GRAFIČKI FAKULTET ZAGREB

“INDUSTRIJA I OKOLIŠ”

ROBERT
2001/2002

VALPOTIĆ

Njemački biolog je prvi koristio pojam «ekologija» koji je tada bio vrlo šturo interpretiran, a značio je odnos između okoliša i organizma. Taj stav je prevladavao sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je pronađeno da u prirodi postoje devastacije. Na promjenu kvalitete okoliša utjecala je industrija, promet, ekspanzija stanovništva i sl. Ekologija je vezana uz mnoge društvene i prirodne znanosti kao što su kemija, biokemija, meteorologija, genetika, ekonomija i pravo. ZAGAĐENJE su nepoželjne promjene u fizikalnim, kemijskim ili biološkim svojstvima zraka, vode ili tla, koje mogu ili će štetno djelovati na čovjeka i druge organizme i njihove uvjete života. Izvori onečišćenja su industrija, promet, energetika i sl. Dijagram toka industrijskog procesa EMISIJA ulaz SIROVINE ENERGIJA VODA OSTALO INDUSTRIJSKI PROCES izlaz POLUPROIZVODI PROIZVODI

OTPAD

OTPADNE VODE

BUKA STROJEVA

Kada se želi ocijeniti proizvodnja ili proizvod treba poći od dijagrama toka industrijskog procesa, ali se moraju uzeti u obzir i sirovina i pretvaranje sirovine u poluproizvod ili proizvod, te kako će taj proizvod djelovati na okoliš (da li je ekološki prihvatljivo njegovo zbrinjavanje). ULOGA EKOLOGIJE – kako zaustaviti degradaciju biosfere i uspostaviti ravnotežu u njoj uz ekspanziju populacije i razvoj. Hijerarhija metoda za povećanje kvalitete okoliša: 1. čiste tehnologije – to su one tehnologije koje neće dati emisiju tijekom proizvodnje 2. modifikacija procesa postojeće proizvodnje, reciklacija unutar samog procesa proizvodnje, zamjena materijala ili sirovina onima veće ekološke podobnosti, primijeniti ekološki pogodne postupke pročišćavanja zraka ili voda ili zbrinjavanja ekološki podobnog otpada. ZAGAĐENJE ZRAKA Treba poći od izvora emisije da bi utvrdili koji polutanti nastaju, kako štetno utječu na atmosferu i koliko će se dugo zadržati u atmosferi. Troposfera ide do 10 km visine i kod temperature od 20°C do 50°C će imati negativan temperaturni gradijent. Stratosfera – sa temperaturom će oko 30 km visine početi rasti, a za to je odgovoran jedan dio stratosfere i to onaj gdje su koncentracije ozona veće i on će biti uzrok apsorpcije, još se naziva i ozonosfera. Mezosfera – karakterizira ju negativni temperaturni gradijent, dolazi do vrlo naglog porasta temperature u ionosferi – temperatura gubi svoj značaj iz kinetičke teorije plinova. PODJELA ATMOSFERA PO SASTAVU:

2

-

do visine od 100 km – sastav u konstantnim granicama, naziva se još i homosfera. dio iznad 100 km visine – heterosfera u kojoj dolazi do gravitacionog razdvajanja plinske smjese. 0,00

Nadmorska visina / km

ionosfera

0,00

0,01 100 50 10 - 100 0 100 mezopauza mezosfera stratopauza stratosfera tropopauza troposfera 200 300 400 500

600

700

800

1 10 100 1000 900 1000 1100 temperatura / °C

Učestalost važnijih atmosferskih plinova PLIN Ar Ne Kr Xe N2 O2 CO2 CH4 H2 N2O CO H2S / SO2 NH3 NO / NO2 CHH2O O3 He Rn VOLUMNI UDIO 106 9300 18 1,1 0,09 78 x 104 21 x 104 315 1,1 0,4 0,25 0,1 var. var. var. var. var. var. 5,2 var. VRIJEME ZADRŽAVANJA U
TROPOSFERI

CIKLUS ne sudjeluju u ciklusima

106 godina 104 godina 15 godina 5 godina 5 godina ( ? ) 10 godina 0,2 godine dani do tjedni 10 dana 0,3 godine 107 godina 3 godine

pretežno biološki ciklus

Izvori pretežno biološki, odvodi pretežno fizikalnokemijski Pretežno fizikalno-kemijski ciklus

1. grupa su plemeniti plinovi, oni se u vremenu akumuliraju. Elementarni dušik transformacijom može preći u one oblike kao što su nitriti, nitrati koje mogu koristiti autotropni organizmi. Prelazak – FIKSACIJA – postiže se prirodna ravnoteža sastojaka plinova. Iza tih ciklusa stoji oksidacija, fotosinteza. Sudbina polutanata u atmosferi ovisi o meteorološkim parametrima.

3

transformacijama i sl. su: . . slijegati uz tlo ili rasprostirati vodoravno od izvora ovisiti će o stupnju vertikalnog strujanja. a rad se stvara iz unutrašnje energije sustava.temperatura zraka. . ADIJABATSKA PROMJENA – pri istom tlaku zraka. 4 . .Meteorološki parametri koji učestvuju u reakcijama.sunčevo zračenje. što znači da ne dolazi do izmjene topline sustava sa okolinom. topli zrak će se zbog manje gustoće dizati iznad hladnijeg i širiti će se. što znači da dio toplog zraka koji struji u vis neće se brzo ohladiti da bi postigao temperaturu okolnog zraka. . Temperatura zraka će padati za iznos koji je ekvivalentan radu pri ekspanziji. a to je do približne vrijednosti od 7°C / km visine.TEMPERATURA ZRAKA Da li će se neki polutanti iz izvora dizati u vis.strujanje. Ekspanzija je gotovo adijabatska. Ona je meteorološki povoljna situacija za kvalitetu zraka. pa će se nastaviti dizati dalje i takvi uvjeti će biti povoljni za rasprostiranje polutanata visoko i daleko od izvora emisije.oborine. Dio toplog zraka će se dizati sve dotle dok ne postigne temperaturu okolnog zraka. visina visinska inverzija stabilna atmosfera adijabatska promjena nestabilna atmosfera prizemna temperaturna inverzija temperatura Temperaturne inverzije Kod NESTABILNE ATMOSFERE promjena temperature zraka s visinom manja je od 7°C / km visine. o stvarnoj promjeni temperature zraka sa visinom.

a polutanti koji su se emitirali tijekom noći nagomilat će se ispod inverzijskog sloja. Te situacije su najnepovoljnije jer nije moguće raspršivanje polutanata već nagomilavanje polutanata ispod inverzijskog sloja. dok u toku noći zemlja zrači energiju natrag u svemir. zrak će vrlo brzo pri dizanju postati hladniji i gušći od okoline. što ima za posljedicu povećanje koncentracije polutanata u određenoj zoni atmosfere.Ako je temperaturni gradijent pozitivniji od adijabatske promjene dolazi do smanjenja temperature zraka s porastom visine i manja je od 7°C / km visine i onda je ATMOSFERA STABILNA. tada se atmosfera nalazi u ekstremno stabilnim uvjetima. što dovodi do povećanja koncentracije polutanata pri tlu. Za vrijeme vedrih noći to zračenje u vidu dugovalnih IR zraka je intenzivnije i dovodi do hlađenja slojeva zraka neposredno uz površinu zemlje. pa će se nastojati vratiti na svoj prvobitan nivo. U takvim situacijama vrlo često se dešava da temperatura zraka raste sa visinom. Na taj način je spriječeno raspršivanje polutanata. Postižu se koncentracije koje su štetne i za organizme i za okoliš. Kad je atmosfera stabilna tada ne dolazi do vertikalnog miješanja zraka. visina topli zrak hladni zrak temperatura Stvaranje temperaturne inverzije u dolinama 5 . Ako temperatura zraka raste sa visinom to je visinska inverzija. a inverzija temperature će općenito nestati sljedećeg dana nakon izlaska sunca. pa će inverzijski sloj nastati noću upravo radi bržeg hlađenja zemlje od zraka. te inverzije se dešavaju kada je ekstremno stabilna atmosfera. visina visina sloja topli zrak hladni zrak emperatura Temperaturna inverzija u toku noći hladni zrak inverzijskog t Tokom dana sunčevo zračenje zagrijava površinu zemlje. Takvu pojavu nazivamo TEMPERATURNA INVERZIJA.

pa čak i adaptacije i renoviranja starog.STRUJANJE ZRAKA Horizontalni transport zagađivala je funkcija vjetra zračnih turbulencija i topografije. Zagrijavanje je veće u gornjem. Kod gradnje novih industrijskih objekata treba se paziti da se oni ne grade u područjima koja nisu pogodna. nego u prizemnom sloju atmosfere i za vrijeme anticiklone vjetrovi su slabi ili ih uopće nema. međutim češće je da frontalne inverzije nastaju i da traju relativno dugo u odnosu na druge tipove inverzija. stvarajući temperaturnu inverziju. pa ne dolazi do razrjeđivanja koncentracija polutanata raspršivanjem. S ekološkog aspekta posebno se analiziraju strujanje zraka more-kopno i planina-kotlina. Brzina i strujanje vjetra bitni su parametri pri izradi ekološke studije kod dobivanja dozvole za izgradnju nekog novog objekta. te treba obuhvatiti niz od barem 5 godina.U kotlinama se spomenuti efekt nastajanja inverzije kombinira sa pojavom spuštanja hladnijeg zraka sa okolnih brda. Inverzije koje nastaju pri stvaranju anticiklona (polje visokog tlaka zraka) Kada nastaju anticiklone. . čak i opasne za vrijeme maglovitih dana i ako anticiklonalna aktivnost potraje nekoliko dana polutanti će se nagomilati i koncentrirati u cijelom tom vremenskom periodu. hladni front topli front front topli front hladni «Frontalna» inverzija Frontalne inverzije se javljaju prilikom susreta dviju masa zraka različitih temperatura kad hladniji zrak tone ispod toplijeg na dodiru fronti. Inverzija može obuhvatiti i dostići visinu i do nekoliko stotina metara.OBORINE 6 . . gornji slojevi zraka spuštaju se prema dolje. Ovakve inverzije i ovakva analiza promjene temperature zraka sa visinom posebno su važan čimbenik ekoloških studija pri izgradnji novog objekta. Anticiklonalne promjene kod nas su vezane za zimski period godine jer se tada javljaju i masa individualnih izvora emisije koji potječu od zagrijavanja. te neki nizinski predio. a brzina strujanja je ovisna o udaljenosti od zemlje i zavisi od koncentracije terena jer promjenom konfiguracije može doći do promjene pravca pa i brzine vjetra i do strujanja mikrorazmjera i u onim slučajevima kada su u neposrednoj blizini «tišine». Ove inverzije su posebno nepogodne. Mogu dostići i prestići maksimalne dopuštene koncentracije. pa tada treba smanjiti najveće izvore emisije. a na osnovu nje se može dobiti podatak o prevladavajućem smjeru i brzini. Razlika tlaka na pojedinim mjestima na zemlji uvjetovat će strujanje. Ponekad se zna dogoditi da kretanje zraka može razbiti inverziju. U tu svrhu potrebno je izraditi ružu vjetrova koju čini višegodišnji niz mjerenja brzine i smjera vjetra (barem 5 godina). zagrijavajući se pritom kontrakcijom (skupljanjem). hladniji zrak istiskivat će topliji zrak koji odlazi u vis. Zbog sve veće gustoće.

da bi uslijedila kemijska promjena utjecajem EMZ moraju biti ispunjena 2 uvjeta: da energija fotona mora biti veća od energije kidanja kemijske veze bilo da je to energija disocijacije ili energija potrebna za bilo koju drugu vrstu kemijske reakcije. ali i povećanju zagađenosti voda. veličini kapljice kiše ili pahuljice snijega. Topljivo u vodi – plinovi koji su antihibridi kiselina npr. Ispiranje – kada oborina prolazi kroz sloj zraka ona može pokupiti plinove koji su topljivi u vodi i tako doprinijeti većoj kvaliteti zraka. . SO 2. ioni i dr.SUNČEVO ZRAČENJE Sunčevo zračenje prilično točno odgovara zračenju crnog tijela.molekula mora apsorbirati taj foton i samo uz te uvjete se molekule. Efikasnost ispiranja će ovisiti o vrsti oborine. ispiranje. - 7 . 2. iskišnjavanje. NO2 ispiranjem dolazi do smanjenja pH. Iskišnjavanje je proces kada već u oblaku prilikom formiranja kapljica polutanti imaju ulogu ili djeluju kao kondenzacione jezgre. Kada je sunce u svom zenitu (maksimalna insolacija) nastaju fotokemijske reakcije. . Oborina može u smanjenju doprinijeti pomoću 2 mehanizma: 1.Mogu biti značajni meteorološki parametar koji može doprinijeti smanjenju zagađenosti zraka. NO. mogu pretvarati i stupati u reakcije koje zovemo fotokemijske reakcije.

 prirodnog – virusi. bakterije. COS i slični spojevi koje karakterizira i vrlo neugodan miris. . Polutanti se mogu podijeliti i prema konzistenciji na : . Kod sulfitnog postupka karakteristični polutanti su SO 2. olova dolaze u prirodi kao sulfitna grupa. . Proizvodi celuloze . krute čestice. polucija iz postupka pripreme energije – polutanti SOx. merkaptani. Prema trajanju učinka polutanti se dijele na: . produkt. vjetra – vrlo dobro kod Senja. hidroelektrane. nafta je bolji energent jer ima 2. povijesne spomenike i prirodu uopće. Mehanizmi odvoda iz atmosfere: heterogena oksidacija (direktno taloženje iz plinske faze. nafta). H2SO4). krutih tvari ili aerosola) u atmosferi može djelovati štetno na zdravlje ljudi i ostalih organizama. a 10% aerosoli. Polutanti se mogu podijeliti s obzirom na način kako oni ulaze u atmosferu na: - primarne – koji se nalaze na izvoru emisije.Jedan od procesa je heterogena oksidacija i ona obuhvaća slijedeću reakciju: a) 2SO2 (g) + O2 (g) → 2SO3 (g) - 8 . 90% polutanata pripada plinovima i parama. - industrija – sulfitni i sulfatni postupak proizvodnje celuloze Alternativni izvori energije: energija sunca. Termoelektrane su povoljnije za zagrijavanje nego kada bi se za zagrijavanje koristilo niz dimnjaka makar su i one nepogodne. Ako oborina pada i ispire zrak pokupiti će polutante koji su u zraku prisutni.pare i – aerosoli. krutih i tekućih čestica u zraku. disulfidi.Prema podrijetlu polutanti mogu biti:  antropogenog – oni izvori koji su pod utjecajem ljudske aktivnosti.polutanti s lokalnim učinkom .. NOx. na mnoge materijale. magla (sitnija kapljica). prašina iz pustinje.kod sulfatnog postupka prisutni su sulfidi. Šljaka iz termoelektrane je jako štetna jer može doći do kumuliranja u organizmu (mlijeko). . a kada se oborina formira pri cikloni ona će prenositi polutante iz zraka. Zagađivanje vodotoka može doprinijeti nepovoljnim uvjetima života organizmima koji ne podnose fluktaciju temperature. Tekućina – sprej (veća kapljica). energija valova – Senj. cinka.SPOJEVI SUMPORA SO2 Antropogeni izvori emisije: . SO2 se brzo oksidira i prelazi u sekundarni polutant H2SO4 i/ili njezin anhidrid SO3.plinove. a plin je najbolji energent. sekundarni produkt SO3. Suho taloženje. SOx jer je potrebno jako puno energije.3%. Plinovi i pare se ponašaju prema plinskim zakonima što je bitno pri utvrđivanju njihove koncentracije i pri projektiranju uređaja za pročišćavanje zraka.energetika. Aerosoli nastaju raspršivanjem sitnih.polutanti s globalnim učinkom. Nuklearne elektrane su ekološki povoljne ako nema ekscidencijskih situacija. pa takve tvari onda nazivamo polutanti ili zagađivala. sekundarne – koji će nastati iz primarnog nekom od kemijskih reakcija u atmosferi. Rude bakra.sagorijevanje fosilnih goriva (ugalj.ZAGAĐIVALA U ATMOSFERI Povećanje koncentracije određenih specija (plinova. postupci jako onečišćuju zrak sa oksidima sumpora. tzv. . Veliki globalni efekti – smanjenje emisije CO2 i plinova staklenika. Taj mehanizam je kompleksan i obuhvaća 3 moguća procesa: . Ugalj je ekološki najnepovoljniji energent jer ima najveći postotak sumpora (oko 5%).

c) OH˙+ SO2 + M1 → HOSO2˙+ M Početna reakcija će kao rezultat dati hidrogensulfit radikal (HOSO2˙ ).Londonski tip smoga. što znači da je relativno kratko zadržavanje tog polutanta u troposferi i efikasno se može iz atmosfere izdvojiti tzv. odnosno oborinama što je razlog kiselih kiša. zatim SO3. H2O + O2 → H2SO4 + HO2˙ U zagađenom zraku peroksilni radikal (HO2˙ ) može reagirati sa NO i pritom se regenerira hiroksilni radikal. produkt H2SO4 (aq). Reakcija će biti ubrzana ako se čestice plina okruže sa filmom vode. Hidrogensulfit radikal se dalje oksidira reakcijama d) i e) do sulfatne kiseline H2SO4. molekula. M – neka treća tvar. Reakcije će biti potencirane tamo gdje su prisutni antropogeni izvori SO2 (procesi sagorijevanja).Utjecaj na okoliš: . H2SO4 i HNO3.(aq) ↔ SO32.(aq) + H+ (aq) j) H2O2 (aq) + SO2 (aq) → H2SO4 (aq) Reakciju će prvenstveno katalizirati soli željeza. Mnogo važnije je otapanje sulfata formiranih na krutoj površini i njihov transport. U jako čistoj atmosferi značajna je oksidacija SO2 posredstvom hidroksilnog radikala. - homogena oksidacija plinske faze. pa nisu onda moguće ni kombinirane fotokemijske reakcije uzrokovanje SO2. Americi. g) SO2 (aq) + H2O (l) ↔ H2SO3 (aq) h) H2SO3 (aq) ↔ HSO3. ali će ona biti katalizirana prisutnošću čestica čađe ili prisutnošću lebdećih čestica (čestice pepela). odnosno do hidrolize: b) SO3 (g) + H2O (l) → H2SO4 (aq) U suhom i čistom zraku na temperaturi troposfere reakcija je polagana.(ΔG°298 = . f) HO2˙ + NO → OH˙ + NO2 - homogena oksidacija u vodenoj fazi. vodikov peroksid. . Uz prisutnost vode dolazi do reakcije b). a može biti i neka kruta površina. X - . i) HSO3. a ona nam je potrebna da bi absorbirala energiju dobivenu nastajanjem novce veze i ona na taj način stabilizira tu reakciju. pa će reakcija biti maksimalno značajna u blizini izvora emisije gdje je i visoka koncentracija čestica. Indiji i Dalekom Istoku. niska o temperatura zraka. ali je termodinamički moguća što nam govori ΔG. nema vjetra kisele kiše pH oborina < 5 fenomen uzrokuju SO2 i NOx.OKSIDI DUŠIKA KAO POLUTANTI NO – suma oksida dušika NO i NO2 9 . d) HOSO2˙ + H2O → HOSO2 .71 kJ mol-1 SO2) Reakcija je vrlo spora. Europi. Mehanizmi reakcija su razlogom što SO2 neće doći u stratosferu. magla. Općenito se smatra da 1-10% SO2 se na sat oksidira. produkt H2SO4 i peroksidni radikal HO2. Sama regeneracija hidroksilnog radikala se može prikazati reakcijom f). dušik (IV)-oksid NO2. Distribucija tog polutanta na zemlji nije jednolika i smatra se da oko 90% SO2 pripada emisiji prvenstveno u SJ. mokrim taloženjem. temperaturna inverzija. ali može i drugih prijelaznih metala. k) 2HO2 + M1 → O2 + H2O2 + M Koji će od ova tri mehanizma prevladati ovisiti će o stanju atmosfere u vrijeme oksidacije. o za nastajanje smoga bitni meteorološki faktori. H2O e) HOSO2 . To može biti ozon. o polutanti SO2 i krute čestice imaju sinergističko djelovanje.(aq) + H+ (aq) Osim vode u troposferi postoje i različite druge specije koje mogu transformirati SO 2 u sulfatnu kiselinu.

električna izbijanja) gdje iz elementarnog dušika pri visokim temperaturama mogu nastati oksidi dušika.SPOJEVI UGLJIKA Oksidi ugljika: ugljik (II)-oksid CO.fotokemijski tip smoga L. Antropogeni izvori: procesi nepotpunog izgaranja fosilnog goriva i biomase (nije bilo dovoljno kisika). organske molekule (uključujući organske peroksi radikale RO2˙ ).Prirodni izvori oksida dušika su: gorenje biomase (šumski požari. a produkt je CO2 CO + ½ O2 → CO2 Da bi do takve reakcije moglo doći sudjeluju bakterije iz tla. avioni. Ta reakcija je izvor povećanja koncentracije troposferskog ozona. CO + H2 10 . «tišina» i vrijeme maksimalne insolacije. ugljik (IV)-oksid CO2. CO se reducira. sunčevo zračenje. hidrogen-peroksi radikal.sagorijevanje fosilnih goriva i biomase. Anaerobni procesi mogu biti izvori amonijaka. hidroksil radikal. Primarni polutanti su poznati zdravstveno i sigurnosno rizični u radnoj atmosferi. vlaga i čestice. c) te reakcije su odgovorne za nastajanje kiselih kiša λ < 320 nm O2 H2O 2NO2 + M O3 O° 2OH M 2HNO3 . meteorološki uvjeti temperatura zraka > 20°C.ispušni plinovi automobila. Unutar troposfere NOx plinovi izloženi su promjenama radi utjecaja mnogih agenasa od kojih su najvažniji ozon. postoji 2 mehanizma: 1. Važan je za masu procesa iz grafičke industrije. energetika i promet.A. Industrija može doprinijeti emisiji i samih proizvodnih procesa ili pak utroškom energije. stvaranje u oceanima. saniranje različitog otpada. za razliku od rugih reakcija koje se dešavaju u stratosferi i koje doprinose smanjenju koncentracije ozona. 2. šumski požari i vulkani. a reakcija ide sa elementarnim vodikom i pritom nastaje metan i voda. nove specije su atomarni kisik koji će sa nekom molekulom treće vrste dati ozon. OH H2O O2 NO2 + M M RCHO RCO˙ RCO O2˙ RCOO2 NO2 ili acil radikal peroksiacil radikal PAN peroksiacilnitrat hν H Za te reakcije su karakteristični: grafička industrija. . NASTAJANJE TROPOSFERSKOG OZONA NO2 + hν (λ < 430 nm) → NO + O O + O2 + M → O3 + M b) to su reakcije koje se pripisuju mehanizmima nastajanja fotokemijskog smoga tipa Los Angeles.industrija. redukcija CO2 u oblacima. . Ona će pridonijeti stvaranju ozona u troposferi. . saobraćaj. a) Reakcije idu prema fotodisocijaciji NO2. CO se oksidira sa ½ O2. a reakcija ide uz mikroorganizme iz tla. Jedan od osnovnih mehanizama odvoda CO iz atmosfere je reakcija adsorpcije u tlo. Antropogeni izvori emisije su: . Iz primarnih polutanata (manje štetnih) nastaju sekundarni polutanti koji su više štetni. Prirodni izvori CO u atmosferi: fotokemijska oksidacija ugljikovodika.

sada oko 360 ppm.CO2 Prirodni izvori: respiracija. U urbanim predjelima je koncentracija od 2 – 20 ppm.5%. reducira se mentalna sposobnost. Normalna koncentracija karboksihemoglobina u krvi iznosi oko 0. mogu se javiti glavobolje. Za CO se smatra da je njegovo vrijeme boravka u atmosferi oko 0. pa zato sada automobili imaju katalizatore koji veći dio NO. H2 + ½ O2 → H2O 6. garažama i sl. 1. karboksihemoglobin. Prije 2 milijarde godina CO2 je bilo svega nekoliko ppm.Sve vrste tla će pokazati jednu mogućnost tih reakcija. tako da je kod njih koncentracija karboksihemoglobina oko 10 puta veća nego kod nepušača. mjestima mogu naći koncentracije koje su veće od 100 ppm. CO + ½ O2 → CO2 2. upijanje u tlo.4 godine. on će radije reagirati s CO.pri toj reakciji će kao produkt nastati CO 2 i atomarni vodik.3% što postaje zabrinjavajuće. Iz konstante reakcije proizlazi da je afinitet CO za oko 200 puta veći u usporedbi s kisikom. CO + NO → ½ N2 + CO2 3. atmosfera je bila bogata sa CO2. Mehanizmi odvoda su: fotosinteza. CO i ugljikovodike prevode u elementarni dušik CO2 i vodu. biološko raspadanje i oslobađanje iz oceana. zbrinjavanje otpada. Kada se tlo sterilizira i kada se stavi u kontakt s CO tada nema reakcije. Intenzitet zračenja CO2 H2O apsorpcijski maksimumi 11 . dok se npr.1 ppm (parts per million). pa je na taj način mnogo CO2 iz zraka prešlo u magnezijevkarbonat MgCO3 i kalcijev-karbonat CaCO3 tvoreći stijene. Kada je hemoglobin dostupan CO.reakcija oksidacije s hidroksi radikalom OH˙ . Visoke koncentracije se mogu dogoditi i na prometnicama – u vrlo uskim ulicama i gužvama na semaforima. te neplemeniti metali i silikati koji su naneseni na neku površinu (često aluminij-oksid). Hemoglobin u krvi je nosioc kisika i taj oblik je oksihemoglobin. nego sa kisikom. Taj proces i danas je prisutan u plitkim tropskim morima pri čemu nastaju koraljni grebeni. Reakcije koje se dešavaju u troposferi: . Veliki udio te koncentracije je pripisan prometu. Prirodni fond koncentracije CO – koncentracija polutanta na mjestima gdje nije moguće zagađenje iz antropogenog izvora je oko 0. u tunelima. procesi sagorijevanja fosilnih goriva. Cm Hn + 2 (m + n/4) NO → (m + n/4) N2 + n/2 H2O + mCO2 5. Te specije su koristili morski organizmi za izgradnju svojih kostura koji su se nakon izumiranja organizama taložili na morsko dno. što može dovesti do gubitka sposobnosti ispravnog ocjenjivanja vremena i prostora – uzrok čudnih nesreća. Cm Hn + (m + n/4) O2 → mCO2 + n/2 H2O 4. Opisani proces se događao tijekom dugih geoloških razdoblja. Antropogeni izvori: energetika. Koncentracija tog polutanta – treba poći od davnih vremena kada se zemlja hladila. Prije početka industrijske revolucije oko 260 ppm. Štetno djelovanje tog polutanta CO ima direktan utjecaj na zdravlje ljudi radi mogućnosti da se veže na hemoglobin i na taj način nastaje tzv. Pušači su izloženi za vrijeme pušenja kratkotrajnim. H2 + NO → ½ N2 + H2O Kao katalizatori se još koriste i neki plemeniti metali (paladij i sl. ali visokim koncentracijama CO koje mogu biti i do 400 ppm. može doći do kome i smrti. promet. Kada se ta koncentracija poveća. događao se proces da su H2O2 i CO2 otapali stijene i nastali su topljivi hidrogenkarbonati alkalijskih i zemnoalkalijskih metala. prema nekim procjenama se smatra da koncentracija CO2 godišnje raste oko 0. .).

Jedan dio će se apsorbirati u tlo 6 – 12%. freoni i ozon.10000 20000 30000 valna duljina λ / nm Raspodjela valnih duljina zračenja što ga emitira zemljina površina i maksimumi apsorpcije infracrvenog zračenja molekula CO2 i H2O Utjecaj CO2 kao polutanta na okoliš je globalan i očituje se utjecajem na promjenu klime. . Molekule vode i CO2 apsorbiraju zračenje valnih dužina od 12000 – 20000 nm pa je atmosfera prozirna za vidljivi dio spektra. procesi pri uzgoju stoke. procesi pri korištenju i eksploataciji ugljena i nafte.procesi odlaganja otpada. a osim CO2. procesi sagorijevanja biomase na vrlo niskim temperaturama. Tri su glavna mehanizma odvoda metana iz atmosfere: .Mehanizam reakcija u troposferi 12 . . N2O. ali je zbog polutanata kao što su CO2. plinovi staklenika su metan. a metan (ugljikovodici) nastaju procesima razgradnje organskih tvari. vodena para neprozirna za dugovalno IR zračenja i ono ostaje zarobljeno u atmosferi. Koliko će toplotnog zračenja ostati zarobljeno u atmosferi ovisiti će o sastavu atmosfere i koncentraciji polutanata. a u kojem će području valnih duljina biti najveći intenzitet emitiranog zračenja ovisi o temperaturi tijela.Antropogeni izvori metana su: . a neprozirno za zračenje koje emitira zemlja i raslinje u stakleniku. Razlika između CO2 i metana – CO2 nastaje oksidacijom. tzv. . EFEKT STAKLENIKA – staklenik djeluje – staklo je prozirno za sunčevo zračenje.Jedan dio će odlaziti u stratosferu i tamo se oksidirati. . Karakteristično je da Zemlja emitira zračenje u IR području. Prosječna temperatura je oko 254 K i Zemlja najintenzivnije emitira zračenje u području oko 12000 nm. .Prirodni izvori metana su: Metan nastaje uz pomoć mikroorganizama u anaerobnim uvjetima djelovanja na tvari biljnog ili životinjskog podrijetla – dekompozicijom organskih tvari.UGLJIKOVODICI Metan – prvi u homolognom nizu (CH4). ne može se emitirati u svemir.

Prirodni izvori . pa se broj stalno povećava. pa on može doći i do stratosfere. stalno se pronalaze neki novi. Temperatura zraka ako se gleda u dužem periodu ima trend porasta. Važno je da se njegova koncentracija koja iznosi oko 1. Antropogeni izvori su: promet. odnosno klimu. etan. etil. Metan ima mogućnost i on se ugrađuje u led u obliku spojeva koje nazivamo klatrati CH4 * n H2O (n može biti oko 6). a razlog tome je reakcija ugljik (II)-oksida sa hidroksilnim radikalom. od grupe aromatskih: benzen i toulen. visoki (flekso) tisak – organska otapala.Najvažniji mehanizam u tom procesu je reakcija metana sa hidroksilnim radikalom koja će kao krajnji rezultat dati CH3O i H2O. Čovjekovom aktivnošću. utjecajem na izvore se može smanjiti udio odvoda metana pomoću te reakcije. Karakteristično za metan je njegov dugi boravak u atmosferi (oko 3 godine). duboki tisak – toulen. Faze procesa: mjesto emisije su postupci pranja strojeva nakon tiska upotrebom sredstva za pranje.oni nastaju u biološkim procesima i reaktivni su. Najviše reaktivni bi bili spojevi grupe izoprena. Slika: Atmosferske koncentracije glavnih plinova efekta staklenika Metan je jedan od plinova staklenika. sitotisak). alfapinena (α-pinena). on ima negativan globalni utjecaj na okoliš. a kao rezultat će onda biti ugljik (IV)-oksid i elementarni vodik. Najčešći polutanti su: butan. Efekti na okoliš: 13 .5 ppm neprestano povećava i to za 1-2% godišnje. industrija. upotreba organskih otapala. kada bi došlo do topljenja leda taj postupak bi oslobađao metan. . a svi takvi spojevi su obilježeni tzv. Međutim. te u ofsetu kada se kao tekućina za vlaženje koristi ona na bazi 2-propanola. CAS brojem i tako možemo saznati sve informacije o djelovanju određenog spoja na okoliš.DRUGI UGLJIKOVODICI U tu grupu spada oko 600 različitih specija koje mogu djelovati kao polutanti atmosfere. Procesi grafičke reprodukcije i općenito grafičke industrije su izvori onečišćenja (procesi tiska – ofset rotacije heat-set bojama. on bi tada išao slobodno u atmosferu i potencirao bi efekt staklenika. propen. djeluje na vrijeme.

BAT – biološka toleranca na radnom mjestu.ti spojevi mogu sudjelovati u stvaranju fotokemijskog smoga tipa L. Provodljivost daje informaciju koliko je ta voda čista (proporcionalno koncentraciji iona). . Takva tekućina za vlaženje će biti zdravstveno i sigurnosno rizična na radnom mjestu. odnosno da se smanji udio otopine za vlaženje. količina vode koja se pritom troši u odnosu na uštedu resursa. BAT u ovom slučaju znači 50 mg/l acetona u krvi ili urinu.MOGUĆNOST RECIKLACIJE OTOPINE ZA VLAŽENJE I PRISTUPA OPĆENITO - Kretanje reciklirane otopine za vlaženje SVJEŽA OTOPINA ZA VLAŽENJE DOZIRANJE (male količine) MEĐUSPREMNIK Kružni tok otopine za vlaženje između tiskarskog stroja i aparata za kondicioniranje Vrijeme Da li je otopina prljava? / Da li je potrebna izmjena unutar pogonskog ciklusa čišćenja NE 14 . A. Mogu se uzeti dugolančani alkoholi kao supstitucija – polialkohol. organ vida. Rizici opasnosti su: mogućnost da sa zrakom čini smjese koje mogu izazvati požar ili eksploziju. mogu stupati u reakcije kao što je prikazano za metan s relativno velikim brojem sekundarnih polutanata koji se mogu posebno parcijalno oksidirati. . pa dolazimo do ALDEHIDA (RCHO). Zamjensko sredstvo koje bi imalo tehničko-tehnološke karakteristike kao 2-propanol do sada nije pronađeno. Voda za pripremu otopine za vlaženje mora biti izvanredne čistoće (ona koja se dobije metodom reversne osmoze) što uključuje kontrolu pH vrijednosti i provodljivosti. Time se smanjuje udio 2-propanola sa 10% na 2-3%. Nepovoljni utjecaj na okoliš se potencira sekundarnim reakcijama stvaranjem fotokemijskog smoga tipa L. tlak para im je manji od 10 kPa. To treba promatrati u odnosu na 2 utjecaja: količinu kemikalija u otpadnoj vodi i štetan utjecaj na okoliš. Zdravstveni rizici su: utjecaj na centralni živčani sustav. A. ti spojevi emitiraju i nastaju njihovi polutanti ispod temperature vrelišta. .OTOPINA ZA VLAŽENJE U OFSETNOM TISKU Upotrebom 2-propanola u otopini za vlaženje u ofsetnom tisku dolazi do emisije polutanta koji spada u grupu VOC spojeva (ishlapljivi organski spojevi). Ako se koristi takva otopina potrebno je brinuti i o tome što se događa i koliko je štetna otpadna tekućina u odnosu na zagađenje voda. digestalni sustav.- djelovanje globalno u kontekstu efekta staklenika. Kod konvencionalnog ofseta se primjenjuju keramički valjci da se smanji udio 2-propanola. svaki veći proizvođač grafičkih strojeva pokušava pronaći neko zamjensko sredstvo koje onda dolazi pod različitim trgovačkim imenima: Heidelberg – Supstifix. Maksimalna dozvoljena koncentracija je ograničena na 400 ppm na radnom mjestu.

3. . Unutar jedinice za reciklaciju koristi se postupak pročišćavanja voda koji spada u tercijarne postupke pročišćavanja voda (membranski postupci. Ako se uspije pročistiti otopina za vlaženje tako da se jedan dio može ponovno koristiti u tisku. Spremnik otopine za vlaženje. filtracija poprečnog toka). 9. Uređaj za obojenje. 4. Otopina za vlaženje može utjecati na kvalitetu zraka. membranska separacija.Kako mogu sastav boje i procesi sušenja otisaka utjecati na kvalitetu okoliša? KARAKTERISTIČNI POLUTANTI GLAVNIH TEHNIKA TISKA TEHNIKE TISKA Ofset tisak Duboki tisak Visoki tisak GRAFIČKI MATERIJAL POLUTANTI ugljikovodici toulen ugljikovodici MDK [PPM] 400 TOKSIČNO DJELOVANJE KLASA OPASNOSTI Boje Boja Boja 1 1.DA DA Razdvajanje fizikalnog onečišćenja FILTRAT Kemijski još učinkovito NE OTPAD (što je moguće čvršći) Kružni tok otopine za vlaženje u ofsetnom tisku Tiskarski stroj 4 5 1 6 2 3 Papir 8 Uređaj za kondicioniranje otopine za vlaženje 7 Jedinica za reciklaciju 9 1. Tiskovni cilindar. Cilindar s gumenom navlakom. Korito tekućine za vlaženje. onda se drugi dio ukoncentrirava i zbrinjava kao otpad. Sustav za hlađenje. 6.2 1 A III AI A III 15 . Uređaj za vlaženje. Grubi filter. 5. 7. na radnom mjestu i u vanjskoj atmosferi. 2. Temeljni cilindar. 8.

25 – 35% tvrdih smola. .korištenje velikog udjela derivata nafte. 31 100 14 000 1 100 3 500 1 100 Boje B B B AI AI A II AI A II A II A III A II A III A II A II A II . . .emisija polutanata u procesu sušenja otisaka.5 – 10% aditiva.20 – 35% sušivih ulja. Heat-set boja za ofsetne rotacije sadrži: . - Heat-set boje se trebaju pročišćavati zbog velikog postotka mineralnih ulja s 2 aspekta: . . MAT. . . - 25 – 40% mineralnih ulja. 16 .5 – 15% sušivih ulja.Ofsetni tisak Sastav konvencionalne boje za ofsetni tisak na arke na bazi organskih otapala je slijedeći: .15 – 20% pigmenta. 110 000 81 500 3 500 10 000 2 500 EMISIJA t / god.20 – 25% mineralnih ulja. 5 – 10% aditiva.15 – 20% pigmenta. t/ god.20 – 25% tvrdih smola.Fleksotisak Sitotisak etanol 1000 0 etoksipropanol 1 metoksipropanol 100 1 etilacetat 200 1 metiletilketon 200 1 50 1 metoksipropilacetat 200 1 izopropilacetat Boje na nafta 2 ksilen 100 2 bazi benzilalkohol 1 otapala diacetonalkohol * 50 1 1-metoksipropanol – 2 * 100 1 butilacetat 950 1 butilniesterglikolne 1 kiseline 50 1 1 .metoksipropilacetat 50 1 cikloheksanon 20 1 butilglikol 50 1 dipropilglikol 2 testbemin Raspodjela emisije organskih otapala prema tehnikama tiska TEHNIKA TISKA Ofset tisak Duboki tisak Visoki tisak Fleksotisak Sitotisak POTROŠNJA GRAF.

Boje sadrže oligomere. Promjenom kemijskog sastava biljnog ulja (promjena broja i raspodjele dvostrukih veza) će utjecati na niz tehničko-tehnoloških karakteristika tako da je na taj način moguće mijenjati penetracije tekućih sastojaka u papir. . . postizanje ravnotežnog stanja tiskarska boja i voda.5 – 10% aditiva. - 15 – 35% veziva. čestice bojila budu zahvaćene mjehurićima zraka ili nekog drugog plina.flotacija. .sedimentacija.).Adsorpcija je proces koncentriranja tvari na međufaznoj granici površina. To je otežavajuća okolnost za akvatične organizme koje u njemu žive.BOJE KOJE SUŠE UV ZRAČENJE I SNOPOM ELEKTRONA UV boje ne sadrže organska otapala i smatraju se ekološki pogodnijima. . Ne može se napraviti ekološki optimalna supstitucija jer svaka tehnika tiska diktira udio moguće zamjene sa aspekta kvalitete i mogućnosti otiskivanja zbog velikih brzina otiskivanja. a dobiveni mulj mora se dalje zgušnjavati i dalje obrađivati (metode spaljivanja). te brzinu izlaganja otisaka (sušenje otisaka). ali njihova ekološka nepodobnost je mogućnost onečišćenja voda. odnosno istraživanja su ukazala na supstituciju sirovina derivata nafte sa sirovinama obnovljivog podrijetla (one koje se mogu posaditi. može se očekivati udjel krutih tvari od 3 – 5%. Prije donošenja odluke o zbrinjavanju treba uzeti u obzir kemijski sastav pigmenta. BPK od 500 – 1000 mg kisika / litri. . to će utjecati na iskoristivost pigmenta. (BPK) predstavlja biološku potrošnju kisika i ako ima indeks 5 onda se odnosi na 5 dana. . Imati će određenu ekološku podobnost jer neće doći do emisije otapala. a postupci pročišćavanja koji se najčešće koriste su: . pH vrijednost od 7 – 8. te se silom uzgona transportiraju na granici faza u obliku pjene i odvajanjem pjene se odvajaju i polutanti iz sustava.koagulacija. Takva otpadna voda se mora pročišćavati. a kada se radi o absorpciji onda je riječ o tekućem sustavu. .10 – 20% pigmenta. monomere.Flotacija je proces sljepljivanja dispergiranih čestica zagađivala na granici faza zrak-tekućina.Koagulacija je fizikalno-kemijski proces koji potpomaže nastajanju većih čestica od destabiliziranih koloidnih čestica i tako potpomaže odjeljivanju faza u procesima sedimentacije i filtracije. iskoristiti i ponovno druge godine posaditi. oko 1 – 10 m3 na dan. . soja i sl. To je postupak kojim se može odrediti količina organskog onečišćenja u otpadnoj vodi.40 – 50% vode. . U dubokom tisku se mora koristiti uređaj za pročišćavanje jer boje sadrže puno toulena. neće doći do zagađenja zraka i destrukcije okoliša.10 – 20% alkohola.adsorpcija. Ti uređaji su automatizirani i zauzimaju prostor od oko 5 – 10 m2. a to su one vegetabilnog – biljnog podrijetla kao što su repica. odnosno svojstva emulgiranja. Kada se radi o adsorpciji onda je riječ o krutom sustavu. . postaju specifički lakše.' 70-tih godina javile su se mogućnosti smanjenja udjela derivata nafte iz boja. Otpadne vode su onečišćene organske tvari i kao takve se ne mogu ispuštati u vodotoke jer bi organska tvar razgradnjom trošivog kisika vodotok pretvorila u deficitaran na kisiku.BOJE NA BAZI VODE Kemijski sastav boja na bazi vode: . . Na tržištu postoje komercijalni uređaji za zbrinjavanje otpadnih voda kapaciteta 1 – 20 m3 otpadne vode na dan. pa za monomere u bojama koje suše UV zračenjem je karakteristično da 17 . fotoinicijatore. S obzirom na volumen otpada s obzirom na kapacitet proizvodnje mogu se uspješno primijeniti sedimentacija i filtracija.

6 – heksandioldiakrilat). iritiraju sluzokožu (po kemijskom sastavu to su: alkilesteri i to 1. Uz N 2 (vrlo inertan plin) i hlađenjem se može spriječiti emisija ozona.oni rade u boji svojstvo viskoziteta. Mehanizam sušenja se zasniva na djelovanju energije elektrona na organske molekule pri čemu nastaju slobodni radikali koji lančanim reakcijama dovode do polimerizacije. boja elektrona (monomer. Ekološka nepodobnost kod monomera je nadražujuće djelovanje prevenstveno u dodiru s kožom. Polimerizacija u postupku dezintegriranja iskorištenog otiska sprječava nastajanje čestice bojila zadovoljavajuće veličine za efikasno uklanjanje u postupku deinking flotacije pri reciklaciji papira. Tiskarska boja monomer oligomer fotoinicijator oslobođeni radikal Oslobođena energija radikala uzrokuje potpuno umrežavanje. Shematski prikaz sušenja boje pomoću UV zračenja Boje koje suše snopom elektrona ne sadrže fotoinicijatore i zbog toga se koriste kod tiska ambalaže koja se koristi za prehrambenu proizvodnju. Akrilati će imati negativno i štetno djelovanje u kontaktu sa kožom. a kad je dovoljno hladno i dušikovih-oksida koji bi pritom mogli nastati. odnosno polimerizaciju. ali kod ofsetnih strojeva na arke se ne može postaviti taj uređaj zbog hvataljki papira. Rezultati istraživanja su pokazali da na udaljenosti od 5 cm u okolini sušila doza zračenja približno iznosi 1 μSv/h. oligomer) R' R' N 2 (dušik) polimerizacija snopom O2 O2 R' R'' O2 O2 R' papir papir Shematski prikaz sušenja boja pomoću snopa elektrona Kod sušenja dolazi do emisije X rendgenskih zraka. tis. poliesterakrilati ili kemijski slični spojevi koji imaju određeni zdravstveni rizik – nadražljivost u kontaktu s kožom). benzofenon kao i derivati tih spojeva i oni će apsorbirati UV zračenje i pri takvim reakcijama su moguće emisije ozona koje mogu djelovati nadražujuće na dišne organe. 18 . benzildimetilketal. kod ofsetnih rotacija sprječavanje djelovanja zračenja (rendgenskih zraka) načinjeno je oklopom od olova. Kao fotoinicijatori se koriste izopropiltioksanton. Veziva su smole sa akril i metaakril skupinama na osnovi poliestera epoksida ili uretana. Oligomeri s višom molekularnom masom koriste se kao epoksiakrilati.

pa se takva sekundarna sirovina mogla koristiti za proizvodnju bojila ili finijih grafičkih materijala. . .reciklacija.spaljivanje. . crveni su u kombinaciji s barijem.Utjecaj brončanih tiskarskih boja (brončani prah) na kvalitetu okoliša Koncentracija pigmenta u uzorcima PAPIR / KARTON TEHNIKA TISKA TISKARSKA BOJA KONCENTRACIJA PIGMENATA U OTISCIMA Cu mg kg -1 LUXOTIP 100 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 ofset duboki tisak bronciranje ofset duboki tisak bronciranje Neotisnuti Jednokomponentna boja Boja za duboki tisak Brončani prah Jednokomponentna boja Boja za duboki tisak Brončani prah 1550 3300 14850 1040 1640 7110 Zn mg kg -1 470 660 2425 320 360 1410 AUROCARD 240 neotisnuti g/m2 Kada bi se ti otisci trebali zbrinjavati ekološki najpovoljnije bilo bi: . Svi navedeni spojevi su iz grupe teških metala. Razvlaknjivanje – čestice se nisu mogle odstraniti u dovoljnoj količini.Kod sitotiska se koriste različite boje. željezo je prisutno u anorganskim pigmentima.kompostiranje.PIGMENTI KAO SASTAV BOJE I NJIHOV EKOLOŠKI ZNAČAJ Organski pigmenti sadrže bakar – plavi i zeleni pigment. Kod spaljivanja dolazi do problema da se u izlaznim plinovima nalaze čestice teških metala. pa je veći problem kako napraviti sustav za zbrinjavanje onečišćenog zraka. Redoslijed uzoraka prema udjelu pigmenta TEHNIKA TISKA GRAMATURA g/m2 UDJEL PIGMENTA mg kg –1 uzorka bronciranje 100 17275 bronciranje duboki tisak ofset duboki tisak ofset 240 100 100 240 240 8520 3960 2020 2000 1360 UZORAK 3 6 2 1 5 4 19 .korištenje postupka deinking flotacije. . a bijeli sa cinkom. Reciklacija se radila na dva načina: .samorazvlaknjivanje. . dok se kobalt i mangan pojavljuju kao sikativi u ofsetnim bojama.

a najnepovoljniji su specijalni benzini jer imaju vrlo nisko plamište (vrlo ishlapljiva sredstva). '70-tih godina naftnom krizom se počelo razmišljati o supstituciji mineralnih supstanci iz nafte (derivata nafte) sa supstancama na bazi vegetabilnih ulja radi zdravstvene i sigurnosne rizičnosti sredstava za pranje (klase zapaljivosti A I. 3 min. Kada se supstitucija počela provoditi zabilježene su promjene na površini metala (elementi strojeva) koji bi se mogli ubrojiti u kategoriju procesa korozije. Što sa otpadom nakon pranja? 30 sek. te ekološki nepovoljni zbog vrlo niskog plamišta. A II i A III) i ekološkom i gospodarstvenom pristupu resursima. Kiselinski broj – veličina koja nam može reći koliki udio masnih kiselina je ostao slobodan. ona neće spadati u tzv. A. međutim zapažene su neke karakteristike koje nisu u skladu sa dobrim tehnološkim uvjetima. U radnoj atmosferi će biti sigurnosno i zdravstveno rizični. min. Stupanj emisije različitih tekućih sredstava za čišćenje za vrijeme ručnog pranja % 100 0°C 80 60 25°C 40 20 0 150°C 0 sek. nije došlo do esterifikacije. 40°C 60°C 100°C > 10 20 .Ekološke karakteristike sredstava za pranje strojeva SREDSTVA ZA PRANJE MDK mg / m3 350 350 KATEGORIJA TOKSIČNOSTI KLASE ZAPALJIVOSTI PLAMIŠTE Specijalni benzini Test benzini (mješavine alifatskih i cikličkih ugljikovodika) Test benzini (mješavine alifatskih i cikličkih ugljikovodika viših plamišta) Mineralna i vegetabilna ulja 2 2 AI A II < 21°C >21 – 55°C 350 1 A III 55 – 100°C 0–1 > 100°C Većina sredstava za pranje se dobivala iz nafte. Supstitucijom ćemo dobiti sredstva koja imaju plamište veće od 100°C. a u vanjskoj atmosferi će pod određenim uvjetima moći ulaziti u kemijske reakcije koje će rezultirati spojevima iz grupe fotooksidansa i dovesti će do pojava fotokemijskog smoga tipa L. biti će ishlapljivi i spadaju u VOT spojeve. VOT spojeve.

Ako nedostaje bilo koji segment. te posebno temperatura zapaljivosti sredstva za pranje koje se koristi. zbrinjavanje spaljivanjem Sredstvo za pranje 21 . Postoji zakonski propisi da se otpad mora administrativno pratiti od mjesta nastajanja do mjesta zbrinjavanja. inspekcija kažnjava odgovornu osobu. podaci o transportu. opasan otpad se označava sa * i on se mora zbrinjavati na odličan način. Tu analizu može raditi samo ovlaštena institucija. Shematski prikaz toka reciklacije (sredstvo za pranje s visokom temperaturom zapaljivosti) Svježa voda Sredstvo za pranje i voda Voda Svježa sredstvo za pranje Postupak pranja stroja Postupak pročišćavanja DESTILACIJA Onečišćena tekućina nakon pranja stroja OTPAD. a to omogućuje automatski uređaj za pranje. Otpad moramo svesti na što manju moguću mjeru.Pristup reciklacija unutar proizvodnje – povoljnija metoda Tiskarski stroj Prljavo sredstvo za pranje Sredstvo za pranje (voda) Destilacijski spremnik Odabir metode koju ćemo primijeniti za reciklaciju iskorištenog sredstva za pranje diktiraju karakteristike sredstva za pranje. Zakonska norma obavezuje tiskaru da prije postupka zbrinjavanja mora imati rezultate fizikalnokemijske analize otpada gdje je naznačena i preporuka metode zbrinjavanja. u tabeli otpada svaki otpad ima svoj ključni broj pod kojim se vodi. . te dokument iz kojega je vidljivo da je otpad zbrinut na identičan način kako je to vidljivo iz prijedloga institucije koja je načinila analizu. pa mjera zaštite na vrhu piramide je ta da što manje sredstva za pranje potrošimo. Administracija počinje na mjestu nastajanja gdje mora biti ispunjen formular na kojem je vidljiva masa otpada. Isti postupak vrijedi i kod zbrinjavanja ostataka boje. potpis onoga tko je preuzeo otpad za transport i potpis onoga tko je primio otpad nakon transporta.Otpad će se isto naći u našim normama. potpis odgovorne osobe.

moguća je neprestana regeneracija (sa atomarnim kisikom) i opet nastaje radikal. ali se tu javlja problem onečišćenja voda. . Kategorizacija u odnosu na druge polutante je ta da nije zapažen prirodan izvor tih spojeva. sredstvo za pranje. Shematski prikaz toka reciklacije (sredstvo za pranje s niskom temperaturom zapaljivosti) Svježe sredstvo za pranje Sredstvo za pranje Sredstvo za pranje Postupak pranja stroja Uređaj za reciklaciju Otpad. Fleksoboje na bazi otapala – otapala u bojama se mogu kao takve koristiti za čišćenje elemenata strojeva. kod boja na bazi vode i UV boja sredstvo za pranje je voda. . U drugim tehnikama tiska s obzirom da se upotrebljavaju različite boje ovisno o njoj se koriste različita sredstva za pranje.Može se primijeniti samo ako radimo sa današnjim tehnologijama. Ta grupa spojeva je vrlo kemijski inertna. ali kada se one upotrebljavaju dolazimo do mogućnosti zagađenje zraka radnog prostora (VOT spojevi). Kod boja na bazi otapala kao sredstvo za pranje koriste se ta otapala. ClO˙ (g) + O (g) → Cl˙ (g) + O2 (g) Svaki klor i oksiklor radikal može razoriti 105 molekula ozona.Supstituirani ugljikovodici s nekim od halogenih elemenata (FREONI) Freoni – klorflour ugljikovodici. Reakcija se može prikazati uz pomoć atomarnog vodika ili NO2: Cl (g) + H (g) → HCl (g) ClO (g) + NO2 (g) → ClONO2 (g) 22 .smanjenje koncentracija O3 u stratosferi hν CCl3F (g) 190 – 225 nm CCl2F (g) + Cl˙ (g) FREON 11 Cl˙ (g) + O3 (g) → ClO˙ (g) + O2 (g) Reakcija destrukcije ozona je prikazana sa klornim radikalom. oni su netopljivi u vodi.Utjecaj na okoliš: . odstranjena boja OTPAD. Antropogeni izvor: neki industrijski procesi. Ti spojevi ne ulaze u složene kemijske mehanizme troposfere. biološki su nerazgradivi i to doprinosi da će se vrlo dugo zadržati u atmosferi (do 20 godina nakon emisije). prije se koristio u dezodoranima i u hladnjacima. Postupkom destilacije dobili smo dva toka i smanjili smo masu otpada za zbrinjavanje jer smo ga ukoncentrirali i dobili vrlo koristan udio koji možemo vratiti u postupak pranja (destilat). zbrinjavanje spaljivanjem Bitan ekološki aspekt je taj što smo uspjeli ukoncentrirati i smanjiti otpad za zbrinjavanje.

Do povećanja prizemnih koncentracija ozona dolazi u reakcijama koje su vezane za nastajanje fotokemijskog smoga tipa L. sulfata) koji uzrokuju salinizaciju tla. Tako vezan NO2 više ne može prekinuti lančane reakcije razgradnje ozona. a oni traju 22 mjeseca.Utjecaj na okoliš: Smog Londonskog tipa koji ima kombinirano djelovanje.Prirodni izvori emisije: prašina i pijesak iz suhih predjela. . Pojava je karakteristična za hladni dio godine i vezana je uz vrlo nisku temperaturu zraka. . .veličini čestice – posebno se izdvaja respirabilna prašina. A.izgaranje fosilnih goriva i biomase. . . odnosno čestice koje mogu doći u donje dišne organe (pluća).kemijskom sastavu čestice. a za biljke on je najgori toksikant. 23 .promet.KRUTE ČESTICE . . a pritom mogu djelovati na zagađenje tla. Ozon će djelovati na elastomere – pucanje dvostrukih veza. a uzrok za to se smatra da je povezan sa cikličkim promjenama vjetrova u stratosferi. Kada bi se smanjila koncentracija ozona u stratosferi onda bi do prizemnih slojeva moglo doći štetno UV zračenje. .Mehanizam odvoda: Suho i mokro taloženje Suho taloženje je karakteristično za čestice veće dimenzije. . temperaturnu inverziju (stabilna atmosfera). NASA je provela istraživanje i ustanovila da koncentracije O3 u stratosferi nisu uvijek iste.Procesi na površini ledenih kristalića stratosferskih oblaka nad Antartikom: ClONO2 + HCl → HNO3 + Cl2 ClONO2 + H2O → HNO3 + HOCl ClO + ClO → Cl2O2 Nakon prestanka antarktičke zime svjetlost će osloboditi klor radikale. kalcija. ali ona je raspoređena po velikoj površini za razliku od emisije antropogenog porijekla koja je ograničena na mala područja (industrijski razvijena) velike naseljenosti.Djelovanje na klimu je takvo da smanjuje intenzitet sunčanih dana. uglavnom je pod utjecajem sile gravitacije. papirna prašina) pa se koriste pročišćivaći. dok će NO 2 ostati vezan kao nitratna kiselina. situacije bez vjetra.Štetno djelovanje čestica na zdravlje ovisi o: . . Emisija iz prirodnih izvora je daleko veća. a i u grafičko industrija uzrokuje izvor čestica (pudranje. te da su manje koncentracije ozona u parnim godinama. . Čestice će zajedno sa oksidima sumpora djelovati u kontekstu sinergističnosti (njihov efekt ako nisu zajedno će biti manje štetan za ljude nego kada su zajedno). čestice pepela prilikom erupcije vulkana. dok će se neke manje čestice uključiti u procese iskišnjavanja (čestica služi kao kondenzaciona jezgra pri procesu formiranja oborine).Antropogeni izvori emisije: . Nagađa se da je nastajanje stratosferskih oblaka u vezi sa zarobljavanjem zemljine topline koja je u biti u vezi sa efektom staklenika. čestice maritivnog porijekla (ioni natrija.Kataliziraju reakciju u atmosferi. Proizvodnja cementa ima izvor čestica.industrijski procesi.Efekt iskišnjavanja – čestice će s oborinom doći na tlo. dok povećana koncentracija klor radikala uzrokuje brže razaranje ozonskog sloja. devastacija materijala. a o tipu tla će ovisiti da li mogu djelovati i na kvalitetu podzemnih voda ili manjih jezera. . što bi štetno djelovalo na zdravlje ljudi (UV zračenje može uzrokovati i gubitak vida). biljaka itd.

Kada proizvodi ne bi dugo stajali (do 3 mjeseca) pri reciklaciji ne bi bilo većih problema jer starenjem dolazi do problema budući da se dobije reciklirano vlakno slabije kvalitete. čistim tehnologijama (tehnologija koja otpad koji nastaje može ponovno koristiti pa otpada ne bi trebalo biti).ČAĐA je nosač plinova posebno ekološko interesantnih policikličkih aromatskih ugljikovodika. metoda . katranskim smolama (kod asfaltiranja) te u dimu cigarete. dok noviji toneri imaju smanjenu koncentraciju nitropirena. štetno će djelovati na kelj. U sitotisku koristimo metode za pročišćavanje zraka i voda i na taj način smanjujemo poluciju. Npr. 2. Oni će se emitirati kada se loži vatra (nepravilno sagorijevanje) npr. Da se kod boja na bazi otapala za ofsetni tisak primjeni mogućnost supstitucije mineralnih ulja sa vegetabilnim uljima.Metode za pročišćavanje zraka kada su polutanti u obliku čestica Da bi odabrali pravilan postupak treba poći od veličine čestice koja se emitira. Korištenjem Heat-set boja štede se resursi (sirovina obnovljivog porijekla). 24 . .METODE ZA POVEĆANJE KVALITETE ZRAKA Postoje metode koje su podijeljene prema slijedećoj hijerarhiji: 1. ali se digitalna tehnologija svrstava u visoke tehnologije koje imaju napredak u odnosu na ekologiju.pokušati procese koji nisu ekološki povoljni zamijeniti tzv. 3. smanjena je emisija u samom procesu. Međutim tekući toneri nisu povoljni za okoliš. metoda . U grafičkoj tehnologiji to može biti zamjena konvencionalnih tehnika sa digitalnim. Praškasti toneri su prije sadržavali nitropiren. Ako se radi o zraku prvo treba vidjeti koji su polutanti prisutni i u kojem su oni obliku. Za najveće čestice se koristi postupak SEDIMENTACIONE (GRAVITACIONE) KOMORE. ima ih u katranu.upotrebljava se kada su sve mjere već iskorištene i kada je utvrđeno da je koncentracija polutanata na izvoru emisije veća od maksimalno dozvoljene.reciklacija unutar samog procesa proizvodnje Svaki transport je izvor daljnjeg zagađenja okoliša. ugljen u kotlovima. oni dolaze iz ispušnih plinova prilikom sagorijevanja. Olovo može biti u različitim vidovima spojeva. Ako se koristi benzin sa olovom on će štetno djelovati jer ima kumulativno djelovanje u organizmima (npr. mrkvu. odnosno iz njega dobiti dobro vlakno jer se toneri polimeriziraju za vlakanca pa ih je teško skinuti. . U grafičkoj industriji primjer je reciklacija otopine za vlaženje u ofsetnom tisku i zbrinjavanje otpada nakon čišćenja elemenata strojeva. otpad (proizvod kada je iskorišten) je vrlo teško za reciklirati.da se materijali koji su ekološki nepovoljni zamijene sa povoljnijima. krumpir ako su posađeni uz cestu). metoda . metoda . NO2 benzo(a)piren benzo(e)piren djeluju kancerogeno nitropiren Policiklički aromatski ugljikovodici su polutanti koje ćemo naći u gradskoj atmosferi. 4.POSTUPCI PROČIŠĆAVANJA ZRAKA .

a nedostaci su da će trebati relativno veliki prostor za taj uređaj i efikasnost pročišćavanja nije velika. Takvi uzorci se mogu u laboratoriju dalje obrađivati i dobiti kemijski sastav pa se može znati koliko su štetne. pumpe i sl. Uređaj je malo skuplji od gravitacijske komore. piljevinu. Te čestice se skupljaju na dnu. pepeo. u daljnjim postupcima obrade. .Princip rada uređaja: 25 . Prednosti ovakvog postupka: to je jeftin postupak. Čestice koje su veće od 50 μm će se izdvojiti sa efikasnošću od oko 50%. Za taj uređaj je potrebno dosta prostora jer struja zraka treba biti laminarna i treba biti dovoljno dugačak protok zraka kroz komoru. male su brzine da bi se čestice mogle izdvojiti. . može poslužiti da bi se uklonile grube čestice iz zraka i zaštitili ventili. ali se osim pročišćavanja mogu dobiti i uzorci čestica za analizu podijeljeni u klase veličina. papirnu prašinu i puder u grafičkoj tehnologiji. . dobra efikasnost odvajanja većih čestica (od 50 – 90%) i niska cijena uređaja. ako su čestice štetne po okoliš zbrinjavaju se kao poseban otpad. Prednosti ovog uređaja su relativno jednostavna konstrukcija. ali nedostaci su da se male čestice dosta loše odvajaju. Najviše se koriste za odvajanje većih čestica i to kada iz struje zraka treba odvojiti čestice cementne prašine.CIKLONSKI SEPARATOR IZLAZ ULAZ On za odjeljivanje koristi centrifugalnu silu.IMPAKTOR kolektor I kod impaktora se uklanjaju veće čestice.ULAZ IZLAZ Za odjeljivanje se koristi gravitacijska sila (sila teža). a ako nisu onda se odlažu na deponij.

čestice i H2S – otopina FeCl3. merkaptani. a prijelazom zagađenog zraka iz valjkastog dijela ciklona u konusni dio povećava se brzina strujanja zraka. između njih je velika razlika napona (do 40000 V). ali onda treba paziti koju ćemo tekućinu izabrati da bi ona mogla adsorbirati plinove. a tekućina dolazi protustrujno. Postoje još i FILTRI koji mogu biti od različitog vlaknastog materijala. Odabir tekućine ovisi o karakteristikama materijala koji želimo izdvojiti (npr. spojevi sumpora reducirajućih karakteristika – H2S. Sakupljene čestice će se dalje zbrinjavati u ovisnosti o njihovom kemijskom sastavu. c) Venturi. . Centrifugalni uređaj radi na principu centrifugalne sile. Uređaj može biti: a) sa punjenjem kolonama. . Njihova prednost je da mogu pročistiti zrak sa efikasnošću od 99%. Uređaji za pročišćavanje zraka od najsitnijih čestica zovu se ELEKTROSTATSKI PERCIPITATORI ili TALOŽNICI. a druga u obliku žice. veća efikasnost postupka bila bi na strani mokrog sustava. disulfidi – otopina razrijeđene lužine natrijhidroksida. a sakupljene čestice se skidaju sa elektrod4e koristeći vibratore. aktivna i pasivna i one su suprotnog naboja.Princip rada uređaja: Pri kontaktu čestice sa kapljicama. Znatna količina mehaničke energije se pretvara u toplinu zbog turbulencije stvorene prilikom miješanja dvije faze. dok se je prije koristilo mljeveno kamenje. Do sakupljanja čestica dolazi na pločastoj elektrodi. razrijeđena otopina crnog luga služi za adsorpciju čestica i SO2). b) centrifugalni. Uređaj se može koristiti i za pročišćavanje zraka zagađenog osim sa česticama i sa plinovima.Princip rada uređaja: Do pročišćavanja dolazi u električnom polju. Punjenje su keramički materijali. Usporedbom ciklonskog separatora sa mokrim ciklonom. Punjenje obavlja distribuciju toka plina i tekućine i osigurava veliku kontaktnu površinu. a čisti plin izlazi na vrhu. a čestice radi povećanja centrifugalne sile koju uvjetuje smanjenje putanje po kojoj se oni kreču napuštaju konusni dio i sakupljaju se u vrhu konusa i odlaze u spremište. Tako nastala energija će pridonijeti efikasnosti uređaja. one koje nisu toksične mogu se deponirati na odlagalište. Kod prvog uređaja plin koji ulazi na dnu prolazi preko punjenja i dolazi u kontakt sa tekućinom.MOKRI SEPARATORI Mokri separatori predstavljaju uređaje koji omogućuju kontakt zraka i tekućine pri čemu čestice iz onečišćenog zraka prelaze u suspenziju. a nedostatak im je veliki utrošak električne energije. Kada plin uđe u konvergentni dio poveća mu se brzina. sulfidi. te ona oplahuje čestice i turbulentnim strujanjem zajedno sa česticama ulazi u divergentni dio gdje se odjeljuje suspenzija i pročišćeni zrak. ali se mora biti oprezan s obzirom na temperaturu plina koji treba pročistiti jer iz toga proizlaze ograničavajuće okolnosti. a tekućina se uštrcava u taj dio.Čestice kada ulaze u uređaj kružno se gibaju. postoje dvije vrste elektroda i to tzv. .PROČIŠĆAVANJE ZRAKA KADA JE ON ZAGAĐEN PARAMA I PLINOVIMA 26 . Čestice koje su zahvaćene kapljicama tekućine nalaze se uz stjenku i ulaze i otječu zajedno sa tekućinom na dnu ciklona. tekućina se posebnim uređajima dovodi u oblik kapljica. Vruće plinove treba hladiti da bi se na taj način mogli pročišćavati. . Ovaj uređaj je manje efikasan od Venturi separatora. Aktivni ugalj. Da bi se povećala površina kontakta između zraka i tekućine. te oni mogu dobro pročistiti zrak. SO2 – voda. Venturi uređaj se sastoji od konvergentnog i divergentnog dijela. a samim time i brzina kretanja čestica. lužnata otopina može izdvojiti sve što ima kiselu karakteristiku i velik broj raznih polutanata. Pri samom vrhu konusa struja zraka naglo mijenja smjer i opisujući zavojnicu napušta ciklon kroz odvod koji se nalazi na vrhu uređaja. Jedna je u obliku ploča. a ostale se zbrinjavaju postupcima zbrinjavanja opasnog otpada. kapljice se sljepljuju za čestice (povećanje dimenzija) što povećava efikasnost izdvajanja.

Takvo pročišćavanje se može koristiti u sitotisku. Takva se voda za 27 . Prema sastavu zagađenog zraka koji se očekuje u grafičkoj tehnologiji poželjna temperatura sagorijevanja bi trebala biti oko 650 – 700°C. U postupku desorpcije u adsorber ulazi para koja onda veže polutant i prelazi u fazu kondenzacije. a CO2 je jedan od plinova staklenika. pa je nastajanje CO2 nedostatak i pokušava se što više smanjiti koncentracija CO2 u izlaznom zraku. Prisutni polutanti su organska otapala. u ofsetu se ne može koristiti katalitičko sagorijevanje kada se koristi otopina za vlaženje koja ima u svom sastavu fosfate. a najpravilniji put kod sitotiskara je da se određenim metodama utvrde gdje su izvori emisije i kolike su koncentracije polutanata pa da se onda odabere metoda pročišćavanja. Nove generacije uređaja da bi smanjile koncentraciju CO 2 u izlaznom zraku idu prema konstrukciji rotacionog adsorbera unutar sustava koji bi dodatno povećao kvalitetu izlaznog zraka. nakon toga u komoru za sagorijevanje i to u njezin prvi dio gdje se može provesti još dodatno zagrijavanje koje će se provoditi u ovisnosti o koncentraciji polutanata/m3 zraka. radij).Katalitičko sagorijevanje To je novi postupak kod kojeg će se korištenjem katalizatora smanjiti utrošak energije smanjenjem energije aktivacije u reakcijama oksidacije. Odijeljena voda će sadržati oko 0. a kao adsorbens se najčešće koristi aktivni ugljen radi svoje velike površine. Prelazi se u tekuću fazu i na osnovu različitih gustoća polutanata i vode dolazi do odjeljivanja. Kada se postigne zasićenost onda se adsorber mora staviti na regeneraciju (desorpcioni ciklus). u tvornici grafičkih boja). Npr. a u manjem broju slučajeva će rezultat biti energija. a toplina služi za zagrijavanje ulaznog zraka. Regenerirajuća metoda može dati supstancu u relativno čistom stanju koja je bila sastojak zagađenog zraka. Karakteristično za ovaj proces je da postoji adsorber kroz koji prolazi onečišćen zrak. Ako izvor polucije ima karakteristiku da sadrži puno različitih specija u relativno niskim koncentracijama onda ćemo koristiti regenerirajuću metodu (npr. Neregenerirajuća metoda će na kraju postupka kao rezultat dati toplinu koju možemo koristiti za zagrijavanje vode i sl. Rezultat sagorijevanja će biti CO2 i H2O. Ova metoda ima najveću primjenu kod tiska ofsetnih rotacija heat-set bojama. Pročišćeni zrak će izlaziti iz adsorbera. U odluci je bitna karakteristika procesa u kojem treba pročistiti zrak. . . legure (platina. a nakon reakcije oksidacije do difuzije i desorpcije produkata reakcije. keramički materijali. U sitotisku se kao katalizator koristi spinel. ugljikovodici koji će se reakcijom oksidacije pretvoriti u CO2 i H2O.Na hijerarhiji metoda za pročišćavanje zraka tu metodu ćemo zadnju koristiti. U ovakvom sustavu pročišćavanja u grafičkoj tehnologiji može se katalitičko sagorijevanje provoditi na temperaturi od 300 – 400°C što daje uštedu energije.NEREGENERIRAJUĆE METODE: . a toulen koji se dobije može se dalje koristiti (npr. Postoji dvije vrste metoda: a) postupci koji su regenerirajući i b) postupci koji su neregenerirajući. dolaziti će do molekularne difuzije.Postupak pročišćavanja zraka postupkom adsorpcije koja uključuje kondenzaciju To je regenerirajuća metoda. Katalizator je definiran temeljem svoje aktivnosti (radni sati) i one se nalazi u komori za sagorijevanje. Trovanje katalizatora je slučaj kada neki polutant iz smjese zagađenog zraka ima sposobnost deaktivacije katalizatora. kod sitotiska i fleksotiska). . fleksotisku. Ovdje će zagađeni zrak prelaziti preko površine katalizatora. Nakon sagorijevanja zrak odlazi ponovno u izmjenjivač topline i tu mu se smanjuje temperatura.Pročišćavanje zraka sagorijevanjem Onečišćeni zrak će ako dolazi iz procesa sušenja biti zagrijan i ulaziti će u izmjenjivač topline. Kao katalizatori se koriste plemeniti metali.06% toulena pa se treba dalje pročišćavati – stripping.

a u drugom slučaju je moguća desorpcija u vrućem kod koje se protok smanjuje. Ovi procesi određuju ravnotežu ukupnog metabolizma u organizmu. . ali nakon toga se ne ide u odjeljivanje faza i povrat otapala. Kao rezultat ovih biokemijskih procesa javlja se povećanje biomase s jedne strane . . Kao osnova se koristi metoda neutralizacije jer neka lužnata vodena otopina može dobro apsorbirati kisele plinove (SOx. a preostali dio hranjivih tvari se razgrađuje oslobađajući energiju za osnovne procese metabolizma. Načini se desorpcija da bi se sustav regenerirao. a odozdo struji zrak u kolonu. NOx) što su karakteristični polutanti u toj proizvodnji. Optimalni protok zraka koji je onečišćen organskim specijama iz grafičkih pogona kreče se uglavnom od 30m3/satu do 300m3/satu što ovisi o topljivosti zagađivala (nekog organskog otapala) u vodi. a ono se definira kao m3 onečišćenja/m2 površine ili m3 punjenja biofiltra. H2S. Tada otpadna voda kaplje odozgo prema dolje. Za pročišćavanje takvog tipa u tisku se koriste postupci koji su poznati kao BIOISPIRANJE i BIOFILTRI. U ovom slučaju će se kao rezultat takve obrade dobiti toplina koja se može koristiti za zagrijavanje vode i sl. Jedan od glavnih elemenata tehnološke prirode je opterećenje biofiltra. Tako ostvaruju rast i pokrivaju gubitke nastale uslijed razgradnje stanice i dio te asimilirane hrane nagomilat će se u obliku različitih rezervnih tvari. a koji će se koristiti ovisi o vrsti otapala. Napravila ga je tvornica Heidelberg i on je namijenjen pročišćavanju zraka sa nižim koncentracijama otapala i primjenjuje se i kod postupka kaširanja. nego se daljnja obrada radi koristeći metodu termičkog zagrijavanja. Za fleksotisak i sitotisak se koristi uređaj manjeg kapaciteta – ROTACIONI ADSORBER. Uređaj je kontinuirani i to je glavna razlika ovog uređaja u odnosu na klasične uređaje koji se koriste tom metodom. Prijenos supstrata i kisika događa se molekulskom difuzijom. Princip postupka biofiltra je biološka akcija aerobnih organizama koji se razmnožavaju na površini punjenja biofiltra. Odabiranje pravilne tekućine koja će moći vezati sve polutante iz zagađenog zraka je vrlo važno. U industriji papira je moguće koristiti POSTUPAK REGENERACIJE NA BAZI APSORPCIJE. te nastajanje produkata razgradnje s druge strane. Zbog zagrijavanja se javlja CO2. vezano za mikroorganizme. ali novije generacije uređaja imaju sustave koji smanjuju plinove na minimum. ali i regeneracije adsorbensa u nekom drugom odjeljku. Protok 28 . a ne više njih. Kod aerobnog pročišćavanja (sa prisutnošću kisika) organizmi uzimaju hranjive tvari iz vanjske sredine i koriste za asimilaciju. odnosno konverziju supstrata u konstituante protoplazme stanične stjenke. Zrak uklanja toulen iz vode. Supstrat i kisik ulaze ili difundiraju u biološku opnu gdje se metabolički postupcima bioloških organizama razgrađuju zagađivala što su u biti sve organske tvari. Sam rotirajući adsorbens ima dva načina rada. Adsorbens je aktivni ugljen i on se nalazi u puno međusobno odijeljenih prostora. koncentraciji i konstantnosti koncentracije tijekom procesa. Njega vraćamo i priključujemo na početak sustava gdje onečišćeni zrak ulazi u adsorber.Biološka metoda za pročišćavanje Razgrađuje se supstanca iz zraka.Pročišćavanje zraka postupkom adsorpcije koja uključuje termičko zagrijavanje Dolazi do adsorpcije na aktivnom ugljenu. tiska na aluminiju. a koncentracija otapala povećava. tako da se istovremeno događaju postupci adsorpcije otapala. Tu se komponente iz zagađenog zraka nekom kemijskom reakcijom vežu za neki tekući medij nakon čega slijedi regeneracija tekućine i ponovno uključivanje u kružni tok. U jednom slučaju je moguća desorpcija i kondenzacija. Sustav će dobiti na kvaliteti kada će u zraku biti jedan polutant u većoj koncentraciji.uklanjanje otopljenog toulena iz odjeljivača dovodi u jedan spremnik i zatim se tlači pomoću pumpe u strip kolonu i to u njezin vrh.

Kod industrijskih voda treba razlikovati dvije vrste ili kategorije voda i to: a) procesne vode i b) vode koje služe za hlađenje. tlo. Za fine vrste papira potrebno je više vode. procesom erozije tla. To može biti dalje kobno za druge organizme. činjenica je da proizvodnja piva ima najveći utrošak vode po masi proizvoda. a mogu se i izlučivati plinovi razgradnje kao H 2S. dolazi do procesa razgradnje što u vodotoku dalje troši kisik pa tada vodotoci ostanu deficitarni na kisiku i hranjivim tvarima. Kada u vodotocima ima puno hranjivih sastojaka. kadmija i bakra). Ako imamo veliko organsko onečišćenje ono će dovesti do intenzivnog zraka mikroorganizama i neravnomjernog rasta uz sjenke po dubini. . Mikroorganizmi se nalaze u ili na pahuljici aktivnog mulja gdje se aeraciom smjesa mulja i otpadne vode dovodi u kontakt da se osigura izmjena supstrata i produkata metabolizma kao i potrebne količine kisika za život organizama. Biološko pročišćavanje se izvodi u tzv. Analize podzemne vode su pokazale određeni trend porasta koncentracije nekih metala što može utjecati na zdravlje ljudi koji bi konzumirali vodu iz tih izvora. Polutanti koji uzrokuju takvu pojavu mogu biti iz industrijskih pogona. manje vode. a nakon toga slijedi industrija celuloze. Ako bi htjeli pročistiti zrak od toulena. bioaeracionim bazenima (aeracioni . CO2 i biomasu. Tada padaju na dno. a posebno mogu lako utjecati na amfotermne specije jer vrlo mala razlika u pH vrijednosti dovodi do promjene vrste. Da bi se takvi problemi uklonili i izbjegli.5 g m. Ti parametri su ključni i moraju se uzeti u obzir kod konstrukcije uređaja za svaki pojedini slučaj. Poznate su pojave da kisele kiše mogu uzrokovati promjenu sastava akvatičnih vrsta u manjim jezerima. akvatični organizmi se počnu brže razmnožavati. ZAGAĐENJE VODA Izvori onečišćenja voda su atmosferske oborine.Atmosferske oborine One mogu doprinijeti onečišćenju manjih jezera ili podzemnih voda koje su izvori pitke vode svojim kemijskim sastavom ili pH vrijednošću. Postupak ispiranja se sastoji od apsorpcije i biološkog pročišćavanja vode i ako nam je apsorbat voda onda će se ovim postupkom moći pročistiti i razgraditi samo one specije koje su topljive u vodi. Cvjetanje mora ne mora biti vezano samo uz eroziju tla. Povoljnija su tla sa većim puferskim kapacitetom (alkalna tla) koja će reakcijama neutralizacije spriječiti zagađenost podzemnog tla. Koliko će atmosferske oborine ugroziti podzemne vode ovisiti će o sastavu tla. a za kartone i sl. Osnovno je da se u bioaeracionom bazenu moraju osigurati povoljni životni uvjeti (abiotički i biotički faktori) koji su potrebni za rast i razvoj ekosustava aktivnog mulja. Ovaj princip može se koristiti za pročišćavanje traka u tiskarama gdje se koristi tehnika fleksotiska. Osnovna reakcija je da će otpalo + kisik + aerobni mikroorganizam dati kao rezultat razgradnje vodu. Takav protok bi zadovoljavao kada bi zagađivala bila dobro topljiva u vodi.zraka mora biti između 120 i 180 m3/površinu m3 h-1. tada u vodama započinje proces EUTROFIZACIJE. Što se tiče utroška vode u određenoj industriji. iz procesa pranja (komunalnih voda). rasti i tako sve do onog trenutka dok ne nestane jedna ili obje hranjive komponente i tada počnu ugibati. industrija i gradske otpadne vode. koncentracija zagađivala u zraku iz pogona bi trebala biti od 1 – 1.strujanje zraka i kisika u bazenu). Smatra se velikim uspjehom što se uspjelo postići da se za 1 tonu proizvoda potroši 13 m 3 vode. U tlu su prisutni spojevi fosfora i dušika koji su karakteristični kao nutrienti (služe kao hranjive tvari). Promjenom pH vrijednosti tla može doći do promjene sastava (topljivost) oksidnih vrsta (spojevi aluminija. posebno je nepovoljna ako je tlo iz intenzivno kultiviranih predjela (gdje se tlo tretira sa umjetnim gnojivima). Ugrožene će biti one vrste koje ne podnose fluktuaciju pH vrijednosti. kad one dođu u vode npr. NH3 čija koncentracija može porasti do tih razmjera da postane toksična za živi svijet u vodi. Procesne vode vrlo često sadrže supstance koje 29 . Atmosferske oborine mogu u takvim situacijama djelovati na kvalitetu tla jer ionskom izmjenom dolazi do zamjene mikroelementata tla sa H+ ionom.3/satu. to nam ne bi uspjelo jer bi toulen ostao nerazgradiv.

amonijev ion. kolor c/b kolor c/b. Osim ovih polutanata. biološki vrlo teško razgradivo kancerogeno. Za volumen istrošenog razvijača predviđa se volumen od 0.Ekološka karakterizacija supstanci koje se koriste u obradi filma SUPSTANCA amonij tiosulfat EDTA benzo-o-metoksiacetanilid kromna stipsa 1.7 l / m2 razvijenog filma i koristeći metode redukcije se može smanjiti na 0. iskorištena kupka se ne smije ispuštati direktno u vodotoke i radi prisutnosti srebra koji ima biocidno djelovanje. Industrijske vode se nekada spajaju s komunalnim vodama (gradskim otpadnim vodama). Svaki postupak proizvodnje će imati otpadnu vodu svojih karakteristika i da bi se riješilo nešto u vezi vode potrebno je poći od izvora polucije. otopina se prevodi u hidrokinon sulfit.4 – 0.8 – 1. Kad bi ta voda došla s ostalim otpadnim komunalnim vodama na gradski uređaj za pročišćavanje voda koji je na principu biološke razgradnje. biološki vrlo teško razgradiv O količini kemikalija i potrošku vode postoje različiti literaturni podaci jer svaki veći proizvođač uređaja za razvijanje ima svoj neki zaštićeni materijal i uređaj. kolor kolor EKOLOŠKA KARAKTERIZACIJA procesi nitrifikacije / denitrifikacije biološki vrlo teško razgradiv biološki teško razgradiv kancerogena.N-dietil-1.1 l / m2 osvijetljenog filma. kolor kolor kolor c/b c/b. kategorija toksičnosti 2 biološki vrlo teško razgradiv. bjelančevina). kategorija toksičnosti 2 biološki vrlo teško razgradiv kategorija toksičnosti 3. Otpadne vode su prisutne u pripremi tiskovnih formi u grafičkoj industriji.5 – 0. Polutanti u istrošenim kupkama razvijača – osnovna supstanca je hidrokinon ili njemu kemijski slični spojevi zajedničke karakteristike da su svi reducensi. a može se smanjiti na 0.4 l / m 2. Glavni polutanti u kupkama fiksira su tiosulfatni ion. Osnovna ekološka nepovoljnost je ta da u vodotocima smanjuje količinu otopljenog kisika i takav vodotok bi ostao deficitaran na kisiku jer bi se kisik trošio na razgradnju organskih tvari (polutanata). fenol). kategorija toksičnosti 2 kategorija toksičnosti 2 kancerogen. a ako je sulfoniran postaje biološki praktički nerazgradiv. Općenito je količina istrošenog fiksira oko 0. 4-diaminbenzen N. Hidrokinon se može na određen način razgraditi biološki. . kolor kolor kolor kolor c/b.2 – 0. šećera.5 l / m2 osvijetljenog filma. a može biti u koncentracijama 2 i više g / l. a za tiosulfate i sulfate je karakteristično da mogu uzrokovati koroziju. on bi djelovao na smanjenje aktivnosti 30 . dok će spojevi dušika sudjelovati u procesu eutrofizacije. Amonij iz fiksira može podlijegati reakcijama nitrifikacije. a one imaju vrlo velike vrijednosti organskih spojeva (masti. kategorija toksičnosti 3 kancerogen.4diaminobenzen metanal hidroksilamin sulfat hidrokinon kalij dikromat metanol fenidon fenilen diamin PROCES c/b. denitrifikacije. Svi akvatični organizmi koji ne podnose fluktuaciju kisika ne bi mogli opstati u takvom vodotoku.su toksične i to ione teških metala (ioni Cr6. kategorija toksičnosti 3 toksično toksično. U svrhu sprječavanja oksidacije hidrokinona za vrijeme procesa razvijanja (s kisikom iz zraka).

0 – 0. spojevi sumpora Organske kemikalije Fosfati UTJECAJ NA OKOLIŠ Troše kisik Toksična kemikalija Troše kisik.0 – 9. a promjenom pH za npr.0 10 g/m3 7 – 9.2 0.0 Ručno razvijanje* 0. Istrošene kupke fiksira i razvijača se ne smije zajedno pomiješati jer bi došlo do kemijskih reakcija čiji bi produkt bili još ekološki nepovoljniji spojevi! Kod izbljeđivanja ili izbljeđivanja i fiksiranja otpadne kupke sadrže kompleksne spojeve (EDTA i njoj kemijski slični spojevi).0 – 0. magnezij.8 nema - vezivno 0.0 – 0.5 0. .Sastav iskorištenih razvijača predoslojenih pozitivskih i negativskih ploča POZITIVSKI NA BAZI VODE TVAR % silikati kao SiO3 sapuni aluminij pH alkoholi fosfati kao PO43hidroksid Strojno razvijanje 1.12 0. U tim otpadnim vodama mogu biti još prisutni i karbonati i fosfati koje treba ukloniti određenim postupcima pročišćavanja.0 – 0. a olovo samo po sebi šteti vodi jer se ne može akumulirati. toksični metal Troše kisik. mogućnost nastajanja sumporovodika Troše kisik Bionutrijensi Neutralizatori Stabilizatori . što znači da kad se jedino ona nađe u sustavu otpadne vode ona može izlaziti iz nekih kompleksnih spojeva i opet činiti druge kompleksne spojeve u određenim uvjetima pH.3 – 0.5 – 15. toksični metal.0 – 0.0 – 0.0 – 6. nitrifikacija. Takvi kompleksoni će biti gotovo biološki nerazgradivi i biti će problem na uređajima za pročišćavanje gradskih otpadnih voda.2 1.2 5.Otpadne vode iz fotografskih procesa i njihov utjecaj na okoliš OTOPINA Razvijačka kupka Ferocijanidni izbjeljivač Dikromatni izbjeljivač Kupka fiksira SADRŽAJ Organske kemikalije Ferocijanidi Organske kemikalije – spojevi kroma Organske kemikalije – srebro.5 0.5 0.03 0.0 – 4.8 – 2.1 – 0. Može biti vezana za olovo.02 – 0.0 – 1.5 0. tiocijanati.1 – 0.04 NEGATIVSKI NA BAZI VODE Strojno razvijanje* 0.2 10 g/m3 10 . ali i 31 . toksična kemikalija.0 Ručno razvijanje* 0. spojevi amonija. EDTA se može vezati na gotovo sve metalne ione i činiti kompleksne spojeve.mikroorganizama koji čine razgradnju.4 sredstvo * otopina razvijača je razrijeđena vodom za ispiranje Pri razmatranju utjecaja otpadnih voda iz pripreme tiskovne forme za ofsetni tisak potrebno je sagledati dva aspekta: .8 7 0.koncentracija polutanata u otpadnoj vodi.9 0.3 50 – 100 g/m3 11.

Za to ispiranje se upotrebljavaju tekućine koje sadrže organske spojeve različitih klasifikacija opasnosti.potrošak vode za razvijanje.Biokemijske karakteristike istrošenih razvijača predoslojenih negativskih ploča PARAMETAR TOC BPK Biološka razgradivost Nakon 3 dana Nakon 6 dana Nakon 10 dana Nakon 28 dana < 10% 32% 78% 93% KOLIČINA 93 mg C / l 270 mg O2 / l TOC – ukupna koncentracija organskih spojeva. U tom slučaju veća onečišćenja su primijećena kod predoslojenih negativskih ploča. . U ovom slučaju ne dolazi do velikog opterećenja otpadnih voda organskom tvari. 32 . Postupci pročišćavanja koji imaju najveću opravdanost za korištenje su metoda adsorpcije i membranske separacije. veći problem bi mogao biti prilikom kompletnog ispuštanja istrošenih kupki prvenstveno kod ručnog razvijanja. Otpad iz pripreme se našao u popisu otpada kao razvijač za ofsetne ploče pod ključnim brojem 090102 i kao postupci obrade se predviđaju fizikalno-kemijske metode. Od polutanata koji premašuju maksimalno dozvoljene koncentracije što je karakteristika otpadnih voda to su: aluminij. Prednost tekućine za ispiranje na bazi tetrakloretilena opravdava se činjenicom da on vrlo lako ishlapljuje tako da je vrijeme ishlapljivanja i sušenja kratko.Neke karakteristične tekućine za ispiranje kod pripreme tiskovne forme za visoki tisak i fleksotisak TEHNIKA Fleksotisak TEKUĆINA ZA ISPIRANJE tetrakloretilen butanol 80 : 20 alifatski i ciklički ugljikovodici n-pentanol 80 : 20 etanol voda 82 : 18 MDK 350 mg/m3 TEMPERATURA ZAPALJIVOSTI KLASIFIKACIJA OTPADNIH TVARI AI 3 nije propisan A II 1 Visoki tisak 1900 mg/m3 B 0 Problem se javlja kada se fotopolimerne ploče nakon osvjetljavanja ispiru da bi se uklonio neosvijetljeni i nepolimerizirani dio. pH i to u slučaju predoslojenih pozitivskih ploča i strojnog razvijanja. Smatra se da se pri ispiranju troši 15 – 40 l vode / m2 ploče i to je jedan od razloga da se za princip pročišćavanja koriste takve metode koje će dovoljno pročistiti vode da se one mogu vratiti u kružni tok.. Ona se može dobro pročistiti biološkim postupcima koji su uobičajeni za pročišćavanje gradskih otpadnih voda. . BPK – biološka potrošnja kisika Voda ovakvog sastava se može dosta dobro razgraditi i ona neće raditi toliko problema kao EDTA na uređajima za pročišćavanje.

istrošena bakrena kupka otpadna voda. a karakteristične su i povišene KPK i BPK 5 vrijednosti. asfaltni lak. Ni2+. pigmentni papir s neosvijetljenom želatinom. mulj iz obrade vode Kromiranje otpadna kupka. Cr (VI). . Fe3+. Ballardov plašt. H2SO4. Ni alternativna tekućina nije posve ekološki povoljna jer je moguće njezino djelovanje na mikroorganizme koji čine sastav aktivnog mulja pri postupku pročišćavanja vode. Moguća je vrlo niska koncentracija spojeva ugljikovodika sa halogenim koji mogu biti onečišćenja. CuSO4. ostaci želatine. Osim zdravstvene i sigurnosne rizičnosti na radnom mjestu. Najveći nedostatak koji je bio razlogom da se ova tekućina ne bi smjela koristiti je moguće kancerogeno djelovanje na zdravlje.Konvencionalni bakrotisak kao izvor polucije Priprema tiskovne forme Priprema cilindra otpad. pare organskih otapala. a tlak para je za faktor 20 manji od mješavine tetrakloretilena i butanola. želatina. krom. ali ta tekućina spada u organske spojeve pa ako ona dođe u vodotok trošiti će kisik i činiti će ga deficitarnim na kisiku. Cu Prijenos i fiksiranje slike jetkanjem zagađenost zraka. Kod fleksotiska KPK i BPK 5 vrijednosti će biti još veće. otapala iz asflatnog laka otpad. pH. alifatski i ciklički ugljikovodici i npentanol ishlapljuju teže. izbrusci bakra. asfaltni lak otpadna voda. Nađena je alternativna mogućnost pa su te otopine načinjene od alifatskih i cikličkih ugljikovodika i n-pentanola u omjeru 80 : 20. NH3. 33 . KPK. otpad poliranja. Cu2+. zaštitna boja. toulen. Toj supstanci se još pridaje i akutna toksičnost (oštećenje jetre) i visoka zapaljivost. Napredak na ovom području je korištenje uređaja novih tehnologija koji uključuju i ispiranje i sušenje. S tehnološkog aspekta smanjena je brzina reakcije. asfaltni lak Korektura zagađenost zraka. Cr (III). plinovi niklanja i bakrenja otpad. toulen. Cr (VI). Na2SO4. ova supstanca spada u grupu spojeva koji djeluju globalno na okoliš u kontekstu smanjenja koncentracije stratosferskog ozona. pH Svaki proces ima svoje specifične polutante. a u polutantima se prepoznaje ona grupa spojeva organskog porijekla koji će razgradnjom u vodotoku trošiti kisik i činiti ga deficitarnim na kisiku. a tekućina se nakon ispiranja pročišćava metodom vakuum destilacije i tako pročišćena s dodatkom svježe kemikalije ponovno ulazi u kružni tok. Kod knjigotiska je povoljnija situacija. emulgirane čestice masti otpadna voda. NaOH. FeCl3.pa gotovo da i ne postoji mogućnost da osvijetljeni polimer previše nabubri i tako postane osjetljiv na oštećenja u daljnjem postupku.

a dobiju se kao rezultat analiza vode i služe za usporedbu s maksimalno dozvoljenim koncentracijama da bi se utvrdilo koliko je zagađena neka voda. Željezo. Ako koncentracija metala prelazi maksimalno dozvoljenu. da odabirom metode uspijemo pročistiti vodu i da će koncentracija biti manja od maksimalno dozvoljene. pa će se one i nalaziti kao polutanti u otpadnoj vodi i povećavati će KPK i BPK 5 vrijednosti. radioaktivnost i ukupna količina krutih tvari. koje metode pročišćavanja bi bile dobre za korištenje i bile bi osnovni podatak za konstrukciju uređaja za pročišćavanje voda. U tu grupu spada temperatura. a posebna nepovoljnost u ekološkom smislu će biti kada se koriste oksidansi kao npr. te oni ne zahtijevaju skupe instrumente ali daju samo GRUBU procjenu o kvaliteti vode. veća potreba za kisikom. a s druge strane. periodati koji mogu reagirati sa ostalim komponentama i pritom davati apsorbirajuće organske halogenide (AOx spojeve) i to u koncentracijama od čak 6 mg / l što je posebno nepovoljno. transportirati i zbrinjavati. prividne boje.POKAZATELJI ONEČIŠĆENJA VODE To su parametri koji spadaju u fizikalne. zahtjeva za stručnošću osobe koja vrši mjerenje. Temperatura je značajan faktor jer ona svojim rastom u slučaju prirodnih voda dovodi do povećanja brzine reakcije. viskozitet. bakra i kadmija u podzemnim vodama. krom i nikal će u vodotoku izazivati kumulaciju koncentracija u akvatičnim organizmima koja će se dalje povećavati u stepenicama hranidbenog lanca. električna provodljivost. a to pak znači da oni trebaju više kisika. 34 . Usporedbom dobijemo odgovore na pitanja da li je potrebno ispuštati vodu u neki recipijent. Elektro-mehaničko graviranje je puno više ekološki povoljnije. kemijske i biološke. Ako već dolazi do postupaka obrade to znači da smo prethodnim metodama već dokazali da su koncentracije veće od maksimalno dozvoljenih. do povećanja brzine metabolizma akvatičnih organizama. bakar. Njih ne smijemo zamijeniti sa postupcima obrade otpadne vode. a poznata je pojava da promjenom pH dolazi do smanjenja vrsta u manjim jezerima. Povećanjem topline će se smanjivati topljivost kisika u vodi pa će voda postati deficitarna na kisiku. tada se primjenjuju tekućine koje su na bazi organskih otapala. posebice aluminija. Kada pH vrijednost pređe granice od 6 – 8 to može biti kobno za neke vrste akvatičnih organizama koje ne podnose fluktuaciju pH vrijednosti. a koloidne čestice i suspendirane čestice su uzrokom tzv. U njoj će se nalaziti i čestice sloja.PRIPREMA TISKOVNE FORME U SITOTISKU Ako se tiskovna forma formira od već korištenog sita koji ima kvalitetu za ponovno korištenje. Otpadna kupka kromiranja prema popisu otpada spada u tzv. mutnoća. manje će ga biti u vodi pa može doći do ugibanja prvo onih akvatičnih organizama koji su najosjetljiviji na fluktuacije kisika (oligofilni organizmi). PH vrijednost može utjecati i na topljivost različitih metalnih oksida i drugih tipova metalnih spojeva što dovodi do povećanja koncentracija.Postupak razgradnje uz pomoć aerobnih bakterija može teći i dalje i tada kao produkt mogu nastati i toksični plinovi poput hidrogensulfida. a) Fizikalni pokazatelji onečišćenja vode Oni su vrlo jednostavni u smislu izvođenja mjerenja. s jedne strane. a prisutne su u manjim čistim jezerima. Stvarnu boju čine prave otopine. Potrebno je razlikovati dva tipa boja vode i to: stvarna i prividna boja. ali pored njega isto stoji korektura i kromiranje pa i ono isto ima određenu ekološku nepogodnost koja je posebice izražena u kromiranju. Povećanjem temperature postoji. gustoća. . pa onda može biti ugrožen i čovjek kao konzument. opasni otpad kojeg treba na poseban način prikupljati. . taj metal može djelovati kao toksikant. miris. boja. pa onda imamo dvojaki efekt: smanjenje kisika i utjecaj toksične tvari.

amonijev ion NH4+. sulfata. c) Biološki pokazatelji onečišćenja voda Oni obuhvaćaju tzv. Nju će uzrokovati ioni. tvrde vode. KPK je metoda kojom možemo odrediti kisik u mg / l koji je potreban za oksidaciju organske tvari u jednoj litri otpadne vode pomoću oksidansa kao što su kalijevpermanganat i kalij dikromat. polutanti koji su dominantni u gradskim otpadnim vodama. Indeks 5 je broj promatranih dana za razgradnju organske tvari. kemijsku potrošnju kisika (KPK).Bakteriološko ispitivanja vode Ono se sastoji u brojanju i određivanju gustoće koliformnih bakterija u ispitivanom uzorku vode. Ta analiza će nam dati podatak o mineralnim tvarima. nitrata. K+. a vode koje sadrže velike količine ukupne krute tvari spadaju u klasu tzv. alkalnost. ulja. a određuje se gravimetrijskim mjerenjem. Mg2+. bakteriološka i saprobiološka određivanja. KPK – kemijska potrošnja kisika i 3. biološku potrošnju kisika (BPK 5). BPK 5 . Ukupne krute tvari – sve ono što će nam zaostati postupkom isparavanja. . b) Kemijski pokazatelji onečišćenja vode U njih nabrajamo pH. pH je opterećujući biološki i fiziološki faktor za akvatične organizme u vodotocima. Određivanje radioaktivnosti – taj podatak se rabi za one vode koje su u blizini nuklearnih elektrana za kontrolu jer se takve vode koriste za hlađenje. Određeni uzorak se sagori i nastaje ekvivalentna količina ugljik(Iv)-oksida koju ćemo odrediti infra-crvenom spektroskopijom ili plinskom kromatografijom. BPK 5 je metoda koja nam govori koliko je potrebno mg O 2 / l da se oksidira organska tvar u jednoj litri otpadne vode pomoću mikroorganizama u roku od 5 dana pri 20°C. ioni dušika. nitrita NO3-. Mutnoća vode – mutna voda se ne smije koristiti u proizvodnji hrane. NH+. piridin i heterociklički spojevi ugljika. kiselost. TOC metodom saznajemo koliko organskih spojeva je sadržano u otpadnoj vodi. a ovim postupkom dobijemo informacije o ukupnoj otopljenoj anorganskoj tvari. NO2. ali ne i aromatski ugljikovodici. pića. određivanje ukupnog ugljika (TOC). a ona se zna pojaviti poslije kiša ili kao posljedica ulijevanja nepročišćenih komunalnih voda. fenoli. Određuju se još i teški metali (bakar. 2. olovo. Tri najbitnije metode pomoću kojih možemo odrediti sadržaj organske tvari u vodi su: 1. Tom metodom se dobiva rezultat o razgradnji samo jednostavnih organskih spojeva (masti. određivanje iona (Ca2+. Različiti su postupci za pročišćavanje anorganskih i organskih spojeva.Miris vode može potjecati od ishlapljivih tvari koje su otopljene u vodi i od produkata anaerobnog raspada. Električna provodljivost daje više informacija. Ovom metodom će se moći razgraditi i kompliciraniji organski spojevi. aniona klorida. masti i deterdženti). pa će ona ukazati na količinu prisutnih soli u vodi. ugljikohidrata. TOC – ukupni organski ugljik. Određivanje pH i TOC se uvijek provodi. Koliformne bakterije potječu iz crijeva toplokrvnih životinja i direktan su pokazatelj prisustva fekalnih 35 . Podaci o ionima teških metala se dobijem atomskom apsorpcionom spektroskopijom (AAS). kadmij.i ukupni dušik). te podatke o nitrifikaciji i denitrifikaciji. bjelančevine). a one su neprikladne za industrijsku potrošnju jer mogu na stjenkama cjevovoda i sličnih uređaja dati netopivi talog (kamenac).biološka potrošnja kisika. cink. Ove metode predstavljaju pouzdan izvor informacija o zagađenosti vode. Usporedbom dobivenih vrijednosti BPK 5 i KPK metode vidimo da su vrijednosti KPK veće. Mn2+. Fe2+.

amonijak. prvenstveno za polutante koji dolaze iz pripreme tiskovne forme. te organske tvari uglavnom se ne uklanjaju. Način obrade se odabire prema slijedećim kriterijima: 1. . ali ne i H2S. Prema toj sistematizaciji vode su podijeljene u 4 klase i to: 1. ulje i masti. . Različite topljive anorganske tvari (spojevi dušika i fosfora). pa je moguća i fluktuacija kisika. Svi ti akvatični organizmi ne traže da je fluktuacija pH u jako uskih granicama. Tim procesom se može ukloniti 30 – 40% BPK 5 vrijednosti i oko 60% suspendirane tvari. SO3.POSTUPCI OBRADE OTPADNIH VODA Cilj obrade otpadnih voda je uklanjanje suspendiranih tvari. TOC. Općenita podjela se svodi na: a) primarnu. 2. b) sekundarnu i c) tercijarnu obradu otpadnih voda. ali sa jako velikim brojem jedinki. ali oni ne podnose produkte truljenja i raspadanja. KPK. oligosaprobni organizmi. kapajući filter. Tu su prisutni makrovegetacija. ima neugodan miris. i ružne je zamućene boje. postupaka pranja stroja i tiska sa bojama na bazi vode. ulja i masti. ona ne smije sadržavati niti jednu bakteriju iz te grupe jer bi inače došlo do epidemije.PRIMARNA OBRADA OTPADNIH VODA – preliminarna obrada kojom će se ukloniti suspendirane tvari. prema zakonskim normama. pH. fenoli i ukupni spojevi sumpora (H2S. Tu ubrajamo: metodu aktivnog mulja. flotacija i sedimentacija. prema kvalitativnim i kvantitativnim rezultatima analiza. flokulacija. smanjenje količine organske tvari i uklanjanje toksičnih tvari posebice onih iz grupe teških metala. ukupne suspendirane tvari. Pokazatelji onečišćenja vode u proizvodnji papira i celuloze: BPK 5. koagulacija. pa ima produkte truljenja. grube plivajuće tvari. puževi. . vodozemci i ribe. koliformne bakterije. 3. α-mezo saprobna – u njoj ćemo naći obilje biljnih i životinjskih vrsta koje su neosjetljive na fluktuaciju kisika. 36 . Ona se sastoji u brojanju i traženju vrsta u određenom volumenu vode. Tu se uglavnom koriste cijeđenje. Tu borave alge. 2.SEKUNDARNA OBRADA OTPADNIH VODA – to su BIOLOŠKI postupci. U njoj ima milijune mikroorganizama / cm3 vode. polisaprobna – tu ima vrlo malo vrsta akvatičnih organizama.Saprobiološko ispitivanje vode Kod takve analize kao implikator služe akvatični organizmi. SO4. 3. Zajednička karakteristika za sve te vrste je to da su one osjetljive na fluktuaciju kisika.tvari. . Ako se radi o pitkoj vodi. prema stanju vodotoka koji bi trebao biti recipijent. 4. odnosno to su vode najvećeg onečišćenja. To su vode koje se nalaze u blizini ulijevanja nepročišćenih komunalnih voda. larve insekata i crva i neke više vodene vrste. boja. uvažavajući gospodarstvene efekte (cijene postrojenja i efekta pročišćavanja). Kod grafičke industrije bi za svaku tehniku tiska trebalo odrediti pokazatelje onečišćenja. pH vrijednosti i amonijaka. na promjenu pH vrijednosti i prisutnost organskih supstanca. β-mezo saprobna – u tim vodama ima manje od 100000 bakterija po cm3 vode. merkaptani). U toj vodi ima manje od 100 mikroorganizama po cm3 vode. najčišća klasa – u njoj žive tzv. 4. školjke. aerirane lagune i jezera (one koje imaju dovod zraka).

Bazeni se mogu upotrijebiti u proizvodnji papira. ukloniti će se organske specije koje nisu biološki razgradive.kada su velike sezonske fluktuacije vodotoka koji će primiti te vode i - kada se ne raspolaže sa dovoljno prostora ili je on izuzetno skup. manji su problemi sa dnevnom fluktuacijom protoka.Metoda aktivnog mulja se radi u tzv.FIZIKALNO-KEMIJSKA OBRADA OTPADNIH VODA Tu ubrajamo sve metode izuzev bioloških. . . veća je otpornost na toksične supstance. Određene kulture rade pročišćavanje. Nakon sekundarnog pročišćavanja u vodi su ostali spojevi fosfora i dušika. Aerirane lagune i jezera – kod laguna se koriste prirodni zalivi. Nakon toga slijedi odvajanje biomase od čistog efluenta. Jedan dio medija aktivnog mulja se vraća na početak u bioaeracioni bazen. a mulj se isušuje i zbrinjava u ovisnosti o njegovom sastavu. Kapajući filtri se razlikuju samo u tehničkom načinu izvedbe. Ovdje ćemo uspješno odvojiti ORGANSKU TVAR.kada otpadna voda sadrži veliki dio organizama nerazgradivih tvari (pesticidi ili jako obojene tvari).TERCIJARNA OBRADA OTPADNIH VODA – Karakterističnost tercijarnih postupaka je da su to skupe metode. Cijeđenje 37 . gljivica i mikroorganizama. Trebaju se osigurati uvjeti za normalan život organizama koji čine razgradnju. a najbitniji elementi su pH. Može se primijeniti gdje nisu veliki kapaciteti otpadnih voda. Prednosti te obrade pred biološkom je da nam za njih treba manje prostora. Uz miješanje i dotok kisika dolazi do razgradnje organske tvari. teški metali i patogene klice i ako želimo vodu pročistiti do stupnja da se ponovno može koristiti u industrijske svrhe kao pogonska onda je potrebno ići na tercijarnu obradu otpadnih voda. a temperatura mora ostati u granicama podobnim za reakciju. U njih spadaju kemijski postupci kao što su membranska separacija. bolja je kontrola procesa. bioaeracionim bazenima u koje se dovodi otpadna voda i kultura za pročišćavanje koja se sastoji od protozoa. anorganske soli. neutralizacija i dezinfekcija. kratko uhodavanje uređaja prije puštanja u pogon i bolje se uklanjaju obojene vode. To su uglavnom kolone sa keramičkim materijalom na kojima se nalaze kolonije mikroorganizama i sličnih vrsta i preko toga se prelijeva voda. oksidacija. a otpadna voda koja ide na pročišćavanje ne smije sadržavati toksične supstance prvenstveno FENOL i ione Cr (VI). temperatura i koncentracija kisika. Upotrebljava se za otpadne vode prehrambene industrije i sl. a princip pročišćavanja je isti. a bazeni su umjetno napravljani. . One se odabiru umjesto bioloških u slijedećim slučajevima: .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful