P. 1
Ginisova.knjiga.rekorda

Ginisova.knjiga.rekorda

|Views: 962|Likes:
Published by Miodrag Ječmenić

More info:

Published by: Miodrag Ječmenić on May 07, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/29/2012

pdf

text

original

G-rN\ESS WORLD RECORDS 2007

SADRZAJ
Svako poq avje oznaieno boiDm da bstega pronai i, a podn.slovi ! og

le akte boli
nat

toioqrafie

u boii

obdgaaene5u dodatnm

pojedinonma ibroj[ana
i

ian ilorratvan

r

-1*9tu1";5

\v-l
\
s

".*-i", r nlpirem

o.0.",

l

I'Hm*.'

\t

(tooour
UVOD
Dan Guinneseovih

I

Vodozemd igmazovi ...

...

.42

Pokusajte ovo kod

kuie...
..

..96
.98 .100 102

svjetrkih r€korda ....

..8
'

Pti(e... ... ... ... ... ... ..... . .44 Sisav(i. .. ... ... ... ... ... ...46

... . Zlatne godin€ .
Mladitalenti

oko

evijeta

c:\:, -:\l \: . :{s-AvuENr ::(:::
_

'

10
14

uuDsKo
Rotlenje i

flJEr.o

o2

Sluii li vas pamtenj€?.. ...

ptANET

-

-.

: - :: :,
_ :

'

zemlja . . Podzemlje ...
Dinamitna Zemlia

ZEMLJA 12

iivot

zbirke. ... ... ... ... ... .... DRUSTVO
Moderni

..104

. ... ..... ... ..54

Starenj€ idugovjeinost. ... .65

_

.18 '20
.24

rvreaicinrt" tuoa... Bob5ti i
Tiieto

... .. ...ia

106

medicina

;;

Drevni svijet. ............ ... ..108

Purtinje
Rijeke

itiepota. . . ... .... . .72

.. .... ... .... ... .22

svij€t . .. ... .. 112 Potroinja. .. ... ... .. .... ..114
Nesrete. ... ...

ijezera . ... ... ... ...

Mora ioceani . . ... .... ... ...26

UUDSKA POSTIG UEA
lstraiivanje...
Snaga

.
... ... ... ....

.116 118 .120

74

Rat

Vrijeme. ... .. .... ... .... ...

.28

......... ... ..76 Epska putovanja. ... ... .78
iizdriljivost ... .... ...82
Maratoni .. ...
lJ

Spijunaia.
Zloain ikazna

Zlvor NA zEMUt 30
Neobiine bilike ........ ... .... 32 Jednostavniorganizmi . .34
.36

. . .. .. ...122 .
....126
..

...

..

...

... ..84

Bogatstvo ... ... ...
Kuani ljubimci

Masovno sudjelovanje ..
U iednom

...

86

K!kciipau(i ... ... ... .... .
Ljuskavci i mekuici Ribe

minuti...... .. ... ... .....
danu...

...90

tantastiino vo(e i povrte...128
Hrana i

..... ... .92
.. .... ...94

pite...
.

.130

...38
.40

Ne pokuEavajte

Hobi i razbibriga

ovo kod

l.

kut€

l.:i
n

.i*:rr-

;i

'd

'' :'
jud na kao no su Potatne razqovore I .em u zviezda ad.ry/; Pbnera Daniel R.d.lifL (r35 st.), nov' DoktorWho David Lnn.nl (173 jr,),nalvei:ivur pusiolov 3ir nanulph Fi€nn6(220 nr), kozmonaut s.rgcj xrlk.l.v(la3 5t.) i rkuplrai aviontkrh v,e c za

l..r

muininu
I

lli.* velmul.n

leh. pror.v lj.h. tlovj.Fjarn. rlik. c prv.ialc t,a. r.o?,\a. Po4br. lo.ociar "' bo' oroq-\ruvdmddrore Ibru Fro de poql"dr'e D,n$l..
c
o

l\cobii

r)l rtrani.e
(10"4

aovj.*a m iviiefuu iini(55 nr), doznajte

Naho ve! novonio

rekorder. Guinn€rov h
svlelsk h rekorda u punom

c
tla v-

ZNANOST I TEHNOIOGI.,A
nraiivanje svemira ..

TEHNoToSKA
138

posncrutl

Bi(iklizam..... ..
Nogomet..

238 240

t.omatranje zviiezda .... . ..140

.. ...142 aakete... . ... .. .. .. ...144

.ternel
3ranice znanosti
Raaunalne

..146
150
..

194 Arhitektura .. .. .. .. .. 195 Spomenici.. .. ... .. ... ....198 Transport iturizam.. ..... 200 Oruije.... ... .. ... .. ... ...202

..

..

... ..

ovocoorl

PRESAVUE E STiAI{ICE U JEM tzoairru:

Golf.
Hokej na ledu.

2U

Dvqan. davnih.

olimpiiske

. ... ... 246 igre ..... .. .248
... .. .250 . 252
254

LJpoznajte na{e natoniljenlje vi3€(ruke rcko.dere i dozn.lre kako i v

moiete poilali rckorder 52,

'leobiinipokusi.. .. .. ... 148

igre ..

.. .. ... ... 204 Najduii.... .... 205 Najviii... ... .. .. ... . 208 Najbrii...... .... ... 210
Najveti...

Profesionalno

IJ.lsni elcl€il.
bude

oMte re
da

spoobndti judskog ujel.
n snuto, ranegnlto

jahanje bikova..

Ragbi
Ravno u
T€nis

oblikovano u svim moguaim

bzar^imoblicima velinama

metu

.. . ...

aud6no iiielo.
u

zag edalte ,e
r

isportovi s reketom 256

5ebe ipozfalre

otene

SPORT

212 .. .. 214
... ...2'16
218

Otkaaena svjetska

UM.'ETNOST r
Umjetnost Stripovi i(rtani
Knjige i

MEDT,I
iizloid
...

170

Akdiskirportovi . ...
Ameriakinogomet

prvenstva.
Zimskisponovi

.. .. ... .. 258
260

P33ell ov6ti o 3l.vnint,
Doznajte poneno o najveiim 'lovator ma mealu zvLtezddma,

...

..

Vodenisportovi
.. X-igre
...

kao ijihove najrkivenF node.i uboji... Po! edalte
me$td.re uboi(e iudinasviierur l5l.
izb iza naj5tra<nile
i

..172

Arl€rika
Automobilizam

... ... ... 262 ...

romani .. .J74

tasopisi ...

..

..
.

... ...222

..

.
... .
..

254

..176 178
..1A2 J86

Sportovi s loptom

. .
.

. .

. 225

Sportski rezultati

..

.

266

Televizija

Kolarka..
Bejzbol

F

movi .. ... .. .. ..

. .. ..

..... .230
Kazalo

c
LJ

azba
cirkusu ... ... .. ...

..

..192

.. .. .. .. .. ......232 Borilaaki sportovi .. ... ... 234 Kriket.... .. .. .. ... . .235

pojmova.
.

...

278

Zahvale/lzvorifotografija 286
Zaustavit€ tisak

Upoznalle zvijezde najvatnij€ rporedne nvar na 5vtetu

. . . .
. .

288

postiqnu(ima. 157,

rtrani..

WWW GUINNESSWORLORECORD9

COM

'

G l\NF5s woRLD RECORDS 200'

UVOD
65.000 OBRADENIH ZAHTJEVA... 2240 NOVIH PRIZNATIH REKORDA... 36 POJEDENIH ZOHARA... 1 MUSKARAC ISIETOVIRAN OD GLAVE DO PETE... TO MOZE BITI SAMO JEDNO. NAJNOVIJE IZDANJE GUINNESSOVIH SVIETSKIH REKORDAI
Datje:

.

t'tajsta ja aivuaa

Dobro doi nda.le iajpopulamije kit qe ra s!l€t! za 2007. Prije 5ve9a,
ve ika hvala svima vama

i!
!

osoha. Maria Enhet de
sl uZbeni

kotlne

sldteova
.€tti f ikat
GSR- a :

naiem p.vom Danu
proa e godlne.

Guinn€siovih 3vje6kih rckorda

9 nld€.oqa

Zeje
posjetu natin uedina

smo prodavitidan kada su

obojicu rckordera, Klreza Xl 5huna i AustralG Lu.kyja

-

G! nn€ssov svj€tski rekordi postali n.iprodavanUa kniisE na svijetu s auroBkim pr.vima. Htio ie
sldterovat (ijelisviet B I strio
oomai ni des€(ima pokuiala

ugostitiu nalem rredu u London!. Najdojmljivi tr€nlrak proalegodine bila m jevoinja na

\i

ponavj.nja rekoda, od lslanda do lohannerburga, od New Yo*a do
Novoq Ze anda. Dan je bio

Eye naivefem kotattlvidilovor - r ekipom lV vijeni 2,361 mvsokim dlvom k
kotaau London

.

A t
PREDSTAVUAMO,.,

unltrainje lvongoLije.
zabora!

(N kada neau

revjerojatno u5pjel.n, a v ie o tome mozele proi tat vei na sjedeaoj

t

iskustvo mjerenja njegovih

tovlex tttl svrrrru
l.lr€dnlk Gu nnessovih svjetskih rekorda craiq Glenday predaje Kinezu Xl shunu slu2ben (ertifikat.

Novr NAJvrlr

bosih nopala nakon cjelog dana Ekip€ GSR a sudjelovala

i,

Dcgo mile tto vam mogu otkiti da s! n.i. dv. klasiina,
dusotralna rerorca

poia(ena

j-"

ito le

!

doieku dva sjajna

Xishl]n (zdesna. naravno) oveje
godine pryi put naplnio svoju rcdnu Klnu i posjetio londonskl urcd Gsn'a.5 2,351 m, iaj kozar iz Unutrainje ldongo ije potukao je starirekord... ra manje od jednos

-

reko.dera koji 5u portavilinove (and de za pojam punolov ne'.

Pridrui

smo 5e britanskom prncu

williamu na dokovima dokle iert tao 23 godilnjem Brtancu O elu Hkku koj j€ ponao * naj'nlaila oroba koia ,e pl€5la Atlantski ocean veslajuai ( o(ean uop{e) ianr i

*

ir)

rt a
*
!

rt

tt-:.' {l 1', f
r)
REKORDI U 8ROJEVIMA... lt.5il6 3kupljen h

GsR UPoZNAJE RICKYJA GERVAISA

pos a(icr 2005 bila je opoznavanje o(em e.ije u uredu, Rickylem Geoai!.m (sa'vm zdeina) injegolim piiatelji.

'ava _"

-a
(o

predheta (uklluiltu( 635 I ica lz reno.an., 11 t05 rvini. i 2l.000.urobusnrh

Karlom Pilkingtonom i sreph€nom
147.

','e.chantom. Na
5u puta

nranici otk.ijte ko.

do r/oadi€ri umebeni rcd.rnovi lih britanskih vodirelja.

dtl.@

tud onika u grup nim rekord,ma (ukljua!luc nih plesat ca, 16.117 o5oba

62t harmonika$. 257 lrbutNakon toqa, znanslveni

evFtnik

oavid Hawki€n ija bil,tmo -ed! prvima na pini koii $ aenital :-er tkom pustolovu steveu Fossettu

:5cn

1l l80ljud, kojitu

-a(on . n ldulj€g irioct lnog lct j. r vremena. zahvalujemo s,/ Richardu
I?

tt.9l}l
ryo
Polte.Lr, imamo posebnu poelanicu

Eara podataka posljednje godin€

vozilo u povorti (ukliuaujua 3l2l gollvoz o.

za va5r proeitatle

ito nov doklor kaie o

6onu, ie tvrtkama Virqin
eu

qavnoi 0oz
kako

u.

nljduqotrainiioi
s€riji,
i

:

.'..:e'ma* Evenl Manag€ment jto - calc li ta dv. 5jajna dog.data

rlanrtvdle l'ttasti&|oi

pov*ala se za joi 2244 nova ili obnov jena rekorda. zaio zahvalluj€mo svakome od 65 000 potedi.aca koji ru
ove qod,ne izvel lude. zanraiujuae i

J poglavlj! Umjehon i med,ji :?t monaLn razvol ada.ae ::n nacju - digitalne 9 azbe. Pokunl :-o b ti tto aklualniji na tim

F Da. el Radcliffe o5jec. zbog toga noglumi! f mu kol je najbrn F.od.v.ni lilm n. DvD-u
lmali5mo

ro:,t ton. pr premijene
hrane

(ukluau,u( l0 000 kg

hrabre pokunie ponavlianra rekorda

@tryja, sendvti ad 2467

lg

Akoj€ va! rekord potwd€n pdnal alinij€ ukljuten u ovu knjig!,
sprltavamo 5e - u l€dnojknji, nio2emo pr€inavit samo ognn ten

piliku upoznati nel€dnu

It3A il96t

,k ekova podizanja na vrat u

- rekordi !: conavjaju ruie slakod.evno - a _:! evtelnic neprekidno preg edav.lu

-:oudLlvim novim podruajima

nego dvijeosob€ kole se naa,e u 5k! p,ni najduhov tijih ljudlnasvijeto Na
87. i 147.

brojrckorda aliprcvjeritenaiu
ntemetsku nranrcu, mo:da p.oc
Na kralu, drago

nrani(iotkrtte zaito tL
s

Le€

t.te

::.
,

terwi(e traiec nove superlarive cog avlLr o g]azbi(od 186. (anice)
nove rekorde zvodata

Evans, Ricky Cetoa

doepjeli

!

t9I
,64

rrika na rtdleboddu
km na koru6 rkada

knligu.
m

No, dGla iabacivanja

auin

mije tto van mogu

:r:.a?(€

poplt

: :(

imenima I Kao i uvijek, 'obiani' ljud

prop{rt davea plan ramo ovoqodilnji
Dai Guinneslovih rvjetskih rekorda, pa
po<nite vjezbali todhnje, upotrebu il.piaa za le o, skakanje na pogo.ndpu

Monkeyra, Jame5a Blunla,

poka,a 5!re pra!

m

'':.onn€. qrupa

:_ -. ie. te Dodo.

U2 iGor laz da ie lazqovalamo s vaiin .ei m rekorderima. Ako ne tubt€lj

slavna baza rekorda 5adrii

zviezd:ma Nai. ponignui.

tlho

i

ljudiiz 5vh podruala tivota, od Afganindna (n jvisi .laftrt n

ono u aemu ne

najbot Nikadeene

filmovaoNar

rn€d'r'.r!d.oj ruko.netF,
utaloici)
do z mbablea

(* Ejvia€

svATKo MoZE

b.lonirn

POSTAV|T| - tLt sRustr - REKoRD : . momci u$jeli 50 u tome, ,udj€lljuci - . n ivcti borlt rod.. m
(vidi 88. n'ani(u). [.lo:ete ,li€nie reko'da lebesplatno i :g.aniaeno emo vatom mailom..

v

I

uklonjenih Lla{a plel., ukrpno
2aal!), od Austra le

i.

najve6e

borte vodenim baloniru do island. i . najb.Djnies isio{,Em€nos
ieranja

jaiom.

*

.

NOVIREKORD

r'lovoPostAvuf tir nExoRo

.

'.:.ooro, iaim

nrcg m smjemicama
Kao i uvijek Guinnenove svieBke rekorde mozete b€splatno

irn

portavlj.ti ili ruliti - we no mordt utjnitijen da

lo.rt

tdri. t

prrr. pokulej. po6tavlj.nia rerord.. To tete nail.lle uainiti intlrneafom priavom n rurrw.tuinndfl vorldrraordr.tom
Dajte n.m lto vil€ podataka o rekordu koii pokulavate post viti ilirrutiti, a mi t mo vam z. priblirno i€5t tj€dana jrviti nalu odluku. Ako nam r. widivata id.j., Do.h o v. mvll. i tmier^ice za pokuL, postavlienia rekorda. Ato lelite bdu urug4 ponoii i prvor.zredm opqa 17, rt r. - uz odr.d€nu ciFnu, vatu molbu molemo ob.adhi !a dana. Xoiu lod nolutnort odrb..ll, rlrhot

t

ti

il
WWW GUIIINESSWORI DRECORDI'OM

G-INNE55 WORLD RECORDS

2OO7

DAN GUINNESSOVIH SVJETSKIH
r9
Knjigr Gt rrn rroyi svi?art r!*ordl I $m. l. u rtdeio.n. 1974. uJl. u povij!'t porlrySi najprod.v.nlj. kdig. !.:a;ti6.nln .utoBkim pr.vlm. u poviieeti, D. bbmo piorl.vili tu $dlanllcu, odluaili !r o org.nizirdi prvi o.n Gulnn6sovih rvj€ts*lh t kord. 9. studsnog. 2005., k d. cijeli svij.t potla€mo d. s€ utljual I potu5. pon.Yitl neki r€lord.

i. dog.rl.j bio tal(o uspie..n & a.rno od r.& svatog 9. rtdG fiFrtur-ldli Dan Guh..rotlh wi.lC.lh ltlod.. iL ndol lnt rn€Ltoj scanid *lvI.gllrE3&roll*rods.om&r|rd.y
Iai
troga C.ytd

ortdF. k.Lo re rnond. uldiu6rit

I
I

.

NAJVISE SKLEKOVA NA

*

I{AJVECA UDAUENOST

NADLANICAMA U MINUTI
8r tana. Steve BJgda e napravjo je r00 5k ekora na .ad an.ama u

jedncl

r -.r

PRIJEOENA NA VODENOM TOBOGANU U 24 SATA Ekipa od 10 zaposleiik. prel a je
750,276 km u 24 sata

.a

sn manlu emisije

n.

VAIROGASNIM ZAHVATOM NAJBRZA
amer kanac Arhrta Furman preiao je m j0 nosea d'ug! oebu preko ranena za 15 mln i11,87
s.

)N.. D?s a.d Mel show u p.c!:o' ama London Studiora u Vel.
9r

MIUA

ia". 9 nudenoga

2005.

Rekordje portau

vio u Liberty nate Pa(u u

NAIBRzE ISPUAI'IJE FRAPEA OD 5OO MI. s!lei5( rekord ! 5pijanju frapea od 100 m kroz samlku iznosi9,8 t a
'.imanju 5hor u pronorijama London Stud osa u Vel S.raniji
9. st!denoga 2005.

.

74-merankom vodenonr robogan! u Sremer Biideru u njemaakom gradu Br€meno, u povodu pro5 ave Dari Gulnnesrovih svjetsk h rekorda.

.

NAJDU'I EUAIGEE
SKOK U PARU

.

Aunra

NAJDUUI PJEVAEKI
MARATON

ac Grant Denyer (desno) i Novozelandanin A. J. Hack€tt zveli

su bungee rkok iz helikoptera

kojije

(POJEDINAI O)
Najdulji ptevaiki maraton koji je izveo

Ns le8eyj!
2005., na Dan

sAD-! 9. 11.
h

Glinnssov

costav o 9a je Britana( otiAnyanwu emisije Pa,/ o'6.adl "a

letio na visiniod 300 m tnad plaie Eondiu austrakkom Novom lLr2nom
walesu, u povodu proslave Dana

I'ajaoje s4 h i41 min. Re. kord je pon€vio Nijemac Hadmd
pojedinac

Timn u Warenu u Miirlt2u u Njemal koj od 8. do l0.nudenoga 2005

yjfiifl:iiHT:
*

Guinnessovih svjetskih rekoda.

.

NAJVISE GLAVA OBRIJANIH U 24 SATA

f
.

*

iIAIBR2E OGUUE I POIEDEN LIMUN

Ukrpno 23 069 gl.va potpo

svjetsk rekord ! suljenju ijedenju limuna,46,53 r ponavio je Britana( Robed [,4.lk Sumt na sn manju
emislje ITV-a Paul O'Grady Show u

NAJDU'I STRIP str p koj je u Lucci u lta ij napravi a ekipa od 3s Disneyjev h crtata iz Italije pod nanovom Ci..lo e i/
.onpleanno tottotopft lciccio i ludl
rodendan) blo )e dug 242,45 n I rok 0,9 m. Strip je dovrien u
i

.

NAJBRZE REZANJE MRKVE

noje obria"o ! 2arta na sedam G- " okacja d jem l!:no.Ir (ie Replb ke Tme
le udrLga CANSA Shavathon

prcstorijarna London Studiora u Vel. Bdtaniji 9. nudenoq. 200s.

Britanskikuharlames lradin (na did prjkaan g cenifikaion, pokraj vodnelja ains eyja Haiflot(a) osulioie inaczao
s15 g oprane mrkve u

r.kordnom vreme.! od 8

h

l0

m

.

jednojminutina

snimanju emisje TV posraje BBc 2 Read/

pon.

d GJ

lnesovejeiski

I

stead/ Cook, u povodu ob lie:avanja Dana Gunnessovh svjetskih rekorda 200t.

*,@i i

Et,d

'-'

I t\

na svjetu dug€ su 144 m i iiroke 10,4 m, a izrad li su h .. padnkipokreta protv siromaitva iz Boltona pod nazivom'ca(e za r romanvo. lzlolene ru i izmj€rene na gradskom vqu u Boltonu u Ve
Br

lqveie g.(e

.

NAJVEEE
2005.

GAEE f
.
su

taniji9. nudenoga

* .

NOVIREKOBD NOVOPOSTAVTIENI REKORD

*

r.
NAJvE(A
MOTORIZIRANA KOUCA ZA SUPERMARKEI

.
-

NAJVISE

NAJBRZA Inon

oso8A s
(sAD) postavila je 9.
1

*
1.

POUUBACA U MINUII iJnr.ka Granta Denyera u jednoj
nut pojubile

'PtSTouEM' zA cUENE
Charlene

NAJVEtA zBtRxA RAzLtCltH vERztrA rstE
PJESME

52 osobe na sn manju

2005 svjetski rekord u najbruem ljep-

J.

Gerardo Barbosa Llma F ho lzBrazila

:n s je slrtte u sydneyju u aunralii, - povodLr prodave Dana cuinnessovih

rjeijuciena na knjise. Nalijepilaje
nju emisije lTv-a Paul

ci*

posjeduje najvecu zbirku raznih
1384

veEia

duga su 3 m, visoka 3,5 m

ne na iak 24 knjige u minutina sn ma

ine pjesrne. U slojoj kolekcLl ima aak

lsnoka 1.8 m.lz'adio ih je
Eritanac Edd China. a

o'cr.d/

show u
u Vel.

intee€tacij€ pjesme MyFurny

.

pronoijama London studiosa

Yalertlne, koju su irvorno otpjevaii Richad RodgeE iLorenz Han. le priznata 9. nudenoga 200s.

NAJV|JE cARAPA
NA JEDNOJ NOZI

Eritanii. Charlene je poznatja po ulozi
Lucy Ewing Cooper u

zb*a
velikojBritaniji
9. nud€noga 2005.

\.vozelandanin Alattan Ca pin navukao e T0iarapa najednu nogu uauck

WsapunkiDa/ar poikGj l970ih i poetkom 1980ih.

;.du

na Novom Zelandu Prije toga,

--

9Il.2005

'I

7.2005., ponavio

il
|ts,r'

,

i€ pu.tet nje p'sti-

*NAJVEEE
Najve(i p mje,ak novina izdanje britanskog lista sun.

NOVINE ,, je
I

v€liaine 3,01 x2,51 m. Rekordn pimj€rak napravila je britanska tvrtka vktory Design Ltd. iz Clownea ! Cheele'fleldu, u povodu pruog oana Gu nnessovih

wjetstih rekor

,":'.tri1"fl!,!'

,,

da 9. etudenoga 2005.

.)

.aE EEEE-' L r--

!- :

Sh,

jl

7/7 mum

urqes l{\Ps to ba(k Blair on tcttot \avr
WWW6UINJ'IE9SWORLDRTCORDS.COM
9

G.IN\FS5 WORLD RECbRDS

2OO7

OKO SVIJETA
SUCI GUINNESSOVIH SV.IETSKIH REKORDA OBI5LI SU SVIJET DA BI VAM PREDSTAVILI

ovocoDlsr{Ju Kr{Jrcu. Evo sAMo
NEKOTIKO MJESTA NA KOJIMA SMO POSUEDI{JIH NEKOLIKO MJESECI...

BIII

U

?

*i'a*

LAs vEGAs SAD: NAI/Eca Ame da rom '

c't ! -' Nadine.ou*e z!" :

zAKls{

A

.-i."r,a" " -.^r,,

e!no)

'irflil:i:t':':'

."; :."j"'Iiiil.l"'

zn^FovuAcAvAl'l lRs(A cenuPrltr Puuu
;1 t'

*t*o"r*tl^ti,IfC .:' c,,,?lo.lEill[aq]]Si;;::':i i;vr.A::i-.6,.:?_*^iddeMe";^doro\io ;l'SGrl?f . r :";"J: :".]i:'-::r""iiil.:" _ $\Lh,e --.. -. ,oo"-"' i."iji. ""'.".ii.,i",'i :*..h. "':-:rq!i'|;jsstrx i,iiii: -"';".i" *+'"'"' ;',ifi;: :'.:,!;;1

$l#:::::..-'i$*+ "

iiiint i;,;;;";,;'.,,'-",.',..""'"""" i'iiillli".iJ"'i ol o'-",'"'""0'"u""'^'"* ;''0""^n-'-"*' Sl,iilll'i,'i^". ii ""0 " - ',"t" ::il;:;;;;ii;; i;'r Y:li t:J,"::.:"" i!l,1ill'i!iLli,l """'"'".'''"*'',,,, n lii#l,i,i';:;;;;"; +" "",-' *"'"n Pr^ "11,""r".'+ ""'"
u]vtcn perADl vozru w[rv<

$i#11:'*m,;:r;:",

.I

MI'HAEL, BARBADOS'

i:r'vxl*1,:l'l::lltl ",.

,t;,i;ii';iffi ",..
.....;il,,:,,1::i,*.

l"l-,.* r"'. ". t"" t' - "* " i-u,i*u P'"a"". c"'n''o''

;;ed,h,€rtrda b o e s'dr ch"r€'^Y1r

ru*r#ffif:r
t

--l"l lr-i .r

-' I

'iiir-iidi,rurvm'e re..otu

ifr lii,l,li'i1;'*'";y;" r l ::li:i:1*l l#)i"t'f ll!lli,"Jililti';'"; t.''"'.'i*a ,.'-" b' ::T"l[fr i::ill]lGffi ;+,1:.1:d; iiinJ"i"'llli;li'i
l,i::li1"#,""1fi il i"iii 1"1",'""" J,li',ff
::m; bilo r.kodio hradiol

CfiI'E

G,

U{I'TiASll.,A MOllGOIr,A:

;"

""'*'

*r'' iillJi

Uopre nismo znali da ponojl klnerka pokrajina unurainla Monqollja re do[ nigo tuiida ondje tiviv.o viek tovjek Poka2aro

ft daj. xishun doiira Eko.der pmjeilino
ou vkinu od rekordn
h 2,161m u njoqovu

RoiriDAit,
IA'VIIE UUDI

tzOZEfl

S*r:

OD',EVEIIIIH

:icne

're'damom.uqled.t l50mobi/n,hieterdni !'r trq ur(ama, bezbl qe ni{e - nrati.. tvredoatr st. ponavrran,u .ae$ov. 5vj.tsr oq rerod.l

t3. d2ujka 2006 , Drotazeri

x!tu

sv.rErlosr{A t(Uusa t{ svu€ru Protelnlt za rero,de Ma(o f flqatr, (aore. h/ovo,.b,nn"." E utudsom€ 2005 u Hong ronsda b D;eda.c;inn--" .enno d ( anolima Hongtonstoq u,eda za runz,n en& u gEd*ojtuq vdoria u q,b€nu DEh <v,rc otjetlaratu 33,gr.da pa ulo nanq" roi"cro ti.i_
'

llarvEca hAlf,A zvtt'lA I

.v,.flGn. tllira E,vil.tu,

t itou ng(of,D . titovoPosravuEM
.,

nEKOSD

GUNNESSWO .DNEODNO'

shedra a(o'd..

Grrnr Denyer uz pomot
z lu

Chrb cu'nn6rd,h w,ekk,h

'odro orig na nu W rr/u u (oro, ru 200!

iaddlo;

\

v..."-"'f
t a
o?urru2o06 Najv.o mozd* na Naoondhoh lrednu doh,

tu,hnsbvrv€6tircrord rruznoarrid.olite

,oMISTE5NUnG,,u2fl oAliII(A iEPUBUT^: n^lvEo rlozrl( oD LtitEt{xt Hi^xG tuan w'UEfi le Gn nlaton) nadqtedao E$oi o

odhnu

' ""

ovotJa(a l

;r;,, "i", r"" .

coM

;;;:""'"Ntss!\roRLDREcoRos

&
PLANET ZEMLJA

NAJVECI KOPNENI KLANAC
Grand Canyon, stvaran milljunima qodina na rljeci colorado u sjevemo-srediinjoj Arlzoni u SAD-U, proieie se od klanca Marbe do grebeia Grand Wash, u duzini od 445 km. Dubokje 1,6 km, ito jeietki puta viie od visine Emp re St.te Buildlnga, a ilrok je od 0,s do 29 km. To znaiida je na naliirem dljelu

$mo 4,8 km uiiod
i

najkraae udaljenosti izmedu Enslerke

GIJINNESS WOR LD RTCO RDS 2OO'

--!IE:'rr,
Lll

{G-rra:'r!-6-ErsE:
MMM

of s0to)tu0t!oM55INNtn9

'-..-1.

NArVtSt GRANITNI MONOLIT

IIIAJDUUE LEDEiIO OOBA

.)

Geoloiki dokazi govo.e da je zemlja u

ElCapitan u na.ionalnom

pa*u YGemite ! ameiikoj
saveznoj dr;avl Ka lfornlji
najvi5l je

eojoj ranoj povijsii p'etryjela nekc liko edenih doba. Najduije inajte:e ledenodoba b ojeonoprije2,3 do 2,4 mlljarde godina ltrajaloje oko 70 m ljuna qodlna. U rom je Gzdobiu
cljea Zemlja vjerojatno bila prekrlvena
ledom dub ne pr bliino
1

granitni monolit na svijetu. vsok je 109s m, a granitne nijene plutonija
nanale su prije otp like 102 milijuna godina.

kn'.

NAJSTARIJA STIJENA
NaFtarija nijena kojoj je znansiveno utvrdena naron je Acana Gne ses, pronadena
Lr

sv

bnju 1984. stalaje

3952 mlljuna godina. stijene je tijekom kanadskos kog lstrazivaakog projekta ameriaki znanrtlenik

geolot

otkio

*

di

samuel Bow-

ring 320 km sjeverno od Ye lowknifea u sjeverozapadnim podruaj ma u Kanadi.

*NAJWRDI
OKSID
5t

NAJVEEI KONTINEI{T SVIH VREMET{A
svi su danainii kontinentiprlie
250

otpilike

iovt

ima KH od 33 (ill

mlljuna qod na bilispojeniu iedan 3uperkontinent, pangeu (ito na gri

l,lohsovu tvrdo{u od 7,5 do 8) i ietvrta je najtvrda poznata

PRAPOVIJEST

NAJSIARIJI

kon[naai 'sve zemlie'). Panqea F pc aela lomit prie otprilike lS0mllijuna
qodina zboq tektonskih plcta. Tako su nastaLe danainje kopnene mase.
Dokaz za ponojanje pangee

modifikacja siq moida potjeie od udara aneroida ili meteorita. KH znai 'lvrdota po Knoopu'

(kvarca) l

*
i

ZEMUII'll
FRAGMENTI
Sitnikr sialc rkona otkriven Lr Au'tra ijinajstarj je zem jin fragment. Budutida mu se 43 do 44 mllijade godina, tajje komadie 100 nrilij!na
godina star jlod bilo kojeg prethodnog otkriaa, jto dovodiu p tanje ieoriju da ie povri na Zemlje u to vdjeme bia o@an otopljene magnre.

I{AJVECE ISUSENO MORE

Geoloiki procesi pije otprilike t9 milijuna godina zatvor lsu moukiprolaz izmedu At antskog oceana iSrcdozem' nog mola, ito je u nekoliko desetaka tisuaa godina uzrokova o potpuno ili gotovo potpuno isui vanje Sredozem-

ponaje vidljiv kad shvatite da se oba e Afike ilu:neAme ke poklapaju kao
Danas je

oznaiava otpor materijala prema utiskivanju diiamantne

lraivefi kontineir Azija,
45,036.492 km'z.

koja

za uzlm a

Afikaje

rog mola. Buduaida
a

j-"

voda isparava-

na drusom mjesrr,5 povBinom od 30,343.578 km:.

iuob k!

kiie padala na Gtaiak svi-

jeta, poranao je pro5jeini saliniiet qtetskih oceana i motda je potaknft

poietak ledenog doba. Pde otpriike

5l milijuna sodina, probijena je barjera kod danainjes Gib6lta.a i9edozemno more
se

opei ispunilo. Danas

Sredozemno more zauzima

p

bli:no 2,5 miijuna km':.

GUINNES5 WORLD RECORDS

2OO7

'{gt-

-

I

{r

va

- ..-*-*j$L"

Ova rkupina kLbla dio j. najv.i. q.od€ Ako ne u nale no znaii tal nazt 9otra:ne

'\"Jr,
RELATIVNA TVRDOCA MATERUATA
Mohrova ljestvka je nandardno s.edstvo za usporedbu wrdo(e krutih tvari, osobito minerala. lme je dobila po njemaikom mineraloqu Fdedrkhu lvlohsu

h

..

I lj*i'iilll;iil,li,ll1',i.x"j'"' I€,
f.
r.arc,t

4.

-.oZe

-Uarrenrm

se zaqrepsl

nouttem

--$

Fluorlt - ne moze se zagrep(i bakrenirn novaiaern i ne mo:e

5. Apatit-jedva zagrcbe staklo ilakoqaje zagrepstinoiem 6. odoklas - lako zagrebe naklo, a jedva ga se mo:e zagrepnl

7.

Kva( - ne mo2e

se zag

repni lurpijom

10. Dijamant (desno)

*

NAJVEEA GLACIJATNA GROMADA+

&.rt
A
NOVI R€XORD

'.. .:ia ident fkirana g acija na gromada j€ '8 g Rock' b izu Okotoksa u Albe(i - l."adi DuSa je oko 41 m, i roka oko 18 m ivkoka oko 9 m.Ieiioko 16.500

NAIRJEOI ELEMENI U Zemljinoikoriu prirodnom ob iku
postojisamo 25 g elementa astata.

: : ral b ok kva(ita preneren je kretanjem ledenjaka (vidi kvadrat desno) u :-: _ od 480 km od do ine Athabasca blizu laspera Albert, pije 18.000 do ':::! godina.
Lr

*

I{aJMEKE|

I

.

NOVOIO9TAVUENI REI(ORD

I{A,,TVRDI MII{ERALI
tvrdote kao poaetnu toaku ima taLk. tija je vijednoet 1. zboq nieqove mekoae
It4ohsova ljestvica

JESTE LI ZNALI?
i

*

PRVI IDEI{IIFrcINANI

METEORSKI KN,ATER '.'::eorirski kraterBaninger (poznat .r. Mereofiki krater) u ameriakoj

snazl od 2,5 megatona INI-a, ito je viie od 150 bombi baaenih na

i:.eznol dr;aviArronije r!pa

u

tlu

j

_

_€ oko 1,2 km i dub ne 173 m.

ELEMEI{TI I MINERALI
NAJRASPROSTRANIENIJI
ELEMENTI
vodik je nairasprostranjenii €lenent u svemiru (iinivie od 9070 clelokupne materije) i u sunaevu sust vu (70,68%). 2€ljezo
j€

savrienos kalanja ! j€dnom (poput qrafita u olovci), talk 'mjeru jerjajno rredrtvo za podmazivanje kad nema prevelikih naprezanja (prlmjerice, u puderima za tijelo). Najtvrdl mineral
ie dijamant, koiina Mohsovoj ljenvici ima vrilednolt 10.

vetika grcnada drukaiia

oktuzuiu. u postjednjen tedenon dobu, kaje je
10 000

oz vjeirju da je zeljezni stvor o taj krater . oipril ke 49.000 godina, :.:. .dlrao silinom koja odgovara

:.:

qadina, ledenia.i

:

::e.rt kojije

NAJVEcT KRrsrAL I'tA zEMUt Unutamja jez96 zemljeje kugla
tattavlj€na prcteiito od ieijeza, promjera oko 2442 km. Na l€mperaturiod 5000 do 5000'C la je jezgra wda, a ne tekuaa, zbog 9o €mih ilakova u Zemljinol gigantska u:arena lopta ,€liez. v€lika je poput t.i (€tvrtine
Ta

preniettali s njetta na kojina tu nanale tako ito bi ih pokupili, a kad bise ledenjaci otopil i, gronade

n

n.irarFrostranieniii .leln€dl

mase,

jer .ini 350,t zemljine dokje molekulalnidulik (N)) naiiasp.ost'anieniji elelnc'|l o atmosteri je' zauzima 78,08% volumena atmosfeG i tini
75,52% njezine rnaie.

z€hlji

*

rvljeseca i lma masu od

priblirno

100

milijuna miijun. miijuna tona. Mnogi geolozl vjeruju da je ta

NAJVEcE STANE RAVNICE

5alar de Uyuniu Bolviji solju.
u

auzima

Ia ravna pov.ijna pribliino 12.000

nalazi se 3650 m iznad

(r
WWW.GUINNESSWORLDRECORD9

COM 1I

.,ni.;r-"r'

s*iftl

:,r.'i..

(.

NAJVECE

PI.AITIINE
NA,VIJA ToeKA ita zEMUt
na

5unttr
Naivea lumoviia podrutja
svlletu goleme su crnogoriine iume sjeverne Rusje, koje eie Dmedu 55'sjeverne qeografske iirlne i polarnoq kruqa. Podruiie prekr veno iumama zauziriia za usporedbu, najveae podrui-

Mo!nt Fverest na Hlmalaj
v sok

u Nepalu

je 8850 m. Vrh te plan ne najviia je toaka na svijetu. Prv su 9a put 1953. osvoilli i€rpa Tenzlnq Norqay (Nepal) sir Edm!nd Hilary (Nov ze and).

NAJVISA PLANTNA
Mauna Kea (Bile a p an na) na Havajima (saD) nalviia i€ plarina na
svijetu. od podmorske osnov ce u

je tropske praiume

ie amazonska

praiuma (na slcilijevo) koja prekriva pr b iZno 6,475 m ljuna km,.

*

NAJSTARIJI NACIONALNI PARK

*

Navajskojbrazd do vrha vsoka le 10.205 m, od iega se 4205 m na azi

aJvEeE JEzERo LAVE

le2€rc aktivne lave u krateru vulkana Mount Nyiragongo Demokratskoj Republici Kongo i roko je oko 2s0 m.

!

1,8 m. Vjerojatno j€ formirana p je otprilike 6 milliuna qodina. Veaina geoda dovoljnoje mala da stane na

*

NAJVIIA
PLANINSKA LITICA

Vulkan

j€od

1882.

eruptirao

*

Litka Rupalna planinl Nanga Parbat

NAJVEcA

u zapadnom (pakistanskom) dije u H malaje uzdlie 5e oko 5000 metara od dna do ine do wha litice (toina brojka ovis otome odak € se mteri) Nanga Parbat, s vrhom na 812t m

Yelowstone u sAD-u prvo je podruaj€ na svijetu koje
naciona nog pirka. Tajmu

SuMsKA PovRgrNA

*

lume u Braz lu prekrvale su 2005.

NAJDUa LEDEI'I JEztK

oko 4,776000 km, ii57,2% ukupne

Ledeni jezik Drygalski je plut6juai

le status 1872. dodije io
ulyssei s. Grant, koj je lzlav o da ae tajpark'uvijek bit zdvojen kao javni park

nartavak ledenjaka David na

anta*tiikom podruaju

Ross

Dependen.y. Proteze se oko 55 km u tjesnac Mcllurdo u RossovLr moru, s prosjeanom iirinom od 5 km. otk o
ga

5!me5! luuu pretr!a e ![up.o 95,7% povriiie Cookova oloaja, no h aln driavom s najvetim postotkom povr5in€ prekrivene

nadmorkevsine, po vk n leosma p anina na svjetu inajvlia pianina u

iirekreat vno nrjesto n.
Park zauz ma 8980 km': i

le 1902. britansk istrazlval Robert

NAJVE<I PLANINSKI IANAC

Falcon scott, a pretpostavljd 5e da je

NAJvEet PRoJEKT

star najmanje 4000 godina.

POIUMUAVANJA
U sjeverozapadnoj

Na H malaji5e na azi96 od 109 lrhova planina viilh od 7315 m.
se

najvetim

se

dijelorn na az u

K.invara

amer ekoj saveznoj ddavi

NAJVECA GEoDA
Najveaa seoda (kamena

wyomins. led'ro od najdoj-

iup jna

mlivllh obiljdja toq
je). U Y€llowstoneu
zi naiviSi
s maks

parka nala

njesovisu gejzir ('ra s l.ido-

e

aktivni geizir,

isprnlena mlneralima) na svijetu nalaz se blizu Aimerie u Spanjolskoj, a otkrloju je lpanjohk geolog Jav er Garcla-Guinea u

'Velikizel€niz d', polas !unr€ dugatak 4480 km, rad suzbilanja dezertfikaclle pretjerafoq
Projekt je poa€o 1978., a trebao

NAJDUZT

PLANINSKI LANAC
Ande u J uZnoj Americi prote:u se 7600 km kroz redam z€maja i imaju neke od najviiih v'hova na Zemlji. Viie od 50 andskih vrhova
nalazi se nd

sejzir Parobrod (steamboat),
malnom visinom od
60

svibnl! 2000. Geoda sesanojiod
ipirje obrubljene minera ima koja je dlga 8 m, i roka 1,8 m ivkoka

povriine treb€ o b ti pojum iero.
Operacijom trenut.ano upravlja kine5ka Driavna uprava za iume.

vi,ln

veaoj od

5000 m. Lanacje najveiim

do 115 m.

dijelom sirok oko 300 km

1l

16

6IJINNES5 WORLD RECORDS

t:

j-- ' 1:j-g!LTSIL!-rtLl-i*-iJr.€+

2OO7

:

lllF

-t'?;i'
-.

*-3i
*
Prij€

_j!

.

,+4
NAJVECT SIAP SVIH VREMENA
otpriike
18.000 godlna,

DI'BOKA ZEIIIUA * NAJDU2A PUKoIila
potrer na Sumatri i Andam:nu :.tod o se 25. prosinca 2004. Stvorio . ^ajduzu ikad irmjerenu Pukotinu

.)

1 F ?t.

.: (

f{ASTALA ZBOG FOTRESA

golemiledenjak zak'aio je rjeku u 5jevernol Ameici blizu danainjeq
qrada Mk5ou e u Montanl zarobio vodenu masu obllma oko 2000 kmr. Voda se nakon nekog vremena onobodi a iezero se
Dlo vode istekao je preko dana3nlih Suhih slapov.. Tok slapa

:;r.

j€ne granice lzmedu 'r.ausirakke ploae i iuqoietoinoq
v

'ukotina

se

proiirila uzdu:

: : a euroazFke ploae, uduiinl od '::t co ll00 km.
'.. poledln m mjestima na ::::.rkom dnu pukotlna je liroka
i

dugaiak je s.6 km, a vis na Pada

r

NAJDU8LTI
OPSERVATORI.I ZA
POTRESE

*
u dubini {sAFOD)

DEPRESIJA

i.-_a opservatorlja

Dno subglacijalne b.azde Benlley na ''IAJDUEUA Antarktki nalazi ee 2538 m ispod .azlne mora, ito je tin naidubljom

*

:i' .onav janj€ zn.nstven h :::.<1ora u vce aktivnog
rr:ra
I

', .da san Andrea5

poznatorn depresijom koia nije na

.
I'IATDUBUA
DOLIITA
0ollna Yanung Zangbo u Tibelu ima prosjeinu dublnu od 5000 m. Nlezina najdublla toika Dnosi 5382 m.

t'tovt REKoRD
NOVOPOSTAVUEI'II REKOnD

Noliprclazikroz
optetuaioril treba biti rek 2007, c ljana dubina
m dosesnrtale
p

NAJDUBUE BUSEIIIJE ZEMUINE KORE
oika istraiivaika buiotina u blizini Zapoljamija na poluotok!
Geo

:

:(o

t:"

I ::r2

joi

!

: ' '::€.n5ka

:.czJ 2005 Probuiena je

Kola u arktakom diielu Rusije poaela je s radom 24. svibnja 1970. Dosad

oaa buiotlna

::

" 5l€vemoameriak!

nezabijezenu dubinu od 12.261 m doseg a le 1983. Rad j€ tada prekinul zbog nedosiaika novca

r'rA.JVEcE

TEKUeE nJELo NA ZEMUI
Najveae tekuie tijelo na

+.

NAJVECA
SJECA

zem jinjezina je

5uun
U Brazilu je od 1990 do 2000. svake god ne u prosleku posjeieno 2259 km. Vanjska

22.264 kmr iumskih povdina, no je ravno povriini 5a vadora. stopa delorestacije u Braz u medu 1994.I 1995. porasale na Pri. bllzno 29.000 knr':qod 3nje, itoje

.

obujam od oko 1,719 x
29,3Y0 Zemljine

najveti porad u ,topi siete iuma.

f
*tr
?i

4

^3^a L
_-:.:_ IE

WWW GU NNESSWORLDRECORO5.COM 1'

PtAI] EI

IEN,'1

L]A

PODZEMLJE

' '1$

.:.,'I
.! NNEt5 WORLD
RECORD5
2OO7

l;o
PRES'EK ANDSKE SUBDUKCI'SKE ZONE

+. *NAJDUZA
ZONA
h

*t.

SUBDUKCIJE
;Z€mjina kora sastoji se od 'aznih litosfernih ploaa. Pojam tektontk 'xrbdukclja' koisti5e za ops kretanja jedne poie kojatone pod druqu.
Andska subdukcljska zona
se

proteie

oko 7000 km dui zapadneobale luzne Ameike i najduza je svjetska
qranica tektonrk h ploaa.

NAJvTSE

POGINULIH U POTRESU U ponesu kojije 2. vellaae 1s56.
pogodio k neske provincile shaanxi, Shanxi iBenan pog nu oje oko 830.000 judi.

i .

NAJDUUI DAN NA ZEMUI
NOVI REKORD NOVOPOSTAVUENI REKORD

Plmna krela'rja zemljin h oceana uzrokovana gra!itacjskim ui nkom [,4jeseca, poslupno prenose inerciju zenrljne rotac je na Mjeseievu
orb tu. Posljedlca toqa je usporavanje zemljne rotaclje za oko 0,02 sekunde po nolleau, pa ie svaki

gorina dubini od pr b itno 30 m pod zemllom, sporo ,jedajlai5 ojus jena. Do 1866 pretpostavjalo se da j€
pov15ini. vatra daias

VULKANI
VUIKAN 5 I'IAJDUUOM
NEPREKIDNOM ERUPCIJOM
u vulkanu na taljanskom otoku Stromboliju u Tircnikom moru vaj!i neprekidne vulkaiske erupcije
barem od 7. ltojeaa pr. Kr, kad njegovu akt vnon
b

tres€t

ite zapravo vulkan

oraJvs(A
sTETA zBoG PRIRODNIH KATASTROFA
Pr€ma r€oslguravatelFkom

dulj od prethodioq. zboq toga je najduljidan na zem ji uvijek danainli.
dan malo

]'IAJSRZE RASIUEA PLAI,III'IA Nanga Parbet u Pak nanu rane b?inom od 7 mm god iile. Planina
je dio hima ajskos platoa, kojije nanao kad se indij5kipotkontinent pr ie 30 do 50 m ljuna qodlna poaeo sudarati s e!roazij5kom kontiienta nom ploaom.

tu zabijeZiligriki

doseljenlci. zbog svojih redovitih

drujtvu 5wss Re,2005. je
bila najskuplj. godina u

NAJBRzA KoPNENA MASA
zboq top inskih strLrjanja u zenrljin! omotaau, sve se kontinenta ne ploae po ako kre(u jedna prena druqoj. K€tanje je najbr2e blLzu samoe,
gdje se mikrcploaa Tonqa pomiae
Lr

aqih eksplozija pl

na

lave, kole

traju po nekolko sat, vulkan le
poznat pod menom'^4editeran5k

povijenizbog trotkova
uzrokovanih prirodnim
A2ijski tsunam i 25. pros nca 2004. ineob ano

POTRESI

*

NAJDUUI POIRES

NAJvtSt VULKAN
i

Tihiocean brzinom od 24 cm
god jnje.

Potres na oto.ima

tlmatr

aktilna sezona uragana te
osta e katastrole poput poplava, rezult rallsu

Andaman!
ikad

u

ndjskom ocean! poaeo
u

ie 26. pros nca

ukupn m gospodarskim qub( ma od 225 m lijardi dolara 2005

1l

NAJTRA.,I,IU I POZAR Pretponavlja se da je pozar na tr€setiitu ispod l.,louni Wingena u Novom luznom Walesu u aunralij poaeo prlje s000 godlna, kadje munia poqodia dio treset lta na

200a bo l€ najduli zabiljeren potres seizmograf

cerro Aconcaqua, snijegom prekvenlvrh vsine 6960 m u Andama, najvi( je vulkan na svietu,

s,, da je taj cjelom svijetu zab potres magnitude od 9,1 do 9,3 pr€ma Bichtercvoj lenvi.i trajao zmedu 500

jet

fi+:g

RECORDS IOO'

-...4t"":^

- {.F
PonutM(

i

KE

sllaH
sigurno 3t prctpGt.vljali ato ao e dogoditi tad oluj. dode

Poruinit Mit. sil.h, pilot P.3, vidio je uragan (atrina irblira
dok je u via. navr.t.letio u olulu, tied.tr daM piie nego ato je lragan pogodao x.w Orle.ns. svoie irlurtvo

podielio

l. i cu,"r€$oviD

dovorno vemena

a d.kueiju

znao sam da (€ ono no v dim
a

Letje roo u K.lrnu imoiril je iFdan dana pfj-. neqo no re do3

do kopna Dan prre udara obavi \movie etova, pa imo vldie ka[o se razv']a Zaprepan o narlo

Kakav ie bio oijeaaj

letjeti

!

k1:.*
*
-i.i

Katrina doal. do

.meriike

Unltar o uje b ote rultepie doqu.e vrireme Xal. na je bila prekrasno ob kova^a o uja sii5tim okom 3i a le spektaku arna

{
NAJGORA ITETA zBoc CIKLONA
ss Re,

+

kmr, od aeqa re 84,2% na az Bpod raz ne mo? Lava se pr er!p( ji
!z iteva na

vie od

5125 km) otoka.

snimamo vlan re lotoqralte. nude redin5tv,"n Lelov pogled^anniz rpektaku ar^ih na

r'ema reo5 guravatejskom druttvu
uragan Katr na, koj je ':zorio obalu ameriike 5avezne :-uave Louisane 29. ko ovoza 2005.,

Najakrivniji vulkan na sviietu
j€ Kiauea na Havajima, koj eruptira represtano od 1983 Lava z azi iz vulkafa brzinom od 5 mr u sek!nd.
olos de 5d ado na qran c' crrea r Argent ne je najvaai aktivn; vulkan na svijet!. 5 vsinom od 6887 m

,rokovaoje itetu od 45 miljardi :i aG I ote to prv urag.n 5
<:agorit€
u sezoniuragana 200s. Na qornjoj s

Urpaniiili
le

5mo ,e. U nedtelju

ic p.

kazan je grad

'.ew Orleins u Lou siani, kolije

NAJMLADI VULKAIII
Paricutln N4€ks po a koja je 20. veljaie 1943. eruptnala iz po ja kukuruza ibia

!

vezis kr.jnjm irhodom
5

i.etrp

o golema razaranja.

!

ku je vulkanska ku-

smoje

urasanom cami e,

AXTIVI{I VULKANI Naiv€ai aktivni vulkar re Mauna -ca.a Havatima, koj ima ob ik
; .oke
b age

v!

kan5k akl vna do 1953 Vee na aktivno5ti dogodila se prve godine,
kad se k!po a uzdig a do vB n€ od 336 m. Paricut n je geolozima pruZio

kupole du2 ne 120 km

NAJvTSA

. n€ 50 km (izfad raz n€ mora). 'nauia Loa ima obujam od 42.500

i

rijetku prliku da svjedoae radanju,
evo

VULKANSKA ENUPCIJA U

JE9IE LI ZNALI?

!cj

ismrl

vu kana.

suNtEvu susrAvu
NASA'ii.
svem rska 5onda

G.rieo
izba.uju galene koliatne
p I ina tu

NAJBRZ ToK LAVE
Vu kan Nyir.qonqo u Demokrattkoi

pro etje a te 6. kolovoza 2001. blizu JUP terova vulkanski aktivnog

npo nog d iak s i d a

Replblici Kongu eruptirao je r0. sijeanja 1977. tava je zb la s boine strane vulkana bninom do 60 km/h.

sdtellta oa Znannvenklsu ponje shvatil da je sonda proila kroz v.h 500 km !Bokog erupiivnog oblaka

*f|1--k:.*'t
(u

wjet I ost i

iz az

ivajuai pad
e ru

Katakl iznitna

p.ija

lndoneziji 81 5. izazvala je pad prcsje(ne stobatne tenpetatute za 3'C, ita
1

je nqyeai 2abiljereni utje<aj nekc llgtkaEke
erupcije na klinu. zbos
nie

je

1816. poznata kao

15-WWW.
G

lJ NNES5WORLDRECOROS COM

vEUerNA
NA'VEEA PUSTII{JA
sahara u sjevernojAfr c ptura se 5150 km u sml€ru istok zap.d. Od sl€vera

*

NAIVE.A OAZA

dojuga, njezina iiina vaila izmedu 1280 i2250 km.9ah..a zauzima podruije od pribliino 9,100.000 km']. * Najmanj. pustihi. jeAtacama u

Dollna idelta rjeke Nl najveaa je oaza na zemlji, koja zauzirna podruaj€ od oko 22.000 km) orevni E9 pianl b li su pfri jud koji su upotrijebil rijet'oaza' (koja znaai 'nanine'), a bez rijeke Ni - najduie rij€ke na svileru ia 5695 knr - cjel bi Eg pat

iileu, koja

se

proteie na 180.000

km'z

1

*r;

A
*
NAJvLAZNTTA PUSTINJA

IEMPERAruRA
f{AJvllE zABtUEIE
IEMPERAruRE
TempeGtura od 58'C u h adu zab je:enaje 13. rujna 1922. u je E

mjetu AlA2iziyah u Saha u Libji,3to najvila abilj€l€na r€mp€rarura.
Na

osnovipod.taka od 1960. do

40 "C, godijnje

padie

,)r
rurusuSr MJEsrol
zmedr 1964 i2001. prosjeane godiinje

od 120 do 300 nim kiie. Ta je pustinja

tenperatur. u D.llo u u Etiopij bilaje 34 "C. U Dolinismdiu ameriakoj saveznoj d.iavi Kaliforniji, temp€rature zoad 49'Czabllj€iene su 4l dana zaredom,
od 6. vpnja do 17 kolovoza 1917. U [,4arble Baru r Zapadnoj Au(ral]ii,

1965., protjeina

koliine p.dalina zab je:ene
rcloikoj ponaji

!

u meteoQuillasui, u plstinji

?'l

Ata.ama u aileu, iznolie su samo 0,5 mm.Iajje podatak otk.ven na sn manld dol.umenrarne
5er le

zabiljeienoje 160 lza(opnih dana
najviiim tempe.aturama od 37,8'C

s

l

vie, od 31. (opada 1923.do27. rravnja 192a., iakoje naiviia zmje
rena temperaiura lznosila 49,2 'C.

to ErreDeJ (Do lrajntih .a) koju je2001 producirala

q,an.

coinq

,

JESTE LI ZNALI?

*

iIAJHI.ADI{IJA
TOPI.A PUSTINJA

kol iatne padali na)

no2e

U punlnj Gobiu vediinjoj Aziji zim 5e lemp.ratu.a mo:e 5p0niti i ispod -20 'C. Suduaida se temperatura mo:e popeii i do 40'C, Gobi moiemo klasific .ati i kao topfu ikaohladnu punlnju.

NAJHLADNIJA PUSTIIIIJA ti suhih dolinam6 M.Mrrdo ne Antarkikipadne m.nj€ od 100 mm padalina qodiinje, a p.osjeina je godilnja temperatur. -20'C. Unatoi negonoljubivim uvjaima, u toj

*

t .

NOVI REKOSD

polamoj pustinji po3toji ;ivot u obliku alg, (lva, fitop ankona i

{OVOMsTAVUENI RIKORD

22

GUINNES< WORLD RECORD' 2OO'

-*.1{F"!:-

-

*

KoNTINENT
DEZERTIFIKACIJOM

+.NAJVIsE POGODEN
Dezertlf ikacila, vansf ormacija obradivih povriina u pustlnju, ima brolne prirodne Lrzroke, kao ito

jevarijacija k ime ierozija ta. Ljudska aktivnost,
ukljuaujuel pretjerano poljodjelstvo, sjeau 5uma, pa aak I migracilu izbieslic tijekom rata, takoder moz€ stvoriti uvjeie za dezertif ikaciju. situacljaje najteia u Africl. gdje su dvije tretine kontlnenta pretvorene u puninje ii

J
NAJVI.A
PJEECA A DII,IA
sahaEkom moru pijeska istoinom ved injem Aliiru duge

RAzlrlO

na poluotoku Baja california u [4ek slku u rravnju 1995.

*

biojevisok

19,2 m,

PUSTINJE NA

qotovo kao ietnl iirafe zajedno.

NAJSTETNIJI

iIAJVISIM I NAJNIZIM I'IADMORSKIM VISINAMA Pu nja na najviioj nadmorkoj vislni,
deprcsijaQaidam u K ni, nalazie na 2600 m nadmonkevsine. U Kinise nalazi I depres ja Turpan, najniza pusiinja, koja
se

NAJOUUA SUEA
U pustlnli Atacarna u sjevernom iieu sotovo da I nema kiie, iako

KUKAC \7 :
Pustinisl slakavac
ls.h istocerca grega ti a)

1z

.--

su 5 km ldose:u vislnu od 455 rn, ito je viie nego dovojno da

potpuno prekrju 29radu Emplre
state suildlnqa.

proteie

1

50 m ispod

neko iko puia u nojeau olujno nevrijeme s pljuskovima poqada manje dijelove te pustinje.

podruija Afr ke, srednjes noka izapadneAzije,
dug je samo

4,t6

cm, ali

NAJVEEI P',ESEANI OIOK
otok Fraset blizu oba
Qleensanda u Australijl, zapravoje pjeiiana dina duzine 120 km iSirine 30 km. Zauzlna povEinu od otprilike 163.000 hekta€ Lrvdten je ! Reg narsvjetske banine. Fraserje jedino poznato mje,io na $l€tu na kojem praiuma raste na
e

*

*
NAJPJESKOVITUA PUSTINJA

svakidan mote pojest

KOPNEIA ZIVOTIT{JA
NA.'OTPORN IJA IIIA
od realeni vremenski

Arapska pustinja zauzlma povrilnu od 2,5 nriljuna km':, a iednu trealnu te pov'line prekrlva pije5ak.

TOPIINU
Mta\ sttuinat Cataglphh bitolor ziui
u pustinjl Sahari, sdje izdrzava temperature viie od 55 "C. Kreie
5e

uvjeti uzrokuju rojenje nezanris ivo ve ikog broja pusiinjskih skakavaca koji
vegeraciju koja inr stoji

I'IAJVISI

DNUI KAKTUS

Kaktus cadon vrste Pachycereus

brzo priskupjanju hrane ina tajse naain kraae Dlaie vrelnisunca. Povremeno se odma6 na stab' ljikama biljaka, gdje je temperatura niza. Duge noge izdiru mlava za okoa mm u visinu, qdjeje

pr;rglei pronaden u sonoukol pustinji

oko s0 milijuna
tkakavaca moze poiesti

GLAVNE PUSTINJE
IME

PovRitNA

M,EsTO
Mauretanlja, Nig€r

ternperatura ni;a za 6-7 "C nego na povdini pustinje.

prehranila 500 judiu

jednojqodlni.

2,600.000

km,

Aapiki poluotok (kak, lordan,
Kuvajt, 0man, Katai saudiiska Arabija, UAE,lemei)

Au*r.rka

Gobi
PusUnja

pu5tinja

1,sso.ooo km:
1,O4O.O0O

kmr

Mongolita Kina{!futra<nja
Mongolila)

Kalahar

520.000km:
320.000

Takla

Makai

knr rr0000 Lm:

luinoalrlaka Repub ka xlniianq, Kina
Nambiia

':!:!,

.r1l::::;t"'

.GUtNNE5SWOSLDS!C0RD5.COM 23

*

NAJDUBLJA
DEPRESIJA

htrazenoje

u

travnju 1991. tadaje

zauzimalo povriinu od 2,61 ha te bio duboko 84 m. Powi na jezera nalazise na drbiniod 66 m.

NAJSLANIJE IEZERO
kraela I lordana. na az lezero Don luan Pond u dolini Wright na Antarkt citako le nano Golima udio od iak 40,20l. ukupnoj teu inl jezera) da ostaje u tekuiem stanju ina temperaturi od -53 'C. Da bist€ ponigl takav sa initet u kadi. morall biste u k€du

ispod

Ezife

mora r)

'.i.'

_/." ,-*fft 1'-'.

!

'

usutil0

kg soll.

* .

JEZERA
NOVIREKORD

NAJDUBUE JEZERO
Eajka skolezero u juunom dij€ u

NAJSMRTOiIOSNIJE JEZERO
lez€ro odgovorno za najveaibroj smrtrih duaajeva, ako se ne raiuna utapanie, jest jeze.o Nyos u Kamer!nu u zapddnojAfric, gdje je zbos otrovnih plinova podjednjih desetljeaa izgubljeno gotovo 2000 iivota.ledne noii u kolovozu 1986. sotovo 1800 ljLrdi nebrojene iivotinje ubijenisu naglim p'irodnim ispuitanlem p ina uqljianos dioksida.

IIOVOPOSIAVUtiI|

REKORD

NAJVE(E JEzERo
Najveee unLitrainje more ili lezero

istoinos sibira u Rusijinajdublje je jezero ra svijet! H drogra15ka duiba Sovjetske tihooceanske monarice izmieria ie 1974. dublnu kanjona o khor, najdubljes dijela jeze.a. otkriveno le da je kanjon
dubok 1637 m, ito j€ prcsjeana dubina crand canyona. U jezero bi
stala

na svijetu je Kaspljskoje,ero (u Azerbajdtanu, Rusiji, Kazahnanu,

*

NAJVEEE RUZIEASTO ,EZERO

Iu*menistanu ikanu). Duso je 1225 km izauzina podruile od 371.800 km, Oko 143.200 km:. ito
je 38,s% ukupne povdine jezera, nalazise u lranu- Najveta dubina
j€zera iznosi 1025 m, a povriina mu se na az 28,5 m irpod razine mora.

i

na

ivijetu, iloi b

raipeija 101, najvia€ :grade osta o 113 m

Jezerc Retba, poaratije pod

nazilom La. Rose (Rui iano lezero), ima povrlinu od pr-

NAJVEEE

NAJvEdE UMJETNo JEzERo
Nalv€te lmietno jerero po povrtinile lezero volta u cani,
koie

NAivrSE JEzERo NA KOJEM JE MOGUCA TRGovAeKA PLovtDBA
Jezero Titlcaca

blitno

1,5

x5 km pr niskoj

SLAII(OVODNO JEZERO
Jezero

razlnivode. Plitka aguna
smjeitena je 30 km sjeverno od Dakara u Senesa u, ciija Poznatog re ja Par z-Dakar. Eoja jezera pos ied ca ie

tuperor na grinkiSAD a i Kanade zauzima najvetu povriinu

e2ina andskoj visoravniAtiplano krnealu Perua
Bo ivije. Nalaz se na 3810 m

i

od svih slatkovodiih jezera. Pokriva 82.100 km,, iloje viie od zajedniike

povdire Belgije i ivicaBkel Naivece

prkutnon mikloorganizama

je nana o sradnjom brane Akosombo. Dovrieno je 1965., a do 1969. jezeroje ispuiio 8482 km:, no te 145 puta viie od povdlne koiu
zauzima

nadmorske vkine izauzima povdinu od priblirno 8300 km,. Prosjeana mu je dubina zmedu 140 i 180 m, itoje

slatkovodno j€zero po zapremini
je Bajka skolezero u sibiru u Rusiji,

njrjorika ietvrt Nlanhattan. Najvete umjetno jezero po rileciAngariu
Rusiji, sa

dovoljno drboko za sigurnu plovidbu trqo!aakih brodova.

ta

zapr€mini je umjetno jezero
23.000 kmr vode. Brackoje na zaprem nom od r69,3 kmr i povd nom od 5470 kmr.lezero je

I'IAJVE.E PODZEMiIO JEZERO

w
i-

v;-.*

Najveie poznato podzemno jezero otkriveno le r986. u ipilji Drachenhauchloch (zmajev dah) u b izinl Grootfonteina u Namibji.

GIJINNESS WOR LD RECORO5 2OO'

_tl

_

-

* rrr:-f,

r.

-.-{;eb.
IAJVECA RUEXA

[oJA

JE PREsuSrLA

Zuta rii€k. (HoanE Ho) druqa je najveta rijeka u Kini, a 1997. i 1998. polpunoje p.eruiila u wom donjem toku tijekom 140 dana, usrotavajuai jesentku :etvu. Ta ijek. duga 5450 km tada nekoliko mie5€ci godiinje p'e5!3uj€ u provincijiHenan, oko a00 km pij€ ulijevanja u more. i5podproljeane razine padalina,

I
ti
't
ll

uienalog navodnjavanja i induni jrkih rahtjeva rartuae SLAP S AJVECTM

GoDrs JrM

arvEo ToPLt tzvoR
Najveaa vru(a

PROTO(OM VODE
Prema prcsj€(nom godiinjem

ijeka izvire iz

*

protoku vode, najvetije rlap n6

NAJVEEI UMJETI{I OTOCI OD TRSKE

D€rnokr.ttoi R.publici Kongu
(bi!,t€m zairu), s protokom od 17.000 mr&.

alkaloidnih toplih izr/ora blizu Deild.rtrnguhvera, rieverno od Reykjwika na klandu, bninom od 2/t5 litara kiF,te vode u s€kundi.

OtociUro5 na jezeru Titicaca zmedu P€rua Bolivije napravljeni 5u od privezanih rveinjeva t6ke, a moraju sen.lno obnavljatite, taka istrun€ za mjeleca. Najveti od tih otok. je otokTaquie, kojije

A,DUzA BUEXA
clawliJe lzvor Nila, najdute d.ke na wijeru, viktorijino jezero u inotnojAJrici. Od svog
najudaljen jeq izvora u Burundiju prote2e !e 6595 km u dLrIinu. Za usporedbu, Amazona je duqa 6rh8 km.

Prctok vode u dapu Guair.

($lto

ti

das 5€te Qu€dad na rijed Alto Parani' izmedu Brazila i Paragvaja donigao ie 50.000 mr/!, iako je 1982. zaw.ranjem wata

Sirok

oko

1

km idugaiak oko 7 km.

brane

ltaip! prekinuto njegovo

ff;'
*
NAJVEEE PRIRODNO

xAJvr$ SIAP
Salto Angel rukavaca

* alln
E

RUEKA

n.t.dnom od ij€ke Grao, qorni€m

RI.IEIG

*

[arDutl

EsruARU

Naiduti enuarii n. lviietu (mjerto gd,e s€.ieka uliieva u morc) ima ijeka Ob na ti€veru Rueiie. tnuad ie duq 885 km i tnol do 80 km. ob ie i

pritoku rijek€ C.roniu venezu€li, najvi5ije slap na rvijetu {za lazliku od irhlapielih rlapova'Mladina vela). Ull]pll. dutlna niegova pada izno5i 979 m, a naiduii poj€dinaani pad iznori 807 m. Anileorki slapovi dobili su ime po ameritkom pilotu limmi€ju Ang€lu, kojiih j€ zabiljeiio
16.

Glavnitok rijeke Amazone u lurnojAmeici, kada nij€ terona poplav., dorete iirinu od l1 km.

A

tua j(delia) u plimnim razdobljima more biti i mnogoli
.

KtIZAtISTE

Ontaio duqatkoj€

nud€noga 1933.

r

nd$r.

'lj.r.

roF

t.

t;

7,8 km. Oddavana l€dena povdina zauzim. 165.621 m,, ato ie

olinpi jskih klizalilt..

arvEtr
RUEtM PRoloK Rij€ka Amazona illie
200.000

u prosjeku

ArvEd RDEtr{r suv
Najveti d€tni div ulijeva se u riieku Arna.onu i potriva podruaje od oko 7,045.c{0 km':, no je gotovo jedn.lo powtini Auttralije. Amazona ima bezbroj pritoka, ukljuaujuti i Mad€iru, koja ie
5

nf

vode u tekundi u

3380 a po

km jddl
dutinij.

t

tlor |l. wlj.tu,

AtlanGki oean, 3to r€ u doba obilnih poplava po/et na vi5€ od IO.C90 mt/t. Pr6jetn6 dubina 1450 km donjegtoka rij€ke iznori 17 m, a najveta dlbina rijekeje 124 m. P.otok vode ijeke Amalone 60 je puta vcti od

prematuie s.mo 17 riieka.

-r.-iWWW GUINNESJWORLDRECORO'.COM

I'

*

NAJDUBUA PLAVA RUPA .)

NAJDUBUA

rocxA u ocEAitu
lnra:ivaaki brod Chalerger

otkio ie
ocana
u

19s1.

najdubljidio

okomito okno Siine 75
metara, koje 5e sputta u dubinu od 202 metra na atlanrrkoj obali Eahama.

Madanrkoj brazdiu rihom oceanu. Batirkaf ameritke latne nomarke Liene spustio
sijelnla 1960. do dna brazd€, a 24. ozujka 199s. japanska berpilotna sonda
se 23.

s6dzi1,l miliun

mr vode i

K.'ro izmjeila je dubinu od
10.91 1 m,

no je najpr€.irnije

planetu. Plave rupe iataze
na

5€

6,inimola iliispod

nje, a

nekad su bile suhe Jpilje ili moBkom vodom kad su re

izmje.ena vijednort. Kad bi !e Mount Everest spurtio u [4arijansku blardu, nestao bi2000 m ilpod powiine mora.

polane kape otopile i ra2ina portednjes ledenoq doba.

*

ttIAJSJAJt{tJt

BtoLUMtl{ESCEl{Tt{t

ZAUEV
Zaljev Molquito na otoku Vi€ques u Portoriku 3addi dd 150-000 dinoflagetata po tirri. Kad ih se uznemi , ti r.ikrcskopski

*

.

NOVI

REKORD *
se

NAJUDAUENI'A

NovoPoSIAVUEiII

RE(oRD ToCxA oD KoPNA
Najudatjenij. toika od kopna na ari

Mo6ka povdina koia okrlruje tLr totku zauzima 20,826.800 kmr, itoje mnogo veae od povdine Rurije, najvet€ dr:.ve na 5vir.t{.
L

otganiz'|li (ryrcdiniun
b6hamerse, lto znaai 'uskovittana vatra') bljerkaju plavo,?etenim
svjetlom, tro vaje des€rinku sekunde. Urkitjesnackoji

najuznom Tihom oceanu i Ldatjena je 2575 km od najbt,req
kopna, otoka pikaim, Oucie i peter

*

I{AJRAVNIJE MJESTO

IIA SVIJETU

vod i, zaljeva [4osquito
spreaava da more orptavi

MORA
i/toRE

Dub nske ravnice su goleme povrline

PovRJlt{A

(l(m2)

ravrog tla be? ikakvih obije:ja, a nar.ze se u najdubljim dijeovima DUBtr{A (m)
12OO

Ber ngovo

morc

z974.ffi 2,753.000 2,503.3a0 2,26s.180
1,542.925
1,527 510

oceana. Prekrivaju otprilike 40% oc€anskog dna na dubjnama od
4000 do 5000 m..rednoliana ravnka

NAJVISA OCEAI{sKA IEMPERATURA
Najvil. tenperatura ,abilje:ena
u

24OO

1!Ss
1400

nan.je talo:enjem nanaga koje teze na baza tnim rtijen.ma o(e.nske
kore ina pojedininr su mjenima

o(eano iznosi404 !c_ tzmjerena je 1985. znad hidrotermatnog kpuha, otpriike 480 km od
zapadne obale sAD a. Rekordnr temperatLlU izmjeila je amerlika istraZivaika podmornka

1,249150
1,212 300

180 120

*

NAJPLIEE MonE

1,007.500

I]70
36S

Azolsko morq sjevehi dio Cmog mora, ima maksimalnu dubinu od 13 m, . povdina mu je oko 37 600 km,

uglavnom n€i5tra:enu,

575.300 461.980

90

I100

422.lgJ
218.790

55

24 120

737.ldJ
16T.950

33.550

75000

NAJVEEI ZALJEV
ht*.q,d6*t,.r:

.)

' t"hhtt\o tur. tqe
t3.t42.9x

..zo@fti*aptti2atjev i eno ]e zatiee

[d,

ob'hvd.a

n'F

ea d tqt

),tnat,ndto qat. t nen.. Mrrc\\c
pnhvcxo Ltaduaatod1t

Najveaizaljev na svijetLr p'ema ddiniobatej€ Hudsonov Kanadi, iija je obala duqa 12.258 km iprot€re se 1,233.000lmr. Povdina B€ngahkog ratjeva u rndirkon

najve(aje na svijetu, a rauzima ukupno 2,t73.0mkmr.

26

GUINNE'S WORLD RECOROS
'OO7
1

t
=*.

fl
NAJVECI TEDENI BRIJEG '.: ,( .11e. jrleg L tr n.r 2005

!

tlo?
nruktld
ca je

l\

.

NAJVECI...

*
5

NAJVE(I

NAJVECA MORSKA ZIVOTII'/JSKA STRUKIURA
NaiveG mo6ka sagradila riva b koiu

MEROMIKTI.NI BAZEN

a, lad

*

r.

pr b i2no 508000 km: mak5 malnom d!b nom od 2245 m, Crno more najve.a l€

povrinor od

Vell kor.ini

,: iilt /r , R.$.1! roru (.c :\-tir[l (o .;,j]e. preosi. d. .de.o! ! ..ri 8l5 [o 5€ odvo o od R.s.!f ii.ic !.(. ! oillku 2000 P.on rr. nl

ineroo kt ina polr5l.a !ode, vodcfa pov,! na lcju karaiteri, cju sor.v lode raz ;. re glno(e T 3e 3 olcr ie i, resel!, ler nen,. h.c!ro (iera.ji r.de Ll ioit r 5 oler na zarob 1.. e orrovn i a'oqer ru la (ol b !

grebci dlqaiak 2027 km koi,5. ra az b z! obae Qleensanda ! ArnraLi proreze se povri.om od 207 000 km . Greben se s3nol od bezbrol.l.

NAJOPASNIJI MORSKI JEZINAC I
(Ioropre!rrer

A

freolrl
l

m irrd

ntuf iIh

kFcn r'io,ala

5!:lel! otr.! r D.l

(z reda Ma.,€po,a4a
kora
5

nhdr,rirr
YALI

a

.a ntenr! ralle rse oc l5ll

j t.a J pot..5. foqao !bt lsL..
NAJVE.E PALA.INKE LEDA M06[, ed orckr!.7N" s!]ets[ l] ..€ana !9 avnor Je .a a, fa p. i-r m Dodf.r.l m. Na !'o I ian n len.la, roput v/edde .ra iro6 na

la

Prcrle.tute se.

a

lc !trebe.

fastalao 600

m lL.a lroa.a dri non od 2027 k r,lo

s.ain! bo

prob eiro

l.

'

ri

oko 2500

[mj i b o

ve

ii nc ]20 r

20

.ri

Erlc!Bl5Apoieose omt

!

*

uledno najduri greben na rvijetu.

stof.(i 2005, a zninnven. nr r,1. kl( dal€ga pazj!o promar,al!

*

NAJVECE OCEANSKO

(eftia c.err!

ODLAGALIJTE OTPADA Cyre L slevernon. I ho'r
go emile vrl olrsporc

JESTE I-I ZNALI?

T NAIDUZI FJORD !:o .5br s!rd uka!a.liorda ',.,.i!.\. ii r....m Gr.r ann! r r rL: ll I [n] | lfltra5nio5i [.pn. ir]
r,r

A.tarkt., ..
.i!,e

m.ze porrrr.rl

Kac5etc doqod, s:larajr

n l.t..5e?orr .r( d! . sc!. r.

..enisie !.de lol; s. ro.rI rol il l.riom !rt J !.letur (ara rr. .i satr
.a ial

nei.

J sv.le s .d s:c
sa

r

! ai

nr[.va..az!ai po !lot5ion] l,rpci,i.! ( to ovca Wl I am!

n.rc5liyl! ^-4 .-r-'

,

koj je 1822

pru

oirull e c.lene pof! fe lolc nr..lL b l d€D€ c od 3 do l0 m. Lcd.nc palac nke mogu m.tl proml.r od l0

sildileo<o
da 5c u 5ied

!t! Cj,rcn ni rr oko 6 ilt p dtii.og otpada na I kq

2002 DoL.zi € s!
Prcreana drbind frh.q

rnr.l.I m

bT .l€b-"e do 40.n

-t'a

cL

l\i r. L 5

i

i"!,

c

R L D R a a

o

:. D 5

PLANET

ZE

Devedes€t€ su

bie najtoplije
a iest

*

IROPSKI CIKLONI

:.bilieieno desetljeae,
upravo 1990-ih.

fajtop ilih godina zab llererole

NAJVECA BRZINA VJEIRA (NE PovRirNsKA)
Koriieal se nnrumentom poznat m kao'Dopp er na kociima', znannvenki5a sveui llita Oklahoma

Krrrno krelanle ciklona prorzroaeno je efektom corolis, kolije u,rokovan kruZenjem zemje. U apso utnom vedlitu . klona, podrriju iirine od 30 do 5s km, na az 5e 'oko', gdje su uvjer stab lnilto je * najmirnije

miesto u tropskom ciklonu.
oko je poput go enre cjevl u kojojse zrak izvlai od tla sp ralno uzdiie
prema vrhu, do vis ne od pr b izno
15.000 nr.

r

sAD u

zabijeziisu vj€tar brzine

486132 km/h u velikom tornadu u

i

bllziniBridge Creeka u ameritkoj laveznoj drravi oklahomi I svibnja
1999

odmah za oka nalaz se'zid oka',

zatvo€nikrug olujnih ob aka, aeno
u visokoj

okomitoj struktud koja

se

t

o(
NAJHLADNIJE KAPI

TEKUIE VoDE
Znanstvenkl dr Daniel Rosenfeld (lrrael) i dr W lllam Wood ey (sAD) izvijen li su 13. kolovoza 1999 o sitnlm kapima vode u obac ma lznad
zapadnog Teksasa u sAD-u, koje su neko iko m nuta osta e u tekuaem stanju na temperaturama do -37,5 "C. otkrvenesu ihladnije kapl, a te

Prethodni rekord zmjeren je prijenosnim 3-milimeta6klm Dopp erovim radarom, kojije zabiljez o bz nu vjetra od 460 km/h u tornadu b Du Red Rocka u Ok ahomi 26. travnja 1991

vrtioko oka. To je * najburnije miesto u tropskom ciklonu, ru se nalaze najsnazniji vj€trov i padal ne. U ciklonimasv ovisok m brznana
vjetra (viie od 177 knr/h), za prvos
zlda oka stvara se

idrugizid.

NAJVECA Srern oo rute
ll0nchefLr u slpnju 1984
napravla l€ takv! itetu na dtoeau, zsradama o5lg!ravateljska druitva izsubila 500 miliuna

EKSTREMNI VREMEN5KI UV.,ETI
NAJSNMI'IUA
KRATKOTRAJNA PRIRODNA

*

NAJvrsE KRAVA UBIJENIH UDAROM
MUNJE

KLIMATSKA PROMJET'IA
lu:na oscllacija E Nlio nanaje kao
rczultat clk itkoq zagrjavanja islolnog srcdiinjeq Thoq oceana. osim sezonsk h ua naka kruzenja Zemlje oko sunca, to je naFna2nlja kratkotrajna prirodna kl ffatska

kap veliaine l7 nrlkrcna najhadnijesu kojesu ostalestab ne neko iko minuta Gustoca kapiiznosila je 1,89/mr.

Ukupno 68 krava pasmifejersey skrilo re pod dtoetom na mlleka'skojfaml

ukljuiujuii qospodarske

.
u

NAJTOPI.IJA

Waruick Marki u blziniDorriga u austra skom Novom luinom walesu ll. 10. 2005. stablo ie poqod la munia, a strula se proiirila u okolno t o

i

zastLJEZEt'la coDtNA
Prema

brlansk m znanstvenk ma officeu, najtop ija qodina

Cjel ciklus El Nina iLa Nine (koja je njesov hladnijiparnjak
neobiano niske oceanske

I

vlasr itva, iznosila je oko

na^4et sjevernoj po utki, otkad su

suprotnost, a koiu karaktertira u temperature) traje od trido sedam godlna. Uzrckuje neobian€ vrcmenske pr llk€ dijem svijela, kole su bile posebno dramatiaf€ u s,"zo nana uraqana 1982./83. 1997./98

rl

poiela mjerenja 1860-lh, bia je 2005.

* .

NOVIREKORD NOVOPOSTAVUENI REKORD

temperatura na ton podruiju b la je za 0,65 'c vlia od prosje(ne temperature lzmedu 1961. 1991.

'{:fil

- ---.{iat.

atr*

ir-

t.

$-''*,,5

,

l.:

NAJoBTLNTJE SNJEZNE
ajvet tolitina 3nij€s. loja je pala
iznos 1930 mm, a zabilje2ena je u silver

moaurur
u

j.dno'n danu
u Koloradu u

i

LakeLr

sAD-u od 14. do 15. travnja 1921. U Paradiseu u l',4ount
Ra n eru Lr a meriikoj saveznoj ddavi Washington od 19. veljaae 1971. do 18. veljate 1972. palo je ukupno 31.102 mm

t-i
+
O NAJSNAZN tJt URAGAN
Wilma, uragan pete kat€gorije, prohuiao je u listopadu 2005. zabiljezen je kao najrna2nlji urasan otkad su 1851. pot€la mierenia. Avion, lova( na ur.gane, izmjeio

lll

\nijesa, no

'u ilajveta dubina snij€ga na tlu

mjobilnii€ $j€ine pad.lin€ u

12 'rjei€.i. iznosila je 11.460 mm, a

zabilierena je u Tamaracu u Ka iforniji u o2uiku 1911.

'u.jednim poae
duUna tjh munla iznorioko 9 km. Ame.iiki meteorolog Myron Ligda loiio je radarcm 1955. bljesak munje koja se protezala 149 km

dijelovima sAo'a. oluja je

a 5. sijeinja i blokirala

,ratne

JESTE LI ZI{ALI?
U Velikoj Etihniii te wake

luke, pirge iautocene te prekin!la dovod struje za 3 milljuna judi, tto je gotovo 40% stanovniitva
Qu€beca.

Ledenr kisaje petdana p,ekdla 'r dalekovode s 10 cm leda, ito kabeli
nisu

tom.d. regp nr biro koier', dntg!fi nilrn'

'E
.

mogliildriati.

Procjenjuje se da

NAJV|SE PRE NUENTH

je ukupna lteta iznosila 650 milijuna

prctietu c Uljeii jedah tonado na svakih 7397 knl

UDARA MUN'E
Ame.ikana( Roy c. sullivan jedini je roi€k na svijetu kojesje munja udarila s€dam puta. Tajje blvii

je baronetarkitlak u'oku'od samo 882 hPa, ito je rajriiiik.d zablljeieni tlak u urag.nLr. Brzine
vietra u Wilminu zidu oka doseqle su nevjerojatnih 2?0 km/h.

REXOiD E PADAUI{E
N.jobrl.ij. sodi:nj. pld.lrn.

rendier l2 ameftke savezne dr2ave
V rginije bio pravi'ljudski

NAJVECI IZMJERENI TORiIAOO
Tornado promjera 1500 m izmlercnje
b izu Mulhalla u lievemom dijelu ameriake evezne
3.

gromobran'. ledna munja os obada nruju napona nekoliko notina milijuna voltiijaline oko 20.000 ampera. sullivan je udare munje

ll 373 nm k ie u god nidaia Mawrynran, M.qha aya, lndt.
N.lobllnlj.
9300 mfr k

nj.r.nc p.d.rl6
!.
u

(herapunji, Meghalaya, hd ja

4ntu

1361

doivio od

1942.

do 1977.

itAJVtSE sraBALA
KoJE JE

dd.ve Oklahome

u

tiTtLA oLUJA

svibnja 1999. Mje'enje je prcvedeno

pokretnim opseruatori€h'Doppler na kotatima sa Sveutililta Oklahoma,
pod vodrtvom anEdtkog znanrtvenika prcl. loshue Wumana. Promier tornada je udalicnGt izmedu najudaljeniih totaka vdoznog vjetG. sEin. vj€t.a
u

ukupno je 270 milijuna nabala un lteno u o ujama u Francuskoj
26.

l370mDod ltdo 15. otujla ci aot R.unlo4 hdiFkio..an

.jv.ar *olitjr kit.

u 2a

rL
1952

i27. prosinca 1999.

SNIJEG I tED
NAJVEGA SNJE'NA PAHUUA
Ameriiki ranter l,latt Co eman izmjerioj€ snjernu pahu ju iirine
38 cm i debljine 20 cm u Fort

INOPSXE OLT'JE

-

AJGORE GODII{E
UKUPI\IO
26
21

samom yediitutomadaje nu a, al raste prcma rubovima dok ne
do5€gne najvetu

. 2005.
1911. 1995. 1887.

GODIITA

TBOPSI(I

12
6 9 9 5 6q

CII(LOI{I URAGANI

vrij€dno{

a zatim s€

Keoghu u ameriakoj ,av€znoi

drtavi lrontani 28. siieania 1887. U aasopisu Monthly Weathet

14 10 fi19
tl
7 12

19

NAJV|JE ToRNADA u 24 SATA
aak 14€ tornada projuriloje krcz jurn€ i rrednjozapadne dr:ave sAD-a
3. i4.l€vnja 1974. Tose podruaje Ame.ike aeno naziva 'Aleja tornada'.

Seview Maqazlne Coleman je izjavio da je pahulja bila'veaa od

1959. 1936. 2003. 2@4.

l6
16

7 9
8

t5

aJvEeA StErA
OD LEDEIIIE OLUJE
Najatetnija edena o uja svih vremena dogodila se u pruom tjednu sijeania 1998. u istoinoi Kanadi i

2000.

7

l5

NAJDUzI BUESAK

MU

JE

Oko 100 munja u sekLrndiudara u z€mliu svakog trenutka. Uobiaajena

Siatittiaki podaci od 1851. do dahas. lzvot: lh.ionatni cehtat za ltagahe

WWW.GUINNESSWORLONICORDS.COM

19

SADRZAJ
NEOB CNE 8 L]KE

]EDNOsTAVN OSGAN Z[4

.:$
{

L]U5KAVCI] MEKUSCI
RISF

'

VODOzEM'I LGMATOVI
PTICE

.-

5t5A

i

\

I

*
u p

NAJSJEVERNUI PRIMATI

m.kak ltta.a.a lusGta) 2w a.ii5kom podrlal! ligokudan na lapanskom otoku fon5h!, b iz! Naqana (36 40 5 138 10' ). T s! i sav(l najslever. j p, mal. nuzimal!( jude Poz.at r [ao tn]ein malm!n , pre2rvjavdju.a t€mperalu/a a do
Japan3ki

15 C, g,iual5e u b
vtr

zn lop;i

[afskih :zvora Temperat!re vode a t nr zvor ma moq! dosegnlf r
c. pa !e 3nle2n

4l

'rajmuiipivo pllskal! vodo . prle.egolto egn! nl! z vode iz aze pr le !!mnka,

!

6url

.{.ijlq:,. i.,i!. tr, 'lr :#

4 J: 't-, ,i#,

a: l'

i
www

:?', .

.}r' :.'

cIITNNFSSWORLDRECORD5.COITI

', l

31

A

+. NAJVECA
CVJETNICA
Nalveia poznata cvjetnlca

(w6te.i. rnensit) koja
ra5te u Siera lradreu u

I !
F

Kalifornijiu 5AO-u,
Poladena je 1892.
1994. inra

a sliana

ido

i

je grane

dugaike 152 m. zauzimala je povriinu od 0,4 hektara
razdoblju cvata koje iraje pet tjedana, viit€ija je imala pribliZno 1,5

t,

fl

:esre u zr,nur

NAJVECA

EILJKA KOJA
NAJSPORIJE CVJETA B jka koja najsporije djeta je r jetka
bollv jska Puya
1870. na

B

PovRitNA PREKRTvENA
PLUTAJU.oM PAPRATI
Najveaa ,ablljezena povdlna vode

-JKE NA NAJVECoJ NADMORSKOJ VISII{I lndia.N. D.laya je 1955. na
himalaFkoj planln Kametu (7756 m), na nadmorskoj visini od 6a00 m, otkio dvije biljkecvjetnice E rna n iju h inalayentis i

siolozi uobiaajeno dikte aii sviiet u pet calJtava:

ramondii otkrivena

potpuno prekrivena nom paprati. c"r'e^on Azo on japonicon, nnosila ie 958s m'?, no je dovoljno da prekrile 35 teni5kih iqralina. lzmjerena je 2000. ! ribniak!
Furukawa-5awanoike u japanskom gradu Kasusl.

od 3950 m. Njezin cvat pojavljuje se nakon 80 do lso godina. Nakon ito pro@.te, b ljka

villn

umire.

jedan primjerak

^,ledutim, posaden 1958. na razinimora u Eotaniakom vrtu Kal fornijskog sveui liita u Berkeleyju u sAD'U narastao je do visine od 7,5 m i prccvjetao vea u kolovozu 1985., nakon samo 28 godina.

arganizni bez jezgre

*

. Ptotoditta:

slazenij i

I'IAJVIIA PAPRAT
Naiviia paprat na rvjetu je dryenana paprat cyaihea

I BIL.IKA KOJA NAJBRZE

v

a.rnral6, koja ntoze nara(ido
vsine od 24 m iima listove

NAJSMRDUIVIJA BIUKA
Poznata pod imenom 'cvijet stryina',
A

IOVI
Na kopnu,

PTIJEN

linovi !€neine nuho

otganizmi koji nenaju k laraf i I i reprodu.i raju

no rp h o p h a I I u s ti ta n u n lli arunr naFmrdljivijaje biljka

rita.tski
'ra

vRsrA s NAJV|JE
KROMOSOMA
organizam s najviie zabilje:en h kromosoma je paprat gujin jezik (oph ioglossu n reticutatu n) koja, prema procjeni, lma 14,{r kromosoma (ii720 pai). Ljudi maju samo 23 para kromo5oma.

Zemlji. Kad cvleta, ispulla iznimno neugodan zadah tlit.n snradu
mesa koie se raspada, a mo2e sa se osjetitl na udajenostiod 800 m.
a

lolte (Drbnaea mi.rcipu/a) n.lik na skoliku zatvaEju se u desetlnkisekunde ( 100 milii€kund ) od trenutka pod€zaja, lnsekta kojihoda po

koj obtnodolaz od littu (narlic

vilesta ni.n i argan izni

Bijka rane u praiumama 5umatre, vro ma o h je pro.vjeta o u EurcpiiliSAD u, otkad je biljka

dolje). U vodi, iovna mjelinica oblane mjeiinke (L'trkularia vulqad hvata ituu ua manje od jedne p€tstotlnke r€kunde, ho je tini

*
n

it i.

podvod|olrt rilikom roF
lovi plten.

.

4ni,'|alia (tivotinje):
orsanizni koji uno'e

t
.

t{ovl RtKoRo
I'IOVOPOSTAVUTiIIRTKORD

t*l#'
'

l.
NArsRzF . :'

+r

OSOBA KOJA JE POSADILA

NnlvtSe stnenLa
U JEDNOM DANU
Kanad.il.
15.170

K€n chap

jf

posad

ole
u sas

5pL<:utoer-m'rr!..1

sadn.a.0enoq bora ! jednom

dan!

b

iz! gEda Prn(e A bed

kat(hewan!

!

Kanid 30 lpnla 2001.

.

iednom

ponor
lednom

qiu od
danor

11125 Geelong Laid.are Nexlofk,Vkrora, Aunralls 13 koovoza

2005

So2r4 o."oNda,p" nar
15170

4 oo i2oO) L \"0. 'oia Ken Chaprn (Kanada) s*ka!.hewan, Kanada l0.lpnja 2001

t da.a *

107731 Vileiezanaba,dij€mVer[e&ta^je

lr[e24 25

nudenoga2000

2-6
liovremeno ll4.03l

sa'ad,"tP
Xeowna, Brilansla Ko uobria, Kanada

\

ona

993

.

NAJRJEDA BILJKA
[ada s ieier ma) Do
c

NAIVECI LIST
Najveie

rereniih I
pa ma
R.

r2 000

iur: otolr

l

Najrjeda bllka ra 5vletu vjerolatno

lnove malr

l€ En.ephalartos (z mze eno drvo
5ada

woodi

tati)at,Raphia

fatinfeta I

nfia)

je

Lr

dvlin profadei samo
otkro

jedan pr mjeDk loq d.veta.
ga le 1895

lohn Nrled eyWood 2 ,Jznoafr ik€ Repub ike ! ilml
Ngoya u Kwazu u Nata u

otoka Mar.rene ndijskom o.eanu i emazonska bambus paima (F iae.ligera) z l!2ne Amer ke Afr ke
s
s

!

ul!:no

dosei d!Zin! od 20 m,

a'.iikoj Rep!bi cl lalle prlmjetak
odalno nenao, a sna da.as Ponol
samo u botanldk m v.tovima

J-{

'1

NAJvEat PLUEN
BTLTKE MESoZDERKE od sv h m€sozder. h b laka,

t-

j

*

NAJDUZT KoRUEN Naidu: suna! korie.ja ;ma

c2 (secd/e.ere;/e) ledan pr mj€rak te rste raole 622,8 km korlle.la
z msla

najvei p ijef proba!!lal! b jke z obte i!leperthi.eae
kod Neperih., Za oble
b llke, Neperthes

/alrh lN.

*

PRVA FOTOSINTEZA

rafleJiana, poznato le da jedu ve ke 2abe, pt ce pa nakore Te se vrne roq! nac !

KemiFka ana za dreviog kamenja s Cre. anda pokazalal€ da ie loros iteza na z€m postola a

j

prje

3,7

m llard godlna, prb

-,i
BILJKA NA NA'VECOJ DUBINI
Dlane Litt er

i2no

god na prile neqo no se re[ad lierova o Ana z! s! provc ] z.anstven c 5a sveli lita u Kop€f. raqenu u Dans[oj, a objav jsu j. I aasap su Eatth an.l Planetary 5.re..e leiterr ! prosln.u 2003

rlilardu

Pronai 5!

u

*

NAJvEar
CJELOVITI LIST

Nalleii(je ovtl istle ist b ljke rio.ati, macrorhiza z sabaha
ledan prlmierak prona.l€n 1966 b o le d!gatak 3 02 m, ! ro[ ],92 m, a mao j€

!

r,r: e,

j.

WWW GIIIN

N

F!SWOR LDRECO RD5 CO I']

. !'r4i!r,, -t ilffi

lf.il!sgt"&,

r,?-v, 1tq\tFtngF

zM," "
A. NAJVECA
MEDUZA
Vealna meduza lma

tijeo lizvono

promjera od 2 do 40 cm, alineke wste mogu narast imnogo viie od toga. Nalve(a le arktiaka

i
n

divovska meduza (cyanea .apiilatd arriG). Arktiik d v kojeg j€ 1870.

more izbacio na obalu zaljeva Marsa.hrsettsu5AD u imao je tjelo promjera 2,28 m ikrakove

*

du, ne 36,5 m. Ta je meduza srab jvica koja loviplljen poznata I pod menom Arktiika lavlja

omijena hrana sr jojribe, plaikion i druge meduz-".
grlva.

NAJVECI PARAZITI
Rlb ja

ORGANIZAM KOJI IIAJBOUE PODNOSI TOPLtitU (VODENt)
strarn 121je m krob kojipr pada drevnojskup niorganlzama fa ik na bakterlle ?vanlnr archae, zasebnol skupinl blaa koja zivotinje, 'risu blljke, g jive nibakterije Taj orgarizam moie preZlvleti na temperaturama od 121 'c.

od 30 do 50 ni duZlne. Na qlav ima par ve ikih, prozirnih zvono ikih nastavaka za p ivanie koiistvaralu plavibiolum n sceftnisiai, a iza glave se nalaze dugl reproduktvn

PARAZITI
PARAZIT NAJKORISNIJI ZA UUDE

tGkav ca orphyilobo'

thriun tatun ldoljel zi\i t)
katkad

organi zvari cornrldla i lankl plpc zarn cama koli moqu lako opeai.

sa

medkinske pijavice Htudo Dedi.Dal,s ,adr:i tva r kole anenelizl€ju podruije oko rane, ilre
5 ina

krune z le ipoveiavaju proiok

i judi.lv4o:e naEni d!iiniikokkog
i

* !

kruite

NAJOTROVNIJA

odgovala

NAJDUZA ZNOTINJA
lako podsjetaju na prave meduze i

Prekrasna

MEDUZA al smrtonosna Fle.kerova

spreiavaju zgruiavanje kryi Ek pa kanadskih kirurga pod vodnvom

dr Deana Vistnesa, 5koristila je

1991.

.utobrsa, a zabilje:eflsu Drugi ludskiparazit,
svlnjska trakavica

dalifiem su srodnvu s nima, slfoiofore su wo raz iaita, zasebna
stvorenla.

morska osa ll kutljasta meduza (chnohex flecketi) ma kardiotoksiin

otrov koji je prouzroaosmrt

Iaeflb

Ti5! zarnjac vlsta

falmanje r0 judina aostrahkojobal
u posllednjih sto godina. Ako im se re pomogne, irtve mogu umrljetiza ietiri minute. iedina utinkovita obrana su renske nallonske iarape:

ro/iun, ponekad naraste ido
6,09 m, a gov€da trakavica tae n i a htnc h us t a 9 i n at u

, votinjske kolonije

ii

t

superorsan,ma, asvak d o njihova tijea je posebni, visokospecija iz rani
orgarizam iizoo d, anatomsk ry laqoden za spunjavafje specifire funkc je (poput plutanja, ubadanja, hranjenja ili

antikoagulante iz s ine pjavka za uklanjanje krvi i spreiavanje njezina zsrujavanja tijekom opera.lje prliivanja pac jeniova tjemena. Hlrula nedi.inafis nale tivjeti i do 27 godina, ito je iin

najdugovieantim parazitom.

moie na€rtido 15,24 m.

v

spasit€jl , Qreens anda nekad su na sudetsklm natjecanlima nosil takve iarape prllagoilene njima, buduii
da

NAJMANJI PARMIT
Pneunoc)rtls carin,i dug je samo 0,5 do 1 mm, itoznaaida nije veaiod toake na kraju reienice. Zivi u judskim
p ualma imoze

reproduk.je). Drrsim rijei ma, rvakikrak je
zasebniorgan zam, kao

iarnja.

ne mogu

probti

uaokolatiupafu pluaa.

/ .) NAJVEEE PARAZITSKE PROTOZOE KOD LJUDI
kaikad:lviu ljudskom

j

tako da je.ledra vuta sifanotorc, Pftya dubia, nalduia je iivotlnja na svljetu. rMote narast

,A

lt

0,08 x 0.05 mm.

ukljuiivali glavobolju, irltaciiu kole, gubitak
gubitke p.mienja. U neklm

,aboravljali a.k i svoje
brcjeve telefona iliodred lte Prema kojem su se vo,ili, a rvl ru re oporavili nakon tri mje5eca. Kad ru diinirluaajevi

-r.
cRvt

,abiljeieni na Sjevernom
moru 1997., znannvena inraiivanja otkila ru kriv(a
koji je

*

I{AJDUZA VRSIA CRVA

krao'j€ianje. Pokazalo

Veziaasti cru (rrneu5 /ong,35,nur), vrsta trakanog

NAJPLOD NIJI PARAZIT

(ru.,:iviu

plitkim

jednonaniinim dinof lagelarima (biiaiima), promjera manjes od
0,02 mn]', zvanin Pliette a pkcicida.

vodama sjevernos mora. Nakon

teike oluje 1854. blku 5t. Andrewsa u Jkotskoj, na

ob.iu ie izbaeen rekordan primjerak duiiod 55 m.

svakodnevno prcizvetti do 200.000 jajalaca, a

NAJKRVOZEDNIJI PARAZIT
\eprimjetna jataica kukiianih crva

NAJBR'A REPRODUKCIJA
Proto2oa G/ru.omr, koja se
se

*

i..y/ortoda

duodenale (na sllci)

i

Ezmnoiava binamom ri5iom, dijeli sv:ka td eata- U jednom danu moze postati praprapraprapraprad jed ipredak 512 potomak..

PRVA ztvollttrA KOJOJ JE USTANOVUEI{

GEiIETSKI NIZ
Caenohabditis elegan, neparazitski nematodni crv koji :ivi u tlu, prya jevda viienaniane zlvotinje kod koje l€ odreden cljeli genom (genetski kod). rako se tiielo odradoq pl mie*a sastoiiod samo 9s9 nanica (ljudi imaju vii-D bilijuna nanl(a), posjeduje 100 milijuna geneiskih baza koj€ aini najmanje 18.000 s€na. viie od 50% poznatih ljudtkih g€na odgovara verrijama koje sad.:i c e/eganr.

rePrcduktivni kapacitet iznosi26 milijuna jajalaca. J.jaica su vrlo otpoha na N€ lanjske

'.e.rtor tmericnus nalaze s€ u umet! 1,3 milijad€ ljudi. U tezim
! Jialevima, !tijenk€ crijeva tako tJsto prek vene tim crvima da
z9
su

sPuzvE
I{AJBOUA
REGE ENACUA 'VOTITTIJSXA
spuzve (porifera) imaju naiveiu

velikicrui, kojimogu narastiido 45 cm, tive

ed.ju poput

5aga. Krvarenjem

<oleje rczultat njihova hranjenja,
aovjetanrtvo gubi l0 milijuna litara

n.inllrrniil p.r.rit
liudl, jerje dilj€m
priblirno milijardu

u

PROTOZOE

*

sposobnon resen€racije u tivotinFkom svljetu. Ako izgube neki dio tijela, on odm.h ponovno narane. Ako selpulvu protisn€ kroz svilenu tkaninu, djelitise mosu opet preoblikovati u spulvu.

Dr sydney Brenner iz
Ju2noafriike Republike pokrenuo je 1950-ih projekt odredivanja genoma @a u LaboEioiju za molekularnu blo og ju vijeaa za
medicinska isrrazivanja u

NAJMAI{JI ORGAI{IZMI
KO.,I MOGU UZROKOVATI SPUZVA

iIA

: .ar

AMNEZIJU KOD UUDI
na

NAJVE.OJ DUBINI
spu:ve koje pripadaju obiielji
C/adorhr2idae izvaalene 5u iz vode na

* .

ilovt Rt(oRo
NOVOPOSTAVLJEIII REKORD

:;:,adlima u blizini zaljeva
:^€sap€ake u ame'iakoj saveznoj :'zavi [,l.rylandu pote isu ]996.

'ijeciPocomoke

injezinim

Gmb dgeshke! u velikoj
Bitaniji,
a odredivanj€

dubiniod 8840 m,3to je jednako

senettkog

niza poielo je 1990.

Mikrcsko$kiektoparazit poznat pod imenom Symblon pdndora otkriven je r995. Njegovo je otkiae bitno iz dva razloga: prvo, pronaden je na .eobianon nienu, na brkovima norveikog jartoga (wephropt .oryegr'.ur), na dicid€sno. Druso, nemoguae gaje svdatiu bilo . koju postojeau vrnu ili katesoriju (na sviletu postojivise od ],s ,' Tilijuna poznatih v6ta podiielj€nih u 35 .odova). symbion .:

*

NAJVAZNUI NOVI PARAZIT.}

.ardora bio;etako neobitan da 9a nij€ bilo moguae

5ldatiniu

jedan od ponojeaih rodova pa ie zato

r:mo ra njega stvolen novi rod pod nazivom

DRECOROS.COM

!l

2rvoT NA zEMrit

1*wo'
NAJTEZI PAUK
2enke palka pt aara (iz

/

KUKCI I PAUCI
a,,\
obtelji
rheraphor?ae) jaie su srade od mrrjaka. U veljaai 198s. Amerikana.
char €t 5e dernran uhvatio ie pr mlerak renke b izu Paramariba u Surinamu, koja l€ leZila rekordnih 122,2 s, p ie neso ito je u s jetnjLr 1986.

I

breJkvafr a (Mfzur pe6i.ae),

b

NAJTEZ|+

uginua zbos probLenra s odbaciva'rjem koze. Raspon noqu biojojje25,7 cm, ukupia tje €sra du; na iznosila je 10,2 .m, a kllleita su jojbila duga 2,5cm.

5ronprolv
Afdikiveliki crn lkorpon Pa n.l i nus i n pe rata r na|e
5na2an da je zabljezeno kako
sU

+.
itve
gura e ugrizene ruke u k pueu
i

ieiiti

do 60 gra.na blti dugaiak I318 cm, poput

vodu da biub a:ile nraine bo

prosjeine sale odra5 o9

NAJDUUI PARAZITSKI POST

KUKCI

*

NAJVEcA vRsrA ptELA

zef ke k.a jevskih piela (chalicodoma ptuto) mogu narasi do duzlne od
1,9 cm. Ta

vda iiv

samo

fa

ob ana buha (clmex /e.rul.,Lrr) hranise ljudrkom krvllu, a moie bez hrane prezivjetiviie od god nu dana. No mekan krpelj (ornlihodoror iuricata), kojij ri bakterju reda 5plrochaefa/es (uzroinika povratne sro,rice), mo2e bez hrane preilvjeti
Azilski
d

Moluikirrr otocima u lndonezili, a 1859. otkio ju je britan5ki prirododovac AlJred Russel Wa lace.
Nakon toga nijedan pr mjerak nije viden sve do vellaie 1981., kad je

ivovski stdljen (Yerpa

nandarinia)

NAJvECt

LEPTTR

zit | )apanskin
moZe narast do duzine

planinama

Leptir Ptiaje krilo krallke Aexandre (Omithaptera alexandrae) ziv rc

od 5,5 cm, s rasponom krila od

amer(kientomoog dr Adam
vd o dvije qoleme zenke.

otpl I ke 7,6 cnr.2a ac mu je dus oko
0,6 cm iubrizgava tako snazan

lr/lesser

*

NAIOTROVNIJA STONOGA

PapuiNovojGviieji, a 2enke tog leptira irnalu raspo'r krila kolimoZe premailti2S cm. Tajje kukac tako veik (veliaine domaaeg 90 rba) da sa uroden ci qadaju ukom i sirjelom u visoklnr kroinjama, sdje

otrov

da mo:e rastopitiljudsko ikivo.

*

NAJVEcE uroersTE

zA UHoI.AZE
Prvo

obtno l€ti. Pru primjerak do kojeg
Solomonsk m otocima. Njezin je otrov tako
5u

iledlno utoiine

za

doiii znanstv€nici u ovjen je

NAJBRZI

KUKAC

v

I

Vellk iropski iohari iz reda
D,ciyopterd mogu triati brzinonr od 5,4 km/h, iiole 50 duzina

uho aze nalazise u Ve ikoj lpllli u Niahu u Sarawaku na sjevernom dije u Bornea. Zalt aena vBte zove ie dlakiva uhalaZa lAtixenia esau). 7i kukc zive u jednom deblu koje je po(etkom iezdesetih godina 20. st. ogradio kunos Muzeja sarawak, Britanac dr Tom Hatrisson, itako nvorio

tilela r sekundi. Naibr:i l€teai kukac je arnrakkikonj c

pri kratkim zalet ma postire

i58 km/h

NAJCvRScA
PAUI(OVA

MREIA

*

[aJvEeE orRovNE ZLUEzDE
otrovnih :lijezdi pauka

mre2u. zabilje;en

5vaka od

*
ldallenostiod

ruaro5rnrrr
NJUH

Phooeutria nigiveotet duga je do 10,2 mm iima promjer od 2,7
mm. Orim tosa, svaka zlileda sadriido 1,35 mg otrova, itoje

Mu2jak ca6ko9 noanog leptira (Eudla pavonta) moie osjetiti mkir:enke kola qa poziva na parenie na

dovoljno da ubiie 22s miseva. P niqtitenter je rciwaa, a

lrnimno ivrste mreze koje p etu pauci rcda l/ephi/d mogu uloviti manje ptke, a mogu tak usporiti isitavce velike poput
Pauci iz tropske
/V.

*

NAJMANJA

tr.

ZIVOTINJA KoRISTE AzA OTKRIVANJE

km.zenka no, manje od 0.0001 mq mii5a koiiie
11

vjerojatno najasresivnijav6ta jutnoameriikos pauka.

Afrike

MINA
Najmanje iivotinje koje re trenutatno obuaavaiu za

:dentificiran kao dozeni alkohol
(C.iHrrOH)- Kemoreeplori na ant€nama muliaka leptira tako su

NATBUC

UT

PAUcr

rerega/enA u mrelama imaju porebnu nit za otpatke,
na

osjetljivlda mosu rarpoznati i jednu
edinu molekulu miriea.

Mutlak e!ropskog zujeies pauka (Anyphaerd acceniuata) brzo vibrira tijelom uz povri nu irta, stvarajutizvuk zujanja kojije d o

kojojsu pronadeni isisani

otkivanje mina su paele nedatice lApit nell lfera)
koje farastlr do l2 mm.

ITIAJvECE

ktra;ivati

5a

Sveuiiliita

*
.d

udvaranja.raj,vuk 'ituala regiiira judsko uho, aline

NEPREKtNUTo PoDRUtJE
i

PAuKovE MREIE
5te9od),phus qrade goleme trodimenzionalne isprepletene ip'eklopne mreze koje

amedakim tvdkama Sandi.

NAJaEier
SEKSUALNI OD1{OSI

ienk.

pauka, koja zvuk osjeta

'.lutjak aunrahkog ljurkavog cv(ka OrnebM apeda) moie se paitiviie
50 puta u 3-4 sat., svaki pLrt
s

lvluijak ameriake v6re ry.ora grlora, nekad zvane prcduii pauk, jednakoie 9 asan Tajpauk tapka svolim aellusnim noti.ama tije om po suhom liliu, nvarajui

prekrivaju vesetaclju u

National Laboratories i S&K Eletronks t€ Ddavnim sveuailiitem u Montani, zabiljelili su u kolovozu 2003. urpjelnost od 98% u proutavali reakdj€ kukac.
na kemijrke tvari koj€ u

PAUCI
NAJvEat KRPELI
-r"di krpe ji D podobitelji /rodida,

:a..ziis osam nogu, ubrizgavaj! :r,a izirajuae neurotoksine ! *oje i.maaine isl!! im kru Da bi
-ap.aviimjesta ua kru koju silu, -3ranu ido 30 mni. no je veltina

NAJOTROVNIJI tr PAUK
ErazikkilutajutL pauci k roda
Phoneut o5obito brazilskilovac P fera imaju najaktivniji neurctoksin m€du danainiim paucima. Njesov otrcvje tako iak da je dovoljno lano 0,005 mg da ubije mita Phoreutria je obianotamne bole, a raspon tijela inoqu i2noripriblizno 17 (m. Ta velika i iznimno agresivna biia leno ulaze u ljldlke nanambe i ,krivaju se u odjeaiiiobLra. Kada ru uznemireni, grizu bijesno viie p'rta pa r€ na godinu dogode rioline usriza 'luaajeva s tom wstom povezanih

eksplorlv (n. r ici sore).

;

NAJOTROVI'IUI SKORPION
-iebe orepiSkorpion izTun sa ). d r odo n u t a u straI i t) uzt okuie

!li,

uboda i90% smrtnih
u

j J.ajeva od uboda ikorpiona

sKoRPro KoJr

ZNr a

NAJvEeTM DUBTNAMA
5(orpion A/acran tarlarur pronaden . ! jpiljama koje se nalaze viie od ::: m ispod povriin€ Zemlje, itoie :::rvo dvonruka vBina Empire 5tate r nga u New Yorku u SAD u.

*

:

.

t{ovt REKoRo
ltovoPosTAvLJENt Rt(oRo

WWW.G

U

IN

N E

RL D R

E

CO

R

D 5. C O

''WO

!I

N

A. Z I

IM L

J]

A-vcl r=MEKuSct
LJUSKAVCI
PoDRUaJ€ NAJGUScE NASEIJENO RAKOVIMA

P0.
B.z,
:

,ir. :rl T

s..li rr ll5 itr, ot.li r .d ]j(!" : 'r!:
rlL

r.

ia
.

.ii

t
ocr

LGa,,r.rr.. ,it.ri \l
c.l

t
l..le.i
nal!

olir
in,

ire r,"dno(

rrt. ..

r. ; j:c le !. \loG E.

'r

,f.

_\rai. Lt,r.
doz

NAJOSJEILJIVIJE

i

.'] ..(.'.

ri.,.n il .1..c.:.r, d[o rr i( ,rcnu o1r)(,],
:.]1, : j!o]i

NA SVJETLOST

:

)1

b
NAJTEZI

,a

*
Ii,,,,...
[oj
o,f

NAJDRAMATI.NUA
PREOERAZEA LJUSKAVCA

4 9a,,rorrrrr. Di.1 bio] (lokusil

11,,.;.t.koq ! 6ta!al ..li l: .,!r-. eili! r!. mal! I rcioa ri b z.! 2,55 r tsia kam.re ma

ti.i'rlJ..rr.r.r.,r|.( r. ! ,.r ,r. .!:., ..:i:r:. ir.: -!. .. is ; i r.1 ..n '.dno,r o!.!to^r lL ilinr K.d r.l'ail.' ,:i.i: r .rr . . .. ,
' ..:

ato t itr [ofr u],r)q ,Ls!lra

MORSKI TJUSKAVAC

tr.:.:'

NAJVECI

uusxnvec
DUZTNT) i;pa.j(a .1oar,r .;(o,r
(t"ldt

*
{l

t . o.,,,,i.rlif. r,, r\'orr ri I b.z.b I !jr'a(., 1,.:r,lt! T,[..
lorile tL (oe tpL ri.$1. F.r.Ll\.o

t'r:

i.i, r, .i .!: r., !t

.il. 'r rcrrie M/ ! z! 'irr: .:r !.r::i. 1, ia ,. r...-t rr ".,. .,r,: (... rl.,r'1a .r,,rr r [ ].r1r r
NAJSTARIII PENIS

1n_r),,.ri!i

rir.i,r,

,r

rjl

* ZIVOTINJA 5 A
I
)a.,
ruJ),

rurusruaZur.lrwr UDARCEM
eD.r

rI tcr.
vrL

10oori..i.r1]r!j t.Ll,a

unonoz:.a, foze za mrn.r,l 10 m.,.dr n r.!d-r ob t. ,ai -i i.cJi i.t:,1. tz r.r rj 2l a !
rakova

(Po

N.lna. p./ rr: r.! r rif Ir. j st:, I r1r t -1it -. , .3

rzbi llsrr1 n'oq F l{ ir 5.a9a udirr c fi€ od norrn! p!t.r v.ar od tlc es.e t!:.e <cz.ro.d !n.roi( ^ a,L
nln!

*

naFofistkiranije oai

t..tre'a ka.npleti) pntr de.a iod r!.rris:oi.r .b: r r:pa..r rr.1re.

,.5
pa

n..r.r.;nr. lr.1l.

c

.z l!1r.. icti.D.rlli, rak!

,,,rif
l

pro!r..rere.n.ijrl0 .n, '.ipoi I lcra od 2 d0
le

-.: i .. r
rn b

10!{

i.r..!i.,, r..: 5, . r r.ir ir.

sro. r 'j(' itra , n -.!: '". k.le 5oLrr

,1i..m.\i r[..itir..rll ].m ! iri: L s .\ i f;amo I r.' irii .e i - 2rrrll .: .. .

5!ret! Nele!6te

lrtr

u z !o1 mJlJ !ieod l0pgdre o!1.:;vih fa,iu ate,ra rr du .e za

.licr

s..eirs:

faz kr

!. t!.,1.1 ,i;.,

.'J.i.ic. p n.. ii I;. r.\p. {,l.n.r i,69 m

NAJVEaA RAZUKA u vELtttNt IzMEDU cRABEZLJtvcA I PLt.tENA Pi! I tor' lBil ui.p le nr !rLb.!1N)r
najve<isu sisavci ^! 1.. . pr.!r. r. .lrz ,r .u 25 ,r. r, Hrinr \. ir or l7 rF.i;

: -

E!!r,,j!!r.ea1, :
L

l.

.r

,dlr
50

:. ii

prorlck!

d:! i r!

.

L 'it

,*:l?r_,

/*^
\
nu,"nrrr rna\,0
RECoRor rooT

iIA.,VEEI BISER
Biser Laotsea (poznat

X.REF ikao Alahov

biser)pronaden je na Palawanu na Filipinima 7. svibnja 1934. u divovskojikoljci. Tezak je 6,3 kg dug 24 cm, a promjer mu je 14cm.

lne cvjetnog mo$kog
jeZinca zvuii be,opasno, aI zaptavo 5e ratti o jednoi od

NAJBRZI KOPNENI PUZ
Najbda vrsta kopnenog puza je

proiitajte na 27. ttaniti.

obiini vrtni puz (Heit aspera). Pimjerak pod imenom Veme preiao
je 20. veljate 1990. stazu od 31 cm u vednjoj ikoll west u Plymouthu u
amer tkoj saveznoj dr:avi lvlichlgan za 2 minute i 13 sekundi, brzinom od 0,21 cnr/s. Za usporedbu ljudskih i puzevskih brrinskih rckorda, judi

* .

NOVI REKORD NOVOPC'STAVUENI REKORD

,-

NAJVECE

*HOBOTNTCA

*

NAJOTROVI{IJI
GASTROPODI

jednu milju (1,5 km) p jedu za ietiri minute. a puteviza osam dana.

oKo
Atlanbka divovska lignja :ivotinjama, :ivutim ili

+

NA NAJVECOJ
DUBINI
robotnica dumbo (Grimpoterthir)
2ivi na dubinama do 1500 m, u

Najotrovniji gattropodi su mo6ki puzevi roda conus koji lute
neLirotoksin brzog djelovanja. Neke od

tih vrsta dovoljno

su otrovne da mogu

elizlnl oceanskogdna. Njezinotijelo, duso oko 20cm, mekanoj€, gotovo zelatin02noisposobno izdrtativeliki tak ra tojdubini. Hobotnka pliva ookr€auai pelaje, pulsiGjuai roiicama izm€du krakova i zbaojuti vodu kroz otvore,

usmdiu aovjeka, ali geog6f5ki modi puz (conur geoglaphus) iz lndijskos i

NAJSPORIJI RAST u :ivotinjskom carstvu naFporij€ la,te tkoljka iz morsk h dubina rindaria callistifornit, kojoj je

i?umrlim.raje lisnja
beskraljeEnjaka.

i

pot€bno oko

Ihos

oceana jedanje od najopasnijih.

100 godlna da doregne dutinu od 8 mm.

*

I{AJRJEDE

DOMA€I
NAJVEEEM BROJU PARAZITA
n a r9 i n a ta, \'sta datkovodnog pu:a iz Ve ikih jezera ! sAD'u iKanadi, domatinje
Sta g n i co I a
e

MORSKE IKOL.lKE
Najrjeda morska ikoljka na,vijetu je bjelozuba ikoljka (cypraea

pronaden 1878. u zaljevu

Thimbleljckleu
Ne\ doundlandu u Kanadi,

nvarajuf mlazniposon.

ieucodon) Poznata

5u 5amo dva

imao

cti prcmjeG

40 cm,

ito

MEKUSCI

primjerka, od kojih se drugipojavlo 1960., pa je zato to najtra:enija vrsta
medu struinjacima za ikoljke. ledini

je

gotovoii

na otvorene

*

liainkama rajmanje 35 wsta parazitskih tnkavica (planariia).

PRVI ULOV ZIVE DIVOVSKE LIGN',E irhileuthE drx poznat je i pod

okalitet na koiem

5u

prcnadeneie

Pui prenos parazite koji uzrokuju svrab u ljud .

knjise 6u,n eJ5ovtih svjeilkih rekoljdal Njezino tijelo bilo je duqo 6.1m, a iedan krak

bioje dus iak 10,7 m.

renom divovska lisnja. zabiLjereni
rJ pimjercidu:ine do 18 m iieiine
900 kg. Mealunarodna eklpa

z.anstvenika pod vodstvom .omorskog biologa Stevea O'shee s 'iovog zelanda objavia je u oiujku 2002. da su blizu obale Novog ze anda ulovilisedam mladunaca ^euhvatljiv€ divovske lisnje. '/ adunc su bilidugiod9do 13 mm nisu dugo pre:ivjeli u zatoaeiittvu. !dras i primjerak divovske lignje lapanski isiraZivaai fotograf irali
30. rujna 20c4. divovsku lignju 8 metara koja se zaplela u

j-

rJziie

-ama. na dubini od otprilike ' km kod japanskog otoija
lgasawara. To je

*

pwi

,abiljeieni pdmlerak odrasl€ divovsk€ lisnje rnimljen u nje,inu prirodnom stanBtu,

www.eurNNEsswoRLDREcoRDs.coM

39

j

t1

.1.

NAJTEZA KOSTUNJAEA
Bucanl(Mola Dola) tezak 2 tone i dugaiak 3 metra zmedu vrhova p€raia, najte:a le riba koitunja.a u o(eanu. Najreia riba hrskaviiarka
te qo ema kitopsina

(viditekn o

*

A a
NAJPLODNIJA RIBA
i ri

*

RIBA S NAJV|SE

oeuu
e xi t 6),

.

NAJKRAct 2tvorNt vUE( KRALJEiNJAKA

NAJBRZA RIBA
Kozmopolitska riba jedro (/er/ophotus piatypterus) smatra re najbrzom

iestooka riba sabla5t
lB athytych nops

hlraZivaa sa sveua llSta larnes

koja
Queen!andu otkrii su 200s.
da kora jnim nijaturnigupl (Eylota siglilaia) Zivl naivtje
59 dana

Bu(anj (I4ota nota)

I

;i!ina dubifama

od 90 do

v6tom riba na ma im udaljenostima, iako je ?boq praktiinih probema

ieiko ustanov ti nlezinu roinu bainu.
U nizu pokusa

najp odnla je vtsta Zivuaih riba. lain ci jedne 2e'rke sad12aval su 300 nri ituna

slevero noanom T hom oceanu, nema samo velike glavn€ oii nego idrugi, mantipar oiij!, poznat kao sekundarne jabua ce, imlejtene

kolisu prov€denlu

jaja, od kojlh je svako b to promlera oko 1,27 nrm.

*
Za

unuiardonjes dije a qlavnih oiilu
usmjerene prema dolje. svaka od

l

tih

PRVA MODENNA VRSIA KOPNENIH RIBA malu, crvenu, @o iku

jabuiica i,na vlastite leae iretiru,

* .

koie vjerojatno poja.avaju
NOV NEKORD
I'IOVOPOSTAVLJENI

ribo ovnom kampu Long Key na Flord u sAD-!, jedan primjerak re vrne preiaoje 9r m u t. sekrnde, itoje b?ina od 109 km/h. Urporedbe radl, gepard na malm udajenort ma do5eie brzinu od 96 km/h.

somova i2 Erazila, poznatLr
u

osjetljivostte v6te na svjeilost
RI(OND

Dod

nazlvori Phreatobur

*NAJMANJI

KONJIt 3
odrarri minijatori

MORSKT ...

niezinu mra(nom stan itu. No lza sekundarnih jabuiica nalaz 5e i rreal par otilu koje nemaju retinr, atl preusmjeravaiu svjetloi u velike

walkeri, znanon je doznala t€k sredinom 1980-ih. r. vrta :ivi na kopnu, pod lisaem na oba ama rijeka Kad je bace u vodu. bzo ae

l'6ls*qlsire@&r6Nirg$t#ti{ar*. RIBA KOJA PROtZVODt NAJMANJE JAJA

*

'i 1+ I lolii rHopol"apd l,
dLgd,dr s.mo

mou
6

*

NA.'AKTIVNIJI

Ckld lropherr noorjitiv u noinoafia
kom jezeru Tangaij ka i u r€p.oduktiv

tvoT[rlJsKt MozAK
Mora^ atrale 'ibe
stona

nom razdob lu lijelesedam ilimanle jaja. Poznatje po rsnonr l€9 u Kad zba-

(

jaje,:enka

@"-"
a '
;

::l^:l::l:f::lT:"ltmaten sn€renog usamo 20% kkika tro. i,korinava tijeto. naden mo6kikonjia,
poput nafianjih iba ra

"-"+ j[::H::",*ii[:iffi:i """
yi

sano ],15 njeziaerezine. dh

#.
;i{:
,:.

se okreae uzma sa u u51a, gdje sa muijak opiod tnkubacija traie tridesetak dana, a ienka

m adLnce alva u

rnima

jetu ra nova vrsta orkivena je 2003. u osjetjvim koraljima mola Flores blizu obala lndonezje, a otkrilisr je pomorski biolozi s Prcjekra
It4orskj konjia.

je

^4ajnor Bhi iivi medu

k

i.

' /
',

dol

ne po3tanu

iuplt

r

zatrm zlazr , nbe uaE:i ivan za Podmaz'vante
Kako se ne bi u9u3la u tol

tvar, r ba donovno ki3e 5l!2, zbacujualle r d inog 50na!a.

b

I

.

NAJMANJI KRALJEZNJAK
5,2 mm.

+

.
Pa

0rema istra:ivaniu kore re obialio Theodore w P etrch sa sveuii iita $rshington ! sAD'! 25 kolovoza 2005.. seksualno ne i mutjak v6te tpini.ept, prcnaden na dubiniod 1425 m u Filip nskom

}IAJVECA PRAPOVIJESNA RIBA eonrotozijoi nisu'hkri i

'hoto.arynus

notu, bio je duqaaak ramo

Zanimljvole da

5e 1a vl5ta

grdob ne reprodudra seksualnim parazitnmom:muzjak se trajno .r av6ri za vea! Zenku - koja te ! prosjeku dugaaka 46 mm tako no
re zagrize za

trb!h,

bokov€

ilil€da (kao itole pr kazano na n.igore)

i

t me je pretvoriu dvospoca.

prapovijesnr rib! veau od No moder^e procjene ukazuju na ro da le u prapov jest najveca wsta rib. bio morskl pas mega odoi, Catdarcclet negalodan, koii )e 2 vio prije olpriike s0 do 4,5

: vlaih v6ta.

miljuna sod na Noviia Azji), navodno doretu duilnu od 3 meta it€U inu od 300 kg. Naimani. .latkovodna riba je niinijaturni qup (Pandaka pyqnaea) ! Luzona na F lip nima. Moijaci5u
dugaakl samo 7,5 9,9 mm.

NA,IVECA RIBA
letka kitopsina (Rhin.odo, lyput a najveii .' mjerak koji su izmjerili
R

strat vanja suseriraiu da je mogao postiai dui nu od 13,7 m, iako je to joi predmet
buduai da su pryi 'asprave, foti ni zubl

iianise planktonom, :.a.nvenkibio

pronadeni poaetkom 19.

je dugaiak 12,55 m.

obujam oko najiircg dijela l jela z.oro mu je 7 m. a teiio je izmedu ovljen je 11. studenoga 1949. pokraj otoka Baba, u b izini
15

.

I{AJMAN.'A
RIBA U PRODA.,I

i21 r.

U

I{AJVECA RIBA GRASUIVICA
Riietka v€lika bijela psina

NA'VEEE RISUE JAJE
rale k lopsine (Shincodon typrld ,€ ialne 30,5 x 14x8.9 cm pronailisu .:b.riu lovu na raiift u Meksiikom
za j€vu

29.lipnja 1953. saddavaloje

(carcharodon carchdr,ar) dugaaka je od 4,3 do 4,6 m iobiinotei od 520 do 770 ks. Ponole mnogi zvjeitaj o golem m primjercima do 10 m€ta'a te mnogodokaza kotiukazuju na to da nekelelike bijele p5ine nararlu i vite od 6 metara u duiinu, iako ih ie

Ugrozena vr5ta zvana rinarapan (Mistlchthr,s /uzonenrt5) ie qupi

koii:ivisamo u jezeru Buhina filipinskom otoku Luzonu. Liutjaci tu dugaiki od 10 do 13 mm. Osuieni riblji kolat od 454 q ead,:avao biol(o

,

i

t

70.000 pimj€raka!

zivizametak dugaaak 35 cm.

I{AJVECA

*
i

SIATKOVODI{A RIBA
Mekontki divolski som (Pangariut qigar), kojiuivi u slivu ijeke Mekong, P rdn,tlvorgre koji zivi u slivu rijeke chao Ph€ya (obie u juqoinoinoi

ledina

RI'A I(OJA TBE vl'ta be koia kile

ie

duzava jesulia ili djepLrlia

beza€ljurti. Ta vrna

RIBA S

NAJRAZVIJENIJIM.)
OSJETOM MIRISA
imaj! najboljiosjet minsa '1ru2v jenije njuine orsane. )oznati5u po tome ito osjete
'.ro15k psi
i

:
:

''!

io

len na ve ikim udaljenonima, mosu osjetit jednu kap u 100 miLijlna kap vode.

-:t

trbVl
voDozEMcl

i
I

AJvEer RUAa

t
NAJMANJI DAZDEVN,AK
Odradi primjefti hek5iakog salamandera bez plu(a

IIIAJVEEI VODOZEMAC
Kine5ki divovrki daidevijak (Ahdtias davidianu, 2iri gotskin

Ritaairo riletki vodozemci bez udova koji5e na pruiposied aeno brkaju s 9l nama, ali ru prepoznalljivi

potoc m. sje!erorstoi're, rrediinje

jutne Kine. Prosjetno je dug

1.14 m

Natveiije rhompsonov Le.ili) lC aec i I i a thonpton i)
iz Kolumbije,

iteii

od 25 do 30 kq ledad primjerak pronaden u provinciii Hunan bio je
55 k9.

kojimot€

naianido

1.5 nr

duline

do 3

I I

18 o I i tog I ott a

ne x i G n a ) maksimalnosu dugi2,54

dug1,8m iletio je

o n.jmanjem vodo.€mcu
moiete proailatiu dontem okviru o

I,IA.,DLAKAVUA 2ABA M!iki primjeKi dl.kave iabe
lIr khoban achut robuttut)
iz

*

cI

t
nogama koj€ im pomaru u

:

JESTE LI ZI{ALI?

I{AJRJEOI VODOZEMAC Zlarna iaba (8!fo periglene, , !i n. vrlo malom podruitu (manjem
10 kmr) 0 pa.ku prnode Monteverde Lr panlnskom masivu CordileG de I lariin, u blizini Monteve.dea (Pro!in.ia de P!nra.ena5, Konarika) Populacil. tih laba k nepoznatih 5e raroga draniano tmanjila tijekom jediog de5etljeaa. Porljednli zab lie2eni p'imje'ak vden je izmedu 1988.

zapadne Alrike jedinstveni su po dlacikol. im prekriva n.ainje udole u sezon pa.enja. Medutim, pailjivljinr promat.anjem otkdva,e

A I * voDozEMct

/,/ // ': /

od
ht adnok wn i kn tje2nj aci

Anphibia Mogu 2i\eti ^a kopnu i u vodi. Mladunci te abitno 1e9u kao vadeni punoglatcisa 5kryana.
Repti ia, hl ad noktuni su k tatje Zni aci,
obi ano pre
k

je'dlaka zapralo mas. rtnih aanina koie. qusto prekrivena krvnin I 1..m. Znen\rv.nkl pregon.vljaj! da !e iaba korin tim zratinama kao pomo(nim dilnim
da

KOJI NAJDAUE tETE
ileke vtste letedh iaba nogu pr€. leljet i do 15 m s pomotu koiica na

orgdn m6, poput tkrga, jer njma apiorbr. kirik zr.vno i! vode u

letu

Na

gomjojtlri

pika.zana je kottaikan-

kojojziv, dopunj.vaju(ikis
stvaraj! pluaa, nate s.bo

k

koji

(a

l€teca

rab. (Aqakhnir rpurerr).

. Gnazovi, rczrcd

1989.

rakoru

iek

herpetolozilu

tiveni twdan

wsiu otp sali kao izumrlu,slLribeno j€ klasllk rana kao opasno

ploaana. Mladunci se lijeZu iz iaja s koinatom tjutkon.

NAJOTROVNIJA 2ABA Zlalna zaba otovna nrelica' lPhyllobatet te ibilis) iz )u1^ei srednje Amerike dlga je ramo 4.5 cm. al u sebi im, dovoj.o
otrova da ubije 10 ljld ili 20 000 laboratorijskih niieva. Znanrtvenk moraj! nositi debele zanitne rLrkavke kad je dodiruj!,
u duaaju da na rukama

GMAZOVI
I{AJXRAEA ZMIJA
Najkra(a zmita na rvij€l! le vrlo
lLe ptotyphlopt bil i ne ata)

t\,4rrtin queu, Barbadoiu

i5t.

Luciji. Najduii poznall pr mjerak bio je du9 tamo
10,8 cm ii.nao je rako tanko lijelo da je mogao pro(i kroz ruP! u obianot oovci nakon uklanjanja griJitne jezgre. tlajkraa. oirovni(a je namaqua i itolkana patuljana

guja

lg'tit tchnetderi) tz Nrmibije, tija prosje.na duiina

+.NAJvE€A Zeen
At'itka taba qolijat (conra.ra goi,at

l

!

ovljena u travniu 1889. na rje(i sanaga u Kamerunu, imala j€ tijelo dugo 35,83 cm.5 isp/lzenim nogarna bia je dugaika 87,53 cm, a teZia je 3,65 kg. Prosjeana duzina za tu vrstu iznosi 30 cm, ilo jeveliaina prGjeanog ze(a. rl.jrn ni.
ie

ialra naim.nii porn.ti vodocm..
dobido5eie duiinu od 8,5 do

Eleuthercdacttlus Lmbatu s Kube, kojiu odrasloj
12 mm od

vAa

T' .Ea '

TP

: VODOZEMAC S NAJOGRANICENIJIM RAZVOJEM
r

(.

Neki primjerc daidevnjaka elamandera ne raaijaju se u 'no'malne' odradejedinke, ako seksualno ezrievaju imogu se razmnoiavati(to je stanje poznato kao'neotonija'). N.ipoznitja vrna kod koje to dogada je axolotl lAnbFtoma meri.arur) 'vodeno tudovine lz Meksika, koj izgleda popot golemog punoglav(a duZinedo25cm.

Moie 5e, kad vodeniizvoriprcsuie, raditiu kopnenioblik odraele :lvotlnje, a obino5e razmrotava u nezrelom, vodenom obliku.

Jt
NAJSTARIJI IZEUUVAK

istoanoi I sred

inioj Au5tralili

U

JESTE LI ZNALI?

jed'rom uqrizu zmila moze ubrizqat 50 mg otrova, ilo je dovo jno da ubje manjeq tobolaara u nekoliko tekundi, aliivlie nego dovoljno da ubje nekoiko odradlh oroba.

d azdevoj ak a izsu be oka,

NAJOTROVNIJA MORSKA ZMIJA
Bekherova molska zmlja (Hydroph6

.
bitan

be/.her, koja zlvioko greb€na
AJRJEDI

Im

paleonlo oga predvoalen

XROKODII.
Danas u 200 k neskih

A5hmore u Timorskom moru kod sjeverozapadne obale Austral je,

totiko daidevnjaka da je njihova ukupna nasa ve(a

5klm profesorom Peierom Doyleom

.blavioje 2002. otkria€ 160 milljuna godina narog fos iziranoq zbluvka htlosa!ra, velikog ibolikog mo6kog
smaza.lzbljuvakje pronaden u kam€ .oom! u Peterboroughu u V Britanii.

divjin :ivirnanie od .llgatora (iiltgator

rinenrir), ito tu v6tu iinijednom od ralugroienijh v6ia na sv jelu.lv4o2e ih se naaiu moivarnim stan ltlma donjeg toka rijeke Yangtze. U prorjeku su dugaikl 2 m teZe

lma miotokianiovo! mnogo puta otro!nijiod otrova bllo kote kopnefe zm je. obiii. kjuna5ta morska zmila (Enhydr,na r.histosa) vjerojatno je jednako otrovfa kao Hydtophis betcheti, ati )e apasnija jer je b'ojrija, raiirenila i

*

NAJRJEDI GUETER

olpriike 40 k9. lrlAJOTnOVil IJA

* .

NOV| REI(OiD NOVOPOSIAVLJENI REKORD

,amaiika iquana (c),./ura coilel opa5no je lsrozena wsta koja ie .cnovno otkriveru tek 1990 Buduai
da ne postojiviie od 100 odraslih

KOPI{EiIA ZMIJA
Najotrcvnij. kopnena zmlja je ljuskava zmlja ili tajpan (o.yyuatus

crimjeraka, ta se vrsta bor za iivot u zolkanim brdima He |rhire Hils na

ri&o/epidotut duZine do 1,7 m, koja u iviu

NAJVEEI GUSTER
Komodo zmaj (varanlr romodoenils), naie poznat i kao komodrki varan, iiv na

.)

'ii'

ndonezijrkim oto.ima Komodo, Rintta, Padar j Forer. Prorjeln: duzina mu:jaka je 2,25 m, a tetina oko 59 k9. Najveaitoano izmjereni primjerak bio/e muzjak u zooloikom vrtu u 5t Louku u ameriakoj saveznoi ddavi l\.aiisouri. Godine 1937. bio je duq 3,1 m lteiak 155 kq.

;--)
WWW 6
U

IN

N E

SsWO

RL D R

E

CO

R O

5.

C O

I..

l* *
I
I
!

3

iIAJKRACE VRIJEME U KOJEM 5U VIDENE SVE PiORODICE PIICA
Scott
Narry

T

Britanci Derek

Howard rajedno su vidjellsve porodice ptica koje po5toje na

svij€tu u totno godinu dana, od
1.

1998. U

rij€inja 1998. do 31. prorinca tih godinu dana proputova isu 28 zemalla
19.312

km.Ia dva prcmatra-

l. otka vidlela s! ukuono :zri raa,tir,t, vnta pr c.

r) *
t{AJvBE
PRSTENOVAiIIH PTICA

i
NAJMAN'A
PTICA
pie inj kolibrii
Kube i Otoka mladosti.

*

t{ajostRul

lrrruH
ma

*

PRva PERI{AIA
ciru u lipnju

Zuofl
2000.

JA

Iek malibrojptka

Znanstven

visokorarviten osjet mir5a. Medutim, crnonogl albatros \Dianedea nigripes) kati ii\1 na
steve.nom

r

hom oceanu, moie

orjetiii mii5 iunke na povriini vode
na udaljenost od najmanje 30 km.

inntut provodi irlandiki prcg€m pdenovanja ptica od svog osnutka l932.lslandan n 6skarl. s gurosson, iuvar svletlonika u St6fi6f6iju na otociira W€stmann, pntenovaoje 65.243 ptke od 1953.
h andski prircdoslovni

objaviiotkiie 220 miiijuna godina st tog fotlla Longisquane intignisa,
'ane
vrste gma,a

kojije

imao tuplje izrasline nallk na

'ra

edlma

do veljaae 1997.

*

l{AJBROrltllJA

VRS'A SVIH VREMEIIIA
Nalb.ojnila pritja v6ta flih wemena bio je golub pLtnjk (Edop&ej migrdto.ui) iz sjeverne Amerike. Nemoguie je doznati totan brcj

*

danalnja ptitia pela. to se stlorenje vlerojatno slutilo perima kako bl l€bdjelo, pibliino 7s milijuna sodina prije razvoja

NAJSTARIJA PIICA U DIVUIIIII
Tu

ptitj

h

v6ta.

Najvitu siarcsna dob neke ptice u

divlji'riirnosi50 godina.

je dob

Ukupn. duiina muijaka
iznoti 57 mm, a polovicu line kljun irep. Teii smo 1,5 grama, dok ru

ddivio Mamov zovoj (Puftnur
putrnus). mala morska ptica. Prvije
put pBtenovan 1957. (! dobiod pet qodina), a zatim ponovno 1961., 1977. inapokon 2002. ulovljen je na Bardseyju, otoku pokraj poluotoka
Lleyn u sievernom Walesu u velikoj

pimjeraka, all tak ioprczne procjene
govore da je poaetkom 19. sioljeta

NAJDUZ +
KLJUN
Kliun auttrahkog p€lakana
lPelecanus conspi(i atut) dugatakje izmedu 34 i47 cm.

naibrlc niaie krililn..
Cruenog

populadja tlh golubova mogla dosed brojku od r0 miliadi prlmjeraka. Kad bipoietje i, njihova bijata zakilila nebo, a bila su potrcbna tri

lajduti tljun u odno6u
na ukupnu dulinu tliela ima dugokljuni kolibrit (Ent,fera enr,tera), nanovnik Anda od venezue e do Bolivije. Kljun muje dug 10,2 cm, du2iod

ikolibit

nahati kriliDa 200 puta
u sekundi, dok sviostal

kolibriti Indu kilima 90

I .

NOVI RIKORD NOVOPOSTAVUEI'|| REKOnD

dan. da cijelojato prcletinad nekim mj€nom. ledno iato tada le molda enojalo od iak dviie milijarde ptica. Ne iznenaduje da !u golubovibili pop!lama meta sportskih lovaca, toliko popul.ma da ie uponiizlov na kraju ponigao neito 3to s€ ainilo nemoguaimi porlj€dnji poznati golub putnik, ienka po imenu Ma(h6, u9 nula je 1914. u zoololkom vrtu !
Cincinnatiju u SAD-u.

Bdtaniji 3. travnja 2002.

*

AJvEet tMtrAToR

Tdenjak (Aoocepha/uspa/urt'5)'not€
oponatati pjev do 80 raz iah h ptiijih

vria, uqlavnom afitkih
u rvom ,imskom

qtica

loie iui€

tijela (izuzmemo li rep).

rtaniitu. Njegova

pdlatenje i odabir prrtne6. ali ,e i vatno srcdstvo
pjesma sluriza

ra orna.avanje podruija.

d'

,

*
l,i.(

NAJKRVOZEDNIJA PTICA
l!r.
\amp

*

\
NAJVECI RASPON KRILA SVIH VREMENA NAJVECI VOKAEULAR

J=i,r, :.-'. *i.' 5l ! f .,.,f

ari

7(b.,
1

:. ai. ..,

N.lrc( r\r)oi kr a [.i c n]d i i.i. 01.. I p,:iri.,el!z.can'.r.rirl
71i

reii:rr![ n-q. : (.1

arir .loroa. b a rerorolri!i,(ata)9.e rei.nr PL,.\ ,.,a...rte !ni,l i9-!l ...,..r'ils :.
Anerkant.
Pr ( v.n p tur! lPrDhlr .|rh.o!t s PaoLI N.ve Gv.e]e

i.-r,.(i !:."." r.:r' i.

NAJVEC A PTICA

:.<. . oio!J ca.ca_Q.t

r 1964 zrannven ci !u . oi di tr !trta k iuci vc lc -o 51. .erpitc krv lor. ,+

r1r t.r;..7 | ..r !.1?,..8 m ., f,r !r.. iJ ra klira a ra n^' ran, Pr!ri fcs n m ona. rir

NAJOTROVNIJA PTICA

n! Ble.osAr.nr Ar.r..r | ! d !ore da ie r.slro, I' i i. pr ii, /r.! o olio 7,5 r
prorarlcf
r

ii ledna e od r. .L) ot h ot,o!. p: G nr a r.1.r olt, !..: la

rlo\.7u !5 n! o.l2

/! r

i

*
NAJDULJE KUKURIKANJE lc k.d uaD lez.fo

1990 :b.,r
VODECA

!.r" r:
i.::

a.!1Le.ie
a,D ,!rei.tdle .: . . l,4l [q a iz eq. n.rr

,9..9,

'.., riL

.,,r, [.r]jctr.ja ole )l,5sckufd r '.r.r (.ro jcole-or.d nrnom - ri .r O.o 94 ! Lled L,lit.r!kom :,.r1 \.rlanLE n.1. 19.15
NAJVECE JAJE U OONOSU NA VELI.INU TIJELA i rrri r vj(4ptcrJ,xrlnnrr)5 Nololl

PROMATRA.ICA PTICA Vo.le(d \v.t5l.r .rcmatra. rd fr Q

s.ezr.

'j2. .tr.' .. ri.oaira.o:cri . 5t oralkol r(.5t,! .en. zabe

]. LI]i

b

a lc ADcr ki.ka Plrocb. 5iet5 ,,(r, r(ol.r te od 1965

! dl. r
lN

80!0..1 9,'00 poziat h ,j5:a 82!!

r

.ti: i... o.51. e ra s !7;...." F.o n, | 5. or 9n I rc..ra
NAJNI2A TEMPERATURA

ni..\( | !i:.1 s,r..o !. i.

r

o.l

(ro mn..rr (l,,r.le 01'o!.e 2!o:.re p1o r! !r !.r:en .er9.di. n r \ .9 as.\r .ji . ..rj.a ai'o!
r 5r

5(1,. fhouta

! De. ll!

otkr {ak.

:. i,dn lcic nalleielnlc r olnos! r,r . r.r 5voq 1r.. iclf. r..\. r 1.51::7 [i z.q a ].ti. : -. nil6 _. !ii.,e g.r.\. ..tLr: .. i i rl.
rola 5L ie:

KO'IU PIICA MOZE IZDR2ATI

C.tr[ f]
dahr

rqv r (4pi.foo_vi.r

fi{

.1.

/.,\["r] ! n.z. udria: pGtr,..rl

.

a.

tl0I

{. e( 0 .n m.'!, qare,r:i;. "... ..\e( tr': rLr .d 25.. 7i imrl

--7
.t
JESTE LI ZIIIALI?

#,

s

kftljeznjaci koji ftdaiu zive

nhjekon koje ptoizvode

I
I

*

NAJMANJA
VRSTA MEDVJEDA

i

MalaFki tuniani medvied
suptropske iuqoistoane

Aziie najmanja ie vrsta

(mi medvied ime je dobio po zlatnoj mrj u obliku polun'jeseca
medvjeda. raj na

pr

ma. odradi mu:jak

MESOzDERI

.

NAJRJEDI

*

DIVUI

PAS

*

POSUEDNJI

Etiopskiaaga j (Carti sm;€n5ri)

visok je 72 cm do ramena.

OTKRIVEiII MESO2DER
nrativaaisu u prosln(u 2005 pokuiall ulovit novu v6iu rnesozdera
na Borneu. Toje pruotakvo otkriG na oloku otkad je I895. otkriven

Suniani medvjedi odlianl su penjat i rpretno 5e 5 uie du9i.n jezikom pandiama
traU

naj.jedaje vBta divljeg pta i vjerojatno je najrjedi aft .ki mesojed,
a

DUPIN NAJZIVOPI5NIJE BOJE

.t

lzrazito ruti<asta koza kineskog

trenutaino postoj rianle od 450

rui castoq dupina (soura chinens]'
chDenr6), podvrste indopacifiakog gdavog dupina, iiie takva 2bog plqmentacile neqo zboq brcinlh

enle meda

i

pr mjeraka. Ta le vrsta vrlo izlo:ena zarazl blesnocom, koja je slavni

ia

nkl.

tvo.jazavac s Eohea.Ta iivotinja zsleda kao mjeianac rnaike uce pretportavlja se da je nresozde(
FotograJnana je 2003. u

unok
l

'manjenja

njezin. broja.

stsAvAc s
IIIAJVIIE NAZIVA
samo u engleskom jez ku, prma (Puna concolol ina v ie ad 40 naziva,

iil. koj 5enalaze ispod povrilne koie. Kryne iile requli€iu dupinovu
kMih
tjelsnu temp€raturu pi v€rim napoima, tako no s€ iirc iitpuitaju roplinu l\1edutim, kad se tek rcdi,
kineskiru:itastldup n crneje boje, koja tijekom odrananja prelazi u rivu tek u odrarloj dobi ponaj€ ruiliasia.
i

panlnskim praiumama

ukll!iujuii

i naz ve kuguar,

cryenitigar pan nskilav katamauni joi
'rije llorldska pantera. Pume iive u sjevernoj luinoj americi, a njihova rasprostranjenost vjerojatno je jedan od razoga zatto imat! lolko naziva.

agreslvn

I'IA.JHRABRIJI

smrdljivlh sastojaka. Dvije od tih tedam tvari, tioli

h

SISAVAC
lazavac medoU der (Mel/ivord

capenstr)branit ae se p,otiv iivotinje bio koje veliine. KoZa mu je tako
debela

koj sad.ie sumpoi odsovo.ne ru za odboian zadah zl0ievine, a poznate su pod nazvom 1E).2-buten-1rio i 3 meti -1-butantlo.
Te

daje neosjetljiv na ubode

tvaritako

su

lake da

pie ., bodje dikobraza iugrize
veaine zmija. Os m toga, tako je

jud

mo90 osjettisamo 10 kapi

razr jeden h

miljardom k.pi

abava da se jazavac, ako 9a h jena iileopdrd uhvate za vrat, nroze

okenuti

u

svojoj koii I gristi

iapadala dok se ne odobodi

neutralne tviri Ta b se nevjerojatno mdla kon.entracija mogla usporediti s ulilevanjem iajne illlke tekuiine u

*

NAJSMRDLJIVIJI SISAVAC
snr rd

*

lta.,ouzA
VODEIIIA KUNA

Obiani

li

lac (Mephit6

porodice kuna izbacuje tekua nu odvratna vonja ir svojih ana n h iljezda kad je ugrozen. ra obranibena mephttis)

t

Juznoameraka divovska vidra iisarc lftercnua btasiliensis) na qlavu i tijelo duzine 85-140 cm irep duiine
33-100

m.

t

{.+ ,Ht t
3
b,'

primjeraka (tri u luinoaft akol Republki i ledaf u lapanu do 2003.). Prije su judirnalikakota vrta kita
izgleda samo zahvaliujua

m.lobrcjnim kratkim 5u5retima u tropskim morima. Mo2e naranido
7,s m,5vij€to5i!eje

boje

ima

duqu nluiku.

NAJRJEDI MORSKI SISAVAC
od poznat h vrsta kltova I dupina, najrjed je k neskijezeEkidup n li Yanqtze dupin (t/poler vex;//ifer)
Trcnutaano ih ponoiitamo nekoliko desetaka na ciieom svijetu. Njihovse

*

NAJDUA ZUB KITA

I

Najduzizub kita je

broinalno smaniuie ier

5u

konkurencija rlbarima, ali i zbog s uiajnoq zapetljavanla u r ba6ke mr€2e, uniitavanja naniita

lMonodon
za

nono.erct
lo

koj!

se nekad misl

*

NAJVEEA KUNA

I

zagadenja.

KITOVI I DUPINI

*

NAJVEEI SISAVAC
Plav k 1 (Ba ta e napte ra nu scu ]u prcsjeanoje duq 24 metra t€zido

usinulos narvala koje je

NAJNOVIJI DUPIN

I

more irbacilo na obalu.
Kljove narvala prosjeano
su duge

Naivea kopnena iivolinia z oorodite kunaje so6ka kuna (Gulo g!io) koja jevisoka 38 cm do ramena , dusa 101 cm. odradimuzjak

otkivena vrna dupinaje aunrd ski dupin tupih peraia (Orcaela he,nohnr), kojlje 2(r0s. foma no rcklasifkn n kao zas€bna v6ta. Mnogo su godina tog plailjivog, trobojnog
dupina vno zaobljena i ispupaena aela v o malih, debeliuakanih lednih p€€ia

Por jednja

p

blizno 2 m, a

r.d ir.. od $ih toplokrvnih iivotinj.
Ta

vuta ima i najsporiji

3 m. TeZe do

l0

kg, a

obiino re:iod Z€nka od 8 do

12 10

do 14 kg, a odrasla
kg. Zaklada za

Kitovo srce ku.a samo aetnido osam puta u mlnuii. Usporedbe radi, yce
prcsjeane odrane osobe kuca 70

gorske kune iz sAD-a zab liezila je

€dovlto vida u plitkim vodama b zu
Vellkog koraljnoq grebena u Austlaliji. Klaslfi(iralisu qa kao lrrawaddy duplna
sve dok DNK

rekordnog mdjaka od tak 25 kg.

analiza ostala

*
M

TUI.JAN S NAJVE(OM HIDROFOSIJOM

istra:lvanja nisu dokazala da je rilei o

Plavikitovilmaju i naivet€ srce od svih iivotinia na p anetuj tako velko da bne mog ipllvatikroz njeqovu aortul Kucanje kilova sr(a moze se (uti na uda jenoni od 32 km

* .

NOVI REKORD NOVOPOSTAVUENI REKORD

*

adunieiuljana koje je u nudenome '999 more zbacilo n. pla:u ! South
5hieldru u britanskoj pokrajini Tyne and weai potelo e€ bojati vode nakon

*

I{AJRJEDI KIT

NAJBROJNIJA VRSTA

ujirazdvojilo od.najke iozli o udaiviio kamenuobalu. Nakon r€d oporavka u centru za mo6ke tivotinje ! scaboroughu u Velikoj Bdtaniji, mlada se ienka tuljana viie nije htjela vra.

no5eu

o

Za Longmanova k junasta kita (lndopacetut pacificus) drgo se znalo samo prema onacima dviju lubanja.
Tek posllednjlh neko iko godina

iIAJMANJI KII
ova su kandidata,a najmanju ivotinju iz reda kitova: Nedorov drp \Cephalohyn(us hectotil I ^ (Phoco€na pliskav
U

TUUANA
Najbrcjnija vda t!ljana

kalfornij5ka

ca

slrus), kojinara5tu do samo 1,2 m.

popu acija na Antarktici mil iuna, a pr€tpostavlia se da ih ima aak 35 milijuna.

tt

u

vodu ijako bise uznemila kad

blle samo poprskalivodom Ta nevje,ojatnafoblja n kad nije i, jeaena, a
ienkatuljana do kraja uivota nijese
ponovno pl vikla na vodu.

WWW.GUINNEISWORLDRECORDS COM

f{
A.
NAJVECI KLOKAN
Muzjak cfrenog klokana lt a..apus tufus) iz steditnie, j!in€ I istoine Aunraije visok je do 1,8 m kad se uspravina nratnje noqe i dLrgaaak 2,85 m (rkljuaujuai rep). U irnininlm duiajevima moze tezit i 90 kg.

n

-T rE

KUKCOZDERI

*

NAJVE(I KUKCO2DER

Najveaa vrsta kukcou dera na

sviietu ie mleseiev nakor lEchihosare, gynnuul, slo je iudno me, buduaida Z votinja nije s Mjese(a, a nije 'rittakorl ral d vovskirodak ieza koli nasraniuie Borneo, Mal€zlju,
sumatrLr, Tajland i
a

zEeEvl * I'lAlVECl LAGOMORF
Najve( lagomorJ (zec), pripadn k reda koji ukljlaute zeieve kuniae, jen alj.ski kun a il kunia lz tundre
(Lepus

NAJVECI .t NOENI

MAJMUN
\Daubentonia madasatcatiehsisJ
i

Mianm.r

ima susto krzno umjesto bod

j,
).

othu,

ko

i2 viu zapadninr

s Madagaskara

jugozapadninr tundrama aljiske.

^-aj
a

imatijelo dugo 40 cm,
a

2ow 9a i gynnurc I'galatepi Iijelo iglava dugisu mu
26-46 cm, rep mu je

o 9 ava dugisu mu 51-61 cm, rez 3,2-6,5 kg.
Tije

tezak je oko 2,7s kg. Te samotiervotinje provode do rcp duq s0,5 cnr,

80Yo

no{itra:ed hranu

u kroinjama

dug 17'25

dtueaa. a najveaidio dana provode

.m, a letak le od
2enke

ir

1 do 2 kg. malo v€ae od

NAJVISE OBITAVALISTE SISAVCA !hata pika (ochtona macrot6) zili
na

spavajuiiu qnijezdima na dfteau.

vB.anra do 6130 m u azijrkim

TOEOLEARI
NAJIEZI

*
Ar-aj (vidi Najveai

NAJOPASNIJI

IOEOLiAR
SVIH VREMENA
i D i ptotodon

(UKCO2DER

noini

solenodon (brado,ub) te ma

majmunt ina kalati i sprctni trednji pttt. Njine se slu.i za tapkanje pa koti
dtveta. Zatim anuSkuje
nalazi li se

Itakorol k karip5ki ssavac nevina zgleda iduge htrkaviaave nluike. Ponoje dvje vrster halaanski
solenodon (so/enodon paradorur) vr o rijedak kubanski solenodon
(5.

optatu n, rio je I Ao5tralijiu plestocenu, koj je poteo prije 1,6 miiluna sodina izavd o prije 40.000 godi.a. Austra ski znannvenik 5lephen Wroe prooiavao le qelovitiko5tu. te

unutft kakva

p5tan butikotu i vadi

cuba,ui). oba mosu bir duga priblino 28 cm. tllna solenodona otrovna je za njegov plijen i potencilalno

Zi!otinje iprocilenio da je reiia oko 2,8 tona. odra5 iprimjerak boje

dugprbi:no3m visok2m

*

PRVI POZNAII SISAVAC KOJI

NAJVECE TEGLO KOALA

orJE xoZoM

I)
sa su

Kad se okoti, donart Julie Creek

(Sminlhopsf douglai'), sitna vnta
austra 5ko9 m ia-toboliara, dug

Najveie es o koala (Pra{o/arcto' .tnereu, je parjednojaitan h blizanaca nazvanih Euca i Lyptus koji su roateni 10. i 11 tr6vnja 1999. u Queendandu u Aunraliji. Onisu prvi poznati blizanci kodla

ipruikojisu identifktani kao takvi uzimanjem ONK k otisaka prsuju. lzorkeje u,eo Leigh Slater iz Proqrama proutavanja koala
Sveuiilila Qu€en5Land 25. rtudenoga 1999. Blizanci koala osob to ijetkijs maika zbog veli(ine toboka ne moze nomalno othranit
oba potomka, pa obiano pretivljava samojedan mladunac.

le samo4 mm ini{jiisu mu pres abl da bi Pokreta i plut€. Kan.dlki fDiolog d. lacopo Moriola \a S!.!ailita M.G I otkio je da ta vEta upja kis k zravno kroz kou u. Taj pro(es traje sve dok ne napun majiin tobolac a tadaje vei dovoljno velik dd mo2e disatiiplu(ima.

r, tF

E
7

H

+.PRIMAT
**

S

*

I'IAJVE6 PRIMAT SVIH
VREMENA

NAJVEEIM NOSOM
stariji mutjac majmuna surlaia
(Na'a/6 /aryatud, kojiiivisamo na otoku Borneu,lmaju no, duiin€ do 17,5 cm. Nosje (eno tako velk da m vi5 pr€ko usta, a pocrueni i nabrekne kad ie maimun uqrozen ili uzb!den te lm duZiikao rezonato. kad proizvode svoj

clgartoplthecus b/ackl bio je qolemi aoljekoliki majmun kojije miliiuninra qodina, istodobno s pripadnicima judske .as€. Zivio ujLrqois' to<noj A2iji. zumro je pijeorpili ke 100.000 godin. zbog joi nepc znatih raz oga. Fosiliz rani zubl i .ine
2,5 cm

iqolema konvilke otkrvaiu

*rrreluarulr
MAJMUN
(Ca

nam da je taj istinski King Konq blo
v sok oko 3 metra

f

itei ak oko

550 k9

*

ithrix pygnaea) iivi

NAJVECT LEMUR
A.nazone

karaktei5t ani zvuk upozorenja.

Najveaa:ivuia v'sta l€mura je lndri (tndri ihdti). oW je 64-72 c'l]',

iu

z mzelenim

ukjudujuiirep,

a qLava

itilelo
i

MAJMUNI

*
.. i -: \
NAJMA J ToBoLeAR llqorepi pan ga (P/an;gale
r.gram,), poznat ikao ravnoglavi m ! tobolar, dusje oko 5 cm.

zauz maju iak 60.67 cm. Gotovo da nema repa pa se potome razlikuje

Boliv je

iErazia. P'i rodenju tez sanro 1s g,

T{AIiIOVIJA VRSIA

MAIMUI{A
Majmun't plrl mangabet (ropiocebu' t,pdni) oik,iven
je 2003.

od onalih v6ta lemura.Ia dnevna iivotinja koja obltava na dryeau, tez 6-7,5 kg I nasell.va praiume u
sjeveroi5toanom d je u Madagaskara. Mo2e qa se naiiu naiiitima koia se
na aze na ra2ini mora,

teZine od

199I. Olg je

13,6 cm, ne raaunajuti

!

Tafzaniji,

a

otkile
p€

rcp. kojije obitno duii
od tijela. Unatot ve iUn,

su 9a dvije

inGiivaikeek

neovnno ledna o druqoi.ledna ekipa ktraiivala le u Sumskom G zeruatu Ndundulu u paninama !du!ngwa, a d.uga sioiinama k omeiara dalje,

al

i na

nadmoBkojlisini od 1500 m.

*

NAJJU2iTIJI PRIMAII

n. plan niRunswe i u susjednom

(o5rM covJEKA)
chdcna babunl (Paplo u^nui) rive luZroaf riikoj Republki,

Nacona nom parku Kituo. Plailjivl

NAJBRtt roBoLtAR
Nat!eaa zabi jeiena bEina toboltara

malmun koj

dtoeiu, a kojeg su otkrile obje ek pe, biole dug oko 90

ivina

i .

NOVIREKORD

NOVOPOSiAVUINT RE|(ORD

znoti64 km/h, a po(i:e je odrada

.m. prekiven d09om smealom dlakom,

ie.ka

istoanog sivog k okana r,4a.ropu, giganteur). Najveaa lrajna

cnog lka lap., dlgog repa, bjelkana trbuhate izraiene krene ibrkova koj

crzina b la je 56 km/h, a postgao ju .e muijak cruenos klokana kojij€ rq nuo od napora nakon ito s! 9a

I

! riie.

njegovojglavi dalali goiovo
m toga, majmun se

trokutanoblik 05

craiii1,6

km.

za manqabeje slasao vrlo neobitno, dubokim ghsom nalik na lavei.

NAJDU2I SKOK KLOKAIIIA ilekom potjere u Novom luznom
,!a e5u u Auetra iji u sijetnju 1951
,

ldkoje tajmajmun bio potplno nepoznat znarivenkima. lokalno nanovnlftvo dobrc ga poznaje i na, va g,
'k

puiji' p,

je

tako dobio

atinsko

ienka (ruenog klokana (M.ooput .!fud izvela je niz skokova od koj h e iedan bio duqiak 12,8 m.

ime k.d su 9a znannvenkls uibeno opisali2005. Toje prua nova vmta

afrilkoq majmuna otkrivena u

porjednjh z0 qodina.

*

NAJVEEI MAJMUN

.>

I

t'/u2jak mandrila {Mardrll/us sphlnx) ili aovjeka rnalmuna lz ekvatorijalne zapadne Afrike ma g avu itiie o p otetne duZine 61 76 cm , ,eo dug 5,2 7.6 c-. Odrasl

mu:iacivisoki5u 50,8 (m do ramena iteze p.osieano 25 kg, iako ru zabiljeieni primjerci tezine do 54 ks. iiedan od iajzivopisnije obojenih ^,randilje r6avaca, a prepoznatljivje po izrazito plavoj nrarnjki, ku proiaranom crvenim liniiama zutojbradi.

WWW.GUTNNESSWORLDRECORO9

COM'9

NAJSTARIJI

5LO1{OVt
NAJVEA KOPNENI SISAVAC
afiikoq dona afticana) ptosieano je lLoxodonta visok l'3.7 m do ramena itezl
Odras i muzjak

SISAVAC
KoFmni iisavac koii mol€ dotivieti naidublju
Homo r.prersr) jen a,ijrki
slon {gephar

*

I{A,VEO PROJEKT
PREM'ESTA JA SLOI{OVA

maximut.

slonovina koji su dozivjell

Najveai projekt premjeitanja nonova na svijetu izvela le u koovozu 1993.

naron od 80

il vilegodin.,

ali najdublju potvrdenu staron od 85 godina doiivio le muzjak sona po imenu
Lin Wanq,

orsanizacja za zaititu ti\otinja Carc Fot rhe rnternational (CFrW) i nadzorom predsjedn

divljih
Wild
Pod vodstvom

ka CFTwl a

i

kojije uqinuo
Lr

25.

v€ljaie 2003.

zooloikom
se

veterinar. za divje :ivotinie, B.itan(a dr Eila lodana, upravnog
direktora CFTW a, Britanca Chisa lordana i 5t'uinjaka za upravljanje divljim iivot njama, Clema Coetseea iz Zimbabv€a, viie od 500 zimbabveanrkih tlonova u obiteljskim rkupinama premjeiteno je priblino 250 km, D Nacionalnog parka Gonarezhou u rezervat Save
Valley, da ne

GToDAVC|

A

Pretponavlja wste kitova rive

da neke

*

joj dulje,

I{AJNIZA TJELESiIA TEMPERATURA SISAVCA
vieleice

*
Na

iakose o tome malo zna. Peraiani kit (8alaenoptera phlralus) zivi vjerojatno

Tlelesna temperatura arkt ake

NAJK RVOZEDNIJI PAPKAR
oioku Rhum, u sklopu britan-

najdulie. Moze dozivjeti
najviie od 90 do 100godina.

bibillodsv ielieni.

spemaphilus panril s Aliatke i z sielerczapad.e Kanadepada na '3 "C kad je vjeverka u nanju usporenos f unkcioniranja tijekom osmomjese.ne hibernacije u vrileme a*t tke zime
(ona j€

skog otoaja Hebrida, vegetacija ne

sadEi dovo jno minelala poput

kakija ifosfora. oa bl dolla do tih

n!inih prehranbenih

sastojaka,

islod.vac loji in'a najduue
na

kda crvenos jelena (cervu'
e/aphus) na tom otokLr napadaju

r.zdoblie hib€madie). Norma

tlelesna temperatum te vjeverlce

ljet iznosi37"c.

aduniad morskih ptica koje se gnijezde na tlu, osobito lt4anxove zovoie lPuffinut puffinus). Jele i ptirama grizu glave i2atim zva(u njihove kostite tako u tijelo unose
m

i

t

*

I{AJVEEI
PRAPOVIJESNI GLODAVAC

Phoberomja

paite^onl ('Pattelsonov

mijrtraha'). moavama vda koia le tivjela pije 5 do 8 milijuna godina

t

na podruaiu danainje Venezuele, bio

!
I

:

je velk poput bivo a.Iezioje oko 700 kg i nal kovao na divovskog zamo(a golemih zuba. Koisr€ti ,esnaznim rcpom, ba ansiraoje na straznjim nogama trazeti qrabeZllivce (poput divovskih krokodila, sabljozubih m.tak€ tobolaara ipti(a metoiderki ili pho.us.hacida). ost.cite v6te prvi su put otkriveni 2003

:

I{AJSTARIJI GLODAVAC
5umatranski dikobraz

(Hytttix brachyura) doi rio je 27 sodin. i3 mjeseca u Nacionalnom zooloikom parku u Wathingtonu

NAJMANJA AI{TILOPA

>tir,L_-.,
3
je 25-31 cm do ramena I te2 3.3,6 k9, ilo u nati da je velit ne smedeg zeca

ZrvoflNJA KoJA
NAJEESEE RADA

A

NAJDUZA KoPNENA

NEOBIENE

zIVO

NJE

MtcRAcua tvoflt'tJA
6€ntov karibu (8ar9lfer
tara,dus) s Aljaske i podruaja Yukon u sjelernoj Amer ci putuje

cewonre
B

NAJDUZ| JEztK stsAvcA u ODNOSU f{A TIJELO Prosleana duz na rjela divovrkog
nt a\ o)ed a
(At y r n e ca p h a a s

NAJUSPAVANIJI SlSAVAC
Neki ljenjivci (8.adypo'

isk rodak mravojeda, devetoprug
ac (D a syp u t no ve n. i nctu s)

p as an

ido

4800 knr godiinje,

noje

jedinijesisavac (ta ru ml.dunaad uvijek jednojajiane tetvorke.
Razvijaju 5e lz

najveaa uda jenon na koju re reli n€ka kopnena:ivot nja.

tridactyia) iznoslod 1 do 2 m, ajezik mu je dug priblino 60 cm, ato znaii da je to sisavac s najduiim jezikonr u
odnosu na

lDatypodidael prcvode spavajuti ili drijemajuel. Najpasivniji od ,vih ,kavaca vjerojatno ,u tri vrste t.opdih jenjivaca

ktoqjajalca djele nu posteljk! u maternid, pa su

tjelo.

naie, naidu:i iezik

NAJVTSE RoGovA Mu:jak eetveroroqe a.tilope \rett a@ rus qu ad i.otnkt, koja

od evih sisavaca ima plavikit, aiji

je2ik moZ€ teziii ido ietiritone.

ilvi r

lnd

j

Nepa u,

jedinije

NAJSPORIJI SISAVAC
Troprstiljenjivac t tropske luine An e t i ke (B ta dypu t t i tl a.1y I u ponit€ prcsieanu bE nu 1,8-2,4 m u m nut (0,1'0,16 km/h), ali na drv€tu moie ubEati ido 4,6 m u minuti.

PAPKARI
NAJMANJI PAPKAR s tfila v6ta malaFkog miijeg

5itavac s aetni roga. Par rcgova

*

na prednjem dijelu iela aestoje

,akriljao iprosjeano je dug 2-s
je ena cm. Drug par, malo du2i, nalazi 5e neponedno ispred uiiju idug

I

* .

NOVI RTKORD NOVOPOSTAVLIENI REKORD

Itasutus javanicul ina ri)eto dugo 42-55 cm, vi5oka je 20'25 cm do
ramena
m

je 8-12 cm.

it€ika

1,5-2,5 kg. MalaFkl

jelen riietko se susreie u orrodi, jer je 1o ioena:ivotinja.

ii

*s|sAVAC
KOJEG JE NAJTEZE KLASIFICIRATI

1::

(O.ycteropui .fer) ima tako audnu anatom ju da sa 5e
ne moze

svrst.tin ujednu

drugu Zivuau vlstu ,levaca, pa mu je zato dod jeljen za5ebnircd risavaca ('cjevozubi').

-

www.6ulNNEStwoRLoREcoRDs COM

5.1

llrD!KA

po!r

a i\l Lj aA

DVORANA SLAVNIH
Portojiodrealena vEta rekordera koii ru jedinstveni dio rvijeta Guinnessovih svjetskih rcko.da. Oni moida nisu olimpij<i ili prepo:natljiv€, slavne Iianosti, i rijetko tu im po*rovitelji po2nate nark€ izvuada imena. Meatutim, njihovi talenti iine ih

jedinitvenima u niihovimspecifiinin podruajima. cuinneirovt sv.retrti .eftordi nisu niita bez posveaenodi, straiti, ment.lne 5nage, velikoduano5ti i rmisla za humo. tih likova koji n.dahnjuiu. Pred vama je mali izbor oroba koji su satetak toga o znaai biti Guinner5ov sviei5ki rekorder ovim im puten ,ahvaljui€mo na njihovoj trajnoj potpori...
sunEsH

roao rl {AUsIMUra), .I9 AI(IUATNIH iEKOiDA t
Kad

z.ito
5am

ste pceli postavljari Ekorde'r Motje uraL 1991 l!poprmre.a[ (n]qe 6jr.n.sovrh ettkth rckatda P.iea

da5ua rro ri 7 5av. zaloilo5! uif rcito osobil! Pon5loem 'Ntobh 5(o,(t
shvaro
sia?u

e n3r

!m

Drv prr Dckriao

En,
\ /

d! ponoqnem drJs md o!.b10

zato da podi9nen drunven!

rr,.n

o

4,5 (q,

onervren. em

5e

dle( kol.odranalrr

u

rat.m rahva.on

h

,qub. qolovd poa ve

xoji j€ bio vai prui Guinne$ov
T,ian.e

Odladr ,rh ! piorletu porusavaopor:!r d!a r.rorda !rl, mlere. tuzbef,o iam
1q95

lm0sal ,a,cdom

tt
suREsHovt NAJVAZ
DISCIPIINA
Nl.doienri i iarvic pratier. N?dur\otli Dck!rr m nrb;i!

UT

svJETsKt REKORDI
REKORD

DATUN

a

Na,oJj sn6cn p4i m dr.r Na,o.d uoa .na-l o, ode.J me$ c, m odom Naldulc nalarr! ledm ro, Nd.vec !oalenorl p'leaerd r op€lom.d a,519

11115

225 24

tr

r

(qo'e)

f)

16

Naldu,e n.prek dno pu?ar,re Naldur brb.jaal

iru(a

^

ndar..

tElEr murrEsuElt (vEut(A 3m^,lud, z.ito rre poieli posi.vljari
Guinne$ove ivjet'le r.korde? N e r. rod a:.la da o.nanem
rekorder Neld{o 5aF poieorl m;(dd nn 3!dJc o@o na huhan tamoj

7

^x[r

rxu ic(oRDA

Ncmdm nek poleban pldn t eovrezbe, a vol,m ielal p.e lep n kralcm u kol-"n

5
:l
pETERovt trtAJvAZNUt svJETsKt REKoRD|

n;n feiJ.. u Nodr,hanptoilh ,e! o.por.rd iedcv'i. ir,d2 tclu
rekordiom vremcnu

Od toqa ddna, ponavJrnle re[orda rnalram deain m

iai.om

,erte lise ikad o:liiedili?
N r3d,

P,Lk!p ian a novrd 7r

a oicnol€(udio

h.no(cp rafu dte.d MogJo $m rudlero!it ft hrnran crnim

DISCIPIINA

Nalb,:e i$ilanje p nt.lakog pra Nalb.:e Jola.te p o p,va ndq,Jv(e Natbr:E.edcile o.roka i tr le a lltinuro) arbr:eled.ije melo kuha. h rara f,trn!tol

NEKOBD
z

J

nanlei{nma prlupllat yedslva i-inr ra kupnl! io, 5.e op,cme
nva d5k h

l I

j

OATUM

J

I

ko G,5kltera

.ak keleta
Koj. i. tajna vaies uspj€har Pos!c.en.i de.ta ia inaq.

Kojije hio
Pop o

v.i

prvi Guinne$ov

Nrjbrte spranr€ra,da medo! ne ukhuta = rckotd

N.lvse hot dolovi u pe.eu oor.der h u
katr v)je

(r,o )

4tr l3,a I min ilc r
5

tnrad

ncdov ne za pel sekund
Samo

lnate li tavj€t2a one koiitel€
krenuti v.iim rlopama?
Pob, n

r

ni lJ,ievau Ea'r BJd..1975

I

m a

d!o..J.d 50.J1.r .la
pool p(e

ulpre a su

qe pJo vs nlkap

tes. dJ !z !cbe u! rei

.e pnznajr c,nna$avi 3vjatk) tetaati

52

GUtNNa55 WORLD RtCOnD5 200'

I

; ff_ili,,i$i"ltiF !q'rzi ,d;,ni#

i#rr iil,t'

ll

It
JI
\

F

rl rl
I

Il rl

t, il
I

ll
L

I

l:
1

I

f

t,

."Ji#,1,ffj,ii,r,,ffifi**,H;l$f;:
'r7 I

'"iffi,trtrjffi$ffii

:-

ffiffi

I'IEVJERO.,ATNO UUDSKO TIJELO
a€n

tamo vla5n k ne jednoq od .aFtajnijih tehnotoik h pon qnlaa na zeml ! LjLdskoiijelo razvilo se u vno pritagodljjvo orude, nui.o za pre;ivtiavanje tudske

rote nje o sposob.o brTo pond vc ku bziiu (Asafr powcl

Ekord
55

E

lOO

m, , \,l/, \d^oq.//v.n,-olr .'r,.
najbie je irtrae marard,

s

]amaike ponav
,

o

e

O,1or

,c: kenijac Pau Tergar

.,

,.kordn h 2 h.4

"

-,

"pq

m nure i

snnTno Aurlftna. Dav d Huxicy poqrk.ro i€ Boeing 747 re:ak tenon od 9r m za I minlrL i2r,7 sekurd, io le najteri avion koji je vukao iovjek. Ndla !, tije a i zdd I va dmcr ik karkader Evet (n evet lomiole kosti433 pur:, no je najviae rtomtjqih kosriju u:ivotu jedne o$be
187 tona na uda

iehrndl.Ilelole

Zbog toga sho u iarr naj€q audesnog rijeta istakiutiloi nekc rckorde kol uvhie pod koiu d6ovio

umr.

tl..

.!-

I I

) ).

I

t

\

t\

t\

., -t \&
ri.
|

l& I

'I

I \l rH
urrT
I

l

v/!\rw 6Lr Nf.r55[. oRLDRraii{i)5

LJUDSKO TIJELO
SADRZAJ
RODEN]E 2 VOT
STARENJE I DUGOV]E.NO5T

64
66 68
70

MEDIC NsKA

.UDA

BOLTsT

IVEO C NA

I]ELO IUEPOTA

12

POSEBNO IZDVAJAMO..,
TJELE5N EK5-IREM
55

auDEsNo

r

lELo

59

o NAJV|S|
Klnez
15.

Zvu€r

uu5rnnac
X Shuf (r. 1951 )primlerenjL, sijeioja 2005 u bo ri. grada Ch(enga u kine5kol pokrali Unutra!.loj
Mo'rgo
U

r!.!

j

2005.

bolevsok2,35 m X Shun ie prvip"t

oiputovao nvan K ne posjet o ondonsk ured Glirnesoyih

..-)'
GUtNltts5 woRLD RtcoRDs 200t

JE
X-REF

+. .
n|e
a5a

NAJSTARIJA

MAJKA

nota bil) zaprck. 'tarcst.. cu t. he$ava pon a vlja nlLt srjetskag,ekatda Maict tl
paq a.l t

t.l.

b

n eis t a

bt

Rum!nlka AdrianJ Em la lieru (r 31 svibnla 1918 ) rod a je ratrk m rezom l6 sle(nla 2005 [(er E]z!
za
66

i. nx(ala t6t.taF F. trim lc,rn.e.Irai O1(iir..
!ar.

l,larl! Boqdan! ! (r.ikolbo n. I .ek. og i! po,od. (vo !
B!kureiiu
u

R!nufF[oj,
dafa

u

dcb oo

godina

230

* .

NOVIREKORD
NOVOPOSTAVLJENI REI(ORD

*

NAIVISE BRAEE

I

SESTARA ROOENIH PRIJESTUPNOG DANA Trole cle.e norv.5ke ob te l

NAJVISE PREZIVJELE DJECE IZ JEDNOG PORODAJA
Zabijezcni su rr porodala loja a, pr.zrvie e sedmorke
Amcnkanka Bobb e

He.riksen ricld (r r960 ). O av (r 1964) iLel Mart n {, r968 )
5la!e rodendanc svake aetvrle qod n€, ie,5! rodcn p, enupnoq

t

NAJSTARIJA MAJKA KOJA

IE RODILA BLIZANCE
Am€rika.ka Donfa M.a!

k

28

rod al€ l9
^4.C.uqhcy

studenoqa 1946 ) rod a le b nafce 9 rljna 2004, I dob od 5Tqodina

C.i r cle.aka lrr dlevoj i (e,od . r. orm tjedan!
pr-orano Ha5na l/lohammed

da.a B izanc Matthelr; .V.hae rode. 1(a6k m rezom u lled crnskom (entr! N.nhr dge u Nodh.dge! ((a lorrila, 5AD)
286

Hlhd

r

t

Saud jske

A€bije

ROOENJE
NAJBROJNIJE OKUPLJANJE DJECE'IZ EPRUVETE' U[!pno t79 dje(€ z.rete um]et.on

rodira le tek 2. veja(e 1996,84 dana

NAIMLADA
PRAPRAPRABAKA
Nala aCa oiobn kola

A.r.rinrka

N

Chr(\! rod a re 5t L!le ! folsion! (Tekqr, sAD)icn djcloji.a dva dlcial. P0o dijete rode o
je

(en r bo. (

*

pos je, qer u

!

\rl€d c

Bkom.eftr! ce5

n

D.nv

€L 1Pei.s!,ra.ia, 5AD)

l.
a

8 ozljka 1987 dozfa NAJKRA.E RAzDOBLjE
IZMEDU DVAJU PORODAJA
Novoueandanka layn. B eack ey rod a je JoseDha Rob.,ta L rLlna 1999, a Afn e le$ (! lov.e l0 oz!rta 2000, rako. inro 208 da.a

rlale

op..riiom ok!p

o sc 6. rulna 2003

!

Cehtru za pomo.
rVF

!

reproduk.il

8 Dro5 nar 1998, a pre ona h 5.dmro (ne s . dol.)nrkon l2 da.a Nrl
al5. beb. Do!

(are

u Prag!

! a6kol.

.lez na orau.uka po5ta. baka bla je Kanadanka Hatret Ho mes (r 17 s leinja 1899.),
koia le
5C

! dob

od 88 qodina

dana

pona.

Draprapr.baka

i€te!n,a

NAJVECA BLIZANATKA STAROSNA RAZLIKA

.{

Arer kankr

Pe99!

ty.f'od

a

ie dle

/-.\

vola (u

Fann! l l.sirdenoga 1995

lI_
/-.

€c.
t

I

1\

t

'-

t
I

t

ll

GI]INNESS WORLD RECORDS 2OO'

lffir ,f',,
r{AJvECa

4*

PonooArr{A rE rr{A
Kanadanka Anna 8.tet vi3ine 2.27 m. rodil. ie

tesfog

dietaia -r. \ rO,A l9 u wom Oomu ,
Graydak€u

(. Swai),

sevilleu (Ohio, sAD) 19. rijednja 1879. Novorodenieje !nrlo 11 satipos ije Najteie novorcdente koje je rodila zdrava majka bio je djeiak teiak 10,2 kg. Rodila ga je Talijanka

Cah€lina Fedele u ralijanrkom grad'r Ave6u u rujnu 1955.

(ll inoir, 5AD), u povodu p.oslave 150. godiinjice dolatka Friedricha i lohanne Bu5r€ iz
Njemaak€ u 5AD.

OBIIEUSXI zUOT
ITIAJMLAO| MLADE CI
Od 38.820 brakova sklopljenih u

*

t{AJvBE Bt-tzA Aca u

IsIo, SKoLI U JEDNoJ AKADEMSKO', GODIiII
i

Tadiikinan! 1994., 49,60n nevletta biloie u dobiod 19 ilinanjeqodina (emo 47% nevjesta b o je u dobi
lznad 30 godina). a.k 18% od ukupno s1.s25 mlade

Oram parova blizanaca iz razlait h obiteljipohadalo je i5tu tkolu u

jednojakadem5kojgod ni. rlmothy Gabriele Lynch, Amy iAnna L.m,
Cer

na

Krystal Kely, Samantha

i

zlatnipir (s0 godlna braka)
31.

tenja 1997. u Gvatemalibiloje udobi od 19 ilimanjegodina, no ih tinin

mladlrn nladoLnlrnla na wii.ru.

i

5avannah Fuller Monquel E ij.h Faiton, J€'' ilamison Carkin€ne,

rijetnja 1961.

.
24.

I{AJDUUI BNAX

2IVUCEG PAnA lohn Ro(hio (sAD, r Giovanni,
nudenoga 1903.) injegova srpruga Amelia (r Antonelli, r 10. linopada 1905.) vjenia isu te 10.

Briitany iBrooke Hobart t€ Brier i Brody Riggs Gvi k sAD-a) upita iiu Sesii razred u akademskol godiii 2004,/05.,0 iko ilndian River

t

iIAJVISE SESTARA UDANtH za BRAaU

Svih pet kaerl N.randre Nath l

!

Ph

l.d€lphiji u SAO.U.
AJVTSE BRACE r SESIARA KO.'I SU

*

TarahoniRoy uda o se zmedu 1977 i 1996. za p€to/icu braae, s nove Trarpode Kamakera iKhane
R6niRoy (svi iz Banqladela).

NAJMANJA
POROOAJNA

vej.(e

1923. na Rhode hlandu u saD-u, a 10. vejale 2006. prodavlli su 83. goditnjlcu braka.

PROSLAVILI ZI.ATI{I PIR
Dvanaenero braie i sertara, len
sinova Charleyja iAlce wade (oboje iz saD-.), prorlavlloje

NAJOUUE
OBITEUSKO 5TA8LO
Podrijetlo K'ung ch'lua ili KonfLrcija
(Kina, 551.-479. pr. Kr.) moze se

TEzINA
Najmanja teiina pri poro daju nekoe djeteta koje je prelivielo, a za koiu postoje

kt€rillen

*

I"AJVEEE OBITEUSKO

OKUPUAiIJE
LJkupno 2369 tlanova obitelji Susse okupilo le 28.lipnja 1998. u

pratitidalje ! povijen od bilo kole drlge obitelji. Pornato je da je
njegov prapraprapradjed Kuns Chla
Zivio u 8.

pou.dani doka,i, jen 260 9. lvlal. Amerikanka Ruma e
Rahnan rodena je 19. rujna
2004. u Medkinskom (entru

n. p.

Kr. Kunq

Sveutilina Loyola u May-

*oodu (lllinoit

sAD). nakon

emo 2s ljedana i5 dana.

*

-tlr
.}
-t

+.

NAJVECA srARosNA RAZLIKA DJECE 'IZ ISTE EPRUVETE'
nom oplodnjom, zaj€dno
5a

Amer kanka Laina 8€.rl€y zateta je umjetsvolim bratom Jeffreyjem ie€mom leigh. Dvo5taniani embrij male Laine bio je zamznui gotovo 13 godina,

G.

pije neso no ie rod€na 13 svibnja 2m5. Slij€va nad€tno na dici nala.€ e€: brat Jeffrey.
majka Debbie, Lalna. oia( Kent i sertra Ca.le gh.

,-rG-..

WWW GUINIIE99WORLORECORD5 :

O',' 5'

NAJSTARUI

.)

2rvufr
SIJAMSKI BTIZANCI
(MUSKT)
Aherlkaod Ronnie Donnie Galyon ft.25. lnopada 19s1.) naFtarijisu iivuai mutki ! jam,ki blizanci. Spojeiisu ! nruku, a
pun h 16 god na

ndiupali5u

na

karnevalima u .lrklsima, ,ve do umirov jenja 1991. slika prikaz!je blzan(e na p'os avinj,hova treceg

i votnom dob Kinje omrcod inlarkta 23 1.2000, u dob od 107 god oa 175 dana
natviiom provjerenom

NAJSTARIJI SIJAMSKI

BLrzA cr (MU3KD
G

Nalrrariji muiki blizan.i rvih
vremena biisu Ame. kan(iClen Dale rvoyer, koj su do:ivje i 105
god na Rodeni5u 20 lipnja 1895,
najstaf !
i

rodeni5u
4.

acomo iGiovanni Batl sta ! sjevernot ltalj

To(i

j :ivuiiblzan(

.

lnopada 1877., a umr i 1940. Doiivjelit0 61 god ne B li sLl ra2dvojeii !znad (ruka, a ,mal 5u

ponal s!23.

zaledniak! rdje i(u. trbuh

idvie

1{AJSTARIJI...
I'IAJSTARUA ZEI,.IA
Naivia provierena iivotna dob koiu je doi vjelo ll!dsko bi(e izno5i 122 godlne i 164 dana kolko te, vjela

je.n,.2000. Dale je 0mnovlien la,mer i20 minuta je ttarljiod G €na, un rovljenog uilteja. Gle. je
prerninuo 15. t.avnja 2001 , u dobi od 10t god na,9 mjete(ii25 dana.

1{AJSTARIJE IROJKE
Am€.ikanke Failh, Hope iChariiy Cardwe lrodene iu 18. rv,bnja 1899. u EmMott! uTeksasu u5ADu. Faithje umrla 2.listopada 1994 dobiod 95 godlna i 137 dana.

NAJSTARIJE

!

2rvueE BUzANKC
lednoj.jiane brizaoke 0ella Ve(h one Da,mo lvarie ve(hione 0rLorero iz 5A0.a rodene 5u l2
ietop.da 1907. Ponale s! najstarile 2 vuce blzanke 25. ilib.1.2004., !

A I
O NAJSTARIJA

Francusk nla leanne LouBe Calmenl. Rodena je 21. veljaae 1875 kao d jere N.o ata (1817. 1911.) i

NAJsrARuE trvueE rRoJl(E
Njem ce Minna oora Bld(ker L!Ee Amale Steiener i Eerlholdine Alwine Be.necker rodeie 5u 31 sjeanja
1914. Sve

2vucn 2rnn
[,,1a.

Gile5. 1838 1924.), a umna le u na.aakom domu u Are5u u juznoj Fran(lskoj4. ko ovoza 1997.

Ma,9!erile

k

dob od

95

godina

227 dana.

tri proslav

le ru 91.

rodendan 200s.

iIAJSTARIJI ELIZANCI

NAJsraRUt ZNUet BUzANct
(MUSxo-zEr'rsKD Lou sa Dunn Fred Adams z Vellke Eritaniie rodenisu 9. o:!jka 1907 Ponal su najrta riji iiv0ii m0iko ienskibllzan( u studenome 1999,
dobi od 92 god ne I 199 daoa.

a Esther de Capovila

I'IAISTARUE EEIVORKE
aelvorke Ollman D ijemaakog grada M0n(hena, Adolf. Anne

(r
8. p,o5

l.8

1892 ),

ala

.(a 2005,

u dobi 1889.,

od 116 god,na i 85 dana.
Rode.a le

l4 r!t.a

!

5. ,v bnja 1912.

Mare, Emma irltabeth. rodeie 5! s!ih aeivero

+.
I

NAJSTARI'A ZIVUEA ZENA 5 DOWNOVIM SINDROMOM

Ameikanka Nanqsiddoway (L r8. kolovoza 1937.)pGtalaje tvuia orobas Downovlm sindromom 21 lipnja 2c4s., u dobi od 67 qodina,107 dana. Tenltaino ;ivi u West lordanu u ameritkoj
nalnarlja

eveznoj dr:avi Uiah, a na i cije prkazana nasvoj55. rcdendan. Kenh Rob€.$ z lotno.fiike Republike (L 5 lip.ja 1953.)

najrrariji ie tivtlti ni'd*ara. r oo$iovnn iindromom.
Navdiole t2 qodine i 16 dana 22 lipnja 200s.

oo GurrarrrEss I l-.'-c*i-;5lqrffi woRr.D iECoiDt loot

..t

#
+.NAJSTARIJI MU5KARAC
lapanac 5hiqechiyo
na Tokunoshimi,

* .

NOVIREKORD NOVOPOsTAVL]ENI RIKORD

rzrmiiz

lsena

otoku 1320 km

.

NAJSTARIJI

jugozapadno od japanskog grada
Tok ia, doiivio ie 120 qodiia 237 dana. Rodenle 29. ipnja 1865. i uplsan le kao ie(oqodiiniak u prvi japanski popis nanovniitva

Zrvu(r
MUSKARAc
Emiiano rMercdo del
Toro lz Portorika roden je
21. kolovoza 1891. u

1871 Umro je 21. veljaie 1985. u 12 sati I 15 minrta od podjedka

Gbo

Roiu u Portor ku. Naistariji

muikarac na svijetu, a ja je dob potvrdena, postao je

NAJSTARUE OSOSE KOJIMA su tzRAsLt zuBr
Briiaicu [4arku Tori(r 25. s.1938.) izranao ie doni desnitrei sjekut a
u

17.sijeinla 2005., u dobi od 113 godina 149 dana. Emi ano je i naisrariji

iivu.i veteran

unovaten

veljaai2000., u dobiod 6l godine. Time je [4ark portao najstarija Goba

1918., alinije 5udjelovao u borbama jer je bio na

NA,ISTARIJA MAJKA KOJA,IE RoDTLA aETVoRKE Aunra ka MerrylThe ma Fudel rodla letridjevojaice ijednos djeiaka u
Memorljalnoj boln c sharp u san Di."gu u Kallfornij u 5AD u 1 8. travnja 1998., u dob od 55 godina i286dana. ledna beba umraie pr porodalu
zbos zarajenja dlinos surtava.

le bllo 65 qodina i224 dafa, ito le iininaistarijom

kojoj le izranao novi zub. Najstarija osoba koioj j€ izrastao umnjak ie Timoth-"us Louw z Ju;noafr ike Republ
ke

dvomjeseinol obrcl kad je Prv sljetski rat zavrilo 11. studenoga 1918. Na
s

k

le

posvoienom osobom.

(t

27.6.1922). A

NAJSTARIJA OSOBA S DOWNOVIM SINDROMOM
Prema podac ma viie mediclnsk h

29. 1. 2003 da

NAJ9TARIJA POSVOJITEI.JICA Amerikaika Frances Ensor Benedkt (r l1 svibnja 1918.) u dob od83 qodire 329 dana zakonrkile
posvojlla

izvjeitaja, o5oba obojela od Downova sindroma, pozrata kao gda K. z ll noki u sAD-u, umrLale u dob od 83 god ne od komplkacja zbos s omljenog kuka.

[:if"'''6
dobi od 80 godina i216

.
u

NAJSTARIJI PACIJEI{I

lo Anne Benedict Walker

5 travnja 2002. u Putnam Co!ntyju u Tenne$eeju u sAD u lo Anne tada

Francuskinja leanne Calment (187s.'1997.) podvrgnuta je operacij kuka

dobiod

114 god

na 1l mleseci.

NAJSTARTJE

ZNUcE osoBE NA svtJETu

tME

D82AVA DoB

DATU RoDEI{la

t2w:

Getuntolaqy Research Graup

(M

qry.ary)

www.GU NNE55W0R!DRECORDS

CO

lr/l

67

NAJVEEE STRANO TIJETO ZABORAVLJENO U PACIJENTU
lndijka Meena Porohit podvrsnuta je (a6kom rezu 1. tpnja 1989. rod la djevojii.u. Kiru.u

*

PRVO U5PJESNO

I)

DJEIOMICNO PRESAOIVANJE LICA
Francuski.ja lebelle Dinone podwqnuta le prvom djelomiinom
prcsaalivanju lica u 5veuailiinoj bolnici Amiens u Fran(uskol27 11. 2005. kabellino Lke blo ie unak.:eno kad ioi

ie niezin pas, kuani rubimac, odqrzao
nos, usne

ibrad!

u

svlbnj! 2005. tice

arterije dlga 33,02 cm

jedobiLa od emoubojice z Lillea koji je donirao viie orsana, a operacilu je prcdvodio profe5or lean Michel

nBu otkriven, sve dok

lile(n ciiisu obavlli laparotomiju 3. rujna
1993.

Dubena.d iz Franc$ke, kojije 1998. izveo pM presainvanje lake.

I'IAJMLAOI PACIJENT
PODVRGNUI PRESAOIVANJU
Novoroilenietu Cheyenne Pyle iz sAD-a prc5adeno le 8.studenoga 1995. v.e donatora u Djeajojbo n c

+.

Ja.kson u Miam ju na Flor
SAD-U,

diu

samoledan 5at fakon rodenja.

NAJSTARIJI KIRURSKI ZAHVAT
Trep.nac ja, pro.es

!kanlanja kori
Prui

iz kranjalnos prostora lubanje,

PRVA PACIJENTICA POOVRGI{T'TA PRESAOIVANJU KOJA JE ROOILA
Kanaala.ka lohanna Rempel rodila le dleiaka Kerryja Melvina Rossa t€ikog
3,5 kg

NA.,VIIE
OPERACIJA
Amerikanac Chan€s iens€n operiran je aak 970 puta od 22. vpnja 19s4 do kraja 1994., ito ie naiviae

naFt.rijije kirudk ,ahv.1.

I
1

nepobltan dokaz vepanac je pronader je na kon!ru s0'sod lijeq muaka(a u grobu na.om 7000 god na u Ensrheimu ! Francrskol.

! Opeoj bolnkiW fnlpeq u Manitobi u KanadiT rujna 1967. Ll
prosincu 1960. presaden

opera.iia koiima ie podvrqnuta
jedna osoba. Blli5u to zahvat uklaijanja t0moG pove,an h s nevus
DL Robe( 8. [4cC ure i2 Kaiide le od 1924. do 1978. zveo 20.423 ve ika operativna zahvata, no je

lolje

NAJVIII POSIOTAK OPEKLINA KOJI
JE iIETKO PRE'IVIO
900/0

I{AJVtlE...

Britanac David chapman preiivio ie opeklina narijelu nakon itoje

.

NAJVIEE DAROVAI{E KRVI

najvile ob.vljenih velikih

Maurice Creswick iz luznoafriake Re

spremn k njegova mopeda

eksplodirao natopio mr tijelo benz nom 2 vpnja 1996. opera.ia na kolojsukirurzi uklanjali mrtvotkivos
Davidova

plblik€ do 21. travnja 2006. darovaoje kd Boduaidaje krv poaeo daivat 1944. u dob od 18godina, 200,5lllara

tje

a trajala je 36 sat

.

* najsrariies r€dovirog danvaGlja krvi.
ponavio je i rekord za

*
X.REF

PRVO U5PJESNO PRICVRSEIVANJE CIJELOG LICA

r>

bolest koja je da 96a lh ubttata dva hilijuna tjudi
1

Vodeii indij5ki mlkrokirurg dr Ab(ah.m Thomas izveoje r99a. prv! oper.ciju pritvriaivanja cijelog lca. Pacijentlca te biLa de!etogodiSnja nd jka 5andeep Kaut ije je li(e iijeme st'9nula vri lica o koju se zag dvila ojezina kosa svezana u rep. operacija le uspje a, a sandeep je 2005. pohaalal. ikol! za

stranici otktijte a kojojje

68

GUrNrlGrr wo,.Lo

REg;"'/r"-v

NAJVECI PREDMET IZVADEN IZ LJUDSKE LUBANJE
cije Lij€anicisu 25. travnja 1998. ! noa lklanja i noi dus

.t

.

Zvor

NAJDULJI

A

20,32 cm G iian nozu na s iz glave 4l god irje:dve

k)

s

UMJETNIM
SRCEM
Sritaicu Peteru Houghtonu usadena ie nakon teikoq inlarkla riana
pumpa iaryik 2000 u

i€ najviie orga€ pEailef,ih j€(l. nojosobi. Tada m! le treaiput r malo vie od mjese( dan: u Djeijojbolni. lacken ([4iami, sAD) presaden nov] 2eludac, jetra, gujteraaa ltanko olevo.

u 5AD 1,. Zaaudo, 2rtva

te vea 5utradan normalno

NAJvr5E
UMJETiIIH ZGLOBOVA
Ertanka bolule od

NAJDUUA OPERACIJA
Amerikanka Gertrude LevandoMk

bolnkiloho

Raddllfe u Oxfordu u Ve ikoj Brtan i120. ipnia 2000. Ventrikularni uredaj od iada neprek dno odrrava rad njeqova yca. Holghton je 1r. ko ovoza 2004 postao pacijent kojije najdulje preiivio 5 umjetnirn rrcem,

A..€ Dav son mnogo godina ar(rts, a do47 godineza
12

podvrqnutaje

!

Chkigu u lllinosu u

mjenjenojoile

ve kih zgobova

sAD'u op€racj uk anjanja c ne na jajn cima koja jetrajala 95saii, oda. do 8. vela(e 19s1.

(oba ramena, lakta, zapeiaa, kuka, ko jena iglezola) ltrizg oba na p6tma
Charesu N weddeu (SAD), koj bo lujeod reumatodoog adritiia, od 1979. do 199s. zamjenj€noje 12 zglobova.

NAJDUUE

PREirvuAvAt'uE BEz PULSA Bitankalule M k preZivjela jelr dana
kvoiilnom sunavu fakoi nfarkta virusne upaleyianog m 4iaa 14 kolovoza 1998. KardokruR boike John Radc tt€ ! Oxford! uVe koj Br taniji dpotrijeb su iep!hrajui!
bez puka u

iak

1513 dana.

NAJVtgE tzvAoENrH

PtELr'utH 2ALACA
NAJVTSE

PnEsAoEt'IH oRGAt'tA

Afreriaklknrlg d. Andreas Tzak s pre 5ad o j€ u jednojopec(it sedanr orqa narieva, quiteciu, :e udac, deb€lo i
tanko crijevote dva bub€ga. Pacijef' trca je b a dsetomjesecna lalijanska
dlevoja G, a zahvat j€ izvedei u Dj€.tol

lohanner Re ieke pretivio je 2443 lboda piela u rudi,ku k05rra Kamativina

rj{

Gwai
1.

okrug! Wanki€ uZimbabveu 28. 1962.5v ia c daden su iprebrqef.
u

pump! za kry(ABl80) kojom suje od'rava ifa u vot! tjedai dana srce joj
re

opo'avilo pumpa je ukoirje.a

NAJDUUE.,,
IIIAJDUUA KOMA
E

*
a

boi cilackon u Miamitu n. Flordi! 5AD ! 21.1.1997. trajaole 16sati.Ti
me je postav jen rekord ?a

r{ArDuut Ztvor BEz JEOI{OG PLUCNOG KRITA

aine

Espos

to (saD)pa

je u komu

najviie pre-

,ailenih orsana u jednoj op€raciii.
Amerikana. Daniel Canal dobio je svot tre(iret od aetninova organa u

rakon vadenja dij€pog crileva 6.8 l9al., kadjojje b olestsod na. umnaje25. 11.1978., u dob od4lgodine 357
dana, nakon

Amerikanac Bru(eceilirg (r 7. pnla 1923 ) izqubio je desno pluano k.ilo

noie

u komiprove a aak

zahvatenotunrorom l0.travnja 1969., a 14.8 2004 tol je aktivno ;iv o. Kaiadaiin Wol{gang Mu er podvrg

lipilu

1998.,

! dob

od 13 godiia,

no

illje
aoj

pre5ad vanju pluanog

kila

u Op

boln.i Toronto u Oitartu u Kanad

PIOl{IR5KE OPERACIJE
PRVO... KIRURG PACU€NT

15 9.1987, a 16 godina 307daiaposlile, 19.7.2004 ponao je pdmateli

DAIUM

plutms kdh koji,e najduli€ pr€iivio.

(n€

m€novani) 17 pnja Lou sWarhkansky I prorin.a
rgSl

NA.,Duut ztvoT s
PRESAOENOM

SVINJSKOM AORIOM
Britanc! Harryju Drveru (r 9.10. 1930.) presadena le aortawlnle, a opernao 9a je britansk knurg d.lohn Keals 12.4. 1978. Nakon 25god na i238dana prav nog lunk.ion ranF, aorta je 16.3.
2004. zamtenjena droqom. zahvat ie ideo Eritana. dL Philip Kay.
2000

oevret(sAD)

SarneyCdrk (saD)

z

Prerailivanj€ obje ruke prci.

J.

M Dubernad
(5AD)

(ran(uska)

Driverje2l lravnja
od 75god

2006., u dobi

Urpj€<nauqradfja (Okojerazviowillian

umetnoqoka

Dobelle,SAD)

*

na

194dana postao

najsiariia o6oba kojoj je presadena ivinjsk. adta. WWW 6U
N N E55W O RLD RT CO RD

5 COM

DUTJI

.)
,=',
.r

BORAVAK NA BOTNIEKIM KOUCTMA
Eritanac Tony Collns proveo je 77 sat i 30 minuta na boln ikim ko kima u hodniko bolnke

I

I

Prin(e$ [,4ar9arel! Swindoru u briian5koj pokraj n i Wiltsh ire od
24. do 27. veljaae

2001.Ionyje

rlD
PACIJENTA
U kolovozu 1987.

NAJvriE ZueNrH
KAMENACA IZVADENIH IZ
ntijela neimenovane 8tuodisnje zene
izvadeno je ukupno 23.530

r

dljabetiaar a na pr mitak u bolnlcu tekaole zbog v rusnog

BOTESTI

*
bol$ti v(a
)

GoDtNA 5 NAJVTSE SMRTNtH SLUtAJEvA

NAJRASTRENtTA

ALERGIJSKA EOLEST
od bronhija ne astme boluje

NrutElet uzRoK sMnrr
U industrDkinr zemljama,

uzRoKovAl{rH stDoM
Prema procjenama najnovijes

priblino

150 m lijuna

ljud d ljem

krunihu

a

(kfro: lne bo en

uoklju

qodiinjeg izvj€3(a uN ova
Programa za HlV 5vjet5ke zdravstv€ne organizac je A/D5

viie od 50.1

nrtnih

5

oiajeva. Najraine-

idr

sviteta, a od iste bolestlqodiinje umre 180.00011ud]. Procjenjuje re da

nl

su

uzrotnki smrti siani i moidan
ke a tercskleroz€ (olte-

,uar h kamenaca. nakon ato

uda ri ka o posl ed

Epidenic Update, 20A5. zab l)ezeno

5etltila

na teike bolove u vbuhu. operaciju je zveo britantkl leinik K. Whitt e Madin u bolnic Worthinq u

i€nje artenlskih nijenki). Naiviia radna krvo:ilnih bolesti zabiljeiena je u sje.
vernoj l'skoj, gdje v ie od 3c0 6oba na

le najvie smrtnih

100000|jud ma 5 mptome tih boistl.

s laaleva uzrokovanih tldom. Ukupno 3,1 miljon smrtnih ,luaajeva 2005. povezan je sa sindromom steiene

gospodarsk troikov povezan s tom bol€iiu prema5uju zalednitke tro5kove 2a tuberkulozu HIV/sidr.

NAJSMRIONOSNIJA BOLE9I
Prema procjenama zdravnv€nog

Nijmlada oloba kola ie imala tuane kanEnce je Kanadan n BGndon &unetie5eguin, kojem su kame.clpryi ptt dlagnGticiraniu dob od5 god. ir94dana u bo.k Grand
River u Kanadi 10. 12 1996.

*

.
(ie

lmunodef icijencije (alD5).

izvjetaa uN a za 20U., balest koja

BOLEST KOJA SE NAJBRzE SIRI

Od toga je aak 570.000 irtava
m ade

bio

ubija najvie ljudije shemiina bolen
srca, koja

Prib Zno49

m

luna novih duaaleva

od 15 godina, a 2,4 milijuna ttava je iz subsaharske Afrike.
Prema rluzben m podacima na

5mrrnih

nuiajela (ii 12,6% ukupnog

le uzrokova a 7,2 miljuna

zaraze virusom ljrdske munodei.ijeo(HlV) z.biljezeno je 2005., tako da

broja rmrtn h nua.jeva) 2004.

je sadi HIV-om

z.raieno ukupno40,3

svlet5kol razini, do danasj€ od posljedka te bo eni umr o uk!pno

NAlHlllrllJl
ZDRAVSTVEl{I PROBLEM
zdravflena organ zacja proclenjuje da te do 2020. bole,ti povez.ne s puienjem, kao ito ru qaane boeni, rak bolen dianih
Svjetska

miltuna ljudi.

Kamend m0

nso 2vaden

\ '.t.
\

rir
ct

'.a^

l'
+.

t-

;h

putova, btinaism.ronosnije te da ae rzrokovati viie rmrtnih sluiaj€va od side, ruberku oze, prcmetnih neve(a,
uboi5tava i samooboistava zaledno.

J>\

NAJVIiE DONATORA
KoSTANE sRZI (u 24 SATA)
Ukupno ?50 os.ba prijavilos€ 15 7.2005
za donaciju

koitane

nii

na skupu

odta'
u

nom u Pembrokeshireu

uV Bitanij,

znak rletanja na Bdtan(aAd.ma tvane

lhomae

(1969. 200a.) kojl le bolovao od

akutne mjeloidie eukemije. Adamle

:r\

qodfa iivota prcveo u po kui.ju da pod qne svijen ljudi o I jeienju rak. i,fedu osob.ma na dki nalazise l
posliedniih l0

5
,o

adamova majka

Chri5

(tda

zdesna)

GUtnilcsJ woRrD nECoRDs toot

o

c

NAJVISE

IZLI',E.ENIH GUSAVACA
Golovoje l0 mililfa lud z je(eno od gube u l5 godina, od 1981. do 1998

- o)*-_ / /t.I

<

*

NAJVISE CIEPIVA U JEDNOM DANU

Osobte bolniikog cenlra Floida

cijep oje protivgr pe ukupno 2480 osoba na nadionu Orcola Heritage u
Kssimmeeu na Flord u SAD

r

/lt
,t.
NAJTEZT SLUcAJ OPSESIVNOG GUTANJA
Najtet
s uaaj ops€s

.-z' :- i'

NAJUSPJESNUA

IMUNIZACIJA
svjerska zdravnvena org.nizac ja je

narvrse
bnj!

CRVA IZVAD ENIH IZ LJUDSKoG Z ELUCA
U sv 1990. na Kl

f

l. steanja
kreveta, a danas

1980.

objav adasuvelike

h

ma aak 560 Pr hva-

t

aje ukupno

17.000 rrtava

qradais

bo9 nje skorlenjene u svijeiu. velike bog nje5u 1950- h uzokovae pr b :no
2

kog rata u su5jednom sldanu, od aeg. le nl h 1500 dobio umletn€ udove

m llna

smrtn h ducjeva godiinje.

nik!

za

NAJDUUI
BORAVAK U BOLNICI
Ameikanka Martha N€l5oi pimlena je 1875 u Ddavnu ustanov! za sabo lrmne ! co umbusu (oh o, sAD) Umrla
je

ali su trkorijefjene zahvaljui!ailediom t pu (jep va koje je b lo uiinkovto prol v svih oblika bo en

vnog

ganroentero ojku

lirurgli!

primjena ie 58 sod ioja lapanka
D shDuoke. T!2ia se.a jake b. ove I ie r.! I mlanlnu nik.n itoje pole a sathlmlGirovo /ibu).

NA.JVISE oPERAcUA

Kanade, kola

se

tu2

a.a

MoZDANE ANEURTzME
Japanski neurokir!19 F rotoshi

saio

5

Otkrvefoje da
predmet.,
uk

se u nlezinu

! sleinlu
i6

1975.,

! dob

od 103

odsjeka za neurok.ursiju M€d.

i'koq juaujui 94i

Lje.nic su u njezln! tel!cu pronail 56 bije ih nilan h @a
(na sornjoj s (i) i izvadi i ih 90 minutnom operac jskom

godine

nles(i!

Drraviol !(aiovl

faku

t€c tulG uiapa.ikom gcd!

r

or ent u ohiu, nakon ltoje u bo n cama provela v ie od 99 godina.

Toyoa(eu u Akhi,u zv€o j€ 2100ope raciia uzrokovanih proj renlem krvilh

predmetr zvadeii k rurikim

;ila u mozgu od 5.7.1972. do 2.4.2001

zahvat! Crvisu
dent

b

I

dugaak do

NAJV|SE PoPuE tH TABLETA
Pacilent

Ik cn

koj le prcgutao najviietabeta

kao

liinke

pod med . .skom kontro

om,56tgq bio
1988.

* .

bolnniOntario
NOVI RIKORD NOVOPOSTAVUENI REKORD

!

kan.di

leC H.A K ner(z

mbabv€). rab ete j€

pood9.6

1967.do 19

6

NAJvEaa EPtDEMUA KoLERE
Prcna tzvjei(u o zataznim balenina za 1999 Svietske zdrawtvene organiza( je, vlie od 500 000 jud u Latinskoj Amerkl zaraz ose

PRVO ORALNO KONTRACEPCIJSKO SREDSTVO
Amerikan& Car Djerasr zlmio j€
modernu kontra.ep.ijrk!

pir

u 1951,

dokle Edio kao inGiivaa za Labo ratorije tniex u ciudad de Mdx.u

TUEeENJE

*

NAjVISE USADENIH
KOROT'lARNlH STENTOVA

NAJVTiE LUEeENTH GUBAVACA
Seva

.l>

U Emlh Lohena (5AD)usd€nje ukup.

Bo n ca Avadhoot Bhagwan Ram Kushta

no 31 koronarn

ned(umeti.a)od

8

Ashcm u indijskom gradr Parao

8. 2000. do 31. 1. 2005 Nalvije nentova

odjednoto, tak ien, uedeno mu je opera(iFk

h

zahvatom

r3.9 2002

u

njujodkojbohic LefoxH usAD.u

le vie qubavaca od b lo koie druge bo nk€ Od 1961. ukrpni b.oj reg nriranih paciienata potpuno obolj€ ih od 9!be bio

llleiia

le 99 045, a on h

ije

j€

tje

o

I'IAJVECA POSTOJE.A RATNA EOLNICA
Bo nka Medunarodnog odboG Crye-

zah!.a€no subom b lo je iak r47.503. Svisu pa. jenti uspjeino
zlijeaen
.

nog kr 2a u top dinqu u Kenl osnovdraje 1987 U poaetku je imala samo40

U NNE5SWORLDRECORD5 COM

71

TETOVIRANJE

*

NAJVECE

i

ZENA s
NOU NEKORD

{APUHIVANIE
CEtA

r)

.

trovoFosTAvuEril REKoiD

I,IAJVISE TEIOVAZA 5vipt zeta Kryrtyne Koloriul iz Kanade u 10 godina tetoviralaje
9s% svog tijela, da b b la jedinnvena u svojoj plesnoj toak i.

.

Umi€tnik rpeciializi€n za tiele5ne perf omanse, Amerikanac lerome Abramovitch, p'epo,natljlv j€ po napuhivanju teLa - modif kacijilica iaela iniekcijon slane otopine.
Ub. zgavanje 2s0 mlotopine traje

I{AJDUUA
SEANSA TETOVIRAI{JA ALrstralac Glen (eizer
proveo je 42 h

do aetnisata, a jol24 eata potGbno je da le dana otopina .azgradi. Pow€meno si ! obraze ubrizgava jol 150 ml otopine G u i nnettovi sviettki tekotd i

i

10

min

na teroviranju kod

Aunra ca Paula
Blackhalla u

preporuiuju vam da to ne

fi) #;';*t." Ffitrf#: ,;
18. .ujna 2005.

PIERCING
MUiKARAc s NAJV|SE PrERcrivca
Kubanac Luis Antonio Aguero iz Havane ima 230 pien;nga na glavi 5amo na lku lmavlSe od 175

KOZMETIKA . ilAjvtlE xozMEl|'(tx
itijelu.

MAKEoVEBA
Artin
trgo

5idonia l4assie Hutagalung iz lndonez je, vizaiinka nudija Pmtussional zmetiakih makeor€ra u 24 sata
u Cosmetica Madha Tllaai izvela je 96 koLr

pdene

va. Agoero uzdrzava svoju obitelj na-

pla(ujLrd ljudima koji qa fotoqranraju.

vaakom centru Kelapa Gading u Jakadi

lndoneziiod 22. do 23.svibnja 2005.

t{arvrlE PtERclvca s
KtnuRiKlM TGLAMA

vElrer

E

i8

.

NAJVISE BIKINI oTTLACTJA U 4 SATA

Amedkana( Benjamin Drucker u 5vom tijelu ima 745 kirudkih iga a veliiine 18 (1,2 cm) kole mu ie u tijelo zabio
Amerikanac Nate Adams za 2 h i21

Australka Larcera Guttery obavila je

bikinidepila.iju na 252 klientice u

ietiri sata na sajmu Every Woman's Apo 2004. u Burswood Domeu u
Perthu u Aunraliji 12. lipnja 20O{.

min u nudij! lxEody Pier.ing of Taos u Novom Meksiku u sAD-u
12. srpnja 2003.

.

I'IAJVISE DEPILACUA I{OGU U 1 SATU ',tu Woridne.od ! studiju ry pc
u s. 2005.

o nau5rnnnc

Auslralka tue lllniel depiliala ie 32 pa€ nogu u jednom nr 5ninanju emklje Gu,hr€sr

+. rerovnZn
Krajnji domet ! vilerlojnom tetoviranju ponigao je Aunralac
Lucky Diamond Rich {roalen na Novom

s runrvrSr

st4e seven t{enrod(

stsnEju u Norom

luznom walsu (Aunralija) 8.

.

AJVBEFRtzuRAuIDANU
Chinian Petn o napravio ie
250 klijenata
s

Talijan

zel.idu) koji

se bavi

:ong ir.njem
na

fiarre ra

opranom

motonim pilama, voinjom

kosom od 18. do 19.lipnja 2C{4. u

monociklu i gulanjem maaeva. stotine umjetnika tetovale viie od 1000 sati modiflcira e su njegovo tijelo. Pot€oje tako da su mu preko cijeloq tijela letoviraliniz rlika u bojiiz cijelog rvijeta. ludyje zatim odluaio pretritil00% 5vog tijela €rnom !intom, ukljuauj!ai kapke, nj€inu kozu lzmedu noznih prsuju, unutratnjon uiiju, pa tak izubne delni. sad mu na choj podlozi tetovnaiu b i€le mrlje, a na tim bijelim povriinama izrad'rju slike ! bojil

ftizeEkom elonu Nicostyle u
d€maekom sladu Hamb!€u.

*

iIAJSKUPUA FRIZURA
elonu Cout0rc Clx slavnog

Za poljet

b.ilanskog frize.a teea statfoda izdvojit aete 1000funti (1751 dolar), astaffodu aeie platiti2000 funti(3502 dolara) da mjenu po vai€D izboru. u .ijenu j€ ukljuten iampanjac, tartufi i
va5 po5jetl na

lagode p.elivene iokola dom te nak nadna iiizeEka i€an5a

kn

tjedana porlije

.t'''

.

DRTAVA s NAJVTEE

EsrETsKlH PLAsflaNtH
OPERACIJA
Prema poda.ima Medunarodnog

druitva z stetsku plast iiu k rurg ju, sAD e idJje -. pfro- nestu po b'o J eneRl h p dni nil- ope ac.a. Ca.

,
:-

.

enetki zahvat obavljen je 2004., itoje gotovo 13% svih estebk
76.091

prastiinih opera.ia na

svijet'r

h a NAJVIEE
PIERCINGA NA-,IEDNOJ

r DR2AvA s NAJMLADTM -;;;;;;;;;;KIRURGIJI
U

sEANsr

PODVRGAVAJU ESTETSKOJ Britanac Kam Ma primloie
ipanjolskojje rekordnih

pa._e^ord

l.o q

enetsklm zahvatima nr godine. Driava s

* Wlbon na jednojseans pacijentima koiise podvryavaju koja je tralala 7 satii55 esretskoi kirurgiii je ndija, gdjeje minuta, a ,veden. ie 5443% pacijenata narlje od 50godina 4. oiujka 2006 u studilu 5underland Bod}] Art t

pod!'gikjL aale od 21 naistarijim

40,19%

1015 novih prerdDga od

tltanja bez koriitenla a.esre!\d. \\e pre.cdg"
lzveo je Britanac Char ie

.

I{AJPOPULARNIJI
EXIRURSKI ESTETSKI

ZAHVAT
Prema strazivanju koje su t' 42 ddave provell ilanovi Medunarodnog druitva za enetsku pl.niinu kiruBiju, najpopularniji neklruriki
I

e'T;:fit'""

?

* runlvrSn A
I

.

KTRURG

s NAJVTJE oPERAE SPOLA
B ber,

bilo je

CIIA PROMIE
Ameritki kirurg Stanley

IROKEZICA
Amerikanac Aaron Siudham diaise rro' kezlcom koja je bil. visoka s3 cm kad je izmjerena 11. rujna 200s. u Leom nsteru u amer

kollje
s

cijen i' promjene spo a viie od 30godira u Trini ' ' dadu u Kolorad! u sAD-u Trifidad e pcF '
um'o 2005.,l4odio je op€rac je
znat kao
5po

..

13,140 svih

'a

'ejetka prijenoln(a promlenel
od

ikojsveznoj ddavi l\,4at
se

a. Tajbvi kandidatza dizanje lteg€

sachusettsu. Tajna velia ne rckez,c€,

na Ollmpilsk nr iqrama izveo j€ viie 5000 ope'aoja. uglavnomzahvala

kazestudham, je utome da
kosa svakidan temeljito

p,o
spol.

'

opere.

mlene

mulbq

u zensl,

spo, a[ roro ]00
Lr

I *./

operacija promjene uenskos qodina. a

mlik

Prertao je operiraii 2003., u dobi od 80

ptasntHa
NAJVBE

KtRURGtJA

ula'ienie

imao natmanjerrj

operaciie povrat[a pruotnoq spo j€ trecine svih promlena spola na

j€ u je.lnomtrenutlu bio zaduan za

a BrberP cl+ r

KIRURSKIH zAHVATA RADI PROMJENE SPOLA
Perlanka Fu via Celka 5 guas sandoval ima a je 64 kkudkazahvata od pro
sinca 1979., radlprornjene spola. Od

svijdu.r

-\

NAJV|iE PLAsr(NtH oPEnAcuA
Amerikanka Cindy Jackoi platilale ukupno 99.600 dolara za 47 p anitn h
operac ja od 1988., ukjuaujua devet

toqa,

vie od 25

zahvata odnosise n4

w-

lce ivr.t, a druge izmlene ukltu(Ulur.-, +ra.ivanle uslu, transfomacije no9r4 l posul,cij! rul'u. Fulvra. ir.nsrek5!aln5\

ikih klrurskih zahvara koli !u ukljuiivali:

wvdovnjakinja, doslaje

na

8-r

nadovnke 1998. kad se kanddirala za gradonatelnku peruanskog

trl zat€zanla lca, dvlj€ korekcije nos, dvj€korekcileoi ju, lposukciju, opeGcije kolj€na, struka, trbuha, bedara ieljuni, uetk€ u Lisn (e obraze, skidanje
gomjeg
s

oja koze kemljskim

preparatina i po utralnu iminku.

.i r', \

t@

O NAJDUUA
VATRI

rzrozENosr
(BEz KrsrKA)
s

Iielo Amerikanca Teda A. Batcheora, profesionalnog kaskadera kojl radi vatrcm od

1975.,goieloje pune 2 minuie i38spkundi.
Ctelo to vrijeme Batchelorje blo bez dotoka kisika. Rekordni pothvat ortvaren je na otoku
u LedgetQuarry Pa*u u Nelson! u ameiakoj saveznoidzavi ohio 17. senja 2004.

L]UD5KA

PO

ISTRA
PLANINE
penjanju na planine iznatl 8000 m ulaze

"ilro
*
Po

Planina

pi

NAJBRA USPON NA SVE VRHOVE IZNAD 8OOO M

u 'zanu smtti. Nedostatak
kitika iznad 7600 m rczultna
zbrka n i n

razniitj a nje n,

tlabon prcbavon

i

jak Jerzy 'lurek' Kukuczka popeo 14vrhova viiih od 8000 m za 7 qodina, 11 miesecii 15 dana- Ptui uspon na vrh Lhotse (8501 m) na nepalskotlbetskoj granicl ravr5io je
se na

4. inopada
aqatne 2a Zivot.

1979., a

podjednjije

.

NA'MLADA OSOBA NA
EVERESTU

pothvat ostvario urponom na 5h sha Panqmu u Tibetu 18. ruina 1987. U alpinktiik m krLrgovima vrhovi Dnad 8000 metara smatralu se konainim lzazovom, presijinljim od osvajanja tedam whova'.

{:.4

*

PRVO OSVAIAiIJE

Nepalka lvling Kipa Sherya
(na s ici dolje desno) popela
se na

lSIRAZUAIKOG
GP/'ND SLAMA'
lu:ne Koreje stigao je 30. travnja 2005. pjeii.e do sjevemog pola i prui na svijetu
Young-seok Park iz

*

NAJSTARIJA OSOBA KOJA SE POPELA NA VRH IZNAD

wh [,4ount Evereria 22.

8000 M
Najstarija osoba koja se popea na

svibnja 2Cr03., u

dobiod

15

godlna. Pd osvajanju vfia pratiisu je brat l',{ingma
Gyula sherpa i senla Lakpa sherpa (dolje ijevo). Njih tfoje

bilsu potpoG

zavriio 'istrazlvaik grand sian', koji sesastoj od uspona na najviSe vrhove svlh sedam kont nenata (3edam vrhova')i l4whova iznad 8000 m te pjeiaienja do sjevernog i Juznog pola. Njegov pothvat poieo je osvajanjenr Mou'ri Everesta 16.
svibnja 1991.

jedan od 14 vrhova vii h od 8000 m je lapanacToshlko Uchida, koj je
osvojio vrh cho oyua,

OSOBA KOJA JE POSJETILA OBA POLA
(r.

NAJMTADA

A i

ielte najviie

Amerikanac lonathan Sllverman

planine na svljetu s 8201 m, 1. listopada 2002., u dobiod 71 godine.

13. ipnja 1990.. na dicidesno) stiqaoje do sjevernog pola 25. ypnja 1999., a doJuznog poa 10. 5i€inja 2002., u dobiod
1211 dana. Do sjevernog
11

*

ZEI{A KOJA SE NAJVISE
PUTA POPELA I{A EVEREST

godina

je pola

Nepalka Lakpa sherpa (na dicisasvim

doi.o kao ian turktiake eksped!;
cije na rurkom ledoomcu Yamal, a dolu:nog pola na joi jednoj

ljevo) petise put uspjeifo popea na
vrh l,lount Everesta 2 lipnja 2005. osvojllaje vrh sa supruqonr, Amerlkancem Georgeom Demarescuom, koji5e tada sedm put

turistitkoj ekspediciji, spustivii na c lj zrakoplovori iz iilea.

se

perjao na naivi:u planinu na

PRVA POLARIIIA OSVAJANJA
Pet ilanova norueike ekspedicije

predvodene satnikom Roaldom

POLARNA PODRUIJA

Engebrethom cravningom Amundsenom stiglo je do luznos pola u rl ratiujutro 14. prosinca 1911.

*

NAJVECA

POLARNA./AiIIARKIIEKA
EKSPEDICIJA
'operacija Hlshjunp' an'eriike latne mornar ce, istla:ivaika
ekspedicija s ci jem izrade zemlio

Iako su nakon

53 dana dugog mada od zaljeva kitova ponali prvi ljudi kojima je to uspjelo. Putova i5u saonicama koie su vuk ipsi.

Amer aki istra:ivaa Arkt ka Robert

vida, zvedera je na Anta*ticl u ljeto 1946./47. Ekspedkijuje iin o
trinaest brodova,
av ona

prva osoba koia ie stigla do siev€rnog pol.. Krenuoje s
Peary ie bliek m 5uradnikom Amerikancem

ukljuiljua i nosai

Phllippire Sea, oko 25 aviona

Mattom Hensonoms rta Co umbia na kanadskom otoku Elesmere 1. oU ujka
1909. Pearyje 6. travnia

*

zakjuiio da

PRVI LEI ZRAKOPLOVOM

IIA ANIARKTICI
Pruilet etjelkom teiom od zraka
antarktiikom kontinentu lzveli
zrakoplovom Lockheed Vega
Auetra ac sir HubenWilkins
i

Ameikanac dr. Alben Paddock
n€
su

crarytigao je do sjevernos poa avio nom Dakota,3.5. 1%2. Do lutnog
pola etigao je 12.2 r961. voz om Sno Ca! kao i an znannvene skupine lz postaie McMurdo pa ie ponaopRa

Amerikanac CarlBen Eie son 16. studenoga 1928.

osob. koja ie posietila oba pola.

NAJDUBUI ZARON S UUDSKOM POSADOM
dr Jacques Piccard I ameiiki porutiik Donald Wahh
Svicarac

upravljalisu 23. sijeanja 1960. batiskaf om amedake ratne momafte lr,este. kraalenim u Svicarekoj, do dubine od 10.911 rn u dije u lt4arijanske brazde

zvanonr'Dubinachalenger"
Dubina Cha lenger smatra se naidubliom toikoir na zemlji, a smjeitenaje 400 km jugozapadno od oroka Gu.m. u Tihom o.eanu

*

PRVI tET

PREKO a, JUZNoG

i

*-

a'
PRVO OSVAJANJ E SVIH VRHOVA

IZVLAIENJE PREDMETA

S

POtA
plolstva Richard Byrd prvi
29. studenoga 1929. Let od glavnog ogora

*

IZNAD

SOOO

M

A I

za 220 dan.. Putovanjeje poaeo 27. spnja 1989. u Seal Nunataksu i

IIIAJVEEE DUBINE U KOJEM SU SUDJELOVALI RONIOCI Briianska kff tarka Edinburgh
potopljena je 2. svibnja 1942. u Barentsovu mo.u blru obala siever' ne Norveike, unutar polarnog kruga,
a nalazlse na Na o

zavdilo 3. oiujka 1990. u lvirnryju.
Ekspediciju je pratila,aprega od 40 pasa Gaonice modemijih ekspedicija

Talilan Reinhold Messner postao je prvliovjek kojise popeo na svih 14 whova viilh od 8000 m kad je stiqao na vrh Lhoisea (8s01 m)na nepalsko tibetskoj granki 15listopada 1985. Njeqov je pothvat poieo u lipnju 1970., a do druqe polovice 200s. to je uspjelo

vuku zmajevi), a neko iko pasa avonom je prebaieno u kontroLne
postale kako bise odmoriliprije nego

dubiniod 245 m. upln je 31 dan, od 7. rirjna

ledenoj ploii do Ju:noq pola

inatrag trajao j€ 19sati.

do 7. istopada 1981., radio 12 ronilaca u parcvirna. kvadil su 450

no nanave putovanje.

*

PRVI PUI OKO SVIJETA PREKO POI.OVA
Britancis r Ranulph Flennes iCharles Burton iz b tanske Tranlclobe
ekspedicije otputovallsu na jug iz Greenwicha u rondonu u ve ikoj

onvaritijoi smo

12 osoba,

fto

pokaruje o koliko se zahtjevnom

NAJBRZI USPON NA MOUNT KILIMANJARO

Britaniji 2. rujna 1979. luini pol

PRVO P'ESAEEiIJE DO OBAJU POLOVA
Britanac Robert Swan vodio je troalanu ekspedkiju zvanu S.ottov'm koracrma, stig a do

preillsu 15. prosinca 1980., sievemipoll0. vavnia 1982., a
creenwkh
su se

Amerikanacsean Burch pretrtao je 7. lipnja 200s. Lidaljeno3t od 34 km od glavnoq logora do vrha

u

vrati i 29.

Itlount Kilimanjali {na visiniod 5895 m) za 5
sati, 28 minuta

i48

kojaje

llinog

sijeinja 1986. pola. Trigodine
11.

putovanja od 56.000 km

podije predvodlo je ornerot anu ekspediciju zvanu /cewalk. koja ie 14. svibnia 1989. stiq a do

PODMORJE

*

NAJDUBUI ZAROI{
RONILACKOM OPREMOM

S

NAJSTARIJA OSOBA KOJA
JE POS.,ETILA O9A POLA Britanskl bojnikWillLacy (r 7. vpnja
1907.) rtigao je do sjevernoq pola 9.

Nuno comes iz Juinoafriike Republike zarcnio je na dubln! od 318,25 m u Cruenom moru kod Dahaba u Eqiptu 10. lipnja 2005.

tipiine planinarc traje aetiri-pet dana, 2bog potrebe prilagodavanja na sve vite nadmorske visine. Burch, poznati ameriaki guru fltnesa, za vitinske uvj€t€ pripr€mao se osam
dana,

travnia 1990., u dobiod 82 qodlne.
Dvije sodine podije,20. prosinca 1991., disao je do luznog pola u

*

tteii

oko kraiera na

NA,'DUUE VRIJEME PROVEDENO POD VODOM

visiniod 5640 rn, ito je otpfilike nadmol5ka visina
glavnog logora na

dobiod 84 godine. oba plta do cilja je doiao ma im zrakoplovom.

AJDUZE POLART{O PUTOVAIIIJE SAOT{ICAMA
iest ilanova l,ledunarodne tran5antalkutke ekpedicije saonicama je prei o priblizno 5040 km

Ame kanac Rkhard Presley proveo je 69 dana i 19 minuta u podvodnom modulu u laguni u Key Largu na Floridi u sAD-u od 5. svibnja do 14.
srpnja 1992.

(r

Pokusje izveden l(no dio mkije 4tlantb s ciliem itpitivaflia :ivota pod morem.
Pror'ekt

*E
.G U

IN

N

E55WO

R

LD

R

ECORDS. CO M

LJUDSKA

POS

EPSKA
.
NAJDUZE PUTOVANJE EI-EKTRIENIM VOZILOM NA SOLARNI POGON

ffiffi
{

/

Ekipa solarnog automob la M/dnlght 50n sa Sveuai jta Waterloo u Ontarju r Karad proputovala je 1s.070 km koz Kanadu isAD. Krenulis! s.

Sv€utiliita Waterloo 7 kolovoza. a putovanje zavri I u Parlament Hil u u Ottawiu Kanadl 15. rulna 2004. Ekipa ie uspjela dvonruko preriraiiu prethodnu rekordnu udallenosi.

I'tovtRE(oFD
NOVOPOsTAVLJENI REKOSD

KOPNO

.

NAJVISE OSVAJANJA MOUNT EVERESTA

najbdi uspon na ,edam whova za:em. Na najviie vrhove ejh kontinenata popea 5e u 799 dana, poaeGis

*

Brita.ka loanne Gambi onvariia je

NAJVEEA BRZII{A NA NATJECANJU WORI.D SOLAR CHALLENGE solarni automobil ivura J zavrlioje
utrku World Solar Cha lenge 2005.
preko Aunralije za 29

.

Apa Sherpa iz Nepala petnaenise

NAJDUZA VOZNJA NA KOStLtCI
Ameikanac Gary Hatier pro p'novao je na kos lcirekord
nih 23.4€7.5 km za 250dana.

put popeo na vrh l\4ount Everesra 31.5vibnja 2005.

Mount McKir eyjenr na Alja{ ! 5AD u (sjeverna amer ka) 12.5.2001., a,avr jiviiusponom na PuncakJayu u lrdo nezii(Arstralija ioceania) 1e.8.200s.

satil

11

minuta. prosjearonr brzinom od

102,15knth.
Konstruktori Nure J, ekipa Nuon

TAJERzI USPoI{ NA SEDAM VRHOVA
Ertanac Andrewsalter popeo se na 5e dam vrhova u 288dana. Rekordo pot hval poteo je usponom na Everen u Ne
pa u (Azija) 16.5.20CO, a zavriio o5vaja

NAJVE.A
UDAUENOST PRIJEDENA

ZEUEzt'IcoM u 24 SATA
Britanci Norma
i

5veiitiliita Delft u Ni?oz€mskoi, krei! isu D Darwina r alnrakkoj driavi sjevemi leritorij 25. rujna i
sa

lonathai Carter vla-

stigliu Ade.ide

u

dr:aviluinol

Krenuoje 31 svibnja 20c0. iz
Port anda u ameriikoj savez

kom su preili28a2,5 km (ne ponavlja lui niledan dio putova

Aunralj

28. rujna 2005. Utrka world solar Cha lenge organizira se svake

nojdriav Maine prciao
kroz iv h 48 kontinentalnih ameriikih saveznih driava,

dvije sodine. osmislio ju ie Danac Hars Thorstrup, a pruije prt 27.2.29J1.
1992

ukljuiujuaiKanadu [4ek
siko, ie zavrilo putovanje u

PUI OKO SVIJETA BICIKI.OM
Britanac 5teven Strange bkiklom je ob lao svjet za 276 dana, 19 satl i

Daytona Beachu na Floridiu

l5

saD u 14. veljaae2001. Batterje vozio kGilku Kuboia 8X2200-50 vr jednu
11.500 do ara najveiom br zinom od 145 krn4r te isvo iio ier ripa€ prednjih

minlta od

9. svibnja 2004.

do

11.

'-t

vejaie 2005., ito je * n.jbrii put oko svijeta biciklom. Preiao je bkik om 29 651 km, a ukupnoje
proputovao viSe od 40.100 km
(uklluaujual transf ere). Putovanje le poaelo i zavri lo u Vancouveru u Kanadi, a !kjuaivalo je sjevernu Ameriku, Europu, nd ju, Da eki stok, Aurtra ilu NoviZeland.

iti

para strainj h guma. swha

putovanja bia je pr kuplja nje nov.a za operacju teda.

Fhr'!menc,t

* Najmlada osoba koja ie putovala oko svijeta bi<iklom je Britanac Phlip White, koj je io pongao u dobiod 24godine i 12s
dana, od 19. lipnja 2004. do 24. tr-avnja 2005. Pltovanje je poieo
i

zavdilo na IrafalgarSquareu u Londonu u velikoj Brtanijl.

--1f'"
*
NAJMANJA POIROSNJA GORIVA
Brltanac John Taylor I Australka He en Tay or krenuli su 17. sijeinja 2005. na putovanle shell Fue Economy Cha ense, s ciljem obilaska svijeta 5a no manje goriva. Supruzn ci s! vozil nemod fkirani Vo kswagen Go f Fsl i novom Shellovom formulorn gor va. Preilisu najmanje 28.970 km za 78 dana,

a

f
turrletralao
69 dana, 19 sat

St'i**#*:
3gfie
DA55
22,2

kn

9!!
5

+r
i5 minula od
9. rujna do 17.slu

.

NAIDUIA EKtPt'tA vozNJA Moroctl(LoM

oveniji 19. I pnja 1997., a zavrillo

10. pros nca 2002 u istom gradiau,

Britan.iSimon i Monika Newbound pre5 i5u dosv bnja 2005. vieod 168800 km na molo.iklima. Krenuli s! 12. svibnja 2002. z Dubllna u l6koj.

2000 dana pos ij€.

denoqa 1989. Suproinc su puto vali a!tomobilom Hindustan'Conte ssa Classic' z r989., a putovanlel€
poaelo

NAJDU'A SAMoSTALNA voZNJA MorocrKLoM (ZENE)
5 ovenka

NAJBRZE PUToVANJE oKo SVIJETA AUTOMOBILOM Rekord pftoq inaibdeq pltovania muika(a lzene oko rvljeta automobiom preko ien kontinenata,
na kol€m s€ prema

izavdilo u Delhju u ndii.

*

AJDUzE PUTovA JE TRIIKTOROM
VasllijNa2kevi preaao je
6.

o tntouZe
TRAJIIIO

Benk, Pulko preila je 180.016 km na samo5ta nom putovaniu nrotoc kLom kroz 59 drrava lsedam kont nenata. Putovanje je poie o u Ptuju u

prav

ma iz 1989.

Rus

HoDoaAleE
Amer kanac Adhur Bleisitt udaljenost od 59.571 km na Putovanje koje le po(elo 25. prsin.a 1959 lrate vec 37

1991

mora pijeaiputdui

od ekvato.a

21.199 km na nemodif ciranom

(24.901 m la 1140.075 km)drie Saloo choudhury nieqova srpruqa Neena

traktoru od 25. iravnja do

choudhury (oboie iz lndlje).

kolovoza 2005. Putovanleje poielo izavdilo u Vladim ru u R!siji.

* NnrsRZe povn5rrsro
PUTOVANJE DO SJEVERNOG POLA
BdtanacTont avery Kan.alanin Matty McNair, andrew Gerber iz luznoafritke Republike, Britanac George wdk i Kanaalanin Hugh
Eksped cija koju

iTATDUZE

KOPNENO PUTOVANJE

sodin.. Poijetio je

rih

ledam
:105

I{A POGOlrl VJETROM
Amerikana. Roben To. ine pre3ao j€ od 29. travnja do 16. ipnja 2001. lozilom na pogon vjetrom streeirdi/o," !kupno 3410 km od Brownsvil,"a u Teksaru do Maide u sjevernoj Dakoti u sAD-u.
Antarktiku, ploLo kroz driava, otoanlh rkupina
i

$ iinlii

Ble$ilt nosi dtueni krii visine
3,7 m i prcpovijeda izBiblije.

od 16 pasa hlskyF st gla le na Sjevernipolz. SS danr,22 eta i 1l minuta, od 21. oZujka 2005. do 26. travnja 2005. Klenul ru s Rla Columbia ia otoku Ellesmereu arktiakoj Kanadi i pokuiali ito je moguce totnite dijediti smjer o.poravane I
Da e-Han s te zaprega

a

ekspedicie ame.ikanca Roberta Pearya

' .,

v

i7 lqoq

{

h

L]UDSKA PO!

EPSKA

,ilru
Iony lenvey, JeGmy Watts iJohn Goille u g seru B/aderlnner 5l Srrdnone
Char€nger Putovanje dugo 2721 km poie o j€ i zavdio u southamptonu

oplovia ju:nldio Aunral]ete obiila Rt Hom u argentini pde nego tto s€

I{A'882E SAMOSIAT"T{O
VE9I.AN,IE PREKO IIHOG OCEAITA (S ISTOI(A iIA ZAPAD)
Sriianac lim Shekhdar preves ao je

NAJERzA EKIPNA PI.OVIDBA OKO SVIJETA
Francuz Sruno Peyron iposada

llhl

(ean

za 273 dana,13 h

i12 min. Kre-

od l4 alanova oplovilisu svijet za 50 dana, l6 sati, 20 m nuta i 4 sekunde ia katamaranu Orange /l od
24. sijeanja

nuo je iz lloa u Peiuu 29.5.2000, d

do

15.

o:ujka 200s.
zavriilo u

putovanle je zavrtio bliru Bisb.ne. u Au*alii 30. 3. 2001. P'ocjenjuje re da je bez ikakve podrtke prevalio 14.550
km

Putovanje je

poielo

uflom lGmetafkom iam! le

*

PRVA

IENA

sh.rk, napravljenom u tu svrhu.

.

IIIAJBN2E SAMOSTALJ{O VESLANJE PREKO ATLAI{-

KOJA JE OPI.OVILA SVIJET (SAMOSTALNO I BEZ PREKIDA)
Aunralka Kay Cotlee krenula je 29. nudenoga 1987- na plovidbu oko svijeta u svojoj 1 1-metaBkoj ja hti frrst lady Putovanje od 189 dana

IIKA

(S

ISIOKA NA ZAPAD)

Najbr;u samosta nu p ov dbu na veda
preko Atlantika koju pri2naje Druitvo za prekooceansko ves anje Francuz Enrmanue co ndre.

i4eo je kojije

poieloje iuavriilo

u sydneyju u

prec

ao 5354 km od Playe Santiago

na La Gomeri na Kana6km otoc.na

do maine Port 5t. Cha.le! na Ba.badc
su,

.

*

NAJVEEA
BRZINA
POSTIGNUTA

7.

za42 dana.14sau i31 minLtuod sieinja do 19.leljaie2004.

NAJVEcA UDAUENOST
PRIJEDENA

A

illoRE

KLIPI'IIM
HELIKOPTEROM U KRUGU OD

.

*

NAJBRzI PRELAZAK ENGLESI(OG XANALA U

KANUU (I(A.'AKU}
JEDNOSJEDU
Britanac lan Tordoff p€veslao 2005. Engleskikanalza

NAJSTARIJA OSOBA KOJA JE JEDRILA OKO SVIJETA (SAMOSTA|-NO I BEZ PREKIDA}

KAJAKOM U 24 SATA
Pryak u via€ tportova u koiima e€

,ahtieva iznimna izdrzljivo't, Ame kanac
ran Adamson,

lOO KM
No
ezanin RogerAndd Eilertsen port gao je bEinu

lapanac M noru s:lto oplovioje, sam i

je

lS. 5.

bez prek da, svijet u svojoj 1 5-metaBkoj jahri shLten doli

vedaoje kajakom nD j€ku Yukon u Kanadi punih 421 km u 24 5ata od 20. do 21. lpnja
2004.

3h i21 min.

/

za 233 dana.

sai
u

Plovioje od Folkestonea u Kentu u

od 225,41 knth u kugu od 100 kn. Rekord je ponavio
13. 11.2005. u helikopteru

toje pothvat zavBio 5. pnja 2005.,
stadja osoba koja je

v

Bitaniji do Wienta u Francuskoj.

dobiod 71 qodineltako postao na}

*

oplo!lasvljet

NAJER'E VESLANJE OKO
VELIXE BRITANIJE 8EZ
PODRSKE

Putovanje od

p

blitno 50.000 km

Robinson RH-44 iznad O6la u

potelo je i zavrillo bllzujapanske

Noryeikoj. Rogerje toq dana ponavio jol (etiri evjetska rekorda FAI-a (fedCranbn

llkeMisak
por 8en lamTur'

/

A4rcnautique lnle.natbttle) pa sada ddi ukupno

Bitanci lesty nar.lames Banin iW naqe obijllsu kopno V Britanije vedapor. William de Laelo,

NAJBRZA

SAMOSTALIIA
PI.OVIDBA OKO
SVIJETA
Eritanka Ellen lvlac

ju(iza 25dana,2l h i14 mln od 7.lip'
nja do4. vpnja 2Cr05. N su se iskrcavali ni dobili bilo kakvu pomo. na putova-

* .

NOVIREKORD NOVOPOS'TAVUENI RE(ORD

nju kojeje poie o

B dgea u

izavriio kod Tower Londonu uVe ikojsrltanijii
maranu 8&Q za 71

tr
Kaja

na kojem su pre5lvlie od 32Ca km.

X-REF je najve.a udatjenan

*

NAJBNZA PLOVIDBA

dan.14 h, 18min

i33t

MOTORI{IM PLOVIIOM
OKO SRITANSKOG OTOKA
Najbda plovidba motomim plov lom oko Britan5koq otoka traja a ie 27 h i10 min, pri prosjeanoj b?ini od 5l,5 avoro va (99,1 knrh). Rekordni pothvat oltva-

od 28. 11 2004. do 7 2 2m5. Krenula

postavljen 2005. Na 201.

ttranici otktijte kano leti.

iliiu
q,

11.8.2005. Bitanci Neil i,rccrigori

F'
NAJBRzI LEI OKO
SVIJETA HELIKOPTEROM (SA ZAPADA lrlA ISTOK)
Britanac Simon Oliphant-Hope

a

\.

preetioje svijet

u smjeru istoka

t

prosjeinom brzinom od 88,9 km/h u helikopteru s jednim

r.

motorcm MD s00E za 17 dana, 14sati.2 rnlnute i27 eek!ndiod
3. do 21. lipnja 2004. Putovanie

.. NAJDUZE
,
PI'IOVANJE

MOIORNIM
PAFdGUDEROM

je poaelo izavdilo u shorehamu u briranskoj pokrajinl West

Amedkanac Bob Nolloway preletio je moiornim para, gfiderom 41 50 km od Astoriie
u Oregonu do Washingtona

*

SLIJETA IE
HELIKOPIEROM NA NAJVETOJ VISINI

.

+ NEPREKIDNI
NAJDUZ
(Brro KoJoM
TETJEUCOM)
kn

u Nlissourij'r u sAD u od 18.

ZRAK

lipnja do 12. sDnia 20C4.

LET

*

NAJDUZ

LET CEPEI.INOM

Francuz Didier Desalle poletio je svrha Mount Everest. (8850 m)

Najduzi neprekldni let cepelinom, i po prijedenoj udaljendti i po t6janju, bio

Najddi
steve

let bllo kojom 'reprekidni etjeli(om onvario je Amerikanac

je let kojimje Nijenrac Hugo Eckeneru nudenome 1928. preletio 6384,5 km u

sletio na njega hellkopterom EurocopterAS 3s0 83. Na tojje visini vrlo teiko odriav.ti he ikopter u zraku zbog

JESTE LI ZNALI?

Fo$eit kojije preletio
I

ztainci ad

Graf

zeppelin.Iaj

obiita svijet
PRVI SAMOSTALNI LET OKO SVIJETA Amerikaiac wiley Post prvl je
samostalno pre etio rvijet od 15.

u

42. 469,4

etje i cam c I o b a I f ly e
I

t

Virgin

Atantic.

Fossett je

poletioS.

povijesni let p€ko Atlantika tElao je 7l satod Lakehu6ia u amerlikoj
saveznoj drzavi New

hdrilici,

*

veljaae 2005. iz Svemirskog centra Kennedy na Floridiu sAD-u isleto

leey

do

Friedrlchshafena u Njemaikoj.

satii45 minuta porlie u Boumemouthu u Donetu u vellkoj Briianiji 11. veljaie 2006. Fossett je preihodni rekord balona Breitling Orbiterc 3 $uilo za 16s,4 km, a preonab mu je samo 90 kg goriva od poteinih 8210 kg.
75

*

I{AJVE(A VISINA
POSTIGI{UTA CEPELINOM

Najveca vis na ikad ponignuia ce' pelinom (koju je odobria FAI) iznosila

do 22. ypnja 1933. u zrakopovu Lockheed Vega zvanom l44innie Mae. Preletioje 2s.110 km za
samo 7 dana, 18

-Johntton. Isplovio je iz Falnautha u Cornwa uu Vetikoj Bnbniji t 4. lipnja
1968. kao

tudionik utke

Go/de, 6/obe na(€ sunday

saii

49 m nuta.

le 6614 m. Rekordje pottavio Britanac Davld Hempleman-Adanrs u cepelinu Boland Rov€r A-2 iznad Roseda ea u

zrakoplov je blo opremllen tada najmodernijom tehno osijom, kao sto je automaiskipilot.

falnouth 22. travnja 1 9. kao jettini natjecatelj kaji

Albertl u Kanadi13. proslnca 2004.

*

NAJMLADA OSOBA

*

PRVI NEPREKIDNI LEI

ATI-ANTIK !

KOJA JE PREVESLALA

(r.3. 12. 1981.) samonalnoje i bez pG drike prev€dao Atlantik od 27. vibnja do 28. rujna 2005., u dobiod samo 23 godine i 299 dana. veslao je od Atlan' tic Highlandsa u ameritkoj saveznoj tanskom otocju
sc I

PREKO ATLANTII(A Prvineprekidnilet preko Atiant ka izvelisu Britancilohn Wiliam A cock i Arthur Whitten Brown, koji su 14. ipnja 1919. u dvokrilcu Vkke6
Vimy poetjel iz 51.lohn3a u Newfoundlandu u Kaiadi i spustili se blizu Clfd€na u lrskoj 15 sati i 12 minuta podije. obojica su za taj pothvat dobia viteiku titulLr.

dr

ik(-4 Emmanue aoindrc LadyBitd 7,1,2m{,. 4211,14h,,1n _ _ (F?""lk.l Anafrik {2., Emmarue' Coind e iadt,id t 7.-oo!. 6Zd,1ihA; (rd<6ka) ih @ {{ limsheihd re tnad 2i.6.2000. 273d,Bt,r?m (Vel &iuijar t€dtilidio Maud Fo.tenoy o@ 12,1,200t, 72d.ia hdrtrGa fi csla)
Arla' lndiiski@n (lZ)

OGAI{

REKORDER

PLOVIIO sIANT

RE{OND

PavelReaoy Uk6r'ne
Line u Petu! do otoka

13

11.2005.
u

57 dana

:avi New le6€y do 5t. lvlarySa na bri-

(Urt.ina)

y.lim putovanjem koleievajalo 123 dana,22 h i8 min

\tt tlke Calho blia

riw aa na otoaju Matqgs

poti^diii

postao je * pda o6oba koja je sarnodtalro iber

do

!..- , ffii;"1.ff;;;bn**s v.lilc *
Britanii€ i naj.

OCEAI{

REKORDER

PlOVllo

'nladi mosralno i be, podrlke
prev€.lala oc€an.

o6oba koja

j.

START DOE r7.5.2m6 2t 201.2m4,
11.7.199t.
45

sa(rqD)

2l & l$2

Na dici

(desno) prikazan je s Britanc€m

sk Richardom Sransnom.

rnd]il&i

5im6 chalk (ve. sdraniia)

t@tpnn

27,2,2003. logodiia

www.GUTNNESSWORLDRECORD5

COtV at

L]UD5KA

PO

SNAG

* runrvr€n

NAJDAUE...

teZtrun run RAMENIMA

.

NAJDAUE ODGURAiI

AUIOMOBILU24H(PAR)
Kanadani Rob Kmet iAdam Zeqlei odguralisu Dodge 5X 2.0 te:ine
1180 kg iak 70,28 km u 24 h. Rekord je postavljen na krutnoi 5taziduqoj 1,6 km u

Aunrijanac Franz M(lllner driao je 30 sekundi prorjeinu te:in! od 519 kg na ramenima kad je he i, kopter od 2000 kg detlo na okvir kojije on djelomiino podr:avao svojim ledim.. Rekord je ostvaren na snimanju emisije Gulnnert Wold Recods: Die grdBten

Glml Moto6port5 Pa*u

u

Gim iju u [4an 3. rujna 200s

tob

u Kanadi od 2. do

*

NAJDAUE BACENA osoBA

weltrckotde 24-

trj€

2005.

iuha Rasanen bacio je o,obu terine 60 kg n6 p.ethodno pr premjen madrac na udaljenosti
Finac

+.
maakoj 29. 10. 1920.,

od 1,87 m na tnimanju emisije

ro

,how Dei Seord u Mianu
s.5liea.ia 2006.

u

ltaliji

kodnfti€

pokretnom iipkom Berg olymp c lajje rekord s uibeno p znat. N-4lu2benoje

*

8.lktopada 1920. desnom rukom podigao tipku s utezirnaldne3S0 k9.

I'IAJVECA UDAUENOSI PRIJEDENA BICIKI.OM NA RufNt Pocol't u 24 SATA

.NAJvtgE
BACAI'IJE PIVSKE BAEVE
Finac

Didier 5imons iu B€lgile preiaoje 411,88 km na bciklu m ruanipogon

t.ka iatu u Hannutu u Belqiiiod 27. do 28. kolovoza 2004.
u 24 sata na

luha Rasnen prebacioje p wku

bacvu teZine 12.3 kg iznad p.eike od

7,1m n, snimanju emisie t'dte de lous

* .

NOVIREKORD I'IOVOPOSTAVUENI REKORD

.

/er secords u B€nodetu u Francuskoj

NAJDUUE MEHAI'IICKOG BIKA 'AHANJE

25. kolovoza 2005.

Australa. Nigel Med ey iahao je
mehan (kog bika 2

.

t{AJvEcA

IEZnA
od 53

min l5

s

u

PODIGiIUTA MAUM PRSIIMA
Srltana( Sarry Ande6on podigao je malim prtima iipku kg na narjeGnju
s Lrtezima

*GUMNJE

Iaylors Amu

!

aonra skom Novom

AUTOMOBIIA NAJERzA MIUA
(POJEDTNACNO)

lurnom Walesu 13. kolovo?a 2005.

*

open nternational

NAJVTSE D|ZANJE

Gip Charnp onships u NoMoodu u
lvassachusettsu u 5AD,u 19. 10.2005. Anderson drzi irckord za najveau

PtvsKE BAevE zuBtMA
G€orges Christen iz Luksemburga

Biianac lulian Adams odgurao je minlbus

terine 1880 kg
1

na udaljenon od
km) za 50

milje(1,6

dr:ao je u zublma uie p'iveza'ro za bacvu od 14 kg ispunjenu s 50litala

teiinu podignutu sano malim prnim., 89,5 k9.

minlta i14 e€klndi

pva (uklpne teiine 64 kg),

a

zatimje

u zraanoj lu(i Bruntingthone u Leiesre6hneu u Velikoj

dizalicom podigao ba&u na visinu od l8 m. Reko'd je poriavljen 5. oiujka
2005. u Eoxhohu

!

Luksemburgu.

Eritaniji 3. listopada 2004.

tl

*

NAJVEcA TEZtilA PODIGiIUIA
DESf{OM RUKOM

ONAJSNAZNUA r) PLU CA
Britanac lVanjit 5in9h napuhao

I StPKoM
Niema( Hermann coer

je meteoroloiki balon tetine
1 kg do promjera od 2,44 m za 42 minute u Rushley Pavilion

Leicneru uVelikoj Britaniji 15. rujna 1998.
Centreu u

NAJBRZE..,

.
je
u

NAJBRZE PRIJEDENA

MIUA PUZANJEM
Amedkanac Ashdta Furman prepu?ao
1

nrilju (1,6 km) za29
C

nin i30 su

selangorTurf

ubu u Kuala Lumpuru

Nlalerij

17. vejaae 2006.

*

NAJBRZE NOSENJE KLAVIRA UZA STUBE pa

spanjo ac lose Anqel Aria Villanueva
noseal stolac za klav r a zaum je uza

peo se uz 15 stuba na visinu od 2,5 m

stube prcn o min i 6,35
s.

iklavrtdine 175 k9 za 1 zat m je sjeo na no/ac i svlrao
E/

klavrh

mlnute. Rekord je p6tav j€n na 5how oe ros neconCr

snimanju emisije

u Madrdu u Spanjohkoj 5. 12.2001

.
I

NAJBRZE RAZBIJANJE 15 BETONSKIH BLOKOVA

*

NAJBRZH M SKAKANJEM 'O

ty
Te

r

Renou (Nevada. sAD) 18. 1 1. 2005.
1044 svanice.

.

NAJBRZI

efonsk su menki imali

NA IIJELU
Australac N€al Nardy poslagao je na p6a
6 betonskih blokova, koj€ je zatim za I 1,57 r ma Be

NA JEDNOJ RUCI NijemacRodofo Reyes preiaole l0 m na jednojruciu okomitom polozajLr za

.

PRELAZAK T ENGTESKOG VESLANJE

A

NAJVIiE PODIZANJA IIJELA
NA VRATILU U .I2 SATI
vrat

jen razbio Australac Pavick

l48s

KANATA NA DASCI ZA
Daska za vedanje

u Flensburqr u Niemaikol

Bitanac 5tephen Nyland podiqao ie
svoje tijelo viseai na
u (vrat u

lchamber na snimanjuemisije Gdn ne$ Wo./d ne.ordt u tudiu

12. kolovoza 200s.

w

.

NAIBRZE OIE IE
vreau od

pr€ako.n)2222 puta u 12 h u Stoneleighu u V Bdtanii 9. 1 1. 2005.
s

ravnir

je dusa,

VRE(E S UGUE]IIOM Britanac David lons prenioje
19.lipnja 2m5.

.

50kg na ttaziod 1012,5 m za4 mn i 6s nagodijnjem Pruerstvu u noienju ugiena ! GaMhorpeu u britanskol pokrajin West Yorkhire 1 . tGvnja I991.

NAJVISE PODIZAiIJA KAMENA OD lOO KG U

MINUTI (FOFCE BASQUEJ
Spanlolac los€

lanron zeta podigao je 22

moze ezati, kleiatiili stajati, kao i na obiinoj dascira surfanje. Britanci Pete Craske ilames Crack nel prevesali su Engleski

.

puta kamen od l00kg u snimanju emisile

Rekord ua i€ne driiBritanka

jednojmind na t'61e de lols /er necon 5

kanalza

5

satii26 minuta

11. rujna 2005.

V kiGibson, koia je 28. 3. 2005. na toi

u Soulacu u Francuskoj15.8.2005.

staz Preniea vreau od 20 kg za
4 min 148 s.

*

NArVr5E...

.

NAJVECA TEZINA NA PROGUTANOM MAEU

I{AJVISE PODIZAI{JA NAKOVNJA U 90 SEKUT{DI
prosutaoje maa duz ne

Francuz Alain Bidart disaoje nakovanj
88 puta u 90 s na sn manju emisle

Ltta d€ lout

/es

R{oidr

u soulacu u

Francuskoj 17. kolovoza 200s.

*9r".,

.

NAJVISE TELEFONSKIH IMENIKA PODERANIH U IRI MII{UTE

20, 1 k9 koja

je tako

/

Amerikanac Ed shelton poderao je 55 telefonskih imenika od vrha do dna u vi minde u prostor jama organizacije waste l,lanagement of Ameica Recycling tucil]
16.

travnja 2005.

.)

L]UDSKA

POS

MARA
IESTE LI ZI{ALI?
ovdje je dia naiih snjerni.a ponaijank m at atanskih re kord a. e d i noni n o iete prcnad na internetskaj nta
za

ffiffi
PJEVACKI
MARATONI
Nijemac

{,

*ff

.)

A

Hartmdrimm (desno) pje-

hki:wwguinneswrld-

vaoje 54 sta i41 minutu u war,"nu u lvliiitzu u Niemaikojod L do 10. nudenoga 200s., fto je . Eidulii

pjevad(i maraton. Braziltki zbor
dobe nlade ad 14 godina ne nogu tudjetovati otobe od 14 do 18 gadina naraju inati pisneho adobtenje za sudjeta. vahje kaje patpisuje rcdnetjiti
Comunidade Evangalka Luterana Da Paz pjevao je 36 sat ! Gmpls Cha pelu u ULBRA- uGioatuuBrazilr od 3. do 4 vpnja 2004., noje. naidulii ekiprt pi€vaiti mar.ron

lndiski pjevaaki zbor ourq-8hila

Life(aft sinqers pievao ie3l sat 45 pokuhjt postavti ahja E kotda notap biti dva heovli
Pt i

na svjedaka, nijeniajuat se tua

minuta u KalamandirCvic Centre! u Bhilaiju u lndij5koj d.iavi Chhattis qalh od 5. do 6 veljaae 2005., ito e

ka aetirieta. stiedod hohju potpisivatt dnevhik na poae&u

.

najdulji Erupni pjevaaki

patkaj svake snjehe Roda.i otuba kaje pastavljaju rckatd
i

*

srRELttARs(o
ItIATJECAI'IJE

.

Ko5ARKA
Itans lqrao
ie

*
koiadu

PLESAIIJE

Koiarkaski klub

Austra ac Arulanantham 5urech

Mjesto na kajen

e

pona\'lja

o$m stre tara sudjelovaloje ra
stre iiaEkom natlecanlu koje je rralalo

405at i3 m nute ia Tehnooikom
institutu Ga way-l,layo u irskom gradu Gawayu od 23. do 24. rujna 2005.

rckotd

noq biti at@tena

24s.t.

u mjenu Bogen<hie8an age

pakukja pasta tanja rekorda.

am sagewerk uTraunreutu L

Njemalkojod 24. do2s ypnla 20c4

*

O KLUPSKI
NASTUP I

*

Ko5ARKA u IiIVALIDSKIM KOLICIMA
isra s! koiarku

loachlm p esao je 100 satiu trgovaakom centru Dtle Out et ! Mississ.Lrgi u kanadskom Ontarilu Nastup ie traiao od 16 do 20. veljaee 2005.

BEJZBOL

O5oble nudenti sveuai ina Omaha

Bejzbohka utakmi.a

!

Rekreacijskom

(Nebraska, sAD)

!

DJ-A

Nanup Britanca Dam ona Houchena, poznatog kao Dl Genir, trajao je ukupno 84

v

kompleksu Se.kwth u Missies pp lV lsu u Ontarju ! Kanaditral€la je 2t sau, od 18. do 19. ktopada 2003. Ekipa B jelh odiqrala i€ 68;nnlnga

inlalid5kim kolicima neplekidno 26
sati, od 24. do 25. rujna 2004.

.NAJDUUA+
UTAKMICA SOFfiBALr/,
Najduja Lrtakmi.a roftba/ia trajala j€
95

.

SVIRAI{JE NA CRKVENIM ORGUUAMA

Britanac l,latthew Penn sviraole na crkver m orguljama 33 h i 5 m n u crkvi 5letoq Troirlva u strat'ford upon'

tati

23 mlnure, a odigrana je u

shirc od 16. do 19.

veljaie 2005.

Avonu u bitarskoj pokrajinlWatuick shire od 3r. oirjka do L travnja 2005.

KONCERI GRUPE t!6ke grupe 46!2 Hi-Jazz r A6uzu Lr Hatayu 0u6ka) t€jaole 44 h 20 min, od 18. do20 ko ovoza 2005.
Kon.en

.

laniszewski! karadskom gradu Dollard des Ormearx u Q!6becu od 29. lipnja do 3. vpnta 2005. Nakon 417 inninga, kon6ani rezultat b oje 774:729 za Delmar
Ed

pa*u

.

NEPRE(IDNO PI'ZANJE

Najdrlje nepekidno dob'ovoljro puzanje (krctanjetako da je ledno ili d.!qo kolieno u ne prekidnom dodiru 5 tlom)laeo
ie

P.ihod od utakm ce blo je namijenjen dje.joj boln cir Montr6alu kanadikoj Dleijoj zakad Starllght

Arnralrc Aru anantham
kol jeod
18.

Suresh loachim,

do 19.abnja 2001 prcpuzao 5652 km, no je

vik od

2500

pokrajzgrade k'aljice
Novom rLrtnom Waleo

I

@d.'-.1'
Klne)iz tkole English FiEt u
kineskom gradu Sansaju,

ens eskoq jezika koj je trajao 72 sata, od 9. do 12. rujna 200s

.

REPAIIJE

Kanadski rap-izvoalaa DO (rcden

kao Duane Glbson) neprekidno je

repao8satii45 minuta na
Knights

Dark
5.

I

Na1 onais Car Showu u

Torontu u kanadskom ontariju

ypnja 2003.

.

ttrANJE NAGLAS
(EKTPNO)

*

NAJDULJI

Amerikanke Linda Bagnal, Emily

.NAJDULJI

RADIJSKI NASTUP DJ.A
s ovenac l4arko Potrc vod]o je radiFki

f

.

SVIRANJE GITARE

Chr(hman, Ange a Furney l5h rley Horn neprekdnosu ditale naqlas 110 h
4 min u knjlzariBarnes & Noble u wilmingtonu (5levema Karolina, sAD)

MARATON U WAKEBOARDINGU
Britanac lan Taylor je r.

r.

amer kanac Brian Engelhart svilaoje gitaru 44 sata u rstoranu Mo Doggie's Barand Gr ! Fenionu (l,{khiqan,
sAD) od 14. do 16 lipnja 2005.

od 17. do 21.listopada 2005.

Dl maraton kojijetrajao 122 sata. Rekod ie portav len na radiiskoj

*

*

SITAR

GRUPNI DRU'I' FOII.

orunr rol/ (tehnika bubnjanja) izvodilo

Kanadailn Shambhu Das eiraoje sitar 24 sata na Sveu( itu Toronto (Ontario,
Kanada)od 8. do 9.listopada 2004.

rujna 2004. izveo maraton u wakeboardingu na 5ki iftu kojije trajao 6sati i 17 mlnuta. Rekord ie postavllen u Wh iecap Leisureu na

ponaji Radiocenter u Mariboru u 5lo
ven jl od 21. do 26. siudenoga 2004.

je 12 h, 49 min 133 s osam uaenlka vednje 5kole Lake or on u lvlkhigaru
u sAD-u 15. sijeinja 200s.

pokrailni Buckinghanrsh re.

.

SKIJANJE

Ausiralac Nick Willeyskljao je nepre-

*

RASPRAVA

*
mba),
rasprav

ZVONJENJE

Dnrituo Rostrum Clubs ofTasmania, u koje su ui anjeni prlpadnici tananske
zajednice (rkupno 72s ija o je o temi "Najveie boqalstvo ra5

RufNtM zvoNctMA
Kanadanif loe Defrles svir.o ie ruina
zvonca 28 h, 50

kidno202 sata i1 min!tu uThredbou I auiakkom Novon iu:nom Walesu
od 2.do 10 rujna 2005.

* .

NOVIREKORD IjIOVOPOSTAVLIENI REKORD

min.l21s u

Pent

ctor

.

Conv€ntion Centreu u Pentidonu u Brltanskoj Kolumbiji u Kanadi od 25. do 26. srprja 2005.

NAJDULJE BUBNJANJE

manje su njezini judi" 29 dana,4 sata, I minute i20sekundi, od 2.sludenoga
do
1.

RUKAMA
lndijac Kuzhalmannam Ranrakrrhnan bubnjao je Cannaioreu
5vibnja 200s.

prosirca 1995. Raspravaje

odr;ana na travniaku paramenia u
r-lobartu na Tasmaniji (Aunra lja).

*

DVORANSKI HOKEJ

O BUBNJANJE (EKIPNO)
eta aetmaest bubnjara sv rs minuta na Glazbenojakademiii Nexus u coveniryju u brltanskoj pora o je s2
i

Clanov kuba Mande BloornfiedAza od qralisu utakmi.u dvoranskoq (i podnos) hokeja koja je traja a 24 5ata. Rekordje pctavjen
u

u

ndijskoj
25. do 29

dr:aviKeraliod

ikoliTalmld

Torah u Edmontonu u kanadskol A berti od 28. do 29. veljaie 2004.

kajiniWest M dlandsod
svibnja 2005.

17. do 19.

l|

.

PREDAVANJE

.
1l

Nijemac rhomas

PJEVANIE U STILU ELVISA 'c!dis' Gthje pievao

je u

nil!

Elvisa Pres eyja 43 h, 11 min i

ske gramatlke'72 h l

s. Rekordje ponavljen u Modehau' Bdttcheru u njemaikom gradu Hedeu od 24. do 25. ipnja2004.

thacth

u Eluruu u

*
!

AMERtaKt NoGoMET
snickers grale st
sln.a 2004

Ek pe Tyson i

anreriaki nogomet 26 sati ! 24 minute sportskom konrpeksu nqram FC u Centenonu u sAD'u od 19. do 20.

.

a(ot-sKt sAT
Sp{.hio i30

David

I

() 5

I

GNUC

i

MASOVNO SUDJELOVANJE

f*- *
: 1

{,)i-*'9

. +.

NAJVECA PADOBRANSKA FORMACTJA U SLOEODNOM PADU ,, rrl ,,. tar rr\LdI , .r,. tr ':-

' g i '-,' J+ir ) 1"
;' --{ :. .\. "., -t a 't

.'

J

.t:

rt!

.

W''
.
NAIBRZE EUiENIE lOOO BALONA
:

NAJVISE PAROVA KOII SE ISTOVREMENO LJUBE

l

'.1 .i.. , ,

.

.

NAJVECE PODVODNO

NAJBRZE...

.

NAJBRZE POREDANA

vleruceru',e

MtLIA Novatca

.
ii., , ..i. . ,. '.

NAIBRZE EKIPNO
PREMATANJE RUKU

:'

n.lv
parova vjen(.n,h pod

r.

NAJVISE ZAGRLJAJA U JEONOM SATU

*

von.m.!

v

l.

OKUPLJANIE LJUDI OD.'EVENIH U MOBITELE

.'.':'
1O NAJVEEIH REKORDA NA JEDNOM MJESTU
Brcj

tudionika

Mierro

I

.*t
GUINN€55 WOR!D RECORDS
2OO7

R'd4t';
o ruruvt5e
TJUDI

*

MARACAS A1{5AMBL

osoba, predvoilen bl ranskom

2vijezdom Happy i,,londaysa, 8ezom, tresao ie svojim mara.asDa na otvaranju radiopostaje xFM u Mancheneru u Velikoj Britaniji r5. ozujka 2006.

*

nalvrsr

nazvuceltx
eoKorADrcA
CURLY WURLY

f

.

LOCOMOf'ON PLES
u

Ukupno l25ilanova cABIT'a

sr /oconotlod na Co.n Exdangeu Leedsu u velikoj Brlan j 23. studenoga 2005. Ples je

UkLrpno 673 osobe pesale

Sr5tnrun

SA ?

*

VODENI AEROBII(

organizirala zaklada HBOS (Ha ifax and sank of Scotland).

Townj, kluba oboiavatelja zvljezde ieriiala Starqate 56-t, britanske 9 umice Amande Tapping, okupilo !€
Heath.owu

OD BATONA
aak 1491 sudionik nosoje ieine od balona na manifestacijikoju ie organtira a tvrtka sentota Leisure Group na pla, siloso na singapu6kom otoku 5ent6a 4. lipnja 2005.

Ukupno 247 osoba pratioje vjeibe aerobika ! vodiu Vannkanien Waterworld! u Loddefjordu u norvelkom Bergenu l4. studenoga
2005.

.

uV Eritanlji

IGRA 'POKVARS OG TELEFOI{A'

30. 10. 2005. svi 5rl eokoladicu s ka€melom

Rekodnlh 814 uaenika i njihovih
rodltelja iz Osnovne ikole Someryille u Ridqewoodu u NewJerseyju u

*

LAVUI

PLES

Organlzacija 5ingapore Nat onal Wushu Federation ponavia je noli Guinnessov rekord orqaniziravii lavlli

5Ao-u, sudjelova oje u 9rl'pokva' renog telefona l5. tr€vnja 2005.

.

PLES PAROVA

kojemje sudjelovalo 328 lavova. Pes se odr;ao u spodskom komplektu lurong Ean u Singapuru
ples u

Ukupno 422 para plesa a su na

melodiju austrijske (iaa.hpol*e pet

O NAJBROJl'IIJA PUBLIKA NA
NASTUPU

ninlta

dajje orsaniz rala niroremrka lv(ka
Phone Hous€, u povodLr otvaranja svoje 1 50. prcdavaonice u Rotterdamu.

23.5 ietnia 200s.

na manjfertaciiikoju ie oBani?irao Life Rad o u Linzu u

KoMteARA
S tanskikomiiar
Lee Evans

*

Alst ji st(uP zMAJEva

24. nudenoga 2005.

.

xojt

PLESU

. '

ISTOVREMENO

2005. u MEN Areni u

PLESI'II TEEAJ

Na najveien' plesnom okupljanju

BACAiIJE FRIZBIJA
tak 853 osobe inovremenosu bacile
frizbije u Bethel collegeu u North
Eritaniji, prcd publikom od 10.108 osoba. Broj gledatelja zraaunat je prema b.oju

Britanac

oa

in Henson vodioje teiaj

pl€sa s 242 5udionika u Trafford

zmajeva 5udjelovalo ie a0 zmajev., po r0 plesaia u svakom, u Taman

Centreu u Manchesteru u vel. Britaniji 20. kolovoza 2005.

lurong Community Clubu ! Taman lurcngu u 5ingapuru 5. o2ujka 2005.

NeMonuuKansasuuSAD-u
1. listopada 2005.

ka€ta prodanih na blasajni.

.hA
dG3l

*

.

llor

nExlnD

trtovoPo'I WEt{ iEroiD

_

..

A DO5IIJGNUC

MASOVNqSUDJELOV
O NAJVECI

F

+.
Nd

TECAJ PRVE
POMOCT
cmteiaru prve pomoi

rr b orf

rror! ora o lc 408 o5oba. o,.ld. , Fo qa ie b.rva6k Crven (. : rr ".q.nrelnom 5rad on! DIK N..^r;ei ., flema.lom grad!
N.r naot{, 29 5vrb.la 2005

.
Na

TE.AJ OAVANJA
UMJETNOG OISANJA

tu
.

SdJH
*
TURNIR U STOLNOM
povodu Dros ave 100 god !.1 .e

ribroln l'.m teGlu oz,vjavanja ddvrrla uml{rrno9 d5.rnia (CPR) s!dle rov. o iu 2152 orobe TcGli€ orqai zrdoodleltnr oiego/lmp€rialCountc5 anw ([oq (rvcnog [nra u tan Deg!
u

(a fornl I
HAKA

SAD u

5 ozujka

2005

NOVOPOSTAVLIEN R'KORD

NOGOMETU

.

NAJVEEA UUDSKA DRZAVNA ZASTAVA
( r!rn

!ruo.o 88. or.De 3!dle o\i e s,, ,J lrrn ,r ! no.oij .ogonretu na o mo t5(on (ed o.! ! .lena.k.nl !rao! 8.r .r I prosn.a 2005

N.. o.a .o9 sreu. (e - 5 .gaoL,u 19 re la.e 2006 ,azov le pr vJkao
I710 gorlcra, .,da,

.

: , it

h 257

.le

usple o

Ui!DNo 2200 osoba zvod o le hr,<u mdo4k .e(nonila I pes, na Trqu
i'edo,J: on
Me
L,

.J .a Jda.enor: o.l 100 r.rroa (91 m) . t re !pui 1 u.utar
oDr

t

a!tar sko-

gradL

bour.e!

I rljnr

2005

07r.(e.o! poduaa

od 60

.IGRA'SIMON KAzE'
91 s'nron kaze uVdoraPr/kL GlrsgoNJ! ! Ve [o] Britaiiji22 t'
l-r
n
rl.r

*

.

BORAA VODENIM

SVIRANJE NA KOXOSOVIM ORASIMA
1789 osoba

EALONIMA ulup.o 2849 n,d on'ti

2006 nrdte ova o le 1169 oloba

ikotska le 5 vejaac 2006

*
G

cab jaikoJ !1akh

Cr< I

INFORMATITKI TE'AJ ll5 !.€n [a z iko e sr]a.do

r.l

Cnl oklp o !€ na icdnom mjenu sv raiu. na koko5ov oc5ima, tolen, !daralu. avlema poiovr.ama Iokosova oraha

bacio je punlef h vodom na pia 55 000 ba ond t cooqe€ ! Arnrali 23 oiujka 2006 .a p,ednavlailu konzo e Xbor 160

iest nacla na stao onr

li.a.u u k neskolprov rrl 5iandoigi!dleo!aole l5 ile. !a
Lanx anq u

ni melod,l! pjesm€ dr!zine r"loity Plrlo. !i'rryr look o. ife 8.ghr
5,d.

O BORBA PITAMA S NADIEVOM (NA.,VISE PITA)

,006 n. rfornat (kom 1e.alu

oi!/.
s.

.a!,r.r na sroi.ol svol.r re t le rrr 'oim ra o '5r r /e', !(or\k!
1l25n
D

ir

r

.
o

nL(!p o

3pred kaza

Rekord. orke(ar iia 5huberl

!

BITKA

PISTOUIMA NA VODU
t:o I nD na vodJ gadare s! re 1171 05.be.a 5!e!( s:" .c,o a Marymo!nt ! Los A._oe esr ! Kn fo,.I ! sAD u 28 t,r,ri,3 2005

N.f. Yo,r! J tAD J 22 ctll(a 2006, L Iovo.j! p'os ave 9od !nl .e
b,od,r-"rsIc

Dvle deselc'o( a.e el pe ba(iie 3! ll20 radlevef h pila ! ir m nute u .atvdojDo,b oo srolL, saien:h p tr

pred(a!e tpaDalol

nole rpr .e.o u arcni Boilon ! br rai+om 9rad! Bo\o.u 29 8 200t
FORMACIJA U OELIKU SRCA UklD.o 1600.rob.to: ose ! ob kL

o. io ladari.u o a[oll[e

!are ler {, Fran(rkr roraz s,o,,L 1a1onr 20l6

v

I

UDARANJE GOLF.LOPTICE Cnl 1451 loDt.e novrenr€.o 3u rdarefc na

*

PLES MACARENA r829 osoba (ovreme.o.€ D c5a o rDcrref, na 3. ma.lu {rf6le l'cic de lolr /ei Re.ordJ u

.

.

C.I

y.a ra nia.lena(l kol!le organ z ra. llada(ka naco.al.a
s

E.noder!

ll9ot

!

Fran(usko,

rzbi zar,a.5l!rl! krvi! B!dimp€iii
Midatr(or
14. ko ovoza 2005

gralila

u

!

.

LOV NA USKRSI{A JAJA

u najve.em lovu na lskrsnajaja

iak 5189 djece 4834 odras e
osobe. ukupno 10 023 sudlonika' tragalo je za 301.000 jaja tovje

oqaniziran 9. travnja 2006 u

I

5bne irountaln Pa*u u Geoa

'{ drt liiliri

giiu

5AD-u na Prcdnavljaniu

*
O

HORO PLES

U najveaem horu, bugaukom kolu

NAJVEEE OKUPUANJE

I

teno pleie u a5 metrl(nom poretku 25/16, eudjelovala je 11 961
koje se osoba u

sofiiiu Bugarskoj

2. svibnja 2oo5

IMENJAKA
Ukupno 1095 muikara.a imenom Muhamed okupllo te 10. veljaae 2005. n. Prod.jnom festivalu u Geek Parku u oubaiju u Uledinjenim

.
u

MOZAIK OD LIMENKI

Na Nacionalnom tjednu dobrovollaca

ozujk! 2006. u lohannesbursu u J!2noal ikoj RePubllci, ju2noaliika
tvrtka zdravnvenog osiguranja
Discovery

n.praviaje mozalk od

41.064limenke

.
.
BORBA ',ASTUCIMA
u bolbiianucima na sv€uiilinu
bany u New 2oos.

cArAt{xA
veljaai 1997., no je najbrojnile okuplianje zena svih wemena.

Al

Yo*u u sAo-u 17. travnia ,ldjelolalo je 3648 osoba

Najveiu rajanku na kojoije sudjelovalo 280-245 otoba na 6062 lokacije dilj€m Australije orsaniziralo je alnrahkovijeae za borbu Prctiv
raka 25. svibnja 2005

*

NAJVEcE OKUPUANJE

t

.
raz

UUDI
FESTIVAI HOMOSEKSUALACA
h

.

SJEOANJE WHOOPEE

iIA
ZDRAVICA

Godiinji Festlval sek5ualn

ODJEVENIH U GORILE
Priprema... pozor... Gori al ukupno 637 osoba sudj€ovalo je na utrciG/eat

'ASIUK ukupno 5983 osobe istowemeno su najastuk kojis mulira ispuitanje 'jele vjetrova na konferencijl catalyn u
Atlantiu Geolgiiiu sAD
u

5

10 2005

tak 10.079 osoba istovremeno je nazdravljalo u paradnoj zoni oodor u japanlkom s'.du saPporo na Hokka du 7.llpnja 2003. GODI3I{JI SKUP ZENA
svake godine u veljaai ili 02uiku vi5e od milijun zena okuplia se u hramu

iitosti l,'lix

SrasiLu Seo Paulu u

Brazilu 29. wibnja 2005. privukao je

.

KARNEVAL uoZljku ilakodnwno Pielaii

IRSKI PLES tak 7664 pleta<a iziiloje l0 ruina 2005. n. ulke iotplesalo irskiples u

.

Uliani karneval u Rio d€ laneiru odria_
va s€

Gorllla Fun 8trn u Londonu u vellkoj Britanijl 25 rujna 2005., u wrhu prikuPljanja
novca za zakladu Dian

oko 2 mlijuna osoba Kamevalje
2004. privukao rekordn h 400 000 nra_

oqanlz:cij

Gradskos vijeaa irskog

.
Na

KOT{JItKA PARADA

AttLrka Bhagavathy u ThiruvananthaPuramu u indiFkoj dri.viKera i, na religijskom skuPu 'Pongala' 2ene lz svih rclls ja i
zajednica Ke'ale okupljaiu se donoseci posude za kuhanje kako bi

nih posjetitelja. medu kojimaie bilo 2600turina s brcda Qdee, Maryl

X.REF

konjitkoj paradi 2T kolovoza 2005. u Santa Catariniu Erazilu
sudielovaLo ie 812s konja s iahatima

UUDSKI IANAC
Viie od s milijuna osoba spojiloje ruke iformiralo ljudski lanac d!g 1050 km od Teknafa do Tenlulije u Bangladeiu 11. Prosinca 2004

Doqadaj je organizkala brazil'ka

ritualnim ainom osigurale obilelFko zd'avlje inapredak. R€kordnih 1,5 milijuna iena bilo ie na fenivalu u

prctujed Ptivukao ie 3 miljuna ljudi. Na 118 ttrani.i otktiite u koien te

f{AJVISE SXOXOVA BtcrKoM oD 180"

6i\

Kenny Be aey iz Belgije ideo je 26 skokova bkiklom od 180'na5ni

manju emisie

\5.O

l?te de lour /et nfto.dr!Cabourg!uFran
crskoj4. kolovoza 2005

i

I

*

I'IAJVISE OGUUENIH

Brilanac u

JAAUKA lams Cc.knell o9u-

lio ie petiabuka u jednoiminut

enlsiji N-a Paul O'Grady Shaw u tondonu M Bitanla) 23.3.2005. X.REF
Zetite li u(i u knjisu rckotdaT

.

NAJVISE JAEUKA PREREZANIH U ZRAKU

Wzete poiel prcGavajuai
ova auda u 60 sekundi... Mo-

MAIEM
Keineth tee (sAD) presjekao je noj min'nl samurajskim matem
u

jed.

te€ livi bolie? Najqije konrakthajte s nat', idoznaite
snjemke, a zanh zgtabite itapetuu i uvkite se sani. Upute na 7. ttahki ponoA van da ponane€ rckatdet

*NArvrSE

+
64

2ljabuku

u zraku na kara-

BETONSKIH BLOKOVA RAZBIJENIH SAKoM
Svedan n

k

lels€Uu (5AD)

Al chehade razbiole

l0

5 2004

betonska bloka veliiine 70 x 500 x 200 mm u

* .

NOV| RI(ORD

jednoj.n nutiu Helsinq' borqu u 5veds[ot lu.svrbnta luu4. NAJV|3E PtvsKtH BocA

NOVOPOSTAVUTNIRT(ORD

NAJVISE

.)

OWOREiIIH ZUBIMA Amer k.n..lose lv.n
Hernandez sk nuo je zub nia

POJEDENIH

2oxnnn
Bitanac Ken Edwards pojeo je 5. orutka 2001. iak
36

55iepova s piwkih boca u 60s u TVnudiju emisije

n/ckllake u New Yorku u sAD-u 5. prosin(a 2001

ioha.a u minutina sni'

manju emisie 8ls Eredkfan Channel4. Prcma plavili-

.

NAjV|IE orKoPtaNtH
GRUONJAKA

AustG ac Rkk Caizler otkopcao

jeled.om rukorn hoz s ojodjece
42 qrudnlaka u m

n!1ina snimanjLr entsje Guinness Wa d Recotds \)

sydneyju u australskom Novom

lutnom Walnu 19 6 2005.

*NAJVTSE PUCNJEVA

EtEM

Amerikanac Chris Camp udario je biiem 222 puta u m nutiu

preltanu migoliiti, pa mine

5prngfedu u llinoi5u
29.lravnja 2005.

u

sAD-!

iel!dacl' zjavoletal bivi

zvuEzDA (uz PoMoC RU[u)
NAJVTJE
Amerikanka Branna 5chroeder idela je a8 zvilezda u minutira
glmnast akoj akademiji cymcarolina

[*

-ilil
A.
ONAJBRZA PRODAJA ROMAIiIA
Prin nijelane
K^jiga Harry Potter i

F, ,':Af

NAJVEEA UDAUENoST PRIJEDENA SOBNIM BICIKLOM - EKIPNO
Najveia udalienost koju j€ ierterotlana ekipa preia na sobnom biciklu u 24 sata znos 783 km. Rekod su postavi i N iiemci 5yb lie Bick-Gelbedinq, Kathrin Brinkmann, Anne von der Etken, Gerd Hoppe,

tryi hni

nattavak sedjala britanske autoricel. K. Rowling o Harryju Potteru prodan je u 6,9milijlna p mjeEka u 24 h (prcdavano je 287.554 pimje a
na sat) nakon no je 15. 7. 2m5. objavljena u sAo-u. Sestinastavak knjige

lulia [,,latus iMalrhais Thei]e u
centru za fitnes i saunu orei Fit u
QLrakenbrue{ku u Njemaikojod 6. do 7. nudenoga 2004.

o Harryju Potteru opkuje Hanyjevu jenu qodinu u Skoli aarcbniaitva i
vjeniaarcnja
seti)ala,

ogwads. Pdhodni €kord dr:ao je ietvrti n.navak inog
fl

Hary Potter i planenipehat

I{AJVECA UDAUENOST
PRIJEDENA MONOCI(LOM
Novo2elandanin Ken Looi preiao je

* .

NOU

ntl(OtD
REKOND

*

NAJVEcE PRTKUPUAIJE

NOVOPOSTAVLJENI

ouruvr(l
UDAUEIIIOST PREVAUENA U VODENOM TOBOGANU
De$teroalana njemaika ekipa koju
sLr

HRAIIIE iIEHUMAiIIAN E SKUPIt'lE u prikupljrnj! hrane kojeje9. rujna
2005. u Bechtekvilleu u Pennrylvaniji u 5AD-u oBanizirala am€riak. 5kupina

*

]{AJVE€A UDAUEI{OST UZ cURANJE TRGovAaKtH
KOLICA

378.7 km na wom monociklu u 24 sata fa graliitu za kiket Basin
Reserue u We

-

EKIPNO

lingtonu na Novom

Ihunder

n

the Vi ley p.ikupieno je

71.163,8 kg hrane u 24 !ata.

rarvete...
.
ITIAJVECA

Dvanaenercilana njematka ek pa iz tvdke EDEKA sildbayem na smjenu je 24 sata qurala trgovaaka kolka na 434 m dugoj stazi u zratnoj luci Miinchen u Njemaakoj23. vpnja 2005. Pretlisu udaljenosi od 294,5 km prosieanom brzinom od 12,2

Zelsndu od s. do 6. vejaie 2005.

*

Ajvrir

USPOiI UZA SIUBE Najv liuspon uza stube iznosi
15.000 m, no ie v le od jedne pol virine Mount Everena. Rekord je ponigao lvi(arac Kurt Hets, kojite 333 puta popeo na 45 m visoki

iinililochef

uDAuEitosr
T{AJVECA UDAUENOST

8alle, Thomas Anker, Nils En9€lmann, AndeE Filipnon,

PRIJEOENA

SNOWMOB'LEOM
Nykolaishen

-

EKIPNO
3284,59

PRUEDENA IATRAJKE
Amerikanac Anthony Thornton preiaoje 153,5 km natrajke u [4inneapoliru u amer tkoj saveznoj drravi Nlinnesoti od 31. prosin(a
1988.

To6ten Kamp MarclKuzyk,
Mario LawEndel, lan-Be rendt stLrut,

KanaalaniNalhan Hudy€ i Nolan

prcllitu

u 24

eta

toranjEster iispust o s njega u Lenzburc! u Svica6koj od 8. do 9. listopada 2004. U ukupnizbrcj raiuna se samo uspon, alise L,sponii
spultanja moraju izvestl

Ime Oetjen

i

km rnownobtleom na

krurnojstarina

Frank Bahlmann, preila

je

jezeru l,ladge

760,275 km u 24 eta rpuitajuai s€ niz 74 metra dugaiak

sa,katchew.nu u Kanadiod 4. do s. o:ujka 2005.

!

do L sijeanja 1989.,

vodeni tobogan u Brem€r Biideru u njemaakom gladu
Bremenu od 11. do 12.

*

p.orjeanom brzinom od 6,4 kmh.

AJvEea UDAUEt'tosr
PRIJEDENA SKU'EROM OD

50 KUBIXA
Aunralac lvlark 'Srownie Brown preaaoje u 24 sata 928 km dvotaktnim Yamaha Aercxom u Gland PdxTraining Centreu u South
i,4orangu u

nudenoga 2005.

Victorji

u

Aunraliji od

23. do 24. kolovoza 2005.

--1f'

a a 7

Fanu u Salenru

uVlg

ni !

sAD

!

4

5enla 2005.

NAJvtgE PUTN|KA u

PoozEMNoJ ZEUEZNICI
Mosko6k metro u Rusiji Preveze oc do 9 milijuna putnika na dan, ito 9a
ain najprcmetniiim ve€9radlk m
8

miLiuna pr mje.a<a rVD-a

NAJvtiE PADoBRANSKIH
SKOKOVA
Amer kanaclay stokes zv€o je nevjeroFtna 514 uspjeina padobranska sko ka u 24 svislne od Pr bliuno 640 m,

Viie od 100 tona malerjala padne na Zemju iz svemna

'ata znad lezera ELslnorea
SAD u od 1r. do 12.

!

K.lifornljiu
na.ane za jo< 2,46 milijarde

nude.oga 2001

o
Adam

ruruvrSe + KONCERINIH
NASTUPA
Is

ttoke'je pri ponavljanju rekorda

NAJvrlE...

.

izdrrao l0satikiie, a svake dviie ipo minlte moraole aesu iedan skokl

NAJVTSE

uzAsroPNtH StlANJA
Talijan

.

(pravim lm-"nom Fran.ois van der Menre, na slki) u pratniiqlaz_ benika la.oa van Deventera iDaniela
Roo5a Gvi iz

Chr(ian Petd ooiijaoj€ 250 osoba ob kovao njhov€ frizlr€ ! Ham_
burgu u Nlemaikoj 1ar9.lipnja 2004

NAJV|iE TRBUiNJAXA (uz PoMoerRBUsNoc oKvtRA)
trbuinjaka
s

dovoljno znoF d. napuni iaiu od 0,7litre izglb do

Amerikanac la.k Zatorski izveo je
130.200

pomoiu trbuinog
sv€mnsk. leiF (a volaqer ,, najudalieniii prcdmei

luinoafiike

Republlke)

nanupioje

na 41 koncertu u

24!3la n.

.

I'IAJVIIE PRESKA(IVAiUA
KONOPCA

okvira u 245.ta u Pronorutvrike A(e erated PhyskalTheraPY u Forr l:'rderdae! u 5A0-u od 24. do25. rLrln.2005

podruaju Pretoije Republkiod 5. do Naivia€

t
6.

luinoafnakoj wlbnja 2005

Am€rikanka lebel Bush preskoaila je konopac rekordilh
151 035 Puta u 24

ko.rcrar. limem gla*€
aak I 6,

u 24

eta,

i8eo je orkenar

era

u Juneauu na A lasd u sAD

!

.

od zenlje toji ie hr.dio aoviek, pajede 1,436 0oo

I,IAJVISE PLIVAEA U
pople 0,5 irara gaznanih godilnje iznosl 6s4 limenke

Br.ssband mmanuel Eenrsmond u uithurermeedenu u Nkozemskoj od

20..21.srpnja 2005. Ciie dan odriavala le prosjekod 104 preskoka u m nlt

STAFETT aak 2889 tud onika preplivalole po jedan kruq u 24 et'rojp vaakojlta{et
na gradskonr bazenu

28 do29 rujna 2001.

NAJvriE

BUTvGEE

sKAKAeA

.

NAJVECA UDAUENOST JEDNOTRUPCEM
An.o Im, pod

505osoba Dvelo ie bunqee skok naA J. Ha(kett Bungyju u Ca m5u (Aunralla) 26.10 2000, ito znaii da le jedna oroba

poiruga skog grada saita Maria da Feire od 3. do4. lipnja 2005.

.l.aila

svake 2 min i5151

V

ledrilica ASA/

zaPG

Naivi:e bo'lg€e *ol(ova koj€ ie id€o pojedina( u 24 e€ ie 101, no je ponigao BillBoshoff k JUU noai.iike
Republike

*
j

I'laJVllE
TRKAIA U
iTAFET|
r volrnjskih piolzvoda po (anov^ikur iapan.i poledu

vlednlitvom Fiancuza Sebanie na los' !ea, preplovilaje 11.1.2005. aak 562,9 naLtiakih m ja (1042,6 km) u 24 era
na

ia

B

oukrans Rlver

Erdseu u JuznoafiikoiReP0blicl 10.5 2002.skakaole samo

drlqoj etapi (od cape Towna do
[4elbournea) utrke Vo vo

h 2l mn.

14 ,'

lnrci na nazi sportskog

25000osoba umre od q adi

.

NAJV|SE

ZAGRLJA'A
Ameikanac Brett Shae

!
8rtaniji28. travnja
2005.

nd l, dEavi s najvite unoEtava na sviielu,

brinom od 23,45

Briian5ka vojlka prcirpie a
1.

vpija

1915.,

pfroq dand

zemLJa izvede samo Jedan

pun oket'dan je zapravo

WWW

G!

N N TS5W O RLD RECO RD

5 COM 9I

LJUDSKA

PO

res
*
.
l{ovt Rll(oRD

NE POKU
NAJDUUI
NOVOPOSTAVLJFNI RT(ORD

KOD
5A sKORPIONIMA 'IVOT
Tajlandanka Kanchana Ketkaew

?

Mnteva rore
JE ODJEDNOM PROGUTALA

AJvISE

tivjela je u staklenojprcnoriii povriine 12 mr 5 3000,korpiona aak

I{AM3E FOrErrlMX ll(Ot}rOXA

I

rcko.dn h l5 000 :ivih 3korpiond

ZENA
verutka (dolje) progutala je 13 maieva dugih

ll1;;lf*rfr{;HilTr:-f
Dean Sheldon ddao je u unima lkorpiona du9o9 17,78 cm tak 18 sekundi na 5nimanju emitije

J

Guinnes wodd Re.otdt: Prinetime
21. prosin(a 2000. Time je

I{AJDUUE PREZUUAVAiIJE BEZ HRAI{E I VODE

p$tavio

a
3. rujna 2004.

rckord za raivea€g tkorpiona u

:;";il:i;tr#:Tii:lriJi:,,
hrane
1.

Amerikanac Matt Henshaw prcsutao je 6. travnja 2000. u Perthu u Aunralijl

T{AJDUzI HoD Po VAIRI Britanac s.ott 8el preiaoje 76,2 m
po zaru temperature od 543 do 601

.

lvode 18 dana. Po icija gaje travnja 1979. zatvoila u emicu

Hdchsiu u

Aunnl, potpuo

te

u

ij',:fi

IliiJ#1T;l'J:i*:
voZ
JA

*oi. je prgutao nruikdra(. Bili
naivia€ mateva
su

liroki4.m, dugi58,9

\.\ \..

'C u Osnovnoj iko i Eelah u Carlisle! u Vel Britaniji 28. sljeinja 2006.

?

Lt

,

NA,DUZA

NAIDUUE PREZtvUAVANIE
BEZ HRANE Lijeini(l prccjenjuju da dobro uhranjena osoba moie prerivjetl
30 dana

MOTOCIKLOM KROZ VATRENI TUNEL
Eritanac 5tephen Srown provezao s€

cm, a

tetilitu

4,5 kg.

tl
t.
0'

iliv

5e samo na

vodii

motdiklom koz 51m dug vatreni tunel na trka liitu Knockhillblizu Dunfemllnea u Fifeu u V Britaniji

leieru bez teiih posljedka za
zdravlje. Najdulje razdoblje bez koizumiranja ilrte hrane iznosi 382 dana, no je uspjeoAngusu Barbie.iju iz Ffea u Vel. Brita'riji. s6rbierije Zivio na aaiu, kavi, vodi, sodi ivitantinlma u bolnicl Maryfled u Dun' deelu u Vel. Brilanij od ipnja 1955. do srcnja 1966. zahva jujua toj 'd jetl', rmriavio je s 214 kg na 80,74 ks.

ti
?

NAJvriE-ZrvrH
ddaoje u u(ima

.1

CEGRTUSA U USTIMA

t

Ameikana( J.<kie Snakem.n' Bibby
12,5 sekundioram

2ivih tegrtula dugih 75 cm b€z dodatne pohoti. Rekord ie portavio
u patku Guinnett

world Recotds

lh

frpe,.ierc

u Orlandu na Floridi u

o . ri,
,r,/'r.,
t, I'

T

sAD-u 19. wibnja 2001. Jackie re cijeliuivot bavizmijama pa j€ itreii brak sklopio u rupis 300 aegduial

i-1
i"i
/.

t

f*

,GF*
\!!ItE :

.
2OHARA U XOVTEGU

AJvISE

NA'DUUE
ZADRZAVANIE oAHA

PROGUTAiIIH BAKUI
Finac

:,:::r,e"iolftqJod

F

:

.: l ': 1.c,oD

j999

NijemacTom Sietas zaddavao le dah 14 mln I r2 5 na dub ni od 3,05 m u Milan! u lta iji5. sljeanja 2006. Tonr se pije zarona p.ipremaotako tto je duboko disao punih 30 mln.

AnttiKaruinen ugasioje u unima 36 bakljiu minutina sninranju emisje Guinne$ World 8e€rdr u Neltink ju u

fl

:esre u
a. stef a n

zuur
Kova

U k r aj i n

ltiu k

Finskoj 9. stopada 2000 Eakljesumu dod.vala dvojka pomooika.

tavanu u Montaihctju t)

NAJVrSE...
NAJvtSE lzDRtANtH SUDARA U TESTIRANJU VOZILA

AIoPAS Ut MAoto taARsKtrRtK
Najmanje 12 osoba (os.m n'adion aara

ad nacista,

Uktajini. Na talan se skio a snjega je napokon s'no

\

,

NATDUUA

voz

rA

AmeikanacW R.'R0sty' Haight lzdr taoiedoveliaie 2003. aak718sud a u .utomobilima kao liudska pokusna
utka' na rekonnrukcij.ma sudara.

tzDRZurvosI
NA 'ZIDU SMRTI'
Najdulju votnju motociklom na lakozvanom zidu smrti' zveo je Njemac Martin Blume, koj se po zidu vozio 7 h I 13 s u Berlinu u Njemaakoi 16. travnla 1983.

*

NAJvtSE EKsPloztvt'ltH
XAPSULA DETOIIIIRATIIIH

iaet rigledat€lja) poslnuloje pr izvodenju slavnostrika hvatanja metka, u kojem 5e obilje:enimeiak i, barcm jednos pinolja ispaliuje na madio niiara, toji gluml da metakhvata zubima. ako 5u uto ukljlaeni iluz onirt tkielementi, trikle ipak vno opaen. NaFlavnla tm.t prlhvatanju metka
Chung Ling sooa (L kao

sestra koja

ie brinula

o 2otrlcltnetre
MOTORNIM PILAMA

NA OSOS| AmerikanciW Purce , David Ni

,

Davld Beavlt Phil Fravel ilvlike Hudson

I

I{AJDUGOTnAJI{ IJI

namjestiisu 160f niskh eksplozivi h kapsula, koje obiano sadde lainu kru,
na

BANZAI SKOK
tanzal padobranstvo sastolise od
toga da 5e padobran Dbaci aviona na vBiniod 3000 m te da se skoeiza njim.5 ciljem da,e padob'an uhvati, prltvlsll na leils i otvori prije pada
na

ronlaiko odijelo koje je odjenuo
Tay or (na
s

t

amerilki kaskader-entuzijan Mike Daugherty. Nakon togd kaprule ru
detonnane. Rekord je ponavljen

!licl)uhvatioje

24.

!

Vel.

Brtanii2l.

upaiene motome pile lak 78 puta na ft:j u Tampereu u Flnskoj.
Kanadanin Aarcn Gregg

jeanja 2003.

ti

nudiju

EUE 5cre€n Gems u
1

ozujka 1918.

snimanju emisie Mttt /h/.e-

5levernoj Karolini u sAD-u

l.

tlo!

Najdu je vrjeme izmedu

t'avnja 2005. Eksplodiralo je

skoka iotr'aranja padobrana iznosi

.
2000. iznad
Davisa

NAJVTSE utovuEt'ltH STRIJELA
ac

vatio ih rekordnih 86 puta u Port.
u

":

Austra ulovio

Anthony Kely rukom je
u

!

34stijee

dvie minute na

SAlLl

snimanju emisje ro show De, Re.ord u

23. rujna 200s.

r

i

\I

sAo'u.

N.li!anu u ltalijl5. sijeinja 2006., a bo le udaljen 8 m od dvojke strjelaca.

PAD
p

rz

v

I

AJvtSE sruBA

Britanski kaskader Martin 5henton
izveo

je r.11.1998 ufaprijed isaniranipad nlz 109 betonskih
stuba Ashton
Lr

^,lemo.iala

Bitaniji.

WWW.GU

N N

ESSWOR LDRE CO ROS. CO M

95

s K
ZELIE Lt Btfl
REKORDER?

E :.

:i&

Ako:elite vidjeu svoje ime
knjizi rekorda. a ne znate

u

NAJVISE POJEDENIH EOMBONA SMARI'Es U TRI MINUTE Bdtanka Kathryn Ratcliffe !z pomoa
itapita zajelo pojelaje 170 bombonai
(a sma'l,es u

nadahnu(e kod kuae Na ovim stran cama pronaa aete

triminute nasnimanju enislje ouinness Wa d Recotds 20A5 Roadrhow u Trafiord C€ntre! u ^,4ancheneru ! britanskol pokraiini Lancashire 27. 11.2004. Kathryn je prvire-

prcdmeti, poput nipaljki, papi6, igra(ih karata i
smjernice za rekorde
s

kord u toj kategor portavila jo5 2002., ali eake godine poboljiav.a rezultat.

j

\,

ovlh

reods.con qdfiisathome.

I

NAJV|SE PoJEDEN|H

zR A

I

nr2gdrnr mnure
izlu2.e roreje si.picima za ieo 6a zrna l6ie le rize u trimlnute, jedno pojedno.
Ta9'(Vah Good nq
a

*

NAJVE(I A MOZAIK OD M&M BOMBO NA
MauhallMathe6 l.)od

Nowzelandanin Maur ce Bennett

jlSvix#l?,,,**-*{t
|

izradioje portrct ame ikos pjevaaa
Erninema (ak6
5040

Peterborc!gh Regional Co legeu
u Peterboroughu u Vel koj Britanlji 7. nudenoga 2000.

M&M bombona u ie't lazliitih
5u

"';

boja. Portret je poslao na natjecanje

Color My Wodd, koje

olganiziGll

*

I'IAJVISE POJEDEi'IOG ZELEA u MtNUTt

tvorci tvdke I,l&M. Najteiidio pMe", bila je samokontrolai 'Powemeno se

Amerikanka Noelle lke pojela je 45 g telea u jednojm nuri predstavjanju knjige zelite /i biii rekordel? sn manju emisije 'ra Fox & Friends u New Yorku u 54D-u f. ipnja 2005.

ll -

niem mooaoqrd,i.lia da ne
ooieaemiombone roiiq, treb:ti

-;rid'6-".dir,.r

*

NAJBRZE

PRESVLAcEt{JE popLUNA

t{AJBRZE oBLtKovAN
PAS OD BALONA Rukama lza eda, Brtanac Craig 'B ink'Keith napravio je pudlku od balofa za samo 9,25 sekundi u w€du Gujnnenovrh rvjetrklh r€torda u Londonu u Ve ikoj Britanili25. sv bnja 2004

Britanka Lz Ba*er stavilaje navlaku na dvonrukipopiun 2a samo 1 min l 1l s u BBC-jevu lv centru u Londonu
u

Ve. Sritaniji25. ypnia 2005.

NAJDUUA VRTNJA
TAVE

iIA PRSIU

Jvedanin Ande6 Bjorklund uspio je na

prnu vrtjeti obiinu aluminijsku tavu iidne 30 cm prnih l4mlnuta na
snlmanju emisije GuiDnesr sekord rv Stockholmu u Svedskoj29. 1r. 2001.

qfotrilebioje

ba on za inodeliranre 2600.

!

/-'.h.

t t
i,

+.

NAJBRZI PERAEI PROZORA

&

odredenom natjecanju u pranju prozora, dvoje Britanaca nadmaiuju sve druqe:Terry Eunows ilanine Guteley. T€rry je oiktio trinandadna uredska prozori ve iiine I143 r 114,3 cm sekunde na zgradi NEC-a u Birmingharnu u Velikoj Britaniji2. orujka Koristioje 30 cm dlgu napravu za pranje prozora l9litara vode. neje izvea ist pothvat za 25,38sekundiu hote u Noliday lnn u skom gradu Newcanle-upon-Tyne 23. travnja 2005. iiime posiavia ,vjetski rekord u tenskoj kateqoriji. oba dosadaja nadgledala je Nacionalna f€deracija

F' -r1
+. NAJBRZA PRIPREMA
SENDVIEA STOPAI-IMA

a

lr

NAJDUZI LET PAPIRNATOG AVIOiIA
amerikanac Stephen Krleqer b:cio le avlon od pap ra na udaljenost od 63,19 m u hanqar! pokraj jezera Moses u Wash ngtonu u 5AD u 6. rujna 2003. Av on je bio napravjen od lista pap ra 44 istandardne ljepjvetrake duse 30 nm iiirok,"
25 mm.

iTo vAM

JE

POTREBNO?

Amedkanac Rob W lliams pripremio je, koristet se samo nopallma, bolonjskl sendvia od iunke, 5 i 'a salate te 9a ukrasio maslnanta za 1 minutu s7 sekundi na snimanju emisje Guinneis World Re.ordtj Primetime 10. (udenoga 2000. sastojke iz omota takoderje izvadio

I .
.

Balohiza nadetnanje (5)

Bonbani str€n
zrna tize (65)

es

Q,a)

NAJBRZE SPREMANJE KREVETA U PARU Ekipnirekord u spremanlu kreveta
na kojem se nalaze jedan pokrivai, dvje plahte, podlosa, jastuk,

.

Pasuda vade sa sapunon (9litara) i sputva za

NAJVE(E svuANJE TAVE A uminiFka tava promjera l0 cm
svljena je na 23,5 cm u 30rekundi. Pothvat su lzvea dva rekordera. Prulje bo Amerikanac Craig

NArvrSE

jaltuinka, deka ikutnlddai knos
sekund, a postiqle su qa sestra Sharon str nger imedk nska se(ra Michele Benke (obje iz vel. Britanlie) u Canarv whariu u Londonu u Vel kol Britaniji25.
14

sLAMetcA u uslMA
Svcara. Ma(o Hort uguraoje 258 damaca za pi(e u usta ddao ih tako 10 sekundi u Beipu u lvka6korn gradu Bernu 22. travnja 2005.

, Stipaljke (160) ' Papn A4 i ljepijiva traka . slanti.e za pi.€ (259) . Tava (1, prcnjerc ia cn)

Prmphrey, kojije rekord postalio 16. inopada 1999. r Los ange esu u Kaliforniiiu 5AD u. Druq rekord

nudenoga 1993.

NAIDAUE BA.ENA
IGRACA KARTA Ameriki madioniaar
Milnchenu 26. sijeanja 2001.
R

ck smith

m. bacio je jednu sraau kartu na udajenost od iak 65,96 m u
aleveland State Convo.atlon Centeru

NArvrSE lflPAUKl zAKVAeENtH zA LtcE
Br

!

Oh u u sAD-u

21.l.

2002.

t.nac Gary Turnerzakvaioje

.
11

I'IAJVIiE JAJA
U JEDI'IOJ RUCI

za

lke

159 druenih

iiipaljkiu

lvanchesteru u ve ikojBrltan j 27. nudenoga 2004.

Britanac Daniel l,4ller usploje drZau

jaja u jednoj ruc u srednjoj ikoll

*

Hexam u Nodhumberlandu u velikoj

I'IAJVISE ITIPAUKI U

JEDNOJ NUCI B.itanac Eliiolt Howes uspio je 9. vpnja 200s. u Newburyju u
britanskoj pokrajin Berkshlre sk nut 5 lz€ta za rublje 22 itipaljke I drzat ih u jednoj
ruci. Zadriaoje itipaljke u !aci ne dodlrujrti ih ni jednim

5.travnja 2006. svjedokinja le blla pomoanka prcae nika, gda
Britan

j

NAJvtgA KULA oD

l(ocKrcA SEeERA
Britanac [4at Hand napravio je

19. ipnja 2003. kulu od 1194 kockice ie(era vsoku 14s,5 (m
u Berlnu u Njemaikoj.

O NAJVISE ZUCR NA LICU
Ameikanac Tim lohnnon balansirao je s 15 ilka

od r>

nehdajutes aelika na svom lcu (pojedna na
svakom obrazu, trina svakom uhu, dvlje 'ra bradl, dvje na usnama, jedna na nosu trina

telu) punih 30 sekundiu srcdnjolSko
28. svlbnja 2004.

i

Havens u Piedmontu u Kalifornlji u 5AD u

\

I t\ { ir ri
WWW.GUINNE55WORLDRECORDS.COM

\\r$/

9'

MLADI
*
NAJMTADI
POSJETITEU

,!
aa

+.

OIUPINE I'TANICA
Amerikanac 5ebania. Harie (r. 19. rujna 1991.). u(enik 8. razreda iz Floride u sAD-u, ,punio re 4. kolovou. 2005 do olupi.e broda
RMS litanic u podmohki Mt 1, u dobi od 13 godin., 10 mle5e(i i 15

d.na. z.hvaljuiuti iom rekodu,
ovjekovjeaenom ponavljanjem gravlrane plote na olupini (mala

nika). S€banian je ponao rcdoviti

*

IIIAJMIADI

I{AJMtAOI... A
DRESER IIVOTIT{JA Najmladi drerer iivotinja sa uakonrkom dozvolom za obaulanje tog po5la bio ie Bitanac Ca.l Ralph kott Norman (poznat kao 'Kapetan

14.

nudenoga 1315., iako je umrc

tzvoDAtr
VRHU BRITANSKE

*

$mo p€t d6na poslije. Alfonlo Xlll. bio je !in p'eminulog k.alja Alfonr. Xll., a na,lijedio qaje na dan rodenia
17.

svibnja 1885.

UESWICE
Clanovi britanske grupe
[4cFly, nijeva nade3no:

*

iIAJMI.AOI LOVOCUVAR

H.ny

r 23. oluika 1958.). oozvol! za d'eiu'u zivotinja p'ema bitanskom
Carl',

Eitanac Robe.t Mandry {r 1. rijetnja 1994.) pryije put prcfesionalio
vodio lov na im6nju svoje obirelji, na fami Holdshott u Hamprhicu Velikoj Eitaniji 9. nudenoga 2005., u dobiod samo 11 godina i312 dana. Robed je te sezone, od listopada 2005. do 1. velj.te 2005.,

Judd

(r23.

12. 1985.), Tom

Flercher(r. 17. 7. 198s.),

(r 12.l.1986.)i Dougie Poynler (r 30.11. 1987.), najftladi su glarbe ni(i koji su &aput doili na
Danny lones ljestvice albunima

zakonu o tivolinFkim prcdnavama i! 1925. dobio je 13. otujka 1970., u dobi od samo I godin€ i 355 dana.

*

NAJMTADA
SKAKACICA

!

Si

A

uTtcE
Meklikanka kir Alvarez (r 19.lipnja 193.) pon.l. je u prosincu 2CrO5., u

I{AJMIADI MOiIARSI
N.jhladi monarsi na svijetu bilisu
francu5ki i ipanjolrkl kralj koji ,u

vodiojoi

ti

lov., nakon umi'ovljenja

n@l'l on

the 3td Floor 5. senja 2W4.l

Wohdenand 10. tu)na 2m5.

ta

ponali vladari u trenutku rodenja. F.anorki kralj lean (lvan) l. bioie sin prem nulos Luja x. inaslijedio 9a je

wog Prethodnlka Colina Pa.lonsa
Robed vednu rvojih vikenda nakon lkole posvecuje po3l!

dobiod 12godlna, najmlada oroba koja j€ rkotila 518 rnetarrke litke La Quebada uAcapuku u Meksiku. Go'
e wha litic€ viioke 30 m udaE o vodu bninom od 90 krvl'l

iveie.i

ba koja skoti

lovo.uvara, koji uklju.lje pomasanje

pti(ima, kontrolu itetoiina

i

pr preme za sjedeau seronu

irArMLAoA Pollltcxa
ZATVOREI{ICA
Trcgodilnja Tha ntWunna Khin i2 Mianmara b la je jedna od 19 prctuvladinih

prcsvjednic.' zajedno r majkom uhiae na je u !.pnju 1999 u Peguu u Mianmae

.

NAJMLADA RADIJSKA VODITEUICA

Cnogodlinia Ame.ikanka Kimb€ney
Perez(r. 20. 2. 1998.) svakesubotev6di

enrisiu na radiju KLAX 97.9 ta Baza FM

!

Lo, Angeletu u

Kalitomii! sAD'u.

I{AJMLADA OSOBA 5 PAROM uMJETIrltr leKtH RUKU

flo

!

Lteinik Dipak Datta ugradio je 2002. ormogodiinjem Eitano Kyleu Bartc nu drugu bionitku ruku u odoj bolnici Nodem ushetfieldu uv &itaniji. Kyleu tu amputkaliruke lnoge nakon
3to

je

1998. zararen meningitieom.

i

Prva ruka uqradena

muie200l.

--1ft
IME
Nkk Stoekentoek Kim Yun'mi Uuina

a a 7

I
i

NAJMLAOI
BROKER 5 DOZVOLOM

OISCIPLINA (N zozemrka) Pikado

DO8
12 god.

dozvolom je Amerlkanac Jason A. Ean€ z
Najm adi broker
5

Princetona u New lerseyj!, koji
sp

je

Soul€ymane Mamam

Koreia) (togo) (Pakistan) Ha5an R.za vani.a r.g s tivica+ar
Nuxhall(saD)

svje$kipflak uekokovima uvodu 12 god. i141dan cvajatka olimpijsrog rlab (rlil..je) 13god.i85daN sljetiko nogomdno pmenrtvo 1l god. i:l10dan:
Medlnarodne utaknice
Ptoa bejzbohka

t 2a brokerc serle 7 Nacional' ne udruge o5iguravalelja poloZio

25.linopada 1993., u dobiod

kriketa

14 god.i227 dana

emo

17 godina i206 dana.

Poteo c Whohdo;a Ome) 15god.'2s7d..a

lo5eph H€nry

r

(Njenaaka) acavin Gordon (l6ka)
Bori5 3e(ker

chia<hiiq wu qalvln) svjeteki ptoak u p@/u JamiebnFinlay{vel.srllanija) ragbi.ikdlnija
Pobjednik Wnbledona

liga

15 god.

i314dana

*

16 qod.

i12!

dan

JE SKIJALA

NAJMI.ADA OSOBA KOJA iIA SVIM

17god.il5d.n.
17god.i227dana

KOI{TII{EI{NMA
Amerikanac Imothy lumer Hayes poaeo je rkiatiu dobiod letii godine
na

. ^NAJMLADI
laHovsKr
VELEMAJSTOR
Ukraiinac serqei Kariakin

(muilad

B i sutheiey (Vel.

Bilanija)

Ragbtaika 9a 17 qod. i229 dana Bokaiki pru3k ! r€ikoi kaiego.iji 13 god. i 11 dana
Ryler vozat

lkia iltu

u

Strattonu u vemontu u

irqiocarcia
Kyh sukh
Stephen

(Jpanjoltla)

klp

H€nriComet(Fraf.ulka) Pobj€dnikTolrder.an.ea

199od i229d.na 19god.il50dana
20 god. i125 dana

sAD u. U dobiod 11 god na rkiao ie u Europi (Coumayei ltalija), u dobi od 12 godina u Aunraliji irhrcdbo), a u dobiod 13 sodina skliaoje iu Africi (oukaimeden) i Juinoj Americi (ti1e). Napokon, u dobiod l4godina poljetio je po5ljednji konrinent (o5im

(r

12.

tljeaija

1990 )

medu.arodnoq iahovskoq
ve emajstora 12. kolovoza

(SAD)

HendryV€.Brtanija)

NASCARA svjetsk pBak u rnoo*e,u

21god. i105 dana

2002., u

dobiod

12

godina

i212 daia.

NAJMLAOI VODE GERILE
Pobunjeiiik! etn iku m liciju iz Man
mara zvan! 'Boila voj5ka' predvode Lur
her l Johnny Htoo,

zaronio u lpilii! CaMash Cenoteu blizu Akuma a

Anla.klike), 5kljaiu(i u Az ji

t .

NOU NEKORD
NOVOPOSTAVLJENIR€KORD

I2!od lnii

blizanci

za koje govoG da imaju'mittiine mo{l'. Ia je sklpina 24 L 2000 d.ia a 700talaca puna 24

sta

u

boln.i!

Rardabuu

kojojje voda

dLrboka

T{AJMLAOI GOLFER XOJI JE POGODIO RUPU JEDNIM UDARCEM
Amedk.nac Chrinian Cae€nter k 6.6. 1995.) pogod o je rupuj€dnim Lrdar
cem u dobiod 4 godine

iIA-IMLADI IzABNA I PAPA
Eenedikt lX. izabran je za papu u trimandata:od 1012 do 10,14, od travnja do rvibnja 104s. iod 8. nrdenoga 1047 do 17. rpnja 1048 Pretponavlja se da je tajlalijan ponao papa ! dobl od emo

f;

ir95

dana u

goll klubo Mountain !'iew u Hickoryju
(5leveha Karclina, SAD) 16. 12. 1999. rbi'rdaita iSrati(a goEa koia jc

.

11ii12godina IIIAJMLADI

posodlla ruFl i€d$rl| udarcm je
9 god na

Bitanka Katy tanglE, koia je u dobi od i135dana pogodila 3. rupu na

FIIMSK REDATEU
Nizozemac Sydney Ling srudenoga

golligraliitu loest Piner B€€ch6 u B.oughronu M Erit.nija)9.8 2m5.

(.20.
u dob

19s9.)'eiiraoje
Lex the

*

od samo 13 godina profesionaln

NATMLAoI SPtusxt RoMLAc
1983.)

glanl

liln

wondetdog

Amerikrnac Tony DeRosa ml. (zvan

(Nizozemska. 1973.), triler o

'lpilirk detko', r

pruiie put

NAJMLADT sponrnS

NA X-IGRAMA
Japana( TakeshiYasuroko
1986.)

.)

(r 25. lipnja

prvije put nastupio na X'lg.ama u dk.lp iniAggresive /n{ine skate ve,1

20.lpnja 1998., u dobiod

11

god na

i

WWW,GUINNE9SWORLORECORO5,COM

99

ZLATN
.
NAJSTARUI IGRAE U LIVADSKOM KUGI.ANJU
(r.17.3.1905.) z
B ack-

;rutr
bio predsjedn ik Kug kog kluba Woolwich and Plumstead.

lai

."o,rro*u,
ANSAMBL

E

PROFESIONALNI PLESNI
Ukupna dob l0 alanka plesnog an5ambla Tivoli Lovelies iz Melbournea u

NAJSTARIJA PROFESIONALNA PI.'AI{ISTICA
Rumunjka Cella Delavrancea (1887.,
1991.),

najnaria profesionalna pian

t

tica svih wemena, odrzalaje posljednji

javninastup u dobiod l03godine.
12

azila je na iest bisova.

austrakkoj dr2avi Victoriji biia je 746 godina i 147 dana 12. lktopada 2004. lzvorna putovala je Austraiijom,

*

IIAJSTARIJI AKTIVNI PITOT

Putl{taKoc AVtoI,tA
Reginal Thomas Weaver

izluznoafriike

.

NAJSTARIJI ZMA'AR

,abavljajuti sledatetje ionslilanjem, gutanjem

Republ ke (r. 12. 10. 1932.) poslao le p lor 1 95 7. Tat 73-qod i3nji rekord er joi ahivno

l€ti, a u ozujku 2c06. ponigaoje rekod od nevjercjatnih 6500 sati u zaku.

Amerikanac Nea Go$ ml. (r 25. istopada 1920.) joije 2005. aktivno, nekoliko puta mjeseino, letio zmajem.

o

u;sTAntJt covlrx
;t

ii,ttjt'*t*o"+
ler!
u

I{AJSTARIJA NEVJESTA
Aunralka Minnie [,,lunro 31. svibnja 1991 u dobiod 102 godne udaiaza
83-goditnjes Dudleyja Reida u Poinr
Clareu u arstrakkom Novom luznom Walesu. Reid je bio dovoljno m ad da

r

uso sansonetti(r.10 sijeanja je 10. travnja 200s., u dobiod S6godina i90 dana, u
Ta ijan 1919.) sudjelovao

eksperimentalnom

besteiin5kom stanju'spaceland, u posebno pilagodenom Boeiigu 727 u Fo't Lauderda eu na Floridiu sAD-u.

*

NAJSTARIJI

b.rt€ii65*om staniu je Ame

Najstarija iena koja ie l€rj€la u
kanka

DoBtrNtK PoeasNoc
SPORTSKOG NASI.OVA
amerikanac Morton Cohn najsrariji je dobit'rik sveuiiliinog poiarnog tportskog

Dorothy Simp6on (r 27. nudenoga 1924.), koja je 22. srpnja 2004.leijela
u bestezinskori stanju 76, u

na juiinu tLdobiod T9godina i237 dana.

n

lova. Poadsn nasov

Zrakoplov je poletio iz zlaane baze

dodijeje'r mu le 28. sDnja 2001., kad mu je b lo 78 sodina l8 dana,
s2 godine nakon itoje postigao sjalne rezultate u go/fu za sveuailifte

zukov*i blizu

Moskve u Rusiji, a let je organizirala amerltka tvrtka space

Mkhigan u sAD u.

(oruRAUKAitca

NAJSTARIJA PROFESIONAI.NA

a.. * NAJSTARIJI \

PACIJENT PODVRGNUT OPERACIJI SRCA
Amerikancu Herbedu Caffingtonu (r 17.llstopada 1898.) ugraalen je 10. lipnja 1993. sriani zalstak l4edtronic HancGk tr,
u

Amerikanka Donna Vano (r 3.6.1953.) natjeie se kao profes ona na koturalj kaiic od 1991. Natj€te se iu dis.ipli

nana skatebaarda

i

snawboatda.

*

I{AJSTARIJI

srolNorENrsAa
Najnaiji stolnoienii.i je Bdtana( Art
hur sweeney (r 1.12.1915.) koj jeu doblod 89 godinajoi igraoza Raven' head Rebeke u nolnoteniskojligi Nottinghamshkeu u Velikoj Britan jt.

dobiod 94godine i

129 1s.

dana. za

istakjejoi radio

lipnja 2005., kad muje bilo 106 godina i 134 dana.

a

lfj'
iIAJSTARIJI NATJECATEU NA GOLF.PRVEI{SWU
Nizozemac Ed Alofs (r. 13. veljaae 1902.) natjecao se na ptuenstvu compaq world

Putunq Championshipt 1997. u Orlandu na Floridi u 5AD u od 29. nudenoga do 1. prosinca 1997., u dobi od 95 godina
1289 dana.

iIAJSTARIJIASTRONAUTI i;J
Naistar li anronaut ie Amer kanac John

6enn Dl., koi jeu dobiod

7?

godina i103 dana bnsnan usvemir kao ( an poede Dbcoveryla 5I5 9t 29. istopada 1998. Mlsijajetrajala 11 dana

IGRA.ICA
HOKEJA NA TRAVI Britanka lulielones k 13.
ypnja lel4.) najnada je
redoviia ig.aiiG hokeia na t.avi na svijetu. cijelu r€zonu 2004.nt. iqrala le za ekipu Yeovil & 5he6ourne ld Xl u ienskoj hokejaikoj Do6etu u Velikoj Eitaniji,

*

NAJSTARIJI PJEVAC NA a BROJU 1 BRITANSKE LJESWICE

A

vratlla se na Zemliu 7. nudefoqa
u
a nr

eriakoj saveznoj drzavr Wash

i9-

1998.

ton. u dobiod 96godina i63dana.

Iajrtarij. len.

u svemiru bia je

Rekod za naFi.diu ienu koia je sanFst lm rkoaila padobraM drtiBritanka Sv via Erett koja je pot hvat zvela u dobiod 80 qod na i166
dana iznad cranfie da u Bedfordshircu

Amerikanka Shannon Lucid (r 14. sijernja 19a3.), koja te u dobiod 5l godine i67 dana 5 ostatkom pos.de
ansirana u misiji575 76 Atlanttr 22

ATBUMA
Nainaiji pi*ai kojijes novim 6bu-

uVBritanli23.8.1986.

mm

dos€gao vrh ljestvie je sritana(

.

o2uika 1996 iatlse na zemliu spustio devet dana posliie,31. ozuika r996. shannon Llcid bia je jedina iena koja
re aak pet p0ta letiela u

Tom Jones

je u dobiod 60 godina album 8e/oad (ots
1940.), kojem

(r 7.lipnja

JE

iIAJSTARIJA OSOBA I(OJA IRIALA MARATOI'I I.IA

aemir

SVIM XONTINENIIMA
Amerikanka Nlargaret Hageriy nda a ie maraton na svih sedam kontinenata za mao manjeod 10 qonlna. Pruu

javljen 27. rujna 1999.)

u

ipnju 2000.

dcpio navh

ljestvlca u

V B taniji.

I{AJSTARUA ZEI{A NA VRHU MOUI{T EVERESTA lapanka Tamae Watanabe k 21.11.
I 938.) popela se na

nudenoga 1995.,0 dobiod 72 godine i 225 dana. a
5.

utrkutda ate

\1

.

NOVIREKORD I'IOVOPOSTAVUENI NEKORD

pothvatje zavdila

4. srpnja 2004., u 101 dana.

dob od

81 god

ne

vrh [,,lount Elercsta

u dobl od 53godine i177danr,15.5. 2002 ! 9 sati i 55 minuta, re tako ponala najnada zena kojoj je to uspjelo.

*

iIAJSTARIJA OSOBA KOJA
JE SAMOSTALNO SKOIILA

PADOBRANOM
amerikrnac Mllburn Hart skoa ole 18. 2. 2005. samostalno padobranom

NAJSTARIJE NATJECATEUICE NA IZBORU UEPOIE Da bkte mogl sudlelovatina izbo.u ljepote Mi J€nio. ameriG (prui put oddanom 1971.), morate biti:ena koja je doregnula'dob elesancje', 60 qodina liv !e.

,r-

bliz! Nacionalne zlaane luke Eremerton

.

NAJSTARIJI STATNI KOTUMNIST U

T>

NOVINAMA
Amerikanac lack Iucker
1914.) od rvibnia 1994.

(r 25 travnja pile kizaliinu

kolumnu ra iaiopis Wen Coldy Week, u Richmondu u ameritkoi
saveznoj ddavi

(aliforniji.

.JRIDRECORDS COM

tot

L]UD5KA

PO5

Y

.r:::'

SLUZI

a

"

ftrrffi
hD
)

\--

t
(P

J-) s
t'

t.

I

ffi:&t I
Gana 5abha u Hyd€rabadu u

lndiji28. prosinca 2005. vuiiti layarimhin rekod? Da bismo ,dm po- 09 \lLpili \no 100 p ed^ era za-olirp p.'lareljd '. od vdm p.ctiid 10 p,edmeta \lL(djr ^ rcdo\ jedor. a !i ih
Mislite lida motete

! {e

pokuiajte zapamtitiinm rcdos iedom. N.kon ioga pokulajte itako dalje ae dok ne pGtan€te dobri u rome. Zatim se moida mozete pilavitiza ponavljanje pravos rekordar Na 7.straniciotk lt€ kako to uiinlt. netnol
r 20 predmera, pa s30

dr'.

d (H
i {!'
{t
.

t\
&
{

S.r
..t /
-{

N..\i
g,
\.''a.
i,

\i..

. :\-, ,\

r

.\

b'
h-Qi'-

e-- \
3
\

I

ZBIRK

ffiffi
tsgodianil humd., po r..lmnlu rdjetnil i irtu$n 5vj.r.*l Futni*, drll
nrord a n.jv.a! rhide voal@ a fiuanltu. NLd dl€ od 20 lodld

{.

s{,

l.t v.|mlho (lUs), uhldu.ni

rhrre
Bilo

ri

v.rlh to*ffilul

naije vno malo 1970-ih, rlirve vii€

iudl skuplja vretke u NDozenrkoj, Njemailoj i 5A0-u. Danas diljem sljeta po{ojivi<e od 200 lkupljaaa.

.tsDlimi.. nhlEv. rblrL r..n.&rh
Z.&o
tv.ka

lmt

li omlU.n!

vEticl?

li5lN ire i anihi
ai@r strdEkim

uqio

*!plj .

vrcal..

a nsanlnu?
€bi im.

je jedinstrena. a na

znal komp.nije. naljepnkama ilirukom

ve

Vreti.a za muaninu tvrtke F nnaviat on koia pikazujebba koj pdEt4 alim wet i(a 3vi.a rlk€ .viokompanij€ Te ll An i vno rie*a (LM{va s<i(d ioa prije

phanim menima ne ulaze u moje blago.

Od.tl.
vod.

ih

iloblv.t.?

,. li vam il.d

bllo muano

R€ddita potovanja na Oaleliistok teno u zaine luk , p. ndtojim u tranznu

m

pokupin r.zliaib re6.e za muaninu od avioprij€voznika iaviokompaniia. 0obiv6o *m ih i iz drugih iaora, jer je remogute kdiniti

N€, .ikada, alidvapur em u avionu pok upio 'pun e' v.eaic€ i morao em odmah nakon toga opratirukel Kad bi di bio mu.io, moji prijatelji b

6lu9e

gDrN

nireklidaupotit.bimono

1000

rdliahih &io{oopania!

*

ETIKEIE S BOCA VODE

*

iIRAFE

Ta ijan Lorenzo Pes.iniposjedule

susa Fo6ter iz Ereitenfedea

!

zbi.ku od 6701 et kete s boca vode,
iz 95

dr:ava

s 1327 razn h

vrea.

Skuplja ih od 1992.

Niemaakoiposjeduie zb rku od 2443 predmeta povezanih sa iirafama, koje skupja od 1974.

*

PINGVINI

*
1289 pingvna

sovE
12

.
(ka

Nilemac Benjamin B nkau poieoje sku

Oianne Turner

Ma nea

AVTqNSKE
VRECICE

uutrrturu
54106

ZA

l. i

*

ETIKETE S ODJECE

pljat zbnku kadjedobio pliianog ping vina za pru rodendan. Danat 15 godina
por

zbirkL od 18.055

Kinez Tao Chun Lin posjeduie zbirku od 102.005 etikera 5 od koje rkuplja od 1970 ih

ije posjeduie

igraia

ka. Najomi jen

Nizozema. Niek Vermeulen
posiedule
za 1000 razlii

avionskih vre-

muinln! od prib zno
tih aviopijevoz'

ab rll

t

\

pl

iaii

mu je primje'ak veliki pingvin zvan (origrpinguin.

j

od 1970-h.

ti
,a

R u
ry

1

\-:

A
'*
.\r
--1

?'

il,*

I a7

t'
G
'€ ' ! .,

*
1

NOV.ANICE
sanjay Relan skupioje 221

*JELOVNICI\
Har ey 5p ller skupio je 5006

id la.

.ovianku iz 221 razliite dr:ave od
985. sanjay posjeduje I

*

naivetu

zbirku kovani<a (iz najviie ddava), 23t kovanica iz 235 lazliiitih ddava.

hrafom

z 80 zemalja i

*

Em lo Arenas

PRIVJESCI ZA KUUTEVE F orn k Colonije u Urugskrpja ih od 195s.

lz svih s0 ameriak h saveznih drzava od 1981.

.9 tr">

vajr posjeduje 25.630 razliiiuh privjesaka za kljuaeve.

.

SIARI FOTOAPARATI

*

Dili5h Parekh iz Mumbaija u lndili skuploje 442s narih fotoaparata od
19-11.

F. ,E

t v fr,
b?
O

L.!

-{.

't
{,

"r.

LONtICI ZA KAVU

Njem ca lrma Goth poiea je skupljati onii(e za kaw prije dvadesetak godina itrenutaino posjeduje 1028

.

GUMICE ZA BRISANJE

Njemica Petra Engek skupia le

czliiitlh

oniiaa.

*

BOCE VISI(IJA je

Portugalac Alf redo Gonlalves skupio 10.500 boca viskija razliauh oblika i

nevjerojatnu zbirku od 19.571 raliiite gumke za brisanje iz 112 dr:ava od 1981. Gumke su izoiene u 22 naklene kutije u Petrinu domu.

* .

NOVI fiEKORD NOVOPOSTAVL'ENIREKORD

GUMENE
PATKICE

boia.Ta ie,birka otvorena za javnon u A fredovoj trgovini Wh,tky & Co. u podugalskom gradu Lisabonu.

zBINKA

(sADj *!;i!;ti;ieja!e te-d! 5!3 M;i;ed s dthnein 'OCETAK 1542 chster Lindgren (Kanada) * Kopae za rcmen 8!8 r:jlqi rYey qaql iDtlitvJt: ig.i *Naljepniceza kugldje 1i.455 ctdic Brown (ve! 8rilanija) e21 ulrich Kriekhs (Njematki)

BROI

PRIMIEFAXA VIAsNII(

SKUPUAIIJA
1970-ih

Amerikanka cha otte Lee potela je skupljat svoju rekordnu rblrku kad je 1996. kupila trigumene
sljedeeeq tjedna kupila je joi trida lm prave drultvo,

1P?

19&:il
19i0jlt
1957.
1970.

fi,t; *Riiigyfqgji lx,ylti" *Mo6li plov.l
frstire
*Staklene3niernekuqle

1515 R€inhard Sr6.kl Guniia) a30o Cto d w€s.hsmoser (Njeiaik!) 5630 Wang Linqxian (Klna) asoo !9e DoJ,;rpn

861

Roberro A. Fuqlini(Arqenuna)

vidje

621 !020 904

Mr

lafralsreeq (Ku€jt) H€nryvandeligt
wendy su€n

iFl(a:ll

l:Aoi (!:ni!ja)

!rr0
1s70 h D9-0:1 . 1970-ih.

prijatejlma koj su ih ito se toliko svidjelo da su joj poi€li darivati palkice. charloue je 3.
a

travnja 2006. posjedovala 2s83 patklce koje su

17-4 rhel'

{Aliralija) (Kina) 2002.

:H;iff',"*' ll:; l"'jJil,:j,,^", *0,',.ool

t'

t J-

J c

fi* -.t &,i

'. 'z'A
;3

* )

ul ,)
NNESSWORLORECORDS.COM
1O5

I

FANTA5i6\io Vo.E I PoVR.E HRANA PCE

1.28

1t0
134
136

I

HOBI] RAZBIBRIGA
IGRA IKOCKANJI

\"

.{*

I

'a

NAJBRZE

trnupRrulr
PURANA
Vnce.tP iigtor z (ooteh aukskol qrofovr cala. oi..uiaole pJEna za l minut! 30 rekJnd n. re e! zil iTE u Dub in! l7 5tldeloq. j980 Vf(enrie 15. pros.(d I978 postavo rekord! ub jaii! .erup:nl! 5tot.! pJraia, iro le posi gao za 7 s:tir 32 m nur-"

a

r:,.;

105

GU]NNF55 WORLD RFCORD'

2OO7

I

vo'

vNr svuET
nevjesta sumel,kog kralja sh'i'sina, kojiie vladao izmedu 2037. i 2029. pr Kr Pjesma poainie nihovima:

D

Mtadore.jo, d?s ycu none, vetika je ljepota twja, nedeni,
vetika

ie liepota tvoja, nedeni.
ICA

PNVA

l

vozila na taenkama ko stiliru 'EUEZ Babilon.i (oko 2200. pr Kr.) i nari

Gl.j. Najsiaijizapis o traan(ama
kakve danat poznajemo je

crtei

NAJSTARUE

$
i
RAI{E CIV|UZAC|JE
NAJVEEA POPI.AVA
otprilike 18.000qodina iz ilose sibirrko jezerc dugatko oko 120 km,
Prlje

vagona na drven m lraankama u rudniku kod Lebedhila u ADaeu

!

*

NAJSTARIJE ZVOT{O
1849. u

Intinabulum kojije

ZALEDENo
TIJELO
U

*

NAJSIARIJA (ARTA TIIEEA

Babllonskol palati u Nimrodu prcnalao britanski arheolog s tilulom viteza, Austen Henry Layard,

Proctenjuje 5e da komadia flrarnutove

rujnu 1991. dva su paninara otk la oiuvane o'tatke neolitskog iovjeka, narc 5300godina, na
ledentaku ! Tnokkim A pama ia ta ilansko' -austrljskoj qrani(i. Anal za 6trija, kako je mumija nizvana, i njegole imoline pru:ia je arheolozima novi kulturu rediinie Eurcpe p je s000 godina.

kljove pronadene 1979. u

lpiljiu

uzrokujuai najveau rlatkovod'ru poplavu u povijdti. Godine T993., kad
ie

potjete iz otpriike 1100. pr Kr

njemaakojdolin a.h poijeae prije

otkiven taidoqad6i, pobzalo

se

orpilike 32.500 do 38.000 godina. Na njojje izrezbarcn lik iijisu udovi
u i(om polo:aju kao i aijezde a jeidu Orion. Predmet od
U

da !e katanrclalni val virine 490 m

ketao btzinom od 160 knth.

* pnvr
VINARI
potvrduj! da

*

bjelokonije leliine 38x 14 x4 mm, a ,rad I s! sa ljudi aurignaciena (razvojne faze m ades pa eo it ka), o kolima 5e malo zna. roje ijedan od najrtariih pikaza iovleka. Niz rezbaija otkrivenlh na nlje.i u KnoMh! u kskoi. identifknan j€ kao * naistarija karta Mieseca
prcnadena do dan.s. Prccjenjuje se da su rezbaile izradene prije 5000 godina.

NAJSTARIJA LJUEAViIA PJESMA

Najr.nij dokumentirani dokazi koj
se groude uzsajalo radi proizvodnje v potjeiu iz 5000. pL 'ra Kr, a otkriveni su u l4ezopot€miji (danatnjem I'aku). Medutlm, ltari Egipiani(dolje) pryisu oko 1000. p. Kr zabiljeiili proces proizvodnje vina

v

Arheolozi su oikrlli jubavnu pjesmu napsanu na I inenoj Plot ciiz doba sumerana, koji su izumjeli p6rno oko
3500. pr. Kr Pjesmaje nazvana

priliano neromantitno,'lstanbul 12461',l5matra se da ju je recitna a

I
J

* .

NOVI fiEKORD

NOVOPOSTAVLIftI NftORD

I
'-!
I

a.

NAJSTARIJI INSTRUMENT KOJI

re

uocuer

SVIRATI

I
:

Ekipa adeologa predvoalena kinesk m znanstveniko.n luzhongom Zh.ngom otkr aje 1999. iest neo; tetenih kineskih konanih frua na rih 9000 godina. Na najbolje ctuva

nojfruli uspjeli

5u

odsvirati melodijLr

L jelrua duga 22 cm, ima s€dam
rupa
izradena je od koni noge

cfrenog krunanog 2dra nrentisu

a.lnnr! otk venikod Jlahua,lo

kacije starog poljodjekkos

e

a na

naplavnoj ravnicizLte rLjeke u Kinl.

l,

,.8

GUINNE55 WORLD RECORDS IOO'

\.

SEDAM IUDA STAROGA SVUETA

-JSL**,.
(
(o aire pr.kriven kremod od

raqrad.r,e o[o 350 pr Kr u llezu u Tutr[o] Uniit 5J ga

Kip He ra

lAoo.nt !
se

s.k

l;
r

merara, gGden od 292

d.230

pr Kr, iekad

na;z o znad

uaza u lku Rod6 Sru! c re

kpod nola rezama naraz

se

Grobn(a karij5kog ka la Mau

Koaile speien
ukrapalu

u dva bakreia

zola na azila \e u Fa ikarna5u,

(.d

se ko

ai oh ad,

daias Eodrum! u Tu6koi 5agraalena je oko325. pr Kr

/' *
r,laJsrARur DREVNT

NAJSTARIJI

KANA'do a bio

"t KOMAD

svrEfl0Nl(
Naj.tarlji svlcr onik eqraden je

KoLAiA
!
komad kolaia na star 4200 godlna

Kopanj€ Velkog kineskog kana a koli se p.otez€ od Pek rqa Hanqzhoua poielo le 540. pr. Kr., zavrieno le 1327. Tada

\ruzel hrane Alimentarium Veveyu u Svi.a6koj zlo:io je

rarosu,

b

zu Apk5andriie Blo

(ukljuaullii irukavce rj€ka)
dugaaak 1781

le

'raFtarjKo aa svjelu.

i

km.

PIRAMIDA Nalveia piranr da, uledno i
NAJVEaA
najveti spomenik,lest pnam

promiera 11 cm b ole zape(a(en ivakuum ran u Pepionkhovu grobu, a Pepionkh le oko 2200. pr Kr zvio u narom Egiptu. Kolai je izvana
posut sezamom, iznttra sadrzi med, a vj€rojatno je

. -e=-e: t , .'.1 . ,i
i:.

Dandvle ncma onarala
lemiram din
h

vsei

h vriova u

8".o .od"."'

a..
N,.

da Quetzakbat u mlenu Cho ula de Rivadavia, 101 knr luqoBloino od Ciudad de N4exca u l\,,lekslku.
vsoka le 54 m, a osnovca joj
zau2ima gotovo 18,2 hektara. Procjenjuje se da j€ ptrarn de 3,3 m ljuna mr,

s otuo.n r- oLo o00 or

pripremllen s mlijekom.

zEusov KtP

Kip{ FidiiJ srlAaojo 450 p.Kr
k p Zelsa (Jupitora)od mramora,
z

volumef dok pirarn da Khufu, poznatija kao Keopsova p cmida, lma volumen od 2,4 miijuna mr. arheo oz su procilen I vrijeme nartanka te prctkolum' oov5t" o d^ide'a ;. orprl,p -'l:. . 800 0,. . ...I'. i+
.j! r ._i '-' l'. ir. r 'r. +

*

NAJSTARIJA NULA

ara

bje ok6rl,

vbk

12

fl
a

znamenku nula prli 5u put upotrijeb ll Bab lonci oko 100. pr. Kr, kao odredn cu veliaine poptt nu e u

Na azio 3e u O

impiliu 6rikol,

I-J -,1_; I _ -9_f " ..: i-9
X.REF

oo ",eo'e-ie.-e.cdo"o 0,r""_,sen.ooa.

l0iil00.Najstarijizapsnuekao
'niita', fa az
numerlike vrilednonl koja oznaiava se u dje u

Bto1nasp^utdtddAa.tu

\oF."

528.

Tr laraona z aetvde dinanlje

i-'i..ir ,

*..1+

i

'doi'ao,1o15 -alen" i'd d,,o' o- B,a'-.qupl".

5edan tuda nadernog svijeta notete prona(i na

eqradira5! p ram de u Giz u
Eq piu. ve lka p rafrlda

: :'': .'. ':' .' ..' -_ i*i,

'

(Khuluovobzo4$qcdena
oko25s0. pL Kr

re

iu poierk!je

-r
,i'

. t

.

11

j,.F.

WWW GUINNESSWORLDRECORDS,COI/ 109

i:'\fl

DRUSTVo

] DREVNI SVIJET
* ruarsnnrrr
NEDIRNUTI KRUG PANJEVA .)
hranov h panjeva otkriven je 1998. na obaliNorfolka u Velikoj Britaniji. Poznata kao'Seahenge',

*

ruersrenrrl'
KRALJEVSKA 6ROBNICA

ia nruktuE iz bronianog doba
promjera 6,78 m napravljena je od dryeia vuienog u proljeae llj

MAJA
crobnica majai5kos kra ja ot kriv€nale 2001. na na azlitu San Bartolo u Gvatemali i potleie D
150 pr Kf Pr€tpo(avja Bartolu poij-"ie z
5e da

rano jeto 2049. pr KL To je
jedini nedirnuti drevn krug

muralotkiv€n iste godife

!

san

STARI EGIPAT

otp

ike 100.

*

NAJSTARIJI HUEROGLIFI

nalazise u hramu Karnak u tuksoru, a sporazum je prvotno zapBan na

natiU, naike, wete isedan zena, kalika ih je i;lo u Sv.lvet?
odgovor le, naravno, jedanl

pr Kr., ito 9a iini * najstariiim muralom Maia (gore). rajzidii plkaz prcn6 priu o stvaranju
svijeta idaje uvid u sunav

Procijenjeno je da hijeroglifl iskopani
1999. u Abydosu.1E3 km juzno od Ka ra u Egiptu, datiraju oko 3400. do

.

NAJSTARIJE

3200. pr. Kr Ploake od bje okost oznaaavanje spremnika.

i

MATEMATIiKE
ZAGONETKE
Kdd je napravlj€na lranskripcila 3650

iIAISTARIJA MUMIJA
Najrtarja cjelovia mum ja pripada Watiju, dvoBkom glazbenlku D 2400. pL Kr, a pronadena je 1944.
u

kralevske vlasti [4aja (d€tajitog mLna a Lrpot jeb jeni su kao

glineni peiati upotrebljava i su se za

god na staroq eg patskog svitka

*
JESTE LI ZNALI?
Znanttuenici su 3. tvibnja

PRVI POTPISANI MIROVNI SPORAZUM

zvanoq Pap rus Bhlnd, otkrivenoje da sadrii razne matematiake
i

Neferovojgrobniciu

Saqq6r u Eqiptu.

2@z objavili attuice fosilizirarfi ondtaka A(haefi ucius
slnensisl dairaartji€

Mirovnisporazum kojisu potpBa i egipatskifaraon Ramzes l. (poznat kao RamzesVelki) HattusiB ll., kr.lj Heiita. postignutje 1271. pr. Kr Tm 5u sporazumom okonaane god ne ratovanja Dmedu Egipta i Hattija (danalnje Turske) I osnovan je ,avez u sluiaju nranih il unutarnjlh napada. Koplja tog dokumenta

oqiike zaqonetke. Najstarili prob em je zaqonetka kojaje danas poznatija kao Kada podoh u 5u lves:

*
E9

Nalsrenur oeeLrsr
NA ORIGINALNOM
MJESTU

poraie
konadu

stetoh aovjeka sa sedan zena,
svaka zena nosi vreia tedan, u wakoj vreai, maiaka tedam, sa svakon naikon, natiia tedan:

Obelisk kod He opoisa biku Kaira u

Nljke .vjemie,
Eitjka

u

kanena u sjeveroistotnoj Kni.

je

I

'ta?

nainanie

ptu onaoje na svom rijestu otkad ga ie 1750. pr. Kr ponavio 5enuvet l. u povodu ob jezavanja 30 godiinjice

I
f

r

PRVE OLIMPIJSKE IGRE
antiike Ol mpljske gre nazvane su tako jer s! prvotno odrzavane na ravnicama O impije u Grikol, a oddane su u srpnju 775. pr Kr Tada

Prve

je u ulrci pobiled o co'olbor, kuhar s E sa (takvo le natjecanje pr kazano na vaz s ljeve strane, koja potjeie z 5. ( pr Kr.). lsre su prv aa le s avne natlecateli€ populsokrata, Ptaqore, Arstoie a j
Hipokrata. Dlsc pline su b le petobol, tr(anle, ba.anle d !ka, ba.anje

node..e Ol rp lsl
1896.

kultove'. Na potcajPieriea de Fredija, baruna de corbert na, e iqre ,laLgrr..le su L Are, i 6. , du jr

Prve Zlmske olimpijske igre odrtane su u chamonx! u Francuskoj 1924 sve do 1992 odriavale sr se iste qod ne

kad i Ljetne o impilske igre. Tada je Medunarodni ol mpijski odbor (lOC) donio odlukr da 5e zimske I jetne isr-" izmieniuiu svake dvije qodine.

ll

\" --

aa3u !tQ"_"-_ iz olDrilile 300 qod ne <ot. je Po/ndld kdo Cootlab/e A :" ^'5-, Mr&e//.avezariic!. p,omre, joj ,zror 17 rn , so.a,e A '' * ,X vetrKoi ]u(m Fodana ie u londoBkom )orneov su u vehloi lo (m. Fooana - ',/ -.'./ - \:4 ,> B'il.nu'4 lip.ia 1979 bnooBKom sorheb/su 4; 8n13n(u Fob.r syresu. '!

'"': -

Rekodnih 1.078.480 dola6 plateno je za imsku

a.

NAJVREDNITE STAKLO

@ @
fure

"\- "!,rZ prcdnavr,kJ rvlrov,n+og io.oa &iurskh 2eljez.'ca. (avez jal(a je dobrla nazN oo tooe nosu jojrijero, o5nov(a potpuno q *t t'-)-t oktuienivrlo finom mrelom kaveTom odsrdka.
PRVA ABECEOA
Najstarija poznata abe(eda, rustav

I{AIDUUA
VLADAVII{A
Phiopr ll. (porn.l ikao Pepill. ili Nefe*are) bio j€ faraon it 6. dinanije. Njegova vl.d.vina poiela je 2281. pr. Kr, kad mu je bio 5 godina ivieruie !e da je lraja a 94

pienja u kojem r€ timboli koine ra
ouna.avanje slarova, a ne pojmova, potieae i2 oko l9m. pr K( Ameraali
eg plolog lohn

'numtam. pr. (r) prcnadena je i rube.culor5 rchistoronini zarazna boleet plu(n.

iu 20.

dinanije (12s0.-1000.

Darnellotk ojuje

I{AJVREDI{IJA KUruA ZA ]{Af,IT
Gnie.ova kutija
u a nakit ukratena komadom st6roegipaakog telika prodana ie 17. rtudenoga 1993. u

potetkom 1990'ih urezanu vapnenaike nijene u wadiel-Holu bllzu Luksora u Egiptu.

!

iIAJSTARIJA OPORUKA Najrrarija pisna oporuka potjete
2051. pr. Kr,

iz

I{AJSTARIJE

KOI{JUI rcE
biu,qajao konje

Chrktie'ru u New Yorku u SAD.U za 189.000 dolara.

.

napisao iu je Nek'ure,

sin egipaBkog laraona Khafie.

wiietu osnovaoie egipatskif.raon Ramze! ll (1304.Prue konluinice na

oporuka je u.ezana u zidove njegove srobni(e iu njoj pise da onavlja l4gradova, dva imanja r onalu imovinu rvojoj supruri, joi jednojreni i rvoj€ trcje dj€e.

-1237.

pr

Kr.) kako

GRCI
PRVI R,EO{lx Smatra 5e d6je plvirjetnik napieo

EA

lg *2Dlt

i?5,

za rat. lov i rekr€aciiu. Poaelkom 1999. otkio ih ie udruteni

PRVI POKUSAJ AIEI{TATA Pryi zabiljeieni pokutaj atentata izvden je na faraona Yednjeg egipatskog kraljevtua, Amenemh.ta
1.,

njemaako+gipat5ki afi eololli lim kojije predvodio niematki afieoloq tdgar Pu(h u drcvnom egipatstom gradu Piamess€ na delti Nila.

itarogrlti lilozof Protagora i. abdere,
koiiie u 5. rt. pr. Kr. sanavio rjeinik relkih riieai loje s€ nalaz€ u

I{AJSIARIJA ZARAZNA BOI.EST
sluaajevl gubeopiranisu

ruvEcA POMOnSIA BIIKA SIAROG VIJEKA
jol
1350. pr.

ol(o 2000.

pr

(r

Kr u narom Eqiptu. Na eqipalskim

* rnlvt5n')
STUPA
Paqoda letavanarama u drcvnom

U Bicikod Salamide u crtkoju rujnu {80- pr. Kr., rudjelovalo ie oro 800 brodova na nrani poraz€ne plrziisk€ llot€ i 380 brcdova na rvani pobjedniake liore Nenjana i niihovih saveznika. Moguaeje da ie u bi(i $.rdjelovalo 200.c{0 liudi.

*PRV| POZ An
ZAPIS MAJA
na

,ffi
au

wl

ffi FRV
ittu kod grada Sin

qradu Anuradhapuri na Sri Lanki najveii je budhli(ki spomenik od ciqle. Virola ie oko
120 m

t .

t{ovt itrcRD I'tovoN(lsIAvUEU

it(OiO
pronaili maian5ki zapis za
koii se rmatra da ie nanao
od 300. do 2m.

pr Kr

To

razvrjalo bninom

tliinijom

dru9im 5rednjoameiikim kuhurama nego no !€

,co

M ttl

DRUSTVO

I.MODERNI SVIJET
.
JESTE LI ZNALI? IO
SVUETA
S

NAJMLAOI

GRADONAEELNIK Najm ad qradonaae n k le
Amerikanac Mi.hae sessionr, uaen k yednje ikole, koj je izabran za gradondielnika H lhda ea 8.
studenoqa 200s., nakon

'EZIKA NAJVIIE GOVORNIKA:
1.

ito

ie

(91s
2. 3.

millufa govornika)

ens esk (354

m

ijuna)

Porazlo suparnika Amerikaf ca Dous asa ns esa. Po orajje preuzeo
21. nudenoga 2005., u dobi od

5 6. 1.

ipanjolskl (32s mi ijuna) hindi(300 milijuna) arapsk (272 ni ijuna)

l8

bensalik (194 l1r iuna)

(170m juna)
8. 9.

NAJVEEI GODISNJI TRGOVAEKI GUBIIAK sAD ima najveiitrgovaik gubitak fa
wijetu. U pruih r1 mjeseci2005., ral je gub tak iznosio 661,8 mililardi dolara, s predvldanjem da a€ do krala 2005. dosegnul700 milijardl

*

ruski(15a miijuna) japanski (125 milituna)

r
*
NAIUVJERUIVIJA POBJEDA NA IZBORIMA

1l

10 njemaiki (108 milijuna)

NAJMANJE VLASNIKA

* .

AUTOMOBTLA
Ratom opunoiena alr ika

NOVIREKORD NOVOPOSTAVLJ€NI RII(ORD

*

NAJMLADI GLAVNI GRAD

Predsjednik lnguietije, RrslanAuie!,

Najvetu razlik! u broju g asova na izborima od iak 4726.112 g asova, onvario je Ru, Boris NikolajeviiJelj(in,

ddava

A r
lil
au-

5omalila bivja sovjeaka rcpublika ladii
k stan zaledno drze svjetski rckord naj

prog asio je 3. studenoga 1998. rov glavnigrad te repub ike, ilanice Ruske Federacje. Glavn grad Magas
(0

narodn kand dat za zastupnika
Moskve na par amentarnim izborima odr2an m u biviem sovletkom Savezu 26. ozulka 1989.leljcii (poslije predsjednik Ruske Fedem(ije) ukupno 5,722.937 9 asoval njesov najb suparnik dob o je tamo 392.633

manieq broja automob a ponanovnikul
0,1 automobilna 1000stafovnika

prjelodu'sunian srad')
5e

tonrob

lna 10.000osoba.

za usporedbu,

u

poietku

sanojao samo od

LukembLrrg ima 576altomobia na 1000

DOMOV!NA
NAJVECEG BROJA

predsjedniake pa aie vriedne neko iko miijuna dolara i na koiem se nala,i zqrada vlade.

nanovnika
sAD

il

automoblna l,7osoba.

(na8

mjestu

uryjet!)ima

1

,

automob Ina 2,05 osoba {ili 475

IZBJEGIICA
Domovlna veaine traiite ja azila je Afgan nan. Prema povjerenstva za izbjegllce

kritlziralitaj

pr Ujedlnlen nr narodima (UNHCR) potkraj 2003., 2,1

I
r

zatraZjo je politiaki
74 ddave,

azi

u

ito je 22%

ukupne svjetske popu acije Dbjeqlca.

1l

G(I]NNE5S WORLD RECORDS

-\"

J

PRVA PREMIJERKA
5

I}
itu je
na

rimavo Bandaranaike postala je premijerka lri
Lanke 21. vpnja 1950. Ponovno je lrabrana du2nost obnaiala do 1964.

ibila

vlartiod

1970.

do 1977. te od

1994. do 2000.

PRVA

pneostportce

.)

*

NAJvEtA PoLlTraKA
NESTABIT NOST

A

.

NAlNtt ztvori|l
TRolKovt
nEiivanlu iivotnih

l,,laria Estela Martinez de Pe16n postala je predsjednica Argentine nakon suprugove smrti 29. ipnja
1974. s vlasu je svrgnuta vojnim

Driava salvador (sore) mijenja a je

Prema svjetskom

pro,jeinojedanputsvakih l8 njese.l otkad je 1821. stekla i€zavisnort. skija je promijenia l7
v ade

v ada u samo 33 mjeseca, izmedu

oiuika 1949. iprosirca 1951., pa ie
tako svaka vada trajala prosjeano mjesec dana. otkad je ponala
suverena dr:ava 1825., u Bolvij je zveden rekordni 191 poku5aj

troikova koje je proveo iasopis Economrl 9 avnigrad kana, Teheran, blo je u proslncu 2005. najjeftiniji grad na svijetu Najviti iivotni t'oikovi u prosiicu 2005. zabiljezenisu u Oslr u Nofreikol. Japanski gradovi prvi put od 1991. nisu na pfrom mjenu.

udarom 24. dujka T976.

A
* netsrupun
INAUGURACIJA
Preuzimanie du:noni predsjednika sjedinjenlh

.

od povrjine rapadne Eurcpe. Ta je izborna jed n ca duga 22s0 km od sjevera dojuga i 1500 km

od stoka

.

drzavnih udara, od kojh su 23 blla

I,IAJVE.I NACIOiIALNI DUG

do zapada, a prekriva cije u ddalu zapadnu Austra iju, osim podruija grada Pertha na jugozapadu.

U velja(i2005. zabiljezen je naclonalnidug sAD-a od 8,2 biijuna dolara. Tajje dug odruiv

.

PoL[t(KA

NAJBROJNIJA STRANKA

Kineska komunistiaka pan ja, osnovana L srpnja 1921. u 5angajr,

odr:ana 20. sijeinja 200s., najskupja je

DRZAvA s nnrve(rna I DUGOM PO STANOVNIKU

zahvaljujuti ve iaini i snazi ameriakog gospodarnva, a iinl65%
amer (kog bruto druitvenog

v

imalaje 69 m lljuna aanova 2004., ito je oko 5% nanovniitvi Kine. NAJDULJT I NAJKRAat

sveianost stajala je oko

proizvoda (BDP-a).

Katar di:e ve ike rajmove koje pokriva rezervama nafte, tako da je

NAJVEaA PovRstNA PoLlTtaKE tzBoRNE lEDtl,llcE
Aunrahka federalna par amentarna i:bornajedinica Ka goor ie u ZapadnojAustra ijipronire se na viie od 2,600.000 km'?, podruaju veftm

otEKNANt ZtvorNt vuEK
Prosjeani oaek

.\

van ;ivoini vijek u

t

t'

drqovala 12 miiiardi dolara, ito iznoti pr b iino 15.000
1999. driava

&.

samo 31,3

qod ne.

I

il

"l{

DRUITVO

POTROSNJA
Erojke na

oin

nrankana

JESTE LI ZI{ALI?

prcdttavtjaju kotiaine pojeden ih, popuSenih, popijenih iI saivakanih nantnica po osobi u iednoj gadini.

.

KRUH
Tu6ka
199,5 kg

Pinjeice, btojka

u2 govedihu znaai

Argeh na ina . najri;u stopu po- S druge strane, Tadzikban, kaji ina l7olnh h'ane. Prcsjeai Aryentinac sama ,6% obradivih povriina, iha konzuhin 183% hininalne dnevne . najniiu s'qpp FDno''je hnne.
kotiaine hrane koju prcparuiuje ganiracua za ptehnnu i paljoprivrcdu ukdinjenih naroda FAa).

da se u Argenttnipojede ptatjeino 56,3 kg neta pa stanovniku goditnje.

ar

Sva ki

IadZikistana. konzunna saha

tuatkai stanowik ruske u

10A

ta ipak ne zhaaidB su Aryentinci kohzunrati najvite nesa na s jetr.
rckord ddi saD, sdje je 2005. pajedeno 12 nitijuna toha sovedine. Nata brcjka podijetjena s brcjeh ttanovnika izhatitano 44 kg po
Tai

dana pakde onotika kruha kolika je njegova tjelesna tetina!

nininalne dnevne koliaihe hrane koiu preporuauje rAa.
55%

.

SE.ER

.
18

VOT(A
llara

62,5 k9

.

.
ALKOHOI.

slR

21,5 k9 Uzevti u abzn dieeu i arobe

12,6 lata Potroinia alkohola tenelii re na kaltini a6to9 (1N%) alkohola koii re kon.

u ctakojje 20a5. pajec.
ukupno 292.000 tona st':

.
Viie od 2

GOVEOE MESO A.gentina
56,1 k9

pokazuie da ptiblizna 80on adraslih Rusa pije oko 220

2uni?

u

pilu, vinu itenokin pkina.

(TEI.ETINA I JUNETINA)

:-

I
.
CIGAREIE
1,59

.

JABIjKE

nilvna

tona govedeg nesa

.

70,9 k9

svtJElt-o Ptvo /
biijuna
sEnavnik ltoktavije u prctjeku
pajede 472 iabuke godisnje

/ TAMNO PIVO aejka 157 itara

.

l,lI

ZAMRZNUTA HRANA
15,5 k9

rlr rl-

i

\

I
I

_t

J

.

GUME ZA

ZVAKANJE -

900 g

IT
GUINNES5 WORTD RECORDS 2OO'

.

vtNo

79,5litara

.
lt
II

ZNALI? ai{ania hitika koia se uzsaiat"
JESTE Ll

Banana (Musa sapientum), uoG koje se najviSe kOnZUmifa U
SVijetU,

ZITARICE

zA DoRuaAK

za h'anu je abetinska banana (Ensete
ventricosum). Povle'ni.arr tvrde da

ietvrta

piie
bitjeii Egipat, gdje
10,4 kg

4aa0 do 7000 gadtna tovci

su skuptia

ELooF naua\ Lpotebt.lati tu bitjku kao
'2 drcvne

Je naJVaZnUa te m e lj n a

hranu.

namlfnlca I peti najvaZn iji PoljoPrivredni proizvod nakOn :itariCa,
Sg(efa, KaVe I kakaa. Britanci

.

PEaENt GRAH
5,3 kg

. SLADoLED
Ats?al

aoKoLADA ;;;X*^
.
11 5

o

ks

tua'ie.no \e Datede 230

fl
.
MED

'e.o

i'"

"

p,o,i

",o,oi"i"oasos po .rdnavnirt ead^nle.

tr . iA, I ,ska
,.p-"," i*,,,2
sL.novntku

.zEsroKA

3kg

| nusakec4apo
godtsnte.

2591q I

I
I
I
I I

I :iS I ,.r,ni"
rl
I
I

Pojeciu 140 mitijuna banana
svaKog

I
I

tjedna!

I,

I

\r,

i

\

.

sLATKtit

&s-:

3

15,9 kg

.

KAVA

5.3 kg

rk}

II iI

WWW.GUINNESSWORLORECORD',COM'I!5

DRUSTVO

RECE
NAJTEZA ! rursnrca runV
AEROMITINGU
Ukupno 78 judipoginulo ie, a vi3e od 100 ih ie ozliiedeno 27. ypnja 2002. u zrakop ovnoj bazi sknyliv b izo Lavova u Ukrajin. kad se mlaznilovac suhoj 5u 27 'F anker'srLriio medu
demonstECije akrobatlkih

NAJTE'A
NEsRECA cEPEt-tNA
cepelif Am€riike ratne mornar.e Akron raspaose3.tGvnF 1933. u oluji izrad oba e NewJefeyja u SAD u. U
nesrecis! poglnule 73 osobe.

RUDARSKA NESRE.A
aak lsagotoba poginuloje u nratnoj eksplozii u klneskom rudniku r-lonke ko (Befxihu) 26 travnja 1942.

*{fl
'llf
NAJvEcA SLUcAJNA
EKSPLOZIJA 1{A ERODU Fran.oski teretn btad Mant Blanc
5000 tona eksp oziva i zapaljiv h
s

Y-

NAJRAZORNIJE RUIENJE BRANE
Brane Banqiao i5himanlan

[i 'ii
ffi

nui

le su

lijeko.n manevra Dqublo
vi5inu, dtueae prije nego no 5e 2abio u zgradu

5e

u kolovozo 1975. ipoplavie

okan!o

kine5ku provin(iju Henan, priaemu

je posin!lo 230.000 osoba. Traged ju 5u uzrokoval geoloik problemi
kon(rukcijske 5laborti brana.

NAJSMRToNoSNUT PAD

DIZALA

A I

tvar sudaro

se 6. pros nca 1917. s

d.ugim brodom u luci Ha ifax u Novoj Skotskoi u Kanadi.

Poginuloje 1635 osoba, a ek. plozija 5e moqla osjellti na

Ukupno 10s rudara pos nulo je kadje 10. svibnja 1995. dizalo u rudn ku z at. u vaa Reefiu luznoafriakoj Repub ic pa o 5 visine od 490 m. N€5reiuje urrokovala lokomotila kola ie ut. u pogre5an tuneliniz okno pala

!

AJIEZA
NESRECA

IZAZVANA MASOVNOM
PANIKOM

NAJIEZA
ZRAXOPLOVNA T'IESREEA
Nalteza ,.akop ovna oeve(a doqodila
5e 27.

oiLrjka 1977., kad su

5e dva

Chongqingr u

K..

tkloniita nakon zraanog
kad se
s

rena ponovno

NAJVECA GLAD
Diljem Kineje izmedu

og asia. Dok se mnoltvo

1959. 1961. od g ad

miijuna judi, ito
ugui lo ibilo

znaai

I I
{
6UINNE55 WORLD RECORDS
115

IOOT

. \.'

4+bNAJTE E MrRNoDopsKE poMoRsKE NESRECE
IME IEODA DATUM
1987 1948

A8O.l ZRTAVA

4J7t
3920
1863

1865

19t2

1503

NAJvEaA
INDUSTRIJSKA EKSPLOZIJA
U eksp oziji u

t .

NOVI RTKORD NOVOFoSTAI/LIENI REI(ORD

kemFkojtvornic 1.lipija 1974. ! Flkborcughr u

F:4.-'t;-

NAJTEZA VATROMETNA
NESREeA

britanskoj pokGjin Ljncolnshne poqinllo je 55@ba, a ozlijedeno njih 7s. uzrok ie vie'ojatno bilo iniecanje oko 50tona p na cik ohekana iz cljevi, ito je prcuzrotilo eksplorlu snage 15 tona TNT-a. Olteieno je i v ie od 1800 kuca s.njeiten h u okolk tvorn ce.

NAJVISE

5MRJNIH

SLUCAJEVA ' NA CESTAMA
sprccavanju oztjeda
u

9
o pro.

Prctr,a Sttebkon izvjeku

1r.A

l- ;r,.t -o
NAJVEEI POZAR U
TUNELU

c

I

poqinuio ie zboq nesreie tijekom vatrometa pokrai rijeke Seine u Par2u u Franclskoj 16. sv bnja r770. Vatromet ie Lrpr liien u povodu pronave ienidbe Louisa, fraic!sko9

netnin
I{AJSMRTONOSI{IJI UDAR MUNJE
Ukupnoje 81 osoba poginula
8. prosinca 1953. u Boe ngu 707 kad je u taj putnlakirrakoplov udaiila munja blizu Elktona u ane.iikoj

nesrccana od 1992.

do 2002 Svjetske zd€!,rtvene organ zacije

WHo),

ftaau

idju,

ima

n.ivilu stopu

*nrt'lih rlu{.ieva u pra rlehnn iesrecama. Ta je
dopa 2000. kno5ila 43,9
smrtnih 5luiaj€va na 100.000
Prema istom zvjeiiu,
s najvil€ lrnnnih slu.aicva na (ertana je SAD, i 44.249 poginulih

A.,vEtt
U

ulle

t t{EREDt

saveznoj ddavi lvlaryland.

Najmanje 155 skijas pog nuloje 12. I1.
2000. u poraru u

je u u ianirn nered ma poginulo oko 1400

o;ujku

1947. na rajvanu

NAJIEUA

tuneu na Ueljeznitkoj c,uziK.prun.Im su setunelomtu ni

osoba. Ne.edi su izbi i nakon uhiienja u ene koja je prodavala krijumaarcne (i9arete.

cEsrovNA NEsRE(A
Oko 176osoba poginuloje pr ekrplc ziji cinene s gorivom u tunelu $lang
u

drzava

crevozili do l€denjaka Kitzneinhom u aumijskim Alpama. Pozar je prounoalo neispravnl ventilator qr janja u vozaievoj kabini, jerje rapa o drauliano ulje koje je injecalo.
'r

Afqaninan!

3. nL,denoqa 1982.

NAjTEZA

ESREaA

u
15. rujna

RUDNIKU ZLATA
oko 175oroba poginuloje Itpumalaigi
u Juinoaf

1985. u rudniku zlata Kinro$ u

riikoj Republki.

NAJTEiA
TRAJEKTI'IA NESRE(A
Irajekt Dota Paz, kolije plovio z Tacobana u Manilu na F ipinima,

NAJTEZA HELIKoPTERSKA
NESRECA
Ruskl vojni hel kopier koji

je

sldaio

se

ttankerom Yericr rano

ujutro21.12.1987. Oba plovia pG lo.ula suza neko ikominuta. Na trajehu Dord P6z r€ prcma s urbenim podadma nalazilo oko 1550 putnika,
ali njegov vlasnik, Sulpcio Line5, poslije je nateinelju razgovora s pre:ivjelima i
roalacima putnika doiao do brojke od

prevozio 61 ,bjeg icu (medu kojma je bllo zen. idjece) srutenje 14 prcsinca 1992. blzu Late u Gruziji. N je bio preiivje ih.

NAJTETA tNDusrRusKA

xrruusxl resnefn

4j75 Znaua.

NAJvEcr PoZAR
TataEki (mongolski) napadaii su tijekom p jaike ruskog grada Moskve u
svrbnju 1571. zapalilipozare u kojima

Otrovnioblak meul izocijanata (l',llC) prckrio ie rano uiutro 3. prosinca 1984. naselle oko tvornke pesticida korpora.lje Union Carbide u Bhopalu u ind Fkoj driavi Nladhya Prad€rhu. Neki izvoritvrde da je bilo iak
20.000:rtava. a viie od 100.000 otoba joi patiod zdravrtvenih tegoba izazvanih nereaom. WWW.GUINNES5WORLDRECORDS

je, prcma

iaje(ima, poginuo do

200.000 [4osko! jana

COM 11'

DRUSTVO

RAT
*
NAIVECA PARADA

KAMIONA KAMUFI.IRANIH
NA KANADSKI NA.IN
Llkupno

l4 kamiona obojen

h kanad

skm vojn m kamufla2nim nainom su.

dlelovaloie na parad kod Eaigeraig Parka u Corowiu aunraskom Novom

l!2.om

Walesu 16. oZujka

2002.I oje

to naivete okopljarje tih vozila nakon

.taD

*1,
NAJKRVAVIJI RAI
Nalktuavitiral prema brol! ltudskih irlava b o je Druglsvletskiral od 1939. do 194s. P'ocieiiuie
pog nulo 55,4 miil!na

*

NAJSTARIJI

VOJNI VETERAN
NaFtarj vojnivete.an b o je Talijan AntonioTodde, koji5e borio u Pruom
ryjelrkom raru Rod€n
1889., a umro

je22 iteinla 4 sleinja2002 ! dobi

od 112 godina i 346 dana, i me je 2a 41 dan potukao prethodn rekord koji le drzao AmerikanacJohn B 5a ing,

NAJVECI KONTINGENT MIROVNIH SNAGA
Mnotvor.a m s la Ul€dlnl€nih naroda s najv€c m koni nqentom trupa bia le nr rla zaitit ernage U/ed,rl€rrh nrroda (Un ted Nations Prore(r o. Fo(e, UNPROFOR), na prostor! bivi€ Jugonavile od ve jaie 1992. do orujka l99s Misila je u rujiu r994. zapoijavala 39 922
pripadnika voliog 05ob ja, rk t)ar)rai Snage za btza

voln k amer ike Kontederact€

ZRAENO RATOVAN'E

*

ZRAINI NAPADI NA
NAJVEEOJ UDAUENOSTI

Dva bombardera BJ2H Aheriakog

rn

ljuna 5ovjeta i7.8

rn, jufa k ne5k h (vila

ratnog zrakop ovstva .ns rala 5! kntareae prolektil€ na niete u lraku 2. rujna 1996., nakon ela od 25 750 km k Zr.koplovne baze aide6€n u Guamu koj je trajao 34 5ata.

NA,DUUI

:i:lI3if

NEPREKIDNI MEOUNARODNI
SUKOB
Nald! rar za koll bl se mog o reaida le lralao bez

.

NAJVEaA voJsKA
s

j

ANTIRATNI
Diljem sv lela 2003 oora.

NATVECI r :::i,':
ZMIEN

at

/- 1- .-'' T d€reLogod : .1 o '9J0 'i-,i'6,s6 ' od 1618 do 1648 \od o : /^edrrcz,te,op+ .o,uoq N. oi ocaa "1. ,.

najbrolnijim oru2anim s.agamaje K na, kojale prema procte.ama z 2005. ma a 142,955255 h za vojiu sr2bu, od oroba
Ddava
za aktvno obavlanle

.

s"

(eqa je'posobn njh 281,240272 bilo sposobno

NAJVECE VOJNO ZRAKOPLOVSTVO (PO BROJU zRAKOPTOVA)

du2noni.la
Narodn€

Naiveae vojno 2rakop ovstvo (po

rckordna brolka
_

!klj!a!i€

or!2a.e policijske snag€ (sra9e u.urarnje !iqurnoni) kole re u Kn
smairaju orutanimsnagama'. Narodnoosobodiaika vojska i nl

'

broju zrakoplova) mal! sted niene Amerlike Driave, koj€ su ! rulnu 2005. inia e ukupno 6042 zrakop ova, tmed! osta og I r82 bombardera te 2506 ova(a i

PROSVJED lfuRl#l",*o,
l5

iuriinr(a
*--

*

ve,a(e Takozvanisrogodljntl rar zmedL .-d. ..r. .rsesre I.a.,r( e.Lot d..qdo p.osvled Najv€i se 116godifa od 1337. do 1451., b o prosvied odrz.o ! R m! ! le rapravo niz ratova, a i€ ledai Ita j gdle 5€ okupi o 3 !!lob
mi ijuna lt!d, pro5viedului protiv pritetea€

'\ri- .

1-

..

-rllt

i"\a-r€1al'al oolc.l\
podaci pokazuju da

anerak€ s!

NAJXRACI RAT

Nd

miilln judiprosvjedova i ! gorovo 600 gcdova
dijem

svjeta.

zanzibara (danat dio ranzanile), trajaole od 9 5aiido 9 sat 45 mlnua 27 kolovoza 1896 Tn britaiska ratna broda don iela 5o pobjedu Brtanc ma.

'ac

'dt. rTeedr B'-d-Je'

WOR

LD RECORD! 2OO'

\

uzRocr NAJVEcIH GENOCIDA U 20. STOUEcU Y:
OR'AVA ZRTAVA RAZIOG IDAIUM

* .

NOVIREKORD
NOVOPOSTAVLJENI REKOfi D

X.REF
znate ti kad je upatijebtjena

\qerila

Aiannai

Prolonnarodaoqon,1990 h sovle$ka okup&ja Aigannana, od 1970 hdo1930lh (ojesu pobiiCtoeniKmeri,l9T0 h Gmbod:a 1,700000
2,000
1,SOo

000 o0o

pva atantka banba u tatu? tli koliko ie osoba poginulo u najftzom iien napadu atanskan banbon? Odgovore
tute prcnaai na 202. nranici.

cv

ndonezla 1,200000 Maovnipo[oli(vla

u

ktnnomlmoru, od 1970

h do 1990]h

Ruanda

1,o20.ooo

Etn iko

iinenie maniins[oq naroda
za

Turs], 199Gih (d. jel

12tu Ra,tata Haif, stattlet obnelttli.entat
prcutavaqe halokausta
i ge n*itla

*

NAJSTARIJI PILOT LOVCA

zraela. UriG l(L f. iravnja 1943.), brigadnl generaL Draehkog ratnog ,rakop ovstva, bioje aktivnipilot ov.a od 196a. pa sve do Posiednies eta na mlainiaku F-16,20.lPnia 2003., kad mu je b lo 50 godina 72

NAJVISE POGINULIH U JEDNOM POTONUEU SRODA
Ukupno 7700 osoba poslnulo je kad
te njemaikl putfiikibrod Glst/off od 25.893 tone

NAJVISE POGINULIH U NAPADU KEMIJSKIM ORUZJEM
Oko 4000 osoba poginulo

Uihelm

je kad

torced rala sovjetska podmornka tl3 kod Danziga 30 sijetnla 1945.
svlerskom ratu Brod br 440, pod imenonr Robed E. Pe.ry, podeo se

je raaki predsjednlk Saddam Hurse n kemljskim oruijem napao pr padnike
kurd5ke manline u Ha abji
u lraku u ozujku 1988.

NAJRASIREl{IJI JURISNI ZRAXOPLOV U DRUGOM
SVJETSKOM RATU
smatra se da je u Rusij prje, tiiekom nepovedno nakon Or'rgoq

.

I{AJVECA MORNANICA

gradltiS. rtudenoga 1942., a u more je porinut 12. studenoga iste god ne.

sjedinjene Ameriike Drzave imaiu brolniju mornaricu na svjetu. 'ra Po(etkom 2006 u Ameriikoj ratnoj

kazna zbog potpore kolu su Kurd pruzi i lranu

!

nrornarkisluZie su 356.283 osobe,

raiko-kanskom ratu od
1980.

svlertkog rata prokvedeno viie od 36.000 zrakopiova klase ljuiln lL 2 jturnovtk,a napad c ljeve fa 'ra zemlji, ito taj avlon iinljednlm od jrriinlh zrakop ova u rajbrojnijih

NAJVECI BROD NEVIDLJIV NA RADARU
ivedska korv€ta klase Vsby dusa j-" .ko 72 m ima istisninu od 600 tona. lzgraden u brodogGd llitu Kockums, talje brod s usradenim us ilinim
v akn ma

uz potporu 175.581 civ lnog

do 1988.

Mornari(a s najvii€
Ameriika rati. mornar ca. koia je poietkom 2006.

povijeni. Nazvan je'leteaim tenkom' zbog debeog oklopa avrste grade.

mnogo akiiod klatinog

POMORSKO RATOVANJE
PRVA NUKIEARNA PODMORNICA Prva nukearna podirornka na sviletu bi a je U55 Narti/ut porinuia
Naurills t€ lonsiruira a tvrtla ceneralDynamks EectrkBoat, a je dug 98,7 m iilrok 26,8 m.

broda iste !ell(ine, a upoirebllava vellke ravne povriine kakve

(ukljuauju. podmornice)

:l;lXll::r?i:r1 i:1"'.'"Ttil.

lt ( bo L

a

*

NAJBRZA BRODOGRADNJA Brodoviod 10.000 tona gradenisu u rekordnom vremeru u brodoqrad lli tu Ka ser's Yad u Portlan du u Oregonu u sAD u, tijekom prograflra brodo gradnje Liberty u Drugom

)

I

5puurunZn
*
PRVI

oPfliKI
SPUUNSKt SATELITI

da bi se doznali podac poput brqa

bankovnog raiuna neke osobe osralh

pojedinodi Prema p!da. ma Radne
grupe za borbu protiv phnhlrga, brojevi sluiajeva phrrhinga u sijeinlu 2005.

coRONA (pokrenutom 1959.) prvitu put upotrijebtjeni 'ipilunsk ' sateliti il sate itiza 'zv danje' u svrh! prikupljanja infornracija. c ljprojekta bio je

porarisu za rekordnih42%.
2004.

U

prcsncu maliova

b

o je zabilj€zeno 8829 e

erhu phnhinga, a do kraja sjeinja 200s. broitakvih poruka
pos anih
I

!

*
qajecAi
sateltisu dizajnirani tako da l2ba(uju kanistre ( | 'vjedra')s filmovima, koli su se padobranima spunalina mjesto gdje b ih pokuplo posebni

broj nternetskih nranica naml."ile, ito znai das€ brojnGnkaod

NAJVISE RANGIRANI

iih

phlshingu poveaao se s 1740 na

2560,

AMERteKt ipuuN
umirovljen i vojn i prkovnik George

listopada 2004. gotovo udvonrui o.

*

NAJoPASNU| ptsTou u

rrofimoff najvlie je rangiran
Amer kanac u odori koii ie

RUZU zA usNE P itoij u ruiu za usne pod nazivom
'Pojubac smrti', dizajniran za sovlerske agente KGB a u h adnom raru, mogao le ispa tijedan smftonosnihitac

optuzen za ipjunaru. Trofimoffje 14 ipnja 2001. proglaief krivim zbos jpijuniranja za sssR iRusi!
dok je radio kao (ivilni zapovjednik ameriike postrojbe u zdrutenom.entru za ispltivanje u NUrnbergu u Njem.ikoj od 1969. do 1994.. a na doiivotn! kaznu osuden je 28. rujna 2001.

SATELITSKE SLIKE NAJVISE REzotucuE
Najbolje sate itske r ike u prodaji jesu one koje snima satelit QurckBird tvnke DigitalGlobe. Lans ran 18. istopada 2001., OlickEtd moie srimat (no bljele fotosrafije zem je s rezo ucijom od 61 (m po pikselu, a raznobojne snlmke s rezolucijon od 2,44 m po

*

rualve(e

KRADA ,TROJANSKIM KONJEM'

vottn

T'IAJMANJI iPUUT'IS(I AVION
Avion Black Widow (Ona udovjGJ veline ljudskog dlana razvila je u
svrhu vojnog izv danja tvnka

Banda kinesk h hakera osumnjlienaje
u studenome 2004. za upotrebu'iro janskog konja u swhu krade osjetljivih

Aerovtonment iz lt4onrovije u

podalaka iz raznih vlsokih amer ik h volnih idrZavnih urtanova [4edu c jevima su bili

pikseru.

KalJornii u 5AD-u. Raspon krila iznosi
mu 15,24 crn, tetisamo 80 g nosi minlaturnu videokameru retine 2 g.

Ameiiko zapovjedniituo
projekti€ u Alaba-

t

2a zakoplovstuo I

mi, zapoljedniituo za infornraclFke

*
R

NAJNET iPUUN

sunave u A.Doni, Agencja za sustave obrambenih lnformacija, Centarza sr
stave ratne momar ce u san Diegu

Najni, lpijun bioje Francrz
cheborrg (1768.18s8.) kol jeu
odranol dobi b o v sok samo 58 cnr. Rkhebolrg le dLrZbeno bio zapos en kao batler kod vojvotkinje od orea'rsa, majk€ kalja Luja+ pa, a lad o je kao

Centarza obrambene prcjekt e u Ala bami. Tajni p anovi NAsAjna vozila za istrativanie Nla6a (na s ki) takoder5u bili medu ukradenim dokumentima.
Krade se nanavljaju idanas.

rajn asent

!

Francuskoj revo uciji

(1789. 1799.),

iiz

Parlza odjeven

prenos{iporuke u Pariz kao'beba koju je

*
s

t'lAlVECl PORAST
PHISHINGA

Ph,lhrirg j€ naain kaale idenr reta

pomoiu ainih e'rnailoya jli

c,

*

brolke s,6,7 i8. U drugomle sluaaj!
nizozemska

i

a
+
.,AJVECA CIVITNA <RAOA 'TROJANSKIM <ONJEM' : :.i<r aF u svlbnju 200s - -.Lnrlsk h jpljuna za koje
':_..,
rai!inaln program koji

4 tt-

po cia zaplijen apitoje

mobitele, kao ima e p ito je skriven-" u

r I prcjeki a, boin€ !,1 sgna n€ Ekete, sustavza
lzbacilanje dimne zavjese (r7av.a re n.dzorni sustav
l

I

drugih

*

NAJVECA VOJNA
POSTROJBA MORSKIH

stsAvAcA
ProgGm dresure morskih ssvaca za

ameriku latnLr mornarku ! San Deq! u Kalilorniji! sAD ! pokenlt je 1960
Dotravnja 2003 ,avojn! jes u2bu obuieno 75 dobrih dtpina (lursiopr irun.atut i20 ka lfomlFk h morkih a

*

NAJVEEA OBAVJESTAJNA AGENCIJA
je
naltajnija

Naclonalna siqurno!na agencla

\av

(Zalophus cal ifani an us

(Nsa) nalveaa

!na

novatev6te.Poznatal€ pod
nad mkom'Nema takve

aqe..le

'-

:

r--.n rsaunala I nanosinetu : _. oolrde na CD ovma
!a bi lkra d€s-.t(e _._:la lod€i h rae skih
:

_a

NAJVECA ZBIRKA SPUUNSKIH PREDMETA Ameriiklptac H. K€iih Meltoi, voji
povjesniaar povjesniiarobavleitaji h nuz b, posl€dule viie od 7000 pred meta ip !n5ke opreme, poput papira,
kamera, uredala,a skrvanje ldrug h iplunskih naprava. N4elton posleduie
6500 kniiqa te 30.000 fotoqrafija o ipijunaZi. Zbnkale tajna pa ne
sm jemo
i

*

(No su.h Age.qy), a nlez na l€ mlsi ja pr kupjanje podataka o medunarod-

nlm gospoda6k m, voln m

id

pomats.

:, -: q avnetvrtke za , - :. ahon ilVkute. . : :- Nl.hael Ha€phEt osude : . - 2t06 nad€tn dvjegodne :: : r:raraija iprodala'rja

k m dogadal ma Pro.jeijuj€ se da 38.000 osoba radl Lr no:€ru agencje u amer ikom graduWashinqtonu, s godlinllm proraiunom veiim od Prema

p5(u struarlakt

za NSA,

.
.,

:. :'r9Ena s'troianskim ko
: :.-

lamesu Barnford! (5AD), svaklod
deserak NsA'lf lh.alveaih vedina za

:

irtvama

platlt

odiletu od

otkriti ni gdje

se

nalazl!

r seiea

(427 000 do ara)

*

NAJVECI DOMET BEZIENE KAMERE U OLOVCI
ak€

pri5luiklvanje pikupivii€ od 2 milijuna poruka u jednonr satu, ukljliujuaj
e malove, te efonske pozive l

1-',/IIE KORISTENA VOJNA ,

Diepnlddat b€tiinog uredaF Pen(am
ams

::SP LOTNA LETJELICA

:r: ::

j:

:Cc4 bespilotna etjelica : r oro zvod tvrtka Genera

!.aLri.a

systems,

: : -'.:i m podruaiima kaka, : :'.;i nana stoti pr mjerak : ,:a iarusponk aod r _ .ie etl€t vie od 40 5n1, ispo
: :-.r:ikol vol(
uveljaa 2004.

i

r t: !!0 5at eta, od koj

prikup a h v i€

bojiimikofona pretuienog ! zajtitn znaktvdke Beziini enossq nala do ruiioq pllamnika (kojise nioie povezau s TV-om iv deouredajem) ui.kov tje do priblino 80 m.
m€re u

tvdke 5wann estojise od ka

v
C
:_

ri
f-,

.

NAJVIiE ZASTITNIH
UREDAJA NA KAMIONU

,,in,

Kamioi Amer ake vojske
SMARTRUCK ill, utemeljen

ia

-

\AJOPASNIJI PISTOLJ
MOBITEL _. iarkod ere na hryatsko-

standardnom Ford!

F

350. irna

vie od l0zaittn

h rredaja u nilu iamesa Bonda, ukjuaujuai

: :-:

:i.. g€nk u nopadu 2000, : : . ra. lenila deset piitoLja
:2 m8k ranih
u

:

mob ne

oklop od kevlara, gume koie funkcion ralu ikad se probuie, surtav z2 qaienle po:ara svojn

c!

:

: :fr

:-: _: Svaklod tlh piitolja, : :.:oq nazlva I,IOKTEL, moie
udalenonispa it

la

bra.50 na dalji.5lo upravlanje s detektorom za snalp€re Kamion

*

IIOVIBEKORD
I{OVOPOSTAVUENI REKORD

DRUSTVO

ZLOCIN I KAZNA
SLIKA KO.,A
JE

UKRADENA

tI

NAJVISE PUTA
slawa Rembrandtova sl ka pod nas ovom /a.ob /// de Cheyn
ga

n mlreFkih eria ( vciena)iak aetir puta, ito tal dtepn poarr€l a ni
(r612 ) ukGdena je

n kom ukGdefom nalvie puta. svakiie put anonimio vra.ena i nitko n je optu2en za njern! kGdu s ika je tol ko poznat. da je lopov ma b lo nenioguie

parlema n. to da ru bogale r da posjedulu uksuzne nvari 6 edaole

s

ndekr !sporeduie zlo!porabu avn h uZb u sv.h! privatne dobit u viie

vsi

na uZetu za

rubll€ mljko

donle rublle, kdko bibio si9!ran da pot€ncjalna 2.tva Ziv sama

od 150 dr2ava, pr€ma m jlieniu poslov. h driavn h a.alriia.a
Prema nom iid€ksu za 2005

NAJVE.A

.

najnanje korumpirana dr:.va

POLTCTJSKA

POSLOVNA PRUEVARA

DEVA NAJVISIM cttrtona

S

:

IJBOJICA KOJI JE

usMnTlo NAJvTJE
LJUDI U JEDNOM DANU u ciiaiom divianju koje ie rrajaro samo o5am etiod 26 do 27. ira!.la
1982.,

u ve iai 1997 lapanskit.qovac bakrom Yasuo Hamanaka pri2nao

le prjevar! ikrlvoivorenle poveza no5 nezakontim rrgovaflem kole

NA SUDU

*

27-godiifj po kajac Wou

2003 pria!vnimzamjenikom
okruga qrada Los Anqere5a
u

Bom-lon k l!ine Korele sa 176 metaka z prike ruin m granatama

lelapanrkr tlrtk! Sumiiomo oiteti o za prlb izio 2,6 m llardi do ara rajl€ znos ndtao u r0
godlna n€dopuiten h transak.ija.

SUDSKI IZVJESTITEU KOJI NAJARZE TIPKA

Mark ( slngbury k Hounona u amerii(oj savezioi drzav 1€ksasu bzlnski je prvak Naconalne udruqe sldskih zvjen telja. Na llet.oj koivenc ji Udruqe

rinlo 35 osoba u l!inoIore]5kol p,ovif cij Kyong
ubiole
5ang-namdo. Na kraj! le razn o

t7

.

mten! san

D mas u 5AD.u

NAJVISA I iIAJMAI'IJA KORUMPIRANOST

Pr€ma ndeksu pe(epclle ko,upcije Tran5paren(y nlernal onala za

30 npnla 2004. ot pkaoje 360 rileaiu minuti, s
preoznoieu od 97,23%.

SERUSKI USOJICA TOJI JE USMRTIo NAJVISE LJUDI
5erl ski ubo ica

najkorumpiranije driave na sviietu su Eangladej i aad Taj
2005.

ko

e usnrnro

lEsrE Lt zf\tAt-t?
Jeso
1t

lapahci naipaiteniii

natad .a tlletu7 Pasteni su gcda.i2AA4 predali

najvlje iudije Ko unrbjac Pedro Lopez Pr znao j€ da je pot(,aj l970 ih s ov.o I ubio 300 dlelolaka u Kolumbli, P€ruu iEkvado/!. OpiuZe. ie za t7 !bojstava ! Ekvado.u i nazvan Cudovtrte j
.4nda. Oruden je na

*

NAJBRZE RASTUEA

Zt-OCtltnCrl BANDA
Banda lvlara 5a vatr!cha Ange esa
su re do5€
(1,45

.)

l3)

z Los

! 5A0.!

drlq h baid

!

bri€ od svih novile vrijeme 5tvor I

rasla je

doi votn

jeiic

t

5alvadora koji su

prcdneta pt.nade.jh 0 vaz i I i n a i av nag p t \e ro, a Medu rt]cana kBabta.a i

*
m

NAJVTiE PUAaKt

POVEZAiIIH 5 MIRISIMA
lapana( 5e chi 5hnola povezan te r

?bt€q n qradanrkog mta r980 ih, a ba! 3e [n umc!,en em d,oo€ o,uau t" ,oo u" t se da banda dr em * leta ma
700 000 4 anova, od aega ih

." e,*ti.i"t /

/

v!e od 200 prj.ik vri€diih

60

je od 8000 do 10.000 u
moguae prepoznat

jena (510 000 dorara) kole izv€o zahva jujuil svol€m 'nos! le za z oiin' sh rota ie pote..il: n€
2rtve b'rao oedu 2enama,

iluia

.luiec

|J:J:;I:"^H,,

dalara u kutiii2a (ipele!

zakllli o uka2lle
r72 GU NNE5S WOiLO RECOROS
2OO7

nlihove poitanske sanduiice kako b i m rr! nj hov h

,

I

r lniliiarda dol.r.

*

NAJVE.A PUA.TG KOIU IE

bivieg ratkog pre&jednika saddama Hur*ina, ukrao iz lraike yedi!hje banke 0 otujku

SV.lETSKA KRIMINATlIIA STATISTIKA
NAJVIEE ZLOEINA

(UKUPI{O)

DEZAVA

BRO| ZtOCltrtA

€5 milijun.
v
jednosr mien

dolara
iobveznna

c

(plslorak

u

lkupnom brcju stanqvnka).'

NAIVGE ZLOCINA

DFdAVA
Kolumbja

BRO' ZLOTINA NA 1000 osota
4,12061J

otmice lmoEtva sllovanja Kndeautomobia Prije€rc hike Provale Ukupnl boj,zlolina
P

Kolunbja llinoafriaka Republika aunralija Nlemaika 5panjolska Astralija Dom nika

0|511uj
r,19538
6,92154 10,8668 12,326s 21,1454 111,8??

100

milijun. dolarE
DRAGUIJA

tzvot srih podataka, otin pasebna istaknulih, je sedno UN-ow btatinnje zlotiha i utihkovilosti p1wsuda od 19 . da 20A0 Uted UN-a za bobu protiv zlatina i 2loupohbe drcg., Medunaradhi .entu za spteaavanje zlo(iha) lzvoR: Gtupa Hirox EVaR: UNICRI (lnstttut U^La za neduregionalhe 2beine i ptavastde). s.vjeta@hje

NA'VEIA'UA'K^

vr iednost draqu ia ukadenih u

','

o

podacina

o

*^tana zloiin4

o2ujak 2A02.,lotina

92.515,054do|aru

NAJDUUE SASLUSAVAN.IE

O NAJVISE
OSUDENIKA

Najdulja qradanska parn ca odriana pred

poroiom

b o je s uaaj

Kemrer prot v

Monsnia, povezana s navodnim izlievanjenr otovnih kemika lja r sturs&nu

NA SMRT
sAD ima najvite osudenika na smrt. aak 3373 zatvorenika iekalo je na pogubljenje l. sijeinja 2006.

(Misoul

sAD)1979. sudenje je poielo

5.2.1984. na Okruznom rudu St. Clair u Bellevileu (llinois, SAD), pod prcd
,jedanjem okruznog suca Richada P Goldenhelsha. Zavrieno je 22. 10. 1987.

znds ukaden 22.vejaie 2005. lz trezora u Kenru u Ve ikoj Biraniii (xiquravarelltko drunvo nak nadnoje ponudilo nag.adu od 3,s n ljuna do ara z otk.ivanje p.iin te ja, 3to je jedna od nai veiih nagGda ikada ponuiienih u

Amerikanac Kenneth Lee Boyd (na sllci do ie) uhieen je zboq ubojsiava, 1988. I pogubljen
2. proeinca 2005.

Od 20 do 50

I'IAJUSPJESNUI ODVJETNIK
sir Lionel Luckhoo iz Gvajane, sia ji partner u tvrtki Luckhoo iLu&hoo k Georgetowna u Gvaiani, uspioje zal+ donr os obodlti245 osoba optuzenih
7a

iIA,'VE.A PU^IXA

TNEZOR^

Blloje to 1000. pogubjenje od

trezora Britansle banke za Blilki stok u Bejrutu u Libanonu 22.

ponovnog uvodenja smrtne

lmoBtvood l9!O. do

1985.

?,369.784 .lolara NA'VE.A PUA.TA VLAIG
u pjatk v aka Poitanske s u:be 3 ko ovoza 1e6r ukradenoie novianirafr a. Pronadeno je

* .

NOVIRE(ORD
NOVOPOSTAVLJENI NEKORD

WWW.GU NNE5SWORLDRECOROS.COM

123

DRUSTVO

BOGATSTVO
*
lkrli t'nir:a
NAJVREDNIJI .) SAPUN

oo 1[.o,

Ta jan5k umjetnik 6iann Motti napravio je komad sapona odtjelesr€

maniDvadene iz bivieg talijanskog pre.nljera sivija Benu{on ja. saprn je zlo;en u ga ediu sase u u iv caBkoj
moze ga se kupitiza 17.505 dolara. Uiijetnik, kojile svolu k'eaclju

NAJSKUPLJT KOZMETICKI TRETMAN KOZE
Preparat Eotaeri.a D!a/

+

na4ao Mani P!/ite ( ti5te ruke ), tvrdi daje nian doblo od neimenovanog zapon-cnika klin ke za panianu k rurqiiu u Luqanu u Svkarskoj, qdie je Ber uscon podvrqnul estet5k m

-Mud (ilameriake tvnke Bergdorf Goodman stoli 845 dolara, a tadriidvile maske od bl.t. od 28 9

.

I{AJSKUPUI TRKACI KONJ

*

NAJSKUPUA aoKot-ADA

NAJEOGATIJA OSOBA
lohn
D. Rockete

Najveaa cilena plaaena za

*

NAJsKUPUA KUEA I

punok.vnog konja na javnojdratb iznos 16m lj!na dolala, korikoje plaaeio za dvogodiinje Zdrilebe, tada bez im€na, koje joj nij€ traa o nijednu unku. rdrijeb€ j€ k!pjeno
na

dratbina trkalinu calder

na

Cjena 450 9 tokolade Amed€ Po(e ana iznori 90 do ara To le prua ao[olada na sv ielu.apcvliena od zrna jedne vrste kakaovca, PoKelana, koja je prozirno-b jele boje Ia itansk pro zvodai tokolade Amedel godiinje proizvede oko
20 000 p oaka

ervdj€dio je 900 miriu

na dolara 1913,

no bidand bia vlled.

non od 189,6 nrilijardidoiara Svoje bo'
qalstvo ?aradio j€ nd nafti, a pos

ljeje

ponaof lantrop dobrotvor

vdjednon

ku.e V
!

Ford !

5AD u 28. veltaae 2006.

te ioko ade.

I'IAJVECA PRIVATI{A ZBIRKA
ROLLS.ROYCEVA Pretpo(dllja 5e da su ta.
Hassana

.

NAJBOGATIJA

Wind eshamu u Sutreylo

ZtvucA osoBA
Amerikanac WiLl a m H Gater ll predsjedn g avn proqramer
,

Ve koj Srtanijitrenutaano
miliuna do ara. ma 103
sobe I pet baz€na. Dmed! ostalog,

Bolk ah iz Birneja ima iajveau

k

.e,

privatnu zbi{! aLiomobila Ro 5 Roy! kojol 5e na aziiak 150 vozila.
Osim Rol
5

korporacje Microsoft, najbogatijale osoba na svjelu. aa5opii Forbej

Fd.Z i graliite

za

Roy.eva, sulian posjeduje

rquash, dvoranu za kug anle

joi

1998 l!ksuznlh automobila

! ozujku 2005. procijenio na 50,1 m lijardu dolara.
.jegovoje bogatstvo

igrjan

m.amo.n prilaz, a mozaiinipod radne iobe

ukraienle niima od

24

-k.ratnog zlata. Podzemna

r! flll

l:irr ii

7__.-

i ii:: r::|.:i

r

1-"".1rrf

lr,

lI
ltl

I

+'-.;l
C U rN

.

tl

F!t Wol L l

NAJVEEE ZARADE 2005.
GOVORNIK Bl
Clnton (sAD)

.tl

Jamie O iver

M sriianila)

a.

t
.ta

+. *

Wo igang Pu.k (Aunr ja)

NAJSKUPLJI
TOST
se

w voDttEutcA

Kat e

coui( lsAD)

Ton na kojem

navodno nalazi5lka

Djevice N4arije prodanle za 28.040

dolara na eBayu u studenome 2004. Nakon ito je primjetila

182 mirjuna dolara

I'
t.

I .fJ

noGoMErAS
Amer kanka Diane Duyer
zapeaatl a je sendvla, duvala

DavidBe.kham

ga 10god na kio talkman te ga proda a kanadskom

KoIARKAS

shaqullleoNea(saD)
13,4 m ljuna do ara
5

w tlfilMrzA TALENTE AOxSAa
sUDAc NA

mon Cowe

I

(V Britanila) 34miilunadoiBra

O<d de la

Hoya {sAD)

.
E

NAJSKUPL,IE TRAPERICE Na skup ie traper ce na svjetu

!

NAJEOGATIJA PREMINULA SLAVNA OSOBA
vis Presey zaradio je 45

rniljuna

dolara 2005.,29 godina nakon itoje umro od sraanog tdara. Priblizno 15 miijuna doara nasodin! dolaz od prodaje ulazni.a na njesov posled, a ortalo od Prodaje Prozvoda s

kome'cilalnoj prodajl, u,kladu s pravi ima Cuinnessovih wjetskih rekorda, jesu E(adiie aouture swarcv'ki ctystal leans, koje je trgovlnama Ne man MaKus diljem sAD a za
moguae
u

iiADro

tAR

50m ijuna dorara
David copperfe d (5AD)

5Tmiilunadolara

I(NIIZEVNICA J
zA

K.ROWINg

DrEcU
utn(A

(Vel &itanlja) 99,l m ljun dolara
chaelSchumacher '\,r (Njemaika)

kuplt

vozAt

samo 10.000 dolaralTe

dizajn€6ke lraperke ukraiene

su

PlSAc
rGRAa

50miilunadolara Daf Brown (5AD)
76,t miiluna doara

corlA

rger woods (saD)
87 m ljuna do ara
Oprah

*

I'IAJSKUPUI KAVIJAR

NAJBOGATIJE
SVEUCILISTE
se

Najskup ji

kavijar naiskuplja

hran. na svijetu -jeA/nrar, koj
proizvodiod lranske beluge Samo
1 kg

Poairn
saveznoj

Farvardskog sveui

I

ita

VODmUTA CttAf SHowa
FnED5TED

winlrey

(sAD) a

225n
230,6

tilnad.
I

IK

Terry 5 Seme (sAD)

u Cambridgeu u amerl(koj

uPnaVilOG

n

juna do ara
(sAD)

ro9 trnog zlata' redovito se prodaje za 14.500 do ara. A/masie priprema od jajaiaca te rljetke aLbino jesetre z Kaspijskog jezera, ttare od 60 do 100 god na.

dr:av

[4assachusetts

izi05ioje 22 m lilarde dolara 2005, ito je viie od god injeg proraiuna iak 142 drzave,
ukljuaujua Kubu, Jordai iLitvu.

oFILMS(|
PnoDUCENI
tE

Gsrqe Lu(a,
L l

2s0 mi iluna dolara ane Betten@un

,tA

(t,arc6ka)

l6miiiardidoara

MUSXARAC B I

NAJSKUPLJI AUTOMOBIL U PRODA.,I
Me(€des Benz
cLK/LN,l

.

NOVOPOSTAVUENI REKORD

Gate5 6AD) 50,l mllljarda doara

stajaole

1,s47.520 do ara kad je puilen 0 prodaju 1997. N.jveaa brzina mu je
320 km/h, a do 100

t
WWW GUINNESSWORLDRECORDS.COM I25

\

NAJVEEE ZARADE 2005.

.I*b*
+. *
NAJSKUPTJI TOST
Tost na kojem se navodno nalazislka Djevice N.la je prodan le za 28 coo dolara na eBayu u strdenome 2004. Nakon

GOVORNIK

BilClnton(sAD)

6m ilm

do &a

1s,2 m

lj!na do ara

rEMsAtrca
NoGoMETAS

Maia lampova (Ruira)
1q2 m ljuna do ara

noje primlet

a

ame kanka Dane Du\ er
zapeaatila je sendvia, auva a

8{kham (v Brtanrla)
David 32,5

ffiiluna dolara

.-.

qa l0qodina kaota isnran te ga prodala kanadskom

KOSARXA!

shaqui

eo Nea (sAD)

-

IALEI{TE

BoKsAe

NAJSKUPLJE TRAPERICE NaFkupje traperke na svjetu !

O NAJBOGATIJA PREMINULA SLAVNA OSOBA
Elvs Presley zaradioje 45 m lljuna dolara 2005.,29 godiia nakon ito je

komercijalnoj prodajl, u 5k adu

s

praviima Guinnessovih svjetsk h rekorda, jesu Escad ne couture Swarovski Ctystal Jeahs, ko)e je
moguie kupiu u trgovinama
Neiman fi4arcus d]ljeir sAD a za samo 10 000 dol.ra Te

K

N2EViIICA

ZA DJECIJ

umro od ytanog udara. Prlb iZno 15 miljuia dolara na godinu dolaziod prodaje urazn.a na njeeov posjed, a onalo od prodaje proizvoda s

d zajnersketraperce ukraiene sr

PISAC

Dan

&own (sAo)

*

Natskup

NAJSKUPUI KAVIJAR ji kavijar naiskuplja

NAJSOGATUE

svEUarLriTE
Proraaun Haruardskoq svela
u cambridseu u amerl(koj
I

hrana na svijetu -je a/mas, koj se proizvodiod iranske beluge Samo 1 kg toq ?nog z ata redovito se
prodaje za 34.500 do ara. A/mat se pr prema od jajaiaca te rljetke a b no jesetre lz Kaspijskos jezera, stare od
50

ita

voDIrEUrcA oprah winlrey (sAD) CHArstowA 225n jtna daata
TfrED'EDNTK
Terry s 230,6

Sene (tAD)

UPiAvI\loG

h I juna do ad

saveznoj drzav Massachusett, 2005., znosio je 22 miijarde dolara ito je vite od qod injes

OFIIMSKI
PRODUCENI

Georqe Lu(as (sAD)
290 mirluna dolara
L I

do 100 godina.

proraiuna iak 142 ddave, uk juaujud Kubu,lodan Lirvu.

ZENA

ane Betten.ourt

-

NAJSKUPLJI AUTOMOBIL U PRODAJI
lvercedes Benz CLK/LM stajao je 1,547.520 dolara kad je puiten u

* .

NOVIREKORD NOVOPOSIAVLJENI REKORD

prodaju 19e7. Najveaa brzina mu je 320 km/h, a do 100

1l

ECORDS

aOM

125

rMcr
ilt
]
PSr

\--/'.

*

PAs KoJt JE itAJBRtE

PRoBulto too BALoNA
Ananaria, a€tverogodianja rack

Ruell

1"

terijerka Lr vlarnittvu Amerikanke Oore€ sitterly prcbuiila je 1Cr0 balona za 53,74 s na snimanju emisijeAnimal P arcta Guinness Wotld Recor*: Anazing Aninalt u los Angeletu u
Ka llorn

$l t,"l

ll

u SAD'u 24. rujna 2005.

r'
\

'f
I

*

PAs KO.,I JE UIOVIO NAJDAUE BACEN FRtzBt

a)

I

ri,bi

koji je u Paedeni u Kalifohiji u sAD-u 12- 10.1994. bacio Mark i,,lolnar (5aD) u ovio je njegov pas cheyenne-

Arhl€y Vvhippet na 1 18,9 metara.

J
NAJDUZT

NAJMANJE PASMINE ZEEEVA
Poljski i nizozemski
Na slicije

A
p.tulja<i

zetsvr

"l A
I

r

)

*

*
Na

AJVrlr zEafl sKoK

rv,limre undsT6sen, zec u vlasniltvu

I{aJvBE PAsa xoJt su PosLuSAu zaPovuED 'CEKA/
manifgtaciji 5up€r sit , koju je oqa'
8.

Rocovr

NA DoMAeoJ Kozt
larar Uncle sam imaoje 15. vavnja
2004. rogove duqe 132 cm od jednog do drugog vrha.

Dan*inje rlne Hygom, prcskodo j€ 99,s
Cln u Herningu u Danskoj 23. 6. 1997.

zeaeviteZe od 09 do 1,1 kg.

niznala R5PCq na izlo:biWaq and Bone
u

pdkaan snifil€t

windsor Great Parku u V Bdtaniji 6. koji
su po5

ttoje okotriputa

nizozemski patuljasti ze( koji

zEc s NAJDU'TM US|MA
Nipper's ceronlmo, engleskikun
a

2c,05., sudjel@alo je 627 pasa

jedo200s ddao rcko.d

u
i

(ovrem€no

uiali zapovijed 'tekaj'.

duie od ove knjiqe kad je otvorena. 5am je u vasnittvu Williama iVivian Wenlling i, Rothwillea u ameritkoj
saveznoj dEavi Pennsylvaniji.

n irlariieg au{.g :.<a.

vlasniltvu Amerikanaca Waymona

* .

Ma€aret Nipper imaoje uiidugatke 79o. LzmjeGne su l.11.2003. na NaNOM NEKORD
NOVOPOSTAVUENI REKORD

cionalnoj izloibi ame akih uzsajivaaa zeieva !Wi.hitiu Kansasu u sAD-u.

I,IA.,BROJNIA PO,EDI{ACNA SETNJA PASA Arnedkanac John Gad. inMemeno je ietao s22 p!: tak 14minda i18
s€kundi, prednavfajuai druitvo B€n Friends Animal. Rekod j€ postavljen u

*

itAlstARtI
ZEC SVIH VREMENA Divlji ze( nazv.n Flop5y uhvaien ie . kolovoza 196a., a uglnuoje nakon 18 godina, 10 mje5ecii3 tjedna

NA'IMAiIJI PsI ajni:i pas je Danka

Kordak
i

slovakia, iivava visoka 13,8 cm

Kanabu u ameritkoj sveznoj drtavi Utah 11. kolovoza 2005.

duga 18,8 m.lzmjerena je 30.
svibnja 2004., a u vlasnistvu ie gora Kvetka iz 5 ovaake.

*

I{AJBRiE PRUEDENA actltw slaza s 10

.im.nji p.s po du:inije
Heaven Sent Erandy, :enka

PREPREKA (EXIPNO) aetii Fa ti.fetno je rvladala agll,iy nazu 2a 1 minutu i2 sekunde.
Ekipa od Rekord su ponavili Francuzi Delph ne Boucher (Narla), Dani€l lubault

ilvave koja:ivi sa svojom vlasnkom Paulette Keller na Floddi u SAD-U. lzmjerena je 31. sijeinja 2005. ibilaje duqa
samo 1s,2 (m od njulke

(Usuett€),

Er c

cravo

I

(tady) I Ade lne

Boitnartel (Rurty) na snimanju emisije l?18 de lour /er R{ondr u francuskom qraditu La Tranche
Sur Mer 28. srpnja 2005.

ajmanjl pas svlh vlemen. bio je patuljani jorkiirki terjervisok
7,11

o

idug

9,5

cm od njuike

dovAa

rcpa.

NAJVECI ZEC +. Naiv€t
f lamanski

pas'nin. dom.dh z€t€v.

5u

odali, koji

mogu

teiili

od 7,5 do 8 ks, a dugisu 91 cm odjednog do

drusos noinog pEta. zabiljetenlsu prlmjerci t€iine do 11,1 kq, ali Gulrnenoyi w/eali .ekordi ne prihvaiaju t€rinske rekord€ za kuine ljubimce, kako ne bipoticaliprisilno

?/a
GUINNE'5 4ru's:,at1 WORLD

i25

lX.:,1'.
RECORD5 2OO'

_ft''-a-

\''

.
:!
.aak

NAJDUZI BRKOVI
a pripadalu

.}

NAJBROJNIJA LEGLA
ZrvoflNrA

'.a.duii brkovl na maiki dug su 19 cm,

Miss American Pie kvanoj Naiss), rakurskoj iz [4ainea, ii]a le v asnka Kalja Ky l6nen iz 3lesija u Firskoj. Rekordni brkov Dmjeren 5u 22.

aoont

Mi

LEGLO OATUM 12 2 1942. t4
26

2S 2.1974.
29.
1

1. 2oO4

24 24
t9

1914

svibanj 1999
11.

MAEKE
NAJMANJE MA.KE Najmanja iivuta matka po visinii r!2 nije ltse Bltse, kojaje 24. i:udenoga 2003. bia vsoka 9,52 cm
3u9a 38,1 cm od njuike do vrha -epa. Ta mjeianka h malajske

MAEKA S NAJVIIE PRSTIJU

Zamora( Tvd

11 15 skoi mi(gerbll) 14 (rava t

a.1992
1931

1960 ih

1332005

!

Contant u Ontariju u Kanadi. ma 28 prstiju, po sedam ra svakojiap, koli su lzbrojeniu rujnu 2002.

ilamsk€ maike

u vlasn

itvu je

ONAJVISI PAS
,ivui pasje Glbson, harlekinska njemaika doga kota je kolovoza 2004 b la visoka 107 .m Glbson je terapeutsk
Nalvii

Cmerlkanaca l,layoa iDee

Whittoi.

Nainanja maaka svih vr€mena

RAZNO

.
1

o ie TinkerToy, mjeianac p ave

*

malajske i perzijske maike.

U

z atna rib

T{AIDUZA ZI.ATNA RIBICA G (Carasrius aurat!, r v a+

ll

.dras ol dobi bio je visok ramo 7 cln dug 19 cm. Vla5nk su mu bi i Amerikanc Katr na Scott Forbes.

nlitvu Nizozemca

lo

sa GijsbeEa bila

je duga47,4cm od una do vrha repne peraje kad je izmj€rena 24. ozulka
2001. u Fapertu u Nizozenlskoj.

NAJSTARIJA MA.KA SVIH VREMENA creme Puff (3 kolovoza 1967.)

.

NAJSTARIJI ZNUEI PONI slgar Puff, mjeianac ernoora i iet
andskog poniF u vlasn in/u s. Bottinqa i2 britanrke pokrajine wen su$ex,

*

sAD u.

i

vlela je do 6. kolovoza 2005., n-evieroiatnih 38 qodina i 3 danal Bia ie ! vlasn itvu lakea Perryja iz
u reksasu u sAD-u,

Aunina

koj je

blo viasn k prethodnog rekordera,

*

NAJVrsr S|(OK
PIGMEJSKOG KONJA

Lovebug, pismej5ki mln jatumi konj u

NAJPLODNIJA
Duny,

MA.KA

nraaka z Bonhama u Teksasu u sAD-u omacl a je 420 ma

tgrani

iaa

u zlvotu. Posjednje

Kryna col€ pre,koaiole 61 cm na snimanju enrlsije Anima Planeia GrDres Worldne' arlt: Anazing Aninak I Kafifot^iji
v asniitvu Amerikanke u sAD-u

t\

t

leglo (j€dnog maaiaa)
1952.

24 rujna 2005

*

I'taJDUZ| sKoK
U VODU SVINJE

Svinja ltlissPiggy u vasniitvu austlaka Toma Vandeleura preskoaila je 3,31 m

I

t*
t.

prlskoku u bazen na izozb RoyalDaF win (Aunra lja)22.7 2005, nasnima n)uf! en s\e Guinnets wond Records.

versmos LeonetliReserve Red zvan Leo bioje dugaiak 122 crn od nluike do wha repa kad je
zmjeren 10. o2ulka 2002. Leo, rakunska maika

+'

NAJDUZA MACKA

I

iz Maifea, ! va5n itw je Friede relandiCairol oamron iz chkaga u ameriikojsaveznojdr;avi

llnois. raj mamutsk maiak, iija je om ljena hrana p avirlr, ima iape tako ve ike da rnu
odsovaraju dleije (ipelice broj
181

-d,Ery

,

W

lir

TNNT5SWORLORTCORD5.COM 12t

.-# s!

DRUSTVO

FANTASTICNO VOCE I POV
*
NAJSTARIJA

HORIIKULTURALNA IZTO'BA llortik!Ltura no dr!itvo
Pennsyvan je odr2ava ohi ade phij5ku z oibJ cvileca u

NAJTEZE VOCE I POVRCE
votE/PovRcE

Phiadelphij u amer akol sav€rnoj

d.z.v
z

Pennsvlva.iL od

6

p. a 1829
ovaija

oiba iije odrza.a sano 1918 I od

1943. do 1946., zboq sudje

5AD.a

!

dva sviets[a rata

-:--.

NAJVECI FESTIVAL tEiNJAKA T'odnevni gilroysk lenival ieinjaka svako ljeto okuplla oko 130.000

osobauGkoyu

! K:lifornli!

5AD u. Posjet tej mog! kuiat razne rne hrane 5 okusom aeinjaka, od 2

.
{!_

NAJVECA NARANTA
u

*

'.?

NAJTEZI PUMMELO

Promler.alveie nara.ie, uzgoiene !4! AmerlIana.a Patr.ka ]oanne
F

A

ed er

!

Fresnor

!

Ka

iJornlli!

SAD

!,

nnosio je 58,4 cm u naji rem

P\nhetalcittut gtandb
oibe.r) je voie koje rane u j0go6to(.ota2r,r lapanac
5eiji 5onoda predrtavlo je pr mleraI

d Jeju kad

te 2mjerena

15 lvib.la 2005

.

NAIDU'A SPAROGA

re:ii€

4,86 kg

ia

n.tjeca.ju Banp€,yu ! gradu
prelekturi Kumamoto 28.
sljeinja 2005.

Kanadan Harry iCatron W lems€ prednav Lu 2 ntopada 2004

.aldu2! iparoq! na aleiu, d!9!.:k 351,7 cm, .a manifena.j Port E g n
Pumpkinfest u Ontar

j!

u Kanadi

.

NAJDU'A TIKVA
Najdurr tikvu na 5vletu od 2,91 m uzgojiole Kanadan n
Crant McGreqoL
T kva ie

";

pred(aljena i zmjer€na 2. istopada 2004. na Pon

(rapan) ?005 1992 AilhoiyLanor(Aun,a la) 2001 a- Nea e (Ve,ka 3r irn la) B,a.Car (k(Ve kaBrtan'la) ?00t 1991 lohn Nr.ry Elane(5AD) 1992 Berna,d Lavery (vc lJ 3, taniLJ) 1939 Bernaro lavery (Ve ka Brran ra) 1925 R. strar (Ve ia sritanla) 2004 s(oti N,rard e Robb (5a0) 1993 John Evrn! (SAD) 1999 ALan Fat:e6ey (Ve ka Britanla) 2003 s.ori i Mardie Robb (sAD) 2001 21,69I Gerardo i/aggip nio (lta Ja) 2S,25 k9 Sernard lavery (Ve|ka Sriranila) 1990 2001 124 kq Alred r cobb (ve ka Brraira) 1935 r,19 (g Robe( K rkpatrnk (sAD) l99l 6r,049 K A(her (Velka sriianla) 2O0r 42,3 k9 Robert$'eber (Ausiralija) 1995 I06 [9 Debb e Nazeiton (aunra ]a) 34 6 kg George iM.rgaret klDrtarer (5AD) l00l 2O0r 19,2 k9 s.ori Robb (sAD) 200d 29 kg Dave es (SAD) 2002 3,l kq fted atarron (Ve ika 311.i la) ?003 5,26 k! Aharon shemoel(zrae) 2005 246 kq Co een Pone,15aD) 2005 62lq Ma,k 3a9q! Ve l, Brc^ r) 1993 160 e T..yslate'y(Nov 2eand) 1994 7,24 kq Meltdn e (Ve (a B, tan'Ja) 1930 4,73 kq Co in Mooro (Vo ka Srrai lJ) 729 9 Par fiday (SAD) 2002 1999 2 1 kq waren Yeoman launralila) 1994 3,06 kq E Kamuk (Papua Nova Gr'neja) 2001 1,04 kq Kalherine Mu.ph.y (SAD) r99a 3,5 k9 K 5 oane (Ve ka Br;ta^ila) l7 kq Manue Pd/ez Pa,ez (Spanrollla) 2004 4,36 (g ter Sonoda (lapan) 2001 2005 666,32 k9 Lary che.[on (sAD) 2aa2 2,14 k9 Edward Narod M(K nney (5A0) 2003 ll,1 kq Manabu Cno (raprn) 1935 2,67 k9 E stone ive la Brtanla) 1932 10,5 kq Ned Kati(h (Au5ta lja) 1991 436 tq 5teve Houl (Kanada) 1933 2lrg c AndeEon(Ve ka Brtaniia) ]99q 34,15 k9 s.oft [4ard e Robb 6AD) 1936 3,51 [q G Graham (sAD) 17 7 kg s.od Mard e Robb 6AD) 2004 2005 121,93 k9 Loyd Siqhl (saD) <9 199 {9 21,4 (q 79 15,37 kg 3,1 tq 56,24 kg 19,05 kq 294 kq 3,61 kq 2a,6 k9 23,7 kq
r,Sa

TE2INA

UZGAJNAt
c.saiolwasak

oATUM

.
.*
'It

NAJTEZI

.
U

NAJVE.E
GADANJE HRANOM
Spa.loskom grad!

MANGO
NalteZi mango na svijetu pr padaoje 50rtizvanoj Keitt rez o je 2,46 kq Prednav la ga je Coleen Porter Ka lua Kone

Blio! b z! Va 9od.e p05iednle 5r lede u miesec! koovozu odr2ava i€nl valrajii.a,la lomatna Pr b uno 38000 lld 2004. medlobno se gadalo 5o(o
enciie, svake s€

r25tona
sv kol

EliG

Na

kaj!

bltke,

'\t

t

!

(e i

u

lnopadu

2005

+.
124

u Gma zateknu prekivcn su umakom od rajice Rlek€sokaod €li.e, kole mogu bit duboke ido 30 cm, teku gradom a€ dokvatrogai jmrkovma n€ isp€ru uli.e iliude
5e na

NAIVECA VO'NA PIIA : i.ovlRotary k uba o iver iz :-:anske Kolumbije u Kanadi ispekli
14 srpnja 1990. pitu od vlSanja ..ria je reiila 17,11 tona.

NAJUSE BIUKE

:-

BIUKA

VISINA UZGA'NA.
4,61m
Davd

DAIUM
20M
'998
2001 2001

ttt (anatantut

NAJVECA

VO.

A SALAIA

..sanzacija La Floida pripremila je ".lveau voanu rrlatu na svijetu kola je

:3i a402ione.
-

Bila ie izloiena naqlav_

Brenner(sAo) t5 m ADdu Ma3loor (nd d) 14,1m Staron Rorie (sAD) siljkagcha 2,3 d Par (e i tteve A non (sAD) Prokulica ugojei) 21,3m P ditS. Munii(ndiF) Kaktus(kuino 2,74n lohn Priedni€kr (velika Eritanlja) celd
4,14m
rJkarna koplla
Bernard Lavery (vehla Bttanra)

'{

2004.

199t
2004
1999

^omtrgu peruaiskog grada La |"l€r.eda
prcvinciji chanchamayo 27. 7. 2003.

(cole,,

2,5

m

Nan.y Lee spilove Ressle Kirkman

NAJDUUA BUEICA
Najduiu budcu nasvlj€tu od 2,2 m p€dstavio je 17.10.2003. Nijemac
Klaus schoenemann, koji lu ie uzsojio u svom vrtu u Hagenu u Njemaikoj.

(aorm6l 3,7tm lzvrinlodbor Cosmosa, o[ayama, Japan 2003 2004. 7,74 m D. M.Wil .ms6AD) Panuk 1979. 1,55 m tM lowe (Ve ka Brltaniia) Sunovrai OOcm Rdgnd c P Va<ur -aqrng rsrPd\ldr -ool i/d.!(al . Fukrija henFti.a) 11,4m Reinhard sielkr (NFmlaka) 2005 2003 1,75 m BoC, Baptistitko sveutil Ete z Honq
LJresnica

l1:j

2,7em

(SA0) (sAD)

* NAJTEZA +
BOROVNICA
svijetu teula je 7 s, a urgojo lu le Brlan Carllck iz Aldebursha u Sutrolku

.

NAJVISA SEEERNA TRSKA

vellkoj Britanijl u rujnu 2005.
u

NajvBa ieaema t6ka (saccharum o#i+ narum) blla je vlsoka 9,5 m kad je iz-

P€riin

1,39

n m m

Danelle, Gabriele

2001.

rnjerena 21.2.2005. lzladaje u

vdu
4,37 2,19

Mi.helle Kaietly (taD) Lauc Liang

lndijca M. Venkatesha Gowde r gmdu [4j oreu u indijskojdrzavi Kamataki.

(sAD) lRashml Britanja)

19?91

Aryind, Rekha, Ashhh

Nema

.diia)

2001

NAJVE.I TARTUF
Giancarlo zigante je 2. 1 1. 1999. bliru hrvatskog mjerta Buia naiao bljell tartuf (Eutuberaceae

5,3m

.

Ru: n

gn

(samo5raan)

403
27,7

(sAD) m Pau sharon Pa umbo (sAD) u

Bemdd Lavqy (Velika

1994: 2005.

a NAJTEZA
BUNDEVA
Bundevu ietine 666 kg

tubertezine

1,31 kg

Sun.okret * Razliak Rai(a

m Anne I Charle5 Grant (sAD) 9,5 m M,venkarelh Gowda (hdija) 7,76m M Hetns(Nzozem5[a)
164,5.m MaBaret Lp{omb
ArthurCash

1986.

izlo:io ie amerikanac tarry ch€ckon na manifesiadji

(19,5 x 12,4 x 13,5 cm), a

procijenjeno je da vrijedi 5080 dolara,

(sAD)

2005
2000

19,8h \,r"'rlu
3,22

e

m
m

-ld, La_(a5hne.

v Btrd"ja

Konstantinos xyrakis i sara Gurerbock (SAD)

3,81

Everetr

waLa.e

rvlelody Waqner (sAD)

*br
2002.

bundeva Pennsylvanije u
1. lktopada 2005.

+.
!
t

Najtei. cikla

svlh vremena tei la je k9.lz ozlo ju je Brltanac lan 23,4 Neale na Na.lonalnom

NAJTEZA CIKLA

HI {N E9

W JEi

J's

pruennvu divovskoq povraa u
Sonrersetu u Velikoj

Britaniil 7. rujna 2001.

* .

NOVI REKORD NOVOPOSTAVTIENI REKORD

NEW C}
WORLD RECORN

onustvo

1

a

FIIRANA I PKE
I

.

IiIOVI REXORD

NAJvEeE... . ilalvEtE aaGEl

.
PEcrvo

NATVEO VAUUSAK

Najveii valjul.k od rite nad la j€ lvrtka Ocean
Emp,re Food Shop {Holdlngs) L1d 0 Metro C tyju u Hong svibnja 2005 V.lluiak bro teiak 600 k9. te Kongu

t'lovoPoslAvuENr nftoRD

8a9e/ p<ivo teiko 191,7 kg itpek a je

ameriika tvnka Brueggeu Bage 5l zlotila 9a .a New York State Fairu u

GINEBox

2l

*
iz

Geddgu u ameiakoj eveznoj dr:av

NAJSKUPUI SENDVIE
!

New Yo.ko

27 kolovoza

2004.

.
U

NAJvEet ooRUaAK
povod! 40. godiinjke tokoladnoq

se^&ia McDonald nazvan je po svom tvo(u, Sritancu
scottu Mc0onaldu, kuharu

namaza Nutella (Fere.o, Njemaika),

NAJVEC| FOCACC'A KRUH fo.a(ia k.oh teiak 2800 k9 kpekli su Ia ijaniPetro Catu(i Antono
Latte 0 Mottoli u Taranru u

*

tqovine Sellridg€s

29 svibni.2cos. p.ip.avljen je dor! ia k za 27 854 @b€ u Geqnkirchenu u

ralji 6

kolovoza 2005.

Londonu u Velikoj Ernan ji Prodaje re za 85 funti(147

dolar.) i$ddi2500 sanojiod dviju ki3kikise oq kruha kojije iermenurao 24 sata.
5endv a se Lzmedu kruha na azise

t

*
I{AJVECA KUTIJA

NAJVEcA
RTBUA TRZ tcA

eoKoLADt{tH n-oatcA
K( Kat OenE, Srednl stok) izradila j€ kuttu tokoladnih plGkateiku r700 kg
za fen va

Swet Surpris

u

irgov.(kofi

centru Burlunra. u Dubaju u Ujedi. nlenim Arapsk m Emnati'na 30.5.2005

vediinje trin ce u lapanu, o.jvei. je riblja trznica na sv jelu kola uvozivije od 450 v6ra mo^kih proizvoda iz 50
zem.lja. zaposen cisu 2003. obrad nevjerojarnih 515.409 ton:
I

:..
$

I

ma5lraju'!ka.na, hrane
klasitne qrazbe), svj€Za

t

I{AJVECE

paneta,.naio.eza od (mih ra.tufa. sn bze de
quSara

PECIVO S CIMETOM teiko 1 I 1.8 k9, poput dvij! od,adih iena, 5pekaje pekari (a
Pe( vo r ( .netom

O NAJVEEA PORCIJA

t

*

I{AJVECI BROD OD SI.ADOI.EDA

KOKICA
Spanlolska tvnka CINEEOX napravila le po(ij! kokica obujma 48 mr. Kutljaje ispunlena kokicama

Bouse of Bread u

lV

Creeku

Wash ngior,5AO) 15. istopada 2005

prelilenoultemavokada,
paaelina
5

cryenim paprom

i

*

Najvetib'od od nadoleda izrad aje tvedrka tunka Heng ass sve/ ge AB 8rodjereiio856,5 k9, a boj€ Elolen
0 parku

za8et

nazabavi u
a

5ali Geroniu Spa.io 5koi 15 rurna 2005

,enfom te enqlesk€ rajaice.

I{AJVECI DONER KEBAB
Ooner keb.b leiak 4r3 k9 prip,emljen je u Maroosh Applause Feniva u u

Kungnddgirden

u 51och

.

t{.iveca lopta od kokica t€t

le

holmu u Svedskoj18. travnja 20c4

1406 kg, a izradilo ju je 40 dobrovolaca

1r

*

ITAJVECE

f:m Nobe Pop(om u amerikoj eveznoi d.Zavi low 12.lipnF 2004.
na

JELo oD SKouKt
sai.ta od
2

roie ikotki,220 kq luka,

70 k9 mrkve,50 kgaeinjaka.5 kg

p€r

.

r{AJvEet sEirDvtc

a

Nolomlui'iom

170 rara vina pripremlieia re ia si ma.luefrisi.
nna, 20 irara maslinova
te t'ere de

llja

lolr

6)

i

r,stopada 2004

5w lvleru

!

/es Re.o/dr ! 5t Ple(e F,a.clskol 5. rulna 2001

Ameri(ka t!.lka wiid Woody! Chil aid crilliz Rosevilea u Iti(hi9an! pripremila je 17. oiulka 2005 qolemisendvii r govedinom i
senfom terak 2,467

je bio debeo 5,34

m

tona sendvia iirok 1,6 m.

*

NAJVEeT

IOM YUNG KUNG
Odjelza indu(iFku prom dtbu itorizam
tailandskog

nradloje

18.

Minietartva trgov ne (udenoga 1999. n.

Patly Beachu u tallandskom qradu chonbur najvea tom ylng iung (vBta ja} o

\ -

D.lnl4e

rai and'ke tuhe)na 5vJelu.

Skuhanole ukopno 5000 litara j0he, ito je dovoljno da 5e napln viie od 60 kupaoniakih kadal

Ito

GulNt{E5s woRL0 Rt(oR0t toot

. \"

\

* $tAJVEer.)
STAPIC MORSKE HRANE
Najvei ltapit mode hrane ie:ioje
50,05 kg, a izradlla ga

^Jilt*.
JESTE LI ZNALI?
Kod ku.€

.

na.ete priprenti

naiveai

any

na svtktu. ..

ietvrtka

rr#l

pti tuci inate pasudu iiraku 10 hetan! Bitana( AbdulSalan iz rcnotana
ako

EatternEeuLkhfielduu
velikoj Btitznii pripremio
16. srpnja 2005. pileae

Pacifc Fish Proce$ing Co. Ltd u svojoj tvornici

k

jeto

r tajlandskoj provinclji

Songkhla 23. o:ujka 2005.

tikka maela teiko 10,3 tone

ruruoule... . NAJDUZA ToRTA
Tortu dusu 2663,11 m ispeklaje zakada Reach for a Dream u Johannesburyu u luznoaf riakoj RepublkiT. srcnja 2005. conshohocken, a hrenovku amedaka

Xli
.
tvrtka Berksl,4eat Packing. Golem
hot-doq pripremljen je za humanltarnu manifestac ju Annual corvettes for Kids u Fogesv leu u

r

NAJDUUA PROUETNA ROI.ADA
pripreml sujesudionk

Naidu2a proljeina rolada bilaie duqa 435,36 m, a

.

NAJDUZa SALAMA
dusaje
m.

amerlikoj saveznoj dr:avi
PennsvLvan

humanirarne kampanje Roll for R€lief na sveuiiliitu Corne u lthac u New Yorku u SAD u 30. travnja 2005.

Najduza saama na svijetu

jiu

ko ovozu 2005

s64,88 m, ito je duze od najdute pjei

ianedine
sa ama

u sahad.

kojajeduqa465

.
P

RAZVLAiENJE

.NAJDU'A sUsH, RoLADA
sushl roada duga 1825 m rad ie sudion ka festivala Saqa Genki
Matsu ri u japa nskom

je priprernljena uVarallu

uve

aoKoLADtcE cuRtv wuRlv
oti.a aokoladice Culy wurly I Iti ie minute, u stroqo kontro iranim uvjetima, rastegnrla na 1,53 m.
Rekord je portavlo Amerikanac Kyle

ij 14.8.200s., a njezint izradu organizirao le gradonaielnik u suradnjl s tvrtkom za proizvodnju
rcelliju u na
salama Salumif

gridu

kio [4anue

Yoshirogarlu sag 20. lnopada 2002.

.

NAJDUZ| Hor-Doc

Najdu:ihot-dog na svijetu bio ie du9
17,5 m. Pecivo ie ispekla pekarnka

Dartnell Steif berg u uredu Guinnetsavih tvjetskih rekorda u Londonu u velikoiBritan jl
22. prosinca 2005.

runrvstl
NAJVECa

HRANA svtH VREMENA
nEKoBDEn EarthGrans Bakery I stanovni.i

flRANA

rEir A

{Po

TEZTND

Rodendanska

toa(a

NAJVEEI NAPUHANI BATON oD GUME zA ZVAKANJE
Amerikanac Chad Fell napuhao je balon od gume za Zvakanje promjera 50,8 cm bez pomoei ruku u srednjoj Skoli Double 5prings u okrugu Winston ameriike savezne drlave Alabame 24. travnja 2004. Tajna njegova uspjeha, kaie Chad, jest u tome 5to balon puie s tri gume Dubble Bubble.

rort Paynea (5AD)

10.000posjetiieljalestivalau 26,8alona
A.apu (u'oan Trl kala'(Mek5 ko)

P ta od

pe(an o,aha Be,zbolsl

I ub
C ub (Kanada)

O ver Rotary

Predstavni.i lvrtke swat.h (Japan) 5tudenri

.atetrqa

z

koledZa
Ey€

10,54tone

strarford upoi avon (Vel. srftanija)

.

Culryoid
goe

r{ept

AbdulSalam, re5toran Ean€rn (vel. Britanija)

10,3ro.e

deso)

www

GUTNNESSWORLORECOR0S.COM

131

NA r Pt€E
HRANA

.

NAJBRZE POJEDENA IRI
KREKERA

Brita nac Ambros€ l4endy pojeo je

tri

kekera2a 3478s u nudijr LBCRadija u Londonu u Velikoj Britanij 9.5.2005.

.

IIAJBRZE POJEDENA TRI

BozIfNA KoLA.A
Britanac Dav d cole pojeo je

ti bc

-,
.

.{

;ltua kolaia (mln.e pi-.) za

1 m n i

.1#

26 s

etr,isiji uziya The Paul o crady Show u studlju ry posiaje rrv r Londonu u V Britaniji 20. 12. 200s.

!

NAJBRZE POJEDEN SIROVI LUK
1

4 '

.

NAJBRZE NAPRAVLIENA

JEDNA LIIRA SLADOLEDA
B taiac Peter Barham napravioje itru sadoeda z. 18,78s u hote u Ninds Nead ureu Bray b i2u bitanskog grada lvlaldenheada 21. ipija 200s.

B tanac Brian Duffieid
pojeo je siroviluk za

minutu i29 sekund na snimanju emislje ro show del record u Milanu u ltaliji 5. sijeinja 2006.

.

NAJVIIE ELOZEIIH
OKUSA SLADOLEDA

Taliaiska tvrtka lPA Gelatieri Padova
izlotila je 521okus sladoleda na istom
mjestu na hrmanitarnoj manilenac '500 okusa rclldarnosti u Padoviu

.

NAJVISA HRPA PALA'II{KI

.

NAJVIiE
POJEDENIH EILI PAPRICICA JEDNOJ MINUTI

* .

NOVI REKORD NOVOPOsTAVUENI REKORD

ji

Hrpa od 980 pa aiinki, vsoka 70 cnr, nasta a je na snimanlu emisije t'ata

taliji28. o:ujka 2004. JESTE I.I ZNALI? s.ovi I teavu ljestvi.u, koja mje ri kot iiinu kapsaidna u paptu (tvarikoja sa ni

de lour /es neco.ds r Bdnodetu u Francuskoj 1. kolovoza 2003.

U

? -

*

NAJVISE POPIJENOG

IA'ASCO UMAKA U 30
Austmlac

*
S
ske

NAJVISA HRPA

ovaj vatreni rekord sruienjedva puta 200s. Ptoiput yuiio ga je 7. travnja

POWADOMA
Hrpu poppadomd (vrna leplnje) visoku

andew Hajinikitas popio je

tjuttn), otnklia je aneriiki

farna.eut Wilbur Scovi 1912. Slatkipapat ina
ka psa

e

r20 nrl tabas.o rmaka u 30 r Postavljanje rekoda snimljenoje u sydneyj'r (NoviJuZn Wa er Aunfa ia)8.5 2005.

l02cmnaslagalisuzapodercibrltan,
tunke Magnetknorth, Kate Bowen, Chris Conlan, Chr s lohnstone i lay Ro

ameiiki ry voditelj [4ark 5. Allen (sore), kojije pojeo ll jalapenoiili pap ica u jednojminLti. No krunuje
preuzeo Aunralac Stuan R6, kojiihje pojeo 1s u ledfojminutiu Temple-

che, na

manif€nacj

Scope u hote u
u

noweu u Melbourneu u aunrakkoj
Victoriji 20. nudenoqa 2005.

NAJVISE
icin vrijed nost I 6
m u zlak

BA.EIA PALA.INKA
I bacio

Greatlohn street u Manchesteru
Britaniji l4. 10. 2005.

V

ralijanAldoZ

je palaiinku 3,3s
ITV-a

na,nimarlu emisiie

lhjs

Mornlng u Londonr 28. ve iaae 2005.

*

I{AJSKUPUA JUHA

PICA

* runruu€r
CILI PRAH

luha'Budapre*aaezid'pripremjeiaj€ od peraje norskoq psa, ikoljkiabaio"e
japansk h cvjetnih gljva, moukih kasta vaca,5ui€nih daqnji, piletin€, huan ha

.

NAJJA.E PUO
san Adams utapias
saddavalo je

Piva

ameriake tvrtke Boston Beer i2 ^4asechusettsa 25% alkohoa kadje test lano 2. kolovoza 2005.

nr, svinletine
stoj

q isenga. zdjelajuhe

+.

Millon Reserve' najljual je tili prah u redovltoj prodaj, a stvorio 9a je Amerikanac B air Lazar sadd 16 m lijuna jedin ca
'16

108 funti(190 do ara)u londons kom renorafu Ka l,4ayfair luhu treba

naruiii p€tdanaunapdjed

s.ovl/ea, 5to je najveia vijednost na ljenvid ljutorti zapravo je aitti kapsakin (v di rubriku Jeste /lznall?). I4oie se kupltiza 199,95
dolara, a prodaje se u ob ikr praha kojise dodaje

l

RECORDS 2OO7

. \-'

rc'

*

NAJVEEI

A

.
iti,

NAJS(UPUI XOKTEL
nle mogu(e narukokteltord Eowmore b o je naf
koktel
sv

*

NAjVE(I IZBOR SERIJA

lako 9a tr€nutaino skup j

Shetry C ub iz Tokija u lapanu imao

*

A
NAJSKUPLJA

IZBOR VISKI JA
3ritanac Forbes Robertson, vasn k Milonavr Casina u Ayru u Skotskoi,
mao ie 800 v6ta vitkila u ponldi ra ovlaitenlm prodajnim mjestlma
u rulnu 2005. Tih 800 boca

je 227 raz iaitih vrsta ierlja
3. studenoqa 2005.

SAUCA cAJA
Rijetki kineski zeleni aaj

hvremena,scijenonr

od 799funtl(1431dolar. Mogao se kupitiu londonskom hotelu Park Lane Hiltofu, a sadrravao je s0 mlviskijd Bowmore i 15 mlairte cne topljene aokolade. Viskije b o star 40 godlna. Trerutaano
5v

.

Iregrany'n noji 3000

NAJMANJA PIVOVARA
k capel
Tvdka
PG Tips

Pivovara Bcgdy G\eynant

prednavlja 800 godina od

najskrpl kokte

na

Bargora u Aberyst!4rythu u brtanskom Walesu mo2e odjednom var t]40,9 tara pila. Pivom opskrbljuje jedino
suslednu pivnku Tynllid art Arms.

(Uni

ever uK Foodd napra'
v la je u sijeinju 2005.

letu le Fltz sde Ca. u baru

Hem ngway u pariikom hote u Rltz, a

stoji 528 do ara.

NAJVEtI VINSKI PODRUM

NAJSKUPLJA KUPNJA VISKIJA
Britana. Norman She ley kupo le 76 boca viskija lv,lacalan za 341.154 dolara 16. studenoga
2000. zb rka ukjuauje

*

NAJVEEI IZBOR KOKTELA
Cocktai Bar z Varne

Pench's Club 1227 2005.

!

(PO BROJU BOCA} Podr!mi vlnarlje rMi estil Mki u Vlodavjlsadde viie od 1,s miljuna
boca vina. Boce su pohranjene u 55

najskuplju vr€.i<u aaia na svijetu, p ramida nu we(ku ukralenu s
280 dijanranata (na sllci)

vrijednu 13 100 do ara

Bugarkojna svom je cjeniku imao

razllitih kokte a

l2

koovoza

narc,

km podzemn h galerja iskopanlh u vapnencu Prua boca pohranjenaje
1968.

rijetke i neoblane boce Ma.a lana, a naFtarija boca potjeie jot lz 18s6.

.

NAJVEEI lzBOR PIVA
Naponena: Da bite rekardi u

.

NAJBRZE POJEDENA

D€l rium Caf6 z Bruxe esa u Belgili imao je u prcdajirekordne 2004 razlaite !rste piva 9.5 ieinia 2004.

hftni I pltu nogli kvalifi.nati za
cu nne$ole svjetske rckorde h/ana i piie naraju biti u rcdovitaj prodaji

PIZZA
PROMJERA 30,5 CM
Nyron weekes s Barbadosa pojeo je 25. 3. 2006. pDzr

velaine 30,5 cm
58,47 s.

u

2 min i

Nyronr bitom bEi-

63 h da pojede

najv€ru

na svtetu, koja je pripremljena 8. 12. 1990., a
imala je promjer l7,a m i

pizu

+.

te:ia

12,191!

WWW GUINNESSWORLDRECORD5,COM 133

DRUSTVo

'"IilOBI
X-REF

I RAZBIBRIGA
.
i

NATVECA
UDAL'ENOSI

r)

zaita bi

se viie od 600

PRI.,EDENA NA

otoba nasknab u gotile

KOTURAUKAMA
l.ljan
ltlauro Guenc, preiao le
38,5 km na koturajkama r,lednom satu na kruinom toku u talijanskom

gradu serigalla b iz! Ancone

* .

NOVIREKORD NOVOPOSTAVUENI REI(ORD

11. ipnta 2005.
Godinu dana prje toga, fa nom kr0Znom toku, Mauro je pona!io

ivj€tski rekord prejavji na kotura jkama 543,594 km ! 24 s.ta od 11. do 12. I pnla 2004.

NAJDU'I...

.

NAIDUzE FRAiIcUSKo
PLETIVO
Perer

NAJBRZT...
zra

.

itAlDUtt
LANCI OD PAPIRA
60 osoba u 24

Brt3n.. Edw.rd

Hinnal.rd

*

NAJBRZE RuaNo PLETENJE

dio je fran.usko plet vo dugo 19,73 km.

Lana( od papira dlzine87,44 km

.ad oje

s.ta

!

Poaeogaje p$t u travnlu 1989, no znaaida plete vet vi,e od l7 god nal

'oD ovcE Do DZEMPERA'
Prema prav

lm.

Mealunarod.og

udrltenja za nalec.nje

\.
'tt

koled:! PaulD. Camp u Frank linu r Vrq niiiu 5ADrr od 4.
do 5. lipnja 2005.

.

NAJDUI.JI FII.MSKI MARATON

Back to Ba.k, najkraae vrilenre u kojemje ostriena ovca lod te vune ruino 4 h, 51 min i je po5tav la ek pa Meriwa lumbu(ks iz Novog Jutnog Wa e5a u Australiji2004.
14 s. Rekord

Bp eten

diemper znos

Njemica Cauda Wavra g edala je ao

od papir.

kojij€

cjeloveaernjih

i

mova rekordn h 114 h

s u nlemaikom gGdu Sulzba.hr u okrugulaunus od

SmnukinuKnopo

28 ko ovoza do 1 rujna2005. Posta! ljaije rekoda organiz ra a le njemaika
tvrtka Kinopolis Main Ta!nus velai€ 2006.

.

NAJBRZE srRtZEt'tJE

ovcE

Aun.a/ac Dwdyie Elack po(avio je rekord od 4s,41 s u strizenju jedne
ovce na sninranju emisije cuinresr t7ol/d Fecordr u nud ju TV po5t:je

NAJVECA UDAUEIIIOST I(OJU JE PREPLOVIO MODEI. JEDRENJAKA U 24 SATA Ta ijai C aud o Vigada+ lberto upravjao le puleh svojom 'adiolez€ dvo.netaBkom jahlom U(a De/la Colori lkupno 23 h 42 m n Model
je preiao 85,12 nautakih m lja (157,65 kh) od lmperlle ! ta ijido
Caivja na 1r.n(uskom otoku Ko?ki od 25 do 26. rljna 2004.

.

! sydfeyju Aunraliji 17. lravnja 2005.
seven Neiwork

u

NAJBRZE BUIE JE loo EALoNA Britan.iVernon Kay iAlaf Conne y

.

probuliiiu
sn u

100 balona za 47 s na

na.)u e6 si)e Paul a'cftdy Show studiju rw-a u Londonu u vel
5. prosinca 2005., bez

Srtaiij

tl' :'

,,-,,,i,,

(.

upotrebe oitr h predmeia.

NAJVECE KULE OD KARATA
Flordiu 5AD
u

*

NA.,BRzA IZRADA

1OO

oRtGAMt 2DRALovA
lapanka Ak e rMo.ta izradia je 100 orlgami Zdralova (vid dolle) za t h, 18 min i35 s na 5vertiliatu Bukyo 6akuin u saltami u lapanu 23.

. rF . ; :,: z '

Vodeti svletski gradtell nruktura od igGtih karata je Anrerikanac Bryan Berq. Najv.au kulu od karara po(avio je ! zabavnom
parku Wa 1D rneyWorld na

12 prosinc. 2004. Ku

a ve ia ne

422 x 3,6 x

2,61 m napravlrena ie od 162.000 karata

B'ianje izradio ikulu od karata s naivite

,I

katova

Ta

te rekordna gradevina od ka.ata

mala 13l

katibiajevsokaT,Tl m,a
6 nudenoga
1999

postav jena le

.\"'\

NAJVECA ORGANIZACIJA
5

JESTE LI ZNALI?
u anketiaiji)e cili bilo vanje razine veG ljudi

SKUPUAEA MARIIKA vie od 55.000 ianova izvi3e od
dr:avi. Amer ako filatelist iko

utwdi

110

diljen

druiivo (APs) najve(e je neprofitno rdruienje skupljaaa ma'aka l povjesiitara poite. U cilelostlse
flnancira i anar nama, darovima l prodajom svojih publlkac ja i u,luga,

svijeta, kaju je prcveta atga

niacija World values suyey
tjudina je ponavljena pitanje

'les€

liv

a srctnl, ptiliao

sretni, ne baS trctni lli uapae

nine stehiT'

*

Najveaiji
su

nand na

sijeu

stanov
da su

*

NAJVE(A SLAGALICA
U OBLIKU KUGLE

nici VenezueE tanika

iak 55% itpi

adgowib je
3o/o Latutja.a

NAJBRZE PROSJE'NO

VRIJEME SLAGANJA RUBIKOVE KOCKE
Rekord za najbrie prosjeino

*
vijeme

NA.,VIsE PIVNICA POSJEEENIH U 24 SATA

A

Tvrika unima lndustrial(HK) Ltd. k Hong Konga napravia le 5la9a ku u ob iku kugle promjera 4,77 m. slasallca je predstavllena 10. rljetnja 2005. u honqkonikom Centru za slmpozlje iiz ozbe, sdjeje is u:beno

'wlo vetni" suprcho tane,
sano tebe

smata'v
ma6
sretan

a

trchina" no

da su

oni* nd'ljanh nard na svrji€n .

slaganje Rubikove kocke na natjecanju znosi14,52 s, a postav o 9a je lapanac Shotaro tvlak suni na turniru Caltech

Skupina od 19 studenata s koledia 5t. Andrew Sveudlliita u sydnevlu u

I'IAJVEEE SLAGALICE Najveae slagali.€ u prodaji izraduje tvrtka Ravensburger iz Ravensburqa ! Njemaikoj, iija je
ve

*NAJBRZE
SASTAVUANJE GWR-HASBRO 5LAGALICE
Da bi
s

Fa

!

Pasadenlu Kalifornijiu SAD-u

16.linopada 2004.

.

NAJBRZE SLAGANJE RUBIKOVE KOCKE
s

Klub Rubikove kocke

Kalifornijskoq

Austra iji, ponavila je noviekipni rekord posjetivi 82 pivnice u 5ydneyju od 9. do 10.lipnja 2005. Pojedinain rckord za . n.ivii€ posiet€nih pivnie drii Britana. Bruce Maners. kojije od 1960. do 27. veljaie 2005. posjetio aak 38.000

ii

na 2,75x 1,92 m.5lagalka koja

karte svjeta sastoji se od 18.000 dijelova, ito je I rekord za

prikazuje

aeti

doda te*na ljublteje

aga lG, Guinnessovi svjetski

naivise dijelova slasali.€ u

prodaii.
Najv€aa slagalica svih

vr6nena

imala ie povrlinu od

slagalicu GWR Tinetl Puzzle. Do sada je
s

aga lcu najbrze
i

tehnoloikog lnnituia organizirao je 14.
sijeanja 2006. pryensivo u daqanju Ru'

5428.8 m':, veau od iqrallita za amer tkinogomet, isastojala se od 21.500 dije ova, od kojih je 5vaki blo

ssiavio Brltanac Stephane Cornul za samo 34 minute

bikove kocke u muzeju Exporalorlum
u Ka fornill u SAD-u. Amerikinac Leyan Lo sloiio je kocku za
1

4*kunde,
13. sljeinja

u uredu Hasbroa u

NAJVEEI...

1.1

3 si

tako postavio novl svjetski rekord. * Rekord a naivile sloienih Rubikovih ko6ka u jednom satu iznos 42, a ponavio 9a je Mitchell

.

I'IAJVEEI HULA.HUP KO.,I JE NETKO ZAVRTIO

k luznoafrilke Repub lke Johannesburgu u luznoaf akoj
Brom

u

Repub ci17. p.osinca 2004.

amer kana. Ashrlta Furman uspioje oko nruka tri puta zavrtjeti hula-hup promjera 4,8 m na snin'anju emkije Ri.hard.nd./udy u Londonu u Vel. Britaniji 24. llrjna 2005.

dvonruko v€alod ove knjlge! sa(avilo ju je 777 osoba u Hons Kongu u Klni3. nudenoga 2002. . Naimanju slagalicu od 1000 dij€lova u prodaji napravia je tvrtka nandard Project Lim t-"d, koja
u Hong Kongu proizvodi llagal ce
Tomax. Niezina ie veliiina 29,7 x42 cm. [4inijaturne slagalice puiiene su u prodaju 2003., a sllke na nlima

l,lidd esexu u Velikoj Britan ]

2005.

^i. T
^

.

.

Najvile okreta solemos

NAJBRzE PRIJEDENA

hula.hupa u minutiostvarila je
Spanjolka Laura Rico Rodriguez, koja

TIDDLYMNKS

MIL'A

prlkazuju ra?no ike motive, od spomeiika do umietniakih diea.

Amerikanac ashrlta Furnan preiao je

r..iljr, ptena p1v tna Tiddlryinka, za
26 mln i 26 s u zgradi lvledunarodne zlaane

le zavrtjela d vovskihu a hup promjera 3,5 m aak 62 puta oko svog

llke Kuala Lumpuru Kuala

tije a. Rekord je postav jei na sn manju em sije ro 5how

tumpuru u N4alezij 15. prosinca2005.

*rr;;"iil{i:" J 2006.
.riarij
s. sije.nja

ryrE,-l'iE -ffi',_
i1-c:

1;
-".-

a

qi;iiy.11

NAJBRZI TORANJ JfiVGA OD 30 RAZINA
Najbr:a g€dnja tornja./€nga od 30 razina, prema prav lma igre, trajalaie
4 min

"-

^,,

i

i4s. Napravilisu gaAmerikanci

Dan [,4o9an ]Ananasia Carpanzano na

Tower Bridgeu u London! 1.4.2005.

^r-. .{. -V.,'1. --#+ --,'_-_ ^. t'\ 'f: -"i:

"

'e

;*v, '*
-i " i

} 1'-y:-

''

'..?

w'"';'uu'""'ss*oRLDREco

f '

; '**'
.'.'?i
coM
r35

'j

DRUSTVO

IGRA I KOCKANJE
NAJVECI KARTAS(I TURNIR ! 160 ek pa graoje [vadr]u na natv€c€ir kartatkom t!r. iu ra svilel! 20 svbnta 2004 u
aa( 320 graia

*

*
j

NAJDULJI.)
MARATON
KRUPJEA

(

(,'

I I

Po'ruga s(om 9r.du Penel u okrugu co mbra. Pobijed o le portuga skipar Fe/na.do i Antonio Tavares

.

NAIDUUI MARATON

U

L\\

i
A
*NAJVECA
NAGRADA NA WSOP-U
dodije Jeia pobledn ku natle.anla t4lorld 5eri€5

PTTA'vQUEU (BocANJU) ala.ov drujtva operatioi Bo!le'
gra i su pat ngue 16
Mar
1. sv

Enona( lntan Prag lodioje iq'e za noLom u Olymp c Cas nJ ! T; .u Eston neprekid.o od 18 do 20 ve jaie 2005 te ponalio rekord za

!

!

h 2h.u
29 trav.la do

najd!limarator kr!p

ea n Ro

*

Na,stariji krupi€ Ka.adaf

u Nlemaakol od

berr Jarui5

k l4 stuoenoga
u

1925.),loile

b.l:

2005

radio u

N agara

FalhvewCasino Besor

t! ! Onlaril!

Kaiad 19 prosii(a

POKER

2004, u dobiod 79god

ia

l5 da.a

*

NAJVISE

SUDIONIKA NA WSOP.U
l.vord serier ofPoker(\ /5OP) NevadiusAD !uslpnj!2005.
u

*

Hatrah3 Rio Ca3i.u u La5Vegas!

!

NAJVIEE POBJEOA U FINALU WSOP-A

Amerikanac pobjedio je

5t!

'Th€ K

prvlkao ie rekord.

h 5619 3udion ka

*
Lar
16

NAJVISE O I'A'E IGRAEA POKERA
u

pLia ! l.a ! WsOP a 1980,1981 i 1997 FinaeWSOPaje lurnrr.a kolemu se gra prema Varinna )gte reNas Hald En, prBtupiina iz.osi 10 000 dolara i

ir

d

Unqar

NAJVISE OSVOJENIH NARUKVICA NA WSOP.U Ameri[anciDoye Tera! Do ly' BrLrnson i ioh.ny'Or enta Expre$ Chan 6!ojiisu po 10.arukvi(a ^: natje(anjt Wa d Setiet af Paket
atne nar!kvce osvajalu pobled. : poled.aan h tuhira na svakom
Z

*

osvojot!

te

Alnra a(

Joe

Hachem u Rio Cas nu saveznol

!

gGia itovreme.o j€ vejaa 2006 9G o poker ! noj
Cak lO0.O00

iema

oqc..eiia !

oqa

pokeratkoj sobi na nternetskoi

driav Nevad

nra.k Pokersta6.om.
se na

Do danas su

KOCKANJE
NAJVEdI KLADIONICARI
Sv

vpnja 2005 lqrao se Texar
Hold'Em,

!z

pr stupninu

toj stGn o karte podrle e gotovo 5 m ja.d p!ta,odqranoje gotovo 20 m ll!na pokeraik h turn ra, a isp:tio se vjie od 4 n, iiarde doaG.aq/ada

iF od )000

|

a.l

Br

lanli

Replb

c

.n.a Lr Ve {. 6koj, kao s
Argent.i,
Portor kL

irpostavama u sAD u,

Belgil tgipt! Peruu

ladbroketje n:lveia k ad on iatr.: tvrtka na svjetu Najveiipromei il

NAJBRZA IGRA ,OPERACIJE'
NatLrmru kojije orsan zira. 1a Brita.ska !dru9a uro oi
k h knurga

kockanja,

vie

od 4 72 miilarde

28

pnja 200r

!

NAJVE.I KOCKARSKI BROO Erod G/o.y ofRome u vlaifiitvamerlake tvrtke Ca€sa6, smlejt€ .
u Srdgeportu u lndianiu 5A0-u najvei j€ svletskik:5ino na rien

Ma$aud

lssa

a T'ipo la u

.^

povrilnom za ko.kafle : 8640 mr te 5 pro(orom za 532i brod!,
s

i

tr

+3a

IA<}

J .l--

$l)'

Itrl--.
.
A.,DUUI MARATOI{ U MAH.JONGU
o.sanizacia sea Trail

longa od 10. do 11. studenoga 2005 na 5ea rrai Pantatonu na sunset Beachu ! Sjevernoj Karolini u sAo.u.
Dvije aelveroalane skupine igrale su

A I
NAJMANJI
SAH
Najmanii rulno lzradeni iah napravio je lndilac laspal 5ingh Kal! iz Putligh:r6 u Amritsaru u lndiji. Plota je veliaine 32 x
32 mm, naiv€aa fsura (kralj) visoka je 13 mm, a najmanja (piju.) samo 7 mm. Prcmjer potrolia svih

*

NArvrSE tsroDoBNtH PARIUA SAHA
Grrion CulturalPa*u u gradu
12.388 padija saha 2s

U Ben

Pachu.i u Hidalgu u l'rekriku

odisranoje
lipnja 2005.

*

iIAJV|SE tsroDoBNtH

PARTI',A SCRAAAIEA u pokuiaju portavjanja rekorda koji
je trajao sorovo dva sata u centru

sheffied Worknation u Yorkshireu u Velikoj Britaniji 13. studenoqa 2004., Brtanac stewart Nolden igrao je scrabb/e protiv l8 izazivaaa isiodobno i izgubio samo dvlje partijel

* .

NOU

n

ORD

NOVOPOSTAVUENI REKORD

A I
NAJSKUPUA PLOCA ZA
MONOPOLY
Eksk

DRUSTVENE |GRE

NAJVECA NAGRADA ZA POBJEDU U SCRABEIEU
Najveaa nagrada na svijetu za

* NAJVEEI
SAH
Najvetisah na rvijetu,

*

I{AJVECI TURlrtlR

aak 215 sudionika isralo je s8 partija lgre Coot€ u Teksalkom ddavnom povije5nom muzeju B.b Bu lo.k u Aulr nu u Tek\ani
SAD-u 23. listopada 2004.

pobjedu na lumtru u scrabbieu izn05ia je 50.000 doara. osvoiio ju je Amerik.nac Davld cibson na

!

turriru

La5 Vegas s

superstars

!

povdine 5,28 m7, izradila je tvrtka [.4egache5r. Klalj je visok 119 crn,. ponolje mu
je promjera 35,8 cm. Arnerikrnc Denny North
Peter 5h
C

dojmljivim omierom od 21 pobjede l3 poraza.

ko ovozu 1995.,

kliodigralisu

uzivnilompiet za Monopoly

Pobjed'rica

t!'n

ra bila je

noji 2 milijuna dolara, a irradio ga je draquliar sldney Mobelliz san
Francisca u Ka 1988. Ploia

Amerikanka Ta.a Land(hoot.

iforniji u sAD-u je napravljena od

o Hn:ve(a
PLoiA zA rwrsrER
P

ementeu u K.liforniiu sAD-u 5. rujna 2005.

Naivea lahovika figuizradio 9a je Svedanln Mair

23-karatnog zlata, na dirnnjacima kuaka ihotela od iistog zata nalaze se rubini i$firi, a totke na kocki(ama izradene su od 42

27,T x 8,43

oiu za lw,tierveliine nr zradilitu ilanov

A aison.

drunva koul ng Kardinaal [,,1]ndrenty Grcep z Limburga u Nizo?enrskoj. D vovska iqra IwBtera zat m je od grana 24. travnja 2005

mjer ponolja

jt

.!

.l

r

Visok ie 4 m, a prcizn6 1,4 m.

IrlAJVEer DoBtraK NA XO€KARSKOM AUTOMATU
Neimenovani 25 sodiinji proqramski inZenjer D LoeAnqelesa u Ka ifomiil
u 5AD u ulozio je 2r. o:ujka 2003.
100

NAJaESCA

DRUSwENA tcRA Monopotle 1999. igra o 500
mi ijuna lj',di di jem svijeta.

dolara u kolka6kialtomat

Megablckr u Excalibur Hotel'Casinu u
Veqatu u Nevadiu sAD-! iosvoiio nevjeroiatnih 19,713.982,25 dolara.
Las

NAJSJAJNIJA

MAGLICA
Maglica orion ([4ersier 42), golemiras-

pdeniob ak plina ipraiine, najsjajnija je maglica na nofnom nebu. smjenena je u 'maru' zvije2da orion inajbliieje
podrueje nastanka zvjezdanih sustava

zemlji. Vidljivaje golim okom kao nejasna mrlja svjetlonl. a udaljenaje oko 1500 svjetlosnih godina. Naprcdna kamera za inrazivanja (Acs) na NA5A'nu svemlrkom tel€skopu fiubble snimilaje od 2004- do
200s. niz

fotog€fija koje, spojene

u

jednu cie inu, onroqu.uju najdetaljniji prizor maslice oron kojuje ikada vidjelo ljudsko oko. Nova s ika prikazana na ovim strankama sadr:i milijarde plksela i otkriva slozene strukture plna i praiine te protoplaretarne diskove koji okruu uju vno mlad€ zvjezdane sustave.

WWW,GI.IINNE5SWORLDRECORDS,COM'It9

NAJSJAJNIJA

MAGLICA
oion ([,4essier 42), qolemiraspBeni oblak plina i pratine, najsjajnija je maglica na noanom nebu. smjeltena
[.lag]ica

je u 'matu'zvije2da orion inajblizeje podrutje nastanka rvjddanih sustava
zenrlji. Vidijiva je golim okom kao nejasna mrlja svjetosti, a udaljenaje oko 1s00 svjet osnih godina.
Napredna kamera za istrazivanja

(Acs) na NAsA'lnu svemirskom teleskopu H.rbble 5nimilaje od 2004. do 2005. ni, fotografija koje, spojene u jednu cje inu, o'noqu.uju najdetaljnij prizor maglice oron kojuje ikada vidjeio ljudsko oko. Nova 5 ika prikazana na ovim stran cam. sadrz

miijarde p ksela iotkriva s oiene nrukture plina I praiine te protoplaretarne di5kove koii okruzuju vrlo mlade zvjedane su5tave. WWW GUINNESSWORLDRECORDS COM

I!9

PROMATRANJE ZVITEZDA

ZNAI'i05-

arI'i0L0GIJA

I,.g
&

Rur sergej

(rik.lev

prcveo

j.

u

diipromteiama

u ko

liin isadriaju

ktvi,

Xakva je hrana na MsP.u?

sveftiru vi+ vremena od bilo koj.g drugog ljudskog bita uklpno aO, dana,9$tii 39 minqta, Pitali o9a ito sa ee najvii€ dojmilo u nje3ovu

smanteioj g6toii kostju i xaienju.1\1oF pdlrednja m sila u wi la F Pdte tefii mlee(a, arlJejo< nsam sa5v m oporavlo za oporavakle obiino potrebno onol ko

PripremFna le

a

konzum&lu u

{emena kol*o ienaia

a

imrija

.@l\ i:;l':fffii:T,; l, :

Najviie me se dolmia

d€hidrirana i (onzetokana zapravole pr lino dobra, a imamo je vlie neso dovoljno, Fr smo sprenni,a naigor moquii s.enaril.

sio van najvii. nedosiaje
ari

ui no da niie ,avna,

Nedortaju

mipijatelri

obltelj. 5a

obom

Da zag avimo ovdje na3vemirskoj

motemo poniet eho 1,5 kq oobnih stvari, pa obiino nosim rotoqral le i male prcdnere koil za mene imaluvelku v.ljednort

ponal, be: noguanon da re

vci
Je

nio na zemju do do

dk

Mealunarodna 3v.mi6ka Kako postaja moi. uip@diii t it iDm?
MsPje s

*

I

ineveliine kao iM,r, a na Mtr! poslojiv !e znanstvenoq materiiaa. Na tVlSPniu novimaterljali, al jesve
odqoileno zbog neveia <adova

li istina d. sq 2ahodi naielon€niji dio oprcne? Na rvem 6kom !atlu iesu, a r on na Mtu bili!u n.iboi pouzdail,

iednon

n

.

bor od oiih

,

t.r

1925.r PRVO LANSIMNJE

5p.rtnllka 2 naglo poEda na 40'C.

I

RAXETE S

GORIVOM 'EKUEIM
Pruo lans ranje

tinjenku daje Lajka usinula od pregijavanja Rusi su objavilitek u
listopadu 2002.

2000.: NAJVEcA
KORISNA NOSIVOsT
RITKETE
satelit lhuraya-t tezak 5108 kg
S lansiran je 21. listopada 2000.

.)

rakde r tekui m goi-

vom (patentiGne i4. $pnla 1914.) D v€o je anreriakiznan5tvenik dr Robert
Hutch ngs Godd6.d (1882.-1945.) na

1951.: PRVI LET U SVEMIR UUDSKOM POSADOM
Prvi

farmitete Elfie

u Auburnu u

amerikoj

let u svemn5ljudskom posadom

raketom Zerit-$a s platfome od,,'iey tv.tke sea Llunch. koja je

saveznoj ddavi Masechusett, 16.
oZLrjka 1925. Njegov.

izveo je kozmonaut, maior

n.jv€t
vodu,

€keta doseslaje

zrakoplovrtva (poslije pukovn k) Jurij
Alekselevia Gaqain (1934.-1958.) u

polnorska lansirna platforma. Djelonritno urcnje'ra u

visinu od 12,5 m

ipreletjea 56mte

taje platforma

nekad

du:ia
mor.

pala u susjedovu sedicu skupusom.

etjelici yortol t 12.travnja 1961. Yoslok l lansiran je s kozmodrcma
Bajkonur u Karahstanu u 6 h I 7 min.

za vadenje nafte iz sjevemos

Ouqaakaje 132,8 m iliroka 67 m.

1947.: PRVI LET

NADZVUCIOM BRZINOM
Ameriiki etnik (poslije brigadni se.ea ) charles 'chuck' Elwood Yeager postiqao je 14. linopada 1947. brinu od 1,015 maha (1078 km/h) tako probio zvutnlzid. Letio je na vis niod 12.800 m znadiezera Mu.oc ! Kalifomiiu sAD-u zrakopovom na

piz€mljlo se u bllzinismelovke u ruskol reqili5aratov 115 min podiie. Gagarinje kkoiio iz yortoka l nakon
a 108 min leta

1981.: I{AJVEII RAKETI{I
MOTORI S KRI'IIM GORIVOM
aketna motoE za vil*truku lpotrcbu koja poma2u u lansiranju
Dva

ina Z€mlju doskoaio

padobEnom 1r8 min nakon

*
ri/e

,t.
1985.: NAJSNAZ NIJI ICBM

ameriikih svenrkskih tatlova kodste krutq a ne tekuee godvo, i najvetisu

1967.: ]{AJBR2| AVTON t{A

ikad

koineni raketnimotori na

kru.to

Gketnipogon 8e//X5r.

RAKFII{I PO6ON
am€ ikiprobni piot
Pet€ Knlqht

gorivo. oba su duqaaka po

4t4

m

i

Troikovi izrade jednog IcBM-a QnE rco nt i ne ntal B a I ink M it-

.I95?.: PRVI PAS U SVEMIRU
Lajka je 3. studenoqa 19s7. postala

5iroka 3,6 m, a sadde450.000 kg

postigao le zrakop ovom X-15A'2 blzinu od 7274 km/h I i6,7 maha znad Kallfonije u sAD'u
1967.

pogonskog gor va, dajuiiukupni

potsak od 1,49 milijuna k9. Pfriiatls
takv m pogonom, Coiunbla, poletioje
12.

interkontinent.lni b,lirtial<i prcjeklil) Ae{ekeep€.a zno5e 70 miliuna doara. Tal
projektil nvan potisak od
226.796 k9 pripolijetanju.
U

pryipas ipryo uivo biae sa zemie koje je uilo uzemljin! olbitu. Lajkaje bila iedini pdnik spurnllka 2 Gatetita 2), druqe svem rske letielke posane u orbitu, iima aje, na:a ost, samo jednGmjernu kartu. Nlerino ime na Mkom,naai 'lajavko', a na rapadu su
je prozvali'Muttnlk'. Hrana jojje bia pr premljena tako da j€ otruje n.kon

l. linopada
ikad

roie najv*a bzina

navnja 1981.

poriignuta zrakoplovom 5 ljudskom pGadom lansiranim D naka.

nanju i€ prenieti 0 nuklea nih bojevih glava naciljanih
1

r
n.

1969.: NAJSTTIAz UA
Rakela

M(EIA

1990.: AJMAiIJA RAKETA ZA LAI{SIRANJE SATELITA
Najmanle vozilo za lanskanje l.telita bio je Pegarus - pl'o privatlo

rv, lansianaje
ijeekspod

5

kozmodrorna

raziiiit€ ciljeve na udaljenon

S.jkonur u Kauahstanu 21. veljaae
1959., a rala T0sekund

korulruirano vozilo :a sv€mirska

lansirania kojije lmaotrodie

ni

* .

NOM REKORD

orbiti. [4ealut]m, nekoliko eti nakon lanriGnja, problem s toplintkom zolacijom doveo je do
toqa da ietemp€ratura u kabini

10. dana u

nakon lansiranja. Ta je raketa Rusji

t€bala 6i9ulat odlazak na Mjesec
Prcjek je odbaten nakon tri neuspiela

raketn motordrgaaak samo 15,5 m. PegaJu$ je nan iedio Pegasus xr. Oriqinal te pryi put upotiiebljen 1990.,
a

NOVOPOITAVLJINI RI(ORD

bioje lansiran

i2 aviona

!

letu.

*,:

:,..:.

t
lst

:

1967.':

NAJVEEA
RAKETA

.)

Ameiaka raketa safurn
aovjeka na Mjesec 1969.

dvije sodine pijetoq leta), nje najsnaznija raketa u povijesti, alije bila najveea. sa svemirskom letjelicom Aporo na vrhu, bilajevisoka 110,6 m. Na lanslrnojramp tezilaje 2901tone, a potisakjoj je bio 3440 tona pripo ijetanju.

1998.: NAJSNAzNUI
IONSKI MOTOR UPOTRIJEBUEN U SVEMIRU
NAsA inr etjelicu Deep space l,lansi ranu 24. 10. 1998., pokretaoje onski motor Os obailao je zrake oniz bnih

geosinkroniziran! orbitu na 36.000 km lznad zemjine povriin.".

2004.: PRVI PRIVAT O
FINANCIRAN LET U SVEMIR
Prul privatno financiran let u svemir
s

ii

IE

atoma ksenona bzinom od 3s km/s, rtvaraju(i potiFk od 0,09 njdna, ravan silikoju ima lisi papira kojipociva na
d anu ruke. lonski motor b o

je 10 plxa

uainkovltiji od kemijske rakete.

1999.: t'lAJst{AtNrJA
LANSIRKA RAKETA
Arlane 5-E5C4 ptuije put poetjela u prosincu 1999. Lansirka rakeia u sranju je izbacit ierei od 10 tona u

ljudskom posadom dogodio se 21. lipnja 200a. Spa.eshipone je svem Eka etjelica kolu le d zajnirala i izradila ameriaka tvrtka tcaled composte5, a prolekt je financirao Amerikanac P.u G. Al en. Leijelca je ponigla vis nu od 100.124 m. uz eije a je jdetjea u zrain! llku Mojave u Ka iforniji u SAD-u, a njom," je upravllao amer ikipilot

trt

I I

r' 'r'rl;l q
I
I

Imr-1,

l

i
:
'r'!i

rul ffil

(

I
rl

*.!

-! /\

'-***EFF " www.GUtNNES5WORLDRECORDS

COM .t'lli

.
.

DRZAVA S NAJVIEE KORISNIKA INTERNETA
komun kacijske udruqe (dio !jedinjeh naroda),sAD ma 161,632.400

P'ema podac nia l4edunarcdne te e-

i . Driava s najvii€ korisnika i u odno6u na broi stanovnika je i Nov zeland, u kolemuaak7931 I @ba na 1O.OO0nanovnika ima

*

*

PRVA OSOBA

UHIEENA

DRZAVA S NAJVISE WE8 STRANICA U ODNOSU NA BROJ STANOVNIKA

^, ZBOG T RAZMJENE
DOKUMENATA NA INTERNEru
Kinez cha'r Nai-Min9,

Prema izvjeitaju ComDuDicationi Out /ook 200J Organizacle za gospodarsku

srradnju I razvoj (oEcD), Njemaaka ima najviie interretskih nranlca u
odnosu na brojstanovr ka, aak 847

INTERNETSKI PRIJENOS

UZNo s

iijije

nadimak na interneiu 'Big

*
studenom. 2005 zatv.^ku
kaznu od trimjeseca zaio

T,IAJVEEE DUBINE lzravna snimka broda H1,45 Hoodem tirana je 24. srpnja 2001. na nternetu svDLl-a (vor la na
da

*

NAJVISE I DONIRANOG NOVCA NA INTERNETU U 24 SATA

A

NAJVECA POKRIVENOSI

jnsko upravjanje) na dnu

SIRoKoPoJAS oM MREioM
Prema OECD u, 5AD

je nalpokriveniji

tto je na internet stavio
filmove Daredevl (SAD,
2003.), Cura na adatku (5A0, 2003.) I Cryerlpl.net (sAD, 2000.). Korisiio je

iirokopojatnom mreiom. Rekordnih 40,876.000 korisnika ima prirtup us u gama ie mre:e. Naivet! pokrive.

Danskos tjesnaca, sdje je brod potonuo 1941 Olupinu na dubiniod 2800 m otkrio je Britanac David [4earns lz

*

nost

iirckopoj.eom mreiom

u

o(t
NAJVECA KOMERCIJALNA STRANICA NA I}ITERNETU
Amer kanac
P

nosu na brcj stamvnika ima luina
Ko'eja, sdje 2466 osoba na 100sta novnika ima pristup us lgarna te mr€re

tehnologiju za razmjenu podataka BitTorcnt P2P To je pruitakav duiajkoji je rezulurao zatvoukom

*

erre

l\,4.

Omidyar (roden

Nalvea iznos novca ikad don ran pre ko nt€rneta u 24 sata je 19,863.186 doara. Od 18 satii 15 minuta po lokalnom wemenu 30. pros nca 2004. do 18 sati i 16 minuta 31. prosinca 2004., internetska nranica Odbora za hitnu pomoi u sluialu katastrofe dobia je 166.936 donacija nakon Pozlva za pomoa:rtvama lsunamija, kojije ponan nakon razaranja u jusoistoanoj Aziji 25. prosinca 2004.

DR'AVA S NAJVISE

SAD ima

*

INTERNETSKIH SERVERA iak 195,138.696 web seruen (host) illjedanteruer na 65 sranovnika.

u Francuskoj) osnovao je 1995. eBay (sAD), web stranicu koja ljudima iz

omosueuje kupnju ipro 'lileta daju raznih predmeta na internetskm

cje os

.

NAJVEEA INIERNETSKA TRGOVIiIA

.

titovtREKotD
I,IOVOPOSTAVLJEN' RTKORD

*

dratbama u stvarnom vrenenu.

Gk

amazon.com osnovao je Jefi Bezo5 (sAD)
1994., a svoja virtualna vrata otvorio le u srpnlu 1995. U po<etku iezarniilien

PRV| EUOI,COIV
s.ott Fahlman
5€

56,1

miilun korisnika kupovao

Pfros smljeika' upotrijeb o je Ameri

EMOTICONI
ako se opienlto korLle za diq ra

kanac

sveliiliita

natjecao 2004

kao lnternetska knjizara, a do dana5

Carnegie Me on u Pt6buryhu u sAD u

Potkaj 2004. eBay
le lmao 135,5

iih

porukama, nekim

poruciuputenoju sustavu bitena, pred o:!oje upolrebu
19. rujna 1982. U

le na toj nraricl prc zvode kupilo viie od 13 mlijuna kupaca iz
pr

snajliaima na:aejuse drugertwri osih osre€ja..

r)i:(za

izra:avanje emot vnos konkkna poruke, kako bise sprlei o

milijufa reginiranlh

blirno 160 driava. Katalog 47 miljuna knjiqa diskova,
pro zvoda iini amazon..om

s

:(
rr)

nspolazum u komunikacii.
Elv
s

@=) :0J..
:

,aiepl friuna

Prva intern€tska nraniG, kojuje 199l.stvorio

*
h

PRVI WEBLOG.I

-

D

pucam od smijeha

Britanac Tim Berner Lee (desno), danas bibila opisana kao blos. Bila jeto zapravo internetska stranica kojaje

sadr:avala vljest o novostima koje se objavlluju

1)

()
=(

na wodd wide

webu.laj
kojije

pertekstualniprojekt takoder je

osmis io Bernets-Lee,

r
lse

prosincu 2003. za svoie zas

o

\

I

.r-**

NEKORDER

DAIUM

{omen; rPEG * hipenekstuahi pdraiivai
,eeisrrnan;

"I:'Mpl
niernet5ka

!;'a'ffiffl syn-boljt,i.o.m
lP-Ef Iim Bene6-Lee (v.1. Fiaunh;ae, rdstitut

9f9lplDau5kal 19-87. Britanta) 1991.
l;i;b;ii;ta
1ee2.

lijj:: 1!S:.-

\
.

NArvrlE'zoMat'
osoBNtH RAauflAt-A
'zomb'raiuna
na raauna a
a su oblana kua'

nternet5ka stradi.a I bl09

z.ra:ena'vi!s

-

ma

truima'. Stisuaatak-

nrerietskpretrativaa
ae "eBra

t

harru_9e' (Niemaita)

radioemisija 6eetolt e We.k,ldernei radiopostaja

lnralivatiizNacionalnog(entra 1991. za rupetrailn4ieJplikacije (sAD) _
1991. Talk Radio (sAD) I9?:. naoo HK 1997 . 1?e7, Youno 3ir PaulM(Cartney (vel. Britanija) 1997.

NAJVREDNIJE

*.ybetktink! .ybelktiiikr

pryi izravn i prije. 05 lzved klasitnog djela na inrerndu

be

{SAD) KimbeieyYlunslsAPl 15AD)
bavid solE MsN (vel.

TMPERICE (PRODANE NA
.

umjetniak'isP krupa uparku s
p rdupom

int{neru

*Divoukakaznazbog razmjeie
dokumenat na lnternetu

(vtt sritrirja) fbr8 2001. Bitanija) 200t. Chan Nai-M n9 (Kina)

raonaia prep ave podac' ma.iljanu internetsku strani' cu, ito uzmkuje iskjuilvanje ncnce a da vlasnklra(una a za to ne
znaju. Prema podac ma tunke za

INTERNETU)
Amer kana( Randy Knight prodaoje oig nalne. 115

ameiikog proizvodaaa

Levi

BRZINSKI REKORD INTERNETA 2
lnanstvenirinr kojise sastojao od i:r!anjaka sa sveu(iiita u Tokiju te iz ioansk h tvrtkiFujitsu Computer
Technologies i WDE Project uspleino

vsokog kapaciteta kojise nala2e oko Do.k andsa u VelikojBr tanlj.

gurnon na internetu CipherTrust saD je 200s. imao najv ie '?ombija': procjenjuje se dasu bmlnak na
s

Straus & Co., trapeice 501,
anonimnorn kolekcionaru iz lapana za 60.000 dolara na dlaibi intemetske srranke
eBay 15. lpnja 2005.

raspo aganju lma 1964.020 zarazen h raaunala kojima su moqll napadat na

*

I'IA,VE(A KAZNA ZA

daljinu.

.€ l0 miruta odajijao

541 giqabajt

oodataka mrezom dugom 20.645 km

9 nudenoga

2004.

NAJVECE NEZAVISNO
TNTERNETSKo

SLANJE SPAMN Triame ike tvrtke, AMP Doll S& vingt Cash Link s!,stems iIElMarketing Grouo nroraeru u prosincu 2004. zajedno ispalti1,08 mihjad do ara Ame kancu Robertu Krameru, vlarniku tvrrke C 5 ntenret 5eryks, pruiate ju
iitern€tskih usuga
sa

*

zEMLtA s NAJvtiE
INTERNETSKIH

*

NAJCESCE

SAMOUBOJSTAVA
Japa'r ima najvlie zabiljeien h samo ubojstava osoba koje su se upozna e na

I)oWNLOAD''/,N'

PODCAST
Fod.ast audioem sije iicky cervat show koju p.oducira
G u a td i a n U n I in i ted lievo) b o je dolvnloaftekn dmn p.orjeino 251 .570 puta

ivoRBrE

(HuB)

sjedinem u lowl

internetskim'blbljaonicama' (chat roomr) ldoqovorile se o zaiedniikom
sanroubojstvu. Ukupno 91 osoba, 54

Gsop ts

Londonska burza dionica (Llnx) prenori
76 gigabajta podataka u

u sAD-u. Kramerje te tvrtke optuzio

sekufd

r

da su 2003. zatrpa€ njegove korsnjke

muikarca i37 Zena, umrloje u

lnter

vrleme najjaaeg prometa. sastojise od
osam internetskih davatelja u51uga

miliju'r ma rpamova (nei€ljen h

neEkim iamoub aakim sporazumima (poznatima i kao cybercrd) 2005. U li stopadu te godine,

po €pizodi u pruom mjesecu,

poaevj od 5. prosinca 2005.

joi

Il

otoba sprij+

Podcn ukljuruje povremene
rasprave lzmedu bdtansklh

ieno ie u pokunlu samorboistv. na

po*rrt .udimi5ije ai.ty cervrtr
5hoq Emi5ii. i. bih b€.pl.tE I dowDro.dt .,ta ie vll€ od 3 nlllun.

Sliedi d,.lmi6ri tEmkipt 12.

fotografhali

k

kon uvodenja propisa kol pomatu po-

vodilelja i komlaara Geruais,
(desno), stephena lt4erchanta
(u sredini) i

Gutnnes€ r'4ea*e

at' Js,. rdli.. Posl.<Llt kako Ri.lyFre pokrd.j. d. wi.d xala u
put

rc k ord e zbag najaeiie d aM I aa di ta no 9 podcasta aih vcmena. otillismo u cuardian i nov n6ri su ondje s ikali njegovu

icljldasprle(lramoub aike

soi. odG.vljdje,to

crlffi

ovir sqiestta r*oidllD

200t. o6!j.6rje

ito nt. nlplltio I luntu r.

* Dai ! K lm ret rmio
a.

Kdt
Gu i

Da. Ne znam zalto bi me
Nisi li oduvijek htio b

to

mu
i|

Ka a Pilklngtona.

Ri.kyr

ti u

ry.li

hne ssovi k

*i etsk ih

re kotd i n a1

iicty:

Da@a i5u nah orcgodilije

Ri.*yr Kanu i6ba nalo vil4 @...9e

izdanje knjige i pclisrao em je. . ima neklh taKinaifi ih svari,.. litao

rmo.jegovu okusl! gkvicu... nalikuje

iictyr vidi 9a

k6ko ,jedi. kan, kako ti Ie

Ridy: Sjajno, oob@,
p

vi3€ o tome iduti tjedan, emo tto iei eda morati

acti a ro.

od

iete

Enenaden sn lto ne skaaei 2ato lto su nas upravo

WWW GUINNESSWORLDRFCORDT COM 14'

*
\
I

NAJDUUA

MtsUA
SVEMIRSKOG

OOIJELA

I

amerilki anronaut

Bilt\,,tdrthur
izba.i isL

l

veljaae 2006. naro rusko svemirsko

odijeo O.i.n M i, Nledunarodne svemirske postaje. opr€mljen odaiilj.iem, 'Sultsat 1' emitirao je gotovo 3500.adioporuka i podataka o temperaturiunuta. odije a, koje su dujali radioamater na zemlji. Po5ljednji prijen05 iz odijela '5u t5at.1' prlmljen i€ 18. !ellaae 2005., malo prije nego 3to mu se

iIAJNIZA TEMPERAIURA
KOJU JE SWORIO EOVJEK
Natn

* PRVA PAUKOVA +
MREZA U SVEMIRU
Arabe a iAnlta, dvije Zenke pauka kr iara (Arareus diademdtus), poslane su 1973. u svemirn. ameidku svem rsku post ju skylab u m6li
Skylab

A
*
NAJDUZI MODEL UGUIENE NANOCIJEVI

*

t.

t€mp€ratura koju je ttvorio

NAJOUUE IZMJERENO
PRODULJIVANJE

loviek znosi450 p kokelv ia (0,00000000045 K znad ap6olutne
nule, najniie moguae temperature), a post gla ju je ekipa znanstvenika pod vodrtvom Aarona Leanhardta

VREMEiIA
Celiriatomska s.ta od c€z ja prenesena su u istopadu 1971. zrakopovima oko sviiet. nakon ato 5! sinkronizirani s .elerentiim satovima u ame.iakom pomorskom opservatorlju u amer akom qradu Washingtonu, kako b se zmier ll uainci koje je predvidie a E nsteinova specljalna teorija re.tiv.osti. Kad su letjell prema zapado, 5alovi su doblli 271i 7 nanosekundi, a kad su letleli prema istoku, izgub I 5! 59 + 10
nanosekundi. Vremenska razlika

t

3. zabrane

su za eksperlment

Iehnoloakoq innitula Cambrdgeu u 5Ao u. ^4asedusetttu Pritakoniskim lemperaturama mater la popr ma novo stanje poznato pod nazivom Bosetin-

eijije ciljbio

ulvdit

kako

pa!.ipetu

Model !s jiine nanocijevi kojl sadd 65.000.tom. usljika konstrui.an je 22. travnja 2005. Studenii l nanoznanon i tehnologiju

Silaje to zamirao ameriake nudentke ludy
mrcrLr u bestezlnskom nanju.

[,liles lako su pauci ispleli

mreU u

steinovkondenza! a atomi se u tom stanju ponairju kao jed.n 'superatom
znanstvenicl tada mogu

.

iomalnog oblika, pautina je bila finja nego na zemlji ir.azliiitom
debljnom nlti, za razliku od pauiine
zemaliskih paukova,

lpotijebiti

maqnetna polia da izolkaju idodatno

iie

ru niti

saD'u dizajniralisu je od

uzroko!ana je zemljinom'otacijom. Mole(ular Vitiont. Model

I{AJTOPLIJI PLAMEN
Naitopllii plamen nvoren u laboratoiju nviG uglliani subniv d (caN,), koji prltlaku od I atmosfere pr rodno qori plamenom kojiposti:e temperaturu od 4988 oc.

duiine 360 m demonnrira

NAJSMRTONOSiIIJI I(EMIJSKI SPOJ KOJI JE gIVORTO cOVJEX Spol 2, l, 7, &tet6kloro.dibenzo-pdiokin il ICDD nalsmitonosniji je od 75
poznatih dioksina, kancerogen h nut prozvoda mnogih rdunrj*ih pmcesa, a 150 oco putaje ot'ovnijiod (ijanida.

.

najv€G ko iaina ikad izmjerena u iovjeku.

lultenko je

preZiv

q

lako

joi pau od

oit*enja unutmjih organa i klorakni,
bolen koja unakazlje ko2u.

NA',SMRDUIVIJE TVARI
je tovjek

uk€j
tor

nski predsjedniiki kand dat Vik.

lleeiko

otrovan je 2004.

koncrtra

tom ainoq TCDDa ! omjeru 1m i6tic na mi iladu no odgovara jednoj kapi u cidemi z prilwoz benri.a i dtuga je

Naj,md jlvije tvai koje postoje stvorio Io su who'Me7 i U5 Govemnent Standatd Bathrcon Malodat lstanda tdni zahadtki snrad aneriake
y/dde), a

edde

pet odnosno osam

kem tsk h Fstojaka.

sathloon Malodor

+. o NAJVEfii nuae GoLDBERG
R,be Go/dberg je urcdaj aiji je izum nadahnlo inoimeni ameiaki cdaa nipova i dobihik Pulitzerove nag/ade kojije osmislio i(ri.o prctj€rano slozene izum€ namijenjene najjednonavnijim zadacima. Najv€ai Rube Go/db€rg svih wemena sanc jao Fod 125 operacija, a konstrunali su ga t anovi amer ikog oruitva profesionalnih inienjera Purdue (fotografnani 2005.) na godiinjem natjecanju Rube Go dberg 9. travnja 2005. Pobjedniakiuredaj bio le namjenjei zamj€nibaterlja u bate' lskoj wjetiljcl, ali taj jednonavni zadatak iwodi uz pomoc velikog broja

svakodndnih pedmeta poput lsievaaa za pralinq biljaEkih kuqlii kotata bicilla_

r,!

t
I
smrdi pryenstueno po ljudskom izmetu, a liudima pdtaie neopirivo odbojan

*

vei

!

omje'u 2:1,000.000. Pryotnaje

namlena te tvari bl a irpitivani€ snaqe

NAJDUZA MUNJA KOJU JE STVORIO EOVJEK

proizvoda protiv neugodnih mir5a.

Hrvatski izumitelj i znannvenik

Mo-Me? jetvar na bazi5umpora koja 5mrdi po truloj h6nl i mesu koje
se raspada. Stvorena je

tij€kom Drugog

svjet5kog r6ta, kad su fransiski

bod

Poketa oipol: nanojali poniziti i poyamni njematke wjnike groznim
smradom. ldeja le propal., bududda .ije bilo moguae pGdzno gadanje

Nikola Tesa stvorioje 1899. munju dugu 40 metara u svom laboratoiju u Koloradu u sAD-u. Ka?u da se grom auo na udalienosti od 35 km. Naslki$ prikazanialanovi udruzenja Teda Coil Builde6 iz Ridmonda u ameri(koi $veznoi ddavi vl'giniji, koji rekonttruiaju

l

c leva. umjesto toga, agadene

5u

*

trtAjvtst sKoK LAstcE

NAJDUUI LAEORATORIJSKI
POKUS U TIJEKU
Pokus Pltch Drop izvodi se od 1930.

Znannvenkl s. Sveuti iJta Victoia na Novom ze indu koji proutavaju ponaianje u ivolinja, otkril su da

kretanja naprijed veba bitildent ina btzinlkretania prema doie, a tada

NOVIREKORD NOVOPOSTAVUENI REKORD

na austrakkom sv€uii

iitu

trcba postiiida jaje padne gotovo okomito na nrmu pad nr',

3.e

mogu

skoiitido

vis ne od
se

Queensland. svrha je pokusa

l,e m. Pokus je proveden kako bi

oikrio kolko visoke ii rcke moraju bit ograde utoiiita za ptce, a u
njega su bili ukljuteni lokalni grabei jivcipopd nakora, nr'orova, op6uma, divlj h mataka i miieva.

*

iIAJBR'| IEP
bnina koju je postiqao tep
11,5
s

Nalveaa

mlerenje viskoznoni katrana. Crni kavan na azise u staklenom lijevku, a aitava ie konstrukcia smjeitena u spremnik. Kad je odrezan vBak liievka, katran le poaeo polako kapati. Potkraj 2000. kapnula je osma kapod poaetka pokusa, kojim ie dokazano da je virko,nost karrana otprilike 100 miliiardi puta ve(i od

*

NAJSTARIJA

,FARMA

],IAJVI3E OLOVA PREWORENOG U ZLAIO
Poznati arieriaki znanstvenlk Glenn

tE3EVA'
'Farmu leieva' u Knoailleu

titu(a atoma olova

boce

iampanjc Dnosi

krfi,

u

seaborq prctvorio ie 1980. nekoliko u zlato u laboratoriju lawrence Berkeley u sAD'u. Njegova tehnika posudena je iz metoda nukleahe fizike, a sartojala se od uk anjania protona i
neLrvona iz atoma o ova. Seaborqova tehnika bila bi preskupa za rutinrko pretvaranje olova u

uameri.koj saveznojddavi
Iennessee ornovao je 1971.

antropolog William Eats kao dio 5veuailitta Tennessee. Na povdini od
1,2 ha ljudsk. tijela tr!nu pod razlititim uvjetima, a u bio kojem ti€nutku ondje

pokuru provedenom u ekspanziFkoj cijeviX2 na sveuilliitu Queennand u BrisbaneLr u Austra iji. Poput ljetrovta tunela, cijev X2 oponata rvjete s kojima se suoiava svemirski brod prl ulasku u zem jnu atmosferu. tep bi pr toj b'zini mogao prcletjeti uda jenost od Londona do Pariza za 30 lekundil

NAJVEEA VISINA S KOJE JE ISPUSIENO JAJE OSIALO CIJEI.O
Brtanac David Donoghue ispust o je 22. kolovoza 199a. jale iz helikopt€r.
na visiniod 213

zlato, a injesovje rad nalblit
alkem ia'skos

re nalazi najmanje

40trulih

trupala, lto znanstven cima prura pril ku da prouie
proces

m.lajeje palo

na

solf-

iruljenja. Pokusi

Blackpoolu u Lancashneu u Velikoi Britaniii i ostalo c jelo. 'Brzina
Lr

-lgraliite

,tijelima pruillisu

fl) lrrl fft
Lat-

tti,

..4

NAJMAI{JE RAVI{ALO
Kanadski znan(venki John Mccaffrey i Jean MalC 8ar beau s lnstituta za

mikronruktume znanosti
Naclonalnoq v ieaa za

izumleli5u 1994. ravnalo za udaljeno(i, koje
5e

nala,i

u e ektron5kom mikrorkopu.

.

NAIMAN.,E RACUNALO 5 KUGLICAMA

N.jmanja podjela na ravnalu airoka je samo 18 atoma, tako da su pojed ni atomi vidliiv. Deret tak!ih ravna a poilaqanih jedno do druqoga bio bidebljne ljldske vlasi.

1lr:

lamesGimzerski ekipa znanttven ka z aboratoriia
lBM ova inra:ivaikog odje a

NAJTAMiIIJA TVAR
KOJU JE STVORIO

.OVJE(
[4a.tin Nowak izraiunaoje u o2ujkLr

avicaukojnapa' vilisu raiunalo t kuglicm.,
u znrlchu u

od kojih je slaka imala promjer manji od milijuntog
To molekulaho laaunalo

Cml premaz od slitine nlka ifosfora, koji su 1980. razv liamerlikii

ili abak sastoji s€ od 10 mc lekula uqliika 60 koie ie me guie pokPtati po mik.o-

indijsk znannvenk, odra:ava 5amo svjellott, ito znaa da je otpr like 2s puta manje reflektlvan od obiine cne boje lapanska tvdka Anritsu pobolllala je premaz i 1990 razvila njegovu do
0,15% vid jive
sada najramniju

prost brol kojise sastojiod ito ga aln najduiim kad zabille2enim prost
2005.

*

7,816230 znamenk,

NAJSNAZNIJA ZRAKA NEUTRINA

.t

m

Najsnazniju zraku neuvina na svjetu stvara urealaj /veulr ros af fhe

broj€m. Potukao ie prethodni rekord za vi3e od pola m lijuna zna.nenki.

Ma,,

lnjedot (Nutt'|t) Beanline

u

tkoFkim uto ma na t€kre noj povrsini lrhom mikrctko-

vePij!.

.

I{A.,IIIE M.,EsIO NA ZEMUI Najt ie mjesto na zem jlje
aneholina pokusna komora u .boratoriju Orfe d u [,4 nneapolsu u ameriakoj savezrol drzavi 1,4 nnesoti. 5uperosj€tlj vi tenovi provedeni 21. sljeanja 2004. rezult rali 5! oiitavanjima
pozadinskog

NAJVEEI POZNATI
PROSTI BROJ

Pronl brojjen b'oj kojije djeljiv

* .

samo s 1 i5a s€mim sobom,
NOVI REKORD NOVOPOsTAVUENI RI(ORD

prl'njerice brcj 13. Nlem.ik oanl kirulq izaliubjenik ! matematiku

laboratoiju rermi National Accelerator u Bataviji u ameriakoj saveznoj drZavi lllinoi5. zraka 5na9e 200 kilovata ispaljrje se spod povdine zemlie prema detektoru u .meridkoj saveznol ddavi N,linnesoti, udaltenom 720 km. cilj eksperimenta je doznativiie o

pi.odi tihneuhvatljivihtubatomrkih
Eksperlment j€ poznat pod nazivom TVINOS (Mrin rry'ertor Neuttino Otcillation karch), a pokrenut ie u otuiku 200s.

ilma od

9,4 dBA.

.

ilAlvtsA
IEMPERATURA KO',U JE
PROIZVEO EOVJEK

Zrannveik

D Naconalnog laboratorija sandia u Alb!querque!

!

Novom Meksiku u 5AD u ponigli
5u

z.0redajem temperaturu viiu

5uperzagijani plin iLi plazma, bi e su mnogo viie nego ito je oaekivano.

od2mljardekevina.
Temperature po5t gnute tim eksper meniom, kojim le plltanjem 20 miijufa ampera n.oje kroz ieliine :ice stvoren

znannvenk se nadaju da ie to otkiie jediosa dana pridon jetl riinkov lijim pogonima za nuklearnu fuziju. Rezrltat s! objavljen u veljai 2006.

+.
I

Krgelje savrieno ba ansirana. poiirana kamen, kugla koja l€ii u ponoll! oblkovanom tako da odgovara njez notzakrivljenorti.
Vrti se 360" u svlm smjerovima i pluta na tankom sloju vode. Najve(i kugel na svijetu, po promjeru iteiini, je sku/ptur. zemtja.t'tjesee L4ary t ortan PaBonr (na slci lijevo), koja je otkrivena 8.sljeinja 2003. u znanstvenom muzeju vkginlje u R(l mondJ u SAO.U. Kuqra e Tapravo komad tuzno. afrikoq anoq qranita iskle5an u kuqlu promiera 2,653 m.

* run.lve€r rucel

l" L

l!0

*

NAJSI{AZNIJI

OTPORNI MAGNET Natsna2niji otporni magner na svjetu (no je suprotno supravodljivom magneru) je magnet 35 Teda u aboratorijr Nat onalHigh l,4agnetic Field u -a ahasseeu na Flo di u SAD-u.
Razv ier i2 maqneta 30 Tesa u p.oslncu 2005., 35 Tesa ima

*

NAJVEEI NIZ MIKROFONA
ito

Najveainiz mikrofo'ra je LoUD (projekt iarge a.ourrk Dat ). sastoji
re od 1020 mikrofona u nizu,

i'ragnetno poje oko 700.000 puta

NAJMANJE tETKICE OD NANOOEV.ICA Ameritkiznanstvenik dr Pu kkel
Alayan s po iiehniakog nstituta
B€nss€ a€r u

*

korisnk ma omoguaava otkrivanje, p'aaenje i pojaiavanle pojedinih glasova u nnoitvu lludl. Ureilaj5u ra?vi i znanstvenki s Ma$achusetBkog tehnoloakog lnnituta r Cambridqeu u sAD-u, pod vodsivom prof erora Ananta Aoarw.l. 7 lnd iF tJ n.n..

M.

l*,u* , 'i".", doo. t,
u

gradu Troyu u ostatak
Evo
se

anreriikoj saveznoj drzavi New
York stvor o le najmanje ietklce

tmatra 'otpadom'.

*

u.ja

u lzra2ito nepovo ininr

NAJMANJA IZBU.ENA RUPA

od nanocjevika. Dlaike tih a€tk ca tisuir su puta tanje aiice se sastoje od ug jan h ianocjevilca, sitn h dugu jast h molek!la promjera samo 30
D

okru:enjima rmanjuj€ kollainu tog genetskog otpada na minirnum.

znanstvenici sa sveuaiiiita u Cardiffu u Ve ikoj Britanili oblavil su 29.

NAJMANJI HOMINID
onaci najmanjeg poznatog otkrivenisu u ipiijina oioku Flores u lndoneziji. Otkivena

lako je stvorena oceanska
bakierija zvana Peiagiba.ter

lbique kola je, ra samo

1354

9ena, 9en€t5ki naluiif kov tija

nudenoga 2005. da su razvil uredaj koj more buiiti rupe pronrjera od samo 22 mikrona. Tehnika se koristi procerom nvaranja € ektriinih izbola

mi ilarditih dijeova metra

iomoguatte

*

NAJDUUA NUKLEARNA
FUZIJSKA REAKCIJA

*

ZARUUA KOJA NAJDUUE GORI

napredak u mln jaturizaciji eektroniakh sunava. za usporedb!, ljudska vlas ilroka

je s0-80 mikrona.

visokisamo 1 m, nananjiva 5u Florcs prije 13.000god na
i

znannvenki iz ekeperimenta no9
reaktora Tore Supra ! Cadaracheu u lrancuskoj uspje iru 2002. odrzali nuk earnu fuzijsku reakciju od 3
megavata aak 210 lekundi.

*

stoljetna iarulja Livermore iz Vatrog*ne ponaje br 6 u Livermore! u ameriikoi saveznol drrav Kaiifornii qori otkad je insta irana 1901. To i€ ruano lzraalena 2arulia od 4 vata koia gori 24 sata dnevno da bi
osigurala noinu rasvjetu

vjerojatno ru odr:avali

judima. Oikiae te iove

vute objavjenoje 28.
listopada 2004.

GEiIETSKI

NAJU.INKOVITIJA
BAKTERIJA
Najveii dio ljudskos sef oma, koda potrebnog za'gradnju' judskoq bi(a, nala,ise u samo jedai do dva posto naie DNK, a

vatroqasnih uredaia 5amo

;]q'.

drugu

r.

*

NAJVrir

REZULTAT

TONY HAWK PRO SKATER (PSI
lako je skatebodrd amerltki izun te iako je Tony Hawk Pro

')

Skater (r999.) za Playstatlon jedna od najvei h igara u ameriakoj pov jest, ryjetski reko'der nije Anerikanac, nego Nruat Domagoj Brojiz zagreba, koj je 9. koovoza
2002- na stazi warehouse

ponigao

1.943.543 boda.

iIAJUSPJESI'IIJI JUNAK VIDEOIGARA lv,lario, vii.ualninoar kojeg je nvorio
lapanac Shigeru Miyamoto, pry se put pod tim imenom polavio r Nin-

.

ilapan! od

30. travnja

do 19.5vbnja

l98a Naijnanje je pr vuklo vlie od
milljun reglnri'anih natjecate ja samo
u

tttEte Ii Lbox? Igrdte

i

iendovoj'Game & Wat.h' vePiji

i9

re

uditE u khjigu rckotda Maddena 2005j '?rarien kratku igtu rM 1. taberite
Minute Drill' i pastavite

Donkey Kong iz 1982. lU otigirclrci arkadnojvezlite igre lz 1981. ado se'Jumpman'). Mariose do danas pojavio u najmanle l2svideoigara koje
su zajedno prodane

sAD-!. Najbo ja

ti

ameriaka gnaa

oFdovala fnalu
12.

su u Japen, gdje su

seruoill

5lapanskim njenraakinr prvacima u

!

gotovo 200

tvaniake panavke, pa te infomacijana
o

*

lpnja 1984. Naslov vjetkog @ojio je 1&god inji harmonikailohn Phil ip Britt iz R veBidea u Kalfornijiu sAD-u.
pruaka na kraju natjeGnF

ciieloq sAD a. Na natlecaniu iebilo 200 stolova za whiffle f lpei a na96de su irnosil€ 1000 dolara (!kluiuluU i 'luksuznu hotelsk! 50bu'). rurnir je orqaniziran ladi

NAJVEEE NATJECANJE U

prcfilim.

VIDEOIGRAMA
Ameriika humanitarna organiza. ja
dj€.u rMad of D proizvodai
za i

*
've

PRVO NACIONALNO

3. taberite dvije ekipe (obje

ms

ntenational

vdsig

a Konami/Centuri

PRVET'ISTVO U FLIPERU lk rurnir u lvhifleu'. wfrifie je bio pruif pei odrzanjeod 24 do25.
5vlbnja 1935. u

p

kupljanja sredstiva

za udrugu sabovidn h

Badgerstate

niuhah

da bitte paslali

biisu

1984.

pokrovitelj natjsanja lrdck

FuturinkBa roomu u
i

Advancement Assoclat on of the Blind, a neki wh,tr/€l piilagodeni su rako da

& rield Chalhnge koje

e

istovrem-"no

rMiwaukeeu u Wisconsinu u sAD-u

su

slljepe

@be moge srdlelovatina

dogadalo u sjevemoj Amercl, Njenra&oj

privukaojestot ne igraaa flipera iz

vRsta tGiE - ,t{at tcalllE, onemoqutava od4lene bonure.

Guinnersovi svjetski rekordi iTwin Galaxies orsaniznali5u od 22. do 23. travnja 2005. pruenstvo u igranjuflipera u dvorani Pinball Hall of F.ne u Las Vegasu u

e mjeiii mteratem nagiba koj frora bni0,001, da bie irpunili iianda rd i natj€ nja.
svako polje mora

Nevadiu sAD-u. Na automatima su namieit€ne standardn€ pon.vke za natjecanja (vidi lijevo) kako biseotkrilotkoru najboljiisr.ii. Buduaida ne
postoje dva inaflipera, igratimoraju igratina istom autoh.t!, logi€juti svojim'edj'kim brojevima.
se

ltovo, ItavoslE o muE
ro je

do vaino, jer iera ponaje lakla ako j€ polje kr.oteno.
3llELt

REZUTTAI rcBAt SERUsXIBNOJ IGAA kings and Qleent 2243 Michael Frankovlrch 1SADJ 0s376 11428 qptalr Fehtastk 2:5'240 T!$ 1l4P)

Lawnan"

1

59.530

Brian Weilbacher (5AD)

!e.t-s-h.b..oI

_

190.240 Ton N.iqhbou
69,895,170 Cra g Senq{o(r 69895,t0 CE

(sAD)

7522
11207 s1048101J71
TBC

c@tuft ftun

the

19,507.390 1.011433.710 rin Bekno (sAD)

640) Tonv MooE (sAD)

815280

t

EoMtExE flo6E

l!"_dj4:ajf11y
nij.

ako noge niru ujednatene, naq b
p.avilan i pori€ je nenabilno.

y,lPt

I83I7I 1.726330.320 lim Behito (5AD) 15s1,573.470 rimBelritolsAoJ ?all:lJ!.6.9_1 456reJ8.970 roil Mogl-e

!sA-01

.

!1fJ-41

*uz dobivene dodatne loptke, naknadhe dodatft loptice nitu doplttere.

l:

/t

4

*
-(

,|
NA.IUSPJESNIJA JUNAKINJA VIDEOIGARA
Lare Croft lz raiunalne igre

NAJVISI
REZUTTATI

*
i

RERZERK (ARCI

Postizanie najviieq rezuLtata u ovoi

lomb

klarianoj arkadnoj isri

joi

se

smatE

iaide,. preno je granice videoigala

.onao prepoznat j vo ime

u

javnom

j.uituenom zivotu. U sm slu globalne ..€poznatliivosti, Lara le ponala ipieiniia od chun Liia (slreet Fiqhter), rau ne (Donkey (ong), Daphne Dragor3 tat) te Jill Valentine I claire iedJle d (serial nesrd€nt Evil).

*

NAJVECT

velkim ponignuaem, unatoi tomeSlo je qra staG 26 godina.
Od 27. do 28. ozujka 2005., viie od
I

VIRIUALNI POGREB
Aktivna igraiica raauna nih igara lz Kine poznata pod imenom snowly sudjeova a je bez preklda u

I sodina nakon posljednjeg ru!€nja

rekorda, bivii svjetski pryak u
PAC MAN Amer kanac

igriMt

Chis Ayra

* ilajuspjeiniia iunakinja videoisara koja nije ljudsko bice je
gda PAC'|',4AN.

istopad! 2005. u trodnevnom maratonu MI,IORPG a (masovna anline rale playinq iqfa za riie qtaaa) wotld of Warcrcft lBlizzatd Entertalnneft, 5A0) !mrla od scrpllenoni. Vlie od 100lgraaa posjet lo je virtualnu katedra ! u i9ri, sdje je odriana misa u nlezin! aart.
Proizvoalaie [4N]ORPG a poie ieu poticat da u svole gre uklluie 'ant opses jske naf ke' svaka tri sata.

skuploje 325.270 bodova za 4 h i25 nrln.lzveo je to u naiinu iqranja'8rri mec ' (Fast 8lr/err), koj se smatra

*

DOOM 3 (PC) ZAt'lSTAVITE TISAK
Actiisiona@ igre za Atari iz
dZu n 9 I i ? B ta zi Ia c Rodri q o

Na razinl vjeitine'[4arinac' (Marire),

l9'godiinji student nrojarstva l6r0me
Bouzillard iz Francuske zavriioje na

NOVIREKORD NOVOPoSTAVLIENI REKORD

rlom prijenosnom laiunalu igru Doori
J za I h, 30 min 52 s. ([,l]erenje wemera prestale nakon svakoq zatamrlenia na kraju razine ifastavlia se nakon ilo nenane prozors
ualtavanjem isrc.)
Taj rekord potvrd

.olpdd (qrac

NAJVECT

lolvo ea z. vdeorgre i,1ne r.4j

rcYPAD
-

tez.€ olo

68

l9'

+

aje orqanizacija

konstruirala ie ekipa nruaniaka pod vodstvom Amer kanaca Davida Randolpha i Davida Ledgera. Uredajje predstavljen 28. orulka 200s. u TV emirij Atta.k ofthe show(G4, sAD) kao funkciona na, povetana replika izvornog./bypada NFs a (N ntendo Entertainment Sy5tem).

Twn Ga ax es kola je presledavalaAV lAudlo video tnte eave) daroretu, lako ne moie sa slgurnoiau utvrdit da
je igra od grana bezpreklda.

:-n._,u lin'3

*

DONKEY KONGI IZAZOV 'NO HAMMER' (ARC)

.)

Amerikana. Shawn Cram ponigao je 5. svibnja 2006.
evjetski rekord od 317.000

bodova na originalnom automatu Donkey (org na kovanice. Rekordnl rezultat ostv.rio je bez upotrebe iekiea, kojilumpmanu

ra,bijanje baivi kolima sa
gada Kongl

WWW,GUINNESSWORLDRECORDS.COM I53

TI

TEH

+.

DANCE DANCE REVOLUTION EXTREME (ARCI

*

FFOGGER (ARC}

amedkanac Donaid Hayes, kojidr2i wjetlke rekode u sedam klasiinih arkadnih igara, postavio je svoj
sedmi rekord
5

rezultatom od

Nakon 18 mjeseci vjdbanja, Amerikanac Jason Gillee(e otplesao je rekodnih 97,72%,

589.350 bodova u lgrifrogger u Funspot Family Entertainment

Centeru u WeiB B€achu u New
Hampshireu u sAD-u 25. oiujka 200s. Hayes je jedini israi na svijetu

promaiivii samo ietiri koraka (0,12%) i ,ruiivii rekord nar iest mjeseci. samo 1,3Y0 dijelilo sa je
od savr!€nog rczultata od 590

kojije postigao rezultat viiiod
500.000 bodova, time je,aladio nagradu od 2s0 dolara koju je ponudio sudac Robert Mrutzek iz

*

DPAGO'V'SIA'R (ARC)

Kanadanin Greg Sakundiak wjetski

Twin Galaxiesa. ietskog autoriteta za najviie rezultate u ratunalnim israma. Trebalo mu je 2 h iss min
14{1. razine, priiemu je t.pcem viie od 735 puta skoaio na

je rekorder u a*adnoj videoig ri
Dragon3

da dode do

lat

s

rezultatom od

374.954. sakundiak je irekorder u

*

igrana

HALO 2
(xB)

s

3,795.500 bodova i

* hg Team Wi€stling t lwin

*

Cobra s 1.900.450

GRAND fHEFf AUfO: V,CE ClfY lPS2l

Kanatlanin Matthew L Baker zavdlo je 2s.lipnja 2003. tu kontroveznu
ruke (wAF)proglasila

Amerikanac Cody Miller

zavriio je u kolovozu 2005-

tdin€ 'Legendarno'. za 3 h, 17 min i50s ibez
iiednog izgubljenog 2ivota. lVill€rje prvi rekoder za kojes ,u Twin Galaxies potvrdili da je ,avdio isru be, izsubljenog zivota. Viii

2001.

vozaiku avanturistiiku igru smjeiienu u ameriiki grad lt4iami za rekordnih 3 h,59 min i3 s. Pravila dopuitaju iqnoriran je nevatnih
zadaiaka. a snimanje iuiitavanje moie se obavljaii samo unutar igre-

pimijetio jer 'Postoji

n

iz

wo

lukavih taktika kojima se Cody nije sluzio... bila je

to iirta igra injegovi
koleqe iqraal treba i

r>

bito

* .

NOV| RS(ORD NOVOPOSTAVL'ENIREKORD

lzbor J0 najboljl" rezultata svih v'emen. u arkadn,m igrama, prema izboru lwin Galaxiesa:

IGRA *Astercidi

REZUIIAI

41,335.440 s(on safran,

IGRAODE'AVA DATUIII SAD 13.11.1982

*

NAJSTARIJA IGRAEICA I VIDEOIGARA KOJA SE JOs NATJEEE
1.

A

*

LEGEND OF ZELDA: OCARINA OF T'ME (N641

0o s selfponavilaje
svietskl
58

srynja 1984.

Amerikana. lvlkhael Damiani odigrao je peti dio sedjala Zelda za lnrpresivnih 5h 4 s te time srutio svoj prethodni rckord za viie od sedam minuta.

67.310 le5 Lagi€r, sAD 30- 5 1986 lPole P$itioh 13,271.520 BobGerhardt,Kanada 28.11.1933. 1Q'8ert a.5.7ool t s.r4bre .147580 qobea i/rf,r.k,5Ao *sp"GHatie. 35774.7!0 N6 H,!t.v irranr; ij 8.7005 31,660.614 DavidPalmer,5A0 31.7.1985. *statwats . tupq PAC MAN I.O45.OOO Rict O .oasgill, Kd;dd; ) 2. )m2 1.162.125 Greg Fear 5AD 5 61 2q05: *tappet 1,648.905 nephen (r€man, sAD 5.6. 1999 lte!* 1.9.200s. 6,768.288 Davld Cruz,sAD *tah

*wizad ol
*

rekod u iq Q*8eri, u doblod godina.loi se idanas natjeie za

wot zookeep.r
joi

184.200 Davd

5.

Yuen,sAD

1.1.2005.

35,732.870 Shawn Cram, tAD

8 2.2004.

pftakinje. u dobi od 80 godina. Pote a je igratinako'r slprugove smrti 1983. odtada ioeu redovlto igm u svojoj oka nojlgraonici.
iras ov svjeirke

Damianidd irckord u lqanju igr€ Minlth Gp lzlstog setijala, s
rczultatom od 2
h,

igrao

Sert 5ati (vi3e

od 1c0 part ja).

45 m n i 32

5.

.

Postlgaole ukupno 94s.550 bodova, sruiivli prdhodnl vjetrki rekod od
838.a75 bodova drZao

aJ)_l"rclLi|'dcri
JESTE LI ZNALI?
c ui n ne stovi tuj e6ki rc kotd i pnhvaiaju rekotde u Etunat nin brana, aI one kaje 'ano provkre i potwde tucitwin

PIC-'I4AjV (ARC)
1999. odigrao pryu

kolljeod 2.srpnja

1985.

C,tkad je Amedkanac Billy l',{itchell

Ame kana( lohn Martinez.

*

3.,rpnja JUNIOR PAC-TI'AN

5avr+nu'

(AR'I

parrLtu Pac-Mana i postigao 3,333.360

*

POKEMON PINBALL (GBCI

Amerikanac Abdner Ashnran iqrao le E! luniot PAC-MAN purih Ses\ sati, poievji u 18 satl 4. prosinca 2005. Do

joi ieiirl ig€aa uspje a su ui niti ino. Danas s€ vfiunski iqraai natje iu u tome tko ae odigEtiiqlu s najve
bodova, aim mogualm

Anrer kanac rMatt O'Rourke ponlgao je

25.lipnja 2005. r€zultat od 309,374 900
bodova na Pokemo, Pirbaltu (plavom) i 322,497.700 bodova (.rvenom).

ponoalje postgao novl rekord

s

rezultatom bez izgub

3,330.950 bodova. Ashman je zatim bez pauze po*avio i rekord u

lenog zivota u najkraaem vremenu.

.

SPvr{u,\rtEP (ARC}

(wwv. tur'i ns a Iaxie t co n ), sluzb2nog tijeta koje prati najbolje rezulaE u raahatnin igrana i fliperu. llo svoje

igranju Sobot/ona s 945.550

TOP-LISTA NAJBRZE

Priie viie od 20 qodina, 28. 5. 1985., Paul Dean (SAD) posugao je 9,512.590

ODIGRAiIIH 'SAVRSE IH' PAC-MANA
Ch sAyra

(5A0)

bodova u ovoj igrl. Njegov je rekord

pokuiak postavtjanja rekotda

14:04
3

Ri* roihelgil (knada)

Imgad 6@(tAD)
oo;ab
Bllly

Hars{iibi

16 2 2000. 58:42 11 7 1999. 445rs 8 8 2004.

viieod
zultata

10

pda

v{

oddrugog re-

noiete poslaf i nana - na

7.

vih

vremena. 832.620 bodova. Guinnetsovi svjeaki

524/6

21 1.2m5.

MitcheLl6rADl s30:00 ROAOTROi' (ARC)

3 7.

1999.

.

StaR FOX 64 (N54)

rckodi po-

*

u noti maratoiskog igranja od 4. do s. prosinca 2005., nakon lto je proleo

t€n !;tl ponavljajuai rekord u isi niot PAC-MAN, Anet ka-

l,

Ameikana. Mkhae Ddrni.ni porazio je Androsa i Venomijansku vojsku za emo 27 min i40s. Raaun za okonianje galakt akog lata iznosio je 21.312
zvjezdanih dolara, iako je [,lichael ubio

niu tisuno iganje raiunakih igaz. Ne pnhwbno na6tc ne u ra@Mlnin igrana ili vi-

va iSraite dslEana. ^loiina siguno i otlgonno. Redot/ito

*
te 9a od po-

SarPER

/t{AR O WOBID (SNES}

lif6
GBC

amedkanac lason Baum prepo ovio

je prethodnirekord od 3 h,8 min i 34s kad je zavrio lsru slper Mario Worid za samo t h, 3l min i44 s. Pri
prolasku kroz

-

GaneBoy Colot

devetvjetova
JN€S

nije zsubio nij€dan
zivot.

- Juper lvtrtendo
155

WWW GUINNE!TWORLDRECORDS

'OM

*

PRVE ROBONIKE

Prue medunarodne

OLIMPI',SKE IGRE robollike
5e

Olmp iske iqre odriavale su

lod
u

27. do 28. rujna 1990. na 5ve 8r tan

*

raruarurr
POKRETNI ROBOT

t
a

Strathdyde u Clasgowr j . Irol/eyma, (robot ia koraiima nalik ni golf-vozllo na kraju 5e pokvario) prenioje olimpijiku baklju ulkana Glasgowa od gri kog rettorana Partenon. Prednavnici

liiiiitu
V

..Q
"r'r
I

I

Robota na bet eno daLl nsko upravljanle dimenzla 60 x 250

SAD-a, Japana, Kanade, Europe i

jeu

!m (mikromelara), prednav

bilie9 Sovjetskog Saveza sudjelovali su u disc p inama kao ttoje izbjegavanje sudiri, penjanje uza zid. sovor i hodanje na dvije noqe

lisiopadu 2005. ekipa pod

Btucea Donalda

e

Sveuiiliita

Dartmouth uv B laniji. (Mikrometar je jedna trsuaina milimetra.) Dvije notine takvih robota moqlo bi stalati iedan pokraj druqoga na bombonu
tM&[,!.

on. na tepihu ponav ieno'n posebno za tu prgodu zaglavila se
NaZa

PRVI ROBOT DADILJA
Japanska 'PaPeRo'.

*

tvrtka NEC prcizvodi liniju robota Partne.type Pe 6ohal Robots ili kojisu dizajniraniza maktimalnu interakciju s ljudima. Robot

NAJVEcE
NATJECAIIIJE ROEOTA

PaPeso chlldcare posebno je opremljen dvjema stereo5koprkim kamerama

[,liko.obot ima razne

Ukupno 645 inzenjera i466 robota iz 13 dr2ava sudje ovaloje na Eama BF bocames 2005. na Drtavnomsveuai od

pr mjene u podrutiima kao

no

biotehnologija i integdrani

itu

sai Francis(o(Ka fornia, saD). Neke

di{plina bie su nogomet s repro' gGmnanint Aibo roboliakim p6im., ro
JESTE LI ZI{ALI?
Ujedinje ni narcdi prcdvidaju

za prepoznavanje okoline i lca), s osam mikrofoiskih 'utiju za pr€poznavanje govora z vlknrukih izvora, a posieduj€ mobilnitelefon koji mu omoquauje kontakt s odsutnim roditejima. Robot ima vokabular od 3000 ijeii I reagka na dodir 5 pomoau devet senzora. Dieca za koju skrbi PaP€io nose ultaauini odaliljaa i beiiini mikrofon, no robotu omogufuj€ da.ielovijeme pratinjihovo tretanje.

('oi'

bol ako sumchryanje u raznim tet n5 km katesorilama, ut{a nadvlje noge, qaienie poiara iq azbera umietnost. Najvlie m€na ja, aak 28 zlatnih
meda la od

*

NAJBnI UsPoN RoBoTA uz 1o-MErARsKo utE
kojije izlad o Brit€-

t'tAlvEct RoEoT
Robot tower 8e/ron, dovrien
1ee8 , nanrijenjen je

datu2007.udanavina
ljudi bin gotow 2,5 niluuna robata za zabavu i nabodho

Robot C/mbAcr.,

prcnoienju

34rnoqute osvoiilisu

naclohn Thorpe iiko a Highfie d5 u

roboti

z sAD-a.

wiene ftenu6tno h tm ano 137.01N tuedvida re i
da tu do kraja 2007. tak

*

AJBRZT

sPRtl'lt

uV Britaniji, uz lcmetauko u:e 2.5,2 r u Faidordu u Vei. EritanijilT 7.2005.
rv,latlocku u Derbyshireu

pop€o

5e

41

ROBOTA I{A 25 MEIARA
Robot .t<utt/e, koji je izradlo Bit nac Mike kanklin, pretriao je ttazu od 25

RoBor KoJr NAJvriE tKAaE
onali laboratorijSandia r SAO-U konstru rao le rcbote 'skakaie' koi s pomoiu k lpova pokrctanih unuiamjim
Nac

betona. Visokje 70,5 m iima uiovarni k.ak dug 76,5 m. U svojim dvjema posudanra za beton ukupnog obujma 3 mrmoze isporuaiti 180 mr belona na sat. Robot je dizajnlrala iprcizvela japa'rska tvrtka Mitsubishi Heavy

* .

m za samo 6,5 su Fairlordu uVel.
NOVI RE(ORD NOVOmSTAVUET'I| REKOnD

Brilan il 16 ypnia 2005.

izgaranjem skaiu dovislneod 9 m. Moguae ih je prmijenit u istrai vant ma planeta, priiemu b letj€ ca
za 5puttanje mogla

*

NAJBR2E

zevn3eruo
NATJECAIIIJE DARPA
Robot

isk(ali skakale koji

bi inrativali okolno podruile.

kojije najbrie zawilo

+r

nalecante DARPA Grand Cha lenqe 2005.,,'ltrku voz la bez vozaca, bio je
Volkswagen Touareg koji je

modifcira a amerilka ekipa

5a

Sveuailiata stanford. Automobil

ie

8. linopada 2005. svladao 211,1 km

terena krcz puttiniu Moiaveza fmo 6 sati i 53 minute. Etipaie orvojila mgradu od 2 milijuna dolala koju dodjeljuje DARPA (oefen5e
Re te a rch P r oj e ctt Ae e n cy), amer tkog Mini5tarstva obrane.

uhi€he

moqumilenlar pobialna

os.

ta

. NAJVEaA
IzLo'BA RoBoTA
.obota, koja
5e

-

\.

l{ \.
l*
::T"''''

"'
H'"-'

oddava ..r ----\

fi"flilTl;ili*'
proizvodata i99713

6,'
\
I

posjettelja okuplo
za meilunarodne iz

se u

Centru
u

oibe

-=i2$;>-t

iapanskom gradr rokiju od 30. nudenoga do 3. prsinG 2005. Trodnevna

koiba odriaa

se na

AJVEcT

RoBoTlaKt rEt-EsKoP
NAJOSJETI.JIVIJI NA EMOCIJE (rmet robotiiku glavu kojoj pogon daje 15 umrden h raiunala i21 motor nvoria je Amerlkanka
Cynth a Brea?ea
s

Teleskop liverpool, u viasn itvu

instituta za anrofiziika istraZivanja (ARl) iverpu skog Sveuiiliita lohn
Moores,lma qlavno zrcalo promjera ia kaiarskonr otoku ta P.lml(Spa'rjohka). Nam jenjen je promatranj! vidljivih valnih du jna i nfracruenog podruija spektra, a prvi je put upotrljebljen 27 ,rpnja 2003.
2 m. Nalazise

*

r.
PRVI ROBOT

rnusni

Tehnoloikog

+
* NA.lDUUI LET RoBo eKoG
,POMOENOG
ASTROITIAUTA'
AE Cam je kamera dlzajnirana da biastronaLi ma
NASA-in sprlnt

innituta

lvlassachusetts (r\,11T) z

[,4a$achusettsa u 5AD-u Dizajn ran je tako da prepozna raz ia te emo( je

nstrumenta zahtleva stalne p'omjene po oiaja usta,

prisus.etima s ljudima te da na njih reagira na odgovarajuai naain aak devet raauia a kontrol ra samo

ponigl odredeni tonovi.

Prui

AJaEEaE KoRlSrEN IiIDUSTRUSKI ROBOT

.obot koji moie tako 5vi6ti jen do eda neimenovani izradla tapanrka tvdk. Toyora. lnoj 'obiie ji' padaju rcboti

TERAPEUTSKI ROEOI PARO, robotiiki tuljan koji le
d ?ajnirao Takanori5hibata
s

r

osgurala jasan pog ed uzivo na kolege kojirade u svemiru. Tajje uredaj mala kug a na vlastiti pogon,
sposobna za pom canje od jest stupnjeva. Na urpjeinom test ranju 3. pros nca 1997.letjelaje 1 sat i 15 minuta u svemiru (na slici).

aisembl/) dtajnirao je
Svicarac Vic sche nman

koji mogu

eirati

insttuta lrte llgent 5yttem5

u

tubu ibubnjeve.

Japanu, u stanlu le reaglrati na ljudskidod r izvuk. Razvjer je kao

1970-ih, a prolzvodiga

terapeutsk robot ivid jivo vnanjuj€
razinu

tvkarska tvrtka staubll Un mation. Najieiae je

nre$

u pacijenata.

Senotjedno test ranje 2001 u centru za dnevnu skrb starilih osoba
pokazalo je b tno pobojianje

NAJBRZ RoBontxt Dtoxu (anelte robotiaki dtokej za Fhanle n.
devima u ddavama Arapikog zaljeva koji je dizajnirala ivica15ka tvrtka
K-Team. Taj tradiciona ni sport u po' sljen'rje je vrijeme pr vukao painju sku'
p na ?a ljudska

*

!

(rcsa pa.ijenata nakon susreta 5.obotom kolije prekiven
razinama

-

plava koje

se boje za

* r

ajbNii robot na dva

NAJBRZI ROBOTI.)
lotaa,
je EnEw {d"5noJ

lo , € mo/p

Zivot€ d:okeja, od kojih 5u nekiietlero godiinjaci, a pisi java h 5e na utrkeiz

od 5 knh zradila gaje japanska tvrtka Hitachi, a prednavlien le u oiujku 2005. Bobot se duzls€n

ket tibrzirom
70' md/d a,e
I

"----'--.

ddjivo5ti, iesto nakon lto ih izg adne da bi lm smanjili teiin!. Kakob to spri jeiili, vladajuiiiei. u Kataru ape rali!u
da se na svim utrkama deva do 2007

erjeirpn. tg,ba.

Na rd. \e

la(ir moi"

letar
d5

ziLstavlati. pa !€ dnr L Lsp'dvlo- poloa.L
i

'labil1o poput aovjeka. Fmiew je kratica za Ercellent l\/lobility and lntetactire
E{inen.e

tyo*mate (Kolega r odlitnom pok.etlllotu

natlei! ilkljuiivo robot

aki

diokeji
ma ug.aden

Kamel je terak 27 kg
a moguie ga je daljinski

i

. tLib.ii hltra'oi.lti rctot ie ASI[,10, fto ie kratica za Ad?n@d Step in inovatve Mob,/,t/ (Korak n.pl jed u in@atimoj
pok/etl,lvon,). Prorvod*
Je

cP5 te uredaje za ubla;av.nje udara.a,

japanska

kontrclnati

2005. objavila da !€ A5IMO mote

tvdla Fondd <od je L prorrcJ ketati b?inom od 6 knt4'. Najvainij€
5

/oJ.5tckom. Najle(a do

eda zablje2ena bzina zn6i40 krLh.

,e napomennidd 'obor rc ainipodir(, obje noge mienjati entar ravnotez e le vaati u kluq.

tla. d mote i

svibnja 2006.

najlanj mobite,

barem na Dalekom istoku, b o

je Sam5ungov modelx828 (de'no), deblj ne samo 6,e dimenzijama, X828 ima kameru od dva megapikrela,
rMP3

p/ayer, 80 MB

nemorje

i

.
t

i|AJAR'A SMS
PORUKA POSLAlrlA OKO SVIJETA

anovi bitanske orsaniza. je s otoka Cola u Skotlkoj ponal su 22. svibnja 2005. 5lv15 po.uku na mobilne telefone u ien ddava na ien koniinenata. Poruka se vrdtia
Project Trust na izvornimobiln telefon na Col u samo 2 min i 285 nakon

.

NArVEer

f

*

itolu je poiiljate j poieo ULTRAZVUI I UREDAJ ZA
siteanju 2006. ptuu lebdeiu dasku (hoverboard u povijesti. ral skuter

LCD ZAStON
Tvrtka LG Ph llps, partnerstvo korcjskog LG'.

ODBIJANJE MLADEZI S NAJVEEIM DOMETOM l.4orquiro je zvutnik koj emit ra
bezopasni ultrazvuini ton koli mogu

lebd l0 cm znad tla na awstom
zrainom jastuku imoie 5e kretat brz nom do 24 km/h. Vozai kontrol € smj€. kretanja prebacujuai
tiele5nu

*

NAJBOUA
REZOLUCIJA

autisamo osobe mlade od 20

zAst-ol'tA NA RUiiIOM
TELEVIZORU Najoitriiu s iku na prilenos'rom
130.338 piklela. TV zadon u

i nizozemskog Phi ipsa, predstavila je najveai tcD

godina.lzumlo ga je Britanac Howard stapeton iz twtke
Compound securty systems, a rredaj

tezin! i po lqama

na

upravljaau mijenja

bnin!

{
I
:

propelera/motora.vozllostoji 17.000
dolara, a 5' itar5kimotor osgurava

ieleriz.tu ine NHl fV Wtktwat.h s.
(m izraden je u lFI

d6piay)uPajuuuJu:noi
Koreli. Zadon od 254 cm iirok je 2,2 m, visok 1,2 m
ima kvalitetu
i

koisti prezbiakuziju, prirodni gubitak sluha koj se dogada u
dvadesetima, obiano

(ftn t/n

bol .c

!

rasponu od

tike

od 5,22

18 do 20 kHz, kako biotleco skupine tinejdzera s podruaja

r.

*

Irani6lo.) tehnoogijida b reosa;' : NAJTANJI

MOBILNI TELEFON
Karakter nike mobilnlh telefona

NAJMAN.,I DIGITALNI
DIKTAFON
Dikiafor EDt.-nini A2M
ruske tvrtke Teletystems
ma dlmenzije 43 x 36 x 3

Uredaj ma domei do 20 m i prui je pul Lrpotriiebllen spred rrgovine 5par u Barryju u Juznom Walesu u Vel. Britaniji. Danas qa upot'ebjava lile od 100 britanskih ma oprodajnih

pobojiavaju

5€ svakodnevno, a u

4ika tako visoke rezo ucije. Te €v:.' ima ilzbor programa te prikaz vremena, a brterija traje jedan sar TVs.tovipoie isu se prodavati J svib'rju 200s. po cijeniod 185

vriieme tiskanja ove kniiqe potkrai

dc:':

*
tl.

NAJEUDNIJE BUDILICE
internetskoj slranici
noanog

rf

*
u

I{AJLAKSI SAIOR
ialor u prodaj le raser

Naj akai

Compeiitto, br

mm tezi

10 g, a

mote

ta nske tvdke Tetra Nova Equipment. Pujten je u prodal!

€wlaunches.co.n obj.vlieno j€ 20. o:ujk. 2006, p8t naiiudniiih,

3. Crodt SvakipLt kad prit5.€:. tipku rnooze, satse otkonlra 5 va!::

!li n.iuiinkovitiiih

budilic.:

stolia, 3krije'se. MoG? unatilprcnatiga da biste g, sk ,:
2.

istopadu 2005. Taj iator 2a jednu o5ob! teiisamo 930 q sanoil se od onutraanje pronirke, mretice protiv muha, motkiiklnova polrebnih za

5. Sterni alarln: vi5i sa etropai svaki put kad 5e pitisne tipka'ooze,

arortry:Tal lukav $t

po

er

polako se podigne za 20 cmi nakon

priivrievanle t€ weae

r

jot nekoliko snooze6, budilcaje lako
visoko da moraie

alsrm i zuji razdra2J,". ,vukom na ik na aijanje kuka vas pr sijala da qa proqanlale p:
se oqlasi

.:: -:
:::

!(atikako birteie
1.

*

iskljuiili.

NAJBR'I
LEBDECI
4.

sat.lagali.a
asi,

(na s

ici):(8.

rr€dor€:

Snalno vibfia, pada ta
ua

alam og

daqalka od aer

i: .: .:
:.

SKUIER
Hamm.cher Schlemmer & lnc pr€dnaviLa je u

etoliia iskakute po sobidok ne ustanete I ne zaunsviteje. Tipka i5kljuiivanie relko ie dortupna.

Dleti! nak, a zvuk a arnra ne(: zaustavtisve dok ne proiadere
dijelove ine vratite ih na mlei::

CompanV

-rRcHos

A)
a$

tr:
N.

ItJ 1ol

'r-il

o;
>..

U

[fr

.
At

MULTIMEDIJsKI

.
I ^

DzuBOrs
NAJVECEG KAPACITETA
hot av70a PvP lPesonal Vdeo Piayed ima memoriiu od 100qiqabalta, moZe

MEDIJ S NAJVEEIM KAPACITETOM POHRANE PODATAKA

dimenzije 7,5 x 7,5 mm ieproducira dlke u boji.
amerieke kovan ce od 5 centa, a za erimanje

s

sofy od o2ujka 2005 prodaie disk zraden r tehno o9 jl 8/u ra, koji
ima

nalvii kapacitet pohrane

jojje
NOVIREKORD NOVOPOSTAVUENI REKORD

podataka od sv h prjenosn h medija
Metl Bluray Disc Re.otdable Blu ray Dis. Rewritable ina)r

poh6n ti 400 sati videom.lerijala pr kazatidiku formata 169 na mpresivnom zas onu od 18 cm. Diuboks moie snimau
s

j

I

potrebna rupa promjera samo 2 mm. cijena kamere PC208 u vejaai 2006.

kapa.tei pohGne od 25

GB,

itole

bilo kojeg uredaja

sa

nandadnimvi-

pet puta vi3e od obianog DVD a.

deoprikljulkom (te evizora, DvD€, kabelskih kutija itd.) berdodatnih prcgrama ill pcebnih urcdaja. [4oie poh€nitii
vai izbor ry prcgrama te rcproducirati glazbu u einr formatirna. U Europ se prodaje od srpnja2005. za 1027dolara.

*

PRIIENOSNI MED'A
PTA YER NAJVEEEG

*NAJSNAZNUI RUENI LASER
spydet Grcen 300 naj\nain jt je ruanilaser na b.te'iie u prodaji. Pro zvod ga kineska tvrtka Wcked Lasers. To je uredajkLase lllb. prosjeane snaqe 300 mW s najvliim oiitanjlma od 420 mw za rspo.edbu, tipiaan lase6kl pok.zivai ima snagu od spydernavodno moze p.ojicirat :raku na 193 km. Na maloj udaljenoniiroZe upallti

KAPACITETA
Ameriika tlrtka Wo verlne Data n.. z Ka Jornle objav aje na l/edunarodnojkonven(j itrgovaakom sajmu PMA
2006.

r

Orandu na

F

ordiu

SAD u da

u prodaju puita MvP 9720, prijenosni

nedi. p/ayer najveaeg kapaciteta
zadonom u boji od 6,4cm.

na

iibku, prerjeal vrpcu i buliti
MANT s, prodaje sevojnim

ba one.

svijetu, sharddiskonr od 120G8 i

l,,lodel 500+mW kodnog imena

.

NAJVEEI PLAZMA ZASLOiI

Panasonicov P/atma D/tp/ay iirok je viie od 2,5 ma 1080 p

(prosresivnu) visokodefln ranu ]v rezolu.ilu. Prototip golemog zasLona pred5tavljen je fa N4edunarodnom
salmu e ektronike u
La5

m

vegasu u

saD-u od 5 do 8. sjeinja 2006.

.

NAJMANJA VIDEOKAMERA U BOlt

v deokamera rc208 Mni cMos, kojLi je proizvela

WWW GUINNESSWORLDRECORDS.COI\,I i59

NAJNOVIJE VIJESTI O SLAVNIMA iz Guinnessovih svjetskih rekorda

,tM

Stari psi...
mer kanka Park Hilton proglaiena je ilavnom osobom koja j€

... novi trikovi
lFl
27,

r A

me'.kL modelAnn. N.oe Smlth uoo

,n:r:

ia

ooo

najizloi€nija oku iavnosti
2005., prema
E-Po

*r,"io

.'r'r"i** *",t'r'i

q,n"-.

:manrtoo

ivrtk za

spitlvanje

tri

5ta

l[,4arket Rese.(h. Nadjednka laica hotela Hllton doia ie na mnoge nasovnice pritama o p.ek du s najbo jom prijatejkom N co e R chie, prekidu sa

ko cima i. Howada lv4a6ha la ll., 6d€(iu nriptn'klubu u Teks.su. Kad su s€ vj!.€li
1994, njemuje bilo 89, a njoj no je bila r€kord-

.li
,1

'\

||a radika u dobi
od tak 52 godine.

za.uinikom Paritom Latsisom iz Grake i zamienom rinke.bell, niezineljublmi.e
aivave, kinkdlouom (nra im ssavcem nalik

+_

na rakuna)pod lmenom Eaby Luv

Za narlovnu ulogu u

pruom filmu (rat Jtorpiona (sAD, 2Cr02.), Amer kanac DUTAY E TOHt{SOli

wom

lkti 100 najslavnijih, nrjv€ta sodi.nja

r.r.da glu ic!

2004.

iznosila ie 22 miliiuna

plaa.ni d€bilant*l
9lumac,

ie t5 miliuna dolara, .ime ie po'tao n.jboli.

DEEW

AANFY

OEE.

Ameriaki glumac BRUCE WLLIS

E
F

,aradioje

100 milijuna dolara za

aivaaa arrada glun ce ra i.dnu mlnutu ndtuDa u TV

ulogu u rilmu vii€dnom 55 milijuna dolara, Se'lo aulo (sAD. 1999.), noje rckord za n.ibolr.

rcrbmi iznoti rekordnih

928.000 dolara. Australska

gllmica

ICOLE

pl.a€nog glum(.

r. j.din

llDfrltl

\

zaradila ie tak 3,71 mrliiun

tilm.

x"lffi":"i:",i:tH:il (,,4
No.5 u p/osincu

2003.

Rekord za

pr.v:tice ddiame ala izvodaai(i
forbeiovol listi 100 najslavnijih od 15. lipnja 200s.
I

n ,Y.tu godLnju

r.r.dr

PoFwU.tdr . naiv.aoh z.r.dom tvih vr€rDna, t
ukupno 125 milijuna dolara j€

iTADOX A koja je 2004. zaradila rckodnih 50 miliuna dolara, prcma

ameritkipjevat

ICHAEL

JAO(SOI{, kojiie 1989. dolao na vrh fo.be5ove line kao najbolje plaieni zabavljal 5vih vtemena.

I

_t

oogle,

najv.al

Pro{le ie

godlne.neilka

inGrllctstl

prllr:iraa
eddi vik
od

i.
(lijew) u konkurenciji mjtran nUlh osoha i

1,94 m

{

I miliadi

.remetskih nGnica, vodl

aidenciiu o n.itraleniim iodi jnje izvjelre, porna-

n i6niJih i.dlaF dj.Eri 2m' Kao ftoje

mitralniJl nulkara.
Zeitgebt, zapraro otkdva
<oji su

naitraiEiiji liudi

n. Googleu bio je ared&igluma( &ad

1... IZA REIETAKA Koji tragiaar drii Guinnessov svjetski rekod upitne vrijednosti za naiieite uhitivanog glumca? Pogledat aemo neke od uobiiaienih sumniivaca.,.
Br.

5jg\ND,\l-l
Je

< SUMiUIVAC SR, ,I l\,4oie ito btiaustra ski
loaest deakoRurs€llCrowe?

I mu p.va zatlorska kazna dosudena kad je udar o Kineza

<SUMNJIVICA BR. 2

Koje zvijezde

lioki..:

I mogu(e da te to 5okanlna rokerka Courtn€y Love? le I ona zatvorena zboq ubojstva, da b nakon toga vod a
Je

seiu do nebesa?
Vodimo vas do najviiih

najniiih nadarenih
osoba u Tinseltownu...
SUMiIJIVAC BR, 4 lije to moida prpoin ilnak Errol Flynn? le i on stao na

oslobodena 2ato ito

iu:iaitvo

nije uspje o prona(itrup o

> SUMNJIVAC BR. 3 :ta 6oida z\i)ezda Chaplina
Robert Down€y ml.? le li on r..veo not iza reietaka Lr Jr ikom gradu DZibutiju,
_i

noqu po (aj.u kolije zatraio

=

*""*-

avnom

gcdu Francuskog
i

:cma ilanda Gada poznatog

:od

menom 0Z

b!ti)zalo itoje

e v)

Br. 2... ISPADANJE DOJKE Kako je Janet Jackson opravdala 'nezgodu' koia ie kainiena s 550.000 dolara, ;to je najveca kazna koju je morala platiti

televiziiska kuia?
e edr ?!rop e Ji .rrorqr uoleu u6rrE repor pDtua?eprr bl rMd6z aroq,ElauNrd aoudlpoiprt, Z qnd rt.tua)qnal lot'(696r'606Dnuu'(l r orl nrui 6uopDUe as nln5d )d rt rj r:tUO O9OO 'u'pu

rdD!€u.u alrpo ?
rauE e)

SADRZAJ
UI\,IJETNOST
1

IZLOSCI

172

STRIPOV ICRTANI ROIIIANI KNJIGE I IASOPI5I TV EI\,IIsUE I REKLAI,4E TV ZVUEZDE
FILMOVJ

174
176
178 180
182

NA VRHOVII\4A UESTVICA GLAZBENE NAGRADE GLATBENE ZANLI\1UIVOsTI 188 190 192

i]

C]RKUSU

.,j-..-i

O NAJSKUPUI FILM SVIH VREMENA
Fllm K;nq

(onq (Novi ZelandAAD, 2005.)

imaoje proratun od 207 mllijuna dolara. Time je doiao na wh liste najsk!p1jih
filmova, ispred

ttad.a

(sAD, 1997.)

i

aovjeka pauka 2 \s^D,2ooa), koji 5u stalali 200 milijuna dolara svakl. Redatej (D9 Konga Peter la.klon (Novi

zeand) dobioie 20 milijuna doara za reiiju

filma.Ioje

*

najveia r€datelieva plaaa

isplatena prije prcduk.ije.

ll'.

Ut\4JETNO5

UMJE
/ ,I \
r{AJV6E...
NAJVBE MEDUNARODNIH ilAGnADA ZA FOTOGMf,UU Japanac Minoru Daiqaku dobio ie
1302 nagrade na 46 medunarodnih

*

T

izloibi fotografiia od 1967.

*

]{A|S|(UPUA SLI(A
PRODAiIA PUTEU IiIIERI{ETA

t
l

Slika Mtner Stewa.t Hodg5on je 29. I 1. 2m1.

bita6-

kog loda Frcd€i€ t€ighton. prcdana

M inteheBkoj n.anid wwsthebt'5.com a 550.750 dolara.

NAJSKUPUA SLIKA KOJU JE I{ASLIXAO SLOil
skupina slonova nadikala je diku na'
zuanu CoM Wind, Swirling M6t, Char

ilAJVECE...

.t
NAJVECA SKULPIURA OD PAMUKA
Khairnar zavdio je u travnju 1999-, nakon 1r mje*<i
rada po

*
ir
5

NAJVEEI SATIK

ninq t6nn6
19. veljaae

1,

koj:jeza 39cdo dola€
u slonov*om kampu

Miveau batikdiku na svijetu velitine
103,9 m x 55 cm izradlo je Sarkati sald

prodana Tajlandaninu Panir! Warinu

2m'

ngapura 20. svibnja 2003. u

Maes u Chiang Maij! na Tajlandu.

dvorani Expo u singapuru. Satikje tehnika bojenja lkanine voskom, koiim se prekivaju povBine koje nakon uranjanja u boju onaju neobojen€.

*

[/wBE

nAiatanH onsa(A

O

AJVECA SLIKA

PNSruU A I{EKO{II
DJETU slila u tehnici ulje na platnu nazvana Iree of Aeace nadikana je 1999.

1{ASLIKAITIA

IIUEI 16(0

aetirislta na dan,
i

.
ce

t{ajvEo MozAtx
OD IEPOVA EOCA

oTrscrMA

A I

DtAt{ovA
iz6'
6re€r Pow€r,golema dika izradena
otie.ima dl.nova, zauzimala je 337,802 m?. Narlikaloju je 3138 sudionika u oiscovery Parku u hongkontkoj tetvrtiTsuen wan u Xini22. travnja 2005 Svrh. tike bila i€ aircnj€ poruk€ o otuvaniu okolisa.

Gandhia viloku 2,28 m

otirima djeajih pfniu.
1,7 x 2,8 m

Na

rliclveliaine

Mozaik od 2,280.000 a€pova boca

nalazise ukupno42.5i5

den je u povodu prorla!€ 950. godi3nji'

pamuane vune. Skulptura je

rarliaitih oti$ka pEtiju, a njezinu je
i2radu oeanizirala Zaklada ra

ornivanja n ema&og grada Landee bid
ie

telila 20 kg, nakon lto ru je
natopilikemijskim redrtvom 26 nvdniavanje.

vdjednqt

u kolumbiFkom
.

z.nitu g€du

beqena 19.5.2005. Doldeni mozaik
@litine 99 x 64 m.

santiagodeca

NAJVEEA GRADE.

vtl{A oD xot{zERVIRAl{E HRAI{E
Gradellnu od 15.276
izladila je udruga

Trandom.tion) u Dudanvilleu u

"

:;l

*,,,

t

luinoaf'rtkoi Republrd 27. ir.hja 20(r. Nakon ponavli.nj. rckorda hr.nd ie dontr n. ,komalnm

rlanohilllu

Dulbanvillea.

=

.
SKUPruRA OD fAtKALICA
u

iIAJVEEA SLII(A
KREDOTT|

t{A

Ptoe

tXU

9F

Golemu 4965,23

nitu n. ploanilu povdine

+'

arex alisator

kojeq ie izradio

m'? izradilo je 1s54 djece oeanizaciji udruqe cara del Ieicer Mundo, Povjerenstva za

Am€rikrnr. Mi.ha.lSnith od viae od 3 m lijuna tatkali.a, bio je
dug.aak 4,5 m iteiak 132 kg kad j€ 22. oruila 2005.
izmjeren u eednjoj rkoli Galve: u Prairievilleu u

djecu

mlade, raklade FUNARTE i lokalne vade u Esteliu Nikaragvi

27. svibnja 200s.

*

]{AJVECA g(UI.PIURA OD COXOLADE

amedtkoj saveznoj ddavi Louisiani. lzrada skulpture
tratala j€

ta godin€.

I,,

\

tokoladno jaje v6ine 8,32 m i5i.in€ 6,39 m izradila je b€lgijrka tvnka Guylian u Grote Ma ru u sint' -Niklaaru u Selqiji 23. o:ujka 2005.

tlt **1

f.r.

"ll {r

I ; I
lt

't

.

NAJVECA

SLIKA U PIJESKU
Zaklada Art ln ihe Frame

ianskog otoka lereyja

e bi oryani

,

ziraaje 18.9 200s. izradu dike
u pijesku povriln€ 241,92 m'].

*

NAJVEaI MozAtK oD PoiTANSKtH MARAKA
7
2005. moza k

Bugarin Andrej Andreev lzradivao je

od 5. 5. 2004. do 19

od 102.153pojtanske rnarke.lt4ozaik jezauzinrao 50,8 nr: pr kazivao
povijesne pl

zore anrbeme Bus.tske.

*

Ir
o Nllan2e
MODELIRANJE

NAJvE(t PRtvREMENt
MURAL OD KOVANICA

*

runrveit naooel GRADA

IZRADEN oD pioslroA
1000 zdjela, tava I drugog

K.ez Zhan Wang Dradio je mode Londona od

(uhinjskoq posuda. Kotai tondon Eye je lopia:ke od nehrilajuaeg ielika, a katedrala 5v. Pau a je ve ika posuda za peienie. l4odelie predsiavljen .a tzlozbl Univetsal Experience u saledji Hayward u Londonu u velikoj Britaniji od 6.listopada do 11. prcsinca 2005.

A I

l,4ura od 2,545.270 kovanka od jed nog jena sastavjenje 10. 10.2004. na

BAToNA
554

fenivalu saltama u japanskonr gradu saitaml Blo je velliine 30i40 nr.

amenran.crohn ldss dv

a I

*

iivot njska
u

NAJvEea SKULPTURA
OD

'revjerojatna oblika od ba ona

W

lednom

PRIJEMNIKA

etu

u New Yorku u sAD u

clntaras Karosas zrad oje skulpturu naz-

21. studenoga 2005. Cassldy

.

vanu LrV( /nfotree od 2903 televizo€ u

je premazao uneda mu ne vervao ba one u 30 raziaitih
ostalog, napravio psa, rlona, ribu, pudlku, kokodila, nai,

NAJVE€A sLtKA NASLIKANA PRSTIMA

a kravata je svezana oko arene u Plli u Htuatskoj 18. lisiopada 2003.

l',4uzelu na otvorenom u Vilnlusu u Litvi.

sku

ptlla

zauz

ria povriinu od3135m':.

Sliku pov6ine 1007 m, naslikaoje prstima 187 osoba sa svelai lita Tuha (Ok ahoma, sAD)
1

.

NAJVECA tzLoZBA

.

NAJVEc|

oIsAK oD

.

9. 2005 ,

Lr

povodu proda-

ve prve nogometne utakm ce sezone.

FOTOGRAFIJA l3.6T0fotografija nasmijetenih judi
iz ozeno je

Krajevskom umjet-

NAJVEEA KRAVATA
Kravatu dugu 808 m

'ra niakom koedzu u Londonu u Ve.

DRVENOG PEEATA Najveci otiek od dryenog peiata 0a5,6 m,) izradilo ie334di€{e. zlden jeu Lichu u Njemaakoi 19. 9. 2004.

vikiniku kacigu, n:iir konja,
vilinskog konjica,

iilafu,

lora,

kradiisu

i

anovl orsanizacije Academia Cravatka. Drada ie traiaia pet dana,

B taniji29 8.2005. kl02bu su organlzirali Hew ett Packad i NcH, dobrotvorna orqanizacja za djecu

*

NAJVECA PIETENA
pol,djra

SKUIPTURA :
Y

Anerire L teve.nol rta - let' golem punlen zecOuqa. aak 60 m, ispleten od vune ?uiiiane poputtoaletnog papira'. Pletenje skulp iure 4ane Zec trajalo je pet godina, a na tom mj6tu trebala bi onati 20 godina, nakon iega te se lazgmditi prtodnim putem. U ia.denoj utrcbi zeca gnijezde se div je
Na brou

tfr

zlvotinje, a posjetiielji su potakiutida se popnu na golemo tijelo,

umjetniaka

WWW.G

U

IN

N E

SSWO

R L D R

ECOR

D

5.

STRIP
-

r. o

NAJDUZ| srntp
Lu('
u

*

NAJVTSE osvoJENtH STRIP'I{AGRADA EISNER U

Strip kori ie u

ltaliji u povodu Dand Guinnettovih

JEDI{OJ KAIEGORIJI
Amerikanac rodd Klein owojio

svj€tskih rckord. izradila talijanlka ekipa od 35 Disneyjevih crtaia pod naslovom Ckcio € ilconpleanho saftosapra

je

12

lciccio i tudi todendan) bio je dug 242,4s m i iiok 0,9 m. Stripje dovrien u rekordnom v.eme.u od I rati i 30 minuta, a sanojao t€

od mogui h 13 nasrada na dodje i strip naqrada E sner za naibolie kpitivanje slova. Naqrade nip-indurtij€ imesu dobil€ po crtaau

stripov. willu Eitne.u,lvo(u ndP junak. OLrha, a pruisu plt
dodljeljene 1988.
2,35 milijuna primjeraka. Napitao ga

je i nacrtao Kanadanin Todd

---{!(Farlane,
sal

a

u'edio Amenkanac lim

IIIAJVREDI{|J| SIRIP Najwednijirtip na sijetu je pal
copy ptinie?k ptroga bto)a MaNel Com;csa i21939. Stipje prodan

crup Rekordno rasprodano

STRIPOVI

*
NAJDUUE

]{AJPRODAVANIJE JEDNOKRATNO

lrdanje objavljeno je s razliitim naslovnicama u boji i nekollko je puta ponovno ti5kano da bi se zadovoljila velika potraznja.

ame

kancu layu Par

no!

za

350.000 dolara u nudenome 2001.

AJVTSE

rzDAvAl{r srRtP
Stip Dandy (Ki@i) od
pruog izdinja 4. prosinca
1937. neprekidno izdaje

STRIPA Prvi broj st pa spder-Mdn prvije putobjavljen u kolovoru 1990., n

lzDA IE

NAJVEGA DRAZBA srRtPovA
Najveia drazba ttripova, strip -umjetnoni, film5kih plakata i on.lih suvenira povezanih sa

IZDANJA JEDNOG STRIPA
Pruo izd.nje meksiikog ndpa Pepin

nipom

tiskino j€ 4. dujka 1935. kao tjedna antologija stripova kojiru s vrcmenom

odruana je 13. listopada 2002.

tvrtke DcThdh\on & co iz
Britaniji. Najpoznatiji lik tog tjednika je neobrijani

tetverodn€vnu dra:bu organlzirao je Beritage Comk Auctlons iz Dallara u
Teksasu u sAD u, a 5,207.430 dolara.

23.listopada 1955.
7s51 broj.

zarade.oje

(otajni Dan) koji je na slici pdkazan s onalim vatnim
likovima

tojiiu

se

pojavili

ta

r?

+"-.-.--'*" -.i+:
SUDERIUNAK
STNIP

GODINA
1938.

Fanbm s-p"'".n Batman

A.€ coDi6 bL

11 A,trcntat'b'
Delective Conks

lol3
1939. 940.
1940. 1941.

coon rDrt Grdv\o J Zeenaejetiljka tldeina:ena 3d woman Rob ^ (,asonTodo, Lioa ora@d1ld AnsLp Hulk spd-.Md_ trebrni letal sudacDredd

17 DetecnLe(on J o l3 Aneticah Coni6 bt 16 All'kt.ami1bra Dct""tn(antb' 231 Bdqdr ot i-g &d,eahdheiotdo 28 thctedible Hulkbt.1 aaazhg Fdnu\ b ( Fantasti( Fout fi 4a 2ma aD bt 2l'arc)
6t

9t6
q53
q6O 1952.

'd.2
1966.

1971.

*NAJUSPJESNUT FILMOVI SNTMUENT PREMA STRIP-PREDLoSKU

.i

CRTANI ROMANI

*

I'IAJVEEI CRTANI ROMAN crtari tonan Blankett: An llunrcbd

ioylek pauk (SAD, 2002.)
403,706.375 dolara na

*

PNVI CRTANI ROMAN adaniroman su str pov dugipoput
knjiga, aile su priae itpriiane slikama.

Ivorcitih tnanlh

piia'

trtane

knjizevnostl' aesto tvrde da su njihova .l€la umjetniaka, a nesamo fomat

Nove/arne akog autora Craiga Thompsona ma rekordfe 592 stranlce. Taj je iagradlvani roman pdia o dvojcibraae kola odrastaju ulaze u tii€jdzerske qod ne.

i

ameriikim kinob againama. U 10 dana preho je zaradu od200mlijuna dolara, za€divU 223,04 dolara 'nilijuna do 12. sv bnja 2002.. ftoje bde od b lo kojeg druqoq filma.

(ovlek pau^ z zaEd'o F 3/3,31l.39J dobra, no znao da
ukupna zarada obaju

.bFvljivanja.

*

I

mova

izn osi 777.084.268

do ara.

tftani roman' polav o ie n. naslovni.i amerlikog nripa 8/oodnar, iljlsu aulor ilunraior
Po am

1975.

NAJV|SE NAGRADA zA NAJBOUEG AUIORA NASLOVNICE

Trccl film iz tog i€rljala premljerno ae

blti prikazan 2007.

Richad corben j pi5ac Robert E. lowad. lnejegod ne knjlsa nr pova

Amerlkanac an Boland osvolio je pet strip nagrada Eisner za najboljeg
crtaaa nas ovnice za str pove:Annal Man \1992. 1994.), wonder wonan

The

Kil\ng lake

119A9.),

ftan

Hell

i4!;re4rrli,t]};iiEt:ntr!r's:4

r

11995 -1991 ), Suptene \1997 .),

ZEMTJA S

aireiikog autora
tseyond

Georgea Meugera,

League af Ext aotdinaty Gentlenen (2000.-2001) te za teague of
Ge ntl enen, Prcnothea, snax, Ton Stong i Tan Strong\ Teftific Talet lsvi lz 20A4.J.

ruervrSr

trrncn

line

and Again

inala

podnasiov Crtani rcman,

(1993 1994.), Batnan: Gathk (nights (2001.), /nv6lb/et (1999
2001.) i Fiarh (2001 ).

Ex,raord i n a ry
i

STRIPOVA
llanga nr pov u lapanu, s l3tiednika, 10po umi€s€i

*

NAJVTSE NAGRADA

zA

Britanac

NAJBOUEG PISCA Aan Moore o'vojioje o,am

strip ragrada Eisner za najboljeg

NAJVTSE NAGRADA zA NA,IBOUI CRTANI ALBUM Britanac Alai [4oo€ osvoj]oje aet ri sirlp-nagrade Eisner u kateqor jl naj
boljeg cdanos albuma (novi i ponovno tiskani) za nipove: tvat hnen (1988., s Daveom cibbonsom), Baimani Ihe

*

nika

20 mjeseanika, aine

udo od 40% utiskanom mate jau U 1990- m godii
nja prodaja manqe postis a

pica: watchnen \1988.1, Batman:

je,aradu od 600 milijard jena (5,5 mlljardido ara), od
iega je 50% potroieno na
iasopise,

.

ostalo na kniige

(i//ing /oke

(1989.,

iB

anom
s

Bol andom). sma//

K,/rro (1994.,

=

o(arom zarateom) i From 8e//
s Eddlejem

(2000.,

campbelom).

J.d4
l1^'

f,
)

*l

TJMIETNOST

KNJI
l"-^?:r-.-E-s-r -ugo EErtt
* .
NOVIREKORD NOVOPOsTAVUENI REKORD

L

NAJPRODAVANIJA KNJIGA SVIH VREMENA
osim Bib je iKuEna

':fiiffi:;.:l*::-;;
@'.*;,:;:.:1'l'""
ky, najbde je pro

.ll(. E lI N^--t.=.^". ol cratam Rawle uxl contaus 4O

kojir

5u dje a sa

#',li"lll1"3:ne,zatffi
,.
.uoK rrre

zaitiaenim autorskim pravima, nalprodavanija knjlsa svih vremenajesu GuiD

netsoi svkttki rekordi \ptiie Guinnee sov, krlljla rckorda). od poietka ob
lavljivanja 1955. knjisa je prodana u viie od 100 m juna p mjeraka i

titka knllga eih

I'IAJPRODAVAN IJA

sAD u u lipnju

'::::;r;::;:*#:.:'J:.f
NAJDUZT RoMAN SASTAVLJEN OD

?? l_"_

tr;ffi;;:ili::#*
author
five years,

NAJMANJA
REPRODUKCIJA TISKANE KNJIGE
mikrol 1oq€flja,
s

AUIORICA ROMANA
Najprodavanila minula Agatha ady Mallowan),

aulo chrn

ca romanaje pree

viie od 200.000 primjeraka.

(r M lei podije
78

iijihje

kriminalini;

.

ilAJvEaA GoD|SNJA
ZARADA DJE.JE
AUTORICE

A

kih romana prodanou2 milijardep mjeraka i prevedeno na aa jezika. Napi-

ilnlnr

sla jel19

kaza

linih pred(ava,

a pod

*ena rarbesowj ni

prokvode r.iunalni iipovi, instituta
^4assachusettskog za tehnolog ju u sAD-u,

pseudonimom Mary Westmacoit i

ist

jubavnih rcm:na. Zarada od nlezinih auto6kih prava iznosi nekoliko mllijuna

naFlavniih za 2005., koja je objavje'ra 15. lip'rja 200s., godiinja zarada brltanske autorice L K. Rowlinq procijenjenaje
100

tznezattt Ruttr
Ronan Wonan s Wotld 12005.) Britanca Grahama Rawlea sartoj seod 437 stran ca proze zrezanih iz 1208 raz aitih:en* h iasopisa 196Gih.
Priia od 76.768 rjeiisanavjena je od
40.000 odlomaka teksta,

na 59,1

m iu'r dolara

2004.

tiska isu 2001. tekrt Novog zavjeta Eiblije (vePiju k.alja

NAJBRZA PRODAJA

.
prue

I'IAJVECA GODISNJA

ito je iinl

PUBLICISN.KE KNJIGE
,ying 8,ito4l, memoari blvie
ameriikedame ri ary Rodham Clinton kojiopisuju njezin zivot s ameriikim predsjednikom Billom c intonom i

ZARADA PISCA
Prema Forbeiovq linl, pisac knjqe Da

najdurom priaom svih vremena
sastavjenom od krezaka iz iasop sa novina. Autoru le treba o pet godina,
37 tuba ljepila ltroje ikara da dovrti taj monumentalni posao.

zlatu na silikon'koj plollci

Yin.ll€v kod, Amedkanac Dan Brown

zaradioje €kordnlh 76,5 nrilijuna do aE 2005.

-_

NAlvEaA cUENA PLAaENA ZA PRVI ROMAN
Novinaru sunddy Ime5a, Britancu Paulu Eddyju izdavaai

b tanskl iameriiki piatilisu l999. rekordnih 2,8

., +r

NAJVECA OBJAVLJENA KNJIGA

svilet!, pod prednavljena je 15. prosinc. naslovom Butan, 2003. u NewYorku o SAD r. Teii60,3 kg i saddl 114 nranka r boj. Kad je otvorena,
Najveaa objavllena knjisa na

vlsoka je 1,52 m i ilroka 2,13 m.

I

& f.l.
odvlj.va aft. ldjige o F yiu eteN, autdi@ r. K.Itowllng: U GuinB

'lLr..

llt '*1 I

|'t

Btt

B,tr

Dale pdp@ted.a

F loji

Kolilo 3te 3rr.aliv.li 5 r. K. Rowliig? Na R.du fer*ra n rmo mnogo ,uradivali,
s6no mije ponogla oko nekoliko kgovoE ijeti koje je sma izmG lh. sada mivaljda vea vjeruje, nakoi ie5t knjigal or anjam e na njezlne ophe likova, njihova nava, renper6denta iona ih ivojiava, ito me uputuje na to lto bi je

d& h 3n'q$li mvl@i.ha l!4 Eliai. gle u tnjiri It*ry Fofi.r i H tdils.. 5 mm ,e rqdr& o $llm posdgtudm.
nNorb

ff ri.blc

Xolilo je Gilo gla5mo pr.liti toliko
Tehnika kojod seduiin da bih F podsjetio na ,ve glaove koje on stvorio j$t da uzmem malidiktalon isastavim poprglaova nakonjto ih izmislim. Na pdnjer simim rijeil'2. *anka, ujak vernon..., azatim njeqovu pruu retenicu. Kad je snimanje bilo gotovo, mao sm
kasetu 5a 114 razliaita 9la5a.

ftdu pdlm koil proaft.js n@ lojlgs - kakrv l. to
slg0rno 3te
Nevje@jatan je o5jeaaj pdjedovati jedin rukopis najnov je s ie o Ha.,yju Potteiul osjeaao em e popu kad je rilao 'rojsija s planinel lVealutim, on nije morao potpisatl uqovor olajno5ti - ja jesaml

Je

li vairc bilo oiuvati

i.jmrt

na

obeaao ran da neau n kome iivome

te poveano s Hanyjem Portercm radi€ u apblutnoj tajnon . Jo! su m usnice spucaneodienog qizenja
koFm 6dimo.

p aatioknjri. slmafju n mjenu ia

nriiiuna dolara za njeqov prvi roman Fimt i(tada joi nenapisan)

NAJVEO ZADRZANt
PREDUJAM
Vrhovni sud savezne ddave New York

.

NAJVTSE P|SAMA OBJAVUENIH U

trier govori o polcajkiGrace F int koja se nalazi na tajnom zadatku iprvo le knjievno djelo tos istra:ivaakos
nanavak. Taj

NOVIl{AMA
Rekordnih 118 pkama ndljca Poorana chandre Pande objavljeno je 2001. u novinama Dalnik./aqran.

odluiioje

u

veljaii 1996. da bitan5ka

9 umka loan Co lins moie zadr:ati pre

dujam od 1,2 mililuna dolara
a za svoi

kolljedobi

rcobjavljeri roman &r/ins Pdt

ton.
NAJVEEI PREDUJAM zA
tra
a

zdavaika kuaa Random Hou!€ sma je

I,IA,DUA ROMAN
pedu
Ronan A la recherche du temps lU potrazi za izqubljenin
vremeDom) fra ncuskos pkca l,larcela Proutta saddi oko 9,609.000 znakova.

€di!

verziju romana nezado

PUBLtctsTlaKU Krurcu
Bivii ameritki predsjednik Bill

vo javajuaom i n€uspjeino je

tuiila

cllnton prodao je prava na
objavljivanje svojih memoara di jem svijeta izdavaikoj kuti Alfred A. Kfopf lnc. za vje od 10 milijuna doara, ato je najveai predujam 5vih vrernena isplae€n
za publicist

*

NAJVBE MJESTA t'lA uEswtct zvuaNtH KNJIGA

lim Dae (vidisliku qore) zauzeoje len mjena na lje!
Britanski pdpovjedaa

NAIPRoDAVANUT eAsopts
Ameriiki iasopie Iy6utde,
s tjednom prodajom od 11,8 milljuna primjeraka, postao je 1974. pru ijednik s prodajom vetom od mi ijardu primjeraka na sodinu.

tv ci najprodavanijih 4uanih knjiga kad
su knjiqe o Harryju Potteru koje je

aak

iku knjlgu.

tao zauzel€ prvih iest mjesta na Ama-

zonovoj ini'Najprodavanijih amer

h

NAJVEEA
POP-UP KNJIGA
obnovljeno izdanje Ezopov,h basnl dlmenziia 122 x 76 cm itezine 13 kq najveaa je pop up knjisa na sv jetu. Dizajn raoju je Amerikanac Boser
Culbeltson, a likovno opremio

zvuanih

krjiga'u kolovozu 200s.

*

*
iIAJSTARIJA AUTORICA S PRVOM KNJIGOM

iIAJPREVOOENIJI PISAC

Britanka Beftha Wood (r. 20. 6. 1905.)

Knjige amer:ikog pisca L. Rona Hubbarda prevedene su do iittopada 2005. na 55 jez ka.

objavilaje prvu knjlqu pod naslovom Fresh Ait and fun: lhe 5tory of a
Btackpaot Holiday

, l-."o
ROMANOPISAC
S I'IAJVEEIM OPUSOM
Braziskipisaclose Carlos Ryoki de A poim lnoue objavioje iak 10s8 roma
na

canp na *ai 1@.

ameriikiilu(rator Peter d€

sev€.

rodendan, 20. lipnja 200s.

v

I

od l. lpnja

1985. do kolovoza 1996.

NA,STARIJA MEHANIIKI TISKANA KNJIGA
opee je prlhvaaeno

.}

daje

prua

mehanitki tiskana knjiga bila Gutenbergova 8,b/,/a. Oko 1455

tiskaoju jeloh.nn Henne zum
poznatiti kao Gutenberg (1398. 1a68.) u lvlainzu u Njemaikoj.

WWW GUINNESSWORLDRECORDS.COM'''

rfS!.1

si

*

DR'AVA 5
NAJVISOM
STOPOM

GLEDANJA
TELEVIZIJE
Pr€ma Nie se. Medit, Ame

3{;H,'Ht*,**
ito je viie satitjedno od bilo
kojes drugog naroda na svijeto. Zapravo, od poaetka praaenla
navika gledanja televDie 1950.ih lvrtke Nie sen Media,

.

NAJVISA KAZNA DOSUqENA TV KUCI

+

Amerikanci 5u 2005. prove nalviie vremena g edajlaite eviz tu

*

NAJVISE W KANALA U VLASNISTVU POLIN'ARA

c ona no lpravla v ada Unatoi tim predion nia, Benusconije izgubio

trad

Ameriika federa ra komisija
dosud la je u o:ujku 2006.

u kampafl za talijanske predsjedn ake izbore 9.lravnja 2005., blvi G janski
prem ler silvio Benuiconi maole

izbore uz

v

o ma u

lazllk!

u

O NA'VIsE ,t EMMYJA ZA TV SERIJU
Nagrada Emmy zd najbolje ameritke t€levizFke emisije ekvivalent j€ O(ar€ ter la U/,., 5e?a,? (PBs, sAD) osvol a re

ndjvlu kaznu

za TV emisilu.

podruZnice morale su p atiti

p/ilazivanje ep zode serije
8ez iraqa (na dlci) u koloj

tailjanskojte e!iz l ! pokuialu pridobivanja qlasdia No Berlu(oniju 1o nije biloteiko kvedi!o; nlegova tvdka. N4ediarel, posjeduje 1l, ry ponaje: Cand e Cinque,ltd a Uno i
na

iajv ie nastupa

*

I{AJUSPJEJNUA AMERIiKA gERIJA NA
BRITANSXOJ TELEVIZIJI

postala Channel4 obiav, a je rezu tate nalqledanile

Erilairk. rv

dosvibnja 2005.4ak 101 Emmyja. Na s cile Gunda o o<ar, kojeqa rekod
njeqove em6ue zargurno neie

trlu lavnih

TV

amerake seri€ nakon ito je l0 kolovo2a 2005. prikazana prv: epizoda s€rje /2g!b'enl (ABc, sAD). S brojkom od 6,a mlillna g edareja, /29!breris! glatko potukli prethodni r€kord kojitu drrale

NAJSXUPLJA MINI"SERIJA
Desetodilenamn slaoDrugom
svletskom ratu Zdrut€na braaa u pro dLikcijiHBO a

iu

suradnji

s

amer akin

(urani.e

(ABC, sAD)

t4,6 miijuna

producent ma stev€nom Spie beqom i 'Iomom Hankbm, stajalale 125 milijuna
do aG, a sn manje u Hertfordshneu

*

!V

NAJVECI STAI.NI STUDIO

Bolanlitrajaloie devet mjese.i od
ka 2000 aak 17

oili

8im, epska povijesna dramska seria koju produc Elu lv kuie HBo (sAD)l
BBC

miljunadoara od ukup

(vel Britanlla),
se

ma

ia

ni studio

koj

sanoji od 2 ha kul5a iiest zvuin h nudija u kompeksu Cin€.ntd Studios u Rimu u ia ijl Ku se Foroma

.og proraa!na bili 5u lroakovi gradnl€ 5erja drri i reko'd za * najvetu koliiinu umjetnos snijesa na-

pravlienu za

w

seriju,

150

tona

ve iine su 600/i pravog Foruma, a mas inova staba u svetom iomark!
nara 5u viie od 200god na.

reciklranog papira upotrileb jeno ie za zadu rnijega r sumskim prDori
ma. uredenje okruzenja za sn manje

ilgi,'os
Zn.atnncarnt nidra IV enl.
Oo.tor

:rl"I::'r

j,

l:i;:

poa.l.
'196!.,

llto {lBC, Velika aribnij.) s prikdiv.ti 23- ifudenog.
do

P€ler Davi5on b o oohol Pij€ roga, kad m' je bio d*et godina, isplela mije!lpopur

o.o9 kojiIe
9

nosio Tom Baker Zapravo, Tom

.

lrenutl. tiltanja ov.
709 epizoda

k.ilg. pn*az.ho ie

r.

Eals zad!:antezatono em porrao
uma( G edao sam ntegova Dodora Whoa izakljuiio da j€ to posao za mene. Bio $m siquran da t'u qlumi Doktora na televiz ii ie o5j€.ai etvadri woj r..? fanbn ianl lmdmvla{tiTadd da ne spG miniem enilnl odviiat iab.vnu p€r G[nu

r73 p.ite. Razgovarali 3no 3

brilM3llm glum@m Davidom

Ln.ntonl d.r.tom i najnovijon

$

ln*.m..ijom

prlFehio z.

Doktora, i pitrli ko ia.ovN ulogu,

t

g.l.lo
K.r.v

ougo $n bio obolavaGlj Docto.a t!48 Bala mi je isplela dtemper za kdlet lad ie

(Brnanka Billie

P

per, na

sli.ilijdo)l

*

NAJVTSE

.|

REKVIZITA U TV REKLAMI
N€vleroFt.ih 250.000,aziobojiih
optlca upotrileb ieio r€ u TV reklanr za novu po.ud! Sonyjelih LCD te €v20ra Ta v zua no
do mliva rekama!nim en: le bez rai!na ne gEf ke. a piv le pui

prikazana 2005 Dan5ki r€datell NkolalFug ss sn mio i! je na

Ro$l.n

H u!

san Fra..iscu

!

amer akol saveznoj drtav

Ah={g
*
NAJVISE

REKLAME

Naiskuplji reklamni ternin
svih vremena,2,4 mlil!na do atu za 30seku.d em t G.la, pla.e.le mr€i NBC ! prle.os! utakmce
supet Bavtta
2001

POGINUI.IH U TV KVIZU
Natmanle 74 osob€ pog nu € su .l

*
N

NAJDULJE RE(LAMIRANJE

JESTE I-I ZNALI?

! azf .e za f I p .5( TV kr z Woror€€ (A85 CBN) 4. vejd(e
stampedu za

JEDNOG PROIZVODA

jeh.c

Thonras Gotischa k

xxxv 28

Anatak nupa vjjenag
z,akaplova na plaz 0

sjea^Ja

2006 Moglinost osvalanla m liun cesosa (le 100 do ara) natjera a j€ 30000 judida re naglral! na u azu .r nadion Ultrn u rvlan L Kad su ,'3tn .€ popun le nor ie judi pa e !- pred oial.r(k m mnostvom

s!d eiovao j€ od l99r u svakol reklam proizvodaca s atkiia Haribo Pojalio se ! 206 te evnlsklh I 118 radii5kih rer ama u r4 godina

rv

*

NAJDULJA TV REKLAMA
plon l.e Tea 6reen nistat L 1011 StaJaale oka
240 AA0 datara i

Rekrama za L

NAJSKUPUI REKLAMNI
TERMIN U TV SERIJI
iZ.o 2 mii!n. do aG pla(eio le za l0 i€ku.d r-"klama u jed.osatno Dos jediioiepizod 5crje P/rarert (NBc.5aD) EmisF
Pr b

*

nr.ule,: pr kaza: lu l€rvponalaYor. uNzozemskol
tralalaje 24
u

bit.a ie

NAJDULJI NEPREKIDiII TV PRIJENOS UZIVO
8,othe.a (Erdemo

orulku 2005 Naikrata Tv reklama zauzlma

praGaun0 pilot epirode

samo po a okv ra (ledno po je)

Peta sezona 8r9

r',lemaika) em t cna ie 8763 !1a ia crogram! Prenr ere tern5ehen od 2 ozrjka 2004. do ozujka 2005

I

le u sAD u pr kaza.a 6 sllbnja 2004., a q eda o lu le oko 5l,l

naje smo l/60 s€k!.de snlm r€no le r2 vez ia r€ ,€k am€ za kaiadsk rv!(hM!!., a prva ie
pr kazana

2 ,l€anla

2002.

* NAJSKUPUA PILOT-EPIZODA
Dvosatna p'lot-ep zoda serle

I

Dglbreni

(ABC, sAD),

pl kazana 22. ruj.a

-00d . imdl. ,e p o'd ,' od .'r.dodd.Dve. eotp^to anierakog zvrinog d.ektora ABC.a Lloyda Blaun. zatonoje

2-

2

odobio

sn manie tako skupe serle, no /zqubtenisu ponali naiuspjeii ja aBc ola ser ja 5v h

wmsa! .l

l,'

,r
EZ ..' qr f:. -. \ [!fft
WWW.GUINNESSWORLDRECORD5

;it
',r

,i

rD::f-r-E

-

-'F-iaE;!.-J

CO[4 I79

+.

NAJDUUE PRIKAZIVANJE
5F W sERIJE (BEZ PREKIDA)

Seria si.ryare SG t (od 1997. do

prikaruje pfre epizode2T. vpnja 1997., kojaje nosila naziv DjeG bogova'. 203. epizoda'Druitvo lopova', prik.zana 2006., po g edanostije pretek a Dot:ee x, koji su se tnimali do 202. epizode(od 10. rujna 1993. do9.

danat uilaje u

10. sezonu, a

se bez prekida od

svibnja 2002 ). Na

s

l.ije pika,ana

trenutaana postava seije, t amerltklm zvrinim producentima Bradom Wr qhtonr (niprijed ljevo) i Robeirom c cooperom (naprijed desno).

*

NAJDUUE PRIKAZIVANJE
VARIJETETSKE Tv EMISIJE

PRVI BRAK U REALIfY SHOWU ameriik miijunai Rick Rockwel

*

IV

izabrao je u vejaal 2000. Amerikanku Darvu Conger biviu medkinsku sestru hitne s uU be, za svoju

zlostavllanle blvie dlevojk€ ida se iak ne rvjda Darui, emisija je imaia golemu g edanon. smatra se da je upravo taj Jhow pokrenuo eksp ozlju rea//t/emirija koja je

.

NAJDULJE IGRAiIJE ISTE ULOGE U TV SERIJI

obijezia polljednjih po a

5;jbado 6;9arre (Univisioi

nevje(r

u Foxovu

evirlon Neiwork, 5AD) pr kazuje se svake subotnje veaer od 8. kolovoza 1962.
Te Em silu na

natjecateijskom rea//ty

$owu

Tko se Zeli udati za nilijunaia? (Fox, SAD).lakole Fox po5 ile

*

NAJPOPULARNIJA PREMINULA

ipanjoskom

odustao od ponavljanja eriisije, a

AMERI.KA

Ameraka glum ca Nelen wagner glumila je ik Nancy Hughes l\4ccloskv u serliiAr ihe Word turns (Dok se sviiet okreae, CBs, sAo) od prue epizode 2. travnia 1956., ito ie najdulje sranje ste u oge u TVserlji (njezin ik izsovorio je iprvu reieni.u u pruojepizodi). Helen je prorlavila 50. godiinjicu u oge Nancy
rodendan se'ile u travnju 2006.

poietka je vodi iileanac Mar o Krertrberqer (dolle),

brakje ubzo poniiten rakon 5to se otkrilo da le Rck optuien za

fv zv|EzDA
Prema istraZivanju ameriike tvrtke

poznatjlpod nadimkom

rvlarketing Eva uations nc., najpopulamija prerninu a ameriika t€ evkiFka zv jezda je konr iarka iglumka Lucile Bal. Najpoznatija je po liku iz TV ser je /tove ru.y(cBs, sAD), a g umila je iu vie od 70f lmova, ukljutujuiifilm YouR, Mine and OUR lsAD,
1968.) s Henryjem Fondom (sAD) i Farcy Panls (saD, 19s0.)
s

.

NAJ.ESEE PLJESKANJE

Pro.ijenjeno je da domaiica emisije (o/oveieVanna White (SAD) rukama pjesne720 puta po emisiji.To znaii da pljesne 28080 puta god Snje da je pljesnula prib iino 393.120 puta od pryoq nanupa u emisiii 1982.1

i

Bobom Hopeonr (sAD).

NAJEOLJE PLACENI TV SCENARIST

Amerikanac LarryDavid, koscenar st ijedan od tvoEca poznate humor stiine serlle sei#e/d, ,arad ole 242 miiluna dolara 1998. David je napustio serilu 1996, allse vratio da napiie posljedrju €pizodu 1998. il novije vrijeme pi5aoje scenarjislum o u h!moristianoj \v rei)i Bez aduievtjenja, nofin.

.)

+
r

"^,-..-.Jt
*

---r.t';'
lt
NAjVIJE NAGRADA EAFTA ZA NAJBOUEG TV GLUMCA
NOVIRIKORD
NOVOPO'TAVL]ENI
RFKORD

a '-- ?

NAGRADE
NAJVISE NAGnADA BAFTA ZA NAJSOUU TV GLUMICU

II'UBOUE PtAcEilE UEDIJSf,E A'UEZDE

je (et

(cr. D,r.riie 9 L-.e

csrct e iJ .ngradu BATTA tn purn lloiD.i.h /n la/klrq ro n straDq.r (r968 ). /

6( 9! ra.i Nl.ia. C..r.1.!!rrl(l r iacraa! :A:r! :r ' r bc.e. !J-.a "iJ . .- -_. - . ';a t'VrFJ;.. ir.i.rj :.5 :;il :.._i rri,

lir. RonJr.

i1982I lrti.l nr. 3io.oe romlih€/t (2001 L Thora H ro
7r Ialkinq tladds 11989 ), Ialkint) H..ds 2 ltt99) La,,t t.t v,/.d L-1000.), n.rn Nllrre. . P.me t!rp€.r

(2001) Pene.r i,rir.,i 1.lfX2l rr eor. : tri uraetoPna orvaianja nagrade za natboLjeg glumca e(.,,i

r.2iJ(1991 1993 )1c l!1€ Wa 1c6 /r itv BeartnutSon (2A02) thrtict il00l I Irr. arnleir/r' lries (/00.11 lvliner Wa te6 d lere clord ?a t, * uEslopne n.grade:a

d.e r l)' 1r15[ r ! r ircm ROb e.- :r : : : .! !5.i, o l, r.rii:.r': :r . i l-:-; ., (aieg!,l natbc,e! -,'r ., .: zd ! !!L fore r/( ..!. :1. ;:': ..'.': : a] F tse 'ari-. _::'::l : r !: Ca.aca Te., 5. _. a i.i.i cc '99J do 1996
le kol
lr

NAJMLADI GLUMAC NOMINIRAN ZA NAGRADU EMMY *
t,a.<e M!n z 11 512 1985)nom.ranleudob od l5 godi.a ra .agradu Emmy za.t.vn!
Ame. ka.ar

NAJVISE NAGRADA EMMY ZA NAJBOLJEG GLAVNOG GLUMCA (U ISTOJ ULOZI) Anre, (( ,l . ri. 0.. K.ortj orroJ o lu .a:..dd., Erlr .! z^ mn! .'e.lbJ ! 5pc.ec.c'uo7 rckoroi rr ter p!ia ra !ioq! sarneUi F fea ! seri Ih€ 4rr1,
Grit'rlh Sho,rod 196r do
1966 oo i967

r95l

od

Najvi+ .agrada Emmy ra najbo
liu glavnu glumku u isroj

og! " (Jre!o" rJd\o,5ta.e5erje ri ! 09! [rln.o]ma u jertlMako/nr ! red,ni(Foi sAD) na 53 qodi!.lol ..d.e .r9rraa Emni, 2001
J

uldios(i

eqJ-c(.:..re3.roir 5i)r Lr !ad! za ni5olfr u og! u hr mor n.
Id
fol
5er li

Mrrph!, 8@/r'r osvo a epel
991

..na 989 990 992 199:

-t

v
43.
---4

,!

# tl

l.- ,

i,

ia.

L,

I

t,' I

Jpy

J-Dr 6aDe Ore, 6AD, 2003.) Prdaiun 39 m ljuna dolara z.r.&: 139 milljuna dolam

(idr

ttuMoRtsttMDoKUMENTAR FluT'
3

TII{E'DZINsK FILM

ntla (sAD/Njefraika, r00r.)
242 m liruna do a,a

z.r.d.

Prorafun:6

m lituna do ara

Pbraaun: 41 mi ijun do ara

u sAD.u:13,5 mi jutradoara

zar.d.

rr fr lilun dolad Zarada:300 mi juna do ara
Proraaun:

Prc.aiun:

z.r.d. !

11

mlljuna

saD-u:1or

mi

do:
-

:

FILM s NAJVISE
OSVOJENIH OSCARA

*

v
treildio

NAJVECA ZARADA po KII{ODVORAiTI U PRVOME

*
Br

NAJBRzE PRoDAVANI IGRANI FILM NA DVD.U

*

NAJPRODUKTIVNIJI
SCENARIST

VIKEiIDU
Fllm P/anira Erokeback (5A0, 2005.) tatvanskoq redatelja Anqa Leeja

Filn Harry Potter i planeni pehat Nel.
tanijaAAD, 2005.) na DVD u proda van je buinomve(omod ien primjera ka usekund kadje puiten u prcdaju

5ara

onarz

rurske napr$ote J95

{ilmskih (enarlja u svojojkarijer od 1969. do 2004.

iqraoje u samo pet ameriikih
akademije za 2004,

trilogije novozelandskog redaielj. Pet€ra lacksona Goryadar pdenova: Powatak kralja (NZ/5AD, 2tA3.) Gvojio je svih 1 1 q.ara ,a
koje je nominiran. Poyratal kra'a taj rekod dije is dva fi ma: Bet Hur {sAD, 1959.) i

kinodvorana pruog vikenda prikazivanja, a ipakje zaradio iak
547.425 doara. Prosjeana zarada po

kinodvorani knosiia je 109.4€5 doara, itoje najveaa zarada po k nu ajv€au zaradu svih vr€n'en. po

V Britai jl i od iada prodaje u vite od tri prinrjerka u s+ kundi. U sAD-uje puften u prodaju 7. ozujka 2006. isamo tog dana prodan
20. 3. 2006. u

e

*

NAJSVESIRANIJI TVORAC FILMOVA

Ameikanac Robed Rodiguez napbro je senar j u film E/ Marlachi (sAD,
1992.) dokje sudle ovao u med cinskom inraiivanju k o pokusnikun( a svol

je u viie od s milijuna prlmjeraka.

.

NAJVEt| FtLMsKt sruDto

honorar upotijebiole za prcdukciju

kinodvorani sivario je ka, /arcva (sAD,1994.) kojije u samo dva kina
zaradio nevjercjatnih 793.376 dolara.

Najveai {ilnrski studio na svijetu.

Filmsk grad Ramojiu indiFkom

Titank (SAD, 199-t.).

grad! Hyderabadu, otvoren je

1996.

Zauzima povriinu od 574 ha, ima 47

fima. Rodriguez je ircii€ote montirao film, snim o imontiGo zvuk iglazbu, pobr nuo se za lotografiju f lma i specijalne efekte te rukovao kamerom.

nudija ,a snimanje zvuka trajne kulise koje s uie za snimanje scna
od z€lje?niakih ponaja do hramova.

.

NAJVE(E tsrovREMENo PREMIJERNO PRIKAZIVAIIJE

NAJVREDNIJI FILMSKI SCENARIJ GDbnip mjerak senaija ,a film (!m (sAD, 1972.) od 173 stranice, kojije
pripadao amedikom glumcu Marlonu Brandu (1924.-200a.), prodan je,a
312.800 dolara anonlmnom kupcu na

Tvrtka 20th Century Fox istovremeno je 19. svibnja 2005. prikarala filrn Ratovi zvijezda: Epizoda t . - osveta strha (5AD, 2005.) u rekordnih 115 ddava diljem sviieta. Fim je raradio ukupno 303 mllijuna dolara.

draibi u Chastietu u New Yorku u sAD-u 30.lipnja 2005.

# -e

+
Ya,

'"*** F.r.

IE ...l II

. ttet ?' --4 4 r

I

FILM

SiIIMUII{

PRCMA VIDEOIcRI

tukirg (sAD/aeika, 2OO4 ) Pbraiun: l60niiju^a d.Lad

zoh tilih

tu.a

(s^D,2Ln4 )

zar.d.zTsmrjunado

a

(ve. Brlanija/NjemaikaAAD/apan, Pbraaun: 30 mi juna doara

2001 )

zaEda

2t

PFraiun:25 m ijona do ara z.r.d.:4zr fr ljun; do a

m ilunadoma

Pbraton: rzr mi ju^a ddara Zarada 34Omiijunado a

z:ra&

u saD.u: 53,3

fril'!!na

.

NAJSTARIJA KIiIODVORANA SAGRAOENA U IU SVRHU KOJA RADI
P

*
a

NOVIREKORD

tilovoPoslavl-ttNt RE(oRD

Kino

onier otvoreno je pod naz vom

He los 26. rujna 1909. u Flkenwa der

strase 138 u njemaikom gradu Stet tinu (danas poFk grad szczecin) ijoi radl. U prosiicu 1945., kad je grad
pripao PolFkoj, kinoje nazvano ordra, a 1950. prcmijenilo je inre u Pionier

*
*

PRVI U HOLLYWOODU...

Prvifilm snimli€n u rbllywoodu bio je rn o/d
califor,ta (sAD, 1910.), kojije
snimljen 1907, kad je produkcija z Chicaga premjeitena

.

NAJKRAd KLAstFtctRANt
IGRANI FILM

.
Fin'

NAJVECA

ZARADA PRVOG DANA
PRIKAZIVANJA
Ratovi 2vijezda: Epizoda lll.

A

.

NAJVTSE PLASTEL|NA

u

Film ameriakoq redatelja Le$ sho esa

!

Kalifornlju u

potnz

za

cJELovEaERNtEM FtLMt)
za snimanie cielo!eiernies

hldier
ku

Bay (SAD,

2AA) dobb ie onaza ,\,e dobne skupi.

Iiiepit we/r'enon polrcbnin
za zavdetak snimania

c (dopunenie

filma.

osyetd Sitha (saD, 2005.) zaradio je rekordnih s0,013.859 dolara prvog dana prikazivanja r sAD u l9. svibnja 2005. Prikazan je u

animiranoq filrna studiia Aardman Ar m'atian Wallace i Grcnit u velikoi povtthoi zavjei Ne ika Btitani)a, 2005.), za izradu ian maciju ikova upotrijeblleno je2844kg plastelina. snimanje filma trajalo je petsodina, a prenijernole prikazan a. rujna 2005. u Austra iji.

're), kraiim klas fkiranim igran m fimom. Priia o paru kojije razdvojen Dnrsirn
wjetrkim ratom premijerno je

ako traje samo 7

r ito

sa ain naj

*

evi hollyr,roodski
bio je Nenor Film

strdio

Company osnovan 1910. druqim tvrtkama i nastao ie Holiyvoodski znak na

p

kazana

18.o:uika2005. u Empire ArE Centeru u Grand Foku u amedikojsveznoj

ukupno 3551 amerlikoj

breiu jku iznad prlenolnice
filma poslavjen le 1923. kao rcklama za n€kr€tnine. a pruotno je bila napisana rijei

1,l

H o |ywoodt and. znak le

1W.

kupila i obnovib TBovaika

JD

ldnbra,

koja

i. utlonila

^l

lt It J'

tt fi

#
WWW.
G

I]

N N E5SW O RLD RECO RD S

.

'

O

M

IA:I

a. *

NAJUTJECA.INIJI GLUMAC
list
100

GLUMtcA s NAJVECoM GoDISNJoM zARADoM P.ema fo.b€rcrc/ li(l 100 naflam jih za
2005, amerika glumiG

.

Prema Forberovoj

Drs Earrymore zaradila je 200a. 22 milliuna dolara.

naFavn jlh za 2005., najutjecajniji gluma( u Hollywoodu je
Amerikanac lohnny Depp, kojije zauzeo sedmo nrjeno na popisu

*

cLUMAc aut su FtLMovr PosncLr NAJVECU
PRoSJEeNU zARADU
cithemovieli

davnih osoba, ito je najvile otvojeno mjesto za glum(e i g umke. forbesove god lnje pro.jene

Prema podacima na nran

m6.conl bdtanski gluma( Orla.do Bl@m 9 umio je u 14lilmova kojls! z.radii uklpno461 miljardu dolala, no ziaiida
je,vaki njegov fim u prc5jek! zarad o
328

moaiiutjecata teme je se na kombinacili viie ( mbenlka: zarade te pojalllivanja na ]v.u,
radllu, r tisku i

ni ijuia dolara

na klnoblagajnama.

ia

*

Glavni glun|ac aiii rr|
p?osjeanu

fil'rbvi po
j€

nternetu.

rtiglimiwtu

al.du
5

Mark Hamll (SAD). kojile glumio glavnu

llogu u rkupno l4 filmova
na dolara na kinob agajnama u slij€tu, u prosleku 2aJ m
I

prcsjeoom

zaradom od 181

miljui

do ara po

fimr.

juia dola6 po nhu, pre

. clma.

aiii su filmovi

poitisli

ma poda.ima asen.ie Box ofilc€ Mojo.

*NAJUTJECA'NIJA
GTUMICA
Prema forberovol

*

Kingova pdia po kojojle rn mljen najuspjeiniji lilm ie zeiena mrr,

najve@ urupnu rarad! j€ samue L lackon, koj je glum o u 68 nhova e,a radom od uklpno 7,42 milijadedo a6.

NAJVTSE

uzAsroPl'flH

(1999.),

kojile z€radio287 m luna

FILMOVA SA ZARADOM

do ara na ejetskim k nobasajnama.

vEaoM oD loo MtLuut,la
DOLARA (GI.UMAC}

*

FILMSKI SIUDIO

S

list

100

naF avn jih za 200s.,

clumac Tom Nanks (sAD) q um o je u 14 filmova sa zaradomvetomod 100 nrili

NAJvEaoM ZARADoM
Amer ak nud oWamer 816. za.adiole

najurjecajnia sl'rmica u Hollywood u je Amerikan ka

ler Lopez, koja se nalazin€ 24. mjenu popisa oroba.5e5ta je medu 'lavnih
Jenn

juia doala ! saD.u,a odtogajeiakT filmova snimio za€donr: U/o! ne rko nozet /'20a2), Put prcna uniiteniu
\2w2.), Btodolon ziwta l2aa0), Toy
stary 2 11999 ), zetena

1,37m ijardidolac 2005., llo tini

triiini
s

0dio od 15,60,.6 Triwamerda fima Potter i p/amenl pehar (290

NA.'VEEA GODISNJA ZARADA FITMSKOG
PRODUCENTA
ameriaki producent i redatelj serija a Satovi zvtezda George Lucar nalazi 3e na vrhL rb.r.ue lkr€ 100 najslavnijih za 200s., s procijenjenom

najv{omzaGdom 2005. bll s! Hany

m ijuna do

nilja

11999.),

/n'ai

najutje(ajnijim slumc ma prva medu glumkama.

i

puuku

11998) i Spaiavanh vojhika

a6), Charlie i tlarnka bkolade l2a6 niliju.a dolara) i Salrar: FoC€tdk (205

Ayana(1998.). Pon gao

birekod od kojije

t

v

I

d6etfilnrova zaredom, da nij€ bilo
filma

ndtning
emo

you Dol(1996.),

.

GLUMAC S I'IAJVEEOM

zaradom od 2q0 miiinna

zaradio

25,8

miljuna dola€.

GoDtlilJoM zARADoM
(SAD. 2001.), amer aki

*

NAJVTSE

uzAsroPMH

FILMOVA SA ZARADOM vEeoM oD 1oo MtLuuNA
DOLARA (GLUMIGA)
Amer aka glun ca Jada Pinkett smith
40 mllijuna do ara 2004.

qlumila i€ u;en lllmova ezaradom ve(om od 100m ijunadoara,
od

a a - .l'I a zaredom: rhe ]l4atrl^ Reroaded i Q00r.), rhe Mard{ Reyo/utionr t lb}.J
rogaje(al tet,r f,lmas.,mr
'2N3.), co ateral lzw.J 1 Madagascai'il', Osrla dva nj€zina filma sa za.

it

{20p5.).

radom v€aom od 100 miljuna do ala bi

suVriek 2

(Wt)

Lukasti Drafesor (9%).

*

PtsAc

s

ArvEeoM
ste

FILMSKOM ZARADOM
Prema knjigama ameriikog pi5ca

phena K nga snimljena su 341llma, koja 5u za6d la ukupno 835,9 mllilu

* .

NOVIREKOBD

IiOVOP.'STAVUEI'II REKORD

+*+
Bdt nij.l! D,2005.) F Ovllu n.jb.i. le prdavani DvD iganog fi|tu slh wnna. u v.likoj Bdt niil pn LF s

-. 6.r.t';' !E
I II
fllmom o fiaryiu PottN. u saD{
dobio

t *? a

Fih nnry

Fottcr

t

ptmi

pelw

(v.

Isr primj.bk! u $rundi, a pdog de u S Dq i.qbm je F kddnlh pd miliun. pnmiFd6. r.i
bEino
od

@Eku PG.t!, Dani.l Ra&lilf., ttlodiin a 4iiezd. fllma (E ili.i
o ga

M.lo

j. i

Sro

mklil

o 5vjdrl@m ct@rdu u

- j x-ner
zv ije zde redovito pajavtjuju u novinana 'e TV u. No atoba koju na
Fi I

12,

r

u

v.llkol Brltrniii ntke

kd.gEm EmnM nhsn i Ruperlom
crlnton), tupriaao nan F le najviie E5tr.lilo .a snimniq tilm..

i

n.Ft lnliln

naji2tozenijffi stavnon
Bilole mnoqo uzbudt vlh trenltaka kojl bi se mogli opisati kao zastraiuj!u. lma

osobon na ,vijetu nije
filnska zvijezda. Mozete li posoditi a kone je ijet?
Odgovor potra2ite na 160.

jedia Gna u kojojN rypadasmetlepa la moram past 5vsineod9 m lakosam vsio na ti. znaoda mamonatboje
kaskadere i strltnjake za siglmo{ pryi put kad san morao izve5tidobodan pad,

f

3to

fildovim
iponovio

o H.rryju Pott ru? lskreno?Svel Sjatno jevratitif naposao

je.ajboli€ [.d slqmia u

.

NAJVISE

s natie

svim p,ijarejlma.

Stekao 5am nekoliko doisia dobrih

prijatella, nesamo med! glumcima, nego u cije om produkcljskom llmu. Uzbudljivo je dobitindiscenarit i vidleti kakvl me lzazoviaekaju. Uiim mnogo og!m rlmanju illmova. ro je jedno od najboljih iskustava u molem tivotu.

PtAEENA GLUMICA ZA FILM
Ameriika glumica Reese witheBpoon poetiglaje
miliiuna dolara za slumu i produkciju filma 5trave

*

cLuMtcA aut su FtLMovr
POSTIGLI I{AJVECU

(sAD, 1 977.) i tada ie osvol o q.cara za

.

ttvuaA osoBA s
sk

NAJVTEE

vijest je objavljena 28.
veljaae 2006. Usovor je

Gnarij, qavnu

u ogu

irciij!.

aeirnae-

NOMINACIJA ZA OSCARA
Ameriik
adatejJohn Williams nomi' niran je zi oscaG ukupno45 puta od 1968. do2cr05. maoje iak dvje noriri
na.ije 2005.,
za

PRosJEfNU ZARADU
Pcje.na zarada filmova u koj ma je gfumila Natalie Podman (sAD) izrosl 113,6 m juna dolara. Natalieje

nije putnomin
fi

ran u sijeinjr 2006. za nr Match Polnt (sAD, 2005.), ito mu

je ukupno 21 nomiracja za oscaE.

*

f lmove Mdrchen i

5l'e-

slavna glumi(a iiji su filmovipo5ti. sli najvetu prosjeinu zaradu. U iak
8 od

NAJvtSE NoMtNAcuA zA
NAJBOI.JEG REDATELJA

14snimlenih fimova nanup u glavnojulozi, a svakile film pro

a

je

FILMA U KOJEM REDA'EU GLUMI GLAVNU ULOGU
Ameikanac Woody A en nominiGn je pet puta za najboljeg redatelja filmova u kojima je glum o glavnu u osr:Annie i/a// (5A0, 1977.) 1978., ,rterio6 6AD,
1978.) 1979., Ercadway Danny Rore

t
s

ijeino zaradio I55,74 milijuna dolara. iulia Roberts i da je je glumica aiji iu filmovi posiisli naiveau ukupnu
za.adu.

33f ma s ukup nom zaradom od 2,10 milijardi dolara.
G

umila je u

NAJVTSE PsovKr u FTLMU Ptena tasopisu fanily Media 6uide, filmu Martina 5co6e5ea CatDo (SAD, 1995.) zab je2enesu tak 534 p5ovke ito je gotovo tri psovke u minlti. Rekod za n.iviie pevkiu ani'niianonnlilmu dtii South Pa*: BiWc

*

(sAD, 1984.) 1985., Bannah i njezne

I

restre (5A0, 1986.) 1987. te z/oilri i prekGl (sAD, 1989.) 1990. Niesova

lerta nom naciia za naiboju reziiu bia je za lil"rl Meci imad Broadwap (sAD, 1991.), aliu tom filmu nije glumlo.

GLUMAC KOJI JE OSVOJIO
NAJVTJE oscARA

Longet and

Unut \SAD,

1999.), ka)1

zA

saddiaak336 psovki. u SAD rjedobo oznaku R, a uV Bitanijioznaku 15.

NAJBoLJU REzuu
Ameri(kig umac Clint Ealiwood
osvojio je dva oscara za reziju fl rnova u kollma

!,$
, j].

DODJETA OS€ARA

je

gfumio. Pruog

ocla

*

NA,VISE NoMINACUA ZA NAJBOUI

osvojio le 29. ozrjka 1993. za film /Vepomtrrlvi (SAD, 1992.), a drugog za

ritn Djevojka od nilijun dolata lsAD,
2fita.) 27. v€ljaae 200s. za 'rajbolju puta, reziju nominiran je ukupno dtogi pu|2004. za filn Mistiina ijeka

ORlGlilALNl SCEI'IARIJ
Amerikana. Woody Allen nominiran je 14puta za najbolji orlginaln senadj.

ti

Prviput nominiran je za Arnie Hail

(sAD, 2003.) u kojem nijeglumio.

E .+.E'l

WWW.GUINNE5SWORLDRECOROS.COM IA5

.

NAJBRZE PRODAVANI
BRITANSKI

.)

TOP.LJESTvICE
*]'IAJBOUI POiEIAK NA
BRITANSKOJ TOP.LJESTVICI
lllka vokalna grupa westlife pona aje 4 3.2006. ptoa grlpa ilih le pryih 20
objavlenih pjerama doilo na pruih
mjesta bitansk€ lj-4tvice, a 13 ih je
5

AIBUM
albun Whatever People
say I

An,

That's what

l'n

Noi britanske grupe Arctic
I'lonkeys (na

doilonasam vrh, itonje uspje o nijed

dk

je pjevai
u

noldrugolgrup pclednjh

40 qodina.

AexTurner) prodan le
353 735 prlmjeraka u

*

NAJDULJI POVRATAK NA VRH LIESWICE

prvom tjednu prodaje, od
21. do 28. sljeanja 2006. Ta

Pjesma Elvisa Predeyja /aiinouse Rock

je grupa obor la prethodni rekord britanske grupe
HearSay od 106.361

dosesla je vrh britansk," !estvice(fakoi no je 24. l. 19s8. pfriput bila na broju
1)

ls.

I

2005. P€sLeyieva plesma Heart-

prodanoq primierka 2001.

a je na pryo mleno amerakih ljenvica 2r. r.2006 (vrhje

break lioiel do!

pruiput doleg

a

21.4. 1956.).

i :'

JESTE

LrZNALl?

*

Downloadlrane p/etme ma k su 2A05. udio od Ak 98'n u ukupnon broju prcdanih singlova u sADu, tta je

GLAZBENI IZVODAt S iIA.JVEEOM ZARADOM

*

I'IAIVISE ISTOVREMENO

Osamnaen Presleyjelih plesama zauzimaloje prva mjesta jestuca rkupno
80 tjeda'ra,

htGiivanje (prvotakve vrste) koje !r prove iBil/board i Niehen otkriole

daje

*

najv{i postotak glat
je
2005 prcdaha

Bka grupa U2 zarad la rekordna 255.022 633 do ara 2005.

benih sinalova pftdanih
U svijetu

.

NAJBRZE MC REPAI{JE

Ameriaki rap-izvoda( Ricky Brown od-

downloadimnih rlnqlova.

repaojeT23 doga za samo 51,275 na
svom a bumu No ctue u studrju B&G u

MJESTO ISTE PJESME NA TOP-t-JESWtCt lsta se pjesma 9. vpnja 2005. pojav L, dvaput na prva trinrjesta topje ke, prv put u povljesti rocka. Pjesma je bla irside YourHeav€n, a zvodaiisu b li anrerliki pj€vaii carrie undetuood iBo Bice, prvoplasirana i dtrgoplasnar na Aneiikon idolu 4.

broju

1 za

ito je najvise tjedana na irvodaaa u sAD{,.
NAJV|SE S|NG-

*

tzvoDAtrcA s
17

LOVA NA VRHU US UESWICA aak

€rialtih

pi€sama

l4aiah

C

ey

(sAD) doseqloje vrh Us lj€nvica

do kraja 200s.

Whihey Hounon (sAD) ma
I98s. do 1988., no je

a

je se-

seattleu u ameriakoj save?noj driavi

*

dam pjesama navrhu Us lj€stvi.a od

.

NAJPRODAVAN UI

Washinqtonu 15. sje(nja 2005.

NAJMLADA GRUPA iUA JE PIESMA ZABRANJENA NA RADIJU
who3

naiviie tz.stop-

nih singlova na broiu 1 us ljestvica. NAJVISE P,IESAII4A NA PRVIH PET MJESIA US UESTVICA Amerik raper 50 Cent (Cunis iackon)

DOW/I/IOADU
JEDNOM T.IEDNU U SAD.U
5.gl
grupe D4t Lally lafly
u SAD-u U

*

NAJUSPJESNIJI R&B

Pje5ma / Like Fai Chlc*rgrupe Ya Daddy? z Ba line u Novom

*

PRODUCENI
Jerma ne Dupri6AD) postao je pfra osoba koja je produc lala sva trisingla
na vrhuameriakeR&B lenvice 3

Irinom

Wa esu u Australli

s 200s

t

downloadt nje

Produ(ent s najviSe hitova m I R&B l,estvice je Babyface (\enneth Edmonds, 5aD),

,abranjena je na radlju zzz FM u Lismor€u u Novom Juznom Walesu 23. prosinca 2004. Prosje(na dob
12

inaoje 12.3.2005

aak

tris ng a na pryh pet
Candy shap, How

broiu

godina i 26

tak
175 000

19.

\

' - rnremo

puta.

tt

i; l! iii

L,."

DOWNLOADIRANTE

*
5

PRVI DIGIIALNI SINGL PRoDAN u vrSE oD MILIJUN PRIMJERAKA

nglGwen stefanl (sAD) Holdbacl Gtl u listopadu 2m5. dawnloadnan je
vlae od milijun puta u

tAD u.

.

t{AJVrlA uEDr{A PRoDAJA

Utjednu kolile zavriioS.4 2005., prodala downloadrarihs nqlova u V 8d. tanlilptoile put prema3ila broiku od

o rzvoonirca
UKUPNOM ZARADOM NA TURNEJI
Ameriaka pjevai ca Cher

s NAJvEeoM

m lun

pr mjeraka. ukupno je

do'")-

/oadtrano 1,076.986 sinqlovr. Tiedna prcdaja u sAD u vrhuiac je doseq a s

NAJPRODAVANTJA GLAZEENA VIDEOKASETA
v deakaseta
The Making

4.

19,906.000prodanh sing ova u ttednu nakon Botiaa 2005.
Ple5ma Hung Up posta

z.vr5i.le

u

travnju 2005.

svoju'oprcitajnu rurnelu
nanupom u Ho lywood Bow u u Los Angelesu u

aje 19.11.

af Mkhael

tackson's Thtilea ob)arliena I prosin.u 1983., prodana ie u viie od

2005..jez na 11. pjesma n. brcj! l br tanskih liettuka, no znatida je ona * i4odaai(a s naivile singlova na

NAJPRODAVANIJI SINGL U VELIKOJ BRITA IJI 5in9l ls lhit Ihe way to) Anatillo Ia^\la Christieja lPetera KaVa (V Britania)

.

Kaliforniji u 5AD-u. Nakon
605 nastupa diljem svijetd. cher je vidje o s,88

broju

1

britaEkih liestvi.a.

Nladon-

900.000 pr mjeraka.

na * najstarija iaodaaica koia ie o5v.j.l. rhove b.ftanskih lj€stvi(a
ringl@. i album.,
rckordna tri pLta

puiten le

prcdaju 14.3.2005. do danar je downlordirdn 57.8,04 puta.

!

milijuna oboiavatelja, a na

turnejije zarad la reko'dnlh 394 milijunt dola.a.

*

AJPoSToJAt'lUr rzvooAe A BRITAI{SKIM UEStvlCAMA

*

.

NAJVECA II{IERNETSKA
GLA;ZBEI{A TRGOVII{A

I{AJSI.ABUE PRODAVAiIA
PJESMA

lracDaoe o'Donne maoje b emjedan album godiinje na bitan5kojljenvk alblma Top 40 od 1991. do 2006.

VRHU UESWICA Plesma iEke grupe U2,4/ 8{aure ol You doi a je u travnjr 2005. na pryo

iIA

Naiveca interneBka zbnka qlazbe koiu ie moquae zakonito downloadtlati ie iluner tvrlke Apple, koia poioii od svib-

* .

NOVI RTKORD NOVOPOSTAVUENI REKORD

mj$to kanadskih jstvka

sa

smo

85

nia 2003. Danas se u kata

oqu,Ilnera

.

AI.BUM S I'IAJVISE PRVIH
MJESTA

iIA

SVJETSKIM

UESTVICAMA
rr,4ado.nin album Corfe$ions on a Ddn.e

Nainiiu tjednu prodaiu singla na whu britanskih ljestvi(a onvarila je 25.3 2006. ameriika rock-grupa Oron sa 17.694prodana pr mje.ka
tingla /Vo Ionozor Od toga 5u emo 5249 pimjeraka bill materialn n6ai auka uobliku ploia ll CD.ov..

t

nalaz viie od

millli

plesama A ex

OnrolskyoJ lrich gai (5AD) downioadi rdoje21 2.2006. m ljarditu pjesmu put€m te online trqov

*

ne Bla leto

plesma

je prua mj6ta na jstuiGma d.tava N6 ovnisingl HuDg Up dc eqao le wh iettvka 5 nqlova u 41 ddav.

too. oeoiio
u 40

NAJBOTJA PRODAJA BRITANSKOG ALBUMA U JEDNOJ GODINI
bilan,

Debitantski album

iEKORD
Najprcda.niji.lbum urijetu

REKORDER

PNODAIIIH

-

PRIiIJ:RAXA
thdl/s
Oub
(1982.)

q

rkog izvoalaaa lamesa Elunta Back ta Bedlam pta4an )e

I

lak 2,168.000 pr mjeraka 2005., ito je rekordn. prc daia ie qod n€ 0V Bitaniii.

Mi(hdl. ]a.keM
grup. Beatl6
i

,rnd
lrew

(1967 )

&tton

(1976.)

gup. B6ton

ga4ed

15 milijuna do

da6

isr
Najprcddv.niji Naibde prcdavani album

(1994.) Eupe Hootie & rhe

Bldfi+r
2,8 milijuna do danas

debitanrsli ,r.t ro ,ediam (200t ) lam* Bllnta
u

aietu

l qrupe Ssder

(2000 )

.

Najbde pddava

n

i

debitanrsti

WhateEt People
I

9! An fhalt
I

Whal

r

i/ot

(2006.) Eupe Acric Monkets (1942,) Sinqa

Najpodavan iji 5ingl

Najpodavaniji ri,El

! aijetu ! rijetu

Mite Ch6'llar
Ghdle

G6byja
| 1997.)

50 milijuna 13 milijuna

(prd€na)

k

the Wtud

l97lsotuthir,g

Abd te W

l@ L@k Tonioht

Ehona lohna

+. *

NAJUSP+5Nu| IZVODACI NA

do5ao na vrh amsiike ljestvi.e albuma. Album Ultl-" stevre Wonderi
The Twelve Yeat Okl

BRITANSKIM RINGTONE IJESTVICAMA Crupa Gorillaz dda a je pea ti miesta
na brltanskim ringione

Gsi6
i3

/.1963.:)

doiao navrh Us ljestvica kadje ste-

veju bio enro

13 godina

mje{€ca.

ljstvkama u
Goillaz je
l

|ZVODAIICA S NAJVISE OSVOJEIIIH GRAMMYJA
Amerika pjeva(ica Arctha Franklin
osvojila je

tjednu nakon 24.

12. 200s.

n.iu+j.inija virtualna

grupa, koja je prodala gotovo 10 milijuna pimjeGka Denon Darr do trawla 2006.

ls

Grammyja. Prvijedobila

1967. za najbolju 2ensku R&B voka nu

deb taniskog a buma GorTaz i drugog
a buma

irvedbu

s pjesmom

8erpe.r.

rzvooAf s

NArvrSE

I .

OSVOJENIH GRAMMYJA U
NOVI REKORD NOVOPOsTAVUENI REKORD

NAGRADE
NAJVEEA

NAJMANJE PJESAMA NOMINIRANIH ZA OSCARA U
ISTOJ GODINI
Na

ISTOJ GODII{I Ameriakl pjevai [4 chae] lackson

osvojoje iak osam Gramliyja 1984.

*

AGRADA ZA SKTADA IE

tridodje

e oscara nomln rane su

NAJBROJNIJA PUBLIKA NA ISTOVREMENIM ROC(-KONCER-

Nagrada Grawemej€r Sveuiiliita

Lo! svi e najveaa je nasrada za
sklada'rje na svijetu, vrijedna 200.000 dolara. Posljednji dobiinlk je madaBki

samo trl pjesmer na 7. dodjeli Akademijinih nasrada 1935., na 8. dodje i 1936. i na 61. dodieli 1988.

*

NAJVISE NOMINACIJA U

RAZLIT|TIM
KATEGORIJAMA
Ameriikisvirai bendza B€la Feck boje
nominiran uviie kateqorija od b o kojeg drusog glazben ka: county, pop, dzez, b/uegra$, klasika, etno, rccitacla lskladba te arantman. o5vojo je 8 nasrada od 20nomlna.ia.

TIMA
Nekoliko istovremenih rock koncerata Llve 8 u 10 gradova diljem svijeta 2. ,rpnja 2005., ukljutujuai London (vel. Britanija), Philadelphiju (sAD), Pariz (Njemaika), lohannesburg 0u:noaf riaka Republika), Rim (ltalija) i [4oskvu (Rusija), pratiloje pr b i:no mi ijun gledateja.

skladatejGy6rgy Kurtig, a nagradu je dobio za skladbu Con.ertarte op.42 za violinu, violu I orkenar

*

I{AJVISE

DIJAMA]{I]{IH ALBUMA
Beatesisu u svibnju 2005. doblli dijamantnialbum za a bum 7, aime
su posta ijedini zvoalaii 5a ien takvih nagrada, koie se dodleljuju za

PRVA ZI.ATNA PLO.A Prva Zlatna ploaa dodijejena je
10. vejaae 1942. arneriakom tromboninLr I voili sanava A tonu 'Glennu' lv4i leru za pjesmu chattanoaga choo choa.

viie od 10 mi ijuna prodanih
primjeraka albuma samo u sAD u.

*

GRUPA S I{AJVISE OSVOJENIH GRAMMYJA lrska qrupa U2orvoiila le aak22 Glan
myia, ito je rekordno postignuae sru
pe.

NAJVIEE PJESAMA

GRAMMY solo PoPnzvoDA( s
NAJVIJE OSVOJENIH

Grupa 5 naiviie o6vojenih
u

Grani'yia

iednoj sodini je

NOMINIRANIH ZA OSCARA U
ISTOJ GODltrll Na 18. dodjell Akadenrij nlh nagrada 7. ozujka 1946., za najbolju orislna nu pjesmu nomin ranoje rekordnih 14 pjesama. Akademija je sljedeae godine promljenila prav la, tako da se svake

GRAMMYIA
Amer ik pjevai Sievie Wonder osvol o je od 1973..ak 20Cram
myja, od iesa ie5t za

ameiika ro.k srupa sartana, koja je Gvojia 8 nagGda 23. velaie 2000.

naiveaon lutrijolll SMs poruka. B lo
rezu 2,060.285 SMs prilava za 150.000 karata u prodaji.

iiraoje

l*

raj

!t
4|,

Dvedbu t imi- ]' mlarili emGtalni i4oiraa kojije ,i'
Lanu
Wonde, je

F,

;.

i;'

a,.,

?

L.

tI;

6 v

+"-,+

+=

fr

rrt'lr l!
I I tl
BRIT I{AGRADE
IZVODAC S NAJVISE

la '17

BRlr I{AGRADA
Brltanski pjevai Bobbie Record lndunry
u

Wil'

liams osvotio je 14 BRIT (Bitisir

Irun) nag€da ,vojoj kadei, tto ie vit€ od b o kojeg drugog lolo izvodaia iligrup€. Najndiju Mgl.du dG bio je ,a pj6hu ,argelr u kate go'lji Naibolje pj6me u potljed' njih 25 godiM ni wdanoni od.zanoj 10. wljae€ 2005.

*

tzvooAtrcA s irArvrSc OSVO.,EiIIH BRII iIAGMDA
tairka pjevaiic. Annie Lennox osvc

*

KOI{CERINA SNIMKA KOJA JE I

A

*

8r

*

PRVI DOBITiIIK GRAMMYJA U IENRI GLAVNE KATEGORIJE

iila ie 5ed.m BRllnaq6da, od toqa iednu kaoal.nica qrup€ EuMnmic5199.

NAJDUUE NA VR{u AMERICKE

A r

I{A.,BRZE PRETVORENA U DtGtTAtJtfl OBU|( ZA

DOWNLOAD'RAME
Na koftedu tiv€ 8 odraanom 2. ypnja 2005, &itanac sn Paul McGnn€y (soc d6no) i lra( Bono {go,e lijerc) otpjevali su llaril 8e.lle!a 59i Pep Lonely llearr: Oub Ahd, kcju ie bilo dogu(e domloadiraai !.rlo il4 minute i39 sekundinakon r.vrlerka nanupa. To je i aploluthj lekod z.

Ameiaki izvoda( Chinopher Cros bio je prvi dobitnik G€mmyja u tetki gldne kateqo je ine godine. Njegov debitantrki a bum Chrrtopher Cro$ ( 1980.) osvojio je naEadu za alblm godine pjesma sailtng osvojila je nagrad€ za plotu godine i pjernu godine a dobio je i naEadu !a
najboljeg novog izvodaaa.

*

GRUPA S I{AJV6E OSVOTENIH BRlt ITIAGMDA krla grupa U2 owojilaj€ rcko.dnih

trESwtcE tATIrtO
PJESAMA
Piesma

ta lo.tura, duet
s

kolu mb rske pjevaaice

hak

te

(sorc)

i

GRUPA S

I{AMJE

hnjolca

Alejandra

OSVOJEiIIH
prcinca 2005. rekodnih 25
tiedana na brcju
Shakna

SiII

I{AGRADA U GODII{I

p"

Briianrka grupa Elur owojilaje .ekodne ietiri SR|T nagrade 1995.

I

am€riake za

*

PRVO ODUZIMAI{JE

*

ddiirckod

NAGRADE GRAMMY
Popduet [4i l] Vanilli, pravim imenom
Fabrice lvoryan (Fnncuska) i Rob Pilatus (sAD), dobilitu 1990. crammy ?a

I{AJMI.ADA DOBIIiIICA BRII NAGRADE
1

*

najhle dortupl dot.v'.bad.
PRVI GRAMMY

f.itanska pjwaaic. loss Stone (.
1987.)

1. 4.

.lhfrl rx lF.liolr*orr idru. Njezin album fiir.,i,l')
Oral prcdan je u l57.tlo0 pimj€r.k, u prvom tjednu
u lipnju 2m5.

poiala je najm ada dobitnica

*

ER|T nagrade orvajanje.n naEad€

z,

najbolje nove irvodate za svoj albu'n
I

najboljLr samostalnu izvodaiicu i najbo-

ZA
Ameritki rap'izvodali Dl lazzy leff 'IP.IZVODACA
The Fresh Prince

Gid You Know 1$ Ttue. No kad te otkrlveno da je njihovajedina ulosa u stva.anju albuma bila po,avljivanje na

lju urbanu iaodaii@ 2005' u dobi od 18godlna.

(*aWillsmith)

osvojilisu 1998. prviGrammy za naibolju..p-izv€dbu pjermom ParcnB tutt Don t Unde5tand. No bojkotilalisu uruaenje, naton tto su
saznali da re dodiela nagrade neae

nanovnkialbuma ipjevanje na piar 'bad u videospotu, .ag.ada im je oduzeta. Pj€me

*

I{AJ'TARI.,I

DOAI' II(
BRn nagrade, 'ade,

BRIT I{AGRADE

pj€vaq a

iu snjmili proferionalni Moryan iPilatus tazotkiveni
pr€.kakni.

Bdtanski pjeva{ Ton lor'€s posrao ie u dobi od 52 godine minaijidobitnik

s'r kad je plo<! usred nanupa uti\/o na
MTV-U pocela

n

kon tto je no ie

2G*rto 2mtfti

!a irn'nni erazbeni

dstr

i
I

t.\

t

t€!

te

+.

NAJMTADA VlOtlNISTICA SA SNIMLJENIM ALBUMOM

NAJDUUI

VIOLINISTI.KI MARATON
hdljka
L.

Athira Krishna svilalaje

vio inu 32 sata od 10. do 11. rtudenoga
2003. na Plesnom

B tank Vanesa-Mae $lmib je violinske
koncede Cajkoskog i Seeihovena u
G

ig

azbenorn tunlvalu

soorya

u

Trivandrumu (Kerala, indiia).

azbeni zapit l4olinskog koncerta u
(op.

(OI{CERI I{A NAJVE(OJ
T{ADMORSKOJ VISINI
Pijanin Cianni Berqamelli i flautinica Ombrctta n4atfek (oboje i, rtalije)

Djuru 3t Gjkovskog, te Beetho\€nova Violinskog koncerta Lr DdLrr!
(op. 61) lz 1991 . objavila je
a

drtka Trittico,

prihod od prodaje darovan je u

odr:alisu 24. linopada 1998. koncedu
povodu 1s0. sodiinjicesmrti talijanskoq opemoq skladatelia Gaetana Donizeitija. Konced le odrzan u Laboraio.ijsko istE:ivaikol piran'idi u do inlKhumba na nepakkoinrani

skladaoje 12 kompleta mie (pojednu kantatu ra svaku nedjelju u godini),78 misa za pos€bne prigode.40 opera, 500 do 700 okenra nih suiia.44 muke te mnogobrojne koncerle,sonate iortale

Mouni Everena, na nadmoEkoj v sini
od 5050 m.

.

NAJVISI MUSKI

*

*
u

NAJDUUA OPERA
NAJBRzI FAGOTIST
Briianska dru:ina Sadler's We s izvela

GIAZBENT INSTRUMENTI KOJE JE NAJTEZE
SVTRA

GLASOViI

TO1{

Australac Adam Lopez Cona ogievao je

Talijansk fagotist Carmelo Cru.ltii odsvirao je Eumbarov /et za 33,8 sekund u Cosenz (cal.bra,lta ija)1. irtopada 2003.

je cleloviiu veziiu opere Malstori pjevaii iz Namberga njenaikog
skladate ja Richarda Wagnera od 24. ko ovoza do 19. ruina l968.svaka

srcdnji c u 8. oktavi(c#8) na snimanju
em sije 6u;nne$ world TV posiaie

neordr

nudilu

Ssen Network (svdney, Novl
6. 2005.

lu:ni Wa s, Ausllalija) 4.

.

dedba trajaaje

5

satil

15 minuta.

NAJDUUA ODSVIRAI{A NOTA NA PUHAEEM
IIISTRUMENTU

NAJMLADA
OPERNA PJEVAEICA
Amerikanka Ginetta G orla La Bianca pjeva a je uloqu Gilde u Elqolett! u talijan,kom sladu velletri 24. oiujka 19s0., u dobiod 15 godina i316 dana.
samo 4s dana poslije nastup laje kao

SXLADATEU S NAJVEEIM OPUSOM
konferencija prog asila je Lr ruinu 1977. da su glarbeni instru menti koje je najte:e svllati francuski rog (dolje) i oboa. (Oboa je opisana

Nijemac Dorninic Barth dr:ao je

neprekidnojednu notu na tenoF
16A1.-1767.)

rcqu rekodn h 49,2 sekunde na glazbenom fenlva u u fu,leldingenu u Njemaakoj 16. kolovoza 200s. Nosloje aep za nos radispretavanja

kao'drveni in(rument
puhati'.)

u

seyirskor bri?au u mskom kazaliStuTeatrodellopela 8. 5. 1950.
Rosina u

flNU EI{T VRUED OST PtrDAIIO Volonaelo 1,2l7,7l1dolara 22,lipnja1988.,
sotheby's,
Ve

PIO'EDII\IOflI stradivaripoznatpodimenon
u

l(oniiabas r52hldota !6.;rukd1999- K;rr;bd\boreni(oMoNagr;na
*s!tbubnjeva
252,487

lk!

B.itanija

London, cholmondeley, iratten
lta1ijioko1698,

cremoni!

dohra
dolara

. Gitara pono

Sotheb/s, Londo^, izlatLn uVene.iji 1750, Ve ika B.iraniia 29. rujna Pdodieini5d blbnjeva Premierna Ch 5tie'r London, koj€mje svnao bubijar grupe Thewho ve ikj Keith Moon od 1968. do 1970.

2004.,

Bllralija

2,7 milijuna

17.11.2005.,
Horel Ritz-Grtton, Doha,

Gitara FenderStatoc.ner

t 1;iluund;la;

dohrcrnoj re.anoni Rea.h Out to lcia. 17.linop.da 2ooo, qa;o nahway moderz, vrarniJtvo Hard Rock iohna Lennona na koiem ie napirao

Katar

ste Ezre

d*

kojuu potpi'

aijdde

podan6 j. je na

Caf€,

Geru u Veneciji1742.,. poriedovao

,l . "ou,*r.oro rcvoposnvurrr ll nrrono

i

*

-

oQilike

1,25 miliiuna

doh6, no je
i2 199&

i!

vih od prethodnog ftkorda
koli j-e ia'pio. I j16.o..et

!Jl?p
dE
be.

L,.-

sve havedene wijednoni odqofttaju datunu

I

4. t-

t't'' t
IT
VilaV€rde, 10.000 Gdanjsk

NAJSIARIJI ORKESTAR
Prvi modern i eimfon i5ki orkestar osfovanje na dvoru voivode Karla

Theodora u Mannheimu u Njemaakoj 1743 sastoiao 5e od ietirl d iela: I menih idrvenih puhaaih te iiiaiih inttrumenaia i !dara jki.

INSTNUMENT BROJ . U5na harmonika 625

Najstariji aktivni simfonijski
ork€srar, Gewandhars iz njemaikog
grada Leipziga, takoder le osnovan 1743. U poieikuje bio pozrat pod nazlvom Groset Con.ert, pos ije kao
Musikbende

zvonca rrc(" billld * vo -ttd rJd Volonielo
Itedtha deshol

M,IESTO Plrtugal Pojska i03 t" o.9,.,rpnd;ta 6ia N"w"dL,(At 1011 Kobelapan

DAIUI/I
16.listopada 2005.

ll.

pro5tnca

)1. stuoenogl

?000.
ZOOr.

ir.$ionja2005.
29. studenoqa 1993.

Gesel(haft,

a

danairje

NAJVECE...

*

NAJvEet KoNIRABAS
konji(Newle6ey, SAD)

Am€rikanac Arthur K. Feris izradioje
1924. u

kontrabas v slne 425 m.lnnrumenije

tezio s90 kg, zvuana kutija bla je promjeraZ43 m, a inraoje kozne zice duge 31,7 m. NajnEe odsviranetonove viie se osjetilo iego iio ih se tu o.

*

uruve€e

vrolnn
i

TalljaniEdck Furlan, EmllFurlan Elmer De Bona izradili su violinu

dutine 4,2 m iildne 1.4 m, Itallji 10. istopada 2004.

314 odbury, velka Brrlani! l. ypnta 1999. +Drlpt . DttSelda_o_ 219 lragoe$,stajerska, auslrlja 30. ko ovoza 2001. . Bubnjevl 7727 Hong Kong, Kim . Elekt ini ri.te5ajze. 107 For$ant M ssouii, tAD 25. rujna2004. . Ehrlmwhi 1490 Jiang5u, Kina 17 lirtlpada 2004 . Flaut! ss5 Hong Konq Kina l. spnja 2005 . Cije ist blbnteu s02 Tircma, Washingion, SAD 16,veljate2004. ll22 van(ouvel Bc, tanada 7. svbnja 1994. ioo8 6!a;9ri;Klna 15.lhopa!;200;, ;ey)rgng . Hainonika 1706 slaitle, waihingron,9D 27,svtbnja 2005. aedbu 106 Md,i;h;ad. Be;khie. V 8. I lionii 2002. . lapansk blbanj 1899 Tlinan,Taivan 7. kolovoza 2004, . Ka2ao 1791 Quin(, illinois,sAD 30 lipnja 20M. * M;ido .; l8l B-ronadL Niemdikd 75 .ur'a 2OOt 73 Cdp€T!w.. itR rMenoa 29 sopad;2004. r Melodika 126 ofa'znies. Nieratia 15 pnja 2003 * M;bdnd 're G(hatr'Ries, Njemitka 5 0na2ool. *Panovafrula 2317 La Paz, Bolivia 24. i,topada2004. . P ano ldolje detno) 301 Shenyang, Klna 26. kolovo2a 2005. r 8lo:J,jur 62al Wa.d;, Hong Ko-g, K nd ,t pr6n,d2003 *saksoton 900 Toronlo, Ontario, Kafada 30. svibnja 2004. *Sanize_ 315 To< o..dpd27 studenoga 999 . sofar Sofff 400 4OO Elkins Park Penmyvania, tqD 25. rujna 2005. 2005. I *1aRlosa6 lp:4 ryia.oj9;l9p:; x.r6vda2oo5. ! r Tronoon 289 &oel-uize-. !zo7em$a b. ,p;,a i99i l *Tuoa Il4 ope. NjeTa<ka 21. sv:onja2ou. I I25 orol Coronaoo.san DieSo. r7.loor'o/d2005. I r Ll,ule.

s

kobilicom od 4 m, u Be lunu u

M,o.llni r wobble oroid * xun

K''alifornija, saD

4000 Londoi,

230

r$li"rdR*Ml

Velika

11.551 Kaoh5iunq,

tanija Aun.il t Tajvan
s

15,lipnja 1925. ].;tuoenoga 200118.

p.din(a 2004.

*

NAJVEcT

NAJvEat zBoR
zbor od 60.000 osoba pjevao je
50

LIMEIII INSIRUMET{I
Najveia konirabas tuba na svijetu v
ka je 2.28 m. Cijevtube duga a otvor ima

vrjnic natjecanja zborova u Brglalu
sudjelova o l60.0co pjevaia.

u

je 11,8 m,

Njemaakoj 2. 8. 1937. Na natjecanjule

JESTE LI

ZiIALI?

promjerod 1 m- lzradila ju je p.ateaa skup na ameriikog skladateja Johna Philipa soue, za svjetsku turneju od 1896.do 1898., asadare nalaziu posjedu promotora drkue iz

,
NAJBROJNIJA PUBLIKA NA KoNGERTU KLAstaNE GLAZBE

uvezani svezak od devet

si nfonija

naptnnih

wzar

otpil

ke 800.000 osoba sudjelovalo je

na besplatnom koncearLr na otvorenom koji je oddala Njujorika filharmonlja

tovon rukon ponigao je 22. wibnja 1987.jknu od 4340.215 dolan u Soth+

bfruuLondohuuVelikoi
Britaniji, vile od bilo kojeg d rugog g Iazbe n og r u ko p i t a.

NAJvE(t oRKESTAR
Ukupno 6452 glazbenika iz vancoweFkoq simfon Fkog orkenra i studenala giazbe iz Brltanske Ko-

pod vodstvom indijskoq d rigenta zublna Mehte, na Velikom travnjaku Central

Pa*a u NewYorku u 5AD-u 5.7.1985.,
u sklopu

prodaveVikenda Kipa slobode.

.

itaistariia poznata verziia

l,
L

,/

'r

lLrmbite

izveloje

15.

svibnia 2000

lkladb!

r* u,nu* or uir".
aranZman Beethove'

*

NAJDUUA SERIJA ALBUMA KO',U JE SNIMIO

solo tzvooAe
Ausira ac Lslie Howard snlmio je sve
skladbe za klav r F6nza Lieta na 94
(95,

1,932.398dolarau

sotheb/; u
za gtaAeni

Londonu

u

CD{

velikoi Btitlniii, ito ie rckord

ukljuiuluii (onc€rt Jophie M€nier, koj motda nije Listov) od 198s. do 1999
snimljena slazb€ tlaje viie od 1 17 l ',li edrZ 910 mi iuna gla2benih nota.

apis na ietlnoi
sno

*anki. (upotiiebtl

k

kao pozadinu ove sl/ani..e.)

WWW,GUINNES5WORLDRECORDS

COi']l I91

"rn

VELIKIM MAEKAMA
Amerikanac Clyde Raymond Beatty dresnao je lstovremeno 43 ve lke maike (avove i tigrove) 1938.,
a 40

cl Rc ,$frL W-g l;,.ri
ITATTY
IRA
TD

Ht0 ilililAt

crRKusKE vJESTTNE

*

tRosTRuKt sALto s
TROSTRUKIM VIJKOM

IVEDE NA STULAMA

italvtstM

Skoaivii s ljuljaike na itulivisokoj 1,55 m, Rus seqej aerkasov izveo je

vo(rukisalto rtrGt.ukim vijkom

na
u

godina bio pojavio.

je slavna atGkc la u svakoj

{

27. [,ledunarcdnom cirkuskom

fenivalu u Monie Carlu u lvlonaku
5ijetnju 2003.

predstav u kojoj

se

.
GIGATTIC RAITROAD CIRCUS
PREDSTAVE
NAJBRO.II{IJA PU8I.I(A
Plbllkaod
52.385 Ud

I'IAJDUUE STAIAiIJE I{A

uPRAvuAau BtctKLA
is.iplini d rkuskog bkiklizma, rekord za najdulje najanje na upravljatu bicikla u pok€tu zno, 37,5 sekundl. Postavio ga je Francuz
lvan Doduc na snimanju emisije

NAJVEaE rotKE sA tvoflNJAMA
bila je na

Nba

Ndvise lavova koje je u kav€ar dtg sirao I hranio jedan krothelj lavova
iznosi 70, fto je urpj€lo 'Kapetanu allrcdu sfinederu izV Britanii€ u cnkusu

t"td

de lous ies ne.ordJ u francuskom

pGdriavi cirkusa Ringling Srcs. and

Banun & Bailey

u Supedomeu u New

gradiiu La Tranche sur Mer 26. vpnja 200s.

O

eansu {Louislana, SAD)14. tujna

B€nranr Mills u

olympijlu Londonu

u

1975.

Najbrojnija publil(a pod
16.702 osobe (od

V Sritaniji1925.
U najveaoi

.iftuskim ;atorori

totki

s

pol.rnim
70

kojihje 15.686 plat o ka(u), skupia !e pod iatorcm drkus Rinqlinq Bros. and Bamum & Sailey u Concodiji
(Kansas, sAD)13. rujna 1924.

n€dviedima nastupalo je
medvjeda koje je dresino
Nijemac Willy Hagenbeck u

*

Be

nu u Njemaikoj 1904.

ZEMUA 9 NAJVTIE
slonovirna lmao je am€riiki us Ringlng Bros.

clNKUSKIH UMJETNIXA iivioko 15.000 cirkuskih umjetnika. Rusija je i* driava s naivi;€ trajnih .irt$kih .g€ala, Ak 12.
U Ruslji

.i

and Sarnum & Saiey cak ss donova vodio je na svo ju turneju 192qih i1930 ih.

sloflole je drcsl€o Nijemac

NAJSTARIJI IRAJNI CIRKUS
Cirque d'Hiver (izvorno poznat pod nazivom Cirque Napolsn) otvoren

Hugo

khmitt. t

NAJVECA

ctRKUsKA TofKA
Najvlie izvoda(a u jednoj
cirkuskoj toak , 263 osobe oko 175 zivotinja, imao je ameri(ki cirkus Barnum & Baileyna svojoj

j Ir

.

ie u Parku u Francuskot 11. 12. 1852. taqradio qa rela(quet

lqna(e Httorf. a'hiiel,t Loj le

Gmislopa,iiLuzeliezniilu

tumejipo SAD'u

1890.

*

,MESTAR

NAJMLADI

r)

CEREMONIJE'

26.

od

emo

pcinc 2005., u dobi ti godine, najmlada

osoba koja je vodia ctrkrsku

prednavu. Cranftn je osma genera.ija 'meiiara ceremonije r obteliiCh pperfeld
I I

H.:

-*frtrlr I 'rI
4t
*
ciklom sl€aio
u studiju
s 2,s m

' 4--l
rl
t

tt!l

sKoK MOitoctKLoM s
NAJV$E PLATFORME
vkoke platforme

*

vRriuA

NAJVIEE HULA.HUPOVA

Aunralac Alex Toms uspj€ino je mono-

v6EO r{A RUXAMA
aunralka Kareena oates vrtiela je oko
nruka 41 hullhup vis€ti na rukama. zavrttela ih je tri puta izmedu ramena i bokova. Rekord je postavila na sni manju eminje Gtrinnen ul,iorld n€(ords
u sydn€yju u Aunraliji 4. 6. 2005.

cuime$ovii rvjerskih rekoraunral*om

d6 u Eppingu u sydneyiu u

i.lovom Juznom Walesu

4

lipnia 200s.

6;q :P 1 gR
E
-,t

NAJBRZE...

*

Y U E

NAJBRZT PRELAZaK ZrcE

r,ra,ED oM Kotatu
MOTOCIKLA

NAJVGE oKRETA oKo SEBE S IRI I(UIIJE ZA CIGARE
Madar Xistian Krinof izveo je

Niemac Johann Trab€r vozio je po :ici na jednom kotatu motodkla brzinom od 53

nruki okrd
tako da je

s

vi

kutij€ za cigare

tetverc i to

o. z o

E>

sve

tri krtije bacio u zrak te

knfi

na festivalu Tummelum u

Flensburgu u Njematkoj 13. 8. 2005.

ih nakon okreh ulovio u njihovu poletnom polotaju. Rekord je posiavio u dvorani za vlerbanje [aadaEkog dF zavnog cirkl.6a u Budimp€rtiu MadaEkoj 13.

t 6E5 HE
z

t!

.

NAJaR'E osLoBAgaNJE

E LwaeKE KosuuE

orljka 159{.

Aunralac Ben Eradthaw odobodio s€ iz iudaike konrr€ koja odgovaa prcplsima

* aEh (

*

I'IAJVISE PRESKoKA JEDiIOJ

*NAJDUUE

t ZONGLIRANJE S TRI
s s

za 50,08 s na snimaniu emi5ije Gutn,rest

wold

Re@fdr u studiju

lv portje
19 lpnja

S€-

KoNoPcA I{A Zlcl u MII{UII
21 1

ven Netr4/ork u sydneyju u aunralskom Novom lutnom Walesu
2005.

Henry Ayala z Venezuele prcskotio je konopac puta u minuti hodajuti po
I

LOPIICE NAGLAVCE Ausvalac Ma Easson ;onglirao je tri
loptice 55,9
viseai nag

alte

u dnugrav sije

ta-

*

zki

u cirkuru Billy

lnart

u Durdham

aJBRZE oSLoBADANJE

Downu u Brinolu M Britanija) 30 9 2{Dl

dFklm iiznrama n. snimanju em

culn-

tz LwaCKE KosuuE
POO VODOM
Aunralac 8en Eradshaw bio je potpuno zaronjen u baren
38,59 s na
s

nes l/orld n€(ords

u

nudiju

w

portaje

*

seven Nen'ork u sydneyju u aunlalskom Novom luznom Waleiu

19 ipnja2005.

vodom kad s€

oslobodio iz /uda&e koiure za samo

ZONGTIRANJE s NAJTEZIM PREDMETIMA

.

PRESKAKANJE KOI{OPCA s NAJVISEG Mo octxlA

snimanj! em sije Gulnnert world netorcls u studiju w ponaje

slovak lt4ian Roskopf zongliraoje 40,{4 sekunde
s tri kugle ukupne tezine2s,86 kq. svaka je kugla bila teika 8.€2 kg, a rckord je portavljen na igra-

seven Network u sydneyju u Novom Juznom Walesu u Aunraliii 17. 4. 2005.

Ame.ikanac Chaz l,4arquette uspj€ino je preskakao konopac balansirajuti na monoclklu virine 2,79 m u Venke Eeachu u Kalifomiji u SAD-u 17. kolovoza 2003.

ma lmpossibility Challenger u Stam-

trtArvt5E..,

bequ

u

NjemaikoiT. nudenoqa 2CtI4.

.

ISTOVREMENA VRTI{JA

.

NAJvtiE HULA-HUPovA NAJvtiE
IZBACIVAiIJE PLAMENA
Aunralka Kareena oates isiovremeno
je vdje a 100 hula-hupova na snimanju emisije culnne$ World iecorCs u stu

Australac Tim Elack izbacio je

plamen iz una na visinu od 5,4 m na ,nimanj! emisije cu,rness World ie.ords u studiju w postaje seven Net!.rork u sydneyju u
australskom Novom lurnom

dlju

lv

postaje seven Network u syd

neyju u aunrakkom Novom luznom Walesu 4. lpnja 2005. oatesje, prcma pravilima Guinnesrovih svjetskih r€kot da, tri puta morala zavrtjetihula hupo
ve nandardn e veliiine

Wales! 19. lipnja 2005

iteiine

izmealu

!!ww.GUtNNtSSwoRLDRECORDS.COM

193

TEHNOTOSKA
SADRZAJ
ARIIIEfiURA
196 SPOME lcr
198

POSTIGNUEA

IRAN5POSI
200 onUZJE

202 NAjvEal.
.

204

NlJouzt...
2 I'14JV6|...

208

AlBnzl...
210

r?e'*.-

.#fiff*,

ffiffi
r
cutf{EsS wonIo
RECOiDS

lo0,

r,';\

*

b
=-----....-

+
+
u.Y +

\OWW 6UINNESSV\'ORLDRECORD9

(OIV'I95

ARHIT
*NAJDUZI TUNEL ZA RUBUE
JESIE LI ZNALI?
Aneriika dtuitw gradeint
kih inzenjera predlozilo

hotelcrand Hyatt Shanghai tune za rublje koj vodi od 87. kata do podruma tornja lln Mao.5
K neekl

ima

je

duiinom od 330 metara, du:ije od

prostakvanje 5ed an iuda

*
bi

re' odala paatt najve(in

Prve pokretne stube

PRVE POKRETNE SIUBE sluiile su za

zabavr, a postavio ih jeAmerikanac
Pattaga za

noin popinn

ttaje. Vet je sastavtjen papis
od 21 gradevine, uktiuiuju(i Ei#elav toranj,
Taj

le$e W Reno na Coney handu u njulorikol ietvrti Brooklynu 1891.Taj je uredaj pod zao ljrde na visinu od 2.1 m pod kutom od 2s nrpnjeva i
brzlnom od 22,8 m/min.

Mahal

i *NAJSKUPUA ZRA.NA LUKA
naina luka Chek Lap ^4edunarodna Kok u Hong Kongu u Kini oivorena
je 6. vpnja 1998., a u njezinu je gradnju utroieno 20 ml ijardido ara.
U

rc<otds. conlnew7 wondeB.

tajsu iznos ukljuienl troikovi
s

DZAMIJA NA
NAJVECOJ

qradnje zgrade terminala, koja je

dliinom od

najdu:a zgrada terminala zraane luk€ na svjetu, kao iroikovipoboljianja iifranrukiure, popui ku tivlranja
1,3 km

NAJVr3r...

*

NAJVISA GRAOEVII'IA BEZ

vtstNl
Dzamija kra ja Abdulaha

otoka od 1248 hektara na kojem je
zraana luka sagradena.

eELraNoc oJAaANJA
Spomenik Washingtonu u amer ikom gradu Washingtonu visok
169,3 m najviia je kdmena gradevina na svljetu koja je konstruirana bez ae iinog ojaianja. Veiina viiih modernih zgrada gradi se oko konstrukcije od armiranog beto'ra koja im daje polrebnu

*PRVI FII.MSKI
Klngdom Cenire u Rljadu u saudijskoj Arabiji nalazi se 183 m lznad razinetla, a dovriena je s. srp'rja 2004.

STUDIO

je

'Crna Marija' Thomasa Edisona,

konnruk ia prekrivena cnim papirom
za krovopokrivaike radove, sagrailena je u taboratorjima Ed son u NewJeF seyju u sAD-u. Dovriena je 1. ve jaae
1893. po

!

NAJVECA CRKVA I KOJU JE SAGRADI LA JEDNA OSOBA
U

A

cijeniod 537,67 dolara.

ipanjoskom sraditu l,aejorada del

*NAJVISE PREDVOUE
Predvorj€ hote a

BurjAlArab u

Dubaiju u l.ljedinjenirn Arapsklm Em ratima vsoko je 180 m. Tvor ga golemlved jnjl pronor oko kojeqje sagraden hoteli kojise proteze uvs od prizemlja. BurjA Arabje i najvila zgrada na svijetu koia 5e

campo, kojise nalazi32 kn' od Madrida, Spaniolaclusto Ga leqo llartirez v anoruano ie saqradio 'katedra !' na osnovciveliine s0 x 20 m. Gradio ju je od 1962. lusto je svoju crkvu sasradio bez arh tektonrkih I nzenjerskih znanja, a sv€ ie planove konnruirao u qlavl. crkva izvana podsjeaa na kastlljski dvorac, a u nutrainjost joj je u

koristi samo kao hotel. NAJVISA ZGRADA OPERE
Zgrada Clvk Opere na Wacker Oriveu
u Ch cagu u ameriakojsaveznoj

STAI{OVI NA
NAJVECOJ VISINI
John Hancock Center u Chkagu u SAD u visok je 343,s m iima 100 katova. Dowien je
1970., a obnovljen 1995.lako

ddavi linois

katova kojise proteie u visinu od 169 metara iu kojenr se nalazi dvorana s 3s63 sjedala. Teatrc de la scala u l,4ianu u Italji iBojiojteatar u Moskv u Rusiji dijele rckord operne zgrade s

'reboderje

od 4s

je,sradaviienamjenska, od
44. do 92. kata nalaze se

najvir€ galeri,a. obje zqrade maju
po iest redova qaler ja.

stanovi,

ito

ih iinistanovima

GUINNESS WORLO RECORD5 2OO'

!a

7

5EDAM

iuDA MoDER oG svtJErA
EMPIRE SIATE BUILDI'{G
Ta 443 m visoka ikona na Petoj

aven

broj 3s0 izmedu

33.

34.

uli.euNewYorkuuSAD-!

t'tAJvtSr sAT
Najviii dvostrani sat na svljetu nalazl se 177 m iznad razine ulke na vrhu zgrade Morton lnternational u Chkagu u lllinoisu u sAD-u.

*

NAJVEcA
PAPIRNATA ZGRADA

1 5vibnja 1931 iiadaje blla

Najveaa zsrada sagrade'ra samo od

HOTEI I{A
NAJVECOJ

Vlsll,ll

Hotel Grand Hyatt shanghal u iangajrkoj pos ovnoj eetvrti Pudons nalazise od 53. do 87. kata 88-katnog tornja Jin lt4ao, kojile 5 vtinom od 420 nr najvija rgrada u Kinl ijedna od najviiih zgrada na svijetu. Hotel nudl ve iaanswen poqled na susiednu riieku Huang Pu

papira lma osiovcu ve ialne 15,2 x 17,9 nr visoka le 6,4 m. zgrada je predstav jena na man festacijiAPEC lnvenment Vlart Thailand u Bangkoku u Btopadu 2003., a ob ikovanaje kao tradiciona na

Hidroe ekirana ta pn koja

povezujeBraz iParagvajlma

.r*

megavaieti struje qodiinje s

*

NAJVECT rGLu

Naiveai samostoiea kupolastl iqlu

cit ToMt{t ajviii tor.nj

ma unutarnji promjer od 7,36 m i unltarnju vsinu od 3,81 m. saqraden le na podruaju elektrane u

na rvijeru dovden je 197s. u Iorcntu u

NAJVECI...

.

0uabecu u Kanadi, a dovBen ie 22. veljai€ 2005., nakon 18-dnevnog radi eklpe od 29 osoba.
u

vnoglavih 553,14 m U pogledu motete uUvat s v dikovca koji e na azina vislniod 445,5 m.

NAJvEet LEDENT HoTE!
hoielu lukkasjarviju
NAJVEEE PREDVORJE HOTELA
Predvorje hotela Nyatt Regency u 5an Franciscu u Kalifornlji u 5AD'u dugaakoj€ 107 m, iiroko 49 m l

Ledenl

ivedskoj ima povriinu od 4000 do 5000 m'z. a u zimskoj sezoni 2004/05. mao je 8s soba. Hotelsadr:i edeno kazalljte utemeljeno na d zajnu navnoq shakespearova kazaliita G obe u Londonu Lr Ve ikoj Britanijite ledenl bar I ledenu crkvu. Prvi hotel sagraalen je 1990. i zauzimaoje povriinu od samo s0 rn':, a otada se ponovno qradlsvakoq

povezuje Karip5ko more iT hi o(ean otvoren j€ u kolovozu
1914.

Prdpctavlja

se da je

vije

visoko 52 m, ito odgovaG visln

TUitEttsPoD
Dva

NAJvEet KotAt-vtDtKovAc
Btitith airuays London Eye, koji s,,t dizainlrali britanski arhltekti Davld [,'larkr ]lu ia Barfield,lma promler od l3s m. Napravlje'r u Jubiee Garden5u na londonskom 5outh Banku, zavrtio je svojprvi'krug'

2eleznitka tunela du:lne

ilnine 7,6 m otvorena 5u 1994. ipovezuju Eng esk! l Francurku 5pod Engle5kog
50 km

* .

NOVIREKORD NOVOPT'STAVLIENI REKORD

BARI'ERA U s'EVERIIIOM MONU

I

veljaie 2000., a s redovitim radon poteo je mjesec dana pot ije.

::1tt*:"+'_*fl

coleminiz brana, nasipa i b.rij€ra 9radi5e od 1923. i

ponaie Nizozemskot u bobi

X.REF
Koiika iuda staroga svijeta

MOSI

GOIDE

GATE

Donedavnonajduzi najvijlia
tornjevima visine 227 melara
saqraden le od 128.000 km

nozete navestiT PokuiajE

t(e

ijol

pru:a velitan(ven prizor

iznad za jeva 5an Franci5cou

TEHNOLOSK

POST

SROME
od jednoq kornada d.veta. skulptura je dLrga 1,5 nr, jiroka 0,64 nr iviroka

0,l8 m.

5adrU I

71

par;ivolinja

izrezbarenih od drveta.

*

NAJvE(l 'LUK PoBJEDE'

slavo uk pobjede u Parzu u Francuskoivisok ie 50 m iSirok 4s m. Naruiio qa ie francuski voiskovoda

sro1,3l m,. na n.lviem mjenuvsokje 30 m. Gradnja tog
50 m,

Napoleon Boraparte 1806., a dovrien je 1836.

hrama poaela je u 8.stoljetu. Kompleks Ellora nalazise na UNEsCO'ovu popsu
svjetske spomen ake bajt

NAJvrSr...
r{AJVrSr KrP
Bronianl k p Budevisine 120 m posravljen je ujapanskom qradu Tokliu u sijeiniu 1993. Kip ie

fe.

*

NAJVECA

PozLAeENA zGRADA
Pagoda shwedason stozana je oblka, a na azise u Rangoonu u lvlianmaru.

zaiedniiki lapanskoraivanski projekt, a njesova je zrada vaja a
sedam sodina. 1000 tona.

vsoka le se m, osnovka jojje iiroka 137 rn i prekrivena le z atnim listiaima. Budktiikihram mnogo je puta
obnavljan, a smat.a
se

iirokje

35 m

ite:i

daje na tom

*

NAJVTSA

tr\ \
* NAJVI 5I

A I

mjestu vie od 2000 qod na postojala stupa (bud stika kruzna gradevina iz koje se razv la pasoda).

DRVENA PAGODA
Pagoda 5akyamuni u okrugu
Y nqxian srediinie kineske provlnciie

*

shanxlvsoka le 65 m.sagradena je

t'tAJDUzr ZrD OKO DREVI{OGA GRADA

NA.,VECA

KAMEiIA SKULPTURA
Kp Boqa duqovjeinostl noji
na

1056. Gradevina noji na kamenoj pod ozl i ima pet razina, a

KAME NI BUDA
Go

Drevnizid oko Nanlinga u kineskol prov ncij lianssu bio ie dus 33,6 km. sasraden je u w jeme d nastije [.1 ng
(r368. 1644.), a dvile treiine tog 2ida joi stoje. Prosjeino je visok 12 m i

sjeverozapadnoj strani vrha Guimeng u

trenutaino 5e obnavlja nakon ito je lzdriala ekstremne vremenske
topn iku

paninama fi,lenq shan b ]zu grada
Pingy ! kineskoj prov nciji shandonq. Sirok je 2Cr0 m ivisok218m.

pallbu.

I

emikip Bude

Leshana u

kineskoj provinciji seiuan inezbaren je u padinibrda
u 8. stoljeau, a

NAJvEEA DRVENA

visokje

71 m. To je

najviiikip Bude

NArvEel...

SKULPTURA
Nijemac

u cije osti lzrezbaren u

*

c.

P.

Rechelt uz pomoi

=

NAJVEcA
Balija, Dradio je od
1999. Noinu arku

podruaje su

UNESCo-ovu

(oqanlracija'ra Ujedinjenih znanostl kulturu) popisu

MOT{OLITNA GRAOEVINA Najv& sadevina izradena od lednos
komada nijeneje hram Kallasa u ipiljskom kompleksu E ora u indljskoj prcvnclj Maharashtra. Dug je oko

={

I

L

!l
I

t
FI]F[

TI;-;F;F;FF;F;F
GUINNE55 WOR LD RECORD5 2OO'

7

h*
ruruvr5t xolttluonlrrvu.)
SPOMENIK
Gateway Ar.h u 5t. Louisu u nehrdajuaeg

ameiikoj

save,noj driavi fi,4lssouri izraden jeod

ie ika.

Raspon

ivisina luka iznosl

192 m. Gradnia spomenika stajalaje 29

miljuna dolara, a dizajnirao sa jefinsko-

,meriikiarhitekt

Eero Saarinen 1947. u aast

iirenja stanovnlka na zapad nakon kupnje
Louisiane 1803. Luk je dovrien 28. listopada 1965.

Rekord ra naivi:e kipova podignutih samome sebi

*

NAJvE€A SKUPTNA
USPRAVNIH STIJENA
sela Carnac na azi

A I
l

I'IAJVISI OBELISK
spomenik Washinqtonu u ameriakori gradr washinglonu vBok je 169 m, ito za iak 20 m premaiuie vislnu Velike piramide u GDi u Eg ptu. Dovrien je 1884. u aast Georgeu Wash ngtonu, ptuom predsjedniku sjedinjenlh Ddava obelisk je aetverostrani stup koji se
suzava prema,

Bltu francuskog
se vi9e

od 3000 prapovljesnih kanenih lpomen ka, menhlra (pojedinainih urpravnih stijena)

ponavio je Josif Visarionovii Dirgaivlli. zvan staljin (1879.-19s3 ), voda sovjetskos saveza od 1924. do 1953. P'ocjenjuje se da je u vrijeme staliinove smdi diljem bivies SSSR-a i inoane Europe posiojalo oko 6000 nj€govih

do mena Gtr!ktura koje se sastoje od vlie nilena). Kamene nrukture pod gnute su u ranom, srednjem i kasnom neolltiku (kamenom dobu).

najieiie, oitrcm vrhu.

t{AJvEat BUDA oD ZADA
Najvei kip Bude lrraden od jednog komada zada te:ak ie
260.75tona. visok 7,9 m, Sirok
6,8 m

NAJVIS| MEMoRUaLNt STuP NAJV|S|

Helve(r
RETIGIJSKA GRADEVINA
angkor Wat (Grad hram) u povdinu od 162,5 hektara. sasradio 9a je kmeEkikra j Suryavaman ll. od 1113. do 1150 u aan hinduktiakom bogu Viini. Gradske zldlne dugesu 1280 m, a prij€
1432.. u njemu je zivielo

rorEMsKt sruP
vis ne 5494 m, pod

Stup na obali rjeke san laclnto bllzu Houstona ! Teksasu u sAD-u visokje

Toiemskinup

rczvon

Duh Lekwannena

(zentje

povdiia temeja u podno2ju iznos ]a mr, a kod
173,7 m,

idug 41 m Klp

se

vjetrova ) podignut je u V ctorili u Britanskoj Ko umbij u Kanadi 4. kolovoza 1994., u povodu gara

prcmatraike platforme na vrhu 9 m':
saqraden je izmeilu 1836.1 1939. u spomen na Bitku kod 5an laclnta 21.

nalaziu hranru u Vnu Bude od iada u Anshanu u kineskoj

travnja 1836.

NAJvEat KtP D'EVICE MARIJE
Kip Djevlce l,4arlje s mal m
husom na rukama visok je 14 m, a postavjenje na Nalazi se na Brdu mladosti i,nad grada Haskova r

KtPOV|
NAJvtSE KrPovA

t--

PODIGNUTIH JEDNOJ OSOBI lako ie nemoquie do(ido
toanoq broja, smatra se da ie

Budidillem svijeta pod gnuto

juinoj

Busarskoj. Kip je

otkriven 8. rujna 2003.

80.000ljudi. Gradnja hraiiia poaela je oko 900. cielikomp eks koji objedinjuje 72 velike
gradevine proteze se na

t

'tni

I

rl

',tr 'f
viie od 24,8 km.

WWW GUINNESSWORLDRECORD5,COM 199

TEHNOLOSK

o5T

TRANS
+r *
NAJTEZE VOZILO KOJE JE VUKAO
Ve i(lnu am€rake nacionalne zrakoplov ne industrile odraz?va ainlenica da su i
s

jedece dv je najvece zrakoplovne kom-

ZMAJ
vuinl zmaj povdlne 70 m'] kojije probela amerlaka tvdka Kiteship,
vukaoje 4s minuta jahtu tunerlcas Cup-C as idlne 25 tona, brzinom od pribliinoT avorova (13 knth) u

panije u nacionalnim l€tov ma, Amerkan Airlines (72,729 miljuna) iUnited Airlines
(61,868 mi ljuna),

hkoder ameiike.

*

NAJVEcA ZRAKOPLOVTIIA KOMPANIJA PO

KOLIEINIIEREIA
Prema IAIA i, zrakop ovi

ameiike

lu( Audland na Novom
17.

Ze andu

prcinc

2004.

vuini zmaj diaan je zmajevima koje puitaju zmajari, alije

kompanije FedEx preletieli su 14.579 milijuna tonsk h kiometala. Na druqom mjestu nalazise Korean Air Lines
8264 milijuna tor5kih kilomerara, dok je treca njemaika Lufthane s ukupno 8040 milijuna tonskih kilomeiara.

s

* .

NOVI REKORD NOVOPOSTAVIIENI REKORD

TRANSPORT

poletio 1949. Njegov

*

r

sk opu

NAJVECA ZARADA OD TURIZMA
kema podacima svjeiske

iIAIPROMETNIJI ZEUEzNtaKt susrAv Po

*

pnilets putnkima tvrtke BOAC ujedno je i prvi let putnika u mlaznom avio
u

NAJDUZI AUIOBUS
Autobusi tvrrke DAF SuperCiq/Train iz DR Kong€ dugisu 322 m imogu pretereia teie 28 t. .utobusna liniia, poznata kao iiberator! Aoute, duga ie9660km tinilom koja povezuje G€cas u Venezueli i Buenos Aire5 uArgeiti-

nq izmedu tondona

Velikoj Bftan ji

vozitl350 putnika.

Bez

KOITINI TERETA
K neskim nacionaln m

Johannesburga u Juznoaf r tkoj

N.jdu:a

reddit

ie jezn ik m

tr

sustavom preve,eno je 2178 mllijardi

Repub ci 2. 5. 1952.Tvrtka BOAC pokrenula je prvu transdlantsku

*

sovaike oqan zacije Ujed njenih naroda (UN\ryTo), sp+ cijaliziranoj agenciji UN€,
sAD ima naivetu 2aradu od turizma na wijeiu. Od turizma je u sAD-u 2004. zaradeno 745 rnilijardi

tona tereta 2004-, ito 9a prema Me dunarodnom rindlkatu ie jeznica (UlO iini najv(im prijevoznikom tereta.

zaanu lintu s mlanim avionina
Dmedu V Britanije i5AO€ 4.10.1958.

ni prometuje rvrtka Expreso lntemacio-

.

* '

.

ra
NAJVISE PREVEZENIH PUI. NIKA NA MEDUNAROD. NIM LETOVIMA
zraani pdjevo, (IATA). 34407 mi'

Ormeho tAi2 Limeu Peruu. Linlja prclazi kroz glavne gradove ien

PRVI MLAZNI

PUTII.K AVION
Britansk De Havilland Co-

Prema podacima L{edunarodne udru9e a

.
NA I'IAJVIIOJ 'EUEZIIEKA

PRUGA

dolala, fto iznosil2on ukuh nog svjetskog prihoda od

puiniikl avion. Pokreta a
Navi and Ghost

lijuna judi etjeloje 2004.
izvan Njemaake

!

odredina

NADMORSKOJ VISINI
ieljezniika linija Qinsha l]bei u Kini,
dovrsena u linopadu 2005., nahzise na

iu

Njemaaku zrakop o

vima njemaake kompanije Lufthane.
zrakoplovima kompaniie D,"lta Air etjelo je 79,289 riilijuna putnika 'rer unutar SAD-a 2004., ito je, prema poda
L

v

I

50, smjeitena

najviioj nadmoEkoj vsini. Najveai dio

cima ATA-e,

tinl*
s

konpaniiom

rakoplovnom naiviie pr€-

ieljezni.e duge 1956 km le:i4000 m znad 6,lne moG, a najviiatoakaje na vislrlod 5072 m. U prometbitrebala
biti puitena 2007.

vez€nih putnika na na-

t

. :**

f
NAJDUZI LET .t PUTNIIKOG ZRAKOPLOVA BEZ PREKIDA

rtl

-' " ,+hr
p ema UNWTO

l.: +:

I

un
:

)

najpopuarnjm

::i::ill," I
l0% udie a na ai€tskom tri nu tur zma. Sljedeia nalpop! ar.ila turnika odred ita 5! Spanjolska
s 53,6 m

ljuna po5jet teja

A I
.
NAJPROMETNIJI

sAD

s

45,r m, iun

DRZAVNI

.

TUR|STt t(OJt

zEUEzNriKr
SUSTAV
Medunarodnog slnd kata

NAJVISE TROSE
gradan provode najveii dio godljnleg odmora u inozemnvu
Drzava

ij

*

Ocori(J 5e mo2e nazvat ptuim 3v€m rs( n turn ma,jers! purovanje p atiiP svorh dzepova

lem(lsu 2004 na putovanJma potroii 7l m ljardu dolara kjena z.ainos prlievoza nij€ ukljuiena).
N

jez.ica (UlCl, lapanske zeiezn ce prevez € su 8,617
2e

m lirdi

putnika 2004. Na
s

drugoml€ mie(! lndla
5,1l2 ml jard put. ka,

5h!:llervorth

5e u

Jui.oalriil!

N. drugom te mien! 5A0

sa 65 6

a

m ,tardi

do ara,

.

na

lreiem Vel ka

Britanila s 55,9 m ljardi do ara.

Najduzi neprek dn et purn akog zGkoplova tiorioje 11 654 naliiik€ mije (21.600 km) od Zraaie uke u Honq Konqu u Kinido ondoiskog Heathrcwa, preko

.

NA.,POSJECENIJA

NAJDUZE
PUTOVANJE AUTOBUSOM
5

prometnih 9u2!i

!

lapanu,
u

TURISTI.KA REGI,A
Prenra podac ma

i!varigural! p!tnike

UNWTOi, reqila

Rekordiilet od 22 sara i 42 m nute Dveden le Boe fqom 777.2001R od 9. do 10
rt!denoga 2005

.alveaim broleni nraiih poslelne ja ! 2004. bia je E!ropa. sa 763 nii juia porjettella lako !dio Europe na trzinu pomalo opada,laj kont neit joi priv aa 54,5% uk!pnoq broja nran h posjet terla Llnutar reg je, .ajvje posletite ja

Britan(i Hughie Thomp50n, lohn Wenon I Rkhard Stee preil ru 87 367 k lometara kroz l8 zemalla u World 8!5u, (venom londorskom autobusu ra dva kata marke Routerdaner od 6. studenoga 1988 do 3 prot nca 1989

JESTE LI ZNALI?

p.vlailluiia
NAJXRAEA
PODZEMTliA ZEUEZI{ICA
Naikraailuttav pod2emneie €ar ce ie
na tvj€tskom

vrnu.

Europa s 19,8% udjela re zapadna

Fu.opa s 18,2%

ldle

a

.a svletskon

tr:iatu.

n:eskom qrad! Haif 01 vo,ei je l9s9. a dlq je ramo 1800 m
Carmelii

!

.

NAJVISE DRzAVA POSJECENIH BICIKLOM N emac Heinz stlck€ naplsr o ie dom u nuoefoire 1962. iolada b cik om preno 539.130 knr te
posletio 211 driava teritor ia. Pro.r ierio ie !kupno l5 putovn ca, a bi( k mu le ![raden pet p!ta, ako
qa ie svaki

! a kaplavn. arq
n

a n
t

i za.ij e,

at sigu t n tj a s

o.t

n

a za

zratnin tinijana

bita

ie

NAJPOPULARNIJE TURISTIEKO ODREDISIE

TURIZAM

.

Fran.!5ka j€ 2004. privukla 75,1 m li!n nran h posiettella, ito ie

zabiljeZen sana tedan snftnisluaal na 5 niliiardt

plt

usplo pronaa

NA,'POPULARNIJI OBLIK MEOUNARODNIH PUTOVANJA
sd

Prema poda.ima UNWTO a,49,30/"

.NAJPROMETNIJA

luista kol

2004 posjet nra.e

ZRACNA IUKA

2em je prtovalo te .enovnin putem. a 43% kor nlo se uatnim prlevozom.

NAJSKUPUE

TURISTI.KO PUTOVANJE
Amerik poslovn iovjek
Denn

l![on

Med!.arod.om .aanom Hartdi€ld u At]ant

u

srlto

amer akoj saveznoj driavi

nlemetsk m lunai N4ark shltie worth izluinoafriike Replb ke pat s! Rusjlaak po 20 milij!.a doara za
putovanle f a 1\,4edunarodn! svemirsku

ceorgiji2004 projo je83,6

milijlia

puinika,

nojea

ni

ialprometntom zaa.on

ponaju (ss)
le od

T

tovo pltovanie traja o

28.4 do 5 5 2001 , a shuttle worrhovood25 4 do5 5 7m, WWW 6U

{r
N N ESSW O RLD RFCO RD

s

'OM

2OI

TE

HNOLOSKA POSTIGNUiA
\t

ORUZJE
NAJPRECIZNIJA
PRVI TET{X

sOMBA

.)

Bonba larht Dned Atbck M\ninon, alu 5! pro zvod.ju sulinancnal Amer iko ratno zrakoplovstvo i
Am€r ika ratfa nromarica, nalpre(iznijale bomba na svijet! koja 5e lan5.a z zraka. Pogada
a nakon lans

( joz mosuae odstupanle od 12 m, cnla bombu neprestano prati steliBki su5tav za navodenje.rale bom

Lincolna

iboje

po2nat kao

to. I

ba navodno

sluialio baaena na kinerko velepGlanttvo u Beoqrado u svibni! 1999.

rn.o/D, a poslileje prcraden

!
brojk. uk juirje ismdne
od po5ljed ca
5

tenk poznat pod nazilom Mrlt W,/r€.
Pry:je putvo:en 6. rujn: 1915. Tef' kove je u borbi ptui ! potr jebio nr traljeski korpui, porlile tenkovski
uaaieve

klnsoi sword od kra ja Georga lll.
dobiva

'adja.je

u sjedeaih

tiiulu

Kra jevskog

PRVI NAPAD BESPILOTNOM LET.,ELICOM
CIA-ina b€sp

f

korpur u bilki kod Flets Courcelettea

!

Fiancuskol 15. rulna 1916.Ienk
a

NAJSTARIJI PROIZVO9A.I
ORUZJA Pruizab lje;enispomen ta iianske rvorn ce za proizvodnl! or!4a

Mark . Nla e're:ioj€ 28,4ton€, poketao 9a je motor iaiine
78 kW (105 Ks). Najle.a

briia

b la

lolia

eljel ca
1

GeneralAiomics RQ Preddtor(na n ci) i'pal a je

Beretta, t najstarleg proiaodata orulja na sviietu, potleae 2 1526.

Brtanska tvrtka lohn Brooke & tons osiovana ie 1541 i * najstariiije proi,voltaa odora na svijetu smjesl€na ! Nlddenfled! ! Velikoj Brilan,ji, tvltka je iia odore
2a raz iate korrnike, ukljuiujuai britaiske trape u T.afa 9a6koj bitki,

projekti
na
a

AGN1

l14He lf re

ieno,.! oper.tivaca -Qa'ide u altomobiu.

PRVA ATOMSKA BOMBA UPOTRIJEBLJENA U BIIKI U 8 sat i 16 minuta 6 kololo2a 1945, posada bombarde€ B 29
Enola

Posao se prenosi

vei

16 generacija, a

britaiske

lrancuske trupe u oba

6al Ameriakog €tno9

smjeiten I selu cardone ValTrompia pokrai B.esc e u lta ili. Tvrtka N. P Ame5. otnovana 1791. ! Chelmslordu ! ameri(kolsave2noj

no;e.jejoi

5vjetska rata i rusku vojrku Prolzvodnla je prertala 1987.

studenoga 2002 u Jemenu Plje tog napada P/edato/

zrakop ovnva

le atomsku bombu na iapanski 9Gd Hnoshinu Bonrbaje ima a €kspozvn! s.agu 15 k lotona tr n iroioluena (CrN!06Nr), bo je znanos kao TNT

ba.i:

najstariji je ame.iaki prciaodai maaev.

driav Mdta.hrsetts,

*

*

NAJUSPJESNUI

ZAPOVJEDI'llX PODMORNICE
Lothar von Arnaud de la Periare borio se u Nlemaakolca6kol momaric u Pruom svjetskom ratu, tljekom kojega le polopio nevlerolatna 194 broda 5 ukupnom brutot€Zinom od 454.000 tona. ako je de a Periar€ dje ovao na 5am m poaeclma podnorniakoq latovania, nlegov je rekord onao.etaknut do

Dan.5 dJeluje pod nazivom Ames
Poaeci W kinson sworda, * naj. starijeg britanskog proizvodata

* .

I'IOVIREKORD NOVOPOSTAVL]ENI REI(ORO

ubia l55.200ljudi, ito ie najviie posinulih osoba u napadu atom.kom bombom. Ta
Eksplozila le

mateva seiu u 1772, kad j€ H€nry No(k osnovao tvrtku, a 1804 Wil

*

TOPNIEKO
ORUZJE

NAJVECEG DOMETA
lutnoafriaki top G6 p,oDvodi LW odjeltvrlke Dene. Tajtop od 155 nim postavrj€r je n. karoserju koi',
izraduje tvrtka A vB OL4C. Oslm

ito

ga

vojsk. Juinoafriike Rep!blike, izvozi5e u Ujed niene
rLrjnu
L Omai GSje 200r rpalio proFkt na

korn

Arap'ske Emnale

u

udalenost od 53,6 kh

s

pomocu
La n 9

ststav a ve I a c i ty. e h h a h ce d

r a ng e Mfl.

Arti

ery Projeetile lV

tAP)

novag

dvomodularnoq sustala nabola

+.
GIJINN'SS WOR LD R!
CO

RD5

2OO?

NAJVISE SRUSEI{IH AVIONA
zRAt tasovt
Eikh Hadmann (Njemaika) Batun Manlred rreiherr

RAT
Dtuq ,vietsk
Pry qjetsk

ru duge 171,5 m

rfi rar

SiUIEI{I avtoNl
3s2
80

*

von Ri.hthof€n (Njemaaka) ioaquin Mo.ato (Jpanjolrta)

40
21 12

*

BORBEI{O
DJELOVANJE I{A AJVECOJ UDAUEI{OSTI

glava StN-20, dometa od pribliino 8300 km. Pretpostavlja
se

Nikolajv Slrjag in {bivii

sSsR)

*
'

Nquyen

Vai Co( (Sjevernl Vtetnam)

9

da

h

je danas u sluibi rnanje
Lidija Liival je

t.Erli zr.6ri .3 h Dru9og

5vjebkos

r.t

5

n.lvlle

Dva Sa.trdalea B 52H

Am€ialog I{AJVEEI TOP U POVIJESII
N

ratnoq zrakoolov5wa, prvi takvi modeli koji 5u poletjeli u borbenoj misiji, pogodilisLr iEike met€ s 13

jemc

r!

Lr

opradi Sevastopoja u

-

konvencionalnih klstareiih projektla ansiranih iz leta u opera( I, Pu5tinj5kiud.r 2. rujna 1995. L€r od 34$ta kojim 5u prel€tjeli 26.000 km iz vojne

nekadali jem Sovjetskom savezLl (danas Ukrajina) u srynju 1942.

top bio dug 42,9 m ite:ak 1114 tone. Domet proj€ktila teikog 8,1 tonu bio je 20,9 km, a projektil od 4,8tona imao j€ domet od
46,7 km. P.etpostavlja te da ru

X-REF Kojije nt bb hajkruaviji u
poviietti? Prcnadite zapise o
drcvnim

upotrijebi i teljezniik top 5d'we.e. G(]riav kalibra 80 cm, 3 cijevidugom 32,5 m.lzradila ga je njematka tvrtka Krupp. Cijelije

bi*ana, zratnon i

pdi

topovi konnruirani u Kinii
rjevenoj Alrici oko 1250.

pomoskom htovaniu te n ajret im uzr o.i na 9e noci da

zrakoplovie baz€ Ande.sen u -cuamu, naldu:ije borbenilet svih
vremena. Velika brzina aviona omogutia le izvedbu zadatka u ,at vr€mena manie od 5lian€ misiie koju

*
5pretava za ijep jiva.j€ kamere kad e upo llebljava da malm udaljenon na

NAJruCENIJA
PUSKA ZA

tu izveliE-52G p€tgodi.a piie,
operaciji Pustini5ka oluia-

u

tilr& na dlaienje

RrcA
UGtA 'E

IZA

NAJVEO...
NAJVECI RAII{I BRODOVI
Ratni brodovi naiveie isti5nine pod

(/Anau/t zrtiol nlfe), koju su osmislila dva bivla vija

eat

nika elitnih ponrojbi lzrael

;--E__
Nimita
USS

punim oPtere(enj€m
jesu no5aai aviona klase rvlm,tz, Dwight D.

orutj€ je koie omogu.ava
strjelcu gadanje iza ugla s pomoiu videozadona kojim je mosuie pokretati cijev i

Ca vinson, Theodore Bootevelt Ab.aham Lincoln. Geoqe Washington. )ohn C. S,ennit, Hatry S. Trunan i Ronald Reagan. Potljednjih pet brcdova imaiu irti5ninu od priblilno 98.550tona- Dugiru 333 m, imaju sletnu palubu povrtin€ 1,82
Ehenhowgr,

rotiGtije do 90". Corner

poketu ih teiki parne turbin€ na nukleami pogon 5nage 194.000
ha, a

kw (2().000 KS). Mogu poniii bzinu vetu od l0 ivorcva (55 km/h).

n
WWW.G
U

t'ot

moie prcdzno poga dati mete do 100 m udalie noni pinoljem kalibla 9 mm
i do 200 m udaljenosti

pui

t

IAJVECE PODMOT rcE
NAIO je 23. rujna 1980. objavio porinute prve ruske podmornice tipa 941 Akula (Iajfu,) u tajnon

brcdogradilinu u Severodvinrku
na Eijelom moru u Ruriji. smatra

sedata plovila imaiu inisninu pri
zaronu od 25.500tona. Podmornie

IN

N E

9SWO RTD

R

ECOR

NAJVECI
+.O
NAJVECI MOTOCIKL KOJI SE MOZE

voztTr

Ame.ikana. Grcgory Dunham konn.uino je motodkl koii se mo2e
voziti, a kojije dowha ruakivi5ok 1,42 m, dug 6,18m iteZak2,94tone
Poqon mu daje
a

8,2 tarskimotorV8 glme su.nu visoke 1,88 nt.

visio izmedLr

dvij! platforni.

Pomicanjem naprijed natrag kabe Prcre2ao Potonul brod injeqov teret od gotovo 3000 ukuzrih

.:

*

.

NOVIREKOND

*

I'tovoPoslAvuENt 8tl(oRD

NAJVEEI SAPUN

.

IIIA.,VECA PIRAMIDA OD

*

KARIOI{SKIH KUTIJA
Najv€ia pnamida od kartonskih kurija 5anojala re od 5250 praznih kutita od dete.dienta poslaqanih u 24 razine. Bila je duga 5,57 m, alroka 5,5 m ivisoka 5,76 m. Napraviloju je ten zaposlenik. tvrtke lsmai Aii Abudawood Tradinq CompanV (IATCO) Lr trgov niHyperPanda u Riadu u saudijskoiArab ii 12. sijetnia 2005.

*

TRAJNA
.ZVUENA KULISA

NAJVECA

! V

4,1r

Najveiikomad sapuna bio i€ veliiine 2.5 x 1,4 m iletioje 12,5 tona. lzradila 9a je tvrtka Unilever5oulh

I{AJVEEA DIZALICA ZA BRODOVE

Africa Home & Pe&nalCare u

SVJETLOSNO-

Duftanu u lu:noafiikojRepublici, napr.vlien je 12. kolovo,a 2005.

a

'slmfonla svlet a', n z lare
nih svjetala uskladenih
s

*

NAJVECI

lAslux

Dizaika 2a brcdove Slrepy Ihie! Selgiji mote podiii brod teiine r 3:: tona na vis nu od 73,15 m, a ukuc_: ie visoka 117 m. Punena je u r.o nudenome 2001. kao dio Cana a Centre, umjetnog kanala koj povezuje rijeke [,4euie i S.he dt

:.

slazbom, ukjuiuje se svake noaina 33 zgrade u luciVc

tora u Hong Kongu u Kini.
svjetlosno zvuanu kulisu os mislio je Vladin ured za tLri
zam za5ebnog adnrininGtiv

Charbe Barooky i2 wadi Chahroura u lbanonskom sradu Bejrutu, izradioje 5. kolovo,a 2004. ja5tuk

*

NAJVECA VRATA
5vaka od aetverlh vrata u NA5A

veiiine

5,2 x 7,4 m.

Najveaa p la ima nr, a

NAJVECA PILA aje oitricu dusu 70
upotrilebjenaje 2004. za

n.

lastuk je napravjen od tkan ne i kpunjen spuivom, a teiioje 32s kg.

nos podruija Bong Konsa, a po<ela je radiu lT.sijetnja

.ezanje potonulog nosaaa aulomob la Irtcolor na diu Eng eskog kanala. Pila 5etastojala od

2W

ami'anos kabela za Qanje kojije

zsradi ,a sastavjanje vozila b izu Cape Canavera a na Florldiu sAD visoka su 140 m, lto odgovara v! _ zgrad€ od 35 katova. Vrata ru napravljena da bi potpuno 5a5tavljene rakete saturn iApoiio mogl€ proeikroz njih- Zgrada

!

novije vijeme sluti za misije

,>"1

fl ',*

t(t

:f
::=t

:ii

t*
led, no u

iu

se svrhu ne

brodovi na zalealenim povdinama

*

t{ArvEet NAMJERNo
PO'OPUENI BROD

Najveii brcd koji su namjerno potopili njegovi vlarnici bio je nosaa aviona USS Amerka (CV 66), dug 319,2 m iistisnine od 75.800 tona. Potopljen je tij€kom
viezbe r bojevim sadanj€m kod obal€ Virginije u sAD-u

14.5vlbnja 200s.

* runrveer
DIJELA
8i9'Oje pryi

A

*

NAJVEcT

PU

.
leKr

NAJVECI BROD ZA

FERRTSOV KOTAC BEZ

LEDOIOMAC
Ro{o trajekti MV Cdr,bou i MV laseph & clarc smalwood dugi tu 179 m, r istisninom od 16.203 tone.
Pripadaju klasi ledoloma.a'41

PRIJEVOZ I(ONTEIilENA Brodov b kanci lvlsc Parrela MsC Suianralmaju kapacitet od 9200
lEU \fwenly+aot Equivalent Unit

-

sneorSru.rec
bez srcdiinjeg je u diiela. Promier mu je 50 m, a

jedini(a mjerenja kapaclteta
brodova za prijevoz kontejnera).
Napravila ih je tvrtka 5am5un9 Heary lndunriei za tvrtku [,lediteranean Shipping Conpaiy.
i

*

Feriw kotai

'nieft€n zabvnom parku taQua u Tokiju (lapan). Da b uzbudenje bilove(e, golemi'vlak
smru'

supe/,5to je najvlia mosuta klas3 ledolomaca za komercijilna plovila. U vlatniitvu su tvrtk€ Main€ Atlantk, koia ih upotrcbljava ra
plovidbu izmedu kanadrkog kopna otoka N€wfoundlanda, a mogu smjestiti 1200 putnika il70

NAJVEEI NAGIBNI BROD
platfor

A

Ploveca ittraiivaaka

Dugiiu 137 m iiiroki45 m. Srodovitu u rlu:bi od 2005.

na lFbating Intuunent P/aforn ili FLIP) oceanskije
istlazivaaki brod duq 108 m, kotl se mo:e

Ihu.de. Dohhin,

najv€d 'vlak smr.i' u

sinon od 80 m Tokiju, prclazi koz
sv

*

NAJvEtt AKVARU

zaokenutira

yediiniidio kotata bainomdo

90 nupnleva, tako da 17 m

130

klllh.

LaQua je otvoren u svibnju 2003.

*

NAJVECT

Akvarij Georgla u Atlanti u ameriikoj raveznoj dr:avi Georgiji najvei je akvarljprema kolitinl vode na svljetu,3 obujmonr od 30,28 milijuna liiara.latke i nolske vode. Atrakcija ie otvorena u nudenom€ 2005. i zauzima povriinu od 46.450 m':. Saddi

njegov€ dut n€ ortane iznad vode, a

9l

m

je potop jen

pod vodom, uz pomo(

babn-

DVOSMJERNI BROD Brodovi blkanci leDpera Mate.a,
tankeriza prijevoz nafte u vla5niltvu finske tvnke Fortum, naiveiitu
brodovi na svijetu d,ajniranitako da mogu ploviti i napiled i natr.g. Erodovi dugi 230 m konnrukani !u

nih spremnika. Dok potoplje-

nikaitone,
dio, u kojem

FL|P s€

ov p utajuti nalazipronor

za posadu od 16 osoba i

niihovu inraZila*u oprcmu,

razlititih v6ta morkih ,ivotinja i 100.000 j€dinki.
500

:dsi3A +::Y:-'
.-'iif:

I

-

L ..- i,l :

NAJDU
+.
NAJDUZI MOST
*
NAJDUzI
POD|ZN| MOSI
Podirni monje pokretni mon iijit€ pokretni dijelovi podiiu izGvno uvit umjesto ni larkama. Dio

Mott 5econd Lake Pontchaftlain
Causeway spaja lvlandevl le i

reljerniikog mosta duiine

170 m

[4etairie u ameritkoj saveznoj ddavi Louitianiidug j€ 38,4 km. Dovd€nje 1969- i tako je dugaaak da sa sredine
mosta nije moguie vldjetikopno u

*

prcko kanala Arihur Kill izmedu Ne\l le6eyja iStaten klanda u New Yorku u sAD-u, mo:e se okomito podiaida bise brodovima omoguaio prclazak ispod njega. Pokrctii dio portavijen je izmedu dva tomja visine 66 m. Mon je dovrlen 1959.

irAjoua sKoK
S RAMPE KAMIONOM NAJDUZT

zA oDvoz 5MECA
Am€ikanac Allrcd Sleep pretkotio ie 23,57 m kamionom za odvoz smeca na naziLebanon Valley u NewYorku
u SAo u

TRANSPORTI{I MOST
Transportni mon Ne\rlport prcko dieke Usk u waleru u Velikoj Britanijiduqje 181 m ivisok 75 m. Prijevoz vozila i ljud obavlja se na vitetoj platfomi koja klizipo moltu.

22.lipnja 2004.

I{AJDUZI PoKREI I MosI [ajduii pokrctni mon j€ cha/et
Ber.y prcko Cm€ riieke u Lorainu u

*

t{ajDuZt BtctxLtsnaKt Mosr
Ekiklktiiki mon dug 237,5 m premoiiuje 17 ielje:nitkih trakova na kolodvoni camb dq€ ! velikoj
Eritaniji-

ameiikoi saveznoi dr:avi ohio.
Dugaiakje 101,5 m, a poputTower 8idgea, tlavnog pokretnog mona,
ima dvije svanice koje s€ mogu

NAJDUTA
DASKA
JEDNOG

*

poditida bi5e brodovima omoguaio

ilAJou2t aBAK

I'IAJDUZI

ziei'erarz
Najduza dalka na svijetu

RaiunaLo s kuehcima koje su

DEBTA

i:ltlXl::llliN:::1"^J**
t'sropaau zooi. ouqo je

*

O(REINI MOST
iIAJDUZI MoDEL VLAKA
Zeljezniikimon
El Ferdan

preto

g,rr

-.

debra * IAJDUZI MOTOCIKL bila je duqaaka 36,83 n!a Ru,Oleg Rogov napravio je motocikl
inezana i, jednos
izmjerena je

12.lipnja2002. dus

9,6 m u Tveru u Rusiji19.

lzradena je ua

devetdana

prorinca 2005.

lvodelvlaka H0u mierilu 1r87,1 duq je 110,3 m isartoji5€ od I oko' motive i887 v.qon.. lzrailen ie u M iniatur wundedandu u.iematkom gradu Hambu.g! 27. studenoga 2005. Da je model pravivlak, njeqova duiina iznosia bi9607 kml

sueskog kanala bliru lsmailije u Egip-

tu ima srediinjidio duq 340 m kojise
okreae za 90 nupnjeva kako bi

omoguiio prolazak brodova. Ukupna dutina morta ie540 m, a za iavnort
je otvoren 2001. Okretni dio teli 13.2ootona.

ruinim pilafta,. izradu su
organizirali Poljak Daniel
czapiewski i njegova

Poljskoj.

205

GOIN

7

____"_'-a

t

N.

r

*

NoVIREKoRD

NovoPosrAvuENr REKoRD

X.REF
U Guinnessov m svletsk m u ki.e5koj provinciji Zhej ang Grad'rja

rekordima 2007 nalazt se nnaga rekar.la povezahih s

ii!ilt, "oro.,*.f NA TRI KOTAEA
Svka6ka karnevahka skupina cugga Ru99e. Buus zradila je moto.lk na tri kota(a duiine 8.1 m iteZine 5030
kg, 12

mona naja

a

je 1,4 milijade do am, a
kojih je 120000 poginulo tijekom gradnje. Kaialje dug 162,2 km. Na

poieaje

!

veliiinon. Sto nb/ite, koliko

pnju 2003. otviranje

je

visoka najviia stanbena

NAJDUZI LANAC GRUDNJAKA
5astav

najuiem dlje u iirokje 300 m, a na naji rcm iak 36s m.

Lara. grudnjaka du9 60,01 knr jen od 79.001 grudnjaka

l

koj slu:ikao pomiino postoje

za 21

ilaia

skupine. Vozio ima i karoseriju

naden je 21 pros nca 2002. na otoku Sentosa u 5 ngapuru. Dradu anca
organ z
95FL/1,

NAJDUZa voZNJA POKRETNIM STUBAMA
Aiu anantham Suresh Jo..h m i7
Lanke preiao je 22s km na

NAJDUZE

voztto zA GorF
(ri
Amerikanac Peter Nee i?radioje golf vozilo 'limuzinu' duso 5,81 m odjednoq do drugog odbojnika. Voz osa

litarki motor

ra

su rad ostan ca

Ca$

*

tvrtka Wacoa Zakada za borbu protv raka dojke z singapura u svrhu podizanja svijestio toj boesu.

pokretnim stubama L Trgovaikom centru Wenfle d u Burwoodu u

NAJDUZA GUMENA BRANA

aunrahkom Novom luinom Wa -au Voznja jetrajala 145 sat is7 minuta
od 25. do 31. sv bnja 1998.

(1i
yer,
v

bat,

dutrlke, Dwpla
za cigare I stalak s

kdiu

Gumena brana Xiaobudong na

rje(l

NAJDUZA ZTaARA
Zaara duqa 96 knr sdgrade'ra j-. u Svedskoj 1940-h rad pr jevoza

nina da bise putf ciimali

Yheu Kinidugaaka je

113s m i

sanoji se od 16 dije ova, od kojih je

.

NAJDUzE
PUTOVAI'lJE

T'IAJDUZA TORTA
Kuhar 28 najpoznatljih hotela u Dubaiju napravilisu tortu od banana

rudaie o ovnog su lida iz rudn ka u Kristinebergu do pogora za obradu u Bo idenu. ako se Ziiara vlie ne kor niu prvotne svfte, turlstise
rnoqu
Z

r'

AUTOMOBILOM
schmid p.ei isu viie od 587.000 km u Toyota

vozlt puna dva sata ia

d

onk

ldatulja du:ine 2530,8 m, koju su sastav li na obalnom ietalinu u
Dubaiju u Ujed nlen m Arapskinr
Emiratima 2. prosinca 1995.

aare duqoi 13,6 km lznredu

NAJDUZT KANAL

zA

PREKOOCEAIISKE BRODOVE NAJDUZA VoZNJA UNATRAG KAMIONOM S PRIKOLICOM
ivicarac Hans Frei vozio je 8. ypnja
2004. u Niema(ko kanrion s prikolkom ufatrag puna 345 km bez prestarka 6
1869., a povezuje cfleno iYedozemfo morc. Bilo

Najduzikana za p ovidbu
prekooceanskih brodova

rat

i 25 m nuta.

NAJDUU r Mosr PREKo OTVOREI{OG OCEANA
l,4ost preko zaljeva Hanqzhou duq le 36 km I povezuie qradove C xilZhapu

qladnii le sudie ova o 1,5

ONAJDUZA CESTOVNA KOMPOZTCTJA
Najdu:a (estovna kompozicja b ia le dlga 14743 m. Teiki teg lai l.{a.k

I'tan, koji je vozlo Australa. iohn Atkinen, vukao je 113 prikolka
otprilike 150rn 18. veljaie 2006.
Pokrovitelj dogadaja bio je Hoss
Breath Cafe iz Cliftona

.) I ,'l i

r Aultralj.

WWW GUINNETsWORLD

PO

NAJVI l. I
NAJVIEI VELIKI KOTA' U ZABAVNOM PARKU
veliki kotaa Dai-Kanransha otvoren ie za javnost 17 ozuika 1999. u
PalletTownu u lapansko'n gradu

Iokiju. od dna postolja do vrha kotaaa visok je 120 m i moie pri.niti

I{AJVISI JARBOL ZA ZASIAVU BEZ POTPORN'A
Najviii larbol za zastavu bez potpornja visokje 126,8m, a nalazi!€ u

Ammanu, qlavnom qradu lodana. Ponavila ga je tvrtka Tident support Corporation u svibnju 2003.

A
NAJVISA
SRUSENA

NAJVIIE
ZATVORENO DIZALO
Veliko di?alo ugraaleno 1997. u Novo

NAJVISI 'VLAK SMRTI' rrgda (a u zabavnom parku slx
amer akol saveznoj

F

ags

creat Adventur€ pokraj Jacksona u

ietwtishiblya

nacionalno kazalite u tokitskoj visoko je 11 .n od

ZGRADA
Amer aka tvrtka Controlled

poda do stropa. S rokoj€ 3 m i dusaako 6 m, a dizajnilano jetako da u njeqa stanu scenski rckviziti.

drza! NewJersey ina najv iu toaku na 127,4 m iznad tla, ito ga iini nalviilm 'v akom smrt' na
wiletu. Otvoren ie

!

projeee2005., a

Demolilion ncorporated iz Marylanda ekplozivom je

*
De

ujedno le i naibdi 'vlak smrti' na svljetu, jer postl:ebEinu od 205 knVh samo nekoliko sekundi nakon

iIAJVISA AKTIVNA VJETRENJA.A
je Nood Moen
u schiedamu u Nizo-

2tkatnku

Hudson Buil-

Najviia tlad cionalna vjetrenjaaa

zemskoj. visoka je 33,33 m, a postoje i

NAJVISI KONIROLNI IORANJ U ZRACNOJ LUCI
roranl od 130 m u l,ledunarodnoi

Mkh ganu 24. listopada
1998. zgrada je zauzlma a

rradiciona ne nizozemske vietrenjaae koje su viie, aliviie nisu u upotrebi.

62.297 mr

iblo

je po-

zrainoj uci Kuala Lumpur (KLIA) u Ma ezij najvii je kontrolnitoranj na
svijetu. oblikovan je poput qoleme

trebno 1033 kg eksploz va
kojl je detonirao aak 9,5

NAJVISE GROBUE
Trajno osv jet jeno qrob je [,1emoria

olimpijske baklje, a dlzaln rao qa je

sekundida tu staru zgndu

Necopole Ecumenka u 5antosu pokralSao Pau a u Brazilu visokoje 10 katova izauzima povd nu od 1,8 hektara. Gradnjaje poaela u oiujku 1983., a prv poqreb oddan je
28.

]'IAJVISA BOLNIEKA ZGRADA
Najviia bolnika zsrada na svijetuje Guy3Tower u bolnici Guy! u Londonu
u

ypnja 1984.

velikojBritanl, koja levsoka 142.5

*

m. Dovrienaje 1974. iima 34 kata.

NAJVISI RASVJETNI TORI{JEVI NA STADIOITIU
rasvjetnih tornjeva na igraliitu za

le,t

NAJVISI POMIEIA DIZALICA Dlza i.a Denas cc 12600 kofu je
konstruirala tvrtka [,lannesmann Dematk, visoka je 198 m.sattojise

kiket

u sydneyju v sokoje 81 m. Pctavljenisu 1979. iviiisu 5 metara

od prethodnih rekordera,

Aunra ii.

."

*rr

Gi]INNESS WORLD RECORDS 2OO'

diza ice vislne 114 m. Dkalka noze podiai najvie 1600 tona, a tako je ve ika da je potrebno
100 kamiona da bi se

premienilisvi

nj€zn djeovi

t{aJvtSt M['taRET

! Velikoj dZamii Hasrana I u Casablanci u MarokLr. Troikovi qradnje dzamlje
[r]narer od 200 nr na azise z.os I su
5 mi

ijard dlrharn.
L4edu

(513,5

m rl!na do.ia).

nrin.retima n

proilost, .ajvii le Qutab N,linar, koj j€ saqraden 1194.luzno od New

$RT*
:?Rr -,

D€

hja

u

rndj.Vsokje72,54m.

NAJV|SA STAMBENA ZGRADA Nalviia zgrada fa svjetu sagradena ramo ! stambefesvrhejeQl na Zlatioj obal u aunrahkorn
Queen5 andu. Do krova je visoka

.

koja se Ddize na 570 m nadmo6ke visine u [,lek5iikom zaljevu. Pod

ruruvrSnf
ZGRADA
Poznata i kao FinanciFko
Taipei, zgrada

!pravom tvdke Texaco platforma je
poie a s komercijalninr buienjem 21. srpnja 2000. Najvlid totka na platform, dDalcd, ialazi!e na viie od 610 m nadmoBke visine.

275 m, a ukupna

loii€

visina 323 m.

:hRa

i

Otvoreru je u lnopadu 2005. ina
svojih 80 katova ima 527 stanova.

'fedlite Iaipei 101 na Tajvanu
lisoka je 508 m Nadvis a je tornjeve Pelronas (na slicl lijevo) ve( t jekom
kolovoza 2003. Najve(! visinu ponigla je nopa-

NAJvtSt
N4ost

Mosr
Lr

ito je lini u lorontu
Francuskol dug

50 m

vilom od

CN

tornla

u Kanadi,

kojije

Miiiau i4ad.r.t

je 2,160 m

inoji

na s€dam betonsk,h

grail€vina na lopnu.

stupova, od kojih najviiiima 333,88in.

=hFai
i;AFEE i:r;FEE
ll' ?YGnr ll'-L-!Gnr

Naj!€ia ukupna vrsina od naldubleg dije a do inele 3a3 m. Dizajnlra a qa je britanska twtka Foner and Partne6 otvoren je u prorincu 2004. i d o je vatne c€novne veze zm€dusr€diinje i

*

NAJVISA GRADEVINA

u

ia gradevina na svjetu je pontonska platforma Ura r lVek5iakom zaljevu, plurajuii pogon za prcizvodnju nal1e u vasniitvo
Najv Shel a. Vrh

du 2003., nekoliko mjesec

prje

p

a.iranog zavdetka

qradnje,

u jeto

2004

bul lke nalaz se na

1306 m nadmorske vis

ne Patform.

ffi
th'.tgGrltr :l*f!Fnr :i-t': F:=r

NAJvrSa sAMosroJECA GRAoEVtI'lA
Nalviia ramostojeaa qradevna kon-

je

strukcja na svljetuje platfoma za

monkim dnom povezana naftolod ma i pritv.jaena ietkima masiviim aellin m kabelima na svakom kutu, a ukupna teiina jojje
5

* .

NOVIREKORD NOVOPOSIAVUTNI
REKORD

X.REF

dobva.te nafte ipllna Petronius,

- DVOSTRUKI -'Tonnrut
lako v ie n su najvje zgrade na svijet!, 451,9 m v soki torrjevi

o nruvtSl

Najviiikaneni kip Eude isklesan je u liti.ibrda.

Pet.o.as u Kuala LumpLrru u Ma eziji

ii"rF-'EE

idalj€

su

dojmljivikao najviaa

dvostruka zgrada.Iornjev s 88 katova otvoreni5! u ozujku 1996

rigll ri/

,

WWW GUINNESSWORLDRECORDS.COM 209

NAJBR
NAJBRZI MOTOCIKL
Amerikana( Dave Gmpos vozed 7 metara dug motocikl po imenu Easyride,i, koji pokretu dva motora nuxton Harley-Davidson od 1500 ku' bika ponavio je aFolutni brrinski rekordAmeriakog udruzenjamotociklina (a[4A) ] l4edunarodnog udruienja
5,8 m

dlgim
Ploviloje

UH19P po imenu Jenny //.

ry
A I
NAJBRzI BORBENI MLAZNI AVION
Nalbrzi borbeni mlazni avlon je ruski lovacl.ti*oyan lvllc,25 (NATO ovo kodno ime roxbat). Brz na izvidn ikog aviona Fo.{bat 8. izrnjerena na radaru, znos laje oko 3,2 maha (3395 km/h).

nalo automobl ski motor V6 snage
82 kW(110 KS), kojipokreau dva

propelera (jedan staga 2a potisak, a drusi ispod za podizanje).

moto<iklirh (Fllv),

s prosjeinom brzinom od 518,450 km,fi. Rekord je

postavlj€n na Bonneville saft Flalsu

iIAJBRZA VOZNJA NA

(uhh, sAD) 14srpnja

1990. U j€dnom

STRAZNJEM (OIAEU BrcIKLA
Amerikana. Bobby Root ponigao je brzinu od 138,s km/h na nra:njem kotaau bklkla. Rekord je postavljen
na snimanju emlsije
a

krusu Campos je ponigao joj v€iu prosj€inu brzinu, od tak 519,609 kn41

iIAJBR2E VOZILO 5

6(,,nreri !/o./d

POGOiIOM NA KOIACIMA
Ame kanac Don Ves.o posiigao je
brzinu od 737.794 km/h u Yerco &rb,l4aloru s turbinskim pogonom. Rekod ie postavlien na sonn€villesalt
Flal5u (Utah, 5AD) 18.

ie.o.dsi Prinetme u Palmdal€u u
meriikoj ,ave,noj ddavi (aliforn

ii

31. sijeania 2001. Radi postizania

potrebne baine, Rootaje pruih sto meta.a vuklo drugo vozilo.

linopada2ml.
5e

T{AJBRZI DIZELSKI VLAI(
Nekadainje Briianlke i€ljezni€€ poiele su 4.lbiopada 1976. svakodnevno koristiti bzu dnevnu liniju HsT (High sped lra,,) izmedu Londona, Edstola

{Temin 'pogon na koratima'odnosi na iinj€r'icu da se tnaga motora urmjeEva na kotate, kojizatim

llui.og

Walesa, na

* NatsnZr A I SERIJSKI
MOTOCIKL
Ame kanacJohn Noonan
postiqao ie brzinu od 406.52 km/h na modifkiranom

kojoj su voz li vla kovi lnte(ity 125. ledan od njih pongaoje rekordnu brzlnu od 238 km/h na probnoj voZnji Dmeilu Dar ingiona u

NAJBRZE

voztlo

NA
aje

grofovljiD!rham
Ve
1.

i Yorka u

SOLARNI POGON
Anrerikanka Molly Brennan portig

sjevernom Yorkshkeu u

ikojBritaniji
studenoga 1987.

bainu od 78,39 ktrVh u vozilu na solarnu enersiju 6enera/ MotoE sunraraer u Mesi u ameriikoj sveznoj drzavi Arizoni 24. llpnja 1988.

NAJBRZT HELTKoPTER Sluiben bzinskirekordprema ltledunarodnom zrakoplovnom savezu (FAl) za helikopterc iznosi 400,87

moto(iklu 5uzuki Hayabusa od 1350 kublka na Bonneville
5a

N|JBRZI HovERcRAFT
voznj ho' ver.rafta (plovila lebdje lca) 1995., Amerlkanac Bob Windt postigao je
Na Svjetskom pruennvu u

t F ats! (Utah, sAD)

knlh. Ponavio ga ie

Tajje rekord prosjeara brzina dviju voinji, odlazne ipovratne, ia nazi dusojjednu milju (1.5 km).
7. rujna 2005.

bzinu od 137,4 km/h na.ijeciRio
oouro u Peso de Regui u Portugalu.

lohn Trevor Eggington s kopilotom De€kom L clewsom (oboji6 iz Brtanije) u helikopteru W6tland LylU. znad someFeta u velikoj Eitaniji
11. kolovoza 1986.

w

ndt je uprav lao aerodlnamianim,

NnrsRZt u
POVtJE5Tt...
svako vozilo

ovoj wemenskoj

vrpri

'ra u jednom je venLrtku bllo

najbrie p jevozno sredstvo na sllj€tu. za r:ko od njih pika-

,alismo najv€cu bEinu, mjeno
(kad je ro bilo moguae) lme re-

i

kordera. Nevjerojatno je da 5u

iak 5&0 qodina nalbr:e priie
vozno srednvo bile sanjke...

oto 55otl. pi Ki

s

La

Patu, Kalifatnija, Iadd

r.nny

sAD (SAD)

1443 khth, Anpthill,

sedfotd, velika Bitanija

#
I
I

oiuja* ia?3.

oiujak i897,

210

GU]NNE55 WORLO RECORDS 2007

7

NAJBR'I AUTOMOBIL slltbeni bEinrki rekord {na jednu milju ili 1,5 km) iznosi 1227,985 ktrrh (1,002 maha). Ponavio gaje Sritanac Andy Grcen u automobilu lh.urt SSC
15. 10. 1997. u Black Rock Desedu (Nevada, sAD). Iaj je automobil bio na m'a2nipogon, 5to znaii da ru

ininsr

puhitkoq

reroro I
avrona

:

sata,
a

54minure 30s€kundi,
14.

porlrvljen je

t..mja

1990.

Poiljednji Concode povuaen je upotrcbe 24 listopada 2003.

i, iIAJBRIA
SVEMIRSKA LETJELICA
N.jv€aa bzina koju je ponisla svemi6ka letjellca iznoJi 252.800 knrh.

r.
.
NAJERZI PO6REENI AUTOMOBIL ie
A!(ralac Joe colshalk prcco je u yojem poqrebnom
voz lu Fod LTD P6 iz 1979 tvn mile za 117s, ketutise

PUflIIIKI AVION
Tupoliev Tu-141 pryi je put poletio 'IIAJBRA
31 .

IIIAJVECA ERZlilA I(OJOM
SU SE KRETALI UUOI
zapovjedn i modul Apol/a t0 u kojem
5u

plojjn(i

1968.

!

biviern sovjerskorl

Savezr ina\,odno postigao b?inu od Z4

letjel pukovnik

m.ha (2s€ knft), a nomaina brzina
leta bila mu je a2 maha (2336 km/i). zrakoplov je povuien iz

(sada brigadni

generai) Thomas Panen Stafford (U5AF), zastavnik Gada sntnik)
Eugene Andrcw Cernan

Rekod su port.vile bespitotne solame soide nastale u suradnji NA5a,e i Nje, maike, Helior t (lansirana 10. prosin.a

lporebe

1978.

izanavnik

sAqAerospatiale concorde, koji ie 2. o:uika 1969., tetio je tzinom do2,02 maha (2145 km,lr), a 2l. sijeanja 1975. ponao je pdi

prviput poleuo

Gada satnik)tohn Watt, young (usN), postigao je makrimaLnu brzinu od 39.897 ktrth (11,08 km/s) na visiniod 121,9 kilometara, na povratku iz svemlra 25 svibnja 1959.

seror 2 (lanrirana l5.riieanja tu brzinu postigte ! trenutko kad su doi e do peihelona
1974.) i 1976.). 5onde su

(toake najblize suncu u njihovim soiam in o.bilama). 5onda ,e/tor 2

brzinom od l58ktruh. Eekord je postav jen na naztW ow

b.nk

!

aunrabkom Queent

n.dzvulni avion kojile redoviro

pibli:ilase sun(u

16.

tavnja 1975. na
i

samo a3,s milijuna km,

landu r0.6.2005.Vozio ma 5,7 litaGki motor ! ubriT

ito znaaida je postav la

gavaiienr dliiinog okrida

letjelic. roj. t€ n ivile pribliiila Smcu.
U

X.REF
ovogadiihien izdanju

rckorda pronaai iere nnogo dtugih bziTkih rekotda. O

hajbden ulatku swni5ke letieli.e u zenliinu atnotferu
prcaitale na 142. tl/an(i!

.

NAJBRZI AUTOMOBIT SERIJSKE PROIZVODNJE

BugattiVeyron je 20. svibnl. 2005. na volkswagenovoj probnoj nazi u wo fsbu rg u u Njemaakoj postigao rekoidnu bEinu veau od 400 km/h ! dvije voznje.

* ilorrlxmD

.

rcVOPO9IAVUE

NEXOTD

Paltatak

u

zantjinu

atntfetu

's
I
\
I
t. oiujk. re5r.

:IV
t
12.

t'avnia

1961.

WWW GUINNE55WORLORECORDS.COM 211

i

t6.5vibnj. te69.

SPORT
SADRZAJ
aK( l5k sPoRTo!
AI\4ERI.K NOCOMTT
214 216
218

ALTTOIIOB

L

2Ai\/

,2

SPORTOV 5 LOPTOII

KOJARKA
BE]ZEOL
BOR

LA.(

SPORTOV

234

KRiKET
BC

(L ZAM
240

I

NOCO[1ET
GOLF

I]OKE] NA LEDL]

)46
248

It

oiftPl5lE ctE
FROFE5 ONALNO

f.t

'':{'foh
.,1

]A ]AN]: B <OVA
RACB

250

'*;b

nA\4.1O U

[' tTU
5qE(lTOM
PRVEN5T!A

254

:EN5

5PORTOV

OT(A.'NA S!]ET5KA
VODEN sPORTO!
z r./15( sPoRTov

X

GRE

264

5PORTSKi RaZLI-TAT

212

GUINNE5S WORLD RECORDS 2OO'

,,;r*il

4t]

S

*

PRVI SIIIOWEOARDER IZVATT SAD.A KOJI JE

ry

osvoJlo ztATNU
MEDAUU U
SUPERP'PEU NA

ZIMSKIM X-IGRAMA
Antii Autti (Fintk., gorc na nizu fotografiia)
postao je pruitnowboa/der izvan sAD-a koji le osvojio zlatnu medalju u supetPheu

ptna kveo F oirct od 1080ltLrpnJeva (v okrcta od S60nupnjeva) u Aspenu 0 ameiikoi saveznoj dr:avi Koloradu na 9 zim5kim X'igrama 2005 itime osvoiio pno mj€no ispred Amerlkanaca Dannvja
kese ishauna Whitea

www,GUINNtSSWOR!ORECORD9 COM

rt!

t

.^. u sEzoNt znaropLovtrrttt
UTRKA RED BULL
(5aD) lvlike'Mungo' ^4angold pobijedioje 2005. na utrkama u

*

NAJVISE POBJEDA

ir,r

Rotterdamu, z etwegu, Longleatu. Budimpeiti i San Francis.r.

[,{angoldje

u

toj sezoni o,vojio

* .

NOVIREKORD NOVOPOS]AVLJENI

36 bodova,

stoje

*

najvi;e

N

ORD

*

*

I'IAJPOPULARNIJI EKSTREMNI SPORT

osvoienih bodov. u sezoni zrakoplovnih utrka Red Bull.

NA'VEEE
NATJECANJE

Prema istrazivanju koje je 2004. u sAD'u prove a Udruqa proizvoilaia sportskih prcizvoda, najpopu arnij

.

NAJDUZ| sKoK MOTOCIKLOM S RAMPE

U PA'NIBALLU
Svjetski kup Ihe
Sports

Pshtbal Pro notions odtian

je u spodskom konrpleksu

ekstremni spod jeir/ine koturaljkanje, koj m se bavi 17,3 nr lijuna ljud. Na drusom mjenu je skafeboardirq kojirn se bavi 11,6

Trigger cumm (sAD), alan akobabkog

-

onandu (Flodda, sAD) od
24. do 30.

lljuna judi, a na trea€m paintba//s 9,6 sudionika godiinje.
m

lsiopada 2005.

okupioje ukupno 370

*

NAJBROJNIJI ISTOVREMENI BASE SKOK

motokos tima Crusry DeDont preskoiioleS4,5 m na HondlCR500. Rekordje postavjen 1a. svibnja 200s. natrka iitu Queenrland u lpswchu (Queendand, Aunra ia), na snimanju emisije ry postaje Seven Network Guinness world Reords.

*

NAJV|SE uzAsroPNtH FATSP'M'UA

NA KOTURAUKANIA

'A'UN'E
r"fe

F.

U najbrojnijem istovrenrenom BAsE

skoku (kratica r ieai buildlnq,

PENJANJE

antenna, tpan, earthj zqtada, antena, raspon, zemlja) sudjelovaloje r5 osoba

*

NAJVISE PoBJEDA u

stephane Alfano (Francuska) zveo je dotad nevldenih 15 uzastopnih flatspinava Aa inine korlraljkana
na snimanju emisije
18.

SVJEISKOM KUPU
Franpis tesrand (Fran.u,ka) blo je pobjednlk Svletskog krpa u poied nainoi muikol konkurencijl pet
puta od 1990. do 1993. i 1997.

de Ious /et

ne.ords u Port Medocu u Francuskoj

rpnja

2005.

NAJBRzT
52
5

*

sLoBoDr'[ PENJAa
popeoea
5 min i

N.ivEe o6voj€nih svjetskih

DanOrman (sAD)

prosifca 1999.

kupova u p€nianju

(iaEI

takoder
1997.,

u2 rtijenu visoku 121m, bez uZeta lli

pet ima Muriel sarkany (Belgija)
1999., 2041 ., 2002. i 20M.

i
,'

fi,laleziii skok ie
,zveden

*

bilo kakvog drugog ob lka osigu€nja. Rekordle portavjen na obalilezer. Tahoe (Kalifo'nija, sAD) 29. 5v bnja 1997.

NAJVIIE oSVoJENIH
9VJETSKIH KUPOVA U BOULDERINGU

talo

da su

JEDRITITARSTVO

Najv ie svjerskih kupova u pojedinaanoj

.
i

NAJDuir LEr JEDntucoM

muikoj konkuenciji osvolil
su

u

bouide,hgu (slo'

Terence Delorc (Novize and) pre euo

bodno penjanle na nizimnijenama), dva,

Francui Chrinian Co€ 1999

2002 te ierome Meyer 2001. I 2003.

je 2192,9 km iznad ElCalafatea u Argentinl 4. prosinca 2004. t{aiveaa pouatna udalienogi

Najviie dvoj€nih svj€tskih kupova u boqrderi.n$, (t€n€), tri,
ima sandrlne Levet (Francuska)

*

pdieilena jeddli.m irnci 2247,6 km. Rekodje postavio K aus Oh mann
(Njemaika) u chapelcu u Arsent ni
2. pros nca 2003.

2000.,2001. i2003.

r

svjetski rcko'd prem Medumrodnom zrakoplowom 5av€ru (F6d€ratior AdrDnarrttgk rnaeniatio' ,al€ - FAI) a miwiu ukupnu ud.lienost prijeit€nu i.drili.om
iznori 3009 km na letu F.ee dirtance
s

triju kontrolnih toikaka. Let je izveo K aus ohlmann (Njemaika) iznad Chapeka u Argentin 2l. srjeanja 2003.

*
NAJVISI SKOK U VIS NA BMX-U
Mar

r.
NAJVISE UZASTOPN PREDNJIH OLLIEJA

Nofinai

(sAD) uspio j€ 20.3.2Cr01.

Bl,4X biciklom

rkoilt

8,07 m u vis (y€dical

(HALFPPN
sascha lt4ii ler (Njemaika)

.
Najv

skok s rampe motocik om znos 5,1 1 n. Rekord le ponav o Graham larvis (Velika Britanija) na snimani! emisije |dte de lous /er necordi

ji

NAJVISI SKOK MOTOCIKLOM
r

A I

aD s qua,lerphea od 7,3 m u ok ahomi u sAD{. Hofinranajeu za etu prema mmpivukao motoclkl. Najv 5 skokuvis svihvremena znos 5,8 m, a izveo 9a je
Dave l4irra (5AD) s ramDe od

t4

nr u

Kalfofirlj

prcdnja ollieja s haffpipe rampe na snimanju emisije L'ata de Tous les Re.ords u
Francuskoj 5. spnja 200s.

u

sAD-! u s,jeinjLr 2001.

Port Medocu u Francuskoj 18. vpnja 2005

.

NAJVISI

A'F NA
uArgelarcazoslu u Fran"

.

SK EBOA RD U IHA LFPI PEI Jo(ke okson (ivedska) izveo je skok u vis

Af

NAJDUZI LET JEDRILICOM (ZENE)

EOARD"VG I BMX

(alr) od 2,3s m

Naiveaa udalienort kolu le zena pre etje a ujedili.i znosi1078,2 km, ito

*

cuskoj6 7 200s. Tajje rekord zjednaiio
Tercnc€ Bouqdour (Francuska) u La Tranche sur lveru (Francuska) 27. 7. 200s.

@

resrr u znlr.r:

le uspje o PameliKurstjers Hawkirs (Velika Britanija). Rekord je postlsnut
5. sile(nia 2003. znad Kinqarova

NAJVISE'(TCKFI.'POYA OD 360 STUPNJEVA U JEDI{OJ MINUTI

Daprinos BMx legehde Mata Hoflnana (SAD)

Marc Hazlza (Francuska)

.

NAJVI$ A'R NA
SKAIEBOARDU
IQUARTERP'PEI

eknrenni n spottovi ma je nepra.jenjiu t,unio je vi;e tti kava

(Queensland, aLr'tralija).

i

1

991. sag 6tl io

Naiveaa povratna udali€nost

Danny Way (sAD) izveo je skok u vis od

prijeitem i€drili@m (iene)

iznosi

stupnjeva

u

jednoj minut

7,1 m na rampl

od8,2m u PointX

1042,55 km. Rekord je postav la Nana zejdova (aeika) u rocumwalu (Novi
JUU

na snimanju emisije

rite

Campu u

Kaifornjiu 5AD-u 19.6.2001

(Mega ra npu). Na ljetnin X-igtana 2a02. pottao je

a{

nlWales, Australija) 25. 12.1998.
1

\
. kolovoza 2005.

izvela skok od g00

svietsld rekod pr€ma Mealunarodnom zrakoplovnom savezu (trdrattor adronauttque

,nteDaaid.r€ -

FAI) za

najvetu

ukupnu udalj.nost prijeitenu

jedrili(on (iem)
letu Free d'3ian.e
s

izno5 1270,5 km na

triju kontrohih

to<aka. L€tje izvela R€iko l\,lorlnaka (Japan) iznad Ch.peka u Argentini 30. prosinca 2004.

* runlvr5r Mcrwrr .)
(HALFPIP+
l'ite
de Terence Bougdour (Fran.urka) izveoje na

skatebaadu s halfpipea skok McTwist otl 540 stupnjeva. Rekord je postavlje'r na snimanju
emisije
2t .

lour

ies Records u

fGncuskom gradu La Tranche sur [,ler

{pnja 2005.

*

NAJVISE

.)
{G,r
(

UZASTOPNIH POSTSEZONSKIH POBJEDA
pobijedilisu u 10 uzastopnih
ponsezonskih NFL Ltakmic od 2001. do2006.

tom su razdoblju osvojili tri 5uper
U

Belkhick(sAD), ddirekord
za

NFI trenera s naivii€

tEt .
\ - *4,

pGlsezoftkih pobi€da.
Njegov rekord od 1 1:2 za jednu je pobjedr boljiod
Vincea tombardija (sAD),

_2,

l

1e t, I i)'
[,*

ili '{,

r

kojije kao trener Green

deset pobjeda dva poraza.

* .

NOVIREKORD NOVOPOSIAVLJENI RIKORD

NAJDUZI GoL IZ IGRE OZVAN NFL.A)
NajduZ gol postignut udaKem nogom iznos: 78 jarda, a izveo 9a je bosonogiCh ng Do Kim (SAD) na nad onu Hono rlu na Havajima u
SAD-U 23.

.

NAJVIIE UZASToPNIH
i{FL UTAKMICA
leff
Feag es (SAD) odlgrao

t.

Punter

je
,

rekordnih 288 uzanopn h utakmk

igGjua za New England Patriotse
1988. i1989., Phiadelph a Eaqese

ltudenoga 1944.

j

*

AlvrlE
TOUCHDOWNA NA JEDI'IOM STADIONU

od 1990. do 1993.. ArDona Cardlna se od 1994. do 1997.. Seatt e Seahawkse od 1998. do2002. iNewYork G antse od 2002. do 2005. Feaglesje ponigao i * najvile punta u karileri, 1437
punta u

O NAJBROJNIJA PUBLIKA NA
NFL UTAKMICI
NFL

A

Brett Favre (sAD)kojlje od 1992 do 2005. grao za

lSqodiia

qlanja u NFL-u.

Rekordan brol sledate ja na redovltoj

S

*

I'IAJVISE UZASTOPNIH NFL

utakmici (Ndibra/ Footbal/

kariierile ponqao ukupno
Lambeau Fieldu u Creen
Bayu (Wis.onsin, SAD),

UTAKMICA S TOIrcHDOW]]I()M
POSTIGNUTIM PROBIJANJEM

leagle,

103.467, doiaole na utakmku ameriikih momaadi Arizona Grdlnalsa protiv 5an Francisco 49ersa na nadionu Azteca u Ciudad de Mdxicu u rvleksiku

ito

je najv ie touchdow,a kojeje postigao quaiterba.k na

kojl qra za san Dego Ch 9e6e, odigraoje€kord'
nih 18 uzsiopnih utakmka u kojinra je ponigao barem jedan tou.hdow, pro.
Tal

LaDainian Tomlinson (sAD),

2.linopada 2005.

Nathan Vasher (SAD) nakon

+. UDARAC
najduii udratni udarac nakon

* ruruouZr

bijanjem u NFLsezonama 2004. i2005. je rezu tat post gao i Lenny Moore

NAJVTSE

BoDova NA

SUPER

BOM.U U KARIJERI
Jerry Rice (5AD) postigaoje 48 bodova na 5uper

koj je poniqao touchdown probjanjem ihvatanjem opte u 18 uzdtopnih utakmca od 1963 do 1965.,
(sAD)

8od

utakmicama u karijeri

1989, 1990., 1995 i 2003,

gcjuii

za San

promiie-

igrajuaiza

Ba

tinrore

Co t5e

Francisco 49erse i Oakland Raide6e.

nog udarca na golproiaoje 108 jarda i postigao torchdown za Chkago Bea6e protiv san Francisco49e6a na Sold er
Fie

du u Ch cagu (llliiois, sAD) I 3 nude-

noqa 2005. Taj Gkordni udarac najduzi udarac sv h vremena, takoderje l

.

NAJVISE UZASToPNIH NFL SEZONA S TOUCHDOWNOM POSTIGNUTIM BACANJEM Vnny lenaverde (sAD) post gao je ne
zabil ezen €arltat u povii€ni NFla t me ito je u 19 uzaslopn h sezona (1987.
-2005.) poniqao fo{rchdowr bacanjem.

*

NAJVT5E KARIJERI
Gary

BoDovA u
(sAD) postigao je

Ande&n

rekordnih 2080 bodova u svojoj NFL karijer od 1982. do 2001., igrajuai za Pittsburgh Stee erse, Phiiadelphia Eag ese,5an Francisco 49eue i

i,..

.

NAJVISE

TOUCHDOWNA.I u trtFt SEzo t
5haun Alexander ISAO) ponigao je 28 touchdowna za Seattle
Seahawkse u NFL sezon 2005. Alexander je ostvario 27 touchdowna probijanjem i jedan

NAJVIIE BoDovA NA

IED OI

*

UTAXMICI

PRVIH 1O.OOO JARDA POSTIGNUTIH U TANDEMU

Ernie Neve6 (sAD) post gao je 40 bodova za Chkago Cardinake protiv Chicago Bearea 28 nudenoga 1929

QUARTERBACKA I WDE
RECEIVERA Qlrd€rbacr Pel,ton Nlannirq (SaD)
@d€ /ecete/ (hvatai) Maruin
i

l1 god ne mleseci. Ramsi tezonu 1962. zav.iil 5 0 5 1. Prile nego ito je olpulten 0 sezonl 1965., svare je onlario rezultat 1411 3.
samo
su

ll

*

*

Baritoi
5u

*

NAJVISE F,EID GO|-OVA U SEZONT Neil Backe6 (sAD) 2 Arzona card na s. postsao je
rekordnih 40 golova i2 igrc u NFL sezoni2005. Ra.keB te poetavio I rekode za

NAJsrARur PoeErNrK

[AJvtSE JARDA osvoJENtH PiIMAI{JEM U iIFL KARUERI

(540)D hdianapolis Cots

p0

Rlnning back lvlaEha Faulk (sAD)
osvojioje rekordn h 6875 jarda prlrna' njem u svojoj NFt

landem qudrterback, hvatac kojile pon gao l0.000jarda. u NFLiezoni
2005.

P/rcekr.rerola K mr n (svedska) odigrao je pet 0iakmka za
Washingtoo Redskins€ 0 sezonl 2004., u dobi od 32 god ne.

*

najvil€ uzastopnih

onvar

su 10.542jarda.

uratmio na koji aje
postigao gol iz igre na
50 iarda, postisavii naj-

kaij€ri, graju.

za
i

lndianapolis Colte od 1994. do 1998. Sr lori!Ramse od 1999 do 2005

*

NAJV|SE

roucHDowNA

*

NAJsrARut PoCETNTK r{A

DUO'CA QUARrERBACXA I

WDE RECE'VERA U IJFI

*

NAJVISE QUARTEREACKOVA

KARI,IERI Quaderbdck lidianapolis Colt5a,
Peyton Mann ng (5AD), bacio je u sezoni 2005. r€kordro 94. dodavanle
5

POPISU AI(TIVNIH IGRACA U NFL SEZOT{I Ben Graham (SAo) iz New Yorkletsa

tetir

manieledan soi i, igre uzartopneutakmice u lezoni2005. te za naj.

!

*

poieole grati! sezoni2005.,

u dobi

vi!€ uastopnih utaknica s dva

postignuta gola

u PosTsEzoNr
wille
Mccinest (sAD, do1je,
s

brojem

+

ir igre, ponigavii

tolchdownom hvataau Marvi.!
Dvoja( Mann ng Harison

Hatri50nu (saD).

najmanje dva gola iz igre u ui.kmi.a u se7oni2005

ll

55) po(igdo je l5 zalnavljanja qu a tte t ba.kava I svajo) ponsezonskoj karljeri s New England

pottalio je iNFL rekord za na,vit€

Pariotsima (od 1994. do 2006.)

urpjdnih dodavanja

(783)

l,l(Ginestje postigao a najviae 2agstavljanja qu.rterba.kova na postsezonrkoj NFI utaklni(i, s 4rrlr zaustavjanja na oiakmic protv Jackronville laqua6a 7. sjeanja 2006.

*

-cf

NAJMLADI NFL IRENER

Harland slare (5AD, r 25. (udenoga 1930.) po(ao je trener Lo! Angeler
Ramsa

uyed sezone 1962., u doblod

u.cor\r 2lt

* .

NOVI REKORD NOVOPO5TAVUENI REKORD

MEDALJE I POBJEDE
NAJVISE ZLAINIH OLIMPIJSKIH MEDAUA (MUSKARCD
Tri sportaia

.

UTRKA NA 100 M (MUSKARCD
za 9,77

owojila

5u

devet zlatn h

Justin Gat n (tAD) pretriao

o mpijskih medala. Atletiiar Paavo Num (Finska) oeojioje ti medalje 1920., pet 1924. jednu 1928., p vaa
Mark spitz(sAD) oeojio je dvije 1968. seiam 1972., a at etiaar Grl Lewis
(sAD)
i

je 100m

5 na

natjecanjr za Grand Prlx IAAFa u Dohi (Katar) 12.5. 2005.Ime je izjednailo (lanrajka), pGtavljen na

oMjiole ieriri 1984., dvije I98a., dvje 1992 ijednr 1996
Ako uzm€mo u obzir Medu gre
1906., rekord s 10 medaja

dr:iRay

MF€vu
u

Super G6nd Prix!

Ateni u Grikoj 14. 6. 2005.

mond c arence Ewry (saD) kojije cvo jlo rrimeda je 1900., tri1904., dvile
1906.

F orence C rifi thloyner (sAD) ponig a je rekord u

idvije 1908 Natjecao

se u skoku

ut d na 100 m !a tene

s

daljs mjesta voskoku s mjesta. sve te ditr pline
u vs s rnjesta, skoku u

Henkel (Njemaika) koji je postav jen joj 1992.

.

BACANJE

A

vremenom od 10,49 sekundi u lndlanapolisu u sAD u
16.

iskljuaene su iz olimpijskos prosrama

nakon 1912.

Dvoransk rekord u skokr u vis od 2.43 nr ponavio je laverSotomayor
(Kuba) 4. o:ujka 1989. on

KLADIVA
(ZENE)
ratjana Lisenko (Ruslja) bacila je
kladivo na udaljenon od 77,06 m na Memorilalnom miungu Vladlmir Kuc u [,,loskviu Rusiji

.r

vpnja 1988

NAJVIEE ZLATNIH OLIMPIJSKIH

drii i rekord zi skok u vis na otvo.
renom za mulkarce, svisinom od
2,45 m
su

MEDAUA (ZENE) aetk atletiiarke oMjile

kojuje preskoiio

u salamanci

ietir

u

o lmpljska zlata:Franclna E sje

ipanjo skoj27. vpnja 19e3. Rekordniskok u vis na
m,

l5. srpnja 2005.

Bl.nl,e' eloen (Nizozem5l a) na 100 m,200 m, 80 ms

otvor€nom ua iene iznos 2,09
(Buga6ka) u Rimu u ltalij 30.

ito je preskoiia Stefka Konadinova

preponamaiitafetu4x
100m1948.,E zabeth cuthbert (aunla lja) na m,200 m itafeta 4 x 100 m 1956. te na 400
100

BACANJE KOPI.JA
Rekord u

ba.anju koplja

a

m 1964., Barbel Witckel

(r E.kert, bivia

DR

Nlemaika) na 200 m

muakar(e d.zilan Zelezny (aeika). on je 2s. svib'rja 1996. u len u Njemaakoj bac o kop je n. udaljenost
od 98.48 rn.
osle dys Men€ndez (Kuba) bac aje koplje na udajenon od 71,7 m, ito je

itafeta 4 x 100 m 1976.
i 1980. te Evelyn

Arhford (SAD) na 100m
1984.

iitafeta

4 x 100 m

rekord

u.

ba(aniu koplia

a iem.

1984., 1988. i 1992.

Rekod je ponavjen 14. ko ovoza
2005. u Hesinkijuu Finskoj.

TEHNIEKE DI5CIPLINE

.

.SKOKSMOTKOM

NAJVIIE AODOVA U DESETOBOJU ('ENE}
a

(ZENE) .)
s

\

Alstra skujyte (titva) osvoj
co

je

Jelena hinbajeva (Rusija) ponaviia je svjetski rekord u skoku

ukupno 83s8 bodova u desetoboju u

motkom za

r.v.

lmblji u ameriikoj saveznoj drravi [4 souriod 14. do 15. tEvnja 2005 Njezine rqitate u pakdinin di$ipli
nana nazete prcna(ina 26a. ttunki.

iene preskoilvlivisinu od 5,01 m na
Svjetskom atleiskom prvenstvu u

.

sKoK u vts
prerkoii
a

Helsinkiju u Finskoj 12. kolovoza 200s. 5rutila je vlartit rekord u dvoranskom skoku s nrotkom preskoi vii

Kjasa Bergqvist (Svedska)

491 m u Donecku u Ukrajini
12. veljaae 2005.

I,"-#u

je 4. veljaie 2006. visinr od 2,08 n, oborvii dvoransk rekord Heike

Trunsh D baba (Etiopia) driire . dvorar6koj utKina 5000 m ra lene. Iu je udaljenon driala za
kord u

JESTE LI ZNALI? Medrnarodna udruga at
t eB k i h fe d e rcc ij a

14min

32,93 s na Svjetskom dvoran-

5kom at etskom pruenstvu u Bortonu u SAD-u 29. sieinja 2005

(nre'n a ofAthle

liona

Lssoc at on

.

UTRKA NA .IO.OOO M

Kenenie Bekele pretriao le 10.000m u rekodnom vremenu od 26 min
17,53s na Svjet'kom atlet5kom ptoen

ttu!

u Bruxellesu

r

Be

gii

26. 8. 2005.

wdeta 1e wletska atletska orga.iza.ija (u SAD U atle tika 5e naziva i utrke ite,., hiCke ditciplne ). Glavni uted IAAF a nalazite u M.,
naku. a otganizacua
1e

Rekord u

ubriM

l0.o00 m

a

od

iene drii I unxia Wang (Kina)5 vreme
nom od 29 min i31,78s. Po5tavlen je u Pekingu u Kini8. rujna 1991.

gowrna zB ttandatd izinhje netoda nlerenja trenena i pQaenk wkgkih rckotda.
|AAF je 1912. u Stockhol nu osnovalo 17 nationalnih

UTRKA NA 3000 M 5 PREPREKAMA

A I

(lekaier na KondGtjeva, lr na Kaba-

.

CESTOVNA

rova,luliva Peionk

na lulia

Guikina)

UTRXA NA 25 KM
MDuk Noqu.hi (lapan) pobiiedira ie
25. rujna 2005. na Berlnskom potetku je to bita

na Sljetskom dvoranskom atletskom

kft

ca za

saif Saaeed Shaheen (Katar, na slci u sred ni)pretriao je 3000 m s
Preprekama z. 7 m nuta 53,53 sekunde na natje(anju TDK Golden Leaque Meet nq u Bruxellesu u

pryenstvu u Glasgowu u

V Britanlji

tledunarcdnu anate5ku

29.1.29J5.

DVORAIISKA
UTRKA IIIA 5OOO M
Kenenis Bekele posrav
o

Belqi
vila

'ujna Gulna.a Samltova (Rurija)

I

200a.

je dvoranski

po(a-

utrci 6a 30oo tn s ta i€ne. ut*u je Pr€pEkalna

ie.ekod

u

rekord u ut.ci na 5000 m, pretraavil tu udaljenonza r2 min i49.6s u 8nm n9
hamu u V

maratonu u Njemaikol. Na tom te natjecanju postavila dva nova svlettka rekorda:najbr:a utrka na 25 km, 5 vremenom od I sat, 22 m nure i 115ekundire najbrta .estovna utrta na 30 km 2a i€ne, s v.emenom od 1 sat, 38

AthLetic Federation). /A,AFle

19u. poceo niienjati neka
s

.

wj a p t a v i ta,

da pustajua

i

ptateni za tudiehvanie

tu

zawiila za 9 minuta i 1,59 tekundi na natjecanju super G'.nd Pix u kiikliu u Gdkoj4. srpnja 200a

Bdlanii20.2 2004. Eekele drii i re. kord u ulr.ina 5000 m
na

nedunarcdnin atleakin
Najbolje vrijeme na cestovnoj na 30 km za nu;karce poniqao je Paul Kosqei (Kenija) u

utKi

otvoenom, 12 min

l

Berlnu
Hergelu u Nizozemskoj

Niemaakoi9. sv bnia 2004. Utrk! le zavdio za 1 sat, 12 minuta

r

'anate6ka'. Tek 2A01 . tAAt ie dabio svoj sadainji naztu

UTRKE

.

DVORANSXA UIRKA NA 4OO M

Keron Clement (sAD) previao je 400 m 2a44,57 sekundina
dvoranskom natjecanj!

!
(b v{a

Fayetteville! u Arkansasu 0 sAD u 12 o2ujka 2005.

lam
1982. u

la

Kratdhvilolit

aehodovaika) ponavila je 7. otojka

M anu

!

rekord u

uifti

na

ltalii .lvoranski 4OO lrl a I€n€,

s

vremenom od 45.59 sekundi.

DVoRANSKA MUSKA

IIAFETA4x2oOM
Ekipa Ve lke Brtanije (Linfod
Chr stie, Danen Erailhwaite,

Ade Mafe
22.11 s

ilohn

Regis) po1

stav aje €kord od

min

; ''
E

UTRKA

fl
Na

x.ner

NA 5000 M
(zENE)

ia ut(iu

Glasgowu u

kftiu knjlqe u tablicana ta spotttkin rczultati na notete prohaii sve atlettke
rckotde. Rezultati

V Britanj 3.3.

1991.

Dvoraffki rekod za i€nsku 5tafetu 4 r 2(x) m izn6i 1 mn i32,41s, a
postavila ga je ruska ekipa

.

ut*a

van Abeylegesse lTulsk.) ponavild je 11.lipnja 20oa. rekord u utrci na 5000 m u Eeeenu u Norveikoi, t vremenom od 14 minuta i24,68 ekundi.

nalaze se na 266. i 267.

stranici, a tehnicke discipline

WWW.6UINNESSWORTDRECORDS COM TI!'

t

Bft€rd 5i Ranubh Fi.ffi i Mich.el Ittld pdi $ ishi.li ..dam lElton n. 3..lrt

xoji J. od
5€
U lipnj! sam dotivio inaian riani udar i bio em lr dana ! k@i. Ugradi i su mi dvostru' ku sianu premdnicu i trinae( puta pokuta valisu hi pok.enuriece denb lacijom. No poiojala F opanost da temo tgubit pok@ite jstvo Land Rorera budemo i odgadali ekpedkiju, pa !m poteo mda 'poha o hodati. Nakon rjedan dana moqao

..d.n tur.ton.

bio naiteti?

je bilo u Edu do maGtma u sin96puru,

ko{iFnat
Od

u

2t. lirtop.d.

iog6 20o!,
nol

efrII u 6l€q D Falklandr*n otoala u syd netju sing.Fuu, lddonu,
r€iru

& 2, 3nrd.taali e u OgnjG

*d.mrLm.

gdje je bilo wio toplo i vlarno. Tada se

joj
i

nilho oporaviliod alstralii@g roatona

.kp€dirila n.jvi& Fon6it
onon nqdu jom kad

?

fr

ih k€to
2003.

i *\b.|ar,ibli { &ili B tu
dzgdeao em

$m pokuiav&
Ubar u

ponaii izgubljeni grad

Aabiji.

$m hodati po per minuta i!b@ nakon
toga

ttati

u
sM

ijeinju
o

i5teli no o

po deet minuta. k je po aska dva probna maratona.

sto planirne 5l€d€a.
Visinsk
na

ksm srJoudom

t'omj*tnoi ekpe

5u

dkli

* .

No on je mgao dobiti $mo tjedan dana qodilnjeq odno.a, pa smo putovanie mo6l onvarlti u tom rokul Nakon ito smo

NOVIREKOiD
NOVOPOSTAVLJENI REKORD

2abd i tutu,

pds

Razmllljao em o lone da s ne 5mljem i<rpit i izgubiti nag!, jer nesuttadan

l.n!

ste

r.rmillj.li dol3t. tr{ali?

i6rd

.

sw moj€ ek5pedidje bile

raw

m tecnima. Sada

uiid

p€nianje po

nijenama i led!. Volio bih

pritetim

5am trenirati

.

NAJBRZI

MARATONI
NAJSTARIJA OSOBA KOJA JE

z. iene.
15

Utrku le zav.iila za 2 sata,

523 dana, izmealu

25 vejaae 2002.

i

MARATOII
GURAJUCI KOLICA

minrta i 25 sekufdi u Londonu u Ve ikoi Britanili 13. travnia 2003.

*
aala

ilaimla.la o6oba koia ie inr.

tsTRaaLA MARAToN
98-goditnjiD mitrion Yordan dk (Grika) striaoje maraton od 41,8
knr za 7 satii33 minute u At,"niu Grikoj 10. l stopada 1976. Bitanka lennyWood Allef (r. 1911.) je naistarta iena koia je isrriala

*

marator m ivim kontinen.

NAIBRZA MARAToNSKA STAFETA

iima je

N4ark sin. air (ve. Britanija). Posjednji maraton inrtao je 26. orulka

gurajufi kolica istriao je
lvlkhal Kapra (Kanada, na
slici) za 2 sata.49 minula 43 sekunde na maraionu

Ekipa od 211 trkaia sportskog yednjoikohkog iav,"za pref ekture Kanagawa istriala je maraton za sat, 38
1

2005., u doblod 24godine i356 dana.

NAJvTSE

minuta

50,97 sekundi na

lsrRaANtH MARAToNA
Horst Preis er (Njemaika)

mtraton. Nitje.a

a se na Londonskom
ae

maratonu 2002., za koj jerekla da

stad onu HlratsLka u Kanagaw u Japanu 5. sv bnja 1998.

istriaoje

1305 utrka dug h najmanje42,19s

Kanadi26. rujna 2004.
NeilDavison (Vel. B ta nija) nraao je polumararon
Cily of
15

jojbitiposjednji. Lnriala sa je 14.4 2002. za 1l sat i34minute,
dobiod 90 godina i145 dana.
u

km lzirealu 1974. 11. pros nca 2004.
u

NAJBRZA TRI

MARATONA U TRI DANA
Raymond Nrbbard (Ve . Britanija)

NAjBROJt'llJl MARATON
It4araton u N€w Yorku u sAD u odrZan 7. nudenoga 2004. od 37.257

NoMkh u Norfolku

NAJSTARIJI MARAION
mif i8 s 12. lpnja 2005.
Bosionskimaraton prv je put odrran 19 travnja 1897. i bio je dug 39 km. John A. Ke ley (SAD)istrdaoje Bononskimaraton 6l put izmedu
1924.

ta

i 1992

istriao je od 16 do 18. travnja 1988. trl maratona u tridana za 8 h,22 min i31 s. Maraton u Belfastu u Ve. Britanij istriao je za 2 h, 45 mln I 55 s, u Londonu za 2 h,la m n 455te u Bononu L SAD u za 2 h, 47 min i
51s.

prijavjenih natjecaielja zavrillasu
36.s62

iatjecatelj..

MARAToN NA NAJVISoJ NADMORSKOI VISINI
[4aralon Everest poi nje na Gorak sh€pu (5212 m), a zavdava na Namche

.

NAJBRZT

MARAror{

Pau Tergat (Kenija) iitriao je maraton za 2 sata,4 minute 55 sekundiu Ber inu u Njemaikol28. rulna 2003. Pau a Radclifie (Vel. Brltanja) postavila je rekord u naratonu

*

NAJBRZE

tsrRtANr

Bazaru (3444 m).

Rekodra muikar.e

MARATONI NA SVIM
KOI'ITINENTIMA (iEI{E)
Amie Dworecki(saD) postavia je rcko.d najbrze istrian h maratona na svih 7 koniinenata, ltoje kvela u

znosi3 sata, 50 m nuta i23 ekunde, a ponav o qaje Har Roka (Nepa)2000.

Rekod za teie postavila je Anne 5t€ntiford (Ve. Bitanija) 1997., a
iznosl 5 sati, 15

minuta

3

iekunde.

AaN TRCANJA taBAToNA
yeiom uori€ oJior ko ionglnajuii 5 trl predme'ta
a

vRUfi/tI
3:4319
3:26:00

tME I DRtAva

DAIUM

NeMon (ver B

.

tanlja)

27. !!ibnj91q33. 21: liitop?99 1?es:

preokr€iuti palaainku u tavi uodjeaikonobara G otvor€nom mlneralne vod€ na poduzavnik!)
preskakljuai (bez konop.a)

rr'te
2:47:00

(diice,

b*om

6ab)

Roser

Boudai (9vk ska)

555:13

,I"o

,,T"

T

.-\l

I

svDl{Ev 97

* (.

NAJvTSE POBJEDA U TRIATTONU (2ENE)
osvoiile su po

Iri sportaiice

dva narlova svjetskih prva-

kinjautianonur[4kheilie
Jones

(AunEiija) r992.

i

1993., Karcn smyeE (sAD) 1990. i1995.t€ Emma

Gney (Aunlaliia,

na slicl

discipline) 1994. i 1997. Michellie Jones osvoj la je naiviie medaliar dva zlata,

sedam medaljarjedno ekipno zlato, dva ekipna yebra,ledno

NAJVECI POLUMARATOII
ve ikasjeveara utrka BUPAva seod
N

pojedjnaino yebro,lednu ek pnu bron.u idvje poled naine bronce.

evvcan e'u po n'Tyn ea do South

fl
tftibai
nost

resre u zrauz

shie dsa u britanskoj pokmjini

lyne

and Wear Ltrku oddanu 22.listopada

Sto nitlite, zaito te naratan na attetsk im natkcanjina 42.195 n7 Ta udaljepvi je put istaana na Olnpijskin igrana u Lon-

TONI

NAJVTSE

PoJEDt aeNtH

.
Haile

AJBRZT PoLUMARAToN

POBJEDA NA SVJEISKIM PRVEI{STVIMA
Dvije

2000. od 50.173 pdavljena natje.ate la zavriila su 35.822 natjecate ja.

Gebela$ie (Etiopja) istra.o je

pofumaraton za 58
Phoenixu u

mnuta 55lekundl

trkai ce osvoji e $ t nas ova na AAF-ovim svjetsklm prvennvima
1997., 1998. i 1999.

*
u

NAJBRZI POLUMARATON

UNAIRAG (ZENE)
Paula
N4a

na n'aratonskom natje..nju

A

zona u

po umaratonu:regla toroupe (Ken ja)

rer(Aunrija) inraala je 10.

15.sijdnja 2006. Na ittom natjecanju postigao je i
SAD u

Arzonir

te

Pau a Radc

ifie

nopada 2004. u Austdji polumaraton

donu 1908., a iztacunata 1e tako da utrka pome isprcd dvarca Windtot a zatrii pred potasnon lo2an na olinpiiIu udalienott ipak niie sluibe no prihvati I a A4eduna

(Ve. Bitanila) 2000., 2001. i2003.

svletski rekord

a.

n.jbdu cestomu
5s

ud(u

na 20

hn, s vremenom od

iIAIVISE EKIPNIH
POBJEDA NA SVJETSKIM PRVENSTVIMA

l4ssekund.

;.\_

NAJvrsE PoJEDtNAet{tH MEDAI.JA NA SVJEISKIM
PRVENSTVIMA Lidia timonllavuteanu (Rumunj5ka) osvojila je od 1996. do 2000. oem medalja na lMFovim Svjetsklm
prvenstv ma u pol!maratonu:

Kenljaje osvojila osam raslova na IAAF ov m Svletskim pruernvima u po rmaratonu u muikoj konkrrenclji:od 1992. do 1995.,
1997., 2000., 2002. 2004. Najviie ekipn h pobjeda r tenskoj kon kurendji oitvari a je Rumunjska, ies! od 1993. do 1997. i2000.

Fb
fe

tri

eklpna zlata, jedno eklpno srebro, jedno pojedinaino vebro ltri pojedinaine bronce. Rekord za muikarce dr;il far lesfaye (Etiopija), koi je od 1999. do 2002 osvojio

-Y
I

BRZO HODANJE NA 20 KM (ZENE) .)
olimpiada lvanova {Rusija) drzi svjelski rekord u ceslovnom blzom hodanju na 20 km. Rekordno vrijeme od t h,25 min i41 s postiqla je na svjetskom atletskom
pruennvu u Helsinkiju

i

tl

!

v

'r

FinskojT. kolovoza

2005. *

I

DRAGSTERI

*

PNVA

vozActca u zAvnlNtct
IPRO SrOC'O
Er ca EndeE (SAD)

postala je prua Pro Stock NHRA (Natiord/ Hot Rod

PRVI

aiiociationl koja je doi
Ameriquest lMortgage Nationals u
Chicagu u ameriikoj saveznoj ddavi

a

POBJEDNIK?
UTRKE INDY 5OO
pob jedio je 30. svibnja

do zavrinke na narjecanju

I
Maman
Wasp

nois u listopadu 2005 U zavrinol

utrciizgubilaje od lasona Linea (sAD)

ra ptuoj

*

utrcilndianapolis 500 ( ndy
s00), s prosjeanom brzinom

PRUI fOP FUEL DF/.GSfER KOJI JE PROBIO GRANICU OD 3OO MII.JA NA SAT

NAJBRZA UTRKA U fOP FUEL DRAGSIERU . voEaa koji je najbde pre5.o 4o2
metra u tqp Fuel dragsGn, bio je Anthonv schumacher (5aD), kol ie 1.
lsiopada 2005 u Chicagu u ameriikoj
saveznol dr2avl I Linois postigao

*

od 120,06 knr/h. Ta je utrka u poietku bila poznata pod nazivom'lnternational

Kenny Bernnein (sAD) utaoje u povijest u svonr Iop f.reldragsteft, Eudweiser K ng kad je prcbio bl?nsku qranicuod 300 nr lja fa sat (482,8

NAJVISE OSVOJENIH PRVENSTAVA U FUNNY CAR DRAGSTERU

A

lohn Force (sAD)osvojioje l3 NHRA
prvennava u kategor

j

furny

cdr:

rezulrat od 4437 sekundi.

kn/h) vozeai brzinonr od 485,5 kn1h u
kva lfikactanra za NHBA Galornat ona s20. ozujka 1992.

r vozaiica koja je najbrie preila 1u)2 metra u lop ftre,
draqsa€ru bila ie N4elan e Iroxel 6AD), koF je u lstopadr 2005 na utr.iTexas
Motorplex u Dallasu u Teksasu u SAD-u post g a rezL tat od 4,458sekundi.

1990., 1991., od 1993. do 2002. I 2004. Force je 10. oiujka 2004. u Yorba Lindi
u .meriakoj savez'roj

dr;av Kalforriji

*NAJVEEA
ZARADA U NASCAR
SEZONI
Tony stewart (sAD)

*

postjgao blzinu od 536,84 km/h iz stida u votnji, ito je naiveaa brzina

NAJSTARIJI

VOZAt

koju i€ postigao funny €,1

KOJI JE POBIJEDIO NA PRO SIOC,( UTRCI
Warrenlohnson (sAD, r 7 vpnja 1943.)

*

naFtarjije vozai kojije pobled o na utrkana POWEBade Pobljedioje na tri
utrke 2005., od koiih ie posliedrla bia Mopar M le High Nationals
u Denveru u Koloradu

NAJVISE UZASTOPiIIH POBJEDA NA TJTRKAMA TOP FUEL DRAGSfERU

IJ

FORMULA

1

*

Anthony khuma.her (SAD), kojivoz dragrter amer ike vojske (vid 255. strankr), p6tav o je NHRA rekord pobledrjual na pet uzanopnih utrka.

NAJVISE 'NAJBRZIH KRUGOVA' U KARIJERI
najviie'iajbr, h krusova u

Vozaa s

karllerl u Fomuli I je
cher (Njemaaka),
i

Mkhaelkhum&
1991.

kojilh je od

do

62

godine

9

l3 mllijuna dolara 2005.

khuma.herdrzi rekord u * naivi:e uanopn'h zavrtnih vo:nji (7) * najviie wastopnih pobieda (20)
na Ltrkama u

2005 imao aak 69. schumacher dr:l i r€kord ?a voraia s hajviSe orvojenih velikih nas.ada, 5 8a pobjede

.

rt

lop

Fue/ dragste.u. sve

rekode postavloje u sezofl2005, a
njegov pobjedn

ikinlz

nastavio se

t

od 1991. do2005., kao lrekord za. najvi:e osvojenih bodova u karii€ri u Fohuli l, s 1244 bodova. Ostal e sh u n a (h e rove rcko rd e no2ete prcnati u tablki na

-i'

DRIFTING

*

NAJVISE OSVOIENIH

PRVENS'AVA D'I DRIFT
SERIES IRL

REKOAD

BRO'I POAJEDI\IIK

DAIUMI
1q61-2005. 1qS1-2m5.
2004. 2004.

aNaivilepbj9dalkMnruktod 183F{ai(nalija)

(i6ka)dvaputje pobijed o na ptuefnv ma Dl Drft
Damlan M! vey series lRLr 2004 i 200s

34 Michaelsdumader

_ Najvile pobjedan erona(vuat)
Najvite bodova u

13 IrA

iNjq'i.!i)(Njenatli)
(Njend<$)

rMiAatsdrilmdd
Midaelsdruro.hs

*

euoi(voao
e-ii(klEtruktq)
glllij-e.l

NAJUSPJEINUI AUTOMOBIL U VEI.IKOJ

NAGRADI D1 Ve ka nagrada Dl u drftmgu oddava
se svake

?g i"*l (-r"lijil . _ 256 Ri@doPate(nallja) 'nB lyittlg-astopniltpo,bjsqi ! 4b.4o45@l(rErija) Na.!}e uanopnii pobedj t Arb;Gn;G;zi[
Najvi\. bodov€
u

2q
1977,1993. Ie52.-re53.

!'ajvjezlpoqtif
na ino.

r9€9

1993.

god ne od 2001.

ido sadaju

vcllo, nrg
utrka bez

je osloj o petlozata. Trcjicajapanska vozaia voz a iu automobil Nissan 515 Slvia: NobuteruTanl9uchi2001., rMlki
Ryujl

rbjvii

pobjede

ad

2{)€

And@decsarL
0talija)

1991.-2004.

2004. Kazama Yasuyuki200s.

*
A

NAJMAI{JA PREDNOST NA UIRCI INDY 5OO

* .

NOVIREKORD NOVOPOSTAVLJENIREKORD

*

PRVA VOZAaTCA KOJA JE VODILA T

INDYCAR A * NAJVIEE POBJEDA
NA UTRCI ll'lDY 500
Roger Penske (sAD)! asnikje ekipe od
13

Unser ml. pobliedioje24.5.1992. scotta Goodyeara (obol ca iz sAD-a) u

NA UTRCI INDIANAPOTIS
Danica Patri.k (sAD)

najnapetijol zavdnic !r povijest ut*e lndy s00. Raz kajebila samo0,043s.

*

NAJMTADI
SVJETSKI PRVAK FORMUTE 1

5OO

!i

a

je u povjest

pobjednlka Ltrke lndianapolis500 u
5e 25. 5. 2003 , kad

*

NAJSTARIJI POBJEDNIK

kao prua vozaiica kojaje vodla na

sezoni2006. Njegovposljednj uspjeh

UIRKE INDY

5OO

utKi lndianapo
vodlla je

is 500. U sv bnju 2005.

dogodio

je Gilde

tri puta

u ukupno 19
5e

Fenan (Erazil) pobjedlo na 87.

utr. lndy

Al Unser (5AD) pobiiedlo ie 24. 5. 1987. na 71. utrcilndianapolir 500, u dob od

Najm adi vozai

kojije osvo-

krugova. Patrkk, ietvrta iena koja natjecala na ndianapollsu 500,

500 s pr€dnoku od 0,299 s pred drugo-

jio svjetlko pryenstvo FoF mule 1je Fernando Alonso
(Spanjolska,
1981.),

je poiela izavrtila ietvrta, najboljirezultat neke vozaiice

ut*u itoj€

plasimnim, takoder ilanom ekpe, Heom canrcneverom (Braz l). Bila je

to

Naimlaili pobjednik ie Trov Ruttman (SAD), kojile u dobiod 22
godine i80 dana pobijedio na 36. Lrt(i lndlanapolis 500 30. 5. 1952.

*

r 2e. srpnja kojije pryl nadov
u

ovojio 25. rujna 2005.

!

trcaa najnapetija zavrtnica u povijesti Buduaida jeTony Ka'raan (Brazll) doiao
na ciljtreai,

lnte

agosu u Brazilu, u dob

s€zlikom od samo 1,2475

t

od 24 godine i59 dana.

blaleto NAJMLAOI VOZAt 5 BODOVIMA I{A SP.U
Jensonu Buttonu (Vel. Brltania,
67 dana

najmanja razlika pffa

trl

ratjecatelja u pov jest

ut*€.

naj'rlaili voai kojii€

r

19.

*
R

sijeanja 1984.) bilolesamo20 godina i

VODE.E STARTNE POZICIJE NA UTRcl DY 5OO

I

kadje zavriioveliku nagEdu Blazila na iestom mlestu 26.3.2000

ck [4ea6 (5AO)

svo]

o le gest vodecih

dob od

22 godine

i26

slartnih pozkija: 1979., 1982. 1986,
1988., 1989. i 1991.

nagradu Madarske 24.
kolovoza 2003., vozet

.

KONSTRUKTOR 5 NAJVIIE OSVOJENIH

VELIKIH NAGRAOA
Ferrari(talija) o5vojio j€ 183 utrke
izmedu 1961. i2005.

'.i.

T{AJVIIE UTRKA NA VELIKOJ NAGRADI BEZ POUEDE
andrea de cesaris (ltalija) natjecao od 1980. do 1994. na 208 utrka Fomule 1 be, ijedne pobjede.
se

,,h

\"

OBI|EU S NAJVISE OSVOJEI{IH VEI.IKIH NAGRADA
Graham

pruak 1962. i1968..

HillM Ertanija) bio je svterski atriputa zavriio je

Svjetsko prvenstvo u Fomuli 1 na

drugom mjestu. Njegovsin Damon ponao je svjetsk pfrak 13. 10.1996.

i4..3"0'R'i

*

rualuuol vozlc
NA SVJETSKOM
PRVENSTVU U

a.

nelt.tu
se

Najmlad vozaa koji lntemationale de
I'

natle(ao na

svlerskom pdennvu u reliju Fcd6raton

Autonobile \FtA) je

rari[4atti Latvala (Finska), koji se u dobiod 18 godina i6l dan.atje(ao na 50.Acropola € iju u Ateniu G(kojod
5. do

8.lipnia 2003. Latvalasudie

lovanje na utrkama uskladuje ra iko sk.n obvezama zas qumo je

t .

NOVIREKORD IiIOVOPO5TAVLJENI

If

(ORD

NArvtJE NAsLovA PRVAKA Najvii€ pobjeda ia Nacionalnom pr
vennvu, sedam, postigaojeA.I Foyt (sAD) 1960.,196r., 196r., 1964, 1957.,

NASCAR

*

pobijedila n A5<AR prvenstw !'linston Cup. Bobby je pob tedio
2000., a nlegov brat Terry 1984.11996. Bobby Labonie je I

NAJMANJA
PoBJEDNTCKA PREDNoST

*

voznt rorr
JE POBIJEDIO NA NASCAR UTRCI

NAJMI-ADI

1975. 1979. P0eien/o kole setrenutaano naz va FedEx serierChampion.
5h p nekada 5e zvalo AAA (Amercan

NASCAR te krat ca za Nationri Arso.;a-

je

u

prvi vozaa koii svojoj karij€ri osvojio i

tian lor Sto.k

Car

Auta Raeing lNa.iG

A5CAA

r€riju

&.dr i rUscAR

n. na udruga za utrke serijskih .uto
mobila). Ricky craven st saol€ na cilj 0,002 s pije Kuda Buscha (obo ji(a iz sAD-a) I pobijedio u najnapetijoi

Automoblle Assoc at on, od 1909. do 1955), zatim USAC(U5Auto C 0b, od
1956. do 1978.). zatim CART (Champonsh pAdo RacingTeam' od 1979.

smo

Kyle 8u<h (SAD, L 2.svibnja
1985.) postao je 4. rulna 2005.

do 1991)te ndycar(od 1992. do 1997).

pobijedio na

utd

NASCAR

zavrinkineke NA5CAR ut € na stazi Da ington u Darlngtonu u Jutnoj Karoliniu sAD-u 16. orujka 2003.

*

NEXIELC!p5erl5 BuKh le u dobiod 20 godina 125 danatma om
razlikom potLkao prethodni

*

PRVI DEBIIAI{T KOJI JE POEIJEDIO I{A PRVEIIISWU

*

PRvt

vozaa KoJt

JE

rckord Dona da TnomaF
(saD), kojije bio samo ietiri

Nig€lManse (V Bitanila)uiaoje u po vilen 1993. kad je postao pryidebitant ko| te pobijediona lnd}(ar pruenrtlu. Manselle 1992. pobij€dio ina ajetskom ptoenltlu Formule 1 itakoponao t prvivoEat kojije o6vojio oba n slova u dvie rebft zarcdom.

POSIJEDIO NA UTRKAMA
TRI SERIJE NA ISTOJ SIAZI
Eobby Labonte (sAD) pobiedio
2005. na svojojprvoj NAS(AR

NAJV|SE POBJEDA NA INDYCARU U KARIJERI
i*

je

11.

4

utrc serie

Ccltsman na nazi[4an n5vile u v rgini] u sAD-u. Labonteje tom pobjedom ponao pryivozai koiije pobjedio na qe

a. L Foyt (sAD) pobijedio j€ na ukupno 5T lndycar utrka u svojoj karljeriod 1960. do r994 Foytle osvojio naivi;e

lndycar prvensrava u larijeri,
iak sedam.
za
a

tl

*

t

gavne NASSRse4e (utrk€ kamona, Nexte kup) na inolnazi. Bobby Terry Labont€ (takoder iz

*

dr:iisvlettkirekord
500, s 35 utrka

naivite ,apoaerih urrka

NAJVTIE PoBJEDA
U LIGI PRVENSTVA

8u(h
saD-a)

hdianapolis

izmedu 1958. i

5am Hornish m. (sAD)dvaput je pobljedio na pruenstvu RL-a (lndy
Rac nq

pona

su

pw.

braaa koja

s

1992.

v

I

Leaque) 2001. i 2002.

*

PRVI VOZAC KOJI JE U

rsroJ sEzoiI
POBIJEDIO NA

INDYCARU I INDYJU 5OO

Britan ja) u istojje sezoni, 2005.,

lnd anapoli5 500.

ilnivo:aai6 s EjvEe pobi€da na r€liiu PariaDakai Pru ie put po9a

bijedio 1987.,

a zat m

joi

tr

puta od

l989.do

1991.

*

{o6rruktor

s najviSe

po.

bj.da na Eliiu Parir.Dak.r ie
Mltiubish (lapan),5
1985. od 2005. 10 pobjeda od

NAJVISE POBJEDA I{A
RELIJU PARIZ.DAKAR

ZA MOIOCIKLE
Stephane Peterhanlel (Fr.ncuska)

pobljed oje na rclii! Pariz Dakarza motocikle rekordn h lett puta, ito od
1991.

A
*
NAJNAPETIJA ZAVRSNICA PRVENSTVA
IFUNNY CAR,
HRA DRAG

do 1993., 1995., 1997

1998.

itAjvtlE uzAstoPr{tH

a FUEL DRAGSfiER i
NAJBRZT NHRA rOP
b?ina lop
Foe/ Najveaa

REtI

I'IASLOVA SVJETSKOG PRVAKA U REIIJU
Tonrmi lvlAki'ren (F nska) osvojio je

UIRKE}
Gary scelzi (sAD) osvojio

.

NAJVISE POJEDINAINIH

iet d uzanopn. naslova svjetskog
ptuaka u reliju od 1995. do 1999.

je

POB'EDA I{A RELIJU
MOI{TE CARI.O
Trivozah pobljedil. su po ietniputa na reliu ftronte ca o. Rekod dijere:
sandro [,4unari(]ta ija) 1972., 197s.,
1976.

titulu svjetskog pruaka na
prvenstvu POWERade 2005.

d.agsle/a na kraju 402 nr duge naze bila je 540.98 knth. Reko.d je ponavio Anthony s.humacher (sAD)
25. svlbnja 2005. u
Lr

iIAIMLAOI SVJETSKI
PRVAK U RELIJU Colin [,,l.Rre (Vel. Brtania,
L 5.

itprcd Rona Capgsa (SAD),

Hebronu u

ponavi svjetski pruak
funny caru
s

!

dm€iikoj saveznoj d davi ohio
dragrteru
Hadman nED.

i

1977. u

Lan(ii.Walter Roh (e

suvozaaem Chistianom Geistdorfercm,

obojica z biwe Zapadne Njemaake)
1980. i od 1982. do 1984.. svakl put u

kolovoza 1958.) osvojio je narlov svjetskog pruaka u rclju 199s., r dob od 56mo 27 godina i89 dana.

najmanjom

NHRA natjecanja.

.

drugom automobil! te TommilvEki-

*

NAJVIIE POBJEDA NA

NAJV|SE PoBJEDA NA UTRCI SOI'THERI{ 5OO

nen

(e

suvozaaem Rinom Mannis€n-

makijem, obojica iz Finske) od 1999. do
2001. u Mitsubishiju i2002. u suballru.

RELIJU GUMEALI. 3OOO Kim schm tz (Njematka) ortvarioje
dvije pobjede na reliju Gumbrll3000: 2001. u Mercedesu 8tabus EV12 l'regacar i 2004. u Meredesu C13000. Utrka Gumbal 3000 privatna ie utrka

aak pet pobjeda na southern 500,

najstarljoj utrci NASCIR serje, poniglisu cale Yarborcugh (sAD)
1964.. 1973.. 1974 , 1974. i 1982- te JefiGodon (sAD) od 1995. do
1998. i2002.

NAJDUZI REtI
Najduii rcli svih wemena bio

AJVIIE POBJEDA
NA REIIJU PARIZ.DAKAR Ai vatanen (Finska) pobtedio j€ na reliju Parz'Dakar €kodna4 puta, ito

]

pryiput oddana 1999. iotada

e

r!r*e

Singaporc

Airlin6 h

svake godine vozina javnim cenama.

dug aak31.107 km. Natjecatelji ru k€nuli
u Velikoj Eritaniji 14.

Cwent Gardena u Londonu

kdo@

za 1977., a

utlk! :alrlili

isprcd Opeme

k{e

u 5yd-

db$b4^.&

neyju u Austaliji2s. rujna 1977. Pobjednitka ekipa u

est

vu Eritanaca Andrcw

Cowan, Colin l,lalkin i

Me(edes 280E. Na dicije p karana nje matka €kipa u wom-tr.bantu €o1R u kenijskom
podruaju Ulu 17. 12.
2CD3.

(r

6

a

*AIE.':

*

+.
u

NAJVISE UTAKMICA U AFL-U KAO KAPETAN EKIPE

Stephen Kernahan (aunralija) odigrao le 226 rzanopnih utakmka

AFlu (Aunralian

Footba lLeague)

kao kapetan ek pe,

igrajuiiza

Carlton od 1986. do 1997.stephen na slk driikup Pryennva AFL_a za
1995. na FareweLlGame

Breakian

Launchu 16. svibnia 2005. u Nrelboumeu u Alnraliji. Cadton

je Pruenstvo AFL-a osvojlo

*

NAJVISE NASLOVA VODECEG GOLGETERA U SEZONI
(Aunralija) blolevodeaigo ge

D ck Lee

ter uezonama AFL'aiak 10 Plta qra iuai za Colinqwood od 1907. do l92l

* .

NOVI REKORD NOVOPOSTAVLJENIREKORD

*NAJBRZE BACAI'IJE LOPTICE U SOFIBALLU AaENE
Zara l,lee (Australija) bacl a te
za

.

NAJVISE POSJEDA NA SP-U U KONFBALLU

*

NAJVIEE POBJEDA NA

FINALNIM UTAKMICAMA
je nastupio u 126 fina a je collnswood israo u viie, Gamo rekordn h 157 finala) ipobijed o 69 puta. Ekipa kolaje pobijedlLa u
Essendon

*
Najv

roftbdl/ bEinom od 111

loptlct kn/h na N€r

NAJV|S| IGRAC

snlmanju emisije G,Dn€tt World Re cordr u nudlju

Toje natlecanje pruiput oddano 1985. kao dio svjetskih igira. Nizozemskaje pobjedivala svak put i osvoiia
rekordnih ien naslova 1985., i989., 1993., r997., 2001. i2005.

]v

postaje seven

work u sydneyju u austra Walesu 8. svibnla 2005.

*

najvi;e velikih finala i€ carro'

sa 15 pobjeda u 29 utakmka.

AFL.A
jilgraa
AFL

aje Aaron

.NAJVISE NASIUPA NA
MEOUNARODNIM

AUSTRALSKI NOGOMET (AFt)

sandilands (Aurtralija), visok 2,11 m, kojlie od 2003. do 2005. igrao za

*

NAJVISE UZASTOPNIH

NEfBALL
UTAKMICAMA

UTAKMICA S GOLOVIMA
Peter M.Kenna (Austra ija)zabio je barem jedan gol na svakoj od 120

/I

ll

. ,.'

tl
Republ ku i Nov Ze and od 1994. do 200s.

uzastopnih utakm ca igraltaiza Colingwood od 1968. do 1974.

NAJVBE GOLOVA U XARIJERI rony Lockett (Aurtra ija) postlgao ie 1360 golova igrajua za St. Ki du l Sydney Swanse od 1983. do 1999.

.

(i

.

NAJVISE UZASIOPNIH

*

NAJVISE NASLOVA

DODAVAI'|JA U
VATERPOLU
Maxlme Lepinoy iN cho as Br 1to postavlLisu rekord

INTFRNATIONAT.)
RULES SERIES
Natjecania za lnternationa Rules series

odriavaju

ietii

se svake godine od 1998., a po puta naslovsu osvajaleAustra ija (2000,

2002., 2003.

i2005.)ikska (1998., 1999., 2001.

snlmanju emlsije l'6t6 de tous d-ca Re.ords u

i2004.). Ekipe is'aju jedna protlvdruge u hibrldnoi iqrl r elementima aufa skih pravila i galtkog nogometa. Pobjedule eklpa s najviiim

'"1,

L

a

AJVIIE
UZASTOPI{IH EKLIPSI

Aex zerbe (sAD) postisaoje 26 ek ipsi s loolbagom na sn manju emisjje |eG de lour /€s necords u Biscdtrosseu u Franc!5koj30. ipnja
2404.

fl

resre

r.r

zuur

'Le ptiri'

i'e kl ipse' d io su vjeitina u tlabo.lnon stilu

ttikova noiete naci na

RUKOMET

.

NAJV|SE osvoJENtH EUROPSKIH KUPOVA

O NAJVISE
POBJEDA U

(MUSKARcD
Barceona 6panjo 5ka) pobijed la je
u Lig prvaka iak sedam puta 1991., od 1996. do 2000. t€ 2005.

zAvRSNtcl
PRVENSTVA IRSKE U HURLINGU
Najvlie pobjeda u zavrinici
Ptuenstva lrske u hurllngu, tak 30, ostvaria je ek pa Corka od 1890. do 2005. Na s icije nrjelac Corka Ben o'connor (l6ka) koji slavi pobjedu

*

NAJvtsE NAsLovA
EUROPSKIH PRVAKA

*

,

''$t i^ vt4
HOKEJ NA TRAVI

(MUSKARcD
Najvie nasova europskih pruaka
u

osvojila je reprezentacija 'ukometu Svedske, kojaje pob j-"d la iet riputal
1994., 1998..2000. i 2002.

eoje ekipe

prot v Galwaya u zavrin ci
Ptuenslva luke u hurllngu
11. rujna 2005.

NAJVISE NASLOVA ZENSKE RUKOMETNE
EUROPSKE LIGE

. *
i

NAJVISE NASLoVA OLIMPIJSKIH PRVAKA (ZENE)
ienskom rukometu:1996,

NAIVISE PoBJEDA u SVJEISKOM KUPU ZA
MUSKARcE

Danska j€ osvoli a tri ol mpilska z a-

ta

u

/

Notueika je osvojila tri naslova ,enske rukometne europske lige: 1994.,1996.
2002. Na slkisu Notue:anke Karcline Breivang (lievo), Katja Nybers (u 5rcdi
s Ru,ki njom Ljudmilo'n Bodnjevom (kleii) na iestom zenskom europskom pruenstvu

2000 i 20M

Reprezentacija Paklstana osvoj la je Svjetski krp u hokeiu na trav

rekordna
1982.

ietiriputa

1971., 1978.,

ni) lGro Hammerseng (dernot

i 1994.

*

I,IAJVISE

u rukometu 14. prosinca 2004.

POBIEDA U

svJETsKoM Kupu zA ZENE
Reprezentac ja N zozemske osvojila je svjetsk kup u hokeju na

KANADSKI
NOGOMET (CFr)

travi(ak pei putar 1974.,
1983., 1985. i 1990.

1978.,

*

I,IAJDUZI POVRATNI UDARAC NOGOM U FINALU GREY KUPA

NAJVTSE

Got-ovA NA

Najdu:i povratni udara. nogom u fina u Grey kupa iznosi9sjardi(87,7 m), a
zveo qa le Tony Tompkins (sAD) za Ed

MEDUNARODNIM UTAKMICAMA
sohai Abbas (Pakistan) postisao je ukupno 274 go a od 1998 do 2004.

monton Eskimose prot v Montrea

Alouettee 27. 11.2005. Eskimos
pobijedili
s

su

rezultatom 38:35.

FOOfBAG

*

*NAJVEE PoRAzA ZAREDoM
Ek pa saskatchewan

NAJvtiE uzAsroPt'rH 'PoNtRU(tH LEPTTRA'

U FINALU GREY KUPA Rough de6a

(tada poznatih pod imenom Regin.) zgubila je pet uzastopnih utakmka u

finalu Grcykupa od 1928. do 1932. Ukupn rezultatsv h utakmka b o je
102:15 za njihove protivnike.

va,ek Klo!da (aeika) ponisao je iak 35 uzanopnih poteza 'pon ruiileptir s footbaqom na snimanju emisije a'ete de lo.rs /et,9e.ords u Arqelas-cazonu
6.

ypnja 2005.
WWW,GUINNE9SWORLDRECORDS

COM 22'

I

\l

*

itAlvtsE
iIASLOVA LIGE
PRVAKA (MUSKARCO

aak 13 nas ova Lige

ekipa CSKA iz Moskve (bivil 555R) od
1959. se najbolji eu rcpski

do 1991. U Ligi prvaka natjedu odbojkaiki

* PRVACI
tIGE

klubovi, a odrzava se svake godine.

SVJETSKE ODBOJKASKE

i

.

.

NAJVISE SMEIEVA U MINUTI

(MUSKARCT)
Ddava , naiviie osvojenih nadova pryaka svjeake odbojkaik€ liseje ltalija (na dici u bljelim dresovima), koja je od 1990. do 2000. pobijedila aak osam puta.

aetveroalana ekipa izv€la ie devet

odbojkaikih smeaeva u jednoj minLrti, a rekord su postigli ftancuzi
Stephane l,lathur n, Denis Damel, sebastien Le Boste istephane Faure

t?t6 de loor /€t Re.ords u sou acu u Francuskoj 15.
na snimanju emitije

kololoza 2005. IIIAJVISE OLIMPIJSKIH MEDAUA U ODBOJCI

*

NAJUSE
OSVOJENIH TURNIRA U ODBOJ€I NA
PIJESKU (2ENE)

(MUSKARCD
Td sponaia dije e rekord triosvojene ollmpijske medalje: Jurii Mlhajlovia

O NAJVEEA ZARADA
U KARIJERI U ODBOJCI NA
PIJESKU
Karch Kir.ly (sAD)

.

Pojarkov (bivai sssR)

kojije osvojio

A

NAJVISE SVJETSXIH PRVAKA (MUIKARCO

Svjetsko prvenstvo za mdkarce i Zene

ato 1964. i 1968. re broncu 1972., Katsutoshi Nekoda (lapan) koji je osvojio zlato 1972., yebro 1968. i
z

prvije put oddano 1997. Blazilskipar

z.radioje Gkordnt

osvojio je aetiri naslova ,vjetskih pr-

brcncu 1964. te 5t€ve Immont (sAD) kolije osvojio zlato 1984.
1988.

i

J.0/b02J oorara na llJroenrm AvP turni ma do k6ja lezone 2005- Ka(h
j€ owojio i

vaka:1997., 1999.,2003. i 2005.

ibroncu 1992.

.

mjvia. nsloYa
tumlrima, iak
144

pra*. m

*

lgratica s najviie osvojenih u odbojci na pije5ku je Holly McPeak (5AD), loia je od 1993. do 2005. pobijedila tak 72 puta. McPeak je pobjedivala s

tumira

AVP

I{AJVECA I{AGRADA ZA SVJETSI(U

na natj€canjina od 1979. do 2005.

IURIE'U
NajvetLr novianu nagradu,

Angelom Rock, Cammy clarell, Lindom chisholm,
Nancy R€no, Lisom Arce,

tuk 7,28 miliuna dolara,

ODBOJKA 1{A PIJESKU

Miety lray iElaine Youngt. rrcnutaano joj je partneica

.

f edet aioh tnE n
odboiclna
p

ati o nal e de

NAJVISE UZASTOPNIH PREBACIVANJA ne

Yol/er?bal/ za 5vleBku

turneju u

i6ku

2005

l'

Na snimanju emisije l'Ete de lous /et

coid5 u soulacu u rrancuskoj 18. 8.2cr0s

i,vedeno je ukupno 49 uranopnih prcbacivanja lopte p€ko mre2e tako da je

ODBOJKA

't

*

NAJVIIE NASI.OVA
DRZAVNIH PRVAXA

qaki put loptu odbila druga oioba.

.

iIAJVISE OLIMPIJSKIH
PRVAKA (MUSKARCD

Ekipa Changor de Naranjito iz Mutke nacionalne odbolkaike lige Porto ka osvoj la je nas ov pryaka 20 puia od
1958. do 2004.

odbojka na pije.*u igra 5€ od 1996. na otimpiFkim igama, a 5AD ie dlaput pc biedio u muikoj konkurcnciji. U Atlanti s1r 1996. pobjediliKarch K 6ly i Kent 5tefi€r
Dain par
a u Sydneytu 2C,00.

pobijedii5u

BalantoiE c Fonoimoana. &azil5ki Ricardo Alu santo6 i Eman!€l Rego
Lr

NAJVISE iIASLOVA EUROPSKOG PRVAKA (MUSKARCD rkipa bivieq sssR-a orvojilaje

*

12

*
.

tilovt RExofiD
NOVOFOSTAVUET{|RIXOiD

osvojio je u atnu m€dalj!

Ateni

2Cr04.

naslova eurcpskog ptuaka u odbojci .d 1S50 do l9q2

www.6utNNEtswo

*
= f

NAJMANJE POEIIIA U
POIUVREMENU

*

IGRAI S NAJVISE
POSTIGNUTIH POENA U

New Orleans Hometsl ponig is,.)

PRODUZECIMA
Earl Boyklns (sAD) z Denver Nuggetsa

4
=

ramo l6 poena u drugorn po uvremenu utakmice protv Los Ange es Clippetsa 1. orujka 2006. u Los Ange esu u Ka ifornlji u 5AD u izg!blli 589i67. Flonretsi su promaiil
u 21

postiqao je 15 poena u petominutnorn

produietku 19. sijeinja 2005. protiv
seattle Supe6on csa u Seattleu u Washingtonu u sAD-u. Time je srui o

pokriaju,aredom lzabiisamo

s koieva D igre

r

34 pokLrlaja.

prethodnirekord od l4poena kolije postavlo Butch carter (sAD) iz lndiana
Paceua protiv Boston Cellksa 20.

{i

*

NAJVISE UTAKMICA OCA PROTIV SINA Mike Dun eavy n. (sAD), trener Los
Angeles Clippera, vod oje aak 11 puta od lijeinja 2006. svoju ekipu

oiujka

1984.

*

NAIMLAOI DOBITI{IK
NAGRIIDE ZA NA.'KORISNIJEG IGRAEA

protiv Go den state wadorsa 2a koje igra njegov s n N4ike D!nleavy

od

LeBron James (sAD) postao je u dobi 2l god ne I 5l dan najm ad

m. (sAD).

dobitnik nasrade,a najkorisnijes
igraia na NBA A/l5tar utakn' icama. Pottqao je 29 poena u druqom poluvremenu ipotaknuo ek pu noine konferencje da porazi zapadnu konferenciju s 122:120 u Hounonu u Teksasu u sAD u 19. veljaie 2006.

t' J*

*

TRENER S IIAJVIIE

DOAIVE IH UTAXMICA
PLAY.OFFA
PhilJa.kson (SAD) dobloje aak 175 utiknka kao trener Chkago Eu ha od 1989. do 1997. iLos Aigees
Lake6a od 1999. do 2003. te od
Par Riley (sAD) na

f

NAJVISE ODIGRANIH UTAKMICA U KARIJERI KOSARKASIcE

I'IAJVIJE KOSEVA Iz IGRE U KARIJERI Kareem abdu labbar (sAD) zabio je iak 15.837 koieva iz
gre u svojoj karileri od 1969. do
1989. u Naciona nol

*

drrsom je

odigrala je 282 utakmke 2a New York Liberty u Zenskoj nacionalnoj koiarkaikoj iqi (WNBA) od 1997. do 2005.

koiarkalkoj

lgi

(NBA),

igrajuiiza Miwa!kee

Buckse

mjenu sa 155 postsezonskih pobjeda kao trener Laketsa od 1981. do 1989.. New York Knkksa od '1991. do 1994. i Nl ami Heata od '1995. do 2002. te od 2005. do danas

p
-+..)

;*

*

[|

PRVI POEETNIK KOJt JE OSVOJTO NAGRADU JEST' EOY.'EK

*

lrtR.lvlse.>
TRICA U NBA KARIJERI
1987. do 2005.

x.ner

t

:i,

Bejzbot ad nilja zaw'nacianatnin hobikn Arr,e ke'. Ako Zelite domati neita viSe oton papularron tpottu i njesavin rekordenna, do wtina k cta akrchete stanicu.

Bei Gordon (SAD)iz Chicago Bulsa prvije poietnik kojije osvojo NBA nagradu jeni io[iek, koja se dodjeljuje najbojem islaau ise u rczervnom sastavu. Gordon je igrao
na sve 82 utakm ce u sezoni 2004./05., a u 79 utakmka

$;

Regsie lvliler (sAD) postigao je rekordnih 2560 trica 2a lndlana

uiaoje

s

kfupe.

Prosjek mu je bio 15,1 poen,2,6

karier od

skokova i2,0 asisien.ije po utakmki.

ntruEt

FE(ORD *2akucvanje, mjvete
s

UDAUEoSI udarj€nosti 46m m 2485s
27,49

RE(onDEi/DRZAVA Matejrmti. €tdeniia)
lonaihoi Ttibo;
Eya Ho.n (tzrae) chr nophs Eddy 15AD)

t'
T

dBr

.

(tdporin) p6t9nlt9rarcm (mu!kad) <ci dg.ol tujv<e ud3 ienc5ir/iere) <r 6!-_: ! r:r<e t€f -d es.<,i
Najdate akwavanF

lorurom naprijed {tEmpol n)

Najdaljikoi Koi oon qnul ! najvec uda jenonl
s

7,52m

;2;

fGiiBka)
rsADr

/

a r*n Fdr.c:

il*': .

+. *

NAJMLAo| tGRAa 5 POSTIGNUTIH
POENA U NBA KARIJERI
5OOO

*

NAJVIEE

NASI.OVA PRVA(A
Hounon Com€tsi osvoji i su rekordna aet naslova prvaka od

JESTE LI ZI{ALI?

i

1997. do 2000.

*

NAJVISE KOIEVA IZ IGRE
je 1743
za Los angeles Sparkse

LeBron lames (sAD, r.30. proslnca

Lisa Leslie (5AD) postig a

1984.) ponigao je 5000. poen u dobiod 21 godine i22 dana igrajuil za cleveland Cavalierse

koia iz igre

od 1997. do 2005.

*

Naiviie slobodnih bacanja u
Lisa

proriv utah la22a u 5alt Lake

WNBA kari,eri, iak 1137 u 273

citylu u anreriakoj saveznoi drzavi
Utah 21. sijetnja 2006.

utakmke, postlq a letakoaler
Les ie za LosAngeles Sparkse

od

1997. do 2005.

veti

ne,

dugoje 28

ni

*

ilarvrsE
AGRADA ZA
OBRAMBENOG

WNBA

S prcsjekom od 17.3 poena po utaknrici, Leslie je ponigla 4732

rcRATAGODINE
Bloker vi5ok 2,18 m, Dikembe Mutombo (Dernokratska Repub ika Kongo), osvojio je

/

*

NAJVEEI PROSJEK POSTIGNUTIH POENA

Cynthia Cooper (5AD) ponigla j-" 2051 poen u 124 utakmke za

poena igrajuaiza Los Angees Spark' najviSe pGtignutih 5e, iioje poena u W'IBA kariieri. Napokon, kta iqraika izvea le

*

*

nagradu Obrambenilgrai god ne NBA lige iak ieti puta, igrajual za

Hounon Cometse od 1997. do 2003, aime je ostvarila rekordnl prosjek od 21,0.

iak 2540 skokova lgrajuaiza istu ekipu od 1997. do 2005., i me je

TRENERI 5 NAJVISE

osvo.tENtH
NASLOVA
Dvojic: trenera owojili ru
po devet NBA prvenstava:

naivise ikokova u WNBA karij€ri.
ponigla rekord za

*

Atlanta Hawkse 1995., 1997. i 1998. te Phiadelphia 75erse 2001.

*

NAJVISE ASISTEIICIJA

*

*

SUDAC S NAJVISE REDOVITIH UTAKMICA

Ticha Penkheiro (sAD) zvela je 1s91 asinenclju u 240 utakm ca igrajual za sa(ramento Monarchse od 1qS8 do 2005.

NAJVISE UKRADENIH LOPTI Najviie ukradenih optiu WNBA
karijeri, iak 520 u 228 utakmka, ostvarlla ie shery swoopes (sAD) lgrajuaiza Houston Conretse od
1998. do 2005.

Bonon Celticsima 1957- iod 1959. do 1966.te Phil
lackson (sAD, dolje)
s

Dick Bavetta (sAD) sudio je na 203s redovitlh uiakmka do 8. ve jaie 2006., nadmaiivi rekord lakea o'Donnella (sAD) ,a najvlie 5udenja na redoviim utakmkama u Povijesti NBA ige. Bavetta nlje izottao ni

*

chkago Bulklma od 1990. do 1992. iod 1995. do 1997.
iLos Angeles Lake6ima od
1999. do 2001.

NAJVISE BLOKADA

Margo Dydeck (saD) izvela je 726 b okada ! 255 utakmka od 1998. do
2002., san

*
478

NAJVISE IRICA

jedan dan s pona u svojoi 31-qod injoi NBA kar jerl.

Katie 5mith (sAD) ponigla je trka iqraiuaiza lt4lnnesota
Lynxe od 1995. do 2005. te za

t

Detroit shock 2005.

*

NAJMLADI IGRAT
r.

S

5taEe 2003.
2004.

i

PO9I|G UT|H 1 5.000 POENA
Kobe Bryant (SAD, 23. kolovoza 1978.) portiqaoje svoj 15.000. poen 6. siieinja 2005., u dobi od 27 godina I 136 dana,
Laker5e

te za

Sun 2005.

igraj!iiza

Lo, angeles

prctiv Philadelphia 75ersa.

#

WWW.

G

I] IN

N

ESSWO

R

LD

R

E(O RDS.CO M

NAJBROJNIJA PUBTIKA NEKOG KTUBA
Najbrojniu publku na

i]&

I
J'

l,

iak

159,374.364 g eda

ielja od 1901. do 200s.,

B.ooklyn) Dod9e6. Na
sl ci Cezar lzturis (sAD)

t,l,

gersa dijellautograme svojim oboiavaieljima.

*

UDARAt
NAJVISE

S

SIRIKEOUrA U MLB
KARI.lERI
Reggie lackson (sAD, dolje)

NAJBRZI OBILAZAK SVIH STADIONA MAJOR LIGE Am€rika nci M ich.el Wenz ilacob Lindho6t porjetil su 5ve stadione
bejzbohke Major ise ! samo 29 dana, od 12. iprja do 10. srpfja 2005., ina svakom od njih odg eda

.

NAJBROJNIJA PUgLIKA U MLB SEZONI !kupno 73,070.631 osoba qledala je
utakmice bej?bo ske l'.lajor iqe 2005. ito je rekordna porjeaenost u jednoj seroni. Prcsje.an brcj gledateja po utakmlcibio je 10.916.

.

NAJvriE...

.

NAJV|5E
OSVOJENIH ZASTAVICA

AMERtfKE LtcE
Yo* Yankeesi osvoji i su zastavicu Ameriake lige 39 puta od
Nevv

i

poniqao ie 2597 rtr*eouta u N4LB karijed,sto je
najviie za pojedlnainog postavliao od 1957. do 1987., igrajua za Kansas
City Chiefse, New York

1921. do 2005.

NAJBRZE
Ca

BA'ENA LOPIICA

NAJVECI PROSJEK UDARACA U SEZOI{I MAJOR LIGE
Barry Bonds (sAD) postiqao j€ prosjek od 863 udarca za san Franckco G antse 2001.,

*

Lynn No an Ryan (sAD),lgrad

I{AJVTSE UDARAtA KOJE JE POGODIO

ifornia Angeha, ba.ioje loptku brzinom od 162,3 km/h na nad onu Anaheim u Kalifornlji u sAD u 20.
Ryan

BAcAt u JEDNoJ sEzoNt
Joe N4cGinfity (sAD) pogodio je rekordnih 40 bacaaa u sezoni

itoje najvlii

prosjekjednoq iqra(a u sezonl.

bej,bolske Major ige r900. za je u 5vojoj karileri od 1965.

do 1993. ponlgao s714 izbacivanja

NAJVECI UGOVOR ZA HVAIAEA
Mike Piazza (5AD) potpisao je 1998. ugovor s New York [,,lets ma

(rt,keo!ta), iio le nrjviie
sari*eouta u MLB kariieri.

*

NAJVISE

koliqa le ualn o naivrednilm
hvataaem fa svijetu. Vrilednost usolora lznos laje 91 miijun

UZASIOPI{IH POBJEDA NA WORI.D 56R'E5U
New York Yarkees pobiledllisu pet

dolara, kojisu m! trebalibti

puta zaredom na World Serlesu od 1949. do 1953.

t,/

itplaaeri tljekom sedam godina. Oslm tog honorara, Plazza je dobio ipravo na upotrebu
uksuzne lote za sve utakmice na domaaem terenu, kao ipravo na Lksuzne hote ske apartmane dok

.

NAJVIIE
NAGRADA CY YOUNG

Nasrada cy Young dodjeljrje se
svake godine od 19s6.

najbojem

*-k

I{AJDAUE BA.EI'IA
LOPIICA (MUSKARCD
Glen Edward Gorbors (Kanada) ba.io je loptku na udaljenost od 13s,88 m 1. ko ovoza 19s7.

bacaiu lvajor lige. Roger Clemens (sAD) dobio je aak sedam nagrada, igrajud za Bonon Red Soxe 1985., 1987. i 1991., Toronto
B

uelayte

1997.

i 1998., New

York Yankeese 2001. te Houtton

tift

..

zena koja je naidali€ bacila lop je Midred Ella 'Babe' D dr kson (sAD), koja je 25. senja 1931. bacia lopti.u na udaljenonod 902 m u le6ey civju u sAD-u.

*

NAJVTEE'DtvutH
BACANJA' U MLB SEZOIII

Blllstemmeyer (sAD) izveo je 63 'divlja bacanja'u MLB sezoni 1886.,
igrajuai za Boston Bravese

lEr
*

at

p

.a

I

I'IAJVISE SPAIENIH

UTAKMICA BACA.A U
MI.B SEZONI Alspalding (saD) spasio je rekordne 54 utaknrke kao bacai graiuiiza

*

NAJVISE DOPUSTENIH

HOME RUNOVA BACA.A U MLB KANIJERI
Bacai Robin Roberts (SAD) dopusuo je rekordnih 505 hone runova od 1948. do 1966.,lgrajuaiza Phiadelphia Philiete, Balt more Oio€se, HoLrnon Anrose iCh cago Cubse.

*

BACA. 5 NAJVISE
UTAKMICA POTPUI'lO

*

NAJVISE

t'.

fr

IZLAZAKA NA
PALICU (AT-BAT) U MLB KARIJERI

o

rrrl.rvrss ertprutn
NASLOVA
SVJETSKOG

A

7a

a n.innail Redse od 1963. do

PROVEDENIH U IGRI Baca. koj je u karljeri mao najvie utakmica potpuno provedenih fa

1978. i od 1984. 1983.

do 1986.,

Phiadelphia Phll iese od 1979. do

terenuje Denton True CyYoung (sAD), kojlje od 1890. do 1911.
odigrao 749 rtakmka za Cev€ and spld€rse,5t. Lou 5 Card na se, Boston Red soxe, Ceve and lndianse i

PRVAKA
svletsko prvenstvo u bejzbolu
5e

te [/]ontrea Expose 1984.

odriiva

at-bat rekordna 14.053 puta igrajua za Cincinnati
Phil iese i [,4ont€al b(pose

od 1938 iokupla klubove raznih

NAJVI3E ODIGRANIH

driava poput Spanlokke, Portorika i luine Koreie. Kuba (qore) iak je 24

UTAKMICA U SEZONI
MauryWllk (sAD) odlsiao je

od 1953. do 1985.

plta osvoj

a naslov ,vjetskog ptuakal

iak

165 utakmka za LosAngeles

1939., 1940., 1942., 1943., 1950., 1952., 19s3., 1961, od 1969.do 1973., 1976., 1978.. 1980., 1984., 1986., 1988., 1990., 1994.. 1998., 2001., 2003. i 2005.

Dodgerse 1962.

*

NAJVIEE IZGUBLIENIH UTAKMICA BACA.A U MLB SEZONI

NAJVISE DVOSTRUKIH UDARACA U MLB KARIJERI Trls speaker pogodioje 792 doublesa (dvortruka udar.a) u slojoj [,aLB karjerlod 1907. do 1928., iqrajutiza
Phiade phla Philliese, Bonon Bed
5oxe, Wa5hington Nat onake
i

*

NAJVISE POBJEDA U

I'lAJsTARul I'|AJAVUlVAa
svoju 55-qodiinjr karljeru Emest'Ernie'

lohn coleman (sAD) izsubio je ukupno 48 utakmka kao bacaa
igrajuaiza Ph ladeLph a Phlllese 1883.. ito je rekord za rMLB sezonu

IAPAN
SERIESU
Natjecanle Jdpan serter na kojem se svake godine

HaMell (sAD, r 25.sijeinja 1918.) poieo je 194€. s Brooklyn Dodge6ina,
nakon aega je preiao New York Gi.nt\lma od 1951. do 1953.. Ba timor€ Oriolesim: od 1954. do 1959. te Detrolt
Tigersima od 1960. do2002. Tlekom

NAJVISE TROSTRUKIH UDARIICA U MLB KARIJERI
5am Craudord postgao je 309 rrplesa (trostruk h udaraca) israjuai za cin(innatiRedte I Detroit Tige6e

karijere, HaMellle najavio vite od
8300 utakmi.a bejzbolske

l4ajor ]qe.

,&

Centralne i Pacifl(ke ige u lapanu, prvije put odr:ano 1950. Ekipa Yomiuri Giantsa pobjediia je iak 20 puta od 1951. do 200s. Na
Uehara 0apan)

NAJV|SE Tvo-Hrr urAKMtcA
Bacai tynn Nolan Ryan (sAD) baze

6

koj

baca za

nljedo

punio protivn cima da dodu do prue

fa aak7 utaknrlca

1973..1991

NAJVISE UKRADENIH BAZA U MLB SEZONI
Hush Nl.ol(sAD) ponisao je 138 ukradenih baza u MLB sezoni1897.,

\S\'

igraluii za Cincinnatj Redse

NAJvtgE oDrcRANlH UTAKMICA U KARI,IERI
Peter Edward 'Pete' Rose (sAD) odigraoje rekordne 3562 utakmke

$

* .

NOVI REKORD NOVOPOSTAVLJTNI REKORD

WWW GUINNESSWORLDRECORDS.COM

2]!

-i-Pd

ii

BOKS

b- '-ar

I\IAIDUUI BOKSAIKI ME.
Borba za nas ov svietskoq

pftaka u akol kategoiji(prema
Queensbenl, pravilima) izmedu
Joea

Gana (sAD) Oscara

Matthewa 'Batr ng Ne son: (Daiska) ! Goldliedu 0 Nevadr u 5AD'u 3 rujna 1906 prek nutaj€ u 42. rundi, kad je 6ars proglaien pobjednikom zbog diskva f ka.j€

NA.IDUUI I'llZ 8EZ PORAZA
Rkardo'Fln to' Lopez (Mek5iko)

biole nepoblleden u svojol l7 godii njoj profesona nojkarjeri, sve do
oiujka 2002. Onvario je nD od 50 pobleda ijedne ner jeiene bo'be.

*

NAJVBE UZASTOPI{IH OBRANA NASI.OVA SVJEI.
SKOG PRVAXA U SUPER. SREDNJOJ KATEGORIJI

.

NAJVIII PRVAK A SVIH VREMENA T
U TESKOJ KATEGORIJI

NAJVISE NOKAUTA
Vi(

*

NAJVISE

+

Iowee (Jdno#riaka Republika)

wwE
NASLOVA PRVAKA
wrc stl i n g E n terta i n me nt) naslova prvaka, iak ien,

postiqao le uklpno 14 nokauta protv Dannyla O'sullivana M Brtanija) u r0

q€l8enn (V Bitaija) obraniole na dov svjet5kog pryaka ! sup€Eednjol
N

Najv!i svletski ptuak

!

te5koj

kategoiji

kat€gorl devel plta od

1992. do 1995.

5vietske boks.ake udrugeje N kolajVa.

tufd

meaa

z. ndlovvletskog

pryaka

!

bantam kateqoriji u Joh.nnesburgu u lot.oafr ikoj Repub .12.12.1950. O's! van ie.a karu p.edao mei

*

oev{Rutia), kojite visok 2,13

m tdak

I{AJVIiE UZASTOPNIH
OBRANA NASLOVA
SVJETSXOG PRVAKA U

k9 Nad mak mu je'Zvter s inoka. Valuevje ! l2 ruidipobijedo 1,8m
150

! sokoglohna

Ruiza (5AD, goredesno)

PEROI.AKOJ KAIEGORIJI

NAIMTAOI
SVJETSKI PRVAK

E!sebio Pedroza (Pa'rama) uspjeino je obraiio nas ov prvaka 19 puta od
1978. do 1985.

pftaka 17. prclin(a 2005. u Ber nu u Njemaakoj.
i osvojio nadov wjetskoq

r
1998. do 2001. Stone

12 9. 1958.) z Po.

cold na gornloj5lci

28.

otljk.

T999.

ozujka r976,

NA.,VISE UZASTOPNIH OBRAiIA NASLOVA SVJEISKOG PRVAXA U LAKOJ KATEGORIJI Robe(o Duran (Pananra) obraniole svot naslov 12 puta od 1972. do 1979.

*

BORITAEKE VJESTINE
NAIVISE DzUDO

SACAN'A U JEONOM SAIU
Da e Moore

iN ge lowisend

(oboika iz Ve . Britanile) izvel su 1786 diudo ba.anja u jednom 5al0 u Londonu u Vel Britanil
23. ve jaae 2002

NAJVISE RUNDI U JEDNOM MEIU
Pr le uvoden a

Queeisbeny pravila

NAIVIIE UDARACA
RUKOM U IEDNOM SAIU
Anthony Ke ly (Au(ralja) lzveoje I1.557 udara(a rukom u jednom satu u Armiddleu u alnrahkom Novom luZno'ri Walesu 22. l nopada 2005.

1867 , Ja(k Jo.e5 porazio je Patsyja Tun-

(obol(a zVe Ertan ie)u borb od 2i6 rundi! Chesh reu uV B.itanij
n€Vla 1825.

Mealetralao4 h i30 nrin.

+.*NAJVISE WWE
NASLOVA
):J\.r.l! {

NAJVISI NOZNI UDARAC
Je$ e traokson {sAD) udario je metu isiom koia je probuiia ba on na vi5 n od 2,94 m 2l pr6in.a 2000.

PRVAKINJE
Na)rite Wo d Wrcstling EhEnainnent natova prvakinj€, iak ie{ o5vojila je Trish Slratus (Kanada)od 2001 do 2005

',/V

"I'+

NAJVIJE DZUDO EACANJA U IO SATI
Madai C$ba Mezei zotrn Fa.k.s iaelisu 57603 dzudo bacanja u l0ei Lr 5zanyju u \4adaukol 1 5.2001.

I,*

HRVANJE
I'IAJVEd TURNIR U
MONGOLSKOM HRVANJU
aak 2048 nat ecatelja sudielovalo je na tunriru u monqoskom hruanju u Bayanwuli u Xwuzhumuqinqi r kineskoj pokrajln Ui!trainjoj Mongolljiod 28. vpnja do

A
NAJDUUA VLADAVINA
SVJETSKOG PRVAKA U TESKO., KATEGORIJI
loe Louis (sAD) bio je
ptuak 11 godina 1252 dana, od 22.lipnja 1937., kad je nokautrao lamera iosepha Braddocka (saD),

*

SUMO.BORAC S NAIVIIE YUSI'O POBJEDA

A

*

*

Sumo-borac yokozun, Taiho (lapan) pobjedio je (ak 32 plta na Yrsho

ii

NAJVISE NASLOVA PRVAKA U VELTER KATEGORIJI ULTIMATE F'GHTA

NAJVISE NASLOVA PRVAKA U TESKOJ

Makuuch turnlrima od 1961. do
1971.

KATEGORIJI Randy couture (sAD)orvojo le iak
pet UFC naslova prvaka u teikoj kategorijiu u/tinrate flghtu od 1997. nas ova do 2001., a osvojioje prvaka u laklojteikol katesorlji

NAJUSPJESNUA

BRA.A SUMO.BONCI
ozekiWakafohana promoviran je
u

zvanog'Cifderella Nran', u osmojrundi u chlcagu u
lllinoisLr u sAD-u, pa rve do
1949. svoj nasov obran o je rekordn h 25 puta.

iv

Matt Hugher (SAD, na sii.igore desno) osvolioje iak osam uFc nas ova pryaka u velter kateqorjl ultinate fighta od 20A1. do 2005.

*

rans ),okoz{rre kolije njesov m adi brat Takanohana (oboji.a iz Japana) imao od 1994., nakon itoje osvolio Ndtsu (ljeto) Earhu 1998.

iIAJVISE NASLOVA PRVAKA U SREDI{JOJ
KATEGORIJI

t'IAJBROJNIJA PUBLIl(A

UL|IMATE FIGH|

*

NAJI.AKSI BORAC

Najlaki borac koji trenutaano
sudie uie na UFC prvenstvima u

Majstor neko iko bor laakih vjeitina Frank shamrock (5AD) osvojloj€ p-"1 uFc naslova prvaka u eednjoj kategorijiu {ritlmat€ fight od 1997. do 1999.

ql

Ukupno 190.000 osoba q edaloj€ hnanle na stadionu Pyongyang u Pyongyangu u

* .

NOVI REKORD NOVOFoSTAVLIENI REKORD

ultinaE fightu ie Ihiago 'Pitbul Aves (Brazil), alja je
najmanla tez na prije borbe iznosila 6s k9

*

NAJVISI BORAC

? ac

sjevernojKoreji29.
travnja 1995.

Najv

ii

borac koj

*

NAJTEZI BORAC
lv,lcGee

Rekord za najteieq borca u uhinate fightu \UFC) dt?e trl Amerikanca: Sean Gannon.

(sAD),

kojije

tt
f

can Mccee iTim Sylv a, ko i5u

teik

po 120 kg.

*

NAJVISE POBJEDA ULT'MATE FIGHTU

U.'

Borci u lakioj teikoj kategoriji Rardy 'Ihe Natural' Couture (5AD) iChu.k'The keman' Llddell (sAD, na slkl u plavirn hlaikama, u borbiprotiv Brazika Tita Oniza) pobijedl su na 11 pruennava u

!/rimare fishtu (uFc)- Majnor bor a&ih vjeitina Liddell zgubiole ramo dva

p^€nrva u u/tt nate light4 couture izgubiojetri.

a hrva(

JESTE I.I ZNAI.I?
Nakon .to ie Australija pNi put pobijedila Englesku na

MEDUIIARODNE UTAKMICE

*

NAJBRZI

.)

.

itAJvtSE Run oyA

Brian Lara (Linidad ilobaqo) posligao je 11.124 ruDa u 294 utakmke (prosjek od 53,02 rura po utakmic ) za zapadnoindijsko otoije od 1990. do 2005.

PiOIUCENTRY NA MEDUNARODNOJ I'TAKMICI

novnana 5portiig Times
atmftnica:
znak sietania na ensteski kriket, koji je
U

ff1ff,*ffif,T'iil:::

pLrbrlu piot,v z'moab"ea u tlew anasu

N
\ \

*

uGp€Townu ! luzno.lrtLol Repub(r

IIIAJBRA CE'I'IUNY

Viv Rkhards (Antigva) poetigao je

kolovoza 1882... Tijelo te bitikrcnnano, a pepeo
Postije

ie spaljeno nekoliko

Zapadnolndijsko otoije protiv Engleske u 5t.lohn'su na Ant gviod 11 do 16 travnja 1985-

I{AJV|SE Ru,voya BEz POSIIGI{UTOG CE'U'URYIA Sh.ne wane (aunralia) ponigao je
ukupno 2908 ruDova be, ijednog ceDtu,yr; od 1992. dodanas. Warne ie poniqao 1 1 polucenturyia.

*

loptica za kriket, a pepeo ie polozen u natu unu. za tai naslou Pepeo', dva te

.
*

NAJVISE CETVruRYIA
(lndija)postisaoje

sach n Tendu ka.

35 cenlury./a od 1989. do 200s.

*

.NAJVBE
NU'VOVA NA JEDNODNEVNIM

NAJVISE DVOSTRUKIH CE'VTUPYJA

.'IAJVBI PROSJEK UDARACA U POSUEDMEM I/I,,V'ITIGU Najv li prosjek udaraca ! ietvdom
nDtngu utakmke je 73,40, a ponigao
qa ie 5ir Don Bradman (Austra iia) u 52 otakmiceod 1928. do 19ra

I'TAKMICIMA
KARUERI

U

sachin T€ndulkar {lndiia) po'

nigao je 14.146 runoya (pro5leino 44,20) na 362 tedno' dnevne rned!narcdne utakmi-

Najvih jhnlnga 5 200 i iviie runova, iak 12, pon qaoje sir Don Bradman (Au5t'alija) koj je za Alstraliu odisrao 52 utakmiceod 1928. do 1948. &adman dEi i rekord ,a naivili Fb6j€k dar!<. u nEdunarcdnim kik€t ut kmi(.rla. 99,% u 52 utakmke
16996

*

NAJVBT PRoSJEK BACANJA

U POSUEDNJEM'i'/V'IVGU Naiviii prosjek bacania u ietvrtom inhingu rraknice je 14,45, a portgao sa je Bishan Bedi(lndija) u
26 uiakmka od 1966. do 1979.

runova o 8a inningal

ol

1928. do 1948.

.

NAJV|IE VRATA

.e 1q8q-2006

(aunfa lja) lode(l i€ osvalat vrata koji j-a olvojio 670 vraia
Shane Warne

(pmsjek od 2s,15 runova po

vratima

.

137 utakmica od kolovoza 1992. do

oiutka 2c,06.

*I{AJEOIJI

PROSJEX BACANJA

GeorgeLohman M Eritanija) inao 1885. do 1895. pmsjek udaGca oc

':

: :l
:

u; Englesku, na natmanje2000 o!:

.

NAJVTSE SUDENJA

MEou.
oje ra
od

NARODI{IH UTAKMICA
steve Eucknor (Jamajka)sud

ll0medunarodnih utakm
do 2006.

ca

l9t:

*

l{AJvtSE osvoJENrH VRATA

Muttiah MuGlitha6n (5f Lanka)
osvojio je vii€ od 1000 v'ata na

meduna,odnim ut?kmicama Ial

off-ipln €r ponao ie pryi

iqraa

ko.

:

do.o do ietvercznamenkane brcr(:

ojffi;

I

r--

I

r
.-

a

*NArvrgE
IZBACIVANJA OD

'? II'IAKMICI
MEDUI{ANODilOJ

Eroc eAcAcA Na ,,1.

*NAJVEE

il\ -iMEbUNAnOOUI iib-Zlilinrtl-U*A'jli

rednodnevnoi m€duna,odnoj protD Aunrarije u

utakmki
innlng,
Lanke

odisGo ie chaminda va55 za protiv Eaneladeia u Pietema

$

tank!

Mi<haela Athedona (Vel.

t2b!€!

!

rohannerbursu,r

r!:noafriikojR€pub ici 14.2.2003. va$

Najviie trornamenkanih lnnlnga

driv,,ri6i'-'---"" ;:11:il::";?;i:l;li;lilil:j pojedipo Zapadno
iepublike

5.ii1ll'#1,11jlliTii"iill'jii
njLr prije neso

Edtanija, gorc lijevo) izbacio je 19 puta Glen Mccrath (Aunralija, gorc

naanog udaEia na medunarcdnoj

mici u krikenj iznosi o"-am. Rekord je

Litak' 4344.

rekordni ek pni rezuttat za pryi

iro je zavdio I rezuttarom

.

E:25.srirankaje pobjeditaza 1ovrata.
anie rlrrfljngE, emo 3s,

izmed! Engleske i Australije od 1994 do 2001.

Nai

nignut na utakmici izmealu indijtkog otoqa iluznoafdtke

postigao je zimbabre prctiv

$

St. lohntu na Antigvi od 29. tlavrlia clo 3. . iIAJV|SE ODtcRA tH svibnia 21P5. Na nki je pikazana etipa UtAfMtCA U KAR|JER| luznoafnite Republile. 5achin rendulkar odigrao je 362
na Antigua Res€ation Grcundu u

Hara;u u zimb.bveu 25. travnja

2004.

u

*

NAJVBE @ACVANJA OO
TSIOG

BACAcA

sanatha layasurya

(li

Lanka) izb€ciojewaqar younis (pakisran) iak 13 puta
na 45 ut?kmica iznEdu

utakmke za lndjju od 1989. do

2005.

ii

JEDI{ODI{EVI{E 'iii6'u1-riniiiiir
. NAJVISE
CEVTURy,TA U
chaminda vass

Lanke iPakinana od 1989.do 002, no je Gkord za

KARIJERI Lank.) prouv zimbabvea u colombu I{AJVISE IZBACIVANTA U na Si Lanki8. prorinca 2001. sachin rendulkar (lndija) posligaoje 39 XARIJERI certurylb na 352 utakm ce 1989.-2006.
Tendulkar iRahulDravid

;,1#:l:*i',{1fiiij,,,,*1imil:I*"'"* (tri . postiemp VRATA
cUVAI{JE

F*1
\q:l
I

-

poetiglisu

331 ruD protiv Novoq zelanda u

skom q6du Hyderabadu 8. nudenosa Najboljibaca&i 1999., poEtavivai €kord ra n

indij-

IIATBOUI BACAcK

POTEIAK

UTAI(M|C|
na utakmici sljelekog

I{A MEOUiIARODIIIOJ

iv.t p.r!'€rdyo na iedlodwrim
meit arcdnin ut

potetak

a-

^FI

Adam Gilch st {Aun'alija) osiguraoie ukupno 384 izba.ivanja

(lz

t'vatan;a i a2 saie.ja) na 219 utakmica od 1996. do 2006.

kmtrru,

kupa

tponrglale rLrnodr,$Repubriraponqiar" v
lutnoatflaka Republika

.NArzusrEKrpir

O

r
?

-!I-.| llr

FV/
l.

AJVBE FrEaoEF HVATANJA U KAR|JER|

"iil;';:;;"',.."
198s. do 2000.

s

IZBACIVAI{JA OD EWARA VRATA NA MEDUNARODI{OJ I'TAKMICI
Jack Russell (Vel. Britanija)

I urvrsr f

.ezJrdrod4389 JdrJgom nnhgu

4a

b) \4
d,

'""'ii!:tJ,:'."'';J::-"

hveoje

11 lzbacivanja za

Englesku prctiv
u

lu:noaf tke

*NAJV|SE TROSTRUKTH
CENTURYTA NA

.)

Republike u Johannesbu.gu
30. nudenoga do 4.

-.

ix^

^ r>_* .

Julnoaiiiikoj Republici od prciinci

MEDUNARODNIM I'TAKMICAMA
Samo dva u dva

1995. Utakmic. i€ zawiila

izj€dnatenim rezuhato.n.

ud.r.ta u povijeni medunarcdnih kiket utakmi(a ponigla su vile od 300 rurova
irnhga: rn Don Er.dman (Australia) u
52 utakmke od 1928. do 1948. iBr an Lara

I{OVI REKORD

I{OVOPO'AWENI

REKORD

nidad iTobaso, na rlici derno) z. zapadnoindijsko otoije od 1990. do 2005.

fl

www.GrINNEsswoRLD-.{.aa

- -,11/ ,

*

.) NAJVEEA UDAUENOST PRUEDENA VOZN'OM UNAIRAG U 24 SATA

Dan Sonnema (5AD) prciao te unalrag 180,177 km u 24 sala na ob anom biciklu u kompeksu
Dieney5

wide World oi sporls

VETIKE UTRKE
NAJVIJE iIASLOVA ,KRAUA PLAT{IiIA' I{A
7OUA DE FRANCEU

5OO

M

BEZ

!v(i tour de vadi.ionalno 5€ dodje luje majiG s totkama i naslov'Kralja p anina Rlchad virenqoe (rran(utka) ovolio je
'Nalboljem penjaiu' na
France

PREDVODNIKA 5A STA.'ACIM STARTOM (zENE)
svjetskirekod 0
m

majku edam puia od 1994. do 2004.

trlAJvtSE osvoJENtH

UIRKA GIRO D''IALIA
r.ojic
vozaaa dije e .ekord oajv

ie

ltrc

na 500

osojenlh Ltrka Gto d rta/ia: allredo

e

najaaim startom

dd

I

nda {lraLia) 1925., od 1927. do 1929. i

anna Metes {Aunralija), koja
udaljenosl za 31,952 r na

1933., Fausto Coppl 0talija) 1940.,

*
koj

1947., 1949.,

l9t2

i1951. te Eddy

[,4edr {8eig]ia)

1958., 1970

iod

1972.

TIAJVISE PO8'EDA I{A PLANINSXIM DIOIIICAMA UIRXE VUEUA A E'PAfrA
je vozio za ekipe

odienuo navnuzlahu majtu

l8

rulna

2005 u ipanjol*om gndu l',ladridu.

do 1974. Nj h

tojka

Robeno Herar Hemandez (Jp3.jol!ka),

At€ni u G(koj 20.

6wjib
puta

5! utrku pet
Prva utrka Giro

(ehe
L

(1996

:!0),

u5 Posta (2001. ?003 ) i

berry p004. i

POBJEDA NA ETAPI |OUR DE FRANCEA S I,IAJVECOM PREDiIOEEU
Pobjeda na erapi lour de F.ancea s

d'lta/€

slibija 1909 ! M anu. a vozis€ d!iine

odrzana te 11.
u

2005.) poit gao je devet pobieda na p an n5kim etapama (od ukupno 10

najv*om prednoku zios 253 km.
Posligao ju je 1947. AlbertEo!,don (Fran(uska), pobjedom na 14 etapiod

etapn h pobjeda) na devet utrka

vle/ta

olam etapa ukupne

-

\\

/,1

2448 km.

a EspaDa. 8era5. smatraj! lednim od na,bolJ h 'penjria' na svrjet!, a le

ti

Ca(asso.ne. do Luchona

godne trennao v,teivukog pobjednika Ioul de Francea L.ncea Armnrcnga

!

pl.n,nskoj

voinji

Po5ltednri je pur

NATBRZE...
M 8EZ PREDVODI{I(A LErEerM srARroM (tEr{E}
5OO S

*

run.lvrir
OLIMPIJSKIH ZLATA (Zere)
Leontiei Zljlaard van Moo6e (Nizozemrka) osvojia je rekodne
z

drii sljetski rekord u utr(l
l€tea m

Erika 5alumee (555R, dana5 E5ton ja) na 500 m 5

nartom Tu je udallenon prejla za 29,655 s u Mo5kvr! biviem 555R-u 6. kolovoza 1987.

tetii

atne medalje u poi€dlnaanoj konkLrenciji te v€brnu i bronianu m€daliu na poerjednjim dvj€ma Olimpiladamar u ollanoi ut.(i, ulrci
na

.

3 KM BEZ PREDVODT{IKA

sA srAJAetM srARtoM dEr{E)
svtet5kirekord u ut.ci na 3 km za:ene
5a stajaaim

v'ijem. i'potj€ri'! sydneyju u Aunralji2000. te u uvcina vrijeme u
Ateni u Gr(koj 2004. Ukupni broj njezinih medalja, ie!t, takoder je svietski reko,d

nadom, poznaroj pod

nazivom women's lndividual Cyding

+.

Pu6uit, drt Sarah U mer(No!i zela.d), kojaje ut u zavriia za 3 min 24,537 5 na Olimpijlkim igrama u

Aten 0 Crakol 22 kolovoza

200.4

$

+I

NAJVISE OSVOJENIH TOUR DE FRANCEA

upravljaa. Rekord je postavlo na nazi

sveuliliita Nodhern Mkhigan u Mkhiganu u sAD ! 12. rujna 2004.

Lance Armstrong (sAD)

driirekord ra najvlie pobjeda na Io{rr de r.anceu. Na tojs avnoj biclk istiakojuir.l pobjedio je rekordnlh
sedam puta od 1999. do 2005. Arm5trong driiirekord za

NAJVI5E...

*

NAJVISE I{ATJECATEUA iIA SVJETSKOM BMX
PRVEI{STVU

najv€tu prosjeinu bu inu na lorr de . Fran eu Na Tou de fQn.eu 2005.,

.

svjetsko Blvlx pruenstvo u

orqanizacllilcl
Palais

a

oddanoje od

29. do 31. s.pnja 2005. u dvorani

Omnispolt de Pais-Bercy

u F€ncurkoj i

pivuklo je 2s60

Y;'J{#i?i,,:,''
86 sati. r5 minuta

natiecatelia iz

l9

zemalja.

,

i2

sekunde.

*

IAJV|SE oKoMtTlH
METARA EICIKLOM U 24 SATA

*

PRELAZAK
AUSTRALIJE

NAJVECA UDAUENOST...

N.larcel Knaus (Svica6ka) prelao je

r.
O BEZ
PREDVODNIKA

18.093okomita meira u 24 sata u Wildhausu u SviG6kojod 16. do 17.

BICIKLOM OD PERTHA DO SYDNEYJA

.

JEDIoSATNA votNJA BEz
PREDVODNIKA SA

ypnja 2005.
BRDSXT

sA srAJAetM

srAJA(M srARroM
2enski

(ZEr'lE)

BTCIKIIZAM

SruflU

STARTOM U 1 H

(MUiKARcD
Trinan 8arne5 (Aunra ija) preiao je etapu od Pertha u zapadnoj Aurtraliji do sydneyja u Novom Juinom waleru za samo 17 mln. D Pedha ie 9 dana, t kreiuo 27. rujna inlgao u Sydney 6. iistopada 2005.

rekod UCla zalednoetnu voi nju s najaainr nartom zno5l,15,065 km, a poniqla qaje Leontien zijla.d.
-Vai
(Nizozemrka) u Ciudad

NAJVBE osvoJEt'IH
sV',ETSKIH KUPOVA U

(MUEKARcD
ondrejsosenka iz aeike
jednom satu u Moskvi u

ir.jvi:€ osjcnih svierstih kupova
u 5P.6ru za rnultarc€, aak p€t, ma
Nico a5 Vouilloz (Francuska): 1995.,

h

^,loorse de Mexicu u Mekiku l.linopada 2003. Najveca ldaj€no5t u jednom 5atu Ll
discip ini 'najbolje iaedbe' znos 48,1 s km, a r€kordje postigla leannie

Rusijil9. srpnja 200s.

1996.

iod 1998.do2000.

.

EKIPNA UTRKA NA 4 KM (MUSKARCD

Longo'Clprel I (Francuska) 25. linopada 1996. u ciudad de M6ticu.

Naivil€ o6vojenih sv,eGkih kupova u spustu za iene takoal€r pet, ima Annecaro ine Chausson
(Francuska) od 1998. do 2002.

* .

NOVIREKORD NOVOPOSTAVUENI REKORD

Aunrakka muika ek pa (Luke
Roberts, Brett Lanc.steL Brad {llccee Graeme Brown) zavriila je utrku na

*

chaurson

drtiirekord

za

naivil€

JEDNOSATNA voZNJA BEz
RUKU

r[f-i,

osvojerih svjeckih prvensrava u spustr za iene s l1 pobjedartri
osvojen. juniouka prvennva od 1993.do 1995. i osam po' bjeda u senio6koj klasi od
1996. do 2003.

(be, predvodnlka sa stajaaim stadom) 2a I min i55 s na Olimpiskim igrama u Ateni! G(koj
4 km 22. kolovoza 2004.

,\

o

NAJvriE PoBJEDA nn
VUELTA

urnct

.)

Robedo Heras Hemanoez {Spa.jo.s<a. san _ dero. o$a'io_e rekordne ietlri pobjede na utrc vuelta d E pan, 2000. od 2003. do 2005., kao il0etapnih pobjeda. Medutim, ias ov je 200s. morao prepunit d'ugop at'a.om De.isJ Venco\L rq- i.d. deino). nakon no ga le lpanjobki bkiklktiaki savez (Rea/ fedeta(ion Espanola de cJclisn) rutpendiGo na dvie godine zboq pozitivnog rezuttata testa koiije u He.asow oqanizmu potvdio ponojanje ,abranjenewari eitropoietina (EPO), homona koji proizvode i bubrczi. Ako zabBna ortane nasnazi. He.a5t€ rckord pobjede ddati zaiedno s Ionyjem Rom nqerom od (JvkaEka) kojije owojio uilk€ od 1992. do r994.

A

EsPAfrtA

tl

X.REF
Sto

*

nislite, kaii nagonetai

' ruocourtu tn
PIJESKU

NAJVISE SVJETSKIH PRVENSTAVA U

najv ite za raduje? adgavot pottazite na 167. sttanici, sdje tete prcnati i druge

Prvo FIFA-ino svjeBko prvenswo u

nogometu na pljesku odr:anoje u Rlo

sviettkin noganetnin

delanelru u Brazllu u koovozu 2005., a pobled ale Francuska. Na s ci ijevo francuska momiad ponosno pokazuje trofel nakon pobjede nad Po'1uqa om ufina u svjetskog pr\/en5wa. utakmka
je zavriila
s

*

rczultatom 3:3, a F.ancuska

NAJBOTJI

PO.ETAK
SEZONE U PREMIER IIGI
l,lomtad
sa sedam

ie naslov pruaka osvoiila iaodenjem jedanaesteraca 5 rca tatom 1:0.

chelseja Fc

KtuBovt

poie a je sezonu 2005./06.

I{ACIONATNE tIGE

-

.

NAJBOGATIJI

NAJVTaE uzAstoPt'fl H LtcAS-

pobjeda.lgrai

*
je

NOGOMEII'll KLUB Prema podacima De otte Football
lloney League,
Real

KIH NASIUPA ZA ISTI KLUB
Haro d

Bell(v Brtanij.)od graoje

401

Britan ja) savi postignut posodak (dolle lijevo) 5a

NAJSRZI GoL NA PRVoJ UTAKMICI U PREMIER LIGI Ledley King Nel. Britarija) pongao

Madrd

so u devetoj sekundiza Toiienham Hotspur protiv Bradford
Ciiyja 9. proslnca 2000. Utakmica le

(ipanloska) imao je prihod od 3241 miijuna doara u sezoni2004./05. Prviput u osam godlna neklje k ub
pretekao Manchener United (Vel. Britanija), ajl su pr hodi u rtom razdobju b 11289,8 m lljuna doira.

uzanopnu utakmku za nogometnik ub TEnmere Rovets od 1946. do 1955.

*

I{AJVIIE NASTUPA U
FINALII FA I(IIPA

cudjohnrenom (rrland).

zavriia nerljeieno - 3:3.

*

I'IAJMANJE PRIMLJENIH GOLOVA U SEZONI
ENGLESKE PREMIER LIGE
cheheja Fc (Ve. Britanila) primila je samo 14 qolola

VRAIAR KOJI JE POSTIGAO I'IAJVIIE GOLOVA NA
JEDNOJ UTAKMICI Paragvajski vratarlos6 LuisChilavert
jedanaeneraca za v-;lez sadie d,

Lod Arlhur Kinnaird (V. Britanja) nastuploje u devet finala od 1873. do r883.lgraoje za WandereFe Od Eto nianse iNeMon Heath, klub kol je podie p6iao N4anchener Unted.

Naomaad

*

NAJ(RAt| MANDAT
DIREKTORA

NAJBRZE POSTIGNUTI

nrdenoga 1999. porazi i Fetro CatrllOeste s rezultatom 6rl u
kad su 28.

Brian clough

PRVoLIGAIKoG KLUBA (v Britanija) bole

samo44 dana na te u kluba Leedt

HAT.fRICK
kojem je jedan

isra.

arsentinskoj profeslonalnoj llg. chilavert, kojije grao za Real zaraso,u (5panjokka) i strasbourq (Frarclska) ddi i rekord za vratara

*

NAIMI.AOI STRIJELAC
PREMIER LIGE

koiiie postisao najvile golova,
56 golova na naciona nim i (Vel. Br tanija) za Ross

s

lamesVarghan M Britanja) ponigao
je go za Everton protiv Crystal
Pa acea

medunarodnlm utakmkama od yprja 1992 do lnopada 2001.

l0.travnja 200s., u doblod samo 16

ONAJVISE
8rtanrji28.
1964.

.)

POBJEDA U LIGI

PRVAKA

RealNaadid (spanjo 5ka) pobijed o je

na65 utakmica UEFA ne Lige pfraka
od 1992 do2005 iprltom ponigao €kordnih 228 golova. Naslk je David Beckham (ve . Britanja)iz Real[,ladrida,

kojie

suigraaem Robinhoom (Bra-

L

t

a l{

G

zi) s avlpogodak proi v Rosenborga
na utakmici Llge pruaka 19. istopada 2c4s. u Nladridu

r apaniol,kol.

I

t--l

+. * NAJVISE uzAsToPrr[H
NASTUPA U PREMIER LIGI
Frank Lampard (Vel. Britanija) odigrao je 160 uzanopnlh utakmica u Prem er ligi za Chehea FC od 13. lnopada 2001. do 25. nudenoga 2005. Lampard na s kl lijevo postize pogodak izjedanaeneKa u utakmici

JESTE I.I

ZiIALI?
ie

Engletki titak prcglatio

nonadi

na

siietu hakon

aetv'log kola FA kupa lzmedu Cheheja i Evedona na St.mford

fto tu paczili nadattku nonaad Honveda s 3:2

*

-\!
NAJvtlE uzAsroPr{tH
or!9og 5vjetskog rata, od

Bridgeu u Londonu u Ve

ikojBritanijis. veljate

2005.

tuljknNi nn hvalisanjen, ft ancusk ih tportskih noina

SEZOIIIA U EI{GLESKO, PRVOJ I.IGI A6enalig.a ! Ensleskoj pryoj lisi 80
uzanopnih r€zona od 1920. do 2m6.
(osim za
1939. do 1945.).

a
,

EUROPSKT KLUBOVT

*

rcRAa s NAJVTSE OSVOJEITIIH
EUROPSKIH KUPOVA

odrzavanje natlecania na kalen bie pokazato kojije klub najbalji u Europi. rako klubova ptuaka ili Eurcptki kup, kojise danas zove Liga

*
n

NAJVTEE

Francisco Gento Llorcnte (Spanjo 5ka)

NASIUPA
U LIGI PRVAKA
(lta ija) igraole za Ac Mian u UEFA'inojLigi pruaka aak 118 puta od
Pao o N4a d

osvojioje ien Europskih kupova s Rea Midridom (lpanjokka)od 1956.
do 1960. te 1956.

a6ena

ddi

rckord za

t

niz bez porea u PMier qibnja 2003. do 15. linopada 2004. momiad Areiala u 49 utakmk..le

naidulji ligi. od 7.

*

NAJV|SE urAKMtcA

NA JEDTIIOM IURI{IRU
LIGE PRVAKA
AC l,4ian ( talija) odigrao

*
Pao

NAJBdE
POSnGNUn GOt U FINATU LIGE PRVAKA

petlpje

a

poraz.

'rijedan

*

*
Na

je

19

NAIVIsE GoLovA NA
UTAKMICI LIGE PRVAKA
utakmkl rkupine
C

ltakirica na natje(anju 2002./03.

NAlvtJE oDtGRAt'flH UIAKMICA U ElrlGLESKO,
c:
prvoi igi,

PRVOJ LtGt (EK|PNO) Momiad Eveirona odig.alaje vile od
4000 utakm
u Eng eskoj

izmedu Monaka (Francurka) i Deportiva La corune {lpanjolska) 5. 5tudenosa 2003. ponignuto je ukupno 1l

*

NAJVTSE

osvoJENtH

o lValdlni(lta ija) postigao je golnakon ramo 53 sekunde z, AC rvlilan protiv Liverpoola 25. wibnja 2005. Taj gol postigao je u dobi od 36 godina i 333

NASLOVA I.IGE

PRvAxA s RAzltalttM
KLUSOVIMA
(Nizozemska) o'vojlo je

no ie vie od bilo kojeg drusog
engleekog nogometnog kluba.

golov.. Domaiin Francuzi

pobijediisu58i3.

I'IAJVIIE GOLOVA

*

TREiIER 5

ito sa iini* najstarijim isratem koji jc
dana,

u sEzoill iloGoMETilE t-tGE (Po.rEDr AaNo)
Nogometna legenda Wi iam Ralph 'Dix €' Dean (Vel. Eritanlja) pon 9€o le ukupno 50 golova u l9 uiakmka za Everton (Pfta liga) 1927.28., a lame! Smith (Ve. Eritanija) ponigaoje 65 golova u 38 utakmka za Ayr United
(5kot5ka druqa liga) u istojs€zoni. No

NAJvtJE osvoJENrH
EUROPSKIH KUPOVA BobPaisley(v€1. Erlanija) olvojio je s momiadiLiveryoo a FCiak tri Europska kupa 1977., 1978. i 1981.
Madrid
(Spanjo sk.) AC Milan

postigao gol u linalu

tid€ bdala.

It

(iallja).

*

NAJV|JE uzAsroPNtH NASIUPA NA
EUROPSI(OM XUPU uzanopfih nanup.
na

buduaida je zabiojoi 3 9oa
doigravanju ra

!

Najviae

Kup

19 golova na

natjecanji.na z. Europskikup, iak
15, ostvarioje k ub RealN4adrid (Spanjoska) od 1955. do 1970

utaknkama reprczentaclje Deano! ukupn rezu tat iznos 82 gola.

*
Rg.'TD

!

lijviL odbijilja ! 30!(z!E) a ldjvrr.odbiji,l.glemn fih

{djvile *.b.lh4i !3oJ

(!!frgd)

tnaru{tEtoDBuA

*

' Najviled€dlva'rjaglaM u2
ekip. od

q!{-lasl@1qlll 8r\r#it' ro6!undM{3l€6!') qqr!!9q4{i4!9e4@1 h.5e min anduej &r! oorj*.) 3q2e3 An douliqryqlifur.) _ qqbij4pBm _ .-. ii-4Fliggr gji!9ltr4t{dt sLq4Fl9g..j9li!qq!4qd) jg. - q.'t Ma.tinho oise 1ehi3onin r\4a.tinho a'ise
3

ll G.ba

mio

3ie

1{ Tah$Nkde 137
54

ra

iEroiDcn/Dtlava Im clw 04rl
Enqiecohb{s
ud€r-173(NFnaa*r)

.

NOM NT(ORD

NOVOK'sTAVUEIII RIKORD

Te6niMD)

\',
'

[ii(k HFna.&z1r(uba)

'v

\

,f!ep"!!,""s-",i1,.F.fi-l*),.f.[I]tjtl?ti crrldr.Manini(B€ziD 8!iitir?, id; Luidlqt6ved;i;) it|Fr"]", p"jiliji . N4bd€ pretdan m atn 7h,18mlti55r l. storkdlq G!ka)

[i

E.

0@i0

WWW.6 UIN

N

ES'WO

.r.

R

LD

R

ECORDS

coM l4t

.FORT

MEOUNARODNE UTAKMICE (MUSKARCI)

*

I'IAJVISE NAGRADA

'EURoPsKt tGRAa GoDtNE'
Nagradu'Europski igrai godine', poznatu i pod na? vom 8alon dOr (Z atna lopta), svake qodlneod 19s6. dodje iuie francuski noqometn iasopis France Footbali. Trojlca rogometata
osvojl a rutu nagradu trlputa:lohdn Cruyff (Nizozemska) 1971., 1973. 1974., Michel Plat ni (Francu5ka) od
1983.

do 1985. Ma(ovan Banen

(N zozemska) 1988., 1989. i1992.

*

NAJVTIE osvoJENtH

AFRTcKTH KuPovA NAcua Eglpatje aak pet puta osvojio

Afriiki k!p nacija Konfederaclje
afriakog nogometa: 19s7-, 1959.,

.

1986., 1998. I 2006.

Natjsanje

se

NAJVIIE A,
NASLOVA
PRVAKA U DOMACO., LIGI

i

*

NAJSTARIJA NOGOMETNA LOPTA
blku dvo(a 5tir lrg uV Brjta

rrjekom alheoloikih iskapanja eedlnom
1970 ih

,radena je r bojama meksiake reprezentacije. Napravia ju je tvrtka co.a Co a k Nleksika, a izloZeia je na nadionu Azieca u Ciudad de
N46xku u

odriava svake dvlje sodlne.

*
U

NAjVBE GoLoVA U FINALU

nil, iza hrastov h ploia spavaon.€ ot kr vena je slva koina opia. Prostoijaje
neko{ pr padala ikotskoj kraljci Nlary

Meksik!

10. svibnja 2006.

*

NAJVISE I'IAGRADA

SVJEISKOG PRVENSWA flnalu Svjetkog prvennva 1954. u ivi.a6koj postignuto je uk!pno 12 so ova. Austrija je porazla domaalne

Britanila) osvojil su 5l

kolajevladala u 16 noljs! Tenovisu potvrdilidaj€ lopla star ja od 430 9odina,

'AZUSKI I'IOGOMETAi
GODINE'
Nagradu'azijski iogometai godine' dodjellrje Azljska nogonretna korfederacija od 1993. H detoshl Nakata (lapan)osvojolu j€ dvaput,

a

uaalena le izmedu 154!. i1570.

prve iqe iPremijer lige od 1891. do 2005 [4omiad Rangersa FC

*

NAJVREDNIJI NOGOMETNI KOLEKCIONARSKI
PREDMET

J

1997.

1998.

Skotske lise,

s 51

Nalwedniji predmer nogomeine povije5tije or ginalniFA kup, jedan od ietn ju
izraden h kupova za pruo natje(anje koje je oduano 1871., a predanje

*

NAJVISE NAGRADA 'AFRtaKt NoGoMETAJ GODINE'

pc

1891 dijeiil s drugom ekipom) od 1891.
do 2005.

bj€dniakoj ekipi izmedu 1896. i1910.

Anonmn kupac kup ole tajklptelefoBkom ponudomza 771.387 dolan na drazbiChristie\auVBrtanji l9.5.2005
Konf ederacija
af

riakos

fl

,.rr.

.
., .no,-,..

NAJVEcA
NOGOMETNA MAJICA

'
tri puta
do 2005. od 2003.

Nitka se ne orjeta dobrc kad

Najveaa nogometna maii.a na svijetu ma dimenzile 51,32 x s1,45 m

njegan noniad izgubi utaknku. Kako je tek bilo navijad n a Aneriake Sanae ) Auttralija ihk 11. ttawja 2001. porazila s rczultatan

*

NAJVTsE GOTOVA NA OLIMPIJSKOM NAT.,ECANJU (ZENE)
Cr

.)

\rr

Cfttlane (Brazi, punim imenorrr pNenstlo u Cafk Haftauru goova

rtiane Rozeim de souza silva)iskqit Prinz (Njemaaka) poniqesu po pet Olimpijskim iqGma 2004. u At€flu Gri 'ra koj. cristaneje prikarana na dlcidesno, u
s

\L

najviii t€tultat na nekoj

:utomdresu,

Brandichanain (sAD) na

I

e.tutDrcdnoj

!.ahni.i.

olirnpiiskojutakmki26.8.2004.

.'

'')

.

I{AJVISE OLIMPIJSKIH

I{ASLOVA PRVAKIl{JA
aen

je 1996.

r

prcgram

O imptskih igara. sAD i€

m€dale r996. j 2041.

FUfSAL

*

I'IAJVISE GOLOVA NA UTAKMICI SP.A

.t

ONAJVISE

GOLOVAU

A I

(POJEDTNAeNO) Kannantih Ercnenka (Rusija) ponlgao te 5edam goLova na u'lakm(i prot\! Kine 1992. u 8ong
jedanput L

*

MOMEAD S
NAJVIgE GOLOVA NA SP.U U FUTSALU

f.al! svjetskog prvennla. Prv l€ put sk juaen protlv Brazla 1994, a zatim proti! iilea 1998.

*

NA'VIsE GOLOVA NA

NOGOMETNOJ * iIAJVISE ISKUUIENJA I{A ,EDiIOM SP.U MAJOR LIGI Na Svjetskom pruennlu u Francuskoj
Najvite golova u nosometnoj
1998. u 64 utakm ce aak 22

UTAKMICI SP.A (EKIPNO) aak 31 go pongnui j€ na utakmic svjetskog prvennva u futra/!
23. studenoga 2000., kad

Brazilje po5tigao
rekordnih 258 golova na pet 5vietskih prvenstava u futJalu 1989., 1992., 1996.,
2000. i 2004.

je
5

[,!:jor l]9l, aak

100 u 271

dodijejena @ena kartooa.

su

Brazi porazio Gvat€ma u

utakmici, portigao je Ja5on
Kreis (sAD) za ameiike momaadiFC Dallas od 1996. do 2004. iRealSalt
Lake 2005.

MEOUNARODNE UTAKMICE (ZENE)

*

NAJVISE flA T.'R'C(OYA NA UTAKMICI SP.A

*

lVanoelTob as (Brazi) po5tigao le

NAJVIIE GOLOVA NA JEDNOM SP.U

ietirl hat t;.ka, protiv Kazahstana,
Eglpta, Gvatemale iRu5ije, na natieca.l! 2000. ! Glatemall.

* .

NOVIRIKORD
NOVOPOITAVLITNI RE(ORD

*

M (helle AkeB (SAD) postigla je

NAJVISE GOLOVA NA JEDNOM SP.U

l0 90 ova na svjetskom
nogonretnom prvenstvu za

*

Na 64 utakmiceod qrane na svjetskom

t€oe1991.uKn.
NAJVISE OSVOJENIH SVJETSKIH PRVENSTAVA

NAJVISE GOLOVA NA JEDNOM SP.IJ

pruenrtou 1998 u Francuskol portgnut

Manoelrobiar (Brazil) po5tigao je rckordnlh 19 golova na 5vjetskom
prvenstvu 2000. u Gvatemali.

*

NAJVISE DRZAVA ZA KOJE IGRAt ZABIO GOLOVE I{A 9P.U
JE JEDAN

svletska prvennva u zenskom

nogometu odr:aval! 5e od
1991. svake

aetir godine.Iurn r

3trti

t*'l

nobed Prcsineaki poniqao te 1990.90 zalugosaviju protiv Ujed njei h
Arap6kh Emirata. Poqodak za Hruat5k! postigao je 1998. protiv lamajke.

je do sada oddaf aetnl puta. sAD je pobijedio dva puta

1991

1999

NAJBRZE ISKUUTENJE S

*

NAJVISE FIFA-INIH ,IGRAE GODINE'

UTAXMICE SP.A
Jos€ Eatista (urugvaj) dob o je crveni

NAGRADA .)

karton nakon samojedne minote na utakmiciproti! Skottke 11. pnj. 1985.
na

nadionu tstadio Neza'85 u

Nezahuakoyot u u lvleksiku.

Ronaldo (Braz I, punim imenom Lun Nazarlo de L ma Ronaldo, na 5licidesno) osvojlo je tri
t rnationale de f ootba l1 ^te A5roc,ation) nagrade lgrat godine' 1996.. 1997. i 2002 lajje uspjeh postigao i Zlnedine Zidane (Francurka) nagradama 1998., 2000. i2003

*
R

NAJVISE ISKUUIENJA S FINALNIH UTAKMICA SP.A OGRAE)

sobert sonq (Kamerun) jedini je iqrai koi je udaljen sterena viie od

X.REF

* Nn.renZe
koja

.

Nai''tata

iqatia

je posodih rup jednin udaret' je Kag Lahgley
(vel. Bitanija) na golf igta

(.
Oev in

ODIGRANA
RUPA

list, od 1j4 jarda. Sto n6li
te, kotiko dina?

Rekord za najbrie odigranu rupu u

jojje tada bito 90 Otkrute na 99 tt?nicil

pojed,.aanoj konkuren(iji drii Phil Naylor (vel. Brilanija) kojije 18. ipnja 2005. pftu rupu na gra iitu Lr qolf'cenvu 5t. Andrews Bay Gof R€son and 5pa u 5t. Andrewsu u 5kot5koiu vel. Britanijiodigrao za
5amo 1

*

NAJVEEA ZARADA U KANIJERI NA
EUROPSKIM TURNIRIMA

minltu

52 sekunde.

co in Stuarl Montgomerie
(Ve . Briian ja)

NAGRADE

NAJvtSE PoBJEDA

Ve ike Britanije

do 1979.), Ryd€r kup,

za.adioje

*

rckordnih 12.008.908

NAIVISE PGA iIAGRADA ZA tGRAaA GoDll'tE
fer.,
aak

*

odtava re

svake dvije godlne od

NAJVIIE PoBJEDA A
VELIKIM TURNIRIMA

1927. 5AD je do 2004. pobijed o 24

lur.nima od

t

1986. do 200r.

Najvie nagrada za lgrata god ne
Udruge profesionalnih 9o
sedam,

la(k Ni.klaus (sAD) osvojioje ukup'ro 18 vel k h tumira od 1962. do 1985.

puta, Europa 9 puta, a dv. ie puta rezultat blo lzjednaaen.

osvojioje llser woods (sAD) 1997.. od 1999. do 2003 2005
N.grada je prui put dodileliena r9a8., a utemeljena je 'rd sustavu bodova prema brolu pobjeda. poretku pryih 10, prosjeku rezultata ukupnom

*

.

I{AJVTSE osvoJEt{tH

NAJVIJE PoBJEDA I'IA
TURNIRIMA PGA TOURA

sOLHEIM XUPOVA
5olheim kup, tenskipandan Ryder kupa, ptuije put odrZa. 1990. Odriava se 5vake dvije godine, a
natjeau 5e profe5iona ne iqraa(e Europe i5AD a.5AD le pobijedio lest puta, a Europa samotriputa (r992., 2000. i2003.).

Nalviie pobieda na turnlrima PGA TouG, aak 82, o5tvario je Sam snead

(sAD)od 1937. do 1979.

*

I,IA.'VIIE UZASTOPNIH
SUDJELOVANJA IIIA US
OPENU

*

NAJVIJE LPGA NAGRADA ZA

Jack Nkk

alsje od

1957. do 2000.

.

NAJVTSE

osvoJE

tH
5AD,

sudjelovao na 44 uzanopna U5Opena

tGRAOcu coDll,tE
(ivedska) osvojia je
osam nagrada za

*

WALKER KUPOVA Na Walker k!p! n.tletu se

NAJVTEE PoBJEDA A BRITISH OPEI'IU ZA ZENE K.rie Webb (Australlja) olvojia je
Br

Ve ka Britanija rska. Prv l€ pui
odrran 1921., a od 1924. odriava se svake dvile qodine.sAD ie pobledio
32 puta, a po sedam puta kup 5u oslolile Vel ka Bitanija i rska. Rezultal le 1965.

igraa.u god ne

tkh Open rekordna tri puta

1995.,

1997. i2002.

bo Djednaaen

igraaica go fa 1995., 1997., 1998.

NAjvtlE osvoJEMH
RYDER KUPOVA
Protesionalno nattecanje iznredu saD.a i Europe (Britairkih otoka iii

iod

2001. do

2005.

*

NA.,vtgE
PGA TOUR

o lrruvlSr purn

.)

NAGRADA zA tGRAeA
GODINE
qlasuju alanoviPGA

OSTVAREN REZUTTAT RIVAN DOBI IGRACA
Kem t Da'rnehi (5AD, r. 3 . 8. 1919.) r€kordn h je 930 puta ponigao rczultatra
1

vansvojojdobii niziod ije, jto znaaida
dodije jena 1992.l poznata je kao nagEda woods (saD) osvojioju je

jetoliko puta odigrao

18 rupa s

b'ojem

udaraca iednakim svojoj dobi ili maniim od nje. Vetnutih rezultata postqaoje u Ahwatukee country clubu u Phoenitu (Ar zona,sAD) od 1992. do 2005.

I

L

1999. do 2003. te 2005.

I
e.adu
R

:! - --

i:nlffi:11,:1*il1il:i:fl' T*S'r innrukror
l, -l

o de rafe,ru u siie.nju

1e35.

r--: ' !:^;F;rl

-- r*;:et rll\:gl ti' *ffi',JI '
iirxitffH* +
U24SATA

.

NAJBRZE ODIGRANA

RUNDA GoLFA s eEflRr

ffi;ia---^-:
Ekipaodietr
se

"

1|i,

israda

kojujeokupio
d"rd Arn h

"

:...

t
A

. -.rr+l*Ar

oo Bnla.aca

lV,l

ro1'a ca (nd, To^
rupa za

d

G,"dve.r
s na

i

* NAJVISE

t

h,13

nin i4e

Torrance u so f<entru st. AndreM GolfResortand spa u st. andrewsu

israliltu Bay u

*rti.o,'#oulxl"*
ancahl(ve.Brtanja)uhvatole
51.

TURNIRA U ZENSKOJ KONKURENCIJI

optl .uza golf na ldaljenost od 182 m ! Robbrarnes (Kanada) odigraoje vozeiisevoziomzago{851rup!na gof-(entru 5t. AndrcM Bay Gof R€sort goJ-gla i5tu Victoria u Edrnontonu ! and spa u Andrewsu u ikotikoj u ve . kanadskojpokrajin Abed od21.do Briianlji18.5 2005 topticu je udarlo Phil
22. ipnja 2004. Poqod oje45 birdr'eF 43opara, aetirlniske rundeod 68 i
Nay or (V Britanija) palicom

:ffi;lH*'"-'
oDlGRAt{lH U 12

sATl

r#;;il:'i'Jil'ajfl
(sAD)od 1937. do 1952.
Kao vodeea

izgolf-kluba Foxfire u Saraeti na Floridi u SAD-u odgraole19.8.2000.475rupau12
Brennan F Robertson (SAD) sati, ito le

l(nost

naiviie rupa odigranih
za

caliawayx3.

12

latiuz upot'ebu vozila
scotr Holand

u golf (Kanada) odigrao j"

;enskoq golfa, sudjelovala je u osn vanju Udruqe profesionalnih igratka golfa (LPGA).

lednu visoku od Rekord za naiviie

sati * NoVIREKoRD . NoVoPosTAvLlENl REKoRD u Henry Epn€in (Aunralia) vn o je golf -lopt cu na podloiku za udaranje aak 2 kanadikoj pokGjini Albed 5. 5. 2m5. * NAJBRZE golf-k ubu Bend go u austra skoj vidorij od 27. do 28. nudenoea 1971. m n i 22 s na snimanju €m15ie Guinnes Holland le c ie o vrjeme erao samo ODIGRANE jednom pa (om, ton edmicom r'vold Re.o/icr u studiju w ponaje se RUI{DE GOIfA
odigranih u 24 sara pjeii(e,40r, ponigaoje lan Colston (Austra lla) u

87.

rupa

*

VRTNJA GOLF-LOPTICE NA
NAJDULJA PODLO5XU ZA

UDARANJE

22l ruput 12stikreilaisepjeike,ito je najviie rupa odigranih u 12 pie!i<e. Rel,o,dje ponavio na golf-igraliitu tuirmont Banfi Springs u Banffu

ven

NeMo*

u sydneyju uaustrahkom

ZARADE
.
NAJVECA ZARADA US PGA U

Novom ruinom waresu 18

6.2005. *

NA * NAJDULJI STAZ NATJECANJIMA U GOLF-KLUBU Raynrundocoe ho(Brazl)poieoje ra KARUERI Tiger Woods (sAD) osvollo je 55,770 760 dit na odrzavanju igrallita u Gavea
doam od kolovoza 1996.

,ro"o,
17

NAJVTSE GoLF-LopflcA

u *u., -'"'^-

doprosinca

brazikkom Golfand CountryClubu u brazikkom Countrv Clubu

wale ujednojje Po jedn! rundu qolfa na gof-loptka pun h l0sekundi 18rupanasvlhien na naijecanlu Kimby cup chalense - konunenata odigrali su Puckrup Hallu u britanskojpokrajin Bas lBie ich ou:noafraka clouceftrhire 20 8.2005. Republika), Br an Kely,
Britanac simon

ruci u

-

!yLlJ.!Y--.-. KONTINENTIMA

driao

(udrusaprofesonarnihsorfera)

K;lx

ffi

"? i !A

2a 5 dana, 9 sati i 15

?":1,1'll,'^Y:1

1,:""n)

.r-till5;:"
ffi["r"{':#$;rffi
RAZNO

*j$

11? ..lF ; \''\,|iD*V-,;"i'T*" tfu-\ v I ild*La\-

*

NAJDUZ| coLF-uDARAc JEDNOM RUKOM

Najduiqolf{daracjednom
rukom iznosl 257 m, a lzveo sa je

Ell!

crlnla'r steir nq (ivedska) u qof <eniru 5t. Andrevvs Bay Golf Resort
and spa u st. Andrewru u ikotskoj
u Vel.

Britaniil 18.lipnla 2005.

a

a{.
a z,+2

?l

'

.al
245

"rWW.GUlNNE55wORLDREcoRDs.CoM

VRATAR.)
S NAJVISE POBJEDA U KARIJERI
(Kanada)sudje ovao je u 5s1 pobjedniakoj

utakmic NHL ige.lgrao je
za
Canad ense

od ^4ontreal 1995. i 1984. do Colorado Avalan(he od
1995. do 2003.

* najvi:e naslova conn Slrlyrhe, iak tri, lgrajuai
za Canadiense 1985.lna

dicisa Stan ey kuponr)
1993.

i

te za Colorado 2001.

* .

NOVI REI(ORD
NOVOPOSTAVLJENI REKORD

*

NAJBRZI GOL KOJI JE

ZABIO DEBITAiIT U NHI..U
Najbrzigo kojije na poietku utak
JESTE LI

ZIIALI?

m ce zabio igraa koji debitira u NHL u postgao je Aleksandar

NACIONATNA HOKEJASKA LrGA (NHr)

*

NAJVISE UZASTOPNIH
POBJEDA S JEDNIM

GOLOM RAZLIKE
Bufia o Sabrcsl pobledilisu u 5en uza, stopnih utakmica s razlikom od jednog gola (ukljuiujuiidvlje pobjede u pro

*

MOM.AD 5 NAjMANJE
PORAZA U JEDNOJ SEZONI
su

Najstanji hokEat je tahn
Bunasky (sAD), koiije 1929. pateo igtati hokej u
sre d hjoj teh n

itkai ska ti

Mogllri(bivii555R) za Buffa o Sabrese samo 20 sekuidinakon poietka utakm ce 5. lktopada 1989. * Najbr:i gol ikad postignur

Montrea Canadiensi zabiijei ll

samo otam Poraza od najmanje 70 od granih utakmka u sezoni 1975.17

ijednr pobjedu nakon izvodenja kaznen h udaraca) od 8. do
du:ecima
19. prosinca 2005. Tih su

n. hokeia;koj utakmicidosodio

se

u drugojsekundi, kad je Per

Mom.ad s najmanje pobjeda u jednoj seroni su Washington
Capita si u se?on 1974./75.

* *

iest

uzanopn h pobieda siednim qolom

o sen (oanska) zabio sol,a
Rungned protiv Odensea u danskojprvoj igl u Horrho mu u Danskoj 1990.

*

NAJVISE GOSTUJU(IH POBJEDA ZAREDOM
i

MOM.AD S NAJVIiE OSVOJET'IlH STANLEY KUPOVA

Najbrii hat-rri.t

{trigola) postigao je

Phiadelphia Fly€15i zavrilli su gonujute nastupe u pros ncu 2005. 5jenrju 2006. s rezu tatonr 8-2-1,

oryajal Stanley kup 24 puta: 1916, 1924., 1930., 1931.,
N4ontrcal Gnadien5i

1944..1945..1953.. od 1956 do 1960..
1965., 1966., 1968, 1969., 1911 , 1913.,

ponavivi novir€kord NHla

za

od 1975. do 1979., 1986. 1 1993., u

jun orsk€ ige
17.

najviie sonuju(ih pobjeda u nizu. aak 17 bodova koie su osvoilliu go(ima rov je rekord iq€, kojim su znatno nadmai li nari rekord od l3 bodova kojl su postavi i fi,lontrea
Canadiensi1968./69.

€kodne

32 finalne utakmke

stan eyjev kup, vebrnu zdle u, pruije

put 1893. pGdnav o ord Stanley od
Prestona. tada glavni guverner Kanade,

kojigaje kupozaa8,67 dolara za nje
ga

o:ujka 1991.

€od

1894.

naileiu amateake

momaadi u kanadskom hokejaikom

A. *BRANIE

S NAJVISE ODIGRANIH NHL

prv€nnvu. Kup je iakon 1910. postao nagrada za pobjednike u llna u

UTAKMICA
5coit stevens (Kanada) od qrao ie 163s ulakmka u 22 s€zone.lgraole za Washington Capitalse, St. Louis Blues€ i
New lertey

*

NAJVISE UZASIOPI'IIH NASTUPA U FINALU
STANLEY KUPA

De!

se

(od 1982. do 2004.), tri je puta prcdvoponao je pwl qrai Devile i ji je broj

Najv

+

uzastopnih ianupa u
(Ka n ada),

p/dy{ffu

d:o Dev lse u osvajanju 5tanley kupa (199s.,2000. i2003.),
a 4. 2. 2005.

Starley kupa, iak 21, inraoje Larry

'g

(a) umirovjen. stevensje u

karije odisraoi223

fra

a,

no je rcko'd medu braniaima.

kojije od 1972. do l,lonirea Canadiense a od 1989.do 1992 za Los Anqels K iqs€.
Robinion
1989. igrao za

I

JESTE LI ZI\IALI?
NASTOV

DODJEUU'E 5E ZA

DOStft\IK
warie GreEky

BROjOSVAIANIA

Nacianalna hakejaika liga

(K:nada)

10

*

HartMemorial Najko 5nijiigraa

jet te vlatnki i igra(i nisu nagii dogovoriti oka novag kolektivnog ugavota. u veljaij 2005. povje te n i k G a ty Bettm a n
2aa4.105.,

*
*

la* Adams treiq5najboljim
r.zultatima
Conn
u

,jevernoa ne riika spottska

ezoni

tisa kaja je izgubita sezonu
Patrick Roy (Kanada)

Sn!,lhe

Najkorlrniiiiqrat

u

playoflu stanlev kupa

*

Malice Rkha.d Najbolji 5r j€la(

2

povijesti, a igra(i ivlarnici

*

NAJVISE OSVOJENIH NASLOVA VEZINA

A

At-st r montadi
lzabran
Red Wingse

NHL€, u koju j€ do 1979.

2l putdokle igraoza Devoit
od
1946.

Kolumbij 26. 12. 2005. Bouque je izjed nailo rekord koj je posiav o wa ly Chap
(SAD) s pofgnLttih pei golova na ltakm c protlv 5v.auke 3. L 1984., koja le zalriila rezu tatom I2:3 za 5AD.

dogovor u trpniu 2005. tgraii su se vratili na leclu

mar

Spodaj s nalvii€ osvojenih nasova Vez na je Jacques Plante (Kanada).

lest naslova osvojioje igrajuilza Monlrealcanadienre od 1956. do 1960. i 1962., a jedan 1969. zajedno
momiadskim kolegom Glennom
Haliom (Kanada) lz St. Louis Bluesa.
Naslov Vezina wake se godlne

OLIMPIJSKE IGRE I SVJETSKA PRVENSWA

*
s

NAJMLAOA

*

NAJSTARIJI OLIMPIJCI
ordody (Mada6ka) I alfred
u 48.

AMERI.KA HOI(EJAIICA
sarah Parons (sAD, r 27
a )e 21 . 12. 2AA5

Bela

7

1987.)posta

PRV| GOt tZ KAZNENOG UDARCA
NHL-a,

stelnka (Njemaika)

sodln
mpl5kim

nalm ada spodaika

nistlp lsu

na Zlmskim

o

kolale kad uia
od l8god na i

u

amerliku ienskr

uda(a u povije

igEma u 5t. i{oritzu usvkarskoj1928.

reprezentacju u hokeju na led!, u dob
153 dana.

dodjelluje najboljem v'ataru NHL-a.

*

NAJDUUA KARIJERA

*

TRENER S NAJVISE
vodio le mom-

UTAKMICA kotty BoMan (Karada)
aad u

Naidull! olimp i5ku karijeru u hokeju na edu imaole Blchard To(ian (ilicaffka). Na o impiFkim lsrama nastupaoje od 1928. do 1948.

.

Alfredsson (Jved,ka, dolje

NAJVIJE NASI.OVA
SVJETSXIH PRVAKI osm puta zare-

IA

Senatolse prctiv Toronto

Kanada j€

llaple Leafsa vratara

Eda

dom pobjedvala na

svjet '

Befoura 5. listopada 2005.

rekordnoj2l4l dakmic NHLaU

svojoj

3tsodiinjoj trenedol karijer . od

*

skim pryenttvima u hokeju na

iIAJVISE GOLOVA NA
MEDU]IIARODNIM

ledu za Zene: 1990., 1992., 1994.,
1997., 1999., 2000., 2001. i 2004.

\

1967. do 2002. vodio je St. Loris Bluese l4ontrcal Canad en5e, Buffalo Sabrse,

Na s klje prikazan i lgraa Toronto3a Eft Lindros. s brojem 88.

UTAKMICAMA
Chris Bourque (5AD) portigao je p€t go o.

Ntr
(1

ov 5u

6lm Kanaalaiki
tivke

Pitlsburgh Penguinse i Detro
se. Eowman drzi i rekod 2a

t

Red W

ig'

woji e joi smo repczent
SAD€. to
2m5

*

trenera s

va za 5AD protiv Norveike

1:2) na Svjet'

najviie Fbieda u utakni@ma pray{tra, r221pobjede i rt€n€ra s'
najviSe pobieda u
12{4 pobjede u NNL-u.

skom junioEkom pto€nstw Medunarod-

netuderacj€ za hokejna ledu

u vancou-

'dovitoj

sezoni,

s

Postavioje rekord oMjivii dryet
stanley kupova na ie u Monireal Canadiensa I973. te od 1975. do 1979.,
P ttsburyh Pengulnsa 1992. i Detroit Red Wngsa 1997., 1998. i2002., ito ga iin

\**-""""'-:

a tEnercrn

s naivii€ o6vol€nih

IAJVIEE UTAKMICA
co'don 'Gordie' Holv€ (Kanada) odlqrao le 2421 utakmku od 1946.do 1979,no je rckordnl broj utakmic u karijeri. Ho! ,e

ddi i rekord

za naivise

sdielovanF u

z. .
je 40

NAJDUUE
ITIATJECAIIIJE
godiB. PortiJli

iIA

OI

Rekod najduljeg naFanja na olimpijadi

$

ga: Paul

Ehrom

(cran5k , na rlici liF^ro i u sredin0 u jedmiu 194&-1960" 1958.1972- i

1$4.1s,

dr. lvan

oriis (D.n*a) u
j€dl€nju 19G.1920.,

maaevanju 196.1932. i 198. te Magnut

Koiow (Norv€ika)
1928. i 1935.19.48.

u

Lrddi. l|.li.cJlF na olir4ij.diu ldrkoj fodorndii
je 28 godina. Rekord ,u ponigle: Ann€
Rar6ehousen (SAD) 1960., 1964. i 1988.

t€

Chnstilot Hanron-Boylen(Kanada)
1976., 1984 i 1992., obje 0

196,4._

dresu konia.

*

.

t'tovt REKoRD
NOVOPOSTAVUENI REKORD

NAJVTIE NATJECATEUA NA UETiIIM

*

ilAJvEer GRAD

NAJvfE DFctPltila l{A
OLIMPIJSKIM IGRAMA
Na Ljetnim olimpijrkim lgrama u Ateni u Grtkoj 2004. oddana eu natjecanja u aak 301 sportskoj

DoMAer
u

OLIMPIJSKIM IGRAMA
Na

zrMsKrH OLIMPIJSKIH IGARA
Iorino
talianskoj rcgii Pijemont ima 908.000 nanovnlka (1,7 milljuna u 5i r€.r pod'llju) izauzima povriinu od 110 km,te ietako najveciEad doma
ain Zimrkih olimpijskih igara (2C105.). ae narl@2010.

olimpijadiu sydneyju

u Austra

iji

NAJVISE

20CD. sudjelovao

je 10.651 sportai,

MEDAUA NA
ZIMSKIM OTIMPI'SKIM IGRAMA (POJEDTilAeNO)
Naivile m€dalja na zimsldm

od toga 4069 iena.

disciplini-

*

irAJvrgE DRZAVA

suDtot{lcA

1{A

ztMsKtM

Iaj

dobiliVancouver u

POJEDIIICI
AJMLAoA

OLIMPIJSKIM IGRAMA
Nacionain i olimpijski odbori 80

Kanadi,

kojije domaain 2l.zimtkih

osvajAoca
ZLATA

olimpiFkih igara.

ot-mPtjsxoc
Koreja, r.
u

drzava rudjelovalisu na Zimskim

Najmlada owajaaica zlatne

olimpijrkim igrama, tak 12, oslojio je Ejom Daehlie (NoF !€rka) u skiarkom trcanju za mutkarce od 1992. do 1998.
Najvite medalja na zimskim

olimpiFkim igrarna 2005. Na prethodnoj olimpijadi 2002. rudjelovalo je 77 ddava.

NATVEO KRov STADD A
Prczihi 'tatolski' hov od akrilnog ttakla kojipokdva olimpijski nadion u
njemaakom Eadu Monchenu ima povd nu od 8s.000 m':. Polozen je na

medalje bila je Kim Yun'mi(lurna

*

I prosinca 1980.), koj: dobiod 13 godina i85 dana 'e natjecala u itafeti u brzom
kllzanju na 3000 m u Lilehammeru u Norvetkoj 1994.

PRVI ZIMSKI SPORT NA

oll'npiskim israma u ienskoj konkurenciji osvojila je Raisa smetanlna (bivli SsstuRusiia),
koja je u skialkom trlanju od

OLIMPIJSKIM IGRAMA
umletniako k izanje bilo je prvi zimsk sport na o impijskim lgrama Pojavilo se na proqramu tjetnih olinpiFklh lgara 1908. i 1920., pril€ prvih Zimsklh olimpiFkih iqara.

telilnu mre2u koiu podupiru nupovl.

*

IAJDUZA SrAFEIA
OLIMPIJSKOG PLAMENA

]'IAJMLAOA OSVA,AEICA
OLIMPIJSKOG ZLAIA (PoJEDTNACt{A DtscrPLrNA)
Najmlada o impijska prvak nja bilaje lvarjorie Genring (5A0,

1976 do 1992.
10

med.!a.

osoiila

r V

/u,"

\)

Najdlla nafeta o lmpljrkog p amena bilaje 1988. u povodu zimrkiholimpij5kih ig.la u Kanadi. ltafeta je 17.11. 1987. nigla iz Gtke u 5! Jonn3 u Newfolndlandu. P.€ne!€na je 18.060 km, i to 8188 km pje3ice 71 1l km zlainim i morskim puterr 2755 km moto.nim loEllom za $ijeg i 5 km F€tim sadi cena te je 13. 2. 1988. nigla u Glgary

r

18. studenoga 1922.),

kojaje

osvojila zlatnu m€dalju u skokovima u vodu na Olimpijrtim igrama u Berlinu u Niematkoi 12. lolovoza
1935., u dobi od
13

-5'-€
*.r t

tano

godina i268 dan..

I

t-t

I

r
(T
NAJSTARIJI NATJECATETJ NA ztMSKtM Ot
JESIE t-t

ZItAlt?

Najstarlji natlecate j na zimskim

olir

pijskim igmma je lames coates (vel.

impiitkas plamena kakvu poznajemo danas odtzava
ot

B tanija), koji

se natjecao u

snjkaniu

u dobi od 53 godlne i 328 dana na

olimpijskim igrama ust. N4orltzu u

ivkarskoj 1948. ajstarija natic.a. teliica n. zimrkim olimpijskim

planena na ofimpijskin

igra

|a je Anne Abemathy (Ameriiki

Dieviia nsk i otoci, na slici l-jevo), koja je erdjelovala u natjecanju u enjka-

nju u s:lr Lake ciryju 2002., u dobi od la godina i307 dana.

tenelju tgara i podsjeca

iIAJSTARUI osvAJAi OLIMPIJSKOG ZLATA oscrswahn (ivedska) bio je ilan
pobjedniike streljaake ekipe Running Deer na olimpijad u Stockho mu u

*

h..

osvAJAitcA MEDAUE iIA ZIMSKIM
PRVA

aetverostrukim

i

vorirukim iulupom, za

ne va2nort vet.ehosti L ljudskim iotinpijskim

koie je dobio ukupno 13,86 bodova. za

OLIMPIJSKIM IGRAMA
JUZNE PoLUTKE

S

trcnruki aksel dobio je 9,35 bodova, a
za

nanohniina. U otinpihkon nuzeju u
sv

tctruki

lu( 7,43 boda.

Katskatu

g

Edu

Lausanni

Na 16. zimslim olimpijskim israma u
i

lvedrkoi 1912., u dobiod 6aqodine 2s8 dana. Na olimpljadi u
Antwerpenu u Belsiji 1920., u tojje disciplin i osvojio vebrnu medaliu u dobiod 72 godine i280 dana.

a beftvilleu u Francurkoi1992.,

sk

jaiica u

Annelise coberqer (Novi zeland) uila j€
u povijen osvojivii srebmu meda

DR'AVE
NAJVI5E SUDJELoVANJA NA

nalari se zbi{a balljisa zinskih t Ljetnih ottnpttskth tgaE

l!

ienskom
s

sla omu, kao

prv. osvajaiica

OLIMPI,'SKIM IGRAMA
Pet

nredalje na Zimskim olimpijskim israma

je ddava sudje ovalo na 24 Ljetne
Tko

X-REF je najbii toulek na

*

podruija luzno od ekvatola.

olimpijske igre od 1896. do 2000.: Aurtralija, Francuska, V Britania, Graka i SviGEka (na o nrpljadi u llelboumeu
1956.

NAJSTARUI O5VA,'Ai ZLATA iIA ZIMSKIM

*

OLIMPI.,Sl(IM IGRAMA
Duff Gibson (Kanada,
1956.) osvojlo je

r

11. kolovoza

PRVI CRNI OSVAJAC ZLATNE MEDAUE NA ztMSKtM Ot

svijetu7 Potrazi€ odgovot
na 265.

SvicEka

se natjec?la samo u

ko-

ttani.i,

Ne

Cei!.

njlaklm discipli'rama, koje su oddane u stockholmu u Svedskoj ,bog nemoqua'

lT.veljate 2005. ,atnu medalju uenjkanju na 20. Zimskim olimpijskim lgrama u To nu u Itallj, u dobiod 39 godlna i190dana.

shanl Davk (sAD) postao je prui crni sportai koii ie osvojio poiedinainu zlatnu medalju u povijesti zimskih o im-

noni odr;avanja u Aunra lji).

pljskh iqara. Pobiiediole 18. ve jaie 2006. u bzorn klizanju na 1000 ms
vremenom od
1

NAJVT3E DRZAVNTH

MEDAUA NA ZIMSKIM
OLIMPIJSKIM IGRAMA
2s drzava osvoj o je medalje na

NAJMLAOA iIAIJECATELJICA NA ZIMSKIM OLIMPIJSKIM IGRAMA
Najmlada natjecatejl(a na zimskim olimpi5kim igrama bila je lvlagdalena Cecilia Colledge (Vel.

minute i&89lekundi.

*

NAJV|S| REZULTAT

u

zimskim olimpijskim iqrama u sah Lake Cityju u drzavi Utah u tAD-u 2002.

UMJETNTtKoM KLtzAt'uu
Klizai Evgenij Pluienko (Rusja)za svoj ie katkipoq€m ]s. veliate 2005. na
Zimskim oiimpijtkim igrama uTodnu u ltalijidobio 90,66 bodova, fto je najviii

NA.,BROJNIJA PUBLIKA NA OLIMPIJSKIM IGRAMA
Nevjerojatnlh s,797.923 gledatelja bilo je na olimpijadi 1984. u Los
saveznoj d12avi Kaliforniji.
Bile su

I'IAJVISE DRZAVNIH

Bfitanija,

r 28..tudenoqa

1920.),
i

MEDAUA NA UETNIM
OLIMPIJSKIM IGRAMA
tak 80 drzava osvojilo je barern jednu
meda ju na Ljetnim o lmpijsklm igrarna
u sydneyju u

koja t€ u dobl od samo 11 god na
74 dana natjeca16 u

umjetnltkom

rezultat otkad je 2003. uveden novi
sustav bodovanja. Nastup je

klizanju na olimpiiadiu Lake Placidu u sAD'u 1932.

poieo

to 23. Ljetne

velikom kombinacijom skokova,

Aunraliji2000.

olinrpljske iqre.

l'
rt;p

WWW.GUINNES5WORLDRECORDS

COM

249

SPORT

PROFESIONALNO
*NAJVISE
OCJENE

J

VA

ZA
JAHANJE
Trijahaia ociefjefa su s 96,5 bodova Bubba Duni (SAD)ra b ku Promis€ Land 1999., ch.s 5h veE (SAD)ia

rr:t

Ery/E tttt'/

i&lllri.:i,r.i;.;'

5Et

I m lam 2000. na bik! nger 2001 ie f,'l chae Gafiney (sAD. na t ci), zvan 'C r,4af, na b k! Ltt c Ye ow la.k€t 2004
b ku

Di

t-

rf

* .

NOVIREKORD
NOVOPOSTAVLJENI REKORD

Ro$ Co €man

(sAD) braia A lan

i

Adr ano Moraes (oboj
84 kq. Bikov

.a

z

Brazia) 5va trolita teZe po

n; [oima a!!

u

Adfano rMomes (BEz I,

r l0

*

travnja 1970 ) sudje ovao le na I'yorl./ rirdlsr 2005, u dobiod 35 god na,

NAJBROJNIJA PUBLIKA NA WORLD FINALSU P8R-A

ltogain *

najstarijim

prof e5ionalnim jahat€m bikova Adr ano dr2i trea rekord, haivi5e pobjeda u karij€ri Profesionalnog jahaaa bikova, poniqnut h iak 25 pobjeda

Rekordn h 76.936 osoba 9 eda o le

natle.anje VLlorid Finrls u p.ofes ona non ahan u b kova

*

(Proiesiora/ 8!// Rid,ng PBR) u Ls Vegas! u Nevadlu SAD ! 2005.

s

*

NAJTEZI

JAHA'I

*

NAJLAKSIJAHA'

Tr natlecatel. dlle e tliu u.alteZeq lahaaa kol le s!dje ovao u profei onaiiom lahanl! bikova

Briaf Canter (sAD) poaeo le

[arjeru prof€s ona ioq jahai.
b kovd 2005..

ite:inom

od saho 50
b

* (.
l!5t

kg za lsporedbu, naiak!

kov
i

!

NAJVISE OCIJENJENIH JAHANJA U KARIJERI
I

koikuren.j tezeod

770 do 820 kq

Bran (r 25. ip.F 1987)dr: rekord * najmla.l€g profe-

M.8r de 6AD) osrlar o je ! svojolkarler prof€sio na noqjahaia b kova iak 276 o.ijeile. h jahanja, a sa iesr pobjeda 2005. zjednaaiol€ rezutatCodyF N.da (SAD) iz r999. Nih dvoji.a dl€]e r€kord za * najviie pobieda u jed. noi sezoni. rV B'dF " 200 . /o o I 5. 9 or0 oolo o. o_a "o * najvec rarada u j€dnoj sezoni.5lika prk.zuie t\,lcBr de

sionalhog jahaia bikova kojije sudjelovao na natiecanju. Prv se P]r nat)e.aa na Wand Fnak\ p.ofe5loia rilr jahaia b kova 2005.,

I

dob od smo l8 qod n.

o,,oob."d, " "-"d tAa.o.:." hanju bikova ! LasVegd! 6 ll 2005 B o m!leto
jahanja

*

NAJVISE JAHANJA S 90 BODOVA U SEZONI

pryi.a5

ovsvjetskog ptoaka nakon osam godina p.ofesiona nog

cody Had (SAD)osvojole 1999. Sljetsko prlennvo u

*

Najviie wastopnih pobjeda u s€zoni,

profesloia nom iahanl! bikov: na kolen le o5tvar o l6lahaila

*
Dva

NAJVIEE

osvoJEtr
SVJETSKIH

H

* najl.kieg bika na natjeonju protusion.lnih jahaa. bitova. Blueberry W nea, u vlasi ltvu
dvoetruketeilne

I=I

l:l

PROFESIONALiIO

rlHlNrr srxovl
iaci u Profe non a In i
^

O rs a

PRVENSTAVA
jahati owojila s! po dva
5vjers&a

rl>

ameiake tvrtke Heringion Cattle Company, kojijeteiio samo 500 ks.

pnenttva u prcfe5ional-

Blleberrywine, clno bije i kriiana( pasmina plummer i brahma,

nom iahanju bikova izaduila PBR trcfej (desno): Adriano Moraes (Blazil)1994. i2m1. te Ch.ir ShiveB
(SAD) 2000. i 2003. Shive6

d'ii i rekod

za * blla koiiiG ilarvao naivile padova. iak 85.
U prcsjeku mu je potrebna samo

iahaa, bikoya oroiessional Bu Ride15lncJornovdioje 20 iahata 1992. oni tu jaha nie bikova, najpoputa hiu diKiplnu na tadkional non

rcl(od ,a

r

drii i naivir€ jal|anii' u
s14 puta od

3.71 sekunda za izba(ivanje

karli.ri, jahao je

1997. do 2006., kao i za

* nai

*

iIAISTARIJI BIK
dobiod td

vrtu r.r.du u k rij€d pror€Co.ralnoq i.haaa bikov.:
owojio je 2,702.447 do ara 200s Prnen tasti profesionaln h j.hata bikova (dolje) dodjelluie

Bikov se u prclesionalnom jahanj!
poainju natje(ati u

j

s

iedanpLl god6nje jahaiu koiiie najviie pridonio sponu.

godine, d najaeiae se natjeau od pete do redme god ne. Red Wolf, u vlaeniitvu ameriike tvrtke Henington C.ttie Company, natjecao se e do World fn.Aa 2000., nakon aega je Lrrn rcvljen u dobi od 13 godina.

Svaki jahaa

pibzio

1an dolata da bi
ostvarili swj :2n p riz n av a nj u
k ao

si za@no
b i kov a

k

iponogli

j a h ai a

*
BTKOVT

prcf 6i o n a In i h qo ia 5a.

BtK s NAJvtiE rzBAeENrH JAHACA

Od tada je organizaciia Ptafesionalnih jahaaa bikova u vtatniatuu spotuia koii njo-

*
ZARADE

NAJCES(E JAHANT BrK W
liamsa Bucking Bulle,jahan

ftomise Land. u vlasniatvu Ameikanca
Terryja

SikWenern W shes. u vlasniltvu ameriike tvrtke Page & Teague Eucking 8ulk, izbacio je tak 111
jaha.a.

ne iupravtjaju, a damt ina
viie od 700 alanota iz
Kanade. Brazila
Kad
i

tADa,

Auttalik.

je na turnirma ukupno 39 puta.
Promis€ Land

*

najvit€

jJ'a4'
su

iIAJVE(A GODISNJA ZARADA NA WOBID
F'NALSU

jahaii ortvarili

drii I rekord * bib r r eo bodova. Njesovi tajrezultat(ak 34

*

flK

s ilAJvtSE AsLovA

ie

1w.

okrunjen

SVJETSKOG PRVAKA
Bik Little Yellow lacket. ctueni brangus bik u vasniltvu partnera Joea i Nevade Berger, Toma Teaguea

pvi stk$ki pnak, glavni tumit u p.of6io^alnon
iahanju bikova sastoiao se od ot.n ditciptina u kojina

Mike Lee (sAD) iz ekipeTeam Amy zaradio je rekodnih 303.300 dolara
na natjecanju l4lorld tnalr 2004. hte godine Leeje osvoj svjetrko pruenstvo u profesionalnom jahanju

*
ca
I

je ukupna na96da iznosila
250.Cn0 dolara. odnas

aJrEZt BtK
lerryja Ne sona, te2ioje

iEernieja Taupina, osvojio je

lri

k

Bik Nile, u vlasninvu Ameikanca8 kg.

nadova svjetskoq prvaka.

o

Io je vise od

Godljte je 1995.. a te2ak je 794 kg.

turnn Eujit Fard tough Seiet wijedan 10 nittjuna dalaa, a gleda sa viie od 1N niliiuna oliba ia tv ponajana NBC

I{AJVECA GODISNJA

ZARADA ZA POCETI{IKA
'cool Hand' Luke snyder (sAD)
zaradio je aak 348.561 dolar 2001.,

?
,,

zbog aegaje pros aien Po(etniko'n godine u profesionalnom jahanju bikova. Do rada j€ u karijerizaradio ukupno 730.907 doara.

l7 t,,J
t ,t1

*

SUDJETOVANJE NA NAJVISE TURNIRA
'konman' ('2elje,n i iovjek').

.)

,tfi ,

l*

..

ll ,

l- W'honman'Hart (SAD) ildjelovaoje na ukupno 220 tumna u

polgionalnom jahaniu bikova. Hart ddiircko.d za * 3lrdi.loyanie na n.lvis. urarlopnih turnlra, l.k 197 od 1994. do 2004., lto mu je
don iielo nadimak

s

coM 2i

::

i:r.i::i$
RAGBI-LIGA

{ * '!

NAJDU'I GOL POSTIGNUT
NOGOM
(r-rGA)
loseph Paul'loe'Lydon

I{AJV|SE r{ASLOVA PRVEI{STVA
AUSTRALTJE

Klub 5outh svdnev (Au. straliia) osvoi o ie 20

(r 22 nudenoga 1963.) pon gao je 90 nogom s
udaljenon od 55 m za
W gan protiv Warringtona

fa-

NAJVI5E OSVOJENIH
SVJETSKIH

A I

nova od r908. do2005. Natle(anjeje

miientalo nazive: Raqbi liqa Noloq Juz'

u poluf na u Chalenge kupa

Wals od 1908. do 1994., Aufaska ragb 9a od 1995. do 1997.I Na'
nog

(iona oa ragbiliga od 1998. do2005

25.

o:utka 1989.

KUPOVA (zENE)
odrian je ietiri puta: 1991..
1994, 1998. i2002. Novi zeland je dva pula osvojio nanov najbollih, 1998. i
2002.
nas

NA.'MLAOI IGRAT I{A
MEOUNARODNOJ UTAKMICI
Najnr ad sud on k na medunarodnoj

NAJBROJNIJA PUBLIKA
aak 107.5s8 qledatelja bilo je na Ve ikom finalu Nacionalne

ragbijaikol ltakmi.ije Gav r Go,don, koj je israo za lr5k! protiv [4o dav]je 16 l0 1995.uspotandu
u Rochdaleu u
17

Aunra ija u sydneyju u
Juinom Wa esu 26. rujna 1999., kad je Melbourne porazlo
George

sAD

Engleska

V Ertanij, r dobi

od

$
n

osvojile su svaka pojedan

godina i 229 dana.

0y Petiturn rodrzat (e

*

llawa !s20118.

iIAJVIJE SVJETSKIH
KLUPSKIH I'IASLOVA

NAJVIsE

17. rujna 2006.

*

t .

svtet*ih kllp6kih nasova ima Wigan (Vel Ertanija), kojije owojio t.i
Najvije
NOVI RE(ORD NOVOPOSTAVLIENI REKORD

NAJVISE NAGRADA 'eov.rEK oD aELTKA'

Ellery Hanley (Ve. Bitanlja) osvojio

GLEDATEUA NA UTAKMICI
RAGBI-UNIJE
alan momaad A lBlack, Byron Keleher dodaje lopiu Toddu
Elackadderu (obojica Zelanda) na

f

nasova 1987., 1991. i 1994. za Svletski klupski natov svake s€ godine natjeiu

le tri nanova'aovjek od ae ika'l
1985., 1987. i 1989. Nas ov se svak-c

pobjednic Velik h fina a Velke

*

NAJVISE TRYEVA NA UTAKMICI SUPER IIGE

'ezone

dodjeljuje najbolj€m sraiu.

NAJVISI REZULTAT
Nalviilrezu tat na medunarodnoj

RAGBI.UNIJA

i

Novog

*

utaknki protv

NAJVISE GRT,VD SIAM

Wallabiesa na pruennvu

Ir

nacje u

!r.;6icije

pobjeda od 120:0 kojuje kancuska onlarila prot v 9bije iCrne
Gore na Mediteranskonr kupu u

iIASLOVA NA PRVEiISTVU SESI NACUA
F'an.ulka je osvojia dva Grand 5/am
na5 ova na pryenstvu 5est

sydneyju u Australiji 1s. rrpnja 2000. Pobjedu Novoq Zelanda nad
39135 gledalo je 109.874 gledatelja koji su platili ulaznicu.

Aunraliiom

zeland) portigao je pet tryeva na ut6kmki sup€r lige, igrajuii za Bradford Bulhe protiv momtadi Hull
FC-a 2.

Eelrltu u libano.u 22. iistopada 2003.

iacja,

*

2002. NAJVISE ]'IASLOVA LIGE TRI I'|AC|JE

2044. Grand Slam ztraai da )e

ekipa pobjedila u svim utakmicama

rujia

2005. Super

liga u danalnjem oblikr

Ragbi ga Tr naclje pohenutaje 1999. u rlol5e natjeiu momcad Austra ije, V

.

.
5e

NAJVIIE
12,

NAJVISE OSVOJENIH HEINEKEN KUPOVA

postojiod 1995.

Britanije Novog Zeanda. Rekordna tri
na5 ova osvoji a je

NASLOVA SUPER 12 Najvle pobjeda na trrniru 5uper pet,
ma ek pa Canterbury

Heineken kup, natjecanje eurcpskih prvo iqaikih raqbi-klubova, odrtava

Australija 1999,2004. i2005.

Crusade6a (Novizeland) od 1998 do

od r995. Klub Tou ouse (F'ancuska) pobjedio je tr puia: r996.,2003. i2005.

2000.,2002. i2005.

S.
.-

AJSTARUE NATJECAI{JE K!p Un ted Hosp(ah ptuije pui oddan 1875., a natteca e su se
momiadi enqleskih bo nka.

NAJVISE POJEDINA.NIH SODOVA A UTAKMICI SVJETS(OG KUPA

\\;'

r

Simoi Culhane (Novi Zeland) portigao je45 bodova za svoj0 zemliu proiiv lapana u Bloemlont€lnu r l!tnoafriakoj Repub k 4. llpnja 1995.

E

2a>

I

t--t
*NAJVISE IRYEYT NA IUR.
NIRIMA SVJETSKOG KUPA
lonah Lomu (Novizeand) postlsao je dosad nezabijezenih 15 tryeva na natjecanjima 1995. i 1999. NAJVBE MSIUPA NA MEDUNARODNIM UTAXMICAMA George Gregan iqraoie za aunrallju
117 puta od 1990. do 2005.

t
.)

*NAJVISE

.

RAGBIJASKIH ZAUSTAVUANJA U .IEDNOM SATU
K ub lige do

l3 godlna Cranleigh RFC

*

NAJVISE BODOVA U KARIJERI NA PRVENSTVU PEI/sEST NACIJA

izveoje u sat wemena 1979 ragbijaika zaustavLjanja 6. vellaie 2005. u 5urreyiu u vellkoj Britanij. Prethodni rekord od 1644
zaustav ianja postqla je ekipa do
11

godina u travnju 2001.

Naiviie pojedinainih bodova u karljeri na prvenstvu Pet/Sest nacija, 409, post gaoje Neillenkins
1991. do2001.

(lvalet od

luZnoaf riaku Bepubliku protiv Engleske ITwi.kenham! u Londonu u Vel,

*

NAJVISE

POJEDINA.NIH GOLOVA
Rekord za nalvie golova na turnir ma IRB sevens, 385, drii Walsale serevi

JESTE LI ZNALI? osnovna razlika iznedu ragbi-lise i ftsbi unije je btoj iurata u nomiadina.
U ligise ekipa sastojiod 13 igtaea, a ekipu unije tini15 igtaaa. U uniji je vaznije f ronta lno

Brtaniji

2.

sileinja 1e32. uhvatio je

*

NAJVISE IRYEYA NA UTAKMICI PRvEI'ISTVA PET/iE5T I{ACIJA

optu 5m unutarenq eske po ovice igraliita, na 50n od vratnlca, iudario je p€ko linle'mrtve opte'.

(Fidz), kojije za rep€zentaciju israo od 1999. do 2005.

Georse Lindsay (skotska) postigao je pet tryev. protivwalesa u Edinburghu
u skot5koj26.

NAJVtgE vRATt'ltcE
Najvlie vratrice u
sa

.

NAJVISE

veljaie 1887

ragbi{nl vsokesu

PoJEDtNAtl'ltH NAsruPA
Amaslo Raoma valence (Novi Zelaid) nastupio je na turnl ma IRB sevens 50 puta od 1999. do 2005.

*

33,54 m, no odgovara vislni 12 autobu_

suohva nje ekipa

NAJVISE TRYEYI U KARIJERI I{A PRVENSTVU PET/SEsI I{ACIJA lan smith (ikotika) pongaoje 24 trya
na utakmicama od 1924 do 1933

posaqanih jedan na drugoga. Re-

kordne vratnice nalazese na igraliitu kuba ragb rnle Roan Ante ope zambiiskom qradu tuanshya.

i natiaka igra, a igra u figi je tehiia i vi\e otijentirana
na tr.anje. Poviiesno sledano, te se dvie dit.ipline uvelike ra,tikuju. tettna ad

t

.

NAJVISE POSIIGNUTIH TRYf,YA
colllnss (Eng eska) iFablan

NAJDUZI GOL I'IOGOM
Najduzigolnogom od tak 82 iretra
postigao je Gera d Hamilton Brand za

IRB SEVENS

Ben

.

Jur es

0uinoafriika Republika)

NAJVTIE NAsLovA
PRVENSTVA SEVENS

postiqli su po 128 tr)€va na

MEOUNARODNOG

RAGBUASKoc oDBoRA

.

Pryenrtuo sevens r/eilunarodnog

*i!:?;"i::;.
od

NAJVISE BODOVA NA NATJECANJU IRB SEVENS

ragbijaikos odbora (lRB) oddava

s-"

1999. Naslov pryaka iesl je puta Gvake godine od 1999. do2005.) osvajao Novi Zeland. Pru€nnvo se sanojlod 7 do 11

Ben GolLinss (velika Britanija), prikazan na slici desno s lohn nyjem wenonom (Velika Britanija), ponigao je 1225 bodova za En.l.sk! na turnirima od 1999. do 2005

odvojenih naijeGnja, koia se sake sezone iqraju dlijem svijeta.

\f")

($
),

\1
I

RO5

COM

253

;a'.F::'"

X-REF
Na 271. stranici hala2i te papis pojedinih d kcip t i na

STRETIEARSTVO

Ment
shke,

C

ub!

u Coa villeu

(Lekeste.

Vel. Brtania) od 17. do 18 travnja 1998, ito je najviSe ubacivanja u 24

.
koje na otinpijskoj razihi
f e der ac ij a za'tre
tja ake

V Brltanija)

10. rujna 1989.

NAJVI.I REZULIAT U JEDNOM KRUGU FI]A NATJECANJA NA
OTVORENOM (ZENE. EKIPNO) JuU ne Korele (Park Slng

Karen Knighty (V. Brliar la) posti qla i€ 99.725 bodova uiestsatiu baru

s.ta M britanskom stolu.
NAJBRZE UBACIVANJE SVIH KUGI.I
Dave Pearon

zenska eklpa

ja) 17. ozulka 1991,

Hy!n, Yun Milin Yln Ok Hee) po sllgla je 4129 od mograih 4320 bodova u jednom krusr FrA natj€canja (3 x laa) u ek pnoj ,enskoj kofkuen.iji u
New De hiju u

V Britan! najvBi rcarKat u pikadu koji ie postisla
Lord Clyde u Le!4onu (Essex,

itoje.

M Britania)

ubac o le

svlh 15 kuglina stolu za 25,5 sekundl u

.

NAJVIiI REZIJI.IAT
PAROVA U 10 SATI

Peppert Bar and Grilu u Wndsoru (Ontario, Kanada) 4. travnja 1997.,sto

lndijil0.11.2005.

je naibrie ubadvanie svih kugli na
susin Thompson (V Brtanija) ubac a je svlh 15 kuqli na nolu,a
37,07 sekundi u Phoenix Pool &

Britanc Jon Archer iNeilRank n po

* .

NOVIREKORD NOVOPOSTAVLIENI RE(ORD

NAJVIIE POGODAKA U SREDISTE METE U 90 SE(UNDI
Jeremie Mason (Fran.uska) pogod o je ved ite mete tri plta u 90 sekundi s udaljenoniod l8 metara na snimanju em sije

,tig

su465.919 bodova u l0 etiu Roya oaku u co$ingtonu (LeiGteuhire
Vel. BrlGnija)17. nudenoga 1990.

snookerclubu u Wa aseyju

l'die de lou5 /et

POOL
NAIVIIE NASLOVA SVIETSKOG PRVAKA U D2EPNOM BII.JARU
Pooi

(Merseyslde,
1996., 5to

ve. Britanija) 1 pros nca je najbrr€ uba.ivanje
na britanskom stolu.

.

GADANJE
POKRETNE

R€.ordr u Arge es Gazonu u Francuskoj 15 vpnla 2004.

svih

kwli

METE NA 10 M

NAjSTARIJA ORGANIZACIJA Dre!io druitvo nrlielaca Kilwinn fq

llidzepnibiljarskuglamaoblje-

STREIJASTVO

(MUiKARCD
Manf red Kurzer (Njemaika)

i, ikotske

u

V Brtan

j

zabi jezi o je

svoje prvo Paplnso gadanje 1483.

rezultatom od 590 bodova postavio je novl svjetskl rekord r gaalanju pokGtne mete na 10 metaE za
u

;enim brolevima, standardlz ran je oko 189{. Jedan od fajpoznatijh qraia bio je Ralph Greenleaf (sAD), kojije osvojio 19 nanova ivjetlkog prolesiona nog
pryaka

*

I'IAIVIiE POGOOENIH
GLINENIH GOLUBOVA

U'I2

sArr (Er(PNo)
Britanska peterca ana ekipa (David Billingsby, Bob Baffett, lvlatt Kenda
,

PIKADO

rpootuod

1919. do 1937.

mu;

.

Ken Newman iBemard Walshe) pogo

NAjVISI

REZUTTAT U 24

NAJSTARIJI NATJECATELJ
wedey Walker (5A0, r 24.4. 1916.)
igra za Southern Vending u

dila je za l2 sati4602 glinena goluba u

karce na Olimpijskim igrama

Ateni u Gtkoj 19. 8. 2004.

Kuzerdrri
kord <iji,
s

svjetsk r€-

! sailaniu poketne
10 m u kombin+ rezultatom od 391. Re

hete n.

SATA (MUSKARCD Kenny Fellowes M Brtan ja)ponigaoje 557.145 bodova u 24 eta u bar! Prfte oiWa es u Gshs Greenu {G oucesie! shire, V Brltanija)28. i29 rujna 1996
NajviJi r€zultat u 24 sata pG gadanj€m samo rr€dilta met€

dis(p niDowntheLneu KentGun
clubu u Dadfodu (Kent V Brtanija)
27.
oU

liglVa ey

NationalEight-ba Associationu

ujka 2005.

*

NAJBRZE POGODEI'IIH 25 NAJVIIE UBAOVANJA U 24 SATA
Najvis€ ubacivanja u 24 sata na ameriakom stolu knosi16.723 kug I, ito j€ post sao Nick N kolad s(Ka'rada) u Ui son Ba.u u lvlont€a u u Kanadl od 13. do 14 koovoza2001. Tada je Nlkoldldis ponigao inajtrie ubacivanje kugliu dviie partije zaredom (za 1 minutu i33sekunde). Paulsu va'r M Britanja) ubacloje ukupno 15 511 kugli u Roya Oaku u
Hirn Coui(neyju (North Yorkshire,

ko.d je postav o u Ponteved

i2t

GLINENIH GOLUBOVA
Jose topes (Francuska)

pogodiole 2s
i 11
s na

r

ta

u

lpanjo skoj14.3.2001.

-i(a

znosi526 750. Rekordje ponavlla
1.

glinenih golubova za

I mir

ekipa igraia u George lnnu u l4ordenu

(surrE, V Bdtanija)

i2

srpnja 1994.

snimanju emis le t'ate de lous /-"t ie cordr u Arsebs-Gazonu u Frar.rskoj

.

l2.srpnja 2004.

NAJVISI REZUTTAT U SEST SATI

Russe Locke (V Brtanija) post qaoje
210.172 boda u Hugglescote Working

NAJVIEE NASLOVA SP.A U GAOANJU GLINENIH GOLUBOVA
5!san Nattrass (Kanada) pobiled la je na iest Svjetskih prvenstava: 1974., 1975., od 1977 do 1979 i 1981.

a-

Najbrze osvojenlh 147 bodova na

prolsionalnim snooker natjeGnj ma
ponigao je RonnieO'su livai (Velika Britanija). osvojio ih je za samo s

JESTE TIZNALI?
PNe Olinpilske igrc

mlnuia

20

ekundl

na

Svjetkom

nog doba addane

nader tu 1896. u

pryenstvu u sheffeldu (south York-

Ateni. Od ukupna devet spattava, stteljaitr'o je btla na drugon nienu po brcju Osan nacionalnlh

$ire. Ve. Britanija) 21. travnja 1997. o'su van (r s. prosinca 197s.) drzi
irekord najnlaiteg igraaa koji ie postigao 147 bodova, u dobi od godina i98 dana na Engleskom
1

5

kih ledetaciia osnavata

nrelta( je

amaterskom prvenstvu u Alde6hotu

(Nantt Ve. Britanija) 13. o:ujka 1991.

lntemational des F6derations
et Associations Nationa es de

*

NAJMLADI SVJETSKT PRVAK U BDO PIKADU
i, Ni,ozemske)

NAJBRZE UBACIVANJE KUGLI PO BOJAMA lames Popplewei, poznat kao'Mayor of Fair'(Ve ika Bdtanija), ubacioje
Gaby Bueh mann (Svicarska)
sve kuqle po redoslijedu boja za 23

.

I t N I),

kaje k pNi

put

ponaiania na stelja(ki n

natjecanjina.

Ta

pravita

joi

se

ptinienjuiu na
U

f

nati{ jina

lelle Klaasen porazioje Raynronda Van
Barnevelda (obojica

postavia je svjetskirekord u sadanju naanom puakom na 10 m 2a 2ene (40 metaka) u N.lijnchenu Njemaakoj24. svibnja 1998., s rezultatom od 503,5 (398 + 105,5).

sekunde na snimanju emisije

A/
ditciplinana gadania

sporri show

!

5ocer u

studiju 5ky spons sewofthu (Middlesex, Vel.
U

Britanija) 12. svibnja 2005.

pokreaih neta, nalecatelji
sadaju cme krugove na btjeloj pozatlini. Mete tu

rezultatom 7:5 u fina u Svjetskog prcfesionalnoq pryenstva u pikadu

B tanske organiradje za pikado

(BDO)

.

NAJVISE POGODAKA

NAJVIEE CE/VTURY BREAKOUA U SEZONI
stephen Hendry (Ve ika Britanija) postgao je ukupno 53 certury breaka u sezoni 1994./1995.

odda'rog u Lakes deu (FimleyGreen, vel. Ertanija) 1s. sljeanja 2005., u dobi

PBTOUEM U JEDNOJ MINUTI
1\,4anue

AexardreAugrand

podiielkne u 10 kancentianih krugava koji nose razliat brcj bodava. Me.'t' tu 6tuha I a trenutaina bi I iezi

odsamo2l godine I l2l dana.

(Francurka) posodioje 19 meta u

NAJVISE UZASTOPNIH POGODAKA U SREDISTE
Leonard Proteau (Kanada) postigao je 1530 uzastopnih pogodaka u yediite
u 6 mjesecl,

lednoi min!ti na snimaniu emisiie L'atd de tous /e5 iecord5 u B6nodetu u Francu5koj 25. kolovoza 2005.
Gadao

NAJVISE 'PROMASAJA' [,1ark King (Velka Br]t:nja) odigrao
je 12 u,astopnih udaraca koje je s!dac pros asio 'promaiajima' na
natjecanju Benson and Hedges Maner Snooker Tournament u Wembley Areni (London, Ve.

U

ditciptinana gadanja
svaki

je,rain

m piitoijem na

taina''.od'
ttrijehc

put kad
pagodi

ispali hitac I

metu tako da je baren iedan

od 1967. do 1968., u

Canadian Forces stationu u lvlont Apki (Quebec, Kanada).6adao le puikom

SNOOKER
NAJBR'E OSVOJEI'IIH 147 BODOVA
l."dininaiin da s€ postigne 147 bodova jenda se cna kug a uba.inakon sake

dio mete vidna .fteaen, takav se hltac niuna kaa

Brtanija) 1997.

Donlnion l4arksman ]905 iz lezeaeg polozaja na udaljenostiod 22,8 ri.

NAJVIJI REZULTAI ZRAENIM PISIOUEM NA 10 M
sergejPi:ianov (stSR) postisao je rezultat od 69s,1 (prelim. 593 + 102,1)na natje.anju r gadanju

.

NA,'VBI F|TA
REZUTTAT U

SIRELICARSTVU

NA OWORENOM
(ZENE)
Park 5un9-Hyun (luZna

zrainim piitollem na 10 m za muikar.e u Miinchenu u Njematkoj
13. istopada 1989.
Rekord za zene na

tojudaljenonl
(Ruslja)

iznosi493,0 (393 + 100,0), a postav a

Korcja) post g a je 140s od nrogu(ih 1440 bodova u cheongjuu u luznoj Koreji

saje svetlana smirnova

r
OM

10. istopada 2004.

Mlnchenu u Njernaikoj 23. 5. 1998.

NAJVISI REZULTAT

ZRA'

.^a T

1O M Artem Khadjibekov (Rusija) postigao je rezultat od 700,7 (597 + 103.7) na natjecanju u sadanju,rainonr puikom na 10 m za muikarce u Mijnchenu u Njemaikoj 18. 11.2000.

PUIKOM NA

W GUINNES!WORLDRECORDS COM

255

-{ )
il

grl
s!

itRtJ,

NAJSTARIJA WIMBLEDONSXA POBJEDNICA
Martina Navratilova (5AD, L 18.10.
1956.)

uolnacl

natovua zn.rcnn
Bian I steve 5eib€l (5AD)

pobiedilaje

u

njeioviiim
s

parovima u Wimb

eion!

pai.neronr

Leanderom Paesom ( ndija)6. 2003., u dobiod 46godina

vp'rja i251dan.

loptku bez prestanka punih

I

h, 15 m n

Nawatilova dril irekord za najvite Mdova na tunhima u poj€dinaa-

dvoGniChristown Y^4CA u

mi i€nskoi konkur€n<iji
pobjeda od 1974.do 1994.

sa 157

Pho€nixu u Arizoni u sAD'u 14.8.2004

NAJDUUI MARATON (PAROVD

.
w

BADMINTON
NAJDULIA IZMIENA

Amer kanci Bill Weir iLance, Phl i Warren lgralisu no nltenir 101
^4arkmin 1l e u sacramentu u KaLifor h,1 nijiu tAD u od 9. do 13.travnja 1979.

I{AJVISE WIMELEDONSKIH I{ASLOVA (MUSKARCD
c. Renshaw

M Britanlja) dvojio je

rkupno edam W mb edona u pojP dlnainoj muikoj konkuren.iji od 1881.
do 1885. i1889. Peie Sampras (sAD) izjednailo je iaj rczrltat pobjedama od lqql do lqgs iod 1gq7 d.2000.

\.:_jr/ +
NAJVEEA ZARADA
(TENtS)
steffi Glaf (Njemaika,'ra slici) zaradia je rekordnih 21,807.509 dolara od 1982. do 1999. Rekod u mutkoj
sampras (sAD) sa zaradom od 41,314.315 dolara do

UDARACA NA NAIJECANJU

*

NAJVISE MUSKIH ZLATI'IIH OLIMPIJSKIH MEDALJA

.iI
fi,lortena Frosta (Danska)

Klna je osvojila iestolimpljskih zlata

!
NAJMTAOA
POBJEDNICA U MEEU KUPA FEDERACIJA
Ana Kuln kwa (Rusija,

muikoj konkrren.iji od 1988. do 2004

TENIS

i

cuka
su

susiana (ndonezija), igraii

NAJMLAOA TENISAEICA NA VRHU SVJETSKE UESTVICE
Martina Hlngis (svkaBka, r 30. rujna 1980.) doia le na pruo mjesto svjetske llestvke 31. oZrlka 1997., u dobi od 16 godina i 182 dana.

r 7.5.1981.)

dvaput uzasropno odigra iserju od

pobiedlla je 2s. travnja 1995. Annu' -Kain Svensson s €zultatom 610I 6:3, u

dobiod 14godina il23 dana. Njezin
uspjeh pomosao je Rudjida pobijedi
Svedsku s 3:0 u Kupufederaclja.

NAJVIIE NAsI.ovA
SVJETSKOG PRVAIG
Park Joo bong (Juina Korela) osvojio

NAJBOLJI I'IASTUP

ozuika 2001.

je rekordnih pet nanova svjetskog pryaka u muikim parovima 1985. i 1991. te u mjeiovit m parovima 1985., 1989. i 1991. NAJKRAaT MEa

rEr{rsAeA s Poztvr{rcoM
NA WIMBI.EDONIJ
Najbojinanup s poz vnkom
na

ta

Wm-

bledonu imaoje Goran lvaniievl( (Hr vatska)2001. Kad 9a je A I Eng and
Cfub pozvao dd

nanup

na

turniru,lva.

* .

NOVIREKORD NOVOPOSTAVLITNI RE(ORD

Kyung-min (luzna Koreja) pobjedia le lu iu rvlann (Ve.
Ra

niiev i je bio 125. na ljestvki. U svom 4. wimb edonskom finalu pobijedio je
Pata Raftera (Australija) sa 6-3,3-6.6-3,

Brltan ja)s rezultatom I1:2 i 11:1 za samo iest minuta na uber kupu u Honq Konqu 19. sv bnja 1995.

2-5,9-7. Na turniruje izveo rekordnih
213 assefrisa, od kojih 27

ufinalu.

+. NAJBRZI I
Andy Roddlcl (sAD) reryiraoje ai cil. je brz na znos la dotad nezabiljeienih 245,2 kn/h u QLreen's c ubu u Londonu u Velikoj Britaniji 11. ipnja 2004.

.

rlrursrc sERVrs I
t t

ilaibrai reniski servis za len€
izvela je Venus

Wiliams (sAD),

koja je servirala loptlcu bl?inom

od 205 km/h u Z0richu u Svicarskoj 15. listopada 1998.

*

NAJNdE RANGIRAI{I
IGRAT KOJI JE POBIJEDIO

O NAJVIIE
OSVOJENIH SUDIRMAN KUPOVA

.)

NA GNAJ\ID sl.I'T' TURNIRU
Mark Edmonson {Australij:) bio je na 212. mjenu svjeske ljenvi(e kad je pobijedio na Grard s/an tumi.u

Ukupno pet nadova ajet5kog pryaka za mjeiovte parove u

badmlntc

nu nasudinnan kup! osvojila je Kina,

iIAJDUUI TENISKI
MARAIOIII (PAROVD
Najdulji natjecateFk mea u

i

to 1995., 1997..

1999., 2001 . i 2005.

Na slid su pdkazani kinerki

natjeielji

Zhanq lun

(qoc)iGao

Linq.

konku.en.ljiparova t.aj:oje 48 h 5 min.lgra i5u laronaw Kadzie ewskii
RafalS upka prot v Mateusza

zato6kog iKam la Miiana Gvilz
PoFke) od 30. kolovora do

(N zozemska) protiv levqen Kafelnikova (Rusija) u aetvrtfi'ra

ja

l.

rujna

meau Us opena 8. rujna

1999

nom

L-l

L:l

POBJEDE ROGERA FEDERERTA U FtitA-

LIMA IENISKIH
TURNIRA B.t(iiopad 2003)

*

NAJvrsE zersrrn OIIMPIJSKIH ZTATA U STOTNOM
TENTSU (EKTPNO)

t

2002. u sportskojdvoraniGliwke u

a

NAJV|IE OSVOJENTH
TuRNTRA

*

ATp (PARovD *tffll|lff;i*"
)

I{AJVISE KLUPSKIH I'IASLOVA PRVAXA U

MUEKIM PAROVIMA (5

op.n (jl.tani2004 osvojio je8i nasovna aTp(Asso.iationor ^6tr.lian i1?:1,ft'/i,';::1"
Todd Woodbrldqe (Australija)

Iennls Prof€ssionalr) tumirlma

VIiE PARIIIIERA)
Najviie klupsk h ptuennava u muikim parov m, kojeje osvojo pojed nac ! inom klub! je 20, itoje uspjelo stlartu Foneru (Ve]. Britanija) t razliiti.n pa^ne ma od 1985. do 2005. Foner igra u teniskom k ubu Leverstock Green Lawn u He.tlordshireu uVel Britaniji.

tolkL erc i

parovd od 1990

u do

(oiujak 2004

)

Hrmburg Mrst.E

tvba

,zco4)

Najviie zensklh z atnih olimpijskih meda ja u ekipnojkonkurenciji, aak reda.n, osvolila je Kina od 1988. do
2004. Na dkije pikazana

.

Hrll. oe.n r 2004 r winbli.ro. ',or 2oo, a, pal 65t .d Grptsnj2004 )

NAJVTJE OSVOJENTH

PRvENsTAvA

nolnoteni$(ica Yining Zhang (Kina)
na Ljetnim olimpijrkim igrama u

POJEDIiIACI{OJ KONKURE CUT
Ndjv& pobjeod 1a Pryelttvrma

u

ATp

caEdi.. M.d.6

(vpan,2oo4 )

:ilHi;fij:T,;
ld*on
ri
Mrn.R c{p
'de' '/oMl O.t r Oe. k'isa4J /00\
I

Ateni 2004., kako 5e.vna u polufinalnom meau u poiedinaanoi konkurenciji 21. kolovoza 200a.

*

*
NArvtSE PoBJEDA u MuSxoJ Ko KUREitcur

iIAIDUUA
IZMJENA UDARACA

Sieven Wona lo

limmy Conno6(sAD) pobijed oje 109
puta na turniima u mlikojkonkuren

iA len Benbow (obojica iz Vel Brilanije) odigra

AIP ion rd;n de,d.c ?oosr Dd:i op.. c.r.. a)0o5) rL rtrd L pojeorndL"ot \orlJ'eniii, l.dia. W.llt il.rls per, osval a su ova renEaca rvan '982., '983., dvdpLt Leldl(SAD) itirDi Nrrdr+too or.. (rtDdlro{5) 1S86 1987 ie Pete Sanora3 reer. res4. reso. 640) z I lliil,"Bllll"'.T jl,ijli1997. 1999. wi.uia* n,ou. roor. ul

su

reriju od 24.596 udaraca u ten skom Worcenershlreu u Vel Brilaniji 23 travnja 200s. zmjena udaraca tnjala je malovise od sedam satl.

cij od

1972 do 1989

Connors ie pobiiedio u 1222 m€ia (1972..1989.), no je n.iviie pobjeda

na

t( / I '/?:::***' /
, I
cinonn.t M.3r."

I

""

*ll;1"r"[iii.rr', *,,1*;,1.1+,

lurnirima u mdkoj konkur€ndji.

osvorENtH MECEVA A ruRNtRtMA
NAJVTSE
[4artina Navratilova (5aD) pobiedila je
u

*

NAJVISE ASOVA U MEtU GRA'VD STAM TURNIRA

€kordnih

1440 me<eva

natumiima

od 1974. do 1994.

Najvile asova koje je servl'aojedan lgrar u meau G/ard 5/am turnira, aak 49,lzveo je Richard Krajlcek

O NAJVISE UZASTOPNIH POBJEDA U FINALIMA TENISKIH TURNIRA
2CO3.do rujna2005.S ka pikazuje Federera

.)

Roger F€ders (5viG6ka) owoj o je 24 uzastopna finala opena od linopada

utrenutkr

o5vajanja finala u pojedlnainoj muikoj konku€nciji na

Wmbledon!

4.

vpnia 2004. U okviru qore
5vih

desno moiet€ prcnai popis njegovih f iialnih pobjeda.

RLORECORDS,COM

I''

f'-.-:'r":'
: 't?r'&,:'" .-

natjecanju, idk 21, ubo je Henri Pellonpiie (Finska) 1995. lnsekti se

*
*

BORBA JASTUCIMA

svjetsko prvennvo u borb jastu.ima

Kalfomijiu sAD u je najstariie sodisnje natie..nj€ u borbijastucima t€trderetl put odtano je 4. vpnja 2006. svake
u Kenwoodu u

qodin€ natjeae se oko 100 borac. koj re bore mokrim i blatnlm jastucima siedeai na (eliinoj motkl

*

PUSENJE LULE Dr Lubomir clnka (aeika) pui o je lulu 3 h,4 min i15 s ra svjehkonr prvenstvu u pulenju ule na trka iitu
Ascot u Berkshireu u Vel. Brtanij 14. n.idulje li5topada 2001., Stole

*

pusenje lule bez ponovnog

palienja.

*ZRAENA
GITARA
Svake godine na Glazbenom i v deo feniva u Oulu u mlestu Oulu u Finskoj oddava 5e

*
*
3,

CONKERING
Najviie Svietskih pru€nstava u u muikoj konkurcn<iii, iak i. Marh (Vel.

Argy

u u Vel.

Britaiji24. svibnja 1984.
najmanje 580 g.

H69g;s mora

teiiti

@t€ru

osvojilisu P Midlane (Ve. Britanija)

*

*

1969., 1973. i1985. te

BACANJE MOBILI'lOG TELEFONA
(F nska)

OBIIKOVANJE BRADE I BRKOVA

Britan ja) 1974, 1975. i 1994.

M kko Lamp

pobljedioje 60

Ka Heinz Hilie (Njemaika, dolje) jedina je orcba koja je dvaput osvojla
clelokupan nadov na Svjeirkom pfrenttuu brada i brkova. Pobijedioje 1999. 2003., oba puta u kategorljl Ca6ka b6da na obrazima. Na natiecanjr u njemaikom qradu Bedinu 2005. nije biio pravog pobjednlka (u skladu
s beninskn' pravi rna), ali ElmarWeisser

svj€tsko pryen5tuo u sviranju

Najviie Svietskih prvenstava u cor*€ru u t€nskoj konkur€nciji,
dva, osvojilaje she a Doubeday (Ve. Britan ja) 1988. i 1993. Natjecanje se

*

natjecare ja z c jeloq svijeta bac vii svojmob nitelefon rekordnih 94,97 m
na

aaine

g tar€. Zac The Mag' net' Monro {v. Eritan ja) po-

ienom Svjetskom prvennvu u

bacanju

mob nih te efo'ra

u

bijedioje na tom pryenstuu
rekordna dva puta 2001 i 2002. lvlonro je od 1995.,

od 1965. oddavajedanput godiinje u

Savonn ni u Fiiskoj2T. kolovoza 2005.

Arhtonu u Ve. Brtanijl.

UBIJANJE KOMARACA BACANJE HAGG'SA
Britan ia) ba.io ie na 55,11 m u

otkad se prvenstvo oddava, jedlni pobijedio dva puta. 'zraina gitara najii<a je umjetniaka forma koja ponc ji', izjavio je Monro, arhheh kolemu le izvedba piesme fel in Love with A Gil gtrpe White Siip€s u trajanju od

svjetsko prvenstvo u ubilanju

u.rarienonod r

h.eq6

Jts ! *

(Njemaika, dolje lijevo) iz Jvapskos kluba bradonja bio je oaitifavorit
Pelkosenn

enrju u Finskoj.

zahvaljujuai Mjoj bradi u obliku \ ivn.o niem.aLod i.omenila

er-O-lr"Lih

".t..

!.

60ekundi2002. p skrbila

i

praw ruino kratlenu gitarul

JESTE svako

U

Z

ATI?
se

*o ina
ili

zaninljivu

badu

b*ave noZe

prvenstuu btada I btuava

t
Handlebar duha u Brigh-

G*

*r

t

PUUVANJE DUHANA Najdalje pljuvanj€ duhana od
16,23 m

ia

tveoje David o'Del (sAD) svtetskom prvennv0 u plrlvaniu

duhana u Gradu duhova Carko u Kalifomijiu SAD-u 22. otLrjka 1997

*
*

XUHAN'E TESTISA
Naiveae i

t

naistarije svjetsko

Prvenswo u kuhanju restira jest

koj se svake qodine odriava u Gornjem Mianovc! u Ybili. Pru€nnvo 2005. prvuk o je 1000 posjetite ja kojisu gled.liekipe kako kuhaju 20 kg rests. b kova, veprola, deva, noleva i klokana
svj€tski kup jaja

4.
*
Na

HRVAI{JE NOZNIM PRSTIMA Naiviae pobieda na svjetrkom Prvenstvu u hrvaniu noinin prstima, aak pet, onvarole Alan
'Nasry'Nash (vel. Brt.n ja) 1994.,

PODVODNI BICIKLIZAM

xrSewn A I
Jedii kesltet koj jeiak l0 plta
pobijedio

nd 5anjkama,

skjaika utrk. iizvedba

1996., 1997., 2000. 2002. NajviJe pobjeda u :€nskoj konkurendji,

* najveioj podvodnoj biciklistiakoj utr(i sudje ova o je 19 ron aca
kojisu 5e natjecali na 50

prednave Dieda Botianjaka.

aetn, ostvaria je Karei Davies (Ve.
Br

ia

svjetskom pruennv! u

teierlu Clmbiji

koie s€ odriava na
u

ejm!

Eqremont Crab Fair and Spont

!

BROJENIE OVACA * Pwo Svjetsko pdenstvo u broj€niu ova(a odriano je ! Hay!
austa rkom Novom JLZnom M/alesu od 14. do 15. rujna 2002 Na tom

*

tan ja) od 1999. do 2002.
Soumarine u
za

jevu Havelel

u

velikoj Eritanil jstGodon

N.lattinson (Vel. Ertania) koji le pobijedio od 1967. do 1972.

od 1974. da

1977 .

natjecanju noine ovaca triipokraj natjecatelja, koji pokuiavaju posodhl njihov to(an brcj. Pruinanovo5voiio ie P€ter Desa ly (Austra ja) koj jetotno

'lskesitise' znai'iskviti lkereieti poput psa'. Ta tradkja daiira k wemena kad su 5eoske id ote'

JE SUPRUGE tvjetsko pryenstvo u notenju 5rpruge svake s€ god ne odriava u sonkaji'tuju u Finskoj stazu dugu 215 m rajbrze 5u, za samo 55,5 s, nraa iMargo Uusorg BrgtUricht (oboje iz E5tofije) 1 srcnja 2000.

oSE

Britanii4. rulna 2005 Uvka je odrzana kao dio proslave ! aan 200 god na Bitke kod
Tralalgara, a odsad ae se oddavatisvake godine. Pobjednik 2005. bio je

nagolaralida izvode gdma* za
medovinu. Natjecanje nije ogGiiteno na bezub€

*

na(e, iakosu oninajbrojniji.

Drugo tradicionalno natjMnje na

* t{.i.t.rij€

UDARANJE U POTKOUEiIICU
natje<anj€ u ud.ra,
5€ od

lom eimu jen pusenie lule.

nju u potkoljeni<! odriava

1636., kao dio O impijade Conwold

NAIJECAI{JE DJEDOVA BozTeNJAKA od mnosih natjecanla ojedova Bo:injaka,

*

5e

Roberta Dovera (Ve. Britanija) kol. u Engleskoj odriava od 1512

*

natie@nje s najvis€

disri

*NAJRUZNIJI

PSI

plina le Pruenrtvo Diedova BoZianjaka Ca!Wa! u samnau! u ivlcankoj. Svak natj<arelj se r kvalifikacijania natjeie ! pet di<ip ina: peria.ie uz

Najviie pobjeda na natjecanju za NajrLrtnijeg p5:
na svijetu koje s€ odr:ava na sajmu sonom.-lva-

ltt *rr.

l g k ts
E 2

dn u PetalLrmi u Kalforniji u sAD-u, iak sed.m, o5tvaio je Chichi(lijevo), rjedak p.imjerak af akog pje(anos p5a. Poniednji viienruki pobjednik je sam (desno), 14'qol inji kine5ki kLrkmani pas s pediqreom, koilie su(e u:aevao od 2003. do 2005.

'a,_-

nimgrudama,'tan
(d scrplifa

lota ullju.

.)
kon kva i{ikacija natjeau

.

NAJVISE OKRETA

VODENIM SKUTEROM
U DVIJE MII'IUIE
Romaln Stampe6 (kancu5ka)

laeo je

12 okreta u dvlle minrne na vodenom rkureru

n.

lnimanju emislje r'-;ti de
/es

lou

ie.ord5

u

A€eldtcazostu

u Francuskoj6. srpnja 2005.

*

IIIAJBRZIH IOO M SKIJANJEM 1{A VODI IZA IAMCA NA VESLA

.

RONJENJE . NA DAH MUSKARCI (S PERAJAMA)

prljedenih 100 m skljanjem na vodi iza iamca na vesla lznosl 19,9 s, a
postav la ga je l2-godiinja lris Canrbray (Francuska). is je vukao osmerac iz vedaakog klLrba Ligue [,,lidi Pyr€n€es des soci€tes d'Avircn na snimanju emisije rdre de lous /ej Recordr u

:1,
*
I{AJVECA REGATA

- i

t
.
RONJENJE

tAMAcA ZMAJEVA
Resata.amaca zmajeva na kojol su sudjelova a 154 iamca odr:ana ie od 17. do r9. Lipnja 2005. u njemaakom gradu Duisburqu Vozila se 121 ut(a, na kojojje sudieova o 3224
veslaia. Reqatu le orqantnao klub Wanhelmer Kanu Gilde eV

Iom 5ietas (Niemaaka) ponavio je 10. srcnja 2005.
u Lout.akju u G'(kojnovl
svjetski rekord u ronjenju na dah za muika(e. U

NA DAH

-

ZENE

?

Argelarcazon! u

Francurkoi4. srpnia 2005.

REKORD NA 2OOO M

(MU3KI OSMERAC)
ronjenie r peraiama, uspio dubinu od 212 m, oborivii vlaniti rckord iz 200,1. od
185 m.

Rekordnovrljeme na 2000 m na vodi bez utjecaja plime tnosi5 min i 22,8 s {22,30 knr,ft). Tajje rekord postavila Nizozemska na svjelskom
pruenstvu u 51. Catharinesu u

*
p

Natalija Molianova (Ru5 ja) ponav la je 3. .utna 2005. u Nk u Francu5koj rekord ! kategoriji lonienje na dah, rtalna te:ina', sputtivair€ na dubinu od 86 metara. Molaanova ddi i rcko.d za tene Lr di5ciplini'dinamieno ,onjenj€ pe.alama,5a za,onom

Ontaij!

u Kanadi28. kolovoza 1999.

I{AJVECA UDAUENOST PRIJEOE A EAMCEM ZMAJEM U 24 SATA
jedenu iamcem zmalem u

'

* .

Rekord za najveau uda jenon
NOVI BTXORD NOVOPOSTAVLIEI'II REKORD

REXORD NA 2OOO M

(ZENSKI osMERAc}
zenskl rekord u ves anju na 2000 m n. vodibez utjecaja p ime iznosi 5 mir i57,02 s, a postav la ga je Rumurjska u svicarskom gradu Luzernu 9. srpnja 1999.

24 sata iznosi 151,5 km, a

ponavio ga je klub iamaca
zmaieva Pickerinq u za jevu Frenchman u Pckerinq! u

NAJVEEA UDAUENOST PRIJEOENA AQUABIKEOM U 24 5ATA
Hruat Davor rund

t

prcJao je aqua-

ontaiju u Kanadiod
25. srcnja 2004.

24. do

b,keom RX SeaDoo rcko.dnih 965 km u 24 5ata od liia do Dubrovn ka u HruaBkoj23. lipnla2005.

NAJVIIE UUOI I{A JEDiIOJ
DASCI ZA SURFAN.,E aakaT 5!'fera popelo se na jednu
dasku za 5urfanje 5. oiutka 2005.

!

snapper Rock3u u aurtralrkom Queennandu. Surfe. 5u se morali poperi i istov.emeno s!dari n:

golemojda(id!:

ne 12 m.

* +r

RONJENJE

NA DAH
driiCaros

-

MUSKARCT
sa

Rekod u ronjenju na dah
za muikar.e

rta nom telinom

Coste (Venezuela).

Rekordnizaron od 105 m ponigaoje na
Svjetskom pruenstvu

uVllefr

Francrskoj a. rujna 2005.

o NAJV|SE
SURFERA

.)

I

NA ISTOM
VALU
istovr€meno je surfaia na istom valu na rtu Rico na

pat

Ma.umba u R d de rane nr Ll Erazilu 18. studenoga 2005.

!1

.,

li,i,a
t /i,

*

NAJV|iE SKUAIKIH
SKOKOVA NA VODI U

30 s

(u

El'lE)

*u, ilal
s. Re.

4,

cleneniine Lu.ine (Francuska) izvela je iedam skokov. s okretom od 160 nupnjeva na jednoj vodenoj skiji u 30 kord je ponavjen na sninranju

en slje

itafetu na spasiaikoj vjetb za.ekordn h 45 sekundina
su

l'iti

de IolJ /et Re.ordt u

Bi{a(ossu

u Fran(uskoj l3. srpnja 200s.

snimanju em slje de Iors /er Records u Benodetu u trao.uskol

|iti

nov rekord na 100 m edno z. muika(e, koj iznosi53,17
SAD u

.NAJBROJNI.'E
ISTOVREMENO RONJENJE S

*

23 ko ovoza

2005.

.

PLIVAI{,IE 50 M
a

NAJvtgE PLtvatA u STAFETI U JEDNoM SATU

.

Najviie plivaaa koli su sudjelovali u neprekidnol itaf€ti u plvanju u jednom s,3tu j€ 137. Rekod je ponav a publlka na zabavi'Big

PLIVAiIJE 50 M POD VODOM

LEDNo (ZENE) lan ne Piets.h (Njemaaka) ponavi je 2s.5vibnja 2005. u Berlnu u
Njemaikojnov rekord n.
ledno za rene,
28.19 sekundi
s

RONIIAEKOM OPREMOM
2aron la su iitovremeno
b

Rekord za isplivan h 50 m pod

50 m

tu tajandskog otoka

vodom u 10-meta6kom bazenu znos 24,5 sekund, a postavo gaje
Cedric Genln (Fran(uska) na
sn manju emisije

wemenom od
2005., na manifestacij

splash'na bazenu Horsham War lVemorial u aunrakkoj Vidorij
25. ve

t'dtd de loui /es

taie 2005.

ne@/dr u Cabourgu u Francuskoj

.

l.
NAJBRZA TRoaLANA
STAFETA

kolovoza 2005.

t{A

.
i

NAJVECA UDAUENOST PREPLIVANA POD VODOM U 24 sATA (IIAFEIA) U iesteroilanol itafetl prepl vano
le pod vodom r51,987 km u 24 ,ata u bazenu u Oomouc! u bivioj aehos ovaikojod r7. do 18.

Woid Fenlva

2005.

Dosadajje olgan zirao

PLIVAI'IJE 100 M

sPAstLAaKoJ vJEZB|
Francuz Guillem Riand, Gregory Pratlong iMarie PasseboK otplva

I.EDNo (MuSKARcD
Aaron Peirsol(sAD) postavio je 2. travnja 2005 u nd anapolisu u

svLjestio

zaitn mo6ko9

;r
=-

r

.. r.'#-. :SllIrrr'1,$

v
'.--l
ll' Jti r!ii--i

{

SPORT

ZIMSKI SPORTOVI
NAJBOLJE .) VRIJEME U BRZOM KLIZANJU NA
1OOO

.:. -.,.:

4;)i;

-4-

BIATLON

*

,VELIKA .ETVORKA' U BIATLONU NA ISTIM
IGRAI\4A

M NA
(K na)

KRATKOJ STAZI
I alun L posigaole
r

o c E iar Eldlrcacn (Noaet[a) ponao c pto biaiordr (.ri e pon irlr. L sPrf t!, !1. ! po5rrpf h ndloni, P.le. n.. rol nafenr)l a r. r, ra !rh Z'Ekm
20112

r.lodioulcmeod I m
24,574s!buomk
na 1000 m na

Tanlu

qrnE iekrdF D$tqd. ! lGirr ! Sd t Ldke C l,i. (utih, sAD)

lEt(ol

naz

! Eor l! ! ia ji2 !elaie 2004 ria ! ( je pr k;zan u po !{.a ! te d s(;p .e.a
19

Bxtrtua ef ati ,ekra z; * najvipobjeda u svjetskom kupu u biatlohu, r i:k 6l oobtedom do 2l
5e

ZmskmolsDFkm

\

t;
ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE

tl
UMJETNIEKO KLIZANJE
NAJVIJE OCJENE
Doia d ceorge

*

.

NAJVISE MEDALJA U SPRINTU NA SVIETSKOM KUPU (MUSKARCD LJ poijen sp'i.ta .d l0 { ra nrLs

NAJBOLJE VRIJEME U BRZOM KLIZANJU NA

[a(e a.n.nna a ie N]!.rika, koir le !5!ol a reiordn.20.ed: F (r2 kro
De;r.[.arka Rep!b [a N]emaik.i
7

500 M
l.li
Kato (lap.n) pon gao le rekordno rl!ne od

NAJMLADI OLIMPIJSKI POEIEDNIK U BOBU Wll :tr! cLyu F(.! (sAO)i ole a nro 16 go.i.a 260 dana tad e oslol. 2 ahr edal! u bob! s pereroi anor' ek pom.a Z nskla o m.lsk m gram: !51 N4or tzL d i!.:6ko11928.
NAJVISE SUDIONIKA

8

licccn (Krnaca).o

d1i h,8eeb:nlh 4 b.oniare

b ole najviie ocjene u umjetniakom klizanju u muikoj konkurenciji, ..k

sedam

nrn'i h o..enr a 0 na sli.tsIor pruennir! za mLskare 1952. ! PrJqr L
M

14,3r!bzomt /afj!.a
t Late
Ukupno

dor to (lapa.) dob ale najvi5e

ocjene u umietniikom klizanju u d :a!a

NAJVISE OLIMPUSKIH MEDALJA U BIATLONU (MUSKARCD N.lvie medala ! bat onu ! mlikoj
kork!re..ll, iak sedam, oaoj ole R (oGro$ (Nlemaaid) ri, ata (4x 7,5 knr 1992, 1994 1998.), tr
nebra (10 km 1992 i 1994 4 x 7,5 km 2002.) bron.J (!tr<a s po5r!pn 4 stariom 2002.)

5viet5kom i(!p! ! 5a CtylLr (Lltdlr, SAD)

2550.atre.:tel3

z 77

!!dreova.ie i. z simo mpJkm gra :2002 | 5al La[e aty]! ! 5AD u NAJ.EScE
SUDJELOVANJE NA ZOI od pet.ria€ koles! adF ola e na i! | Lletr o noils( m grara od 1896 (!d,249 sa), amo { sponai, F.anG

:enskoj konkurenciji sr sedrm o.leia 6,0 1a s!ets<.m raein!! 1989 L. Pa.zL ! Frar.L!ko.

1l

NAJVISE GRAND STNMOYA Naiviie crard s/amova u umjetnia
<iji, d!a, osvolote

kom klizaniu u muskojkonkurenKrr s.harcr (Ar

jrrja) 1912 .916 K zaik

cr

dSian

Brtanre i!c6kendleo€ :a s! zrnk m o f;pjsKn qEma z ms[e o mpjske gre ptr' plt
ke

!

nnol a

v

I

od nas cla eJrops<cg,
mp Jkcq

slle:koq o

lfraka

o.rrne

r92.1 a. ddavatnajviie osvoienih medalja l€ xorveska, <ola le osrol a 28C medala N.
arJgom le mresiJ 5AD,
s 216

Najviie GraDd s/amova u umjetniikom klizaniu u :enskoi konkuren<iji, 1.ko.c. d!a,.1'rc c
dvile k

lal

l9l2

)at.e

5on.a

Her.lNoa.j
na

l916 :e K.tar

wr:

(iijemaika)

i984

1988.

I

t--l
o NAJvrsE

OLIMPIJSKIH

zurrurs
tri

.)

i

MEDALJA U BOBU
T.ojica sportaja osvojla su po

o impijrka zlata:fireinhard Nehmer i Be.nhard Germeshausen (obojica D
Demokratske nepub ike Nieinaake, dana, Njematke) u bobu dvostedu 1976. i bobu aetverosjedu 1976 i 1980. te Andre Lange (Njemaaka, na slkidetnos podlgnutinr rukama) bobu dvosjedu 2006.

! bobu I ierverosied! 2002. i 2006
NAJVIJE NASTUPA U
CURLINGU

*
*ruruvr3r rraeonuef
NA SVJETSKOM KUPU U BIATLONU
DISCIPLINI
U

CURLING

*

I{AJVTSE

osvojEt'IH

4X6KM

MJESovlTo
od uvodenja dirclp ine 4 x 6 km mieioviio 2005., Rutija je pobiiedlla
oba puta. Ruska ekipa o5votila je rckordne vl medalje: 5.ebro i zlato 2005. (gore) te zlato 2006.

SVJEISKIH KUPOVA (MUSKARCD
Kanadal€ oslojila 29 zatnih medalja na svleBkom kup! u.u.rng, od 1959,

otk.d

se Kup odrrava. KanadaniOavld Nedohin, Randy Febe)4 kott Pf€ilet l\rarcel Ro<que iDan Holowaychok owoiilisu posljednju zlatiu medalj! na

Norudani Peter Lindholm. Tomas Nord n, MagnusSwarrling iPeter Narup nanupalir! na posljednjim tdma Zim skm o irnpjskm iglama (1998.,2002. i 2006.), ito je * n ivEe nastupa u @rlirEi, u muikoj konkurenciji. * Najvile nstupa u antingu u ienskoj konkurerEiii, takoder tri, dlele Nofrei.nke lvaiaine Haslur'Jt i
Dordi No.dby koje su na grama

* .

NOV NEKORD
NOVOPO5IAVLJENI RE(ORD

*urvr(e
BRZINA POSTIGNUTA A'RBOARDOM
Najv*a bnrna postiqnuta

Nkaatd

Clatsic snow

bady

.anupa e 1998.,2002. i 2006

boaiCom iznosi 141,7 km'l'.
Laurenr Matthey (Svica6ka) na natjecanju op€n la je
re5

svjetskom kupu 2005.

*

*
DRtAvA s NAJV|SE MEDAUA U SPRINTU I'IA svJEIsKoM (uPu (ZENE)

.

]'IAJVISE OLIMPUSKIH

NAJVTJE osvoJENtH

SVJEISKIH KUPoVA (zENE)
Kanadaj€osvollla 1l zatnih medalja na
svjetskom kupu od 1979 , otkad natiecanje odriava u zenskoj
se 10

MEDAUA (ZENE) M rjam ott (lvicarska) osvoj
vebro 2002. i 2006.

cl6

u

Ar6u u Francuskoj 2005.

,a,.board je zrakom ispunjeni

(do 1988. s km, nakon toga 7,t km) ruskale ekipa osvojla 17 medaljar pet zlatnih, osam $ebrnih ii€tii bronaane. Rusiia dr: l svelkupnlrekord, s 35 medala u muikim i t€iskim di5ciplinama
U Zenikom sprintu

NAJSTARUI IIATJECATELJ
Car Rliey (5A0, r. 14 stopada I904.) joj le redov to iqrao curlng 22. vpnja 2004. u Cu nqkubu

lartuk za 5puitanje niz 5ni jes, zr.den od avrste tka
nine presvut€ne planikom.

.

sportal le:e

na

trbuhu

NAJVT5E MEDAUA NA SP (ZENE)

a$ nboia

u

Sa*akhewanu

!

Dordi Nordby (Noryeika) osvoj a je ukupno 11 medalja (dva z ala, t.i

godina i281 dan.

eebra

iist

brcnci)od 1989. do 2005.

WWW,GUINNE!9WORLOR€CORO9

COM'5'

-'".-. -':,l

NAJvtiE

.)

MEDATJA U

MEDAUE NA UEINIM IGRAMA
AGRES|ViI
rrt -t rrvE

s,vocRoSSU
Blair Morgan (Kanada) osvojio je reko'dnih otam
medaJja u snocro5'l/r zlato

s(AIrivG

Najviie medaja u agresvnom lnrlne rkatlngu (Als), osam, osvoj la je Fabiola da 5ilva (Brazil), od toga
sedam

od 2001. do 2003.. 200s i 2005., yebro 1999. i 2000.

iak ,ata. 'Pravilo Fabioia' lvedeno

je 2flX). da bi se i€nama omogldla

kvalifikacila u zavdno natjecanje muik.raca u yerir, disciplini Als-a.

* .

MOTO X Bran Deegan (sAD) orvojioje
NOVI RTI(ORD NOVOPOSTAVIIENI REKOSD

rekordnih osam medaja na X-igrama u dis(iplini Moto x u rvojoj karijei ledna od tih medalja bila je ziatna.

.

SPORTAS 5 NAJVISE

*

ilAJoutt sKoK
MOIOCIXI.OM 5 RAMPE NA RAMPU UZ OXRET UNAIRAG

SKAfEBOARD NA.'MLADA OSVAJA.ICA MEDAUE
aylmi
Kawasaki 0apan) oyojila je na X-lgrama 1997. brontanu medalju u ag.erivnom /n-ltne vertu, u dobi

ZLATNIH

Amerikanci Andy l,4acdonald i Tony Nawk osvojilisu po 15

MEDAUA NA
X-IGRAMA
Najviie zlatnih medalia na X-igrama, iak 14, orvojio ie
Dave

larijeri

[,1ike N4et29er (sAD) wojim ]e motociklomprcrkoiio 38,1 m 5rampe iarampu uz oket onatlag. Skokje iaeo iznad fontana i5prcd kasina Ges3ls Patac u Lar Vegasu u Nevadi u

Mira

(sAD)

kojir€

r]l.iit rija o6vaja.ka n'.d.. lje bla je Anqelika Gnan€da
(sAD), koja je 1995. osvojila zlatnu meda iu u disripliniX Yentu,€ 8ace, u dobi od s3 godine.

natjeie u BMX disciplinama Pa i Yert Mira rckord
drzi od kolovoza 2005

5Alu

4. 5.2006.

'Nernoguti skok'. k6ko je nazvan, bio je dio prcno<i)e I lr.:'a Nenagua ninia
r Tomom Crurseo.n u slavnoju ozi.

t ccA
:,li \-

NAJSTARIJA NAJVISI MOIO X SfEP UP SKOK
NajveG visina ponignuta u disciplini

sPoRIAStca
Angelika Castaneda (SAD) naijecala !e u discipliniX Yenture Race 1996., u dob od 53 godine.

Moto X Step Up na X-igiana iznosi 10,67 m, a portiqao ju ie Iommv Cle wers (5A0) 18. 8. 2000. Ia je disciplina
zapGvo skok uvssmotociklom, pd

1'IAJMI.ADI

s

aenu vozaai pokuJavaju pr€skoiit

oSvAJACtZLATNtH

..

letvicu pGtavllenu na vrhu

MEDAUA
Byan sheckler (5AD, r. 30.

':e

prosinca 1989.) postao te

iIA.,DUA BMX
SKOK 5 RAMPE UZ OKRET

najmlada osoba koia ie
na X-isram. kad je u dobi

oD 350.
Escamilla (sAD)

od 13 god na i 230 dana pobjedio u d s.ipliniskateboard
Park na 9. m

X grama

u Los

A a
.
r
21.

prnkdio lt39

NAJvtiE MEDALJA
U SNOWBOARD SLOPESIYLEU

sAO-u 17. kolovoza 2003. Lind*y Adams Hawk ns (sAD,

rujna 1989.). najmlad. je o6v+ jaaica ,labe ftddje na X.igrama. Pobi€dila je u discip ni5katebo.rd
SAD u 3.

(MUsxARcr)

shaln white (sAo) osvojioje pet meda ja u disciplinlSrowbor.d
s/operlyle: zlato od 2003. do 2005.
i

ve'l na

10. X-igrama u Los Angelesu u

Kalifornijiu 5AD-u 7. kolovoza 2004., u dobiod sanro 14 godina i321dan.

r-

*a

<.--F-

I

\l

r

SPORTASICA s
(sAD) osvojila je zlato 2003., 2004. i2C105., a Erin simmonr(Kanada)
o5vojiLa je

trtAJvtsE

MEDAUA NA
ZIMSKIM X-IGRAMA
Barrctt christy (sAD)
2001. ukupno 10 medalja na zimskim X-igrama u

s€bro 2001., 2002. i2005

.

SNOWBOARD SLOPESfVLE IaENEI

Barett chisty (sAD) owojila je pet
medalja u snowboa.d J/op€5ty/eu zlato 1997., srebro 1998. i 1999.te

.

A I
NAJDUZI BMX SKOK UZ OKRET UNATRAG

sfiER X (2E E)
Aleirha
C

ine(Kanada)

owojil.je pet

b.onG 2000. i 2002.lanna Meyen (SAD) izjednaaila je rekod osvojivii yebro 2002. i zlato od 2003. do 2006.

m€daja u discip inis*terx zlato 1999.

iod

2001. do 2003. te srebro 2004.

SNOWBOABD
SUPERP'PE (MUSKARCD Danny Kass (5AD) orvojioje tet meda je u tojdi5ciplini:zlato 2001., rebrc 2003. i 2004. te broncu 2005.

[4ike'Rooftop' Estsm lla (sAD) svojin'
je BMx biciklom preskoaio 18,94 m uz okret unallag na Mega Rampi na 11. x'igrama u Los Anqelesu u Kaliforniii u sAD-u 3. kolovora 2005.

.

SXIJAiIJE SUPERPIPE (MUSKARCO
o
sson

i

*

NAJDUZI

.ron

(i€dska) osvojio je

tetii

MOIO X SKOK BEZ RAMPE 5
OKRETOM

medalje u ditdplini sup€.Ptpe: zlato 2002.. vebro 2004. te brcn.u 2003. i 2005.

.

MOTO

XBESff C(

UNAINAG
Amedkanci lercmy 5tenb€19
(na slici) iNateAdams svojim su motociklima preskotili

MEDAUE NA ZIMSKIM IGRAMA

.

Enan De€gan o5lojio le 2 zlatne medalje u di5.iplini Moto x 8en Lrcl na zimskim

SKIJAI{JE STOPESryIE

.

Trnner Nall(sAD) ilon olsson (svedska) osvojilisu po aetirimedalje u disciplin 5/opertyie. Hallje osvoi o z ato

-

X-qlama 2002
2005.

zemlje na :emlju) t ok€iom
dirdpLine Moto X Fre€5lyle

NAJVISE ZLATNIH

MEDAUA
Amerikan( shaun
skim
Pa mer i 5haun

whne

orLgjili ru po ien ,latnih medalja na zimx-israma Palmer je zlato osvojio o

od 2002. do 2004. i5rcbro 2005. Olsson jeosvojio toncu od 2002. do2005.
SAD-U

6

ko ovo2a 2m5

/ -

tdir

razlitne dis(Dline. 51ler X 2000,
ter

sxljAl{lE
lon ol$on (S!€*.ka) iTanner Hal (sAo)
osvojili su po 8 medalja u skijanju na ,imskim Xjqrama o s5on je osvolio 4 me-

\nnwtxBt

X od tq47

Mountain Biking \4ftite je zlato oivojio u

dolq4q Stuw 1gg1. i Ulta7$s 2001.
disc plinama

,\\

Snawbaatd tupetPipe 2AA3. 2006. S/opeity/e od 2003 do 2006

Ie

daje

u

s/operveu

iieti
13r

u supe/Pipe'r.
Lr

Nall je osvolio jednu meda ju

8ig

Anu,4

.

t

slapettyhu

tupe.Pipeu.

SNOWBOARD
SUPERP'PE IaENEI

.
del

SNOWBOARDER

X

Kelly Clalk (sAD)owojilaje aetiri

(MUSXARCD
seih wer(ott (5AD) Mjio je rekod' nih pet meda ja u di<iplini snowboar'

medalje u disciplin i 5nowboa.d superPipel z ato 2wz. i 2006. te

vebro 2003. I 2004.

X yebro

2002., 2004. i 2005.

te

.

broncu 1998 i 200r.

S('Ei X (MUSKARCD
ut*a
niz padinu koia se sanol

Skte/ X ie

.

jiod skokova, oltih zavoja, brczujaka
ama. Enak G.vaqqio (kancu5.ka) osvojio ie pet medaiia u toj dis{iplinil

Dvije rpodai ce

5'UOW8OARDER X ('ENE) ovojib su po trime

daje u rojdlKiplini: tindsey lacobe it

zlaro 1999. ibrcn(uod 2001. do 2004.

E!

,l\
N N E5SW O RLD RECO RO

5 COM

ATLET]KA (UTRKE), CESTOVNE

UTR

KT

.

.

SPORTSKI REZULTAT,
1O.OOO METARA

ATTETIKA
MUiKARGT

- NA

ECANJA NA OTVORENOM
MJE5TO
A1on., Grila

-

MUiKARcT

(.nen e Eekee (E:opla) ra

prl! obarinF ! ai1 toq re
kord. u fi.. fa l0 000 zd mus[a(c u Brlxe en r Be q:ii26 8 2005,5 pobreci i
[:m urem.n.m.l t6 m n

REKonD rME I DR2AVA 9,77 AJafa Powe (lamalka) 9,77 lult n Gdr | (5AD)
19,12 M.hao rohnlon
(5Ao)

DATUM

Atianti,5AD
5e!lra, ipanl!rska
Kaln,

l
24

41,13
1:4r,11

M.haellolrnsor(SAD) !v sor ( p[eierlDanrKa)

'l': .c)
*'.r

i

2:ll,S5
444,79 720,67
l2

Nje riia

N.rh Nqery (Kenla) l:26,00 F.ham E Cuqroli(Mr.io)

r.4l,lr
37l5
101

261751
utria od lcdnog

N.ham E 6usrouj(Mroko) N.ham E cuctrouj (tlaroko) oan elKom€n iKefila) Kom€n Kanei!5a Bele e {Er opla) Kenen;la Beke e lEl opla)

m, ra Be,Ln,
R

iKefira)

lja Nlemaika
r,ska

7 npnla 7 rljna

1999 1999

Ret, €riia
Hon9e., N zozemska Brux.ller, Berqrja

Itr
lf

sarr

56 55,60

la F €.he,
Tosh hrkoSeko (lapan)

Frd

h I 13 59,30
?l

Ze

3000 i j prepreiiama 751,61
110 m

and
!

30oo0m
22 o:ulra l93l
12,91 12,91

r2913,30

p,epoaan,a

i traeed Shaheen 1xata,) ao i la.kron (Vel Brlaaila)
sa

irdleG4rl00m

400mrpr.ponama

46,73 17,40

17,40

I1358
2

54,20 5A0lle'omeYorng A.ron. Pertiqreq NerYo/k,5AD -J+,\.!'ooMfoLl 7101,39 Ve BrrJnja(PeterE :olt,ca4Cook, London,V€ Brranija
steve Cram S.b.n an Coo)

5AD (M.haerrr'la6h, Leroy auaer, Denn s Mildrel, Car sAD Uohn DrJmmoid , Aidre Casor, Dennis [,!ii.ho , Lerot 3ufte ) Ar eirki k ub 5anta lj,4.n .a, lAD {M \|,ranut sAD tvla6h, Leroy BurIe , Foyd Hoar.j, Car Lervl!)

lerr)

rhae

14:13,30 zapadna Nlematka (ThomdW.$inqhage, Kon farad Fudak, M.hae Lederet (rr Fe(hen)

Njenail.

17.

koovoza

1977

2ENE

REKoRD tME I

DRzava
G'fith
loyne,

. { aoo r )-3 ..893 016 ,'\

10,49

Foron.e

. o.. .F \^D V""o o.o. .." " .V". .o." q. " 0 . ".r 'odo .d "
E

(5AD)

MJEsro
ndrnapor

SAD
o

DATUM 16rpala1933

-o".'

o33
03

2sr30KM - ZENE
aleGke retorde

v
.a
Fotoq.al]a

v..P ^. "." B ',. p 3p9 o

.r .p,oto3a )..0 .o t..o " L .rd9 3 o"oo4
11 Nita199)

p"o"

tulzlki Nogu.hi lapan) arz

!

utrkama

25 l0 [.i z. Zcn.

prikazule nl.z n nasi!p !a 9 sljetskom at ets(om prlennv!

van Ab.y egese
a

(rr6ra)

Kiia ^9, 8cr!.n, Notuelka P€klnq, K na
9ol Borqhothause., Nlemaik;
Borqho2hausen,

11 lpnja

2004
1998

3

ruina 1993
2000
2002

Ie!

Lorouo.

(Kon

lr)

Ntem.il;

7 lo o!oza
3 iul.J 4 yprla

I -._ tq .) t
{ t,, ,t'

Nrlenge6k(hen, I01,59
1211
51,14

Nlemaika 21 ,ul.r :0 ioovoza

6u narJ

5adr tova lRusla) lordanka DonIova (3u9a6ka)

ok o

Scra Zagora,

Grika Buga([i

2004.

]993.

0 ? i.- ,,, abi

'lil.* ei
r t

( 1"*, './

.. 16 J.DB,.
C! ander

noina Nlemaika le G ad nh, Sabn€ Reqei lnqid Auorlva d, Mar es Gdhr)
R

(t

t|-

tanbetra, Aunra la

(hardion, Nan..cn Pc

"t","".,."

o'

Oo \"r o.. vo oo o. oo)3 " o /
7

t

Ma,ioi Joner)

"0.p. "

5dD

50,17

555R

(N3dc:da O

zrreiko

Llubov

cur

na,

ltlorkva, Ru!la

Ljudm a Borirovr, rina Podra.srara)

266

GUINNES5 WOR LD R€CO RDS 2OO'

'ti

POLUMARATON
MUIXARCI

50m

NEXORD IME I DR2AVA

60;
?00

t,55

6,r-

Donovan

Bailey(Ka.ada)

Matridcene

(sAD)

M,EsIO Reno,sAD M;diid, ir,nioriki

DATUi'
9. veljaae 1996.

-

ZENE

Elana Meyer (iu:noafrlaka

3.vai;.;1ees.

Republjka)tri ukvalinka.i
jama utrke na 10.000 m na

T
214,96

lg€ma Cornmonwealtha
2002. u Manch€steru u

VelikojB.itanij 16.6.2002
1997. 1997.

l:11,13
1

I4eyer

dr:

svjet5kirekord u

!o I'

preponma pJepgnal'a atatera4x200m
50 m s

12:49,50

5,25 Mark 5,25 lrark

r

7,3{
l;01,96
71

McKoy (Kanada)

(K6n6da)

I998. 2004.

Kobe,lapan

5. 6.

1945. 1994.

coiinla.kon (Ve. Brtanlja)
nlia (Linford chrirtie. Da' aBithwalre, Ade Mafe- lohn R€gis) sAD (Wallac€ speanan, (etron ( emen, Fayettevilla
Darold william5on, Jeremy Warine.) tr'je1ltarleril, sAD Rich Kenah, oav d Krummenacked

l

1:22,1r velika Brit

a.

I99I.

oitateia4xlrcom ltaldaa\6bor
UE

tAD

11. veljaae 2006.

1.94

ir;itei-g.

(ia"t

dro::sAb

5 vara62ooo
199t.

5.0,I

E

BE(oRD

60;

t,96 klna P,ivalola (R!5ijd 6,!ii trntprivaroia (F6ija)

IME I

Dnzava

MJEsto
Madi!,Sp
Madid;sp

jol5kq

DATUi|
9.veljaae199t.

joi5kt

1i.valha;

ree3.

iooom .isoo;
l

?col soo tr

milja

4:17,14

2:jo,!4 uiila lituiaesuutori iraoia.lrti st*ihoim, lveai[a 2s.;ari;ie ieee. MoskvtR,s.t i& vaiia@ 2006. r:5824 ;r ibodtGuta
Doina [4e inte

llainijk IJt.82 .ola.da cepb, asiovanija)
?.!P7 Mfl -ellig!!:y

Li€tin,fran(!5ka Bei. Au$rija
East

l3.leljatelser.
L ozu.ta
2002.

(Rumunjska)

Ruthedord,sAD

9. veliaae 1990.

l:32,41

j:i';jt
3000m brzo

Rlsja 0ekate.ina (ondratjeva, Khabarova, J!liva Petonkina, J!lia Guitna)
Rusija

lrina

Glasgow, vel.

Srtafija

29. 28.

rijet.ja 200t.

(JltiaGuja;a, a sj rot taiovi,

otsa

Gtasqw, V;1.

siila;ija

siatfh ioo6.

zaj(eva,

8:18,7t i6

ol6ja KEsnomoved j; icxe; d;fdot;, riien;

afd;;j4;.
Bukureit,

relena,za jcela, Jekaterina Pldtopajeva)

hodanje

11:40,33

C

audh lovan (Rumlnlrka)

Rumunjska

30.

rietih

1999

* .

NOVIREKORD NOVOPOsTAVL]ENI RE(ORD

MUSXARCI

REKORD IME I D8'AVA

MIE5IO
Nijmegen, Nizozedska

!
l1

DATUM

fl

resru u zur-rz

27:02 41:29

Haile cebBela$ie {ftiopiia)

FelixLimo(Keniia)
Haile

Rijea naratan' potjete

polunaralon o25kd
a
rao

55:'13

Geb&|.$ie {ElioDiia)

.sl-u-dq|19qa ?001:

ll1:3?

5855 xaile

GebEela$ie Haile Geb6ela$ie

(Eliopija) {Eiiopija)

Ploerix,sAD ehaika

15. sileinia 2006. 15.

siFtija 20i6.

valniku Fidipidu, kaji je

k;

Alphen-aan'den-Rijn, Nizozemska 12.otuika2006. Kumamoio, 27. veljaae 2005, Berlin, N 23. ruina2003.

Japan

6rl:33

Takahnosunadaoaoan)

2!,liDnia

1998,

Atene u Grikoi, kako bi

2ENE
15 k 20km pduraqon a 2l k! a l0 km

REKORD IME IDRZAVA

MIESIO

DAIUM
23. velj6le 2003. 5. veljaa€ 2006.

o

srtanija) r 06:r! aiaitMeve;ijARl 1:22:13 Mizuki Nogu(hiuapan) l:38:49 Mizuki Noguchiuapan)
1:01:25 Palla Radclitfe (Ve.

30:21 Paula Rad<lifle (Vel. Brltaniia) 46:55 kyoko Fukush:(Japan)

irarugame,lapan B no,Vel.Eritania lo(o.Jcoan Blnin,itjemaika Berlif, Njen6tka
Io{oro.

6lstopada2001.

15.\,shja

999.

25. rujna2005. 25. rujna 200s.
.2s.

ooo

631

! i6raeADe{jaoanr

raoar

hpnja 2000.

WWW.GUINNESSWORLDRECORDI

COM'57

uSraio

NETOBD lrIE I Df,'AVA

,EsTO
!9.l'dol.-YSl,-BJilit'jl,a

DAIUIi
?q,Ft-"p9-dJ1.e.78.
. .

lo.llpel Y,€.Lqjjtarjji ?, lj:l9p?!r ?002, llitins,o, ll,:?1,gryjli 1Pe.8. ,d!hide, l:5r lingpag-a 1.e.91.

ColaqAusl.alia
2Ett
100 milja

A-,ilJJlji Aunralia

26,11,-2.12.1984.

iETOiD I E I DN'AVA J:14{6 Noimi sald.i (Japao)
14:2515
Edit

[,E5IO
Vqo'ta,

Itqo nilja
5

1id;;ior:5ad2
2t0.l06km

l€.cd (Madanla) Ekano. iobinbn (vel. s.nanija)
Edit Be.cn

da;a

8dl.6j1G

tandr. B.Mick tNovi 2e

(MadaBka) and)

harlja 27. tuj.a 2x,3. halija 21..22- tujna 2002. N.nanqo, aunraiia 1r.21. orujla 1998 V.rona.ltalija 21.-22. tujna 2002. d;pbe,ho{n, Aitralija 18.24.11.1990
V..oE,

t .

tSUl'IAnCl

RE(ORI'

IME I DR'AVA

117:25.6 B.m dot gur.

117:21 lefieEon

BRZO

5t2;

M.u.irio

(Mekiko) P€.€z (Ekvadod D.nil.io {rralii.l

M'ESIO
8erg6,

Notoelka
f.an(urta

DAIU
T.ribnja
1994,

tu;o.irdlii.

Pari! Saint'Deni5,

23. kolovoza 2003. 3. drooad,1ee2.

HODANJE NA 20.000 M ZENE
Olimpiada lvanova (Rurta)

ddi

'EE

TEXORI' N'E I DiIAVA 41:56,21 adeld. fii.lkina (SSSR)

TIJESIO

DAIIJI'
, Iuini ?00-!

?qqq.

!2512?

olimpiad. lvangv. (RuEaI

hodanjuna20.000m-1h, 26 min i52,3 s.lvanov: dr:i
rekord u cestovnom brzom hodanju na min

1.:s:41 Ollmpirdalv.nov.{Ru,ija)

8i{aE. {6tBl.,a

i

20km-

1

h,2s

l41t

a posravila

$je

u

Helsinkiju u Fin5koj 7. 8.

2CJ05.

ul{aio

iExoRD

rk

r

orlava

ttlEsto

DAtu

.

BACAN.IE

KOPUA
ZENE

ioi*iplin€i100 m 10,64 r *ok u dali 8,ll m; logla 1133 m; skok ! !k2,12 m; 1!0 dilk a7,92 h; ikok i motkom d80 m; koplj€ t0,16 m; 1500 m 4:21,96 oin
m s

pEponam 1!,92

sj

pnenstllr lAAFa u Hekinki-

l!

\s'

u Finskoj14.8.2005

tE[E

REToRD

tME I

on ava

MtEStO

DlTUli

qkollje

Fdmoboj. 7291bod
5

71.70n

cxl.idyr

iaqlrline royn€lKs8e

Me.ander{Kub.) (sAo)
fl

HeltnkiJinrta tdl,lu!]la (oreja

14

k9lq

2l

iujna t9ry.

l12 t

rDis(ipline: 100 m

preponama 12,69 s;skok u vir 1,86 m; kugla 15,80

200 m 22,56 5;skok u dalj7,27 m, koplje 4t,66
1,78 m;

rrDi*iplinq 100n 12,49r;skok! dau6,12 n; kugla 16,42m;*ot uvB
5

&0

m 57,19r;

l00m

9r€pon.m. 1422

5;

di5t

'lt

19 m; skot s

notkom 3,10

ni kotlje €,78

m; | 500

n

5i15,86 min

!'.

I

t-

\l

MUSTAiCI BEKonD IME I Di'AvA idie, sorona}or (Kuba) 2,a3 n {9!ll .llljPlkoL . 6,15 n reisej Bubra qrrajina) ,L* y$ll 8,7sm Ca.lLsi' 6aO r.oskok 1283 m Aliecer Urui . (K!ba) (hrinirn Ol$on (Svedska) 17,83 d
.

.

L"sF sdmbor
r Di*ipli.e:60

!4!4-!
m

u,ot.
elok
u

E!!q'i"!

ni"oy E,"er

tsroi (54L

,
&

M,E5To oATU EqdqE ita- naadrika l orujra 1989 oolted, 9!Eji!! l!. veri.!s!93, 27. sij.tnj.1e8a !!sYd! s40 tlndenng.n, Njemrlkl l. olujka 1997, Budinpeita, MadaRka 7. o,ujka 2004. L* a"s"!a8q lo. !j<ry1!91 Tsolno. Kan.d. , ... l4' g-ryjra l2!.
m s prepomma 7,8t

sKoK MOTKOMZENE

s

Y
\

!

ielena lsinbajeva (Rusija)

10. svjebkom

t67

sj

d.|j7,84 m; kugld 1602 mj irok

u vL 2,13 m;

r

rkok

s

fro*om

5,20 m;

10@ m 2:57,96 min

l€xE

nEtoiD
491

niE r oillava 2,o8q &i! sdsqvinllglra)

m

lelem |tnbaida (Rusiia)

Anst d! Njm.ak DoiRL ulG,ina

J:SNT

DAIU
4.v.lj.ae20o612. veljaae 2006.

H€l5inkiLr u

Finrkojl2.
2005.

50; ii;l;;iibir9.iq4!!!{.hql;!4El i!gq'-'- ._ !qgd, !!!p-ElC?!!!r,r!L '_ts9!!1
.

l.brsE!

r€

C,"i't+9!!q-!! n jq4&
Fin

1?..r.rlice

1!$!ja.e

fZ7ree2

r Di*ipline:60

m

r preponad.8,22

r

sk

*!vli

1,93 m; kugld 13,25

di rtok

u dalj6,67 m;800 m 1!0,26

DUE |SKE DtSCt?Ut{E

-

litU3XARCl

Dultt{a

lrrt

toitava

ruEsro

ale!EE!'

Dftafltxo noxJE[r xa

DAlt

-

t Srancl

lxrltia t
212n
1t6m

(Njema&a) rt nbor, Slo€nrF STATTXO NO IEIIJE I{A OAH - MUJKAiCI DUSII{A IME I OiI'AVA I'JESIO
T,om

DiravA .I9t' 1.n' (qeq{&l
E

I

fEsm
l!!r.a!i,

qqc

DAIU
10.

epnj4qE.
giujka 2006

si.t4

,

-1

E49r1!.q1.|$! ou8tllst(l Dlsc|ru
l.'.tillli_illj_n.a.

!I'I

E

- tEiE

! DlFt /l
18

rm

sielas

(Njqqlgl

,E!!!l*t
!i@,

p.glijliiva t.lin.

!-e.2.

p,eriji,

89,".

nE I D*tlva
Natalia
I,anya

MolLr.va
lVeL

(i6ij.)
Britanij.) &hanija)

lri394!!t! JES'O
tan<u5ka

12.

poinJi 2q4. DA]T'H

:
17. 5.

tujla r!05,

Er-gg!!q.!i!
DrirAMral(o iotuEME i_l p!r.!4a a b.r p.€ja

ta

oAH -

tE[E

_...1??r! 160 rD 78 m DlrB[rA 178 m . 131 m
Dlf,tf,a

Ta.y.5tie€ier

I!lk3lc.k6 Turk i(iic arali. Molt d. (tiuiija) o.ha!, tgip.t
srr*ffl
{V€1.

2t.rpnja2ool. kdov@ 2002,
DATUM

nuda"os;r&5.

tME I

DRlAva
OtrlAVA

iuEslo

N6talia Moi.i-nola

(!gsij.)

N.tali! MoR.nova (Rusi6)

tan6(o io rxrE

a DAr -

tt{E

tE

I

rruESIO

DAIIN

Natalia Molt.nova (Rurij.)

RON.lENJE

NA DAH - ZENE .)
Natalia t!,lolaanova (Rurlja) pobijedila

+.
Nata ia
i

RONJENJE NA

DAH

-

MUSKARCI

Cadosu Costelr (Venezuela) a€rtita kolegica

FS
H-x

vh

=

ie u kateqoriii Stalna teiina bez peraja'zaronom od 86 metara na svjetskom pruenttvu 3. rujna 2005.

laotanda (R!sija) nakon njegova

rekodnoq za.on. od 105 m€tara Lr poie dinatnoj muikoi konkurcncij na svjetskom
pryenrwu u ronjenju na dah u n'ancuskom 96diiu villefranch€-rurt!,ler 4. rujna 2m5.

drzljoi

pet rvjetskih rekorda u

WWW.

G

IJ

N N E

5

WO

R L D R EC

O

R O S .C

O

M

26'

'

VE5LAN]E, STRELIASTVo

SPORTSKI REZULTAT
VESLANJE (FrsA)

t :..

MUSKARC|
ietverar na
D,roja.

VR|JEME
6 46,)3

rME I DRZAVA Nratro F..kei (Nremaika)
LLila sp

REGATA

DATUM
2002

;i-'>I MUSK| aEwERAc
BEZ KORMILARA
(LAKA KAIEGORUA)

(Para.jro,sart.r,6i rrr.$a, Coona) b.z korm ara 6:14,?7 Mather P nsert, iames cr [ne lve B':an

parre .
'

k, ztok aop

(s ovenljal a)

rq99

517,63 ta

la

or 'o

2002.

qo

1994

o. -,

o..bo.

'3oo \P .o3 AD Dec. B"-r -oop.a. .op".
Read,

o"

A .n, Ahrcns, Hanrcn)

UENE
5af;a.
D,r.i&.a

VRUEME
7 01,11

tME I DRZAVA

I,on'a! Po!
V

scn, Thomas

,ak.f olijanla nas ola prla(a ! akoi(atelcrj

Fedd.6€n (Danska) ,a fobt.a.i(icm pono lr

(.,

palie aelvera. na pari. Dvoja. bez kln rdra aetlera. bez korm aei Olmerr. s lom arom
MUIKARCj

R.

613,73 610,30
6 53,30

(Buqa6{aj Georq na Caro ie E!e6 Sr nde, (Nov zeland) Nie raala (Ba'!n, Ru(ha!, ta9etr, KceDpen)
m ana Neykola

r12547
5 55 55

Georqela Andruna.h. V.r.a 5usiu (Ru (anada (Ba:n,a, Taf o., Monroe, Doet

uij!kr) (.rhoz,

REGATA ia, ipanj.skr serlra Sparjos[a Du(burq, Nl.maiLJ terLa, Spanl! ska Bei, Aonrrja
5.v
Atena,

DATUM
l0o2
2002
1996

)aaz

r99l
2004

5AD llolrnson, tula9e!, D rkmaat, Cor, DJVe!,

[/]{ieJon, Nesor,

wi

pD e)

6iika

tME I DRZava
E a Luin, Leoiarco Peii nar
rd) la (Esporiro, Ldna, Cr sp, Guq ie m)

ietle(i

tr.7 konn Ia fi Svlets[oh I !pu ! Luzernr ! iv.a6[oj i999

!AKA KAIEGORUA VRI.'EME

REGAIA

DATUM
lq99
2002.

(ta

$
a Drol:.
terlerd.
Orm.rJ.

$92
1999

nia,e, bez [orF]rara
be, ko
s

6t6,61
545,50 510,24

ToryO Co.n.r Neylrc

(6iia) D.i+a lPourren, Ebert, Ebbe5er, Fedde&.)
Nlemaika (Atena, Dah 1., Kcbor, no Mcarz Burhhen, von y/arburg, Kaskd)

l\larr.

klA larom,

porohsl, Megej
1992.

ZENSKt CETVERAC

NA

ZENE

tME I DRZava
rvl,r I !ar supen (N zozem+a) 5aiy Ne!vma(h Amber Fallidat (Austa la) Alstraila (var de, wa e, Nou5ton serne( tuery) E za B air lun neloy!e (AurtrJ lr)

PARTCE (LAXA KATEGORUA)

LAKA I(ATEGORIJA VRUEME

sama.i Dr.la! na pa,ie aelvera. na paric! Dloia. bez rorm ara-

R€GATA

DATUM

715,88 649,90 629 55

2AA2

713,r2

Vl.andaBennett llannah Er.ry (a6vr ia) oslol € su

late{rorl

Zcnskog

tet!€r.a

lcsraikom plennv! F5A e
I

$

F

i.li t aian

I

nte t nati a n al e

'i'"1't*
'r

et
\t

p
ti-,|
.

-I
r ?1

-,,

270

6UtNI'IFSS WORLD R€CORDS 2007

I Sul
(teika) 1l npnja2002 Lahti, Finska ls koLovoT' lseo 5oo Harald stenvaaq {Notuelka) rvloskva, biviisSsR ll vpnja 1994 500 Berid Rueder (Nj€maika) Tolmezzo, ltalija T 5ipfja 1995 Eoden,5ved*a SOOm puika, std;d dno3x2om 53s lrond Kroe (Norveaka) 16 npnja 2002 589 Ma(e Bue4e (lvica6ka) Lahti, Fin5ka Mtn(rien,bvgaZapadnaN€maila29[olovo,za1992. 50; pu!k;, tripolozala 1186 Ralmond De;evec (slovenr a) 50; puik a, leiei i polotal 600 11naij€(atejapostiqorelalrezultat,na,vsepobjeda,s ma serqer Madnov (Bjeloiusiia) 'O tr /din. pur\a ?7 tj" 1" )000 oo0 l&r'ilvaj.hd _""d0 n"ild_d) .a.gkds. Tdrld d 20v!"al98o 53r Ael.dnoa' Meleft.e'rb!{\r5R, Mos(va.oni <55F 50mpdo 26 ko ovoza 2005 Miji.hen, Nlemalka 5S9 ser99 a f rento (Rusija) a )5 m p ito I. bpa pa lba a 25 ; p !61j, lad;nF u lred ite s9o AJanasils Kuzm ns (bi!4 sssR) zagreb,bvtalugodavja 15 epnja 1989 oiaja 300 m puika, ieteai po otaj
3m m
pu5ka,

MUixARcl

tri po

REZUITAT IME 1178 Thomas ierabek

IONzAVA

M,EsIO

DAIUM

590

MihallNestuev{RGja) ErkhBujunq(sAo) pzano' t*r SSSn' 596 Nlko.jLapin {bv!it5tR) 50; poket meta, komtjin{ja 198 Lubo; Reansky (iell2) 5eo rvlanrrcd kua;rNj;;aika) .1o m pokietn; mera 10 m ;;krctna meta, kombi .ila 391 Manired Ku;s(Njemaika) 125 GovanniPer elo (ta la) aG neniqoub
25msrandardn

t90 t90

Sergej Pitianov (bivi sssR) Mihail Nestruev (Rusija) Park Bylnq Taek (Jutna Ko.eja) Lahti, tinska

pltoli '01 / d,r oilo.. sompokr-tnameta

59O

Beoqrad,S6ra Crna
Gra.as,

5s4

Gora Venezueia
d

10 npnja2005

Fini'a Mrrano, talra Atena, Grika P;ntav€dra, ipanloGka Nicoria, Cpar
Laht

V-ncen. b!\d Zdo"d

\.era(

al

20 [olovoza 193]

50 M PUsKA,
TRI POLOZAJA (zENE)

l,nop.a" lq36
2s vpnla
1987.

4lolovozal994
13

kol;v;;2004
l.lravnia
1994

14 ozurla200l

9.lipnja r995

r25 Matrellonaaie
dortfljrd

(ha ja)

osrea

qlinenigolub

ame'(ana arazl 125 PavelGurkn (Rosiid) 147 Mi.hae Diamond lAlnral'ia) s clona Spaniosra chanqwon, Ju:na Koreja 124 Vincenr Hanto.k (SAD)

l0

124 Vin(entHan.o.k

(sAD)

kolovoza 2005 19 ipnja 1998 15 rravija 200s

disciplln 50 m puika,

Rim,lra
Beograd, Beograd,

ia
tbija i Crna tbija iCrna
Gora Gora

22 svibnja 2ms

124 M io Nunez (Spanjorska) 124 T.oWenzel(NlemaaG) 124 V ncent Nan.o.k {sAD)

JESTE I.I ZNALI?
Ij a ake spo rtave n ad z n e
22.5tudenoga 2005

r24
124 124

(Norv.ika) Aironir Nicoaidei (cipar)
Er k Warndal

Georqe A(hilleos

(Cipar)

Dubai.

UAE

't're A4eduna rcdna fe de taeij a
za steltaake spaftove (lssF

(Danika) 300;;uik;, ;tea pol;2uj 597 M e nqviit (ived sia) 592 verela Letcheva (Buga6ka) a50; pdka, t pol;iaia
30Om puaka,
E

tE

E

nEzulrar t. polozaja 588

tME I DRZAva chanotelako8en

MjEsTO
Lahti,

Finrka Plzen, ieika l,'lon(hen, Njemaika

12

DAIUM npija 2002

nternationalshootlng sport Federatioi)
^/aile.a njaustrcljaltvuun nin
su se

22 srpnla 2o0l
15. lpnja 1991.
28. svlbnja r999.

50 m

d!ka, leleai

po

otai

h-e'(Njema6a' Vin he' N enatla s92 Sonia Pfe !.hfter(NrematLa) Mumhen,Nlemaila Ba(eona.ipanlokta sgz Nllrina SoOio* in*pt
592
3d b"'d

te

abli.ma adDavala od

15 lpnla 200s

!9 tpnia1993

spotl nastaa ie u 19. nalje
au r k ruaiva nje n sttetja\tua na ptue naderne ollnplj: ske rgrc 1896.le se godine

(Bugauka) Mllano,lialija (Xina) Nj€maaka j9l sv€tlan;Snnioc(Ru;,a) rMln(hen. Njemada rO m,.rinlpiitot Lahti, FiBka 391 Xu xuan (Kiia) tb m poL,*nar"ru 10; pokeina met;, Lombn&ja 390 audrey soquet(rran.uska) Lahti, Finska 7a Vittora t,ko (Uf,ui nu) Nkosia, cipar Ghnen qolub Nkosia, Cipar aDiosrruklqlinenigolb 115 Yafe Zhang(Kna) 74 El€naltue(Ve Britanja) seograd. tbija icma 6ora oSieet
,5 n

lOmaatfapuil<a p itolj

597 oqa 597 oqa

Dovgun (Kazahnan)

4. lstopida2oo2 Busan, 4OO 9 natj@teljiG posiiglole tajrezulat naiviie pobjeda,3, ostvaila F LjubovGalkina {Rurh) 31. svibnja 1994 594 Diana lorgova 23. kolovoza 2002 M!n(hen, 594 Tao Luna
Dovgun

(Kazih5tan)

tilipini

2l aibnh

1998 2002 2002

6 rpija 9 rpnja

11. lpnja 1993

20 li5topada 2000 17.Ypnia2005

natje.ao 61 stiiela. iz edah dnara, rto znaiida je gada.te pu\kan, pinoljen isaanafton bia dtuginaibtq.iii spart nakon atletr ke lu koiajse natjeGta aak
6?

. etii.t.

i? .lPvet

* .

NOVIREKORD NOVOPOSTAVLIENI REKORD

SKEET
u

(MUSKARCT).)
q
nen hgolubovaT. tujna 2003 u Lofalu

Erlc Waindal (Noft€jka), jedai od sedam sporraia kol su ponav li svletski rekord u skeetu s €zu tatonr od I24, natleie se na 55F ov! slletskom kupu

rkeetu iqailanju

!

lta ll.

.BRZO
KLIZANJE NA

500M-

MUSKABcI

VRIIEI'E
l:07,03
1;42,68

Ii/IE I DR'AVA
Shani oavis (sAD)

MUSKARCI, DUGA STAZA
JojiKato (Japan) kliie na pruoj
utrci natjecanja u brzom klizaniu za mlikarce na zlrnskim olimpijskim iEama 2cJ06. u dvor.ni
L

1-4,.3.9 J-"ji

x"t! llipi!'l

_

M|ESTO
.:irlralsljs$a0 (alada
Glgaryr

DATUM _
19,

20. ,todenoga 2095,

-"J,,jt!

?0,q-6,

! L50qm .i,!00n . io:odi;
a

$artioivisls4q) EkilErylk Ooryellq) 6:03,73 Kramer
3J7,28
1251,60
Sven

9!si'y.(al'iqa
Glgary,K
Glgary,
salt lake citv,

adi t.l9r-ol!jla20!6 *udenosa 20!5.
tAo
1

{Nizozemska)

sv.n Kraher

(Nlroa!d{a)

Kdad€
ranaoa

9.

5tuden@. 2005. oiujka 20!6.

It

!

ngotto u Torinu
13 2 2006

ta

ii

500/100U150M000 m 146.165 bodwa Eben Wennema6 lNizozem*a) . rao/5ooo/1500/1o.oooF rat7a, booa rha;iD;"is 6AD) jJeje K;";oaiA.; D;"aaE. tref" . Eiip;;ta8i-s-"i
Elm, oenny

Glgary Kanada 12.13. kolovoza 2005, G ga'y;Ka;.da rs .9.o2uj\t2oo6.
ca ea'y,

rz.

stjoercsiroos

Molisol')
M,EsTO
Calqary

tEr{E

VRUEME

IME I DSIAVA
Catriona LeMay Doan (Xanada)

(!AD] _ sartlake cit t{p., ygliir"?A1 -l?, jhltlakqciq,s4D 20.i!denosa?001 Kl6F1(K!na!a) !1411 5000 m 6:46,91 Ciaudia P{hneln (Nj€roaka) Salt Lake qry,'AD 23. wljaae 2002. 5001OOd50O/ lOOo . 1aij05 bomva M;nq-e-cdrbreahr-inleldt {Njerdaia) ia.rtktcrt tAD IL-r2 ,ijei.j/ 2oo3 pqdo."! cindyft$en (Keadd calgary, Kan.da 15.r liujka 2001 trq1.5..00{9!0/_3009 n 1-5-s,l7p a 50!8Qq1500/5000 m 154,580bodova cindy Kla$en (Kanada) calgary Kanada 13.19. oiujka 2006. r{o4
rt13;q ![' $!'-"ligy

37,22

Kanada

DAIUi'
9.

pr6in(a 2001.

1t,7e

cindy

7.

a

Ekipna utrka (6

kruqda)

2:5t04

Njematka (Dafiela An*hotz, Anni Frieringer, Claudia P€chstein)

Calqary,

Kanada

13. dudenoqa 200t.

MUII(ARd

VRIJEME
1:2-4,62 210,639

IME I DF'AVA

i,IESTO
Bdmio, |re Marolette,

DATUM
14. veljaae 2004 24. linooada 2003. 13,

.BRZO KLIZANJE NA 1000 - r M
15OO M

_1ry!
5000

liajunli(Kina)
Ahn Hv!n'S@

ija

(luIfa koreia)

saD

ZENE, KRATKA STAZA
utrke na 1500 m

-

hafda

5:39,990

Kanada (Chades Hanelin,

SteveRobillad, Peking,

Kina
Kanada Kanada Kanada

o:ujka 2005.

rrancoh-LouB Irenblav Maihieu Tur.olte)

lin sun Yu (luzna KorEa) klize
u polufina u

2EE

VRUEM€ 41,671

IME I DR'AVA
Evgenia Radanova

(Buqa6ka)

i,IESTO
Calgary

DATUM
19.linopada2001,
11- sijeinja 2004.

na kratkol stazi na Zimskim

olimpijskim igrama 2006. u Torinu u
ve

1000

150!nl m

2rg35r

ltalljils.

501,976 Choi tun'(ylng 0ulna Koreja) 411,742 lutfa Koreta (ChoiEun.Kyung,
Xim Min-lee Byun Chln-Sa

rufg Em-iu (ruin6

Ko@ja)

Pekii9
Calgary Calgary

Kin6

22.lbtopada 2000.
19,listopada 2003,

jate 2c46.

iKo GiHyun)

1l

.

BRZO KLIZANJE NA

1500Mt3000MZENE, DUGA

srAzA

Cindy Klassen (Kanada)kliie na rtrcina 1500 m za iene na Svjeiskom pruennvu r

L\

I

brzom klizanju na iednojdioni.l u o impijskoj dvorani Utah u Kearnsu uameriikoj saveznoj driavi Utah 11. o:ujka 2001. Osim svjetskih rekorda na dugjm nazama na 1500 m (1 minuta i 51,79 sekundi) 3000 m (3 mlnute i 55,75 sek!ndi), Kla$en driii sjetske rekorde u mlnikomblna.j:
(500/1 500/1000/3000 m) sa

155.575 bodova imalol Lombina.lji (5008000/1 500/5000 m) sa

.)

* .

NOVI REI(ORD NOVOFOSTAVLJENIITXORD

I.,

I Tr"lI .-iruSKAncr

vRUEirE

rME I

DRtavA

M,EsIO

DATUM

DATui, DRtava M,tEsro tyd!ey,- 49:!lilij9 lnq€ qe 8ruijl (Nltde!0r!a) .2?r Iljti ?001\ lp: kgi9y.oji 53.s2 lodje.Henry lAunlaliji) 100 m slobldno f$ena, Gr.!9 200 m dobodno 1:56,54 Fianziska van Almikk (Njemaaka) Berlin, Njemaaka 3. kolorcza 2002. !:Ol.8t .dnei EldBltADl loo r tobodno zz. ru1;a iies ieu,lul.a <ore.a rorio, iapin 20 too@a i089: 8 16,22 .an€rtvdn5lsaD) 8oo T {obodno o;;;do;Go )6 oiujia ie88. l5oohrr,;bod.d rii92,io lanei eiins tsol 14.loovoza,2oo{ a r IO0 m ilooodno rtaferd l:15.94 Aun.alia lA (eM Lisb€th lenlon. Ale_d, Gnld Petria ftonas, Jodie Henry) Are"a. Gr<ka It l; o@a rOO! 4r 2m m slobodno Jra'era 7 tl!2 90 Ndra .coughlin, cdr y Ppe1

.100M
PRSNO ZENE

vRuEitE 24J3 50 m slobodno 'ENE

tME I

-

?00:11

Jessca Hardy (sAD) pliva u

polufinalu utrke na 100 m prsno 25. vpnja 2005. na
11. FINA-inu svjetskom

15,

S.o.I
100

hpt,, m eotir

,ts1 4n; f;linkgl'1;.e.1 t6,61 lnq.de Bruiin (Nizo

Dana

Volher, (aiiln Sandeno)

fi,4ontrealu u Kanadi, gdje

je postavila no!i svjetski

l€tlno edno 'I Ledng 9dn9 ?{|llp6no a 50 n
50m
1{a 100 m

o

200 m 200 m

pEng

mieiovito

28,19 JaiinellerTh (!jemitk!) 59,s8 Natalecolghlin (sAD) 59,s8 Nata le ceghlin 2;0662 Kietinat-se&esi (MidaBka) 39,4! Jade Edminofu (A$t6lij!) _ L?lJ? t9!!9lr-o.,nts (Kina) llg'ltS Wu Yanvan
2:09,72
Petria Thomar lodie Nenry)

.,Beiin.

Njemiika ?1. sAD 13. kololoza 2002 SAD 11. k( alenactka 25. koloroza ls91 rvLonlrea , Kaladq l1 npnja 200s. |llo.l]l -"-"! r,1p1,.d, 2! nlnja 20!1
Fo4 Laudgdale, Fon Laud.rdale,
.

rekord s vremenom od 1 minute i6,2 sekunde.

Montr€al,

Kanada

29.rpnja 2005.
1997.

.

1OO

2000. 2004.

-

M LEPTIR

MUSKARCI

lan Crocker (SAD) na 11. FINA-inu 5vjetrkon prvenrtvr
u plivanju 30.

ypnja 200s. u

u Kanadi, na putu

^4ontrealu osvajanja zlatne medalje postavljanla novos svjeiskos rckorda od 50,4rkunde u

zavdniciutrke na 100 m lepur

I

r

'f,

I ! t

*q*Fr'
WWW.GUINIIES'WORLDRECORD5.COM 2'3

I

--

IC},,

r

#
.
MUSKARCI 2OO METARA LEDNO
m edno
na Europ

-

MUIKARCI
s0 m

dobodno

vRtr€ME
21,10

P vai Markus Rogan (Austrja) s av pobjedu u utrc
na 200

a
400m

46,25
46,25
1:41,10 3:14,54

rvrE r DRtava Fred Bo*quet (Francuska) .a)
an Crccker(sAD)

M,EsIO
New Yo.k, 5AD

DATUM
25. otujka 2004
22.

skom pllvaikom pruenstvu
na kratklm stazama u

-r6tu

u taliji8.

prosinca 2005.
i

ilobodno Grani Ha*et (Austra ja) 3obn iobod;o 7.it.2g C'a-rH.cleh rA.1rb e' lS0Omtobodio 1410,10 Granr Hacket( (Austra lja) !?i.55 N irer$a,rvr. VeeB,l6^an k"ah-', a 50 m'ioo&no '
4r
100 m m

RoandS(h@man (luZnoairitka lanThorce (Austraria)

Republika) Berlii,
Berlin,

Ntemalka Njemaaka Sydney A6tralita P.rh Au\r'dl"d Pe.th, Au5tralila Dubli. atd Grtka ja

riieinj. 200t.

6

leljaie

2000.

13.epnja2002. L korovord20ol.
7. kolovoza 2001.

lr.

p

o{(d2001.

rlobodno 10957 nobodno
6:55,41

cj\ Ddr.n.0.te. !"n

d.n -ooge-ba-dj

svjetskirckord od I minute

t'

4x200

9ved+a Uohan Nynrdm, La6 Mattias Ohlin, st€lan Nystrann) Auliralija (\/llliam Ktby,lan Tho@e

Froander,

Atena,

15.ozujka 2000.
7.

Penh, Aurha

koovoza2001.

a2oohledno 450 m p6no
200 m prsno al00mmiegovito

1J0,43
21,17

(Affitd (Ukrajina) s7,47 Ed Mo5er (5AD)
MarkusRogan

oleq Lisoqor (Uk
(sAD)

halia Nj€m:ika Sio.ldo m,lvedska
Tur,

3€ in,

2:02,92 FdMder

a20o;
4400 m

mjaovito
mjeiovito

1$,a6 4:00,t

51,52

Ryk Neerhling

0uinoalriika

RepubLkd
M;rk

NewYork, sAD lew York,

SAD

prqnca 2i. rijeanja 23. rijetnia ,ijetnF 17. sijetija
3.-

2005 2006 2002.

?00!.

11.

|ariocs;n
Njemaika

(Mada6ka)

Lasno Gen (Mada6ka)

1:34,46
cedic
Genin (rrancuska) pa

(rhda, duppcth,

Wdne*i,

Dubln,liska

ttavio te u kolowzu 2A05. suteBki rckotd u plivanju na
50 za

3:25,09

Fabian F.e dr.h, caAtein D€hmlow) 9AD {rlron Pei$ol, Srendan Hansen,

lan Crocker, lason Lezak)

n padvadno.

Sto nislite,

kalkole prcplivao tu udaljenast? Ot]lijte na 251.

.

MUSKARCI 100 M

-

vit EME tME tDn2ava rlobodno 23,s9 Ther€ie Akhammar (lvedska) aloomrobodno t1,70 tirbethLentof (Aunralija) n2oonrobod:o t.sl.a i',oFhi;ro-{Aur?li;r 4400 m 5 obodno 3i5679 Laufe Manaudou (Francuska) OSiomrobodrc 8r1,25 Laur€ Manaudou (tranoska) 1500 mslobodno 15 42,19 Laure Manaudou (Francuska) 4x 50; sbbodno r3i,:r sno t<ao rvnn;oyie Nek; M;bry, iaiq;
50 m Keamr, And@a

2E[E

Atena,

Grika 18, otujka2ooo. Melbourne Aumalija 9. kolovoza 2005. svor+ ii,'ta.a ir 1uoenog" zoo.. l6t ltalija 10. prosin(a 2005.
La Ro<he Jur Yon,

M,EsTO

DATUM

t"tteqe iriii;n,

irD

Francurka

20.11 2004.
)ooa.

rs otujG

SroBoDNO
Roland khoenran 0uZnoaf -

a;

loom

4 x 200

d

tlobodnt 33a,5t dobodno 7:4t30 2s,ll
56,14
2104,04

ceorcli) (lna (le llnsii, N; ch;o, shan vns, NlanYini cdlebo rq.
Kin. (Xu Yanvei, zhu

Yngven,

Moskva,

sved;ka Rusija

1e.1r nla 1997. l. travnja 2002.
!2.oiujka20os.
22.nude^oor2od2
18 sijlinla 200a.

iaka Replb ka) prje pa na svjetkom kupu'ratuu Ber ln! u Njenaakoj22. sijetnja
2005. Na

tolje ut(ikiedna.

crockera (5A0) na kratkim

stazama,46,25sekufdina
100

m4obodnrm

r'
a

\ \.,

, a50mle$n 1oomFp,i 20! m lepur 5ohledno rOom'eOno 20O1n ledno asom p6no 100 m pdno 200 m p6no 100 m mjeiovito
m

rins linglr,

Yang Yu{Km) 26d LiHui(Xina) 56il N;$lh Couqh -6aDl 2:03,52 Natalie coughln (sAD) 29,90 lade Edmlstone (Alslralija) 1:04.79 tara Kirk (sAD) 2:17,75 Leellones (Ausfua ja)

AnnFKain Knmmening (Svedska) N;rarc cousir - 640r

Yanq Yu)

iwdrka yo+.310 Beiin, Nj€m:ik. 5a;9aj, (i; \"r Yor. SAo lew Yo ,5 P Srisbane, Astralih co eg€ staiion, sAD
coiebolg,
,,rew

2 pcm(t2oor
,2l.n,de-oo;2002.
27,nudenola
2001

lMelbolme,

Australita

25. tujna 2004 19: orljka 2oaa 29 studenoga 2003.

53,80
2:07,79 4:27,83

njelovito

1:4.J1

tr Im;..eto{iro

Nataliecough n (saD) Alliron Wagna Palma deMallo! de Mallo&, sparjolska 5.pGinc199l, lana Kloikova lam K Paiz, Fran.uska l9. sijetnja 2002 Sveosr fi .r.q ahndmna lmma gebroT. Anna (arin Xamnerling,lohanna Sj6be€) valen&,lpanjohka 16 pr6 nca 2OOO

(sAD) (sAD) (ukrajina)

l:54,95 A-.rd,d{soph.rdrngron,&oo..Ha-en.
le$ica khipperi Lisbeth Lenon)

rno.dndpo

r,saD

9.li5ropdod roo4

.

ZENE- 100 M I 2oO M SLOBODNO

Lisbeth Lentoi (Austra ija),

i an ca austra ske italete 4 x 100 m mjeiovito, p iva leptir stilom na Aunra ian Swim Team [4ed a Dayu u Nlelbourneu u Austra iji9. ozljka 2006.

BtctKt-tsfleKA
MUIKI VRUEME/DUIINA
IME I DRZAVA
cu.( Hamett (Kanada)
La Paa

MjES'O

DATUiI
28 rujna
1995.

500m 1 km

9,865

UTRKA NA STAZI 3 KM - ZENE
sarah U nrer (Novlze and) vozi pobjedniaki krug nakon
osvajanja

(v€1. 4:11,114 Ch iltophe r Boardma n (v€l Britanita) Marchedel v Brhanija 29 koiovoza 22. Loi;voz; 3:56,610 aultralja (GraemeSrown, Srett Lan(aster, Atena, Grika

25,850 Arnald Duble (fiancurka) 53.375 A rna! d To urna nt (t ran<uska)

Boivija

lo.linopada

2001 1996

ratne medalje

2ooa

t€t{E
500

vnDEME/DuZtNA tME I DRZAva
10,811 Olga sliolssarevi
29,655

m
lini pteili
skl'du
s

Erikasaoumiaee
Leontien

(Rudh) (bi!4iSSSR)

I\'JESTO
Moskva, I4oskva,

DATUM

Rusija R

2s.trarla

1 1 993

bivlisSSR

6, kolovoza 1987,

3:24537
146 km 65

Sarah Ulmer (Novi Zeland)

m

Olimpijskim
2003

Zijaad-van MooMl (Nizozetuka) Ciudad de Mei.o, Meksikol. istopada

t

Neki blcik

rckadi

u

su vete duttne u et wene ha koje Medunarcdni tate2 bi.iklista (Ucl) vite ne pnrnaje novim pravilina uct a.

odje

su pnkazahi

u Grikoj22.

+.
riult(aRct
lt
5

a8donosi3lalgm aTrikdi
a,isoii"si

alo

REKOND
l,5bova/ureod9,75m
20,6

IME I DN'AVA
Chris

ptlasla

12,4Oobodova
9ll0

!G4e!

15

s

Parirh (5AD)

(ei!h

5t. onqe Nicolas Le Forestier Freddv

(9D) (Fran.uska)
{iulnoairiikr

MJE9IO TrcphyLakes,sAD
Bronkho

28.

6trp.uit, l utn@friika Relub

La. d€ JoD( Polk City,

:ii;@i

,b.fd.o.I" 73 fr 21,a n

andr€ de vil iets

Replblika)

fuicBka

ita

DATUM kolovoa 200s. 6 ljeinja 2006
4r

carmonq, iutno6fritka Re!-ublik.

+jlrj

2-09:

kueqer (sAD)

SAD

29. svib.ja 200t.

:, -o.-r!iln?pi.

DavidSmall(Vel Britanta)

tENE
slalom

l0,2sh Bo_5orcgldalom 17,0 prela*a brazde ! 15, Trikovi 8630 bodova 4100 @dda 8oso.@ tt.^ovi skokovl 56,6m 20,5m Sosonogi stokoli 69,4 m 290l,4lboda
1

nE(onD

bova/ui. od

sAD Nadine de Villie6 0utnoaJritka Republiti) Wnbank,lulnoairitka Republika Tawn l'lEen Nahn (tAo) LlEen Wilmnqton,sAD Wihngton,sAD Nad"e d" Vrllreh U"zno"f.da Reoub'la) wl;"n., iut_qai(ka R.ouo'ld Rio Linda, sAD Elena Miakova (Rusija) Nadine de villi.d (Juinoaf ika R€publika) Pretoria,luinoalnika Republka
Krinioglon
rohnson

mE t

Dn2ava

(sAD)

MJEsro

DATUT/|
14. rujna 1996.

Wen Paln Bea(h,

t. rijeJnji2anl.
11,sDnia 11,spnja 1999 r. \ileora 2oal 21. vpnja 2002 4. otujka 2000.
26-

Elena Milakov6 (Rurija)

eibnjr

2002.

(lemenlineLu(ine{Fran(urla)

* .

NOVIREKORD NOVOPOSTAVLIENI REKORD

TRIKOVI U SKIJANJU NA

.)

voDr

(MUSKARCT)
ponignut
h

durbeno je najbojiskiai na vod u rekodnih 12.400 bodova 4. rujna 2005. l,ledunarodnisavez za skijanje na vodiproglasoje Le Foreniera 2005.
N colas Le Forestl€r (Francusk.)

discipllnitr kova, s

putta naqGda dod je jena sportalu u specijalirtiikom podruiju kao ito su skjdikitrikov. Le Forestierdr; i Guinnesrcv svjetsk rekord ra naivise fr4oova u 30 *kundiu skiianju navodi.lzveoje punih 16 ok.eta od 360 stupnjeva p'eko slave u 30 sekundini s'r nranjLr emisije l€te de lous /es Re.ords najezeru blizu francuskog grada Biscarrossea 5 koovoza 2003. te ponovno 13. vpnja 2005.
skiiaiem qodine, a pruiie

1-.

WWW.GUINNESSWORLDRECORDS

:: /rn:.,31,-:\:&9reGncEEF-?d;8.,i

COIT/I 275

.
ni,J t rll.

DIZANJE UTEGA ZA ZENE KATEGORIJA DO 63 KG
na

SVJETSKI REKORDI U DIZANJU UTEGA
MUIKARCI XA]EGORUA
56

PODIGNUTA TEZINA

IME I DRzAVA

M,ESTO

DATUM

i9
I

1.o,r!!,1 (raiand)

-rl

lq
R.tc,o rot " r! o05r:!.e"' aeorlr r,li kr! lsrtJEirl
ca ab n Bocvrk (B!ga6ka) se,qer F nonov (Kdzahlta ccq Pereoe.rnov (Rrrta) An'ire.
R

!r... t...r1.tr o' ,i ni., ., rr r.r.., i.!:., J,r. (rtar. l,) ll )!05
Ni tonl,. rrll.cJn I Dona \i i ir sLirlili r.kord. !

)

,.:tcg. .
r,r0

.i -:.r., , . 'lIrr.dl i.:. r.a(3..
rrr arl

Pah!. 2.trr., 13rgJa{ii
bjkcv 1B!ga6kdl

[q te

L

[rr,..i56

kq ReIord j.i n je 0o51avLr.i. Akak or KiI an' s (Griia)
212

a

ig
Re(o.o

ltr r

r? ocsla!

tei'

Re[o.i In n]." oon rfli' Rekcrd loi n l. ponavLlen'

?tl rq

l-,'
qB tiq

\

tr".

KATEGORIIA

PODIGNUTA

IME I DRZAVA

M.'ESTO

DATUM
14 lo oloza 2004 .a,de.oqa 20c5 9 nuoen.ga 2001

TE'INA

Al."a G(1.
R Soiq

zrl i(!
225l9

H" (5.,.0a K..rr.rl

X.REF

6l [9
r',4!11i.r
.1

ll6r.
2561!

Par na
PaN

lrrqsuk fa.

andl
and)

/Lrjnt fiii F,rjrl

ni rh.nq5uk fra.

P.jrid sydney, Alltr ja Br l.doi.7ti Doha {arr. BJ:, Lnr.i.7ra Dor., (rr.r Wadrsalvoro, Pol*a DchJ Katrr
Va6avi,

D.ha (arai Do\a i.ri. BrJan,lr:nJ K..ela

I

I

iopada

?002 2002 2001

20

(u{iei.ga

la

,ujna 2000 200!
1005 1006 2005 2004

r0 1..!oza

ll

l0 5:!de"oqr l0 siu3.ioqa

nudenoga 200')

r

bnr.

.::....

i.,.i. l!:i.., ',ri'!

69lq
7r [9
11019

riori.vio 14
t1o 5e

2005 i.rio

rrlllorr(J iplnlo f.i
r

l59l!
235

Nala la

2.b..:nala Ru!r.,

l9

Nate la Z.bo o1,.al:1Ru!la)

i,,, r' ei.:.. '!, ,,, )r.lejr.|. . nororlr 1r,/h b1/n rie.
'..i :.
r r.

1.'

j.j..

1

(ara' aiena,6(iJ Dora, (ala. Dohr, Xatai Doha, (an,, va.rou!e' Krftda Ale"a, 6,i1" A:ena G,iu
D.re,

1) nuild.oqa 19 l..vdza

1l 5rrder.ga:005
19 {...vo-:001 studenoqa 200; dudenoga 7005 13 nudenogi 2005 2r !i dci,oqa 2001 2l io 5,;ou: 2001

ll ll

21 kcovo:a 2004

'Od

sil.arr, r9S8 M.d!nrrodn ra!oz zr d zi l. ure9.1rlrff)rv.o le n.ve lalcqoil.za tlelelru tei nu pa su t.lo po5tole. .rla,e Olo le nov pop s 5a sviea{ m nandad mJ ?a "ove kaleq!/ c rre esnere: tr. R.:rllat po('qiu\ a natl€.ai, nr lol! odobr Wr J kol p.e aze svl€L\ s:aida,i:J 0 5 ! lrz.l, ,baialu za ?.5 k9 u uluprol p.d qnuiojie?

I

relo,d

re p, NOVOPOSTAVI]EN REKORD

i'x.n

rao

irer5t ,exo'd

DIZANJE UTEGA ZA ZENE - KATEGORTJA DO s8 KG (tzBACAJ I UKUPNO) Vie GL iK .i .a: e.. j. ! i:.. r J .,tega r-: r..e, iai.!. .. j3 ilt -: 5!te3[.n, l/u.nn!r ! a /,] r Lt.qi ! Doli , Krt.tru I1 n!.l.ro!a 2005 Ll z|ardl r l. n q a 139 [.], i

.

.f

275

;
GUINNESS WOhLD RECORDS

5,'

f;

6

a
DtsctPut{a
MEDAUE
1o

tb'z
*
SNOWBOARD
SUPERPIPE

REKORDEi I D8'AVA

8
1o

a.
Ke ly

zA zENE
s€ u

S

r€n

Cniiy

(sAD)

Cla* (sAD) natjeae

irugxAncr
Moto

x

Bhnrlro.g.n (Kamda)
2

T@my

*51€rX * Skiianie Jrocrrv/e r tkijanF tuDe.Prpe t S^owboatdq X , @!'p*ryb
*LoU!64tup?tPiFf

5 a ,
5 5

Gl€!

ClMl' Mike lons, tllike M€tzget Wyan, Bnan Deg.n (ei iz SADa)
(SAO)

zavrinlci rnowboard natjecan ja superPipe za zene na r0. zlmskim X-igrama 28. sjeanja 2006. cark je u karijer olvojila rckordne <etnimedalj€ u
SuperPipeu

Enak G dvagg io (Fr.n.usk ) lonOlsson (Jved*d, rrnn€, Hai

n. zimsk

m

x

igrama.

ron Okbn lsvedikd)

,

I

IEE
5 3

SKATEBOARD
[ii.
topestylJ
a

r s.oytflld

SimmoB (Xamda). Li.dey Jcobelli, (SAO) Barrcn Chirq, Janna M€y€n (objiiz sao'.)

- x-tcRE

.)

,I )
)

rkatebodrder Andy Macdona d (sAD) drz medalta u rftaleboard!
na X-iqrama. Osvolio ih je u"kupno 15,

Ukup.o r*,iu.'1" n. or'r,u .Motnx tr.hb@.d aor6inr,,tin€ rr.r. . w.teD@rd
a

DEclru A

I|EDAUE REKono:i I onzava

20 20 9 16 8 5

Dave Dave

Mira

15AD)

Mra ItAD)

Partrana {sAD) Tont H.wL Andy Macdo..rd (tAD) t.brol. da ttua ia-ri0

liivis

r reko,ddijeis
Hawlom (sAD)

I
I

btiin th.pnd,

i;i

Hamihon,

Dall., Friday (rvi iz sAD..)

vRUEirE 4O h 3 min 8il.r, poj.dinaano 1t5 h lomm . xuglanj€, d!5st .unjqa too l.ri 36 rlslani! u dvor.ni !1t. (iket 26 h 13 min
S9ORT

(lBka) (N'!o!emtl,l 'lefl Arurananthan su,e$ lollim {(.e:d!) xuel.a*itlub Arno3 (vel- sritani.) (ik€tilub d6 om$ (rranc6ka) Ckip. Tyen i tnick€.t l.sl!!{utbol klub (saDl 26 h 2. hin . aiggqlet ckip€ i,lq lq5/auinnyl ch nd Michael K@ (cipar) .ru&at {!4 Uq$t HV Miglv,ltM (ilizozemska) l,{yto!.r liokej ni tavi u dvodn! 24 sata Mand€l tloomrield A2^ {Kanada) 8( Roftr Bdkey 1..9!e (tAD) Hokaj n. koilalikama 24 Fta n4.9im urit, 3osn Co.'oy i6 P.nneR {Kandda) 26 h 2 min turftall(lub de Mnken (Nizoz€mska) Ko,Jball 55rai C.pitalNuNg N€tbalclub{vel. Bnr.nua) a ^r.rbcl Paaeitihq 24 " 1omi. Behe %6ior(Svedel,) i!5 h 2 min Opaalm Boul. lNjemacta) . Pl'lhque (]eul) non sadia. (tAD) ivrt!6.9 :t6 h I mio 25eli tl s€b.('dnut S<hrittenbn.leeh.n lNjerutiai 6.danj€ i: pulre 2!2h1min Nick willey (Aud6liia) .tkijanje iho*b@4ins 180h!4min 8€rnhard Mair (A!lt,ija) 9th2tmn Oelm iRenh.*/D E lor 95 (X.nada) oSotbi chrinian Ba.edel i Bauk€ Da€ne (Nj.naaka) ienit poiedidano 2t h 25 hin .s h64in (.dziersk, tupk., zlrotsli Mili.n rPdFlai renir pa'ovr 5l ial 8unbury hdoor s.eh Voll€yb.ll (Ausl6lija) !-o.!!.j!a Rapldo82 Naar en (Ntrozqmsk.) vatelpolo 24 Fta 71h 30 min se.gej ftajdla (uk..jinr) windsunn\
.

&larka

tME I DRtava Kolarkaiki klub fit.ns Ari. Henais FijneFan

iuEsto

rlbbergen, Ni2oz.mska :9&lovo&no.jrP ?901
Edno^lgn.

krka 2! _24 rujna 2005 Ni&kmtta 12 l. wrrale IOO! rorc.rq (.Bda 8.11 !!q" aml tourhs4€{ellrn .ija ?!r:?1- !,asi. 200. 0o de Eretag]]l€, rrantu5k! 21,'22 lipnja 2003 1!.4 !o!S!!a1005 Gnt.rtoo 5Ao Lihatol, G!9L 1q.,20. ft!!ggl.2!ol.
G.lw.y, Oorterhov(

DAIUII

Kan.da ?8r:?9rvelj+?9q4. sAD l3.ra. ryit'q?002 1?..14.;urtooa. Ed@nlon. xan.da Mnke@n, Nizoretuka 23 24. tibnja 2(,0l Lonoo_. ver. Srtanija 22.-2.. vp;ja-005. rke Ct.-rn9s,6_, Sved*a 19 20. rp'F 2OO2 M!rl, Niematk 29 l'avnj. l tibnit 2OO5 Encino, sAo 15.1!,lt!111004 20 zl tujna 2!Ol tttn^g€r, xJPm.ak. lhredbo, Alnraliia _. ;r:1.0.:l-Yjli rut 8ad Kleinki(hhelm. Aun ja 9r'L! ,!i!l!ia 2004
l.dpoime,

Niemaaka GrlMG.Poli*. Bunbury Alnhlia lli-"tl!.,_lljlo",.i.!hi simerieopol ulojin.
M6lln.

Dol

.rd-dsOmeaulc Kanada 29.lipnh_3. vpnF
12

2005

_l!4j!12003

Jo.

kolM. r. tuin.2oo2 tpr:m n!99l]osi:005
rrranj.r' ivibnja leee
6 g.lipnja
2003.

30

S6i.mke

b

Mtaton Guim€@ih tdehkih

rckotda ttahb

*

ob6vljaju. Moli@ vat da n8 Mzovete yiie pokultia Nnaetia.ia Eko(la

WWW,GUINNE55WORLORECORD5,COV

I?'

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->