Srednja škola Otočac Ćirila i Metoda 2 53 220 Otočac

Završni rad iz predmeta:

Šumarstvo na kršu

Tema:

Razmnožavanje reznica

Mentor: Vedran Delač, dipl. ing

Učenik: Tino Brajković Smjer: šumarski tehničar

Otočac, ljetni rok šk. god. 20010/2011 SADRŽAJ

........9 3.................. Zrele reznice listača……………………………………..........2...................................................................... ZAKLJUČAK........................................................................4..................................................... Kontejneri za zakorjenjivanje...... Perlit.4 2.....................5 2..1.......……………………………………………....................10 4........7 2...............................2................... Zrele reznice vazdazelenih četinjača…………………………………7 2.....................................9 3.6..........................5 2....................... LITERATURA.....3 1.............5 2................................. List……………..........................................................………….......................................................2.................3..12 4................. Treset…………....................……………………………………………….............................3.............................................3.......................................... Pijesak.........15d SAŽETAK 2 ......... PROIZVODNI OBJEKTI ZA RAZMNOŽAVANJE REZNICA....SAŽETAK.....14 7....................VRSTA REZNICA………………... Poluzrele reznice…….........9 3.................................... ZAŠTO RAZMNOŽAVATI REZNICAMA…….......................................6 2................................ Zelene reznice……………………………......................2.... Vršne reznice.........................5...................................... Grijane podloge………...................10 3........................Korjenove reznice……………………………………………………………............................. Scoria i kamen plovučec....1........................………13 6........................................ Kora……..............................6 2.....................................................………........…………….2..................................... SUPSTRATI ZA OŽILJAVANJE REZNICA.....................10 3...................................2.......2...................... 11 4..........2..................................1.............8 3.......................... Vermikulit............9 3......4...............1...................................

Reznice se koriste da bi se zadržale određene karakteristike. Reznice koje su se prošle godine zakorjenile u velikom postotku. Brojni čimbenici utječu na uspješnost razmnožavanja reznicama. možda neće opstati ove godine. 1. Osnovna karakteristika ovog načina razmnožavanja je da se vegetativni dijelovi biljke odvajaju od matične biljke i stavljaju u povoljne uvjete da bi se regenerirali organi koji nedostaju.Razmnožavanje reznicama je možda najzanimljivija. ZAŠTO RAZMNOŽAVATI REZNICAMA 3 . ali ujedno i najteža metoda razmnožavanja biljaka.

Zadržavanje karakteristika Reznice se koriste da bi se zadržale određene karakteristike. Njegove prave odlike mogu se zadržati jedino razmnožavanjem reznicama.List Svaki vegetativni dio biljke može činiti reznicu.1. Ovaj postupak razmnožavanja nazivamo KLONIRANJE budući da svaka jedinka ima sva svojstva roditeljske biljke. pa tako i list. Kultivar «Athens» uzgojen iz sjemena može imati djelomično žute cvjetove. Kultivar Calycantus floridus «Athens» («Katherine») ima sladak miris i žute cvjetove. Mnoge kućne biljke razmnožavaju se na ovaj način. Razmnožavanje šumskih vrsta 4 . ali prevladavat će crveno-smeđi. Neki kultivari poput selekcioniranih jedinki Acer rubrum pokazuju visoki postotak inkompatibilnosti. Izbjegavanje inkompatibilnost prilikom cijepljenja Većina kultivara ukrasnog drveća razmnožava se cijepljenjem. Ekonomski razlozi Troškovi razmnožavanja reznicama značajno su niži u odnosu na druge načine razmnožavanja biljaka. 2. VRSTE REZNICA 2.

2. Ova metoda nije komercijalno popularna. stariji listovi su više ili manje potpuno razvijeni. Vrijeme zakorjenjivanja ne bi se trebalo zasnivati na kronološkom. vršni listovi su mali i nerazvijeni. Poluzrele reznice 5 . 2. Može se koristiti niska koncentracija hormona u rasponu od 1000 do 3000 ppm.2. Razdoblje za uspješno zakorjenjivanje zelenih reznica može biti relativno kratko. čvrstoća drveta i vrijeme razvoja vršnog pupa korisni su pokazatelji kod različitih vrsta.2.Vršne reznice Vršne reznice obično se dijele na zelene (ljetne).2. U tom trenutku potrebno je smanjiti ili isključiti prskanje budući da zelene reznice mogu brzo propasti. Zbog toga ih je potrebno držati na hladnom i vlažnom mjestu. sastoje se od plojke. Postoje listovi različitih veličina. u prahu ili otopini. U tu skupinu pripadaju Weigela. Kerria i Spiraea. Lagerstroemia. Takove reznice često propadnu na stolovima za razmnožavanje. poluzrele (poluodrvenjele) i zrele (zimske. Postoji nekoliko metoda pomoću kojih možemo odrediti je li reznica zelena. odrvenjele). iako je ponekad teško razlikovati kraj jednog i početak sljedećeg stadija razvoja.pomoću listova malo se primjenjuje. vazdazelenih četinjača i vazdazelenih listaća. Reznice se mogu lagano odlomiti i brzo uvenu. poluzrela ili zrela Boja lista i izbojka.2. Reznice koje čine samo jedan list.1. Zelene reznice trebaju biti duljine u prosjeku 5 – 13 cm s nekoliko nodija. Tkivo reznice može se odvojiti noktom. Zrele reznice mogu se dalje podijeliti na reznice listopadnih vrsta. peteljke i kratkog izbojka s postranim pupom. Kod osobito zelenih reznica treba posebno paziti da ne uvenu. Neke vrste imaju zelene reznice do kraja ljeta i početka jeseni. Jednostavno povlačenje reznice prema gore uz lagani pritisak pokazuje je li reznica zakorjenjena ili ne. već na fiziološkom kalendaru (stanje reznice). Zelene reznice Zelene reznice drveća i grmlja su od ovogodišnjih izbojaka. Reznice crvenog i sladornog javora brzo propadnu ako su previše zelene. Teško se pikiraju. 2. Ove vrste reznica mogu se vrlo jednostavno razlikovati.

2000-4000 ppm. Reznice se bolje 6 . zakorjenjuju kada se uzimaju u razdoblju od rujna do zime. Vazdazelene četinjače. Nakon kalusiranja/zakorjenjivanja presadimo ih. lovorvišnje i fotinije. a vrhovi ostaju hladni. magnolije. poput borovice.3. 2500 do 5000 ppm grije se na 21 ºC. fotinije. 2. Za većinu vazdazelenih četinjača korisno je izlaganje niskim temperaturama. umočimo u hormon konc. Zrele reznice listača Zrelim reznicama razmnožavaju se listopadne vrste. borovice i tuje. Korisno je ozljeđivanje reznice i upotreba hormona. hermetički zatvorimo u plastične vrećice i stavimo na tamno mjesto pri temperaturi od 10 ºC. Na ovaj način mogu se također razmnožavati i neke vrste vazdazelenih četinjača poput tise. Rast izbojaka je završen. Reznice odrežemo pilom na duljinu 15-50 cm (po mogućnosti i dulje). kamelije i lovorvišnje. Najpovoljnije razdoblje je od sredine srpnja do početka rujna. a zatim ih presađujemo. Neki rasadničari smanjuju lisnu površinu. Najbolje su reznice duljine 7-15 cm s kojih je potrebno ukloniti pola listova. Postoje različiti postupci: Grijana podloga – donji dio reznice tretiran hormonom konc. Reznice se uzimaju od listopada do početka vegetacije u rano proljeće. no ne postoje pouzdani dokazi je li to korisno. Listopadno drveće i grmlje može se također zakorijeniti poluzrelim reznicama. Zrele reznice su jeftin način razmnožavanja listopadnih vrsta. mirisnice. pikiramo izravno na polje (jesen ili zima) ili ih ostavimo da kalusiraju. Mekane vrhove treba ukloniti. Nerazvijeni listovi i vrhovi vrste Magnolia grandiflora uvenu tijekom zakorjenjivanja. kao i vrste vazdazelenih listača poput božike. reznica je dovoljno čvrsta i listovi su potpuno razvijeni. tretiramo ih hormonom. Krajevi reznica moraju viriti nekoliko centimetara iznad razine tla.Ova vrsta reznica uzima se ljeti i koristi se za razmnožavanje vazdazelenih listač apoput rododendrona. Uzimaju se tijekom jeseni i zime s prošlogodišnjih izbojaka. mogu se zakorjeniti poluzrelim reznicama. Hladni postupak – reznice podjednake veličine svežemo u snopove (baliramo) i utrapimo s vrhovima okrenutim prema dolje. odnosno u razdoblju kada su bez asimilacijskih organa. Plastične vrećice – zrele reznice pripremimo. kurike.2.

božiku te borovicu mogu uspješno zakorijeniti na vanjskim gredicama koje imaju grijanu podlogu. a korisnim se pokazao i zatvoreni plastenik sa ili bez grijane podloge. Tijekom trogodišnjeg istraživanja s ovom vrstom u SAD-u (Georgia) postignuto je zakorjenjivanje veće od 90%. borovica (patuljaste vrste) i tisa mogu se jednostavno zakorjeniti na ovaj način iako je za zakorjenjivanje potrebno do 3 mjeseca.4. ali čini se da u plasteniku ne pomaže. pijesak ili koru. Vanjske gredice – istraživanje u SAD-u pokazalo je da se zrele reznice četinjača uključujući i fotiniju. Cupressocyparis leylandii najuspješnije se zakorjenjuje reznicama uzetim tijekom veljače ili ožujka. Ovaj postupak primjenjuje se ako se reznice uzimaju u siječnju. tretiraju hormonom i stave pod najlon. Bor. Tuja. tretiraju hormonom i čuvaju u vlažnim uvjetima kroz 3 . Potrebno ih je prihraniti da bi tijekom vegetacije dosegle visinu od 25 – 30 cm. uklonjeni su vrhovi.3. Zrele reznice vazdazelenih četinjača Vazdazelene četinjače često se zakorjenjuju krajem jeseni i zimi u stakleniku. pačempres. Reznice se zakorjenjuju za 10 – 12 tjedana i nakon toga mogu se presaditi. Gredice bez grijane podloge nisu pokazale uspjeh. tretiranje hormonima i pikiranje u mješavinu treseta i perlita. Reznice se obično prskaju. smreka i druge vrste poput nekih patuljastih četinjača teže se zakorjenjuju u komercijalno isplativim količinama. 3000 – 8000 ppm u 50% etanolu. Grijana podloga pokazala se korisnom tijekom prskanja. te prskanje ili plastenik.Korjenove reznice 7 . a nakon toga možemo ih presaditi u područjima s blagom klimom ili ih držati na hladnom sve do proljeća. aukubu. korišten je hormon IBA konc.Topli postupak – reznice se uzimaju u jesen. S reznica duljine 10 – 20 cm uklanjaju se donje iglice.5 tjedana na temperaturi od oko 21 ºC. Na isti način uspješno se mogu zakorjeniti tuja i borovica. veljači i ožujku. Poželjno je ozljeđivanje reznica.2. Korištene su reznice dužine 10 – 15 cm sa smeđim drvom pri osnovi. jela. 2. 2.

Korjenove reznice uzimaju se od prosinca do ožujka. 3. ovisno o vremenskim uvjetima.Vrlo malo šumskih rasadnika koristi se ovom metodom jer je vrlo skupa i dugotrajna. SUPSTRATI ZA OŽILJAVANJE REZNICA 8 .

nije bogat hranjivima ima slabu sposobnost zadržavanja vode.5. On nastaje zagrijavanjem na 760 ºC. najpogodniji za zakorjenjivanje je grublji vermikulit. Čisti vermikulit koristi se za brzo zakorjenjivanje reznica.Scoria i kamen plovučec 9 . Miješanje pijeska s drugim vrstama supstrata umanjuje aeraciju i propusnost. Smjesa koja se često koristi kod prekrivanja sjemena sastoji se od vermikulita i treseta u određenom omjeru.Vermikulit Vermikulit je glineni mineral s visokim udjelom kalija i magnezija. bez sposobnosti izmjene kationa i ima pH od 7–7. Perlit se može koristiti godinama. perlitom i drugim dodacima kako bismo dobili odgovarajući medij. ali se svake godine mora sterilizirati. Fini pijesak (0. a cijena mu je slična cijeni vermikulita. U čistom perlitu razvija se rijetko korijenje a budući da ne sadrži hranjiva.5.3. Perlit je sterilan. Naglim zagrijavanjem pri temperaturi od 982 ºC dijelovi stijene se šire i nastaju bijele lagane čestice. Prije upotrebe pijesak moramo sterilizirati. Vermikulit je sterilan i vrlo lagan (96 kg/m3). 3. 3.2. kemijski inertan. Pijesak je vrlo težak (1121 – 1602 kg/m3).Perlit Perlit nastaje lomljenjem vulkanske aluminijsko-silicijeve stijene. Skuplji je od pijeska.5 do 2 mm.25 mm) nije pogodan za zakorjenjivanje.4. Najveća prednost pijeska je njegova niska cijena i dostupnost na tržištu. Pijesak se može miješati s tresetom.1. Proširene čestice vermikulita sastoje se od niza paralelnih slojevitih pločica koje imaju visoku sposobnost upijanja vode i zadržavanja hranjiva.3. Iako na tržištu postoji vermikulit različitih veličina čestica. 3. Biljke zakorijenjene u pijesku mogu imati prilično rijetko korijenje. reznice treba presaditi odmah nakon zakorjenjivanja. Težina perlita iznosi 128 kg/m3.05 – 0. pH vermikulita kreće se od 7 do 7.Pijesak Preporuča se grubi građevinski pijesak s promjerom čestica od 0.

perlitom ili drugim supstratima u omjeru 3:2:2. Porozna je. Borova kora nije skupa. Plovučac je relativno lagan i može biti zamjena za perlit.Treset Treset je širok pojam koji obuhvaća treset od mahovine iz roda Sphagnum. Vrlo važan supstrat korišten kod razmnožavanja reznicama je Sphagnum treset koji se sastoji od suhih ili živih dijelova acidofilnih vrsta iz roda Sphagnum koje rastu na vlažnom staništu. Pomiješan s pijeskom i perlitom daje odličan supstrat za razmnožavanje.5 – 4. Koristi se sama ili pomiješana s tresetom. Budući da Sphagnum treset sadrži malu količinu hranjiva. 3. PROIZVODNI OBJEKTI ZA RAZMOŽAVANJE REZNICA 10 . biljke koje se dulje vrijeme uzgajaju u ovom supstratu pokazuju simptome nedostatka pojedinih hranjiva. 3.5.0 kao i određena fungicidna svojstva. Biljke se uzgajaju u mljevenoj kori ili kori pomiješanoj s pijeskom ili drugim dodacima. relativno je sterilan. Suhi treset vrlo je lagan. Hypnaceous i dr. U nekim istraživanjima mješavina kore i perlita pokazala se boljom u odnosu na čistu koru. dostupna je na tržištu i učinkovita. ima pH vrijednost od 3.6. Kamen plovučac je bijelo prirodno staklo nastalo naglim hlađenjem užarene vulkanske lave prije kristalizacije.Kora U posljednje vrijeme kora nekih vrsta tvrdog drva i borova sve više se primjenjuje u kontejnerskom uzgoju biljaka. može upiti 10-20 puta više vode od svoje težine. 4.Scoria je prirodna vulkanska stijena koja se lomi i separira po veličini. a težina 1 m3 iznosi 480 kg.

Iako se reznice mogu zakorjeniti u različitim uvjetima. (4) postići odgovarajuću temperaturu potrebnu za zakorjenjivanje (za većinu vrsta 24-27 ºC). a njihova glavna zadaća je: (1) stvoriti atmosferske uvjete koji onemogućuju gubitak vlage s reznice (reznica je od trenutka odsjecanja odvojena od dovoda vode). no njihova visoka cijena dovela je do razvoja novih vrsta proizvodnih objekata. stolovi za razmnožavanje s grijanom podlogom u stakleniku jeftin su i dobar način zakorjenjivanja određenih vrsta kojima je potrebno dulje razdoblje za zakorjenjivanje. (3) pružiti dovoljno. ali ne previše svjetla. Nekada su staklenici (načinjeni od stakla) predstavljali standard za razmnožavanje i rast bilja. Ti stolovi obično su opremljeni kablovima za grijanje koji održavaju supstrat na temperaturi od 18-24 ºC 11 . najpraktičniji su proizvodni objekti za razmnožavanje reznicama. Zbog niske cijene i jednostavnije gradnje mnogi komercijalni uzgajivači sve više koriste gredice prekrivene najlonom. Tijekom zime. Staklenici od plastike danas se koriste trostruko više u odnosu na staklene. Postoje proizvodni objekti različitih oblika. (2) zaštititi od vremenskih nepogoda. učinkovitost i ponovna mogućnost dobivanja istih rezultata zakorjenjivanja.

1.. Večina uzgajivača ima znatno manje gubitke reznica zakorjenjenih u kontejnerima. sve se više koristi i metoda zakorjenjivanja reznica u malim kontejnerima. a istovremeno korijenski sustav je zaštićen. budući da mala količina supstrata onemogućuje isušivanje osjetljivog korijena. Radi donekle dobre drenaže. Velikim stolovima itd.Kontejneri za razmnožavanje Premda se reznice u večini slučajeva zakorjenjuju u lijehama. 12 . cijena rukovanja i prijevoza reznica uzgojenih u kontejnerima znatno je niža. kontejneri za zakorjenjivanje trebali bi biti duboki barem 9 do 10 cm.4. Jedna od prednosti zakorjenjivanja u kontejnerima/kockama je lakša presadnja i preživljavanje tijekom zime. Iako kontejneri predstavljaju dodatni trošak za proizvođača.

zelenim i poluzrelim reznicama. PVC cijevi polažemo na razmak od 15 cm po dužini stola za zakorjenjivanje i prekrivamo pijeskom ili drugim materijalom koji dobro provodi toplinu.Grijane podloge Za određene vrste od koristi je grijanje supstrata.2. Velikoj većini vrsta.4. Sustav za grijanje supstrata može biti načinjen od olova ili plastificiranih električnih kablova. magnolije i drugih vrsta. posebno onih koje se razmnožavaju ljetnim. posebno u slučajevima ako su reznice uzete tijekom zimskih mjeseci. Grijanje se pokazalo korisnim kod vazdazelenih četinjača. nije potrebna grijana podloga. električnih ploča ili sistema na bazi cirkulacije vruće vode različite temperature. Važnost svakog sustava za 13 . Naročitu korist od grijanja tijekom zime imaju biljke koje razmnožavamo u vanjskim lijehama. božike.

5. ZAKLJUČAK 14 . ovisno o vrsti od 18-24 ºC (27 ºC).grijanje je u održavanju temperature supatrata u određenom rasponu.

LITERATURA 15 .7.

Datum predaje rada:______________________________________ (mentor je prihvatio izradbu) Potpis mentora:__________________________________________ Ocjena pisanog rada:______________________________________ Datum obrane rada:_______________________________________ Ocjena obrane rada:_______________________________________ 16 .

mentor:________________________________________________ 2. profesor struke:__________________________________________ Prostor za izdvojeno mišljenje ili eventualni komentar: 17 .Konačna ocjena:__________________________________________ Povjerenstvo: 1. profesor struke:__________________________________________ 3.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful