Srednja škola Otočac Ćirila i Metoda 2 53 220 Otočac

Završni rad iz predmeta:

Šumarstvo na kršu

Tema:

Razmnožavanje reznica

Mentor: Vedran Delač, dipl. ing

Učenik: Tino Brajković Smjer: šumarski tehničar

Otočac, ljetni rok šk. god. 20010/2011 SADRŽAJ

............5 2..........................................3 1...... Vršne reznice.... Zrele reznice vazdazelenih četinjača…………………………………7 2.................................10 3......... Kontejneri za zakorjenjivanje.. ZAKLJUČAK......15d SAŽETAK 2 ........................……………………………………………...............2.....3........................ PROIZVODNI OBJEKTI ZA RAZMNOŽAVANJE REZNICA......................………13 6........................... Treset…………..............2..............5 2.......2.........................................…………..6 2.………………………………………………....... SUPSTRATI ZA OŽILJAVANJE REZNICA.............. Poluzrele reznice……......VRSTA REZNICA………………............................... Perlit............................................. 11 4..... Grijane podloge………................1.............3..........................9 3...........2...........................................2.....2...................................................................................................................................................................4..............4 2......................4...... Vermikulit....................................Korjenove reznice……………………………………………………………..6................5..........................SAŽETAK.................................................. ZAŠTO RAZMNOŽAVATI REZNICAMA…….........................................................9 3..........1.......... Zrele reznice listača…………………………………….………..............1.....................................10 4..............……………....................................................................................... Pijesak...............9 3.........12 4................................ Kora…….............3...... LITERATURA.......... Zelene reznice……………………………....................................8 3.............................9 3.................... Scoria i kamen plovučec..2...................2..................6 2.........................................10 3............... List…………….............................................14 7..........................................................7 2....5 2..........1..................................................

ali ujedno i najteža metoda razmnožavanja biljaka. Brojni čimbenici utječu na uspješnost razmnožavanja reznicama. Reznice koje su se prošle godine zakorjenile u velikom postotku. Osnovna karakteristika ovog načina razmnožavanja je da se vegetativni dijelovi biljke odvajaju od matične biljke i stavljaju u povoljne uvjete da bi se regenerirali organi koji nedostaju. ZAŠTO RAZMNOŽAVATI REZNICAMA 3 . možda neće opstati ove godine. Reznice se koriste da bi se zadržale određene karakteristike. 1.Razmnožavanje reznicama je možda najzanimljivija.

Izbjegavanje inkompatibilnost prilikom cijepljenja Većina kultivara ukrasnog drveća razmnožava se cijepljenjem. Ekonomski razlozi Troškovi razmnožavanja reznicama značajno su niži u odnosu na druge načine razmnožavanja biljaka. Mnoge kućne biljke razmnožavaju se na ovaj način. VRSTE REZNICA 2. Ovaj postupak razmnožavanja nazivamo KLONIRANJE budući da svaka jedinka ima sva svojstva roditeljske biljke. Njegove prave odlike mogu se zadržati jedino razmnožavanjem reznicama. Kultivar «Athens» uzgojen iz sjemena može imati djelomično žute cvjetove. Razmnožavanje šumskih vrsta 4 . Kultivar Calycantus floridus «Athens» («Katherine») ima sladak miris i žute cvjetove.Zadržavanje karakteristika Reznice se koriste da bi se zadržale određene karakteristike. ali prevladavat će crveno-smeđi. Neki kultivari poput selekcioniranih jedinki Acer rubrum pokazuju visoki postotak inkompatibilnosti. pa tako i list.1. 2.List Svaki vegetativni dio biljke može činiti reznicu.

stariji listovi su više ili manje potpuno razvijeni. U tom trenutku potrebno je smanjiti ili isključiti prskanje budući da zelene reznice mogu brzo propasti.2. Reznice koje čine samo jedan list. već na fiziološkom kalendaru (stanje reznice). u prahu ili otopini. peteljke i kratkog izbojka s postranim pupom. odrvenjele). poluzrela ili zrela Boja lista i izbojka. iako je ponekad teško razlikovati kraj jednog i početak sljedećeg stadija razvoja. Zelene reznice trebaju biti duljine u prosjeku 5 – 13 cm s nekoliko nodija.pomoću listova malo se primjenjuje. Neke vrste imaju zelene reznice do kraja ljeta i početka jeseni.1. Lagerstroemia.2. Zbog toga ih je potrebno držati na hladnom i vlažnom mjestu. Postoji nekoliko metoda pomoću kojih možemo odrediti je li reznica zelena. Teško se pikiraju. Kod osobito zelenih reznica treba posebno paziti da ne uvenu.2. Kerria i Spiraea. Takove reznice često propadnu na stolovima za razmnožavanje. Jednostavno povlačenje reznice prema gore uz lagani pritisak pokazuje je li reznica zakorjenjena ili ne. čvrstoća drveta i vrijeme razvoja vršnog pupa korisni su pokazatelji kod različitih vrsta. Poluzrele reznice 5 . poluzrele (poluodrvenjele) i zrele (zimske. Ova metoda nije komercijalno popularna. Postoje listovi različitih veličina. 2. Ove vrste reznica mogu se vrlo jednostavno razlikovati. 2. Razdoblje za uspješno zakorjenjivanje zelenih reznica može biti relativno kratko. Tkivo reznice može se odvojiti noktom. vazdazelenih četinjača i vazdazelenih listaća. Zrele reznice mogu se dalje podijeliti na reznice listopadnih vrsta. Zelene reznice Zelene reznice drveća i grmlja su od ovogodišnjih izbojaka. sastoje se od plojke. Reznice crvenog i sladornog javora brzo propadnu ako su previše zelene.2. 2. Reznice se mogu lagano odlomiti i brzo uvenu. U tu skupinu pripadaju Weigela. vršni listovi su mali i nerazvijeni. Može se koristiti niska koncentracija hormona u rasponu od 1000 do 3000 ppm. Vrijeme zakorjenjivanja ne bi se trebalo zasnivati na kronološkom.Vršne reznice Vršne reznice obično se dijele na zelene (ljetne).

Rast izbojaka je završen. Krajevi reznica moraju viriti nekoliko centimetara iznad razine tla. mogu se zakorjeniti poluzrelim reznicama. magnolije. pikiramo izravno na polje (jesen ili zima) ili ih ostavimo da kalusiraju. zakorjenjuju kada se uzimaju u razdoblju od rujna do zime. tretiramo ih hormonom. Plastične vrećice – zrele reznice pripremimo. Zrele reznice listača Zrelim reznicama razmnožavaju se listopadne vrste. a zatim ih presađujemo. lovorvišnje i fotinije. 2000-4000 ppm. Hladni postupak – reznice podjednake veličine svežemo u snopove (baliramo) i utrapimo s vrhovima okrenutim prema dolje. reznica je dovoljno čvrsta i listovi su potpuno razvijeni. odnosno u razdoblju kada su bez asimilacijskih organa. Korisno je ozljeđivanje reznice i upotreba hormona. Neki rasadničari smanjuju lisnu površinu. Zrele reznice su jeftin način razmnožavanja listopadnih vrsta. Reznice odrežemo pilom na duljinu 15-50 cm (po mogućnosti i dulje). mirisnice. umočimo u hormon konc. Uzimaju se tijekom jeseni i zime s prošlogodišnjih izbojaka. Najbolje su reznice duljine 7-15 cm s kojih je potrebno ukloniti pola listova. Vazdazelene četinjače.3.Ova vrsta reznica uzima se ljeti i koristi se za razmnožavanje vazdazelenih listač apoput rododendrona. Za većinu vazdazelenih četinjača korisno je izlaganje niskim temperaturama. no ne postoje pouzdani dokazi je li to korisno. 2500 do 5000 ppm grije se na 21 ºC. Postoje različiti postupci: Grijana podloga – donji dio reznice tretiran hormonom konc. Nakon kalusiranja/zakorjenjivanja presadimo ih. a vrhovi ostaju hladni.2. borovice i tuje. Na ovaj način mogu se također razmnožavati i neke vrste vazdazelenih četinjača poput tise. kao i vrste vazdazelenih listača poput božike. Mekane vrhove treba ukloniti. Najpovoljnije razdoblje je od sredine srpnja do početka rujna. kurike. poput borovice. fotinije. Nerazvijeni listovi i vrhovi vrste Magnolia grandiflora uvenu tijekom zakorjenjivanja. Listopadno drveće i grmlje može se također zakorijeniti poluzrelim reznicama. hermetički zatvorimo u plastične vrećice i stavimo na tamno mjesto pri temperaturi od 10 ºC. kamelije i lovorvišnje. Reznice se bolje 6 . 2. Reznice se uzimaju od listopada do početka vegetacije u rano proljeće.

Topli postupak – reznice se uzimaju u jesen.Korjenove reznice 7 . tretiraju hormonom i stave pod najlon. borovica (patuljaste vrste) i tisa mogu se jednostavno zakorjeniti na ovaj način iako je za zakorjenjivanje potrebno do 3 mjeseca.5 tjedana na temperaturi od oko 21 ºC. a nakon toga možemo ih presaditi u područjima s blagom klimom ili ih držati na hladnom sve do proljeća. Potrebno ih je prihraniti da bi tijekom vegetacije dosegle visinu od 25 – 30 cm. Na isti način uspješno se mogu zakorjeniti tuja i borovica. Tuja. Korištene su reznice dužine 10 – 15 cm sa smeđim drvom pri osnovi. tretiranje hormonima i pikiranje u mješavinu treseta i perlita. Gredice bez grijane podloge nisu pokazale uspjeh. 2.4. pačempres. 2.2. Ovaj postupak primjenjuje se ako se reznice uzimaju u siječnju. veljači i ožujku. Cupressocyparis leylandii najuspješnije se zakorjenjuje reznicama uzetim tijekom veljače ili ožujka. tretiraju hormonom i čuvaju u vlažnim uvjetima kroz 3 . 3000 – 8000 ppm u 50% etanolu. Grijana podloga pokazala se korisnom tijekom prskanja. ali čini se da u plasteniku ne pomaže. te prskanje ili plastenik. korišten je hormon IBA konc. Reznice se zakorjenjuju za 10 – 12 tjedana i nakon toga mogu se presaditi. Zrele reznice vazdazelenih četinjača Vazdazelene četinjače često se zakorjenjuju krajem jeseni i zimi u stakleniku. pijesak ili koru. smreka i druge vrste poput nekih patuljastih četinjača teže se zakorjenjuju u komercijalno isplativim količinama. uklonjeni su vrhovi. Vanjske gredice – istraživanje u SAD-u pokazalo je da se zrele reznice četinjača uključujući i fotiniju. a korisnim se pokazao i zatvoreni plastenik sa ili bez grijane podloge. aukubu. Poželjno je ozljeđivanje reznica. Tijekom trogodišnjeg istraživanja s ovom vrstom u SAD-u (Georgia) postignuto je zakorjenjivanje veće od 90%. Reznice se obično prskaju. S reznica duljine 10 – 20 cm uklanjaju se donje iglice. Bor. jela.3. božiku te borovicu mogu uspješno zakorijeniti na vanjskim gredicama koje imaju grijanu podlogu.

Korjenove reznice uzimaju se od prosinca do ožujka. 3. ovisno o vremenskim uvjetima.Vrlo malo šumskih rasadnika koristi se ovom metodom jer je vrlo skupa i dugotrajna. SUPSTRATI ZA OŽILJAVANJE REZNICA 8 .

Težina perlita iznosi 128 kg/m3. ali se svake godine mora sterilizirati. Smjesa koja se često koristi kod prekrivanja sjemena sastoji se od vermikulita i treseta u određenom omjeru. nije bogat hranjivima ima slabu sposobnost zadržavanja vode. Perlit je sterilan.5 do 2 mm.3. perlitom i drugim dodacima kako bismo dobili odgovarajući medij.4. reznice treba presaditi odmah nakon zakorjenjivanja.1. a cijena mu je slična cijeni vermikulita.Vermikulit Vermikulit je glineni mineral s visokim udjelom kalija i magnezija.Scoria i kamen plovučec 9 . Pijesak se može miješati s tresetom. Pijesak je vrlo težak (1121 – 1602 kg/m3).05 – 0. Fini pijesak (0. pH vermikulita kreće se od 7 do 7. Biljke zakorijenjene u pijesku mogu imati prilično rijetko korijenje. najpogodniji za zakorjenjivanje je grublji vermikulit. On nastaje zagrijavanjem na 760 ºC. bez sposobnosti izmjene kationa i ima pH od 7–7. Naglim zagrijavanjem pri temperaturi od 982 ºC dijelovi stijene se šire i nastaju bijele lagane čestice. 3. Proširene čestice vermikulita sastoje se od niza paralelnih slojevitih pločica koje imaju visoku sposobnost upijanja vode i zadržavanja hranjiva.Perlit Perlit nastaje lomljenjem vulkanske aluminijsko-silicijeve stijene. Perlit se može koristiti godinama. Vermikulit je sterilan i vrlo lagan (96 kg/m3). Prije upotrebe pijesak moramo sterilizirati.5.2. kemijski inertan. Skuplji je od pijeska. Miješanje pijeska s drugim vrstama supstrata umanjuje aeraciju i propusnost. Najveća prednost pijeska je njegova niska cijena i dostupnost na tržištu.Pijesak Preporuča se grubi građevinski pijesak s promjerom čestica od 0. U čistom perlitu razvija se rijetko korijenje a budući da ne sadrži hranjiva. Iako na tržištu postoji vermikulit različitih veličina čestica. 3. 3. Čisti vermikulit koristi se za brzo zakorjenjivanje reznica.5.25 mm) nije pogodan za zakorjenjivanje.3.

biljke koje se dulje vrijeme uzgajaju u ovom supstratu pokazuju simptome nedostatka pojedinih hranjiva. U nekim istraživanjima mješavina kore i perlita pokazala se boljom u odnosu na čistu koru.Treset Treset je širok pojam koji obuhvaća treset od mahovine iz roda Sphagnum. ima pH vrijednost od 3. Kamen plovučac je bijelo prirodno staklo nastalo naglim hlađenjem užarene vulkanske lave prije kristalizacije. Borova kora nije skupa. perlitom ili drugim supstratima u omjeru 3:2:2. a težina 1 m3 iznosi 480 kg. PROIZVODNI OBJEKTI ZA RAZMOŽAVANJE REZNICA 10 . dostupna je na tržištu i učinkovita. Biljke se uzgajaju u mljevenoj kori ili kori pomiješanoj s pijeskom ili drugim dodacima. Pomiješan s pijeskom i perlitom daje odličan supstrat za razmnožavanje. 4. Budući da Sphagnum treset sadrži malu količinu hranjiva.0 kao i određena fungicidna svojstva. Plovučac je relativno lagan i može biti zamjena za perlit. 3.5. Vrlo važan supstrat korišten kod razmnožavanja reznicama je Sphagnum treset koji se sastoji od suhih ili živih dijelova acidofilnih vrsta iz roda Sphagnum koje rastu na vlažnom staništu. 3. Suhi treset vrlo je lagan. Koristi se sama ili pomiješana s tresetom. Porozna je. relativno je sterilan.Kora U posljednje vrijeme kora nekih vrsta tvrdog drva i borova sve više se primjenjuje u kontejnerskom uzgoju biljaka.Scoria je prirodna vulkanska stijena koja se lomi i separira po veličini.5 – 4. Hypnaceous i dr.6. može upiti 10-20 puta više vode od svoje težine.

Postoje proizvodni objekti različitih oblika. Nekada su staklenici (načinjeni od stakla) predstavljali standard za razmnožavanje i rast bilja. Staklenici od plastike danas se koriste trostruko više u odnosu na staklene. ali ne previše svjetla. Tijekom zime. (2) zaštititi od vremenskih nepogoda. no njihova visoka cijena dovela je do razvoja novih vrsta proizvodnih objekata. učinkovitost i ponovna mogućnost dobivanja istih rezultata zakorjenjivanja.Iako se reznice mogu zakorjeniti u različitim uvjetima. a njihova glavna zadaća je: (1) stvoriti atmosferske uvjete koji onemogućuju gubitak vlage s reznice (reznica je od trenutka odsjecanja odvojena od dovoda vode). Zbog niske cijene i jednostavnije gradnje mnogi komercijalni uzgajivači sve više koriste gredice prekrivene najlonom. stolovi za razmnožavanje s grijanom podlogom u stakleniku jeftin su i dobar način zakorjenjivanja određenih vrsta kojima je potrebno dulje razdoblje za zakorjenjivanje. najpraktičniji su proizvodni objekti za razmnožavanje reznicama. Ti stolovi obično su opremljeni kablovima za grijanje koji održavaju supstrat na temperaturi od 18-24 ºC 11 . (4) postići odgovarajuću temperaturu potrebnu za zakorjenjivanje (za većinu vrsta 24-27 ºC). (3) pružiti dovoljno.

sve se više koristi i metoda zakorjenjivanja reznica u malim kontejnerima.4. Velikim stolovima itd. Jedna od prednosti zakorjenjivanja u kontejnerima/kockama je lakša presadnja i preživljavanje tijekom zime. kontejneri za zakorjenjivanje trebali bi biti duboki barem 9 do 10 cm. a istovremeno korijenski sustav je zaštićen. 12 . Radi donekle dobre drenaže.1. budući da mala količina supstrata onemogućuje isušivanje osjetljivog korijena.Kontejneri za razmnožavanje Premda se reznice u večini slučajeva zakorjenjuju u lijehama. Iako kontejneri predstavljaju dodatni trošak za proizvođača. cijena rukovanja i prijevoza reznica uzgojenih u kontejnerima znatno je niža.. Večina uzgajivača ima znatno manje gubitke reznica zakorjenjenih u kontejnerima.

2. posebno onih koje se razmnožavaju ljetnim. posebno u slučajevima ako su reznice uzete tijekom zimskih mjeseci. Važnost svakog sustava za 13 . Naročitu korist od grijanja tijekom zime imaju biljke koje razmnožavamo u vanjskim lijehama. nije potrebna grijana podloga. električnih ploča ili sistema na bazi cirkulacije vruće vode različite temperature. magnolije i drugih vrsta. Velikoj većini vrsta. božike. PVC cijevi polažemo na razmak od 15 cm po dužini stola za zakorjenjivanje i prekrivamo pijeskom ili drugim materijalom koji dobro provodi toplinu.Grijane podloge Za određene vrste od koristi je grijanje supstrata. Sustav za grijanje supstrata može biti načinjen od olova ili plastificiranih električnih kablova.4. Grijanje se pokazalo korisnim kod vazdazelenih četinjača. zelenim i poluzrelim reznicama.

ZAKLJUČAK 14 .grijanje je u održavanju temperature supatrata u određenom rasponu. ovisno o vrsti od 18-24 ºC (27 ºC). 5.

7. LITERATURA 15 .

Datum predaje rada:______________________________________ (mentor je prihvatio izradbu) Potpis mentora:__________________________________________ Ocjena pisanog rada:______________________________________ Datum obrane rada:_______________________________________ Ocjena obrane rada:_______________________________________ 16 .

profesor struke:__________________________________________ Prostor za izdvojeno mišljenje ili eventualni komentar: 17 .Konačna ocjena:__________________________________________ Povjerenstvo: 1. profesor struke:__________________________________________ 3. mentor:________________________________________________ 2.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful