Srednja škola Otočac Ćirila i Metoda 2 53 220 Otočac

Završni rad iz predmeta:

Šumarstvo na kršu

Tema:

Razmnožavanje reznica

Mentor: Vedran Delač, dipl. ing

Učenik: Tino Brajković Smjer: šumarski tehničar

Otočac, ljetni rok šk. god. 20010/2011 SADRŽAJ

.....................8 3.....1...............................................................………….............9 3...............................4.................... Zrele reznice vazdazelenih četinjača…………………………………7 2.........................3.............................................................. 11 4...... Treset………….................... PROIZVODNI OBJEKTI ZA RAZMNOŽAVANJE REZNICA.........................6..................................................VRSTA REZNICA………………......... SUPSTRATI ZA OŽILJAVANJE REZNICA...............2........3 1.....................1... Zelene reznice……………………………....................................................2....................................14 7.........................................10 4.......................................................................... Grijane podloge………...................9 3..............2..............10 3......................................……………..........1.2.....5 2............. List……………....3............6 2............................................................................7 2..........................5................................5 2..............................................12 4... ZAKLJUČAK.....................................……………………………………………......................... Pijesak.......15d SAŽETAK 2 ...................1........................................SAŽETAK.........9 3...............2...................4 2...........................................………13 6....... LITERATURA.....2...... Zrele reznice listača…………………………………….9 3...........................................4................................. Kora……...............2......................................................……………………………………………….....Korjenove reznice……………………………………………………………......5 2.............................. ZAŠTO RAZMNOŽAVATI REZNICAMA……..... Scoria i kamen plovučec..........6 2.................. Vermikulit...................................................2.. Perlit....................... Kontejneri za zakorjenjivanje..........………....10 3............................................. Poluzrele reznice……............... Vršne reznice............3..

ZAŠTO RAZMNOŽAVATI REZNICAMA 3 . 1. Brojni čimbenici utječu na uspješnost razmnožavanja reznicama.Razmnožavanje reznicama je možda najzanimljivija. Reznice se koriste da bi se zadržale određene karakteristike. možda neće opstati ove godine. Reznice koje su se prošle godine zakorjenile u velikom postotku. Osnovna karakteristika ovog načina razmnožavanja je da se vegetativni dijelovi biljke odvajaju od matične biljke i stavljaju u povoljne uvjete da bi se regenerirali organi koji nedostaju. ali ujedno i najteža metoda razmnožavanja biljaka.

Mnoge kućne biljke razmnožavaju se na ovaj način. pa tako i list.List Svaki vegetativni dio biljke može činiti reznicu. ali prevladavat će crveno-smeđi. VRSTE REZNICA 2.Zadržavanje karakteristika Reznice se koriste da bi se zadržale određene karakteristike. Kultivar Calycantus floridus «Athens» («Katherine») ima sladak miris i žute cvjetove. Izbjegavanje inkompatibilnost prilikom cijepljenja Većina kultivara ukrasnog drveća razmnožava se cijepljenjem.1. Neki kultivari poput selekcioniranih jedinki Acer rubrum pokazuju visoki postotak inkompatibilnosti. 2. Njegove prave odlike mogu se zadržati jedino razmnožavanjem reznicama. Ekonomski razlozi Troškovi razmnožavanja reznicama značajno su niži u odnosu na druge načine razmnožavanja biljaka. Razmnožavanje šumskih vrsta 4 . Kultivar «Athens» uzgojen iz sjemena može imati djelomično žute cvjetove. Ovaj postupak razmnožavanja nazivamo KLONIRANJE budući da svaka jedinka ima sva svojstva roditeljske biljke.

Zbog toga ih je potrebno držati na hladnom i vlažnom mjestu. Neke vrste imaju zelene reznice do kraja ljeta i početka jeseni. iako je ponekad teško razlikovati kraj jednog i početak sljedećeg stadija razvoja. U tom trenutku potrebno je smanjiti ili isključiti prskanje budući da zelene reznice mogu brzo propasti. Reznice crvenog i sladornog javora brzo propadnu ako su previše zelene. Zelene reznice Zelene reznice drveća i grmlja su od ovogodišnjih izbojaka.2.Vršne reznice Vršne reznice obično se dijele na zelene (ljetne). Poluzrele reznice 5 . Zelene reznice trebaju biti duljine u prosjeku 5 – 13 cm s nekoliko nodija. Postoje listovi različitih veličina. već na fiziološkom kalendaru (stanje reznice). Jednostavno povlačenje reznice prema gore uz lagani pritisak pokazuje je li reznica zakorjenjena ili ne. Ova metoda nije komercijalno popularna. sastoje se od plojke. Može se koristiti niska koncentracija hormona u rasponu od 1000 do 3000 ppm. 2.2.pomoću listova malo se primjenjuje. poluzrele (poluodrvenjele) i zrele (zimske. Kod osobito zelenih reznica treba posebno paziti da ne uvenu. Ove vrste reznica mogu se vrlo jednostavno razlikovati. U tu skupinu pripadaju Weigela. čvrstoća drveta i vrijeme razvoja vršnog pupa korisni su pokazatelji kod različitih vrsta. Tkivo reznice može se odvojiti noktom. Kerria i Spiraea. stariji listovi su više ili manje potpuno razvijeni. Reznice koje čine samo jedan list. Razdoblje za uspješno zakorjenjivanje zelenih reznica može biti relativno kratko. 2. poluzrela ili zrela Boja lista i izbojka. 2.2. Postoji nekoliko metoda pomoću kojih možemo odrediti je li reznica zelena.2. Reznice se mogu lagano odlomiti i brzo uvenu. vazdazelenih četinjača i vazdazelenih listaća. Zrele reznice mogu se dalje podijeliti na reznice listopadnih vrsta. peteljke i kratkog izbojka s postranim pupom.1. Teško se pikiraju. u prahu ili otopini. Lagerstroemia. Takove reznice često propadnu na stolovima za razmnožavanje. Vrijeme zakorjenjivanja ne bi se trebalo zasnivati na kronološkom. odrvenjele). vršni listovi su mali i nerazvijeni.

Plastične vrećice – zrele reznice pripremimo. Reznice odrežemo pilom na duljinu 15-50 cm (po mogućnosti i dulje). odnosno u razdoblju kada su bez asimilacijskih organa. Reznice se uzimaju od listopada do početka vegetacije u rano proljeće. Neki rasadničari smanjuju lisnu površinu. Vazdazelene četinjače. a zatim ih presađujemo. Nakon kalusiranja/zakorjenjivanja presadimo ih. Hladni postupak – reznice podjednake veličine svežemo u snopove (baliramo) i utrapimo s vrhovima okrenutim prema dolje. Listopadno drveće i grmlje može se također zakorijeniti poluzrelim reznicama. Rast izbojaka je završen. mirisnice.2. a vrhovi ostaju hladni. Reznice se bolje 6 . Krajevi reznica moraju viriti nekoliko centimetara iznad razine tla. Mekane vrhove treba ukloniti. hermetički zatvorimo u plastične vrećice i stavimo na tamno mjesto pri temperaturi od 10 ºC. tretiramo ih hormonom.Ova vrsta reznica uzima se ljeti i koristi se za razmnožavanje vazdazelenih listač apoput rododendrona. 2000-4000 ppm. Postoje različiti postupci: Grijana podloga – donji dio reznice tretiran hormonom konc. poput borovice. Korisno je ozljeđivanje reznice i upotreba hormona. 2500 do 5000 ppm grije se na 21 ºC. pikiramo izravno na polje (jesen ili zima) ili ih ostavimo da kalusiraju. mogu se zakorjeniti poluzrelim reznicama. 2. reznica je dovoljno čvrsta i listovi su potpuno razvijeni.3. lovorvišnje i fotinije. no ne postoje pouzdani dokazi je li to korisno. zakorjenjuju kada se uzimaju u razdoblju od rujna do zime. umočimo u hormon konc. Najbolje su reznice duljine 7-15 cm s kojih je potrebno ukloniti pola listova. kao i vrste vazdazelenih listača poput božike. kurike. Nerazvijeni listovi i vrhovi vrste Magnolia grandiflora uvenu tijekom zakorjenjivanja. fotinije. kamelije i lovorvišnje. magnolije. Najpovoljnije razdoblje je od sredine srpnja do početka rujna. Zrele reznice su jeftin način razmnožavanja listopadnih vrsta. Za većinu vazdazelenih četinjača korisno je izlaganje niskim temperaturama. Zrele reznice listača Zrelim reznicama razmnožavaju se listopadne vrste. Na ovaj način mogu se također razmnožavati i neke vrste vazdazelenih četinjača poput tise. borovice i tuje. Uzimaju se tijekom jeseni i zime s prošlogodišnjih izbojaka.

tretiranje hormonima i pikiranje u mješavinu treseta i perlita. veljači i ožujku. Reznice se zakorjenjuju za 10 – 12 tjedana i nakon toga mogu se presaditi. Gredice bez grijane podloge nisu pokazale uspjeh. pijesak ili koru. Grijana podloga pokazala se korisnom tijekom prskanja. Korištene su reznice dužine 10 – 15 cm sa smeđim drvom pri osnovi. božiku te borovicu mogu uspješno zakorijeniti na vanjskim gredicama koje imaju grijanu podlogu. Cupressocyparis leylandii najuspješnije se zakorjenjuje reznicama uzetim tijekom veljače ili ožujka. tretiraju hormonom i stave pod najlon.4. Tuja. Na isti način uspješno se mogu zakorjeniti tuja i borovica. aukubu.2. te prskanje ili plastenik. Ovaj postupak primjenjuje se ako se reznice uzimaju u siječnju. tretiraju hormonom i čuvaju u vlažnim uvjetima kroz 3 . Bor. a nakon toga možemo ih presaditi u područjima s blagom klimom ili ih držati na hladnom sve do proljeća. 2. Reznice se obično prskaju. jela. uklonjeni su vrhovi. smreka i druge vrste poput nekih patuljastih četinjača teže se zakorjenjuju u komercijalno isplativim količinama. Tijekom trogodišnjeg istraživanja s ovom vrstom u SAD-u (Georgia) postignuto je zakorjenjivanje veće od 90%. ali čini se da u plasteniku ne pomaže.Topli postupak – reznice se uzimaju u jesen.3. Poželjno je ozljeđivanje reznica. Potrebno ih je prihraniti da bi tijekom vegetacije dosegle visinu od 25 – 30 cm. 3000 – 8000 ppm u 50% etanolu. a korisnim se pokazao i zatvoreni plastenik sa ili bez grijane podloge. korišten je hormon IBA konc. Zrele reznice vazdazelenih četinjača Vazdazelene četinjače često se zakorjenjuju krajem jeseni i zimi u stakleniku.5 tjedana na temperaturi od oko 21 ºC. pačempres. borovica (patuljaste vrste) i tisa mogu se jednostavno zakorjeniti na ovaj način iako je za zakorjenjivanje potrebno do 3 mjeseca. 2.Korjenove reznice 7 . S reznica duljine 10 – 20 cm uklanjaju se donje iglice. Vanjske gredice – istraživanje u SAD-u pokazalo je da se zrele reznice četinjača uključujući i fotiniju.

SUPSTRATI ZA OŽILJAVANJE REZNICA 8 .Vrlo malo šumskih rasadnika koristi se ovom metodom jer je vrlo skupa i dugotrajna. 3. ovisno o vremenskim uvjetima. Korjenove reznice uzimaju se od prosinca do ožujka.

najpogodniji za zakorjenjivanje je grublji vermikulit. Skuplji je od pijeska. Pijesak se može miješati s tresetom. kemijski inertan.Perlit Perlit nastaje lomljenjem vulkanske aluminijsko-silicijeve stijene.3.4. Iako na tržištu postoji vermikulit različitih veličina čestica.5 do 2 mm. Perlit je sterilan. 3.Scoria i kamen plovučec 9 . a cijena mu je slična cijeni vermikulita. Vermikulit je sterilan i vrlo lagan (96 kg/m3). Biljke zakorijenjene u pijesku mogu imati prilično rijetko korijenje. Težina perlita iznosi 128 kg/m3.Vermikulit Vermikulit je glineni mineral s visokim udjelom kalija i magnezija.5.05 – 0. perlitom i drugim dodacima kako bismo dobili odgovarajući medij. Pijesak je vrlo težak (1121 – 1602 kg/m3).5.1.3. Perlit se može koristiti godinama. 3.25 mm) nije pogodan za zakorjenjivanje.2.Pijesak Preporuča se grubi građevinski pijesak s promjerom čestica od 0. Smjesa koja se često koristi kod prekrivanja sjemena sastoji se od vermikulita i treseta u određenom omjeru. Najveća prednost pijeska je njegova niska cijena i dostupnost na tržištu. 3. Čisti vermikulit koristi se za brzo zakorjenjivanje reznica. reznice treba presaditi odmah nakon zakorjenjivanja. bez sposobnosti izmjene kationa i ima pH od 7–7. Miješanje pijeska s drugim vrstama supstrata umanjuje aeraciju i propusnost. Fini pijesak (0. nije bogat hranjivima ima slabu sposobnost zadržavanja vode. pH vermikulita kreće se od 7 do 7. On nastaje zagrijavanjem na 760 ºC. Naglim zagrijavanjem pri temperaturi od 982 ºC dijelovi stijene se šire i nastaju bijele lagane čestice. U čistom perlitu razvija se rijetko korijenje a budući da ne sadrži hranjiva. ali se svake godine mora sterilizirati. Proširene čestice vermikulita sastoje se od niza paralelnih slojevitih pločica koje imaju visoku sposobnost upijanja vode i zadržavanja hranjiva. Prije upotrebe pijesak moramo sterilizirati.

4. Porozna je.0 kao i određena fungicidna svojstva. Pomiješan s pijeskom i perlitom daje odličan supstrat za razmnožavanje. Vrlo važan supstrat korišten kod razmnožavanja reznicama je Sphagnum treset koji se sastoji od suhih ili živih dijelova acidofilnih vrsta iz roda Sphagnum koje rastu na vlažnom staništu. Kamen plovučac je bijelo prirodno staklo nastalo naglim hlađenjem užarene vulkanske lave prije kristalizacije. Plovučac je relativno lagan i može biti zamjena za perlit.5 – 4. 3. a težina 1 m3 iznosi 480 kg. ima pH vrijednost od 3. perlitom ili drugim supstratima u omjeru 3:2:2. Suhi treset vrlo je lagan. Borova kora nije skupa.6. Hypnaceous i dr. Biljke se uzgajaju u mljevenoj kori ili kori pomiješanoj s pijeskom ili drugim dodacima.Scoria je prirodna vulkanska stijena koja se lomi i separira po veličini. dostupna je na tržištu i učinkovita. može upiti 10-20 puta više vode od svoje težine.Treset Treset je širok pojam koji obuhvaća treset od mahovine iz roda Sphagnum. Budući da Sphagnum treset sadrži malu količinu hranjiva. U nekim istraživanjima mješavina kore i perlita pokazala se boljom u odnosu na čistu koru. biljke koje se dulje vrijeme uzgajaju u ovom supstratu pokazuju simptome nedostatka pojedinih hranjiva.Kora U posljednje vrijeme kora nekih vrsta tvrdog drva i borova sve više se primjenjuje u kontejnerskom uzgoju biljaka. PROIZVODNI OBJEKTI ZA RAZMOŽAVANJE REZNICA 10 . Koristi se sama ili pomiješana s tresetom. 3.5. relativno je sterilan.

najpraktičniji su proizvodni objekti za razmnožavanje reznicama. učinkovitost i ponovna mogućnost dobivanja istih rezultata zakorjenjivanja. Zbog niske cijene i jednostavnije gradnje mnogi komercijalni uzgajivači sve više koriste gredice prekrivene najlonom. no njihova visoka cijena dovela je do razvoja novih vrsta proizvodnih objekata. Staklenici od plastike danas se koriste trostruko više u odnosu na staklene. stolovi za razmnožavanje s grijanom podlogom u stakleniku jeftin su i dobar način zakorjenjivanja određenih vrsta kojima je potrebno dulje razdoblje za zakorjenjivanje. (3) pružiti dovoljno. Ti stolovi obično su opremljeni kablovima za grijanje koji održavaju supstrat na temperaturi od 18-24 ºC 11 . a njihova glavna zadaća je: (1) stvoriti atmosferske uvjete koji onemogućuju gubitak vlage s reznice (reznica je od trenutka odsjecanja odvojena od dovoda vode). Nekada su staklenici (načinjeni od stakla) predstavljali standard za razmnožavanje i rast bilja. Postoje proizvodni objekti različitih oblika. ali ne previše svjetla.Iako se reznice mogu zakorjeniti u različitim uvjetima. Tijekom zime. (4) postići odgovarajuću temperaturu potrebnu za zakorjenjivanje (za većinu vrsta 24-27 ºC). (2) zaštititi od vremenskih nepogoda.

Radi donekle dobre drenaže. Jedna od prednosti zakorjenjivanja u kontejnerima/kockama je lakša presadnja i preživljavanje tijekom zime.1.4. a istovremeno korijenski sustav je zaštićen. Iako kontejneri predstavljaju dodatni trošak za proizvođača. Večina uzgajivača ima znatno manje gubitke reznica zakorjenjenih u kontejnerima. sve se više koristi i metoda zakorjenjivanja reznica u malim kontejnerima. budući da mala količina supstrata onemogućuje isušivanje osjetljivog korijena. cijena rukovanja i prijevoza reznica uzgojenih u kontejnerima znatno je niža.Kontejneri za razmnožavanje Premda se reznice u večini slučajeva zakorjenjuju u lijehama. kontejneri za zakorjenjivanje trebali bi biti duboki barem 9 do 10 cm.. Velikim stolovima itd. 12 .

Naročitu korist od grijanja tijekom zime imaju biljke koje razmnožavamo u vanjskim lijehama. Važnost svakog sustava za 13 . Grijanje se pokazalo korisnim kod vazdazelenih četinjača. posebno u slučajevima ako su reznice uzete tijekom zimskih mjeseci. magnolije i drugih vrsta. nije potrebna grijana podloga.2. PVC cijevi polažemo na razmak od 15 cm po dužini stola za zakorjenjivanje i prekrivamo pijeskom ili drugim materijalom koji dobro provodi toplinu. božike.4. zelenim i poluzrelim reznicama. električnih ploča ili sistema na bazi cirkulacije vruće vode različite temperature. Sustav za grijanje supstrata može biti načinjen od olova ili plastificiranih električnih kablova. posebno onih koje se razmnožavaju ljetnim. Velikoj većini vrsta.Grijane podloge Za određene vrste od koristi je grijanje supstrata.

ovisno o vrsti od 18-24 ºC (27 ºC).grijanje je u održavanju temperature supatrata u određenom rasponu. 5. ZAKLJUČAK 14 .

LITERATURA 15 .7.

Datum predaje rada:______________________________________ (mentor je prihvatio izradbu) Potpis mentora:__________________________________________ Ocjena pisanog rada:______________________________________ Datum obrane rada:_______________________________________ Ocjena obrane rada:_______________________________________ 16 .

profesor struke:__________________________________________ Prostor za izdvojeno mišljenje ili eventualni komentar: 17 . mentor:________________________________________________ 2. profesor struke:__________________________________________ 3.Konačna ocjena:__________________________________________ Povjerenstvo: 1.