P. 1
Oslobođenje [broj 23126, 11.5.2011]

Oslobođenje [broj 23126, 11.5.2011]

|Views: 243|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on May 11, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/05/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

SRIJEDA, 11. 5. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.126

RS i Federacija nakon UN-a

Damir Ma{i}

POMIJE[AT ]U KRU[KE I JABUKE

5. strana

SAD, Velika Britanija i Njema~ka uz Inzka
Dodik Odgoda referenduma SDA Opstrukcije RS-a su i ve}e [piri} Mi smo sudbina RS-a SDP ^ovi} se pridru`io Dodiku
Sutra d`enaza u Bratuncu
TRNOVO
2-3. strana

DANAS PRILOG

Me|u `rtvama i beba od tri mjeseca

8. strana

Ku}a se sru~ila na branu

23. strana

U @I@I
RS nakon Inzka u Vije}u sigurnosti UN-a

2
Zvani~nici i stranke iz FBiH o Inzkovom obra}anju u UN-u

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Opstrukc
razum i da se iz njega „ne mo`e uzimati ono {to se nekome svi|a ili {to `eli“ .

Dodik tra`i

izlaz
Predsjednik RS-a, govore}i o izvje{taju visokog predstavnika, ocijenio da je RS u New Yorku “neopravdano ocrnjen“

Do sada ubijeno izme|u 50 i 60 povratnika, a za to jo{ niko odgovarao, dakle treba korjenita reforma policije, cijeni Amir dobroj detekciji problema i nadam se da }e Inzko na pravi svoje ovlasti, smatra Stanko Primorac
Stranka demokratske akcije podr`ava obra}anje visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka na sjednici Vije}a sigurnosti UN-a i o~ekuje sna`niji anga`man me|unarodne zajednice na dosljednom po{tivanju i provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH kako bi se osiguralo {to br`e ispunjavanje uslova na priklju~enju na{e dr`ave EU. Ovo je za Oslobo|enje ju~er izjavio Amir Zuki}, generalni sekretar SDA, navode}i kako do sada nije provedena „ni polovina“ onoga {to predvi|a Dejtonski spo-

Uvesti i vrhovni sud
- Visokipredstavnik je u svom istupu detektovao samo pojedine opstrukcije koje vr{i RS jer kada bi se napravila dublja analiza, jasno bi se pokazalo da se radi o ~itavom nizu takvih aktivnosti. Dovoljno je pogledati stanje ljudskih prava u RS-u, odnosno podatke da je do sada ubijeno izme|u 50 i 60 povratnika, a da za to jo{ niko nije uhap{en niti je odgovarao. Da-

Visoki predstavnik nas je neopravdano predstavio kao one koji ru{e Dejtonski sporazum. To ima implikacije na na{e me|usobne odnose i Inzko }e sigurno tra`iti od OHRa da nas daleko vi{e obave`e da bi dokazao svoje tvrdnje. Mi preko takvihpau{alnih, neta~nih i tendenciozno nametnutih ocjena ne}emo lako pre}i, {ta god to zna~ilo, poru~io je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, reagiraju}i na izvje{taj visokog predstavnika podnesen Vije}u sigurnosti UN-a.

Dodik: Nudi odga|anje referenduma

Amir Zuki}: Nije provedeno ni pola Dejtonskog sporazuma

^AVI]: Visoki predstavnik nema drugog izbora nego da upotrijebi bonska ovla{tenja, osim ako Dodik ne povu~e odluku o referendumu
dnik RS-a “odabrao lo{ trenutak da doneseodluku o odr`avanjureferenduma, zbog ~injenice da je morao znati da predstojiredovnopolugodi{nje obra}anje visokog predstavnika Vije}usigurnosti o stanju u BiH, pa da }e pitanje referenduma kojem se me|unarodna zajednica protivi biti tema o kojoj }e se govoriti.“ Neozbiljnostje, smatra^avi}, vlast RS-a pokazala i sadr`ajem referendumskog pitanja, a i o~ekivanjem da me|unarodnazajednicane}ereagovati. “Sada se, kada je visokipredstavnikdobiopodr{kune samo SADa, Velike Britanije nego i Njema~ke, vlast RS-ana{la u neobranomgro`|u. Visoki predstavnik nema drugog izbora nego da upotrijebi bonska ovla{tenja, osim ako Dodik ne povu~e odlukuo referendumu, ali je ondapitanjekako}e to prihvatitijavnost u RSu koja je dovedene do stanja euforije“ izjavio je ^avi}. ,

SAD, Velika Britanija i Njema~ka uz Inzka
Ambasadorica Rosemary DiCarlo, zamjenica stalnog predstavnika pri UN-u, iznijela je stavove Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava pred Vije}em sigurnosti UN-a. Kao {to je rekla ambasadorica Rosemery DiCarlo, “nedavni zaklju~ci usvojeni u Narodnoj skup{tini Republike Srpske predstavljaju fundamentalno osporavanje Dejtonskog sporazuma i predstavljaju najozbiljniju aktivnost u nizu uznemiruju}ih aktivnosti poduzetih od Republike Srpske kojim se kr{i ovaj sporazum“ poja{njeno za Oslobo|enje , u uredu za odnose s javno{}u Ambasade SAD-a u BiH koji tako|er potcrtava da je ambasadorica u svom izlaganju navela da “visoki predstavnik u`iva na{u potpunu podr{ku u osudi ovih neopravdanih i nezakonitih osporavanja njegovih ovlasti. Isto tako }e imati na{u punu podr{ku prilikom poduzimanja koraka koji }e osigurati po{tivanje Daytona i odbranu i o~uvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.” Phillip Pharam, ambasador Velike Britanije u UN-u, pozvao je VS da ubijedi vlasti RS-a da povuku odluku o referendumu. - Ako takve odluke ne bude, V. Britanija }e podr`ati svaki korak visokog predstavnika u pravcu provo|enja Dejtonskog sporazuma, kazao je Pharam. Ocjena ambasadora Njema~ke u UN-u Petera Wittinga jeste kako je prijedlog o referendumu u RS-u „alarmentan jer se njime potkopavaju nadle`nosti OHR-a koje proisti~u iz Dejtonskog sporazuma“. Njihovo mi{ljenje ne dijeli ruski ambasador u UN-u Vitalij ^urkin koji je ocijenio da je u Inzkovom izvje{taju bilo „vi{e emocija nego analize i da je neophodan objektivniji pogled na situaciju u BiH“.

Lo{ tajming
Po njegovim rije~ima “zato Inzko nije uputio ni na jedno relevantno mjesto u Dejtonskomsporazumu,na normukoja se kr{i, ve}je to samopau{alno i apstraktno poku{ao da do~ara Vije}u sigurnosti, ra~unaju}i da }e Vije}e, kao do sada, apriori dati saglasnost za sve {to radi visoki predstavnik“ . Iako je i daljeostao kod stava da RS ne}e odustati od odr`avanja referenduma o Sudu i Tu`ila{tvu BiH i dosada{njemmandatuvisokogpredstavnika, predsjednik RS-a, uz obrazlo`enje da ne `eli konfrontaciju sa me|unarodnom zajednicom, ponudio je mogu}nost da Narodna skup{tina RS-a donese odluku o odga|nju referenduma za dva do tri mjeseca. Zauzvrat, Dodik tra`i da mu me|unarodna zajednica da u~vrste garancije da }e se preispitati dosada{nji rad dr`avnog pravosu|a i pri}i izmjenama Zakona o Sudu i Tu`ila{tvu BiH na na~in na koji to zahtijeva RS. Komentari{u}i ovu izjavu, lider PDP-a Mladen Ivani} kazao je da se takvone{to od Dodika i mogloo~ekivati. “Evidentno je da se Dodikpovla~i i ne zna {ta da radi nakon obra}anja visokogpredstavnikaVije}usigurnosti UN-a“ rekao je Ivani}. Prema nje, govim rije~ima “Dodik se upla{io mogu}ihsankcija i referendumzbog toga ne}e biti ni odr`an“ . - Na to smo vlast u RS-u upozoravali od prvog dana, no bilo je uzaludno. Zato se vlast u RS-u i dovela u poziciju da se povla~i i dugoro~no gledano, Dodik, koji je iniciraoodr`avanjereferenduma, sada je gubitnik, naglasio je Ivani}. Predsjednik Demokratske partije Dragan^avi}istakao je da je predsje-

Prva ozbiljna prijetnja
Po njegovim rije~ima, ukoliko ne odustane od referenduma, Dodik ulazi u {iroku konfrontaciju prema me|unarodnojzajednicikoja za posljedicu mo`e imati i sankcije prema pojedincima iz vrhavlasti, ali i one institucionalnekoje bi se ogledale u uskra}ivanju svih vidova finansijske podr{ke RS-u bez kojih bifunkcionisanje i izmirivanjebud`etskihobaveza bilo dovedeno u pitanje. - Politi~ka {teta po RS mogla bi biti velika i stoga najavom o prolongiranju referenduma Dodik za sebe tra`i izlaznu strategiju, jer je svjestan da je, ako ne odustane od referenduma, konflikt neizbje`an. Ovo je prvi put da je realizacija prijetnji visokog predstavnika izvjesna i RS bi mogao u}i u veoma te{ko razdoblje, zaG. KATANA klju~io je ^avi}.

V I J E S T I

Monitoring-tim BiH za pra}enje viznog re`ima

Bijeli Schengen nije u pitanju
Zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministara i ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Sadik Ahmetovi} predvodi Monitoring-tim za pra}enje odluke o ukidanju viznog re`ima za bosanskohercegova~ke gra|ane na sastanku sa visokim zvani~nicima Evropske komisije danas u Bruxellesu. Rije~ je o prvom sastanku Monitoringtima Bosne i Hercegovine sa visokim briselskim zvani~nicima od ukidanja viza za bh. gra|ane 15. decembra 2010. godine. O~ekuje se da }e ovom prilikom biti objavljen i datum dolaska eksperata Evropske unije u Bosnu i Hercegovinu koji }e ocijeniti stepen ispunjavanja obaveza iz Mape puta za liberalizaciju viznog re`ima. Monitoring-tim Bosne i Hercegovine je krajem aprila ove godine usvojio izvje{taj o provedbi preduslova iz Mape puta za liberalizaciju viznog re`ima, te ga dostavio Delegaciji Evropske unije u BiH. Ahmetovi} }e, tokom prvog sastanka

Monitoring-tima BiH sa visokim briselskim zvani~nicima nakon ukidanja viza, ista}i da su doma}e vlasti ispunile sve zahtjeve koje je pred njih stavila Evropska komisija prilikom ukidanja viznog re`ima, saop{teno je iz Ministarstva sigurnosti. Nakon {to je izvjestiteljica Evropskog parlamenta za viznu liberalizaciju za zemlje zapadnog Balkana Tanja Fajon najavila mogu}nost ponovnog uvo|enje viza za gra|ane Srbije i Makedonije, Ahmetovi} je poru~io da nema mjesta za zabrinutost kada je rije~ o Bosni i Hercegovini. “Tim koji je bio zadu`en za kontrolu bezviznog re`ima uradio je apsolutno sve {to je Evropska komisija zahtijevala da ukidanje viza ne bi do{lo u pitanje“ rekao , je Ahmetovi}.

OSLOBO\ENJE srijeda, 11. maj 2011. godine

U @I@I

3

cije RS-a su i ve}e
nije uhap{en niti je Zuki} Radi se o na~in iskoristiti

Ispred Vlade RS-a uklonjena zastava Bosne i Hercegovine
Na Trgu Republike Srpske sa jarbola koji se nalaze ispred zgrade entitetske Vlade skinuta je zastava BiH, a na njeno mjesto postavljena je jo{ jedna zastava RS-a. Svi poku{aji da od predstavnika Vlade RS-a dobijemo odgovor za{to je i po ~ijem nalogu uklonjena jedina dr`avna zastava koja visi na nekom od vanjskih prostora ispred institucija RS-a ostali su bezuspje{ni. [efica Biroa Vlade RS-a za odnose s javno{}u Vera Saji} obe}ala je da }e o razlozima uklanjanja dr`avne zastave biti izdato saop{tenje u toku dana, no i Saji}, kao i ostali uposlenici u Vladi RS-a u 16 sati napustili su radna mjesta ne poslav{i nikakvo obrazlo`enje. Zanimljivo je da je upravo ju~er RTRS u informativnoj emisiji “Srpska danas“ emitovao vijest o skidanju zastave RS-a koja se nalazi na entitetskoj liniji razgrani~enja u Pelagi}evu. Uz isticanje da je rije~ „o vandalskom ~inu gra|ana iz Federacije BiH“ novinar RTRS-a najavio je hitnu policijsku istragu jer je rije~ „o krivi~nom djelu skrnavljenja zvani~nih dr`avnih simbola“. G. K. glasio je kako smatra da je dono{enjeprivremenesuspenzijedr`avnih institucija, koje su progla{ene ili “nametnute“ od OHR-a, zabrinjavaju}aporukasvima te izrazionadukako}e visokipredstavnik ValentinInzkouskoropovu}isvoju odluku i “dati {ansu zakonima, kakvi god da jesu, kao i Ustavu BiH” .
S. [e - A. T.

Stanko Primorac: Destruktivna politika SNSD-a i dva HDZ-a

OTVORENI SUKOB SDP smatra da se podr{kom najavljenom nelegalnom referendumu u RS-u, Dragan ^ovi} pridru`io Dodiku u otvorenom sukobu sa SAD-om i EU
]ane kazao je da je obra}anje Inzka u UN-u o~ekivano. titi svoje ovlasti i prekinuti destruktivnu politiku SNSD-a, ali dva HDZ-a, kazao je Primorac. SBiH smatra da je izlaganje visokog predstavnika pred VS-om UN-a potvrda suvereniteta, teritorijalnog integriteta i kontinuiteta dr`ave BiH. - Istovremeno to ozna~ava neuspjeh nastojanja da se BiH prika`e kao „sporazumna dr`ava“ u kojoj su entiteti nosioci kontinuiteta i suvereniteta, ocjena je SBiH. SDP, pak, smatra da se podr{kom najavljenom nelegalnom referendumu u RS-u, Dragan ^ovi} pridru`io Dodiku u otvorenom sukobu sa SAD-om i EU. - Podr{kaDodikovomprotivustavnomdjelovanju^ovi}asvrstavame|uprotivnikedr`ave BiH i integracije u EU i NATO. Podr`avanjem nelegalnog referenduma, koji predstavlja odustajanje od Dejtonskogsporazuma i samimtimeprijetnjumiru u BiH i regionu, lider HDZ-a BiH je okrenuo tu stranku i protivstavaslu`benogZagrebakoji je nedvosmislenostao uz bok euroatlantskom bloku u UNu, stav je SDP-a. Ova izjava, cijeni SDP, predstavlja dodatni razlog da visoki predstavnik bez ikakvog odga|anja, u skladu sa obavezama Dejtonskog sporazuma, poni{ti odluku o referendumu, onemogu}i njegovo odr`avanje i izrekne odgovaraju}esankcije za sve koji su odgovorni za napade na ustavni poredak i mir u BiH. Situaciju u BiH predsjednik HDZ-a BiH Dragan^ovi}, govore}i ju~er na Politi~koj akademiji te stranke u Mostaru, ocijenio je „katastrofalnom, isti~u}i kako je ona na najni`ojrazinikoja bi moglabitiprihvatljivagra|anima BiH” Na.

kle, kako bi se osigurala sna`nija dr`avna struktura i op}a sigurnost gra|ana, potrebna je korjenita reforma policije, a ne sudstva i tu`ila{tva, ocijenio je Zuki}. Generalni sekretar SDA podsjetio je da je dono{enje Zakona o Sudu i Tu`ila{tvu BiH obavljeno u Parlamentarnoj skup{tini BiH, uz podr{ku i srpskih predstavnika, te da „nikakav entitetski referendum to ne mo`e derogirati“ . - To je pitanjekoje se u skladu sa Ustavom BiH isklju~ivo rje{ava na dr`avnomnivou, a ne u entitetima. Umjesto zahtjeva za slabljenjemsudstva i tu`ila{tva, nu`no je njegovo ja~anje i to uspostavom vrhovnog suda koji tako|er treba da bude dr`avna pravosudna institucija, naglasio je Zuki}. Zvani~nik HSP-a i dopredsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH Stanko Primorac

Sankcije bez odga|anja
- Inzko je kroz izlaganje u VS-u na svojstven na~in poku{ao objasniti politi~ku situaciju u BiH kad je u pitanju destruktivna politika koja najve}im dijelom dolazi od vode}ih stranaka u RS-u, ali se manjim dijelom svoga izlaganja dotakao pona{anja stranaka sa hrvatskim predznakom - prvenstveno dva HDZ-a, i ono {to se de{ava u BiH nazvao pravim imenom. Ako se ova de{avanja gledaju u {irem kontekstu i uzmu u obzir i stavovi predstavnika ve}eg dijela europskih zemalja u BiH, uz one koje je izrekao visoki predstavnik u VS-u UN-a, mislim da se radi o dobroj detekciji problema i, nakon svega izre~enog, nadam se da }e Inzko na pravi na~in iskoris-

Esenesdeovci u institucijama BiH s Dodikom

Budimir - Schmidt

Ivankovi} Lijanovi}

Mi smo sudbina RS-a
U SNSD-u postoji potpuno jedinstvo i koordinacija u pogledu aktivnosti na nivou RSa i BiH, izjavio je predsjednik RS-a i lider SNSD-a Milorad Dodik nakon sastanka sa predstavnicima SNSD-a u zajedni~kim organima BiH, odr`anog ju~er u Banjoj Luci. Dodik je navode pojedinih medija o nejedinstvu u okviru SNSD-a, odnosno izme|u njega i potpredsjednika stranke Nikole [piri}a koji je opredijeljen i za odr`anje partnerstva sa SDS-om, nazvao obi~nim {pekulacijama. “Odre|eni krugovi iz Federacije BiH plasiraju {pekulacije kako bi izazvali nestabilnost u RS-u, {to je dio {ire strategije stranaca koju provode kako bi razbili jedinstvo u RS-u i vladaju}oj partiji i na{e partnerstvo sa SDS-om“ rekao je Dodik. I ovim , sastankom, dodao je Dodik, potvr|ujemo potpuno jedinstvo svih faktora koji nastupaju u zajedni~kim institucijama BiH. “Potvrdili smo i u budu}nosti }emo potvr|ivati na{e zajedni~ko nastojanje da djelujemo zajedno. Stvar se pakovala od lidera SDP-a Zlatka Lagumd`ije, koji je tra`io da SNSD u|e u vlast na nivou BiH

bez SDS-a“ dodao je lider SNSD-a. , Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Nikola [piri} rekao je da ne}e odgovarati na {pekulacije medija. “SNSD i Milorad Dodik su narodniizbor i oni su sudbina RS-a. SNSD daje {irok okvir za razli~ita mi{ljenja, drago mi je da se igra na najja~u kartu SNSD-a kada je BiH u pitanju i ja sam u ovih 12 godina pokazao da to jesam“ dodao je [piri}. , Osim o potvr|ivanju strana~kog jedinstva, na sastanku se, kazao je Dodik, zaklju~ilo da je u okviru formiranja vlasti na nivou BiH potrebno {to prije obezbijediti ve}inu u Parlamentu BiH kako bi se pristupilo formiranju Vije}a ministara. Na novinarsko pitanje da li }e BiH dobiti novu vlast do jeseni, Dodik je odgovori pitanjem: G. K. “Jeseni, koje godine?“

[to prije konstituirati vlast
Predsjednik FiH @ivko Budimir susreo se ju~er u Sarajevu s njema~kim veleposlanikom u BiH Joachimom Schmidtom. U prijateljskoj atmosferi sugovornici su detaljno razmotrili brojna pitanja koja se neizbje`no name}u bh. dru{tvu u cijelosti. Istaknuta tema razgovora je bila aktualna politi~ka situacija u FBiH i BiH. U tom pogledu je usugla{enapotreba za brzimkonstituiranjemvlasti. Schmidt je u ime njema~ke vlade izrazio nadu da }e se vlast na dr`avnojrazini{to prijekonstituirati jer je od izborapro{lo ve} previ{e vremena, a pred zemljom su mnogi zadaci koje treba rje{avati.

Ne smijemo lagati poljoprivrednike
Zbog lo{e vo|enih politika u posljednjih 15 godina, na{a doma}a poljoprivredna proizvodnja i poljoprivrednici dovedeni su u katastrofalan polo`aj, konstatovao je Jerko Ivankovi} Lijanovi}, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva i dopremijer Vlade FBiH prilikom ju~era{njeg sastanka u Sarajevu sa predstavnicima Udru`enja poljoprivrednika u FBiH. “Ne `elimo lagati poljoprivrednike, niti im davati la`ne nade. Moramo se suo~iti s istinom, ma kako te{ka bila i zajedni~ki se izboriti za zna~ajnija sredstva za poticaje, ali i za za{titu doma}e proizvodnje“ kazao je. ,

4

DOGA\AJI

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Iskreno, bit }u sretan da Su{i} ili neki drugi trener odvede na{u reprezentaciju i na Evropsko i Svjetsko prvenstvo, ali `ivim za dan kada }u voditi tim svoje zemlje

Burno u Fondu za zapo{ljavanje invalida

Uskoro isplata
Firme koje se bore da zadr`e sada{nji broj zaposlenih invalida moraju imati prednost u odnosu na ad hoc formirane, jednoglasan je zaklju~ak. Samo ga jo{ treba provesti
Ju~era{nji dan je u Fondu za zapo{ljavanje lica s invaliditetom po~eo veoma burno. V.d. direktoru Ivici Marinovi}u su svoje zahtjeve, a koji se svode na to da Fond kona~no po~ne raditi svoj posao, pre da li ~la no vi {traj ka~kog odbora. U pitanju su uposlenici firmi koje zapo{ljavaju invalide, a kojima, bez hitne finansijske injekcije, prijeti ga{enje. Prema imenima na listi, {trajka~ki odbor ~ine: Mir sa da Mu ra to vi}, pred sje dnik, Edin ^en gi}, Selvedin Hod`i}, Muharem [etki}, Nijaz Boti}, Admir Avdibegovi} i Ai{a [ehi}.

Sergej Barbarez,

biv{i nogometa{

Direktor shvata

DOBAR

LO[

ZAO

VALENTIN INZKO
Me|unarodna zajednica mora pogor{anu situaciju u BiH shvatiti ozbiljno, jer dalje uru{avanje dr`ave, njenih institucija i vladavine prava gura zemlju u dublju krizu, {to bi imalo negativne posljedice za cijelu jugoisto~nu Evropu. Bilo je i vrijeme da Vije}e sigurnosti UN-a ~uje kako je u BiH.

LOUISE ARBOUR
Predsjednica Me|unarodne krizne grupe u intervjuu za Oslobo|enje zagovara “sporazum izme|u Banje Luke, Sarajeva i Mostara jer u protivnom ni sve odluke OHR-a, makar ih provodio NATO, ne}e sa~uvati BiH“. Ne treba gubiti du{u: nije Arbourova otkrila toplu vodu, jo{ prije nje konfederalnu BiH zagovarao je Milorad Dodik.

MARKO JURI[I]
^lan Kolegija direktora Instituta za nestale na me|unarodnoj konferenciji u Sarajevu, u organizaciji ICMP-a i Me|unarodne koalicije mjesta bu|enja savjesti, naglasio je kako je svaka `rtva univerzalna. U skladu s tim, jasan je Juri{i}, valja izgraditi i dostojne spomenike, kao {to su to u~inili Bo{njaci i Hrvati u Konjicu.

Direktor Marinovi} se potom sastao s direktoricama preduze}a Librag i Sarafon, Jasnom Karahasanovi} i Sanjom Radlovi} - Lizdek. “Mislim da je razgovor koristio svima“, kazala nam je Karahasanovi}, {to }e nam direktor poslije potvrditi. Njemu je upu}en zahtjev za izja{njenjem Fonda o projektima odr`ive zaposlenosti, kojima je {est privrednih dru{tava s dugom tradicijom zapo{ljavanja invalida, konkurisalo za sredstva Fonda. “Imala sam dojam da Marino vi} shva ta {ta bi na ma zna~ila ova sredstva, ali on nije ni krio da je UO htio vratiti te programe bez razmatranja“, isti~e Karahasanovi}, a Marinovi} obja{njava: “Mi nismo ni Razvojna banka, niti In ves ti ci oni fond, te ne mo`emo finansirati velike projekte. No, u svakom slu~aju, moramo raditi po proceduri, i sve one koji konkuri{u za sredstva izjedna~iti u njihovim pravima.“ “Upravo zato mi i insistiramo na uspostavljanju kriterija, iz kojih }e se, o~ekuje-

Ivica Marinovi}

Jasna Karahasanovi}

Kontrola
Direktor Ivica Marinovi} je najavio skore susrete s direktorima Poreske i Inspekcijske uprave. Tema? Provo|enje zakona koji od 5. marta 2010. obavezuje poslodavce da zaposle invalide ili da plate izvjesna sredstva u Fond. mo, napraviti razlika izme|u firmi od prije ‘tri dana’ i nas , koji ve} godinama na svojim ple}ima nosimo ovu oblast, {to je nekada dru{tvo u cjelini priznavalo osloba|aju}i nas poreza“, govori Karahasanovi}, a Marinovi} rje{enje vidi u tome da UO Fonda hitno izvr{i raspodjelu in ter ven tnih sred sta va za odr`ivu za po sle nost pret hodno uspostaviv{i tra`ene kriterije. iznose oko 5 miliona maraka“ , upozorava Marinovi}, a Karahasanovi} se ~udi: “Ne znam otkud ta cifra. Mi iz Libraga tra`imo oko 200.000 KM bez kojih }emo postoje}e radnike morati otpustiti.“ V.d. direktora Fonda najavljuje sastanak UO za utorak, upozoravaju}i na to da UO us ko ro is ti~e man dat. Vlada FBiH je 5. maja zadu`ila nadle`no ministarstvo da raspi{e poziv za izbor novih ~lanova, dok Marinovi}u privremeni mandat te~e od dana upisa Fonda u sudski registar, od prije mjesec i po. Dakle, ima vremena da uradi {to je ju~er obe}ao posjetiocima i javnosti.
E. KAMENICA

Apetiti preveliki
Rije~ je o oko 400.000 KM, koje na osnovu Akcionog plana Fondu pripadaju od federalnog Zavoda za zapo{ljavanje: “No, zahtjevi po osnovu po nu|enih pro gra ma
Foto: Amer KAJMOVI]

KCUS
Dermatovenerolo{ka klinika Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu otvorila je ove sedmice svoja vrata za besplatne preventivne preglede. Doc. dr. Faruk Alendar, koji predvodi stru~ni tim ljekara, pozvao je starije od 18 godina da pregledaju mlade`e i testiraju sumnjive promjene na ko`i zbog ranog otkrivanja karcinoma.

VIJEST U OBJEKTIVU Protiv diskriminacije
Misija OSCE-a u BiH organizirala je ju~er u Sarajevuradionicu za pru`aocebesplatnepravne pomo}i iz vladinog i nevladinog sektora u BiH, a razgovarano je o odredbama Zakona o zabrani diskriminacije koji je u BiH na snazi od 2009. Osnovne teme odnosile su se na me|unarodne standarde, materijalne i procesneodredbeZakona, ali i kori{tenje novih proceduralnih pravila propisanih tim zakonom kao {to je tzv. preno{enje tereta dokazivanja.

VIJEST U

BROJU

prva~i}a upisano je u 15 osnovnih {kola u sarajevskoj op}ini Novi Grad u {kolskoj 2011/2012.

900

OSLOBO\ENJE srijeda, 11. maj 2011. godine

INTERVJU

5

Damir Ma{i}, ministar obrazovanja i nauke u FBiH

Pomije{at }u kru{ke i jabuke
Zar je mogu}e da osoba koja ka`e da su dvije {kole pod jednim krovom “istinske multikulturne sredine“ bude ombudsmen u bilo kojoj zemlji, a posebno BiH?!
Razgovarao: Asaf BE^IROVI]

• Za Vas su dvije {kole pod jednim krovom anticivilizacijski fenomen, sramota bh. dru{tva! Za Nives Juki}, ombudsmena BiH, “istinske multikulturne sredine“?! - Stav ombudsmena BiH Nives Juki} najbolje oslikava u kakvom dru{tvu `ivimo. @alosno je da oni koji trebaju {tititi ljudska prava, u konkretnom slu~aju prava djece, tako razmi{ljaju. Nerado se sje}amo i negativnogprimjerami-

govorne politike onih stranaka i njihovih lidera koji i danas `ele biti jedini, autohtoni i legitimni predstavnici naroda u BiH. • Ni u~itelji, nastavnici, profesori koji rade u takvim {kolama, ne bune se! - Mislim da ne}e biti tako kada budepostojalopoliti~kevolje da se kona~no krene u obra~un sa ovim srednjovjekovnim aparthejdskim fenomenom u 21. stolje}u u tzv. srcu Evrope. Dobra vijest je da sada ima politi~ke volje da se krene u obra~un sa ovimzlom. Vjerujem

I ja bih kao kolega Emir Suljagi}
• Islamska zajednica, crkva... napadaju Va{eg kolegu Emira Suljagi}a jer je odlu~io da ocjena iz vje ro na uke ne ula zi u pro sjek. Odo brava te li njegov potez, ima li {anse da se sli~no desi i na federalnom nivou? - Potez ministra Emira Suljagi}a u potpunosti podr`avam. Da sam bio na njegovom mjestu, istu stvar bih uradio. Vjerujem da }e i ostali ministri na kantonalnom nivou slijediti njegov primjer. S obzirom na to da vjeronauka nije ukinuta, ve}, kao {to ste i sami rekli, vi{e ne}e ulaziti u prosjek ocjena, ne vidim razloga za negodovanja bilo koje vrste. Djeca ~iji roditelji `ele da oni poha|aju vjeronauku i ubudu}e }e to pravo ostvarivati. Isto kao i ona djeca ~iji roditelji to ne `ele. dvije {kole pod jednim krovom treba po~eti javno nazivati pravim imenom. Kantoni su obavezni putem ministarstava obrazovanja i op{tinskih vlasti, a po{tuju}i obe}anje br. 1 u Strategiji reforme obrazovanja, osigurati da “sva djeca imaju mogu}nost kvalitetnog obrazovanja u integriranim multikulturalnim{kolama na svim stepenima, oslobo|eni politi~kih, vjerskih, kulturnih i drugih predrasuda i diskriminacije, gdje se po{tuju prava sve djece“ . • Bili ste u nekoj od dvije {kole pod jednim krovom? - Te {kole bih najradije posjetio onda kada u potpunosti budu ujedinjene. Nastavnici znaju u kakvim uslovima rade, roditeljima

i djeci ne bih ni{ta posebno govorio. Ali o politici i politi~arima koji su doveli do toga i koji nas i danas poku{avaju zadr`ati u srednjem vijeku, puno toga bih imao re}i. Ne bi bilo pristojno da to podijelim s javno{}u!

Reforme i tako dalje
• Osnovan je i fond za kreditiranje studenata. Ima roditelja koji mnogo novca izdvajaju za obrazovanje kupuju}i sebi i djeci diplome! Znate li koliko na crnom tr`i{tu ko{ta diploma pravnika, ekonomiste...? - Ne znam koliko ko{taju diplome na crnom tr`i{tu, ali da znam, vjerujte, znali bi i nadle`ni organi. Pozivam sve one koji imaju bilo kakve informacije i dokaze o tome da se obrate nadle`nim organima. [utnja je najbolji saveznik korupciji. FMON u saradnji s pet kantonalnih ministarstava u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Biha}u i Gora`dupokre}e kampanju protiv korupcije u obrazovanju. Na`alost, ostalih pet kantonalnih ministarstava nije se u prvi mah odazvalo na{em pozivu za priklju~enje, pa ovu prilikukoristim da im ka`em da jo{ nije kasno. • Ima li {anse da se plate u~itelja, nastavnika, pove}aju? - Sindikat obrazovanja je spreman da zajedni~kim snagama radimo na pobolj{anju standarda prosvjetnihradnika. Ogromanproblem u Federaciji je {to imamonejednake standarde i uslove za rad u obrazovanju. Sramota je da u pojedinim javnim preduze}ima, koja su u ve}inskomvlasni{tvuFederacije, ~ista~ice i portiriimajuve}e platenegoprosvjetniradnici. Pitanje nadle`nosti u FBiH dovelo je i do nejednakihuslovaobrazovanja i nejednakogprosvjetnogstandarda. ^injenice koje imamo na terenupokazuju da su neophodnepromjene u funkcionisanju obrazovnog sistema u Federaciji BiH.

Para vrti gdje burgija ne}e
- Ministarstvo }e pritisnuti nadle`ne kantonalne i op{tinske vlasti da prekinu praksu razdvajanja i diskriminacije u obrazovanju. Davat }emo finansijsku podr{ku procesu i projektima ujedinjenja odgojno-obrazovnih ustanova koje funkcioni{u kao dvije {kole pod istim krovom. Stvorit }emo kriti~nu masu javnosti koja }e se di}i protiv te pojave i natjerati one koji dosad nisu bili voljni promijeniti postoje}e stanje da to u~ine. U toj se borbi, vjerujte, ne}emo {tedjeti. nistriceobrazovanja u SBK-uGrete Kuna, koja je djecu bo{nja~ke i hrvatskenacionalnostiusporedila s ‘’kru{kama i jabukamakoje se ne trebaju mije{ati’’ To je poraz cjelo. kupnogsistema. Zbogovih i sli~nih primjera, odlu~ni smo da taj nakaradni sistem mijenjamo. da su i sami prosvjetni radnici spremnipopravljatisituaciju u kojoj se nisu na{li svojom voljom. Mnogo je onih koji u dva razli~ito obojenanacionalnaodjeljenjapredajujedanpredmetkoji se, ovisno o programu i grupi kojoj se obra}aju, naziva povijest ili historija, odnosno zemljopis ili geografija. • Budu}i je obrazovanje u nadle`nosti kantona, kako kanite, ako uop{te kanite, rije{iti problem dvije {kole pod jednim krovom? - U FBiH nemamo nadle`nost da sami rije{imo taj problem, ali nemamo pravo i ne ukazivati na kr{enje osnovnih ljudskih prava. U skladu s Konvencijom o za{titi ljudskih prava imam obavezu i du`nost da ukazujem na, najbla`e re~eno, izopa~enost takve pojave. To bi valjda trebalo da bude i du`nost ombudsmena Nives Juki}. Za po~etak, fenomen

Volja politike
• Ombudsmen Juki} ka`e da, kad govorimo o dvije {kole pod jednim krovom, “trebamo imati u vidu volju gra|ana“ , pita mo`e li itko navesti primjer roditeljskih demonstracija protiv takvih {kola. Fakat, niko se, osim politi~ara ove ili one provenijencije, ne buni. - U konkretnom slu~aju ne radi se o volji gra|ana, niti roditelja, a najmanje djece nad kojima se ta i takva politika godinama brutalno i`ivljava. Dana{nje stanje direktni je rezultat lo{e i neod-

FEDERALNA SRAMOTA Sramota je da u pojedinim javnim preduze}ima, koja su u ve}inskom vlasni{tvu Federacije, ~ista~ice i portiri imaju ve}e plate nego prosvjetni radnici

TAKORE]I... POHVALNO
Vla da BPK-a u stu dij skoj 2010/2011. godini stipendirat }e 287 studenata, potvrdila je za Fenu ministrica obrazovanja, nauke, kulture i sporta Alma Delizaimovi}. Po njenim rije~ima, to je znatno ve}i broj od prvobitno planiranog. “Rukovode}i se raspolo`ivim novcem, Vlada je ranije odlu~ila da }e stipendirati 200 studenata, ali s obzirom na to da su pristigle 374 aplikacije, me|u kojima je zna~ajan broj studenata ispunjavao kriterije, taj broj je pove}an“ pojasnila je , Delizaimovi}.

6

DOGA\AJI

VIJESTI

Milo{evi}ev zajedni~kih 645
BiH o{te}ena za ~ak 100 miliona dolara koji su bili na deviznim ra~unima jugoslovenskih Zbog opstrukcija, BiH ve} ~etiri godine ne mo`e da u|e u posjed ambasada u [paniji, Ma|arskoj, ku}e u SAD-u i stana u Italiji Mogu}a i arbitra`a UN-a ako izostane dogovor
Me|u dr`avama nasljednicama biv{e SFRJ traju intenzivne diplomatske aktivnosti kako bi se prona{li mehanizmi da se premosti blokada Republike Srbije koja na sve na~ine onemogu}ava implementaciju Sporazuma o su kce si ji, do zna je Oslo bo|enje. Pred ~lanovima Vije}a ministara BiH trebala bi se na sjednici uskoro pojaviti i informacija dostavljena iz Ministarstva finansija i trezora BiH o tome kako je propao jo{ jedan poku{aj ({esti termin) za sastanak Stalnog zajedni~kog povjerenstva vi{ih predstavnika dr`ava nasljednica SFRJ ko ji se u Sa ra je vu tre bao odr`ati 28. i 29. aprila. Odr`avanje i ovog sastanka omela je Srbija blokirav{i dnevni red te insistiraju}i da se kao zasebna ta~ka uvrsti rasprava o implementaciji Aneksa G koji tretira pitanje imovine i imovinskih prava.

Za{to Srbija izbjegava razgovore o raspodjeli imovine SFRJ

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Veto Bo{njaka
Klub Bo{njaka u Vije}u naroda RS-a odlu~io je ju~er da pokrene postupak za{tite vitalnog nacionalnog interesa na Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o privatizaciji dr`avnog kapitala u preduze}ima u RS-u. Predsjednik ovog kluba Mujo Had`iomerovi} pojasnio je da su razlozi za veto isti kao {to su bili u vezi s pokrenutim postupkom na Zakon o katastru RS-a, a koji je jo{ u proceduri u Ustavnom sudu RS-a. Klub delegata bo{nja~kog naroda smatra da je vitalni interes tog naroda povrije|en jer predmetni zakon radikalno mijenja sada{nju organizaciju i nadle`nost vo|enja javnih registara o nepokretnostima i stvarnih prava na njima.

14,3 miliona imovine DKP-a
Od raspodjele imovine biv{e SFRJ koja se odnosi na diplomatsko-konzularna predstavni{tva, BiH kroz implementaciju Aneksa B Sporazuma o sukcesiji trebala bi da dobije jo{ ukupno 14.315.000 ameri~kih dolara. Naime, od objekata, njih sedam koji su namijenjeni za prodaju, a za koje je ocijenjeno da nema zainteresovanih da budu u njegovom vlasni{tvu ukupne procijenjene vrijednosti 43,5 miliona USD, na{a zemlja bi trebala da dobije 6,74 miliona. Osim toga, u objektima, zgradama ambasada, BiH treba da dobije jo{ imovine vrijedne 6,95 miliona USD, a prema prioritetima koje je odredilo Vije}e ministara BiH, o~ekuju se oni u Bugarskoj, Rumuniji, Argentini, Indoneziji, Egiptu i Keniji. Tu je i 625.000 dolara preostalih u okviru prvog kruga raspodjele, od ~ega se o~ekuje zgrada Ambasade biv{e SFRJ u Danskoj. pa tako u okviru toga i Aneksa G. Ali, Srbija je tra`ila posebno tretiranje Aneksa G u pogledu imovine u Hrvatskoj, ~emu su se Hrvatska i Slovenija usprotivile jer bi do{lo do naru{avanja principa delegiranja pitanja. Ne mo`e se prihvatiti stav Srbije koja kao taoce dr`i ovaj pro ces jo{ od sep tem bra 2009, kada je odr`an posljednji sastanak. Postoje inicijative da se poku{a definirati i da neko drugi sazove novi sas ta nak, is ta kao je za Oslobo|enje Zenit Keli}, pomo}nik ministra finansija i trezora BiH zadu`en za pitanja sukcesije. On ne isklju~uje mogu}nost da ukoliko se ne mogne ni{ta usuglasiti, s obzirom na to da je Sporazum o sukcesiji dogovoren pod okriljem Ujedinjenih nacija (UN), bude zatra`ena i njihova unutarnja arbitra`a. No, Oslobo|enje doznaje kako se stvarne namjere Republike Srbije oko stalnog prolongiranja implementacije Sporazuma o sukcesiji biv{e SFRJ kriju u ~injenici da se time `eli izbje}i veoma va`no pitanje - rasprava o stanju deviznih ra~una koji se dr`e kod jugoslovenskih banaka za zajedni~ka ulaganja u inozemstvu od ~ak 645,55 miliona ameri~kih dolara. Naime, rasprava o ovom pitanju bila je planirana i za aprilski sastanak u Sarajevu, ali je ponovno vje{to izbje gnu ta nje go vim ne odr`avanjem. Kao nasljednici biv{e SFRJ na{oj dr`avi bi trebalo pripasti 15,5 posto, odnosno 100 miliona ameri~kih dolara tih sredstava,

Raspu{ta se tim za pra}enje bora~ke revizije
Tim za koordinaciju i pra}enje timova koji rade na reviziji bora~ke populacije se raspu{ta, formira se novi. Ovo je konkretan rezultat razgovora koji su ju~er poslijepodne obavili @ivko Budimir, predsjednik Federacije BiH, Zukan Helez, ministar za bora~ka pitanja u FBiH i Nermin Nik{i}, premijer Federacije BiH. Osim toga, dogovoreno je da se formira i grupa, komisija, koja }e imati zadatak da napravi izmjene i dopune Zakona o reviziji bora~ke populacije. Na ~elu te komsije je Mato Lon~ar, sekretar u ministarstvu za bora~ka pitanja FBiH. I @ivko Budimir }e imenovati svog ~lana u ovu komisiju. O izmjenama i dopunama Zakona o reviziji svo je }e mi{ lje nje da ti i bo ra~ka udru`enja i udruge. A. B.

Pomutnjom do cilja
- Doma}in predla`e dnevni red koji se usvaja na sastanku. Na svakom sastanku, pa tako i ovom posljednjem koji se trebao odr`ati, BiH je planirala ta~ku koja se odnosi na raspravu o implementaciji cjelokupnog Sporazuma o sukcesiji biv{e SFRJ,

Ministar Kurte{ u Gora`du

Ja~anje policije u BPK-u
Partnerstvo u obrazovanju i kulturi
AmbasadorTurske u BiH VefahanOcak susreo se s federalnim ministrima obrazovanja i nauke, te kulture i sporta, Damirom Ma{i}em i Salmirom Kaplanom. “AmbasadaTurske i dalje}e unapre|ivatiodnose s ministarstvimaradiuspostavljanja partnerskih odnosa izme|u obrazovnih i kulturnih institucija“ izjavio je , Ocak. Kaplan i Ma{i} su izrazilizahvalnost za neizmjernupodr{kukojuTurskakontinuirano pru`a u pobolj{anju uvjeta obrazovanja i kulture na prostoru FBiH, ali i cijele BiH. Ministri su upoznali Ocaka o prioritetima Vlade FBiH radi stvaranjakvalitetnijegobrazovanja, nauke, kulture i sporta. Na poziv premijera BPK-a Gora`de Emira Fra{te, federalni ministar unutarnjih poslova Predrag Kurte{ posjetio je Gora`de. Tema sastanka bila je materijalno-tehni~ka opremljenost kantonalne policije sa posebnimakcentom na podizanju standarda pripadnika policije. Naime, pla}e policijskih slu`benika u BPK-u Gora`demanje su u odnosu na pla}e njihovih kolega u razvijenijim sredinama. Toga je svjestan i federalni ministar unutarnjih poslova, koji je za svoj prvi slu`beni posjet nekom od kantona izabrao upravo BPK. I nije samo problem standarda policajaca ve} i njihova tehni~ka opremljenost. ^injenice, koje je o saradnji sa ~elnim ljudima FMUPa iz prethodnog mandata iznio {tom i resornim ministrom, ministar Kurte{ je kazao kako je pred ministarstvom na ~ijem je ~elu mnogo posla ali je dodao kako }e napori na pobolj{anju opremljenosti i podizanja standarda policije, biti usmjereni prema kantonima koji su u lo{ijoj finansijskoj situaciji u odnosu na ostale. - Znam da }e to biti te{ko jer je trenutna situacija slo`ena, ali ja }u u~initi sve da policiju ovoga kantona pomognemo i mislim da }u u tome imati podr{ku cjelokupne Vlade FBiH, izjavio je Kurte{. Na sas tan ku je, izme|u ostaloga, bilo rije~i i o trenutnoj sigurnosnoj situaciji na po dru~ju BPK-a Go ra`de, ko ja je oci je nje na ve oma dobrom. A. H.

aktuelni ministar MUP-a BPKa, Nusret Sipovi}, vi{e su nego obeshrabruju}e. - Federalno Ministarstvo je ranije imalo neke projekte oko tehni~ke opremljenosti policije i mi smo stalno aplicirali ali nikada nas nisu uzi-

mali u obzir i novac je i{ao u druge sredine. Ja ne bih ulazio u razloge za{to je to tada tako, izjavio je Nusret Sipovi}, ministar unutarnjih poslova BPK-a Gora`de. U razgovoru sa premijerom BPK-a Gora`de Emirom Fra-

OSLOBO\ENJE srijeda, 11. maj 2011. godine

DOGA\AJI

7

v re`im potro{io miliona dolara?!
banaka za zajedni~ka ulaganja u inozemstvu Kanadi i Turskoj, rezidencija u Austriji i

VIJESTI

Za{tititi prirodna dobra
Potpredsjednik FBiH Svetozar Pudari} primio je predstavnike Ekolo{kog pokreta gorana Federacije BiH i razgovarao o programskim aktivnostima ove NVO. Podr`ao je anga`ovanje ove organizacije i njeno opre dje lje nje za or ga ni za ci ono ja~anje, omasovljenje i ve}e uklju~ivanje mladih u za{titu prirode i okoli{a. Data je puna podr{ka uspostavi partnerskih odnosa i ove NVO s nadle`nim ministarstvima u federalnoj Vladi, a sve radi zaustavljanja uni{tenja prirodnih i {umskih dobara na prostoru BiH. Ocijenjena je potreba ve}e saradnje i promjene odnosa prema ovoj zna~ajnoj oblasti dru{tvenog djelovanja, saop}eno je iz Pudari}evog kabineta.

Zenit Keli}: Mora se utvrditi ko je potro{io sredstva i ko }e ih namiriti

Beograd: Zbog opstrukcija Srbije propao i {esti termin za sastanak

12,1 MILION DOLARA Vlasti BiH jo{ nisu u{le u posjed osam DKP-ova biv{e SFRJ vrijednih 12,1 milion ameri~kih dolara koje su na{oj dr`avi pripale u okviru dogovora postignutog jo{ u januaru 2007.
kraja {ta je bilo sa spornim sredstvima te odredi njihov kona~an iznos i raspodjela kasnila ratifikacija Sporazuma o sukcesiji pune tri godine nakon njegovog dogovora. Tako je to posljednja u~inila Hrvatska 2004. Ni{ta bolja situacija nije ni kada je u pitanju implementacija Aneksa B - raspodjele di plo mat sko-kon zu lar nih predstavni{tava biv{e SFRJ. Tako vlasti BiH jo{ nisu u{le u posjed osam DKP objekata biv{e SFRJ vrijednih 12,1 milion ameri~kih dolara koje su na{oj dr`avi pripale u okviru dogovora postignutog jo{ u januaru 2007. Do kraja te godine BiH je, naime, trebala preuzeti ambasade u [paniji (3,2 miliona USD), Kanadi (2,5 miliona), Norve{koj (1,7 miliona), te Turskoj (900.000 USD), a do polovine 2007. i rezidencije u Aus tri ji (1,8 mi li ona) i Ma|arskoj (600.000), ku}e u SAD-u (1,2 miliona), kao i stana u Italiji (200.000), {to se nije desilo ni gotovo ~etiri godine poslije.
Almir TERZI]

Podr{ka REKOM-u
Predsjednik i potpredsjednik Federacije BiH @ivko Budimir i Svetozar Pudari} podr`ali su Inicijativu za osnivanje Regionalne komisije za utvr|ivanje ~injenica o ratnim zlo~inima na podru~ju biv{e Jugoslavije (REKOM) i potpisali peticiju za osnivanje REKOM-a. Tokom sastanka s ~lanovima Koalicije za REKOM Budimir je kazao da je `alosno da i 15 godina iza rata nije u~injen ni minimum od onoga {to Inicijativa za REKOM predla`e, dodav{i da bez suo~avanja s pro{lo{}u nema ni budu}nosti na ovim prostorima. Pudari} je naglasio da }e proces suo~avanja s pro{lo{}u te{ko i}i jer se ne radi o jednom dru{tvu koje treba da se pomiri nego vi{e dru{tava koja su odvojena, saop}eno je iz REKOM-a.

{to nikako nisu zanemariva sredstva. Kako se radi o velikom problemu, svjedo~i i pomo}nik ministra za finansije i trezor BiH zadu`en za pitanje sukcesije Zenit Keli} koji navodi kako je od 2001. bilo ~ak 16 poku{aja dolaska do rje{enja ovog pitanja.

Blokada preuzimanja
- Srbija zastupa stajali{te da su sredstva potro{ena u me|uvremenu (u doba Milo{evi}evog re`ima), odnosno da ih ne ma te da zbog te

~injenice ne mogu biti ni predmet rasprave. To je neprihvatljivo jer je u okviru Sporazuma o sukcesiji biv{e SFRJ dogovoreno da on tretira i to pitanje. Ako sredstava nema, mora se re}i ko ih je potro{io i na koji na~in }e se utvrditi odgovornost onoga ko mora da ih namiri i nadomjesti, naglasio je Keli}. Navodi da je upravo zbog ovog pitanja, odnosno insistiranja Republike Hrvatske koja je svom timu dala u zadatak da se u okviru rje{enja provedbe Aneksa C utvrdi do

U ~etvrtak Skup{tina Razvojne banke FBiH

Pred Vladom izvje{taji i plan poslovanja za 2011?
Federalna Vlada bi u svojstvu Skup {ti ne Ra zvoj ne banke FBiH trebala odr`ati sjednicu Skup{tine te finansijske institucije u 100-procentnom vlasni{tvu FBiH u ~etvrtak, 12. maja, saznaje Oslobo|enje. Bit }e to prvi put da novi ministri u federalnoj Vladi od svoga stupanja na du`nost zasjedaju u svojstvu ~lanova Skup{tine Razvojne banke FBiH. Sjednica bi, kako tvrde izvori bliski federalnoj Vladi, mogla biti cjelodnevna, “s obzirom na obiman materijal koji }e se na}i pred ~lanovima Skup{tine“. Iako nema zvani~nih informa ci ja o dne vnom re du Skup{tine, koju je shodno ovla{tenjima iz Zakona o Razvojnoj banci FBiH sazvao ex officio predsjednik i federalni premijer Nermin Nik{i}, o~ekuje se da }e ~lanovi Skup{tine, uz ostalo, raspravljati o izvje{taju o poslovanju Razvojne banke FBiH za period 1. januar - 31. decembar 2010. s godi{njim obra~unom poslovanja RBa, kao i o prijedlogu plana i programa poslovanja RB-a FBiH za 2011. godinu. Navedene dokumente usvojio je Nadzorni odbor Razvojne banke FBiH krajem februara ove godine i dostavio na razmatranje Skup{tini RB-a. Prema izvodu iz izvje{taja o poslovanju RB-a, ukupni kapital RB-a 31. decembra 2010. iznosio je 113.480.837,98 KM {to je u odnosu na godinu prije vi{e za oko 2,48 miliona KM. Godi{nji neto prihod RB-a prema tom dokumentu, iznosio je 13,9 miliona KM, nekamatni rashodi 11,42 miliona KM, te je iskazana dobit od 2,48 miliona KM. Kreditni portfolio RB-a na kraju pro{le godine iznosio je 181.516.547,94 KM i u odnosu na godinu prije ve}i je za oko 5,6 miliona KM. Ukoliko ovi dokumenti budu usvojeni na sjednici Skup{tine RB-a, oni bi vrlo brzo trebali ugledati svjetlo dana i pred ~lanovima Parlamenta

Tu`ilac Romano ostaje u BiH
Tu`ila{tvo BiH demantovalo je vijest da se tu`ilac Jude Romano, koji vodi istragu o zlo~inu u sarajevskoj Dobrovolja~koj ulici, sprema da napusti BiH bez podizanja optu`nice u ovom predmetu. “To je totalno neta~na informacija. Tu`ilac Romano sigurno ostaje u BiH do isteka mandata koji mu traje do po~etka naredne godine“ rekao je za Srnu , portparol Tu`ila{tva BiH Boris Grube{i}. Pozivaju}i se na izvore u vrhu pravosu|a BiH, Pres je objavio da se Romano sprema da napusti BiH, te da }e obustaviti istragu o ubistvu 42 vojnika u Sarajevu 3. maja 1992. godine.

Nermin Nik{i}

FBiH, koji po va`e}em Zakonu o RB-u jednom godi{nje razmatraju izvje{taj o poslovanju i planu poslovanja nakon {to te dokumente usvoji i dostavi Skup{tina banke.
S. [e.

8

DOGA\AJI

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Sutra d`enaza u Bratuncu

tromjese~na beba
Na Veljacima su do sada ukopane 202 osobe ubijene tokom 1992. i 1993, a jo{ se traga za posmrtnim ostacima vi{e od 380 ljudi

Me|u `rtvama i

@ene kvalitet vi{e u policiji
Ministarstvo unutarnjih poslova FBiH, Federalna uprava policije, u saradnji s Agencijom za ravnopravnost spolova BiH organizirali su ju~er u Sarajevu sastanak povodom uspostavljanja mre`e `ena u policiji na nivou BiH. Kako je izjavila direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Samra Filipovi} - Had`iabdi}, cilj sastanka, na kojem su u~estvovale policajke iz kantonalnih MUP-ova, FMUP-a, distrikta Br~ko, DGS-a, SIPA i MUP-a RS-a, istovremeno je jedan od ciljeva Akcionog plana za implementaciju Rezolucije UN-a 1325. Standard koji prema ovom dokumentu treba dosti}i je 30 posto `ena u policiji. “@ene u policiji su apsolutno pokazale da donose kvalitet vi{e za cjelokupno stanovni{tvo dr`ave“, kazala je ona.

Posjetom masovnoj grobnici Suha, izlo`bom fotografija sa razmjene Bratun~ana u Visokom, te prikazivanjem dokumentarnog filma o stradanju civila, ju~er je u Bratuncu nastavljeno obilje`avanje dana genocida. Tako|er, u Muftijstvu tuzlanskom odr`ana je pres-konferencija, na kojoj je najavljena petakolektivnad`enaza, koja}e biti klanjana 12. maja na mezarju Veljaci u Bratuncu, a na kojoj }e biti ukopano 16 `rtava.

Ubijani i starci
„Na po~etku smo imali problema sa srpskim vlastima oko pronalaska lokacije na kojoj }emo ukopati na{e najmilije. Ali, evo, uskoro }e peta kolektivna d`enaza, a na Veljacima su do sada ukopane 202 `rtve. Mi trebamo prona}i jo{ vi{e od 380 `rtava,“ kazala je Hiba Rami}, predsjednica Fondacije mezarje Veljaci – Bratunac 1992, podsje}aju}i na stravi~ne zlo~ine koji su po~injeni 1992. i 1993. „Na d`enazi }e biti ukopana tromjese~na beba Adina Hajdarevi}, koja je prona|ena u masovnoj grobnici Suha. Njena majka Suada je ukopana pro{le godine. Tako|er, bit }e ukopan dvogodi{nji Ardinel Kuni}, ali i [ema Ma{i}, koja je imala 77 godina kada je ubijena“ kazala je , Hiba Rami}, dodaju}i da pre`ivjele mu~i sporost procesa ekshumacija i identifikacija. Sakib Ahmetovi}, predsjeBolni podaci izneseni u Muftijstvu tuzlanskom

Potresna svjedo~enja
U prostorijama Med`lisa Islamske zajednice u Bratuncu, ju~er je promovisana knjiga „Kad bi kosti mogle govoriti“ autora Saliha , Smajlovi}a. Radi se o knjizi odabranih novinskih tekstova ovog autora, koji su tematski i sadr`ajno objedinjeni traganjem za na~inom dnik Udru`enja logora{a op{tine Bratunac, izjavio je da }e danas ~lanovi ovog udru`enja polo`iti cvije}e kod gradskog stadiona u Bratuncu, ali i posjetiti fiskulturnu salu u Osnovnoj {koli ‘’Branko Radi~evi}’’. „Obi}i }emo stadion gdje su odvajani mu{karci od `ena i djece. Mislim da je svaki mu{karac iznad 14 godina odveden. Zlo~ine kakvi su se desili u {kolicivilizacija ne pamti. Za tri-~etiridana je ubijenovi{e od 200 ljudi. Nije bilo ni{ta gore od toga“ , da se rasvijetle doga|aji u BiH tokom posljednjeg rata. Smajlovi} pi{e o progonima Bo{njaka iz Podrinja, Posavine, Krajine, Hercegovine... a njegovi tekstovi su protkani svjedo~enjima majki koje su izgubile sinove u logorima Batkovi}, Dretelj, Trnopolje, Manja~a... ci biti klanjana zajedni~ka d`enaza. Za ratne zlo~ine u Bratuncu osu|ene su tek tri osobe. Miroslav Deronji} je priznao zlo~in u selu Glogova, te je u Haagu osu|en na 10 godina robije. Tako|er, pred Sudom BiH su osu|eniMirkoTodorovi} i Milo{ Radi}zbogu~e{}a u zarobljavanju grupe od 14 civila Bo{njaka 20. maja 1992. u selu Borkovac, te njihovom odvo|enju na strijeljanje. Todorovi} je trenutno u S. KARI] bjekstvu.

Uvredljivi grafit u Prijedoru
Grafit “Incko je mrtav, Cigani i muslimani u logore“ osvanuo je na zidu jedne prijedorske firme, re~eno je za Srnu u policiji. Nepoznati po~inilac grafit je ispisao autosprejem na spolja{njem dijelu betonske ograde firme Sanprom trejd u naselju ^irkin Polje, u vlasni{tvu Sime [vrake. Krivi~no djelo izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mr`nje, raz do ra ili ne trpe lji vos ti prijavljeno je policiji koja traga za po~iniocima.

kazao je Ahmetovi}, koji je pre`ivio zlostavljanja i maltretiranja u Bratuncu.

Zlo~inac u bjekstvu
Porodice }e danas posjetiti i Ljubovijski most, sa kojeg }e u rijeku Drinu baciti 603 crvene ru`e, za isto toliko nedu`no ubijenih bratuna~kih civila. Tako|er, ispred Komemorativnog centra u Tuzli, bit }e ispra}eni tabuti sa posmrtnim ostacima 16 `rtava, kojima }e dan kasnije, na mezarju Velja-

Zaseok kod Sapne

Herojska uloga Crnog Labuda
Kad su neki bje`ali iz Bosne, Mehdin Hod`i} je do{ao iz Hrvatske i dao zna~ajan doprinos u obuci pripadnika Patriotske lige, podsjetio je general Malki}

Odr`ivi povratak
Ministar za izbjegla i raseljena lica RS-a Davor ^orda{ posjetio je Op{tinu Modri~a gdje je sa rukovodstvom Op{tine razgovarao o rje{enju pitanja Kolektivnog centra Kladari Donji, te asfaltiranju prilaznih puteva u novosagra|enim prigradskim izbjegli~kim naseljima. ^orda{ je tom prilikom izrazio nadu da }e do kraja ove godine Kolektivni centar u Kladarima Donjim biti ra spu {ten. “U ovoj go di ni iz dvo ji}emo 70 hiljada maraka za odr`ivi povratak Hrvata i Bo{njaka u Modri~u“, kazao je ^orda{. Bilo je rije~i i o odr`ivosti povratka interno raseljenih srpskih porodica. U RS-u u 10 kolektivnih centara `ivi 150 porodica, odnosno 302 korisnika. M. B.

U kalesijskom naselju Hemlija{i i sapanjskomnaseljuZaseok ju~er je u prisustvu biv{ih saboraca, prijatelja i predstavnika op}inske i kantonalnevlasti, obilje`ena godi{njica pogibije legendarnog borca Mehdina Hod`i}a. Poznatiji kao Kapetan Senad i Crni Labud, Hod`i} je dobitnik priznanja Zlatni ljiljan, ali je i jedan od devetorice boraca koji je dobio najve}e ratno priznanje – Ordenherojaoslobodila~kograta. Poginuo je 10. maja 1992. u naselju Zaseok kod Sapne. Upravo u ovom naselju, na mjestunjegovepogibije, ju~er je prou~ena Fatiha i polo`eno cvije}e. Potom, prou~en je tevhid u d`amiji u Hemlija{ima, a pored mezara heroja odr`an je i histo-

Obilje`ena godi{njica pogibije Mehdina Hod`i}a

rijski~as. O CrnomLabudu je govorio general Salih Malki}. „Ne smijemo zaboraviti {ta nam se desilo. Ne smijemozbog `rtava koje su podnijeli Mehdin Hod`i} i svi drugi. Ne u~imo vas da mrzite, ve} da ne zaboravite. Ako zaboravimo, zlo~in }e nam

se opet ponoviti. Meni je ~ast da mi je MehdinHod`i} bio prijatelj i saborac. Kad su neki bje`ali iz Bosne, on je do{ao iz Hrvatske i dao zna~ajan doprinos u obu~avanju pripadnika Patriotskelige“ kazao je generalMalki}. , Mehdin Hod`i} je porije-

klom iz Hemlija{a kod Kalesije, a ro|en je 1957. u Tuzli. Prije rata je slu`bovao u MUP-u Hrvatske u Splitu, a kada je osjetio da se bli`i rat u na{oj zemlji, vra}a se da brani domovinu. Dolaskom u BiH posvetio se osnivanju Patriotske lige i specijalnih jedinica u tuzlanskom i zvorni~kom kraju. Od Srebrenice do Ora{ja, bez imalo straha, organizovao je ljude i pripremao za otpor agresoru. Elitna jedinica Crni labudovi, koja je po njemu dobila ime, kasnije je postala ki~ma otpora od agresora. Bio je njen prvi komandant, dok su zamjenici bili legendarni narodni heroj rahmetli Hajro Me{i} i Hase Tiri}, koji je kasnije preuzeo komanS. K. dno mjesto.

OSLOBO\ENJE srijeda, 11. maj 2011. godine Pred Vladom prijedlog uprave Geodetskog zavoda FBiH

DOGA\AJI

9

VIJESTI

Za useljenje ministara

isplatiti radnike
U davno adaptirane prostorije Zavoda dva federalna ministarstva i Komisija za koncesije mogli bi useliti ako Vlada prihvati prijedlog o isplati oko dva miliona KM radnicima
Pred federalnom Vladom na dana{njoj ili jednoj od narednih sjednica bi se trebali na}i prijedlozi za rje{avanje useljenja dva federalna ministarstva i federalne Komisije za koncesije i rje{avanje statusa JP Geodetski zavod FBiH. Prijedloge bi po nalogu Vlade sa jedne od prvih sjednica u novom sazivu trebala dostaviti Radna grupa za analizu stanja i utvr|ivanje mjera za primopredaju poslovnih prostora u zgradi Geodetskog zavoda u Sarajevu, ali je prijedlog dostavio i v.d. direktor Geodetskog zavoda Enver Buza. status preduze}a rije{i “zavisno od potreba Vlade, uz napomenu da je jedino na taj na~in mogu}e promijeniti i vlasni{tvo nad objektom i nekretninama preduze}a u korist FBiH“ .

Danas penzije u RS-u
Isplata penzija u RS-u po~e}e danas. I pro{log mjeseca kasnila su penzionerska mjese~na primanja iz Fonda PIORS-a i isplata je trajala desetak dana. Prosje~na penzija u RS-u i dalje je ista, 320 KM, a kako su potvrdili iz Fonda PIORS-a, koeficijent isplate jo{ je 1,06. Prosje~na penzija za april je na nivou martovske i iznosi 320,28 KM, a u odnosu na prosje~nu platu u RS-u od 807 KM iznosi 39,7 posto, navode iz Fonda. Istovremeno su se pohvalili ve}om naplatom prihoda od doprinosa za PIO u prva ~etiri mjeseca ove godine, koji iznose 205,8 miliona KM, {to je 11,5 miliona KM vi{e nego u istom periodu lani. Fond PIORS-a ima ukupno 228.667 korisnika.

Kontrola naplate koncesija
- Zbog okolnosti u kojima se na{la BiH od rata naovamo, ali i ~injenice da je prostor BiH izuzetnobogatmineralima, vodama te raznim materijalima, razvoj bi u osnovi trebalo planirati na koncesionom kori{tenju dobara iz njedaraovogprostora. Mi{ljenja sam da bi nadle`nost Zavoda trebalo pro{iriti na na~in da on prvenstveno postane institucija koja bi se u ime Vlade FBiH bavila poslovima kontrole kori{tenja prostora, materijala, minerala i voda. Na ovaj na~in bi Zavod postao ono {to su mnogi zavodi ove vrste u svijetu - punioci dr`ave kase, odnosnoGeolo{ki zavod FBiH u sastavu Ministarstva prostornog ure|enja, ka`e Buza. Po njegovoj slobodnoj procjeni, zbog nepla}anja koncesija FBiH godi{nje gubi izme|u pola i milijarde KM, “a to je vi{e od tran{i me|unarodnih kredita“ . Buza dodaje kako u FBiH ne postoji ni “supervizija gradnje objekata saobra}ajne infrastrukture od entiteta, odnosno dr`ave“ gdje v.d. direktor Zavo, da tako|er vidi budu}u ulogu ove institucije.
S. [EHER^EHAJI]

Buza: Najamnina jedna KM do kona~nog rje{avanja statusa preduze}a

Potra`ivanja radnika
Ovihdanaistekao je 21-dnevni rok u kojem je Vladina tro~lana Radna grupa trebala okon~ati posao, koji }e u kona~nici rezultirati rje{avanjem statusa radnika Zavoda i omogu}iti useljenje federalnih ministarstava prostornog ure|enja i turizma i okoli{a,te Komisije za koncesije u davnoadaptirani dio zgradeZavoda. [ta je predlo`ila Radna grupa, znat}e se nakon{to Vladarazmotri njen izvje{taj. Naime, definiranje statusa nekada{njeg Geodetskog zavoda BiH ote`e se godinama. Po rije~ima v.d. direktora Envera Buze, u narednim danima ova institucija o~ekuje ishod postupka pred Kantonalnim sudom u Sarajevu u vezi sa upisom u sudski registar. Ukoliko se Sud izjasni pozitivno, Zavod bi trebao biti upisan u registar privre-

ADAPTACIJA Za adaptaciju je iz bud`eta FBiH prethodni saziv Vlade izdvojio najmanje ~etiri miliona KM
dnih subjekata kao federalno preduze}e. Istovremeno, tri i pol godine su protekle otkako je izme|u Zavoda i Slu`be zajedni~kih poslova organa i tijela FBiH sa~injen zapisnik o primopredaji dijela zgrade za potrebe federalnih institucija za ~iju adaptaciju je iz bud`eta FBiH prethodni saziv Vlade izdvojio najmanje ~etiri miliona KM. Te prostorije su i danas neuseljene. Prema prijedlogu v.d. direktora Zavoda, ova vlada bi umjesto zakupnine od 2007. godine do sada, trebala uplatiti 2.192.800 KM na ime neispla}enih bruto pla}a sada{njih i biv{ih uposlenika Zavoda. To je iznos potra`ivanja radnika koji imaju pravosna`nu sudsku presudu na osnovu koje je Op}inski sud u Sarajevu odredio i mjereosiguranja na objektu i nekretninama Zavoda u slu~aju neizmirenja obaveza. - Po uplati tog iznosa, uprava Zavoda }e zaklju~iti ugovor o iznajmljivanju u skladu sa zapisnikom o primopredaji prostora zaklju~enim 2007, {to zna~i da }e biti omogu}eno useljenje u adaptirane prostorije Zavoda federalnim ministarstvima i Komisiji za koncesije. Cijena najamnine bi iznosila jednu KM {to bi bilo regulirano ugovorom do kona~nog rje{avanja statusa preduze}a, ka`e Buza. Buza je predlo`io Vladi i da

Dizdarevi}u 10 godina zatvora
Presudom Kantonalnog suda u Biha}u Zuhdija Dizdarevi} progla{en je krivim za ubistvo dva pripadnika Armije BiH i osu|en na kaznu zatvora od deset godina, prenosi BIRN. Reuf Kapi}, predsjedavaju}i Sudskog vije}a Kantonalnog suda u Biha}u, u obrazlo`enju presude kazao je da je u dokaznom postupku “na osnovu izjava svjedoka i nalaza vje{taka“ zaklju~eno da je Dizdarevi} po~inio ubistva dvojice ranjenih pripadnika Petog korpusa ABiH u martu 1995. godine. Zuhdija Didarevi} Zule “zbog saradnje s istra`nim organima“ , branio se sa slobode tokom su|enja, ali mu je, zbog visine kazne, rje{enjem Kantonalnog suda u Biha}u odre|en pritvor te su ga nakon izricanja presude pripadnici Sudske policije uhapsili.

Skup{tina Udru`enja stopostotnih ratnih vojnih invalida

Nezadovoljni odnosom slu`benika kantonalnog ministarstva
Udru`enjeratnihvojnihinvalida 100 posto prve grupe nezadovoljno je tretmanom uposlenika Ministarstva za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo, jedan je od zaklju~aka ju~er odr`ane Skup{tine ovog udru`enja. - Jedan od na{ih ~lanova koji mjese~no tro{i 250 KM na lijekove, oti{ao je u ministarstvo tra`iti pomo}. No, slu`benik HasanBorovina mu je rekaokako mu ne treba pomo} jer ima velika primanja. Obja{njeno nam je da na kantonalnom nivou ne mo`emo biti ~lanica Koordinacije bora~kih organizacija, objasnio je Goran ]uk, predsjedavaju}i Skup{tine. Kad smo ih ve} spomenuli, recimo da su primanja RVI-ja 100 posto prve grupe izme|u 1.700 i 1.800 KM. Ned`ada Ajnad`i}a, ministra za bora~ka pitanja Sarajevskog kantona, obaveze su sprije~ile da prisustvuje Skup{tini. Ni Zukan Helez, ministar za bora~ka pitanja FBiH, nije stigao na Skup{tinu zbog sastanka kojeg je imao sa vladinom grupom zadu`enom da napravi izmjene Zakona o reviziji bora~ke populacije. Njemu, ministru Zukanu, Skup{tina udru`enja dala je podr{ku, dopalo im se da je “krenuo na prvu“ i da “iz prava ho}e izvesti la`ne invalide, na-

Sud BiH u petak o Crnogorcu
Sud BiH donijet }e odluku u petak da li prihvata sporazum o priznanju krivice za zlo~ine u Srebrenici koji je Dragan Crnogorac postigao s Tu`ila{tvom BiH i kojem je predlo`ena kazna izme|u 10 i 15 godina zatvora. Na ro~i{tu je razmotren sporazum kojim je Crnogorac priznao da je 13. jula 1995. kao pripadnik Centra za obuku na Jahorini Specijalne brigade policije RS-a u~estvovao u strijeljanju 10 mu{karaca Bo{njaka u Sandi}ima (op{tina Bratunac). Sporazumom je predvi|eno da Crnogorac svjedo~i u predmetu protiv Du{ka Jevi}a i ostalih kao i budu}im predmetima Tu`ila{tva BiH.

Sa Skup{tine najte`ih ratnih vojnih invalida

Foto: D. TORCHE

ro~ito one koji su to postali deset i vi{e godina nakon rata“ . - Prvi cilj ministra Zukana je beskompromisno provo|enje revizijebora~kepopulacije, te izmjene i dopune Zakona o revizijikoje bi to i omogu}ile. Njegov drugi cilj je dono{enje jedin-

stvenog bora~kog zakona, poru~io je, u ime ministra, Salko Beba, {ef ministrovog kabineta. Odgovaraju}i na pitanja, pojasnio je kako su {anse da se koeficijent po kojem se radiobra~un mjese~nihprimanjastradalnika rata pove}a, zanemarive. A. B.

10

KOMENTARI

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

I
FOKUS
Pi{e: Gordana KATANA ekatana@spinter.net

Prihvate li Inzko i me|unarodni zvani~nici Dodikovu klauzulu da se odr`avanje referenduma samo prolongira, sami sebi }e sjesti u usta. I priznati i potvrditi ono {to Dodik konstantno tvrdi: da je referendum “legalan i legitiman“. Dodik bi se time ponovo izvukao iz pat-pozicije i siguran poraz svoje destruktivne politike spram BiH pretvorio u pobjedu. I nad me|unarodnom zajednicom, ali i samom BiH i njenim institucijama

zvje{taj visokog predstavnika me|unarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka koji je u ponedjeljak podnio Vije}u sigurnosti UN-a najcrnja je slika o pona{anju vlasti Republike Srpske i posljedicama koje to mo`e imati po na{u zemlju u posljednjih 16 godina. Uz ocje nu da je BiH suo~ena s jednom od najve}ih po li ti~kih kri za od okon~anja rata, visoki predstavnik istakao je da je uzrok tome i odluka Narodne skup{tine RS-a da odr`i referendum po se bno ci lja ju}i na dr`avne pravosudne institucije kao i mandat visokog predstavnika. “Odr`avanje referenduma bilo bi suprotno Dej ton skom spo ra zu mu i ugrozilo bi ustavni sistem podjele nadle`nosti izme|u enti te ta i dr`ave“, ka zao je, izme|u ostalog, Inzko. SAD, Velika Britanija i Njema~ka stale su iza ocjena visokog predstavnika i u tome ih nije poljuljao ni govor ambasadora Ruske Federacije u UN-u Vitalija ^urkina koji smatra da je Inzkov izvje{taj preemotivan, te da za “razumijevanje stanja treba i{~itati pismo koje je ~lanicama Vije}a sigurnosti uputio predsjednik RS-a Milorad Dodik“ . Ruska podr{ka bila je potpuno o~ekivana, nju je ovda{njoj javnosti ve} izlo`io ambasador Rusije u BiH, pri ~emu se mora imati u vidu da je ona primarno proizvod ekonomskih interesa koje ta zemlja ima spram RS-a. Treba podsjetiti da Dodik Rusima ne samo da je poklonio nego doslovno platio da privatizuju naftnu industriju RS-a, ve} go di na ma ih na ra~un

Dodikov mamac
P
gra|ana RS-a oslo ba|a pla}anja poreza i doprinosa, a istovremeno otvara i prostor da na ovo podru~je smjeste ne samo prljave tehnologije nego i operu novac koji je ko zna kako zara|en. oruka koju je Inzko iz New Yorka uputio vlastima RS-a je jasna. Ili }e sami donijeti odluku o ukidanju odluke o odr`avanju referenduma, ili }e to on u~initi. U bh. javnosti uvjereni su da visoki predstavnik ne bi na tome stao i da bi slijede}i korak bilo institucionalno ekonomsko sankcionisanje RS-a i personalne sankcije osobama iz vrha vlasti RS-a. Ma kako da je arogantno i bahato komentarisao istup visokog predstavnika, svjestan je toga i Dodik. Otuda i ponu da koju je pred sje dnik RS-a uputio me|unarodnoj zajednici da }e odluku o referendumu prolongirati za dva ili tri mjeseca ako od njih dobije garancije da }e se u tom periodu pristupiti izmjenama Zakona o Sudu i Tu`ila{tvu BiH, na na~in na koji to zahtjeva RS. I tu po~inje ovda{nji teatar apsurda. Jer na referendumu gra|ani RS-a bi se trebali izjasniti, osim o dr`avnom pravosu|u, i o odlukama koje su u proteklih petnaest godina donosili visoki predstavnici, a istovremeno se taj isti visoki predstavnik poziva da Dodiku da garancije da }e ispuniti njegove zahtjeve?! Ono {to nakon ove ponude slijedi jeste odgovor na pitanje ho}e li In zko i os ta li me|unarodni zvani~nici progutati mamac koji im je Dodik bacio. Podsjetimo: i visoki predstavnik i ~elnici Evropske unije i ambasador SAD-u u BiH u vi{e navrata jasno su vlastima RS-a stavili do znanja da referendum o dr`avnim pravosudnim institucijama i mandatu visokog predstavnika u BiH smatraju nelegalnim. Prihvate li sada da dijalog o stanju u dr`avnom pravosu|u otvore uz Dodikovu klauzulu da se odr`avanje referenduma samo prolongira, sami sebi }e sjesti u usta. I priznati i potvrditi ono {to Dodik konstantno tvrdi. Da je referendum “legalan i legitiman ~in izra`avanja volje naroda Republike Srpske i da se njime ne kr{e odredbe ni Ustava BiH ni Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma“ Dodik bi se time pono. vo izvukao iz pat-pozicije i siguran poraz svoje destruktivne politike spram BiH pretvo rio u po bje du. I nad me|unarodnom zajednicom, ali i samom BiH i njenim institucijama. vropska unija, pa ni SAD, ve} dugo se ne bavi ozbiljno Bosnom i Hercegovinom. Stalna otvaranja novih `ari{ta u svijetu, te{ka ekonomska kriza i brige kako iz nje iza}i, velike ekolo{ke katastrofe, pitanja su koja svijet daleko vi{e okupiraju nego zemlja ~iji ni gra|ani ni politi~ari ne `ele boljitak sami za sebe. Dodik svojom ponudom, bolje re}i ultimatumom, stoga na ozbiljnu ku{nju stavlja retori~ko zalaganje stranih diplo mata za o~uvanje suvereniteta i stabilnosti u BiH. Niko, naravno, ne `eli da se ionako visoke politi~ke podjele u BiH produbljuju. I svaki dijalog o svim pitanjima koja stoje izme|u politi~ara u ovoj zemlji treba podr`ati. Ali

N

E

ono {to predsjednik RS-a nudi nije dijalog, ve} ucjena i u svojoj oholosti uvjeren je da }e ono {to tra`i i dobiti. a istu kartu 1992. godine igrao je Radovan Ka rad`i}. I dok su evropske diplomate vodile maratonske pregovore kojima bi preduprijedile raspad BiH, bosanski Srbi postavili su krvavu klopku oko Sarajeva, {irom Bosanske krajine otvorili koncentracione logore, nemilosrdno ubijali i protjerivali nesrpsko stanovni{tvo. I dok je me|unarodna diplomatija razmatrala {ta u~initi, Sarajlije su ~etiri godine `edne, gladne i promrzle ginule pod ki{om granata, zemlja je sistematski razarana i plja~kana, da bi bestijalni pohod srpske politike kulminirao genocidom u Srebrenici. Ono {to posljednjih {est godina ~ini Milorad Dodik sve vi{e podsje}a na Karad`i}evu politiku u kojoj je bio spreman u~initi sve kako bi dostigao cilj koji je zacrtao. Istina, ovo vi{e nije 1992. godina, iza bosanskih Srba ne stoji ni~ija mo}na vojna ma{inerija, ali nijednom gra|aninu BiH niko ne mo`e garantovati da Dodik zarad o~uvanja vlasti i ekonomske mo}i nije spreman krenuti sa serijom provokacija zasnovanih na etni~koj osnovi i tako BiH uvu}i u novi sukob. Stavljanjem svojih potpisa na Dejtonski sporazum me|unarodni zvani~nici obavezali su se da }e {tititi BiH i njen ustavni poredak. Na~in na koji }e se odnositi prema Dodikovoj ponudi oko sudbine referenduma bi}e najbolji test njihove spremnosti da svoja obe}anja pretvore u djelo.

Turska opet me|u nama

O

kupiv{i po~etkom maja u Bursi gotovo 150 novinara iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Kosova, Makedonije, Rumunije, Bugarske, Gr~ke i Turske na Prvom medijskom forumu balkanskih zemalja, Turska je pokazala da ozbiljno nastavlja svoju politi~ku inicijativu u jugoisto~noj Evropi. Globalne ambicije Turske, naglasio je jo{ 2001. ministar vanjskih poslova Turske Ahmet Davutolu, kada je napisao dokument „Strate{ka dubina“ . Kako su iz Generalne direkcije za medije i informisanje i Centra za strate{ka istra`ivanja Ministarstva vanjskih poslova Turske jo{ tokom priprema za forum nagla{avali, uloga novinara u o~uvanju mira je od klju~ne va`nosti na ovim geografskim prostorima gdje su se tokom historije doga|ali brojni sukobi i ratovi. Balkanski ratovi su iza nas, a iz bolne pro{losti valja izvu}i lekcije. O tome se pone{to govori i u zavr{noj deklaraciji iz Burse. Iako u pravilu takvi dokumenti brzo padaju u zaborav, ~injenica da su se novina-

ri sa ovih na{ih nemirnih prostora jednoglasno slo`ili oko njenog sadr`aja govori u prilog novoj atmosferi koja polako ovladava na jugoistoku Evrope. Poruke iz deklaracije su nedvosmislene – podr{ka u izgradnji ideala mira, podizanje demokratske svijesti, njegovanje multikulturalizma i tolerancije u procesu evroatlantskih integracija je zadatak kojem }e mediji biti posve}eni. Turska je organizuju}i Balkanski medijski forum demonstrirala i svoju politi~ku i ekonomsku mo}. Vrijeme Otomanske imperije, koja je ostavila sna`an trag u ovom dijelu svijeta, davno je pro{lo. U posljednjih stotinu godina promijenilo se mnogo toga. I Turska se mijenjala kroz pro{lo stolje}e, a taj proces i dalje traje. Turska je ~lanica NATO-a i „vje~iti“ kandidat za ulazak u Evropsku uniju, {to ih, izgleda, mnogo ne uzbu|uje. Danas je to mo}na ekonomija. Prema podacima Svjetske banke, turska ekonomija se nalazi na 17. mjestu u svijetu, sa bruto doma}im proizvodom BDP od gotovo 617,1 milijardu dolara (465,6 milijardi eura).

U toj zemlji `ivi 72 miliona ljudi, ~ija je prosje~na starost 28,5 godina, {to je ~ini naj mla|om po pu la ci jom u po re|enju sa 27 zemalja Evropske unije. [ezdeset jedan posto populacije starije je od 34 godine. Na 143 univerziteta i u ostalim visoko{kolskim ustanovama studira oko 450.000 studenata. Nakon Austrije, Slovenije i Njema~ke, Turska je ~etvrti investitor u Bosni i Hercegovini. Podaci Agencije za unapre|enje stranih investicija govore da je ukupan iznos turskih investicija od maja 1994. do decembra 2009. iznosio 115 miliona eura. Turkish Airlines je od kraja 2008. vlasnik i 49 procenata aviokompanije BH Airlines. Prostora za saradnju ima jo{ mnogo. Tome u prilog govori i podatak da u Turskoj `ivi izme|u osam i deset miliona Bo{njaka, a samo u Bursi ih je oko 40.000. Ti ljudi su i danas vezani za na{e prostore. Me|utim, potrebno je stvarati povoljniji politi~ki ambijent u BiH i zemljama regiona kako bi investicije, ne samo iz Turske, po~ele stizati. Ako u tome skup u Bursi pomogne, uspjeh je potpun.

OSVRT

Pi{e: Daniel OMERAGI]
daniel.omeragic@oslobodjenje.ba

Balkanski ratovi su iza nas, a iz bolne pro{losti valja izvu}i lekcije. O tome su ovih dana u Bursi govorili novinari iz jugoisto~ne Evrope

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KOMENTARI

11

GOST OSLOBO\ENJA

Ne pristajem na ultimatume V
Pi{e: Dr. Emir SULJAGI]

Odluka Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo da vjeronauka ne ulazi u prosjek ocjena zbog diskriminacije djece podigla je silnu pra{inu pra}enu izjavama ~elnika vjerskih institucija da je ovo korak ka ukidanju vjeronauke. Reis Islamske zajednice je oti{ao korak dalje i rekao da je odluka put ka ukidanju medresa, a zatim i d`amija, te pozvao resornog ministra da poni{ti odluku ili podnese ostavku. Oslobo|enje donosi autorski tekst prozvanog ministra

jeronauka nije ukinuta, niti postoji plan da bude ukinuta. To {to vjerske zajednice sude na temelju tobo`njih namjera – koje one znaju bolje od onog ili one kojima namjere pripisuju – a ne dje la, go vo ri mno go vi {e o nji ma, nego o temi debate. Vjeronauka samo ne ulazi u prosjek, dakle, jo{ je u {koli, jo{ se ocjenjuje i jo{ se ocjenjuje broj~ano. Dva su razloga {to to, naprosto, mora biti tako. Prvi je {to sada{nja praksa diskriminira one u~enike koji ne poha|aju vjeronauku. I pored tog {to sam u posljednje vrijeme vrlo ~esto u dilemi da li uop{te govorim bosanski i po cijenu da se ponavljam: na{a djeca ne mogu pred na{im zakonima biti u nera vno pra vnom po lo`aju, ne mo gu biti jednaka i jednakija. Drugi je razlog {to dr`ava u ovom trenutku naprosto nema novaca da uvodi alternativni predmet. Da su vjerske zajednice bile zainteresovane za uvo|enje vjeronauke bona fide, dr`ava i vjerske zajednice bi prije osam godina mnogo preciznije definirale uslove pod kojima se vjeronauka odr`ava u {kolama. Stvari sada stoje tako da vjerske zajednice imaju sva prava, a dr`ava sve obaveze. Dr`ava pla}a vjerou~itelje – u Kantonu Sarajevo to je blizu 2,3 miliona maraka godi{nje – i investira javnu infrastrukturu; vjerske zajednice defini {u nas ta vne pla no ve, odre|uju sadr`aj ud`benika i odre|uju potrebne kvalifikacije za vjerou~itelja/icu. To je neodr`ivo. Stoga, vjerske zajednice ovu odluku treba da shvate kao poziv da jo{ jednom, u interesu svih – jer, dio vjerskih zajednica ne uvi|a koliko i kako su se stvari u ovoj zemlji promijenile u protekle ~etiri godine – razgova-

I

ramo o tome kakvu vjeronauku `elimo, pod kojim uslovima i sa kojim ta~no definisanim ishodima. Ka da me vjer ske za je dni ce op tu`uju da sam odluku donio bez konsultacija i debate, imam dva pitanja. Kakva je to debata vo|ena kada je vjeronauka uvo|ena u {kole? Ul ti mati vni je zik zaje dni~kog pisma Islamske zajednice i Katoli~ke crkve pokazuje da vjerske zajednice dr`avu do`iv lja va ju kao ser vis za ispunjavanje njihovih `elja. Mo`da se, zapravo, tu razlikujemo: dr`avu vidim kao me hani zam za {tite javnog intere sa i poreskog obveznika i ne mo gu me im pre si oni ra ti man ti ja, kuta ili d`ube u onoj mjeri u kojoj bilo kome ne}u dopustiti da od vjeronauke napravi poligon za obra~un sa zami{ lje nim ide olo {kim pro tivnicima. Dok obavljam posao koji obavljam, nemam obavezu da pola`em ra~un nijednom vjerskom autoritetu. [tavi{e, predstavljam politi~ku vlast, u je dnoj mje ri i u je dnom di je lu ove zemlje, i kao takav pola`em ra~un samo naro du. I narod }e za tri i po go di ne re}i {ta mi sli, izme|u ostalog i o ovoj odluci. Tako, na ime, funkcioni {e de mo krati ja. drugo, zar stvarno trebaju konsultacije s bilo kim ako je u pitanju, a jeste, o~igledna diskriminacija djece? Dakle, instrukcija kojom se {kolama nala`e da vjeronauka ne ulazi u prosjek, ostat }e na snazi. U me|uvremenu, `elim jo{ jednom pozvati vjerske zajednice da preciznije defini{emo uslove pod kojima }e se vjeronauka odr`avati i pravednije podijelimo teret, prava i obaveze. Na ultimatume ne}u odgovarati. Vjerske zajednice u meni mogu imati sagovornika, nikako poslu{nika.

S

Na koncu, ne pristajem da genocid, odnosno domovinski rat bude argument u debati o obrazovanju. Ali, po{to je Mustafa Ceri} kao argument upotrijebio Kova~e i one koji su svoje `ivote polo`ili za odbranu dr`ave, mo ram i na to od go vo ri ti. Lo gi ka Mustafe Ceri}a glasi otprilike ovako: Bo{ nja ci su gi nu li za vje ro na uku; vjeronauka to sam ja; ergo, Bo{njaci su ginuli za mene. i gu ran sam, za ra zli ku od Mustafe Ceri}a, da oni koji su svoje `ivote izgubili brane}i ovu zemlju nisu na umu imali vjeronauku u {kolama: Bosanci su u proteklom ratu ginuli da ne bi bili poni`eni i ubijeni. Ginuli su brane}i svoju djecu, familije, ku}u i u krajnjoj liniji za vrijednosti koje su podr`ali u martu 1992. godine, kada su na refe ren du mu gla sa li za je din stve nu, cje lo vi tu, ne dje lji vu i – se ku lar nu dr`avu. Da ponovim: dr`avu. Za ovu dr`avu nisu ginuli i borili se samo muslimani, nego i Hrvati, Srbi, Bosan ci i Her ce gov ci, Bo{ nja ci ate is ti, i svi ostali koji su smatrali da je suprot stav lja nje ubi ja nju i pro go nu dru gog i dru ga~ijeg vri je dno sop stvenog `ivota. Ne znam oda kle Mus ta fi Ce ri}u pravo da trinaestoro mrtvih Suljagi}a – neke sam svojim rukama iskopao iz grobnica, neke pokopao, neke spustio, neke tek treba da spustim u mezar – upotrijebi protiv mene u debati o vje ro na uci u {ko la ma. Ali, na ljudskom nivou sam malo kad bio pora`en kao kada sam pro~itao tu njegovu izjavu. Jer, ako ne{to znam pouzdano, onda znam da nijedno od njih nije ni ubijeno ni poginulo za zemlju u kojoj Mustafa Ceri} njihovim sim bo li~kim kos ti ma mo`e ga|ati mene. U raspravi o vjeronauci.

MOJ STAV

2. maj 2011. blizanaca Geronima i gazije
Indijanci se ovih dana s razlogom ljute. Ne tako davno govorilo se i o slu`benom izvinjenju Vlade SAD-a starosjediocima ameri~kog kontinenta za zlo~ine koje je nad njima po~inila Vlada SAD-a
ta za zlo~ine koje je nad njima po~inila Vlada SAD-a. Le gen dar ni in di jan ski po gla vi ca Geronimo se borio za svoju zemlju i za svoje ljude, dakle, protiv bijelih nasilni~kih doseljenika. Bio je meta koja je dugo i uspje{no umicala potjeri: vi{e od 5.000 vojnika je 1885. godine anga`irano na njegovom hvatanju. Je li to razlog da operacija “hvatanja Bin Ladena“ nosi ime poznatog Apa~a, koji je jahao na paradi ustoli~enja ame ri~kog pred sje dni ka The odo ra Roosevelta 1901. godine? Za sada se ne zna koliko je vojnika bilo uposleno u ameri~koj akciji sa ciljem “hvatanja“ vo|e Al-Kaide. Uporediti Bin Ladena (ro|enog u Rijadu u Saudijskoj Arabiji), koji je obu~avao i anga`irao svoje ljude (muslimane) da masovno ubijaju po Americi, Africi i Zapadnoj Europi, i indijanskog poglavicu, koji se na svojoj teritoriji borio za pravednu stvar, u najmanju ruku je uvredljivo i nesmotreno. A, koga briga za Indijance? Koga briga i za koga, kad se radi o ameri~kim interesima? K’o za inat, tog istog 2. maja (Dobrovolja~ka!) je u Sarajevu profesoru Ejupu Gani}u uru~eno odli~je Rijaseta Islamske zajednice “Alem bosanskog gazije“. U saop{tenju je navedeno da se “gazija“ dodjeljuje onima koji su djelovali za dobrobit “bo{nja~kog naroda, islamske vjere i dr`ave Bosne i Hercegovine“. Kakva nesmotrenost u nazivu i redoslijedu, kakvo svojatanje i pretencioznost! Ili – razotkrivanje? Da ka`em da je car go? Kad smo bili mali (onda kad su se dje~aci igrali kauboja i Indijanaca i kauboji vazda pobje|ivali Indijance) gazijom su zvali one koji rade sve po redu – {to ne valja i {to ne treba. Stariji su nas pla{ili gazijama. U najboljem

G

eronimo je naziv za Osamu bin Ladena u ameri~koj vojnoj ope ra ci ji u Pa kis ta nu uperenoj protiv vo|e Al-Kaide. Specijalci ameri~kih marinaca su u toj akciji 2. maja ove godine ubili Bin Ladena. Onda su uredno obavijestili poslodavca (Bijelu Ku}u) porukom “Geronimo EKIA – Geronimo Enemy Killed in Action“ (ubijen u akciji). Naziv operacije je izazvao `estoku ljutnju ameri~kih starosjedilaca (Native Americains) Indijanaca, koji su `rtve jednog od najve}ih genocida u povijesti ljudskog roda. Genocid su izveli {panjolski, portugalski, engleski i kasnije ameri~ki doseljenici na njihovom, indijanskom teritoriju. Indijanci se ovih dana s razlogom ljute. Ne tako davno govorilo se i o slu`benom izvinjenju Vlade SAD-a starosjediocima ameri~kog kontinen-

slu~aju u na{oj dje~ijoj svijesti gazija je bio jalija{, kabadahija i kradljivac. Kome je palo na pamet dati takav naziv nekom odli~ju, i za{to? Rijaset Islamske zajednice je u~inio nezaboravan faux pas i “me|e|u“ uslugu Ejupu Gani}u i svima onima koji su makar mislili da je Gani} (ako ni{ta svojevremeno, kad je bio ~lan Predsjedni{tva lai~ke dr`ave, Republike BiH) radio i ~inio za dr`avu BiH, a ne nikako samo za njenu bo{nja~ku komponentu, ma kakva ona bila i {ta joj se sve desilo – bilo kada. Nepopravljivi Ceri}ev faux pas, mo`da nesmotrenost ili onako narodski da ka`em autogol – da svi razumiju. Onaj poput Geronima. Ameri~ki Geronimo i Ceri}ev “gazija“: dva brata blizanca. Mo`da su se ba{ zato i desili “Blizanci”? U borbi za teritoriju. Naravno - tu|u.
Nada ZDRAVI^

12

POLIGON

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Sje}anje na Senada [e}erovi}a

Nisi do~ekao da se

bori{, poginuo si
boraca – sje}am se [e}erovi}evih rije~i, poslije jednog od brojnih ~asovaistorije u Jablanici, na kojem smo, pored Muzeja Bitke za ranjenike i sru{enog mosta, preko koga su, aprila daleke ~etrdeset tre}e, prelazili ranjenici, tifusari, borci..., nekoliko decenija kasnije slu{ali jednog od legendarnih heroja brojnih bitaka, sada pokojnog [egrta. Okupljali smo se, gotovo svakodnevno, u nevelikojkancelarijipreljudovanjima... @eljeli smo da okupimo i mlade, jo{ neafirmisane pjeva~e, koji}e nastupati na na{im ferijalnim fe{tama i koji }e kasnije postati manje ili ve}e zvijezde na pop, rok i drugimmuzi~kimscenama. Senad je po~eo sa ferijal~inom dru`inom u op{tini Centar, potom u gradskoj i republi~kojorganizaciji Ferijalnog saveza, omladinskim forumima {irom Bosne i Hercegovine i Jugoslavije.

Kada rata na ovim, sarajevskim i bosanskohercegova~kim prostorima, jo{ nije bilo, na Senada [e}erovi}a i njegovog druga D`evada Resi}a, koji su automobilom prolazili pored tada{nje kasarne JNA na Bistriku, gotovo u centru Sarajeva, osuta je bjesomu~na paljba iz automatskog naoru`anja. Ostali su na mjestu mrtvi
Zapisao: Rajko @IVKOVI]

Rat na ovim prostorima jo{, zvani~no, nije ni po~eo, a Senad [e}erovi} mi je pri~ao kako mu je supruga Enisa predlagala da, zajedno sa djecom, bje`e iz „ovog haosa {to }e zahvatiti Bosnu“ a on, , onako mladala~ki, zanosno, ponosno joj odgovorio: „Ovo je moja Bosna, ja iz nje nikuda ne}u, ja }u se za nju boriti, a ako treba, za nju i poginuti“! Devetnaest godina kasnije, zajedno sa brojnim Senadovim i mojim drugovima, uglavnom biv{im omladincima, ferijalcima, stojim pored plo~e na kojoj su, u znak sje}anja da su tu poginuli prije 19 godina, ispisana imena dvojice Sarajlija – Senada [e}erovi}a i D`evada Resi}a, i gotovo poluglasno razmi{ljam: nisi ti, Senade, stigao da se za nju bori{, ali si za nju, Bosnu - poginuo.

Senad [e}erovi} i D`evad Resi}

Ferijalna dru`enja
Zapravo, kada rata na ovim, sarajevskim i bosanskohercegova~kim prostorima, jo{ nije bilo, na Senada i njegovog druga D`evada, koji su automobilom prolazili pored tada{nje kasarne JNA na Bistriku, gotovo u centru Sarajeva, osuta je bjesomu~na paljba iz automatskog naoru`anja. Ostali su na mjestu mrtvi. Samo nekoliko dana poslije pogibije Suade Dilberovi} i Olge Su~i}, prvih sarajevskih ratnih `rtava. Bezmalo dvije decenije kasnije, na mjestu njihove pogibije, uz Senadovu i D`evadovu familiju [e}erevi}evu majku [emsu, sestre Senadu, Sebinu i Semru, te suprugu Enisu, k}erke Lejlu i Amelu okupili su se brojni prijatelji, omla-

dinci, ferijalci... Poku{avam da se sjetim, nekoga }u, zasigurno, nenamjerno ispustiti, a, izme|u ostalih, bili su Mujo Demir, Nijaz Skenderagi}, Fehim Durakovi}, Salih i Lida Sivac, Faruk Brkani}, Ahmed Halilovi}, Nusret i Ned`ad Muhovi}, Tarik Hamzi}, Mehmedalija Trako, Hamo Kari}, D`emo [urkovi}, Osman Deli}, Zahid Be{ovi}, Nezir Gibovi}, Nijaz Nurkovi}..., a do{li su i sada{nji gradski ~elnici – gradona~elnik Alija Behmen i sekretar Gradske uprave Mi{o Kojovi}, te Ibrahim Had`ibajri}, na~elnik Op}ine Stari Grad. Zajedno sa Skenderagi}em„prelistavam“ nekestraniceprijeratnog ferijalnog dru`enja: gotovo da nije bilo zna~ajnije ferijalne akcije – zborovanja, mar{eva, susreta, zimovanja, ljetovanja, logorovanja..., na kojima [e}erovi}, omladinac i ferijalac, nije u~estvovao. Znao je da

okuplja i predvodi mlade ferijalce i ferijalke na ~asovima istorije na Sutjesci, Neretvi, Kozari... u raznim kongresnimkomisijamaomladinskih i studentskihorganizacijagrada Sarajeva, Bosne i Hercegovine, onda{njeJugoslavije... U svojimferijalnim odmarali{tima - na Igmanu, Trebevi}u, u Neumu, u Domu ferijalaca na @eljezni~koj stanici u Sarajevu, okupljali smo mladeferijalce, dogovarali i odlazili na akcije {irom biv{e Jugoslavije pod motom: „Upoznajdomovinu da bi je vi{e volio“ . - Za mene je Vlado [egrt oli~enje junaka, Titovog omladinca i borca, uzor mladim ljudima i zato smo sretni kada ovdje, na popri{tu Bitke za ranjenike, u dolini Neretve, pored sru{enog mosta, pred nekoliko hiljada omladinaca i ferijalaca slu{amo njega, spremni da slijedimo njegova i djela Titovih sa-

Predugo ~ekanje OLI^ENJE JUNAKA Devetnaest godina kasnije, peZa mene je Vlado desetak metara ispod zgrade one [egrt oli~enje biv{e kasarne biv{e Jugoslovenjunaka, Titovog ske narodne armije, [e}erovi} nas omladinca i borca, je, zajedno sa svojim drugom uzor mladim ljudima i D`evadom, okupio na jednom zato smo sretni kada, novom ~asu istorije: imena na{ih mrtvih omladinaca i ferijalaca, a ni ovdje, na popri{tu [egrta, ni starih boraca, ni nekih Bitke za ranjenike, u gih fe ja dolini Neretve, pored drukojibiv{ih omladinaca,ruriralaca su nestali u viho ta, sru{enog mosta, pred odmah nakon Senada ili ne{to kanekoliko hiljada snije, ne{to ranije... Tek {to je otkrivena spomenomladinaca i plo~a, tek {to su Behmen, a prethoferijalaca slu{amo dno Had`ibajri} kazali ne{to o ponjega, spremni da gibijidvojicemladihpatriota i tek {to slijedimo njegova i su obe}ali da }e na tom ili nekom djela Titovih drugom prikladnom mjestu biti saboraca – sje}am se izgra|eno trajno sje}anje na njih, gotovo da nisam ni primijetio, ali [e}erovi}evih rije~i
dratnogFerijalnogsavezaSarajevo i BiH, planirali ferijalne akcije, dogovarali se o ferijalnim plavim ve~erima, omladinskim radnim akcijama, dru`enjima uz logorske vatre, zborovanjima, nastupima na politi~kim i manje politi~kim skupovima mladih u zemlji i svijetu, razmjenjivali iskustva sa mladima iz drugih dijelova zemlje, tragali za novimakcijama, drugovanjima, sam kasnijevidio da sam prvioti{ao sa tog skupa. Ni sam ne znaju}i za{to to ~inim. Mo`da u `elji da {to prijene{to o tomenapi{em, mo`da da sam negdjeot}utimminutu, dvije... Mo`dazbogtoga{to se osje}amposramljeno{to smo devetnaestgodina~ekali da obilje`imomjestostradanja tog predivnogmomka, omladinca, ferijalca... I njegovog druga. Mo`da, zapravo, ni sam nisamznao {ta da mu ka`em...

Reagiranje

U islamskoj tradiciji nema kontroverzi oko gazija
“Kontroverze oko gazije”; Oslobo|enje, 4. maj/svibanj 2011.
Iz odgovornosti prema historiji islama koju predajem, iz po{tovanja prema ~itaocima Oslobo|enja, a uzimaju}i u obzir ugled koji profesor Esad Durakovi} u`iva u dijelu na{e javnosti, molim Vas da objavite ovo reagiranje. U svome tekstu “Kontroverze oko gazije“ profesor Durakovi} je govore}i o rije~i “gazija“ ustvrdio da “Semanti~ko vrelo ove rije~i, kao i svi njegovi morfolo{ki derivati, kre}u se u negativnom polju“: izvr{iti prepad na, izvr{iti pohod na, provaliti, upasti u, zauzeti, osvojiti, zaposjesti i sl. Dakle, zna~enja su u lepezi napada~kog, osvaja~kog, a nikako odbrambenog. … U skladu s ovim zna~enjima, nazivom ‘gazija’ ozna~avani su ljudi i udru`ene grupe koje su vr{ile plja~ka{ke prepade, ili napade na pripadnike druge vjere....“ . Vrlo kratko, rije~ “gazija“ ima mnogo vi{e zna~enja i upotreba nego je navedeno. Ta~no je da se u arapskom jeziku gazijama nazivaju i kradljivci deva, ali je isto tako ta~no da je ova titula mnogo ~e{}e davana herojima na bojnom polju, vitezovima u miru (npr. u futuvvet pokretima), kao i mnogim drugim istaknutim pojedincima i grupama. Titulu gazije prije svih u islamu je nosio poslanik Muhammed, a.s., ~iji se napori da brani i {iri islam u islamskoj historiografiji ekskluzivno nazivaju gazevat (isti korijen kao i ‘’gazija’’), a za razliku od poduhvata u kojima on sam nije u~estvovao (seraja). Vrlo va`no u kontekstu profesorovih tvrdnji, gazevatima se nazivaju i odbrambene bitke na Uhudu i Hendeku kada se Medina branila od jednomjese~ne opsade Mekkelija. [tavi{e, gazvetom se naziva i poku{aj posjete Ka’bi {este godine po Hid`ri kada je Poslanik po{ao u Mekku sa oko 1.400 nenaoru`anih svojih drugova. Vi{e o ovome mo`e se pro~itati u bilo kom referentnom djelu, naprimjer, II izdanju Brillove Enciklopedije islama pod “Ghazi“ “Ghazw“ i “al-Maghazi“ , . Manje akademski, Google }e samo za ovaj nenaoru`ani “plja~ka{ki pohod“ na Mekku, ina~e najmanje poznat kao gazvet, izbaciti 34.800 rezultata. Svakako, moglo bi se nadugo i na{irokogovoritikako su pozitivna konvencionalnazna~enja ove rije~i u mnogimmuslimanskimjezicima pa i bosanskom potisnula ona negativna (Il’ {ehid il’ gazija!) ali ovo nije ni mjesto ni prilika za to. S po{tovanjem,
Ahmet ALIBA[I], Sarajevo

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

13

Dioni~ko dru{tvo „MAPEX“ Maglaj

31. 12. 2010. godine

GODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA
za poslovnu 2010. godinu U skladu sa ~lanom 4. stav 1. i 2. ta~ka b. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta vrijednosnih papira (Sl. novine FBiH, 32/07), "Mapex" Dioni~ko dru{tvo za proizvodnju, promet i ugostiteljstvo Maglaj podnosi skra}eni godi{nji izvje{taj za poslovnu 2010. godinu.

Na osnovu ~lana 241. stava 2 i ~lana 242. Zakona o privrednim dru{tvima („Slu`bene novine Federacije BiH“, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 7/09 i 63/10“) i ~lana 84. stav 1 Statuta DD „Mapex“ Maglaj i Odluke Nadzornog odbora DD "Mapex" o sazivanju Desete skup{tine br. 79 od 29. 4. 2011. godine, Nadzorni odbor dru{tva objavljuje

O B A V J E [ T E NJ E
o sazivanju X skup{tine dioni~ara DD "Mapex" Maglaj
I II Deseta skup{tina DD "Mapex" Maglaj odr`ati }e se 1. 6. 2011. godine (srijeda) u prostorijama Hotela "Galeb" Maglaj sa po~etkom u 12 sati Za X skup{tinu se predla`e sljede}i:

I. OP]I PODACI O EMITENTU
Puna firma emitenta: Skra}ena firma emitenta: Adresa sjedi{ta: Broj telefona, telefaksa, e-mail i web stranica: Predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora: ^lanovi uprave: "Mapex" Dioni~ko dru{tvo za proizvodnju, promet i ugostiteljstvo Maglaj "Mapex" d.d. Maglaj Peta ulica broj 24 032/603-116; 032/603-004; mapex@bih.net.ba; Bosni} Mustafa (predsjednik), ^au{evi} Hasan (~lan), Dizdar Damir (~lan) Smajlagi} Nefud (direktor)-12,2945%; ^lanovi Nadzornog odbora: Bosni} Mustafa (predsjednik)-17,1684 %, ^au{evi} Hasan (~lan)12,1157%, Dizdar Damir (~lan) 0,0%.

DNEVNI RED
1. Izbor predsjednika Skup{tine i dva ovjeriva~a zapisnika 2. Dono{enje odluke o usvajanju godi{njeg finansijskog izvje{taja za 2010. godinu sa izvje{tajem vanjskog revizora, Odbora za reviziju i Nadzornog odbora. 3. Dono{enje odluke o potvr|ivanju vanjskog revizora Dru{tva za reviziju „Orekons&Audit“ d.o.o. Zenica — podru`nica Zavidovi}i 4. Razrje{enje i imenovanje ~lanova Nadzornog odbora Dru{tva 5. Razrje{enje i imenovanje ~lanova Odbora za reviziju Dru{tva 6. Razno III Skup{tinom, do izbora predsjednika Skup{tine, predsjedava prisutni dioni~ar ili punomo}nik dioni~ara, sa najve}im brojem dionica sa pravom glasa.

II. PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA
Zadnje rje{enje Komisije za vrijednosne papire FBiH: Broj emitovanih vrijednosnih paira i nominalna cijena: Vlasnici sa vi{e od 5% vrijednosnih papira dionica emitenta s pravom glasa: 03/1-19-292/10 od 23.09.2010.godine 789.613 dionica, nominalne cijene 13,40 KM Bosni} Mustafa (predsjednik)-17,1684 %, Smajlagi} Nefud 12,2945%; ^au{evi} Hasan -12,1157%

III. PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA
PODACI IZ BILANSA STANJA EMITENTA AKTIVA a) Upisani, a nepla}eni kapital-AOP 101 b) Stalna sredstva — AOP 102 c) Teku}a sredstva — AOP 138 d) Gubitak iznad visine kapitala - AOP 160 e) Ukupna aktiva — AOP 161 PASIVA f) Kapital — AOP 163 g) Upisani osnovni kapital- AOP 164 h) Dugoro~ne obaveze — AOP 171 i) Teku}e obaveze — AOP 183 j) Ukupno pasiva — AOP 200 PODACI IZ BILANSA USPJEHA EMITENTA a) Prihodi — zbir AOP-a 202 i AOP-a 211 do 217; b) Rashodi — zbir AOP-a 203, 206, 207, 208 i 218 do 224; c) Dobitak/gubitak prije poreza - AOP 225 ili 226 d) Porez na dobit — AOP 227 e) Neto dobit/gubitak razdoblja - AOP 228 ili 229; TEKU]A GODINA 0 11.461.093 787.624 0 12.248.717 10.756.837 10.580.814 520.957 970.923 12.248.717 TEKU]A GODINA 676.823 675.773 1.050 0 1.050 PRETHODNA GODINA 0 11.526.522 704.880 0 12.231.402 10.589.729 12.317.963 567.898 1.073.775 12.231.402 PRETHODNA GODINA 902.780 1.071.939 -169.159 0 -169.159

IV O prijedlozima odluka Skup{tina dru{tva odlu~uje glasanjem dioni~ara putem glasa~kih listi}a koji sadr`e podatke o dioni~aru i broju glasova kojim raspola`e. Glasanje se vr{i zaokru`ivanjem „ZA“ ili „PROTIV“ uz potpisivanje glasa~kog listi}a. V Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju Skup{tine imaju dioni~ari upisani u listu dioni~ara DD „Mapex“ Maglaj kod Registra vrijednosnih papira u FBiH 30 dana prije odr`avanja skup{tine.

VI Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivanju dioni~ar mo`e ostvariti li~no ili putem punomo}nika koji je du`an postupiti u skladu sa uputama dioni~ara, a ako upute nije dobio, u skladu sa razumnom prosudbom najboljeg interesa dioni~ara. VII Dioni~ar — punomo}nik je prije vremena odre|enog za odr`avanje Skup{tine Odboru za glasanje podnijeti prijavu za u~e{}e u radu i odlu~ivanju Skup{tine. Prijava se dostavlja li~no ili putem po{te ili faksom br. 032 / 603 — 004. VIII Punomo}nik uz prijavu za u~e{}e u radu Skup{tine du`an je prilo`iti punomo} — izjavu potpisanu od dioni~ara — vlastodavca i punomo}nika sa identifikacionim podacima (ime i prezime, JMB, prebivali{te i br. LK). IX Uvid u materijale dioni~ar — punomo}nik mo`e izvr{iti neposredno u sjedi{tu Dru{tva, ul. 1. marta br. 30 u Maglaju, svaki radni dan od 9 do 12 h u periodu objavljivanja obavje{tenja do dana odr`avanja Skup{tine. X Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo predlo`iti izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluke Skup{tine dru{tva najkasnije osam dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja.

IV. PODACI O VANJSKOM REVIZORU
- firma i sjedi{te vanjskog revizora - mi{ljenje vanjskog revizora o finansijskim izvje{tajima Maglaj, mart 2011. godine Direktor Dru{tva Ovla{teni revizor „Audit“ d.o.o. Zavidovi}i Uslovno

XI Kandidate za ~lanove Nadzornog odbora i Odbora za reviziju mo`e predlo`iti dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% dionica sa pravom glasa. Prijedlog se podnosi pisano najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavje{tenja o sazivanju Skup{tine. Predsjednik Nadzornog odbora Mustafa Bosni}

14

CRNA HRONIKA
Radojka Milinovi} iz Prijedora i Zdravka Zgonjanin iz Bosanskog Novog, obje 1960. godi{te, izvr{ile su samoubistvo vje{anjem, javila je Srna. Milinovi}eva se u ponedjeljak u magacinu kafi}a Metropolis u Prijedoru, u vlasni{tvu Dra{ka Kotora{a, objesila o kablove instalacija i to uz pomo} platnene kecelje. Zgonjaninova se ubila u petak, u Velikoj @uljevici kod Bosanskog Novog, u blizini svoje ku}e.

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Dvije `ene izvr{ile samoubistvo

Pritvoren 18-godi{nji razbojnik

Kantonalni sudu u Tuzli odredio je jednomjese~ni pritvorEdisuKova~u (18) iz Tuzle, kojeg Tu`ila{tvo TKa tereti da je po~etkom maja izvr{io dva razbojni{tva. Kako saznajemo iz Tu`ila{tva, Kova~je napaomaloljetnike i, uz prijetnju no`em, od njih oteo mobitel vrijedan 1.000 KM i manju koli~inunovca. Razbojni{tvo u kojem je oteomobitelizvr{eno je u naselju Stupine, dok je novac uzeo od dje~aka u naselju Bulevar. A. [e.

Dan nakon incidenta u Policijskoj stanici Centar

OTAC PREDAT Tu`ila{tvu, sin
pu{ten iz pritvora
Mirsad \or|ijevi}, koji je upao u stanicu sa bombom, tra`io da se na slobodu pusti njegov sin Adis, osumnji~en za poku{aj ubistva D`engisa Halilovi}a, koji je do ju~er bio u pritvoru
Pedesetdvogodi{nji Mirsad \or|ijevi}predat je Kantonalnom tu`ila{tvu Sarajevo i danas }e biti saslu{an, a nakon{to je u ponedjeljak nave~er naoru`an ru~nom bombom upao u Policijsku stanicuCentar u Sarajevutra`e}i da mu iz pritvora puste sina Adisa, koji je osumnji~en za poku{aj ubistva. Tu`ila{tva da mu se pritvor produ`i za jo{ dva mjeseca, potvrdio nam je Adi sov bra ni lac Izet Ba`darevi}. Podsjetimo, Mirsad \or|ijevi} je osumnji~en za izazivanje op {te opa snos ti i na pad na slu`benu osobu u vr{enju poslova sigurnosti, nakon {to je pijan preksino} u{ao u PU te u prisustvu nekoliko policajaca iz d`epa izvadio bombu prijete}i da }e je aktivirati ukoliko iz pritvora ne puste njegovog sina. Naime, on je tvrdio da je Adis nevin, ta~nije da nije poku{ao ubiti D`engisa Halilovi}a 13. februara u kafi}u Hacijenda na Ba{~ar{iji. Nakon tri i po sata pregovaranja, Mirsad je ostavio bombu i predao se. Ba{ kao i otac, tako i majka Adisa \or|ijevi}a Sanja smatra da je on nevin. Ona je ju~er u telefonskom razgovoru istakla da je Adisov drug Alen Pleh u policiji priznao da je Halilovi}a ubo u stomak, te dodala da je njen sin i poPS Centar: Troiposatna drama okon~ana predajom bombe i hap{enjem

red toga zadr`an u pritvoru. Branko [ljivar, tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva Sarajevo, potvrdio je da je Pleh na sebe preuzeo krivicu za poku{aj ubistva, ali da nije znao re}i gdje je bacio no` koji je koristio u tu~i.

Naknadna izjava?
Sanja \or|ijevi} nam je ustvrdila da je o{te}eni Halilovi} naknadno u policiji izjavio da ga je ubo njen sin, nakon ~ega je Adis i uhap{en. Dodala je da su nakon

Preuzeo krivnju
Njegov sin Adis ju~er je pu{ten na slobodu, nakon {to Kantonalni sud nije prihvatio prijedlog

toga D`engis Halilovi} i njegova porodica, navodno, od nje i njenog supruga tra`ili 5.000 KM da bi u Tu`ila{tvu promijenili iskaz. Uz to je naglasila da na mobitelu posjeduje snimke tog razgovora, koje je voljna ustupiti medijima. Me|utim, u redakciju, kako je najavila, ju~er nije do{la. Iz sa ra jev ske po li ci je ni su `eljeli komentarisati tvrdnje Adisovih roditelja, poja{njavaju}i da je istraga u toku.
D. PAVLOVI]

Na putu Bugojno-Kupres

Pucali u voza~a

Policija iz Potkozarja privela tri osobe

i oteli vozilo Kra|om tegova zaustavili `eljezni~ki saobra}aj s novcem
Na putu Bugojno-Kupres u mjestu Markova krivina nepoznata lica otela su sino} automobil fiat kedi, u kome se nalazila ve}a koli~ina novca i iz vatrenog oru`ja ranila voza~a Slavka Ba{i}a (65) iz Posu{ja, potvrdili su u MUP-u Srednjobosanskog kantona, prenosi Sarajevo-x.com. Povrije|eni, koji je najvjerovatnije bio sam u automobilu, ima ~etiri prostrelne rane u predjelu stomaka, grudi i ruku, a ljekarska pomo} mu je ukazana u Hitnoj pomo}i u Bugojnu. Voza~ je uspio prijaviti napad policiji, a pucnjava se dogodila u 20.35 sati. “Pacijent je zadobio te`e prostrelne rane, ali je u stabilnom stanju. Nakon ukazane hitne pomo}i, preba~en je na Kliniku za hirurgiju u Travnik“ , rekao je de`urni doktor u Hitnoj pomo}i u Bugojnu Mahir Moro.Me|utim, kako je kasnije javio doktor Moro, zdravstveno stanje pacijenta se pogor{alo, te je hitno primljen u operacionu salu na klinci u Travniku. Ustrijeljeni Ba{i} je bio uposlenik jedne kladionice i prilikom napada prevozio je novac. Policija intenzivno traga za napada~ima.

Dalibor Ra~i}, te bra}a Darko i @eljko Milinovi} osumnji~eni da su u vi{e navrata ukrali tegove za zatezanje kontaktne mre`e • @eljeznice RS-a o{te}ene za 22.000 KM
Dalibor Ra~i} (1983), te Darko Milinovi} (1989) i njegov brat @eljko Milinovi} (1982), svi iz Slatine, op{tina Lakta{i, privedeni su zbog sumnje da su sa `eljezni~ke pruge u mjestima Potkozarje i Prijakovci, op{tina Banja Luka, te u Omarskoj i ^elincu, krali tegove za zatezanje kontaktne mre`e i na taj na~in doveli do privremenih prekida `eljezni~kog saobra}aja, a @eljeznicama RS-a pri~inili materijalnu {tetu od najmanje 22.000 KM. Ovu trojku su priveli slu`benici Policijske stanice Potkozarje, a Ra~i} i Milinovi}i se, kako nam je potvr|eno iz CJB-a Banja Luka, sumnji~e da su u no}i sa 28. na 29. april, te sa 3. na 4. maj ove godine, na `eljezni~koj pruzi Banja Luka - Bosanski Novi u mjestima Potkozarje i Prijakovci, sa vi{e stubova kontaktne mre`e skinuli ukupno 60 metalnih tegova, usljed ~ega je do{lo do njenog opu{tanja. Potom je 29. aprila prilikom prolaska me|unarodnog putni~kog voza koji saobra}a na relaciji Zagreb Plo~e, do{lo do kidanja i o{te}enja kontaktne mre`e, ali i o{te}enja lokomotive, te prekida odvijanja `eljezni~kog saobra}aja i zatvaranja pruge na potezu Rami}i - Potkozarje zbog sanacije tih o{te}enja. Sli~nu kra|u su izveli i po~etkom maja kada su na dionici Omarska - Kozarac ukrali 20, a krajem aprila sa poteza na podru~ju ^elinaca ukrali su 60 tegova. Operativnim radom na podru~ju Lakta{a prona|en je dio ukradenih tegova, koji }e biti vra}eni @eljeznicama RS-a, a utvr|eno je da je preostala koli~ina prodata stanici za otkup sekundarnih sirovina u mjestu Veliko Bla{ko kod Lakta{a, te prevezena u topionicu u Zenici. Nad Ra~i}em i Milinovi}ima je izvr{ena kriminalisti~ka obrada, nakon ~ega su pu{teni na slobodu, a protiv njih }e biti tu`ila{tvu biti podnesena prijava zbog te{kih kra|a.
L. S.

OSLOBO\ENJE srijeda, 11. maj 2011. godine

CRNA HRONIKA
Za sada nepoznate osobe tokom proteklog vikenda ukrale su iz kruga preduze}a Eksport-import Ikoni}, u mjestu Mesi}i kod Rogatice, oko 1.000 kilograma `eljeznih profila, saop{teno je iz Centra javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo. Policiji je kra|u prijavio rukovodilac te firme M. I, nakon ~ega je na mjestu doga|aja izvr{en uvi|aj, a policija radi na identifikaciji i pronalasku kradljivaca.

15

“Nestala“ tona `eljeznih profila

Uposlenik Nelta prijavljen zbog kra|e

Trebinjska policija dostavila je tamo{njem tu`ila{tvu prijavu protiv M. B. iz tog grada zbog sumnje da je u posljednjih nekoliko mjeseci, iz magacina firme Nelt, ~iji je uposlenik, ukrao ve}u koli~inucigareta. Vrijednost ukradenih cigareta, koje su, najvjerovatnije, izno{ene u vi{e navrata je oko 21.340 KM, a rade}i na rasvjetljavanjukra|e, policija je otkrila mogu}eg izvr{ioca, te slu`beni izvje{taj dostavila Okru`nom tu`ila{tvu.

Tu~a ispred @eljezni~ke stanice u Sarajevu

Na malom Plivskom jezeru

17-godi{njak uboden

no`em u le|a
Policija traga za trojicom osumnji~enih za tu~u i zbadanje
Sedamnaestogodi{nji Ermin Hasi} zadobio je te{ke povrede ju~er ispred @eljezni~ke stanice u Sarajevu, kada ga je jedan od napada~a dva puta ubo no`em u le|a. Glasnogovornica Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu Biljana Jandri} nam je rekla da je povrije|eni mladi} u tu zdravstvenu ustanovu dovezen s te{kim povredama i u stanju {oka. “Ura|ena je drena`a, pacijent ima zraka i krvi u plu}ima, te je u dosta te{kom stanju smje{ten u Odjeljenju torakalne hirurgije. Rane su dosta duboke“ kazala nam je Jandri}eva. , De`urni operativni MUP-a Kantona Sarajevo nam je kazao da je prijava o tu~i vi{e osoba stigla ju~er u 13.20 sati nakon
Vodenice stradale u po`aru
Foto: Jajceinfo.com

Zapaljene ~etiri vodenice
Sa policijskog uvi|aja
Foto: D. TORCHE

~ega su na mjesto doga|aja iza{li pripadnici policije. Glasnogovornik MUP-a KSa Irfan Nefi} nam je potvrdio da su u tu~i u~estvovali povrije|eni, kao i jo{ trojica malolje-

tnika, za kojima se traga. Osim informacije da je prije tu~njave me|u njima izbila sva|a, vi{e detalja oko ovog sukoba ju~er nije bilo poznato.
Dk. O.

Na Trgu Austrije u Sarajevu

Trolejbus udario starca
Sedamdesetdevetogodi{nji Ibro Podumljak povrije|en je u saobra}ajnoj nesre}i koja se ju~er ujutro dogodila u sarajevskom naselju Bistrik na Trgu Austrije kada ga je udario trolejbus (K69-T-528), kojim je upravljao R. R. Glasnogovornica Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu Biljana Jandri} nam je rekla da je Podumljak, koji je nakon nesre}e prevezen u tu zdravstvenu ustanovu, zadobio frakturu nosne kosti, kao i unutra{nje povrede stomaka, zbog ~ega je zadr`an na posmatranju. Kako nam je re~eno u KCUS-u, Podumljak }e najvjerovatnije biti operisan. Do nesre}e je do{lo kada je trolejbus koji se kretao na relaciji Mojmilo - Trg Austrije udario Podumljaka, koji je prelazio cestu. Uvi|aj su obavili pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo.
Dk. O.

Na malom Plivskom jezeru u Jajcu ju~er ujutro su zapaljene ~etiri drvene vodenice. Pripadnici Vatrogasnog dru{tva Jajce po`ar su ugasili i sprije~ili njegovo {irenje, ali su tri vodenice potpuno izgorjele. Neki mediji su javili da su pripadnici PU Jajce uhapsili {est osoba, osumnji~enih za ovu paljevinu. Me|utim, potvrdu informacije da je neko uhap{en zbog paljevine jedne od posebnih turisti~kih atrakcija na obalama Plivskog jezera ju~er smo bezuspje{no poku{ali dobiti od glasnogovornika Uprave policije MUP-a SBK-a Sefira Baru~ije, koji nas je “podu~io“ da su i te informacije dio operati-

vno-takti~kih radnji. Vi{e sre}e nismo imali ni u PU Jajce, jer je Bare Pr{lje, na~elnik PU Jajce i jedina ovla{tena osoba za davanje informacija, bio odsutan, ta~nije, kako nam je re~eno, u Travniku. Ina~e, vodenice, njih 20-ak, pod za{titom su dr`ave, a nacionalnim spomenikom su progla{ene 2009. i nalaze seme|u24 nacionalna spomenika na podru~ju Jajca. Ove vodenice su stare vi{e od 400 godina, a decenijama su im se divili brojni turisti. Njihovo paljenje osudila je i Op}ina Jajce, koja je zatra`ilaod nadle`nih da ~im prijeotkriju po~inioce. Dk. O.

Kalesija

Kradljivcima zlata i srebra ni traga
Slu`benici MUPa Tuzlanskog kantona jo{ tragaju za trojicom nepoznatih mu{karaca koji su 4. maja u Kalesiji ukrali zlato i srebro u vrijednosti od 74.000 maraka. U MUP-u TKnam je kratkore~eno da se radi o krivi~nom djelu te{ke Sa uvi|aja: Ukraden nakit vrijedan 74.000 KM rane osobe iza{le iz pasata, otvokra|e, te da je istraga u toku. Podsje}amo, plja~ka se desila u rile gepek i uzele torbu sa zlatom trenutku kada je Elvira Baru~i}, su- i srebrom. Potom su sjele u autopruga vlasnika zlatare Hasana Ba- mobil, koji je vozila tre}a osoba, te ru~i}a, spakovala nakit u torbu, te pobjegle u pravcu Zvornika. Pasat je stavila u gepek svog automobi- je prona|en zapaljen u naselju S. K. la. U tom trenutku su dvije maski- Nezuk kod Sapne.

Osje~ani kod Doboja

Osuje}ena kra|a iz banke
Pri pa dni ci CJB-a Do boj osujetili su poku{aj provalnika da iz Pavlovi} internacional banke u Osje~anima kod Doboja u no}i izme|u ponedjeljka i utorka odnesu metalnu kasu s novcem. Iz CJB-a Doboj potvr|eno nam je da su oko ~etiri sata dobili dojavu da je u toku provalna kra|a u Mjesni objekat u kojem se nalaze ured Osje~ani i Pavlovi} internacional ban ka. Do las kom na mjesto doga|aja policajci nisu zatekli nikoga. Me|utim, uvi|ajem koji je ura|en utvr|eno je da su za sada nepoznati provalnici polomili cilindre brava na troja vrata (ulaznim u objekat, na vratima Mjesnog ureda i Pavlovi} banke). Lopovi su potom onesposobili kamere videonadzora, alarmni sistem, te presjekli telefonski kabl kako signal alarma ne bi obavijestio agenciju koja osigurava banku. Me|utim, i pored sveg truda, ipak, nisu uspjeli ukrasti sef s novcem. Vrlo je vjerovatno da je meta napada bio novac namijenjen za dana{nju isplatu aprilskih penzija u RS-u, me|utim, o tome tokom ju~era{njeg dana niko od odgovornih iz Pavlovi} internacional banke nije `elio govoriti. D. P.

16

REGION

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Glavni tu`itelj Ha{kog tribunala Serge Brammertz u Beogradu

Klju~ Mladi}evog
hap{enja je u Srbiji
Znamo da je 2006. godine svjesno propu{tena prilika za hap{enje Ratka Mladi}a, kazao Brammertz
Status kandidata za ~lanstvo Srbije u EU zavisi}e od izvje{taja glavnog tu`itelja Ha{kog tribunala Sergea Brammertza koji boravi u posljednjoj posjeti Srbiji prije pripreme svog kona~nog mi{ljenja, javlja Blic online. Sam Brammertz je ju~er rekao da nije zadovoljan saradnjom Srbije i da EU treba da zadr`i uslovljavanje kao oru|e pritiska na Srbiju, ali nije isklju~io mogu}nost da izvje{taj bude pozitivan. Mladi} nije u Haagu i da to ostaje uslov svih uslova, ali i da u Srbiji postoji polit~ka volja da se on prona|e i izru~i i da su akcije koje su sprovo|ene bile kredibilne. O~ekujemo jedan objektivan izvje{taj“ kazao je minis, tar Rasim Ljaji}. Ratko Mladi} u Beogradu ima mnogo pristalica, javlja Deutsche Welle. Kada se njegova supruga, prije ne{to vi{e od mjesec, pojavila pred Prvim osnovnim sudom u Beogradu, gdje je optu`ena za nedozvoljeno dr`anje oru`ja, potpredsjednik Srpske radikalne stranke Dragan Todorovi} iskoristio je pa`nju medija da bi Mladi}u uputio poruku: „Mi poru~ujemo Ratku Mladi}u, ako gleda – generale, izdr`i! Nemoj da se predaje{, mi }emo pobijediti.“

Podr{ka istrazi o trgovini organima
Generalni tajnik Ujedinjenih nacija Ban Ki-moon proslijedio je ~lanicama Vije}a sigurnosti zahtjev Srbije da to tijelo svjetske organizacije pokrene istragu o navodima iz izvje{taja specijalnog izvjestioca Vije}a Evrope Dicka Martya o trgovini organima na Kosovu, i ujedno podr`ao nezavisnu istragu o tome, objavljeno je na internet-stranici UN-a. „@elio bih da iskoristim ovu mogu}nost da izrazim podr{ku temeljnoj, nepristanoj i nezavisnoj istrazi tih ozbiljnih optu`bi. UN }e u potpunosti sara|ivati u takvoj istrazi, ukoliko bi bila provedena“ navodi se u pismu ge, neralnog tajnika upu}enom predsjedavaju}em Vije}a sigurnosti UN-a.

Serge Brammertz: Ratko Mladi} je redovno vi|an

Dosada{nja hap{enja iznu|ena pritiskom
Srbijanski vlada, sudstvo i vode}i predstavnici obavje{tajne slu`be uvijek tvrde, prilikom svake posjete ha{kog tu`ioca, da }e preduzeti sve da prona|u Mladi}a. Belgijanac Brammertz je skepti~an: „Ako je tokom posljednjih godina do{lo do niza hap{enja, velikim dijelom je to ura|eno jer je Evropska unija izvr{ila pritisak na Srbiju i druge zemlje. Ukoliko bi se sada kazalo da je pro{irenje EU va`nije od hap{enja Mladi}a i Had`i}a, onda to li~no smatram velikim problemom. Ako bi se sada reklo da hap{enja vi{e nisu va`na, mislim da bi to bilo pora`avaju}e za Evropsku uniju“ rekao je Brammertz. , je uvjeren da je Mladi} `iv: „Nakon godina tokom kojih se skoro nije skrivao, po~etkom 2000. je nestao, ali je potom redovno vi|an i mi znamo da je 2006, i to svjesno, propu{tena prilika da se Mladi} uhapsi“ . „Mi smo u svakom slu~aju sigurni da je klju~ njegovog hap{enja u Srbiji i Beogradu.“

Uslov
Ukoliko Srbija uspije da ubijedi Brammertza da u potpunosti sara|uje sa Haagom, holandski parlament, ~ija delegacija se nalazi u trodnevnojposjeti Beogradu, spreman je da ratifikuje SSP sa Srbijom i ukloni jednu od najve}ih prepreka na evropskom putu. „Ovo je bez sumnje najva`niji izvje{taj za Srbiju i mi o~ekujemo da on ne}e zatvoriti vrata Srbiji i da ne}e biti preprteka dobijanju stausa kandidata. Vjerovatno }e biti istaknuto da

SDP tra`i izbore u septembru
Hrvatski saborski zastupnik SDP-a @eljko Jovanovi} ju~er je na konferenciji za novinare u Rijeci rekao kako ta stranka tra`i da - nakon uspje{nog zaklju~enja pregovora s EU - izbori budu potkraj septembra ove godine kako bi se omogu}ilo da nova vlada kvalitetno pripremi prora~un i drugo za reforme u 2012. godini, javlja Fena. Po njegovim rije~ima, Hrvatska je s Jadrankom Kosor na ~elu HDZ-ove Vlade nepovratno izgubila dvije godine u lutanju nepostoje}im programom ekonomskog oporavka te da su jedina vrata koja trebaju biti {irom otvorena ona na Banskim dvorima, kako bi premijerka {to prije oti{la.

Nije se skrivao
Porodica biv{eg generala ve} du`e vrijeme `eli da se Rat ko Mla di} pro gla si mrtvim, ali glavni tu`ilac Ha{kog tribunala Brammertz

Dok odvjetnici Ive Sanadera najavljuju dugu pravnu bitku

Oporba tra`i hitno izru~enje
SDP poru~uje da na su|enju u Hrvatskoj treba do kraja razjasniti kako je funkcionirala korupcijska hobotnica koju je vodio Ivo Sanader
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Skupiti dokaze protiv ratnih hu{ka~a
Tu`ila{to za ratne zlo~ine veoma ozbiljno radi na krivi~noj prijavi Nezavisnog udru`enja novinara Srbije protiv N. N. novinara zbog ratnohu{ka~ke propagande, javlja Blic online. „Svaki dan smo u arhivama medijskih ku}a, pregledamo detaljno i vrlo pa`ljivo zaista obiman materijal, elektronske i {tampane medije, stigli smo do 1992. godine“ navode u Tu`ila{tvu. , Jedan od pomenutih novinara je i Milijana Baleti}, koja se pre nekoliko dana pojavila na Radio-televiziji Vojvodine (RTV) sa svojom emisijom “Portret Nikole Kusovca - glancanje mitova” Neka. da{nji ratni izvje{ta~ RTS-a je 2003. godine dobio otkaz, ali je odlukom suda vra}en na posao sredinom 2009. godine.

Ukoliko nepravomo}nu presudu Zemaljskog suda iza Salzburga za izru~enje Ive Sanadera Hrvatsko potvrdi i Vi{i sud u Linzu, biv{i premijer bi se teorijski mogao na}i iza brave u zagreba~kom Remetincu ve} u roku od dva-tri mjeseca. Sanader se protivi izru~enju i tvrdi da u Hrvatskoj ne}e imati po{teno su|enje, a njegovi odvjetnici najavljuju `albu uklju~uju}i i dugu, te{ku pravnu borbu kontra ekstradicije. Ovo u praksi zna~i da bi se na dolazak biv{eg premijera pred hrvatski sud moglo ~ekati ~ak godinu ili dvije. Sada{nja premijerka Jadranka Kosor suzdr`ala se od komentara kao ~elnica izvr{ne vlasti jer, kako je rekla, pravosu|e funkcionira nezavisno, a iz najja~e oporbene stranke SDPa zatra`eno je hitno izru~enje Sanadera. Da se biv{eg premijera odmah izru~i Hrvatskoj,

Sanader: Ne `eli u Hrvatsku

Hrvatski istra`ni organi demantirali su navode Sanaderovog odvjetnika koji je izjavio da je austrijsko Dr`avno odvjetni{tvo deblokiralo Sanaderova sredstva na bankovnim ra~unima u toj zemlji jer da je u provedenoj istrazi utvr|eno da nema nezakonitosti i nikakvih nepravilnosti u njegovom pona{anju, iz ~ega je zaklju~eno da je do tog novca biv{i premijer do{ao legalno. No, kako se doznaje, u Austriji je odblokiran samo jedan ra~un i to Sanaderovog tasta na kojem navodno nema ni eura.

Odblokiran prazan ra~un

esdepeovci tra`e, kako se obrazla`e, „zato {to bi na su|enju koje }e biti pravedno i objektivno bilo do kraja razja{njeno kako je funkcionirala korupcijska hobotnica koju je vodio Ivo Sanader“ . Esdepeovci smatraju da je u Hrvatskoj previ{e osumnji~enika, a premalo pravomo}nih presuda temeljem kojih }e se mo}i vratiti ono {to je oplja~kano od naroda. Sanadera hrvatsko pravosu|e tereti za zloporabu polo`aja i ovlasti te organiziranje skupine za po~injenje kaznenih djela. Neslu`beno, Sanadera se sumnji~i za malverzacije i zamra~ivanje milijuna dr`avnog novca u najmanje pet korupcijskih afera a najpoznatija od njih je Fimi-medija, u kojoj je organizirano isisavan novac iz hrvatskih dr`avnih institucija i poduze}a zavr{avao navodno u tzv. crnom fondu HDZ-a, ali i u privatnim d`epovima.
Jadranka DIZDAR

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

17

Po nalogu ameri~kog predsjednika Baracka Obame

Amerikanci bili
Ameri~ki komandosi dobili instrukcije da, ako moraju, uzvratel vatru na pakistansku policiju i vojskul
Ameri~ki predsjednik Barack Obama insistirao je da specijalne jedinice koje su ubile Osamu bin Ladena, budu dovoljno sna`ne da mogu iz Pakistana da se vrate i u borbenim uslovima, ako lokalna policija i vojska budu neprijateljski reagovale, pi{e The New York Times. Obamina odluka da pove}a obim snaga koje {alje u Pakistan pokazuje da je bio rije{en da preuzme rizik vojne konfrontacije s Pakistancima kako bi do{ao do lidera Al-Kaide. Jedan zvani~nik Obamine administracije izjavio je da su ameri~ki komandosi dobili instrukcije da, ako je mogu}e, izbjegavaju svaku kon-

VIJESTI

spremni za okr{aj

sa Pakistancima
Zvani~nici tako|er ka`u da su ameri~ke {pijunske letjelice osmatrale i prislu{kivale reagovanje pakistanske policije i vojske na operaciju. To je odredilo koliko dugo su komandosi mogli sigurno da ostanu u Bin Ladenovoj ku}i. Otkrivaju}i detalje o planiranju misije, vi{i zvani~nici ameri~ke administracije ka`u da su dva tima specijalista bila u pripravnosti: jedan da sahrani Bin Ladena ako bude ubijen, a drugi sastavljen od pravnika, isljednika i prevodilaca u slu~aju da bude zarobljen `iv. Taj tim je trebalo da ~eka na jednom brodu, najvjerovatnije nosa~u aviona Carl Winson, u Arabijskom moru.

Lavrov u Iraku
Rusija se kategori~ki protivi stranom mije{anju u poslove zemalja Bliskog istoka i primjene sile radi rje{avanja konflikata u tom regionu, izjavio je ju~e {ef ruske diplomatije Sergej Lavrov tokom posjete Iraku. „Neprihvatljivo je poku{avati nametanje spolja nekih recepata o dr`avnom i politi~kom ure|enju odre|ene zemlje. Neprihvatljivo je rje{avanje sli~nih sporova primjenom grube sile, naro~ito sile protiv civilnog stanovni{tva“, kazao je Lavrov.

NATO tukao Gadafijevu rezidenciju
U napadima na Tripoli NATO je ga|ao i Gadafijevu rezidenciju, javlja Fena. Valerie Amos, direktorica humanitarnog odjela Ujedinjenih nacija (UN), zamolila je sve strane da obustave vatru kako bi stanovni{tvo dobilo vodu, hranu, medicinsku opremu i ostale potrebne namirnice. Ipak, NATO je izveo najmanje pet raketnih napada na podru~ju Tripolija, uklju~iv{i i rezidenciju Muamera Gadafija. Libijski du`nosnici kazali su da je povrije|eno ~etvero djece, dvoje te{ko. Du`nosnici su stranim novinarima pokazali bolnicu u Tripoliju sa staklima razbijenim u NATO-ovom napadu u kojim je sru{en obli`nji telekomunikacijski toranj.

Iz {pijunskih letjelica odre|ivano koliko dugo su komandosi mogli ostati u Bin Ladenovoj ku}i

frontaciju, ali da, ako moraju, da uzvrate vatru, imaju ovla{tenje za to.

U Washingtonu je tako|er odba~ena ideja da se u tu akciju uklju~e Pakistanci.

Iranski ministar obavje{tajnih poslova Heidar Moleshi

Bin Laden je umro od bolesti
Iranski ministar obavje{tajnih poslova Heidar Moleshi izjavio je da Teheran ima dokaze da je lider Al-Kaide umro od bolesti mnogo prije akcije ameri~kih specijalaca, izvjestila je iranska novinska agencija FARS. „Imamo precizne informacije da je Bin Laden preminuo od bolesti prije izvjesnog vremena“ rekao je Moleshi i do, dao: "Ako su ameri~ka vojska i obavje{tajci zaista uhapsili ili ubili Bin Ladena, za{to ga ne poka`u, za{to su njegov le{ bacili u more?" Ni vi{e od sedmicu otkako je svijet saznao da su ameri~ki komandosi ubili Osamu bin Ladena, zagovornici teorija zavjera ne prestaju da polemi{u oko toga da li je on zaista ubijen, kada je ubijen, za{to je sahranjen tako brzo, za{to je njegovo tijelo ba~eno u more, prenosi Fena. Dok jedni vjeruju u zvani~nu verziju ubistva, ima i onih koji smatraju da je rije~ o prevari, navode}i da lider Al-Kaide nije ubijen u Pakistanu, da su ga Amerikanci bacili u more jer niko nije htio da ga preuzme, ali i onih ko ji vje ru ju da on uop}e nije ubijen jer se odavno podvrgnuo nizu plasti~nih operacija i `ivi pod drugim identitetom. Strasti je uzburkala ~injenica da je najprije osvanula potresna fotografija za koju se spekulisalo da je napravljena po okon~anju atentata ameri~kih vojnika na Bin Ladenovu bazu u Pakistanu, da bi potom stigao demanti. Jedna od verzija je i da je Bin Laden zapravo bio ~ovjek ameri~ke Centralne obavje{tajne agencije (CIA), ~iju je za{titu u`ivao do posljednjeg momenta.

SAD: Velike poplave
Centralni dio SAD-a pogodile su najve}e poplave u posljednjih vi{e od 70 godina, po{to se {irina rijeke Mississippi uve}ala do {est puta, a voda poplavila ku}e, njive i puteve, javlja Fena. Rekordan broj tornada - 875 odnio je najmanje 309 `ivota, u {est saveznih dr`ava - Ilinoisu, Indijani, Ohaju, Kentakiju, Pensilvaniji i Zapadnoj Vird`iniji palo je najvi{e ki{e tokom jednog mjeseca od 1895. godine, a u po`arima je izgorjela najve}a povr{ina zemlji{ta od 2000. godine. Sada nova opasnost centralnom dijelu zemlje prijeti od Mississippija, koji je kod Mempfisa, u dr`avi Tenesi, gdje obi~no ima {irinu oko 800 metara, sada nabujao do gotovo pet kilometara, javio je AFP.

Finski neonacisti preuzeli Hitlerov program

Nekad Jevreji, a danas glavni protivnici muslimani
Desni~arsko udru`enje Nacionalsocijalisti~ka radni~ka partija Finske (NSFAP), koja je podnijela zahtjev za registraciju kao politi~ka stranka, preuzela je svoj partijski program od nacisti~kog vo|e iz Drugog svjetskog rata Adolfa Hitlera, javlja Fena. Nadle`ni finski organi vratili su prijavu na doradu uz ocjenu da ima pravno-tehni~ke nedostatke, dok su tri ministarstva u Helsinkiju ocijenila da predata molba “ne sadr`i elemente fa{izma ili te{ka kr{enja va`e}eg zakonodavstva“, pi{e finski list na {vedskom jeziku Hufvudstadsbladet. List navodi da je ta stranka izvr{ila samo nekoliko korekcija programa pomo}u kojeg je Hitler nekada do{ao na vlast u Njema~koj i to tako {to su, umjesto Jevreja, glavni pro ti vni ci mu sli ma ni, a umjesto smrtne kazne za izdaju, finski neonacisti tra`e “samo“ protjerivanje iz Finske. Dr`avljani Finske, prema novim neonacistima, mogu biti samo “osobe s kulturolo{kim, krvnim ili sudbinskim vezama“ . U svom zvani~nom zahtjevu za registraciju stranke, vo|a grupe Pekka Luoma predao je ubla`enu varijantu svojih politi~kih ciljeva. Taj zahtjev je finska institucija za registraciju stranaka vratila na doradu, uz zahtjev za poja{njenje {ta ta stranka smatra pod pojmom “nacionalsocijalizam“ . Odluka finske institucije za registraciju o~ekuje se za dvije sedmice. Ukoliko zahtjev NSFAP-a bude prihva}en, ta organizacija mora}e da prikupi 5.000 potpisa podr{ke.

18

OGLASI

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

United Nations Development Programme

"UNIQA Osiguranje je vi{e od imena, UNIQA je priznanje za kvalitet – za jednu novu formu partnerstva."
UNIQA Osiguranje d.d. Sarajevo objavljuje:

POZIV NA PONUDU BIH-RFQ-059-11 za ADR trening i certifikaciju personala iz OSBIH

Bosnia and Herzegovina

za prikupljanje ponuda za iznajmljivanje poslovnog prostora IZDAJE SE poslovni prostor u zgradi UNIQA Osiguranja d.d. Regionalna direkcija Biha} koja se nalazi u ulici 5. korpusa 14 u Biha}u. Osnovne informacije: Adresa: 5. korpusa 14, Biha} Povr{ina: 1. sprat – 155 m2 2. sprat – 125 m2 Novogradnja Namjena: kancelarijski prostor Infrastruktura: dizel-agregat, IT infrastruktura + centralni UPS, kompletna mre`a jake i slabe struje, centralno grijanje, klima, telefonski priklju~ci, vatrodojava i protivpo`arni sistem Pravo u~e{}a na ovom pozivu imaju sva zainteresirana pravna i fizi~ka lica. Svi zaintereisrani mogu svoje ponude dostaviti na adresu UNIQA Osiguranje d.d. Sarajevo, Obala Kulina bana 19, Sarajevo, Slu`ba podr{ke ili na mail adresu info@uniqa.ba. Za vi{e informacija mo`ete nas kontaktirati na telefon 033 289 055. UNIQA Osiguranje d.d. Sarajevo

P O Z I V

Kancelarija Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini u sklopu projekta Kontrole i redukcije oružja i municije (SAC BiH), a prema zahtjevu Ministarstva odbrane BiH, pomaže u jačanju transportnih kapaciteta u BiH. UNDP traži kredibilnog ugovarača za ADR trening i certifikaciju personala iz Oružanih snaga BiH. Sva pravna lica zainteresovana i registrovana za izvođenje navedene aktivnosti pozivaju se da predaju ponudu, najkasnije do 23. maja 2011. do 12 sati. Dokumentacija se može podići na UNDP recepciji, Maršala Tita 48, 71 000 Sarajevo ili putem E-maila na: registry@undp.ba sa naznakom BIH/RFQ/059/11. Više informacija na web stranici: http://www.undp.ba - Nabavke

Zakonski nasljednici od Marija Antic - Knezevic, ro|ena 21. septembra 1941, u Lukavici, Bosna i Hercegovina, iz Bosne i Hercegovine, umrla 2. februara 2010, bila nastanjena u Austrasse 12A, CH-5620 Bremgarten AG, dijelom su nepoznati ili nepoznatog boravka. Od lica, koja misle da imaju pravo na nasljedstvo, zahtijeva se da uz predo~enje dokumenata o pravu na nasljedstvo prijave svoje pravo na nasljedstvo do 1 godine od prve objave kod sudskog prezidijuma Bremgarten, Rathausplatz 1, CH-5620 Bremgarten, radi naslje|ivanja. Ukoliko za vrijeme ovog roka ne slijedi prijava, upravitelju nasljedstva se nare|uje da ostavinu prenese poznatim zakonskim nasljednicima. Bremgarten, 8. april 2011. Sudski prezidijum Bremgarten Kanton Aargau, [vicarska

OSLOBO\ENJE srijeda, 11. maj 2011. godine

SVIJET FINANSIJA

19

SAD - Kina: Razgovori o ekonomiji

Kako prevazi}i
zategnute odnose
Zahtjevi Washingtona za reformu utvr|ivanja kursa juana vjerovatno }e, zbog rastu}eg ameri~kog duga, nai}i na zabrinute reakcije Kine, koja je najve}i kreditor SAD-a
SAD i Kina po~eli su u Washingtonu dvodnevne pregovore koji dvjema najve}im svjetskim ekonomijama trebaju pru`iti {ansu da izglade svoje ~esto zategnute odnose. Zahtjevi Washingtona za reformu utvr|ivanja kursa juana vjerovatno }e, zbog rastu}eg ameri~kog duga, nai}i na zabrinute reakcije Kine, koja je najve}i kreditor SAD-a, ukazuju analiti~ari. Kineski zvani~nici su pred ovogodi{nji strate{ki i ekonomski dijalog, koji uklju~uje privredna i diplomatska pitanja, jasno stavili do znanja da s pa`njom prate razgovore administracije predsjednika Baracka Obame i republikanaca o prijedlozima za rje{avanje pitanja ameri~kog bud`etskog deficita, projektiranog na 1,4 biliona dolara. - Nadamo se da }e SAD biti u stanju usvojiti efikasne mjere, zasnovane na prijedlogu predsjednika Obame, ukazao je zamjenik kineskog ministra finansija Ju Guangjao. Ame ri~ki zva ni~ni ci su izlo`ili lis tu zah tje va ko ja uklju~uje ve}i pristup na kines ko tr`i {te za ame ri~ke kompanije i br`e provo|enje reformi kineskog finansijskog tr`i{ta, kao i fleksibilniji kineski devizni re`im i pove}anje ka ma tnih sto pa. Pri sa mo skromnom rastu ameri~ke ekonomije poslije finansijske krize iz 2007-09. godine i daljoj zavisnosti Washingtona od prodaje svog duga Kini, obje zemlje su zainteresirane za odr`avanje dobrih odnosa,

BiH

EU

Prezentacija SERDA i KS-a u Bruxellesu
Vi{ak 11,4 milijarde dolara
Kineski trgovinski vi{ak porastao je u aprilu na 11,4 milijarde dolara, a izvoz je dostigao rekordnu mjese~nu vrijednost. Trgovinski vi{ak, konstantni kamen smutnje u kinesko-ameri~kim odnosima, zasjenio je onaj iz marta, u visini 139 miliona dolara, i prognozu Dow Jonesa koji je procijenio njegovu aprilsku vrijednost na milijardu dolara. Izvoz je porastao 29,9 posto u odnosu na prethodnu godinu i iznosio je 155,7 milijardi dolara, {to je rekordno visoka vrijednost za jedan mjesec. Uvoz je porastao 21,8 posto i iznosio je 144,3 milijarde dolara. Kina je u prva ~etiri mjeseca ove godine ostvarila vi{ak od 10,3 milijarde dolara. poziva Peking da dozvoli br`e ja~anje juana koje je u interesu uravnote`enja trgovinske razmjene izme|u najve}e i druge po veli~ini ekonomije na svijetu. Ameri~ki ministar finansija Timothy Geitner je rekao da bi br`a aprecijacija juana omogu}ila Kini da bolje kontrolira inflaciju. Ameri~ki zvani~nici su ukazali da }e Geitner pozvati Kinu da br`e pove}ava kamatne stope na bankarske depozite, u okviru napora za smanjenje neuravnote`enosti putem podsticanja doma}e potro{nje. U sklo pu Da na Evro pe, Predstavni{tvo Sarajevske razvojne agencije u Bruxellesu i Predstavni{tvo Kantona Sara je vo u Ko mi te tu re gi ja Evrop ske uni je na za je dni~kom promotivnom {tandu predstavili su privredne, turisti~ke i kulturne potencijale Sarajevske makroregije i KS-a. Ovo je prvi put da je Sarajevska makroregija predstavljena na ovoj vrsti doga|aja u Bruxellesu. Povodom obilje`avanja 9. ma ja, Da na Evro pe, sve evropske institucije i predstavni{tva u Bruxellesu otvorile su vrata 7. maja kako bi za vi{e od 20.000 posjetitelja u prijestonici EU predstavile svoj rad i aktivnosti. - Osim predstavljanja mogu}nosti ulaganja u Sarajevsku makroregiju, posjetitelji su se zanimali i za kulturni `ivot i turisti~ke potencijale Sarajeva i BiH. Ovo je, tako|er, prvi velik korak za Predstavni{tvo Sarajevske regionalne razvojne agencije u Bruxellesu, ~ija je misija upravo promocija Sarajevske makroregije u Evropi i stvaranje partnerskih odnosa sa {to ve}im brojem potencijalnih ulaga~a u regionu u kojem dje lu je SER DA, izja vi la je pred sta vni ca SER DA u Bruxellesu Edita Smaji}. Na Da ni ma Evro pe u Bruxellesu svoje {tandove su imale i druge evropske regije, kao i regije iz Hrvatske (Slavoni ja i Ba ra nja, Cen tral na Hrvatska, Istarska `upanija, Du bro va~ko-ne re tvan ska `upanija), a prvi put se predstavio i grad Kragujevac iz Srbije, koji je tako|er nedavno otvorio svoje predstavni{tvo u Bruxellesu.

ukazuju analiti~ari, mada od sada{njih razgovora ne o~ekuju nikakav bitniji pomak. - U odnosima Kina - SAD postoje strukturni konflikti. Mada su ovogodi{nji odnosi imali dobar po~etak, i dalje postoje problemi koji se mogu svakog trenutka rasplamsati i dovesti do pogor{anja odnosa, ukazao je profesor za me|unarodne odnose na Renmin univerzitetu u Pekingu \in Canrong. Kursna politika Kine je ve} dugo glavna tema za SAD, koje optu`uju Kinu da dr`i svoju valutu potcijenjenom i

Evropa ne smije zatvoriti granice
Evropski komesar za unutra{nje tr`i{te Michel Barni er po zvao je Evro pu da odr`i svoje granice otvorenim za imigrante i da se usprotivi politi~arima koji poku{avaju iskoristiti to pitanje za politi~ke bodove, pi{e The Financial Times. U govoru u kojem je spomenuo rastu}e napetosti u Francuskoj i u Evropskoj uniji oko imigrana ta, on se za lo`io da se omogu}i ulazak strancima u EU kako bi pomogli u rje{avanju problema sve starijeg stanovni{tva. - Evro pa mo ra nas ta vi ti bi ti mjes to ko je }e pru`ati dobrodo{licu imigrantima. Tre ba mo imi gra ci ju ko ja }e jam~iti odr`ivost na {ih socijalnih sistema i dinamiku ekonomije, rekao je Barni er, biv {i francuski ministar vanj skih po slo va, u go vo ru na Hum bol dto vom

Guverneri protiv ubrzanog rasta
Guverneri centralnih banaka zatra`ili su od razvijenih privreda da postepeno pobolj{aju stanje u svojim bud`etima, a od privreda u razvoju da sprije~e ubrzani rast, izjavio je direktor Evropske centralne banke Jean-Claude Trichet. On je, nakon redovnog sastanka s rukovodiocima centralnih banaka u Baselu, zaklju~io da nema razloga za zadovoljstvo usprkos stabilizaciji privrednog oporavka. - Stanje u bud`etima razvijenih privreda treba progresivno pobolj{avati kako bi se otklonio jedan od problema koje smatramo klju~nim, rekao je Trichet. - To vrijedi za sve, uklju~uju}i Evropu, upozorio je Trichet, koji je glasnogovornik grupe guvernera centralnih banaka koji se sastaju svaka dva mjeseca u Banci za me|unarodna poravnanja u Baselu kako bi ocijenili trendove u svjetskoj privredi i stanje na finansijskim tr`i{tima.

Michel Barnier

uni ver zi te tu u Ber li nu. Njegov proimigrantski stav u neskladu je s pozicijom ve}ine evropskih vlada, posebno Velike Britanije i Francuske, koje su formalno usvojile ciljeve o smanjivanju broja do{ljaka iz neevropskih zemalja.

Jean-Claude Trichet

20

BIZNIS I EKONOMIJA

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

EPBiH treba nove objekte
Direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagi} ju~er je izjavio da BiH mora posvetiti veliku pa`nju iz gra dnji elek tro ener get skih objekata, jer su postoje}i ve} pri kraju. - Nedostaje nam i obnovljivih izvora energije, tako da u narednih sedam do osam godina moramo znatno vi{e raditi kako bismo priveli kraju blok 7 u Termoelektrani Tuzli, blok 8 u TE Kakanj i projekte koje smo po~eli na hidropotencijalima, kao i na Podvele`ju, kazao je on novinarima u Sarajevu. Govore}i o uvezivanju EPBiH s rudnicima i njihovoj modernizaciji, Jerlagi} je rekao da se na tom planu intenzivno radi i da }e u ovoj sedmici biti potpisano nekoliko novih ugovora. - Mislim da smo i tu barijeru probili i da }e rudnici napokon krenuti s modernizacijom. U BiH bazna energija mora biti iz doma}ih TE i rudnika, dok se ostatak mo`e nadomjestiti iz obnovljivih, odnosno alternativnih izvora energije, ocijenio je Jerlagi}.

Zapo{ljavanje mladih

Sa ju~era{nje konferencije za novinare u Sarajevu

Foto: A. KAJMOVI]

Amer Jerlagi}

RMU Zenica: Rekordna proizvodnja
Rudnik mrkog uglja Zenica u aprilu je imao najve}u proizvodnju uglja u posljednjih nekoliko godina - 31.690 tona uglja, {to je 300 posto vi{e od proizvodnje u septembru pro{le godine. - Postoje realne pretpostavke i nadamo se da }e se ovaj kontinuitet proizvodnje nastaviti i narednih mjeseci, izjavio je direktor rudnika Esad ^ivi}. Odli~ne proizvodne rezultate prate i upo{ljavanje novih ra dni ka, kao i po ve}anje li~nih dohodaka. - Otvaranjem pogona Raspoto~je, a potom i Stranjani, svi uposlenici koji su bili na privremenom ~ekanju vra}eni su na posao, a uposleno je jo{ 70 novih ljudi. Uklju~uju}i separaciju, trenutno imamo oko 1.300 radnika u jamama, a sve proizvedene koli~ine uglja odmah plasiramo na tr`i{te, navodi ^ivi}.

Obezbije|eno 1.217.712 KM
Predvi|eno je zaposliti 348 mladih sa SSS te 56 osoba s vi{om {kolskom spremom i visokom stru~nom spremom
Federalni Zavod za zapo{ljavanje }e danas objaviti javni poziv za u~e{}e u programu sufinansiranja zapo{ljavanja mladih osoba bez radnog iskustva 400+. Program }e biti realiziran uz pomo} razvojnog programaUNDP-a, ~iji je ciljzapo{ljavanje i zadr`avanje mladih u BiH. Za podru~je Federacije BiH osigurano je 1.217.712 KM. - Razlika od prethodnih projekata je {to mi finansiramo neto platu, a poslodavac je obavezan pla}ati sve poreze i doprinose, kazao je direktor ZZZ-a Miralem [ari} na ju~era{njoj konferenciji za novinare u Sarajevu. Ovim projektom bit }e obuhva}eno znatno vi{e osoba sa srednjom stru~nom spremom, a na evidenciji nezaposlenih ima oko 200.000 ljudi sa SSS IV i III stepena. Novac su osigurali ZZZ i Program zapo{ljavanja i zadr`avanja mladih YERP. - Predvi|eno je zaposliti 348 mladih sa SSS te 56 osoba s vi{om {kolskom spremom i visokom stru~nom spremom. Za osobe sa SSS neto plata je 402 KM, a s V[S i VSS 563 KM. Poslodavac je du`an is pla ti ti pla tu ko ju }emo refundirati i na taj iznos platiti poreze i doprinose, dodao je [ari}. YERP je trogodi{nji projekt koji je finansirao Fond {panske vlade za dostizanje razvojnih ciljeva. - Projekt ima tri zna~ajne komponente. Jedan dio ti~e se modernizacije obrazovnog sistema, drugi dio su vi{e migracija mladih i statistika te dio u kojem radimo u uskoj saradnji s partnerima, gdje se radi na podizanju zapo{ljavanja mladih ljudi, kazao je nacionalni program-menad`er YERP-a Erol Mujanovi}. Zabrinjavaju}i je broj mladih koji `ele napustiti BiH, oko 60 posto, pa su organizirani i programi usavr{avanja jezika i informatike. - @elimo da {to ve}i broj mladih osposobimo da se sna|u u ovom sistemu na tr`i{tu rada. To je razlog zbog ~ega nismo sva sredstva usmjerili samo na sufinansiranje zapo{ljavanja, nego i stjecanje znanja i vje{tina za tr`i{te rada, dodao je Mujanovi}.

Isti~e da su plate rudara u posljednjim mjesecima sa 580 KM pove}ane na 840 KM, koliko je iznosila prosje~na plata za mart. Svi su izgledi da }e prosjek aprilske plate biti oko 900 KM, {to je najve}i prosjek u ovom preduze}u. Plan proizvodnje uglja u tri pogona zeni~kog rudnika za teku}i mjesec iznosi 29.600 tona, prenosi Fena.

60 POSTO @ELI OTI]I Zabrinjavaju}i je broj mladih koji `ele napustiti BiH, oko 60 posto, pa su organizirani i programi usavr{avanja jezika i informatike
Realizacija projekta bit }e putem kantonalnih slu`bi. Prednost }e dobiti oni koji rade u proizvodnim i uslu`nim djelatnostima. Pripravni~ki sta` traje {est mjeseci za SSS i 12 mjeseci za V[S i VSS.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 089 - 11. 5. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.467424 1.416085 26.444465 0.080527 0.261650 0.739413 1.685915 0.565032 0.250008 0.217824 1.548120 0.871033 2.222281 1.358783 0.048981 1.958367

1.955830 1.471102 1.419634 26.510742 0.080729 0.262306 0.741266 1.690140 0.566448 0.250635 0.218370 1.552000 0.873216 2.227851 1.362188 0.049104 1.963275 USD1.60010 BAM2.173749

1.955830 1.474780 1.423183 26.577019 0.080931 0.262962 0.743119 1.694365 0.567864 0.251262 0.218916 1.555880 0.875399 2.233421 1.365593 0.049227 1.968183

Tuzlaputevi: Proradila asfaltna baza
Nekada{nja uzorna firma Tuzlaputevi pro{le godine do{la je u ste~aj. Tamo su ih doveli mutni privatizacijski poslovi, iznajmljivanje radnika i opreme CPM-u i brojne druge nepravilnosti. Ste~aj, ipak, nije zna~io i likvidaciju. Mnogo {ta ukazuje na to da bi se sad moglo ustvrditi da je po~eo oporavak ove firme. Zajedni~kom akcijom ste~ajnog upravnika i radnika, pokrenuta je velika asfaltna baza. Svakog dana sve je vi{e posla, pa se u firmu vra}aju i radnici koji su svojevremeno poslani na biro. Sada slijedi najva`niji zada tak - vra ti ti iz gu blje nu koncesiju i pokrenuti vlastiti kamenolom. Ako se uve`e prelazno rje{enje za osiguranje kamena, bit }e vremena i za koncesiju i pravo na eksploataciju. Meganizacija Tuzlaputeva je godinama razvla~ena {irom Bosne, a radnici su svojevremeno pred odlazak na biro

SDR (Special Drawing Rights) na dan 09. 05. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 09. 05. 2011 =

blokadom saobra}ajnice poku{ali podsjetiti nadle`ne da im je preduze}e planski uni{tavano.

OSLOBO\ENJE srijeda, 11. maj 2011. godine
Stanje i budu}nost elektroenergetike u BiH

BIZNIS I EKONOMIJA

21

Lanac vrijednosti za zapo{ljavanje

Strah od mraka
Budu}nost se ne mo`e kreirati bez dr`avne strategije Kori{tenje slivova Drine, Neretve i Trebi{njice mogu} izvor novih problema
Izgradnja sedam novih elektrana u Federaciji BiH je nerealna, ba{ kao i o~ekivanje da }e novac za tu investiciju odnekud sti}i, ustvrdio je ju~er prof. dr. Mirza Ku{ljugi}, u~estvuju}i u javnoj raspravi o stanju i budu}nosti bh. energetike, odr`anoj u Sarajevu. Organizator, Bosanskohercegova~ki komitet CIGRÉ, njom je po~eo realizaciju programa stru~nog i nau~nog preispitivanja stanja bh. elektroenergetike, u namjeri da doprinese ra{~i{}avanju postoje}ih i artikuli sa nju no vih pred sta va o ovom sektoru. Uvodni~ari su bili i Azra Hajro, dr. Fadil Nadarevi} i Savo Nikoli}. Stavovi koje su iznijeli, kao i nakon toga vo|ena rasprava smatraju se konkretnim doprinosom sre|ivanju dru{tvenih, politi~kih i ekonomskih prilika u BiH.
Otvoriti nova tr`i{ta za bh. proizvo|a~e

POVEZIVANJE
potencijalnih partnera
Sa javne rasprave elektroenergeti~ara u Sarajevu
Foto: D. ]UMUROVI]

Po pamet u Zagreb
Na`alost, to sre|ivanje ide veoma te{ko, a neki potezi i odluke u elektroenergetskom sektoru ukazuju na to da se nastavlja razgradnja BiH. Svijetla perspektiva koja je bh. javnosti u projektima izgradnje novih objekata (anga`iranja doma}ih kompanija, otvaranja novih radnih mjesta, ve}a socijalna sigurnost gra|ana) ju~er je zatamnjena s nekoliko neprijatnih saznanja. Pojedina~ni interesi se guraju u dugoro~ni plan razvoja; elektroprenosna mre`a se neadekvatno odr`ava i neblagovremeno zanavlja; sve se odvija bez reakcije nadle`nih institucija; nema koordinacije u optimalnom kori{tenju slivova Drine, Neretve, Trebi{njice i, ukoliko u vezi s tim ne bude konsenzusa, dobit }emo samo nove probleme. Konstatirano je da znanje i struka ne mogu do}i do izra`aja. Radije uzimamo strano nego doma}e. Spomenuto je: Hrvatska ima samo jednu termoelektranu, a mi sve stuMirza Ku{ljugi}

DOMA]I KADROVI Ispravno bi bilo da formiramo vlastiti tim od deset, dvadeset veoma stru~nih kadrova kakvih imamo u na{im elektranama i Energoinvestu pa da nam oni otklone zablude i ponude rje{enja
ulaganja). Uz sve to, insistira se na izradi dr`avne strategije razvoja ovog sektora. Zaklju~uju}i raspravu, predsjednik Bh. komiteta CIGRÉ Rusmir Mahmut}ehaji} je rekao da postoji saglasnost oko toga da budu}nost BiH u cjelini mora biti bolja, kako ona bliska, tako i ona daleka. No, ona nije mogu}a bez elektroenergetske politike i strategije, razumijevanja energetike i elektroenergetike. Da bi se ona ostvarila, neophodno je da se i na podru~jima koja elektri~nom energijom opslu`uju elektroprivrede HZ-HB i RS-a o ovome raspravlja i da se „prevazi|e getoizacija u ovom sektoru“ . - Bez toga }emo dalje tonuti u mrak, ustvrdio je Mahmut}ehaji} i najavio da }e rasprave o ovome biti organizirane u Mostaru, Banjoj Luci i Tuzli.
H. ARIFAGI]

Cilj projekta je podizanje konkurentnosti bh. firmi, prvenstveno u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije
Razvojni program UN-a organizirao je ju~er u Sarajevu, u sklopu svog projekta „Stvaranje lanca vrijednosti za zapo{ljavanje“, koji finansira holandska vlada u iznosu od 1,98 miliona dolara, tre}u me|unarodnu konferenciju povezivanja potencijalnih partnera. [ef projekta Ismar ]eremida je rekao da je cilj projekta podizanje konkurentnosti bh. firmi, prvenstveno u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije. Projekt traje od septembra 2009. godine i bit }e zavr{en u oktobru. Kao rezultat projekta, do sada je otvoreno novih 400 radnih mjesta, {to je zna~ajno u vrijeme aktualne ekonomske krize i recesije. Jedan od ciljeva projekta je me|usobno uvezivanje firmi, da se sklope nova poznanstva i partnerstva te otvore nova tr`i{ta za bh. proizvo|a~e da bi oni mogli iza}i na nova tr`i{ta. Me|u u~esnicima konferenci-

400 ZAPOSLENIH Kao rezultat projekta, do sada je otvoreno novih 400 radnih mjesta
je bio je i Adrie de Roo, ata{e za poljoprivredu pri holandskoj ambasadi u Zagrebu, odakle pokriva cijeli region, koji je ukazao na me|usobno nepoznavanje zapadnog Balkana i Holandije kada je u pitanju poljoprivreda. - Ova zemlja ima povoljnu klimu, konkurentnu radnu snagu, zemlji{te i infrastrukturu, dok Holandija ima ekspertizu i do mi nan tan po lo`aj na me|unarodnom tr`i{tu u oblasti poljoprivrede. Svi ovi faktori se mogu kombinirati na povoljan na~in, smatra on dodav{i da je jedan od njegovih zadataka da se premosti taj jaz, a ova konferencija je idealna prilika za to.

dije naru~ujemo isklju~ivo od instituta „Hrvoje Po`ar“ iz Zagreba. Ispravno bi bilo da formiramo vlastiti tim od deset, dvadeset veoma stru~nih kadrova kakvih imamo u na{im elektranama i Energoinvestu pa da nam oni otklone zablude i ponude rje{enja. Na djelu su brojni napadi na cjelovitost bh. elektroenergetskog sistema, {to se odra`ava i na cijenu elektri~ne energije, pa je, prema tvrdnji Nikoli}a, njegova budu}nost upitna.

Nipo{to privatizacija
Ve}ina u~esnika u raspravi dala je za pravo Ku{ljugi}u, prema ~ijem scenariju bi trebalo definirati tr`i{nu poziciju i, u skladu s njom, korporativnu strategiju i istra`iti mogu}nost saradnje elektroprivrednih kompanija (izme|u ostalog i koordinacijom izgradnje novih proizvodnih kapaciteta kori{tenjem mehanizma zajedni~kog

Obuka za HACCP menad`ere
Sa ra jev ska kon sul tan tska ku}a Bio-base }e od 23. do 27. maja organizirati novu obuku za zvanje HACCP menad`er (savjetnik za kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane i bolesti prenosivih hranom). Na edukaciji o temi „HACCP sistem i njegova implementacija“ mogu u~estvovati pojedinci s radnim iskustvom i bez njega, stru~njaci i uposlenici iz ugostiteljstva, proizvodnje, distribu ci je, tran spor ta i trgo vi ne hranom, veterine, sanitarnog in`enjerstva, prehrambene tehnologije, poljoprivrede, agronomije, biohemije, hemije, biologije i tr`nim inspektoratima. Edukativni program za zvanje HACCP menad`er taje vi{e od ~etiri godine i podr`an je od federalnog Ministarstva okoli{a i turizma. Edu ka ci ju je do sa da pro {lo vi {e od 400 oso ba iz BiH, a u

RS: Aukcija
trezorskih zapisa
Prva aukcija trezorskih zapisa RS-a od 30 miliona KM bit }e odr`ana danas na Banjalu~koj berzi. Ministarstvo finansija RS-a je 26. aprila donijelo rje{enje o emisiji trezorskih zapisa. Planirani iznos emisije je 30 miliona KM, a nominalna vrijednost trezorskog zapisa je 10.000 KM, s datumom dospije}a 11. novembra. Narodna skup{tina RS-a usvojila je odluke o kratkoro~nom zadu`ivanju RS-a emisijom trezorskih zapisa radi razvoja finansijskog tr`i{ta RS-a i potrebe za prevazila`enje kratkoro~ne neuskla|enosti prihoda i rashoda u bud`etu RSa, navedeno je u rje{enju koje je potpisao ministar finansija Zoran Tegeltija. Nakon dono{enja rje{enja o emisiji, Ministarstvo finansija je 3. maja uputilo javni poziv za u~estvovanje na aukciji trezorskih zapisa. RS emitira trezorske zapise radi finansiranja privremenog bud`etskog deficita proiza{log iz gotovinskog toka.

po slje dnje vri je me in te res is ka zu ju i oso be iz su sje dnih ze ma lja. Po zavr{etku edukacije polaznicima se dodjeljuju certifikati. HACCP, kao sistem kontrole sigurnosti hrane, reguliran je Zakonom o hrani i Zakonom o veterinarstvu, a jedan je i od preduvjeta za izvoz na tr`i{te Evropske unije.

22 BERZANSKI IZVJE[TAJI
1.780,72
BIFX

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE
1.183,49
ERS10

1.026,81

SASX-10

1.067,79

SASX-30

1.129,98

BIRS

2.243,39

FIRS

Trgovanje na Banjalu~koj berzi

Sarajevska berza

NAJVE]I RAST
ostvario BH Telecom
U sklopu 57 transakcija ukupno su prometovana 35.003 vrijednosna papira
Tokom ju~era{njeg trgovanja na Sarajevskoj berzi – burzi ostvaren je ukupan promet od 114.874,44 KM. U sklopu 57 transakcija ukupno su prometovana 35.003 vrijednosna papira. Promet na kotaciji iznosio je 56.860,06 KM, u sklopu 38 transakcija prometovano je 32.756 vrijednosnih papira. Na ko ta ci ji kom pa ni ja trgovalo se od 5.308,72 KM, u sklopu {est transakcija prometovana je 391 dionica. Na kotaciji kompanija pro- Ukupan dnevni promet 114.874,44 KM met je ostvaren dionicama Bosnalijeka 2.052 dionice. Na primarnom slobodnom d.d. Sarajevo. Kurs ovog emitenta je tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Tvornica cementa iznosio 13,58 KM. Na kotaciji fondova ostvaren je promet Kakanj d.d. Kakanj od 27.748,57 KM. od 41.204,82 KM, u sklopu osam transa- Kurs ovog emitenta iznosio je 25,00 KM. Promet na sekundarnom slobodnom kcija prometovane su 7.154 dionice. Na kotaciji fondova najve}i dnevni promet tr`i{tu iznosio je 2.513,55 KM, u sklopu ostvaren je dionicama ZIF BIG investici- jedne transakcije prometovano je 195 dione grupe d.d. Sarajevo od 38.203,47 onica. Na sekundarnom slobodnom tr`iKM. Kurs ovog fonda iznosio je 5,79 KM. {tu promet je ostvaren dionicama emitenNa kotaciji obveznica ostvaren je pro- ta Trgovina Borac d.d. Travnik. Kurs met u ukupnoj vrijednosti od 10.346,52 ovog emitenta iznosio je 12,89 KM. Na tr`i{tu za emitente u ste~aju nije biKM, u sklopu 24 transakcije prometovano je 25.211 obveznica. Obveznicama ra- lo zaklju~enih transakcija. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabitnih potra`ivanja Federacije BiH trgovalje`ile su dionice emitenta BH Telecom lo se od 8.926,19 KM, dok je obveznicama stare devizne {tednje FBiH ostvaren d.d. Sarajevo od 0,51 posto i dostigle su cijenu od 21,61 KM, dok je najve}i dneukupan promet od 1.420,33 KM. Na primarnom slobodnom tr`i{tu os- vni pad registrirao emitent Trgovina Botvaren je promet od 55.500,83 KM, u rac d.d. Travnik od 13,95 posto i dostigao sklopu 18 transakcija prometovane su cijenu od 12,89 KM, saop}io je SASE.
Obavljeno 75 transakcija

Pala vrijednost
akcija ~etiri fonda
Ostvaren je promet od 178.235,39 KM
Na Banjalu~koj berzi tokom ju~era{njeg trgovanja ostvaren je promet od 178.235,39 KM, kroz 75 transakcija. Od akcija na slu`benomberzanskomtr`i{tu, lista B, najve}i promet je ostvaren akcijamaTelekomaSrpske a.d. BanjaLuka, trgovalo se u iznosu od 69.652,40 KM, po prosje~nojcijeni od 1,70 KM, ~ime je ostvarenrast u odnosu na pro{lo trgovanje za 0,59 posto. Ukupan promet obveznicama na ju~era{njem trgovanju iznosio je 52.763,54 KM. Od obveznica najvi{e se trgovalo obveznicama Republike Srpske - izmirenje ratne {tete 1 u vrijednosti od 22.701,47 KM. Prosje~na cijena ovih obveznica ostvarila je rast od 0,13 posto. Od akcijazatvorenihinvesticionihfondova najve}i promet je ostvaren akcijama ZIF Zepter fonda a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 23.837,30 KM, po prosje~noj cijeni od 6,57 KM po akciji. Akcije dva fonda su ostvarile rast prosje~ne cijene, od ~ega su najve}i rast imale akcije ZIF JahorinaKoin a.d. Pale0,97 posto, ju~er se ovim akcijama trgovalo po prosje~noj cijeni od 5,19 KM. Akcije ~etiri fonda su ostvarile pad prosje~ne cijene, a gubitnik dana me|u fondovima su akcije ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina-5,80 posto, ovimakcijamatrgovalose po prosje~noj cijeni od 0,065 KM. Od hartija od vrijednosti na slobodnom berzanskomtr`i{tunajve}ipromet je ostvarenakcijamapreduze}aKomo a.d. Modri~a, trgovalo se u iznosu od 3.606,00 KM, po prosje~noj cijeni od 0,15 KM. Od akcija na slobodnomberzanskomtr`i{tu pad cijenazabilje`ile su akcijesamojednog emitenta, i topreduze}aLutrija RS a.d. Banja Lukakoje su ostvarile pad od -1,04posto i trgovalo se po cijeni od 1,90 KM po akciji, u vrijednosti od 927,20 KM, saop{tila je berza.

Banjalu~ka berza Kursna lista za 10. maj 2011.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Elektrodistribucija a.d. Pale Hidroelektrane na Drini a.d. Visegrad Hidroelektrane na Trebisnjici a.d. Trebinje Rafinerija ulja a.d. Modrica RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik Telekom Srpske a.d. Banja Luka Tr`nica a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 4,19 11,01 0,065 5,19 8,17 5,72 3,95 6,57 0,48 -1,52 -5,8 0,97 -1,45 -1,38 0 0 4,19 11,01 0,065 5,19 8,2 5,8 3,95 6,58 4,19 11,01 0,065 5,19 8,06 5,7 3,95 6,21 107 65 6.532 123 398 118 20 3.630 448,33 715,65 424,58 638,37 3.252,62 675,40 79,00 23.837,30 0,7 0,7 0,701 0,257 0,354 1,7 1,49 -4,11 0 -3,71 -19,94 -2,75 0,59 -0,67 0,7 0,7 0,701 0,257 0,354 1,7 1,49 0,7 0,7 0,701 0,257 0,354 1,7 1,49 2.000 1.000 13.600 1.000 15.000 40.972 2.080 1.400,00 700,00 9.533,60 257,00 5.310,00 69.652,40 3.099,20

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 10. maj/svibanj 2011.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF CROBIH FOND DD MOSTAR KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA E PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE 42,66 41,06 37,00 34,01 32,67 87,03 0,15 0,15 -0,03 -2,83 -1,01 0,03 42,70 41,10 37,00 34,01 32,81 87,03 42,60 41,00 37,00 34,00 31,83 87,03 5.647 4.926 4.329 4.329 4.348 1.632 2.409,12 2.022,72 1.601,73 1.472,24 1.420,38 1.420,33 4 4 5 5 5 1 5,79 5,35 -0,11 0,00 5,80 5,35 5,79 5,35 6.593 561 38.203,47 3.001,35 7 1 13,58 -0,02 13,69 13,50 391 5.308,72 6

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Bonel a.d. Banja Luka Komo a.d. Modrica Lutrija RS a.d. Banja Luka TP Matex a.d. Banja Luka Republika Srpska - stara devizna {tednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {stete 4 0,18 0,15 1,9 0,7 84,33 38,98 37,5 37,02 36,78 0 0 -1,04 0 -1,37 0,13 1,11 -0,27 -0,57 0,18 0,15 1,9 0,7 84,33 39 37,5 37,12 36,99 0,18 0,15 1,9 0,7 84,33 38,9 37,49 37 36,11 2.615 24.040 488 635 7.323 58.234 14.383 39.000 12.712 470,70 3.606,00 927,20 444,50 5.557,94 22.701,47 5.392,97 14.436,00 4.675,16

BH TELECOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE [IPAD KOMERC DD SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ TRGOVINA BORAC D.D. TRAVNIK

21,61 5,00 65,06 63,35

0,51 0,00 -1,28 -1,01

21,61 5,00 65,12 64,00

21,61 5,00 65,00 63,00

60 300 150 230

1.296,60 1.500,00 9.758,96 14.590,70

1 1 5 5

3,00 0,00 25,00 -0,01 12,89 -13,95

3,00 25,00 12,89

3,00 24,99 12,89

202 1.110 195

606,00 27.748,57 2.513,55

2 4 1

NAFTA

PLIN

ZLATO

SREBRO

ALUMINIJ

P[ENICA

KUKURUZ

115,72

$ 0,16 %

4,19

$ 1,06 %

1.518,80

$ 1,04 %

38,58

$ 3,96 %

2,615

$ 1,37 %

811,50

$ 2,66 %

716,00

$ 1,20 %

OSLOBO\ENJE srijeda, 11. maj 2011. godine

SARAJEVSKA HRONIKA 23

TRNOVO Klizi{te Bogati}i ne miruje

Ku}a se sru~ila na branu
Na prirodu ne mo`emo uticati, ka`e Veli} • Prema procjenama stru~njaka, potrebno deset miliona maraka
Ma{inska ku}a, tik uz korito @eljeznice, sru~ila se na branu hidroelektrane 3. maja, potvrdio je ju~er za Oslobo|enje Esad Veli}, pomo}nik na~elnika Op{tine Trnovo u Slu`bi za Civilnu za{titu. - Mo`emo moliti Boga da se ne{to ne desi, jer na prirodu ne mo`emo uticati. Svaki dan dva ili tri puta obi|emo klizi{te kod hidroelektrane u Bogati}ima, a da li se ne{to poduzelo, znamo koliko i svi ostali. Niko ne dolazi, ostalo je na tome da je Vije}e ministara BiH zadu`ilo entitetske vlade i dvije elektroprivrede da izdvoje sredstva od ukupno 500.000 KM kako bi se uradio projekat hitne sanacije, istakao je Veli}.

Dijelovi Ma{inske ku}e na brani

Foto: A. KAJMOVI]

Direktno ugro`en i objekat Edukacionog centra

Procjena ura|ena
Prema Veli}evim rije~ima, na klizi{tu se slije`e ogromna koli~ina vode, ono se postepeno pomjera, a u Op{tini Trnovo se nadaju da ne}e biti naglog uru{avanja. - Klizi{te je na granici entiteta, imamo izuzetnu saradnju sa Op-

{tinom Trnovo, ali lokalne uprave nemaju ni nadle`nost ni resurse za rje{avanje ovakvog proble ma. Pre ma pro cje na ma stru~njaka, za potpunu sanaciju klizi{ta Bogati}i trebalo bi izdvojiti i do deset miliona maraka, napomenuo je Veli}. Veli} je podsjetio da je Vlada FBiH formirala interventnu radnu grupu, ~iji je i on ~lan, a koja je predlo`ila palijativne i druge mjere vezane za jedno od

najve}ih klizi{ta u dr`avi. - Napravili smo procjenu ugro`enosti u slu~aju najgoreg, a primarna obaveza bila je za{tita lokalnog stanovni{tva. Dakle, nadle`ni su upozoreni, naglasio je pomo}nik na~elnika Trnova.

Ne mo`e preko mosta
Podsje}amo, klizi{te u Bogati}ima aktiviralo se u aprilu pro{le godine, a tada je re~eno kako bi se u korito @eljeznice moglo

sru~iti 1,5 tona kubika zemlje. Tada bi brana dostigla visinu od nekoliko metara, protok vode bi stao i ugrozio sva naselja uzvodno od Bogati}a. Prva faza projekta sanacije, koji ~eka formiranje vlasti, uklju~uje izradu elaborata o sanaciji klizi{ta kao osnove za izgradnju glavnog projekta te monitoring nad ovim podru~jem Trnova. Prilikom ju~era{nje posjete hidroelektrani, uposlenici Elektro-

privrede BiH su nam kazali kako su od ~elnih ljudi ove institucije, nakon 3. maja, dobili nare|enje da nikoga od prolaznika ne pu{taju da prelazi preko mosta na brani. Odmah iznad Ma{inske ku}e, klizi{tem je direktno ugro`en i Edukacioni centar Elektroprivrede, a prema rije~ima radnika, objekat se jo{ nije sru{io samo zbog jakih temelja.
J. MILANOVI]

Zavr{ena Liga malih {ampiona

Anes, Faris i Belmin najbolji u fudbalu
U organizaciji FC Novi Grad - FC Olimpic, a uz podr{ku Op}ine Novi Grad i Nogometnog saveza BiH zavr{ena je Liga malih {ampiona u fudbalu. U konkurenciji {esnaest {kola prvo mjesto zauzela je O[ "Fatima Guni}". Drugo mjesto zauzela je O[ Sokolje, a tre}e mjesto Osnovna {kola "Behaudin Selmanovi}". Za najboljeg igra~a Lige progla{en je Anes Dedovi} iz O[ Sokolje, za najboljeg golmana Lige progla{en je Belmin [ehovi} iz O[ "Behaudin Selmanovi}", a najbolji strijelac Lige {ampiona bio je Faris Rapa iz O[ "Fatima Guni}". Ina~e, Op}ina Novi grad svake godine u bud`etu izdvaja oko 30.000 maraka za ovaj projekat. Takmi~enje po~inje u septembru, kada se igra razigravanje, te zavr{ava u maju. J. M.

Nastavak aktivnosti za otkup zemlje u vodozoni

Utro{ene 4.253.332 KM
Zavod za izgradnju je zadu`en da u istom roku sa~ini okvirnu procjenu sredstava koja bi se mogla prikupiti po osnovu naknade za legalizaciju bespravno izgra|enih objekata do kraja 2011.
U organizaciji Ministarstva prostornog ure|enja i za{tite okoli{a Kantona, mi nis tar Abid Ju si} ju~er je odr`ao radni sastanak sa predstavnicima Zavoda za izgradnju KS-a, KJKP Vodovod i kanalizacija, Op}ine Ilid`a, Pravobranila{tva Ilid`e, Zavoda za planiranje razvoja KS-a i Ministarstva privrede, vezan za realizaciju Programa rje{avanja imovinsko-pravnih odnosa u vodoza{titnim zonama Sarajevskog polja. Konstatovano je da je uspje{no realizirana I i II faza Programa rje{avanja imovinskopravnih odnosa u vodoza{titnim zonama iz naknade za legalizaciju bespravno izgra|enih objekata. Istaknuto je i da je za realizaciju pomenutih faza obezbije|eno i utro{eno 4.253.332,40 KM. S obzirom na to da je Program realiziran u cijelosti, razmatrana je inicijativa Zavoda za izgradnju o pripremi novog programa imaju}i u vidu da sredstva od legalizacije bespravno izgra|enih objekata kontinuirano pristi`u. Ova inicijativa je prihva}ena, te je zaklju~eno da u roku od deset dana KJKP ViK, u skladu sa ranije utvr|enim prioritetima za rje{avanje urgentnih pitanja otkupa zemlji{ta koji je utvrdila Vlada, dostavi Ministarstvu prostornog ure|enja i za{tite okoli{a prijedlog prioriteta za nastavak rje{avanja imovinskopravnih odnosa. Zavod za izgradnju je zadu`en da u istom roku sa~ini okvirnu procjenu sredstava koja bi se mogla prikupiti po osnovu naknade za legalizaciju bespravno izgra|enih objekata do kraja 2011, nakon ~ega bi se pristupilo izradi novog programa i njegovom upu}ivanju Vladi KS-a na izja{njenje.

Sastanak predstavnika institucija kod ministra Jusi}a

24 SARAJEVSKA HRONIKA
Otvorena zajednica za osobe sa intelektualnim pote{ko}ama

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Nastavak sjednice kantonalne Skup{tine

Sve vi{e tu`bi
To je veliki atak na bud`et Kantona. Razlog podizanja tu`bi je umanjenje naknada za topli obrok i regresa bud`etskim korisnicima, isti~e pravobraniteljica Vasvija Teftedarija

bud`etskih

korisnika

Za sada u zajednici `ive ~etiri stanara

Radost ~lanova Sumera
Ovo je novi socijalni model koji pomenutoj populaciji omogu}ava `ivot u zajednici uz stalni nadzor socijalnih radnika i psihologa, ka`e ^ano
Sumero organizacija civilnog dru{tva, koja djeluje na za{titi ljudskih prava, otvorila je ju~er u Ulici Behd`eta Muteveli}a prvu stambenu zajednicu pod nazivom “@ivot u lokalnoj zajednici za osobe sa intelektualnim pote{ko}ama“. Stambena zajednica nastala je iz potrebe da se ovim osobama pru`i mogu}nost samostalnog `ivota, koji }e im omogu}iti uklju~ivanje i u~e{}e u lokalnoj zajednici. Tro{kove iznajmljivanja i pla}anje re`ija snosi Soro{ fondacija koja je u saradnji sa Sumero organizacijom omogu}ila bolji `ivot za osobe sa pote{ko}ama. Koordinator ovoga projekta Sabina ^ano obja{njava kako je ova zajednica novi socijalni model koji pomenutoj populaciji omogu}ava `ivot u zajednici i dru{tvu uz stalni nadzor socijalnih radnika i psihologa. “Ovakva stambena zajednica pru`a mogu}nost osobama sa pote{ko}ama da `ive gdje oni `ele, te da se samostalno brinu o sebi uz profesionalnu podr{ku i nadzor. U ovoj zajednici sada `ive ~etiri osobe koje su postale aktivni sudionici lokalne zajednice“, ka`e ^ano. Direktor Sumero organizacije Haris Haveri} ocjenjuje kako je ovo dobra prilika da se poka`e humanost prema ovakvim osobama. “Najve}i problem je taj {to su institucije za zbrinjavanje ovih osoba prepune, a i uvjeti su lo{i za razvoj i socijalizaciju osoba sa pote{ko}ama. Osnivanjem stambene zajednice ove vrste, mi poma`emo osobama da prona|u svoj put i svoju budu}nost“ ka`e , za Oslobo|enje Haveri}, te dodaje kako postoji saradnja sa dr`avnim organima, ali jo{ nije bilo konkretne pomo}i. Za stanara ove zajednice, Irhana Kuli}a, ovo je radostan dan, jer, kako ka`e, `ivio je na mnogo mjesta, a ova zajednica je ne{to najljep{e {to mu se desilo u `ivotu.
A. ^ERKEZ

Tu`be se mahom presu|uju u korist bud`etskih korisnika
Foto: D. ]UMUROVI]

SOS Dru{tveni centar

Tre}a radna sjednica Skup{tine Kantona, odnosno njen nastavak, odr`an je ju~er, a prva ta~ka dnevnog reda bio je prijedlog odluke o utvr|ivanju postojanja javnog interesa za osnivanje tehni~kog muzeja Sarajevo. Me|utim, nju je premijer Kantona Fikret Musi} ispred predlaga~a povukao sa dnevnog reda. Premijer Musi} povla~enje ta~ke obrazlo`io je naknadnim sa zna nji ma u pa uzi izme|u odr`avanja prvog dijela i nastavka sjednice Skup{tine. - Do{li smo u me|uvremenu do nekih novih saznanja. Naime, Nadzorni odbor Elektroprivrede BiH je smijenjen i ovo preduze}e poslovalo je s gubitkom u pro{loj godini, a s obzirom na to da bi ono trebalo biti investitor u izgradnji ovog muzeja, povla~im prijedlog s dnevnog reda dok se ne razrije{i situacija u preduze}u, istakao je Musi}.

Ko koga zove na Dane Igmana?

Najve}a rasprava na sjednici Skup{tine vodila se oko izvje{taja o radu Fonda KS-a za izgradnju i o~uvanje grobalja {ehida i poginulih boraca, memorijalnih centara i spomen-obilje`ja `rtava genocida. Naime, pojedini zastupnici bili su nezadovoljni koli~inom sredstava i na~inom na koji se ona raspodjeljuju prilikom organiziranja manifestacije povodom odbrane Igmana. Upitno je bilo 24.000 KM utro{enih za re`iranje manifestacije Dani odbrane Igmana. - Kada se planira manifestacija povodom odbrane Igmana, postoji pet pododbora. Uprkos svemu tome, na manifestaciju se ne pozivaju najzaslu`niji. Ne znam po kojoj osnovi se dobijaju poslovi za organizaciju ove manifestacije i kako se de{avaju ovakve stvari, istakao je Danis Tanovi}, zastupnik NS-a. Elmedin Konakovi}, zatupnik SDA, kazao je kako je ova manifestacija izuzetno dobro organizovana. - Znam da rad u pododborima nije pla}en i zbog toga ne treba davati neke negativne konotacije ovom doga|aju. Na Igmanu se okuplja nekoliko hiljada ljudi i svi koji su bili gore, mogu posvjedo~iti da je manifestacija odli~no organizovana, dodao je Konakovi}. Na kraju su usvojeni i izvje{taji o radu Kantonalnog stambenog fonda i Fonda za izgradnju stanova za ~lanove porodica {ehida i poginulih, ratne vojne invalide, demobilizirane borce i prognane osobe za pro{lu godinu. du i finansijskom poslovanju Fonda Kantona za izgradnju stanova za ~lanove porodica {ehida i poginulih boraca, ratne vojne invalide, demobilizirane borce i prognane osobe, izvje{taj o radu sa izvje{tajem o finansijskom poslovanju Fonda KSa za stipendiranje i {kolovanje djece boraca, poginulih boraca i poginulih civila - `rtava rata IKRE za 2010. godinu, izvje{taj o radu Profesionalne vatrogasne brigade KS-a za 2010. sa finansijskim pokazateljima i izvje{taj o realizaciji plana povratka Kanton i iz njega za period 1. 1. - 31. 12. 2010. godine, sa osvrtom na problematiku obezbje|enja alternativnog - privremenog smje{taja i plan povratka u KS i iz njega za 2011.
S. HUREMOVI]

Muzej na ~ekanju
Zastupnik Na{e stranke Predrag Kojovi} podsjetio je da je ova ta~ka u vi{e navrata povla~ena s dnevnog reda. - Zastupnici u Skup{tini mogu dati svoj stav o osnivanju ovog muzeja bez obzira na nadzorni odbor Elektroprivrede, kazao je Kojovi}. Nakon toga, na red je do{ao izvje{taj o radu Pravobranila{tva Kantona Sarajevo za 2010, a pravobraniteljica KS-a Vasvija Teftedarija kazala je da je porast tu`bi iz radnih odnosa u stalnom porastu. - Svaki dan pristi`u nove tu`be i to je veliki atak na bud`et Kantona. Razlog njihovog podizanja je umanjenje naknada za topli obrok i regresa bud`etskim korisnicima koji su nakon toga tu`ili Kanton. Redom se tu`be presu|uju u njihovu korist, naglasila je Teftedarija. Zastupnik Kojovi} ponovo je prodiskutovao i ovu ta~ku i istakao kako je Kanton napravio gre{ku jer je svjesno prekr{io zakon. - Kanton je u 82 posto od uku pnog bro ja slu~aje va tu`en. Povla~enje po sudovima izuzetno je skupo i taj novac bi se trebao utro{iti za smanjenje kriminala u ovom kantonu, pojasnio je Kojovi}.

Proslava 11. ro|endana
U okviru proslave 11. godi{njice postojanja SOS Dru{tvenog centra “Herman Gmeiner“ koji je osnovan , s ciljem da djeci i mladima ponudi sigurno i udobno mjesto za obrazovni, kreativni, preventivni, te socijalni razvoj, ju~er je u prostorijama Centra organiziran niz edukativnih i zabavnih sadr`aja. Tako su organizovane igre bez granica, kreativne radionice, plesne ta~ke djece iz SOS vrti}a, muzi~ko-zabavni program i ve~ernja zabava. A. M.

Izvje{taji iz 2010.
Zastupnici su nakon toga usvo ji li iz vje {taj o im ple mentaciji odluke o pro{irenom obimu prava za kori{te nje or to ped skih po ma gala, lijekova, medicinskosanitetskih sprava i materijala za RVI iz KS-a za 2010, izvje{taj o radu i finansijskom poslovanju Kantonalnog stambenog fonda Sarajevo za 2010, izvje{taj o ra-

Isklju~enja struje
Odr`avanje postrojenja moglo bi dovesti do prekida u napajanju strujom trafopodru~ja: od 9 do 10.30 sati Vraca 2 i 3, od 9 do 15 Mujani}, Dej~i}i, Donja bio~a, Gornja i Donja luka, Dujmovi}i, Godinjske bare, Gornja bio~a 1 i 2, Gornje luke 2, Hrastovi, Kobilja Glava 5, Bla`uj kamenolom, Mijanovi}i, Ribari}i, Ostoji}i, Trebe~aj, Triglavska i Ledi}i, a od 9 do 15.30 sati Podlugovi 1. Bez struje }e od 13.30 do 15 sati biti Zagreba~ka 7 i Stadion Grbavica, od 10.30 do 12 Vraca 4 i 5, a od 12 do 13.30 sati Spomen-park Vraca i Vraca 1.

OSLOBO\ENJE srijeda, 11. maj 2011. godine

SARAJEVSKA HRONIKA 25
DE@URNI TELEFON

Uz obalu @eljeznice u Sokolovi}-Koloniji

Po~ela gradnja nove ceste
U du`ini od 330 metara radi se dio puta od mosta Alije Izetbegovi}a do d`amije • Pje{a~ka i biciklisti~ka staza
Izgradnja nove trase puta u Sokolovi}-Koloniji, uz sami tok @eljeznice, po~ela je prije nekoliko dana. Put }e polaziti od mosta Alije Izetbegovi}a i zavr{avat }e se na Ratnom mostu. Saobra}ajnica se radi u du`ini od 1,3 kilometra, {irina kolovoza je {est metara sa pje{a~kom i biciklisti~kom stazom, a pored njih cijelom du`inom pru`at }e se zeleni pojas. Ova dionica puta }e se raditi u vi{e etapa, koje }e se nakon zavr{etka povezivati sa uli ca ma u na se lju i odmah stavljati u funkciju. Sredstva }e u cijelosti obezbijediti Op}ina Ilid`a. Za izvo|a~a radova je na tenderu oda bra na fir ma TB In`enjering iz Breze. KM. Po{to su radovi po~eli nedavno, za sada se skida povr{inski sloj, vr{i se {iroki iskop kako bi se moglo uraditi niveliranje i tamponiranje podloge, ka`e Mirsad ^u{e vi}, po mo}nik na~elnika Op}ine Ilid`a za razvoj, investicije i komunalne poslove. Imovinskopravni odnosi sa Turskim koled`om su zavr{eni i obavljeno je pomjeranje ograde na dijelu trase koja se radi. Kako o~ekuju u Op}ini Ilid`a, radovi na ovoj etapi bi trebali trajati od 60 do 90 dana, u zavisnosti od vremenskih prilika. Za sada su osigurana sredstva samo za ovu dionicu, a nastavak radova se mo`e o~ekivati u Z. T. narednoj godini.

276-982

VA@NIJI TELEFONI

U toku {iroki iskop na trasi ceste

- Trenutno je u toku izgradnja prve etape u du`ini od 330 me ta ra, od mos ta do skretanja za d`amiju u Soko-

lo vi}-Ko lo ni ji, gdje }e se cesta uklju~ivati na sada{nju sao bra}aj ni cu. Vri je dnost ove eta pe je oko 400.000

KJKP Rad sklopio ugovor sa Op}inom Centar

Olimpijski bazen Otoka Jeftinija tromjese~na karta
U `elji da gra|ani ma omogu}i da kvalitetno i povoljno provode slobodno vrijeme u predstoje}im ljetnim mjesecima, Uprava Olimpijskog bazena Otoka odlu~ila je da svoje usluge do 31. maja ponudi pod povoljnim uslovima. Najnovija ponuda je tromjese~na karta, koja podrazumijeva neograni~eno kori{tenje bazena, teretane i saune. Povla{tene kategorije (u~enici, studenti, invalidi, {ehidske porodice i porodice poginulih boraca) za tromjese~nu kartu trebaju izdvojiti 100 KM, a cijena redovne tromjese~ne karte za ostale korisnike iznosi 200 KM.

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Uprava za inspekcijske poslove KS 033/770 100 (od 8 do 16 sati) 061/252 252 (od 14 do 22 sata) Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

Radovi u ulicama Turhanija i \oke Mazali}a

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

Po~ela popravka ulica na Marindvoru
U ulicama Turhanija i \oke Mazali}a na Marindvoru u toku je sanacija kolovoza, odnosno postavljanje novih ivi~njaka, a potom i polaganje sloja asfalta, saznali smo od Ahmeda \ipe, portparola KJKP Rad, ~iji radnici i izvode radove u centru grada. “Pre ma ugo vo ru ko ji smo po tpi sa li sa Op}inom Centar, vrijednom 150.000 KM, sanacija ovih ulica te izgradnja potpornog zida u Kalemovoj ulici 24 - 26, ~iji radovi su, tako|er u toku, planirano je da budu zavr{eni do kraja idu}e sedmice“, kazao je \ipa. U zajedni~kom projektu Op}ine i KJKP Rad u narednom periodu po~e}e sanacija i asfaltiranje sljede}ih ulica: Abdurahmana Muharemije, dijela ~ikme Muhameda ef. Pand`e 14 do Ulice Hasana Bibera 29, potom asfaltiranje Ulice Fadila Jahi}a [panca od 101 do 105, te izme|u brojeva 11 i 17.
Mr. B.

PORODILI[TA

6 9

DJEVOJ^ICA DJE^AKA
Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18, a radnim danima i u 9.30, Travnik svakim danom u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22, Ve li ka Kla du {a sva ki dan u 15.30, Visoko svaki dan u 8.45, 10.45 i 15.15, Visoko-Kakanj svaki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18, 19.30 i 20 sati, Zenica svaki dan u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem, Zenica svakim danom u 21 sat preko Visokog i Kaknja, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 autoputem, Zenica ne saobra}a subotom, nedjeljom i pra znicima u 5.30 prekoVisokog i Kaknja.

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

AVIONI Polasci:
Beograd 6.30 i 16.35, Cirih via Banja Luka 7, Zagreb 6.30 i 16.15, Be~ 7.35 i 14.55, [tokholm/Geteborg 10, Minhen 12.55, Istanbul 14.25 i 19, Ljubljana 14.35, Budimpe{ta 14.50, Frankfurt 15, Ankona 17.55

Dolasci:
Istanbul 8.50 i 13.25, Ankona 10.25, Beograd 11.25 i 21.55, Minhen 12.15, Cirih 13.30, Ljubljana 14.05, Be~ 11.10, 14.10 i 21.35, Budimpe{ta 14.20, Zagreb 15.45 i 22, Geteborg/[tokholm 18, Frankfurt 21

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Ro-

terdam i Amsterdam utorkom i subotom u 8, a ~etvrtkom u 16 sati, Den Hag utorkom u 8, a ~etvrtkom u 16 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9, Berlin ~etvrtkom i subotom u 8, Dor tmund, Essen, Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i [tutgart svaki dan u 8, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Minhen svakim danom u 8, a subotom i u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svakim danom u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 10, 14.30 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, Vela Luka i Herceg-Novi pet-

kom u 11 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Banja Vru}ica svaki dan u 15.15 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svakim danom osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14, i 15 i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svakim danom u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de-Ustikolina svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski

26

KULTURA

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Jubilarne 30. pozori{ne/kazali{ne igre BiH u Jajcu

Putnici kroz (ne)vrijeme

Nose sretnije
lice BiH u svijet
Sarajevo }e narednih sedam dana biti svjetska prijestolnica stihova. Ove godine }e nam do}i gosti iz svih krajeva svijeta od Amerike, Rusije do arapskih zemalja, Turske i zemalja iz regije
Me|unarodna knji`evna manifestacija Sarajevski dani poezije, koja ove godine obilje`ava jubilej - 50 godina od osnivanja, otpo~et }e dana{njim sve~anim otvorenjem u 13 sati u Zemaljskom mu ze ju BiH. Ju~er su odr`ana dva programa, koji su bili uvod u bogati niz doga|aja {to }e potrajati do 18. maja. U Domu pisaca promovirana je publikacija “Putnici kroz (ne)vrijeme“ o 50 godina Sarajevskih dana poezije, koju su uradile pjesnikinje i knji`evnice Ferida Durakovi} i Fadila Nura Haver. Publikacija je predstavljena uz sudjelovanje urednica, te pjesnika Mileta Stoji}a i Had`ema Hajdarevi}a. cije, uspjela sam rekonstruisati 50 godina manifestacije, zna~i zlatni pir. Radila sam sa velikom rado{}u. To je bilo poniranje u vrijeme i nevrijeme. Nije Dru{tvo pisaca uvijek bilo kako treba, ali zato jesu Sarajevski dani poezije. Tako da mi je tih pedeset godina u koje sam uronila donijelo nemjerljivo zadovoljstvo. Nisam tragala samo za velikim imenima koja su nam dolazila u Sarajevo iz svijeta i Evrope nego i za

Pored tuzlanske, bit }e izvedene jo{ dvije predstave u re`iji S. Kupusovi}a

“Gospo|a ministarka“ otvara zvani~ni program
Klju~ Grada Jajca bi}e simboli~no uru~en dramskom piscu i dugogodi{njem hroni~aru Igara Safetu Plakalu
Pozori{ne/kazali{ne igre Bosne i Hercegovine u Jajcu obilje`avaju dvostruki jubilej: 40 godina od osnivanja i 30. godinu festivalske produkcije i realizacije. “Rupa“ u kontinuitetu Igara, dakako, ratna je, jer posljednje 21. predratne igre odr`ane su 1991, a obnovljene su 2003. godine. lana Karad`i}a Narodnog pozori{ta RS-a iz Banje Luke, “Hamlet u selu Mrdu{a Donja ili Hamlet zna {to narod ne zna” Ive Bre{ana u re`iji Sulejmana Kupusovi}a Narodnog pozori{ta iz Sarajeva i “Koko{ka“ Nikolaja Koljade u re`iji Admira Glamo~aka sarajevskog Pozori{ta mladih. Dan predaha u zvani~nom programu i ove godine bi}e posve}en najmla|oj publici Jajca, a nakon toga bi}e izvedene jo{ tri predstave iz zvani~ne selekcije. Sarajevski ratni teatar SARTR izve{}e predstavu “Osipate se polako, Va{a Visosti“ Mirka Kova~a u re`iji Gorana Damjanca, Bosansko narodno pozori{te iz Zenice “Spa{ene“ Edwarda Bonda u re`iji Jovice Pavi}a, a sarajevski Kamerni teatar 55 izvodi predstavu “Krokodil Lacoste“ Zlatka Top~i}a u re`iji Sulejmana Kupusovi}a.

Dru{tvo i Dani
Knjiga je nastala iz vrlo malo dostupnih dokumenata, prema rije~ima Feride Durakovi}: - Na osnovu istra`ivanja u Arhivu BiH i Arhivu Federa-

Ma{ta pretvorena u stvarnost
U Gradskoj galeriji Collegium Artisticum ve~eras }e u 19.30 sati, u okviru 50. sarajevskih dana poezije, biti otvorena izlo`ba skica, bilje{ki, crtarija, ma{tarija i drugih rukotvorina na{eg poznatog likovnog stvaraoca Halila Tikve{e. - To je slika mog portreta, koji se razlagao u razli~itim medijima i nije stvarao nikakav program. To je, ustvari, serija bilje`aka i sve je tu intimno ali se mo`e podijeliti sa bilo kim, rije~i su umjetnika Tikve{e. Slikarstvo je za njega „liberalna aktivnost kojom se jedna te`nja u prostranstvima ma{tepretvara u stvarnostkoja je, prijesvega, forma proistekla iz ljudskog duha, kojom se `eli izraziti izvjestan oblik istine ili ljepote“ . - Savremena umjetnost se ne iscrpljuje u samovje{tini ruke, ona pokre}e na{ unutra{nji svijet, memoriju i budi asocijacije, uvjerava da je umjetnost traganje koje predstavlja `ivot. Ona podrazumijeva uklju~ivanje svega, i stvarnost se ne odnosi samo na vidljiv svijet, ako nemate unutra{nji `ivot nemate {ta re}i. Tehnologija nije bitna ve} u~inak i kvalitet individualne imaginacije. Ona je oblikovani do`ivljaj ~uvstvenih opa`anja i kao posljedica odre|enog stupnja svijesti, tuma~iTikve{asuvremenuumjetnost. - Moderna umjetnost zahtijeva napor prisustva. Ona nema objektivnog tuma~a jer se ne mo`e potpuno razumjeti, upravo je ono

Selekcija Sulejmana Boste
Na posljednjoj sjednici Vije}a igara usvojena je zvani~na selekcija koju je za ovogodi{nje jubilarne igre obavio prof. dr. Sulejman Bosto, te raspored izvo|enja predstava u zvani~nom programu. Tako }e na sceni Doma kulture u Jajcu 4. juna, kada 30. pozori{ne/kazali{ne igre BiH po~inju, biti izvedena “Gospo|a ministarka“ Branislava Nu{i}a u re`iji Sulejmana Kupusovi}a i izvo|enju ansambla Narodnog pozori{ta iz Tuzle. Ovom doga|aju prethodit }e sve~ano otvorenje Igara, koje }e se uz izravni prijenos na BHT1 dogoditi na otvorenom prostoru ispred ~uvene Travni~ke kapije. Tom prilikom Klju~ Grada Jajca bi}e simboli~no uru~en dramskom piscu i dugogodi{njem hroni~aru Igara Safetu Plakalu. Prvoj predstavi prethodit }e i otvorenje Izlo`be plakata i grafi~kog designa tandema Kurt & Plasto u foajeu Doma kulture. Slijede izvedbe predstava “Moj brat“ Neboj{e Bradi}a u re`iji Mi-

Prate}i sadr`aji
U Jajcu je formiran poseban organizacioni odbor koji }e se pobrinu ti za {to bo ga ti je pra te}e sadr`aje u kojima se planira i niz drugih predstava manjeg formata, izlo`bi i muzi~kih priredbi. Ovogodi{nje igre u Jajcu zavr{avaju se u nedjelju, 12. juna, sve~anim uru~enjem priznanja i nagrada koje }e tako|er biti izravno preno{eno na BHT1, ka`e se u informaciji koju smo dobili iz PRESS slu`be Pozori{nih/kazali{nih igara BiH.

Halil Tikve{a

{to se ne da objasniti najjasnije. Ovi moji radovi, nastali u posljednjihpedesetgodina, nemaju preciznih datuma, ni naziva. Nisu definisani, jer definisati zna~i banalizirati, re}i }e Tikve{a uo~i otvorenja izlo`be. Sarajevska publika }e izlo`bu mo}i pogledati do 3. juna.

Danas u Zagrebu

Promocija monografije o vakifima i vakufima
„Sarajevski vakifi i njihovi vakufi 1462-2001 – od Isa-bega Ishakovi}a i Gazi Husrev-bega do Adil-bega Zulfikarpa{i}a“ naziv je monografije ~iji je autor Majo Dizdar, i koja }e biti promovirana danas u Zagrebu. Promotori su prof. dr. sci. Sead Berbe ro vi} i his to ri~ar dr. Di no Mu jad`evi}, uz videoprezentaciju autora o nastanku Monografije. A Monografija je nastala kao plod autorove saradnje sa Bo{nja~kim institutom i uz pomo} Adil-bega Zulfikarpa{i}a, kao i uz likovni anga`man slikara Ismara Mujezinovi}a. Promovirana je u Bo{nja~kom institutu u Sarajevu, a promocije su nastavljene ovom zagreba~kom i skorom mostarskom, kao i u drugim gradovima u BiH.

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA

27

Knji`evna srijeda

Dru`enje sa Ned`adom Ibri{imovi}em
Biblioteka Sarajeva i Multimedijalni centar Mak poziva na dru`enje sa Knji`evnom srijedom i gostom Ned`adom Ibri{imovi}em. O djelu Ned`ada Ibri{imovi}a, a posebno o njegovoj posljednjoj, “El-Hidrovoj knjizi“ govorit }e Sanjin Kodri} i Damir Ov~ina. Dru`enje }e se odr`ati u Multimedijalnom centru Mak (Alipa{ina 6a), ve~eras, s po~etkom u 19 sati.

Sa ju~era{nje promocije u Domu pisaca

Akcioni plan Kulturnog foruma BiH
Foto: D. TORCHE

svim interesantnim detaljima koje su Dani imali. To su bile sarajevske no}i poezije. I ova knjiga sadr`i takve male simpati~ne pri~e. Radujem se {to promovi{emo knjigu i nadam se da }e oni koji je pro~itaju u`ivati makar pola kao ja, rekla je pjesnikinja Ferida Durakovi}. A kako je pedeset godina u `ivotu svakog ~ovjeka veoma mnogo, smatra Had`em Hajdarevi} i dodaje: - Pedeset godina govori o kontinuitetu manifestacije i nadi da pro{lost i budu}nost imaju sponu i da nisu u stalnoj zava|enosti. Za sve pisce u BiH, 50 godina Dana, zna~i da je to najstarija, najva`nija, najve}a i najozbiljnija knji`evna manifestacija na ovim prostorima. Mislim da je i najstarija. Ona nosi sretnije lice BiH u svijet. Pokazuje da BiH nije samo tranzicijska, humanitarna ili antikorupciona ~injenica nego da je kulturalna ~injenica koja ima svoje mjesto na kulturnoj mapi. Ove godine }e nam do}i gosti iz svih krajeva svijeta od Amerike, Rusije do arapskih zemalja, Turske i zemalja iz regije. Sarajevo }e narednih sedam dana biti svjetska prijestolnica stihova.

Pjesnik Amir Brka, predsjednik Dru{tva pisaca BiH, i prof. dr. Alija Behmen, gradona~elnik grada Sarajeva, uputit }e pozdravne rije~i na sve~anosti otvorenja 50. sarajevskih dana poezije, a nakon njih u Zemaljskom muzeju BiH svoje }e pjesme ~itati bh. pjesnici Adisa Ba{i}, Slobodan Blagojevi}, Zilhad Klju~anin, Dara Sekuli}, zatim Josip Osti (BiH, Slovenija), pa Stéphane Chaumet (Francuska), Petar Gudelj (Hrvatska), Tarek Eltayeb (Sudan, Austrija), Ivan D`eparoski (Makedonija), Ibrahim Had`i} (Srbija), Mevlüt Kaplan (Turska), Uwe Kolbe (Njema~ka), Mladen Lompar (Crna Gora), Beste Sakalli (Cipar), a ugo|aju }e doprinijeti i kvintet Edina Bahti}a. U 17 sati }e u Galeriji “Mak” Muzeja knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti BiH u sklopu programa Hommage Izetu Sarajli}u biti otvorena izlo`ba pod nazivom “Moj otac Izet Sarajli}“, koju je pripremila Tamara Slavni}, o pjesniku Sarajli}u govorit }e Josip Osti i prof. dr. Marko Ve{ovi}, a odabrane knji`evne odlomke glumac Miodrag Trifunov. ku{avale smo obezbijediti podatke za svaku godinu manifestacije. Postoje po dvijetri godine, a da nema materijala u arhivi. Uz veliku pomo} Oslobo|enja, u njihovom arhivu smo prona{le dokumentacije i izvore. To nam je jako pomoglo. Veoma smo za hval ne Oslo bo|enju. Prvo {to su nam otvorili pristup dokumentima, a drugo {to se imalo {ta prona}i. Samo uno{enje podataka u jednu ovakvu publikaciju, koji se odnose na u~esnike i programe, bili bi vrlo suhoparni bez onoga {to su mediji pisali i pratili u svojim izvje{tajima. Ima takvih podataka koji otkrivaju du{u jedne manifestacije kroz 50 godina. Punim srcem mogu re}i da mi je rad na ovom projektu bio ne{to najljep{e, od svih poslova koje sam radila u `ivotu. Uvid u 50 godina `ivota jedne manifestacije pravo je ~udo. Istinski sam u`ivala. Drugi doga|aj uo~i otvaranja Sarajevskih dana poezije priredio je Goethe institut BiH u svome prostoru. Bila je to knji`evna ve~er s njema~kim pjesnikom Uweom Kolbeom pod nazivom “Tajne svetkovine poezije“ Moderator je bio . bh. pjesnik Stevan Tonti}.
Mr. SEKULI]

Hommage Izetu Sarajli}u

Potcijenjeni pozori{te i knjiga
BiH ima strategiju kulturne politike - decidan je Ibrahim Spahi}: - To govorim zbog toga {to se u mnogim javnim istupima pri~a o tome da je nema. BiH ima usvojenu strategiju jo{ od 2008. Taj dokument jo{ vrijedi, a iz njega se vidi {to su na{e obaveze, kazao je predsjednik kongresa Kulturnog foruma na prvoj konferenciji za novinare, a nakon odr`avanja kongresa Kulturnog foruma u BiH. Otomekoliko je zanimanjejavnosti za ovu temu, svjedo~i i podatak da je samoOslobo|enjeimalosvognovinarana konferenciji, kojem je Spahi} govorio i o deklaraciji Kulturnog foruma BiH, te akcijskom planu za provedbu ostvarivanja deklaracije, odnosno ostvarivanja strategije kulturne politike BiH i novoj kulturnoj politici, zatim o europskom integracijskom projektu u oblasti kulture iz programa 2007 – 2013. Spahi} je naglasio da imamo jaku regionalnu suradnju u mnogim oblastima, a u svojoj zemlji nemamo ozbiljnu koordinaciju: - Kulturna politika zahtijeva decentralizaciju i ostvarivanje principa da svaki ~ovjek ima pravo pristupa i razvoja svojih talenata i interesa u kulturi. Odnosno, kultura je

Foto: D. TORCHE

Tesaloniki, Rim i Kazablanka

15. bijenale mladih Mediterana odr`at }e se ove godine u oktobru u gradu Tesaloniki, u novembru u Rimu i u februaru Kazablanki. Tema je „Simbioza“ Na{i mladi umjetnici od . 18 do 30 godina mogu prijaviti svoje projekte (literatura, gastronomija, muzika, vizuelne i primijenjene umjetnosti) do 15. juna. Rezultati }e biti objavljeni do 25. juna, najavio je Ibrahim Spahi}. za svakog ~ovjeka istovremeno. Nemaju nikakvog smisla odvojeni sistemi bilo da je rije~ o arhivi ili pozori{tu... Nemogu}e je napraviti dobar projekt ako nema dobre materijalne podloge, zato se u sve vi{e programa uklju~uje sve vi{e dr`ava. Prema Spahi}evim rije~ima, do sada je tema kinematografije bila prenagla{ena kod nas, jer ima jak publicitet, a potcijenjeno pozori{te, kao i sve ono {to su radili bibliotekari, arhivari, izdava~i... Mr. S.

Zahvalnost Oslobo|enju
Za Fadilu Nuru Haver, rad na monografiji Sarajevskih dana poezije imao je dvije strane: - Jedna je nekako bila rudarska. Bio je te`ak posao tra`enja dokumentacije. Po-

Intervju: Mersad Berber

U`as od zaborava
Charles Simic

Pod surovim vjetrovima Istorije
60 godina “Lovca u `itu“

Holden u ra`i

28

OGLASI

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

U skladu sa Memoradumom o razumijevanju potpisanim izme|u Federalnog zavoda za zapo{ljavanje, kantonalnih/`upanijskih slu`bi za zapo{ljavanje i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija UNDP i Odlukom Upravnog odbora Federalnog zavoda za zapo{ljavanje, broj 01/1-49-2509/11 od 27. 4. 2011. godine, Federalni zavod za zapo{ljavanje i Razvojni program Ujedinjenih nacija UNDP raspisuju

za u~e{}e u Programu sufinansiranja zapo{ljavanja mladih osoba bez radnog iskustva „400+“ koji se realizira posredstvom kantonalnih/`upanijskih slu`bi za zapo{ljavanje Pozivaju se poslodavci koji su zainteresirani da uz finansijsku podr{ku zaposle mlade osobe bez radnog iskustva, starosne dobi do 30 godina, prijavljene na evidenciju slu`bi za zapo{ljavanje u Federaciji BiH prije objavljivanja javnog poziva, da se prijave na javni poziv. Podsticajne mjere Za Program su osigurana sredstva u iznosu od 1.217.712 KM za zapo{ljavanje 404 osobe iz ciljne grupe u Federaciji BiH na osnovu: • sufinansiranja zapo{ljavanja 348 osoba srednje stru~ne spreme (SSS — III i IV stepena) u trajanju od {est (6) mjeseci u neto iznosu od 402 KM mjese~no • sufinansiranja zapo{ljavanja 56 osoba visoke i vi{e stru~ne spreme (VSS i V[S) u trajanju od dvanaest (12) mjeseci u neto iznosu od 563 KM mjese~no Federalni zavod za zapo{ljavanje i UNDP }e sufinansirati iznos neto pla}e, dok je poslodavac du`an snositi tro{kove poreza i doprinosa na utvr|eni iznos pla}e, s tim da u skladu sa svojim aktima i finansijskim mogu}nostima poslodavac mo`e utvrditi i iz svojih sredstava ispla}ivati ve}i iznos pla}e od iznosa predvi|enih Programom. Prednost pri odobravanju podsticajnih sredstava po Programu Kod odobravanja sredstava, namijenjenih za sufinansiranje zapo{ljavanje mladih bez radnog iskustva iz ciljne grupe, prioritete imaju poslodavci kod kojih se obezbje|uje ve}e zapo{ljavanje u: - proizvodnoj djelatnosti - izvozno orijentiranoj djelatnosti - proizvodnom i uslu`nom zanatstvu - poljoprivredi, prvenstveno u proizvodnji organske hrane. Ne}e se sufinansirati zapo{ljavanje za osobe ~iji se prijem vr{i posredstvom Agencije za dr`avnu slu`bu. Programom se ne}e obuhvatiti poslodavci koji su koristili kreditna ili bespovratna sredstva iz poticajnih mjera Zavoda ili slu`bi, a nisu ispo{tovali obaveze u skladu sa zaklju~enim ugovorima, odnosno nisu zaposlili predvi|en broj radnika i ne vra}aju redovno dobivena sredstva. Prijava na javni poziv Uz prijavu na javni poziv, pravno lice podnosi Slu`bi sljede}e dokumente: • Zahtjev za sufinansiranje zapo{ljavanja mladih osoba bez radnog iskustva uz obrazac Potrebe za mladim osobama za koje se podnosi zahtjev (Forma zahtjeva i obrasca je dostupna u nadle`nim biroima za zapo{ljavanje, pisarnici Slu`be ili na web stranici Zavoda i Slu`be) • Ovjerenu kopiju rje{enja iz sudskog registra za obavljanje djelatnosti ili ovjerenu kopiju rje{enja o registraciji samostalne djelatnosti • Kopiju identifikacijskog broja • Kopiju bilansa stanja i bilansa uspjeha za posljednji obra~unski period, odnosno obrazac SPR-1053 / Specifikaciju za utvr|ivanje dohotka od samostalne djelatnosti • Broj ra~una u poslovnoj banci na koji }e se sredstva dozna~iti • Kopiju deponovanih potpisa ovla{tenih osoba • Dokaz - uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu poreza i doprinosa • Uvjerenje o trenutnom broju zaposlenih osoba • Odluku o prijemu novih radnika u radni odnos na odre|eno vrijeme nakon odobravanja sredstava po Programu • Ovjerenu izjavu: - da }e osobu, ~ije se zapo{ljavanje sufinansira, sa VSS i V[S spremom zadr`ati u radnom odnosu najmanje 12 mjeseci, odnosno sa SSS spremom III i IV stepena najmanje 6 mjeseci, o ~emu dostavlja odgovaraju}i dokaz (spisak osoba, njihove potpisane i ovjerene platne liste i specifikacije pla}a ovjerene u Poreznoj upravi) - da ne}e otpustiti postoje}e zaposlenike radi zapo{ljavanja novih osoba po Programu. Javne ustanove i druge institucije koje posluju preko trezora uz zahtjev dostavljaju samo rje{enje o registraciji i dokaz da trezorski posluju. Poslodavci koji negativno posluju, koji ne izmiruju obaveze prema javnim prihodima ili koji nemaju zaposlenika ne mogu u~estvovati u Programu. Ukoliko se poslodavcu odobri zahtjev, kao uslov za isplatu avansnih sredstava i potpisivanje ugovora sa Slu`bom, a najdalje u roku od 30 dana, poslodavac dostavlja: • Ugovor o radu na odre|eno vrijeme sa osobom iz ciljne grupe ~ije se zapo{ljavanje sufinansira, u trajanju od 6 mjeseci za osobe sa srednjom stru~nom spremom (SSS III i IV stepena), i u trajanju od 12 mjeseci za osobe sa visokom i vi{om stru~nom spremom (VSS i V[S). Ugovor o radu ne mo`e biti sklopljen prije sklapanja ugovora sa Slu`bom. • Kopiju obrasca JS 3100 • Uvjerenje nadle`nog biroa za zapo{ljavanje da je osoba, ~ije se zapo{ljavanje sufinansira, brisana sa evidencije nezaposlenih • Izjavu osobe koja se zapo{ljava da je upoznata sa uslovima Programa • Kopiju diplome osobe ~ije se zapo{ljavanje sufinansira • Mjeni~nu izjavu i bjanko mjenicu kao instrument obezbje|enja odobrenih sredstava (koja }e se aktivirati u slu~aju neizvr{enja ugovorenih obaveza). Poslije zaklju~ivanja ugovora sa poslodavcem o sufinansiranju zapo{ljavanja osoba iz ciljne grupe i nakon kompletiranja preostale tra`ene dokumentacije Slu`ba }e poslodavcima isplatiti avansna sredstva za prvi mjesec, a zatim u istom iznosu sredstva za svaki naredni mjesec do isteka ugovorene obaveze sufinansiranja, nakon {to poslodavac dostavi spisak osoba ~ije se zapo{ljavanje sufinansira po ovom Programu, njihove platne liste i specifikacije pla}a ovjerene u Poreskoj upravi. Prijave/zahtjevi sa potrebnom dokumentacijom dostavljaju se neposredno ili po{tom nadle`noj kantonalnoj slu`bi za zapo{ljavanje, sa naznakom „Prijava na javni poziv za u~e{}e u programu sufinansiranja zapo{ljavanja mladih osoba bez radnog iskustva 400 +“ na adresu, kako slijedi: • JU Slu`ba za zapo{ljavanje Unsko-sanskog kantona, Branislava \ur|eva 1, 77 000 Biha}, 037/226-062 • Slu`ba za upo{ljavanje @upanije posavske, Jug I bb, 76 270 Ora{je, 031/710-680 • JU Slu`ba za zapo{ljavanje Tuzlanskog kantona, Bosne srebrene 31, 75 000 Tuzla, 035/281-388 • JU Slu`ba za zapo{ljavanje Zeni~ko-dobojskog kantona, Adolfa Goldbergera 6, 72 000 Zenica, 032/448-200 • JU Slu`ba za zapo{ljavanje Bosanskopodrinjskog kantona, Mar{ala Tita 13, 73 000 Gora`de, 038/221-546 • Slu`ba za zapo{ljavanje Srednjobosanskog kantona/Kanton sredi{nja Bosna, Had`i Ali-bega Hasanpa{i}a bb, 72 267 Travnik, 030/518-764 • Slu`ba za zapo{ljavanje Hercegova~ko-neretvanskog kantona/Hercegova~koneretvanske `upanije, Kralja Tvrtka 19, 88 000 Mostar, 036/321-824 • JU Slu`ba za zapo{ljavanje Kantona Sarajevo, \oke Mazali}a 3, 71 000 Sarajevo, 033/251-260 • @upanijski zavod za upo{ljavanje Livno, Kralja Tvrtka 5, 80 101 Livno, 034/203-306 Rok za podno{enje zahtjeva je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva u sredstvima javnog informiranja. Zahtjevi sa nekompletnom dokumentacijom ne}e se razmatrati. Obrasci za apliciranje po Programu dostupni su u nadle`nom birou za zapo{ljavanje i na web stranici Federalnog zavoda za zapo{ljavanje: www.fzzz.ba.

J AV N I P O Z I V

IPSA INSTITUT d.o.o. SARAJEVO Na osnovu ~lana 51. Statuta Dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u IPSA INSTITUT Sarajevo, te odluke Nadzornog odbora Dru{tva od 9. 5. 2011. godine, Nadzorni odbor Dru{tva objavljuje

O B AV J E [ T E N J E
O SAZIVANJU GODI[NJE SKUP[TINE IPSA INSTITUT d.o.o. SARAJEVO Skup{tina Dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u IPSA INSTITUT Sarajevo odr`at }e se 26. 5. 2011. godine (~etvrtak) u 14 sati. Skup{tina }e se odr`ati u Sarajevu, u hotelu GRAND, Mustafe efendije Pand`e br. 7, Sarajevo

DNEVNI RED
1. Izbor radnih tijela Skup{tine a. predsjedavaju}eg Skup{tine Dru{tva b. zapisni~ara c. odbora za glasanje (3 ~lana) d. ovjeriva~e zapisnika (2 ~lana) 2. Razmatranje i usvajanje godi{njeg izvje{taja o poslovanju Dru{tva sa nezavisnim revizorskim mi{ljenjem i izvje{tajem Nadzornog odbora za 2010. godinu. 3. Dono{enje odluke o rasporedu dobiti po zavr{nom ra~unu za 2010. god. prema prijedlogu Nadzornog odbora. 4. Dono{enje odluke o usvajanju Plana rada Dru{tva za 2011. godinu prema prijedlogu Nadzornog odbora. 5. Dono{enje odluke o izmjenama i dopunama Statuta (u smislu brisanja, dopune i uskla|ivanja djelatnosti sa novom klasifikacijom i promjenama u strukturi kapitala u pogledu vlasni~kih udjela).

VOZILI SMO - PEUGEOT 508

NASLJEDNIK DVA MODELA
Prema službenom stavu proizvođača novi Peugeot 508 treba popuniti prostor između dvije limuzine: predsjedničke 607 i građanske 407, te ih u kratkom roku obje zamijeniti... Str. 30

Autosvijet
OSLOBO\ENJE
srijeda, 11. maj 2011. godine

NOVITET

ŠKODA VISIOND KONCEPT

SLIKA BUDUĆNOSTI
SA KONCEPTOM VISIOND I NOVIM BREND LOGOTIPOM ŠKODA JE NAJAVILA NOVI KORPORATIVNI DIZAJN, ODNOSNO NOVE SMJERNICE PREMA KOJIMA BI SE TREBALI RAZVIJATI NJENI AUTOMOBILI BUDUĆNOSTI
STR. 33

TEST - TOYOTA RAV4 2.2 D-4D WINTER TOUCH

SNJEŽNI KRALJ

TEHNIKA

VOLKSWAGEN XL1

BORBA ZA DECILITRE
SVAKOM PROIZVOĐAČU AUTOMOBILA DANAS JE NAJVAŽNIJA VODILJA POTROŠNJA GORIVA, A PUTEM TE VODILJE ODAVNO JE KRENUO VOLKSWAGEN S NAMJEROM DA NAPRAVI AUTOMOBIL KOJI TROŠI JEDAN LITAR NA STOTINU KILOMETARA...
STR. 36

Najprodavaniji bh. SUV, sa odabranim Winter Touch paketom opreme i pojačanim 2.2-litarskim dizel agregatom još uvijek je konkurentan nekoliko godina mlađoj konkurenciji... Str. 32

30
ADAC

AUTOSVIJET
Vozili smo Peugeot 508

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

DOBAR REZULTAT ZA SANDERO

Zamjenik dv
Ugledna njema~ka organizacija za pomo} na cesti ADAC, najve}i evropski autoklub sa vi{e od 16 miliona ~lanova, ve} godinama provodi jedno od najzahtjevnijih evropskih ispitivanja pouzdanosti automobila (Pannenstatistik), a nedavno su objavljeni rezultati za proteklu 2010. godinu, koji su donijeli brojna iznena|enja. Tako je Dacia Sandero, nesumnjivo najpopularniji automobil rumunskog proizvo|a~a, jo{ jednom potvrdio svoju pouzdanost i kvalitet, osvojiv{i odli~no sedmo mjesto u klasi malih automobila, ostaviv{i iza sebe mnogo zvu~nije konkurente poput [kode Fabije, VW Pola, Opel Corse i Toyote Yaris. Na ovaj je na~in Dacia jo{ jednom potvrdila novi korporativni slogan „Dacia. Pouzdana, bez obzira na sve“ .

General Motors

NETO DOBIT: 3,2 MILIJARDE DOLARA

Poslije 19 godina Peugeot je predstavio limuzinu serije 5, koju smo vozili u Alicanteu, kulturnom i istorijskom sjedištu Costa Blance. Elegantan, nenapadan, ali markantan dizajn, široka paleta agregata, bogata oprema glavni su aduti nove „petstoosmice“...
Ve} na prvi pogled smo primijetili da je 508 izra|ena tako da se pribli`i konkurenciji. Potvr|uje to rast od 10 cm u odnosu na model 407, te ve}i me|uosovinski razmak za 7 cm, ~ime je smanjen prednji prevjes, koji je bio stara boljka „~etristosedmice“, pa je tako Peugeotova limuzina dimenzijama uz bok Opelovoj Insigniji i Fordovom Mondeu. ih hromirani rubovi prozora, koji li~e na zasebnu cjelinu. Vizuelne karakteristike Peugeota primjetne su i na zadnjem sa najbr`e rastu}im automobilskim tr`i{tem, kineskim. Iako je vanj{tina pomalo suzdr`ana, u enterijeru 508 nudi svu rasko{ koja dolikuje jednu vrhunsku limuzinu. Ono {to smo prvo primijetili je potpuno druga~iji centralni greben u odnosu na prethodne velike Peugeot modele, koji je postao malo dosadan, a imao je i nekoliko nefunkcionalnosti. Prostora na prednjim sjedi{tima ima na pretek i sti~e se osje}aj da se vozite u prostranoj 607, a sli~no je i na zadnjoj klupi, koja nudi pet centimetara vi{e u odnosu na model 407. Jedini problem na zadnjoj klupi mogli bi imati vi{i putnici, jer je jo{ uvijek evidentan nedostatak prostora za glavu, koji je `rtva padaju}e linije krova. Prtlja`nik se

Kompanija General Motors (NYSE: GM) danas je objavila iznos neto dobiti u prvom kvartalu za dioni~are koja iznosi 3,2 milijarde US dolara ili 1,77 dolara po dionici, ~ime je ovo peti uzastopni profitabilni kvartal za ovu kompaniju. Prihod se pove}ao za 4,7 milijardi, na ukupno 36,2 milijarde dolara, u pore|enju s prvim kvartalom pro{le, 2010. godine. Neto dobit za dioni~are uklju~uje i specijalne prihode u iznosu 1,6 milijardi i 0,3 milijarde dolara od prodaje vlasni~kog udjela kompanije u preduze}ima Delphi Automotive LLP i Ally Financial.

STCC

DVOSTRUKI PODIJ ZA VOLVO POLESTAR

Budi emocije
U ovoj klasi dizajn je od velike va`nosti i ~esto je upravo taj segment dokaz dru{tvenog statusa, pa se u Peugeotu nisu prepustili prevelikom eksperimentisanju sa nekim novim i neobi~nim detaljima. Obrisi limuzine su slobodne linije, bez prekida ili preloma od kraja poklopca motora do prtlja`nika, pa 508 u`ivo djeluje elegantno, a ve} na prvi pogled mogu se naslutiti vrhunski materijali unutar vozila. Prednji dio vozila nagla{ava najvi{e agresivnosti i budi emocije, koje vas tjeraju da po`elite da vozite ovaj automobil, ~ija karakteristi~na re{etka izgleda kao da pluta i kao da je odvojena od automobila. Bo~ne linije se prote`u ~itavom du`inom i djeluju nenametljivo, a nagla{avaju

Bezbjednost Ukoliko se iz automobila izvadi elektronski ključ za vrijeme rada motora, oglasiće se zvučno upozorenje
dijelu vozila, na kojem dominiraju LED svjetla, oblikovana tako da neodoljivo podsje}aju na ona sa modela 308 CoupeCabriolet. Neobi~nih i upadljivih detalja na 508 nema, jer ~ini se da Peugeot sa ovim modelom igra na kartu konzervativnosti, pogotovo zbog ~injenice da su veliki planovi

Ovogodi{nja STCC sezona (Scandinavian Touring Car Championship) startovala je 23. aprila trkom u Jyllandsringenu u Danskoj, na kojoj je Volvo Polestar Racing ostvario odli~an rezultat, dvostruki podij za voza~e Jamesa ompsona i Tommyja Rustada. Istovremeno, Volvo Polestar Racing i voza~ Robert Dahlgren, osvojili su prve bodove u FIA WTCC {ampionatu na trci u belgijskom Zolderu. „Bila je to dobra trka od starta do cilja. Ponosan sam {to sam Volvu donio prve bodove. Odli~no napredujemo“ istakao , je Dahlgren.

OSLOBO\ENJE srijeda, 11. maj 2011. godine

AUTOSVIJET
Uniroyal gume

31

vije limuzine

“Četiri po cijeni tri”

U okviru akcijske prodaje Uniroyal guma njihov ovlašteni zastupnik i distributer u BiH preduzeće Guma M d.o.o. nudi četiri nove gume, po cijeni tri...
Preduze}e Guma M d.o.o. iz Mostara je zastupnik i distributer Uniroyala (Uniroyal pripada Prvobitnu kompaniju osnovao je Continental grupi), najpoznatiOscar Engelbert daleke 1868. godine jih “ki{nih guma” u svijetu. Za u belgijskom gradu Liègu i ona se banastupaju}i ljetnju sezonu ovo vila prodajom gumene robe. Vremepreduze}e pripremilo je atraknom je Engelbert po~eo da proizvodi tivnu akcijsku prodaju Uniroyal gume za ko~ije, a zatim i bicikle, naguma Raineexpert i Rainsport kon ~ega na red dolaze i gume za au2 u dimenzijama od 13, 14, 15, tomobile. Ve} 1926. godine Engelbert 16 i 17 in~a. postaje jedan od pet najve}ih evrop- Vi{e od 30 godina Uniroyal skih proizvo|a~a guma, koji zapo{ljava brand predstavlja na visokom vi{e od 3.500 radnika. Neposredno prinivou stru~nost u razvoju ki{ne je Drugog svjetskog rata proizvodnja guma u Aachenu dose`e milion prigume. Ovaj vode}i polo`aj je mjeraka, a 1956. i ~etiri miliona. Dvidokazan kroz {irok raspon neje godine kasnije 1958. Engelbert se zavisnih testova. Postoji dobar ujedinjuje sa jakim ameri~kim partnerazlog {to je na{ slogan “Unirom i postaje ~lan globalne korporacije royal - ki{a guma” jedan od najUniroyal, jednim od tri najve}a svjetpoznatijih u cijeloj Evropi. Sa ska proizvo|a~a guma. Godine 1967. Uniroyal gumama ste sigurni na kompanija po~inje da posluje pod cesti u svakom trenutku, ~ak i imenom Uniroyal, a 1969. se integri{e kada na njoj ima ekstremno puiz Uniroyal Corporation u Continental no vode. Najvi{i nivo sigurnosti Corporation. Te godine predstavljena na mokroj cesti - to je filozofija je i prva ki{na guma u svijetu. Godine 1987. Opel uzima Uniroyal Engelbert na{eg poduze}a - izjavio je ZvoReifen GmbH kao svog dobavlja~a nimir Petrovi}, iz Guza 1986. godinu, {to daje sna`an ma M d.o.o. podsticaj razvoju kompanije. Koliki je zna~aj Po~etkom dvadesetog vijeka dobrih ki{nih guUniroyal po~inje da uvodi guma, najbolje gome za automobile sa 4x4 povori podatak da gonom uz stalnu specijalizau Njema~koj ki{a ciju na programu ki{nih gupada oko 170 dama, koje danas predstavljaju na svake godine i jedan od njegovih najva`nijih da je rizik od nesreproizvoda. }a u mokrim uslovima oko dva puta ve}i nego kada su ceste suhe. - Sigurni smo da ste sa Uniroyal gumama opremljeni za vo`nju u svim vremenskim uslovima uz maksimalnu za{titu od akvaplaninga obja{njava Petrovi}. On dodaje da se razvoj Uniroyal proizvoda temelji na intenzivnom istra`iva~kom radu i stalnim pobolj{anjima za sve komponente, od gume i konture gaznog sloja do gumene smjese. - Najkra}e re~eno Uniroyal gume su dobre na suhom, ali ~ak i bolje kad je ki{a! [to se sigurnije osje}ate, vi{e }ete mo}i u`ivati u vo`nji. Bez obzira na va{e planove, vrijeme vam vi{e ne mo`e uni{titi dan poru~uje Zvonimir Petrovi}.

ISTORIJAT

otvara jednostavno pritiskom na tipku smje{tenu na komandnoj plo~i ili na znaku „0“ na vanjskom obilje`ju 508, a nudi kapacitet od 545 litara (stotinjak litara vi{e od 407), koji se preklapanjem zadnjih sjedi{ta mo`e pro{iriti na 1.581 litru. Opremljenost ovog modela je na visokom nivou, kako i dolikuje jednoj francuskoj limuzini, pa su u ponudi ~etiri paketa opreme Access, Active, Allure i GT, koji mogu zadovoljiti sve ukuse i prohtjeve. Ve} prvi nivo opreme Access nudi sve {to zahtijeva jedan ovakav automobil, pa su razlike u paketima zaista minimalne, a jedino se izdvaja GT paket, koji obiluje sportskim detaljima i rje{enjima, kao {to su odvojene izduvne grane. Handsfree sistem za pristup i pokretanje zamjenjuje mehani~ki klju~ sa elektronskim prepoznavanjem. Dovoljno je imati elektronski klju~ u d`epu da ga vozilo na udaljenosti od 1.8 metara detektuje i automatski otklju~a vrata i omogu}i vam jednostavnim pritiskom na tipku start/stop da pokrenete agregat. Ukoliko ostavite upaljen automobil, a iz njega iza|ete sa elektronskim klju~em, oglasi}e se zvu~no upozorenje. Kod izlaska iz automobila dovoljno je rukom pre}i preko jedne od kvaka da se automobil automatski zaklju~a.

Drži cestu
Ono {to smo odmah nakon nekoliko pre|enih kilo-

metara osjetili je odli~na aerodinamika ovog automobila, pa je jasno za{to proizvo|a~ deklari{e maksimalnu brzinu od 203 km/h za 1.6 motor sa 120 KS ili 190 km/h za „dizela{“ od 110 KS. Razlog je upravo vrhunska aerodinamika (cw je samo 0,25), ali i {estostepeni mjenja~i, koji su zamijenili petostepene, koji su uglavnom bili upareni sa pomenutim agregatima. Peugeot je uvijek znao da postavi standard u smislu dr`anja ceste i, kao direktnu posljedicu, u`itak u vo`nji, pa je za model 508 preduzet veliki korak u prilago|avanju te karakteristike, kako bi omogu} ila dva tipa ovjesa. Potpuno novi tip McPherson prednjeg vje{anja dostupan je u ve}ini verzija 508 modela, dok model 508 GT sadr`i nezavisan sportski ovjes sa dvostrukim ramenima na prednjoj osovini. Ko~enje na 508 je takvo da odgovori dinami~kim svoj-

stvima automobila, pa su na prednjoj osovini, u zavisnosti od modela, tri razli~ite veli~ine diskova (najve}i za GT verziju), a na svim modelima, bez obzira na nivo opreme, prisutan je ESP, koji uklju~uje CDS (kontrola stabilnosti), AFU (hitna pomo} pri ko~enju) i REF (elektronska raspodjela sile ko~enja). Ve} dugi niz godina modeli s oznakom “40X” i “50X” ostavljaju za sobom neizbrisiv trag, zahvaljuju}i svom jedinstvenom stilu, dr`anju ceste, svestranosti i robustnosti, a vjerujemo da }e tradiciju nastaviti i novi 508, koji pokazuje naklonost ka svim nabrojanim epitetima. Sa novim modelom 508 Peugeot nastavlja svoju ofanzivu na me|unarodnim tr`i{tima. Proizvodi}e se u Francuskoj za sva tr`i{ta (osim kineskog), a od ove godine i u Kini, za najbr`e rastu}e automobilsko tr`i{te.

32

AUTOSVIJET

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Test - Toyota RAV4 2.2 D-4D Winter Touch

Kralj segmenta
Najprodavaniji bh. SUV, sa odabranim Winter Touch paketom opreme i pojačanim 2.2-litarskim dizel agregatom sa 150 KS dizajnom, opremom i dinamičkim karakteristikama je još uvijek konkurentan nekoliko godina mlađoj konkurenciji...
U pro{loj godini na tr`i{tu BiH prodata su 83 modela Toyote RAV4. Mada }e ovaj rezultat malo koga zadiviti, vredniji je kada se zna da su u istom periodu u BiH prodata samo 9.203 nova automobila, odnosno da je Toyota RAV4 sa 83 isporu~ena modela najprodavaniji SUV u na{oj zemlji. SUV klasu, te kao takav jo{ uvijek predstavlja referencu ostalim proizvo|a~ima, ali i kupcima. Najprodavaniji doma}i SUV protekle godine testirali smo u kombinaciji sa 2.2 D-Cat turbodizelski agregabila, sa formom koja prednost daje funkcionalnosti. Nekom }e se ovakav pristup dopasti, a nekom ne, ali generalno gledaju}i osnovne konture koje su zadate na modelu predstavljenom 2004. godine i danas izgledaju savremeno. Kada se naglase sa dodatnim detaljima, poput imitacije aluminijuma na zadnjem odbojniku, te krovnih nosa~a za skije, koje donosi Winter Touch paket, dobija se punopravan SUV automobil, koji dizajnom poziva na zimski avanturizam.

Definisao klasu
Ta ~injenica potvr|uje da i u poodmaklim godinama uz pomo} pro{logodi{njeg redizajna RAV4 ima snage da se izbori sa mla|om konkurencijom. Osim {to je Toyotin proizvod konstantnu popularnost RAV4 treba tra`iti u ~injenici da je on tre}a generacija automobila koji je 1994. godine ustoli~io

Ubrzanje Više od tonu i po težak RAV do 100 km/h ubrzava za 10,2 sekunde
tom sa 150 KS i akcijskim paketom opreme Winter Touch, koji je ciljano usmjeren prema ljubiteljima zimskih sportova i avantura. No krenimo redom. Dizajn, ili bolje re}i redizajn, RAV4 jedan je od {kolskih primjera klasi~no pristupa u oblikovanju automo-

Bočna peta vrata
Da je aktuelni RAV4 veteran u klasi, otkriva njegov enterijer, jer novooblikovani trokraki upravlja~, koji je do{ao sa redizajnom i ko`om presvu~ena sjedi{ta testnog modela ne uspijevaju sakriti godine, posebno ako se uporedi sa rje{enjima koje nudi mla|a konkurencija. Ipak, na funkcionalnost i nivo opreme testnog modela nema zamjerki, a japanska racionalnost zra~i iz svakog detalja. Tu je sve {to treba prosje~nom voza~u, od automatskog klima-ure|aja, preko muzi~kog sistema sa CD ~ita~em i komandi na upravlja~u, pa do tempomata i be`i~ne konekcije za telefoniranje u vo`nji. Komfor i udobnost sjedi{ta su na nivou klase, ali zvu~na izolacija ostavlja prostora za napredak, posebno

na autoputu, kada u unutra{njost RAV4 prodire previ{e zamornih {umova. Mada je u pore|enju sa direktnim konkurentima poput Volkswagen Tiguana (4.427 mm), Hyundaija SantaFe (4.675 mm) ili Ford Kuge (4.443 mm), RAV4 sa du`inom od 4.395 mm osjetno kra}i, to se nije odrazilo na njegove transportne sposobnosti. Naime u prtlja`nik RAV-a staje 450 litara, {to je u pore|enju sa Tiguanom (395 l), SantaFeom (774 l) i Kugom (360 l) svojevrsna „zlatna sredina“. Na`alost to se ne bi moglo re}i i za njegova peta vrata, jedina koja se u klasi otvaraju bo~no, te su kao takva manje prakti~na na sku~enim parkinzima od vrata prtlja`nika koja se otvaraju prema gore.

Pristojan van asfalta
Sli~an odnos je i po pitanju voznih karakteristika, jer je Toyotin

SUV i pored najkra}eg osovinskog razmaka od 2.560 mm (Tiguan 2.604 mm, Santa Fe 2.700 i Kuga 2.690 mm) po pitanju udobnosti i stabilnosti ravnopravan sa konkurencijom. Kao i ve}ina savremenih SUV-ova RAV4 se bolje snalazi na asfaltnim podlogama kojima je primarno i namijenjen. Sa RAV-om se smijete upustiti i u off-road avanture, jer mu automatski pogon na sve to~kove sa elektromagnetnim kva~ilom i mogu}no{}u trajnog uklju~ivanja 4x4 pogona to i omogu}ava. Sa klirensom od 191 mm, napadnim uglom od 28 stepeni te silaznim od 24 do 27 stepeni RAV4 predstavlja solidno sposoban automobil, ~ije su mogu}nosti vi{e nego dovoljne ve}ini prosje~nih voza~a, koji }e se tek s vremena na vrijeme upustiti u vo`nju po lo{im i zahtjevnijim putevima. Za off-road ekstreme

OSLOBO\ENJE srijeda, 11. maj 2011. godine
MOTOR: ZAPREMINA MOTORA: SNAGA: MAX. OBRTNI MOMENT: UBRZANJE 0-100 km/h: MAX. BRZINA: PROSJEČNA POTROŠNJA: MJENAČ: 4 cilindra, dizel 2.231 ccm 150 KS pri 3.600 o/min 340 Nm od 2.000 do 2.800 o/min 10,2 s 190 km/h 6,0 l, dizel 6-stepeni, ručni

AUTOSVIJET

33

Toyota nudi ~istokrvne terence poput Land Cuisera ili Hiluxa.

Racionalna kombinacija
Sa redizajnom naj~e{}i izbor doma}ih kupaca postao je 2.2-li-

tarski common-rail ~etverocilindra{, koji razvija 150 KS i 340 Nm obrtnog momenta (ranije 136 KS i 310 Nm). Za razliku od prethodnika novi motor nudi rasko{niji potencijal, te se kao takav name}e kao idealan izbor za pokretanje 1.665 kilograma te{kog automobila. U kombinaciji sa preciznim,

ali hodom predugim {estostepenim manuelnim mjenja~em, RAV4 ubrzava od 0 do 100 km/h za 10,2 sekunde. Maksimalna brzina od 190 km/h sasvim je dovoljna za ovu klasu automobila, {to u praksi zna~i da se zakonom dozvoljena brzina na autoputu od 140 km/h odr`ava s lako}om. Sna`ne disk

ko~nice na svim to~kovima, kojima asistiraju ABS, EBD i BA elektronski sistemima s uzornom sigurno{}u zaustavljaju automobil, dok ga na sigurnoj putanji u opasnim situacijama zadr`ava serijski VSC sistem (Toyotin pandan ESPa), koji diskretno opominje voza~a limitiraju}i mu pogonski potenci-

jal kada god dovode automobil do granica fizike. Ovakva kombinacija dizajna, opreme i voznih karakteristika u tijelu kompaktnog SUV po Japancima vrijedi 64.704 KM, {to je, sude}i po pro{logodi{njim prodajnim rezultatima, trenutno najzanimljivija ponuda na bh. tr`i{tu.

Škoda VisionD koncept

Novo lice češke ljepotice
Ovogodišnji sajam automobila u Ženevi ponudio je nekoliko prijatnosti, a jedno od njih se ogleda i u predstavljanu Škodinog VisionD koncepta...
Sa konceptom VisionD i novim brend logotipom [koda je u @enevi najavila novi korporativni dizajn, odnosno nove smjernice prema kojima bi se trebali razvijati njeni automobili budu}nosti, uz pomo} kojih bi ~e{ki proizvo|a~ do 2018. godine trebao da udvostru~i prodaju na svjetskom nivou. „Dobar rezultat u proteklih 20 godina vidimo kao izvanrednu osnovu za dalji rast. Do 2018. godine namjeravamo udvostru~iti prodaju, posebno na rastu}im tr`i{tima, te ponuditi ~itav niz novih modela“, izjavio je prilikom predstavljanja novog korporativnog dizajna i showcara Winfried Vahland, predsjednik Uprave [koda Auto. On je dodao da „novi nastup i znatno svje`iji logotip nagla{avaju novo raspolo`enje marke, te da koncept dizajna VisionD jasno upu}uje na zaklju~ak u kojem pravcu }e se kretati arhitektura dizajna [kode.

Jasna forma
U taboru ~e{kog proizvo|a~a automobila isti~u da VisionD koncept dizajna karakteri{u jasna i precizna forma te velika bri`ljivost i ljubav prema detaljima. „Modernim nastupom `elimo izraziti na{e nove vrijednosti marke. [koda predstavlja sinonim za privla~na vozila, inteligentne ideje i preciznu zavr{nu obradu. Sve ovo }e prezentirati na{ novi korporativni dizajn“, naglasio je Jürgen Stackmann, ~lan Uprave zadu`en za marketing i prodaju. Najva`nije promjene koje donosi novi dizajn logotipa ogledaju se u ~injenici da }e tradicionalna krilata strijela od sada stajati u centru loga, te da }e biti znatno ve}a i vidljivija.

Dosada{nja nijansa prirodne zelene boje strijele promijenjena je u svje`iju nijansu „[koda zelene boje“. Vanjski elementi krila izvedeni su u hromiranoj optici. Ostali elementi novog logotipa su i nova tipografija te redukovani spektar boja. I arhitektura izlo`benih prostora trgovaca [kode, vanjski dizajn, kao i sva interna i eksterna komunikacijska sredstva bi}e znatno modernizirani u skladu s novim smjernicama.

Pogled u budućnost
Novi jasno strukturisani logo, koji je predstavljen na ovogodi{njem me|unarodnom salonu automobila u @enevi, krasi}e sve [kodine modele od 2012. godine. Postavljen u centru prednje maske filigranske izrade, novi logo }e vizuelno simbolizirati kvalitet i uspje{nost marke [koda. S druge

strane konceptni automobil „VisionD“ je uz stilske elemente [kodinog dizajna donio i futuristi~ku notu, dugi me|uosovinski razmak i kratke prevjese, koji su omogu}ili dobijanje natprosje~no velikog unutra{njeg prostora, dok je dinami~na linija krova dodatno naglasila suvereni nastup ovog automobila. Veliki ugao otvaranja petih vrata ukazuje na visok stepen funkcionalnosti, tipi~an za marku [koda. Velika korisna vrijednost i izra`ena varijabilnost

unutra{njeg prostora interpretirane su kao klasi~ne vrijednosti marke, ali na novi, moderniji na~in. Cjelokupna pojava koncepta VisionD pru`a pogled na budu}nost automobila marke [koda. Na bazi tradicionalnih vrijednosti najuspje{nije ~e{ke marke dizajneri su stvorili inovativnu formu koja je zadr`ala [kodine poznate atribute, kao {to su funkcionalnost, preciznost i prikladnost za svakodnevnu vo`nju.

34

AUTOSVIJET

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Porsche Panamera S Hybrid

Najštedljiviji Elfer
Predstavljanjem Panamera S Hybrid modela Porsche je dao šansu alternativnim vrstama pogona, ali i pokazao svoju tehnološku moć, tako što je i u ovakvoj kombinaciji uspio zadržati sve kvalitete koji krase njegove klasične modele...
Porsche je u @enevi predstavio hibridnu verziju Panamere S, za koju u Zuffenhausenu tvrde da je naj{tedljiviji automobil u istoriji ovog proizvo|a~a. Nova Panamera je uz Cayenne Hybrid drugi Porsche automobil sa „{tedljivim“ pogonom, koji kombinuje benzinski i elektromotor. Rije~ je o kombinaciji V6 benzinskog agregata sa 333 KS i elektromotora koji razvija 47 „konja“, odnosno o ukupnom pogonskom potencijalu od 380 KS. U Porscheu navode da je pored respektabilne snage glavni kvalitet ove kombinacije niska potro{nja sa prosjekom od samo 6,8 litara, koliko renomirani njema~ki proizvo|a~ navodi u svom zvani~nom pres materijalu. Nisku potro{nju prati i ista takva emisija izduvnih gasova, koja se za ovaj segment automobila kre}e na nivou od „samo“ 159 g/km CO2. [tednji energije doprinose i Michelinovi pneumatici sa niskom otporom pri kotrljanju, koji su specijalno razvijeni za Panameru. Koliki je doprinos ovih pneumatika, najbolje govori podatak da sa standardnim gumama Panamera Hybrid S ostaruje prosje~nu potro{nju od 7,1 litre na 100 kilometara i da emituje 167 g/km CO2.

Luksuzan i štedljiv
Mada je rije~i Porsche i {tedljivost do sada bilo te{ko spojiti u jednu re~enicu, jer prva asocira na beskompromisno luksuzne automobile izrazitih sportskih performansi, a druga na odricanje od navedenog, Porsche Panamera S Hybrid poku{ava da razbije predrasude, odnosno da u jednom pakovanju ponudi najbolje od oba svijeta. Kada je rije~ o luksuzu i dinamici vo`nje, iz Porschea obe}avaju da kupci Panamere S Hyibrid ne}e biti uskra}eni ni za jedan detalj koji odlikuje klasi~ne modele, odnosno da njihov najnoviji model pru`a isti, ako ne i vi{i nivo ekskluzivnosti. Takve najave najbolje potvr|uje dizajn „hibrida“, koji se tek u detaljima, ta~nije u obliku prednjeg od-

bojnika, razlikuje u odnosu na serijski model, sa klasi~nim pogonom. Sli~no je i u luksuznom enterijeru, koji kao i do sada nudi najkvalitetnije materijale i filigransku zavr{nu obradu. Da se ispod lima nalazi hibridni pogon, otkriva tek druga~ija grafika sistema za nadzor vitalnih funkcija automobila, koja prati protok snage te intenzitet punjenje i tro{enje baterija. Novost je i krajni lijevi pokaziva~ na instrument tabli, takozvani ekonometar, koji voza~u u svakom trenutku daje do znanja kako njegov stil vo`nje uti~e na potro{nju i akumuliranje elektri~ne energije. Da Panamera S Hybrid nije obi~an demo automobil, ~iji je osnovni zadatak samo da poka`e trenutnu tehnolo{ku mo} proizvo|a~a iz Zuffenhausena, ve} realan i iskoristiv projekat, pokazuju i njene performanse, odnosno zapa`eni rezultati koje pru`a u takozvanom elektri~nom re`imu rada. Naime, Panamera S Hybrid, ~iji pogonski potencijal iznosi respektabilnih 380 KS, sa energijom iz baterija mo`e dosti}i maksimalnu brzinu od 85 km/h, {to je brzina koja joj u gradskim sredinama omogu}ava ravnopravnost sa klasi~nim limuzinama.

Baterije i ograničenja
Ipak, da se razvoj hybrida jo{ uvijek nalazi u povojima, odnosno da je zavisan od kapaciteta i te`ine baterija, pokazuje podatak da Panamera S sa potpunim elektri~nim pogonom i navede-

nom brzinom ima autonomiju od samo dva kilometra. To u praksi zna~i da }e se „elektri~na“ autonomija ovakvih automobila, pa i Porsche Panamere, u budu}nosti pove}avati onim intenzitetom kojim se bude razvijala i napredovala industrija baterija... Do tada }e se hybridi morati oslanjati na pomo} klasi~nih SUS agregata, a u slu~aju Panamere ta pomo} je poznati V6 benzinski agregat trolitarske zapremine, koji pri 5.500 obrtaja u minuti razvija 333 KS. Uz pomo} 47 „konja“ sna`nog elektromotora ovaj motor Panameru S Hyibrid do 100 km/h potjera za samo {est sekundi, sa brzinskim maksimumom koji se zavr{ava na 270 km/h. Za prenos snage odnosno uskla|ivanje rada elektro i benzinskog motora zadu`en je osmostepeni Tiptronic S automatski mjenja~, koji je preuzet od Porsche Cayenne. Jo{ jedna od posebnosti, osim be{umnog kretanja i kratkotrajne mogu}nosti vo`nje samo na elektri~nu energiju, koju nudi Panamera S Hyibrid je i vo`nja u takozvanom „bespogonskom“ re`imu, koji se u praksi ogleda u mogu}nosti isklju~ivanja benzinskog agregata pri vo`nji na autoputu do brzine 165 km/h, kada se kao pogonski potencijal koristi ranije ste~eno ubrzanje. Najjeftiniji model Porsche Panamere S Hyibrid na evropskom tr`i{tu ko{ta 106.000 eura, a cijena se lako penje prema gore, imaju}i u vidu koli~inu i vrijednost dodatne opreme, koju njema~ki proizvo|a~ nudi uz ovu limuzinu.

OSLOBO\ENJE srijeda, 11. maj 2011. godine
Novitet - BMW serije 1 M Coupe

AUTOSVIJET

35

Razjarena „jedinica“
BMW je konačno predstavio i svoj najmanji M model. Riječ je o seriji 1 M Coupe, čija pojava je mnoge podsjetila na slavna vremena, kada je evropskim asfaltom palila i žarila legendarna „M - kockica“…
Mada nije planirao, BMW je na kraju ipak popustio i odlu~io se za razvoj i proizvodnju 1 M Coupe modela. Razlog za ovakav potez je odnos ponude i potra`nja na automobilskom tr`i{tu, na kojem se sve vi{e cijene mali, kompaktni, a istovremeno svestrani automobili, koji ne ko{taju cijelo bogatstvo. Istovremeno BMW je odlu~io privu}i mla|e kupce M verzijama, za {ta se „jedinica“ pokazala kao odli~na platforma. Prvi pogled na eksterijer atletske „jedinice“ otkriva da je sportski duh, koji je izra`en dinami~nim linijama osnovnog modela, nagla{en sa nekoliko detalja, koji bi da daju do znanja da se radi o posebnoj M verziji. Provjereni recept i ovaj put glasi - novi prednji i zadnji odbojnici sa modifikovanim otvorima za vazduh, izmijenjene aerodinami~ke karakteristike, a tu su i unikatne obloge pragova, druga~iji retrovizori, zadnji spojler, nezaobilazne dvostruke izduvne cijevi, te brojni drugi ukrasni elementi. Uz adekvatnu {minku, najmanji sportski „bavarac“ je profitirao i na dimenzijama. U pore|enju sa standardnim 135i Coupe modelom M je 55 mm {iri, {to je rezultat {ireg traga to~kova. Istovremeno je sa du`inom od 4.380, te visinom od 1.420 mm 1 M Coupe postao najkra}i i najni`i model u M ponudi. U skladu sa ratni~kim bojama vanj{tine i enterijer je finalizovan u sli~nom maniru. Alcantar, aluminijumske papu~ice, profilisana sjedi{ta, vrhunski materijali, te veoma bogata oprema iz koje izdvajamo informacioni sistem sa 8,8-in~nim displejom i pristupom Internetu, samo su neki detalji koji standardno dolaze uz Seriju 1M Coupe. Power Turbo motora sa direktnim ubrizgavanjem, koji na zadnju osovinu putem {estostepenog ru~nog mjenja~a {alje 340 KS i 450 Nm, koji se u overboost re`imu pove}avaju na 500 Nm obrtnog momenta. Ovakva kombinacija rezultuje vatrenim performansama, ta~nije sprintom od 0 do 100 km/h za 4,9 sekundi, te elektronski limitiranim brzinskim {picem od 250 km/h. Ove karakteristike jo{ vi{e dobijaju na snazi kada se pogleda prosje~na potro{nja goriva od samo 9,6 litara, uz emisiju CO2 od 224 g/km. BMW Serije 1M Coupe dostupan je u tri boje: Alpin bijeloj, Sapphire crnoj i Valencia narand`astoj, a u Njema~koj startuje po cijeni od 50.000 eura.

Raskošne mogućnosti
Ono najzanimljivije ipak se krije ispod prednjeg poklopca u obliku 3.0-litarskog linijskog {estocilindri~nog M Twin-

36

AUTOSVIJET

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Tehnika - Volkswagen XL1

Kap manje - veći uspjeh
U vrijeme kada cijene derivata „crnog zlata“ skaču iz dana u dan borba za svaki potrošeni decilitar manje na stotinu pređenih kilometara postaje “prioritet” za konstruktore novih automobila. Volkswagen je jedan od onih proizvođača koji je odavno krenuo ovim putem, želeći da što prije kreira vozilo sa malom potrošnjom goriva, ali i praktičnošću neophodnom za svakodnevnu upotrebu...
Volkswagen je jo{ 2002. godine po~eo rad na “one litar car” automobilu, ~ija bi potro{nja bila svega jedan litar na stotinu kilometara. Tada se to ~inilo kao “nemogu}a misija” ali 2009. godine predstav, ljen je koncept L1, ~ija je potro{nja u prosjeku iznosila samo 1,49 l/100 km. Ohrabreni ovim rezultatom in`enjeri iz VW-a su “zasukali” rukave i na ovogodi{njem Qatar Motor Show predstavili svoje najnovije dostignu}e iz trilogije 1.0-litarskih automobila (“one litar car”), a to je najnoviji koncept Nazvan XL1. se `elite neprimije}eni “provu}i” kroz grad, autonomija u potpuno elektri~nom modu iznosi 35 km, {to je zasluga kapacitetnih litijumjonskih baterija. Kada se na sve navedeno “nadove`e” i monocoque karoserija od ugljikovih vlakana i 7-stepeni DSG mjenja~, onda ni potro{nja od 0,9 l/100 km i emisija od 24 g/km CO2 nisu nemogu}i (kod L1 36 g/km). Va`no je napomenuti da su konstruktori VW-a sa XL1 uspjeli u tome da sam automobil, osim vrlo visoke efikasnosti u potro{nji goriva, bude i dizajnom takav da omogu}ava svakodnevnu upotrebu. U XL1 voza~ i suvoza~ sjede “rame uz rame” a ne jedan iza , drugog, kao u slu~aju L1 koncepta. Vrata su izvedena kao “krila” (u Gullwing stilu), a sam automobil

Manje od litra
Odmah se mo`e uo~iti da je XL1 naprednija evolucija modela L1 iz 2009. godine, a kao i L1 i XL1 koristi hibridnu tehnologiju u kombinaciji

menzija Pola (3,970 m / 1,682 m), dok visinom od 1,156 m “parira” sportistima kao {to je Lamborgini Gallardo Spyder. Ove dimenzije XL1 omogu}avaju, pored svih pomenutih tehnolo{kih novina, da brzinu od 100 km/h na ravnom

putu odr`ava sa samo 8,4 KS, dok recimo VW Golfu 1.6 TDI sa 7-stepenim DSG mjenja~em za istu brzinu u istim uslovima treba ~ak 17,9 KS. Gotovo je sigurno da }e XL1 u}i u serijsku proizvodnju, ali je te{ko o~ekivati da }e to biti pri-

je 2013. godine, prije svega zbog serije dodatnih ispitivanja i provjera koje VW `eli da uradi. Proizvodnja bi trebala krenuti u pogonima u Wolfsburgu i Dressdenu, a kao najve}a tr`i{ta u VW-u navode Evropu, Kinu i Ameriku.

Unutrašnjost XL1 je slična klasičnim VW automobilima

dizel i elektromotor za ostvarenje ekstremno male potro{nje goriva. “Dobitnu kombinaciju” ~ine mali dvocilindri~ni TDI motor sa 0,8 litara zapremine i snage 35 kW/48 KS (kod L1 snaga je iznosila 39 KS) i elektromotor snage 20 kW/28 KS (kod L1 13,6 KS), {to ukupno daje 55 kW (75 KS) i 140 Nm obrtnog momenta. Povoljnoj potro{nji zasigurno doprinosi i mala masa od svega 795 kg, koja “udru`ena” sa niskim koeficijentom otpora vazduha od 0,186 omogu}ava dostizanje maksimalne brzine od 160 km/h. Pri tome, ubrzanje od 0 do 100 km/h iznosi uvjerljivih 11,9 sekundi (kod L1 14,3 sekundi), a ako

izra|en je i od dijelova ugljeni~nih vlakana oja~anih polimernim spojevima ({to je tehnika koja se koristi i u F1). Jo{ jedna povoljnost ovog, kako ga nazivaju “predserijskog” koncepta, jeste {to se litijum-jonske baterija mogu puniti iz standardnih ku}nih uti~nica, a sam elektromotor u odre|enim re`imima (ko~enje) mo`e raditi i kao generator kada proizvodi elektri~nu energiju za punjenje baterija. Zanimljivo je da su VW-i in`enjeri XL1 uspjeli “upakovati” u mjere VW Pola, jer je ovaj model sa du`inom od 3,888 m i {irinom od 1,665 m veoma blizu di-

Za razliku od L1, u XL1 vozač i suvozač sjede jedan pored drugog

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

37

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. subota nedjelja 07-20 07,30-19,00 07,30-15,30 08-16,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07-16 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-16 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07 20 07-20 08-16 08-18 08-16 08-20 08-15 08-20 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-18 08-15 08-17 08-16 07-17 08-19 08-16 07-17 08-17 08-17 08-17 08-17 07-20 07-20 08-20 08-19 08-19 08-18 08-18 07:30-19 08-16 08-17 08-18 07-14 07-14 08-15 08-15 08-18 08-18 08-15 08-18 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07 20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07,30-19,00 07,30-15,30

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Željezni~ka stanica Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Bra}e Begi} 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Mustafe Dovadžije 17 Sarajevo Trg solidarnosto 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo B.branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš Bogumilska 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Mehmed bega Sto~anina bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Zlatarska 12 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Univerzitetska bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Banovi}i Banovi}i Lukacav Borisa Kidri}a bb Gra~anica M.Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H.kapet.Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Maglaj S. Omerovi}a - Cara 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H.kapet.Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

38

SCENA

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Nakon prve, a uo~i druge polufinalne ve~eri Eurosonga

“Love in rewind“ veliki hit
Gotovo je sigurno da Eurosong 2012. ne}emo gledati u Zagrebu, Madridu, Minsku, Sofiji ili Skoplju (tvrde mediji koji prate kladionice)
Mjeseci i{~ekivanja Eurosonga iza nas su, a sino} je zavr{ena prva polufinalna ve~er, dok je sutra na redu druga, ona u kojoj nastupa i na{ predstavnik Dino Merlin sa pjesmom “Love In rewind“ Pitanja - koja dr`ava }e . organizirati 57. izdanje Eurosonga, ko pobje|uje u subotu, u finalnoj ve~eri, odavno se postavljaju, a evo {ta ka`u {tampa, kladionice i internet-portali. WILLIAM HILL: Francuska / UK / Estonija Mediji svake godine budno
Velika medijska pa`nja

Srbija u finalu Eurosonga

Kako sutra glasati za BiH
Na{ eurovizijski predstavnik Dino Merlin nastupit }e pod rednim brojem jedan u drugom polufinalu Eurosonga sutra u 21 sat. Predstavljat }e BiH s pjesmom „Love in rewind“. Za BiH mo`ete glasati od po~etka izvedbe pjesme “Love in rewind“ pa sve dok , voditelji slu`beno ne zatvore telefonske linije, {to zna~i gotovo cijelo vrijeme trajanja showa. Za BiH mo`ete glasati i dok se izvode pjesme drugih zemalja. Drugo polufinale Eurosonga gledajte na javnoj (dr`avnoj) televiziji zemlje u kojoj `ivite i zapamtite broj telefona (za pozive ili sms-poruke) za vrijeme izvo|enja na{e pjesme. Za BiH u 2. polufinalu Eurosonga, 12. maja mo`ete glasati iz: Austrije (orf), Bjelorusije (першы канал), Belgije (vrt i rtbf), Bugarske (bnt), Kipra (pik), Danske (dr), Estonije (etv), Makedonije (mtb), Irske (rte), Izraela (iba), Latvije (ltv), Moldavije (trm), Rumunije (tvr), Slova~ke (stv), Slovenije (rtvslo), [vedske (svt), Holandije (tros), Ukra ji ne(перший національний), Nje ma~ke (ndr/ard), Italije (rai) i Francuske (france 3). prate stanje na kladionicama. Ako je suditi po njima, sljede}e godine se selimo u Francusku. Kvota za pobjedu pjesme “Sognu“ je 2,75. Otkad je ta pjesma predstavljena javnosti, na William Hillu nije silazila sa prve pozicije. Slijede Velika Britanija (7,00) i Estonija (10,00), a na dobar plasman mogu da ra~unaju i Azerbejd`an, Ma|arska i BiH. Gotovo je sigurno da Eurosong 2012. ne}emo gledati u Zagrebu, Madridu, Minsku, Sofiji ili Skoplju. OGAE: Ma|arska / Francuska / UK Iako glasanje OGAE udru`enja nije zami{ljeno kao prognoza pobjednika, ve} kao glasanje za favorita eurovizijskih fanova, njihova glasanja uvijek privla~e veliku

pa`nju. Sva ko na ci onal no OGAE udru`enje glasa po eurovizijskom principu i nagra|uje deset pjesama poenima od 1 do 12. Borba za ovogodi{njeg pobje dni ka ve oma je ti je sna. Ma|arska ima 245 poena, a Francuska samo devet manje. Na tre}oj poziciji nalazi se Velika Britanija, a slijede [vedska, Estonija, BiH, Azerbejd`an i Danska. GOOGLE: Irska / Njema~ka / Danska Najve}i internet-pretra`iva~ na svijetu tako|er se bavi eurovizijskim prognozama. Sistem predvi|a rezultate na osnovu broja pretraga u kojima je ukucano ime izvo|a~a. Istim sistemom, Google je pogodio pro{logodi{njeg pobjednika. Ako mu to po|e za rukom i ove godine, pobijedit }e pjesma Lipstick (145 bodova). Slijede Njema~ka (104) i Danska (101), a TOP 10 popunjavaju i Estonija, Letonija, Belorusija, Izrael, Rumunija, [vedska i Slovenija. NOVINARI: Azerbejd`an / Irska No vi na ri u Di sel dor fu ta ko|er imaju priliku da glasaju i da na taj na~in predvide koje }e se dr`ave na}i u finalu. Glasovi se ne dodjeljuju pjesmama big 5 dr`ava, te se na osnovu takvog glasanja ne mo`e realno predvidjeti pobjednik Eurosonga. Novinari predvi|aju da }e se 12. maja radovati i [vedska, BiH, Dan ska, Es to ni ja, Austrija, Rumunija, Ukrajina, Izrael i Letonija. YOUTUBE: [vedska / Njema~ka Velika pa`nja posve}uje se i broju pregleda na sajtu YouTube. Iako je pjesma “Satellite“ uo~i pro{logodi{njeg Eurosonga bila najgledanija, ovakav sistem prognoze pobjednika treba uzeti sa naro~itom rezervom. Prije svega, nisu svi snimci pjesama postavljeni u isto vrijeme. Zatim, prednost imaju dr`ave sa ve}im brojem sta-

U Areni Fortuna (Esprit Arena) u Dusseldorfu sino} je odr`ana prva polufinalna no} takmi~enja za najbolju pjesmu Evrope u 2011. godini. U prvoj ve~eri ovog televizijskog showa, kojeg su pratili milioni ljudi putem svojih TV ekrana, ali i oko 24.000 njih u dvorani, nastupilo je 19 zemalja, a u finale se plasiralo njih deset. Zemlje koje su imale dovoljno dobre pjesme da su zaslu`ile jo{ jednom se predstaviti i u glavnoj, finalnoj ve~eri i ta ko po ku {a ti do ves ti Eurosong ku}i su: Srbija, Litvanija, Gr~ka, Azerbejd`an, Gruzija, [vicarska, Ma|arska, Finska, Rusija i Island.

U polufinalu su nastupili i predstavnici Poljske, Norve{ke, Albanije, Armenije, Turske, Malte, San Marina, Hrvatske i Portugala. Na{ predstavnik Dino Merlin nastupit }e u drugoj kvalifikacijskoj ve~eri sutra. U finale Eurosonga u subotu direktno su u{li [panija, Francuska, Italija, Velika Britanija i Njema~ka. Za dobru atmosferu su se pobrinuli i doma}ini showa Anke Engelke, poznata komi~arka, Stefan Raab, jedan od najpopularnijih TV voditelja u Njema~koj, koji je prije nekoliko godina i predstavljao svoju zemlju pjesmom “Wad de Had de Dudde Da” i Judith Rakers, voditeljica najgledanije informativne emisije u Njema~koj. novnika i dr`ave u kojima je Eurosong popularnija. Kakve su {anse San Marina da ikada bude prvi po gledanosti uo~i takmi~enja? Tre}i (i klju~ni faktor) - samim tim {to je neko poslu{ao pjesmu, ne zna~i da mu se svidjela. Na ubjedljivom prvom mjestu po gledanosti nalazi se {vedska pjesma “Popular“ sa gotovo 2.800.000 pregleda. Slijede pjesme “Taken by a stranger“ i “Love in rewind“.

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SCENA

39

64. me|unarodni filmski festival Cannes 2011.

Carla Bruni s Woody Allenom

Za po~etak Woody Allen
U zvani~noj konkurenciji za Zlatnu palmu 20 filmova, a me|u njima i tursko-bosanskohercegova~ki film “Bir z amanlar Anadoldu’da“ Nuri Bilge Ceylana • Gosti festivala i Johnny Deep, Angelina Jolie, Brad Pitt i Sean Penn
Specijalno za Oslobo|enje iz Cannesa

Izgleda da su Woody Allen i svakako najzna~ajnija smotra sedme umjetnosti u svijetu - Kanski filmski festival, neraskidivo povezani. Naime, i ove godine, kao i mnogih ranijih, festivalski gledala~ki auditorij na Azurnoj obali je u prilici da vidi najnovije Allenovo ostvarenje.

20 filmova u konkurenciji
Naime, 64. me|unarodni filmski festival u Kanu bi}e danas sve~ano otvoren njegovim filmom “Midnight in Paris“, koji se prikazuje izvan zvani~ne konkurencije. U tom filmu manju ulogu tuma~i francuska “First Lady“ - Carla Bruni. Selekciona komisija je za prikazivanje u konkurenciji za Grand prix Zlatnu palmu odabrala 20 filmova iz cijelog svijeta, me|u kojima }e festivalski `iri, kome ove godine predsjedava poznati glumac i u posljednje vrijeme i reditelj Robert de Niro, izabrati najbolje ostvarenje, koje po njima zaslu`uje da dobije najvi{e priznanje izra|eno od 24-karatnog zlata... Me|u tih 20 odabranih filmova, nalaze se kao rijetko kada u istoriji Kanskog festivala, brojni filmovi najzna~ajnihih i najpoznatijih svjetskih reditelja, poput spmenutog Woodya Allena, i Pedra Almodovara, Akija Kaurismakija, Terrenca Malicka, Nanija Morettija, Larsa Von Tirera, Paola Sorrentina, bra}e Jean-Pierra i Luca Dardennea... Za nas }e posebno biti interesantan film ve} afirmisanog reditelja i kanskog “poznanika“ Nurija Bilgea Ceylana “Bir zamanlar Anadolu’da“ (“Once upon a time in Anatolia“) ra|en u tursko-bosanskohercegova~koj koprodukciji, ~iji je jedan od koproducenata i Mirsad Miro Purivatra, direktor Sarajevo Film Festivala. I, evo, tih 20 “sre}nika“: “La piel que habito“ Pedra Almodovara, “L’Apollonide“ Bertranda Bonella, “Pater“ Alaina Cavaliera, “Hearat Shulayim“ Josepha Cedara, “Bir zmanlar Anadolu’da“ Nuri Bilge Ceylana, “Le Gamin au velo“ Jean-Pierra i Luca Dardennea, “Le Havre“ Akija Kaurismakija, “Hanezu no tsuki“ Naomi Kawasea, “Sleeping Beauty“ Ju“Once upon a time in Anatolia“, ~iji je jedan od koproducenata Mirsad Purivatra
Na osnovu ~lana 246. Zakona o privrednim dru{tvima ("Sl. novine FBiH", broj 23/99) i Odluke Skup{tine Dru{tva od 27. 7. 2009. godine o prodaji kompletne imovine Dru{tva, poni{tava se ranije objavljivani oglas o prodaji imovine, a objavljuje se slijede}i:

lie Leigh, “Polisse“ Maia Wenna, “The tre of life“ terrenca Malicka, “La source des femmes“ Radu Mihaileanua, “Ichimei“ (Hara-Kiri: Death of a Samurai“) Takashi Mike, “Habemus Papam“ Nanni Moretija, “We need to talk about Kevin“ Lynne Ramsaya, “Michael“ Markusa Schleinzera, “This must be the Place“ Paola Sorrentina, “Melancholia“ Larsa Von Triera i “Drive“ Nicolasa Winding Refna.

OGLAS
o prikupljanju ponuda za prodaju komplet imovine DD "Strojni" Breza u strogom centru grada, ul. Bosanska br. 40, 71 370 Breza. PREDMET PRODAJE JE: 1. Proizvodna hala I izgra|ena na k.~. 747/20 povr{ine ..................................................................945 m2 2. Proizvodna hala II izgra|ena na k.~. 747/21 povr{ine .................................................................630 m2 3. Zapo~eti poslovni prostor sa gra|evinskom dozvolom na k.~. 747/23 povr{ine ....................251,02 m2 4. Zemlji{te na k.~. 747/23 povr{ine.............................................................................................5.265 m2 5. Ma{ine za obradu metala i oprema (komplet ma{inski park) Po odluci skup{tine, cijena nekretnina od ta~ke 1 do 5 iznosi.... 900.000,00 KM s tim da se ista ne mo`e prodati ispod 800.000,00 KM Uslovi, termin i na~in prodaje: - Nekretnine se mogu pogledati na gore navedenoj adresi - Nekretnine se prodaju u zate~enom stanju na dan prodaje po modelu "vi|eno-kupljeno" - Prodaja nekretnina se vr{i putem prikupljenih pismenih ponuda na oglas o javnom nadmetanju - Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja dostave ponudu do 17. 5. 2011. godine - Dostavljene prijave na oglas moraju biti propisno zatvorene i adresirane na DD "Strojni", Breza, Ul. Bosanska 40, 71 370 Breza, sa naznakom "Ne otvaraj" - Izbor najpovoljnijeg ponu|a~a izvr{it }e komisija - Sa izabranim ponu|a~em sklopit }e se ugovor o kupoprodaji u roku od 15 dana od dana dono{enja odluke komisije o izboru najpovoljnijeg ponu|a~a - Kupac snosi sve tro{kove koji proizilaze iz ovog posla - Primopredaja komplet nekretnina }e se izvr{iti odmah po uplati kupoprodajne cijene sa poreskim obavezama, o ~emu }e biti sa~injen primopredajni zapisnik - DD "Strojni" zadr`ava pravo da poni{ti oglas Breza, 9. 5. 2011. god. DD "STROJNI" BREZA

Depp u gusarskom kostimu
Osim glavnog programa, u Kanu je najva`niji specijalni program “Un Certain Regard“ ~iji je predsjednik `irija ove , godine reditelj Emir Kusturica. Izvan konkurencije }e, osim Allenovog filma, biti prikazani i filmovi: “La Conqute“ Xaviera Durringera, “The Beaver“ Jodie Foster, “The Artist“ Michela Hazanaviciusa, “Pirates of the Caribbean: On stranger Tides“ Roba Marshala i “Bollywood - the greatest love story ever told“ Rakeysha Omprakasha i Jeffreeya Zimbalista. Prikazivanje jednog od nastavaka jednog od najpopularnijih filmova svih vremana - o gusarima sa Kariba je i razlog dolaska Johnnya Deppa na festival, a o~ekuje se da }e se na crvenom tepihu, pred kamerama hiljade fotoreportera, filmskih i TV snimatelja, pojaviti u gusarskom kostimu, kakav nosi u tom filmu.. . Osim Johnnija Deppa, od gluma~kih starova na Cannesu 2011. se o~ekuje ove godine dosta najpopularnijih, poput: Angeline Jolie, Brada Pitta, Seana Penna... Du{ko DIMITROVSKI

40 [TAMPA•TISAK•PRES

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Prihod 943 miliona, a gubitak 75 miliona KM?!
Da li Rusi izvla~e novac iz RS-a?
Bez obzira na blizu milijardu maraka prihoda od trgovine naftom i {to su njeni ukupni prilivi gotovine iznosili 2,2 milijarde maraka, Optima je pro{lu godinu zavr{ila sa gubitkom od 75,6 miliona KM
CAPITAL.BA, Banja Luka Optima grupa Banja Luka, u 100% vlasni{tvu ruske kompanije NefteGazInkor, pro{le godine je imala prihod od 943 miliona maraka, ili skoro duplo vi{e u odnosu na 2009. godinu (572 mil KM). Bez obzira na blizu milijardu maraka prihoda od trgovine naftom i {to su njeni ukupni prilivi gotovine iznosili 2,2 milijarde maraka, Optima je pro{lu godinu zavr{ila sa gubitkom od 75,6 miliona KM, podaci su iz Finansijskog izvje{taja za 2010. koji je u posjedu portala CAPITAL.ba. robe, ve}e od 900 miliona KM. Posebno bi tu bilo zanimljivo vidje ti analiti~ke ra~une, od koga su nabavljali i po kojim ci je na ma. Na ba vna ci je na bi tu tre ba la bi ti ci je na si ro ve naf te ko ju Op ti ma na bav lja za ra~un Rafinerije nafte i siro vine za Rafineriju ulja Modri~a. Ovdje je pitanje da li su ove naba vne ci je ne ve}e od tr`i{nih, jer kupuju od svog povezanog lica van BiH – ukazu je na su mnju tran sfer nih cijena i to na me|unarodnom nivou” ocijenio je za Capital , ekonomista Sini{a Bo`i}. U pri log ovoj kon sta ta ci ji Bo`i} isti~e izuzetno ogroman prihod Optime (940 miliona) i sa druge mizeran prihod Rafinerije nafte Brod od oko 50 miliona u 2009. (podaci za 2010. jo{ nisu objavljeni). Pre ba ci va njem po slo va nja (po slo va na bav ke si ro vi na i prodaje gotovog proizvoda) sa Rafinerije na Optima grupu, is ti~e Bo`i}, di rek tno su o{te}eni mali akcionari Rafinerije nafte, Rafinerije ulja i banjalu~kog Petrola. Optima Grupa je jedna od }erki firmi NjefteGazInkora u BiH. Optima je 100 odsto u ruskom vlasni{tvu i radi sve poslove, od nabavke do prodaje, za Rafineriju nafte i Rafineriju ulja, te banjalu~ki Petrol u kojim Njeftegazinkor jedan od akcionara.

Kursne razlike
Zanimljivo da su prihodi Optima grupe od prodaje robe za 53 miliona maraka manji od njene nabavne vrijednost, odnosno prodavana je jeftinije nego {to je nabavljena. Optima, ~iji je osniva~ki kapital 50 hiljada maraka, ima 812 miliona maraka obaveza, od ~ega samo na kratkoro~ne kredite otpada blizu 700 miliona maraka. Kratkoro~ni krediti su ve}i za oko 300 miliona u odnosu na 2009. godinu, a dugoro~ni za 54 miliona KM i iznose 120 miliona KM. Istovremeno Optima je u 2010. godini imala „odlive po osnovu kratkoro~nih kredita“ od nevjerovatnih 715 miliona KM. Uprava Optima grupe nije zabrinuta, to su ka`u finansijski

Rafinerija u Bosanskom Brodu 2009. je imala mizeran prihod od 50 miliona KM

gubici zbog nepovoljne kursne razlike. „To su ogromni gubici zbog velikih kursnih razlika na koje ne mo`emo uticati. Naprimjer, da smo imali milijardu maraka u gotovine na po~etku godinu, sada bi, samo zbog negativnih kursnih razlika, imali gubitak od 100 miliona KM“, ka`e prvi zamjenik direktora Optima Grupe Slavko [}epanovi}. U Finansijskom izvje{taju se navodi da su negativne kursne razlike iznosile tek 3,5 miliona maraka. Rashodi Optime iznosili su ~ak milijardu i 19 miliona.

O[TE]ENI MALI Telekom Srpske naprimjer koji manje prihoda, AKCIONARI je imao upolazavr{io je sa 146 2010. godinu Prebacivanjem miliona dobiti. poslovanja (poslova Kad se pogleda struktura prinabavke sirovina i hoda, vidi se da je povezanim prodaje gotovog pra vnim li ci ma (ben zin ske trol” i “Zovproizvoda) sa pumpe “Nestro Pe100 miliona, ko”) prodano oko Rafinerije na Optima a ostatak ostalim kupcima (tj. osgrupu, isti~e Bo`i}, talim pumpama u BiH). Pored direktno su o{te}eni toga, vidi se da su i izvozili, u vrimali akcionari jednosti od 204 miliona. Rafinerije nafte, Transferne cijene Rafinerije ulja i “U strukturi rashoda vidibanjalu~kog Petrola mo da su tro {ko vi na bav ke

Komentar

Dr`ava na ~ekanju
I veliki Franz Kafka dr`ao je iznad svog radnog stola natpis “Warten”, {to zna~i ~ekati. Umro je od tuberkuloze sa 44 godine
Novi list, Rijeka U Hrvatskoj svi ~ekaju. Rohatinski ~eka novog ministra financija, ili MMF, ili neki ~udesni preokret koji bi omogu}ila Providnost, budu}i da ni{ta drugo, kako se vidi, ne ide. Manje od 50 posto gra|ana ~eka da Hrvatska u|e u EU i da iza|u na trgove slaviti i pjevati jer misle da onda sve mora biti puno bolje. Oni drugi ~ekaju i mole boga da to propadne jer im se tamo ne ide budu}i da ne}e biti sira i vrhnja iako }e ga biti i onda, ali u fri`iderima. ono ne pokazuje takve znakove. Zoran Milanovi} ~eka izbore i kunja jer vidi da su mu zvijezde naklonjene same od sebe pa nema smisla da se bez veze satire. K}i moje prijateljice ~eka da diplomira s odli~nim da mo`e oti}i u Ameriku i tamo ostati budu}i da u Hrvatskoj nema budu}nosti, a tamo ima. Tomislav Karamarko ~eka premijerkin poraz na birali{tima pa da on postane novi vo|a HDZ-a i da se zna~ajno uzvisi u politici budu}i da je vrlo ambiciozan. Hebrang jedva ~eka da ga nazove bilo tko od novinara da mo`e re}i bilo {to. Vaha ~eka da mu Mami}, koji mu je pso vao ma ter, is pla ti no vac i da mo`e oti}i {to dalje odavde. Drugi treneri vide dobre izglede u tome {to je Vahi prekipilo pa ~ekaju da ih se pozove u Dinamo ne bi li sada nekoga od njih obasjala sre}a da ih anga`ira Zdravko Mami}, koji }e i njima tako|er psovati mater i sve po spisku, ali {ta mo`e{ kad je tako mo}an. Ante Gotovina ~eka da ga Luka Mi{eti} obrani od optu`bi za ratni zlo~in, za koje je dobio 24 godine zatvora, vjeruju}i da se njegovom advokatu mo`e prosvijetliti pamet. Mi{eti} ~eka novu tran{u para od Hrvatske vlade da mo`e u miru ozbiljno raditi ne razmi{ljaju}i o egzistencijalnim problemima koji za ~ovjeka predstavljaju veliki stres. Ustav ~eka da vidi ho}e li u njega ipak u}i Zakon o braniteljima iako pretpostavlja da to nije realno te da ga Jadranka Kosor time samo nepotrebno uznemirava zbog reklame, {to doista nije korektno. Moja susjeda ~eka da dobije sudski spor protiv nekog ro|aka koji ju je oplja~kao

prije 11 godina, ali pravosu|e je toliko prezaposleno da joj ro~i{te nije zakazano tri godine, a kad }e, ne zna se. Martina Dali} ~eka da joj istekne mandat pa da se posveti nekom biznisu jer ovo ministrovanje je ionako dave` koji se mora istrpjeti samo radi impresivnijeg `ivotopisa. Prora~un ~eka turisti~ku sezonu da bar odatle do|e neka infuzija i da se o njemu stalno ne govori da je prazan kao da je on kriv {to Vlada stalno uzima kredite. Tvrtke ~ekaju da im du`nici bar ne{to plate premda to u Hrvatskoj nije obi~aj. Ivo Sanader ~eka da ga puste iz zatvora pa da ovima zagor~a `ivot, oko za oko, zub za zub.

Simboli~na poruka
Za na tli ja ko ji pred sje dni ci Vla de izra|uje bro{eve ~eka da ona naru~i sljede}i i mozga kakvu bi figuru mogla tra`iti da mo`e opravdati ukazano povjerenje, a i da se putem njegovog djela po{alje nova sim bo li~na po ru ka, {to ga ja ko uzbu|uje i {to nikad nije mogao sanjati ni u najljep{im snovima. I veliki Franz Kafka dr`ao je iznad svog radnog stola natpis „Warten“, {to zna~i ~ekati. Umro je od tuberkuloze sa 44 godine.
Sanja MODRI]

Vrijeme i novac
Jadranka Kosor ide na iscrpljivanje i ~eka da pro|e jo{ ovo vrijeme koje joj je preostalo ne bi li se bira~ko tijelo predomislilo u pogledu promjene vlasti iako

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

41

d.d. Mostar Na temelju Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira Komisije za vrijednosne papire FBiH i Odluke o uvjetima i postupku za izdavanje i oduzimanje suglasnosti leasing dru{tvu Agencije za bankarstvo FBiH, objavljujemo:

Na osnovu ~lana 50. Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 12/10 i 16/10), ~lana 15. Pravilnika o odr`avanju javnih cesta („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 69/10) i ~lana 1. Pravilnika o licenciranju Izvo|a~a radova redovnog odr`avanja javnih cesta („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 69/10 i 3/11), Federalno ministarstvo prometa i komunikacija objavljuje

FINANCIJSKA IZVJE[]A SA 31. 12. 2010. g.
BILANCA STANJA I STALNA SREDSTVA 27.425.321 1 NEMATERIJALNA SREDSTVA 0 2 MATERIJALNA SREDSTVA 23.596.936 3 OSTALA STALNA SREDSTVA 267.428 5 DUGORO^NA POTRA@IVANJA 3.538.397 6 ULAGANJA U NEKRETNINE 22.560 IITEKU]A SREDSTVA 2.097.218 1 ZALIHE 36.485 2 KUPCI 542.755 3 DRUGA POTRA@IVANJA 517.687 4 GOTOVINA U BANKAMA I BLAGAJNI 985.607 6 Aktivna vremenska razgrani~enja 14.684 UKUPNO SREDSTVA (I+II) 29.522.539 Vanbilan~na evidencija 750.115 I KAPITAL 18.906.956 IIOBVEZE 10.615.583 1 DUGORO^NE OBVEZE 9.732.114 2 DUGORO^NA RAZGRANI^ENJA 43.761 2 TEKU]E OBVEZE 839.708 UKUPNO OBVEZE I KAPITAL 29.522.539 Vanbilan~na evidencija 750.115 RA^UN DOBITI I GUBITKA Prihod od prodaje 5.072.780 Tro{kovi prodaje 1.576.755 Bruto dobitak/gubitak 3.496.025 Tro{kovi administracije i uprave 2.502.965 Dobitak/gubitak od operativnih aktivnosti 993.060 Prihodi od financiranja 425.654 Dobici od prodaje stalne imovine 30.297 Ostali prihodi 506.620 Rashodi po osnovu kamata 702.230 Drugi financijski rashodi 20.155 Gubici od prodaje stalne imovine 92.057 Ostali rashodi 953.217 DOBITAK PRIJE POREZA 187.972 Porez na dobitak 54.627 Dobitak nakon poreza 133.345 Neto dobitak 133.345

za dostavljanje zahtjeva za licenciranje pravnih lica koja ispunjavaju uslove za obavljanje poslova redovnog odr`avanja javnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine. I Pravo u~e{}a na javnom pozivu imaju pravna lica registrovana, specijalizirana i opremljena za obavljanje djelatnosti redovnog odr`avanja javnih cesta koja ispunjavaju zahtjeve u pogledu potrebnog broja osposobljenih stru~nih kadrova kao i tehni~ke opremljenosti za obavljanje registrovane djelatnosti za koju tra`i licencu, a u skladu sa odredbama Pravilnika o licenciranju izvo|a~a radova redovnog odr`avanja javnih cesta („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 69/10 i 3/11) II Pravna lica koja dobiju licencu za obavljanje poslova redovnog odr`avanja javnih cesta odgovorna su za poslove koje budu obavljali, posebno u pogledu primjene va`e}ih zakonskih propisa i pravila struke, te kori{tenja ispravnih ure|aja i opreme u obavljanju tih poslova. III Licenca pravnim licima koja ispunjavaju uslove iz ~lana 2. gore navedenog Pravilnika o licenciranju daje se na period od ~etiri(4) godine za obavljanje poslova: -Redovnog odr`avanja javnih cesta u Federaciji BiH IV Zahtjev za izdavanje licence iz ta~ke I javnog poziva pravno lice podnosi Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija. Uz zahtjev se prila`e: 1. Ovjerena kopija rje{enja o upisu u sudski registar, sa identifikacionim brojem i {ifrom djelatnosti 2. Uvjerenje od nadle`nog kantonalnog suda da se ne vodi krivi~ni postupak za odgovorno lice (ne starije od 3 mjeseca) 3. Uvjerenje nadle`nog suda da odgovorno lice nije osu|ivano za privredni prestup nespojiv s du`no{}u direktora pravnog lica, pet godina od dana pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne (ne starije od 3 mjeseca) 4. Potvrdu Porezne uprave o upla}enim porezima i doprinosima 5. Bilans stanja za prethodnu godinu i ra~un dobiti i gubitka za prethodnu godinu 6. Popis i stru~na osposobljenost zaposlenika izvo|a~a koji }e biti anga`ovani na poslovima odr`avanja javnih cesta (Obrazac: STRUKTURA ZAPOSLENIKA) sa dokazima o odgovaraju}oj stru~noj spremi za osoblje i sa potvrdom od nadle`ne ustanove MIO/PIO o urednom podmirenju obaveza (ne starijem od 6 mjeseci) 7. Referenc-lista o u~e{}u na poslovima redovnog odr`avanja javnih cesta. 8. Ovjeren popis sredstava rada i opreme koja }e se koristiti za radove redovnog odr`avanja cesta (Obrazac: POPIS OPREME, VOZILA I MA[INA) sa dokazom o vlasni{tvu (ra~uni, carinske deklaracije ili saobra}ajne dozvole) 9. Dokaz o zadnjem obavljenom periodi~nom pregledu sredstava rada i opreme (u svrhu dokazivanja funkcionalnosti) 10. Federalna upravna taksa/biljeg u iznosu od 12,00 KM V Visinu naknade za postupak izdavanja licence odre|uje ministar svojim rje{enjem, a u ukupnom iznosu je snosi podnositelj zahtjeva. VI Zahtjev za izdavanje licence i podaci iz ta~ke IV, podta~ke 6. i 8. podnose se na obrascima koji su u prilogu Pravilnika o licenciranju Izvo|a~a radova redovnog odr`avanja javnih cesta („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 69/10 i 3/11). VII Zahtjeve sa prate}om dokumentacijom dostaviti u roku od 30 dana od dana objave javnog poziva, na adresu: FEDERALNO MINISTARSTVO PROMETA I KOMUNIKACIJA 88 000 MOSTAR Ulica bra}e Feji}a bb / Sa naznakom — „ javni poziv - licenciranje“ / VIII Neblagovremeni i nepotpuni zahtjevi ne}e se razmatrati. Broj: 01-27-775/11 MINISTAR Mostar, 4. 5. 2011. godine mr. Enver Bijedi} KONTAKT-OSOBA: Pavo Boban, pomo}nik ministra Tel. 036/550-025

J AV N I P O Z I V

Direktor: Renata Peri} Revizija K&P Mostar 88 000 MOSTAR Ak. Ivana Zovke 12 T/F: 036/332-884

Mostar, 26. 4. 2011. g. br. 26-4/11-01-RV

MI[LJENJE NEOVISNOG REVIZORA
Vlasnicima i Upravi "Euroleasing" d.d. Mostar Obavili smo reviziju bilance Dioni~kog dru{tva "Euroleasing" d.d. Mostar sa 31. 12. 2010. g, ra~una dobiti i gubitka, te izvje{taja o promjenama u kapitalu za period koji je tada zavr{io. Odgovornost za financijske izvje{taje prikazane na stranicama 6. do 8. snosi rukovodstvo Dru{tva. Na{a je odgovornost izraziti mi{ljenje o tim financijskim izvje{tajima na temelju na{e revizije. Reviziju smo obavili sukladno Me|unarodnim revizijskim standardima. Ovi standardi zahtijevaju da planiramo i provedemo reviziju, tako da se sa razumnom mjerom sigurnosti utvrdi jesu li financijski izvje{taji bez materijalno zna~ajnih gre{aka. Revizija uklju~uje ispitivanja na osnovu provjera evidencija, koje potkrepljuju iznose i sve {to je izneseno u financijskim izvje{tajima. Revizija tako|er uklju~uje ocjenu primijenjenih ra~unovodstvenih na~ela i zna~ajnih procjena, koje je napravilo rukovodstvo, kao i vrednovanje sveukupnog prikaza financijskih izvje{taja. Uvjereni smo da nam provedena revizija daje razumnu osnovu za izra`avanje na{eg mi{ljenja. Temeljem obavljene revizije, izra`avamo mi{ljenje da predo~eni financijski izvje{taji daju fer i realan prikaz financijskog polo`aja Dioni~kog dru{tva "Euroleasing" d.d. Mostar sa 31. 12. 2010. g. (bilanca stanja, poslovni rezultat, i izvje{taja o promjenama u kapitalu zaklju~no sa 31. 12. 2010. g.) i u suglasnosti sa Me|unarodnim standardima financijskog izvje{tavanja (IFRS) i Me|unarodnim ra~unovodstvenim standardima (IAS). Tijekom obavljene revizije revizor je posebnu pozornost obratio na politike spre~avanja pranja novca i financiranja teroriza, konstatirao da je donesen Pravilnik o spre~avanju pranja novca i suzbijanju financiranja terorizma, da se isti primjenjuje, da su uspostavljene interne procedure kontrole priliva i odliva gotovine, te da su imenovani kupiti (Karlo Martinovi} i Ankica Novak), koji uredno obavljaju poslove kupita. Ovla{teni revizor Zoran Pinjuh

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Mals 119075 09 Mals Sarajevo, 22. 4. 2011. godine OP]INSKI SUD U SARAJEVU, sudija Tatjana Arapovi}, u pravnoj stvari tu`ioca Dioni~arsko dru{tvo za unutra{nju i vanjsku trgovinu "OPRESA" Sarajevo, ul. D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo, protiv tu`enog, STR HANA Vl. Belma Herali}, ulica Hasana Su}eske br. 4, Sarajevo, radi duga, v.sp. 767,38 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Sl. novine FBiH“, br. 53/03, 73/05 i 19/06; u daljnjem tekstu: ZPP), budu}i da tu`eni ne stanuje na adresi posljednjeg poznatog boravi{ta, objavljuje sljede}i

nom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama i na oglasnoj tabli Suda, te da priloge dostavljene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi Suda. Obavje{tava se tu`eni da je na osnovu ~lana 70. stav 1. ZPPa du`an, najkasnije u roku od 30 dana, dostaviti sudu pisani odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`ati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnosioca (~lan 334. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu, tu`eni }e istaknuti mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~lan 71. stav 1. ZPP-a). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tu`enog (~lan 71. stav 2. ZPP-a). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a). Ukoliko tu`eni, kojem je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja ne dostavi pisani odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku pozivom na broj predmeta. Sudija Tatjana Arapovi}

JU DOM ZDRAVLJA SA POLIKLINIKOM KAKANJ The house of health with polyclinic Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH ("Slu`bene novine FBiH", 12/03, 34/03), ~lana 66. Zakona o zdravstvenoj za{titi ("Slu`bene novine FBiH", broj 46/10) i ~lana 24. Statuta JU Dom zdravlja sa poliklinikom Kakanj, te odluke Upravnog odbora JU Dom zdravlja sa poliklinikom Kakanj, broj 01042/11 od 29. 4. 2011. god., Upravni odbor JU Dom zdravlja sa poliklinikom Kakanj raspisuje

za izbor i imenovanje direktora ustanove Pored op}ih uslova propisanih zakonom, kandidat treba ispunjavati i posebne uslove: - VSS zdravstvenog smjera - Jedna od specijalizacija iz djelatnosti zdravstvene ustanove - Najmanje 5 (pet) godina radnog iskustva u struci Uz prijavu na konkurs, kandidati su du`ni dostaviti: - dokaz o stru~noj spremi - dokaz o zavr{enoj specijalizaciji - uvjerenje o radnom iskustvu u struci - izvod iz mati~ne knjige ro|enih - uvjerenje o dr`avljanstvu - uvjerenje o neka`njavanju - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak Kandidati su du`ni uz prijavu koja sadr`i kratku biografiju prilo`iti originalne dokumente ili ovjerene fotokopije ne starije od tri mjeseca. Pisane prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova dostaviti na adresu: JU Dom zdravlja sa poliklinikom Kakanj, UL. ZPO 50, Kakanj, sa naznakom "Prijava na konkurs". Konkurs ostaje otvoren petnaest (15) dana od dana posljednjeg objavljivanja oglasa. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

K O N K URS

OGLAS
Dana 3. 12. 2009. godine tu`ilac Dioni~arsko dru{tvo za unutra{nju i vanjsku trgovinu "OPRESA" Sarajevo podnio je tu`bu protiv tu`enog STR HANA Vl. Belma Herali}, ulica Hasana Su}eske br. 4, Sarajevo, radi duga. Tu`itelj tu`bom tra`i da sud donese presudu kojom }e obvezati tu`enu da isplati tu`itelju iznos od 767,38 KM na ime glavnog duga sa zakonskom zateznom kamatom propisanom u ~l. 1. Zakona o visini stope zakonske kamate po~ev{i od dospjelosti pa sve do isplate, kao i nadoknaditi mu tro{kove parni~nog postupka, sve u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Ukoliko tu`eni u skladu sa odredbama ~lana 182. Zakona o parni~nom postupku ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, tu`itelj predla`e da sud donese presudu kojom usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja). Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavlje-

POMO] U KU]I NOVOSTI I PREPORUKE S kim dijelite lijepe novosti?
Su{ene jabuke za zdravo srce
Su{ene jabuke imaju neo~ekivano pozitivan u~inak na zdravlje, pokazuje ameri~ko istra`ivanje. Krvna slika zna~ajno se popravlja nakon pola godine uz konzumaciju 75 grama su{enih jabuka na dan, {to ujedno popravlja zdravstveno stanje srca i kardiovaskularnog sistema. Kod `ena koje su, uz svoju redovitu prehranu, redovito jele i su{ene jabuke smanjila se razina lo{eg LDL holesterola. Visoki udio {e}era u suhom vo}u pritom se nije negativno odrazio na tjelesnu te`inu ispitanica, upravo suprotno, `ene su u prosjeku izgubile 1,5 kilograma. “Do velikih pobolj{anja do{lo je ve} nakon {est mjeseci. LDL holesterol je pao za 23 posto, a dobar holesterol se istovremeno pove}ao za ~etiri posto“ , ka`u ameri~ki stru~njaci. Zdravstveni testovi pokazali su i smanjenje upalnih procesa u krvi. Ljekari koji su bili uklju~eni u istra`ivanje navode da su su{ene jabuke izrazito zdrave grickalice, koje pospje{uju zdravlje srca i cijelog krvo`ilnog sistema.

42

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Iskrena radost dragih

OSOBA
Najbolje osobe da sa njima podijelite fenomenalne vijesti jesu one koje su vam drage, vama bliske
Desilo vam se ne{to lijepo, ne{to jako lijepo: dobile ste unapre|enje, ili povi{icu, ili i jedno i drugo, iza{le ste sa fantasti~nim tipom, dijete je pobijedilo na takmi~enju... [ta god da se desilo, super je i jako ste sretne zbog toga. Prosto izgarate od `elje da tu sre}u podijelite sa jo{ nekim. Toliko ste sretne i toliko nestrpljive da rje{avate da fenomenalne novosti podijelite sa osobom, koja vam je u tom trenutku najbli`a, sa najbli`om kolegicom, primjera radi. Veselo ispri~ate svoje, a ona samo hladno klimne glavom i vrati se onome {to je prije radila. Osje}ate se kao poliveni ledenom vodom u zimsko doba i odjednom vi{e niste tako veseli. Nemojte dopustiti da vam se ovakve stvari de{avaju! Mo`ete se vi zbog toga naljutiti na kolegicu, ali ko zna {ta se njoj u tom trenutku mota po glavi? Mo`da ima neke pro ble me ko ji ma ne}e da gnjavi nikog oko sebe, pa joj ba{ i nije do smijanja i skakutanja od radosti. Mogu}e je i da je samo nam}or, ili vam zavidi na sre}i, ili... O ~emu god da se radi, ona i nije prava osoba da sa njom podijelite lijepe vesti. Najbolje osobe da sa njima podijelite fenomenalne vijesti jesu one koje su vam drage, vama bliske osobe. Pored toga {to }e tim osobama biti drago {to ste ba{ njima rije{ili da odmah saop{tite ne{to lijepo, mo`ete biti sigurni i da }e se oni iskreno obradovati va {oj sre}i i da sa nji ma mo`ete, u pravom smislu rije~i, stvarno da podijelite svoju radost. Tako se sigurno ne}e desiti da vam ne{to pomuti radost, naprotiv, samo }ete je uve}ati i pro{iriti dobre vibracije na vama najdra`e.

Skinite te{ke zavjese
Sve je vi{e onih koji se odri~u te{kih i masivnih zavjesa i biraju laganije materijale, poput svile i tankog platna. Ako je i to previ{e za va{ ukus, poku{ajte da na prozore objesite perlice. [arene i vesele, jednobojne i elegantne, unije}e {arm i romantiku u va{a ~etiri zida. Takve zavjese za prozore, ali i vrata, privla~ne su zbog svoje strukture, boja i materijala, a zbog svoje raznolikosti uklapaju se u svaki prostor.

Va{a radost je ipak va{a privatna, intimna stvar, pa je zato i ne treba dijeliti sa osobama koje vam nisu bliske. Niti bi one shva ti le ka ko se osje}ate (eventualno bi mogle da se dobro}udno osmjehnu

tome {to se njima ne pretjerano bitna osoba raduje, jer, lijepo je kada se ljudi raduju), niti bi vam to pru`ilo onako lijep osje}aj kao kada obradujete osobu, koja vam puno zna~i.

RECEPT DANA

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

Nje`no poput rumenila
Haljine koje dopiru do poda u nje`nim puderastim nijansama, ukra{ene mno{tvom svjetlucavih i pernatih detalja raznje`ile su svjetsku modnu publiku. Predivni tonovi po ugledu na boje rumenila pru`ili su dobar kontrast sa mo de li ma, ko ji pred stav lja ju stro ge crno-bi je le kom bi na ci je, kao pe~at vje~ite elegancije. Dramati~no dugim haljinama poznati modni kreator dali su da{ak glamura uz pomo} svjetlucavih materijala i mno{tva detalja, naro~ito floralnim aplikacijama. Mno{tvo slojeva providnog materijala i perjem ukra{eni gornji dijelovi haljina ~inili su da manekenke izgledaju kao da lebde po pisti koja je, tako|er, bila posuta perjem. Obu}a je u boji ko`e ili jarko ru`i~asta i ukra{ena je cvjetnim motivima, koji samo poja~ava utisak vilinske pojave manekenki.

Velur-torta
Potrebno:
300 gr mljevene plazme 100 gr kokosa 250 gr maslaca 250 gr {e}era u prahu Za prvi fil: 1/2 l slatke pavlake 300 gr crne ~okolade 250 gr kajmaka 2 kom. vanila burbon {e}era Za drugi fil: 300 gr {lag-kreme od ~okolade 200 ml kisele vode 30 ml likera od ~okolade

Antiaging za{tita sa faktorom 15

Priprema:
Istopiti maslac. U zdjelu staviti plazmu, kokos i {e}er. Sve politi istopljenim maslacem i mutiti da se sjedini... Podloga bi trebala biti mek{a, pa je bolje dodati i malo mlijeka kako bi bila kremastija. Utisnuti u kalup kojem se skidaju stranice i ostaviti u fri`ider. Umutiti slatku pavlaku ~vrsto i u to dodati kajmak. Nastaviti mu}enje mikserom i postepeno dodavati otopljenu ~okoladu. Na kraju dodati {e}er i sve premazati preko podloge. [lag mutiti sa kiselom vodom na najve}oj brzini i ne prekidaju}i mu}enje dodati liker. Premazati preko fila i ostaviti da se dobro ohladi pa tek onda skinuti stranice.

Prestanite pu{iti. Izbjegavajte pasivno pu{enje. Pu{enje oduzima kisik i nutrijente, te pove}ava broj slobodnih radikala u stanicama organizma. Koli~ina popu{enih cigareta i broj godina koje ste proveli pu{e}i povezane su s preranom pojavom bora, ka`u stru~njaci. Koristite kreme sa za{titnim faktorom. Za {to bolju antiaging za{titu stru~njaci savjetuju: “Neka va{a krema sadr`i za{titni faktor SPF 15. Sredstvo nanesite tridesetak minuta prije izlaganja suncu kako biste za{titili ko`u od {tetnog UVA i UVB zra~enja“. Zapo~nite s antiaging programom za njegu ko`e. Potra`ite savjet ljekara koji se bavi nehirur{kim oblicima njege ko`e. Danas postoji pregr{t proizvoda koji oporavljaju ko`u i ubla`avaju bore.

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KORAK NAPRIJED
Microsoft }e 24. maja predstaviti zna~ajnu nadogradnju za Windows Phone 7. Kodno ime nadogradnje je Mango. Povodom ovoga, odr`ana }e biti dva doga|aja, jedan u New Yorku, a drugi u Londonu. Prema najavama, nadogradnja }e donijeti podr{ku za multitasking, preglednik zasnovan na Internet Exploreru 9, te mogu}nost boljeg iskori{tavanja kamere i mikrofona na mobitelima u aplikacijama. Pored ovoga, Microsoft bi u novo izdanje OS-a mogao uklju~iti Bing Audio i Vision, podr{ku za podcaste i napredniju navigaciju.

43

Novi iOS 4.3.3 ~uva podatke o lokacijama samo sedmicu dana. Ti podaci se vi{e ne bekapuju na kompjuterima tako da im ne mogu pristupiti osobe, koje imaju pristup va{em ra~unaru. A najva`nije od svega je {to se sporni podaci mogu izbrisati s ure|aja ako se onemogu}i Location Services u pode{avanju aplikacija. Apple je tako|er najavio da }e enkriptovati podatke o lokacijama na samim ure|ajima u novoj verziji operativnog sistema, vjerovatno misle}i na iOS 5. Verzija iOS 4.3.3 mo`e se instalirati na iPhone 4, iPhone 3GS, iPad, iPad 2 kao i iPod touch tre}e i ~etvrte generacije.

Apple lansirao iOS 4.3.3

Mango sti`e 24. maja

Azure na mobilnim platformama

Kako bi razvijateljima aplikacija za mobilne platforme omogu}io lak{i pristup vlastitim tehnologijama, Microsoft je izdao razvojni paket, koji bi trebao pomo}i u integraciji platforme Azure u aplikacije za iOS, Android i Windows Phone.Razvojni paket temeljen je na principima otvorenog izvornog koda omogu}uje integraciju Azurea na vrlo niskoj razini, osiguravaju}i aplikacijama pristup podacima i obavijestima od usluga koje se izvr{avaju “u oblaku“ Azurea. U Microsoftu isti~u kako aplikacije razvijene uz pomo} njihovog paketa rade na mobilnim telefonima i tabletima, poput Appleovog iPada.

Samo sedam dana nakon {to je izdana stabilna verzija Chromea 11, Google je ve} izdao prvo beta izdanje Chromea 12. Nova verzija donosi nekoliko pobolj{anja koja nisu direktno vidljiva korisnicima, uklju~uju}i bolje hardversko ubrzanje, ja~u kontrolu privatnosti, te sigurnije presnimavanje datoteka. Tako|er je uklonjena podr{ka za Google Gears, kao {to je i ranije bilo najavljeno. Me|u sigurnosnim pobolj{anjima isti~e se mogu}nost brisanja lokalnih dijeljenih objekata temeljenih na Flashu, te pro{ireni sigurnosni algoritam, koji provjerava da li ima zlo}udnog sadr`aja na internetskim stranicama koje posje}uje korisnik.

Prva beta Chromea 12

Kanadski istra`iva~i osmislili novi ure|aj

Android i dalje vodi
ComScore je izdao statistike za Ameri~ko tr`i{te koje preferira Samsungove telefone (24,5 posto), a slijede LG sa 20,9 posto, Motorola sa 15,8 posto, RIM sa 8,4 posto pa tek onda Apple sa 7,9 posto, gdje se ipak Appleu mora priznati 1,1 posto porasta u odnosu na decembar pro{le godine. Broj korisnika pametnih telefona porastao je 15posto, a najve}irastosjetio je Google, odnosno Android operativni sistem ~iji udio je sko~io za visokih {est posto u odnosu na proteklo razdoblje skokom s drugog mjesta i 28,7posto na ogromnih34,7 postotr`i{ta. Odli~an Android na drugom mjestu prate RIM i BlackBerry sa 27,1 posto, gubitkom od 4,5 posto u odnosu na pro{lo razdoblje i pobjedni~kih 31,6 posto udjela. Odmah iza RIM-a nalazi se Apple s iOS-om i 25,5 posto, odnosno tek 0,5 posto rasta te ih slijede relativno slaba{ni Microsoft i Palm sa 7,5 posto odnosno 2,8 posto. Na globalnom nivou Android tako|er vodi sa 35 posto (rast s 10 posto) udjela i time je prepolovio tr`i{te Symbiana, koji je nekada dr`ao 45, a sada je na 26 posto. Microsoftov Windows Phone, unato~ novom operativnom sistemu, nije uspio zadr`ati poziciju i izgubio je na udjelu; to vjerojatnomo`ezahvaliti jo{ mladom OSu i slabo ure|enom sistemu nadogradnji, koji odbija korisnike, pogotovo one koji Windows telefone pamte u svjetlu starog, sporog i dana{njim vremenima nedoraslog su~elja.

Pametni telefon na bazi e-papira
Papirfon mo`e da poziva i prima pozive, svira muziku i slu`i za ~itanje e-knjiga, a za razliku od njih, prilago|ava se obliku korisnikovog d`epa ili torbice
Kanadski istra`iva~i napravili su potpuno funkcionalan savitljivi pametni telefon na bazi e-papira, koji tako|er nazivaju i papirnim ra~unarom. Poput svojih debljih ro|aka u krutom pakovanju, papirfon mo`e da poziva i prima pozive, svira muziku i slu`i za ~itanje e-knjiga. Me|utim, za razliku od njih, prilago|ava se obliku korisnikovog d`epa ili torbice, a neke radnje mo`e da izvodi tako {to }ete ga savijati na odre|ene na~ine. “Ovaj ra~unar izgleda, ostavlja utisak i radi kao komadi} interaktivnog papira“ ka`u , istra`iva~i. “Savijete ga da bi radio kao mobilni telefon, pravite mu ze~je u{i da biste okretali strane ili pi{ete po njemu olovkom.” Ure|aj ima tankoslojni savitljivi ekran dijagonale 9,5 cm (3,7 in~a) napravljen od epa pi ra kom pa ni je E-Ink, ispod kojeg je savitljivo {tampano kolo s rezistivnim senzori ma sa vi ja nja. Ti sen zo ri omogu}avaju da se telefon programira da prepoznaje razli~ite vrste savijanja, koja potom rezultuju postupcima kao {to je pregledanje menija, pozivanje, biranje pjesama ili izvo|enje neke druge funkcije. Ugra|ena Vakomova (Wacom) tabla omogu}ava pisanje po ekranu, {to ga jo{ vi{e pribli`ava papiru. Kada se ne koristi ovaj papirni telefon ne tro{i struju. Vertegalov tim je napravio i sli~an ure|aj, nazvan Sneplet (Snaplet), koji se mo`enositi kao traka na podlaktici. Radi kao sat kada je savijen konveksno (oko ruke), postaje li~ni digitalni pomo}nik kada je ravan, a mo`e se koristiti kao telefon kada je savijen konkavno. Istra`iva~i ka`u da je ovo budu}nost i da }e za pet do deset godina sve izgledati i pru`ati sli~an ugo|aj poput njihovog ure|aja.

TSMC bolji od planiranog
TSMC bi no vi po gon za proizvodnju ~ipova Fab 15 u rad mogao pustiti i ne{to ranije od dosada{njih planova. Fab 15 je dizajniran za proizvodnju 28-nanometarskih ~ipo va na 12-in~nim waferima, a po~etak proizvodnje ranije je bio zakazan za prvi kvartal idu}e godine. Ali, kompanija je ve} po~ela s instalacijom opreme (prema ranijim planovima to je trebalo zapo~eti u junu), tako da se po~etak masovne proizvodnje o~ekuje u posljednjem kvartalu ove godine. Napredak bolji od planiranog omogu}uje i prvu probnu proizvodnju 28-nanometarskih ~ipova u tre}em kvartalu. S pu{tanjem u pogon novog postrojenja Fab 15, TSMC }e ukupno (ra~unaju}i sve kapacitete kompanije) mjese~no proizvoditi oko 300.000 300milimetarskih wafera.

LG optimus dva puta rekorder
Najnoviji telefon kompanije LG ulazi me|u rekordere jer je u pitanju prvi najavljeni i objavljeni telefon s dva procesora. Optimus 2X najavljen je u decembru 2010. a u prodaji se na{ao u Koreji od 25. januara. Mo`da upravo zbog `urbe da se obori rekord, ovaj telefon na sebi ima Android 2.2. Froyo. Na`alost, korisnici prijavljuju i veliki broj bagova ali i pretjeranu potro{nju baterije. Android 2.3 sti}i }e na ljeto, ali se kupci do tada mo`da odlu~e za neki drugi model, primjerqa radi, Samsung Galaxy S II.

44

FELJTON

ponedjeljak, 10. januar 2011. godine srijeda, 11. maj

OSLOBO\ENJE

Nurija i Hamdija Pozderac, najistaknutije li~nosti Cazinske krajine i BiH (4)

Te{ki i nenadoknadivi

GUBICI
Pi{e: Alaga DERVI[EVI]

Ve} 25. septembra 1944. godine Predsjedni{tvo AVNOJ-a, na prijedlog Vrhovnog komandanta Josipa Broza Tita, donijelo je odluku da se za zasluge u~injene za oslobo|enje naroda Nurija Pozderac odlikuje Ordenom narodnog oslobo|enja
nezalaganja njihovih najistaknutijih predstavnika u saveznim organima za ta va`na pitanja za njih, {to zbog njihove nacionalne i politi~ke nemo}i, a s druge strane politi~ke premo}i njihovih protivnika i oponenata, to je pitanje ostavljeno za kasnija vremena. Upravo su Nurija i Hamdija Pozderac ta najva`nija karika u genezi i kontinuitetu kona~nog rje{avanja tih pitanja, jer je njihovo rje{avanje, u teorijsko-nacionalnom i dr`avotvorno-politi~kom smislu, po~eto s Nurijom na Prvom zasjedanju AVNOJ-a, a zavr{eno s Hamdijom i njegovim hrabrim i nesebi~nim anga`iranjem na kona~nom rje{avanju bo{nja~kog nacionalnog pitanja krajem {ezdesetih i po~etkom sedamdesetih godina pro{log vijeka, stavovima i odlukama najvi{ih partijskih tijela o tom pitanju, popisom 1971. godine, kada je omogu}eno Bo{njacima po prvi put da se nacionalno izjasne te, na kraju, Ustavom BiH i Jugoslavije iz 1974. godine, za koji je on, kao tada{nji

Dakle, ve} Rezolucijom Prvog zasjedanja AVNOJ-a i Proglasom narodima Jugoslavije bilo je predvi|eno ujedinjenje i organiziranje savezne dr`ave sa {est posebnih jedinica (nacionalnih dr`ava, osim BiH), me|u kojima je nedvosmisleno navedena i BiH. Time su, po prvi put nakon {to su Osmanlije i sultan Fatih ukinuli dr`avnost i nezavisnost Bosne, na jednom zvani~nom skupu iznijete ideje i mi{ljenja i pokrenuti konkretni razgovori i dogovori o njenom ponovnom za`ivljavanju, {to su bili prvi zvani~ni poku{aji za njeno kona~no i ponovno obnavljanje i utemeljenje kao dr`ave i osnovna pretpostavka za ono {to }e se dogoditi na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a 25. novembra 1942. u Mrkonji} Gradu i Drugom zasjedanju AVNOJ-a 29. novembra 1943. u Jajcu, kada su predstavnici svih naroda BiH donijeli povijesnu odluku o ponovnom obnavljanju BiH kao dr`ave; dodu-

{e, prvo zasebne federalne jedinice u Jugoslaviji, a kasnije, Ustavom iz 1974. godine, suverene republike i dr`ave. Za Bo{njake je to posebno zna~ajno i zbog toga {to je me|u prvima u tome u~estvovao, kao potpredsjednik Prvog zasjedanja AVNOJ-a, pored jo{ trojice vije}nika Bo{njaka (Osman Karabegovi}, Avdo Humo i Omer Osmi}) i Nurija Pozderac, koji je bio predsjedavaju}i drugog dana zasjedanja ovog povijesnog skupa. Drugo je pitanje {to se ove nedvosmislene odredbe i odluke o Bo{njacima i BiH jedno vrijeme poslije rata nisu u potpunosti provodile, a posebno kada je u pitanje priznanje bo{nja~ke (muslimanske) nacije i status Bo{njaka kao konstitutivnog i dr`avotvornog naroda u BiH.

Najva`nija karika
Prostor nam ne omogu}ava da to op{irnije elaboriramo, ali u najkra}em se mo`e zaklju~iti da su Bo{njaci, {to zbog ne~injenja i

Nurija i Hamdija Pozderac imaju povijesni zna~aj za Bo{njake i dr`avu BiH. No, za njihove velike zasluge Bo{njaci i dr`ava BiH im se ni na koji na~in jo{ nisu odu`ili, naprotiv. U ovom feljtonu }e biti rije~i o tim doga|ajima iz na{e nedavne pro{losti i mjestu, ulozi i zna~aju koji su u njima imali i odigrali ovi bo{nja~ki velikani. Rad je op{irnije izlaganje autora na nau~nom skupu „Cazinska krajina u XX stolje}u - politika, ljudi, doga|aji“, odr`anom u Zagrebu 23. i 24. aprila 2010, u organizaciji Bo{nja~ke nacionalne zajednice grada Zagreba i Zagreba~ke d`amije, koji je nedavno, u kra}oj verziji, objavljen u Zborniku radova pod istim naslovom, koji je osnova posebne knjige o ovim bo{nja~kim i bh. velikanima koju autor priprema. Feljton objavljujemo povodom 63. godi{njice smrti Nurije i 23. godi{njice smrti Hamdije. Alaga Dervi{evi} ro|en je 1949. u [turli}u, op}ina Cazin, gdje je zavr{io osnovno obrazovanje, a srednju {kolu i studij sociologije u Sarajevu. Objavio je knjigu „Bo{njaci u dijaspori - historijat, problemi, analize i perspektive“, a u pripremi su druga i tre}a knjiga pod istim naslovom. Sara|ivao je u raznim ~asopisima i novinama u zemlji i u inostranstvu, me|u kojima je i Oslobo|enje, posebno njegovo inostrano izdanje. Saradnik je u Institutu za istra`ivanje zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, gdje trenutno vodi projekt „Emigracija, raseljavanje i deportacija bh. gra|ana u zapadne zemlje i mogu}nosti povratka“.

Spomeni~ka ba{tina: Svjedo~anstvo i budu}nost pro{losti (16)

Rimski gradovi nisu propali
U srednjem vijeku u Rimskom carstvu zasnovana je civilizacija koja je, kasnije, nazvana vizantijskom. To je civilizacija koja nema jasna obilje`ja kao helenska i rimska. Vjerovatno zato {to je dio njenih obilje`ja sadr`an u helenskoj i rimskoj, a bitan dio u kr{}anstvu, koje se ne mo`e definirati kao civilizacija
Pi{e: Branislav KRSTI]

S gotsko-hunskim najezdama koje su dovele do „propasti Zapadnorimskog carstva“ ne po~inje, niti se zavr{ava civilizacijsko razdoblje, a civilizacije su su{tinski osnov za tuma~enje ba{tine, a ne najezde. Promjene, naro~ito opstanak Rimskog carstva samo u isto~nim krajevima i podjela kr{}anstva, imale su dalekose`ne posljedice i na tlu ju`noslovenskih zemalja. Naime, Teodosije I zavje{tanjem (395) podijelio je Carstvo; starijem sinu dao je isto~ni, a mla|em zapadni dio Imperije. Kasnije, Justinijan (vladao 527–565) je ujedinio i oja~ao Carstvo. Proces osamostaljenja zapadnog dijela zavr{io se u VIII stolje}u i za vrijeme cara Karla Velikog (Charlemagne, vladao 768–814) formirano je mo}no Frana~kocarstvo. Mirom u Aachenu (812) Frana~ko i Rimsko carstvo podijelili su teritorije i njihove granice su prolazile zapadnim i sredi{njim dijelovima tla, koje su

naselili ju`ni Sloveni. Uporedo s opstankom dva carstva sve vi{e se dijelila i kr{}anska Crkva na katoli~ku i pravoslavnu; formalno se podijelila 1054. godine. I granice ove podjele uglavnom su i{le istim teritorijama.

Putevi evolucije
Na podru~ju isto~nog Carstva, koje je kasnije nazvano Vizantijskim, dr`avna i vjerska vlast su, po pravilu, objedinjene u li~nosti vladara, a to je u dr`avama koje su se osamostalile vodilo ka autokefalnim crkvama. Na Zapadu dr`avna i vjerska vlast bile su odvojene i crkva je ostala univerzalna. Odvajanje dr`ave od Crkve sadr`alo je puteve evolucije, a teokratija puteve „zaustavljenog razvoja” Po. djele i razlike duboko su upisane u arhitektonskoj ba{tini ovog tla. U Srednjem vijeku u Rimskom carstvu zasnovana je civilizacija koja je, kasnije, nazvana vizantijskom. To je civilizacija koja nema jasna obilje`ja kao helenska i rimska. Vjerovatno zato {to je dio

Cari~in Grad, maketa restitucije akropolskog dijela

njenih obilje`ja sadr`an u helenskoj i rimskoj, a bitan dio u kr{}anstvu, koje se ne mo`edefinirati kao civilizacija. U pisanoj historiji nalazimo da je Rimska imperija „propala“ na kraju Starog vijeka i da je `ivot po~elo novo, Vizantijsko carstvo, s njim i vizantijska arhitektura. Slijede}i ovo shvatanje, u prou~avanju ba{tine susreli smo se s okolnostima kojima su nedostajala

obja{njenja. Ba{tina gradova iz ranog vizantijskog razdoblja svjedo~i da rimski gradovi nisu „propali” da zadr`avaju svoje ranije , obli~je, ali da su u njima izgra|ene crkve i crkveni kompleksi. Nova imperija nije gradovima mijenjala ni nazive, a to je redovna pojava kada se mijenjaju carstva. Dilema se uve}ala kad smo utvrdili da se srednjovjekovni gradovi na isto~nom Jadranu grade po istoj

zamisli kao i rimski. Da bismo objasnili okolnosti, konsultirali smo autenti~an izvor tog vremena, knjigu „De administrando imperio“ koju je napisao car Kon, stantin VII Porfirogenit (Constantinus Porphyrogenitus, vladao 913-959). On svoje gradove naziva rimskim, gra|ane Rimljanima, a sebe i svojeprethodnikerimskim carevima. Rimsko carstvo je, dakle, nastavilo postojati i u Srednjem vijeku, s prijestonicom u Vizantu/Bizantu. Kako je do{lo do ove promjene naziva Carstva obja{njava Paul Lémerle. Navodi da su francuski histori~ari Du Cange i Labbé u XVII stolje}u izdvojili „vizantijsku historiju“ iz historije Rimskog carstva u posebnorazdoblje, ali su, kasnije, „zbrku unijeli filozofi u XVIII stolje}u, upli}u}i polemi~ke preokupacije u historiju. Oni su osu|ivali Vizantiju zato {to su u njoj do krajnosti bile ostvarene apsolutna monarhija i teokratska dr`ava.” Izdvajanje „vizantijske histori-

OSLOBO\ENJE srijeda, 11. maj 2011. godine

FELJTON

45

330.

NA DANA[NJI DAN

Rimski car Konstantin I Veliki proglasio gr~ki grad Vizant za novu prijestonicu Rimskog carstva. Grad, koji je po njemu nazvan Konstantinopolj, Turci osvojili 1453. i kao Istanbul bio prijestonica Otomanskog carstva do 1923.

Ro|en vi tijski ti jan I vladavi od 527, nastojao da obnovi dinstvo 483. stva, sane,zan{temcarCaJusgranidu. ZaVeliki.jeTokomdRimskog car sjedi u ri slu`an za ko ifikaciju rimskog prava. zi~ar i Oto fon Geri ke. Prvi monstri kuum, 1686.Umro njedema~kibafirorao vaizumiteljizumio vazdu-{nu pumpu, vazdu{nu vagu i metar. Salvador Dali

Tito izlazi iz d`amije u Cazinu

predsjednik Skup{tine SRBiH, najzaslu`niji. Na`alost, 1986. godine, kao potpredsjednik Predsjedni{tva Jugoslavije i predsjednik Ustavne komisije, Hamdija }e, zbog svojih ~asni, hrabrih i principijelnih stavova i zalaganja na o~uvanju tog ustava, a time i BiH i Bo{njaka kao nacije, biti otjeran sa politi~ke scene, a nedugo poslije toga i u stvarnu smrt. Na Drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu, 29. novembra 1943. godine, Tito je, pored ostalog, rekaosljede}e: „U toku tih velikih borbi, naro~ito u toku V ofanzive, mi smo pretrpjeli velike gubitke. Pale su hiljade najboljih sinova na{ih naroda. Me|u njima se nalaze i ~lanovi Izvr{nog odbora Antifa{isti~kog vije}a narodnog oslobo|enja Nurija Pozderac, Veselin Masle{a, Simo Milutinovi} i nekoliko ~lanova AVNOJ-a. To su te{ki i nenadoknadivigubici. “ Ve} 25. septembra 1944. godine Predsjedni{tvo AVNOJ-a, na prijedlog Vrhovnog komandanta Josipa Broza Tita, donije-

lo je odluku da se za zasluge u~injene za oslobo|enje naroda Nurija Pozderac odlikuje Ordenom narodnog oslobo|enja. Prema podacima SUBNORa op}ine Cazin, u partizanskim redovima NOVJ-a borilo se 1.513 Cazinjana, me|u kojima je bilo i 98 `ena, od kojih je tokom rata s pu{kom u ruci 345 poginulo, a kao `rtve rata od fa{isti~kog terora stradalo je 1.338 osoba.

500 najistaknutijih
Zbog toga i zbog anga`iranja ove dvojice bo{nja~kih patriota i vo|a, oni i jesu, kao povijesne li~nosti, tako va`ni i zna~ajni, kako za Bo{njake, tako i dr`avu BiH, i to Bo{njaci i svi ostali patrioti i pravi Bosanci i Hercegovci moraju znati i po{tovati. A kako to Bo{njaci~ine, i to u vremenu u kojem su na vlasti, vidimo u odnosu prema Nuriji, a za Hamdiju da i ne govorimo. Najbolji primjer imamo u najnovijem spisku 500 najistaknutijih Bo{njaka u posljednjih {est stolje}a, koju je napravio

Rijaset Islamske zajednice u BiH, gdje se Nurija Pozderac uop}e ne spominje, a koji se, kako smo vidjeli, znala~ki du{om i tijelom borio za afirmaciju i priznanje Bo{njaka i ponovno obnavljanje njihove dr`ave BiH i na tom putu dao svoj `ivot. S druge strane, za Adem-agu Me{i}a i D`afera Kulenovi}a, kao najbli`e saradnike i doglavnike ratnog zlo~inca Ante Paveli}a, koji su se borili za hrvatsku dr`avu i muslimane kao „hrvatsko cvije}e“, dakle protiv BiH kao dr`ave i Bo{njaka kao nacije, na tom spisku na{lo se mjesta. Interesantno je da isti takav odnos prema Ivanu Ribaru, predsjedniku Prvog zasjedanja AVNOJ-a i njegovim sinovima Ivi i Juri danas imaju i Hrvati i Hrvatska dr`ava, koji su oskrnavili njihovo spomen-obilje`je u Tu{ilovi}u kod Karlovca, gdje stoje njihove biste bez glava i bez imena i prezimena, a osnovna {kola, koja je nekada nosila njihovo ime, danas nosi drugo ime.
(Sutra: Ni ulicu im ne daju)

je bici Fon noa preuzele lan ju od Aus 1745.Frantecuskei trupe pobiHodilediBritance utrije.kod gles dr`a li Pit ri dan od ta~a dmo di{ ra 1778.Umro enpokrelakikolosevniknaVigojamnjegStata,ji,poje-slije kojeg je Britanija posta nijal sila.

1824.Britanske snage preuzele Rangun, u Burmi. ugovo garantovane talnost neu Lu Vojvod 1867.Londoniskimtralnostromksembur{kog samos-stva.
jugo kompozi sip Slavenski, pro sor Mu demije u 1896.Ro|enkovafeslovenciskizi~ke akaizrator JospoBeoelegradu. U te`nji ka obli nju na onalnog za, jio mente muzi~kog folklora pojedinih balkanskih naroda s modernom evropskom muzi~kom tehnikom. ame kom zi Ir lin. Prosla kao autor zabavne muzike, nje1888.Ro|envio seri~kiubrajaposetorbesvingleBertr`ia{ta gova pjesma White Christmas u tse re plo~a u SAD-u. Kredit-Anstalt ozna~ila po~etak na skog 1931.Propast najve}e austrijfiskesijbanke kolapsa centralne Evrope.

1904. Ro|en {panski nadrealisti~ki slikar Salvador Dali, jedan od najve}ih slikara 20. vijeka. Radio i kao kostimograf i scenograf u filmovima “Andalu`anski pas” i “Zlatno doba“ {panskog , re`isera Luisa Bunjuela.

Adolf Ajhman

1949. 1949.Izrael primljen u Ujedinjene nacije. nas nju da toke be stu1968.Utionanetokejapolidenokon~ami`esve.Fransukoke @or` de ta s cijom, pre jer cus Pompidu prihva stu tske zahtje
Sijam promijenio ime u Tajland. Uspostav ni diplo ski odnosi vezne Republike ma~ke i Demokratske pu 1973.okon~anoljeNjedobljematpriznavanja SaReNje-blike Njema~ke i raz ne DR ma~ke kao suverene dr`ave. In Rad`iv vio pod fede nu zbog po Siika. 1987.Premijer raldijekontroluGandi stabunePend`ab Zbog umije nosti goslo suko Bo Her ni, minis inos1992.Evropbe u za{asni ice jucegovivenskevuvojtriske ubatranih poslova ske jedni odlu~ili da po ku am

1960. Mosad u Buenos Airesu uhvatio nacisti~kog zlo~inca Adolfa Ajhmana i prebacio ga u Izrael, gdje ga je izraelski sud osudio na smrtnu kaznu.

Grad je najvrjednijedjeloljudskogstvaranja. U graduljudska zajednica obezbje|uje svoju prostu i pro{irenu reprodukciju, ostvaruje potrebe i aspiracije. Grad je svojevrstan organizam. @ivizajedno s ljudima, koji u njemuostvarujupodjelurada, razmjenu dobara i znanja, zajedno odlu~uju. Za razliku od drugih dobara arhitektonske ba{tine, grad nije zavr{ena „gra|evina” . Nastaje u raznim vremenima, gradi se u raznovrsnim vidovima, mijenja ili dopunjujenamjene, dogra|uje se, pa i ru{i, u zavisnosti od dru{tvenog razvoja... TematskaenciklopedijaSpomeni~kaba{tina: Svjedo~anstvo i budu}nost pro{lost nastala je 1990-91. godine, ali je, zbog poznatihrazloga, dopunjena i detaljnorazra|ena, objavljena2010. godine, u izdanju autora Krsti}a, Synopsisa (Sarajevo i Zagreb) i Slu`benog glasnika Beograda. Iz ove izvanredne publikacije na 550 strana velikog formata, koja obiluje sjajnim tekstovima i originalnimfotografijama, Oslobo|enje}e feljtonizirati dio pod nazivom Historijski gradovi. Autor je ro|en 1922. godine, odrastao je u Sarajevu, gdje je zavr{ioarhitekturu, a postidiplomskestudije u Parizu. U~estvovao je u antifa{isti~kojborbi, obavljao niz zna~ajnihstru~nihfunkcija u biv{oj Jugoslaviji i svijetu, predavao na nekoliko univerziteta, objavio veliki broj nau~nih i istra`iva~kih radova. je” {to su i drugi podr`ali, pos, tupno je dovelo i do preimenovanja Carstva; ime mu je dato saglasno helenskoj tradiciji po glavnom gradu. Tokom dugog postojanja u Srednjem vijeku Rimsko carstvo do`ivjelo je temeljite preobra`aje. Rano razdoblje obilje`ava vladavina Justinijana (527-565), koji obnavlja Carstvo. U VII stolje}u uspostavljaju se teme (oblasti) kojima upravlja carski namjesnik, strateg i ostvaruje kolonizacija seljaka i doseljenog stanovni{tva, kojima se daje zemlja u vlasni{tvo (stratioti), uz obave zu slu`enja u voj sci i pla}anja poreza. Od sredine IX do kraja XII stolje}a Carstvom

Temeljit preobra`aj
Budu}i da se u arhitektonskoj ba{tini po{tuje na~elo autenti~nosti gra|evina i vremena, korektno je o~uvati i autenti~no ime dr`ave koja se do pada Carigrada naziva Rimska imperija. Ipak, njenu civilizaciju nazivat }emo „vizantijska“ , budu}i da je to op}eprihva}eno.

vladaju makedonska i komninska dinastija. Novo razdoblje nastupa za vrijeme Paleologa, nakon {to se zavr{ilo kri`arsko osvajanje Carigrada (1204-61), ali je Carstvo bilo svedeno na obnovljenu prijestonicu i okolne teritorije. Saglasno ovim promjenama, i arhitektura i umjetnost dijele se na rano (V-IX stolje}e), srednje (IX–XII stolje}e) i kasnovizantijsko/kasnobizantijsko razdoblje (XIII-1453). Ba{tina gradova isto~nog Rimskog carstva na ovom tlu nije bila predmet posebnog istra`ivanja. Mo`da je tome doprinijelo i to {to su gra|evine ranovizantijskog razdoblja uglavnom vi|ene kao „ranokr{}anske“, a „kr{}anskih“ gradova nema. Nedostatak izvora otvaralo je dilemu: da li mimoi}i gradove iz ranovizantijskog razdoblja ili na osnovu rasute gra|e sastaviti preliminarni pregled. Pojedina~an uvid u ba{tinu gradova iz tog doba ukazuje da je bila znatna. Ona se nije mogla mimoi}i, tim prije {to je, kao kontinuitet rimskog gradograditeljstva, otvarala nove mogu}nosti za tuma~enje ba{tine gradova u Srednjem vijeku.
(Sutra: O~uvan kontinuitet osnove grada)

sadore iz Beograda i tra`ili suspenziju ~lanstva Jugoslavije u OESC-u. Bob Marli

Ameri~ki putni~ki avi DC9 sru{io se u 1996.droma uruMajamiju.ds,Poon nuloridi, ubrzo potnika mo~va Everglej na Flo polijetanju sa aero gi svih 110 pu i ~lanova posade. perkom ter nije Duboko vo po dio skog {am ona u hu, rus 1997.SuGaribijajeKapjusvjetkomupame~upiIMB{est{apartipla-kog velemajstora sparova, od ja. sta U dr`avnoj bol ci Safdarjang, u Delhiju, 2000.Indija do~ekalanisvog milijarditog Njunovnika. ro|ena djevoj~ica. D`o Bona po D`o Ba jedan va~a fije u SAD-u. da ni 2002.Umrodeod osnimano,manaznat kao~eluNikanana,-je osu|ivan, iako je setina godi bio na pet poro dica koje su se bavile organizovanim kriminalom. ren 518 metara 2002.Otvoble kod Dubrovnidug most preko rijeke Om ka. U ni Fil po 2004.holi93. godilivudumro ageGer{, jedanniodfrinajBoznatijih ho skih nata. Dece jama zastupao vode}e vudske zvijezde, uklju~uju}i Hem ja garta, Dejvida Nivena i D`ejmsa Mejsona. Flojd terson, ne {ampi {koj ri koji 1956. 2006.Umro on u tePaMurakai tegokaji,da{njijesvjetski ubo21. godini nokautirao Ar~ija tako postao najmla|i kser koji je ikada stekao tu titulu. Kan nalni Zenici izre miniku Ili 2007.na{etodru~jusudreu{a,seStuka 15kao DonaKizatvokaja vi}u Comi iz Ki lja godi ra za ratni zlo~in po Va pnog Dola i selja tokom 1993. i po~etkom 1994.

1981. Umro popularni regemuzi~ar Bob Marli.

Kim Filbi

1988. U Moskvi umro britanski novinar i dvostruki agent Harold Adrijan Rasel, Kim Filbi, jedan od najuspje{nijih {pijuna u sovjetskoj obavje{tajnoj slu`bi.

46

SPORT

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Komitet za normalizaciju N/FSBiH odlu~io

JAGODI] SELEKTOR
mlade reprezentacije
U stru~nom {tabu bi}e i Avdo Kalajd`i}, Dragan Peri} i Adnan Gu{o • Bez obzira na to da li }e na skup{tini biti prisutno 60 ili 56 ~lanova, za usvajanje novog statuta potrebno je 45 glasova
Vlado Jagodi} izabran je za selektora mlade fudbalske reprezentacije BiH, njegovi pomo}nici su Avdo Kalajd`i}, Dragan Peri} i Adnan Gu{o, odlu~io je Komitet za normalizaciju Nogometnog saveza BiH na ju~era{njem ~etvrtom sastanku u Sarajevu. Prema rije~ima generalnog sekretara N/FSBiH Jasmina Bakovi}a, U-21 selekciji na{e zemlje slijedi prva kvalifikaciona utakmica za EP protiv San Marina na gostovanju, 1. juna i zbog toga je prioritet bio izbor selektora ovog tima. Povjerenje je ukazano {efu stru~nog {taba Borca Jagodi}u, koji }e na ovoj poziciji zamijeniti Branimira Tuli}a. U stru~nom {tabu bi}e nekada{nji trener Vele`a Avdo Kalad`i}, biv{i pomo}ni trener Zrinjskog Dragan Peri} i trener golmana @eljezni~ara Adnan Gu{o. otpalo. NSHNK nije zakazao odr`avanje skup{tine i nema naznaka da }e se ona desiti. Sjednica najvi{eg zakonodavnog organa krovnog saveza (26. maj u Sarajevu) bi}e vjerovatno odr`ana u prisustvu 56 delegata. Bez obzira na to da li }e na skup{tini biti prisutno 60 ili 56 ~lanova, za usvajanje novog statuta potrebno je 45 glasova, odnosno tro~etvrtinska ve}ina. Najva`nije je da se prihvati novi statut kao uslov za ukidanje suspenzije“ kazao je Ba, kovi}.

Nada u pozitivno
Novinare je zanimalo kakva je strategija koju je komitet pripremio za sastanak sa Blatterom i Platinijem. "Dobro je {to se sastajemo. Imamo strategiju i ne idemo na izlet. Nadam se da oni imaju pozitivno iznena|enje za nas, ali ako nemaju onda dabogda k}eri da te had`ija uzme...", rekao je predsjednik Komiteta za normalizaciju Ivica Osim. ^lan Komiteta za normalizaciju Dino Begi} istakao je da nema problema u vezi izgradnje reprezentativnog treningcentra u Zenici po{to ovaj projekat nije obuhva}en suspenzijom N/FSBiH od FIZ. RA[IDOVI] FA i UEFA.

Komitet za normalizaciju izabra}e ostale selektore u narednom periodu

Foto: D. TORCHE

Sastanak u Zürichu
„Stru~ni {tabovi ostalih selekcija izabra}e se u narednom periodu jer ju~e nije bilo dovoljno vremena po{to je dnevni red sastanka sadr`avao osam ta~aka. Osim toga, za njihov izbor ima vremena jer kvalifikacije po~inju u septembru. Komitet za takmi~enje, za sudije, Disciplinska i Komisija za bezbjednost podnijele su

izvje{taje o radu sa prijedlogom mjera kako bi zavr{nica sezone protekle u najboljem redu. Projekt menad`eri izgradnje trening-centra za reprezentativne selekcije u Zenici Velid Imamovi} i Nihad Hod`i} informisali su ~lanove Komiteta za normalizaciju o odvijanju ovog projekta“ rekao , je Bakovi} na konferenciji za novinare u hotelu Evropa. Prvi administrativac bh. ku}e fudbala istakao je da delegacija Komiteta za norma-

lizaciju danas putuje u Zürich ([vajcarska), gdje }e dan kasnije sa po~etkom u 10.30 sati odr`ati sastanak sa predsjednicima FIFA i UEFA Seppom Blatterom i Michelom Platinijem. „Sastanku }e prisustvovati ambasadori na{eg fudbala Du{an Bajevi}, Faruk Had`ibegi} i Sergej Barbarez. Postojala je mogu}nost da se sastanak sa Blatterom i Platinijem odr`i u Srbiji prilikom otvaranja trening-centra u Staroj Pazovi, ali je to

Nakon imenovanja na poziciju selektora mlade selekcije

Osim veoma po{tuje selektora BiH

Jagodi}: Vjerujem u sebe, znam sve o reprezentaciji
Vlado Jagodi}, trener banjalu~kog Borca, po~astvovan je {to je izabran za selektora mlade selekcije BiH, koja uskoro po~inje kvalifikacije za EP 2013. Jagodi}a je predlo`io njegov klub, dok je FSRS ponovo predlo`ioBranimiraTuli}a. Me|utim, po{to vi{e FSRS nema utjecaja na rad Komiteta za normalizaciju, jer su, kao {to je poznato, sami sebi uskratili tu mogu}nost s obzirom na to da su odbili Statut {to je prepoznala UEFA, njihov prijedlog nije pro{ao. nimalo lagan posao, a ve} u junu po~inje novi kvalifikacioni ciklus za odlazak na EP 2013.

Nema konflikta sa Su{i}em
Predsjednik Komiteta za normalizaciju Ivica Osim veoma po{tuje selektora fudbalske reprezentacije BiH Safeta Su{i}a i ka`e da nema problema u njihovom odnosu. Nakon {to je selektor Su{i} rekao da je ljut zbog suspenzije sekretara za reprezentovanje fudbala u N/FSBiH Muniba U{anovi}a, jedno od novinarskih pitanja za Osima na ju~era{njoj presici bilo je da prokomentari{e ovaj stav stratega na{eg dr`avnog tima. „Potukli smo se sa Su{i}em i oti{ao je ku}i“, {aljivo je odgovorio Osim. „Bolje mu je da se ne ljuti. Ima vremena kada }e se ljutiti. Suvi{e ga cijenim da bismo do{li u konflikt. Normalno smo razgovarali i novinari ne trebaju praviti probleme tamo gdje ih nema. Mogu promijeniti posao i to je ponekad dobro. Manite se }orava posla“, rekao je Osim u svom stilu. Sigurno je `elja svih ljubitelja fudbala da reprezentacija BiH do~eka naredne kvalifikacione me~eve za Evropsko prvenstvo protiv Rumunije, 3. juna u gostima i sa Albanijom, ~etiri dana kasnije na doma}em terenu u pozitivnom ambijentu. Sa Su{i}em na kormilu na{ dr`avni tim zabilje`io je najbolji start u svim dosada{njim ciklusima (ovo su osme kvalifikacije za BiH) osvojiv{i sedam bodova iz ~etiri utakmice. Na rukovodstvu N/FSBiH je da nastavi sa pomacima, a jedinstvo igra~a, stru~nog {taba reprezentacije i ljudi koji vode na{ fudbal bitno je kako bi se ostvario plasman na EP u Poljskoj i Ukrajini.
Z. R.

Te`ak posao
''Igra~ki kadar mi ne}e predstavljati problem. Poznajem sve igra~e, kako one {to igraju u doma}em prvenstvu, tako i one koji nastupaju u inostranstvu. Gledao sam sve utakmice na{e mlade reprezentacije i smatram da posjedujemo kvalitetu da izborimo plasman na veliko takmi~enje. Igra}e samo najbolji, a do naredne utakmice reprezentacija }e dobiti konture po mom - odnosno stru~nog {taba'', optimisti~an je Jagodi}, te se osvrnuo na na{u grupu. ''Nalazimo se u izuzetno ozbiljnoj i te{koj grupi. Tu su Njema~ka, Gr~ka, Bjelorusija, Kipar, te San Marino i o~ekuje nas te{ka borba za plasman na Evropsko prvenstvo. Prvu utakmicu igramo u San Marinu i va`no je da ostvarimo pobjedu na startu. Realno, imamo{anseprotivsvihreprezentacija i mislim da }emo je i iskoristiti'', zaklju~io je Vlado Jagodi}.
A. MEHANOVI]

Sastanak u ~etvrtak
Iskusni stru~njak koji se sa banjalu~kim klubom nalazi nadomak osvajanja naslova prvaka, presretan je zbog izbora, ali ka`e kako nije vjerovao u njega. ''Nisam bio siguran da }u pro}i i biti izabran na ovu poziciju. Ne ka`em to zbog toga {to ne vjerujem u sebe, ve} sam bio uvjeren da }e pro}i politika FSRS-a. Drago mi je {to mi je pru`ena prilika i nastoja}u da je opravdam. Ovo je iskorak u mojoj karijeri i u~init }u sve da ostvarim uspjeh sa na{im mladim nada-

Vlado Jagodi}: Reprezentacija mo`e na EP

ma'', rekao je Vlado Jagodi}, te se osvrnuo na naredne planove. ''Nakon {to je Komitet za normalizaciju donio odluku i postavio me za selektora mlade reprezentacije, uspostavili smo kontakt i dogovorili naredne korake. Ve} u ~etvrtak imamo sastanak gdje }emo se dogovoriti oko sljede}ih aktivnosti, a sada smo se usa gla si li oko stru~nog {taba'', kazao je selektor mlade selekcije BiH. Pred novim selektorom nije

Zrinjski i Sloboda za trofej
Juniori Zrinjskog i Slobode odigra}e danas na stadionu Bijeli brijeg u Mostaru sa po~etkom u 17 sati revan{-utakmicu finala Kupa BiH. U prvoj utakmici odigranoj u Tuzli, Sloboda je slavila sa visokih 3:0, dva pogotka postigao je Maid Jaganjac, a jedan je bio autogol igra~a Zrinjskog Romana Vlahe. Dana{nji susret vodi}e jedan od najboljih bh. sudija Emir Ale~kovi} iz Sarajeva, njegovi asistenti su Dalibor Dra{kovi} iz Isto~nog Sarajeva i Haris Bakovi} iz Sarajeva. S. Sp.

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

47

FK SARAJEVO Crnogorac ima ponude iz Rusije i Hrvatske

FK Sarajevo ostao bez predsjednika

Amir Rizvanovi}
i {est ~lanova UO podnijeli ostavke
Povukli se i Had`iomerovi}, Kusturica, Muzurovi}, Talovi}, Nikoli} i Red`epagi}
Amir Rizvanovi} podnio je ostavku na funkciju predsjednika Upravnog odbora FK Sarajevo na sino}njoj sjednici. On je istakao da se povla~i sa pozicije koju je obavljao od 28. decembra pro{le godine duboko razo~aran odnosom navija~kih grupa prema bordo klubu. Direktor ko{evskog premijerliga{a Edin Prlja~a rekao je da su nakon Rizvanovi}evog izlagaje nalo`io nama trojici da obavljamo funkcije u tehni~kom mandatu do skup{tine kako bi klub normalno funkcionisao u zavr{nici prvenstva. Maid Deli} ponudi}e mandat ~lana UO navija~ima u ime kojih je izabran“, rekao je Prlja~a. On je dodao da je izlazak magazina Bordo fan otkrio prikrivenu namjeru udru`enja BP 1946 da vo-

Pobijediti Leotar zbog pozitivne atmosfere: Damir Koja{evi}

Foto: A. KAJMOVI]

Koja{evi} na listi
`elja Tomska i Rijeke
Obe{te}enje koje tra`i Sarajevo za moj transfer je 200.000 eura i vidje}emo da li }e biti klubova koji `ele platiti ovaj iznos, rekao je veznjak bordo tima
Veznjak Sarajeva Damir Koja{evi} pru`io je dobru igru u derbiju protiv @eljezni~ara. U nekoliko navrata dao je upotrebljive lopte saigra~ima, a imao je priliku kada je njegov udarac u prvom poluvremenu odbranio golman @eljezni~ara Ibrahim [ehi}. Koja{evi}u je `ao {to bordo sastav nije osvojio tri boda jer je prikazao bolju igru od najve}eg rivala. “Avdi}, Obu}a i ja smo propustili povoljne prilike. Uvjeren sam da bismo sada bili sigurni {to se ti~e plasmana u Evropu da smo pobijedili plave. Za razliku od je se njeg me~a sa @elje zni~arom, kojem nisu prisustvovali na{i navija~i, posljednji duel gradskih rivala bio je pravi derbi. Odu{evljen sam lijepom atmosferom. Bori}emo se do kraja i mislim da }e utakmica sa [iro kim Bri je gom na do ma}em terenu odlu~iti o tre}em mjestu“ rekao je Ko, ja{evi}. Ovog prolje}a Koja{evi} je me|u najboljim pojedincima u ko{evskom premijerliga{u. Ve}ina akcija polazi od njega i veliko je fudbalsko znanje koje posjeduje ovaj fudbaler iz Crne Gore. Mada sezona jo{ nije zavr{ena, ve} ima zainteresovanih klubova iz Rusije i Hrvatske za 23-godi{njeg kreatora igre Sarajeva. “Zvali su me iz Tomska i Ri je ke. Obe {te}enje ko je tra`i Sarajevo za moj transfer je 200.000 eura i vidje}emo da li }e biti klubova koji `ele platiti ovaj iznos. Menad`eri su me pratili na utakmicama sa Travnikom i u derbiju sa @eljezni~arom, u kojima im se svidjela moja igra.“ Sve Koja{evi}eve ambicije okrenute su obavezama tima sa Ko{eva u posljednja ~etiri kola. “Veliki pritisak je na ekipu jer se o~ekuje da stalno pobje|ujemo. To je razlog slabijih igara u pojedinim utakmicama. Na gostovanju protiv Travnika se nismo puno optere}ivali imperativom i osvojili smo tri boda. Navija~i nas trebaju podr`ati u zavr{nici prvenstva i zajedni~kim snagama mo`emo izboriti Evropu.“ Kreator igre Sarajeva naglasio je da }e ekipa biti ja~a na gostovanju kod Leotara u Trebinju za Edina Pehli}a, koji ovih dana trenira po posebnom programu. “Nadam se da }emo pobijediti Leotar i u pozitivnoj atmosferi do~ekati utakmicu sa [irokim Brijegom. Nakon ovih me~eva, o~ekuju nas lak{i susreti protiv Drine i Vele`a“ istakao je Koja{evi}. , [to se ti~e subotnjeg me~a protiv Leotara u 27. kolu Premijer lige, Sarajevo ne}e biti kompletno po{to stoper Sedin Torlak nema pravo nastupa zbog kartona.
Z. RA[IDOVI] Razo~arani odnosom navija~a prema klubu: Amir Rizvanovi} i Bakir Had`iomerovi}

nja, ostavke na ~lanstvo u UO podnijeli dosada{nji ~lanovi ovog tijela Bakir Had`iomerovi}, Edis Kusturica, Fuad Muzurovi}, Munir Talovi}, Agim Nikoli} i Irfan Red`epagi}. “Ostavke smo podnijeli ja kao direktor, sportski direktor Edim Had`ialagi} i {ef stru~nog {taba Mirza Vare{anovi}. Upravni odbor

di klupsku politiku, odnosno da biraju predsjednike, ~lanove UO, direktore, sportske direktore i trenere. “Sarajevo ima igra~e i stru~ni {tab koji mogu izboriti izlazak u Evropu. Uprava i menad`ment osigurali su da klub dobije licencu za nastup na me|unarodnoj sceni“, istakao je Prlja~a. Z. R.

Me|unarodni nogomet

Edin D`eko u akciji: Od starta zaigrao za gra|ane

Reuters

D`eko i City u Ligi prvaka
Edin D`eko }e sa Manchester Cityem idu}e sezone igrati u Ligi prvaka. Pobjedom u posljednjoj utakmici 36. kola na Eastlandsu protiv Tottenhama sa 1:0 gra|ani su dva kola prije kraja sezone u Premiershipu i teoretski osigurali ~etvrto mjesto, s obzirom na to da petoplasirani Liverpool zaostaje sedam bodova. Prili~no nazanimljiv susret u Manchesteru u kojem je bh. reprezentativac igrao od po~etka do kraja odlu~en je autogolom Petera Croucha iz 30. minute. Nakon {to su za vikend osvojili 18. titulu prvaka Italije, nogometa{i Milana nisu se uspjeli plasirati u finale Kupa. Umjesto rossonera tamo }e igrati Palermo koji ih je sino} savladao sa 2:1. Prva utakmica u Milanu zavr{ena je rezultatom 2:2. Za trofej }e Palermo igrati protiv Intera ili Rome koji svoj dru gi me~ po lu fi na la igra ju ve~eras, a u prvom ogledu u Rimu su slavili nerazzurri sa 1:0. Premiership: Manchester City Tottehnam 1:0 (Crouch 30ag). Kup Italije: Palermo - Milan 2:1 (Migliaccio 63, Bovo 73pen - Ibrahimovi} 90). Primera, 36. kolo: Deportivo - Athletic 2:1 (Adrian 22, Castillo 71ag - Toquero 3), Malaga - Sporting 2:0 (Baptista 9, Eliseu 68), Racing - Atletico 2:1 (Bakircioglu 38, Rosenberg 48 - Suarez 11), Real Madrid - Getafe (sino}). M. I.

Gerrard: Unitedov rekord me boli
Desetlje}ima se Liverpool di~io statusom najtrofejnijeg engleskog kluba, no Manchester United nezadr`ivo grabi prema 19. naslovu kojim }e se probiti na vrh. Kapiten Liverpoola Steven Gerrard zavr{io je sezonu zbog povrede i sada u miru mo`e pratiti kako veliki rival s Old Trafforda uzima 19. naslov u istoriji. ‘’Toliko dugo smo dr`ali rekord i bolno je gledati kako nam ga uzimaju. Moramo im priznati da su nas prestigli, ali dobra je vijest da se opet uspinjemo prema vrhu i ne}emo odustati od borbe. Da}emo ba{ sve da vratimo prevlast’’, rekao je dugogodi{nji kapiten i dodao utje{ni podatak: ‘’Jo{ se mo`emo hvaliti ve}im brojem evropskih naslova, ali to ne mijenja ~injenicu da oni imaju vi{e doma}ih titula. To je ogromna motivacija za idu}u sezonu’’ , ve} se brusi Gerrard.

48

SPORT

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

lex Ferguson i njegovi crveni vragovi nadomak su rekordne prvenstvene titule, a protiv Barcelone }e se boriti i za trofej Lige prvaka. [ansa za evropski naslov postoji, tvrdi {kotski stru~njak. Za evropski tron }e se boriti Barcelona i Manchester United, a trener engleskog sastava Alex Ferguson uvjeren je da ima materijala s kojim mo`e stati na kraj {panskom timu. "Svi se sla`u koliko je Barcelona dobra ekipa. Ali i Manchester United je isto u{ao u finale", izjavio je trener crvenih vragova ameri~kim medijima. On se naslu{ao kritika upu}enih ovogodi{njoj ekipi Manchester Uniteda, no rezultati su opet na njegovoj strani: "Svi su mi govorili kako ova ekipa nije dobra. A zabili smo vi{e golova od svojih konkurenata, kod ku}e smo sjajni, nepora`eni u Evropi, igramo finale Lige prvaka i osvoji}emo prvenstvo. Treba staviti kritike sa strane i pitati se jesam li zadovoljan. Ovi su mi igra~i pru`ili sve. Barcelona je ekipa koji svi `ele pobijediti, a mi smo u finalu 2009. godine protiv njih po~eli uistinu dobro. Potom smo pogrije{ili i primili gol, nakon ~ega su oni uobi~ajeno dobro dr`ali loptu. Zato sada moramo prona}i rje{enje za problem zvan Xavi - Messi - Iniesta", nastavio je Alex Ferguson. Smatra da bi Barcelonu mogao dobiti napada~kom igrom: "Imamo igra~e koji svima mogu zadati brige. Nadam se da }e moji ofanzivci stvoriti Barceloni iste probleme za koje se vjeruje da }e Barcelona stvarati nama.“ Mo`emo kvalitetom parirati Barceloni: Alex Ferguson

A

Alex Ferguson o finalu Lige prvaka

Ofanzivci mogu stvoriti Barceloni probleme
Moramo prona}i rje{enje za zaustavljanje trojca Xavi - Messi - Iniesta, rekao je trener Manchester Uniteda

Real nudi 40 miliona eura za Teveza
[panski sportski dnevnik Marca pi{e, pozivaju}i se na The Mirror, kako je argentinski napada~ Manchester Citya Carlos Tevez primarna meta trenera Realovih nogometa{a Josea Mourinha u ljetnom prelaznom roku. Navodi se kako je kraljevski klub ve} zapo~eo pregovore s igra~evim agentom Kiom Joorabchianom i da je spreman platiti iznos od 40 miliona eura za od{tetu. Mourinho je navodno veliki obo`avatelj Tevezovog stila igre, a ho}e li na kraju madridski klub uistinu i posegnuti za njim, ovisi djelomi~no o Togoancu Emmanuelu Adebayoru i njegovoj budu}nosti, budu}i posudba iz Citya isti~e na kraju sezone. Tevez je s 19 golova najbolji Cityev i drugi ukupno strijelac Premierlige, a vezan je za Eastlands ugovorom za sljede}e tri sezone. Real nije jedini klub koji je iskazao interes za njegovom kupnjom, ve} ranije su se medijski u tom kontekstu spominjali talijanski velikani Juventus i Inter.

Francusko ministarstvo sporta zavr{ilo istragu

Blanc oslobo|en
U istrazi ni{ta nije navelo na zaklju~ak da je Laurent Blanc podr`ao praksu diskriminacije igra~a na rasnoj osnovi, rekli su iz ministarstva
Selektor nogometne reprezentacije Francuske Laurent Blanc oslobo|en je svih optu`bi za rasizam u slu~aju rasnih kvota, saop{tila je francus ka mi nis tri ca spor ta Chantal Jouanno... "U istrazi ni{ta nije navelo na zaklju~ak da je Laurent Blanc podr`ao praksu diskriminacije igra~a na ra snoj osno vi", re kla je izme|u ostalog Jouanno o rezultatima istrage koje je provelo francusko ministarstvo sporta. Podsjetimo, cijeli slu~aj "rasnih kvota" izbio je u javnost nakon {to je internetska stranica Mediapart.fr otkrila je da u budu}nosti Francuski nogometni savez namjerava ograni~iti broj djece useljeni~kih roditelja, {to se prvenstveno ti~e tamnoputih i sjevernih, arapskih Afrikanaca, na 30% posto u ukupnom broju reprezentativaca u najmla|im francuskim selekcijama, po~ev{i od U13reprezentacije. Blanca se teretilo da je aktivno sudjelovao na jednom od takvih sastanaka u no-

optu`bi za rasizam

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj 65 0 P 112589 09 P Sarajevo, 29. 4. 2011. godine

Laurent Blanc nije kriv u slu~aju rasnih kvota

O B AV I J E S T
Dana 29. 4. 2011. godine ovaj sud je u pravnoj stvari tu`itelja Raiffeisen Bank BiH d.d. Sarajevo, protiv tu`enog Ade Meki}a iz Sarajeva, posljednje evidentirane adrese prebivali{ta na Ilid`i, Otes, ul. Terovi}a br. 69 DO, donio presudu koju tu`eni mo`e preuzeti u roku od 15 dana od dana objave ove obavijesti u zgradi Suda u Sarajevu u ul. [enoina br. 1, istekom kojeg roka se prema ~l. 348. ZPP-a smatra da je dostava uredno izvr{ena, te da u daljem roku od 30 dana, prema ~l. 203. ZPP-a, mo`e izjaviti `albu. Sutkinja Silvana Brkovi} - Mujagi}

vembru pro{le godine, zajedno s tehni~kim direktorom reprezentacije Francoisom Blaquartom, U21 selektorom Eric kom Mom ba er tsom i U20 izbornikom Francisom Smereckim. "Laurent Blanc bio je po prvi put prisutan na takvom

tipu sastanka. Nije bio organizator niti pilot. Nije ponudio nikakva mi{ljenja za razliku od ostalih sudionika koji su bili pripremljeni za de ba tu. Sto ga, ni {ta ne upu}uje da je Blanc po~inio diskriminiraju}e radnje", dodala je Jouanno.

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

49

Mladom ko{arka{u Amiru Gogi}u ispunjena `elja

Zahvaljuju}i Zijadu i Kenanu, ostvaruju se dje~a~ki snovi
Talentiranog igra~a KK Kladanj 72 u najve}i ko{arka{ki kamp u Evropi vode Zijad i Kenan Nuki} • Biti u dru{tvu NBA zvijezda i najboljih svjetskih trenera san je svakog mladog ko{arka{a, a moj se ostvaruje, ka`e Gogi}
Amir Gogi}, 17-godi{nji mladi ko{arka{, punih osam godina trenira u KK Kladanj 72 u kojem je pro{ao sve selekcije. Od osme godine, pa evo do danas, najbolji je igra~ svoje generacije. Kao i svaki mladi talentovani igra~, `eli da jo{ napreduje, ali su svi ti snovi do sada bili limitirani materijalnom potporom. {kove moga boravka u ko{arka{kom kampu u Zofingenu u {vicarskom kantonu Argalm“ pri~a , nam Amir Gogi}, ovaj izuzetno talentirani, ali i veoma skromni ko{arka{. kamp u Evropi, na kome se svake godine okuplja oko dvije hiljade mladih ko{arka{a (do 18 godina, op.a) iz cijelog svijeta. Sama ~injenica da }e ove godine specijalni promotor biti NBA zvijezda Eric Gordon iz Los Angeles Clippersa i ~udo od djeteta, desetogodi{nji Jordan Mccabe, da }e u njemu raditi treneri Tom Stener iz Philadelphije, Mike Weiner iz Dallas Mavericsa i nacionalni selektor Brazila Alessandro Antos de Oliveira, dovoljno govori o kvalitetu ovog kampa. Na njega dolaze i brojni NBA skauti i treneri kako bi imali uvid u kvalitetu najboljih mladih svjetskih ko{arka{a. Mi smo ubije|eni da }e na{ Amir izboriti mjesto me|u dvadeset najboljih i na kraju odigrati All Stars utakmicu na kraju kampa“, izjavio nam je na kraju razgovora Zijad Zuke Nuki}, veliki zaljubljenik u ko{arku. Fuad BERKOVAC

Skup najboljih
Ina~e, Kenan Nuki} ima samo 14 godina i visok je 197 cm ve} drugu godinu trenira u BC Divac iz Ciriha, a ako tako nastavi, bi}e sigurno i budu}nost bh. ko{arke. Jer, kako sam ka`e, ko{arka je njegova budu}nost i `elja mu je da jednom nastupi u reprezentaciji BiH. Kako smo saznali, njegovo otac Zijad i Kenan {tede novac kako bi u neko dogledno vrijeme otputovali u Los An|eles, na ko{arka{ku utakmicu Lakersa. Ka`u da je kasa ve} prili~no puna i ostvarenje tog cilja se bli`i. “Wilson-Swiss Allstar Basketball Camp je najve}i ko{arka{ki

Ostvarenje snova
“Ko{arka je moj `ivot i na terenu provodim svaki slobodni trenutak, mada su ku}ne obaveze i prevelike. Iako sam mlad, shvatam svoje roditelje koji ne rade, koji `ele da mi pru`e sve, ali i sve ograni~ava materijalna situacija. Me|utim, zahvaljuju}i Zijadu Ziketu Nuki}u i njegovom sinu Kenanu, doga|a mi se preko no}i ne{to {to sam mogao da za mi slim sa mo u dje~a~kim snovima. Pru`ila mi se prilika da odem u [vicarsku u

Amir Gogi} (u sredini) sa Kenanom i Zijadom Nuki}em

najve}i ko{arka{ki kamp u Evropi. Jo{ nisam svjestan da }u biti u dru{tvu mojih idola iz NBA lige, da }u novo znanje kupiti od najboljih svjetskih trenera i da }u

se dru`iti sa najboljim mladim ko{arka{ima iz svoje generacije iz cijelog svijeta. Zato nemam rije~i kako da se zahvalim Ziketu i Kenanu, koji }e snositi sve tro-

NBA PLAY-OFF Miami na korak od finala Istoka

Mladost do~ekuje [iroki

Tri produ`etka u Memphisu,
jedan u Bostonu
Na krilima Jamesa, Wadea i Bosha koji su ubacili 83 poena, Heat slavio u Bostonu 98:90 • Memphis - Oklahoma 123:133
Zahvaljuju}i jo{ jednoj vrhunskoj predstavi svoje velike trojke, Miami Heat slavio je u ~etvrtoj utakmici polufinala Istoka u Bostonu 98:90 nakon produ`etka, poveo sa 3-1 i do{ao na korak od plasmana u finale konferencije. LeBron James utakmicu je zavr{io sa 35 poena i 14 skokova, Dwyane Wade je ubilje`io 28 ko{eva i devet skokova, a Chris Bosh 20 poena i 12 uhva}enih lopti. Ukupno su ubacili 83 od 98 ko{eva Heata i uhvatili 35 od 45 lopti pod obru~ima, a niko drugi u timu nije uspio do}i ni do pet poena. Miami }e u srijedu pred svojim navija~ima imati priliku osigurati konferencijsko finale. Celticse su po poenima predvodili Pierce sa 27 ko{eva i Ray Allen koji je dodao 17. Antologijski susret sa tri produ`etka su u Memphisu odigrali doma}i Grizzliesi i Oklahoma City Thunder nakon kojih je pobjeda pripala gostima 133:123 za izjedna~enje u polufinalnoj seriji Zapadne konferencije na 2-2. Kevin Durant ubacio je 35 poena i 14 skokova, a jo{ je efikasniji s 40 ko{eva bio njegov saigra~

Mladost prema{ila o~ekivanja

Sladojevi}: @elimo produ`iti seriju
Russell Westbrook: Nezadr`ivo kroz odbranu Reuters Memphisa

Russell Westbrook. Doma}e su predvodili Zach Randolph (34 poena, 16 skokova) i Marc Gasol (26 poena, 21 skok). Sljede}i ogled na rasporedu je u srijedu u Oklahoma City Areni. U finale Zapada ve} se plasirao Dallas.

Bryant i Garnett izjedna~ili rekord
Izborom u najbolju odbrambenu petorku NBA lige ko{arka{i Los Angeles Lakersa, odnosno Boston Celticsa, Kobe Bryant i Kevin Garnett upisali su svoja imena uz bok Michaela Jordana i Garya Paytona. Naime, Jordan i Payton dr`ali su dosad zajedni~ki rekord s devet izbora u prvu odbrambenu petorku lige, a sada su im se pridru`ili i Bryant i Garnett. Podsje}amo, u najboljoj odbrambenoj petorki NBA lige u izboru 30 trenera na{li su se uz Bryanta i Garnetta i Rajon Rondo (Boston), LeBron James (Miami) i Dwight Howard (Orlando).

Drugu utakmicu polufinala playoffa za ko{arka{kog prvaka BiH ve~eras }e u Mrkonji}-Gradu odigrati Mladost i [iroki TT Kabeli. Prvi me~ na Pecari pripao je aktu el nom prva ku re zul ta tom 90:72 i u slu~aju druge pobjede plasira}e se u finale. Naspram sebe ima}e rastere}ene doma}ine kojima je uo~i sezone jedini cilj bio opstanak u dru{tvu naj boljih. Me|utm, ne samo da su u tome uspjeli, ve} su Ligu 13 okon~ali u samom vrhu, sve iznenadili i u Ligi 6, a sada `ele {to du`e ostati i u polufinalnoj seriji i poku{ati izboriti tre}u utakmicu. Bi}e to tre}i me~ izme|u ove dvije ekipe u poslednja dva mjeseca - [iroki je odnio dvije, a Mladost jednu, {to govori da bi i ve~eras doma}i teren mogao biti presudan.

Ono {to zabrinjava trenera doma}ih Gorana Sladojevi}a je umor njegovih nosilaca igre: “[iroki je favorit za finale, no `elimo da pred na{im gledaocima pru`imo dobru partiju i da poku{a mo da pro du`imo se ri ju. Me|utim, pitanje je koliko se na{i klju~ni igra~i Komatina, Velimirovi} i Bocka koji su u [irkom Brijegu igrali po 37 minuta mogu odmoriti da pru`e vrhunsku partiju“, kazao je Sladojevi} dodav{i da }e za razliku od utakmice u Ligi 6 kada su prili~no lako do{li do pobjede, ovaj put biti mnogo te`e: “[iroki ima jasne ambicije da se plasira u finale i objektivno oni su u velikoj prednosti“, zaklju~io je trener Mladosti. Utakmica u Mrkonji}-Gradu M. I. po~inje u 19 sati.

50

SPORT

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Priznanje bh. internacionalcu

Bh. stonoteniseri zavr{ili nastup na SP-u u Rotterdamu

Mje{oviti dubl
igrao glavni turnir
Admir Duranspahi} i Emina Had`iahmetovi} igrali prvo kolo, ostali predstavnici na{e zemlje nastup okon~ali u kvalifikacijama
Ivan Sokolov

Sokolov predsjednik ECU komisije
Veliko priznanje stiglo je na holandsku adresu Ivana Sokolova, proslavljenog bh. olimpijca i najboljeg {ahiste BiH svih vremena. ECU ga je imenovala za predsjednika Komisije za me|unarodnu saradnju, humanitarnu pomo} i akciju u kriznim podru~jima (International cooperation, humanitarian aid and crises response). Cilj je me|unarodna saradnja, implementiranje {ahovskih programa {irom svijeta i tako|e u kriznim podru~jima ili dr`avama sa limitiranim - slabim edukativnim fondovima (prevashodno {ahovski programi s djecom i omladinom). Komisija potpada direktno (i radi u okviru njihovih aktivnosti) pod Evropsku komisiju i visokog komesara (European High Commissioner), Kristaline Georgieve. Predsjednik Sokolov }e imati i dva asistenta, ~lana Komisije, Laurenta Verata (Francuska) i Gunnara Bjornssona (Island). Nakon upu}enih mu ~estitki i na na{ upit da malo prokomentira priznanje i novu visoku funkciju, ekskluzivno za na{ list izjavio je: “Zahvalan sam i veoma po~a{}en dodijeljenom mi visokom funkcijom i o~ekujem ve} u ovoj godini realizaciju konkretnih projekata i direktne rezultate. Ve} sam u kontaktu s Bruxellesom po pitanju planiranja aktivnosti i, vjerovatno ve} u junu, u cilju boljeg razumijevanja problema na terenu, kontakata s dr`avama i planiranjem djelovanja na terenu, odlazim u posjetu Afri~kom kontinentu. Ovo priznanje mi je dodatno upotpunilo radost nakon povratka iz Azerbejd`ana gdje sam na izuzetno jakom Openu Nah~ivan 2011 podijelio drugo mjesto sa Almasijem, Vallejom Ponsom i Ipatovom“ ka`e Sokolov. ,
@. M.

Bosanskohercegova~ki predstavnici okon~ali su nastupe na Svjetskom prvenstvu u stonom tenisu u Rotterdamu. Na glavnom turniru nastupili su jedino Admir Duranspahi} i Emina Had`iahmetovi}, koji su zaustavljeni u prvom kolu mje{ovitih dublova. Bolji od bh. para bili su Francuzi Quentin Robinot i Aurore Dessaint koji su slavili sa 4:3. Ostali bh. predstavnici nastup su okon~ali u kvalifikacijama. Kada su u pitanju nastupi u sin glu, Sr|an Mi li}evi} i Admir Duranspahi} su pro{li pretkvalifikacijske grupe u kojima su osvojili prva mjesta, ali su zaustavljeni u prvom kolu kvalifikacija. Mili}evi} je pora`en od Belgijanca Laurica Jeana sa 4:1, a Duranspahi} od Iranca Afshina Noroozija sa 4:0. Tre}i bh. predstavnik Adnan [ehi} takmi~enje je zavr{io u pretkvalifikacijama, osvojiv{i drugo mjesto u grupi. U `enskoj konkurenciji u singlu Emina Had`iahmetovi} je

Emina Had`iahmetovi}: Bh. par zaustavljen od francuske kombinacije

jedina pro{la pretkvalifikacijsku grupu, a u prvomkolukvalifikacija pora`ena je od Andree Todorovi} iz Srbije sa 4:1. Dragana Ivelji}-Kerkez i Majda Prole takmi~enje u singlu zavr{ile su u pretkvalifikacijama. Kada su u pitanju nastupi u konkurenciji parova, Mili}evi} i Duranspahi} su u prvom kolu kvalifikacija pobijedili Meksikance Munoza i Uribea s 3:0, dok su u drugom kolu pora`eni od Austrijanaca Fegerla i Fenga s 3:1. Emina Had`iahmetovi} i

Dragana Ivelji}-Kerkez su u prvom kolu kvalifikacija dubla bile slobodne, a u drugom kolu su pora`ene od Beh i Chiu iz Malezije s 3:0. U kvalifikacijama mje{ovitih dublova Sr|an Mili}evi} i Dragana Ivelji}-Kerkez su bez borbe pro{li prvo kolo, a u drugom su pora`eni od ~ileanskog para Rodriguez - Vega s 3:1. Adnan[ehi} i MajdaProlezaustavljeni su u prvom kolu kvalifikacija, porazom od jordanskog para Aldmaisy/Abuyaman 3:0.

Tragedija na Giro d’Italia

STONI TENIS 4. memorijalni turnir Suad Bahtanovi}

Avdo @ustra naj`ustriji
@ustra pobjednik superfinala, nakon {to su odigrani me~evi u ~etiri grupe • U takmi~enju po grupama najzanimljivije finale bilo Had`iomerovi} Kozari}
Avdo @ustra pobjednik je ^etvrtog po redu Memorijalnog turnira “Suad Bahtanovi}” u stonom tenisu, koji se proteklog vikenda odr`ao u Skenderiji. Stonoteniski turnir odr`an je u organizaciji Udru`enja stonotenisera, prijatelja i po{tovalaaca Suada Bahtanovi}a, te stonoteniskih klubova Sarajevo i Forehand, kao i uz svestranu podr{ku porodice Bahtanovi}. Ina~e, turnir je okupio najbolje stonotenisere/rekreativce iz BiH, koji su bili svrstani u ~etiri grupe. U prvoj grupi slavio je Emir Be{i} ispred Aida Mulali}a, dok je u drugoj

Wouter Weylandt: Pro{le godine slavio na kobnoj etapi

Weylandt preminuo nakon te{kog pada
Wouter Weylandt preminuo je nakon pada za vrijeme tre}e etape presti`ne biciklisti~ke utrke Giro d’Italia. Belgijski biciklist (26) pao je pri velikoj brzini na nizbrdici i zadobio povrede toliko te{ke da je na`alost ubrzo izdahnuo. Pao je 20 kilometara od cilja, a na mjesto nesre}e brzo je stigla hitna pomo}. Bezuspje{no su ga o`ivljavali 25 minuta. Preba~en je helikopterom i u obli`nju bolnicu, ali spasa nije bilo. Tre}a etapa odr`ana je do kraja, a onda su organizatori obavijestili ostale takmi~are o tragediji pa nije bilo uobi~ajene proslave na kraju etape. Wouter je prije 26 godina ro|en u Belgiji. Biciklizmom se profesionalno bavio od 2004. godine, a bio je ~lan Leopard Trek tima. Imao je zapa`enijih ostvarenja. Pobijedio je na 17. etapi Vuelte 2008. godine i ba{ na kobnoj tre}oj etapi Gira pro{le godine. Weylandt je ~etvrti biciklist koji je preminuo na Giru i prvi nakon 25 godina. Tako|er, Weylandtova smrt prva je u jednoj od tri najve}e biciklisti~ke utrke svijeta (Giro, Tour de France, Vuelta) nakon pogibije Italijana Fabija Casartellija tokom Tour de Francea 1995. godine.

Kozari} tvrdi da je nesretno pora`en od Had`iomerovi}a

grupi pobjeda pripala Seadu Kapetanovi}u, koji je u finalu pobijedio Nesiba [i{i}a. U grupi gdje su bili smje{teni gosti turnira vi|eno je i najzanimljivije finale, gdje je Senad Had`iomerovi} slavio ispred guvernera Centralne banke Kemala Kozari}a, koji je poslije me~a isticao kako je potcijenio svog protivnika, te da je nesretno pora`en. U ~et vrtoj gru pi bi la su smje{tena 32 najbolja rekreativca u BiH, a trijumfovao je Avdo @ustra, ispred Isaka Gergi}a, nakon ~ega je odr`ano superfinale u kojem je na kra-

ju sasvim zaslu`eno trijumfovao Avdo @ustra. Direktor turnira Vojislav Dragoljevi} na kraju je zahvalio svim u~esnicima, te onima koji su pomogli u organizaciji takmi~enja, a na kraju je istakao: “Turnir je posve}en velikom ~ovjeku, uspje{nom privredniku, koji je stoni tenis iznad svega volio. Bio je veliki borac, {to je odlika istinskih zaljubljenika celuloidne loptice. Na`alost, preminuo je u 45. godini, ali uvijek }emo se sje}ati njegovog lika i djela“ rije~i su , Dragojlovi}a.
J. LIGATA

OSLOBO\ENJE srijeda, 11. maj 2011. godine
Smajo Kara~i} o doma}instvu SP-a 2013. za rukometa{e (U-21)

SPORT

51

Predstoji nam veliki posao
Cijela ta 2013. godina za nas }e prote}i u znaku rukometa. I to ne samo zbog odr`avanja SP-a za juniore nego i obilje`avanja velikog jubileja: 65 godina od osnivanja RSBiH, koji je formiran 1948, rekao je Smajo Kara~i}
Generalni sekretar Rukometnog saveza BiH Smajo Kara~i} izjavio je na pres-konferenciji u Sarajevu da je RSBiH dobijanjem doma}instva Svjetskog juniorskog prvenstva za rukometa{e 2013. godine na 33. kongresu IHF-a, zavr{io tek prvu fazu obimnog i komplikovanog posla. Onaj drugi dio, puno te`i, tek predstoji.

^ast i obaveza
„Dobijanje organizacije SP-a za rukometa{e do 21 godine je velika ~ast, ali i obaveza. Cijela ta 2013. godina za nas }e prote}i u znaku rukometa. I to ne samo zbog odr`avanja SP-a za juniore nego i obilje`avanja velikog jubileja: 65 godina od osnivanja RSBiH, koji je formiran 1948. Planiramo da uo~i SP-a organizujemo revijalnu utakmicu izme|u na{e i rukometne reprezentacije svijeta, te i da izdamo posebnu monografiju Saveza. @elimo dostojno obilje`iti veliki jubilej, a na sve~anoj akademiji RSBiH zaslu`nim pojedincima za razvoj rukometa bi}e dodijeljena i priznanja“ kazao je Kara~i}. , Prema Kara~i}evim rije~ima, RSBiH }e u~initi sve {to je u njegovoj mo}i da SP 2013. godi-

PROFITABILNO PRVENSTVO Za organizaciju }e trebati 1.600.000 {vicarskih franaka. O~ekujem da }e SP biti profitabilan i da }e se na osnovu raznih marketin{kih ugovora i TV prava mo}i i zaraditi, kazao je Smajo Kara~i}
Promocija dr`ave: Smajo Kara~i}
Foto: D. ]UMUROVI]

gla da preuzme nova iskustva o organizaciji ovakvog takmi~enja. Organizacija juniorskog SP-a za nas }e biti prvi korak ka kandidaturi za seniorsko EP i SP“.

Prilika i za ekonomiju
Generalni sekretar RSBiH istakao je da }e organizacija SP za dvije godine biti odli~na prilika da se BiH u {to boljem svjetlu predstavi cijelom svijetu. „Ovo }e biti sjajna prilika i za ekonomiju, turizam, i na kraju krajeva za promociju dr`ave“, kazao je Kara~i}, koji o~ekuje veliku podr{ku od dr`ave i svih organa. „I u prethodnoj kandidaturi za dobijenja organizacije SP 2011. dobili smo obe}anja od dr`avnih organa da }e nam pomo}i. Za or ga ni za ci ju }e tre ba ti 1.600.000 {vicarskih franaka. O~ekujem da }e SP biti profitabilan i da }e se na osnovu raznih marketin{kih ugovora i TV-prava mo}i i zaraditi. Ono {to je najbitnije, dvorane koje se budu izgradile za potrebe SP-a, kao i one koje budu renovirane, ostaju trajno na usluzi na{im dvoranskim sportovima i sportu uop{te, smatra Kara~i}.
G. V.

ne ostane u najboljoj uspomeni svim akterima najja~e svjetske juniorske smotre. Idejno rje{enje zvani~nog loga SP-a 2013. je odabrano. „Odre|en je za{titni znak {ampionata. To je znak mira: ra{irenih pet prstiju, motiv sa ste}ka smje{tenog u blizini Stoca. Uz taj znak mira je i rukometna lopta. [to se ti~e na rednih po te za RSBiH, pred nama je zaista puno velikih obaveza. Jedan od sljede}ih poteza je brzo osnivanje Organizacionog odbora SP-

a, uz formiranje pododbora u gradovima u kojima }e biti odr`ano. Na SP-u nastupi}e 24 reprezentacije. Predvi|eno je da gradovi doma}ini budu Sarajevo, Banja Luka, Zenica, Ljubu{ki, te Doboj i Mostar. U razgovoru sa gradona~elnikom Doboja saznao sam da se sa gradnjom dvorane po~inje maltene ve} sutra. Novac je odobren. Tako|e, o~ekujem da }e dvorana u Mostaru biti zavr{ena do po~etka prvenstva“ naglasio je Kara~i}. , Govore}i o dvoranama u Sara-

jevu (u Skenderiji i Zetri), Kara~i} je kazao kako }e u razgovoru sa nadle`nima nastojati da ispo slu je da ve li ka dvo ra na „Mirza Deliba{i}“ u Skenderiji bude rekonstruisana i modernizovana. „Na{a reprezentacija bi}e direktan u~esnik SP-a. Ostaje nam sada da se zavr{e kvalifikacije i da vidimo koje }e sve selekcije izboriti plasman na SP. Potom }e biti izvu~ene kvalifikacione grupe i obavljen `rijeb. Ina~e, u julu ove godine }e biti odr`ano juniorsko SP za rukometa{e do 21. godine u Gr~koj, na koje }e i}i na{a delegacija kako bi mo-

Sve spremno za No} gladijatora III

D`udo

Po~asni gosti Chalid die Faust i Errol Zimmerman
Ova dvojica boraca, ina~e ~lanovi tima Golden glory i MMA tima iz Amsterdama i klupske kolege na{eg Stojni}a, dolaze u dru{tvu legende borila~kih sportova Cora Hemmersa
Pripreme za gala tradicionalnu borila~ku manifestaciju No} gladijatora III, koja }e se odr`ati u petak, 13. maja, u sarajevskom Domu mladih Skenderija sa po~etkom u 20 sati, u samoj su zavr{nici. Iz Kluba borila~kih sportova Gladijator, koji je organizator ovog sportskog doga|aja, tvrde da je sve spre mno za po~etak manifestacije i da }e to biti pravi audio-vizuelni spetakl za dostojan opro{taj ponajboljeg K1 borca u BiH Adnana Red`ovi}a od vrlo uspje{ne karijere u ovom sportu. Ina~e, Adnan Red`ovi} }e na pomenutoj manifestaciji raditi me~ za titulu svjetskog prvaka u WKA federaciji po K1 pravilima protiv {panskog {ampiona Rubena Peresa More. Ovaj me~ za Red`ovi}a }e ujedno zna~iti i zvani~an kraj karijere u K1 i prelazak u profi-box, gdje }e ve} 25. juna u Kelnu imati predborbu na spektaklu kojeg je organizovao Adnan ]ati} alijas Felix Sturm. Osim vrlo atraktivnih imena boraca koji }e se na}i u ringu Doma mladih Skenderija u publici }e tako|er biti prisutna prava svjetska elita kada je K1 borila~ki sport u pitanju. Naime, na poziv Adnana Red`ovi}a i Denisa Stojni}a dolazak na No} 1. Enko Ali} (BiH) - Samo Petje (Slovenija) 2. Arif Mulali} (BiH) - Alan Saitta (Italija) 3. Elmir Mehi} (BiH) - Aleksandar Stojkovski (Makedonija) 4. Denis Stojni} (BiH) - Stefan Traunmuller (Austrija) - MMA me~ 5. Haris ]utuk (BiH) - Jetmir Emruli (Albanija) 6. D`enan Poturak (BiH) - Jovan Kalu|erovi} (Srbija) 7. Igor Alagi} (Hrvatska) - Patrick Jaricki (Slova~ka) - MMA me~ 8. Me~ za titulu svjetskog prvaka u WKA federaciji po K1 pravilima ADNAN RED@OVI] (BiH) - RUBEN PERES MORA (ESP) la~kih sportova Cora Hemmersa. Njegov dolazak }e ujedno biti i odli~na prilika za na{e mlade borce da se doka`u na ovom turniru., a tu se prije svega misli na Enku Ali}a, Arifa Mulali}a i Elmira Mehi}a, ~lanove KBS Gladijator. J. Li.

Raspored borbi

Nosioci medalja u konkurenciji do 60 kg

Majdov tre}i u Belinu
Nemanja Majdov, mladi reprezentativac BIH, ~lan D`udo kluba Randori iz Isto~nog Sarajeva, osvojio je bronzanu medalju na Evropskom kadetskom A Top turniru u Berlinu. Na takmi~enju je u~estvovalo oko 500 takmi~ara iz 22 zemlje Evrope i Japana. U kategoriji do 60 kg, u konkurenciji 62 takmi~ara, Nemanja je imao pet pobjeda protiv ^eha, Izraelca, Austrijanca, Rusa, Azerbejd`anda i jedan poraz od prvaka Rusije. Tako je Majdov u~vrstio sjajno 5. mjesto na evropskoj rang-listi, nakon tri povezana uspjeha na evropskim turnirima: 2.mjesto u ^e{koj, 3. mjesto u Rumuniji i 3. mjesto u Njema~koj.

Adnan Red`ovi}: Spreman za borbu protiv [panca More

gladijatora III potvrdili su mo`da i ponajbolji K1 borci dana{njice Errol Zimmerman i Chalid die Faust. Ova dvojica boraca, ina~e ~lanovi tima Golden glory i MMA tima iz Amsterdama i klupske kolege na{eg Stojni}a, dolaze u dru{tvu legende bori-

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM poslovni prostor kod op}ine Sta ri grad, 25m2. Mob. 061/563-292. IZDAJEM jednosoban stan u ulici Olivera Ibrahimovi}a br. 1, Stupsko brdo. Tel. 033/470-741. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan na Otoci. Mob. 061/917-313. IZ DA JEM dvo so ban na mje {ten stan, Grbavica kod [opinga, 500 KM. Mob. 062/621-622. IZDAJEM poslovni prostor 76m2, centar, I sprat i poslovni prostor 80m2, grbavica, cijena povoljna. Mob. 061/573-640. IZDAJEM moderno namje{ten dvosoban stan, sa klimom, na Grbavici 1. Mob. 061/812-046. IZDAJEM jednosoban stan u Hrasnici u privatnoj ku}i. Mob. 061/497350 i Tel. 033/513-439. ADAPTIRAN namje{ten jednosoban stan, 2 sprat, 400 KM, Bistrik. Tel. 646-410. IZDAJEM pos. prostor 100m2, A. {a}ir be go vi} bb, hra sno. Mob. 061/132-781, 061/201-172. IZDAJEM jednosoban stan, mladom bra~nom paru ili studenticama. Tel. 211-050. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Ko {ev skom brdu. Ci je na sa uklju~enim re`ijama 350 KM. Mob. 061/373-949 i 061/223-941. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan 60m2, centralno grijanje, II sprat, Alipa{ino Polje. Tel. 062/633-248. DONJI Vele{i}i, izdajem namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, poseban ulaz, eta`no grijanje. Mob. 033/200-455. IZDAJEM jednoiposoban polunamje{ten stan, privatna ku}a, zaseban ulaz, na Bistriku. Mob. 061/928632. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, blizina hotela Bristol, cen. grij. kablovska TV. Tel. 652-293. IZDAJEM poslovni prostor pogodan za kancelarije ili za ordinacije. Tel. 033/466-341, 062/823-739. IZDAJEM kancelarijski prostor 90m2 u centru grada pogodan za predstavni{tva, ordinacije i sli~no. Tel. 061/546-246. IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. Tel. 061/145-122. IZDAJEM komforan, exluzivno namje{ten dvosoban stan 69m2, grijanje, plin+struja economic, sa ba{tom, naselje Pejton-Ilid`a, 500 KM. Mob. 061/191-010, od 17 do 20 sati. IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. tel. 061/192-059. IZDAJEM jednoiposoban stan, 5 sprat, stambena zgrada, Breka. Mob. 061/906-914. TROSOBAN namje{ten stan, cen. iternet, 400 KM, stadion Ko{evo. Tel. 202-437, 061/226-493. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i ~ajnom kuhinjom, 30m2, ventilacija, cen. grij, cijena 600 KM. Mob. 061/170-461. IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-206. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746-389. DVOSOBAN namje{ten stan, Centar, od 15. juna, studenticama ili zaposlenim. Tel. 442-331. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za brodice, jahte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. IZDAJEM poslovni prostor 30m2, Ul. Valtera Peri}a 11. Mob. 061/205235. IZDAJEM kancelarijski prostor 30m2, ^emalu{a 4, centar strogi. Mob. 061/205-235. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. IZDAJEM garsonjeru kod hotela Evropa, adaptirana, eta`no grijanje, TV, sa svim priklju~cima, 2 kat. Mob. 061/133-191. IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214-868. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan u privatnoj ku}i, poseban ulaz, samcu ili samici, centralno grijanje, centar. Tel. 033/444-843. STRANIM dr`avljanima izdajem namje{tene stanove, Sarajevo — Ned`ari}i. Mob. 061/221-706. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284-933. STRANCIMA izdajem luksuzno namje{tenu ku}u sa 6 soba, 2 kupatila, 3 terase, vrt, gara`a, kod OBN. Mob. 061/546-246. IZDAJEM jednosoban stan, zaposlenim djevojkama, studenticama, Ciglane, centar. Mob. 062/367-819. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145-744. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. IZDAJEM poslovni prostor, 32m2 na Grbavici. Mob. 061/865-158. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532800. IZ DA JEM na mje {ten dvo so ban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522815. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 061/200-864. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857-389 i 534-667. IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544. PRODAJEM na Ba{~ar{iji ku}u sa pos. prostorom 100m2 stambenog i 50m2 poslovnog prostora, useljivo. Tel. 033/240-013, 033/533-222. PRODAJEM parcelu 14.000m2 sa sru{enom ku}om, Sarajevo — Kiseljak uz sami put, dozvoljena gradnja, prodajem i razne parcele u federaci ji i re pu bli ci Srpskoj. Mob. 061/573-640. PRO DA JEM plo dnu ze mlju sa vo~njakom, Krivoglavci — Vogo{}a. Mob. 063/639-691. PRODAJEM ku}u i 5 dunuma zemlje u Miljevini kod Fo~e. Tel. 033/691161, 061/364-597. PRODAJEM pos. prostor u centru 150m2, 180m2, N. Sarajevo 100m2. Tel. 063/990-048. PRODAJEM stan u centru 65m2, M. Tita iznad parku{e. Tel. 063/990048. PRODAJEM stan 66m2 u centru, P. Lige, IV kat. Tel. 063/990-048. PRODAJEM stan u centru Vi{njik 32m2, vp. Tel. 063/990-048. PRODAJEM vi{e gra|evinske placeve od 300m2 do 5000m2. Tel. 063/990-048. PRODAJEM zemlji{te sa gra|evinskom dozvolom, povr{ine 2.438m2, na Bojniku, op{tina Novi Grad. Mob. 061/793-003. PRODAJEM gara`u na Dobrinji, povoljno, ul. Rudi Alva|a br. 10. Mob. 061/897-959. PRODAJEM zemlju u Rakovici — zaseok, 2 dunuma, Bo`i}i. Mob. 061/145-361. PRODAJEM ku}u na Kova~ima 150m2 gara`a na 300m2 placa. Tel. 063/990-048. PRODAJEM stan na K. Brdu, Ul. Juki~eva 53m2. Tel. 063/990-048. PRODAJEM stan u centru, Ul. H. Idrizova 57m2, I kat. Tel. 063/990048. JEDNOIPOSOBAN stan, dva balkona, N. Sarajevo. Tel. 218-637, od 1821 sati. [OPING, `uti neboder, 80m2+gara`a, 80.000 eura. Mob. 061/205-235. PRODAJEM ku}u na tri eta`e, gara`a, ba {ta, Ul. Ro ga vi na. Tel. 033/442-998, 062/139-085. PRODAJEM ku}u na Vratniku, ul. Ne vjes ti na. Tel. 033/442-998, 062/139-085. PRODAJEM u Starom Gradu, Logavina, jednosoban 35m2, cijena 2300KM/m2. Tel. 061/146-298. PRODAJEM na Dobrinji 3, dvosoban 57m2, cijena 160KM/m2. Tel. 061/146-298. ILID@A, Plandi{te, ul. Bosanski ljiljan br. 17, kod nove d`amije, objekat p+1+p, 150m2 oku~nice, 150m2, 1/1, uredni papiri. Mob. 062/319-563. ILID@A, Osjek, vi ken di ca 50m2+600m2 oku}nice, gara`a, sve novo. Mob. 061/205-235. PRO DA JEM ku}u, pri ze mlje+sprat+potkrovlje+450m2 ba{te, voda, struja, plin, Ul. Abdurahmana Muhareremije, naselje Bare, cijena 80.000 KM. Mob. 061/552-163. IS TO^NO Sa ra je vo, vi ken di ca 70m2+1500m2 oku}nice, struja, voda, asvalt, Tilava, Tomino brdo 24. Mob. 061/205-235. CIGLANE, zgrada Robota, 83m2, troiposoban, 2 sprat+gara`a, 230.000 KM. Mob. 061/205-235. KISELJAK, put prema Lepenici, viken di ca 70m2+1400m2 oku}ni ce+bazen i ljetnikovac, eta`no grijanje, 30.000 eura. Mob. 061/205-235. GRBAVI^KA 90m2, eta`no grijanje, lift, sve novo. Mob. 061/205-235. PRODAJEM-izdajem gara`u, centar-Marijin Dvor, Kranj~evi}eva, po vo ljno po do go vo ru. Mob. 061/869-396. CEN TAR stro gi, Ti na Uje vi}a, 40m2, 1 sprat, jednoiposoban, sve novo. Mob. 061/205-235. MARIJIN Dvor, V. Peri}a 3, 100m2, 4 kat, potkrovlje, odli~no stanje, povoljno. Mob. 061/205-235.

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

CENTAR, Petrakijina, kod Lovca, 106m2, 2 sprat, odli~an. Mob. 061/205-235. RADI seobe prodajem po minimalnim cijenama ku}ni namje{taj, TA pe}i i nov zamrziva~. Tel. 033/203974. PO VO LJNO pro da jem ku}u sa oku}nicom, visoko prizemlje, sprat, ul. Radni~ka br. 122. Mob. 061/201700. NOVI grad, prodajem ku}u sa tri zasebna stana na parceli od 400m2. Tel. 033/664-775 ili 061/160-601 poslije 15 sati. ANEKS 64m2, 1 sprat, trosoban, extra stanje. Mob. 061/205-235. CRNA Gora, \enovi}i, jednoiposoban apartman, namje{ten i klimatiziran, 30 m od mora. Mob. 061/205235. MARIJIN Dvor, Kotromani}eva 116m2, 2 sprat+2 parking mjesta. Mob. 061/205-235. STAN 55m2, Dolac malta, M. Maruli}a, dvosoban, VP, pa. grij. balkon, 103.000 KM. Mob. 066/230-748. KO[EVO 63m2, 2 sprat, cen. grij. 2 balkona, Alipa{ina na samom po~etku 55m2, 2 sprat, plinsko. Mob. 062/156-882. PRODAJEM stan 94m2, Nova Breka ul. I. Mujezinovi}a, 2 kupatila, 2 WC, 3 balkona, II kat. Tel. 033/612007. GRBAVICA 83m2-5 sprat, 70m2-5 sprat, 52m2-3 sprat, Bjelave 33m2. Mob. 061/079-751. PRODAJEM stan 60m2, gara`u 15m2, Hrasno, Trg heroja. Mob. 047-960. PRODAJEM zemlju sa objektima, Lukavica stadion. Mob. 061/047960 i 033/647-462. PRODAJEM stan na ^. Vili, dvoiposoban stan, II kat. Tel. 063/990-048. PRO DA JEM stan, Ul. M. Ti ta 121m2, 147m2. Tel. 063/990-048. GARSONJERA 50m2, (zaseban objekat) dvori{te-vrt, Centar-Mejta{, za jednu ili dvije osobe. Mob. 061/869396. PRODAJEM stan u centru, ul Alipa{ina, 73m2, III sprat, cijena povoljna. Mob. 061/573-640. DVOIPOSOBAN stan 74m2, kod Doma armije i dvoiposoban 67m2 na Dolac Malti. Tel. 445-371, iza 15 sati. PRODAJEM ku}u i jednosoban stan + dvosoban stan u centru Zenice. tel. 061/528-032. DVOSPRATNA ku}a, ba{ta, vo}e, vlastiti parking, sve pod jednim klju~em, blizu mora. Orebi}, tel. 020/714-072. STAN u Centru, stara gradnja, 109m2 po 2.800 KM. Mob. 062/921419. PRODAJEM gara`u povoljno na Dobrinji, Ul. Rudija Alva|a 10. Tel. 061/897-459. DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul. Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mijenjam uz doplatu za stan na relaciji Grbavica — OHR. Tel. 061/145122. PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji. tel. 665-966 i 061/199-845. PRODAJEM na atraktivnoj lokaciji kod hotela Bristol 65m2 adaptiran, povoljno. Tel. 061/214-852. POVOLJNO, bez posrednika, proda jem u stro gom cen tru stan 90m2+terasa 30m2, 5 sprat, bez lifta. Mob. 061/908-575. PRODAJEM na Grbavici dvosoban stan 54m2, I sprat, Ul. Grbavi~ka. Mob. 061/157-348. STAMBENO - poslovni objekat, 900m2 oku}nice, kod banjsko-hotelskog kompleksa na ilid`i, dokumentacija uredna. Mob. 066/321-760. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629.

ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849606. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM troiposoban stan na Breci, 93m2 za jednoiposoban na Breci uz doplatu. Tel. 033/202-603. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892323.

PRODAJA
PRODAJEM poslovni prostor od 32m2, u Vogo{}i ispod autobuske stanice prema Semizovcu, vlasnik. Mob. 061/108238. PRODAJEM poslovni prostor u ul. M. M. Ba{eskije, veoma povoljno. Pogodan za sve namjene. Mob. 062/128-157 i 062/914-648.s PRO DA JEM uknji`en stan u Had`i}ima, 61m2, kvalitetan, III sprat. Mob. 063/415-797. PRODAJEM stan u ulici Kralja Tvrtka br. 14/3 od 77m2, 200.000 KM. Tel. 058/483-561. PRODAJEM ili izdajem radnju 18m2, cen tar Ba{~ar {i je. Mob. 061/131-727. PRODAJEM stanove, Marijin dvor, 88m2, Alipa{ino, 65m2, Hrasno, 58m2 i 45m2, Grbavica, 52m2. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 53m2 u Hrasnom, ul. Aleja Lipa, 98.000 KM i 36m2 — 65.000 KM. Mob. 065/021556. PRODAJEM stan 52m2 na Grbavici II, preko puta Lorisa, III sprat. Mob. 065/021-556. PRODAJEM poslovni prostor 80m2 na Ba{~ar{iji, ul. Bravad`iluk i ku}u na Kova~ima. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 71m2 u Hrasnom kod Robota i 108m2 na ~engi} Vili. mob. 065/021-556. PRODAJEM jednosoban stan na Ko{evskom brdu. mOB. 061/253382. PRODAJEM 1.866m2 zemlje, Palegornji Javor, priklju~ci struja, voda, gra|. dozvola. Tel. 533-265, 062/385262. PRO DA JEM stan 117m2 kod Vje~ne vatre, II sprat. Mob. 061/252663. NI[I]I, parcela 3.300m2, infrastruktura dobra, dozvoljena gradnja, vlasni{tvo 1/1. Mob. 061/169-833. CENTAR, jednosoban, 40m2, II sprat, ul. F. An|ela Zvizdovi}a. Mob. 061/715-543. PRODAJEM prostor 50m2 u zgradi, papiri uredni i ZK uredan, cijena pristupa~na. Samo po dolasku u prostor dogovor. mob. 061/357-786. ALIPA[INO-54, 66, 77m2, ^engi} Vila-34 i 64m2, Marijin Dvor 39 i 86m2, Dobrinja-55, 68, 88m2. Mob. 061/375-787. MEJTA[-54m2, Grbavica-131m2, Aneks-40m2, Pofali}i-40m2, Isto~no Sarajevo-54, 79m2, Centar-105m2. Mob. 061/375-787. KU]E: Soukbunar, Mostarsko raskr{}e, Vratnik, Vasin-Han, Vlakovo, Ilid`a, Vraca. Mob. 066/488-818. VIKEND ku}e: Pale: Potoci, Kriva~e, G. Pribanj, Gornja ~ar{ijaku}a, Lukavica zemlji{te: nahorevo, Kasindo, Reljevo, Rje~ica, Ilija{. Mob. 066/488-818. PRODAJEM apartman 46m2, II sprat u Neumu, mo`e i zamjena za stan u Sarajevu, prodajem vikendicu na Jablani~kom jezeru, 330m2, opremljena, privatna pla`a, cijena povoljna. Mob. 061/573-640. PRODAJEM u centru Gora`da lokal 114m2 i ku}u sa dva sprata, vlasni{tvo 1/1 + ljetna ba{ta i oku~nica 473m2, ku}u sa dvori{tem i vrtom u Mosta~ima — Trebinje, 209m2, cijena povoljna. Mob. 061/573-640.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. POTREBNO vi{e stanova, ku}a i poslovnih prostora za prodaju i iznajmljivanje. Mob. 061/573-640. AGENCIJI potrebni stanovi u zgradi za izdavanje. tel. 061/925-649. HITNO potreban namje{ten stan za stranca, Skenderija ili grbavica. Mob. 061/142-704. AGENCIJI potrebno vi{e stanova za pro da ju i iznaj mlji va nje. Mob. 061/516-713.

PONUDA
IZDAJEM poslovni prostor 47m2 plus galerija, pogodan za vi{e namjena, u Hrasnom, ul. Azize [a}irbegovi} bb (blizu Robota). Tel. 033/202590 i Mob. 061/157-677. IZDAJEM gara`u na Grbavici kod doma zdravlja. Mob. 061/158-507. IZDAJEM trosoban stan 80m2, sa grijanjem, Sokolovi} Kolonija, pored d`amije. Mob. 062/723-349. IZDAJEM namje{ten stan 65m2 s posebnim ulazom i pristupom internetu. Tel. 538-364 i Mob. 062/527254. HITNO izdajem dvoiposoban namje{ten stan. Mob. 062/204-208. GRBAVICA, kod [opinga, za studente, dvosoban namj{eten, sa grijanjem, na du`i period, za strance, mo`e i prazan. Mob. 062/737-506. IZDAJEM jednosoban stan na Stupu, ul. Pi ja~na, I sprat. Mob. 065/021-556. IZ DA JEM so bu na Ko {ev skom brdu, mu{karcima. mob. 061/253382. IZDAJEM pos. prostor 27m2, na Grbavici, Grbavi~ka br. 46A. Mob. 061/224-246. NAMJE[TEN dvosoban stan, Centar, studenticama ili zaposlenim, od 15.6.2011. Tel. 442-332. DVOSOBAN stan na Grbavici, priori tet za po sle ni. Tel. 611-307, 062/368-386, 066/143-162. IZDAJEM gara`u na Grbavici, [oping. Mob. 061/911-971. IZDAJEM sobu zaposlenom mu{karcu, kod Socijalnog. Tel. 659895, 062/943-021. GARSONJERA 50m2, (zaseban objekat) dvori{te-vrt, Centar-Mejta{, za jednu ili dvije osobe. Mob. 061/869396.

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
STAN 70m2, Marijin Dvor, Kotromani~eva, 1 sprat, 99.000 eura. Mob. 061/211-303. PRODAJEM dvosoban stan u [opingu-Grbavica. Mob. 061/905-156, 522-849. PRODAJEM stan, Anex, 48m2, udaljen od trolebuske stanice 20m, povoljno. Mob. 061/508-404. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482999. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. DVIJE ku}e kod TV OBN-a, sa dvije ga ra`e i 750m2 vrta. Mob. 061/546-246. STAN 51m2 Otoka, 55m2 i 62m2 Grbavica, 57m2 M. dvor, 74m2 M.].]ati}a. Mob. 061/019-236. HITNO prodajem stan 56m2, 3 sprat, Ilid`a, komplet adaptiran, ugra|ena kuhinja. Mob. 061/019236. KU]A sa 320m2 zemlji{ta u Porodice Foht. Mob. 061/019-236. STAN 70m2/4 spr. Ja dran ska, 57m2/3 spr. M. dvor, 55m2/1 spr. i 62m2/4 spr. Grbavica. Mob. 061/019236. PRODAJEM ili mijenjam za Sarajevo stan u centru Dervente, III sprat sa 3 bal ko na, 93m2. Tel. 062/633-248, 00387 011 2546 339. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501-515. PRODAJEM jednosoban stan 38m2, Staro Hrasno. Mob. 063/798-768 i 062/056-479. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375733. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. STAN 125m2, 1 sprat, Stari Grad, pored Miljacke, potrebna adaptacija. Mob. 061/312-075. MI [E VI]I, vi ken di ca 67m2 sa 1800m2 zemlje na sun~anoj nenaseljenoj stranic, 105.000 Km. Mob. 062/332-155. PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}i-Ugorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505-624. PRODAJEM zemlji{te u Mokrom (Ka di no se lo), po vo ljno. Mob. 062/337-925. PRODAJEM stan-ku}u na Ilid`iLu`ani u nizu dvoeta`na sa gara`om i ba{tom. Mob. 061/222-465. STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje Dvor-Perivoj, N. Grad. Mob. 062/855-544. PRODAJEM ku}u s ba{tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224-269. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle — [i}ki Brod. Tel. 00385 20 715478. PRO DA JEM pla ce ve za ku}e, Zabr|e-Rajlovac. Tel. 061/813-250. PRODAJEM u Rijeci eta`nu ku}u 89m2, vrt 189m2, podrum, pogled na more. Tel. 00387 51214675. PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, useljiva. Mob. 062/214-895 i 033/639431. PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. PRO DA JEM tro ipo so ban stan 94m2, V sprat, Envera [ehovi}a. Tel. 061/065-953. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM jednosoban stan sa balkonom iza Vetrinarskog fakulteta, V sprat, lift. Mob. 066/848-420. STAN 33m2, Grbavica I-Nevesinjska, kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 061/715-519. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRO DA JEM je dno so ban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila - 110.000 KM. Tel. 618-725. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - po vo ljno. Tel. 611-795, 061/262-599. PRO DA JEM je dno so ban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658. PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trno vo kod Sa ra je va, parce la 200m2, struja, voda. Tel. 202-410. DOBRINJA II, odli~na lokacija, stan 68m2, c.g. plin, balkon, podrum, lift, 5/6. tel. 453-357. PRODAJEM ku}u u Pazari}u, pored magistralnog puta, sa 1.200m2 zemlje. Mob. 061/223-208. TROSOBAN stan 76m2 + 30m2 upotrebljivog tavanskog prostora, u`i centar, 155.000 KM. Tel. 220-696 i Mob. 062/482-526. PRODAJEM dvosoban stan, vrlo povoljna cijena, u Sarajevu, odli~na lokacija. Tel. 643-099, 062/375-733. DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175196. PRO DA JEM dvo so ban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469-311. PRODAJEM 2 hektara zemlje u Vlakovu. Mob. 061/225-164. PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556-545. STAN u Centru, 62m2 + balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794. PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624-560. PRODAJEM ku}u u Rumi. Tel. 00381 22 617-556. PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 033/513781. PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel. 033/513-781. PRO DA JEM ku}u na Pe lje {cu, 30.000 eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lukavica, 1.000m2, povoljno. Tel.033/513-781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405805. PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727. PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782. DOBRINJA IV, troiposoban stan 86m2, IV sprat, prodajem ili mijenjam za manji, uz doplatu, cijena po dogovoru. Tel. 061/893-105. HLA DI VO DE, pro da jem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554-772, 033/469-697. VRATNIK, Nevjestina, ku}a 3 eta`e, namje{tena, ekstra sre|ena, 200.000 KM. Tel. 233-654, 061/224-896. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel. 062/346-214. PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200-688. PRODAJEM zemlju na Baricama. Mob. 066/892-112. STAN, S.B.Ba{agi}a, novija gradnja, vl. plin, lo|a, 3 sprat. Tel. 447-825, 061/335-327. DOBRINJA II, prodajem-mijenjam za manji, uz doplatu, troiposoban 91m2, 4 kat, 140.000 KM. Tel. 450976, 062/606-831. KU]A, Abdesthana 23, Kova~i, pogledati od 10-16 sati. DVOSOBAN namje{ten stan, 42m2, uz mogu}nost nadogradnje iste veli~ine, ci je na 75.000 KM. Mob. 062/671-737. U OREBI]U na moru prodajem ku}u na sprat 8x7m2, plac 500m2, papiri uredni, odmah useljiva. Mob. 061/852-393. PRODAJEM trosoban stan i ku}u u Zenici i vikendicu na Vla{i}u. Tel. 061/528-032. PRODAJEM stan 100m2 kod op}ine Stari Grad, idealan za poslovni prostor, povoljno. Tel. 061/215-033.

53

NEKRETNINE PRODAJA
PRODAJEM ku}u u Janji-Bijeljinja, 500m2 oku}nice, 1/1, ili mijenjam. Tel. 033/447-095. PRODAJEM ku}u u Had`i}ima, 600m2 oku}nice, cijena po dogovoru, na lijepom mjestu. Tel. 033/420319 i 521-187. ^ETVOROSOBAN stan, ul. Zagreba~ka br. 51. Mob. 061/802-650. PRODAJEM stan u centru, Vi{njik 33m2, vp. Tel. 061/299-91. PRODAJEM 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net PRODAJEM u Makarskoj trosoban stan, novogradnja. Tel. 033/227-460 i 0038521691728. SRAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. CENTAR Ba{~ar{ije, trosoban stan 60m2+gara`a 15m2+oku}nice 45m2. Mob. 063/918-909. KU]A na sprat, [ekerova 7, Bjelave. Mob. 061/150-373. PRODAJEM u centru Ba{~ar{ije ku}u 100m2, 220m2 dvori{ta. Tel. 447-940. JEDNOSOBAN stan u centru, VP, 31m2, Vi{njik. Mob. 066/125-453. STANOVI: 154m2, 117m2, 106m2, 94m2, 90m2, 87m2, 82m2, 100m2, 80m2, 75m2, 70m2, 65m2, 46m2, 40m2, 39m2. mob. 061/460-150. KU]E: Vratnik, alifakovac, Pofali}i, ku}a u Tuzli+dva restorana, vikendica u Ilovici, vikendica Ni{i~ka visoravan ^evljanovi}i. Mob. 061/460150. PLAC u Rajlovcu 3.000 m2 sa tri devastirane ku}e, uzlaz u Zabrd`e. Mob. 061/460-150. KU]A u Sutini-Mostar, 57m2+terasa 24m2+vo}njak 1250m2, zasebna, gra|ena ostava, sve dozvole. Tel. 215-199. STAN u ned`ari}ima, novogradnja, 59m2, 1.500 KM/m2. Mob. 061/509259. ^. VILA 54m2, 1 kat, balkon, nova stolarija i 54m2, 9 kat, uredno stanje. Mob. 061/148-810. ^EKALU[A 90m2+gara`a, povoljno, dobro stanje. Mob. 061/148-810. TITOVA, salonski stan 147m2, 3 kat, ju`na strana, 5 soba, povoljno. Mob. 061/148-810. MEHMEDA Spahe kod BBI, novogradnja, 140m2, 5 kat, lift, gara`a. Mob. 061/148-810. CENTAR, Had`iidrizova, novogradnja, 105m2+gara`a, Jadranska 64m2 kod BBI. Mob. 061/148-810. KOD BBI-Fis 36m2, 1 kat, balkon, pro{irenje za 12m2. Mob. 061/148810. ZMAJA od Bosne-Bristol, 65m2, adaptiran, dvostrano orijentisan. Mob. 061/214-852. DOBRINJA I, M. Krle`e, 92m2, troiposoban, 2 kat, odli~an, dvostrano rijentisan. Mob. 061/214-856. LIJEPA velika ku}a, vrt, gara`a, atraktivno mjesto, kod TV OBN. Mob. 061/546-246. KU]A Abdusthana 23, Kova~i, pogledati od 10-17 sati. KU]A sa dva stana i radionom u Starom Gradu, Sumbul ~esma. Mob. 061/159-900. PRODAJEM-izdajem stan 141m2, ra vne Ci gla ne, po vo ljno. Mob. 063/419-296.

NAMJE[TAJ
TRPEZARIJSKI sto za 10 osoba, sa 8 tapeciranih stolica. Mob. 061/213224. PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. PRODAJEM sto 60x120x50cm na to~kovima i rezervno staklo 6mm, monitor kompjuter Philips kori{ten. Tel. 033/227-077 i 062/006-768. PRODAJEM ~etverodjelni regal odli~no o~uvan. Tel. 524-588, 061/709-593. PRODAJEM trosjed sa 2 foteljestilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285-076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560. PRODAJEM kau~, fotelju, u dobrom stanju i tri karni{e. Mob. 061/625-309.

PRODAJEM Ford Fijesta 96. god dizel povoljno 4 vrata registrovana, ispravna. Tel. 061/897-959. CITROEN C2 UTR, 1.6 benzin 110ks, 2005. god, 12.500 KM, mogu~a zamjena za jeftinije vozilo. Tel. 061/526-308. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. Tel. 063/317923. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2800KM. tel. 033/537-949. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. go di na, ci je na 3.500 KM. Tel. 062/877-008. PRODAJEM Citroen C2 1,4 HDI, 2005 godina, u odli~nom stanju. Mob. 061/325-801. PRODAJEM Ladu Samara, 1990. godina, 1.200 KM, u voznom stanju, radio. Tel.033/665-420. PRODAJEM za Golfa alnaser, alternator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 033/531-996 i 062/693470. PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158164. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385998304357. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. PRODAJEM Ford Fokus 1,8 turbo dizel karavan intekuler, 2001. godina. Mob. 061/913-797. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600 -111. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223-700. GOLF 97, TDI, elektro paket, {iber, 4 vra ta, tek re gis tro van. Mob. 061/928-654. PRODAJEM mercedes M 201—190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677- 080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845.

TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba, nokia, samsung, soni, ericsson, lg.htc. apple inphone. Mob. 062/695-695. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM vrlo povoljno kabinet {iva}u ma{inu. Tel. 524-588, 061/709593. PRODAJEM foto aparat Nikon - FG uz dodatke. Tel. 033/646-281.

VOZILA
PRODAJEM [kodu-feliciju, 2000. god. bijela, u odli~nom stanju, 2.100 eura. Mob. 061/158-794. PRODAJEM limuzinu Jetta, 91. god. benzin, 1,8-66 kw, registrovana od 8/2011. god. 4.000 KM. Mob. 061/338-199. \IP Terrcan, god. 2002. lpre{ao 60.000 km, veoma povoljno. Mob. 061/135-356. PRODAJEM zadnju karambolku od Hundaya, novu. Mob. 061/915123 i 061/159-507. PASSAT, 2004, 1.9 TDI 130 KS, pre{ao 90.000 km, metalik siva, registrovando 9/2011, cijena 18.500 KM. Mob: 063/355-350. LANDROVER, dugi benzinac u odli~nom stanju, gara`iran, 1973. godina za 15.000 KM. sa rezervnim djelovima. Tel. 058/483-561. PRODAJEM Zastavu 101 registrovan u dobrom stanju, zdrava limarija, 1990. god. Tel. 062/623-131.

54

MALI OGLASI
VOZILA
PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696-132. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660939, 063/876-419. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660-939, 063/876-419. OKO 1.500 CD-ova kvalitetnih evergrin muzike i ostale, vrlo povoljno. Tel. 447-825, 061/335-327. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, so bna an te na. Tel. 062/104-951. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

ZAPOSLENJE
POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. POTREBNA za rad pic-majstor kuharica. Mob. 063/024-372. ZAPO^NITE posao proizvodnjom eteri~nih ulja i stotinjak proizvida knji gom „ete ri~na ulja“. Tel. 032/244-417. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

NJEGOVALA bih stariju osobu (`ensku) polupokretnu, 8 sati dnevno. Mob. 061/374-458. EXPERT za hidro-termo izolacije krovova, podova, zidova i gara`a. Mob. 061/098-579, 653-396. ODR@AVAM ba{te, re`em drva, odr`avam mezarove. Mob. 062/332230. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, na Ilid`i, ~as 6 KM. Tel. 621-976. UGRADNJA, remont i prodaja alna se ra, al ter na to ra i os ta lih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563292 i 063/121-524. TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone, izrada te le fon skih in sta la ci ja. Tel. 061/141-676, 033/204-805. ELEKTRI^AR popravlja TA pe}i, el. bojlere, postavlja automatske osigura~e i indikatore, postavlja plafonjere, lustere i ostale popravke. Mob. 061/048-497. VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764 i 061/108779. DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Tel. 061/534-231. MOLERSKO-farbarski radovi, uredno, kvalitetno i povoljno. Mob. 061/354-332. MOLERSKI radovi, uz potpunu za{titu ljepljivim trakama i podnom za{titom. Mob. 061/606-441. MOLER radi molersko-farbarske radove, ~isto, kvalitetno i povoljno. Mob. 062/419-501. INSTRUKTOR vo`nje pru`a kvalitetnu i kolektivnu obuku. Mob. 061/338-085. RAD u ku}i njega straiji `enske osobe. Tel. 061/255-594. PROJEKTI za legalizaciju ve} izgra|enih objekata arhitektonski biro sa ovla{tenim fazerima i pe~atom sve u roku i vrlo efikasno, sarajcity.com. Tel. 062/649-370. VKV STOLAR, vr{i opravke stolarije, tapicirani namje{taj, roletne, kuhinje, plakare. Mob. 061/863-740. NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovina, usluge i samostalne poduzetnike). Tel. 061/160-020. PREVOZIM stvari i ostalo ve}im kom bi jem, ra dna sna ga. Tel. 061/227-189. ELEKTRI^AR, popravka i ugradnja elektro instalacija. Mob. 061/901646. MATEMATIKA instrukcije osnovcima, srednjo{kolcima i studentima. Tel. 062/713-098. ISCJELJENJE duhovnim putem pomo}u u~enja Brune Greninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/256376. U^ENICIMA, srednjo{kolcima instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 625-196, Ilid`a. ENGLESKI i konverzacija za osnovce i srednjo{kolce, osnovi kompjutera, programa, odr`avanje, servisiranje. Mob. 062/895-599. INSTRUKCIJE iz turskog jezika za po~etnike, uspje{no i povoljno. Mob. 061/838-794. ARHITEKTA vr{i stu~ni nadzor nad izvo|enjem gra|. zanatskih radova. Mob. 061/566-482. OZBILJNA `ena pazila bi stariju `enu 4 sata dnevno, Alipa{ino polje — Mojmilo. Mob. 061/949-447. VO DO IN STA LATER oprav lja, ugra|uje ~esme, vodokotli}e, ventile, sifone, penzionerima jeftinije. Mob. 061/205-803 i 066/973-793. HARMONIKA vrata, sa ugradnjom dvije vodilice i pragam jednokrilna i dvokrilna, u boji drveta. Mob. 061/516-910.

BRAVAR izra|uje kapije, gelendere, ograde i ostale bravarske radove. Mob. 062/607-453. MOLER radi sve uredno i kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274872. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po koma du, (ku}na dos ta va). Mob. 061/563-292. ^UVALA bih stariju `enu ~etiri sata dnevno Alipa{ino polje, zvati iza 12h. Tel. 061/949-447. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na Alipa{inom polju 6KM/~as. tel. 061/157-991. PROFESOR engleskog jezika daje instukcije, (10 KM) i radi prevode. Mob. 061/654-941. ADAPTIRAMO ku}e, stanove, radimo: struju, vodu, estrih, parket, keramiku, rigips, moleraj...Mob. 063/155-868. LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. KOMPLETNA adaptacija stana: moleraj, keramika, laminat, rigips, prezide, ugradnja stolarije, povoljno. Mob. 062/226-904. POPRAVLJAM TV svih modela, profesionalno i na va{oj adresi. Tel. 653-311, 062/199-199, 061/365-690. INSTRUIRAM matematiku i fiziku. Mob. 061/571-361. DAJEM instrukcije iz matematike. Tel. 033/218-415. SKRA]IVANJE pantalona 4 KM, sitne popravke 3 KM, Marijin Dvor. Mob. 061/863-332. ZAPO^NICE biznis idejama knjige Vodi} malih biznisa, sa 2.500 ide ja, ispo ru ka na CD-u. Tel. 032/244-417. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513948. PREVOZ putnika lux kombi vozilima, Sarajevo-more i Neum-Pelje{ac, M. Rivijera-Split. Mob. 062/213645. MOLER dino, jednosoban stan, 200KM sa pripremom zidova, bijelo ili u bojama, stolarija po dogovoru. Mob. 061/529-608. VODOINSTALATER opravlja i postavlja ~esme, vodokotli}e, ventile, sifone, penzionerima jeftinije. Tel. 061/205-803, tel. 066/973-793. ODR@AVALA bih stan kod porodice, (~i{}enje stana, peglanje), ~istila bih va{ po slo vni pros tor. Tel. 061/374-458. MOLER Dino, jednosoban stan sa pripremom zidova bijelo ili u bojama 200 KM, stolarija po dogovoru. Mob. 061/529-608. INSTRUKCIJE iz matematike. dolazak na adrese. tel. 033/446-056 i 061/536-973. KERAMI^AR, ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~kih radova. Mob. 061/930-315. MOLERSKI radovi, adaptacije, garancija kvaliteta uz potpunu za{titu poku}stva. Mob. 063/340-482. MOLERSKO farbarski radovi uredno sa kompletnom za{titom, kvalite tno, ve oma po vo ljno. Mob. 061/733-558. MOLERAJ, gletovanje, extra kvalitetno, besprijekorno ~isto, cijena po dogovoru. Mob. 061/453-058. SERVI SI RA NJE i umre`ava nje ra~unara, instalacija windowsa, ~i{}enje od virusa, antivirusna za{tita. Tel. 062/654-140. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovanje ograde. Mob. 062/907-356.

POVOLJNO po dogovoru instrukcije iz engleskog jezika za osnovne {kole. tel. 061/515-803. ODR@AVALA bih stan kod ozbiljne porodice. Mob. 063/-916. BRINULA bih o djetetu starosti 27 godina. Tel. 611-439. PRE VOZ pu tni ka pre ma mo ru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243-873. NAJ JEF TI NI JE u gra du iznaj mljujem stolice za sve prigode. Mob. 063/121-524. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na A. Polju, 6KM/~as. Tel. 061/157-991. SZR izvodi gra|evinske radove, ugradnja keramike, rigipsa i svih vrsta podova. Mob. 061/256-132. STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221-902. PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357-232. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319604. MO LER SKO far bar ske uslu ge. Mob. 062/922-323. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466-920. PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134. POSTAVLJAM povoljno rigips. Tel. 061/545-888. ELEKTRI^AR vr{i opravke {porets, bojlera, TA pe}i, ve{ ma{ina, instalacija osigura~a. Mob. 063/155868. ELEKTROSERVIS, vr{i opravku bu{ilica, usisiva~a i ma{ina. Tel. 061/803-255, 066/889-246, 033/213040. MOLERSKO-farbarski radovi, cijena po dogovoru, povoljno. Tel. 066/205-151. ^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Tel. 061/516-375. PRU@AMO usluge bh. dijaspori. www-rodoslov.ba Tel. 061/109-970. KOMBI vozilom vr{imo sve vrste prevoza stvari. Tel. 061/033-475.

PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. PRO DA JEM re na ult 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290.

OSTALO
AKCIJA !!! Besplatna dostava nasipnog tampona na Kantonu Sarajevo, 17m3 — 150KM. Mob. 061/925506. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Mob. 061/323906. PRODAJEM nove rekete za stoni tenis, od boljeg kvaliteta Safta{i. Mob. 061/159-507. PRODAJEM stajsko |ubrivo. Tel. 061/515-235. PRODAJEM dugu crnu bundu od zeca, duga dlaka, br. 40-42. Mob. 061/159-507. NOVOOTVORENA autopraonica na putu Sarajevo-Pale-petlja zaobilaznica, navratite nam. tel. 233-098, 061/221-563. PRODAJEM stajsko |ubrivo. Mob. 061/515-235. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM pi{tolj Zastava M70, 7,65 kalibar, Browing, licu sa odobrenjem. Tel. 032/221-258. PRODAJEM troje vrata sa {tokovima iz novogradnje, cijena vrlo povoljna. Mob. 061/869-396. LEGO kocke nove, dvije kutije, sadnice najkvalitetnijeg duda, japanske dunje, crvenog bagrema, loze, cvije}e. Tel. 033/227-077 i 062/006768. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. Tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. SVJE@A ljekovita jaja, japanskih prepelica, 30 kom-8 KM, besplatna ku}na dostava. Mob. 066/823-749. PRODAJEM ugostiteljski fri`ider, gril za pe~enje pili}a-plin, plata za ro{tilj-plin. Mob. 061/375-168. DVA manja akvarijuma za mrijest. Tel. 220-696, 062/482-526. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138-855. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651-556. PRODAJEM {iva}u ma{inu njema~ku u koferu, garancija, 180 KM na 2 rate. Mob. 061/145-504. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651556. ELEKTROMOTOR 4KW, 1430 obrta ja, vrlo po vo ljno. Mob. 061/812-233. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570826. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347852. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901.

USLUGE
MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.

KUPOVINA
KU PU JEM knji ge iz svih oblasti, dolazim na adresu. Mob. 061/777-700. KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405. KUPUJEM knjige. Mob. 061/533792. KU PU JEM sta re raz gle dni ce, nov~anice, Olimpijada Sarajeva i drugo. Tel. 033/456-505 i 061/214405. KUPUJEM obveznice, ratne {tete i devizne {tednje, isplata odmah. Mob. 061/526-918. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge i kovanice eura. Mob. 061/323-906. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu iz FBiH i RSa. isplata odmah. Mob. 062/358344. KUPUJEM umjetni~ke slike (ulja, akvarel, pastel) starih slikara. Mob. 062/969-693. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu iz FBiH i RSa. Isplata odmah. Mob. 062/451791. AGENCIJA za kupovinu devizne {tednje, ratne od{tete i dionica svih firmi i fondova FBiH i RS, najbolje pla}am. isplata i dolazak odmah. Mob. 061/264-364. KUPUJEM deviznu {tednju, ratnu od{tetu i dionice svih firmi i fondova. Najbolje pla}am, isplata i dolazak odmah. Mob. 062/788-739. KUPUJEM {tednju deviznu Jugobanke i Privredne banke. Isplata odmah. Mob. 061/526-918. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM akcije-obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vez. Tel. 061/159-507. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914.

ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995 i 061/131-447.

TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled lje ka ra (in ter nist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172948. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1KM, firma GLANZ. Mob. 061/350-688. PRO FE SI ONAL NO ~i{}enje KÄRCHER aparatima }ilima, tepiha, itisona, namje{taja i auto sjedi{ta. Mob. 062/738-728. VR[IMO ru~no pranje svih vrsta ~ilima i itisona. Dolazak na adresu besplatan. Tel. 033/221-945. ELEKTRI^AR-vodoinstalater, radimo nove i popravljamo stare instalacije, eko plastika, sanitarija, sevis bojlera, itd. Mob. 061/132-149. RADIM malterisanje, zidanje, obradu vrata i prozora. Mob. 062/451791. BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Tel. 062/134-827, 033/241-465. BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359500. VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja i pro~epljenje odvoda. Tel. 033/535-659 i 062/139-034. KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore i adaptiram stanove, ~isto i uredno. Mob. 062/688-855. ODR@AVALA bih stan kod ozbiljne porodi ce, 4-5 sati, je dan put se dmi~no. Mob. 061/906-018. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru brzo i ta~no. Mob. 062/519-685. VR[IM prevoz robe i putnika na svim destinacijama. Tel. 062/214-690. TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 240-895 i Mob. 062/909-306.

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani - tri zvjezdice www.neumbih.com. e-ma il:vil la-bi an ca@hotmail.com Telefon: 387 (0)36 884-125, Fax: 036/884128

NEUM, izdajemo sobe i apartmane uz more, povoljno. Mob. 063/322-271 i 036/884-711. NEUM povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Tel. 063/327098, 036/884-169. NEUM iznajmljujem luksuzno opremljene apartmane uz more. Tel. 063/405-355, 036/884-135. NEUM apartmani — sobe, pet metara od mora, parking. Tel. 061/488043, 036/880-582. NEUM, iznajmljujemo luksuzno opremljene apartamne uz more. Tel. 063/405-355, 036/884-135. DOBRE VODE - BAR C. Gora, 7 eura le`aj, sobe, jednokrevetna, dvokrevetna, posebno kupatilo. Tel. 033/621-119, MAKARSKA, izdajem sobe ili apartmane za vikend ili drugo, blizu pla`e i {etali{ta. Tel. 0038521611923, 00385915406089. VODICE — [ibenik, dva dvosobna apartmana, klima ure|aj, uz more. Povoljno. Lapenda 00385915965771.

srijeda, 11. maj 2011. godine
POSLJEDNJI POZDRAV

OSLOBO\ENJE
na{oj dragoj koni

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga
IN MEMORIAM

BISERA ^USTOVI], ro|. ALE^KOVI]

preselila na ahiret u ponedjeljak, 9. maja 2011, u 85. godini.

MELITI DEMETER
U lijepim uspomenama ~uvat }emo te od zaborava. Po~ivaj u miru Bo`ijem. Sabina, Sehid, Nermin, Dragan, Mirela
3027

D`enaza }e se obaviti u srijedu, 11. maja 2011. godine, u 15 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: sin Adnan, unuci Nedim i Faruk ^ustovi} i Nasir Kratina, praunuke Amna i Hana, snahe Hedija ^ustovi} i Alma Kratina, brati~ne, sestri}i i sestri~ne, te porodice ^ustovi}, Ale~kovi}, Bijedi}, ^amo, Pra{ovi}, te ostala mngobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u ku}i `alosti, Ul. fra Matije Divkovi}a br. 75, Sarajevo. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
002

[EFKO MUSLIMOVI]
u~esnik NOR-a i RVI 11. 5. 1989 — 11. 5. 2011.

Dragi moj [efko, dragi moj supru`e, uvijek u mislima sa tobom, sve do ponovnog susreta sa tobom u kojem me ~eka{. Sa tugom, supruga Minka Muslimovi}

TU@NO SJE]ANJE

Jedanaestog maja se navr{ava godina od smrti na{e drage majke

Jedanaestog maja 2011. navr{avaju se ~etiri tu`ne godine otkako je preselila na ahiret na{a voljena majka, nena, svekrva i punica

Volim te.
3041

FATIMA (HA[IMA) DOBRIJEVI], ro|. PIRI]
27. 6. 1937 - 11. 5. 2011. iz Sarajeva

SOFIJA RAOSAVLJEVI], ro|. VLAISAVLJEVI]

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

ALE (HASANA) LIZALOVI]
Draga mama, uvijek }e{ biti u na{im srcima. Tvoja djecaVera i Zorica sa porodicom
AX

preselio na ahiret u ponedjeljak, 9. maja 2011, u 84. godini. D`enaza }e se obaviti u srijedu, 11. maja 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Tonka, k}erka Red`ifa, zet Osmo, unuk Alen, sestre Hasija i Keka sa porodicama, brat Hajrudin sa porodicom, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, te porodice Lizalovi}, ^olak, Vukovi}, Kazlagi}, [i{i}, Ma~ak, Lizalo, ^ajo, Poturovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti, Ul. grbavi~ka br. 3/II.
000

Tvoji najmiliji: sin Svjetlan, k}erka Drinka, unuci Bane, Slobodan, Tibor, Gano, Timo, unuka Matea, zet Emir i nevjesta Nerma
040

SJE]ANJE

Na divnog ~ovjeka i velikog prijatelja

POSLJEDNJI POZDRAV

IN MEMORIAM

prijatelju

na{em prijatelju i jednom od na{ih osniva~a

SOFIJA RAOSAVLJEVI]
11. 5. 2010 — 11. 5. 2011.

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{ dragi

Porodice Gutovi} i Blagojevi}
AX

DRAGANU LASI]U

POSLJEDNJI POZDRAV

DRAGO LASI]
Zaslu`ni doajen u razvoju planinarstva u BiH Po~ivao u miru Bo`jem!

rahmetli

DRAGAN (RADE) LASI]
1947 — 2011.

iznenada preminuo u 65. godini.

Porodica \umi{i}
3043

HPD “Bjela{nica 1923“ Sarajevo
3048

EDINU TURALI]U

Sahrana }e se obaviti 11. maja 2011. godine u 13.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: supruga Mirsada, {ura Ibrahim ^ampara sa suprugom Ajlinom i sinovima Edinom i Kenanom, svastika Meliha sa suprugom Geithom, snaha Vi{nja, brati~na Maja, porodice Lasi}, ^ampara, Grgurinovi}, Anaser i ostala mnogobrojna porodica, prijatelji i poznanici. Ku}a `alosti, Ul. Hrgi}a br. 12.

BRA^NE PONUDE
MU[KARAC 34 iz Sarajeva, `ivi u SAD, Bo{njak, fakultetski obrazovan, `eli upoznati `ensku obrazovnu osobu, Bosanku, koja tako|e `ivi i radi u SAD. Kontakt adresa: ekvatorijal@gmail.com

IZGUBJENO - NA\ENO
NA ^ENGI] vili izgubljen crni psi} sa bijelom {apom i vrhom repa na le{ima. Tel. 033/208-820.

Velikom ~ovjeku, ocu na{ih dragih prijatelja, Dine i Ajle Turali}. Irma, Dino, Ivana i Dijana
25488

000

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV SJE]ANJE

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

na{em prijatelju i planinaru

DRAGANU DRAGI LASI]U
ZILBER EMINOVI]
23. 3. 1991 — 23. 3. 2011.

ARZIJA EMINOVI]
9. 5. 2010 — 9. 5. 2011.

Od raje iz HPD — Bjela{nica: Fuko, Tiho, Mesud, Nene, Vesna, Paja, Sead Pa{i} Paja, Jasko, Keka, Goran, Braco, Sejo, ^usta, Adem, Pule, Asim, Mirso, Ibro, Hamina, Slobo, Sabina, Jerko, Drita, Amir, Burek, Velija
3031

S velikom ljubavlju i ponosom ~uvamo u srcu uspomene na Va{u dobrotu i plemenitost. Porodica
3035

S neizmjernim bolom i tugom obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em prijatelju

dragoj tetki

MIJO (ANTE) KRAJINA
preminuo 9. maja 2011. u 76. godini. Sahrana }e se obaviti 11. maja 2011. godine u 12.45 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: supruga Zlata, sin Dario, k}er Dijana, unuka Andrea, snaha Davorka, sestra Zora, zet Fahrudin, sestri} Jesenko, porodice Podany, Vuja{kovi}, Radunovi}, Kula{, Drljepan, Rebi}, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti, Ul. klju~ka br. 4/I.
000

MARA PRELEC
iz Sarajeva

DRAGANU LASI]U

preminula 8. maja 2011. godine u Londonu. Brati~na Gordana Stojanovi} sa porodicom
71120

Dragi Dragane, hvala ti za divno dru`enje, za tvoje vesele pri~e i djetinju du{u, ~ime si i na{ `ivot ~inio ljep{im. ^uva}emo te od zaborava na{om ljubavlju i sje}anjem. Prijatelji: Jasminka i Fuad Smailbegovi}, Lala i Milivoj Staji}
3037

POSLJEDNJI POZDRAV

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

po{tovanom i dobrom na{em
SJE]ANJE

MILO[ BLA@I]
11. maj 2008 — 11. maj 2011.

prof. dr.

MEVLA (HIMZE) AD@AMIJA, ro|. KAPO
preselila na ahiret u utorak, 10. maja 2011, u 66. godini. D`enaza }e se obaviti u srijedu, 11. maja 2011. godine, poslije ikindija-namaza na mezarju Suhodol — Butmir.

VOJISLAVU VOJI KOJI]U
S ljubavlju i po{tovanjem, supruga sa porodicom
3039

Porodica Stefanovi}
3038

O`alo{}eni: suprug Demir, k}eri Medina i Sabina, sin Emir, unu~ad Adi, Selma, Adna, Selvin, Alen i D`an, sestra Fazila, brat Rasim, zetovi ]amil Ali} i Sakib Stamboli}, snaha Jasmina, prija Nerma, te porodice Ad`amija, Kapo, Ahmespahi}, Ali}, Stamboli}, Gu{o, Kapi~ija, Isakovi}, Du~i}, Sadikovi}, Zekovi}, Muratovi}, Halilovi}, Huri}, Kadi}, Radonja, Rondi}, Haskovi}, Muhi}, Pr{e{, [ljivo, Trgo, Prutina, Vra`alica, Smaji}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 17 sati, Ul. Saliha @ige 25, Butmir. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

POSLJEDNJI SELAM

na{oj dragoj

Jedanaestog maja 2011. navr{ava se {est godina od prerane smrti na{eg dragog i voljenog brata, amid`e i daid`e

BELMI BILAL, ro|. HAD@IOMEROVI]

JASME (OSMANA) VEJZAGI]A
Vrijeme prolazi, a ljubav i tuga ostaju vje~no u na{im srcima. S ljubavlju, bra}a Izet i Rusmir sa porodicama i sestra Izeta sa porodicom

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!
3034

Molimo Allaha d`.{. da joj podari d`ennet i vje~ni rahmet. Familija Faruka Emirhafizovi}a
3040

srijeda, 11. maj 2011. godine SJE]ANJE

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
S ljubavlju se sje}amo na{eg voljenog brata, daid`e i {ure

AZRA KAZAZI], ro|. PEHLIVANOVI]
11. 5. 1991 — 11. 5. 2011.

NAZIF (AHMETA) HUBANA
11. maj 1975.

Porodica
2975

Porodica
2991

SJE]ANJE

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

POSLJEDNJI POZDRAV

Jedanaestog maja 2011. pro{lo je pola godine otkako vi{e nije sa svojim Pe|om, majkom Mufidom, ocem Slobodanom i sestrom Vesnom

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

U ponedjeljak, 9. maja, izgubili smo dragog prijatelja i bliskog ro|aka, milog i nezaboravnog

JASNA LACMANOVI], ro|. KARI[IK
Od majkinih i o~evih prijatelja: Jovanke i Vinka [unji}
2983

SABIRA (SALKE) ODOBA[I], ro|. ]I[IJA
iz Fo~e

preselila na ahiret u ponedjeljak, 9. maja 2011, u 58. godini. D`enaza }e se obaviti u srijedu, 11. maja 2011. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: majka Zejna, sin Kemal, k}erka Azra, suprug Abid, bra}a Ahmed, Ferid i [ukrija, sestra Asima, snahe Elvedina i Mira, sestri}i D`enana, Nerma, Amir i Faruk, te porodice Odoba{i}, ]i{ija, ^ustovi}, Pilav, Zaimovi}, Ma{i}, Borovi}, Lelo, Taund`i}, Huseinovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji Hrasno. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

DRAGANA LASI]A
Njegovoj Pipici, na{oj Mirsadi izra`avamo duboko sau~e{}e zbog gubitka dragog Lase. Veoma }e nam nedostajati na{ Dragac, mnogo nam je zna~io. Sre~ko i Stanko sa porodicama
AX

Dvanaestog maja 2011. godine navr{avaju se 52 dana od preseljenja na ahiret na{e drage majke

ZLATKE SELIMOVI]
Dani prolaze, ali ni jedan nije bez sje}anja na tebe. Neka ti Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet tvojoj plemenitoj du{i. Porodica Mu{ki i `enski tevhid }e se prou~iti 12. maja 2011. godine u 17 sati u Alipa{inoj d`amiji.
25475

SJE]ANJE

na{eg dragog supruga, oca, djeda i svekra

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

MIRZU OSMANAGI]A
11. 5. 2007 — 11. 5. 2011.

IN MEMORIAM

ABID (OMERA) HOD@I]

Njegova dobrota i vedrina nam neizmjerno nedostaju. Po~ivaj u miru i neka ti je laka zemlja. U vje~noj tuzi: supruga D`enana, sin Jesenko, unuk Jan i nevjesta Daria
25486

RAJKA BO@I]
11. 5. 2002 — 11. 5. 2011.

preselio na ahiret u ponedjeljak, 9. maja 2011, u 80. godini. D`enaza }e se obaviti u srijedu, 11. maja 2011. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga [emsa, sin Asim, k}erke Zemka, Rasema, Safija, Ferida i Vahida, snaha Elvira, zetovi Abir, Ibrahim, Hidajet, Jakuf i Admir, unuci Emir, Nermin, Armin i Jasmin, unuke Irma, Nerma, Alma, Lejla i Hana, praunuk Nedim, brati}i Velija, Aziz i Ferid, brati~na D`emila, te porodice Hod`i}, Efendi}, Muja~i}, Vra`alica, Skenderovi}, Hajri}, [krijelj, Rastoder, Ov~ina, Im{irovi}, Had`ihasanovi}, Alihod`i}, Turkovi}, Musli}, Mahmutovi}, Vatre{, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu rahmetlije u 14 sati, Ul. Nerkeza Smailagi}a 1/X. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

S ljubavlju i po{tovanjem, k}erke sa porodicama
3007

POGREBNE USLUGE MARTINOVI] SARAJEVO
Kompletne pogrebne usluge za sve konfesije. Usluge obavljamo na svim gradskim grobljima, kao i na grobljima {irom BiH. Dovozimo umrle iz cijele Europe u roku 24 sata. Obavljamo ekshumacije i kremiranje. Vr{imo preuzimanje 0-24 svakim danom, sa uslugama na{e mrtva~nice. Kada Vam je najte`e, mi smo tu da Vam pomognemo! Tel. 00 387 33 468-380 Mob. 00 387 61 191-010
25479

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

58

PREDAH

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Pretjerujete sa ambicioznim planovima i u `elji da se dokazujete na razli~itim stranama. Gubite ne~iju naklonost. O~ekuju vas negativni komentari ili primjedbe zbog odre|enih postupaka. Nemojte dozvoliti da vas neko navodi na brzopletost. Nesporazumi koji vas prate u dijalogu sa bliskom osobom nisu bezna~ajni, ali nisu ni tema koju treba uporno ponavljati. Opustite se. Imate dobru procjenu razli~itih mogu}nosti na poslovnoj sceni i umijete da djelujete sugestivno na okolinu. Sa dobro osmi{ljenim stilom izra`avanja mo`ete da ostvarite bolji efekt na svoje saradnike, nego sa upotrebom stroge intonacije. Dobro ste raspolo`eni, nema razloga da izmi~ete pred nekim ljubavnim signalima koje primje}ujete. Priu{tite sebi neku omiljenu zabavu. Ukoliko se nalazite u neprijatnoj situaciji, nemojte ponavljati pogre{nu pri~u. Ponekad je te{ko priznati li~ni poraz, naro~ito kada postoji osoba koja bi trijumfovala u takvoj situaciji. Prihvatite odgovornost za svoje postupke. Osje}ate emotivnu nesigurnost, izbjegavajte nepotrebna uzbu|enja ili avanturisti~ke porive koji mogu da vam stvore novu neprijatnost. Olak{ajte savjest. Osje}ate potrebu da zavedete novi red u okolini, ali to ~inite na pogre{an na~in. Saradnici imaju razli~ite predstave o zajedni~kim interesima i ne razumiju sve va{e ideje. Potrebno je da ulo`ite dodatnu energiju. Ukoliko vas emotivni susret ne izgleda previ{e idili~no, nemojte uporno optu`ivati partnera za sve lo{e trenutke koji trenutno postoje u zajedni~kom `ivotu. Bez obzira na ne~iju ubjedljivu pri~u i na velika obe}anja, primje}ujete da stvari idu u pogre{nom pravcu. Kada osjetite da neko naru{ava va{a prava ili interese, postajete razdra`ljivi. Va`no je da smislite novo i efikasno rje{enje. Na`alost, ni ljubavna tema nije u potpunosti po va{oj mjeri ili ukusu. Partner ima neke prioritetne planove, ali vi ne odustajete lako od svojih namjera. Zabrinuti ste zbog ne~ijih rije~i i to sa dobrim povodom. Ako vam je stalo da sa~uvate poslovno-finansijske interese, potrebno je da se poslu`ite malim lukavstvom ili nekim zaobilaznim metodama. Nalazite se u emotivnom neskladu u odnosu na svoje `elje i mogu}nosti koje vas prate. Vi{e vam smeta partnerovo eufori~no raspolo`enje, nego osje}aj rezignacije i emotivna nesigurnost. Nemojte dozvoliti da neko u vama pokre}e niske strasti ili `elju za poslovnim rivalstvom. Dobro razmislite o svojim prednostima i nedostacima u poslovnom dijalogu, budite realni. Bez obzira koliko djelujete tajanstveno pred voljenom osobom, ne uspijevate u potpunosti da prikrijete osnovno raspolo`enje ili stvari koje potiskujete u sebi. Razgovarajte sa nekim o svojim dilemama. Stalo vam je da ostavite scenski utisak na okolinu, stoga povremeno preuveli~avate ideje ili planove koje promovi{ete. Nasre}u, dobijate podr{ku i neko sa simpatijama ocjenjuje va{u kompletnu pojavu. Bez obzira na svoj status ili godine, prihvatite igru zavo|enja koja u vama podsti~e osje}aje radosti. Uz voljenu osobu, uvijek postoji ljep{i i uzbudljiviji dio stvarnosti. Djelujete dinami~no, {armantno i duhovito u izra`avanju pred svojom okolinom, tako da vam neko upu}uje iskrene komplimente. Poslovno-finansijski ili li~ni izazov uvijek mo`e da se preto~i u {iri uspjeh koji ostavlja dobar utisak na okolinu. Stalo vam je da djelujete kao pravi perfekcionista pred nekim osobama kako biste ostavili utisak da sve dr`ite pod strogom kontrolom i pod budnim okom. Nalazite se pred novom dilemom da li se neko poigrava va{im povjerenjem ili je po srijedi izvjesni nesporazum koji treba prihvatiti kao prolaznu fazu u poslovnom pregovoru. Ipak, nema razloga da suvi{e rizikujete ili da eksperimenti{ete. Stvari koje, po va{em mi{ljenju, izgledaju interesantno, partner posmatra sa odre|enom dozom nepovjerenja ili odbijanja. Imate druga~ija vi|enja. Anga`ovani ste na razli~itim stranama, ali sve ima svoju zdravu granicu izdr`ljivosti i pozitivnih mogu}nosti. Racionalnije koristite svoju energiju, jer radna terapija ima pozitivne efekte samo pod odre|enim uslovima i u sklopu li~nih mogu}nosti. Ponekad postavljate velike zahtjeve pred voljenu osobu. Nema potrebe da se osje}ate nesigurno i da potiskujete istinu u ljubavnom dijalogu. Nedostaju vam odre|eni diplomatski maniri i vi{e takti~nosti u susretu sa saradnicima, nesmotreno otkrivate vi{e detalja nego {to je potrebno. Ipak, nema razloga da vas neko optu`uje za neuspjeh u poslovnim pregovorima. ^ini vam se kako uzalud razmi{ljate o nekom romanti~nom susretu ili o pogre{noj osobi koja nije u va{em emotivnom dometu. O~ekuje vas prijatno iznena|enje.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: vabiti, egon, k, t, `aba, ero, ik, rabota, izazov, net king kol, igor galo, ar, rasturati, u, v, tom, sanid, ake, ami, oto, naruniti se, am, titikaka, avaji, svat, stojanka, ka, vaza, gondoa.

Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima" Tel/fax: 205-938 agencije Inter Press i Service, nagradu e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih UNICREDIT BANK DD, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona), 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, novinara, Medalju ~asti Fakulteta za transakcijski ra~un broj: novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju filijala Sarajevo, transakcijski ra~un listovima koji se bore za istinu broj: 5715000000017279 dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom Zorica Pand`i}, {ef DTP-a “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Vije}e za {tampu Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom za {tampu u BiH www.vzs.ba predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271 Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Prete`no sun~ano i toplo, osim u ju`nim i isto~nim predjelima gdje }e biti umjereno obla~no ponegdje sa pljuskovima. Puha}e slab do umjeren sjeverni vjetar. Minimalna temperatura od 5 do 11, maksimalna dnevna od 17 do 24 stepena C. U ~etvrtak sun~ano i toplo. U petak prije podne u zapadnim, a poslije podne u svim predjelima prolazno naobla~enje. Ki{a se o~ekuje prije podne samo u Bosanskoj krajini. U subotu prije podne sun~ano, poslije podne nestabilno sa pljuskovima i grmljavinom. U Sarajevu prije podne umjereno obla~no, popodne prete`no sun~ano. Puha}e umjeren, sjeverni vjetar. Minimalna temperatura 7, maksimalna dnevna 21 stepen C.

Danas }e nestabilno sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom biti u zapadnoj, sjevernoj i jugoisto~noj Evropi, a najve}a koli~ina padavina o~ekuje se u evropskom dijelu Turske. U ostalim dijelovima Evrope sun~ano i toplo, a najtoplije bi}e na Pirinejskom poluostrvu sa temperaturama od 24 do 28 stepeni C. Na Balkanskom poluostrvu umjereno obla~no i nestabilno sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom, osim na sjeveru i zapadu poluostrva i na Jadranskom primorju gdje }e biti sun~ano. Jak vjetar puha}e na Jadranskom, Jonskom i Egejskom moru. Maksimalna temperatura kreta}e se od 12 na istoku do 26 stepeni C na zapadu poluostrva.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
HOP

srijeda, 11. maj 2011. godine ne

OSLOBO\ENJE

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

POL
komedija, re`ija: Greg Mot tola, uloge: Seth Rogen, Simon Pegg, Kristen Wiig, Jane Lynch, Sigourney Weaver, Bill Hader, Jason Bateman, Jef frey Tambor, Blythe Danner, Nick Frost, po~etak u 19 sati.

KINA
OKC ABRA[EVI]
SEDMICA MA\ARSKOG FILMA
po~etak projekcija u 20 sati.

HISTORIJSKI
porodi~na komedija, re`ija: Tim Hill, uloge: James Marsden, Russell Brand, Kaley Cuoco... po~etak u 16.10 i 18.10 sati. Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

BANJA LUKA

PU[TENI S LANCA
komedija, re`ija: Bobby i Peter Farrelly, uloge: Owen Wilson, Jason Sudeikis, Christina Applegate... po~etak u 14.30, 16.30, 18.30 i 21 sat.

KINA
MEETING POINT
UJAK BOONMEE KOJI SE SJE]A PRO[LIH @IVOTA
komedija, drama, re`ija: Apichatpong Weerasethakul, uloge: Thanapat Saisaymar, Jenjira Pongpas, Sakda Kaewbuadee... po~etak u 20 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 17 sati; subotom od 9 do 13 sati; nedjeljom od 10 do 14 sati.

SLJEDE]A TRI DANA
triler, re`ija: Paul Haggis, uloge: Russell Crowe, Elizabeth Banks, Brian Dennehy, Lennie James, Olivia Wilde... po~etak u 20.10 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

PAKLENE ULICE 5: PLJA^KA U RIJU

KINA
MULTIPLEX PALAS
BEZGRANI^NO
triler, re`ija: Neil Burger, uloge: Robert De Niro, Bradley Cooper, Anna Friel, Abbie Cornish po~etak u 19 i 21.15 sati.

RIO
avantura, animirani, re`ija: Carlos Saldanha, glasovi: Marko Makov~i}, Mija Kraj~ar, Hana Hegedu{i}... po~etak u 15.50 sati.

KINOTEKA
MO@DA U NEKOM DRUGOM @IVOTU
Sedmica evropskog filma, Austrija, re`ija: Elisabeth Scharang, uloge: Johannes Krisch, Orsolya Toth, Ursula Strauss… po~etak u 19.30 sati, ulaz besplatan.

POZORI[TA
SARTR
Jef frey Hatcher

BO[NJA^KI
Izlo`ba Franje Likara “An|eli i sve {to lebdi“. Na izlo`bi je predstavljeno ~etrdeset djela, crte`i, instalacije i veliki formati u akriliku. Stalna postavka i obilazak Instututa svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka od 9 do 16 sati. Najava grupa mogu}a je putem telefona 033/279-800.

CINEMA CITY
RANGO
animirana avantura, re`ija: Gore Verbinski, uloge: Johnny Depp, Bill Nighy, Timothy Olyphant... po~etak u 15.30 sati.

"JEDAN PIKASO"
re`ija: Ljiljana Todorovi} igraju: Meto Jovanovski i Selma Alispahi}, po~etak u 11 sati

akcioni triler, re`ija: Justin Lin, uloge: Vin Diesel, Paul Walker, Jordana Brewster, Chris „Ludacris“ Bridges, Tyrese Gibson, Sung Kang... po~etak u 18 i 20.30 sati.

BELI LAVOVI

HOP
komedija, redatelj: Tim Hill, uloge: Kaley Cuoco, Russell Brand, James Marsden, Elizabeth Perkins, Chelsea Handler, Tif fany Espensen, Nick Drago, Tucker Albrizzi, Veronica Alicino, Robbie Tucker, po~etak u 15 i 17 sati.

GALERIJE
COLLEGIUM ARTISTICUM
Ismar Mujezinovi}, izlo`ba fotografija “Slu~ajni susreti“. Za posjetioce }e biti otvorena do 21. maja. Samostalna izlo`ba Halila Tikve{e, za posjete je otvorena do 3. juna. Autor od 1962. godine izla`e crte`e, slike, grafike, kola`e, asambla`e i objekte.

PAKLENE ULICE 5
akcioni spektakl, re`ija: Justin Lin, uloge: Vin Diesel, Paul Walker, Dwayne “The Rock“ Johnson... po~etak u 18 i 20.35 sati.

TUZLA

VODA ZA SLONOVE

ZDUHA^, ZNA^I AVANTURA

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba mlade umjetnice Lee Jerlagi}, koja je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, na odsjeku Grafika. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Raif feisen banke, a otvorena je za sve posjetioce radnim danima od 8 do 16 sati.

komedija, re`ija: Lazar Ristovski, uloge: Lazar Ristovski, Zorica Jovanovic, Gordan Ki~i}, Vuk Kosti}, Hristina Popovi}, Nikola Simi}, Mira Banjac... po~etak u 16, 18, 20 i 22 sata.

RANGO

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati. drama, redatelj: Francis Lawrence, uloge: Robert Pat tinson, Reese Witherspoon, Christoph Waltz, James Frain, Hal Holbrook, Paul Schneider, Tim Guinee, Dan Lauria, Ken Foree, Tatum Etheridge, po~etak u 15.45 sati.

BLACKBOX
Teatar, samostalna izlo`ba fotografija bh. umjetnika Josipa Lovrenovi}a, izlo`ba otvorena do 7. maja, a mo`e se pogledati radnim danom od 10 do 18 i subotom od 09 do 14 sati

komedija, re`ija: Milorad Milinkovi}, uloge: Zlatan Vidovi}, Jelisaveta Ora{anin, Nikola Kojo, Sr|an Todorovi}... po~etak u 16.20, 18.20 i 21sat.

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

POZORI[TA
NARODNO
JE L’ TRA@ITE SOBU
autorski projekat Melihe Faki}, predstava humanitarnog karaktera, igraju: Meliha Faki} i Sini{a Udovi~i}, po~etak u 20 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati. Historijska izlo`ba “Me{a Selimovi} - @ivot i djelo“ za posjete je otvorena do 5. juna ove godine.

AGORA
historijski spektakl, re`ija: Alejandro Amenabar, uloge: Rachel Weisz, Max Minghella... po~etak u 17.40 i 20.20 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

animirani, akcija re`ija: Gore Verbinski, glasovi: Johnny Depp, Timothy Oliphant, Isla Fisher... po~etak u 16 i 18.15 sati.

TOR

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do20 sati (osim nedjelje i ponedjeljka).

ZENICA

ZDUHA^, ZNA^I AVANTURA
komedija, re`ija: Milorad Milinkovi}, uloge: Zlatan Vidovi}, Vujadin Milo{evi}, Jelisaveta Ora{anin, Katarina Ili}, Nikola Kojo, Marko @ivi}... po~etak u 20.15 i 22.15 sati.

MAK
Izlo`ba "To sam ja" posve}ena Izetu Sarajli}u, osniva~u Sarajevskih dana poezije, koji ove godine obilje`avaju 50 godina od osnivanja. Autor izlo`be je vi{i kustos Tamara Sarajli} Slavni}, a za posjete je otvorena do 6. juna. RAdno vrijeme galerije je svakog dana osim nedjelje od 10 do 19 sati. akcija, fantastika, re`ija: Kenneth Branagh, uloge: Natalie Por tman, Chris Hemswor th, Anthony Hopkins, Stellan Skarsgard, Kat Dennings... po~etak u 15.25, 17.50, 20.15 sati.

RIO 3D
animirani, re`ija: Carlos Saldanha, glasovi: Dragan Mi}anovi}, Ana Sofrenovi}, Marko @ivi}, Jelena Petrovi}, Luna Lu, Ivan Ivanovi} po~etak u 16.55 sati.

MOSTAR KINA
MULTIPLEX EKRAN
SIR SIMON RATTLE & BERLINSKA FILHARMONIJA
prvi 3D muzi~ki koncert u BiH, po~etak u 20.15 sati.

MUZEJI
ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE srijeda, 11. maj 2011. godine

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Pogre{an prora~un
DRAMA/ MISTERIJA/TRILER
Re`ija: Nikolas Roeg Uloge: Teresa Rusell, Harvey Keitel, Denholm Elliott, Art Garfunkel

HIT
DANA
01.30
PINK
KRIMI/MISTERIJA
Re`ija: Bryan Singer Uloge: Stephen Baldwin, Gabriel Byrne, Benicio Del Toro

23.05
BHT

Mladu Amerikanku dovoze u bolnicu, nakon {to je poku{ala izvr{iti samoubistvo predoziranjem pilulama. Policijski detektiv sumnja da je sa doga|ajem povezan njen ljubavnik, ina~e profesor psihologije. Dok doktori poku{avaju spasiti `ivot djevojke, detektiv ispituje profesora. Ispostavlja se da su njih dvoje bili u opsesivnoj vezi, prepunoj ~udnih doga|aja...

Vrhunac u Ohaju
KOMEDIJA
Re`ija: Billy Kent Uloge: Parker Posey, Paul Rudd, Mischa Barton, Liza Minnelli, Danny DeVito

00.05
OBN

U velikoj eksploziji koja se dogodila u luci San Pedro u Kaliforniji poginulo je 27 ljudi. Jedini pre`ivjeli ima u`asavaju}e opekotine, a isporuka kokaina vrijedna 91 milion dolara, za koju se vjerovalo da je bila na jednom od brodova, misteriozno je nestala. Detektiv Dejv brzo uspijeva da na|e jedinog svjedoka i glavnog osumnji~enog Verbala Kinta.

Priscilla Chase je potpredsjednica uspje{ne tvrtke. Priscilla je u poslu uspje{na, no istovremeno je frigidna i nikada nije do`ivjela orgazam, {to njezina mu`a Jacka itekako razo~arava. Kad Priscilla odlu~i kupiti vibrator, Jacka zavede njegova u~enica Kirsten, te mu vrati samopouzdanje. On po~ne vje`bati, smr{avi i po~ne paziti na stil odijevanja. Priscilla se, zahvaljuju}i novom seksualnom iskustvu, zbli`i s Wayneom, graditeljem bazena. Nove veze unaprijede osobne i profesionalne `ivote Priscille i Jacka, ali izazovu i neo~ekivani obrat.

SERIJE

Oglas donosi smrt 2
TRILER
Re`ija: Keith Samples Uloge: Kristen Miller, Allison Lange, Todd Babcock, Brooke Burns, Francois Giroday, Tracey McCall

Ezel
I Ezel i D`engiz `ele uni{titi Kenana i vratiti Ej{an i Kana ku}i, ali obojica ih `ele za sebe. Kako bi svladali Kenana, trebaju prona}i njegovu slabu ta~ku, ne{to {to bi ga prisililo da prestane progoniti progona Ramiza. Nakon izlaska iz zatvora, Temmuz dobije novi zadatak.

Ljubav i kazna
20.00 BHT
Sava{ saop{tava Jasemin da je o`enjen sa ^i~ek. Palino stanje je iz dana u dan sve bolje, ali Fidan ne zaboravlja razgovor koji je bio uzrokom sr~anog udara kod Pale. [ahnur ka`e ^i~ek da Jasemin ima dijete. Misle}i da je gotova veza izme|u Jasemin i Sava{a, [ahnur vjeruje da je sad vrijeme da se ^i~ek nametne. Kako }e reagovati Jasemin na Sava{ovo priznanje?

Ljubav i osveta
Mustafa i Kadir koji su kidnapovali Menek{inog brata D`anaja, shvataju da im je on napravio velike probleme. Halil i Jusuf ~im su ~uli za to po~inju pratiti Kadira. U me|uvremenu Menek{e poku{ava ne{to uraditi za D`anaja i tra`i brata bez Halilovog znanja. Menek{e ni ne sluti da joj velika opasnost prijeti od Zejnep, koja je prislu{kivala jedan njen razgovor...

21.20 FTV

20.00 OBN

23.25
NOVA

Holly Parker je agentica za odnose s javno{}u iz New Yorka. Moralno upitna kolegica Jan u dogovoru oko nove kampanje prevari je i po{alje u Chicago kako bi mogla zavesti njezinog de~ka. Holly po povratku sazna za prevaru i iseli iz zajedni~kog apartmana te tra`i cimericu. Javlja se Tess Kositch s kojom ubrzo postane prijateljica. No kada se Tess po~ne pona{ati i izgledati poput nje, Holly shvati da je opsjednuta njome...

FILM

SPORT

Gospo|ica medvjedica
PORODI^NI
Re`ija: Paul Ziller Uloge: Ed Begley Jr, Shaun Johnston, Kaitlyn Burke, Kimberley Warnat, Natja Jamaan, Dennis Arduini

Prognosti~arka
KOMEDIJA
Re`ija: Blayne Weaver

13.55
HRT 2

Emily Bradley, njezin otac Greg, mama Sara i starija sestra Melissa preselili su iz Kalifornije u planinski kraj, u kojemu je {uma puna medvjeda. Jedan od onih koji bi ih trebao {tititi, Barney Porter, na{ao se u finansijskim nevoljama zbog kojih pristaje na suradnju s trgovcem Schroederom. Medvjedica koju je Porter predao Schroederu imala je mladun~e koje je na{la mala Emily...

Silvija, kojoj je skoro 35, radi kao najavljiva~ica vremenske prognoze na Seattle TV. Za vrijeme `ivog prenosa optu`it }e svog momka, ina~e TV voditelja, Dalea da je spavao sa suradnicom. Ona i Dale su `ivjeli zajedno, tako da joj je prevara pala te{ko. Dale se pravdao stavom da je ona vrlo hladna osoba i da ga je to navelo na prevaru. Sylvia daje otkaz i odlu~uje odseliti kod mla|eg brata Walta. Kod njega uvijek u stanu boravi kom{ija, Byorn. Dok je ona u potrazi za poslom, Byorn }e joj se ponuditi da bude njen partner za sex bez obaveza. Ali, pod uslovom da ona to ne oda Waltu.

22.45 MRE@A

Besiktas - Buyuksehir
Finale Turskog kupa Nogomet

19.00 TVSA

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Dobro jutro, jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Rezovi, humoristi~ka serija, 6. epizoda 09.30 Instrumentalitet: Narodni umjetnik, dokumentarni program (r) Crtani filmovi: 10.00 Piplinzi 10.20 Harveytoons 10.40 [kola za vampire 10.55 Tomica i prijatelji 11.00 Villa Maria, igrana serija, 116. epizoda (r) 12.00 Dnevnik 1 12.15 Pod sretnom zvijezdom, igrana serija, 43. epizoda (r) 13.10 Novi `ivot, igrana serija, 7. epizoda 13.55 Mozaik religija, vjerski program 14.20 Pirati nad Mostarom, dokumentarni program 14.50 Crna hronika, doma}a igrana serija, 190. epizoda

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
07.00 Jutarnji program 09.00 Vijesti 09.10 Pod sretnom zvijezdom, serija Mala TV 10.00 Barimba, crtana serija 10.09 Mekanike u misiji, crtana serija 10.25 U susret |ur|evdanskom festivalu 10.40 Mar, crtana serija 11.03 Moja {pijunska porodica, serija 11.25 I ja imam talenat, zabavni program 12.00 Dnevnik 1 12.20 U fokusu 13.00 Eu i mi 13.25 Retrovizor 14.10 Nevidljivi protivnik, serija 15.00 Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika 15.10 Porodica Jermolov, serija 16.00 Republika, sarajevsko-romanijska regija 16.23 Izvje{taj sa Banjalu~ke berze

HAYAT
06.30 Dobro jutro svima, jutarnji program 08.30 Hayatovci, dje~iji program 09.00 Bumba, crtani film 09.10 Garfield, crtani film 09.25 Lijeni grad, crtani film 09.50 Jagodica Bobica, Jagositne pustolovine, crtani film, 16. ep. 10.15 Sirene, crtani film 10.45 Plavi zmaj, crtani film 11.10 Ben 10 Alien Force, crtani film, 21. ep. 11.30 Bestseller 11.32 Bioclinica 11.45 Vijesti 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Najbolje godine, serija 13.00 Pali an|eo, serija 14.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, audicija 15.03 Bestseller 15.05 Bioclinica 15.15 Top Shop 15.40 Vitafon 15.50 Kad li{}e pada, serija 16.53 Sport centar

TV1
08.05 Portreti nacija, dok. program 08.30 Kapri, serija (r) 09.52 Flashbacks 10.05 Connect, dok. program (r) 10.42 Flashbacks 10.47 Music box, muzi~ki program 11.00 Biznis vijesti 11.10 Bogati i slavni, dok. serijal 12.00 Vijesti plus 12.20 Za{to iskopavati, dok. program (r) 13.00 Biznis vijesti 13.10 Direktno sa Adisom Ru`di} (r) 14.25 Portreti nacija (r) 15.25 Connect., dok. program 15.50 Music box, muzi~ka emsija 16.00 Biznis vijesti

PINK
06.00 Lola, serija (r) 07.00 Ljubav u zale|u, hrvatska igrana, serija 08.00 Mje{oviti brak, serija 09.00 Udri mu{ki, talk show, u`ivo 10.00 Veliki brat, reality show 11.00 Zabranjena ljubav, serija (r) 12.00 Info top info-program 12.20 Veliki brat, reality show 13.00 Brze pare, kviz 14.00 Info top, info-program 14.20 Veliki brat, reality show 15.00 Lola, serija 15.50 Info top, info-program

07.00 Dobro jutro Program za djecu i mlade (r) 09.10 Be Ha Te bebe 09.15 Sretna zelena boja, drama 09.30 Japanske pri~e, animirana serija, 5/43 09.40 Nau~na postignu}a, 28/47 10.00 BHT vijesti 10.15 Ples `ivota, igrana serija, 32/125 11.00 Moja mala kuhinja (r) 11.10 Avenija Ocean, igrana serija, 123/130 12.00 BHT vijesti 12.15 Intervju sa Miloradom Dodikom (r) 12.45 Arhitektura na morskoj obali, strani dokumentarni program 13.45 Euroimpuls, magazin (r) 14.15 BHT vijesti 14.30 Gorko-slatko, igrana serija, 97/229 (r) 15.00 Odli~an, 5+, edukativna serija Program za djecu i mlade 15.05 U~ilica, kviz 15.30 Robot Robi, animirana serija, 32/52 15.45 Mini school 16.00 Najljep{e pri~e klasi~ne starine, igrana serija, 8/9 16.15 TV enciklopedija 16.30 Gorko-slatko, igrana serija, 98/229 17.00 Mini portreti slikara: Florijan Mi~kovi} 17.30 Sve u svemu, dnevni magazin 18.45 Pim i Pom, animirani film, 7/26 19.00 Dnevnik Kultura Sport Vrijeme Business News 20.00 Ezel, igrana serija, 80/136 21.00 In vino Hercegovino veritas, dokumentarni program 21.45 TV Justice, sudska hronika 22.15 BHT vijesti 22.35 Na dnevnom redu, informativni program 23.05 Pogre{an prora~un, britanski igrani film 01.05 Business News (r) 01.10 Sve u svemu, dnevni magazin (r)

Ezel

SERIJA 17.20

Barimba

CRTNA SERIJA 10.00

Nijemi svjedok
SERIJA

23.20

Intervju tv 1
21.10
16.05 Eliza, serija (r) 17.00 Vijesti plus 17.15 Nijemi svjedok, serija 18.00 Biznis vijesti 18.20 TV1 ordinacija, emisija o zdravlju (r) 18.50 Portreti nacija, dok. program 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Eliza, serija 21.00 Biznis vijesti 21.10 Intervju tv1 sa Sanjinom Be}iragi}em 22.00 Dnevnik u 22 22.45 Prognosti~arka, film 00.50 Vijesti plus

Grand parada
MUZI^KI PROGRAM

23.00

15.25 Vijesti 15.40 Spretno - sretno, tv igra 16.05 Villa Maria, igrana serija, 117. epizoda 16.55 Federacija danas 17.20 Ezel, igrana serija, 79. epizoda 17.50 Dnevnik, najava 18.15 Pod sretnom zvijezdom, 44. epizoda 18.50 Dnevnik, najava 19.08 Upitnik, kviz 19.22 La Linea, crtani film Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.10 TV Bingo show, vanredno kolo 21.19 Dnevnik, najava 21.20 Ljubav i kazna, 33. epizoda 23.05 Dnevnik 3 Finansijske novosti 23.40 BH pjesmarica 00.10 Pjesmom da ti ka`em 00.40 Federacija danas (r) 01.05 Dnevnik 3 (r)

16.30 Srpska danas 17.05 Pod sretnom zvijezdom, serija 18.00 Mozaik, obrazovni program 18.45 Mekanike u misiji, crtana serija Finansijske novosti 19.08 Upitnik, kviz Sport 20.15 Samo pjesma zna, emisija narodne muzike 21.15 Non-stop, serija 21.45 U prolazu.... 22.10 I ja imam talenat, zabavni program 22.40 Dnevnik 3 23.02 Sport 23.07 Finansijske novosti 23.15 Krtice, serija 00.00 Pakao, film 01.45 Nevidljivi protivnik, serija 02.30 U prolazu 02.55 Dnevnik 2 03.25 Republika, sarajevskoromanijska regija

16.55 Suze Bosfora, serija 17.52 Biometeorolo{ka prognoza 17.56 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski TV show 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Horizonti 20.00 Kad li{}e pada, serija 21.00 Hayat production show 22.15 Suze Bosfora, serija 23.15 Sport centar 23.20 Nijemi svjedok, serija, 58. ep. 00.05 Najbolje godine, serija Reprizni program Hayat TV-a 01.00 Muzi~ki program 02.00 Vijesti u 7 03.00 Hayat production show 04.05 Nijemi svjedok, serija 05.00 Muzi~ki program 06.10 Sasuke - Ninja ratnici

15.58 Za zdrav i lijep osmijeh, emisija 16.00 More ljubavi, serija 17.00 Naslije|e jedne dame, turska serija (r) 18.00 Polje lala, turska serija 18.50 Info top, centralne vijesti 19.10 Zabranjena ljubav, serija 20.00 Veliki brat, reality show, pregled dana 21.00 Naslije|e jedne dame, turska serija 22.00 Distrek{n, Game show 23.00 Grand parada, muzi~ki program 00.30 City, zabavna emisija 00.40 Veliki brat, reality show 01.30 De`urni krivci, film

RTS
11.00 11.05 11.30 12.00 12.15 12.30 13.00 13.30 15.00 15.10 16.00 16.35 17.00 17.20 17.45 18.25 19.00 19.30 20.05 22.30 22.35 22.55 23.20 23.35 23.40 00.05 Vijesti Muzi~ki program Srbija na vezi (r) Dnevnik Sport plus Petrurska oblast i druge pri~e (r) Medijska mre`a srpske dijaspore (r) Slom: Pu~, tv film Vijesti Vi i Mira Adanja Polak, zabavni program (r) Ovo je Srbija Slagalica, kviz Dnevnik RT Vojvodina [ta radite, bre, info Beogradska hronika Oko, info Srbija na vezi Dnevnik Fudbal: Kup Srbije, Vojvodina - Partizan Vijesti Muzi~ki program Beokult Dnevnik Evronet (r) Mjesto za nas, dok. program U svijetu, dok. program

RTCG
12.00 12.05 12.30 13.00 13.05 13.35 14.00 14.05 14.35 15.00 15.05 15.20 15.30 15.45 16.00 16.30 17.00 17.15 18.00 19.00 19.20 19.30 20.00 20.30 21.00 21.30 22.40 23.00 23.30 00.00 00.10 Vijesti Sat tv (r) Muzika Vijesti Blic biznis i dijaspora (r) Poetika Montenegrina (r) Vijesti Obrazovni program (r) Narodna muzika Aktuelno Fle{ sport (r) Kalendar Dnevnik 1 Muzi~ki mix Dok. emisija (r) Putevi `ivota Lajmet Crna Gora - u`ivo Kroz klju~aonicu Program za djecu Kalendar Dnevnik 2 Sat TV Muzika Profil Hronika Ulcinja Stil Dnevnik 3 Sat tv (r) Aktuelno Crna Gora - u`ivo (r)

FOX LIFE
07.30 Vill i Grejs, serija 08.15 Ko je Samanta?, serija 09.05 Kako sam upoznao va{u majku, serija 09.30 Da, draga, serija 10.15 Ko `iv, ko mrtav, serija 11.05 Sudije za stil, reality show 11.55 Vill i Grejs, serija 12.40 Privatna praksa, serija 13.30 Ko je Samanta?, serija 14.15 @ivot s Fren, serija 15.05 Sudije za stil, reality show 15.55 O~ajne ku}anice, serija 16.45 Ludnica u Klivlendu, serija 17.10 Kugar Taun, serija 17.35 Kako sam upoznao va{u majku, serija 18.00 Vill i Grejs, serija 18.50 Privatna praksa, serija 19.35 Da, draga, serija 20.25 @ivot s Fren, serija 21.10 Sve ispo~etka, serija 22.00 Uvod u anatomiju, serija 22.55 Kako sam upoznao va{u majku, serija 23.15 Da, draga, serija 00.05 Vill i Grejs, serija 00.50 @ivot s Fren, serija

UNIVERSAL
06.10 Zakon i red, serija 07.10 McLeudove k}eri, serija 09.10 Zakon i red, serija 11.10 Voker, teksa{ki rend`er, serija 12.10 Ne{ Brid`iz, serija 13.10 Poljubac u pono}, film 15.00 Ubistva u Midsomeru, serija 17.00 Zakon i red, serija 18.00 Ne{ Brid`iz, serija 19.00 Voker, teksa{ki rend`er, serija 20.00 Panduri novajlije, serija 21.00 Sve po zakonu, serija 22.00 Erika, serija 23.00 Poslednji Mohikanac, film 01.20 Predsjednikov ~ovjek, film 03.10 Panduri novajlije, serija 04.10 Ubistva u Midsomeru, serija

TV1000
06.00 Mrkli mrak, film 08.00 Ro{tilj Spitfajer, film 10.00 Osmoza D`ons, film 12.00 @ivotna prilika, film 14.00 Pirati iz Penzansa, film

EUROSPORT
08.35 Olimpijski magazin 09.00 Biciklizam, Tour of Italy 10.00 Tenis, WTA Rome, Italija 11.00 Tenis, WTA Rome, Italija, live 14.45 Biciklizam, Tour of Italy 15.30 Biciklizam, Tour of Italy, live 17.30 Tenis, WTA Rome, Italija 19.30 Tenis, WTA Rome, Italija, live 21.15 All sports 21.20 Konji~ki sport 22.20 Riders Club 22.25 Golf, US PGA Tour 23.25 Golf, European Tour 23.55 Golf Club 00.00 Yacht Club 00.05 All sports 00.15 Stoni tenis, S[ Rotterdam, Holandija

Nestao
FILM

20.00

16.00 Pametnjakovi}i, film 18.00 Sjaj, film 20.00 Nestao, film 22.00 ^vorovi, film 00.00 Bez proma{aja, film 02.00 Bili Medison, film 04.00 Vilard, film

srijeda, 11. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
HRT2
06.27 Gospodarica tvoga srca, serija (r) 07.10 101 dalmatinac, crtana serija (r) 07.32 @deronja 2, crtana serija (r) 07.55 Mala TV TV vrti}: Tvor Gusarske pri~e, crtani film Mala princeza, crtani film 08.25 Dvorac igra~aka 1, serija za djecu (r) 08.45 [kolski program: Capoeira Izazovi: We Will Rock!!!, finski dok. film (r) 09.30 Mega Mindy, serija (r) 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.25 Mala TV (r) TV vrti}: Tvor (r) Gusarske pri~e, crtani film (r) Mala princeza, crtani film (r) 13.55 Gospo|ica medvjedica, film 15.30 @upanijska panorama

63
Iz dana u dan Sponzoru{e, serija (r) Iz dana u dan... Vijesti Ja sam tvoja sudbina, serija Iz dana u dan... Hit dana Vijesti u 16 Ja sam tvoja sudbina, serija Sponzoru{e, serija Skrivena kamera Dnevnik RTV TK Bestseller TV Vijesti Film Dnevnik (r)

NOVA
07.55 Roary, crtana serija 08.10 Peppa, crtana serija 08.30 Tomica i prijatelji, crtana serija 09.10 Pobjeda ljubavi, serija (r) 10.05 ^uvar pravde, serija 11.05 Nate Berkus show 12.05 IN magazin (r) 13.00 Pobjeda ljubavi, serija 14.00 Asi, serija (r) 15.00 Najbolje godine, serija (r) 16.00 Masterchef (r) 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.10 Pod sretnom zvijezdom, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Asi, serija 21.00 Najbolje godine, serija 22.00 Masterchef, reality show 23.05 Ve~ernje vijesti 23.25 Oglas donosi smrt 2, film 01.05 Meni pripada{, film (r) 02.45 Na putu prema dolje, serija

OBN
07.40 Top Shop 08.10 Hekimoglu, turska serija 09.15 Stol za 4, kulinarski show, IV sezona 09.45 Bilo jednom u Turskoj, turska serija 11.45 Lanina vremenska prognoza 11.55 OBN Info, informativni program 12.10 Dolina vukova, turska kriminalisti~ka serija 13.20 Hekimoglu, turska serija 14.25 Ljubav i osveta, turska telenovela 15.50 OBN Info 15.55 Ljubav i osveta, turska telenovela, nastavak 16.00 Stol za 4, kulinarski show, IV sezona 16.30 Bilo jednom u Turskoj, turska serija 18.45 Lanina vremenska prognoza 18.50 OBN Info, informativni program 19.10 Arhiv srca, talk show 20.00 Ljubav i osveta, turska telenovela 21.45 Dolina vukova, turska kriminalisti~ka serija 23.05 Vox populi 23.10 Na{a mala klinika, humoristi~na serija 00.05 Vrhunac u Ohaju, film 01.35 OBN Info, informativni program 02.00 Ekolo{ka pitanja, specijalizirani program 02.40 Tehnologija danas, specijalizirani program

TVSA
07.00 Sarajevsko jutro, informativno-revijalni program, u`ivo 10.00 Bjekstvo sa ostrva {korpiona, reality show 4/46 11.00 Vijesti TVSA 11.05 Vitaminix (r) 11.06 Noody (r) 11.20 ^arli i Mimo (r) 11.25 Grimove bajke, program za djecu (r) 11.45 Oliver Twist, BBC igrana serija, 2/2 (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.15 @ivot i zdravlje, (r) 14.10 BBC dok. program (r) 15.05 Bajke iz cijelog svijeta 15.20 Bjekstvo sa ostrva {korpiona, reality show, 4/46 (r) 16.00 Dobre vibracije, zabavni program, u`ivo 17.00 Vijesti TVSA 17.05 Nastavak emisije dobre vibracije, u`ivo 17.50 Fatalne `ene, zabavni program, 2/9 18.20 Tarih, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Besiktas - Buyuksehir, finale Turskog fudbalskog kupa, direktan prijenos 20.50 Tarih, dok. serijal 21.00 Javni agent 033, zabavni program 21.30 Sarajevdisanje, dok. program 22.00 Ve~ernje vijesti 22.30 Uvjeravanje, filmski program 1/1 00.10 Igrani film

TV TK
05.55 09.00 11.55 12.00 12.15 13.55 14.10 16.00 17.15 18.00 18.45 19.00 19.35 21.30 21.45 00.00

08.35 Vijesti 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.07 Hotel dvorac Orth 3, serija 09.52 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Krstarenja svjetskim ljepotama: Grenland 11.05 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (r) 11.15 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma 12.17 TV kalendar (r) 12.33 Gospodarica tvoga srca, serija 13.20 Divlji Plamen 4, serija 14.05 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14.14 Vrijeme sutra 14.18 Rije~ i `ivot: Majka Crkva i `ena, religijski program 15.00 Dharma i Greg 3, humoristi~na serija 15.25 Alpe Dunav Jadran 15.55 ZABA - 90 sekundi, (r) 16.02 Tvoja sam sudbina, serija 16.42 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 16.50 Vijesti 17.05 Hrvatska u`ivo 18.05 HAK - Promet info 18.06 Minuta zdravlja iz Dietpharma, (r) 18.10 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 18.23 Dnevnik plavu{e: Oprez, dolazi svekrva!, emisija pod pokroviteljstvom 18.35 8. kat: Zauvijek zajedno, talk show 19.15 LOTO 7/39 19.20 Minuta zdravlja iz Dietpharma, (r) 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 Dnevnik plus: Razgovor s norve{kim kraljem Haraldom V. i kraljicom Sonjom 20.14 ZABA - 90 sekundi 20.20 Kapelski kresovi, dramska serija (r) 21.35 @ivjeti zdravije 21.40 Razred 2011. 22.15 Nazovi 112, dokumentarna serija 22.55 Dnevnik 3 23.20 Sport 23.23 Vrijeme 23.30 Vijesti iz kulture 23.40 Drugi format: Industrijska ba{tina 00.25 Razred 2011. (r) 01.00 Retrovizor: Lovci na natprirodno 4, serija

MRE@A
07.08 Privatna policija, crtani film 07.29 Zorro, crtani film 16.05 Eliza, serija (r) 17.15 Nijemi svjedok, serija 20.05 Eliza, serija 22.45 Prognosti~arka, film

Mega Mindy
SERIJA

09.30

Asi
SERIJA

20.05

15.50 Hotel dvorac Orth 3, serija (r) 16.35 [apta~ psima 4 17.25 Johnny Bravo, crtana serija (r) 17.45 Trava zelena 1, humoristi~na serija 18.15 Divlji Plamen 4, serija (r) 18.55 Krstarenja svjetskim ljepotama: Grenland 1905. -2005.: Tragom Charcota i vojvode od Orleansa, dokumentarna serija (r) 19.50 Hit dana 20.02 Ve~eras 20.05 Hrvatski nogometni kup: Dinamo - Vara`din, prijenos 1. utakmice finala 22.05 Zlo~ina~ki umovi 4, serija 22.50 Dnevnik plavu{e: Oprez, dolazi svekrva!, emisija pod pokroviteljstvom (r) 23.00 Gospo|ica medvjedica, film (r) 00.30 No}ni glazbeni program: Hit dana (r)

TV MOSTAR
07.08 Privatna policija, crtani film 07.29 Zorro do 15.15, crtani film 15.15 Sportski magazin(r) RTM 16.05 Eliza, 37. ep. (r) 17.00 Vijesti plus 17.15 Nijemi svjedok, 73. ep. 18.15 Grad RTM-a 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Eliza, 38. ep. 21.00 Blaga prirode s Anom Bunti}, snimka RTM 22.00 Dnevnik u 22 22.45 Prognosti~arka, film

TV KAKANJ
12.00 Flash vijesti 12.05 Nemirno more, film 13.30 TV Liberty 14.00 Imam Alija, serija 14.30 IC sport 15.00 Svi vole Rejmonda, serija 15.30 Oliver Twist 16.00 Razotkriveni 17.00 Flash vijesti 17.05 Lea Parker, serija 18.00 Melodije orijenta 18.30 Ja sam tvoja sudbina, serija 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV20.00 Vijesti IC 20.20 Svi vole Rejmonda, serija 21.00 Ads kviz 21.30 Autoshop magazin 22.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Glas Amerike 00.00 Vijesti IC r. 00.15 Lea Parker, serija

RTV USK
15.15 Tragovi sudbina, dok. proram (r) 16.00 Zdrava TV: Znanstveni forum (r) 16.30 Majstor kuhinje: Italijanska vegetarijanska kuhinja 17.00 Preporu~ujemo... 17.10 Ple{i, ple{i, (r) 18.00 Moje dijete, obrazovni program (r) 18.40 Eko kutak, obrazovni program 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 Biografije: Salvador Dali 20.55 TV liberty 21.30 Dnevnik 2 22.00 Ple{i, ple{i, 22.50 Divlja ostrva, 3/8 23.50 Marija @oze, 1/4 00.35 Majstor kuhinje: Italijanska vegetarijanska kuhinja (r)

TV SLON
16.02 Vijesti 16.10 Da sam ja neko, dok. program 16.40 TOP 7, muzi~ki program (r) 17.30 SMS centrala 18.00 Crno i bijelo, info-program 18.15 Vremenska prognoza 18.40 Vje`bajmo zajedno 19.00 SMS Muzi~ki Salto 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 kviz Extra 20.20 Vremeplov... 20.30 Sredinom sedmice, info-program 21.10 Vjetrovi strasti, Serija 50/50 22.05 Folk-top 10, muzi~ka emisija 23.00 Slon extra info

TV ZENICA
14.00 Iz dana u dan... 14.15 Bonaventura (r) 15.00 Vijesti 15.05 Ja sam tvoja sudbina, serija (r) 15.40 Muzi~ki spotovi 16.00 Iz dana u dan 16.05 Razglednica (r) 17.00 Dokumentarni program 17.30 Dje~iji program 17.50 Ze sport plus 18.00 Najava Zenice danas 18.01 Frejzer, serija 19.00 Zenica danas 19.30 Muzi~ki spotovi 20.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 20.40 Srijedom, kontakt program 21.45 Skrivene palme, serija 23.00 Zenica danas (r) 23.30 Glas Amerike 00.00 Srijedom (r)

RTV VOGO[]A
10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 VOA (r) 11.00 Info blok 12.00 Namjesnik ljubavi, serija 12.30 Na{a realnost sa Dritom Haziraj 13.30 Sedam dana u Maglaju (r) 14.00 Na tragu 14.30 Odli~an 5+ 14.35 Bajke iz cijelog svijeta 14.50 Wild Life 15.00 Ludo srce, serija (r) 16.00 Otvoreni program, u`ivo 17.50 Wild Life 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS music 19.30 Magazin Plus Visoko 20.00 Uljep{aj svoj `ivot 21.00 Ludo srce, serija 22.00 Vogo{}anska hronika (r) 22.30 Lokalno je primarno 23.00 I.R.I.B. 23.30 VOA

RTV BN
06.30 Jutarnji program 08.30 Kasandra (r), serija 10.00 Novosti 10.30 Sve za ljubav(r), serija 11.50 Horoskop 12.00 Novosti u podne 12.15 Ekskluziv 12.30 Azra, film 14.00 Novosti 14.05 Povratak otpisanih, serija 15.00 Sve za ljubav, serija 16.00 Dnevnik 1 16.25 Kasandra, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Monitoring 19.00 Sport flash 19.30 Dnevnik 2 20.10 Povratak otpisanih, serija 20.55 Svijet uspje{nih 22.30 Dnevnik 3 23.00 Klju~evi od ku}e, film 00.30 D`ejn Do - Gdje je nestao, film

ATV
09.50 Jagodica Bobica 10.20 Sirene 10.50 Plavi zmaj 11.15 Ben 10, Alien Force 11.55 Vijesti 12.10 Najbolje godine 2, serija 13.10 Pali an|eo, serija 14.00 Sasuke, nind`a ratnici 14.30 Vizita 15.49 Sport centar 16.00 Kad li{}e pada, serija 17.01 Suze Bosfora, serija 18.20 Sasuke, Nind`a ratnici 19.00 ATV vijesti 19.45 Cinema magica hronike 20.00 Kad li{}e pada, serija 21.00 Amplituda 22.00 Ve~ernje Vijesti 22.15 Suze Bosfora, serija 23.15 Sport centar 23.20 Nijemi svjedok, serija 01.25 Najbolje godine, serija

EUROSPORT 2
07.30 Tenis, WTA Rome, Italija 09.00 Fudbal, Bundesliga 10.00 Biciklizam, Tour of Italy 11.15 Autotrke, Istanbul, Turska 12.00 Fudbal, Japanski Nabisco Cup, live 14.00 Tenis, WTA Rome, Italija, live 18.30 Fudbal, AFC L[ Live: Al Hillal, UAE Al Gharafa, Katar 20.30 Odbojka, Italijanska liga Live, ~etvrtfinale 22.30 Tenis, WTA Rome, Italija 23.00 Ke~eri 01.00 Borila~ke vje{tine, Strikeforce: Johnson (USA) L. Mahe (USA) 02.00 Tenis, WTA Rome, Italija

SPORT KLUB
06.30 NBA play off Game 4: Dallas LA Lakers 09.90 FullTilt Poker 10.00 Premier League: Manchester City Tottenham 11.45 NBA Live 12.00 ATP Masters Rome, direktno 18.00 Masters Studio, direktno 18.30 Premier League News 18.45 NBA Live 19.00 Pregled ruske lige 19.30 ATP Masters Rome, direktno 23.30 Coppa Italia, polufinale: Inter - Roma 01.00 NBA play off Game 5: Miami - Boston, direktno 03.45 FullTilt Poker 04.00 Premier League News 04.15 NBA Live 04.30 Klupske TV

DICROVERY
06.00 06.25 07.15 07.45 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 19.40 20.05 21.00 21.55 22.50 Peta brzina Prljavi poslovi Kako se pravi? Kako to rade? Razotkrivanje mitova Opasan lov Pre`ivljavanje Vrhunsko graditeljstvo Auta po mjeri 2008. Generalka Prljavi poslovi Opasan lov Razotkrivanje mitova Dekonstrukcija, 2 epizode Pre`ivljavanje Pograni~na policija, 2 epizode Kako se pravi? Kako to rade? Lovci na oluje 2010. Pre`ivljavanje udvoje Drvosje~e iz mo~vare Prljavi poslovi

N. GEOGRAPHIC
06.00 [apta~ psima 07.00 Majmuni kradljivci 08.00 Megafabrike 09.00 Megastrukture 10.00 Odiseja plavog kita 11.00 Svjetlost na kraju svijeta 12.00 Predatori u opasnosti 13.00 Megafabrike 14.00 U klopci 15.00 Majmuni kradljivci 16.00 U potrazi za Ngotoom 17.00 Interpol istra`uje 18.00 [apta~ psima 19.00 Predator CSI 20.00 Hitlerovo tajno oru`je 21.00 Fabrika bjekstva 22.00 Interpol istra`uje 23.00 Hitlerovo tajno oru`je 00.00 Fabrika bjekstva

VIASAT HISTORY
06.00 Sicilijanske mumije 07.00 Tajni ratovi 08.00 Misterije istorije 09.00 Apsolutna nula 10.00 Pontije Pilat: ^ovjek koji je ubio Hrista 11.00 Carstvo mora 12.00 Ostvo minotaura 13.00 Drugi svjetski rat u boji 14.00 Sicilijanske mumije 15.00 Tajni ratovi 16.00 Genije dizajna 17.00 Putovanja i otkri}a 18.00 Florens Najtingejl 19.00 Inuitska odiseja: Osvajanje novog svijeta 20.00 @ivjeti sa neprijateljem 22.00 Istina o... 23.00 Vampirska princeza 00.00 Genije dizajna 01.00 Putovanja i otkri}a 02.00 Florens Najtingejl 03.00 Inuitska odiseja: Osvajanje novog svijeta 04.00 @ivjeti sa neprijateljem

ANIMAL PLANET
06.00 06.25 06.50 07.15 07.40 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 12.10 12.40 14.30 15.00 15.30 16.25 16.50 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 Posjed merkata Upoznajte divljinu Ro|eni lovci Najsmje{nije `ivotinje na planeti Psi - jedna rasa, jedna pri~a Zaljubljenici u ma~ke U posjeti `ivotinjama sa Mikejlom Strakan Policija za `ivotinje Spa{avanje divljih `ivotinja Posljednja nada SSPCA Veterinari sta`isti Bojno polje lavova Divlja planeta Upoznajte divljinu Planeta beba Izuzetni psi Posao za psa Velika trka u savani U posjeti `ivotinjama sa Mikejlom Strakan Sve o ma~kama Ta prelijepa Afrika Planeta mutanata Rudove bubice Lavovi i divovi

Smajo Kara~i} o doma}instvu SP-a 2013. za rukometa{e (U-21)

Predstoji nam VELIKI POSAO

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
srijeda, 11. maj 2011. godine

51. strana

“Nestali, sje}anja i mjesta bu|enja savjesti“

Spomenici trebaju
Uz podsje}anje na `rtve, memorijali bi trebali nositi i poruku “da se vi{e nikad nikome ne ponovi“
Problem nestalih osoba je zajedni~ki problem i stoga bi svim `rtvama trebao biti posve}en jedan zajedni~ki spomenik, zaklju~ak je dvodnevne konferencije pod nazivom“Nestali, sje}anja i mjestabu|enja savjesti“ koja je odr`ana u Sarajevu. , Konferencijaje bilaposve}enamjestima pam}enja, a u njezinom su radu, uz predstavnikeorganizacijacivilnogdru{tva iz Ju`ne Afrike, ^ilea, Argentine i Sjeverne Irske, u~estvovali i predstavnici udru`enja porodicanestalihosoba iz BiH, Srbije i Hrvatske.

Reedovo predavanje
Direktor Ameri~ke agencije za me|unarodni razvoj (USAID) u BiH Allan Reed odr`ao je predavanje studentima AUBiH u velikoj sali BKC-a u Tuzli, u povodu 15 godina misije USAID-a u BiH. „BiH je primjer dr`ave u kojoj USAID ostavaruje najbolju saradnju sa drugim zemljama: [vedskom, Norve{kom, Njema~kom i Holandijom“ istaknuo je tokom , predavanja Reed, koji je rekao kako ostaje u BiH do penzije.

Simpozij Cambridge u Sarajevu
U Rektoratu Univerziteta u Sarajevu organiziran je dvodnevni simpozij o temi Cambridge u Sarajevu - perspektive islamskih i bliskoisto~nih studija. “Na simpoziju u~estvuju izlaga~i s Univerziteta u Cambridgeu i izlaga~i s Univerziteta u Sarajevu koji se bave bliskoisto~nim, orijentalnim, islamskim studijama u naj{irem smislu rije~i.

Brojna iskustva
KoordinatorOdjelapravde i inicijativacivilnog dru{tva IMPC-a Matthew Holliday kazao je da su u~esnici konferencije zaklju~ili da se prilikom izgradnje spomenobilje`ja u obzir moraju uzeti potrebe porodica `rtava. Spomenici bi, slo`ili su se u~esnici, trebali poticati na dijalog prije izgradnje memorijala, ali i nakon toga, te biti mjesta na kojem }e se razli~iti ljudi susretati. Uz svrhu podsje}anja na `rtve, memorijali bi, zaklju~eno je, trebali imati i obrazovni karakter i nositi poruku “da se vi{e nikad nikome ne ponovi“ . - Konferencija je bila prilika da predstavnici udru`enja porodica nestalih ~uju kako se organizacije iz drugih dijelova svijeta nose sa svojim problemima. Iako se

Silkes i Holliday: Po{tovati potrebe porodica `rtava

Foto: D. ]UMUROVI]

ne mo`e odmah prepoznati poveznica izme|u situacija u BiH i tih zemalja, ipak se ispostavilo da postoji jako mnogo iskustava ste~enih na svim stranama, koje su uspjele razmijeniti i mo}i }e iskoristiti u svojim aktivnostima, kazao je Holliday. Novinarima se, po okon~anju konferencije, obratila i izvr{na direktorica Me|unarodne koalicije mjesta bu|enja savjesti Elizabeth Silkes. - Mjesta bu|enja savjesti su mjesta koja poti~u na brojnapitanja i koja su ~estoizvor kontroverzi. Mjesta sje}anja mogu biti mjesta koja poti~u na li~ne veze, koja poti~u ljude da se ponovno ve`u i prevazilaze politi~ke probleme. To mogu biti mjesta na kojima }e zacijeliti rane i po~eti pomirenje. Mjesta sje}anja, mislim, imaju

klju~nu ulogu u procesima tranzicijske pravde, rekla je Silkes.

Po~elo sje}anje
Ona je ju~er izrazila i svoju impresiju da je proces stvaranja sje}anja u Bosni i Hercegovini ve} po~eo. - Taj proces je po~eo samom ~injenicom da su svi ti ljudiprotekla dva danasjedilizajedno i razgovarali o tomekako bi ti memorijali trebali izgledati. Taj proces je ogledalo svega onoga {to treba prenijeti {iroj javnosti, istakla je Silkes. Organizatori konferencije bili su Me|unarodna komisija za tra`enje nestalih (ICMP) uz podr{ku Me|unarodne koalicije mjesta bu|enja savjesti.
J. FETAHOVI]
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Sve~anost u KC Kralj Fahd
Pod pokroviteljstvom Ambasade Saudijske Arabije u BiH sino} su na sve~anosti u Kulturnom centru Kralj Fahd u Sarajevu podijeljeni certifikati za 1.394 mladih koji su uspje{no zavr{ili kurseve arapskog i engleskog jezika, te informatike. „Sve usluge su besplatne i otvorene za sve gra|ane BiH“ na, vode u Kulturnom centru koji uspostavlja i promovira nau~nu, kulturnu i obrazovnu saradnju izme|u BiH i Saudijske Arabije. Polaznici su kurseve poha|ali od oktobra pro{le do maja ove godine, a na sve~anosti su s njima bili ambasador Saudijske Arabije Eid M. al-Thakafi i direktor centra Abdulaziz Alakili. „Kurs informatike zavr{ilo je i 15 ~lanova udru`enja gluhonijemih za koje je bio prilago|en program kako bi lak{e do{li do zaposlenja“ , kazao je Muamer Haj Hamdo, iz pres-centra Kralja Fahda.

POSLJEDNJE VIJESTI
UKINUTA PRESUDA VJEKOSLAVU VUKOVI]U - Vrhovni sud Republike Hrvatske ukinuo je presudu protiv pomo}nika ministra sigurnosti BiH Vjekoslava Vukovi}a i drugih osu|enih. Presuda rije~kog @upanijskog suda je ukinuta zbog povreda sudskog postupka, prenosi FTV. PRIJAVA ZBOG DJE^IJE PORNOGRAFIJE - U sklopu me|unarodne policijske akcije Oliver, koja se odnosi na suzbijanje dje~je pornografije na internetu, br~anska policija je podnijela prijave protiv dvije osobe. Nezvani~no, prijavljeni su Darko Simi} i Admir Mustafi}, koji se terete da su putem interneta pristupali razli~itim materijalima koji predstavljaju dje~iju pornografiju i time po~inili krivi~no djelo iskori{tavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije. UMRLA AUSTRIJANKA SRBIJANSKOG PORIJEKLA - Austrijska dr`avljanka srbijanskog porijekla, koja je u ponedjeljak uve~e izbodena no`em u Salzburgu, umrla je ju~e tokom operacije u bolnici, saop{tila je austrijska policija. Tridesetosmogodi{nja Srbijanka, ~iji identitet nije saop{ten, ubodena je ispred kafi}a Elmo u stomak i u grudni ko{ i tada joj je povrije|ena arterija.

U Mostaru

Gibonni

i gosti
U povodu odr`avanja koncerta “Gibonni i gosti“ (Matija Dedi}, Marko Ramljak i Black Coffee) ju~e je u organizaciji Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar i Matice hrvatske Mostar uprili~ena konferencija za novinare na kojoj je potpisan ugovor o sponzorstvu manifestacije Mostarsko prolje}e, javlja Fena. Ugovor su potpisali dopredsjednik Matice hrvatske Mostar Slavko Musa, a u ime Hypo Alpe Adria Bank predsjednik Uprave Michael Vogt. Vogt je istaknuo kako je Hypo banka ve} tradicionalno, osmi put zaredom, sponzor Mostarskog prolje}a te je ove godine posebna pozornost posve}ena najavljenom koncertu. “Iznimno sam sretan {to smo realizirali ovaj, usudio bih se re}i, sredi{nji doga|aj Mostarskog prolje}a. Kulturni susreti kao {to je ovaj uvijek predstavljaju `elju za zbli`avanjem ljudi i brisanjem granica. To je ujedno i poslovna filozofija Hypo Alpe Adria Bank, koja se odvija pod novim sloganom ‘S vama, uz vas i za vas’“, kazao je Vogt. “@elim zahvaliti na pozivu, u Mostaru se uvijek dobro osje}am i veselim se svakom dolasku. Ovaj koncert do`ivljavam na jedan poseban na~in“ kazao je Zlatan Stipi{i} Gibonni. ,

LOTO
1 7
0 1
JOKER 1 JOKER 2

38. KOLO 18 19 20 29
9 6 9 4 7 6 8 8 1 8

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->