Srednja škola Otočac Ćirila i Metoda 2 53 220 Otočac

Završni rad iz predmeta:

Šumarstvo na kršu

Tema:

Razmnožavanje reznica

Mentor: Vedran Delač, dipl. ing

Učenik: Tino Brajković Smjer: šumarski tehničar

Otočac, ljetni rok šk. god. 20010/2011 SADRŽAJ

.............1............................1.......................................5 2.......12 4..........10 3......... SUPSTRATI ZA OŽILJAVANJE REZNICA..3................................................................................................3.........8 3..............2.……………………………………………….......2......5 2..................... List……………...... Treset………….........9 3....... Kora……........... ZAKLJUČAK................................................................. Grijane podloge……….................................................................................2....VRSTA REZNICA………………......................................7 2..... Pijesak......5.....................................2.............. 11 4... Perlit.................10 4....................Korjenove reznice……………………………………………………………...................9 3.........……………..................................................... Zrele reznice listača…………………………………….............. Poluzrele reznice……..................................... ZAŠTO RAZMNOŽAVATI REZNICAMA…….....................14 7....…………………………………………….. Zrele reznice vazdazelenih četinjača…………………………………7 2...... Scoria i kamen plovučec...........2.......................9 3............................ PROIZVODNI OBJEKTI ZA RAZMNOŽAVANJE REZNICA..............4..2....................2..............................................................................2.......3 1.............9 3.................................................................................................... Kontejneri za zakorjenjivanje.......6 2............6 2..........SAŽETAK.................................................1................................................4 2.........………….............. Vršne reznice............................................. Zelene reznice…………………………….................................................15d SAŽETAK 2 .......................................... Vermikulit.................................................................……….................6....1....................... LITERATURA.3............10 3.......................………13 6............................4....5 2.....................

1. ali ujedno i najteža metoda razmnožavanja biljaka. možda neće opstati ove godine. Reznice se koriste da bi se zadržale određene karakteristike. Brojni čimbenici utječu na uspješnost razmnožavanja reznicama.Razmnožavanje reznicama je možda najzanimljivija. Reznice koje su se prošle godine zakorjenile u velikom postotku. ZAŠTO RAZMNOŽAVATI REZNICAMA 3 . Osnovna karakteristika ovog načina razmnožavanja je da se vegetativni dijelovi biljke odvajaju od matične biljke i stavljaju u povoljne uvjete da bi se regenerirali organi koji nedostaju.

Ekonomski razlozi Troškovi razmnožavanja reznicama značajno su niži u odnosu na druge načine razmnožavanja biljaka.List Svaki vegetativni dio biljke može činiti reznicu. 2.Zadržavanje karakteristika Reznice se koriste da bi se zadržale određene karakteristike. Kultivar Calycantus floridus «Athens» («Katherine») ima sladak miris i žute cvjetove. Mnoge kućne biljke razmnožavaju se na ovaj način. Kultivar «Athens» uzgojen iz sjemena može imati djelomično žute cvjetove. Ovaj postupak razmnožavanja nazivamo KLONIRANJE budući da svaka jedinka ima sva svojstva roditeljske biljke. Izbjegavanje inkompatibilnost prilikom cijepljenja Većina kultivara ukrasnog drveća razmnožava se cijepljenjem.1. Neki kultivari poput selekcioniranih jedinki Acer rubrum pokazuju visoki postotak inkompatibilnosti. pa tako i list. VRSTE REZNICA 2. ali prevladavat će crveno-smeđi. Razmnožavanje šumskih vrsta 4 . Njegove prave odlike mogu se zadržati jedino razmnožavanjem reznicama.

U tu skupinu pripadaju Weigela. Zbog toga ih je potrebno držati na hladnom i vlažnom mjestu. Može se koristiti niska koncentracija hormona u rasponu od 1000 do 3000 ppm. Zrele reznice mogu se dalje podijeliti na reznice listopadnih vrsta. Neke vrste imaju zelene reznice do kraja ljeta i početka jeseni. Takove reznice često propadnu na stolovima za razmnožavanje. Vrijeme zakorjenjivanja ne bi se trebalo zasnivati na kronološkom.2. peteljke i kratkog izbojka s postranim pupom.2. iako je ponekad teško razlikovati kraj jednog i početak sljedećeg stadija razvoja. Teško se pikiraju. Reznice se mogu lagano odlomiti i brzo uvenu. Razdoblje za uspješno zakorjenjivanje zelenih reznica može biti relativno kratko. Kod osobito zelenih reznica treba posebno paziti da ne uvenu. Tkivo reznice može se odvojiti noktom. vazdazelenih četinjača i vazdazelenih listaća. poluzrele (poluodrvenjele) i zrele (zimske. Ova metoda nije komercijalno popularna. Jednostavno povlačenje reznice prema gore uz lagani pritisak pokazuje je li reznica zakorjenjena ili ne. Ove vrste reznica mogu se vrlo jednostavno razlikovati. Zelene reznice Zelene reznice drveća i grmlja su od ovogodišnjih izbojaka.1. Reznice crvenog i sladornog javora brzo propadnu ako su previše zelene. vršni listovi su mali i nerazvijeni. stariji listovi su više ili manje potpuno razvijeni. odrvenjele). sastoje se od plojke.2. Poluzrele reznice 5 . 2.2. Postoji nekoliko metoda pomoću kojih možemo odrediti je li reznica zelena. već na fiziološkom kalendaru (stanje reznice). U tom trenutku potrebno je smanjiti ili isključiti prskanje budući da zelene reznice mogu brzo propasti. poluzrela ili zrela Boja lista i izbojka.Vršne reznice Vršne reznice obično se dijele na zelene (ljetne). 2. Postoje listovi različitih veličina. Lagerstroemia.pomoću listova malo se primjenjuje. u prahu ili otopini. Reznice koje čine samo jedan list. Kerria i Spiraea. 2. Zelene reznice trebaju biti duljine u prosjeku 5 – 13 cm s nekoliko nodija. čvrstoća drveta i vrijeme razvoja vršnog pupa korisni su pokazatelji kod različitih vrsta.

hermetički zatvorimo u plastične vrećice i stavimo na tamno mjesto pri temperaturi od 10 ºC. kurike. Reznice se uzimaju od listopada do početka vegetacije u rano proljeće. borovice i tuje. pikiramo izravno na polje (jesen ili zima) ili ih ostavimo da kalusiraju. mirisnice. Zrele reznice listača Zrelim reznicama razmnožavaju se listopadne vrste. a zatim ih presađujemo. Hladni postupak – reznice podjednake veličine svežemo u snopove (baliramo) i utrapimo s vrhovima okrenutim prema dolje. Na ovaj način mogu se također razmnožavati i neke vrste vazdazelenih četinjača poput tise. magnolije. Neki rasadničari smanjuju lisnu površinu. Najpovoljnije razdoblje je od sredine srpnja do početka rujna. 2500 do 5000 ppm grije se na 21 ºC. Reznice se bolje 6 . fotinije.2. tretiramo ih hormonom.3. 2. Mekane vrhove treba ukloniti. lovorvišnje i fotinije. Vazdazelene četinjače. Zrele reznice su jeftin način razmnožavanja listopadnih vrsta. Reznice odrežemo pilom na duljinu 15-50 cm (po mogućnosti i dulje). Nakon kalusiranja/zakorjenjivanja presadimo ih. kao i vrste vazdazelenih listača poput božike. reznica je dovoljno čvrsta i listovi su potpuno razvijeni. Uzimaju se tijekom jeseni i zime s prošlogodišnjih izbojaka. a vrhovi ostaju hladni. Plastične vrećice – zrele reznice pripremimo. Nerazvijeni listovi i vrhovi vrste Magnolia grandiflora uvenu tijekom zakorjenjivanja. poput borovice. Najbolje su reznice duljine 7-15 cm s kojih je potrebno ukloniti pola listova. zakorjenjuju kada se uzimaju u razdoblju od rujna do zime. Korisno je ozljeđivanje reznice i upotreba hormona. Rast izbojaka je završen. mogu se zakorjeniti poluzrelim reznicama. 2000-4000 ppm. Postoje različiti postupci: Grijana podloga – donji dio reznice tretiran hormonom konc. no ne postoje pouzdani dokazi je li to korisno. odnosno u razdoblju kada su bez asimilacijskih organa. Za većinu vazdazelenih četinjača korisno je izlaganje niskim temperaturama. kamelije i lovorvišnje. umočimo u hormon konc. Krajevi reznica moraju viriti nekoliko centimetara iznad razine tla.Ova vrsta reznica uzima se ljeti i koristi se za razmnožavanje vazdazelenih listač apoput rododendrona. Listopadno drveće i grmlje može se također zakorijeniti poluzrelim reznicama.

Korištene su reznice dužine 10 – 15 cm sa smeđim drvom pri osnovi.3. 2.5 tjedana na temperaturi od oko 21 ºC.2.Korjenove reznice 7 . Potrebno ih je prihraniti da bi tijekom vegetacije dosegle visinu od 25 – 30 cm. ali čini se da u plasteniku ne pomaže. veljači i ožujku. S reznica duljine 10 – 20 cm uklanjaju se donje iglice. Reznice se obično prskaju. aukubu. tretiranje hormonima i pikiranje u mješavinu treseta i perlita. Tijekom trogodišnjeg istraživanja s ovom vrstom u SAD-u (Georgia) postignuto je zakorjenjivanje veće od 90%. Zrele reznice vazdazelenih četinjača Vazdazelene četinjače često se zakorjenjuju krajem jeseni i zimi u stakleniku. korišten je hormon IBA konc.4. 3000 – 8000 ppm u 50% etanolu. božiku te borovicu mogu uspješno zakorijeniti na vanjskim gredicama koje imaju grijanu podlogu. 2. Gredice bez grijane podloge nisu pokazale uspjeh. a korisnim se pokazao i zatvoreni plastenik sa ili bez grijane podloge. Vanjske gredice – istraživanje u SAD-u pokazalo je da se zrele reznice četinjača uključujući i fotiniju. borovica (patuljaste vrste) i tisa mogu se jednostavno zakorjeniti na ovaj način iako je za zakorjenjivanje potrebno do 3 mjeseca. tretiraju hormonom i stave pod najlon. Ovaj postupak primjenjuje se ako se reznice uzimaju u siječnju. Poželjno je ozljeđivanje reznica. Bor. uklonjeni su vrhovi. Cupressocyparis leylandii najuspješnije se zakorjenjuje reznicama uzetim tijekom veljače ili ožujka. Na isti način uspješno se mogu zakorjeniti tuja i borovica. tretiraju hormonom i čuvaju u vlažnim uvjetima kroz 3 . a nakon toga možemo ih presaditi u područjima s blagom klimom ili ih držati na hladnom sve do proljeća. pačempres. smreka i druge vrste poput nekih patuljastih četinjača teže se zakorjenjuju u komercijalno isplativim količinama. te prskanje ili plastenik. Reznice se zakorjenjuju za 10 – 12 tjedana i nakon toga mogu se presaditi. jela. pijesak ili koru. Grijana podloga pokazala se korisnom tijekom prskanja.Topli postupak – reznice se uzimaju u jesen. Tuja.

Korjenove reznice uzimaju se od prosinca do ožujka.Vrlo malo šumskih rasadnika koristi se ovom metodom jer je vrlo skupa i dugotrajna. 3. ovisno o vremenskim uvjetima. SUPSTRATI ZA OŽILJAVANJE REZNICA 8 .

Pijesak se može miješati s tresetom.2. Perlit je sterilan. najpogodniji za zakorjenjivanje je grublji vermikulit. Najveća prednost pijeska je njegova niska cijena i dostupnost na tržištu. Naglim zagrijavanjem pri temperaturi od 982 ºC dijelovi stijene se šire i nastaju bijele lagane čestice. 3. Perlit se može koristiti godinama. Pijesak je vrlo težak (1121 – 1602 kg/m3). perlitom i drugim dodacima kako bismo dobili odgovarajući medij.Perlit Perlit nastaje lomljenjem vulkanske aluminijsko-silicijeve stijene. pH vermikulita kreće se od 7 do 7. 3.3.25 mm) nije pogodan za zakorjenjivanje. Vermikulit je sterilan i vrlo lagan (96 kg/m3). U čistom perlitu razvija se rijetko korijenje a budući da ne sadrži hranjiva.05 – 0. On nastaje zagrijavanjem na 760 ºC. kemijski inertan. Čisti vermikulit koristi se za brzo zakorjenjivanje reznica.1.5. Fini pijesak (0. Težina perlita iznosi 128 kg/m3. reznice treba presaditi odmah nakon zakorjenjivanja. ali se svake godine mora sterilizirati.5.5 do 2 mm.3.Pijesak Preporuča se grubi građevinski pijesak s promjerom čestica od 0. Prije upotrebe pijesak moramo sterilizirati. Biljke zakorijenjene u pijesku mogu imati prilično rijetko korijenje. Iako na tržištu postoji vermikulit različitih veličina čestica.4. nije bogat hranjivima ima slabu sposobnost zadržavanja vode. 3. Miješanje pijeska s drugim vrstama supstrata umanjuje aeraciju i propusnost. a cijena mu je slična cijeni vermikulita. Smjesa koja se često koristi kod prekrivanja sjemena sastoji se od vermikulita i treseta u određenom omjeru.Scoria i kamen plovučec 9 . Skuplji je od pijeska.Vermikulit Vermikulit je glineni mineral s visokim udjelom kalija i magnezija. bez sposobnosti izmjene kationa i ima pH od 7–7. Proširene čestice vermikulita sastoje se od niza paralelnih slojevitih pločica koje imaju visoku sposobnost upijanja vode i zadržavanja hranjiva.

Scoria je prirodna vulkanska stijena koja se lomi i separira po veličini. može upiti 10-20 puta više vode od svoje težine. dostupna je na tržištu i učinkovita.6. Porozna je.0 kao i određena fungicidna svojstva. relativno je sterilan. Vrlo važan supstrat korišten kod razmnožavanja reznicama je Sphagnum treset koji se sastoji od suhih ili živih dijelova acidofilnih vrsta iz roda Sphagnum koje rastu na vlažnom staništu. Suhi treset vrlo je lagan.Treset Treset je širok pojam koji obuhvaća treset od mahovine iz roda Sphagnum. Borova kora nije skupa. U nekim istraživanjima mješavina kore i perlita pokazala se boljom u odnosu na čistu koru.5 – 4. 4. biljke koje se dulje vrijeme uzgajaju u ovom supstratu pokazuju simptome nedostatka pojedinih hranjiva. PROIZVODNI OBJEKTI ZA RAZMOŽAVANJE REZNICA 10 . Biljke se uzgajaju u mljevenoj kori ili kori pomiješanoj s pijeskom ili drugim dodacima. Plovučac je relativno lagan i može biti zamjena za perlit. 3.Kora U posljednje vrijeme kora nekih vrsta tvrdog drva i borova sve više se primjenjuje u kontejnerskom uzgoju biljaka. 3. a težina 1 m3 iznosi 480 kg. Pomiješan s pijeskom i perlitom daje odličan supstrat za razmnožavanje. Hypnaceous i dr. Budući da Sphagnum treset sadrži malu količinu hranjiva. Kamen plovučac je bijelo prirodno staklo nastalo naglim hlađenjem užarene vulkanske lave prije kristalizacije.5. Koristi se sama ili pomiješana s tresetom. perlitom ili drugim supstratima u omjeru 3:2:2. ima pH vrijednost od 3.

najpraktičniji su proizvodni objekti za razmnožavanje reznicama. Ti stolovi obično su opremljeni kablovima za grijanje koji održavaju supstrat na temperaturi od 18-24 ºC 11 .Iako se reznice mogu zakorjeniti u različitim uvjetima. stolovi za razmnožavanje s grijanom podlogom u stakleniku jeftin su i dobar način zakorjenjivanja određenih vrsta kojima je potrebno dulje razdoblje za zakorjenjivanje. (2) zaštititi od vremenskih nepogoda. Postoje proizvodni objekti različitih oblika. Tijekom zime. no njihova visoka cijena dovela je do razvoja novih vrsta proizvodnih objekata. Nekada su staklenici (načinjeni od stakla) predstavljali standard za razmnožavanje i rast bilja. a njihova glavna zadaća je: (1) stvoriti atmosferske uvjete koji onemogućuju gubitak vlage s reznice (reznica je od trenutka odsjecanja odvojena od dovoda vode). Staklenici od plastike danas se koriste trostruko više u odnosu na staklene. (3) pružiti dovoljno. Zbog niske cijene i jednostavnije gradnje mnogi komercijalni uzgajivači sve više koriste gredice prekrivene najlonom. (4) postići odgovarajuću temperaturu potrebnu za zakorjenjivanje (za većinu vrsta 24-27 ºC). učinkovitost i ponovna mogućnost dobivanja istih rezultata zakorjenjivanja. ali ne previše svjetla.

Velikim stolovima itd. Jedna od prednosti zakorjenjivanja u kontejnerima/kockama je lakša presadnja i preživljavanje tijekom zime.Kontejneri za razmnožavanje Premda se reznice u večini slučajeva zakorjenjuju u lijehama. Iako kontejneri predstavljaju dodatni trošak za proizvođača.4. cijena rukovanja i prijevoza reznica uzgojenih u kontejnerima znatno je niža. budući da mala količina supstrata onemogućuje isušivanje osjetljivog korijena. kontejneri za zakorjenjivanje trebali bi biti duboki barem 9 do 10 cm. 12 .. sve se više koristi i metoda zakorjenjivanja reznica u malim kontejnerima. a istovremeno korijenski sustav je zaštićen. Radi donekle dobre drenaže. Večina uzgajivača ima znatno manje gubitke reznica zakorjenjenih u kontejnerima.1.

magnolije i drugih vrsta. električnih ploča ili sistema na bazi cirkulacije vruće vode različite temperature. posebno onih koje se razmnožavaju ljetnim. Grijanje se pokazalo korisnim kod vazdazelenih četinjača.4. Važnost svakog sustava za 13 . Sustav za grijanje supstrata može biti načinjen od olova ili plastificiranih električnih kablova. Velikoj većini vrsta.2. zelenim i poluzrelim reznicama. nije potrebna grijana podloga. PVC cijevi polažemo na razmak od 15 cm po dužini stola za zakorjenjivanje i prekrivamo pijeskom ili drugim materijalom koji dobro provodi toplinu. božike.Grijane podloge Za određene vrste od koristi je grijanje supstrata. Naročitu korist od grijanja tijekom zime imaju biljke koje razmnožavamo u vanjskim lijehama. posebno u slučajevima ako su reznice uzete tijekom zimskih mjeseci.

ovisno o vrsti od 18-24 ºC (27 ºC). ZAKLJUČAK 14 . 5.grijanje je u održavanju temperature supatrata u određenom rasponu.

LITERATURA 15 .7.

Datum predaje rada:______________________________________ (mentor je prihvatio izradbu) Potpis mentora:__________________________________________ Ocjena pisanog rada:______________________________________ Datum obrane rada:_______________________________________ Ocjena obrane rada:_______________________________________ 16 .

Konačna ocjena:__________________________________________ Povjerenstvo: 1. profesor struke:__________________________________________ Prostor za izdvojeno mišljenje ili eventualni komentar: 17 . mentor:________________________________________________ 2. profesor struke:__________________________________________ 3.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful