A

Ispitni katalog za državnu maturu
u školskoj godini 2010./2011.
K£m¡IA
2
Stručna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Kemije:
dr. sc. Nenad Judaš, doc., voditelj, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Ivka Nevistić, prof. savjetnik, VII. gimnazija, Zagreb
dr. sc. Draginja Mrvoš-Sermek, doc., Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
dr. sc. Olga Kronja, red. prof., Farmaceutsko biokemijski fakultet, Zagreb
Daisy Žgaljić, prof. savjetnik, Prva riječka hrvatska gimnazija, Rijeka
Žana Matić, prof. mentor, III. gimnazija, Split.
3
Sadržaj
Uvod 5
1. Područja ispitivanja 5
2. Obrazovni ishodi 6
1. Tvari, agregacijska stanja i fzikalna svojstva tvari,
otopine i topljivost tvari 6
2. Građa atoma, kemijske veze, građa molekula i
periodni sustav kemijskih elemenata 6
3. Kemijska simbolika, stehiometrija i problemski zadatci 8
4. Vrste kemijskih reakcija, jednadžbe kemijskih
reakcija anorganskih i organskih tvari, energijski
učinci kemijskih reakcija 8
5. Brzina kemijske reakcije i ravnoteža 9
6. Kiseline, lužine, soli i Brønsted-Lowryeva teorija
kiselina i baza 10
7. Elektrokemija 10
3. Struktura ispita 10
4. Tehnički opis ispita 11
4.1. Trajanje ispita 11
4.2. Izgled testa i način rješavanja 11
4.3. Pribor 11
5. Opis bodovanja 12
5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline 12
5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline 12
6. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem 13
6.1. Primjer zadatka višestrukoga izbora 13
6.2. Primjeri zadataka otvorenoga tipa 13
7. Priprema za ispit 16
4
5
Uvod
Kemija je na državnoj maturi izborni predmet.
Ispitni katalog za državnu maturu iz Kemije temeljni je
dokument ispita kojim se jasno opisuje što će se i kako
ispitivati na državnoj maturi iz ovoga predmeta u
školskoj godini 2010./2011.
Ispitni katalog sadrži sve potrebne informacije i
detaljna pojašnjenja o obliku i sadržaju ispita. Njime se
jasno određuje što se od pristupnika očekuje na ispitu.
Ispitni katalog usklađen je s odobrenim
četverogodišnjim Nastavnim planom i programom
1
za
Kemiju u gimnazijama.
Ispitni katalog sadrži ova poglavlja:
• Područja ispitivanja
• Obrazovni ishodi
• Struktura ispita
• Tehnički opis ispita
• Opis bodovanja
• Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem
• Priprema za ispit.
U prvome i drugome poglavlju čitatelj može naći
odgovor na pitanje što se ispituje.
U prvome su poglavlju navedena područja ispitivanja,
odnosno ključna znanja i vještine iz ovoga predmeta
koje se ispituju ovim ispitom.
U drugome je poglavlju, kroz konkretne opise onoga
što pristupnik treba znati, razumjeti i moći učiniti,
pojašnjen način na koji će se navedena znanja i
vještine provjeravati.
Treće, četvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje
1
Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, Posebno izdanje broj 2, Školske novine, Zagreb,
1. kolovoza 1995.
kako se ispituje, te je u njima pojašnjena struktura i
oblik ispita, vrste zadataka, način provedbe i
vrjednovanja pojedinih zadataka i ispitnih cjelina.
U šestom poglavlju nalaze se primjeri zadataka s
detaljnim pojašnjenjem.
Sedmo poglavlje odgovara na pitanje kako se
pripremiti za ispit.
Dodatno, uz Ispitni katalog za državnu maturu iz
Kemije objavljen je ogledni primjer testa, ključ za
odgovore i način bodovanja.
Mogućnosti prilagodbe ispitnoga materijala i
postupka za učenike s teškoćama opisane su u
dodatku kataloga.
1. Područja ispitivanja
Ispitom iz Kemije provjerava se ostvarena razina
usvojenoga znanja iz opće, fzikalne, anorganske i
organske kemije te kompetencije pristupnika u ovim
područjima:
1. Tvari, agregacijska stanja i fzikalna svojstva tvari,
otopine i topljivost tvari
2. Građa atoma, kemijske veze, građa molekula i
periodni sustav kemijskih elemenata
3. Kemijska simbolika, stehiometrija i problemski
zadatci
4. Vrste kemijskih reakcija, jednadžbe kemijskih
reakcija anorganskih i organskih tvari, energijski
učinci kemijskih reakcija
5. Brzina kemijske reakcije i ravnoteža
6. Kiseline, lužine, soli i Brønsted-Lowryeva teorija
kiselina i baza
7. Elektrokemija.
ô
1.8. objasniti pojam topljivosti tvari i utjecaj
temperature na topljivost tvari
1.9. objasniti na atomskoj (molekulskoj) razini procese
koji se zbivaju tijekom otapanja tvari
1.10. analizirati navedena fzikalna svojstva otopina i
razlikovati nezasićene, zasićene i prezasićene
otopine
1.11. usporediti topljivosti različitih tvari na temelju
opisa promjena opaženih tijekom pokusa i
predvidjeti moguće ishode pokusa povezanih s
topljivošću tvari
1.12. razlikovati vrste disperznih sustava i objasniti
uzroke posebnih fzikalnih svojstava koloidnih
sustava
1.13. objasniti što su koligativna svojstva i navesti
primjere (promjena tlaka pare, sniženje ledišta,
povišenje vrelišta, osmotski tlak)
1.14. opisati temeljne tipove kristalnih struktura
izgrađenih od istovrsnih atoma i temeljne tipove
kristalnih struktura binarnih spojeva te razlikovati
njihove jedinične ćelije
2. Građa atoma, kemijske veze, građa molekula i
periodni sustav kemijskih elemenata
2.1. objasniti građu atoma i odnose između električki
neutralnih i nabijenih atomskih ili molekulskih
vrsta (primjerice, objasniti odnose između H, H

, H
+

ili O
2
i O
2
2−
)
2.2. objasniti pojmove: protonski (atomski), neutronski
i nukleonski (maseni) broj te rabiti njima pripadne
simbole
2.3. objasniti značenje pojmova nuklid, izotop, izobar i
kemijski element
2.4. objasniti povezanost elektronske strukture atoma i
emisijskih ili apsorpcijskih spektara elementarnih
tvari
2. Obrazovni ishodi
U ovome su poglavlju za svako područje ispitivanja
određeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni opisi
onoga što pristupnik mora znati, razumjeti ili moći
učiniti kako bi postigao željeni pozitivan uspjeh na
ispitu. Obrazovni ishodi podijeljeni su u sedam ispitnih
cjelina, a veliki broj nastavnih sadržaja anorganske
kemije, organske kemije i biokemije pokriven je
obrazovnim ishodima povezanima s građom molekula
i kemijskim reakcijama.
1. Tvari, agregacijska stanja i fzikalna svojstva tvari,
otopine i topljivost tvari
1.1. p1.1. poznavati kemijsku namjenu tvari iz
svakodnevne uporabe i namjenu uobičajenih
laboratorijskih kemikalija
1.2. procijeniti opasnosti i predvidjeti potrebne mjere
sigurnosti pri radu s kemikalijama (posebice s
tvarima iz svakodnevne uporabe)
1.3. navesti i opisati temeljna fzikalna svojstva uzoraka
tvari (agregacijsko stanje, tvrdoća, magnetičnost,
vrelište, talište, gustoća, optička aktivnost)
1.4. opisati fzikalna svojstva ionskih tvari i objasniti
električna svojstva njihovih taljevina ili otopina
1.5. analizirati navedena fzikalna i kemijska svojstva
tvari i razvrstati ih na elementarne tvari, kemijske
spojeve, homogene i heterogene smjese ili
odrediti o kojoj (kakvoj) je vrsti tvari riječ
1.6. opisati temeljne fzikalne postupke odvajanja tvari
iz smjesa (taloženje, prekristaliziranje,
sedimentiranje, dekantiranje, fltriranje,
destiliranje, sublimiranje, ekstrahiranje,
kromatografranje)
1.7. predložiti postupak razdvajanja smjese tvari na
temelju poznavanja njezinoga kemijskoga sastava
7
2.5. objasniti odnos elektronske strukture i veličine
atomske vrste (primjerice, objasniti odnos veličine
neutralnoga atoma i atomskoga iona)
2.6. objasniti i usporediti različite polumjere atoma
(atomski, ionski, kovalentni, van der Waalsov)
2.7. povezati položaj kemijskoga elementa u
periodnome sustavu elemenata s elektronskom
strukturom njegovih atoma i na temelju njega
predvidjeti fzikalna i kemijska svojstva
elementarne tvari
2.8. prikazati elektronsku konfguraciju atoma i iona
kemijskih elemenata prvih četiriju perioda
periodnoga sustava elemenata ili na temelju
prikazane elektronske konfguracije prepoznati
vrstu atoma ili iona
2.9. objasniti pojam izoelektronske vrste, navesti
primjere i usporediti njihove veličine
2.10. objasniti pojmove: energija ionizacije, elektronski
afnitet i elektronegativnost te objasniti
periodičnost ovih atomskih svojstava
2.11. razlikovati tri temeljne vrste kemijskih veza
(ionsku, kovalentnu i metalnu vezu) i objasniti
njihova svojstva
2.12. objasniti značenje pojmova jednostruka,
dvostruka i trostruka kovalentna veza
2.13. objasniti utjecaj temperature na kemijske veze i
međumolekulske interakcije
2.14. procijeniti vrstu kemijske veze na temelju razlike
elektronegativnosti povezanih atoma
2.15. objasniti značenje elemenata Lewisove simbolike
(točkice, crtice, slova) te prikazati Lewisove
simbole atomskih vrsta ili nacrtati Lewisove
strukturne formule anorganskih i organskih
molekula i iona
2.16. prepoznati i objasniti slučajeve kada dolazi do
odstupanja od pravila okteta
2.17. analizirati Lewisove strukturne formule različitih
molekula i razlučiti u njima funkcijske sličnosti i
razlike
2.18. na temelju Lewisove strukturne formule ili
strukturnoga dijagrama molekule napisati
molekulsku formulu tvari
2.19. predvidjeti prostornu građu molekule (VSEPR) i
opisati je kao linearnu, planarnu, piramidnu,
bipiramidnu, tetraedarsku, oktaedarsku,
prstenastu ili lančastu
2.20. objasniti pojmove i navesti primjere strukturnih
izomera, stereoizomera, geometrijskih izomera,
optičkih izomera, diastereoizomera i enantiomera
2.21. objasniti pojam i navesti primjer asimetrično
supstituiranoga ugljikovog atoma te objasniti
pojam apsolutne konfguracije i pravila njezinoga
određivanja i iskazivanja (CIP-pravila)
2.22. analizirati građu molekule i predvidjeti
dominantnu vrstu međumolekulskih interakcija te
temeljna fzikalna i kemijska svojstva tvari
2.23. analizirati strukturne ili kemijske formule i
prepoznati primjere molekula koje se mogu
udruživati vodikovim vezama
2.24. navesti, objasniti i opisati temeljne karakteristike
molekula ugljikovodika, alkohola, aldehida,
ketona, etera, karboksilnih kiselina i njihovih
derivata i amina
2.25. shematski prikazati i objasniti svojstva peptidne
veze
2.26. shematski prikazati strukture biološki važnih
molekula (šećeri, masti, aminokiseline, proteini)
8
3. Kemijska simbolika, stehiometrija i problemski
zadatci
3.1. na temelju kemijskoga naziva tvari napisati njezinu
kemijsku formulu (ili obrnuto)
3.2. razlikovati kemijske formule ionskih i kovalentnih
spojeva
3.3. izraziti kemijski sastav smjese tvari (omjeri, udjeli,
koncentracije, molalitet) te na jedan način izražen
kemijski sastav izraziti na drugi način (primjerice,
pretvoriti masenu u množinsku koncentraciju)
3.4. kvantitativno izraziti elementni sastav kemijskoga
spoja na temelju njegove kemijske formule i
odrediti kemijsku formulu spoja na temelju
rezultata kemijske analize
3.5. objasniti pojmove: relativna atomska masa i
relativna molekulska masa, brojnost, množina
tvari, mol, Avogadrova konstanta i molarna masa
tvari te ih izračunati na temelju zadanih podataka
3.6. izračunati množinu, masu i volumen tvari potreban
za kemijsku reakciju ili izračunati množinu, masu i
volumen tvari koji će tijekom nje nastati
3.7. objasniti (ili izračunati) broj atoma ili formulskih
jedinki spoja koji pripada određenomu tipu
jedinične ćelije
3.8. objasniti odnose između mjernih jedinica,
ispravno ih rabiti u računskim zadatcima i
pretvarati izvedene mjerne jedinice jedne u druge
3.9. iščitati podatke iz grafčkoga prikaza ili na temelju
zadanih podataka načiniti potrebni grafčki prikaz
3.10. primijeniti, povezati i kombinirati potrebne
matematičke izraze te riješiti i izračunati računske
i jednostavne stehiometrijske probleme
Ovaj obrazovni ishod podrazumijeva različite zadatke
pa ga možemo pojasniti ovim primjerima:
3.10.1. izračunati gustoću, volumen ili masu uzorka
tvari na temelju zadanih podataka
3.10.2. povezati makroskopsku i mikroskopsku gustoću
na temelju geometrijskih podataka o jediničnim
ćelijama, broju pripadnih atoma i njihovim
masama
3.10.3. primijeniti načelo razrjeđivanja otopina (ili
prirediti otopinu određenoga sastava)
3.10.4. na temelju koligativnih svojstava izračunati
molarnu masu tvari
3.10.5. izračunati promjenu ledišta koju će izazvati
otapanje određene količine tvari u određenom
otapalu
3.10.6. primijeniti jednadžbu stanja idealnoga plina i
izraz za naboj te izračunati volumen plina koji će
se razviti na
elektrodi tijekom elektrolize
3.10.7. primijeniti Faradayeve zakone elektrolize
3.10.8. izračunati pH-vrijednosti i pOH-vrijednosti
tekućina na temelju zadanih koncentracija
oksonijevih ili hidroksidnih iona
3.10.9. napisati izraz za konstantu ravnoteže ili
izračunati ravnotežne koncentracije reaktanata i
produkata u reakcijskoj smjesi
4. Vrste kemijskih reakcija, jednadžbe kemijskih
reakcija anorganskih i organskih tvari, energijski
učinci kemijskih reakcija
4.1. objasniti kemijsku reakciju na atomskoj
(molekulskoj) razini te objasniti kvalitativno i
kvantitativno značenje jednadžbe kemijske
reakcije
4.2. analizirati opis kemijske reakcije te na temelju
njega napisati točnu jednadžbu kemijske reakcije i
u njoj ispravno naznačiti agregacijska stanja
reaktanata i produkata
9
4.3. objasniti pojmove: mjerodavni reaktant, suvišak
reaktanta i iskorištenje kemijske reakcije
4.4. objasniti pojmove: kemijska sinteza, kemijska
analiza, piroliza (u smislu termičkoga raspada u
odsustvu zraka), oksidacija (u smislu termičkoga
raspada uz prisustvo zraka), fotoliza, elektroliza,
adicija, supstitucija, eliminacija
4.5. predvidjeti produkte organskih i anorganskih
kemijskih reakcija
4.6. razlikovati vrste kemijskih reakcija (posebice
adiciju, supstituciju i eliminaciju)
4.7. navesti i napisati sintetske i karakteristične
kemijske reakcije ugljikovodika, alkohola, aldehida,
ketona, karboksilnih kiselina i amina
4.8. navesti, prepoznati i primijeniti organske sintetske
reakcije i reagense
4.9. navesti tipične analitičke probe (dokazne reakcije)
i napisati odgovarajuće jednadžbe kemijskih
reakcija
Da bismo pojasnili ovaj obrazovni ishod, navodimo
nekoliko primjera: taloženje metalnih halogenida
iz otopina, taloženje karbonata ili sulfata
zemnoalkalijskih metala, identifkacija tvari
bojanjem plamena, karakteristične reakcije na
dvostruke i trostruke veze, specifčne reakcije
organskih molekula poput aldehida, šećera,
aminokiselina ili proteina...
4.10. objasniti uzroke energijskih promjena do kojih
dolazi tijekom promjene agregacijskoga stanja ili
tijekom kemijske reakcije
4.11. razlikovati pojmove egzotermne i endotermne
promjene
4.12. prikazati dijagramom rezultate termokemijskoga
pokusa
4.13. izračunati reakcijsku entalpiju
5. Brzina kemijske reakcije i ravnoteža
5.1. objasniti pojam brzine kemijske reakcije i kako
različiti čimbenici utječu na brzinu kemijske
reakcije (koncentracija reaktanata, temperatura,
katalizator, veličina površine na kojoj se zbivaju
heterogene kemijske reakcije)
5.2. objasniti i razlikovati pojmove: kataliza, katalizator
i inhibitor
5.3. objasniti pojam enzima i ulogu enzimskih funkcija
u živim sustavima
5.4. grafčki obraditi rezultate mjerenja brzine kemijske
reakcije
5.5. objasniti pojam ravnotežnoga stanja kemijskoga
sustava
5.6. napisati izraz za empirijsku konstantu ravnoteže
kemijskoga sustava
5.7. povezati vrijednost konstante ravnoteže s
ravnotežnim koncentracijama ili ravnotežnim
tlakovima reaktanata i produkata u reakcijskoj
smjesi
5.8. objasniti i na temelju zadanih podataka izračunati
stupanj reakcije i stupanj disocijacije
5.9. objasniti Le Chatelierov princip i utjecaj različitih
čimbenika na ravnotežno stanje kemijskoga
sustava (ΔT, Δp, ΔcR, ΔcP)
5.10. povezati dijagram ovisnosti koncentracije tvari o
vremenu s jednadžbom kemijske reakcije i
odrediti iz njega koja je tvar mjerodavni reaktant
ili na temelju njega napisati izraz za empirijsku
konstantu ravnoteže
5.11. objasniti pojam ionskoga produkta vode
5.12. objasniti pojam pH-vrijednosti
AO
6. Kiseline, lužine, soli i Brønsted-Lowryeva teorija
kiselina i baza
6.1. razlikovati pojmove: kiselina, hidroksid i lužina (na
razini Arrheniusove teorije)
6.2. predvidjeti ishode jednostavnih kiselinsko-baznih
kemijskih reakcija
6.3. defnirati pojmove kiseline i baze u okviru
Brønsted-Lowryeve teorije i u konkretnome
primjeru odrediti koja je jedinka Brønsted-
Lowryeva kiselina, a koja Brønsted-Lowryeva baza
6.4. objasniti pojam reakcije neutralizacije (u okviru
Brønsted-Lowryeve teorije kiselina i baza)
6.5. objasniti odnos između Brønsted-Lowryeve
kiseline i njoj konjugirane Brønsted-Lowryeve baze
te zadanoj vrsti odrediti konjugiranu kiselinu ili
bazu
6.6. objasniti pojam kiselinsko-baznoga indikatora
6.7. na temelju promjene boje različitih indikatora
procijeniti kiselost, neutralnost ili lužnatost vodene
otopine
6.8. predvidjeti pH-vrijednost vodenih otopina
različitih tvari
6.9. objasniti pojam amfoternosti i protumačiti ga u
okviru Brønsted-Lowryeve teorije kiselina i baza
7. Elektrokemija
7.1. objasniti pojam oksidacijskoga broja i odrediti ga u
zadanome primjeru
7.2. povezati pojmove oksidacije i redukcije s
promjenom oksidacijskoga broja
7.3. predvidjeti promjenu oksidacijskoga broja do koje
će doći tijekom kemijske promjene
7.4. objasniti pojmove oksidacijskoga i redukcijskoga
sredstva i odrediti ih u zadanome primjeru
kemijske reakcije
7.5. objasniti i razlikovati galvanske i elektrolizne
članke
7.6. opisati sastav nekih uobičajenih galvanskih
članaka
7.7. predvidjeti kemijske reakcije koje će se dogoditi na
elektrodama galvanskoga članka
7.8. napisati dijagram galvanskoga ili elektroliznoga
članka
7.9. analizirati zadane standardne redukcijske
potencijale polučlanaka i na temelju njih
predvidjeti razlike potencijala mogućih galvanskih
ili elektroliznih članaka (primijeniti Voltin niz)
7.10. predvidjeti moguće ishode kemijskih promjena
na elektrodama tijekom elektrolize taljevine ili
vodene otopine kemijskoga spoja
7.11. objasniti proces korozije i predložiti načine
njezinoga sprječavanja (načini i sredstva zaštite)
3. Struktura ispita
Udjeli područja ispitivanja u ispitu prikazani su u
tablici 1.
Tablica 1. Udjeli područja ispitivanja
PODRUČJE ISPITIVANJA UDIO
1. Tvari, agregacijska stanja i fzikalna
svojstva tvari, otopine i topljivost tvari
15 %
2. Građa atoma, kemijske veze, građa
molekula i periodni sustav kemijskih
elemenata
15 %
3. Kemijska simbolika, stehiometrija i
problemski zadatci
20 %
4. Vrste kemijskih reakcija, jednadžbe
kemijskih reakcija anorganskih i organskih
tvari, energijski učinci kemijskih reakcija
20 %
5. Brzina kemijske reakcije i ravnoteža 10 %
6. Kiseline, lužine, soli i Brønsted-Lowryeva
teorija kiselina i baza
10 %
7. Elektrokemija 10 %
AA
Ispit iz Kemije sastoji se od dviju cjelina.
Prva ispitna cjelina sastavljena je od zadataka
višestrukoga izbora.
Struktura prve ispitne cjeline prikazana je u tablici 2.
Tablica 2. Struktura prve ispitne cjeline
VRSTA ZADATAKA
BROJ
ZADATAKA
BROJ
BODOVA
Zadatci višestrukoga
izbora
40 40
Drugu ispitnu cjelinu čine zadatci otvorenoga tipa.
Zadatci otvorenoga tipa mogu biti zadatci
dopunjavanja, zadatci kratkih odgovora, zadatci
produženih odgovora, zadatci povezivanja i sređivanja
te zadatci redanja.
Struktura druge ispitne cjeline prikazana je u tablici 3.
Tablica 3. Struktura druge ispitne cjeline
VRSTA ZADATAKA
BROJ
ZADATAKA
BROJ
BODOVA
Zadatci otvorenoga tipa 12 60
4. Tehnički opis ispita
4.1. Trajanje ispita
Ispit iz Kemije je pisani i traje ukupno 180 minuta bez
prekida.
Vremenik provedbe bit će objavljen u Vodiču kroz
državnu maturu te na mrežnim stranicama
Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje
obrazovanja (www.ncvvo.hr).
4.2. Izgled testa i način rješavanja
Pristupnici dobivaju omotnicu u kojoj su dvije ispitne
knjižice, knjižica s periodnim sustavom elemenata i
popisom potrebnih prirodnih konstanti te list za
odgovore.
Od pristupnika se očekuje da pažljivo pročitaju upute
koje će slijediti pri rješavanju testa.
Dodatno, uz svaku vrstu zadataka priložena je uputa za
rješavanje. Čitanje ovih uputa je bitno jer je u njima
naznačen i način obilježavanja točnih odgovora.
Zadatke zatvorenoga tipa (višestrukoga izbora)
pristupnici rješavaju označivanjem slova točnoga
odgovora među ponuđenima. Slova točnih odgovora
označuju se znakom X. Ukoliko pristupnik za pojedini
zadatak označi više od jednoga odgovora, taj će se
zadatak bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira je li
među označenim odgovorima i točan odgovor.
Zadatke otvorenoga tipa (produženih odgovora)
pristupnici rješavaju upisivanjem točnoga odgovora (i
postupka, tj. crteža ili dijagrama ukoliko se u zadatku
to traži) na predviđeno mjesto naznačeno u uputi za
rješavanje.
4.3. Pribor
Tijekom ispita iz Kemije dopuštena je uporaba
kalkulatora i periodnoga sustava elemenata. Knjižica s
A2
periodnim sustavom elemenata potrebnim za
rješavanje ispita sastavni je dio ispitnoga materijala
2
.
Pristupnicima nije dopušteno donijeti niti rabiti ikakve
druge listove s periodnim sustavom elemenata. U
ispitu se može od pristupnika zahtijevati i
konstruiranje dijagrama te im je dopuštena i uporaba
crtaćega pribora.
Pri rješavanju ispita pristupnici trebaju rabiti kemijske
olovke plave ili crne boje.
Na ispitu je dozvoljeno koristiti džepno računalo tipa
Scientifc koje, treba imati:
- eksponencijalnu funkciju (tipka 10
x
)
- logaritamsku funkciju (tipka log x)
- trigonometrijske funkcije (tipke sin, cos, tan),
a ne smije imati mogućnost:
- bežičnog povezivanja s drugim uređajem
- uporabe memorijske kartice
- simboličkoga računanja ( npr. u nazivu CAS)
- grafčkoga rješavanja ( npr. u nazivu Graphic ili ima
tipku GRAPH)
- deriviranja i integriranja
Na Listu džepnih računala bit će upisan tip (naziv i
oznaka) džepnoga računala koje je učenik rabio na
ispitu.
_________________________
2
v. poglavlje Izgled testa i način rješavanja
5. Opis bodovanja
Ukupan broj bodova je 100.
5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline
U prvoj ispitnoj cjelini je 40 zadataka višestrukoga
izbora.
Svaki točno označen odgovor u zadatcima
višestrukoga izbora donosi jedan bod. Uspješnim
rješavanjem prve ispitne cjeline pristupnik može
ostvariti maksimalno 40 bodova.
5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline
U drugome dijelu ispita je 12 zadataka
otvorenoga tipa.
Od toga je 8 zadataka kratkih i produženih odgovora, a
svaki potpuno točan odgovor na takav tip zadatka
donosi 6 bodova.
Preostala 4 zadatka mogu biti zadatci dopunjavanja,
zadatci povezivanja i sređivanja te zadatci redanja, a
svaki potpuno točan odgovor na takav tip zadataka
donosi 3 boda.
Za svaki zadatak otvorenog tipa razrađena je ljestvica
za vrjednovanje na način da dijelovi odgovora donose
po jedan bod.
Uspješnim rješavanjem zadataka otvorenog tipa
pristupnik može ostvariti maksimalno 60 bodova.
A3
6.2. Primjeri zadataka otvorenoga tipa
Zadatci otvorenoga tipa u drugome dijelu ispita mogu
biti zadatci dopunjavanja, zadatci kratkih odgovora i
zadatci produženih odgovora.
Primjer zadatka dopunjavanja
Na temelju dijagrama vrelišta za neke spojeve
nemetala s vodikom procijenite vrelište klorovodika i
ucrtajte ga u dijagram. Na apscisi je atomski broj
nemetala.

6. Primjeri zadataka s detaljnim
pojašnjenjem
U ovome su poglavlju primjeri zadataka. Uz svaki
primjer zadatka ponuđen je opis te vrste zadatka,
obrazovni ishod koji se tim konkretnim zadatkom
ispituje, točan odgovor te način bodovanja.
6.1. Primjer zadatka višestrukoga izbora
Zadatak višestrukoga izbora sastoji se od upute
(u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je
zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove
(u kojoj je postavljen zadatak) te četiriju ponuđenih
odgovora, od kojih je jedan točan.
U sljedećem zadatku samo je jedan odgovor točan.
Na listu za odgovore uz redni broj zadatka trebate
obilježiti znakom X samo jedan od četiriju
ponuđenih odgovora.
U kojoj je od navedenih molekula najjača kemijska
veza?
A. H
2
B. O
2
C. N
2
D. Cl
2
TOČAN ODGOVOR: C
PODRUČJE ISPITIVANJA: 2
OBRAZOVNI ISHOD: razlikovati tri temeljne vrste
kemijskih veza (ionsku, kovalentnu i metalnu vezu) i
objasniti njihova svojstva
BODOVANJE:
1 bod – točan odgovor
0 bodova – netočan odgovor ili ukoliko je označeno
više odgovora
Z
A4
TOČAN ODGOVOR: Od pristupnika se očekuje da će
svoje rješenje ucrtati u području dijagrama
označenom plavom bojom (–85 ± 10) °C.
PODRUČJE ISPITIVANJA: 2
OBRAZOVNI ISHOD: analizirati građu molekule i
predvidjeti dominantnu vrstu međumolekulskih
interakcija te temeljna fzikalna i kemijska svojstva tvari
BODOVANJE: 1 bod za točan odgovor
Primjer zadatka kratkoga odgovora
Zadatak kratkoga odgovora sastoji se od upute
(u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je
zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove
(najčešće pitanja) u kojoj je zadano što pristupnik
treba odgovoriti.
Na sljedeći zadatak odgovorite jednostavnom
rečenicom. Upišite svoj odgovor na predviđeno
mjesto u ispitnoj knjižici.
Makroskopska svojstva tvari ovise o njezinoj
unutarnjoj građi, odnosno o interakcijama između
njezinih građevnih jedinica.
1.1. Navedite jedan od načina kako se može prepoznati
da su molekule neke tvari povezane međumolekulskim
vodikovim vezama.
1.2. Navedite koja svojstva molekula (koji čimbenici)
najviše pridonose jakosti van der Waalsovih veza.
TOČNI ODGOVORI:
1.1. visoko vrelište u odnosu na tvari koje su izgrađene
od molekula slične veličine
1.2. broj elektrona (gustoća elektrona) u molekuli (ali
ne masa!), izduženost (oblik) molekula
PODRUČJE ISPITIVANJA: 2
OBRAZOVNI ISHOD: analizirati građu molekule i
predvidjeti dominantnu vrstu međumolekulskih
interakcija te temeljna fzikalna i kemijska svojstva tvari
BODOVANJE: po 1 bod za visoko vrelište, 1 bod za
broj elektrona i 1 bod za oblik molekula; ukupno
3 boda
Ovi ključni pojmovi moraju u odgovoru biti
prepoznatljivi i uporabljeni u ispravnome kontekstu.
Primjer zadatka produženoga odgovora
Zadatak produženoga odgovora također se sastoji od
upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja
je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove
(najčešće pitanja) u kojoj je zadano što pristupnik
treba odgovoriti. U zadatcima produženoga odgovora
od pristupnika se može tražiti da prikaže i postupak
rješavanja.
Z
A5
U sljedećem zadatku riješite zadano i prikažite
postupak rješavanja.
Upišite postupak i odgovor na predviđena mjesta u
ispitnoj knjižici.
4.1. Barijev sulfat je vrlo slabo topljiv talog. Napišite
jednadžbu kemijske reakcije nastajanja barijeva sulfata
reakcijom vodenih otopina natrijeva sulfata i barijeva
klorida. Obvezno naznačite agregacijska stanja
reaktanata i produktata.
TOČAN ODGOVOR:
Na
2
SO
4
(aq) + BaCl
2
(aq) → BaSO
4
(s) + 2 NaCl(aq)
BODOVANJE:
1 bod za izjednačenu i točno napisanu jednadžbu
kemijske reakcije
1 bod za ispravno naznačena agregacijska stanja (sva
moraju biti ispravna)
4.2. Izračunajte masu natrijeva sulfata potrebnu za
taloženje barijeva sulfata iz 100 mL vodene otopine
barijeva klorida čija je masena koncentracija
20,820 g L
–1
.
Postupak:
Rezultat: _____________
TOČAN ODGOVOR:
BODOVANJE:
1 bod za točno izračunate molarne mase
1 bod za ispravan veličinski račun (ispravno povezane
fzikalne veličine)
1 bod za ispravnu uporabu mjernih jedinica
1 bod za točan rezultat
U računskim zadatcima primjenjuju se pravila tzv.
konsekvencijalnoga bodovanja prema kojima
pristupnik ne će biti dva puta kažnjen za istu
pogrješku.
PODRUČJE ISPITIVANJA: 3 i 4
OBRAZOVNI ISHODI:
3.1. na temelju kemijskoga naziva tvari napisati njezinu
kemijsku formulu ili obrnuto
3.6. izračunati množinu, masu i volumen tvari potreban
za kemijsku reakciju ili izračunati množinu, masu i
volumen tvari koji će tijekom nje nastati
4.2. analizirati opis kemijske reakcije te na temelju
njega napisati točnu jednadžbu kemijske reakcije i u
njoj ispravno naznačiti agregacijska stanja reaktanata i
produkata
OBJAŠNJENJE BODOVANJA:
U ispitu iz Kemije u zadatcima produženih odgovora
najčešće rabimo stehiometrijske probleme u kojima je
potrebno nešto izračunati, nacrtati i napisati. Za svaki
takav zadatak potrebno je načiniti njemu prikladnu
ljestvicu bodovanja. Kako je broj varijacija ovakvih
zadataka velik, nije moguće u ispitnome katalogu za
sve njih ponuditi pripadne ljestvice bodovanja.
Navedeni primjer opisuje temeljna načela bodovanja
takvih zadataka.

7. Priprema za ispit
Tijekom pripremanja za ispit iz Kemije pristupnici mogu rabiti sve udžbenike iz Kemije, prateća
nastavna sredstva i materijale koji su tijekom njihova školovanja bili odobreni od strane MZOS RH.
Kao dodatne materijale mogu rabiti i zadaće s natjecanja iz Kemije (dostupne u biltenima s natjecanja i
na internetu: eskola.chem.pmf.hr/index13.php3) te prijašnje nacionalne ispite (objavljeni na mrežnim
stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja
www.ncvvo.hr/drzavnamatura/web/public/svi_ispiti).
Sam popis obrazovnih ishoda za svako područje ispitivanja trebao bi pristupnicima poslužiti kao lista za
provjeru usvojenoga znanja.
Dodatno, uspjeh na ispitu uvjetuje i dobra upoznatost s načinom ispitivanja.
Tijekom učenja svaka osoba ostvaruje različite rezultate. Ipak, uspješnost valja na kraju i provjeriti.
Nameće se pitanje kako provjeriti svoju pripremljenost za ispit.
Najbolji pokazatelji pripremljenosti za ispit iz Kemije su uspješnost u opažanju (uočavanju,
prepoznavanju) kemijskih promjena, razvijena sposobnost kvalitetnoga tumačenja rezultata kemijskih
pokusa i uspješnost u tumačenju opažanja zabilježenih tijekom kemijskih pokusa.
A7
A8
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

III. prof. prof. Prirodoslovno-matematički fakultet. sc. Nenad Judaš. doc. savjetnik. . Split.. gimnazija. Zagreb Ivka Nevistić. VII. Zagreb Daisy Žgaljić. savjetnik. prof. Stručna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Kemije: dr. Olga Kronja. gimnazija. voditelj. Rijeka Žana Matić. doc. Zagreb dr.. prof. Prirodoslovno-matematički fakultet. sc. red. mentor.. Prva riječka hrvatska gimnazija. Draginja Mrvoš-Sermek. sc. Zagreb dr. Farmaceutsko biokemijski fakultet.

Kiseline.2. jednadžbe kemijskih reakcija anorganskih i organskih tvari. Pribor 5. Izgled testa i način rješavanja 4. Primjeri zadataka otvorenoga tipa 7.2. Tvari. Tehnički opis ispita 4. agregacijska stanja i fizikalna svojstva tvari.1. Brzina kemijske reakcije i ravnoteža 6. Elektrokemija 3. stehiometrija i problemski zadatci 4. Vrste kemijskih reakcija. Sadržaj Uvod 1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline 5. energijski učinci kemijskih reakcija 5. Opis bodovanja 5. lužine. Priprema za ispit 5 5 6 6 6 8 8 9 10 10 10 11 11 11 11 12 12 12 13 13 13 16 . kemijske veze. otopine i topljivost tvari 2. Obrazovni ishodi 1.1. Građa atoma.1. soli i Brønsted-Lowryeva teorija kiselina i baza 7.3. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem 6.2. Struktura ispita 4. Kemijska simbolika. Trajanje ispita 4. Vrjednovanje druge ispitne cjeline 6. Primjer zadatka višestrukoga izbora 6. građa molekula i periodni sustav kemijskih elemenata 3. Područja ispitivanja 2.

 .

soli i Brønsted-Lowryeva teorija kiselina i baza 7. Tvari. U prvome su poglavlju navedena područja ispitivanja. otopine i topljivost tvari 2. Ispitni katalog za državnu maturu iz Kemije temeljni je dokument ispita kojim se jasno opisuje što će se i kako ispitivati na državnoj maturi iz ovoga predmeta u školskoj godini 2010. Ispitni katalog sadrži ova poglavlja: • Područja ispitivanja • Obrazovni ishodi • Struktura ispita • Tehnički opis ispita • Opis bodovanja • Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem • Priprema za ispit. kolovoza 1995. 1. razumjeti i moći učiniti. kemijske veze. Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete. Zagreb. Građa atoma. Mogućnosti prilagodbe ispitnoga materijala i postupka za učenike s teškoćama opisane su u dodatku kataloga. Brzina kemijske reakcije i ravnoteža 6. odnosno ključna znanja i vještine iz ovoga predmeta koje se ispituju ovim ispitom. Područja ispitivanja Ispitom iz Kemije provjerava se ostvarena razina usvojenoga znanja iz opće. U prvome i drugome poglavlju čitatelj može naći odgovor na pitanje što se ispituje. kroz konkretne opise onoga što pristupnik treba znati. Školske novine./2011. agregacijska stanja i fizikalna svojstva tvari. fizikalne. pojašnjen način na koji će se navedena znanja i vještine provjeravati. Treće. stehiometrija i problemski zadatci 4. građa molekula i periodni sustav kemijskih elemenata 3. uz Ispitni katalog za državnu maturu iz Kemije objavljen je ogledni primjer testa. U šestom poglavlju nalaze se primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem. Njime se jasno određuje što se od pristupnika očekuje na ispitu. Elektrokemija. Ispitni katalog usklađen je s odobrenim četverogodišnjim Nastavnim planom i programom1 za Kemiju u gimnazijama. Kiseline. te je u njima pojašnjena struktura i oblik ispita. lužine. vrste zadataka. način provedbe i vrjednovanja pojedinih zadataka i ispitnih cjelina. Kemijska simbolika. energijski učinci kemijskih reakcija 5. . Ispitni katalog sadrži sve potrebne informacije i detaljna pojašnjenja o obliku i sadržaju ispita. Dodatno. jednadžbe kemijskih reakcija anorganskih i organskih tvari. Posebno izdanje broj 2. četvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje 1 kako se ispituje. anorganske i organske kemije te kompetencije pristupnika u ovim područjima: 1. U drugome je poglavlju. Uvod Kemija je na državnoj maturi izborni predmet. Sedmo poglavlje odgovara na pitanje kako se pripremiti za ispit. ključ za odgovore i način bodovanja. Vrste kemijskih reakcija. 1.

organske kemije i biokemije pokriven je obrazovnim ishodima povezanima s građom molekula i kemijskim reakcijama. otopine i topljivost tvari 1. odnosno konkretni opisi onoga što pristupnik mora znati. filtriranje. osmotski tlak) 1. 2. Obrazovni ishodi U ovome su poglavlju za svako područje ispitivanja određeni obrazovni ishodi.3.9. objasniti građu atoma i odnose između električki neutralnih i nabijenih atomskih ili molekulskih vrsta (primjerice. zasićene i prezasićene otopine 1. procijeniti opasnosti i predvidjeti potrebne mjere sigurnosti pri radu s kemikalijama (posebice s tvarima iz svakodnevne uporabe) 1. Tvari.11. analizirati navedena fizikalna i kemijska svojstva tvari i razvrstati ih na elementarne tvari.7. usporediti topljivosti različitih tvari na temelju opisa promjena opaženih tijekom pokusa i predvidjeti moguće ishode pokusa povezanih s topljivošću tvari 1. navesti i opisati temeljna fizikalna svojstva uzoraka tvari (agregacijsko stanje. prekristaliziranje. sniženje ledišta. kromatografiranje) 1. gustoća. 1.5. objasniti odnose između H. opisati fizikalna svojstva ionskih tvari i objasniti električna svojstva njihovih taljevina ili otopina 1. izotop.2. dekantiranje.2. objasniti pojmove: protonski (atomski). kemijske veze.6. izobar i kemijski element 2. opisati temeljne tipove kristalnih struktura izgrađenih od istovrsnih atoma i temeljne tipove kristalnih struktura binarnih spojeva te razlikovati njihove jedinične ćelije 2. analizirati navedena fizikalna svojstva otopina i razlikovati nezasićene. destiliranje. ekstrahiranje.4. razumjeti ili moći učiniti kako bi postigao željeni pozitivan uspjeh na ispitu. vrelište.14. p1. optička aktivnost) 1. magnetičnost. objasniti pojam topljivosti tvari i utjecaj temperature na topljivost tvari 1.8. razlikovati vrste disperznih sustava i objasniti uzroke posebnih fizikalnih svojstava koloidnih sustava 1. neutronski i nukleonski (maseni) broj te rabiti njima pripadne simbole 2. objasniti značenje pojmova nuklid. opisati temeljne fizikalne postupke odvajanja tvari iz smjesa (taloženje. agregacijska stanja i fizikalna svojstva tvari. a veliki broj nastavnih sadržaja anorganske kemije.12. Obrazovni ishodi podijeljeni su u sedam ispitnih cjelina. objasniti što su koligativna svojstva i navesti primjere (promjena tlaka pare. sublimiranje. Građa atoma.1.10. poznavati kemijsku namjenu tvari iz svakodnevne uporabe i namjenu uobičajenih laboratorijskih kemikalija 1.1. kemijske spojeve. građa molekula i periodni sustav kemijskih elemenata 2. sedimentiranje. predložiti postupak razdvajanja smjese tvari na temelju poznavanja njezinoga kemijskoga sastava 1.3.13.4. objasniti na atomskoj (molekulskoj) razini procese koji se zbivaju tijekom otapanja tvari 1. homogene i heterogene smjese ili odrediti o kojoj (kakvoj) je vrsti tvari riječ 1. povišenje vrelišta. H−. tvrdoća. H+ ili O2 i O22−) 2.1. objasniti povezanost elektronske strukture atoma i emisijskih ili apsorpcijskih spektara elementarnih tvari . talište.

analizirati građu molekule i predvidjeti dominantnu vrstu međumolekulskih interakcija te temeljna fizikalna i kemijska svojstva tvari 2. objasniti značenje pojmova jednostruka. na temelju Lewisove strukturne formule ili strukturnoga dijagrama molekule napisati molekulsku formulu tvari 2. kovalentnu i metalnu vezu) i objasniti njihova svojstva 2.17. van der Waalsov) 2. objasniti značenje elemenata Lewisove simbolike (točkice. karboksilnih kiselina i njihovih derivata i amina 2. dvostruka i trostruka kovalentna veza 2.8.5. objasniti pojmove i navesti primjere strukturnih izomera. objasniti odnos veličine neutralnoga atoma i atomskoga iona) 2.9.15. objasniti i opisati temeljne karakteristike molekula ugljikovodika. razlikovati tri temeljne vrste kemijskih veza (ionsku. etera.23. stereoizomera. bipiramidnu. objasniti utjecaj temperature na kemijske veze i međumolekulske interakcije 2.18. prstenastu ili lančastu 2.13. objasniti pojam izoelektronske vrste. predvidjeti prostornu građu molekule (VSEPR) i opisati je kao linearnu. analizirati Lewisove strukturne formule različitih molekula i razlučiti u njima funkcijske sličnosti i razlike 2. objasniti pojmove: energija ionizacije.7. povezati položaj kemijskoga elementa u periodnome sustavu elemenata s elektronskom strukturom njegovih atoma i na temelju njega predvidjeti fizikalna i kemijska svojstva elementarne tvari 2. procijeniti vrstu kemijske veze na temelju razlike elektronegativnosti povezanih atoma 2. planarnu.19. prepoznati i objasniti slučajeve kada dolazi do odstupanja od pravila okteta 2. objasniti pojam i navesti primjer asimetrično supstituiranoga ugljikovog atoma te objasniti pojam apsolutne konfiguracije i pravila njezinoga određivanja i iskazivanja (CIP-pravila) 2.26. piramidnu. masti. navesti primjere i usporediti njihove veličine 2. ionski.10. oktaedarsku. ketona. proteini) .6.22.14. slova) te prikazati Lewisove simbole atomskih vrsta ili nacrtati Lewisove strukturne formule anorganskih i organskih molekula i iona 2.11. tetraedarsku. shematski prikazati i objasniti svojstva peptidne veze 2.21. crtice.20. 2. geometrijskih izomera. prikazati elektronsku konfiguraciju atoma i iona kemijskih elemenata prvih četiriju perioda periodnoga sustava elemenata ili na temelju prikazane elektronske konfiguracije prepoznati vrstu atoma ili iona 2. objasniti odnos elektronske strukture i veličine atomske vrste (primjerice.16.25. elektronski afinitet i elektronegativnost te objasniti periodičnost ovih atomskih svojstava 2. analizirati strukturne ili kemijske formule i prepoznati primjere molekula koje se mogu udruživati vodikovim vezama 2. objasniti i usporediti različite polumjere atoma (atomski. navesti. aminokiseline. optičkih izomera.24. kovalentni. alkohola. diastereoizomera i enantiomera 2. shematski prikazati strukture biološki važnih molekula (šećeri.12. aldehida.

mol.10.8.9. pretvoriti masenu u množinsku koncentraciju) 3. primijeniti jednadžbu stanja idealnoga plina i izraz za naboj te izračunati volumen plina koji će se razviti na elektrodi tijekom elektrolize 3.8. koncentracije.10. objasniti (ili izračunati) broj atoma ili formulskih jedinki spoja koji pripada određenomu tipu jedinične ćelije 3. kvantitativno izraziti elementni sastav kemijskoga spoja na temelju njegove kemijske formule i odrediti kemijsku formulu spoja na temelju rezultata kemijske analize 3. objasniti pojmove: relativna atomska masa i relativna molekulska masa.4. povezati makroskopsku i mikroskopsku gustoću na temelju geometrijskih podataka o jediničnim ćelijama. iščitati podatke iz grafičkoga prikaza ili na temelju zadanih podataka načiniti potrebni grafički prikaz 3. izraziti kemijski sastav smjese tvari (omjeri. objasniti odnose između mjernih jedinica.5.10. napisati izraz za konstantu ravnoteže ili izračunati ravnotežne koncentracije reaktanata i produkata u reakcijskoj smjesi 4. broju pripadnih atoma i njihovim masama 3.1. na temelju kemijskoga naziva tvari napisati njezinu kemijsku formulu (ili obrnuto) 3. Kemijska simbolika. brojnost. molalitet) te na jedan način izražen kemijski sastav izraziti na drugi način (primjerice. množina tvari.10. stehiometrija i problemski zadatci 3.3. masu i volumen tvari potreban za kemijsku reakciju ili izračunati množinu. ispravno ih rabiti u računskim zadatcima i pretvarati izvedene mjerne jedinice jedne u druge 3. analizirati opis kemijske reakcije te na temelju njega napisati točnu jednadžbu kemijske reakcije i u njoj ispravno naznačiti agregacijska stanja reaktanata i produkata . na temelju koligativnih svojstava izračunati molarnu masu tvari 3. 3.6.7.1. izračunati pH-vrijednosti i pOH-vrijednosti tekućina na temelju zadanih koncentracija oksonijevih ili hidroksidnih iona 3.2. objasniti kemijsku reakciju na atomskoj (molekulskoj) razini te objasniti kvalitativno i kvantitativno značenje jednadžbe kemijske reakcije 4. volumen ili masu uzorka tvari na temelju zadanih podataka 3.9. udjeli. jednadžbe kemijskih reakcija anorganskih i organskih tvari.4.1. energijski učinci kemijskih reakcija 4. izračunati promjenu ledišta koju će izazvati otapanje određene količine tvari u određenom otapalu 3. primijeniti Faradayeve zakone elektrolize 3. masu i volumen tvari koji će tijekom nje nastati 3. razlikovati kemijske formule ionskih i kovalentnih spojeva 3.2. povezati i kombinirati potrebne matematičke izraze te riješiti i izračunati računske i jednostavne stehiometrijske probleme Ovaj obrazovni ishod podrazumijeva različite zadatke pa ga možemo pojasniti ovim primjerima: 3.10. izračunati množinu. izračunati gustoću.6.10.10.10. Avogadrova konstanta i molarna masa tvari te ih izračunati na temelju zadanih podataka 3.5.3.10.2.7. primijeniti načelo razrjeđivanja otopina (ili prirediti otopinu određenoga sastava) 3. Vrste kemijskih reakcija. primijeniti.10.

12. fotoliza. navesti tipične analitičke probe (dokazne reakcije) i napisati odgovarajuće jednadžbe kemijskih reakcija Da bismo pojasnili ovaj obrazovni ishod. supstituciju i eliminaciju) 4. karboksilnih kiselina i amina 4. navesti i napisati sintetske i karakteristične kemijske reakcije ugljikovodika. temperatura. karakteristične reakcije na dvostruke i trostruke veze. aldehida. Brzina kemijske reakcije i ravnoteža 5.11.10.9. katalizator. piroliza (u smislu termičkoga raspada u odsustvu zraka).7.13. navesti. 4. šećera. razlikovati vrste kemijskih reakcija (posebice adiciju. aminokiselina ili proteina. kemijska analiza.1. napisati izraz za empirijsku konstantu ravnoteže kemijskoga sustava 5. ΔcP) 5. razlikovati pojmove egzotermne i endotermne promjene 4. povezati vrijednost konstante ravnoteže s ravnotežnim koncentracijama ili ravnotežnim tlakovima reaktanata i produkata u reakcijskoj smjesi 5. veličina površine na kojoj se zbivaju heterogene kemijske reakcije) 5. objasniti pojam pH-vrijednosti . specifične reakcije organskih molekula poput aldehida. katalizator i inhibitor 5. prepoznati i primijeniti organske sintetske reakcije i reagense 4. objasniti pojam enzima i ulogu enzimskih funkcija u živim sustavima 5.3.10. alkohola. suvišak reaktanta i iskorištenje kemijske reakcije 4.9. identifikacija tvari bojanjem plamena. eliminacija 4..7. objasniti Le Chatelierov princip i utjecaj različitih čimbenika na ravnotežno stanje kemijskoga sustava (ΔT. grafički obraditi rezultate mjerenja brzine kemijske reakcije 5.12. izračunati reakcijsku entalpiju 5. povezati dijagram ovisnosti koncentracije tvari o vremenu s jednadžbom kemijske reakcije i odrediti iz njega koja je tvar mjerodavni reaktant ili na temelju njega napisati izraz za empirijsku konstantu ravnoteže 5.5. objasniti uzroke energijskih promjena do kojih dolazi tijekom promjene agregacijskoga stanja ili tijekom kemijske reakcije 4.3. objasniti pojam brzine kemijske reakcije i kako različiti čimbenici utječu na brzinu kemijske reakcije (koncentracija reaktanata.2. oksidacija (u smislu termičkoga raspada uz prisustvo zraka). ΔcR. prikazati dijagramom rezultate termokemijskoga pokusa 4. objasniti pojam ionskoga produkta vode 5. objasniti pojam ravnotežnoga stanja kemijskoga sustava 5.5. adicija. elektroliza. objasniti pojmove: kemijska sinteza.6.. navodimo nekoliko primjera: taloženje metalnih halogenida iz otopina.4. supstitucija.8.4. objasniti pojmove: mjerodavni reaktant. objasniti i razlikovati pojmove: kataliza. 4. taloženje karbonata ili sulfata zemnoalkalijskih metala.11. Δp. ketona. predvidjeti produkte organskih i anorganskih kemijskih reakcija 4. objasniti i na temelju zadanih podataka izračunati stupanj reakcije i stupanj disocijacije 5.8.6.

4. objasniti proces korozije i predložiti načine njezinoga sprječavanja (načini i sredstva zaštite) 3. energijski učinci kemijskih reakcija 5. Udjeli područja ispitivanja PODRUČJE ISPITIVANJA 1.9. objasniti i razlikovati galvanske i elektrolizne članke 7. objasniti pojam oksidacijskoga broja i odrediti ga u zadanome primjeru 7. analizirati zadane standardne redukcijske potencijale polučlanaka i na temelju njih predvidjeti razlike potencijala mogućih galvanskih ili elektroliznih članaka (primijeniti Voltin niz) 7.9.2. predvidjeti pH-vrijednost vodenih otopina različitih tvari 6. soli i Brønsted-Lowryeva teorija kiselina i baza 7.7. predvidjeti kemijske reakcije koje će se dogoditi na elektrodama galvanskoga članka 7. Elektrokemija UDIO 15 % 15 % 20 % 20 % 10 % 10 % 10 % .2. Tablica 1.0 6. Elektrokemija 7.6. napisati dijagram galvanskoga ili elektroliznoga članka 7.1.6.3.3. objasniti pojam reakcije neutralizacije (u okviru Brønsted-Lowryeve teorije kiselina i baza) 6. lužine. lužine. na temelju promjene boje različitih indikatora procijeniti kiselost. Građa atoma. definirati pojmove kiseline i baze u okviru Brønsted-Lowryeve teorije i u konkretnome primjeru odrediti koja je jedinka BrønstedLowryeva kiselina. hidroksid i lužina (na razini Arrheniusove teorije) 6. opisati sastav nekih uobičajenih galvanskih članaka 7. neutralnost ili lužnatost vodene otopine 6.7.1. Kiseline.11. objasniti pojam kiselinsko-baznoga indikatora 6. građa molekula i periodni sustav kemijskih elemenata 3. Kemijska simbolika. otopine i topljivost tvari 2.5.5. kemijske veze. agregacijska stanja i fizikalna svojstva tvari.4. objasniti odnos između Brønsted-Lowryeve kiseline i njoj konjugirane Brønsted-Lowryeve baze te zadanoj vrsti odrediti konjugiranu kiselinu ili bazu 6. predvidjeti promjenu oksidacijskoga broja do koje će doći tijekom kemijske promjene 7. Kiseline. Brzina kemijske reakcije i ravnoteža 6. Vrste kemijskih reakcija. Tvari. a koja Brønsted-Lowryeva baza 6. objasniti pojmove oksidacijskoga i redukcijskoga sredstva i odrediti ih u zadanome primjeru kemijske reakcije 7. jednadžbe kemijskih reakcija anorganskih i organskih tvari. soli i Brønsted-Lowryeva teorija kiselina i baza 6. stehiometrija i problemski zadatci 4.10. predvidjeti moguće ishode kemijskih promjena na elektrodama tijekom elektrolize taljevine ili vodene otopine kemijskoga spoja 7.8. predvidjeti ishode jednostavnih kiselinsko-baznih kemijskih reakcija 6.8. povezati pojmove oksidacije i redukcije s promjenom oksidacijskoga broja 7. Struktura ispita Udjeli područja ispitivanja u ispitu prikazani su u tablici 1. razlikovati pojmove: kiselina. objasniti pojam amfoternosti i protumačiti ga u okviru Brønsted-Lowryeve teorije kiselina i baza 7.

Prva ispitna cjelina sastavljena je od zadataka višestrukoga izbora. Tablica 3. tj. Od pristupnika se očekuje da pažljivo pročitaju upute koje će slijediti pri rješavanju testa. Struktura druge ispitne cjeline prikazana je u tablici 3. taj će se zadatak bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira je li među označenim odgovorima i točan odgovor. crteža ili dijagrama ukoliko se u zadatku to traži) na predviđeno mjesto naznačeno u uputi za rješavanje. Zadatke otvorenoga tipa (produženih odgovora) pristupnici rješavaju upisivanjem točnoga odgovora (i postupka.hr). uz svaku vrstu zadataka priložena je uputa za rješavanje. Struktura druge ispitne cjeline VRSTA ZADATAKA Zadatci otvorenoga tipa BROJ ZADATAKA 12 BROJ BODOVA 60 . zadatci produženih odgovora.3. knjižica s periodnim sustavom elemenata i popisom potrebnih prirodnih konstanti te list za odgovore. Dodatno. Tablica 2.2. Vremenik provedbe bit će objavljen u Vodiču kroz državnu maturu te na mrežnim stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (www. Ispit iz Kemije sastoji se od dviju cjelina.ncvvo. Izgled testa i način rješavanja Pristupnici dobivaju omotnicu u kojoj su dvije ispitne knjižice. Trajanje ispita Ispit iz Kemije je pisani i traje ukupno 180 minuta bez prekida. Pribor Tijekom ispita iz Kemije dopuštena je uporaba kalkulatora i periodnoga sustava elemenata. Struktura prve ispitne cjeline prikazana je u tablici 2. Ukoliko pristupnik za pojedini zadatak označi više od jednoga odgovora. Struktura prve ispitne cjeline VRSTA ZADATAKA Zadatci višestrukoga izbora BROJ ZADATAKA 40 BROJ BODOVA 40 4. Zadatke zatvorenoga tipa (višestrukoga izbora) pristupnici rješavaju označivanjem slova točnoga odgovora među ponuđenima. Tehnički opis ispita 4. Slova točnih odgovora označuju se znakom X. Čitanje ovih uputa je bitno jer je u njima naznačen i način obilježavanja točnih odgovora. Knjižica s Drugu ispitnu cjelinu čine zadatci otvorenoga tipa.1. zadatci povezivanja i sređivanja te zadatci redanja. zadatci kratkih odgovora. Zadatci otvorenoga tipa mogu biti zadatci dopunjavanja. 4. 4.

Svaki točno označen odgovor u zadatcima višestrukoga izbora donosi jedan bod. a svaki potpuno točan odgovor na takav tip zadatka donosi 6 bodova. u nazivu CAS) . Vrjednovanje druge ispitne cjeline U drugome dijelu ispita je 12 zadataka otvorenoga tipa. Vrjednovanje prve ispitne cjeline U prvoj ispitnoj cjelini je 40 zadataka višestrukoga izbora. cos. _________________________ 2 5. a svaki potpuno točan odgovor na takav tip zadataka donosi 3 boda. treba imati: . poglavlje Izgled testa i način rješavanja . Pristupnicima nije dopušteno donijeti niti rabiti ikakve druge listove s periodnim sustavom elemenata. u nazivu Graphic ili ima tipku GRAPH) . zadatci povezivanja i sređivanja te zadatci redanja. Za svaki zadatak otvorenog tipa razrađena je ljestvica za vrjednovanje na način da dijelovi odgovora donose po jedan bod.eksponencijalnu funkciju (tipka 10x) . v. 5. Pri rješavanju ispita pristupnici trebaju rabiti kemijske olovke plave ili crne boje. periodnim sustavom elemenata potrebnim za rješavanje ispita sastavni je dio ispitnoga materijala2.bežičnog povezivanja s drugim uređajem .logaritamsku funkciju (tipka log x) . Opis bodovanja Ukupan broj bodova je 100.deriviranja i integriranja Na Listu džepnih računala bit će upisan tip (naziv i oznaka) džepnoga računala koje je učenik rabio na ispitu. Preostala 4 zadatka mogu biti zadatci dopunjavanja. Na ispitu je dozvoljeno koristiti džepno računalo tipa Scientific koje.2.grafičkoga rješavanja ( npr.uporabe memorijske kartice . 5.1. a ne smije imati mogućnost: . U ispitu se može od pristupnika zahtijevati i konstruiranje dijagrama te im je dopuštena i uporaba crtaćega pribora. Uspješnim rješavanjem prve ispitne cjeline pristupnik može ostvariti maksimalno 40 bodova.simboličkoga računanja ( npr. tan). Od toga je 8 zadataka kratkih i produženih odgovora. Uspješnim rješavanjem zadataka otvorenog tipa pristupnik može ostvariti maksimalno 60 bodova.trigonometrijske funkcije (tipke sin.

6. točan odgovor te način bodovanja. od kojih je jedan točan. U kojoj je od navedenih molekula najjača kemijska veza? A. N2 D. osnove (u kojoj je postavljen zadatak) te četiriju ponuđenih odgovora. Primjer zadatka višestrukoga izbora Zadatak višestrukoga izbora sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu). Na apscisi je atomski broj nemetala.1. U sljedećem zadatku samo je jedan odgovor točan. obrazovni ishod koji se tim konkretnim zadatkom ispituje. 6. H2 B.2. O2 C. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka trebate obilježiti znakom X samo jedan od četiriju ponuđenih odgovora. kovalentnu i metalnu vezu) i objasniti njihova svojstva BODOVANJE: 1 bod – točan odgovor 0 bodova – netočan odgovor ili ukoliko je označeno više odgovora 6. zadatci kratkih odgovora i zadatci produženih odgovora. Primjer zadatka dopunjavanja Na temelju dijagrama vrelišta za neke spojeve nemetala s vodikom procijenite vrelište klorovodika i ucrtajte ga u dijagram. Primjeri zadataka otvorenoga tipa Zadatci otvorenoga tipa u drugome dijelu ispita mogu biti zadatci dopunjavanja. Cl2 TOČAN ODGOVOR: C PODRUČJE ISPITIVANJA: 2 OBRAZOVNI ISHOD: razlikovati tri temeljne vrste kemijskih veza (ionsku. Uz svaki primjer zadatka ponuđen je opis te vrste zadatka. Z . Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem U ovome su poglavlju primjeri zadataka.

1.2. ukupno 3 boda Ovi ključni pojmovi moraju u odgovoru biti prepoznatljivi i uporabljeni u ispravnome kontekstu. 1 bod za broj elektrona i 1 bod za oblik molekula. TOČNI ODGOVORI: 1. Navedite koja svojstva molekula (koji čimbenici) najviše pridonose jakosti van der Waalsovih veza. Primjer zadatka produženoga odgovora Zadatak produženoga odgovora također se sastoji od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove (najčešće pitanja) u kojoj je zadano što pristupnik treba odgovoriti.2. U zadatcima produženoga odgovora od pristupnika se može tražiti da prikaže i postupak rješavanja. broj elektrona (gustoća elektrona) u molekuli (ali ne masa!). 1. visoko vrelište u odnosu na tvari koje su izgrađene od molekula slične veličine 1. Navedite jedan od načina kako se može prepoznati da su molekule neke tvari povezane međumolekulskim vodikovim vezama. Makroskopska svojstva tvari ovise o njezinoj unutarnjoj građi. Z TOČAN ODGOVOR: Od pristupnika se očekuje da će svoje rješenje ucrtati u području dijagrama označenom plavom bojom (–85 ± 10) °C. Na sljedeći zadatak odgovorite jednostavnom rečenicom.1.1. PODRUČJE ISPITIVANJA: 2 OBRAZOVNI ISHOD: analizirati građu molekule i predvidjeti dominantnu vrstu međumolekulskih interakcija te temeljna fizikalna i kemijska svojstva tvari BODOVANJE: 1 bod za točan odgovor Primjer zadatka kratkoga odgovora Zadatak kratkoga odgovora sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove . odnosno o interakcijama između njezinih građevnih jedinica. (najčešće pitanja) u kojoj je zadano što pristupnik treba odgovoriti. Upišite svoj odgovor na predviđeno mjesto u ispitnoj knjižici. izduženost (oblik) molekula PODRUČJE ISPITIVANJA: 2 OBRAZOVNI ISHOD: analizirati građu molekule i predvidjeti dominantnu vrstu međumolekulskih interakcija te temeljna fizikalna i kemijska svojstva tvari BODOVANJE: po 1 bod za visoko vrelište.

6. Postupak: Rezultat: _____________ TOČAN ODGOVOR: BODOVANJE: 1 bod za točno izračunate molarne mase 1 bod za ispravan veličinski račun (ispravno povezane fizikalne veličine) 1 bod za ispravnu uporabu mjernih jedinica 1 bod za točan rezultat U računskim zadatcima primjenjuju se pravila tzv.820 g L–1. Napišite jednadžbu kemijske reakcije nastajanja barijeva sulfata reakcijom vodenih otopina natrijeva sulfata i barijeva klorida. na temelju kemijskoga naziva tvari napisati njezinu kemijsku formulu ili obrnuto 3. Upišite postupak i odgovor na predviđena mjesta u ispitnoj knjižici. . PODRUČJE ISPITIVANJA: 3 i 4 OBRAZOVNI ISHODI: 3. nije moguće u ispitnome katalogu za sve njih ponuditi pripadne ljestvice bodovanja. 4. masu i volumen tvari koji će tijekom nje nastati 4. TOČAN ODGOVOR: Na2SO4(aq) + BaCl2(aq) → BaSO4(s) + 2 NaCl(aq) BODOVANJE: 1 bod za izjednačenu i točno napisanu jednadžbu kemijske reakcije 1 bod za ispravno naznačena agregacijska stanja (sva moraju biti ispravna) 4.1. izračunati množinu. Izračunajte masu natrijeva sulfata potrebnu za taloženje barijeva sulfata iz 100 mL vodene otopine barijeva klorida čija je masena koncentracija 20. konsekvencijalnoga bodovanja prema kojima pristupnik ne će biti dva puta kažnjen za istu pogrješku. Kako je broj varijacija ovakvih zadataka velik. Navedeni primjer opisuje temeljna načela bodovanja takvih zadataka.2. Za svaki takav zadatak potrebno je načiniti njemu prikladnu ljestvicu bodovanja. U sljedećem zadatku riješite zadano i prikažite postupak rješavanja. Barijev sulfat je vrlo slabo topljiv talog.1.2. Obvezno naznačite agregacijska stanja reaktanata i produktata. analizirati opis kemijske reakcije te na temelju njega napisati točnu jednadžbu kemijske reakcije i u njoj ispravno naznačiti agregacijska stanja reaktanata i produkata OBJAŠNJENJE BODOVANJA: U ispitu iz Kemije u zadatcima produženih odgovora najčešće rabimo stehiometrijske probleme u kojima je potrebno nešto izračunati. nacrtati i napisati. masu i volumen tvari potreban za kemijsku reakciju ili izračunati množinu.

hr/drzavnamatura/web/public/svi_ispiti).php3) te prijašnje nacionalne ispite (objavljeni na mrežnim stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja www. 7. Nameće se pitanje kako provjeriti svoju pripremljenost za ispit.chem. razvijena sposobnost kvalitetnoga tumačenja rezultata kemijskih pokusa i uspješnost u tumačenju opažanja zabilježenih tijekom kemijskih pokusa. . Kao dodatne materijale mogu rabiti i zadaće s natjecanja iz Kemije (dostupne u biltenima s natjecanja i na internetu: eskola. Najbolji pokazatelji pripremljenosti za ispit iz Kemije su uspješnost u opažanju (uočavanju. Tijekom učenja svaka osoba ostvaruje različite rezultate.hr/index13. uspjeh na ispitu uvjetuje i dobra upoznatost s načinom ispitivanja. Ipak. Dodatno. Sam popis obrazovnih ishoda za svako područje ispitivanja trebao bi pristupnicima poslužiti kao lista za provjeru usvojenoga znanja. prepoznavanju) kemijskih promjena. prateća nastavna sredstva i materijale koji su tijekom njihova školovanja bili odobreni od strane MZOS RH.pmf. Priprema za ispit Tijekom pripremanja za ispit iz Kemije pristupnici mogu rabiti sve udžbenike iz Kemije. uspješnost valja na kraju i provjeriti.ncvvo.

 .

 Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful