A

Ispitni katalog za državnu maturu
u školskoj godini 2010./2011.
K£m¡IA
2
Stručna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Kemije:
dr. sc. Nenad Judaš, doc., voditelj, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Ivka Nevistić, prof. savjetnik, VII. gimnazija, Zagreb
dr. sc. Draginja Mrvoš-Sermek, doc., Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
dr. sc. Olga Kronja, red. prof., Farmaceutsko biokemijski fakultet, Zagreb
Daisy Žgaljić, prof. savjetnik, Prva riječka hrvatska gimnazija, Rijeka
Žana Matić, prof. mentor, III. gimnazija, Split.
3
Sadržaj
Uvod 5
1. Područja ispitivanja 5
2. Obrazovni ishodi 6
1. Tvari, agregacijska stanja i fzikalna svojstva tvari,
otopine i topljivost tvari 6
2. Građa atoma, kemijske veze, građa molekula i
periodni sustav kemijskih elemenata 6
3. Kemijska simbolika, stehiometrija i problemski zadatci 8
4. Vrste kemijskih reakcija, jednadžbe kemijskih
reakcija anorganskih i organskih tvari, energijski
učinci kemijskih reakcija 8
5. Brzina kemijske reakcije i ravnoteža 9
6. Kiseline, lužine, soli i Brønsted-Lowryeva teorija
kiselina i baza 10
7. Elektrokemija 10
3. Struktura ispita 10
4. Tehnički opis ispita 11
4.1. Trajanje ispita 11
4.2. Izgled testa i način rješavanja 11
4.3. Pribor 11
5. Opis bodovanja 12
5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline 12
5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline 12
6. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem 13
6.1. Primjer zadatka višestrukoga izbora 13
6.2. Primjeri zadataka otvorenoga tipa 13
7. Priprema za ispit 16
4
5
Uvod
Kemija je na državnoj maturi izborni predmet.
Ispitni katalog za državnu maturu iz Kemije temeljni je
dokument ispita kojim se jasno opisuje što će se i kako
ispitivati na državnoj maturi iz ovoga predmeta u
školskoj godini 2010./2011.
Ispitni katalog sadrži sve potrebne informacije i
detaljna pojašnjenja o obliku i sadržaju ispita. Njime se
jasno određuje što se od pristupnika očekuje na ispitu.
Ispitni katalog usklađen je s odobrenim
četverogodišnjim Nastavnim planom i programom
1
za
Kemiju u gimnazijama.
Ispitni katalog sadrži ova poglavlja:
• Područja ispitivanja
• Obrazovni ishodi
• Struktura ispita
• Tehnički opis ispita
• Opis bodovanja
• Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem
• Priprema za ispit.
U prvome i drugome poglavlju čitatelj može naći
odgovor na pitanje što se ispituje.
U prvome su poglavlju navedena područja ispitivanja,
odnosno ključna znanja i vještine iz ovoga predmeta
koje se ispituju ovim ispitom.
U drugome je poglavlju, kroz konkretne opise onoga
što pristupnik treba znati, razumjeti i moći učiniti,
pojašnjen način na koji će se navedena znanja i
vještine provjeravati.
Treće, četvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje
1
Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, Posebno izdanje broj 2, Školske novine, Zagreb,
1. kolovoza 1995.
kako se ispituje, te je u njima pojašnjena struktura i
oblik ispita, vrste zadataka, način provedbe i
vrjednovanja pojedinih zadataka i ispitnih cjelina.
U šestom poglavlju nalaze se primjeri zadataka s
detaljnim pojašnjenjem.
Sedmo poglavlje odgovara na pitanje kako se
pripremiti za ispit.
Dodatno, uz Ispitni katalog za državnu maturu iz
Kemije objavljen je ogledni primjer testa, ključ za
odgovore i način bodovanja.
Mogućnosti prilagodbe ispitnoga materijala i
postupka za učenike s teškoćama opisane su u
dodatku kataloga.
1. Područja ispitivanja
Ispitom iz Kemije provjerava se ostvarena razina
usvojenoga znanja iz opće, fzikalne, anorganske i
organske kemije te kompetencije pristupnika u ovim
područjima:
1. Tvari, agregacijska stanja i fzikalna svojstva tvari,
otopine i topljivost tvari
2. Građa atoma, kemijske veze, građa molekula i
periodni sustav kemijskih elemenata
3. Kemijska simbolika, stehiometrija i problemski
zadatci
4. Vrste kemijskih reakcija, jednadžbe kemijskih
reakcija anorganskih i organskih tvari, energijski
učinci kemijskih reakcija
5. Brzina kemijske reakcije i ravnoteža
6. Kiseline, lužine, soli i Brønsted-Lowryeva teorija
kiselina i baza
7. Elektrokemija.
ô
1.8. objasniti pojam topljivosti tvari i utjecaj
temperature na topljivost tvari
1.9. objasniti na atomskoj (molekulskoj) razini procese
koji se zbivaju tijekom otapanja tvari
1.10. analizirati navedena fzikalna svojstva otopina i
razlikovati nezasićene, zasićene i prezasićene
otopine
1.11. usporediti topljivosti različitih tvari na temelju
opisa promjena opaženih tijekom pokusa i
predvidjeti moguće ishode pokusa povezanih s
topljivošću tvari
1.12. razlikovati vrste disperznih sustava i objasniti
uzroke posebnih fzikalnih svojstava koloidnih
sustava
1.13. objasniti što su koligativna svojstva i navesti
primjere (promjena tlaka pare, sniženje ledišta,
povišenje vrelišta, osmotski tlak)
1.14. opisati temeljne tipove kristalnih struktura
izgrađenih od istovrsnih atoma i temeljne tipove
kristalnih struktura binarnih spojeva te razlikovati
njihove jedinične ćelije
2. Građa atoma, kemijske veze, građa molekula i
periodni sustav kemijskih elemenata
2.1. objasniti građu atoma i odnose između električki
neutralnih i nabijenih atomskih ili molekulskih
vrsta (primjerice, objasniti odnose između H, H

, H
+

ili O
2
i O
2
2−
)
2.2. objasniti pojmove: protonski (atomski), neutronski
i nukleonski (maseni) broj te rabiti njima pripadne
simbole
2.3. objasniti značenje pojmova nuklid, izotop, izobar i
kemijski element
2.4. objasniti povezanost elektronske strukture atoma i
emisijskih ili apsorpcijskih spektara elementarnih
tvari
2. Obrazovni ishodi
U ovome su poglavlju za svako područje ispitivanja
određeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni opisi
onoga što pristupnik mora znati, razumjeti ili moći
učiniti kako bi postigao željeni pozitivan uspjeh na
ispitu. Obrazovni ishodi podijeljeni su u sedam ispitnih
cjelina, a veliki broj nastavnih sadržaja anorganske
kemije, organske kemije i biokemije pokriven je
obrazovnim ishodima povezanima s građom molekula
i kemijskim reakcijama.
1. Tvari, agregacijska stanja i fzikalna svojstva tvari,
otopine i topljivost tvari
1.1. p1.1. poznavati kemijsku namjenu tvari iz
svakodnevne uporabe i namjenu uobičajenih
laboratorijskih kemikalija
1.2. procijeniti opasnosti i predvidjeti potrebne mjere
sigurnosti pri radu s kemikalijama (posebice s
tvarima iz svakodnevne uporabe)
1.3. navesti i opisati temeljna fzikalna svojstva uzoraka
tvari (agregacijsko stanje, tvrdoća, magnetičnost,
vrelište, talište, gustoća, optička aktivnost)
1.4. opisati fzikalna svojstva ionskih tvari i objasniti
električna svojstva njihovih taljevina ili otopina
1.5. analizirati navedena fzikalna i kemijska svojstva
tvari i razvrstati ih na elementarne tvari, kemijske
spojeve, homogene i heterogene smjese ili
odrediti o kojoj (kakvoj) je vrsti tvari riječ
1.6. opisati temeljne fzikalne postupke odvajanja tvari
iz smjesa (taloženje, prekristaliziranje,
sedimentiranje, dekantiranje, fltriranje,
destiliranje, sublimiranje, ekstrahiranje,
kromatografranje)
1.7. predložiti postupak razdvajanja smjese tvari na
temelju poznavanja njezinoga kemijskoga sastava
7
2.5. objasniti odnos elektronske strukture i veličine
atomske vrste (primjerice, objasniti odnos veličine
neutralnoga atoma i atomskoga iona)
2.6. objasniti i usporediti različite polumjere atoma
(atomski, ionski, kovalentni, van der Waalsov)
2.7. povezati položaj kemijskoga elementa u
periodnome sustavu elemenata s elektronskom
strukturom njegovih atoma i na temelju njega
predvidjeti fzikalna i kemijska svojstva
elementarne tvari
2.8. prikazati elektronsku konfguraciju atoma i iona
kemijskih elemenata prvih četiriju perioda
periodnoga sustava elemenata ili na temelju
prikazane elektronske konfguracije prepoznati
vrstu atoma ili iona
2.9. objasniti pojam izoelektronske vrste, navesti
primjere i usporediti njihove veličine
2.10. objasniti pojmove: energija ionizacije, elektronski
afnitet i elektronegativnost te objasniti
periodičnost ovih atomskih svojstava
2.11. razlikovati tri temeljne vrste kemijskih veza
(ionsku, kovalentnu i metalnu vezu) i objasniti
njihova svojstva
2.12. objasniti značenje pojmova jednostruka,
dvostruka i trostruka kovalentna veza
2.13. objasniti utjecaj temperature na kemijske veze i
međumolekulske interakcije
2.14. procijeniti vrstu kemijske veze na temelju razlike
elektronegativnosti povezanih atoma
2.15. objasniti značenje elemenata Lewisove simbolike
(točkice, crtice, slova) te prikazati Lewisove
simbole atomskih vrsta ili nacrtati Lewisove
strukturne formule anorganskih i organskih
molekula i iona
2.16. prepoznati i objasniti slučajeve kada dolazi do
odstupanja od pravila okteta
2.17. analizirati Lewisove strukturne formule različitih
molekula i razlučiti u njima funkcijske sličnosti i
razlike
2.18. na temelju Lewisove strukturne formule ili
strukturnoga dijagrama molekule napisati
molekulsku formulu tvari
2.19. predvidjeti prostornu građu molekule (VSEPR) i
opisati je kao linearnu, planarnu, piramidnu,
bipiramidnu, tetraedarsku, oktaedarsku,
prstenastu ili lančastu
2.20. objasniti pojmove i navesti primjere strukturnih
izomera, stereoizomera, geometrijskih izomera,
optičkih izomera, diastereoizomera i enantiomera
2.21. objasniti pojam i navesti primjer asimetrično
supstituiranoga ugljikovog atoma te objasniti
pojam apsolutne konfguracije i pravila njezinoga
određivanja i iskazivanja (CIP-pravila)
2.22. analizirati građu molekule i predvidjeti
dominantnu vrstu međumolekulskih interakcija te
temeljna fzikalna i kemijska svojstva tvari
2.23. analizirati strukturne ili kemijske formule i
prepoznati primjere molekula koje se mogu
udruživati vodikovim vezama
2.24. navesti, objasniti i opisati temeljne karakteristike
molekula ugljikovodika, alkohola, aldehida,
ketona, etera, karboksilnih kiselina i njihovih
derivata i amina
2.25. shematski prikazati i objasniti svojstva peptidne
veze
2.26. shematski prikazati strukture biološki važnih
molekula (šećeri, masti, aminokiseline, proteini)
8
3. Kemijska simbolika, stehiometrija i problemski
zadatci
3.1. na temelju kemijskoga naziva tvari napisati njezinu
kemijsku formulu (ili obrnuto)
3.2. razlikovati kemijske formule ionskih i kovalentnih
spojeva
3.3. izraziti kemijski sastav smjese tvari (omjeri, udjeli,
koncentracije, molalitet) te na jedan način izražen
kemijski sastav izraziti na drugi način (primjerice,
pretvoriti masenu u množinsku koncentraciju)
3.4. kvantitativno izraziti elementni sastav kemijskoga
spoja na temelju njegove kemijske formule i
odrediti kemijsku formulu spoja na temelju
rezultata kemijske analize
3.5. objasniti pojmove: relativna atomska masa i
relativna molekulska masa, brojnost, množina
tvari, mol, Avogadrova konstanta i molarna masa
tvari te ih izračunati na temelju zadanih podataka
3.6. izračunati množinu, masu i volumen tvari potreban
za kemijsku reakciju ili izračunati množinu, masu i
volumen tvari koji će tijekom nje nastati
3.7. objasniti (ili izračunati) broj atoma ili formulskih
jedinki spoja koji pripada određenomu tipu
jedinične ćelije
3.8. objasniti odnose između mjernih jedinica,
ispravno ih rabiti u računskim zadatcima i
pretvarati izvedene mjerne jedinice jedne u druge
3.9. iščitati podatke iz grafčkoga prikaza ili na temelju
zadanih podataka načiniti potrebni grafčki prikaz
3.10. primijeniti, povezati i kombinirati potrebne
matematičke izraze te riješiti i izračunati računske
i jednostavne stehiometrijske probleme
Ovaj obrazovni ishod podrazumijeva različite zadatke
pa ga možemo pojasniti ovim primjerima:
3.10.1. izračunati gustoću, volumen ili masu uzorka
tvari na temelju zadanih podataka
3.10.2. povezati makroskopsku i mikroskopsku gustoću
na temelju geometrijskih podataka o jediničnim
ćelijama, broju pripadnih atoma i njihovim
masama
3.10.3. primijeniti načelo razrjeđivanja otopina (ili
prirediti otopinu određenoga sastava)
3.10.4. na temelju koligativnih svojstava izračunati
molarnu masu tvari
3.10.5. izračunati promjenu ledišta koju će izazvati
otapanje određene količine tvari u određenom
otapalu
3.10.6. primijeniti jednadžbu stanja idealnoga plina i
izraz za naboj te izračunati volumen plina koji će
se razviti na
elektrodi tijekom elektrolize
3.10.7. primijeniti Faradayeve zakone elektrolize
3.10.8. izračunati pH-vrijednosti i pOH-vrijednosti
tekućina na temelju zadanih koncentracija
oksonijevih ili hidroksidnih iona
3.10.9. napisati izraz za konstantu ravnoteže ili
izračunati ravnotežne koncentracije reaktanata i
produkata u reakcijskoj smjesi
4. Vrste kemijskih reakcija, jednadžbe kemijskih
reakcija anorganskih i organskih tvari, energijski
učinci kemijskih reakcija
4.1. objasniti kemijsku reakciju na atomskoj
(molekulskoj) razini te objasniti kvalitativno i
kvantitativno značenje jednadžbe kemijske
reakcije
4.2. analizirati opis kemijske reakcije te na temelju
njega napisati točnu jednadžbu kemijske reakcije i
u njoj ispravno naznačiti agregacijska stanja
reaktanata i produkata
9
4.3. objasniti pojmove: mjerodavni reaktant, suvišak
reaktanta i iskorištenje kemijske reakcije
4.4. objasniti pojmove: kemijska sinteza, kemijska
analiza, piroliza (u smislu termičkoga raspada u
odsustvu zraka), oksidacija (u smislu termičkoga
raspada uz prisustvo zraka), fotoliza, elektroliza,
adicija, supstitucija, eliminacija
4.5. predvidjeti produkte organskih i anorganskih
kemijskih reakcija
4.6. razlikovati vrste kemijskih reakcija (posebice
adiciju, supstituciju i eliminaciju)
4.7. navesti i napisati sintetske i karakteristične
kemijske reakcije ugljikovodika, alkohola, aldehida,
ketona, karboksilnih kiselina i amina
4.8. navesti, prepoznati i primijeniti organske sintetske
reakcije i reagense
4.9. navesti tipične analitičke probe (dokazne reakcije)
i napisati odgovarajuće jednadžbe kemijskih
reakcija
Da bismo pojasnili ovaj obrazovni ishod, navodimo
nekoliko primjera: taloženje metalnih halogenida
iz otopina, taloženje karbonata ili sulfata
zemnoalkalijskih metala, identifkacija tvari
bojanjem plamena, karakteristične reakcije na
dvostruke i trostruke veze, specifčne reakcije
organskih molekula poput aldehida, šećera,
aminokiselina ili proteina...
4.10. objasniti uzroke energijskih promjena do kojih
dolazi tijekom promjene agregacijskoga stanja ili
tijekom kemijske reakcije
4.11. razlikovati pojmove egzotermne i endotermne
promjene
4.12. prikazati dijagramom rezultate termokemijskoga
pokusa
4.13. izračunati reakcijsku entalpiju
5. Brzina kemijske reakcije i ravnoteža
5.1. objasniti pojam brzine kemijske reakcije i kako
različiti čimbenici utječu na brzinu kemijske
reakcije (koncentracija reaktanata, temperatura,
katalizator, veličina površine na kojoj se zbivaju
heterogene kemijske reakcije)
5.2. objasniti i razlikovati pojmove: kataliza, katalizator
i inhibitor
5.3. objasniti pojam enzima i ulogu enzimskih funkcija
u živim sustavima
5.4. grafčki obraditi rezultate mjerenja brzine kemijske
reakcije
5.5. objasniti pojam ravnotežnoga stanja kemijskoga
sustava
5.6. napisati izraz za empirijsku konstantu ravnoteže
kemijskoga sustava
5.7. povezati vrijednost konstante ravnoteže s
ravnotežnim koncentracijama ili ravnotežnim
tlakovima reaktanata i produkata u reakcijskoj
smjesi
5.8. objasniti i na temelju zadanih podataka izračunati
stupanj reakcije i stupanj disocijacije
5.9. objasniti Le Chatelierov princip i utjecaj različitih
čimbenika na ravnotežno stanje kemijskoga
sustava (ΔT, Δp, ΔcR, ΔcP)
5.10. povezati dijagram ovisnosti koncentracije tvari o
vremenu s jednadžbom kemijske reakcije i
odrediti iz njega koja je tvar mjerodavni reaktant
ili na temelju njega napisati izraz za empirijsku
konstantu ravnoteže
5.11. objasniti pojam ionskoga produkta vode
5.12. objasniti pojam pH-vrijednosti
AO
6. Kiseline, lužine, soli i Brønsted-Lowryeva teorija
kiselina i baza
6.1. razlikovati pojmove: kiselina, hidroksid i lužina (na
razini Arrheniusove teorije)
6.2. predvidjeti ishode jednostavnih kiselinsko-baznih
kemijskih reakcija
6.3. defnirati pojmove kiseline i baze u okviru
Brønsted-Lowryeve teorije i u konkretnome
primjeru odrediti koja je jedinka Brønsted-
Lowryeva kiselina, a koja Brønsted-Lowryeva baza
6.4. objasniti pojam reakcije neutralizacije (u okviru
Brønsted-Lowryeve teorije kiselina i baza)
6.5. objasniti odnos između Brønsted-Lowryeve
kiseline i njoj konjugirane Brønsted-Lowryeve baze
te zadanoj vrsti odrediti konjugiranu kiselinu ili
bazu
6.6. objasniti pojam kiselinsko-baznoga indikatora
6.7. na temelju promjene boje različitih indikatora
procijeniti kiselost, neutralnost ili lužnatost vodene
otopine
6.8. predvidjeti pH-vrijednost vodenih otopina
različitih tvari
6.9. objasniti pojam amfoternosti i protumačiti ga u
okviru Brønsted-Lowryeve teorije kiselina i baza
7. Elektrokemija
7.1. objasniti pojam oksidacijskoga broja i odrediti ga u
zadanome primjeru
7.2. povezati pojmove oksidacije i redukcije s
promjenom oksidacijskoga broja
7.3. predvidjeti promjenu oksidacijskoga broja do koje
će doći tijekom kemijske promjene
7.4. objasniti pojmove oksidacijskoga i redukcijskoga
sredstva i odrediti ih u zadanome primjeru
kemijske reakcije
7.5. objasniti i razlikovati galvanske i elektrolizne
članke
7.6. opisati sastav nekih uobičajenih galvanskih
članaka
7.7. predvidjeti kemijske reakcije koje će se dogoditi na
elektrodama galvanskoga članka
7.8. napisati dijagram galvanskoga ili elektroliznoga
članka
7.9. analizirati zadane standardne redukcijske
potencijale polučlanaka i na temelju njih
predvidjeti razlike potencijala mogućih galvanskih
ili elektroliznih članaka (primijeniti Voltin niz)
7.10. predvidjeti moguće ishode kemijskih promjena
na elektrodama tijekom elektrolize taljevine ili
vodene otopine kemijskoga spoja
7.11. objasniti proces korozije i predložiti načine
njezinoga sprječavanja (načini i sredstva zaštite)
3. Struktura ispita
Udjeli područja ispitivanja u ispitu prikazani su u
tablici 1.
Tablica 1. Udjeli područja ispitivanja
PODRUČJE ISPITIVANJA UDIO
1. Tvari, agregacijska stanja i fzikalna
svojstva tvari, otopine i topljivost tvari
15 %
2. Građa atoma, kemijske veze, građa
molekula i periodni sustav kemijskih
elemenata
15 %
3. Kemijska simbolika, stehiometrija i
problemski zadatci
20 %
4. Vrste kemijskih reakcija, jednadžbe
kemijskih reakcija anorganskih i organskih
tvari, energijski učinci kemijskih reakcija
20 %
5. Brzina kemijske reakcije i ravnoteža 10 %
6. Kiseline, lužine, soli i Brønsted-Lowryeva
teorija kiselina i baza
10 %
7. Elektrokemija 10 %
AA
Ispit iz Kemije sastoji se od dviju cjelina.
Prva ispitna cjelina sastavljena je od zadataka
višestrukoga izbora.
Struktura prve ispitne cjeline prikazana je u tablici 2.
Tablica 2. Struktura prve ispitne cjeline
VRSTA ZADATAKA
BROJ
ZADATAKA
BROJ
BODOVA
Zadatci višestrukoga
izbora
40 40
Drugu ispitnu cjelinu čine zadatci otvorenoga tipa.
Zadatci otvorenoga tipa mogu biti zadatci
dopunjavanja, zadatci kratkih odgovora, zadatci
produženih odgovora, zadatci povezivanja i sređivanja
te zadatci redanja.
Struktura druge ispitne cjeline prikazana je u tablici 3.
Tablica 3. Struktura druge ispitne cjeline
VRSTA ZADATAKA
BROJ
ZADATAKA
BROJ
BODOVA
Zadatci otvorenoga tipa 12 60
4. Tehnički opis ispita
4.1. Trajanje ispita
Ispit iz Kemije je pisani i traje ukupno 180 minuta bez
prekida.
Vremenik provedbe bit će objavljen u Vodiču kroz
državnu maturu te na mrežnim stranicama
Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje
obrazovanja (www.ncvvo.hr).
4.2. Izgled testa i način rješavanja
Pristupnici dobivaju omotnicu u kojoj su dvije ispitne
knjižice, knjižica s periodnim sustavom elemenata i
popisom potrebnih prirodnih konstanti te list za
odgovore.
Od pristupnika se očekuje da pažljivo pročitaju upute
koje će slijediti pri rješavanju testa.
Dodatno, uz svaku vrstu zadataka priložena je uputa za
rješavanje. Čitanje ovih uputa je bitno jer je u njima
naznačen i način obilježavanja točnih odgovora.
Zadatke zatvorenoga tipa (višestrukoga izbora)
pristupnici rješavaju označivanjem slova točnoga
odgovora među ponuđenima. Slova točnih odgovora
označuju se znakom X. Ukoliko pristupnik za pojedini
zadatak označi više od jednoga odgovora, taj će se
zadatak bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira je li
među označenim odgovorima i točan odgovor.
Zadatke otvorenoga tipa (produženih odgovora)
pristupnici rješavaju upisivanjem točnoga odgovora (i
postupka, tj. crteža ili dijagrama ukoliko se u zadatku
to traži) na predviđeno mjesto naznačeno u uputi za
rješavanje.
4.3. Pribor
Tijekom ispita iz Kemije dopuštena je uporaba
kalkulatora i periodnoga sustava elemenata. Knjižica s
A2
periodnim sustavom elemenata potrebnim za
rješavanje ispita sastavni je dio ispitnoga materijala
2
.
Pristupnicima nije dopušteno donijeti niti rabiti ikakve
druge listove s periodnim sustavom elemenata. U
ispitu se može od pristupnika zahtijevati i
konstruiranje dijagrama te im je dopuštena i uporaba
crtaćega pribora.
Pri rješavanju ispita pristupnici trebaju rabiti kemijske
olovke plave ili crne boje.
Na ispitu je dozvoljeno koristiti džepno računalo tipa
Scientifc koje, treba imati:
- eksponencijalnu funkciju (tipka 10
x
)
- logaritamsku funkciju (tipka log x)
- trigonometrijske funkcije (tipke sin, cos, tan),
a ne smije imati mogućnost:
- bežičnog povezivanja s drugim uređajem
- uporabe memorijske kartice
- simboličkoga računanja ( npr. u nazivu CAS)
- grafčkoga rješavanja ( npr. u nazivu Graphic ili ima
tipku GRAPH)
- deriviranja i integriranja
Na Listu džepnih računala bit će upisan tip (naziv i
oznaka) džepnoga računala koje je učenik rabio na
ispitu.
_________________________
2
v. poglavlje Izgled testa i način rješavanja
5. Opis bodovanja
Ukupan broj bodova je 100.
5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline
U prvoj ispitnoj cjelini je 40 zadataka višestrukoga
izbora.
Svaki točno označen odgovor u zadatcima
višestrukoga izbora donosi jedan bod. Uspješnim
rješavanjem prve ispitne cjeline pristupnik može
ostvariti maksimalno 40 bodova.
5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline
U drugome dijelu ispita je 12 zadataka
otvorenoga tipa.
Od toga je 8 zadataka kratkih i produženih odgovora, a
svaki potpuno točan odgovor na takav tip zadatka
donosi 6 bodova.
Preostala 4 zadatka mogu biti zadatci dopunjavanja,
zadatci povezivanja i sređivanja te zadatci redanja, a
svaki potpuno točan odgovor na takav tip zadataka
donosi 3 boda.
Za svaki zadatak otvorenog tipa razrađena je ljestvica
za vrjednovanje na način da dijelovi odgovora donose
po jedan bod.
Uspješnim rješavanjem zadataka otvorenog tipa
pristupnik može ostvariti maksimalno 60 bodova.
A3
6.2. Primjeri zadataka otvorenoga tipa
Zadatci otvorenoga tipa u drugome dijelu ispita mogu
biti zadatci dopunjavanja, zadatci kratkih odgovora i
zadatci produženih odgovora.
Primjer zadatka dopunjavanja
Na temelju dijagrama vrelišta za neke spojeve
nemetala s vodikom procijenite vrelište klorovodika i
ucrtajte ga u dijagram. Na apscisi je atomski broj
nemetala.

6. Primjeri zadataka s detaljnim
pojašnjenjem
U ovome su poglavlju primjeri zadataka. Uz svaki
primjer zadatka ponuđen je opis te vrste zadatka,
obrazovni ishod koji se tim konkretnim zadatkom
ispituje, točan odgovor te način bodovanja.
6.1. Primjer zadatka višestrukoga izbora
Zadatak višestrukoga izbora sastoji se od upute
(u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je
zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove
(u kojoj je postavljen zadatak) te četiriju ponuđenih
odgovora, od kojih je jedan točan.
U sljedećem zadatku samo je jedan odgovor točan.
Na listu za odgovore uz redni broj zadatka trebate
obilježiti znakom X samo jedan od četiriju
ponuđenih odgovora.
U kojoj je od navedenih molekula najjača kemijska
veza?
A. H
2
B. O
2
C. N
2
D. Cl
2
TOČAN ODGOVOR: C
PODRUČJE ISPITIVANJA: 2
OBRAZOVNI ISHOD: razlikovati tri temeljne vrste
kemijskih veza (ionsku, kovalentnu i metalnu vezu) i
objasniti njihova svojstva
BODOVANJE:
1 bod – točan odgovor
0 bodova – netočan odgovor ili ukoliko je označeno
više odgovora
Z
A4
TOČAN ODGOVOR: Od pristupnika se očekuje da će
svoje rješenje ucrtati u području dijagrama
označenom plavom bojom (–85 ± 10) °C.
PODRUČJE ISPITIVANJA: 2
OBRAZOVNI ISHOD: analizirati građu molekule i
predvidjeti dominantnu vrstu međumolekulskih
interakcija te temeljna fzikalna i kemijska svojstva tvari
BODOVANJE: 1 bod za točan odgovor
Primjer zadatka kratkoga odgovora
Zadatak kratkoga odgovora sastoji se od upute
(u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je
zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove
(najčešće pitanja) u kojoj je zadano što pristupnik
treba odgovoriti.
Na sljedeći zadatak odgovorite jednostavnom
rečenicom. Upišite svoj odgovor na predviđeno
mjesto u ispitnoj knjižici.
Makroskopska svojstva tvari ovise o njezinoj
unutarnjoj građi, odnosno o interakcijama između
njezinih građevnih jedinica.
1.1. Navedite jedan od načina kako se može prepoznati
da su molekule neke tvari povezane međumolekulskim
vodikovim vezama.
1.2. Navedite koja svojstva molekula (koji čimbenici)
najviše pridonose jakosti van der Waalsovih veza.
TOČNI ODGOVORI:
1.1. visoko vrelište u odnosu na tvari koje su izgrađene
od molekula slične veličine
1.2. broj elektrona (gustoća elektrona) u molekuli (ali
ne masa!), izduženost (oblik) molekula
PODRUČJE ISPITIVANJA: 2
OBRAZOVNI ISHOD: analizirati građu molekule i
predvidjeti dominantnu vrstu međumolekulskih
interakcija te temeljna fzikalna i kemijska svojstva tvari
BODOVANJE: po 1 bod za visoko vrelište, 1 bod za
broj elektrona i 1 bod za oblik molekula; ukupno
3 boda
Ovi ključni pojmovi moraju u odgovoru biti
prepoznatljivi i uporabljeni u ispravnome kontekstu.
Primjer zadatka produženoga odgovora
Zadatak produženoga odgovora također se sastoji od
upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja
je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove
(najčešće pitanja) u kojoj je zadano što pristupnik
treba odgovoriti. U zadatcima produženoga odgovora
od pristupnika se može tražiti da prikaže i postupak
rješavanja.
Z
A5
U sljedećem zadatku riješite zadano i prikažite
postupak rješavanja.
Upišite postupak i odgovor na predviđena mjesta u
ispitnoj knjižici.
4.1. Barijev sulfat je vrlo slabo topljiv talog. Napišite
jednadžbu kemijske reakcije nastajanja barijeva sulfata
reakcijom vodenih otopina natrijeva sulfata i barijeva
klorida. Obvezno naznačite agregacijska stanja
reaktanata i produktata.
TOČAN ODGOVOR:
Na
2
SO
4
(aq) + BaCl
2
(aq) → BaSO
4
(s) + 2 NaCl(aq)
BODOVANJE:
1 bod za izjednačenu i točno napisanu jednadžbu
kemijske reakcije
1 bod za ispravno naznačena agregacijska stanja (sva
moraju biti ispravna)
4.2. Izračunajte masu natrijeva sulfata potrebnu za
taloženje barijeva sulfata iz 100 mL vodene otopine
barijeva klorida čija je masena koncentracija
20,820 g L
–1
.
Postupak:
Rezultat: _____________
TOČAN ODGOVOR:
BODOVANJE:
1 bod za točno izračunate molarne mase
1 bod za ispravan veličinski račun (ispravno povezane
fzikalne veličine)
1 bod za ispravnu uporabu mjernih jedinica
1 bod za točan rezultat
U računskim zadatcima primjenjuju se pravila tzv.
konsekvencijalnoga bodovanja prema kojima
pristupnik ne će biti dva puta kažnjen za istu
pogrješku.
PODRUČJE ISPITIVANJA: 3 i 4
OBRAZOVNI ISHODI:
3.1. na temelju kemijskoga naziva tvari napisati njezinu
kemijsku formulu ili obrnuto
3.6. izračunati množinu, masu i volumen tvari potreban
za kemijsku reakciju ili izračunati množinu, masu i
volumen tvari koji će tijekom nje nastati
4.2. analizirati opis kemijske reakcije te na temelju
njega napisati točnu jednadžbu kemijske reakcije i u
njoj ispravno naznačiti agregacijska stanja reaktanata i
produkata
OBJAŠNJENJE BODOVANJA:
U ispitu iz Kemije u zadatcima produženih odgovora
najčešće rabimo stehiometrijske probleme u kojima je
potrebno nešto izračunati, nacrtati i napisati. Za svaki
takav zadatak potrebno je načiniti njemu prikladnu
ljestvicu bodovanja. Kako je broj varijacija ovakvih
zadataka velik, nije moguće u ispitnome katalogu za
sve njih ponuditi pripadne ljestvice bodovanja.
Navedeni primjer opisuje temeljna načela bodovanja
takvih zadataka.

7. Priprema za ispit
Tijekom pripremanja za ispit iz Kemije pristupnici mogu rabiti sve udžbenike iz Kemije, prateća
nastavna sredstva i materijale koji su tijekom njihova školovanja bili odobreni od strane MZOS RH.
Kao dodatne materijale mogu rabiti i zadaće s natjecanja iz Kemije (dostupne u biltenima s natjecanja i
na internetu: eskola.chem.pmf.hr/index13.php3) te prijašnje nacionalne ispite (objavljeni na mrežnim
stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja
www.ncvvo.hr/drzavnamatura/web/public/svi_ispiti).
Sam popis obrazovnih ishoda za svako područje ispitivanja trebao bi pristupnicima poslužiti kao lista za
provjeru usvojenoga znanja.
Dodatno, uspjeh na ispitu uvjetuje i dobra upoznatost s načinom ispitivanja.
Tijekom učenja svaka osoba ostvaruje različite rezultate. Ipak, uspješnost valja na kraju i provjeriti.
Nameće se pitanje kako provjeriti svoju pripremljenost za ispit.
Najbolji pokazatelji pripremljenosti za ispit iz Kemije su uspješnost u opažanju (uočavanju,
prepoznavanju) kemijskih promjena, razvijena sposobnost kvalitetnoga tumačenja rezultata kemijskih
pokusa i uspješnost u tumačenju opažanja zabilježenih tijekom kemijskih pokusa.
A7
A8
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

mentor. Farmaceutsko biokemijski fakultet. prof. voditelj. prof. sc. doc. doc. prof.. sc. prof. Zagreb Ivka Nevistić. Nenad Judaš. Zagreb Daisy Žgaljić. Zagreb dr. savjetnik. Draginja Mrvoš-Sermek. . Prva riječka hrvatska gimnazija. III. sc. Stručna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Kemije: dr. gimnazija. gimnazija. savjetnik. Olga Kronja. red. Rijeka Žana Matić. Prirodoslovno-matematički fakultet.. Zagreb dr. VII. Prirodoslovno-matematički fakultet.. Split.

energijski učinci kemijskih reakcija 5. Primjer zadatka višestrukoga izbora 6.1. jednadžbe kemijskih reakcija anorganskih i organskih tvari. Vrjednovanje prve ispitne cjeline 5. Tehnički opis ispita 4. Vrjednovanje druge ispitne cjeline 6. soli i Brønsted-Lowryeva teorija kiselina i baza 7.2. Brzina kemijske reakcije i ravnoteža 6. Pribor 5. lužine. Trajanje ispita 4. agregacijska stanja i fizikalna svojstva tvari. Obrazovni ishodi 1. Primjeri zadataka otvorenoga tipa 7. Kiseline.3. Struktura ispita 4. kemijske veze.1. Sadržaj Uvod 1. stehiometrija i problemski zadatci 4. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem 6. Građa atoma.2. otopine i topljivost tvari 2. Opis bodovanja 5. Vrste kemijskih reakcija. Područja ispitivanja 2. građa molekula i periodni sustav kemijskih elemenata 3. Elektrokemija 3. Priprema za ispit 5 5 6 6 6 8 8 9 10 10 10 11 11 11 11 12 12 12 13 13 13 16 . Tvari.2. Izgled testa i način rješavanja 4.1. Kemijska simbolika.

 .

Ispitni katalog usklađen je s odobrenim četverogodišnjim Nastavnim planom i programom1 za Kemiju u gimnazijama. Građa atoma. Ispitni katalog za državnu maturu iz Kemije temeljni je dokument ispita kojim se jasno opisuje što će se i kako ispitivati na državnoj maturi iz ovoga predmeta u školskoj godini 2010. te je u njima pojašnjena struktura i oblik ispita. Zagreb. pojašnjen način na koji će se navedena znanja i vještine provjeravati. energijski učinci kemijskih reakcija 5. . 1. Treće. jednadžbe kemijskih reakcija anorganskih i organskih tvari. Uvod Kemija je na državnoj maturi izborni predmet. razumjeti i moći učiniti. Ispitni katalog sadrži sve potrebne informacije i detaljna pojašnjenja o obliku i sadržaju ispita. ključ za odgovore i način bodovanja. 1. Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete. Kemijska simbolika. anorganske i organske kemije te kompetencije pristupnika u ovim područjima: 1. Vrste kemijskih reakcija. kroz konkretne opise onoga što pristupnik treba znati. agregacijska stanja i fizikalna svojstva tvari. lužine. kolovoza 1995. četvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje 1 kako se ispituje. Posebno izdanje broj 2. U prvome i drugome poglavlju čitatelj može naći odgovor na pitanje što se ispituje. uz Ispitni katalog za državnu maturu iz Kemije objavljen je ogledni primjer testa. Mogućnosti prilagodbe ispitnoga materijala i postupka za učenike s teškoćama opisane su u dodatku kataloga. U drugome je poglavlju. način provedbe i vrjednovanja pojedinih zadataka i ispitnih cjelina. otopine i topljivost tvari 2./2011. U prvome su poglavlju navedena područja ispitivanja. vrste zadataka. Tvari. stehiometrija i problemski zadatci 4. Školske novine. Elektrokemija. Dodatno. odnosno ključna znanja i vještine iz ovoga predmeta koje se ispituju ovim ispitom. građa molekula i periodni sustav kemijskih elemenata 3. fizikalne. kemijske veze. Ispitni katalog sadrži ova poglavlja: • Područja ispitivanja • Obrazovni ishodi • Struktura ispita • Tehnički opis ispita • Opis bodovanja • Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem • Priprema za ispit. U šestom poglavlju nalaze se primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem. Njime se jasno određuje što se od pristupnika očekuje na ispitu. Sedmo poglavlje odgovara na pitanje kako se pripremiti za ispit. Kiseline. soli i Brønsted-Lowryeva teorija kiselina i baza 7. Područja ispitivanja Ispitom iz Kemije provjerava se ostvarena razina usvojenoga znanja iz opće. Brzina kemijske reakcije i ravnoteža 6.

1. Tvari. usporediti topljivosti različitih tvari na temelju opisa promjena opaženih tijekom pokusa i predvidjeti moguće ishode pokusa povezanih s topljivošću tvari 1.5. magnetičnost. tvrdoća. objasniti na atomskoj (molekulskoj) razini procese koji se zbivaju tijekom otapanja tvari 1.13. analizirati navedena fizikalna i kemijska svojstva tvari i razvrstati ih na elementarne tvari. izobar i kemijski element 2.2. građa molekula i periodni sustav kemijskih elemenata 2.11. homogene i heterogene smjese ili odrediti o kojoj (kakvoj) je vrsti tvari riječ 1. agregacijska stanja i fizikalna svojstva tvari. optička aktivnost) 1.1.8. poznavati kemijsku namjenu tvari iz svakodnevne uporabe i namjenu uobičajenih laboratorijskih kemikalija 1.7. 2. gustoća. neutronski i nukleonski (maseni) broj te rabiti njima pripadne simbole 2. talište.10. Građa atoma. otopine i topljivost tvari 1.9. razlikovati vrste disperznih sustava i objasniti uzroke posebnih fizikalnih svojstava koloidnih sustava 1. objasniti pojam topljivosti tvari i utjecaj temperature na topljivost tvari 1.3. sedimentiranje. sniženje ledišta. povišenje vrelišta. opisati fizikalna svojstva ionskih tvari i objasniti električna svojstva njihovih taljevina ili otopina 1.2. procijeniti opasnosti i predvidjeti potrebne mjere sigurnosti pri radu s kemikalijama (posebice s tvarima iz svakodnevne uporabe) 1.1. sublimiranje.6. razumjeti ili moći učiniti kako bi postigao željeni pozitivan uspjeh na ispitu. objasniti građu atoma i odnose između električki neutralnih i nabijenih atomskih ili molekulskih vrsta (primjerice. vrelište.4.12. Obrazovni ishodi U ovome su poglavlju za svako područje ispitivanja određeni obrazovni ishodi.3. ekstrahiranje. dekantiranje. objasniti značenje pojmova nuklid. objasniti što su koligativna svojstva i navesti primjere (promjena tlaka pare. objasniti odnose između H. odnosno konkretni opisi onoga što pristupnik mora znati. H−. analizirati navedena fizikalna svojstva otopina i razlikovati nezasićene. kemijske veze. zasićene i prezasićene otopine 1. destiliranje. opisati temeljne fizikalne postupke odvajanja tvari iz smjesa (taloženje.1. a veliki broj nastavnih sadržaja anorganske kemije. filtriranje.4. predložiti postupak razdvajanja smjese tvari na temelju poznavanja njezinoga kemijskoga sastava 1. objasniti povezanost elektronske strukture atoma i emisijskih ili apsorpcijskih spektara elementarnih tvari . opisati temeljne tipove kristalnih struktura izgrađenih od istovrsnih atoma i temeljne tipove kristalnih struktura binarnih spojeva te razlikovati njihove jedinične ćelije 2. kromatografiranje) 1. H+ ili O2 i O22−) 2. prekristaliziranje. kemijske spojeve. osmotski tlak) 1.14. organske kemije i biokemije pokriven je obrazovnim ishodima povezanima s građom molekula i kemijskim reakcijama. p1. Obrazovni ishodi podijeljeni su u sedam ispitnih cjelina. objasniti pojmove: protonski (atomski). izotop. navesti i opisati temeljna fizikalna svojstva uzoraka tvari (agregacijsko stanje.

povezati položaj kemijskoga elementa u periodnome sustavu elemenata s elektronskom strukturom njegovih atoma i na temelju njega predvidjeti fizikalna i kemijska svojstva elementarne tvari 2. kovalentnu i metalnu vezu) i objasniti njihova svojstva 2. stereoizomera. tetraedarsku.25.13. objasniti značenje elemenata Lewisove simbolike (točkice.15. objasniti pojmove: energija ionizacije. aldehida.14. optičkih izomera. objasniti odnos veličine neutralnoga atoma i atomskoga iona) 2. navesti. na temelju Lewisove strukturne formule ili strukturnoga dijagrama molekule napisati molekulsku formulu tvari 2.17. analizirati strukturne ili kemijske formule i prepoznati primjere molekula koje se mogu udruživati vodikovim vezama 2. objasniti pojam i navesti primjer asimetrično supstituiranoga ugljikovog atoma te objasniti pojam apsolutne konfiguracije i pravila njezinoga određivanja i iskazivanja (CIP-pravila) 2. crtice.10.24. 2. objasniti utjecaj temperature na kemijske veze i međumolekulske interakcije 2. analizirati Lewisove strukturne formule različitih molekula i razlučiti u njima funkcijske sličnosti i razlike 2.8. razlikovati tri temeljne vrste kemijskih veza (ionsku. shematski prikazati i objasniti svojstva peptidne veze 2. procijeniti vrstu kemijske veze na temelju razlike elektronegativnosti povezanih atoma 2. objasniti i usporediti različite polumjere atoma (atomski.23. objasniti značenje pojmova jednostruka. objasniti i opisati temeljne karakteristike molekula ugljikovodika. elektronski afinitet i elektronegativnost te objasniti periodičnost ovih atomskih svojstava 2. ionski.6. objasniti odnos elektronske strukture i veličine atomske vrste (primjerice. van der Waalsov) 2. predvidjeti prostornu građu molekule (VSEPR) i opisati je kao linearnu. alkohola. bipiramidnu. dvostruka i trostruka kovalentna veza 2. analizirati građu molekule i predvidjeti dominantnu vrstu međumolekulskih interakcija te temeljna fizikalna i kemijska svojstva tvari 2. proteini) .16.5.21. etera.26.7. kovalentni.19. ketona. prikazati elektronsku konfiguraciju atoma i iona kemijskih elemenata prvih četiriju perioda periodnoga sustava elemenata ili na temelju prikazane elektronske konfiguracije prepoznati vrstu atoma ili iona 2. planarnu.9. shematski prikazati strukture biološki važnih molekula (šećeri.22. objasniti pojam izoelektronske vrste.12. geometrijskih izomera. objasniti pojmove i navesti primjere strukturnih izomera. karboksilnih kiselina i njihovih derivata i amina 2. navesti primjere i usporediti njihove veličine 2. slova) te prikazati Lewisove simbole atomskih vrsta ili nacrtati Lewisove strukturne formule anorganskih i organskih molekula i iona 2. prepoznati i objasniti slučajeve kada dolazi do odstupanja od pravila okteta 2. aminokiseline. piramidnu. oktaedarsku. diastereoizomera i enantiomera 2.11.18.20. masti. prstenastu ili lančastu 2.

pretvoriti masenu u množinsku koncentraciju) 3.7. masu i volumen tvari potreban za kemijsku reakciju ili izračunati množinu.9.7. broju pripadnih atoma i njihovim masama 3.2. ispravno ih rabiti u računskim zadatcima i pretvarati izvedene mjerne jedinice jedne u druge 3.4.10. energijski učinci kemijskih reakcija 4. volumen ili masu uzorka tvari na temelju zadanih podataka 3. objasniti (ili izračunati) broj atoma ili formulskih jedinki spoja koji pripada određenomu tipu jedinične ćelije 3. izraziti kemijski sastav smjese tvari (omjeri. izračunati pH-vrijednosti i pOH-vrijednosti tekućina na temelju zadanih koncentracija oksonijevih ili hidroksidnih iona 3.10.10. na temelju kemijskoga naziva tvari napisati njezinu kemijsku formulu (ili obrnuto) 3. primijeniti načelo razrjeđivanja otopina (ili prirediti otopinu određenoga sastava) 3. jednadžbe kemijskih reakcija anorganskih i organskih tvari. analizirati opis kemijske reakcije te na temelju njega napisati točnu jednadžbu kemijske reakcije i u njoj ispravno naznačiti agregacijska stanja reaktanata i produkata .5. izračunati promjenu ledišta koju će izazvati otapanje određene količine tvari u određenom otapalu 3.1.1. množina tvari.5. kvantitativno izraziti elementni sastav kemijskoga spoja na temelju njegove kemijske formule i odrediti kemijsku formulu spoja na temelju rezultata kemijske analize 3.10. 3. iščitati podatke iz grafičkoga prikaza ili na temelju zadanih podataka načiniti potrebni grafički prikaz 3. povezati i kombinirati potrebne matematičke izraze te riješiti i izračunati računske i jednostavne stehiometrijske probleme Ovaj obrazovni ishod podrazumijeva različite zadatke pa ga možemo pojasniti ovim primjerima: 3. primijeniti jednadžbu stanja idealnoga plina i izraz za naboj te izračunati volumen plina koji će se razviti na elektrodi tijekom elektrolize 3. na temelju koligativnih svojstava izračunati molarnu masu tvari 3.8. brojnost.10. mol.3. izračunati gustoću. primijeniti Faradayeve zakone elektrolize 3. koncentracije. molalitet) te na jedan način izražen kemijski sastav izraziti na drugi način (primjerice.8. izračunati množinu.9.2.10.10. stehiometrija i problemski zadatci 3. objasniti odnose između mjernih jedinica. objasniti pojmove: relativna atomska masa i relativna molekulska masa.10.2. napisati izraz za konstantu ravnoteže ili izračunati ravnotežne koncentracije reaktanata i produkata u reakcijskoj smjesi 4.1. objasniti kemijsku reakciju na atomskoj (molekulskoj) razini te objasniti kvalitativno i kvantitativno značenje jednadžbe kemijske reakcije 4. Kemijska simbolika. primijeniti.6. Avogadrova konstanta i molarna masa tvari te ih izračunati na temelju zadanih podataka 3. razlikovati kemijske formule ionskih i kovalentnih spojeva 3. udjeli. Vrste kemijskih reakcija.6.3.10.10. povezati makroskopsku i mikroskopsku gustoću na temelju geometrijskih podataka o jediničnim ćelijama.4. masu i volumen tvari koji će tijekom nje nastati 3.

10. kemijska analiza. objasniti pojmove: kemijska sinteza.5. supstituciju i eliminaciju) 4.12. objasniti uzroke energijskih promjena do kojih dolazi tijekom promjene agregacijskoga stanja ili tijekom kemijske reakcije 4. suvišak reaktanta i iskorištenje kemijske reakcije 4. karakteristične reakcije na dvostruke i trostruke veze.12. katalizator i inhibitor 5. supstitucija.5. šećera. ΔcP) 5. oksidacija (u smislu termičkoga raspada uz prisustvo zraka). identifikacija tvari bojanjem plamena. navesti tipične analitičke probe (dokazne reakcije) i napisati odgovarajuće jednadžbe kemijskih reakcija Da bismo pojasnili ovaj obrazovni ishod.1. objasniti pojam ionskoga produkta vode 5. aminokiselina ili proteina. povezati dijagram ovisnosti koncentracije tvari o vremenu s jednadžbom kemijske reakcije i odrediti iz njega koja je tvar mjerodavni reaktant ili na temelju njega napisati izraz za empirijsku konstantu ravnoteže 5. katalizator. 4. predvidjeti produkte organskih i anorganskih kemijskih reakcija 4. temperatura.7.3.. objasniti pojam enzima i ulogu enzimskih funkcija u živim sustavima 5.4. aldehida. objasniti pojam pH-vrijednosti . razlikovati pojmove egzotermne i endotermne promjene 4. veličina površine na kojoj se zbivaju heterogene kemijske reakcije) 5. Δp.10. adicija. piroliza (u smislu termičkoga raspada u odsustvu zraka). prepoznati i primijeniti organske sintetske reakcije i reagense 4. elektroliza. karboksilnih kiselina i amina 4. prikazati dijagramom rezultate termokemijskoga pokusa 4.8.13.11.3.9.8. navesti i napisati sintetske i karakteristične kemijske reakcije ugljikovodika. objasniti pojam brzine kemijske reakcije i kako različiti čimbenici utječu na brzinu kemijske reakcije (koncentracija reaktanata. izračunati reakcijsku entalpiju 5.2. ketona. alkohola. taloženje karbonata ili sulfata zemnoalkalijskih metala.6.6. ΔcR. eliminacija 4. objasniti i razlikovati pojmove: kataliza. objasniti pojam ravnotežnoga stanja kemijskoga sustava 5. fotoliza. objasniti pojmove: mjerodavni reaktant.11. navesti. Brzina kemijske reakcije i ravnoteža 5. razlikovati vrste kemijskih reakcija (posebice adiciju. povezati vrijednost konstante ravnoteže s ravnotežnim koncentracijama ili ravnotežnim tlakovima reaktanata i produkata u reakcijskoj smjesi 5.9. specifične reakcije organskih molekula poput aldehida.4. napisati izraz za empirijsku konstantu ravnoteže kemijskoga sustava 5. 4.. objasniti Le Chatelierov princip i utjecaj različitih čimbenika na ravnotežno stanje kemijskoga sustava (ΔT.7. grafički obraditi rezultate mjerenja brzine kemijske reakcije 5. objasniti i na temelju zadanih podataka izračunati stupanj reakcije i stupanj disocijacije 5. navodimo nekoliko primjera: taloženje metalnih halogenida iz otopina.

energijski učinci kemijskih reakcija 5.7. predvidjeti moguće ishode kemijskih promjena na elektrodama tijekom elektrolize taljevine ili vodene otopine kemijskoga spoja 7.9. stehiometrija i problemski zadatci 4. jednadžbe kemijskih reakcija anorganskih i organskih tvari.6. hidroksid i lužina (na razini Arrheniusove teorije) 6. napisati dijagram galvanskoga ili elektroliznoga članka 7. razlikovati pojmove: kiselina. objasniti pojam amfoternosti i protumačiti ga u okviru Brønsted-Lowryeve teorije kiselina i baza 7. objasniti pojam kiselinsko-baznoga indikatora 6.4.5. a koja Brønsted-Lowryeva baza 6. otopine i topljivost tvari 2. agregacijska stanja i fizikalna svojstva tvari.2. objasniti pojmove oksidacijskoga i redukcijskoga sredstva i odrediti ih u zadanome primjeru kemijske reakcije 7.3. lužine. objasniti odnos između Brønsted-Lowryeve kiseline i njoj konjugirane Brønsted-Lowryeve baze te zadanoj vrsti odrediti konjugiranu kiselinu ili bazu 6. predvidjeti ishode jednostavnih kiselinsko-baznih kemijskih reakcija 6.4. Brzina kemijske reakcije i ravnoteža 6. Struktura ispita Udjeli područja ispitivanja u ispitu prikazani su u tablici 1. povezati pojmove oksidacije i redukcije s promjenom oksidacijskoga broja 7. objasniti i razlikovati galvanske i elektrolizne članke 7.10. Kemijska simbolika. Građa atoma. definirati pojmove kiseline i baze u okviru Brønsted-Lowryeve teorije i u konkretnome primjeru odrediti koja je jedinka BrønstedLowryeva kiselina. na temelju promjene boje različitih indikatora procijeniti kiselost. lužine.8. neutralnost ili lužnatost vodene otopine 6. objasniti pojam oksidacijskoga broja i odrediti ga u zadanome primjeru 7. Kiseline. građa molekula i periodni sustav kemijskih elemenata 3. objasniti pojam reakcije neutralizacije (u okviru Brønsted-Lowryeve teorije kiselina i baza) 6. Udjeli područja ispitivanja PODRUČJE ISPITIVANJA 1.1.2. soli i Brønsted-Lowryeva teorija kiselina i baza 7.8. Vrste kemijskih reakcija.7.1. predvidjeti promjenu oksidacijskoga broja do koje će doći tijekom kemijske promjene 7. Tvari. kemijske veze. Elektrokemija 7.9. objasniti proces korozije i predložiti načine njezinoga sprječavanja (načini i sredstva zaštite) 3.3.11. Kiseline. soli i Brønsted-Lowryeva teorija kiselina i baza 6. Tablica 1.0 6. predvidjeti pH-vrijednost vodenih otopina različitih tvari 6. analizirati zadane standardne redukcijske potencijale polučlanaka i na temelju njih predvidjeti razlike potencijala mogućih galvanskih ili elektroliznih članaka (primijeniti Voltin niz) 7.6. predvidjeti kemijske reakcije koje će se dogoditi na elektrodama galvanskoga članka 7.5. Elektrokemija UDIO 15 % 15 % 20 % 20 % 10 % 10 % 10 % . opisati sastav nekih uobičajenih galvanskih članaka 7.

1. Od pristupnika se očekuje da pažljivo pročitaju upute koje će slijediti pri rješavanju testa. Tehnički opis ispita 4. taj će se zadatak bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira je li među označenim odgovorima i točan odgovor. Zadatke zatvorenoga tipa (višestrukoga izbora) pristupnici rješavaju označivanjem slova točnoga odgovora među ponuđenima. zadatci povezivanja i sređivanja te zadatci redanja. knjižica s periodnim sustavom elemenata i popisom potrebnih prirodnih konstanti te list za odgovore. uz svaku vrstu zadataka priložena je uputa za rješavanje. Vremenik provedbe bit će objavljen u Vodiču kroz državnu maturu te na mrežnim stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (www. zadatci kratkih odgovora.ncvvo.2. Tablica 3. Struktura prve ispitne cjeline VRSTA ZADATAKA Zadatci višestrukoga izbora BROJ ZADATAKA 40 BROJ BODOVA 40 4. Dodatno. Pribor Tijekom ispita iz Kemije dopuštena je uporaba kalkulatora i periodnoga sustava elemenata. Prva ispitna cjelina sastavljena je od zadataka višestrukoga izbora. crteža ili dijagrama ukoliko se u zadatku to traži) na predviđeno mjesto naznačeno u uputi za rješavanje. 4. Struktura druge ispitne cjeline prikazana je u tablici 3. Trajanje ispita Ispit iz Kemije je pisani i traje ukupno 180 minuta bez prekida. Struktura druge ispitne cjeline VRSTA ZADATAKA Zadatci otvorenoga tipa BROJ ZADATAKA 12 BROJ BODOVA 60 . tj. Tablica 2. Zadatke otvorenoga tipa (produženih odgovora) pristupnici rješavaju upisivanjem točnoga odgovora (i postupka. Izgled testa i način rješavanja Pristupnici dobivaju omotnicu u kojoj su dvije ispitne knjižice. Ukoliko pristupnik za pojedini zadatak označi više od jednoga odgovora. Knjižica s Drugu ispitnu cjelinu čine zadatci otvorenoga tipa. zadatci produženih odgovora.3. Slova točnih odgovora označuju se znakom X. Čitanje ovih uputa je bitno jer je u njima naznačen i način obilježavanja točnih odgovora. Ispit iz Kemije sastoji se od dviju cjelina. Struktura prve ispitne cjeline prikazana je u tablici 2.hr). 4. Zadatci otvorenoga tipa mogu biti zadatci dopunjavanja.

Uspješnim rješavanjem zadataka otvorenog tipa pristupnik može ostvariti maksimalno 60 bodova. Uspješnim rješavanjem prve ispitne cjeline pristupnik može ostvariti maksimalno 40 bodova. a ne smije imati mogućnost: . Svaki točno označen odgovor u zadatcima višestrukoga izbora donosi jedan bod.simboličkoga računanja ( npr. Od toga je 8 zadataka kratkih i produženih odgovora.2. cos.eksponencijalnu funkciju (tipka 10x) . treba imati: . 5.1. U ispitu se može od pristupnika zahtijevati i konstruiranje dijagrama te im je dopuštena i uporaba crtaćega pribora. Pristupnicima nije dopušteno donijeti niti rabiti ikakve druge listove s periodnim sustavom elemenata. tan).grafičkoga rješavanja ( npr. u nazivu CAS) .bežičnog povezivanja s drugim uređajem . Vrjednovanje druge ispitne cjeline U drugome dijelu ispita je 12 zadataka otvorenoga tipa. zadatci povezivanja i sređivanja te zadatci redanja. Opis bodovanja Ukupan broj bodova je 100. Vrjednovanje prve ispitne cjeline U prvoj ispitnoj cjelini je 40 zadataka višestrukoga izbora.logaritamsku funkciju (tipka log x) . Za svaki zadatak otvorenog tipa razrađena je ljestvica za vrjednovanje na način da dijelovi odgovora donose po jedan bod. periodnim sustavom elemenata potrebnim za rješavanje ispita sastavni je dio ispitnoga materijala2. Na ispitu je dozvoljeno koristiti džepno računalo tipa Scientific koje. 5. _________________________ 2 5. Preostala 4 zadatka mogu biti zadatci dopunjavanja. poglavlje Izgled testa i način rješavanja . a svaki potpuno točan odgovor na takav tip zadataka donosi 3 boda. Pri rješavanju ispita pristupnici trebaju rabiti kemijske olovke plave ili crne boje.deriviranja i integriranja Na Listu džepnih računala bit će upisan tip (naziv i oznaka) džepnoga računala koje je učenik rabio na ispitu. v. u nazivu Graphic ili ima tipku GRAPH) .trigonometrijske funkcije (tipke sin.uporabe memorijske kartice . a svaki potpuno točan odgovor na takav tip zadatka donosi 6 bodova.

U kojoj je od navedenih molekula najjača kemijska veza? A. obrazovni ishod koji se tim konkretnim zadatkom ispituje. Na apscisi je atomski broj nemetala. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem U ovome su poglavlju primjeri zadataka. osnove (u kojoj je postavljen zadatak) te četiriju ponuđenih odgovora.2. Cl2 TOČAN ODGOVOR: C PODRUČJE ISPITIVANJA: 2 OBRAZOVNI ISHOD: razlikovati tri temeljne vrste kemijskih veza (ionsku. Primjeri zadataka otvorenoga tipa Zadatci otvorenoga tipa u drugome dijelu ispita mogu biti zadatci dopunjavanja. O2 C. Primjer zadatka višestrukoga izbora Zadatak višestrukoga izbora sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu). točan odgovor te način bodovanja. N2 D. Uz svaki primjer zadatka ponuđen je opis te vrste zadatka. Primjer zadatka dopunjavanja Na temelju dijagrama vrelišta za neke spojeve nemetala s vodikom procijenite vrelište klorovodika i ucrtajte ga u dijagram.1. H2 B. zadatci kratkih odgovora i zadatci produženih odgovora. 6. 6. od kojih je jedan točan. kovalentnu i metalnu vezu) i objasniti njihova svojstva BODOVANJE: 1 bod – točan odgovor 0 bodova – netočan odgovor ili ukoliko je označeno više odgovora 6. Z . Na listu za odgovore uz redni broj zadatka trebate obilježiti znakom X samo jedan od četiriju ponuđenih odgovora. U sljedećem zadatku samo je jedan odgovor točan.

Z TOČAN ODGOVOR: Od pristupnika se očekuje da će svoje rješenje ucrtati u području dijagrama označenom plavom bojom (–85 ± 10) °C. odnosno o interakcijama između njezinih građevnih jedinica. PODRUČJE ISPITIVANJA: 2 OBRAZOVNI ISHOD: analizirati građu molekule i predvidjeti dominantnu vrstu međumolekulskih interakcija te temeljna fizikalna i kemijska svojstva tvari BODOVANJE: 1 bod za točan odgovor Primjer zadatka kratkoga odgovora Zadatak kratkoga odgovora sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove . TOČNI ODGOVORI: 1.1. Primjer zadatka produženoga odgovora Zadatak produženoga odgovora također se sastoji od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove (najčešće pitanja) u kojoj je zadano što pristupnik treba odgovoriti.2. 1 bod za broj elektrona i 1 bod za oblik molekula. 1. Makroskopska svojstva tvari ovise o njezinoj unutarnjoj građi. Na sljedeći zadatak odgovorite jednostavnom rečenicom.1. U zadatcima produženoga odgovora od pristupnika se može tražiti da prikaže i postupak rješavanja. Navedite jedan od načina kako se može prepoznati da su molekule neke tvari povezane međumolekulskim vodikovim vezama. (najčešće pitanja) u kojoj je zadano što pristupnik treba odgovoriti. Navedite koja svojstva molekula (koji čimbenici) najviše pridonose jakosti van der Waalsovih veza. broj elektrona (gustoća elektrona) u molekuli (ali ne masa!). izduženost (oblik) molekula PODRUČJE ISPITIVANJA: 2 OBRAZOVNI ISHOD: analizirati građu molekule i predvidjeti dominantnu vrstu međumolekulskih interakcija te temeljna fizikalna i kemijska svojstva tvari BODOVANJE: po 1 bod za visoko vrelište. 1. ukupno 3 boda Ovi ključni pojmovi moraju u odgovoru biti prepoznatljivi i uporabljeni u ispravnome kontekstu. Upišite svoj odgovor na predviđeno mjesto u ispitnoj knjižici.2. visoko vrelište u odnosu na tvari koje su izgrađene od molekula slične veličine 1.

2. masu i volumen tvari potreban za kemijsku reakciju ili izračunati množinu. analizirati opis kemijske reakcije te na temelju njega napisati točnu jednadžbu kemijske reakcije i u njoj ispravno naznačiti agregacijska stanja reaktanata i produkata OBJAŠNJENJE BODOVANJA: U ispitu iz Kemije u zadatcima produženih odgovora najčešće rabimo stehiometrijske probleme u kojima je potrebno nešto izračunati. Navedeni primjer opisuje temeljna načela bodovanja takvih zadataka.1.1.820 g L–1. 4. konsekvencijalnoga bodovanja prema kojima pristupnik ne će biti dva puta kažnjen za istu pogrješku. Za svaki takav zadatak potrebno je načiniti njemu prikladnu ljestvicu bodovanja. Napišite jednadžbu kemijske reakcije nastajanja barijeva sulfata reakcijom vodenih otopina natrijeva sulfata i barijeva klorida. . Barijev sulfat je vrlo slabo topljiv talog. nije moguće u ispitnome katalogu za sve njih ponuditi pripadne ljestvice bodovanja. Kako je broj varijacija ovakvih zadataka velik.6. Postupak: Rezultat: _____________ TOČAN ODGOVOR: BODOVANJE: 1 bod za točno izračunate molarne mase 1 bod za ispravan veličinski račun (ispravno povezane fizikalne veličine) 1 bod za ispravnu uporabu mjernih jedinica 1 bod za točan rezultat U računskim zadatcima primjenjuju se pravila tzv. na temelju kemijskoga naziva tvari napisati njezinu kemijsku formulu ili obrnuto 3. Upišite postupak i odgovor na predviđena mjesta u ispitnoj knjižici. U sljedećem zadatku riješite zadano i prikažite postupak rješavanja. nacrtati i napisati. Obvezno naznačite agregacijska stanja reaktanata i produktata. PODRUČJE ISPITIVANJA: 3 i 4 OBRAZOVNI ISHODI: 3. Izračunajte masu natrijeva sulfata potrebnu za taloženje barijeva sulfata iz 100 mL vodene otopine barijeva klorida čija je masena koncentracija 20. TOČAN ODGOVOR: Na2SO4(aq) + BaCl2(aq) → BaSO4(s) + 2 NaCl(aq) BODOVANJE: 1 bod za izjednačenu i točno napisanu jednadžbu kemijske reakcije 1 bod za ispravno naznačena agregacijska stanja (sva moraju biti ispravna) 4.2. izračunati množinu. masu i volumen tvari koji će tijekom nje nastati 4.

hr/index13. Priprema za ispit Tijekom pripremanja za ispit iz Kemije pristupnici mogu rabiti sve udžbenike iz Kemije. Tijekom učenja svaka osoba ostvaruje različite rezultate. Kao dodatne materijale mogu rabiti i zadaće s natjecanja iz Kemije (dostupne u biltenima s natjecanja i na internetu: eskola. prepoznavanju) kemijskih promjena. 7. Nameće se pitanje kako provjeriti svoju pripremljenost za ispit.pmf.chem. uspjeh na ispitu uvjetuje i dobra upoznatost s načinom ispitivanja.ncvvo. uspješnost valja na kraju i provjeriti.php3) te prijašnje nacionalne ispite (objavljeni na mrežnim stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja www. razvijena sposobnost kvalitetnoga tumačenja rezultata kemijskih pokusa i uspješnost u tumačenju opažanja zabilježenih tijekom kemijskih pokusa. prateća nastavna sredstva i materijale koji su tijekom njihova školovanja bili odobreni od strane MZOS RH. Ipak. . Sam popis obrazovnih ishoda za svako područje ispitivanja trebao bi pristupnicima poslužiti kao lista za provjeru usvojenoga znanja.hr/drzavnamatura/web/public/svi_ispiti). Najbolji pokazatelji pripremljenosti za ispit iz Kemije su uspješnost u opažanju (uočavanju. Dodatno.

 .

 Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful