03.15 Mrak film 2, film 05.05 OBN Info, informativni program 05.25 ^uvari planeta, dokumentarni program

17.00 Show time, zabavna emisija 18.45 Sva ta ravnica, serija 19.30 Grand poga~a, muzi~ki program 20.00 Veliki brat, reality show 21.00 Zvijezde Granda, muzi~ki program 23.00 Veliki brat, reality show 00.00 City, zabavna emisija 00.10 Oko posmatra~a, film

RTS
11.00 11.05 11.30 12.10 12.30 13.00 13.15 13.25 13.30 14.00 14.10 15.10 15.40 16.00 16.30 17.15 18.45 19.00 19.17 19.30 20.05 21.00 22.00 23.00 23.30 00.00 Vijesti Gra|anin, info Knjiga utisaka Vrijeme odluke Svijet zdravlja Dnevnik Sport plus Vrijeme Hronika Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema Gastronomad (r) Kvadratura kruga Vrele gume, reporta`a TV minijature Za sva vremena Medijska mre`a srpske dijaspore Mali fudbal: Igrajmo za {esnaest’, prenos Rezervisano vrijeme Slagalica, kviz Vrijeme Dnevnik Greh njene majke, serija TV lica... Jelen top deset Svijet sporta Jelen Superliga Imam jednu `elju, muzi~ki program

RTCG
12.00 12.05 12.35 14.05 14.30 15.00 15.20 15.30 15.45 16.00 16.30 17.00 17.50 18.30 19.00 19.20 19.30 20.00 20.30 21.00 21.30 22.05 22.40 23.00 23.30 00.00 00.30 Vijesti Zapis (r) Jutarnji program (r) Argument (r) [kola u prirodi: Pri~a o Cetinju Etno Kalendar Dnevnik 1 Muzika Crno - bijeli svijet (r) Sat TV Mozaiku [krinja: Srednjovjekovni grad Kotor Kviz - prenesi znanje ~uvaj prirodu Muzika Kalendar Dnevnik 2 Na{i u svijetu: Luksemburg - Njema~ka Blic biznis i vijesti iz dijaspore Muzika Atr magazin Pe~at Muzi~ki mix Dnevnik 3 Sportska subota Crno - bijeli svijet Fudbalske reporta`e

FOX LIFE
07.05 Vill i Grejs, serija 07.55 Allo! Allo!, serija 08.55 [kola za parove, serija 09.40 Ru`na Beti, serija 10.30 [apat duhova, serija 11.20 Vill i Grejs, serija 12.05 Tra`im djevojku, serija 12.30 Kupid, serija 13.20 Razvedeni Gari, serija 14.10 Prljavi seksi novac, serija 14.55 [kola za parove, serija 15.40 Ru`na Beti, serija 16.30 [apat duhova, serija 17.15 Vill i Grejs, serija 18.00 Privatna praksa, serija 18.50 Kupid, serija 19.35 Razvedeni Gari, serija 20.25 [kola za parove, serija 21.10 Dr Haus, serija 22.00 Ljekar po narud`bi, serija 22.50 Tra`im djevojku, serija 23.15 Dr. Haus, serija 00.05 Ru`na Beti, serija 00.55 Rokerka Rita, serija 01.40 Allo! Allo!, serija 02.25 Sudije za stil, reality show

UNIVERSAL
05.15 Sudija Ejmi, serija 07.10 Voker, teksa{ki rend`er, serija 12.10 Sve po zakonu, serija 13.40 Eva, film 15.40 Zasljepljuju}e veze, film

TV1000
06.00 K-9, film 08.00 U no}i, film 10.00 Pomama za lete}im tanjirima, film 12.00 Uvrnuta nauka, film 14.00 Muljatori, film 16.00 ^aura, film

EUROSPORT
08.30 Snuker, Beijing, Kina Final 10.00 Dizanje tegova, E[ Kazan, Rusija 11.00 Snuker, Sheffield, UK Live 14.00 Auto trke, Alcaniz, [panija Live 15.00 Dizanje tegova, E[ Kazan, Rusija 16.00 Konji~ki sport 17.30 Snuker, Sheffield, UK Live 18.30 Dizanje tegova, E[ Kazan, Rusija Live 20.00 Snuker, Sheffield, UK Live 23.00 Dizanje tegova, E[ Kazan, Rusija 00.30 Reli, [panija 01.00 Snuker, Sheffield, UK

Bra}a i sestre
SERIJA

Sretni brojevi
FILM

17.30

20.00

17.30 Bra}a i sestre, serija 19.30 Sve po zakonu, serija 21.00 Ujka Bak, film 23.00 Mre`a la`i, film 00.50 Medijum, serija 02.50 Tri rijeke, serija 03.50 Bra}a i sestre, serija

18.00 Mo`da beba, film 20.00 Premijera: Sretni brojevi, film 22.00 Zerofilija, film 00.00 Lezbijke iz snova, film 02.00 Breskvice i kraljice, film 04.00 Bulevar zvijezda, film

subota, 16. april 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
HRT2
07.40 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 08.05 Najava programa 08.08 Patak Frka, crtana serija 08.32 Bijeg lukavog lisca, serija za djecu (r) 08.59 Vrijeme je za Disneyja: Einstein~i}i Vrijeme je za Disneyja: Einstein~i}i 09.45 Nogalo: Moja boja je najbolja (r) 09.50 Pse}a ophodnja, serija za djecu (r) 10.10 ni DA ni NE: Eutanazija 11.10 Briljanteen (r) 11.55 @eljezni div, ameri~ki animirani film (r) 13.20 Sramotni Max, danski film (r) 15.00 KS automagazin 15.30 4 zida

63

NOVA
05.45 Bra~ne vode, crtana serija 06.15 Najgori tjedan, serija 06.45 Fifi i cvjetno dru{tvo, crtana serija 07.10 Timmy Time, crtana serija 07.25 Peppa, crtana serija 07.45 Chuggington, crtana serija 08.00 Beyblade metal fusion, crtana serija 08.25 Winx, crtana serija 08.50 Pod sretnom zvijezdom, serija (r) 11.50 Annie, film 14.15 Raspjevani ubica, film 16.00 Provjereno (r) 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Pravi pravcati frajeri, film (r) 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Hollywoodski murjaci, film 22.10 Sakuplja~ kostiju, film 00.15 Snajper 2, film 01.55 Toranj smrti, film

TV1
07.00-00.00Vijesti, svaki sat 07.10 Privatna policija, crtani film 07.39 Zorro, crtani film 08.00 2011 formula 1 UBS Chinese Grand prix VN Kine 09.10 Eliza, serija 12.00 Vijesti plus 12.20 Premijer liga, emisija o doma}em sportu (r) 13.00 Biznis vijesti 13.10 Ghost World, film 16.00 Biznis vijesti 16.05 Dadilja Ana, serija 17.00 Vijesti plus 17.15 Dva smo svijeta razli~ita, serija (r) 18.00 Biznis vijesti 18.05 Urban music (r) 18.45 Face to face 19.30 Centralni dnevnik sa Senadom Had`ifejzovi}em 20.10 Dva smo svijeta razli~ita, serija 21.00 Biznis vijesti 21.10 Tito, dokumentarni serijal 22.00 Vijesti 22.05 Shawshank redemption, film 01.00 Vijesti plus 01.15 Reprizni program

TVSA
07.00 08.00 10.00 11.05 11.20 11.30 12.00 13.00 13.15 14.45 15.20 16.00 17.00 17.05 17.35 18.15 18.30 19.00 20.00 21.30 21.40 22.10 00.00 01.25 02.10 03.45 Non-stop, 5 i 6. ep. (r) Program za djecu Kike tike ta~ke, u`ivo Noody, program za djecu (r) Barimba, program za djecu (r) Autoshop magazin Hladnokrvni `ivot, BBC dok. program, 5/5 (r) Vijesti TVSA Rebus, politi~ki magazin (r) Sarajevdisanje - pop rock scena, dok. program (r) Bisage Vehida Guni}a Robin Hood, 34/39 Vijesti TVSA Biznis magazin Za svaku bolest trava raste Sarajevu s ljubavlju, dok. serijal Dnevnik TVSA Kike, tike, ta~ke, za djecu (r) KK Bosna Asa BH Telecom - Igokea, prenos Vijesti TVSA Globus, vanjskopoliti~ki magazin Sarajevska {kola filma: Dom za vje{anje, film @ena misterija, 5/8 Robin Hood, 34/39 (r) Rebus, politi~ki magazin (r) Dnevnik TVSA (r)

TV TK
06.55 Iz dana u dan 07.00 Vijesti 09.00 Sponzoru{e, serija (r) 11.55 Iz dana u dan... 12.00 Vijesti 12.15 Ja sam tvoja sudbina, serija (r) 16.00 Vijesti 17.30 Agro kanal 19.00 Dnevnik RTV TK 19.35 Bestseller TV 19.50 Skrivena kamera 20.05 Film 22.30 Vijesti 23.15 Film 00.15 Dnevnik RTV TK (r)

07.00 Iza ekrana (r) 07.30 U Cvjetnicu Jelo, emisija pu~ke i predajne kulture (r) 08.00 Hrvatska kronika BiH 08.15 Kinoteka - ciklus klasi~nog vesterna: Daleka zemlja, ameri~ki film (r) 09.50 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.08 Vrijeme danas 10.09 HAK - Promet info 10.11 Ku}ni ljubimci 10.43 Generacija Y: Prekidi (r) 11.13 Normalan `ivot, emisija o obitelji 11.53 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 TV kalendar (r) 12.30 Veterani mira, emisija za branitelje 13.10 Prizma, multinacionalni magazin 13.50 Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin 14.20 Branitelji domovine, info.-edukativni spot (r) 14.25 Eko zona 14.55 Kulturna ba{tina: Gra~i{}e 15.10 Opera box: Najljep{e opere svih vremena 15.40 Jelovnici izgubljenog vremena: Sipa gospodarica no}i 16.02 Euromagazin 16.32 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 16.35 Vijesti 16.40 Vrijeme sutra 16.41 HAK - Promet info 16.45 Reporteri: Haiti, podizanje iz pepela 17.48 Savr{eni grabe`ljivac, dokumentarni film 18.45 Potro{a~ki kod 19.15 LOTO 7/39 19.20 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (r) 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Zvijezde pjevaju 5 21.55 Vijesti 22.10 Vijesti iz kulture 22.25 Ve~ernji hit: Harrisonovo cvije}e, francusko-ameri~ki film (r) 00.35 Filmski maraton: Krvava romanca, francuski film 02.05 Filmski maraton: Daleka zemlja, ameri~ki film (r) 03.40 Skica za portret (r) 03.50 Reporteri: Haiti, podizanje iz pepela (r) 04.50 Eko zona (r) 05.20 Potro{a~ki kod (r)

MRE@A PLUS
07.08 Privatna policija, crtani film 07.29 Zorro, crtani film 08.00 2011 F1 UBS Chinese Grand prix, VN Kine (pole position) 09.10 Eliza, serija (r3) 13.10 Svijet duhova, film 16.05 Dadilja ana, serija 17.15 Dva smo svijeta razli~ita, serija (r) 20.10 Dva smo svijeta razli~ita, serija 21.10 Tito, dokumentarni serijal 22.05 Iskupljenje u Shawshanku, film

Pse}a ophodnja
SERIJA ZA DJECU

Fifi i cvjetno dru{tvo
CRTANA SERIJA

09.50

06.45

16.05 Big Band & Jure Pukl i Igor Lunder, snimka koncerta 17.20 Duffy Specijal 17.55 Ko{arka, Eurokup - Final Four: Cedevita - UNIKS Kazan, prijenos 19.40 Crtani film (r) 20.00 Ve~eras 20.05 HNL: Istra - Dinamo, prijenos 22.00 HNL - emisija 22.50 Za{titnica svjedoka 1, serija 23.30 Vrijeme je za jazz: Za jednom kapi ~istoga `ivota,1. dio (r) 00.30 KS automagazin (r) 01.00 4 zida (r) 01.35 No}ni glazbeni program: Hit dana (r) 01.37 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04.33 No}ni glazbeni program: Hit dana (r) 04.35 No}ni glazbeni program: Meri Cetini}, Tvornica 2003., snimka koncerta (r)

TV MOSTAR
07.08 Privatna policija, crtani film 07.29 Zorro, crtani film 08.00 2011 F1 UBS Chinese Grand Prix, VN Kine 09.10 Eliza, (r3) 12.10 Dobar, lo{, zao (r) 13.10 Svijet duhova, film 16.05 Dadilja Ana, serija 17.00 Vijesti plus 17.15 Dva smo svijeta razli~ita, serija (r) 18.00 Biznis vijesti 18.05 Urban music (r) 18.45 Face to face 19.30 Centralni dnevnik sa Senadom Had`ifejzovi}em 20.10 Dva smo svijeta razli~ita, serija 21.10 Tito, dok. serijal 22.00 Vijesti tv1 22.05 Iskupljenje u Shawshanku, film

TV KAKANJ
12.00 Flash vijesti 12.05 Pla}enici, film 13.30 Planeta zemlja 14.30 Tribunal 15.00 Svi vole Rejmonda, serija 15.30 Koncert: `eljko samard`i} 17.00 Flash vijesti 17.05 Autovizija 18.00 Svjedok prirode 18.30 Ads kviz 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti 20.20 Svi vole Rejmonda, serija 20.45 Marketing 21.00 Legende bh sporta 21.30 @ena politi~ara, mini serija 3/3 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Autoshop magazin 00.00 Vijesti (r) 00.15 Opasni ratnik, film

RTV USK
13.05 Studenti, serija 5/15 (r) 14.05 Azimuzi 14.30 Vijesti 14.35 Preporu~ujemo... 14.40 Inspektor Mors, serija 16.30 Autoshop magazin 17.00 Bonaventura17.45 Za svaku bolest trava raste18.00 Duhovni svijet 18.30 O nama, emisija o RTV USK 19.00 Dnevnik 1. 19.30 Muzi~ki program 20.05 Hronika kraji{kih gradova 20.45 Tajanstvene pri~e, 21.30 Vijesti 21.35 Plan B, program za mlade 22.05 Kad bi bio Bijelo dugme, snimak koncerta 1. dio

TV SLON
13.02 Vjetrovi strasti, serija (r3) 15.40 Folk top10, muzi~ka emisija 16.40 Sredinom sedmice, informativni program (r) 17.10 Autovizija 18.00 Crno i bijelo, info-program, vikend izdanje 18.30 Vremenska prognoza 18.40 Extra DJ, muzi~ka emisija za mlade (r) 19.30 SMS centrala, muzi~ki program 20.00 KVIZ Extra 20.20 Vremeplov... 20.30 [e}ernica, revijalni program 22.35 SMS centrala, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info

TV ZENICA
11.00 Selu u pohode (r) 12.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 15.00 Vijesti 15.10 Bonaventura (r) 16.00 Srijedom (r) 17.00 Dokumentarni program 17.30 Sfera. emisija iz kulture (r) 18.00 Medju nama (r) 19.00 Vijesti 20.00 O tome se govori 21.00 TV teatar 22.30 Tu`na sje}anja 23.00 Vijesti (r) 23.30 Igrani film (r)

RTV VOGO[]A
09.30 Odli~an 5+ 09.35 Bajke iz cijelog svijeta 09.50 Wild Life 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Ludo srce, serija 16.00 Sense (r) 16.30 Info-program 17.00 Vegetarijanski na talijanski na~in 17.30 Svje`i u dan 17.50 Wild Life, crtani film 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 Dok. program 20.00 Pri~e za laku no} 20.15 Odli~an 5+ 20.20 Xtreme, sportski magazin 21.00 Biografije 22.00 Sportski program 23.30 I.R.I.B. 00.00 Info-program (r)

RTV BN
06.30 Jutarnji program 09.00 Crni Gruja, serija 12.30 BN koktel (r) 14.00 Moje dvori{te 14.30 Po va{oj `elji 16.00 Dnevnik 1 16.20 Ve~e sa Ivanom Ivanovi}em (r) 17.50 Kao kod svoje ku}e 19.30 Dnevnik 2 20.00 Vitafon 20.30 BN music 21.30 Tu|e sla|e 22.30 Dnevnik 3 22.45 U ime naroda, film 00.15 @igolo, film 02.00 Mekbrajd - radio drama, film

ATV
07.02 Ben Ten, crtani film 08.00 Vitafon 08.30 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.30 [egrt Hlapi}, crtani film 11.00 Sasuke, nind`a ratnici 11.30 Sasuke, nind`a ratnici 11.55 Vijesti 12.00 Najbolje godine 2, serija 13.00 Auto {op magazin 14.00 Bulevar revolucije, film 15.50 Kad li{}e pada, serija 16.50 Najbolje godine 2, serija 18.00 Pozori{te u ku}i, serija 18.30 Pozori{te u ku}i, serija 19.00 ATV vijesti 19.45 Cinema Magica hronike 20.00 Kad li{}e pada, serija 21.00 48 sati svadba 22.00 Kroja~eva tajna, film 00.00 Sabljarka, film

EUROSPORT 2
07.30 Video igrice 08.00 Fudbal, Bundesliga, najava kola 08.30 Fudbal, Bundesliga 10.00 Ko{arka, Eurocup Finals - Money Time 11.00 Snuker, Sheffield, UK Live 14.00 Ameri~ki fudbal 15.30 Fudbal, Bundesliga Live 17.30 Fudbal, Bundesliga 18.30 Fudbal, Bundesliga Live 21.00 Ko{arka, Eurocup Treviso, Italija Live, polufinale 22.45 Ko{arka, Eurocup Finals - Money Time 23.15 Odbojka, Italijanski kup, polufinale (@) 00.30 Borila~ke vje{tine 02.00 Ko{arka, Eurocup Treviso, Italija, polufinale 03.30 Ameri~ki fudbal u sali

SPORT KLUB
06.30 ATP Masters Monte Carlo, ~etvrtfinale 11.15 Premier League Magazin 11.45 Najava Premier League 12.15 NBA Live 12.30 Real NBA 13.00 ATP Masters Monte Carlo, polufinale, direktno 18.30 ATP Masters Monte Carlo, direktno 19.00 NHL: Detroit - Phoenix, direktno 21.15 Liga {ampiona: Shakhtar Barcelona 22.45 NBA Action 23.15 FA Cup: Manchester City Manchetsr United, polufinale 01.00 NBA Live 01.15 Premier League: Birmingham Sunderland 03.15 Premier League: WBA Chelsea

DICROVERY
06.00 Peta brzina 06.25 Glavni aduti - 2 epizode 07.15 Pre`ivljavanje udvoje 08.10 Lov na sabljarke 09.05 Potraga za prirodnim gasom 10.00 Ljudskih ruku djelo 10.55 X-ma{ine 11.50 Lud za industrijom - 2 epizode 11.45 Borna kola bra}e Hau 13.40 Glavni aduti 2 epizode 14.35 Peta brzina 2 epizode 15.30 Ameri~ki ~operi 16.25 Kako se pravi? 16.55 Kako to radi 17.20 X-ma{ine 18.15 Ljudskih ruku djelo 19.10 Lud za industrijom - 2 epizode 20.05 Auta po mjeri 21.00 Ameri~ki ~operi 21.55 Borna kola bra}e Hau 22.50 Majstori za pivo 23.45 Lov na sabljarke

N. GEOGRAPHIC
06.00 07.00 08.00 09.00 10.00 11.00 12.00 13.00 15.00 17.00 Megafabrike Ja, predator Ulovljeni Istra`ivanje planete Zemlje In`enjerske veze Narkobiznis Istra`ivanje planete Zemlje Napravljeni da ubiju, 2 epizode U materici, 2 epizode Velik, ve}i, najve}i, 2 epizode Megafabrike Bjekstvo ]orkirani u inostranstvu Narkobiznis Tabu Megafabrike

VIASAT HISTORY
11.00 Nepotopivi Titanik 12.00 Gladijatori: Povratak me|u `ive 13.00 Kolonija 14.00 Mi Evropljani 15.00 Zaboravljena ubistva 16.00 @ena u ljubavi i ratu: Vera Britan 17.00 Kako je razmi{ljao srednjovjekovni intelektualac 18.00 Vizija Vangari Matajie 19.00 Posljednja godina Isto~ne Njema~ke 20.00 Rim: Posljednja granica 21.00 Farma iz Viktorijanskog doba: posebno Bo`i}no izdanje 22.00 Kako su napravljeni “Majmuni” 23.00 Zaboravljena ubistva 00.00 @ena u ljubavi i ratu: Vera Britan 01.00 Kako je razmi{ljao srednjovjekovni intelektualac 02.00 Vizija Vangari Matajie 03.00 Posljednja godina Isto~ne Njema~ke 04.00 Rim: Posljednja granica 05.00 Farma iz Viktorijanskog doba: posebno Bo`i}no izdanje

ANIMAL PLANET
06.00 Posjed merkata 06.25 Majmunska posla - 2 epizode 07.15 Upoznajte divljinu 07.40 Ro|eni lovci 08.10 U posjeti `ivotinjama sa Mikejlom Strakan 09.05 Sve o ma~kama 10.00 Policija za `ivotinje 10.55 Spa{avanje divljih `ivotinja 11.20 Veterinari sta`isti 11.50 Posljednja nada 12.45 Planeta Zemlja 13.40 ^udna stvorenja Nika Bejkera - 6 epizoda 19.10 Sve o psima, ma~kama, ljubimcima 20.05 Ajkule u blizini pla`e 21.00 Pitbul terijeri i biv{i zatvorenici 21.55 Mjesto zlo~ina nad `ivotinjama 22.50 Najekstremniji 23.45 Divlje i bez cenzures

19.00 20.00 21.00 22.00 23.00 00.00

Pjani} suspendovan na dvije utakmice
47. strana

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
subota, 16. april 2011. godine

U Hrvatskoj otkrivena K plus tunjevina {tetna po zdravlje

Opasnog proizvoda
Tunjevina sa povi{enom koncentracijom histamina u Hrvatsku uvezena od proizvo|a~a Thai Union Manufacturing Co. Ltd. iz Tajlanda
K plus TUNA komadi u ulju 95 g sa serij skim bro jem MN5DNN AL02SEA 3EW1H i istekom roka trajanja u maju 2015. nije uvezena na tr`i{te Bosne i Hercegovine i nikada nije bila prisutna u prodaji i ponudi prodavnica Konzuma u BiH, kazali su nam u ovoj kompaniji. Naime, redovnom kontrolom koju su proveli nadle`ni organi u Republici Hrvatskoj ut vr|eno je da na ve de ni proizvod sadr`i povi{enu koncentraciju histamina, te da pred stav lja ri zik za zdravlje potro{a~a, posebno za osobe netolerantne na histamin, djecu i trudnice, pa kao takav nije pogodan za konzumaciju. Rije~ je o proizvodu koji je u Hrvatsku uvezen od proizvo|a~a Thai Union Manufacturing Co. Ltd. iz Tajlanda. Agencija za sigurnost hrane BiH je obavijestila nadle`ne inspekcijske organe entiteta i distrikta Br~ko te zatra`ila hitno preduzimanje svih mjera iz njihove nadle`nosti i dostavljanje povratnih informacija Agenciji. Nijaz Uzunovi} iz federalne Uprave za inspekcijske poslove kazao je za Oslobo|enje da je Uprava nalo`ila kantonalnim inspekcijskim organima da izvr{e kontrolu na terenu i utvrde postoji li sporni proizvod na bh. tr`i{tu. “Prema dosada{njim informacijama, tunjevine serijskog broja i karakteristika navedenih u upozorenju do sada nije bilo na bh. tr`i{tu, me|utim, inspekcijske slu`be }e svakako izvr{iti kontrolu i provjeriti da li su proizvodi u BiH sigurPored nadle`nih institucija BiH, koje su zakonom ovla{tene i mjerodavne za ispitivanje zdravstvene ispravnosti hrane, Agencije za sigurnost hrane BiH i Ureda za veterinarstvo, institucija ombudsmena za za{titu potro {a~a u BiH je ra di pre ven ti vne i u~inkovite za{tite potro{a~a kontaktirala Ured koordinatorice odnosa s potro{a~ima Agrokora, u ~ijem sastavu je i trgova~ki lanac Konzum BiH. Kako su za Fenu kazali u Uredu ombudsmena za za{titu potro{a~a, u vi{e navrata su poku{ali dobiti informaci je o spor nom proi zvo du Tunj-komadi u ulju- K plus, od 95 g, koji je povu~en, zbog zdravstvene neispravnosti, s hrvatskog tr`i{ta. S obzirom na to da ju~er nisu dobili povratnu in for maciju, u ovoj in sti tu ci ji ka`u da to ukazuje na neispravan i nepo{ten odnos primarno odgovornih -trgovca/uvoznika Konzum d.d. - prema potro{a~ima u BiH. Zbog toga iz institucije ombudsmena za za{titu potro{a~a do daljnjeg preporu~uju oprez potro{a~ima u smislu odustajanja od kupnje i konzumiranja spornog proizvoda do trenutka objavljivanja pouzdanih informacija o zdravstvenoj ispravnosti spornog proizvoda.
J. Sa.

Promoviranje zajedni~kih vrijednosti
Trodnevni osmi islamski svjetski forum u organizaciji Katarskog stalnog odbora za konferencije u saradnji s Brukings institutom i Saban centrom za bliskoisto~nu politiku, odr`an je prvi put izvan Katara, u Washingtonu, a osnovne teme bile su pitanje Palestine i analiza posljednjih zbivanja u arapsko-muslimanskom svijetu. U obra}anju na zadnjoj plenarnoj sesiji reisu-lulema dr. Mustafa Ceri} je ukazao na va`nost kreiranja pozitivne klime za razgovor i dijalog o svim pitanjima koja su zajedni~ka ameri~kom i muslimanskom narodu, posebno u pogledu razumijevanja i promoviranja zajedni~kih vrijednosti, kao {to su su`ivot i tolerancija.

Alkalaj u Berlinu
Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj u~estvovao je na sastanku ministara vanjskih poslova dr`ava ~lanica NATO-a i mi nis ta ra vanj skih po slo va dr`ava koje nisu ~lanice NATOa a u~estvuju u mirovnoj misiji ISAF u Af ga nis ta nu, ko ji je odr`an u Berlinu, saop}eno je iz Ministarstva vanjskih poslova. U svom obra}anju, Alkalaj je pozdravio odluku Vlade Afganistana o po~etku procesa tranzicije. Naglasio je da uspostava vladavine prava i sigurnosti na ~itavom prostoru Afganistana predstav lja osno vu za us pjeh me|unarodnog anga`mana u Afganistanu. Alkalaj je potvrdio da BiH nastavlja sa aktivnim u~e{}em u ISAF operaciji kroz u~e{}e pri pa dni ka Oru`anih snaga BiH, kao i instruktora u okviru regionalnog tima Ameri~ko-jadranske povelje.

ni za potro{a~e“ rekao je Uzunovi}. , U Agenciji za sigurnost hrane ka`u da su odmah po saznanju o identificiranom riziku iz predostro`nosti poduzeli sve potrebne mjere iz svoje nadle`nosti s ciljem za{tite zdravlja potro{a~a u BiH. Te mjere odnose se na obavje{tavanje inspekcijskih organa o mogu}em riziku za zdravlje potro{a~a.

POSLJEDNJE VIJESTI
NAPAD U INDIJI - Sedmero ljudi ubijeno je, a {estoro ozlije|eno u napadu pobunjenika na konvoj vozila na sjeveroistoku Indije. Napad se dogodio u blizini Imfala, prijestolnice dr`ave Manipur. U Manipuru djeluje najmanje 17 pobunjeni~kih organizacija koje ~esto izvode prepade na vladine snage. NASILJE U JORDANU - ^etrdeset policajaca je ozlije|eno, od kojih je {est izbodeno no`em, u vrijeme rastjerivanja skupa selefija u Zarqi, na sjeveru Jordana. Radikalni selefije demonstriraju ve} nekoliko sedmica tra`e}i osloba|anje zatvorenih pristalica, na margini okupljanja opozicije radi demokratskih reformi. EKSPLOZIJA U INDONEZIJI - U d`amiji u provinciji Zapadna Java u eksploziji bombe poginula je najmanje jedna osoba, a 17 ih je povrije|eno. Bomba je eksplodirala poslije molitvi u d`amiji, koja se nalazi unutar policijskog kompleksa, u gradu Sirebon. ZAPLIJENJENO 1,6 TONA EKSPLOZIVA - [panska policija zaplijenila je 1,6 tona eksploziva i uhapsila tri osobe u operaciji protiv baskijske separatisti~ke organizacije ETA. To je do sada najve}a zapljena u pojedina~noj akciji protiv ETA.

U organizaciji Direkcije izbora mis BiH za mis svijeta

Lejla Cetin misica SBK-a 2011.
U organizaciji Direkcije izbora mis BiH za mis svijeta u Travniku je odr`ana manifestacija Mis Srednjobosanskog kantona 2011, javlja Eni news. Dvanaest djevojaka iz SBKa nadmetalo se u Centru za kulturu za titulu najljep{e djevojke. Nakon nekoliko izlazaka na binu u razli~itim garderobama, `iri je ocijenio da je najljep{a od njih Lejla Cetin iz Bugojna. Prva pratilja je Zorica Babi}, druga pratilja Elmina Babalija, dok su titulu mis {arma podijelile Elma Karabeg i Amila Be~irevi}. Goste su zabavljali Seid Memi} Vajta i Plesni studio Maya i prijatelji djece.

14 70 34 83 59 64

65 11 46 80 51 53

78 42 61 32 89 40

15. kolo 29 76 86 18 85 17 5 38 71 3 31 73 49 7 8 44 48 13 39 2 77 72 26

nezvani~an izvje{taj

Bingo 37+ dva dobitnika po 18.245,50 KM, kartice kupljene u Velikoj Kladu{i i Kaknju Deseterac: 27 dobitnika po 810,91 KM, Peterac: 8.692 dobitnika po 4,84 KM

JACK POT u narednom kolu oko:

300.000 KM

BINGO PLUS: 3 4 0 8 9 7

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->