Srednja škola Otočac Ćirila i Metoda 2 53 220 Otočac

Završni rad iz predmeta:

Šumarstvo na kršu

Tema:

Razmnožavanje reznica

Mentor: Vedran Delač, dipl. ing

Učenik: Tino Brajković Smjer: šumarski tehničar

Otočac, ljetni rok šk. god. 20010/2011 SADRŽAJ

.................................................................VRSTA REZNICA……………….................................................6 2......................................... Perlit..........................3...... Poluzrele reznice……....... Zrele reznice listača……………………………………...5 2.................................................................6........ List…………….... LITERATURA............................3...14 7.....2..1...10 4..........................2..............10 3................ Scoria i kamen plovučec......................... Vršne reznice................. ZAŠTO RAZMNOŽAVATI REZNICAMA……................12 4............................……………………………………………….........2....................... 11 4............ Kora……..............................................8 3......9 3..................4...........................................Korjenove reznice……………………………………………………………...........................................2.. Treset…………...................................................…………......................................................................2.........SAŽETAK....9 3.......1..................10 3.........5........................................................................ Zelene reznice……………………………..........………13 6.................................................... PROIZVODNI OBJEKTI ZA RAZMNOŽAVANJE REZNICA......5 2..........................................5 2... ZAKLJUČAK...................15d SAŽETAK 2 .....1...........……………………………………………........................………..... Vermikulit..................................................9 3.........................4............................. Grijane podloge………...................6 2............... SUPSTRATI ZA OŽILJAVANJE REZNICA..............................3....................................9 3...............................................2..........................1............ Zrele reznice vazdazelenih četinjača…………………………………7 2............…………….............2.7 2.... Pijesak......................... Kontejneri za zakorjenjivanje.........2...........................3 1.................................4 2........................................

Osnovna karakteristika ovog načina razmnožavanja je da se vegetativni dijelovi biljke odvajaju od matične biljke i stavljaju u povoljne uvjete da bi se regenerirali organi koji nedostaju.Razmnožavanje reznicama je možda najzanimljivija. Brojni čimbenici utječu na uspješnost razmnožavanja reznicama. ZAŠTO RAZMNOŽAVATI REZNICAMA 3 . 1. Reznice se koriste da bi se zadržale određene karakteristike. možda neće opstati ove godine. ali ujedno i najteža metoda razmnožavanja biljaka. Reznice koje su se prošle godine zakorjenile u velikom postotku.

Izbjegavanje inkompatibilnost prilikom cijepljenja Većina kultivara ukrasnog drveća razmnožava se cijepljenjem. Kultivar «Athens» uzgojen iz sjemena može imati djelomično žute cvjetove. Njegove prave odlike mogu se zadržati jedino razmnožavanjem reznicama. Ovaj postupak razmnožavanja nazivamo KLONIRANJE budući da svaka jedinka ima sva svojstva roditeljske biljke. Neki kultivari poput selekcioniranih jedinki Acer rubrum pokazuju visoki postotak inkompatibilnosti. Razmnožavanje šumskih vrsta 4 . VRSTE REZNICA 2. Kultivar Calycantus floridus «Athens» («Katherine») ima sladak miris i žute cvjetove.Zadržavanje karakteristika Reznice se koriste da bi se zadržale određene karakteristike. pa tako i list.List Svaki vegetativni dio biljke može činiti reznicu. Ekonomski razlozi Troškovi razmnožavanja reznicama značajno su niži u odnosu na druge načine razmnožavanja biljaka. ali prevladavat će crveno-smeđi.1. 2. Mnoge kućne biljke razmnožavaju se na ovaj način.

2. Lagerstroemia. Tkivo reznice može se odvojiti noktom. poluzrele (poluodrvenjele) i zrele (zimske. sastoje se od plojke. U tom trenutku potrebno je smanjiti ili isključiti prskanje budući da zelene reznice mogu brzo propasti. vršni listovi su mali i nerazvijeni. Zrele reznice mogu se dalje podijeliti na reznice listopadnih vrsta.2. Postoji nekoliko metoda pomoću kojih možemo odrediti je li reznica zelena.2. Takove reznice često propadnu na stolovima za razmnožavanje. Poluzrele reznice 5 . odrvenjele). Postoje listovi različitih veličina. poluzrela ili zrela Boja lista i izbojka. Reznice crvenog i sladornog javora brzo propadnu ako su previše zelene. Zelene reznice Zelene reznice drveća i grmlja su od ovogodišnjih izbojaka. Reznice se mogu lagano odlomiti i brzo uvenu. Kerria i Spiraea. Neke vrste imaju zelene reznice do kraja ljeta i početka jeseni.1. Kod osobito zelenih reznica treba posebno paziti da ne uvenu. Vrijeme zakorjenjivanja ne bi se trebalo zasnivati na kronološkom. vazdazelenih četinjača i vazdazelenih listaća. Razdoblje za uspješno zakorjenjivanje zelenih reznica može biti relativno kratko. 2. već na fiziološkom kalendaru (stanje reznice). Može se koristiti niska koncentracija hormona u rasponu od 1000 do 3000 ppm.2.Vršne reznice Vršne reznice obično se dijele na zelene (ljetne). iako je ponekad teško razlikovati kraj jednog i početak sljedećeg stadija razvoja. čvrstoća drveta i vrijeme razvoja vršnog pupa korisni su pokazatelji kod različitih vrsta.2. 2. peteljke i kratkog izbojka s postranim pupom. Ove vrste reznica mogu se vrlo jednostavno razlikovati. u prahu ili otopini. stariji listovi su više ili manje potpuno razvijeni. Jednostavno povlačenje reznice prema gore uz lagani pritisak pokazuje je li reznica zakorjenjena ili ne. Zbog toga ih je potrebno držati na hladnom i vlažnom mjestu. Zelene reznice trebaju biti duljine u prosjeku 5 – 13 cm s nekoliko nodija. Reznice koje čine samo jedan list. Ova metoda nije komercijalno popularna. U tu skupinu pripadaju Weigela. Teško se pikiraju.pomoću listova malo se primjenjuje.

a vrhovi ostaju hladni. reznica je dovoljno čvrsta i listovi su potpuno razvijeni. 2. Nerazvijeni listovi i vrhovi vrste Magnolia grandiflora uvenu tijekom zakorjenjivanja. mogu se zakorjeniti poluzrelim reznicama. a zatim ih presađujemo. Plastične vrećice – zrele reznice pripremimo. Neki rasadničari smanjuju lisnu površinu. mirisnice. 2500 do 5000 ppm grije se na 21 ºC. Za većinu vazdazelenih četinjača korisno je izlaganje niskim temperaturama. magnolije. tretiramo ih hormonom.2. pikiramo izravno na polje (jesen ili zima) ili ih ostavimo da kalusiraju. poput borovice. Korisno je ozljeđivanje reznice i upotreba hormona. Nakon kalusiranja/zakorjenjivanja presadimo ih. kurike.Ova vrsta reznica uzima se ljeti i koristi se za razmnožavanje vazdazelenih listač apoput rododendrona. zakorjenjuju kada se uzimaju u razdoblju od rujna do zime. Hladni postupak – reznice podjednake veličine svežemo u snopove (baliramo) i utrapimo s vrhovima okrenutim prema dolje. no ne postoje pouzdani dokazi je li to korisno. 2000-4000 ppm. Najbolje su reznice duljine 7-15 cm s kojih je potrebno ukloniti pola listova. Zrele reznice listača Zrelim reznicama razmnožavaju se listopadne vrste. borovice i tuje. Zrele reznice su jeftin način razmnožavanja listopadnih vrsta. Reznice se bolje 6 . Reznice odrežemo pilom na duljinu 15-50 cm (po mogućnosti i dulje). fotinije. Uzimaju se tijekom jeseni i zime s prošlogodišnjih izbojaka. Krajevi reznica moraju viriti nekoliko centimetara iznad razine tla. Najpovoljnije razdoblje je od sredine srpnja do početka rujna. kao i vrste vazdazelenih listača poput božike. kamelije i lovorvišnje.3. Rast izbojaka je završen. Mekane vrhove treba ukloniti. odnosno u razdoblju kada su bez asimilacijskih organa. umočimo u hormon konc. hermetički zatvorimo u plastične vrećice i stavimo na tamno mjesto pri temperaturi od 10 ºC. lovorvišnje i fotinije. Listopadno drveće i grmlje može se također zakorijeniti poluzrelim reznicama. Postoje različiti postupci: Grijana podloga – donji dio reznice tretiran hormonom konc. Reznice se uzimaju od listopada do početka vegetacije u rano proljeće. Vazdazelene četinjače. Na ovaj način mogu se također razmnožavati i neke vrste vazdazelenih četinjača poput tise.

borovica (patuljaste vrste) i tisa mogu se jednostavno zakorjeniti na ovaj način iako je za zakorjenjivanje potrebno do 3 mjeseca.4.5 tjedana na temperaturi od oko 21 ºC. tretiranje hormonima i pikiranje u mješavinu treseta i perlita. božiku te borovicu mogu uspješno zakorijeniti na vanjskim gredicama koje imaju grijanu podlogu. Poželjno je ozljeđivanje reznica.Topli postupak – reznice se uzimaju u jesen. Ovaj postupak primjenjuje se ako se reznice uzimaju u siječnju. smreka i druge vrste poput nekih patuljastih četinjača teže se zakorjenjuju u komercijalno isplativim količinama. Reznice se obično prskaju. korišten je hormon IBA konc. Gredice bez grijane podloge nisu pokazale uspjeh.2. Na isti način uspješno se mogu zakorjeniti tuja i borovica. jela. Zrele reznice vazdazelenih četinjača Vazdazelene četinjače često se zakorjenjuju krajem jeseni i zimi u stakleniku. 2. Tijekom trogodišnjeg istraživanja s ovom vrstom u SAD-u (Georgia) postignuto je zakorjenjivanje veće od 90%. Korištene su reznice dužine 10 – 15 cm sa smeđim drvom pri osnovi.Korjenove reznice 7 . te prskanje ili plastenik. ali čini se da u plasteniku ne pomaže. uklonjeni su vrhovi. Tuja. pijesak ili koru. 3000 – 8000 ppm u 50% etanolu. Bor. Potrebno ih je prihraniti da bi tijekom vegetacije dosegle visinu od 25 – 30 cm. Grijana podloga pokazala se korisnom tijekom prskanja. S reznica duljine 10 – 20 cm uklanjaju se donje iglice. pačempres. Cupressocyparis leylandii najuspješnije se zakorjenjuje reznicama uzetim tijekom veljače ili ožujka. a korisnim se pokazao i zatvoreni plastenik sa ili bez grijane podloge. tretiraju hormonom i čuvaju u vlažnim uvjetima kroz 3 . 2. aukubu. Vanjske gredice – istraživanje u SAD-u pokazalo je da se zrele reznice četinjača uključujući i fotiniju. Reznice se zakorjenjuju za 10 – 12 tjedana i nakon toga mogu se presaditi.3. veljači i ožujku. a nakon toga možemo ih presaditi u područjima s blagom klimom ili ih držati na hladnom sve do proljeća. tretiraju hormonom i stave pod najlon.

Vrlo malo šumskih rasadnika koristi se ovom metodom jer je vrlo skupa i dugotrajna. Korjenove reznice uzimaju se od prosinca do ožujka. 3. SUPSTRATI ZA OŽILJAVANJE REZNICA 8 . ovisno o vremenskim uvjetima.

Pijesak je vrlo težak (1121 – 1602 kg/m3).4.Vermikulit Vermikulit je glineni mineral s visokim udjelom kalija i magnezija. a cijena mu je slična cijeni vermikulita. U čistom perlitu razvija se rijetko korijenje a budući da ne sadrži hranjiva. Vermikulit je sterilan i vrlo lagan (96 kg/m3). Fini pijesak (0.3. Težina perlita iznosi 128 kg/m3.3. Skuplji je od pijeska. Čisti vermikulit koristi se za brzo zakorjenjivanje reznica. Pijesak se može miješati s tresetom. ali se svake godine mora sterilizirati. kemijski inertan.Scoria i kamen plovučec 9 .Pijesak Preporuča se grubi građevinski pijesak s promjerom čestica od 0.Perlit Perlit nastaje lomljenjem vulkanske aluminijsko-silicijeve stijene. Smjesa koja se često koristi kod prekrivanja sjemena sastoji se od vermikulita i treseta u određenom omjeru. Najveća prednost pijeska je njegova niska cijena i dostupnost na tržištu.5.05 – 0. On nastaje zagrijavanjem na 760 ºC. 3. perlitom i drugim dodacima kako bismo dobili odgovarajući medij. Perlit se može koristiti godinama. pH vermikulita kreće se od 7 do 7. bez sposobnosti izmjene kationa i ima pH od 7–7. Naglim zagrijavanjem pri temperaturi od 982 ºC dijelovi stijene se šire i nastaju bijele lagane čestice.5. reznice treba presaditi odmah nakon zakorjenjivanja. 3. najpogodniji za zakorjenjivanje je grublji vermikulit. Perlit je sterilan.25 mm) nije pogodan za zakorjenjivanje. Prije upotrebe pijesak moramo sterilizirati. Miješanje pijeska s drugim vrstama supstrata umanjuje aeraciju i propusnost. Proširene čestice vermikulita sastoje se od niza paralelnih slojevitih pločica koje imaju visoku sposobnost upijanja vode i zadržavanja hranjiva. nije bogat hranjivima ima slabu sposobnost zadržavanja vode. Biljke zakorijenjene u pijesku mogu imati prilično rijetko korijenje.5 do 2 mm.2. 3. Iako na tržištu postoji vermikulit različitih veličina čestica.1.

Kamen plovučac je bijelo prirodno staklo nastalo naglim hlađenjem užarene vulkanske lave prije kristalizacije. Borova kora nije skupa. Plovučac je relativno lagan i može biti zamjena za perlit. ima pH vrijednost od 3. Hypnaceous i dr. biljke koje se dulje vrijeme uzgajaju u ovom supstratu pokazuju simptome nedostatka pojedinih hranjiva. Suhi treset vrlo je lagan. Porozna je. Koristi se sama ili pomiješana s tresetom.Kora U posljednje vrijeme kora nekih vrsta tvrdog drva i borova sve više se primjenjuje u kontejnerskom uzgoju biljaka.Scoria je prirodna vulkanska stijena koja se lomi i separira po veličini.6. 3.0 kao i određena fungicidna svojstva. U nekim istraživanjima mješavina kore i perlita pokazala se boljom u odnosu na čistu koru. 4.5.Treset Treset je širok pojam koji obuhvaća treset od mahovine iz roda Sphagnum. dostupna je na tržištu i učinkovita. relativno je sterilan. 3. Budući da Sphagnum treset sadrži malu količinu hranjiva. perlitom ili drugim supstratima u omjeru 3:2:2. Vrlo važan supstrat korišten kod razmnožavanja reznicama je Sphagnum treset koji se sastoji od suhih ili živih dijelova acidofilnih vrsta iz roda Sphagnum koje rastu na vlažnom staništu.5 – 4. može upiti 10-20 puta više vode od svoje težine. PROIZVODNI OBJEKTI ZA RAZMOŽAVANJE REZNICA 10 . Pomiješan s pijeskom i perlitom daje odličan supstrat za razmnožavanje. Biljke se uzgajaju u mljevenoj kori ili kori pomiješanoj s pijeskom ili drugim dodacima. a težina 1 m3 iznosi 480 kg.

Nekada su staklenici (načinjeni od stakla) predstavljali standard za razmnožavanje i rast bilja. Staklenici od plastike danas se koriste trostruko više u odnosu na staklene. (4) postići odgovarajuću temperaturu potrebnu za zakorjenjivanje (za većinu vrsta 24-27 ºC). Tijekom zime. (3) pružiti dovoljno. ali ne previše svjetla. najpraktičniji su proizvodni objekti za razmnožavanje reznicama. stolovi za razmnožavanje s grijanom podlogom u stakleniku jeftin su i dobar način zakorjenjivanja određenih vrsta kojima je potrebno dulje razdoblje za zakorjenjivanje.Iako se reznice mogu zakorjeniti u različitim uvjetima. Postoje proizvodni objekti različitih oblika. (2) zaštititi od vremenskih nepogoda. Zbog niske cijene i jednostavnije gradnje mnogi komercijalni uzgajivači sve više koriste gredice prekrivene najlonom. no njihova visoka cijena dovela je do razvoja novih vrsta proizvodnih objekata. Ti stolovi obično su opremljeni kablovima za grijanje koji održavaju supstrat na temperaturi od 18-24 ºC 11 . učinkovitost i ponovna mogućnost dobivanja istih rezultata zakorjenjivanja. a njihova glavna zadaća je: (1) stvoriti atmosferske uvjete koji onemogućuju gubitak vlage s reznice (reznica je od trenutka odsjecanja odvojena od dovoda vode).

sve se više koristi i metoda zakorjenjivanja reznica u malim kontejnerima. Velikim stolovima itd. Iako kontejneri predstavljaju dodatni trošak za proizvođača.Kontejneri za razmnožavanje Premda se reznice u večini slučajeva zakorjenjuju u lijehama. 12 . Večina uzgajivača ima znatno manje gubitke reznica zakorjenjenih u kontejnerima. a istovremeno korijenski sustav je zaštićen. kontejneri za zakorjenjivanje trebali bi biti duboki barem 9 do 10 cm.1. Jedna od prednosti zakorjenjivanja u kontejnerima/kockama je lakša presadnja i preživljavanje tijekom zime. budući da mala količina supstrata onemogućuje isušivanje osjetljivog korijena.4. cijena rukovanja i prijevoza reznica uzgojenih u kontejnerima znatno je niža. Radi donekle dobre drenaže..

nije potrebna grijana podloga. Sustav za grijanje supstrata može biti načinjen od olova ili plastificiranih električnih kablova. Grijanje se pokazalo korisnim kod vazdazelenih četinjača. magnolije i drugih vrsta. PVC cijevi polažemo na razmak od 15 cm po dužini stola za zakorjenjivanje i prekrivamo pijeskom ili drugim materijalom koji dobro provodi toplinu. zelenim i poluzrelim reznicama. posebno onih koje se razmnožavaju ljetnim. električnih ploča ili sistema na bazi cirkulacije vruće vode različite temperature.2. Važnost svakog sustava za 13 .4.Grijane podloge Za određene vrste od koristi je grijanje supstrata. Naročitu korist od grijanja tijekom zime imaju biljke koje razmnožavamo u vanjskim lijehama. Velikoj većini vrsta. posebno u slučajevima ako su reznice uzete tijekom zimskih mjeseci. božike.

grijanje je u održavanju temperature supatrata u određenom rasponu. ZAKLJUČAK 14 . ovisno o vrsti od 18-24 ºC (27 ºC). 5.

7. LITERATURA 15 .

Datum predaje rada:______________________________________ (mentor je prihvatio izradbu) Potpis mentora:__________________________________________ Ocjena pisanog rada:______________________________________ Datum obrane rada:_______________________________________ Ocjena obrane rada:_______________________________________ 16 .

profesor struke:__________________________________________ 3. profesor struke:__________________________________________ Prostor za izdvojeno mišljenje ili eventualni komentar: 17 . mentor:________________________________________________ 2.Konačna ocjena:__________________________________________ Povjerenstvo: 1.