GRAFIČKI FAKULTET ZAGREB

“INDUSTRIJA I OKOLIŠ”

ROBERT
2001/2002

VALPOTIĆ

Njemački biolog je prvi koristio pojam «ekologija» koji je tada bio vrlo šturo interpretiran, a značio je odnos između okoliša i organizma. Taj stav je prevladavao sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je pronađeno da u prirodi postoje devastacije. Na promjenu kvalitete okoliša utjecala je industrija, promet, ekspanzija stanovništva i sl. Ekologija je vezana uz mnoge društvene i prirodne znanosti kao što su kemija, biokemija, meteorologija, genetika, ekonomija i pravo. ZAGAĐENJE su nepoželjne promjene u fizikalnim, kemijskim ili biološkim svojstvima zraka, vode ili tla, koje mogu ili će štetno djelovati na čovjeka i druge organizme i njihove uvjete života. Izvori onečišćenja su industrija, promet, energetika i sl. Dijagram toka industrijskog procesa EMISIJA ulaz SIROVINE ENERGIJA VODA OSTALO INDUSTRIJSKI PROCES izlaz POLUPROIZVODI PROIZVODI

OTPAD

OTPADNE VODE

BUKA STROJEVA

Kada se želi ocijeniti proizvodnja ili proizvod treba poći od dijagrama toka industrijskog procesa, ali se moraju uzeti u obzir i sirovina i pretvaranje sirovine u poluproizvod ili proizvod, te kako će taj proizvod djelovati na okoliš (da li je ekološki prihvatljivo njegovo zbrinjavanje). ULOGA EKOLOGIJE – kako zaustaviti degradaciju biosfere i uspostaviti ravnotežu u njoj uz ekspanziju populacije i razvoj. Hijerarhija metoda za povećanje kvalitete okoliša: 1. čiste tehnologije – to su one tehnologije koje neće dati emisiju tijekom proizvodnje 2. modifikacija procesa postojeće proizvodnje, reciklacija unutar samog procesa proizvodnje, zamjena materijala ili sirovina onima veće ekološke podobnosti, primijeniti ekološki pogodne postupke pročišćavanja zraka ili voda ili zbrinjavanja ekološki podobnog otpada. ZAGAĐENJE ZRAKA Treba poći od izvora emisije da bi utvrdili koji polutanti nastaju, kako štetno utječu na atmosferu i koliko će se dugo zadržati u atmosferi. Troposfera ide do 10 km visine i kod temperature od 20°C do 50°C će imati negativan temperaturni gradijent. Stratosfera – sa temperaturom će oko 30 km visine početi rasti, a za to je odgovoran jedan dio stratosfere i to onaj gdje su koncentracije ozona veće i on će biti uzrok apsorpcije, još se naziva i ozonosfera. Mezosfera – karakterizira ju negativni temperaturni gradijent, dolazi do vrlo naglog porasta temperature u ionosferi – temperatura gubi svoj značaj iz kinetičke teorije plinova. PODJELA ATMOSFERA PO SASTAVU:

2

-

do visine od 100 km – sastav u konstantnim granicama, naziva se još i homosfera. dio iznad 100 km visine – heterosfera u kojoj dolazi do gravitacionog razdvajanja plinske smjese. 0,00

Nadmorska visina / km

ionosfera

0,00

0,01 100 50 10 - 100 0 100 mezopauza mezosfera stratopauza stratosfera tropopauza troposfera 200 300 400 500

600

700

800

1 10 100 1000 900 1000 1100 temperatura / °C

Učestalost važnijih atmosferskih plinova PLIN Ar Ne Kr Xe N2 O2 CO2 CH4 H2 N2O CO H2S / SO2 NH3 NO / NO2 CHH2O O3 He Rn VOLUMNI UDIO 106 9300 18 1,1 0,09 78 x 104 21 x 104 315 1,1 0,4 0,25 0,1 var. var. var. var. var. var. 5,2 var. VRIJEME ZADRŽAVANJA U
TROPOSFERI

CIKLUS ne sudjeluju u ciklusima

106 godina 104 godina 15 godina 5 godina 5 godina ( ? ) 10 godina 0,2 godine dani do tjedni 10 dana 0,3 godine 107 godina 3 godine

pretežno biološki ciklus

Izvori pretežno biološki, odvodi pretežno fizikalnokemijski Pretežno fizikalno-kemijski ciklus

1. grupa su plemeniti plinovi, oni se u vremenu akumuliraju. Elementarni dušik transformacijom može preći u one oblike kao što su nitriti, nitrati koje mogu koristiti autotropni organizmi. Prelazak – FIKSACIJA – postiže se prirodna ravnoteža sastojaka plinova. Iza tih ciklusa stoji oksidacija, fotosinteza. Sudbina polutanata u atmosferi ovisi o meteorološkim parametrima.

3

Dio toplog zraka će se dizati sve dotle dok ne postigne temperaturu okolnog zraka. transformacijama i sl. što znači da dio toplog zraka koji struji u vis neće se brzo ohladiti da bi postigao temperaturu okolnog zraka. o stvarnoj promjeni temperature zraka sa visinom. .TEMPERATURA ZRAKA Da li će se neki polutanti iz izvora dizati u vis. pa će se nastaviti dizati dalje i takvi uvjeti će biti povoljni za rasprostiranje polutanata visoko i daleko od izvora emisije.Meteorološki parametri koji učestvuju u reakcijama. Temperatura zraka će padati za iznos koji je ekvivalentan radu pri ekspanziji.oborine. .temperatura zraka. visina visinska inverzija stabilna atmosfera adijabatska promjena nestabilna atmosfera prizemna temperaturna inverzija temperatura Temperaturne inverzije Kod NESTABILNE ATMOSFERE promjena temperature zraka s visinom manja je od 7°C / km visine. Ekspanzija je gotovo adijabatska. . Ona je meteorološki povoljna situacija za kvalitetu zraka. slijegati uz tlo ili rasprostirati vodoravno od izvora ovisiti će o stupnju vertikalnog strujanja.sunčevo zračenje. topli zrak će se zbog manje gustoće dizati iznad hladnijeg i širiti će se. su: . a to je do približne vrijednosti od 7°C / km visine.strujanje. što znači da ne dolazi do izmjene topline sustava sa okolinom. a rad se stvara iz unutrašnje energije sustava. . 4 . ADIJABATSKA PROMJENA – pri istom tlaku zraka.

što ima za posljedicu povećanje koncentracije polutanata u određenoj zoni atmosfere. zrak će vrlo brzo pri dizanju postati hladniji i gušći od okoline. tada se atmosfera nalazi u ekstremno stabilnim uvjetima. te inverzije se dešavaju kada je ekstremno stabilna atmosfera. Kad je atmosfera stabilna tada ne dolazi do vertikalnog miješanja zraka. Na taj način je spriječeno raspršivanje polutanata. Ako temperatura zraka raste sa visinom to je visinska inverzija. Takvu pojavu nazivamo TEMPERATURNA INVERZIJA. pa će se nastojati vratiti na svoj prvobitan nivo. visina topli zrak hladni zrak temperatura Stvaranje temperaturne inverzije u dolinama 5 .Ako je temperaturni gradijent pozitivniji od adijabatske promjene dolazi do smanjenja temperature zraka s porastom visine i manja je od 7°C / km visine i onda je ATMOSFERA STABILNA. a polutanti koji su se emitirali tijekom noći nagomilat će se ispod inverzijskog sloja. dok u toku noći zemlja zrači energiju natrag u svemir. visina visina sloja topli zrak hladni zrak emperatura Temperaturna inverzija u toku noći hladni zrak inverzijskog t Tokom dana sunčevo zračenje zagrijava površinu zemlje. što dovodi do povećanja koncentracije polutanata pri tlu. Postižu se koncentracije koje su štetne i za organizme i za okoliš. Za vrijeme vedrih noći to zračenje u vidu dugovalnih IR zraka je intenzivnije i dovodi do hlađenja slojeva zraka neposredno uz površinu zemlje. a inverzija temperature će općenito nestati sljedećeg dana nakon izlaska sunca. U takvim situacijama vrlo često se dešava da temperatura zraka raste sa visinom. Te situacije su najnepovoljnije jer nije moguće raspršivanje polutanata već nagomilavanje polutanata ispod inverzijskog sloja. pa će inverzijski sloj nastati noću upravo radi bržeg hlađenja zemlje od zraka.

Zbog sve veće gustoće. Ponekad se zna dogoditi da kretanje zraka može razbiti inverziju. te treba obuhvatiti niz od barem 5 godina. . nego u prizemnom sloju atmosfere i za vrijeme anticiklone vjetrovi su slabi ili ih uopće nema. hladniji zrak istiskivat će topliji zrak koji odlazi u vis. pa tada treba smanjiti najveće izvore emisije. a na osnovu nje se može dobiti podatak o prevladavajućem smjeru i brzini. hladni front topli front front topli front hladni «Frontalna» inverzija Frontalne inverzije se javljaju prilikom susreta dviju masa zraka različitih temperatura kad hladniji zrak tone ispod toplijeg na dodiru fronti. S ekološkog aspekta posebno se analiziraju strujanje zraka more-kopno i planina-kotlina. međutim češće je da frontalne inverzije nastaju i da traju relativno dugo u odnosu na druge tipove inverzija. Zagrijavanje je veće u gornjem. Inverzije koje nastaju pri stvaranju anticiklona (polje visokog tlaka zraka) Kada nastaju anticiklone.OBORINE 6 . zagrijavajući se pritom kontrakcijom (skupljanjem). Ovakve inverzije i ovakva analiza promjene temperature zraka sa visinom posebno su važan čimbenik ekoloških studija pri izgradnji novog objekta. pa ne dolazi do razrjeđivanja koncentracija polutanata raspršivanjem. Ove inverzije su posebno nepogodne. Mogu dostići i prestići maksimalne dopuštene koncentracije. Razlika tlaka na pojedinim mjestima na zemlji uvjetovat će strujanje. gornji slojevi zraka spuštaju se prema dolje.U kotlinama se spomenuti efekt nastajanja inverzije kombinira sa pojavom spuštanja hladnijeg zraka sa okolnih brda. U tu svrhu potrebno je izraditi ružu vjetrova koju čini višegodišnji niz mjerenja brzine i smjera vjetra (barem 5 godina).STRUJANJE ZRAKA Horizontalni transport zagađivala je funkcija vjetra zračnih turbulencija i topografije. stvarajući temperaturnu inverziju. a brzina strujanja je ovisna o udaljenosti od zemlje i zavisi od koncentracije terena jer promjenom konfiguracije može doći do promjene pravca pa i brzine vjetra i do strujanja mikrorazmjera i u onim slučajevima kada su u neposrednoj blizini «tišine». Anticiklonalne promjene kod nas su vezane za zimski period godine jer se tada javljaju i masa individualnih izvora emisije koji potječu od zagrijavanja. Brzina i strujanje vjetra bitni su parametri pri izradi ekološke studije kod dobivanja dozvole za izgradnju nekog novog objekta. te neki nizinski predio. Inverzija može obuhvatiti i dostići visinu i do nekoliko stotina metara. pa čak i adaptacije i renoviranja starog. čak i opasne za vrijeme maglovitih dana i ako anticiklonalna aktivnost potraje nekoliko dana polutanti će se nagomilati i koncentrirati u cijelom tom vremenskom periodu. Kod gradnje novih industrijskih objekata treba se paziti da se oni ne grade u područjima koja nisu pogodna. .

. ispiranje. Ispiranje – kada oborina prolazi kroz sloj zraka ona može pokupiti plinove koji su topljivi u vodi i tako doprinijeti većoj kvaliteti zraka. ali i povećanju zagađenosti voda. Topljivo u vodi – plinovi koji su antihibridi kiselina npr. SO 2. Iskišnjavanje je proces kada već u oblaku prilikom formiranja kapljica polutanti imaju ulogu ili djeluju kao kondenzacione jezgre. NO. . Efikasnost ispiranja će ovisiti o vrsti oborine. Kada je sunce u svom zenitu (maksimalna insolacija) nastaju fotokemijske reakcije. da bi uslijedila kemijska promjena utjecajem EMZ moraju biti ispunjena 2 uvjeta: da energija fotona mora biti veća od energije kidanja kemijske veze bilo da je to energija disocijacije ili energija potrebna za bilo koju drugu vrstu kemijske reakcije. mogu pretvarati i stupati u reakcije koje zovemo fotokemijske reakcije. iskišnjavanje. - 7 .SUNČEVO ZRAČENJE Sunčevo zračenje prilično točno odgovara zračenju crnog tijela.molekula mora apsorbirati taj foton i samo uz te uvjete se molekule. Oborina može u smanjenju doprinijeti pomoću 2 mehanizma: 1. 2. NO2 ispiranjem dolazi do smanjenja pH.Mogu biti značajni meteorološki parametar koji može doprinijeti smanjenju zagađenosti zraka. veličini kapljice kiše ili pahuljice snijega. ioni i dr.

 prirodnog – virusi. Polutanti se mogu podijeliti s obzirom na način kako oni ulaze u atmosferu na: - primarne – koji se nalaze na izvoru emisije. Proizvodi celuloze .SPOJEVI SUMPORA SO2 Antropogeni izvori emisije: . H2SO4). Polutanti se mogu podijeliti i prema konzistenciji na : . cinka. krute čestice. Kod sulfitnog postupka karakteristični polutanti su SO 2. a kada se oborina formira pri cikloni ona će prenositi polutante iz zraka. sekundarni produkt SO3. pa takve tvari onda nazivamo polutanti ili zagađivala.. nafta je bolji energent jer ima 2. Zagađivanje vodotoka može doprinijeti nepovoljnim uvjetima života organizmima koji ne podnose fluktaciju temperature. povijesne spomenike i prirodu uopće. prašina iz pustinje. vjetra – vrlo dobro kod Senja. nafta).polutanti s lokalnim učinkom . tzv. olova dolaze u prirodi kao sulfitna grupa. 90% polutanata pripada plinovima i parama. krutih i tekućih čestica u zraku. Nuklearne elektrane su ekološki povoljne ako nema ekscidencijskih situacija.kod sulfatnog postupka prisutni su sulfidi. postupci jako onečišćuju zrak sa oksidima sumpora. Taj mehanizam je kompleksan i obuhvaća 3 moguća procesa: . disulfidi. a 10% aerosoli. Termoelektrane su povoljnije za zagrijavanje nego kada bi se za zagrijavanje koristilo niz dimnjaka makar su i one nepogodne. .sagorijevanje fosilnih goriva (ugalj. Tekućina – sprej (veća kapljica). Aerosoli nastaju raspršivanjem sitnih. Suho taloženje. SOx jer je potrebno jako puno energije. Ugalj je ekološki najnepovoljniji energent jer ima najveći postotak sumpora (oko 5%). a plin je najbolji energent. Prema trajanju učinka polutanti se dijele na: .energetika. na mnoge materijale. polucija iz postupka pripreme energije – polutanti SOx. . Mehanizmi odvoda iz atmosfere: heterogena oksidacija (direktno taloženje iz plinske faze. magla (sitnija kapljica). Šljaka iz termoelektrane je jako štetna jer može doći do kumuliranja u organizmu (mlijeko). produkt. .Jedan od procesa je heterogena oksidacija i ona obuhvaća slijedeću reakciju: a) 2SO2 (g) + O2 (g) → 2SO3 (g) - 8 . Plinovi i pare se ponašaju prema plinskim zakonima što je bitno pri utvrđivanju njihove koncentracije i pri projektiranju uređaja za pročišćavanje zraka. Ako oborina pada i ispire zrak pokupiti će polutante koji su u zraku prisutni. Veliki globalni efekti – smanjenje emisije CO2 i plinova staklenika.ZAGAĐIVALA U ATMOSFERI Povećanje koncentracije određenih specija (plinova. hidroelektrane.3%. krutih tvari ili aerosola) u atmosferi može djelovati štetno na zdravlje ljudi i ostalih organizama. energija valova – Senj. merkaptani. sekundarne – koji će nastati iz primarnog nekom od kemijskih reakcija u atmosferi. SO2 se brzo oksidira i prelazi u sekundarni polutant H2SO4 i/ili njezin anhidrid SO3.polutanti s globalnim učinkom. bakterije. . Rude bakra.Prema podrijetlu polutanti mogu biti:  antropogenog – oni izvori koji su pod utjecajem ljudske aktivnosti.plinove. NOx.pare i – aerosoli. COS i slični spojevi koje karakterizira i vrlo neugodan miris. - industrija – sulfitni i sulfatni postupak proizvodnje celuloze Alternativni izvori energije: energija sunca.

Općenito se smatra da 1-10% SO2 se na sat oksidira. Americi. Europi. odnosno do hidrolize: b) SO3 (g) + H2O (l) → H2SO4 (aq) U suhom i čistom zraku na temperaturi troposfere reakcija je polagana.OKSIDI DUŠIKA KAO POLUTANTI NO – suma oksida dušika NO i NO2 9 . Sama regeneracija hidroksilnog radikala se može prikazati reakcijom f). . pa će reakcija biti maksimalno značajna u blizini izvora emisije gdje je i visoka koncentracija čestica. nema vjetra kisele kiše pH oborina < 5 fenomen uzrokuju SO2 i NOx. Reakcije će biti potencirane tamo gdje su prisutni antropogeni izvori SO2 (procesi sagorijevanja). - homogena oksidacija plinske faze. temperaturna inverzija. mokrim taloženjem. niska o temperatura zraka. H2SO4 i HNO3. k) 2HO2 + M1 → O2 + H2O2 + M Koji će od ova tri mehanizma prevladati ovisiti će o stanju atmosfere u vrijeme oksidacije. ali će ona biti katalizirana prisutnošću čestica čađe ili prisutnošću lebdećih čestica (čestice pepela). M – neka treća tvar. c) OH˙+ SO2 + M1 → HOSO2˙+ M Početna reakcija će kao rezultat dati hidrogensulfit radikal (HOSO2˙ ). molekula. magla.Londonski tip smoga. Reakcija će biti ubrzana ako se čestice plina okruže sa filmom vode. i) HSO3. H2O e) HOSO2 .(aq) + H+ (aq) j) H2O2 (aq) + SO2 (aq) → H2SO4 (aq) Reakciju će prvenstveno katalizirati soli željeza. Distribucija tog polutanta na zemlji nije jednolika i smatra se da oko 90% SO2 pripada emisiji prvenstveno u SJ. H2O + O2 → H2SO4 + HO2˙ U zagađenom zraku peroksilni radikal (HO2˙ ) može reagirati sa NO i pritom se regenerira hiroksilni radikal. pa nisu onda moguće ni kombinirane fotokemijske reakcije uzrokovanje SO2. U jako čistoj atmosferi značajna je oksidacija SO2 posredstvom hidroksilnog radikala. d) HOSO2˙ + H2O → HOSO2 . o polutanti SO2 i krute čestice imaju sinergističko djelovanje. X - . g) SO2 (aq) + H2O (l) ↔ H2SO3 (aq) h) H2SO3 (aq) ↔ HSO3. ali može i drugih prijelaznih metala. vodikov peroksid.71 kJ mol-1 SO2) Reakcija je vrlo spora.Utjecaj na okoliš: .(ΔG°298 = . odnosno oborinama što je razlog kiselih kiša. a ona nam je potrebna da bi absorbirala energiju dobivenu nastajanjem novce veze i ona na taj način stabilizira tu reakciju. o za nastajanje smoga bitni meteorološki faktori. Mehanizmi reakcija su razlogom što SO2 neće doći u stratosferu. produkt H2SO4 i peroksidni radikal HO2. Mnogo važnije je otapanje sulfata formiranih na krutoj površini i njihov transport. f) HO2˙ + NO → OH˙ + NO2 - homogena oksidacija u vodenoj fazi. a može biti i neka kruta površina. što znači da je relativno kratko zadržavanje tog polutanta u troposferi i efikasno se može iz atmosfere izdvojiti tzv. dušik (IV)-oksid NO2. Hidrogensulfit radikal se dalje oksidira reakcijama d) i e) do sulfatne kiseline H2SO4. zatim SO3. Uz prisutnost vode dolazi do reakcije b).(aq) ↔ SO32. Indiji i Dalekom Istoku.(aq) + H+ (aq) Osim vode u troposferi postoje i različite druge specije koje mogu transformirati SO 2 u sulfatnu kiselinu. produkt H2SO4 (aq). To može biti ozon. ali je termodinamički moguća što nam govori ΔG.

.sagorijevanje fosilnih goriva i biomase. organske molekule (uključujući organske peroksi radikale RO2˙ ). CO se oksidira sa ½ O2. Ta reakcija je izvor povećanja koncentracije troposferskog ozona. Industrija može doprinijeti emisiji i samih proizvodnih procesa ili pak utroškom energije. postoji 2 mehanizma: 1. Unutar troposfere NOx plinovi izloženi su promjenama radi utjecaja mnogih agenasa od kojih su najvažniji ozon. energetika i promet. za razliku od rugih reakcija koje se dešavaju u stratosferi i koje doprinose smanjenju koncentracije ozona. hidroksil radikal. . meteorološki uvjeti temperatura zraka > 20°C.A. šumski požari i vulkani. Ona će pridonijeti stvaranju ozona u troposferi. a reakcija ide uz mikroorganizme iz tla. c) te reakcije su odgovorne za nastajanje kiselih kiša λ < 320 nm O2 H2O 2NO2 + M O3 O° 2OH M 2HNO3 . vlaga i čestice. a) Reakcije idu prema fotodisocijaciji NO2. NASTAJANJE TROPOSFERSKOG OZONA NO2 + hν (λ < 430 nm) → NO + O O + O2 + M → O3 + M b) to su reakcije koje se pripisuju mehanizmima nastajanja fotokemijskog smoga tipa Los Angeles. Antropogeni izvori: procesi nepotpunog izgaranja fosilnog goriva i biomase (nije bilo dovoljno kisika). CO + H2 10 . CO se reducira. avioni. saniranje različitog otpada. . električna izbijanja) gdje iz elementarnog dušika pri visokim temperaturama mogu nastati oksidi dušika. «tišina» i vrijeme maksimalne insolacije. saobraćaj. Jedan od osnovnih mehanizama odvoda CO iz atmosfere je reakcija adsorpcije u tlo. Iz primarnih polutanata (manje štetnih) nastaju sekundarni polutanti koji su više štetni. nove specije su atomarni kisik koji će sa nekom molekulom treće vrste dati ozon. Primarni polutanti su poznati zdravstveno i sigurnosno rizični u radnoj atmosferi. redukcija CO2 u oblacima.SPOJEVI UGLJIKA Oksidi ugljika: ugljik (II)-oksid CO. 2.Prirodni izvori oksida dušika su: gorenje biomase (šumski požari. hidrogen-peroksi radikal. a reakcija ide sa elementarnim vodikom i pritom nastaje metan i voda. OH H2O O2 NO2 + M M RCHO RCO˙ RCO O2˙ RCOO2 NO2 ili acil radikal peroksiacil radikal PAN peroksiacilnitrat hν H Za te reakcije su karakteristični: grafička industrija. ugljik (IV)-oksid CO2. sunčevo zračenje. a produkt je CO2 CO + ½ O2 → CO2 Da bi do takve reakcije moglo doći sudjeluju bakterije iz tla. Prirodni izvori CO u atmosferi: fotokemijska oksidacija ugljikovodika. Antropogeni izvori emisije su: . stvaranje u oceanima.ispušni plinovi automobila. Anaerobni procesi mogu biti izvori amonijaka.industrija.fotokemijski tip smoga L. Važan je za masu procesa iz grafičke industrije.

Pušači su izloženi za vrijeme pušenja kratkotrajnim.CO2 Prirodni izvori: respiracija. CO + NO → ½ N2 + CO2 3. mjestima mogu naći koncentracije koje su veće od 100 ppm. atmosfera je bila bogata sa CO2. u tunelima. Reakcije koje se dešavaju u troposferi: . promet. upijanje u tlo. Iz konstante reakcije proizlazi da je afinitet CO za oko 200 puta veći u usporedbi s kisikom. Za CO se smatra da je njegovo vrijeme boravka u atmosferi oko 0. CO i ugljikovodike prevode u elementarni dušik CO2 i vodu. Antropogeni izvori: energetika.1 ppm (parts per million). Hemoglobin u krvi je nosioc kisika i taj oblik je oksihemoglobin. Cm Hn + (m + n/4) O2 → mCO2 + n/2 H2O 4.Sve vrste tla će pokazati jednu mogućnost tih reakcija. procesi sagorijevanja fosilnih goriva. Mehanizmi odvoda su: fotosinteza. karboksihemoglobin. . te neplemeniti metali i silikati koji su naneseni na neku površinu (često aluminij-oksid). H2 + NO → ½ N2 + H2O Kao katalizatori se još koriste i neki plemeniti metali (paladij i sl. Kada se tlo sterilizira i kada se stavi u kontakt s CO tada nema reakcije. Cm Hn + 2 (m + n/4) NO → (m + n/4) N2 + n/2 H2O + mCO2 5. Koncentracija tog polutanta – treba poći od davnih vremena kada se zemlja hladila.pri toj reakciji će kao produkt nastati CO 2 i atomarni vodik. dok se npr. Prirodni fond koncentracije CO – koncentracija polutanta na mjestima gdje nije moguće zagađenje iz antropogenog izvora je oko 0. sada oko 360 ppm.3% što postaje zabrinjavajuće. biološko raspadanje i oslobađanje iz oceana. Prije početka industrijske revolucije oko 260 ppm. Prije 2 milijarde godina CO2 je bilo svega nekoliko ppm.). mogu se javiti glavobolje. događao se proces da su H2O2 i CO2 otapali stijene i nastali su topljivi hidrogenkarbonati alkalijskih i zemnoalkalijskih metala. prema nekim procjenama se smatra da koncentracija CO2 godišnje raste oko 0. Te specije su koristili morski organizmi za izgradnju svojih kostura koji su se nakon izumiranja organizama taložili na morsko dno. Kada je hemoglobin dostupan CO. pa zato sada automobili imaju katalizatore koji veći dio NO. Intenzitet zračenja CO2 H2O apsorpcijski maksimumi 11 . što može dovesti do gubitka sposobnosti ispravnog ocjenjivanja vremena i prostora – uzrok čudnih nesreća. Opisani proces se događao tijekom dugih geoloških razdoblja.reakcija oksidacije s hidroksi radikalom OH˙ . zbrinjavanje otpada. Kada se ta koncentracija poveća. Štetno djelovanje tog polutanta CO ima direktan utjecaj na zdravlje ljudi radi mogućnosti da se veže na hemoglobin i na taj način nastaje tzv. Normalna koncentracija karboksihemoglobina u krvi iznosi oko 0. pa je na taj način mnogo CO2 iz zraka prešlo u magnezijevkarbonat MgCO3 i kalcijev-karbonat CaCO3 tvoreći stijene. nego sa kisikom.5%. CO + ½ O2 → CO2 2. on će radije reagirati s CO.4 godine. H2 + ½ O2 → H2O 6. 1. garažama i sl. može doći do kome i smrti. Taj proces i danas je prisutan u plitkim tropskim morima pri čemu nastaju koraljni grebeni. tako da je kod njih koncentracija karboksihemoglobina oko 10 puta veća nego kod nepušača. U urbanim predjelima je koncentracija od 2 – 20 ppm. reducira se mentalna sposobnost. Visoke koncentracije se mogu dogoditi i na prometnicama – u vrlo uskim ulicama i gužvama na semaforima. Veliki udio te koncentracije je pripisan prometu. ali visokim koncentracijama CO koje mogu biti i do 400 ppm.

. plinovi staklenika su metan.Jedan dio će odlaziti u stratosferu i tamo se oksidirati.10000 20000 30000 valna duljina λ / nm Raspodjela valnih duljina zračenja što ga emitira zemljina površina i maksimumi apsorpcije infracrvenog zračenja molekula CO2 i H2O Utjecaj CO2 kao polutanta na okoliš je globalan i očituje se utjecajem na promjenu klime.Prirodni izvori metana su: Metan nastaje uz pomoć mikroorganizama u anaerobnim uvjetima djelovanja na tvari biljnog ili životinjskog podrijetla – dekompozicijom organskih tvari.Antropogeni izvori metana su: . Molekule vode i CO2 apsorbiraju zračenje valnih dužina od 12000 – 20000 nm pa je atmosfera prozirna za vidljivi dio spektra. . procesi sagorijevanja biomase na vrlo niskim temperaturama.Mehanizam reakcija u troposferi 12 . . Koliko će toplotnog zračenja ostati zarobljeno u atmosferi ovisiti će o sastavu atmosfere i koncentraciji polutanata. .Jedan dio će se apsorbirati u tlo 6 – 12%. Tri su glavna mehanizma odvoda metana iz atmosfere: . a metan (ugljikovodici) nastaju procesima razgradnje organskih tvari. vodena para neprozirna za dugovalno IR zračenja i ono ostaje zarobljeno u atmosferi. Karakteristično je da Zemlja emitira zračenje u IR području. ne može se emitirati u svemir.procesi odlaganja otpada. freoni i ozon. ali je zbog polutanata kao što su CO2. Prosječna temperatura je oko 254 K i Zemlja najintenzivnije emitira zračenje u području oko 12000 nm. Razlika između CO2 i metana – CO2 nastaje oksidacijom. a osim CO2. . tzv.UGLJIKOVODICI Metan – prvi u homolognom nizu (CH4). a u kojem će području valnih duljina biti najveći intenzitet emitiranog zračenja ovisi o temperaturi tijela. N2O. procesi pri uzgoju stoke. EFEKT STAKLENIKA – staklenik djeluje – staklo je prozirno za sunčevo zračenje. a neprozirno za zračenje koje emitira zemlja i raslinje u stakleniku. procesi pri korištenju i eksploataciji ugljena i nafte.

a razlog tome je reakcija ugljik (II)-oksida sa hidroksilnim radikalom. . industrija. djeluje na vrijeme. a svi takvi spojevi su obilježeni tzv. alfapinena (α-pinena). te u ofsetu kada se kao tekućina za vlaženje koristi ona na bazi 2-propanola. Temperatura zraka ako se gleda u dužem periodu ima trend porasta. duboki tisak – toulen. stalno se pronalaze neki novi. upotreba organskih otapala.DRUGI UGLJIKOVODICI U tu grupu spada oko 600 različitih specija koje mogu djelovati kao polutanti atmosfere. Međutim. propen. on ima negativan globalni utjecaj na okoliš.oni nastaju u biološkim procesima i reaktivni su. etil. kada bi došlo do topljenja leda taj postupak bi oslobađao metan. Slika: Atmosferske koncentracije glavnih plinova efekta staklenika Metan je jedan od plinova staklenika. Najviše reaktivni bi bili spojevi grupe izoprena. on bi tada išao slobodno u atmosferu i potencirao bi efekt staklenika. Čovjekovom aktivnošću. utjecajem na izvore se može smanjiti udio odvoda metana pomoću te reakcije.Najvažniji mehanizam u tom procesu je reakcija metana sa hidroksilnim radikalom koja će kao krajnji rezultat dati CH3O i H2O. Karakteristično za metan je njegov dugi boravak u atmosferi (oko 3 godine). odnosno klimu. CAS brojem i tako možemo saznati sve informacije o djelovanju određenog spoja na okoliš. od grupe aromatskih: benzen i toulen. Važno je da se njegova koncentracija koja iznosi oko 1. Efekti na okoliš: 13 . etan. sitotisak). Antropogeni izvori su: promet. pa on može doći i do stratosfere.5 ppm neprestano povećava i to za 1-2% godišnje. Procesi grafičke reprodukcije i općenito grafičke industrije su izvori onečišćenja (procesi tiska – ofset rotacije heat-set bojama. Najčešći polutanti su: butan. visoki (flekso) tisak – organska otapala. Metan ima mogućnost i on se ugrađuje u led u obliku spojeva koje nazivamo klatrati CH4 * n H2O (n može biti oko 6). Faze procesa: mjesto emisije su postupci pranja strojeva nakon tiska upotrebom sredstva za pranje. pa se broj stalno povećava. Prirodni izvori . a kao rezultat će onda biti ugljik (IV)-oksid i elementarni vodik.

Rizici opasnosti su: mogućnost da sa zrakom čini smjese koje mogu izazvati požar ili eksploziju.- djelovanje globalno u kontekstu efekta staklenika. pa dolazimo do ALDEHIDA (RCHO). Takva tekućina za vlaženje će biti zdravstveno i sigurnosno rizična na radnom mjestu. mogu stupati u reakcije kao što je prikazano za metan s relativno velikim brojem sekundarnih polutanata koji se mogu posebno parcijalno oksidirati. Provodljivost daje informaciju koliko je ta voda čista (proporcionalno koncentraciji iona).MOGUĆNOST RECIKLACIJE OTOPINE ZA VLAŽENJE I PRISTUPA OPĆENITO - Kretanje reciklirane otopine za vlaženje SVJEŽA OTOPINA ZA VLAŽENJE DOZIRANJE (male količine) MEĐUSPREMNIK Kružni tok otopine za vlaženje između tiskarskog stroja i aparata za kondicioniranje Vrijeme Da li je otopina prljava? / Da li je potrebna izmjena unutar pogonskog ciklusa čišćenja NE 14 . količina vode koja se pritom troši u odnosu na uštedu resursa. svaki veći proizvođač grafičkih strojeva pokušava pronaći neko zamjensko sredstvo koje onda dolazi pod različitim trgovačkim imenima: Heidelberg – Supstifix. A. odnosno da se smanji udio otopine za vlaženje. . BAT u ovom slučaju znači 50 mg/l acetona u krvi ili urinu. Ako se koristi takva otopina potrebno je brinuti i o tome što se događa i koliko je štetna otpadna tekućina u odnosu na zagađenje voda. digestalni sustav. Mogu se uzeti dugolančani alkoholi kao supstitucija – polialkohol. ti spojevi emitiraju i nastaju njihovi polutanti ispod temperature vrelišta. Zamjensko sredstvo koje bi imalo tehničko-tehnološke karakteristike kao 2-propanol do sada nije pronađeno. . To treba promatrati u odnosu na 2 utjecaja: količinu kemikalija u otpadnoj vodi i štetan utjecaj na okoliš. Voda za pripremu otopine za vlaženje mora biti izvanredne čistoće (ona koja se dobije metodom reversne osmoze) što uključuje kontrolu pH vrijednosti i provodljivosti. Time se smanjuje udio 2-propanola sa 10% na 2-3%.OTOPINA ZA VLAŽENJE U OFSETNOM TISKU Upotrebom 2-propanola u otopini za vlaženje u ofsetnom tisku dolazi do emisije polutanta koji spada u grupu VOC spojeva (ishlapljivi organski spojevi). . Kod konvencionalnog ofseta se primjenjuju keramički valjci da se smanji udio 2-propanola.ti spojevi mogu sudjelovati u stvaranju fotokemijskog smoga tipa L. Maksimalna dozvoljena koncentracija je ograničena na 400 ppm na radnom mjestu. tlak para im je manji od 10 kPa. BAT – biološka toleranca na radnom mjestu. Zdravstveni rizici su: utjecaj na centralni živčani sustav. organ vida. Nepovoljni utjecaj na okoliš se potencira sekundarnim reakcijama stvaranjem fotokemijskog smoga tipa L. A.

Otopina za vlaženje može utjecati na kvalitetu zraka. 6. Cilindar s gumenom navlakom. Tiskovni cilindar.DA DA Razdvajanje fizikalnog onečišćenja FILTRAT Kemijski još učinkovito NE OTPAD (što je moguće čvršći) Kružni tok otopine za vlaženje u ofsetnom tisku Tiskarski stroj 4 5 1 6 2 3 Papir 8 Uređaj za kondicioniranje otopine za vlaženje 7 Jedinica za reciklaciju 9 1. 7. 8. Spremnik otopine za vlaženje. Unutar jedinice za reciklaciju koristi se postupak pročišćavanja voda koji spada u tercijarne postupke pročišćavanja voda (membranski postupci.Kako mogu sastav boje i procesi sušenja otisaka utjecati na kvalitetu okoliša? KARAKTERISTIČNI POLUTANTI GLAVNIH TEHNIKA TISKA TEHNIKE TISKA Ofset tisak Duboki tisak Visoki tisak GRAFIČKI MATERIJAL POLUTANTI ugljikovodici toulen ugljikovodici MDK [PPM] 400 TOKSIČNO DJELOVANJE KLASA OPASNOSTI Boje Boja Boja 1 1. 4. . Uređaj za vlaženje. membranska separacija. Uređaj za obojenje. Grubi filter. Temeljni cilindar. 5. Ako se uspije pročistiti otopina za vlaženje tako da se jedan dio može ponovno koristiti u tisku. Sustav za hlađenje. 3. filtracija poprečnog toka). Korito tekućine za vlaženje. 9. na radnom mjestu i u vanjskoj atmosferi.2 1 A III AI A III 15 . 2. onda se drugi dio ukoncentrirava i zbrinjava kao otpad.

metoksipropilacetat 50 1 cikloheksanon 20 1 butilglikol 50 1 dipropilglikol 2 testbemin Raspodjela emisije organskih otapala prema tehnikama tiska TEHNIKA TISKA Ofset tisak Duboki tisak Visoki tisak Fleksotisak Sitotisak POTROŠNJA GRAF. 31 100 14 000 1 100 3 500 1 100 Boje B B B AI AI A II AI A II A II A III A II A III A II A II A II . 25 – 35% tvrdih smola. .20 – 25% tvrdih smola. 16 .Ofsetni tisak Sastav konvencionalne boje za ofsetni tisak na arke na bazi organskih otapala je slijedeći: . - Heat-set boje se trebaju pročišćavati zbog velikog postotka mineralnih ulja s 2 aspekta: .20 – 35% sušivih ulja.15 – 20% pigmenta. . .Fleksotisak Sitotisak etanol 1000 0 etoksipropanol 1 metoksipropanol 100 1 etilacetat 200 1 metiletilketon 200 1 50 1 metoksipropilacetat 200 1 izopropilacetat Boje na nafta 2 ksilen 100 2 bazi benzilalkohol 1 otapala diacetonalkohol * 50 1 1-metoksipropanol – 2 * 100 1 butilacetat 950 1 butilniesterglikolne 1 kiseline 50 1 1 .20 – 25% mineralnih ulja.emisija polutanata u procesu sušenja otisaka.korištenje velikog udjela derivata nafte. t/ god. MAT.5 – 15% sušivih ulja.15 – 20% pigmenta. 5 – 10% aditiva. . . - 25 – 40% mineralnih ulja. .5 – 10% aditiva. 110 000 81 500 3 500 10 000 2 500 EMISIJA t / god. Heat-set boja za ofsetne rotacije sadrži: .

. a to su one vegetabilnog – biljnog podrijetla kao što su repica.adsorpcija. . iskoristiti i ponovno druge godine posaditi. . . Ne može se napraviti ekološki optimalna supstitucija jer svaka tehnika tiska diktira udio moguće zamjene sa aspekta kvalitete i mogućnosti otiskivanja zbog velikih brzina otiskivanja. Promjenom kemijskog sastava biljnog ulja (promjena broja i raspodjele dvostrukih veza) će utjecati na niz tehničko-tehnoloških karakteristika tako da je na taj način moguće mijenjati penetracije tekućih sastojaka u papir. To je otežavajuća okolnost za akvatične organizme koje u njemu žive.10 – 20% alkohola. . ali njihova ekološka nepodobnost je mogućnost onečišćenja voda. to će utjecati na iskoristivost pigmenta. Boje sadrže oligomere. Imati će određenu ekološku podobnost jer neće doći do emisije otapala.flotacija. može se očekivati udjel krutih tvari od 3 – 5%. . Ti uređaji su automatizirani i zauzimaju prostor od oko 5 – 10 m2. neće doći do zagađenja zraka i destrukcije okoliša.BOJE NA BAZI VODE Kemijski sastav boja na bazi vode: . Na tržištu postoje komercijalni uređaji za zbrinjavanje otpadnih voda kapaciteta 1 – 20 m3 otpadne vode na dan. fotoinicijatore. čestice bojila budu zahvaćene mjehurićima zraka ili nekog drugog plina. - 15 – 35% veziva.sedimentacija. Otpadne vode su onečišćene organske tvari i kao takve se ne mogu ispuštati u vodotoke jer bi organska tvar razgradnjom trošivog kisika vodotok pretvorila u deficitaran na kisiku.Koagulacija je fizikalno-kemijski proces koji potpomaže nastajanju većih čestica od destabiliziranih koloidnih čestica i tako potpomaže odjeljivanju faza u procesima sedimentacije i filtracije. a postupci pročišćavanja koji se najčešće koriste su: . oko 1 – 10 m3 na dan. (BPK) predstavlja biološku potrošnju kisika i ako ima indeks 5 onda se odnosi na 5 dana.10 – 20% pigmenta. U dubokom tisku se mora koristiti uređaj za pročišćavanje jer boje sadrže puno toulena. Kada se radi o adsorpciji onda je riječ o krutom sustavu. Takva otpadna voda se mora pročišćavati. pH vrijednost od 7 – 8. . a dobiveni mulj mora se dalje zgušnjavati i dalje obrađivati (metode spaljivanja). odnosno istraživanja su ukazala na supstituciju sirovina derivata nafte sa sirovinama obnovljivog podrijetla (one koje se mogu posaditi.' 70-tih godina javile su se mogućnosti smanjenja udjela derivata nafte iz boja.Adsorpcija je proces koncentriranja tvari na međufaznoj granici površina. a kada se radi o absorpciji onda je riječ o tekućem sustavu. . soja i sl. BPK od 500 – 1000 mg kisika / litri. postaju specifički lakše. pa za monomere u bojama koje suše UV zračenjem je karakteristično da 17 .5 – 10% aditiva. S obzirom na volumen otpada s obzirom na kapacitet proizvodnje mogu se uspješno primijeniti sedimentacija i filtracija.Flotacija je proces sljepljivanja dispergiranih čestica zagađivala na granici faza zrak-tekućina. odnosno svojstva emulgiranja. Prije donošenja odluke o zbrinjavanju treba uzeti u obzir kemijski sastav pigmenta. .).BOJE KOJE SUŠE UV ZRAČENJE I SNOPOM ELEKTRONA UV boje ne sadrže organska otapala i smatraju se ekološki pogodnijima. . te se silom uzgona transportiraju na granici faza u obliku pjene i odvajanjem pjene se odvajaju i polutanti iz sustava.koagulacija. monomere. To je postupak kojim se može odrediti količina organskog onečišćenja u otpadnoj vodi. . postizanje ravnotežnog stanja tiskarska boja i voda. te brzinu izlaganja otisaka (sušenje otisaka).40 – 50% vode.

oni rade u boji svojstvo viskoziteta. oligomer) R' R' N 2 (dušik) polimerizacija snopom O2 O2 R' R'' O2 O2 R' papir papir Shematski prikaz sušenja boja pomoću snopa elektrona Kod sušenja dolazi do emisije X rendgenskih zraka. benzildimetilketal. Rezultati istraživanja su pokazali da na udaljenosti od 5 cm u okolini sušila doza zračenja približno iznosi 1 μSv/h. Kao fotoinicijatori se koriste izopropiltioksanton. tis. Veziva su smole sa akril i metaakril skupinama na osnovi poliestera epoksida ili uretana. a kad je dovoljno hladno i dušikovih-oksida koji bi pritom mogli nastati. kod ofsetnih rotacija sprječavanje djelovanja zračenja (rendgenskih zraka) načinjeno je oklopom od olova. Ekološka nepodobnost kod monomera je nadražujuće djelovanje prevenstveno u dodiru s kožom. 18 . Tiskarska boja monomer oligomer fotoinicijator oslobođeni radikal Oslobođena energija radikala uzrokuje potpuno umrežavanje. odnosno polimerizaciju. Uz N 2 (vrlo inertan plin) i hlađenjem se može spriječiti emisija ozona. Shematski prikaz sušenja boje pomoću UV zračenja Boje koje suše snopom elektrona ne sadrže fotoinicijatore i zbog toga se koriste kod tiska ambalaže koja se koristi za prehrambenu proizvodnju. poliesterakrilati ili kemijski slični spojevi koji imaju određeni zdravstveni rizik – nadražljivost u kontaktu s kožom). benzofenon kao i derivati tih spojeva i oni će apsorbirati UV zračenje i pri takvim reakcijama su moguće emisije ozona koje mogu djelovati nadražujuće na dišne organe.6 – heksandioldiakrilat). boja elektrona (monomer. Mehanizam sušenja se zasniva na djelovanju energije elektrona na organske molekule pri čemu nastaju slobodni radikali koji lančanim reakcijama dovode do polimerizacije. iritiraju sluzokožu (po kemijskom sastavu to su: alkilesteri i to 1. ali kod ofsetnih strojeva na arke se ne može postaviti taj uređaj zbog hvataljki papira. Akrilati će imati negativno i štetno djelovanje u kontaktu sa kožom. Polimerizacija u postupku dezintegriranja iskorištenog otiska sprječava nastajanje čestice bojila zadovoljavajuće veličine za efikasno uklanjanje u postupku deinking flotacije pri reciklaciji papira. Oligomeri s višom molekularnom masom koriste se kao epoksiakrilati.

dok se kobalt i mangan pojavljuju kao sikativi u ofsetnim bojama. a bijeli sa cinkom.korištenje postupka deinking flotacije.reciklacija. . Svi navedeni spojevi su iz grupe teških metala. .kompostiranje. Reciklacija se radila na dva načina: . željezo je prisutno u anorganskim pigmentima. . Kod spaljivanja dolazi do problema da se u izlaznim plinovima nalaze čestice teških metala.PIGMENTI KAO SASTAV BOJE I NJIHOV EKOLOŠKI ZNAČAJ Organski pigmenti sadrže bakar – plavi i zeleni pigment. pa je veći problem kako napraviti sustav za zbrinjavanje onečišćenog zraka. pa se takva sekundarna sirovina mogla koristiti za proizvodnju bojila ili finijih grafičkih materijala. . Redoslijed uzoraka prema udjelu pigmenta TEHNIKA TISKA GRAMATURA g/m2 UDJEL PIGMENTA mg kg –1 uzorka bronciranje 100 17275 bronciranje duboki tisak ofset duboki tisak ofset 240 100 100 240 240 8520 3960 2020 2000 1360 UZORAK 3 6 2 1 5 4 19 .samorazvlaknjivanje.Kod sitotiska se koriste različite boje.Utjecaj brončanih tiskarskih boja (brončani prah) na kvalitetu okoliša Koncentracija pigmenta u uzorcima PAPIR / KARTON TEHNIKA TISKA TISKARSKA BOJA KONCENTRACIJA PIGMENATA U OTISCIMA Cu mg kg -1 LUXOTIP 100 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 ofset duboki tisak bronciranje ofset duboki tisak bronciranje Neotisnuti Jednokomponentna boja Boja za duboki tisak Brončani prah Jednokomponentna boja Boja za duboki tisak Brončani prah 1550 3300 14850 1040 1640 7110 Zn mg kg -1 470 660 2425 320 360 1410 AUROCARD 240 neotisnuti g/m2 Kada bi se ti otisci trebali zbrinjavati ekološki najpovoljnije bilo bi: . . Razvlaknjivanje – čestice se nisu mogle odstraniti u dovoljnoj količini.spaljivanje. crveni su u kombinaciji s barijem.

biti će ishlapljivi i spadaju u VOT spojeve. A II i A III) i ekološkom i gospodarstvenom pristupu resursima. 3 min. te ekološki nepovoljni zbog vrlo niskog plamišta. Kiselinski broj – veličina koja nam može reći koliki udio masnih kiselina je ostao slobodan. U radnoj atmosferi će biti sigurnosno i zdravstveno rizični. Stupanj emisije različitih tekućih sredstava za čišćenje za vrijeme ručnog pranja % 100 0°C 80 60 25°C 40 20 0 150°C 0 sek. ona neće spadati u tzv.Ekološke karakteristike sredstava za pranje strojeva SREDSTVA ZA PRANJE MDK mg / m3 350 350 KATEGORIJA TOKSIČNOSTI KLASE ZAPALJIVOSTI PLAMIŠTE Specijalni benzini Test benzini (mješavine alifatskih i cikličkih ugljikovodika) Test benzini (mješavine alifatskih i cikličkih ugljikovodika viših plamišta) Mineralna i vegetabilna ulja 2 2 AI A II < 21°C >21 – 55°C 350 1 A III 55 – 100°C 0–1 > 100°C Većina sredstava za pranje se dobivala iz nafte. međutim zapažene su neke karakteristike koje nisu u skladu sa dobrim tehnološkim uvjetima. A. nije došlo do esterifikacije. Kada se supstitucija počela provoditi zabilježene su promjene na površini metala (elementi strojeva) koji bi se mogli ubrojiti u kategoriju procesa korozije. a najnepovoljniji su specijalni benzini jer imaju vrlo nisko plamište (vrlo ishlapljiva sredstva). a u vanjskoj atmosferi će pod određenim uvjetima moći ulaziti u kemijske reakcije koje će rezultirati spojevima iz grupe fotooksidansa i dovesti će do pojava fotokemijskog smoga tipa L. min. VOT spojeve. Što sa otpadom nakon pranja? 30 sek. '70-tih godina naftnom krizom se počelo razmišljati o supstituciji mineralnih supstanci iz nafte (derivata nafte) sa supstancama na bazi vegetabilnih ulja radi zdravstvene i sigurnosne rizičnosti sredstava za pranje (klase zapaljivosti A I. Supstitucijom ćemo dobiti sredstva koja imaju plamište veće od 100°C. 40°C 60°C 100°C > 10 20 .

. Tu analizu može raditi samo ovlaštena institucija.Pristup reciklacija unutar proizvodnje – povoljnija metoda Tiskarski stroj Prljavo sredstvo za pranje Sredstvo za pranje (voda) Destilacijski spremnik Odabir metode koju ćemo primijeniti za reciklaciju iskorištenog sredstva za pranje diktiraju karakteristike sredstva za pranje. pa mjera zaštite na vrhu piramide je ta da što manje sredstva za pranje potrošimo. a to omogućuje automatski uređaj za pranje. podaci o transportu. u tabeli otpada svaki otpad ima svoj ključni broj pod kojim se vodi. Postoji zakonski propisi da se otpad mora administrativno pratiti od mjesta nastajanja do mjesta zbrinjavanja. te posebno temperatura zapaljivosti sredstva za pranje koje se koristi. Zakonska norma obavezuje tiskaru da prije postupka zbrinjavanja mora imati rezultate fizikalnokemijske analize otpada gdje je naznačena i preporuka metode zbrinjavanja. zbrinjavanje spaljivanjem Sredstvo za pranje 21 . potpis odgovorne osobe. Shematski prikaz toka reciklacije (sredstvo za pranje s visokom temperaturom zapaljivosti) Svježa voda Sredstvo za pranje i voda Voda Svježa sredstvo za pranje Postupak pranja stroja Postupak pročišćavanja DESTILACIJA Onečišćena tekućina nakon pranja stroja OTPAD. potpis onoga tko je preuzeo otpad za transport i potpis onoga tko je primio otpad nakon transporta. Otpad moramo svesti na što manju moguću mjeru. Ako nedostaje bilo koji segment. opasan otpad se označava sa * i on se mora zbrinjavati na odličan način.Otpad će se isto naći u našim normama. Administracija počinje na mjestu nastajanja gdje mora biti ispunjen formular na kojem je vidljiva masa otpada. Isti postupak vrijedi i kod zbrinjavanja ostataka boje. te dokument iz kojega je vidljivo da je otpad zbrinut na identičan način kako je to vidljivo iz prijedloga institucije koja je načinila analizu. inspekcija kažnjava odgovornu osobu.

Fleksoboje na bazi otapala – otapala u bojama se mogu kao takve koristiti za čišćenje elemenata strojeva. Ti spojevi ne ulaze u složene kemijske mehanizme troposfere. odstranjena boja OTPAD. Reakcija se može prikazati uz pomoć atomarnog vodika ili NO2: Cl (g) + H (g) → HCl (g) ClO (g) + NO2 (g) → ClONO2 (g) 22 . kod boja na bazi vode i UV boja sredstvo za pranje je voda.Utjecaj na okoliš: . ClO˙ (g) + O (g) → Cl˙ (g) + O2 (g) Svaki klor i oksiklor radikal može razoriti 105 molekula ozona. . Ta grupa spojeva je vrlo kemijski inertna. U drugim tehnikama tiska s obzirom da se upotrebljavaju različite boje ovisno o njoj se koriste različita sredstva za pranje.Supstituirani ugljikovodici s nekim od halogenih elemenata (FREONI) Freoni – klorflour ugljikovodici. moguća je neprestana regeneracija (sa atomarnim kisikom) i opet nastaje radikal. biološki su nerazgradivi i to doprinosi da će se vrlo dugo zadržati u atmosferi (do 20 godina nakon emisije). Shematski prikaz toka reciklacije (sredstvo za pranje s niskom temperaturom zapaljivosti) Svježe sredstvo za pranje Sredstvo za pranje Sredstvo za pranje Postupak pranja stroja Uređaj za reciklaciju Otpad. prije se koristio u dezodoranima i u hladnjacima. zbrinjavanje spaljivanjem Bitan ekološki aspekt je taj što smo uspjeli ukoncentrirati i smanjiti otpad za zbrinjavanje. Antropogeni izvor: neki industrijski procesi. ali kada se one upotrebljavaju dolazimo do mogućnosti zagađenje zraka radnog prostora (VOT spojevi). ali se tu javlja problem onečišćenja voda. sredstvo za pranje. .Može se primijeniti samo ako radimo sa današnjim tehnologijama.smanjenje koncentracija O3 u stratosferi hν CCl3F (g) 190 – 225 nm CCl2F (g) + Cl˙ (g) FREON 11 Cl˙ (g) + O3 (g) → ClO˙ (g) + O2 (g) Reakcija destrukcije ozona je prikazana sa klornim radikalom. Kod boja na bazi otapala kao sredstvo za pranje koriste se ta otapala. Kategorizacija u odnosu na druge polutante je ta da nije zapažen prirodan izvor tih spojeva. oni su netopljivi u vodi. Postupkom destilacije dobili smo dva toka i smanjili smo masu otpada za zbrinjavanje jer smo ga ukoncentrirali i dobili vrlo koristan udio koji možemo vratiti u postupak pranja (destilat).

. . Proizvodnja cementa ima izvor čestica. Pojava je karakteristična za hladni dio godine i vezana je uz vrlo nisku temperaturu zraka.Antropogeni izvori emisije: .Kataliziraju reakciju u atmosferi.Efekt iskišnjavanja – čestice će s oborinom doći na tlo. dok povećana koncentracija klor radikala uzrokuje brže razaranje ozonskog sloja. Čestice će zajedno sa oksidima sumpora djelovati u kontekstu sinergističnosti (njihov efekt ako nisu zajedno će biti manje štetan za ljude nego kada su zajedno). čestice maritivnog porijekla (ioni natrija. te da su manje koncentracije ozona u parnim godinama. . a o tipu tla će ovisiti da li mogu djelovati i na kvalitetu podzemnih voda ili manjih jezera. a i u grafičko industrija uzrokuje izvor čestica (pudranje. sulfata) koji uzrokuju salinizaciju tla.Djelovanje na klimu je takvo da smanjuje intenzitet sunčanih dana. dok će NO 2 ostati vezan kao nitratna kiselina. devastacija materijala. Kada bi se smanjila koncentracija ozona u stratosferi onda bi do prizemnih slojeva moglo doći štetno UV zračenje. A. Emisija iz prirodnih izvora je daleko veća.veličini čestice – posebno se izdvaja respirabilna prašina. uglavnom je pod utjecajem sile gravitacije. čestice pepela prilikom erupcije vulkana. što bi štetno djelovalo na zdravlje ljudi (UV zračenje može uzrokovati i gubitak vida).promet. . ali ona je raspoređena po velikoj površini za razliku od emisije antropogenog porijekla koja je ograničena na mala područja (industrijski razvijena) velike naseljenosti. NASA je provela istraživanje i ustanovila da koncentracije O3 u stratosferi nisu uvijek iste. papirna prašina) pa se koriste pročišćivaći. odnosno čestice koje mogu doći u donje dišne organe (pluća).Procesi na površini ledenih kristalića stratosferskih oblaka nad Antartikom: ClONO2 + HCl → HNO3 + Cl2 ClONO2 + H2O → HNO3 + HOCl ClO + ClO → Cl2O2 Nakon prestanka antarktičke zime svjetlost će osloboditi klor radikale. .Utjecaj na okoliš: Smog Londonskog tipa koji ima kombinirano djelovanje. Do povećanja prizemnih koncentracija ozona dolazi u reakcijama koje su vezane za nastajanje fotokemijskog smoga tipa L. . . a za biljke on je najgori toksikant. .izgaranje fosilnih goriva i biomase. a oni traju 22 mjeseca.Prirodni izvori emisije: prašina i pijesak iz suhih predjela. biljaka itd. a uzrok za to se smatra da je povezan sa cikličkim promjenama vjetrova u stratosferi. . a pritom mogu djelovati na zagađenje tla.KRUTE ČESTICE . 23 .industrijski procesi. dok će se neke manje čestice uključiti u procese iskišnjavanja (čestica služi kao kondenzaciona jezgra pri procesu formiranja oborine). kalcija. situacije bez vjetra. Tako vezan NO2 više ne može prekinuti lančane reakcije razgradnje ozona. Nagađa se da je nastajanje stratosferskih oblaka u vezi sa zarobljavanjem zemljine topline koja je u biti u vezi sa efektom staklenika. temperaturnu inverziju (stabilna atmosfera).Štetno djelovanje čestica na zdravlje ovisi o: . Ozon će djelovati na elastomere – pucanje dvostrukih veza. . .Mehanizam odvoda: Suho i mokro taloženje Suho taloženje je karakteristično za čestice veće dimenzije.kemijskom sastavu čestice.

katranskim smolama (kod asfaltiranja) te u dimu cigarete. Npr. mrkvu.Metode za pročišćavanje zraka kada su polutanti u obliku čestica Da bi odabrali pravilan postupak treba poći od veličine čestice koja se emitira. ima ih u katranu. .POSTUPCI PROČIŠĆAVANJA ZRAKA . čistim tehnologijama (tehnologija koja otpad koji nastaje može ponovno koristiti pa otpada ne bi trebalo biti). Oni će se emitirati kada se loži vatra (nepravilno sagorijevanje) npr. oni dolaze iz ispušnih plinova prilikom sagorijevanja.reciklacija unutar samog procesa proizvodnje Svaki transport je izvor daljnjeg zagađenja okoliša.da se materijali koji su ekološki nepovoljni zamijene sa povoljnijima.pokušati procese koji nisu ekološki povoljni zamijeniti tzv. Za najveće čestice se koristi postupak SEDIMENTACIONE (GRAVITACIONE) KOMORE. dok noviji toneri imaju smanjenu koncentraciju nitropirena. Ako se koristi benzin sa olovom on će štetno djelovati jer ima kumulativno djelovanje u organizmima (npr. U grafičkoj industriji primjer je reciklacija otopine za vlaženje u ofsetnom tisku i zbrinjavanje otpada nakon čišćenja elemenata strojeva. metoda . U sitotisku koristimo metode za pročišćavanje zraka i voda i na taj način smanjujemo poluciju. ugljen u kotlovima. Praškasti toneri su prije sadržavali nitropiren. metoda . Da se kod boja na bazi otapala za ofsetni tisak primjeni mogućnost supstitucije mineralnih ulja sa vegetabilnim uljima. krumpir ako su posađeni uz cestu). ali se digitalna tehnologija svrstava u visoke tehnologije koje imaju napredak u odnosu na ekologiju. smanjena je emisija u samom procesu. odnosno iz njega dobiti dobro vlakno jer se toneri polimeriziraju za vlakanca pa ih je teško skinuti. metoda . Olovo može biti u različitim vidovima spojeva. metoda . Međutim tekući toneri nisu povoljni za okoliš. 3. štetno će djelovati na kelj. .upotrebljava se kada su sve mjere već iskorištene i kada je utvrđeno da je koncentracija polutanata na izvoru emisije veća od maksimalno dozvoljene. Korištenjem Heat-set boja štede se resursi (sirovina obnovljivog porijekla). NO2 benzo(a)piren benzo(e)piren djeluju kancerogeno nitropiren Policiklički aromatski ugljikovodici su polutanti koje ćemo naći u gradskoj atmosferi. 4. otpad (proizvod kada je iskorišten) je vrlo teško za reciklirati. Ako se radi o zraku prvo treba vidjeti koji su polutanti prisutni i u kojem su oni obliku. U grafičkoj tehnologiji to može biti zamjena konvencionalnih tehnika sa digitalnim. 24 .METODE ZA POVEĆANJE KVALITETE ZRAKA Postoje metode koje su podijeljene prema slijedećoj hijerarhiji: 1. 2. Kada proizvodi ne bi dugo stajali (do 3 mjeseca) pri reciklaciji ne bi bilo većih problema jer starenjem dolazi do problema budući da se dobije reciklirano vlakno slabije kvalitete.ČAĐA je nosač plinova posebno ekološko interesantnih policikličkih aromatskih ugljikovodika.

Najviše se koriste za odvajanje većih čestica i to kada iz struje zraka treba odvojiti čestice cementne prašine. papirnu prašinu i puder u grafičkoj tehnologiji. male su brzine da bi se čestice mogle izdvojiti. pepeo. ako su čestice štetne po okoliš zbrinjavaju se kao poseban otpad. dobra efikasnost odvajanja većih čestica (od 50 – 90%) i niska cijena uređaja. . Prednosti ovakvog postupka: to je jeftin postupak. a ako nisu onda se odlažu na deponij. piljevinu. a nedostaci su da će trebati relativno veliki prostor za taj uređaj i efikasnost pročišćavanja nije velika.ULAZ IZLAZ Za odjeljivanje se koristi gravitacijska sila (sila teža). u daljnjim postupcima obrade. Prednosti ovog uređaja su relativno jednostavna konstrukcija. ali se osim pročišćavanja mogu dobiti i uzorci čestica za analizu podijeljeni u klase veličina. pumpe i sl. Za taj uređaj je potrebno dosta prostora jer struja zraka treba biti laminarna i treba biti dovoljno dugačak protok zraka kroz komoru. Uređaj je malo skuplji od gravitacijske komore.CIKLONSKI SEPARATOR IZLAZ ULAZ On za odjeljivanje koristi centrifugalnu silu. ali nedostaci su da se male čestice dosta loše odvajaju. može poslužiti da bi se uklonile grube čestice iz zraka i zaštitili ventili. . Takvi uzorci se mogu u laboratoriju dalje obrađivati i dobiti kemijski sastav pa se može znati koliko su štetne.Princip rada uređaja: 25 . Čestice koje su veće od 50 μm će se izdvojiti sa efikasnošću od oko 50%. Te čestice se skupljaju na dnu. .IMPAKTOR kolektor I kod impaktora se uklanjaju veće čestice.

MOKRI SEPARATORI Mokri separatori predstavljaju uređaje koji omogućuju kontakt zraka i tekućine pri čemu čestice iz onečišćenog zraka prelaze u suspenziju. Uređaji za pročišćavanje zraka od najsitnijih čestica zovu se ELEKTROSTATSKI PERCIPITATORI ili TALOŽNICI. Njihova prednost je da mogu pročistiti zrak sa efikasnošću od 99%. čestice i H2S – otopina FeCl3. Uređaj se može koristiti i za pročišćavanje zraka zagađenog osim sa česticama i sa plinovima. Čestice koje su zahvaćene kapljicama tekućine nalaze se uz stjenku i ulaze i otječu zajedno sa tekućinom na dnu ciklona. Aktivni ugalj. razrijeđena otopina crnog luga služi za adsorpciju čestica i SO2). a druga u obliku žice. kapljice se sljepljuju za čestice (povećanje dimenzija) što povećava efikasnost izdvajanja. b) centrifugalni.Princip rada uređaja: Pri kontaktu čestice sa kapljicama. Vruće plinove treba hladiti da bi se na taj način mogli pročišćavati. Uređaj može biti: a) sa punjenjem kolonama. Punjenje su keramički materijali. ali onda treba paziti koju ćemo tekućinu izabrati da bi ona mogla adsorbirati plinove. a tekućina se uštrcava u taj dio. SO2 – voda. te ona oplahuje čestice i turbulentnim strujanjem zajedno sa česticama ulazi u divergentni dio gdje se odjeljuje suspenzija i pročišćeni zrak. a prijelazom zagađenog zraka iz valjkastog dijela ciklona u konusni dio povećava se brzina strujanja zraka. Da bi se povećala površina kontakta između zraka i tekućine. Postoje još i FILTRI koji mogu biti od različitog vlaknastog materijala. Kod prvog uređaja plin koji ulazi na dnu prolazi preko punjenja i dolazi u kontakt sa tekućinom. Kada plin uđe u konvergentni dio poveća mu se brzina. . veća efikasnost postupka bila bi na strani mokrog sustava. Sakupljene čestice će se dalje zbrinjavati u ovisnosti o njihovom kemijskom sastavu. . te oni mogu dobro pročistiti zrak. ali se mora biti oprezan s obzirom na temperaturu plina koji treba pročistiti jer iz toga proizlaze ograničavajuće okolnosti. dok se je prije koristilo mljeveno kamenje. Jedna je u obliku ploča. a čestice radi povećanja centrifugalne sile koju uvjetuje smanjenje putanje po kojoj se oni kreču napuštaju konusni dio i sakupljaju se u vrhu konusa i odlaze u spremište.Čestice kada ulaze u uređaj kružno se gibaju. a tekućina dolazi protustrujno.Princip rada uređaja: Do pročišćavanja dolazi u električnom polju. Usporedbom ciklonskog separatora sa mokrim ciklonom. sulfidi. a ostale se zbrinjavaju postupcima zbrinjavanja opasnog otpada. disulfidi – otopina razrijeđene lužine natrijhidroksida. spojevi sumpora reducirajućih karakteristika – H2S. Odabir tekućine ovisi o karakteristikama materijala koji želimo izdvojiti (npr. između njih je velika razlika napona (do 40000 V).PROČIŠĆAVANJE ZRAKA KADA JE ON ZAGAĐEN PARAMA I PLINOVIMA 26 . Do sakupljanja čestica dolazi na pločastoj elektrodi. a sakupljene čestice se skidaju sa elektrod4e koristeći vibratore. Tako nastala energija će pridonijeti efikasnosti uređaja. Punjenje obavlja distribuciju toka plina i tekućine i osigurava veliku kontaktnu površinu. c) Venturi. tekućina se posebnim uređajima dovodi u oblik kapljica. a nedostatak im je veliki utrošak električne energije. a samim time i brzina kretanja čestica. . Pri samom vrhu konusa struja zraka naglo mijenja smjer i opisujući zavojnicu napušta ciklon kroz odvod koji se nalazi na vrhu uređaja. . one koje nisu toksične mogu se deponirati na odlagalište. aktivna i pasivna i one su suprotnog naboja. a čisti plin izlazi na vrhu. Znatna količina mehaničke energije se pretvara u toplinu zbog turbulencije stvorene prilikom miješanja dvije faze. Ovaj uređaj je manje efikasan od Venturi separatora. Venturi uređaj se sastoji od konvergentnog i divergentnog dijela. merkaptani. postoje dvije vrste elektroda i to tzv. lužnata otopina može izdvojiti sve što ima kiselu karakteristiku i velik broj raznih polutanata. Centrifugalni uređaj radi na principu centrifugalne sile.

u tvornici grafičkih boja). U ovakvom sustavu pročišćavanja u grafičkoj tehnologiji može se katalitičko sagorijevanje provoditi na temperaturi od 300 – 400°C što daje uštedu energije. legure (platina. keramički materijali. a toulen koji se dobije može se dalje koristiti (npr. a CO2 je jedan od plinova staklenika. Karakteristično za ovaj proces je da postoji adsorber kroz koji prolazi onečišćen zrak.Pročišćavanje zraka sagorijevanjem Onečišćeni zrak će ako dolazi iz procesa sušenja biti zagrijan i ulaziti će u izmjenjivač topline. u ofsetu se ne može koristiti katalitičko sagorijevanje kada se koristi otopina za vlaženje koja ima u svom sastavu fosfate. dolaziti će do molekularne difuzije. Odijeljena voda će sadržati oko 0. a najpravilniji put kod sitotiskara je da se određenim metodama utvrde gdje su izvori emisije i kolike su koncentracije polutanata pa da se onda odabere metoda pročišćavanja. a toplina služi za zagrijavanje ulaznog zraka. Ako izvor polucije ima karakteristiku da sadrži puno različitih specija u relativno niskim koncentracijama onda ćemo koristiti regenerirajuću metodu (npr. nakon toga u komoru za sagorijevanje i to u njezin prvi dio gdje se može provesti još dodatno zagrijavanje koje će se provoditi u ovisnosti o koncentraciji polutanata/m3 zraka. kod sitotiska i fleksotiska). pa je nastajanje CO2 nedostatak i pokušava se što više smanjiti koncentracija CO2 u izlaznom zraku.Postupak pročišćavanja zraka postupkom adsorpcije koja uključuje kondenzaciju To je regenerirajuća metoda. Pročišćeni zrak će izlaziti iz adsorbera. Regenerirajuća metoda može dati supstancu u relativno čistom stanju koja je bila sastojak zagađenog zraka. Neregenerirajuća metoda će na kraju postupka kao rezultat dati toplinu koju možemo koristiti za zagrijavanje vode i sl. Rezultat sagorijevanja će biti CO2 i H2O. Kao katalizatori se koriste plemeniti metali. Ovdje će zagađeni zrak prelaziti preko površine katalizatora.06% toulena pa se treba dalje pročišćavati – stripping. . Trovanje katalizatora je slučaj kada neki polutant iz smjese zagađenog zraka ima sposobnost deaktivacije katalizatora. a u manjem broju slučajeva će rezultat biti energija. Prelazi se u tekuću fazu i na osnovu različitih gustoća polutanata i vode dolazi do odjeljivanja. Nove generacije uređaja da bi smanjile koncentraciju CO 2 u izlaznom zraku idu prema konstrukciji rotacionog adsorbera unutar sustava koji bi dodatno povećao kvalitetu izlaznog zraka. U odluci je bitna karakteristika procesa u kojem treba pročistiti zrak. a nakon reakcije oksidacije do difuzije i desorpcije produkata reakcije. Npr.Na hijerarhiji metoda za pročišćavanje zraka tu metodu ćemo zadnju koristiti. Takvo pročišćavanje se može koristiti u sitotisku. Katalizator je definiran temeljem svoje aktivnosti (radni sati) i one se nalazi u komori za sagorijevanje. radij). Nakon sagorijevanja zrak odlazi ponovno u izmjenjivač topline i tu mu se smanjuje temperatura. Ova metoda ima najveću primjenu kod tiska ofsetnih rotacija heat-set bojama. Prema sastavu zagađenog zraka koji se očekuje u grafičkoj tehnologiji poželjna temperatura sagorijevanja bi trebala biti oko 650 – 700°C. Kada se postigne zasićenost onda se adsorber mora staviti na regeneraciju (desorpcioni ciklus). .NEREGENERIRAJUĆE METODE: . U postupku desorpcije u adsorber ulazi para koja onda veže polutant i prelazi u fazu kondenzacije. Prisutni polutanti su organska otapala. Takva se voda za 27 .Katalitičko sagorijevanje To je novi postupak kod kojeg će se korištenjem katalizatora smanjiti utrošak energije smanjenjem energije aktivacije u reakcijama oksidacije. Postoji dvije vrste metoda: a) postupci koji su regenerirajući i b) postupci koji su neregenerirajući. U sitotisku se kao katalizator koristi spinel. fleksotisku. a kao adsorbens se najčešće koristi aktivni ugljen radi svoje velike površine. ugljikovodici koji će se reakcijom oksidacije pretvoriti u CO2 i H2O. .

Uređaj je kontinuirani i to je glavna razlika ovog uređaja u odnosu na klasične uređaje koji se koriste tom metodom. a koncentracija otapala povećava. Kao rezultat ovih biokemijskih procesa javlja se povećanje biomase s jedne strane . .Biološka metoda za pročišćavanje Razgrađuje se supstanca iz zraka. a ne više njih. NOx) što su karakteristični polutanti u toj proizvodnji. a u drugom slučaju je moguća desorpcija u vrućem kod koje se protok smanjuje. tiska na aluminiju. Odabiranje pravilne tekućine koja će moći vezati sve polutante iz zagađenog zraka je vrlo važno. U ovom slučaju će se kao rezultat takve obrade dobiti toplina koja se može koristiti za zagrijavanje vode i sl. odnosno konverziju supstrata u konstituante protoplazme stanične stjenke. Za pročišćavanje takvog tipa u tisku se koriste postupci koji su poznati kao BIOISPIRANJE i BIOFILTRI. Kao osnova se koristi metoda neutralizacije jer neka lužnata vodena otopina može dobro apsorbirati kisele plinove (SOx. U jednom slučaju je moguća desorpcija i kondenzacija.Pročišćavanje zraka postupkom adsorpcije koja uključuje termičko zagrijavanje Dolazi do adsorpcije na aktivnom ugljenu. a odozdo struji zrak u kolonu. ali nakon toga se ne ide u odjeljivanje faza i povrat otapala. Za fleksotisak i sitotisak se koristi uređaj manjeg kapaciteta – ROTACIONI ADSORBER. . a ono se definira kao m3 onečišćenja/m2 površine ili m3 punjenja biofiltra. Jedan od glavnih elemenata tehnološke prirode je opterećenje biofiltra. a preostali dio hranjivih tvari se razgrađuje oslobađajući energiju za osnovne procese metabolizma. Ovi procesi određuju ravnotežu ukupnog metabolizma u organizmu. Napravila ga je tvornica Heidelberg i on je namijenjen pročišćavanju zraka sa nižim koncentracijama otapala i primjenjuje se i kod postupka kaširanja. Optimalni protok zraka koji je onečišćen organskim specijama iz grafičkih pogona kreče se uglavnom od 30m3/satu do 300m3/satu što ovisi o topljivosti zagađivala (nekog organskog otapala) u vodi. Adsorbens je aktivni ugljen i on se nalazi u puno međusobno odijeljenih prostora. koncentraciji i konstantnosti koncentracije tijekom procesa. Njega vraćamo i priključujemo na početak sustava gdje onečišćeni zrak ulazi u adsorber. U industriji papira je moguće koristiti POSTUPAK REGENERACIJE NA BAZI APSORPCIJE. te nastajanje produkata razgradnje s druge strane. Tu se komponente iz zagađenog zraka nekom kemijskom reakcijom vežu za neki tekući medij nakon čega slijedi regeneracija tekućine i ponovno uključivanje u kružni tok. ali novije generacije uređaja imaju sustave koji smanjuju plinove na minimum. Tada otpadna voda kaplje odozgo prema dolje. Sam rotirajući adsorbens ima dva načina rada. Zbog zagrijavanja se javlja CO2. tako da se istovremeno događaju postupci adsorpcije otapala. Kod aerobnog pročišćavanja (sa prisutnošću kisika) organizmi uzimaju hranjive tvari iz vanjske sredine i koriste za asimilaciju. Načini se desorpcija da bi se sustav regenerirao. nego se daljnja obrada radi koristeći metodu termičkog zagrijavanja. Prijenos supstrata i kisika događa se molekulskom difuzijom. Protok 28 . Tako ostvaruju rast i pokrivaju gubitke nastale uslijed razgradnje stanice i dio te asimilirane hrane nagomilat će se u obliku različitih rezervnih tvari. ali i regeneracije adsorbensa u nekom drugom odjeljku. H2S. Sustav će dobiti na kvaliteti kada će u zraku biti jedan polutant u većoj koncentraciji. Princip postupka biofiltra je biološka akcija aerobnih organizama koji se razmnožavaju na površini punjenja biofiltra. vezano za mikroorganizme. a koji će se koristiti ovisi o vrsti otapala. Zrak uklanja toulen iz vode.uklanjanje otopljenog toulena iz odjeljivača dovodi u jedan spremnik i zatim se tlači pomoću pumpe u strip kolonu i to u njezin vrh. Supstrat i kisik ulaze ili difundiraju u biološku opnu gdje se metabolički postupcima bioloških organizama razgrađuju zagađivala što su u biti sve organske tvari.

posebno je nepovoljna ako je tlo iz intenzivno kultiviranih predjela (gdje se tlo tretira sa umjetnim gnojivima). Što se tiče utroška vode u određenoj industriji. industrija i gradske otpadne vode. to nam ne bi uspjelo jer bi toulen ostao nerazgradiv. akvatični organizmi se počnu brže razmnožavati.strujanje zraka i kisika u bazenu). Poznate su pojave da kisele kiše mogu uzrokovati promjenu sastava akvatičnih vrsta u manjim jezerima. Ugrožene će biti one vrste koje ne podnose fluktuaciju pH vrijednosti. Cvjetanje mora ne mora biti vezano samo uz eroziju tla. Osnovna reakcija je da će otpalo + kisik + aerobni mikroorganizam dati kao rezultat razgradnje vodu. Osnovno je da se u bioaeracionom bazenu moraju osigurati povoljni životni uvjeti (abiotički i biotički faktori) koji su potrebni za rast i razvoj ekosustava aktivnog mulja. Biološko pročišćavanje se izvodi u tzv. Analize podzemne vode su pokazale određeni trend porasta koncentracije nekih metala što može utjecati na zdravlje ljudi koji bi konzumirali vodu iz tih izvora. a nakon toga slijedi industrija celuloze. procesom erozije tla. Kada u vodotocima ima puno hranjivih sastojaka. Koliko će atmosferske oborine ugroziti podzemne vode ovisiti će o sastavu tla. Procesne vode vrlo često sadrže supstance koje 29 . Kod industrijskih voda treba razlikovati dvije vrste ili kategorije voda i to: a) procesne vode i b) vode koje služe za hlađenje. rasti i tako sve do onog trenutka dok ne nestane jedna ili obje hranjive komponente i tada počnu ugibati. Polutanti koji uzrokuju takvu pojavu mogu biti iz industrijskih pogona.5 g m. Ovaj princip može se koristiti za pročišćavanje traka u tiskarama gdje se koristi tehnika fleksotiska. U tlu su prisutni spojevi fosfora i dušika koji su karakteristični kao nutrienti (služe kao hranjive tvari). a mogu se i izlučivati plinovi razgradnje kao H 2S. bioaeracionim bazenima (aeracioni . To može biti dalje kobno za druge organizme. Povoljnija su tla sa većim puferskim kapacitetom (alkalna tla) koja će reakcijama neutralizacije spriječiti zagađenost podzemnog tla.3/satu. iz procesa pranja (komunalnih voda). a posebno mogu lako utjecati na amfotermne specije jer vrlo mala razlika u pH vrijednosti dovodi do promjene vrste. Atmosferske oborine mogu u takvim situacijama djelovati na kvalitetu tla jer ionskom izmjenom dolazi do zamjene mikroelementata tla sa H+ ionom. kad one dođu u vode npr. kadmija i bakra). Za fine vrste papira potrebno je više vode. Smatra se velikim uspjehom što se uspjelo postići da se za 1 tonu proizvoda potroši 13 m 3 vode. Da bi se takvi problemi uklonili i izbjegli. . Takav protok bi zadovoljavao kada bi zagađivala bila dobro topljiva u vodi.Atmosferske oborine One mogu doprinijeti onečišćenju manjih jezera ili podzemnih voda koje su izvori pitke vode svojim kemijskim sastavom ili pH vrijednošću. Postupak ispiranja se sastoji od apsorpcije i biološkog pročišćavanja vode i ako nam je apsorbat voda onda će se ovim postupkom moći pročistiti i razgraditi samo one specije koje su topljive u vodi. tada u vodama započinje proces EUTROFIZACIJE. Tada padaju na dno. Ako bi htjeli pročistiti zrak od toulena. Ti parametri su ključni i moraju se uzeti u obzir kod konstrukcije uređaja za svaki pojedini slučaj.zraka mora biti između 120 i 180 m3/površinu m3 h-1. NH3 čija koncentracija može porasti do tih razmjera da postane toksična za živi svijet u vodi. Mikroorganizmi se nalaze u ili na pahuljici aktivnog mulja gdje se aeraciom smjesa mulja i otpadne vode dovodi u kontakt da se osigura izmjena supstrata i produkata metabolizma kao i potrebne količine kisika za život organizama. manje vode. dolazi do procesa razgradnje što u vodotoku dalje troši kisik pa tada vodotoci ostanu deficitarni na kisiku i hranjivim tvarima. Ako imamo veliko organsko onečišćenje ono će dovesti do intenzivnog zraka mikroorganizama i neravnomjernog rasta uz sjenke po dubini. Promjenom pH vrijednosti tla može doći do promjene sastava (topljivost) oksidnih vrsta (spojevi aluminija. CO2 i biomasu. tlo. koncentracija zagađivala u zraku iz pogona bi trebala biti od 1 – 1. ZAGAĐENJE VODA Izvori onečišćenja voda su atmosferske oborine. činjenica je da proizvodnja piva ima najveći utrošak vode po masi proizvoda. a za kartone i sl.

dok će spojevi dušika sudjelovati u procesu eutrofizacije.su toksične i to ione teških metala (ioni Cr6. 4-diaminbenzen N. kolor kolor kolor c/b c/b. kategorija toksičnosti 3 kancerogen. fenol). kolor kolor EKOLOŠKA KARAKTERIZACIJA procesi nitrifikacije / denitrifikacije biološki vrlo teško razgradiv biološki teško razgradiv kancerogena.2 – 0. Amonij iz fiksira može podlijegati reakcijama nitrifikacije. kolor kolor kolor kolor c/b. a ako je sulfoniran postaje biološki praktički nerazgradiv. kolor c/b kolor c/b.4 – 0.4diaminobenzen metanal hidroksilamin sulfat hidrokinon kalij dikromat metanol fenidon fenilen diamin PROCES c/b. amonijev ion. biološki vrlo teško razgradivo kancerogeno. Polutanti u istrošenim kupkama razvijača – osnovna supstanca je hidrokinon ili njemu kemijski slični spojevi zajedničke karakteristike da su svi reducensi. kategorija toksičnosti 2 kategorija toksičnosti 2 kancerogen.5 l / m2 osvijetljenog filma. kategorija toksičnosti 2 biološki vrlo teško razgradiv kategorija toksičnosti 3. Otpadne vode su prisutne u pripremi tiskovnih formi u grafičkoj industriji. Općenito je količina istrošenog fiksira oko 0.1 l / m2 osvijetljenog filma.8 – 1. Za volumen istrošenog razvijača predviđa se volumen od 0. Svi akvatični organizmi koji ne podnose fluktuaciju kisika ne bi mogli opstati u takvom vodotoku. on bi djelovao na smanjenje aktivnosti 30 . kategorija toksičnosti 2 biološki vrlo teško razgradiv.Ekološka karakterizacija supstanci koje se koriste u obradi filma SUPSTANCA amonij tiosulfat EDTA benzo-o-metoksiacetanilid kromna stipsa 1. kategorija toksičnosti 3 toksično toksično. Kad bi ta voda došla s ostalim otpadnim komunalnim vodama na gradski uređaj za pročišćavanje voda koji je na principu biološke razgradnje. iskorištena kupka se ne smije ispuštati direktno u vodotoke i radi prisutnosti srebra koji ima biocidno djelovanje.7 l / m2 razvijenog filma i koristeći metode redukcije se može smanjiti na 0. Osim ovih polutanata. otopina se prevodi u hidrokinon sulfit. Osnovna ekološka nepovoljnost je ta da u vodotocima smanjuje količinu otopljenog kisika i takav vodotok bi ostao deficitaran na kisiku jer bi se kisik trošio na razgradnju organskih tvari (polutanata). šećera. a one imaju vrlo velike vrijednosti organskih spojeva (masti. a za tiosulfate i sulfate je karakteristično da mogu uzrokovati koroziju.4 l / m 2. . U svrhu sprječavanja oksidacije hidrokinona za vrijeme procesa razvijanja (s kisikom iz zraka). Glavni polutanti u kupkama fiksira su tiosulfatni ion. Industrijske vode se nekada spajaju s komunalnim vodama (gradskim otpadnim vodama). denitrifikacije. biološki vrlo teško razgradiv O količini kemikalija i potrošku vode postoje različiti literaturni podaci jer svaki veći proizvođač uređaja za razvijanje ima svoj neki zaštićeni materijal i uređaj.N-dietil-1. Svaki postupak proizvodnje će imati otpadnu vodu svojih karakteristika i da bi se riješilo nešto u vezi vode potrebno je poći od izvora polucije.5 – 0. a može biti u koncentracijama 2 i više g / l. a može se smanjiti na 0. Hidrokinon se može na određen način razgraditi biološki. bjelančevina).

ali i 31 .0 – 4.5 – 15.0 10 g/m3 7 – 9.02 – 0.5 0.0 – 0.1 – 0.0 – 0.2 0.0 – 6. toksična kemikalija. a promjenom pH za npr.0 – 9.2 5.0 – 1.2 1.Otpadne vode iz fotografskih procesa i njihov utjecaj na okoliš OTOPINA Razvijačka kupka Ferocijanidni izbjeljivač Dikromatni izbjeljivač Kupka fiksira SADRŽAJ Organske kemikalije Ferocijanidi Organske kemikalije – spojevi kroma Organske kemikalije – srebro. EDTA se može vezati na gotovo sve metalne ione i činiti kompleksne spojeve.1 – 0. Može biti vezana za olovo.9 0.2 10 g/m3 10 .8 nema - vezivno 0. U tim otpadnim vodama mogu biti još prisutni i karbonati i fosfati koje treba ukloniti određenim postupcima pročišćavanja.5 0.8 7 0.Sastav iskorištenih razvijača predoslojenih pozitivskih i negativskih ploča POZITIVSKI NA BAZI VODE TVAR % silikati kao SiO3 sapuni aluminij pH alkoholi fosfati kao PO43hidroksid Strojno razvijanje 1.koncentracija polutanata u otpadnoj vodi.0 Ručno razvijanje* 0.04 NEGATIVSKI NA BAZI VODE Strojno razvijanje* 0. tiocijanati.0 – 0. spojevi sumpora Organske kemikalije Fosfati UTJECAJ NA OKOLIŠ Troše kisik Toksična kemikalija Troše kisik. Takvi kompleksoni će biti gotovo biološki nerazgradivi i biti će problem na uređajima za pročišćavanje gradskih otpadnih voda.5 0.03 0. a olovo samo po sebi šteti vodi jer se ne može akumulirati. nitrifikacija.mikroorganizama koji čine razgradnju. Istrošene kupke fiksira i razvijača se ne smije zajedno pomiješati jer bi došlo do kemijskih reakcija čiji bi produkt bili još ekološki nepovoljniji spojevi! Kod izbljeđivanja ili izbljeđivanja i fiksiranja otpadne kupke sadrže kompleksne spojeve (EDTA i njoj kemijski slični spojevi). mogućnost nastajanja sumporovodika Troše kisik Bionutrijensi Neutralizatori Stabilizatori .5 0.8 – 2.0 – 0. magnezij.4 sredstvo * otopina razvijača je razrijeđena vodom za ispiranje Pri razmatranju utjecaja otpadnih voda iz pripreme tiskovne forme za ofsetni tisak potrebno je sagledati dva aspekta: . .3 50 – 100 g/m3 11.0 – 0.0 Ručno razvijanje* 0.12 0.3 – 0.0 – 0. toksični metal. što znači da kad se jedino ona nađe u sustavu otpadne vode ona može izlaziti iz nekih kompleksnih spojeva i opet činiti druge kompleksne spojeve u određenim uvjetima pH. spojevi amonija. toksični metal Troše kisik.

U tom slučaju veća onečišćenja su primijećena kod predoslojenih negativskih ploča. BPK – biološka potrošnja kisika Voda ovakvog sastava se može dosta dobro razgraditi i ona neće raditi toliko problema kao EDTA na uređajima za pročišćavanje. 32 . . .Neke karakteristične tekućine za ispiranje kod pripreme tiskovne forme za visoki tisak i fleksotisak TEHNIKA Fleksotisak TEKUĆINA ZA ISPIRANJE tetrakloretilen butanol 80 : 20 alifatski i ciklički ugljikovodici n-pentanol 80 : 20 etanol voda 82 : 18 MDK 350 mg/m3 TEMPERATURA ZAPALJIVOSTI KLASIFIKACIJA OTPADNIH TVARI AI 3 nije propisan A II 1 Visoki tisak 1900 mg/m3 B 0 Problem se javlja kada se fotopolimerne ploče nakon osvjetljavanja ispiru da bi se uklonio neosvijetljeni i nepolimerizirani dio. Otpad iz pripreme se našao u popisu otpada kao razvijač za ofsetne ploče pod ključnim brojem 090102 i kao postupci obrade se predviđaju fizikalno-kemijske metode. U ovom slučaju ne dolazi do velikog opterećenja otpadnih voda organskom tvari. Postupci pročišćavanja koji imaju najveću opravdanost za korištenje su metoda adsorpcije i membranske separacije. Prednost tekućine za ispiranje na bazi tetrakloretilena opravdava se činjenicom da on vrlo lako ishlapljuje tako da je vrijeme ishlapljivanja i sušenja kratko. Od polutanata koji premašuju maksimalno dozvoljene koncentracije što je karakteristika otpadnih voda to su: aluminij. pH i to u slučaju predoslojenih pozitivskih ploča i strojnog razvijanja. Za to ispiranje se upotrebljavaju tekućine koje sadrže organske spojeve različitih klasifikacija opasnosti. Smatra se da se pri ispiranju troši 15 – 40 l vode / m2 ploče i to je jedan od razloga da se za princip pročišćavanja koriste takve metode koje će dovoljno pročistiti vode da se one mogu vratiti u kružni tok. veći problem bi mogao biti prilikom kompletnog ispuštanja istrošenih kupki prvenstveno kod ručnog razvijanja. Ona se može dobro pročistiti biološkim postupcima koji su uobičajeni za pročišćavanje gradskih otpadnih voda..Biokemijske karakteristike istrošenih razvijača predoslojenih negativskih ploča PARAMETAR TOC BPK Biološka razgradivost Nakon 3 dana Nakon 6 dana Nakon 10 dana Nakon 28 dana < 10% 32% 78% 93% KOLIČINA 93 mg C / l 270 mg O2 / l TOC – ukupna koncentracija organskih spojeva.potrošak vode za razvijanje.

toulen. pare organskih otapala.pa gotovo da i ne postoji mogućnost da osvijetljeni polimer previše nabubri i tako postane osjetljiv na oštećenja u daljnjem postupku. Ni2+. alifatski i ciklički ugljikovodici i npentanol ishlapljuju teže. a tlak para je za faktor 20 manji od mješavine tetrakloretilena i butanola. plinovi niklanja i bakrenja otpad. ali ta tekućina spada u organske spojeve pa ako ona dođe u vodotok trošiti će kisik i činiti će ga deficitarnim na kisiku. Najveći nedostatak koji je bio razlogom da se ova tekućina ne bi smjela koristiti je moguće kancerogeno djelovanje na zdravlje. emulgirane čestice masti otpadna voda. Cr (VI). H2SO4. Osim zdravstvene i sigurnosne rizičnosti na radnom mjestu. a karakteristične su i povišene KPK i BPK 5 vrijednosti. . a tekućina se nakon ispiranja pročišćava metodom vakuum destilacije i tako pročišćena s dodatkom svježe kemikalije ponovno ulazi u kružni tok. S tehnološkog aspekta smanjena je brzina reakcije. a u polutantima se prepoznaje ona grupa spojeva organskog porijekla koji će razgradnjom u vodotoku trošiti kisik i činiti ga deficitarnim na kisiku. Ni alternativna tekućina nije posve ekološki povoljna jer je moguće njezino djelovanje na mikroorganizme koji čine sastav aktivnog mulja pri postupku pročišćavanja vode. otpad poliranja. pH. mulj iz obrade vode Kromiranje otpadna kupka. ostaci želatine. asfaltni lak. Ballardov plašt. istrošena bakrena kupka otpadna voda. Cr (III). Na2SO4. asfaltni lak otpadna voda. Cr (VI). pH Svaki proces ima svoje specifične polutante. asfaltni lak Korektura zagađenost zraka. CuSO4. Kod fleksotiska KPK i BPK 5 vrijednosti će biti još veće. želatina. pigmentni papir s neosvijetljenom želatinom. ova supstanca spada u grupu spojeva koji djeluju globalno na okoliš u kontekstu smanjenja koncentracije stratosferskog ozona. KPK. toulen. NaOH. Cu Prijenos i fiksiranje slike jetkanjem zagađenost zraka. zaštitna boja. Napredak na ovom području je korištenje uređaja novih tehnologija koji uključuju i ispiranje i sušenje. otapala iz asflatnog laka otpad.Konvencionalni bakrotisak kao izvor polucije Priprema tiskovne forme Priprema cilindra otpad. Cu2+. Kod knjigotiska je povoljnija situacija. Moguća je vrlo niska koncentracija spojeva ugljikovodika sa halogenim koji mogu biti onečišćenja. NH3. Nađena je alternativna mogućnost pa su te otopine načinjene od alifatskih i cikličkih ugljikovodika i n-pentanola u omjeru 80 : 20. FeCl3. izbrusci bakra. Toj supstanci se još pridaje i akutna toksičnost (oštećenje jetre) i visoka zapaljivost. 33 . krom. Fe3+.

a poznata je pojava da promjenom pH dolazi do smanjenja vrsta u manjim jezerima. Povećanjem topline će se smanjivati topljivost kisika u vodi pa će voda postati deficitarna na kisiku. pa onda imamo dvojaki efekt: smanjenje kisika i utjecaj toksične tvari. ali pored njega isto stoji korektura i kromiranje pa i ono isto ima određenu ekološku nepogodnost koja je posebice izražena u kromiranju.POKAZATELJI ONEČIŠĆENJA VODE To su parametri koji spadaju u fizikalne. Temperatura je značajan faktor jer ona svojim rastom u slučaju prirodnih voda dovodi do povećanja brzine reakcije. transportirati i zbrinjavati. veća potreba za kisikom. U tu grupu spada temperatura. pa onda može biti ugrožen i čovjek kao konzument. opasni otpad kojeg treba na poseban način prikupljati. gustoća. kemijske i biološke. posebice aluminija. bakar. s jedne strane. a prisutne su u manjim čistim jezerima. radioaktivnost i ukupna količina krutih tvari. Ako već dolazi do postupaka obrade to znači da smo prethodnim metodama već dokazali da su koncentracije veće od maksimalno dozvoljenih. Stvarnu boju čine prave otopine. Usporedbom dobijemo odgovore na pitanja da li je potrebno ispuštati vodu u neki recipijent. . a koloidne čestice i suspendirane čestice su uzrokom tzv. a s druge strane. krom i nikal će u vodotoku izazivati kumulaciju koncentracija u akvatičnim organizmima koja će se dalje povećavati u stepenicama hranidbenog lanca. boja.Postupak razgradnje uz pomoć aerobnih bakterija može teći i dalje i tada kao produkt mogu nastati i toksični plinovi poput hidrogensulfida. . mutnoća.PRIPREMA TISKOVNE FORME U SITOTISKU Ako se tiskovna forma formira od već korištenog sita koji ima kvalitetu za ponovno korištenje. do povećanja brzine metabolizma akvatičnih organizama. Kada pH vrijednost pređe granice od 6 – 8 to može biti kobno za neke vrste akvatičnih organizama koje ne podnose fluktuaciju pH vrijednosti. Potrebno je razlikovati dva tipa boja vode i to: stvarna i prividna boja. Otpadna kupka kromiranja prema popisu otpada spada u tzv. periodati koji mogu reagirati sa ostalim komponentama i pritom davati apsorbirajuće organske halogenide (AOx spojeve) i to u koncentracijama od čak 6 mg / l što je posebno nepovoljno. Ako koncentracija metala prelazi maksimalno dozvoljenu. Željezo. a to pak znači da oni trebaju više kisika. Povećanjem temperature postoji. manje će ga biti u vodi pa može doći do ugibanja prvo onih akvatičnih organizama koji su najosjetljiviji na fluktuacije kisika (oligofilni organizmi). bakra i kadmija u podzemnim vodama. viskozitet. a) Fizikalni pokazatelji onečišćenja vode Oni su vrlo jednostavni u smislu izvođenja mjerenja. Elektro-mehaničko graviranje je puno više ekološki povoljnije. U njoj će se nalaziti i čestice sloja. da odabirom metode uspijemo pročistiti vodu i da će koncentracija biti manja od maksimalno dozvoljene. a posebna nepovoljnost u ekološkom smislu će biti kada se koriste oksidansi kao npr. pa će se one i nalaziti kao polutanti u otpadnoj vodi i povećavati će KPK i BPK 5 vrijednosti. PH vrijednost može utjecati i na topljivost različitih metalnih oksida i drugih tipova metalnih spojeva što dovodi do povećanja koncentracija. Njih ne smijemo zamijeniti sa postupcima obrade otpadne vode. zahtjeva za stručnošću osobe koja vrši mjerenje. miris. a dobiju se kao rezultat analiza vode i služe za usporedbu s maksimalno dozvoljenim koncentracijama da bi se utvrdilo koliko je zagađena neka voda. 34 . tada se primjenjuju tekućine koje su na bazi organskih otapala. koje metode pročišćavanja bi bile dobre za korištenje i bile bi osnovni podatak za konstrukciju uređaja za pročišćavanje voda. te oni ne zahtijevaju skupe instrumente ali daju samo GRUBU procjenu o kvaliteti vode. električna provodljivost. prividne boje. taj metal može djelovati kao toksikant.

kemijsku potrošnju kisika (KPK). Nju će uzrokovati ioni. kiselost. K+. b) Kemijski pokazatelji onečišćenja vode U njih nabrajamo pH. amonijev ion NH4+. TOC – ukupni organski ugljik. . fenoli. olovo. a određuje se gravimetrijskim mjerenjem. Određivanje pH i TOC se uvijek provodi. te podatke o nitrifikaciji i denitrifikaciji. cink. pića. NH+. određivanje ukupnog ugljika (TOC). nitrata. Ta analiza će nam dati podatak o mineralnim tvarima. BPK 5 . Fe2+. KPK – kemijska potrošnja kisika i 3. tvrde vode. ulja. 2. Mn2+. a vode koje sadrže velike količine ukupne krute tvari spadaju u klasu tzv. Određuju se još i teški metali (bakar. Različiti su postupci za pročišćavanje anorganskih i organskih spojeva. Podaci o ionima teških metala se dobijem atomskom apsorpcionom spektroskopijom (AAS). Usporedbom dobivenih vrijednosti BPK 5 i KPK metode vidimo da su vrijednosti KPK veće. Ovom metodom će se moći razgraditi i kompliciraniji organski spojevi. Ukupne krute tvari – sve ono što će nam zaostati postupkom isparavanja. BPK 5 je metoda koja nam govori koliko je potrebno mg O 2 / l da se oksidira organska tvar u jednoj litri otpadne vode pomoću mikroorganizama u roku od 5 dana pri 20°C. a ona se zna pojaviti poslije kiša ili kao posljedica ulijevanja nepročišćenih komunalnih voda. polutanti koji su dominantni u gradskim otpadnim vodama. Tom metodom se dobiva rezultat o razgradnji samo jednostavnih organskih spojeva (masti. Određeni uzorak se sagori i nastaje ekvivalentna količina ugljik(Iv)-oksida koju ćemo odrediti infra-crvenom spektroskopijom ili plinskom kromatografijom. pa će ona ukazati na količinu prisutnih soli u vodi. aniona klorida. bakteriološka i saprobiološka određivanja. Koliformne bakterije potječu iz crijeva toplokrvnih životinja i direktan su pokazatelj prisustva fekalnih 35 . kadmij.Miris vode može potjecati od ishlapljivih tvari koje su otopljene u vodi i od produkata anaerobnog raspada. a ovim postupkom dobijemo informacije o ukupnoj otopljenoj anorganskoj tvari. nitrita NO3-. c) Biološki pokazatelji onečišćenja voda Oni obuhvaćaju tzv. alkalnost. a one su neprikladne za industrijsku potrošnju jer mogu na stjenkama cjevovoda i sličnih uređaja dati netopivi talog (kamenac). masti i deterdženti).biološka potrošnja kisika. bjelančevine). sulfata. KPK je metoda kojom možemo odrediti kisik u mg / l koji je potreban za oksidaciju organske tvari u jednoj litri otpadne vode pomoću oksidansa kao što su kalijevpermanganat i kalij dikromat. TOC metodom saznajemo koliko organskih spojeva je sadržano u otpadnoj vodi. pH je opterećujući biološki i fiziološki faktor za akvatične organizme u vodotocima.Bakteriološko ispitivanja vode Ono se sastoji u brojanju i određivanju gustoće koliformnih bakterija u ispitivanom uzorku vode. Električna provodljivost daje više informacija. Mg2+. Indeks 5 je broj promatranih dana za razgradnju organske tvari. Određivanje radioaktivnosti – taj podatak se rabi za one vode koje su u blizini nuklearnih elektrana za kontrolu jer se takve vode koriste za hlađenje. Mutnoća vode – mutna voda se ne smije koristiti u proizvodnji hrane. biološku potrošnju kisika (BPK 5). ioni dušika. piridin i heterociklički spojevi ugljika. ali ne i aromatski ugljikovodici. Ove metode predstavljaju pouzdan izvor informacija o zagađenosti vode. NO2. ugljikohidrata.i ukupni dušik). Tri najbitnije metode pomoću kojih možemo odrediti sadržaj organske tvari u vodi su: 1. određivanje iona (Ca2+.

ona ne smije sadržavati niti jednu bakteriju iz te grupe jer bi inače došlo do epidemije. prema zakonskim normama. te organske tvari uglavnom se ne uklanjaju. flokulacija. Tim procesom se može ukloniti 30 – 40% BPK 5 vrijednosti i oko 60% suspendirane tvari. pH vrijednosti i amonijaka. puževi. ali sa jako velikim brojem jedinki. U toj vodi ima manje od 100 mikroorganizama po cm3 vode. U njoj ima milijune mikroorganizama / cm3 vode. Zajednička karakteristika za sve te vrste je to da su one osjetljive na fluktuaciju kisika. 2. 3. 2. i ružne je zamućene boje.SEKUNDARNA OBRADA OTPADNIH VODA – to su BIOLOŠKI postupci. Tu su prisutni makrovegetacija. larve insekata i crva i neke više vodene vrste. odnosno to su vode najvećeg onečišćenja. α-mezo saprobna – u njoj ćemo naći obilje biljnih i životinjskih vrsta koje su neosjetljive na fluktuaciju kisika. amonijak. merkaptani). Ona se sastoji u brojanju i traženju vrsta u određenom volumenu vode. Tu ubrajamo: metodu aktivnog mulja. .Saprobiološko ispitivanje vode Kod takve analize kao implikator služe akvatični organizmi. aerirane lagune i jezera (one koje imaju dovod zraka). Ako se radi o pitkoj vodi. na promjenu pH vrijednosti i prisutnost organskih supstanca. .tvari. prema kvalitativnim i kvantitativnim rezultatima analiza. ali ne i H2S. boja. oligosaprobni organizmi. vodozemci i ribe.PRIMARNA OBRADA OTPADNIH VODA – preliminarna obrada kojom će se ukloniti suspendirane tvari. . 36 . 3. smanjenje količine organske tvari i uklanjanje toksičnih tvari posebice onih iz grupe teških metala. ulje i masti. polisaprobna – tu ima vrlo malo vrsta akvatičnih organizama. ima neugodan miris. ukupne suspendirane tvari. Tu borave alge. koliformne bakterije. ali oni ne podnose produkte truljenja i raspadanja. kapajući filter. postupaka pranja stroja i tiska sa bojama na bazi vode. 4.POSTUPCI OBRADE OTPADNIH VODA Cilj obrade otpadnih voda je uklanjanje suspendiranih tvari. 4. β-mezo saprobna – u tim vodama ima manje od 100000 bakterija po cm3 vode. grube plivajuće tvari. prvenstveno za polutante koji dolaze iz pripreme tiskovne forme. b) sekundarnu i c) tercijarnu obradu otpadnih voda. SO4. Općenita podjela se svodi na: a) primarnu. školjke. Kod grafičke industrije bi za svaku tehniku tiska trebalo odrediti pokazatelje onečišćenja. pH. uvažavajući gospodarstvene efekte (cijene postrojenja i efekta pročišćavanja). Svi ti akvatični organizmi ne traže da je fluktuacija pH u jako uskih granicama. . To su vode koje se nalaze u blizini ulijevanja nepročišćenih komunalnih voda. Prema toj sistematizaciji vode su podijeljene u 4 klase i to: 1. pa je moguća i fluktuacija kisika. ulja i masti. koagulacija. KPK. pa ima produkte truljenja. prema stanju vodotoka koji bi trebao biti recipijent. fenoli i ukupni spojevi sumpora (H2S. SO3. Pokazatelji onečišćenja vode u proizvodnji papira i celuloze: BPK 5. Tu se uglavnom koriste cijeđenje. flotacija i sedimentacija. TOC. najčišća klasa – u njoj žive tzv. Različite topljive anorganske tvari (spojevi dušika i fosfora). Način obrade se odabire prema slijedećim kriterijima: 1.

. Trebaju se osigurati uvjeti za normalan život organizama koji čine razgradnju.Metoda aktivnog mulja se radi u tzv. bolja je kontrola procesa.FIZIKALNO-KEMIJSKA OBRADA OTPADNIH VODA Tu ubrajamo sve metode izuzev bioloških. a najbitniji elementi su pH. Ovdje ćemo uspješno odvojiti ORGANSKU TVAR. anorganske soli. kratko uhodavanje uređaja prije puštanja u pogon i bolje se uklanjaju obojene vode. Bazeni se mogu upotrijebiti u proizvodnji papira. Uz miješanje i dotok kisika dolazi do razgradnje organske tvari. ukloniti će se organske specije koje nisu biološki razgradive. a temperatura mora ostati u granicama podobnim za reakciju. Može se primijeniti gdje nisu veliki kapaciteti otpadnih voda. Jedan dio medija aktivnog mulja se vraća na početak u bioaeracioni bazen. veća je otpornost na toksične supstance. manji su problemi sa dnevnom fluktuacijom protoka. gljivica i mikroorganizama. Određene kulture rade pročišćavanje. a mulj se isušuje i zbrinjava u ovisnosti o njegovom sastavu.TERCIJARNA OBRADA OTPADNIH VODA – Karakterističnost tercijarnih postupaka je da su to skupe metode. Aerirane lagune i jezera – kod laguna se koriste prirodni zalivi. oksidacija. a princip pročišćavanja je isti. One se odabiru umjesto bioloških u slijedećim slučajevima: . a bazeni su umjetno napravljani. neutralizacija i dezinfekcija. U njih spadaju kemijski postupci kao što su membranska separacija. temperatura i koncentracija kisika. . Cijeđenje 37 . Nakon toga slijedi odvajanje biomase od čistog efluenta. Upotrebljava se za otpadne vode prehrambene industrije i sl. a otpadna voda koja ide na pročišćavanje ne smije sadržavati toksične supstance prvenstveno FENOL i ione Cr (VI). bioaeracionim bazenima u koje se dovodi otpadna voda i kultura za pročišćavanje koja se sastoji od protozoa. Nakon sekundarnog pročišćavanja u vodi su ostali spojevi fosfora i dušika.kada su velike sezonske fluktuacije vodotoka koji će primiti te vode i - kada se ne raspolaže sa dovoljno prostora ili je on izuzetno skup. . Prednosti te obrade pred biološkom je da nam za njih treba manje prostora. To su uglavnom kolone sa keramičkim materijalom na kojima se nalaze kolonije mikroorganizama i sličnih vrsta i preko toga se prelijeva voda. teški metali i patogene klice i ako želimo vodu pročistiti do stupnja da se ponovno može koristiti u industrijske svrhe kao pogonska onda je potrebno ići na tercijarnu obradu otpadnih voda. Kapajući filtri se razlikuju samo u tehničkom načinu izvedbe.kada otpadna voda sadrži veliki dio organizama nerazgradivih tvari (pesticidi ili jako obojene tvari).

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful