Primjer završnog rada

Srednja škola Otočac Ćirila i Metoda 2 53 220 Otočac

Završni rad iz predmeta:

Šumarstvo na kršu

Tema:

Razmnožavanje reznica

Mentor: Vedran Delač, dipl. ing

Učenik: Tino Brajković Smjer: šumarski tehničar

Otočac, ljetni rok šk. god. 20010/2011 SADRŽAJ

2.............2.................................. ZAKLJUČAK................................... LITERATURA...........………………………………………………................5 2......9 3..... Perlit.......12 4.............................2......................................................................6 2.....................9 3................................ Vermikulit..... Grijane podloge………...2.......3..............VRSTA REZNICA……………….................. Treset………….....9 3......1................................. 11 4..........................5 2...................10 3.......................... PROIZVODNI OBJEKTI ZA RAZMNOŽAVANJE REZNICA................... Zrele reznice listača……………………………………............................................................... Poluzrele reznice……...........................................................1...........................3.....………….. ZAŠTO RAZMNOŽAVATI REZNICAMA……............................................................................................................................................................ Scoria i kamen plovučec........................................................1...............................................2....4....................... Zrele reznice vazdazelenih četinjača…………………………………7 2........................ Kontejneri za zakorjenjivanje........................................SAŽETAK..........................3.......................................... Vršne reznice...............................……………..................14 7........................8 3.......................................................... Zelene reznice…………………………….........................10 4........Korjenove reznice…………………………………………………………….............. SUPSTRATI ZA OŽILJAVANJE REZNICA.........................................2........6......7 2...................5 2..........………..................... Kora……........4.....2..........5........................................9 3....2.1..................3 1.. Pijesak......................……………………………………………..4 2..................... List……………....................................................6 2....15d SAŽETAK 2 .........………13 6......10 3........

ali ujedno i najteža metoda razmnožavanja biljaka. Reznice koje su se prošle godine zakorjenile u velikom postotku. 1. ZAŠTO RAZMNOŽAVATI REZNICAMA 3 .Razmnožavanje reznicama je možda najzanimljivija. Osnovna karakteristika ovog načina razmnožavanja je da se vegetativni dijelovi biljke odvajaju od matične biljke i stavljaju u povoljne uvjete da bi se regenerirali organi koji nedostaju. možda neće opstati ove godine. Brojni čimbenici utječu na uspješnost razmnožavanja reznicama. Reznice se koriste da bi se zadržale određene karakteristike.

Razmnožavanje šumskih vrsta 4 . Kultivar «Athens» uzgojen iz sjemena može imati djelomično žute cvjetove. VRSTE REZNICA 2. ali prevladavat će crveno-smeđi. Njegove prave odlike mogu se zadržati jedino razmnožavanjem reznicama. Kultivar Calycantus floridus «Athens» («Katherine») ima sladak miris i žute cvjetove.List Svaki vegetativni dio biljke može činiti reznicu. Neki kultivari poput selekcioniranih jedinki Acer rubrum pokazuju visoki postotak inkompatibilnosti.Zadržavanje karakteristika Reznice se koriste da bi se zadržale određene karakteristike.1. Mnoge kućne biljke razmnožavaju se na ovaj način. Ekonomski razlozi Troškovi razmnožavanja reznicama značajno su niži u odnosu na druge načine razmnožavanja biljaka. Izbjegavanje inkompatibilnost prilikom cijepljenja Većina kultivara ukrasnog drveća razmnožava se cijepljenjem. Ovaj postupak razmnožavanja nazivamo KLONIRANJE budući da svaka jedinka ima sva svojstva roditeljske biljke. 2. pa tako i list.

u prahu ili otopini. vazdazelenih četinjača i vazdazelenih listaća. Lagerstroemia. peteljke i kratkog izbojka s postranim pupom. Reznice se mogu lagano odlomiti i brzo uvenu.1. poluzrele (poluodrvenjele) i zrele (zimske. Kod osobito zelenih reznica treba posebno paziti da ne uvenu.2. već na fiziološkom kalendaru (stanje reznice). Teško se pikiraju. U tu skupinu pripadaju Weigela. Tkivo reznice može se odvojiti noktom. Ova metoda nije komercijalno popularna. Poluzrele reznice 5 . sastoje se od plojke.2. U tom trenutku potrebno je smanjiti ili isključiti prskanje budući da zelene reznice mogu brzo propasti. 2. Zrele reznice mogu se dalje podijeliti na reznice listopadnih vrsta. vršni listovi su mali i nerazvijeni. 2.2. Takove reznice često propadnu na stolovima za razmnožavanje. Kerria i Spiraea. Može se koristiti niska koncentracija hormona u rasponu od 1000 do 3000 ppm. 2. Razdoblje za uspješno zakorjenjivanje zelenih reznica može biti relativno kratko. Ove vrste reznica mogu se vrlo jednostavno razlikovati. Vrijeme zakorjenjivanja ne bi se trebalo zasnivati na kronološkom. Reznice crvenog i sladornog javora brzo propadnu ako su previše zelene. Reznice koje čine samo jedan list. Neke vrste imaju zelene reznice do kraja ljeta i početka jeseni. Zbog toga ih je potrebno držati na hladnom i vlažnom mjestu.Vršne reznice Vršne reznice obično se dijele na zelene (ljetne).2. Postoji nekoliko metoda pomoću kojih možemo odrediti je li reznica zelena. iako je ponekad teško razlikovati kraj jednog i početak sljedećeg stadija razvoja. odrvenjele). Zelene reznice trebaju biti duljine u prosjeku 5 – 13 cm s nekoliko nodija. Zelene reznice Zelene reznice drveća i grmlja su od ovogodišnjih izbojaka. poluzrela ili zrela Boja lista i izbojka.pomoću listova malo se primjenjuje. čvrstoća drveta i vrijeme razvoja vršnog pupa korisni su pokazatelji kod različitih vrsta. Postoje listovi različitih veličina. stariji listovi su više ili manje potpuno razvijeni. Jednostavno povlačenje reznice prema gore uz lagani pritisak pokazuje je li reznica zakorjenjena ili ne.

Rast izbojaka je završen.3. 2000-4000 ppm. lovorvišnje i fotinije. kao i vrste vazdazelenih listača poput božike. magnolije. no ne postoje pouzdani dokazi je li to korisno. a vrhovi ostaju hladni. a zatim ih presađujemo. hermetički zatvorimo u plastične vrećice i stavimo na tamno mjesto pri temperaturi od 10 ºC. Mekane vrhove treba ukloniti. Zrele reznice su jeftin način razmnožavanja listopadnih vrsta. Najbolje su reznice duljine 7-15 cm s kojih je potrebno ukloniti pola listova. Zrele reznice listača Zrelim reznicama razmnožavaju se listopadne vrste. Reznice se bolje 6 . mirisnice. borovice i tuje. Listopadno drveće i grmlje može se također zakorijeniti poluzrelim reznicama. kurike. 2. Postoje različiti postupci: Grijana podloga – donji dio reznice tretiran hormonom konc. Krajevi reznica moraju viriti nekoliko centimetara iznad razine tla. odnosno u razdoblju kada su bez asimilacijskih organa. mogu se zakorjeniti poluzrelim reznicama.2. Uzimaju se tijekom jeseni i zime s prošlogodišnjih izbojaka. umočimo u hormon konc.Ova vrsta reznica uzima se ljeti i koristi se za razmnožavanje vazdazelenih listač apoput rododendrona. Nerazvijeni listovi i vrhovi vrste Magnolia grandiflora uvenu tijekom zakorjenjivanja. zakorjenjuju kada se uzimaju u razdoblju od rujna do zime. reznica je dovoljno čvrsta i listovi su potpuno razvijeni. Reznice se uzimaju od listopada do početka vegetacije u rano proljeće. tretiramo ih hormonom. Hladni postupak – reznice podjednake veličine svežemo u snopove (baliramo) i utrapimo s vrhovima okrenutim prema dolje. Neki rasadničari smanjuju lisnu površinu. kamelije i lovorvišnje. Najpovoljnije razdoblje je od sredine srpnja do početka rujna. Na ovaj način mogu se također razmnožavati i neke vrste vazdazelenih četinjača poput tise. 2500 do 5000 ppm grije se na 21 ºC. Nakon kalusiranja/zakorjenjivanja presadimo ih. Vazdazelene četinjače. pikiramo izravno na polje (jesen ili zima) ili ih ostavimo da kalusiraju. fotinije. poput borovice. Korisno je ozljeđivanje reznice i upotreba hormona. Za većinu vazdazelenih četinjača korisno je izlaganje niskim temperaturama. Plastične vrećice – zrele reznice pripremimo. Reznice odrežemo pilom na duljinu 15-50 cm (po mogućnosti i dulje).

Reznice se zakorjenjuju za 10 – 12 tjedana i nakon toga mogu se presaditi.3. borovica (patuljaste vrste) i tisa mogu se jednostavno zakorjeniti na ovaj način iako je za zakorjenjivanje potrebno do 3 mjeseca. Poželjno je ozljeđivanje reznica.5 tjedana na temperaturi od oko 21 ºC. Zrele reznice vazdazelenih četinjača Vazdazelene četinjače često se zakorjenjuju krajem jeseni i zimi u stakleniku. pačempres.2. a nakon toga možemo ih presaditi u područjima s blagom klimom ili ih držati na hladnom sve do proljeća. Bor. Cupressocyparis leylandii najuspješnije se zakorjenjuje reznicama uzetim tijekom veljače ili ožujka.4. Grijana podloga pokazala se korisnom tijekom prskanja. tretiranje hormonima i pikiranje u mješavinu treseta i perlita. Tuja. Ovaj postupak primjenjuje se ako se reznice uzimaju u siječnju. aukubu. jela. korišten je hormon IBA konc. pijesak ili koru. Reznice se obično prskaju. božiku te borovicu mogu uspješno zakorijeniti na vanjskim gredicama koje imaju grijanu podlogu. Vanjske gredice – istraživanje u SAD-u pokazalo je da se zrele reznice četinjača uključujući i fotiniju. smreka i druge vrste poput nekih patuljastih četinjača teže se zakorjenjuju u komercijalno isplativim količinama. veljači i ožujku. a korisnim se pokazao i zatvoreni plastenik sa ili bez grijane podloge. 2. Korištene su reznice dužine 10 – 15 cm sa smeđim drvom pri osnovi. Gredice bez grijane podloge nisu pokazale uspjeh. S reznica duljine 10 – 20 cm uklanjaju se donje iglice. 3000 – 8000 ppm u 50% etanolu. te prskanje ili plastenik. ali čini se da u plasteniku ne pomaže. Potrebno ih je prihraniti da bi tijekom vegetacije dosegle visinu od 25 – 30 cm. tretiraju hormonom i stave pod najlon. tretiraju hormonom i čuvaju u vlažnim uvjetima kroz 3 . uklonjeni su vrhovi. 2.Topli postupak – reznice se uzimaju u jesen. Na isti način uspješno se mogu zakorjeniti tuja i borovica.Korjenove reznice 7 . Tijekom trogodišnjeg istraživanja s ovom vrstom u SAD-u (Georgia) postignuto je zakorjenjivanje veće od 90%.

ovisno o vremenskim uvjetima. SUPSTRATI ZA OŽILJAVANJE REZNICA 8 . Korjenove reznice uzimaju se od prosinca do ožujka.Vrlo malo šumskih rasadnika koristi se ovom metodom jer je vrlo skupa i dugotrajna. 3.

reznice treba presaditi odmah nakon zakorjenjivanja. Miješanje pijeska s drugim vrstama supstrata umanjuje aeraciju i propusnost. Pijesak je vrlo težak (1121 – 1602 kg/m3). Težina perlita iznosi 128 kg/m3. Vermikulit je sterilan i vrlo lagan (96 kg/m3). Pijesak se može miješati s tresetom.3. Naglim zagrijavanjem pri temperaturi od 982 ºC dijelovi stijene se šire i nastaju bijele lagane čestice.25 mm) nije pogodan za zakorjenjivanje. Perlit se može koristiti godinama. Perlit je sterilan. Fini pijesak (0. Smjesa koja se često koristi kod prekrivanja sjemena sastoji se od vermikulita i treseta u određenom omjeru. 3. On nastaje zagrijavanjem na 760 ºC. Iako na tržištu postoji vermikulit različitih veličina čestica. bez sposobnosti izmjene kationa i ima pH od 7–7.2. Prije upotrebe pijesak moramo sterilizirati. a cijena mu je slična cijeni vermikulita.Perlit Perlit nastaje lomljenjem vulkanske aluminijsko-silicijeve stijene. U čistom perlitu razvija se rijetko korijenje a budući da ne sadrži hranjiva.3.5. nije bogat hranjivima ima slabu sposobnost zadržavanja vode.Vermikulit Vermikulit je glineni mineral s visokim udjelom kalija i magnezija. 3.05 – 0. ali se svake godine mora sterilizirati.5. Proširene čestice vermikulita sastoje se od niza paralelnih slojevitih pločica koje imaju visoku sposobnost upijanja vode i zadržavanja hranjiva. Najveća prednost pijeska je njegova niska cijena i dostupnost na tržištu. 3. Čisti vermikulit koristi se za brzo zakorjenjivanje reznica.Scoria i kamen plovučec 9 . perlitom i drugim dodacima kako bismo dobili odgovarajući medij. Skuplji je od pijeska.1.Pijesak Preporuča se grubi građevinski pijesak s promjerom čestica od 0. kemijski inertan.5 do 2 mm. Biljke zakorijenjene u pijesku mogu imati prilično rijetko korijenje.4. pH vermikulita kreće se od 7 do 7. najpogodniji za zakorjenjivanje je grublji vermikulit.

Suhi treset vrlo je lagan.Treset Treset je širok pojam koji obuhvaća treset od mahovine iz roda Sphagnum.0 kao i određena fungicidna svojstva. Vrlo važan supstrat korišten kod razmnožavanja reznicama je Sphagnum treset koji se sastoji od suhih ili živih dijelova acidofilnih vrsta iz roda Sphagnum koje rastu na vlažnom staništu. relativno je sterilan. a težina 1 m3 iznosi 480 kg. 4. može upiti 10-20 puta više vode od svoje težine. U nekim istraživanjima mješavina kore i perlita pokazala se boljom u odnosu na čistu koru. 3. perlitom ili drugim supstratima u omjeru 3:2:2. Budući da Sphagnum treset sadrži malu količinu hranjiva. Koristi se sama ili pomiješana s tresetom. ima pH vrijednost od 3.Scoria je prirodna vulkanska stijena koja se lomi i separira po veličini. Borova kora nije skupa.6. Biljke se uzgajaju u mljevenoj kori ili kori pomiješanoj s pijeskom ili drugim dodacima. PROIZVODNI OBJEKTI ZA RAZMOŽAVANJE REZNICA 10 . Porozna je. Kamen plovučac je bijelo prirodno staklo nastalo naglim hlađenjem užarene vulkanske lave prije kristalizacije. 3.5 – 4.5. dostupna je na tržištu i učinkovita. biljke koje se dulje vrijeme uzgajaju u ovom supstratu pokazuju simptome nedostatka pojedinih hranjiva. Pomiješan s pijeskom i perlitom daje odličan supstrat za razmnožavanje. Plovučac je relativno lagan i može biti zamjena za perlit. Hypnaceous i dr.Kora U posljednje vrijeme kora nekih vrsta tvrdog drva i borova sve više se primjenjuje u kontejnerskom uzgoju biljaka.

a njihova glavna zadaća je: (1) stvoriti atmosferske uvjete koji onemogućuju gubitak vlage s reznice (reznica je od trenutka odsjecanja odvojena od dovoda vode). (3) pružiti dovoljno.Iako se reznice mogu zakorjeniti u različitim uvjetima. učinkovitost i ponovna mogućnost dobivanja istih rezultata zakorjenjivanja. (4) postići odgovarajuću temperaturu potrebnu za zakorjenjivanje (za većinu vrsta 24-27 ºC). Postoje proizvodni objekti različitih oblika. no njihova visoka cijena dovela je do razvoja novih vrsta proizvodnih objekata. (2) zaštititi od vremenskih nepogoda. Staklenici od plastike danas se koriste trostruko više u odnosu na staklene. Ti stolovi obično su opremljeni kablovima za grijanje koji održavaju supstrat na temperaturi od 18-24 ºC 11 . najpraktičniji su proizvodni objekti za razmnožavanje reznicama. Zbog niske cijene i jednostavnije gradnje mnogi komercijalni uzgajivači sve više koriste gredice prekrivene najlonom. ali ne previše svjetla. Tijekom zime. stolovi za razmnožavanje s grijanom podlogom u stakleniku jeftin su i dobar način zakorjenjivanja određenih vrsta kojima je potrebno dulje razdoblje za zakorjenjivanje. Nekada su staklenici (načinjeni od stakla) predstavljali standard za razmnožavanje i rast bilja.

. budući da mala količina supstrata onemogućuje isušivanje osjetljivog korijena. sve se više koristi i metoda zakorjenjivanja reznica u malim kontejnerima.4. 12 . cijena rukovanja i prijevoza reznica uzgojenih u kontejnerima znatno je niža. Jedna od prednosti zakorjenjivanja u kontejnerima/kockama je lakša presadnja i preživljavanje tijekom zime. Iako kontejneri predstavljaju dodatni trošak za proizvođača. Večina uzgajivača ima znatno manje gubitke reznica zakorjenjenih u kontejnerima. a istovremeno korijenski sustav je zaštićen. Velikim stolovima itd. Radi donekle dobre drenaže. kontejneri za zakorjenjivanje trebali bi biti duboki barem 9 do 10 cm.1.Kontejneri za razmnožavanje Premda se reznice u večini slučajeva zakorjenjuju u lijehama.

PVC cijevi polažemo na razmak od 15 cm po dužini stola za zakorjenjivanje i prekrivamo pijeskom ili drugim materijalom koji dobro provodi toplinu.2. električnih ploča ili sistema na bazi cirkulacije vruće vode različite temperature. Sustav za grijanje supstrata može biti načinjen od olova ili plastificiranih električnih kablova. posebno u slučajevima ako su reznice uzete tijekom zimskih mjeseci.Grijane podloge Za određene vrste od koristi je grijanje supstrata. nije potrebna grijana podloga.4. Velikoj većini vrsta. zelenim i poluzrelim reznicama. magnolije i drugih vrsta. Važnost svakog sustava za 13 . posebno onih koje se razmnožavaju ljetnim. Grijanje se pokazalo korisnim kod vazdazelenih četinjača. Naročitu korist od grijanja tijekom zime imaju biljke koje razmnožavamo u vanjskim lijehama. božike.

5. ovisno o vrsti od 18-24 ºC (27 ºC).grijanje je u održavanju temperature supatrata u određenom rasponu. ZAKLJUČAK 14 .

LITERATURA 15 .7.

Datum predaje rada:______________________________________ (mentor je prihvatio izradbu) Potpis mentora:__________________________________________ Ocjena pisanog rada:______________________________________ Datum obrane rada:_______________________________________ Ocjena obrane rada:_______________________________________ 16 .

profesor struke:__________________________________________ Prostor za izdvojeno mišljenje ili eventualni komentar: 17 . mentor:________________________________________________ 2.Konačna ocjena:__________________________________________ Povjerenstvo: 1. profesor struke:__________________________________________ 3.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful