You are on page 1of 2

Kalemljenje na spavajući pupoljak

Kalemljenje na spavajući pupoljak se obavlja od sredine jula do sredine


pa i kraja septembra, što zavisi od voćne vrste. Ovo je najbolji i
najpogodniji način kalemljenja u rasadnicima.

Redosled kalemljenja bi trebao da bude


sledeći: kruška na krušku, kajsija i šljiva na
domaće sorte šljiva, jabuka na vegetativne
podloge, jabuka na jabuku, kruška, dunja i
mušmula na dunju, kajsija na kajsiju,
breskva na breskvu, višnja i trešnja na
trešnju, šljiva na dženariku i na kraju
trešnja i višnja na magrivi. Kod nas se
načešće obavlja očenje u obliku slova "T",
a jedino se u Bugarskoj, u topliim rejonima,
kod oraha primenjuje kalemljenje na prozor.
Za kalemljenje na spavajući pupoljak kalem-grančice treba skidati
neposredno pred kalemljenje. Sa njih odmah treba skinuti lišće i ostaviti
jednu trećinu lisne drške. Pravilo je da se kalem-grančice uzimaju sa
zdravih umatičenih voćnih stabala. Ako se uzimaju iz proizvodnih zasada, a
po pravilu ne bi trebalo, onda se skidaju sa stabala koja su zdravija i
rodnija. Prilikom biranja kalem-grančica, treba birati normalno zrele, a to su
obično one koje se nalaze na periferiji krune. Vršni i osnovni deo kalem
grančice ne treba koristiti za kalemljenje jer je vršni nedovoljno odrveneo, a
bazalni nema dobre pupoljke pa će i prijem biti slab. Kod koštičavih voćnih
vrsta treba uzimatišto duže kalem grančice jer one sadrže više vegetativnih
pupoljaka. Takođe, kod nekih jabuka i krušaka koje obrazujurodne postrane
pupoljke, treba birati duže mladare.
Sama tehnika kalemljenja se izvodi na sledeći način. Prvo treba pripremiti
podloge za kalemljenje. One se očiste od bočnih grančica i lišća do visine
15-25 cm. Kod koštičavih se to radi ranije, a kod jabučastih neposredno
pred kalemljenje. Ukoliko nije bilo padavina, na 10 do 15 dana pred
kalemljenje treba izvršiti jedno zalivanje da bi se kora bolje odvajala od
drveta. Na očišćenom delu podloge, 10-15 cm od zemlje, napravi se
uzdužni presek oko 3 cm i poprečni oko 1 cm u vidu slova "T". Drugom
stranom noža se odvoji kora od drveta. U levu ruku se uzme kalem
grančica, vrhom okrenuta ka telu, oštrim nožem se na 1,5 cm ispod osnove
pupoljka zaseče i polako skida pupoljak sa korom i jednim tanjim slojem
drveta do 1 cm iznad pupoljka. Skinuti pupoljak se drži za peteljku i brzo
uvlači pod koru. Ukoliko je dužina kore veća i ne ulazi u napravljeni presek
na podlozi, onda se višak kore odseče da bi pupoljak dobro nalegao na
drvo. Stavljeni pupoljak se uveže 1 cm iznad i oko 2 cm ispod pupoljka,
najčešće specijalnim gumicama za tu namenu, a može i rafijom ili
najlonskim peteljkama.
Nakon 10-15 dana može se ustanoviti da li je kaleljenje uspelo ili nije.
Ako deo lisne drške pri dodiru prstom lako otpada, onda je to znak da je
pupoljak primljen, a ako je sasušena, žilava i teško se odvaja od pupoljka,
znači da se pupoljak nije primio.
Ako pupoljak nije primljen treba ponoviti kalemljenje. Naredne godine na
proleće se okalemljene podloge skraćuju iznad okalemljenog pupoljka.
Zoran Keserović, Dušan Gvozdenović, Vukosav Grgurević, Mileta
Živanović
"Proizvodnja voća na malim površinama"

You might also like