GRAFIČKI FAKULTET ZAGREB

“INDUSTRIJA I OKOLIŠ”

ROBERT
2001/2002

VALPOTIĆ

Njemački biolog je prvi koristio pojam «ekologija» koji je tada bio vrlo šturo interpretiran, a značio je odnos između okoliša i organizma. Taj stav je prevladavao sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je pronađeno da u prirodi postoje devastacije. Na promjenu kvalitete okoliša utjecala je industrija, promet, ekspanzija stanovništva i sl. Ekologija je vezana uz mnoge društvene i prirodne znanosti kao što su kemija, biokemija, meteorologija, genetika, ekonomija i pravo. ZAGAĐENJE su nepoželjne promjene u fizikalnim, kemijskim ili biološkim svojstvima zraka, vode ili tla, koje mogu ili će štetno djelovati na čovjeka i druge organizme i njihove uvjete života. Izvori onečišćenja su industrija, promet, energetika i sl. Dijagram toka industrijskog procesa EMISIJA ulaz SIROVINE ENERGIJA VODA OSTALO INDUSTRIJSKI PROCES izlaz POLUPROIZVODI PROIZVODI

OTPAD

OTPADNE VODE

BUKA STROJEVA

Kada se želi ocijeniti proizvodnja ili proizvod treba poći od dijagrama toka industrijskog procesa, ali se moraju uzeti u obzir i sirovina i pretvaranje sirovine u poluproizvod ili proizvod, te kako će taj proizvod djelovati na okoliš (da li je ekološki prihvatljivo njegovo zbrinjavanje). ULOGA EKOLOGIJE – kako zaustaviti degradaciju biosfere i uspostaviti ravnotežu u njoj uz ekspanziju populacije i razvoj. Hijerarhija metoda za povećanje kvalitete okoliša: 1. čiste tehnologije – to su one tehnologije koje neće dati emisiju tijekom proizvodnje 2. modifikacija procesa postojeće proizvodnje, reciklacija unutar samog procesa proizvodnje, zamjena materijala ili sirovina onima veće ekološke podobnosti, primijeniti ekološki pogodne postupke pročišćavanja zraka ili voda ili zbrinjavanja ekološki podobnog otpada. ZAGAĐENJE ZRAKA Treba poći od izvora emisije da bi utvrdili koji polutanti nastaju, kako štetno utječu na atmosferu i koliko će se dugo zadržati u atmosferi. Troposfera ide do 10 km visine i kod temperature od 20°C do 50°C će imati negativan temperaturni gradijent. Stratosfera – sa temperaturom će oko 30 km visine početi rasti, a za to je odgovoran jedan dio stratosfere i to onaj gdje su koncentracije ozona veće i on će biti uzrok apsorpcije, još se naziva i ozonosfera. Mezosfera – karakterizira ju negativni temperaturni gradijent, dolazi do vrlo naglog porasta temperature u ionosferi – temperatura gubi svoj značaj iz kinetičke teorije plinova. PODJELA ATMOSFERA PO SASTAVU:

2

-

do visine od 100 km – sastav u konstantnim granicama, naziva se još i homosfera. dio iznad 100 km visine – heterosfera u kojoj dolazi do gravitacionog razdvajanja plinske smjese. 0,00

Nadmorska visina / km

ionosfera

0,00

0,01 100 50 10 - 100 0 100 mezopauza mezosfera stratopauza stratosfera tropopauza troposfera 200 300 400 500

600

700

800

1 10 100 1000 900 1000 1100 temperatura / °C

Učestalost važnijih atmosferskih plinova PLIN Ar Ne Kr Xe N2 O2 CO2 CH4 H2 N2O CO H2S / SO2 NH3 NO / NO2 CHH2O O3 He Rn VOLUMNI UDIO 106 9300 18 1,1 0,09 78 x 104 21 x 104 315 1,1 0,4 0,25 0,1 var. var. var. var. var. var. 5,2 var. VRIJEME ZADRŽAVANJA U
TROPOSFERI

CIKLUS ne sudjeluju u ciklusima

106 godina 104 godina 15 godina 5 godina 5 godina ( ? ) 10 godina 0,2 godine dani do tjedni 10 dana 0,3 godine 107 godina 3 godine

pretežno biološki ciklus

Izvori pretežno biološki, odvodi pretežno fizikalnokemijski Pretežno fizikalno-kemijski ciklus

1. grupa su plemeniti plinovi, oni se u vremenu akumuliraju. Elementarni dušik transformacijom može preći u one oblike kao što su nitriti, nitrati koje mogu koristiti autotropni organizmi. Prelazak – FIKSACIJA – postiže se prirodna ravnoteža sastojaka plinova. Iza tih ciklusa stoji oksidacija, fotosinteza. Sudbina polutanata u atmosferi ovisi o meteorološkim parametrima.

3

a rad se stvara iz unutrašnje energije sustava.temperatura zraka.sunčevo zračenje. Dio toplog zraka će se dizati sve dotle dok ne postigne temperaturu okolnog zraka. topli zrak će se zbog manje gustoće dizati iznad hladnijeg i širiti će se.TEMPERATURA ZRAKA Da li će se neki polutanti iz izvora dizati u vis. pa će se nastaviti dizati dalje i takvi uvjeti će biti povoljni za rasprostiranje polutanata visoko i daleko od izvora emisije. što znači da dio toplog zraka koji struji u vis neće se brzo ohladiti da bi postigao temperaturu okolnog zraka. 4 .oborine. . transformacijama i sl. . su: . Temperatura zraka će padati za iznos koji je ekvivalentan radu pri ekspanziji. Ona je meteorološki povoljna situacija za kvalitetu zraka. . ADIJABATSKA PROMJENA – pri istom tlaku zraka. slijegati uz tlo ili rasprostirati vodoravno od izvora ovisiti će o stupnju vertikalnog strujanja. što znači da ne dolazi do izmjene topline sustava sa okolinom. Ekspanzija je gotovo adijabatska. o stvarnoj promjeni temperature zraka sa visinom. a to je do približne vrijednosti od 7°C / km visine. visina visinska inverzija stabilna atmosfera adijabatska promjena nestabilna atmosfera prizemna temperaturna inverzija temperatura Temperaturne inverzije Kod NESTABILNE ATMOSFERE promjena temperature zraka s visinom manja je od 7°C / km visine.Meteorološki parametri koji učestvuju u reakcijama. .strujanje.

tada se atmosfera nalazi u ekstremno stabilnim uvjetima. Ako temperatura zraka raste sa visinom to je visinska inverzija. a polutanti koji su se emitirali tijekom noći nagomilat će se ispod inverzijskog sloja. Takvu pojavu nazivamo TEMPERATURNA INVERZIJA. Postižu se koncentracije koje su štetne i za organizme i za okoliš. Te situacije su najnepovoljnije jer nije moguće raspršivanje polutanata već nagomilavanje polutanata ispod inverzijskog sloja. dok u toku noći zemlja zrači energiju natrag u svemir. pa će inverzijski sloj nastati noću upravo radi bržeg hlađenja zemlje od zraka. zrak će vrlo brzo pri dizanju postati hladniji i gušći od okoline. U takvim situacijama vrlo često se dešava da temperatura zraka raste sa visinom. Kad je atmosfera stabilna tada ne dolazi do vertikalnog miješanja zraka. što ima za posljedicu povećanje koncentracije polutanata u određenoj zoni atmosfere. te inverzije se dešavaju kada je ekstremno stabilna atmosfera. što dovodi do povećanja koncentracije polutanata pri tlu. Za vrijeme vedrih noći to zračenje u vidu dugovalnih IR zraka je intenzivnije i dovodi do hlađenja slojeva zraka neposredno uz površinu zemlje. visina visina sloja topli zrak hladni zrak emperatura Temperaturna inverzija u toku noći hladni zrak inverzijskog t Tokom dana sunčevo zračenje zagrijava površinu zemlje.Ako je temperaturni gradijent pozitivniji od adijabatske promjene dolazi do smanjenja temperature zraka s porastom visine i manja je od 7°C / km visine i onda je ATMOSFERA STABILNA. Na taj način je spriječeno raspršivanje polutanata. a inverzija temperature će općenito nestati sljedećeg dana nakon izlaska sunca. visina topli zrak hladni zrak temperatura Stvaranje temperaturne inverzije u dolinama 5 . pa će se nastojati vratiti na svoj prvobitan nivo.

U tu svrhu potrebno je izraditi ružu vjetrova koju čini višegodišnji niz mjerenja brzine i smjera vjetra (barem 5 godina). Anticiklonalne promjene kod nas su vezane za zimski period godine jer se tada javljaju i masa individualnih izvora emisije koji potječu od zagrijavanja. Ove inverzije su posebno nepogodne. pa ne dolazi do razrjeđivanja koncentracija polutanata raspršivanjem. . nego u prizemnom sloju atmosfere i za vrijeme anticiklone vjetrovi su slabi ili ih uopće nema. S ekološkog aspekta posebno se analiziraju strujanje zraka more-kopno i planina-kotlina. Zbog sve veće gustoće.STRUJANJE ZRAKA Horizontalni transport zagađivala je funkcija vjetra zračnih turbulencija i topografije. gornji slojevi zraka spuštaju se prema dolje. hladniji zrak istiskivat će topliji zrak koji odlazi u vis. stvarajući temperaturnu inverziju.U kotlinama se spomenuti efekt nastajanja inverzije kombinira sa pojavom spuštanja hladnijeg zraka sa okolnih brda. Kod gradnje novih industrijskih objekata treba se paziti da se oni ne grade u područjima koja nisu pogodna. čak i opasne za vrijeme maglovitih dana i ako anticiklonalna aktivnost potraje nekoliko dana polutanti će se nagomilati i koncentrirati u cijelom tom vremenskom periodu. Razlika tlaka na pojedinim mjestima na zemlji uvjetovat će strujanje. Ovakve inverzije i ovakva analiza promjene temperature zraka sa visinom posebno su važan čimbenik ekoloških studija pri izgradnji novog objekta. a na osnovu nje se može dobiti podatak o prevladavajućem smjeru i brzini. te treba obuhvatiti niz od barem 5 godina. hladni front topli front front topli front hladni «Frontalna» inverzija Frontalne inverzije se javljaju prilikom susreta dviju masa zraka različitih temperatura kad hladniji zrak tone ispod toplijeg na dodiru fronti. te neki nizinski predio.OBORINE 6 . Ponekad se zna dogoditi da kretanje zraka može razbiti inverziju. pa čak i adaptacije i renoviranja starog. . Zagrijavanje je veće u gornjem. Mogu dostići i prestići maksimalne dopuštene koncentracije. a brzina strujanja je ovisna o udaljenosti od zemlje i zavisi od koncentracije terena jer promjenom konfiguracije može doći do promjene pravca pa i brzine vjetra i do strujanja mikrorazmjera i u onim slučajevima kada su u neposrednoj blizini «tišine». međutim češće je da frontalne inverzije nastaju i da traju relativno dugo u odnosu na druge tipove inverzija. Inverzije koje nastaju pri stvaranju anticiklona (polje visokog tlaka zraka) Kada nastaju anticiklone. Inverzija može obuhvatiti i dostići visinu i do nekoliko stotina metara. zagrijavajući se pritom kontrakcijom (skupljanjem). Brzina i strujanje vjetra bitni su parametri pri izradi ekološke studije kod dobivanja dozvole za izgradnju nekog novog objekta. pa tada treba smanjiti najveće izvore emisije.

Ispiranje – kada oborina prolazi kroz sloj zraka ona može pokupiti plinove koji su topljivi u vodi i tako doprinijeti većoj kvaliteti zraka. mogu pretvarati i stupati u reakcije koje zovemo fotokemijske reakcije.SUNČEVO ZRAČENJE Sunčevo zračenje prilično točno odgovara zračenju crnog tijela. ali i povećanju zagađenosti voda.Mogu biti značajni meteorološki parametar koji može doprinijeti smanjenju zagađenosti zraka. . iskišnjavanje. da bi uslijedila kemijska promjena utjecajem EMZ moraju biti ispunjena 2 uvjeta: da energija fotona mora biti veća od energije kidanja kemijske veze bilo da je to energija disocijacije ili energija potrebna za bilo koju drugu vrstu kemijske reakcije. SO 2. - 7 .molekula mora apsorbirati taj foton i samo uz te uvjete se molekule. NO2 ispiranjem dolazi do smanjenja pH. Kada je sunce u svom zenitu (maksimalna insolacija) nastaju fotokemijske reakcije. Oborina može u smanjenju doprinijeti pomoću 2 mehanizma: 1. veličini kapljice kiše ili pahuljice snijega. ispiranje. ioni i dr. Topljivo u vodi – plinovi koji su antihibridi kiselina npr. Efikasnost ispiranja će ovisiti o vrsti oborine. NO. . 2. Iskišnjavanje je proces kada već u oblaku prilikom formiranja kapljica polutanti imaju ulogu ili djeluju kao kondenzacione jezgre.

Aerosoli nastaju raspršivanjem sitnih. energija valova – Senj.3%. . sekundarni produkt SO3. postupci jako onečišćuju zrak sa oksidima sumpora. Nuklearne elektrane su ekološki povoljne ako nema ekscidencijskih situacija. Ako oborina pada i ispire zrak pokupiti će polutante koji su u zraku prisutni. magla (sitnija kapljica)..pare i – aerosoli. Suho taloženje. krutih tvari ili aerosola) u atmosferi može djelovati štetno na zdravlje ljudi i ostalih organizama. na mnoge materijale.polutanti s globalnim učinkom. povijesne spomenike i prirodu uopće. Termoelektrane su povoljnije za zagrijavanje nego kada bi se za zagrijavanje koristilo niz dimnjaka makar su i one nepogodne. a plin je najbolji energent. olova dolaze u prirodi kao sulfitna grupa.plinove. COS i slični spojevi koje karakterizira i vrlo neugodan miris. Prema trajanju učinka polutanti se dijele na: . hidroelektrane. nafta). . sekundarne – koji će nastati iz primarnog nekom od kemijskih reakcija u atmosferi. pa takve tvari onda nazivamo polutanti ili zagađivala. Polutanti se mogu podijeliti i prema konzistenciji na : . Polutanti se mogu podijeliti s obzirom na način kako oni ulaze u atmosferu na: - primarne – koji se nalaze na izvoru emisije. Taj mehanizam je kompleksan i obuhvaća 3 moguća procesa: .kod sulfatnog postupka prisutni su sulfidi.  prirodnog – virusi.ZAGAĐIVALA U ATMOSFERI Povećanje koncentracije određenih specija (plinova. prašina iz pustinje. SO2 se brzo oksidira i prelazi u sekundarni polutant H2SO4 i/ili njezin anhidrid SO3. NOx. a 10% aerosoli. Proizvodi celuloze .SPOJEVI SUMPORA SO2 Antropogeni izvori emisije: . Šljaka iz termoelektrane je jako štetna jer može doći do kumuliranja u organizmu (mlijeko). Rude bakra. cinka. Tekućina – sprej (veća kapljica). Ugalj je ekološki najnepovoljniji energent jer ima najveći postotak sumpora (oko 5%). Veliki globalni efekti – smanjenje emisije CO2 i plinova staklenika. . a kada se oborina formira pri cikloni ona će prenositi polutante iz zraka. nafta je bolji energent jer ima 2. merkaptani.Prema podrijetlu polutanti mogu biti:  antropogenog – oni izvori koji su pod utjecajem ljudske aktivnosti. Kod sulfitnog postupka karakteristični polutanti su SO 2. polucija iz postupka pripreme energije – polutanti SOx. tzv.Jedan od procesa je heterogena oksidacija i ona obuhvaća slijedeću reakciju: a) 2SO2 (g) + O2 (g) → 2SO3 (g) - 8 . bakterije. SOx jer je potrebno jako puno energije. Zagađivanje vodotoka može doprinijeti nepovoljnim uvjetima života organizmima koji ne podnose fluktaciju temperature.sagorijevanje fosilnih goriva (ugalj. produkt. . H2SO4). - industrija – sulfitni i sulfatni postupak proizvodnje celuloze Alternativni izvori energije: energija sunca. Plinovi i pare se ponašaju prema plinskim zakonima što je bitno pri utvrđivanju njihove koncentracije i pri projektiranju uređaja za pročišćavanje zraka. 90% polutanata pripada plinovima i parama. vjetra – vrlo dobro kod Senja. krutih i tekućih čestica u zraku. Mehanizmi odvoda iz atmosfere: heterogena oksidacija (direktno taloženje iz plinske faze. krute čestice.polutanti s lokalnim učinkom . disulfidi.energetika.

71 kJ mol-1 SO2) Reakcija je vrlo spora. . ali će ona biti katalizirana prisutnošću čestica čađe ili prisutnošću lebdećih čestica (čestice pepela). temperaturna inverzija. molekula. dušik (IV)-oksid NO2. produkt H2SO4 i peroksidni radikal HO2. H2O + O2 → H2SO4 + HO2˙ U zagađenom zraku peroksilni radikal (HO2˙ ) može reagirati sa NO i pritom se regenerira hiroksilni radikal. To može biti ozon. k) 2HO2 + M1 → O2 + H2O2 + M Koji će od ova tri mehanizma prevladati ovisiti će o stanju atmosfere u vrijeme oksidacije. a ona nam je potrebna da bi absorbirala energiju dobivenu nastajanjem novce veze i ona na taj način stabilizira tu reakciju. d) HOSO2˙ + H2O → HOSO2 . odnosno oborinama što je razlog kiselih kiša. c) OH˙+ SO2 + M1 → HOSO2˙+ M Početna reakcija će kao rezultat dati hidrogensulfit radikal (HOSO2˙ ). Indiji i Dalekom Istoku. pa će reakcija biti maksimalno značajna u blizini izvora emisije gdje je i visoka koncentracija čestica. i) HSO3. ali može i drugih prijelaznih metala.(aq) + H+ (aq) j) H2O2 (aq) + SO2 (aq) → H2SO4 (aq) Reakciju će prvenstveno katalizirati soli željeza. pa nisu onda moguće ni kombinirane fotokemijske reakcije uzrokovanje SO2. a može biti i neka kruta površina. H2O e) HOSO2 . Mnogo važnije je otapanje sulfata formiranih na krutoj površini i njihov transport. Americi.Utjecaj na okoliš: . o za nastajanje smoga bitni meteorološki faktori. Reakcije će biti potencirane tamo gdje su prisutni antropogeni izvori SO2 (procesi sagorijevanja). Distribucija tog polutanta na zemlji nije jednolika i smatra se da oko 90% SO2 pripada emisiji prvenstveno u SJ.(aq) + H+ (aq) Osim vode u troposferi postoje i različite druge specije koje mogu transformirati SO 2 u sulfatnu kiselinu.OKSIDI DUŠIKA KAO POLUTANTI NO – suma oksida dušika NO i NO2 9 . odnosno do hidrolize: b) SO3 (g) + H2O (l) → H2SO4 (aq) U suhom i čistom zraku na temperaturi troposfere reakcija je polagana. X - .Londonski tip smoga. U jako čistoj atmosferi značajna je oksidacija SO2 posredstvom hidroksilnog radikala. zatim SO3. Europi. Reakcija će biti ubrzana ako se čestice plina okruže sa filmom vode. f) HO2˙ + NO → OH˙ + NO2 - homogena oksidacija u vodenoj fazi. magla. niska o temperatura zraka. vodikov peroksid. Sama regeneracija hidroksilnog radikala se može prikazati reakcijom f). produkt H2SO4 (aq). g) SO2 (aq) + H2O (l) ↔ H2SO3 (aq) h) H2SO3 (aq) ↔ HSO3. Mehanizmi reakcija su razlogom što SO2 neće doći u stratosferu.(aq) ↔ SO32. mokrim taloženjem. - homogena oksidacija plinske faze. nema vjetra kisele kiše pH oborina < 5 fenomen uzrokuju SO2 i NOx. o polutanti SO2 i krute čestice imaju sinergističko djelovanje. što znači da je relativno kratko zadržavanje tog polutanta u troposferi i efikasno se može iz atmosfere izdvojiti tzv. Uz prisutnost vode dolazi do reakcije b). Hidrogensulfit radikal se dalje oksidira reakcijama d) i e) do sulfatne kiseline H2SO4. ali je termodinamički moguća što nam govori ΔG. H2SO4 i HNO3.(ΔG°298 = . M – neka treća tvar. Općenito se smatra da 1-10% SO2 se na sat oksidira.

a reakcija ide sa elementarnim vodikom i pritom nastaje metan i voda. NASTAJANJE TROPOSFERSKOG OZONA NO2 + hν (λ < 430 nm) → NO + O O + O2 + M → O3 + M b) to su reakcije koje se pripisuju mehanizmima nastajanja fotokemijskog smoga tipa Los Angeles. a) Reakcije idu prema fotodisocijaciji NO2. . meteorološki uvjeti temperatura zraka > 20°C. Prirodni izvori CO u atmosferi: fotokemijska oksidacija ugljikovodika. avioni. Važan je za masu procesa iz grafičke industrije. Ta reakcija je izvor povećanja koncentracije troposferskog ozona.SPOJEVI UGLJIKA Oksidi ugljika: ugljik (II)-oksid CO.A. Antropogeni izvori: procesi nepotpunog izgaranja fosilnog goriva i biomase (nije bilo dovoljno kisika).ispušni plinovi automobila. Iz primarnih polutanata (manje štetnih) nastaju sekundarni polutanti koji su više štetni. energetika i promet. za razliku od rugih reakcija koje se dešavaju u stratosferi i koje doprinose smanjenju koncentracije ozona. šumski požari i vulkani. CO + H2 10 .fotokemijski tip smoga L. električna izbijanja) gdje iz elementarnog dušika pri visokim temperaturama mogu nastati oksidi dušika. Unutar troposfere NOx plinovi izloženi su promjenama radi utjecaja mnogih agenasa od kojih su najvažniji ozon. . stvaranje u oceanima. Anaerobni procesi mogu biti izvori amonijaka. CO se reducira. redukcija CO2 u oblacima. 2.industrija. c) te reakcije su odgovorne za nastajanje kiselih kiša λ < 320 nm O2 H2O 2NO2 + M O3 O° 2OH M 2HNO3 . hidrogen-peroksi radikal. «tišina» i vrijeme maksimalne insolacije. Jedan od osnovnih mehanizama odvoda CO iz atmosfere je reakcija adsorpcije u tlo. nove specije su atomarni kisik koji će sa nekom molekulom treće vrste dati ozon. OH H2O O2 NO2 + M M RCHO RCO˙ RCO O2˙ RCOO2 NO2 ili acil radikal peroksiacil radikal PAN peroksiacilnitrat hν H Za te reakcije su karakteristični: grafička industrija. a reakcija ide uz mikroorganizme iz tla. Ona će pridonijeti stvaranju ozona u troposferi.Prirodni izvori oksida dušika su: gorenje biomase (šumski požari. saniranje različitog otpada. Antropogeni izvori emisije su: . saobraćaj. . organske molekule (uključujući organske peroksi radikale RO2˙ ). hidroksil radikal. vlaga i čestice. a produkt je CO2 CO + ½ O2 → CO2 Da bi do takve reakcije moglo doći sudjeluju bakterije iz tla. postoji 2 mehanizma: 1. Primarni polutanti su poznati zdravstveno i sigurnosno rizični u radnoj atmosferi. Industrija može doprinijeti emisiji i samih proizvodnih procesa ili pak utroškom energije. ugljik (IV)-oksid CO2. sunčevo zračenje. CO se oksidira sa ½ O2.sagorijevanje fosilnih goriva i biomase.

Prirodni fond koncentracije CO – koncentracija polutanta na mjestima gdje nije moguće zagađenje iz antropogenog izvora je oko 0. on će radije reagirati s CO. Visoke koncentracije se mogu dogoditi i na prometnicama – u vrlo uskim ulicama i gužvama na semaforima. CO + NO → ½ N2 + CO2 3. promet.). CO i ugljikovodike prevode u elementarni dušik CO2 i vodu. Pušači su izloženi za vrijeme pušenja kratkotrajnim. Kada je hemoglobin dostupan CO. garažama i sl. Kada se tlo sterilizira i kada se stavi u kontakt s CO tada nema reakcije. reducira se mentalna sposobnost.CO2 Prirodni izvori: respiracija. što može dovesti do gubitka sposobnosti ispravnog ocjenjivanja vremena i prostora – uzrok čudnih nesreća.pri toj reakciji će kao produkt nastati CO 2 i atomarni vodik. procesi sagorijevanja fosilnih goriva. u tunelima. tako da je kod njih koncentracija karboksihemoglobina oko 10 puta veća nego kod nepušača.reakcija oksidacije s hidroksi radikalom OH˙ . 1. H2 + ½ O2 → H2O 6. Prije početka industrijske revolucije oko 260 ppm. te neplemeniti metali i silikati koji su naneseni na neku površinu (često aluminij-oksid). dok se npr. nego sa kisikom. mogu se javiti glavobolje. CO + ½ O2 → CO2 2. Cm Hn + (m + n/4) O2 → mCO2 + n/2 H2O 4.1 ppm (parts per million). Normalna koncentracija karboksihemoglobina u krvi iznosi oko 0. Koncentracija tog polutanta – treba poći od davnih vremena kada se zemlja hladila.5%. biološko raspadanje i oslobađanje iz oceana. Cm Hn + 2 (m + n/4) NO → (m + n/4) N2 + n/2 H2O + mCO2 5. Taj proces i danas je prisutan u plitkim tropskim morima pri čemu nastaju koraljni grebeni. može doći do kome i smrti. Za CO se smatra da je njegovo vrijeme boravka u atmosferi oko 0. Kada se ta koncentracija poveća. pa je na taj način mnogo CO2 iz zraka prešlo u magnezijevkarbonat MgCO3 i kalcijev-karbonat CaCO3 tvoreći stijene.4 godine. Antropogeni izvori: energetika. Iz konstante reakcije proizlazi da je afinitet CO za oko 200 puta veći u usporedbi s kisikom. Intenzitet zračenja CO2 H2O apsorpcijski maksimumi 11 . Štetno djelovanje tog polutanta CO ima direktan utjecaj na zdravlje ljudi radi mogućnosti da se veže na hemoglobin i na taj način nastaje tzv. Hemoglobin u krvi je nosioc kisika i taj oblik je oksihemoglobin. Prije 2 milijarde godina CO2 je bilo svega nekoliko ppm. H2 + NO → ½ N2 + H2O Kao katalizatori se još koriste i neki plemeniti metali (paladij i sl. karboksihemoglobin. prema nekim procjenama se smatra da koncentracija CO2 godišnje raste oko 0. Opisani proces se događao tijekom dugih geoloških razdoblja. . atmosfera je bila bogata sa CO2. U urbanim predjelima je koncentracija od 2 – 20 ppm. upijanje u tlo. Mehanizmi odvoda su: fotosinteza. Te specije su koristili morski organizmi za izgradnju svojih kostura koji su se nakon izumiranja organizama taložili na morsko dno. Reakcije koje se dešavaju u troposferi: . mjestima mogu naći koncentracije koje su veće od 100 ppm. ali visokim koncentracijama CO koje mogu biti i do 400 ppm. sada oko 360 ppm. pa zato sada automobili imaju katalizatore koji veći dio NO. događao se proces da su H2O2 i CO2 otapali stijene i nastali su topljivi hidrogenkarbonati alkalijskih i zemnoalkalijskih metala. zbrinjavanje otpada. Veliki udio te koncentracije je pripisan prometu.3% što postaje zabrinjavajuće.Sve vrste tla će pokazati jednu mogućnost tih reakcija.

procesi pri uzgoju stoke. . procesi sagorijevanja biomase na vrlo niskim temperaturama. Razlika između CO2 i metana – CO2 nastaje oksidacijom. .UGLJIKOVODICI Metan – prvi u homolognom nizu (CH4). Prosječna temperatura je oko 254 K i Zemlja najintenzivnije emitira zračenje u području oko 12000 nm. procesi pri korištenju i eksploataciji ugljena i nafte.Jedan dio će se apsorbirati u tlo 6 – 12%. Molekule vode i CO2 apsorbiraju zračenje valnih dužina od 12000 – 20000 nm pa je atmosfera prozirna za vidljivi dio spektra.10000 20000 30000 valna duljina λ / nm Raspodjela valnih duljina zračenja što ga emitira zemljina površina i maksimumi apsorpcije infracrvenog zračenja molekula CO2 i H2O Utjecaj CO2 kao polutanta na okoliš je globalan i očituje se utjecajem na promjenu klime. . plinovi staklenika su metan. vodena para neprozirna za dugovalno IR zračenja i ono ostaje zarobljeno u atmosferi. a u kojem će području valnih duljina biti najveći intenzitet emitiranog zračenja ovisi o temperaturi tijela.Mehanizam reakcija u troposferi 12 . freoni i ozon. Tri su glavna mehanizma odvoda metana iz atmosfere: . . Karakteristično je da Zemlja emitira zračenje u IR području. ne može se emitirati u svemir. a neprozirno za zračenje koje emitira zemlja i raslinje u stakleniku. a osim CO2. ali je zbog polutanata kao što su CO2.Prirodni izvori metana su: Metan nastaje uz pomoć mikroorganizama u anaerobnim uvjetima djelovanja na tvari biljnog ili životinjskog podrijetla – dekompozicijom organskih tvari.Jedan dio će odlaziti u stratosferu i tamo se oksidirati. tzv. N2O.procesi odlaganja otpada. a metan (ugljikovodici) nastaju procesima razgradnje organskih tvari.Antropogeni izvori metana su: . Koliko će toplotnog zračenja ostati zarobljeno u atmosferi ovisiti će o sastavu atmosfere i koncentraciji polutanata. . EFEKT STAKLENIKA – staklenik djeluje – staklo je prozirno za sunčevo zračenje.

Slika: Atmosferske koncentracije glavnih plinova efekta staklenika Metan je jedan od plinova staklenika. upotreba organskih otapala. a kao rezultat će onda biti ugljik (IV)-oksid i elementarni vodik. djeluje na vrijeme. Temperatura zraka ako se gleda u dužem periodu ima trend porasta. etil. a svi takvi spojevi su obilježeni tzv. Najviše reaktivni bi bili spojevi grupe izoprena.oni nastaju u biološkim procesima i reaktivni su. od grupe aromatskih: benzen i toulen. Prirodni izvori . industrija. a razlog tome je reakcija ugljik (II)-oksida sa hidroksilnim radikalom. . duboki tisak – toulen. on ima negativan globalni utjecaj na okoliš. visoki (flekso) tisak – organska otapala. te u ofsetu kada se kao tekućina za vlaženje koristi ona na bazi 2-propanola. CAS brojem i tako možemo saznati sve informacije o djelovanju određenog spoja na okoliš. sitotisak). Faze procesa: mjesto emisije su postupci pranja strojeva nakon tiska upotrebom sredstva za pranje.Najvažniji mehanizam u tom procesu je reakcija metana sa hidroksilnim radikalom koja će kao krajnji rezultat dati CH3O i H2O. stalno se pronalaze neki novi. Metan ima mogućnost i on se ugrađuje u led u obliku spojeva koje nazivamo klatrati CH4 * n H2O (n može biti oko 6). kada bi došlo do topljenja leda taj postupak bi oslobađao metan. Karakteristično za metan je njegov dugi boravak u atmosferi (oko 3 godine). propen. odnosno klimu. Efekti na okoliš: 13 . utjecajem na izvore se može smanjiti udio odvoda metana pomoću te reakcije. etan. Važno je da se njegova koncentracija koja iznosi oko 1. alfapinena (α-pinena). pa se broj stalno povećava. Antropogeni izvori su: promet. on bi tada išao slobodno u atmosferu i potencirao bi efekt staklenika. Čovjekovom aktivnošću. Najčešći polutanti su: butan. Međutim.5 ppm neprestano povećava i to za 1-2% godišnje. pa on može doći i do stratosfere.DRUGI UGLJIKOVODICI U tu grupu spada oko 600 različitih specija koje mogu djelovati kao polutanti atmosfere. Procesi grafičke reprodukcije i općenito grafičke industrije su izvori onečišćenja (procesi tiska – ofset rotacije heat-set bojama.

A. . Time se smanjuje udio 2-propanola sa 10% na 2-3%. BAT – biološka toleranca na radnom mjestu. Takva tekućina za vlaženje će biti zdravstveno i sigurnosno rizična na radnom mjestu.OTOPINA ZA VLAŽENJE U OFSETNOM TISKU Upotrebom 2-propanola u otopini za vlaženje u ofsetnom tisku dolazi do emisije polutanta koji spada u grupu VOC spojeva (ishlapljivi organski spojevi). Kod konvencionalnog ofseta se primjenjuju keramički valjci da se smanji udio 2-propanola. organ vida.- djelovanje globalno u kontekstu efekta staklenika. tlak para im je manji od 10 kPa. Maksimalna dozvoljena koncentracija je ograničena na 400 ppm na radnom mjestu.ti spojevi mogu sudjelovati u stvaranju fotokemijskog smoga tipa L. To treba promatrati u odnosu na 2 utjecaja: količinu kemikalija u otpadnoj vodi i štetan utjecaj na okoliš. Zdravstveni rizici su: utjecaj na centralni živčani sustav. Ako se koristi takva otopina potrebno je brinuti i o tome što se događa i koliko je štetna otpadna tekućina u odnosu na zagađenje voda. BAT u ovom slučaju znači 50 mg/l acetona u krvi ili urinu. Zamjensko sredstvo koje bi imalo tehničko-tehnološke karakteristike kao 2-propanol do sada nije pronađeno. Mogu se uzeti dugolančani alkoholi kao supstitucija – polialkohol. količina vode koja se pritom troši u odnosu na uštedu resursa.MOGUĆNOST RECIKLACIJE OTOPINE ZA VLAŽENJE I PRISTUPA OPĆENITO - Kretanje reciklirane otopine za vlaženje SVJEŽA OTOPINA ZA VLAŽENJE DOZIRANJE (male količine) MEĐUSPREMNIK Kružni tok otopine za vlaženje između tiskarskog stroja i aparata za kondicioniranje Vrijeme Da li je otopina prljava? / Da li je potrebna izmjena unutar pogonskog ciklusa čišćenja NE 14 . mogu stupati u reakcije kao što je prikazano za metan s relativno velikim brojem sekundarnih polutanata koji se mogu posebno parcijalno oksidirati. odnosno da se smanji udio otopine za vlaženje. digestalni sustav. Voda za pripremu otopine za vlaženje mora biti izvanredne čistoće (ona koja se dobije metodom reversne osmoze) što uključuje kontrolu pH vrijednosti i provodljivosti. pa dolazimo do ALDEHIDA (RCHO). . . svaki veći proizvođač grafičkih strojeva pokušava pronaći neko zamjensko sredstvo koje onda dolazi pod različitim trgovačkim imenima: Heidelberg – Supstifix. Rizici opasnosti su: mogućnost da sa zrakom čini smjese koje mogu izazvati požar ili eksploziju. Provodljivost daje informaciju koliko je ta voda čista (proporcionalno koncentraciji iona). A. ti spojevi emitiraju i nastaju njihovi polutanti ispod temperature vrelišta. Nepovoljni utjecaj na okoliš se potencira sekundarnim reakcijama stvaranjem fotokemijskog smoga tipa L.

Korito tekućine za vlaženje.Kako mogu sastav boje i procesi sušenja otisaka utjecati na kvalitetu okoliša? KARAKTERISTIČNI POLUTANTI GLAVNIH TEHNIKA TISKA TEHNIKE TISKA Ofset tisak Duboki tisak Visoki tisak GRAFIČKI MATERIJAL POLUTANTI ugljikovodici toulen ugljikovodici MDK [PPM] 400 TOKSIČNO DJELOVANJE KLASA OPASNOSTI Boje Boja Boja 1 1. 6.2 1 A III AI A III 15 . membranska separacija. na radnom mjestu i u vanjskoj atmosferi. 4. filtracija poprečnog toka). Temeljni cilindar. 7. 2. 8. Tiskovni cilindar. . Cilindar s gumenom navlakom. 9. Unutar jedinice za reciklaciju koristi se postupak pročišćavanja voda koji spada u tercijarne postupke pročišćavanja voda (membranski postupci. onda se drugi dio ukoncentrirava i zbrinjava kao otpad. 3. Uređaj za obojenje.DA DA Razdvajanje fizikalnog onečišćenja FILTRAT Kemijski još učinkovito NE OTPAD (što je moguće čvršći) Kružni tok otopine za vlaženje u ofsetnom tisku Tiskarski stroj 4 5 1 6 2 3 Papir 8 Uređaj za kondicioniranje otopine za vlaženje 7 Jedinica za reciklaciju 9 1. 5. Uređaj za vlaženje. Spremnik otopine za vlaženje. Otopina za vlaženje može utjecati na kvalitetu zraka. Grubi filter. Ako se uspije pročistiti otopina za vlaženje tako da se jedan dio može ponovno koristiti u tisku. Sustav za hlađenje.

31 100 14 000 1 100 3 500 1 100 Boje B B B AI AI A II AI A II A II A III A II A III A II A II A II . .metoksipropilacetat 50 1 cikloheksanon 20 1 butilglikol 50 1 dipropilglikol 2 testbemin Raspodjela emisije organskih otapala prema tehnikama tiska TEHNIKA TISKA Ofset tisak Duboki tisak Visoki tisak Fleksotisak Sitotisak POTROŠNJA GRAF. . 5 – 10% aditiva. .20 – 25% mineralnih ulja.20 – 25% tvrdih smola.5 – 15% sušivih ulja.20 – 35% sušivih ulja.Fleksotisak Sitotisak etanol 1000 0 etoksipropanol 1 metoksipropanol 100 1 etilacetat 200 1 metiletilketon 200 1 50 1 metoksipropilacetat 200 1 izopropilacetat Boje na nafta 2 ksilen 100 2 bazi benzilalkohol 1 otapala diacetonalkohol * 50 1 1-metoksipropanol – 2 * 100 1 butilacetat 950 1 butilniesterglikolne 1 kiseline 50 1 1 . .emisija polutanata u procesu sušenja otisaka.korištenje velikog udjela derivata nafte. .15 – 20% pigmenta.Ofsetni tisak Sastav konvencionalne boje za ofsetni tisak na arke na bazi organskih otapala je slijedeći: . - 25 – 40% mineralnih ulja. 16 . Heat-set boja za ofsetne rotacije sadrži: .15 – 20% pigmenta. - Heat-set boje se trebaju pročišćavati zbog velikog postotka mineralnih ulja s 2 aspekta: .5 – 10% aditiva. . 110 000 81 500 3 500 10 000 2 500 EMISIJA t / god. t/ god. 25 – 35% tvrdih smola. MAT.

To je postupak kojim se može odrediti količina organskog onečišćenja u otpadnoj vodi. postaju specifički lakše. Otpadne vode su onečišćene organske tvari i kao takve se ne mogu ispuštati u vodotoke jer bi organska tvar razgradnjom trošivog kisika vodotok pretvorila u deficitaran na kisiku. postizanje ravnotežnog stanja tiskarska boja i voda.Koagulacija je fizikalno-kemijski proces koji potpomaže nastajanju većih čestica od destabiliziranih koloidnih čestica i tako potpomaže odjeljivanju faza u procesima sedimentacije i filtracije. Takva otpadna voda se mora pročišćavati. . može se očekivati udjel krutih tvari od 3 – 5%. ali njihova ekološka nepodobnost je mogućnost onečišćenja voda. Promjenom kemijskog sastava biljnog ulja (promjena broja i raspodjele dvostrukih veza) će utjecati na niz tehničko-tehnoloških karakteristika tako da je na taj način moguće mijenjati penetracije tekućih sastojaka u papir. U dubokom tisku se mora koristiti uređaj za pročišćavanje jer boje sadrže puno toulena. . čestice bojila budu zahvaćene mjehurićima zraka ili nekog drugog plina. Na tržištu postoje komercijalni uređaji za zbrinjavanje otpadnih voda kapaciteta 1 – 20 m3 otpadne vode na dan. Ti uređaji su automatizirani i zauzimaju prostor od oko 5 – 10 m2. .5 – 10% aditiva. To je otežavajuća okolnost za akvatične organizme koje u njemu žive. iskoristiti i ponovno druge godine posaditi. odnosno istraživanja su ukazala na supstituciju sirovina derivata nafte sa sirovinama obnovljivog podrijetla (one koje se mogu posaditi. to će utjecati na iskoristivost pigmenta. S obzirom na volumen otpada s obzirom na kapacitet proizvodnje mogu se uspješno primijeniti sedimentacija i filtracija. a kada se radi o absorpciji onda je riječ o tekućem sustavu. . pH vrijednost od 7 – 8. a to su one vegetabilnog – biljnog podrijetla kao što su repica. odnosno svojstva emulgiranja. .Adsorpcija je proces koncentriranja tvari na međufaznoj granici površina. a dobiveni mulj mora se dalje zgušnjavati i dalje obrađivati (metode spaljivanja). Boje sadrže oligomere. oko 1 – 10 m3 na dan. . BPK od 500 – 1000 mg kisika / litri. a postupci pročišćavanja koji se najčešće koriste su: . (BPK) predstavlja biološku potrošnju kisika i ako ima indeks 5 onda se odnosi na 5 dana. pa za monomere u bojama koje suše UV zračenjem je karakteristično da 17 .sedimentacija.flotacija.). Kada se radi o adsorpciji onda je riječ o krutom sustavu. te se silom uzgona transportiraju na granici faza u obliku pjene i odvajanjem pjene se odvajaju i polutanti iz sustava.10 – 20% alkohola.10 – 20% pigmenta. Prije donošenja odluke o zbrinjavanju treba uzeti u obzir kemijski sastav pigmenta. - 15 – 35% veziva. .BOJE NA BAZI VODE Kemijski sastav boja na bazi vode: . te brzinu izlaganja otisaka (sušenje otisaka). . Imati će određenu ekološku podobnost jer neće doći do emisije otapala.BOJE KOJE SUŠE UV ZRAČENJE I SNOPOM ELEKTRONA UV boje ne sadrže organska otapala i smatraju se ekološki pogodnijima. . Ne može se napraviti ekološki optimalna supstitucija jer svaka tehnika tiska diktira udio moguće zamjene sa aspekta kvalitete i mogućnosti otiskivanja zbog velikih brzina otiskivanja. .40 – 50% vode.adsorpcija. soja i sl.Flotacija je proces sljepljivanja dispergiranih čestica zagađivala na granici faza zrak-tekućina.koagulacija. fotoinicijatore.' 70-tih godina javile su se mogućnosti smanjenja udjela derivata nafte iz boja. monomere. . neće doći do zagađenja zraka i destrukcije okoliša.

Ekološka nepodobnost kod monomera je nadražujuće djelovanje prevenstveno u dodiru s kožom. Uz N 2 (vrlo inertan plin) i hlađenjem se može spriječiti emisija ozona. Akrilati će imati negativno i štetno djelovanje u kontaktu sa kožom. 18 . benzildimetilketal. kod ofsetnih rotacija sprječavanje djelovanja zračenja (rendgenskih zraka) načinjeno je oklopom od olova. tis. Oligomeri s višom molekularnom masom koriste se kao epoksiakrilati.6 – heksandioldiakrilat). iritiraju sluzokožu (po kemijskom sastavu to su: alkilesteri i to 1. Mehanizam sušenja se zasniva na djelovanju energije elektrona na organske molekule pri čemu nastaju slobodni radikali koji lančanim reakcijama dovode do polimerizacije. odnosno polimerizaciju. boja elektrona (monomer. ali kod ofsetnih strojeva na arke se ne može postaviti taj uređaj zbog hvataljki papira. Shematski prikaz sušenja boje pomoću UV zračenja Boje koje suše snopom elektrona ne sadrže fotoinicijatore i zbog toga se koriste kod tiska ambalaže koja se koristi za prehrambenu proizvodnju. Polimerizacija u postupku dezintegriranja iskorištenog otiska sprječava nastajanje čestice bojila zadovoljavajuće veličine za efikasno uklanjanje u postupku deinking flotacije pri reciklaciji papira. Veziva su smole sa akril i metaakril skupinama na osnovi poliestera epoksida ili uretana. Tiskarska boja monomer oligomer fotoinicijator oslobođeni radikal Oslobođena energija radikala uzrokuje potpuno umrežavanje. Kao fotoinicijatori se koriste izopropiltioksanton. oligomer) R' R' N 2 (dušik) polimerizacija snopom O2 O2 R' R'' O2 O2 R' papir papir Shematski prikaz sušenja boja pomoću snopa elektrona Kod sušenja dolazi do emisije X rendgenskih zraka. Rezultati istraživanja su pokazali da na udaljenosti od 5 cm u okolini sušila doza zračenja približno iznosi 1 μSv/h. benzofenon kao i derivati tih spojeva i oni će apsorbirati UV zračenje i pri takvim reakcijama su moguće emisije ozona koje mogu djelovati nadražujuće na dišne organe.oni rade u boji svojstvo viskoziteta. a kad je dovoljno hladno i dušikovih-oksida koji bi pritom mogli nastati. poliesterakrilati ili kemijski slični spojevi koji imaju određeni zdravstveni rizik – nadražljivost u kontaktu s kožom).

. Kod spaljivanja dolazi do problema da se u izlaznim plinovima nalaze čestice teških metala. Svi navedeni spojevi su iz grupe teških metala.Kod sitotiska se koriste različite boje. .korištenje postupka deinking flotacije. pa je veći problem kako napraviti sustav za zbrinjavanje onečišćenog zraka. a bijeli sa cinkom. Redoslijed uzoraka prema udjelu pigmenta TEHNIKA TISKA GRAMATURA g/m2 UDJEL PIGMENTA mg kg –1 uzorka bronciranje 100 17275 bronciranje duboki tisak ofset duboki tisak ofset 240 100 100 240 240 8520 3960 2020 2000 1360 UZORAK 3 6 2 1 5 4 19 .Utjecaj brončanih tiskarskih boja (brončani prah) na kvalitetu okoliša Koncentracija pigmenta u uzorcima PAPIR / KARTON TEHNIKA TISKA TISKARSKA BOJA KONCENTRACIJA PIGMENATA U OTISCIMA Cu mg kg -1 LUXOTIP 100 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 ofset duboki tisak bronciranje ofset duboki tisak bronciranje Neotisnuti Jednokomponentna boja Boja za duboki tisak Brončani prah Jednokomponentna boja Boja za duboki tisak Brončani prah 1550 3300 14850 1040 1640 7110 Zn mg kg -1 470 660 2425 320 360 1410 AUROCARD 240 neotisnuti g/m2 Kada bi se ti otisci trebali zbrinjavati ekološki najpovoljnije bilo bi: . željezo je prisutno u anorganskim pigmentima.kompostiranje.samorazvlaknjivanje.PIGMENTI KAO SASTAV BOJE I NJIHOV EKOLOŠKI ZNAČAJ Organski pigmenti sadrže bakar – plavi i zeleni pigment. pa se takva sekundarna sirovina mogla koristiti za proizvodnju bojila ili finijih grafičkih materijala. crveni su u kombinaciji s barijem. Razvlaknjivanje – čestice se nisu mogle odstraniti u dovoljnoj količini. Reciklacija se radila na dva načina: . . dok se kobalt i mangan pojavljuju kao sikativi u ofsetnim bojama.spaljivanje. . .reciklacija.

Kiselinski broj – veličina koja nam može reći koliki udio masnih kiselina je ostao slobodan. Stupanj emisije različitih tekućih sredstava za čišćenje za vrijeme ručnog pranja % 100 0°C 80 60 25°C 40 20 0 150°C 0 sek. ona neće spadati u tzv. a u vanjskoj atmosferi će pod određenim uvjetima moći ulaziti u kemijske reakcije koje će rezultirati spojevima iz grupe fotooksidansa i dovesti će do pojava fotokemijskog smoga tipa L. A II i A III) i ekološkom i gospodarstvenom pristupu resursima. Što sa otpadom nakon pranja? 30 sek. VOT spojeve. Supstitucijom ćemo dobiti sredstva koja imaju plamište veće od 100°C. Kada se supstitucija počela provoditi zabilježene su promjene na površini metala (elementi strojeva) koji bi se mogli ubrojiti u kategoriju procesa korozije. min. A. '70-tih godina naftnom krizom se počelo razmišljati o supstituciji mineralnih supstanci iz nafte (derivata nafte) sa supstancama na bazi vegetabilnih ulja radi zdravstvene i sigurnosne rizičnosti sredstava za pranje (klase zapaljivosti A I. biti će ishlapljivi i spadaju u VOT spojeve. međutim zapažene su neke karakteristike koje nisu u skladu sa dobrim tehnološkim uvjetima.Ekološke karakteristike sredstava za pranje strojeva SREDSTVA ZA PRANJE MDK mg / m3 350 350 KATEGORIJA TOKSIČNOSTI KLASE ZAPALJIVOSTI PLAMIŠTE Specijalni benzini Test benzini (mješavine alifatskih i cikličkih ugljikovodika) Test benzini (mješavine alifatskih i cikličkih ugljikovodika viših plamišta) Mineralna i vegetabilna ulja 2 2 AI A II < 21°C >21 – 55°C 350 1 A III 55 – 100°C 0–1 > 100°C Većina sredstava za pranje se dobivala iz nafte. nije došlo do esterifikacije. 40°C 60°C 100°C > 10 20 . 3 min. a najnepovoljniji su specijalni benzini jer imaju vrlo nisko plamište (vrlo ishlapljiva sredstva). U radnoj atmosferi će biti sigurnosno i zdravstveno rizični. te ekološki nepovoljni zbog vrlo niskog plamišta.

Otpad moramo svesti na što manju moguću mjeru. . opasan otpad se označava sa * i on se mora zbrinjavati na odličan način. Isti postupak vrijedi i kod zbrinjavanja ostataka boje. Ako nedostaje bilo koji segment. a to omogućuje automatski uređaj za pranje. inspekcija kažnjava odgovornu osobu. Shematski prikaz toka reciklacije (sredstvo za pranje s visokom temperaturom zapaljivosti) Svježa voda Sredstvo za pranje i voda Voda Svježa sredstvo za pranje Postupak pranja stroja Postupak pročišćavanja DESTILACIJA Onečišćena tekućina nakon pranja stroja OTPAD. te dokument iz kojega je vidljivo da je otpad zbrinut na identičan način kako je to vidljivo iz prijedloga institucije koja je načinila analizu. u tabeli otpada svaki otpad ima svoj ključni broj pod kojim se vodi. Zakonska norma obavezuje tiskaru da prije postupka zbrinjavanja mora imati rezultate fizikalnokemijske analize otpada gdje je naznačena i preporuka metode zbrinjavanja.Otpad će se isto naći u našim normama. pa mjera zaštite na vrhu piramide je ta da što manje sredstva za pranje potrošimo.Pristup reciklacija unutar proizvodnje – povoljnija metoda Tiskarski stroj Prljavo sredstvo za pranje Sredstvo za pranje (voda) Destilacijski spremnik Odabir metode koju ćemo primijeniti za reciklaciju iskorištenog sredstva za pranje diktiraju karakteristike sredstva za pranje. te posebno temperatura zapaljivosti sredstva za pranje koje se koristi. potpis onoga tko je preuzeo otpad za transport i potpis onoga tko je primio otpad nakon transporta. potpis odgovorne osobe. zbrinjavanje spaljivanjem Sredstvo za pranje 21 . Postoji zakonski propisi da se otpad mora administrativno pratiti od mjesta nastajanja do mjesta zbrinjavanja. Tu analizu može raditi samo ovlaštena institucija. Administracija počinje na mjestu nastajanja gdje mora biti ispunjen formular na kojem je vidljiva masa otpada. podaci o transportu.

Antropogeni izvor: neki industrijski procesi. Postupkom destilacije dobili smo dva toka i smanjili smo masu otpada za zbrinjavanje jer smo ga ukoncentrirali i dobili vrlo koristan udio koji možemo vratiti u postupak pranja (destilat). U drugim tehnikama tiska s obzirom da se upotrebljavaju različite boje ovisno o njoj se koriste različita sredstva za pranje. ClO˙ (g) + O (g) → Cl˙ (g) + O2 (g) Svaki klor i oksiklor radikal može razoriti 105 molekula ozona. . Ti spojevi ne ulaze u složene kemijske mehanizme troposfere.Može se primijeniti samo ako radimo sa današnjim tehnologijama. Shematski prikaz toka reciklacije (sredstvo za pranje s niskom temperaturom zapaljivosti) Svježe sredstvo za pranje Sredstvo za pranje Sredstvo za pranje Postupak pranja stroja Uređaj za reciklaciju Otpad. sredstvo za pranje. Kategorizacija u odnosu na druge polutante je ta da nije zapažen prirodan izvor tih spojeva. . Kod boja na bazi otapala kao sredstvo za pranje koriste se ta otapala. Ta grupa spojeva je vrlo kemijski inertna. prije se koristio u dezodoranima i u hladnjacima. Reakcija se može prikazati uz pomoć atomarnog vodika ili NO2: Cl (g) + H (g) → HCl (g) ClO (g) + NO2 (g) → ClONO2 (g) 22 . ali kada se one upotrebljavaju dolazimo do mogućnosti zagađenje zraka radnog prostora (VOT spojevi). kod boja na bazi vode i UV boja sredstvo za pranje je voda.Supstituirani ugljikovodici s nekim od halogenih elemenata (FREONI) Freoni – klorflour ugljikovodici. zbrinjavanje spaljivanjem Bitan ekološki aspekt je taj što smo uspjeli ukoncentrirati i smanjiti otpad za zbrinjavanje. biološki su nerazgradivi i to doprinosi da će se vrlo dugo zadržati u atmosferi (do 20 godina nakon emisije). Fleksoboje na bazi otapala – otapala u bojama se mogu kao takve koristiti za čišćenje elemenata strojeva. oni su netopljivi u vodi.Utjecaj na okoliš: .smanjenje koncentracija O3 u stratosferi hν CCl3F (g) 190 – 225 nm CCl2F (g) + Cl˙ (g) FREON 11 Cl˙ (g) + O3 (g) → ClO˙ (g) + O2 (g) Reakcija destrukcije ozona je prikazana sa klornim radikalom. odstranjena boja OTPAD. moguća je neprestana regeneracija (sa atomarnim kisikom) i opet nastaje radikal. ali se tu javlja problem onečišćenja voda.

. NASA je provela istraživanje i ustanovila da koncentracije O3 u stratosferi nisu uvijek iste.Mehanizam odvoda: Suho i mokro taloženje Suho taloženje je karakteristično za čestice veće dimenzije. te da su manje koncentracije ozona u parnim godinama. Pojava je karakteristična za hladni dio godine i vezana je uz vrlo nisku temperaturu zraka. situacije bez vjetra.Antropogeni izvori emisije: . odnosno čestice koje mogu doći u donje dišne organe (pluća).Procesi na površini ledenih kristalića stratosferskih oblaka nad Antartikom: ClONO2 + HCl → HNO3 + Cl2 ClONO2 + H2O → HNO3 + HOCl ClO + ClO → Cl2O2 Nakon prestanka antarktičke zime svjetlost će osloboditi klor radikale. Proizvodnja cementa ima izvor čestica. papirna prašina) pa se koriste pročišćivaći. A. a pritom mogu djelovati na zagađenje tla.promet. Kada bi se smanjila koncentracija ozona u stratosferi onda bi do prizemnih slojeva moglo doći štetno UV zračenje. a i u grafičko industrija uzrokuje izvor čestica (pudranje. dok će NO 2 ostati vezan kao nitratna kiselina. ali ona je raspoređena po velikoj površini za razliku od emisije antropogenog porijekla koja je ograničena na mala područja (industrijski razvijena) velike naseljenosti. čestice pepela prilikom erupcije vulkana.Djelovanje na klimu je takvo da smanjuje intenzitet sunčanih dana. a uzrok za to se smatra da je povezan sa cikličkim promjenama vjetrova u stratosferi.izgaranje fosilnih goriva i biomase. sulfata) koji uzrokuju salinizaciju tla. dok će se neke manje čestice uključiti u procese iskišnjavanja (čestica služi kao kondenzaciona jezgra pri procesu formiranja oborine). . temperaturnu inverziju (stabilna atmosfera). čestice maritivnog porijekla (ioni natrija. Tako vezan NO2 više ne može prekinuti lančane reakcije razgradnje ozona. Nagađa se da je nastajanje stratosferskih oblaka u vezi sa zarobljavanjem zemljine topline koja je u biti u vezi sa efektom staklenika.KRUTE ČESTICE . dok povećana koncentracija klor radikala uzrokuje brže razaranje ozonskog sloja. . . . što bi štetno djelovalo na zdravlje ljudi (UV zračenje može uzrokovati i gubitak vida). kalcija. uglavnom je pod utjecajem sile gravitacije. .Efekt iskišnjavanja – čestice će s oborinom doći na tlo. .Utjecaj na okoliš: Smog Londonskog tipa koji ima kombinirano djelovanje.Štetno djelovanje čestica na zdravlje ovisi o: . a oni traju 22 mjeseca.veličini čestice – posebno se izdvaja respirabilna prašina.kemijskom sastavu čestice.industrijski procesi. . a o tipu tla će ovisiti da li mogu djelovati i na kvalitetu podzemnih voda ili manjih jezera. 23 . . .Kataliziraju reakciju u atmosferi. . Do povećanja prizemnih koncentracija ozona dolazi u reakcijama koje su vezane za nastajanje fotokemijskog smoga tipa L. biljaka itd. devastacija materijala. Emisija iz prirodnih izvora je daleko veća. Čestice će zajedno sa oksidima sumpora djelovati u kontekstu sinergističnosti (njihov efekt ako nisu zajedno će biti manje štetan za ljude nego kada su zajedno). a za biljke on je najgori toksikant. Ozon će djelovati na elastomere – pucanje dvostrukih veza.Prirodni izvori emisije: prašina i pijesak iz suhih predjela.

ČAĐA je nosač plinova posebno ekološko interesantnih policikličkih aromatskih ugljikovodika. 4. . čistim tehnologijama (tehnologija koja otpad koji nastaje može ponovno koristiti pa otpada ne bi trebalo biti). Za najveće čestice se koristi postupak SEDIMENTACIONE (GRAVITACIONE) KOMORE. ima ih u katranu. Npr.da se materijali koji su ekološki nepovoljni zamijene sa povoljnijima. otpad (proizvod kada je iskorišten) je vrlo teško za reciklirati. smanjena je emisija u samom procesu. U grafičkoj industriji primjer je reciklacija otopine za vlaženje u ofsetnom tisku i zbrinjavanje otpada nakon čišćenja elemenata strojeva. 2. Kada proizvodi ne bi dugo stajali (do 3 mjeseca) pri reciklaciji ne bi bilo većih problema jer starenjem dolazi do problema budući da se dobije reciklirano vlakno slabije kvalitete. oni dolaze iz ispušnih plinova prilikom sagorijevanja. metoda . 3. štetno će djelovati na kelj.reciklacija unutar samog procesa proizvodnje Svaki transport je izvor daljnjeg zagađenja okoliša. Oni će se emitirati kada se loži vatra (nepravilno sagorijevanje) npr. . U grafičkoj tehnologiji to može biti zamjena konvencionalnih tehnika sa digitalnim. Da se kod boja na bazi otapala za ofsetni tisak primjeni mogućnost supstitucije mineralnih ulja sa vegetabilnim uljima. Praškasti toneri su prije sadržavali nitropiren. Ako se radi o zraku prvo treba vidjeti koji su polutanti prisutni i u kojem su oni obliku. 24 . mrkvu.POSTUPCI PROČIŠĆAVANJA ZRAKA . Ako se koristi benzin sa olovom on će štetno djelovati jer ima kumulativno djelovanje u organizmima (npr. ugljen u kotlovima. metoda . katranskim smolama (kod asfaltiranja) te u dimu cigarete.upotrebljava se kada su sve mjere već iskorištene i kada je utvrđeno da je koncentracija polutanata na izvoru emisije veća od maksimalno dozvoljene.METODE ZA POVEĆANJE KVALITETE ZRAKA Postoje metode koje su podijeljene prema slijedećoj hijerarhiji: 1. ali se digitalna tehnologija svrstava u visoke tehnologije koje imaju napredak u odnosu na ekologiju. U sitotisku koristimo metode za pročišćavanje zraka i voda i na taj način smanjujemo poluciju. krumpir ako su posađeni uz cestu). Korištenjem Heat-set boja štede se resursi (sirovina obnovljivog porijekla).Metode za pročišćavanje zraka kada su polutanti u obliku čestica Da bi odabrali pravilan postupak treba poći od veličine čestice koja se emitira. NO2 benzo(a)piren benzo(e)piren djeluju kancerogeno nitropiren Policiklički aromatski ugljikovodici su polutanti koje ćemo naći u gradskoj atmosferi. metoda . dok noviji toneri imaju smanjenu koncentraciju nitropirena. metoda . Olovo može biti u različitim vidovima spojeva. odnosno iz njega dobiti dobro vlakno jer se toneri polimeriziraju za vlakanca pa ih je teško skinuti.pokušati procese koji nisu ekološki povoljni zamijeniti tzv. Međutim tekući toneri nisu povoljni za okoliš.

male su brzine da bi se čestice mogle izdvojiti. piljevinu. . pepeo. a nedostaci su da će trebati relativno veliki prostor za taj uređaj i efikasnost pročišćavanja nije velika. Uređaj je malo skuplji od gravitacijske komore. Prednosti ovakvog postupka: to je jeftin postupak. može poslužiti da bi se uklonile grube čestice iz zraka i zaštitili ventili. Takvi uzorci se mogu u laboratoriju dalje obrađivati i dobiti kemijski sastav pa se može znati koliko su štetne. Prednosti ovog uređaja su relativno jednostavna konstrukcija. Za taj uređaj je potrebno dosta prostora jer struja zraka treba biti laminarna i treba biti dovoljno dugačak protok zraka kroz komoru.IMPAKTOR kolektor I kod impaktora se uklanjaju veće čestice. Čestice koje su veće od 50 μm će se izdvojiti sa efikasnošću od oko 50%.ULAZ IZLAZ Za odjeljivanje se koristi gravitacijska sila (sila teža). dobra efikasnost odvajanja većih čestica (od 50 – 90%) i niska cijena uređaja. papirnu prašinu i puder u grafičkoj tehnologiji. . pumpe i sl. Najviše se koriste za odvajanje većih čestica i to kada iz struje zraka treba odvojiti čestice cementne prašine. u daljnjim postupcima obrade. ako su čestice štetne po okoliš zbrinjavaju se kao poseban otpad.Princip rada uređaja: 25 . ali nedostaci su da se male čestice dosta loše odvajaju. Te čestice se skupljaju na dnu.CIKLONSKI SEPARATOR IZLAZ ULAZ On za odjeljivanje koristi centrifugalnu silu. ali se osim pročišćavanja mogu dobiti i uzorci čestica za analizu podijeljeni u klase veličina. a ako nisu onda se odlažu na deponij. .

čestice i H2S – otopina FeCl3. a nedostatak im je veliki utrošak električne energije. c) Venturi. Ovaj uređaj je manje efikasan od Venturi separatora.Čestice kada ulaze u uređaj kružno se gibaju. Kada plin uđe u konvergentni dio poveća mu se brzina. Uređaj se može koristiti i za pročišćavanje zraka zagađenog osim sa česticama i sa plinovima. a čisti plin izlazi na vrhu.Princip rada uređaja: Pri kontaktu čestice sa kapljicama. Odabir tekućine ovisi o karakteristikama materijala koji želimo izdvojiti (npr. Vruće plinove treba hladiti da bi se na taj način mogli pročišćavati. a sakupljene čestice se skidaju sa elektrod4e koristeći vibratore. Čestice koje su zahvaćene kapljicama tekućine nalaze se uz stjenku i ulaze i otječu zajedno sa tekućinom na dnu ciklona. b) centrifugalni. Aktivni ugalj. Pri samom vrhu konusa struja zraka naglo mijenja smjer i opisujući zavojnicu napušta ciklon kroz odvod koji se nalazi na vrhu uređaja. aktivna i pasivna i one su suprotnog naboja. te ona oplahuje čestice i turbulentnim strujanjem zajedno sa česticama ulazi u divergentni dio gdje se odjeljuje suspenzija i pročišćeni zrak. a tekućina se uštrcava u taj dio. a ostale se zbrinjavaju postupcima zbrinjavanja opasnog otpada. između njih je velika razlika napona (do 40000 V).PROČIŠĆAVANJE ZRAKA KADA JE ON ZAGAĐEN PARAMA I PLINOVIMA 26 . SO2 – voda. Njihova prednost je da mogu pročistiti zrak sa efikasnošću od 99%. merkaptani. lužnata otopina može izdvojiti sve što ima kiselu karakteristiku i velik broj raznih polutanata. Do sakupljanja čestica dolazi na pločastoj elektrodi. . te oni mogu dobro pročistiti zrak. Sakupljene čestice će se dalje zbrinjavati u ovisnosti o njihovom kemijskom sastavu. spojevi sumpora reducirajućih karakteristika – H2S. sulfidi. Venturi uređaj se sastoji od konvergentnog i divergentnog dijela. Uređaji za pročišćavanje zraka od najsitnijih čestica zovu se ELEKTROSTATSKI PERCIPITATORI ili TALOŽNICI. dok se je prije koristilo mljeveno kamenje. a čestice radi povećanja centrifugalne sile koju uvjetuje smanjenje putanje po kojoj se oni kreču napuštaju konusni dio i sakupljaju se u vrhu konusa i odlaze u spremište. Uređaj može biti: a) sa punjenjem kolonama. veća efikasnost postupka bila bi na strani mokrog sustava. Jedna je u obliku ploča. a druga u obliku žice. Kod prvog uređaja plin koji ulazi na dnu prolazi preko punjenja i dolazi u kontakt sa tekućinom. ali se mora biti oprezan s obzirom na temperaturu plina koji treba pročistiti jer iz toga proizlaze ograničavajuće okolnosti. postoje dvije vrste elektroda i to tzv. Da bi se povećala površina kontakta između zraka i tekućine.Princip rada uređaja: Do pročišćavanja dolazi u električnom polju. Punjenje obavlja distribuciju toka plina i tekućine i osigurava veliku kontaktnu površinu. Centrifugalni uređaj radi na principu centrifugalne sile. disulfidi – otopina razrijeđene lužine natrijhidroksida. ali onda treba paziti koju ćemo tekućinu izabrati da bi ona mogla adsorbirati plinove. kapljice se sljepljuju za čestice (povećanje dimenzija) što povećava efikasnost izdvajanja. Punjenje su keramički materijali. one koje nisu toksične mogu se deponirati na odlagalište. Postoje još i FILTRI koji mogu biti od različitog vlaknastog materijala. Usporedbom ciklonskog separatora sa mokrim ciklonom. razrijeđena otopina crnog luga služi za adsorpciju čestica i SO2). tekućina se posebnim uređajima dovodi u oblik kapljica.MOKRI SEPARATORI Mokri separatori predstavljaju uređaje koji omogućuju kontakt zraka i tekućine pri čemu čestice iz onečišćenog zraka prelaze u suspenziju. a prijelazom zagađenog zraka iz valjkastog dijela ciklona u konusni dio povećava se brzina strujanja zraka. Znatna količina mehaničke energije se pretvara u toplinu zbog turbulencije stvorene prilikom miješanja dvije faze. . a tekućina dolazi protustrujno. . a samim time i brzina kretanja čestica. . Tako nastala energija će pridonijeti efikasnosti uređaja.

U odluci je bitna karakteristika procesa u kojem treba pročistiti zrak. a toulen koji se dobije može se dalje koristiti (npr.Na hijerarhiji metoda za pročišćavanje zraka tu metodu ćemo zadnju koristiti. Kada se postigne zasićenost onda se adsorber mora staviti na regeneraciju (desorpcioni ciklus). Odijeljena voda će sadržati oko 0. kod sitotiska i fleksotiska). nakon toga u komoru za sagorijevanje i to u njezin prvi dio gdje se može provesti još dodatno zagrijavanje koje će se provoditi u ovisnosti o koncentraciji polutanata/m3 zraka. a najpravilniji put kod sitotiskara je da se određenim metodama utvrde gdje su izvori emisije i kolike su koncentracije polutanata pa da se onda odabere metoda pročišćavanja. U sitotisku se kao katalizator koristi spinel. Ova metoda ima najveću primjenu kod tiska ofsetnih rotacija heat-set bojama. . Pročišćeni zrak će izlaziti iz adsorbera. u ofsetu se ne može koristiti katalitičko sagorijevanje kada se koristi otopina za vlaženje koja ima u svom sastavu fosfate. . Ovdje će zagađeni zrak prelaziti preko površine katalizatora. keramički materijali. a CO2 je jedan od plinova staklenika. Regenerirajuća metoda može dati supstancu u relativno čistom stanju koja je bila sastojak zagađenog zraka. Katalizator je definiran temeljem svoje aktivnosti (radni sati) i one se nalazi u komori za sagorijevanje. a kao adsorbens se najčešće koristi aktivni ugljen radi svoje velike površine. Prisutni polutanti su organska otapala.Katalitičko sagorijevanje To je novi postupak kod kojeg će se korištenjem katalizatora smanjiti utrošak energije smanjenjem energije aktivacije u reakcijama oksidacije. Nakon sagorijevanja zrak odlazi ponovno u izmjenjivač topline i tu mu se smanjuje temperatura. Takva se voda za 27 .06% toulena pa se treba dalje pročišćavati – stripping. Rezultat sagorijevanja će biti CO2 i H2O. Kao katalizatori se koriste plemeniti metali. Prema sastavu zagađenog zraka koji se očekuje u grafičkoj tehnologiji poželjna temperatura sagorijevanja bi trebala biti oko 650 – 700°C. Postoji dvije vrste metoda: a) postupci koji su regenerirajući i b) postupci koji su neregenerirajući. a nakon reakcije oksidacije do difuzije i desorpcije produkata reakcije. radij). a u manjem broju slučajeva će rezultat biti energija. . dolaziti će do molekularne difuzije.NEREGENERIRAJUĆE METODE: . Trovanje katalizatora je slučaj kada neki polutant iz smjese zagađenog zraka ima sposobnost deaktivacije katalizatora. ugljikovodici koji će se reakcijom oksidacije pretvoriti u CO2 i H2O. fleksotisku. U postupku desorpcije u adsorber ulazi para koja onda veže polutant i prelazi u fazu kondenzacije. Ako izvor polucije ima karakteristiku da sadrži puno različitih specija u relativno niskim koncentracijama onda ćemo koristiti regenerirajuću metodu (npr.Postupak pročišćavanja zraka postupkom adsorpcije koja uključuje kondenzaciju To je regenerirajuća metoda. legure (platina.Pročišćavanje zraka sagorijevanjem Onečišćeni zrak će ako dolazi iz procesa sušenja biti zagrijan i ulaziti će u izmjenjivač topline. Prelazi se u tekuću fazu i na osnovu različitih gustoća polutanata i vode dolazi do odjeljivanja. Takvo pročišćavanje se može koristiti u sitotisku. a toplina služi za zagrijavanje ulaznog zraka. u tvornici grafičkih boja). pa je nastajanje CO2 nedostatak i pokušava se što više smanjiti koncentracija CO2 u izlaznom zraku. Npr. Karakteristično za ovaj proces je da postoji adsorber kroz koji prolazi onečišćen zrak. Neregenerirajuća metoda će na kraju postupka kao rezultat dati toplinu koju možemo koristiti za zagrijavanje vode i sl. Nove generacije uređaja da bi smanjile koncentraciju CO 2 u izlaznom zraku idu prema konstrukciji rotacionog adsorbera unutar sustava koji bi dodatno povećao kvalitetu izlaznog zraka. U ovakvom sustavu pročišćavanja u grafičkoj tehnologiji može se katalitičko sagorijevanje provoditi na temperaturi od 300 – 400°C što daje uštedu energije.

a koji će se koristiti ovisi o vrsti otapala. U jednom slučaju je moguća desorpcija i kondenzacija. a u drugom slučaju je moguća desorpcija u vrućem kod koje se protok smanjuje. Kao osnova se koristi metoda neutralizacije jer neka lužnata vodena otopina može dobro apsorbirati kisele plinove (SOx. U industriji papira je moguće koristiti POSTUPAK REGENERACIJE NA BAZI APSORPCIJE.uklanjanje otopljenog toulena iz odjeljivača dovodi u jedan spremnik i zatim se tlači pomoću pumpe u strip kolonu i to u njezin vrh. Za fleksotisak i sitotisak se koristi uređaj manjeg kapaciteta – ROTACIONI ADSORBER. Ovi procesi određuju ravnotežu ukupnog metabolizma u organizmu. odnosno konverziju supstrata u konstituante protoplazme stanične stjenke. Načini se desorpcija da bi se sustav regenerirao. a preostali dio hranjivih tvari se razgrađuje oslobađajući energiju za osnovne procese metabolizma. Zbog zagrijavanja se javlja CO2. a koncentracija otapala povećava. a ono se definira kao m3 onečišćenja/m2 površine ili m3 punjenja biofiltra. NOx) što su karakteristični polutanti u toj proizvodnji. Napravila ga je tvornica Heidelberg i on je namijenjen pročišćavanju zraka sa nižim koncentracijama otapala i primjenjuje se i kod postupka kaširanja. Sustav će dobiti na kvaliteti kada će u zraku biti jedan polutant u većoj koncentraciji. te nastajanje produkata razgradnje s druge strane. tako da se istovremeno događaju postupci adsorpcije otapala. Odabiranje pravilne tekućine koja će moći vezati sve polutante iz zagađenog zraka je vrlo važno. Adsorbens je aktivni ugljen i on se nalazi u puno međusobno odijeljenih prostora. Tu se komponente iz zagađenog zraka nekom kemijskom reakcijom vežu za neki tekući medij nakon čega slijedi regeneracija tekućine i ponovno uključivanje u kružni tok.Biološka metoda za pročišćavanje Razgrađuje se supstanca iz zraka. ali nakon toga se ne ide u odjeljivanje faza i povrat otapala.Pročišćavanje zraka postupkom adsorpcije koja uključuje termičko zagrijavanje Dolazi do adsorpcije na aktivnom ugljenu. Uređaj je kontinuirani i to je glavna razlika ovog uređaja u odnosu na klasične uređaje koji se koriste tom metodom. Kod aerobnog pročišćavanja (sa prisutnošću kisika) organizmi uzimaju hranjive tvari iz vanjske sredine i koriste za asimilaciju. tiska na aluminiju. koncentraciji i konstantnosti koncentracije tijekom procesa. Tada otpadna voda kaplje odozgo prema dolje. Kao rezultat ovih biokemijskih procesa javlja se povećanje biomase s jedne strane . a ne više njih. ali i regeneracije adsorbensa u nekom drugom odjeljku. nego se daljnja obrada radi koristeći metodu termičkog zagrijavanja. Prijenos supstrata i kisika događa se molekulskom difuzijom. Protok 28 . Za pročišćavanje takvog tipa u tisku se koriste postupci koji su poznati kao BIOISPIRANJE i BIOFILTRI. ali novije generacije uređaja imaju sustave koji smanjuju plinove na minimum. vezano za mikroorganizme. Zrak uklanja toulen iz vode. . Sam rotirajući adsorbens ima dva načina rada. Princip postupka biofiltra je biološka akcija aerobnih organizama koji se razmnožavaju na površini punjenja biofiltra. Tako ostvaruju rast i pokrivaju gubitke nastale uslijed razgradnje stanice i dio te asimilirane hrane nagomilat će se u obliku različitih rezervnih tvari. Jedan od glavnih elemenata tehnološke prirode je opterećenje biofiltra. Supstrat i kisik ulaze ili difundiraju u biološku opnu gdje se metabolički postupcima bioloških organizama razgrađuju zagađivala što su u biti sve organske tvari. H2S. Optimalni protok zraka koji je onečišćen organskim specijama iz grafičkih pogona kreče se uglavnom od 30m3/satu do 300m3/satu što ovisi o topljivosti zagađivala (nekog organskog otapala) u vodi. . U ovom slučaju će se kao rezultat takve obrade dobiti toplina koja se može koristiti za zagrijavanje vode i sl. a odozdo struji zrak u kolonu. Njega vraćamo i priključujemo na početak sustava gdje onečišćeni zrak ulazi u adsorber.

to nam ne bi uspjelo jer bi toulen ostao nerazgradiv. Promjenom pH vrijednosti tla može doći do promjene sastava (topljivost) oksidnih vrsta (spojevi aluminija. Atmosferske oborine mogu u takvim situacijama djelovati na kvalitetu tla jer ionskom izmjenom dolazi do zamjene mikroelementata tla sa H+ ionom. Ti parametri su ključni i moraju se uzeti u obzir kod konstrukcije uređaja za svaki pojedini slučaj. industrija i gradske otpadne vode. manje vode. dolazi do procesa razgradnje što u vodotoku dalje troši kisik pa tada vodotoci ostanu deficitarni na kisiku i hranjivim tvarima. iz procesa pranja (komunalnih voda). Cvjetanje mora ne mora biti vezano samo uz eroziju tla. Procesne vode vrlo često sadrže supstance koje 29 . Ako imamo veliko organsko onečišćenje ono će dovesti do intenzivnog zraka mikroorganizama i neravnomjernog rasta uz sjenke po dubini. a za kartone i sl. Koliko će atmosferske oborine ugroziti podzemne vode ovisiti će o sastavu tla. tlo. Ugrožene će biti one vrste koje ne podnose fluktuaciju pH vrijednosti. Ovaj princip može se koristiti za pročišćavanje traka u tiskarama gdje se koristi tehnika fleksotiska. tada u vodama započinje proces EUTROFIZACIJE. Što se tiče utroška vode u određenoj industriji. Analize podzemne vode su pokazale određeni trend porasta koncentracije nekih metala što može utjecati na zdravlje ljudi koji bi konzumirali vodu iz tih izvora. rasti i tako sve do onog trenutka dok ne nestane jedna ili obje hranjive komponente i tada počnu ugibati. . kadmija i bakra). Osnovna reakcija je da će otpalo + kisik + aerobni mikroorganizam dati kao rezultat razgradnje vodu. ZAGAĐENJE VODA Izvori onečišćenja voda su atmosferske oborine.5 g m. činjenica je da proizvodnja piva ima najveći utrošak vode po masi proizvoda. a mogu se i izlučivati plinovi razgradnje kao H 2S. To može biti dalje kobno za druge organizme. a nakon toga slijedi industrija celuloze.strujanje zraka i kisika u bazenu).zraka mora biti između 120 i 180 m3/površinu m3 h-1. Za fine vrste papira potrebno je više vode.3/satu. Da bi se takvi problemi uklonili i izbjegli. kad one dođu u vode npr. U tlu su prisutni spojevi fosfora i dušika koji su karakteristični kao nutrienti (služe kao hranjive tvari). Kada u vodotocima ima puno hranjivih sastojaka. Takav protok bi zadovoljavao kada bi zagađivala bila dobro topljiva u vodi. posebno je nepovoljna ako je tlo iz intenzivno kultiviranih predjela (gdje se tlo tretira sa umjetnim gnojivima). bioaeracionim bazenima (aeracioni . Poznate su pojave da kisele kiše mogu uzrokovati promjenu sastava akvatičnih vrsta u manjim jezerima. Biološko pročišćavanje se izvodi u tzv. a posebno mogu lako utjecati na amfotermne specije jer vrlo mala razlika u pH vrijednosti dovodi do promjene vrste. koncentracija zagađivala u zraku iz pogona bi trebala biti od 1 – 1. Mikroorganizmi se nalaze u ili na pahuljici aktivnog mulja gdje se aeraciom smjesa mulja i otpadne vode dovodi u kontakt da se osigura izmjena supstrata i produkata metabolizma kao i potrebne količine kisika za život organizama. Osnovno je da se u bioaeracionom bazenu moraju osigurati povoljni životni uvjeti (abiotički i biotički faktori) koji su potrebni za rast i razvoj ekosustava aktivnog mulja. Ako bi htjeli pročistiti zrak od toulena. akvatični organizmi se počnu brže razmnožavati. CO2 i biomasu. Povoljnija su tla sa većim puferskim kapacitetom (alkalna tla) koja će reakcijama neutralizacije spriječiti zagađenost podzemnog tla. Smatra se velikim uspjehom što se uspjelo postići da se za 1 tonu proizvoda potroši 13 m 3 vode. Postupak ispiranja se sastoji od apsorpcije i biološkog pročišćavanja vode i ako nam je apsorbat voda onda će se ovim postupkom moći pročistiti i razgraditi samo one specije koje su topljive u vodi. Kod industrijskih voda treba razlikovati dvije vrste ili kategorije voda i to: a) procesne vode i b) vode koje služe za hlađenje. NH3 čija koncentracija može porasti do tih razmjera da postane toksična za živi svijet u vodi.Atmosferske oborine One mogu doprinijeti onečišćenju manjih jezera ili podzemnih voda koje su izvori pitke vode svojim kemijskim sastavom ili pH vrijednošću. procesom erozije tla. Tada padaju na dno. Polutanti koji uzrokuju takvu pojavu mogu biti iz industrijskih pogona.

Amonij iz fiksira može podlijegati reakcijama nitrifikacije. kategorija toksičnosti 2 biološki vrlo teško razgradiv. otopina se prevodi u hidrokinon sulfit.su toksične i to ione teških metala (ioni Cr6. Za volumen istrošenog razvijača predviđa se volumen od 0. U svrhu sprječavanja oksidacije hidrokinona za vrijeme procesa razvijanja (s kisikom iz zraka).4diaminobenzen metanal hidroksilamin sulfat hidrokinon kalij dikromat metanol fenidon fenilen diamin PROCES c/b.5 l / m2 osvijetljenog filma. Općenito je količina istrošenog fiksira oko 0.4 l / m 2. .5 – 0. denitrifikacije. kolor c/b kolor c/b. Polutanti u istrošenim kupkama razvijača – osnovna supstanca je hidrokinon ili njemu kemijski slični spojevi zajedničke karakteristike da su svi reducensi. šećera. kolor kolor kolor c/b c/b. Industrijske vode se nekada spajaju s komunalnim vodama (gradskim otpadnim vodama).4 – 0. kategorija toksičnosti 2 biološki vrlo teško razgradiv kategorija toksičnosti 3. Glavni polutanti u kupkama fiksira su tiosulfatni ion. a može se smanjiti na 0. Svi akvatični organizmi koji ne podnose fluktuaciju kisika ne bi mogli opstati u takvom vodotoku. a za tiosulfate i sulfate je karakteristično da mogu uzrokovati koroziju. a ako je sulfoniran postaje biološki praktički nerazgradiv. biološki vrlo teško razgradiv O količini kemikalija i potrošku vode postoje različiti literaturni podaci jer svaki veći proizvođač uređaja za razvijanje ima svoj neki zaštićeni materijal i uređaj. 4-diaminbenzen N. Hidrokinon se može na određen način razgraditi biološki. Svaki postupak proizvodnje će imati otpadnu vodu svojih karakteristika i da bi se riješilo nešto u vezi vode potrebno je poći od izvora polucije. kategorija toksičnosti 2 kategorija toksičnosti 2 kancerogen. Osim ovih polutanata.N-dietil-1.8 – 1. fenol).1 l / m2 osvijetljenog filma.7 l / m2 razvijenog filma i koristeći metode redukcije se može smanjiti na 0. kolor kolor EKOLOŠKA KARAKTERIZACIJA procesi nitrifikacije / denitrifikacije biološki vrlo teško razgradiv biološki teško razgradiv kancerogena. Osnovna ekološka nepovoljnost je ta da u vodotocima smanjuje količinu otopljenog kisika i takav vodotok bi ostao deficitaran na kisiku jer bi se kisik trošio na razgradnju organskih tvari (polutanata). kategorija toksičnosti 3 kancerogen. Otpadne vode su prisutne u pripremi tiskovnih formi u grafičkoj industriji. dok će spojevi dušika sudjelovati u procesu eutrofizacije. kategorija toksičnosti 3 toksično toksično. a one imaju vrlo velike vrijednosti organskih spojeva (masti. amonijev ion.2 – 0.Ekološka karakterizacija supstanci koje se koriste u obradi filma SUPSTANCA amonij tiosulfat EDTA benzo-o-metoksiacetanilid kromna stipsa 1. Kad bi ta voda došla s ostalim otpadnim komunalnim vodama na gradski uređaj za pročišćavanje voda koji je na principu biološke razgradnje. bjelančevina). biološki vrlo teško razgradivo kancerogeno. kolor kolor kolor kolor c/b. a može biti u koncentracijama 2 i više g / l. iskorištena kupka se ne smije ispuštati direktno u vodotoke i radi prisutnosti srebra koji ima biocidno djelovanje. on bi djelovao na smanjenje aktivnosti 30 .

8 7 0.4 sredstvo * otopina razvijača je razrijeđena vodom za ispiranje Pri razmatranju utjecaja otpadnih voda iz pripreme tiskovne forme za ofsetni tisak potrebno je sagledati dva aspekta: . što znači da kad se jedino ona nađe u sustavu otpadne vode ona može izlaziti iz nekih kompleksnih spojeva i opet činiti druge kompleksne spojeve u određenim uvjetima pH.2 0.0 10 g/m3 7 – 9.0 – 0.5 – 15.1 – 0.02 – 0.2 1.1 – 0. toksična kemikalija.0 – 1.0 – 0. Takvi kompleksoni će biti gotovo biološki nerazgradivi i biti će problem na uređajima za pročišćavanje gradskih otpadnih voda.3 – 0. tiocijanati. spojevi sumpora Organske kemikalije Fosfati UTJECAJ NA OKOLIŠ Troše kisik Toksična kemikalija Troše kisik.Otpadne vode iz fotografskih procesa i njihov utjecaj na okoliš OTOPINA Razvijačka kupka Ferocijanidni izbjeljivač Dikromatni izbjeljivač Kupka fiksira SADRŽAJ Organske kemikalije Ferocijanidi Organske kemikalije – spojevi kroma Organske kemikalije – srebro. .9 0.0 – 6. mogućnost nastajanja sumporovodika Troše kisik Bionutrijensi Neutralizatori Stabilizatori .0 – 0. a olovo samo po sebi šteti vodi jer se ne može akumulirati. EDTA se može vezati na gotovo sve metalne ione i činiti kompleksne spojeve. spojevi amonija.Sastav iskorištenih razvijača predoslojenih pozitivskih i negativskih ploča POZITIVSKI NA BAZI VODE TVAR % silikati kao SiO3 sapuni aluminij pH alkoholi fosfati kao PO43hidroksid Strojno razvijanje 1. U tim otpadnim vodama mogu biti još prisutni i karbonati i fosfati koje treba ukloniti određenim postupcima pročišćavanja.0 – 4.5 0. ali i 31 .5 0.3 50 – 100 g/m3 11. toksični metal Troše kisik.0 – 9.0 Ručno razvijanje* 0. nitrifikacija.12 0.8 nema - vezivno 0.koncentracija polutanata u otpadnoj vodi. toksični metal.5 0.0 – 0. magnezij.0 – 0.2 5. Istrošene kupke fiksira i razvijača se ne smije zajedno pomiješati jer bi došlo do kemijskih reakcija čiji bi produkt bili još ekološki nepovoljniji spojevi! Kod izbljeđivanja ili izbljeđivanja i fiksiranja otpadne kupke sadrže kompleksne spojeve (EDTA i njoj kemijski slični spojevi).mikroorganizama koji čine razgradnju.5 0.0 – 0. a promjenom pH za npr.04 NEGATIVSKI NA BAZI VODE Strojno razvijanje* 0.8 – 2.03 0. Može biti vezana za olovo.0 Ručno razvijanje* 0.2 10 g/m3 10 .

Od polutanata koji premašuju maksimalno dozvoljene koncentracije što je karakteristika otpadnih voda to su: aluminij.Neke karakteristične tekućine za ispiranje kod pripreme tiskovne forme za visoki tisak i fleksotisak TEHNIKA Fleksotisak TEKUĆINA ZA ISPIRANJE tetrakloretilen butanol 80 : 20 alifatski i ciklički ugljikovodici n-pentanol 80 : 20 etanol voda 82 : 18 MDK 350 mg/m3 TEMPERATURA ZAPALJIVOSTI KLASIFIKACIJA OTPADNIH TVARI AI 3 nije propisan A II 1 Visoki tisak 1900 mg/m3 B 0 Problem se javlja kada se fotopolimerne ploče nakon osvjetljavanja ispiru da bi se uklonio neosvijetljeni i nepolimerizirani dio. Otpad iz pripreme se našao u popisu otpada kao razvijač za ofsetne ploče pod ključnim brojem 090102 i kao postupci obrade se predviđaju fizikalno-kemijske metode. U tom slučaju veća onečišćenja su primijećena kod predoslojenih negativskih ploča. Ona se može dobro pročistiti biološkim postupcima koji su uobičajeni za pročišćavanje gradskih otpadnih voda. 32 .potrošak vode za razvijanje. Za to ispiranje se upotrebljavaju tekućine koje sadrže organske spojeve različitih klasifikacija opasnosti. Prednost tekućine za ispiranje na bazi tetrakloretilena opravdava se činjenicom da on vrlo lako ishlapljuje tako da je vrijeme ishlapljivanja i sušenja kratko. . Smatra se da se pri ispiranju troši 15 – 40 l vode / m2 ploče i to je jedan od razloga da se za princip pročišćavanja koriste takve metode koje će dovoljno pročistiti vode da se one mogu vratiti u kružni tok. BPK – biološka potrošnja kisika Voda ovakvog sastava se može dosta dobro razgraditi i ona neće raditi toliko problema kao EDTA na uređajima za pročišćavanje. veći problem bi mogao biti prilikom kompletnog ispuštanja istrošenih kupki prvenstveno kod ručnog razvijanja.. pH i to u slučaju predoslojenih pozitivskih ploča i strojnog razvijanja. Postupci pročišćavanja koji imaju najveću opravdanost za korištenje su metoda adsorpcije i membranske separacije. .Biokemijske karakteristike istrošenih razvijača predoslojenih negativskih ploča PARAMETAR TOC BPK Biološka razgradivost Nakon 3 dana Nakon 6 dana Nakon 10 dana Nakon 28 dana < 10% 32% 78% 93% KOLIČINA 93 mg C / l 270 mg O2 / l TOC – ukupna koncentracija organskih spojeva. U ovom slučaju ne dolazi do velikog opterećenja otpadnih voda organskom tvari.

pH. a tekućina se nakon ispiranja pročišćava metodom vakuum destilacije i tako pročišćena s dodatkom svježe kemikalije ponovno ulazi u kružni tok. pH Svaki proces ima svoje specifične polutante. Najveći nedostatak koji je bio razlogom da se ova tekućina ne bi smjela koristiti je moguće kancerogeno djelovanje na zdravlje. Moguća je vrlo niska koncentracija spojeva ugljikovodika sa halogenim koji mogu biti onečišćenja. ali ta tekućina spada u organske spojeve pa ako ona dođe u vodotok trošiti će kisik i činiti će ga deficitarnim na kisiku. H2SO4. Fe3+.Konvencionalni bakrotisak kao izvor polucije Priprema tiskovne forme Priprema cilindra otpad. Kod knjigotiska je povoljnija situacija. otpad poliranja. Osim zdravstvene i sigurnosne rizičnosti na radnom mjestu. plinovi niklanja i bakrenja otpad. Cr (VI). NH3. 33 . Nađena je alternativna mogućnost pa su te otopine načinjene od alifatskih i cikličkih ugljikovodika i n-pentanola u omjeru 80 : 20. Cu2+. istrošena bakrena kupka otpadna voda. mulj iz obrade vode Kromiranje otpadna kupka. S tehnološkog aspekta smanjena je brzina reakcije. Na2SO4. ostaci želatine. a karakteristične su i povišene KPK i BPK 5 vrijednosti. a u polutantima se prepoznaje ona grupa spojeva organskog porijekla koji će razgradnjom u vodotoku trošiti kisik i činiti ga deficitarnim na kisiku. krom. NaOH. Ni alternativna tekućina nije posve ekološki povoljna jer je moguće njezino djelovanje na mikroorganizme koji čine sastav aktivnog mulja pri postupku pročišćavanja vode. asfaltni lak otpadna voda. a tlak para je za faktor 20 manji od mješavine tetrakloretilena i butanola. Cu Prijenos i fiksiranje slike jetkanjem zagađenost zraka. otapala iz asflatnog laka otpad. Toj supstanci se još pridaje i akutna toksičnost (oštećenje jetre) i visoka zapaljivost. zaštitna boja. KPK. Cr (VI).pa gotovo da i ne postoji mogućnost da osvijetljeni polimer previše nabubri i tako postane osjetljiv na oštećenja u daljnjem postupku. Ballardov plašt. asfaltni lak Korektura zagađenost zraka. toulen. pare organskih otapala. toulen. alifatski i ciklički ugljikovodici i npentanol ishlapljuju teže. ova supstanca spada u grupu spojeva koji djeluju globalno na okoliš u kontekstu smanjenja koncentracije stratosferskog ozona. Ni2+. asfaltni lak. emulgirane čestice masti otpadna voda. FeCl3. CuSO4. pigmentni papir s neosvijetljenom želatinom. . Cr (III). Kod fleksotiska KPK i BPK 5 vrijednosti će biti još veće. izbrusci bakra. Napredak na ovom području je korištenje uređaja novih tehnologija koji uključuju i ispiranje i sušenje. želatina.

miris. te oni ne zahtijevaju skupe instrumente ali daju samo GRUBU procjenu o kvaliteti vode. bakra i kadmija u podzemnim vodama. bakar. pa onda može biti ugrožen i čovjek kao konzument. mutnoća. pa onda imamo dvojaki efekt: smanjenje kisika i utjecaj toksične tvari. koje metode pročišćavanja bi bile dobre za korištenje i bile bi osnovni podatak za konstrukciju uređaja za pročišćavanje voda. a koloidne čestice i suspendirane čestice su uzrokom tzv. boja. a poznata je pojava da promjenom pH dolazi do smanjenja vrsta u manjim jezerima. a dobiju se kao rezultat analiza vode i služe za usporedbu s maksimalno dozvoljenim koncentracijama da bi se utvrdilo koliko je zagađena neka voda. prividne boje. radioaktivnost i ukupna količina krutih tvari. Usporedbom dobijemo odgovore na pitanja da li je potrebno ispuštati vodu u neki recipijent. Povećanjem temperature postoji. pa će se one i nalaziti kao polutanti u otpadnoj vodi i povećavati će KPK i BPK 5 vrijednosti. U tu grupu spada temperatura. kemijske i biološke. . tada se primjenjuju tekućine koje su na bazi organskih otapala. Povećanjem topline će se smanjivati topljivost kisika u vodi pa će voda postati deficitarna na kisiku. ali pored njega isto stoji korektura i kromiranje pa i ono isto ima određenu ekološku nepogodnost koja je posebice izražena u kromiranju. PH vrijednost može utjecati i na topljivost različitih metalnih oksida i drugih tipova metalnih spojeva što dovodi do povećanja koncentracija. zahtjeva za stručnošću osobe koja vrši mjerenje.PRIPREMA TISKOVNE FORME U SITOTISKU Ako se tiskovna forma formira od već korištenog sita koji ima kvalitetu za ponovno korištenje. Željezo. Kada pH vrijednost pređe granice od 6 – 8 to može biti kobno za neke vrste akvatičnih organizama koje ne podnose fluktuaciju pH vrijednosti. transportirati i zbrinjavati. gustoća. manje će ga biti u vodi pa može doći do ugibanja prvo onih akvatičnih organizama koji su najosjetljiviji na fluktuacije kisika (oligofilni organizmi). taj metal može djelovati kao toksikant. viskozitet. periodati koji mogu reagirati sa ostalim komponentama i pritom davati apsorbirajuće organske halogenide (AOx spojeve) i to u koncentracijama od čak 6 mg / l što je posebno nepovoljno. . Ako koncentracija metala prelazi maksimalno dozvoljenu. opasni otpad kojeg treba na poseban način prikupljati. a posebna nepovoljnost u ekološkom smislu će biti kada se koriste oksidansi kao npr. veća potreba za kisikom. da odabirom metode uspijemo pročistiti vodu i da će koncentracija biti manja od maksimalno dozvoljene. Potrebno je razlikovati dva tipa boja vode i to: stvarna i prividna boja. 34 . a) Fizikalni pokazatelji onečišćenja vode Oni su vrlo jednostavni u smislu izvođenja mjerenja. s jedne strane. a prisutne su u manjim čistim jezerima. U njoj će se nalaziti i čestice sloja. a to pak znači da oni trebaju više kisika. posebice aluminija.POKAZATELJI ONEČIŠĆENJA VODE To su parametri koji spadaju u fizikalne. Temperatura je značajan faktor jer ona svojim rastom u slučaju prirodnih voda dovodi do povećanja brzine reakcije. Otpadna kupka kromiranja prema popisu otpada spada u tzv. Stvarnu boju čine prave otopine. do povećanja brzine metabolizma akvatičnih organizama.Postupak razgradnje uz pomoć aerobnih bakterija može teći i dalje i tada kao produkt mogu nastati i toksični plinovi poput hidrogensulfida. Elektro-mehaničko graviranje je puno više ekološki povoljnije. električna provodljivost. Njih ne smijemo zamijeniti sa postupcima obrade otpadne vode. a s druge strane. krom i nikal će u vodotoku izazivati kumulaciju koncentracija u akvatičnim organizmima koja će se dalje povećavati u stepenicama hranidbenog lanca. Ako već dolazi do postupaka obrade to znači da smo prethodnim metodama već dokazali da su koncentracije veće od maksimalno dozvoljenih.

amonijev ion NH4+. .Bakteriološko ispitivanja vode Ono se sastoji u brojanju i određivanju gustoće koliformnih bakterija u ispitivanom uzorku vode. Mg2+.biološka potrošnja kisika. biološku potrošnju kisika (BPK 5). kadmij. NO2. a ovim postupkom dobijemo informacije o ukupnoj otopljenoj anorganskoj tvari. a one su neprikladne za industrijsku potrošnju jer mogu na stjenkama cjevovoda i sličnih uređaja dati netopivi talog (kamenac). Ta analiza će nam dati podatak o mineralnim tvarima. c) Biološki pokazatelji onečišćenja voda Oni obuhvaćaju tzv. NH+. fenoli. Fe2+. TOC – ukupni organski ugljik. BPK 5 je metoda koja nam govori koliko je potrebno mg O 2 / l da se oksidira organska tvar u jednoj litri otpadne vode pomoću mikroorganizama u roku od 5 dana pri 20°C. ulja. Određuju se još i teški metali (bakar. tvrde vode. kemijsku potrošnju kisika (KPK). Tri najbitnije metode pomoću kojih možemo odrediti sadržaj organske tvari u vodi su: 1. Koliformne bakterije potječu iz crijeva toplokrvnih životinja i direktan su pokazatelj prisustva fekalnih 35 . nitrita NO3-. Određivanje pH i TOC se uvijek provodi. te podatke o nitrifikaciji i denitrifikaciji.i ukupni dušik). b) Kemijski pokazatelji onečišćenja vode U njih nabrajamo pH. a vode koje sadrže velike količine ukupne krute tvari spadaju u klasu tzv.Miris vode može potjecati od ishlapljivih tvari koje su otopljene u vodi i od produkata anaerobnog raspada. nitrata. Indeks 5 je broj promatranih dana za razgradnju organske tvari. bjelančevine). a određuje se gravimetrijskim mjerenjem. a ona se zna pojaviti poslije kiša ili kao posljedica ulijevanja nepročišćenih komunalnih voda. KPK je metoda kojom možemo odrediti kisik u mg / l koji je potreban za oksidaciju organske tvari u jednoj litri otpadne vode pomoću oksidansa kao što su kalijevpermanganat i kalij dikromat. Ukupne krute tvari – sve ono što će nam zaostati postupkom isparavanja. bakteriološka i saprobiološka određivanja. Podaci o ionima teških metala se dobijem atomskom apsorpcionom spektroskopijom (AAS). K+. masti i deterdženti). kiselost. Ove metode predstavljaju pouzdan izvor informacija o zagađenosti vode. ioni dušika. polutanti koji su dominantni u gradskim otpadnim vodama. Određeni uzorak se sagori i nastaje ekvivalentna količina ugljik(Iv)-oksida koju ćemo odrediti infra-crvenom spektroskopijom ili plinskom kromatografijom. Različiti su postupci za pročišćavanje anorganskih i organskih spojeva. Tom metodom se dobiva rezultat o razgradnji samo jednostavnih organskih spojeva (masti. 2. pa će ona ukazati na količinu prisutnih soli u vodi. Usporedbom dobivenih vrijednosti BPK 5 i KPK metode vidimo da su vrijednosti KPK veće. sulfata. Ovom metodom će se moći razgraditi i kompliciraniji organski spojevi. određivanje iona (Ca2+. KPK – kemijska potrošnja kisika i 3. Određivanje radioaktivnosti – taj podatak se rabi za one vode koje su u blizini nuklearnih elektrana za kontrolu jer se takve vode koriste za hlađenje. Mutnoća vode – mutna voda se ne smije koristiti u proizvodnji hrane. ugljikohidrata. alkalnost. pH je opterećujući biološki i fiziološki faktor za akvatične organizme u vodotocima. BPK 5 . pića. Mn2+. ali ne i aromatski ugljikovodici. određivanje ukupnog ugljika (TOC). TOC metodom saznajemo koliko organskih spojeva je sadržano u otpadnoj vodi. piridin i heterociklički spojevi ugljika. olovo. Električna provodljivost daje više informacija. cink. aniona klorida. Nju će uzrokovati ioni.

TOC. α-mezo saprobna – u njoj ćemo naći obilje biljnih i životinjskih vrsta koje su neosjetljive na fluktuaciju kisika. . aerirane lagune i jezera (one koje imaju dovod zraka). i ružne je zamućene boje. ali oni ne podnose produkte truljenja i raspadanja. smanjenje količine organske tvari i uklanjanje toksičnih tvari posebice onih iz grupe teških metala. Općenita podjela se svodi na: a) primarnu. pa je moguća i fluktuacija kisika. U njoj ima milijune mikroorganizama / cm3 vode. ona ne smije sadržavati niti jednu bakteriju iz te grupe jer bi inače došlo do epidemije. odnosno to su vode najvećeg onečišćenja.POSTUPCI OBRADE OTPADNIH VODA Cilj obrade otpadnih voda je uklanjanje suspendiranih tvari. Kod grafičke industrije bi za svaku tehniku tiska trebalo odrediti pokazatelje onečišćenja. koliformne bakterije. ulje i masti. ukupne suspendirane tvari. Svi ti akvatični organizmi ne traže da je fluktuacija pH u jako uskih granicama. puževi. fenoli i ukupni spojevi sumpora (H2S. . Tim procesom se može ukloniti 30 – 40% BPK 5 vrijednosti i oko 60% suspendirane tvari. prema stanju vodotoka koji bi trebao biti recipijent. na promjenu pH vrijednosti i prisutnost organskih supstanca. . To su vode koje se nalaze u blizini ulijevanja nepročišćenih komunalnih voda. postupaka pranja stroja i tiska sa bojama na bazi vode. b) sekundarnu i c) tercijarnu obradu otpadnih voda. pH. ali sa jako velikim brojem jedinki. pH vrijednosti i amonijaka. merkaptani). Ako se radi o pitkoj vodi. Prema toj sistematizaciji vode su podijeljene u 4 klase i to: 1. Tu ubrajamo: metodu aktivnog mulja. boja. 2. te organske tvari uglavnom se ne uklanjaju. amonijak. 36 . 4. Tu su prisutni makrovegetacija. . pa ima produkte truljenja. prvenstveno za polutante koji dolaze iz pripreme tiskovne forme.PRIMARNA OBRADA OTPADNIH VODA – preliminarna obrada kojom će se ukloniti suspendirane tvari. uvažavajući gospodarstvene efekte (cijene postrojenja i efekta pročišćavanja). Zajednička karakteristika za sve te vrste je to da su one osjetljive na fluktuaciju kisika. ima neugodan miris. 3.Saprobiološko ispitivanje vode Kod takve analize kao implikator služe akvatični organizmi. KPK. U toj vodi ima manje od 100 mikroorganizama po cm3 vode. koagulacija. 2. 3. Tu borave alge. ulja i masti. polisaprobna – tu ima vrlo malo vrsta akvatičnih organizama. najčišća klasa – u njoj žive tzv. Različite topljive anorganske tvari (spojevi dušika i fosfora). SO3. Način obrade se odabire prema slijedećim kriterijima: 1. grube plivajuće tvari. larve insekata i crva i neke više vodene vrste. flotacija i sedimentacija. Pokazatelji onečišćenja vode u proizvodnji papira i celuloze: BPK 5. oligosaprobni organizmi. prema kvalitativnim i kvantitativnim rezultatima analiza. Ona se sastoji u brojanju i traženju vrsta u određenom volumenu vode. ali ne i H2S. prema zakonskim normama. SO4. školjke. kapajući filter.SEKUNDARNA OBRADA OTPADNIH VODA – to su BIOLOŠKI postupci. Tu se uglavnom koriste cijeđenje. 4. flokulacija. vodozemci i ribe. β-mezo saprobna – u tim vodama ima manje od 100000 bakterija po cm3 vode.tvari.

Aerirane lagune i jezera – kod laguna se koriste prirodni zalivi. a temperatura mora ostati u granicama podobnim za reakciju. a najbitniji elementi su pH. a princip pročišćavanja je isti. bioaeracionim bazenima u koje se dovodi otpadna voda i kultura za pročišćavanje koja se sastoji od protozoa. Kapajući filtri se razlikuju samo u tehničkom načinu izvedbe.kada otpadna voda sadrži veliki dio organizama nerazgradivih tvari (pesticidi ili jako obojene tvari). a bazeni su umjetno napravljani. anorganske soli. a otpadna voda koja ide na pročišćavanje ne smije sadržavati toksične supstance prvenstveno FENOL i ione Cr (VI). Nakon toga slijedi odvajanje biomase od čistog efluenta. . One se odabiru umjesto bioloških u slijedećim slučajevima: . Uz miješanje i dotok kisika dolazi do razgradnje organske tvari. Upotrebljava se za otpadne vode prehrambene industrije i sl. To su uglavnom kolone sa keramičkim materijalom na kojima se nalaze kolonije mikroorganizama i sličnih vrsta i preko toga se prelijeva voda. Prednosti te obrade pred biološkom je da nam za njih treba manje prostora.TERCIJARNA OBRADA OTPADNIH VODA – Karakterističnost tercijarnih postupaka je da su to skupe metode.Metoda aktivnog mulja se radi u tzv.FIZIKALNO-KEMIJSKA OBRADA OTPADNIH VODA Tu ubrajamo sve metode izuzev bioloških. Bazeni se mogu upotrijebiti u proizvodnji papira. Određene kulture rade pročišćavanje. teški metali i patogene klice i ako želimo vodu pročistiti do stupnja da se ponovno može koristiti u industrijske svrhe kao pogonska onda je potrebno ići na tercijarnu obradu otpadnih voda. neutralizacija i dezinfekcija. ukloniti će se organske specije koje nisu biološki razgradive. Cijeđenje 37 . gljivica i mikroorganizama. bolja je kontrola procesa. Nakon sekundarnog pročišćavanja u vodi su ostali spojevi fosfora i dušika. Trebaju se osigurati uvjeti za normalan život organizama koji čine razgradnju. temperatura i koncentracija kisika. kratko uhodavanje uređaja prije puštanja u pogon i bolje se uklanjaju obojene vode. Može se primijeniti gdje nisu veliki kapaciteti otpadnih voda. oksidacija. U njih spadaju kemijski postupci kao što su membranska separacija. a mulj se isušuje i zbrinjava u ovisnosti o njegovom sastavu. Jedan dio medija aktivnog mulja se vraća na početak u bioaeracioni bazen. manji su problemi sa dnevnom fluktuacijom protoka. Ovdje ćemo uspješno odvojiti ORGANSKU TVAR. . . veća je otpornost na toksične supstance.kada su velike sezonske fluktuacije vodotoka koji će primiti te vode i - kada se ne raspolaže sa dovoljno prostora ili je on izuzetno skup.