GRAFIČKI FAKULTET ZAGREB

“INDUSTRIJA I OKOLIŠ”

ROBERT
2001/2002

VALPOTIĆ

Njemački biolog je prvi koristio pojam «ekologija» koji je tada bio vrlo šturo interpretiran, a značio je odnos između okoliša i organizma. Taj stav je prevladavao sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je pronađeno da u prirodi postoje devastacije. Na promjenu kvalitete okoliša utjecala je industrija, promet, ekspanzija stanovništva i sl. Ekologija je vezana uz mnoge društvene i prirodne znanosti kao što su kemija, biokemija, meteorologija, genetika, ekonomija i pravo. ZAGAĐENJE su nepoželjne promjene u fizikalnim, kemijskim ili biološkim svojstvima zraka, vode ili tla, koje mogu ili će štetno djelovati na čovjeka i druge organizme i njihove uvjete života. Izvori onečišćenja su industrija, promet, energetika i sl. Dijagram toka industrijskog procesa EMISIJA ulaz SIROVINE ENERGIJA VODA OSTALO INDUSTRIJSKI PROCES izlaz POLUPROIZVODI PROIZVODI

OTPAD

OTPADNE VODE

BUKA STROJEVA

Kada se želi ocijeniti proizvodnja ili proizvod treba poći od dijagrama toka industrijskog procesa, ali se moraju uzeti u obzir i sirovina i pretvaranje sirovine u poluproizvod ili proizvod, te kako će taj proizvod djelovati na okoliš (da li je ekološki prihvatljivo njegovo zbrinjavanje). ULOGA EKOLOGIJE – kako zaustaviti degradaciju biosfere i uspostaviti ravnotežu u njoj uz ekspanziju populacije i razvoj. Hijerarhija metoda za povećanje kvalitete okoliša: 1. čiste tehnologije – to su one tehnologije koje neće dati emisiju tijekom proizvodnje 2. modifikacija procesa postojeće proizvodnje, reciklacija unutar samog procesa proizvodnje, zamjena materijala ili sirovina onima veće ekološke podobnosti, primijeniti ekološki pogodne postupke pročišćavanja zraka ili voda ili zbrinjavanja ekološki podobnog otpada. ZAGAĐENJE ZRAKA Treba poći od izvora emisije da bi utvrdili koji polutanti nastaju, kako štetno utječu na atmosferu i koliko će se dugo zadržati u atmosferi. Troposfera ide do 10 km visine i kod temperature od 20°C do 50°C će imati negativan temperaturni gradijent. Stratosfera – sa temperaturom će oko 30 km visine početi rasti, a za to je odgovoran jedan dio stratosfere i to onaj gdje su koncentracije ozona veće i on će biti uzrok apsorpcije, još se naziva i ozonosfera. Mezosfera – karakterizira ju negativni temperaturni gradijent, dolazi do vrlo naglog porasta temperature u ionosferi – temperatura gubi svoj značaj iz kinetičke teorije plinova. PODJELA ATMOSFERA PO SASTAVU:

2

-

do visine od 100 km – sastav u konstantnim granicama, naziva se još i homosfera. dio iznad 100 km visine – heterosfera u kojoj dolazi do gravitacionog razdvajanja plinske smjese. 0,00

Nadmorska visina / km

ionosfera

0,00

0,01 100 50 10 - 100 0 100 mezopauza mezosfera stratopauza stratosfera tropopauza troposfera 200 300 400 500

600

700

800

1 10 100 1000 900 1000 1100 temperatura / °C

Učestalost važnijih atmosferskih plinova PLIN Ar Ne Kr Xe N2 O2 CO2 CH4 H2 N2O CO H2S / SO2 NH3 NO / NO2 CHH2O O3 He Rn VOLUMNI UDIO 106 9300 18 1,1 0,09 78 x 104 21 x 104 315 1,1 0,4 0,25 0,1 var. var. var. var. var. var. 5,2 var. VRIJEME ZADRŽAVANJA U
TROPOSFERI

CIKLUS ne sudjeluju u ciklusima

106 godina 104 godina 15 godina 5 godina 5 godina ( ? ) 10 godina 0,2 godine dani do tjedni 10 dana 0,3 godine 107 godina 3 godine

pretežno biološki ciklus

Izvori pretežno biološki, odvodi pretežno fizikalnokemijski Pretežno fizikalno-kemijski ciklus

1. grupa su plemeniti plinovi, oni se u vremenu akumuliraju. Elementarni dušik transformacijom može preći u one oblike kao što su nitriti, nitrati koje mogu koristiti autotropni organizmi. Prelazak – FIKSACIJA – postiže se prirodna ravnoteža sastojaka plinova. Iza tih ciklusa stoji oksidacija, fotosinteza. Sudbina polutanata u atmosferi ovisi o meteorološkim parametrima.

3

Ekspanzija je gotovo adijabatska. .strujanje. . a rad se stvara iz unutrašnje energije sustava.sunčevo zračenje. slijegati uz tlo ili rasprostirati vodoravno od izvora ovisiti će o stupnju vertikalnog strujanja. 4 . pa će se nastaviti dizati dalje i takvi uvjeti će biti povoljni za rasprostiranje polutanata visoko i daleko od izvora emisije.TEMPERATURA ZRAKA Da li će se neki polutanti iz izvora dizati u vis. Ona je meteorološki povoljna situacija za kvalitetu zraka. visina visinska inverzija stabilna atmosfera adijabatska promjena nestabilna atmosfera prizemna temperaturna inverzija temperatura Temperaturne inverzije Kod NESTABILNE ATMOSFERE promjena temperature zraka s visinom manja je od 7°C / km visine. Dio toplog zraka će se dizati sve dotle dok ne postigne temperaturu okolnog zraka. ADIJABATSKA PROMJENA – pri istom tlaku zraka.temperatura zraka. Temperatura zraka će padati za iznos koji je ekvivalentan radu pri ekspanziji. topli zrak će se zbog manje gustoće dizati iznad hladnijeg i širiti će se. o stvarnoj promjeni temperature zraka sa visinom. . su: . što znači da ne dolazi do izmjene topline sustava sa okolinom.Meteorološki parametri koji učestvuju u reakcijama. transformacijama i sl. . a to je do približne vrijednosti od 7°C / km visine.oborine. što znači da dio toplog zraka koji struji u vis neće se brzo ohladiti da bi postigao temperaturu okolnog zraka.

Za vrijeme vedrih noći to zračenje u vidu dugovalnih IR zraka je intenzivnije i dovodi do hlađenja slojeva zraka neposredno uz površinu zemlje. a inverzija temperature će općenito nestati sljedećeg dana nakon izlaska sunca. Ako temperatura zraka raste sa visinom to je visinska inverzija. što dovodi do povećanja koncentracije polutanata pri tlu. Postižu se koncentracije koje su štetne i za organizme i za okoliš. Na taj način je spriječeno raspršivanje polutanata. tada se atmosfera nalazi u ekstremno stabilnim uvjetima. zrak će vrlo brzo pri dizanju postati hladniji i gušći od okoline. visina visina sloja topli zrak hladni zrak emperatura Temperaturna inverzija u toku noći hladni zrak inverzijskog t Tokom dana sunčevo zračenje zagrijava površinu zemlje. što ima za posljedicu povećanje koncentracije polutanata u određenoj zoni atmosfere. te inverzije se dešavaju kada je ekstremno stabilna atmosfera. Te situacije su najnepovoljnije jer nije moguće raspršivanje polutanata već nagomilavanje polutanata ispod inverzijskog sloja. dok u toku noći zemlja zrači energiju natrag u svemir.Ako je temperaturni gradijent pozitivniji od adijabatske promjene dolazi do smanjenja temperature zraka s porastom visine i manja je od 7°C / km visine i onda je ATMOSFERA STABILNA. U takvim situacijama vrlo često se dešava da temperatura zraka raste sa visinom. visina topli zrak hladni zrak temperatura Stvaranje temperaturne inverzije u dolinama 5 . a polutanti koji su se emitirali tijekom noći nagomilat će se ispod inverzijskog sloja. pa će se nastojati vratiti na svoj prvobitan nivo. pa će inverzijski sloj nastati noću upravo radi bržeg hlađenja zemlje od zraka. Takvu pojavu nazivamo TEMPERATURNA INVERZIJA. Kad je atmosfera stabilna tada ne dolazi do vertikalnog miješanja zraka.

pa tada treba smanjiti najveće izvore emisije. Inverzija može obuhvatiti i dostići visinu i do nekoliko stotina metara. . a na osnovu nje se može dobiti podatak o prevladavajućem smjeru i brzini. Razlika tlaka na pojedinim mjestima na zemlji uvjetovat će strujanje. Zbog sve veće gustoće.STRUJANJE ZRAKA Horizontalni transport zagađivala je funkcija vjetra zračnih turbulencija i topografije. gornji slojevi zraka spuštaju se prema dolje. Inverzije koje nastaju pri stvaranju anticiklona (polje visokog tlaka zraka) Kada nastaju anticiklone. Anticiklonalne promjene kod nas su vezane za zimski period godine jer se tada javljaju i masa individualnih izvora emisije koji potječu od zagrijavanja. Brzina i strujanje vjetra bitni su parametri pri izradi ekološke studije kod dobivanja dozvole za izgradnju nekog novog objekta.OBORINE 6 . pa čak i adaptacije i renoviranja starog. hladniji zrak istiskivat će topliji zrak koji odlazi u vis. zagrijavajući se pritom kontrakcijom (skupljanjem). međutim češće je da frontalne inverzije nastaju i da traju relativno dugo u odnosu na druge tipove inverzija. Ovakve inverzije i ovakva analiza promjene temperature zraka sa visinom posebno su važan čimbenik ekoloških studija pri izgradnji novog objekta. Mogu dostići i prestići maksimalne dopuštene koncentracije. U tu svrhu potrebno je izraditi ružu vjetrova koju čini višegodišnji niz mjerenja brzine i smjera vjetra (barem 5 godina). te neki nizinski predio.U kotlinama se spomenuti efekt nastajanja inverzije kombinira sa pojavom spuštanja hladnijeg zraka sa okolnih brda. nego u prizemnom sloju atmosfere i za vrijeme anticiklone vjetrovi su slabi ili ih uopće nema. pa ne dolazi do razrjeđivanja koncentracija polutanata raspršivanjem. a brzina strujanja je ovisna o udaljenosti od zemlje i zavisi od koncentracije terena jer promjenom konfiguracije može doći do promjene pravca pa i brzine vjetra i do strujanja mikrorazmjera i u onim slučajevima kada su u neposrednoj blizini «tišine». Ove inverzije su posebno nepogodne. Zagrijavanje je veće u gornjem. Ponekad se zna dogoditi da kretanje zraka može razbiti inverziju. S ekološkog aspekta posebno se analiziraju strujanje zraka more-kopno i planina-kotlina. hladni front topli front front topli front hladni «Frontalna» inverzija Frontalne inverzije se javljaju prilikom susreta dviju masa zraka različitih temperatura kad hladniji zrak tone ispod toplijeg na dodiru fronti. čak i opasne za vrijeme maglovitih dana i ako anticiklonalna aktivnost potraje nekoliko dana polutanti će se nagomilati i koncentrirati u cijelom tom vremenskom periodu. Kod gradnje novih industrijskih objekata treba se paziti da se oni ne grade u područjima koja nisu pogodna. te treba obuhvatiti niz od barem 5 godina. . stvarajući temperaturnu inverziju.

.Mogu biti značajni meteorološki parametar koji može doprinijeti smanjenju zagađenosti zraka. ali i povećanju zagađenosti voda.molekula mora apsorbirati taj foton i samo uz te uvjete se molekule. . - 7 . iskišnjavanje. NO2 ispiranjem dolazi do smanjenja pH. 2. Ispiranje – kada oborina prolazi kroz sloj zraka ona može pokupiti plinove koji su topljivi u vodi i tako doprinijeti većoj kvaliteti zraka. mogu pretvarati i stupati u reakcije koje zovemo fotokemijske reakcije. Kada je sunce u svom zenitu (maksimalna insolacija) nastaju fotokemijske reakcije. Oborina može u smanjenju doprinijeti pomoću 2 mehanizma: 1. da bi uslijedila kemijska promjena utjecajem EMZ moraju biti ispunjena 2 uvjeta: da energija fotona mora biti veća od energije kidanja kemijske veze bilo da je to energija disocijacije ili energija potrebna za bilo koju drugu vrstu kemijske reakcije. NO. veličini kapljice kiše ili pahuljice snijega. Topljivo u vodi – plinovi koji su antihibridi kiselina npr. Efikasnost ispiranja će ovisiti o vrsti oborine.SUNČEVO ZRAČENJE Sunčevo zračenje prilično točno odgovara zračenju crnog tijela. ioni i dr. SO 2. ispiranje. Iskišnjavanje je proces kada već u oblaku prilikom formiranja kapljica polutanti imaju ulogu ili djeluju kao kondenzacione jezgre.

na mnoge materijale. nafta je bolji energent jer ima 2. sekundarni produkt SO3. . Ugalj je ekološki najnepovoljniji energent jer ima najveći postotak sumpora (oko 5%). . Mehanizmi odvoda iz atmosfere: heterogena oksidacija (direktno taloženje iz plinske faze.  prirodnog – virusi. - industrija – sulfitni i sulfatni postupak proizvodnje celuloze Alternativni izvori energije: energija sunca. pa takve tvari onda nazivamo polutanti ili zagađivala. Polutanti se mogu podijeliti i prema konzistenciji na : . Zagađivanje vodotoka može doprinijeti nepovoljnim uvjetima života organizmima koji ne podnose fluktaciju temperature. krutih i tekućih čestica u zraku.energetika. postupci jako onečišćuju zrak sa oksidima sumpora.Prema podrijetlu polutanti mogu biti:  antropogenog – oni izvori koji su pod utjecajem ljudske aktivnosti.polutanti s globalnim učinkom. Termoelektrane su povoljnije za zagrijavanje nego kada bi se za zagrijavanje koristilo niz dimnjaka makar su i one nepogodne. Šljaka iz termoelektrane je jako štetna jer može doći do kumuliranja u organizmu (mlijeko). a plin je najbolji energent.sagorijevanje fosilnih goriva (ugalj.plinove. Suho taloženje. NOx. energija valova – Senj. produkt.3%. Polutanti se mogu podijeliti s obzirom na način kako oni ulaze u atmosferu na: - primarne – koji se nalaze na izvoru emisije. Veliki globalni efekti – smanjenje emisije CO2 i plinova staklenika. a kada se oborina formira pri cikloni ona će prenositi polutante iz zraka.Jedan od procesa je heterogena oksidacija i ona obuhvaća slijedeću reakciju: a) 2SO2 (g) + O2 (g) → 2SO3 (g) - 8 . H2SO4).SPOJEVI SUMPORA SO2 Antropogeni izvori emisije: . . prašina iz pustinje. Proizvodi celuloze . Plinovi i pare se ponašaju prema plinskim zakonima što je bitno pri utvrđivanju njihove koncentracije i pri projektiranju uređaja za pročišćavanje zraka. Tekućina – sprej (veća kapljica). polucija iz postupka pripreme energije – polutanti SOx. sekundarne – koji će nastati iz primarnog nekom od kemijskih reakcija u atmosferi. Nuklearne elektrane su ekološki povoljne ako nema ekscidencijskih situacija. . SO2 se brzo oksidira i prelazi u sekundarni polutant H2SO4 i/ili njezin anhidrid SO3. COS i slični spojevi koje karakterizira i vrlo neugodan miris. merkaptani. nafta). Taj mehanizam je kompleksan i obuhvaća 3 moguća procesa: . magla (sitnija kapljica).kod sulfatnog postupka prisutni su sulfidi. a 10% aerosoli. krute čestice. Aerosoli nastaju raspršivanjem sitnih. cinka. Kod sulfitnog postupka karakteristični polutanti su SO 2. Ako oborina pada i ispire zrak pokupiti će polutante koji su u zraku prisutni.polutanti s lokalnim učinkom . SOx jer je potrebno jako puno energije.pare i – aerosoli. olova dolaze u prirodi kao sulfitna grupa. Prema trajanju učinka polutanti se dijele na: . krutih tvari ili aerosola) u atmosferi može djelovati štetno na zdravlje ljudi i ostalih organizama. vjetra – vrlo dobro kod Senja.ZAGAĐIVALA U ATMOSFERI Povećanje koncentracije određenih specija (plinova. povijesne spomenike i prirodu uopće. 90% polutanata pripada plinovima i parama. Rude bakra.. bakterije. tzv. hidroelektrane. disulfidi.

(ΔG°298 = .(aq) + H+ (aq) j) H2O2 (aq) + SO2 (aq) → H2SO4 (aq) Reakciju će prvenstveno katalizirati soli željeza. X - .(aq) ↔ SO32. pa će reakcija biti maksimalno značajna u blizini izvora emisije gdje je i visoka koncentracija čestica. Reakcije će biti potencirane tamo gdje su prisutni antropogeni izvori SO2 (procesi sagorijevanja). ali će ona biti katalizirana prisutnošću čestica čađe ili prisutnošću lebdećih čestica (čestice pepela). Reakcija će biti ubrzana ako se čestice plina okruže sa filmom vode. magla. U jako čistoj atmosferi značajna je oksidacija SO2 posredstvom hidroksilnog radikala. Americi.71 kJ mol-1 SO2) Reakcija je vrlo spora. temperaturna inverzija. niska o temperatura zraka. ali je termodinamički moguća što nam govori ΔG. Mnogo važnije je otapanje sulfata formiranih na krutoj površini i njihov transport. Distribucija tog polutanta na zemlji nije jednolika i smatra se da oko 90% SO2 pripada emisiji prvenstveno u SJ. nema vjetra kisele kiše pH oborina < 5 fenomen uzrokuju SO2 i NOx. zatim SO3. f) HO2˙ + NO → OH˙ + NO2 - homogena oksidacija u vodenoj fazi. d) HOSO2˙ + H2O → HOSO2 . odnosno oborinama što je razlog kiselih kiša. Indiji i Dalekom Istoku. molekula. H2SO4 i HNO3. a ona nam je potrebna da bi absorbirala energiju dobivenu nastajanjem novce veze i ona na taj način stabilizira tu reakciju. što znači da je relativno kratko zadržavanje tog polutanta u troposferi i efikasno se može iz atmosfere izdvojiti tzv.(aq) + H+ (aq) Osim vode u troposferi postoje i različite druge specije koje mogu transformirati SO 2 u sulfatnu kiselinu. dušik (IV)-oksid NO2. produkt H2SO4 i peroksidni radikal HO2. M – neka treća tvar. o za nastajanje smoga bitni meteorološki faktori. - homogena oksidacija plinske faze. Općenito se smatra da 1-10% SO2 se na sat oksidira. . Mehanizmi reakcija su razlogom što SO2 neće doći u stratosferu. i) HSO3. o polutanti SO2 i krute čestice imaju sinergističko djelovanje. c) OH˙+ SO2 + M1 → HOSO2˙+ M Početna reakcija će kao rezultat dati hidrogensulfit radikal (HOSO2˙ ). produkt H2SO4 (aq). pa nisu onda moguće ni kombinirane fotokemijske reakcije uzrokovanje SO2. H2O e) HOSO2 . Uz prisutnost vode dolazi do reakcije b). ali može i drugih prijelaznih metala. H2O + O2 → H2SO4 + HO2˙ U zagađenom zraku peroksilni radikal (HO2˙ ) može reagirati sa NO i pritom se regenerira hiroksilni radikal. vodikov peroksid. a može biti i neka kruta površina. mokrim taloženjem. Sama regeneracija hidroksilnog radikala se može prikazati reakcijom f). g) SO2 (aq) + H2O (l) ↔ H2SO3 (aq) h) H2SO3 (aq) ↔ HSO3. Hidrogensulfit radikal se dalje oksidira reakcijama d) i e) do sulfatne kiseline H2SO4.OKSIDI DUŠIKA KAO POLUTANTI NO – suma oksida dušika NO i NO2 9 .Londonski tip smoga. odnosno do hidrolize: b) SO3 (g) + H2O (l) → H2SO4 (aq) U suhom i čistom zraku na temperaturi troposfere reakcija je polagana. To može biti ozon. k) 2HO2 + M1 → O2 + H2O2 + M Koji će od ova tri mehanizma prevladati ovisiti će o stanju atmosfere u vrijeme oksidacije. Europi.Utjecaj na okoliš: .

sunčevo zračenje. električna izbijanja) gdje iz elementarnog dušika pri visokim temperaturama mogu nastati oksidi dušika. a reakcija ide sa elementarnim vodikom i pritom nastaje metan i voda. stvaranje u oceanima. . saniranje različitog otpada. CO se oksidira sa ½ O2. a produkt je CO2 CO + ½ O2 → CO2 Da bi do takve reakcije moglo doći sudjeluju bakterije iz tla.sagorijevanje fosilnih goriva i biomase. «tišina» i vrijeme maksimalne insolacije. CO se reducira. energetika i promet. vlaga i čestice.industrija.fotokemijski tip smoga L. NASTAJANJE TROPOSFERSKOG OZONA NO2 + hν (λ < 430 nm) → NO + O O + O2 + M → O3 + M b) to su reakcije koje se pripisuju mehanizmima nastajanja fotokemijskog smoga tipa Los Angeles. avioni. Primarni polutanti su poznati zdravstveno i sigurnosno rizični u radnoj atmosferi. šumski požari i vulkani. a reakcija ide uz mikroorganizme iz tla. c) te reakcije su odgovorne za nastajanje kiselih kiša λ < 320 nm O2 H2O 2NO2 + M O3 O° 2OH M 2HNO3 .Prirodni izvori oksida dušika su: gorenje biomase (šumski požari. . Iz primarnih polutanata (manje štetnih) nastaju sekundarni polutanti koji su više štetni. za razliku od rugih reakcija koje se dešavaju u stratosferi i koje doprinose smanjenju koncentracije ozona. nove specije su atomarni kisik koji će sa nekom molekulom treće vrste dati ozon.ispušni plinovi automobila. organske molekule (uključujući organske peroksi radikale RO2˙ ). Industrija može doprinijeti emisiji i samih proizvodnih procesa ili pak utroškom energije. Ona će pridonijeti stvaranju ozona u troposferi. Antropogeni izvori: procesi nepotpunog izgaranja fosilnog goriva i biomase (nije bilo dovoljno kisika). hidroksil radikal. Prirodni izvori CO u atmosferi: fotokemijska oksidacija ugljikovodika. Unutar troposfere NOx plinovi izloženi su promjenama radi utjecaja mnogih agenasa od kojih su najvažniji ozon. . Ta reakcija je izvor povećanja koncentracije troposferskog ozona. a) Reakcije idu prema fotodisocijaciji NO2. Anaerobni procesi mogu biti izvori amonijaka. OH H2O O2 NO2 + M M RCHO RCO˙ RCO O2˙ RCOO2 NO2 ili acil radikal peroksiacil radikal PAN peroksiacilnitrat hν H Za te reakcije su karakteristični: grafička industrija. CO + H2 10 .SPOJEVI UGLJIKA Oksidi ugljika: ugljik (II)-oksid CO. postoji 2 mehanizma: 1.A. ugljik (IV)-oksid CO2. meteorološki uvjeti temperatura zraka > 20°C. Jedan od osnovnih mehanizama odvoda CO iz atmosfere je reakcija adsorpcije u tlo. Antropogeni izvori emisije su: . redukcija CO2 u oblacima. Važan je za masu procesa iz grafičke industrije. 2. saobraćaj. hidrogen-peroksi radikal.

H2 + ½ O2 → H2O 6. karboksihemoglobin. Kada se tlo sterilizira i kada se stavi u kontakt s CO tada nema reakcije. Reakcije koje se dešavaju u troposferi: . upijanje u tlo. Prije početka industrijske revolucije oko 260 ppm. Hemoglobin u krvi je nosioc kisika i taj oblik je oksihemoglobin. može doći do kome i smrti. CO i ugljikovodike prevode u elementarni dušik CO2 i vodu. što može dovesti do gubitka sposobnosti ispravnog ocjenjivanja vremena i prostora – uzrok čudnih nesreća. U urbanim predjelima je koncentracija od 2 – 20 ppm. prema nekim procjenama se smatra da koncentracija CO2 godišnje raste oko 0. reducira se mentalna sposobnost. tako da je kod njih koncentracija karboksihemoglobina oko 10 puta veća nego kod nepušača. Pušači su izloženi za vrijeme pušenja kratkotrajnim. Iz konstante reakcije proizlazi da je afinitet CO za oko 200 puta veći u usporedbi s kisikom. CO + ½ O2 → CO2 2. garažama i sl. te neplemeniti metali i silikati koji su naneseni na neku površinu (često aluminij-oksid). Koncentracija tog polutanta – treba poći od davnih vremena kada se zemlja hladila. Visoke koncentracije se mogu dogoditi i na prometnicama – u vrlo uskim ulicama i gužvama na semaforima. sada oko 360 ppm. Cm Hn + 2 (m + n/4) NO → (m + n/4) N2 + n/2 H2O + mCO2 5. CO + NO → ½ N2 + CO2 3. mogu se javiti glavobolje. događao se proces da su H2O2 i CO2 otapali stijene i nastali su topljivi hidrogenkarbonati alkalijskih i zemnoalkalijskih metala. Veliki udio te koncentracije je pripisan prometu. atmosfera je bila bogata sa CO2. dok se npr. mjestima mogu naći koncentracije koje su veće od 100 ppm. . nego sa kisikom. H2 + NO → ½ N2 + H2O Kao katalizatori se još koriste i neki plemeniti metali (paladij i sl. pa zato sada automobili imaju katalizatore koji veći dio NO. Kada je hemoglobin dostupan CO. pa je na taj način mnogo CO2 iz zraka prešlo u magnezijevkarbonat MgCO3 i kalcijev-karbonat CaCO3 tvoreći stijene. Te specije su koristili morski organizmi za izgradnju svojih kostura koji su se nakon izumiranja organizama taložili na morsko dno.). Taj proces i danas je prisutan u plitkim tropskim morima pri čemu nastaju koraljni grebeni. promet.Sve vrste tla će pokazati jednu mogućnost tih reakcija. Cm Hn + (m + n/4) O2 → mCO2 + n/2 H2O 4. Štetno djelovanje tog polutanta CO ima direktan utjecaj na zdravlje ljudi radi mogućnosti da se veže na hemoglobin i na taj način nastaje tzv. ali visokim koncentracijama CO koje mogu biti i do 400 ppm.5%. Intenzitet zračenja CO2 H2O apsorpcijski maksimumi 11 .pri toj reakciji će kao produkt nastati CO 2 i atomarni vodik. procesi sagorijevanja fosilnih goriva. Normalna koncentracija karboksihemoglobina u krvi iznosi oko 0. Prije 2 milijarde godina CO2 je bilo svega nekoliko ppm.4 godine. on će radije reagirati s CO. 1. biološko raspadanje i oslobađanje iz oceana. Kada se ta koncentracija poveća. u tunelima. zbrinjavanje otpada.CO2 Prirodni izvori: respiracija. Mehanizmi odvoda su: fotosinteza. Za CO se smatra da je njegovo vrijeme boravka u atmosferi oko 0. Opisani proces se događao tijekom dugih geoloških razdoblja.reakcija oksidacije s hidroksi radikalom OH˙ .3% što postaje zabrinjavajuće.1 ppm (parts per million). Prirodni fond koncentracije CO – koncentracija polutanta na mjestima gdje nije moguće zagađenje iz antropogenog izvora je oko 0. Antropogeni izvori: energetika.

tzv. Molekule vode i CO2 apsorbiraju zračenje valnih dužina od 12000 – 20000 nm pa je atmosfera prozirna za vidljivi dio spektra. ali je zbog polutanata kao što su CO2. Koliko će toplotnog zračenja ostati zarobljeno u atmosferi ovisiti će o sastavu atmosfere i koncentraciji polutanata. a osim CO2. Karakteristično je da Zemlja emitira zračenje u IR području. .UGLJIKOVODICI Metan – prvi u homolognom nizu (CH4). ne može se emitirati u svemir. . procesi pri uzgoju stoke. Razlika između CO2 i metana – CO2 nastaje oksidacijom. procesi sagorijevanja biomase na vrlo niskim temperaturama. N2O.Prirodni izvori metana su: Metan nastaje uz pomoć mikroorganizama u anaerobnim uvjetima djelovanja na tvari biljnog ili životinjskog podrijetla – dekompozicijom organskih tvari. EFEKT STAKLENIKA – staklenik djeluje – staklo je prozirno za sunčevo zračenje.Antropogeni izvori metana su: . plinovi staklenika su metan. . procesi pri korištenju i eksploataciji ugljena i nafte. freoni i ozon.Jedan dio će odlaziti u stratosferu i tamo se oksidirati. a u kojem će području valnih duljina biti najveći intenzitet emitiranog zračenja ovisi o temperaturi tijela. a neprozirno za zračenje koje emitira zemlja i raslinje u stakleniku. vodena para neprozirna za dugovalno IR zračenja i ono ostaje zarobljeno u atmosferi. . . Prosječna temperatura je oko 254 K i Zemlja najintenzivnije emitira zračenje u području oko 12000 nm. a metan (ugljikovodici) nastaju procesima razgradnje organskih tvari.Mehanizam reakcija u troposferi 12 .procesi odlaganja otpada.Jedan dio će se apsorbirati u tlo 6 – 12%.10000 20000 30000 valna duljina λ / nm Raspodjela valnih duljina zračenja što ga emitira zemljina površina i maksimumi apsorpcije infracrvenog zračenja molekula CO2 i H2O Utjecaj CO2 kao polutanta na okoliš je globalan i očituje se utjecajem na promjenu klime. Tri su glavna mehanizma odvoda metana iz atmosfere: .

pa se broj stalno povećava. Najčešći polutanti su: butan. duboki tisak – toulen.DRUGI UGLJIKOVODICI U tu grupu spada oko 600 različitih specija koje mogu djelovati kao polutanti atmosfere. Antropogeni izvori su: promet.5 ppm neprestano povećava i to za 1-2% godišnje. on bi tada išao slobodno u atmosferu i potencirao bi efekt staklenika. . kada bi došlo do topljenja leda taj postupak bi oslobađao metan. stalno se pronalaze neki novi. Metan ima mogućnost i on se ugrađuje u led u obliku spojeva koje nazivamo klatrati CH4 * n H2O (n može biti oko 6). a svi takvi spojevi su obilježeni tzv. od grupe aromatskih: benzen i toulen. visoki (flekso) tisak – organska otapala. Efekti na okoliš: 13 .Najvažniji mehanizam u tom procesu je reakcija metana sa hidroksilnim radikalom koja će kao krajnji rezultat dati CH3O i H2O. te u ofsetu kada se kao tekućina za vlaženje koristi ona na bazi 2-propanola. Faze procesa: mjesto emisije su postupci pranja strojeva nakon tiska upotrebom sredstva za pranje. Najviše reaktivni bi bili spojevi grupe izoprena. odnosno klimu. Čovjekovom aktivnošću. Slika: Atmosferske koncentracije glavnih plinova efekta staklenika Metan je jedan od plinova staklenika. upotreba organskih otapala. Karakteristično za metan je njegov dugi boravak u atmosferi (oko 3 godine).oni nastaju u biološkim procesima i reaktivni su. Važno je da se njegova koncentracija koja iznosi oko 1. etan. propen. Međutim. Temperatura zraka ako se gleda u dužem periodu ima trend porasta. a razlog tome je reakcija ugljik (II)-oksida sa hidroksilnim radikalom. on ima negativan globalni utjecaj na okoliš. alfapinena (α-pinena). utjecajem na izvore se može smanjiti udio odvoda metana pomoću te reakcije. a kao rezultat će onda biti ugljik (IV)-oksid i elementarni vodik. djeluje na vrijeme. sitotisak). CAS brojem i tako možemo saznati sve informacije o djelovanju određenog spoja na okoliš. Procesi grafičke reprodukcije i općenito grafičke industrije su izvori onečišćenja (procesi tiska – ofset rotacije heat-set bojama. industrija. etil. Prirodni izvori . pa on može doći i do stratosfere.

MOGUĆNOST RECIKLACIJE OTOPINE ZA VLAŽENJE I PRISTUPA OPĆENITO - Kretanje reciklirane otopine za vlaženje SVJEŽA OTOPINA ZA VLAŽENJE DOZIRANJE (male količine) MEĐUSPREMNIK Kružni tok otopine za vlaženje između tiskarskog stroja i aparata za kondicioniranje Vrijeme Da li je otopina prljava? / Da li je potrebna izmjena unutar pogonskog ciklusa čišćenja NE 14 . svaki veći proizvođač grafičkih strojeva pokušava pronaći neko zamjensko sredstvo koje onda dolazi pod različitim trgovačkim imenima: Heidelberg – Supstifix.OTOPINA ZA VLAŽENJE U OFSETNOM TISKU Upotrebom 2-propanola u otopini za vlaženje u ofsetnom tisku dolazi do emisije polutanta koji spada u grupu VOC spojeva (ishlapljivi organski spojevi).ti spojevi mogu sudjelovati u stvaranju fotokemijskog smoga tipa L. Takva tekućina za vlaženje će biti zdravstveno i sigurnosno rizična na radnom mjestu. ti spojevi emitiraju i nastaju njihovi polutanti ispod temperature vrelišta. odnosno da se smanji udio otopine za vlaženje.- djelovanje globalno u kontekstu efekta staklenika. A. BAT u ovom slučaju znači 50 mg/l acetona u krvi ili urinu. . Maksimalna dozvoljena koncentracija je ograničena na 400 ppm na radnom mjestu. mogu stupati u reakcije kao što je prikazano za metan s relativno velikim brojem sekundarnih polutanata koji se mogu posebno parcijalno oksidirati. pa dolazimo do ALDEHIDA (RCHO). Ako se koristi takva otopina potrebno je brinuti i o tome što se događa i koliko je štetna otpadna tekućina u odnosu na zagađenje voda. Rizici opasnosti su: mogućnost da sa zrakom čini smjese koje mogu izazvati požar ili eksploziju. Nepovoljni utjecaj na okoliš se potencira sekundarnim reakcijama stvaranjem fotokemijskog smoga tipa L. tlak para im je manji od 10 kPa. Mogu se uzeti dugolančani alkoholi kao supstitucija – polialkohol. Time se smanjuje udio 2-propanola sa 10% na 2-3%. . A. Zdravstveni rizici su: utjecaj na centralni živčani sustav. BAT – biološka toleranca na radnom mjestu. . Zamjensko sredstvo koje bi imalo tehničko-tehnološke karakteristike kao 2-propanol do sada nije pronađeno. količina vode koja se pritom troši u odnosu na uštedu resursa. organ vida. Voda za pripremu otopine za vlaženje mora biti izvanredne čistoće (ona koja se dobije metodom reversne osmoze) što uključuje kontrolu pH vrijednosti i provodljivosti. digestalni sustav. Provodljivost daje informaciju koliko je ta voda čista (proporcionalno koncentraciji iona). Kod konvencionalnog ofseta se primjenjuju keramički valjci da se smanji udio 2-propanola. To treba promatrati u odnosu na 2 utjecaja: količinu kemikalija u otpadnoj vodi i štetan utjecaj na okoliš.

3. 9. 7. Spremnik otopine za vlaženje.2 1 A III AI A III 15 . Grubi filter. Cilindar s gumenom navlakom. 6. na radnom mjestu i u vanjskoj atmosferi. Otopina za vlaženje može utjecati na kvalitetu zraka. Unutar jedinice za reciklaciju koristi se postupak pročišćavanja voda koji spada u tercijarne postupke pročišćavanja voda (membranski postupci. filtracija poprečnog toka). Uređaj za vlaženje. 4. Temeljni cilindar. 2.Kako mogu sastav boje i procesi sušenja otisaka utjecati na kvalitetu okoliša? KARAKTERISTIČNI POLUTANTI GLAVNIH TEHNIKA TISKA TEHNIKE TISKA Ofset tisak Duboki tisak Visoki tisak GRAFIČKI MATERIJAL POLUTANTI ugljikovodici toulen ugljikovodici MDK [PPM] 400 TOKSIČNO DJELOVANJE KLASA OPASNOSTI Boje Boja Boja 1 1. Sustav za hlađenje. . onda se drugi dio ukoncentrirava i zbrinjava kao otpad. 5. Uređaj za obojenje. Korito tekućine za vlaženje. membranska separacija. Tiskovni cilindar. 8.DA DA Razdvajanje fizikalnog onečišćenja FILTRAT Kemijski još učinkovito NE OTPAD (što je moguće čvršći) Kružni tok otopine za vlaženje u ofsetnom tisku Tiskarski stroj 4 5 1 6 2 3 Papir 8 Uređaj za kondicioniranje otopine za vlaženje 7 Jedinica za reciklaciju 9 1. Ako se uspije pročistiti otopina za vlaženje tako da se jedan dio može ponovno koristiti u tisku.

.emisija polutanata u procesu sušenja otisaka. 16 . 110 000 81 500 3 500 10 000 2 500 EMISIJA t / god.Fleksotisak Sitotisak etanol 1000 0 etoksipropanol 1 metoksipropanol 100 1 etilacetat 200 1 metiletilketon 200 1 50 1 metoksipropilacetat 200 1 izopropilacetat Boje na nafta 2 ksilen 100 2 bazi benzilalkohol 1 otapala diacetonalkohol * 50 1 1-metoksipropanol – 2 * 100 1 butilacetat 950 1 butilniesterglikolne 1 kiseline 50 1 1 .5 – 10% aditiva. .15 – 20% pigmenta.20 – 35% sušivih ulja.20 – 25% tvrdih smola.5 – 15% sušivih ulja. - 25 – 40% mineralnih ulja. Heat-set boja za ofsetne rotacije sadrži: . t/ god. 31 100 14 000 1 100 3 500 1 100 Boje B B B AI AI A II AI A II A II A III A II A III A II A II A II . 25 – 35% tvrdih smola. MAT.20 – 25% mineralnih ulja. - Heat-set boje se trebaju pročišćavati zbog velikog postotka mineralnih ulja s 2 aspekta: .15 – 20% pigmenta. . 5 – 10% aditiva.metoksipropilacetat 50 1 cikloheksanon 20 1 butilglikol 50 1 dipropilglikol 2 testbemin Raspodjela emisije organskih otapala prema tehnikama tiska TEHNIKA TISKA Ofset tisak Duboki tisak Visoki tisak Fleksotisak Sitotisak POTROŠNJA GRAF.Ofsetni tisak Sastav konvencionalne boje za ofsetni tisak na arke na bazi organskih otapala je slijedeći: .korištenje velikog udjela derivata nafte. . . .

S obzirom na volumen otpada s obzirom na kapacitet proizvodnje mogu se uspješno primijeniti sedimentacija i filtracija.BOJE KOJE SUŠE UV ZRAČENJE I SNOPOM ELEKTRONA UV boje ne sadrže organska otapala i smatraju se ekološki pogodnijima. Kada se radi o adsorpciji onda je riječ o krutom sustavu.5 – 10% aditiva.' 70-tih godina javile su se mogućnosti smanjenja udjela derivata nafte iz boja. - 15 – 35% veziva.Adsorpcija je proces koncentriranja tvari na međufaznoj granici površina. . odnosno svojstva emulgiranja. To je otežavajuća okolnost za akvatične organizme koje u njemu žive. a dobiveni mulj mora se dalje zgušnjavati i dalje obrađivati (metode spaljivanja). neće doći do zagađenja zraka i destrukcije okoliša. a postupci pročišćavanja koji se najčešće koriste su: . BPK od 500 – 1000 mg kisika / litri. monomere.). . može se očekivati udjel krutih tvari od 3 – 5%. Imati će određenu ekološku podobnost jer neće doći do emisije otapala. te se silom uzgona transportiraju na granici faza u obliku pjene i odvajanjem pjene se odvajaju i polutanti iz sustava. Promjenom kemijskog sastava biljnog ulja (promjena broja i raspodjele dvostrukih veza) će utjecati na niz tehničko-tehnoloških karakteristika tako da je na taj način moguće mijenjati penetracije tekućih sastojaka u papir. iskoristiti i ponovno druge godine posaditi. Otpadne vode su onečišćene organske tvari i kao takve se ne mogu ispuštati u vodotoke jer bi organska tvar razgradnjom trošivog kisika vodotok pretvorila u deficitaran na kisiku. Takva otpadna voda se mora pročišćavati. oko 1 – 10 m3 na dan. Na tržištu postoje komercijalni uređaji za zbrinjavanje otpadnih voda kapaciteta 1 – 20 m3 otpadne vode na dan.sedimentacija.koagulacija.adsorpcija.10 – 20% pigmenta. Boje sadrže oligomere.flotacija. postizanje ravnotežnog stanja tiskarska boja i voda. fotoinicijatore. a kada se radi o absorpciji onda je riječ o tekućem sustavu. (BPK) predstavlja biološku potrošnju kisika i ako ima indeks 5 onda se odnosi na 5 dana.10 – 20% alkohola. te brzinu izlaganja otisaka (sušenje otisaka).Koagulacija je fizikalno-kemijski proces koji potpomaže nastajanju većih čestica od destabiliziranih koloidnih čestica i tako potpomaže odjeljivanju faza u procesima sedimentacije i filtracije. . pH vrijednost od 7 – 8. .Flotacija je proces sljepljivanja dispergiranih čestica zagađivala na granici faza zrak-tekućina. . . Prije donošenja odluke o zbrinjavanju treba uzeti u obzir kemijski sastav pigmenta. . pa za monomere u bojama koje suše UV zračenjem je karakteristično da 17 . . . čestice bojila budu zahvaćene mjehurićima zraka ili nekog drugog plina. a to su one vegetabilnog – biljnog podrijetla kao što su repica.BOJE NA BAZI VODE Kemijski sastav boja na bazi vode: . odnosno istraživanja su ukazala na supstituciju sirovina derivata nafte sa sirovinama obnovljivog podrijetla (one koje se mogu posaditi. Ti uređaji su automatizirani i zauzimaju prostor od oko 5 – 10 m2. . to će utjecati na iskoristivost pigmenta.40 – 50% vode. U dubokom tisku se mora koristiti uređaj za pročišćavanje jer boje sadrže puno toulena. postaju specifički lakše. . soja i sl. ali njihova ekološka nepodobnost je mogućnost onečišćenja voda. To je postupak kojim se može odrediti količina organskog onečišćenja u otpadnoj vodi. Ne može se napraviti ekološki optimalna supstitucija jer svaka tehnika tiska diktira udio moguće zamjene sa aspekta kvalitete i mogućnosti otiskivanja zbog velikih brzina otiskivanja.

Akrilati će imati negativno i štetno djelovanje u kontaktu sa kožom. Veziva su smole sa akril i metaakril skupinama na osnovi poliestera epoksida ili uretana.6 – heksandioldiakrilat). iritiraju sluzokožu (po kemijskom sastavu to su: alkilesteri i to 1. Shematski prikaz sušenja boje pomoću UV zračenja Boje koje suše snopom elektrona ne sadrže fotoinicijatore i zbog toga se koriste kod tiska ambalaže koja se koristi za prehrambenu proizvodnju. boja elektrona (monomer. Rezultati istraživanja su pokazali da na udaljenosti od 5 cm u okolini sušila doza zračenja približno iznosi 1 μSv/h. benzildimetilketal.oni rade u boji svojstvo viskoziteta. benzofenon kao i derivati tih spojeva i oni će apsorbirati UV zračenje i pri takvim reakcijama su moguće emisije ozona koje mogu djelovati nadražujuće na dišne organe. oligomer) R' R' N 2 (dušik) polimerizacija snopom O2 O2 R' R'' O2 O2 R' papir papir Shematski prikaz sušenja boja pomoću snopa elektrona Kod sušenja dolazi do emisije X rendgenskih zraka. Tiskarska boja monomer oligomer fotoinicijator oslobođeni radikal Oslobođena energija radikala uzrokuje potpuno umrežavanje. Ekološka nepodobnost kod monomera je nadražujuće djelovanje prevenstveno u dodiru s kožom. a kad je dovoljno hladno i dušikovih-oksida koji bi pritom mogli nastati. odnosno polimerizaciju. Polimerizacija u postupku dezintegriranja iskorištenog otiska sprječava nastajanje čestice bojila zadovoljavajuće veličine za efikasno uklanjanje u postupku deinking flotacije pri reciklaciji papira. Kao fotoinicijatori se koriste izopropiltioksanton. kod ofsetnih rotacija sprječavanje djelovanja zračenja (rendgenskih zraka) načinjeno je oklopom od olova. 18 . tis. ali kod ofsetnih strojeva na arke se ne može postaviti taj uređaj zbog hvataljki papira. Uz N 2 (vrlo inertan plin) i hlađenjem se može spriječiti emisija ozona. poliesterakrilati ili kemijski slični spojevi koji imaju određeni zdravstveni rizik – nadražljivost u kontaktu s kožom). Oligomeri s višom molekularnom masom koriste se kao epoksiakrilati. Mehanizam sušenja se zasniva na djelovanju energije elektrona na organske molekule pri čemu nastaju slobodni radikali koji lančanim reakcijama dovode do polimerizacije.

korištenje postupka deinking flotacije. . željezo je prisutno u anorganskim pigmentima.Utjecaj brončanih tiskarskih boja (brončani prah) na kvalitetu okoliša Koncentracija pigmenta u uzorcima PAPIR / KARTON TEHNIKA TISKA TISKARSKA BOJA KONCENTRACIJA PIGMENATA U OTISCIMA Cu mg kg -1 LUXOTIP 100 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 ofset duboki tisak bronciranje ofset duboki tisak bronciranje Neotisnuti Jednokomponentna boja Boja za duboki tisak Brončani prah Jednokomponentna boja Boja za duboki tisak Brončani prah 1550 3300 14850 1040 1640 7110 Zn mg kg -1 470 660 2425 320 360 1410 AUROCARD 240 neotisnuti g/m2 Kada bi se ti otisci trebali zbrinjavati ekološki najpovoljnije bilo bi: .PIGMENTI KAO SASTAV BOJE I NJIHOV EKOLOŠKI ZNAČAJ Organski pigmenti sadrže bakar – plavi i zeleni pigment.spaljivanje.samorazvlaknjivanje. Razvlaknjivanje – čestice se nisu mogle odstraniti u dovoljnoj količini. . crveni su u kombinaciji s barijem. . pa je veći problem kako napraviti sustav za zbrinjavanje onečišćenog zraka. Redoslijed uzoraka prema udjelu pigmenta TEHNIKA TISKA GRAMATURA g/m2 UDJEL PIGMENTA mg kg –1 uzorka bronciranje 100 17275 bronciranje duboki tisak ofset duboki tisak ofset 240 100 100 240 240 8520 3960 2020 2000 1360 UZORAK 3 6 2 1 5 4 19 . Reciklacija se radila na dva načina: .kompostiranje. Svi navedeni spojevi su iz grupe teških metala.reciklacija. . Kod spaljivanja dolazi do problema da se u izlaznim plinovima nalaze čestice teških metala. a bijeli sa cinkom. . dok se kobalt i mangan pojavljuju kao sikativi u ofsetnim bojama.Kod sitotiska se koriste različite boje. pa se takva sekundarna sirovina mogla koristiti za proizvodnju bojila ili finijih grafičkih materijala.

Kiselinski broj – veličina koja nam može reći koliki udio masnih kiselina je ostao slobodan. 3 min. 40°C 60°C 100°C > 10 20 . A II i A III) i ekološkom i gospodarstvenom pristupu resursima. međutim zapažene su neke karakteristike koje nisu u skladu sa dobrim tehnološkim uvjetima. a najnepovoljniji su specijalni benzini jer imaju vrlo nisko plamište (vrlo ishlapljiva sredstva).Ekološke karakteristike sredstava za pranje strojeva SREDSTVA ZA PRANJE MDK mg / m3 350 350 KATEGORIJA TOKSIČNOSTI KLASE ZAPALJIVOSTI PLAMIŠTE Specijalni benzini Test benzini (mješavine alifatskih i cikličkih ugljikovodika) Test benzini (mješavine alifatskih i cikličkih ugljikovodika viših plamišta) Mineralna i vegetabilna ulja 2 2 AI A II < 21°C >21 – 55°C 350 1 A III 55 – 100°C 0–1 > 100°C Većina sredstava za pranje se dobivala iz nafte. biti će ishlapljivi i spadaju u VOT spojeve. a u vanjskoj atmosferi će pod određenim uvjetima moći ulaziti u kemijske reakcije koje će rezultirati spojevima iz grupe fotooksidansa i dovesti će do pojava fotokemijskog smoga tipa L. VOT spojeve. ona neće spadati u tzv. '70-tih godina naftnom krizom se počelo razmišljati o supstituciji mineralnih supstanci iz nafte (derivata nafte) sa supstancama na bazi vegetabilnih ulja radi zdravstvene i sigurnosne rizičnosti sredstava za pranje (klase zapaljivosti A I. Supstitucijom ćemo dobiti sredstva koja imaju plamište veće od 100°C. Što sa otpadom nakon pranja? 30 sek. nije došlo do esterifikacije. min. Kada se supstitucija počela provoditi zabilježene su promjene na površini metala (elementi strojeva) koji bi se mogli ubrojiti u kategoriju procesa korozije. te ekološki nepovoljni zbog vrlo niskog plamišta. A. Stupanj emisije različitih tekućih sredstava za čišćenje za vrijeme ručnog pranja % 100 0°C 80 60 25°C 40 20 0 150°C 0 sek. U radnoj atmosferi će biti sigurnosno i zdravstveno rizični.

inspekcija kažnjava odgovornu osobu.Otpad će se isto naći u našim normama. pa mjera zaštite na vrhu piramide je ta da što manje sredstva za pranje potrošimo. te posebno temperatura zapaljivosti sredstva za pranje koje se koristi. podaci o transportu. Ako nedostaje bilo koji segment.Pristup reciklacija unutar proizvodnje – povoljnija metoda Tiskarski stroj Prljavo sredstvo za pranje Sredstvo za pranje (voda) Destilacijski spremnik Odabir metode koju ćemo primijeniti za reciklaciju iskorištenog sredstva za pranje diktiraju karakteristike sredstva za pranje. a to omogućuje automatski uređaj za pranje. opasan otpad se označava sa * i on se mora zbrinjavati na odličan način. Tu analizu može raditi samo ovlaštena institucija. . Administracija počinje na mjestu nastajanja gdje mora biti ispunjen formular na kojem je vidljiva masa otpada. potpis odgovorne osobe. Otpad moramo svesti na što manju moguću mjeru. u tabeli otpada svaki otpad ima svoj ključni broj pod kojim se vodi. potpis onoga tko je preuzeo otpad za transport i potpis onoga tko je primio otpad nakon transporta. zbrinjavanje spaljivanjem Sredstvo za pranje 21 . Isti postupak vrijedi i kod zbrinjavanja ostataka boje. Postoji zakonski propisi da se otpad mora administrativno pratiti od mjesta nastajanja do mjesta zbrinjavanja. Zakonska norma obavezuje tiskaru da prije postupka zbrinjavanja mora imati rezultate fizikalnokemijske analize otpada gdje je naznačena i preporuka metode zbrinjavanja. te dokument iz kojega je vidljivo da je otpad zbrinut na identičan način kako je to vidljivo iz prijedloga institucije koja je načinila analizu. Shematski prikaz toka reciklacije (sredstvo za pranje s visokom temperaturom zapaljivosti) Svježa voda Sredstvo za pranje i voda Voda Svježa sredstvo za pranje Postupak pranja stroja Postupak pročišćavanja DESTILACIJA Onečišćena tekućina nakon pranja stroja OTPAD.

. prije se koristio u dezodoranima i u hladnjacima. Antropogeni izvor: neki industrijski procesi. Kod boja na bazi otapala kao sredstvo za pranje koriste se ta otapala. Reakcija se može prikazati uz pomoć atomarnog vodika ili NO2: Cl (g) + H (g) → HCl (g) ClO (g) + NO2 (g) → ClONO2 (g) 22 . Shematski prikaz toka reciklacije (sredstvo za pranje s niskom temperaturom zapaljivosti) Svježe sredstvo za pranje Sredstvo za pranje Sredstvo za pranje Postupak pranja stroja Uređaj za reciklaciju Otpad.smanjenje koncentracija O3 u stratosferi hν CCl3F (g) 190 – 225 nm CCl2F (g) + Cl˙ (g) FREON 11 Cl˙ (g) + O3 (g) → ClO˙ (g) + O2 (g) Reakcija destrukcije ozona je prikazana sa klornim radikalom.Utjecaj na okoliš: .Može se primijeniti samo ako radimo sa današnjim tehnologijama. oni su netopljivi u vodi. ClO˙ (g) + O (g) → Cl˙ (g) + O2 (g) Svaki klor i oksiklor radikal može razoriti 105 molekula ozona. Kategorizacija u odnosu na druge polutante je ta da nije zapažen prirodan izvor tih spojeva. Ta grupa spojeva je vrlo kemijski inertna. . sredstvo za pranje. ali se tu javlja problem onečišćenja voda. ali kada se one upotrebljavaju dolazimo do mogućnosti zagađenje zraka radnog prostora (VOT spojevi).Supstituirani ugljikovodici s nekim od halogenih elemenata (FREONI) Freoni – klorflour ugljikovodici. Ti spojevi ne ulaze u složene kemijske mehanizme troposfere. odstranjena boja OTPAD. zbrinjavanje spaljivanjem Bitan ekološki aspekt je taj što smo uspjeli ukoncentrirati i smanjiti otpad za zbrinjavanje. kod boja na bazi vode i UV boja sredstvo za pranje je voda. U drugim tehnikama tiska s obzirom da se upotrebljavaju različite boje ovisno o njoj se koriste različita sredstva za pranje. Postupkom destilacije dobili smo dva toka i smanjili smo masu otpada za zbrinjavanje jer smo ga ukoncentrirali i dobili vrlo koristan udio koji možemo vratiti u postupak pranja (destilat). Fleksoboje na bazi otapala – otapala u bojama se mogu kao takve koristiti za čišćenje elemenata strojeva. moguća je neprestana regeneracija (sa atomarnim kisikom) i opet nastaje radikal. biološki su nerazgradivi i to doprinosi da će se vrlo dugo zadržati u atmosferi (do 20 godina nakon emisije).

temperaturnu inverziju (stabilna atmosfera).Efekt iskišnjavanja – čestice će s oborinom doći na tlo.KRUTE ČESTICE . ali ona je raspoređena po velikoj površini za razliku od emisije antropogenog porijekla koja je ograničena na mala područja (industrijski razvijena) velike naseljenosti.Djelovanje na klimu je takvo da smanjuje intenzitet sunčanih dana.izgaranje fosilnih goriva i biomase. uglavnom je pod utjecajem sile gravitacije. NASA je provela istraživanje i ustanovila da koncentracije O3 u stratosferi nisu uvijek iste. dok će NO 2 ostati vezan kao nitratna kiselina. . . . . situacije bez vjetra. a za biljke on je najgori toksikant. kalcija.Utjecaj na okoliš: Smog Londonskog tipa koji ima kombinirano djelovanje.promet. Nagađa se da je nastajanje stratosferskih oblaka u vezi sa zarobljavanjem zemljine topline koja je u biti u vezi sa efektom staklenika.Mehanizam odvoda: Suho i mokro taloženje Suho taloženje je karakteristično za čestice veće dimenzije. A. Tako vezan NO2 više ne može prekinuti lančane reakcije razgradnje ozona.industrijski procesi. devastacija materijala. Kada bi se smanjila koncentracija ozona u stratosferi onda bi do prizemnih slojeva moglo doći štetno UV zračenje. a pritom mogu djelovati na zagađenje tla. . čestice maritivnog porijekla (ioni natrija. Čestice će zajedno sa oksidima sumpora djelovati u kontekstu sinergističnosti (njihov efekt ako nisu zajedno će biti manje štetan za ljude nego kada su zajedno).kemijskom sastavu čestice. . čestice pepela prilikom erupcije vulkana. 23 . dok će se neke manje čestice uključiti u procese iskišnjavanja (čestica služi kao kondenzaciona jezgra pri procesu formiranja oborine).Kataliziraju reakciju u atmosferi. sulfata) koji uzrokuju salinizaciju tla. a o tipu tla će ovisiti da li mogu djelovati i na kvalitetu podzemnih voda ili manjih jezera. te da su manje koncentracije ozona u parnim godinama. a uzrok za to se smatra da je povezan sa cikličkim promjenama vjetrova u stratosferi. Pojava je karakteristična za hladni dio godine i vezana je uz vrlo nisku temperaturu zraka. .veličini čestice – posebno se izdvaja respirabilna prašina. Do povećanja prizemnih koncentracija ozona dolazi u reakcijama koje su vezane za nastajanje fotokemijskog smoga tipa L.Prirodni izvori emisije: prašina i pijesak iz suhih predjela.Procesi na površini ledenih kristalića stratosferskih oblaka nad Antartikom: ClONO2 + HCl → HNO3 + Cl2 ClONO2 + H2O → HNO3 + HOCl ClO + ClO → Cl2O2 Nakon prestanka antarktičke zime svjetlost će osloboditi klor radikale. Ozon će djelovati na elastomere – pucanje dvostrukih veza. papirna prašina) pa se koriste pročišćivaći. . Emisija iz prirodnih izvora je daleko veća. odnosno čestice koje mogu doći u donje dišne organe (pluća). a i u grafičko industrija uzrokuje izvor čestica (pudranje. biljaka itd.Štetno djelovanje čestica na zdravlje ovisi o: . . dok povećana koncentracija klor radikala uzrokuje brže razaranje ozonskog sloja.Antropogeni izvori emisije: . što bi štetno djelovalo na zdravlje ljudi (UV zračenje može uzrokovati i gubitak vida). a oni traju 22 mjeseca. Proizvodnja cementa ima izvor čestica. . .

Da se kod boja na bazi otapala za ofsetni tisak primjeni mogućnost supstitucije mineralnih ulja sa vegetabilnim uljima. metoda .Metode za pročišćavanje zraka kada su polutanti u obliku čestica Da bi odabrali pravilan postupak treba poći od veličine čestice koja se emitira. metoda .da se materijali koji su ekološki nepovoljni zamijene sa povoljnijima.POSTUPCI PROČIŠĆAVANJA ZRAKA . Međutim tekući toneri nisu povoljni za okoliš. otpad (proizvod kada je iskorišten) je vrlo teško za reciklirati. 3. ima ih u katranu. . U grafičkoj industriji primjer je reciklacija otopine za vlaženje u ofsetnom tisku i zbrinjavanje otpada nakon čišćenja elemenata strojeva.METODE ZA POVEĆANJE KVALITETE ZRAKA Postoje metode koje su podijeljene prema slijedećoj hijerarhiji: 1. . smanjena je emisija u samom procesu. Npr. 2. metoda . U sitotisku koristimo metode za pročišćavanje zraka i voda i na taj način smanjujemo poluciju. oni dolaze iz ispušnih plinova prilikom sagorijevanja. Ako se koristi benzin sa olovom on će štetno djelovati jer ima kumulativno djelovanje u organizmima (npr. odnosno iz njega dobiti dobro vlakno jer se toneri polimeriziraju za vlakanca pa ih je teško skinuti. dok noviji toneri imaju smanjenu koncentraciju nitropirena. Praškasti toneri su prije sadržavali nitropiren. 24 . 4. Za najveće čestice se koristi postupak SEDIMENTACIONE (GRAVITACIONE) KOMORE. čistim tehnologijama (tehnologija koja otpad koji nastaje može ponovno koristiti pa otpada ne bi trebalo biti). Ako se radi o zraku prvo treba vidjeti koji su polutanti prisutni i u kojem su oni obliku.pokušati procese koji nisu ekološki povoljni zamijeniti tzv.reciklacija unutar samog procesa proizvodnje Svaki transport je izvor daljnjeg zagađenja okoliša. krumpir ako su posađeni uz cestu). metoda .ČAĐA je nosač plinova posebno ekološko interesantnih policikličkih aromatskih ugljikovodika. Kada proizvodi ne bi dugo stajali (do 3 mjeseca) pri reciklaciji ne bi bilo većih problema jer starenjem dolazi do problema budući da se dobije reciklirano vlakno slabije kvalitete. Oni će se emitirati kada se loži vatra (nepravilno sagorijevanje) npr.upotrebljava se kada su sve mjere već iskorištene i kada je utvrđeno da je koncentracija polutanata na izvoru emisije veća od maksimalno dozvoljene. štetno će djelovati na kelj. U grafičkoj tehnologiji to može biti zamjena konvencionalnih tehnika sa digitalnim. ugljen u kotlovima. katranskim smolama (kod asfaltiranja) te u dimu cigarete. Korištenjem Heat-set boja štede se resursi (sirovina obnovljivog porijekla). NO2 benzo(a)piren benzo(e)piren djeluju kancerogeno nitropiren Policiklički aromatski ugljikovodici su polutanti koje ćemo naći u gradskoj atmosferi. Olovo može biti u različitim vidovima spojeva. ali se digitalna tehnologija svrstava u visoke tehnologije koje imaju napredak u odnosu na ekologiju. mrkvu.

ali nedostaci su da se male čestice dosta loše odvajaju. Te čestice se skupljaju na dnu. a nedostaci su da će trebati relativno veliki prostor za taj uređaj i efikasnost pročišćavanja nije velika.ULAZ IZLAZ Za odjeljivanje se koristi gravitacijska sila (sila teža). Najviše se koriste za odvajanje većih čestica i to kada iz struje zraka treba odvojiti čestice cementne prašine.IMPAKTOR kolektor I kod impaktora se uklanjaju veće čestice. piljevinu. pumpe i sl. . može poslužiti da bi se uklonile grube čestice iz zraka i zaštitili ventili.Princip rada uređaja: 25 . . Takvi uzorci se mogu u laboratoriju dalje obrađivati i dobiti kemijski sastav pa se može znati koliko su štetne. male su brzine da bi se čestice mogle izdvojiti. Za taj uređaj je potrebno dosta prostora jer struja zraka treba biti laminarna i treba biti dovoljno dugačak protok zraka kroz komoru. Prednosti ovakvog postupka: to je jeftin postupak. ako su čestice štetne po okoliš zbrinjavaju se kao poseban otpad. . a ako nisu onda se odlažu na deponij.CIKLONSKI SEPARATOR IZLAZ ULAZ On za odjeljivanje koristi centrifugalnu silu. Prednosti ovog uređaja su relativno jednostavna konstrukcija. Čestice koje su veće od 50 μm će se izdvojiti sa efikasnošću od oko 50%. papirnu prašinu i puder u grafičkoj tehnologiji. dobra efikasnost odvajanja većih čestica (od 50 – 90%) i niska cijena uređaja. Uređaj je malo skuplji od gravitacijske komore. ali se osim pročišćavanja mogu dobiti i uzorci čestica za analizu podijeljeni u klase veličina. u daljnjim postupcima obrade. pepeo.

Aktivni ugalj. merkaptani. a tekućina se uštrcava u taj dio. Postoje još i FILTRI koji mogu biti od različitog vlaknastog materijala. c) Venturi. kapljice se sljepljuju za čestice (povećanje dimenzija) što povećava efikasnost izdvajanja. Uređaj se može koristiti i za pročišćavanje zraka zagađenog osim sa česticama i sa plinovima. ali onda treba paziti koju ćemo tekućinu izabrati da bi ona mogla adsorbirati plinove.Čestice kada ulaze u uređaj kružno se gibaju. veća efikasnost postupka bila bi na strani mokrog sustava. a ostale se zbrinjavaju postupcima zbrinjavanja opasnog otpada.Princip rada uređaja: Pri kontaktu čestice sa kapljicama. a prijelazom zagađenog zraka iz valjkastog dijela ciklona u konusni dio povećava se brzina strujanja zraka. a tekućina dolazi protustrujno. Do sakupljanja čestica dolazi na pločastoj elektrodi. a čisti plin izlazi na vrhu. između njih je velika razlika napona (do 40000 V). čestice i H2S – otopina FeCl3. postoje dvije vrste elektroda i to tzv. Tako nastala energija će pridonijeti efikasnosti uređaja. Centrifugalni uređaj radi na principu centrifugalne sile. . a samim time i brzina kretanja čestica. a druga u obliku žice. Njihova prednost je da mogu pročistiti zrak sa efikasnošću od 99%. Uređaj može biti: a) sa punjenjem kolonama. lužnata otopina može izdvojiti sve što ima kiselu karakteristiku i velik broj raznih polutanata. Pri samom vrhu konusa struja zraka naglo mijenja smjer i opisujući zavojnicu napušta ciklon kroz odvod koji se nalazi na vrhu uređaja. Čestice koje su zahvaćene kapljicama tekućine nalaze se uz stjenku i ulaze i otječu zajedno sa tekućinom na dnu ciklona. sulfidi. a sakupljene čestice se skidaju sa elektrod4e koristeći vibratore. Ovaj uređaj je manje efikasan od Venturi separatora. Odabir tekućine ovisi o karakteristikama materijala koji želimo izdvojiti (npr. Znatna količina mehaničke energije se pretvara u toplinu zbog turbulencije stvorene prilikom miješanja dvije faze. Da bi se povećala površina kontakta između zraka i tekućine. . a čestice radi povećanja centrifugalne sile koju uvjetuje smanjenje putanje po kojoj se oni kreču napuštaju konusni dio i sakupljaju se u vrhu konusa i odlaze u spremište. dok se je prije koristilo mljeveno kamenje. Sakupljene čestice će se dalje zbrinjavati u ovisnosti o njihovom kemijskom sastavu. Uređaji za pročišćavanje zraka od najsitnijih čestica zovu se ELEKTROSTATSKI PERCIPITATORI ili TALOŽNICI.Princip rada uređaja: Do pročišćavanja dolazi u električnom polju. Usporedbom ciklonskog separatora sa mokrim ciklonom. Punjenje su keramički materijali. Jedna je u obliku ploča. Kada plin uđe u konvergentni dio poveća mu se brzina. ali se mora biti oprezan s obzirom na temperaturu plina koji treba pročistiti jer iz toga proizlaze ograničavajuće okolnosti. razrijeđena otopina crnog luga služi za adsorpciju čestica i SO2).MOKRI SEPARATORI Mokri separatori predstavljaju uređaje koji omogućuju kontakt zraka i tekućine pri čemu čestice iz onečišćenog zraka prelaze u suspenziju. tekućina se posebnim uređajima dovodi u oblik kapljica. spojevi sumpora reducirajućih karakteristika – H2S. aktivna i pasivna i one su suprotnog naboja. Kod prvog uređaja plin koji ulazi na dnu prolazi preko punjenja i dolazi u kontakt sa tekućinom.PROČIŠĆAVANJE ZRAKA KADA JE ON ZAGAĐEN PARAMA I PLINOVIMA 26 . one koje nisu toksične mogu se deponirati na odlagalište. te oni mogu dobro pročistiti zrak. Venturi uređaj se sastoji od konvergentnog i divergentnog dijela. . Punjenje obavlja distribuciju toka plina i tekućine i osigurava veliku kontaktnu površinu. Vruće plinove treba hladiti da bi se na taj način mogli pročišćavati. a nedostatak im je veliki utrošak električne energije. SO2 – voda. te ona oplahuje čestice i turbulentnim strujanjem zajedno sa česticama ulazi u divergentni dio gdje se odjeljuje suspenzija i pročišćeni zrak. b) centrifugalni. disulfidi – otopina razrijeđene lužine natrijhidroksida. .

U postupku desorpcije u adsorber ulazi para koja onda veže polutant i prelazi u fazu kondenzacije.NEREGENERIRAJUĆE METODE: .Na hijerarhiji metoda za pročišćavanje zraka tu metodu ćemo zadnju koristiti.06% toulena pa se treba dalje pročišćavati – stripping. a toplina služi za zagrijavanje ulaznog zraka. Takvo pročišćavanje se može koristiti u sitotisku. radij). Prema sastavu zagađenog zraka koji se očekuje u grafičkoj tehnologiji poželjna temperatura sagorijevanja bi trebala biti oko 650 – 700°C. U odluci je bitna karakteristika procesa u kojem treba pročistiti zrak. Ako izvor polucije ima karakteristiku da sadrži puno različitih specija u relativno niskim koncentracijama onda ćemo koristiti regenerirajuću metodu (npr. Kada se postigne zasićenost onda se adsorber mora staviti na regeneraciju (desorpcioni ciklus).Postupak pročišćavanja zraka postupkom adsorpcije koja uključuje kondenzaciju To je regenerirajuća metoda. U ovakvom sustavu pročišćavanja u grafičkoj tehnologiji može se katalitičko sagorijevanje provoditi na temperaturi od 300 – 400°C što daje uštedu energije. a kao adsorbens se najčešće koristi aktivni ugljen radi svoje velike površine.Katalitičko sagorijevanje To je novi postupak kod kojeg će se korištenjem katalizatora smanjiti utrošak energije smanjenjem energije aktivacije u reakcijama oksidacije. a u manjem broju slučajeva će rezultat biti energija. Odijeljena voda će sadržati oko 0. a CO2 je jedan od plinova staklenika. Npr. u tvornici grafičkih boja). Postoji dvije vrste metoda: a) postupci koji su regenerirajući i b) postupci koji su neregenerirajući. legure (platina. .Pročišćavanje zraka sagorijevanjem Onečišćeni zrak će ako dolazi iz procesa sušenja biti zagrijan i ulaziti će u izmjenjivač topline. Neregenerirajuća metoda će na kraju postupka kao rezultat dati toplinu koju možemo koristiti za zagrijavanje vode i sl. keramički materijali. kod sitotiska i fleksotiska). pa je nastajanje CO2 nedostatak i pokušava se što više smanjiti koncentracija CO2 u izlaznom zraku. Prelazi se u tekuću fazu i na osnovu različitih gustoća polutanata i vode dolazi do odjeljivanja. fleksotisku. ugljikovodici koji će se reakcijom oksidacije pretvoriti u CO2 i H2O. . Ova metoda ima najveću primjenu kod tiska ofsetnih rotacija heat-set bojama. Ovdje će zagađeni zrak prelaziti preko površine katalizatora. Nove generacije uređaja da bi smanjile koncentraciju CO 2 u izlaznom zraku idu prema konstrukciji rotacionog adsorbera unutar sustava koji bi dodatno povećao kvalitetu izlaznog zraka. Kao katalizatori se koriste plemeniti metali. Pročišćeni zrak će izlaziti iz adsorbera. a nakon reakcije oksidacije do difuzije i desorpcije produkata reakcije. Trovanje katalizatora je slučaj kada neki polutant iz smjese zagađenog zraka ima sposobnost deaktivacije katalizatora. Karakteristično za ovaj proces je da postoji adsorber kroz koji prolazi onečišćen zrak. Regenerirajuća metoda može dati supstancu u relativno čistom stanju koja je bila sastojak zagađenog zraka. . nakon toga u komoru za sagorijevanje i to u njezin prvi dio gdje se može provesti još dodatno zagrijavanje koje će se provoditi u ovisnosti o koncentraciji polutanata/m3 zraka. U sitotisku se kao katalizator koristi spinel. dolaziti će do molekularne difuzije. Nakon sagorijevanja zrak odlazi ponovno u izmjenjivač topline i tu mu se smanjuje temperatura. a toulen koji se dobije može se dalje koristiti (npr. Rezultat sagorijevanja će biti CO2 i H2O. Katalizator je definiran temeljem svoje aktivnosti (radni sati) i one se nalazi u komori za sagorijevanje. Prisutni polutanti su organska otapala. Takva se voda za 27 . a najpravilniji put kod sitotiskara je da se određenim metodama utvrde gdje su izvori emisije i kolike su koncentracije polutanata pa da se onda odabere metoda pročišćavanja. u ofsetu se ne može koristiti katalitičko sagorijevanje kada se koristi otopina za vlaženje koja ima u svom sastavu fosfate.

ali i regeneracije adsorbensa u nekom drugom odjeljku. a ne više njih. tiska na aluminiju. vezano za mikroorganizme. Supstrat i kisik ulaze ili difundiraju u biološku opnu gdje se metabolički postupcima bioloških organizama razgrađuju zagađivala što su u biti sve organske tvari. te nastajanje produkata razgradnje s druge strane. U jednom slučaju je moguća desorpcija i kondenzacija. Napravila ga je tvornica Heidelberg i on je namijenjen pročišćavanju zraka sa nižim koncentracijama otapala i primjenjuje se i kod postupka kaširanja. Tu se komponente iz zagađenog zraka nekom kemijskom reakcijom vežu za neki tekući medij nakon čega slijedi regeneracija tekućine i ponovno uključivanje u kružni tok. Kao osnova se koristi metoda neutralizacije jer neka lužnata vodena otopina može dobro apsorbirati kisele plinove (SOx.uklanjanje otopljenog toulena iz odjeljivača dovodi u jedan spremnik i zatim se tlači pomoću pumpe u strip kolonu i to u njezin vrh. U ovom slučaju će se kao rezultat takve obrade dobiti toplina koja se može koristiti za zagrijavanje vode i sl. Načini se desorpcija da bi se sustav regenerirao. Zbog zagrijavanja se javlja CO2. Tada otpadna voda kaplje odozgo prema dolje. Za fleksotisak i sitotisak se koristi uređaj manjeg kapaciteta – ROTACIONI ADSORBER. Za pročišćavanje takvog tipa u tisku se koriste postupci koji su poznati kao BIOISPIRANJE i BIOFILTRI. Optimalni protok zraka koji je onečišćen organskim specijama iz grafičkih pogona kreče se uglavnom od 30m3/satu do 300m3/satu što ovisi o topljivosti zagađivala (nekog organskog otapala) u vodi. odnosno konverziju supstrata u konstituante protoplazme stanične stjenke. ali nakon toga se ne ide u odjeljivanje faza i povrat otapala. Kod aerobnog pročišćavanja (sa prisutnošću kisika) organizmi uzimaju hranjive tvari iz vanjske sredine i koriste za asimilaciju. a u drugom slučaju je moguća desorpcija u vrućem kod koje se protok smanjuje. H2S. a koncentracija otapala povećava. a preostali dio hranjivih tvari se razgrađuje oslobađajući energiju za osnovne procese metabolizma. Adsorbens je aktivni ugljen i on se nalazi u puno međusobno odijeljenih prostora. Protok 28 . NOx) što su karakteristični polutanti u toj proizvodnji. Princip postupka biofiltra je biološka akcija aerobnih organizama koji se razmnožavaju na površini punjenja biofiltra. ali novije generacije uređaja imaju sustave koji smanjuju plinove na minimum. koncentraciji i konstantnosti koncentracije tijekom procesa. . Prijenos supstrata i kisika događa se molekulskom difuzijom. Zrak uklanja toulen iz vode. Ovi procesi određuju ravnotežu ukupnog metabolizma u organizmu. Odabiranje pravilne tekućine koja će moći vezati sve polutante iz zagađenog zraka je vrlo važno. Njega vraćamo i priključujemo na početak sustava gdje onečišćeni zrak ulazi u adsorber. Kao rezultat ovih biokemijskih procesa javlja se povećanje biomase s jedne strane . Tako ostvaruju rast i pokrivaju gubitke nastale uslijed razgradnje stanice i dio te asimilirane hrane nagomilat će se u obliku različitih rezervnih tvari.Pročišćavanje zraka postupkom adsorpcije koja uključuje termičko zagrijavanje Dolazi do adsorpcije na aktivnom ugljenu. a koji će se koristiti ovisi o vrsti otapala. Uređaj je kontinuirani i to je glavna razlika ovog uređaja u odnosu na klasične uređaje koji se koriste tom metodom. a ono se definira kao m3 onečišćenja/m2 površine ili m3 punjenja biofiltra. tako da se istovremeno događaju postupci adsorpcije otapala. Sustav će dobiti na kvaliteti kada će u zraku biti jedan polutant u većoj koncentraciji. . nego se daljnja obrada radi koristeći metodu termičkog zagrijavanja. Sam rotirajući adsorbens ima dva načina rada. a odozdo struji zrak u kolonu. U industriji papira je moguće koristiti POSTUPAK REGENERACIJE NA BAZI APSORPCIJE.Biološka metoda za pročišćavanje Razgrađuje se supstanca iz zraka. Jedan od glavnih elemenata tehnološke prirode je opterećenje biofiltra.

a nakon toga slijedi industrija celuloze. Tada padaju na dno. akvatični organizmi se počnu brže razmnožavati. Što se tiče utroška vode u određenoj industriji. iz procesa pranja (komunalnih voda). To može biti dalje kobno za druge organizme. a posebno mogu lako utjecati na amfotermne specije jer vrlo mala razlika u pH vrijednosti dovodi do promjene vrste. Ako imamo veliko organsko onečišćenje ono će dovesti do intenzivnog zraka mikroorganizama i neravnomjernog rasta uz sjenke po dubini. ZAGAĐENJE VODA Izvori onečišćenja voda su atmosferske oborine. Procesne vode vrlo često sadrže supstance koje 29 . Ako bi htjeli pročistiti zrak od toulena. Poznate su pojave da kisele kiše mogu uzrokovati promjenu sastava akvatičnih vrsta u manjim jezerima. Postupak ispiranja se sastoji od apsorpcije i biološkog pročišćavanja vode i ako nam je apsorbat voda onda će se ovim postupkom moći pročistiti i razgraditi samo one specije koje su topljive u vodi. Ti parametri su ključni i moraju se uzeti u obzir kod konstrukcije uređaja za svaki pojedini slučaj. posebno je nepovoljna ako je tlo iz intenzivno kultiviranih predjela (gdje se tlo tretira sa umjetnim gnojivima). tada u vodama započinje proces EUTROFIZACIJE. koncentracija zagađivala u zraku iz pogona bi trebala biti od 1 – 1. dolazi do procesa razgradnje što u vodotoku dalje troši kisik pa tada vodotoci ostanu deficitarni na kisiku i hranjivim tvarima. kadmija i bakra). a za kartone i sl. Smatra se velikim uspjehom što se uspjelo postići da se za 1 tonu proizvoda potroši 13 m 3 vode. rasti i tako sve do onog trenutka dok ne nestane jedna ili obje hranjive komponente i tada počnu ugibati. Biološko pročišćavanje se izvodi u tzv. Osnovna reakcija je da će otpalo + kisik + aerobni mikroorganizam dati kao rezultat razgradnje vodu. Analize podzemne vode su pokazale određeni trend porasta koncentracije nekih metala što može utjecati na zdravlje ljudi koji bi konzumirali vodu iz tih izvora. Atmosferske oborine mogu u takvim situacijama djelovati na kvalitetu tla jer ionskom izmjenom dolazi do zamjene mikroelementata tla sa H+ ionom. procesom erozije tla. NH3 čija koncentracija može porasti do tih razmjera da postane toksična za živi svijet u vodi. Da bi se takvi problemi uklonili i izbjegli. činjenica je da proizvodnja piva ima najveći utrošak vode po masi proizvoda. to nam ne bi uspjelo jer bi toulen ostao nerazgradiv. Polutanti koji uzrokuju takvu pojavu mogu biti iz industrijskih pogona. tlo. Takav protok bi zadovoljavao kada bi zagađivala bila dobro topljiva u vodi.5 g m. Ovaj princip može se koristiti za pročišćavanje traka u tiskarama gdje se koristi tehnika fleksotiska. bioaeracionim bazenima (aeracioni .zraka mora biti između 120 i 180 m3/površinu m3 h-1. Povoljnija su tla sa većim puferskim kapacitetom (alkalna tla) koja će reakcijama neutralizacije spriječiti zagađenost podzemnog tla. manje vode.Atmosferske oborine One mogu doprinijeti onečišćenju manjih jezera ili podzemnih voda koje su izvori pitke vode svojim kemijskim sastavom ili pH vrijednošću. .3/satu. Mikroorganizmi se nalaze u ili na pahuljici aktivnog mulja gdje se aeraciom smjesa mulja i otpadne vode dovodi u kontakt da se osigura izmjena supstrata i produkata metabolizma kao i potrebne količine kisika za život organizama.strujanje zraka i kisika u bazenu). CO2 i biomasu. Kod industrijskih voda treba razlikovati dvije vrste ili kategorije voda i to: a) procesne vode i b) vode koje služe za hlađenje. a mogu se i izlučivati plinovi razgradnje kao H 2S. Cvjetanje mora ne mora biti vezano samo uz eroziju tla. industrija i gradske otpadne vode. U tlu su prisutni spojevi fosfora i dušika koji su karakteristični kao nutrienti (služe kao hranjive tvari). Promjenom pH vrijednosti tla može doći do promjene sastava (topljivost) oksidnih vrsta (spojevi aluminija. Ugrožene će biti one vrste koje ne podnose fluktuaciju pH vrijednosti. Za fine vrste papira potrebno je više vode. Kada u vodotocima ima puno hranjivih sastojaka. kad one dođu u vode npr. Osnovno je da se u bioaeracionom bazenu moraju osigurati povoljni životni uvjeti (abiotički i biotički faktori) koji su potrebni za rast i razvoj ekosustava aktivnog mulja. Koliko će atmosferske oborine ugroziti podzemne vode ovisiti će o sastavu tla.

1 l / m2 osvijetljenog filma. biološki vrlo teško razgradiv O količini kemikalija i potrošku vode postoje različiti literaturni podaci jer svaki veći proizvođač uređaja za razvijanje ima svoj neki zaštićeni materijal i uređaj.4 l / m 2. a ako je sulfoniran postaje biološki praktički nerazgradiv. dok će spojevi dušika sudjelovati u procesu eutrofizacije. Osim ovih polutanata. kategorija toksičnosti 2 biološki vrlo teško razgradiv.4 – 0. . biološki vrlo teško razgradivo kancerogeno. 4-diaminbenzen N. bjelančevina). Glavni polutanti u kupkama fiksira su tiosulfatni ion. Polutanti u istrošenim kupkama razvijača – osnovna supstanca je hidrokinon ili njemu kemijski slični spojevi zajedničke karakteristike da su svi reducensi. U svrhu sprječavanja oksidacije hidrokinona za vrijeme procesa razvijanja (s kisikom iz zraka). iskorištena kupka se ne smije ispuštati direktno u vodotoke i radi prisutnosti srebra koji ima biocidno djelovanje.8 – 1.5 l / m2 osvijetljenog filma. fenol). kolor c/b kolor c/b. kategorija toksičnosti 2 biološki vrlo teško razgradiv kategorija toksičnosti 3.4diaminobenzen metanal hidroksilamin sulfat hidrokinon kalij dikromat metanol fenidon fenilen diamin PROCES c/b. otopina se prevodi u hidrokinon sulfit. kolor kolor kolor c/b c/b. Osnovna ekološka nepovoljnost je ta da u vodotocima smanjuje količinu otopljenog kisika i takav vodotok bi ostao deficitaran na kisiku jer bi se kisik trošio na razgradnju organskih tvari (polutanata). Kad bi ta voda došla s ostalim otpadnim komunalnim vodama na gradski uređaj za pročišćavanje voda koji je na principu biološke razgradnje.5 – 0. Svaki postupak proizvodnje će imati otpadnu vodu svojih karakteristika i da bi se riješilo nešto u vezi vode potrebno je poći od izvora polucije.7 l / m2 razvijenog filma i koristeći metode redukcije se može smanjiti na 0. Općenito je količina istrošenog fiksira oko 0. kategorija toksičnosti 2 kategorija toksičnosti 2 kancerogen. a za tiosulfate i sulfate je karakteristično da mogu uzrokovati koroziju. a može se smanjiti na 0. kategorija toksičnosti 3 kancerogen.su toksične i to ione teških metala (ioni Cr6. a one imaju vrlo velike vrijednosti organskih spojeva (masti.Ekološka karakterizacija supstanci koje se koriste u obradi filma SUPSTANCA amonij tiosulfat EDTA benzo-o-metoksiacetanilid kromna stipsa 1.2 – 0. Svi akvatični organizmi koji ne podnose fluktuaciju kisika ne bi mogli opstati u takvom vodotoku. Hidrokinon se može na određen način razgraditi biološki. a može biti u koncentracijama 2 i više g / l. Otpadne vode su prisutne u pripremi tiskovnih formi u grafičkoj industriji. Industrijske vode se nekada spajaju s komunalnim vodama (gradskim otpadnim vodama). kolor kolor EKOLOŠKA KARAKTERIZACIJA procesi nitrifikacije / denitrifikacije biološki vrlo teško razgradiv biološki teško razgradiv kancerogena. šećera. denitrifikacije. Za volumen istrošenog razvijača predviđa se volumen od 0. kategorija toksičnosti 3 toksično toksično.N-dietil-1. Amonij iz fiksira može podlijegati reakcijama nitrifikacije. amonijev ion. kolor kolor kolor kolor c/b. on bi djelovao na smanjenje aktivnosti 30 .

0 Ručno razvijanje* 0. spojevi sumpora Organske kemikalije Fosfati UTJECAJ NA OKOLIŠ Troše kisik Toksična kemikalija Troše kisik.9 0.0 – 1.0 – 0.04 NEGATIVSKI NA BAZI VODE Strojno razvijanje* 0. magnezij.8 nema - vezivno 0.2 1. toksična kemikalija.3 – 0.2 0.0 – 9.Otpadne vode iz fotografskih procesa i njihov utjecaj na okoliš OTOPINA Razvijačka kupka Ferocijanidni izbjeljivač Dikromatni izbjeljivač Kupka fiksira SADRŽAJ Organske kemikalije Ferocijanidi Organske kemikalije – spojevi kroma Organske kemikalije – srebro. spojevi amonija. U tim otpadnim vodama mogu biti još prisutni i karbonati i fosfati koje treba ukloniti određenim postupcima pročišćavanja. EDTA se može vezati na gotovo sve metalne ione i činiti kompleksne spojeve.0 – 0.2 5.03 0. što znači da kad se jedino ona nađe u sustavu otpadne vode ona može izlaziti iz nekih kompleksnih spojeva i opet činiti druge kompleksne spojeve u određenim uvjetima pH.1 – 0.8 7 0.5 0.koncentracija polutanata u otpadnoj vodi. mogućnost nastajanja sumporovodika Troše kisik Bionutrijensi Neutralizatori Stabilizatori .Sastav iskorištenih razvijača predoslojenih pozitivskih i negativskih ploča POZITIVSKI NA BAZI VODE TVAR % silikati kao SiO3 sapuni aluminij pH alkoholi fosfati kao PO43hidroksid Strojno razvijanje 1. toksični metal.0 – 0. ali i 31 .0 10 g/m3 7 – 9. Može biti vezana za olovo.0 – 6. Takvi kompleksoni će biti gotovo biološki nerazgradivi i biti će problem na uređajima za pročišćavanje gradskih otpadnih voda.8 – 2.02 – 0.5 0.12 0.0 – 0.2 10 g/m3 10 .3 50 – 100 g/m3 11. Istrošene kupke fiksira i razvijača se ne smije zajedno pomiješati jer bi došlo do kemijskih reakcija čiji bi produkt bili još ekološki nepovoljniji spojevi! Kod izbljeđivanja ili izbljeđivanja i fiksiranja otpadne kupke sadrže kompleksne spojeve (EDTA i njoj kemijski slični spojevi).0 – 0.0 – 0.5 0. a olovo samo po sebi šteti vodi jer se ne može akumulirati.5 0. a promjenom pH za npr.4 sredstvo * otopina razvijača je razrijeđena vodom za ispiranje Pri razmatranju utjecaja otpadnih voda iz pripreme tiskovne forme za ofsetni tisak potrebno je sagledati dva aspekta: . nitrifikacija. tiocijanati. toksični metal Troše kisik.0 Ručno razvijanje* 0.mikroorganizama koji čine razgradnju. .1 – 0.0 – 4.5 – 15.

Od polutanata koji premašuju maksimalno dozvoljene koncentracije što je karakteristika otpadnih voda to su: aluminij. Za to ispiranje se upotrebljavaju tekućine koje sadrže organske spojeve različitih klasifikacija opasnosti. BPK – biološka potrošnja kisika Voda ovakvog sastava se može dosta dobro razgraditi i ona neće raditi toliko problema kao EDTA na uređajima za pročišćavanje..Neke karakteristične tekućine za ispiranje kod pripreme tiskovne forme za visoki tisak i fleksotisak TEHNIKA Fleksotisak TEKUĆINA ZA ISPIRANJE tetrakloretilen butanol 80 : 20 alifatski i ciklički ugljikovodici n-pentanol 80 : 20 etanol voda 82 : 18 MDK 350 mg/m3 TEMPERATURA ZAPALJIVOSTI KLASIFIKACIJA OTPADNIH TVARI AI 3 nije propisan A II 1 Visoki tisak 1900 mg/m3 B 0 Problem se javlja kada se fotopolimerne ploče nakon osvjetljavanja ispiru da bi se uklonio neosvijetljeni i nepolimerizirani dio.potrošak vode za razvijanje. . pH i to u slučaju predoslojenih pozitivskih ploča i strojnog razvijanja.Biokemijske karakteristike istrošenih razvijača predoslojenih negativskih ploča PARAMETAR TOC BPK Biološka razgradivost Nakon 3 dana Nakon 6 dana Nakon 10 dana Nakon 28 dana < 10% 32% 78% 93% KOLIČINA 93 mg C / l 270 mg O2 / l TOC – ukupna koncentracija organskih spojeva. 32 . Smatra se da se pri ispiranju troši 15 – 40 l vode / m2 ploče i to je jedan od razloga da se za princip pročišćavanja koriste takve metode koje će dovoljno pročistiti vode da se one mogu vratiti u kružni tok. Otpad iz pripreme se našao u popisu otpada kao razvijač za ofsetne ploče pod ključnim brojem 090102 i kao postupci obrade se predviđaju fizikalno-kemijske metode. Postupci pročišćavanja koji imaju najveću opravdanost za korištenje su metoda adsorpcije i membranske separacije. Prednost tekućine za ispiranje na bazi tetrakloretilena opravdava se činjenicom da on vrlo lako ishlapljuje tako da je vrijeme ishlapljivanja i sušenja kratko. U tom slučaju veća onečišćenja su primijećena kod predoslojenih negativskih ploča. U ovom slučaju ne dolazi do velikog opterećenja otpadnih voda organskom tvari. Ona se može dobro pročistiti biološkim postupcima koji su uobičajeni za pročišćavanje gradskih otpadnih voda. . veći problem bi mogao biti prilikom kompletnog ispuštanja istrošenih kupki prvenstveno kod ručnog razvijanja.

pa gotovo da i ne postoji mogućnost da osvijetljeni polimer previše nabubri i tako postane osjetljiv na oštećenja u daljnjem postupku. Ni alternativna tekućina nije posve ekološki povoljna jer je moguće njezino djelovanje na mikroorganizme koji čine sastav aktivnog mulja pri postupku pročišćavanja vode. ali ta tekućina spada u organske spojeve pa ako ona dođe u vodotok trošiti će kisik i činiti će ga deficitarnim na kisiku. zaštitna boja. Moguća je vrlo niska koncentracija spojeva ugljikovodika sa halogenim koji mogu biti onečišćenja. asfaltni lak Korektura zagađenost zraka. Fe3+. želatina. KPK. CuSO4. toulen. Ballardov plašt. a tekućina se nakon ispiranja pročišćava metodom vakuum destilacije i tako pročišćena s dodatkom svježe kemikalije ponovno ulazi u kružni tok. asfaltni lak otpadna voda. Cr (VI). alifatski i ciklički ugljikovodici i npentanol ishlapljuju teže. pigmentni papir s neosvijetljenom želatinom. ostaci želatine. pH. Ni2+. Kod knjigotiska je povoljnija situacija. Cu Prijenos i fiksiranje slike jetkanjem zagađenost zraka. pH Svaki proces ima svoje specifične polutante. Cu2+. mulj iz obrade vode Kromiranje otpadna kupka. S tehnološkog aspekta smanjena je brzina reakcije. Na2SO4. 33 . Kod fleksotiska KPK i BPK 5 vrijednosti će biti još veće. a karakteristične su i povišene KPK i BPK 5 vrijednosti. toulen. Najveći nedostatak koji je bio razlogom da se ova tekućina ne bi smjela koristiti je moguće kancerogeno djelovanje na zdravlje. . Cr (III). NaOH. Osim zdravstvene i sigurnosne rizičnosti na radnom mjestu. Nađena je alternativna mogućnost pa su te otopine načinjene od alifatskih i cikličkih ugljikovodika i n-pentanola u omjeru 80 : 20. izbrusci bakra. pare organskih otapala. a tlak para je za faktor 20 manji od mješavine tetrakloretilena i butanola. H2SO4. istrošena bakrena kupka otpadna voda. a u polutantima se prepoznaje ona grupa spojeva organskog porijekla koji će razgradnjom u vodotoku trošiti kisik i činiti ga deficitarnim na kisiku. krom. otpad poliranja. asfaltni lak. emulgirane čestice masti otpadna voda. NH3. FeCl3. otapala iz asflatnog laka otpad.Konvencionalni bakrotisak kao izvor polucije Priprema tiskovne forme Priprema cilindra otpad. Napredak na ovom području je korištenje uređaja novih tehnologija koji uključuju i ispiranje i sušenje. ova supstanca spada u grupu spojeva koji djeluju globalno na okoliš u kontekstu smanjenja koncentracije stratosferskog ozona. plinovi niklanja i bakrenja otpad. Toj supstanci se još pridaje i akutna toksičnost (oštećenje jetre) i visoka zapaljivost. Cr (VI).

Povećanjem topline će se smanjivati topljivost kisika u vodi pa će voda postati deficitarna na kisiku. te oni ne zahtijevaju skupe instrumente ali daju samo GRUBU procjenu o kvaliteti vode. periodati koji mogu reagirati sa ostalim komponentama i pritom davati apsorbirajuće organske halogenide (AOx spojeve) i to u koncentracijama od čak 6 mg / l što je posebno nepovoljno. Njih ne smijemo zamijeniti sa postupcima obrade otpadne vode. a s druge strane. Ako koncentracija metala prelazi maksimalno dozvoljenu. opasni otpad kojeg treba na poseban način prikupljati. električna provodljivost. da odabirom metode uspijemo pročistiti vodu i da će koncentracija biti manja od maksimalno dozvoljene. U njoj će se nalaziti i čestice sloja. a koloidne čestice i suspendirane čestice su uzrokom tzv.Postupak razgradnje uz pomoć aerobnih bakterija može teći i dalje i tada kao produkt mogu nastati i toksični plinovi poput hidrogensulfida. U tu grupu spada temperatura. viskozitet. pa onda može biti ugrožen i čovjek kao konzument. pa će se one i nalaziti kao polutanti u otpadnoj vodi i povećavati će KPK i BPK 5 vrijednosti. taj metal može djelovati kao toksikant. do povećanja brzine metabolizma akvatičnih organizama. veća potreba za kisikom. PH vrijednost može utjecati i na topljivost različitih metalnih oksida i drugih tipova metalnih spojeva što dovodi do povećanja koncentracija. kemijske i biološke. posebice aluminija. Usporedbom dobijemo odgovore na pitanja da li je potrebno ispuštati vodu u neki recipijent. miris. zahtjeva za stručnošću osobe koja vrši mjerenje. tada se primjenjuju tekućine koje su na bazi organskih otapala. bakar.POKAZATELJI ONEČIŠĆENJA VODE To su parametri koji spadaju u fizikalne. a poznata je pojava da promjenom pH dolazi do smanjenja vrsta u manjim jezerima. s jedne strane. bakra i kadmija u podzemnim vodama. krom i nikal će u vodotoku izazivati kumulaciju koncentracija u akvatičnim organizmima koja će se dalje povećavati u stepenicama hranidbenog lanca. Stvarnu boju čine prave otopine. Elektro-mehaničko graviranje je puno više ekološki povoljnije. pa onda imamo dvojaki efekt: smanjenje kisika i utjecaj toksične tvari. koje metode pročišćavanja bi bile dobre za korištenje i bile bi osnovni podatak za konstrukciju uređaja za pročišćavanje voda. Kada pH vrijednost pređe granice od 6 – 8 to može biti kobno za neke vrste akvatičnih organizama koje ne podnose fluktuaciju pH vrijednosti. radioaktivnost i ukupna količina krutih tvari. boja. a prisutne su u manjim čistim jezerima. . transportirati i zbrinjavati. Ako već dolazi do postupaka obrade to znači da smo prethodnim metodama već dokazali da su koncentracije veće od maksimalno dozvoljenih. manje će ga biti u vodi pa može doći do ugibanja prvo onih akvatičnih organizama koji su najosjetljiviji na fluktuacije kisika (oligofilni organizmi).PRIPREMA TISKOVNE FORME U SITOTISKU Ako se tiskovna forma formira od već korištenog sita koji ima kvalitetu za ponovno korištenje. ali pored njega isto stoji korektura i kromiranje pa i ono isto ima određenu ekološku nepogodnost koja je posebice izražena u kromiranju. mutnoća. Otpadna kupka kromiranja prema popisu otpada spada u tzv. a dobiju se kao rezultat analiza vode i služe za usporedbu s maksimalno dozvoljenim koncentracijama da bi se utvrdilo koliko je zagađena neka voda. prividne boje. a) Fizikalni pokazatelji onečišćenja vode Oni su vrlo jednostavni u smislu izvođenja mjerenja. . Potrebno je razlikovati dva tipa boja vode i to: stvarna i prividna boja. 34 . a posebna nepovoljnost u ekološkom smislu će biti kada se koriste oksidansi kao npr. Povećanjem temperature postoji. Željezo. gustoća. Temperatura je značajan faktor jer ona svojim rastom u slučaju prirodnih voda dovodi do povećanja brzine reakcije. a to pak znači da oni trebaju više kisika.

amonijev ion NH4+. piridin i heterociklički spojevi ugljika. kemijsku potrošnju kisika (KPK). Fe2+. aniona klorida. Ove metode predstavljaju pouzdan izvor informacija o zagađenosti vode. BPK 5 . polutanti koji su dominantni u gradskim otpadnim vodama. NO2. olovo. TOC – ukupni organski ugljik. nitrita NO3-. kiselost. kadmij. cink. ulja. a vode koje sadrže velike količine ukupne krute tvari spadaju u klasu tzv. a ovim postupkom dobijemo informacije o ukupnoj otopljenoj anorganskoj tvari. bjelančevine). ugljikohidrata. Tri najbitnije metode pomoću kojih možemo odrediti sadržaj organske tvari u vodi su: 1. određivanje ukupnog ugljika (TOC). Mg2+. KPK je metoda kojom možemo odrediti kisik u mg / l koji je potreban za oksidaciju organske tvari u jednoj litri otpadne vode pomoću oksidansa kao što su kalijevpermanganat i kalij dikromat. Nju će uzrokovati ioni. Određivanje pH i TOC se uvijek provodi. Podaci o ionima teških metala se dobijem atomskom apsorpcionom spektroskopijom (AAS). određivanje iona (Ca2+. Ta analiza će nam dati podatak o mineralnim tvarima. Različiti su postupci za pročišćavanje anorganskih i organskih spojeva. Određivanje radioaktivnosti – taj podatak se rabi za one vode koje su u blizini nuklearnih elektrana za kontrolu jer se takve vode koriste za hlađenje. Usporedbom dobivenih vrijednosti BPK 5 i KPK metode vidimo da su vrijednosti KPK veće. . nitrata. bakteriološka i saprobiološka određivanja. sulfata. Ukupne krute tvari – sve ono što će nam zaostati postupkom isparavanja. Tom metodom se dobiva rezultat o razgradnji samo jednostavnih organskih spojeva (masti. BPK 5 je metoda koja nam govori koliko je potrebno mg O 2 / l da se oksidira organska tvar u jednoj litri otpadne vode pomoću mikroorganizama u roku od 5 dana pri 20°C. fenoli.Miris vode može potjecati od ishlapljivih tvari koje su otopljene u vodi i od produkata anaerobnog raspada. Ovom metodom će se moći razgraditi i kompliciraniji organski spojevi. K+.Bakteriološko ispitivanja vode Ono se sastoji u brojanju i određivanju gustoće koliformnih bakterija u ispitivanom uzorku vode. masti i deterdženti). ali ne i aromatski ugljikovodici. 2. Mn2+. a ona se zna pojaviti poslije kiša ili kao posljedica ulijevanja nepročišćenih komunalnih voda. c) Biološki pokazatelji onečišćenja voda Oni obuhvaćaju tzv. tvrde vode. Koliformne bakterije potječu iz crijeva toplokrvnih životinja i direktan su pokazatelj prisustva fekalnih 35 . b) Kemijski pokazatelji onečišćenja vode U njih nabrajamo pH. a određuje se gravimetrijskim mjerenjem. pića. NH+. te podatke o nitrifikaciji i denitrifikaciji. Električna provodljivost daje više informacija. biološku potrošnju kisika (BPK 5). pa će ona ukazati na količinu prisutnih soli u vodi. Mutnoća vode – mutna voda se ne smije koristiti u proizvodnji hrane. a one su neprikladne za industrijsku potrošnju jer mogu na stjenkama cjevovoda i sličnih uređaja dati netopivi talog (kamenac).biološka potrošnja kisika. KPK – kemijska potrošnja kisika i 3. alkalnost. ioni dušika.i ukupni dušik). TOC metodom saznajemo koliko organskih spojeva je sadržano u otpadnoj vodi. pH je opterećujući biološki i fiziološki faktor za akvatične organizme u vodotocima. Indeks 5 je broj promatranih dana za razgradnju organske tvari. Određeni uzorak se sagori i nastaje ekvivalentna količina ugljik(Iv)-oksida koju ćemo odrediti infra-crvenom spektroskopijom ili plinskom kromatografijom. Određuju se još i teški metali (bakar.

3. Ona se sastoji u brojanju i traženju vrsta u određenom volumenu vode. 2. . . ona ne smije sadržavati niti jednu bakteriju iz te grupe jer bi inače došlo do epidemije. TOC. larve insekata i crva i neke više vodene vrste. postupaka pranja stroja i tiska sa bojama na bazi vode. Prema toj sistematizaciji vode su podijeljene u 4 klase i to: 1. pH. puževi. ulja i masti. na promjenu pH vrijednosti i prisutnost organskih supstanca. koagulacija. ima neugodan miris. ali oni ne podnose produkte truljenja i raspadanja. Tu su prisutni makrovegetacija. vodozemci i ribe. merkaptani).Saprobiološko ispitivanje vode Kod takve analize kao implikator služe akvatični organizmi. . ali sa jako velikim brojem jedinki. 36 . U njoj ima milijune mikroorganizama / cm3 vode. ulje i masti.SEKUNDARNA OBRADA OTPADNIH VODA – to su BIOLOŠKI postupci. Pokazatelji onečišćenja vode u proizvodnji papira i celuloze: BPK 5. fenoli i ukupni spojevi sumpora (H2S. kapajući filter. b) sekundarnu i c) tercijarnu obradu otpadnih voda. β-mezo saprobna – u tim vodama ima manje od 100000 bakterija po cm3 vode. ukupne suspendirane tvari. smanjenje količine organske tvari i uklanjanje toksičnih tvari posebice onih iz grupe teških metala.PRIMARNA OBRADA OTPADNIH VODA – preliminarna obrada kojom će se ukloniti suspendirane tvari. pa je moguća i fluktuacija kisika. polisaprobna – tu ima vrlo malo vrsta akvatičnih organizama. 4. uvažavajući gospodarstvene efekte (cijene postrojenja i efekta pročišćavanja). prema zakonskim normama. To su vode koje se nalaze u blizini ulijevanja nepročišćenih komunalnih voda. oligosaprobni organizmi.tvari. SO3. Različite topljive anorganske tvari (spojevi dušika i fosfora). Kod grafičke industrije bi za svaku tehniku tiska trebalo odrediti pokazatelje onečišćenja. koliformne bakterije. flokulacija. prema kvalitativnim i kvantitativnim rezultatima analiza. Način obrade se odabire prema slijedećim kriterijima: 1. Tu ubrajamo: metodu aktivnog mulja. Općenita podjela se svodi na: a) primarnu. U toj vodi ima manje od 100 mikroorganizama po cm3 vode. pa ima produkte truljenja. boja. amonijak. školjke. Svi ti akvatični organizmi ne traže da je fluktuacija pH u jako uskih granicama. Tim procesom se može ukloniti 30 – 40% BPK 5 vrijednosti i oko 60% suspendirane tvari. 2. odnosno to su vode najvećeg onečišćenja. aerirane lagune i jezera (one koje imaju dovod zraka). Zajednička karakteristika za sve te vrste je to da su one osjetljive na fluktuaciju kisika. α-mezo saprobna – u njoj ćemo naći obilje biljnih i životinjskih vrsta koje su neosjetljive na fluktuaciju kisika. najčišća klasa – u njoj žive tzv. SO4. 4. KPK. Tu se uglavnom koriste cijeđenje. . Tu borave alge. Ako se radi o pitkoj vodi. flotacija i sedimentacija. prema stanju vodotoka koji bi trebao biti recipijent. 3. ali ne i H2S. grube plivajuće tvari. te organske tvari uglavnom se ne uklanjaju. i ružne je zamućene boje.POSTUPCI OBRADE OTPADNIH VODA Cilj obrade otpadnih voda je uklanjanje suspendiranih tvari. pH vrijednosti i amonijaka. prvenstveno za polutante koji dolaze iz pripreme tiskovne forme.

a temperatura mora ostati u granicama podobnim za reakciju. a princip pročišćavanja je isti. . oksidacija. manji su problemi sa dnevnom fluktuacijom protoka. bioaeracionim bazenima u koje se dovodi otpadna voda i kultura za pročišćavanje koja se sastoji od protozoa. ukloniti će se organske specije koje nisu biološki razgradive. Upotrebljava se za otpadne vode prehrambene industrije i sl. a bazeni su umjetno napravljani. a otpadna voda koja ide na pročišćavanje ne smije sadržavati toksične supstance prvenstveno FENOL i ione Cr (VI). . Trebaju se osigurati uvjeti za normalan život organizama koji čine razgradnju. To su uglavnom kolone sa keramičkim materijalom na kojima se nalaze kolonije mikroorganizama i sličnih vrsta i preko toga se prelijeva voda. Uz miješanje i dotok kisika dolazi do razgradnje organske tvari. bolja je kontrola procesa. Kapajući filtri se razlikuju samo u tehničkom načinu izvedbe. Bazeni se mogu upotrijebiti u proizvodnji papira. Nakon toga slijedi odvajanje biomase od čistog efluenta. One se odabiru umjesto bioloških u slijedećim slučajevima: . Može se primijeniti gdje nisu veliki kapaciteti otpadnih voda. Nakon sekundarnog pročišćavanja u vodi su ostali spojevi fosfora i dušika. Prednosti te obrade pred biološkom je da nam za njih treba manje prostora.TERCIJARNA OBRADA OTPADNIH VODA – Karakterističnost tercijarnih postupaka je da su to skupe metode. teški metali i patogene klice i ako želimo vodu pročistiti do stupnja da se ponovno može koristiti u industrijske svrhe kao pogonska onda je potrebno ići na tercijarnu obradu otpadnih voda. Jedan dio medija aktivnog mulja se vraća na početak u bioaeracioni bazen. temperatura i koncentracija kisika.kada su velike sezonske fluktuacije vodotoka koji će primiti te vode i - kada se ne raspolaže sa dovoljno prostora ili je on izuzetno skup. Aerirane lagune i jezera – kod laguna se koriste prirodni zalivi. Ovdje ćemo uspješno odvojiti ORGANSKU TVAR. a najbitniji elementi su pH. .kada otpadna voda sadrži veliki dio organizama nerazgradivih tvari (pesticidi ili jako obojene tvari). anorganske soli. U njih spadaju kemijski postupci kao što su membranska separacija.Metoda aktivnog mulja se radi u tzv. neutralizacija i dezinfekcija. Određene kulture rade pročišćavanje.FIZIKALNO-KEMIJSKA OBRADA OTPADNIH VODA Tu ubrajamo sve metode izuzev bioloških. Cijeđenje 37 . kratko uhodavanje uređaja prije puštanja u pogon i bolje se uklanjaju obojene vode. veća je otpornost na toksične supstance. a mulj se isušuje i zbrinjava u ovisnosti o njegovom sastavu. gljivica i mikroorganizama.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful