P. 1
Primjer završnog rada

Primjer završnog rada

|Views: 21,369|Likes:
Published by Tino Brajković

More info:

Published by: Tino Brajković on Apr 19, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/28/2015

pdf

text

original

Srednja škola Otočac Ćirila i Metoda 2 53 220 Otočac

Završni rad iz predmeta:

Šumarstvo na kršu

Tema:

Razmnožavanje reznica

Mentor: Vedran Delač, dipl. ing

Učenik: Tino Brajković Smjer: šumarski tehničar

Otočac, ljetni rok šk. god. 20010/2011 SADRŽAJ

...........................................................3.........................4.....................................................................................................................................................3 1...................................................12 4..2..................................5................2...........................15d SAŽETAK 2 ................6 2............... ZAKLJUČAK...............7 2.....……………………………………………................. Vermikulit...........2................................... SUPSTRATI ZA OŽILJAVANJE REZNICA....2.................................5 2............ Perlit.......................................2................. Grijane podloge……….5 2...............10 3.........1..........................................................………............………………………………………………................4 2................ Vršne reznice......8 3...............4.............. ZAŠTO RAZMNOŽAVATI REZNICAMA……............................................2..................................................14 7...............9 3.............9 3. PROIZVODNI OBJEKTI ZA RAZMNOŽAVANJE REZNICA....................................................................................... Pijesak.................1.......6 2...... Kontejneri za zakorjenjivanje..............3........................................................………13 6..................................................................... Zrele reznice listača……………………………………......................................9 3................................... 11 4. Kora…….................... Poluzrele reznice…….9 3. Zrele reznice vazdazelenih četinjača…………………………………7 2........10 3................................SAŽETAK.................VRSTA REZNICA……………….....…………....................6.................... LITERATURA....1.... Treset…………........Korjenove reznice……………………………………………………………....2.................. Zelene reznice…………………………….......10 4.....2............1............................................................... List……………...... Scoria i kamen plovučec.......................................3...5 2.……………..................................

Reznice se koriste da bi se zadržale određene karakteristike. Osnovna karakteristika ovog načina razmnožavanja je da se vegetativni dijelovi biljke odvajaju od matične biljke i stavljaju u povoljne uvjete da bi se regenerirali organi koji nedostaju.Razmnožavanje reznicama je možda najzanimljivija. možda neće opstati ove godine. Brojni čimbenici utječu na uspješnost razmnožavanja reznicama. 1. Reznice koje su se prošle godine zakorjenile u velikom postotku. ZAŠTO RAZMNOŽAVATI REZNICAMA 3 . ali ujedno i najteža metoda razmnožavanja biljaka.

Mnoge kućne biljke razmnožavaju se na ovaj način.List Svaki vegetativni dio biljke može činiti reznicu.Zadržavanje karakteristika Reznice se koriste da bi se zadržale određene karakteristike. Izbjegavanje inkompatibilnost prilikom cijepljenja Većina kultivara ukrasnog drveća razmnožava se cijepljenjem. Kultivar «Athens» uzgojen iz sjemena može imati djelomično žute cvjetove. 2. Ekonomski razlozi Troškovi razmnožavanja reznicama značajno su niži u odnosu na druge načine razmnožavanja biljaka. Njegove prave odlike mogu se zadržati jedino razmnožavanjem reznicama. pa tako i list. Neki kultivari poput selekcioniranih jedinki Acer rubrum pokazuju visoki postotak inkompatibilnosti. Ovaj postupak razmnožavanja nazivamo KLONIRANJE budući da svaka jedinka ima sva svojstva roditeljske biljke. Razmnožavanje šumskih vrsta 4 . Kultivar Calycantus floridus «Athens» («Katherine») ima sladak miris i žute cvjetove. VRSTE REZNICA 2. ali prevladavat će crveno-smeđi.1.

čvrstoća drveta i vrijeme razvoja vršnog pupa korisni su pokazatelji kod različitih vrsta. Zelene reznice trebaju biti duljine u prosjeku 5 – 13 cm s nekoliko nodija.2. Kerria i Spiraea. peteljke i kratkog izbojka s postranim pupom. 2. U tom trenutku potrebno je smanjiti ili isključiti prskanje budući da zelene reznice mogu brzo propasti. stariji listovi su više ili manje potpuno razvijeni. Reznice se mogu lagano odlomiti i brzo uvenu.2. Jednostavno povlačenje reznice prema gore uz lagani pritisak pokazuje je li reznica zakorjenjena ili ne. U tu skupinu pripadaju Weigela. Tkivo reznice može se odvojiti noktom. u prahu ili otopini.Vršne reznice Vršne reznice obično se dijele na zelene (ljetne).2. Reznice koje čine samo jedan list. Reznice crvenog i sladornog javora brzo propadnu ako su previše zelene. vazdazelenih četinjača i vazdazelenih listaća. vršni listovi su mali i nerazvijeni. poluzrela ili zrela Boja lista i izbojka. Kod osobito zelenih reznica treba posebno paziti da ne uvenu. iako je ponekad teško razlikovati kraj jednog i početak sljedećeg stadija razvoja. Razdoblje za uspješno zakorjenjivanje zelenih reznica može biti relativno kratko. već na fiziološkom kalendaru (stanje reznice). Poluzrele reznice 5 .2. poluzrele (poluodrvenjele) i zrele (zimske. Ova metoda nije komercijalno popularna. Zbog toga ih je potrebno držati na hladnom i vlažnom mjestu. Neke vrste imaju zelene reznice do kraja ljeta i početka jeseni. Postoje listovi različitih veličina. Vrijeme zakorjenjivanja ne bi se trebalo zasnivati na kronološkom. odrvenjele). Teško se pikiraju.pomoću listova malo se primjenjuje. Postoji nekoliko metoda pomoću kojih možemo odrediti je li reznica zelena. Takove reznice često propadnu na stolovima za razmnožavanje. Lagerstroemia. sastoje se od plojke. Ove vrste reznica mogu se vrlo jednostavno razlikovati. 2. Zrele reznice mogu se dalje podijeliti na reznice listopadnih vrsta.1. Može se koristiti niska koncentracija hormona u rasponu od 1000 do 3000 ppm. 2. Zelene reznice Zelene reznice drveća i grmlja su od ovogodišnjih izbojaka.

2. reznica je dovoljno čvrsta i listovi su potpuno razvijeni. borovice i tuje. Plastične vrećice – zrele reznice pripremimo. zakorjenjuju kada se uzimaju u razdoblju od rujna do zime. kao i vrste vazdazelenih listača poput božike. Vazdazelene četinjače. poput borovice. fotinije. Najbolje su reznice duljine 7-15 cm s kojih je potrebno ukloniti pola listova. Na ovaj način mogu se također razmnožavati i neke vrste vazdazelenih četinjača poput tise. Krajevi reznica moraju viriti nekoliko centimetara iznad razine tla. kurike. Hladni postupak – reznice podjednake veličine svežemo u snopove (baliramo) i utrapimo s vrhovima okrenutim prema dolje. a zatim ih presađujemo. Uzimaju se tijekom jeseni i zime s prošlogodišnjih izbojaka. Reznice se bolje 6 . Rast izbojaka je završen. mogu se zakorjeniti poluzrelim reznicama. Postoje različiti postupci: Grijana podloga – donji dio reznice tretiran hormonom konc. kamelije i lovorvišnje. Korisno je ozljeđivanje reznice i upotreba hormona. mirisnice. Zrele reznice su jeftin način razmnožavanja listopadnih vrsta.3. Nerazvijeni listovi i vrhovi vrste Magnolia grandiflora uvenu tijekom zakorjenjivanja. Nakon kalusiranja/zakorjenjivanja presadimo ih. lovorvišnje i fotinije. no ne postoje pouzdani dokazi je li to korisno. Reznice odrežemo pilom na duljinu 15-50 cm (po mogućnosti i dulje). Zrele reznice listača Zrelim reznicama razmnožavaju se listopadne vrste. Mekane vrhove treba ukloniti. Neki rasadničari smanjuju lisnu površinu. odnosno u razdoblju kada su bez asimilacijskih organa. 2000-4000 ppm. umočimo u hormon konc. hermetički zatvorimo u plastične vrećice i stavimo na tamno mjesto pri temperaturi od 10 ºC. tretiramo ih hormonom.2. Listopadno drveće i grmlje može se također zakorijeniti poluzrelim reznicama. Reznice se uzimaju od listopada do početka vegetacije u rano proljeće.Ova vrsta reznica uzima se ljeti i koristi se za razmnožavanje vazdazelenih listač apoput rododendrona. 2500 do 5000 ppm grije se na 21 ºC. a vrhovi ostaju hladni. magnolije. Za većinu vazdazelenih četinjača korisno je izlaganje niskim temperaturama. pikiramo izravno na polje (jesen ili zima) ili ih ostavimo da kalusiraju. Najpovoljnije razdoblje je od sredine srpnja do početka rujna.

5 tjedana na temperaturi od oko 21 ºC. 3000 – 8000 ppm u 50% etanolu. te prskanje ili plastenik. Gredice bez grijane podloge nisu pokazale uspjeh. 2. Cupressocyparis leylandii najuspješnije se zakorjenjuje reznicama uzetim tijekom veljače ili ožujka. tretiranje hormonima i pikiranje u mješavinu treseta i perlita. jela. Poželjno je ozljeđivanje reznica. božiku te borovicu mogu uspješno zakorijeniti na vanjskim gredicama koje imaju grijanu podlogu.3. Reznice se obično prskaju. Vanjske gredice – istraživanje u SAD-u pokazalo je da se zrele reznice četinjača uključujući i fotiniju.2. korišten je hormon IBA konc. Tijekom trogodišnjeg istraživanja s ovom vrstom u SAD-u (Georgia) postignuto je zakorjenjivanje veće od 90%. pačempres. Ovaj postupak primjenjuje se ako se reznice uzimaju u siječnju. 2. borovica (patuljaste vrste) i tisa mogu se jednostavno zakorjeniti na ovaj način iako je za zakorjenjivanje potrebno do 3 mjeseca. Potrebno ih je prihraniti da bi tijekom vegetacije dosegle visinu od 25 – 30 cm.Korjenove reznice 7 . a nakon toga možemo ih presaditi u područjima s blagom klimom ili ih držati na hladnom sve do proljeća. Na isti način uspješno se mogu zakorjeniti tuja i borovica. Grijana podloga pokazala se korisnom tijekom prskanja. S reznica duljine 10 – 20 cm uklanjaju se donje iglice.4. Tuja. a korisnim se pokazao i zatvoreni plastenik sa ili bez grijane podloge. uklonjeni su vrhovi.Topli postupak – reznice se uzimaju u jesen. Bor. aukubu. tretiraju hormonom i stave pod najlon. pijesak ili koru. Korištene su reznice dužine 10 – 15 cm sa smeđim drvom pri osnovi. Reznice se zakorjenjuju za 10 – 12 tjedana i nakon toga mogu se presaditi. smreka i druge vrste poput nekih patuljastih četinjača teže se zakorjenjuju u komercijalno isplativim količinama. tretiraju hormonom i čuvaju u vlažnim uvjetima kroz 3 . ali čini se da u plasteniku ne pomaže. veljači i ožujku. Zrele reznice vazdazelenih četinjača Vazdazelene četinjače često se zakorjenjuju krajem jeseni i zimi u stakleniku.

SUPSTRATI ZA OŽILJAVANJE REZNICA 8 .Vrlo malo šumskih rasadnika koristi se ovom metodom jer je vrlo skupa i dugotrajna. Korjenove reznice uzimaju se od prosinca do ožujka. 3. ovisno o vremenskim uvjetima.

Miješanje pijeska s drugim vrstama supstrata umanjuje aeraciju i propusnost. perlitom i drugim dodacima kako bismo dobili odgovarajući medij. bez sposobnosti izmjene kationa i ima pH od 7–7. 3. Pijesak se može miješati s tresetom. 3. pH vermikulita kreće se od 7 do 7. a cijena mu je slična cijeni vermikulita. Iako na tržištu postoji vermikulit različitih veličina čestica. ali se svake godine mora sterilizirati. Čisti vermikulit koristi se za brzo zakorjenjivanje reznica. Naglim zagrijavanjem pri temperaturi od 982 ºC dijelovi stijene se šire i nastaju bijele lagane čestice.5.3.1. Najveća prednost pijeska je njegova niska cijena i dostupnost na tržištu. On nastaje zagrijavanjem na 760 ºC. reznice treba presaditi odmah nakon zakorjenjivanja.2.Pijesak Preporuča se grubi građevinski pijesak s promjerom čestica od 0. U čistom perlitu razvija se rijetko korijenje a budući da ne sadrži hranjiva. Smjesa koja se često koristi kod prekrivanja sjemena sastoji se od vermikulita i treseta u određenom omjeru.25 mm) nije pogodan za zakorjenjivanje.Perlit Perlit nastaje lomljenjem vulkanske aluminijsko-silicijeve stijene. Skuplji je od pijeska. Perlit je sterilan.4.5 do 2 mm. Težina perlita iznosi 128 kg/m3.Vermikulit Vermikulit je glineni mineral s visokim udjelom kalija i magnezija.3. Prije upotrebe pijesak moramo sterilizirati.05 – 0. najpogodniji za zakorjenjivanje je grublji vermikulit. kemijski inertan. nije bogat hranjivima ima slabu sposobnost zadržavanja vode. Vermikulit je sterilan i vrlo lagan (96 kg/m3). Pijesak je vrlo težak (1121 – 1602 kg/m3). Proširene čestice vermikulita sastoje se od niza paralelnih slojevitih pločica koje imaju visoku sposobnost upijanja vode i zadržavanja hranjiva.Scoria i kamen plovučec 9 .5. 3. Fini pijesak (0. Perlit se može koristiti godinama. Biljke zakorijenjene u pijesku mogu imati prilično rijetko korijenje.

Biljke se uzgajaju u mljevenoj kori ili kori pomiješanoj s pijeskom ili drugim dodacima. Kamen plovučac je bijelo prirodno staklo nastalo naglim hlađenjem užarene vulkanske lave prije kristalizacije. Plovučac je relativno lagan i može biti zamjena za perlit. Borova kora nije skupa. 3. a težina 1 m3 iznosi 480 kg. ima pH vrijednost od 3. Pomiješan s pijeskom i perlitom daje odličan supstrat za razmnožavanje. perlitom ili drugim supstratima u omjeru 3:2:2. Vrlo važan supstrat korišten kod razmnožavanja reznicama je Sphagnum treset koji se sastoji od suhih ili živih dijelova acidofilnih vrsta iz roda Sphagnum koje rastu na vlažnom staništu.Treset Treset je širok pojam koji obuhvaća treset od mahovine iz roda Sphagnum. Koristi se sama ili pomiješana s tresetom. Suhi treset vrlo je lagan. PROIZVODNI OBJEKTI ZA RAZMOŽAVANJE REZNICA 10 . relativno je sterilan. može upiti 10-20 puta više vode od svoje težine. Hypnaceous i dr.5 – 4.Kora U posljednje vrijeme kora nekih vrsta tvrdog drva i borova sve više se primjenjuje u kontejnerskom uzgoju biljaka. 3. Budući da Sphagnum treset sadrži malu količinu hranjiva.5. U nekim istraživanjima mješavina kore i perlita pokazala se boljom u odnosu na čistu koru.Scoria je prirodna vulkanska stijena koja se lomi i separira po veličini. dostupna je na tržištu i učinkovita. 4.0 kao i određena fungicidna svojstva. biljke koje se dulje vrijeme uzgajaju u ovom supstratu pokazuju simptome nedostatka pojedinih hranjiva.6. Porozna je.

Iako se reznice mogu zakorjeniti u različitim uvjetima. Staklenici od plastike danas se koriste trostruko više u odnosu na staklene. (2) zaštititi od vremenskih nepogoda. (3) pružiti dovoljno. a njihova glavna zadaća je: (1) stvoriti atmosferske uvjete koji onemogućuju gubitak vlage s reznice (reznica je od trenutka odsjecanja odvojena od dovoda vode). Zbog niske cijene i jednostavnije gradnje mnogi komercijalni uzgajivači sve više koriste gredice prekrivene najlonom. učinkovitost i ponovna mogućnost dobivanja istih rezultata zakorjenjivanja. najpraktičniji su proizvodni objekti za razmnožavanje reznicama. Postoje proizvodni objekti različitih oblika. (4) postići odgovarajuću temperaturu potrebnu za zakorjenjivanje (za većinu vrsta 24-27 ºC). no njihova visoka cijena dovela je do razvoja novih vrsta proizvodnih objekata. Tijekom zime. stolovi za razmnožavanje s grijanom podlogom u stakleniku jeftin su i dobar način zakorjenjivanja određenih vrsta kojima je potrebno dulje razdoblje za zakorjenjivanje. ali ne previše svjetla. Ti stolovi obično su opremljeni kablovima za grijanje koji održavaju supstrat na temperaturi od 18-24 ºC 11 . Nekada su staklenici (načinjeni od stakla) predstavljali standard za razmnožavanje i rast bilja.

sve se više koristi i metoda zakorjenjivanja reznica u malim kontejnerima. Jedna od prednosti zakorjenjivanja u kontejnerima/kockama je lakša presadnja i preživljavanje tijekom zime.4. 12 . Velikim stolovima itd. Iako kontejneri predstavljaju dodatni trošak za proizvođača. a istovremeno korijenski sustav je zaštićen.1.. budući da mala količina supstrata onemogućuje isušivanje osjetljivog korijena. kontejneri za zakorjenjivanje trebali bi biti duboki barem 9 do 10 cm. Radi donekle dobre drenaže. Večina uzgajivača ima znatno manje gubitke reznica zakorjenjenih u kontejnerima.Kontejneri za razmnožavanje Premda se reznice u večini slučajeva zakorjenjuju u lijehama. cijena rukovanja i prijevoza reznica uzgojenih u kontejnerima znatno je niža.

Važnost svakog sustava za 13 . nije potrebna grijana podloga. električnih ploča ili sistema na bazi cirkulacije vruće vode različite temperature. božike.4. Velikoj većini vrsta. zelenim i poluzrelim reznicama.2. Naročitu korist od grijanja tijekom zime imaju biljke koje razmnožavamo u vanjskim lijehama. PVC cijevi polažemo na razmak od 15 cm po dužini stola za zakorjenjivanje i prekrivamo pijeskom ili drugim materijalom koji dobro provodi toplinu. Sustav za grijanje supstrata može biti načinjen od olova ili plastificiranih električnih kablova. posebno onih koje se razmnožavaju ljetnim. posebno u slučajevima ako su reznice uzete tijekom zimskih mjeseci.Grijane podloge Za određene vrste od koristi je grijanje supstrata. Grijanje se pokazalo korisnim kod vazdazelenih četinjača. magnolije i drugih vrsta.

5. ovisno o vrsti od 18-24 ºC (27 ºC).grijanje je u održavanju temperature supatrata u određenom rasponu. ZAKLJUČAK 14 .

LITERATURA 15 .7.

Datum predaje rada:______________________________________ (mentor je prihvatio izradbu) Potpis mentora:__________________________________________ Ocjena pisanog rada:______________________________________ Datum obrane rada:_______________________________________ Ocjena obrane rada:_______________________________________ 16 .

mentor:________________________________________________ 2. profesor struke:__________________________________________ 3. profesor struke:__________________________________________ Prostor za izdvojeno mišljenje ili eventualni komentar: 17 .Konačna ocjena:__________________________________________ Povjerenstvo: 1.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->