Srednja škola Otočac Ćirila i Metoda 2 53 220 Otočac

Završni rad iz predmeta:

Šumarstvo na kršu

Tema:

Razmnožavanje reznica

Mentor: Vedran Delač, dipl. ing

Učenik: Tino Brajković Smjer: šumarski tehničar

Otočac, ljetni rok šk. god. 20010/2011 SADRŽAJ

.................. Pijesak............. SUPSTRATI ZA OŽILJAVANJE REZNICA.............………….....................................2.........................................................10 3.......3............ Perlit................................3 1.....2.........9 3.......4....................5 2...................7 2.................................................... Kora……......5 2............................................2............................................................14 7......... Zelene reznice……………………………................... LITERATURA............................4..........................................................1..........................................................1.4 2............................12 4........................……………………………………………...................... ZAŠTO RAZMNOŽAVATI REZNICAMA……...........6 2..2..2...SAŽETAK...............2..................................5 2....... Poluzrele reznice……............................................................................... Kontejneri za zakorjenjivanje.5..........15d SAŽETAK 2 .............2................ Zrele reznice vazdazelenih četinjača…………………………………7 2............................................9 3...........................................3. Vršne reznice...........6.............. List……………....……………………………………………….......2............................. PROIZVODNI OBJEKTI ZA RAZMNOŽAVANJE REZNICA..... 11 4..........................9 3.....................................1................................................................ Grijane podloge……….............3........10 4.....Korjenove reznice……………………………………………………………...................................................... ZAKLJUČAK................................................8 3......................…………….............………13 6.............VRSTA REZNICA……………….......………................................................9 3....1.10 3........ Zrele reznice listača……………………………………......... Vermikulit................ Treset………….......................................................................... Scoria i kamen plovučec......6 2............................................

Osnovna karakteristika ovog načina razmnožavanja je da se vegetativni dijelovi biljke odvajaju od matične biljke i stavljaju u povoljne uvjete da bi se regenerirali organi koji nedostaju. ZAŠTO RAZMNOŽAVATI REZNICAMA 3 . ali ujedno i najteža metoda razmnožavanja biljaka. Brojni čimbenici utječu na uspješnost razmnožavanja reznicama. Reznice se koriste da bi se zadržale određene karakteristike. Reznice koje su se prošle godine zakorjenile u velikom postotku.Razmnožavanje reznicama je možda najzanimljivija. možda neće opstati ove godine. 1.

Ovaj postupak razmnožavanja nazivamo KLONIRANJE budući da svaka jedinka ima sva svojstva roditeljske biljke. ali prevladavat će crveno-smeđi.1. pa tako i list. 2. Razmnožavanje šumskih vrsta 4 . Kultivar Calycantus floridus «Athens» («Katherine») ima sladak miris i žute cvjetove. Neki kultivari poput selekcioniranih jedinki Acer rubrum pokazuju visoki postotak inkompatibilnosti.List Svaki vegetativni dio biljke može činiti reznicu. Mnoge kućne biljke razmnožavaju se na ovaj način.Zadržavanje karakteristika Reznice se koriste da bi se zadržale određene karakteristike. Ekonomski razlozi Troškovi razmnožavanja reznicama značajno su niži u odnosu na druge načine razmnožavanja biljaka. Kultivar «Athens» uzgojen iz sjemena može imati djelomično žute cvjetove. Izbjegavanje inkompatibilnost prilikom cijepljenja Većina kultivara ukrasnog drveća razmnožava se cijepljenjem. VRSTE REZNICA 2. Njegove prave odlike mogu se zadržati jedino razmnožavanjem reznicama.

Postoji nekoliko metoda pomoću kojih možemo odrediti je li reznica zelena. Može se koristiti niska koncentracija hormona u rasponu od 1000 do 3000 ppm. vršni listovi su mali i nerazvijeni. Postoje listovi različitih veličina. Poluzrele reznice 5 . u prahu ili otopini. Reznice se mogu lagano odlomiti i brzo uvenu. Reznice koje čine samo jedan list. U tom trenutku potrebno je smanjiti ili isključiti prskanje budući da zelene reznice mogu brzo propasti.2. Ove vrste reznica mogu se vrlo jednostavno razlikovati.Vršne reznice Vršne reznice obično se dijele na zelene (ljetne). Ova metoda nije komercijalno popularna.2. vazdazelenih četinjača i vazdazelenih listaća. Razdoblje za uspješno zakorjenjivanje zelenih reznica može biti relativno kratko. stariji listovi su više ili manje potpuno razvijeni.1. Zelene reznice Zelene reznice drveća i grmlja su od ovogodišnjih izbojaka. 2. već na fiziološkom kalendaru (stanje reznice). čvrstoća drveta i vrijeme razvoja vršnog pupa korisni su pokazatelji kod različitih vrsta. Kerria i Spiraea. 2. Zrele reznice mogu se dalje podijeliti na reznice listopadnih vrsta. Kod osobito zelenih reznica treba posebno paziti da ne uvenu. U tu skupinu pripadaju Weigela. poluzrela ili zrela Boja lista i izbojka. Zelene reznice trebaju biti duljine u prosjeku 5 – 13 cm s nekoliko nodija. Teško se pikiraju.2. poluzrele (poluodrvenjele) i zrele (zimske. Neke vrste imaju zelene reznice do kraja ljeta i početka jeseni. Tkivo reznice može se odvojiti noktom. Vrijeme zakorjenjivanja ne bi se trebalo zasnivati na kronološkom. sastoje se od plojke. iako je ponekad teško razlikovati kraj jednog i početak sljedećeg stadija razvoja.2. peteljke i kratkog izbojka s postranim pupom. Lagerstroemia. Jednostavno povlačenje reznice prema gore uz lagani pritisak pokazuje je li reznica zakorjenjena ili ne. Reznice crvenog i sladornog javora brzo propadnu ako su previše zelene. odrvenjele). 2. Takove reznice često propadnu na stolovima za razmnožavanje. Zbog toga ih je potrebno držati na hladnom i vlažnom mjestu.pomoću listova malo se primjenjuje.

Krajevi reznica moraju viriti nekoliko centimetara iznad razine tla. 2000-4000 ppm. kao i vrste vazdazelenih listača poput božike. Najbolje su reznice duljine 7-15 cm s kojih je potrebno ukloniti pola listova. 2. borovice i tuje. no ne postoje pouzdani dokazi je li to korisno. Zrele reznice listača Zrelim reznicama razmnožavaju se listopadne vrste. Zrele reznice su jeftin način razmnožavanja listopadnih vrsta. Za većinu vazdazelenih četinjača korisno je izlaganje niskim temperaturama. pikiramo izravno na polje (jesen ili zima) ili ih ostavimo da kalusiraju. odnosno u razdoblju kada su bez asimilacijskih organa. tretiramo ih hormonom. Na ovaj način mogu se također razmnožavati i neke vrste vazdazelenih četinjača poput tise. zakorjenjuju kada se uzimaju u razdoblju od rujna do zime. Mekane vrhove treba ukloniti.3. mogu se zakorjeniti poluzrelim reznicama. 2500 do 5000 ppm grije se na 21 ºC. Reznice odrežemo pilom na duljinu 15-50 cm (po mogućnosti i dulje). kamelije i lovorvišnje. Plastične vrećice – zrele reznice pripremimo. umočimo u hormon konc. hermetički zatvorimo u plastične vrećice i stavimo na tamno mjesto pri temperaturi od 10 ºC. Najpovoljnije razdoblje je od sredine srpnja do početka rujna. Listopadno drveće i grmlje može se također zakorijeniti poluzrelim reznicama. reznica je dovoljno čvrsta i listovi su potpuno razvijeni. Reznice se bolje 6 . Vazdazelene četinjače. a vrhovi ostaju hladni. Nakon kalusiranja/zakorjenjivanja presadimo ih. Korisno je ozljeđivanje reznice i upotreba hormona. Postoje različiti postupci: Grijana podloga – donji dio reznice tretiran hormonom konc. a zatim ih presađujemo. poput borovice.2. kurike. magnolije. Hladni postupak – reznice podjednake veličine svežemo u snopove (baliramo) i utrapimo s vrhovima okrenutim prema dolje. Reznice se uzimaju od listopada do početka vegetacije u rano proljeće. Rast izbojaka je završen. Uzimaju se tijekom jeseni i zime s prošlogodišnjih izbojaka.Ova vrsta reznica uzima se ljeti i koristi se za razmnožavanje vazdazelenih listač apoput rododendrona. lovorvišnje i fotinije. Nerazvijeni listovi i vrhovi vrste Magnolia grandiflora uvenu tijekom zakorjenjivanja. Neki rasadničari smanjuju lisnu površinu. mirisnice. fotinije.

Poželjno je ozljeđivanje reznica. Tuja. aukubu. S reznica duljine 10 – 20 cm uklanjaju se donje iglice.Topli postupak – reznice se uzimaju u jesen. smreka i druge vrste poput nekih patuljastih četinjača teže se zakorjenjuju u komercijalno isplativim količinama. jela. pačempres. tretiranje hormonima i pikiranje u mješavinu treseta i perlita. božiku te borovicu mogu uspješno zakorijeniti na vanjskim gredicama koje imaju grijanu podlogu. Cupressocyparis leylandii najuspješnije se zakorjenjuje reznicama uzetim tijekom veljače ili ožujka. korišten je hormon IBA konc. uklonjeni su vrhovi. 2. Grijana podloga pokazala se korisnom tijekom prskanja. borovica (patuljaste vrste) i tisa mogu se jednostavno zakorjeniti na ovaj način iako je za zakorjenjivanje potrebno do 3 mjeseca. Vanjske gredice – istraživanje u SAD-u pokazalo je da se zrele reznice četinjača uključujući i fotiniju. Potrebno ih je prihraniti da bi tijekom vegetacije dosegle visinu od 25 – 30 cm. 3000 – 8000 ppm u 50% etanolu. a nakon toga možemo ih presaditi u područjima s blagom klimom ili ih držati na hladnom sve do proljeća. tretiraju hormonom i stave pod najlon. Tijekom trogodišnjeg istraživanja s ovom vrstom u SAD-u (Georgia) postignuto je zakorjenjivanje veće od 90%. Korištene su reznice dužine 10 – 15 cm sa smeđim drvom pri osnovi. Reznice se obično prskaju.4. Zrele reznice vazdazelenih četinjača Vazdazelene četinjače često se zakorjenjuju krajem jeseni i zimi u stakleniku.5 tjedana na temperaturi od oko 21 ºC. pijesak ili koru. Reznice se zakorjenjuju za 10 – 12 tjedana i nakon toga mogu se presaditi. a korisnim se pokazao i zatvoreni plastenik sa ili bez grijane podloge. 2. te prskanje ili plastenik.Korjenove reznice 7 . Na isti način uspješno se mogu zakorjeniti tuja i borovica.3. Gredice bez grijane podloge nisu pokazale uspjeh. Ovaj postupak primjenjuje se ako se reznice uzimaju u siječnju.2. tretiraju hormonom i čuvaju u vlažnim uvjetima kroz 3 . Bor. ali čini se da u plasteniku ne pomaže. veljači i ožujku.

Korjenove reznice uzimaju se od prosinca do ožujka. ovisno o vremenskim uvjetima. SUPSTRATI ZA OŽILJAVANJE REZNICA 8 . 3.Vrlo malo šumskih rasadnika koristi se ovom metodom jer je vrlo skupa i dugotrajna.

kemijski inertan. a cijena mu je slična cijeni vermikulita.3. Vermikulit je sterilan i vrlo lagan (96 kg/m3).5. reznice treba presaditi odmah nakon zakorjenjivanja. U čistom perlitu razvija se rijetko korijenje a budući da ne sadrži hranjiva.1. Čisti vermikulit koristi se za brzo zakorjenjivanje reznica. Težina perlita iznosi 128 kg/m3. najpogodniji za zakorjenjivanje je grublji vermikulit.05 – 0. ali se svake godine mora sterilizirati. nije bogat hranjivima ima slabu sposobnost zadržavanja vode. bez sposobnosti izmjene kationa i ima pH od 7–7.2.25 mm) nije pogodan za zakorjenjivanje.Perlit Perlit nastaje lomljenjem vulkanske aluminijsko-silicijeve stijene. 3. Najveća prednost pijeska je njegova niska cijena i dostupnost na tržištu. perlitom i drugim dodacima kako bismo dobili odgovarajući medij.Scoria i kamen plovučec 9 . Prije upotrebe pijesak moramo sterilizirati. Smjesa koja se često koristi kod prekrivanja sjemena sastoji se od vermikulita i treseta u određenom omjeru.5 do 2 mm. Biljke zakorijenjene u pijesku mogu imati prilično rijetko korijenje.Pijesak Preporuča se grubi građevinski pijesak s promjerom čestica od 0. Naglim zagrijavanjem pri temperaturi od 982 ºC dijelovi stijene se šire i nastaju bijele lagane čestice. Iako na tržištu postoji vermikulit različitih veličina čestica.Vermikulit Vermikulit je glineni mineral s visokim udjelom kalija i magnezija. On nastaje zagrijavanjem na 760 ºC.4. Pijesak je vrlo težak (1121 – 1602 kg/m3). Miješanje pijeska s drugim vrstama supstrata umanjuje aeraciju i propusnost. Perlit je sterilan. Perlit se može koristiti godinama. 3. pH vermikulita kreće se od 7 do 7. Pijesak se može miješati s tresetom.3. 3.5. Proširene čestice vermikulita sastoje se od niza paralelnih slojevitih pločica koje imaju visoku sposobnost upijanja vode i zadržavanja hranjiva. Skuplji je od pijeska. Fini pijesak (0.

Kamen plovučac je bijelo prirodno staklo nastalo naglim hlađenjem užarene vulkanske lave prije kristalizacije. 4. U nekim istraživanjima mješavina kore i perlita pokazala se boljom u odnosu na čistu koru.5. PROIZVODNI OBJEKTI ZA RAZMOŽAVANJE REZNICA 10 . Porozna je. relativno je sterilan. ima pH vrijednost od 3. Budući da Sphagnum treset sadrži malu količinu hranjiva.Kora U posljednje vrijeme kora nekih vrsta tvrdog drva i borova sve više se primjenjuje u kontejnerskom uzgoju biljaka. 3. perlitom ili drugim supstratima u omjeru 3:2:2. biljke koje se dulje vrijeme uzgajaju u ovom supstratu pokazuju simptome nedostatka pojedinih hranjiva. Borova kora nije skupa. Koristi se sama ili pomiješana s tresetom.6. Vrlo važan supstrat korišten kod razmnožavanja reznicama je Sphagnum treset koji se sastoji od suhih ili živih dijelova acidofilnih vrsta iz roda Sphagnum koje rastu na vlažnom staništu. dostupna je na tržištu i učinkovita. 3. Hypnaceous i dr. Plovučac je relativno lagan i može biti zamjena za perlit. Biljke se uzgajaju u mljevenoj kori ili kori pomiješanoj s pijeskom ili drugim dodacima.0 kao i određena fungicidna svojstva. može upiti 10-20 puta više vode od svoje težine. Suhi treset vrlo je lagan.5 – 4. a težina 1 m3 iznosi 480 kg. Pomiješan s pijeskom i perlitom daje odličan supstrat za razmnožavanje.Scoria je prirodna vulkanska stijena koja se lomi i separira po veličini.Treset Treset je širok pojam koji obuhvaća treset od mahovine iz roda Sphagnum.

(2) zaštititi od vremenskih nepogoda. a njihova glavna zadaća je: (1) stvoriti atmosferske uvjete koji onemogućuju gubitak vlage s reznice (reznica je od trenutka odsjecanja odvojena od dovoda vode). no njihova visoka cijena dovela je do razvoja novih vrsta proizvodnih objekata. Tijekom zime. ali ne previše svjetla. Staklenici od plastike danas se koriste trostruko više u odnosu na staklene. učinkovitost i ponovna mogućnost dobivanja istih rezultata zakorjenjivanja. (4) postići odgovarajuću temperaturu potrebnu za zakorjenjivanje (za većinu vrsta 24-27 ºC). Nekada su staklenici (načinjeni od stakla) predstavljali standard za razmnožavanje i rast bilja.Iako se reznice mogu zakorjeniti u različitim uvjetima. stolovi za razmnožavanje s grijanom podlogom u stakleniku jeftin su i dobar način zakorjenjivanja određenih vrsta kojima je potrebno dulje razdoblje za zakorjenjivanje. Postoje proizvodni objekti različitih oblika. (3) pružiti dovoljno. Ti stolovi obično su opremljeni kablovima za grijanje koji održavaju supstrat na temperaturi od 18-24 ºC 11 . najpraktičniji su proizvodni objekti za razmnožavanje reznicama. Zbog niske cijene i jednostavnije gradnje mnogi komercijalni uzgajivači sve više koriste gredice prekrivene najlonom.

Radi donekle dobre drenaže.Kontejneri za razmnožavanje Premda se reznice u večini slučajeva zakorjenjuju u lijehama.4. Velikim stolovima itd. cijena rukovanja i prijevoza reznica uzgojenih u kontejnerima znatno je niža. a istovremeno korijenski sustav je zaštićen.1. 12 . Jedna od prednosti zakorjenjivanja u kontejnerima/kockama je lakša presadnja i preživljavanje tijekom zime. budući da mala količina supstrata onemogućuje isušivanje osjetljivog korijena.. Iako kontejneri predstavljaju dodatni trošak za proizvođača. kontejneri za zakorjenjivanje trebali bi biti duboki barem 9 do 10 cm. Večina uzgajivača ima znatno manje gubitke reznica zakorjenjenih u kontejnerima. sve se više koristi i metoda zakorjenjivanja reznica u malim kontejnerima.

magnolije i drugih vrsta. Grijanje se pokazalo korisnim kod vazdazelenih četinjača. Sustav za grijanje supstrata može biti načinjen od olova ili plastificiranih električnih kablova.Grijane podloge Za određene vrste od koristi je grijanje supstrata. posebno onih koje se razmnožavaju ljetnim. PVC cijevi polažemo na razmak od 15 cm po dužini stola za zakorjenjivanje i prekrivamo pijeskom ili drugim materijalom koji dobro provodi toplinu.4. Naročitu korist od grijanja tijekom zime imaju biljke koje razmnožavamo u vanjskim lijehama. nije potrebna grijana podloga. posebno u slučajevima ako su reznice uzete tijekom zimskih mjeseci. zelenim i poluzrelim reznicama. električnih ploča ili sistema na bazi cirkulacije vruće vode različite temperature. božike.2. Velikoj većini vrsta. Važnost svakog sustava za 13 .

grijanje je u održavanju temperature supatrata u određenom rasponu. ZAKLJUČAK 14 . 5. ovisno o vrsti od 18-24 ºC (27 ºC).

7. LITERATURA 15 .

Datum predaje rada:______________________________________ (mentor je prihvatio izradbu) Potpis mentora:__________________________________________ Ocjena pisanog rada:______________________________________ Datum obrane rada:_______________________________________ Ocjena obrane rada:_______________________________________ 16 .

profesor struke:__________________________________________ Prostor za izdvojeno mišljenje ili eventualni komentar: 17 .Konačna ocjena:__________________________________________ Povjerenstvo: 1. mentor:________________________________________________ 2. profesor struke:__________________________________________ 3.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful