GRAFIČKI FAKULTET ZAGREB

“INDUSTRIJA I OKOLIŠ”

ROBERT
2001/2002

VALPOTIĆ

Njemački biolog je prvi koristio pojam «ekologija» koji je tada bio vrlo šturo interpretiran, a značio je odnos između okoliša i organizma. Taj stav je prevladavao sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je pronađeno da u prirodi postoje devastacije. Na promjenu kvalitete okoliša utjecala je industrija, promet, ekspanzija stanovništva i sl. Ekologija je vezana uz mnoge društvene i prirodne znanosti kao što su kemija, biokemija, meteorologija, genetika, ekonomija i pravo. ZAGAĐENJE su nepoželjne promjene u fizikalnim, kemijskim ili biološkim svojstvima zraka, vode ili tla, koje mogu ili će štetno djelovati na čovjeka i druge organizme i njihove uvjete života. Izvori onečišćenja su industrija, promet, energetika i sl. Dijagram toka industrijskog procesa EMISIJA ulaz SIROVINE ENERGIJA VODA OSTALO INDUSTRIJSKI PROCES izlaz POLUPROIZVODI PROIZVODI

OTPAD

OTPADNE VODE

BUKA STROJEVA

Kada se želi ocijeniti proizvodnja ili proizvod treba poći od dijagrama toka industrijskog procesa, ali se moraju uzeti u obzir i sirovina i pretvaranje sirovine u poluproizvod ili proizvod, te kako će taj proizvod djelovati na okoliš (da li je ekološki prihvatljivo njegovo zbrinjavanje). ULOGA EKOLOGIJE – kako zaustaviti degradaciju biosfere i uspostaviti ravnotežu u njoj uz ekspanziju populacije i razvoj. Hijerarhija metoda za povećanje kvalitete okoliša: 1. čiste tehnologije – to su one tehnologije koje neće dati emisiju tijekom proizvodnje 2. modifikacija procesa postojeće proizvodnje, reciklacija unutar samog procesa proizvodnje, zamjena materijala ili sirovina onima veće ekološke podobnosti, primijeniti ekološki pogodne postupke pročišćavanja zraka ili voda ili zbrinjavanja ekološki podobnog otpada. ZAGAĐENJE ZRAKA Treba poći od izvora emisije da bi utvrdili koji polutanti nastaju, kako štetno utječu na atmosferu i koliko će se dugo zadržati u atmosferi. Troposfera ide do 10 km visine i kod temperature od 20°C do 50°C će imati negativan temperaturni gradijent. Stratosfera – sa temperaturom će oko 30 km visine početi rasti, a za to je odgovoran jedan dio stratosfere i to onaj gdje su koncentracije ozona veće i on će biti uzrok apsorpcije, još se naziva i ozonosfera. Mezosfera – karakterizira ju negativni temperaturni gradijent, dolazi do vrlo naglog porasta temperature u ionosferi – temperatura gubi svoj značaj iz kinetičke teorije plinova. PODJELA ATMOSFERA PO SASTAVU:

2

-

do visine od 100 km – sastav u konstantnim granicama, naziva se još i homosfera. dio iznad 100 km visine – heterosfera u kojoj dolazi do gravitacionog razdvajanja plinske smjese. 0,00

Nadmorska visina / km

ionosfera

0,00

0,01 100 50 10 - 100 0 100 mezopauza mezosfera stratopauza stratosfera tropopauza troposfera 200 300 400 500

600

700

800

1 10 100 1000 900 1000 1100 temperatura / °C

Učestalost važnijih atmosferskih plinova PLIN Ar Ne Kr Xe N2 O2 CO2 CH4 H2 N2O CO H2S / SO2 NH3 NO / NO2 CHH2O O3 He Rn VOLUMNI UDIO 106 9300 18 1,1 0,09 78 x 104 21 x 104 315 1,1 0,4 0,25 0,1 var. var. var. var. var. var. 5,2 var. VRIJEME ZADRŽAVANJA U
TROPOSFERI

CIKLUS ne sudjeluju u ciklusima

106 godina 104 godina 15 godina 5 godina 5 godina ( ? ) 10 godina 0,2 godine dani do tjedni 10 dana 0,3 godine 107 godina 3 godine

pretežno biološki ciklus

Izvori pretežno biološki, odvodi pretežno fizikalnokemijski Pretežno fizikalno-kemijski ciklus

1. grupa su plemeniti plinovi, oni se u vremenu akumuliraju. Elementarni dušik transformacijom može preći u one oblike kao što su nitriti, nitrati koje mogu koristiti autotropni organizmi. Prelazak – FIKSACIJA – postiže se prirodna ravnoteža sastojaka plinova. Iza tih ciklusa stoji oksidacija, fotosinteza. Sudbina polutanata u atmosferi ovisi o meteorološkim parametrima.

3

.oborine. Dio toplog zraka će se dizati sve dotle dok ne postigne temperaturu okolnog zraka. ADIJABATSKA PROMJENA – pri istom tlaku zraka. a to je do približne vrijednosti od 7°C / km visine. a rad se stvara iz unutrašnje energije sustava. transformacijama i sl. Temperatura zraka će padati za iznos koji je ekvivalentan radu pri ekspanziji. su: .temperatura zraka. 4 . slijegati uz tlo ili rasprostirati vodoravno od izvora ovisiti će o stupnju vertikalnog strujanja. visina visinska inverzija stabilna atmosfera adijabatska promjena nestabilna atmosfera prizemna temperaturna inverzija temperatura Temperaturne inverzije Kod NESTABILNE ATMOSFERE promjena temperature zraka s visinom manja je od 7°C / km visine.strujanje. što znači da ne dolazi do izmjene topline sustava sa okolinom. .TEMPERATURA ZRAKA Da li će se neki polutanti iz izvora dizati u vis. o stvarnoj promjeni temperature zraka sa visinom.sunčevo zračenje. pa će se nastaviti dizati dalje i takvi uvjeti će biti povoljni za rasprostiranje polutanata visoko i daleko od izvora emisije. . što znači da dio toplog zraka koji struji u vis neće se brzo ohladiti da bi postigao temperaturu okolnog zraka. topli zrak će se zbog manje gustoće dizati iznad hladnijeg i širiti će se. Ona je meteorološki povoljna situacija za kvalitetu zraka.Meteorološki parametri koji učestvuju u reakcijama. Ekspanzija je gotovo adijabatska. .

što ima za posljedicu povećanje koncentracije polutanata u određenoj zoni atmosfere. visina topli zrak hladni zrak temperatura Stvaranje temperaturne inverzije u dolinama 5 . a inverzija temperature će općenito nestati sljedećeg dana nakon izlaska sunca. Kad je atmosfera stabilna tada ne dolazi do vertikalnog miješanja zraka. Takvu pojavu nazivamo TEMPERATURNA INVERZIJA. pa će se nastojati vratiti na svoj prvobitan nivo. Te situacije su najnepovoljnije jer nije moguće raspršivanje polutanata već nagomilavanje polutanata ispod inverzijskog sloja. pa će inverzijski sloj nastati noću upravo radi bržeg hlađenja zemlje od zraka.Ako je temperaturni gradijent pozitivniji od adijabatske promjene dolazi do smanjenja temperature zraka s porastom visine i manja je od 7°C / km visine i onda je ATMOSFERA STABILNA. te inverzije se dešavaju kada je ekstremno stabilna atmosfera. što dovodi do povećanja koncentracije polutanata pri tlu. Za vrijeme vedrih noći to zračenje u vidu dugovalnih IR zraka je intenzivnije i dovodi do hlađenja slojeva zraka neposredno uz površinu zemlje. a polutanti koji su se emitirali tijekom noći nagomilat će se ispod inverzijskog sloja. dok u toku noći zemlja zrači energiju natrag u svemir. tada se atmosfera nalazi u ekstremno stabilnim uvjetima. zrak će vrlo brzo pri dizanju postati hladniji i gušći od okoline. U takvim situacijama vrlo često se dešava da temperatura zraka raste sa visinom. Na taj način je spriječeno raspršivanje polutanata. Postižu se koncentracije koje su štetne i za organizme i za okoliš. visina visina sloja topli zrak hladni zrak emperatura Temperaturna inverzija u toku noći hladni zrak inverzijskog t Tokom dana sunčevo zračenje zagrijava površinu zemlje. Ako temperatura zraka raste sa visinom to je visinska inverzija.

U kotlinama se spomenuti efekt nastajanja inverzije kombinira sa pojavom spuštanja hladnijeg zraka sa okolnih brda. pa tada treba smanjiti najveće izvore emisije. Ove inverzije su posebno nepogodne.STRUJANJE ZRAKA Horizontalni transport zagađivala je funkcija vjetra zračnih turbulencija i topografije. gornji slojevi zraka spuštaju se prema dolje. Kod gradnje novih industrijskih objekata treba se paziti da se oni ne grade u područjima koja nisu pogodna. Ovakve inverzije i ovakva analiza promjene temperature zraka sa visinom posebno su važan čimbenik ekoloških studija pri izgradnji novog objekta. a na osnovu nje se može dobiti podatak o prevladavajućem smjeru i brzini. čak i opasne za vrijeme maglovitih dana i ako anticiklonalna aktivnost potraje nekoliko dana polutanti će se nagomilati i koncentrirati u cijelom tom vremenskom periodu. te treba obuhvatiti niz od barem 5 godina. Ponekad se zna dogoditi da kretanje zraka može razbiti inverziju. a brzina strujanja je ovisna o udaljenosti od zemlje i zavisi od koncentracije terena jer promjenom konfiguracije može doći do promjene pravca pa i brzine vjetra i do strujanja mikrorazmjera i u onim slučajevima kada su u neposrednoj blizini «tišine». Inverzije koje nastaju pri stvaranju anticiklona (polje visokog tlaka zraka) Kada nastaju anticiklone. nego u prizemnom sloju atmosfere i za vrijeme anticiklone vjetrovi su slabi ili ih uopće nema. Brzina i strujanje vjetra bitni su parametri pri izradi ekološke studije kod dobivanja dozvole za izgradnju nekog novog objekta. zagrijavajući se pritom kontrakcijom (skupljanjem). Mogu dostići i prestići maksimalne dopuštene koncentracije. Inverzija može obuhvatiti i dostići visinu i do nekoliko stotina metara. hladniji zrak istiskivat će topliji zrak koji odlazi u vis. S ekološkog aspekta posebno se analiziraju strujanje zraka more-kopno i planina-kotlina. stvarajući temperaturnu inverziju. hladni front topli front front topli front hladni «Frontalna» inverzija Frontalne inverzije se javljaju prilikom susreta dviju masa zraka različitih temperatura kad hladniji zrak tone ispod toplijeg na dodiru fronti. te neki nizinski predio. međutim češće je da frontalne inverzije nastaju i da traju relativno dugo u odnosu na druge tipove inverzija. Zbog sve veće gustoće. Anticiklonalne promjene kod nas su vezane za zimski period godine jer se tada javljaju i masa individualnih izvora emisije koji potječu od zagrijavanja. Razlika tlaka na pojedinim mjestima na zemlji uvjetovat će strujanje. U tu svrhu potrebno je izraditi ružu vjetrova koju čini višegodišnji niz mjerenja brzine i smjera vjetra (barem 5 godina). . pa čak i adaptacije i renoviranja starog.OBORINE 6 . . Zagrijavanje je veće u gornjem. pa ne dolazi do razrjeđivanja koncentracija polutanata raspršivanjem.

Oborina može u smanjenju doprinijeti pomoću 2 mehanizma: 1. mogu pretvarati i stupati u reakcije koje zovemo fotokemijske reakcije.molekula mora apsorbirati taj foton i samo uz te uvjete se molekule. iskišnjavanje. . da bi uslijedila kemijska promjena utjecajem EMZ moraju biti ispunjena 2 uvjeta: da energija fotona mora biti veća od energije kidanja kemijske veze bilo da je to energija disocijacije ili energija potrebna za bilo koju drugu vrstu kemijske reakcije. ioni i dr.Mogu biti značajni meteorološki parametar koji može doprinijeti smanjenju zagađenosti zraka. ispiranje. 2. Topljivo u vodi – plinovi koji su antihibridi kiselina npr. - 7 .SUNČEVO ZRAČENJE Sunčevo zračenje prilično točno odgovara zračenju crnog tijela. NO. . veličini kapljice kiše ili pahuljice snijega. NO2 ispiranjem dolazi do smanjenja pH. ali i povećanju zagađenosti voda. SO 2. Kada je sunce u svom zenitu (maksimalna insolacija) nastaju fotokemijske reakcije. Iskišnjavanje je proces kada već u oblaku prilikom formiranja kapljica polutanti imaju ulogu ili djeluju kao kondenzacione jezgre. Efikasnost ispiranja će ovisiti o vrsti oborine. Ispiranje – kada oborina prolazi kroz sloj zraka ona može pokupiti plinove koji su topljivi u vodi i tako doprinijeti većoj kvaliteti zraka.

Kod sulfitnog postupka karakteristični polutanti su SO 2. Rude bakra. pa takve tvari onda nazivamo polutanti ili zagađivala. Plinovi i pare se ponašaju prema plinskim zakonima što je bitno pri utvrđivanju njihove koncentracije i pri projektiranju uređaja za pročišćavanje zraka. Mehanizmi odvoda iz atmosfere: heterogena oksidacija (direktno taloženje iz plinske faze. Suho taloženje. disulfidi.3%.SPOJEVI SUMPORA SO2 Antropogeni izvori emisije: . 90% polutanata pripada plinovima i parama. H2SO4). Šljaka iz termoelektrane je jako štetna jer može doći do kumuliranja u organizmu (mlijeko). produkt. Ako oborina pada i ispire zrak pokupiti će polutante koji su u zraku prisutni. bakterije.ZAGAĐIVALA U ATMOSFERI Povećanje koncentracije određenih specija (plinova. hidroelektrane. .plinove. povijesne spomenike i prirodu uopće. Tekućina – sprej (veća kapljica). tzv. Ugalj je ekološki najnepovoljniji energent jer ima najveći postotak sumpora (oko 5%). energija valova – Senj. magla (sitnija kapljica). - industrija – sulfitni i sulfatni postupak proizvodnje celuloze Alternativni izvori energije: energija sunca. . nafta). sekundarni produkt SO3. a plin je najbolji energent.polutanti s lokalnim učinkom . Nuklearne elektrane su ekološki povoljne ako nema ekscidencijskih situacija. krutih tvari ili aerosola) u atmosferi može djelovati štetno na zdravlje ljudi i ostalih organizama. a kada se oborina formira pri cikloni ona će prenositi polutante iz zraka.energetika. Polutanti se mogu podijeliti s obzirom na način kako oni ulaze u atmosferu na: - primarne – koji se nalaze na izvoru emisije. Prema trajanju učinka polutanti se dijele na: .Jedan od procesa je heterogena oksidacija i ona obuhvaća slijedeću reakciju: a) 2SO2 (g) + O2 (g) → 2SO3 (g) - 8 .Prema podrijetlu polutanti mogu biti:  antropogenog – oni izvori koji su pod utjecajem ljudske aktivnosti. Taj mehanizam je kompleksan i obuhvaća 3 moguća procesa: . . cinka. prašina iz pustinje. krute čestice. sekundarne – koji će nastati iz primarnog nekom od kemijskih reakcija u atmosferi. Termoelektrane su povoljnije za zagrijavanje nego kada bi se za zagrijavanje koristilo niz dimnjaka makar su i one nepogodne. Polutanti se mogu podijeliti i prema konzistenciji na : . krutih i tekućih čestica u zraku. olova dolaze u prirodi kao sulfitna grupa. na mnoge materijale. polucija iz postupka pripreme energije – polutanti SOx. SO2 se brzo oksidira i prelazi u sekundarni polutant H2SO4 i/ili njezin anhidrid SO3.  prirodnog – virusi.pare i – aerosoli. NOx.sagorijevanje fosilnih goriva (ugalj.. vjetra – vrlo dobro kod Senja. Veliki globalni efekti – smanjenje emisije CO2 i plinova staklenika. merkaptani. SOx jer je potrebno jako puno energije. Zagađivanje vodotoka može doprinijeti nepovoljnim uvjetima života organizmima koji ne podnose fluktaciju temperature. a 10% aerosoli. COS i slični spojevi koje karakterizira i vrlo neugodan miris. . postupci jako onečišćuju zrak sa oksidima sumpora. Proizvodi celuloze . Aerosoli nastaju raspršivanjem sitnih.kod sulfatnog postupka prisutni su sulfidi.polutanti s globalnim učinkom. nafta je bolji energent jer ima 2.

a može biti i neka kruta površina. Distribucija tog polutanta na zemlji nije jednolika i smatra se da oko 90% SO2 pripada emisiji prvenstveno u SJ. Mehanizmi reakcija su razlogom što SO2 neće doći u stratosferu. Uz prisutnost vode dolazi do reakcije b).(aq) ↔ SO32. o polutanti SO2 i krute čestice imaju sinergističko djelovanje.Utjecaj na okoliš: . f) HO2˙ + NO → OH˙ + NO2 - homogena oksidacija u vodenoj fazi.(aq) + H+ (aq) j) H2O2 (aq) + SO2 (aq) → H2SO4 (aq) Reakciju će prvenstveno katalizirati soli željeza.(aq) + H+ (aq) Osim vode u troposferi postoje i različite druge specije koje mogu transformirati SO 2 u sulfatnu kiselinu. niska o temperatura zraka. Hidrogensulfit radikal se dalje oksidira reakcijama d) i e) do sulfatne kiseline H2SO4. Općenito se smatra da 1-10% SO2 se na sat oksidira. odnosno do hidrolize: b) SO3 (g) + H2O (l) → H2SO4 (aq) U suhom i čistom zraku na temperaturi troposfere reakcija je polagana.71 kJ mol-1 SO2) Reakcija je vrlo spora. o za nastajanje smoga bitni meteorološki faktori. molekula. ali će ona biti katalizirana prisutnošću čestica čađe ili prisutnošću lebdećih čestica (čestice pepela). X - . H2O + O2 → H2SO4 + HO2˙ U zagađenom zraku peroksilni radikal (HO2˙ ) može reagirati sa NO i pritom se regenerira hiroksilni radikal.(ΔG°298 = . pa će reakcija biti maksimalno značajna u blizini izvora emisije gdje je i visoka koncentracija čestica. U jako čistoj atmosferi značajna je oksidacija SO2 posredstvom hidroksilnog radikala. - homogena oksidacija plinske faze. mokrim taloženjem. Indiji i Dalekom Istoku. H2SO4 i HNO3. c) OH˙+ SO2 + M1 → HOSO2˙+ M Početna reakcija će kao rezultat dati hidrogensulfit radikal (HOSO2˙ ). nema vjetra kisele kiše pH oborina < 5 fenomen uzrokuju SO2 i NOx. Americi. k) 2HO2 + M1 → O2 + H2O2 + M Koji će od ova tri mehanizma prevladati ovisiti će o stanju atmosfere u vrijeme oksidacije. Mnogo važnije je otapanje sulfata formiranih na krutoj površini i njihov transport. Sama regeneracija hidroksilnog radikala se može prikazati reakcijom f). ali je termodinamički moguća što nam govori ΔG. . magla. To može biti ozon. produkt H2SO4 i peroksidni radikal HO2. dušik (IV)-oksid NO2. što znači da je relativno kratko zadržavanje tog polutanta u troposferi i efikasno se može iz atmosfere izdvojiti tzv. ali može i drugih prijelaznih metala. temperaturna inverzija. Reakcije će biti potencirane tamo gdje su prisutni antropogeni izvori SO2 (procesi sagorijevanja).Londonski tip smoga. vodikov peroksid. a ona nam je potrebna da bi absorbirala energiju dobivenu nastajanjem novce veze i ona na taj način stabilizira tu reakciju. zatim SO3. pa nisu onda moguće ni kombinirane fotokemijske reakcije uzrokovanje SO2. i) HSO3. H2O e) HOSO2 . Reakcija će biti ubrzana ako se čestice plina okruže sa filmom vode. M – neka treća tvar. d) HOSO2˙ + H2O → HOSO2 . produkt H2SO4 (aq). Europi. g) SO2 (aq) + H2O (l) ↔ H2SO3 (aq) h) H2SO3 (aq) ↔ HSO3. odnosno oborinama što je razlog kiselih kiša.OKSIDI DUŠIKA KAO POLUTANTI NO – suma oksida dušika NO i NO2 9 .

energetika i promet. a) Reakcije idu prema fotodisocijaciji NO2. sunčevo zračenje. NASTAJANJE TROPOSFERSKOG OZONA NO2 + hν (λ < 430 nm) → NO + O O + O2 + M → O3 + M b) to su reakcije koje se pripisuju mehanizmima nastajanja fotokemijskog smoga tipa Los Angeles. «tišina» i vrijeme maksimalne insolacije. Važan je za masu procesa iz grafičke industrije. Prirodni izvori CO u atmosferi: fotokemijska oksidacija ugljikovodika. Antropogeni izvori: procesi nepotpunog izgaranja fosilnog goriva i biomase (nije bilo dovoljno kisika).fotokemijski tip smoga L. Industrija može doprinijeti emisiji i samih proizvodnih procesa ili pak utroškom energije. Ta reakcija je izvor povećanja koncentracije troposferskog ozona. šumski požari i vulkani.Prirodni izvori oksida dušika su: gorenje biomase (šumski požari. Iz primarnih polutanata (manje štetnih) nastaju sekundarni polutanti koji su više štetni. . CO se reducira. Unutar troposfere NOx plinovi izloženi su promjenama radi utjecaja mnogih agenasa od kojih su najvažniji ozon. stvaranje u oceanima.sagorijevanje fosilnih goriva i biomase. CO + H2 10 . avioni. OH H2O O2 NO2 + M M RCHO RCO˙ RCO O2˙ RCOO2 NO2 ili acil radikal peroksiacil radikal PAN peroksiacilnitrat hν H Za te reakcije su karakteristični: grafička industrija.industrija. redukcija CO2 u oblacima. za razliku od rugih reakcija koje se dešavaju u stratosferi i koje doprinose smanjenju koncentracije ozona. hidroksil radikal. Jedan od osnovnih mehanizama odvoda CO iz atmosfere je reakcija adsorpcije u tlo. a produkt je CO2 CO + ½ O2 → CO2 Da bi do takve reakcije moglo doći sudjeluju bakterije iz tla. .ispušni plinovi automobila. c) te reakcije su odgovorne za nastajanje kiselih kiša λ < 320 nm O2 H2O 2NO2 + M O3 O° 2OH M 2HNO3 . organske molekule (uključujući organske peroksi radikale RO2˙ ). nove specije su atomarni kisik koji će sa nekom molekulom treće vrste dati ozon. saniranje različitog otpada. vlaga i čestice. električna izbijanja) gdje iz elementarnog dušika pri visokim temperaturama mogu nastati oksidi dušika. a reakcija ide sa elementarnim vodikom i pritom nastaje metan i voda. Antropogeni izvori emisije su: . a reakcija ide uz mikroorganizme iz tla. Primarni polutanti su poznati zdravstveno i sigurnosno rizični u radnoj atmosferi. CO se oksidira sa ½ O2.SPOJEVI UGLJIKA Oksidi ugljika: ugljik (II)-oksid CO. Anaerobni procesi mogu biti izvori amonijaka. meteorološki uvjeti temperatura zraka > 20°C.A. 2. Ona će pridonijeti stvaranju ozona u troposferi. saobraćaj. postoji 2 mehanizma: 1. ugljik (IV)-oksid CO2. . hidrogen-peroksi radikal.

pa zato sada automobili imaju katalizatore koji veći dio NO. mjestima mogu naći koncentracije koje su veće od 100 ppm. Te specije su koristili morski organizmi za izgradnju svojih kostura koji su se nakon izumiranja organizama taložili na morsko dno. ali visokim koncentracijama CO koje mogu biti i do 400 ppm. promet. što može dovesti do gubitka sposobnosti ispravnog ocjenjivanja vremena i prostora – uzrok čudnih nesreća.4 godine. pa je na taj način mnogo CO2 iz zraka prešlo u magnezijevkarbonat MgCO3 i kalcijev-karbonat CaCO3 tvoreći stijene. 1.pri toj reakciji će kao produkt nastati CO 2 i atomarni vodik. Za CO se smatra da je njegovo vrijeme boravka u atmosferi oko 0. prema nekim procjenama se smatra da koncentracija CO2 godišnje raste oko 0. . Kada se ta koncentracija poveća. Normalna koncentracija karboksihemoglobina u krvi iznosi oko 0. Pušači su izloženi za vrijeme pušenja kratkotrajnim. Cm Hn + 2 (m + n/4) NO → (m + n/4) N2 + n/2 H2O + mCO2 5. U urbanim predjelima je koncentracija od 2 – 20 ppm.1 ppm (parts per million).3% što postaje zabrinjavajuće. nego sa kisikom. H2 + ½ O2 → H2O 6. može doći do kome i smrti. CO i ugljikovodike prevode u elementarni dušik CO2 i vodu.Sve vrste tla će pokazati jednu mogućnost tih reakcija. u tunelima. događao se proces da su H2O2 i CO2 otapali stijene i nastali su topljivi hidrogenkarbonati alkalijskih i zemnoalkalijskih metala. Opisani proces se događao tijekom dugih geoloških razdoblja. Mehanizmi odvoda su: fotosinteza. biološko raspadanje i oslobađanje iz oceana. Prije 2 milijarde godina CO2 je bilo svega nekoliko ppm. tako da je kod njih koncentracija karboksihemoglobina oko 10 puta veća nego kod nepušača. Antropogeni izvori: energetika. Prirodni fond koncentracije CO – koncentracija polutanta na mjestima gdje nije moguće zagađenje iz antropogenog izvora je oko 0. karboksihemoglobin. Prije početka industrijske revolucije oko 260 ppm. Reakcije koje se dešavaju u troposferi: . Veliki udio te koncentracije je pripisan prometu. Iz konstante reakcije proizlazi da je afinitet CO za oko 200 puta veći u usporedbi s kisikom. Kada se tlo sterilizira i kada se stavi u kontakt s CO tada nema reakcije.). Cm Hn + (m + n/4) O2 → mCO2 + n/2 H2O 4. H2 + NO → ½ N2 + H2O Kao katalizatori se još koriste i neki plemeniti metali (paladij i sl. reducira se mentalna sposobnost. Intenzitet zračenja CO2 H2O apsorpcijski maksimumi 11 . Štetno djelovanje tog polutanta CO ima direktan utjecaj na zdravlje ljudi radi mogućnosti da se veže na hemoglobin i na taj način nastaje tzv. CO + ½ O2 → CO2 2. on će radije reagirati s CO. Visoke koncentracije se mogu dogoditi i na prometnicama – u vrlo uskim ulicama i gužvama na semaforima. procesi sagorijevanja fosilnih goriva.reakcija oksidacije s hidroksi radikalom OH˙ . mogu se javiti glavobolje. zbrinjavanje otpada. te neplemeniti metali i silikati koji su naneseni na neku površinu (često aluminij-oksid). atmosfera je bila bogata sa CO2. sada oko 360 ppm. garažama i sl. Hemoglobin u krvi je nosioc kisika i taj oblik je oksihemoglobin. dok se npr. CO + NO → ½ N2 + CO2 3. upijanje u tlo.CO2 Prirodni izvori: respiracija. Koncentracija tog polutanta – treba poći od davnih vremena kada se zemlja hladila. Kada je hemoglobin dostupan CO. Taj proces i danas je prisutan u plitkim tropskim morima pri čemu nastaju koraljni grebeni.5%.

Jedan dio će odlaziti u stratosferu i tamo se oksidirati.10000 20000 30000 valna duljina λ / nm Raspodjela valnih duljina zračenja što ga emitira zemljina površina i maksimumi apsorpcije infracrvenog zračenja molekula CO2 i H2O Utjecaj CO2 kao polutanta na okoliš je globalan i očituje se utjecajem na promjenu klime.procesi odlaganja otpada. Tri su glavna mehanizma odvoda metana iz atmosfere: . N2O. . Koliko će toplotnog zračenja ostati zarobljeno u atmosferi ovisiti će o sastavu atmosfere i koncentraciji polutanata. ali je zbog polutanata kao što su CO2. a neprozirno za zračenje koje emitira zemlja i raslinje u stakleniku. a osim CO2.Antropogeni izvori metana su: . EFEKT STAKLENIKA – staklenik djeluje – staklo je prozirno za sunčevo zračenje. plinovi staklenika su metan. Karakteristično je da Zemlja emitira zračenje u IR području. procesi sagorijevanja biomase na vrlo niskim temperaturama.Prirodni izvori metana su: Metan nastaje uz pomoć mikroorganizama u anaerobnim uvjetima djelovanja na tvari biljnog ili životinjskog podrijetla – dekompozicijom organskih tvari.Mehanizam reakcija u troposferi 12 . . . . a metan (ugljikovodici) nastaju procesima razgradnje organskih tvari. a u kojem će području valnih duljina biti najveći intenzitet emitiranog zračenja ovisi o temperaturi tijela. procesi pri uzgoju stoke. tzv. procesi pri korištenju i eksploataciji ugljena i nafte. Razlika između CO2 i metana – CO2 nastaje oksidacijom.UGLJIKOVODICI Metan – prvi u homolognom nizu (CH4). ne može se emitirati u svemir. freoni i ozon. Molekule vode i CO2 apsorbiraju zračenje valnih dužina od 12000 – 20000 nm pa je atmosfera prozirna za vidljivi dio spektra. vodena para neprozirna za dugovalno IR zračenja i ono ostaje zarobljeno u atmosferi. Prosječna temperatura je oko 254 K i Zemlja najintenzivnije emitira zračenje u području oko 12000 nm. .Jedan dio će se apsorbirati u tlo 6 – 12%.

Temperatura zraka ako se gleda u dužem periodu ima trend porasta. odnosno klimu. Najčešći polutanti su: butan. Metan ima mogućnost i on se ugrađuje u led u obliku spojeva koje nazivamo klatrati CH4 * n H2O (n može biti oko 6). pa on može doći i do stratosfere. . Efekti na okoliš: 13 .DRUGI UGLJIKOVODICI U tu grupu spada oko 600 različitih specija koje mogu djelovati kao polutanti atmosfere. CAS brojem i tako možemo saznati sve informacije o djelovanju određenog spoja na okoliš. etan. stalno se pronalaze neki novi. visoki (flekso) tisak – organska otapala.5 ppm neprestano povećava i to za 1-2% godišnje. kada bi došlo do topljenja leda taj postupak bi oslobađao metan. Najviše reaktivni bi bili spojevi grupe izoprena. propen. upotreba organskih otapala. sitotisak). industrija. Čovjekovom aktivnošću. Procesi grafičke reprodukcije i općenito grafičke industrije su izvori onečišćenja (procesi tiska – ofset rotacije heat-set bojama. utjecajem na izvore se može smanjiti udio odvoda metana pomoću te reakcije.oni nastaju u biološkim procesima i reaktivni su. a svi takvi spojevi su obilježeni tzv. a razlog tome je reakcija ugljik (II)-oksida sa hidroksilnim radikalom. Antropogeni izvori su: promet. etil. a kao rezultat će onda biti ugljik (IV)-oksid i elementarni vodik. Međutim. Karakteristično za metan je njegov dugi boravak u atmosferi (oko 3 godine). on ima negativan globalni utjecaj na okoliš. pa se broj stalno povećava. Važno je da se njegova koncentracija koja iznosi oko 1.Najvažniji mehanizam u tom procesu je reakcija metana sa hidroksilnim radikalom koja će kao krajnji rezultat dati CH3O i H2O. Faze procesa: mjesto emisije su postupci pranja strojeva nakon tiska upotrebom sredstva za pranje. alfapinena (α-pinena). duboki tisak – toulen. Slika: Atmosferske koncentracije glavnih plinova efekta staklenika Metan je jedan od plinova staklenika. te u ofsetu kada se kao tekućina za vlaženje koristi ona na bazi 2-propanola. Prirodni izvori . djeluje na vrijeme. od grupe aromatskih: benzen i toulen. on bi tada išao slobodno u atmosferu i potencirao bi efekt staklenika.

ti spojevi emitiraju i nastaju njihovi polutanti ispod temperature vrelišta. . digestalni sustav. Voda za pripremu otopine za vlaženje mora biti izvanredne čistoće (ona koja se dobije metodom reversne osmoze) što uključuje kontrolu pH vrijednosti i provodljivosti. Zdravstveni rizici su: utjecaj na centralni živčani sustav. . svaki veći proizvođač grafičkih strojeva pokušava pronaći neko zamjensko sredstvo koje onda dolazi pod različitim trgovačkim imenima: Heidelberg – Supstifix. Mogu se uzeti dugolančani alkoholi kao supstitucija – polialkohol. A. mogu stupati u reakcije kao što je prikazano za metan s relativno velikim brojem sekundarnih polutanata koji se mogu posebno parcijalno oksidirati.ti spojevi mogu sudjelovati u stvaranju fotokemijskog smoga tipa L. A. BAT u ovom slučaju znači 50 mg/l acetona u krvi ili urinu. Time se smanjuje udio 2-propanola sa 10% na 2-3%. Kod konvencionalnog ofseta se primjenjuju keramički valjci da se smanji udio 2-propanola. BAT – biološka toleranca na radnom mjestu. pa dolazimo do ALDEHIDA (RCHO). Nepovoljni utjecaj na okoliš se potencira sekundarnim reakcijama stvaranjem fotokemijskog smoga tipa L. odnosno da se smanji udio otopine za vlaženje. Maksimalna dozvoljena koncentracija je ograničena na 400 ppm na radnom mjestu.- djelovanje globalno u kontekstu efekta staklenika. . Zamjensko sredstvo koje bi imalo tehničko-tehnološke karakteristike kao 2-propanol do sada nije pronađeno. Rizici opasnosti su: mogućnost da sa zrakom čini smjese koje mogu izazvati požar ili eksploziju. količina vode koja se pritom troši u odnosu na uštedu resursa.OTOPINA ZA VLAŽENJE U OFSETNOM TISKU Upotrebom 2-propanola u otopini za vlaženje u ofsetnom tisku dolazi do emisije polutanta koji spada u grupu VOC spojeva (ishlapljivi organski spojevi). Provodljivost daje informaciju koliko je ta voda čista (proporcionalno koncentraciji iona). Ako se koristi takva otopina potrebno je brinuti i o tome što se događa i koliko je štetna otpadna tekućina u odnosu na zagađenje voda. To treba promatrati u odnosu na 2 utjecaja: količinu kemikalija u otpadnoj vodi i štetan utjecaj na okoliš. Takva tekućina za vlaženje će biti zdravstveno i sigurnosno rizična na radnom mjestu. organ vida.MOGUĆNOST RECIKLACIJE OTOPINE ZA VLAŽENJE I PRISTUPA OPĆENITO - Kretanje reciklirane otopine za vlaženje SVJEŽA OTOPINA ZA VLAŽENJE DOZIRANJE (male količine) MEĐUSPREMNIK Kružni tok otopine za vlaženje između tiskarskog stroja i aparata za kondicioniranje Vrijeme Da li je otopina prljava? / Da li je potrebna izmjena unutar pogonskog ciklusa čišćenja NE 14 . tlak para im je manji od 10 kPa.

na radnom mjestu i u vanjskoj atmosferi. onda se drugi dio ukoncentrirava i zbrinjava kao otpad. Unutar jedinice za reciklaciju koristi se postupak pročišćavanja voda koji spada u tercijarne postupke pročišćavanja voda (membranski postupci. 2. 7. Uređaj za obojenje. filtracija poprečnog toka). 5. Korito tekućine za vlaženje.DA DA Razdvajanje fizikalnog onečišćenja FILTRAT Kemijski još učinkovito NE OTPAD (što je moguće čvršći) Kružni tok otopine za vlaženje u ofsetnom tisku Tiskarski stroj 4 5 1 6 2 3 Papir 8 Uređaj za kondicioniranje otopine za vlaženje 7 Jedinica za reciklaciju 9 1. . 3. Uređaj za vlaženje. 6. 9. Tiskovni cilindar. Ako se uspije pročistiti otopina za vlaženje tako da se jedan dio može ponovno koristiti u tisku. Otopina za vlaženje može utjecati na kvalitetu zraka.2 1 A III AI A III 15 . Spremnik otopine za vlaženje. membranska separacija.Kako mogu sastav boje i procesi sušenja otisaka utjecati na kvalitetu okoliša? KARAKTERISTIČNI POLUTANTI GLAVNIH TEHNIKA TISKA TEHNIKE TISKA Ofset tisak Duboki tisak Visoki tisak GRAFIČKI MATERIJAL POLUTANTI ugljikovodici toulen ugljikovodici MDK [PPM] 400 TOKSIČNO DJELOVANJE KLASA OPASNOSTI Boje Boja Boja 1 1. Sustav za hlađenje. 8. 4. Grubi filter. Cilindar s gumenom navlakom. Temeljni cilindar.

.15 – 20% pigmenta. . 5 – 10% aditiva.Ofsetni tisak Sastav konvencionalne boje za ofsetni tisak na arke na bazi organskih otapala je slijedeći: . 16 .20 – 25% tvrdih smola. Heat-set boja za ofsetne rotacije sadrži: . . . . t/ god.20 – 35% sušivih ulja. - 25 – 40% mineralnih ulja.Fleksotisak Sitotisak etanol 1000 0 etoksipropanol 1 metoksipropanol 100 1 etilacetat 200 1 metiletilketon 200 1 50 1 metoksipropilacetat 200 1 izopropilacetat Boje na nafta 2 ksilen 100 2 bazi benzilalkohol 1 otapala diacetonalkohol * 50 1 1-metoksipropanol – 2 * 100 1 butilacetat 950 1 butilniesterglikolne 1 kiseline 50 1 1 .15 – 20% pigmenta.metoksipropilacetat 50 1 cikloheksanon 20 1 butilglikol 50 1 dipropilglikol 2 testbemin Raspodjela emisije organskih otapala prema tehnikama tiska TEHNIKA TISKA Ofset tisak Duboki tisak Visoki tisak Fleksotisak Sitotisak POTROŠNJA GRAF.5 – 15% sušivih ulja.korištenje velikog udjela derivata nafte. 110 000 81 500 3 500 10 000 2 500 EMISIJA t / god. .20 – 25% mineralnih ulja.5 – 10% aditiva. 31 100 14 000 1 100 3 500 1 100 Boje B B B AI AI A II AI A II A II A III A II A III A II A II A II . 25 – 35% tvrdih smola. - Heat-set boje se trebaju pročišćavati zbog velikog postotka mineralnih ulja s 2 aspekta: .emisija polutanata u procesu sušenja otisaka. MAT.

sedimentacija. fotoinicijatore.BOJE KOJE SUŠE UV ZRAČENJE I SNOPOM ELEKTRONA UV boje ne sadrže organska otapala i smatraju se ekološki pogodnijima. soja i sl. .koagulacija. . . Na tržištu postoje komercijalni uređaji za zbrinjavanje otpadnih voda kapaciteta 1 – 20 m3 otpadne vode na dan. iskoristiti i ponovno druge godine posaditi.10 – 20% alkohola. To je postupak kojim se može odrediti količina organskog onečišćenja u otpadnoj vodi. .10 – 20% pigmenta.Flotacija je proces sljepljivanja dispergiranih čestica zagađivala na granici faza zrak-tekućina. čestice bojila budu zahvaćene mjehurićima zraka ili nekog drugog plina. . ali njihova ekološka nepodobnost je mogućnost onečišćenja voda. pa za monomere u bojama koje suše UV zračenjem je karakteristično da 17 . Ti uređaji su automatizirani i zauzimaju prostor od oko 5 – 10 m2. . (BPK) predstavlja biološku potrošnju kisika i ako ima indeks 5 onda se odnosi na 5 dana. Prije donošenja odluke o zbrinjavanju treba uzeti u obzir kemijski sastav pigmenta.Koagulacija je fizikalno-kemijski proces koji potpomaže nastajanju većih čestica od destabiliziranih koloidnih čestica i tako potpomaže odjeljivanju faza u procesima sedimentacije i filtracije. te brzinu izlaganja otisaka (sušenje otisaka). Promjenom kemijskog sastava biljnog ulja (promjena broja i raspodjele dvostrukih veza) će utjecati na niz tehničko-tehnoloških karakteristika tako da je na taj način moguće mijenjati penetracije tekućih sastojaka u papir. Otpadne vode su onečišćene organske tvari i kao takve se ne mogu ispuštati u vodotoke jer bi organska tvar razgradnjom trošivog kisika vodotok pretvorila u deficitaran na kisiku.40 – 50% vode. Imati će određenu ekološku podobnost jer neće doći do emisije otapala. . . . a dobiveni mulj mora se dalje zgušnjavati i dalje obrađivati (metode spaljivanja). To je otežavajuća okolnost za akvatične organizme koje u njemu žive.Adsorpcija je proces koncentriranja tvari na međufaznoj granici površina.adsorpcija. odnosno istraživanja su ukazala na supstituciju sirovina derivata nafte sa sirovinama obnovljivog podrijetla (one koje se mogu posaditi. BPK od 500 – 1000 mg kisika / litri. monomere. S obzirom na volumen otpada s obzirom na kapacitet proizvodnje mogu se uspješno primijeniti sedimentacija i filtracija.' 70-tih godina javile su se mogućnosti smanjenja udjela derivata nafte iz boja.). a postupci pročišćavanja koji se najčešće koriste su: . . neće doći do zagađenja zraka i destrukcije okoliša. pH vrijednost od 7 – 8.5 – 10% aditiva. odnosno svojstva emulgiranja.BOJE NA BAZI VODE Kemijski sastav boja na bazi vode: .flotacija. oko 1 – 10 m3 na dan. Ne može se napraviti ekološki optimalna supstitucija jer svaka tehnika tiska diktira udio moguće zamjene sa aspekta kvalitete i mogućnosti otiskivanja zbog velikih brzina otiskivanja. postizanje ravnotežnog stanja tiskarska boja i voda. Boje sadrže oligomere. a kada se radi o absorpciji onda je riječ o tekućem sustavu. može se očekivati udjel krutih tvari od 3 – 5%. postaju specifički lakše. . Takva otpadna voda se mora pročišćavati. U dubokom tisku se mora koristiti uređaj za pročišćavanje jer boje sadrže puno toulena. - 15 – 35% veziva. a to su one vegetabilnog – biljnog podrijetla kao što su repica. Kada se radi o adsorpciji onda je riječ o krutom sustavu. te se silom uzgona transportiraju na granici faza u obliku pjene i odvajanjem pjene se odvajaju i polutanti iz sustava. to će utjecati na iskoristivost pigmenta.

benzofenon kao i derivati tih spojeva i oni će apsorbirati UV zračenje i pri takvim reakcijama su moguće emisije ozona koje mogu djelovati nadražujuće na dišne organe. kod ofsetnih rotacija sprječavanje djelovanja zračenja (rendgenskih zraka) načinjeno je oklopom od olova. Mehanizam sušenja se zasniva na djelovanju energije elektrona na organske molekule pri čemu nastaju slobodni radikali koji lančanim reakcijama dovode do polimerizacije. Kao fotoinicijatori se koriste izopropiltioksanton. Shematski prikaz sušenja boje pomoću UV zračenja Boje koje suše snopom elektrona ne sadrže fotoinicijatore i zbog toga se koriste kod tiska ambalaže koja se koristi za prehrambenu proizvodnju.6 – heksandioldiakrilat). odnosno polimerizaciju. Rezultati istraživanja su pokazali da na udaljenosti od 5 cm u okolini sušila doza zračenja približno iznosi 1 μSv/h. Veziva su smole sa akril i metaakril skupinama na osnovi poliestera epoksida ili uretana.oni rade u boji svojstvo viskoziteta. oligomer) R' R' N 2 (dušik) polimerizacija snopom O2 O2 R' R'' O2 O2 R' papir papir Shematski prikaz sušenja boja pomoću snopa elektrona Kod sušenja dolazi do emisije X rendgenskih zraka. poliesterakrilati ili kemijski slični spojevi koji imaju određeni zdravstveni rizik – nadražljivost u kontaktu s kožom). Akrilati će imati negativno i štetno djelovanje u kontaktu sa kožom. Polimerizacija u postupku dezintegriranja iskorištenog otiska sprječava nastajanje čestice bojila zadovoljavajuće veličine za efikasno uklanjanje u postupku deinking flotacije pri reciklaciji papira. Ekološka nepodobnost kod monomera je nadražujuće djelovanje prevenstveno u dodiru s kožom. Uz N 2 (vrlo inertan plin) i hlađenjem se može spriječiti emisija ozona. Oligomeri s višom molekularnom masom koriste se kao epoksiakrilati. boja elektrona (monomer. 18 . a kad je dovoljno hladno i dušikovih-oksida koji bi pritom mogli nastati. tis. Tiskarska boja monomer oligomer fotoinicijator oslobođeni radikal Oslobođena energija radikala uzrokuje potpuno umrežavanje. iritiraju sluzokožu (po kemijskom sastavu to su: alkilesteri i to 1. benzildimetilketal. ali kod ofsetnih strojeva na arke se ne može postaviti taj uređaj zbog hvataljki papira.

Reciklacija se radila na dva načina: . željezo je prisutno u anorganskim pigmentima. . Redoslijed uzoraka prema udjelu pigmenta TEHNIKA TISKA GRAMATURA g/m2 UDJEL PIGMENTA mg kg –1 uzorka bronciranje 100 17275 bronciranje duboki tisak ofset duboki tisak ofset 240 100 100 240 240 8520 3960 2020 2000 1360 UZORAK 3 6 2 1 5 4 19 .kompostiranje.spaljivanje. Kod spaljivanja dolazi do problema da se u izlaznim plinovima nalaze čestice teških metala. Svi navedeni spojevi su iz grupe teških metala. .Kod sitotiska se koriste različite boje. pa je veći problem kako napraviti sustav za zbrinjavanje onečišćenog zraka.Utjecaj brončanih tiskarskih boja (brončani prah) na kvalitetu okoliša Koncentracija pigmenta u uzorcima PAPIR / KARTON TEHNIKA TISKA TISKARSKA BOJA KONCENTRACIJA PIGMENATA U OTISCIMA Cu mg kg -1 LUXOTIP 100 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 AUROCARD 240 g/m2 LUXOTIP 100 g/m2 ofset duboki tisak bronciranje ofset duboki tisak bronciranje Neotisnuti Jednokomponentna boja Boja za duboki tisak Brončani prah Jednokomponentna boja Boja za duboki tisak Brončani prah 1550 3300 14850 1040 1640 7110 Zn mg kg -1 470 660 2425 320 360 1410 AUROCARD 240 neotisnuti g/m2 Kada bi se ti otisci trebali zbrinjavati ekološki najpovoljnije bilo bi: . . . Razvlaknjivanje – čestice se nisu mogle odstraniti u dovoljnoj količini. dok se kobalt i mangan pojavljuju kao sikativi u ofsetnim bojama.korištenje postupka deinking flotacije.samorazvlaknjivanje. pa se takva sekundarna sirovina mogla koristiti za proizvodnju bojila ili finijih grafičkih materijala. a bijeli sa cinkom.reciklacija.PIGMENTI KAO SASTAV BOJE I NJIHOV EKOLOŠKI ZNAČAJ Organski pigmenti sadrže bakar – plavi i zeleni pigment. crveni su u kombinaciji s barijem. .

U radnoj atmosferi će biti sigurnosno i zdravstveno rizični. VOT spojeve. '70-tih godina naftnom krizom se počelo razmišljati o supstituciji mineralnih supstanci iz nafte (derivata nafte) sa supstancama na bazi vegetabilnih ulja radi zdravstvene i sigurnosne rizičnosti sredstava za pranje (klase zapaljivosti A I.Ekološke karakteristike sredstava za pranje strojeva SREDSTVA ZA PRANJE MDK mg / m3 350 350 KATEGORIJA TOKSIČNOSTI KLASE ZAPALJIVOSTI PLAMIŠTE Specijalni benzini Test benzini (mješavine alifatskih i cikličkih ugljikovodika) Test benzini (mješavine alifatskih i cikličkih ugljikovodika viših plamišta) Mineralna i vegetabilna ulja 2 2 AI A II < 21°C >21 – 55°C 350 1 A III 55 – 100°C 0–1 > 100°C Većina sredstava za pranje se dobivala iz nafte. Što sa otpadom nakon pranja? 30 sek. 3 min. 40°C 60°C 100°C > 10 20 . Kiselinski broj – veličina koja nam može reći koliki udio masnih kiselina je ostao slobodan. a najnepovoljniji su specijalni benzini jer imaju vrlo nisko plamište (vrlo ishlapljiva sredstva). te ekološki nepovoljni zbog vrlo niskog plamišta. a u vanjskoj atmosferi će pod određenim uvjetima moći ulaziti u kemijske reakcije koje će rezultirati spojevima iz grupe fotooksidansa i dovesti će do pojava fotokemijskog smoga tipa L. Kada se supstitucija počela provoditi zabilježene su promjene na površini metala (elementi strojeva) koji bi se mogli ubrojiti u kategoriju procesa korozije. ona neće spadati u tzv. Stupanj emisije različitih tekućih sredstava za čišćenje za vrijeme ručnog pranja % 100 0°C 80 60 25°C 40 20 0 150°C 0 sek. A II i A III) i ekološkom i gospodarstvenom pristupu resursima. međutim zapažene su neke karakteristike koje nisu u skladu sa dobrim tehnološkim uvjetima. A. Supstitucijom ćemo dobiti sredstva koja imaju plamište veće od 100°C. nije došlo do esterifikacije. min. biti će ishlapljivi i spadaju u VOT spojeve.

te dokument iz kojega je vidljivo da je otpad zbrinut na identičan način kako je to vidljivo iz prijedloga institucije koja je načinila analizu. zbrinjavanje spaljivanjem Sredstvo za pranje 21 . potpis onoga tko je preuzeo otpad za transport i potpis onoga tko je primio otpad nakon transporta. opasan otpad se označava sa * i on se mora zbrinjavati na odličan način. Isti postupak vrijedi i kod zbrinjavanja ostataka boje. Tu analizu može raditi samo ovlaštena institucija. Postoji zakonski propisi da se otpad mora administrativno pratiti od mjesta nastajanja do mjesta zbrinjavanja. Shematski prikaz toka reciklacije (sredstvo za pranje s visokom temperaturom zapaljivosti) Svježa voda Sredstvo za pranje i voda Voda Svježa sredstvo za pranje Postupak pranja stroja Postupak pročišćavanja DESTILACIJA Onečišćena tekućina nakon pranja stroja OTPAD.Otpad će se isto naći u našim normama. a to omogućuje automatski uređaj za pranje.Pristup reciklacija unutar proizvodnje – povoljnija metoda Tiskarski stroj Prljavo sredstvo za pranje Sredstvo za pranje (voda) Destilacijski spremnik Odabir metode koju ćemo primijeniti za reciklaciju iskorištenog sredstva za pranje diktiraju karakteristike sredstva za pranje. Otpad moramo svesti na što manju moguću mjeru. . u tabeli otpada svaki otpad ima svoj ključni broj pod kojim se vodi. Zakonska norma obavezuje tiskaru da prije postupka zbrinjavanja mora imati rezultate fizikalnokemijske analize otpada gdje je naznačena i preporuka metode zbrinjavanja. inspekcija kažnjava odgovornu osobu. te posebno temperatura zapaljivosti sredstva za pranje koje se koristi. podaci o transportu. Administracija počinje na mjestu nastajanja gdje mora biti ispunjen formular na kojem je vidljiva masa otpada. pa mjera zaštite na vrhu piramide je ta da što manje sredstva za pranje potrošimo. Ako nedostaje bilo koji segment. potpis odgovorne osobe.

kod boja na bazi vode i UV boja sredstvo za pranje je voda. zbrinjavanje spaljivanjem Bitan ekološki aspekt je taj što smo uspjeli ukoncentrirati i smanjiti otpad za zbrinjavanje. . moguća je neprestana regeneracija (sa atomarnim kisikom) i opet nastaje radikal. biološki su nerazgradivi i to doprinosi da će se vrlo dugo zadržati u atmosferi (do 20 godina nakon emisije). Fleksoboje na bazi otapala – otapala u bojama se mogu kao takve koristiti za čišćenje elemenata strojeva.smanjenje koncentracija O3 u stratosferi hν CCl3F (g) 190 – 225 nm CCl2F (g) + Cl˙ (g) FREON 11 Cl˙ (g) + O3 (g) → ClO˙ (g) + O2 (g) Reakcija destrukcije ozona je prikazana sa klornim radikalom. Kod boja na bazi otapala kao sredstvo za pranje koriste se ta otapala.Utjecaj na okoliš: . sredstvo za pranje.Može se primijeniti samo ako radimo sa današnjim tehnologijama. Shematski prikaz toka reciklacije (sredstvo za pranje s niskom temperaturom zapaljivosti) Svježe sredstvo za pranje Sredstvo za pranje Sredstvo za pranje Postupak pranja stroja Uređaj za reciklaciju Otpad. ali se tu javlja problem onečišćenja voda. prije se koristio u dezodoranima i u hladnjacima. Ti spojevi ne ulaze u složene kemijske mehanizme troposfere. U drugim tehnikama tiska s obzirom da se upotrebljavaju različite boje ovisno o njoj se koriste različita sredstva za pranje. Kategorizacija u odnosu na druge polutante je ta da nije zapažen prirodan izvor tih spojeva. Ta grupa spojeva je vrlo kemijski inertna. Antropogeni izvor: neki industrijski procesi. ali kada se one upotrebljavaju dolazimo do mogućnosti zagađenje zraka radnog prostora (VOT spojevi). Postupkom destilacije dobili smo dva toka i smanjili smo masu otpada za zbrinjavanje jer smo ga ukoncentrirali i dobili vrlo koristan udio koji možemo vratiti u postupak pranja (destilat). odstranjena boja OTPAD. Reakcija se može prikazati uz pomoć atomarnog vodika ili NO2: Cl (g) + H (g) → HCl (g) ClO (g) + NO2 (g) → ClONO2 (g) 22 . oni su netopljivi u vodi. ClO˙ (g) + O (g) → Cl˙ (g) + O2 (g) Svaki klor i oksiklor radikal može razoriti 105 molekula ozona.Supstituirani ugljikovodici s nekim od halogenih elemenata (FREONI) Freoni – klorflour ugljikovodici. .

te da su manje koncentracije ozona u parnim godinama. Čestice će zajedno sa oksidima sumpora djelovati u kontekstu sinergističnosti (njihov efekt ako nisu zajedno će biti manje štetan za ljude nego kada su zajedno). Do povećanja prizemnih koncentracija ozona dolazi u reakcijama koje su vezane za nastajanje fotokemijskog smoga tipa L. devastacija materijala. . Proizvodnja cementa ima izvor čestica.kemijskom sastavu čestice.Efekt iskišnjavanja – čestice će s oborinom doći na tlo. dok povećana koncentracija klor radikala uzrokuje brže razaranje ozonskog sloja. a pritom mogu djelovati na zagađenje tla. a uzrok za to se smatra da je povezan sa cikličkim promjenama vjetrova u stratosferi.izgaranje fosilnih goriva i biomase.Procesi na površini ledenih kristalića stratosferskih oblaka nad Antartikom: ClONO2 + HCl → HNO3 + Cl2 ClONO2 + H2O → HNO3 + HOCl ClO + ClO → Cl2O2 Nakon prestanka antarktičke zime svjetlost će osloboditi klor radikale. .Štetno djelovanje čestica na zdravlje ovisi o: . temperaturnu inverziju (stabilna atmosfera).promet.Prirodni izvori emisije: prašina i pijesak iz suhih predjela. situacije bez vjetra. čestice maritivnog porijekla (ioni natrija. čestice pepela prilikom erupcije vulkana. Kada bi se smanjila koncentracija ozona u stratosferi onda bi do prizemnih slojeva moglo doći štetno UV zračenje.Djelovanje na klimu je takvo da smanjuje intenzitet sunčanih dana. . Nagađa se da je nastajanje stratosferskih oblaka u vezi sa zarobljavanjem zemljine topline koja je u biti u vezi sa efektom staklenika.veličini čestice – posebno se izdvaja respirabilna prašina. NASA je provela istraživanje i ustanovila da koncentracije O3 u stratosferi nisu uvijek iste. . A. a oni traju 22 mjeseca.Utjecaj na okoliš: Smog Londonskog tipa koji ima kombinirano djelovanje. Ozon će djelovati na elastomere – pucanje dvostrukih veza. .Mehanizam odvoda: Suho i mokro taloženje Suho taloženje je karakteristično za čestice veće dimenzije. a o tipu tla će ovisiti da li mogu djelovati i na kvalitetu podzemnih voda ili manjih jezera. . . papirna prašina) pa se koriste pročišćivaći. sulfata) koji uzrokuju salinizaciju tla. a za biljke on je najgori toksikant. . . odnosno čestice koje mogu doći u donje dišne organe (pluća). što bi štetno djelovalo na zdravlje ljudi (UV zračenje može uzrokovati i gubitak vida). uglavnom je pod utjecajem sile gravitacije. Pojava je karakteristična za hladni dio godine i vezana je uz vrlo nisku temperaturu zraka.Antropogeni izvori emisije: .KRUTE ČESTICE . 23 . .Kataliziraju reakciju u atmosferi. dok će se neke manje čestice uključiti u procese iskišnjavanja (čestica služi kao kondenzaciona jezgra pri procesu formiranja oborine).industrijski procesi. kalcija. a i u grafičko industrija uzrokuje izvor čestica (pudranje. . dok će NO 2 ostati vezan kao nitratna kiselina. biljaka itd. Emisija iz prirodnih izvora je daleko veća. Tako vezan NO2 više ne može prekinuti lančane reakcije razgradnje ozona. ali ona je raspoređena po velikoj površini za razliku od emisije antropogenog porijekla koja je ograničena na mala područja (industrijski razvijena) velike naseljenosti.

ugljen u kotlovima. mrkvu. Oni će se emitirati kada se loži vatra (nepravilno sagorijevanje) npr. Olovo može biti u različitim vidovima spojeva. Praškasti toneri su prije sadržavali nitropiren. Ako se koristi benzin sa olovom on će štetno djelovati jer ima kumulativno djelovanje u organizmima (npr. 3. metoda . štetno će djelovati na kelj. metoda . Npr. čistim tehnologijama (tehnologija koja otpad koji nastaje može ponovno koristiti pa otpada ne bi trebalo biti). metoda .Metode za pročišćavanje zraka kada su polutanti u obliku čestica Da bi odabrali pravilan postupak treba poći od veličine čestice koja se emitira. . NO2 benzo(a)piren benzo(e)piren djeluju kancerogeno nitropiren Policiklički aromatski ugljikovodici su polutanti koje ćemo naći u gradskoj atmosferi. 24 .pokušati procese koji nisu ekološki povoljni zamijeniti tzv. metoda . Kada proizvodi ne bi dugo stajali (do 3 mjeseca) pri reciklaciji ne bi bilo većih problema jer starenjem dolazi do problema budući da se dobije reciklirano vlakno slabije kvalitete. katranskim smolama (kod asfaltiranja) te u dimu cigarete. ali se digitalna tehnologija svrstava u visoke tehnologije koje imaju napredak u odnosu na ekologiju. 4. odnosno iz njega dobiti dobro vlakno jer se toneri polimeriziraju za vlakanca pa ih je teško skinuti.reciklacija unutar samog procesa proizvodnje Svaki transport je izvor daljnjeg zagađenja okoliša. oni dolaze iz ispušnih plinova prilikom sagorijevanja. 2. Za najveće čestice se koristi postupak SEDIMENTACIONE (GRAVITACIONE) KOMORE. . U sitotisku koristimo metode za pročišćavanje zraka i voda i na taj način smanjujemo poluciju.METODE ZA POVEĆANJE KVALITETE ZRAKA Postoje metode koje su podijeljene prema slijedećoj hijerarhiji: 1. Korištenjem Heat-set boja štede se resursi (sirovina obnovljivog porijekla). krumpir ako su posađeni uz cestu).da se materijali koji su ekološki nepovoljni zamijene sa povoljnijima. ima ih u katranu. U grafičkoj tehnologiji to može biti zamjena konvencionalnih tehnika sa digitalnim.ČAĐA je nosač plinova posebno ekološko interesantnih policikličkih aromatskih ugljikovodika. otpad (proizvod kada je iskorišten) je vrlo teško za reciklirati. smanjena je emisija u samom procesu. Ako se radi o zraku prvo treba vidjeti koji su polutanti prisutni i u kojem su oni obliku.upotrebljava se kada su sve mjere već iskorištene i kada je utvrđeno da je koncentracija polutanata na izvoru emisije veća od maksimalno dozvoljene. Da se kod boja na bazi otapala za ofsetni tisak primjeni mogućnost supstitucije mineralnih ulja sa vegetabilnim uljima. U grafičkoj industriji primjer je reciklacija otopine za vlaženje u ofsetnom tisku i zbrinjavanje otpada nakon čišćenja elemenata strojeva. Međutim tekući toneri nisu povoljni za okoliš. dok noviji toneri imaju smanjenu koncentraciju nitropirena.POSTUPCI PROČIŠĆAVANJA ZRAKA .

Čestice koje su veće od 50 μm će se izdvojiti sa efikasnošću od oko 50%. Uređaj je malo skuplji od gravitacijske komore. . Te čestice se skupljaju na dnu. a ako nisu onda se odlažu na deponij. Prednosti ovakvog postupka: to je jeftin postupak. Najviše se koriste za odvajanje većih čestica i to kada iz struje zraka treba odvojiti čestice cementne prašine. pumpe i sl. . papirnu prašinu i puder u grafičkoj tehnologiji.CIKLONSKI SEPARATOR IZLAZ ULAZ On za odjeljivanje koristi centrifugalnu silu. ali nedostaci su da se male čestice dosta loše odvajaju. a nedostaci su da će trebati relativno veliki prostor za taj uređaj i efikasnost pročišćavanja nije velika. . može poslužiti da bi se uklonile grube čestice iz zraka i zaštitili ventili. Prednosti ovog uređaja su relativno jednostavna konstrukcija. Takvi uzorci se mogu u laboratoriju dalje obrađivati i dobiti kemijski sastav pa se može znati koliko su štetne. Za taj uređaj je potrebno dosta prostora jer struja zraka treba biti laminarna i treba biti dovoljno dugačak protok zraka kroz komoru. ali se osim pročišćavanja mogu dobiti i uzorci čestica za analizu podijeljeni u klase veličina. piljevinu.Princip rada uređaja: 25 . u daljnjim postupcima obrade. male su brzine da bi se čestice mogle izdvojiti.ULAZ IZLAZ Za odjeljivanje se koristi gravitacijska sila (sila teža). ako su čestice štetne po okoliš zbrinjavaju se kao poseban otpad. pepeo. dobra efikasnost odvajanja većih čestica (od 50 – 90%) i niska cijena uređaja.IMPAKTOR kolektor I kod impaktora se uklanjaju veće čestice.

aktivna i pasivna i one su suprotnog naboja. Punjenje su keramički materijali. Do sakupljanja čestica dolazi na pločastoj elektrodi. Venturi uređaj se sastoji od konvergentnog i divergentnog dijela. dok se je prije koristilo mljeveno kamenje. Uređaj se može koristiti i za pročišćavanje zraka zagađenog osim sa česticama i sa plinovima. Kada plin uđe u konvergentni dio poveća mu se brzina.MOKRI SEPARATORI Mokri separatori predstavljaju uređaje koji omogućuju kontakt zraka i tekućine pri čemu čestice iz onečišćenog zraka prelaze u suspenziju. c) Venturi. merkaptani.Princip rada uređaja: Pri kontaktu čestice sa kapljicama. između njih je velika razlika napona (do 40000 V). Ovaj uređaj je manje efikasan od Venturi separatora. a prijelazom zagađenog zraka iz valjkastog dijela ciklona u konusni dio povećava se brzina strujanja zraka. Uređaji za pročišćavanje zraka od najsitnijih čestica zovu se ELEKTROSTATSKI PERCIPITATORI ili TALOŽNICI. Usporedbom ciklonskog separatora sa mokrim ciklonom. . . veća efikasnost postupka bila bi na strani mokrog sustava. Sakupljene čestice će se dalje zbrinjavati u ovisnosti o njihovom kemijskom sastavu. sulfidi. a druga u obliku žice. tekućina se posebnim uređajima dovodi u oblik kapljica. ali se mora biti oprezan s obzirom na temperaturu plina koji treba pročistiti jer iz toga proizlaze ograničavajuće okolnosti. a sakupljene čestice se skidaju sa elektrod4e koristeći vibratore. Postoje još i FILTRI koji mogu biti od različitog vlaknastog materijala. SO2 – voda.Čestice kada ulaze u uređaj kružno se gibaju. Uređaj može biti: a) sa punjenjem kolonama. te ona oplahuje čestice i turbulentnim strujanjem zajedno sa česticama ulazi u divergentni dio gdje se odjeljuje suspenzija i pročišćeni zrak. . kapljice se sljepljuju za čestice (povećanje dimenzija) što povećava efikasnost izdvajanja. postoje dvije vrste elektroda i to tzv. Da bi se povećala površina kontakta između zraka i tekućine. a čisti plin izlazi na vrhu. Znatna količina mehaničke energije se pretvara u toplinu zbog turbulencije stvorene prilikom miješanja dvije faze. a nedostatak im je veliki utrošak električne energije. Punjenje obavlja distribuciju toka plina i tekućine i osigurava veliku kontaktnu površinu. Čestice koje su zahvaćene kapljicama tekućine nalaze se uz stjenku i ulaze i otječu zajedno sa tekućinom na dnu ciklona. Njihova prednost je da mogu pročistiti zrak sa efikasnošću od 99%. . Kod prvog uređaja plin koji ulazi na dnu prolazi preko punjenja i dolazi u kontakt sa tekućinom. Pri samom vrhu konusa struja zraka naglo mijenja smjer i opisujući zavojnicu napušta ciklon kroz odvod koji se nalazi na vrhu uređaja. one koje nisu toksične mogu se deponirati na odlagalište. lužnata otopina može izdvojiti sve što ima kiselu karakteristiku i velik broj raznih polutanata. ali onda treba paziti koju ćemo tekućinu izabrati da bi ona mogla adsorbirati plinove. Centrifugalni uređaj radi na principu centrifugalne sile. disulfidi – otopina razrijeđene lužine natrijhidroksida. b) centrifugalni. Vruće plinove treba hladiti da bi se na taj način mogli pročišćavati. spojevi sumpora reducirajućih karakteristika – H2S. Tako nastala energija će pridonijeti efikasnosti uređaja. te oni mogu dobro pročistiti zrak. a ostale se zbrinjavaju postupcima zbrinjavanja opasnog otpada.Princip rada uređaja: Do pročišćavanja dolazi u električnom polju. a čestice radi povećanja centrifugalne sile koju uvjetuje smanjenje putanje po kojoj se oni kreču napuštaju konusni dio i sakupljaju se u vrhu konusa i odlaze u spremište.PROČIŠĆAVANJE ZRAKA KADA JE ON ZAGAĐEN PARAMA I PLINOVIMA 26 . Odabir tekućine ovisi o karakteristikama materijala koji želimo izdvojiti (npr. a tekućina se uštrcava u taj dio. Aktivni ugalj. Jedna je u obliku ploča. a tekućina dolazi protustrujno. razrijeđena otopina crnog luga služi za adsorpciju čestica i SO2). a samim time i brzina kretanja čestica. čestice i H2S – otopina FeCl3.

Na hijerarhiji metoda za pročišćavanje zraka tu metodu ćemo zadnju koristiti. a najpravilniji put kod sitotiskara je da se određenim metodama utvrde gdje su izvori emisije i kolike su koncentracije polutanata pa da se onda odabere metoda pročišćavanja. nakon toga u komoru za sagorijevanje i to u njezin prvi dio gdje se može provesti još dodatno zagrijavanje koje će se provoditi u ovisnosti o koncentraciji polutanata/m3 zraka. fleksotisku. Prisutni polutanti su organska otapala. Ovdje će zagađeni zrak prelaziti preko površine katalizatora. . Kada se postigne zasićenost onda se adsorber mora staviti na regeneraciju (desorpcioni ciklus). pa je nastajanje CO2 nedostatak i pokušava se što više smanjiti koncentracija CO2 u izlaznom zraku. a u manjem broju slučajeva će rezultat biti energija. a CO2 je jedan od plinova staklenika. Prema sastavu zagađenog zraka koji se očekuje u grafičkoj tehnologiji poželjna temperatura sagorijevanja bi trebala biti oko 650 – 700°C. Kao katalizatori se koriste plemeniti metali. Katalizator je definiran temeljem svoje aktivnosti (radni sati) i one se nalazi u komori za sagorijevanje. U sitotisku se kao katalizator koristi spinel. Ako izvor polucije ima karakteristiku da sadrži puno različitih specija u relativno niskim koncentracijama onda ćemo koristiti regenerirajuću metodu (npr. u ofsetu se ne može koristiti katalitičko sagorijevanje kada se koristi otopina za vlaženje koja ima u svom sastavu fosfate. a nakon reakcije oksidacije do difuzije i desorpcije produkata reakcije. u tvornici grafičkih boja). Trovanje katalizatora je slučaj kada neki polutant iz smjese zagađenog zraka ima sposobnost deaktivacije katalizatora. a kao adsorbens se najčešće koristi aktivni ugljen radi svoje velike površine. Takva se voda za 27 . .06% toulena pa se treba dalje pročišćavati – stripping. Ova metoda ima najveću primjenu kod tiska ofsetnih rotacija heat-set bojama. Prelazi se u tekuću fazu i na osnovu različitih gustoća polutanata i vode dolazi do odjeljivanja. U ovakvom sustavu pročišćavanja u grafičkoj tehnologiji može se katalitičko sagorijevanje provoditi na temperaturi od 300 – 400°C što daje uštedu energije. Karakteristično za ovaj proces je da postoji adsorber kroz koji prolazi onečišćen zrak. legure (platina.Postupak pročišćavanja zraka postupkom adsorpcije koja uključuje kondenzaciju To je regenerirajuća metoda. radij). Npr. keramički materijali. U odluci je bitna karakteristika procesa u kojem treba pročistiti zrak. Odijeljena voda će sadržati oko 0. . Rezultat sagorijevanja će biti CO2 i H2O. Nove generacije uređaja da bi smanjile koncentraciju CO 2 u izlaznom zraku idu prema konstrukciji rotacionog adsorbera unutar sustava koji bi dodatno povećao kvalitetu izlaznog zraka. dolaziti će do molekularne difuzije. Pročišćeni zrak će izlaziti iz adsorbera. Takvo pročišćavanje se može koristiti u sitotisku. a toulen koji se dobije može se dalje koristiti (npr. Neregenerirajuća metoda će na kraju postupka kao rezultat dati toplinu koju možemo koristiti za zagrijavanje vode i sl. Postoji dvije vrste metoda: a) postupci koji su regenerirajući i b) postupci koji su neregenerirajući.NEREGENERIRAJUĆE METODE: . ugljikovodici koji će se reakcijom oksidacije pretvoriti u CO2 i H2O.Pročišćavanje zraka sagorijevanjem Onečišćeni zrak će ako dolazi iz procesa sušenja biti zagrijan i ulaziti će u izmjenjivač topline. a toplina služi za zagrijavanje ulaznog zraka. U postupku desorpcije u adsorber ulazi para koja onda veže polutant i prelazi u fazu kondenzacije. Nakon sagorijevanja zrak odlazi ponovno u izmjenjivač topline i tu mu se smanjuje temperatura. Regenerirajuća metoda može dati supstancu u relativno čistom stanju koja je bila sastojak zagađenog zraka.Katalitičko sagorijevanje To je novi postupak kod kojeg će se korištenjem katalizatora smanjiti utrošak energije smanjenjem energije aktivacije u reakcijama oksidacije. kod sitotiska i fleksotiska).

Odabiranje pravilne tekućine koja će moći vezati sve polutante iz zagađenog zraka je vrlo važno. a koncentracija otapala povećava. a ne više njih. te nastajanje produkata razgradnje s druge strane. nego se daljnja obrada radi koristeći metodu termičkog zagrijavanja. tiska na aluminiju. Tako ostvaruju rast i pokrivaju gubitke nastale uslijed razgradnje stanice i dio te asimilirane hrane nagomilat će se u obliku različitih rezervnih tvari. koncentraciji i konstantnosti koncentracije tijekom procesa. ali nakon toga se ne ide u odjeljivanje faza i povrat otapala. Adsorbens je aktivni ugljen i on se nalazi u puno međusobno odijeljenih prostora. . odnosno konverziju supstrata u konstituante protoplazme stanične stjenke. Tada otpadna voda kaplje odozgo prema dolje. Načini se desorpcija da bi se sustav regenerirao.Biološka metoda za pročišćavanje Razgrađuje se supstanca iz zraka. Prijenos supstrata i kisika događa se molekulskom difuzijom. a u drugom slučaju je moguća desorpcija u vrućem kod koje se protok smanjuje. Zbog zagrijavanja se javlja CO2. Za fleksotisak i sitotisak se koristi uređaj manjeg kapaciteta – ROTACIONI ADSORBER. a odozdo struji zrak u kolonu.Pročišćavanje zraka postupkom adsorpcije koja uključuje termičko zagrijavanje Dolazi do adsorpcije na aktivnom ugljenu. Princip postupka biofiltra je biološka akcija aerobnih organizama koji se razmnožavaju na površini punjenja biofiltra. Za pročišćavanje takvog tipa u tisku se koriste postupci koji su poznati kao BIOISPIRANJE i BIOFILTRI. Kao osnova se koristi metoda neutralizacije jer neka lužnata vodena otopina može dobro apsorbirati kisele plinove (SOx. Kod aerobnog pročišćavanja (sa prisutnošću kisika) organizmi uzimaju hranjive tvari iz vanjske sredine i koriste za asimilaciju. Uređaj je kontinuirani i to je glavna razlika ovog uređaja u odnosu na klasične uređaje koji se koriste tom metodom. Supstrat i kisik ulaze ili difundiraju u biološku opnu gdje se metabolički postupcima bioloških organizama razgrađuju zagađivala što su u biti sve organske tvari. Sam rotirajući adsorbens ima dva načina rada. vezano za mikroorganizme. U industriji papira je moguće koristiti POSTUPAK REGENERACIJE NA BAZI APSORPCIJE. U ovom slučaju će se kao rezultat takve obrade dobiti toplina koja se može koristiti za zagrijavanje vode i sl. H2S. . ali i regeneracije adsorbensa u nekom drugom odjeljku. Optimalni protok zraka koji je onečišćen organskim specijama iz grafičkih pogona kreče se uglavnom od 30m3/satu do 300m3/satu što ovisi o topljivosti zagađivala (nekog organskog otapala) u vodi. a koji će se koristiti ovisi o vrsti otapala.uklanjanje otopljenog toulena iz odjeljivača dovodi u jedan spremnik i zatim se tlači pomoću pumpe u strip kolonu i to u njezin vrh. Jedan od glavnih elemenata tehnološke prirode je opterećenje biofiltra. U jednom slučaju je moguća desorpcija i kondenzacija. Kao rezultat ovih biokemijskih procesa javlja se povećanje biomase s jedne strane . a ono se definira kao m3 onečišćenja/m2 površine ili m3 punjenja biofiltra. tako da se istovremeno događaju postupci adsorpcije otapala. Napravila ga je tvornica Heidelberg i on je namijenjen pročišćavanju zraka sa nižim koncentracijama otapala i primjenjuje se i kod postupka kaširanja. Njega vraćamo i priključujemo na početak sustava gdje onečišćeni zrak ulazi u adsorber. Sustav će dobiti na kvaliteti kada će u zraku biti jedan polutant u većoj koncentraciji. a preostali dio hranjivih tvari se razgrađuje oslobađajući energiju za osnovne procese metabolizma. NOx) što su karakteristični polutanti u toj proizvodnji. Zrak uklanja toulen iz vode. Tu se komponente iz zagađenog zraka nekom kemijskom reakcijom vežu za neki tekući medij nakon čega slijedi regeneracija tekućine i ponovno uključivanje u kružni tok. ali novije generacije uređaja imaju sustave koji smanjuju plinove na minimum. Ovi procesi određuju ravnotežu ukupnog metabolizma u organizmu. Protok 28 .

a nakon toga slijedi industrija celuloze. to nam ne bi uspjelo jer bi toulen ostao nerazgradiv. Takav protok bi zadovoljavao kada bi zagađivala bila dobro topljiva u vodi. posebno je nepovoljna ako je tlo iz intenzivno kultiviranih predjela (gdje se tlo tretira sa umjetnim gnojivima). Koliko će atmosferske oborine ugroziti podzemne vode ovisiti će o sastavu tla. iz procesa pranja (komunalnih voda). Atmosferske oborine mogu u takvim situacijama djelovati na kvalitetu tla jer ionskom izmjenom dolazi do zamjene mikroelementata tla sa H+ ionom. činjenica je da proizvodnja piva ima najveći utrošak vode po masi proizvoda. Ako bi htjeli pročistiti zrak od toulena. To može biti dalje kobno za druge organizme. .5 g m. Što se tiče utroška vode u određenoj industriji. kad one dođu u vode npr. Promjenom pH vrijednosti tla može doći do promjene sastava (topljivost) oksidnih vrsta (spojevi aluminija. procesom erozije tla. NH3 čija koncentracija može porasti do tih razmjera da postane toksična za živi svijet u vodi. Cvjetanje mora ne mora biti vezano samo uz eroziju tla. Tada padaju na dno. bioaeracionim bazenima (aeracioni . Povoljnija su tla sa većim puferskim kapacitetom (alkalna tla) koja će reakcijama neutralizacije spriječiti zagađenost podzemnog tla. Ti parametri su ključni i moraju se uzeti u obzir kod konstrukcije uređaja za svaki pojedini slučaj. Za fine vrste papira potrebno je više vode.Atmosferske oborine One mogu doprinijeti onečišćenju manjih jezera ili podzemnih voda koje su izvori pitke vode svojim kemijskim sastavom ili pH vrijednošću. Analize podzemne vode su pokazale određeni trend porasta koncentracije nekih metala što može utjecati na zdravlje ljudi koji bi konzumirali vodu iz tih izvora. Ugrožene će biti one vrste koje ne podnose fluktuaciju pH vrijednosti. CO2 i biomasu. manje vode.zraka mora biti između 120 i 180 m3/površinu m3 h-1.3/satu. koncentracija zagađivala u zraku iz pogona bi trebala biti od 1 – 1. akvatični organizmi se počnu brže razmnožavati. kadmija i bakra). tada u vodama započinje proces EUTROFIZACIJE. a mogu se i izlučivati plinovi razgradnje kao H 2S. tlo. Biološko pročišćavanje se izvodi u tzv. dolazi do procesa razgradnje što u vodotoku dalje troši kisik pa tada vodotoci ostanu deficitarni na kisiku i hranjivim tvarima. Da bi se takvi problemi uklonili i izbjegli. rasti i tako sve do onog trenutka dok ne nestane jedna ili obje hranjive komponente i tada počnu ugibati. U tlu su prisutni spojevi fosfora i dušika koji su karakteristični kao nutrienti (služe kao hranjive tvari). Kada u vodotocima ima puno hranjivih sastojaka. industrija i gradske otpadne vode. a za kartone i sl. Osnovna reakcija je da će otpalo + kisik + aerobni mikroorganizam dati kao rezultat razgradnje vodu. Polutanti koji uzrokuju takvu pojavu mogu biti iz industrijskih pogona.strujanje zraka i kisika u bazenu). Postupak ispiranja se sastoji od apsorpcije i biološkog pročišćavanja vode i ako nam je apsorbat voda onda će se ovim postupkom moći pročistiti i razgraditi samo one specije koje su topljive u vodi. Osnovno je da se u bioaeracionom bazenu moraju osigurati povoljni životni uvjeti (abiotički i biotički faktori) koji su potrebni za rast i razvoj ekosustava aktivnog mulja. Kod industrijskih voda treba razlikovati dvije vrste ili kategorije voda i to: a) procesne vode i b) vode koje služe za hlađenje. Poznate su pojave da kisele kiše mogu uzrokovati promjenu sastava akvatičnih vrsta u manjim jezerima. Ako imamo veliko organsko onečišćenje ono će dovesti do intenzivnog zraka mikroorganizama i neravnomjernog rasta uz sjenke po dubini. Procesne vode vrlo često sadrže supstance koje 29 . ZAGAĐENJE VODA Izvori onečišćenja voda su atmosferske oborine. Ovaj princip može se koristiti za pročišćavanje traka u tiskarama gdje se koristi tehnika fleksotiska. Smatra se velikim uspjehom što se uspjelo postići da se za 1 tonu proizvoda potroši 13 m 3 vode. a posebno mogu lako utjecati na amfotermne specije jer vrlo mala razlika u pH vrijednosti dovodi do promjene vrste. Mikroorganizmi se nalaze u ili na pahuljici aktivnog mulja gdje se aeraciom smjesa mulja i otpadne vode dovodi u kontakt da se osigura izmjena supstrata i produkata metabolizma kao i potrebne količine kisika za život organizama.

Osim ovih polutanata.4 l / m 2. kolor kolor kolor kolor c/b. dok će spojevi dušika sudjelovati u procesu eutrofizacije. kategorija toksičnosti 3 kancerogen. Industrijske vode se nekada spajaju s komunalnim vodama (gradskim otpadnim vodama).5 – 0. U svrhu sprječavanja oksidacije hidrokinona za vrijeme procesa razvijanja (s kisikom iz zraka).1 l / m2 osvijetljenog filma.su toksične i to ione teških metala (ioni Cr6. šećera.2 – 0. a one imaju vrlo velike vrijednosti organskih spojeva (masti. Općenito je količina istrošenog fiksira oko 0. kolor kolor kolor c/b c/b. a može biti u koncentracijama 2 i više g / l.7 l / m2 razvijenog filma i koristeći metode redukcije se može smanjiti na 0.4 – 0. a može se smanjiti na 0. kategorija toksičnosti 2 biološki vrlo teško razgradiv kategorija toksičnosti 3. on bi djelovao na smanjenje aktivnosti 30 . iskorištena kupka se ne smije ispuštati direktno u vodotoke i radi prisutnosti srebra koji ima biocidno djelovanje. kolor kolor EKOLOŠKA KARAKTERIZACIJA procesi nitrifikacije / denitrifikacije biološki vrlo teško razgradiv biološki teško razgradiv kancerogena.Ekološka karakterizacija supstanci koje se koriste u obradi filma SUPSTANCA amonij tiosulfat EDTA benzo-o-metoksiacetanilid kromna stipsa 1. Hidrokinon se može na određen način razgraditi biološki. Osnovna ekološka nepovoljnost je ta da u vodotocima smanjuje količinu otopljenog kisika i takav vodotok bi ostao deficitaran na kisiku jer bi se kisik trošio na razgradnju organskih tvari (polutanata). a ako je sulfoniran postaje biološki praktički nerazgradiv. denitrifikacije. biološki vrlo teško razgradivo kancerogeno.5 l / m2 osvijetljenog filma. kategorija toksičnosti 2 biološki vrlo teško razgradiv. Svi akvatični organizmi koji ne podnose fluktuaciju kisika ne bi mogli opstati u takvom vodotoku. otopina se prevodi u hidrokinon sulfit. . fenol). kategorija toksičnosti 3 toksično toksično. Svaki postupak proizvodnje će imati otpadnu vodu svojih karakteristika i da bi se riješilo nešto u vezi vode potrebno je poći od izvora polucije.N-dietil-1. amonijev ion. bjelančevina). biološki vrlo teško razgradiv O količini kemikalija i potrošku vode postoje različiti literaturni podaci jer svaki veći proizvođač uređaja za razvijanje ima svoj neki zaštićeni materijal i uređaj. Otpadne vode su prisutne u pripremi tiskovnih formi u grafičkoj industriji. kolor c/b kolor c/b.8 – 1. Kad bi ta voda došla s ostalim otpadnim komunalnim vodama na gradski uređaj za pročišćavanje voda koji je na principu biološke razgradnje. 4-diaminbenzen N. kategorija toksičnosti 2 kategorija toksičnosti 2 kancerogen. Glavni polutanti u kupkama fiksira su tiosulfatni ion. a za tiosulfate i sulfate je karakteristično da mogu uzrokovati koroziju. Za volumen istrošenog razvijača predviđa se volumen od 0.4diaminobenzen metanal hidroksilamin sulfat hidrokinon kalij dikromat metanol fenidon fenilen diamin PROCES c/b. Polutanti u istrošenim kupkama razvijača – osnovna supstanca je hidrokinon ili njemu kemijski slični spojevi zajedničke karakteristike da su svi reducensi. Amonij iz fiksira može podlijegati reakcijama nitrifikacije.

0 10 g/m3 7 – 9.0 – 0.mikroorganizama koji čine razgradnju.04 NEGATIVSKI NA BAZI VODE Strojno razvijanje* 0. Može biti vezana za olovo.5 0.4 sredstvo * otopina razvijača je razrijeđena vodom za ispiranje Pri razmatranju utjecaja otpadnih voda iz pripreme tiskovne forme za ofsetni tisak potrebno je sagledati dva aspekta: . a olovo samo po sebi šteti vodi jer se ne može akumulirati. toksični metal Troše kisik.Otpadne vode iz fotografskih procesa i njihov utjecaj na okoliš OTOPINA Razvijačka kupka Ferocijanidni izbjeljivač Dikromatni izbjeljivač Kupka fiksira SADRŽAJ Organske kemikalije Ferocijanidi Organske kemikalije – spojevi kroma Organske kemikalije – srebro. ali i 31 .0 – 0. nitrifikacija.9 0.5 0.1 – 0. EDTA se može vezati na gotovo sve metalne ione i činiti kompleksne spojeve.0 – 0.0 Ručno razvijanje* 0. magnezij.8 7 0. spojevi amonija.0 – 1. .02 – 0. što znači da kad se jedino ona nađe u sustavu otpadne vode ona može izlaziti iz nekih kompleksnih spojeva i opet činiti druge kompleksne spojeve u određenim uvjetima pH.0 – 0.3 50 – 100 g/m3 11.8 – 2.2 5.0 – 6.5 0.Sastav iskorištenih razvijača predoslojenih pozitivskih i negativskih ploča POZITIVSKI NA BAZI VODE TVAR % silikati kao SiO3 sapuni aluminij pH alkoholi fosfati kao PO43hidroksid Strojno razvijanje 1.3 – 0.0 – 9.5 0.0 Ručno razvijanje* 0.2 10 g/m3 10 . toksična kemikalija.12 0.2 1. mogućnost nastajanja sumporovodika Troše kisik Bionutrijensi Neutralizatori Stabilizatori .0 – 4.0 – 0.8 nema - vezivno 0. tiocijanati.03 0. Takvi kompleksoni će biti gotovo biološki nerazgradivi i biti će problem na uređajima za pročišćavanje gradskih otpadnih voda. Istrošene kupke fiksira i razvijača se ne smije zajedno pomiješati jer bi došlo do kemijskih reakcija čiji bi produkt bili još ekološki nepovoljniji spojevi! Kod izbljeđivanja ili izbljeđivanja i fiksiranja otpadne kupke sadrže kompleksne spojeve (EDTA i njoj kemijski slični spojevi). toksični metal. spojevi sumpora Organske kemikalije Fosfati UTJECAJ NA OKOLIŠ Troše kisik Toksična kemikalija Troše kisik. U tim otpadnim vodama mogu biti još prisutni i karbonati i fosfati koje treba ukloniti određenim postupcima pročišćavanja.0 – 0. a promjenom pH za npr.5 – 15.2 0.koncentracija polutanata u otpadnoj vodi.1 – 0.

Od polutanata koji premašuju maksimalno dozvoljene koncentracije što je karakteristika otpadnih voda to su: aluminij.. 32 . pH i to u slučaju predoslojenih pozitivskih ploča i strojnog razvijanja.Neke karakteristične tekućine za ispiranje kod pripreme tiskovne forme za visoki tisak i fleksotisak TEHNIKA Fleksotisak TEKUĆINA ZA ISPIRANJE tetrakloretilen butanol 80 : 20 alifatski i ciklički ugljikovodici n-pentanol 80 : 20 etanol voda 82 : 18 MDK 350 mg/m3 TEMPERATURA ZAPALJIVOSTI KLASIFIKACIJA OTPADNIH TVARI AI 3 nije propisan A II 1 Visoki tisak 1900 mg/m3 B 0 Problem se javlja kada se fotopolimerne ploče nakon osvjetljavanja ispiru da bi se uklonio neosvijetljeni i nepolimerizirani dio.Biokemijske karakteristike istrošenih razvijača predoslojenih negativskih ploča PARAMETAR TOC BPK Biološka razgradivost Nakon 3 dana Nakon 6 dana Nakon 10 dana Nakon 28 dana < 10% 32% 78% 93% KOLIČINA 93 mg C / l 270 mg O2 / l TOC – ukupna koncentracija organskih spojeva. Ona se može dobro pročistiti biološkim postupcima koji su uobičajeni za pročišćavanje gradskih otpadnih voda. veći problem bi mogao biti prilikom kompletnog ispuštanja istrošenih kupki prvenstveno kod ručnog razvijanja. Za to ispiranje se upotrebljavaju tekućine koje sadrže organske spojeve različitih klasifikacija opasnosti. Smatra se da se pri ispiranju troši 15 – 40 l vode / m2 ploče i to je jedan od razloga da se za princip pročišćavanja koriste takve metode koje će dovoljno pročistiti vode da se one mogu vratiti u kružni tok. . Prednost tekućine za ispiranje na bazi tetrakloretilena opravdava se činjenicom da on vrlo lako ishlapljuje tako da je vrijeme ishlapljivanja i sušenja kratko.potrošak vode za razvijanje. BPK – biološka potrošnja kisika Voda ovakvog sastava se može dosta dobro razgraditi i ona neće raditi toliko problema kao EDTA na uređajima za pročišćavanje. Otpad iz pripreme se našao u popisu otpada kao razvijač za ofsetne ploče pod ključnim brojem 090102 i kao postupci obrade se predviđaju fizikalno-kemijske metode. Postupci pročišćavanja koji imaju najveću opravdanost za korištenje su metoda adsorpcije i membranske separacije. U tom slučaju veća onečišćenja su primijećena kod predoslojenih negativskih ploča. U ovom slučaju ne dolazi do velikog opterećenja otpadnih voda organskom tvari. .

toulen. 33 . a tekućina se nakon ispiranja pročišćava metodom vakuum destilacije i tako pročišćena s dodatkom svježe kemikalije ponovno ulazi u kružni tok. otpad poliranja. otapala iz asflatnog laka otpad. S tehnološkog aspekta smanjena je brzina reakcije. izbrusci bakra. ali ta tekućina spada u organske spojeve pa ako ona dođe u vodotok trošiti će kisik i činiti će ga deficitarnim na kisiku. Osim zdravstvene i sigurnosne rizičnosti na radnom mjestu. NH3. toulen. a karakteristične su i povišene KPK i BPK 5 vrijednosti. Ni alternativna tekućina nije posve ekološki povoljna jer je moguće njezino djelovanje na mikroorganizme koji čine sastav aktivnog mulja pri postupku pročišćavanja vode. Cu2+.Konvencionalni bakrotisak kao izvor polucije Priprema tiskovne forme Priprema cilindra otpad. alifatski i ciklički ugljikovodici i npentanol ishlapljuju teže. Na2SO4. pigmentni papir s neosvijetljenom želatinom. pH Svaki proces ima svoje specifične polutante. H2SO4. CuSO4. istrošena bakrena kupka otpadna voda. pH. ova supstanca spada u grupu spojeva koji djeluju globalno na okoliš u kontekstu smanjenja koncentracije stratosferskog ozona. NaOH. Kod knjigotiska je povoljnija situacija. a tlak para je za faktor 20 manji od mješavine tetrakloretilena i butanola. asfaltni lak Korektura zagađenost zraka. Toj supstanci se još pridaje i akutna toksičnost (oštećenje jetre) i visoka zapaljivost. asfaltni lak. Ballardov plašt. . Cu Prijenos i fiksiranje slike jetkanjem zagađenost zraka. asfaltni lak otpadna voda. KPK. Cr (VI).pa gotovo da i ne postoji mogućnost da osvijetljeni polimer previše nabubri i tako postane osjetljiv na oštećenja u daljnjem postupku. emulgirane čestice masti otpadna voda. Nađena je alternativna mogućnost pa su te otopine načinjene od alifatskih i cikličkih ugljikovodika i n-pentanola u omjeru 80 : 20. Fe3+. zaštitna boja. mulj iz obrade vode Kromiranje otpadna kupka. krom. plinovi niklanja i bakrenja otpad. Ni2+. Cr (III). a u polutantima se prepoznaje ona grupa spojeva organskog porijekla koji će razgradnjom u vodotoku trošiti kisik i činiti ga deficitarnim na kisiku. Kod fleksotiska KPK i BPK 5 vrijednosti će biti još veće. Najveći nedostatak koji je bio razlogom da se ova tekućina ne bi smjela koristiti je moguće kancerogeno djelovanje na zdravlje. Napredak na ovom području je korištenje uređaja novih tehnologija koji uključuju i ispiranje i sušenje. pare organskih otapala. Moguća je vrlo niska koncentracija spojeva ugljikovodika sa halogenim koji mogu biti onečišćenja. FeCl3. želatina. ostaci želatine. Cr (VI).

Postupak razgradnje uz pomoć aerobnih bakterija može teći i dalje i tada kao produkt mogu nastati i toksični plinovi poput hidrogensulfida. bakar. pa onda može biti ugrožen i čovjek kao konzument. krom i nikal će u vodotoku izazivati kumulaciju koncentracija u akvatičnim organizmima koja će se dalje povećavati u stepenicama hranidbenog lanca. posebice aluminija. a s druge strane. Stvarnu boju čine prave otopine. . boja. a posebna nepovoljnost u ekološkom smislu će biti kada se koriste oksidansi kao npr.POKAZATELJI ONEČIŠĆENJA VODE To su parametri koji spadaju u fizikalne. a prisutne su u manjim čistim jezerima. U njoj će se nalaziti i čestice sloja. periodati koji mogu reagirati sa ostalim komponentama i pritom davati apsorbirajuće organske halogenide (AOx spojeve) i to u koncentracijama od čak 6 mg / l što je posebno nepovoljno. taj metal može djelovati kao toksikant. Ako koncentracija metala prelazi maksimalno dozvoljenu. bakra i kadmija u podzemnim vodama. transportirati i zbrinjavati. a to pak znači da oni trebaju više kisika. a poznata je pojava da promjenom pH dolazi do smanjenja vrsta u manjim jezerima. viskozitet. gustoća. ali pored njega isto stoji korektura i kromiranje pa i ono isto ima određenu ekološku nepogodnost koja je posebice izražena u kromiranju. U tu grupu spada temperatura. pa onda imamo dvojaki efekt: smanjenje kisika i utjecaj toksične tvari. da odabirom metode uspijemo pročistiti vodu i da će koncentracija biti manja od maksimalno dozvoljene. manje će ga biti u vodi pa može doći do ugibanja prvo onih akvatičnih organizama koji su najosjetljiviji na fluktuacije kisika (oligofilni organizmi). miris. Željezo. Njih ne smijemo zamijeniti sa postupcima obrade otpadne vode. Usporedbom dobijemo odgovore na pitanja da li je potrebno ispuštati vodu u neki recipijent. . koje metode pročišćavanja bi bile dobre za korištenje i bile bi osnovni podatak za konstrukciju uređaja za pročišćavanje voda. Povećanjem topline će se smanjivati topljivost kisika u vodi pa će voda postati deficitarna na kisiku. pa će se one i nalaziti kao polutanti u otpadnoj vodi i povećavati će KPK i BPK 5 vrijednosti. tada se primjenjuju tekućine koje su na bazi organskih otapala. a dobiju se kao rezultat analiza vode i služe za usporedbu s maksimalno dozvoljenim koncentracijama da bi se utvrdilo koliko je zagađena neka voda. te oni ne zahtijevaju skupe instrumente ali daju samo GRUBU procjenu o kvaliteti vode. 34 . veća potreba za kisikom. mutnoća. a) Fizikalni pokazatelji onečišćenja vode Oni su vrlo jednostavni u smislu izvođenja mjerenja. Elektro-mehaničko graviranje je puno više ekološki povoljnije. PH vrijednost može utjecati i na topljivost različitih metalnih oksida i drugih tipova metalnih spojeva što dovodi do povećanja koncentracija.PRIPREMA TISKOVNE FORME U SITOTISKU Ako se tiskovna forma formira od već korištenog sita koji ima kvalitetu za ponovno korištenje. Kada pH vrijednost pređe granice od 6 – 8 to može biti kobno za neke vrste akvatičnih organizama koje ne podnose fluktuaciju pH vrijednosti. Potrebno je razlikovati dva tipa boja vode i to: stvarna i prividna boja. radioaktivnost i ukupna količina krutih tvari. kemijske i biološke. Ako već dolazi do postupaka obrade to znači da smo prethodnim metodama već dokazali da su koncentracije veće od maksimalno dozvoljenih. električna provodljivost. s jedne strane. Otpadna kupka kromiranja prema popisu otpada spada u tzv. do povećanja brzine metabolizma akvatičnih organizama. Povećanjem temperature postoji. zahtjeva za stručnošću osobe koja vrši mjerenje. prividne boje. a koloidne čestice i suspendirane čestice su uzrokom tzv. Temperatura je značajan faktor jer ona svojim rastom u slučaju prirodnih voda dovodi do povećanja brzine reakcije. opasni otpad kojeg treba na poseban način prikupljati.

Usporedbom dobivenih vrijednosti BPK 5 i KPK metode vidimo da su vrijednosti KPK veće. te podatke o nitrifikaciji i denitrifikaciji. piridin i heterociklički spojevi ugljika. b) Kemijski pokazatelji onečišćenja vode U njih nabrajamo pH. Tom metodom se dobiva rezultat o razgradnji samo jednostavnih organskih spojeva (masti. cink. olovo. Mg2+. NO2. sulfata. Određeni uzorak se sagori i nastaje ekvivalentna količina ugljik(Iv)-oksida koju ćemo odrediti infra-crvenom spektroskopijom ili plinskom kromatografijom. kiselost. aniona klorida. nitrita NO3-. c) Biološki pokazatelji onečišćenja voda Oni obuhvaćaju tzv. a one su neprikladne za industrijsku potrošnju jer mogu na stjenkama cjevovoda i sličnih uređaja dati netopivi talog (kamenac). Određivanje pH i TOC se uvijek provodi. alkalnost. Određivanje radioaktivnosti – taj podatak se rabi za one vode koje su u blizini nuklearnih elektrana za kontrolu jer se takve vode koriste za hlađenje. K+. Podaci o ionima teških metala se dobijem atomskom apsorpcionom spektroskopijom (AAS). polutanti koji su dominantni u gradskim otpadnim vodama. Određuju se još i teški metali (bakar. fenoli. Ove metode predstavljaju pouzdan izvor informacija o zagađenosti vode. BPK 5 . KPK – kemijska potrošnja kisika i 3. Nju će uzrokovati ioni.biološka potrošnja kisika. ugljikohidrata. masti i deterdženti). Ta analiza će nam dati podatak o mineralnim tvarima. pića. određivanje ukupnog ugljika (TOC). TOC metodom saznajemo koliko organskih spojeva je sadržano u otpadnoj vodi. Ukupne krute tvari – sve ono što će nam zaostati postupkom isparavanja. pa će ona ukazati na količinu prisutnih soli u vodi. kadmij. NH+. Mutnoća vode – mutna voda se ne smije koristiti u proizvodnji hrane. Koliformne bakterije potječu iz crijeva toplokrvnih životinja i direktan su pokazatelj prisustva fekalnih 35 . Električna provodljivost daje više informacija. Ovom metodom će se moći razgraditi i kompliciraniji organski spojevi.Bakteriološko ispitivanja vode Ono se sastoji u brojanju i određivanju gustoće koliformnih bakterija u ispitivanom uzorku vode. 2. bjelančevine). Različiti su postupci za pročišćavanje anorganskih i organskih spojeva.i ukupni dušik). Fe2+. a određuje se gravimetrijskim mjerenjem. amonijev ion NH4+. biološku potrošnju kisika (BPK 5). ioni dušika. tvrde vode. a vode koje sadrže velike količine ukupne krute tvari spadaju u klasu tzv. . ali ne i aromatski ugljikovodici. a ona se zna pojaviti poslije kiša ili kao posljedica ulijevanja nepročišćenih komunalnih voda. ulja.Miris vode može potjecati od ishlapljivih tvari koje su otopljene u vodi i od produkata anaerobnog raspada. BPK 5 je metoda koja nam govori koliko je potrebno mg O 2 / l da se oksidira organska tvar u jednoj litri otpadne vode pomoću mikroorganizama u roku od 5 dana pri 20°C. kemijsku potrošnju kisika (KPK). KPK je metoda kojom možemo odrediti kisik u mg / l koji je potreban za oksidaciju organske tvari u jednoj litri otpadne vode pomoću oksidansa kao što su kalijevpermanganat i kalij dikromat. nitrata. pH je opterećujući biološki i fiziološki faktor za akvatične organizme u vodotocima. TOC – ukupni organski ugljik. Indeks 5 je broj promatranih dana za razgradnju organske tvari. a ovim postupkom dobijemo informacije o ukupnoj otopljenoj anorganskoj tvari. određivanje iona (Ca2+. Mn2+. Tri najbitnije metode pomoću kojih možemo odrediti sadržaj organske tvari u vodi su: 1. bakteriološka i saprobiološka određivanja.

boja. smanjenje količine organske tvari i uklanjanje toksičnih tvari posebice onih iz grupe teških metala. flokulacija. α-mezo saprobna – u njoj ćemo naći obilje biljnih i životinjskih vrsta koje su neosjetljive na fluktuaciju kisika. prema stanju vodotoka koji bi trebao biti recipijent. na promjenu pH vrijednosti i prisutnost organskih supstanca. grube plivajuće tvari. b) sekundarnu i c) tercijarnu obradu otpadnih voda. Pokazatelji onečišćenja vode u proizvodnji papira i celuloze: BPK 5. U njoj ima milijune mikroorganizama / cm3 vode.tvari. KPK. β-mezo saprobna – u tim vodama ima manje od 100000 bakterija po cm3 vode. ali sa jako velikim brojem jedinki. koliformne bakterije. kapajući filter. ima neugodan miris. ulja i masti. prema kvalitativnim i kvantitativnim rezultatima analiza. aerirane lagune i jezera (one koje imaju dovod zraka). . amonijak. ukupne suspendirane tvari. 2. Svi ti akvatični organizmi ne traže da je fluktuacija pH u jako uskih granicama. 2. te organske tvari uglavnom se ne uklanjaju. Općenita podjela se svodi na: a) primarnu. 36 . U toj vodi ima manje od 100 mikroorganizama po cm3 vode. 4. Prema toj sistematizaciji vode su podijeljene u 4 klase i to: 1. Kod grafičke industrije bi za svaku tehniku tiska trebalo odrediti pokazatelje onečišćenja.Saprobiološko ispitivanje vode Kod takve analize kao implikator služe akvatični organizmi.PRIMARNA OBRADA OTPADNIH VODA – preliminarna obrada kojom će se ukloniti suspendirane tvari. Ona se sastoji u brojanju i traženju vrsta u određenom volumenu vode. SO4. 4. larve insekata i crva i neke više vodene vrste. puževi. ali ne i H2S. pa je moguća i fluktuacija kisika. pa ima produkte truljenja. Zajednička karakteristika za sve te vrste je to da su one osjetljive na fluktuaciju kisika. . Različite topljive anorganske tvari (spojevi dušika i fosfora). postupaka pranja stroja i tiska sa bojama na bazi vode. odnosno to su vode najvećeg onečišćenja. prvenstveno za polutante koji dolaze iz pripreme tiskovne forme. pH vrijednosti i amonijaka. . Tu borave alge. Tu ubrajamo: metodu aktivnog mulja. ulje i masti. koagulacija. . SO3. fenoli i ukupni spojevi sumpora (H2S. školjke. TOC. ali oni ne podnose produkte truljenja i raspadanja. merkaptani). ona ne smije sadržavati niti jednu bakteriju iz te grupe jer bi inače došlo do epidemije. Tim procesom se može ukloniti 30 – 40% BPK 5 vrijednosti i oko 60% suspendirane tvari. polisaprobna – tu ima vrlo malo vrsta akvatičnih organizama. najčišća klasa – u njoj žive tzv. Način obrade se odabire prema slijedećim kriterijima: 1.SEKUNDARNA OBRADA OTPADNIH VODA – to su BIOLOŠKI postupci. vodozemci i ribe. To su vode koje se nalaze u blizini ulijevanja nepročišćenih komunalnih voda. 3. i ružne je zamućene boje.POSTUPCI OBRADE OTPADNIH VODA Cilj obrade otpadnih voda je uklanjanje suspendiranih tvari. flotacija i sedimentacija. prema zakonskim normama. pH. Tu su prisutni makrovegetacija. Tu se uglavnom koriste cijeđenje. 3. Ako se radi o pitkoj vodi. oligosaprobni organizmi. uvažavajući gospodarstvene efekte (cijene postrojenja i efekta pročišćavanja).

a princip pročišćavanja je isti.kada su velike sezonske fluktuacije vodotoka koji će primiti te vode i - kada se ne raspolaže sa dovoljno prostora ili je on izuzetno skup. Upotrebljava se za otpadne vode prehrambene industrije i sl.TERCIJARNA OBRADA OTPADNIH VODA – Karakterističnost tercijarnih postupaka je da su to skupe metode. a najbitniji elementi su pH. anorganske soli. Bazeni se mogu upotrijebiti u proizvodnji papira. . Ovdje ćemo uspješno odvojiti ORGANSKU TVAR. bioaeracionim bazenima u koje se dovodi otpadna voda i kultura za pročišćavanje koja se sastoji od protozoa. ukloniti će se organske specije koje nisu biološki razgradive. teški metali i patogene klice i ako želimo vodu pročistiti do stupnja da se ponovno može koristiti u industrijske svrhe kao pogonska onda je potrebno ići na tercijarnu obradu otpadnih voda. Prednosti te obrade pred biološkom je da nam za njih treba manje prostora. manji su problemi sa dnevnom fluktuacijom protoka. . Cijeđenje 37 . a temperatura mora ostati u granicama podobnim za reakciju. One se odabiru umjesto bioloških u slijedećim slučajevima: . veća je otpornost na toksične supstance. Jedan dio medija aktivnog mulja se vraća na početak u bioaeracioni bazen.FIZIKALNO-KEMIJSKA OBRADA OTPADNIH VODA Tu ubrajamo sve metode izuzev bioloških.Metoda aktivnog mulja se radi u tzv. . To su uglavnom kolone sa keramičkim materijalom na kojima se nalaze kolonije mikroorganizama i sličnih vrsta i preko toga se prelijeva voda. Može se primijeniti gdje nisu veliki kapaciteti otpadnih voda. a otpadna voda koja ide na pročišćavanje ne smije sadržavati toksične supstance prvenstveno FENOL i ione Cr (VI). Određene kulture rade pročišćavanje. kratko uhodavanje uređaja prije puštanja u pogon i bolje se uklanjaju obojene vode. Trebaju se osigurati uvjeti za normalan život organizama koji čine razgradnju. temperatura i koncentracija kisika. Aerirane lagune i jezera – kod laguna se koriste prirodni zalivi. gljivica i mikroorganizama. neutralizacija i dezinfekcija. oksidacija.kada otpadna voda sadrži veliki dio organizama nerazgradivih tvari (pesticidi ili jako obojene tvari). Nakon sekundarnog pročišćavanja u vodi su ostali spojevi fosfora i dušika. bolja je kontrola procesa. Uz miješanje i dotok kisika dolazi do razgradnje organske tvari. U njih spadaju kemijski postupci kao što su membranska separacija. a mulj se isušuje i zbrinjava u ovisnosti o njegovom sastavu. a bazeni su umjetno napravljani. Nakon toga slijedi odvajanje biomase od čistog efluenta. Kapajući filtri se razlikuju samo u tehničkom načinu izvedbe.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful