P. 1
Industrija i okolis

Industrija i okolis

|Views: 958|Likes:
Published by Stipe Pokrajčić

More info:

Published by: Stipe Pokrajčić on Apr 25, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/09/2015

pdf

text

original

GRAFIČKI FAKULTET ZAGREB

“INDUSTRIJA I OKOLIŠ”

ROBERT
2001/2002

VALPOTIĆ

Njemački biolog je prvi koristio pojam «ekologija» koji je tada bio vrlo šturo interpretiran, a značio je odnos između okoliša i organizma. Taj stav je prevladavao sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je pronađeno da u prirodi postoje devastacije. Na promjenu kvalitete okoliša utjecala je industrija, promet, ekspanzija stanovništva i sl. Ekologija je vezana uz mnoge društvene i prirodne znanosti kao što su kemija, biokemija, meteorologija, genetika, ekonomija i pravo. ZAGAĐENJE su nepoželjne promjene u fizikalnim, kemijskim ili biološkim svojstvima zraka, vode ili tla, koje mogu ili će štetno djelovati na čovjeka i druge organizme i njihove uvjete života. Izvori onečišćenja su industrija, promet, energetika i sl. Dijagram toka industrijskog procesa EMISIJA ulaz SIROVINE ENERGIJA VODA OSTALO INDUSTRIJSKI PROCES izlaz POLUPROIZVODI PROIZVODI

OTPAD

OTPADNE VODE

BUKA STROJEVA

Kada se želi ocijeniti proizvodnja ili proizvod treba poći od dijagrama toka industrijskog procesa, ali se moraju uzeti u obzir i sirovina i pretvaranje sirovine u poluproizvod ili proizvod, te kako će taj proizvod djelovati na okoliš (da li je ekološki prihvatljivo njegovo zbrinjavanje). ULOGA EKOLOGIJE – kako zaustaviti degradaciju biosfere i uspostaviti ravnotežu u njoj uz ekspanziju populacije i razvoj. Hijerarhija metoda za povećanje kvalitete okoliša: 1. čiste tehnologije – to su one tehnologije koje neće dati emisiju tijekom proizvodnje 2. modifikacija procesa postojeće proizvodnje, reciklacija unutar samog procesa proizvodnje, zamjena materijala ili sirovina onima veće ekološke podobnosti, primijeniti ekološki pogodne postupke pročišćavanja zraka ili voda ili zbrinjavanja ekološki podobnog otpada. ZAGAĐENJE ZRAKA Treba poći od izvora emisije da bi utvrdili koji polutanti nastaju, kako štetno utječu na atmosferu i koliko će se dugo zadržati u atmosferi. Troposfera ide do 10 km visine i kod temperature od 20°C do 50°C će imati negativan temperaturni gradijent. Stratosfera – sa temperaturom će oko 30 km visine početi rasti, a za to je odgovoran jedan dio stratosfere i to onaj gdje su koncentracije ozona veće i on će biti uzrok apsorpcije, još se naziva i ozonosfera. Mezosfera – karakterizira ju negativni temperaturni gradijent, dolazi do vrlo naglog porasta temperature u ionosferi – temperatura gubi svoj značaj iz kinetičke teorije plinova. PODJELA ATMOSFERA PO SASTAVU:

2

-

do visine od 100 km – sastav u konstantnim granicama, naziva se još i homosfera. dio iznad 100 km visine – heterosfera u kojoj dolazi do gravitacionog razdvajanja plinske smjese. 0,00

Nadmorska visina / km

ionosfera

0,00

0,01 100 50 10 - 100 0 100 mezopauza mezosfera stratopauza stratosfera tropopauza troposfera 200 300 400 500

600

700

800

1 10 100 1000 900 1000 1100 temperatura / °C

Učestalost važnijih atmosferskih plinova PLIN Ar Ne Kr Xe N2 O2 CO2 CH4 H2 N2O CO H2S / SO2 NH3 NO / NO2 CHH2O O3 He Rn VOLUMNI UDIO 106 9300 18 1,1 0,09 78 x 104 21 x 104 315 1,1 0,4 0,25 0,1 var. var. var. var. var. var. 5,2 var. VRIJEME ZADRŽAVANJA U
TROPOSFERI

CIKLUS ne sudjeluju u ciklusima

106 godina 104 godina 15 godina 5 godina 5 godina ( ? ) 10 godina 0,2 godine dani do tjedni 10 dana 0,3 godine 107 godina 3 godine

pretežno biološki ciklus

Izvori pretežno biološki, odvodi pretežno fizikalnokemijski Pretežno fizikalno-kemijski ciklus

1. grupa su plemeniti plinovi, oni se u vremenu akumuliraju. Elementarni dušik transformacijom može preći u one oblike kao što su nitriti, nitrati koje mogu koristiti autotropni organizmi. Prelazak – FIKSACIJA – postiže se prirodna ravnoteža sastojaka plinova. Iza tih ciklusa stoji oksidacija, fotosinteza. Sudbina polutanata u atmosferi ovisi o meteorološkim parametrima.

3

slijegati uz tlo ili rasprostirati vodoravno od izvora ovisiti će o stupnju vertikalnog strujanja. topli zrak će se zbog manje gustoće dizati iznad hladnijeg i širiti će se. a to je do približne vrijednosti od 7°C / km visine.temperatura zraka. transformacijama i sl.Meteorološki parametri koji učestvuju u reakcijama. visina visinska inverzija stabilna atmosfera adijabatska promjena nestabilna atmosfera prizemna temperaturna inverzija temperatura Temperaturne inverzije Kod NESTABILNE ATMOSFERE promjena temperature zraka s visinom manja je od 7°C / km visine. su: . pa će se nastaviti dizati dalje i takvi uvjeti će biti povoljni za rasprostiranje polutanata visoko i daleko od izvora emisije.TEMPERATURA ZRAKA Da li će se neki polutanti iz izvora dizati u vis. što znači da dio toplog zraka koji struji u vis neće se brzo ohladiti da bi postigao temperaturu okolnog zraka. . Ekspanzija je gotovo adijabatska. a rad se stvara iz unutrašnje energije sustava. što znači da ne dolazi do izmjene topline sustava sa okolinom. Temperatura zraka će padati za iznos koji je ekvivalentan radu pri ekspanziji.strujanje. o stvarnoj promjeni temperature zraka sa visinom. .sunčevo zračenje. .oborine. Ona je meteorološki povoljna situacija za kvalitetu zraka. 4 . Dio toplog zraka će se dizati sve dotle dok ne postigne temperaturu okolnog zraka. ADIJABATSKA PROMJENA – pri istom tlaku zraka. .

pa će se nastojati vratiti na svoj prvobitan nivo. dok u toku noći zemlja zrači energiju natrag u svemir. U takvim situacijama vrlo često se dešava da temperatura zraka raste sa visinom. te inverzije se dešavaju kada je ekstremno stabilna atmosfera. Takvu pojavu nazivamo TEMPERATURNA INVERZIJA. visina topli zrak hladni zrak temperatura Stvaranje temperaturne inverzije u dolinama 5 . Ako temperatura zraka raste sa visinom to je visinska inverzija. Na taj način je spriječeno raspršivanje polutanata.Ako je temperaturni gradijent pozitivniji od adijabatske promjene dolazi do smanjenja temperature zraka s porastom visine i manja je od 7°C / km visine i onda je ATMOSFERA STABILNA. što dovodi do povećanja koncentracije polutanata pri tlu. visina visina sloja topli zrak hladni zrak emperatura Temperaturna inverzija u toku noći hladni zrak inverzijskog t Tokom dana sunčevo zračenje zagrijava površinu zemlje. što ima za posljedicu povećanje koncentracije polutanata u određenoj zoni atmosfere. a polutanti koji su se emitirali tijekom noći nagomilat će se ispod inverzijskog sloja. Te situacije su najnepovoljnije jer nije moguće raspršivanje polutanata već nagomilavanje polutanata ispod inverzijskog sloja. Za vrijeme vedrih noći to zračenje u vidu dugovalnih IR zraka je intenzivnije i dovodi do hlađenja slojeva zraka neposredno uz površinu zemlje. Postižu se koncentracije koje su štetne i za organizme i za okoliš. pa će inverzijski sloj nastati noću upravo radi bržeg hlađenja zemlje od zraka. a inverzija temperature će općenito nestati sljedećeg dana nakon izlaska sunca. Kad je atmosfera stabilna tada ne dolazi do vertikalnog miješanja zraka. tada se atmosfera nalazi u ekstremno stabilnim uvjetima. zrak će vrlo brzo pri dizanju postati hladniji i gušći od okoline.

U kotlinama se spomenuti efekt nastajanja inverzije kombinira sa pojavom spuštanja hladnijeg zraka sa okolnih brda. Inverzije koje nastaju pri stvaranju anticiklona (polje visokog tlaka zraka) Kada nastaju anticiklone. pa čak i adaptacije i renoviranja starog. U tu svrhu potrebno je izraditi ružu vjetrova koju čini višegodišnji niz mjerenja brzine i smjera vjetra (barem 5 godina). S ekološkog aspekta posebno se analiziraju strujanje zraka more-kopno i planina-kotlina. zagrijavajući se pritom kontrakcijom (skupljanjem). pa ne dolazi do razrjeđivanja koncentracija polutanata raspršivanjem. a brzina strujanja je ovisna o udaljenosti od zemlje i zavisi od koncentracije terena jer promjenom konfiguracije može doći do promjene pravca pa i brzine vjetra i do strujanja mikrorazmjera i u onim slučajevima kada su u neposrednoj blizini «tišine». Ponekad se zna dogoditi da kretanje zraka može razbiti inverziju. Mogu dostići i prestići maksimalne dopuštene koncentracije. pa tada treba smanjiti najveće izvore emisije. Brzina i strujanje vjetra bitni su parametri pri izradi ekološke studije kod dobivanja dozvole za izgradnju nekog novog objekta. Inverzija može obuhvatiti i dostići visinu i do nekoliko stotina metara. . hladniji zrak istiskivat će topliji zrak koji odlazi u vis. Razlika tlaka na pojedinim mjestima na zemlji uvjetovat će strujanje. međutim češće je da frontalne inverzije nastaju i da traju relativno dugo u odnosu na druge tipove inverzija. Zbog sve veće gustoće. Zagrijavanje je veće u gornjem. Kod gradnje novih industrijskih objekata treba se paziti da se oni ne grade u područjima koja nisu pogodna. te neki nizinski predio. Ovakve inverzije i ovakva analiza promjene temperature zraka sa visinom posebno su važan čimbenik ekoloških studija pri izgradnji novog objekta. te treba obuhvatiti niz od barem 5 godina. Ove inverzije su posebno nepogodne. nego u prizemnom sloju atmosfere i za vrijeme anticiklone vjetrovi su slabi ili ih uopće nema. Anticiklonalne promjene kod nas su vezane za zimski period godine jer se tada javljaju i masa individualnih izvora emisije koji potječu od zagrijavanja. hladni front topli front front topli front hladni «Frontalna» inverzija Frontalne inverzije se javljaju prilikom susreta dviju masa zraka različitih temperatura kad hladniji zrak tone ispod toplijeg na dodiru fronti. stvarajući temperaturnu inverziju. gornji slojevi zraka spuštaju se prema dolje.STRUJANJE ZRAKA Horizontalni transport zagađivala je funkcija vjetra zračnih turbulencija i topografije.OBORINE 6 . a na osnovu nje se može dobiti podatak o prevladavajućem smjeru i brzini. . čak i opasne za vrijeme maglovitih dana i ako anticiklonalna aktivnost potraje nekoliko dana polutanti će se nagomilati i koncentrirati u cijelom tom vremenskom periodu.

Ispiranje – kada oborina prolazi kroz sloj zraka ona može pokupiti plinove koji su topljivi u vodi i tako doprinijeti većoj kvaliteti zraka. veličini kapljice kiše ili pahuljice snijega. Efikasnost ispiranja će ovisiti o vrsti oborine. ioni i dr. Kada je sunce u svom zenitu (maksimalna insolacija) nastaju fotokemijske reakcije. ali i povećanju zagađenosti voda. NO.molekula mora apsorbirati taj foton i samo uz te uvjete se molekule. . Oborina može u smanjenju doprinijeti pomoću 2 mehanizma: 1. iskišnjavanje.Mogu biti značajni meteorološki parametar koji može doprinijeti smanjenju zagađenosti zraka. 2.SUNČEVO ZRAČENJE Sunčevo zračenje prilično točno odgovara zračenju crnog tijela. ispiranje. NO2 ispiranjem dolazi do smanjenja pH. da bi uslijedila kemijska promjena utjecajem EMZ moraju biti ispunjena 2 uvjeta: da energija fotona mora biti veća od energije kidanja kemijske veze bilo da je to energija disocijacije ili energija potrebna za bilo koju drugu vrstu kemijske reakcije. mogu pretvarati i stupati u reakcije koje zovemo fotokemijske reakcije. - 7 . Topljivo u vodi – plinovi koji su antihibridi kiselina npr. Iskišnjavanje je proces kada već u oblaku prilikom formiranja kapljica polutanti imaju ulogu ili djeluju kao kondenzacione jezgre. . SO 2.

Taj mehanizam je kompleksan i obuhvaća 3 moguća procesa: .SPOJEVI SUMPORA SO2 Antropogeni izvori emisije: . Ako oborina pada i ispire zrak pokupiti će polutante koji su u zraku prisutni. Tekućina – sprej (veća kapljica). bakterije. Plinovi i pare se ponašaju prema plinskim zakonima što je bitno pri utvrđivanju njihove koncentracije i pri projektiranju uređaja za pročišćavanje zraka. nafta). NOx. tzv. Proizvodi celuloze . Suho taloženje. Aerosoli nastaju raspršivanjem sitnih. a 10% aerosoli. nafta je bolji energent jer ima 2. na mnoge materijale. . . SO2 se brzo oksidira i prelazi u sekundarni polutant H2SO4 i/ili njezin anhidrid SO3.ZAGAĐIVALA U ATMOSFERI Povećanje koncentracije određenih specija (plinova.. pa takve tvari onda nazivamo polutanti ili zagađivala. energija valova – Senj. 90% polutanata pripada plinovima i parama. . olova dolaze u prirodi kao sulfitna grupa. Zagađivanje vodotoka može doprinijeti nepovoljnim uvjetima života organizmima koji ne podnose fluktaciju temperature. hidroelektrane.Prema podrijetlu polutanti mogu biti:  antropogenog – oni izvori koji su pod utjecajem ljudske aktivnosti. SOx jer je potrebno jako puno energije. a kada se oborina formira pri cikloni ona će prenositi polutante iz zraka. a plin je najbolji energent. Veliki globalni efekti – smanjenje emisije CO2 i plinova staklenika. produkt. polucija iz postupka pripreme energije – polutanti SOx. Polutanti se mogu podijeliti i prema konzistenciji na : . krutih i tekućih čestica u zraku.energetika. Kod sulfitnog postupka karakteristični polutanti su SO 2. COS i slični spojevi koje karakterizira i vrlo neugodan miris. - industrija – sulfitni i sulfatni postupak proizvodnje celuloze Alternativni izvori energije: energija sunca. magla (sitnija kapljica).pare i – aerosoli. Prema trajanju učinka polutanti se dijele na: . prašina iz pustinje. .Jedan od procesa je heterogena oksidacija i ona obuhvaća slijedeću reakciju: a) 2SO2 (g) + O2 (g) → 2SO3 (g) - 8 . Termoelektrane su povoljnije za zagrijavanje nego kada bi se za zagrijavanje koristilo niz dimnjaka makar su i one nepogodne. Polutanti se mogu podijeliti s obzirom na način kako oni ulaze u atmosferu na: - primarne – koji se nalaze na izvoru emisije.polutanti s lokalnim učinkom . povijesne spomenike i prirodu uopće. Nuklearne elektrane su ekološki povoljne ako nema ekscidencijskih situacija. Ugalj je ekološki najnepovoljniji energent jer ima najveći postotak sumpora (oko 5%).sagorijevanje fosilnih goriva (ugalj. Mehanizmi odvoda iz atmosfere: heterogena oksidacija (direktno taloženje iz plinske faze.  prirodnog – virusi. krute čestice. cinka. postupci jako onečišćuju zrak sa oksidima sumpora. Šljaka iz termoelektrane je jako štetna jer može doći do kumuliranja u organizmu (mlijeko). vjetra – vrlo dobro kod Senja.plinove. disulfidi. sekundarni produkt SO3. merkaptani. sekundarne – koji će nastati iz primarnog nekom od kemijskih reakcija u atmosferi. krutih tvari ili aerosola) u atmosferi može djelovati štetno na zdravlje ljudi i ostalih organizama.3%. Rude bakra.polutanti s globalnim učinkom.kod sulfatnog postupka prisutni su sulfidi. H2SO4).

U jako čistoj atmosferi značajna je oksidacija SO2 posredstvom hidroksilnog radikala.Londonski tip smoga.OKSIDI DUŠIKA KAO POLUTANTI NO – suma oksida dušika NO i NO2 9 . d) HOSO2˙ + H2O → HOSO2 . niska o temperatura zraka. Distribucija tog polutanta na zemlji nije jednolika i smatra se da oko 90% SO2 pripada emisiji prvenstveno u SJ. pa nisu onda moguće ni kombinirane fotokemijske reakcije uzrokovanje SO2. odnosno oborinama što je razlog kiselih kiša. nema vjetra kisele kiše pH oborina < 5 fenomen uzrokuju SO2 i NOx. - homogena oksidacija plinske faze. Sama regeneracija hidroksilnog radikala se može prikazati reakcijom f). . produkt H2SO4 i peroksidni radikal HO2. dušik (IV)-oksid NO2. odnosno do hidrolize: b) SO3 (g) + H2O (l) → H2SO4 (aq) U suhom i čistom zraku na temperaturi troposfere reakcija je polagana. H2O + O2 → H2SO4 + HO2˙ U zagađenom zraku peroksilni radikal (HO2˙ ) može reagirati sa NO i pritom se regenerira hiroksilni radikal. ali je termodinamički moguća što nam govori ΔG. Mehanizmi reakcija su razlogom što SO2 neće doći u stratosferu. Europi. k) 2HO2 + M1 → O2 + H2O2 + M Koji će od ova tri mehanizma prevladati ovisiti će o stanju atmosfere u vrijeme oksidacije. o polutanti SO2 i krute čestice imaju sinergističko djelovanje. Mnogo važnije je otapanje sulfata formiranih na krutoj površini i njihov transport. Općenito se smatra da 1-10% SO2 se na sat oksidira. a može biti i neka kruta površina.(aq) + H+ (aq) Osim vode u troposferi postoje i različite druge specije koje mogu transformirati SO 2 u sulfatnu kiselinu. i) HSO3. vodikov peroksid. zatim SO3. temperaturna inverzija.(ΔG°298 = .(aq) + H+ (aq) j) H2O2 (aq) + SO2 (aq) → H2SO4 (aq) Reakciju će prvenstveno katalizirati soli željeza. X - . c) OH˙+ SO2 + M1 → HOSO2˙+ M Početna reakcija će kao rezultat dati hidrogensulfit radikal (HOSO2˙ ). f) HO2˙ + NO → OH˙ + NO2 - homogena oksidacija u vodenoj fazi. Hidrogensulfit radikal se dalje oksidira reakcijama d) i e) do sulfatne kiseline H2SO4. o za nastajanje smoga bitni meteorološki faktori. H2O e) HOSO2 .(aq) ↔ SO32. što znači da je relativno kratko zadržavanje tog polutanta u troposferi i efikasno se može iz atmosfere izdvojiti tzv. pa će reakcija biti maksimalno značajna u blizini izvora emisije gdje je i visoka koncentracija čestica. Reakcija će biti ubrzana ako se čestice plina okruže sa filmom vode. Reakcije će biti potencirane tamo gdje su prisutni antropogeni izvori SO2 (procesi sagorijevanja). H2SO4 i HNO3. ali će ona biti katalizirana prisutnošću čestica čađe ili prisutnošću lebdećih čestica (čestice pepela). a ona nam je potrebna da bi absorbirala energiju dobivenu nastajanjem novce veze i ona na taj način stabilizira tu reakciju. molekula. Indiji i Dalekom Istoku. magla. To može biti ozon. produkt H2SO4 (aq). Americi. mokrim taloženjem. M – neka treća tvar. Uz prisutnost vode dolazi do reakcije b).71 kJ mol-1 SO2) Reakcija je vrlo spora.Utjecaj na okoliš: . ali može i drugih prijelaznih metala. g) SO2 (aq) + H2O (l) ↔ H2SO3 (aq) h) H2SO3 (aq) ↔ HSO3.

Antropogeni izvori emisije su: . . postoji 2 mehanizma: 1. stvaranje u oceanima. CO + H2 10 .fotokemijski tip smoga L. a produkt je CO2 CO + ½ O2 → CO2 Da bi do takve reakcije moglo doći sudjeluju bakterije iz tla. šumski požari i vulkani. . saobraćaj. a reakcija ide uz mikroorganizme iz tla. OH H2O O2 NO2 + M M RCHO RCO˙ RCO O2˙ RCOO2 NO2 ili acil radikal peroksiacil radikal PAN peroksiacilnitrat hν H Za te reakcije su karakteristični: grafička industrija. CO se reducira. c) te reakcije su odgovorne za nastajanje kiselih kiša λ < 320 nm O2 H2O 2NO2 + M O3 O° 2OH M 2HNO3 . Iz primarnih polutanata (manje štetnih) nastaju sekundarni polutanti koji su više štetni. «tišina» i vrijeme maksimalne insolacije.SPOJEVI UGLJIKA Oksidi ugljika: ugljik (II)-oksid CO. . vlaga i čestice. Anaerobni procesi mogu biti izvori amonijaka. Industrija može doprinijeti emisiji i samih proizvodnih procesa ili pak utroškom energije. redukcija CO2 u oblacima. sunčevo zračenje.industrija.sagorijevanje fosilnih goriva i biomase. NASTAJANJE TROPOSFERSKOG OZONA NO2 + hν (λ < 430 nm) → NO + O O + O2 + M → O3 + M b) to su reakcije koje se pripisuju mehanizmima nastajanja fotokemijskog smoga tipa Los Angeles. Ona će pridonijeti stvaranju ozona u troposferi. Ta reakcija je izvor povećanja koncentracije troposferskog ozona. Prirodni izvori CO u atmosferi: fotokemijska oksidacija ugljikovodika.ispušni plinovi automobila. energetika i promet. Unutar troposfere NOx plinovi izloženi su promjenama radi utjecaja mnogih agenasa od kojih su najvažniji ozon. Jedan od osnovnih mehanizama odvoda CO iz atmosfere je reakcija adsorpcije u tlo. hidrogen-peroksi radikal. meteorološki uvjeti temperatura zraka > 20°C. saniranje različitog otpada. Antropogeni izvori: procesi nepotpunog izgaranja fosilnog goriva i biomase (nije bilo dovoljno kisika). za razliku od rugih reakcija koje se dešavaju u stratosferi i koje doprinose smanjenju koncentracije ozona.A. avioni. hidroksil radikal. nove specije su atomarni kisik koji će sa nekom molekulom treće vrste dati ozon. CO se oksidira sa ½ O2. ugljik (IV)-oksid CO2. električna izbijanja) gdje iz elementarnog dušika pri visokim temperaturama mogu nastati oksidi dušika. organske molekule (uključujući organske peroksi radikale RO2˙ ). Važan je za masu procesa iz grafičke industrije. a reakcija ide sa elementarnim vodikom i pritom nastaje metan i voda. 2. Primarni polutanti su poznati zdravstveno i sigurnosno rizični u radnoj atmosferi. a) Reakcije idu prema fotodisocijaciji NO2.Prirodni izvori oksida dušika su: gorenje biomase (šumski požari.

Za CO se smatra da je njegovo vrijeme boravka u atmosferi oko 0. biološko raspadanje i oslobađanje iz oceana. CO + ½ O2 → CO2 2. Veliki udio te koncentracije je pripisan prometu. te neplemeniti metali i silikati koji su naneseni na neku površinu (često aluminij-oksid). Hemoglobin u krvi je nosioc kisika i taj oblik je oksihemoglobin.Sve vrste tla će pokazati jednu mogućnost tih reakcija. što može dovesti do gubitka sposobnosti ispravnog ocjenjivanja vremena i prostora – uzrok čudnih nesreća. zbrinjavanje otpada. događao se proces da su H2O2 i CO2 otapali stijene i nastali su topljivi hidrogenkarbonati alkalijskih i zemnoalkalijskih metala. Te specije su koristili morski organizmi za izgradnju svojih kostura koji su se nakon izumiranja organizama taložili na morsko dno. sada oko 360 ppm. CO + NO → ½ N2 + CO2 3.4 godine. Cm Hn + (m + n/4) O2 → mCO2 + n/2 H2O 4. Cm Hn + 2 (m + n/4) NO → (m + n/4) N2 + n/2 H2O + mCO2 5. atmosfera je bila bogata sa CO2. Normalna koncentracija karboksihemoglobina u krvi iznosi oko 0. Taj proces i danas je prisutan u plitkim tropskim morima pri čemu nastaju koraljni grebeni. Mehanizmi odvoda su: fotosinteza. on će radije reagirati s CO. u tunelima. prema nekim procjenama se smatra da koncentracija CO2 godišnje raste oko 0. Prije početka industrijske revolucije oko 260 ppm. mogu se javiti glavobolje. Intenzitet zračenja CO2 H2O apsorpcijski maksimumi 11 . Opisani proces se događao tijekom dugih geoloških razdoblja. CO i ugljikovodike prevode u elementarni dušik CO2 i vodu.3% što postaje zabrinjavajuće. dok se npr.reakcija oksidacije s hidroksi radikalom OH˙ . H2 + ½ O2 → H2O 6. tako da je kod njih koncentracija karboksihemoglobina oko 10 puta veća nego kod nepušača. Antropogeni izvori: energetika. H2 + NO → ½ N2 + H2O Kao katalizatori se još koriste i neki plemeniti metali (paladij i sl.CO2 Prirodni izvori: respiracija. mjestima mogu naći koncentracije koje su veće od 100 ppm. nego sa kisikom. pa je na taj način mnogo CO2 iz zraka prešlo u magnezijevkarbonat MgCO3 i kalcijev-karbonat CaCO3 tvoreći stijene. 1. Iz konstante reakcije proizlazi da je afinitet CO za oko 200 puta veći u usporedbi s kisikom. ali visokim koncentracijama CO koje mogu biti i do 400 ppm. Kada se tlo sterilizira i kada se stavi u kontakt s CO tada nema reakcije. može doći do kome i smrti.5%. Koncentracija tog polutanta – treba poći od davnih vremena kada se zemlja hladila.1 ppm (parts per million). pa zato sada automobili imaju katalizatore koji veći dio NO. Prije 2 milijarde godina CO2 je bilo svega nekoliko ppm. Pušači su izloženi za vrijeme pušenja kratkotrajnim. reducira se mentalna sposobnost. promet. Kada je hemoglobin dostupan CO. . Štetno djelovanje tog polutanta CO ima direktan utjecaj na zdravlje ljudi radi mogućnosti da se veže na hemoglobin i na taj način nastaje tzv. garažama i sl. upijanje u tlo.pri toj reakciji će kao produkt nastati CO 2 i atomarni vodik. Reakcije koje se dešavaju u troposferi: . karboksihemoglobin. Kada se ta koncentracija poveća. procesi sagorijevanja fosilnih goriva.). Prirodni fond koncentracije CO – koncentracija polutanta na mjestima gdje nije moguće zagađenje iz antropogenog izvora je oko 0. U urbanim predjelima je koncentracija od 2 – 20 ppm. Visoke koncentracije se mogu dogoditi i na prometnicama – u vrlo uskim ulicama i gužvama na semaforima.

. Razlika između CO2 i metana – CO2 nastaje oksidacijom. procesi pri uzgoju stoke. freoni i ozon.UGLJIKOVODICI Metan – prvi u homolognom nizu (CH4). Koliko će toplotnog zračenja ostati zarobljeno u atmosferi ovisiti će o sastavu atmosfere i koncentraciji polutanata. plinovi staklenika su metan. a u kojem će području valnih duljina biti najveći intenzitet emitiranog zračenja ovisi o temperaturi tijela. . Karakteristično je da Zemlja emitira zračenje u IR području.Prirodni izvori metana su: Metan nastaje uz pomoć mikroorganizama u anaerobnim uvjetima djelovanja na tvari biljnog ili životinjskog podrijetla – dekompozicijom organskih tvari. Tri su glavna mehanizma odvoda metana iz atmosfere: .Jedan dio će odlaziti u stratosferu i tamo se oksidirati.Jedan dio će se apsorbirati u tlo 6 – 12%.procesi odlaganja otpada.10000 20000 30000 valna duljina λ / nm Raspodjela valnih duljina zračenja što ga emitira zemljina površina i maksimumi apsorpcije infracrvenog zračenja molekula CO2 i H2O Utjecaj CO2 kao polutanta na okoliš je globalan i očituje se utjecajem na promjenu klime. . a neprozirno za zračenje koje emitira zemlja i raslinje u stakleniku. . Molekule vode i CO2 apsorbiraju zračenje valnih dužina od 12000 – 20000 nm pa je atmosfera prozirna za vidljivi dio spektra. Prosječna temperatura je oko 254 K i Zemlja najintenzivnije emitira zračenje u području oko 12000 nm. tzv. . a osim CO2.Mehanizam reakcija u troposferi 12 . EFEKT STAKLENIKA – staklenik djeluje – staklo je prozirno za sunčevo zračenje. N2O. a metan (ugljikovodici) nastaju procesima razgradnje organskih tvari. vodena para neprozirna za dugovalno IR zračenja i ono ostaje zarobljeno u atmosferi. procesi pri korištenju i eksploataciji ugljena i nafte. ne može se emitirati u svemir. procesi sagorijevanja biomase na vrlo niskim temperaturama. ali je zbog polutanata kao što su CO2.Antropogeni izvori metana su: .

a svi takvi spojevi su obilježeni tzv. Važno je da se njegova koncentracija koja iznosi oko 1. sitotisak). etil.oni nastaju u biološkim procesima i reaktivni su. Metan ima mogućnost i on se ugrađuje u led u obliku spojeva koje nazivamo klatrati CH4 * n H2O (n može biti oko 6). Najviše reaktivni bi bili spojevi grupe izoprena. Čovjekovom aktivnošću. industrija. odnosno klimu. upotreba organskih otapala. stalno se pronalaze neki novi.5 ppm neprestano povećava i to za 1-2% godišnje. kada bi došlo do topljenja leda taj postupak bi oslobađao metan. utjecajem na izvore se može smanjiti udio odvoda metana pomoću te reakcije. . Procesi grafičke reprodukcije i općenito grafičke industrije su izvori onečišćenja (procesi tiska – ofset rotacije heat-set bojama. Slika: Atmosferske koncentracije glavnih plinova efekta staklenika Metan je jedan od plinova staklenika. od grupe aromatskih: benzen i toulen. visoki (flekso) tisak – organska otapala. Međutim. duboki tisak – toulen. djeluje na vrijeme. Temperatura zraka ako se gleda u dužem periodu ima trend porasta. on ima negativan globalni utjecaj na okoliš. alfapinena (α-pinena). Efekti na okoliš: 13 .Najvažniji mehanizam u tom procesu je reakcija metana sa hidroksilnim radikalom koja će kao krajnji rezultat dati CH3O i H2O. a kao rezultat će onda biti ugljik (IV)-oksid i elementarni vodik. on bi tada išao slobodno u atmosferu i potencirao bi efekt staklenika. Antropogeni izvori su: promet. CAS brojem i tako možemo saznati sve informacije o djelovanju određenog spoja na okoliš. Najčešći polutanti su: butan. te u ofsetu kada se kao tekućina za vlaženje koristi ona na bazi 2-propanola. etan. a razlog tome je reakcija ugljik (II)-oksida sa hidroksilnim radikalom. Karakteristično za metan je njegov dugi boravak u atmosferi (oko 3 godine). pa se broj stalno povećava. Prirodni izvori . pa on može doći i do stratosfere.DRUGI UGLJIKOVODICI U tu grupu spada oko 600 različitih specija koje mogu djelovati kao polutanti atmosfere. Faze procesa: mjesto emisije su postupci pranja strojeva nakon tiska upotrebom sredstva za pranje. propen.

. . Rizici opasnosti su: mogućnost da sa zrakom čini smjese koje mogu izazvati požar ili eksploziju. To treba promatrati u odnosu na 2 utjecaja: količinu kemikalija u otpadnoj vodi i štetan utjecaj na okoliš. tlak para im je manji od 10 kPa. Zamjensko sredstvo koje bi imalo tehničko-tehnološke karakteristike kao 2-propanol do sada nije pronađeno. A. ti spojevi emitiraju i nastaju njihovi polutanti ispod temperature vrelišta. svaki veći proizvođač grafičkih strojeva pokušava pronaći neko zamjensko sredstvo koje onda dolazi pod različitim trgovačkim imenima: Heidelberg – Supstifix. mogu stupati u reakcije kao što je prikazano za metan s relativno velikim brojem sekundarnih polutanata koji se mogu posebno parcijalno oksidirati. pa dolazimo do ALDEHIDA (RCHO). Time se smanjuje udio 2-propanola sa 10% na 2-3%. količina vode koja se pritom troši u odnosu na uštedu resursa.- djelovanje globalno u kontekstu efekta staklenika. Mogu se uzeti dugolančani alkoholi kao supstitucija – polialkohol.OTOPINA ZA VLAŽENJE U OFSETNOM TISKU Upotrebom 2-propanola u otopini za vlaženje u ofsetnom tisku dolazi do emisije polutanta koji spada u grupu VOC spojeva (ishlapljivi organski spojevi). BAT u ovom slučaju znači 50 mg/l acetona u krvi ili urinu. Provodljivost daje informaciju koliko je ta voda čista (proporcionalno koncentraciji iona).MOGUĆNOST RECIKLACIJE OTOPINE ZA VLAŽENJE I PRISTUPA OPĆENITO - Kretanje reciklirane otopine za vlaženje SVJEŽA OTOPINA ZA VLAŽENJE DOZIRANJE (male količine) MEĐUSPREMNIK Kružni tok otopine za vlaženje između tiskarskog stroja i aparata za kondicioniranje Vrijeme Da li je otopina prljava? / Da li je potrebna izmjena unutar pogonskog ciklusa čišćenja NE 14 . A. digestalni sustav. BAT – biološka toleranca na radnom mjestu. Nepovoljni utjecaj na okoliš se potencira sekundarnim reakcijama stvaranjem fotokemijskog smoga tipa L. Takva tekućina za vlaženje će biti zdravstveno i sigurnosno rizična na radnom mjestu.ti spojevi mogu sudjelovati u stvaranju fotokemijskog smoga tipa L. odnosno da se smanji udio otopine za vlaženje. . Kod konvencionalnog ofseta se primjenjuju keramički valjci da se smanji udio 2-propanola. Ako se koristi takva otopina potrebno je brinuti i o tome što se događa i koliko je štetna otpadna tekućina u odnosu na zagađenje voda. Zdravstveni rizici su: utjecaj na centralni živčani sustav. Voda za pripremu otopine za vlaženje mora biti izvanredne čistoće (ona koja se dobije metodom reversne osmoze) što uključuje kontrolu pH vrijednosti i provodljivosti. organ vida. Maksimalna dozvoljena koncentracija je ograničena na 400 ppm na radnom mjestu.

filtracija poprečnog toka). membranska separacija.2 1 A III AI A III 15 . 4. 7. Tiskovni cilindar. onda se drugi dio ukoncentrirava i zbrinjava kao otpad. 6. Spremnik otopine za vlaženje.Kako mogu sastav boje i procesi sušenja otisaka utjecati na kvalitetu okoliša? KARAKTERISTIČNI POLUTANTI GLAVNIH TEHNIKA TISKA TEHNIKE TISKA Ofset tisak Duboki tisak Visoki tisak GRAFIČKI MATERIJAL POLUTANTI ugljikovodici toulen ugljikovodici MDK [PPM] 400 TOKSIČNO DJELOVANJE KLASA OPASNOSTI Boje Boja Boja 1 1. 9. 3. Uređaj za obojenje. Otopina za vlaženje može utjecati na kvalitetu zraka. 8. . Temeljni cilindar. Unutar jedinice za reciklaciju koristi se postupak pročišćavanja voda koji spada u tercijarne postupke pročišćavanja voda (membranski postupci. 2. Sustav za hlađenje. Cilindar s gumenom navlakom. Ako se uspije pročistiti otopina za vlaženje tako da se jedan dio može ponovno koristiti u tisku. 5.DA DA Razdvajanje fizikalnog onečišćenja FILTRAT Kemijski još učinkovito NE OTPAD (što je moguće čvršći) Kružni tok otopine za vlaženje u ofsetnom tisku Tiskarski stroj 4 5 1 6 2 3 Papir 8 Uređaj za kondicioniranje otopine za vlaženje 7 Jedinica za reciklaciju 9 1. na radnom mjestu i u vanjskoj atmosferi. Korito tekućine za vlaženje. Grubi filter. Uređaj za vlaženje.

metoksipropilacetat 50 1 cikloheksanon 20 1 butilglikol 50 1 dipropilglikol 2 testbemin Raspodjela emisije organskih otapala prema tehnikama tiska TEHNIKA TISKA Ofset tisak Duboki tisak Visoki tisak Fleksotisak Sitotisak POTROŠNJA GRAF. . 110 000 81 500 3 500 10 000 2 500 EMISIJA t / god.15 – 20% pigmenta. 16 . . t/ god. 31 100 14 000 1 100 3 500 1 100 Boje B B B AI AI A II AI A II A II A III A II A III A II A II A II .5 – 10% aditiva.20 – 35% sušivih ulja. . .Ofsetni tisak Sastav konvencionalne boje za ofsetni tisak na arke na bazi organskih otapala je slijedeći: .5 – 15% sušivih ulja.Fleksotisak Sitotisak etanol 1000 0 etoksipropanol 1 metoksipropanol 100 1 etilacetat 200 1 metiletilketon 200 1 50 1 metoksipropilacetat 200 1 izopropilacetat Boje na nafta 2 ksilen 100 2 bazi benzilalkohol 1 otapala diacetonalkohol * 50 1 1-metoksipropanol – 2 * 100 1 butilacetat 950 1 butilniesterglikolne 1 kiseline 50 1 1 . 5 – 10% aditiva.emisija polutanata u procesu sušenja otisaka. - 25 – 40% mineralnih ulja.20 – 25% tvrdih smola. - Heat-set boje se trebaju pročišćavati zbog velikog postotka mineralnih ulja s 2 aspekta: . . 25 – 35% tvrdih smola. . Heat-set boja za ofsetne rotacije sadrži: .15 – 20% pigmenta. MAT.korištenje velikog udjela derivata nafte.20 – 25% mineralnih ulja.

S obzirom na volumen otpada s obzirom na kapacitet proizvodnje mogu se uspješno primijeniti sedimentacija i filtracija. . Takva otpadna voda se mora pročišćavati. Prije donošenja odluke o zbrinjavanju treba uzeti u obzir kemijski sastav pigmenta.sedimentacija.BOJE KOJE SUŠE UV ZRAČENJE I SNOPOM ELEKTRONA UV boje ne sadrže organska otapala i smatraju se ekološki pogodnijima. Na tržištu postoje komercijalni uređaji za zbrinjavanje otpadnih voda kapaciteta 1 – 20 m3 otpadne vode na dan. te brzinu izlaganja otisaka (sušenje otisaka). . fotoinicijatore.40 – 50% vode. čestice bojila budu zahvaćene mjehurićima zraka ili nekog drugog plina. neće doći do zagađenja zraka i destrukcije okoliša. Otpadne vode su onečišćene organske tvari i kao takve se ne mogu ispuštati u vodotoke jer bi organska tvar razgradnjom trošivog kisika vodotok pretvorila u deficitaran na kisiku.' 70-tih godina javile su se mogućnosti smanjenja udjela derivata nafte iz boja.BOJE NA BAZI VODE Kemijski sastav boja na bazi vode: . oko 1 – 10 m3 na dan.10 – 20% alkohola. monomere.5 – 10% aditiva. to će utjecati na iskoristivost pigmenta. . soja i sl. (BPK) predstavlja biološku potrošnju kisika i ako ima indeks 5 onda se odnosi na 5 dana.Adsorpcija je proces koncentriranja tvari na međufaznoj granici površina. Boje sadrže oligomere.flotacija. Imati će određenu ekološku podobnost jer neće doći do emisije otapala. odnosno svojstva emulgiranja. ali njihova ekološka nepodobnost je mogućnost onečišćenja voda. To je otežavajuća okolnost za akvatične organizme koje u njemu žive. U dubokom tisku se mora koristiti uređaj za pročišćavanje jer boje sadrže puno toulena. Kada se radi o adsorpciji onda je riječ o krutom sustavu. .Flotacija je proces sljepljivanja dispergiranih čestica zagađivala na granici faza zrak-tekućina.). . a dobiveni mulj mora se dalje zgušnjavati i dalje obrađivati (metode spaljivanja). pH vrijednost od 7 – 8. te se silom uzgona transportiraju na granici faza u obliku pjene i odvajanjem pjene se odvajaju i polutanti iz sustava. - 15 – 35% veziva. postizanje ravnotežnog stanja tiskarska boja i voda. . .adsorpcija. Promjenom kemijskog sastava biljnog ulja (promjena broja i raspodjele dvostrukih veza) će utjecati na niz tehničko-tehnoloških karakteristika tako da je na taj način moguće mijenjati penetracije tekućih sastojaka u papir. .koagulacija. pa za monomere u bojama koje suše UV zračenjem je karakteristično da 17 . a kada se radi o absorpciji onda je riječ o tekućem sustavu. . BPK od 500 – 1000 mg kisika / litri.Koagulacija je fizikalno-kemijski proces koji potpomaže nastajanju većih čestica od destabiliziranih koloidnih čestica i tako potpomaže odjeljivanju faza u procesima sedimentacije i filtracije. .10 – 20% pigmenta. Ti uređaji su automatizirani i zauzimaju prostor od oko 5 – 10 m2. odnosno istraživanja su ukazala na supstituciju sirovina derivata nafte sa sirovinama obnovljivog podrijetla (one koje se mogu posaditi. iskoristiti i ponovno druge godine posaditi. To je postupak kojim se može odrediti količina organskog onečišćenja u otpadnoj vodi. može se očekivati udjel krutih tvari od 3 – 5%. a to su one vegetabilnog – biljnog podrijetla kao što su repica. Ne može se napraviti ekološki optimalna supstitucija jer svaka tehnika tiska diktira udio moguće zamjene sa aspekta kvalitete i mogućnosti otiskivanja zbog velikih brzina otiskivanja. postaju specifički lakše. . a postupci pročišćavanja koji se najčešće koriste su: .

Ekološka nepodobnost kod monomera je nadražujuće djelovanje prevenstveno u dodiru s kožom. Mehanizam sušenja se zasniva na djelovanju energije elektrona na organske molekule pri čemu nastaju slobodni radikali koji lančanim reakcijama dovode do polimerizacije. benzofenon kao i derivati tih spojeva i oni će apsorbirati UV zračenje i pri takvim reakcijama su moguće emisije ozona koje mogu djelovati nadražujuće na dišne organe. Shematski prikaz sušenja boje pomoću UV zračenja Boje koje suše snopom elektrona ne sadrže fotoinicijatore i zbog toga se koriste kod tiska ambalaže koja se koristi za prehrambenu proizvodnju. Tiskarska boja monomer oligomer fotoinicijator oslobođeni radikal Oslobođena energija radikala uzrokuje potpuno umrežavanje. oligomer) R' R' N 2 (dušik) polimerizacija snopom O2 O2 R' R'' O2 O2 R' papir papir Shematski prikaz sušenja boja pomoću snopa elektrona Kod sušenja dolazi do emisije X rendgenskih zraka. Akrilati će imati negativno i štetno djelovanje u kontaktu sa kožom. Rezultati istraživanja su pokazali da na udaljenosti od 5 cm u okolini sušila doza zračenja približno iznosi 1 μSv/h. boja elektrona (monomer. Uz N 2 (vrlo inertan plin) i hlađenjem se može spriječiti emisija ozona. odnosno polimerizaciju.oni rade u boji svojstvo viskoziteta. tis. Polimerizacija u postupku dezintegriranja iskorištenog otiska sprječava nastajanje čestice bojila zadovoljavajuće veličine za efikasno uklanjanje u postupku deinking flotacije pri reciklaciji papira. kod ofsetnih rotacija sprječavanje djelovanja zračenja (rendgenskih zraka) načinjeno je oklopom od olova. ali kod ofsetnih strojeva na arke se ne može postaviti taj uređaj zbog hvataljki papira.6 – heksandioldiakrilat). benzildimetilketal. poliesterakrilati ili kemijski slični spojevi koji imaju određeni zdravstveni rizik – nadražljivost u kontaktu s kožom). a kad je dovoljno hladno i dušikovih-oksida koji bi pritom mogli nastati. iritiraju sluzokožu (po kemijskom sastavu to su: alkilesteri i to 1. Kao fotoinicijatori se koriste izopropiltioksanton. Veziva su smole sa akril i metaakril skupinama na osnovi poliestera epoksida ili uretana. 18 . Oligomeri s višom molekularnom masom koriste se kao epoksiakrilati.

. dok se kobalt i mangan pojavljuju kao sikativi u ofsetnim bojama. Kod spaljivanja dolazi do problema da se u izlaznim plinovima nalaze čestice teških metala. . Svi navedeni spojevi su iz grupe teških metala. Razvlaknjivanje – čestice se nisu mogle odstraniti u dovoljnoj količini. Redoslijed uzoraka prema udjelu pigmenta TEHNIKA TISKA GRAMATURA g/m2 UDJEL PIGMENTA mg kg –1 uzorka bronciranje 100 17275 bronciranje duboki tisak ofset duboki tisak ofset 240 100 100 240 240 8520 3960 2020 2000 1360 UZORAK 3 6 2 1 5 4 19 .Kod sitotiska se koriste različite boje. .spaljivanje. a bijeli sa cinkom. pa je veći problem kako napraviti sustav za zbrinjavanje onečišćenog zraka.kompostiranje. .samorazvlaknjivanje.korištenje postupka deinking flotacije. pa se takva sekundarna sirovina mogla koristiti za proizvodnju bojila ili finijih grafičkih materijala. crveni su u kombinaciji s barijem.Utjecaj brončanih tiskarskih boja (brončani prah) na kvalitetu okoliša Koncentracija pigmenta u uzorcima PAPIR / KARTON TEHNIKA TISKA TISKARSKA BOJA KONCENTRACIJA PIGMENATA U OTISCIMA Cu mg kg -1 LUXOTIP 100 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 ofset duboki tisak bronciranje ofset duboki tisak bronciranje Neotisnuti Jednokomponentna boja Boja za duboki tisak Brončani prah Jednokomponentna boja Boja za duboki tisak Brončani prah 1550 3300 14850 1040 1640 7110 Zn mg kg -1 470 660 2425 320 360 1410 AUROCARD 240 neotisnuti g/m2 Kada bi se ti otisci trebali zbrinjavati ekološki najpovoljnije bilo bi: .PIGMENTI KAO SASTAV BOJE I NJIHOV EKOLOŠKI ZNAČAJ Organski pigmenti sadrže bakar – plavi i zeleni pigment. željezo je prisutno u anorganskim pigmentima.reciklacija. Reciklacija se radila na dva načina: . .

Ekološke karakteristike sredstava za pranje strojeva SREDSTVA ZA PRANJE MDK mg / m3 350 350 KATEGORIJA TOKSIČNOSTI KLASE ZAPALJIVOSTI PLAMIŠTE Specijalni benzini Test benzini (mješavine alifatskih i cikličkih ugljikovodika) Test benzini (mješavine alifatskih i cikličkih ugljikovodika viših plamišta) Mineralna i vegetabilna ulja 2 2 AI A II < 21°C >21 – 55°C 350 1 A III 55 – 100°C 0–1 > 100°C Većina sredstava za pranje se dobivala iz nafte. nije došlo do esterifikacije. VOT spojeve. 40°C 60°C 100°C > 10 20 . ona neće spadati u tzv. Supstitucijom ćemo dobiti sredstva koja imaju plamište veće od 100°C. Kada se supstitucija počela provoditi zabilježene su promjene na površini metala (elementi strojeva) koji bi se mogli ubrojiti u kategoriju procesa korozije. međutim zapažene su neke karakteristike koje nisu u skladu sa dobrim tehnološkim uvjetima. 3 min. '70-tih godina naftnom krizom se počelo razmišljati o supstituciji mineralnih supstanci iz nafte (derivata nafte) sa supstancama na bazi vegetabilnih ulja radi zdravstvene i sigurnosne rizičnosti sredstava za pranje (klase zapaljivosti A I. a u vanjskoj atmosferi će pod određenim uvjetima moći ulaziti u kemijske reakcije koje će rezultirati spojevima iz grupe fotooksidansa i dovesti će do pojava fotokemijskog smoga tipa L. Što sa otpadom nakon pranja? 30 sek. min. Stupanj emisije različitih tekućih sredstava za čišćenje za vrijeme ručnog pranja % 100 0°C 80 60 25°C 40 20 0 150°C 0 sek. Kiselinski broj – veličina koja nam može reći koliki udio masnih kiselina je ostao slobodan. te ekološki nepovoljni zbog vrlo niskog plamišta. U radnoj atmosferi će biti sigurnosno i zdravstveno rizični. A II i A III) i ekološkom i gospodarstvenom pristupu resursima. biti će ishlapljivi i spadaju u VOT spojeve. A. a najnepovoljniji su specijalni benzini jer imaju vrlo nisko plamište (vrlo ishlapljiva sredstva).

Shematski prikaz toka reciklacije (sredstvo za pranje s visokom temperaturom zapaljivosti) Svježa voda Sredstvo za pranje i voda Voda Svježa sredstvo za pranje Postupak pranja stroja Postupak pročišćavanja DESTILACIJA Onečišćena tekućina nakon pranja stroja OTPAD.Pristup reciklacija unutar proizvodnje – povoljnija metoda Tiskarski stroj Prljavo sredstvo za pranje Sredstvo za pranje (voda) Destilacijski spremnik Odabir metode koju ćemo primijeniti za reciklaciju iskorištenog sredstva za pranje diktiraju karakteristike sredstva za pranje. te dokument iz kojega je vidljivo da je otpad zbrinut na identičan način kako je to vidljivo iz prijedloga institucije koja je načinila analizu. inspekcija kažnjava odgovornu osobu. potpis odgovorne osobe. potpis onoga tko je preuzeo otpad za transport i potpis onoga tko je primio otpad nakon transporta. . Zakonska norma obavezuje tiskaru da prije postupka zbrinjavanja mora imati rezultate fizikalnokemijske analize otpada gdje je naznačena i preporuka metode zbrinjavanja. opasan otpad se označava sa * i on se mora zbrinjavati na odličan način. u tabeli otpada svaki otpad ima svoj ključni broj pod kojim se vodi. podaci o transportu. Ako nedostaje bilo koji segment.Otpad će se isto naći u našim normama. Administracija počinje na mjestu nastajanja gdje mora biti ispunjen formular na kojem je vidljiva masa otpada. Isti postupak vrijedi i kod zbrinjavanja ostataka boje. Otpad moramo svesti na što manju moguću mjeru. a to omogućuje automatski uređaj za pranje. Tu analizu može raditi samo ovlaštena institucija. Postoji zakonski propisi da se otpad mora administrativno pratiti od mjesta nastajanja do mjesta zbrinjavanja. pa mjera zaštite na vrhu piramide je ta da što manje sredstva za pranje potrošimo. zbrinjavanje spaljivanjem Sredstvo za pranje 21 . te posebno temperatura zapaljivosti sredstva za pranje koje se koristi.

ali se tu javlja problem onečišćenja voda. moguća je neprestana regeneracija (sa atomarnim kisikom) i opet nastaje radikal. Fleksoboje na bazi otapala – otapala u bojama se mogu kao takve koristiti za čišćenje elemenata strojeva. Postupkom destilacije dobili smo dva toka i smanjili smo masu otpada za zbrinjavanje jer smo ga ukoncentrirali i dobili vrlo koristan udio koji možemo vratiti u postupak pranja (destilat). Kategorizacija u odnosu na druge polutante je ta da nije zapažen prirodan izvor tih spojeva. U drugim tehnikama tiska s obzirom da se upotrebljavaju različite boje ovisno o njoj se koriste različita sredstva za pranje. Ti spojevi ne ulaze u složene kemijske mehanizme troposfere. zbrinjavanje spaljivanjem Bitan ekološki aspekt je taj što smo uspjeli ukoncentrirati i smanjiti otpad za zbrinjavanje. oni su netopljivi u vodi. Antropogeni izvor: neki industrijski procesi.Supstituirani ugljikovodici s nekim od halogenih elemenata (FREONI) Freoni – klorflour ugljikovodici. ali kada se one upotrebljavaju dolazimo do mogućnosti zagađenje zraka radnog prostora (VOT spojevi). Ta grupa spojeva je vrlo kemijski inertna. ClO˙ (g) + O (g) → Cl˙ (g) + O2 (g) Svaki klor i oksiklor radikal može razoriti 105 molekula ozona. biološki su nerazgradivi i to doprinosi da će se vrlo dugo zadržati u atmosferi (do 20 godina nakon emisije). Kod boja na bazi otapala kao sredstvo za pranje koriste se ta otapala. Shematski prikaz toka reciklacije (sredstvo za pranje s niskom temperaturom zapaljivosti) Svježe sredstvo za pranje Sredstvo za pranje Sredstvo za pranje Postupak pranja stroja Uređaj za reciklaciju Otpad. prije se koristio u dezodoranima i u hladnjacima.smanjenje koncentracija O3 u stratosferi hν CCl3F (g) 190 – 225 nm CCl2F (g) + Cl˙ (g) FREON 11 Cl˙ (g) + O3 (g) → ClO˙ (g) + O2 (g) Reakcija destrukcije ozona je prikazana sa klornim radikalom. .Može se primijeniti samo ako radimo sa današnjim tehnologijama.Utjecaj na okoliš: . kod boja na bazi vode i UV boja sredstvo za pranje je voda. . sredstvo za pranje. odstranjena boja OTPAD. Reakcija se može prikazati uz pomoć atomarnog vodika ili NO2: Cl (g) + H (g) → HCl (g) ClO (g) + NO2 (g) → ClONO2 (g) 22 .

dok će NO 2 ostati vezan kao nitratna kiselina. Kada bi se smanjila koncentracija ozona u stratosferi onda bi do prizemnih slojeva moglo doći štetno UV zračenje. a za biljke on je najgori toksikant. Emisija iz prirodnih izvora je daleko veća. NASA je provela istraživanje i ustanovila da koncentracije O3 u stratosferi nisu uvijek iste. a o tipu tla će ovisiti da li mogu djelovati i na kvalitetu podzemnih voda ili manjih jezera. ali ona je raspoređena po velikoj površini za razliku od emisije antropogenog porijekla koja je ograničena na mala područja (industrijski razvijena) velike naseljenosti.Djelovanje na klimu je takvo da smanjuje intenzitet sunčanih dana.Efekt iskišnjavanja – čestice će s oborinom doći na tlo. čestice maritivnog porijekla (ioni natrija. devastacija materijala. . što bi štetno djelovalo na zdravlje ljudi (UV zračenje može uzrokovati i gubitak vida). papirna prašina) pa se koriste pročišćivaći. dok će se neke manje čestice uključiti u procese iskišnjavanja (čestica služi kao kondenzaciona jezgra pri procesu formiranja oborine). te da su manje koncentracije ozona u parnim godinama. situacije bez vjetra. . . . dok povećana koncentracija klor radikala uzrokuje brže razaranje ozonskog sloja. Ozon će djelovati na elastomere – pucanje dvostrukih veza. a i u grafičko industrija uzrokuje izvor čestica (pudranje.Procesi na površini ledenih kristalića stratosferskih oblaka nad Antartikom: ClONO2 + HCl → HNO3 + Cl2 ClONO2 + H2O → HNO3 + HOCl ClO + ClO → Cl2O2 Nakon prestanka antarktičke zime svjetlost će osloboditi klor radikale. Pojava je karakteristična za hladni dio godine i vezana je uz vrlo nisku temperaturu zraka. temperaturnu inverziju (stabilna atmosfera). Proizvodnja cementa ima izvor čestica.Mehanizam odvoda: Suho i mokro taloženje Suho taloženje je karakteristično za čestice veće dimenzije. biljaka itd.Štetno djelovanje čestica na zdravlje ovisi o: . .Prirodni izvori emisije: prašina i pijesak iz suhih predjela. uglavnom je pod utjecajem sile gravitacije.KRUTE ČESTICE .kemijskom sastavu čestice. čestice pepela prilikom erupcije vulkana. Do povećanja prizemnih koncentracija ozona dolazi u reakcijama koje su vezane za nastajanje fotokemijskog smoga tipa L.promet.izgaranje fosilnih goriva i biomase. a oni traju 22 mjeseca. . . A. a pritom mogu djelovati na zagađenje tla.veličini čestice – posebno se izdvaja respirabilna prašina.Utjecaj na okoliš: Smog Londonskog tipa koji ima kombinirano djelovanje. .Antropogeni izvori emisije: . kalcija. .Kataliziraju reakciju u atmosferi.industrijski procesi. . Čestice će zajedno sa oksidima sumpora djelovati u kontekstu sinergističnosti (njihov efekt ako nisu zajedno će biti manje štetan za ljude nego kada su zajedno). Nagađa se da je nastajanje stratosferskih oblaka u vezi sa zarobljavanjem zemljine topline koja je u biti u vezi sa efektom staklenika. . 23 . Tako vezan NO2 više ne može prekinuti lančane reakcije razgradnje ozona. odnosno čestice koje mogu doći u donje dišne organe (pluća). sulfata) koji uzrokuju salinizaciju tla. a uzrok za to se smatra da je povezan sa cikličkim promjenama vjetrova u stratosferi.

dok noviji toneri imaju smanjenu koncentraciju nitropirena. . Ako se koristi benzin sa olovom on će štetno djelovati jer ima kumulativno djelovanje u organizmima (npr.ČAĐA je nosač plinova posebno ekološko interesantnih policikličkih aromatskih ugljikovodika. oni dolaze iz ispušnih plinova prilikom sagorijevanja. ima ih u katranu. smanjena je emisija u samom procesu. U sitotisku koristimo metode za pročišćavanje zraka i voda i na taj način smanjujemo poluciju.pokušati procese koji nisu ekološki povoljni zamijeniti tzv. NO2 benzo(a)piren benzo(e)piren djeluju kancerogeno nitropiren Policiklički aromatski ugljikovodici su polutanti koje ćemo naći u gradskoj atmosferi. odnosno iz njega dobiti dobro vlakno jer se toneri polimeriziraju za vlakanca pa ih je teško skinuti. Ako se radi o zraku prvo treba vidjeti koji su polutanti prisutni i u kojem su oni obliku. metoda . mrkvu.upotrebljava se kada su sve mjere već iskorištene i kada je utvrđeno da je koncentracija polutanata na izvoru emisije veća od maksimalno dozvoljene. U grafičkoj industriji primjer je reciklacija otopine za vlaženje u ofsetnom tisku i zbrinjavanje otpada nakon čišćenja elemenata strojeva. čistim tehnologijama (tehnologija koja otpad koji nastaje može ponovno koristiti pa otpada ne bi trebalo biti). štetno će djelovati na kelj. metoda . ali se digitalna tehnologija svrstava u visoke tehnologije koje imaju napredak u odnosu na ekologiju. Oni će se emitirati kada se loži vatra (nepravilno sagorijevanje) npr. Za najveće čestice se koristi postupak SEDIMENTACIONE (GRAVITACIONE) KOMORE. metoda . Da se kod boja na bazi otapala za ofsetni tisak primjeni mogućnost supstitucije mineralnih ulja sa vegetabilnim uljima.METODE ZA POVEĆANJE KVALITETE ZRAKA Postoje metode koje su podijeljene prema slijedećoj hijerarhiji: 1.POSTUPCI PROČIŠĆAVANJA ZRAKA . 24 . 2. krumpir ako su posađeni uz cestu). Praškasti toneri su prije sadržavali nitropiren. Olovo može biti u različitim vidovima spojeva. 3.da se materijali koji su ekološki nepovoljni zamijene sa povoljnijima. Korištenjem Heat-set boja štede se resursi (sirovina obnovljivog porijekla). metoda . Kada proizvodi ne bi dugo stajali (do 3 mjeseca) pri reciklaciji ne bi bilo većih problema jer starenjem dolazi do problema budući da se dobije reciklirano vlakno slabije kvalitete. ugljen u kotlovima. Npr.Metode za pročišćavanje zraka kada su polutanti u obliku čestica Da bi odabrali pravilan postupak treba poći od veličine čestice koja se emitira. katranskim smolama (kod asfaltiranja) te u dimu cigarete. Međutim tekući toneri nisu povoljni za okoliš. . 4.reciklacija unutar samog procesa proizvodnje Svaki transport je izvor daljnjeg zagađenja okoliša. otpad (proizvod kada je iskorišten) je vrlo teško za reciklirati. U grafičkoj tehnologiji to može biti zamjena konvencionalnih tehnika sa digitalnim.

. Prednosti ovakvog postupka: to je jeftin postupak.IMPAKTOR kolektor I kod impaktora se uklanjaju veće čestice. ali nedostaci su da se male čestice dosta loše odvajaju. Takvi uzorci se mogu u laboratoriju dalje obrađivati i dobiti kemijski sastav pa se može znati koliko su štetne. male su brzine da bi se čestice mogle izdvojiti. Za taj uređaj je potrebno dosta prostora jer struja zraka treba biti laminarna i treba biti dovoljno dugačak protok zraka kroz komoru.CIKLONSKI SEPARATOR IZLAZ ULAZ On za odjeljivanje koristi centrifugalnu silu. ali se osim pročišćavanja mogu dobiti i uzorci čestica za analizu podijeljeni u klase veličina. . može poslužiti da bi se uklonile grube čestice iz zraka i zaštitili ventili.ULAZ IZLAZ Za odjeljivanje se koristi gravitacijska sila (sila teža). a ako nisu onda se odlažu na deponij. Prednosti ovog uređaja su relativno jednostavna konstrukcija. a nedostaci su da će trebati relativno veliki prostor za taj uređaj i efikasnost pročišćavanja nije velika. Te čestice se skupljaju na dnu. ako su čestice štetne po okoliš zbrinjavaju se kao poseban otpad.Princip rada uređaja: 25 . dobra efikasnost odvajanja većih čestica (od 50 – 90%) i niska cijena uređaja. Uređaj je malo skuplji od gravitacijske komore. pumpe i sl. piljevinu. u daljnjim postupcima obrade. Čestice koje su veće od 50 μm će se izdvojiti sa efikasnošću od oko 50%. Najviše se koriste za odvajanje većih čestica i to kada iz struje zraka treba odvojiti čestice cementne prašine. pepeo. papirnu prašinu i puder u grafičkoj tehnologiji. .

. a samim time i brzina kretanja čestica. Čestice koje su zahvaćene kapljicama tekućine nalaze se uz stjenku i ulaze i otječu zajedno sa tekućinom na dnu ciklona. Uređaji za pročišćavanje zraka od najsitnijih čestica zovu se ELEKTROSTATSKI PERCIPITATORI ili TALOŽNICI. Usporedbom ciklonskog separatora sa mokrim ciklonom.PROČIŠĆAVANJE ZRAKA KADA JE ON ZAGAĐEN PARAMA I PLINOVIMA 26 . . Da bi se povećala površina kontakta između zraka i tekućine. Sakupljene čestice će se dalje zbrinjavati u ovisnosti o njihovom kemijskom sastavu. dok se je prije koristilo mljeveno kamenje. postoje dvije vrste elektroda i to tzv. lužnata otopina može izdvojiti sve što ima kiselu karakteristiku i velik broj raznih polutanata. Uređaj može biti: a) sa punjenjem kolonama. veća efikasnost postupka bila bi na strani mokrog sustava.Čestice kada ulaze u uređaj kružno se gibaju. spojevi sumpora reducirajućih karakteristika – H2S. te oni mogu dobro pročistiti zrak.Princip rada uređaja: Pri kontaktu čestice sa kapljicama. aktivna i pasivna i one su suprotnog naboja. disulfidi – otopina razrijeđene lužine natrijhidroksida. b) centrifugalni. Kod prvog uređaja plin koji ulazi na dnu prolazi preko punjenja i dolazi u kontakt sa tekućinom. a tekućina se uštrcava u taj dio. c) Venturi. Odabir tekućine ovisi o karakteristikama materijala koji želimo izdvojiti (npr. čestice i H2S – otopina FeCl3. tekućina se posebnim uređajima dovodi u oblik kapljica. a čestice radi povećanja centrifugalne sile koju uvjetuje smanjenje putanje po kojoj se oni kreču napuštaju konusni dio i sakupljaju se u vrhu konusa i odlaze u spremište. ali onda treba paziti koju ćemo tekućinu izabrati da bi ona mogla adsorbirati plinove. Uređaj se može koristiti i za pročišćavanje zraka zagađenog osim sa česticama i sa plinovima. Znatna količina mehaničke energije se pretvara u toplinu zbog turbulencije stvorene prilikom miješanja dvije faze. Tako nastala energija će pridonijeti efikasnosti uređaja. merkaptani. a čisti plin izlazi na vrhu. Jedna je u obliku ploča. Venturi uređaj se sastoji od konvergentnog i divergentnog dijela. Punjenje obavlja distribuciju toka plina i tekućine i osigurava veliku kontaktnu površinu.MOKRI SEPARATORI Mokri separatori predstavljaju uređaje koji omogućuju kontakt zraka i tekućine pri čemu čestice iz onečišćenog zraka prelaze u suspenziju. te ona oplahuje čestice i turbulentnim strujanjem zajedno sa česticama ulazi u divergentni dio gdje se odjeljuje suspenzija i pročišćeni zrak. Aktivni ugalj. Postoje još i FILTRI koji mogu biti od različitog vlaknastog materijala. Centrifugalni uređaj radi na principu centrifugalne sile. a druga u obliku žice. one koje nisu toksične mogu se deponirati na odlagalište. a nedostatak im je veliki utrošak električne energije. . SO2 – voda. kapljice se sljepljuju za čestice (povećanje dimenzija) što povećava efikasnost izdvajanja. a tekućina dolazi protustrujno. Njihova prednost je da mogu pročistiti zrak sa efikasnošću od 99%. ali se mora biti oprezan s obzirom na temperaturu plina koji treba pročistiti jer iz toga proizlaze ograničavajuće okolnosti. između njih je velika razlika napona (do 40000 V). sulfidi. a ostale se zbrinjavaju postupcima zbrinjavanja opasnog otpada. Vruće plinove treba hladiti da bi se na taj način mogli pročišćavati. a sakupljene čestice se skidaju sa elektrod4e koristeći vibratore. . Do sakupljanja čestica dolazi na pločastoj elektrodi. Kada plin uđe u konvergentni dio poveća mu se brzina. Pri samom vrhu konusa struja zraka naglo mijenja smjer i opisujući zavojnicu napušta ciklon kroz odvod koji se nalazi na vrhu uređaja.Princip rada uređaja: Do pročišćavanja dolazi u električnom polju. razrijeđena otopina crnog luga služi za adsorpciju čestica i SO2). Ovaj uređaj je manje efikasan od Venturi separatora. Punjenje su keramički materijali. a prijelazom zagađenog zraka iz valjkastog dijela ciklona u konusni dio povećava se brzina strujanja zraka.

Na hijerarhiji metoda za pročišćavanje zraka tu metodu ćemo zadnju koristiti. Kao katalizatori se koriste plemeniti metali. Ovdje će zagađeni zrak prelaziti preko površine katalizatora. Katalizator je definiran temeljem svoje aktivnosti (radni sati) i one se nalazi u komori za sagorijevanje. U ovakvom sustavu pročišćavanja u grafičkoj tehnologiji može se katalitičko sagorijevanje provoditi na temperaturi od 300 – 400°C što daje uštedu energije. U sitotisku se kao katalizator koristi spinel.Postupak pročišćavanja zraka postupkom adsorpcije koja uključuje kondenzaciju To je regenerirajuća metoda. Postoji dvije vrste metoda: a) postupci koji su regenerirajući i b) postupci koji su neregenerirajući. Prema sastavu zagađenog zraka koji se očekuje u grafičkoj tehnologiji poželjna temperatura sagorijevanja bi trebala biti oko 650 – 700°C. . a toplina služi za zagrijavanje ulaznog zraka. U odluci je bitna karakteristika procesa u kojem treba pročistiti zrak. u ofsetu se ne može koristiti katalitičko sagorijevanje kada se koristi otopina za vlaženje koja ima u svom sastavu fosfate. Npr. radij). pa je nastajanje CO2 nedostatak i pokušava se što više smanjiti koncentracija CO2 u izlaznom zraku. Takvo pročišćavanje se može koristiti u sitotisku. kod sitotiska i fleksotiska). fleksotisku.06% toulena pa se treba dalje pročišćavati – stripping. Nove generacije uređaja da bi smanjile koncentraciju CO 2 u izlaznom zraku idu prema konstrukciji rotacionog adsorbera unutar sustava koji bi dodatno povećao kvalitetu izlaznog zraka. Kada se postigne zasićenost onda se adsorber mora staviti na regeneraciju (desorpcioni ciklus).Pročišćavanje zraka sagorijevanjem Onečišćeni zrak će ako dolazi iz procesa sušenja biti zagrijan i ulaziti će u izmjenjivač topline. dolaziti će do molekularne difuzije. Nakon sagorijevanja zrak odlazi ponovno u izmjenjivač topline i tu mu se smanjuje temperatura. Regenerirajuća metoda može dati supstancu u relativno čistom stanju koja je bila sastojak zagađenog zraka. keramički materijali.Katalitičko sagorijevanje To je novi postupak kod kojeg će se korištenjem katalizatora smanjiti utrošak energije smanjenjem energije aktivacije u reakcijama oksidacije. a nakon reakcije oksidacije do difuzije i desorpcije produkata reakcije. Karakteristično za ovaj proces je da postoji adsorber kroz koji prolazi onečišćen zrak. a toulen koji se dobije može se dalje koristiti (npr. Pročišćeni zrak će izlaziti iz adsorbera. U postupku desorpcije u adsorber ulazi para koja onda veže polutant i prelazi u fazu kondenzacije. u tvornici grafičkih boja). Ako izvor polucije ima karakteristiku da sadrži puno različitih specija u relativno niskim koncentracijama onda ćemo koristiti regenerirajuću metodu (npr. Takva se voda za 27 . legure (platina. Rezultat sagorijevanja će biti CO2 i H2O. a najpravilniji put kod sitotiskara je da se određenim metodama utvrde gdje su izvori emisije i kolike su koncentracije polutanata pa da se onda odabere metoda pročišćavanja.NEREGENERIRAJUĆE METODE: . nakon toga u komoru za sagorijevanje i to u njezin prvi dio gdje se može provesti još dodatno zagrijavanje koje će se provoditi u ovisnosti o koncentraciji polutanata/m3 zraka. Ova metoda ima najveću primjenu kod tiska ofsetnih rotacija heat-set bojama. a CO2 je jedan od plinova staklenika. Prelazi se u tekuću fazu i na osnovu različitih gustoća polutanata i vode dolazi do odjeljivanja. Neregenerirajuća metoda će na kraju postupka kao rezultat dati toplinu koju možemo koristiti za zagrijavanje vode i sl. . a kao adsorbens se najčešće koristi aktivni ugljen radi svoje velike površine. ugljikovodici koji će se reakcijom oksidacije pretvoriti u CO2 i H2O. Prisutni polutanti su organska otapala. Trovanje katalizatora je slučaj kada neki polutant iz smjese zagađenog zraka ima sposobnost deaktivacije katalizatora. . a u manjem broju slučajeva će rezultat biti energija. Odijeljena voda će sadržati oko 0.

ali nakon toga se ne ide u odjeljivanje faza i povrat otapala. a u drugom slučaju je moguća desorpcija u vrućem kod koje se protok smanjuje. Sustav će dobiti na kvaliteti kada će u zraku biti jedan polutant u većoj koncentraciji. U industriji papira je moguće koristiti POSTUPAK REGENERACIJE NA BAZI APSORPCIJE. . H2S. Supstrat i kisik ulaze ili difundiraju u biološku opnu gdje se metabolički postupcima bioloških organizama razgrađuju zagađivala što su u biti sve organske tvari. Uređaj je kontinuirani i to je glavna razlika ovog uređaja u odnosu na klasične uređaje koji se koriste tom metodom. nego se daljnja obrada radi koristeći metodu termičkog zagrijavanja. Prijenos supstrata i kisika događa se molekulskom difuzijom. Tu se komponente iz zagađenog zraka nekom kemijskom reakcijom vežu za neki tekući medij nakon čega slijedi regeneracija tekućine i ponovno uključivanje u kružni tok. Ovi procesi određuju ravnotežu ukupnog metabolizma u organizmu. Zbog zagrijavanja se javlja CO2. NOx) što su karakteristični polutanti u toj proizvodnji. ali novije generacije uređaja imaju sustave koji smanjuju plinove na minimum. Za fleksotisak i sitotisak se koristi uređaj manjeg kapaciteta – ROTACIONI ADSORBER. Za pročišćavanje takvog tipa u tisku se koriste postupci koji su poznati kao BIOISPIRANJE i BIOFILTRI. te nastajanje produkata razgradnje s druge strane. Kod aerobnog pročišćavanja (sa prisutnošću kisika) organizmi uzimaju hranjive tvari iz vanjske sredine i koriste za asimilaciju. vezano za mikroorganizme. Odabiranje pravilne tekućine koja će moći vezati sve polutante iz zagađenog zraka je vrlo važno. Načini se desorpcija da bi se sustav regenerirao. ali i regeneracije adsorbensa u nekom drugom odjeljku. tiska na aluminiju.Pročišćavanje zraka postupkom adsorpcije koja uključuje termičko zagrijavanje Dolazi do adsorpcije na aktivnom ugljenu. Tada otpadna voda kaplje odozgo prema dolje. Kao osnova se koristi metoda neutralizacije jer neka lužnata vodena otopina može dobro apsorbirati kisele plinove (SOx. a koji će se koristiti ovisi o vrsti otapala. Napravila ga je tvornica Heidelberg i on je namijenjen pročišćavanju zraka sa nižim koncentracijama otapala i primjenjuje se i kod postupka kaširanja. tako da se istovremeno događaju postupci adsorpcije otapala. Jedan od glavnih elemenata tehnološke prirode je opterećenje biofiltra. a preostali dio hranjivih tvari se razgrađuje oslobađajući energiju za osnovne procese metabolizma. U ovom slučaju će se kao rezultat takve obrade dobiti toplina koja se može koristiti za zagrijavanje vode i sl. Adsorbens je aktivni ugljen i on se nalazi u puno međusobno odijeljenih prostora. a koncentracija otapala povećava.uklanjanje otopljenog toulena iz odjeljivača dovodi u jedan spremnik i zatim se tlači pomoću pumpe u strip kolonu i to u njezin vrh. . Zrak uklanja toulen iz vode. Njega vraćamo i priključujemo na početak sustava gdje onečišćeni zrak ulazi u adsorber. U jednom slučaju je moguća desorpcija i kondenzacija. a odozdo struji zrak u kolonu.Biološka metoda za pročišćavanje Razgrađuje se supstanca iz zraka. Tako ostvaruju rast i pokrivaju gubitke nastale uslijed razgradnje stanice i dio te asimilirane hrane nagomilat će se u obliku različitih rezervnih tvari. Princip postupka biofiltra je biološka akcija aerobnih organizama koji se razmnožavaju na površini punjenja biofiltra. Optimalni protok zraka koji je onečišćen organskim specijama iz grafičkih pogona kreče se uglavnom od 30m3/satu do 300m3/satu što ovisi o topljivosti zagađivala (nekog organskog otapala) u vodi. Sam rotirajući adsorbens ima dva načina rada. a ono se definira kao m3 onečišćenja/m2 površine ili m3 punjenja biofiltra. Protok 28 . Kao rezultat ovih biokemijskih procesa javlja se povećanje biomase s jedne strane . a ne više njih. odnosno konverziju supstrata u konstituante protoplazme stanične stjenke. koncentraciji i konstantnosti koncentracije tijekom procesa.

bioaeracionim bazenima (aeracioni . Povoljnija su tla sa većim puferskim kapacitetom (alkalna tla) koja će reakcijama neutralizacije spriječiti zagađenost podzemnog tla. Biološko pročišćavanje se izvodi u tzv. Analize podzemne vode su pokazale određeni trend porasta koncentracije nekih metala što može utjecati na zdravlje ljudi koji bi konzumirali vodu iz tih izvora. manje vode. Promjenom pH vrijednosti tla može doći do promjene sastava (topljivost) oksidnih vrsta (spojevi aluminija. Cvjetanje mora ne mora biti vezano samo uz eroziju tla. ZAGAĐENJE VODA Izvori onečišćenja voda su atmosferske oborine. Ti parametri su ključni i moraju se uzeti u obzir kod konstrukcije uređaja za svaki pojedini slučaj. to nam ne bi uspjelo jer bi toulen ostao nerazgradiv. Procesne vode vrlo često sadrže supstance koje 29 . Tada padaju na dno. Smatra se velikim uspjehom što se uspjelo postići da se za 1 tonu proizvoda potroši 13 m 3 vode. koncentracija zagađivala u zraku iz pogona bi trebala biti od 1 – 1. Ako bi htjeli pročistiti zrak od toulena. a nakon toga slijedi industrija celuloze. Polutanti koji uzrokuju takvu pojavu mogu biti iz industrijskih pogona. a za kartone i sl. Ako imamo veliko organsko onečišćenje ono će dovesti do intenzivnog zraka mikroorganizama i neravnomjernog rasta uz sjenke po dubini.5 g m. . Što se tiče utroška vode u određenoj industriji. Atmosferske oborine mogu u takvim situacijama djelovati na kvalitetu tla jer ionskom izmjenom dolazi do zamjene mikroelementata tla sa H+ ionom.strujanje zraka i kisika u bazenu). Koliko će atmosferske oborine ugroziti podzemne vode ovisiti će o sastavu tla. činjenica je da proizvodnja piva ima najveći utrošak vode po masi proizvoda. Kod industrijskih voda treba razlikovati dvije vrste ili kategorije voda i to: a) procesne vode i b) vode koje služe za hlađenje. kad one dođu u vode npr.3/satu. a mogu se i izlučivati plinovi razgradnje kao H 2S. Kada u vodotocima ima puno hranjivih sastojaka. iz procesa pranja (komunalnih voda). Osnovno je da se u bioaeracionom bazenu moraju osigurati povoljni životni uvjeti (abiotički i biotički faktori) koji su potrebni za rast i razvoj ekosustava aktivnog mulja. Postupak ispiranja se sastoji od apsorpcije i biološkog pročišćavanja vode i ako nam je apsorbat voda onda će se ovim postupkom moći pročistiti i razgraditi samo one specije koje su topljive u vodi. Ovaj princip može se koristiti za pročišćavanje traka u tiskarama gdje se koristi tehnika fleksotiska. a posebno mogu lako utjecati na amfotermne specije jer vrlo mala razlika u pH vrijednosti dovodi do promjene vrste.Atmosferske oborine One mogu doprinijeti onečišćenju manjih jezera ili podzemnih voda koje su izvori pitke vode svojim kemijskim sastavom ili pH vrijednošću. Mikroorganizmi se nalaze u ili na pahuljici aktivnog mulja gdje se aeraciom smjesa mulja i otpadne vode dovodi u kontakt da se osigura izmjena supstrata i produkata metabolizma kao i potrebne količine kisika za život organizama. dolazi do procesa razgradnje što u vodotoku dalje troši kisik pa tada vodotoci ostanu deficitarni na kisiku i hranjivim tvarima. kadmija i bakra). Za fine vrste papira potrebno je više vode. Osnovna reakcija je da će otpalo + kisik + aerobni mikroorganizam dati kao rezultat razgradnje vodu. To može biti dalje kobno za druge organizme. U tlu su prisutni spojevi fosfora i dušika koji su karakteristični kao nutrienti (služe kao hranjive tvari). industrija i gradske otpadne vode. CO2 i biomasu. tlo. NH3 čija koncentracija može porasti do tih razmjera da postane toksična za živi svijet u vodi. posebno je nepovoljna ako je tlo iz intenzivno kultiviranih predjela (gdje se tlo tretira sa umjetnim gnojivima). Da bi se takvi problemi uklonili i izbjegli. Ugrožene će biti one vrste koje ne podnose fluktuaciju pH vrijednosti. Takav protok bi zadovoljavao kada bi zagađivala bila dobro topljiva u vodi. tada u vodama započinje proces EUTROFIZACIJE. akvatični organizmi se počnu brže razmnožavati.zraka mora biti između 120 i 180 m3/površinu m3 h-1. rasti i tako sve do onog trenutka dok ne nestane jedna ili obje hranjive komponente i tada počnu ugibati. procesom erozije tla. Poznate su pojave da kisele kiše mogu uzrokovati promjenu sastava akvatičnih vrsta u manjim jezerima.

a one imaju vrlo velike vrijednosti organskih spojeva (masti. Svi akvatični organizmi koji ne podnose fluktuaciju kisika ne bi mogli opstati u takvom vodotoku. biološki vrlo teško razgradiv O količini kemikalija i potrošku vode postoje različiti literaturni podaci jer svaki veći proizvođač uređaja za razvijanje ima svoj neki zaštićeni materijal i uređaj.4 l / m 2. Kad bi ta voda došla s ostalim otpadnim komunalnim vodama na gradski uređaj za pročišćavanje voda koji je na principu biološke razgradnje. kolor kolor kolor c/b c/b. kategorija toksičnosti 3 toksično toksično. Osim ovih polutanata. Amonij iz fiksira može podlijegati reakcijama nitrifikacije. kategorija toksičnosti 2 biološki vrlo teško razgradiv kategorija toksičnosti 3. kategorija toksičnosti 2 biološki vrlo teško razgradiv. Industrijske vode se nekada spajaju s komunalnim vodama (gradskim otpadnim vodama).1 l / m2 osvijetljenog filma. kategorija toksičnosti 3 kancerogen. a može biti u koncentracijama 2 i više g / l.2 – 0.5 l / m2 osvijetljenog filma. šećera. on bi djelovao na smanjenje aktivnosti 30 . biološki vrlo teško razgradivo kancerogeno. kategorija toksičnosti 2 kategorija toksičnosti 2 kancerogen. Glavni polutanti u kupkama fiksira su tiosulfatni ion. kolor kolor EKOLOŠKA KARAKTERIZACIJA procesi nitrifikacije / denitrifikacije biološki vrlo teško razgradiv biološki teško razgradiv kancerogena. Za volumen istrošenog razvijača predviđa se volumen od 0. Otpadne vode su prisutne u pripremi tiskovnih formi u grafičkoj industriji.7 l / m2 razvijenog filma i koristeći metode redukcije se može smanjiti na 0.4diaminobenzen metanal hidroksilamin sulfat hidrokinon kalij dikromat metanol fenidon fenilen diamin PROCES c/b. kolor kolor kolor kolor c/b.N-dietil-1. a za tiosulfate i sulfate je karakteristično da mogu uzrokovati koroziju. Osnovna ekološka nepovoljnost je ta da u vodotocima smanjuje količinu otopljenog kisika i takav vodotok bi ostao deficitaran na kisiku jer bi se kisik trošio na razgradnju organskih tvari (polutanata).5 – 0. a može se smanjiti na 0. Hidrokinon se može na određen način razgraditi biološki. a ako je sulfoniran postaje biološki praktički nerazgradiv.Ekološka karakterizacija supstanci koje se koriste u obradi filma SUPSTANCA amonij tiosulfat EDTA benzo-o-metoksiacetanilid kromna stipsa 1. kolor c/b kolor c/b. Polutanti u istrošenim kupkama razvijača – osnovna supstanca je hidrokinon ili njemu kemijski slični spojevi zajedničke karakteristike da su svi reducensi. 4-diaminbenzen N. iskorištena kupka se ne smije ispuštati direktno u vodotoke i radi prisutnosti srebra koji ima biocidno djelovanje. Svaki postupak proizvodnje će imati otpadnu vodu svojih karakteristika i da bi se riješilo nešto u vezi vode potrebno je poći od izvora polucije. . otopina se prevodi u hidrokinon sulfit. U svrhu sprječavanja oksidacije hidrokinona za vrijeme procesa razvijanja (s kisikom iz zraka). denitrifikacije. fenol).su toksične i to ione teških metala (ioni Cr6.4 – 0. amonijev ion.8 – 1. dok će spojevi dušika sudjelovati u procesu eutrofizacije. Općenito je količina istrošenog fiksira oko 0. bjelančevina).

5 0.9 0. toksična kemikalija.0 10 g/m3 7 – 9. magnezij.2 5.Sastav iskorištenih razvijača predoslojenih pozitivskih i negativskih ploča POZITIVSKI NA BAZI VODE TVAR % silikati kao SiO3 sapuni aluminij pH alkoholi fosfati kao PO43hidroksid Strojno razvijanje 1.5 0. mogućnost nastajanja sumporovodika Troše kisik Bionutrijensi Neutralizatori Stabilizatori .Otpadne vode iz fotografskih procesa i njihov utjecaj na okoliš OTOPINA Razvijačka kupka Ferocijanidni izbjeljivač Dikromatni izbjeljivač Kupka fiksira SADRŽAJ Organske kemikalije Ferocijanidi Organske kemikalije – spojevi kroma Organske kemikalije – srebro.0 – 0.04 NEGATIVSKI NA BAZI VODE Strojno razvijanje* 0.0 – 0. a olovo samo po sebi šteti vodi jer se ne može akumulirati. toksični metal Troše kisik. .0 – 0.1 – 0.03 0. spojevi amonija.0 – 4.2 10 g/m3 10 .koncentracija polutanata u otpadnoj vodi. Istrošene kupke fiksira i razvijača se ne smije zajedno pomiješati jer bi došlo do kemijskih reakcija čiji bi produkt bili još ekološki nepovoljniji spojevi! Kod izbljeđivanja ili izbljeđivanja i fiksiranja otpadne kupke sadrže kompleksne spojeve (EDTA i njoj kemijski slični spojevi).0 – 0. U tim otpadnim vodama mogu biti još prisutni i karbonati i fosfati koje treba ukloniti određenim postupcima pročišćavanja.5 0.0 Ručno razvijanje* 0.1 – 0.5 – 15. ali i 31 . Takvi kompleksoni će biti gotovo biološki nerazgradivi i biti će problem na uređajima za pročišćavanje gradskih otpadnih voda.2 1.0 – 0.4 sredstvo * otopina razvijača je razrijeđena vodom za ispiranje Pri razmatranju utjecaja otpadnih voda iz pripreme tiskovne forme za ofsetni tisak potrebno je sagledati dva aspekta: . toksični metal.3 50 – 100 g/m3 11.0 Ručno razvijanje* 0.0 – 1. nitrifikacija.02 – 0.2 0.0 – 9. što znači da kad se jedino ona nađe u sustavu otpadne vode ona može izlaziti iz nekih kompleksnih spojeva i opet činiti druge kompleksne spojeve u određenim uvjetima pH.mikroorganizama koji čine razgradnju.0 – 6.5 0. EDTA se može vezati na gotovo sve metalne ione i činiti kompleksne spojeve. Može biti vezana za olovo. tiocijanati. spojevi sumpora Organske kemikalije Fosfati UTJECAJ NA OKOLIŠ Troše kisik Toksična kemikalija Troše kisik.8 7 0.8 – 2. a promjenom pH za npr.0 – 0.8 nema - vezivno 0.3 – 0.12 0.

Za to ispiranje se upotrebljavaju tekućine koje sadrže organske spojeve različitih klasifikacija opasnosti. U tom slučaju veća onečišćenja su primijećena kod predoslojenih negativskih ploča. Prednost tekućine za ispiranje na bazi tetrakloretilena opravdava se činjenicom da on vrlo lako ishlapljuje tako da je vrijeme ishlapljivanja i sušenja kratko. Smatra se da se pri ispiranju troši 15 – 40 l vode / m2 ploče i to je jedan od razloga da se za princip pročišćavanja koriste takve metode koje će dovoljno pročistiti vode da se one mogu vratiti u kružni tok. Postupci pročišćavanja koji imaju najveću opravdanost za korištenje su metoda adsorpcije i membranske separacije. Ona se može dobro pročistiti biološkim postupcima koji su uobičajeni za pročišćavanje gradskih otpadnih voda. Od polutanata koji premašuju maksimalno dozvoljene koncentracije što je karakteristika otpadnih voda to su: aluminij. . veći problem bi mogao biti prilikom kompletnog ispuštanja istrošenih kupki prvenstveno kod ručnog razvijanja.potrošak vode za razvijanje. BPK – biološka potrošnja kisika Voda ovakvog sastava se može dosta dobro razgraditi i ona neće raditi toliko problema kao EDTA na uređajima za pročišćavanje.Biokemijske karakteristike istrošenih razvijača predoslojenih negativskih ploča PARAMETAR TOC BPK Biološka razgradivost Nakon 3 dana Nakon 6 dana Nakon 10 dana Nakon 28 dana < 10% 32% 78% 93% KOLIČINA 93 mg C / l 270 mg O2 / l TOC – ukupna koncentracija organskih spojeva. pH i to u slučaju predoslojenih pozitivskih ploča i strojnog razvijanja..Neke karakteristične tekućine za ispiranje kod pripreme tiskovne forme za visoki tisak i fleksotisak TEHNIKA Fleksotisak TEKUĆINA ZA ISPIRANJE tetrakloretilen butanol 80 : 20 alifatski i ciklički ugljikovodici n-pentanol 80 : 20 etanol voda 82 : 18 MDK 350 mg/m3 TEMPERATURA ZAPALJIVOSTI KLASIFIKACIJA OTPADNIH TVARI AI 3 nije propisan A II 1 Visoki tisak 1900 mg/m3 B 0 Problem se javlja kada se fotopolimerne ploče nakon osvjetljavanja ispiru da bi se uklonio neosvijetljeni i nepolimerizirani dio. 32 . Otpad iz pripreme se našao u popisu otpada kao razvijač za ofsetne ploče pod ključnim brojem 090102 i kao postupci obrade se predviđaju fizikalno-kemijske metode. . U ovom slučaju ne dolazi do velikog opterećenja otpadnih voda organskom tvari.

Cu2+. pare organskih otapala. plinovi niklanja i bakrenja otpad. mulj iz obrade vode Kromiranje otpadna kupka. NaOH. FeCl3. istrošena bakrena kupka otpadna voda. pH Svaki proces ima svoje specifične polutante.Konvencionalni bakrotisak kao izvor polucije Priprema tiskovne forme Priprema cilindra otpad. Nađena je alternativna mogućnost pa su te otopine načinjene od alifatskih i cikličkih ugljikovodika i n-pentanola u omjeru 80 : 20. pH. Ni alternativna tekućina nije posve ekološki povoljna jer je moguće njezino djelovanje na mikroorganizme koji čine sastav aktivnog mulja pri postupku pročišćavanja vode. a tekućina se nakon ispiranja pročišćava metodom vakuum destilacije i tako pročišćena s dodatkom svježe kemikalije ponovno ulazi u kružni tok. Cr (VI). a u polutantima se prepoznaje ona grupa spojeva organskog porijekla koji će razgradnjom u vodotoku trošiti kisik i činiti ga deficitarnim na kisiku. Najveći nedostatak koji je bio razlogom da se ova tekućina ne bi smjela koristiti je moguće kancerogeno djelovanje na zdravlje. izbrusci bakra. pigmentni papir s neosvijetljenom želatinom. CuSO4. otpad poliranja. ali ta tekućina spada u organske spojeve pa ako ona dođe u vodotok trošiti će kisik i činiti će ga deficitarnim na kisiku. asfaltni lak. a tlak para je za faktor 20 manji od mješavine tetrakloretilena i butanola.pa gotovo da i ne postoji mogućnost da osvijetljeni polimer previše nabubri i tako postane osjetljiv na oštećenja u daljnjem postupku. toulen. Ni2+. ostaci želatine. Cr (III). otapala iz asflatnog laka otpad. alifatski i ciklički ugljikovodici i npentanol ishlapljuju teže. želatina. toulen. H2SO4. . emulgirane čestice masti otpadna voda. a karakteristične su i povišene KPK i BPK 5 vrijednosti. zaštitna boja. asfaltni lak otpadna voda. Cu Prijenos i fiksiranje slike jetkanjem zagađenost zraka. 33 . krom. Cr (VI). Kod fleksotiska KPK i BPK 5 vrijednosti će biti još veće. Toj supstanci se još pridaje i akutna toksičnost (oštećenje jetre) i visoka zapaljivost. KPK. S tehnološkog aspekta smanjena je brzina reakcije. Osim zdravstvene i sigurnosne rizičnosti na radnom mjestu. ova supstanca spada u grupu spojeva koji djeluju globalno na okoliš u kontekstu smanjenja koncentracije stratosferskog ozona. Ballardov plašt. Kod knjigotiska je povoljnija situacija. asfaltni lak Korektura zagađenost zraka. Napredak na ovom području je korištenje uređaja novih tehnologija koji uključuju i ispiranje i sušenje. NH3. Moguća je vrlo niska koncentracija spojeva ugljikovodika sa halogenim koji mogu biti onečišćenja. Fe3+. Na2SO4.

Potrebno je razlikovati dva tipa boja vode i to: stvarna i prividna boja. mutnoća. Kada pH vrijednost pređe granice od 6 – 8 to može biti kobno za neke vrste akvatičnih organizama koje ne podnose fluktuaciju pH vrijednosti. zahtjeva za stručnošću osobe koja vrši mjerenje. bakar. gustoća. a to pak znači da oni trebaju više kisika. U njoj će se nalaziti i čestice sloja. Elektro-mehaničko graviranje je puno više ekološki povoljnije. te oni ne zahtijevaju skupe instrumente ali daju samo GRUBU procjenu o kvaliteti vode. periodati koji mogu reagirati sa ostalim komponentama i pritom davati apsorbirajuće organske halogenide (AOx spojeve) i to u koncentracijama od čak 6 mg / l što je posebno nepovoljno. veća potreba za kisikom. a dobiju se kao rezultat analiza vode i služe za usporedbu s maksimalno dozvoljenim koncentracijama da bi se utvrdilo koliko je zagađena neka voda. . Povećanjem temperature postoji. Ako već dolazi do postupaka obrade to znači da smo prethodnim metodama već dokazali da su koncentracije veće od maksimalno dozvoljenih. U tu grupu spada temperatura. a prisutne su u manjim čistim jezerima. miris. boja. radioaktivnost i ukupna količina krutih tvari. Temperatura je značajan faktor jer ona svojim rastom u slučaju prirodnih voda dovodi do povećanja brzine reakcije. Stvarnu boju čine prave otopine. tada se primjenjuju tekućine koje su na bazi organskih otapala. krom i nikal će u vodotoku izazivati kumulaciju koncentracija u akvatičnim organizmima koja će se dalje povećavati u stepenicama hranidbenog lanca. viskozitet. 34 . bakra i kadmija u podzemnim vodama. Željezo. Usporedbom dobijemo odgovore na pitanja da li je potrebno ispuštati vodu u neki recipijent. a poznata je pojava da promjenom pH dolazi do smanjenja vrsta u manjim jezerima. posebice aluminija. električna provodljivost. pa onda imamo dvojaki efekt: smanjenje kisika i utjecaj toksične tvari. da odabirom metode uspijemo pročistiti vodu i da će koncentracija biti manja od maksimalno dozvoljene.POKAZATELJI ONEČIŠĆENJA VODE To su parametri koji spadaju u fizikalne. Ako koncentracija metala prelazi maksimalno dozvoljenu. PH vrijednost može utjecati i na topljivost različitih metalnih oksida i drugih tipova metalnih spojeva što dovodi do povećanja koncentracija. a koloidne čestice i suspendirane čestice su uzrokom tzv.Postupak razgradnje uz pomoć aerobnih bakterija može teći i dalje i tada kao produkt mogu nastati i toksični plinovi poput hidrogensulfida. taj metal može djelovati kao toksikant. opasni otpad kojeg treba na poseban način prikupljati. a) Fizikalni pokazatelji onečišćenja vode Oni su vrlo jednostavni u smislu izvođenja mjerenja. pa onda može biti ugrožen i čovjek kao konzument. Njih ne smijemo zamijeniti sa postupcima obrade otpadne vode. prividne boje. a posebna nepovoljnost u ekološkom smislu će biti kada se koriste oksidansi kao npr. pa će se one i nalaziti kao polutanti u otpadnoj vodi i povećavati će KPK i BPK 5 vrijednosti. a s druge strane. transportirati i zbrinjavati. manje će ga biti u vodi pa može doći do ugibanja prvo onih akvatičnih organizama koji su najosjetljiviji na fluktuacije kisika (oligofilni organizmi). . koje metode pročišćavanja bi bile dobre za korištenje i bile bi osnovni podatak za konstrukciju uređaja za pročišćavanje voda. s jedne strane. ali pored njega isto stoji korektura i kromiranje pa i ono isto ima određenu ekološku nepogodnost koja je posebice izražena u kromiranju. do povećanja brzine metabolizma akvatičnih organizama. Povećanjem topline će se smanjivati topljivost kisika u vodi pa će voda postati deficitarna na kisiku. kemijske i biološke.PRIPREMA TISKOVNE FORME U SITOTISKU Ako se tiskovna forma formira od već korištenog sita koji ima kvalitetu za ponovno korištenje. Otpadna kupka kromiranja prema popisu otpada spada u tzv.

cink. ali ne i aromatski ugljikovodici. KPK – kemijska potrošnja kisika i 3. a ovim postupkom dobijemo informacije o ukupnoj otopljenoj anorganskoj tvari. fenoli. Fe2+. c) Biološki pokazatelji onečišćenja voda Oni obuhvaćaju tzv.biološka potrošnja kisika. Tom metodom se dobiva rezultat o razgradnji samo jednostavnih organskih spojeva (masti. alkalnost. kemijsku potrošnju kisika (KPK). kiselost. amonijev ion NH4+. . Mg2+. tvrde vode. Nju će uzrokovati ioni. K+. Određeni uzorak se sagori i nastaje ekvivalentna količina ugljik(Iv)-oksida koju ćemo odrediti infra-crvenom spektroskopijom ili plinskom kromatografijom. a vode koje sadrže velike količine ukupne krute tvari spadaju u klasu tzv. Ove metode predstavljaju pouzdan izvor informacija o zagađenosti vode. pH je opterećujući biološki i fiziološki faktor za akvatične organizme u vodotocima. piridin i heterociklički spojevi ugljika. Određuju se još i teški metali (bakar. a one su neprikladne za industrijsku potrošnju jer mogu na stjenkama cjevovoda i sličnih uređaja dati netopivi talog (kamenac). ulja.Bakteriološko ispitivanja vode Ono se sastoji u brojanju i određivanju gustoće koliformnih bakterija u ispitivanom uzorku vode. Mn2+. Ovom metodom će se moći razgraditi i kompliciraniji organski spojevi. Određivanje pH i TOC se uvijek provodi. Mutnoća vode – mutna voda se ne smije koristiti u proizvodnji hrane.Miris vode može potjecati od ishlapljivih tvari koje su otopljene u vodi i od produkata anaerobnog raspada. Različiti su postupci za pročišćavanje anorganskih i organskih spojeva. a određuje se gravimetrijskim mjerenjem. a ona se zna pojaviti poslije kiša ili kao posljedica ulijevanja nepročišćenih komunalnih voda. Koliformne bakterije potječu iz crijeva toplokrvnih životinja i direktan su pokazatelj prisustva fekalnih 35 . b) Kemijski pokazatelji onečišćenja vode U njih nabrajamo pH. pa će ona ukazati na količinu prisutnih soli u vodi. sulfata. KPK je metoda kojom možemo odrediti kisik u mg / l koji je potreban za oksidaciju organske tvari u jednoj litri otpadne vode pomoću oksidansa kao što su kalijevpermanganat i kalij dikromat. Tri najbitnije metode pomoću kojih možemo odrediti sadržaj organske tvari u vodi su: 1. Električna provodljivost daje više informacija. polutanti koji su dominantni u gradskim otpadnim vodama. bakteriološka i saprobiološka određivanja. određivanje ukupnog ugljika (TOC). NH+. TOC – ukupni organski ugljik. nitrata. bjelančevine). ugljikohidrata. ioni dušika.i ukupni dušik). 2. aniona klorida. BPK 5 je metoda koja nam govori koliko je potrebno mg O 2 / l da se oksidira organska tvar u jednoj litri otpadne vode pomoću mikroorganizama u roku od 5 dana pri 20°C. masti i deterdženti). određivanje iona (Ca2+. Ukupne krute tvari – sve ono što će nam zaostati postupkom isparavanja. Podaci o ionima teških metala se dobijem atomskom apsorpcionom spektroskopijom (AAS). nitrita NO3-. te podatke o nitrifikaciji i denitrifikaciji. Određivanje radioaktivnosti – taj podatak se rabi za one vode koje su u blizini nuklearnih elektrana za kontrolu jer se takve vode koriste za hlađenje. kadmij. BPK 5 . Usporedbom dobivenih vrijednosti BPK 5 i KPK metode vidimo da su vrijednosti KPK veće. pića. biološku potrošnju kisika (BPK 5). TOC metodom saznajemo koliko organskih spojeva je sadržano u otpadnoj vodi. Ta analiza će nam dati podatak o mineralnim tvarima. NO2. Indeks 5 je broj promatranih dana za razgradnju organske tvari. olovo.

postupaka pranja stroja i tiska sa bojama na bazi vode. ali sa jako velikim brojem jedinki. Tu se uglavnom koriste cijeđenje. 3. pH vrijednosti i amonijaka. U toj vodi ima manje od 100 mikroorganizama po cm3 vode. SO3. 3. TOC. najčišća klasa – u njoj žive tzv. amonijak. 2. flotacija i sedimentacija. merkaptani). prema kvalitativnim i kvantitativnim rezultatima analiza.PRIMARNA OBRADA OTPADNIH VODA – preliminarna obrada kojom će se ukloniti suspendirane tvari. pa ima produkte truljenja. Ona se sastoji u brojanju i traženju vrsta u određenom volumenu vode.tvari. ima neugodan miris. grube plivajuće tvari. koliformne bakterije. Različite topljive anorganske tvari (spojevi dušika i fosfora). fenoli i ukupni spojevi sumpora (H2S. b) sekundarnu i c) tercijarnu obradu otpadnih voda. Kod grafičke industrije bi za svaku tehniku tiska trebalo odrediti pokazatelje onečišćenja. larve insekata i crva i neke više vodene vrste. ali oni ne podnose produkte truljenja i raspadanja. ukupne suspendirane tvari. odnosno to su vode najvećeg onečišćenja. prema zakonskim normama. Prema toj sistematizaciji vode su podijeljene u 4 klase i to: 1. α-mezo saprobna – u njoj ćemo naći obilje biljnih i životinjskih vrsta koje su neosjetljive na fluktuaciju kisika. Tu ubrajamo: metodu aktivnog mulja. ali ne i H2S. puževi. vodozemci i ribe.POSTUPCI OBRADE OTPADNIH VODA Cilj obrade otpadnih voda je uklanjanje suspendiranih tvari. Tu su prisutni makrovegetacija. Način obrade se odabire prema slijedećim kriterijima: 1. aerirane lagune i jezera (one koje imaju dovod zraka). . Ako se radi o pitkoj vodi. uvažavajući gospodarstvene efekte (cijene postrojenja i efekta pročišćavanja). Tu borave alge. kapajući filter. na promjenu pH vrijednosti i prisutnost organskih supstanca. U njoj ima milijune mikroorganizama / cm3 vode. pa je moguća i fluktuacija kisika. Tim procesom se može ukloniti 30 – 40% BPK 5 vrijednosti i oko 60% suspendirane tvari. 2. KPK. 36 . i ružne je zamućene boje. To su vode koje se nalaze u blizini ulijevanja nepročišćenih komunalnih voda. te organske tvari uglavnom se ne uklanjaju.Saprobiološko ispitivanje vode Kod takve analize kao implikator služe akvatični organizmi. boja. polisaprobna – tu ima vrlo malo vrsta akvatičnih organizama. ona ne smije sadržavati niti jednu bakteriju iz te grupe jer bi inače došlo do epidemije. Pokazatelji onečišćenja vode u proizvodnji papira i celuloze: BPK 5. prvenstveno za polutante koji dolaze iz pripreme tiskovne forme. . . koagulacija. smanjenje količine organske tvari i uklanjanje toksičnih tvari posebice onih iz grupe teških metala. pH. Općenita podjela se svodi na: a) primarnu. ulje i masti. . SO4. oligosaprobni organizmi. flokulacija. 4. 4. β-mezo saprobna – u tim vodama ima manje od 100000 bakterija po cm3 vode. školjke. prema stanju vodotoka koji bi trebao biti recipijent. Zajednička karakteristika za sve te vrste je to da su one osjetljive na fluktuaciju kisika.SEKUNDARNA OBRADA OTPADNIH VODA – to su BIOLOŠKI postupci. Svi ti akvatični organizmi ne traže da je fluktuacija pH u jako uskih granicama. ulja i masti.

Nakon sekundarnog pročišćavanja u vodi su ostali spojevi fosfora i dušika. Nakon toga slijedi odvajanje biomase od čistog efluenta. Prednosti te obrade pred biološkom je da nam za njih treba manje prostora. Ovdje ćemo uspješno odvojiti ORGANSKU TVAR. Bazeni se mogu upotrijebiti u proizvodnji papira. kratko uhodavanje uređaja prije puštanja u pogon i bolje se uklanjaju obojene vode. a princip pročišćavanja je isti. Jedan dio medija aktivnog mulja se vraća na početak u bioaeracioni bazen. Cijeđenje 37 . U njih spadaju kemijski postupci kao što su membranska separacija. a najbitniji elementi su pH. a temperatura mora ostati u granicama podobnim za reakciju. Kapajući filtri se razlikuju samo u tehničkom načinu izvedbe. temperatura i koncentracija kisika.FIZIKALNO-KEMIJSKA OBRADA OTPADNIH VODA Tu ubrajamo sve metode izuzev bioloških. a mulj se isušuje i zbrinjava u ovisnosti o njegovom sastavu. Uz miješanje i dotok kisika dolazi do razgradnje organske tvari. Određene kulture rade pročišćavanje. teški metali i patogene klice i ako želimo vodu pročistiti do stupnja da se ponovno može koristiti u industrijske svrhe kao pogonska onda je potrebno ići na tercijarnu obradu otpadnih voda. Može se primijeniti gdje nisu veliki kapaciteti otpadnih voda. bioaeracionim bazenima u koje se dovodi otpadna voda i kultura za pročišćavanje koja se sastoji od protozoa. a otpadna voda koja ide na pročišćavanje ne smije sadržavati toksične supstance prvenstveno FENOL i ione Cr (VI). bolja je kontrola procesa. To su uglavnom kolone sa keramičkim materijalom na kojima se nalaze kolonije mikroorganizama i sličnih vrsta i preko toga se prelijeva voda. veća je otpornost na toksične supstance. a bazeni su umjetno napravljani. Upotrebljava se za otpadne vode prehrambene industrije i sl.kada otpadna voda sadrži veliki dio organizama nerazgradivih tvari (pesticidi ili jako obojene tvari). anorganske soli. Trebaju se osigurati uvjeti za normalan život organizama koji čine razgradnju. gljivica i mikroorganizama. ukloniti će se organske specije koje nisu biološki razgradive.kada su velike sezonske fluktuacije vodotoka koji će primiti te vode i - kada se ne raspolaže sa dovoljno prostora ili je on izuzetno skup. .Metoda aktivnog mulja se radi u tzv. One se odabiru umjesto bioloških u slijedećim slučajevima: . Aerirane lagune i jezera – kod laguna se koriste prirodni zalivi. manji su problemi sa dnevnom fluktuacijom protoka. oksidacija.TERCIJARNA OBRADA OTPADNIH VODA – Karakterističnost tercijarnih postupaka je da su to skupe metode. neutralizacija i dezinfekcija. . .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->