GRAFIČKI FAKULTET ZAGREB

“INDUSTRIJA I OKOLIŠ”

ROBERT
2001/2002

VALPOTIĆ

Njemački biolog je prvi koristio pojam «ekologija» koji je tada bio vrlo šturo interpretiran, a značio je odnos između okoliša i organizma. Taj stav je prevladavao sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je pronađeno da u prirodi postoje devastacije. Na promjenu kvalitete okoliša utjecala je industrija, promet, ekspanzija stanovništva i sl. Ekologija je vezana uz mnoge društvene i prirodne znanosti kao što su kemija, biokemija, meteorologija, genetika, ekonomija i pravo. ZAGAĐENJE su nepoželjne promjene u fizikalnim, kemijskim ili biološkim svojstvima zraka, vode ili tla, koje mogu ili će štetno djelovati na čovjeka i druge organizme i njihove uvjete života. Izvori onečišćenja su industrija, promet, energetika i sl. Dijagram toka industrijskog procesa EMISIJA ulaz SIROVINE ENERGIJA VODA OSTALO INDUSTRIJSKI PROCES izlaz POLUPROIZVODI PROIZVODI

OTPAD

OTPADNE VODE

BUKA STROJEVA

Kada se želi ocijeniti proizvodnja ili proizvod treba poći od dijagrama toka industrijskog procesa, ali se moraju uzeti u obzir i sirovina i pretvaranje sirovine u poluproizvod ili proizvod, te kako će taj proizvod djelovati na okoliš (da li je ekološki prihvatljivo njegovo zbrinjavanje). ULOGA EKOLOGIJE – kako zaustaviti degradaciju biosfere i uspostaviti ravnotežu u njoj uz ekspanziju populacije i razvoj. Hijerarhija metoda za povećanje kvalitete okoliša: 1. čiste tehnologije – to su one tehnologije koje neće dati emisiju tijekom proizvodnje 2. modifikacija procesa postojeće proizvodnje, reciklacija unutar samog procesa proizvodnje, zamjena materijala ili sirovina onima veće ekološke podobnosti, primijeniti ekološki pogodne postupke pročišćavanja zraka ili voda ili zbrinjavanja ekološki podobnog otpada. ZAGAĐENJE ZRAKA Treba poći od izvora emisije da bi utvrdili koji polutanti nastaju, kako štetno utječu na atmosferu i koliko će se dugo zadržati u atmosferi. Troposfera ide do 10 km visine i kod temperature od 20°C do 50°C će imati negativan temperaturni gradijent. Stratosfera – sa temperaturom će oko 30 km visine početi rasti, a za to je odgovoran jedan dio stratosfere i to onaj gdje su koncentracije ozona veće i on će biti uzrok apsorpcije, još se naziva i ozonosfera. Mezosfera – karakterizira ju negativni temperaturni gradijent, dolazi do vrlo naglog porasta temperature u ionosferi – temperatura gubi svoj značaj iz kinetičke teorije plinova. PODJELA ATMOSFERA PO SASTAVU:

2

-

do visine od 100 km – sastav u konstantnim granicama, naziva se još i homosfera. dio iznad 100 km visine – heterosfera u kojoj dolazi do gravitacionog razdvajanja plinske smjese. 0,00

Nadmorska visina / km

ionosfera

0,00

0,01 100 50 10 - 100 0 100 mezopauza mezosfera stratopauza stratosfera tropopauza troposfera 200 300 400 500

600

700

800

1 10 100 1000 900 1000 1100 temperatura / °C

Učestalost važnijih atmosferskih plinova PLIN Ar Ne Kr Xe N2 O2 CO2 CH4 H2 N2O CO H2S / SO2 NH3 NO / NO2 CHH2O O3 He Rn VOLUMNI UDIO 106 9300 18 1,1 0,09 78 x 104 21 x 104 315 1,1 0,4 0,25 0,1 var. var. var. var. var. var. 5,2 var. VRIJEME ZADRŽAVANJA U
TROPOSFERI

CIKLUS ne sudjeluju u ciklusima

106 godina 104 godina 15 godina 5 godina 5 godina ( ? ) 10 godina 0,2 godine dani do tjedni 10 dana 0,3 godine 107 godina 3 godine

pretežno biološki ciklus

Izvori pretežno biološki, odvodi pretežno fizikalnokemijski Pretežno fizikalno-kemijski ciklus

1. grupa su plemeniti plinovi, oni se u vremenu akumuliraju. Elementarni dušik transformacijom može preći u one oblike kao što su nitriti, nitrati koje mogu koristiti autotropni organizmi. Prelazak – FIKSACIJA – postiže se prirodna ravnoteža sastojaka plinova. Iza tih ciklusa stoji oksidacija, fotosinteza. Sudbina polutanata u atmosferi ovisi o meteorološkim parametrima.

3

o stvarnoj promjeni temperature zraka sa visinom. topli zrak će se zbog manje gustoće dizati iznad hladnijeg i širiti će se. što znači da ne dolazi do izmjene topline sustava sa okolinom. 4 . transformacijama i sl. . su: .sunčevo zračenje.temperatura zraka. pa će se nastaviti dizati dalje i takvi uvjeti će biti povoljni za rasprostiranje polutanata visoko i daleko od izvora emisije. . . što znači da dio toplog zraka koji struji u vis neće se brzo ohladiti da bi postigao temperaturu okolnog zraka.strujanje.oborine. visina visinska inverzija stabilna atmosfera adijabatska promjena nestabilna atmosfera prizemna temperaturna inverzija temperatura Temperaturne inverzije Kod NESTABILNE ATMOSFERE promjena temperature zraka s visinom manja je od 7°C / km visine. a rad se stvara iz unutrašnje energije sustava. slijegati uz tlo ili rasprostirati vodoravno od izvora ovisiti će o stupnju vertikalnog strujanja. Ekspanzija je gotovo adijabatska. Dio toplog zraka će se dizati sve dotle dok ne postigne temperaturu okolnog zraka.Meteorološki parametri koji učestvuju u reakcijama. Temperatura zraka će padati za iznos koji je ekvivalentan radu pri ekspanziji.TEMPERATURA ZRAKA Da li će se neki polutanti iz izvora dizati u vis. ADIJABATSKA PROMJENA – pri istom tlaku zraka. Ona je meteorološki povoljna situacija za kvalitetu zraka. . a to je do približne vrijednosti od 7°C / km visine.

Postižu se koncentracije koje su štetne i za organizme i za okoliš. a inverzija temperature će općenito nestati sljedećeg dana nakon izlaska sunca. Te situacije su najnepovoljnije jer nije moguće raspršivanje polutanata već nagomilavanje polutanata ispod inverzijskog sloja. što dovodi do povećanja koncentracije polutanata pri tlu. tada se atmosfera nalazi u ekstremno stabilnim uvjetima. Na taj način je spriječeno raspršivanje polutanata. U takvim situacijama vrlo često se dešava da temperatura zraka raste sa visinom. visina topli zrak hladni zrak temperatura Stvaranje temperaturne inverzije u dolinama 5 .Ako je temperaturni gradijent pozitivniji od adijabatske promjene dolazi do smanjenja temperature zraka s porastom visine i manja je od 7°C / km visine i onda je ATMOSFERA STABILNA. Za vrijeme vedrih noći to zračenje u vidu dugovalnih IR zraka je intenzivnije i dovodi do hlađenja slojeva zraka neposredno uz površinu zemlje. visina visina sloja topli zrak hladni zrak emperatura Temperaturna inverzija u toku noći hladni zrak inverzijskog t Tokom dana sunčevo zračenje zagrijava površinu zemlje. zrak će vrlo brzo pri dizanju postati hladniji i gušći od okoline. što ima za posljedicu povećanje koncentracije polutanata u određenoj zoni atmosfere. a polutanti koji su se emitirali tijekom noći nagomilat će se ispod inverzijskog sloja. Takvu pojavu nazivamo TEMPERATURNA INVERZIJA. pa će inverzijski sloj nastati noću upravo radi bržeg hlađenja zemlje od zraka. Kad je atmosfera stabilna tada ne dolazi do vertikalnog miješanja zraka. Ako temperatura zraka raste sa visinom to je visinska inverzija. dok u toku noći zemlja zrači energiju natrag u svemir. pa će se nastojati vratiti na svoj prvobitan nivo. te inverzije se dešavaju kada je ekstremno stabilna atmosfera.

stvarajući temperaturnu inverziju. te treba obuhvatiti niz od barem 5 godina. Razlika tlaka na pojedinim mjestima na zemlji uvjetovat će strujanje.STRUJANJE ZRAKA Horizontalni transport zagađivala je funkcija vjetra zračnih turbulencija i topografije. a na osnovu nje se može dobiti podatak o prevladavajućem smjeru i brzini. zagrijavajući se pritom kontrakcijom (skupljanjem). . međutim češće je da frontalne inverzije nastaju i da traju relativno dugo u odnosu na druge tipove inverzija. pa čak i adaptacije i renoviranja starog. Brzina i strujanje vjetra bitni su parametri pri izradi ekološke studije kod dobivanja dozvole za izgradnju nekog novog objekta. U tu svrhu potrebno je izraditi ružu vjetrova koju čini višegodišnji niz mjerenja brzine i smjera vjetra (barem 5 godina).U kotlinama se spomenuti efekt nastajanja inverzije kombinira sa pojavom spuštanja hladnijeg zraka sa okolnih brda. Zbog sve veće gustoće. čak i opasne za vrijeme maglovitih dana i ako anticiklonalna aktivnost potraje nekoliko dana polutanti će se nagomilati i koncentrirati u cijelom tom vremenskom periodu. hladni front topli front front topli front hladni «Frontalna» inverzija Frontalne inverzije se javljaju prilikom susreta dviju masa zraka različitih temperatura kad hladniji zrak tone ispod toplijeg na dodiru fronti.OBORINE 6 . Zagrijavanje je veće u gornjem. hladniji zrak istiskivat će topliji zrak koji odlazi u vis. pa tada treba smanjiti najveće izvore emisije. . Kod gradnje novih industrijskih objekata treba se paziti da se oni ne grade u područjima koja nisu pogodna. a brzina strujanja je ovisna o udaljenosti od zemlje i zavisi od koncentracije terena jer promjenom konfiguracije može doći do promjene pravca pa i brzine vjetra i do strujanja mikrorazmjera i u onim slučajevima kada su u neposrednoj blizini «tišine». Ove inverzije su posebno nepogodne. S ekološkog aspekta posebno se analiziraju strujanje zraka more-kopno i planina-kotlina. Ovakve inverzije i ovakva analiza promjene temperature zraka sa visinom posebno su važan čimbenik ekoloških studija pri izgradnji novog objekta. nego u prizemnom sloju atmosfere i za vrijeme anticiklone vjetrovi su slabi ili ih uopće nema. Inverzije koje nastaju pri stvaranju anticiklona (polje visokog tlaka zraka) Kada nastaju anticiklone. Ponekad se zna dogoditi da kretanje zraka može razbiti inverziju. gornji slojevi zraka spuštaju se prema dolje. te neki nizinski predio. Anticiklonalne promjene kod nas su vezane za zimski period godine jer se tada javljaju i masa individualnih izvora emisije koji potječu od zagrijavanja. Mogu dostići i prestići maksimalne dopuštene koncentracije. pa ne dolazi do razrjeđivanja koncentracija polutanata raspršivanjem. Inverzija može obuhvatiti i dostići visinu i do nekoliko stotina metara.

NO2 ispiranjem dolazi do smanjenja pH. ioni i dr. - 7 .SUNČEVO ZRAČENJE Sunčevo zračenje prilično točno odgovara zračenju crnog tijela.Mogu biti značajni meteorološki parametar koji može doprinijeti smanjenju zagađenosti zraka. veličini kapljice kiše ili pahuljice snijega. Oborina može u smanjenju doprinijeti pomoću 2 mehanizma: 1. . NO. ali i povećanju zagađenosti voda. da bi uslijedila kemijska promjena utjecajem EMZ moraju biti ispunjena 2 uvjeta: da energija fotona mora biti veća od energije kidanja kemijske veze bilo da je to energija disocijacije ili energija potrebna za bilo koju drugu vrstu kemijske reakcije. Iskišnjavanje je proces kada već u oblaku prilikom formiranja kapljica polutanti imaju ulogu ili djeluju kao kondenzacione jezgre. Ispiranje – kada oborina prolazi kroz sloj zraka ona može pokupiti plinove koji su topljivi u vodi i tako doprinijeti većoj kvaliteti zraka.molekula mora apsorbirati taj foton i samo uz te uvjete se molekule. ispiranje. Kada je sunce u svom zenitu (maksimalna insolacija) nastaju fotokemijske reakcije. Efikasnost ispiranja će ovisiti o vrsti oborine. SO 2. . Topljivo u vodi – plinovi koji su antihibridi kiselina npr. 2. mogu pretvarati i stupati u reakcije koje zovemo fotokemijske reakcije. iskišnjavanje.

. krutih tvari ili aerosola) u atmosferi može djelovati štetno na zdravlje ljudi i ostalih organizama. Šljaka iz termoelektrane je jako štetna jer može doći do kumuliranja u organizmu (mlijeko). Proizvodi celuloze . Rude bakra. nafta je bolji energent jer ima 2. Ako oborina pada i ispire zrak pokupiti će polutante koji su u zraku prisutni. nafta). Mehanizmi odvoda iz atmosfere: heterogena oksidacija (direktno taloženje iz plinske faze. . krutih i tekućih čestica u zraku.pare i – aerosoli. .Jedan od procesa je heterogena oksidacija i ona obuhvaća slijedeću reakciju: a) 2SO2 (g) + O2 (g) → 2SO3 (g) - 8 . produkt.plinove. postupci jako onečišćuju zrak sa oksidima sumpora. Ugalj je ekološki najnepovoljniji energent jer ima najveći postotak sumpora (oko 5%). tzv.energetika. sekundarni produkt SO3. prašina iz pustinje. bakterije. hidroelektrane. krute čestice. Aerosoli nastaju raspršivanjem sitnih. Tekućina – sprej (veća kapljica). H2SO4). .sagorijevanje fosilnih goriva (ugalj. olova dolaze u prirodi kao sulfitna grupa. pa takve tvari onda nazivamo polutanti ili zagađivala. Nuklearne elektrane su ekološki povoljne ako nema ekscidencijskih situacija. SO2 se brzo oksidira i prelazi u sekundarni polutant H2SO4 i/ili njezin anhidrid SO3.  prirodnog – virusi. merkaptani. . SOx jer je potrebno jako puno energije. na mnoge materijale. Taj mehanizam je kompleksan i obuhvaća 3 moguća procesa: . disulfidi. NOx. magla (sitnija kapljica). a kada se oborina formira pri cikloni ona će prenositi polutante iz zraka. polucija iz postupka pripreme energije – polutanti SOx.3%. a plin je najbolji energent. sekundarne – koji će nastati iz primarnog nekom od kemijskih reakcija u atmosferi.polutanti s globalnim učinkom. Prema trajanju učinka polutanti se dijele na: . 90% polutanata pripada plinovima i parama.ZAGAĐIVALA U ATMOSFERI Povećanje koncentracije određenih specija (plinova. Suho taloženje. cinka.SPOJEVI SUMPORA SO2 Antropogeni izvori emisije: . Kod sulfitnog postupka karakteristični polutanti su SO 2.Prema podrijetlu polutanti mogu biti:  antropogenog – oni izvori koji su pod utjecajem ljudske aktivnosti. a 10% aerosoli.polutanti s lokalnim učinkom . Zagađivanje vodotoka može doprinijeti nepovoljnim uvjetima života organizmima koji ne podnose fluktaciju temperature. Polutanti se mogu podijeliti i prema konzistenciji na : . Veliki globalni efekti – smanjenje emisije CO2 i plinova staklenika.kod sulfatnog postupka prisutni su sulfidi. Polutanti se mogu podijeliti s obzirom na način kako oni ulaze u atmosferu na: - primarne – koji se nalaze na izvoru emisije. povijesne spomenike i prirodu uopće. Termoelektrane su povoljnije za zagrijavanje nego kada bi se za zagrijavanje koristilo niz dimnjaka makar su i one nepogodne. Plinovi i pare se ponašaju prema plinskim zakonima što je bitno pri utvrđivanju njihove koncentracije i pri projektiranju uređaja za pročišćavanje zraka. COS i slični spojevi koje karakterizira i vrlo neugodan miris. vjetra – vrlo dobro kod Senja. - industrija – sulfitni i sulfatni postupak proizvodnje celuloze Alternativni izvori energije: energija sunca. energija valova – Senj.

a može biti i neka kruta površina. što znači da je relativno kratko zadržavanje tog polutanta u troposferi i efikasno se može iz atmosfere izdvojiti tzv. Općenito se smatra da 1-10% SO2 se na sat oksidira. niska o temperatura zraka. f) HO2˙ + NO → OH˙ + NO2 - homogena oksidacija u vodenoj fazi.OKSIDI DUŠIKA KAO POLUTANTI NO – suma oksida dušika NO i NO2 9 . o polutanti SO2 i krute čestice imaju sinergističko djelovanje. c) OH˙+ SO2 + M1 → HOSO2˙+ M Početna reakcija će kao rezultat dati hidrogensulfit radikal (HOSO2˙ ). vodikov peroksid. g) SO2 (aq) + H2O (l) ↔ H2SO3 (aq) h) H2SO3 (aq) ↔ HSO3. Sama regeneracija hidroksilnog radikala se može prikazati reakcijom f). dušik (IV)-oksid NO2. H2SO4 i HNO3. temperaturna inverzija. Indiji i Dalekom Istoku. nema vjetra kisele kiše pH oborina < 5 fenomen uzrokuju SO2 i NOx. - homogena oksidacija plinske faze. U jako čistoj atmosferi značajna je oksidacija SO2 posredstvom hidroksilnog radikala. H2O + O2 → H2SO4 + HO2˙ U zagađenom zraku peroksilni radikal (HO2˙ ) može reagirati sa NO i pritom se regenerira hiroksilni radikal. Americi. Mnogo važnije je otapanje sulfata formiranih na krutoj površini i njihov transport. pa nisu onda moguće ni kombinirane fotokemijske reakcije uzrokovanje SO2. ali je termodinamički moguća što nam govori ΔG. odnosno oborinama što je razlog kiselih kiša. odnosno do hidrolize: b) SO3 (g) + H2O (l) → H2SO4 (aq) U suhom i čistom zraku na temperaturi troposfere reakcija je polagana. Reakcije će biti potencirane tamo gdje su prisutni antropogeni izvori SO2 (procesi sagorijevanja). Mehanizmi reakcija su razlogom što SO2 neće doći u stratosferu. ali će ona biti katalizirana prisutnošću čestica čađe ili prisutnošću lebdećih čestica (čestice pepela). ali može i drugih prijelaznih metala. produkt H2SO4 (aq).(ΔG°298 = .Utjecaj na okoliš: . Uz prisutnost vode dolazi do reakcije b). X - . a ona nam je potrebna da bi absorbirala energiju dobivenu nastajanjem novce veze i ona na taj način stabilizira tu reakciju.(aq) + H+ (aq) Osim vode u troposferi postoje i različite druge specije koje mogu transformirati SO 2 u sulfatnu kiselinu.(aq) ↔ SO32. .Londonski tip smoga. produkt H2SO4 i peroksidni radikal HO2. d) HOSO2˙ + H2O → HOSO2 .71 kJ mol-1 SO2) Reakcija je vrlo spora. Hidrogensulfit radikal se dalje oksidira reakcijama d) i e) do sulfatne kiseline H2SO4. Distribucija tog polutanta na zemlji nije jednolika i smatra se da oko 90% SO2 pripada emisiji prvenstveno u SJ. Europi. o za nastajanje smoga bitni meteorološki faktori. mokrim taloženjem.(aq) + H+ (aq) j) H2O2 (aq) + SO2 (aq) → H2SO4 (aq) Reakciju će prvenstveno katalizirati soli željeza. zatim SO3. To može biti ozon. pa će reakcija biti maksimalno značajna u blizini izvora emisije gdje je i visoka koncentracija čestica. i) HSO3. k) 2HO2 + M1 → O2 + H2O2 + M Koji će od ova tri mehanizma prevladati ovisiti će o stanju atmosfere u vrijeme oksidacije. magla. H2O e) HOSO2 . Reakcija će biti ubrzana ako se čestice plina okruže sa filmom vode. molekula. M – neka treća tvar.

Važan je za masu procesa iz grafičke industrije. saniranje različitog otpada. Ona će pridonijeti stvaranju ozona u troposferi. Industrija može doprinijeti emisiji i samih proizvodnih procesa ili pak utroškom energije. vlaga i čestice. Jedan od osnovnih mehanizama odvoda CO iz atmosfere je reakcija adsorpcije u tlo. saobraćaj. Primarni polutanti su poznati zdravstveno i sigurnosno rizični u radnoj atmosferi. CO se oksidira sa ½ O2.ispušni plinovi automobila. za razliku od rugih reakcija koje se dešavaju u stratosferi i koje doprinose smanjenju koncentracije ozona. a reakcija ide sa elementarnim vodikom i pritom nastaje metan i voda. a reakcija ide uz mikroorganizme iz tla. Anaerobni procesi mogu biti izvori amonijaka. . CO se reducira. avioni. meteorološki uvjeti temperatura zraka > 20°C. sunčevo zračenje. električna izbijanja) gdje iz elementarnog dušika pri visokim temperaturama mogu nastati oksidi dušika. stvaranje u oceanima. Unutar troposfere NOx plinovi izloženi su promjenama radi utjecaja mnogih agenasa od kojih su najvažniji ozon. a produkt je CO2 CO + ½ O2 → CO2 Da bi do takve reakcije moglo doći sudjeluju bakterije iz tla. hidroksil radikal. .fotokemijski tip smoga L. 2. . Antropogeni izvori: procesi nepotpunog izgaranja fosilnog goriva i biomase (nije bilo dovoljno kisika). Antropogeni izvori emisije su: . ugljik (IV)-oksid CO2.Prirodni izvori oksida dušika su: gorenje biomase (šumski požari. Ta reakcija je izvor povećanja koncentracije troposferskog ozona. a) Reakcije idu prema fotodisocijaciji NO2. «tišina» i vrijeme maksimalne insolacije.SPOJEVI UGLJIKA Oksidi ugljika: ugljik (II)-oksid CO. hidrogen-peroksi radikal. OH H2O O2 NO2 + M M RCHO RCO˙ RCO O2˙ RCOO2 NO2 ili acil radikal peroksiacil radikal PAN peroksiacilnitrat hν H Za te reakcije su karakteristični: grafička industrija. Prirodni izvori CO u atmosferi: fotokemijska oksidacija ugljikovodika.industrija. NASTAJANJE TROPOSFERSKOG OZONA NO2 + hν (λ < 430 nm) → NO + O O + O2 + M → O3 + M b) to su reakcije koje se pripisuju mehanizmima nastajanja fotokemijskog smoga tipa Los Angeles. postoji 2 mehanizma: 1. Iz primarnih polutanata (manje štetnih) nastaju sekundarni polutanti koji su više štetni. CO + H2 10 .A. c) te reakcije su odgovorne za nastajanje kiselih kiša λ < 320 nm O2 H2O 2NO2 + M O3 O° 2OH M 2HNO3 . nove specije su atomarni kisik koji će sa nekom molekulom treće vrste dati ozon.sagorijevanje fosilnih goriva i biomase. energetika i promet. redukcija CO2 u oblacima. organske molekule (uključujući organske peroksi radikale RO2˙ ). šumski požari i vulkani.

Te specije su koristili morski organizmi za izgradnju svojih kostura koji su se nakon izumiranja organizama taložili na morsko dno. Kada je hemoglobin dostupan CO. garažama i sl.1 ppm (parts per million). Normalna koncentracija karboksihemoglobina u krvi iznosi oko 0. Hemoglobin u krvi je nosioc kisika i taj oblik je oksihemoglobin. procesi sagorijevanja fosilnih goriva. Mehanizmi odvoda su: fotosinteza. Veliki udio te koncentracije je pripisan prometu. Prirodni fond koncentracije CO – koncentracija polutanta na mjestima gdje nije moguće zagađenje iz antropogenog izvora je oko 0. pa zato sada automobili imaju katalizatore koji veći dio NO. karboksihemoglobin. .5%. Cm Hn + 2 (m + n/4) NO → (m + n/4) N2 + n/2 H2O + mCO2 5. atmosfera je bila bogata sa CO2.Sve vrste tla će pokazati jednu mogućnost tih reakcija. Koncentracija tog polutanta – treba poći od davnih vremena kada se zemlja hladila. Taj proces i danas je prisutan u plitkim tropskim morima pri čemu nastaju koraljni grebeni. Iz konstante reakcije proizlazi da je afinitet CO za oko 200 puta veći u usporedbi s kisikom. Kada se tlo sterilizira i kada se stavi u kontakt s CO tada nema reakcije. tako da je kod njih koncentracija karboksihemoglobina oko 10 puta veća nego kod nepušača. Pušači su izloženi za vrijeme pušenja kratkotrajnim. Prije početka industrijske revolucije oko 260 ppm. CO + NO → ½ N2 + CO2 3. te neplemeniti metali i silikati koji su naneseni na neku površinu (često aluminij-oksid). CO i ugljikovodike prevode u elementarni dušik CO2 i vodu. on će radije reagirati s CO. U urbanim predjelima je koncentracija od 2 – 20 ppm. Opisani proces se događao tijekom dugih geoloških razdoblja. pa je na taj način mnogo CO2 iz zraka prešlo u magnezijevkarbonat MgCO3 i kalcijev-karbonat CaCO3 tvoreći stijene. što može dovesti do gubitka sposobnosti ispravnog ocjenjivanja vremena i prostora – uzrok čudnih nesreća.reakcija oksidacije s hidroksi radikalom OH˙ .3% što postaje zabrinjavajuće. H2 + NO → ½ N2 + H2O Kao katalizatori se još koriste i neki plemeniti metali (paladij i sl. ali visokim koncentracijama CO koje mogu biti i do 400 ppm. H2 + ½ O2 → H2O 6. reducira se mentalna sposobnost. Visoke koncentracije se mogu dogoditi i na prometnicama – u vrlo uskim ulicama i gužvama na semaforima.4 godine. zbrinjavanje otpada. Za CO se smatra da je njegovo vrijeme boravka u atmosferi oko 0. Cm Hn + (m + n/4) O2 → mCO2 + n/2 H2O 4. dok se npr. 1. mogu se javiti glavobolje. Antropogeni izvori: energetika. prema nekim procjenama se smatra da koncentracija CO2 godišnje raste oko 0. upijanje u tlo. biološko raspadanje i oslobađanje iz oceana. Intenzitet zračenja CO2 H2O apsorpcijski maksimumi 11 . nego sa kisikom. Prije 2 milijarde godina CO2 je bilo svega nekoliko ppm. Reakcije koje se dešavaju u troposferi: . promet.CO2 Prirodni izvori: respiracija. Kada se ta koncentracija poveća. sada oko 360 ppm.).pri toj reakciji će kao produkt nastati CO 2 i atomarni vodik. događao se proces da su H2O2 i CO2 otapali stijene i nastali su topljivi hidrogenkarbonati alkalijskih i zemnoalkalijskih metala. mjestima mogu naći koncentracije koje su veće od 100 ppm. CO + ½ O2 → CO2 2. može doći do kome i smrti. u tunelima. Štetno djelovanje tog polutanta CO ima direktan utjecaj na zdravlje ljudi radi mogućnosti da se veže na hemoglobin i na taj način nastaje tzv.

Razlika između CO2 i metana – CO2 nastaje oksidacijom.UGLJIKOVODICI Metan – prvi u homolognom nizu (CH4). Karakteristično je da Zemlja emitira zračenje u IR području. . N2O. freoni i ozon. procesi pri uzgoju stoke. vodena para neprozirna za dugovalno IR zračenja i ono ostaje zarobljeno u atmosferi.procesi odlaganja otpada. a u kojem će području valnih duljina biti najveći intenzitet emitiranog zračenja ovisi o temperaturi tijela. ne može se emitirati u svemir. . ali je zbog polutanata kao što su CO2. a neprozirno za zračenje koje emitira zemlja i raslinje u stakleniku. Koliko će toplotnog zračenja ostati zarobljeno u atmosferi ovisiti će o sastavu atmosfere i koncentraciji polutanata. plinovi staklenika su metan. . . Molekule vode i CO2 apsorbiraju zračenje valnih dužina od 12000 – 20000 nm pa je atmosfera prozirna za vidljivi dio spektra. . a metan (ugljikovodici) nastaju procesima razgradnje organskih tvari. tzv. Prosječna temperatura je oko 254 K i Zemlja najintenzivnije emitira zračenje u području oko 12000 nm.Antropogeni izvori metana su: . Tri su glavna mehanizma odvoda metana iz atmosfere: .Jedan dio će se apsorbirati u tlo 6 – 12%.Jedan dio će odlaziti u stratosferu i tamo se oksidirati. EFEKT STAKLENIKA – staklenik djeluje – staklo je prozirno za sunčevo zračenje. procesi sagorijevanja biomase na vrlo niskim temperaturama.Prirodni izvori metana su: Metan nastaje uz pomoć mikroorganizama u anaerobnim uvjetima djelovanja na tvari biljnog ili životinjskog podrijetla – dekompozicijom organskih tvari.10000 20000 30000 valna duljina λ / nm Raspodjela valnih duljina zračenja što ga emitira zemljina površina i maksimumi apsorpcije infracrvenog zračenja molekula CO2 i H2O Utjecaj CO2 kao polutanta na okoliš je globalan i očituje se utjecajem na promjenu klime.Mehanizam reakcija u troposferi 12 . a osim CO2. procesi pri korištenju i eksploataciji ugljena i nafte.

stalno se pronalaze neki novi.oni nastaju u biološkim procesima i reaktivni su. industrija. kada bi došlo do topljenja leda taj postupak bi oslobađao metan. utjecajem na izvore se može smanjiti udio odvoda metana pomoću te reakcije. on ima negativan globalni utjecaj na okoliš. alfapinena (α-pinena). Temperatura zraka ako se gleda u dužem periodu ima trend porasta. a svi takvi spojevi su obilježeni tzv. Faze procesa: mjesto emisije su postupci pranja strojeva nakon tiska upotrebom sredstva za pranje. Čovjekovom aktivnošću. Slika: Atmosferske koncentracije glavnih plinova efekta staklenika Metan je jedan od plinova staklenika. CAS brojem i tako možemo saznati sve informacije o djelovanju određenog spoja na okoliš.Najvažniji mehanizam u tom procesu je reakcija metana sa hidroksilnim radikalom koja će kao krajnji rezultat dati CH3O i H2O. etan. Antropogeni izvori su: promet. upotreba organskih otapala. . pa se broj stalno povećava. Najviše reaktivni bi bili spojevi grupe izoprena. Međutim. Metan ima mogućnost i on se ugrađuje u led u obliku spojeva koje nazivamo klatrati CH4 * n H2O (n može biti oko 6). te u ofsetu kada se kao tekućina za vlaženje koristi ona na bazi 2-propanola. on bi tada išao slobodno u atmosferu i potencirao bi efekt staklenika. pa on može doći i do stratosfere. odnosno klimu. a kao rezultat će onda biti ugljik (IV)-oksid i elementarni vodik. Procesi grafičke reprodukcije i općenito grafičke industrije su izvori onečišćenja (procesi tiska – ofset rotacije heat-set bojama. visoki (flekso) tisak – organska otapala. sitotisak). djeluje na vrijeme. Važno je da se njegova koncentracija koja iznosi oko 1. Prirodni izvori . a razlog tome je reakcija ugljik (II)-oksida sa hidroksilnim radikalom. od grupe aromatskih: benzen i toulen. Karakteristično za metan je njegov dugi boravak u atmosferi (oko 3 godine). Najčešći polutanti su: butan.DRUGI UGLJIKOVODICI U tu grupu spada oko 600 različitih specija koje mogu djelovati kao polutanti atmosfere. Efekti na okoliš: 13 . etil.5 ppm neprestano povećava i to za 1-2% godišnje. duboki tisak – toulen. propen.

digestalni sustav. Zdravstveni rizici su: utjecaj na centralni živčani sustav. Maksimalna dozvoljena koncentracija je ograničena na 400 ppm na radnom mjestu. Voda za pripremu otopine za vlaženje mora biti izvanredne čistoće (ona koja se dobije metodom reversne osmoze) što uključuje kontrolu pH vrijednosti i provodljivosti. ti spojevi emitiraju i nastaju njihovi polutanti ispod temperature vrelišta. Zamjensko sredstvo koje bi imalo tehničko-tehnološke karakteristike kao 2-propanol do sada nije pronađeno. Ako se koristi takva otopina potrebno je brinuti i o tome što se događa i koliko je štetna otpadna tekućina u odnosu na zagađenje voda. Rizici opasnosti su: mogućnost da sa zrakom čini smjese koje mogu izazvati požar ili eksploziju. Nepovoljni utjecaj na okoliš se potencira sekundarnim reakcijama stvaranjem fotokemijskog smoga tipa L. Provodljivost daje informaciju koliko je ta voda čista (proporcionalno koncentraciji iona).- djelovanje globalno u kontekstu efekta staklenika. količina vode koja se pritom troši u odnosu na uštedu resursa. . Time se smanjuje udio 2-propanola sa 10% na 2-3%. To treba promatrati u odnosu na 2 utjecaja: količinu kemikalija u otpadnoj vodi i štetan utjecaj na okoliš. A. BAT – biološka toleranca na radnom mjestu. . tlak para im je manji od 10 kPa. svaki veći proizvođač grafičkih strojeva pokušava pronaći neko zamjensko sredstvo koje onda dolazi pod različitim trgovačkim imenima: Heidelberg – Supstifix. Mogu se uzeti dugolančani alkoholi kao supstitucija – polialkohol. pa dolazimo do ALDEHIDA (RCHO). Kod konvencionalnog ofseta se primjenjuju keramički valjci da se smanji udio 2-propanola.ti spojevi mogu sudjelovati u stvaranju fotokemijskog smoga tipa L. mogu stupati u reakcije kao što je prikazano za metan s relativno velikim brojem sekundarnih polutanata koji se mogu posebno parcijalno oksidirati. organ vida. odnosno da se smanji udio otopine za vlaženje.OTOPINA ZA VLAŽENJE U OFSETNOM TISKU Upotrebom 2-propanola u otopini za vlaženje u ofsetnom tisku dolazi do emisije polutanta koji spada u grupu VOC spojeva (ishlapljivi organski spojevi).MOGUĆNOST RECIKLACIJE OTOPINE ZA VLAŽENJE I PRISTUPA OPĆENITO - Kretanje reciklirane otopine za vlaženje SVJEŽA OTOPINA ZA VLAŽENJE DOZIRANJE (male količine) MEĐUSPREMNIK Kružni tok otopine za vlaženje između tiskarskog stroja i aparata za kondicioniranje Vrijeme Da li je otopina prljava? / Da li je potrebna izmjena unutar pogonskog ciklusa čišćenja NE 14 . Takva tekućina za vlaženje će biti zdravstveno i sigurnosno rizična na radnom mjestu. . A. BAT u ovom slučaju znači 50 mg/l acetona u krvi ili urinu.

filtracija poprečnog toka). 9. Sustav za hlađenje. 4. 7. 5. . 3. Tiskovni cilindar. Spremnik otopine za vlaženje. 2.DA DA Razdvajanje fizikalnog onečišćenja FILTRAT Kemijski još učinkovito NE OTPAD (što je moguće čvršći) Kružni tok otopine za vlaženje u ofsetnom tisku Tiskarski stroj 4 5 1 6 2 3 Papir 8 Uređaj za kondicioniranje otopine za vlaženje 7 Jedinica za reciklaciju 9 1. 6. Otopina za vlaženje može utjecati na kvalitetu zraka. Uređaj za obojenje. Grubi filter. membranska separacija. onda se drugi dio ukoncentrirava i zbrinjava kao otpad. 8. Uređaj za vlaženje. Cilindar s gumenom navlakom. Korito tekućine za vlaženje. Ako se uspije pročistiti otopina za vlaženje tako da se jedan dio može ponovno koristiti u tisku. Temeljni cilindar. Unutar jedinice za reciklaciju koristi se postupak pročišćavanja voda koji spada u tercijarne postupke pročišćavanja voda (membranski postupci.2 1 A III AI A III 15 .Kako mogu sastav boje i procesi sušenja otisaka utjecati na kvalitetu okoliša? KARAKTERISTIČNI POLUTANTI GLAVNIH TEHNIKA TISKA TEHNIKE TISKA Ofset tisak Duboki tisak Visoki tisak GRAFIČKI MATERIJAL POLUTANTI ugljikovodici toulen ugljikovodici MDK [PPM] 400 TOKSIČNO DJELOVANJE KLASA OPASNOSTI Boje Boja Boja 1 1. na radnom mjestu i u vanjskoj atmosferi.

31 100 14 000 1 100 3 500 1 100 Boje B B B AI AI A II AI A II A II A III A II A III A II A II A II .20 – 25% tvrdih smola. - Heat-set boje se trebaju pročišćavati zbog velikog postotka mineralnih ulja s 2 aspekta: . Heat-set boja za ofsetne rotacije sadrži: .Ofsetni tisak Sastav konvencionalne boje za ofsetni tisak na arke na bazi organskih otapala je slijedeći: .5 – 15% sušivih ulja.5 – 10% aditiva.emisija polutanata u procesu sušenja otisaka.Fleksotisak Sitotisak etanol 1000 0 etoksipropanol 1 metoksipropanol 100 1 etilacetat 200 1 metiletilketon 200 1 50 1 metoksipropilacetat 200 1 izopropilacetat Boje na nafta 2 ksilen 100 2 bazi benzilalkohol 1 otapala diacetonalkohol * 50 1 1-metoksipropanol – 2 * 100 1 butilacetat 950 1 butilniesterglikolne 1 kiseline 50 1 1 . 110 000 81 500 3 500 10 000 2 500 EMISIJA t / god.15 – 20% pigmenta. . 5 – 10% aditiva. . MAT.15 – 20% pigmenta. - 25 – 40% mineralnih ulja.korištenje velikog udjela derivata nafte. . . . 25 – 35% tvrdih smola.20 – 25% mineralnih ulja. 16 .metoksipropilacetat 50 1 cikloheksanon 20 1 butilglikol 50 1 dipropilglikol 2 testbemin Raspodjela emisije organskih otapala prema tehnikama tiska TEHNIKA TISKA Ofset tisak Duboki tisak Visoki tisak Fleksotisak Sitotisak POTROŠNJA GRAF. t/ god.20 – 35% sušivih ulja. .

U dubokom tisku se mora koristiti uređaj za pročišćavanje jer boje sadrže puno toulena. monomere. a postupci pročišćavanja koji se najčešće koriste su: . Na tržištu postoje komercijalni uređaji za zbrinjavanje otpadnih voda kapaciteta 1 – 20 m3 otpadne vode na dan. To je otežavajuća okolnost za akvatične organizme koje u njemu žive.).sedimentacija. Ti uređaji su automatizirani i zauzimaju prostor od oko 5 – 10 m2. Takva otpadna voda se mora pročišćavati.Koagulacija je fizikalno-kemijski proces koji potpomaže nastajanju većih čestica od destabiliziranih koloidnih čestica i tako potpomaže odjeljivanju faza u procesima sedimentacije i filtracije. a to su one vegetabilnog – biljnog podrijetla kao što su repica.10 – 20% alkohola. . iskoristiti i ponovno druge godine posaditi.flotacija. pH vrijednost od 7 – 8.adsorpcija. .BOJE NA BAZI VODE Kemijski sastav boja na bazi vode: . odnosno svojstva emulgiranja. čestice bojila budu zahvaćene mjehurićima zraka ili nekog drugog plina. soja i sl. . odnosno istraživanja su ukazala na supstituciju sirovina derivata nafte sa sirovinama obnovljivog podrijetla (one koje se mogu posaditi. Otpadne vode su onečišćene organske tvari i kao takve se ne mogu ispuštati u vodotoke jer bi organska tvar razgradnjom trošivog kisika vodotok pretvorila u deficitaran na kisiku. može se očekivati udjel krutih tvari od 3 – 5%. S obzirom na volumen otpada s obzirom na kapacitet proizvodnje mogu se uspješno primijeniti sedimentacija i filtracija. postizanje ravnotežnog stanja tiskarska boja i voda.BOJE KOJE SUŠE UV ZRAČENJE I SNOPOM ELEKTRONA UV boje ne sadrže organska otapala i smatraju se ekološki pogodnijima.' 70-tih godina javile su se mogućnosti smanjenja udjela derivata nafte iz boja. fotoinicijatore. a dobiveni mulj mora se dalje zgušnjavati i dalje obrađivati (metode spaljivanja). Boje sadrže oligomere. To je postupak kojim se može odrediti količina organskog onečišćenja u otpadnoj vodi. .Flotacija je proces sljepljivanja dispergiranih čestica zagađivala na granici faza zrak-tekućina. (BPK) predstavlja biološku potrošnju kisika i ako ima indeks 5 onda se odnosi na 5 dana. ali njihova ekološka nepodobnost je mogućnost onečišćenja voda.koagulacija. oko 1 – 10 m3 na dan.40 – 50% vode. . postaju specifički lakše. . te se silom uzgona transportiraju na granici faza u obliku pjene i odvajanjem pjene se odvajaju i polutanti iz sustava.Adsorpcija je proces koncentriranja tvari na međufaznoj granici površina. to će utjecati na iskoristivost pigmenta. Promjenom kemijskog sastava biljnog ulja (promjena broja i raspodjele dvostrukih veza) će utjecati na niz tehničko-tehnoloških karakteristika tako da je na taj način moguće mijenjati penetracije tekućih sastojaka u papir. - 15 – 35% veziva. .5 – 10% aditiva. a kada se radi o absorpciji onda je riječ o tekućem sustavu. neće doći do zagađenja zraka i destrukcije okoliša. te brzinu izlaganja otisaka (sušenje otisaka). Ne može se napraviti ekološki optimalna supstitucija jer svaka tehnika tiska diktira udio moguće zamjene sa aspekta kvalitete i mogućnosti otiskivanja zbog velikih brzina otiskivanja.10 – 20% pigmenta. . pa za monomere u bojama koje suše UV zračenjem je karakteristično da 17 . . . Imati će određenu ekološku podobnost jer neće doći do emisije otapala. . BPK od 500 – 1000 mg kisika / litri. Prije donošenja odluke o zbrinjavanju treba uzeti u obzir kemijski sastav pigmenta. Kada se radi o adsorpciji onda je riječ o krutom sustavu.

Kao fotoinicijatori se koriste izopropiltioksanton. boja elektrona (monomer. tis. benzildimetilketal. benzofenon kao i derivati tih spojeva i oni će apsorbirati UV zračenje i pri takvim reakcijama su moguće emisije ozona koje mogu djelovati nadražujuće na dišne organe. Uz N 2 (vrlo inertan plin) i hlađenjem se može spriječiti emisija ozona. Shematski prikaz sušenja boje pomoću UV zračenja Boje koje suše snopom elektrona ne sadrže fotoinicijatore i zbog toga se koriste kod tiska ambalaže koja se koristi za prehrambenu proizvodnju. Akrilati će imati negativno i štetno djelovanje u kontaktu sa kožom. Veziva su smole sa akril i metaakril skupinama na osnovi poliestera epoksida ili uretana. poliesterakrilati ili kemijski slični spojevi koji imaju određeni zdravstveni rizik – nadražljivost u kontaktu s kožom).oni rade u boji svojstvo viskoziteta. Tiskarska boja monomer oligomer fotoinicijator oslobođeni radikal Oslobođena energija radikala uzrokuje potpuno umrežavanje.6 – heksandioldiakrilat). Mehanizam sušenja se zasniva na djelovanju energije elektrona na organske molekule pri čemu nastaju slobodni radikali koji lančanim reakcijama dovode do polimerizacije. 18 . a kad je dovoljno hladno i dušikovih-oksida koji bi pritom mogli nastati. Ekološka nepodobnost kod monomera je nadražujuće djelovanje prevenstveno u dodiru s kožom. iritiraju sluzokožu (po kemijskom sastavu to su: alkilesteri i to 1. kod ofsetnih rotacija sprječavanje djelovanja zračenja (rendgenskih zraka) načinjeno je oklopom od olova. oligomer) R' R' N 2 (dušik) polimerizacija snopom O2 O2 R' R'' O2 O2 R' papir papir Shematski prikaz sušenja boja pomoću snopa elektrona Kod sušenja dolazi do emisije X rendgenskih zraka. Polimerizacija u postupku dezintegriranja iskorištenog otiska sprječava nastajanje čestice bojila zadovoljavajuće veličine za efikasno uklanjanje u postupku deinking flotacije pri reciklaciji papira. Rezultati istraživanja su pokazali da na udaljenosti od 5 cm u okolini sušila doza zračenja približno iznosi 1 μSv/h. ali kod ofsetnih strojeva na arke se ne može postaviti taj uređaj zbog hvataljki papira. Oligomeri s višom molekularnom masom koriste se kao epoksiakrilati. odnosno polimerizaciju.

Svi navedeni spojevi su iz grupe teških metala. a bijeli sa cinkom. . Razvlaknjivanje – čestice se nisu mogle odstraniti u dovoljnoj količini.samorazvlaknjivanje.spaljivanje. crveni su u kombinaciji s barijem. . dok se kobalt i mangan pojavljuju kao sikativi u ofsetnim bojama. pa je veći problem kako napraviti sustav za zbrinjavanje onečišćenog zraka.reciklacija. željezo je prisutno u anorganskim pigmentima. . Reciklacija se radila na dva načina: . Redoslijed uzoraka prema udjelu pigmenta TEHNIKA TISKA GRAMATURA g/m2 UDJEL PIGMENTA mg kg –1 uzorka bronciranje 100 17275 bronciranje duboki tisak ofset duboki tisak ofset 240 100 100 240 240 8520 3960 2020 2000 1360 UZORAK 3 6 2 1 5 4 19 . . pa se takva sekundarna sirovina mogla koristiti za proizvodnju bojila ili finijih grafičkih materijala.kompostiranje. Kod spaljivanja dolazi do problema da se u izlaznim plinovima nalaze čestice teških metala.Utjecaj brončanih tiskarskih boja (brončani prah) na kvalitetu okoliša Koncentracija pigmenta u uzorcima PAPIR / KARTON TEHNIKA TISKA TISKARSKA BOJA KONCENTRACIJA PIGMENATA U OTISCIMA Cu mg kg -1 LUXOTIP 100 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 ofset duboki tisak bronciranje ofset duboki tisak bronciranje Neotisnuti Jednokomponentna boja Boja za duboki tisak Brončani prah Jednokomponentna boja Boja za duboki tisak Brončani prah 1550 3300 14850 1040 1640 7110 Zn mg kg -1 470 660 2425 320 360 1410 AUROCARD 240 neotisnuti g/m2 Kada bi se ti otisci trebali zbrinjavati ekološki najpovoljnije bilo bi: .PIGMENTI KAO SASTAV BOJE I NJIHOV EKOLOŠKI ZNAČAJ Organski pigmenti sadrže bakar – plavi i zeleni pigment.Kod sitotiska se koriste različite boje.korištenje postupka deinking flotacije. .

nije došlo do esterifikacije. Kada se supstitucija počela provoditi zabilježene su promjene na površini metala (elementi strojeva) koji bi se mogli ubrojiti u kategoriju procesa korozije. '70-tih godina naftnom krizom se počelo razmišljati o supstituciji mineralnih supstanci iz nafte (derivata nafte) sa supstancama na bazi vegetabilnih ulja radi zdravstvene i sigurnosne rizičnosti sredstava za pranje (klase zapaljivosti A I. 3 min. Supstitucijom ćemo dobiti sredstva koja imaju plamište veće od 100°C. te ekološki nepovoljni zbog vrlo niskog plamišta. A. min. a najnepovoljniji su specijalni benzini jer imaju vrlo nisko plamište (vrlo ishlapljiva sredstva). Što sa otpadom nakon pranja? 30 sek.Ekološke karakteristike sredstava za pranje strojeva SREDSTVA ZA PRANJE MDK mg / m3 350 350 KATEGORIJA TOKSIČNOSTI KLASE ZAPALJIVOSTI PLAMIŠTE Specijalni benzini Test benzini (mješavine alifatskih i cikličkih ugljikovodika) Test benzini (mješavine alifatskih i cikličkih ugljikovodika viših plamišta) Mineralna i vegetabilna ulja 2 2 AI A II < 21°C >21 – 55°C 350 1 A III 55 – 100°C 0–1 > 100°C Većina sredstava za pranje se dobivala iz nafte. biti će ishlapljivi i spadaju u VOT spojeve. ona neće spadati u tzv. 40°C 60°C 100°C > 10 20 . a u vanjskoj atmosferi će pod određenim uvjetima moći ulaziti u kemijske reakcije koje će rezultirati spojevima iz grupe fotooksidansa i dovesti će do pojava fotokemijskog smoga tipa L. Stupanj emisije različitih tekućih sredstava za čišćenje za vrijeme ručnog pranja % 100 0°C 80 60 25°C 40 20 0 150°C 0 sek. U radnoj atmosferi će biti sigurnosno i zdravstveno rizični. Kiselinski broj – veličina koja nam može reći koliki udio masnih kiselina je ostao slobodan. međutim zapažene su neke karakteristike koje nisu u skladu sa dobrim tehnološkim uvjetima. A II i A III) i ekološkom i gospodarstvenom pristupu resursima. VOT spojeve.

inspekcija kažnjava odgovornu osobu. Administracija počinje na mjestu nastajanja gdje mora biti ispunjen formular na kojem je vidljiva masa otpada. opasan otpad se označava sa * i on se mora zbrinjavati na odličan način. Tu analizu može raditi samo ovlaštena institucija. Shematski prikaz toka reciklacije (sredstvo za pranje s visokom temperaturom zapaljivosti) Svježa voda Sredstvo za pranje i voda Voda Svježa sredstvo za pranje Postupak pranja stroja Postupak pročišćavanja DESTILACIJA Onečišćena tekućina nakon pranja stroja OTPAD. a to omogućuje automatski uređaj za pranje. Otpad moramo svesti na što manju moguću mjeru. te dokument iz kojega je vidljivo da je otpad zbrinut na identičan način kako je to vidljivo iz prijedloga institucije koja je načinila analizu. Postoji zakonski propisi da se otpad mora administrativno pratiti od mjesta nastajanja do mjesta zbrinjavanja. . te posebno temperatura zapaljivosti sredstva za pranje koje se koristi. Zakonska norma obavezuje tiskaru da prije postupka zbrinjavanja mora imati rezultate fizikalnokemijske analize otpada gdje je naznačena i preporuka metode zbrinjavanja. zbrinjavanje spaljivanjem Sredstvo za pranje 21 . u tabeli otpada svaki otpad ima svoj ključni broj pod kojim se vodi.Pristup reciklacija unutar proizvodnje – povoljnija metoda Tiskarski stroj Prljavo sredstvo za pranje Sredstvo za pranje (voda) Destilacijski spremnik Odabir metode koju ćemo primijeniti za reciklaciju iskorištenog sredstva za pranje diktiraju karakteristike sredstva za pranje. podaci o transportu. potpis odgovorne osobe. pa mjera zaštite na vrhu piramide je ta da što manje sredstva za pranje potrošimo. Isti postupak vrijedi i kod zbrinjavanja ostataka boje. Ako nedostaje bilo koji segment.Otpad će se isto naći u našim normama. potpis onoga tko je preuzeo otpad za transport i potpis onoga tko je primio otpad nakon transporta.

Reakcija se može prikazati uz pomoć atomarnog vodika ili NO2: Cl (g) + H (g) → HCl (g) ClO (g) + NO2 (g) → ClONO2 (g) 22 . Ti spojevi ne ulaze u složene kemijske mehanizme troposfere. Kod boja na bazi otapala kao sredstvo za pranje koriste se ta otapala. Postupkom destilacije dobili smo dva toka i smanjili smo masu otpada za zbrinjavanje jer smo ga ukoncentrirali i dobili vrlo koristan udio koji možemo vratiti u postupak pranja (destilat). Fleksoboje na bazi otapala – otapala u bojama se mogu kao takve koristiti za čišćenje elemenata strojeva. kod boja na bazi vode i UV boja sredstvo za pranje je voda. Kategorizacija u odnosu na druge polutante je ta da nije zapažen prirodan izvor tih spojeva. Ta grupa spojeva je vrlo kemijski inertna. prije se koristio u dezodoranima i u hladnjacima. sredstvo za pranje.Supstituirani ugljikovodici s nekim od halogenih elemenata (FREONI) Freoni – klorflour ugljikovodici.smanjenje koncentracija O3 u stratosferi hν CCl3F (g) 190 – 225 nm CCl2F (g) + Cl˙ (g) FREON 11 Cl˙ (g) + O3 (g) → ClO˙ (g) + O2 (g) Reakcija destrukcije ozona je prikazana sa klornim radikalom. Antropogeni izvor: neki industrijski procesi.Može se primijeniti samo ako radimo sa današnjim tehnologijama. ali se tu javlja problem onečišćenja voda. moguća je neprestana regeneracija (sa atomarnim kisikom) i opet nastaje radikal. U drugim tehnikama tiska s obzirom da se upotrebljavaju različite boje ovisno o njoj se koriste različita sredstva za pranje. . biološki su nerazgradivi i to doprinosi da će se vrlo dugo zadržati u atmosferi (do 20 godina nakon emisije). ClO˙ (g) + O (g) → Cl˙ (g) + O2 (g) Svaki klor i oksiklor radikal može razoriti 105 molekula ozona. zbrinjavanje spaljivanjem Bitan ekološki aspekt je taj što smo uspjeli ukoncentrirati i smanjiti otpad za zbrinjavanje.Utjecaj na okoliš: . Shematski prikaz toka reciklacije (sredstvo za pranje s niskom temperaturom zapaljivosti) Svježe sredstvo za pranje Sredstvo za pranje Sredstvo za pranje Postupak pranja stroja Uređaj za reciklaciju Otpad. . odstranjena boja OTPAD. ali kada se one upotrebljavaju dolazimo do mogućnosti zagađenje zraka radnog prostora (VOT spojevi). oni su netopljivi u vodi.

te da su manje koncentracije ozona u parnim godinama. .Antropogeni izvori emisije: . a uzrok za to se smatra da je povezan sa cikličkim promjenama vjetrova u stratosferi. Pojava je karakteristična za hladni dio godine i vezana je uz vrlo nisku temperaturu zraka. što bi štetno djelovalo na zdravlje ljudi (UV zračenje može uzrokovati i gubitak vida). sulfata) koji uzrokuju salinizaciju tla. Tako vezan NO2 više ne može prekinuti lančane reakcije razgradnje ozona. Nagađa se da je nastajanje stratosferskih oblaka u vezi sa zarobljavanjem zemljine topline koja je u biti u vezi sa efektom staklenika. .kemijskom sastavu čestice. . . . dok će NO 2 ostati vezan kao nitratna kiselina. . . . A. devastacija materijala. biljaka itd. Ozon će djelovati na elastomere – pucanje dvostrukih veza. NASA je provela istraživanje i ustanovila da koncentracije O3 u stratosferi nisu uvijek iste.Mehanizam odvoda: Suho i mokro taloženje Suho taloženje je karakteristično za čestice veće dimenzije. Čestice će zajedno sa oksidima sumpora djelovati u kontekstu sinergističnosti (njihov efekt ako nisu zajedno će biti manje štetan za ljude nego kada su zajedno). . dok povećana koncentracija klor radikala uzrokuje brže razaranje ozonskog sloja.Efekt iskišnjavanja – čestice će s oborinom doći na tlo. Kada bi se smanjila koncentracija ozona u stratosferi onda bi do prizemnih slojeva moglo doći štetno UV zračenje. ali ona je raspoređena po velikoj površini za razliku od emisije antropogenog porijekla koja je ograničena na mala područja (industrijski razvijena) velike naseljenosti. odnosno čestice koje mogu doći u donje dišne organe (pluća).Štetno djelovanje čestica na zdravlje ovisi o: .Utjecaj na okoliš: Smog Londonskog tipa koji ima kombinirano djelovanje. a i u grafičko industrija uzrokuje izvor čestica (pudranje.izgaranje fosilnih goriva i biomase. a oni traju 22 mjeseca. papirna prašina) pa se koriste pročišćivaći. čestice maritivnog porijekla (ioni natrija. dok će se neke manje čestice uključiti u procese iskišnjavanja (čestica služi kao kondenzaciona jezgra pri procesu formiranja oborine). uglavnom je pod utjecajem sile gravitacije. 23 .industrijski procesi.promet. temperaturnu inverziju (stabilna atmosfera). Do povećanja prizemnih koncentracija ozona dolazi u reakcijama koje su vezane za nastajanje fotokemijskog smoga tipa L.KRUTE ČESTICE . .Djelovanje na klimu je takvo da smanjuje intenzitet sunčanih dana.Prirodni izvori emisije: prašina i pijesak iz suhih predjela. Emisija iz prirodnih izvora je daleko veća. a o tipu tla će ovisiti da li mogu djelovati i na kvalitetu podzemnih voda ili manjih jezera. a pritom mogu djelovati na zagađenje tla. a za biljke on je najgori toksikant.veličini čestice – posebno se izdvaja respirabilna prašina. čestice pepela prilikom erupcije vulkana. . kalcija.Procesi na površini ledenih kristalića stratosferskih oblaka nad Antartikom: ClONO2 + HCl → HNO3 + Cl2 ClONO2 + H2O → HNO3 + HOCl ClO + ClO → Cl2O2 Nakon prestanka antarktičke zime svjetlost će osloboditi klor radikale.Kataliziraju reakciju u atmosferi. situacije bez vjetra. Proizvodnja cementa ima izvor čestica.

krumpir ako su posađeni uz cestu). 2. U sitotisku koristimo metode za pročišćavanje zraka i voda i na taj način smanjujemo poluciju. metoda . . Oni će se emitirati kada se loži vatra (nepravilno sagorijevanje) npr. . smanjena je emisija u samom procesu.Metode za pročišćavanje zraka kada su polutanti u obliku čestica Da bi odabrali pravilan postupak treba poći od veličine čestice koja se emitira. Za najveće čestice se koristi postupak SEDIMENTACIONE (GRAVITACIONE) KOMORE. ugljen u kotlovima.POSTUPCI PROČIŠĆAVANJA ZRAKA . Praškasti toneri su prije sadržavali nitropiren. odnosno iz njega dobiti dobro vlakno jer se toneri polimeriziraju za vlakanca pa ih je teško skinuti.upotrebljava se kada su sve mjere već iskorištene i kada je utvrđeno da je koncentracija polutanata na izvoru emisije veća od maksimalno dozvoljene. Olovo može biti u različitim vidovima spojeva. ima ih u katranu. metoda .ČAĐA je nosač plinova posebno ekološko interesantnih policikličkih aromatskih ugljikovodika. otpad (proizvod kada je iskorišten) je vrlo teško za reciklirati. NO2 benzo(a)piren benzo(e)piren djeluju kancerogeno nitropiren Policiklički aromatski ugljikovodici su polutanti koje ćemo naći u gradskoj atmosferi.da se materijali koji su ekološki nepovoljni zamijene sa povoljnijima. 3. štetno će djelovati na kelj. Ako se radi o zraku prvo treba vidjeti koji su polutanti prisutni i u kojem su oni obliku.METODE ZA POVEĆANJE KVALITETE ZRAKA Postoje metode koje su podijeljene prema slijedećoj hijerarhiji: 1. metoda . 4. Međutim tekući toneri nisu povoljni za okoliš. ali se digitalna tehnologija svrstava u visoke tehnologije koje imaju napredak u odnosu na ekologiju. Korištenjem Heat-set boja štede se resursi (sirovina obnovljivog porijekla).reciklacija unutar samog procesa proizvodnje Svaki transport je izvor daljnjeg zagađenja okoliša. dok noviji toneri imaju smanjenu koncentraciju nitropirena. 24 . Npr. Ako se koristi benzin sa olovom on će štetno djelovati jer ima kumulativno djelovanje u organizmima (npr. metoda . oni dolaze iz ispušnih plinova prilikom sagorijevanja. Kada proizvodi ne bi dugo stajali (do 3 mjeseca) pri reciklaciji ne bi bilo većih problema jer starenjem dolazi do problema budući da se dobije reciklirano vlakno slabije kvalitete. U grafičkoj tehnologiji to može biti zamjena konvencionalnih tehnika sa digitalnim.pokušati procese koji nisu ekološki povoljni zamijeniti tzv. čistim tehnologijama (tehnologija koja otpad koji nastaje može ponovno koristiti pa otpada ne bi trebalo biti). U grafičkoj industriji primjer je reciklacija otopine za vlaženje u ofsetnom tisku i zbrinjavanje otpada nakon čišćenja elemenata strojeva. katranskim smolama (kod asfaltiranja) te u dimu cigarete. mrkvu. Da se kod boja na bazi otapala za ofsetni tisak primjeni mogućnost supstitucije mineralnih ulja sa vegetabilnim uljima.

Princip rada uređaja: 25 . u daljnjim postupcima obrade. . papirnu prašinu i puder u grafičkoj tehnologiji. male su brzine da bi se čestice mogle izdvojiti. Te čestice se skupljaju na dnu. . Uređaj je malo skuplji od gravitacijske komore. ali se osim pročišćavanja mogu dobiti i uzorci čestica za analizu podijeljeni u klase veličina. Takvi uzorci se mogu u laboratoriju dalje obrađivati i dobiti kemijski sastav pa se može znati koliko su štetne. . Za taj uređaj je potrebno dosta prostora jer struja zraka treba biti laminarna i treba biti dovoljno dugačak protok zraka kroz komoru.ULAZ IZLAZ Za odjeljivanje se koristi gravitacijska sila (sila teža). Prednosti ovog uređaja su relativno jednostavna konstrukcija. a nedostaci su da će trebati relativno veliki prostor za taj uređaj i efikasnost pročišćavanja nije velika. Najviše se koriste za odvajanje većih čestica i to kada iz struje zraka treba odvojiti čestice cementne prašine. pepeo. može poslužiti da bi se uklonile grube čestice iz zraka i zaštitili ventili. a ako nisu onda se odlažu na deponij. pumpe i sl.CIKLONSKI SEPARATOR IZLAZ ULAZ On za odjeljivanje koristi centrifugalnu silu.IMPAKTOR kolektor I kod impaktora se uklanjaju veće čestice. dobra efikasnost odvajanja većih čestica (od 50 – 90%) i niska cijena uređaja. Prednosti ovakvog postupka: to je jeftin postupak. Čestice koje su veće od 50 μm će se izdvojiti sa efikasnošću od oko 50%. ako su čestice štetne po okoliš zbrinjavaju se kao poseban otpad. ali nedostaci su da se male čestice dosta loše odvajaju. piljevinu.

Uređaji za pročišćavanje zraka od najsitnijih čestica zovu se ELEKTROSTATSKI PERCIPITATORI ili TALOŽNICI. tekućina se posebnim uređajima dovodi u oblik kapljica.MOKRI SEPARATORI Mokri separatori predstavljaju uređaje koji omogućuju kontakt zraka i tekućine pri čemu čestice iz onečišćenog zraka prelaze u suspenziju. Kada plin uđe u konvergentni dio poveća mu se brzina. Sakupljene čestice će se dalje zbrinjavati u ovisnosti o njihovom kemijskom sastavu. . čestice i H2S – otopina FeCl3. . a prijelazom zagađenog zraka iz valjkastog dijela ciklona u konusni dio povećava se brzina strujanja zraka. postoje dvije vrste elektroda i to tzv. merkaptani. Vruće plinove treba hladiti da bi se na taj način mogli pročišćavati. a druga u obliku žice. te oni mogu dobro pročistiti zrak. Punjenje obavlja distribuciju toka plina i tekućine i osigurava veliku kontaktnu površinu. . Da bi se povećala površina kontakta između zraka i tekućine. Uređaj se može koristiti i za pročišćavanje zraka zagađenog osim sa česticama i sa plinovima. one koje nisu toksične mogu se deponirati na odlagalište. a čestice radi povećanja centrifugalne sile koju uvjetuje smanjenje putanje po kojoj se oni kreču napuštaju konusni dio i sakupljaju se u vrhu konusa i odlaze u spremište. kapljice se sljepljuju za čestice (povećanje dimenzija) što povećava efikasnost izdvajanja. između njih je velika razlika napona (do 40000 V).PROČIŠĆAVANJE ZRAKA KADA JE ON ZAGAĐEN PARAMA I PLINOVIMA 26 . c) Venturi. a samim time i brzina kretanja čestica.Princip rada uređaja: Pri kontaktu čestice sa kapljicama. Čestice koje su zahvaćene kapljicama tekućine nalaze se uz stjenku i ulaze i otječu zajedno sa tekućinom na dnu ciklona. spojevi sumpora reducirajućih karakteristika – H2S. Usporedbom ciklonskog separatora sa mokrim ciklonom. disulfidi – otopina razrijeđene lužine natrijhidroksida. Postoje još i FILTRI koji mogu biti od različitog vlaknastog materijala.Princip rada uređaja: Do pročišćavanja dolazi u električnom polju. Do sakupljanja čestica dolazi na pločastoj elektrodi. SO2 – voda. a sakupljene čestice se skidaju sa elektrod4e koristeći vibratore. veća efikasnost postupka bila bi na strani mokrog sustava. Ovaj uređaj je manje efikasan od Venturi separatora. a tekućina se uštrcava u taj dio. a tekućina dolazi protustrujno. sulfidi. Tako nastala energija će pridonijeti efikasnosti uređaja. Njihova prednost je da mogu pročistiti zrak sa efikasnošću od 99%. Odabir tekućine ovisi o karakteristikama materijala koji želimo izdvojiti (npr. b) centrifugalni. ali se mora biti oprezan s obzirom na temperaturu plina koji treba pročistiti jer iz toga proizlaze ograničavajuće okolnosti. lužnata otopina može izdvojiti sve što ima kiselu karakteristiku i velik broj raznih polutanata. te ona oplahuje čestice i turbulentnim strujanjem zajedno sa česticama ulazi u divergentni dio gdje se odjeljuje suspenzija i pročišćeni zrak. razrijeđena otopina crnog luga služi za adsorpciju čestica i SO2). a ostale se zbrinjavaju postupcima zbrinjavanja opasnog otpada. a nedostatak im je veliki utrošak električne energije. Aktivni ugalj. dok se je prije koristilo mljeveno kamenje. ali onda treba paziti koju ćemo tekućinu izabrati da bi ona mogla adsorbirati plinove. a čisti plin izlazi na vrhu. .Čestice kada ulaze u uređaj kružno se gibaju. Punjenje su keramički materijali. Kod prvog uređaja plin koji ulazi na dnu prolazi preko punjenja i dolazi u kontakt sa tekućinom. Jedna je u obliku ploča. Uređaj može biti: a) sa punjenjem kolonama. Znatna količina mehaničke energije se pretvara u toplinu zbog turbulencije stvorene prilikom miješanja dvije faze. Venturi uređaj se sastoji od konvergentnog i divergentnog dijela. Pri samom vrhu konusa struja zraka naglo mijenja smjer i opisujući zavojnicu napušta ciklon kroz odvod koji se nalazi na vrhu uređaja. aktivna i pasivna i one su suprotnog naboja. Centrifugalni uređaj radi na principu centrifugalne sile.

Postupak pročišćavanja zraka postupkom adsorpcije koja uključuje kondenzaciju To je regenerirajuća metoda. Nove generacije uređaja da bi smanjile koncentraciju CO 2 u izlaznom zraku idu prema konstrukciji rotacionog adsorbera unutar sustava koji bi dodatno povećao kvalitetu izlaznog zraka. Neregenerirajuća metoda će na kraju postupka kao rezultat dati toplinu koju možemo koristiti za zagrijavanje vode i sl. Katalizator je definiran temeljem svoje aktivnosti (radni sati) i one se nalazi u komori za sagorijevanje. a kao adsorbens se najčešće koristi aktivni ugljen radi svoje velike površine. keramički materijali. a toulen koji se dobije može se dalje koristiti (npr.06% toulena pa se treba dalje pročišćavati – stripping. a CO2 je jedan od plinova staklenika. ugljikovodici koji će se reakcijom oksidacije pretvoriti u CO2 i H2O. u ofsetu se ne može koristiti katalitičko sagorijevanje kada se koristi otopina za vlaženje koja ima u svom sastavu fosfate. Trovanje katalizatora je slučaj kada neki polutant iz smjese zagađenog zraka ima sposobnost deaktivacije katalizatora. Prema sastavu zagađenog zraka koji se očekuje u grafičkoj tehnologiji poželjna temperatura sagorijevanja bi trebala biti oko 650 – 700°C. U sitotisku se kao katalizator koristi spinel. a nakon reakcije oksidacije do difuzije i desorpcije produkata reakcije. Kao katalizatori se koriste plemeniti metali. Ako izvor polucije ima karakteristiku da sadrži puno različitih specija u relativno niskim koncentracijama onda ćemo koristiti regenerirajuću metodu (npr. radij). Odijeljena voda će sadržati oko 0. Prelazi se u tekuću fazu i na osnovu različitih gustoća polutanata i vode dolazi do odjeljivanja. . Pročišćeni zrak će izlaziti iz adsorbera. Npr. U postupku desorpcije u adsorber ulazi para koja onda veže polutant i prelazi u fazu kondenzacije. a toplina služi za zagrijavanje ulaznog zraka. Ovdje će zagađeni zrak prelaziti preko površine katalizatora. Takva se voda za 27 .Na hijerarhiji metoda za pročišćavanje zraka tu metodu ćemo zadnju koristiti.Katalitičko sagorijevanje To je novi postupak kod kojeg će se korištenjem katalizatora smanjiti utrošak energije smanjenjem energije aktivacije u reakcijama oksidacije. fleksotisku. Regenerirajuća metoda može dati supstancu u relativno čistom stanju koja je bila sastojak zagađenog zraka. Ova metoda ima najveću primjenu kod tiska ofsetnih rotacija heat-set bojama. Nakon sagorijevanja zrak odlazi ponovno u izmjenjivač topline i tu mu se smanjuje temperatura. legure (platina. kod sitotiska i fleksotiska). dolaziti će do molekularne difuzije. Takvo pročišćavanje se može koristiti u sitotisku. Rezultat sagorijevanja će biti CO2 i H2O. Karakteristično za ovaj proces je da postoji adsorber kroz koji prolazi onečišćen zrak. pa je nastajanje CO2 nedostatak i pokušava se što više smanjiti koncentracija CO2 u izlaznom zraku. a najpravilniji put kod sitotiskara je da se određenim metodama utvrde gdje su izvori emisije i kolike su koncentracije polutanata pa da se onda odabere metoda pročišćavanja. . a u manjem broju slučajeva će rezultat biti energija. Kada se postigne zasićenost onda se adsorber mora staviti na regeneraciju (desorpcioni ciklus). u tvornici grafičkih boja). nakon toga u komoru za sagorijevanje i to u njezin prvi dio gdje se može provesti još dodatno zagrijavanje koje će se provoditi u ovisnosti o koncentraciji polutanata/m3 zraka. Postoji dvije vrste metoda: a) postupci koji su regenerirajući i b) postupci koji su neregenerirajući. Prisutni polutanti su organska otapala. U ovakvom sustavu pročišćavanja u grafičkoj tehnologiji može se katalitičko sagorijevanje provoditi na temperaturi od 300 – 400°C što daje uštedu energije.Pročišćavanje zraka sagorijevanjem Onečišćeni zrak će ako dolazi iz procesa sušenja biti zagrijan i ulaziti će u izmjenjivač topline.NEREGENERIRAJUĆE METODE: . . U odluci je bitna karakteristika procesa u kojem treba pročistiti zrak.

tiska na aluminiju. Tada otpadna voda kaplje odozgo prema dolje. Kao osnova se koristi metoda neutralizacije jer neka lužnata vodena otopina može dobro apsorbirati kisele plinove (SOx.Biološka metoda za pročišćavanje Razgrađuje se supstanca iz zraka. U jednom slučaju je moguća desorpcija i kondenzacija. Napravila ga je tvornica Heidelberg i on je namijenjen pročišćavanju zraka sa nižim koncentracijama otapala i primjenjuje se i kod postupka kaširanja. Protok 28 . Supstrat i kisik ulaze ili difundiraju u biološku opnu gdje se metabolički postupcima bioloških organizama razgrađuju zagađivala što su u biti sve organske tvari. a ne više njih. . Ovi procesi određuju ravnotežu ukupnog metabolizma u organizmu. a odozdo struji zrak u kolonu. Optimalni protok zraka koji je onečišćen organskim specijama iz grafičkih pogona kreče se uglavnom od 30m3/satu do 300m3/satu što ovisi o topljivosti zagađivala (nekog organskog otapala) u vodi. a ono se definira kao m3 onečišćenja/m2 površine ili m3 punjenja biofiltra. Njega vraćamo i priključujemo na početak sustava gdje onečišćeni zrak ulazi u adsorber. a u drugom slučaju je moguća desorpcija u vrućem kod koje se protok smanjuje. Za fleksotisak i sitotisak se koristi uređaj manjeg kapaciteta – ROTACIONI ADSORBER. ali novije generacije uređaja imaju sustave koji smanjuju plinove na minimum. ali i regeneracije adsorbensa u nekom drugom odjeljku. Prijenos supstrata i kisika događa se molekulskom difuzijom. U industriji papira je moguće koristiti POSTUPAK REGENERACIJE NA BAZI APSORPCIJE. nego se daljnja obrada radi koristeći metodu termičkog zagrijavanja. . Sam rotirajući adsorbens ima dva načina rada. a koji će se koristiti ovisi o vrsti otapala. Za pročišćavanje takvog tipa u tisku se koriste postupci koji su poznati kao BIOISPIRANJE i BIOFILTRI. Sustav će dobiti na kvaliteti kada će u zraku biti jedan polutant u većoj koncentraciji. Jedan od glavnih elemenata tehnološke prirode je opterećenje biofiltra. Kod aerobnog pročišćavanja (sa prisutnošću kisika) organizmi uzimaju hranjive tvari iz vanjske sredine i koriste za asimilaciju.uklanjanje otopljenog toulena iz odjeljivača dovodi u jedan spremnik i zatim se tlači pomoću pumpe u strip kolonu i to u njezin vrh. Tako ostvaruju rast i pokrivaju gubitke nastale uslijed razgradnje stanice i dio te asimilirane hrane nagomilat će se u obliku različitih rezervnih tvari. tako da se istovremeno događaju postupci adsorpcije otapala. vezano za mikroorganizme. Načini se desorpcija da bi se sustav regenerirao. Zbog zagrijavanja se javlja CO2. U ovom slučaju će se kao rezultat takve obrade dobiti toplina koja se može koristiti za zagrijavanje vode i sl. a koncentracija otapala povećava. Adsorbens je aktivni ugljen i on se nalazi u puno međusobno odijeljenih prostora. Tu se komponente iz zagađenog zraka nekom kemijskom reakcijom vežu za neki tekući medij nakon čega slijedi regeneracija tekućine i ponovno uključivanje u kružni tok. H2S.Pročišćavanje zraka postupkom adsorpcije koja uključuje termičko zagrijavanje Dolazi do adsorpcije na aktivnom ugljenu. Princip postupka biofiltra je biološka akcija aerobnih organizama koji se razmnožavaju na površini punjenja biofiltra. NOx) što su karakteristični polutanti u toj proizvodnji. koncentraciji i konstantnosti koncentracije tijekom procesa. Uređaj je kontinuirani i to je glavna razlika ovog uređaja u odnosu na klasične uređaje koji se koriste tom metodom. a preostali dio hranjivih tvari se razgrađuje oslobađajući energiju za osnovne procese metabolizma. ali nakon toga se ne ide u odjeljivanje faza i povrat otapala. Odabiranje pravilne tekućine koja će moći vezati sve polutante iz zagađenog zraka je vrlo važno. te nastajanje produkata razgradnje s druge strane. Kao rezultat ovih biokemijskih procesa javlja se povećanje biomase s jedne strane . Zrak uklanja toulen iz vode. odnosno konverziju supstrata u konstituante protoplazme stanične stjenke.

Kod industrijskih voda treba razlikovati dvije vrste ili kategorije voda i to: a) procesne vode i b) vode koje služe za hlađenje. a nakon toga slijedi industrija celuloze. Što se tiče utroška vode u određenoj industriji. tada u vodama započinje proces EUTROFIZACIJE. Polutanti koji uzrokuju takvu pojavu mogu biti iz industrijskih pogona. Postupak ispiranja se sastoji od apsorpcije i biološkog pročišćavanja vode i ako nam je apsorbat voda onda će se ovim postupkom moći pročistiti i razgraditi samo one specije koje su topljive u vodi.Atmosferske oborine One mogu doprinijeti onečišćenju manjih jezera ili podzemnih voda koje su izvori pitke vode svojim kemijskim sastavom ili pH vrijednošću. Da bi se takvi problemi uklonili i izbjegli. Promjenom pH vrijednosti tla može doći do promjene sastava (topljivost) oksidnih vrsta (spojevi aluminija. Analize podzemne vode su pokazale određeni trend porasta koncentracije nekih metala što može utjecati na zdravlje ljudi koji bi konzumirali vodu iz tih izvora. ZAGAĐENJE VODA Izvori onečišćenja voda su atmosferske oborine. Tada padaju na dno. iz procesa pranja (komunalnih voda). Smatra se velikim uspjehom što se uspjelo postići da se za 1 tonu proizvoda potroši 13 m 3 vode. Ugrožene će biti one vrste koje ne podnose fluktuaciju pH vrijednosti. a mogu se i izlučivati plinovi razgradnje kao H 2S. Atmosferske oborine mogu u takvim situacijama djelovati na kvalitetu tla jer ionskom izmjenom dolazi do zamjene mikroelementata tla sa H+ ionom. kad one dođu u vode npr. a posebno mogu lako utjecati na amfotermne specije jer vrlo mala razlika u pH vrijednosti dovodi do promjene vrste. posebno je nepovoljna ako je tlo iz intenzivno kultiviranih predjela (gdje se tlo tretira sa umjetnim gnojivima). Za fine vrste papira potrebno je više vode. Ako bi htjeli pročistiti zrak od toulena. procesom erozije tla. industrija i gradske otpadne vode. Takav protok bi zadovoljavao kada bi zagađivala bila dobro topljiva u vodi. NH3 čija koncentracija može porasti do tih razmjera da postane toksična za živi svijet u vodi. Povoljnija su tla sa većim puferskim kapacitetom (alkalna tla) koja će reakcijama neutralizacije spriječiti zagađenost podzemnog tla. a za kartone i sl. bioaeracionim bazenima (aeracioni . Ti parametri su ključni i moraju se uzeti u obzir kod konstrukcije uređaja za svaki pojedini slučaj. Ovaj princip može se koristiti za pročišćavanje traka u tiskarama gdje se koristi tehnika fleksotiska.3/satu. Procesne vode vrlo često sadrže supstance koje 29 . Ako imamo veliko organsko onečišćenje ono će dovesti do intenzivnog zraka mikroorganizama i neravnomjernog rasta uz sjenke po dubini. Koliko će atmosferske oborine ugroziti podzemne vode ovisiti će o sastavu tla.zraka mora biti između 120 i 180 m3/površinu m3 h-1. dolazi do procesa razgradnje što u vodotoku dalje troši kisik pa tada vodotoci ostanu deficitarni na kisiku i hranjivim tvarima. to nam ne bi uspjelo jer bi toulen ostao nerazgradiv. Kada u vodotocima ima puno hranjivih sastojaka. činjenica je da proizvodnja piva ima najveći utrošak vode po masi proizvoda. . To može biti dalje kobno za druge organizme.strujanje zraka i kisika u bazenu). CO2 i biomasu. rasti i tako sve do onog trenutka dok ne nestane jedna ili obje hranjive komponente i tada počnu ugibati. Cvjetanje mora ne mora biti vezano samo uz eroziju tla. akvatični organizmi se počnu brže razmnožavati. Poznate su pojave da kisele kiše mogu uzrokovati promjenu sastava akvatičnih vrsta u manjim jezerima. Biološko pročišćavanje se izvodi u tzv. Osnovno je da se u bioaeracionom bazenu moraju osigurati povoljni životni uvjeti (abiotički i biotički faktori) koji su potrebni za rast i razvoj ekosustava aktivnog mulja.5 g m. U tlu su prisutni spojevi fosfora i dušika koji su karakteristični kao nutrienti (služe kao hranjive tvari). kadmija i bakra). manje vode. tlo. koncentracija zagađivala u zraku iz pogona bi trebala biti od 1 – 1. Osnovna reakcija je da će otpalo + kisik + aerobni mikroorganizam dati kao rezultat razgradnje vodu. Mikroorganizmi se nalaze u ili na pahuljici aktivnog mulja gdje se aeraciom smjesa mulja i otpadne vode dovodi u kontakt da se osigura izmjena supstrata i produkata metabolizma kao i potrebne količine kisika za život organizama.

Polutanti u istrošenim kupkama razvijača – osnovna supstanca je hidrokinon ili njemu kemijski slični spojevi zajedničke karakteristike da su svi reducensi. šećera. amonijev ion. a može se smanjiti na 0. kolor kolor kolor kolor c/b. kategorija toksičnosti 2 kategorija toksičnosti 2 kancerogen. Otpadne vode su prisutne u pripremi tiskovnih formi u grafičkoj industriji.Ekološka karakterizacija supstanci koje se koriste u obradi filma SUPSTANCA amonij tiosulfat EDTA benzo-o-metoksiacetanilid kromna stipsa 1. Industrijske vode se nekada spajaju s komunalnim vodama (gradskim otpadnim vodama). . Amonij iz fiksira može podlijegati reakcijama nitrifikacije.1 l / m2 osvijetljenog filma.7 l / m2 razvijenog filma i koristeći metode redukcije se može smanjiti na 0. a može biti u koncentracijama 2 i više g / l.4 l / m 2. 4-diaminbenzen N. Kad bi ta voda došla s ostalim otpadnim komunalnim vodama na gradski uređaj za pročišćavanje voda koji je na principu biološke razgradnje. Hidrokinon se može na određen način razgraditi biološki.5 – 0. kategorija toksičnosti 2 biološki vrlo teško razgradiv. otopina se prevodi u hidrokinon sulfit. Osim ovih polutanata. biološki vrlo teško razgradiv O količini kemikalija i potrošku vode postoje različiti literaturni podaci jer svaki veći proizvođač uređaja za razvijanje ima svoj neki zaštićeni materijal i uređaj.N-dietil-1. a one imaju vrlo velike vrijednosti organskih spojeva (masti. Općenito je količina istrošenog fiksira oko 0. kategorija toksičnosti 3 toksično toksično. kategorija toksičnosti 3 kancerogen.4 – 0. kategorija toksičnosti 2 biološki vrlo teško razgradiv kategorija toksičnosti 3.4diaminobenzen metanal hidroksilamin sulfat hidrokinon kalij dikromat metanol fenidon fenilen diamin PROCES c/b.su toksične i to ione teških metala (ioni Cr6.2 – 0. Svi akvatični organizmi koji ne podnose fluktuaciju kisika ne bi mogli opstati u takvom vodotoku.8 – 1.5 l / m2 osvijetljenog filma. U svrhu sprječavanja oksidacije hidrokinona za vrijeme procesa razvijanja (s kisikom iz zraka). a za tiosulfate i sulfate je karakteristično da mogu uzrokovati koroziju. kolor kolor kolor c/b c/b. Osnovna ekološka nepovoljnost je ta da u vodotocima smanjuje količinu otopljenog kisika i takav vodotok bi ostao deficitaran na kisiku jer bi se kisik trošio na razgradnju organskih tvari (polutanata). biološki vrlo teško razgradivo kancerogeno. iskorištena kupka se ne smije ispuštati direktno u vodotoke i radi prisutnosti srebra koji ima biocidno djelovanje. fenol). a ako je sulfoniran postaje biološki praktički nerazgradiv. Glavni polutanti u kupkama fiksira su tiosulfatni ion. Svaki postupak proizvodnje će imati otpadnu vodu svojih karakteristika i da bi se riješilo nešto u vezi vode potrebno je poći od izvora polucije. dok će spojevi dušika sudjelovati u procesu eutrofizacije. denitrifikacije. on bi djelovao na smanjenje aktivnosti 30 . Za volumen istrošenog razvijača predviđa se volumen od 0. kolor c/b kolor c/b. bjelančevina). kolor kolor EKOLOŠKA KARAKTERIZACIJA procesi nitrifikacije / denitrifikacije biološki vrlo teško razgradiv biološki teško razgradiv kancerogena.

toksični metal Troše kisik.12 0. Istrošene kupke fiksira i razvijača se ne smije zajedno pomiješati jer bi došlo do kemijskih reakcija čiji bi produkt bili još ekološki nepovoljniji spojevi! Kod izbljeđivanja ili izbljeđivanja i fiksiranja otpadne kupke sadrže kompleksne spojeve (EDTA i njoj kemijski slični spojevi).Otpadne vode iz fotografskih procesa i njihov utjecaj na okoliš OTOPINA Razvijačka kupka Ferocijanidni izbjeljivač Dikromatni izbjeljivač Kupka fiksira SADRŽAJ Organske kemikalije Ferocijanidi Organske kemikalije – spojevi kroma Organske kemikalije – srebro.5 0.0 Ručno razvijanje* 0.0 – 0.mikroorganizama koji čine razgradnju.1 – 0.2 0. spojevi amonija. magnezij.5 0. toksični metal.0 – 9. a olovo samo po sebi šteti vodi jer se ne može akumulirati.8 – 2.04 NEGATIVSKI NA BAZI VODE Strojno razvijanje* 0. što znači da kad se jedino ona nađe u sustavu otpadne vode ona može izlaziti iz nekih kompleksnih spojeva i opet činiti druge kompleksne spojeve u određenim uvjetima pH. .03 0. Može biti vezana za olovo. toksična kemikalija.2 10 g/m3 10 .0 – 1.02 – 0. ali i 31 .2 1. mogućnost nastajanja sumporovodika Troše kisik Bionutrijensi Neutralizatori Stabilizatori . Takvi kompleksoni će biti gotovo biološki nerazgradivi i biti će problem na uređajima za pročišćavanje gradskih otpadnih voda. EDTA se može vezati na gotovo sve metalne ione i činiti kompleksne spojeve.Sastav iskorištenih razvijača predoslojenih pozitivskih i negativskih ploča POZITIVSKI NA BAZI VODE TVAR % silikati kao SiO3 sapuni aluminij pH alkoholi fosfati kao PO43hidroksid Strojno razvijanje 1.5 0.1 – 0.0 Ručno razvijanje* 0.3 – 0.0 – 0.4 sredstvo * otopina razvijača je razrijeđena vodom za ispiranje Pri razmatranju utjecaja otpadnih voda iz pripreme tiskovne forme za ofsetni tisak potrebno je sagledati dva aspekta: .0 – 0. a promjenom pH za npr. spojevi sumpora Organske kemikalije Fosfati UTJECAJ NA OKOLIŠ Troše kisik Toksična kemikalija Troše kisik.9 0.2 5. nitrifikacija.5 – 15. U tim otpadnim vodama mogu biti još prisutni i karbonati i fosfati koje treba ukloniti određenim postupcima pročišćavanja.5 0.3 50 – 100 g/m3 11.0 – 0.koncentracija polutanata u otpadnoj vodi.0 – 0.0 – 0.8 7 0.0 – 6.8 nema - vezivno 0. tiocijanati.0 – 4.0 10 g/m3 7 – 9.

Biokemijske karakteristike istrošenih razvijača predoslojenih negativskih ploča PARAMETAR TOC BPK Biološka razgradivost Nakon 3 dana Nakon 6 dana Nakon 10 dana Nakon 28 dana < 10% 32% 78% 93% KOLIČINA 93 mg C / l 270 mg O2 / l TOC – ukupna koncentracija organskih spojeva. pH i to u slučaju predoslojenih pozitivskih ploča i strojnog razvijanja. Prednost tekućine za ispiranje na bazi tetrakloretilena opravdava se činjenicom da on vrlo lako ishlapljuje tako da je vrijeme ishlapljivanja i sušenja kratko. Postupci pročišćavanja koji imaju najveću opravdanost za korištenje su metoda adsorpcije i membranske separacije. Smatra se da se pri ispiranju troši 15 – 40 l vode / m2 ploče i to je jedan od razloga da se za princip pročišćavanja koriste takve metode koje će dovoljno pročistiti vode da se one mogu vratiti u kružni tok. Od polutanata koji premašuju maksimalno dozvoljene koncentracije što je karakteristika otpadnih voda to su: aluminij. U tom slučaju veća onečišćenja su primijećena kod predoslojenih negativskih ploča.. . Ona se može dobro pročistiti biološkim postupcima koji su uobičajeni za pročišćavanje gradskih otpadnih voda. 32 . BPK – biološka potrošnja kisika Voda ovakvog sastava se može dosta dobro razgraditi i ona neće raditi toliko problema kao EDTA na uređajima za pročišćavanje. veći problem bi mogao biti prilikom kompletnog ispuštanja istrošenih kupki prvenstveno kod ručnog razvijanja.Neke karakteristične tekućine za ispiranje kod pripreme tiskovne forme za visoki tisak i fleksotisak TEHNIKA Fleksotisak TEKUĆINA ZA ISPIRANJE tetrakloretilen butanol 80 : 20 alifatski i ciklički ugljikovodici n-pentanol 80 : 20 etanol voda 82 : 18 MDK 350 mg/m3 TEMPERATURA ZAPALJIVOSTI KLASIFIKACIJA OTPADNIH TVARI AI 3 nije propisan A II 1 Visoki tisak 1900 mg/m3 B 0 Problem se javlja kada se fotopolimerne ploče nakon osvjetljavanja ispiru da bi se uklonio neosvijetljeni i nepolimerizirani dio. .potrošak vode za razvijanje. Otpad iz pripreme se našao u popisu otpada kao razvijač za ofsetne ploče pod ključnim brojem 090102 i kao postupci obrade se predviđaju fizikalno-kemijske metode. Za to ispiranje se upotrebljavaju tekućine koje sadrže organske spojeve različitih klasifikacija opasnosti. U ovom slučaju ne dolazi do velikog opterećenja otpadnih voda organskom tvari.

pH Svaki proces ima svoje specifične polutante.Konvencionalni bakrotisak kao izvor polucije Priprema tiskovne forme Priprema cilindra otpad. istrošena bakrena kupka otpadna voda. Najveći nedostatak koji je bio razlogom da se ova tekućina ne bi smjela koristiti je moguće kancerogeno djelovanje na zdravlje. mulj iz obrade vode Kromiranje otpadna kupka. S tehnološkog aspekta smanjena je brzina reakcije. krom. plinovi niklanja i bakrenja otpad. toulen. a karakteristične su i povišene KPK i BPK 5 vrijednosti. NH3. Fe3+. Nađena je alternativna mogućnost pa su te otopine načinjene od alifatskih i cikličkih ugljikovodika i n-pentanola u omjeru 80 : 20. Na2SO4. otpad poliranja. asfaltni lak Korektura zagađenost zraka. a tekućina se nakon ispiranja pročišćava metodom vakuum destilacije i tako pročišćena s dodatkom svježe kemikalije ponovno ulazi u kružni tok. 33 . pH. otapala iz asflatnog laka otpad. asfaltni lak. Ni alternativna tekućina nije posve ekološki povoljna jer je moguće njezino djelovanje na mikroorganizme koji čine sastav aktivnog mulja pri postupku pročišćavanja vode. toulen. alifatski i ciklički ugljikovodici i npentanol ishlapljuju teže. KPK. Osim zdravstvene i sigurnosne rizičnosti na radnom mjestu. Ni2+. Cu2+. pare organskih otapala. Cr (VI). asfaltni lak otpadna voda. a u polutantima se prepoznaje ona grupa spojeva organskog porijekla koji će razgradnjom u vodotoku trošiti kisik i činiti ga deficitarnim na kisiku. Kod knjigotiska je povoljnija situacija. Cr (III). ova supstanca spada u grupu spojeva koji djeluju globalno na okoliš u kontekstu smanjenja koncentracije stratosferskog ozona.pa gotovo da i ne postoji mogućnost da osvijetljeni polimer previše nabubri i tako postane osjetljiv na oštećenja u daljnjem postupku. emulgirane čestice masti otpadna voda. Kod fleksotiska KPK i BPK 5 vrijednosti će biti još veće. želatina. izbrusci bakra. . Cu Prijenos i fiksiranje slike jetkanjem zagađenost zraka. a tlak para je za faktor 20 manji od mješavine tetrakloretilena i butanola. Moguća je vrlo niska koncentracija spojeva ugljikovodika sa halogenim koji mogu biti onečišćenja. FeCl3. H2SO4. NaOH. Napredak na ovom području je korištenje uređaja novih tehnologija koji uključuju i ispiranje i sušenje. Cr (VI). Ballardov plašt. CuSO4. ali ta tekućina spada u organske spojeve pa ako ona dođe u vodotok trošiti će kisik i činiti će ga deficitarnim na kisiku. zaštitna boja. ostaci želatine. pigmentni papir s neosvijetljenom želatinom. Toj supstanci se još pridaje i akutna toksičnost (oštećenje jetre) i visoka zapaljivost.

viskozitet. Stvarnu boju čine prave otopine. U tu grupu spada temperatura. a) Fizikalni pokazatelji onečišćenja vode Oni su vrlo jednostavni u smislu izvođenja mjerenja. Ako koncentracija metala prelazi maksimalno dozvoljenu. s jedne strane. Povećanjem topline će se smanjivati topljivost kisika u vodi pa će voda postati deficitarna na kisiku. periodati koji mogu reagirati sa ostalim komponentama i pritom davati apsorbirajuće organske halogenide (AOx spojeve) i to u koncentracijama od čak 6 mg / l što je posebno nepovoljno. kemijske i biološke. koje metode pročišćavanja bi bile dobre za korištenje i bile bi osnovni podatak za konstrukciju uređaja za pročišćavanje voda. krom i nikal će u vodotoku izazivati kumulaciju koncentracija u akvatičnim organizmima koja će se dalje povećavati u stepenicama hranidbenog lanca. veća potreba za kisikom. boja. pa će se one i nalaziti kao polutanti u otpadnoj vodi i povećavati će KPK i BPK 5 vrijednosti. opasni otpad kojeg treba na poseban način prikupljati. a poznata je pojava da promjenom pH dolazi do smanjenja vrsta u manjim jezerima. ali pored njega isto stoji korektura i kromiranje pa i ono isto ima određenu ekološku nepogodnost koja je posebice izražena u kromiranju. do povećanja brzine metabolizma akvatičnih organizama. Elektro-mehaničko graviranje je puno više ekološki povoljnije. taj metal može djelovati kao toksikant. a to pak znači da oni trebaju više kisika. .Postupak razgradnje uz pomoć aerobnih bakterija može teći i dalje i tada kao produkt mogu nastati i toksični plinovi poput hidrogensulfida. transportirati i zbrinjavati. Temperatura je značajan faktor jer ona svojim rastom u slučaju prirodnih voda dovodi do povećanja brzine reakcije. zahtjeva za stručnošću osobe koja vrši mjerenje. . a dobiju se kao rezultat analiza vode i služe za usporedbu s maksimalno dozvoljenim koncentracijama da bi se utvrdilo koliko je zagađena neka voda. Potrebno je razlikovati dva tipa boja vode i to: stvarna i prividna boja. te oni ne zahtijevaju skupe instrumente ali daju samo GRUBU procjenu o kvaliteti vode.POKAZATELJI ONEČIŠĆENJA VODE To su parametri koji spadaju u fizikalne. U njoj će se nalaziti i čestice sloja. Otpadna kupka kromiranja prema popisu otpada spada u tzv. Njih ne smijemo zamijeniti sa postupcima obrade otpadne vode. manje će ga biti u vodi pa može doći do ugibanja prvo onih akvatičnih organizama koji su najosjetljiviji na fluktuacije kisika (oligofilni organizmi). pa onda može biti ugrožen i čovjek kao konzument. Povećanjem temperature postoji. posebice aluminija. gustoća. Usporedbom dobijemo odgovore na pitanja da li je potrebno ispuštati vodu u neki recipijent. mutnoća. pa onda imamo dvojaki efekt: smanjenje kisika i utjecaj toksične tvari. a koloidne čestice i suspendirane čestice su uzrokom tzv. tada se primjenjuju tekućine koje su na bazi organskih otapala. radioaktivnost i ukupna količina krutih tvari. PH vrijednost može utjecati i na topljivost različitih metalnih oksida i drugih tipova metalnih spojeva što dovodi do povećanja koncentracija. da odabirom metode uspijemo pročistiti vodu i da će koncentracija biti manja od maksimalno dozvoljene. 34 . a posebna nepovoljnost u ekološkom smislu će biti kada se koriste oksidansi kao npr. Željezo. a prisutne su u manjim čistim jezerima. miris.PRIPREMA TISKOVNE FORME U SITOTISKU Ako se tiskovna forma formira od već korištenog sita koji ima kvalitetu za ponovno korištenje. Ako već dolazi do postupaka obrade to znači da smo prethodnim metodama već dokazali da su koncentracije veće od maksimalno dozvoljenih. bakra i kadmija u podzemnim vodama. električna provodljivost. Kada pH vrijednost pređe granice od 6 – 8 to može biti kobno za neke vrste akvatičnih organizama koje ne podnose fluktuaciju pH vrijednosti. bakar. prividne boje. a s druge strane.

2. TOC – ukupni organski ugljik. NH+. Određivanje radioaktivnosti – taj podatak se rabi za one vode koje su u blizini nuklearnih elektrana za kontrolu jer se takve vode koriste za hlađenje. bjelančevine). kadmij. Tom metodom se dobiva rezultat o razgradnji samo jednostavnih organskih spojeva (masti. . Određeni uzorak se sagori i nastaje ekvivalentna količina ugljik(Iv)-oksida koju ćemo odrediti infra-crvenom spektroskopijom ili plinskom kromatografijom. ulja. Koliformne bakterije potječu iz crijeva toplokrvnih životinja i direktan su pokazatelj prisustva fekalnih 35 . određivanje ukupnog ugljika (TOC). alkalnost. KPK je metoda kojom možemo odrediti kisik u mg / l koji je potreban za oksidaciju organske tvari u jednoj litri otpadne vode pomoću oksidansa kao što su kalijevpermanganat i kalij dikromat. a određuje se gravimetrijskim mjerenjem. pH je opterećujući biološki i fiziološki faktor za akvatične organizme u vodotocima. b) Kemijski pokazatelji onečišćenja vode U njih nabrajamo pH. KPK – kemijska potrošnja kisika i 3. Električna provodljivost daje više informacija. a one su neprikladne za industrijsku potrošnju jer mogu na stjenkama cjevovoda i sličnih uređaja dati netopivi talog (kamenac). BPK 5 . nitrita NO3-.biološka potrošnja kisika. Usporedbom dobivenih vrijednosti BPK 5 i KPK metode vidimo da su vrijednosti KPK veće. olovo. Ovom metodom će se moći razgraditi i kompliciraniji organski spojevi. Ukupne krute tvari – sve ono što će nam zaostati postupkom isparavanja. određivanje iona (Ca2+. te podatke o nitrifikaciji i denitrifikaciji.i ukupni dušik). Određivanje pH i TOC se uvijek provodi. Ove metode predstavljaju pouzdan izvor informacija o zagađenosti vode. bakteriološka i saprobiološka određivanja. K+. Ta analiza će nam dati podatak o mineralnim tvarima. kemijsku potrošnju kisika (KPK). nitrata. piridin i heterociklički spojevi ugljika. a ona se zna pojaviti poslije kiša ili kao posljedica ulijevanja nepročišćenih komunalnih voda. Mn2+. sulfata. Fe2+. c) Biološki pokazatelji onečišćenja voda Oni obuhvaćaju tzv. a vode koje sadrže velike količine ukupne krute tvari spadaju u klasu tzv. Određuju se još i teški metali (bakar. biološku potrošnju kisika (BPK 5). Podaci o ionima teških metala se dobijem atomskom apsorpcionom spektroskopijom (AAS). fenoli. pića.Miris vode može potjecati od ishlapljivih tvari koje su otopljene u vodi i od produkata anaerobnog raspada. Indeks 5 je broj promatranih dana za razgradnju organske tvari. BPK 5 je metoda koja nam govori koliko je potrebno mg O 2 / l da se oksidira organska tvar u jednoj litri otpadne vode pomoću mikroorganizama u roku od 5 dana pri 20°C. Mg2+. Nju će uzrokovati ioni. ugljikohidrata. a ovim postupkom dobijemo informacije o ukupnoj otopljenoj anorganskoj tvari. ioni dušika. masti i deterdženti). kiselost. cink. TOC metodom saznajemo koliko organskih spojeva je sadržano u otpadnoj vodi. pa će ona ukazati na količinu prisutnih soli u vodi.Bakteriološko ispitivanja vode Ono se sastoji u brojanju i određivanju gustoće koliformnih bakterija u ispitivanom uzorku vode. NO2. aniona klorida. polutanti koji su dominantni u gradskim otpadnim vodama. amonijev ion NH4+. tvrde vode. ali ne i aromatski ugljikovodici. Različiti su postupci za pročišćavanje anorganskih i organskih spojeva. Tri najbitnije metode pomoću kojih možemo odrediti sadržaj organske tvari u vodi su: 1. Mutnoća vode – mutna voda se ne smije koristiti u proizvodnji hrane.

ali oni ne podnose produkte truljenja i raspadanja. β-mezo saprobna – u tim vodama ima manje od 100000 bakterija po cm3 vode. merkaptani). prema stanju vodotoka koji bi trebao biti recipijent. Tu su prisutni makrovegetacija. pa je moguća i fluktuacija kisika. smanjenje količine organske tvari i uklanjanje toksičnih tvari posebice onih iz grupe teških metala. Ako se radi o pitkoj vodi.Saprobiološko ispitivanje vode Kod takve analize kao implikator služe akvatični organizmi. Tu borave alge. na promjenu pH vrijednosti i prisutnost organskih supstanca. kapajući filter. ulje i masti. i ružne je zamućene boje. 36 . ima neugodan miris.POSTUPCI OBRADE OTPADNIH VODA Cilj obrade otpadnih voda je uklanjanje suspendiranih tvari. prema zakonskim normama. boja. fenoli i ukupni spojevi sumpora (H2S. oligosaprobni organizmi. α-mezo saprobna – u njoj ćemo naći obilje biljnih i životinjskih vrsta koje su neosjetljive na fluktuaciju kisika. flokulacija. larve insekata i crva i neke više vodene vrste. 2. aerirane lagune i jezera (one koje imaju dovod zraka). Pokazatelji onečišćenja vode u proizvodnji papira i celuloze: BPK 5. ali sa jako velikim brojem jedinki. Različite topljive anorganske tvari (spojevi dušika i fosfora). Ona se sastoji u brojanju i traženju vrsta u određenom volumenu vode. Tim procesom se može ukloniti 30 – 40% BPK 5 vrijednosti i oko 60% suspendirane tvari. U njoj ima milijune mikroorganizama / cm3 vode. . pa ima produkte truljenja. Prema toj sistematizaciji vode su podijeljene u 4 klase i to: 1. grube plivajuće tvari. Kod grafičke industrije bi za svaku tehniku tiska trebalo odrediti pokazatelje onečišćenja. školjke. 3. ona ne smije sadržavati niti jednu bakteriju iz te grupe jer bi inače došlo do epidemije. Svi ti akvatični organizmi ne traže da je fluktuacija pH u jako uskih granicama. te organske tvari uglavnom se ne uklanjaju. .PRIMARNA OBRADA OTPADNIH VODA – preliminarna obrada kojom će se ukloniti suspendirane tvari. Tu se uglavnom koriste cijeđenje. amonijak. ukupne suspendirane tvari. TOC. koliformne bakterije. prvenstveno za polutante koji dolaze iz pripreme tiskovne forme. . . pH vrijednosti i amonijaka.tvari. SO3. U toj vodi ima manje od 100 mikroorganizama po cm3 vode. Općenita podjela se svodi na: a) primarnu. 2. b) sekundarnu i c) tercijarnu obradu otpadnih voda. 4. postupaka pranja stroja i tiska sa bojama na bazi vode. KPK. Način obrade se odabire prema slijedećim kriterijima: 1. flotacija i sedimentacija. Tu ubrajamo: metodu aktivnog mulja.SEKUNDARNA OBRADA OTPADNIH VODA – to su BIOLOŠKI postupci. 3. vodozemci i ribe. ulja i masti. prema kvalitativnim i kvantitativnim rezultatima analiza. polisaprobna – tu ima vrlo malo vrsta akvatičnih organizama. 4. SO4. Zajednička karakteristika za sve te vrste je to da su one osjetljive na fluktuaciju kisika. puževi. To su vode koje se nalaze u blizini ulijevanja nepročišćenih komunalnih voda. odnosno to su vode najvećeg onečišćenja. koagulacija. najčišća klasa – u njoj žive tzv. ali ne i H2S. uvažavajući gospodarstvene efekte (cijene postrojenja i efekta pročišćavanja). pH.

.Metoda aktivnog mulja se radi u tzv. bioaeracionim bazenima u koje se dovodi otpadna voda i kultura za pročišćavanje koja se sastoji od protozoa. ukloniti će se organske specije koje nisu biološki razgradive. To su uglavnom kolone sa keramičkim materijalom na kojima se nalaze kolonije mikroorganizama i sličnih vrsta i preko toga se prelijeva voda. . veća je otpornost na toksične supstance.kada su velike sezonske fluktuacije vodotoka koji će primiti te vode i - kada se ne raspolaže sa dovoljno prostora ili je on izuzetno skup. Cijeđenje 37 .kada otpadna voda sadrži veliki dio organizama nerazgradivih tvari (pesticidi ili jako obojene tvari). a princip pročišćavanja je isti. oksidacija. a otpadna voda koja ide na pročišćavanje ne smije sadržavati toksične supstance prvenstveno FENOL i ione Cr (VI). Određene kulture rade pročišćavanje. manji su problemi sa dnevnom fluktuacijom protoka. anorganske soli. a mulj se isušuje i zbrinjava u ovisnosti o njegovom sastavu. Bazeni se mogu upotrijebiti u proizvodnji papira. a najbitniji elementi su pH. a temperatura mora ostati u granicama podobnim za reakciju. kratko uhodavanje uređaja prije puštanja u pogon i bolje se uklanjaju obojene vode. . Upotrebljava se za otpadne vode prehrambene industrije i sl. U njih spadaju kemijski postupci kao što su membranska separacija. neutralizacija i dezinfekcija. Ovdje ćemo uspješno odvojiti ORGANSKU TVAR. Može se primijeniti gdje nisu veliki kapaciteti otpadnih voda.TERCIJARNA OBRADA OTPADNIH VODA – Karakterističnost tercijarnih postupaka je da su to skupe metode. Kapajući filtri se razlikuju samo u tehničkom načinu izvedbe. bolja je kontrola procesa. Nakon sekundarnog pročišćavanja u vodi su ostali spojevi fosfora i dušika. One se odabiru umjesto bioloških u slijedećim slučajevima: . Prednosti te obrade pred biološkom je da nam za njih treba manje prostora. gljivica i mikroorganizama. Trebaju se osigurati uvjeti za normalan život organizama koji čine razgradnju. temperatura i koncentracija kisika. teški metali i patogene klice i ako želimo vodu pročistiti do stupnja da se ponovno može koristiti u industrijske svrhe kao pogonska onda je potrebno ići na tercijarnu obradu otpadnih voda.FIZIKALNO-KEMIJSKA OBRADA OTPADNIH VODA Tu ubrajamo sve metode izuzev bioloških. Uz miješanje i dotok kisika dolazi do razgradnje organske tvari. Aerirane lagune i jezera – kod laguna se koriste prirodni zalivi. Nakon toga slijedi odvajanje biomase od čistog efluenta. Jedan dio medija aktivnog mulja se vraća na početak u bioaeracioni bazen. a bazeni su umjetno napravljani.