GRAFIČKI FAKULTET ZAGREB

“INDUSTRIJA I OKOLIŠ”

ROBERT
2001/2002

VALPOTIĆ

Njemački biolog je prvi koristio pojam «ekologija» koji je tada bio vrlo šturo interpretiran, a značio je odnos između okoliša i organizma. Taj stav je prevladavao sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je pronađeno da u prirodi postoje devastacije. Na promjenu kvalitete okoliša utjecala je industrija, promet, ekspanzija stanovništva i sl. Ekologija je vezana uz mnoge društvene i prirodne znanosti kao što su kemija, biokemija, meteorologija, genetika, ekonomija i pravo. ZAGAĐENJE su nepoželjne promjene u fizikalnim, kemijskim ili biološkim svojstvima zraka, vode ili tla, koje mogu ili će štetno djelovati na čovjeka i druge organizme i njihove uvjete života. Izvori onečišćenja su industrija, promet, energetika i sl. Dijagram toka industrijskog procesa EMISIJA ulaz SIROVINE ENERGIJA VODA OSTALO INDUSTRIJSKI PROCES izlaz POLUPROIZVODI PROIZVODI

OTPAD

OTPADNE VODE

BUKA STROJEVA

Kada se želi ocijeniti proizvodnja ili proizvod treba poći od dijagrama toka industrijskog procesa, ali se moraju uzeti u obzir i sirovina i pretvaranje sirovine u poluproizvod ili proizvod, te kako će taj proizvod djelovati na okoliš (da li je ekološki prihvatljivo njegovo zbrinjavanje). ULOGA EKOLOGIJE – kako zaustaviti degradaciju biosfere i uspostaviti ravnotežu u njoj uz ekspanziju populacije i razvoj. Hijerarhija metoda za povećanje kvalitete okoliša: 1. čiste tehnologije – to su one tehnologije koje neće dati emisiju tijekom proizvodnje 2. modifikacija procesa postojeće proizvodnje, reciklacija unutar samog procesa proizvodnje, zamjena materijala ili sirovina onima veće ekološke podobnosti, primijeniti ekološki pogodne postupke pročišćavanja zraka ili voda ili zbrinjavanja ekološki podobnog otpada. ZAGAĐENJE ZRAKA Treba poći od izvora emisije da bi utvrdili koji polutanti nastaju, kako štetno utječu na atmosferu i koliko će se dugo zadržati u atmosferi. Troposfera ide do 10 km visine i kod temperature od 20°C do 50°C će imati negativan temperaturni gradijent. Stratosfera – sa temperaturom će oko 30 km visine početi rasti, a za to je odgovoran jedan dio stratosfere i to onaj gdje su koncentracije ozona veće i on će biti uzrok apsorpcije, još se naziva i ozonosfera. Mezosfera – karakterizira ju negativni temperaturni gradijent, dolazi do vrlo naglog porasta temperature u ionosferi – temperatura gubi svoj značaj iz kinetičke teorije plinova. PODJELA ATMOSFERA PO SASTAVU:

2

-

do visine od 100 km – sastav u konstantnim granicama, naziva se još i homosfera. dio iznad 100 km visine – heterosfera u kojoj dolazi do gravitacionog razdvajanja plinske smjese. 0,00

Nadmorska visina / km

ionosfera

0,00

0,01 100 50 10 - 100 0 100 mezopauza mezosfera stratopauza stratosfera tropopauza troposfera 200 300 400 500

600

700

800

1 10 100 1000 900 1000 1100 temperatura / °C

Učestalost važnijih atmosferskih plinova PLIN Ar Ne Kr Xe N2 O2 CO2 CH4 H2 N2O CO H2S / SO2 NH3 NO / NO2 CHH2O O3 He Rn VOLUMNI UDIO 106 9300 18 1,1 0,09 78 x 104 21 x 104 315 1,1 0,4 0,25 0,1 var. var. var. var. var. var. 5,2 var. VRIJEME ZADRŽAVANJA U
TROPOSFERI

CIKLUS ne sudjeluju u ciklusima

106 godina 104 godina 15 godina 5 godina 5 godina ( ? ) 10 godina 0,2 godine dani do tjedni 10 dana 0,3 godine 107 godina 3 godine

pretežno biološki ciklus

Izvori pretežno biološki, odvodi pretežno fizikalnokemijski Pretežno fizikalno-kemijski ciklus

1. grupa su plemeniti plinovi, oni se u vremenu akumuliraju. Elementarni dušik transformacijom može preći u one oblike kao što su nitriti, nitrati koje mogu koristiti autotropni organizmi. Prelazak – FIKSACIJA – postiže se prirodna ravnoteža sastojaka plinova. Iza tih ciklusa stoji oksidacija, fotosinteza. Sudbina polutanata u atmosferi ovisi o meteorološkim parametrima.

3

a rad se stvara iz unutrašnje energije sustava. o stvarnoj promjeni temperature zraka sa visinom. slijegati uz tlo ili rasprostirati vodoravno od izvora ovisiti će o stupnju vertikalnog strujanja. što znači da ne dolazi do izmjene topline sustava sa okolinom.sunčevo zračenje. pa će se nastaviti dizati dalje i takvi uvjeti će biti povoljni za rasprostiranje polutanata visoko i daleko od izvora emisije. 4 . . .TEMPERATURA ZRAKA Da li će se neki polutanti iz izvora dizati u vis.oborine. .Meteorološki parametri koji učestvuju u reakcijama.strujanje. ADIJABATSKA PROMJENA – pri istom tlaku zraka. što znači da dio toplog zraka koji struji u vis neće se brzo ohladiti da bi postigao temperaturu okolnog zraka. a to je do približne vrijednosti od 7°C / km visine. Ona je meteorološki povoljna situacija za kvalitetu zraka. su: . Temperatura zraka će padati za iznos koji je ekvivalentan radu pri ekspanziji. visina visinska inverzija stabilna atmosfera adijabatska promjena nestabilna atmosfera prizemna temperaturna inverzija temperatura Temperaturne inverzije Kod NESTABILNE ATMOSFERE promjena temperature zraka s visinom manja je od 7°C / km visine. Ekspanzija je gotovo adijabatska. topli zrak će se zbog manje gustoće dizati iznad hladnijeg i širiti će se. transformacijama i sl. Dio toplog zraka će se dizati sve dotle dok ne postigne temperaturu okolnog zraka. .temperatura zraka.

Ako temperatura zraka raste sa visinom to je visinska inverzija. a polutanti koji su se emitirali tijekom noći nagomilat će se ispod inverzijskog sloja. tada se atmosfera nalazi u ekstremno stabilnim uvjetima. Takvu pojavu nazivamo TEMPERATURNA INVERZIJA. Na taj način je spriječeno raspršivanje polutanata. što dovodi do povećanja koncentracije polutanata pri tlu. pa će se nastojati vratiti na svoj prvobitan nivo. što ima za posljedicu povećanje koncentracije polutanata u određenoj zoni atmosfere. visina topli zrak hladni zrak temperatura Stvaranje temperaturne inverzije u dolinama 5 . U takvim situacijama vrlo često se dešava da temperatura zraka raste sa visinom. a inverzija temperature će općenito nestati sljedećeg dana nakon izlaska sunca. dok u toku noći zemlja zrači energiju natrag u svemir. Postižu se koncentracije koje su štetne i za organizme i za okoliš. Kad je atmosfera stabilna tada ne dolazi do vertikalnog miješanja zraka.Ako je temperaturni gradijent pozitivniji od adijabatske promjene dolazi do smanjenja temperature zraka s porastom visine i manja je od 7°C / km visine i onda je ATMOSFERA STABILNA. Za vrijeme vedrih noći to zračenje u vidu dugovalnih IR zraka je intenzivnije i dovodi do hlađenja slojeva zraka neposredno uz površinu zemlje. te inverzije se dešavaju kada je ekstremno stabilna atmosfera. pa će inverzijski sloj nastati noću upravo radi bržeg hlađenja zemlje od zraka. Te situacije su najnepovoljnije jer nije moguće raspršivanje polutanata već nagomilavanje polutanata ispod inverzijskog sloja. zrak će vrlo brzo pri dizanju postati hladniji i gušći od okoline. visina visina sloja topli zrak hladni zrak emperatura Temperaturna inverzija u toku noći hladni zrak inverzijskog t Tokom dana sunčevo zračenje zagrijava površinu zemlje.

te treba obuhvatiti niz od barem 5 godina.U kotlinama se spomenuti efekt nastajanja inverzije kombinira sa pojavom spuštanja hladnijeg zraka sa okolnih brda. te neki nizinski predio. Razlika tlaka na pojedinim mjestima na zemlji uvjetovat će strujanje. pa tada treba smanjiti najveće izvore emisije. čak i opasne za vrijeme maglovitih dana i ako anticiklonalna aktivnost potraje nekoliko dana polutanti će se nagomilati i koncentrirati u cijelom tom vremenskom periodu.STRUJANJE ZRAKA Horizontalni transport zagađivala je funkcija vjetra zračnih turbulencija i topografije. Zagrijavanje je veće u gornjem. pa ne dolazi do razrjeđivanja koncentracija polutanata raspršivanjem. Brzina i strujanje vjetra bitni su parametri pri izradi ekološke studije kod dobivanja dozvole za izgradnju nekog novog objekta. međutim češće je da frontalne inverzije nastaju i da traju relativno dugo u odnosu na druge tipove inverzija. a na osnovu nje se može dobiti podatak o prevladavajućem smjeru i brzini. gornji slojevi zraka spuštaju se prema dolje. a brzina strujanja je ovisna o udaljenosti od zemlje i zavisi od koncentracije terena jer promjenom konfiguracije može doći do promjene pravca pa i brzine vjetra i do strujanja mikrorazmjera i u onim slučajevima kada su u neposrednoj blizini «tišine». . U tu svrhu potrebno je izraditi ružu vjetrova koju čini višegodišnji niz mjerenja brzine i smjera vjetra (barem 5 godina). Anticiklonalne promjene kod nas su vezane za zimski period godine jer se tada javljaju i masa individualnih izvora emisije koji potječu od zagrijavanja. Zbog sve veće gustoće. Ove inverzije su posebno nepogodne. hladniji zrak istiskivat će topliji zrak koji odlazi u vis. hladni front topli front front topli front hladni «Frontalna» inverzija Frontalne inverzije se javljaju prilikom susreta dviju masa zraka različitih temperatura kad hladniji zrak tone ispod toplijeg na dodiru fronti. S ekološkog aspekta posebno se analiziraju strujanje zraka more-kopno i planina-kotlina. Mogu dostići i prestići maksimalne dopuštene koncentracije. Ponekad se zna dogoditi da kretanje zraka može razbiti inverziju. zagrijavajući se pritom kontrakcijom (skupljanjem). pa čak i adaptacije i renoviranja starog. Inverzija može obuhvatiti i dostići visinu i do nekoliko stotina metara.OBORINE 6 . . Ovakve inverzije i ovakva analiza promjene temperature zraka sa visinom posebno su važan čimbenik ekoloških studija pri izgradnji novog objekta. nego u prizemnom sloju atmosfere i za vrijeme anticiklone vjetrovi su slabi ili ih uopće nema. stvarajući temperaturnu inverziju. Inverzije koje nastaju pri stvaranju anticiklona (polje visokog tlaka zraka) Kada nastaju anticiklone. Kod gradnje novih industrijskih objekata treba se paziti da se oni ne grade u područjima koja nisu pogodna.

Mogu biti značajni meteorološki parametar koji može doprinijeti smanjenju zagađenosti zraka. Ispiranje – kada oborina prolazi kroz sloj zraka ona može pokupiti plinove koji su topljivi u vodi i tako doprinijeti većoj kvaliteti zraka. - 7 .molekula mora apsorbirati taj foton i samo uz te uvjete se molekule.SUNČEVO ZRAČENJE Sunčevo zračenje prilično točno odgovara zračenju crnog tijela. ali i povećanju zagađenosti voda. Efikasnost ispiranja će ovisiti o vrsti oborine. . iskišnjavanje. NO. Kada je sunce u svom zenitu (maksimalna insolacija) nastaju fotokemijske reakcije. Topljivo u vodi – plinovi koji su antihibridi kiselina npr. Iskišnjavanje je proces kada već u oblaku prilikom formiranja kapljica polutanti imaju ulogu ili djeluju kao kondenzacione jezgre. ioni i dr. mogu pretvarati i stupati u reakcije koje zovemo fotokemijske reakcije. ispiranje. veličini kapljice kiše ili pahuljice snijega. da bi uslijedila kemijska promjena utjecajem EMZ moraju biti ispunjena 2 uvjeta: da energija fotona mora biti veća od energije kidanja kemijske veze bilo da je to energija disocijacije ili energija potrebna za bilo koju drugu vrstu kemijske reakcije. . Oborina može u smanjenju doprinijeti pomoću 2 mehanizma: 1. SO 2. 2. NO2 ispiranjem dolazi do smanjenja pH.

ZAGAĐIVALA U ATMOSFERI Povećanje koncentracije određenih specija (plinova. Veliki globalni efekti – smanjenje emisije CO2 i plinova staklenika. . Nuklearne elektrane su ekološki povoljne ako nema ekscidencijskih situacija. a 10% aerosoli. postupci jako onečišćuju zrak sa oksidima sumpora. produkt.Prema podrijetlu polutanti mogu biti:  antropogenog – oni izvori koji su pod utjecajem ljudske aktivnosti. H2SO4). sekundarne – koji će nastati iz primarnog nekom od kemijskih reakcija u atmosferi. SO2 se brzo oksidira i prelazi u sekundarni polutant H2SO4 i/ili njezin anhidrid SO3.polutanti s globalnim učinkom. Termoelektrane su povoljnije za zagrijavanje nego kada bi se za zagrijavanje koristilo niz dimnjaka makar su i one nepogodne. nafta je bolji energent jer ima 2. krutih i tekućih čestica u zraku. nafta). Polutanti se mogu podijeliti s obzirom na način kako oni ulaze u atmosferu na: - primarne – koji se nalaze na izvoru emisije.3%. Plinovi i pare se ponašaju prema plinskim zakonima što je bitno pri utvrđivanju njihove koncentracije i pri projektiranju uređaja za pročišćavanje zraka. Ako oborina pada i ispire zrak pokupiti će polutante koji su u zraku prisutni. prašina iz pustinje. .  prirodnog – virusi. a plin je najbolji energent. . Proizvodi celuloze . povijesne spomenike i prirodu uopće.SPOJEVI SUMPORA SO2 Antropogeni izvori emisije: . tzv. na mnoge materijale.sagorijevanje fosilnih goriva (ugalj.kod sulfatnog postupka prisutni su sulfidi. merkaptani. Suho taloženje. Taj mehanizam je kompleksan i obuhvaća 3 moguća procesa: . - industrija – sulfitni i sulfatni postupak proizvodnje celuloze Alternativni izvori energije: energija sunca. energija valova – Senj. COS i slični spojevi koje karakterizira i vrlo neugodan miris. SOx jer je potrebno jako puno energije. krute čestice.polutanti s lokalnim učinkom . bakterije. magla (sitnija kapljica). pa takve tvari onda nazivamo polutanti ili zagađivala. cinka. polucija iz postupka pripreme energije – polutanti SOx.Jedan od procesa je heterogena oksidacija i ona obuhvaća slijedeću reakciju: a) 2SO2 (g) + O2 (g) → 2SO3 (g) - 8 . Tekućina – sprej (veća kapljica). Šljaka iz termoelektrane je jako štetna jer može doći do kumuliranja u organizmu (mlijeko). a kada se oborina formira pri cikloni ona će prenositi polutante iz zraka. NOx. olova dolaze u prirodi kao sulfitna grupa. Rude bakra.. 90% polutanata pripada plinovima i parama. Mehanizmi odvoda iz atmosfere: heterogena oksidacija (direktno taloženje iz plinske faze. disulfidi.plinove. Ugalj je ekološki najnepovoljniji energent jer ima najveći postotak sumpora (oko 5%). hidroelektrane. Prema trajanju učinka polutanti se dijele na: . Zagađivanje vodotoka može doprinijeti nepovoljnim uvjetima života organizmima koji ne podnose fluktaciju temperature. Kod sulfitnog postupka karakteristični polutanti su SO 2.pare i – aerosoli. vjetra – vrlo dobro kod Senja.energetika. sekundarni produkt SO3. Aerosoli nastaju raspršivanjem sitnih. krutih tvari ili aerosola) u atmosferi može djelovati štetno na zdravlje ljudi i ostalih organizama. Polutanti se mogu podijeliti i prema konzistenciji na : . .

H2SO4 i HNO3. ali će ona biti katalizirana prisutnošću čestica čađe ili prisutnošću lebdećih čestica (čestice pepela). k) 2HO2 + M1 → O2 + H2O2 + M Koji će od ova tri mehanizma prevladati ovisiti će o stanju atmosfere u vrijeme oksidacije. Sama regeneracija hidroksilnog radikala se može prikazati reakcijom f). Općenito se smatra da 1-10% SO2 se na sat oksidira. f) HO2˙ + NO → OH˙ + NO2 - homogena oksidacija u vodenoj fazi. o polutanti SO2 i krute čestice imaju sinergističko djelovanje.(aq) + H+ (aq) Osim vode u troposferi postoje i različite druge specije koje mogu transformirati SO 2 u sulfatnu kiselinu. d) HOSO2˙ + H2O → HOSO2 . magla. Indiji i Dalekom Istoku. i) HSO3. a može biti i neka kruta površina.(aq) + H+ (aq) j) H2O2 (aq) + SO2 (aq) → H2SO4 (aq) Reakciju će prvenstveno katalizirati soli željeza. Americi. produkt H2SO4 i peroksidni radikal HO2. a ona nam je potrebna da bi absorbirala energiju dobivenu nastajanjem novce veze i ona na taj način stabilizira tu reakciju. c) OH˙+ SO2 + M1 → HOSO2˙+ M Početna reakcija će kao rezultat dati hidrogensulfit radikal (HOSO2˙ ).OKSIDI DUŠIKA KAO POLUTANTI NO – suma oksida dušika NO i NO2 9 . molekula. o za nastajanje smoga bitni meteorološki faktori. Reakcija će biti ubrzana ako se čestice plina okruže sa filmom vode. Hidrogensulfit radikal se dalje oksidira reakcijama d) i e) do sulfatne kiseline H2SO4. ali je termodinamički moguća što nam govori ΔG. H2O + O2 → H2SO4 + HO2˙ U zagađenom zraku peroksilni radikal (HO2˙ ) može reagirati sa NO i pritom se regenerira hiroksilni radikal. Distribucija tog polutanta na zemlji nije jednolika i smatra se da oko 90% SO2 pripada emisiji prvenstveno u SJ.Londonski tip smoga. mokrim taloženjem. X - . zatim SO3. dušik (IV)-oksid NO2. pa će reakcija biti maksimalno značajna u blizini izvora emisije gdje je i visoka koncentracija čestica. Reakcije će biti potencirane tamo gdje su prisutni antropogeni izvori SO2 (procesi sagorijevanja). vodikov peroksid. U jako čistoj atmosferi značajna je oksidacija SO2 posredstvom hidroksilnog radikala.Utjecaj na okoliš: . Uz prisutnost vode dolazi do reakcije b). niska o temperatura zraka.71 kJ mol-1 SO2) Reakcija je vrlo spora. odnosno oborinama što je razlog kiselih kiša.(ΔG°298 = . - homogena oksidacija plinske faze. Mehanizmi reakcija su razlogom što SO2 neće doći u stratosferu. g) SO2 (aq) + H2O (l) ↔ H2SO3 (aq) h) H2SO3 (aq) ↔ HSO3. . To može biti ozon. Europi. produkt H2SO4 (aq). nema vjetra kisele kiše pH oborina < 5 fenomen uzrokuju SO2 i NOx. H2O e) HOSO2 . što znači da je relativno kratko zadržavanje tog polutanta u troposferi i efikasno se može iz atmosfere izdvojiti tzv. ali može i drugih prijelaznih metala. temperaturna inverzija. odnosno do hidrolize: b) SO3 (g) + H2O (l) → H2SO4 (aq) U suhom i čistom zraku na temperaturi troposfere reakcija je polagana. Mnogo važnije je otapanje sulfata formiranih na krutoj površini i njihov transport. M – neka treća tvar. pa nisu onda moguće ni kombinirane fotokemijske reakcije uzrokovanje SO2.(aq) ↔ SO32.

električna izbijanja) gdje iz elementarnog dušika pri visokim temperaturama mogu nastati oksidi dušika. saobraćaj. vlaga i čestice. za razliku od rugih reakcija koje se dešavaju u stratosferi i koje doprinose smanjenju koncentracije ozona. c) te reakcije su odgovorne za nastajanje kiselih kiša λ < 320 nm O2 H2O 2NO2 + M O3 O° 2OH M 2HNO3 . sunčevo zračenje. ugljik (IV)-oksid CO2.fotokemijski tip smoga L. organske molekule (uključujući organske peroksi radikale RO2˙ ). Prirodni izvori CO u atmosferi: fotokemijska oksidacija ugljikovodika. energetika i promet. CO se oksidira sa ½ O2. . 2. a reakcija ide sa elementarnim vodikom i pritom nastaje metan i voda. Antropogeni izvori: procesi nepotpunog izgaranja fosilnog goriva i biomase (nije bilo dovoljno kisika). Ta reakcija je izvor povećanja koncentracije troposferskog ozona.ispušni plinovi automobila. Iz primarnih polutanata (manje štetnih) nastaju sekundarni polutanti koji su više štetni. NASTAJANJE TROPOSFERSKOG OZONA NO2 + hν (λ < 430 nm) → NO + O O + O2 + M → O3 + M b) to su reakcije koje se pripisuju mehanizmima nastajanja fotokemijskog smoga tipa Los Angeles. CO se reducira. meteorološki uvjeti temperatura zraka > 20°C. stvaranje u oceanima. Jedan od osnovnih mehanizama odvoda CO iz atmosfere je reakcija adsorpcije u tlo. hidrogen-peroksi radikal. a) Reakcije idu prema fotodisocijaciji NO2.Prirodni izvori oksida dušika su: gorenje biomase (šumski požari. nove specije su atomarni kisik koji će sa nekom molekulom treće vrste dati ozon.A. «tišina» i vrijeme maksimalne insolacije. Anaerobni procesi mogu biti izvori amonijaka. šumski požari i vulkani. Primarni polutanti su poznati zdravstveno i sigurnosno rizični u radnoj atmosferi. redukcija CO2 u oblacima. a produkt je CO2 CO + ½ O2 → CO2 Da bi do takve reakcije moglo doći sudjeluju bakterije iz tla.sagorijevanje fosilnih goriva i biomase.SPOJEVI UGLJIKA Oksidi ugljika: ugljik (II)-oksid CO. Unutar troposfere NOx plinovi izloženi su promjenama radi utjecaja mnogih agenasa od kojih su najvažniji ozon. a reakcija ide uz mikroorganizme iz tla. Važan je za masu procesa iz grafičke industrije. saniranje različitog otpada. CO + H2 10 . avioni. . Antropogeni izvori emisije su: . postoji 2 mehanizma: 1. .industrija. Ona će pridonijeti stvaranju ozona u troposferi. Industrija može doprinijeti emisiji i samih proizvodnih procesa ili pak utroškom energije. hidroksil radikal. OH H2O O2 NO2 + M M RCHO RCO˙ RCO O2˙ RCOO2 NO2 ili acil radikal peroksiacil radikal PAN peroksiacilnitrat hν H Za te reakcije su karakteristični: grafička industrija.

karboksihemoglobin. Prije početka industrijske revolucije oko 260 ppm. Cm Hn + (m + n/4) O2 → mCO2 + n/2 H2O 4. može doći do kome i smrti. nego sa kisikom. pa je na taj način mnogo CO2 iz zraka prešlo u magnezijevkarbonat MgCO3 i kalcijev-karbonat CaCO3 tvoreći stijene. dok se npr. CO + NO → ½ N2 + CO2 3. CO i ugljikovodike prevode u elementarni dušik CO2 i vodu. CO + ½ O2 → CO2 2. Normalna koncentracija karboksihemoglobina u krvi iznosi oko 0. tako da je kod njih koncentracija karboksihemoglobina oko 10 puta veća nego kod nepušača.reakcija oksidacije s hidroksi radikalom OH˙ . Koncentracija tog polutanta – treba poći od davnih vremena kada se zemlja hladila.pri toj reakciji će kao produkt nastati CO 2 i atomarni vodik. Za CO se smatra da je njegovo vrijeme boravka u atmosferi oko 0.5%. Mehanizmi odvoda su: fotosinteza. reducira se mentalna sposobnost. pa zato sada automobili imaju katalizatore koji veći dio NO. atmosfera je bila bogata sa CO2.4 godine. Taj proces i danas je prisutan u plitkim tropskim morima pri čemu nastaju koraljni grebeni. što može dovesti do gubitka sposobnosti ispravnog ocjenjivanja vremena i prostora – uzrok čudnih nesreća. procesi sagorijevanja fosilnih goriva. prema nekim procjenama se smatra da koncentracija CO2 godišnje raste oko 0.). Te specije su koristili morski organizmi za izgradnju svojih kostura koji su se nakon izumiranja organizama taložili na morsko dno. u tunelima. promet. Iz konstante reakcije proizlazi da je afinitet CO za oko 200 puta veći u usporedbi s kisikom. mjestima mogu naći koncentracije koje su veće od 100 ppm. . te neplemeniti metali i silikati koji su naneseni na neku površinu (često aluminij-oksid). Antropogeni izvori: energetika. Prirodni fond koncentracije CO – koncentracija polutanta na mjestima gdje nije moguće zagađenje iz antropogenog izvora je oko 0. U urbanim predjelima je koncentracija od 2 – 20 ppm. Hemoglobin u krvi je nosioc kisika i taj oblik je oksihemoglobin. garažama i sl. Intenzitet zračenja CO2 H2O apsorpcijski maksimumi 11 . Reakcije koje se dešavaju u troposferi: . sada oko 360 ppm. Opisani proces se događao tijekom dugih geoloških razdoblja. biološko raspadanje i oslobađanje iz oceana. Visoke koncentracije se mogu dogoditi i na prometnicama – u vrlo uskim ulicama i gužvama na semaforima. Kada je hemoglobin dostupan CO.3% što postaje zabrinjavajuće. Pušači su izloženi za vrijeme pušenja kratkotrajnim. Cm Hn + 2 (m + n/4) NO → (m + n/4) N2 + n/2 H2O + mCO2 5. Kada se ta koncentracija poveća.Sve vrste tla će pokazati jednu mogućnost tih reakcija. mogu se javiti glavobolje. ali visokim koncentracijama CO koje mogu biti i do 400 ppm. upijanje u tlo. Veliki udio te koncentracije je pripisan prometu. zbrinjavanje otpada.CO2 Prirodni izvori: respiracija. događao se proces da su H2O2 i CO2 otapali stijene i nastali su topljivi hidrogenkarbonati alkalijskih i zemnoalkalijskih metala. Kada se tlo sterilizira i kada se stavi u kontakt s CO tada nema reakcije. Štetno djelovanje tog polutanta CO ima direktan utjecaj na zdravlje ljudi radi mogućnosti da se veže na hemoglobin i na taj način nastaje tzv.1 ppm (parts per million). Prije 2 milijarde godina CO2 je bilo svega nekoliko ppm. 1. on će radije reagirati s CO. H2 + NO → ½ N2 + H2O Kao katalizatori se još koriste i neki plemeniti metali (paladij i sl. H2 + ½ O2 → H2O 6.

Antropogeni izvori metana su: . a neprozirno za zračenje koje emitira zemlja i raslinje u stakleniku.10000 20000 30000 valna duljina λ / nm Raspodjela valnih duljina zračenja što ga emitira zemljina površina i maksimumi apsorpcije infracrvenog zračenja molekula CO2 i H2O Utjecaj CO2 kao polutanta na okoliš je globalan i očituje se utjecajem na promjenu klime. a osim CO2. freoni i ozon. plinovi staklenika su metan. . Prosječna temperatura je oko 254 K i Zemlja najintenzivnije emitira zračenje u području oko 12000 nm. procesi sagorijevanja biomase na vrlo niskim temperaturama. procesi pri uzgoju stoke. a u kojem će području valnih duljina biti najveći intenzitet emitiranog zračenja ovisi o temperaturi tijela.Jedan dio će se apsorbirati u tlo 6 – 12%. vodena para neprozirna za dugovalno IR zračenja i ono ostaje zarobljeno u atmosferi. .procesi odlaganja otpada. Razlika između CO2 i metana – CO2 nastaje oksidacijom.Mehanizam reakcija u troposferi 12 . . N2O. Molekule vode i CO2 apsorbiraju zračenje valnih dužina od 12000 – 20000 nm pa je atmosfera prozirna za vidljivi dio spektra. Koliko će toplotnog zračenja ostati zarobljeno u atmosferi ovisiti će o sastavu atmosfere i koncentraciji polutanata. Tri su glavna mehanizma odvoda metana iz atmosfere: .Jedan dio će odlaziti u stratosferu i tamo se oksidirati. Karakteristično je da Zemlja emitira zračenje u IR području. a metan (ugljikovodici) nastaju procesima razgradnje organskih tvari. ne može se emitirati u svemir.UGLJIKOVODICI Metan – prvi u homolognom nizu (CH4). EFEKT STAKLENIKA – staklenik djeluje – staklo je prozirno za sunčevo zračenje.Prirodni izvori metana su: Metan nastaje uz pomoć mikroorganizama u anaerobnim uvjetima djelovanja na tvari biljnog ili životinjskog podrijetla – dekompozicijom organskih tvari. tzv. procesi pri korištenju i eksploataciji ugljena i nafte. . . ali je zbog polutanata kao što su CO2.

Prirodni izvori . a razlog tome je reakcija ugljik (II)-oksida sa hidroksilnim radikalom. Procesi grafičke reprodukcije i općenito grafičke industrije su izvori onečišćenja (procesi tiska – ofset rotacije heat-set bojama. od grupe aromatskih: benzen i toulen. Efekti na okoliš: 13 .oni nastaju u biološkim procesima i reaktivni su. CAS brojem i tako možemo saznati sve informacije o djelovanju određenog spoja na okoliš. pa on može doći i do stratosfere. Najčešći polutanti su: butan. on ima negativan globalni utjecaj na okoliš. utjecajem na izvore se može smanjiti udio odvoda metana pomoću te reakcije. Faze procesa: mjesto emisije su postupci pranja strojeva nakon tiska upotrebom sredstva za pranje. a svi takvi spojevi su obilježeni tzv. Karakteristično za metan je njegov dugi boravak u atmosferi (oko 3 godine). kada bi došlo do topljenja leda taj postupak bi oslobađao metan. Metan ima mogućnost i on se ugrađuje u led u obliku spojeva koje nazivamo klatrati CH4 * n H2O (n može biti oko 6). duboki tisak – toulen.Najvažniji mehanizam u tom procesu je reakcija metana sa hidroksilnim radikalom koja će kao krajnji rezultat dati CH3O i H2O. industrija. upotreba organskih otapala. odnosno klimu. etan. etil.DRUGI UGLJIKOVODICI U tu grupu spada oko 600 različitih specija koje mogu djelovati kao polutanti atmosfere. djeluje na vrijeme. a kao rezultat će onda biti ugljik (IV)-oksid i elementarni vodik. Važno je da se njegova koncentracija koja iznosi oko 1. propen. sitotisak). Slika: Atmosferske koncentracije glavnih plinova efekta staklenika Metan je jedan od plinova staklenika. . te u ofsetu kada se kao tekućina za vlaženje koristi ona na bazi 2-propanola. alfapinena (α-pinena). Antropogeni izvori su: promet. pa se broj stalno povećava. Temperatura zraka ako se gleda u dužem periodu ima trend porasta.5 ppm neprestano povećava i to za 1-2% godišnje. Čovjekovom aktivnošću. on bi tada išao slobodno u atmosferu i potencirao bi efekt staklenika. visoki (flekso) tisak – organska otapala. Najviše reaktivni bi bili spojevi grupe izoprena. Međutim. stalno se pronalaze neki novi.

OTOPINA ZA VLAŽENJE U OFSETNOM TISKU Upotrebom 2-propanola u otopini za vlaženje u ofsetnom tisku dolazi do emisije polutanta koji spada u grupu VOC spojeva (ishlapljivi organski spojevi). Time se smanjuje udio 2-propanola sa 10% na 2-3%. BAT – biološka toleranca na radnom mjestu. odnosno da se smanji udio otopine za vlaženje.MOGUĆNOST RECIKLACIJE OTOPINE ZA VLAŽENJE I PRISTUPA OPĆENITO - Kretanje reciklirane otopine za vlaženje SVJEŽA OTOPINA ZA VLAŽENJE DOZIRANJE (male količine) MEĐUSPREMNIK Kružni tok otopine za vlaženje između tiskarskog stroja i aparata za kondicioniranje Vrijeme Da li je otopina prljava? / Da li je potrebna izmjena unutar pogonskog ciklusa čišćenja NE 14 . digestalni sustav.ti spojevi mogu sudjelovati u stvaranju fotokemijskog smoga tipa L. pa dolazimo do ALDEHIDA (RCHO). Ako se koristi takva otopina potrebno je brinuti i o tome što se događa i koliko je štetna otpadna tekućina u odnosu na zagađenje voda. . ti spojevi emitiraju i nastaju njihovi polutanti ispod temperature vrelišta. Rizici opasnosti su: mogućnost da sa zrakom čini smjese koje mogu izazvati požar ili eksploziju. tlak para im je manji od 10 kPa. To treba promatrati u odnosu na 2 utjecaja: količinu kemikalija u otpadnoj vodi i štetan utjecaj na okoliš. Zdravstveni rizici su: utjecaj na centralni živčani sustav. BAT u ovom slučaju znači 50 mg/l acetona u krvi ili urinu. Nepovoljni utjecaj na okoliš se potencira sekundarnim reakcijama stvaranjem fotokemijskog smoga tipa L. mogu stupati u reakcije kao što je prikazano za metan s relativno velikim brojem sekundarnih polutanata koji se mogu posebno parcijalno oksidirati. A.- djelovanje globalno u kontekstu efekta staklenika. organ vida. količina vode koja se pritom troši u odnosu na uštedu resursa. Maksimalna dozvoljena koncentracija je ograničena na 400 ppm na radnom mjestu. Provodljivost daje informaciju koliko je ta voda čista (proporcionalno koncentraciji iona). . . A. Mogu se uzeti dugolančani alkoholi kao supstitucija – polialkohol. Voda za pripremu otopine za vlaženje mora biti izvanredne čistoće (ona koja se dobije metodom reversne osmoze) što uključuje kontrolu pH vrijednosti i provodljivosti. svaki veći proizvođač grafičkih strojeva pokušava pronaći neko zamjensko sredstvo koje onda dolazi pod različitim trgovačkim imenima: Heidelberg – Supstifix. Kod konvencionalnog ofseta se primjenjuju keramički valjci da se smanji udio 2-propanola. Zamjensko sredstvo koje bi imalo tehničko-tehnološke karakteristike kao 2-propanol do sada nije pronađeno. Takva tekućina za vlaženje će biti zdravstveno i sigurnosno rizična na radnom mjestu.

8. Uređaj za vlaženje. 6. 5. Uređaj za obojenje.2 1 A III AI A III 15 . Korito tekućine za vlaženje. na radnom mjestu i u vanjskoj atmosferi. filtracija poprečnog toka). 3. Temeljni cilindar. onda se drugi dio ukoncentrirava i zbrinjava kao otpad. 2. Unutar jedinice za reciklaciju koristi se postupak pročišćavanja voda koji spada u tercijarne postupke pročišćavanja voda (membranski postupci. Grubi filter. Cilindar s gumenom navlakom. . Ako se uspije pročistiti otopina za vlaženje tako da se jedan dio može ponovno koristiti u tisku. membranska separacija. 7.DA DA Razdvajanje fizikalnog onečišćenja FILTRAT Kemijski još učinkovito NE OTPAD (što je moguće čvršći) Kružni tok otopine za vlaženje u ofsetnom tisku Tiskarski stroj 4 5 1 6 2 3 Papir 8 Uređaj za kondicioniranje otopine za vlaženje 7 Jedinica za reciklaciju 9 1. Tiskovni cilindar. Sustav za hlađenje. Otopina za vlaženje može utjecati na kvalitetu zraka. Spremnik otopine za vlaženje. 4.Kako mogu sastav boje i procesi sušenja otisaka utjecati na kvalitetu okoliša? KARAKTERISTIČNI POLUTANTI GLAVNIH TEHNIKA TISKA TEHNIKE TISKA Ofset tisak Duboki tisak Visoki tisak GRAFIČKI MATERIJAL POLUTANTI ugljikovodici toulen ugljikovodici MDK [PPM] 400 TOKSIČNO DJELOVANJE KLASA OPASNOSTI Boje Boja Boja 1 1. 9.

20 – 35% sušivih ulja.metoksipropilacetat 50 1 cikloheksanon 20 1 butilglikol 50 1 dipropilglikol 2 testbemin Raspodjela emisije organskih otapala prema tehnikama tiska TEHNIKA TISKA Ofset tisak Duboki tisak Visoki tisak Fleksotisak Sitotisak POTROŠNJA GRAF. .20 – 25% mineralnih ulja. . 110 000 81 500 3 500 10 000 2 500 EMISIJA t / god. .Fleksotisak Sitotisak etanol 1000 0 etoksipropanol 1 metoksipropanol 100 1 etilacetat 200 1 metiletilketon 200 1 50 1 metoksipropilacetat 200 1 izopropilacetat Boje na nafta 2 ksilen 100 2 bazi benzilalkohol 1 otapala diacetonalkohol * 50 1 1-metoksipropanol – 2 * 100 1 butilacetat 950 1 butilniesterglikolne 1 kiseline 50 1 1 . 31 100 14 000 1 100 3 500 1 100 Boje B B B AI AI A II AI A II A II A III A II A III A II A II A II . - Heat-set boje se trebaju pročišćavati zbog velikog postotka mineralnih ulja s 2 aspekta: . t/ god.5 – 15% sušivih ulja. . 25 – 35% tvrdih smola.5 – 10% aditiva. Heat-set boja za ofsetne rotacije sadrži: .15 – 20% pigmenta.Ofsetni tisak Sastav konvencionalne boje za ofsetni tisak na arke na bazi organskih otapala je slijedeći: . 16 .15 – 20% pigmenta. .korištenje velikog udjela derivata nafte. - 25 – 40% mineralnih ulja. MAT. 5 – 10% aditiva.20 – 25% tvrdih smola.emisija polutanata u procesu sušenja otisaka. .

5 – 10% aditiva. - 15 – 35% veziva. Promjenom kemijskog sastava biljnog ulja (promjena broja i raspodjele dvostrukih veza) će utjecati na niz tehničko-tehnoloških karakteristika tako da je na taj način moguće mijenjati penetracije tekućih sastojaka u papir. fotoinicijatore. . Ti uređaji su automatizirani i zauzimaju prostor od oko 5 – 10 m2. iskoristiti i ponovno druge godine posaditi. oko 1 – 10 m3 na dan. čestice bojila budu zahvaćene mjehurićima zraka ili nekog drugog plina.10 – 20% pigmenta. Boje sadrže oligomere. ali njihova ekološka nepodobnost je mogućnost onečišćenja voda.BOJE KOJE SUŠE UV ZRAČENJE I SNOPOM ELEKTRONA UV boje ne sadrže organska otapala i smatraju se ekološki pogodnijima. Ne može se napraviti ekološki optimalna supstitucija jer svaka tehnika tiska diktira udio moguće zamjene sa aspekta kvalitete i mogućnosti otiskivanja zbog velikih brzina otiskivanja. neće doći do zagađenja zraka i destrukcije okoliša. . te se silom uzgona transportiraju na granici faza u obliku pjene i odvajanjem pjene se odvajaju i polutanti iz sustava. BPK od 500 – 1000 mg kisika / litri. Prije donošenja odluke o zbrinjavanju treba uzeti u obzir kemijski sastav pigmenta.' 70-tih godina javile su se mogućnosti smanjenja udjela derivata nafte iz boja. .sedimentacija. . .adsorpcija. Na tržištu postoje komercijalni uređaji za zbrinjavanje otpadnih voda kapaciteta 1 – 20 m3 otpadne vode na dan.). a to su one vegetabilnog – biljnog podrijetla kao što su repica. . (BPK) predstavlja biološku potrošnju kisika i ako ima indeks 5 onda se odnosi na 5 dana.flotacija. pa za monomere u bojama koje suše UV zračenjem je karakteristično da 17 . te brzinu izlaganja otisaka (sušenje otisaka). odnosno svojstva emulgiranja. U dubokom tisku se mora koristiti uređaj za pročišćavanje jer boje sadrže puno toulena.40 – 50% vode.Koagulacija je fizikalno-kemijski proces koji potpomaže nastajanju većih čestica od destabiliziranih koloidnih čestica i tako potpomaže odjeljivanju faza u procesima sedimentacije i filtracije.BOJE NA BAZI VODE Kemijski sastav boja na bazi vode: . soja i sl. To je otežavajuća okolnost za akvatične organizme koje u njemu žive. može se očekivati udjel krutih tvari od 3 – 5%. Kada se radi o adsorpciji onda je riječ o krutom sustavu.Flotacija je proces sljepljivanja dispergiranih čestica zagađivala na granici faza zrak-tekućina. pH vrijednost od 7 – 8. . monomere. a kada se radi o absorpciji onda je riječ o tekućem sustavu. postizanje ravnotežnog stanja tiskarska boja i voda. To je postupak kojim se može odrediti količina organskog onečišćenja u otpadnoj vodi. a dobiveni mulj mora se dalje zgušnjavati i dalje obrađivati (metode spaljivanja). S obzirom na volumen otpada s obzirom na kapacitet proizvodnje mogu se uspješno primijeniti sedimentacija i filtracija. odnosno istraživanja su ukazala na supstituciju sirovina derivata nafte sa sirovinama obnovljivog podrijetla (one koje se mogu posaditi. .Adsorpcija je proces koncentriranja tvari na međufaznoj granici površina. to će utjecati na iskoristivost pigmenta. Takva otpadna voda se mora pročišćavati. .koagulacija. . . a postupci pročišćavanja koji se najčešće koriste su: . Otpadne vode su onečišćene organske tvari i kao takve se ne mogu ispuštati u vodotoke jer bi organska tvar razgradnjom trošivog kisika vodotok pretvorila u deficitaran na kisiku.10 – 20% alkohola. postaju specifički lakše. Imati će određenu ekološku podobnost jer neće doći do emisije otapala.

odnosno polimerizaciju. Rezultati istraživanja su pokazali da na udaljenosti od 5 cm u okolini sušila doza zračenja približno iznosi 1 μSv/h. iritiraju sluzokožu (po kemijskom sastavu to su: alkilesteri i to 1. benzildimetilketal. tis. ali kod ofsetnih strojeva na arke se ne može postaviti taj uređaj zbog hvataljki papira. Kao fotoinicijatori se koriste izopropiltioksanton. Veziva su smole sa akril i metaakril skupinama na osnovi poliestera epoksida ili uretana. Akrilati će imati negativno i štetno djelovanje u kontaktu sa kožom. Oligomeri s višom molekularnom masom koriste se kao epoksiakrilati. Ekološka nepodobnost kod monomera je nadražujuće djelovanje prevenstveno u dodiru s kožom. kod ofsetnih rotacija sprječavanje djelovanja zračenja (rendgenskih zraka) načinjeno je oklopom od olova.6 – heksandioldiakrilat). poliesterakrilati ili kemijski slični spojevi koji imaju određeni zdravstveni rizik – nadražljivost u kontaktu s kožom). Polimerizacija u postupku dezintegriranja iskorištenog otiska sprječava nastajanje čestice bojila zadovoljavajuće veličine za efikasno uklanjanje u postupku deinking flotacije pri reciklaciji papira. oligomer) R' R' N 2 (dušik) polimerizacija snopom O2 O2 R' R'' O2 O2 R' papir papir Shematski prikaz sušenja boja pomoću snopa elektrona Kod sušenja dolazi do emisije X rendgenskih zraka. boja elektrona (monomer. Tiskarska boja monomer oligomer fotoinicijator oslobođeni radikal Oslobođena energija radikala uzrokuje potpuno umrežavanje. Shematski prikaz sušenja boje pomoću UV zračenja Boje koje suše snopom elektrona ne sadrže fotoinicijatore i zbog toga se koriste kod tiska ambalaže koja se koristi za prehrambenu proizvodnju. Mehanizam sušenja se zasniva na djelovanju energije elektrona na organske molekule pri čemu nastaju slobodni radikali koji lančanim reakcijama dovode do polimerizacije. 18 . Uz N 2 (vrlo inertan plin) i hlađenjem se može spriječiti emisija ozona. a kad je dovoljno hladno i dušikovih-oksida koji bi pritom mogli nastati.oni rade u boji svojstvo viskoziteta. benzofenon kao i derivati tih spojeva i oni će apsorbirati UV zračenje i pri takvim reakcijama su moguće emisije ozona koje mogu djelovati nadražujuće na dišne organe.

Redoslijed uzoraka prema udjelu pigmenta TEHNIKA TISKA GRAMATURA g/m2 UDJEL PIGMENTA mg kg –1 uzorka bronciranje 100 17275 bronciranje duboki tisak ofset duboki tisak ofset 240 100 100 240 240 8520 3960 2020 2000 1360 UZORAK 3 6 2 1 5 4 19 . . željezo je prisutno u anorganskim pigmentima. a bijeli sa cinkom.Utjecaj brončanih tiskarskih boja (brončani prah) na kvalitetu okoliša Koncentracija pigmenta u uzorcima PAPIR / KARTON TEHNIKA TISKA TISKARSKA BOJA KONCENTRACIJA PIGMENATA U OTISCIMA Cu mg kg -1 LUXOTIP 100 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 ofset duboki tisak bronciranje ofset duboki tisak bronciranje Neotisnuti Jednokomponentna boja Boja za duboki tisak Brončani prah Jednokomponentna boja Boja za duboki tisak Brončani prah 1550 3300 14850 1040 1640 7110 Zn mg kg -1 470 660 2425 320 360 1410 AUROCARD 240 neotisnuti g/m2 Kada bi se ti otisci trebali zbrinjavati ekološki najpovoljnije bilo bi: . . .Kod sitotiska se koriste različite boje.spaljivanje. crveni su u kombinaciji s barijem. Kod spaljivanja dolazi do problema da se u izlaznim plinovima nalaze čestice teških metala.kompostiranje. . . dok se kobalt i mangan pojavljuju kao sikativi u ofsetnim bojama. pa se takva sekundarna sirovina mogla koristiti za proizvodnju bojila ili finijih grafičkih materijala. Reciklacija se radila na dva načina: . Svi navedeni spojevi su iz grupe teških metala.reciklacija.PIGMENTI KAO SASTAV BOJE I NJIHOV EKOLOŠKI ZNAČAJ Organski pigmenti sadrže bakar – plavi i zeleni pigment.korištenje postupka deinking flotacije. Razvlaknjivanje – čestice se nisu mogle odstraniti u dovoljnoj količini.samorazvlaknjivanje. pa je veći problem kako napraviti sustav za zbrinjavanje onečišćenog zraka.

međutim zapažene su neke karakteristike koje nisu u skladu sa dobrim tehnološkim uvjetima. U radnoj atmosferi će biti sigurnosno i zdravstveno rizični. Kada se supstitucija počela provoditi zabilježene su promjene na površini metala (elementi strojeva) koji bi se mogli ubrojiti u kategoriju procesa korozije. 40°C 60°C 100°C > 10 20 . a u vanjskoj atmosferi će pod određenim uvjetima moći ulaziti u kemijske reakcije koje će rezultirati spojevima iz grupe fotooksidansa i dovesti će do pojava fotokemijskog smoga tipa L. Kiselinski broj – veličina koja nam može reći koliki udio masnih kiselina je ostao slobodan. 3 min. min. '70-tih godina naftnom krizom se počelo razmišljati o supstituciji mineralnih supstanci iz nafte (derivata nafte) sa supstancama na bazi vegetabilnih ulja radi zdravstvene i sigurnosne rizičnosti sredstava za pranje (klase zapaljivosti A I. Stupanj emisije različitih tekućih sredstava za čišćenje za vrijeme ručnog pranja % 100 0°C 80 60 25°C 40 20 0 150°C 0 sek. te ekološki nepovoljni zbog vrlo niskog plamišta. Supstitucijom ćemo dobiti sredstva koja imaju plamište veće od 100°C. biti će ishlapljivi i spadaju u VOT spojeve. a najnepovoljniji su specijalni benzini jer imaju vrlo nisko plamište (vrlo ishlapljiva sredstva). A II i A III) i ekološkom i gospodarstvenom pristupu resursima. Što sa otpadom nakon pranja? 30 sek. ona neće spadati u tzv. VOT spojeve.Ekološke karakteristike sredstava za pranje strojeva SREDSTVA ZA PRANJE MDK mg / m3 350 350 KATEGORIJA TOKSIČNOSTI KLASE ZAPALJIVOSTI PLAMIŠTE Specijalni benzini Test benzini (mješavine alifatskih i cikličkih ugljikovodika) Test benzini (mješavine alifatskih i cikličkih ugljikovodika viših plamišta) Mineralna i vegetabilna ulja 2 2 AI A II < 21°C >21 – 55°C 350 1 A III 55 – 100°C 0–1 > 100°C Većina sredstava za pranje se dobivala iz nafte. A. nije došlo do esterifikacije.

Tu analizu može raditi samo ovlaštena institucija. potpis odgovorne osobe. pa mjera zaštite na vrhu piramide je ta da što manje sredstva za pranje potrošimo. Isti postupak vrijedi i kod zbrinjavanja ostataka boje. inspekcija kažnjava odgovornu osobu. opasan otpad se označava sa * i on se mora zbrinjavati na odličan način. Zakonska norma obavezuje tiskaru da prije postupka zbrinjavanja mora imati rezultate fizikalnokemijske analize otpada gdje je naznačena i preporuka metode zbrinjavanja. Administracija počinje na mjestu nastajanja gdje mora biti ispunjen formular na kojem je vidljiva masa otpada. podaci o transportu. Postoji zakonski propisi da se otpad mora administrativno pratiti od mjesta nastajanja do mjesta zbrinjavanja.Pristup reciklacija unutar proizvodnje – povoljnija metoda Tiskarski stroj Prljavo sredstvo za pranje Sredstvo za pranje (voda) Destilacijski spremnik Odabir metode koju ćemo primijeniti za reciklaciju iskorištenog sredstva za pranje diktiraju karakteristike sredstva za pranje. zbrinjavanje spaljivanjem Sredstvo za pranje 21 . Ako nedostaje bilo koji segment. Otpad moramo svesti na što manju moguću mjeru. Shematski prikaz toka reciklacije (sredstvo za pranje s visokom temperaturom zapaljivosti) Svježa voda Sredstvo za pranje i voda Voda Svježa sredstvo za pranje Postupak pranja stroja Postupak pročišćavanja DESTILACIJA Onečišćena tekućina nakon pranja stroja OTPAD. a to omogućuje automatski uređaj za pranje. potpis onoga tko je preuzeo otpad za transport i potpis onoga tko je primio otpad nakon transporta. te posebno temperatura zapaljivosti sredstva za pranje koje se koristi. . te dokument iz kojega je vidljivo da je otpad zbrinut na identičan način kako je to vidljivo iz prijedloga institucije koja je načinila analizu.Otpad će se isto naći u našim normama. u tabeli otpada svaki otpad ima svoj ključni broj pod kojim se vodi.

Postupkom destilacije dobili smo dva toka i smanjili smo masu otpada za zbrinjavanje jer smo ga ukoncentrirali i dobili vrlo koristan udio koji možemo vratiti u postupak pranja (destilat). Antropogeni izvor: neki industrijski procesi. ClO˙ (g) + O (g) → Cl˙ (g) + O2 (g) Svaki klor i oksiklor radikal može razoriti 105 molekula ozona. ali se tu javlja problem onečišćenja voda.Supstituirani ugljikovodici s nekim od halogenih elemenata (FREONI) Freoni – klorflour ugljikovodici. odstranjena boja OTPAD. kod boja na bazi vode i UV boja sredstvo za pranje je voda. . Kod boja na bazi otapala kao sredstvo za pranje koriste se ta otapala.Može se primijeniti samo ako radimo sa današnjim tehnologijama. Shematski prikaz toka reciklacije (sredstvo za pranje s niskom temperaturom zapaljivosti) Svježe sredstvo za pranje Sredstvo za pranje Sredstvo za pranje Postupak pranja stroja Uređaj za reciklaciju Otpad. Ta grupa spojeva je vrlo kemijski inertna.Utjecaj na okoliš: . biološki su nerazgradivi i to doprinosi da će se vrlo dugo zadržati u atmosferi (do 20 godina nakon emisije). Kategorizacija u odnosu na druge polutante je ta da nije zapažen prirodan izvor tih spojeva. Fleksoboje na bazi otapala – otapala u bojama se mogu kao takve koristiti za čišćenje elemenata strojeva. Ti spojevi ne ulaze u složene kemijske mehanizme troposfere. U drugim tehnikama tiska s obzirom da se upotrebljavaju različite boje ovisno o njoj se koriste različita sredstva za pranje. prije se koristio u dezodoranima i u hladnjacima. . Reakcija se može prikazati uz pomoć atomarnog vodika ili NO2: Cl (g) + H (g) → HCl (g) ClO (g) + NO2 (g) → ClONO2 (g) 22 . zbrinjavanje spaljivanjem Bitan ekološki aspekt je taj što smo uspjeli ukoncentrirati i smanjiti otpad za zbrinjavanje.smanjenje koncentracija O3 u stratosferi hν CCl3F (g) 190 – 225 nm CCl2F (g) + Cl˙ (g) FREON 11 Cl˙ (g) + O3 (g) → ClO˙ (g) + O2 (g) Reakcija destrukcije ozona je prikazana sa klornim radikalom. sredstvo za pranje. moguća je neprestana regeneracija (sa atomarnim kisikom) i opet nastaje radikal. ali kada se one upotrebljavaju dolazimo do mogućnosti zagađenje zraka radnog prostora (VOT spojevi). oni su netopljivi u vodi.

Prirodni izvori emisije: prašina i pijesak iz suhih predjela.veličini čestice – posebno se izdvaja respirabilna prašina. Kada bi se smanjila koncentracija ozona u stratosferi onda bi do prizemnih slojeva moglo doći štetno UV zračenje. dok će se neke manje čestice uključiti u procese iskišnjavanja (čestica služi kao kondenzaciona jezgra pri procesu formiranja oborine). A.Kataliziraju reakciju u atmosferi. dok će NO 2 ostati vezan kao nitratna kiselina. te da su manje koncentracije ozona u parnim godinama. temperaturnu inverziju (stabilna atmosfera). . . dok povećana koncentracija klor radikala uzrokuje brže razaranje ozonskog sloja.Utjecaj na okoliš: Smog Londonskog tipa koji ima kombinirano djelovanje.Antropogeni izvori emisije: . a oni traju 22 mjeseca.Djelovanje na klimu je takvo da smanjuje intenzitet sunčanih dana. uglavnom je pod utjecajem sile gravitacije. Ozon će djelovati na elastomere – pucanje dvostrukih veza. sulfata) koji uzrokuju salinizaciju tla. Proizvodnja cementa ima izvor čestica. čestice maritivnog porijekla (ioni natrija.kemijskom sastavu čestice. situacije bez vjetra.KRUTE ČESTICE . . a o tipu tla će ovisiti da li mogu djelovati i na kvalitetu podzemnih voda ili manjih jezera. Pojava je karakteristična za hladni dio godine i vezana je uz vrlo nisku temperaturu zraka.promet. a i u grafičko industrija uzrokuje izvor čestica (pudranje. . devastacija materijala. .Mehanizam odvoda: Suho i mokro taloženje Suho taloženje je karakteristično za čestice veće dimenzije. . a uzrok za to se smatra da je povezan sa cikličkim promjenama vjetrova u stratosferi. papirna prašina) pa se koriste pročišćivaći. a pritom mogu djelovati na zagađenje tla. ali ona je raspoređena po velikoj površini za razliku od emisije antropogenog porijekla koja je ograničena na mala područja (industrijski razvijena) velike naseljenosti. što bi štetno djelovalo na zdravlje ljudi (UV zračenje može uzrokovati i gubitak vida). Do povećanja prizemnih koncentracija ozona dolazi u reakcijama koje su vezane za nastajanje fotokemijskog smoga tipa L. . a za biljke on je najgori toksikant. 23 . odnosno čestice koje mogu doći u donje dišne organe (pluća).izgaranje fosilnih goriva i biomase. Tako vezan NO2 više ne može prekinuti lančane reakcije razgradnje ozona.industrijski procesi. kalcija.Štetno djelovanje čestica na zdravlje ovisi o: . NASA je provela istraživanje i ustanovila da koncentracije O3 u stratosferi nisu uvijek iste.Procesi na površini ledenih kristalića stratosferskih oblaka nad Antartikom: ClONO2 + HCl → HNO3 + Cl2 ClONO2 + H2O → HNO3 + HOCl ClO + ClO → Cl2O2 Nakon prestanka antarktičke zime svjetlost će osloboditi klor radikale. Čestice će zajedno sa oksidima sumpora djelovati u kontekstu sinergističnosti (njihov efekt ako nisu zajedno će biti manje štetan za ljude nego kada su zajedno). . Nagađa se da je nastajanje stratosferskih oblaka u vezi sa zarobljavanjem zemljine topline koja je u biti u vezi sa efektom staklenika. biljaka itd. Emisija iz prirodnih izvora je daleko veća. . . čestice pepela prilikom erupcije vulkana.Efekt iskišnjavanja – čestice će s oborinom doći na tlo. .

štetno će djelovati na kelj. 24 . mrkvu.upotrebljava se kada su sve mjere već iskorištene i kada je utvrđeno da je koncentracija polutanata na izvoru emisije veća od maksimalno dozvoljene. metoda . otpad (proizvod kada je iskorišten) je vrlo teško za reciklirati. Za najveće čestice se koristi postupak SEDIMENTACIONE (GRAVITACIONE) KOMORE. metoda . .reciklacija unutar samog procesa proizvodnje Svaki transport je izvor daljnjeg zagađenja okoliša. Kada proizvodi ne bi dugo stajali (do 3 mjeseca) pri reciklaciji ne bi bilo većih problema jer starenjem dolazi do problema budući da se dobije reciklirano vlakno slabije kvalitete. 2. ugljen u kotlovima. ali se digitalna tehnologija svrstava u visoke tehnologije koje imaju napredak u odnosu na ekologiju. U grafičkoj tehnologiji to može biti zamjena konvencionalnih tehnika sa digitalnim. Da se kod boja na bazi otapala za ofsetni tisak primjeni mogućnost supstitucije mineralnih ulja sa vegetabilnim uljima.METODE ZA POVEĆANJE KVALITETE ZRAKA Postoje metode koje su podijeljene prema slijedećoj hijerarhiji: 1. smanjena je emisija u samom procesu. Korištenjem Heat-set boja štede se resursi (sirovina obnovljivog porijekla). metoda . dok noviji toneri imaju smanjenu koncentraciju nitropirena. Ako se koristi benzin sa olovom on će štetno djelovati jer ima kumulativno djelovanje u organizmima (npr. Npr. U sitotisku koristimo metode za pročišćavanje zraka i voda i na taj način smanjujemo poluciju. U grafičkoj industriji primjer je reciklacija otopine za vlaženje u ofsetnom tisku i zbrinjavanje otpada nakon čišćenja elemenata strojeva. katranskim smolama (kod asfaltiranja) te u dimu cigarete. odnosno iz njega dobiti dobro vlakno jer se toneri polimeriziraju za vlakanca pa ih je teško skinuti. Oni će se emitirati kada se loži vatra (nepravilno sagorijevanje) npr.pokušati procese koji nisu ekološki povoljni zamijeniti tzv.POSTUPCI PROČIŠĆAVANJA ZRAKA . metoda . oni dolaze iz ispušnih plinova prilikom sagorijevanja. Ako se radi o zraku prvo treba vidjeti koji su polutanti prisutni i u kojem su oni obliku. ima ih u katranu. Olovo može biti u različitim vidovima spojeva. Praškasti toneri su prije sadržavali nitropiren. 4. 3.da se materijali koji su ekološki nepovoljni zamijene sa povoljnijima. čistim tehnologijama (tehnologija koja otpad koji nastaje može ponovno koristiti pa otpada ne bi trebalo biti). krumpir ako su posađeni uz cestu). NO2 benzo(a)piren benzo(e)piren djeluju kancerogeno nitropiren Policiklički aromatski ugljikovodici su polutanti koje ćemo naći u gradskoj atmosferi.ČAĐA je nosač plinova posebno ekološko interesantnih policikličkih aromatskih ugljikovodika. Međutim tekući toneri nisu povoljni za okoliš. .Metode za pročišćavanje zraka kada su polutanti u obliku čestica Da bi odabrali pravilan postupak treba poći od veličine čestice koja se emitira.

a ako nisu onda se odlažu na deponij. Te čestice se skupljaju na dnu. a nedostaci su da će trebati relativno veliki prostor za taj uređaj i efikasnost pročišćavanja nije velika. dobra efikasnost odvajanja većih čestica (od 50 – 90%) i niska cijena uređaja. Najviše se koriste za odvajanje većih čestica i to kada iz struje zraka treba odvojiti čestice cementne prašine.CIKLONSKI SEPARATOR IZLAZ ULAZ On za odjeljivanje koristi centrifugalnu silu. Prednosti ovakvog postupka: to je jeftin postupak. male su brzine da bi se čestice mogle izdvojiti. može poslužiti da bi se uklonile grube čestice iz zraka i zaštitili ventili.Princip rada uređaja: 25 .IMPAKTOR kolektor I kod impaktora se uklanjaju veće čestice. ali nedostaci su da se male čestice dosta loše odvajaju. piljevinu. Uređaj je malo skuplji od gravitacijske komore.ULAZ IZLAZ Za odjeljivanje se koristi gravitacijska sila (sila teža). ako su čestice štetne po okoliš zbrinjavaju se kao poseban otpad. u daljnjim postupcima obrade. Čestice koje su veće od 50 μm će se izdvojiti sa efikasnošću od oko 50%. . pumpe i sl. . Prednosti ovog uređaja su relativno jednostavna konstrukcija. ali se osim pročišćavanja mogu dobiti i uzorci čestica za analizu podijeljeni u klase veličina. pepeo. . papirnu prašinu i puder u grafičkoj tehnologiji. Za taj uređaj je potrebno dosta prostora jer struja zraka treba biti laminarna i treba biti dovoljno dugačak protok zraka kroz komoru. Takvi uzorci se mogu u laboratoriju dalje obrađivati i dobiti kemijski sastav pa se može znati koliko su štetne.

Kod prvog uređaja plin koji ulazi na dnu prolazi preko punjenja i dolazi u kontakt sa tekućinom. čestice i H2S – otopina FeCl3. kapljice se sljepljuju za čestice (povećanje dimenzija) što povećava efikasnost izdvajanja. Vruće plinove treba hladiti da bi se na taj način mogli pročišćavati. ali se mora biti oprezan s obzirom na temperaturu plina koji treba pročistiti jer iz toga proizlaze ograničavajuće okolnosti. merkaptani. Aktivni ugalj. a čisti plin izlazi na vrhu. Tako nastala energija će pridonijeti efikasnosti uređaja. . Ovaj uređaj je manje efikasan od Venturi separatora. Uređaj može biti: a) sa punjenjem kolonama. Kada plin uđe u konvergentni dio poveća mu se brzina. disulfidi – otopina razrijeđene lužine natrijhidroksida. Sakupljene čestice će se dalje zbrinjavati u ovisnosti o njihovom kemijskom sastavu. SO2 – voda. a nedostatak im je veliki utrošak električne energije. tekućina se posebnim uređajima dovodi u oblik kapljica. ali onda treba paziti koju ćemo tekućinu izabrati da bi ona mogla adsorbirati plinove. Uređaj se može koristiti i za pročišćavanje zraka zagađenog osim sa česticama i sa plinovima.Princip rada uređaja: Pri kontaktu čestice sa kapljicama. dok se je prije koristilo mljeveno kamenje. a druga u obliku žice. c) Venturi. a ostale se zbrinjavaju postupcima zbrinjavanja opasnog otpada. . Centrifugalni uređaj radi na principu centrifugalne sile. Odabir tekućine ovisi o karakteristikama materijala koji želimo izdvojiti (npr. . Punjenje obavlja distribuciju toka plina i tekućine i osigurava veliku kontaktnu površinu. Da bi se povećala površina kontakta između zraka i tekućine. a tekućina se uštrcava u taj dio. razrijeđena otopina crnog luga služi za adsorpciju čestica i SO2). one koje nisu toksične mogu se deponirati na odlagalište. Čestice koje su zahvaćene kapljicama tekućine nalaze se uz stjenku i ulaze i otječu zajedno sa tekućinom na dnu ciklona. između njih je velika razlika napona (do 40000 V). a samim time i brzina kretanja čestica. b) centrifugalni. Jedna je u obliku ploča. . te oni mogu dobro pročistiti zrak. Do sakupljanja čestica dolazi na pločastoj elektrodi. a čestice radi povećanja centrifugalne sile koju uvjetuje smanjenje putanje po kojoj se oni kreču napuštaju konusni dio i sakupljaju se u vrhu konusa i odlaze u spremište. postoje dvije vrste elektroda i to tzv. Njihova prednost je da mogu pročistiti zrak sa efikasnošću od 99%. Usporedbom ciklonskog separatora sa mokrim ciklonom. Uređaji za pročišćavanje zraka od najsitnijih čestica zovu se ELEKTROSTATSKI PERCIPITATORI ili TALOŽNICI. aktivna i pasivna i one su suprotnog naboja. sulfidi. veća efikasnost postupka bila bi na strani mokrog sustava.Princip rada uređaja: Do pročišćavanja dolazi u električnom polju.PROČIŠĆAVANJE ZRAKA KADA JE ON ZAGAĐEN PARAMA I PLINOVIMA 26 . Venturi uređaj se sastoji od konvergentnog i divergentnog dijela. a tekućina dolazi protustrujno. lužnata otopina može izdvojiti sve što ima kiselu karakteristiku i velik broj raznih polutanata. Znatna količina mehaničke energije se pretvara u toplinu zbog turbulencije stvorene prilikom miješanja dvije faze. Postoje još i FILTRI koji mogu biti od različitog vlaknastog materijala. Punjenje su keramički materijali. te ona oplahuje čestice i turbulentnim strujanjem zajedno sa česticama ulazi u divergentni dio gdje se odjeljuje suspenzija i pročišćeni zrak. a sakupljene čestice se skidaju sa elektrod4e koristeći vibratore.Čestice kada ulaze u uređaj kružno se gibaju. spojevi sumpora reducirajućih karakteristika – H2S. Pri samom vrhu konusa struja zraka naglo mijenja smjer i opisujući zavojnicu napušta ciklon kroz odvod koji se nalazi na vrhu uređaja.MOKRI SEPARATORI Mokri separatori predstavljaju uređaje koji omogućuju kontakt zraka i tekućine pri čemu čestice iz onečišćenog zraka prelaze u suspenziju. a prijelazom zagađenog zraka iz valjkastog dijela ciklona u konusni dio povećava se brzina strujanja zraka.

NEREGENERIRAJUĆE METODE: . Rezultat sagorijevanja će biti CO2 i H2O. Karakteristično za ovaj proces je da postoji adsorber kroz koji prolazi onečišćen zrak. Prisutni polutanti su organska otapala. Kao katalizatori se koriste plemeniti metali. Pročišćeni zrak će izlaziti iz adsorbera. U postupku desorpcije u adsorber ulazi para koja onda veže polutant i prelazi u fazu kondenzacije. radij). Neregenerirajuća metoda će na kraju postupka kao rezultat dati toplinu koju možemo koristiti za zagrijavanje vode i sl. U odluci je bitna karakteristika procesa u kojem treba pročistiti zrak. a u manjem broju slučajeva će rezultat biti energija. nakon toga u komoru za sagorijevanje i to u njezin prvi dio gdje se može provesti još dodatno zagrijavanje koje će se provoditi u ovisnosti o koncentraciji polutanata/m3 zraka. Ovdje će zagađeni zrak prelaziti preko površine katalizatora. pa je nastajanje CO2 nedostatak i pokušava se što više smanjiti koncentracija CO2 u izlaznom zraku. Npr. a nakon reakcije oksidacije do difuzije i desorpcije produkata reakcije. . a toplina služi za zagrijavanje ulaznog zraka. dolaziti će do molekularne difuzije. Katalizator je definiran temeljem svoje aktivnosti (radni sati) i one se nalazi u komori za sagorijevanje. Odijeljena voda će sadržati oko 0. Nakon sagorijevanja zrak odlazi ponovno u izmjenjivač topline i tu mu se smanjuje temperatura. a kao adsorbens se najčešće koristi aktivni ugljen radi svoje velike površine. a najpravilniji put kod sitotiskara je da se određenim metodama utvrde gdje su izvori emisije i kolike su koncentracije polutanata pa da se onda odabere metoda pročišćavanja. Trovanje katalizatora je slučaj kada neki polutant iz smjese zagađenog zraka ima sposobnost deaktivacije katalizatora. a toulen koji se dobije može se dalje koristiti (npr. . Takvo pročišćavanje se može koristiti u sitotisku. Nove generacije uređaja da bi smanjile koncentraciju CO 2 u izlaznom zraku idu prema konstrukciji rotacionog adsorbera unutar sustava koji bi dodatno povećao kvalitetu izlaznog zraka.06% toulena pa se treba dalje pročišćavati – stripping. Ova metoda ima najveću primjenu kod tiska ofsetnih rotacija heat-set bojama. . Ako izvor polucije ima karakteristiku da sadrži puno različitih specija u relativno niskim koncentracijama onda ćemo koristiti regenerirajuću metodu (npr.Na hijerarhiji metoda za pročišćavanje zraka tu metodu ćemo zadnju koristiti. ugljikovodici koji će se reakcijom oksidacije pretvoriti u CO2 i H2O. U sitotisku se kao katalizator koristi spinel. Prema sastavu zagađenog zraka koji se očekuje u grafičkoj tehnologiji poželjna temperatura sagorijevanja bi trebala biti oko 650 – 700°C. fleksotisku. keramički materijali. kod sitotiska i fleksotiska). Kada se postigne zasićenost onda se adsorber mora staviti na regeneraciju (desorpcioni ciklus). a CO2 je jedan od plinova staklenika.Katalitičko sagorijevanje To je novi postupak kod kojeg će se korištenjem katalizatora smanjiti utrošak energije smanjenjem energije aktivacije u reakcijama oksidacije. Takva se voda za 27 .Postupak pročišćavanja zraka postupkom adsorpcije koja uključuje kondenzaciju To je regenerirajuća metoda. legure (platina. Postoji dvije vrste metoda: a) postupci koji su regenerirajući i b) postupci koji su neregenerirajući.Pročišćavanje zraka sagorijevanjem Onečišćeni zrak će ako dolazi iz procesa sušenja biti zagrijan i ulaziti će u izmjenjivač topline. U ovakvom sustavu pročišćavanja u grafičkoj tehnologiji može se katalitičko sagorijevanje provoditi na temperaturi od 300 – 400°C što daje uštedu energije. Prelazi se u tekuću fazu i na osnovu različitih gustoća polutanata i vode dolazi do odjeljivanja. u tvornici grafičkih boja). u ofsetu se ne može koristiti katalitičko sagorijevanje kada se koristi otopina za vlaženje koja ima u svom sastavu fosfate. Regenerirajuća metoda može dati supstancu u relativno čistom stanju koja je bila sastojak zagađenog zraka.

H2S.Biološka metoda za pročišćavanje Razgrađuje se supstanca iz zraka. nego se daljnja obrada radi koristeći metodu termičkog zagrijavanja. Uređaj je kontinuirani i to je glavna razlika ovog uređaja u odnosu na klasične uređaje koji se koriste tom metodom.uklanjanje otopljenog toulena iz odjeljivača dovodi u jedan spremnik i zatim se tlači pomoću pumpe u strip kolonu i to u njezin vrh. U industriji papira je moguće koristiti POSTUPAK REGENERACIJE NA BAZI APSORPCIJE. . Sam rotirajući adsorbens ima dva načina rada. a koji će se koristiti ovisi o vrsti otapala. Zrak uklanja toulen iz vode. Prijenos supstrata i kisika događa se molekulskom difuzijom. Tada otpadna voda kaplje odozgo prema dolje. . Tako ostvaruju rast i pokrivaju gubitke nastale uslijed razgradnje stanice i dio te asimilirane hrane nagomilat će se u obliku različitih rezervnih tvari. Za pročišćavanje takvog tipa u tisku se koriste postupci koji su poznati kao BIOISPIRANJE i BIOFILTRI. a preostali dio hranjivih tvari se razgrađuje oslobađajući energiju za osnovne procese metabolizma. a koncentracija otapala povećava. a odozdo struji zrak u kolonu. Sustav će dobiti na kvaliteti kada će u zraku biti jedan polutant u većoj koncentraciji. ali nakon toga se ne ide u odjeljivanje faza i povrat otapala. te nastajanje produkata razgradnje s druge strane. Kao osnova se koristi metoda neutralizacije jer neka lužnata vodena otopina može dobro apsorbirati kisele plinove (SOx. Protok 28 . Supstrat i kisik ulaze ili difundiraju u biološku opnu gdje se metabolički postupcima bioloških organizama razgrađuju zagađivala što su u biti sve organske tvari. Jedan od glavnih elemenata tehnološke prirode je opterećenje biofiltra. tako da se istovremeno događaju postupci adsorpcije otapala. Adsorbens je aktivni ugljen i on se nalazi u puno međusobno odijeljenih prostora. a u drugom slučaju je moguća desorpcija u vrućem kod koje se protok smanjuje. Za fleksotisak i sitotisak se koristi uređaj manjeg kapaciteta – ROTACIONI ADSORBER.Pročišćavanje zraka postupkom adsorpcije koja uključuje termičko zagrijavanje Dolazi do adsorpcije na aktivnom ugljenu. Princip postupka biofiltra je biološka akcija aerobnih organizama koji se razmnožavaju na površini punjenja biofiltra. Odabiranje pravilne tekućine koja će moći vezati sve polutante iz zagađenog zraka je vrlo važno. Načini se desorpcija da bi se sustav regenerirao. U ovom slučaju će se kao rezultat takve obrade dobiti toplina koja se može koristiti za zagrijavanje vode i sl. NOx) što su karakteristični polutanti u toj proizvodnji. tiska na aluminiju. Ovi procesi određuju ravnotežu ukupnog metabolizma u organizmu. Tu se komponente iz zagađenog zraka nekom kemijskom reakcijom vežu za neki tekući medij nakon čega slijedi regeneracija tekućine i ponovno uključivanje u kružni tok. Napravila ga je tvornica Heidelberg i on je namijenjen pročišćavanju zraka sa nižim koncentracijama otapala i primjenjuje se i kod postupka kaširanja. Zbog zagrijavanja se javlja CO2. a ono se definira kao m3 onečišćenja/m2 površine ili m3 punjenja biofiltra. Optimalni protok zraka koji je onečišćen organskim specijama iz grafičkih pogona kreče se uglavnom od 30m3/satu do 300m3/satu što ovisi o topljivosti zagađivala (nekog organskog otapala) u vodi. ali i regeneracije adsorbensa u nekom drugom odjeljku. Kod aerobnog pročišćavanja (sa prisutnošću kisika) organizmi uzimaju hranjive tvari iz vanjske sredine i koriste za asimilaciju. U jednom slučaju je moguća desorpcija i kondenzacija. Kao rezultat ovih biokemijskih procesa javlja se povećanje biomase s jedne strane . odnosno konverziju supstrata u konstituante protoplazme stanične stjenke. a ne više njih. koncentraciji i konstantnosti koncentracije tijekom procesa. Njega vraćamo i priključujemo na početak sustava gdje onečišćeni zrak ulazi u adsorber. vezano za mikroorganizme. ali novije generacije uređaja imaju sustave koji smanjuju plinove na minimum.

procesom erozije tla. Ako bi htjeli pročistiti zrak od toulena. a mogu se i izlučivati plinovi razgradnje kao H 2S.Atmosferske oborine One mogu doprinijeti onečišćenju manjih jezera ili podzemnih voda koje su izvori pitke vode svojim kemijskim sastavom ili pH vrijednošću. U tlu su prisutni spojevi fosfora i dušika koji su karakteristični kao nutrienti (služe kao hranjive tvari). Atmosferske oborine mogu u takvim situacijama djelovati na kvalitetu tla jer ionskom izmjenom dolazi do zamjene mikroelementata tla sa H+ ionom. Za fine vrste papira potrebno je više vode. CO2 i biomasu. Ugrožene će biti one vrste koje ne podnose fluktuaciju pH vrijednosti. dolazi do procesa razgradnje što u vodotoku dalje troši kisik pa tada vodotoci ostanu deficitarni na kisiku i hranjivim tvarima. akvatični organizmi se počnu brže razmnožavati. ZAGAĐENJE VODA Izvori onečišćenja voda su atmosferske oborine. bioaeracionim bazenima (aeracioni . Kada u vodotocima ima puno hranjivih sastojaka. Analize podzemne vode su pokazale određeni trend porasta koncentracije nekih metala što može utjecati na zdravlje ljudi koji bi konzumirali vodu iz tih izvora.strujanje zraka i kisika u bazenu). Smatra se velikim uspjehom što se uspjelo postići da se za 1 tonu proizvoda potroši 13 m 3 vode. Mikroorganizmi se nalaze u ili na pahuljici aktivnog mulja gdje se aeraciom smjesa mulja i otpadne vode dovodi u kontakt da se osigura izmjena supstrata i produkata metabolizma kao i potrebne količine kisika za život organizama. Povoljnija su tla sa većim puferskim kapacitetom (alkalna tla) koja će reakcijama neutralizacije spriječiti zagađenost podzemnog tla. manje vode. Što se tiče utroška vode u određenoj industriji. Koliko će atmosferske oborine ugroziti podzemne vode ovisiti će o sastavu tla. to nam ne bi uspjelo jer bi toulen ostao nerazgradiv. Procesne vode vrlo često sadrže supstance koje 29 . industrija i gradske otpadne vode. Poznate su pojave da kisele kiše mogu uzrokovati promjenu sastava akvatičnih vrsta u manjim jezerima. To može biti dalje kobno za druge organizme. Ovaj princip može se koristiti za pročišćavanje traka u tiskarama gdje se koristi tehnika fleksotiska. a posebno mogu lako utjecati na amfotermne specije jer vrlo mala razlika u pH vrijednosti dovodi do promjene vrste. Osnovna reakcija je da će otpalo + kisik + aerobni mikroorganizam dati kao rezultat razgradnje vodu. rasti i tako sve do onog trenutka dok ne nestane jedna ili obje hranjive komponente i tada počnu ugibati. . Postupak ispiranja se sastoji od apsorpcije i biološkog pročišćavanja vode i ako nam je apsorbat voda onda će se ovim postupkom moći pročistiti i razgraditi samo one specije koje su topljive u vodi.3/satu. Ti parametri su ključni i moraju se uzeti u obzir kod konstrukcije uređaja za svaki pojedini slučaj. Da bi se takvi problemi uklonili i izbjegli. NH3 čija koncentracija može porasti do tih razmjera da postane toksična za živi svijet u vodi. a nakon toga slijedi industrija celuloze.zraka mora biti između 120 i 180 m3/površinu m3 h-1. tlo. Promjenom pH vrijednosti tla može doći do promjene sastava (topljivost) oksidnih vrsta (spojevi aluminija. Ako imamo veliko organsko onečišćenje ono će dovesti do intenzivnog zraka mikroorganizama i neravnomjernog rasta uz sjenke po dubini. Cvjetanje mora ne mora biti vezano samo uz eroziju tla. koncentracija zagađivala u zraku iz pogona bi trebala biti od 1 – 1. Tada padaju na dno. Kod industrijskih voda treba razlikovati dvije vrste ili kategorije voda i to: a) procesne vode i b) vode koje služe za hlađenje. iz procesa pranja (komunalnih voda). Biološko pročišćavanje se izvodi u tzv. tada u vodama započinje proces EUTROFIZACIJE. Takav protok bi zadovoljavao kada bi zagađivala bila dobro topljiva u vodi. a za kartone i sl. posebno je nepovoljna ako je tlo iz intenzivno kultiviranih predjela (gdje se tlo tretira sa umjetnim gnojivima). kadmija i bakra). Polutanti koji uzrokuju takvu pojavu mogu biti iz industrijskih pogona. činjenica je da proizvodnja piva ima najveći utrošak vode po masi proizvoda. Osnovno je da se u bioaeracionom bazenu moraju osigurati povoljni životni uvjeti (abiotički i biotički faktori) koji su potrebni za rast i razvoj ekosustava aktivnog mulja.5 g m. kad one dođu u vode npr.

4 – 0. biološki vrlo teško razgradiv O količini kemikalija i potrošku vode postoje različiti literaturni podaci jer svaki veći proizvođač uređaja za razvijanje ima svoj neki zaštićeni materijal i uređaj. Svaki postupak proizvodnje će imati otpadnu vodu svojih karakteristika i da bi se riješilo nešto u vezi vode potrebno je poći od izvora polucije. kategorija toksičnosti 2 kategorija toksičnosti 2 kancerogen. a za tiosulfate i sulfate je karakteristično da mogu uzrokovati koroziju.5 – 0. kategorija toksičnosti 3 kancerogen.7 l / m2 razvijenog filma i koristeći metode redukcije se može smanjiti na 0. kolor kolor kolor c/b c/b. otopina se prevodi u hidrokinon sulfit. fenol).8 – 1. a one imaju vrlo velike vrijednosti organskih spojeva (masti. kategorija toksičnosti 2 biološki vrlo teško razgradiv kategorija toksičnosti 3. a ako je sulfoniran postaje biološki praktički nerazgradiv. Otpadne vode su prisutne u pripremi tiskovnih formi u grafičkoj industriji.su toksične i to ione teških metala (ioni Cr6. on bi djelovao na smanjenje aktivnosti 30 .4 l / m 2. kolor kolor kolor kolor c/b. Polutanti u istrošenim kupkama razvijača – osnovna supstanca je hidrokinon ili njemu kemijski slični spojevi zajedničke karakteristike da su svi reducensi. Općenito je količina istrošenog fiksira oko 0. biološki vrlo teško razgradivo kancerogeno. U svrhu sprječavanja oksidacije hidrokinona za vrijeme procesa razvijanja (s kisikom iz zraka). Hidrokinon se može na određen način razgraditi biološki. kategorija toksičnosti 3 toksično toksično.1 l / m2 osvijetljenog filma.Ekološka karakterizacija supstanci koje se koriste u obradi filma SUPSTANCA amonij tiosulfat EDTA benzo-o-metoksiacetanilid kromna stipsa 1. a može biti u koncentracijama 2 i više g / l. Amonij iz fiksira može podlijegati reakcijama nitrifikacije. Glavni polutanti u kupkama fiksira su tiosulfatni ion. Svi akvatični organizmi koji ne podnose fluktuaciju kisika ne bi mogli opstati u takvom vodotoku. iskorištena kupka se ne smije ispuštati direktno u vodotoke i radi prisutnosti srebra koji ima biocidno djelovanje. dok će spojevi dušika sudjelovati u procesu eutrofizacije.5 l / m2 osvijetljenog filma. Kad bi ta voda došla s ostalim otpadnim komunalnim vodama na gradski uređaj za pročišćavanje voda koji je na principu biološke razgradnje. kolor c/b kolor c/b. šećera. Osnovna ekološka nepovoljnost je ta da u vodotocima smanjuje količinu otopljenog kisika i takav vodotok bi ostao deficitaran na kisiku jer bi se kisik trošio na razgradnju organskih tvari (polutanata). kategorija toksičnosti 2 biološki vrlo teško razgradiv. 4-diaminbenzen N. amonijev ion. Za volumen istrošenog razvijača predviđa se volumen od 0. kolor kolor EKOLOŠKA KARAKTERIZACIJA procesi nitrifikacije / denitrifikacije biološki vrlo teško razgradiv biološki teško razgradiv kancerogena. Osim ovih polutanata. denitrifikacije. a može se smanjiti na 0.N-dietil-1. bjelančevina).4diaminobenzen metanal hidroksilamin sulfat hidrokinon kalij dikromat metanol fenidon fenilen diamin PROCES c/b. . Industrijske vode se nekada spajaju s komunalnim vodama (gradskim otpadnim vodama).2 – 0.

0 – 0. tiocijanati.3 – 0.4 sredstvo * otopina razvijača je razrijeđena vodom za ispiranje Pri razmatranju utjecaja otpadnih voda iz pripreme tiskovne forme za ofsetni tisak potrebno je sagledati dva aspekta: . toksični metal Troše kisik. .0 – 0.12 0. Takvi kompleksoni će biti gotovo biološki nerazgradivi i biti će problem na uređajima za pročišćavanje gradskih otpadnih voda. U tim otpadnim vodama mogu biti još prisutni i karbonati i fosfati koje treba ukloniti određenim postupcima pročišćavanja. ali i 31 .0 – 0. magnezij.04 NEGATIVSKI NA BAZI VODE Strojno razvijanje* 0.5 0.0 Ručno razvijanje* 0.Sastav iskorištenih razvijača predoslojenih pozitivskih i negativskih ploča POZITIVSKI NA BAZI VODE TVAR % silikati kao SiO3 sapuni aluminij pH alkoholi fosfati kao PO43hidroksid Strojno razvijanje 1.koncentracija polutanata u otpadnoj vodi. toksična kemikalija.5 0.2 5. Istrošene kupke fiksira i razvijača se ne smije zajedno pomiješati jer bi došlo do kemijskih reakcija čiji bi produkt bili još ekološki nepovoljniji spojevi! Kod izbljeđivanja ili izbljeđivanja i fiksiranja otpadne kupke sadrže kompleksne spojeve (EDTA i njoj kemijski slični spojevi).0 – 0.8 – 2. Može biti vezana za olovo. a olovo samo po sebi šteti vodi jer se ne može akumulirati.0 – 0.0 – 0. toksični metal.5 – 15. EDTA se može vezati na gotovo sve metalne ione i činiti kompleksne spojeve.0 10 g/m3 7 – 9.03 0.02 – 0. a promjenom pH za npr.0 – 4. spojevi sumpora Organske kemikalije Fosfati UTJECAJ NA OKOLIŠ Troše kisik Toksična kemikalija Troše kisik. nitrifikacija.5 0.2 0. mogućnost nastajanja sumporovodika Troše kisik Bionutrijensi Neutralizatori Stabilizatori . spojevi amonija.Otpadne vode iz fotografskih procesa i njihov utjecaj na okoliš OTOPINA Razvijačka kupka Ferocijanidni izbjeljivač Dikromatni izbjeljivač Kupka fiksira SADRŽAJ Organske kemikalije Ferocijanidi Organske kemikalije – spojevi kroma Organske kemikalije – srebro.0 Ručno razvijanje* 0.2 1.2 10 g/m3 10 .1 – 0.mikroorganizama koji čine razgradnju.0 – 6.9 0.5 0.1 – 0. što znači da kad se jedino ona nađe u sustavu otpadne vode ona može izlaziti iz nekih kompleksnih spojeva i opet činiti druge kompleksne spojeve u određenim uvjetima pH.0 – 9.8 7 0.8 nema - vezivno 0.0 – 1.3 50 – 100 g/m3 11.

Smatra se da se pri ispiranju troši 15 – 40 l vode / m2 ploče i to je jedan od razloga da se za princip pročišćavanja koriste takve metode koje će dovoljno pročistiti vode da se one mogu vratiti u kružni tok. Od polutanata koji premašuju maksimalno dozvoljene koncentracije što je karakteristika otpadnih voda to su: aluminij. Za to ispiranje se upotrebljavaju tekućine koje sadrže organske spojeve različitih klasifikacija opasnosti. Ona se može dobro pročistiti biološkim postupcima koji su uobičajeni za pročišćavanje gradskih otpadnih voda. 32 . BPK – biološka potrošnja kisika Voda ovakvog sastava se može dosta dobro razgraditi i ona neće raditi toliko problema kao EDTA na uređajima za pročišćavanje. Prednost tekućine za ispiranje na bazi tetrakloretilena opravdava se činjenicom da on vrlo lako ishlapljuje tako da je vrijeme ishlapljivanja i sušenja kratko.potrošak vode za razvijanje. Otpad iz pripreme se našao u popisu otpada kao razvijač za ofsetne ploče pod ključnim brojem 090102 i kao postupci obrade se predviđaju fizikalno-kemijske metode. U tom slučaju veća onečišćenja su primijećena kod predoslojenih negativskih ploča. Postupci pročišćavanja koji imaju najveću opravdanost za korištenje su metoda adsorpcije i membranske separacije.Biokemijske karakteristike istrošenih razvijača predoslojenih negativskih ploča PARAMETAR TOC BPK Biološka razgradivost Nakon 3 dana Nakon 6 dana Nakon 10 dana Nakon 28 dana < 10% 32% 78% 93% KOLIČINA 93 mg C / l 270 mg O2 / l TOC – ukupna koncentracija organskih spojeva. veći problem bi mogao biti prilikom kompletnog ispuštanja istrošenih kupki prvenstveno kod ručnog razvijanja. pH i to u slučaju predoslojenih pozitivskih ploča i strojnog razvijanja. .. .Neke karakteristične tekućine za ispiranje kod pripreme tiskovne forme za visoki tisak i fleksotisak TEHNIKA Fleksotisak TEKUĆINA ZA ISPIRANJE tetrakloretilen butanol 80 : 20 alifatski i ciklički ugljikovodici n-pentanol 80 : 20 etanol voda 82 : 18 MDK 350 mg/m3 TEMPERATURA ZAPALJIVOSTI KLASIFIKACIJA OTPADNIH TVARI AI 3 nije propisan A II 1 Visoki tisak 1900 mg/m3 B 0 Problem se javlja kada se fotopolimerne ploče nakon osvjetljavanja ispiru da bi se uklonio neosvijetljeni i nepolimerizirani dio. U ovom slučaju ne dolazi do velikog opterećenja otpadnih voda organskom tvari.

NaOH. Ballardov plašt. ostaci želatine. otpad poliranja. Cr (III). pH. Osim zdravstvene i sigurnosne rizičnosti na radnom mjestu. pigmentni papir s neosvijetljenom želatinom. a karakteristične su i povišene KPK i BPK 5 vrijednosti. toulen. Moguća je vrlo niska koncentracija spojeva ugljikovodika sa halogenim koji mogu biti onečišćenja. Napredak na ovom području je korištenje uređaja novih tehnologija koji uključuju i ispiranje i sušenje. plinovi niklanja i bakrenja otpad. H2SO4. Fe3+. S tehnološkog aspekta smanjena je brzina reakcije. pare organskih otapala. a tekućina se nakon ispiranja pročišćava metodom vakuum destilacije i tako pročišćena s dodatkom svježe kemikalije ponovno ulazi u kružni tok. alifatski i ciklički ugljikovodici i npentanol ishlapljuju teže. istrošena bakrena kupka otpadna voda. asfaltni lak otpadna voda. izbrusci bakra. želatina. a u polutantima se prepoznaje ona grupa spojeva organskog porijekla koji će razgradnjom u vodotoku trošiti kisik i činiti ga deficitarnim na kisiku. 33 . Cu2+. a tlak para je za faktor 20 manji od mješavine tetrakloretilena i butanola. Kod fleksotiska KPK i BPK 5 vrijednosti će biti još veće. Toj supstanci se još pridaje i akutna toksičnost (oštećenje jetre) i visoka zapaljivost. . otapala iz asflatnog laka otpad. toulen. NH3. FeCl3.pa gotovo da i ne postoji mogućnost da osvijetljeni polimer previše nabubri i tako postane osjetljiv na oštećenja u daljnjem postupku. ova supstanca spada u grupu spojeva koji djeluju globalno na okoliš u kontekstu smanjenja koncentracije stratosferskog ozona. zaštitna boja. emulgirane čestice masti otpadna voda. pH Svaki proces ima svoje specifične polutante. CuSO4. Najveći nedostatak koji je bio razlogom da se ova tekućina ne bi smjela koristiti je moguće kancerogeno djelovanje na zdravlje. KPK. ali ta tekućina spada u organske spojeve pa ako ona dođe u vodotok trošiti će kisik i činiti će ga deficitarnim na kisiku. asfaltni lak. asfaltni lak Korektura zagađenost zraka. Cr (VI). Na2SO4. Kod knjigotiska je povoljnija situacija. krom. Nađena je alternativna mogućnost pa su te otopine načinjene od alifatskih i cikličkih ugljikovodika i n-pentanola u omjeru 80 : 20. Cr (VI). mulj iz obrade vode Kromiranje otpadna kupka. Cu Prijenos i fiksiranje slike jetkanjem zagađenost zraka.Konvencionalni bakrotisak kao izvor polucije Priprema tiskovne forme Priprema cilindra otpad. Ni2+. Ni alternativna tekućina nije posve ekološki povoljna jer je moguće njezino djelovanje na mikroorganizme koji čine sastav aktivnog mulja pri postupku pročišćavanja vode.

a poznata je pojava da promjenom pH dolazi do smanjenja vrsta u manjim jezerima. prividne boje. bakra i kadmija u podzemnim vodama. transportirati i zbrinjavati. Otpadna kupka kromiranja prema popisu otpada spada u tzv. električna provodljivost. Povećanjem temperature postoji. a s druge strane. Njih ne smijemo zamijeniti sa postupcima obrade otpadne vode. PH vrijednost može utjecati i na topljivost različitih metalnih oksida i drugih tipova metalnih spojeva što dovodi do povećanja koncentracija. Potrebno je razlikovati dva tipa boja vode i to: stvarna i prividna boja. viskozitet. a dobiju se kao rezultat analiza vode i služe za usporedbu s maksimalno dozvoljenim koncentracijama da bi se utvrdilo koliko je zagađena neka voda. U tu grupu spada temperatura. posebice aluminija. krom i nikal će u vodotoku izazivati kumulaciju koncentracija u akvatičnim organizmima koja će se dalje povećavati u stepenicama hranidbenog lanca.Postupak razgradnje uz pomoć aerobnih bakterija može teći i dalje i tada kao produkt mogu nastati i toksični plinovi poput hidrogensulfida. ali pored njega isto stoji korektura i kromiranje pa i ono isto ima određenu ekološku nepogodnost koja je posebice izražena u kromiranju. te oni ne zahtijevaju skupe instrumente ali daju samo GRUBU procjenu o kvaliteti vode. da odabirom metode uspijemo pročistiti vodu i da će koncentracija biti manja od maksimalno dozvoljene. radioaktivnost i ukupna količina krutih tvari. Povećanjem topline će se smanjivati topljivost kisika u vodi pa će voda postati deficitarna na kisiku. Ako koncentracija metala prelazi maksimalno dozvoljenu. . tada se primjenjuju tekućine koje su na bazi organskih otapala. manje će ga biti u vodi pa može doći do ugibanja prvo onih akvatičnih organizama koji su najosjetljiviji na fluktuacije kisika (oligofilni organizmi). Usporedbom dobijemo odgovore na pitanja da li je potrebno ispuštati vodu u neki recipijent. 34 . gustoća. kemijske i biološke.POKAZATELJI ONEČIŠĆENJA VODE To su parametri koji spadaju u fizikalne. Temperatura je značajan faktor jer ona svojim rastom u slučaju prirodnih voda dovodi do povećanja brzine reakcije. s jedne strane. taj metal može djelovati kao toksikant. pa će se one i nalaziti kao polutanti u otpadnoj vodi i povećavati će KPK i BPK 5 vrijednosti. pa onda može biti ugrožen i čovjek kao konzument. a to pak znači da oni trebaju više kisika. periodati koji mogu reagirati sa ostalim komponentama i pritom davati apsorbirajuće organske halogenide (AOx spojeve) i to u koncentracijama od čak 6 mg / l što je posebno nepovoljno. . a) Fizikalni pokazatelji onečišćenja vode Oni su vrlo jednostavni u smislu izvođenja mjerenja. a koloidne čestice i suspendirane čestice su uzrokom tzv. mutnoća. miris. Stvarnu boju čine prave otopine. a prisutne su u manjim čistim jezerima. do povećanja brzine metabolizma akvatičnih organizama. Ako već dolazi do postupaka obrade to znači da smo prethodnim metodama već dokazali da su koncentracije veće od maksimalno dozvoljenih. U njoj će se nalaziti i čestice sloja. opasni otpad kojeg treba na poseban način prikupljati. zahtjeva za stručnošću osobe koja vrši mjerenje.PRIPREMA TISKOVNE FORME U SITOTISKU Ako se tiskovna forma formira od već korištenog sita koji ima kvalitetu za ponovno korištenje. Kada pH vrijednost pređe granice od 6 – 8 to može biti kobno za neke vrste akvatičnih organizama koje ne podnose fluktuaciju pH vrijednosti. Željezo. boja. veća potreba za kisikom. Elektro-mehaničko graviranje je puno više ekološki povoljnije. bakar. a posebna nepovoljnost u ekološkom smislu će biti kada se koriste oksidansi kao npr. koje metode pročišćavanja bi bile dobre za korištenje i bile bi osnovni podatak za konstrukciju uređaja za pročišćavanje voda. pa onda imamo dvojaki efekt: smanjenje kisika i utjecaj toksične tvari.

Električna provodljivost daje više informacija. fenoli. alkalnost. bakteriološka i saprobiološka određivanja. Mg2+.Bakteriološko ispitivanja vode Ono se sastoji u brojanju i određivanju gustoće koliformnih bakterija u ispitivanom uzorku vode. Ove metode predstavljaju pouzdan izvor informacija o zagađenosti vode. a ona se zna pojaviti poslije kiša ili kao posljedica ulijevanja nepročišćenih komunalnih voda. BPK 5 . TOC metodom saznajemo koliko organskih spojeva je sadržano u otpadnoj vodi. Nju će uzrokovati ioni. a one su neprikladne za industrijsku potrošnju jer mogu na stjenkama cjevovoda i sličnih uređaja dati netopivi talog (kamenac). a ovim postupkom dobijemo informacije o ukupnoj otopljenoj anorganskoj tvari. Tom metodom se dobiva rezultat o razgradnji samo jednostavnih organskih spojeva (masti. aniona klorida. kemijsku potrošnju kisika (KPK). NO2. Mn2+. Ukupne krute tvari – sve ono što će nam zaostati postupkom isparavanja. kiselost. određivanje iona (Ca2+. kadmij. sulfata. KPK – kemijska potrošnja kisika i 3. Koliformne bakterije potječu iz crijeva toplokrvnih životinja i direktan su pokazatelj prisustva fekalnih 35 . pića. određivanje ukupnog ugljika (TOC). Određuju se još i teški metali (bakar. piridin i heterociklički spojevi ugljika. ulja. Podaci o ionima teških metala se dobijem atomskom apsorpcionom spektroskopijom (AAS). Ovom metodom će se moći razgraditi i kompliciraniji organski spojevi. masti i deterdženti). Tri najbitnije metode pomoću kojih možemo odrediti sadržaj organske tvari u vodi su: 1. bjelančevine). BPK 5 je metoda koja nam govori koliko je potrebno mg O 2 / l da se oksidira organska tvar u jednoj litri otpadne vode pomoću mikroorganizama u roku od 5 dana pri 20°C. amonijev ion NH4+. nitrita NO3-. tvrde vode. a određuje se gravimetrijskim mjerenjem. olovo. pa će ona ukazati na količinu prisutnih soli u vodi. ali ne i aromatski ugljikovodici. Ta analiza će nam dati podatak o mineralnim tvarima. TOC – ukupni organski ugljik. Različiti su postupci za pročišćavanje anorganskih i organskih spojeva. . a vode koje sadrže velike količine ukupne krute tvari spadaju u klasu tzv. Usporedbom dobivenih vrijednosti BPK 5 i KPK metode vidimo da su vrijednosti KPK veće.Miris vode može potjecati od ishlapljivih tvari koje su otopljene u vodi i od produkata anaerobnog raspada. Mutnoća vode – mutna voda se ne smije koristiti u proizvodnji hrane. Određivanje pH i TOC se uvijek provodi. ioni dušika. b) Kemijski pokazatelji onečišćenja vode U njih nabrajamo pH. Indeks 5 je broj promatranih dana za razgradnju organske tvari. pH je opterećujući biološki i fiziološki faktor za akvatične organizme u vodotocima. K+. 2. polutanti koji su dominantni u gradskim otpadnim vodama. KPK je metoda kojom možemo odrediti kisik u mg / l koji je potreban za oksidaciju organske tvari u jednoj litri otpadne vode pomoću oksidansa kao što su kalijevpermanganat i kalij dikromat. Određeni uzorak se sagori i nastaje ekvivalentna količina ugljik(Iv)-oksida koju ćemo odrediti infra-crvenom spektroskopijom ili plinskom kromatografijom. biološku potrošnju kisika (BPK 5).i ukupni dušik). nitrata.biološka potrošnja kisika. Fe2+. te podatke o nitrifikaciji i denitrifikaciji. c) Biološki pokazatelji onečišćenja voda Oni obuhvaćaju tzv. cink. Određivanje radioaktivnosti – taj podatak se rabi za one vode koje su u blizini nuklearnih elektrana za kontrolu jer se takve vode koriste za hlađenje. NH+. ugljikohidrata.

Ako se radi o pitkoj vodi. polisaprobna – tu ima vrlo malo vrsta akvatičnih organizama. α-mezo saprobna – u njoj ćemo naći obilje biljnih i životinjskih vrsta koje su neosjetljive na fluktuaciju kisika. fenoli i ukupni spojevi sumpora (H2S. Različite topljive anorganske tvari (spojevi dušika i fosfora). kapajući filter.PRIMARNA OBRADA OTPADNIH VODA – preliminarna obrada kojom će se ukloniti suspendirane tvari. vodozemci i ribe. ulja i masti. Tu su prisutni makrovegetacija. 2. prema kvalitativnim i kvantitativnim rezultatima analiza. Općenita podjela se svodi na: a) primarnu. ima neugodan miris. Tim procesom se može ukloniti 30 – 40% BPK 5 vrijednosti i oko 60% suspendirane tvari. 4. oligosaprobni organizmi. Način obrade se odabire prema slijedećim kriterijima: 1. ali ne i H2S. 3. U toj vodi ima manje od 100 mikroorganizama po cm3 vode. . U njoj ima milijune mikroorganizama / cm3 vode.SEKUNDARNA OBRADA OTPADNIH VODA – to su BIOLOŠKI postupci. smanjenje količine organske tvari i uklanjanje toksičnih tvari posebice onih iz grupe teških metala. boja. Kod grafičke industrije bi za svaku tehniku tiska trebalo odrediti pokazatelje onečišćenja. pH. prvenstveno za polutante koji dolaze iz pripreme tiskovne forme. pa je moguća i fluktuacija kisika. ali sa jako velikim brojem jedinki. Zajednička karakteristika za sve te vrste je to da su one osjetljive na fluktuaciju kisika. prema stanju vodotoka koji bi trebao biti recipijent. Ona se sastoji u brojanju i traženju vrsta u određenom volumenu vode. te organske tvari uglavnom se ne uklanjaju. postupaka pranja stroja i tiska sa bojama na bazi vode. Svi ti akvatični organizmi ne traže da je fluktuacija pH u jako uskih granicama.Saprobiološko ispitivanje vode Kod takve analize kao implikator služe akvatični organizmi. SO4. . 2. pa ima produkte truljenja. Tu se uglavnom koriste cijeđenje. ona ne smije sadržavati niti jednu bakteriju iz te grupe jer bi inače došlo do epidemije. larve insekata i crva i neke više vodene vrste. β-mezo saprobna – u tim vodama ima manje od 100000 bakterija po cm3 vode. KPK. SO3. odnosno to su vode najvećeg onečišćenja. grube plivajuće tvari. pH vrijednosti i amonijaka. flotacija i sedimentacija. uvažavajući gospodarstvene efekte (cijene postrojenja i efekta pročišćavanja). školjke. na promjenu pH vrijednosti i prisutnost organskih supstanca. koagulacija. Tu borave alge.POSTUPCI OBRADE OTPADNIH VODA Cilj obrade otpadnih voda je uklanjanje suspendiranih tvari. i ružne je zamućene boje. koliformne bakterije. flokulacija. ali oni ne podnose produkte truljenja i raspadanja. 3. Pokazatelji onečišćenja vode u proizvodnji papira i celuloze: BPK 5. najčišća klasa – u njoj žive tzv. ulje i masti. 36 . Tu ubrajamo: metodu aktivnog mulja. . 4. b) sekundarnu i c) tercijarnu obradu otpadnih voda.tvari. . TOC. prema zakonskim normama. Prema toj sistematizaciji vode su podijeljene u 4 klase i to: 1. merkaptani). aerirane lagune i jezera (one koje imaju dovod zraka). ukupne suspendirane tvari. amonijak. To su vode koje se nalaze u blizini ulijevanja nepročišćenih komunalnih voda. puževi.

a otpadna voda koja ide na pročišćavanje ne smije sadržavati toksične supstance prvenstveno FENOL i ione Cr (VI). a temperatura mora ostati u granicama podobnim za reakciju. gljivica i mikroorganizama. kratko uhodavanje uređaja prije puštanja u pogon i bolje se uklanjaju obojene vode. Upotrebljava se za otpadne vode prehrambene industrije i sl. anorganske soli. a mulj se isušuje i zbrinjava u ovisnosti o njegovom sastavu.Metoda aktivnog mulja se radi u tzv. Jedan dio medija aktivnog mulja se vraća na početak u bioaeracioni bazen. Aerirane lagune i jezera – kod laguna se koriste prirodni zalivi. Prednosti te obrade pred biološkom je da nam za njih treba manje prostora.FIZIKALNO-KEMIJSKA OBRADA OTPADNIH VODA Tu ubrajamo sve metode izuzev bioloških. U njih spadaju kemijski postupci kao što su membranska separacija. temperatura i koncentracija kisika. Bazeni se mogu upotrijebiti u proizvodnji papira. Ovdje ćemo uspješno odvojiti ORGANSKU TVAR. bolja je kontrola procesa. neutralizacija i dezinfekcija. bioaeracionim bazenima u koje se dovodi otpadna voda i kultura za pročišćavanje koja se sastoji od protozoa. Nakon toga slijedi odvajanje biomase od čistog efluenta. a princip pročišćavanja je isti. Kapajući filtri se razlikuju samo u tehničkom načinu izvedbe. a najbitniji elementi su pH. Trebaju se osigurati uvjeti za normalan život organizama koji čine razgradnju. One se odabiru umjesto bioloških u slijedećim slučajevima: . To su uglavnom kolone sa keramičkim materijalom na kojima se nalaze kolonije mikroorganizama i sličnih vrsta i preko toga se prelijeva voda. ukloniti će se organske specije koje nisu biološki razgradive. Nakon sekundarnog pročišćavanja u vodi su ostali spojevi fosfora i dušika. Uz miješanje i dotok kisika dolazi do razgradnje organske tvari. Cijeđenje 37 . .kada otpadna voda sadrži veliki dio organizama nerazgradivih tvari (pesticidi ili jako obojene tvari). veća je otpornost na toksične supstance. Može se primijeniti gdje nisu veliki kapaciteti otpadnih voda.TERCIJARNA OBRADA OTPADNIH VODA – Karakterističnost tercijarnih postupaka je da su to skupe metode. manji su problemi sa dnevnom fluktuacijom protoka. a bazeni su umjetno napravljani.kada su velike sezonske fluktuacije vodotoka koji će primiti te vode i - kada se ne raspolaže sa dovoljno prostora ili je on izuzetno skup. teški metali i patogene klice i ako želimo vodu pročistiti do stupnja da se ponovno može koristiti u industrijske svrhe kao pogonska onda je potrebno ići na tercijarnu obradu otpadnih voda. oksidacija. . Određene kulture rade pročišćavanje. .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful