P. 1
Oslobođenje [broj 23141, 26.5.2011]

Oslobođenje [broj 23141, 26.5.2011]

|Views: 266|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on May 26, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/18/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 26. 5. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.141

Josip Peri}, dopredsjednik HSP-a BiH

Tra`it }emo od Inzka
5. strana

da intervenira
TUZLA Godi{njica ubistva tuzlanske mladosti
Tu`iteljstvo BiH

GDJE SU PREDMETI O DODIKU I REKETU?!

9. strana

DANAS PRILOG

RANA KOJA SVE VISE BOLI
Pro{lo je 16 godina od najve}eg zlo~ina prema mladosti – ubistva 71 Tuzlaka i Tuzlanke na Kapiji 6-7. strana FINALE KUPA BiH:
^elik - @eljezni~ar 0:3
44. strana

@eljo rastopio
^elik i osvojio Kup

U @I@I
Visoki predstavnik u Vladi FBiH

2
Sjednica Vlade FBiH

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Registracija Krivaje ili raskid ugovora
Ukoliko 93 radnika povuku `albe na sudsku registraciju, Vlada }e isplatiti oko tri miliona na ime njihovih potra`ivanja
Uvjet za nastavak proizvodnje u zavidovi}kom IP Krivaja d.o.o. je registracija PD Krivaja 1884 d.o.o. Zavidovi}i i osiguranje sirovina za proizvodnju, navedeno je u izvje{taju o procesu privatizacije tog preduze}a koji je ju~er razmatrala i prihvatila federalna Vlada. Ukoliko ne bude registracije nove firme, navedeno je, do}i }e do raskida ugovora o zajedni~kom ulaganju, nakon ~ega slijedi ste~ajni postupak u Krivaji.

800 KM odmah
To prakti~nozna~i da bi 93 radnika trebala povu}i `albe na sudsku registraciju nove Krivaje. U tom slu~aju, Vlada bi u skladu sa sporazumom s 172 biv{a radnika ove firme isplatila 3.122.484 KM deponirane u Op}inskomsuduZavidovi}i. Ta sredstva }e biti upla}ena pod uvjetom da ne bude raskinut ugovor o zajedni~komulaganju izme|u IP Krivaje i Ferimpeksa do 1. jula ove godine, a sve to bit }e reguliranoizmjenamasporazuma o zajedni~kom ulaganju izme|u Krivaje i firme Ferimpeks iz juna i decembra2010, koji }e potpisati premijer Nermin Nik{i} i resorniministarenergetike, rudarstva i industrije Erdal Trhulj. Ako, pak, postupak raskidaugovorabudepokrenut do 1. jula, deponovana sredstva }e biti vra}ena u bud`et FBiH i utro{ena u daljeaktivnostivezane za IP Krivaja. Po uvjetom da sporazum o izmjenama sporazuma o na~inuizmirenjadugo-

@elim da Hrvati imaju osje}aj da je BiH njihova domovina i ona to jeste, rekao je Valentin Inzko
Visoki predstavnik me|unarodne zajednice i specijalni predstavnik Evropske unije u na{oj zemlji Valentin Inzko sreo se ju~er sa federalnim premijeromNerminomNik{i}em, sa kojim je razgovarao o radu Vlade FBiH, planovima njezinog rada i obavezama koje joj predstoje. Inzko je novinarima nakon susreta rekao da suspenzija odluke Centralne izborne komisije BIH o nelegalno uspostavljenoj vlasti u FBiH, koju je donio u martu, ostaje na snazi do daljnjeg. Visoki predstavnik je kazao i to da }e jedan od njegovih prioriteta biti razmatranje mogu}nosti o tome kako zadovoljiti `elje hrvatskog naroda. Stoga su, prema Nik{i}evim rije~ima, odmahnakonformiranjazakonodavne i izvr{ne vlasti predsjednik i potpredsjednici FBiH uputili dopis Visokom sudskom i tu`ila~kom vije}u od kojeg su zatra`ili da prilikom imenovanja navedene tri pozicije ispo{tuju ustavnu odredbu o konstitutivnosti naroda. Nik{i} je novinarima ju~er rekao i to da je Ustavni sud FBiH od Vlade FBiH tra`io saglasnost za popunjavanje mjesta stru~nih saradnika, ~ime je, prema njegovu mi{ljenju, posredno rekao svoje mi{ljenje o legalnosti Vlade FBiH.

Zukan Helez: Za stambeno zbrinjavanje boraca 750.000 KM

Frustracije
- Za mene je to, nakon otklanjanja referenduma, jedan od prioriteta. Nakon {to bude formirana dr`avna vlada, htio bih se vi{e pozabaviti tim pitanjem. @elim da Hrvati imaju osje}aj da je BiH njihova domovina i ona to jeste. Nema BiH bez Hrvata. Oni su dali veliki doprinos ovoj zemlji, a moj je osje}aj da postoje frustracije me|u njima i time }u se li~no baviti. Ja `elim da svi konstitutivni narodi imaju ista prava i isti osje}aj da su ovdje dobrodo{li, ali ne samo taj osje}aj ve} i pravno gledano. Ne `elim i}i u pojedinosti, jer taj plan tek treba da bude razra|en. Mo`da }u imati i neku radnu grupu i kontakt sa Hrvatskim narodnim vije}em. Jo{ to ni{ta nije definisano, da li }e jedna ta~ka tu biti i TV kanal za Hrvate, o tome se jo{ nije razgovaralo. Tu mi je potrebna zajedni~ka platforma svih hrvatskih institucija, intelektualaca, op}ina i kantona, kazao je Inzko. Premijer Nik{i} je ju~er, govore}i o ravnopravnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda na klju~nim pozicijama u FBiH, rekao kako Ustav FBiH precizira da se nakon konstituisanja zakonodavne i izvr{ne vlasti ostale tri ~elne funkcije: predsjednika Ustavnog i Vrhovnog suda, te glavnog tu`ioca - prilago|avaju nacionalnoj strukturi, tako da nijedannarod ne mo`eimativi{e od dvije pozicije.

PRIZNANJE Nik{i} je novinarima ju~er rekao i to da je Ustavni sud FBiH od Vlade FBiH tra`io saglasnost za popunjavanje mjesta stru~nih saradnika, ~ime je, prema njegovom mi{ljenju, posredno rekao svoje mi{ljenje o legalnosti Vlade FBiH
- Te{ko je na}i bilo koji ustavni sud u svijetu koji bi od nelegalne vlade tra`io saglasnost, kazao je Nik{i}.

vanja IP Krivajabudepostignut, iz fonda sredstava deponiranih u Op}inskom sudu Zavidovi}i bit }e ispla}eno po 800 KM za 172 zaposlenika povjerioca. Za taj iznos umanjit }e se iznos njihovih potra`ivanja. Smanjenjemplaniranihiznosa namijenjenih aktivnoj politici zapo{ljavanja i programu za zbrinjavanje zaposlenika koji u procesima ste~aja, likvidacije i restrukturiranja ostaju bez posla, mogla bi se osigurati sredstva za izmirenje dugovanja iz 2008. i 2009. prema demobilisanim borcima. Na ovaj na~in planira se osigurati 10,3 miliona KM. To podrazumijeva izmjenufinansijskogplanaZavodaza zapo{ljavanje koju mora odobriti Parlament FBiH. Istovremeno, kantonalne slu`be za zapo{ljavanje predlo`ile su da

dio sredstava osiguraju iz sredstava zdravstvenog osiguranja nezaposlenih tako {to }e smanjiti pau{alne iznose koji se kre}u od {est do 14 KM. Bora~kom ministarstvu odobreno je 750.780 KM za podr{ku Fondaciji za stambeno zbrinjavanje RVI-ja i bora~ke populacije, te 344.698 KM za pomo} lije~enju braniteljske populacije.

Bra{no po 5 i 10 kg
Donijeta je i odluka o izmjeni odluke o pozajmici bra{na iz federalnihrobnihrezervivladama kantona koja se odnosi na pakiranje bra{na u manjim koli~inama. Tako }e sad to bra{no biti pakirano i u koli~inama od pet i deset kilograma, umjesto samo po 25 kilograma, te }e bitidostupnove}embrojukorisnika, saop}eno je iz Vlade. S. [e.

Jednoglasno
- Informisao sam visokog predstavnika da vlada radi kao tim i da smo sve dosada{nje odluke donijeli jednoglasno, {to govori o na{oj spremnosti da rje{avamo sve probleme na dobrobit svih gra|ana u FBiH. Ova Vlada`elibitivladasvihgra|ana Federacije BiH, rekao je Nik{i} nakon sastanka. Inzko je naglasio da je sa Nik{i}em, uz ostalo, razgovarao i o ekonomskom razvoju Federacije BiH, {umarstvu, gradnjihidrocentrala i gradnji autoputeva, te razvoju turizma. - Uvjeren sam da Federacija BiH ima velikeekonomskepotencijale, rekao je Inzko, koji je Nik{i}upredlo`io odr`avanjezajedni~kihsjednicavladaFederacije BiH i RepublikeSrpske, po uzoru na Njema~ku i Francusku, tokomkojih bi se rje{avalizajedni~ki problemi oba entiteta. J. F.

V I J E S T I

Predsjedni{tvo BiH

O mandataru 2. i 3. juna
Iz Kabineta predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH Neboj{e Radmanovi}a ju~er je upu}en poziv za 13 stranaka zastupljenih u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH na konsultacije o kandidatu za mandatara novog saziva Savjeta ministara BiH, koje bi trebalo da budu odr`ane 2. i 3. juna. “Previ|eno je da prvog dana, u ~etvrtak, 2. juna, u konsultacijama u~estvuje sedam stranka i to: Stranka za bolju budu}nost BiH, Partija demokratskog progresa, Hrvatska stranka prava, Demokratska narodna zajednica, Demokratski narodni savez, Narodna stranka Radom za boljitak i, kao posljednji, Savez nezavisnih socijaldemokrata. Drugog dana, u petak, 3. juna, konsultacije }e po~eti sa Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) 1990, a slijede Srpska demokratska stranka, HDZBiH, Stranka demokratske akcije, Stranka za BiH i Socijaldemokratska partija BiH” potvrdio je za Srnu Ra, dmanovi}ev savjetnik \or|e Latinovi}. Latinovi} je objasnio da do konsultacija nije moglo do}i ranije zbog nemogu}nos-

ti da budu uskla|ene obaveze ~lanova Predsjedni{tva BiH i drugih u~esnika u ovom procesu. Latinovi} je naveo da }e, nakon konsultacija, CIK-u BiH i SIPA, na posebno predvi|enom formularu, biti dostavljena imena kandidata za mandatara za novi saziv Vije}a ministara BiH na provjeru, koji mi{ljenje, da li kandidati zadovoljavaju sve zakonske uslove, treba da dostave Predsjedni{tvu BiH najkasnije za sedam dana. Prema njegovim rije~ima, ~lanovi Predsjedni{tva BiH glasaju po preferencijalnom sistemu i kandidat sa najvi{e osvojenih bodova bi}e dostavljen kao prijedlog Predstavni~kom domu Parlamenta BiH na potvr|ivanje.

Foto: D. TORCHE

Hrvati su mi prioritet

Suspenzija odluke CIK-a i dalje na snazi
Foto: D. TORCHE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. maj 2011. godine

U @I@I

3

Iako je CIK utvrdio liste kandidata za Dom naroda PSBiH iz FBiH

@albeni rok odgodio
izbor dr`avnih delegata
Na hitnom sastanku Kolegija Doma naroda odlu~eno da se odr`avanje sjednice na kojoj }e se birati delegati za Dom naroda dr`avnog Parlamenta odgodi za ponedjeljak
Kolegij Doma naroda Parlamenta FBiH ju~er popodne donio je odluku da odgodi za danas najavljenu sjednicu tog doma na kojoj je trebao biti izvr{en izbor bo{nja~kih i hrvatskih delegata u Dom naroda Parlamentarne skup{tine BiH. Sjednica je zakazana za ponedjeljak u 14 sati. Ovome je prethodila ju~era{nja hitna sjednica Centralne izborne komisije BiH na kojoj su potvr|ene liste kandidata za delegate u Domu naroda dr`avnog Parlamenta. No, ta odluka CIK-a postat }e pravosna`na nakon isteka 48-satnog roka za podno{enje eventualnih `albi na kandidacijske liste koje su ju~er popodne objavljene na web stranici te dr`avne institucije. Tek nakon toga, a `albeni rok isti~e sutra, CIK }e mo}i pristupiti `rijebanju redoslijeda kandidacijskih listi na glasa~kim listi}ima. izbora za zakonodavne organe vlasti u BiH, kojim je utvr|en i postupak izbora delegata u Dom naroda PSBiH. U Uputstvu pi{e da Centralna izborna komisija BiH, nakon prijema kandidacijskih listi, a najkasnije u roku 24 sata, potvr|uje i ovjerava liste te ih odmah dostavlja Domu naroda Parlamenta FBiH. No, odluka o odgodi sjednice ipak je donesena, jer je u dijelu Izbornog zakona koji se odnosi na za{titu izbornog prava navedena obveza `albenog roka na sve odluke CIK-a. Ina~e, Uputstvom o postupku provedbe posrednih izbora za zakonodavne organe vlasti predvi|eno je i da }e CIK, nakon potvr|ivanja i ovjere listi, `rijebanjem utvrditi redoslijed po kojem }e kandidacijske liste biti od{tampane na glasa~kim listi}ima i te listi}e dostaviti Domu naroda Parlamenta FBIH. No, kako nezvani~no saznajemo, u Domu naroda Parlamenta FBiH su bili spremni sami najeje ta dr`avnainstitucijatrebalautvrditi kadidacijske liste za izbor delegata bo{nja~kog i hrvatskog kluba u Dom naroda dr`avnog Parlamenta. Odluka, kako je saop}eno iz CIK-a, zbogformalnopravnih nedostataka nije donesena. Odmah je o tome obavije{ten Dom naroda Parlamenta FBiH, koji potrebnu dokumentaciju i dostavlja, i ona je u utorak popodne korigirana i proslije|ena CIKu. Dom naroda je trebao dokazati da je ovla{tene predlaga~e, klubove naroda, delegate i politi~ke stranke obavijestio o sjednici i roku do kojeg se predaju kandidacijske liste, kao i da su liste dostavili ovla{teni predlaga~i. CIK je imao i primjedbu na liste koje su dostavile dvije stranke HDZ BiH i HDZ 1990. Dok su prvi poslali dvije strana~ke liste, a kao stranka koja participira u DomunarodaFBiHimali su pravosamo na jednu, drugi na listi kandidata nisu naveli njihovu pripadnost narodu. Sve ovo je ispravljeno u utorak prije kraja radnog vremena i dostavljeno CIK-u. Ina~e, za izbor delegata sa teritorija FBiH u klubove bo{nja~kog i hrvatskog naroda u Domu naroda PSBiH natje~e se 40 kandidata na 13 listi. Za pet mjesta u Klubu Bo{njaka dr`avnog Doma naroda CIK je utvrdio sedam kandidacijskih listi na kojima se nalazi 19 kandidata. Istovremeno, dostavljeno je {est kandidacijskih lis-

Kadidacijske liste za Klub Bo{njaka
Lista SDP-a BiH: Hasan Be~irovi}, Saudin Hod`i}. Lista delegatkinje Hanke Vajzovi}: Mehmed Bradvi}, Emina Salki~evi} - Dizdarevi}. Lista SBB-a: Adnan Terzi}, Edita \apo, Enver I{eri}. Lista delegata Amira Zuki}a: Sulejman Tihi}, Ahmed Dervi{evi}, Amela ]ati}. Lista delegata Salke Selmana: Halid Genjac, Alma ^olo, Alija Kusur. Lista delegata Almedina Aliefendi}a: Nermina Kapetanovi}, Hazim Ran~i}, Fatima Pleh. Lista NSRB-a: Amira Malko~evi}, Jasminka Faki}, Selma Halkovi}. ti na kojima se nalazi 21 kandidat za popunu pet mjesta u Klubu Hrvata dr`avnog Parlamenta. U sali Doma naroda Parlamenta FBiH na}i }e dvije glasa~ke kutije. Shodno Izbornom zakonu BiH, u izboru delegata za klubove Bo{njaka i Hrvata u Domu naroda PSBiH s teritorije FBiH u~estvuju ~lanovi klubova Bo{njaka i Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH. Svaki od po 17 ~lanova tih klubova dobit }e glasa~ki listi} na kojem su liste kandidata naroda kojima pripadaju (Bo{njaci listi} s bo{nja~kim kandidatima, Hrvati listi} s hrvatskim kandidatima).

Izmir Had`iavdi}: Glasanje pod nadzorom

praviti listi}e koje bi, potom, dostavili CIK-u na ovjeru.

13 listi, 40 kandidata
CIK je u utorak odr`ao sjednicu na kojoj je po~elopregledanjepristigledokumentacije na osnovuko-

@rijebanje redoslijeda
Ina~e, radi se o dva glasa~ka listi}a - na jednom }e biti liste s bo{nja~kim, a na drugom liste s hrvatskim kandidatima. U Domu naroda Parlamenta FBiH, o~ito, nisu o~ekivali ovakav ishod. Posebno zato {to, kako su naveli, rok za `albe na odluku o utvr|ivanju kandidacijskih listi ne postoji ni u Izbornom zakonu BiH, ni u CIK-ovom Uputstvu o postupku provedbe posrednih

Tajnost glasanja
- Glasanje se obavlja pod nadzorom Komisije za izbor i imenovanja Doma naroda Parlamenta FBiH, ka`e sekretar Doma naroda FBiH Izmir Had`iavdi}. On dodaje da }e delegatima biti osigurana tajnost glasanja tako {to }e glasa~ke listi}e popunjavati na, za tu svrhu, odre|enim i za{ti}enim mjestima. S. [EHER^EHAJI]

Kandidacijske liste za Klub Hrvata
Lista SDP-a BiH: Krunoslav Vrdoljak, Kre{imir Azinovi}. Lista HSP-a BiH: Stjepan Kre{i}, Zdravko Prka, Zvonimir [u{njar. ListaNSRB-a: Ivica Matkovi}, Matea Alpeza, Ivan Pand`a. Lista HDZa 1990: Josip Merd`o, Martin Ragu`, Rudo Vidovi}, Perica Jele~evi}, Veso Vegar. Lista delegata Tomislava Martinovi}a: Dragan ^ovi}, Branko Zrno, Ilija Filipovi}, Slavko Marin. Lista HDZ-a BiH: Borjana Kri{to, Lidija Bradara, Slavko Mati}, Nevenko Herceg.

Budimir razgovarao s Inzkom

[piri} - Schmidt

Pudari} u Bradini

Intenzivirati me|uentitetsku komunikaciju
Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine @ivko Budimir sastao se ju~er s visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inzkom, saop}eno je iz predsjednikovog ureda. Sugovornici su sastanak ocijenili konstruktivnim. Glavna tema je bila aktualna politi~ka situacija u FBiH i BiH i ulazak u euroatlantske integracije. Visoki predstavnik je istakao zadovoljstvo zbog ozbiljnosti u radu Vlade FBiH i zbog anga`iranosti predsjednika Budimira oko rje{avanja brojnih problema u Federaciji. Budimir je naglasio va`nost stvaranja pozitivnog ozra~ja koje }e privu}i strane ulaga~e i stvoriti sve nu`ne pretpostavke za trasiranje euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine. On je istakao da su nu`ne korjenite promjene koje }e provoditi sve razine vlasti u Federaciji BiH, te naglasio da je

ova vlast s takvim promjenama ve} po~ela. - Posebno je bitno ostvariti institucionalnu ravnopravnost tri konstitutivna naroda, ali i ostvariti pozitivne socijalne promjene ~ije }e dobrobiti osjetiti svi narodi i gra|ani Bosne i Hercegovine, kazao je Budimir. Govore}i o politi~kom trenutku u Bosni i Hercegovini, sugovornici su se slo`ili kako je potrebno ulo`iti dodatne napore u intenziviranje me|uentitetske komunikacije. Razgovarano je, tako|er, o reformama dr`avne slu`be i reviziji braniteljske populacije.

BiH neophodan stalni dijalog
Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Nikola [piri} primio je u Sarajevu u opro{tajnu posjetu ambasadora SS Njema~ke Joachima Schmidta. [piri} i Schmidt su razmijenili mi{ljenja o aktuelnoj politi~koj situaciji u BiH, uz zajedni~ku ocjenu da je potrebno {to prije okon~ati proces formiranja vlasti na nivou BiH. [piri} je naglasio da je BiH neophodan stalni unutra{nji dijalog kao jedina garancija njenog demokratskog razvoja. Zahvalio je Schmidtu za profesionalni i li~ni anga`man u BiH, za`eliv{i mu mnogo uspjeha u nastavku karijere, saop}eno je iz Vije}a ministara BiH.

Otkriti i osuditi zlo~ince
Potpredsjednik FBiH Svetozar Pudari} izjavio je ju~er da nije sporno da je po~injen zlo~in nad Srbima u Bradini krajem maja 1992. godine. “Taj zlo~in treba da bude sudski procesuiran, otkriveni nalogodavci i po~inioci i jednom za svagda da se stavi ta~ka na pravosudni dio onoga {to se ovdje de{avalo“ izjavio je Pudari} za Srnu u , Bradini gdje je prisustvovao obilje`avanju godi{njice stradanja 54 srpska civila u maju 1992. godine. Pudari} je polo`io cvije}e na spomen-obilje`je stradalim srpskim civilnim `rtvama u porti hrama Vaznesenja Gospodnjeg u Bradini.

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Nakon sastanka sa premijerom FBiH

IZJAVA DANA
Ne smijemo dovesti u pitanje ulazak u EU i NATO i zbog toga bilo kakve stvari koje to mogu ugroziti bit }e sprije~ene bez obzira na cijenu koja }e biti pla}ena

Vlada Federacije iza{la u susret vojnim osiguranicima

Vojni osiguranici odgodili proteste
Vlada FBiH }e razmotriti zahtjev da tri hiljade umirovljenih vojnih osiguranika koji su u penziju oti{li po uredbama mirovinu ostvare po zakonu o Vojsci FBiH
Vlada Federacije BiH prihvatila je, na razgovorima koje je 24. maja imala s predstavnicima Udru`enja penzionera vojnih osiguranika u FBiH, da oko 3.000 vojnih osiguranika, koji su u mirovinu oti{li po tri uredbe Vlade FBiH, ubudu}e svoje mirovine primaju s podra~una federalnog Zavoda PIO/MIO, tvrdi Ismet Harbinja, predsjednik spomenutog udru`enja. ju iz bud`eta FBiH. Razgovarali smo i o diskriminaciji vojnih penzionera koja je po~ela onda kad im je jula 2009. umanjena mirovina za deset posto, plus im mirovina nije pove}ana za pet posto kada je to ura|eno svim drugim penzionerima. I, me|u ostalim, zbog toga je protiv PIO/MIO pokrenuto na hiljade tu`bi, veli Harbinja.

nistar Sadik Ahmetovi}, migurnosti BiH si

DOBAR

LO[

ZAO

VALENTIN INZKO
Gostuju}i na sesiji Inicijative Gra|ani za Evropu, visoki predstavnik je upozorio politi~ke stranke u BiH da moraju hitno formirati vlast na dr`avnom nivou kako kriza ne bi postala jo{ dublja. Inzko je upozorio da BiH prijeti i negativan kreditni rejting.

Dva svjedoka
Ismet Harbinja: Podnesene dvije krivi~ne prijave

Marifetluci

RUSMIR MESIHOVI]
U reformskim procesima pacijent i struka }e biti na prvom mjestu, najavio je u Oslobo|enju ministar zdravstva Federacije BiH. Mesihovi}, me|utim, upozorava da kvalitetna zdravstvena reforma treba niz godina, {to ne zna~i da nema prostora za djelovanje odmah.

HNK
Hercegova~ko-neretvanskom kantonu uskoro }e na naplatu dospjeti obaveze od 120 miliona marka. Skup{tinski zastupnik SDP-a Aner @uljevi} ka`e da je HNK u ozbiljnim finansijskim problemima, ~ije rje{avanje ne mo`e po~eti jer nije konstitusana nova vlast, pa je veliko pitanje kako }e ovaj dug biti izmiren.

- Razmotrit }e i na{ zahtjev da tri hiljade umirovljenih vojnih osiguranika koji su u penziju oti{li po uredbama penziju ostvare po zakonu o Vojsci FBiH, a svi ostali po zakonu koji tek treba da se usvoji. Tra`ili smo da u vladinim komisijama koje se bave budu}im zakonom o beneficiranim penzionerima, revizijom penzija ostvarenih pod povoljnijim uvjetima, reformom sistema PIO/MIO i vojnim stanovima budu i ~lanovi na{eg udru`enja, obja{njava Harbinja. Pred sta vni ci udru`enja

skrenuli su, kako ka`e Harbinja, Vladi FBiH pa`nju na “marifetluke“ menad`menta PIO/MIO, upoznali ih s ~injenicom da su protiv njih podnijeli i dvije krivi~ne prijave Tu`ila{tvu BiH (navodno je s podra~una PIO/MIO nestalo preko 500 miliona KM namijenjenih vojnih osiguranicima). - Vlada FBiH o tome nije ni{ta znala, kao {to pojma nisu imali da ima vojnih osiguranika koji imaju 40 godina radnog sta`a, a mirovinu primaFoto: Senad GUBELI]

Zaklju~uje, s novom Vladom je “dva puta lak{e razgovarati“, te }e pripreme za demonstracije koje su vojni osiguranici planirali za polovinu juna ove godine odgoditi. Udru`enje kojim Harbinja predsjedava podr`alo je Vladu FBiH u namjeri da revidira beneficirane penzije, osobito one koje su ostvarene izjavama dva svjedoka. Predstavnici Udru`enja su predali kompletnu analizu stambene problematike, posebno dijela koji se odnosi na stambeni fond prija{njeg FMO, sa prijedlogom mjera.
A. BE^IROVI]

FSRS
Skup{tina Fudbalskog saveza Republike Srpske jednoglasno je u Banjoj Luci prihvatila novi statut Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine. Preostalo je da istovjetnu odluku danas u Sarajevu donesu delegati N/FSBiH, ~ime bi bio ispunjen uslov za skidanje suspenzije na{eg saveza koju su uveli FIFA i UEFA.

VIJEST U OBJEKTIVU Dan mladosti
Ju~er su se, na Dan mladosti, pred spomenikom Josipu Brozu Titu u sarajevskoj Mar{alki okupili i stari i mladi, te polo`ili cvije}e i vijence. Titovi savremenici i po{tovaoci jo{ jednom su evocirali uspomene na dane Titove ili [tafete mladosti. Me|u njima su bili preostali `ivi partizani, sada{nji ~lanovi bora~ke organizacije i Udru`enja "Josip Broz Tito". Oni mla|i, koji ne pamte `ivog Tita, slu{ali su o sada ve} davnim vremenima, o Danu mladosti i Titovom ro|endanu, koji je tada bio jedan od najve}ih praznika u Jugoslaviji.

VIJEST U

BROJU

eura u prosjeku je zadu`en svaki gra|anin Bosne i Hercegovine.

5.500

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. maj 2011. godine

INTERVJU

5

Josip Peri}, dopredsjednik HSP-a BiH

Tra`it }emo od Inzka
Visoki predstavnik bi jednostavnom odlukom mogao omogu}iti da se Vlada HB@-a potvrdi natpolovi~nom ve}inom, te da na taj na~in onemogu}imo blokadu koju bi eventualno radili SNSD i HDZBiH
Razgovarao: Jurica GUDELJ

da intervenira
U kojoj se trenutno fazi nalazi proces uspostave vlasti u Hercegbosanskoj `upaniji? - ^etiri stranke, HDZ 1990, HSPBiH, NS Radom za boljitak i SDP, dakle nas 11 hrvatskih zastupnika u Skup{tini HB@-a potpisali smo izjavu o postizbornoj koaliciji. Time smo pokazali kako u Klubu Hrvata u Skup{tini HB@a imamo ve}inu. Pokazali smo kako smo spremni formirati vlast i ponuditi predstavnicima Bo{njaka i Srba razgovore o kona~noj uspostavi vlasti. @elimo da se u HB@-u vlast formira na bazi par-

RAGU@ Izdao je Hrvatsku koaliciju i poku{ava sada narodu prodati izborni legitimitet. Oni ne mogu sa sobom vucarati legitimitet kako im padne na pamet. Apsolutno sam protiv toga da Ragu` bude predsjedatelj Vije}a ministara
tnerskih odnosa. U Ustavu stoji kako nam je za potvr|ivanje nove Vlade potrebno 17 glasova u Skup{tini uklju~uju}i predstavnike sva tri naroda. Naravno, to je legalno i legitimno pravo svih onih koji imaju ve}inu u klubovima svojih naroda.

tom povukli. Zbog ~ega? - Dok god ne budem imao slu`beni dokument o povla~enju njihovesuglasnosti, ne}umisliti da su to u~inili. ^injenica je da oni kalkuliraju i vjerojatno bi voljeli da je druga~ija ve}ina u hrvatskome Klubu. Ono {to bi oni voljeli, sada nije za njih ostvarivo. @elje i realnost se ~esto ne podudaraju. U Klubu Hrvata u Skup{tini HB@-a ve}inu imaju ~etiri stranke koje sam na po~etku spomenuo. [to ako zastupnicima SNSDa u Skup{tini HB@-a stigne nalog iz Banje Luke da ne stupaju u koaliciju s ~etiri spomenute stranke, nego da ostanu uz HDZBiH? - Tada}emo od visokogpredstavnika u BiH Valentina Inzka zatra`iti da intervenira i da jednostavnom odlukom omogu}i da se Vlada potvrdi natpolovi~nom ve}inom te da na taj na~in onemogu}imo blokadu koju bi eventualno radili SNSD i HDZBiH. Kada bi kona~no mogao biti okon~an pro ces uspos ta ve vlasti u HB@-u? - Nadam se kako }e SNSD-u dote}i pamet, dok SDA nije sporna i da }emo se napokon dogovo ri ti

te deblokirati rad Vlade HB@-a, odnosno omogu}iti narodu HB@a normalan `ivot i funkcioniranje. Iz vrha HDZ-a 1990 iz Mostara sti`u, pak, poruke kako je savez dva HDZ-a u HB@-u i dalje na snazi. - [to se sredi{njice HDZ-a 1990 ti~e, oni jednostavno nisu svjesni svijeta oko sebe ili se namjernopo-

na{aju kao nojevi s glavom u pijesku. Oni uop}e ne vide {to se na terenu doga|a. Apsolutno nije istina da je savez dva HDZ-a u HB@u i dalje na snazi. Realnost je izjava koju je potpisalo 11 zastupnika, uklju~uju}i i one iz HDZ-a 1990, u Skup{tini HB@-a koja govori da se na terenudoga|ajudruga~ijestvari od onoga {to iz Mostara tvrde. To {to predsjednik HDZ-a 1990 Bo`o Ljubi} radi, jednostavno je poku{aj hvatanja za slamku i spasa od sigurnog utapanja.

Prava{ki poziv
U periodu nakon izbora bilo je vi{e slu~ajeva prelaska kadrova HDZ-a 1990 u HSPBiH. Posebno je tu bio poznat slu~aj prelaska u HSP gospodi na Stje pa na Kre {i}a, predsjednika Doma na ro da Par la menta u FBiH u pro{lom sazivu. Jesu li sli~ni prelas ci mo gu}i u pred sto je}em periodu? - Ljudi koji su ~la no vi HDZ-a 1990 i HSP-a u HB@u su protekle ~etiri godine fun kci oni ra li zaista kao jedna ekipa. Zbog tih korektnih odnosa mi nismo insis ti ra li da se prelazi iz HDZa 1990 u HSP jer smo se smatrali dijelom iste pre-

dizborne koalicije, a evo pokazalo se da smo to ostali i nakon izbora. Ako, pak, od tzv. vodstva HDZ-a 1990 do|e do bilo kakvih sankcija prema ~lanovima njihove organizacije u HB@u, tada }e im biti otvorena vrata HSP-a i to kao ravnopravnim ~lanovima na{e stranke. Mi se tako pona{amo i u nekim drugim stvarima, a to }e pokazati vrijeme. Kadrovi HSP-a i HDZ-a 1990 u HB@-u zajedni~ki poku{avaju uraditi {to je najbolje za `upaniju i stranke.

NOJEVI [to se sredi{njice HDZ-a 1990 ti~e, oni jednostavno nisu svjesni svijeta oko sebe ili se namjerno pona{aju kao nojevi s glavom u pijesku. Oni uop}e ne vide {to se na terenu doga|a
U posljednje se vrijeme u medijima ~esto mo`e pro~itati kako je Martin Ragu` ozbiljan kandidat za predsjednika Vije}a ministara. [to mislite o toj soluciji? - Mene {to se ti~e, on nije po`eljna osoba za predsjedatelja Vije}a ministara. On je imao podr{ku HSP-a prije izbora, a nakon izbora je u~inio to {to je u~inio - zajedno s Bo`om Ljubi}em. Izdao je Hrvatsku koaliciju i poku{ava sadanaroduprodatiizbornilegitimitet. Oni ne mogu sa sobom vucarati legitimitet kako im padne na pamet. Apsolutno sam protiv toga da Ragu`budepredsjedateljVije}a ministara.

SNSD kalkulira
Prema posljednjim informacijama iz HB@-a, zastupnici SNSD-a su vam prvotno bili dali podr{ku, da bi je po-

TAKORE]I... U PRAZNO
Umjesto prihoda, Aerodrom Banja Luka u planu poslovanja za period od 2011. do 2013. godine projektovao je gubitke. Gubitak od oko 1,2 miliona maraka za rukovodstvo tog aerodroma je, kako ka`u, neminovnost, jer sa postoje}im obimom saobra}aja ne mogu druga~ije poslovati. Kao neisplative pokazale su se uspostavljene aviolinije koje je Banjalu~ki aerodrom sklapao sa Austrojetom iz Strasbourga, a zatim i sa firmom iz Ljubljane. Prazna sjedi{ta subvencionirala je Vlada sredstvima iz bud`eta entiteta.

6

DOGA\AJI

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

TUZLA Godi{njica ubistva

Rana ko
Preduslovi za formiranje vlasti
S obzirom na to da je izabrano rukovodstvo Predstavni~kog doma Parlamenta BiH, te da je za ponedjeljak zakazana sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH, na kojoj }e biti izabrani delegati za Dom naroda Parlamenta BiH, stvorili su se svi preduslovi za formiranje vlasti na nivou dr`ave. U ovom procesu SDP }e, kao i do sada, u potpunosti biti konstruktivan i stabiliziraju}i faktor i dat }e puni doprinos da se ovaj proces {to prije okon~a. SDP je odlu~an u namjeri i poziva ostale politi~ke faktore da se formira reformska vlada na nivou BiH, re~eno je ju~er na sjednici Predsjedni{tva SDP-a BiH. Predsjedni{tvo je dalo saglasnost na imenovanje Sa{e Magazinovi}a za predsjednika kluba poslanika SDP-a u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH.

Pro{lo je 16 godina od najve}eg zlo~ina prema mladosti – ubistva 71 Tuzlaka i Tuzlanke - na Kapiji
Ti{ina je, znaju Tuzlaci, sveta za Alejumladosti. Progovori tek ko mora, ali na na~in da ne naru{i mir tuzlanske djece i da sa~uva pravo maj~ine suze da budenajglasnija. U Tuzli je to tako ve} 16 godina i niko se ne buni. U Aleji i na Kapiji se {uti, jer svakim danom najve}a tuzlanska rana, nanesena 25. maja 1995. godine od srpskihsnaga sa Ozrena, sve vi{e boli, posebno porodice 71 ubijenih mladih Tuzlaka i 124 ranjenika. Pro{lo je 16 godina od najve}eg zlo~ina prema mladosti – ubistva 71 Tuzlaka i Tuzlanke, na Kapiji! po~inje: „Moj Asim je 23. maja 1995. godine proslavio dvadeseti ro|endan. Bio je jako emotivan, mo`da i previ{e. Roditelje je dostapo{tovao. Evo primjer. Na dan kada je slavioro|endan, pitao je oca da li mo`epopitijedan konja~i}. Izo mu je, sje}am se, kazao da mo`e, jer mu je ve} 20 godina“ ju~er se prisjetilaEsma. , Izo je ~itav na{ razgovorpa`ljivo pratio klimaju}i potvrdno glavomprilikomnabrajanjaAsimovih vrlina i sposobnosti. No, u momentukada je Esmapo~ela pri~u o 25. maju, kobnom za grad, u o~evim o~ima se vidjela suza. „Asim je tog dana imao kolokvij na fakultetu. Do{ao je sav sretan i rekao mi da je dan predivan i da su djevojke prelijepe. Bio je pun `ivota! Uve~er je odlu~io sa drugompopitikafu na Kapiji. Iza{ao je, ali se nikadanijevratio“ krozsuzegovoriEsma, , koju, kao i ve}inu roditelja ubijene tuzlanske djece, boli ~injenica da je samo Novak \uki} osu|en za ovaj zlo~in i to na kaznu od 20 godina zatvora, koju

Molitva
Esma i Izo Slijep~evi}ju~er su do{li na mezarsinuAsimu, ubijenom u 20. godini. Ka`u da ~estodolaze u Aleju, jer je Asko, kako je bio nadimakovogplavokosog mladi}a, bio iznimno dijete, koje je voljelo ~itav grad. „Bio je na{ ponos!“ na po~et, kuna{egrazgovoragovoriEsma. Izo, pak, odmahuje rukom, govore}i da }e Esmapri~ati o 25. maju 1995. godine. Esma potvrdno klima glavom i pri~a

Vlada FBiH odobrila imenovanja
Vlada FBiH imenovala je ju~er privremeni UO KCUS-a u sastavu: Muhamed Gribaj~evi} (predsjednik), Haris Tanovi}, Ljubica Todorovi}, Nenad Vanis, Jasenka Herceg, Mustafa Hiro{, Enra Sulji}, Maja Banjin, Senad Muminovi}, Mirsad [aranovi} i Tonka Matovi}. Imenovan je i privremeni NO KCUS-a: Mirza Dili}, Midhat Kulo i Vanja Kenji}. Data je saglasnost za NO BH Telecoma o imenovanju izvr{nihdirektoraHamdeKatice za razvoj poslovanja i Bakira ]elosmanovi}a za pravne poslove i upravljanje organizacijom i ljudskim resursima. Imenovan je privremeni NO KB Mostar: Snje`ana Dropulji}, Sa{a Mari} i Maja Ostoji}. Data je saglasnost NO Elektroprivrede BiH da za v.d. generalnog direktora imenuje Elvedina Grabovicu.

Okrugli sto o reformi zapo{ljavanja

Ve} godinama pola
miliona nezaposlenih
Zavoda za zapo{ljavanje, krivi nedostatak investicija {to nema novih radnih mjesta.

Ne poma`e ni {to se 155 razli~itih javnih slu`bi, ustanova i institucija bave zapo{ljavanjem i za te namjene tro{e vi{e od 210 miliona KM
Reforma politike zapo{ljavanja, sa akcentom na ulogu zavoda za zapo{ljavanje, bila je tema ju~era{njeg okruglog stola odr`anog u Sarajevu u organizaciji Centara civilnih inicijativa. Iznijeti su podaci prema kojima u BiH ve} godinama broj registriranih nezaposlenih osoba ne pada ispod 500.000, uprkos postojanju 155 razli~itih javnih slu`bi, ustanova i institucijakoje se bavezapo{ljavanjem i za te namjene tro{e vi{e od 210 miliona KM, a ostvareni rezultati nisu proporcionalni utro{enom novcu.

Investicije, pa radna mjesta
- Zavodi za zapo{ljavanje rade u zavisnosti od svojih mogu}nosti i finasijskih sredstava sa kojima raspola`u. Na{i programi su samo intervencije kojima mo`emo pomo}i malom broju osoba, gdje se obuhvati oko 3,5 posto ukupno nezaposlenih. Drugi je problem {to na{e evidencije nisu realne i {to se tu nalazi mnogo osoba zbog zdravstvenog osiguranja ili drugih beneficija, kazao je Huski}. Rade Kli~kovi}, na~elnik odjeljenja u Ministarstvu rada i bora~ko-invalidske za{tite RSa, nagla{ava da dosada{nje reforme u politici zapo{ljavanja nisu dale ve}e efekte pa se pristupiloizradinovestrategije o zapo{ljavanju.
Z. T.

Ja~ati saradnju u regionu
Potpredsjednik FBiH Mirsad Kebo primio je u opro{tajnu posjetu ambasadora SR Njema~ke u BiH Joachima Schmidta. Tokom razgovora razmijenjena su mi{ljenja o aktuelnim politi~kim prilikama u BiH i regionu jugoistoka Evrope uz konstataciju da je potrebna jo{ ja~a saradnja zemalja regije na planu njihovog pribli`avanja evroatlantskim integracijama. "EU je na{a sudbina i zato doma}i politi~ki predstavnici moraju hitno izna}i kompromisna rje{enja, prihvatljiva za sve, kako bi BiH krenula naprijed i osigurala svojim gra|anima svjetliju budu}nost, u okviru zajednice evropskih naroda", kazao je Kebo.

Zavodima za zapo{ljavanje nova uloga

Kasne naknade
Zavodi za zapo{ljavanje umjesto da iznalaze poslove, postali su mjesto za servisiranje zdravstvenog osiguranja, sa neadekvatnim i minimalnim rezultatima u posredovanju pri zapo{ljavanju. Naknade koje se ispla}uju nezaposlenima ~esto kasne i ne mogu pokriti ni ~etvrtinupotro{a~kekorpe. Ovo

su samo neki od navedenih razloga koji tra`e hitnu i nu`nu promjenu dosada{nje uloge zavoda za zapo{ljavanje. - Zbog svega navedenog CCI o~ekuje da }e do}i do revidiranja odre|enih zakonskih i drugih odredbi u cilju aktivne pozicije zavoda za zapo{ljavanje, pri ~emu bi njegov glavni zadatak trebao biti posredovanje i pronala`enje radnih mjesta. Servisiranje zdravstvenog osiguranja i dijela socijalne za{ti-

te treba izmjestiti iz zavoda, a sredstva prikupljena od doprinosa za nezaposlenost isklju~ivo koristiti za naknade nezaposlenim, kazao je Adis Arapovi}, projekt-menad`er CCI-ja, dodaju}i da se hitno moraju izna}i mehanizmi isplate naknada radnicima koji nisu svojom krivicom ostali bez posla i ~iji poslodavci nisu upla}ivali doprinose. Haris Huski}, rukovodilac Odjela za tr`i{teradafederalnog

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. maj 2011. godine

DOGA\AJI

7

tuzlanske mladosti

VIJESTI

oja sve vi{e boli
Izetbegovi}: Kazniti zlo~ince
Bo{nja~ki~lanPredsjedni{tva BiH BakirIzetbegovi} ju~er je u Tuzli polo`io cvije}e i odao po~ast `rtvama zlo~ina koji se 25. maja 1995. godine desio na Kapiji, kada je od posljedica eksplozijegranateispaljene sa srpskihpolo`aja na Ozrenu ubijena 71 mlada osoba, dok je 124 ranjeno. Izetbegovi} je poru~io da zlo~inci moraju odgovarati. „Ovo je mjesto strahovitog, namjernog zlo~ina, jer oni koji su ispalili ovu vrstu granate, znali su {ta `ele s njom da postignu, a, na`alost, postigli su 71 mrtvo mlado bi}e u Tuzli. Mi, koji smo to pre`ivljavali u Sarajevu, jako dobro mo`emo shvatiti kako su se taj dan osje}ali Tuzlaci. Imamo dug prema mladosti Tuzle i prema mladosti Bosne i HerceTuzlaci smatraju malom, imaju}i u vidu te`inu zlo~ina. „Ne mo`enijednakaznavratitina{udjecu, niti nas mo`ezadovoljiti, ali bar neka se zna da su krivi, iakonegirajuzlo~in. Dodu{e, mogu oni negirati koliko ho}e, ali ne bi se krili i bje`ali da nisu krivi“ zaklju~ila je majka , Esma, koju smo potom ostavili da pored sinovog mezara, u dru{tvu supruga Ize, tiho izgovara molitvu za Asima. Molitvu je ju~er, kraj sinovog mezara, izgovarala i Bahra Hasanovi}, 64-godi{nja Srebreni~anka. Kleknula je na zemlju govine da im osiguramo jednu budu}nost u kojoj se nikada i nikome ovakve stvari ne moguponoviti. To zna~i ono {to uvijekponavljam: jednu sna`nu dr`avu, sna`no uvezanu u regionu i Evropi, koja }e onemogu}iti ovakve stvari, koja }e omogu}iti jedan bolji `ivot, sigurniju budu}nost i koja }e se odu`iti onima koji su ovo uradili, a koji su sada u bijegu! Zna~i, suziti prostor za ubojice, zna~i za ovu osmoricu koja su jo{ u bijegu, i njima dati ono {to im pripada – kaznu. Dok smo mi `ivi, dok su oni `ivi, neka se ne nadaju ni~emu drugom nego kazni“ kazao je Izetbegovi}. , Delegaciju Tuzlanskog kantona predvodio je premijer Sead ^au{evi}, dok je na ~elu op}inske bio na~elnik Jasmin Imamovi}. ginuo je 1993. godine u Srebrenici. Bio je, tvrdiBahra, lijep i pametanmomak, a u prilogtome dodaje i da je zavr{io Vojnu akademiju u Beogradu. „Senada smo 1991. godine prebacili u Austriju. Sje}am se da su Srbi na dan kada je moj Senad oti{ao ubili stotine mu{karaca na Ljubovijskom mostu. On se nekako spasio i stigao je u Austriju. Me|utim, kada je po~eo rat, nijemogaoizdr`ati da se ne vrati. @elio je pomo}i svom narodu, svojoj Bosni, pa je ve} 1992. godinedo{ao u Tuzlu“ pri~a Bahra. , Senad je, prema pri~i njegove majke, nekoliko puta poku{ao da iz Tuzle pre|e u Srebrenicu, ali je svaki put nailazio na srpske zasjede. Zbog toga se pridru`io tuzlanskim borcima, s kojima je pune tri godinebranio dr`avu.

Zadovoljavaju}a sigurnost
Vije}e ministara BiH je ju~er usvojilo informaciju o stanju sigurnosti u BiH u 2010. godini. Po ocjeni Vije}a, a na bazi statisti~kih podataka policijskih agencija u BiH, stanje sigurnosti je zadovoljavaju}e. Evidentan je pad izvr{enja krivi~nih djela organiziranog kriminala za 21,10 posto, te krivi~nih djela koja se odnose na krijum~arenje roba i nedozvoljene trgovine, koji je smanjen za 13,40 posto, kao i krivi~nih djela protiv sistema i elektronske obrade podataka, smanjenog za 31,9 posto. Smanjen je i broj krivi~nih djela protiv imovine za 1,73 posto, dok je broj izvr{enja krivi~nih djela razbojni{tva smanjen za 9,11 posto, a evidentiran je i pad izvr{enja krivi~nih djela kra|e i preprodaje motornih vozila za 5,17 posto. Stanje javnog reda i mira je ne{to nepovoljnije.

Suze
„Sje}am se da smo na radiju, kojeg smo slu{ali uz pomo} akumulatora, ~uli za masakr u Tuzli. Svi su Srebreni~ani tada biliupla{eni. No, izgleda da je radio po~eo {u{tati kada se ~italo ime mog sina, pa tada nismo ~uli da je on mrtav. Tek sedam dana poslije mog mu`a su pozvali u stanicu radioamateri. Saop{tili su mu da je Senad poginuo na Kapiji. Tada mi je puklo srce. Od bola!“ kazuje , nam Bahra dok maramombri{e suze sa lica. „Ponekadpomislim da nema pravde. Evo, za djecu niko nije odgovarao, a za Srebrenicupogotovo. Pa, ne mo`e srce uvijek saburit, ne mo`e“ zaklju~uje , ova starica, kojupotomostavljamo da u miru izusti molitvu za Senada, Jasmina, Asima... da se zajedno sa roditeljima, u ti{inituzlanskeAlejemladosti, sjeti nevino ubijene djece.
Almir [E]KANOVI]

poredmezara, podiglarukenasuprot plo~e sa imenom Senad Hasanovi}, a potom se na usnamana{lamolitva. Bahra je molila za sinaSenada, za sinaJasmina, za tuzlanskudjecu i svoje Srebreni~ane. „Izgubila sam dva sina! Jasmina i Senada“ kroz pla~ govori , nam Bahra, trenutnonastanjena u Tuzli sa suprugomMe{om, koji zbog bolesti ju~er nije mogao u Aleju. U ratnom vihoru ubijeno je skoro pedesetak ~lanova porodice ove Srebreni~anke. Sin Jasmin, tada 20-godi{njak, po-

Privremeni NO Razvojne banke
Federalna Vlada je ju~er u funkciji Skup{tine Razvojne banke FBiH donijela odluku kojom je imenovan privremeni Nadzorni odbor te finansijske institucije. Za predsjednika privremenog Nadzornog odbora RB-a FBiH imenovan je Ivan [akota, a za ~lanove Mirna ^omi}, Aid Berbi}, Mirjana Bandi} - Glava{, Senad Softi}, Mirsad Novali} i Katica Vranjkovi}. Ovaj NO imenovan je, kako je saop}eno iz Vlade, na period do 60 dana, odnosno do okon~anja postupka kojim }e se izvr{iti imenovanje novog NO finansijske institucije u 100-procentnom vlasni{tvu FBiH. S. [e.

Austrijska podr{ka visokom obrazovanju BiH

Osigurati zajedni~ke standarde
Na`alost, jo{ ne postoji jasno definiran okvir djelovanja, kako na univerzitetima tako i na nivou ministarstava
Ju~er je zavr{ena dvodnevna konferencija „Austrijska podr{ka visokom obrazovanju u BiH“ koju je organizirao World , UniversityServiceAustria (WUS Austria), pod pokroviteljstvom Austrijske razvojne kooperacije (ADC). Jedan od glavnih povoda za odr`avanje konferencije je i seminar pod nazivom “Uslovi i standardi za razvoj i implementacijudoktorskihprograma u BiH” Konferenciji su . prisustvovali ~lanovi akademske zajednice sa svih 8 javnih univerziteta u BiH, predstavnici internacionalnih organizacija, javnogsektora, kao i eminentni profesori iz inozemstva. radnje izme|u austrijskih organizacija i javnih univerziteta BiH, kao i sticanje jasnije slike trenutnog stanja tre}eg ciklusa u visokom obrazovanju. Regionalni menad`er WUS Austria Dino Mujki} obja{njava kako univerzitetska zajednica u BiH ima obavezu da uvede 3. ciklus u visokom obrazovanju. - Na`alost, jo{ne postojijasno definiran okvir djelovanja, kako na univerzitetima tako i na nivou ministarstava. Na{a organizacija je pokrenula inicijativu putem projekta EU Tempus i ~eka se odobrenje od EU. Ukoliko bi ovaj projekt bio odobren, univerzitetske institucije u BiH imale bi dobre preduslove da u naredne tri godine radi na zajedni~kim standardima i kriterijima za uspostavu i provo|enje doktorskih studija, isKonferenciji su prisustvovali ~lanovi akademske zajednice sa svih 8 javnih univerziteta u BiH

Korak ka formiranju vlasti
Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta BiH Denis Be}irovi} uputio je pismo predsjedniku Parlamentarne skup{tine Vije}a Evrope Mevlutu ^avu{oluu u kojem ga izvje{tava o konstituiranju Predstavni~kog doma PSBiH. - Duboko sam uvjeren da }e ovaj korak predstavljati pozitivan poticaj nastavku formiranju vlasti na dr`avnom nivou ~ime }e BiH nastaviti put ka EU i ispunjavanju preostalih postprijemnih obaveza prema Vije}u Evrope. Cijene}i va{ anga`man i interes za stanje u BiH, `elim izraziti nadu da }ete razumjeti razloge ka{njenja u konstituisanju Parlamenta BiH i imenovanju delegacije PSBiH u Parlamentarnoj skup{tini Vije}a Evrope, navodi se u pismu.

ti~e Mujki}. Dodaje i to da }e 3. ciklus biti i klju~an u budu}em razvoju visokog obrazovanja.

Unapre|enje
Tokom prvog dana konferencije predstavljene su najuspje{nije pri~e pojedinaca i institucija koje su proistekle iz ovog projekta i koje su bitno utjecale na razvoj i unapre|enje visokog obrazovanja u dr`avi. Drugog dana konferencije razgovaralo se o potrebama uvo|enja standarda i kriterija za uspostavu doktorskog studija, te prezentacija stranih i doma}ih

Jasnija slika
Svrha ovog seminara bila je predstaviti dosada{nje rezultate i zaklju~ke trilateralne sa-

stru~njaka gdje je zaklju~eno da tre}i ciklus u visokom obrazovanju mora biti rezultat sistematskog rje{enja i pa`ljivo pripremljen na svim univerzitetima u BiH. U~esnici konferencije su se slo`ili kako bi projekti sli~nog karaktera trebali biti prioritet i u bh. nadle`nim ministarstvima, te je istaknuto da je, u skoro dvije decenije trajanja projekta, ADC kroz razne programe za podr{ku visokom obrazovanju ulo`io 15 miliona eura u razvoj visokog {kolstva u BiH.
A. M.

8

DOGA\AJI

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Nakon {to je ju~er osu|en na osam godina zatvora

Znakovi oporavka
Federalni ministar finansija Ante Krajina razgovarao je ju~er sa {efom misije MMF-a za BiH, Kostasom Hristuom i rezidentnim predstavnikom MMF-a za BiH Milanom Cucom. Hristu je pohvalio napore za o~uvanjem fiskalne stabilnosti FBiH. Istaknuo da je svrha misije kvartalni pregled provedbe stand by aran`mana i podsjetio da je posljednji pregled bio u oktobru 2010. godine, te da nije kompletiran zbog aktuelne politi~ke situacije. „Trebamo nastaviti sa naporima za kontinuiran dijalog sa svim zainteresiranim stranama. Bud`et je, svakako, jedna od tema o kojoj }emo razgovarati na dogovorenim sastancima i mi }emo u narednim danima raditi na tome. BiH je iznijela teret krize prili~no dobro. Postoje i vidljivi su znakovi ekonomskog oporavka“ kazao je Hristu. ,

Hand`i} svjedo~i naredne sedmice
Tro~lano sudsko vije}e Suda BiH, kojim je predsjedavaosudijaDavorinJuki}, osudilo je ju~er Enesa Hand`i}a, biv{eg pomo}nika komandanta 307. brigadeArmije BiH i pomo}nikakomandantaOperativnegrupeZapad, na osam godina zatvora za ratne zlo~ine protiv civilnog stanovni{tvahrvatskenacionalnosti na podru~ju Bugojna. Izricanjem kazne okon~ana je jednomjese~na rasprava o sporazumu o priznavanju krivicekojeg su 26. aprilapotpisalioptu`eniEnesHand`i} i Tu`ila{tvo BiH. SudijaJuki} je poslije~itanja 20 stranica teksta na kojima je obrazlo`ena presuda pozvao sudsku policiju da odvedu Hand`i}a u pritvor, gdje }e sa~ekatiupu}ivanje na izdr`avanje kazne. Advokat Fahrija Karkin je po objavi presude uputio sudijama zahtjev da njegov klijent bude odmah upu}en na izdr`avanje preostalog dijela kazne. Hand`i} je ve} bio u zatvoru od hap{enja16. aprila2007. do 19. februara2009, kada je pu{ten da se brani sa slobode. gojno; Domu zdravlja – Ratnoj bolnici Bugojno; stadionu Iskra i prostorijama BH banke. Hand`i}je opisan kao vojnistarje{ina Armije BiH, koji je bio „ovla{ten od Ratnog predsjedni{tvaSkup{tineop{tineBugojno, komandanta 307. brigade i komandanta Operativne grupe Zapad da izdaje odobrenja za odvo|enja zatvorenih osoba hrvatskenacionalnosti na obav-

Biv{i pomo}nik komandanta 307. brigade Armije BiH i pomo}nik komandanta Operativne grupe Zapad osu|en zbog ratnih zlo~ina protiv civilnog stanovni{tva hrvatske nacionalnosti na podru~ju Bugojna
hrvatske nacionalnosti i kazni njemu podre|ene policije – po~initelje tih krivi~nih djela i druge pripadnike Armije BiH, odnosno da provodiistrage i podnosi krivi~ne prijave“ rekao je , sudija Juki}. Potom su navedeni primjeri ubistva Vlatka Kapetanovi}a od vojnih policajaca u naselju Guvno; Maria Zrne koji je pretu~en na smrt u naseljuVrbanja dok su va~evi}a i Jadranka Gvozdena u prostorijama BH banke, gdje je bilo sjedi{te Vojne policije 307. brigade.

Mla}o i Cikoti}
Kao olak{avaju}eokolnostisu navedene Hand`i}eva saradnja sa Tu`ila{tvom, otkrivanje tijela `rtava i spremnost da svjedo~i. Samo sat po izvo|enju Enesa Hand`i}a iz sudnice4 Suda BiH, sa lisicama na rukama, nastavljeno je su|enje protiv Nisveta Gasala, upravnika logora na fudbalskom stadionu Iskra u Bugojnu; Musajba Kukavice, komandira stra`e u ovom logoru i Senada Dautovi}a, na~elnika Stanice javne bezbjednosti i komandantaObjedinjenekomandeArmije BiH i SJB-a u graduBugojnu. Tu`iteljicaSlavicaTerzi} je najavila da }e narednesrijede kao svojprvidodatnidokazoptu`be izvesti saslu{anjem osu|enog Enesa Hand`i}a kao svjedoka optu`be. Takvanajava je uznemirilaostale optu`ene i njihove branitelje jer oni jo{ slu`beno ne znaju sadr`aj izmijenjene optu`nice niti{ta je do sadarekao Hand`i} u dvije izjave Tu`ila{tvu BiH. O~ekuje se da osim u predmetu Gasal i drugi, EnesHand`i}svjedo~i i u predmetuD`evadMla}o i drugi, u kojem su osumnji~eni D`evad Mla}o, biv{i predsjednik Ratnog predsjedni{tva Bugojna i Selmo Cikoti}, komandant OG Zapad.
E. HE]IMOVI]

HDZ protiv Inzkovog stava
HDZBiH najo{trije osu|uje posljednje izjave visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka u kojima je istaknuo da ostaje na snazi njegova suspenzija odluka CIK-a kojima je uspostava izvr{ne vlasti u FBiH progla{ena protuzakonitom, stoji u saop}enju HDZ-a. “Podr`avali smo i podr`avamo orijentaciju na ja~anje doma}ih institucija i dogovor i kompromis doma}ih politi~kih snaga, {to je od svih tra`eno upravo iz me|unarodnih krugova. Tim vi{e nas i ~udi da se OHR priklonio onim snagama koje ne priznaju odluke doma}ih institucija“, stoji u saop}enju iz Ureda za odnose s javno{}u HDZ-a BiH.

Zlo~in na Ravnom Rostovu
U skladu sa naredbom Ratnog predsjedni{tva, komandir Vojne policije je, zajedno sa drugim vojnim policajcima, dio zarobljenika koji je smatran ekstremima izdvojio od ostalih zatvorenika na lokalitet Ravnog Rostova. “Zato~enici Miroslav Dilber, Ante Markulj, Dragan Mili~evi}, Zoran Zoro, Gali} zvani [prajco, Zdravko Juri{i}, Niko Zlatuni}, Nikica (Dragutina) Milo{, Perica Crnjak, Branko Crnjak, Ivo Milo{ i Dragan Erkapi}, Niko D`aja, Mihovil Struji}, @eljko Milo{, Franjo Jezid`i} i Zeli} Stipica su odvedeni u prostorije motela na Ravnom Rostovu, gdje je bila smje{tena jedinica Sedme muslimanske brigade, gdje su zatvoreni. Jedino je zatvorenik @eljko Milo{ prilikom transporta i odvo|enja na Ravno Rostovo uspio pobje}i i pre`ivjeti, dok su ostali zatvorenici odvedeni, ubijeni i njihovi posmrtni ostaci nisu prona|eni do danas“ rekao je sudija Juki}. , ljanjeprinudnihradova na prvim borbenimlinijama oko Bugojna“ . „Znao je da njemu podre|eni pripadnici Vojne policije i drugi pripadnici Armije BiH poduzimaju nezakonite radnje prema zatvorenicima hrvatske nacionalnosti i da mu~e i ubijaju zatvorenike, propustio da poduzme nu`ne i razumne mjere da sprije~i ~injenje tih krivi~nih djela prema zato~enim osobama vojni policajci sve to posmatrali ne spre~avaju}inapada~e; ubistva Mladena Havraneka u Salonu namje{taja; ubistava Maria Suba{i}a i VinkaIvkovi}a, koji su izvedeni iz Osnovne{kole„Vojin Aleksi}“ i prostorija [ipada; na prinudnim radovima su ubijeni zatvoreniciDavorJezi|i} i @eljko Tabakovi}; ubistva premla}ivanjem i mu~enjemNikiceMilo{a, zvanog Kardelj, Perice Ko-

Jezive smrti
U obrazlo`enjupresudenavedena je duga lista zlostavljanja i ubistava civila hrvatske nacionalnosti u logorima na podru~ju Bugojna - u gara`i privatne ku}e u naselju Donji}i; Marksisti~komcentru– Klosteru~asnihsestara; Osnovnoj{koli„Vojin Aleksi}“; Salonu namje{taja; Kulturno-sportskomcentruBu-

Neum: NATO-ova konferencija
Zamjenica ministra obrane BiH za upravljanje resursima Marina Pende{ ju~er je slu`beno otvorila redovnu godi{nju konferencija NATO-ovih logisti~kih stru~njaka, partnerskih i NATO-ovih zemalja(SGPLE), koja se odr`ava u Neumu. Govore}i o zna~aju odr`avanja ove konferencije u BiH, a koju organizira MOBiH, Pende{ je u izjavi za Fenu istakla kako konferencija predstavlja pozitivan korak i pokazatelj da je BiH uistinu opredijeljena za NATO. Ina~e, BiH predsjedava NATO-ovimSGPLEforumom od 1. januara 2011. do 1. januara 2013. godine, a za predsjednika je izabran brigadir Josip Pikaus iz MOBiH. Ovim predsjedavanjem BiH dobiva priliku da bude lider 22 partner nacije u logisti~kim integrativnim procesima, kao i saradnik NATO-ovim nacijama u sferi logistike u misijama i operacijama.

Presuda Miroslavu Ani}u 31. maja

“Samo ga ne {aljite u Zenicu”
Sudija Davorin Juki} odgodio je ju~e izricanjepresudeMiroslavuAni}uFirgi, biv{em pripadniku postrojbe HVO-a za specijalne namjeneMaturice iz Kiseljaka,za 31. maj.Tokom ro~i{ta, Juki} je samo pozvao tu`iteljicu Slavicu Terzi} i branitelja Du{ka Tomi}a da objasne razloge zbog kojih su zajedni~ki predlo`ili da Ani}u bude izre~ena kazna od 15 godinazatvora za ratnezlo~ine nad civilnim stanovni{tvom na podru~ju Stupnog Dola (Vare{) i Kiseljaka. Kao razlog za kaznu od 15 godina, navela je Ani}evo iskreno dr`anje i svjedo~enje koje je po ocjeni Tu`ila{tva veliki doprinos u rje{avanjudrugihistragakojevodiTu`ila{tvo BiH. Tu`iteljica Terzi} je podsjetila da je naredbodavac za zlo~in u StupnomDoludobio 12 godina zatvora, na osnovu sporazuma sa ha{kim tu`ila{tvom, a da je Dominik Ilija{evi}Comoosu|en kao saizvr{ilac na 14 godina zatvora. Ani}ev advokat je dramati~noobavijestio sud da mu sti`uprijetnje da }e njegov klijent biti ubijen jer je pomagao tu`ila{tvu: “Ne upu}ujte ga u Zenicu, jer tamo ima grupa koja godinama sama presu|uje. Gotovo da nema nijednog mog klijenta koji je osu|en za ratne zlo~ine a da nije pretu~en u Zenici“ rekao je Tomi}. ,
Miroslav Ani} sa advokatom Du{kom Tomi}em E. H.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. maj 2011. godine

DOGA\AJI

9

Tu`iteljstvo BiH (ne) radi

Gdje su predmeti
o Dodiku i reketu?!
Istraga protiv Milorada Dodika seli u Banju Luku, a slu~aj reket na Kantonalno tu`iteljstvo u Sarajevu? Dubravko ^ampara: Predmet nije kod mene Milorad Bara{in: Predmet nije kod mene
Milorad Bara{in, glavni tu`itelj Tu`iteljstva BiH, nedavno je, pod pritiscima medija, izjavio kako }e se odluke o predmetima za koje je javnost posebno zainteresirana – istrage oko Milorada Dodika i nekoliko visokih funkcionera i biznismena RS-a zbog novca utro{enog na dvije zgrade tzv. Administrativni centar Vlade RS-a, slu~aja reket u koji su uklju~eni visoki du`nosnici SDP-a Zlatko Lagumd`ija i Damir Had`i}, Dobrovolja~ka... – znati najkasnije u junu. janskim tu`iteljem za ratne zlo~ine i Sergeom Brammertzom, glavnim ha{kim tu`iteljem, na kojem su razgovarali o potpisivanju sporazuma izme|u tu`iteljstava Srbije i BiH. Boris Grube{i}, portparol Tu`iteljstva, nije imao nikakav odgovor na ovo pitanje. nije odgovarala na pozive, nazvali smo zamjenicu glavnog tu`itelja Jadranku Lokmi} koja je krajnje drsko opomenula novinarku "zbog poziva na njen privatni broj" i prekinula vezu ({to i nije neko iznena|enje, s obzirom na njezin tu`iteljski imid`)?! Dubravko ^ampara, neko vrijeme kod Bara{ina. Njihovo spu{tanje na ni`e razine zna~i da nema dokaza za slo`ene oblike kriminala za koje je nadle`no Tu`iteljstvo BiH, ve} se radi o nekim lak{im djelima, {to nije sporno, ako je Tu`iteljstvo to i utvrdilo, no za{to se o tome {uti i za{to tu`itelji ne saop}e rezultate dosada{njih istraga? Osim toga, spu{tanje na ni`e razine ima i politi~ku implikaciju, jer nesumnjiv je utjecaj Milorada Dodika na Specijalno tu`ila{tvo RSa koje je sam osnovao, kao i ~injenica da su dr`avni tu`itelji puno obu~eniji (a uostalom i bolje pla}eni) da rade istrage protiv politi~ara od tu`itelja na (naj)ni`oj razini.

VIJESTI

Danas obljetnica HVO-a Sarajevo
Danas }e polaganjem cvije}a na platou u blizini `upne crkve Presvetog Trojstva u op}ini Novo Sarajevo (12.30 sati), misom zadu{nicom za poginule branitelje u spomenutoj katoli~koj crkvi (13 sati), Koordinacija udruga Hrvatskog vije}a obrane Grada - Kantona Sarajevo obilje`iti 19. obljetnicu HVO-a Sarajevo, odnosno brigade “Kralj Tvrtko“ Po. slije podne, u 17 sati, u Domu OSBiH, za pripadnike ove, ali i ostalih sarajevskih brigada, bit }e prire|ena sve~ana akademija na kojoj }e o ratnom putu ove hrvatske brigade u Sarajevu govoriti zapovjednik Ivan Vuli}. O~ekuje se, me|u ostalim, i dolazak Ned`ada Ajnad`i}a, ministra za bora~ka pitanja Sarajevskog kantona. A. B.

Bez komentara
Iako se pominjalo kako je na zatvorenim sastancima u Tu`iteljstvu BiH Bara{in najavljivao da bi se moglo desiti da se slu~ajevi Dodik i reket spuste na ni`e nivoe, malo je ko, s obzirom na dokaze iz tih istraga koji su procurili u javnost, zaista i o~ekivao da se takvo {to desi. No, ju~er se pojavila informacija da je u Tu`iteljstvu BiH ipak donesena odluka po kojoj se predmet Dodik {alje Specijalnom tu`ila{tvu u Banju Luku, a slu~aj reket Kantonalnom tu`iteljstvu u Sarajevu?! Informaciju smo poku{ali provjeriti na vi{e adresa, jer je Bara{in u to vrijeme bio na Brijunima na sastanku s Vladimirom Vuk~evi}em, glavnim srbi-

BEZ DOKAZA Njihovo spu{tanje na ni`e razine zna~i da nema dokaza za slo`ene oblike kriminala za koje je nadle`no Tu`iteljstvo BiH

Posjeta izbjeglicama
Predstavnici UNHCR-a, supruge ambasadora u BiH i {efovi drugih me|unarodnih agencija posjetili su ju~er neke od najugro`enijih izbjeglica, povratnika i interno raseljenih osoba u BiH. Me|unarodni kolektiv ~inile su supruge ambasadora Holandije, [vedske, [vajcarske, [panije, Turske i SAD-a, kao i supruga vojnog ata{ea [panije i rezidentni predstavnik UNDP-a. Misija je uklju~ivala posjetu porodicama Roma u Sarajevu koje se suo~avaju sa rizikom od apatridije, te kojima je pru`ena pomo} kako bi pribavili li~ne isprave bez kojih nisu u mogu}nosti ostvariti svoja temeljna prava kao gra|ani BiH, kao {to su pravo na zdravstveno osiguranje i obrazovanje. Supruge ambasadora su u Fo~i, Gora`du i Vi{egradu posjetile povratni~ke porodice, saop{teno je iz UNHCR-a.

Za 5 dana
Iako na{i izvori uz uvjet anonimnosti potvr|uju da je ta~no da }e oba predmeta i}i na ni`e nivoe, ~ak i da su zadu`eni tu`itelji ve} ispisali obrazlo`enja kako nema dokaza o organiziranom kriminalu, ju~er kasno poslijepodne, kad smo ipak uspjeli nakratko kontaktirati Bara{ina, bio je kategori~an: tu`ila~ke odluke nisu donesene! Bara{in tako|er ka`e da je rok do kraja mjeseca (ovog, dakle nepunih pet dana) te da on ne radi na tim predmetima.
D`. KARUP - DRU[KO

Bara{in: Odluke nisu donesene

Adna Dobojli} koja je upu}ena u oba predmeta i, kako je sama priznala, radi u Bara{inovom uredu, na na{e pitanje kojim su tu`iteljima proslije|eni predmeti, rekla je da mora nekoga pitati i da }e potra`iti zamjenicu. Kako poslije

tu`iteljkojiradi na predmetureket, rekao nam je da ne zna za odluku da se predmeti spuste na ni`enivoe, ali je na pitanje da li je predmet kod njega ili ne, odgovorio - da nije. ^ime nam je zapravo potvr|eno da su oba predmeta, i Dodik i reket, ve}

Druga dodatna optu`nica protiv Veselina Vlahovi}a

Ubistva, silovanja, zlostavljanja...
Drugom optu`nicom Vlahovi} se u dodatnih 14 ta~aka tereti da je tokom 1992. po~inio krivi~no djelo ratnog zlo~ina nad `rtvama bo{nja~ke i hrvatske nacionalnosti
Tu`ilac Posebnog odjela za ratne zlo~ine Tu`ila{tva BiH podigao je drugu, dodatnu optu`nicu protiv Veselina Vlahovi}a, zvanog Batko (1969), dr`avljanina Crne Gore, koji se nalazi se u pritvoru. Drugom optu`nicom Vlahovi} se u dodatnih 14 ta~aka tereti da je tokom 1992. godine po~inio krivi~no djelo ratnog zlo~ina nad `rtvama bo{nja~ke i hrvatske nacionalnosti u sarajevskim naseljima Grbavica, Kova~i}i i Vraca. Optu`eni se tereti da je kao pripadnik paravojnih formaci ja na dis kri mi na tor skoj osnovi vr{io progon nad civilima u ovim naseljima, te po~inio ubistva, odvo|enja u ropstvo, silovanja, protivzakonita zatvaranja, fizi~ka i psihi~ka zlostavljanja, plja~kanja imovine, kao i odvo|enje civila u nepoznatom pravcu, kojima se od tada gubi svaki trag. Optu`eni Vlahovi} se, izme|u ostalog, tereti za ubistva i odvo|enja u nepoznatom pravcu 14 `rtava, zatim za silovanja, mu~enja, premla}ivanja, namjerna ranjavanja iz vatrenog oru`ja, protivzakonita zatvaranja i plja~kanja civilnih `rtava. Optu`nica je proslije|ena na potvr|ivanje Sudu Bosne i Hercegovine. S obzirom na to da se u Tu`ila{tvu i Sudu BiH ve} vodi predmet protiv optu`enog Vlahovi}a, tu`ilac Posebnog odje la za ra tne zlo~ine Tu`ila{tva BiH predlo`it }e spajanje ovih optu`nica, saop}ilo je dr`avno Tu`ila{tvo.

Deklaracija o Jasenovcu
U~esniciPeteme|unarodnekonferencije o Jasenovcu usvojili su ju~er u Banjoj Luci deklaraciju o, kako je navedeno, “genocidu po~injenom nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata u NDH-u” U tom dokumentu se “za. htijeva da Hrvatska, kao dr`ava hrvatskog naroda, odlukom svojih najvi{ih organa, prihvati istorijsku i svaku drugu odgovornost za genocide nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata u NDH-u, uklju~uju}i i podru~je BiH“ . Predla`e se i da se u Hrvatskoj, BiH, i Srbiji “odredi isti dan u znak sje}anja na `rtve genocida u NDH“, a, izme|u ostalog, i da se “utvrdi i da Hrvatska u razumnom roku isplati pravi~nu od{tetu `rtvama ovog genocida i njihovim potomcima“ .

Veselin Vlahovi}: Novi dokazi o zlo~inima

10

KOMENTARI

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Ko to tamo ma{e U
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Milijana Baleti}, zvijezda srpskog ratnohu{ka~kog novinarstva, ponovo radi na istoj televiziji. Odgovaraju}i svojim kriti~arima, Baleti}ka ka`e: "Ja znam kako gra|ani reaguju na mene. Kad prelazim ulicu, ma{u mi iz autobusa." Ba{ kao {to bi mahali i ratnom zlo~incu generalu Mladi}u, ~ijem se izru~enju, prema najnovijem istra`ivanju javnog mnijenja, izri~ito protivi vi{e od polovine gra|ana Srbije, a samo sedam posto bi ga prijavilo i uzelo 10 miliona eura nagrade

pravni odbor Radiotelevizije Srbije oglasio se ovih dana izvinjenjem gra|anima Srbije i susjednih dr`ava koji su devedesetih godina u programu te medijske ku}e bili "predmet uvreda, kleveta i sadr`aja koji bi odgovarali dana{njem pravnom odre|enju govora mr`nje". U saop{enju koje je tim povodom izdato sa `aljenjem se konstatuje da je program RTV Beograd i RTV Srbije tokom tih godina bio "gotovo neprekidno i grubo zloupotrebljavan" i da su ove dr`avne medijske ku}e svojim prilozima "povredile ose}anja, moralni integritet i dostojanstvo gra|ana Srbije, humanisti~kih intelektualaca, pripadnika opozicije, kriti~ki usmerenih novinara, pojedinih manjina, verskih zajednica i susednih naroda i dr`ava". ^etiri godine krvavog raspadanja biv{e zajedni~ke dr`ave, ~etiri godine stra{ne ljudske patnje i stradanja, na stotine hiljada mrtvih i osaka}enih, dva i po miliona prognanih i izbjeglih, bezbroj masovnih grobnica pobijenih civila, ha{kom presudom ovjereni genocid u Srebrenici, brutalno razaranje Vukovara i opsjednutog Sarajeva, zatrte porodice i uni{tena prijateljstva – nije li sve to smi{ljeno i pokrenuto sa jedne te iste adrese zvane Beograd. A onda se, evo, ~itavih petnaest godina kasnije, sav taj u`as poku{ava "prekriti" jednim oprezno sro~enim izvi nje njem gra|anima Srbije, a usput i susjednim narodima i dr`avama.

T

Neiskreno, bez stvarne veze sa u~injenim zlom, bez ikakvih aluzija na srpske zlo~ine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, a {to je najva`nije, bez pominjanja bilo kakvih "ratnih zasluga" ove i drugih medijskih ku}a u Srbiji – ovo izvinjenje je ~ak ispod nivoa one imbecilne, me|u Srbima omiljene fraze: "Ko nas to, bre, zavadi?" reba li Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine Srbije da pokrene istragu o ulozi novinarske profesije u periodu od 1991. do 1999. godine, kada je Milo{evi} vodio i jedan za drugim gubio ratove za "veliku Srbiju"? Javnost se sa ovom dilemom suo~ila prije dvije godine, kada je Nezavisno udru`enje novinara Srbije (NUNS) pomenutom tu`ila{tvu podnijelo krivi~nu prijavu "protiv N.N. lica (odgovornih lica i novinara u RTV Beograd, RTV Novi Sad, dnevnim listovima Politika, Ve~ernje novosti i dr.) zbog krivi~nog dela organizovanja i podsticanja na izvr{enje genocida i ratnih zlo~ina iz ~lana 145. KZ SRJ". NUNS je u tu svrhu pripremio obiman materijal pod nazivom "Dosje o medijima". Ova inicijativa je podijelila srbijansku javnost, a najvi{e novinare. Najve}i ratni hu{ka~i me|u njima brzo su se prepoznali. Pravdali su se tezom da je ratna propaganda uvijek i sasvim legiti mna, da je ona u slu`bi otad`bine, te je kao takva "novinarska du`nost najsvetija". Jedan od njih, komentator Politike, bio je cini~an: "Evo,

M

sad ka`em da sam 1991. predlagao da JNA izvr{i vojni udar. Nisu me poslu{ali." Medijske zvijezde {ovinisti~ke histerije nesanice je oslobodio nama dobro poznati Vladimir Vuk~evi}, tu`ilac za ratne zlo~ine Srbije, koji je NUNS-ovu prijavu odbacio, tvrde}i da nema dovoljno dokaza za pokretanje krivi~nog postupka. A dokaza ima toliko da od njih boli glava, cijelo brdo materijala u vidu novinskih tekstova i radio i videozapisa. Ponesen inicijativom NUNS-a, Boro Konti} je uradio dokumentarac pod nazivom "Godine koje su pojeli lavovi", kojim je pro{le godine otvoren takmi~arski dio Sarajevo Film Festivala. Me|u glavnim figurama Konti}evog filma je i ~uvena Milijana Baleti}, ratna reporterka Novosadske televizije, autorica nekih od najmra~nijih epizoda ratnohu{ka~kog novinarstva. Crnogorski dobrovoljci, koji su spalili i oplja~kali dubrova~ke Konavle, pjevali su joj: "Oj, |evojko, Milijana, ba~' mikrofon, hajd' sa nama…" Kad su njene usluge postale suvi{ne, Baleti}ka je smijenjena i ostala bez mikrofona. ilijana Baleti} je paradigma jednog novinarskog soja kojem je pripadala srcem i du{om. Ti poslu{nici Milo{evi}evog re`ima i nakon toliko godina tvrde da su govorili istinu i samo istinu, da }e historija i vrijeme re}i svoje, da nemaju zbog ~ega da se kaju i da bi sve to radili i danas!? Upravo kad je zavr{avao

P

svoj dokumentarac, Konti} je u novinama pro~itao vijest da je Baleti}ka sudskom presudom vra}ena na posao. Nedavno je potpisala i svoju prvu emisiju. Zato rasplet Konti}eve pri~e ne ide u pravcu katarze niti i~eg sli~nog, ve} suprotno tome – u naopakom pravcu. Naime, likovi koji su svojevremeno raspirivali mr`nju i bili za to dobro pla}eni, i danas imaju vrlo solidne gra|anske pozicije – neki su postali univerzitetski profesori, neki prave filmove, neki rade kao uspje{ni menad`eri, a neki su se vratili novinarskom poslu. redsjednik NUNS-a Vuka{in Obradovi} ocje nju je vra}anje Baleti}ke na posao kao "{amar profesiji i svima koji su se novinarstvom bavili ~asno u vreme Milo{evi}a". Tim povodom su njih dvoje u Politici od 16. maja ove godine ukrstili svoje stavove. Evo njihovog zavr{nog dijaloga: Baleti}: "Hajde da se pojavimo na nekom skupu i da vidimo koliko gra|ana Srbije }e stati uz Vas, a koliko uz mene." Obradovi}: "Nisam politi~ar pa da idem na mitinge." Ba le ti}: "Ja znam ka ko gra|ani reaguju na mene. Kad prelazim ulicu, ma{u mi iz autobusa." Ba{ kao {to bi mahali i ratnom zlo~incu generalu Mladi}u, ~ijem se izru~enju, prema najnovijem istra`ivanju javnog mnijenja, izri~ito protivi vi{e od polovine gra|ana Srbije, a samo sedam posto bi ga prijavilo i uzelo 10 miliona eura nagrade.

BLIC

FOKUS

Tunjologija
ci kojoj je njegov intervju namijenjen, pa tuma~i i politike"zapadnja~kihlopova": ameri~ka pomo} je "da te bog sa~uva", ali ni Evropa nije ~emu (mada joj akademik daje neskrivenu prednost naspram SAD-a) pa ne treba "srljati u EU". Kao i uvijek, najznakovitiji su onako ba{ akademski opisi `ivih i mrtvih: Aliji Izetbegovi}u je "mnogo puta rekao da nije sultan i da odluke ne donosi sam" (bilo bi zanimljivo ~uti je li mu to rekao i kad je njega imenovao za ambasadora BiH u VelikojBritaniji); @eljkoKom{i} nije izabran za ~lana Predsjedni{tva BiH ve} ga je tamo postavio Zlatko Lagumd`ija (onih 330.000 glasa~kih listi}a o~ito nisu akademska mjera), no svakako je najzanimljiviji opis Milorada Dodika: "prili~no se dobro snalazi", veli akademik, "kao i svi Lijev~ani". Pa onda nudi svoje svjedo~anstvo: rije~ je o poslovnim ljudima s kojima se mo`e dogovarati! ANUBiH bi, ako ve} ho}e ostati u bilo kakvoj vezi s naukom, zaista morala {to prije uvesti posebnu katedru za izu~avanje tunjologije. Haveri}evoj knjizi mogu se suprotstaviti silna Tunjina svjedo~anstva iz bogate riznice Dnevnog avaza, novine koja se ubi brane}i Bo{njake i Izetbegovi}a taman onoliko koliko i akademik Filipovi}.
V. SELIMBEGOVI]

U OBJEKTIVU

O `ivotu Muhameda Filipovi}a postoji jedinstveno svjedo~anstvo: kazivanje samog Muhameda Filipovi}a, napisao je u svom “^asu lobotomije“ Tarik Haveri}. Od izlaska Haveri}eve knjige, Filipovi} nam je skoro svake sedmice nudio nova svjedo~anstva o svome `ivotu, (pre)~esto dijametralno suprotna, no prije neki dan je izgleda uspio prevazi}i samog sebe ({to je zaista pothvat!). U intervjuu za Press - objavljenom i u izdanju za Republiku Srpsku, jer ipak je rije~ o "jednom od najve}ih bo{nja~kih intelektualaca", kako o sebi svjedo~i sam akademik – saznali smo i najnoviju verziju njegovog duhovnog i politi~kog anga`mana. Akademik Filipovi} se zapravo svih ovih krvavih godina borio da BiH ostane u Jugoslaviji, a protiv "zapadnja~kih lopova" (akademikova konstrukcija), jer je akademik shvatio da "po~etkom devedesetih u BiH nije uva`ena njihova (srpska; op.aut.) politi~ka volja". Kobnu gre{ku napravio je Alija Izetbegovi} "odlukom o odvajanju od Jugoslavije u kojoj su bili re{eni nacionalni problemi Srba, Hrvata i Bo{njaka". Ova najnovijaakademikovavizurapro{losti zapravo je zbog budu}nosti: "Srbi treba da vode ra~una o svom polo`aju i pravima u BiH da ne bi do`iveli ono {to su do`iveli 1941." Naravno, akademik zorno vodi ra~una o publi-

Sukobi u Jemenu

Reuters

@estoki sukobi su izbili ju~er u Sani kada su se snage osporavanog predsjednika Alija Abdallaha Saleha sukobile s pristalicama jednog plemenskog vo|e povezanog s opozicijom, koji je preuzeo kontrolu nad dr`avnom novinskom agencijom SABA. Do razmjene pucnjave je do{lo u ~etvrti AlHasaba na sjeveru Sane. U sukobima izme|u pristalica {ejha Sadeka alAhmara, najmo}nijeg plemenskog vo|e u Jemenu, i snaga jo{ vjernih {efu dr`ave, najmanje 44 osobe su ubijene od ponedjeljka, javila je agencija AFP, prenosi Fena. Osim agencije SABA, Al-Ahmarovi ljudi su preuzeli kontrolu nad nacionalnom aviokompanijom Yemenia i poku{ali da okupiraju sjedi{te ministarstva unutra{njih poslova, izjavili su jedan visoki zvani~nik i o~evici.

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KOMENTARI

11

Kratka povijest islamofobije
KOD KO@E

Z
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Nije Suljagi} zapravo ni lo{e pro{ao: kad "preseli na bolji svijet", ostat }e mu 49 godina stogodi{nje fetve – {to zna~i da pred sobom ima jo{ cijelu pedeset jednu, a kako je nekidan napunio trideset {estu, ispada da mu je imam Veli} dao lijepih osamdeset sedam. Ma{allah. Skoro k'o Tito. Ja, me|utim, iako jedan od koautora ud`benika za islamsku vjeronauku, nisam musliman, i kad preselim na bolji svijet, bit }u u nadle`nosti svetog Petra

vao me nekidan u dva iza pono}i Ko`o da ispri~a vic. Ima on taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Elem, poslao Mujo sina u srednju {kolu u Tuzlu i upisao ga na vjeronauku. Dobio mali u {koli ud`benik, i{ao vrijedno na vjeronauku i pro~itao cijelu knjigu, pa stao {iriti znanje i ~itati ostalu islamsku literaturu. Kad, jednog dana mali usred ru~ka ispri~ao vic o Allahu. "Odakle ti to?!?", poludio Mujo, majka udarila u pla~, a mali ih zbunjeno gleda. "Prou~avao sam malo jednog autora islamskih nauka", odgovorio on ocu. "Kakvog bolan autora?", urla Mujo. "Pa iz ud`benika", odgovorio mali lijepo upla{en. - Odakle je taj, ~iji je to autor? Ima{ li kod sebe taj ud`benik? - Splitski – odgovorio mali zbunjeno. Imam. Da mi nisu, eto, dojavili d`ematlije iz Bosne, ne bih ja ni znao da sam postao splitski imam. Pojma ne bih imao da sam u{ao u {kolsku lektiru, i to u Bosni i Hercegovini, i to u ud`benik iz islamske vjeronauke! U ud`beniku "Islamska vjeronauka za prvi razred", u izdanju profesora islamske vjeronauke Muftijstva tuzlanskog, me|u citate iz Kur'ana ugurao se samo jedan suvremeni autor: u poglavlju "Doprinos islama razvoju nauke i umjetnosti" objavljen je tako moj tekst "[to nam je katoli~ki d`ihad donio osim zla?", pou~na pri~a o licemjerju pape Benedikta XVI, koji je islam brzopleto i sporomozgo optu`io za {irenje zla, zaboraviv{i podjednako i na veli~anstveni doprinos islama zapadnoj civilizaciji i na doprinose katoli~ke conquiste u {irenju zla po krajevima koje su osvajali Benediktovi prethodnici. Ne bih ja navodio ovu bizarnu epizodu da se hvalim svojim doprinosom islamskom vjeronauku u Bosni i Hercegovini – dobro, mo`da malo, ali imam ~ime, nije mala stvar biti jedini zapadnjak i uop}e jedini suvremeni autor u islamskom ud`beniku – da nije druge bizarne epizode s vjeronaukom, i fetve s mojim imenom koja je izdana iz svih raspolo`ivih medijskih

oru|a, od Saffa i Avaza do raznih d`ematskih sajtova s portalom samog Rijaseta na ~elu. Pa sam tako odjednom od uva`enog kolege iz ud`benika islamskih nauka postao "Hrvat pla}en da psuje islam i muslimane", "prostak", "budala", "prljava du{a", "mom~ina {to se sprda s islamskim svetinjama" i `rtvu na podu "hrabro napucava u glavu", "primitivac najgore vrste" koji "kreke}e iz beogradske `abokre~ine", sve u dru{tvu Radislava Krsti}a i Ratka Mladi}a, i uz "prepoznatljivu muziku Dobrice ]osi}a". Sva je sre}a, zapravo, da nisam musliman, jer ni mrtav ne bih imao mira, kao {to ga ne}e imati kantonalni ministar Emir Suljagi}, za kojega Muhamed Veli}, imam d`amije Pa~ad`i had`i Mustafe Nesuha u Sarajevu, predla`e ni manje ni vi{e nego stogodi{nju fetvu. Kakva je to stogodi{nja fetva? "To bi zna~ilo da se odre|ena imena ovda{nje islamofobije stavljaju na listu sramnih ljudi, koji su se, zbog svojih ne~asnih namjera i mr`njom protkanih postupaka spram islama i muslimana, crnim slovima upisali na tu listu", odgovara Muhamed Veli}, imam i kolumnist Rijasetovog sajta, pa mrtav ozbiljan poja{njava: "Na tabli crnog mermera uklesavala bi se imena islamofoba i svih onih koji su napakostili i nanijeli zlo bh. muslimanima, bez obzira na to bili oni muslimani ili ne. A {to se ti~e Bo{njaka islamofoba, tu bi va`io princip pedesetogodi{nje ili stogodi{nje fetve. Te bi se fetve upisivale na posebne liste, a povrh svega u hard-diskovima bile bi pohranjene spomenute zabrane s imenima islamofoba." Kako bi to izgledalo? "Recimo, ako bi Emir Suljagi} (a to je vi{e nego zaslu`io) bio obuhva}en stogodi{njom fetvom, to bi se de jure i de facto ovako moglo tuma~iti: nakon godina i godina kada preseli na bolji svijet, do}i }e mu djeca ili unu~ad da prijave d`enazu", pi{e dalje imam Veli}. "^ovjek koji radi na d`enazama ukucat }e u svoj kompjuter ime Emir Suljagi} i po automatizmu }e se na ekranu pojaviti oznaka koja upu}uje na

fetvu u kojoj jasno pi{e da se tom ~ovjeku zbog nane{enog velikog zla prema islamu i muslimanima ne mo`e klanjati d`enaza. Fetva ima jo{ 49 godina do isteka. Onda }e se djeca ili unu~ad pitati {ta je to njihov otac ili dedo u `ivotu tako sramno i toliko ne~asno uradio." Nije Suljagi} zapravo ni lo{e pro{ao: kad "preseli na bolji svijet", ostat }e mu 49 godina stogodi{nje fetve – {to zna~i da pred sobom ima jo{ cijelu pedeset jednu, a kako je nekidan napunio trideset {estu, ispada da mu je imam Veli} dao lijepih osamdeset sedam. Ma{allah. Skoro k'o Tito. Ja, me|utim, iako jedan od koautora ud`benika za islamsku vjeronauku, nisam musliman, i kad preselim na bolji svijet, bit }u u nadle`nosti svetog Petra. Ne hvata me stogodi{nja fetva, ali }e se zato, kad profesori islamskih nauka budu ure|ivali ud`benike, po automatizmu na ekranu pojaviti ocjena imama Muhameda Veli}a – "Boris De`ulovi}: lupetalo, neznalica i nitkov koji se zbog svog ideolo{kog oportunizma zaslu`eno utkao u listu neskrivenih islamofoba". Eno ga, objasnit }e imam Veli}, na onom stupu srama od crnog mramora, pod B, izme|u Arkana i Chucka Norrisa. Ne}e onda vi{e dolaziti do glupavih nesporazuma poput onog s po~etka pri~e, pa da djeca koja po`ele o islamu saznati ne{to vi{e, imena autora ukucavaju u Google, umjesto u "hard-diskove s imenima islamofoba". A olak{at }e i katolicima. Koordinacija ionako - vidjeli smo na primjeru zajedni{tva u reakcijama na Suljagi}evu odluku - funkcionira besprijekorno. - De`ulovi}, je li? - pitat }e gore Petrov namjesnik na prijemu, stariji neki gospodin, ovako kad ga gledam isti Joseph Ratzinger. - Da vidimo... hm, vi ste za Raj. Izlaz A. Samo se potpi{ite ovdje i preuzmite odje}u kod ekonoma. - Raj?! - iznenadit }u se ja. - Ali, kako?... - Ne znam ni ja – odgovorit }e namjesnik Ratzinger. - Ovdje mi pi{e "neskriveni islamofob".

Dunja Mijatovi}, predstavnica OSCE-a za slobodu medija

Novi Statut BHRT-a naru{ava ure|iva~ku nezavisnost
Trenutna situacija ne samo da ometa funkcionisanje Upravnog odbora ve} ugro`ava njegovu mogu}nost da osigura politi~ku i ure|iva~ku nezavisnost javnom RTV servisu, stoji u pismu predsjedavaju}em Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Denisu Be}irovi}u
Dunja Mijatovi}

P

redstavnica OSCE-a za slobodu medija Dunja Mijatovi} izjavila je ju~e kako nedavne izmjene Statuta bosanskohercegova~kog javnog emitera (BHRT) mogu naru{iti njegovu ure|iva~ku nezavisnost. Statut usvojen na sastanku Upravnog odbora BHRT-a 26. aprila 2011. godine povjerava ~lanovima Odbora punu ure|iva~ku i upravlja~ku kontrolu nad ovim

emiterom, {to uklju~uje prethodno odobravanje programa i upo{ljavanje urednika. Ovo bi trebala biti uloga generalnog direktora. "Dok je ovakav razvoj situacije jo{ jedan indikator krize i zastoja reformskog procesa javnog RTV servisa u BiH, tako|er ukazuje na hitnu potrebu da Parlament imenuje dva ~lana Upravnog odbora koji bi zamijenili one ~lanove od kojih je jednom ~lanu mandat is-

tekao prije godinu, a drugom prije dvije godine", rekla je Mijatovi}. "Trenutna situacija ne samo da ometa funkcionisanje Upravnog odbora ve} ugro`ava njegovu mogu}nost da osigura politi~ku i ure|iva~ku nezavisnost javnom RTV servisu", stoji u pismu koje je Mijatovi} uputila Denisu Be}irovi}u, predsjedavaju}em Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH. "Javni servis je jedno od osno-

vnih instrumenata demokratskih dru{tava. Objektivne i pluralisti~ke vijesti koje mo`e da ponudi servis su nezamjenljive u osiguravanju sloboda i transparentnosti izbornog procesa, borbe protiv korupcije i informisanju gra|ana o svim pitanjima od javnog zna~aja. Javni servisi mogu uspjeti u tome samo ako je njihova infrastruktura zakonski za{ti}ena, ~ime je zagarantovana njihova ure|iva~ka autono-

mija", izjavila je Mijatovi}. Tako|er je pozvala Parlament BiH da dovr{i procedure imenovanja ~lanova Upravnog odbora ~im prije te je izrazila nadu da }e Odbor osigurati uskla|enost novog Statuta BHRT-a sa evropskim standardima. OSCE-ova predstavnica je ponudila podr{ku svog Ureda Bosni i Hercegovini u nastojanjima da dovr{i reformu javnog RTV servisa.

12

CRNA HRONIKA
Policiji u Rogaticiradnik firme Stara Gora Z. N. je prijavio da je u mjestuBorikeobijen rezervoargoriva na kamionu, te ukrdeno gorivo. Policijskislu`benici su do{li do saznanja da se u vezu sa izvr{enjem ovog djela mogu dovesti G. K. i M. B. iz Rogatice, a tokom krim-obrade njih dvojica su priznali da su ukrali 30 litara goriva. U toku je dokumentovanjepredmeta i podno{enje izvje{taja nadle`nom tu`ila{tvu.

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Otkriveni kradljivci

Preminuo usljed trovanja

Obdukcijom tijela Anesa Dedi}a (41) iz Mostara, koji je u ponedjeljak prona|en mrtav u stanu u Tuzli, utvr|eno je da je smrt nastupila usljed trovanja tabletama. Tijelo preminulog prona|eno je u njegovom stanu, a smrt je konstatovana u tuzlanskom Domu zdravlja. Potom je Kantonalno tu`ila{tvo TK-a nalo`ilo obavljanje obdukcije kako bi se utvrdio ta~an uzrok smrti. S. K.

Direktni sudar motociklista

Eksplozija u Vitezu

Pred ku}u policajca

BA^ENA BOMBA
Eksplozivna naprava u dvori{te Dervi{a Ganibegovi}a ba~ena iz vozila u pokretu • Saslu{anja u MUP-u
Mjesto stravi~nog sudara: Na cesti ostali tragovi krvi

Smrtno stradao
Jasmin Numanagi}
Stradali Numanagi}, ali i te{ko povrije|eni Mirko Radak upravljali motociklima bez polo`enog voza~kog ispita
Jasmin Numanagi} (30) iz Bosanske Gradi{ke je poginuo, dok je MirkoRadak (30) iz istoggradate{kopovrije|en u saobra}ajnoj nesre}i koja se preksino}dogodila na Obalivojvode Stepe u Bosanskoj Gradi{ci. Do nesre}e je do{lo kada su se sudarili motocikl kavasaki, kojim je upravljao Numanagi}, i motocikl KTM, za ~ijim upravlja~em se nalazio Radak. Pripadnici Policijske stanice za bezbjednost saobra}aja Bosanska Gradi{ka su uvi|ajem utvrdili da je do nesre}e do{lo u momentu dok se Radak motociklom kretao u pravcu mosta preko rijeke Save. Do direktnog sudara je do{lo kada se iz suprotnog pravca pojavio Numanagi} sa svojim motociklom, a nakon {to jezaobi{aomercedes, koji je bio parkiran djelomi~no na cesti. Nakon sudara, obojica motociklista su pala, s tim da je Radak pao u desnu stranu na trotoar, dok je Numanagi} zajedno sa motociklom udario u stra`nji dio parkiranog citroena berlinga, te se nakon toga odbio i udario u parkirani kombi reno kangu. Iz policije su saop{tili da su obojica motociklima upravljala bez polo`enog voza~kog ispita za motocikle (A kategorija). Nakon nesre}e Numanagi} i Radak su prevezeni u Op{tu bolnicu Bosanska Gradi{ka, a nakon toga i u Klini~ki centar Banja Luka, gdje je Numanagi} preminuo nekoliko sati nakon udesa. U pres-slu`bi Klini~kog centra Banja Luka su nam rekli da je Radak trenutno u stabilnom stanju i da je u bolnicu dovezen sa otvorenim prelomom natkoljenice i nadlaktice, te povredom koljena i {ake. Radak }e zbog nastavka lije~enja biti zadr`an u Klinici za traumatologiju KC-a Banja Luka. Iz policije su saop}ili da su vje{ta~enja, kojim }e biti utvr|en ta~an uzrok nesre}e, u toku.
Dk. OMERAGI]

U dvori{tu porodi~ne ku}e policajca Dervi{a Ganibegovi}a u Kru{~i}koj ulici u Vitezu preksino} je aktiviranaeksplozivna naprava. Povrije|enih, nasre}u, nijebilo,ali je pri~injena materijalna {teta. O ovom doga|aju policiju u Vitezu je putem telefona ju~er oko ~etiri sata ujutro obavijestioGanibegovi}evkom{ijaZarifKarovi}, vlasnikkafi}aKing. Uvi|aj, tokom kojeg su izuzeli tragovi prona|eni na mjestu eksplozijei koji}e bitidostavljeni na analizu, obavljen je ju~er. Sude}i prema izjavi koju je Karovi} dao policiji, nepoznata osoba je iz vozila u pokretu bacila napravu koja je eksplodirala u dvori{tu njegovog kom{ije. Nakontoga, po~inilac se vozilom udaljio u nepoznatompravcu, pa je o~igledno da

se radi o svojevrsnomzastra{ivanju i upozorenju. Me|utim, punotogaorganima istrage je nepoznato u ovom doga|aju, po~ev{i od togakome je bombabilanamijenjena: policajcu Ganibegovi}u ili vlasnikuKinga, a potom i koji su motivi.

da Ganibegovi}a i Karovi}adijeli ograda, te da se u njihova dvori{taulazi iz razli~itihulica. “Sumnjam da je po~inilac tolikomogaopogrije{iti pa bacitibombu u pogre{nodvori{te. Me|utim, ne znam zbog ~ega bi neko ovom policajcu bacao bombu. On radi u kancelariji,

META I MOTIVI Puno toga organima istrage je nepoznato u ovom doga|aju, po~ev{i od toga kome je bomba bila namijenjena: policajcu Ganibegovi}u ili vlasniku Kinga, ali i koji su motivi napada
Kako bi se doku~ili odgovori na ta pitanja, slu`benici policije ju~er su u prostorijama MUP-a SBK-a saslu{avali o{te}ene i svjedoke. Mje{taniVitezapoja{njavaju ne znam ni to da li je ovla{tena slu`benaosoba. S drugestrane, nije nemogu}e da je meta bio upravo kafi} King“ pri~a je, dan od mje{tanakojije `elioosD. P. tati anoniman.

Op}inski sud Ljubu{ki

Potjernica za
Zvonimirom Biukom
Op}inski sud Ljubu{ki raspisao je potjernicu za Zvonimirom Biukom (30), ro|enim u Sarajevu, a stalno nastanjenim u Ulici Zrinsko-frankopanska u Ljubu{kom. Biuk je presudom Op}inskog suda [iroki Brijeg 8. oktobra pro{le godine osu|en na deset mjeseci zatvora. Ovu presudu je potvrdio i Kantonalni sud u ovom gradu 31. januara, a za Biukom se traga jer se nije javio na odslu`enje zatvorske kazne u Kaznenopopravni zavod Zenica. Iz MUP-a ZHK-a mole sve gra|ane koji imaju informaciju o boravku i kretanju ZvonimiraBiuka da o tomeobavijeste najbli`u policijsku stanicu pozivom na besplatni telefonski broj 122.
Dk. O. Zvonimir Biuk

Osnovni sud Tesli}

Osumnji~eni za silovanje ma}ehe u pritvoTesli} odredio je jeru Osnovni sud
dnomjese~ni pritvor Nevenku J, osumnji~enom da je u ponedjeljak u ku}i koja se nalazi na podru~ju Tesli}a silovao svoju ma}ehu. Nevenko J, kojem je pritvor odre|en

na prijedlog Okru`nog tu`ila{tva Doboj, osumnji~en je da je svoju ma}ehu u alkoholisanomstanjusilovao u porodi~noj ku}i u kojoj je `ivio s njom i svojim ocem. Kao {to smo pisali, on je u ponedjeljak ujutro do{ao pijan ku}i i ma}ehu zatekao u kuhinji, te je silovao. Nakon {to se nesretna `ena uspjela osloboditi i poku{ala pobje}i skokom kroz prozor, Nevenko J. ju je savladao i poku{ao jo{ jednom silovati. Brane}i se od pastorka, `ena je zadobila Dk. O. modrice po tijelu.

Prijava zbog napada na fudbalera FK Sarajevo
Protiv Armina Sinanovi}a (24) pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo podnije}e izvje{taj nadle`nom tu`ila{tvu zbog napada na Harisa Hand`i}a (21), fudbalera FK Sarajevo. Sinanovi} je u utorak, tri i po sata nakon {to je skalpe-

lom po ruci porezao Hand`i}a, samoinicijativno do{ao u prostorije Prve PU. Tu je saslu{an, a potom pu{ten na slobodu. Incident se, podsje}amo, desio u utorak u kafi}u Que Pasa u Ulici D`id`ikovac u centru Sarajeva. Prethodno se Sinanovi}posva|ao sa Nailom [ehovi}em. Da bi sprije~ilitu~u, Hand`i} i njegov saigra~ iz kluba Denis ^omor pritr~ali su i razvadili ih. Me|utim, Sinanovi} je oti{ao do vozila, uzeo skalpel i porezao Hand`i}a. D. P.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. maj 2011. godine

CRNA HRONIKA
Bijeljinac M. S. u utorak je la`no prijavio da mu je ukraden mercedes 270 CDI, {to je istragom vrlo brzo utvr|eno, prenijela je Srna. Ina~e, M. S. je u Policijskoj stanici Bijeljina prijavio da mu je ukraden auto, koji je, kako je rekao, bio parkiran u Ulici `rtava fa{isti~kog terora. Zbogla`nogprijavljivanja radiostvarivanjaosigurani~keprevare, protiv M. S. bi}e podnesen izvje{taj tu`ila{tvu Bijeljina.

13

La`no prijavio kra|u mercedesa

Ljubu{ki: Ubio se skokom u ~atrnju

Pedeset~etvorogodi{njak iz GornjihRadi{i}a kodLjubu{kogizvr{io jeprekju~er samoubistvoskokom u ~atrnjuu blizininjegoveku}e, saop}eno je iz MUP-a ZHKa. Policiji je, naime, prvo prijavljeno da se on udaljio od ku}e, pa je zbogsumnje na samoubistvopretra`ena i ~atrnja, te u njoj prona|eno tijelo. Uvi|aj su obavili slu`benici PU Ljubu{ki, a pregledom tijela konstatovano je da nema tragova nasilja. Dk. O.

Po nalogu Op}inskog suda u Sarajevu

Elvedin Zemani} uhap{en
i sproveden u zeni~ki zatvor
Elvedin Zemani} (30) uhap{en je u utorak nave~er u sarajevskom naselju Dobrinja, potvr|eno nam je iz Sudske policije. Zemani}a su, naime, uhapsili pripadnici Sudske policije sudova Kantona Sarajevo na osnovu naredbe sarajevskog Op}inskog suda. Zemani} je, naime, osu|en na 10 mjeseci zatvora zbog toga {to je u decembru pro{le godine ranio Vernesa ^anku{i}a, zvanog Veki, ispred zgrade u kojoj stanuje u Prvomajskoj ulici u sarajevskom naselju [vrakino Selo. Nakon pravosna`ne sudske presude pu{ten je na slobodu, gdje je ~ekao poziv na odslu`enje kazne u KPZ-u Zenica. Me|utim, kada mu je stigao poziv, on se nije pojavio. Nakon vi{emjese~nog neodazivanja na izdr`avanje kazne, Sudska policija je dobila nalog da uhapsi Zemani}a, te su ga u saradnji sa pripadnicima Policijske stanice locirali, {to i nije bio veli-

Policajci su Zemani}u napravili zasjedu pred ulazom u zgradu u kojoj stanuje te ga uhapsili nakon pet sati ~ekanja

Sa uvi|aja u [vrakinom Selu: ^anku{i} ranjen ispred zgrade u kojoj stanuje

ki problem s obzirom na to da se uop{te nije krio. Sudski policajci nisu `eljeli do}i bjeguncu na vrata i pokucati, jer su u prethodnim

10 MJESECI Zemani} je osu|en na 10 mjeseci zatvora zbog ranjavanja Vernesa ^anku{i}a. Nakon pravosna`ne presude pu{ten je na slobodu, gdje je ~ekao poziv na odslu`enje kazne na koji se, kada je stigao, nije javio

akcijama imali iskustvo da im kriminalci jednostavno nisu otvarali vrata. Tako su policajci u civilu Zemani}u napravili zasjedu ispred ulaza u njegovu zgradu na Trgu sarajevske olimpijade u naselju Dobrinja. Nakon vi{e od pet sati ~ekanja trojica inspektora su predve~er uo~ila da je Zemani} iza{ao iz zgrade u kojoj stanuje, i tada su ga uhapsili. Zemani} je nakonhap{enjapreksino} sproveden u KPZ Zenica. Podsjetimo, on je 18. aprila izbjegao ranjavanje kada je u pravcu njega i Lejle Vladovi} navodno pucao Arnel Kurtaj. Umjesto Zemani}a, Kurtaj je tada na Bulevaru branilaca Dobrinje ranio Vladovi}evu. Zemani}a je policija privodila zbog toga {to je sa jo{ ~etiri osobe napao Davora [eovca iz Isto~nog Sarajeva. Hap{en je i u martu 2009. na Trgu nezavisnosti u naselju Alipa{ino Polje jer je ranio Dragana Peri{i}a, zvanog D. P. Bejbi.

Istraga poku{aja ubistva brata u Sarajevu

Mostar

Maloljetniku odre|en pritvor
Sudija za maloljetnike Op}inskog suda u Sarajevuodredio je 30 danapritvora i pokrenuopripremnipostupakprotiv17-godi{njegRambaSulejmanovi}a zbog poku{aja ubistva 27-godi{njeg brata Dalibora. Pritvor je odre|enzbogbojazni da bi mogao uticati na svjedoka, odnosno, o{te}enog Dalibora Sulejmanovi}a, koji se jo{ nalazi u bolnici i nije ispitan. Podsjetimo, u ponedjeljak u Ulici IbrahimaLjubovi}a na Ilid`ido{lo je do sva|e i tu~e izme|ubra}eSulejmanovi}. Tom prilikomRamboSulejmanovi} je bratuzabio no`u stomak,a potom pobjegao. No, istog dana je uhap{en. D. P.

Diler zate~en prilikom
Sanel E. (1975) iz Mostara uhap{en je ju~er zbog neovla{tene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, a nakon {to je zate~en dok je poku{avao da proda heroin kod zgrade Gradske uprave, saznajemo iz MUP-a HNK-a. Kako se nezvani~no moglo ~uti, prvi su da se ne{to de{ava primijetili policajci na biciklima, koji su i sustigli Sanela E, a koji je, kada je ugledao policajce, poku{ao pobje}i. Usput je, navodno, odbacio pakovanje u kojem je bilo nekoliko paketi}a heroina. Uhva}eni diler, ali i ostale osobe koje su zate~ene pored njega, odnosno kupci i svjedoci, potom su predati pripadnicima Odjela za posebne namjene, koji su ih prevezli u MUP. Sanel E. je zadr`an

prodaje heroina

Trojka iz Olova osumnji~ena za provalnu kra|u

Pripadnici Policijske uprave Olovo dostavili su Kantonalnom tu`ila{tvu Zenica izvje{taj protiv Elvira Avdiba{i}a (1987), SabahudinaKaramuratovi}a (1990) i Adisa Ba{~elije (1992), svi iz Olova, osumnji~enih za provalu u jednu vikendicu.

Obili i ispraznili vikendicu

Kantonalno tu`ila{tvo Zenica

U policijskoj informaciji stoji da su njih trojica od 11. do 17. februara u mjestu Bjeli{, op}ina Olovo, obili vikendicu vlasni{tvo M. M, te tom prilikom ukrali televizor, videorekorder, risiver, blender, sokovnik, dva zlatna prstena, odre|enu koli~inu alkoholnog pi}a, vazdu{nu pu{ku, te produ`ni kabl. Potom su ukradene predmete 18. februara prodali na podru~ju TK-a, odnosno u Kladnju i Mi. D. @ivinicama.

Mjesto na kojem je policija uhvatila osumnji~enog

radi krim-obrade i danas bi trebao biti predat Tu`ila{tvu HNKa, dok su ostali pu{teni poslije saslu{anja u policiji. Nezvani~no saznajemo da je Sanel E. policiji od ranije poznat kao vi{estruki povratnik u dilanju L. S. droge.

14

REGION

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

[ef srbijanske diplomatije o kompromisnom rje{enju

Jeremi}: Kosovo

Saradnja s Haagom je uslov Srbiji
Daljnji nastavak evropskih integracija Srbije ovisit }e samo od izvje{taja glavnog ha{kog tu`itelja Sergea Bram mer tza o sa ra dnji Srbi je s Me|unarodnim kaznenim sudom za biv{u Jugoslaviju u Haagu (ICTY), izjavio je nizozemski ministar vanjskih poslova Uriel Rosenthal, javlja Fena. On je naglasio kako je stav Holandije o eurointegracijama Srbije dobro poznat i da se ne}e mijenjati. Brammertz}e 6. juna u Vije}usigurnosti UN-a u New Yorku predstaviti redovan polugodi{nji izvje{taj, u kojem je ocijenio saradnju Srbije u potrazi za preostalom dvojicom ha{kih bjegunaca - Ratkom Mladi}em i Goranom Had`i}em.

je dio Srbije
Postoji samo jedan zvani~ni dr`avni stav, koji ja kao ministar vanjskih poslova zastupam u inostranstvu, a to je da je Kosovo sastavni dio Srbije, kazao Jeremi}
Kompromisno rje{enje za Kosovo mo`e biti tra`eno samo kroz proces u kojem je pregovara~ka platforma Srbije zasnovana na Ustavu i obavezuju}im odlukama Skup{tine Srbije, izjavio je {ef srbijanskediplomatije Vuk Jeremi}, javlja Fena. “Postoji samo jedan zvani~ni dr`avni stav, koji ja kao ministar vanjskih poslova zastupam u inostranstvu, a to je da je Kosovo sastavni dio Srbije, u skladu s Rezolucijom1244 Vije}asigurnosti UN-a” rekao je Jeremi} , za Novosti na konstataciju da u posljednje vrijeme sti`u razli~iti signali iz vrha dr`ave o rje{enju kosovskog pitanja.

Vlada Srbije bez rasprave o podjeli
Predsjednik Vlade Srbije Mirko Cvetkovi} rekao je da Vlada Srbije nije raspravljala o podjeli Kosova i da ne mo`e da komentari{e izjave politi~ara o temi o kojoj se nije raspravljalo na sjednici Vlade, javlja Srna. On nije `elio da komentari{e izjavu zamjenika premijera Ivice Da~i}a da bi teritorijalno razgrani~enje Srba i Albanaca bilo dobro rje{enje za Kosovo. dvi|a da }e gra|ani Kosova na teritoriju Srbije mo}i da ulaze sa dokumentima Kosova, Stefanovi} je rekao da }e se “na}i rje{enje koje }e omogu}iti svim na{im gra|anima sa Kosova i Metohije da mogu normalno da se kre}u i pritom }emo voditi ra~una o na{em suverenitetu i o na~inu na koji }e biti tretirani dokumenti“ .

Jeremi} se poziva na odluke Skup{tine Srbije

SPC protiv \ukanovi}a
Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve, ~ije je zasjedanje u toku u Beogradu, oglasi}e se povodom izjave biv{eg crnogorskog predsjednika i premijera Mila \ukanovi}a o ustrojstvu i organizaciji Crkve u Crnoj Gori, izjavio je episkop ba~ki Irinej. Episkop ba~ki ocijenio je da su ne~uvene \ukanovi}eve izjave o tome da “njegova partija treba da se bavi ustrojstvom i organizacijom `ivota, izme|u ostalog, `ivota Crkve u Crnoj Gori“ . “To je apsolutno neprihvatljivo i na to }e reagovati svakako i Sabor, a ve} reaguju pravoslavne crkve {irom sveta“ rekao je episkop ba~ki na konferen, ciji za novinare u Patrijar{iji SPC.

Nema potpisa
Potpredsjednik Vlade Srbije Ivica Da~i} prethodnih dana je iznio mi{ljenje o razgrani~enju ju`ne pokrajine, dok je predsjednik Srbije Boris Tadi} naveo “model dvije Njema~ke“ . Istovremeno, {ef pregovara~kog tima Beograda za dijalog sa Pri{tinom Borislav Stefanovi} izjavio da ne}e biti potpisani nikakvi sporazumi sa pred-

stavnicima pri{tinskog tima, a da }e postignute dogovore realizovati vlade, a nadgledati EU, javlja Srna. “Ni{ta ne}e biti potpisano, jer to nije forma dogovora. Osim toga, svi dogovori se vode u Bruxellesu“ rekao je Stefa, novi} povodom najava pri{tinskog tima da je izvjesno da }e sporazum o slobodi kretanja biti potpisan prije nego {to visoka predstavnica EU Catherin Ashton doputuje u Beograd.

[ef pri{tinskogtima za dijalog sa BeogradomEditaTahiri je 23. maja izjavila da nije isklju~ena mogu}nost da se ove sedmice postigneprvisporazum sa Beogradom o odre|enimpitanjima i da su stavovi pribli`eni oko pitanjaslobodekretanja, trgovine, energije i telekomunikacija.

Dokumenti
Komentari{u}i pisanje pri{tinskog lista Ekspres, da sporazum o slobodi kretanja pre-

Saborska rasprava

Tko pere novac?
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Hebrang: Poznata kuhinja
Saborski Klub HDZ-a nije se slo`io sa osnivanjem povjerenstva jer to smatraju politizacijom. [ef Kluba HDZ-a Andrija Hebrang zalo`io se da institucije obave svoj posao. „Da li je ovo skuhano u jednoj poznatoj kuhinji, a skuhano jest, i da li u tu juhu moramo upasti ba{ svi“ upitao se. ,
Slavko Lini}

Vojvodina: Izbori u decembru
Po kra jin ski odbor De mo krat ske stranke po~eo je pripreme za prijevremene pokrajinske izbore, koji bi trebalo da budu odr`ani u decembru ove, umjesto u maju 2012. godine, kad im je i vrijeme, saznaje novosadski Dnevnik pozivaju}i se na pouzdane izvore u vrhu vojvo|anskog DS-a. Stav DS-a je, da bi razdvajanjem pokrajinskih od republi~kih izbora demokrate imale relaksiraniju izbornu kampanju, oslobo|enu od velikih dr`avnih tema, prenosi Srna. List navodi da bi se, istovremeno, razdvajanjem tih izbora otvorilo mnogo vi{e prostora za politi~ku promociju u~inka aktuelne pokrajinske administracije s DS-om na ~elu.

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora objavio je da }e provesti hitan nadzor u Ministarstvu unutarnjih poslova RH u vezi predstavke saborskog zastupnika SDP-a Slavka Lini}a u kojoj se ovaj istaknuti rije~ki esdepeovac `ali da je `rtva policijskihzlouporaba. Nakonsastan~enja iza zatvorenih vrata, Odbor je ju~er jednoglasno odlu~io da oformi petero~lanu radnu skupinu koja }e osim urgentnognadzora MUP-a razgovarati i s Dr`avnim odvjetni{tvom „u cilju za{tite gra|ana, ali isto tako i institucija sustava, da se utvrdi to~nost podataka koji su navedeni u samoj predstavci“ .

Osjetljiva pitanja
Lini} u svojoj predstavci tvrdi da iza anonimne prijave protiv njega za ratno profiterstvo stoji vrh MUP-a, odnosnoravnatelj

policije Oliver Grbi}. Iz spomenutog saborskog Odbora odbili su komentirati mogu}u suspenziju ravnatelja policije tvrde}i da nisunadle`ni za takvu odluku. Klubovi nekoliko oporbenih stranakapodr`ali su na ju~era{njoj sjednici Sabora zahtjev SDP-a da se osnuje saborsko istra`no povjerenstvo kako bi se ispitale ~injenice oko rada ravnatelja policije Grbi}a u vezi sa podno{enjem anonimnih kaznenihprijavaprotivoporbenih zastupnika. Tra`i se odgovor na pitanje: je li ravnatelj policije predlagao nekada{njem potpredsjedniku Vlade Damiru Po-

lan~ecu pisanje anonimnih prijava protiv lidera oporbe kao {to je nedavno izjavio ovaj biv{i visoki du`nosnik HDZ-a.

Ve{eraj
„S obzirom na to da je zadnjih dana bilo vi{e kontradiktornih izjava u vezi iznimno osjetljivih pitanja iz podru~ja hrvatske nacionalnesigurnosti i radarepresivnogaparata, i s obzirom na to da nikome od aktera u tim razgovorima ne smijemo i ne mo`emovjerovati a priori, smatramo da je u hrvatskom javnom interesu da se utvrdi istina“ rekao je u Saboru {ef SDP, a Zoran Milanovi}. ^lanica HNS-a Vesna Pusi}

podr`ala je zahtjev da se ustanovi istina: „To je sumnja s kojom se ne mo`e funkcionirati ukoliko se ne ra{~isti“ rekla je, pod, sje}aju}i da je „kori{tenje represivnog aparata za politi~ke obra~une temelj svih diktatura“ . I iz HDSSB-a podr`ali su osnivanje istra`nog povjerenstva kako bi se utvrdilo je li Vlada djelovala po sustavu ve{eraja u kojem se prao novac, a peglale afere, mada su u ovoj stranci prili~no sumnji~avi da }e istraga ne{to rasvijetliti pa vjeruju da }e sve to biti u stilu narodne ujeo vuk magare.
Jadranka DIZDAR

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

15

VETERINARSKI FAKULTET SARAJEVO

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina

O B AV J E [ T E N J E
Na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu branit }e magistarski rad Alija Gu{i}, dipl. vet., pod naslovom:

KANTON SARAJEVO Ministarstvo za bora~ka pitanja

CANTON SARAJEVO Ministry of Veteran's affairs

"Ispitivanje imunitetskog stanja slu`benih pasa prije i poslije vakcinacije protiv {tene}aka"
Odbrana }e se odr`ati 15. 6. 2011. godine (srijeda) sa po~etkom u 11 sati u sali br. 124 Veterinarskog fakulteta u Sarajevu. Odbrana je javna i istoj se mo`e prisustvovati, a magistarski rad se nalazi u Sekretarijatu Veterinarskog fakulteta u Sarajevu i na Univerzitetu u Sarajevu i isti je dostupan javnosti. IZ SEKRETARIJATA VETERINARSKOG FAKULTETA U SARAJEVU

POVODOM 26. 5. 2011. GODINE, OBLJETNICE HVO-a, UPU]UJEMO ISKRENE ^ESTITKE SVIM PRIPADNICIMA HVO-a.
S PO[TOVANJEM SE PRISJE]AMO SVIH [EHIDA POGINULIH BORACA KOJI SU SVOJE @IVOTE UGRADILI U TEMELJE NA[E DR@AVE.
UPOSLENICI MINISTARSTVA ZA BORA^KA PITANJA I MINISTAR

16

OGLASI

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

17

Premijer Izraela odbio Obamin poziv da se povu~e na granice iz 1967. godine

VIJESTI

Netanyahuov plan

JE OBJAVA RATA
Netanyahu vrlo dobro zna da su uslovi koje je ju~e postavio za mirovni proces potpuno neprihvatljivi, pi{e izraelski list Mariva
Prijedlozi za bliskoisto~ni mi ro vni spo ra zum ko je je iznio izraelski premijer Benjamin Netanyahu su objava rata Palestincima, rekao je ju~e visoki palestinski du`nosnik, javlja Fena. Netanyahu je u utorak u govoru ameri~kom Kongresu rekao da Izrael`elizadr`atiklju~nedijelove teritorija koje je osvojio u Bliskoisto~nomratu1967. godine, me|ukojima su isto~niJerusalem i dijelovi Zapadne obale. Netanyahu vrlo dobro zna da su uslovi koje je ju~e postavio za mirovni proces potpuno neprihvatljivi, pi{e izraelski list Mariva.

Moskva osudila udare NATO-a
Sna`no bombardovanje glavnog grada Libije, Tripolija, u kojem su stradali civili, predstavlja jo{ jedno “grubo odstupanje od rezolucija 1970 i 1973 Vije}a sigurnosti UN-a” izjavio je u srijedu neda, vno imenovani opunomo}enik za ljudskih prava, demokratiju i vladavinu prava u ruskom ministarstvu vanjskih poslova Konstantin Dolgov, prenosi Fena. “Uz sve poku{aje da se takvo postupanje objasni te`njom da se za{titi civilno stanovni{tvo Libije, ne mo`e se poricati o~igledna ~injenica: zra~ni udari ne}e zaustaviti vojnu konfrontaciju libijskih strana i samo vode dodatnim patnjama Libijaca, niti }e skoro dovesti do prevladavanja oru`anog sukoba“ naveo je , Dolgov. Libijska dr`avna TV je javila da je u zra~nim napadima NATO-a u no}i na srijedu u Tripoliju poginulo 19, a povrije|eno 50 ljudi.

Dobio ovacije, ali...
Palestinci i Izraelcismatraju da ne postoje velike {anse za obnovumirovnih razgovora o Bliskom istoku poslije govora izraelskogpremijeraBenjamina Netanyahua u ameri~kom Kongresu, javlja Srna. Netanyahu je dobio ovacije kada je u govoru veli~ao izraelsku demokratiju i vojsku, ali i odbacio mogu}nost formiranja palestinske dr`ave u granicama iz vremena prije rata 1967. godine. “Netanyahu je najbolji portparol kojeg Izrael ima u SAD-u. Svi Izraelci vole Ameriku, a ~lanovi Kongresa vole Izrael. Na`alost, ~lanovi Kongresa ne}e biti tu kada se Izreal na|e u nevolji. Njihov anga`man u spoljnoj politici je marginalan, a uticaj na spoljne poslove mali. Oni ne}e tra`iti skloni{te u A{kelonu ili Bir{ebi ako se nastave raketni napadi“ pi{e izraelski list Jedi, ot Ahronot. Izrael je u {estodnevnom ratu juna 1967. zauzeo isto~ni Jerusalem, Zapadnu obalu i pojas Gaze.

Ignorisanje
“Na svijetu ne postoji Palestinac koji }e ih prihvatiti, niti ima arapske dr`ave koja }e ih podr`ati. U Evropi ne postoji ozbiljna osoba koja }e ozbiljno shvatiti taj prijedlog, koji }e samo razljutiti Baracka Obamu“ navodi ovaj izraelski list. , Savjetnik palestinskog predsjednika Nabil Shaath rekao je da je Netanyahu “ponudio rje{enje zasnovano na ignoriranju granica iz 1967. godine“ . Palestinci `ele da njihova budu}a dr`ava bude na teritorijima koje je okupirao Izrael, ali su spremni za manje zamjene teritorija. U govoru pred oba doma ameri~kogKongresaNetanyahu je rekao da Izrael`eli mir i da mu je mir potreban, i kako }e znati biti dare`ljiv kada je rije~ o granicama budu}e palestinske dr`ave, ali je ponovio da odbija povratak na granice koje su postojale prije rata 1967. “Izrael}e bitidare`ljivkada je rije~ o veli~inipalestinskedr`ave, ali }emobitivrlo~vrstikada je rije~ o odre|ivanju granica. Mi

Indija i Afrika tra`e reformu UN-a
Indija i Afrika su se u srijedu na samitu u Addis Abebi zajedno zalo`ile za reformu Vije}a sigurnosti UN-a koja bi im osigurala bolju zastupljenost. “Mi{ljenja smo da UN treba da funkcionira na transparentan i u~inkovit na~in i da sastav njegovih centralnih organa treba da odra`ava dana{nje realnosti“ navele su , u zajedni~kom saop}enju Indija i Afri~ka unija. Vije}e sigurnosti je sastavljeno od 15 ~lanica: pet stalnih s pravom veta i desetnestalnihkoje se biraju na dvijegodine. Indija i Ju`na Afrika, kao i Brazil, nestalne ~lanice ove godine, imaju aspiracije za stalna mjesta u Vije}u.

Benjamin Netanyahu: Jerusalem }e ostati ujedinjena prijestolnica Izraela

KO ]E TO OZBILJNO SHVATITI Na svijetu ne postoji Palestinac koji }e prihvatiti Netanyahuove uslove, niti ima arapske dr`ave koja }e ih podr`ati. U Evropi ne postoji ozbiljna osoba koja }e ozbiljno shvatiti taj prijedlog, koji }e samo razljutiti Baracka Obamu, pi{u izraelske novine

ANKETA Treba prihvatiti Obamin plan
Ve}ina Izraelaca ocjenjuju da je njihov premijer Benjamin Netanyahu trebalo da ka`e “da” uz neke rezerve prijedlozima ameri~kog predsjednika Baracka Obame o polaznoj ta~ki pregovora s Palestincima, koja podrazumijeva povla~enje sa teritorija osvojenim u ratu 1967, pokazuje anketa u Izraelu, javlja Onasa. Na pitanje u izraelskoj anketi “kako je premijer trebalo da reaguje na Obamine prijedloge“, 46,8 posto ispitanika ocijenilo je su da je trebalo da ih podr`i uz neke rezerve, deset posto da je trebalo da ih prihvati bez ikakve rezerve, a 36,7 posto podr`ava to {to ih je odbacio.

uvi|amo da palestinska dr`ava trebabitidovoljnovelika da bude odr`iva, nezavisna i prosperitetna“ rekao je Netanyahu. , On je naglasio da Jerusalem, koji obje strane `ele za svoj glavni grad, ne mo`e biti podijeljen i da treba ostati ujedinjena prijestolnica Izraela, prenio je Reuters. “Izrael nikada ne}e odustati od nastojanja da se postigne mir”, rekao je Netanyahu i dodao kako je “spreman napraviti bolne ustupke da bi se postigao ovaj povijesni mir” . On je, me|utim, dodao da Izrael ne}e pregovarati s teroristima i pozvao palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa da poni{ti sporazum o podjeli vlasti izme|u njegove umjerene frakcije Fatah i ekstremisti~kog Hamasa, koji ne priznaje postojanje Izraela. “Moramoozbiljnoshvatitipozive za na{e uni{tenje“ rekao je , Netanyahu i, podsjetiv{i na holokaust, rekao kako se ne smije dopustiti da `idovski narod bude `rtva nekog novog masakra. Ameri~ki predsjednik Baracka Obama predlo`io je uo~i Netanyahuove posjete SAD-u da osnova za po~etak pregovora o granicama budu}e palestinske i izraelske dr`ave trebaju biti izraelske granice prije rata 1967. godine, {to su Izraelci primili s negodovanjem.

Govor
Netanyahu je, me|utim, zahvalio Obami zbog njegove ~vrste podr{ke o~uvanju sigurnosti Izraela. Izraelski premijer je naglasio pred Kongresom da mir nije mogao biti postignut na Bliskom istoku do sada zbog toga {to Palestinci odbijaju prihvatiti da Izrael postoji. Posljednjih godina Palestinci su odbili dvije dobre ponude jer “jednostavno nisu `eljeli okon~ati sukob“ rekao je Netanyahu. , “Oni nastavljaju da odgajaju svoju djecu u mr`nji. Nastavljaju da javna mjesta imenuju po teroristima. I {to je najgore, oni nastavljaju pothranjivati ideju da }e Izrael jednog dana progutati potomci palestinskih izbjeglica“ re, kao je izraelski premijer.

Mubarak optu`en za ubistva i korupciju
Biv{em egipatskom predsjedniku Hosniju Mubaraku i dvojici njegovi sinova Aliju i Gamalu sudit }e se za ubistva demonstranata tokom narodne pobune u januaru i februaru, te za korupciju, objavilo je egipatsko dr`avno tu`ila{tvo, a za takve optu`be prijeti im i smrtna kazna, javljaju agencije. Prema slu`benim podacima, 846 osoba ubijeno je tokom pobune kojom je Mubarak svrgnut 11. februara. Optu`nica ih tereti za ubistvo s predumi{ljajem jer su planirali ubistvo pojedinih sudionika mirnih protesta revolucije od 25. januara, te zbog toga jer su du`nost zloupotrijebili za li~no boga}enje.

18

OGLASI

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina

KANTON SARAJEVO Ministarstvo privrede

CANTON SARAJEVO Ministry of Economy

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Grad Sarajevo Op}ina Novi Grad Sarajevo Op}inski na~elnik

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina Canton Sarajevo Town Sarajevo Novi Grad Municipality Sarajevo Mayor of Municipality

O B A V J E [ T A VA

J AV N I P O Z I V
Pozivaju se fizi~ka lica sa teritorije Kantona Sarajevo da podnesu prijavu za dodjelu sadnica za po{umljavanje na privatnim parcelama {uma i {umskog zemlji{ta. Zainteresovani vlasnici parcela du`ni su uz zahtjev za po{umljavanje dostaviti: z.k. izvadak parcele, kopiju katastarskog plana, saglasnost suvlasnika ukoliko je vi{e vlasnika parcele, te vrstu i broj sadnica koje `ele po{umiti. Prijavljivanje se mo`e izvr{iti do 1.8.2011. godine u Upravi za {umarstvo, adresa: Hamdije Kre{evljakovi}a br. 18/V, Sarajevo, telefon: 550-285 i odjeljenjima Uprave za {umarstvo Kantona Sarajevo. Sadni materijal je besplatan i ove aktivnosti imaju za cilj pove}anje povr{ina pod {umama na podru~ju Kantona Sarajevo. Brojevi telefona po odjeljenjima: 1. odjeljenje Had`i}i-Ilid`a 428-560 2. odjeljenje Ilija{ 403-476 3. odjeljenje Trnovo 439-118 4. odjeljenje Stari Grad, Novi Grad, Novo Sarajevo i Vogo{}a 550-285
web: http://mp.ks.gov.ba e-mail: mp@mp.ks.gov.ba; Tel: + 387 (0) 33 562-121, + 387 (0) 33 562-122 Fax: + 387 (0) 33 562-226 Sarajevo, Reisa D`emaludina ^au{evi}a 1

Da je u "Slu`benom glasniku BiH br: 39/11 od 23. 5. 2011. godine" objavljeno

OBAVJE[TENJE O NABAVCI
Predmet javne nabavke: "Izvo|enje radova na sanaciji i rekonstrukciji lokalnih i nekategorisanih cesta na podru~ju op}ine Novi Grad Sarajevo po Lotovima" Broj obavje{tenja: 1-13-7294-11 Vrsta postupka: otvoreni postupak Otvaranje ponuda: 21. 6. 2011. godine u 14 sati za LOT 1, 21. 6. 2011. godine u 14.30 sati za LOT 2 u zgradi Op}ine Novi Grad Sarajevo, sala 242/II. Kontakt-telefon: 033/291-247, 033/291-172 Pozivaju se svi ponu|a~i koji su registrovani za obavljanje predmetne djelatnosti da dostave ponude u skladu sa uslovima datim u "Obavje{tenju o nabavci".

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 P 179155 10 P Sarajevo, 28. 4. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Sanela Goru{anovi} - Butigan, u pravnoj stvari tu`itelja VOLKSBANK BH d.d. Sarajevo, ulica Fra An|ela Zvizdovi}a br. 1, Sarajevo, protiv tu`enih: 1. Durakovi} Vera iz Tuzle, ulica [abana Zahirovi}a broj 2 i Avdi} D`emo iz Tuzle, Ulica [abana Zahirovi}a broj 2, radi isplate duga, v.s. 5.154,13 KM, objavljuje sljede}i:

POZIV
Pozivaju se tu`eni Durakovi} Vera i Avdi} D`emo iz Tuzle, ul. [abana Zahirovi}a broj 2, da u roku od 30 dana dostave odgovor na tu`bu od 23. 12. 2010. godine, u kojoj je tu`itelj predlo`io Sudu da nakon provedenog postupka donese presudu kojom }e obavezati tu`ene da solidarno na ime duga uplate u korist tu`itelja VOLKSBANK BH d.d. Sarajevo iznos od 5.154,13 KM, uz naknadu tro{kova parni~nog postupka. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~lan 334. Zakona o parni~nom postupku). U odgovoru na tu`bu tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se u skladu sa ~lanom 71. stav 1. ZPP-a. Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu u skladu sa ~lanom 74. stav 1. ZPP-a. Odgovor na tu`bu sa prilozima predaje se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranku, pozivom na broj predmeta. Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja poziva. SUDIJA Sanela Goru{anovi} - Butigan s.r.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. maj 2011. godine
Konkurs za ~elnika MMF-a

SVIJET FINANSIJA

19

Christine Lagarde
objavila kandidaturu
Francusku ministricu finansija ohrabrila podr{ka koju je dobila od mnogih zemalja
Francuska ministrica finansija Christine Lagarde objavila je ju~er kandidaturu za novog direktora Me|unarodnog monetarnog fonda, poslije ostavke Dominiquea StraussKhana ranije ovog mjeseca. - Odlu~ila sam se kandidirati za {efa MMF-a, rekla je ona na konferenciji za novinare u Parizu i dodala da ju je ohrabrila podr{ka koju je dobila od mnogih zemalja. Nekoliko evropskih dr`ava, uklju~uju}i Veliku Britaniju, podr`ale su ideju da Lagarde do|e na ~elo MMF-a. Zemlje poput Brazila, Rusije, Kine i Ju`noafri~ke Republike mogle bi se usprotiviti njenoj kandidaturi, po{to su ranije izrazile `elju da na ~elo MMFa do|e osoba iz zemalja u razvoju. Svih deset direktora MMFa od 1944. godine bili su Evropljani, a novog {efa ove finansijske institucije izabrat

BiH

EU

Christine Lagarde

Ra zvoj regionalne socijalne agende
vi{e od 65 godina, {to je starosna granica koju je odredio MMF za rukovodioca organizacije sa sjedi{tem u Washingtonu. - On ima odli~ne kvalifikacije, ali se ne mo`e natjecati zbog pro pi sa MMF-a ko ji odre|uje da kandidat ne treba imati vi{e od 65 godina, rekao je Virmani. U Sarajevu je ju~er po~ela dvodnevna konferencija koja razmatra mogu}i razvoj regionalne socijalne agende za zapadniBalkan, a bavit}e se pitanjima zapo{ljavanja, smanjenja siroma{tva i socijalne uklju~enosti. Skup se odr`ava u organizacijiSekretarijataVije}a za regionalnu saradnju, uz podr{kunjema~keFondacije“FriedrichEbertStiftung“, a okupio je regionalnetvorcepolitika, socijalne i me|unarodne partnere, odnosno predstavnike mnogih me|unarodnihorganizacija. Na konferenciji}e se, kako je ocijenjeno, potaknutidijalog na regionalnom nivou o va`nim socijalnim pitanjima na zapadnom Balkanu, u skladu s procesom pristupanja Evropskoj uniji. Raspravljat }e se o dugoro~noj viziji socijalnog razvoja koja bi pribli`ila zemlje socijalnoj agendi EU i strategiji “Evropa 2020“ te osigurala odr`ivost, opse`nost i efikasnost njihovih socijalnih politika koje bi bile usmjerene u procese ekonomskihreformi. Istaknuto je da zemljezapadnogBalkanaima-

Sa ju~era{njeg skupa u Sarajevu

Foto: S. GUBELI]

AHLUWALIA (PRE)STAR Najozbiljniji indijski kandidat za mjesto direktora MMF-a Montek Singh Ahluwalia isklju~en je iz natjecanja zbog svojih godina
}e 24 ~lana izvr{nog odbora. Najozbiljniji indijski kandi dat za mjes to di re kto ra MMF-a isklju~en je iz natjecanja zbog svojih godina, saop}io je predstavnik Indije u upravnom odboru MMF-a. Arvind Virmani je izjavio da je indijski 68-godi{nji ekonomist Montek Singh Ahluwalia dobar kandidat, ali da ima

OECD: Oporavak izlo`en rizicima
Globalni ekonomski oporavak i dalje je izlo`en mnogim rizicima, koji bi mogli dovesti do usporenja privrednog rasta i pove}anja inflacije, navodi se u novom izvje{taju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj. Prognozirani privredni rast u svijetu za ovu godinu je 4,2 posto, {to je manje od pro{logodi{njih 4,9 posto. Stru~njaci navode da }e rast 2012. godine ponovo biti na nivou od 4,6 posto. OECD navodi da bi rast cijene nafte i ostalih roba, kao i {teta od zemljotresa u Japanu i veliko usporenje privrednog rssta u Kini mogli poremetiti situaciju na globalnom nivou i dovesti do ekonomske stagnacije i vi zna~ajni akteri na web tr`i{tu okupili su se u Parizu, gdje }e po~eti prvi skup e-G8, svjetski samit koji okuplja {efove vlada i predstavnike najve}ih kompanija u oblasti digitalnih tehnologija. Me|u u~esnicima skupa ve} su se na{li Mark Zuckerberg iz Fa ce bo oka, Eric Schmidt iz Googlea, ali i Jeff Bezos iz Amazona i Jimmy Wails iz Wikipedije. Svi oni su pozvani da se okupe u Parizu i formiraju delegaciju koja }e U izvje{taju je indirektno komentirana duga debata u ameri~kom Kongresu o mjerama za ograni~avanje federalnog duga i upu}en poziv za deblokadu politi~kog zastoja kako bi se vlade mogle obavezati da }e obuzdati bud`etske deficite. OECD navodi da bi utjecaj nedavnih poskupljenja i zemljotresa u Japanu mogao izblijedjeti ukoliko se stabiliziraju cijene roba, nakon ~ega bi u drugoj polovini godine uslijedio osjetniji privredni rast. OECD je udru`enje 34 razvijene zemlje, uklju~uju}i SAD, Ja pan i evrop ske dr`ave, koje pru`a podr{ku ekonomskim reformama i trgovini.

ju brojne izazove, ali i zajedni~ki cilj, a to je dinami~niji ekonomski razvoj, udru`en s pove}anjem standarda `ivota i boljim uvjetima rada. Zamjenicageneralnogsekretara RCC-a Jelica Mini} u tom kontekstu je istaknula da regionu zapadnog Balkana nedostaje jaka tradicija socijalnog dijaloga, pa je napomenula da je RCC spreman koordinirati takvim aktivnostima. - Postajeo~igledno da je rje{avanjesocijalnihpolitika u regionu na strukturisaniji na~in i neodgodivo i neophodno. Puno~lanstvo u EU predstavljadodatno jak poticaj da ove zemljeprovedureforme u skladu sa putemkoji}e trebatijasnodefinisati. Iakonemaidealnogsocijalnogmodela, iskustva mnogih zemalja EU pru`aju dobru osnovu u odnosu na kojuzemljezapadnogBalkana mogu mjeriti svoj napredak, kazala je ona i dodala je da je osiguranje uskla|enosti ekonomskih reformi sa socijalnim agendama prioritet Strategije i Programarada RCC-a za period 2011-13. godina.

rasta inflacije u nekim zemljama. Najve}i rizik donose dalji rast cijene nafte, uslijed politi~ke nestabilnosti na Bliskom istoku. OECD je upozorio da bi u slu~aju materijalizacije bilo kojeg od ovih rizika do{lo do novog poreme}aja finansijskih tr`i{ta, imaju}i u vidu slabosti dr`avnih finansija u mnogim zemljama.

Okvir za investicije
U prostorijama Delegacije Evropske unije u Sarajevu danas }e biti prezentirani rezultati ostvareni tokom prve godine djelovanja inicijative Okvir za investicije na zapadnom Balkanu. Kako se navodi u saop}enju Delegacije EU u BiH, rezultate }e zajedno predo~iti vr{ilac du`nosti {efa Delegacije EU u BiH Renzo Daviddi, direktorica Direkcije za evropske integracije BiH Nevenka Savi}, te {ef Jedinice za regionalne programe Generalnog direktorata za pro{irenje EU sa sjedi{tem Bruxellesu Yngve Engström. WBIF je inicijativa pokrenuta u decembru 2009. godine s ciljem ostvarivanja harmonizacije i koordinacije svih

S

Pariz: Prvi skup e-G8
u ~etvrtak i petak u~estvovati na samitu. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy je povodom prvog skupa e-G8 istakao da internet treba biti nosilac pobolj{anja slobode izra`avanja, ali je zatra`io uvo|enje propisa kojima bi se za{titilo intelektualno vlasni{tvo i pobolj{ala sigurnost internet korisnika i gra|ana.

donatorskih investicija na zapadnom Balkanu, s osobitim naglaskom na razvoj projekata za izgradnju infrastrukture u sektorima transporta, energetike, za{tite okoli{a, kao i socijalne infrastrukture. WBIF, kao plod partnerstva EU ostvarenog s tri me|unarodne finansijske organizacije - Razvoj nom ban kom Vi je}a Evrope, Evropskom bankom za obnovu i razvoj i Evropskom investicijskom bankom - usko sara|uje s predstavnicima korisnika kapaciteta u svim zemljama zapadnog Balkana, s jedinstvenim ciljem pru`anja podr{ke onim projektima razvoja infrastrukture koje identificiraju sami lokalni predstavnici.

20

BIZNIS I EKONOMIJA

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Izvje{taj Agencije za statistiku BiH

Deficit dvije milijarde KM
Jerko Ivankovi} Lijanovi} i Sead Muminovi}

Dani jagodastog

Mjese~na deflacija u aprilu bila 0,6 posto, dok je godi{nja inflacija iznosila 4 posto
BiH je u aprilu ove godine ostvarila ukupan robni promet s inostranstvom u vrijednosti od 1,9 milijardi KM, od ~ega se na izvoz odnosi 705 miliona KM, dok je ostvaren uvoz u vrijednosti od 1,284 milijarde KM. - U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog robnog prometa BiH, u aprilu je pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 54,9 posto, izjavio je ju~er direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinovi}. On je na konferenciji za novinare u Sarajevu kazao da je u prva ~etiri mjeseca ostvaren izvoz u vrijednosti od dvije milijarde i 678 miliona KM, {to je 25,4 posto vi{e u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz iznosio 4,678 milijardi KM, {to je 20,3 posto vi{e u odnosu na isti period lani. - U ovom periodu pokrivenost uvoza izvozom bila je

VO]A BiH
Federalni dopremijer i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Jerko Ivankovi} Lijanovi} otvorit }e danas u ^eli}u 22. manifestaciju Dani jagodastog vo}a BiH. Tim povodom on je ju~er u Sarajevu primio na~elnika Op}ine ^eli} Seada Muminovi}a, koji ga je informirao o sadr`aju ove specijalizirane privredne manifestacije s jedinstvenim obilje`jima i tradicijom. - Prvi Dani jagodastog vo}a odr`ani su 1980. godine, od kada je u kontinuitetu organizirano 10 manifestacija. Nakon pauze od 10 godina, 2000. godine obnovljeno je njeno odr`avanje s novim sadr`ajima. Manifestacija je rasla i razvijala se u skladu s de{avanjima, razvojem, usponima i transformacijom u agraru, ali je afirmirala rezultate u proizvodnji, preradi i prometu jagodastog vo}a i utjecala na unapre|enje ove proizvodnje na podru~ju sjeveroisto~ne Bosne, kazao je Muminovi}. Federalni dopremijer pozdravio je odr`avanje ove manifestacije u ^eli}u, op}ini na ~ijem je podru~ju ove godine proizvedeno oko 800 tona jagoda, od ~ega je dio plasiran na zahtjevno svjetsko tr`i{te. Na ovogodi{njoj manifestaciji u ^eli}u predstavit }e se vi{e od 550 izlaga~a, poljoprivrednih proizvo|a~a i proizvo|a~a opreme i poljoprivredne mehanizacije.

Zdenko Milinovi}: Pokrivenost uvoza izvozom 57,2 posto Foto: D. ]UMUROVI]

Vi{e nezaposlenih
U BiH su u martu ove godine u pravnim subjektima bile zaposlene 694.093 osobe, od toga 283.039 `ena. - U odnosu na februar, broj ukupno zaposlenih smanjio se za 0,2 posto, dok se broj zaposlenih `ena smanjio 0,4 posto, kazao je Milinovi}. Prema njegovim rije~ima, u pore|enju s martom 2010. godine, najve}i indeks zaposlenja imao je sektor obrazovanje. U martu ove godine u BiH su registrirane 530.053 nezaposlene osobe. - Broj nezaposlenih u martu se pove}ao 0,5 posto, dok se broj nezaposlenih `ena pove}ao 0,6 posto u odnosu na februar, istakao je Milinovi}. Najve}i broj nezaposlenih su visokokvalificirani i kvalificirani radnici - 192.471, dok je najmanje nezaposlenih s vi{om {kolskom spremom - 7.286. Udio `enske populacije u nezaposlenima iznosi 50 posto, ili 265.050 osoba. Hrvatske i Njema~ke, u vrijednosti od 1,182 milijarde KM, odnosno 25,2 posto ukupno ostvarenog uvoza. Mjese~na deflacija u aprilu je bila 0,6 posto, dok je godi{nja inflacija iznosila 4 posto. - U aprilu su u odnosu na mart najvi{e sni`ene cijene u odjeljku stanovanje, voda, elektri~na energija, plin i drugi energenti - 7,2 posto, zbog prelaska na ljetnu tarifu, dok su najve}a pove}anja bila u odjeljku prevoz - 1,4 posto, a razlog je pove}anje cijena goriva, kazao je Milinovi} i dodao da je godi{nja inflacija u Sloveniji bila 1,7 posto, Hrvatskoj 2,4 posto i Srbiji 14,7 posto.
A. Pe.

Dobra podloga za izradu zakona
BiH nema propisa o dozvoljenim granicama zra~enja elektri~nog i magnetnog polja ekstra niske frekvencije, {to je jedan od uslova za pristupanje Evropskoj uni ji. Di plo mi ra ni elek tro in`enjer Adnan ^ar{imamovi} na Elektrotehni~kom fakultetu u Sarajevu ju~er je odbranio magistarski rad o karakteru i mjerenjima tih zra~enja i konstatirao da ona na dalekovodima 220 i 400 kilovolti koji gravitiraju Sarajevu, Tuzli, Kaknju, Zenici, Vi{egradu ne ugro`avaju zdravlje ljudi. Kako je prezentirano, dozvoljene granice zra~enja u zemljama na{eg okru`enja i EU su razli~ite, a sugestija magistranta bila je da se BiH kod dono{enja propisa ipak prikloni onima koje preferira EU. ^lanovi komisije dr. Alija Muharemovi}, dr. Mirsad Ra{~i} i dr. Hamid Zild`o kazali su da je ovaj magistarski rad dru{tveno koristan i da predstavlja zna~ajnu osnovu za izradu prijeko potrebnog zakona.
H. A.

UVOZ-IZVOZ BiH je u aprilu ostvarila izvoz u vrijednosti 705 miliona KM i uvoz u vrijednosti od 1,284 milijarde KM
57,2 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio dvije milijarde KM, istakao je Milinovi}. U prva ~etiri mjeseca najvi{e se izvozilo u Njema~ku i Hrvatsku, u vrijednosti 808 miliona KM, ili 30,1 posto od ukupno ostvarenog izvoza, a tako|er se najvi{e uvozilo iz

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 100 - 26. 5. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Nova poslovnica u Banjoj Luci
U prisustvu klijenata, predstavnika institucija i lokalne zajednice, ju~er je otvoreno sjedi{te filijale Intesa Sanpaolo Banke i nova poslovnica u Banjoj Luci (Ulica Milana Radma na 10), pri ~emu se uru~ene donacije Centru za djecu s posebnim potrebama “Za{titi me“ (2.000 KM) i Fudbalskom klubu D`aja (1.000 KM). Predstavnici ISB-a su istakli da ova banka na podru~ju RS-a posluje nekoliko godina te ima poslovne jedinice u Banjoj Luci, Bijeljini i Prijedoru. Otvorenjem novog poslovnog prostora sjedi{ta filijale i poslovnice u Novoj Varo{i kli-

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.456035 1.417011 26.204707 0.079381 0.261629 0.722410 1.689565 0.565032 0.249353 0.218838 1.583041 0.863134 2.249701 1.386695 0.048762 2.014130

1.955830 1.459684 1.420562 26.270383 0.079580 0.262285 0.724221 1.693799 0.566448 0.249978 0.219386 1.587009 0.865297 2.255339 1.390170 0.048884 2.019178 USD BAM

1.955830 1.463333 1.424113 26.336059 0.079779 0.262941 0.726032 1.698033 0.567864 0.250603 0.219934 1.590977 0.867460 2.260977 1.393645 0.049006 2.024226 1.58385 2.198705

SDR (Special Drawing Rights) na dan 24. 05. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 24. 05. 2011 =

jenti }e dobiti br`u i kvalitetniju uslugu. Filijala Banja Luka zapo{ljava 22, a poslovnica Nova Varo{ ~etiri radnika. ISB

ima 48 poslovnih jedinica u BiH i spada u red vode}ih bh. banaka, s ukupnom aktivom od preko milijardu KM.

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE
1.765,56
BIFX

BIZNIS/BERZE
1.019,41
SASX-10

21
1.120,40
ERS10

1.052,21

SASX-30

1.087,48

BIRS

2.217,75

FIRS

ESV Federacije BiH

SASE: Promet 398.299,11 KM
Tokom ju~era{njeg trgovanja na Sarajevskoj berzi – burzi ostvaren je ukupan promet od 398.299,11 KM. Promet na kotaciji iznosio je 308.575,89 KM. Na kotaciji kompanija trgovalo se od 24.459,50 KM, promet je ostvaren dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo. Kurs ovog emitenta je iznosio 13,50 KM. Promet na kotaciji fondova iznosio je 147.360,96 KM. Najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama ZIF BIG investicione grupe d.d. Sarajevo od 117.620,27 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 5,80 KM.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 25. maj/svibanj 2011.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

Sa vanredne sjednice Ekonomsko-socijalnog vije}a

Foto: D. ]UMUROVI]

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF BONUS DD SARAJEVO ZIF CROBIH FOND DD MOSTAR ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR ZIF MI GROUP DD SARAJEVO KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAzIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA sTEDNJA SERIJA O PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH TELECOM D.D. SARAJEVO BIHACKA PIVOVARA D.D. BIHAC ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO METALNO DD ZENICA SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE SPARKASSE BANK DD FAMOS D.D. SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO 100,00 3,00 7,13 0,00 100,00 100,00 0,00 3,00 3,00 0,42 7,13 7,13 3 179 300 300,00 537,00 2.139,00 1 4 1 21,98 9,00 4,70 73,00 63,00 29,08 8,00 0,61 0,00 0,00 4,27 0,00 -0,51 0,00 22,00 9,00 4,70 73,00 63,00 29,15 8,00 21,72 9,00 4,70 73,00 63,00 29,00 8,00 2.044 500 1.300 2 401 76 448 44.938,12 4.500,00 6.110,00 146,00 25.263,00 2.206,10 3.584,00 7 1 2 1 3 4 1 43,02 42,00 37,06 34,96 31,61 97,04 94,00 89,41 76,99 65,00 0,02 0,79 -0,52 2,22 0,03 0,00 0,00 0,46 0,00 0,00 43,03 42,00 37,15 35,00 31,62 97,04 94,00 90,00 77,06 65,00 43,01 38.467 42,00 76.187 37,00 27.095 34,21 22.166 31,61 1.130 97,04 16.160 94,00 26.401 88,02 26.455 76,92 7.500 65,00 211 16.547,66 31.998,54 10.040,15 7.749,21 357,22 15.681,66 24.816,94 23.652,65 5.774,25 137,15 3 5 3 3 2 2 2 18 3 1 5,80 3,50 5,35 5,90 3,90 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,24 5,80 3,50 5,35 5,90 3,91 5,55 20.409 3,50 242 5,35 1.001 5,90 1.460 3,90 3.826 117.620,27 847,00 5.355,35 8.614,00 14.924,34 15 2 4 2 4 13,50 -0,01 13,50 13,40 1.812 24.459,50 8

Prokr~iti put za

NOVE ZAKONE
Federalna Vlada opredijelila se za ambiciozan plan rada i dobila podr{ku poslodavaca i Sindikata
Okosnicu rada Vlade Federacije BiH do kraja godine ~ini izrada i dono{enje zakona, pri ~emu su za socijalne partnere (poslodavce i Sindikat) posebno zna~ajni oni koji doprinose rastere}enju privrede i ja~aju socijalnu sigurnost radnika. Na vanrednoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vije}a Federacije BiH (predsjedavao Edhem Biber) predstavnik Vlade Desnica Radivojevi} istakao je klju~ne prioritete ovog programa: reforma Ustava BiH, obaveze iz sporazuma o pridru`ivanju Evropskoj uniji, ubrzanje privrednog razvoja, pove}anje investicija, zaposlenosti i `ivotnog standarda, smanjenje stope sive ekonomije i siroma{tva te ja~anje unutra{nje dru{tvene stabilnosti Federacije BiH. Predsjednik delegacije poslodavaca Mladen Pandurovi} sugerirao je da se optere}enje privrede smanji za pet indeksnih poena, i to u prvoj godini za dva, a ostatak u narednom periodu. Za poslodavce je bitno da se {to prije donesu zakoni o unutra{njoj trgovini: posredovanju u zapo{ljavanju; o privrednim dru{tvima; o doprinosima; i uz to definiraju poslovne politike (prije svega u Razvojnoj banci Federacije BiH) i kona~no po~ne realizacija strategije o informatizaciji dru{tva. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Ismet Bajramovi} prioritetnim smatra dono{enje zakona o povezivanju sta`a; reviziju privatizacije; zakona o javnim radovima; zakona o progla{enju javnih dobara i upravljanju tim dobrima i uspostavljanje takve razvojne banke koja }e mo}no podr`ati privredu, investicije i otvaranje novih radnih mjesta. Uz to, ~lanovi sindikalne delegacije zatra`ili su dono{enje novog zakona o {trajku i ubrzanje reforme javne uprave. - O~ekujemo da predsjednici poslani~kih klubova i poslanici za nove zakone obezbijede prohodnost i vrijeme njihovog dono{enja znatno skrate, kazao je predsjednik Sindikata i napomenuo kako prva sjednice Zastupni~kog doma federalnog Parlamenta ne obe}ava da bi se to moglo o~ekivati.
H. ARIFAGI]

Banjalu~ka berza Kursna lista za 25. maj 2011.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Boksit a.d. Milici Cistoca a.d. Banja Luka Elektrodistribucija a.d. Pale Elektro - Bijeljina a.d. Bijeljina Elektro Doboj a.d. Doboj Hidroelektrane na Drini a.d. Visegrad Hidroelektrane na Trebisnjici a.d. Trebinje RiTE Gacko a.d. Gacko Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 5,35 11 0,066 7,6 5,6 3,8 6,5 1,33 7,21 1,54 1,33 0 0 0 5,35 11 0,066 7,64 5,6 3,8 6,5 5,35 11 0,065 7,51 5,6 3,8 6,5 515 229 15.194 1.345 72 32 550 2.755,25 2.519,00 996,27 10.216,87 403,20 121,60 3.575,00 0,7 1 0,59 0,416 0,82(A) 0,69 0,63 0,32 1,72 11,46 -2,91 -1,67 -11,3 -0,97 -1,43 -9,61 6,67 0,58 0,7 1 0,59 0,416 0,82 0,69 0,63 0,32 1,72 0,7 1 0,59 0,416 0,82 0,69 0,63 0,32 1,72 1.016 1.470 2.549 3.500 1.067 2.239 733 7.500 10.619 711,20 1.470,00 1.503,91 1.456,00 874,94 1.544,91 461,79 2.400,00 18.264,68

Problemi u turizmu Kantona Sarajevo i FBiH

Imid` kvare turisti~ki vodi~i, taksisti i revizori
Udru`enje turisti~kih vodi~a Kantona Sarajevo ju~er je organiziralo radni sastanak o problemima u turizmu Sarajevskog kantona i FBiH, kojem su prisustvovali turisti~ki radnici, predstavnici taksi-prevoznika, gradskog saobra}aja, Uprave za inspekcijske poslove KS-a i drugih organizacija uklju~enih u ovu djelatnost. Cilj sastanka bio je da se izna|u rje{enja kako bi se popravila slika KS-a i FBiH u o~ima stranaca, jer, kako je kazao predsjednik Udru`enja turisti~kih vodi~a KS-a Zijad Jusufovi}, oni ~esto imaju ru`no mi{ljenje o na{oj zemlji zbog vodi~a koji rade u BiH na crno, nelegalnih taksi-voza~a koji im napla}uju

Postignut dogovor sa GRAS-om

Foto: S. GUBELI]

ogromne cijene za vo`nju ili ru`nog pona{anja revizora u gradskom prevozu. “Danas smo dogovorili da u narednom periodu, izme|u ostalog, zajedno s inspekcijskim organima radimo na pronalasku nelegalnih taksista i turisti~kih vodi~a, a s predstavnicima GRASa na izradi odre|enih panoa za strance“, kazao je Jusufovi}.

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Komo a.d. Modrica P.S.C. TAM a.d. Banja Luka Republika Srpska - izmirenje ratne stete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 4 0,15(A) 0,4 38,88 37,07 37,32 36,1 0 0 1,75 1,01 0,86 0,28 0,15 0,4 39 37,5 37,5 36,53 0,15 0,4 38,22 37 37,1 36 7.057 898 6.500 34.350 197.141 119.511 1.058,55 359,20 2.527,20 12.734,50 73.567,67 43.147,53

NAFTA

PLIN

ZLATO

SREBRO

ALUMINIJ

P[ENICA

KUKURUZ

112,47

$ 0,05 %

4,35

$ 0,23 %

1.525,40

$ 0,14 %

37,07

$ 2,61 %

2,480

$ 1,76 %

784,25

$ 0,58 %

738,00

$ 0,65 %

22

OGLASI

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SARAJEVSKA HRONIKA 23
Zavr{en most u Donjem Kotorcu

Ugovori komunalnih preduze}a sa JU Slu`ba za zapo{ljavanje

Park prima 180, Rad

tra`io 50 radnika
KJKP Park od ju~er po~eo prijem radnika • Rad potpisuje ugovor u naredna dva-tri dana
Planirane aktivnosti preduze}a Park na ure|enju zapu{tenih zelenih povr{ina u Kantonu Sarajevo, a koje nisu obuhva}ene redovnim programom odr`avanja, u narednim danima bi}e provedene u djelo, ka`u u Parku. Nakon potpisivanja ugovora o finansiranju javnih radova u oblasti ure|enja okoline sa JU Slu`ba za zapo{ljavanje Kantona Sarajevo u utorak, stvoreni su preduslovi za pokretanje javnih radova i akcija ~i{}enja zapu{tenih zelenih povr{ina. Ve} ju~er je KJKP Park po~elo prijem radnika na navedene poslove. - Potpisanim ugovorom, Par ku je omo gu}en an ga`man 180 osoba u okviru javnih radova i u prvom njegovom dijelu, zbog obavljanja planiranih akcija ~i{}enja zapu{tenih povr{ina po fazama, bit }e anga`ovano 110 radnika, a prijem preostalih obavljat }e se tokom narednog mjeseca, prema potrebama, ka`e Aldijana Hamza, stru~ni saradnik za informisanje KJKP Park. Direktor KJKP Rad Selim Babi} kazao nam je ju~er kako je i ovo preduze}e tra`ilo prijem radnika u sklopu projekta Javni radovi, te kako bi ugovor sa Slu`bom za zapo{Gradnja je ko{tala 231.950 maraka

Ubrzo sve~ano otvaranje
Nakon petomjese~nih radova postavljene signalizacija i za{titna ograda
Izgradnja mosta u Donjem Kotorcu, koja je po~ela krajem pro{le godine, privedena je kraju. Kako saznajemo u Op}ini Ilid`a, kompletni radovi bi trebali biti zavr{eni do narednog ponedjeljka, nakon ~ega bi trebalo uslijediti sve~ano otvorenje. Most se radio na mjestu starog i dotrajalog, preko kojeg se te{ko odvijao saobra}aj, pa }e ova investicija mnogo zna~iti mje{tanima Donjeg Kotorca. Izvo|a~ radova je bila firma Cetbah, dok je sredstva za izgradnju mosta od 231.950 KM obezbijedila Op}ina Ilid`a. Pre ma ri je~ima Mir sa da ^au{evi}a, pomo}nika na~elnika Op}ine Ilid`a za razvoj, investicije i komunalne poslove, lijepo vrijeme je pogodovalo odvijanju radova, pa su ostali manji poslovi kako bi projekat bio kompletiran. - Upravo je zavr{en posljednji habaju}i sloj asfalta i radi se horizontalna signalizacija, gdje }e se trebati samo iscrtati linije na kolovozu. Sve {to je ovom prethodilo je zavr{eno, od staza sa lijeve i desne strane, izmje{tanja i vra}anja instalacija koje prolaze mostom, do za{titne ograde koja je sa farbanjem, tako|er, odra|ena. Ne zna mo ta~an datum otvaranja mosta, ali }e to sigurno biti ubrzo, kazao je ^au{evi}.
Z. T. Anga`man u planskim akcijama preduze}a

Uslovi
Osim uslova da se zainteresovana osoba nalazi na evidenciji nezaposlenih, {to }e dokazati uputnicom biroa iz op}ine u kojoj stanuje, potrebno je jo{ dostaviti i ovjerenu kopiju li~ne karte, potvrdu CIPS-a i kopiju broja `irora~una. Mjese~na naknada radnicima koji budu anga`ovani u javnim radovima ~i{}enja zapu{tenih zelenih povr{ina u Parku je 600 KM, {to obuhvata naknadu za rad, prevoz i topli obrok, a anga`ovano lice i dalje ostaje na evidenciji biroa. ljavanje trebao biti potpisan u naredna dva-tri dana. - Tada }emo ste}i pravne mogu}nosti zapo{ljavanja radnika. Tra`ili smo 50 ljudi, a da li }e nam to biti odobreno, vi dje}emo pre ma odlu ci Slu`be, istakao je Babi}. Kada je u pitanju Park, interesovanje gra|ana sa evidencije Biroa za zapo{ljavanje od ranih jutarnjih sati je dosta veliko i o~ekuje se da }e tra`eni broj radnika biti anga`ovan ve} do kraja sedmice.
J. M.

Sastanak u Op}ini Novi Grad

Donacija Op}ine Centar

KCUS dobio aparat za hemodijalizu
U prostorijama Klini~kog centra, na~elnik Op}ine Centar D`evad Be}irevi} i generalni direktor KCUS-a prof. dr. Faris Gavrankapetanovi} potpisali su ugovor o donaciji aparata za hemodijalizu ovoj ustanovi, za {ta je Op}ina izdvojila 30.000 KM. Prof. dr. Gavrankapetanovi} je izrazio zahvalnost na~elniku Be}irevi}u, kao i pomo}niku na~elnika za rad, zdravstvo i socijalna pitanja Osmi Babi}u {to prepoznaju potrebe zdravstva i konstantno poma`u rad KCUS-a. - Centar je u 2010. godini zajedno sa Novim Sarajevom donirao jedan aparat za hemodijalizu i tad smo obe}ali kupovinu jo{ jednog, kazao je Be}irevi}.

Projekti sa socijalnom dimenzijom

Kreditiranje nezaposlenih

POLJOPRIVREDNIKA
S ciljem unapre|enja poljoprivrede u Novom Gradu, u Op}ini je odr`an sastanak predstavnika Bosna Bank International d.d, Op}ine i individualnih poljoprivrednih proizvo|a~a. Na sastanku je razmatrana mogu}nost pru`anja bankarskih usluga s ciljem unapre|enja poljoprivrede i ruralnog poduzetni{tva. - Finansiranja su usmjerena na projekte iz oblasti poljoprivrede koji imaju jaku socijalnu dimenziju i koji trebaju da rezultira ju ve}im za po{ lja va njem, odr`ivim povratkom izbjeglica i raseljenih osoba u njihove domove kao i ukupnim pobolj{anjem `ivotnog standarda ove populacije, kazala je Ned`ida Bu~o, direktorica BBI-ja. Prema rije~ima Tajiba Delali}a, pomo}nika op}inskog na~elnika za privredu, obrazovanje, kulturu, sport i informisanje, u bud`etu Op}ine Novi Grad za podsticaj poljoprivredne proizvodnje planirano je 200 hiljada maraka. - Navedena sredstva planirana su za nabavku plastenika, organizovanje sajma p~elarstva i ljekobilja, za razne edukacije iz oblasti poljoprivrede, nagrade najboljim farmerima i drugog, istakao je Delali}.
S. Hu.

Op}ina Centar je u pro{loj godini bila najve}i pojedina~ni donator te zdravstvene ustanove kada je za nabavku medicinskih aparata i opreme izdvojila 250.000 KM.

U ovoj godini za KCUS je u bud`etu planirano 180.000 KM, namijenjenih klinikama za hemodijalizu, maksilofacijalnu hirurgiju i plu}ne bolesti.

24 SARAJEVSKA HRONIKA
Podr{ka Op}ine Ilid`a sportistima Odr`an sastanak o azilu za pse

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Gradnja u Rakovici

JE NEUPITNA
Prijem za ~lanice rukometnog kluba

Planirani zavr{etak izgradnje skloni{ta, a to je po~etak jula, sasvim je realan
U Op}ini Novi Grad ju~er je odr`an jo{ jedan sastanak vezan za izgradnju skloni{ta napu{tenim `ivotinjama, u sklopu Kampusa Terapijske zajednice KS-a u Rakovici. - Na sastanku su bili prisutni predstavnici op}ina Novi Grad i Ilid`a, Gradske uprave i Kampusa. Usagla{en je tekst sporazuma, tako da vi{e nema nikakvih prepreka i realizacija projekta je neupitna, kazao nam je savjetnik na~elnika Ilid`e Sead Arslanagi}. Prema rije~ima Tajiba Delali}a, pomo}nika na~elnika za privredu, kulturu, sport i in for mi ra nje Op}ine No vi Grad, dogovoreno je da sve zemlji{te pre|e na Kampus. - Nema ve}ih izmjena kada je u pitanju realizacija projekta. Novina je ta da }e zemlji{te povr{ine oko 18 duluma pre}i na Kam pus. Ta ko|er, radna grupa koja je odr`ala sastanak ustvrdila je da smo iza{li iz svih nedoumi-

Rukometnom klubu
Za plasman u Premijer ligu BiH, `enski rukometni klub Hrasnica je od v.d. na~elnika Memi}a dobio 2.000 KM
Iako postoji samo tri godine, `enski rukometni klub Hrasnica je uspio da se plasira u elitnu Premijer ligu BiH, pa je tim povodom ju~er organizovan prijem kod v.d. na~elnika Op}ine Ilid`a Senaida Memi}a. Ovom prilikom je klubu uru~ena donacija od 2.000 KM, kao skromna nagrada za postignute rezultate. - Vi ste najbolji dokaz da se radom mo`e posti}i sve, pa zato Op}ina mora biti servis koji }e zajedno sa vama raditi za va{e nove uspjehe. Imate na{e puno povjerenje i pomo} koju }emo vam ukazati u svakoj prilici. Ho}emo da vi budete na{ ponos i neprocje-

uru~ena donacija
njivo blago i prvi me|u najboljima, kazao je Memi}. Trener kluba, Fuad Lokvan~i}, zajedno sa svojim vrijednim rukometa{icama, zahvalo je na~elniku, uz obe}anje da }e nastaviti postizati uspjehe. - Uspjeli smo ostvariti svoj cilj, plasman u Premijer ligu. @elja nam je da u ovoj godini budemo pri vrhu tabele i osvojimo neko od prva ~etiri mjesta. To mo`emo posti}i sa ovim igra~kim kadrom, uz nova poja~anja koja }e se vjerovatno desiti. Nadamo se da }e podr{ka klubu od Op}ine biti adekvatna rezultatima koje posti`emo, kaZ. T. zao je Lokvan~i}.

Gra|ani o~ekuju rje{enje problema lutalica

ca koje smo imali, pojasnio je Delali}, te dodao kako je na sastanku istaknuto da je {to hitnije potrebno krenuti u realizaciju projekta. - Ra dnu gru pu ~ine stru~njaci koji su napravili plan budu}ih aktivnosti. Realizacija projekta treba po~eti {to prije zbog gra|ana koji od nas o~ekuju odre|ene korake u rje{avanju ovog proble-

ma. Mi ni do sada nismo gubili vrijeme i u me|uvremenu smo realizovali odre|ene aktivnosti, istakao je Delali}. S obzirom na to da su rije{ene najve}e proceduralne pote{ko}e, Delali} je kazao kako je planirani zavr{etak izgradnje azila za pse, a to je do po~etka jula, sasvim realan.
S. Hu.

Spomenik mira poginulim vojnicima u Barama

Zadatak za
akademika Gali}a
Poslije Maribora, Sarajevo }e biti jedini grad sa ovim obilje`jem u Evropi • Prezentacija Aleje veterana
Na osnovu ~lana 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj: 49/05), premijer Unsko-sanskog kantona objavljuje:

PONI[TAVANJE JAVNOG OGLASA
za prijem namje{tenika na neodre|eno vrijeme administrator i koordinator odnosa s javno{}u - 2 (dva) izvr{ioca u kabinetu premijera Unsko-sanskog kantona. Poni{tava se javni oglas objavljen 12. 4. 2011. godine u dnevnim novinama "NEZAVISNE NOVINE", "SAN" i "OSLOBO\ENJE".

Na osnovu ~lana 70. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH ("Sl. novine Federacije BiH", broj: 35/05), premijer Unsko-sanskog kantona objavljuje

PONI[TAVANJE KONKURSA
za prijem {efa kabineta na neodre|eno vrijeme u kabinetu premijera Unsko-sanskog kantona. Poni{tava se konkurs objavljen 12. 4. 2011. godine u dnevnim novinama "NEZAVISNE NOVINE", "SAN" i "OSLOBO\ENJE".

U komemorativnom centru gradskog groblja Bare danas }e biti prezentovan me|unarodni projekt, ta~nije plan izgradnje spomenikapoginulimvojnicima u periodima 1941 - 1945. i 1992 - 1995. godina. Predstavljanju planaprisustvova}ekantonalni ministri prostornog ure|enja i za{titeokoli{aAbidJusi} i za bora~ka pitanja Ned`ad Ajnad`i}, te direktor KJKP Pokop Nuko Grebovi}. Kako nam je ju~er kazaoGrebovi}, sredstva za gradnju osigura}e zajedno preduze}e na ~ijem je ~elu i dva ministarstva KS-a. - Ministar Jusi} i ja smo prisustvovali otvaranju spomenika ovog tipa u Mariboru, a zadu`i}emo akademskog kipara Vinka Gali}a da nam ponudi idejno rje{enje za ovaj koji }emo graditi u Barama, istakao je Grebovi}. Prema rije~ima direktora KJKP Pokop, ovo preduze}e

Kona~ni izgled Aleje veterana na Vlakovu

Grebovi}: Izrada idejnog rje{enja

}e danas prezentovati i druge projekte ~ija je realizacija u toku, a me|u kojima je i Aleja veterana koja se gradi na Vlako vu. Nje na ma ke ta bi}e izlo`ena u Barama. - Dosta toga je ura|eno, pa se nadam da }emo Aleju otvoriti do kraja godine, a tu je jo{ i krematorij, ure|enje 40.000 kvadrata zemlje na Vlakovu, pro{irenje parkinga..., dodao J. M. je Grebovi}.

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SARAJEVSKA HRONIKA 25

Ministar Sendi} o podsticajima u poljoprivrednoj proizvodnji

Za ulaganja
vi{e od polovine
Sendi}: Predavanje zahtjeva u Foto: S. GUBELI] zgradi Kantona

DE@URNI TELEFON

276-982

VA@NIJI TELEFONI

bud`etskih sredstava
mo gu pre da ti zah tjev na obrascu koji se dobija u zgradi Kantona. - Izdvajanje od 3,6 miliona ma ra ka je ne dos ta tno, ali treba gledati strukturu cijelog bud`eta Mi nis tar stva pri vre de, ~iji je iznos 9,2 miliona KM, uz milion odobren od Ra zvoj ne ban ke FBiH. Tu su i indirektna ulaga nja u po ljo pri vre du, pa smo za Veterinarsku stanicu osi gu ra li 580.000 ma ra ka, za pretvaranje zemlji{ta u poljoprivredno 560.000 KM, a za za{titu vodotoka u Kantonu Sarajevo 246.600 maraka. To zajedno sa direktnim ulaganjima prelazi 50 posto na {eg bud`eta, is ta kao je Sendi}. Uz zahtjev za odobrenje pod sti ca ja, za in te re so va ni gra|ani trebaju predati dokumentaciju propisanu Zakonom o nov~anim podsticajima u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji u KS-u.
J. M.

Nakon {to je kantonalna Vlada usvojila odluku da se za podsticaje poljoprivrednim proizvo|a~ima u ovoj godini izdvoji 3,6 miliona maraka, ministar privrede Rusmir Sendi} za Oslobo|enje ka`e kako su samom odlukom definisane vrste podsticaja po jedinici mjere, te da proizvo|a~i

Jednokratna pomo} za RVI

Pred zgradom Kantona

Uni{tena gredica sa cvije}em
Zalaganja KJKP Park da akcijom sadnje sezonskog cvije}a uljep{a grad kako bi tokom ljeta i jeseni gra|ani u`ivali u hortikulturnimljepotama i zelenilu, ponovo su ote`ana nemarnim i neprimjerenim odnosom pojedinaca koji uni{tavaju sve ono {to se uradi, ka`u u ovom preduze}u. U utorak su u parku izme|u zgrade Kantona i Doma sindikata ure|ene dvije cvjetne gredice u arlama i posa|eni kadifice, ukrasno grmlje i drve}e. - Gredica nije opstala ni jedan dan, jer su se tokom no}i nepoznati po~inioci potrudili da dekoraciju uni{te i otu|e sadnicu ukrasne ti se. Osim {to su je

Kova~evi} i Re{o uru~ili jednokratne donacije

Vra}eno povjerenje Op}ine Centar
U velikoj sali Op}ine Centar ju~er je uprili~en susret op}inskih ~elnika sa 75 ~lanova Udru`enja ratnih vojnih invalida Centra. Tom prilikom su predsjedavaju}i Op}inskog vije}aSlavenKova~evi} i dopredsjedavaju}i Kenan Re{o uru~ili ratnimvojniminvalidima, koji su u statusu socijalne potrebe, jednokratne nov~ane donacije Op}ine od po stotinu maraka. Kova~evi}je izraziozadovoljstvo{to se ponovonastavljasaradnja Op}ine i Udru`enja RVI Centar. Pri tome je podsjetio da je nakonzastoja u finansiranjurada Udru`enja RVI, Op}insko vije}eodlu~ilo da im odobriisplatusredstava. Naime, po zaklju~ku OV-a od februara, izvr{ena je revizijaposlovanja i izabranonovo rukovodstvo Udru`enja ratnih invalida Op}ine Centar. Za`eljev{i novom rukovodstvu uspje{an rad, Kova~evi} je istakao da je u~injen niz koraka u vra}anju povjerenja izme|u Op}ine i Udru`enja te da ovajsusretsimboli~no~iniprekretnicu u saradnjilokalnezajednice i ove populacije, koja}e ubudu}ebitisadr`ajna i zasnovana na partnerskim odnosima. Ned`ad [krijelj, predsjednik Udru`enja, u ime ~lanova, zahvalio je Op}ini, na~elniku D`evaduBe}irevi}u, Kova~evi}u i vije}nicima {to su omogu}ili nastavak pru`anja pomo}i te izrazio uvjerenje u budu}u doS. Hu. bru saradnju.

I{~upana sadnica tise, cvije}e uga`eno

otu|ili, posa|eno cvije}e je uga`eno i polomljeno, kazala nam je Aldijana Hamza, stru~ni saradnik za informisanje u KJKP Park. Planirane aktivnosti se nastavljaju, a iz Parka apeluju na gra|ane da ~uvaju zelenilo i prirodu jer zajedni~kim anga`manom javno dobro mo`emo o~uvati.

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Uprava za inspekcijske poslove KS 033/770 100 (od 8 do 16 sati) 061/252 252 (od 14 do 22 sata) Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

Isklju~enja struje
Odr`avanje postrojenja moglo bi dovesti do prekida u napajanju strujom trafopodru~ja: od 9 do 15 sati Zabr|e 5, Velika aleja, Sarajevoputevi, Podlugovi 2, Ilovice i Gornja Miso~a, a od 8 do 17 Mahmutovac. Od 10 do 11.30 sati bez struje }e biti Hrasno soliter 10, od 11.30 do 13 Srebreni~ka 3, a od 13.15 do 15 sati Hrasno soliter 14.
kom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dor tmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stut tgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~et vrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 10, 14.30 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg Novi petkom u 11 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bo-

PORODILI[TA

4 7

DJEVOJ^ICE DJE^AKA
9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i pra znika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i pra znika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i pra znika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i pra znikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

AVIONI Polasci:
Beograd 6.30 i 16.35, Zagreb 6.30 i 16.15, Cirih 7.30, Be~ 7.35 i 14.55, Amsterdam 9.50, Minhen 12.55, Keln 13.20, Istanbul 14.25 i 19, Ljubljana 14.35, Budimpe{ta 14.50, Frankfurt 15, Ankona 17.55, Riga 19.15

Dolasci:
Istanbul 8.50 i 13.25, Ankona 10.25, Beograd 11.25 i 21.55, Minhen 12.15, Keln 12.50, Be~ 14.10 i 21.35, Ljubljana 14.05, Amsterdam 15.30, Zagreb 15.45 i 22, Riga 18.35, Frankfurt 21

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Roterdam, Amsterdam, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Den Hag utor-

sanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u

26

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SREDI[NJA BOSNA /SREDNJOBOSANSKI KANTON TRAVNIK Ministarstvo zdravstva i socijalne politike

~etvrtak, 26. maj 2011. godine
Na osnovu ~lana 29. Uredbe sa zakonskom snagom o ustanovama ("Slu`beni list RBiH¨ br.6/92; 8/93; 13/94), ~lana 42. Pravila JU Centar za kulturu¨Sarajevo¨, a u vezi sa Odlukom Upravnog odbora o raspisivanju konkursa za izbor i imenovanje direktora JU Centar za kulturu¨Sarajevo¨(br. 167/11 od 24.5.2011. godine), Upravni odbor Javne ustanove Centar za kulturu¨Sarajevo¨raspisuje

OSLOBO\ENJE

J AV N I K O N K U R S
ZA IZBOR I IMENOVANJE DIREKTORA 1. Opis pozicije Direktor JU Centar za kulturu¨Sarajevo¨ - Organizuje i rukovodi radom i poslovanjem JU Centar za kulturu¨Sarajevo¨(u daljem tekstu: Ustanova) - zastupa i predstavlja Ustanovu - predla`e unutra{nju organizaciju i sistematizaciju poslova - podnosi Upravnom odboru Ustanove izvje{taje o finansijskom poslovanju Ustanove - odlu~uje o pravima i obavezama zaposlenika - stara se o ostvarivanju javnosti rada Ustanove - vr{i i druge poslove koji su mu zakonom, podzakonskim propisima, Pravilima Ustanove i drugim propisima stavljeni u nadle`nost Direktor se imenuje na vrijeme od 4 (~etiri) godine, a isto lice mo`e biti ponovo izabrano za direktora na na~in i po proceduri propisanoj Zakonom i Pravilima Ustanove. 2. Op{ti i posebni uslovi Kandidat za poziciju direktora Ustanove mora ispunjavati sljede}e uslove: a) Op{ti uslovi: da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine da je stariji od 18 godina, ali ne stariji od 65 godina da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova za koje se kandiduje da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak da nije osu|ivan za krivi~no djelo da nije ka`njavan iz oblasti privrednog prestupa i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poziva, djelatnosti ili du`nosti za koju se kandiduje da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini u periodu od tri godine prije dana objavljivanja konkursa da se na njega ne odnosi ~lan IX.1. Ustava Bosne i Hercegovine da nije na funkciji u jednoj od politi~kih stranaka da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{nih funkcija ili savjetnik u institucijama vlasti BiH koji podlije`u sukobu interesa propisanih Zakonom o sukobu interesa (¨Slu`beni glasnik BiH¨ br.16/02, 14/03, 12/04, 63/08). da ima visoku stru~nu spremu (VSS), VII stepen, dru{tvenog smjera da ima najmanje tri godine radnog iskustva na rukovodnim poslovima u kulturi poznavanje rada na ra~unaru poznavanje jednog stranog jezika dugogodi{nja prisutnost u kulturnim projektima da predlo`i program rada - biznis-plan za naredni ~etvorogodi{nji period Ustanove da posjeduje organizacione sposobnosti, sposobnost savjesnog i odgovornog obavljanja poslova, te odlu~nog i nepristrasnog dono{enja odluka, kao i dobre rezultate rada ostvarene u prethodnom radnom anga`manu

Broj: 03-37-562/10-5 Dana:20.5.2011. godine Na osnovu ~lanka 8 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. novine Federacije BiH broj 34/03), ~lanka 102 Zakona o zdravstvenom osiguranju (Sl. novine Federacije BiH broj 30/97, 7/02 i 7/08), a u postupku imenovanja, odnosno nominiranja na poziciju ~lana Upravnog vije}a Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Kantona sredi{nja Bosna raspisuje

J AV N I O G L A S
za izbor i imenovanje kandidata na poziciju ~lana upravnog vije}a Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine iz Kantona sredi{nja Bosna kao suosniva~a

I

Objavljuje se javni oglas za izbor kandidata u Upravnom vije}u Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine iz Kantona sredi{nja Bosna - jedan ~lan.

II OPIS POZICIJE ^LANA UPRAVNOG VIJE]A Opis pozicije (djelokrug rada) Upravnog vije}a Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH reguliran je ~lankom 104. Zakona o zdravstvenom osiguranju (Sl. novine FBiH broj 30/97, 7/02 i 70/08). III MANDAT Mandat ~lana u Upravnom vije}u traje ~etiri (4) godine uz mogu}nost ponovnog imenovanja. IV UVJETI Kandidat za ~lana Upravnog vije}a Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH du`an je ispunjavati uvjete iz Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. novine Federacije BiH broj 12/03 i 34/03), Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH (Sl. glasnik BiH br. 16/02) i Odluke o kriterijima i imenovanjima u upravna vije}a u oblasti zdravstva (Sl. novine Federacije BiH br. 45/04, 33/10 i 59/10) i to slijede}e: a) op}i uvjeti: - da je stariji od 18 godina - da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat stegovne mjere na bilo kojoj razini u Bosni i Hercegovini (bilo na razini dr`ave ili entiteta) u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije - da se na njega ne odnosi ~lanak IX. 1. Ustava Bosne i Hercegovine - da ispunjava uvjete propisane Zakonom o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH (Sl. glasnik BiH br. 13/02) - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine - da nema privatni i financijski interes u Zavodu u ~iji se upravni odbor kandidira, - da nije osu|ivan za krivi~no djelo nespojivo sa du`no{}u u upravnom vije}u Zavoda, - da nije direktor zdravstvene ustanove, odnosno Zavoda, - da nije ~lan ni u jednom upravnom, odnosno nadzornom vije}u ustanove, odnosno gospodarskog dru{tva sa ve}inskim dr`avnim kapitalom, b) posebni uvjeti: - da ima zavr{en VII stupanj stru~ne spreme: pravnog, ekonomskog, tehni~kog ili zdravstvenog usmjerenja, - da ima najmanje pet godina radnog iskustva u poslovima svog stru~nog naziva, - da ima stru~no znanje iz djelatnosti Zavoda, te da je upu}en u sadr`aj i na~in njegovog rada. V DOKAZI Kandidat za ~lana Upravnog vije}a du`an je, uz prijavu na ovaj oglas koja sadr`i kra}i `ivotopis, adresu i kontakt-telefon, prilo`iti originalne dokumente ili ovjerene fotokopije dokumenata kao dokaz o ispunjavanju op}ih i posebnih uvjeta tra`enim ovim oglasom i to: - izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od {est mjeseci); - uvjerenje od poslodavca da nije otpu{ten iz slu`be kao rezultat stegovne mjere u periodu od tri godine prije objavljivanja oglasa; - ovjerena izjava kandidata da se na njega ne odnosi ~lanak IX. 1. Ustava BiH; - ovjerenu izjavu kandidata da ispunjava uvjete propisane Zakonom o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH; - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od {est mjeseci); - uvjerenje da nije osu|ivan za krivi~no djelo nespojivo s du`no{}u u upravnom vije}u Zavoda (ne starije od {est mjeseci); - diploma o zavr{enom VII stupnju stru~ne spreme pravnog, ekonomskog, tehni~kog ili zdravstvenog usmjerenja; - dokaz o radnom iskustvu u poslovima svog stru~nog naziva. Prijave sa tra`enim dokumentima se dostavljaju osobno ili po{tom preporu~eno sa naznakom:“PRIJAVA NA JAVNI OGLAS ZA IZBOR I IMENOVANJE KANDIDATA ZA ^LANA UPRAVNOG VIJE]A ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE I REOSIGURANJE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE - NE OTVARAJ“ na slijede}u adresu: Ministarstvo zdravstva i socijalne politike KSB - Povjerenstvo za izbor, Stani~na 43, Travnik. Prijava koja ne sadr`i propisano iz ovog oglasa, kao i prijava podnesena istekom roka utvr|enog u ovom oglasu, odbacit }e se kao nepotpuna, odnosno neblagovremena, te se kao takva ne}e razmatrati. Sa kandidatima koji u|u u u`i izbor Povjerenstvo }e obaviti intervju. VI OSTALO Oglas ostaje otvoren (15) petnaest dana od posljednjeg objavljivanja ovog oglasa, a isti }e biti objavljen u „Slu`benim novinama Federacije BiH“, dnevnim novinama „Oslobo|enje“. MINISTAR @eljko Lon~ar, dipl. ecc.

b) Posebni uslovi: -

3. Potrebna dokumentacija Uz prijavu za izbor i imenovanje direktora, koja treba da sadr`i kra}u biografiju, adresu i kontakt-telefon, kandidati su du`ni prilo`iti sljede}u dokumentaciju: - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) - izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne starije od 6 mjeseci) - uvjerenje o op}oj zdravstvenoj sposobnosti izdato od nadle`ne zdravstvene ustanove (ne starije od 6 mjeseci) dostavlja izabrani kandidat - ovjerenu kopiju diplome kao dokaz ispunjavanja uslova stepena i vrste stru~ne spreme - uvjerenje o radnom sta`u i potrebnom radnom iskustvu na rukovodnim poslovima - preporuku ranijeg poslodavca, rukovodioca ili lica ili organa koji vr{i imenovanje - uvjerenje nadle`nog suda da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 3 mjeseca) - uvjerenje da nije osu|ivan za krivi~no djelo izdato od nadle`nog MUP-a (ne starije od 3 mjeseca) - uvjerenje da nije osu|ivan za privredni prestup i da mu nije izre~ena za{titna mjera zabrane vr{enja poziva, djelatnosti ili du`nosti izdato od nadle`nog op}inskog suda (ne starije od 3 mjeseca) - ovjerenu izjavu da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u BiH, u periodu od tri godine prije objavljivanja upra`njene pozicije - ovjerenu izjavu da se na njega ne odnosi ~lan IX. 1. Ustava Bosne i Hercegovine - ovjerenu izjavu da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine - ovjerenu izjavu da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{nih funkcija ili savjetnik u institucijama BiH u smislu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine (¨Slu`beni glasnik BiH¨ br. 16/02, 14/03, 12/04). Dokumenti koji se prila`u uz prijavu moraju biti originali ili ovjerene kopije. 4. Ostale napomene Rok za podno{enje prijava je 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja ovog konkursa. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Svi kandidati koji ispune formalne uslove konkursa i u|u u u`i izbor bit }e pozvani na intervju. Izbor kandidata izvr{it }e se u roku od 30 (trideset) dana od dana okon~anja konkursa. Kandidati }e biti pismeno obavije{teni o ishodu konkursa. Prijave sa potrebnom dokumentacijom dostaviti li~no ili preporu~eno putem po{te na adresu: JU Centar za kulturu¨Sarajevo¨ Ulica Jeli}a 1 71000 Sarajevo sa naznakom na koverti ¨Prijava na konkurs za izbor i imenovanje direktora JU Centar za kulturu¨Sarajevo¨¨ - ¨NE OTVARATI¨

United Nations Development Programme

REQUEST FOR QUOTATION BIH/RFQ/075/11 Facilitation of wood biomass marketing and promotional activities within B&H

Bosnia and Herzegovina

The UNDP Bosnia and Herzegovina is seeking for a qualified vendor to develop proposals and methodologies on promotional activities for BiH biomass stakeholders. The activities encompass planning, organization and implementation of a biomass workshop(s) bringing together different array of stakeholders and prominent presenters. The tasks include development of an Activity plan for biomass awareness raising across country including suggestion on events, design of promotional materials and campaign strategy as well as implementation of suggested activities .All companies that are interested in and registered for the provision such services are invited to obtain bidding documents and to submit their bid for the mentioned services. Bidding documents can be obtained every working day from 08:30 to 17:00 hours, from 25th of May 2011 at UNDP Reception or upon request through E-mail to: registry@undp.ba. Note: Request for BIH/RFQ/075/11 documents. More info is available at http://www.undp.ba under Procurement.

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA
Sve~ana akademija

27

Nu{i} nakon 23 godine ponovo u Sarajevu

Oma` komediografu
NP Sarajevo ove godine obilje`ava 90 godina postojanja, a Branislav Nu{i} je bio prvi direktor
Prvi put nakon rata, Narodno pozori{te Sarajevo postavilo je na scenu jedan od brojnih i svevremenih Nu{i}evih komada. Rije~ je o predstavi “O`alo{}ena porodica“, koju po tekstu ovog velikog komediografa re`ira Ahmed Imamovi}. Dramaturgiju je uradila Aida Pilav, scenograf je Josip Lovrenovi}, a kostimografkinja Vanja Popovi}. Premijera je zakazana za sutra u 19.30 sati, a na ju~era{njoj konferenciji za novinare direktor teatra Gradimir Gojer naglasio je da su se odlu~ili za Nu{i}ev komad zbog toga {to ove godine obilje`avaju 90 godina postojanja Pozori{ta, a Nu{i} je bio prvi direktor ove kulturne ustanove. Podsjetio je da su davne 1921. igrani njegovi “Protekcija“ i “Svet“ a , da je 1988. sa “Gospo|om ministarkom“ Nu{i} posljednji put kro~io na sarajevsku scenu. Direktor Drame NP-a Sarajevo Ermin Sijamija istakao je da je “O`alo{}ena porodica“ ~etvrta ovogodi{nja dramska premijera: - Tek st je kom ple ksan i te`ak, ali glumci su radili sa velikim `arom. Niko od njih, osim Nisvete Omerba{i}, nije se do sada susreo sa Nu{i}em na sceni. O svom prvom iskustvu ra-

U listopadu }e biti organiziran i znanstveni skup

Foto: S. GUBELI]

400 godina Nauka

krstjanskog
Sa ju~era{nje konferencije za novinare
Foto: D. ]UMUROVI]

Bijeg od politike
- Mi nudimo bijeg od politike. Uprkos svim aktuelnim pri~ama, kada }emo u}i u EU, o referendumima, vjerona uka ma i sve mu ono me {to je dne vna po li ti ka, “O`alo{}ena porodica“ donosi vje~nu pri~u o ljudskoj pohlepi, licemjerju, bezobrazluku, ali istovremeno i o ljubavi. Zaboravili smo na svijet obi~nog ~ovjeka i njegovu potrebu da se zabavi. Zato smo napravili predstavu koja se de{ava tu i svagda, a uz sve to }e nasmijati i zabaviti publiku, kazala je glumica Vedrana Seksan. da u teatru govorio je, ina~e filmski redatelj Imamovi}, dok je dramaturginja Pilav istakla da je proces rada bio spontan i lagan: - Nu{i}ev tekst prenijeli smo dosljedno na scenu. Ispo{tovali smo njegov jezik, ~ak i Nu{i}evu leksiku na ekavici. Bujicu smijeha, ali i sliku karaktera Nu{i}evih likova iznijet }e gluma~ka ekipa: Aleksandar Seksan, Mirvad Kuri}, Sead Pandur, Sanela Pepeljak, Ermin Sijamija, Alen Muratovi}, Aldin Omerovi}, Medi ha Mu sli ovi}, Amra Ka pid`i}, Vedrana Seksan, Nisveta Omerba{i} i Alma Terzi}.
Mr. S.

10. festival bh. drame Zenica

Odigrane tri

predstave
Petog dana festivala odigrane su dvije predstave u takmi~arskom dijelu programa: “Dvojica na mostu“ Seada Trhulja u re`iji Alena Drljevi}a iz Narodnog pozori{ta Sarajevo i “Bizarno“ @eljka Huba~a u re`iji Petra Kaukova iz BNP-a Zenica. U prate}em dijelu programa bila je promocija izdava~ke djelatnosti Narodnog pozori{ta Beograd i promocija knjige “Odzvoni“ Gradimira Gojera. Po zavr{etku predstave “Bizarno“ posjetite, lji su imali priliku da u~estvuju u diskusiji sa glumcima i autorom teksta za okruglim stolom. Tokom razgovora bilo je rije~i o radu sa rediteljem, za kojeg glumci imaju samo rije~i hvale i sa kojim bi u budu}nosti voljeli opet sara|ivati. Sino} je na programu bila predstava “KukaIz predstave “Dvojica na mostu“

U dvorani sv. Franje u Me|unarodnom franjeva~kom studentskom centru na Kova~i}ima (Zagreba~ka br. 18) ve~eras }e s po~etkom u 19 sati biti odr`ana sve~ana akademija u povodu 400. obljetnice prve tiskane knjige na narodnom jeziku u BiH „Nauk krstjanski za narod slovinski“ fra Matije Divkovi}a, koju je ovaj znameniti bosanski franjevac tiskao u Veneciji 1611. godine. “Ovajdoga|ajozna~avapo~etak povijesti tiskane knjige u BiH i zacijelo je od velike va`nosti ne samo za povijest bosanskih franjevaca ve} i uop}e za cjelokupnu bh. kulturnu povijest“ kazao nam je fra , Drago Boji}, tajnik Vije}a za znanstveno-kulturnu djelatnost, izdava{tvo i komunikacije Franjeva~ke provincije Bosne Srebrene, dodaju}i da je fra Matija Divkovi} „utemeljitelj bosanske franjeva~ke knji`evnosti ali i cjelokupneknji`evnosti BiH. U svojim je djelimanjegovao ~isti narodni jezik, a {tampao ih je isklju~ivo narodnim pismom - bosan~icom, bosanskom varijantom }irilice. Zbog toga je osobno i{ao u Veneciju kako bi nadzirao izlijevanje bosani~nih slova i kontrolirao tiskanje. Njegov knji`evni rad je za ono vrijeme vrlo bogat i raznovrstan, on prelazi

vjerske i religiozno-didakti~ke granice i uklju~uje se u tokove narodno-prosvjetiteljske tradicije, a posjeduje i knji`evne kvalitete. Njegova djela odigrala su nemjerljivu ulogu u procesima oblikovanja i standardiziranja svih jezika {tokavskoga narje~ja: hrvatskoga, srpskoga, bosanskoga i crnogorskoga.“ Ovaj zna~ajni jubilej Franjeva~ka provincija obilje`it }e razli~itim manifestacijama na provincijskoj i na lokalnim razinama, a od fra Marijana Karaule, vikara Provincije, saznajemo, me|u ostalim, da }e u listopadu biti organiziran i znanstveni skup, a bit }e tiskana i dva fra Matijina djela. Na sve~anoj akademiji, odr`ava se pod visokim pokroviteljstvom ~lana Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a, prisutne }e pozdraviti provincijal fra Lovro Gavran, dok }e knji`evnik i publicista Ivan Lovrenovi} imati izlaganje pod nazivom „O suvremenom zna~enju fra Matije Divkovi}a“ glumica Gorda, na Boban govorit }e pjesmu „Fra Matija Divkovi} 1611.“ Nikole Mili}evi}a, bit }e predstavljena i po{tanska marka, a u muzi~kom dijelu programa nastupaju Ivica [ari} i dirigent Mario Vu~i}.
An. [.

Premijera u Centru za kulturu Sarajevo

Vrijeme ~ekanja
vi~luk“ autorski projekt Olivera Frlji}a iz Naro, dnog pozori{ta/Narodnog kazali{ta Nepszinhaz iz Subotice (Srbija), a u prate}em dijelu programa prezentacija drama i ispitnih projekata studenata dramaturgije Akademije scenskih umjetnosti Sarajevo, te promocija knjige “Pozori{ni `ivot, `ivot pozori{ta“ Luke Kecmana. ,
Mi. D.

Prvi bh. slavisti~ki kongres
Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, u organizaciji Slavisti~kog komiteta danas po~inje Prvi bh. slavisti~ki kongres u ~ijem }e radu sudjelovati vi{e od 200 slavista iz vi{e od 20 dr`ava svijeta, {to ga ~ini najve}im ikad odr`anim znan stve nim skupom u BiH u oblasti filologije. Na kongresu }e biti tretirana razli~ita slavisti~ka pitanja u do me nu lin gvis ti ke te knji`evnosti i kulturalnih studija. Otvorenje kongresa je predvi|eno s po~etkom u 8.30 sati, kada }e se obratiti predsjedavaju}i Organizacionog odbora prof. Senahid Halilovi}, a pozdravne rije~i }e uputiti i prof. dr. Ivo Kom{i}, dekan Fakulteta, zatim Jerzy Chmielewski, ambasador R Poljske u BiH i akademik dr. D`evad Karahasan.

Na sceni Centra za kulturu Sarajevo u Jeli}evoj ve~eras }e u 20 sati biti odigrana premijerna predstava pod nazivom “Vrijeme ~ekanja“, pre ma dram skom tek stu “^ekaonica“ B. Lije{evi}a i B. Dimitrijevi}a. Predstavlja istinit mozaik dana{njeg `ivljenja mladog ~ovjeka, daje sliku traumati~nog prilago|avanja na nova pravila dru{tvene igre, gdje mlad ~ovjek neprestano ne{to i{~ekuje, treba priliku i nada se. - Ovo }e biti nastojanje da kroz pozori{nu predstavu, vrlo oprezno, razjasnimo i pomognemo mladom ~ovjeku da lak{e i bezbolnije u|e u svijet realnosti, re~eno je na ju~era{njoj konferenciji za novinare. A u predstavi igraju studenti ~etvrte i tre}e godine Akademije

Studenti i glumci o svijetu realnosti

scenskih umjetnosti Sarajevo: Amla Terzimehi}, Adi Hrustemovi}, Ivana Vojinovi} i Edin Avdagi}. Dramaturginja je Asja Krsmanovi}, koreografiju je uradila Jelena Rusjan, za grafi~ki dizajn, svjetlo i ton zadu`en je Re{ad Ha`ibajri}, a izradu lutki Mirjana ^istopoljski. Glumce-animatore obu~io je Mario Drma}. Asistent re`ije je Adis Omerovi}, a “Vrijeme ~ekanja“ re`irala je Jasna Dikli}, umjetni~ki Mr. S. rukovodilac projekta.

Foto: D. ]UMUROVI]

28

SCENA

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

U Bosanskom kulturnom centru

Ponovo zajedno - Jadranka
Stojakovi} i Damir Imamovi}
Publika }e biti u mogu}nosti ~uti poznate pjesme ovo dvoje umjetnika, s tim {to je na koncertu o~ekuju i iznena|enja
Najavljivani i s nestrpljenjem o~ekivani koncert Jadranke Stojakovi} i Damira Imamovi}a pod nazivom „Ponovo zajedno“ u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu po~inje u petak u 20 sati, a na ju~era{njoj konferenciji za novinare sudjelovali su njegovi glavni akteri. Dakle, Jadranka Stojakovi} i Damir Imamovi}, koji }e nakon pet godina zajedno nastupiti na sceni BKC-a. Prvi put su zaje dni~ki kon cert ima li na Ba{~ar{ijskim no}ima. Ovoga puta s Jadrankom Stojakovi} ne}e nastupati i njezini prijatelji iz Japana. „Htjeli su do}i, me|utim desila sa ta katastrofa. Me|utim, mi }emo se dru`iti sa novim mladim ljudima i Damirom“, kazala je ona. Kada je upitana je li ovaj povratak u Sarajevo njezin definitivni povratak, prevladale su emocije i Jadranka Stojakovi} nije mogla zaustaviti suze, jer se ona nakon vi{e od 20 godina `ivota izvan njega vra}a. A {to publika mo`e o~ekivati na koncertu? Poznate pjesme Jadranke Stojakovi} s kojima su odrastale neke ranije generacije. U prvom redu „[to te nema“ , „Sve smo mogli mi“ a koje su ..., prihvatile i sada{nje generacije, a to su pjesme koje su jako dobro prihva}ene i u Japanu. „Inicijativa je zajedni~ka, povod je to {to se ona vra}a u BiH nakon 20 i vi{e godina `ivota u Japanu. Ono {to je izuzetno vrijedno, a {to je bilo i prije pet godina na koncertu, jeste to da }emo raditi jedan presjek i njenog i mog rada. Nadam se da }emo na neki na~in predstaviti i njen i moj rad u jednom dobrom miksu“ kazao je , Damir Imamovi}, koji }e dodati i da su izuzetno interesantni projekti koje je koje je radila Jadranka Stojakovi} u Japanu a o kojima se ovdje malo zna. Najve}i dio koncerta }e biti neka vrsta intrepleja izme|u ovo dvoje umjetnika i to upravo s pjesmama koje su i Jadranki Stojakovi} i Damiru Imamovi}u bitne. I ono {to je tako|er izuzetno zanimljivo i vrijedno jeste pro{irenje njihove suradnje s gostovanjem dvoje izuzetno mladih i vrijednih ljudi. Jedan od njih je Ivan Mihajlovi}, basista benda „Svi na pod!“ iz Beograda, a drugi je Timur Sijari}, mladi saksofonista koji studira u Be~u, ina~e Sarajlija, koji je nedavno imao vrlo zapa`enu turneju od {est koncerata po BiH. On svira kompozicije japanskih kompozitora pa }e njegov nastup u ovom kontekstu biti jo{ interesantniji. Koncert, kojim }e biti obilje`en i mali jubilej - pet godina od prvog zajedni~kog nastupa, ali i Jadrankin povratak u Sarajevo, organizira JU Sarajevo art. Ina~e, ovo dvoje umjetnika upoznali su se u Tokiju 2004. godine, ali joj tada Imamovi} nije rekao da se i on bavi muzikom. To je Jadranka kasnije saznala.
An. [.

Povod koncertu je Jadrankin povratak

Foto: S. GUBELI]

Muzi~ki projekt S.SC iz Gora`da
tveni razvoj, kako oni materijalni, tako i umni i intelektualni pogoni, ali i resursi u nama za proces zdrave i razumne proizvodnje `ivota i odnosa u njemu. Gora`danski alternativni elekShodno tome, S.SC, slijede}i troindustrial eksperimentalni mu- ideju TNS-a (The New Sounda) zi~ki projekt S.SC zavr{io je rad na `eli u dru{tvu turbo-folka, impesvom prvom albumu pod nazivom rijalizma bi“Nitrogeti tihi vrisak, nium Spkao od go heres“ ko, vor i po~eji }e bi ti tak stvaradostupan i nja mikrobes pla tan kosmosa za downlozvuka poad od 6. juje di na ca buma za se be, na na njisnimanje prvog al zavr{io hovoj Mys- Gora`danski S.SC ali i one pace. com i koji se u njemu prona|u. Zvuk je Facebook stranici. S.SC je iz Go- nov zbog toga {to se pojavljuje u ra`da, nekada razvijenog industrij- jednom drugom sistemu, u kojem skog grada u isto~noj Bosni. Ra- su vrijednosti i umjetnost zaboravtnim zvjerstvima industrija je uni- ljeni, ne `ele}i biti zvuk za svakoga, {tena, a sa njom i cjelokupni dru{- ve} za odabranu vrstu publike.

Nitrogenium

v spot Novi Frenkije

Spheres

Chuck Norris u Tuzli
uzlanski reper Frenkie zavr{io je snimanje ~etvrtog spota sa albuma “Protuotrov“ i to za pjesmu “Chuck Norris Rap” . Frenkie se i u ovoj pjesmi u tipi~nom reperskom maniru obra}a dijelu hiphop scene koji nerijetko po~asti i psovkama. Priznaje da je od njega ja~i samo Chuck Norris, ali iz prijete}eg stava tek-

Nicolas Sarkozy i Carla Bruni
Blizak prijatelj francuske predsjedni~ke porodice, Jacques Seguela, koji je na ve~eri 2007. i upoznao Nicolasa Sarkozya s Carlom Bruni, belgijskim je medijima otkrio kako je prinova koju o~ekuju najvjerojatnije sin. - Imam pouzdane informacije da je beba dje~ak, izjavio je Seguela za Le Soir. ^etrdesettrogodi{nja Carla od ranije ima sina Aureliena s biv{im ljubavnikom, pari{kim filozofom Raphaelom Enthovenom, a 56godi{nji Sarkozy ima tri sina iz dva braka.

Dobit }e sina

T

sta nije sigurno kako bi i ovaj superjunak pro{ao u Tuzli. Spot za pjesmu “Chuck Norris Rap” sniman je u Norve{koj, prilikom tamo{nje promocije albuma. Produkciju potpisuje Nino Mini}, a re`iju D`enan Tarak~ija. Uz spot sti`e i mp3 poklon u vidu Kooladeovog remiksa pjesme “Chuck Norris Rap“ .

Muharem Bazdulj
onjic, rodni grad Zuke D`umhura, jedan je od dva-tri bosans ko h e r c e g o v a ~ k a grada koja }e neki smjestiti u Bosnu, a neki pak u Hercegovinu. U `urnalisti~kim dosjetkama se katkad ka`e da je Konjic zapravo onaj veznik, ono “i” u imenu na{e zemlje. Sam D`umhur kao da je preuzeo ne{to od te “dvojnosti“ svog rodnog grada. On pripada i b o s a n s ko h e r c e g o v a ~ ko j knji`evnosti i bosanskohercegova~kom slikarstvu, no tako|er mo`emo re}i i da ponajvi{e pripada samome sebi jer Zuko D`umhur je u na{oj umjetnosti jedinstvena li~nost. Spoj takve artisti~ke svestranosti, neizmjerno bogate i {iroke erudicije, osebujne `ivotne filozofije i skoro paradigmatskog hedonizma se zbilja jako rijetko sre}e. Osim Konjica (u kojem je ro|en 1921, prije 90 godina, dakle, i gdje je po vlastitoj `elji ukopan) i Herceg-Novog (u kojem je umro dvadeset i sedmog decembra 1989. godine), neizostavan grad u D`umhurovoj biografiji je i Beograd. D`umhurov otac Abduselam slu`bovao je, naime, u Beogradu kao imam te je u ovom gradu Zuko `ivio od djetinjstva.

K

@iv duh i bogato srce
Zuko D`umhur (1921-1989), ro|en prije devet decenija, ostao je primjer jedinstvene li~nosti u bosanskohercegova~koj, i ne samo bosanskohercegova~koj umjetnosti. Spoj takve artisti~ke svestranosti, neizmjerno bogate i {iroke erudicije, osebujne `ivotne filozofije i skoro paradigmatskog hedonizma se zbilja jako rijetko sre}e

KUN
Prilog za kulturu, umjetnost i nauku • ^etvrtak, 26. 5. 2011. godine

Godi{njice

Slavna karikatura
U Beogradu se Zuko D`umhur i {kolovao, apsolvirao pravo i studirao na likovnoj akademiji te se najprije proslavio kao karikaturista Politike. Zbog one antologijske karikature na kojoj iza Marxovih le|a na zidu stoji Staljinov portret zavolio ga je, ka`u, i Tito. Zuko se, me|utim, i s Titom {alio. Sa suprugom Vezirom bio je jednom prilikom na ve~eri s Titom i Jovankom Broz. “Znate li Vi, dru`e Tito, {ta je rekla moja majka Vasvija kad ste se Vi o`enili?”, pitao je Zuko Tita. Tito je, naravno, kazao da ne zna. “Neka u ovoj dr`avi ima neko stariji i od Tita!”, rekao je Zuko, a Mar{al se glasno nasmijao. U Beogradu je Zuko D`umhur bio jedan od `ivu}ih gradskih simbola. Poznato je kako je upravo on zaslu`an za ponovno o`ivljavanje legendarne Skadarlije. Prije nego je objavio svoju prvu knjigu, a to je Nekrolog jednoj ~ar{iji, D`umhur je bio ~uven kao slikar i karikaturista, a radio je i kao novinar. Nakon Nekrologa jednoj ~ar{iji uslijedile su i knjige Pisma iz Azije te Hodoljublja, a nakon smrti D`umhurove Svjetlost mu je objavila izabrana djela u sedam tomova. D`umhurova se umjetni~ka svestranost, me|utim, dotakla jo{ nekih medija. Bio je i scenograf te kostimograf, zatim televizijski autor, likovni kriti~ar, a mo`da je jo{ i najva`nije izdvojiti D`umhurov scenaristi~ki rad. On je, naime, napisao scenarije za dva filma koja redovito bivaju uvr{tena u liste

dri} predgovore ina~e nije pisao tako da je ovo svojevrstan izuzetak u njegovoj bibliografiji, jo{ zna~ajniji i znakovitiji znamo li da se zapravo radi o predgovoru za jedan literarni prvenac. Ovako ka`e Andri}: “Prva pomisao koja se javlja pred ovom prozom jeste: da }e autorov stil morati da ima ne{to od njegove crta~ke ve{tine. I ta pomisao ne vara. I ovde linija, gola i tvrda, polazi sa neo~ekivane ta~ke, ide pravo i kruto, ~ini vam se da }e tako i u tom pravcu i}i do unedogled, ali se odjednom negde lomi i neo~ekivano zakre}e kud nikad pomisao ne bi. (…) Ova proza je zaista epigramati~na i bleskovita kao karikatura ili skica iz slikarevog putni~kog bloka. (…) Uzmite je i vi u ruke i ~itajte je! Ona to zaslu`uje. ^itaju}i je, putova}ete po }udljivom redu vo`nje, ali zanimljivim putevima, a za vo|u i nenametljivog tuma~a ima}ete jednog umetnika `ivog duha i bogatog srca.” Da, `iv duh i bogato srce, kako je to genijalno primijetio Andri}, klju~ne su rije~i D`umhurovog umjetni~kog svijeta. Grad zelene brade prvi je tekst, prvi putopis, prve D`umhurove knjige i izvrstan primjer, urnek, D`umhurovog spisateljskog umije}a. D`umhur tu pi{e o Po~itelju, a tekst je uz Andri}ev Na kamenu, u Po~itelju najljep{a posveta tom gradu mrkom i dotrajalom. D`umhurov tekst zapravo je niz skica i misaonih bljesaka, kratka autenti~no d`umhurovska bilje{ka o magi~nom gradu na mrtvoj stra`i mrtvih carevina.

Posljednja mahala Evrope
Nakon ovog prolo{kog zapisa slijedi cijeli niz jednako sjajnih putopisa. Kombiniraju}i ~udesno bogatu erudiciju i stil koji kao da je nastao stapanjem slikarskog talenta i golemog dara usmenog kaziva~a D`umhur pi{e, recimo, o Juksek-kaldrmi, strmom istanbulskom sokaku i posljednjoj mahali Evrope. Putopis ~iji naslov nosi cijela knjiga govori o Istanbulu, a D`umhur ne}e zaobi}i ni primjerice Jedrene ili Jerusalim. S pojavom Zuke D`umhura ovda{nja }e putopisna knji`evnost dobiti jedinstvenog autora, modernog i autenti~nog, pisca koji je i dan danas kad je o putopisima rije~ neprevazi|en. D`umhur je spretan s rije~ima, no dio posebnosti Nekrologa jednog ~ar{iji krije se i u njegovim crte`ima. Andri} je u svom predgovoru zapisao da D`umhurova pore|enja zadivljuju i ljepotom i ta~no{}u te je naveo primjer kad D`umhur uspore|uje starog kalu|era sa ogromnim crnim slovom ispalim iz Biblije. Slikovitost D`umhurovog pera i vje{tina njegovog kista napajaju se sa istog izvora. Sam je uostalom kazao: “Samo se slike dugo pamte, a rije~i ve} sutradan promijene svoj red.”

ANDRI] O PROZI ZUKE D@UMHURA Prva pomisao koja se javlja pred ovom prozom jeste: da }e autorov stil morati da ima ne{to od njegove crta~ke vje{tine. I ta pomisao ne vara. I ovdje linija, gola i tvrda, polazi sa neo~ekivane ta~ke, ide pravo i kruto, ~ini vam se da }e tako i u tom pravcu i}i do unedogled, ali se odjednom negdje lomi i neo~ekivano zakre}e kud nikad pomisao ne bi
najboljih bosanskohercegova~kih filmova svih vremena: Horoskop i Miris dunja. hodoljubac i hedonista. On je vjerovatno jedan i jedini ju`noslovenski umjetnik ~iji `ivot i djelo potvr|uju onu glasovitu gnomu Oscara Wildea: “Svu svoju genijalnost ulo`io sam u `ivot, u djelo sam ulo`io samo talenat.” Pjesmu koju je sam D`umhur ostavio na grobu Hafizovom neko bi mogao donijeti i na Zukin mezar: Nakuc’o se ~a{a, napev’o pesama… Prvo izdanje Nekrologa jednoj ~ar{iji objavila je sarajevska Svjetlost 1958. godine. Na po~etku knjige objavljen je predgovor iz pera Ive Andri}a. An-

Genijalnost i talenat
Ne bismo, me|utim, mnogo pogrije{ili ka`emo li da je Zuko D`umhur iznad svega bio

30

KUN

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

RAZGOVOR: Dr. Vladimir [alamon, direktor manifestacije Bejahad

Kulturom do zajedni{tva
Bejahad postaje srednjoeuropska kulturna scena, a ostaje otvorena kao i do sada za sve dobronamjerne
Jadranka Dizdar
ovod za razgovor s direktorom Bejahada dr. Vladimirom [alamonom je dvanaesto izdanje ove ugledne me|unarodne kulturne manifestacije koja se od 24. do 31. augusta odr`ava u Opatiji. Poznati zagreba~ki lije~nik i humanist, porijeklom iz Sarajeva, koji je pokrenuo i osmislio danas ve} tradicionalnu i jedinstvenu kulturnu scenu simboli~nog naziva (bejahad na hebrejskom zna~i zajedno), za na{ list govori o unapre|enju koncepcije te daljnjoj afirmaciji otvorenosti ove manifestacije koja kroz postignu}a iz kulture i umjetnosti sna`no promovira kulturu dijaloga i razumijevanje me|u ljudima. Razgovor je vo|en neposredno nakon predstavljanja programa Bejahada 2011. u Zagrebu. Zapo~eo je informacijom o medijskom interesu koji je u slu~aju ove kulturne smotre u stalnom usponu. Dan prije, osniva~ i ~elni ~ovjek Bejahada, odgovarao je na pitanja dvadesetak njema~kih novinara u posjetu Hrvatskoj. Sli~no zanimanje ova kulturna scena potaknula je i me|u novinarima iz Italije. - Ove godine prvi put organiziramo srednjoeuropsku kulturnu scenu Bejahad zajedno sa Jevrejima Hrvatske, Srbije, BiH, ali i Jevrejima Austrije, Njema~ke i Italije. U prethodnim godinama posve}ivali smo se isklju~ivo Jevrejima s prostora biv{e Jugoslavije, poku{avaju}i da odr`imo kulturni identitet zajednice koja ima oko 6.000 ~lanova i koja danas `ivi u sedam novonastalih dr`ava. Od ove godine kre}emo s novim konceptom srednjoeuropske kulturne scene za koji vjerujemo da }e nai}i na pozitivne reakcije i da }e se, prije svega, odraziti na kvalitetu prezentiranog programa, ka`e dr. [alamon o ovogodi{njem izdanju Bejahada. • Program Bejahada pokrenuli ste prije jedanaest godina. Za{to ste se odlu~ili formirati ovu kulturnu scenu i kako ocjenjujete dosad postignuto? - Ratom na prostoru biv{e Jugoslavije 1991 - 1995. do{lo je do dezintegracije Jugoslavije, ali i dezintegracije Saveza jevrejskih op{tina Jugoslavije. U pet novonastalih dr`ava formiraju se nove-stare jevrejske zajednice koje su sada malobrojne jer je nemali broj Jevreja napustio prostore ex-Yu i naselio se {irom svijeta. Dijaspora u dijaspori. Tako malobrojne nove zajednice u novonastalim prilikama i nisu komunicirale na nivou koji je do 1991. bio svakodnevica i koji je generacijama izvanredno funkcionirao. Ovakve prilike su bile izuzetno plodno tlo za brzu i nezaustavljivu asimilaciju. Odlu~io sam s grupom prijatelja 1994. godine formirati Bejahad Jevrejsku kulturnu scenu koja bi svake godine u trajanju od sedam dana u prekrasnome ambijentu Jadrana, krajem augusta, uz prvorazredni kulturni program okupljala oko 300 Jevreja biv{e dr`ave, bilo da su ostali da `ive na tom prostoru, bilo da sada `ive {irom svijeta. Osnovni cilj nam je bio ja~anje jevrejskog kulturnog identiteta preostalih Jevreja ex-Yu, kao i motiviranje i mobiliziranje ~lanova zajednice za rad na polju kulture. Prvih 11 godina smo posvetili realizaciji tih ciljeva i danas, kada organiziramo Bejahad 2011, mo`emo re}i da smo uveliko nadma{ili na{a nadanja i da

P

Dr. Vladimir [alamon, direktor Bejahada

- Svi mi koji radimo na realizaciji Bejahada smo volonteri i entuzijasti. • Najavljujete koncept srednjoeuropske kulturne scene koji se u Opatiji na Bejahadu prvi put realizira ove godine, {to ova zamisao uklju~uje? - Danas 2011. godine `elimo napraviti korak dalje i unaprijediti Bejahad u srednjoeuropsku kulturnu scenu koja po~iva na ~etiri stupa: Bejahadu i jevrejskim zajednicama Njema~ke, Austrije i Italije. Stvaramo novu, kvalitetnu mre`u na osnovama kulture koja ima za cilj u prvom redu ja~anje kulturnoga identiteta. Poti~u}i aktivnost, kreativnost i ma{tovitost ~lanova ove “nove porodice“, postigli bismo sa sigurno{}u i nove rezultate bazirane na tekovinama jevrejske tradicije i kulture. Osim gostiju iz spomenutih sredina koji aktivno u~estvuju u programu, u 2011. godini prvi put pozivamo i goste iz Njema~ke, Austrije i Italije da nam se pridru`e i da svi zajedno u`ivamo u svemu onome {to nas tih dana okru`uje u Opatiji. • Bejahad u`iva ugled otvorene kulturne scene, sudionici programa i posjetitelji uglavnom su nejevrejskog porijekla, ho}e li Bejahad u novoj koncepciji i dalje

Prema rije~ima direktora dr. [alamona, program Bejahada 2011 je bogat i raznovrstan. Me|u ostalim, uklju~uje pozori{ne predstave, izlo`be, koncerte, filmske projekcije, predavanja i forume, cjelodnevne programe Be~a i Berlina, te nastupe umjetnika iz Italije. Koncert poznatog zbora Kol Ha Tikva iz Trsta odr`ava se prvog dana manifestacije 24. augusta nave~er, u sklopu programske cjeline Kulturom do zajedni{tva 25. augusta najavljen je Forum o temi Multikulturalnost, u kojem sudjeluju Predrag Matvejevi}, koji }e govoriti o multikulturalnosti Mediterana, o istoj temi ali u kontekstu srednje Europe imat }e izlaganje Beogra|anin koji ve} 40 godina `ivi u Be~u Ivan Ivanji, a o pozitivnim i negativnim aspektima multikulturalnosti BiH govorit }e Rusmir Mahmut}ehaji} iz Sarajeva. “Jerusalem/Sarajevo in-between cities“ naziv je multimedijalnog projekta ~ije su autorice dvije mlade arhitektice iz Toronta, porijeklom iz BiH i Izraela. Ovaj umjetni~ki projekt u Opatiju dolazi 25. augusta iz Sarajeva, gdje se trenutno prikazuje, nakon promocija u Torontu i Londonu. U Opatiji }e 27. augusta nastupiti i Narodno pozori{te iz Sarajeva s izvedbom predstave “Drveni sanduk Tomasa Vulfa“; a na hrvatsku premijeru filma “Miris ki{e na Balkanu“ dolazi re`iser ovog filma, poznati beogradski glumac Ljubi{a Samard`i}. Za projekte s prostora biv{e Jugoslavije natje~aj traje do 15. juna, kada }e se ne{to vi{e znati o izvo|a~ima, do sada je pristiglo vi{e od 20 prijedloga. Iz programa, organizatori izdvajaju i film beogradskog re`isera Marijana Vajde “Vrijeme ti{ine“ o Jorgeu Semprumu, kao i promociju knjige o slavnom zagreba~kom dizajneru Alfredu Palu, koju }e na Bejahadu predstaviti jedan od naj~uvenijih autora dokumentaraca s ovih prostora, Zagrep~anin Bogdan @i`i}, ~iji }e odli~an dokumentarac o Palu tako|er biti prikazan. U okviru Dana Izraela planirani su nastupi umjetnika, predavanja, koncert te projekcija suvremenog izraelskog filma. Me|u slavnim imenima ovogodi{njeg Bejahada je svjetski slavan grafi~ki dizajner Dan Reisinger, prijeklom iz Kanji`e u Vojvodini, koji ve} godinama `ivi u Izraelu. Poznati dizajner bio je gost ove manifestacije pro{le godine, ali iako ove godine ne}e biti u Opatiji, u Opatiju je poslao Bejahadu 2011. predivan dar: idejno rje{enje za plakat koji }e zbog svoje originalnosti i ljepote sigurno biti upam}en. smo etablirali Bejahad kao izuzetnu me|unarodnu scenu na koju svi Jevreji prostora ex-Jugoslavije mogu biti ponosni. Najbolji pokazatelj uspjeha su npr. dugogodi{nja financijska podr{ka UNESCO-a, JOINT-a, Central European Initiative (CEI), Ministarstva kulture Hrvatske i brojnih drugih institucija Europe i Izraela. • Organizirate Bejahad uz svakodnevni posao lije~nika specijalista, ima li u va{em sedmero~lanom timu profesionalaca? biti most ka drugom i druga~ijem kao do sada? - Bejahad poziva sve dobronamjerne da se priklju~e. Pozivamo sve intelektualce i umjetnike koji svojim radom mogu doprinijeti ugledu i radu ove zajednice da nam se priklju~e, a preko medija pozivamo gra|ane Rijeke, Opatije, Kvarnera i cijele Istre, kao i sve goste koji se u tom trenutku na|u u Opatiji, da nam se tako|er pridru`e. To je ono {to `elimo, za razliku od

Sudjeluje i NP iz Sarajeva

nekih drugih, sli~nih manifestacija koje imaju intenciju zatvaranja. Ovakav pristup }emo nastaviti razvijati i u daljnjim aktivnostima. Moram naglasiti da ni u kom slu~aju ne smijemo raditi na jednoj vrsti getoizacije i zatvaranja ili odvajanja. I pored atribucije jevrejski, manifestacija mora biti otvorenog tipa, da na njoj mogu u~estvovati eminentni intelektualci i umjetnici koji nisu Jevreji, ~ijim prisustvom i rezultatima rada aktivnost kulturne scene postaje bolja i impresivnija. Snaga dana{njeg jevrejstva je u snazi dr`ave Izrael, snazi Jevreja dijaspore, ali isto tako i u snazi na{ih prijatelja. Stoga smo i formirali program pod naslovom Kulturom do zajedni{tva, u kojem s velikom rado{}u u~estvuju zajedno brojni jevrejski i nejevrejski umjetnici i intelektualci. U radu scene su u~estvovali izvanredni umjetnici i intelektualci kao npr. slikari Mersad Berber, Ismar Mujezinovi}, Safet Zec, pjesnik i knji`evnik Abdulah Sidran, pjeva~ Kemal Monteno, javni radnik Rusmir Mahmut}ehaji}, pjesnik i prevodilac Sinan Gud`evi}. Gotovo na svakom Bejahadu prisustvuje i u~estvuje poznati knji`evnik u publicist Predrag Matvejevi}, a gostovali su i dramaturg Slobodan [najder, svjetski ugledni slikar Vladimir Veli~kovi}, zajednici odani akademik Tonko Maroevi}, glumac Zijah Sokolovi} i mnogi drugi. Od Jevreja moramo biti ponosni na ~esta gostovanja Gyorgya Konrada, Henrija Atlana, Fanie Oz, Dana Reisingera, Idana Raichela, Juliana Rahlina, Mishe Maisky, Jefima Bronfmana, Timne Brauer, Eliasa Meiria i dr. • Svi programi Bejahada odvijaju se na vi{e lokacija, na pozornicama, u galerijama i prostorima koje ustupa Grad Opatija, dok je sjedi{te manifestacije ve} nekoliko godina u opatijskom hotelu Adriatic. Ondje se odvijaju i specijalizirani programi Bejahada mladih? - Poseban kvalitet Bejahada je Bejahad mladih za oko 60 mladih u dobi od 24 do 60 godina koji u Opatiji, u istome hotelu u istome periodu organiziraju svoj ove godine ~etvrti potpuno autonoman program. Oni su jo{ na nivou regije ex- Jugoslavije sa `eljom da uskoro pre|u granice i po ugledu na “starije“ organiziraju srednjoeuropsku kulturnu scenu isklju~ivo za mlade. Ina~e, nakon zavr{etka Bejahad manifestacije svake godine objavljujemo vrijedan ~asopis sa svime onim {to se tih dana de{avalo u radu kulturne scene. ^asopis je u boji na oko 200 stranica na hrvatskom i engleskom jeziku i predstavlja izvanredan dokument. Isto tako, na kraju manifestacije produciramo i dokumentarni film u trajanju od 30 minuta koji upotpunjuje dojam kvalitete vi|enog i do`ivljenog u Opatiji. • Govorili ste da se financijska kriza u zemlji odra`ava i na realizaciju Bejahada te da u financiranju ove manifestacije gotovo 90 posto sredstava osiguravaju institucije i firme iz Hrvatske. Danas se u organizaciju svake kulturne manifestacije mora ulo`iti zaista puno truda i entuzijazma, koja su Va{a o~ekivanja od ovogodi{nje promocije novog koncepta? - Stvaramo novu scenu koja ne mora biti po svemu najpresti`nija, ali koju sigurno krase visok standard umjetni~kog do`ivljaja, solidarnost, prijateljstvo, humanost, radost susreta i kultura dijaloga.

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

31 Osvrt na 64. me|unarodni filmski festival u Cannesu

KUN

Svi nagra|eni u Cannesu

Iznena|enja i provokacije
Nakon uspjeha bh. kinematografije na najafirmisanijoj svjetskoj smotri sedme umjetnosti, odnosno dodjele Grand Prixa za film “Bilo jednom u Anadoliji“ Nuria Bilgea Cejlana, ra|en u tursko-bh. koprodukciji, gledala~ki auditorij o~ekuje da ga vidi na sljede}em SSF-u
Du{ko Dimitrovski
ako na upravo zavr{enom 64. me|unarodnom filmskom festivalu u Cannesu nije prikazano nijedno ostvarenje na{eg reditelja, ipak je bh. kinematografiji na ovoj najzna~ajnijoj svjetskoj smotri sedme umjetnosti pripalo izuzetno vrijedno priznanje. Drugu po va`nosti nagradu (poslije Zlatne palme za najbolji film festivala) Grand Prix Festivala, dobio je poznati i priznati turski sineasta Nuri Bilge Cejlan (“Tri majmuna“, “Uzak“, “Iklimler“) za film “Bilo jednom u Anadoliji“, ra|en u tursko-bh. koprodukciji, gdje je na{ koproducent bio Mirsad Purivatra, odnosno producentska ku}a “2006“ iz Sarajeva. Ovu nagradu je ravnopravno dobio i film “Dje~ak sa biciklom“ vi{estrukih kanskih pobjednika Belgijanaca bra}e Jean-Pierra i Luca Dardennea. Ova koprodukcija je rezultat, izme|u ostalog, vi{egodi{nje saradnje Cejlana sa Sarajevskim filmskim festivalom, koja je ove godine rezultirala time da SFF od idu}e godine bude zvani~ni partner Kanskog festivala. Mo`e se o~ekivati da }e i film “Bilo jednom u Anadoliji“ biti prikazan na ovogodi{njem SFF-u.

I

Na{ saradnik i filmski kriti~ar Du{ko Dimitrovski, koji ve} vi{e od dvije decenije izvje{tava ~itaoce Oslobo|enja o najzna~ajnijem filmskom festivalu

Provokacija
Ovaj film ve} je ~etvrto Cejlanovo ostvarenje nagra|eno na ovom festivalu. Naime, Ceylan je na Cannesu 2008. dobio nagradu za najbolju re`iju za film “Tri majmuna“, a 2006. njegov film “Iklimler“ dobio je nagradu svjetskih filmskih kriti~ara Fipresci,

dok je 2003. za film “Uzak“ dobio nagradu za re`iju, a glumci Muzaffer Ozdemir i Emin Toprak nagradu za najbolju glumu. Ina~e, ameri~ki film “Drvo `ivota“ Terrenca Malicka (“Badlands“, “Days Of Heaven“, “The Thin Red Line“), kojem je pripala Zlatna palma za najbolji film, bio je me|u favoritima za ovo najve}e festivalsko priznanje, zajedno sa filmovima: “Melachonia“ Larsa von Triera i “Le Havre“ Akija Kaurismäkija. Prava je {teta da je jedan od najboljih filmova prikazanih na Cannesu 2011 - “Le Havre“ najafirmisanijeg finskog sineaste Kaurismäkija (“Lenjingradski kauboji idu u Ameriku“, “@ivot boema“, “Ariel“) o kojem smo ve} pisali ostao bez ijedne nagrade. Jedna od protagonistkinja u filmu “Melachonia“ Larsa von Tirera - Kirsten Durst progla{ena je najboljom glumicom Festivala. Iako je njegov novi film sa-

svim opravdano bio me|u favoritima za neko od priznanja, Von Trier je svojom krajnje nepromi{ljenom i za svaku osudu izjavom na konferenciji za {tampu, za koju se kasnije izvinio, izazvao lavinu negodovanja, a organizatori Festivala su ga proglasili personom non grata. Naime, on je rekao da je nacist i iako zna za sve nacisti~ke zlo~ine, ipak razumije Hitlera, odnosno da je sretan {to nije Jevrej. Ipak, onaj ko poznaje njegove problemati~ne izjave odranije, mo`e zaklju~iti da on to nije ozbiljno mislio, ve} je `elio da napravi provokaciju, na neki na~in - neslanu {alu, koja je u~inila da, ina~e nesporne vrijednosti filma “Melachonia“, padnu u drugi plan i da ljudi koji se, kako je to dobro konstatovao jedan kolega filmski kriti~ar, ne interesuju mnogo za umjetnost, a posebno ne za umjetnost filma, odjedanput poka`u veliku zainteresovanost i da to postane jedna od najve}ih provokacija u gotovo sedam decenija dugoj istoriji najuglednijeg i najstarijeg filmskog festivala na svijetu. Ako ne kao provokacija, ono kao pravo iznena|enje kad je rije~ o festivalskim doga|anjima, mo`e se izdvojiti i nepojavljivanje prve dame Francuske - supruge predsjednika Sarkozya Carle Bruni u Cannesu, iako su to mnogi o~ekivali po{to je odigrala manju ulogu u filmu “Pono} u Parizu“ Woody Allena, kojim je izvan konkurencije i sve~ano otvoren Festival. Kako svakodnevni `ivot, tako i mogu}e velike egzistencijalne drame, zaokupljali su pa`nju sineasta u vrijednim filmovima prikazanim na 64. me|unarodnom filmskom

Priznati turski sineasta Nuri Bilge Cejlan sa Grand Prixom

festivalu u Cannesu, a dosta veliko, na`alost, negativno iznena|enje predstavljao je novi film, sada ve} klasika ne samo {panske ve} i svjetske kinematografije Pedra Almodovara “La Piel que habito“, u kojem je, kako smo to u jednom javljanju sa Festivala konstatovali, ovaj sineasta odstupio od svog prepoznatljivog stila - satiri~nog, a “otka~enog“ crnohumornog prikazivanja dru{tvenih prilika u njegovoj zemlji. Iako je kao protagoniste filma anga`ovao eminentne glumce: Antonia Banderasa, Elenu Anaya, Marisu Paredes, Jana Corneta, Roberta Alama, Blancu Suarez i Eduarda Fernandeza, ipak je u poku{aju da napravi ne{to druga~ije, i pored pojedinih uspjelih sekvenci, ostao u domenu bez `ivotne konstrukcije, {to njegovi filmovi do sada nikako nisu bili.

Svjetski starovi
Tako je `iri, kojim je predsjedavao poznati ameri~ki glumac, a odnedavno i reditelj Robert de Niro (te knji`evnica i kriti~arka Lin Ulmann, glumica i producentkinja Martina Gusman, producentica Nansun Shi, glumica

Uma Thurman, reditelj Oliver Assayas, glumac Jude Law, reditelj Mahamut Saleh Haroun i reditelj i producent Johnnie To), sasvim opravdano, {to se ne bi moglo re}i u vezi sa nenagra|ivanjem “La Havre“ Akija Kaurismäkija - film ostavio bez ijednog priznanja. Svakom festivalu, a posebno Kanskom, uva`eni gosti, ka`imo svjetski gluma~ki starovi, ~ine atmosferu jo{ interesantnijom i to, kako za gledala~ki auditorij, tako i za brojne predstavnike sredstava informisanja. Ove godine, iako ih nije bilo mnogo, tu su bili itekako zapa`eni svjetski starovi poput: Woodya Allena, Tilde Swinton, Michela Piccolija, Nanni Moretija, Brada Pitta, Chalotte Gaimnsbourg, a najve}u pa`nju znati`eljnih izazvao je Johny Deep, koji je u gusarskoj uniformi iz filma “Gusari sa Kariba - 4. dio”, reditelja Roba Marshalla, u pratnji partnerice iz istog filma Penelope Cruz, pro{etao Croasetom. I tako }e 64. me|unarodni filmski festival Cannes 2011. u}i u istoriju kao festival nekoliko izuzetnih filmova, ali, na`alost, i manifestacija sa ne`eljenom i nadesve lo{om provokacijom Larsa von Triera.

32

KUN KUN Uz izlo`bu Alije Hafizovi}a Hafa u Umjetni~koj galeriji BiH
~etvrtak, 26. maj 2011. godine

33

Katarina Kocka, naslovna strana kataloga iz 1976, lavirani tu{ na papiru Mersad Berber

Safet Isovi}

Vojo Dimitrijevi}

Ljiljana Molnar - Talaji}

Prave}i opis postupka nastajanja karikaturalnog portreta, Haf ka`e: Pa, to svi znaju, ako neko ima veliki nos, onda taj nos treba napraviti {to ve}im. I, svi }e znati o kome se radi! E, da. Ali, {ta ako taj neko ima sve crte lica pravilne? Idealne? Lijepe? Savr{ene? Eh, onda je ba{ te{ko
Alija Hafizovi} Haf

Nezlobivost
izlo`be, veoma star, iskrzanih rubova; format 50x70 centimeta ra, ili kako smo mi, upu}eni u grafi~ke standarde, govorili: B2. Bio je falcan (savijan) tri puta i otisnut na sjajnom 160 gramskom sjajnom papiru. Ve li~ina je dne stra nice 23x25 cen timetra. [tampan je u jednoj boji, sme|oj, osim naslovne stranice u ~etiri boje (portret balerine Katarine Koc ke). Tekst na na slovnoj strani: “Sarajlije“, izlo`ba karika tu ralnog portreta, Saraje vo, foaje Pozori{te lutaka, od 22. do 29. oktobra 1976. Ispod liste sa imenima portretira nih pi sa lo je: Pokrovi te lji: ULUPUBiH, UPI Kad sam vidio te portrete, nedavno u Muzeju Sarajeva, nakon trideset pet godina, bio sam gotovo zapanjen spoznajom da sam jo{ tako davno mogao, i znao, uraditi to tako. Ne mislim pritom na slikarsko umije}e; govorim o samoj vje{tini da realisti~no lice pretvorim u karikaturalni

crte lica pra vilne? Ideal ne? Lijepe? Savr{ene? Eh, onda je ba{ te{ko!...

Balerina
Evo: Katarina Kocka. Primaba le rina sa ra jev skog Narodnog pozori{ta. Ljepotica ~ije sam kreaci je gle dao go to vo redovno na sce ni na Oba li. Ona ne kora~a, ona lepr{a. Da, ali hod me ionako ne zanima... Da vidimo... Nos: ma lo {pi cast. Na pra vi}u ga ma lo {pi cas ti jim. Nausnica: du`a nego kod nekog drugog. Ja }u je jo{ produ`iti. Brada: malo isturena. Ja }u je jo{ izba ci ti pre ma naprijed i uvis. Kosa: ravna, duga. To }emo ostaviti tako. Trepa vi ce: du ge. Ja ih jo{ izdu`ujem. Jago dice: izba ~ene (baletska mr{avost). To }u podvu}i. Gornja usna: malo ja~a. Pove}a}u gor nju usnu. Vrat: dug, du`i nego kod djevojaka koje nisu u baletu. Vrat }u joj izdu`iti. Ta da i kosa pos ta je du`a. Pogled kao na sceni, zagledana u ne{to ima gi narno. To svakako treba zadr`ati. Prezime: Kocka. Dodajem jednu malu kocku ispod portreta... Eto! To je ona, ali ne ba{ doslovno. Ova Katarina Kocka stavlja osmijeh na moje lice. Bore na dugom vratu samo podvla~e baletsko umije}e ali nikako ne ocrtavaju umor... I, stje~em dojam da ona ustvari lepr{a.

O

ka rika tu ralnom portretu kao likovnoj disci plini nisam ni kad posebno razmi{ljao. Kao {to, uosta lom, nisam razmi{ljao ni o karikaturi, jednostavno sam u{ao u to jo{ dok sam bio dje~ak, mladi}, gimnazijalac... Kasnije je iz toga nastao jedan dio moje biogra fije. Ali, nije to ni posebno va`no, it´s just like it is.

Sarajlije
Ova mi je kolekcija iz Muzeja Sarajeva nekako posebno... draga, va`na, zna~ajna. A, toga nisam ni bio svjestan sve dok je nisam ponovo vidio u prostorima Muzeja, prije tridesetak dana, kad mi je nekako palo na um da bih mogao, a povodom ~etrdeset pet godina mog bivanja u slikarstvu, mojim sugra|anima ponuditi tu staru izlo`bu iz 1976. Imao sam, i sad imam, jedini preosta li kata log te

portret. Sjetio sam se tada i rije~i moje profesorice Istorije umjetnosti, gospo|e Ljubice Mladenovi}, kako pri stvaranju ovih portreta nisam zloban, ili kako ona jednom rije~ju opi sa tu, po njoj kara kteristi~nu osobinu ovih portreta - nezlobivost. Poku{at }u opisati, za posjetioce izlo`be ili za eventualne ~itaoce teksta u katalogu, na~in na koji sam stvarao ta lica na sjajnom papiru: Uzeo bih pred sebe fotografiju onog ~iji }u portret raditi, pos ta vio lice u olovci, i krenuo. E, ali tu je onaj bitni detalj; ve} u toj postavci istra`io bih, dio po dio lica, poku{avaju}i da naglasim ono {to je prepoznatljivo za portretiranog. [ta ja sa da ra dim: pravim opis postupka onoga koji }e karikaturalno portretirati nekoga! Pa, to svi znaju, ako neko ima veliki nos onda taj nos treba napraviti {to ve}im. I, svi }e znati o kome se radi! E, da. Ali, {ta ako taj neko ima sve

O karikaturalnom portretu, o Hafovim Sarajlijama
Iako je pro{lo trideset pet godina od prvog izlaganja ovih portreta Sarajlija, oni pokazuju koliko je lucidna crta~ka mo}, ali i ukupan inteligentni odnos prema `ivotu ovoga renesansnog autora
Gradimir Gojer
lija Hafizovi} Haf je ~ovjek sa najve}im brojem umjetni~kih interesiranja i umjetnosti pripadaju}ih poslova. Ovaj zanimljivi, renesansno pozicioniran ~ovjek, Sarajlija svim svojim bi}em, prije trideset pet godina napravio je zbirku karikaturalnih portreta, e da bi, tu istu zbirku umjetnosti karikaturalnog portretiranja pokazao u vremenu dana{njem.

Ivo Andri}

A

Portret nobelovca
Ustvrdit }u da je ova skupina karikaturalnih portreta, oponiraju}i zubu vremena, izdr`ala sve ispite, postaju}i u na{em vremenu dokumentom trajnog stvarala~kog anga`mana jednog ~ovjeka, {iroke sarajevske du{e, konzekventnog kozmopolitizma, glede umjetni~kih nazora, a potpu-

no vremenu neprimjerenog raznoslojnog anga`mana... Ako se samo pogleda karikaturalni portret nobelovca Ive Andri}a, postamentiran u strukturu bosanskohercegova~kog mostovlja, mo`e se vidjeti i osjetiti kamo stremi umjetnikova `udnja. Umjetnik, jednostavno, slikaju}i portrete (u ovom slu~aju portret) pokazuje da je nedostatno vidjeti samo fotografiju, ma kako ona vjerna bila, pa ~ak i vidjeti ~ovjeka u`ivo. Karikaturalni portret nobelovca Ive Andri}a pokazuje jedan suvereni pristup umjetnika Hafizovi}a koji poput svakog vrsnog umjetnika - karikaturista opservira vrijeme, doba u kome nastaje portretni crte`, kontekstira ga u povijesne mijene i pravi vrstu otklona primjerenu stilizacijskom odnosu prema cjelovitoj stvarnosti... Tako je i sa ostalim portretima

Sarajlija; oni su portreti po svojoj formi, a po su{tinskom odnosu umjetnika to su dubinske studije sarajevskog duha emaniranog kroz razli~ite osobe. Kako je samo sjajno proniknuto u psihologiju dramske umjetnice Ines Fan~evi}, kada je odrednica njenog domicilnog teatra (Kamernog teatra ‘55) stavljena na sportsku majicu, ~ime je signaliziran nepresu{ni duh ove umjetnice, gotovo sportski pozicioniran. Pa, onda poigravanje visoko virtuozno i visoko artisti~no grafijom Berberovom da bi se izvoj{tio njegov umjetni~ki “vjeruju“. Ili, pak, Beranov dvogled, u stvari okular filmski, kojim motri `ivot nasu{ni... Ili, ~udesni prsti Ivana Kalcine, ili dominantne nao~ale u autoportretu, ili anti~ka toga u portretu Vlajka Ubavi}a... Jednostavno, bogatstvo umjetni~ke trpeze koju emanira Hafi-

zovi} nesvakodnevno je, a odmak od trideset pet godina, od prvog izlaganja ovih portreta Sarajlija, pokazuje koliko je lucidna crta~ka mo}, ali i ukupan inteligentni odnos prema `ivotu ovoga renesansnog autora.

Duhovnost grada
Alija Hafizovi} Haf u svakoj je oblasti umjetni~kog `ivljenja u kojoj se ispoljavao pokazao mo}, gotovo nestvarnu u na{im uvjetima, a ponudio je nadasve {irinu koja dolazi iz oblika `ivljenja na na~in sarajevski. Zato je ova zbirka karikaturalnog portreta vi{e od podsje}anja na duhovne uzlete i konstante duhovnosti Grada na Miljacki; ona je, jednostavno, jedan vrlo ozbiljan dokaz koliko se i kako duhovno `ivjelo na ovim prostorima, koncem pro{log i po~etkom ovog stolje}a.

- Karikaturalni portret Ive Andri}a nastao je dvije godine nakon {to je izlo`ba “Sarajlije“ bila postavljena u sarajevskom Pozori{tu mladih. Nakon toga organizator Andri}evih dana u Vi{egradu (mislim da je to bila sarajevska Svjetlost) predlo`io mi je da taj portret predstavim na izlo`bi novih izdanja ove izdava~ke ku}e. Tamo ga je vidio i Ljubo Jandri}, knji`evnik, kulturni djelatnik i zaljubljenik u Andri}evo djelo. Bio je pripremio izlo`bu Andri} i Travnik u Beogradu (1982) a potom i u Poljskoj. Nakon ovih izlo`bi zamolio me je da ostavim ovaj rad u njegovom uredu u SIZ-u za kulturu Sarajeva, {to sam zdu{no prihvatio jer sam shvatio da }e ga tamo vidjeti mnogo vi{e ljudi nego da je ostao u mom ateljeu. Poslije je taj portret i{~eznuo iz moje memorije, Ljubo je umro 1990. Dogodilo se uni{tavanje Sarajlija na sve nemogu}e na~ine tih devedesetih godina... Kad sam, prije dvije godine, upoznao Biljanu Jandri}, kazala mi je da je moj Andri}ev portret kod nje. Ljubo ga je postavio u zgradu Vije}nice, u antikvarnu knji`aru koju je vodila gospo|a Jandri}. Ispri~ala mi je da je portret bio uramljen i da je u ratu strgnut sa zida i o{te}en, rije~i su Alije Hafizovi}a Hafa.

Rije~ autora

34
Prikaz

KUN

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

Ogledi o razumijevanju
(Zoran Milutinovi}, Getting Over Europe. The construction of Europe in Serbian Culture. Rodopi, Amsterdam 2011)
(image) Europe u srpskoj kulturi u periodu koji se`e od kraja devetnaestoga stolje}a do po~etka Drugog svjetskog rata. Milutinovi} ne ostaje isklju~ivo na terenu tradicionalne imagologije i njezine, pokatkad rigidne, terminologije, ve} svoje istra`ivanje pro{iruje, te tako i inovativno oplemenjuje, bogatim znanstvenim aparatom postkolonijalne teorije koja }e se, vidjet }emo, pokazati odlu~uju}om to~kom obrata u konstruiranju njegove slo`ene i zahtjevne argumentacije. (Valja napomenuti da je Milutinovi} ve} u svojoj pro{loj knjizi, Susret na tre}em mestu, pru`io uvid u razvitak postkolonijalne teorije ali i, makar ne eksplicitno, nazna~io na koji bi se na~in ona mogla upotrijebiti u izu~avanjima ju`noslavenskih knji`evnosti i, {ire, kultura. Te su preliminarne teze izvedbu prona{le u ovome imagolo{kom djelu.) Sredi{nja dihotomija, koja }e ~initi i sto`er cjelokupnih izvo|enja, upisana je ve} u samome naslovu. Fraza „get over“ mora se od~itati u dvostrukome zna~enju. S jedne strane njome se ozna~ava prebolijevanje ne~ega, u neku ruku, dakle, vi{ezna~no osloba|anje od nametnutoga tereta, no drugo joj zna~enje ukazuje na nu`nost stjecanja kontrole nad ne~im, te tako i istovremenog prihva}anja vrijednosti koje su zadane na primarnoj razini recepcije ali i njihova pod~injavanja zate~enome stanju. Srbija se prema Europi, u doba svojega pribli`avanja Zapadu, nalazi pred dvostrukim izborom: ili je priznati kao dominantnu, kako u politi~ko-materijalnom tako i u kulturalnome smislu, ili se, pak, polo`aj vlastite podre|enosti zamjenom argumenata, pokazuje privilegiranom i, nakraju, profitabilnijom. Barbarogenij kao obnovitelj oko{tale i onemo}ale civilizacije figura je koja paradigmatski zastupa ovu poziciju naslu}enoga vitalizma. Ta je virulentna dihotomija, logi~ki jedva premostiva antinomija, ono mjesto na kojemu se smje{ta Milutinovi}eva knjiga. On sam je definira kao djelo o „srpskom okcidentalizmu-s-orijentalizmom i njegovim glavnim osobinama: zasnovan na eurocentri~kim pretpostavkama, vo|en `e|u za pozapadnjenjem, svjestan hegemonijskoga glasa koji je Europu definirao po njezinoj vlastitoj slici te tako isklju~io Srbiju – kao i mnoge druge – i koji se tek sporo i s promi{ljanjem pribli`avao kompromisu izme|u o~aja zato {to se ne zadovoljava navodne europske standarde i bijesa zbog samoga njihovoga postojanja.“ Polazi{na se to~ka ove studije zapravo smje{ta na specifi~nome autostereotipu kojim srpski spisatelji i znanstvenici sebe, te time i svoju zemlju i naciju, proobilje`iti kao Prvoga. U su~eljavanju s Europom Milutinovi} promatra dvije povijesne paradigme ~ija smjena donosi i epistemolo{ki lom u procesu kulturalnoga prisvajanja Drugoga. Period romantizma u kojemu se, pojednostavljeno, srpski intelektualci prema civiliziranome drugome odnose bez kompleksa stoji kao primjer neposredovanog i povremeno ~ak trijumfalisti~kog uspore|ivanja. Nasuprot tome, generacija modernista ~ije se pojavljivanje na sceni poklapa s formiranjem nacionalne dr`ave po~inje Europu promatrati kao uzor, te samim time, po zakonima nu`nosti, podlije`e nagonu za imitacijom, makoliko on bio pra}en refleksivnom aktivno{}u. Jovan Skerli} i Isidora Sekuli} dvije su figure prijeloma s kojima Milutinovi} zapo~inje svoj, ahistorijski, pregled misli o Europi u srpskoj kulturi po~etka dvadesetog stolje}a. nala`enje ~ine iluzornim pregnu}em. Jer, „slika Drugoga“ po definiciji je eluzivna, neuhvatljiva i nesvodiva na Jedno. Milutinovi}evi se opisi na iscrpljuju u ovakvoj, rekli bismo, deskriptivnoj funkciji. Ili-ili pogled na svijet za njega nije relevantna opcija u su~eljavanju s njegovim beskrajem i problemima koje taj beskraj pri~inja kada ga se poku{a disciplinirati. Milutinovi}evo se „discipliniranje“ srpska kulture u periodu kojim se bavi nu`no prote`e i na njezine projekcije u suvremenosti. U tome je smislu njegov trud na odbacivanju kontraproduktivnih (ili bar neproduktivnih) rasprava u kojima se ideolo{ke spoznaje jednoga vremena nekriti~ki kaleme na drugo, od njega udaljeno i realizirano u potpuno druk~ijem kontekstu, hvale vrijedan. Osobito se ovo odnosi na raspravu o polo`aju Nikolaja Velimirovi}a i njegovih ideja u trenutku njihova nastajanja. Samom se koncentracijom na taj trenutak obsoletnim ~ine pitanja „svetac ili fa{ista“ koja dominiraju diskurzom o Velimirovi}u u suvremenoj Srbiji. Milutinovi}eva primjenjuje metodu ~iji je prvobitni cilj op{irno shva}eno razumijevanje. Iz njega slijedi interpretacija koja uklju~uje maksimalni broj aspekat tekstova kojima se bavi pri tome ne pretendiraju}i na apsolutnu iscrpnost. Tako }e Velimirovi} biti prikazan kao autor jedne ideje, razastrte u cijelome njegovom obimnom djelu, ideje o propasti europske civilizacije kao posljedice okretanja od sredi{nje vrijednosti, kr{}anstva, iz ~ega slijedi neminovna propast. Makar na momente i pronalazio potvrdu te ideje u povijesnoj realnosti, o~ito je da je njezino definitivno nerealiziranje moralo dovesti do razo~arenja. U rascijepljenosti izme|u onoga {to je smatrao izvjesnim i njegova nedola`enja, preostala mu je samo retorika koja je morala postati sve apokalipti~nija. Neminovni je rezultat toga zao{travanja vehementni antikomunizam koji nije bio stran ni Vladimiru Vuji}u, sljede}em predstavniku srpske kulture ~ije su~eljavanje s problematikom Europe Milutinovi} dr`i vrijednim iscrpnije rasprave. Ta mi se analiza ~ini osobito vrijednom stoga {to se Vuji} ne detektira kao proro~ki glas, ve} ga se smje{ta u diskurzivno polje „Kulturkritik“ u kojemu se naslanja na ideje njema~kih filozofa propasti, osobi-

i nerazumijevanju
Davor Beganovi}
magologija je poddisciplina komparativne knji`evnosti, nastala sredinom {ezdesetih godina pro{loga stolje}a koja si je kao primarni cilj odredila predo~avanje Drugog/Tu|eg u vlastitim kulturama, ali i pra}enje recepcije sebe u drugim kulturama. Na prvi pogled jednostavno polazi{te tokom se godina, intenzivnog istra`ivanja ali i koncentracije prou~enoga materijala pretvorilo u zgusnuto ali jo{ uvijek pregledno podru~je na kojemu se mogu testirati raznorazne manifestacije kulturalnih promjena i trajnih stanja. Relativna preglednost imagologije i predvidivost silnica njezina rasprostiranja komparativna su prednost u odnosu na pre{iroko polje koje se danas subsumira pod oznakom „znanosti o kulturi“. Ono {to se na prvi pogled mo`e ~initi nedostatkom, nakraju se pokazuje preimu}stvom, osobito u vezi s izu~avanjem tzv. malih kultura i njihovoga odnosa prema velikome okru`enju. Makar se te pretpostavke ~inile inspirativnim za znanost o knji`evnosti na podru~ju biv{e Jugoslavije, relativno su rijetki poku{aji njezina sustavnoga primjenjivanja. Izuzmu li se pionirski napori Davora Duki}a i skupine istra`iva~e okupljenih oko njegova projekta na Filozofskome fakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu, te romanisti~ki pro`eta interdisciplinarnost koju u Novome Sadu gaje Ivana @ivan~evi}-Sekeru{ i Pavle Sekeru{, imagolo{ki uratci, makoliko probita~ni mogli biti za bolje razumijevanje na{ih sredina, kako izvana tako i iznutra, ostaju prije izuzetci, ograni~eni na formu ponekoga eseja, bez dubljih teorijskih pretenzija i bez osobitoga shva}anja onoga {to se na polju imagolo{kih istra`ivanja u okviru, prvenstveno europskih, sveu~ili{nih krugova doista i zbiva.

I

„Discipliniranje“ srpske kulture
Za Skerli}a je Isidora Sekuli} bila kvintesencija prepreka koje su se pred srpsku kulturu (i eo ipso srpsku dr`avu i naciju u procesu njezina formiranja) postavljale u vidu romanti~arskih odbacivanja modernizacije i potrage za „zlatnim dobom“ navodnoga jedinstva ~ovjeka i njegova okoli{a. No preciznom tekstualnom analizom, koja se povremeno koristi i dekonstukcionisti~kim metodama, Milutinovi} otkriva procjepe u Skerli}evome bezrezervnom slije|enju devize „Zapad ili smrt“, ali i u Sekuli}kinome rekonstruktivnome i restitutivnome naporu ka spajanju nespojivoga i konstruiranju oksimoronskog „kozmopolitskog nacionalizma“. Takvo stajali{te ostaje kao uzorak u cijeloj povijesti odnosa srpske kulture prema „ideji Europe“: vehementni se antieuropeizam suprotstavlja apologetskome, ne manje vehementnom, proeuropeizmu ni ne slute}i da se u svakome od njih krije uvijek ve} upisana, imagolo{ki determinirana, koli~ina nedostatnosti. I jedna i druga pozicija u traganju za esencijom previ|aju su{tinski manjak koji samo njezino pro-

Prebolijevanje ne~ega, stjecanje kontrole
Knjiga Zorana Milutinovi}a, objavljena kod uglednoga amsterdamskog izdava~a Rodopi, u ediciji Studia Imagologica {to je ure|uju nestor imagologije Hugo Dyserinck i njegov valjani nasljednik Joep Leerssen, kapitalni je pomak na podru~ju imagolo{kih ispitivanja u nas. Njezina je sredi{nja tema slika

matraju kao dio Europe istovremeno bivaju}i svjesni da ih Europa sama ne prihva}a. Je li rije~ o subjektivnome osje}anju ili o objektivnoj ~injenici – za Milutinovi}a je ta dilema, spravom, sekundarna. Imagolo{ka pozicija upravo zahtijeva tematiziranje te i takve autostereotipizacije iz koje, po logici stvari, prolazi heterostereotipizacija – kreiranje slike o predmetu kojega se s najve}im intenzitetom do`ivljava. Tu emotivnu pogo|enost, te{ko}u izbora izme|u bliskoga i dalekoga, te{ko}u definiranja svojega polo`aja u odnosu na ne{to {to se samo ne `eli jednozna~no pozicionirati, Milutinovi} rekonstruira na osnovu tekstova koji zahva}aju naj{ire polje kulturne djelatnosti: po~ev od knji`evnosti, preko esejistike, filozofije i historiografije, pa sve do putopisnih zapisa Rastka Petrovi}a u kojima se kona~no ~ini da se stabilizirao jedan Drugi u odnosu na kojega srpski putnik s izvjesno{}u sama sebe mo`e

~etvrtak, 26. maj 2011. godine
to Oswalda Spenglera. Vuji}, za razliku od Velimirovi}a, nudi i ideje spasa koje su konkretnije i li{ene naslaga profetskoga zanosa. U tome se smislu njegova ideja o Jugoslavenima i jugoslavenstvu mo`e protuma~iti i kao njihovo shva}anje u ulozi obnovitelja duha Europe, kao nositelja na~ela mladosti te samim time i kao potencijal u kojemu }e se realizirati konkretna povijest Europe budu}nosti. Milutinovi} u svojoj analizi previ|a da Vuji}, izborom primjera ali i op}im duktusom, stavlja znak jednakosti izme|u „Jugoslavena“ i Srba. Pitanje gdje je tu mjesto za ostale pripadnike „ju`noslavenskog plemena“ i autor i njegov tuma~ ostavljaju otvorenim. rije~i, koje je interpretativna zajednica dosada nekriti~ki tuma~ila kao autenti~ni iskaz pripovjeda~a, ovdje se promatraju, s pravom, kao stav lika. Time se s pripovjeda~a skida teret gnomskoga posrednika vje~ite istine kao esencije male oralne zajednice i omogu}uje mu se agiranje u {irokome kontekstu europskoga kulturalnog modernizma i njegove skepse prema svojemu socijalnome sinonimu. Tada se Andri} situira u kontekst svojih europskih (gotovo) suvremenika, poput Prousta, Kafke i Brocha, i njihovoga kulturalnog pesimizma. Otuda je i nu`na usporedba Andi}a sa Skerli}em: “Skerli} je ~eznuo za tim da njegova zemlja u|e u prostor modernizacije; Andri} je odvagivao njegovu korist i {tetu iznutra“.

KUN
ko u njega u~itava zna~enja koja su ~isto tekstualnoj analizi nedostupna. Figura antagonizma razumijevanja i nerazumijevanja tu se pokazuje klju~nom. U Kronici se pojavljuju likovi koji Orijent (ili Bosnu kao njegovu ina~icu) a priori ne razumiju. Nije bitno proistje~e li njihovo nerazumijevanje iz ~ina kolonijalne esencijalizacije (Daville) ili se esencijalizaciji opiru makar joj ne mogu izbje}i (Des Fossés). S druge strane, figure na rubu, na pragu dvaju svjetova pokazuju se sposobnima investirati empatiju kao preduvjet razumijevanja. U tome je smislu paradigmatska figura Cologne. No ~injenica da on umire u nerazja{njenim okolnostima daje Milutinovi}evoj interpretaciji onaj figurativni obrat kojega sam spomenuo ranije: Travni~ka hronika je polifonijski pripovjedni tekst u kojemu se su~eljavaju razni pripovjedni glasovi. Koji }e od njih ste}i dominaciju, jest pitanje na koji je jednozna~an odgovor te`ak ako ne i nemogu}. Interpretacija koja u obzir uzima vrijeme nastanka samoga romana i njegov neposredni odnos prema njemu ponudit }e ~itanje u kojemu se naziru elementi alegorije. „Andri}u je Cologna, takav kakav jest, bio potreban kako bi prenio sredi{nje zna~enje romana sa stra{}u i patosom. Iskazano racionalnijim i mirnijim na~inom to bi zna~enje izgubilo svoj utopisjki potencijal.“ Kakav je taj potencijal? Milutinovi}ev je odgovor na to pitanje indikativan: „Cologna otjelotvoruje Andri}evu viziju sinkreti~ke nove kulture koja jednoga dana mo`e sintetizirati postoje}e i sukobljavaju}e stare.“ Kao i Andri}eva proza i taj je Milutinovi}ev zaklju~ak tek umjereno oprimisti~an. Prepreke pred novim sinkretizmom kudikamo su ve}e od prepoznavanja njegovog osloboditeljskog potencijala, razumijevanje je rijetko i sporadi~no, nerazumijevanje op}enito i svepro`imno. Stoga nije ni ~udno da zavr{ni esej u knjizi, kojemu se pridaje epilo{ki karakter, odzvanja skepticizmom prema navodnim europskim vrijednostima i njihovu eksportiranju. Posljednje su rije~i prepu{tene Stanislavu Vinaveru, spisatelju koji je bio „doma}i“ i na Balkanu i na Zapadu. Njegova spoznaja o „balkanizmu“ ili „balkanizaciji“ Nijemaca i Francuza, ste~ena na po~etku onog kratkotrajnog perioda mira kojim je, ~inilo se, stavljena to~ka na u`ase Prvog svjetskog rata, pozicija je relativizma i skepticizma koji toliko nedostaje na{oj javnoj diskusiji. A umije}e kojim odi{e Getting Over Europe pro`eto je upravo tim dvjema sredi{njim komponentama zdravog pogleda na svijet.

35
Promovirana knjiga “U Mostar ako krene{“

Sa promocije

Kroz smijeh

Neshva}anje je pravilo, shva}anje izuzetak
U tre}emu dijelu knjige, kao {to sam ranije nagovijestio, dolazi do plodotvorne amalgamizacije imagolo{ke i postkolonijalne teorije. Ta se amalgamizacija dvaju znanstvenih diskurza realizira u eseju o Rastku Petrovi}u i u, za bosansko-hercegova~ku sredinu najzna~ajnijima, tekstovima o Ivi Andri}u. Andri}u se, u naznakama, i ranije pristupalo s imagolo{koga stajali{ta (Ivo @ani}), dok je potencijal koji se krije u perspektivi njegove postkolonijalne lektire nagovijestio Zdenko Le{i}. Milutinovi} koristi upravo te dvije znanstvene discipline kako bi otvorio vrata inovativnome i produktivnom pristupu jedinome ju`noslavenskom nobelovcu. Eseji „Veliki mehanizam prolazi kroz Vi{egrad“ i „Neshva}anje je pravilo, shva}anje izuzetak“ bave se dvjema aspektima Andri}evih „velikih romana“, Na Drini }uprije i Travni~ke hronike. Ono {to Milutinovi}a zanima u ]upriji jest pripovjeda~ev odnos prema modernizaciji, jednoj od sredi{njih tema cijele Getting over Europe. Da bi se razjasnila modernizacija nu`no je promotriti i povijesni, ekonomski i ideolo{ki kontekst u kojemu se zbivaju promjene u vi{egradskoj mikrosredini. Nije rije~ samo o prodiranju duha novoga ~ijom `rtvom postaje staro. Rije~ je o tome da i sami nositelji novoga nisu sposobni dokraja prozrijeti iracionalni duh kapitalizma te, poput Lotike, postaju `rtvom njegovog intrinzi~kog nepristajanja na konstituiranje supstancijalnih vrijednosti. Vlak koji prolazi kroz Vi{egrad simbol je percepcije svijeta `ivota kao ubrzane ma{inerije koja poni{tava tradicionalne vrijednosti ne obaziru}i se na formiranje nove tradicije. No tu se, prema Milutinovi}u, i pripovjeda~eva pozicija determinira u svojemu ambivalentnom obli~ju. Alihod`ine zavr{ne

SUPTILNA INTERPRETACIJA Ako poglavlje o ]upriji promatra odnos Bosne prema Zapadu, ono o Hronici preuzima obrnutu perspektivu: u sredi{tu se njegova interesa nalazi difuzna percepcija navodnoga Istoka od strane Zapadnjaka. Milutinovi} ne negira Andri}ev orijentalizam u pristupu Bosni, ali ga, smatraju}i ga o~iglednim, ni ne tematizira. Suptilna Milutinovi}eva interpretacija pozicionira roman u kontekst vremena njegova nastanka te tako u njega u~itava zna~enja koja su ~isto tekstualnoj analizi nedostupna
Ako poglavlje o ]upriji promatra odnos Bosne prema Zapadu, ono o Hronici preuzima obrnutu perspektivu: u sredi{tu se njegova interesa nalazi difuzna percepcija navodnoga Istoka od strane Zapadnjaka. Milutinovi} ne negira Andri}ev orijentalizam u pristupu Bosni, ali ga, smatraju}i ga o~iglednim, ni ne tematizira. Suptilna Milutinovi}eva interpretacija pozicionira roman u kontekst vremena njegova nastanka te ta-

I SUZE
Nakon Mostara i Zagreba, knjiga Miljenka Buha~a predstavljena i u Sarajevu
akon {to je najnovija knjiga Miljenka Buha~a “U Mostar ako krene{“ predstavljena u Mostaru i Zagrebu, sarajevska publika je imala priliku prisustvovati promociji u glavnom gradu BiH u Napretkovom klubu Lira, a u organizaciji HKD Napredak. O knjizi su, uz autora, govorili knji`evnici Dragan Marijanovi} i Atif Kujund`i}, novinar Ma rio Vranki} i glavni taj nik Napret ka Va nja Ga vran. Dragan Ma rija novi}, koji je i uredio ovo izda nje, rekao je kako Buha~ spada u urbane pisce. - U ovoj zbirci pri~a Miljenko hladne glave, pi{e o Mostaru i Hercegovini, zapravo govori o nama. On govori o ljudima koji su na neki na~in bili sudionici pro{log rata, ali i njihovim sudbinama nakon rata, koje su s tim ratom povezane. Uvjeren sam da od Miljenka mo`emo o~ekivati jo{ puno toga, a isto sam tako uvjeren da }e dobiti i poziv za ~lanstvo u Dru{tvu pisaca Bosne i Hercegovine, jer on to zaslu`uje, rekao je Marijanovi}. Atifi Kujund`i} Buha~a karakterizira kao “pisca svje`eg jezika i misli“ koji ima odli~an smisao za humor s velikom inteligencijom: - Likovi u ovoj knjizi postavljeni su na marginama `ivota. Njih je profilirao `ivot. Ova je knjiga ujedno povijesna kronika u kojoj se stvarnost opisuje bez maske, kazao je Kujund`i} dodav{i da iz ove knjige jasnije shva}a snala`ljivost ljudi podneblja iz kojeg Buha~ izvire. Mario Vranki} dugogodi{nji je Buha~ev prijatelj. U svom se izlaganju i osvrnuo na to dugogodi{nje poznanstvo: - Miljenko je uvijek puno bolje i ~itkije pisao od na{e generacije i ljudi s kojima smo se dru`ili i radili, i ponekad sam

N

Miljenko Buha~

na to bio ljubomoran. Ovo je tek tre}a Miljenkova knjiga, iako zaslu`uje da ih ima vi{e, jer se njegove knjige ~itaju. Miljenko je i darovit pjesnik, a neke sam njegove pjesme i uglazbio ranih osamdesetih godina pro{log stolje}a, pa se nadam da }e njegova idu}a knjiga biti knjiga pjesama, rekao je Vranki}. - Posebno mi je drago {to je ba{ Napredak bio nakladnik ove knjige. U dana{nje vrijeme kada imamo inflaciju knjiga pjesama, izdati jednu ovako vrijednu knjigu proze, zna~ajan je kulturni poduhvat, rekao je Gavran. - Kada ~ujem sve ovo {to su moji prijatelji kazali o meni, onda se upitam za{to ja ne sijedim u Vije}u ministara, jer se jednostavno ne mogu prepoznati. Ova je knjiga moja zahvala Mostaru. U knjizi sam kroz smijeh i suze opisao neke imaginarne likove, ali su zapravo oni tu pored nas i ~esto ih ne primje}ujemo, zaklju~io je Buha~.

Mr. S.

36

Slovensko narodno gledali{~e Maribor u Zagrebu

KUN

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

“Don Juan“: Po~iva na minimalizmu

Iz predstave “Bli`e“: Do sada je osvojila brojna priznanja

Zavodljive, lepr{ave
neuhvatljivosti teatra
Pro{loga tjedna kazali{nom `ivotu Zagreba pe~at su dali Maribor~ani sa tri novije predstave: “Don Juan“ J.B.P. Moliera, “Malogra|anska svadba“ Bertolta Brechta i Patricka Marbera “Bli`e“
Mladen Bi}ani}
ro{loga tjedna kazali{nom `ivotu Zagreba pe~at su dali Maribor~ani, u sklopu ciklusa Europsko kazali{te u Zagreba~kom kazali{tu mladih, pokrenutim 2006. Tokom tri ve~eri nastupio je umjetni~ki ansambl drame Slovenskog narodnog gledali{~a iz grada, {to }e idu}e godine ponijeti laskavu titulu Prijestolnice europske kulture. Za zagreba~ko gostovanje odabrane su tri novije predstave: “Don Juan“ J.B.P. Moliera, u re`iji Borisa Cavazze iz aprila ove godine, “Malogra|anska svadba“ Bertolta Brechta, redateljice Mateje Kole`nik iz 2009, te komad suvremenog engleskog dramati~ara Patricka Marbera “Bli`e“, u originalu “Closer“, {to ga je uprizorio, u februaru 2010. Dino Mustafi}, kazali{ni i filmski redatelj iz Sarajeva.

P

Don Juan
Boris Cavazza, (Milano 1939) zadnjih mjeseci pod svjetlima reflektora teatarske javnosti zbog uloge Ignjata Glembaya u “Gospodi Glembajevima“ beogradskog Ateljea 212, u re`iji Jago{a Markovi}a, ina~e poznati slovenski kazali{ni, filmski i televizijski glumac, ali i redatelj, dugogodi{nji profesor na AGRFT u Ljubljani, drugi put pristupa tom Molierovom izuzetno zahtjevnom tekstu. Njegov Don Juan, tuma~i ga vrlo odmjereno i sigurno, nekom skoro ekvilibristi~kom lako}om i smireno{}u Tadej To{, vrlo je hladan, prora~unat, do krajnosti dosljedan u svojoj ideji

nepriznavanja bilo kakvog autoriteta. Pa tako, naravno, ni Boga, upozorenja Neba njega se ne ti~u, on `ivi isklju~ivo za ovaj trenutak, ne priznaje ni{ta do vlastitog iskustva i sopstvenog mi{ljenja. Vi{e je cini~an negoli eroti~an u ljubavnom odnosu, `ene su tu gotovo prije zbog neke njegove kolekcionarske strasti, a ne `udnje prema njima. Stra{no mu je stalo do utiska koji }e ostaviti i nakon svog ovozemaljskog nestanka, ~ak njegova zadnja re~enica kojoj se opra{ta sa svijetom tomu svjedo~i: “Nitko nikada ne}e mo}i re}i da sam se pokajao!” Kako to dobro zapa`a Jure Gantar u programskoj knji`ici predstave: “Don Juan je kri`anac renesanse i visokog srednjeg vijeka, osnova od koje se polazi jeste moralna diskusija koja se prepli}e sa komi~nim prizorima, dramatur{ki je jednom nogom usidren u srednjem vijeku, a ipak ustraje na istra`ivanju novovjekovnih postupaka u teatru, a ta hibridna priroda ove tragikomedije nedvojbeno vu~e korijene iz svojih {panskih izvora...” Molierov Don Juan, kako je to primijetio i Bulgakov, zaista jeste: “bezbo`nik, ali i neodoljivo duhovit, neustra{iv i nepobjediv.” Slovenska predstava po~iva na minimalizmu u upotrebi scenskih sredstava, sva je u slu`bi glavne ideje komada, uglavnom se zasniva na toj, tekstu toliko svojstvenoj metafizi~nosti, ljubavne eskapade kao da su u drugom planu. Ako je to~no zapa`anje poznatog hrvatskog redatelja Bo`idara Violi}a da “Don Juan, kao lice koje spada u plejadu velikih mitskih likova, dakle

kao veliko lice, ima dvostruku korespondenciju: prema ne~emu {to je iracionalno i metafizi~ko, {to je izvan dosega ~ovjekove i njegove, Don Juanove mo}i - i prema svojoj okolini i dru{tvu, bez obzira na to kakvi su oni”, onda je Don Juan u ~itanju Borisa Cavazze upravo onaj okrenut tom iracionalnom i metafizi~kom, {to jeste izvan dosega i mo}i ljudske spoznaje, ali stoga ni{ta manje po`eljno i uzbu|uju}e za istra`ivanje i poku{aj razumijevanja. Osvjedo~eni individualist, buntovnik po prirodi, samotnjak i ateist u potrazi za smislom `ivota - nikakvo ~udo da je ta Molierova tragikomedija punoga naslova “Don Juan ili Kameni gost“ odmah nakon praizvedbe (15. februar 1665) zabranjena i potom nije igrana puna dva stolje}a.

Malogra|anska svadba
Skok u dvadeseto stolje}e i susret sa jednim od klasika europskog pozori{nog pisma tog doba ponudila nam je Mateja Kole`nik, slovenska redateljica izuzetno istan~anog i originalnog kazali{nog rukopisa. U suradnji sa dramaturginjom Tanjom Lu`ar na mariborsku scenu je postavila jedan od amblematskih tekstova Bertolta Brechta “Malogra|ansku svadbu“. Taj izuzetno britki, duhovit, o{tar i beskompromisan Brechtov komad, njegov jetki obra~un s mra~nim stranama obiteljskih odnosa, njegova anatomski savr{eno to~na i precizna vivisekcija jedne gra|anske porodice, njenih simbola, mitova i obi-

lje`ja, kod Mateje Kole`nik postupno izranja na povr{inu. Predstava po~inje izuzetno dugom uvodnom scenom, bez rije~i, zauzimaju se pozicije, postavlja pozornica, mjesto radnje - jo{ je sve neizvjesno, no mo`e se naslutiti kamo }e sve to odvesti, u kaos, u ludilo, u neki samo Brechtu primjeren koloplet mr`nje, la`i i gor~ine u kojima se zrcali sva strahota i ponor pakla unutar jedne porodice zate~ene usred najsve~anijeg trenutka u njenom postojanju - sve~ane proslave ~ina svadbe, trenutka kada se mladenci zaklinju na vjernost i vje~ni `ivot u bra~noj zajednici. Bertolt Brecht u “Malogra|anskoj svadbi“ iz 1919. pozornicu puni likovima i{~a{enim i pomaknutim do neprepoznatljivosti, a opet, ~im o`ive na sceni, kao u predstavi mariborske Drame, odmah ih mo`emo prepoznati, to smo mi u na{im najko{marnijim snovima, to pred nama proti~e na{ svakodnevni `ivot u kojemu tako ~esto ne `elimo prepoznati ono najvrjednije i najbolje u nama nego se prepu{tamo onome mutnom i mra~nom, skrivenom negdje duboko u na{oj nutrini.

Bli`e
Dramom “Bli`e“, ili u originalu “Closer“ suvremenog engleskog spisatelja Patricka Marbera (London 1964) okon~ano je gostovanje mariborskih umjetnika u Zagrebu. Komad je re`irao gost iz Sarajeva, filmski i kazali{ni redatelj, Dino Mustafi}, uz svoje stalne suradnike: dramaturginju @eljku Udovi~i}, scenografa Dragutina Broza, kostimografa Lea

Kula{a i koreografa Marka Boldina. O predstavi smo pisali povodom izvedbe na lanjskom Me|unarodnom festivalu malih scena u Rijeci, gdje je dobro primljena, a Nata{a Matja{ec - Ro{ker nagra|ena kao najbolja glumica. Predstava je do sada osvojila i brojna druga priznanja, a Marber je upravo pisac koji itekako “le`i“ Mustafi}u. On se, naime, ne libi za}i “pod ko`u“ svojih junaka, otkriti njihove nagosti i skrovita mjesta, bol, tugu i ~e`nju, nagone i strahove, a to je ba{ ono {to zanima i Mustafi}a u teatru: gdje je to na{e pravo lice koje tako rado skrivamo i maskiramo u susretu sa drugim, gdje i kako se sijeku obzir i moral u sukobu sa istinom i osje}ajima, {to nas, ustvari, dr`i u tom svijetu gdje sve puca po {avovima a mi, poput nekih smu{enih i prolupalih {najdera i {velja poku{avamo pohvatati te zamr{ene konce, barem zakrpiti te rupe u sje}anjima, obrubiti prostor snova, popraviti nepopravljivo. Rije~ju, predstava je to za~udna, zavodljiva i puna neke pritajene, grozovite jeze ali i skrivene poezije kroz koju tu vje~nu igru slabih i jakih, mo}nih i povodljivih, neshva}enih i zbunjenih, ~esto prepoznajemo kao svoju, vlastitu intimu. Pomenuti Bo`idar Violi} jednom je zapisao da “slike, kipovi, knjige mogu ra~unati s budu}im vremenima. A kazali{te je neuhvatljivo i u svojoj sada{njosti“. Ne{to od te zavodljive, lepr{ave neuhvatljivosti teatra moglo se osjetiti i u mariborskim predstavama odigranim pro{loga tjedna u Zagrebu.

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

37

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. subota nedjelja 07-20 07,30-19,00 07,30-15,30 08-16,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07-16 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-16 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07 20 07-20 08-16 08-18 08-16 08-20 08-15 08-20 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-18 08-15 08-17 08-16 07-17 08-19 08-16 07-17 08-17 08-17 08-17 08-17 07-20 07-20 08-20 08-19 08-19 08-18 08-18 07:30-19 08-16 08-17 08-18 07-14 07-14 08-15 08-15 08-18 08-18 08-15 08-18 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07 20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07,30-19,00 07,30-15,30

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Željezni~ka stanica Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Bra}e Begi} 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Mustafe Dovadžije 17 Sarajevo Trg solidarnosto 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo B.branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš Bogumilska 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Mehmed bega Sto~anina bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Zlatarska 12 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Univerzitetska bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Banovi}i Banovi}i Lukacav Borisa Kidri}a bb Gra~anica M.Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H.kapet.Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Maglaj S. Omerovi}a - Cara 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H.kapet.Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

38

POMO] U KU]I

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

NOVOSTI I PREPORUKE

Kako smr{ati bez dijete?

Nau~nici o vegetarijanstvu
Nau~nici, koji se zala`u za vegetarijanstvo, vr{ili su istra`ivanja i iznijeli sljede}e podatke porede}i vegetarijansku i ishranu zasnovanu na mesu: U proizvodnji mesa potro{i se ukupno oko {est puta vi{e vode nego u proizvodnji namirnica biljnog porijekla. Tako prelaskom na vegetarijanstvo ~ovje~anstvo bi znatno u{tedilo vodu. Zbog masovne proizvodnje mesa, povremeno se pojave bolesti poput bolesti ludih krava, ili e{erihije koli. @ivotinjske farme svakodnevno proizvode ogromnu koli~inu otpadnih materija.

Ne ulazite u kuhinju tokom no}i
Mnogi ljudi pogre{no misle da }e se li{iti nekih kalorija ako ne doru~kuju, ali to samo vodi pretjeranom jelu za vrijeme ru~ka
Mogu}e je brzo smr{ati, ali tako skinuti kilogrami obi~no se brzo i vrate, pa se ekspresne dijete ne preporu~uju. Mnogo je bolje na zdraviji i prirodniji na~in do}i do `eljene tjelesne te`ine. Eksperti poru~uju da je dovoljno da unesete neke zdrave navike u svoj `ivot pa da rezultati budu vidljivi. Evo {ta nam oni savjetuju: Nepreskakanje doru~ka je navika zajedni~ka svima onima, koji su smr{ali i uspjeli da odr`e po`eljnu te`inu. Mnogi ljudi pogre{no misle da }e se li{iti nekih kalorija ako ne doru~kuju, ali to samo vodi pretjeranom jelu za vrijeme ru~ka. Dokazano je da vitkiji ljudi prvi dnevni obrok ne preska~u, a tako|er pokazuju bolji u~inak u {koli ili na poslu. Prijedlog: probajte integralne cerealije sa isjeckanim vo}em i nemasnim jogurtom za po~etak dana. Ne preska~ite doru~ak, tog vo}nog jogurta ili popijte {olju ~aja. Potom operite zube i tako }ete smanjiti vjerovatno}u da jedete jo{ ne{to. Na te~ne kalorije ~esto zaboravljamo, a one su i te kako va`ne. Zasla|ena pi}a dodaju nam suvi{ne kalorije, a ne gase `e|. Najbolje je da svoju `e| utolite vodom, a mo`ete u nju nacijediti malo limuna ako volite tu kombinaciju. Preporu~uje se i nemasno mlijeko, kao i sok od cije|enog vo}a. Cije|eni sok je i hranljiv i niskokalori~an i on vam mo`e poslu`iti kao u`ina izme|u obroka. Ako bijeli hljeb zamijenite integralnim hljebom, u{tedi}ete mnogo kalorija i u~initi puno za svoje zdravlje, jer namirnice iz ove grupe sadr`e najvi{e vlakana, koja odr`avaju osje}aj sitosti. Od integralnog bra{na prave se i tjestenine, kola~i}i, kokice, krekeri i braon pirina~.

Hipohondrija ~e{}e napada mu{karce
Mu{karci su ve}i hipohondri od `ena, pokazala je studija francuskih ljekara. “Statisti~ki podaci pokazuju da su mu{karci daleko ~e{}e uobra`ni bolesnici od `ena, mada ni one nisu po{te|ene ovakve vrste anksioznosti“ ka`u oni. ,

Ljekari navode da je hipohondrija, odnosno pretjerana briga o zdravlju, danas jo{ izra`enija zbog Interneta i lake dostupnosti informacija iz oblasti medicine. Prema njihovim rije~ima, ljudi tragaju}i za rje{enjem problema, koji ih trenutno mu~i pronalaze informacije o razli~itim bolestima ~ije simptome onda “prepoznaju“ i kod sebe.

ne zanemarujte njegove prednosti. Ustanovite vrijeme kada }ete prestati da jedete i oduprite se grickanju slatki{a uz gledanje televizijskog programa tokom no}i. Ako `elite neki desert poslije ve~ere, uzmite malo laganog sladoleda, smrznu-

RECEPT DANA

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

Haljina na deset na~ina
Vje~ita dilema svake `ene {to obu}i unato~ prepunom ormaru odje}e mogla bi biti rije{ena. Dizajnerica Vanessa Knox je kreirala multifunkcionalnu haljinu, koja se mo`ete nositi na 10 razli~itih na~ina u razli~itim prilikama. Jednostavnom igrom rukava i ovratnika haljina se pretvara iz elegantne toalete u modernu tuniku Nevjerojatna Anastasia haljina koja ispunjava snove svake `ene vrlo je jednostavna kreacija napravljena od ugodnog i mekog d`erseja, koji se prilago|ava svakom tijelu. Uz pomo} jednostavne igre s ovratnikom i dugim rukavima mo`e se transformirati u 10 razli~itih stilova odje}e i postati {to god po`elite, od elegantne toalete otvorenih ramena za ve~ernji izlazak do tunike ili minice za dnevni look.

Glina u slu`bi ljepote
Maske, obloge i pakovanja od gline smiruju upale ko`e, odstranjuju akne, mitesere, spre~avaju crvenilo i fleke, pobolj{avaju formiranje kolagena i elastina, koji su va`ni za {to du`i izgled mlade i svje`e ko`e. Pomije{ati 2-3 ka{i~ice gline sa nekoliko kapi limunovog soka i negazirane mineralne vode da se dobije homogena smjesa. U nju se mo`e dodati i maslinovo ili bademovo ulje. Smjesu nanijeti na ~isto lice i dr`ati 20-30 minuta. Umiti lice negaziranom mineralnom vodom i nanijeti hidratantnu kremu. Kadu za kupanje napuniti vodom temperature 38 stepeni i dodati tri do ~etiri ka{ike gline. U kadi treba ostati najvi{e 15 minuta. Ovakva kupka ima izuzetno blagotvorno djelovanje na ~itav organizam jer relaksira, otklanja umor i stres, a ko`a tijela postaje glatka, mekana i elasti~na.

Savija~a od smokava i badema
Potrebno:
500 g gotovog tankog tijesta za savija~e za nadjev: 500 g suhih smokava 250 g badema 80 g meda od kadulje 30 g cimeta 1 l mlijeka

Priprema:
Smokve i bademe samljeti, dodati med, cimet i mlijeko te prokuhati. Tijesto posipati mrvicama rastopljenim maslacem. Skuhanim nadjevom premazati tijestom te ga saviti i staviti u nama{tenu tepsiju. Savija~u premazati rastopljenim maslacem i pe}i oko 45 minuta na temperaturi od 200 stepeni.

~etvrtak, 26. maj 2011. godine
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON OP]INA SANSKI MOST OP]INSKI NA^ELNIK Broj: 06-31-1-2545/07 Datum, 24.5.2011. godine Na osnovu ~lana 45. i 46. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu Federacije Bosne i Hercegovine (“Sl. novine FBiH” br. 25/03), te Odluke Op}inskog vije}a broj: 07-02-2508/07 od 5.12.2007. godine (“Sl. glasnik op}ine Sanski Most” broj: 8/07) i ~lana 38. Statuta Op}ine Sanski Most (“Sl. glasnik op}ine Sanski Most” broj: 4/08, 5/08, 5/09 i 2/10), op}inski na~elnik Op}ine Sanski Most raspisuje
I

OSLOBO\ENJE

OGLASI

39

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH" br. 12/03 i 34/03), u postupku imenovanja na pozicije u organima privrednih dru{tava u kojim federalni organi vlasti imaju pravni interes i u kojim prema va`e}im zakonima, pravima i propisima imaju zakonito pravo da vr{e nominaciju, odnosno imenovanje, federalni ministar energije, rudarstva i industrije objavljuje

ZA UTVR\IVANJE PRIJEDLOGA KANDIDATA ZA ^LANOVE NADZORNIH ODBORA PREDMET JAVNOG OGLASA Objavljuje se javni oglas za utvr|ivanje prijedloga kandidata na upra`njene pozicije za ~lanove nadzornih odbora u privrednim dru{tvima: JP ELEKTROPRIVREDA BiH DD - SARAJEVO........................................................6 ~lanova ”TERMINALI FEDERACIJE” DOO SARAJEVO........................................................5 ~lanova

J AV N I O G L A S

PO NO VNI K O NK U R S
Za dodjelu gradskog gra|evinskog neizgra|enog zemlji{ta putem pribavljanja pisanih ponuda radi izgradnje poslovnih i sportskih objekata na lokaciji Sportskog centra „Mladost“ Sanski Most. I Raspisuje se ponovni konkurs za dodjelu gradskog gra|evinskog neizgra|enog zemlji{ta na lokaciji Sportskog centra „Mladost“ Sanski Most na kori{tenje radi izgradnje poslovnih i sportskih objekata na lokaciji Sportskog centra „Mladost“ i to slijede}e gra|evinske parcele: 1. Parcela broj: 2, planirana za izgradnju teniskih terena, ozna~ena kao K^ 1602 u povr{ini od 5.796 m2, po~etna cijena 25 KM po 1 m2, {to ukupno iznosi 144,900,00 KM - naknada za zemlji{te, a naknada po osnovu prirodnih pogodnosti - RENTA i naknada za ure|enje gra|evinskog zemlji{ta - KOMUNALIJE, bit }e naknadno utvr|ena. 2. Parcela broj: 3, planirana za izgradnju objekta za sport i rekreaciju, ozna~ena kao K^ 1599/1 u povr{ini od 2.763 m2, po~etna cijena 25 KM po 1 m2, {to ukupno iznosi 69.075,00 KM naknada za zemlji{te, 2.800 m2 KSP x 30 KM po 1m2= 84.000,00 KM - naknada po osnovu prirodnih pogodnosti -RENTA i 2.800 m2KSP x 27 KM po 1m2= 75.600,00 KM - naknada za ure|enje gra|evinskog zemlji{ta -KOMUNALIJE, {to ukupno iznosi 228.675,00 KM. Sve naprijed navedene parcele su upisane u posjedovni list broj: 756 KO Sanski Most, s upisnim pravom raspolaganja u korist Op}ine Sanski Most sa dijelom 1/1. II Po~etna prodajna cijena obuhvata naknadu pla}enu ranijem vlasniku, odnosno korisniku za preuzeto zemlji{te i naknadu po osnovu prirodnih pogodnosti - RENTA i naknadu za ure|enje gra|evinskog zemlji{ta - KOMUNALIJE. III Pravo prijave na ponovni konkurs imaju sva pravna i fizi~ka lica, koja od dana objavljivanja (15 dana) polo`e depozit na blagajni Op}ine Sanski Most, u iznosu od 10 % od po~etne prodajne cijene parcele na koju je konkurisao. IV Upla}eni depozit ura~unava se u cijenu naknade za dodijeljeno zemlji{te licu koje je po konkursu ostvarilo pravo na dodjelu zemlji{ta, a ostalim u~esnicima se vra}a po zavr{etku postupka. V Prijave na ponovni konkurs }e razmatrati Komisija za sprovo|enje konkursa za dodjelu neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemlji{ta radi gra|enja, a nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane. VI Uslovi za dodjelu: - Izgradnja objekata isklju~ivo u skladu sa izmjenama i dopunama Regulacionog plana sportskog centra ”Mladost” Sanski Most, - Pla}anje naknade za dodijeljeno zemlji{te izvr{iti u roku od 30 dana od dana dono{enja rje{enja o dodjeli, - Pravno i fizi~ko lice koje `eli da se prijavi na ponovni konkurs mora uz prijavu na ponovni konkurs dostaviti: dokaz o raspolaganju finansijskim sredstvima potrebnim za investiciju ili bankarski dokument kojim se dokazuje mogu}nost obezbje|enja sredstava, - Prvenstvo kod odabira najpovoljnije ponude ima ponu|a~ koji ponudi najvi{u cijenu u odnosu na po~etnu utvr|enu ovom odlukom, - Dodjela se vr{i po principu vi|eno-dodijeljeno. VII Ponovni konkurs ostaje otvoren do kona~ne prodaje obje gra|evinske parcele, a isti }e biti objavljen u sredstvima javnog informisanja, a raspored gra|evinskih parcela bit }e izvje{en na oglasnoj tabli Op}ine Sanski Most. VIII Prijave se podnose na propisanom obrascu u zatvorenoj koverti u prijemnoj kancelariji Op}ine Sanski Most, sa naznakom „Prijava na ponovni konkurs za dodjelu gra|evinskog zemlji{ta na lokaciji Sportskog centra „Mladost“, sa napomenom „NE OTVARAJ“ i oznakom na koverti za koju se parcelu konkuri{e. IX O rezultatima ponovnog konkursa u~esnici }e biti obavije{teni u roku od 8 (osam) dana od dana otvaranja ponuda od Komisije za sprovo|enje konkursa,a da bi se pristupilo otvaranju ponuda potrebno je da pristignu najmanje dvije ponude. X Sve informacije o gra|evinskim parcelama i uslovima ponovnog konkursa mogu se dobiti u Op}ini Sanski Most, kancelarije broj: 29 i 31 ili putem telefona 685-408, lokali broj: 310 i 326. VD OP]INSKI NA^ELNIK Prim. dr. MUSTAFA AVDAGI]

II OPIS POZICIJE Predsjednik i ~lanovi nadzornog odbora uz konsultacije sa Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije nadgledaju u~inak uprave, izgra|uju i razvijaju odnose izme|u nadzornog odbora, uprave, dioni~ara ili vlasnika udjela, investitora i drugih sudionika, a naro~ito prilikom dono{enja odluka kojima se uti~e na vrijednost kapitala dru{tva; raspola`u imovinom i kapitalom dru{tva ili utvr|uju strategiju razvoja dru{tva, razmatraju i usvajaju finansijske izvje{taje uprave dru{tva; predla`u raspodjelu i na~in upotrebe dobiti, s pa`njom i pravi~no{}u se odnose prema interesima zaposlenika, povjerilaca, kupaca, dobavlja~a i lokalne zajednice; spre~avaju i rje{avaju sukobe interesa; zastupaju interese svih vlasnika kapitala; uspostavljaju sistem interne kontrole i monitoringa nad internom kontrolom i obavljaju i druge poslove u skladu sa Zakonom o privrednim dru{tvima, drugim zakonima, propisima i poslovnom etikom. III MANDAT Mandat ~lanova nadzornih odbora je ~etiri (4) godine, uz mogu}nost ponovnog imenovanja u skladu sa zakonom. IV USLOVI ZA POZICIJE Op{ti uslovi - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine; - da je stariji od 18 godina; - da nije stariji od 65 godina na dan imenovanja; - da nije osu|ivan za krivi~no djelo i za prekr{aj nespojiv sa du`no{}u u nadzornom odboru, pet godina od dana pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne, niti da se protiv njega vodi krivi~ni postupak; - da nije lice kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`nosti nadzornog odbora u koji se kandiduje; - da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini (bilo na nivou dr`ave ili entiteta) u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije; - da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine; - da nije na funkciji u politi~koj stranci; - da nema privatni/finansijski interes u privrednom dru{tvu u ~iji se nadzorni odbor kandiduje; - da nije direktor ili ~lan uprave dru{tva; - da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{nih funkcija ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine («Slu`beni glasnik BiH», br. 13/02, 16/02, 14/03 i 12/04); - da nije lice kojeg isklju~uju odredbe Zakona o privrednim dru{tvima („Slu`bene novine Federacije BiH“, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/10); - da nije lice kojeg isklju~uju odredbe Uredbe o vr{enju ovla{tenja organa Federacije Bosne i Hercegovine u privrednim dru{tvima sa u~e{}em dr`avnog kapitala («Slu`bene novine Federacije BiH», br. 48/05, 54/05, 42/06, 27/07, 28/07, 49/07, 74/07, 15/08, 70/08, 71/08, 4/09, 10/09, 26/09, 40/09, 46/09, 52/09 i 3/10); - da ne postoje druge zakonske smetnje za obavljanje poslova u nadzornom odboru u koji se kandiduje. Posebni uslovi - visoka stru~na sprema; - radno iskustvo u struci; - sposobnost prepoznavanja, zastupanja i za{tite interesa privrednog dru{tva i uva`avanja interesa drugih zainteresovanih sudionika; - sposobnost za savjesno, odlu~no, odgovorno i profesionalno obavljanje upra`njene pozicije; - izra`ena individualnost, inicijativnost, nezavisnost u radu i dono{enju odluka; - komunikacijske i organizacijske sposobnosti; - znanja i sposobnosti razumijevanja poslovnih izvje{taja, poznavanje privrednog prava i ukupnog zakonodavstva na podru~ju djelovanja nadzornih odbora, korporativnog upravljanja i strategije poslovne etike; - sposobnost upravljanja finansijskim i ljudskim resursima i naklonjenost timskom radu; - rezultati rada ostvareni tokom karijere. Kandidati za ~lanove Nadzornog odbora JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo, pored navedenih uslova moraju ispunjavati i uslov utvr|en Statutom Dru{tva i to da imaju univerzitetsku diplomu iz tehni~kih, ekonomskih, pravnih ili prirodnih nauka i da imaju iskustvo i stru~nost u oblastima iz registrovanih djelatnosti Dru{tva. V POTREBNI DOKUMENTI Prijave kandidata treba da sadr`e kra}u biografiju, adresu i kontakt-telefon. Uz prijavu treba dostaviti: - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) ili kopiju li~ne karte (CIPS); - diplomu o visokoj stru~noj spremi; - dokaz o radnom iskustvu u struci; - uvjerenje da nije osu|ivan za krivi~no djelo (ne starije od 3 mjeseca); - uvjerenje da nije osu|ivan za prekr{aj (ne starije od 3 mjeseca); - izjavu o ispunjavanju Op{tih uslova iz alineja 6. do 14. Kandidati koji budu pozvani na intervju du`ni su dostaviti ovjerene kopije tra`enih dokumenata. Kopije dokumenata }e biti vra}ene kandidatima samo na njihov zahtjev. VI OSTALE NAPOMENE Podnosioci prijava s kojima se ne stupi u kontakt u roku deset (10) dana od isteka roka za podno{enje prijava ne}e biti uzeti u razmatranje u daljem procesu kandidovanja. Svi kandidati koji budu stavljeni na listu sa u`im izborom bi}e pozvani na intervju. Prije intervjua kandidati su du`ni dati podatke o ranijim neposrednim rukovodiocima od kojih se mogu dobiti preporuke i informacije o kandidatima i popuniti obrazac u kojem }e iznijeti bilo koje pitanje koje bi moglo dovesti do sukoba interesa u slu~aju da do|e do njegovog imenovanja. Obrasci se mogu popuniti neposredno prilikom intervjua. Sve informacije u toku postupka kandidovanja su transparentne, osim ako informacije o podnosiocima prijava nisu povjerljive u smislu Zakona o za{titi li~nih podataka («Slu`beni glasnik BiH», broj 32/01). Kandidati koje nakon intervjua preporu~i Komisija za izbor, smatra}e se da su najuspje{nije pro{li otvorenu konkurenciju. Bilo koji kandidat ili bilo koje drugo lice - ~lan javnosti slobodno je podnijeti prigovor na kona~no imenovanje, ako vjeruje da u procesu imenovanja nisu ispo{tovani principi utvr|eni Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine. Ovaj oglas se objavljuje u dnevnom listu «Oslobo|enje» i «Slu`benim novinama Federacije BiH». Oglas ostaje otvoren ~etrnaest (14) dana od dana posljednjeg javnog objavljivanja ovog oglasa. Prijave sa svim tra`enim dokumentima treba dostaviti li~no ili po{tom preporu~eno sa naznakama na koverti: „Prijava na javni oglas za utvr|ivanje prijedloga kandidata za Nadzorni odbor (navesti privredno dru{tvo u ~iji se nadzorni odbor kandidujete), ne otvarati“. Na pole|ini koverte navesti ime i prezime podnosioca prijave, adresu i kontakt-telefon. Prijave sa tra`enom dokumentacijom dostaviti na slijede}u adresu: Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Mostar, Ul. A. [anti}a bb. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e biti razmatrane.

40

OGLASI

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Broj: 08-01-3-1477/11 Konjic, 24. 5. 2011. godine Na osnovu ~lanova 8. i 26. Zakona o javnim preduze}ima u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slu`bene novine Federacije BiH, broj 8/05 i 84/08), ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine (Slu`bene novine Federacije BiH, broj 12/03 i 34/03) i ~lana 38. Statuta Op}ine Konjic (Slu`beni glasnik Op}ine Konjic, broj 4/01, 5/04, 3/08) raspisuje

Na osnovu ~lanova 29. b, 29. c Zakona o bankama („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 39/98, 32/00,48/01, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03), ~lana 55. Statuta Privredne banke Sarajevo d.d. Sarajevo, te Odluke Nadzornog odbora o sazivanju V sjednice Skup{tine Privredne banke Sarajevo d.d. Sarajevo, broj 02-3112-3/11 od 23. 5. 2011. godine, Privredna banka Sarajevo d.d. Sarajevo objavljuje

J AV N I O G L A S ZA IZBOR I IMENOVANJE ^LANOVA NADZORNOG ODBORA I
ODBORA ZA REVIZIJU [UMARSTVO ''PRENJ''d.d. KONJIC I I. Objavljuje se javni oglas za izbor kandidata za ~lanove Nadzornog odbora i Odbora za reviziju [umarstvo ''PRENJ'' d.d. Konjic i to: I.1. Za predsjednika i dva ~lana Nadzornog odbora, I.2. Za predsjednika i dva ~lana Odbora za reviziju. II Mandat II. 1. Mandat predsjednika i ~lanova u Nadzornom odboru traje 4 (~etiri) godine, sa mogu}no{}u izbora vi{e puta bez ograni~enja. II.2. Mandat predsjednika i ~lanova Odbora za reviziju traje 4 (~etiri) godine, sa mogu}no{}u izbora vi{e puta bez ograni~enja. III Opis pozicije III. 1. Nadzorni odbor je nadle`an da: - nadzire poslovanje Dru{tva, - nadzire rad Uprave, - usvaja izvje{taj Uprave o poslovanju po polugodi{njem i godi{njem prora~unu, sa bilansom stanja i bilansom uspjeha i izvje{tajem revizije, - podnosi Skup{tini godi{nji izvje{taj o radu Nadzornog odbora i Odbora za reviziju i poslovanja za narednu poslovnu godinu, - imenuje Upravu Dru{tva i daje uputstva i smjernice za rad Uprave Dru{tva, - predla`e raspodjelu i na~in upotrebe dobiti i na~in pokri}a gubitka, - odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje u lizing i druge transakcije imovinom, direktno ili posredstvom subsidijarnih dru{tava u toku poslovne godine u obimu od 15 do 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine Dru{tva, - obrazuje povremene komisije i utvr|uje njihov sastav i zadatke, - saziva Skup{tinu Dru{tva, - odobrava emisiju novih dionica postoje}e klase u iznosu do tre}ine zbira nominalne vrijednosti postoje}ih dionica i odre|uje iznos, vrijeme prodaje i cijenu ovih dionica, koja ne mo`e biti manja od prosje~ne tr`i{ne vrijednosti pojedina~nih dionica iste klase u trideset uzastopnih dana prije dana dono{enja odluke, - donosi odluke o promjeni djelatnosti Dru{tva, - odlu~uje u drugom stepenu o pravima zaposlenika iz radnog odnosa - odlu~uje o drugim pitanjima utvr|enim Zakonom, Statutom i drugim propisima. III.2. Odbor za reviziju je nadle`an da: - vr{i reviziju polugodi{njih i godi{njih finansijskih izvje{taja i po zahtjevu dioni~ara sa najmanje 10% dionica vr{i kontrolu finansijskog poslovanja i dostavlja izvje{taj o reviziji Skup{tini i Nadzornom odboru, - preduzima druge radnje i aktivnosti u okviru svojih ovla{tenja i obaveza u skladu sa Zakonom o javnim preduze}ima u Federaciji BiH i Zakonom o privrednim dru{tvima. IV Na~in izbora Odabir i predlaganje kandidata za ~lanove Nadzornog odbora i Odbora za reviziju izvr{it }e Komisija, a odluku o kona~nom imenovanju predsjednika i ~lanova Nadzornog odbora i Odbora za reviziju donijet }e Skup{tina Dru{tva. V Uvjeti izbora OP]I UVJETI a) da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, b) da je stariji od 18 godina, c) da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere, na bilo kojem nivou u BiH, u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije, d) da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava BiH, e) da nije osu|ivan za krivi~no djelo i/ili za privredni prijestup za radnje nespojive sa du`no{}u u Nadzornom odboru, pet godina od dana pravosna`nosti presude isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne, f) da nije predsjednik ili ~lan nadzornog odbora u dva druga dru{tva, g) da nije u konkurentnom odnosu sa Dru{tvom u smislu odredbi Zakona i Statuta, h) da nije lice starije od 70 godina na dan imenovanja. POSEBNI UVJETI a) VSS b) tri godine radnog iskustva u struci, c) prilagodljivost timskom radu, komunikativne i kreativne sposobnosti za savjesno, odgovorno i odlu~no obavljanje pozicije za koju se kandiduje, d) sposobnost nepristrasnog dono{enja odluka, e) sposobnost tuma~enja i primjene ekonomskih, pravnih i drugih propisa iz djelatnosti Dru{tva u koje se kandiduje. VI Potrebni dokumenti i dodatne informacije Prijave kandidata treba da sadr`e: biografiju, adresu i kontakt-telefon. Uz prijavu kandidati treba da dostave: - ovjerena kopija diplome, ne starije od 6 mjeseci, - uvjerenje o dr`avljanstvu, ne starije od 6 mjeseci, - uvjerenje o radnom iskustvu, - uvjerenje PU i Kantonalnog suda, ne starije od 6 mjeseci, - ovjerene izjave o ~injenicama iz ta~aka c), d), e), f) i g) Op}ih uvjeta izbora. Prijave sa tra`enim dokumentima se dostavljaju li~no ili po{tom preporu~eno sa naznakom: ''PRIJAVA NA JAVNI OGLAS ZA IZBOR I IMENOVANJE KANDIDATA ZA ^LANA NADZORNOG ODBORA I ODBORA ZA REVIZIJU [UMARSTVA ''PRENJ''d.d. Konjic — NE OTVARAJ'' na slijede}u adresu: Op}ina Konjic — Komisija za izbor i imenovanje ~lanova NO/OR 88 400 Konjic, Mar{ala Tita broj 64. Prijave koje ne sadr`e propisano iz ovog oglasa odbaci}e se kao nepotpune, odnosno neblagovremene, te se kao takve ne}e uzeti u razmatranje.Sa kandidatima koji u|u u u`i izbor Komisija }e obaviti intervju. Prije intervjua kandidati }e biti pozvani da daju podatke o ranijim neposrednim rukovodiocima od kojih mogu zatra`iti preporuke i informacije o kandidatima. VII OSTALO Oglas ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana posljednjeg objavljivanja ovog oglasa, a isti }e biti objavljen u dnevnom listu ''Oslobo|enje'' Sarajevo i u Slu`benim novinama Federacije BiH. NA^ELNIK Emir Bubalo, dipl. ecc.
Maršala Tita br.62 88400 Konjic Bosna i Hercegovina Telefon: +387 (0)36 712 200 Fax: +387 (0)36 729 813 E-mail: opcina.konjic@konjic.ba Web: http://www.konjic.ba PB: 07140955 ID: 4227204140005

O B A V J E [ T E NJ E
O SAZIVANJU V SJEDNICE SKUP[TINE DIONI^ARA PRIVREDNE BANKE SARAJEVO DD SARAJEVO Skup{tina dioni~ara Privredne banke Sarajevo d.d. Sarajevo saziva se za 27. 6. 2011. godine, sa po~etkom u 13 sati. Zasjedanje Skup{tine Banke odr`at }e se u prostorijama Banke u Sarajevu, Ulica Alipa{ina broj 6/II. Za Skup{tinu dioni~ara Privredne banke Sarajevo d.d. Sarajevo predla`e se slijede}i

DNEVNI RED
1. Verifikacija mandata i utvr|ivanje kvoruma za punova`no odlu~ivanje Skup{tine 2. Izbor radnih tijela Skup{tine: a) Predsjedavaju}eg Skup{tine b) Odbora za glasanje c) Zapisni~ara i dva ovjeriva~a zapisnika 3. Razmatranje i usvajanje zapisnika sa IV sjednice Skup{tine Banke odr`ane 10. 2. 2011. godine 4. Prijedlog Poslovnika o radu Skup{tine Privredne banke Sarajevo d.d. Sarajevo 5. Prijedlog odluke o usvajanju: a) Izvje{taja o poslovanju Banke, izvje{taja internog revizora i izvje{taja vanjskog revizora »Deloitte« d.o.o. Sarajevo za godinu koja je zavr{ila sa 31. 12. 2010. godine b) Izvje{taja o radu Nadzornog odbora za 2010. godinu c) Izvje{taja o radu Odbora za reviziju za 2010. godinu 6. Prijedlog odluke o rasporedu dobiti za 2010. godinu 7. Prijedlog odluke o usvajanju Plana poslovanja Privredne banke Sarajevo d.d. Sarajevo za 2011. godinu 8. Aneks II ugovora o dokapitalizaciji PBS d.d. Sarajevo Pravo odlu~ivanja u Skup{tini dioni~ara Banke ima dioni~ar koji se na listi dioni~ara kod Registra vrijednosnih papira Federacije BiH nalazio 45 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine. U skladu sa ~lanom 29.e Zakona o bankama dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5 % ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo pismeno predlo`iti izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluka Skup{tine, najkasnije 8 (osam) dana od dana objavljivanja ovog obavje{tenja. Prijedlozi za izmjenu dnevnog reda mogu se dostaviti po{tom na adresu: Privredna banka Sarajevo d.d. Sarajevo, Alipa{ina broj 6, 71 000 Sarajevo. Pozivaju se dioni~ari da, li~no ili putem punomo}nika, prisustvuju i u~estvuju u radu Skup{tine. Punomo}nici dioni~ara du`ni su prilikom prijave dioni~ara za u~e{}e u radu Skup{tine predati punomo} za zastupanje dioni~ara, potpisanu od dioni~ara fizi~kog lica ili zastupnika dioni~ara pravnog lica i ovjerenu od strane nadle`nog organa. Ukoliko dioni~ar li~no u~estvuje u radu Skup{tine, potrebno je da dostavi pismenu prijavu i ovjerenu kopiju li~ne karte najkasnije tri (3) dana prije po~etka Skup{tine. Ukoliko u~estvuje putem punomo}nika, punomo} se predaje pet (5) dana prije po~etka rada Skup{tine, uz pismenu prijavu za u~e{}e u kojoj se ozna~ava ime punomo}nika, ovjerenu kopiju li~ne karte punomo}nika i izvod iz sudskog registra za pravno lice, ukoliko se radi o pravnom licu, u kojem je ozna~en zakonski zastupnik pravnog lica. Izvod ne smije biti stariji od {est mjeseci. Uvid u materijale dioni~ari mogu izvr{iti u sjedi{tu Privredne banke Sarajevo d.d. Sarajevo u Ulici Alipa{ina 6/II, u vremenu od 9 do 15 ~asova, svakog radnog dana od dana ogla{avanja, do dana odr`avanja Skup{tine, uz prethodnu najavu na kontakt-telefon 033/277-721. Predsjednik Nadzornog odbora Nusret ^au{evi} s. r.

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KORAK NAPRIJED Toshiba bez Windows tableta
Toshiba odustaje od razvoja tableta s operacijskim sistemom Windows 7, pi{e DigiTimes. Kompanija je ure|aj pokazala na januarskom CES-u, no prematrenutnimplanovima, tabletvi{enemanamjeruponuditikrajnjimkupcima,ve} }e se orijentisati na razvojsli~nihure|aja s Androidom. OsimWindows7 tableta, kompanija zasad ne misli izdavati ni Chromebook prenosnikezboglo{ihprodajasvojihsmartbookra~unalasli~nefunkcionalnostitokom pro{le godine. Toshiba priprema po~etakprodajetableta s Androidom3.0, 10,1-in~nimekranom i NvidijinomTegrom 2, za koji u SAD-u ve} primapredbilje`be.

41

32 GB na microSDHC-u
Kingston je predstavio novu microSDHC karticu u svojoj ponudi. Rije~ je o modelu s kapacitetom od ~ak 32 GB. Memorija je Class 10, {to zna~i da posti`e minimalno 10 MB/s prilikom ~itanja i zapisivanja podataka. Kako je namijenjena smartphoneima, tabletima i sli~nim prenosnim ure|ajima, kartica dolazi formatirana u datote~nom sistemu FAT32. Preporu~ena cijena kartice za ameri~ko tr`i{te iznosi 150 dolara. Tako|er, dostupna je i u paketu s USB ~ita~em memorijskih kartica. Osim kapaciteta od 32 GB, dostupna su izdanja kartice u kapacitetima od 4 do 16 GB. Svi se modeli isporu~uju s do`ivotnom garancijom.

AMD FirePro za profesionalce
AMD za profesionalce predstavlja dvijenovegrafi~kekartice iz porodiceFirePro. Kartice FirePro V5900 i V7900 imaju po 2 GB GDDR5memorije i 256-bitnusabirnicu, a kompanija ih tr`i{nopozicionira u srednji i gornjisegment. AMD FireProV5900 ima 512 stream procesora i taktove GPUa i memorije od 600, odnosno 2.000 MHz, dok su od video konektora prisutna dva DisplayPort i jedan DVI konektor. Cijena modelaje 599 dolara, a TDP 75 W. Sna`niji FirePro V7900 ima 1.280 stream procesora, taktove GPU-a i memorije od 725 i 5.000 MHz te ~etiri DisplayPort konektora za Eyefinity konfiguraciju ekrana.

Nema smetnji proizvodnji iPada
Eksplozija u Foxconnovoj tvornici u kojoj su ubijena tri radnika i ozlije|eno jo{ 15 prema tvrdnjama njenih predstavnika ne}e utiecati na proizvodnju Appleovog iPada i iPhonea. Tvornica u blizini grada Chengdu je privremeno prestala s proizvodnjom dok traje istraga vezana uz eksploziju, no predstavnici Foxconnove mati~ne firme, Hon Hai, u izjavi za China Times, naglasili su kako to ne}e uzrokovati ka{njenje u proizvodnji iPada 2 i novih proizvoda vezanih uz iPad ili iPhone koji su se trebali po~eti proizvoditi tokom tre}eg kvartala.

TABLETI BlackBerry PlayBook

Sharp sprema ure|aje za svjetsko tr`i{te

Aquos smartfon
Sharp priprema lansiranje novog Aquos smartfona na svjetsko tr`i{te. U prvoj polovini maja je na japansko tr`i{te izbacio tri nova telefona s Android operativnim sistemom. Jedan je na preklop, a sadr`i kameru od ~ak {esnaest koliko funkcija koje }e omogu}iti integraciju u takozvanu umre`enu dnevnu sobu. HDMI konektor omogu}ava konekciju na televizore visoke rezolucije, dok podr{ka za DLNA omogu}ava konekciju i uskla|ivanje sa Blu-ray plejeri-

Ozbiljna
konkurencija iPadu
Sjajan web-browser podr`ava Flash i besprijekorno u~itava i interpretira sve, pa i tehni~ki najslo`enije webstranice
Ovaj tablet je zaseban po tome {to koristi potpuno nov operacijski sistem - BlackBerry Tablet OS, koji dosad nismo imali prilike susresti ni na jednog drugom ure|aju (pa ~ak ni RIMovom) te po tome {to je u Sjedinjenim Dr`avama zabilje`io daleko ve}i uspjeh od bilo kojeg tableta s Android OS-om 3.0, uklju~iv{i i domicilni adut Motorolu Xoom. Nakon nekoliko dana igranja s PlayBookom potpuno je jasno za{to je rije~ o vrlo dora|enom ure|aju koji se ~ini kao potencijalno puno ozbiljnija konkurencija iPadu od bi lo ko jeg ta ble ta s Ho neycombom. Prednost tableta s Googleovim operacijskim sistemom nad PlayBookom je u ogromnom broju aplikacija dostupnih na Android Marketu (u odnosu na vi{estruko manji broj aplikacija dostupnih za novi RIMov OS), no s prakti~ne strane, PlayBook se ~ini kao ure|aj koji jednostavno nudi vi{e. BlackBerry Tablet OS odu{evljava jednostavno{}u, a posebno osnovnim aplikacijama koje dolaze s njim. To se najvi{e odnosi na sjajan web-browser koji podr`ava Flash i besprijekorno u~itava i interpretira sve, pa i tehni~ki najslo`enije web-stranice. Uz to je i relativno brz, pa se mo`e za klju~iti da PlayBo ok nu di naj bo lji browser na tabletima - bolji i od onog na iPadu, kao i od onog koji dolazi s tabletima koji koriste Android OS. Odli~ne su i aplikacije za pregledavanje i ure|ivanje dokumenata napravljenih alatima iz MS Officea, kao i sof tver za sin hro ni za ci ju mailova, kontakata, kalendara i sli~nih aktualnih objeka ta s “obi~nim“ Blac kBerryima, tj. smartphonima koji su tako|er RIM-ovi. Utoliko se PlayBook doima kao ponajbolji izbor tableta za vlasnike BlackBerrya, s obzirom na to da im omogu}uje da na ve}em ekranu, uz prirodniju interakciju s ure|ajem, udobnije u svom domu ili u pokretu odrade poslovnu komunikaciju. Poseban plus zaslu`uje i ekran PlayBooka (vlasnici RIM-ovim ure|aja su ionako navikli na natprosje~nu kvalitetu ekrana) koji nudi ve}u gusto}u piksela od iPada, pa mu je prikaz slike o{triji, a tu je `ivopisnost boja te brzina i preciznost reakci ja na do di re i po kre te prstima. Na direktnoj izlo`enosti sun~evoj svjetlosti PlayBook nije skoro nimalo izgubio na kontrastu, pa se po tom pitanju radi o ponajboljem ekranu do sada vi|enom na tabletima. megapiksela, ekran namijenjen 3D sadr`ajima i digitalni TV tjuner. Druga dva imaju velike ekrane osjetljive na dodir preko cijelog prednjeg dijela, jedan od 3,7 in~a a drugi od 4,2 in~a. Oni sadr`e nema. Iako je Sharp veoma dobro pozicioniran na japanskom tr`i{tu telefona, van granica svoje zemlje ima ograni~en uspjeh jer je ova marka poznatija po televizorima i drugim elektri~nim aparatima.

Facebook za mla|e od 13 godina
Izvr{ni direktor Facebooka Mark Zuckerberg izjavio je kako planira da na svojoj ~uvenoj mre`i dozvoli i pristup osobama mla|im od 13 godina. Zuckerberg je rekao da djeca sve ranije u~e koristiti internet i dru{tvene mre`e i da im to treba i dozvoliti. Pristup Facebooku je trenutno zabranjen osobama mla|im od 13 godina, {to je u skladu s ameri~kim zakonom, iako je na ovom sajtu te{ko iskontrolisati pristup i otva ra nje anonimnih profila. U Facebooku su naveli da svakodne vno uki da ju profile 20.000 mladih koji zbog nedo vo ljno go di na nemaju pravo pristupa toj mre`i.

42

FELJTON

ponedjeljak, 10. januar 2011. godine ~etvrtak, 26. maj

OSLOBO\ENJE

Duplo golo (4)

Pogubnost vlastitog licemjerja
Zato svijet na najnovije cini~no paljansko poigravanje srebreni~kim `rtvama i istinom mora odgovoriti i jasno i odlu~no, ukoliko ne `eli krvavu reprizu bh. devedestih, koja je nekima, o~ito, neophodna
Pi{e: Esad BAJTAL

I dok Nikola Stojanovi} zagovara i garantira istrebljenje hrvatske manjine („broj~ana inferiornost”), dotle njegov ideolo{ko-fa{isti~ki sljedbenik Radovan Karad`i}, javno, pred TV kamerama (u Skup{tini Republike BiH 1991. godine), zagovaraistrebljenjemuslimanske ve}ine u BiH, koja „ne}e imati ~ime da se odbrani” (oru`ana inferiornost), o ~emu najbolje govori pismeno svjedo~enje Novaka Kilibarde o predratnim mitinga{kim zbivanjima poput onog na Ivanjici (mjesto izme|u Trebinja i Dubrovnika): Na Ivanjici su se za~uli poklici: Ho}emo oru`je! Ho}emo oru`je! Radovan Karad`i} je na to uzvratio: Bra}o Srbi, ne treba nama nikakvo oru`je... Mi imamo slavnu Jugoslovensku narodnu armiju, koja }e nas za{tititi... [to je ona kasnije i u~inila... Tada su vojne fabrike u Bosni bile {i-

rom otvorene za sve prekodrinske Srbe...

Svi pora`eni
Ali, {ta su puke ~injenice spram iracionalnog voluntarizma jednog ambicioznog malogra|anskog politikanta i njegovog jo{ `ivo prisutnog politikanstva? Ni{ta! Uprkos svemu {to se zna, sa tih istih Pala, sa kojih se po opkoljenom Sarajevu 44 mjeseca danono}no tuklo milionima granatama, danas se tu~e novim la`ima i neistinama. Markale, Ra~ak, Tuzla (Kapija), Srebrenica, Vukovar, Dubrovnik... su neporecivi produkti jedne agresivnofa{isti~ke politike, koja }e se, kad-tad, morati (p)ogledati u civilizacijskom ogledalu i kona~no shvatiti povijesnu pogubnost vlastitog licemjerja, koje je dovelo, i jo{ uvijek dovodi, u pitanje ne samo Evropu, nego i ~itav civilizirani svijet. Ali, radi objektivnosti i korektnosti, pustimo da o besmislu Milo{evi}evog zlo~ina~kog vojeva-

O autoru knjige “Duplo golo“ u Zeni~kim sveskama pi{e: BAJTAL, ESAD, Breza, studirao pedagogiju i psihologiju; filozofiju i sociologiju. Redovne i postdiplomske studije zavr{io u Sarajevu. Nesposoban da bude podoban, `ivi od pisanja. O Bajtalovoj najnovijoj knjizi, koju je 2010. godine objavila sarajevska izdava~ka ku}a Rabic, recenzent D`emal Sokolovi}, izme|u ostalog, ka`e: “Ne mo`e se knjiga eseja Esada Bajtala ~itati a da se nema makar predstava o njenom autoru. Mogao sam re}i: a da se ne pro~ita njen pisac, ali ne mogu, jer se pisac ina~e, a u ovom slu~aju ponaosob, ne da pro~itati. Zato ve} na po~etku ho}u da prepadnem ~itaoca: ne usu|ujte se ~itati ako niste spremni makar naslutiti ko je ovo {tivo napisao...” Autor je knjigu posvetio “mojoj Majci, u znak neizmjerne za hval nos ti {to je, umjes to pri ze mne re li gij ske ne trpeljivosti, u Vjeri tra`ila, na{la i vlastitim primjerom nam ukazala na neupitan smisao ljudskog zajedni{tva kao najvi{e `ivotne i eti~ke vrijednosti ^ovjeka.” I dodaje “Ponudio sam je dnom svom dugogodi{njem prija telju da bude urednik ove knjige i on je pristao. A zatim je, predomisliv{i se, odus tao, ne oba vi jes tiv {i me ni je dnom je di nom ri je~ju o tome. Uprkos toj gromovito simptomati~noj {utnji, ne{to je ipak re kao. Manje o knjizi, a sasvim nehotice, pa ipak mnogo vi{e, o vremenu u kome `ivimo. Upravo na tome sam mu bes kraj no zahvalan.”

nja po BiH govore drugi, dakle, strani autori: Na kraju, rat u Jugoslaviji mogao bi se nazvati ratom izgubljenih {ansi: {anse da se izgradi Evropa kao istinski politi~ki akter, jedinstveni subjekt historije 20. vijeka, {anse da se zada definitivan udarac fa{izmu koji nadire. Znamo iz iskustva da je drskost diktatura u ta~noj srazmjeri s neodlu~no{}u demokratija. No} koja pada na Sarajevo po~inje... da zamra~uje cijeli evropski kontinent. Ako ne u~inimo ni{ta, ako se u budu}nosti, kad uzbuna pro|e, okrenemo na{im malim svakodnevnim poslovima, bit }emo tada svi pora`eni. Rat }e se i dalje {iriti, mr`nja }e pobijediti, fa{izam }e se opet roditi i ne}e nam preostati ni{ta drugo sem da posmatramo, s bijesom u srcima, ru{evine Evrope kakvu smo navikli da volimo” (Jacques Juilliard) Zato svijet na najnovije cini~no paljansko poigravanje srebreni~kim `rtvama i istinom mora odgovoriti i jasno i odlu~no, uko-

Putnici kroz (ne)vrijeme: 50 godina Sarajevskih dana poezije (5)

Kao u paklenom kotlu
Ula`em napor da ostanem usredoto~ena samo na misli koje prate Sarajevske dane poezije, jer te{ko je biti zatvoren u gradu pod opsadom a ne biti u~esnik svega vezanog za umjetnost, svaku umjetnost, a posebno za knji`evnost, koja je ve} 1994. godine bila profilirana i svoja, druga~ija i `ivotvorna, smrti usprkos
Pi{e: Ferida DURAKOVI]

U BiH je u me|uvremenu vrilo kao u paklenom kotlu; uglavnom se ~uvao goli `ivot... Ali, nije se odustajalo od poezije! Desetine i desetine podneva, popodneva, dana, ~ak jutara poezije, molitvi za mir - ali ve~eri nije bilo: policijski sat nije dozvoljavao luksuz te vrste - iz potrebe, iz inata, pa opet iz inata, pa opet iz potrebe, da se nekome, kome god, da na znanje da smo mi tu, usred Evrope, koja jo{ `miri, iz `elje da se da kakav-takav smisao `ivotu u besmislenoj opsadi grada, u srcu Evrope na samom kraju 20. stolje}a, koje se, vele u mudrim knji ga ma, za kle lo na kon Auszwitza: „Nikad vi{e“ Krajem ... oktobra 1992. godine, kao reakcija na sve {to nismo mogli zamisliti da }e se desiti - a desilo se osnovan je (kako ka`u zvani~nici Me|unarodne organizacije P.E.N., „samoinicijativno“ PEN , Centar BiH, koji je u svjetsku porodicu primljen aklamacijom

i popra}en aplauzom u septembru 1993. u [paniji... Ali, tu pri~u tek valja ispri~ati. Ula`em napor da ostanem usredoto~ena samo na misli koje prate Sarajevske dane poezije, jer te{ko je biti zatvoren u gradu pod opsadom a ne biti u~esnik svega vezanog za umjetnost, svaku umjetnost, a posebno za knji`evnost, koja je ve} 1994. godine bila profilirana i svoja, druga~ija i `ivotvorna,

smrti usprkos. Bili smo zajedno, silom prilika, mi sarajevski pisci i pjesnici. A silom solidarnosti, i silom `ivota samoga, pre`ivjeli smo.

Protiv bezumlja
Josip Osti, dugogodi{nji direktor Sarajevskih dana poezije: U ratu, koji me zatekao u Sloveniji, organizirao sam Sarajevske dane poezije sve ~etiri godine opsade Sarajeva, simbo-

li~no, svake godine jednom pjesni~kom ve~eri, na kojoj je nastupalo svaki put tridesetak najboljih slovena~kih pjesnika i pjesnikinja, pa i poneki od bosanskohercegova~kih pjesnika i pjesnikinja koji su tada `ivjeli u Sloveniji ili drugdje, ili bili u prolazu kroz Ljubljanu odlaze}i iz Sa ra je va, ili se u nje ga vra}aju}i. Neke od tih ve~eri okupile su i po 250 posjetilaca. A bilo mi je prevashodno do toga

da ta, do rata, uz Festival MESS, jedina me|unarodna kulturna manifestacija u Sarajevu, zbog rata ne prekine kontinuitet. Podr{ka kolega slovena~kih pjesnika i pjesnikinja je bila ogromna, jer ih je, dotad, oko pedeset u~estvovalo na toj manifestaciji te su bili vezani za nju i Sarajevo. Svojim u~e{}em na tim ljubljanskim ve~erima Sarajevskih dana poezije izra`avali su svoju solidarnost s patnjom i

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. maj 2011. godine

FELJTON
Umro sveti Avgustin, prvi kenterberijski nadbiskup i osniva~ kr{}anske crkve u Engleskoj. Papa Grgur I poslao ga je 596. sa 40 benediktinaca da utemelji kr{}anstvo i pove`e Englesku s Rimom. Godine 597. osnovao je Kenterberijsku nadbiskupiju. Umro engleski istori~ar i ka sveti Bid, autor prve tori ke. Nje va na ja 735.naroda“,ispisajenaEnglestinskomgolu|er“Crkveva`niisjitojeriizvor engleskog na la jeziku, naj anglosaksonske istorije izme|u prvog i {estog vijeka.

43

604.

NA DANA[NJI DAN

Aleksandar Pu{kin

Rimsko-njema~ki car Karlo V, kao izvr{ilac papske ekskomunikacije, donio je Vormski edikt, kojim su Martin Luter, osniva~ protestantizma u Njema~koj, i njegovi sljedbenici prognani iz zemlje. je, je pio na prijesto, koji je uzur zbaciv{i i 1659.Aurangzeb, veliki mogul Inpidiraozvani~noocastusmaknuv{i bra}u. po Bo par mi skoj 1805.Nalanleon katenadrali.ta krunisan je za kralja Italije u U Londo po~eo mo me|una {ahovski tur je la, konkuren ji 16 1851.trijumfomnunjenir, kojiprvi15. juderraniuAdolfa Anrocidniseigra~a, zavr{en ma~kog majsto der

1521.

1799. Ro|en ruski pisac Aleksandar Pu{kin.

liko ne `eli krvavu reprizu bh. devedestih, koja je nekima, o~ito, neophodna za nastavak prevarantske i debelo isprofanirane vladavine. Uostalom, zar Vojislav [e{elj nije 1999. godine svojim javnim obe}anjima skorog „Tre}eg svetskog rata” (uz pomo} bratske Rusije) tje{io srbijansku javnost novom jalovom nadom u ostvarenje tada ve} nepovratno pora`ene ideje „velike Srbije“ Ti. me je on, ~itavih 30 godina poslije, u~inio retroaktivno smislenim i sasvim ozbiljnim ono Togliattievo upozorenje iz davne 1970. godine da „borbu protiv fa{izma ne treba nikada smatrati zavr{enom” („Leci. oni sulfascizmo“ Editori, Ruini, ti, Roma, 1970).

Zar ^avi}evo i Ivani}evo aktivno i istrajno opstruiranje ulaska BiH u Evropu (skrivanjem i finasiranjem Radovana Karad`i}a i Ratka Mladi}a) ne predstavlja, zapravo, osiguravanje prostora za odr`avanje i njegovanje SDS fa{izma, za koga u Evropskoj uniji nema mjesta.

Poziv na oprez
Pa, ipak, ma koliko se ~inilo da takone{toobjektivnovi{enije mogu}e, povijesno iskustvo nas poziva na neophodan oprez. Treba imati na umu s kim imamo posla. I treba se istovremeno nadati da }e sami bosanski Srbi, pou~eni iskustvom devedesetih, ovaj put biti pametniji od ratnohu{ka~ke

politike, koja se jo{ jednom (na isti na~in i sa istih Pala) `eli voditi u njihovo ime! Uostalom, ne samo sa Pala. Neposredno-postdaytonska javna poruka (srpskog akademika??? i pesnika?!?) Matije Be~kovi}a, izra`ena najprije pjesmom, a zatim i cijelom knjigom pjesama programatski znakovitog naslova i sadr`aja („]era}emo se jo{”) sama za sebe govori da je u nekim glavama rat samo zaustavljen, ali ne i zavr{en. Uz sve to, treba imati na umu da ni nacional-ekstremisti i ratni profiteri drugih strana jo{ nisu „do{li pameti” . Upravo zato upozorenje iskusnog Togliattia treba shvatiti {to ozbiljnije, tj. najozbiljnije.
(Sutra: Gor’ki vijenac)

na.

nera Smi u [re kod Nju Orle sa, Lu jani, prestao je posljed1865.Predajom geanskelauuKirbiizijari~komtagra|anvenportu nji oru`ani otpor ju`nja~ke voj Ame skom ra tu, mjesec i po po{to je Konfederacija potpisala kapitulaciju. irski ci ta kl bomba na da do To bilo 1868.Obje{en{kogEnnapaonaulisLonMajnu.Baretjezbogposljednje javno smaknu}e u gleskoj. Umro ~e{ki isto i politi~ar Franti{ek organi tor i predsje ven kon1876.dan odzaosniva~ari~artidnik~eSvesloZastuskogPalacki, gresa 1848. i je Ma ce {ke. pao je ideju austroslavizma i zalagao se za federativno preure|enje AustroUgarske.

Martin Hajdeger

1896.Nikola II Romanov krunisan za cara Rusije. ri~kom ner ro|en D`on je pra bilo Majkl 1907.U ameVejn, ~ijegradi}uvoViimesetu Merionglumac Morison.
Ro|en ma|arski po Ja dar, lider ma|ar komu (1956-1988) i pred 1912.kon antiskihvjetskihnislitati~arstrano{ Kaoru`anesjednikvlade 1956, na so demon cija i pobu ne u Ma|arskoj koja je ugu{ena intervencijom sovjetskih trupa. Mana“. 1923.Odr`ana prva motociklisti~ka trka “24 ~asa Le grad dopu la delegaci Sovjetskog Save sa ta CK KPSS Ni 1955.U Beoza, konprvimtosevakrejeromprvajazvani~nakitomHru{~ovom na ~elu. Na 1948. bila to posje ta predstavnika SSSR-a Jugoslaviji. Na kraju razgovora potpisana je Beogradska deklaracija, kojom su normalizovani me|udr`avni odnosi.

1976. Umro njema~ki filozof Martin Hajdeger, jedan od najuticajnijih filozofa 20. vijeka, profesor univerziteta u Frajburgu (“Bivstvovanje i vrijeme“ “Kant i , problem metafizike“ “[ta je me, tafizika“ “[ta je , to filozofija“ , “Ni~e“).

Povodom 50. sarajevskih dana poezije, Ferida Durakovi} i Fadila Nura Haver pro~e{ljale su stotine dokumenata i slika, i{~itale brojne materijale koje bi malo ko od nas ikada pogledao, podsjetile nas na pjesme poetskih saputnika/sapatnika i prethodnika i sve to sklopile u ovu dragocjenu knjigu. Ali, najve}a vrijednost tog, uglavnom semplovanog materijala, povezanog vrlo inteligentnim opaskama koje imaju esejisti~ku vrijednost, nalazi se drugdje: u komparativnom diskursu koji su~eljava poeziju i historiju, u kojem su njih dvije, kao u muzici, melodijski i harmonijski isprepletene, pa ~ine jedinstvenu i sasvim autonomnu sliku jednog vremena i ljudi u njemu. Oslobo|enje }e feljtonizirati „ratni dio“ (pripremila Ferida Durakovi}) i „poratni dio“ (pripremila Fadila Nura Haver) Sarajevskih dana poezije, iz knjige koja je upravo objavilo Dru{tvo pisaca BiH, a {tampao sarajevski Bemust. stradanjem ljudi u opkoljenom gradu, a ujedno su protestirali protiv ratnog bezumlja. Putujem dalje kroz (ne)vrijeme: Dru{tvo pisaca (koje je u Dru{tvo preimenovano krajem 1993. godine) sa~uvalo je fascikl Ambasade Velike Britanije (sa zaglavljem Ministry of Defence), na kojem plavim flomasterom pi{e: 1995. - PJESME I PISMA PODR[KE SDP-a (od strane pjesnika) Da zavirimo u taj jako zanimljivi fascikl. Na jednom napola presje~enom papiru pi{e: Potpis ispod pjesme: Beryl Fenton. Podataka o autorici u

ovim papirima nema. Wikipedia veli: „Beryl Fenton, ro|ena 1926. godine, radila je kao glumica, potom je bila u ratnoj slu`bi, a kod ku}e je ‘pisala pjesmice i slikala sli~ice’. @ivjela je u Hoveu do smrti (2009). Njene slike izlagane su svugdje, uklju~uju}i i Kraljevsku umjetni~ku akademiju.“

Draga Beryl
Je li to ta draga Beryl? Ne znam. Wikipedia je nepouzdana, ali drugih podataka nema. Evo prevoda pjesme: Beryl Fenton ELDIN - DJE^AK KOJI JE POVUKAO UPALJA^ RU^NE BOMBE

Na svom prvom letu avionom Po`elio je da strgne Zavoje Sa svojih slijepih o~iju Da progleda Ali nije imao ruke... Fascikl sadr`i najmanje stotinu pjesama, ispisanih {to rukom, {to pisa}om ma{inom, neke i na kompjuteru, pa onda uredno slo`ene i poslane iz Velike Britanije, posredovanjem Ambasade Velike Britanije u Sarajevu za ratnoga vremena. Rukom je ispisana pjesma „Beckett in Bosnia“ a napisala , ju je - Shirley Beckett! Ova pjesma govori o Beckettovom Godotu koji je na scenu Pozori{ta mladih postavila velika i hrabra Susan Sontag 1994. godine. Podataka o autorici pjesme nema. Na Internetu ima nekoliko Shirley Beckett, ali se nijedna ne dovodi u vezu sa Samuelom, ni sa Sarajevom, niti sa Susan Sontag. Jedna Beryl se ~ak pominje kao reverend, vele~asna. A mo`da sam ja naprosto neinformirana i neznalica? Neka mi oprosti Shirley Beckett, i ostali. Ali pjesma je tu, i uspomene su tu. I prezimenu Beckett, zajedno s imenom Susan Sontag, odajem priznanje i otimam ih od zaborava.
(Sutra: A ipak je ovdje nekad bio Raj)

Davorin Popovi}

1966. po razum i SAD-a o ni~enju strate nuklear 1972.U Moskviogratpisan prvi spogijskog SSSR-anog naoru`anja (SALT 1).
Britanska Gijana postala nezavisna dr`ava u okviru Komonvelta. Umrla ba ma novna-Karsa vi uz Anu Pavlovu i Ni`in 1978.jezna,rusruskabaleletarina TaVajaclaravaPlaljetova.skog, jednaod najve}ih zvi da kog Serge \agi Gruzi 1991.Zvijadje.Gamsahurdija izabran za predsjednika trij tni~ki avion ing 767, pa je biv auto skog asa ki Laude, pao je 1991.Aus{egski pumobilBangkoboNiPojanulokomsvihni223 oko 160 kilometara sjeverno od ka. gi je putnika i ~lanova posade. tralij mi Hauard izvinio se deseti hilja Aborid`ina pro{los 1997.Ausnatimaskiasipredalacijer D`onlu kojitisuodusvojih roti,dizbog provo|enja poli ke mi je, na si uze telja. ni afri~kog jedinstva (OAJ) godi pos ja je la je Afri~ka unija. 2001.Organauzaciciljujutoponja zamiekoninomske intenakonje38 Promjena je izvr{ena liti~ke i graci 53 afri~ke dr`ave ~lanice, a po ugledu na Evropsku uniju. U Beogradu uhap{en bosanski Srbin Ranko ]e{i}, optu`en za ratne zlo~ine u logoru Luke kod Br~kog 1992. ]e{i} je izru~en Ha{kom tribunalu, gdje je osu|en na 18 godina zatvora. ne pa yak42 u bli ni Crnog mora, kod grada Trab 2003.U avionziskoj{pansre}i ukrarojinskog aviona jitizosuna,se poginula su 62 pripadnika skih mi vnih trupa, ko vra}ali iz Afganistana, i 13 ~lanova posade.

2001. Delegacija Internacionalne lige humanista (ILH) predala Davorinu Popovi}u Zlatnu povelju mira i humanizma za neprocjenjiv doprinos afirmaciji BiH tokom rata.

Roman Polanski

2002.

2002. Francusko-poljski re`iser Roman Polanski osvojio Zlatnu palmu na Filmskom festivalu u Kanu za film “Pijanista”.

44

SPORT

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

FINALE KUPA BiH ^elik - @eljezni~ar 0:3 (0:1)
tadion Bilino polje. Gledalaca: 9.000. Sudija: Midhat Arnautovi} (Tuzla). Strijelci: 0:1 - Savi} (12), 0:2 - Zeba (71), 0:3 Stani} (74). @uti kartoni: [i{i}, Milo{evi} (^elik), Be{lija, Bogi~evi}, [ehi}, Radovanovi}, Svraka(@eljezni~ar). Revan{ utakmica finala Kupa BiH: ^elik - @eljezni~ar 0:3 (prvi susret 0:1) ^ELIK: Bilobrk 5, Brkovi} 5, Kuduzovi}5, ^ovi}5, Milo{evi}5, Isakovi} 5, [i{i} 5,5 (od 77. Hori} -), Puri} 6, Adilovi} 5, D`afi} 5 (od 66. Hasanovi} -), Had`i} 6 (od 79. Nemeljakovi} -). Trener: Abdulah Ibrakovi}. @ELJEZNI^AR: [ehi} 7,5, B. ^oli} 7, Bogi~evi} 7,5, Nyema 7,5, Radovanovi} 7 (od 78. Balji} -), Svraka 7, Savi} 7,5, Zeba 8, Stani} 7,5, Be{lija 8 (od 82. Zoloti} -), Popovi} 7 (od 87. Rami} -). Trener: Amar Osim. Pobjedom od 3:0 (ukupno 4:0) @eljezni~ar je u duelu protiv ^elika u Zenici po ~etvrti put osvojio naslov namijenjen pobjedniku Kupa BiH. Pogotke za veliku pobjeduSarajlijapostigli su Savi}, Zeba i Stani}, a finale je zasjenilo utr~avanje navija~a doma}ih, koji je udario strijelca tre}eg gola za plavi tim - Stani}a.

S

@eljo rastopio
^elik i osvojio Kup
@eljo u vodstvo do{ao preko Savi}a u 12. minuti, a doma}e dokraj~ili Zeba i Stani}, koji su pogodili u 71. i 74. minuti • Adilovi} proma{io penal • Navija~ ^elika uletio u teren i nogom u glavu udario Stani}a, koji je slavio pogodak

Osim zadovoljan, Ibrakovi} se izvinuo navija~ima
Nakon me~a {ef struke @eljezni~ara Amar Osim bio je itekako zadovoljan ostvarenim uspjehom, dok to svakako nije bio njegov kolega Abdulah Ibrakovi}, strateg ^elika. Obojica su istakla da je ovo bila velika utakmica i da je igrana pred prelijepim ambijentom koje su stvorili navija~i dva tima. “Mislim da je {teta {to ovakvih utakmica nema vi{e. Ve~era{nju utakmicu su mogli organizovati i prirediti veliki klubovi kakvi su @eljo i ^elik. Ovo je fudbal, a ne ono {to se igra u na{oj ligi pred 200-300 gledalaca, na terenima gdje lopta ska~e k’o `aba” kazao je Osim. , “[teta je {to smo odmah na po~etku primili gol. Da se to nije dogodilo, osje}am da bi bilo druga~ije. Kasnije smo proma{ili penal i nakon toga se bilo te{ko vratiti. @elimo se izvinuti na{im navija~ima za lo{ rezultat, jer u ambijentu koji su stvorili nismo dobro reagovali” rekao , je Ibrakovi}. Mi. D. sve je ubrzo zavr{eno, a specijalci su izveli navija~a koji je uletio u teren, ~ime je samo ba~ena sjena na finalni duel. Posljednji zvi`duk donio je veliko slavlje navija~a @elje sa igra~ima plavog tima, pobjedom od 3:0 tim sa Grbavice osvojio je svoj prvi pehar u ovoj sezoni, dok ^eliku ostaje nada da }e u nekim narednim sezonama prekinuti niz od 15 godina bez trofeja. Na kraju pomenimo, kako je ovo ujedno bio i osmi duel Amara Osima i AbdulahaIbrakovi}a, ~ijaljepotaipaknijepresudilapobjednikame~a. Naime, strateg @elje sada ima skor od {est pobjeda i dva remija u duelima protiv Ibrakovi}a, ~ije najave o ispunjenju svetog cilja - osvajanja Kupa, nisu ispunjene. Na kraju, medalje pora`enima, te pobjednicima uru~ili su ~lanovi Komiteta za normalizaciju Sead Kajtaz i Darko Ljubojevi}, koji je predao pehar namijenjen pobjedniku Kupa BiH kapitenu @elje J. LIGATA Mirsadu Be{liji.

Finale kasnilo 20 minuta
Tenzije prije finala prenijele su se na teren, pa je finale po~elo sa 20 minuta zaka{njenja, s obzirom na to da igra~i @eljezni~ara, kako su i najavili, nisu `eljeli po~eti susret dok na tribinu ne u|u njihovi navija~i. Tek kada se sjeverna tribina Bilinog polja po~ela puniti navija~ima plavog tima, sudija je izveo igra~e na teren, gdje je svega nekoliko minuta prije po~etka susreta, sa tribine gdje su se nalazili doma}i navija~i, pogo|en golman @elje Ibrahim [ehi}, kojem je ukazana pomo}. I onda je napokon krenulo... Uvodne minute nisu naslu}ivale neku posebnu igru, a sve je li~ilo na to da }e navija~i voditi glavnu rije~, s obzirom na to da je ve} u osmoj minuti golman ^elika Luka Bilobrk umalo pogo|en bakljom. Susret je nakratko prekinut, a nedugo nakon nastavka Zeni~ani su imali prvu priliku na me~u. Adilovi} je {utirao iz slobodnog udarca, ali njegov {ut odlazi malo pored gola. U 12. minuti uslijedio je {ok na tribinama Bilnog polja. Odbrana ^elika smu{eno je reagovala na jednu uba~enu loptu, pogrije{io je

Igra~i @eljezni~ara sa navija~ima proslavljaju titulu

Foto: M. TUNOVI]

Kuduzovi}, kojeg je Popovi} uspio zagraditi i ostaviti dovoljno prostora za Savi}a da oproba svoj udarac. Veznjak @elje je iskoristio ponu|eno i sa 18 metara, rezantnim udarcem, matirao Bilobrka za vodstvo @elje od 1:0. U tim trenucima ^eliku su za pobjedu bila potrebna tri pogotka pa su krenuli na sve ili ni{ta. Kao plod takve

lovi}a koji loptu uspjeva nekako udariti nogom, a reprezentativni ~uvar mre`e fantasti~nim refleksom loptu izbacuje u korner i spa{ava svoj tim. Malo poslije gosti su mogli rije{iti sve dileme oko pobjednika finala - Svraka je istr~ao gotovo 40ak metara u kontri i onda dobro uposlio Zebu, ~iji udarac u korner

LJEPOTA NIJE PRESUDILA Bio je ovo osmi duel Amara Osima i Abdulaha Ibrakovi}a, ~ija ljepota ipak nije presudila pobjednika me~a. Naime, strateg @elje sada ima skor od {est pobjeda i dva remija u duelima protiv Ibrakovi}a, ~ije najave o ispunjenju svetog cilja - osvajanja Kupa, nisu ispunjene.
igre stigla je i {ansa D`afi}a u 17. minuti, koji je poku{ao glavom, a isti igra~ je propustio priliku i u 24. minuti, kada njegov udarac odlazi pokraj gola. [to je i u 36. minuti na semaforustajalo0:1 najzaslu`niji je golman @elje[ehi}. D`afi} je odli~noizbjegao ofsajd zamku, ubacio za Adiizbacuje Bilobrk i tako ostavlja svoj tim u igri. Ni tu nije bio kraj uzbu|enjima. Naime, za infarktnu zavr{nicu prvog dijela pobrinuli su se Puri}, [ehi}, Had`i} i Adilovi}. Puri} je, naime, {utirao, [ehi} nakratko odbio loptu, ali samo do Had`i}a, kojeg potom ru{i, a sudija Arna-

utovi} pokazuje na bijelu ta~ku. Ipak, umjesto poravnanja, kapiten Zeni~ana Adilovi} je proma{io cijeli gol, ~ime je postao tragi~ar prvog poluvremena. U drugom poluvremenu uspjelo se u komadu odigrati tek {est minuta, a onda je uslijedila nova pirotehni~ka predstava, ovaj put doma}ih, koji su na teren ubacili na desetak baklji, zbog ~ega je susret prekinut na ~etiri-pet minuta, a kada se napokon nastavilo sa igrom uslijedio je period bezidejne igre sa obje strane, koju je prekinuo u 61. minuti Zeba. Veznjak @elje je, naime, odli~no {utirao iz slobodnjaka sa 25 metara, ali lopta je zavr{ila na pre~ki. Isti igra~ bio je u prilici i pet minuta poslije, kada je {utirao sa 18 metara, ali mnogo lo{ije nego iz slobodnog udarca, pa je Bilobrk samo pokupio loptu.

Utr~avanje huligana
Ipak, u 71. minuti nije vi{e bilo spasa Zeni~anima i Bilobrku. Be{lija je oboren na 20-ak metara od gola ^elika, a loptu je ponovo namjestio Zeba i pogodio same ra{lje gola doma}ih za vodstvo @elje od 2:0, ~ime je utakmica ve} bila rje{ena. Doma}e je tri minute poslije dotukao Stani}. Be{lija se oslobodio Brkovi}a ipovukao loptu, koju je nesebi~no ubacio za Stani}a koji poga|a za 3:0. U trenucima slavlja Stani}a, sa tribine gdje su doma}i navija~i, u{ao je jedan huligan i skokom nogom u glavu udario je igra~a @elje, kojeg su spasili suigra~i. Navija~ je u{ao u sukob i sa ostalim igra~ima @elje, a spasio ga je sudija, nakon ~ega su se u sukob uklju~ili i doma}i igra~i. Ipak,

Savi} posti`e vode}i pogodak za plave

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

45

Skup{tina N/FSBiH zasjeda danas u Sarajevu

Usvajanje statuta samo formalnost
Ne bi trebalo biti problema da Skup{tina N/FSBiH izglasa novi statut. Uvjeren sam da }e delegati donijeti ispravnu odluku, rekao je potpredsjednik Komiteta za normalizaciju Darko Ljubojevi}
Skup{tina Nogometnog saveza BiH na kojoj }e se delegati izjasniti o usvajanju novog statuta {to je uslov za ukidanje suspenzije odr`a}e se danas u 11 sati, u Sarajevu (hotel Radon Plaza). O~ekuje se da ~lanovi najvi{eg zakonodavnog tijela krovnog saveza izglasaju novi statut {to }e omogu}iti reprezentaciji BiH i klubovima nastavak takmi~enja na me|unarodnoj sceni. stvo u Svjetskoj i Evropskoj fudbalskoj federaciji. Prethodno su i delegati iz NSFBiH na sastanku sa ~lanovima Komiteta za normalizaciju pokazali spremnost da pru`e podr{ku izmjena ma i do pu na ma sta tu ta N/FSBiH, ~iji su zagovornici FIFA i UEFA.

Ljubojevi} optimista
„Ne bi trebalo biti problema da Skup{tina N/FSBiH izglasa novi statut. Uvjeren sam da }e delegati donijeti ispravnu odluku. Mislim da }e Izvr{ni odbor FIFA i UEFA ukinuti suspenziju do 31. maja jer mlada reprezentacija BiH igra dan kasnije kvalifikacioni me~ za EP protiv San Marina“, optimista je potpredsjednik Komiteta za normalizaciju Darko Ljubojevi}. On je naglasio da }e ovaj komitet u funkciji privremene fudbalske vlade u BiH pripremiti nove izbore za predsjednika i rukovodstvo krovnog saveza do kraja 2011. „Najva`nije je da uspje{no privedemo kraju posao u vezi s usvajanjem novog statuta za koji je potrebno da glasa 45 delegata Skup{tine {to je formalnost po{to su stavovi usagla{eni. Poslije }e biti vremena za rje{avanje drugih va`nih pitanja kao {to je imenovanje preostalih selektora dr`avnih reprezentacija i pripremanje izborne skup{tine“ istakao je Ljubojevi}. ,
Z. RA[IDOVI]

Za novi statut mora glasati 45 delegata Skup{tine N/FSBiH

Delegati koji odlu~uju
Delegati Skup{tine N/FSBiH iz Federalnog saveza: D`emal Bisi}, Nijaz Graci}, Miro Pand`i}, Suad D`indo (FS Kantona Sarajevo), D`evad [e}erbegovi}, Adi Dautovi}, Izet Banda, Asim Pe{tali} (NS Tuzlanskog kantona), Marko Matanovi}, Mato Jozi}, Bla` @ivkovi}, Zvonimir Mari} (NS Posavske `upanije), Asim Zec, Suvad Ba{i}, Ha{im Zuko, Sead U{anovi} (FS Bosanskopodrinjskog kantona), Rasim Faji}, Selam Tuli}, Fikret Be{irevi}, Aziz Hu{idi} (NS Unsko-sanskog kantona), Nermin [abi}, Sejdo Zukanovi}, Ivica ^uri}, Izudin Ibrahimkadi} (NS Zeni~kodobojskog kantona), Midhat Saraj~i}, Fahrudin Junuzovi}, Branko Brkan, Drago Suban (NS Sre-

Prisustvuje 56 delegata
Sjednici bi trebalo prisustvova ti 56 de le ga ta od 60 jer NSHNK nije izabrao ~etiri predstavnika u Skup{tinu N/FSBiH. Nakon {to je Skup{tina FSRS jednoglasno podr`ala statutarne reforme u utorak u Banjoj Luci, dana{nje zasjedanje u Sarajevu trebalo bi formalno otkloniti prepreke za ukidanje sankcija ~ime }e N/FSBiH nastaviti ~lan-

dnjobosanskog kantona), Dobroslav Alilovi}, Vladimir Glava{, Dragan Soldo, Ivan [ari}-Ladanu{i} (NS Zapadnohercegova~ke `upanije), Ivan Jur~evi}, Branko Kri{to, Ante Kutle{a i Ante Omazi} (NS Hercegbosanske `upanije). Delegati Skup{tine krovnog saveza iz FSRS: Milorad Sofreni}, Radika Mari}, Slobodan Te{i}, Milo{ Laki}, Miladin Risti} (Podru~ni fudbalski savez Bijeljina), Borislav Raili}, Zoran Todorovi}, Nenad Luki}, Nenad [ukurma, @ivko Erceg (PFS Doboj), Nemanja Vasi}, Miodrag Manojlovi} (PFS Gradi{ka), Dragan Petkovi}, @eljko Samard`ija (PFS Isto~no Sarajevo), Mi}o Milovanovi}, Predrag Damjanovi} (PFS Banja Luka), Stanko Vukovi}, Zlatko Kne`evi} (PFS Prijedor), Andrija Le~i} i Radislav Kunda~ina (PFS Trebinje).

Vaha i Dinamo sporazumno raskinuli suradnju

Corriere dello Sport navodi

Halilhod`i}u 915.000 eura
Napokon je rije{en problem izme|u Zdravka Mami}a i Vahida Halilhod`i}a. Naime, zagreba~ki sastav i Vaha sporazumno su raskinuli ugovor, pa je na{ stru~njak od utorka nave~er i slu`beno biv{i trener Dinama. Dinamov biv{i trener dobio je 900.000 eura za sezonu koju je odradio na Maksimiru, kao i ono {to je zapravo i tra`io, a Halilhod`i}u su ispla}ene premije i nagrada za osvojeni naslov prvaka Hrvatske. Sve je ispalo po Dinamovom pravilniku, pa je osim svoje godi{nje pla}e Halilhod`i} zaradio i dodatnih 15.000 eura za titulu. Zaklju~no, biv{i trener iz Maksimira odlazi sa 915.000 eura. Na kraju svega, izvje{tavaju hrvatski mediji, svi su pru`ili ruke, a nekako je ispa-

Senad Luli} prelazi u Lazio
Fudbalski reprezentativac BiH Senad Luli} novi je igra~ Lazija, pi {e Cor ri ere del lo Sport. Lazio je sa Luli}evim klubom Young Boysom do go vo rio prelazak 25-godi{njeg lijevog bo~nog igra~a na{e najbolje selekcije u svoje redove i tako doveo prvo poja~anje za novu sezonu. O~ekuje se da Luli} ugovor potpi{e do kraja ove ili naj ka sni je po~etkom idu}e sedmice. [vaj car ski Young Boys je doveo Luli}a pro{log ljeta za 420.000 O~ekuje se skori potpis ugovora sa Laziom: eura. Senad Luli} U kvalifikacijama za Ligu prvaka i u Evropskoj ligi pru`io je zna~ajan doprinos uspje{nim nastupima tima iz Berna. Selektor BiH Safet Su{i} stavio ga je na spisak za kvalifikacionu utakmicu za EP 2012. protiv Rumunije u Bukure{tu. Podsjetimo, Luli} je bio jedan od najboljih pojedinaca u pobjedi na{e selekcije nad Rumunijom sa 2:1 u ~etvrtom kvalifikacionom me~u zmajeva u borbi za odlazak na EP u Poljskoj i Ukrajini, odigranom 26. marta u Zenici.

Ipak, sporazumni prekid saradnje sa Dinamom: Vahid Halilhod`i}

lo “i po Dinamovom i po Vahinom.” Razgovori su, pi{u hrvatski me di ji, o spo ra zu mnom raskidu ugovora bili vrlo ulju|eni i ni je bi lo povi{enih tonova, te se sve

ri je {i lo re la ti vno brzo. Iako je cijela pri~a slutila na skandal, on se u kona~nici nije dogodio, a i jedna i druga strana bile su veoma pomirljive na sastanku, koji je zavr{io veoma brzo.

46

SPORT

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Mirza Vare{anovi}, {ef stru~nog {taba FK Sarajevo

Ura|ene su velike stvari
Uz plasman na evropsku scenu, afirmisano je sedam-osam mladih igra~a, {to se nije de{avalo u pro{losti, rekao je strateg bordo tima
[ef stru~nog {taba Sarajeva Mirza Vare{anovi} zadovoljan je ostvarenjem ambicija po{to je bordo sastav osigurao plasman u Evropu kolo prije kraja premijerliga{kog takmi~enja. On se nada da }e tim sa Ko{eva zavr{iti sezonu na drugom mjestu, a za to je potrebna pobjeda nad Vele`om, te kiks @eljezni~ara u gostuju}em me~u sa Rudarom. „Ura|ene su velike stvari s obzirom na situaciju u i oko kluba. Postojale su razne struje koje su radile protiv mene. Uz izlazak na evropsku scenu, afirmisano je sedam-osam mladih igra~a {to se nije de{avalo u onisalo na najbolji na~in. Uporedo je ostvaren rezultat i stvoren tim za naredni period“ re, kao je Vare{anovi}. Strateg ko{evskog premijerliga{a naglasio je da }e protiv Vele`a igrati najja~i mogu}i tim u ovom trenutku. Prema Vare{anovi}evim rije~ima, za po~etnu formaciju u subotnjoj utakmici konkurisa}e i Zoran Belo{evi}, koji se oporavio od zadobijenog udarca u duelu sa [irokim Brijegom. „Van stroja su Veldin Muharemovi} zbog povrede koljena, Edin Pehli} i Damir Koja{evi} zbog crvenog kartona protiv [irokog Brijega. Vele` je kvalitetna ekipa koja igra odli~no nakon {to je Milomir Odovi} preuzeo mjesto {efa stru~nog {taba. Ovo je duel starih rivala jo{ iz nekada{nje zajedni~ke dr`ave. @elimo okon~ati prvenstvo osvajanjem tri boda. Ve}i motiv je na na{oj strani jer mo`emo osvojiti drugo mjesto, dok za tim iz Mostara ova utakmica nema posebnu va`nost“ , naglasio je Vare{anovi}.
Z. R.

Wenger dovodi Benzemu?
Menad`er Arsenala Arsene Wenger prvi je put javno potvrdio da je zainteresiran za kupovinu napada~a Real Madrida Karima Benzeme. Dan nakon {to je izjavio kako je predstoje}e ljeto spreman potro{iti vi{e novca nego ranije na poja~anja, francuski stru~njak priznao je kako ga zanima njegov 23-godi{nji sunarodnjak koji je prije dvije godine iz Lyona pre{ao na Santiago Bernabeu. “Benzema je jedan od najboljih nogometa{a svijeta. Njegovo dovo|enje nije nemogu}e“ izjavio je Wenger i dodao: , “On je tip igra~a kakve volim. Inteligentan je u igri, dobro sura|uje sa suigra~ima i pravi razliku na terenu.” Benzema nije u potpunosti zadobio povjerenje Realovog trenera Josea Mourinha, pa {panski mediji ve} danima navode kako ga je kraljevski klub spreman prodati.

Podr{ka UO i menad`menta doprinijela uspjehu: Mirza Vare{anovi}

pro{losti. Za osvajanje prvog mjesta i borbu sa Borcem do posljednjeg kola nedostajali su mir u ku}i i logistika tokom cijelog prvenstva. Dolaskom novog Upravnog odbora na ~elo kluba po~etkom ove godine i izborom Edina Prlja~e za dire-

ktora i Edima Had`ialagi}a za sportskogdirektorauspostavljena je dobra komunikacija izme|u igra~a, stru~nog {taba i menad`menta. Hvala Upravnom odboru na podr{ci koju mi je pru`io u drugom dijelu prvenstva u kojem je sve funkci-

PREMIJER OMLADINSKE LIGE BiH
BOSNA I HERCEGOVINA
Grupa Sjever-kadeti 26. kolo uta pob ner por d:p-g bod

BOSNA I HERCEGOVINA
Grupa Sjever-juniori 26. kolo uta pob ner por d:p-g bod

BOSNA I HERCEGOVINA
Grupa Jug-kadeti uta pob ner por 26. kolo d:p-g bod

BOSNA I HERCEGOVINA
Grupa Jug-juniori uta pob ner por 26. kolo d:p-g bod

Seedorf jo{ jednu sezonu u Milanu
Holandski nogometa{ Clarence Seedorf (35) produ`io je vjernost Milanu na jo{ godinu, priop}io je u srijedu aktualni italijanski prvak. Iskusnom veznjaku dosada{nji ugovor vrijedio je do krajajuna i mogao je ovo ljetooti}i bez od{tete. Imao je ~ak i ponude iz Brazila, ali na koncu je ipak odlu~io jo{ godinu provesti me|u rossonerima, kojima se pridru`io prije devet godina iz gradskog rivala Intera. Prije toga je igrao u Ajaxu, Sampdoriji i Real Madridu. Seedorf je jedini igra~ koji je osvojio Ligu prvaka s tri razli~ita kluba: s Ajaxom 1995, s Realom 1998. i s Milanom 2003. i 2007. godine.

1. Sloboda 2. Borac 3. Kozara 4. Rudar 5. Zvijezda 6. Drina 7. ^elik 8. Modri~a 9. Travnik (-3) 10. Budu}nost

26 26 26 26 26 26 26 26 26 26

18 17 16 12 12 11 8 5 6 5

2 4 4 6 5 3 6 6 3 1

6 5 6 8 9 12 12 15 17 20

56:21 57:35 43:23 34:24 36:34 41:42 34:35 25:47 24:50 18:57

56 55 52 42 41 36 30 21 18 14 1:0 1:4 4:3 3:0 1:1

1. Sloboda 26 15 2. Zvijezda 26 17 3. Kozara 26 14 4. ^elik 26 11 5. Budu}nost (-2)26 11 6. Modri~a 26 9 7. Borac 26 10 8. Drina 26 8 9. Rudar 26 5 10. Travnik (-3) 26 7

8 1 4 4 4 8 3 5 4 3

3 8 8 11 11 9 13 13 16 16

52:15 60:32 50:23 45:38 37:40 32:42 28:49 27:43 27:51 30:55

53 52 46 37 35 35 33 29 22 21 2:1 3:2 0:0 2:0 0:2

1. Sarajevo 2. @eljezni~ar 3. [iroki B. 4. Zrinjski 5. Olimpic 6. Radnik 7. Slavija (-3) 8. Leotar 9. Vele` 10. Rudar

26 26 26 26 26 26 26 26 26 26

21 19 15 12 10 10 7 5 4 4

2 4 4 8 6 2 3 5 6 6

3 3 7 6 10 14 16 16 15 16

80:21 96:27 49:34 42:28 37:48 43:47 24:47 26:65 19:56 27:70

65 61 49 44 36 32 21 20 18 18

1. Zrinjski 2. Olimpic 3. Sarajevo 4. @eljezni~ar 5. Radnik 6. [iroki B. 7. Rudar 8. Vele` (-3) 9. Leotar (-3) 10. Slavija (-3)

26 26 26 26 26 26 26 26 26 26

15 14 15 15 12 12 8 9 8 1

3 9 3 2 3 1 7 4 5 3

7 3 8 9 11 13 11 13 13 22

66:36 47:24 60:32 54:36 51:47 43:46 31:36 38:61 35:51 18:74

51 51 48 47 39 37 31 28 26 3 3:1 2:3 0:2 2:0 0:5

REZULTATI GRADA^AC: Zvijezda - Sloboda BANOVI]I: Budu}nost - Travnik KRUPA NA VRBASU: Borac - Drina GRADI[KA: Kozara- ^elik PRIJEDOR: Rudar - Modri~a Maxima

REZULTATI GRADA^AC: Zvijezda - Sloboda BANOVI]I: Budu}nost - Travnik KRUPA NA VRBASU: Borac - Drina GRADI[KA: Kozara- ^elik PRIJEDOR: Rudar - Modri~a Maxima

IDU]E KOLO TUZLA: Sloboda - Kozara ZVORNIK: Drina - Zvijezda MODRI]A: Modri~a Maxima - Borac TRAVNIK: Travnik - Rudar ZENICA: ^elik - Budu}nost LISTA STRIJELACA: 15 golova - Aleksandar Ili} (Drina), 13 - Rastko Rokvi} (Rudar Prijedor), Slaven Kovljen (Kozara), 11 - Marin Popovi} (^elik), 10 - Haris Ribi} (Sloboda), 9 - Igor Kuzmanovi} (Borac), 8 - Semir Musi}, (Sloboda), Ozren Savi} (Borac)...

IDU]E KOLO TUZLA: Sloboda - Kozara ZVORNIK: Drina - Zvijezda MODRI]A: Modri~a Maxima - Borac TRAVNIK: Travnik - Rudar ZENICA: ^elik - Budu}nost LISTA STRIJELACA: 24 gola - Jasmin Me{anovi} (Sloboda), 23 - Selmir Mahmutovi} (^elik), 15 - Adnan Sulji} (Zvijezda Grada~ac), 12 - Aleksandar Malba{i} (Kozara), Nemanja Marinovi} (Rudar Prijedor), 9 - Stefan Dujakovi} (Borac), Dragan Radi} (Modri~a Maxima)...

REZULTATI MOSTAR: Zrinjski - Sarajevo SARAJEVO: @eljezni~ar - Radnik [IROKI BRIJEG: [iroki Brijeg - Vele` VOGO[]A: Olimpic - Rudar I. SARAJEVO: Slavija - Leotar

2:3 4:4 5:0 3:2 2:0.

REZULTATI MOSTAR: Zrinjski - Sarajevo SARAJEVO: @eljezni~ar - Radnik [IROKI BRIJEG: [iroki Brijeg - Vele` VOGO[]A: Olimpic - Rudar I. SARAJEVO: Slavija - Leotar

IDU]E KOLO SARAJEVO: Sarajevo - @eljezni~ar MOSTAR: Vele` - Zrinjski KAKANJ: Rudar - [iroki Brijeg TREBINJE: Leotar - Olimpic HAD@I]I: Radnik - Slavija LISTA STRIJELACA: 46 golova - Armin Hod`i} (@eljezni~ar), 23 - Alem Plakalo (Sarajevo), 19 - Belmin Vila (@eljezni~ar), 17 - Alden Be{i} (Sarajevo), 12 - Adin ^iva (Sarajevo), Ivan Buha} ([. Brijeg)...

IDU]E KOLO SARAJEVO: Sarajevo - @eljezni~ar MOSTAR: Vele` - Zrinjski KAKANJ: Rudar - [iroki Brijeg TREBINJE: Leotar - Olimpic HAD@I]I: Radnik - Slavija LISTA STRIJELACA: 27 golova - Ivan Bari{i} (Zrinjski), 16 - Amar Adi Fo~i} (Sarajevo), 14 Abid Mujagi} (Radnik), 12 - Denis Zvoni} (Vele`), Semir \ip (@eljezni~ar), 11 - Mario Kvesi} ([. Brijeg), Mirsad Rami} (@eljezni~ar), Haris Loji} (Sarajevo)...

a danas je zakazana sjednica Apelacionogvije}aodjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Suda BiH, na kojoj }e biti razmatrane `albe na presudu nekada{njem generalnom sekretaru N/FSBiH Munibu U{anovi}u, te sekretaru za finansije Miodragu Kure{u. Podsje}anja radi, pretresno vije}e Suda BiH izreklo je 23. novembra 2009. prvostepenu presudu kojom su Munib U{anovi} i Miodrag Kure{ ogla{eni krivim za krivi~no djelo porezne utaje, produ`eno krivi~no djelo porezne utaje i produ`eno krivi~no djelo zloupotreba polo`aja ili ovla{tenja, te su osu|eni na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju

Z

Apelaciono vije}e u predmetu U{anovi} i Kure{

Potvrda kazne ili...
od po pet godina. Optu`enim U{anovi}u i Kure{u, pored izre~ene kazne zatvora, izre~ene su i mjere sigurnosti zabrana vr{enja poziva, djelatnosti ili du`nosti, odnosno zabrana obavljanja rukovodnih du`nosti sa ovla{tenjima upravljanja i raspolaganja nov~anim sredstvima i imovinom u trajanju od pet godina od pravosna`nosti presude, s tim da se vrijeme provedeno na izdr`avanju kazne zatvora ne ura~unava u vrijeme trajanja ove mjere sigurnosti. Istovremeno, Sud je nalo`io oduzimanje imovinske koristi pribavljene izvr{enjem produ`enog krivi~nog djela zloupotreba polo`aja ili ovla{tenja u iznosu od 248.147,00 KM i 42.110,00 eura. U kona~nici, Apelaciono vije}e danas na svojoj sjednici mo`e potvrditi donesenu presudu, preina~iti je ili ukinuti te predmet vratiti na ponovno su|enje. U svakom slu~aju, odluka }e biti donesena naknadno.
J. Li.

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

47

FINALE PLAY-OFFA [iroki pobijedio Igokeu u Lakta{ima

[irokobrije`ani na korak do titule
Uspjeli smo kontrolirati skok i to nam je donijelo pobjedu, rekao je Ivan Veli}, trener [irokog • ^etvrta utakmica igra se u nedjelju u [irokom Brijegu
Ko{arka{i [irokog pobijedili su Igokeu u Lakta{ima u tre}oj utakmici finala play-offa za prvaka BiH rezultatom 82:80, te su tako poveli u finalnoj seriji sa 2:1. Naredna utakmica igra se u nedjelju u [irokom Brijegu i ukoliko doma}i trijumfuju, osvoji}e jo{ jednu titulu prvaka dr`ave i osigurati u~e{}e u NLB ligi. Doma}i ko{arka{i poveli su sa deset razlike na otvaranju utakmice (14:4), a onda je [iroki preuzeo inicijativu i poveo sa 22:21. Prednost gostiju rasla je i do {est poena, ali je Igokea u zavr{nici prvog dijela serijom od 7:0 uspjela ubla`iti vodstvo gostiju. Na odmor se oti{lo kod rezultata 37:32 u korist [irokog. U nastavku se Igokea budi, pa je ima la vod stvo 55:53. Me|utim, [iroki se opet vratio, te je poveo sa 60:55. Igosi su imali priliku povesti, ali je Ramljakova trojka donijela [irokom vodstvo uo~i zavr{ne minute od 76:72. U veoma bitnom napadu za Lakta{ane Dozet je pogodio za tri poena i smanjio na poen zaostatka. U posljednjoj minuti bilo je 77:75 za goste. Dva sigurna slobodna bacanja [tembergera 17 sekundi prije kraja, dovode [iroki na prag pobjede. U odlu~uju}em napadu Igokee Harvey grije{i i pravi prekr{aj. Pileti} poga|a slobodna bacanja, a Chase uzvra}a trojkom i na kraju zavr{ava 82:80 za goste.

Ko{arka{i [irokog poveli sa 2:1

“O~ito podlije`emo pritisku doma}eg terena. Poveli smo 10 razlike i odjednom stali da igramo. Pritisak nas je doveo do toga da ne mo`emo racionalno da igramo, a gosti su bili rastere}eni. Ipak, idemo u [iroki Bri-

jeg po novi breake“, kazao je trener Igokee Slobodan Klipa. S druge strane, prvi strateg [irokog Ivan Veli} isti~e da u utrci za prvaka jo{ ni{ta nije gotovo. “Uspjeli smo kontrolirati skok

i to nam je donijelo pobjedu. Igrali smo pametno i jako strpljivo. Pilepi} je sa 28 postignutih poena odigrao veliku utakmicu. Radi se o odli~nom {uteru i svaka mu ~ast“ rekao je nakon uta, kmice Veli}.

ROLAND GARROS Drugo kolo

NBA FINALE ISTOKA Miami pobijedio Chicago

Federer ekspresno, Wozniacki se mu~ila
[vicarac sa 3:0 savladao Francuza Teixeiru
Roger Federer plasirao se u tre}e kolo teniskog Grand slam turnira French Open u Parizu. [vicarac je u drugom ko lu po bi je dio Fran cu za Maxima Teixeiru sa 6:3, 6:0, 6:2. U tre}em kolu }e igrati protiv Janka Tipsarevi}a iz Srbije, koji je tako|er u tri seta slavio protiv [panca Perea Ribe 6:1, 6:3, 6:0. U `enskom dijelu `rijeba prva igra~ica svijeta Caroline Wo zni ac ki se pri li~no na mu~ila pro tiv Ka na|an ke Alexandre Wozniak, ali je na kraju slavila sa 6:3, 7:6 nakon sat i 55 minuta igre. Lanjska finalistica Samantha Stosur lako je presko~ila Simonu Halep (6:0, 6:2), dok je biv{a pobjednica Roland Garrosa Svjetlana Kuznjecova bila bolja do Irina-Camelije Begu sa 6:1, 6:1.

Heat poveo sa 3:1
Samo jo{ jedna pobjeda dijeli ko{arka{e Miami Heata do finala i borbe za naslov u NBA ligi, nakon {to su u ~etvrtoj utakmici finala Istoka savladali Chicago sa 101:93 nakon produ`etka. Tako je Miami poveo sa 3:1 u seriji i sada ima tri me~-lopte za veliko finale. U svojoj American Airlines Areni Heat je bio bez prave pomo}i neraspolo`enog Dwyanea Wadea (14 poena), ali zato su svoj dio posla obavili LeBron James (35 ko{eva, po {est skokova i asistencija, slobodna bacanja 13-13) i Chris Bosh (22 ko{a, {est skokova), a imali su pomo} i Mikea Millera koji se istakao s 12 poena i devet uhva}enih lopti. Treba ista}i da je Wade najbolje od sebe sa~uvao za kraj, u produ`etku je ubacio {est od 16 Miami je vih ko {e va i ta ko ipak zna~ajno pridonio pobjedi. James je pri rezultatu 85:85 u zavr{nici napravio prekr{aj u napadu i pru`io priliku Chicagu da u posljednjih osam sekundi osigura pobjedu i izjedna~enje u seriji. Loptu je uzeo MVP sezone

Roger Federer: Lako u tre}e kolo

Reuters

LeBron James najefikasniji sa 35 poena

Re zul ta ti dru gog ko la, teniseri: Tipsarevi} (Srb/29) - Riba ([pa) 6:1, 6:3, 6:0, Federer ([vi/3) - Teixeira (Fra) 6:3, 6:0, 6:2, Monfils (Fra/9) - Rufin (Fra) 6:3, 1:6, 6:1, 6:3, Ferrer ([pa/7) - Benneteau (Fra) 6:3, 6:4, 6:2, Del Potro (Arg/25) - Kav~i} (Slo) 6:3, 6:2, 6:4, Stakhovski (Ukr/31) - Nishikori (Jpn) 6:1, 3:6, 6:1, 7:6(3).

Teniserke: Stosur (Aus/8) Halep (Rum) 6:0, 6:2, Rodionova (Aus) - Gallovits (Rum) 6:1, 6:4, Wozniacki (Dan/1) Wozniak (Kan) 6:3, 7:6(6), Hantuchova (Slk/28) - Errani (Ita) 6:1, 6:2, Kuznjecova (Rus/13) Begu (Rou) 6:1, 6:1, Görges (Njem/17) - [afarova (^e{) 2:6, 7:5, 6:2, Dulko (Arg) - Pironkova (Bug/32) 6:4, 6:2.

Derrick Rose, izborio se za {ut pored Jamesa, ali njegova je lopta jedva dotaknula mre`icu. Utakmica je oti{la u produ`etak u kojem Bullsi vi{e nisu imali pravu priliku i prvi su put ove sezone izgubili tre}i put u nizu. NBA doigravanje, finale Isto~ne konferencije: Miami - Chicago 101:93.

48

SPORT

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Evropsko prvenstvo u tradicionalnom karateu

Juniorsko prvenstvo BiH u strelja{tvu

Belmin Me{anovi}

briljirao
Uspje{an nastup bh. predstavnika

Sedam medalja za BiH u Beogradu
Reprezentacija BiH u tradicionalnom karateu nastupila je na 18. evropskom prvenstvu u tradicionalnom karateu za kadete, juniore i seniore, odr`anom u Beogradu od 18. do 22. maja ove godine. U~estvovalo je 26 zemalja sa preko 850 takmi~ara, a reprezentaciju BiH predstavljala su 52 takmi~ara koji su osvojili sedam medalja. Zlatnu medalju za BiH osvojio je @eljko Zombra (ORKKA) u kategoriji borbe seniori pojedina~no, ~ime je postao prvak Evrope u tradicionalnom karateu. Srebrene medalje osvojili su Sanid Merzi} (Mostar), borbe juniori i ekipno kadeti u borbama u sastavu: Elvedin Kurpejovi} (Visoko), Amar Kodro (Mostar), Esned Crnomerovi} (Mostar) i Senahid Bulut (Fudokan). Bronzane medalje pripale su Sa{ki Kova~evi} - borbe kadetkinje ([ampion - Modri~a), Esnedu Crno me ro vi}u - bor be ka de ti (Mostar), kao i juniorima u borbama ekipno u sastavu: Armin Hajdukovi} (Visoko), Sanid Merzi} (Mostar), Aldin Mustafi} (Mostar) i Emir Hajdukovi} (Visoko). Bronzu su osvojili i seniori ekipno u borbama, a nastupali su: @eljko Zom bra (OR KKA), Mi ra lem Mand`uka (Stari Grad), Aldin Karailo (Mostar) i Osman Gra|an (Visoko).

Mladi strijelac iz SK Visokog Belmin Me{anovi} postavio dr`avni rekord u ga|anju pi{toljem rezultatom od 653,9 krugova
Belmin Me{anovi}, mladi strijelac iz SK Visokog, postavio je dr`avni rekord u ga|anju pi{toljem na 18. juniorskom prvenstvu BiH. Naime, na {ampionatu BiH za juniore i juniorke u ekipnoj i pojedina~noj konkurenciji u ga|anju vazdu{nim oru`jem, koje je odr`ano u nedjelju na streli{tu Zetra, Belmin Me{anovi} je u ga|anju pi{toljem ostvario rezultat od 653,9 krugova i tako ostvario novi dr`avni rekord. Na prvenstvu je nastupio rekordan broj najboljih takmi~ara i ekipa iz cijele BiH, a tehni~ka organizacija prvenstva bila je povjerena SK Sarajevo koji je uspje{no organizovao takmi~enje. Titule prvaka BiH u ekipnoj konkurenciji osvojili su timovi Visokog, Goefona (Tesli}) i Zenice. Rezultati: pi{tolj, ekipno: 1. SK Visoko 1599 krugova, 2. SK Leotar RVI Trebinje - 1543, 3. SK Zenica Pobjeda sport - 1462; pojedina~no: 1. Belmin Me{anovi} (Visoko) 653,9 krugova (dr`avni rekord), 2. Milko Gruba~ (Leotar) 645,6, 3. Nikola Jovi~i} (Geofon, Tesli}) 636,2; pu{ka (ekipno), juniori: 1. SK Zenica Po-

Izvanredan rezultat: Belmin Me{anovi}

bjeda sport - 1711, 2. SK Geofon, Tesli} 1697, 3. SK Sarajevo - 1671 krug, pojedina~no: 1. Belmin Begi} (Zenica) - 679,7, 2. Nemanja Marijanovi} (Tesli}) - 674,1, 3. Bakir Spahi} (Zenica) - 667,9 krugova; pu{ka, ekipno - juniorke: 1. SK Geofon, Tesli} - 1147, 2. SK Mladost, Gacko -1133, 3. SK Sarajevo - 1115 krugova; pojedina~no: 1. An|ela Trkulja (Banjaluka) 490,7, 2. Ejla Kalabu{i} (Sarajevo) - 487,9, 3. Nikolina Todorovi} (Gacko) - 487,7 kruga.
G. V.

Iz Olimpijskog komiteta BiH

Uspje{an nastup ~lanova JK Tori na turniru na Ilid`i

Po~ela operacija EYOF 2017.
^elnici gradskih uprava Grada Sarajevo i Grada Isto~no Sarajevo Igor Kamo~aji i Vinko Radovanovi}, te predsjednik Olimpijskog komiteta BIH Izet Ra|o ju~er su u prostorijama OKBiH odr`ali prvi radni sastanak a vezano za predstoje}u kandidaturu Gradova Sarajevo i Isto~no Sarajevo za Zimski EYOF 2017. godine (Evropski olimpijski festival mladih). Na sastanku se odredila dinamika plana aktivnosti s ciljem zajedni~kog djelovanja ka {to uspje{nijoj i kvalitetnijoj kandidaturi za EYOF 2017. Sarajevo i Isto~no Sarajevo bili su kandidati za organizaciju Olimpijade mladih i 2015. godine, ali su za jedan glas izgubili.

Osvojili pregr{t medalja
Amili Huseinovi}, Nirmeli ^alija, Amini Dudo i Nerminu ^ongi pripale zlatne medalje
^lanovi Judo kluba Tori, najmla|eg kluba u BiH registrovanog u januaru ove godine, ve} bilje`e zapa`ene rezultate. Takmi~ari i takmi~arke JK Tori su osvojili pet dr`a vnih me da lja na dr`avnom takmi~enju u Lukav cu za mla|e i sta ri je dje~ake i djevoj~ice. Ta ko|e, na me|una ro dnom turniru Sportom protiv droge proteklog vikenda u KCS Ilid`a, nastupilo je i 26 takmi~ara JK Tori i tom prilikom su osvojili 19 medalja, od kojih su ~etiri zlatne, {est srebrenih i devet bronzanih medalja. Osvaja~i zlatnih medalja su Amila Huseinovi} (do 36 kg), Nirmela ^alija (do 36), Ami na Du do (iznad 44) i Nermin ^ongo

Biciklizam

Zmajevi na Fru{koj gori
Proteklog vikenda na Fru{koj gori, u organizaciji Dunavskog kupa, odr`ana je biciklisti~ka trka u ciklo krosu, za koju se takmi~ari tuzlanskog kluba Zmaj od Bosne i nisu puno spremali. I ova trka je imala vrlo veliki zna~aj, jer se bodovala za ukupni plasman, kako u pojedina~noj, tako i u ekipnoj konkurenciji. Zmajevi su nastupili u kadetskoj i masters konkurenciji. Najbolji u kadeta je bio Kemal Had`iabdi}, koji je osvojio 5. mjesto, a Tuzlacima je pripalo i 12. mjesto u ekipnoj konkurenciji. Veterani, odnosno mastersi su bili puno dominantniji. Naime, Hajrudin Trle je osvojio prvo mjesto, Dragoslav Radovanovi} ~etvrto, a Salihovi} Huso 12. mjesto. Dok ne po~nu Premijer liga i prvenstvo BiH, zmajevi }e nastupati na svim regionalnim trkama, a da znanja nikad nije dosta i volje za ovim sportom, Hajrudin Trle, Hidajet Suba{i}, Mensur ^ori} i Dragi{a Jovi} otputovali su sportsko-edukativni kamp u Sarajevo, gdje }e pored seminara imati obuke za servise voznog parka na dva to~ka.
D. M.

U JK Tori se nadaju jo{ boljim rezultatima na predstoje}im turnirima

(iznad 66). Ve} narednog vikenda takmi~ari d`udo kluba Tori nastupi}e se na novom me|unarodnom turniru gdje o~ekuju pribli`no iste ako ne i bolje rezultate. Recimo i to da JK Tori tren-

tuno broji 70-tak ~lanova od kojih je 40 aktivnih takmi~ara u vi{e uzrasnih kategorija, a treninge odr`avaju u dvije osnovne {kole u Buljakovu i Bu}a Potoku.
G. V.

Dr`avno prvenstvo u atletici za osobe s posebnim potrebama

U~estvuje vi{e od 220 takmi~ara
Na gradskom stadionu Tu{anj u Tu zli da nas }e se odr`ati dr`avno prvenstvo u atletici za osobe sa posebnim potrebama, sa po~etkom u 10 sati. Tehni~ki organizator je najtro fej ni ji klub Spe ci jal ne olimpijade, Klub specijalnih sportova Tuzla. U~e{}e je potvrdilo vi{e od 220 osoba sa posebnim potrebama i 40 trenera iz 21 kluba, odnosno 10 bh. gradova. “Za ovakvu manifestaciju potrebno je puno toga vi{e uraditi nego za validan sport i sportiste. ^injenica da dolazi preko 220 takmi~ara, potvrda je njene ozbiljnosti. Zaista zahvaljujem svim pokroviteljima i sponzorima koji su pomogli da ova manifestacija bude u na{em gradu. Svim gostima pripremamo iznena|enje i spekta ku lar no otva ra nje ta kmi~enja“, poru~uje predsjednik KSS Tuzla Nermina Muji}.

Uspje{an nastup: Hajrudin Trle na postolju

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

49

Mlade bh. rukometa{ice odigrale prijateljske utakmice

U junu opet protiv Hrvatske
Svjesni smo da jo{ moramo puno raditi i trenirati, jer nije lako krenuti od nule, rekla je Mersiha Sarajli} - Beganovi}, selektor `enske omladinske rukometne reprezentacije BiH
@enska omladinska rukometna reprezentacija do 17 godina na Ilid`i je odigrala dvije prijateljske utakmice sa selekcijom Hrvatske i ubilje`ila oba poraza (19:34, 21:40), {to se i o~ekivalo s obzirom na to da na{a mlada selekcija nije dugo na okupu. Selektor bh. tima Mersiha Sarajli} - Beganovi} zadovoljna je zalaganjem i pristupom svojih izabranica. “Pora`eni smo u oba susreta, ali moram naglasiti da smo se u pojedinim dijelovima igre dobro nosili s puno ja~im rukometa{icama Hrvatske. Vidjelo se da su na{e go{}e dugo vremena zajedno i da su puno uigranije od nas, a podatak da su u toku godine odigrale 25 utakmica dovoljno govori o njihovoj snazi“, rekla je Sarajli} - Beganovi}, te dodala da }e repreMlade rukometa{ice bi}e okosnica seniorske reprezentacije

zentacija BiH biti gost Hrvatskoj 17. i 18. juna, kad }e se odigrati jo{ dvije prijateljske utakmice u sklopu priprema Hrvatske za Evropsko prvenstvo. “Dobile smo pohvale od selektora Hrvatske Ede [mita i on je potvrdio da na{a reprezentacija ima potencijala. Svjesni smo da jo{ moramo puno raditi i trenirati jer nije lako krenuti od nule, a za-

hvalni smo Rukometnom savezu BiH na ovom projektu. Imamo godinu da se pripremimo za kvalifikacije za odlazak na Evropsko prvenstvo naredne godine i sigurno je da }e ove mlade rukometa{ice u budu}nosti ~initi okosnicu seniorske reprezentacije“ zaklju~ila je Mersiha , Sarajli} - Beganovi}.
A. K.

Svjetsko prvenstvo u kuglanju

Mjese~ni bilans stanja (privremeni) od 30. aprila 2011.

Obja{njenja
Mjese~ni bilans stanja se izdaje da bi se obezbijedile informacije o radu Centralne banke Bosne i Hercegovine prema pravilu currency boarda i da bi se ponudile posebne informacije koje zahtijeva Zakon o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine.

Bh. kugla{i nisu obezbijedili plasman dalje

Neke posebne karakteristike bilansa stanja od 30. aprila su: Na dan 30. aprila Banka je zadovoljila obaveze pravila currency boarda kako to navodi ~lan 31. Zakona. Stanje neto strane aktive prevazilazi njenu monetarnu pasivu u konvertibilnim markama (KM) za 448.333 hiljade KM. Ovo je prikazano u stavki neto devizna aktiva minus monetarna pasiva. Devizna aktiva se investira uglavnom u vrijednosne papire i depozite koji se dr`e kod ino-banaka. Bilans stanja tako|er prikazuje kompoziciju dr`anja valuta tako {to ih diferencira u EUR i ostale valute. Ban~ine devizne investicije donose prihod za Banku. Monetarna pasiva je u najve}em obimu predstavljala obavezu Banke za KM novac u opticaju (2.524.930 hiljada KM) i depozite rezidentnih banaka (3.038.233 hiljade KM). Kapital i rezerve odra`avaju po~etni kapital, rezerve, dionice i akumulirane dobiti Banke od po~etka njenog rada 11. augusta 1997. Kao depozitar za ~lanstvo Bosne i Hercegovine u MMF-u, Banka iskazuje u bilansu stanja MMF-ove ra~une 1 i 2 kao stranu pasivu, i ~uva vrijednosne papire Vije}a ministara BiH vezane za ~lanstvo. Istovremeno djeluju}i i kao fiskalni agent u ime Vije}a ministara u njegovim odnosima sa MMF-om, Banka evidentira sredstva i obaveze Vije}a ministara vezane za ~lanstvo na povjerila~kim ra~unima odvojenim od bilansa stanja. Konsolidacijom svih ra~una vezanim za ~lanstvo Bosne i Hercegovine u MMF-u izra~unava se obaveza kao neto ~lanska pozicija od 1.064.663 hiljade KM. Banka tako|er vodi odre|ene ra~une stranih valuta u smislu sporazuma izme|u Vije}a ministara BiH i stranih vlada i finansijskih organizacija, kao i devizne ra~une dr`avnih institucija i agencija za koje Banka djeluje kao agent. Kako ovi ra~uni nisu niti aktiva niti pasiva CBBiH, oni nisu uklju~eni u gore navedeni bilans stanja. Ukupni iznos sredstava koja se dr`e na ovim ra~unima je bio 451.701 hiljadu KM. Dalji upiti koji se ti~u Mjese~nog bilansa stanja mogu se uputiti Odjeljenju za ra~unovodstvo i finansije u Sarajevu na tel. (33) 27 81 19, fax. (33) 27 82 94. Predstavnici medija mogu se obratiti Slu`bi za odnose s javno{}u na tel. (33) 27 81 23, fax. (33) 27 82 96.
Centralna banka Bosne i Hercegovine je neovisna monetarna institucija BiH i nema nikakvih organizacijskih veza sa bilo kojom poslovnom bankom.

Kugla{i BiH su u posljednjem kolu grupne faze takmi~enja Svjetskog prvenstva u kuglanju pobijedili selekciju Danske sa maksimalnih 8:0. Na{a selekcija je u prva dva kola pretrpjela minimalne poraze protiv Hrvatske i ^e{ke, tako da nije izborila plasman u ~etvrtfinalnu grupu. Okon~ani su grupni dueli i u `enskoj konkurenciji. Rezultati posljednjeg 3. kola: Hrvatska - ^e{ka 6:2, Ma|arska - Austrija 6:2, Rumunija - Srbija 6:2, Slovenija - Slova~ka 5:3, Estonija - Danska 6:2. Nakon prve grupne faze takmi~enja formirane su dvije ~etvrtfinalne grupe: Grupa E: Ma|arska 2 boda, Hrvatska 2, ^e{ka 0, Austrija 0. Grupa F: Rumunija 2 boda, Slova~ka 2, Slova~ka 0, Srbija 0.

BiH deklasirala Dansku

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Mjesečni bilans stanja (privremeni) od 30. aprila 2011.

(iznosi u hiljadama KM)
AKTIVA 1 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 2 Devizna aktiva Gotovina Kratkoro~ni depoziti SDR u MMF-u Monetarno zlato Investicije u vrijednosne papire Ostala aktiva UKUPNA AKTIVA (1+2) Ukupan iznos 6.129.333 119.320 2.971.540 2.993 65.855 2.969.625 67.970 6.197.303 EUR iskazan u KM 6.059.246 119.239 2.970.382 0 0 2.969.625 Ostale valute iskazane u KM 70.087 81 1.158 2.993 65.855 0

Bosanskohercegova~ki rukometni reprezentativac Nikola Prce, koji je igrao za Puerto Sagunto, poja~ao je redove {panske Naturhouse La Rioje, stabilnog prvoliga{a Asobal lige. Nikola Prce je potpisao ugovor za sezonu 2011/12. godine sa ~elnicima ovog {panskog kluba. Ako bude zadovoljan tretmanom u klubu u predstoje}oj sezoni, Prce }e najvjerovatnije ponovo razgovarati sa upravom o eventualnom produ`enju ugovora. Prema rije~ima trenera La Rioje Javiera Gonzaleza Jote, cilj ovog kluba je da u srednjoro~nom razdoblju stvori takvu ekipu ~iju igru bi trebala odlikovati ve}a stabilnost, a {to bi naposljetku trebalo da donese i bolje rezultate u {panskom prvenstvu u narednoj sezoni. Uz dolaske jo{ dva ili tri poja~anja, Nikola Prce }e zasigurno biti jedan od novih aduta ovog tima u kojem se svi nadaju da }e on bogatim igra~kim iskustvo itekako pobolj{ati igru ekipe na poG. V. ziciji lijevog beka.

Nikola Prce poja~ao La Rioju

PASIVA 3 3.1 3.2 3.3 4 5 6 Monetarna pasiva Valuta u opticaju Depoziti rezidentnih banaka Depoziti ostalih rezidenata Obaveze prema nerezidentima Ostala pasiva Kapital i rezerve UKUPNA PASIVA (3+4+5+6) Neto devizna aktiva minus monetarna pasiva (1-3-4)

Ukupan iznos 5.680.010 2.524.930 3.038.233 116.847 990 1.545 514.758 6.197.303 448.333

50

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM pos. prostor kod kina Tesla, 1 sprat, 74m2, 3 kancelarije, 1.300 KM kirija. Mob. 062/907-831. IZDAJEM pos. prostor 10m2, plato Skenderija, 100 KM. Mob. 061/170-254. POSLOVNI prostor, kan. tipa, Stup u krugu Energoinvesta, 700m2, tri eta`e, svi dogovori. Mob. 062/334-371. STAN 56m2, Paromlinska, 3 kat, 300 KM kirija, namje{ten. Mob. 062/907-831. IZDAJEM praznu garsonjeru 200KM kod velikog parka. Mob. 062/908-901. IZDAJEM poslovni prostor 76m2, I sprat, centar i poslovni prostor Grbavica, 80m2. Mob. 061/573-640. STAN 62m2, II kat, dvoiposoban, ~engi} Vila, ul. B.M.Selimovi}a. Mob. 061/299911. IZDAJEM pos. prostor 17,5m2, Stari Grad, Austrijski trg, pogodan za sve namjene. Mob. 061/906-914. IZDAJEM ku}u cca 300m2, ul. Trebevi}ka, stambeno poslovna i sl, dvori{te, gara`a (daljinsko upravljanje), mogu}a je svaka vrsta dogovora. Tel. 061/161-790, 033/263-190, dinatt80@hotmail.com IZDAJEM poslovni prostor 47m2 plus galerija, pogodan za vi{e namjena, u Hrasnom, ul. Azize [a}irbegovi} bb (blizu Robota). Tel. 033/202-590 i Mob. 061/157677. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Otoci. Tel. 542-623. IZDAJEM 2,4,6 krvetne apartmane u Podgori. Tel. 00385 21 625-065. IZDAJEM lijep pos. prostor 44m2 samo 490Km, pogodan za sve namjene. Tel. 062/734-596. GARSONJERA 50m2, (zaseban objekat) dvori{te-vrt, Centar-Mejta{, za jednu ili dvije osobe. Mob. 061/869-396. IZDAJEM poslovni prostor kod op}ine Stari grad, 25m2. Mob. 061/563-292. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, zaposlenim djevojkama ili studenticama, blizu Katedrale. Mob. 062/625-163. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan na Otoci. Mob. 061/917-313. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Grbavica kod [opinga, 500 KM. Mob. 062/621-622. IZDAJEM poslovni prostor, plato Skenderija, 8,50m2. Mob. 061/480-207. IZDAJEM namje{ten stan 65m2. Tel. 538-364. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Ko{evskom brdu. Cijena sa uklju~enim re`ijama 350 KM. Mob. 061/373-949 i 061/223-941. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan 60m2, centralno grijanje, II sprat, Alipa{ino Polje. Tel. 062/633-248. DONJI Vele{i}i, izdajem namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, poseban ulaz, eta`no grijanje. Mob. 033/200-455. IZDAJEM jednoiposoban polunamje{ten stan, privatna ku}a, zaseban ulaz, na Bistriku. Mob. 061/928-632. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, blizina hotela Bristol, cen. grij. kablovska TV. Tel. 652-293. IZDAJEM dvosoban i trosoban namje{ten stan kod okretaljke Jezero. Tel. 033/442-998, 062/139-085. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, 3 sprat, Ko{evsko brdo, B. Begi}. Tel. 442998, 062/139-085. IZDAJEM jednoiposoban komforan stan, na du`e vrijeme, kod hotela Grand. Mob. 061/211-945. GRBAVICA, trosoban stan izdajem na du`i period. Mob. 061/146-298. TROSOBAN i dvosoban stan, namje{teno, poseban ulaz, privatna ku}a, od 1.6. Mob. 062/878-502. IZDAJEM poslovni prostor pogodan za kancelarije ili za ordinacije. Tel. 033/466-341, 062/823-739. IZDAJEM kancelarijski prostor 90m2 u centru grada pogodan za predstavni{tva, ordinacije i sli~no. Tel. 061/546-246. IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. Tel. 061/145-122. IZDAJEM sobe za spavanje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. tel. 061/192-059. TROSOBAN namje{ten stan, cen. iternet, 400 KM, stadion Ko{evo. Tel. 202-437, 061/226-493. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i ~ajnom kuhinjom, 30m2, ventilacija, cen. grij, cijena 600 KM. Mob. 061/170-461. IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-206. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746-389. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za brodice, jahte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. CENTAR, dvosoban namje{ten stan sa eta`nim grijanjem. Tel. 810-716. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654883. IZDAJEM poslovni prostor 30m2, Ul. Valtera Peri}a 11. Mob. 061/205-235. IZDAJEM kancelarijski prostor 30m2, ^emalu{a 4, centar strogi. Mob. 061/205235. CENTAR, sre|en apartman, Alipa{ina, kod Rajfajzen banke, lift, za jednu osobu, 500 KM. Mob. 061/205-235. IZDAJEM pos. prostor 58m2, stam. zgrada, u Mostaru (isto~ni dio), I. Krndelja 36. Mob. 061/143-666. DVOSOBAN namje{ten stan, centar, studenticama ili srednjo{kolcima. Tel. 442331. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Dobrinja III. Tel. 538-198. IZDAJEM prazan dvosoban stan, Dobrinja V. Mob. 061/538-198. IZDAJEM komforno namje{ten jednosoban stan, Grbavbica, stambena zgrada, kab. Mob. 061/167-930. IZDAJEM ku}u sa dvoeta`nim stanom i gara`om blizu centra grada. Tel. 061/812046. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214-868. IZDAJEM poslovni prostor, strogi centar, pogodan za vi{e namjena. Tel. 061/385-009. IZDAJEM pos. prostor 106m2, Mis Irbina kod BBI centra. Mob. 061/232855. STRANIM dr`avljanima izdajem namje{tene stanove, Sarajevo — Ned`ari}i. Mob. 061/221-706. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284-933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145-744. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. IZDAJEM poslovni prostor, 32m2 na Grbavici. Mob. 061/865-158. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223957 i 061/360-278. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522-815. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 061/200864. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. STAMBENO-poslovni prostor 100m2, namjena kancelarija-biro 40m2, ^. vila, Kvadrant, et. grijanje. Mob. 061/074-131. IZDAJEM namje{ten stan 50m2, Ferhadija. Tel. 204-086. IZDAJEM stan 50m2, Ilid`a-Pejton, plinsko grijanje, zaseban ulaz. Mob. 063/270-800. IZDAJEM unutra{nju gara`u, u [opingu-Grbavica. Tel. 521-358. IZDAJEM pos. prostor 46m2, H. Orlovi}a, Breka. Mob. 062/138-610. IZDAJEM od 1.8. dvoeta`ni stan, ozbiljnim studenticama, Ul. Dalmatinska. Mob. 062/971-535. IZDAJEM pos. prostor plato skenderija C-36, 18m2, struja, klima, voda. Mob. 061/213-788. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857-389 i 534-667. IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544. STANOVI: Pofali}i, 40m2, Dobrinja, 55m2, 68m2, 88m2, Matijin dvor, 39m2 i 87m2, Alipa{ino polje, 54m2, 64m2, 77m2, ~engi} Vila 64m2, Ilija{, 73m2. Mob. 066/488-818. KU]E, Vratnik — kod Hendek d`amije, Soukbunar, Vasin han, Gazin han, Mostarsko raskr{}e, Vlakovo — Roga~i}i, Lukavica — Isto~no Sarajevo. Mob. 061/375-787. STAN u ulici Muse ]azima ]ati}a br. 16, 105m2, rtoiposoban. tel. 033/533-828 i Mob. 061/984-073. PRODAJEM ku}u sa 6 dunuma zemlje i vo~njakom uz asfaltni put i svim priklju~cima sa gara`om i podrumskim prostorijama u Zoviku op}ina Had`i}i, 20km od centra Sarajeva. Mob. 061/527621 i 062/529-466. PRODAJEM ku}u devastiranu u Trebinju — Mosta}i, 209m2, razne parcele na podru~ju Federacije i Republike srpske. Mob. 061/573-640. PRODAJEM stan 52m2 na Grbavici, ul. Behd`eta Muteveli}a, III sprat. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 71m2 u Hrasnom, ul. Azize [a}irbegovi} i 59m2 na Trgu heroja. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 36m2 u Hrasnom, Trg heroja, 65.000 KM i 45m2, 85.000 KM. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stanove: Alipa{ino, 65m2, Marijin dvor 88m2, ~engi} Vila, 108m2, Grbavica, 53m2. Mob. 065/021-556. PRODAJEM 1.866m2 zemlje, Pale-gornji Javor, priklju~ci struja, voda, gra|. dozvola. Tel. 533-265, 062/385-262. PRODAJEM stan 117m2 kod Vje~ne vatre, II sprat. Mob. 061/252-663. PRODAJEM trosoban stan 79m2 na Ilid`i kod Pejtona, II sprat. Tel. 061/101-950. PRODAJEM na ^. Vili II, Grada~a~ka dvosoban stan 54m2 sa centralnim grijanjem, cijena po dogovoru. Tel. 061/893-105. CENTAR, Alipa{ina, 80m2 troiposoban III sprat, 2 balkona, lift, centr. grijanje, 2.700KM/m2. Tel. 061/201-228, 062/105-908. PRODAJEM dvosoban komforan stan u centru Vogo{}e, cijena povoljna, bez posrednika. Mob. 061/101-969. PRODAJEM na D. MAlti jednosoban stan 37m2, Ul. Ferde Hauptmana, V sprat, 77.000 KM. Tel. 061/890-979. PRODAJEM jednosoban stan + balkon c. grijanje, Ul. Aleja lipa-Hrasno. Tel. 061/838-055. PRODAJEM dvije devastirane ku}e sa oku}nicom u Fo~i u Donjem polju kod KPD-a Fo~a. Tel. 061/703-280, 033/636244. PRODAJEM povoljno stan, 54m2, I sprat, na Grbavici, ul. Grbavi~ka. Mob. 061/157-348. PRODAJEM stan 105m2, Ul. Titova, novija zgrada, ima lift. Tel. 065/469-616. PRODAJEM plodnu zemlju sa vo~njakom, Krivoglavci — Vogo{}a. Mob. 063/639-691. PRODAJEM ku}u i 5 dunuma zemlje u Miljevini kod Fo~e. Tel. 033/691-161, 061/364-597. GRBAVICA 83m2, 5 sprat, 89m2, 5 sprat. Mob. 062/156-882. ALIPA[INO 66m2, 2 sprat, preko puta Predsjedni{tva, A. Ferhatovi}a kod bolnice, 63m2, 2 sprat. Mob. 062/156-882. SKENDERIJA, nova zgrada, namje{ten jednosoban stan 42m2, et. grij. ogra|en balkon. Mob. 061/352-112. STAN, Breka 48m2, terasa 10m2 sa ba{tom 70m2, cijena 148.000 KM. Mob. 061/218-328. STAN, ^. Vila, naselje Kvadrant, 52m2, 104.000 KM. Mob. 061/143-036. PRODAJEM zemlji{te sa gra|evinskom dozvolom, povr{ine 2.438m2, na Bojniku, op{tina Novi Grad. Mob. 061/793-003. PRODAJEM gara`u na Dobrinji, povoljno, ul. Rudi Alva|a br. 10. Mob. 061/897-959. PRODAJEM zemlju u Rakovici — zaseok, 2 dunuma, Bo`i}i. Mob. 061/145-361. PRODAJEM dvosoban stan u Centru. Mob. 061/206-728.

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

PRODAJEM stan u Centru, Mis Irbina, 76m2, VP, pogodan za kancelarije. Mob. 061/206-728. PRODAJEM ~etverosoban stan 125m2, ul. Musala. Mob. 061/206-728. PRODAJEM stan 65m2, (dnevni boravak, dvije sobe, kuhinja trpezarija, WC, ostava, balkon, lok. Stari Grad, ul. Glo|ina. Mob. 061/825-679. PRODAJEM dvosoban stan 52m2, Centar, 2 sprat, kod Muzi~ke akademije, ul. Curak, 2.000 KM/m2. Mob. 061/825-679. POVOLJNO prodajem ku}u sa oku}nicom, visoko prizemlje, sprat, ul. Radni~ka br. 122. Mob. 061/201-700. PRODAJEM stan 60m2, ul. Ferhadija br. 31. Cijena po dogovoru. Mob. 061/509120. STAN 55m2, Dolac malta, M. Maruli}a, dvosoban, VP, pa. grij. balkon, 103.000 KM. Mob. 066/230-748. DVOSPRATNA ku}a, ba{ta, vo}e, vlastiti parking, sve pod jednim klju~em, blizu mora. Orebi}, tel. 020/714-072. PRODAJEM gara`u povoljno na Dobrinji, Ul. Rudija Alva|a 10. Tel. 061/897459. DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul. Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mijenjam uz doplatu za stan na relaciji Grbavica — OHR. Tel. 061/145-122. PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji. tel. 665966 i 061/199-845. PRODAJEM na atraktivnoj lokaciji kod hotela Bristol 65m2 adaptiran, povoljno. Tel. 061/214-852. PRODAJEM gara`u, ul. Bakarevi}a. Mob. 065/298-369. PRODAJEM povoljno ku}u, Ul. Radni~ka 122, vp, 450m2 oku}nice. tel. 065/185-108. PRODAJEM trosoban stan u Hrasnom, 71m2+2 lo|e + balkon, III sprat u ~etvorospratnici, centralno. Tel. 033/647-525. PRODAJEM stan 71m2 na Mejta{u — centar. Tel. 061/251-367. PRODAJEM stan povoljno u Hrasnici 54m2. Tel. 062/229-677. PRODAJEM malu vikendicu sa strujom, vodom, kanalizacijom, kablovska, Roga~i}i 187 Bla`uj. POVOLJNO, bez posrednika, prodajem u strogom centru stan 90m2+terasa 30m2, 5 sprat, bez lifta. Mob. 061/908-575. STAMBENO - poslovni objekat, 900m2 oku}nice, kod banjsko-hotelskog kompleksa na ilid`i, dokumentacija uredna. Mob. 066/321-760. PRODAJEM ku}u u Pazari}u-[inici eta`no grijanje, vlastiti vodovod, ure|ena oku~nica 700m2. Tel. 417-219. [OPING, `uti neboder, 80m2+gara`a, 80.000 eura. Mob. 061/205-235. ILID@A, Osjek, vikendica 50m2+600m2 oku}nice, gara`a, sve novo. Mob. 061/205235. ISTO^NO Sarajevo, vikendica 70m2+1500m2 oku}nice, struja, voda, asvalt, Tilava, Tomino brdo 24. Mob. 061/205-235. CIGLANE, zgrada Robota, 83m2, troiposoban, 2 sprat+gara`a, 230.000 KM. Mob. 061/205-235. KISELJAK, put prema Lepenici, vikendica 70m2+1400m2 oku}nice+bazen i ljetnikovac, eta`no grijanje, 30.000 eura. Mob. 061/205-235. GRBAVI^KA 90m2, eta`no grijanje, lift, sve novo. Mob. 061/205-235. CENTAR strogi, Tina Ujevi}a, 40m2, 1 sprat, jednoiposoban, sve novo. Mob. 061/205-235. MARIJIN Dvor, V. Peri}a 3, 100m2, 4 kat, potkrovlje, odli~no stanje, povoljno. Mob. 061/205-235. CENTAR, Petrakijina, kod Lovca, 106m2, 2 sprat, odli~an. Mob. 061/205235. MARIJIN Dvor, Kotromani}eva 116m2, 2 sprat+2 parking mjesta. Mob. 061/205-235. ANEKS 64m2, 1 sprat, trosoban, extra stanje. Mob. 061/205-235. CRNA Gora, \enovi}i, jednoiposoban apartman, namje{ten i klimatiziran, 30 m od mora. Mob. 061/205-235.

ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM dvosoban stan 55m2 za dvoiposoban na Saray polju a mo`e i bli`e centru. Tel. 061/431-757. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. POTREBNO vi{e stanova, ku}a za prodaju i iznajmljivanje. Mob. 061/573640. HITNO unajmljujemo veliki, luksuzan stan, cca 150-200m2, (u`i dio grada, centar, Grbavica ili M. Dvor). Objekat mora biti bovije gradnje. Tel. 061/161-790, 033/263-190, dinatt80@hotmail.com. TRA@IM jednu ili dvije cimerke, Ul. Ko{evo-centar. Tel. 061/812-046. HITNO potreban namje{ten stan za stranca, Skenderija ili grbavica. Mob. 061/142-704. AGENCIJI potrebno vi{e stanova za prodaju i iznajmljivanje. Mob. 061/516713.

PONUDA
IZDAJEM jednosoban namje{ten stan kod op{tine Centar, cijena 350 KM. Mob. 061/413-780. IZDAJEM jednoiposoban stan, vrlo funkcionalan, 5 sprat, stambena zgrada, Breka. Mob. 061/906-914. IZDAJEM pod zakup dvije parcele sa dva objekta u Ljubogo{}u, pogodno za skladi{tenje, uzgoj `ivine i drugo. Mob. 061/789-757. IZDAJEM poslovni prostor na Ba{~ar{iji, 30m2. Mob. 061/745-525. IZDAJEM dva namje{tena stana, Grbavica, 48m2 i Otoka, 64m2, studentima. Mob. 065/294-840. IZDAJEM pos. kancelarijske prostore 130m2-500m2 u novoizgra|enom objektu, N. Sarajevo. Mob. 061/206-728. IZDAJEM pos. prostor 150m2, B faza, Trg ZAVNOBIHA 21, prilago|en za pru`anje bankarskih usluga, usluga osigranja i sl. Mob. 061/825-679. IZDAJEM stan u Brije{~u, Ul. Brezanska ~ikma 7. Tel. 033/672-946, 062/670-485. MANJI jednosoban namje{ten stan, konforan na Malti izdajem na du`i priod. Tel. 033/219-260 i 062/296-347. IZDAJEM poslovni prostor 44m2, ul. Radni~ka 70 D, povoljno. Mob. 062/734-596. ZAGREBA^KA, dvoiposoban, I kat, namje{ten, zaposlenim, povoljno. Mob. 061/350-448. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan na Stupu, ul. Pija~na, I sprat. Mob. 065/021-556. POSLOVNI prostor kod Predsjedni{tva BiH, 33m2, novo sve, kirija 650 KM. Mob. 062/907-831. IZDAJEM pos. prostor 190m2 kod bolnice Jezero, pogodan za sve namjene. Mob. 061/170-254.

PRODAJA
PRODAJEM ili mijenjam, 2 ku}e, dvije {tale, su{nica, 6,5 dunuma zemlje uz cestu Pazari}-Resnik. Tel. 062/722-007. PRODAJEM jednosoban stan 42m2, ul. Ive Andri}a br. 7/14. tel. 524-809. PRODAJEM uknji`en stan u Had`i}ima, 61m2, kvalitetan, III sprat. Mob. 063/415797. POLJINE 2.840m2 i devastirana, ku}a sa kompletnom infrastrukturom i odobrenjima gradnje. Mob. 061/608-962. OTOKA prodajemtroiposoban sun~an stan 89m2 + 2 zastakljene lo|e od 10m2, 2 wc, 1/1, cijena po dogovoru. Tel. 062/509-471. PRODAJEM apartman u Neumu 60m2, II sprat i apartman 46m2, mo`e i zamjena za stan u Sarajevu. Mob. 061/573-640. PRODAJEM vikend ku}u u Konjicu — Jablani~ko jezero — ^ivelj, 330m2, opremljena, 1/1 i ku}u u ^elebi}ima 1/1 uz Jezero. Mob. 061/573-640. PRODAJEM ku}u u Sokolovi} koloniji, podrum, prizemlje + sprat i potkrovlje, ukupno 134m2, ku}u sa lokalom u centru Gora`da, 1/1, 540m2. Mob. 061/573-640.

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
STAN, centar, 36m2, I kat, La Benevolencije. Mob. 061/299-911. STAN, Vi{njik, 32m2, V.P. Mob. 061/299911. STAN centar, 109m2, Markale, III kat. Mob. 061/299-911. STAN, centar, ul. Mar{ala Tita, 147m2 i 121m2. Mob. 061/299-911. KU]A, Stari grad, Kova~i, 200m2, gara`a, na 300m2 placa. Mob. 061/299-911. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. DVIJE ku}e kod TV OBN-a, sa dvije gara`e i 750m2 vrta. Mob. 061/546-246. STAN 51m2 Otoka, 55m2 i 62m2 Grbavica, 57m2 M. dvor, 74m2 M.].]ati}a. Mob. 061/019-236. HITNO prodajem stan 56m2, 3 sprat, Ilid`a, komplet adaptiran, ugra|ena kuhinja. Mob. 061/019-236. KU]A sa 320m2 zemlji{ta u Porodice Foht. Mob. 061/019-236. STAN 70m2/4 spr. Jadranska, 57m2/3 spr. M. dvor, 55m2/1 spr. i 62m2/4 spr. Grbavica. Mob. 061/019-236. PRODAJEM ili mijenjam za Sarajevo stan u centru Dervente, III sprat sa 3 balkona, 93m2. Tel. 062/633-248, 00387 011 2546 339. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501-515. PRODAJEM jednosoban stan 38m2, Staro Hrasno. Mob. 063/798-768 i 062/056-479. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375-733. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. STAN 125m2, 1 sprat, Stari Grad, pored Miljacke, potrebna adaptacija. Mob. 061/312-075. PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}iUgorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505624. PRODAJEM zemlji{te u Mokrom (Kadino selo), povoljno. Mob. 062/337-925. STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje Dvor-Perivoj, N. Grad. Mob. 062/855-544. PRODAJEM ku}u s ba{tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224269. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle — [i}ki Brod. Tel. 00385 20 715-478. PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2 kod doma armije i dvoiposoban stan 67m2 na Dolac Malti. Tel. 445-371 poslije 15 sati. PRODAJEM stan 60m2, gara`u 15m2, Hrasno, Trg heroja. Mob. 061/047-960. CENTAR, ~etverosoban stan u Mis Irbinovoj, 4 sprat. Mob. 061/827-634, 215-556. PRODAJEM placeve za ku}e, Zabr|eRajlovac. Tel. 061/813-250. PRODAJEM u Rijeci eta`nu ku}u 89m2, vrt 189m2, podrum, pogled na more. Tel. 00387 51214675. PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, useljiva. Mob. 062/214-895 i 033/639-431. PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. RAKOVICA, plac kod d`amije, 1.400m2, 22.000 KM. Mob. 062/680-100. PRODAJEM ku}u sa gara`om i ba{tom (400 m2) povoljno na periferiji grada. tel. 061/381-670. PRODAJEM plodno zemlji{te sa vo}njakom, Dra`evi}i-Kiseljak, 1.380m2, asvalt, voda, struja. Tel. 200-449. PRODAJEM namje{ten jednosoban stan. Mob. 061/157-879. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V sprat, Envera [ehovi}a. Tel. 061/065-953. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM jednosoban stan sa balkonom iza Vetrinarskog fakulteta, V sprat, lift. Mob. 066/848-420. STAN 33m2, Grbavica I-Nevesinjska, kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 061/715-519. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila - 110.000 KM. Tel. 618-725. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz povoljno. Tel. 611-795, 061/262-599. PRODAJEM jednosoban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533658. PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. ^ETVEROSOBAN stna 77m2, 5 kat, Alipa{ino polje-B faza, cen. grij. kab. odmah useljiv. Mob. 061/167-930. DOBRINJA I, M. Krle`e, ~etverosoban, odli~an, dvostrano orijentisan. Mob. 061/214-856. MANJA ku}a, oku}nice 150m2, bli`e centru. Mob. 061/358-772. ADAPTIRAN dvosoban stan 55m2, blizu Katedrale. Mob. 061/247-922, 225-747. PARCELA 1700m2, uz asvalt, sa priklju~kom vode. Tel. 456-232, 062/762-369. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410. DEVASTIRANA ku}a i njiva, Ripa~ kod Biha}a. Tel. 052/216-373. ILID@A — Plandi{te, ul. Bosanskih ljiljana br. 17, kod nove d`amije, objekat p+1+p, 150m2, oku}nice 150m2, uredni papiri, 1/1. Mob. 062/319-563. PRODAJEM ku}u na tri eta`e, gara`a, ba{ta, Ul. Rogavina. Tel. 033/442-998, 062/139-085. PRODAJEM ku}u na Vratniku, ul. Nevjestina. Tel. 033/442-998, 062/139-085. TROSOBAN stan 76m2 + 30m2 upotrebljivog tavanskog prostora, u`i centar, 155.000 KM. Tel. 220-696 i Mob. 062/482526. PRODAJEM dvosoban stan, vrlo povoljna cijena, u Sarajevu, odli~na lokacija. Tel. 643-099, 062/375-733. DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175-196. PRODAJEM dvosoban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469-311. PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556-545. STAN u Centru, 62m2 + balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794. PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624-560. PRODAJEM ku}u u Rumi. Tel. 00381 22 617-556. PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu, 30.000 eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lukavica, 1.000m2, povoljno. Tel.033/513781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405-805. PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190727. PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782. DOBRINJA IV, troiposoban stan 86m2, IV sprat, prodajem ili mijenjam za manji, uz doplatu, cijena po dogovoru. Tel. 061/893-105. HLADIVODE, prodajem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554-772, 033/469-697. VRATNIK, Nevjestina, ku}a 3 eta`e, namje{tena, ekstra sre|ena, 200.000 KM. Tel. 233-654, 061/224-896. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916-662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel. 062/346-214. PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200-688. PRODAJEM zemlju na Baricama. Mob. 066/892-112. STAN, S.B.Ba{agi}a, novija gradnja, vl. plin, lo|a, 3 sprat. Tel. 447-825, 061/335-327. DOBRINJA II, prodajem-mijenjam za manji, uz doplatu, troiposoban 91m2, 4 kat, 140.000 KM. Tel. 450-976, 062/606-831. KU]A, Abdesthana 23, Kova~i, pogledati od 10-16 sati. DVOSOBAN namje{ten stan, 42m2, uz mogu}nost nadogradnje iste veli~ine, cijena 75.000 KM. Mob. 062/671-737. PRODAJEM stan 100m2 kod op}ine Stari Grad, idealan za poslovni prostor, povoljno. Tel. 061/215-033. S. KOLONIJA, stan u nizu, 3 eta`e+ba{ta, adaptiran, 120.000 KM, 1/1. Mob. 061/177-556. LOGAVINA 50m2, 1 sprat, 2.200 KM/m2. Mob. 061/177-556. ILID@A-Lu`ani, 57m2, 3 sprat, 95.000 KM. Mob. 061/177-556. AVDE Jabu~ice, 82m2, 1 sprat, 1.800 KM/m2. Mob. 061/177-556. GRA\EVINSKO zemlji{te kod d`amije, Plandi{te-Ilid`a, 1.360 m2, 80.000 KM. Mob. 061/170-254. STAN S. Kolonija, u tri nivoa+gara`a+ba{ta, adaptiran. Mob. 061/170-254. DOBRINJA, C-5, trosoban, 70m2, 1 sprat, 2 balkona, 110.000 KM. Mob. 066/801-711. M. DVOR, K. tvrtka, 41m2, 5 sprat, 78.000 KM. Mob. 061/702-881. K. BRDO, M. Had`ijahi}a, 44m2, jednoiposoban, balkon, plin, 80.000 KM. Mob. 066/801-711. HRASNO, P. Ribar, 53m2, 6 sprat, renoviran, 115.000 KM. Mob. 061/702-881. HRASNO, M. Preloga, trosoban, 74m2, 2 sprat, 2 balkona, 1.970 KM/m2. Mob. 061/702-881. CENTAR, La Benovalencije, 86m2, 2 spr. 2 balkona, odmah useljiv, 245.000 KM. Mob. 066/801-711. M. DVOR, A. Brauna, 46m2, 3 sprat, 2.300 KM/m2. Mob. 061/702-881. STAN na Dobrinji C5, E. Cocali}a, 1 sprat, adaptiran, sa stvarima, 36m2, 58.000 KM. Mob. 065/819-136. PRODAJEM 12 dunuma zemlje u Ilija{u, uz auto-put, 105.000 KM. Mob. 066/969-387. DVA poslovna prostora/objekta na Stupu od 140 i 64m2, 1.500 KM/m2. Mob. 062/334-371. KU]A, dio duplexa, Vratnik, 65.000 KM, Rami}a sokak, ukupno 69m2. Mob. 062/334-371. KU]A na Butmiru, 622m2 i 650m2 dvori{ta, na 4 eta`e (P+3 spr.), moderna, namje{tena, B. Hasanovi}a, 330.000 KM. Mob. 062/334-371. KU]A i 2 dunuma zemlje u Osjeku, 85.000 KM. Mob. 062/334-371. KU]A na Bjelavama, ul. Behar, dvori{te 250m2, 155.000 KM. Mob. 062/334371. STAN 103m2, Had`i Idrizova, austrougarska gradnja, 1 sprat, 2.400 KM/m2. Mob. 062/334-371. ZEMLJA u Blagovcu, 3 parcele od 2 i 4 dunuma, ravan dio, livada, vo}njak, svi priklju~ci, 1/1. Mob. 062/334-371. STAN 54m2, Grada~a~ka, VP, cen. grij. dvostran, 1.700 KM/m2. Mob. 062/334371. HITNO prodajem vikend ku}u, Gladno Polje-Grabovina, oko 200m2 i 1.380m2 zemlje, 100.000 KM. Mob. 062/334-371. HITNO prodajem stambeno-poslovni prostor, suteren, Dobrinja-Trg saraj. olimp. pogodan za sve, 64m2, samo 45.000 KM. Mob. 062/334-371. STAN 72m2, Dobrinja, Trg Sabora bosans. 3 sprat, trosoban, balkona, 1.290 KM/m2. Mob. 062/334-371. STAN 74m2, Dobrinja III, K. Prohi}a, VP, trosoban, mo`e zamjena za manji stan (40m2). Mob. 062/334-371. POTPUNO renoviran pos. prostor 61m2, Trg heroja, Hrasno, 275.000 KM. Mob. 062/334-371. KU]A na Stupu kod Penny, oko 200m2+gara`e 55m2+ba{ta, 1.000m2, 450.000 KM. Mob. 062/334-371.

51

NEKRETNINE PRODAJA
CENTAR, strogi, Kemal begova, 95m2, sre|en. Mob. 061/205-235. HRASNO, A. lipa, 53m2, super sre|en+nove stvari, 110.000 KM. Mob. 061/205-235. PRODAJEM plac od tri dunuma u Kasindolu, svi priklju~ci. Mob. 061/333-015. STAN 38m2, Centar, K. brdo, VP, mo`e zamjena za sl. u Had`i}ima, uz dogovor. Mob. 062/110-722. ^. VILA, 101m2, Paromlinska, 6 sprat, lift i stan 54m2, D`. Bijedi}a, dvosoban+lo|a. Mob. 062/649-370, 063/556886. STAN 72m2, 3 sprat, Dolac Malta, 2 mok. ~vora, velika terasa. Tel. 521-362. CENTAR, Kaptol 2, stan trosoban 79m2, plin, podesan za kancelarije. Tel. 617-382, 062/611-596. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM ku}u u Janji-Bijeljinja, 500m2 oku}nice, 1/1, ili mijenjam. Tel. 033/447-095. ^ETVOROSOBAN stan, ul. Zagreba~ka br. 51. Mob. 061/802-650. PRODAJEM stan u centru, Vi{njik 33m2, vp. Tel. 061/299-91. PRODAJEM 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net KU]A sa 4 stana, mo`e i pojedina~no, 1200-1300 KM/m2. Mob. 062/878-502. SRAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534179. PRODAJEM u centru Ba{~ar{ije ku}u 100m2, 220m2 dvori{ta. Tel. 447-940. PRODAJEM ku}u u Neumu. Mob. 062/341-993 i 061/252-918. PLAC 3.000m2 zemlje sa tri devastirane ku}e, Rajlovac, ulaz u Zabr|e. Mob. 061/460-150. VIKENRICE: Ilovica, Ni{i~ka visoravan, ^evljanovi}i. Mob. 061/460-150. STANOVI: 154m2, 117m2, 106m2, 100m2, 94m2, 90m2, 87m2, 82m2, 80m2, 111m2, 75m2, 70m2, 65m2, 46m2, 39m2. Mob. 061/460-150. KU]E: Vratnik, Alifakovac, Pofali}i, Kasindolska, ku}a u Tuzli, tri eta`e + 2 restorana + 900m2 ba{te. Mob. 061/460-150. KU]A Abdusthana 23, Kova~i, pogledati od 10-17 sati. PRODAJEM dvosoban stan u [opingu-Grbavica. Mob. 061/905-156, 522849. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537549. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233654 i 061/224-896. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482-999. CENTAR, ul. Ko{evo, 62m2, dvostrano orjentisan, II kat, 2 balkona, plin. Tel. 202-810. STAN ~engi} Vila, 54m2, I kat, D`emala Bijedi}a. Mob. 061/299-911. STAN centar, Patriotske lige, 66m2, IV sprat. Mob. 061/299-911. STAN centar, 57m2, I kat. Mob. 061/299911. STAN, centar, ul. Radi}eva, 65m2, II sprat. Mob. 061/299-911. VI[E gra|evinskih placeva od 300m2 do 5.000m2. Mob. 061/299-911. STAN Novo Sarajevo, 83m2, II kat, zgrada [ipada. Mob. 061/299-911.

STAN na Mojmilu, Olimpijska, 1 sprat, 55m2, 99.000 KM. Mob. 062/334-371. POSLOVNI prostor, Dobrinja, N. Pozderca, potpuno adaptiran, 20m2, cijena 50.000 KM. Mob. 062/334-371. STAN u Centru, K. Tvrtka, 5 sprat, bez lifta, 101m2, uknji`en, stvarnih 125m2 sa balkonom, 252.500 KM. Mob. 062/334371. STAN na ^engi} Vili, D`. Bijedi}a, 15 sprat, 53m2/1.700 KM. Mob. 061/415-787. KU]A u Kova~i}ima, Travni~ka, priz.+sprat+gara`a, 180.000 KM. 061/415-787. STAN u Hrasnom, P. Ribar, 2 sprat, 38m2, 78.000 KM. 061/415-787. STAN u Hrasnom, P. Ribar, VP, 58m2+2 balkona, 2.100 KM/m2. 061/415-787. KU]A u Pofali}ima, Orlova~ka, priz.+spr.+200m2 oku}nice, 110.000 KM. 061/415-787. KU]A na Vratniku, 130m2 stamb. prost. +160m2 ba{te, 150.000 KM. 061/415-787. KU]A u Vrbanju{i, priz.+sprat.+200m2 oku}nice, 220.000 KM. 061/415-787. VOGO[]A, ul. Jo{ani~ka, 4 sprat, 112m2, adaptiran, 2 balkona, 1.160 KM/m2. Mob. 062/907-831. VRACA, A. Smailovi}a, 1 sprat, 92m2, plin, potrebna adaptacija, 1.500 KM/m2. Mob. 062/907-831. VOGO[]A, Bra}e Kr{o, 1 sprat, 77m2, cen. grij. 2 balkona, useljiv, 110.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN 63m2, Skenderija, ul. Podgaj, VP, useljiv, 135.000 KM. Mob. 062/907-831. KU]A, Vraca, Samoborska, 3 eta`e+gara`e+ba{ta, eta`no grijanje, useljivo, 250.000 KM. Mob. 062/907-831. IMANJE u Donjoj vogo{}i, 4 ku}e+2 pos. prostora+12 dunuma zemlje, 600.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN 64m2, Jezero, P. lige, 2 sprat, useljivo, balkon, 2.300 KM/m2. Mob. 062/907-831. CENTAR, Skender pa{ina, 1 sprat, novogradnja, 118m2, 2 gara`e, ba{ta, luxuzno, 3.600 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN 65m2, Odoba{ina, 1 sprat, plin, useljiv, 2.000 KM/m2. Mob. 062/907-831. KU]A 79m2+980m2 oku}nice, Bagovac 1, 2 eta`e, 100.000 KM. Mob. 062/907-831. KU]A, Barica, 80m2+750m2 oku}nice, 85.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN 80m2, A. polje, Trg ZAVNOBIH-a, useljiv, 1.600 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN 56m2, Vogo{}a, S. Kulenovi}a, 3 sprat, 2 balkona, adaptiran, cen. grij. 1.450 KM/m2. Mob. 062/907-831. KOVA^I]I, novogradnja, K. G. Kova~i}a, 1 sprat, 43m2/3.000 KM. Mob. 062/907-831. STAN 80m2, Centar, Alipa{ina, useljiv, 2.800 KM/m2. Mob. 062/907-831. STAN 31m2, Centar, M. Todorovi}aprizemlje, namje{ten, adaptiran, sve novo, 2.700 KM/m2. Mob. 062/907-831.

52

MALI OGLASI
NAMJE[TAJ
PRODAJEM Bosch pumpu i turbinu za audi 2,5 TDi. Mob. 062/127-183. VW JETTA VRG 2001. god. benzin, automatik, full oprema, pre{la 142.000 km, cijena 7.800 do reg. Mob. 062/600-11. TOYOTA COROLLA 2006. god. benzin, crna limuzina, pre{la 66.000 km, cijena do reg. 13.900 KM. Mob. 062/600-11. SUZUKI grand vitara, 2007. god. automatik, benzin, pre{la 44.000 km, cijena 21.200 Km. Mob. 062/600-11. RAZNI dijelovi za golf I/D, za servis motora i sve novo. Tel. 619-184, 061/449-822. PRODAJEM motocikl 125 ccm CHOPPER 15 KS nov, marke Hyosung, uvezen iz Austrije, ocarinjen pla}en 3000 Eura prodaje se povoljno za samo 3.500 KM. Mob. 061/956 845. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651-556. PRODAJEM {iva}u ma{inu njema~ku u koferu, garancija, 180 KM na 2 rate. Mob. 061/145-504. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570-826. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRODAJEM p~ele, rojeve matice,f mati~nu mlije}, K. Glava. Mob. 062/434-702. PRODAJEM wilerov goblen motiv ljeto. Mob. 061/688-975. PRODAJEM kolica i hodalizu za bebu. Mob. 061/688-975. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696-132. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu iz FBiH i RS-a. isplata odmah. Mob. 062/358-344. KUPUJEM umjetni~ke slike (ulja, akvarel, pastel) starih slikara. Mob. 062/969-693. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu iz FBiH i RS-a. Isplata odmah. Mob. 062/451-791. NAJBOLJE 100% pla}am staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu i dionice svih firmi, fondova. Isplata i dolazak odmah. Mob. 062/723-575. HITNO kupujemo veliki, luksuzan stan, cca 150-200m2, (u`i dio grada, centar, Grbavica ili M. Dvor). Objekat mora biti novije gradnje. tel. 061/161-790, 033/263-190, dinatt80@hotmail.com KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM akcije-obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vez. Tel. 061/159-507. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914. RADIM malterisanje, zidanje, obradu vrata i prozora. Mob. 062/451-791. BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Tel. 062/134-827, 033/241-465. BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359-500. VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja i pro~epljenje odvoda. Tel. 033/535-659 i 062/139-034. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948. KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore i adaptiram stanove, ~isto i uredno. Mob. 062/688-855. RADIM molersko farbarske poslove po pristupa~nim cijenama sa iskustvom, ~isto i uredno. Tel. 033/412-486 i 062/482192. ODR@AVALA bih stan ili (pos. prostor) kod ozbiljne porodice, 4-5 sati, jedanput sedmi~no, (4-5 puta u mjesecu). Mob. 061/906-018. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru brzo i ta~no. Mob. 062/519685. VR[IM prevoz robe i putnika na svim destinacijama. Tel. 062/214-690. INSTRUKCIJE iz turskog jezika, za po~etnike, uspje{no i povoljno. Mob. 061/838-794. TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 240-895 i Mob. 062/909-306. NJEGOVALA bih stariju osobu (`ensku) polupokretnu, 8 sati dnevno. Mob. 061/374-458. ODR@AVAM ba{te, re`em drva, odr`avam mezarove. Mob. 062/332-230. PREVOZ putnika Sarajevo — more novim kombi vozilom i Neum — Pelje{ac, Makarska rivijera. tel. 062/213-645. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365193. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121524. NJEGOVALA bih `ensku osobu 3-4 sata dnevno i ispomo} u ku}i poslije 13 sati. Mob. 066/656-109 od 18 do 20 sati. MOLERSKE usluge kre~enje stanova, jednosobni 120 KM, dvosobni 200 KM, trosobni 300 KM. Mob. 062/073-760. PREVOZIM stvari i ostalo ve}im kombijem, radna snaga. Mob. 061/227-189. TEPSER s.o.d, savremenim ma{inama ~istimo: namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone, tvrde podove (za{tita). Tel. 200-003, 061/524-461. SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, buhe i mi{eve. Mob. 062/136-248. VODOINSTALATER-elektri~ar, opravka i ugradnja instalacija, sanitarija, bojlera, aut. osigura~a. Mob. 061/180-120. VR[IM usluge postavljanja, bru{enja parketa i laminata brzo i kvalitetno. Tel. 061/134-260. INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za djecu i odrasle, prevodi. tel. 065/572966. MOLERSKO farbarske usluge uredno i kvalitetno i povoljno. Mob. 061/354-332. VODOINSTALATER opravlja i postavlja ~esme, vodokotli}e, ventile, sifone, penzionerima jeftinije. Tel. 061/205-803, tel. 066/973-793. ^ISTIM stanove. Tel. 062/970-325. SPASITE va{e drage uspomene od prppadanja, presnimavamo sa video kaseta na DVD. Tel. 062/824-523. INSTRUKCIJE iz matematike za sve prijemne ispite, ddolazak na adrese. Tel. 033/446-056, 061/536-973. INSTRUKCIJE smjena i granice kod svih integrala! dolaazak na adrese. Tel. 033/446-056, 061/936-973.

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone, izrada telefonskih instalacija. Tel. 061/141-676, 033/204805. VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232162, 061/266-764 i 061/108-779. DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Tel. 061/534-231. SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. 061/902-688. MOLERSKI radovi, uz potpunu za{titu ljepljivim trakama i podnom za{titom. Mob. 061/606-441. NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovina, usluge i samostalne poduzetnike). Tel. 061/160-020. ISCJELJENJE duhovnim putem pomo}u u~enja Brune Greninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/256-376. U^ENICIMA, srednjo{kolcima instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 625-196, Ilid`a. ENGLESKI i konverzacija za osnovce i srednjo{kolce, osnovi kompjutera, programa, odr`avanje, servisiranje. Mob. 062/895-599. RAD u ku}i njega sstarih osoba. Tel. 061/255-594. PUTUJTE brzo i sigurno, klimatiziranim kombijem, Sarajevo, more i ostale destinacije. Mob. 061/222-310 i +385995730940. OZBILJNA `ena pazila bi stariju `enu 4 sata dnevno, Alipa{ino polje — Mojmilo. Mob. 061/949-447. HARMONIKA vrata, sa ugradnjom dvije vodilice i pragam jednokrilna i dvokrilna, u boji drveta. Mob. 061/516-910. BRAVAR izra|uje kapije, gelendere, ograde i ostale bravarske radove. Mob. 062/607-453. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. ^UVALA bih stariju `enu ~etiri sata dnevno Alipa{ino polje, zvati iza 12h. Tel. 061/949-447. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na Alipa{inom polju 6KM/~as. tel. 061/157-991. PROFESOR engleskog jezika daje instukcije, (10 KM) i radi prevode. Mob. 061/654-941. ADAPTIRAMO ku}e, stanove, radimo: struju, vodu, estrih, parket, keramiku, rigips, moleraj...Mob. 063/155-868. MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274-872. MOLERSKO farbarski poslovi, povoljno, kvalitetno i ~isto. Mob. 061262-973. LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. KOMPLETNA adaptacija stana: moleraj, keramika, laminat, rigips, prezide, ugradnja stolarije, povoljno. Mob. 062/226-904. POPRAVLJAM TV svih modela, profesionalno i na va{oj adresi. Tel. 653-311, 062/199-199, 061/365-690. ZAPO^NICE biznis idejama knjige Vodi} malih biznisa, sa 2.500 ideja, isporuka na CD-u. Tel. 032/244-417. VODOINSTALATER opravlja i postavlja ~esme, vodokotli}e, ventile, sifone, penzionerima jeftinije. Tel. 061/205-803, tel. 066/973-793. ODR@AVALA bih stan kod porodice, (~i{}enje stana, peglanje), ~istila bih va{ poslovni prostor. Tel. 061/374-458. MOLER Dino, jednosoban stan sa pripremom zidova bijelo ili u bojama 200 KM, stolarija po dogovoru. Mob. 061/529-608. INSTRUKCIJE iz matematike. dolazak na adrese. tel. 033/446-056 i 061/536-973. KERAMI^AR, ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~kih radova. Mob. 061/930-315. MOLERSKI radovi, adaptacije, garancija kvaliteta uz potpunu za{titu poku}stva. Mob. 063/340-482.

PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje - stilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285-076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560. PRODAJEM krevet 200x90, vrlo povoljno. Mob. 062/320-034.

TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba, nokia, samsung, soni, ericsson, lg.htc. apple inphone. Mob. 062/695-695. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM tv kolor Filips, manji potpuno ispravan. tel. 065/572-966. PRODAJEM foto aparat Nikon - FG uz dodatke. Tel. 033/646-281.

VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600 -111. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223-700. MERCEDES C-180 aautomatik, 97. god. full oprema, 7.200 eura. Mob. 062/878-502. OPEL astra dizel, 99. god. cijena 7.500 KM. Tel. 617-578, iza 17 sati. PRODAJEM mercedes M 201—190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677- 080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907122. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527290.

VOZILA
PRODAJEM Opel 1990, godina, registrovan do VIII.2011. cijena po dogovoru. Mob. 061/892-969. PRODAJEM zadnju karambolku od Hundaya, novu. Mob. 061/915-123 i 061/159-507. PASSAT, 2004, 1.9 TDI 130 KS, pre{ao 90.000 km, metalik siva, registrovando 9/2011, cijena 18.500 KM. Mob: 063/355350. PRODAJEM Zastavu 101 registrovan u dobrom stanju, zdrava limarija, 1990. god. Tel. 062/623-131. PRODAJEM dvije ljetne gume Good Year, 205x55/16R, cijena 100 KM. Tel. 061/504-490. PRODAJEM Polo dizel 1,4, 94. god, tek registrovan. Tel. 061/243-923. PRODAJEM Jettu 91. god 1,8-66kw, registrovana do 8/2011 u odli~nom stanju, benzin. tel. 061/338-199. PRODAJEM Yugu 45 tek registrovan. tel. 061/749-886. PRODAJEM Ford Fijesta 96. god dizel povoljno 4 vrata registrovana, ispravna. Tel. 061/897-959. CITROEN C2 UTR, 1.6 benzin 110ks, 2005. god, 12.500 KM, mogu~a zamjena za jeftinije vozilo. Tel. 061/526-308. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. Tel. 063/317-923. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2800KM. tel. 033/537-949. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877-008. PRODAJEM \ip terenac 2002. god, pre{ao 60.000 km, veoma povoljno, 13.000KM. Tel. 061/135-356. PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158-164. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385998304357. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111.

KUPOVINA
KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405. KUPUJEM knjige. Mob. 061/533-792. KUPUJEM stare razglednice, nov~anice, Olimpijada Sarajeva i drugo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu i dionice svih firmi i fondova. Isplata odmah. Mob,. 061/375-634. AGENCIJA Sigenx kupuje nekretnine u Sarajevu ili posreduje u prodaji, uz 3% provizije. Tel. 654-793. KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice, ratnu {tetu i dionice, isplata odmah, „privatna agencija“. Tel. 061/268-892. KUPUJEM sre|en dvosoban stan, na Dobrinji II, III ili V. Tel. 225-747, 063/947075. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu i dionice svih firmi i fondova iz FBiH i RS, idplata odmah. Mob. 063/595640. STARU deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice. isplata i odlazak na adresu odmah u FBiH i RS. Mob. 061/175-237. KUPUJEM obveznice, ratne {tete i devizne {tednje, isplata odmah. Mob. 061/526918. KUPUJEM deviznu {tednju, jugo i privredne banke, isplata odmah. Mob. 061/271-935. KUPUJEM obveznice, devizne {tednje i ratne od{tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM dionice, obveznice, staru deviznu {tednju iz FBiH, ratnu od{tetu iz FBiH i RS, certifikate, dobro pla}am, isplata odmah. Mob. 061/279-971. KUPUJEM dionice, obveznice, staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu iz F.BiH i RS. pla}am dobro i odmah. Mob. 063/190-610. KUPUJEM sve vrste dionica i obveznica sa sarajwevske i banjalu~ke berze i prodajem ceritfikate za otkup stana u FBiH. tel. 065/974-799 ili 061/188-488. KUPUJEM sve vrste aklcija, vau~era, obveznica i dionica sa sarajevke i banjalu~ke berze i prodajem certifikate za otkup stana u FBiH. Mob. 061/188-488 ili 061/210994. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice, isplata i dolazak na adresu odmah. Tel. 061/517-897. KUPUJEM obveznice stare devizne {tednje, ratne od{tete i dionice isplata i dolazak odmah. Tel. 063/351-572. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge i kovanice eura. Mob. 061/323-906.

ZAPOSLENJE
POTREBNA djevojka za rad u kaffe slasti~arni, uslovi rada i plata pristojni. Tel. 033/618-855, 062/445-037. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170143. POTREBNA za rad pic-majstor kuharica. Mob. 063/024-372. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

OSTALO
AKCIJA !!! Besplatna dostava nasipnog tampona na Kantonu Sarajevo, 17m3 — 150KM. Mob. 061/925-506. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Mob. 061/323-906. PRODAJEM nove rekete za stoni tenis, od boljeg kvaliteta Safta{i. Mob. 061/159-507. PRODAJEM dugu crnu bundu od zeca, duga dlaka, br. 40-42. Mob. 061/159-507. NOVOOTVORENA autopraonica na putu Sarajevo-Pale-petlja zaobilaznica, navratite nam. tel. 233-098, 061/221563. PRODAJEM stajsko |ubrivo. Mob. 061/515-235. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM grobno mjesto na Barama, muslimanska parcela M 23. Mob. 061/503-273. PRODAJEM ma{inu za pletenje `i~ane ograde. Tel. 061/145-843. PRODAJEM uz povoljne cijene: p~eljinak sa kompletnim priborom, cirkular, pokretni koko{injac za 30 koka, specijalni pili~njak za 30 pili}a, kolce za ogradu, {ator za 8 i 4 osobe, Butmir Plavi put 10. Tel. 061/414-844. PRODAJEM mali tokarski strug 500 W za hoby obradu drveta, njema~ke marke“Interkrenn“,malo upotrebljavan, za samo 400 KM. Mob. 061/ 956-845 PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. Tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138-855. PRODAJEM grobno mjesto, Bare — katoli~ka parcela. Mob. 062/760-373. PRODAJEM ispravnu {iva}u ma{inu Singer, stara oko 100 godina, raritet. Mob. 061/909-320. PRODAJEM bijelu ko`nu garnituru Dalas, 1.200 KM. Tel. 0038763191201.

USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995 i 061/131-447. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. PROFESIONALNO ~i{}enje KÄRCHER aparatima }ilima, tepiha, itisona, namje{taja i auto sjedi{ta. Mob. 062/738-728. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1KM, firma GLANZ. Mob. 061/350-688. VR[IMO ru~no pranje svih vrsta ~ilima i itisona. Dolazak na adresu besplatan. Tel. 033/221-945. MAJSTOR samac, za stalni radni odnos u Berlinu sa vou~kom dozvolom i poznavanjem gra|evinskih i elektro radova. Tel. 004933762809470.

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53

Dvadeset {estog maja 2011. navr{avaju se dvije godine od kada nas je napustila na{a

AJKUNA ZEJNA BULI]
@ivot nestaje u trenu, ali postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne lije~i. Po dobroti }emo te pamtiti, sa ljubavlju spominjati, a u srcu zajedno ~uvati. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Porodica
3335

POSLJEDNJI POZDRAV

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je na{a draga

po{tovanoj

NAZA ([ABANA) BEGZADI]
iz Bratunca

MATIJA BARI[I], ro|. [ANGO

preselila na ahiret u utorak, 24. maja 2011, u 84. godini.

preminula 23. maja 2011. godine u Melbournu, Australija, nakon du`e bitke sa te{kom bole{}u. Sahrana }e se obaviti u petak, 27. maja 2011. godine, u 11.30 ~asova po lokalnom vremenu. Vje~no o`alo{}eni: suprug Mario, djeca Marja i Vladimir, majka Jela, sestre Nada i Jasminka, brat Mate, snaha Silvana, brati~ne Danijela i Sanja, sestri}i Bojan i Ognjen, sestri~na Ana-Marija te porodice Bari{i}, [ango, Stani{i}, Juri{i}, Hodnik, Stipani~ev, Vuki}, Mileti} kao i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji
001 A

IVANKI KOVA^EVI]
Vanja
25530

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 26. maja 2011. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni ro|aci: Begzadi} Ekrem sa porodicom, Kiram sa porodicom, Rum{a sa porodicom, Kadefa sa porodicom, sestra Hurija sa porodicom, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati, Ul. Osik 116, Osjek - Ilid`a. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

USLUGE
MOLERSKO farbarski radovi uredno sa kompletnom za{titom, kvalitetno, veoma povoljno. Mob. 061/733-558. MOLERAJ, gletovanje, extra kvalitetno, besprijekorno ~isto, cijena po dogovoru. Mob. 061/453-058. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovanje ograde. Mob. 062/907-356. POVOLJNO po dogovoru instrukcije iz engleskog jezika za osnovne {kole. tel. 061/515-803. ODR@AVALA bih stan kod ozbiljne porodice. Mob. 063/-916. BRINULA bih o djetetu starosti 2-7 godina. Tel. 611-439. PREVOZ putnika prema moru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243-873. TAPETAR dekorater, presvla~i namje{taj u radioni ili kod vas utz garanciju. Tel. 033/718-405 i 061/156-728. MOLERSKO farbarske usluge uredno i kvalitetno i povoljno. Mob. 061/354-332. PREVOZ putnika, novi kombi, Sarajevo, more, {irom BiH i dalje. Mob. 062/671-603. INSTRUKCIJE iz matematike, uspje{no i povoljno. Tel. 466-736, 061/506-755. KNJIGOVODSTVENO-ra~unovodstvene usluge, pla~anje, prijave, odjeve, itd. Mob. 063/055-722. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Mob. 061/551-035. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice za sve prigode. Mob. 063/121-524.

SJE]ANJE

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Dvadeset {estog maja 2011. navr{ava se 25 godina od smrti na{e drage majke, bake i prabake

ANE RAOS, ro|. BILI]

I danas nas ispuni sjeta kada pomislimo na tebe i tvoj blagi lik. Zauvijek }e{ `ivjeti u na{im srcima. Tvoja djeca, unu~ad, praunu~ad i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji
3334

26. 5. 1994 — 26. 5. 2011.

AVDO (HALILA) ZUBOVI]

SALIH (SABITA) IBI[EVI]
preselio na ahiret u srijedu, 25. maja 2011, u 72. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 26. maja 2011. godine, u 14 sati na mezarju Hambina carina. O`alo{}eni: supruga Mediha, sinovi Admir i Nihad, snahe Belma i Amra, unuci Bakir, Faruk, Ahmed i Nedim, sestra Sida sa porodicom, zet had`i Haso sa djecom, {ura Muhamed sa porodicom, svastika Nasiha i bad`o Junuz sa k}erkom D`enanom, snaha ]amka sa djecom i unu~adima, amid`i} had`i Ramiz sa porodicom, amid`i~na Zilka sa porodicom, daid`i} Hasan sa porodicom, daid`i~na Ajka sa porodicom, teti~na Sida sa porodicom, teti} [evko sa porodicom, te porodice Ibi{evi}, Oru~evi}, Suba{i}, Musli}, Tabakovi}, Karavdi}, Kari{ik, Ja{arevi}, D`ino, Kulo, Kora~, [eta, Fejzi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji Soukbunar.
000

S tugom i po{tovanjem, porodica
3324

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani — tri zvjezdice. www.neumbih.com;www.villa-bianca-neum.com, e-mail: villa-bianca@hotmail.com; info@villa-bianca-neum.com Telefon:387(0)36 884-125, Fax:387(0)36 884-128. U PRELIJEPOM Orebi}u, izdajemo apartmane i sobe, iskoristite sve prednosti predsezone ljepote Orebi}a i na{e ku}e. Tel. 0038520713884, 061/252-782.

NEUM, izdajemo sobe i apartmane uz more, povoljno. Mob. 063/322-271 i 036/884-711. NEUM povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Tel. 063/327-098, 036/884-169. NEUM iznajmljujem luksuzno opremljene apartmane uz more. Tel. 063/405-355, 036/884-135. IZDAJEM luksuzno opremljene apartmane u Neumu. Tel. 063/350-149 i 036/880-320. NEUM apartmani — sobe, pet metara od mora, parking. Tel. 061/488-043, 036/880-582. NEUM apartmani konforni klimatizirani blizu mora parking. Tel. 036/884-493, 061/141-752, 061/183-981.

APARTMANI i sobe na Crnogorskom primorju pla`a veliki pijesak, Bar, www. apartmanifit.com Tel. 065/879-433. HV izdajem ku}u 4-6 osoba, 80m od moAR, ra, TV klima, parking. Tel. 0038763191201. , OREBI] apartmani 2-3 krevetne sobe sa kupatilom, kuhinja, parking, more oko 200 metara. Tel. 00385 98 1863337, 062/304-139. IZDAJEM povoljno apartmane u Ba{koj vodi, sa klimom. Tel. 0038521620092. DOBRE VODE - BAR C. Gora, 7 eura le`aj, sobe, jednokrevetna, dvokrevetna, posebno kupatilo. Tel. 033/621-119. IGRANE, Makarska rivijera, izdajem povoljno sobe, apartmane, manju ku}u. Tel. 0038521627738, mob. 00385915583218.

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI POZDRAV

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

dragom prijatelju i saradniku

SENADU [ETI

UPRAVA I KOLEKTIV VGT OSIGURANJA
001

SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

Pro{lo je dosta tu`nih godina otkako nije sa nama na{ dragi tata, dedan i punac

prof. ing. AVDO \UMRUK^I]

SULTANIJI ^AMO

Sa po{tovanjem ~uvamo svaku uspomenu koja bolno podsje}a na ljubav, dobrotu, po{tenje, plemenitost kojim je zra~io i na sve {to je u `ivotu u~inio. Bio nam je i ostao uzor u svemu {to je lijepo. S tugom i zahvalno{}u: Vildana, Bela, Minja, To{ko, Sam i Zlatko
3332

majci na{eg druga Mede, za njen odgovoran i plemenit odnos prema djeci, ali izuzetno i bri`an odnos prema nama u vrijeme ranog djetinjstva, kada smo se osje}ali kao ~lanovi te divne porodice. Sa sjetom i po{tovanjem, Muzafer i Envera 3329
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) ...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga nana i pranana

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SENAD (MUJE) [ETA

NURIJA (HASANA) SOKOLOVI], ro|. KAJANIJA

FADIL (SALKE) KURSPAHI]

preselio na ahiret u utorak, 24. maja 2011, u 54. godini. D`enaza }e se obaviti u petak, 27. maja 2011. godine, u 15 sati na mezarju Budakovi}i. O`alo{}eni: k}i Azra, sin Muharem, brat Mehmed, sestre Mula i Senada, snaha Ferida, zetovi Ramiz, Ferid i Zijad, brati} Ned`ad, brati~na Naida, sestri}i Armin i Samir, sestri~ne Elvira, Armina i Selma, te porodice [eta, Halilovi}, Su}eska, [i{i}, ^elik, Muhi}, Hod`i}, Kara~i}, Me~ki}, Ibi{evi}, Ohranovi}, Dedovi}, Ahmetspahi}, Kapetanovi}, Alispahi}, Sendo, Piri}, Agi}, Fehri}, [etki}, [u{ko, Memi{evi}, Mujovi}, Mehanovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u Istiklal d`amiji na Otoci. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

preselila na ahiret u srijedu, 25. maja 2011, u 85. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 26. maja 2011. godine, u 17 sati na mezarju Sopot - Bjelimi}i. O`alo{}eni: sin Zijo, k}erka Hata, brat Ra{id, sestra Malka, unu~ad i praunu~ad sa porodicama, te porodice Sokolovi}, Kajanija, Imamovi}, ^omaga, Ge`o, Tinjak, Memi}, Bostand`ija, Korjeni}, Tabakovi}, Bali~evac, Uzunovi}, Trnka, [urkovi}, Biber, Kurtovi}, Hrelja, Spahi}, Pizovi}, Begovi}, Pobri}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred fabrike „Zrak“ - Bu~a Potok sa polaskom u 13 sati, sa usputnim zaustavljanjem na autobuskim stajali{tima: Otoka, Stup, Konjic - Kolonija i Glavati~evo. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

preselio na ahiret u srijedu, 25. maja 2011, u 63. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 26. maja 2011. godine, u 15 sati na mezarju Humka - Podhrastovi. O`alo{}eni: supruga Mira, sinovi Haris i Enis, sestra Fadila, zet Fadil Perviz, sestri}i Faruk sa suprugom Almom i sinom Farisom i Fahrudin, {ura Emir Jusufbegovi} sa porodicom, punac Ibrahim i punica Di{a, te porodice Kurspahi}, Omeragi}, Jusufbegovi}, Perviz, Huseinbegovi}, Dupi}, Mutap~i}, Demir, [ari}, Cocali}, Avdibegovi}, Kamari}, Hasanbegovi}, Hara~i}, Smajlovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u had`i ]amilaginoj d`amiji na Panjinoj kuli. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
Dvadeset {estog maja 2011. navr{ava se pet godina od ekshumacije i pokopa na{eg dragog i po{tovanog

dipl. ing. HIVZO (SALIHA) HOD@I]
iz Sanskog Mosta

koji je ubijen u logoru Manja~a 1992. godine. Molimo Allaha d`.{. da mu podari d`ennet. Neka mu je vje~ni rahmet. O`alo{}ena porodica
3327

...za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

... za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

DAMIR (MUHAREMA) KURTOVI]
preselio na ahiret u utorak, 24. maja 2011, u 47. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 26. maja 2011. godine, u 14 sati na mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Indira, brat Fahrudin Dino, snaha Amra, brati} Faruk, daid`a Fadil, tetka Razija i tetak Kasim, teti}i Nihad i Nermina, daid`i~na Lejla, strine Nura, Emina, Naida i Zehra, ro|aci Emir, Suad, Senad, Ned`ad, Aid, Fehim, Aner, Selena, Enes, Enver, Jasna i Emira, punac Pa{an, bad`e Suad, D`evad i D`enad, svastika Suada, te porodice Kurtovi}, Daul, Sari}, Spahali}, Tanovi}, [akovi}, Ba{i}, Hasanbegovi}, Fejzagi}, Ljubovi}, Gale{i}, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu rahmetlije u 14 sati, Ul. D`emala Bijedi}a br. 96/IV. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

had`i HAVA (AHMETA) KUR[UMOVI], ro|. HAD@IAVDI]
preselila na ahiret u utorak, 24. maja 2011, u 85. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 26. maja 2011. godine, poslije ikindija-namaza na mezarju Divi~ - Zvornik. O`alo{}eni: sinovi Smajl, Salih i [emsudin, k}erke Refija i Nafija, snahe Fehima, Ru`a i Hasija, zet Zekerijah, unu~ad Amila, Adisa, Amela, Amel, Lejla, Amira, Admira, Refik, Jasminka, Armin i Muhamed, praunu~ad Medina, Edis, Ajdin, Seid, Sumeja, Kenan, Aj{a, Emina, Benjamin i Adian, bra}a Mehmed, Smajl i Alija, sestre Badema, Zilha, Hata i Mevla, zetovi i snahe, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, te porodice Kur{umovi}, Had`iavdi}, Solunovi}, Okanovi}, Povlaki}, Kezi}, Musi}, Karamuji}, Pa{agi}, Hrustanbegovi}, Ahmetli}, ^olakovi}, Had`i}, ]irki}, Pa{i}, Pa{ali}, Mulabdi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindija-namaza u d`amiji u Divi~u - Zvornik.
000

FATIMA (AVDE) ZEC, ro|. KARI]
preselila na ahiret u utorak, 24. maja 2011, u 81. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 26. maja 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erke Magbula i Vahida, unuk Samir, unuke Jasmina i Selveta, zetovi Halid, Dragan i Jasmin, snahe Latifa i Almira, praunu~ad Amar, Faris, Ines, Iris i Sara, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, djever Ragib, zaove Zekija i Masa sa porodicama, te porodice Zec, Kari}, Draginovi}, D`aka, Zorlak, Mu{anovi}, Banova~ki, Pori}, Mili}, Dajd`i}, Kadri} i ostala rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti, Trg solidarnosti br. 37/II - Alipa{ino Polje.
000

SJE]ANJE na mog dragog tatu

POSLJEDNJI POZDRAV ocu uva`enog kolege Zije

POSLJEDNJI POZDRAV majci uva`ene kolegice Rusmire

ESADA (JUSUFA) HASANBEGOVI]A
26. V. 2003 — 26. V. 2011.

Vrijeme ne bri{e ljubav i uspomene. Njegova k}erka sa porodicom
3326

POSLJEDNJI POZDRAV

RE[AD DIZDAREVI]
Kolektiv Nezavisne novinske agencije ONASA
001

SULTANIJA ^AMO

RE[ADU DIZDAREVI]U
dobrom ~ovjeku, revolucionaru, saborcu i prijatelju moga D`eme.
001

Kolektiv Nezavisne novinske agencije ONASA

Azra [arac
3323

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Dvadeset {estog maja navr{ava se sedam dana otkako je na ahiret preselio na{ dragi ZAHVALNICA

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

MIRSAD (RIFATA) MANDI]
Tevhid }e se prou~iti danas, 26. maja 2011. godine, poslije ikindija-namaza u 17.30, u ku}i rahmetlije, U lica Esada Pa{ali}a 10 (Dobrinja II).

Ovim putem izra`avamo posebnu zahvalnost ljekarima: mr. sci. dr. Maji Banjin i kompletnom timu Medicinske onkologije, prim. dr. [efiku Be{li}u i kompletnom timu Klinike za onkolo{ku i glandularnu hirurgiju, mr. sci. dr. Sr|anu Gornjakovi}u i timu medicinskih sestara Gastroenterolo{ke ambulante. Iznimnu zahvalnost dugujemo svom osoblju ambulante Dobrinja II na ~elu sa dr. Nedom Ferizovi} i medicinskom sestrom Sadetom Dervi{evi} Satkom za njihovu profesionalnost, humanost i brigu. Zahvaljujemo i cijelom kolektivu Energoinvest d.d. Sarajevo, a posebno rukovodstvu Sektora in`injering za dalekovode na razumijevanju, pa`nji i podr{ci. Za pa`nju i kolegijalnost zahvaljujemo kolektivu Al Jazeera Balkans. Hvala svima koji su nam pismeno i usmeno uputili izraze sau~e{}a. Porodica
25528

TU@NO SJE]ANJE

SJE]ANJE

U ~etvrtak, 26. maja 2011, navr{it }e se ~etiri tu`ne godine otkako nije sa nama na{ dragi

prim. dr. MARIJA NURA PIRIJA
26. 5. 2008 - 26. 5. 2011.

VEHBIJA VEKO HASANBEGOVI]

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo dragu uspomenu na tebe i tvoju dobrotu.

ESMA FILIPOVI]

S ljubavlju i tugom, Nenad, Snje`ana, Ognjen i Iskra
3297

Hatma-dova }e se prou~iti u ~etvrtak, 26. maja 2011. godine, poslije podne-namaza u 13 sati u Begovoj d`amiji. Porodica
3303

Volimo te, Sada, Dino, Vildana, Braco
3287

POSLJEDNJI POZDRAV

istaknutom revolucionaru, nosiocu Partizanske spomenice 1941 i ~lanu Savjeta SABNOR-a BiH

Danas, 26. maja 2011, navr{avaju se tri godine otkako je na ahiret preselio na{ voljeni

IN MEMORIAM

POSLJEDNJI POZDRAV

RE[ADU DIZDAREVI]U
Osta}e nam u trajnom sje}anju kao ~astan ~ovjek, antifa{ista i borac za humanisti~ke ideale i domovinu Bosnu i Hercegovinu. SAVEZ ANTIFA[ISTA I BORACA NARODNOOSLOBODILA^KOG RATA U BOSNI I HERCEGOVINI
000

dragom tati

CEZAR (D@EMALA) MA[OVI]
Neka je vje~ni rahmet tvojoj dobroj i plemenitoj du{i, da ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet. Zauvijek si u na{im srcima i na{im mislima. Porodica Ma{ovi}
3296

SADETA ALI], ro|. KRAJINI]
26. 5. 1994 - 26. 5. 2011.

RE[ADU DIZDAREVI]U
K}erke Vesna i Ubavka s porodicama
3325

SJE]ANJE

IN MEMORIAM

NED@AD BIMBO (EDHEMA) BI^AK^I]
26. 5. 2007 - 26. 5. 2011.

prof. dr. JELENA @IVADINOVI]
26. 5. 2002 - 26. 5. 2011.

MEHMED ALI]
2. 9. 1990 - 2. 9. 2011.

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

S ljubavlju i po{tovanjem,
Porodica
2947

Tu`no sje}anje na vas dvoje.
3321

porodica

Sestra i svastika Subha
3275

~etvrtak, 26. maj 2011. godine Beskrajno tu`ni, rastajemo se od na{e drage Bube

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57

DUBRAVKA VIDOVI], ro|. MEKTEROVI]

DUBRAVKA (BUBA) VIDOVI]

Posljednji opro{taj je u petak, 27. maja u Londonu, gdje je `ivjela. Ostajemo uskra}eni za Bubinu ljepotu, `ivotnu radost, plemenitost i ljubav kojim je zra~ila i koje je nesebi~no darivala. U na{im srcima i mislima bi}e uvijek voljena, nikad zaboravljena! “Na svom koncu, mjesto u prah, prije|i sav u zvijezde“! (A. B. [imi}) Porodice Sandi}, Had`ihasanovi} i Veselinovi}
3320

“Za{to su je uzeli kada je tako volimo i trebamo?“ Elena, Magda i Vlado
3320

SJE]ANJE na na{e drage roditelje

TU@NO SJE]ANJE

prof. dr. IRFAN (MEHMEDA) ZULI]
26. V 2005 - 26. V 2011.

STANU VASKOVI]
Uvijek voljen i po{tovan, porodica
3277

JOVU VASKOVI]A
2008 - 2011.

1990 - 2011.

S ljubavlju, va{e Olivera i Sanja sa porodicom
3298

Dvadeset {estog maja 2011. navr{avaju se tri godine otkako nije sa nama

SJE]ANJE

SJE]ANJE

Sa po{tovanjem, ponosom i ljubavlju sje}amo se na{ih najdra`ih

Danas se navr{ava 15 godina od kada nas je napustio na{ dragi

MILAN RIBAR
CEZAR MA[OVI]
RAMIZA (IBRAHIMA) DURMI[EVI], ro|. TESKERED@I]
26. 5. 2006 - 26. 5. 2011.

HAJRO (ADILA) DURMI[EVI]
19. 11. 1996 - 26. 5. 2011.

26. 5. 1996 - 26. 5. 2011.

Voljeni nikada ne odlaze iz srca i du{e. Uvijek si u na{im mislima. Tvoji najmiliji Zlatko i Dara
3302

Sa vje~nom ljubavlju i najljep{im uspomenama ~uvamo te od zaborava. Tvoji: Pavica, Goran, Maca i Teo
3159

Zahvalna djeca: sin Mustafa, k}erka Mubera Berbi} sa porodicama 3318

IN MEMORIAM

SJE]ANJE

SJE]ANJE

na na{eg dragog

KNE@EVI] NATA[A, ro|. MARKOVI]
i

DRA@EN

PERO LIKI]
1990 - 2011.

dr. MIHAJLA JOVANOVI]A
26. 5. 1996 - 26. 5. 2011.

2009 - 2011. S ljubavlju i po{tovanjem,

Porodice: Mandi}, Kampka, Bokun, Quilling i Vukojevi}
3319

k}erke Dijana i Danka, unuk Brandon, zetovi Zoran i Michael
3182

S ljubavlju i po{tovanjem, tvoji najmiliji
3224

58

PREDAH

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Va`no je da ispo{tujete zajedni~ke dogovore i ostanete dosljedni u svojim izjavama. Nema potrebe da ~inite nove prekr{aje, koji mogu da vas kompromituju u dru{tvu saradnika ili prijatelja. Partner insistira na nekim zajedni~kim promjenama, morate imati dovoljno razumijevanja. Nepotrebno se optere}ujete emotivnim sumnjama, jasno vam je da ne mo`ete promijeniti ne~iju odluku. Ukoliko previ{e vjerujete u ne~iju pri~u, o~ekuje vas nova zamka ili poslovno-finansijski proma{aj. Sa~uvajte mjeru opreza u nepoznatim situacijama, budite umjereniji u o~ekivanjima prema saradnicima. Stalo vam je da rije{ite nesporazum koji imate u odnosu sa voljenom osobom, ali pribojavate se od novih komplikacija. Ne budite suvi{e strogi prema partneru. Nalazite se pred novim poslovno-finansijskim izazovom i neko vas ohrabruje da prihvatite rizik. Dobro procijenite svoje mogu}nosti u odnosu na realne uslove, ponekad velike `elje ne mogu da se ostvare na lagan na~in. Pri`eljkujete vi{e interesantnih doga|aja u ljubavnom `ivotu i vrlo smi{ljeno kreirate odre|ene situacije u ne~ijem dru{tvu. Imate dobre namjere. Obratite pa`nju na zdraviji na~in ishrane. Zainteresovani ste za poslovnu ponudu koja obe}ava dvostruki dobitak, stoga djelujete u`urbano pred saradnicima. Prije nego {to donesete kona~nu odluku, saslu{ajte ne~iju pri~u i prihvatite koristan savjet. Pridajete preveliko zna~enje nekim novim emotivnim doga|ajima, ali stvari mogu da se posmatraju i na druga~iji na~in. Razgovarajte iskreno sa voljenom osobom. Sa~uvajte prisebnost duha i optimisti~ko raspolo`enje. Nema razloga da donosite va`ne odluke na osnovu prvog impulsa. Neko od saradnika pa`ljivo analizira va{e pona{anje i donosi ocjenu o va{im postupcima ili rezultatima. Prihvatite dvosmjerni saradni~ki odnos, ali ne po svaku cijenu. Potrudite se da uljep{ate ne~ije raspolo`enje ili da obradujete partnera. Budite dovoljno ma{toviti u idejama i odlu~ni u namjerama. Obratite pa`nju na bolju zdravstvenu preventivu. Va{i saradnici imaju dobru poslovnu strategiju, stoga prihvatite nove ideje ili rje{enja koja vode ka boljim prakti~nim rezultatima. Potrebno je da osjetite sigurnost, prije nego {to prihvatite ne~iju ponudu. Zanemarili ste ne~ija osje}anja, glas savjesti vas podsje}a na izvinjenje. Razmislite na koji na~in treba da se iskupite pred voljenom osobom za nehoti~ne propuste. Va`no je da pravilno uskladite misli i osje}anja. Ukoliko nemate dovoljno interesovanja da se anga`ujete u nekim poslovnim situacijama, nemojte davati lagodna obe}anja. Va`no je da korektno ispunite svoj dio obaveza. Bez obzira na popularnost koju u`ivate kod suprotnog spola, izbjegavajte koketiranje sa jednom izazovnom osobom. Pokaja}ete se ako precijenite svoje mogu}nosti ili neka ograni~enja. Pretjerana doza hrabrosti mo`e i da vam na{kodi. Ponekad sve djeluje relativno ili neobi~no. Stoga, nemojte donositi zaklju~ak na osnovu prvog utiska ili bez prethodne konsultacije sa bliskim saradnicima. Poslovne prilike izgledaju druga~ije kada se posmatraju sa razli~itih aspekata. Va`no je da pravilno i iskreno odgovorite na ne~ija pitanja. O~ekuje vas sjajno raspolo`enje u dru{tvu voljene osobe. Usmjerite svoje misli u pozitivnom pravcu, opustite se. Optere}eni ste razli~itim obavezama, ali okolina o~ekuje da rje{avate pitanja od zajedni~kog interesa i da djelujete efikasno. Potrebno je da podvu~ete jasnu crtu, jer nemate dovoljno energije da se anga`ujete na paralelnim stranama. Imate utisak da voljena osoba ne razume va{e namjere. Svako od vas je pri~a za sebe, ali sa tajanstvenim uvodom i neobi~nim pona{anjem. Ne vjerujete u ne~ija ponovljena obe}anja, stoga tra`ite ubjedljive dokaze za poslovni dogovor. Budite promi{ljeniji pred saradnicima. Ne pona{ajte se suvi{e strogo prema osobi koja ima dobre namjere. Partner ne mo`e da vam do~ara sve ono {to biste `eljeli da ~ujete ili vidite. Na`alost, ostajete uskra}eni za razli~ite potrebe koje pri`eljkujete. Ve~ernje sate provedite u opu{tenoj atmosferi. Ukoliko vam je te{ko da ostvarite poslovne namjere, ne o~ekujte nemogu}e rje{enje, ve} zatra`ite ne~ije dodatno razumijevanje. Nema razloga da prikrivate istinu o stvarima koje postaju o~igledne. Potrebna vam je partnerova podr{ka u razli~itim situacijama. Ne~ija pitanja u vama sve ~e{}e podsti~u emotivnu nelagodnost. Izbjegavajte neumjerenost. Akumulirajte pozitivnu energiju. Bez obzira na va{u snala`ljivost u poslovnim susretima, postoje stvari koje se ne uklapaju u va{u po~etnu procjenu. Potrebno je da korigujete prvobitne stavove u dogovoru sa bliskim saradnicima. Suvi{e brinete bez razloga, partner trenutno ne `eli da vam provjerava svoje misli ili neke planove. Budite strpljivi i takti~ni, prije ili kasnije shvati}ete kako mo`ete da rije{ite problem koji imate.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: Tatica, onomad, {apica, ekonom, poni, i, rni, a~, odmah, ea, mitomani, s, pale, anit, kurt, runica, interesi, al, tiranija, i, tenis, jelen, arizona, aga, k, taliti se, trim, kirija.

Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima" Tel/fax: 205-938 agencije Inter Press i Service, nagradu e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih UNICREDIT BANK DD, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona), 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, novinara, Medalju ~asti Fakulteta za transakcijski ra~un broj: novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju filijala Sarajevo, transakcijski ra~un listovima koji se bore za istinu broj: 5715000000017279 dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom Zorica Pand`i}, {ef DTP-a “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Vije}e za {tampu Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom za {tampu u BiH www.vzs.ba predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271 Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Danas sunčano i toplo, a poslije podne u Hercegovini umjereno oblačno sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od 11 do 16, maksimalna dnevna od 25 do 30 stepeni C. Sutra sunčano i vrlo toplo, poslije podne nestabilno sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. U toku noći naoblačenje sa kišom, pljuskovima i grmljavinom zahvatiće prvo sjeverne i zapadne predjele. U subotu umjereno oblačno i svježije, povremeno sa kišom, u južnim predjelima i sa pljuskovima i grmljavinom. U nedjelju pretežno sunčano, u planinskim predjelima poslije podne ponegdje sa pljuskovima. U Sarajevu danas sunčano. Puhaće slab, istočni vjetar. Minimalna temperatura 12, maksimalna dnevna 27 stepeni C.

Danas u centralnoj i većem dijelu istočne Evrope pretežno sunčano. Kiša, pljuskovi i grmljavina očekuju se u Portugaliji, Španiji, Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji, gdje će puhati umjeren do jak vjetar. Lokalnih pljuskova biće na Apeninskom i Balkanskom poluostrvu. Maksimalna temperatura kretaće se od 20 do 28, a najtoplije biće na zapadu i jugu Pirinejskog poluostrva, od 30 do 34 stepena C. Danas na Balkanu pretežno sunčano i toplo. Poslije podne u centralnim, istočnim i južnim predjelima nestabilno sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Maksimalna temperatura od 22 do 30 stepeni C.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
TOR
akcija, fantastika, re`ija: Kenneth Branagh, uloge: Natalie Por tman, Chris Hemswor th, Anthony Hopkins, Stellan Skarsgard, Kat Dennings... po~etak u 16 sati. Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do 20 sati (osim nedjelje i ponedjeljka). Izlo`ba karikaturalnog por treta SARAJLIJE, Alije Hafizovi}a, kojom autor obilje`ava 45 godina slikarskog rada.

~etvrtak, 26. maj 2011. godine ne

OSLOBO\ENJE

ZENICA

Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

BIHA]

MAK
Izlo`ba "To sam ja" posve}ena Izetu Sarajli}u, osniva~u Sarajevskih dana poezije, koji ove godine obilje`avaju 50 godina od osnivanja. Autor izlo`be je vi{i kustos Tamara Sarajli} Slavni}, a za posjete je otvorena do 6. juna. Radno vrijeme galerije je svakog dana osim nedjelje od 10 do 19 sati.

POZORI[TA
KAMERNI
JA, MAHALU[A
autor: Indira Ku~uk-Sorgu~, re`ija: Mirela Trepani}, igraju: Nela \enisijevi}, Nenad Te{i} i Ansambl Cabaret, gostovanje na sceni Kamernog teatra produkcija Filter, po~etak u 20 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
PIRATI S KARIBA: NEPOZNATE PLIME
akcija, avantura, re`ija: Rob Marshall, uloge: Johnny Depp, Geof frey Rush, Penelope Cruz, Ian McShane, Judi Dench, Gemma Ward, Keith Richards... po~etak u 17.30 i 20.15 sati.

KINA
UNA
PIRATI S KARIBA: NEPOZNATE PLIME
akcija, avantura, re`ija: Rob Marshall, uloge: Johnny Depp, Geof frey Rush, Penelope Cruz, Ian McShane, Judi Dench, Gemma Ward, Keith Richards... po~etak u 18.30 i 21 sat.

KINA
MEETING POINT
TURNEJA
komedija, drama, re`ija: Mathieu Amalric, uloge: Miranda Colclasure, Suzanne Ramsey, Dirty Mar tini... po~etak u 20 sati.

MUZEJI
ART-KU]A SEVDAHA

NARODNO
JE@EVA KU]ICA
opera za mlade, kompozitor: Zlatan Vauda, libreto: Jovan Aleksi}, prema stihovima Branka ]opi}a, dirigent: Dario Vu~i}, re`ija: Ferid Karajica, scenografkija i kostimografija: Vanja Popovi}, Hor Opere Narodnog pozori{ta i Sarajevska filharmonija, igraju: Marko Kalajanovi} / Denis Isakovi}, Melisa Hajrulahovi} / Aida ^orbad`i}, Leonardo [ari}, Jasmin Ba{i} / Amir Sara~evi}, Ivan [ari}, Jovana Milosavljevi}, po~etak u 12 sati.

MAMURLUK 2
komedija, re`ija: Todd Phillips, uloge: Bradley Cooper, Ed Helms, Zach Galifianakis, Justin Bar tha... po~etak u 16.30, 18.30, 19.30, 20.30 i 21.30 sati. Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

KINOTEKA
MATI^ARKA
re`ija: Micha Lewinsky, uloge: Maria Leuenberger, Dominique Jann, Oriana Schrage… po~etak u 19 sati.

BANJA LUKA

PAKLENE ULICE 5: PLJA^KA U RIJU
akcioni triler, re`ija: Justin Lin, uloge: Vin Diesel, Paul Walker, Jordana Brewster, Chris „Ludacris“ Bridges, Tyrese Gibson, Sung Kang... po~etak u 14.45 i 17 sati.

CINEMA CITY
DOLINA VUKOVA: PALESTINA

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

KINA
MULTIPLEX PALAS
BEZGRANI^NO
triler, re`ija: Neil Burger, uloge: Robert De Niro, Bradley Cooper, Anna Friel, Abbie Cornish po~etak u 22 sata.

GALERIJE
COLLEGIUM ARTISTICUM
Samostalna izlo`ba Halila Tikve{e, za posjete je otvorena do 3. juna. Autor od 1962. godine izla`e crte`e, slike, grafike, kola`e, asambla`e i objekte. Zajedni~ka izlo`ba na kojoj radove predstavljaju dva kipara, animator i slikar Florijan, Ivan, Vladimir i Josip Mi}kovi}, za posjete je otvorena do 11. juna 2011.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
FESTIVAL BH DRAME NARODNO POZORI[TE TUZLA STRANCI PRED RAJEM
takmi~arski program, autor: Vernesa Kellner Berbo, re`ija: Miralem Zub~evi}, scenografija i izbor kostima: Miralem Zub~evi}, igraju: Elvira Aljuki} i Adnan Omerovi}, po~etak u 19.30 sati.

ZEMALJSKI

akcioni spektakl, re`ija: Zübeyr Sasmaz, uloge: Necati Sasmaz, Gürkan Uygun, Kenan Çoban... po~etak u 14.30, 16.40 i 18.50 sati.

PIRATI SA KARIBA: NEPOZNATE PLIME 3D
akcija, avantura, re`ija: Rob Marshall, uloge: Johnny Depp, Penelope Cruz, Geoffrey Rush, Ian McShane... po~etak u 14.55, 17.30, 20 i 22.30 sati.

MAMURLUK 2
komedija, re`ija: Todd Phillips, uloge: Bradley Cooper, Ed Helms, Zach Galifianakis, Justin Bar tha... po~etak u 14, 16.10, 18.20 i 20.30 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba mlade umjetnice Maje Skenderovi}, koja je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Nastavni~ki odsjek - Slikarstvo. Galerija je otvorena za sve posjetioce radnim danima u zgradi Centrale Banke, u Ulici Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

MUZEJI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 17 sati; subotom od 9 do 13 sati; nedjeljom od 10 do 14 sati.

BELI LAVOVI
komedija, re`ija: Lazar Ristovski, uloge: Lazar Ristovski, Zorica Jovanovic, Gordan Ki~i}, Vuk Kosti}, Hristina Popovi}, Nikola Simi}, Mira Banjac... po~etak u 16.15, 18.15 i 20.15 sati.

GRADA ZENICE
Retrospektivna izlo`be slika Tomislava Perazi}a za posjete je otvorena do 18. juna. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati. Historijska izlo`ba “Me{a Selimovi} - @ivot i djelo“ za posjete je otvorena do 5. juna ove godine.

SVETI RATNIK
akcija, spektakl, re`ija: Scott Charles Stewart, uloge: Paul Bet tany, Karl Urban, Cam Gigandet, Maggie Q... po~etak u 21 sat.

NOVI HRAM
Izlo`ba slika iz fundusa nacionalnih dru{tava BiH, postavka izlo`be: Vojo Vujanovi}. Za posjete izlo`ba je otvorena do 31.maja, od 15 do 19 sati svakog dana osim subote.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

WATER FOR ELEPHANTS
triler, re`ija: Francis Lawrence, uloge: Reese Witherspoon, Robert Pat tinson, Christoph Waltz, James Frain, Hal Holbrook, Paul Schneider, Mark Povinelli, Tim Guinee, Dan Lauria, Ken Foree, Scott MacDonald, Richard Brake, Jim Nor ton, Donna W. Scott, Sam Anderson, po~etak u 21.15 sati.

PAKLENE ULICE 5
akcioni spektakl, re`ija: Justin Lin, uloge: Vin Diesel, Paul Walker, Dwayne “The Rock“ Johnson... po~etak u 15.40, 18.10 i 20.40 sati.

BLACKBOX
Izlo`ba fotografija pod nazivom ”Hello Amer”, sa radovima mladih fotografa iz Bukure{ta. Zajedni~ka izlo`ba fotografija autora iz Makedonije Gjorgjia Mitrevskog i @arko Ivanova.

PIRATI S KARIBA: NEPOZNATE PLIME

ATELJE ZEC

BO[NJA^KI

HALL PASS
komedija, re`ija: Peter i Bobby Farrelly, uloge: Owen Wilson,Jason Sudeikis, Jenna Fischer, Christina Applegate... po~etak u 16.15, 19 sati.

Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

TUZLA

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

GALERIJE
UDAS

UMJETNI^KA BIH
akcija, avantura, re`ija: Rob Marshall, uloge: Johnny Depp, Geof frey Rush, Penelope Cruz, Ian McShane, Judi Dench, Gemma Ward, Keith Richards... po~etak u 14.20, 17.10 i 20 sati.

Izlo`ba Franje Likara “An|eli i sve {to lebdi“. Na izlo`bi je predstavljeno ~etrdeset djela, crte`i, instalacije i veliki formati u akriliku. Stalna postavka i obilazak Instututa svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka od 9 do 16 sati. Najava grupa mogu}a je putem telefona 033/279-800.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“.

^etrnaesta samostalna izlo`ba fotografija Dra`ena Gruji}a pod nazivom “d.veze“ za posjete je otvorena do 1. juna.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 26. maj 2011. godine

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Gangsteri
AKCIJA
Re`ija: Cess Silvera Uloge: Paul Campbell, Wyclef Jean, Ky-Mani Marley

01.10
PINK

Te{ka urbana drama o dvojici mladi}a, Vejniju i Bigsu, koji zajedno odrastaju na ulicama Kingstona na Jamajci. Kao mladi}i po~inju se baviti kriminalom i presele u SAD, gdje se po~inju nemilosrdno uspinjati od samoga dna na vrh kriminalnog biznisa u Majamiju, gdje ih ~ekaju brzi automobili i lijepe `ene. Dvojica mu{karaca ostaju ~vrsto povezani zajedni~kim porijeklom i odano{}u dok agresivno preuzimaju vodstvo nad jamaj~anskom mafijom.

Odjek smrti 2
HOROR
Re`ija: Ernie Barbarash Uloge: Rob Lowe, Marnie McPhail, Ben Lewis, Tatiana Maslany, Shawn Roberts

HIT
22.40
MRE@A

Mac McKussic je diler koji o~ajni~ki `eli krenuti pravim putem, ali na tragu mu je Nick Frescia, policajac koji je ujedno njegov stari i najbolji prijatelj, jo{ iz {kolskih dana. Nick se zbli`ava s Jo Ann, vlasnicom restorana u koju je zaljubljen i Mac, nadaju}i se da }e tako saznati {to vi{e o njegovim planovima s meksi~kim dilerom Carlosom, za kojeg policija pouzdano zna da bi se uskoro trebao pojaviti u gradu. Me|utim, Nick se tako|er zaljubljuje u Jo Ann pa je prijateljstvo dvojice ljudi na suprotnim stranama zakona na te{koj ku{nji.

DANA

AKCIJA/TRILER
Re`ija: Robert Towne Uloge: Mel Gibson, Michelle Pfeiffer, Kurt Russell, Raul Julia, J. T. Walsh

00.05
OBN

Kapetan Ted Cogan uspio je pre`ivjeti strahote rata u Iraku, te se vratiti svojoj obitelji neozlije|en. Me|utim, ubrzo ga po~nu progoniti duhovi nevinih ira~kih civila, ~iju je smrt gre{kom skrivio. Ted }e zatra`iti stru~nu ljekarsku pomo}, ali kada njegov sin samo ~udom pre`ivi te{ku saobra}ajnu nezgodu, Ted shvata da su sile tame do{le da naplate svoj dug...

SERIJE

Apokalipsa
FILM KATASTROFE
Re`ija: Justin Jones Uloge: Rhett Giles, Jill Stapley, Kristen Quintrall, Tom Nagel, David Shick

Ezel
Tefo ne `eli povjerovati da je [ebnem krtica. Kako bi se uvjerili u njezinu vjernost, Ezel, Ali, Ramiz i Tefo joj postave zamku. Zbog pogre{nih informacija koje im je dala, Jusuf i D`engiz narede Temmuzu da ubije [ebnem, koja se sprema na bijeg. Tefo poku{ava shvatiti za{to ga je izdala jedina osoba koju voli. Temmuzovi pomaga~i ih prate...

Ljubav i kazna
20.00 BHT
Nakon izlaska iz pritvora, Sava{ daje nare|enje svojim ljudima da na|u Orhana. Sava{ odlazi kod Jasemin i poku{ava joj sve objasniti, ali ona je odlu~na u namjeru da ga zauvijek napusti... Na Jasemin je sada veliki teret, ho}e li popustiti pod prevelikim pritiskom i odustati od svoje ljubavi ili }e u ovim te{kim trenucima Sava{u biti jedina podr{ka...

Ljubav i osveta
Kadir pada u o~aj nakon smrti Ajsel, jer su na oru`ju prona|eni njegovi otisci. Inspektor Omer je od po~etka upoznat sa slu~ajem, te na kraju staje na put Mithatu Ate{u. Po~inje novo razdoblje u `ivotu Menek{e i njene porodice. Nakon smrti Ajsel, Jusuf i Lale postali su bliskiji, te Jusuf odlu~uje Lale ponuditi brak `ele}i da zauvijek ostane kraj njega u njegovoj ku}i...

21.15 FTV

20.00 OBN

00.00
NOVA

Serija asteroida udara u Zemlju. Jason i Dan su ~uvari u nacionalnom parku. [okirani su slijedom doga|aja u kojem nova skupina asteroida pada i uni{tava Zemlju. Sprema se udar novog asteroida veli~ine Teksasa koji se o~ekuje za ~etiri dana. Svatko `eli ostvariti svoje posljednje `elje. Dan iznenada nestane i nadnaravni doga|aji zavladat }e okrugom.

FILMOVI

Pauk
SF AKCIJA
Re`ija: Tibor Takács Uloge: Patrick Muldoon, Vanessa Williams, Thomas Calabro, David Millbern, Noah Bastian

01.45
NOVA

Viridiana
DRAMA
Re`ija: Luis Bunuel

Mlada skija{ka ekipa odlu~i trenirati za predstoje}e Olimpijske igre. Idealno mjesto za to je zaba~eno skijali{te, no svi njihovi planovi ubrzo padnu u vodu. Naime, znanstvenik koji blizu skijali{ta radi u vladinom laboratoriju dolazi sa zabrinjavaju}im vijestima. Golemi pauci uzgojeni u laboratoriju pobjegli su i ubijaju sve {to im se na|e na putu. Ekipa mora upotrijebiti sva potrebna sredstva kako bi spasila pre`ivjele i zaustavila prijetnju pauka.

Poslije 25 godina izgnanstva, Luisu Bunuelu je dozvoljeno da se vrati u rodnu [paniju i snimi „Viridianu“. Rezultat je bio da ga je Vatikan ekskomunicirao a {panska vlada ga potpuno marginalizirala. Film prati `ivot mlade idealisti~ke sve}enice Viridiane. Prije nego {to joj se dozvoli da pro|e kroz posljednji zavjet, od nje se tra`i da posjeti svog ujaka Don Jaimea, koji ju je sve vrijeme pomagao i izdr`avao. Viridiana koja ga smatrala zvijeri u ljudskom obliku, iznena|ena je njegovim galantnim do~ekom. A onda, na podjednako galantan na~in, Don Jaime korumpira Viridianu, do mjere da nema iskupljenja.

23.40 FTV

Morski vuk
AVANTURA
Re`ija: Michael Anderson

Humphrey van Weyden je pisac iz San Francisca ~ije kritike izazivaju gnjev njegovih meta. Nakon jedne takve rasprave na prijemu njegovog prijatelja iz Sausalita Humphrey krene brodom ku}i. Na putu upozna lijepu Flaxen Brewster koja ga s ocem poku{a okrasti, ali sve prekine sudar s drugim brodom. Mladi pisac i prevarantica me|u rijetkima su pre`ivjelima, a iz mora ih izvu~e posada jedrenjaka Ghost koji lovi tuljane. Iako Humphrey pomisli da }e ih brod prebaciti u San Francisco, njegov kapetan Larsen, zvani Vuk, ima druk~ije planove.

13.55 HRT 2

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Dobro jutro, jutarnji program 09.00 Vijesti 09.10 Rezovi, igrana serija, 17. epizoda 09.35 Simboli na ste}cima: Jabuka, dokumentarni program Crtani filmovi: 10.00 Piplinzi 10.25 Harveytoons 10.45 D`epni zmaji}i 11.10 Villa Maria, igrana serija, 127. epizoda (r) 12.00 Dnevnik 1 12.15 Pod sretnom zvijezdom, igrana serija, 54. epizoda (r) 13.05 Bolnica Three Rivers, igrana serija, 5. epizoda 13.55 UKW doga|aj, dokumentarni film 14.25 Crna hronika, doma}a igrana serija, 197. epizoda /12/ 14.55 Crna hronika, doma}a igrana serija, 198. epizoda /12/ 15.25 Vijesti

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.01 07.00 09.00 09.10 10.00 10.25 10.40 11.05 11.25 12.00 12.20 13.00 13.30 14.10 15.00 15.10 16.00 16.30 17.05 18.40 19.08 Detektiv Putilin, serija Jutarnji program Vijesti Pod sretnom zvijezdom, tv novela Mala TV Kenguri ko{arka{i, crtana serija Nodi, crtana serija Mar, crtana serija Moja {pijunska porodica, serija I ja imam talenat, zabavni program Dnevnik 1 U fokusu Zdravlje je lijek Retrovizor Nevidljivi protivnik, serija Vijesti, sa tuma~em gestovnog jezika Detektiv Putilin, serija Re’publika, Krajina Srpska danas Pod sretnom zvijezdom, tv novela Nodi, crtana serija Finansijske novosti Upitnik, kviz

HAYAT
06.30 Dobro jutro svima, jutarnji program 08.30 Hayatovci, dje~iji program 09.00 Bumba, crtani film 09.10 Garfield, crtani film 09.25 Lijeni grad, crtani film 09.50 Jagodica Bobica Jagositne pustolovine, crtani film, 6. ep. 10.15 Sirene, crtani film 10.45 Bakugan, crtani film 11.10 Iron kid, crtani film 11.30 Bestseller 11.32 Bioclinica 11.45 Vijesti 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Najbolje godine, serija 13.00 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski TV show 14.00 Moj dom 14.30 Bistro BiH 14.50 Muzi~ki program 15.08 Bestseller 15.10 Bioclinica 15.20 Top Shop 15.50 Kad li{}e pada, serija

TV1
06.58 Spot tv1 07.00 Vijesti 07.08 Privatna policija, crtani film 07.29 Zorro, crtani film 08.00 Vijesti 08.05 Euromaxx highlights 08.30 Kapri, serija, 67. ep. (r) 09.00 Vijesti 09.52 Flashbacks 10.00 Vijesti 10.05 Zdravlje, dokumentarni program 10.42 Flashbacks 10.47 Music box 11.00 Biznis vijesti 11.10 Portreti nacije, dokumentarni serijal 12.00 Vijesti plus 12.20 Doga|aji koji su promijenili svijet, doku.prog. 13.00 Biznis vijesti 13.10 Intervju tv1 sa Sanjinom Be}iragi}em (r) 14.00 Vijesti 14.25 Euromaxx highlights (r) 15.00 Vijesti

PINK
06.00 Lola, telenovela (r) 07.00 Ljubav u zale|u, serija 08.00 Mje{oviti brak, serija 09.00 Udri mu{ki, talk show, u`ivo 10.00 Veliki brat, reality show 11.00 Zabranjena ljubav, telenovela 12.00 Info top, info-program 12.20 Veliki brat, reality show 13.00 Brze pare, kviz 14.00 Info top, info-program 14.20 Veliki brat, reality show 15.00 Lola, telenovela 15.50 Info top, info-program

07.00 Dobro jutro Program za djecu i mlade (r) 09.10 Robot Robi, animirana serija, 34/52 09.25 Popaja za predsjednika, animirani film 09.35 Bez rizika, igrana serija, 1/8 10.00 BHT vijesti 10.15 Ples `ivota, igrana serija, 43/125 11.05 Moja mala kuhinja (r) 11.15 Godine prolaze, igrana serija, 4/68 12.00 BHT vijesti 12.15 BHT klub, informativni program (r) 13.15 Na dnevnom redu, informativni program (r) 13.40 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 14.15 BHT vijesti 14.30 Gorko-slatko, igrana serija, 108/229 (r) 15.00 Odli~an, 5+, edukativna serija Program za djecu i mlade 15.05 U~ilica, kviz 15.30 Frenderi u BiH: Br~ko, animirana serija 15.40 Aladinove pri~e, animirana serija, 13/26 15.55 Kako da ne, {kola engleskog jezika 16.30 Gorko-slatko, igrana serija, 109/229 17.00 Putevi zdravlja, magazin 17.30 Sve u svemu, dnevni magazin 18.45 Pim i Pom, animirani film, 18/26 19.00 Dnevnik Kultura Sport Vrijeme Business News 20.00 Ezel, igrana serija, 93/136 21.00 Hotel Babilon, igrana serija, 5/16 22.00 BHT vijesti 22.20 Tema dana 23.10 Business News (r) 23.15 @ivot & ostalo: Titova arka, dokumentarni program 23.50 Figure: Ismar Mujezinovi}, program iz kulture 00.50 Sve u svemu, dnevni magazin (r)

Odgovorite ljudima
DIJALO[KA EMISIJA

20.10

Pe~at
POLITI^KI MAGAZIN

20.15

Kad li{}e pada
SERIJA

20.00

Direktno
DIJALO[KA EMSIJA

Polje lala
21.10
SERIJA

18.00

15.40 Spretno - sretno, tv igra 16.05 Villa Maria, igrana serija, 128. epizoda 16.55 Federacija danas 17.10 Ezel, 92. epizoda 17.50 Dnevnik, najava 18.15 Pod sretnom zvijezdom, 55. epizoda 18.50 Dnevnik, najava 19.08 Upitnik, kviz 19.22 La Linea, crtani film Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.10 Odgovorite ljudima, dijalo{ka emisija 21.15 Ljubav i kazna, 44. ep. 22.34 Dnevnik, najava 22.35 Dokumentarni ~etvrtak: [ta omladina zna, dokumentarni film 23.10 Dnevnik 3 Finansijske novosti 23.40 No} klasika Bunuel: Viridiana, film 01.20 Federacija danas (r) 01.40 Dnevnik 3 (r)

19.30 Dnevnik 2 20.00 Sport 20.15 Pe~at, politi~ki magazin 21.20 Heroji i fenomeni, dokumentarni program 21.55 I ja imam talenat, zabavni program 22.25 Dnevnik 3 22.47 Sport 22.52 Finansijske novosti 23.00 Dokumentarni program 23.50 Krtice, serija 00.40 Nevidljivi protivnik, serija 01.20 Pe~at, politi~ki magazin 02.15 Heroji i fenomeni, dokumentarni program 02.40 Dnevnik 2 03.10 Re’publika, Krajina 03.30 Bosnalijekova TV ordinacija 04.15 Zdravlje je lijek 04.45 Krtice, serija 05.35 Muzi~ki program

16.55 Suze Bosfora, serija 17.51 Sport centar 17.52 Biometeorolo{ka prognoza 17.56 Sasuke - Ninja ratnici, zabavno-sportski TV show 19.54 Sarajevo Osiguranje Info 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Horizonti 20.00 Kad li{}e pada, serija 21.00 Ispuni mi `elju 22.00 @elja plus 22.20 Suze Bosfora, serija 23.20 Sport centar 23.25 Nijemi svjedok, serija 00.05 Najbolje godine, serija Reprizni program Hayat TV-a 01.00 Muzi~ki program 02.00 Vijesti 02.45 Ispuni mi `elju 03.35 @elja plus

15.25 Portreti nacija, dokumentarni serijal 15.50 Music box 15.55 Biznis vijesti 16.00 Eliza, serija, 47. ep. (r) 17.00 Vijesti plus 17.15 Nijemi svjedok, serija, 84. ep. 18.00 Biznis vijesti 18.30 Dva smo svijeta razli~ita, doma}a serija, 8. ep. (r) 19.00 News 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Eliza, serija, 48. ep. 21.00 Biznis vijesti 21.10 Direktno sa Senadom Pe}aninom 22.00 Dnevnik u 22 22.40 Zora o~ajnika, film 01.00 Vijesti plus 01.20 Reprizni program

16.00 More ljubavi, telenovela 17.00 Naslije|e jedne dame, serija (r) 18.00 Polje lala, serija 18.50 Info top, centralne vijesti 19.10 Zabranjena ljubav, telenovela 20.00 Naslije|e jedne dame, serija 21.00 Zabranjeni forum, talk show, u`ivo 23.00 Veliki brat, reality show 00.00 City, zabavna emisija 00.10 Veliki brat, reality show 01.10 Gangsteri, film

RTS
11.00 Vijesti 11.05 Igrale se delije, muzi~ki program 11.30 Srbija na vezi (r) 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vrijeme 12.30 Vje~ni sjaj detinjstva (r) 13.00 Trag u prostoru 13.25 Kad porastem bi}u kengur, film 15.05 Vijesti 15.10 Trend setter (r) 16.00 Ovo je Srbija 16.35 Slagalica, kviz 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 [ta radite, bre, info 17.45 Beogradska hronika 18.25 Tema Srbije na vezi 19.30 Dnevnik 20.05 Moj ro|ak sa sela: Nikad izvini, serija 21.00 7 RTS sat dana 21.15 Galija, muzi~kim program 22.00 Raspakivanje 22.45 Mjera za muziku 23.15 @ivot i standardi, dok. program 23.50 Dnevnik 00.05 Evronet (r)

RTCG
11.00 Vijesti 11.05 Fudbal - Kup Crne Gore: Mogren - Rudar, snimak 12.35 Muzika 13.00 Vijesti 13.05 Stil (r) 13.25 Dok. emisija (r) 14.00 Vijesti 14.05 Obrazovna emisija (r) 14.35 Etno 15.10 Fle{ sport (r) 15.20 Kalendar 15.30 Dnevnik 1 15.45 Pretres (r) 17.15 Crna Gora - u`ivo 18.00 Lajmet 18.15 Dok. emisija 18.45 Sat TV vijesti iz dijaspore 19.00 Mala kreativna radionica, 4/8 19.20 Kalendar 19.30 Dnevnik 2 20.00 Drama: 21.00 Koncert 21.30 Reakcija 22.40 Aktuelno 22.50 Kalendar 23.00 Dnevnik 3 23.30 Stadion 00.00 Crna Gora - u`ivo (r)

FOX LIFE
08.15 Ko je Samanta?, serija 08.40 @ivot po D`imu, serija 09.05 Kako sam upoznao va{u majku, serija 09.30 Da, draga, serija 10.15 Izgubljen slu~aj, serija 11.05 Sudije za stil, reality show 11.55 Vill i Grejs, serija 12.40 Privatna praksa, serija 13.30 Ko je Samanta?, serija 13.55 @ivot po D`imu, serija 14.15 Kao slu~ajno, serija 15.05 Sudije za stil, reality show 15.55 Sve ispo~etka, serija 16.45 Uvod u anatomiju, serija 17.35 Kako sam upoznao va{u majku, serija 18.00 Vill i Grejs, serija 18.50 Privatna praksa, serija 19.35 Da, draga, serija 20.25 Kao slu~ajno, serija 21.10 Ket i Kim, serija 22.00 Ru`na Beti, serija 22.55 Kako sam upoznao va{u majku, serija 23.15 Da, draga, serija 00.05 Vill i Grejs, serija 00.50 Kao slu~ajno, serija 01.40 Sudije za stil, show

UNIVERSAL
06.10 07.10 09.10 10.10 11.10 12.10 13.10 15.00 Zakon i red, serija McLeudove k}eri, serija Sve po zakonu, serija Erika, serija Voker, teksa{ki rend`er, serija Ne{ Brid`iz, serija Kona~na presuda, film Ubistva u Midsomeru, serija

TV1000
06.00 Albino aligator, film 08.00 Sretni brojevi, film 10.00 Prva liga 3: Povratak u drugoliga{e, film 11.50 11. septembar, film 14.00 Dirty Deeds, film

EUROSPORT
08.30 Biciklizam, Tour of Italy 09.30 Tenis, Roland Garros 10.30 Tenis, Game, Set and Mats 11.00 Tenis, Roland Garros, live 16.00 Biciklizam, Tour of Italy, live 17.30 Tenis, Roland Garros, live 20.30 Tenis, Game, Set and Mats, live 21.00 Fudbal, UEFA L[ `ene, live, finale 23.00 All sports 23.05 Watts 23.15 Ke~eri 23.45 All sports 23.50 Ke~eri 00.45 Tenis, Game, Set and Mats 01.15 Watts

Voker, teksa{ki rend`er
SERIJA

Bijeli pijesak
FILM

19.00

20.00

17.00 Zakon i red, serija 18.00 Ne{ Brid`iz, serija 19.00 Voker, teksa{ki rend`er, serija 20.00 Misterija Hejvena, serija 21.00 Skriveni zlo~ini, film 22.50 Medijum, serija 00.50 Misterija Hejvena, serija 01.50 I eto nje, film 03.40 Ubistva u Midsomeru, serija

16.00 Velika zvjerka, film 18.00 Kriva ogledala, film 20.00 Bijeli pijesak, film 22.00 Sre|en, film 00.00 Fantasti~na tijela, film 02.00 Nimfomanke, film 04.00 Skuplje od dragulja, film

~etvrtak, 26. maj 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1
08.40 09.07 09.52 10.00 10.07 10.08

TV PROGRAM
HRT2 NOVA
07.15 Neustra{ivi Scooby doo 07.40 Bakugan, 39/52 08.05 Bumba, crtana serija 08.20 Roary, crtana serija 08.30 Tomica i prijatelji, crtana serija 09.10 Pobjeda ljubavi, serija 10.05 ^uvar pravde, serija 11.05 Nate Berkus show 12.05 IN magazin (r) 13.00 Pobjeda ljubavi, serija 14.00 Asi, serija (r) 15.00 Najbolje godine, serija (r) 16.00 Masterchef (r) 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.10 Pod sretnom zvijezdom, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Asi, serija 20.45 Najbolje godine, serija 21.45 Masterchef, reality show 22.45 Provjereno, info-magazin 23.40 Ve~ernje vijesti 00.00 Apokalipsa, film 01.45 Pauk, film

63

OBN
07.25 Kornja~a Hero, crtani film 07.45 An|eli i prijatelji, crtani film 08.05 Roni, Olly, Roni, crtani film 08.25 Oggy i `ohari III, crtani film 08.45 Top Shop 09.15 Otvorena vrata, humoristi~na serija 10.00 Stol za 4, kulinarski show, IV sezona 10. 30 Zemlja snova, turska serija 11.45 Lanina vremenska prognoza 11.55 OBN Info 12.05 Vox populi 12.30 Skrivena kamera 12.50 Sa{ina ekipa, krimi serija 13.45 Dolina vukova, serija 15.15 Ljubav i osveta, serija 17.00 Stol za 4 17.30 Zemlja snova, serija 18.45 Lanina vremenska prognoza 18.50 OBN Info 19.10 Exkluziv, zabavni program 20.00 Ljubav i osveta, serija 21.45 Dolina vukova, serija 23.00 Vox populi 23.05 Biseri sa Vanjom Buli}em, gost: Mensur Peljto, talk show 00.05 Odjek smrti 2, film 01.50 Dolina vukova, serija

TVSA
07.00 Sarajevsko jutro, iu`ivo 10.00 Bjekstvo sa Ostrva {korpiona, 16/46 11.00 Vijesti TVSA 11.05 Vitaminix (r) 11.06 Noody (r) 11.20 ^arli i Mimo (r) 11.25 Grimove bajke (r) 11.45 Barimba (r) 12.00 Supruge i k}eri, BBC igrana serija, 3/6 (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.15 Sevdah, muzi~ki program (r) 13.45 Sarajevdisanje (r) 14.20 Freud, 3/6 (r) 15.15 Bajke iz cijelog svijeta 15.30 Bjekstvo sa Ostrva {korpiona, 16/46 (r) 16.00 BBC dok. program 17.00 Vijesti TVSA 17.05 Glasajte-Pusti muziku 17.50 Hollywood akcijski heroji, 7/9 18.20 Tarih, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Vitaminix 19.02 Noody 19.15 ^arli i Mimo 19.21 Grimove bajke 19.55 Barimba 20.00 Podmladi mi tijelo, BBC dok. program, 1/8 20.50 Tarih, dok. serijal 21.00 TVSA dokumenti 22.00 Ve~ernje vijesti 22.30 Pusti muziku 23.00 Supruge i k}eri, 4/6 00.00 TVSA dokumenti (r) 01.00 Dnevnik TVSA (r) 01.30 Pusti muziku

TV TK
09.00 Sponzoru{e, serija (r) 11.55 Iz dana u dan 12.00 Vijesti 12.15 Ja sam tvoja sudbina, serija 13.55 Iz dana u dan 14.10 Hit dana 16.00 Vijesti u 16 17.15 Ja sam tvoja sudbina, serija 18.00 Sponzoru{e, serija 18.45 Skrivena kamera 19.00 Dnevnik RTV TK 19.35 Bestseller TV 22.15 Vijesti 22.30 Prvi talas, serija 00.00 Dnevnik (r)

11.03 11.16 11.56 12.00 12.11 12.13 12.15 12.17 12.32 13.17 14.05 14.14 14.20 15.05 15.25 15.55 16.02 16.42 16.50 17.06 18.09 18.15 19.02 19.13 19.30 19.56 20.01 20.04 20.15 21.05 21.10 21.50 22.30 22.55 22.58 23.05 23.10 23.45 00.20 01.00 01.24 02.07 02.48 03.08

Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 4, serija Vijesti iz kulture (r) Vijesti Vrijeme danas Krstarenja svjetskim ljepotama: Irrawaddy Burmanska sveta rijeka, dokumentarna serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (r) Oprah show Pastel: Aqua Maris sustav, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar (r) Gospodarica tvoga srca, serija Roditelji i djeca, serija Vijesti uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Trenutak spoznaje Dharma i Greg 3, serija Epilog, emisija o kazali{tu ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (r) Tvoja sam sudbina, serija Pastel: Hipp eko hrana, emisija pod pokroviteljstvom Vijesti Hrvatska u`ivo HAK - Promet info 8. kat: Teret slave, talk show Dnevnik plavu{e: Cimerica, emisija pod pokroviteljstvom Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 1 protiv 100, kviz Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (r) Razred 2011. Pola ure kulture Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijesti iz kulture Vatikan Ivana Pavla II.: Dr`ava i diplomacija, dokumentarna serija (r) Razred 2011. (r) Retrovizor: Dodir `ivota i smrti 1, serija Retrovizor: Dragi Johne 4, humoristi~na serija (r) Retrovizor: Ksena princeza ratnica 6, serija (r) Zakon i red: Odjel za `rtve 10, serija (r) Dharma i Greg 3, humoristi~na serija (r) Trava zelena 2, serija (r)

07.10 101 dalmatinac, crtana serija (r) 07.30 Batman i hrabri superjunaci, crtana serija (r) 07.55 Mala TV TV vrti}: Jura Gagarin Gazoon: Nedosti`ne visine, crtani film Izazovi: Sretni grad, slovenski film za djecu (r) 08.25 Dvorac igra~aka 1, serija za djecu (r) 08.45 [kolski program: Mo`emo to rije{iti Kokice Abeceda EU (r) 09.30 Mega Mindy, serija za djecu (r) 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.25 Mala TV (r) TV vrti}: Jura Gagarin (r) Gazoon: Nedosti`ne visine, crtani film (r) Izazovi: Sretni grad, slovenski film za djecu (r)

MRE@A
07.08 Privatna policija, crtani film 07.29 Zorro, crtani film 16.00 Eliza, serija, 47. ep. (r) 17.15 Nijemi svjedok, serija, 84. ep. 18.30 Dva smo svijeta razli~ita, doma}a serija, 8. ep. (r) 20.05 Eliza, serija, 48. ep. 22.40 Zora o~ajnika, film

101 dalmatinac
CRTANA SERIJA

07.10

Provjereno
INFO-MAGAZIN

22.45

13.55 Morski vuk, ameri~ki film (r) 15.30 @upanijska panorama 15.45 Hotel dvorac Orth 4, serija (r) 16.30 [apta~ psima 4 17.20 Trava zelena 2, humoristi~na serija 17.55 Roditelji i djeca, serija (r) 18.45 Krstarenja svjetskim ljepotama: Irrawaddy Burmanska sveta rijeka, dokumentarna serija (r) 19.40 Hit dana 19.55 Ve~eras 20.00 Rim: Atletika Dijamantna liga, prijenos 22.15 Zakon i red: Odjel za `rtve 10, serija 23.00 Dnevnik plavu{e: Cimerica, emisija pod pokroviteljstvom (r) 23.10 Morski vuk, ameri~ki film (r) 00.40 No}ni glazbeni program: Hit dana (r) 00.42 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi

TV MOSTAR
07.08 Privatna policija, crtani film 07.29 Zorro program tv1 do 15.15, crtani film 15.15 Muzi~ki program RTM 16.00 Eliza, 47. ep. (r) 17.00 Vijesti plus 17.15 Nijemi svjedok, serija, 84. ep. 18.15 Grad RTM-a 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Eliza, serija 21.00 TV1 ordinacija, snimka RTM 22.00 Dnevnik u 22 22.40 Zora o~ajnika, film

TV KAKANJ
09.20 Program TV Sahar 10.00 Imam Alija, serija 10.30 Melodije orijenta 11.00 Lea Parker, serija 12.00 Flash vijesti 12.05 Biografije 13.00 Putovanja 14.00 Imam Alija, serija 14.30 Svjedok prirode 15.00 Frej`er, serija 15.30 Putovanja 16.00 Puls 17.00 Flash vijesti 17.05 Lea Parker, serija 18.00 Auto shop magazin 18.30 Ja sam tvoja sudbina, serija 19.00 Denis napast 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Frej`er, serija 21.25 Biznis magazin 22.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Glas Amerike 00.00 Vijesti IC r. 00.15 Lea Parker, serija

RTV USK
14.00 Bloopers (r) 14.25 Preporu~ujemo... 14.30 Vijesti 14.35 Biografije: Pablo Pikaso dok. film (r) 15.30 Marija @oze, serija (r) 16.15 Eko kutak, obrazovni program (r) 16.30 Italijanska vegetarijanska kuhinja 17.00 Preporu~ujemo... 17.10 Ple{i, ple{i, serija (r) 18.10 TV liberty (r) 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 U fokusu 21.25 Preporu~ujemo 21.30 Dnevnik 2 22.00 Ple{i, ple{i, serija 22.45 Igrani film 00.15 Italijanska vegetarijanska kuhinja (r)

TV SLON
16.02 Vijesti 16.10 Tuzla u`ivo 16.13 Sredinom sedmice, info-program 16.40 @ivotne pri~e, dok. program 17.25 Autovizija 18.00 Crno i bijelo, info-program 18.15 Vremenska prognoza 18.17 Tuzla u`ivo, panoramske kamere, uklju~enje u`ivo 18.30 Vje`bajmo zajedno 19.00 SMS Muzi~ki Salto 19.30 Sanjalica, program za djecu 20.00 KVIZ Extra 20.20 Vremeplov... 20.30 Ko zna, zna, zabavni program 21.05 Op~injeni, 11/208 22.00 Extra DJ 23.00 Slon extra Info

TV ZENICA
11.30 Frejzer (r) 12.00 Iz dana u dan 12.05 Igrana serija 13.00 Vijesti 13.05 Selu u pohode (r) 14.00 Iz dana u dan... 14.30 Autoshop (r) 15.00 Vijesti 15.05 Ja sam tvoja sudbina, serija (r) 15.40 Muzi~ki spotovi 16.00 Iz dana u dan 16.05 Srijedom (r) 17.00 Discovery 17.30 Dje~iji program 17.50 Ze sport plus 18.00 Frejzer.serija 19.00 Zenica danas 20.00 Ja sam tvoja sudbina, serija 20.40 Biografije 21.40 Zona kantona 22.00 Me|u nama 23.00 Zenica danas (r) 23.30 Glas Amerike 00.00 Biografije (r)

RTV VOGO[]A
12.30 Magazin Plus (r) 13.10 Lokalno je primarno (r) 13.30 Istina, emisija o povratku (r) 14.00 Na tragu, dok. program 14.30 Odli~an 5+ 14.35 Bajke iz cijelog svijeta14.50 Wild Life15.00 Ludo srce, serija(r) 16.00 Otvoreni program, u`ivo 17.50 Wild Life18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS music19.30 Hronika sedmice TV Jablanica 20.00 Bonus, talk show 21.00 Ludo srce, serija22.00 Vogo{}anska hronika (r) 22.30 Criss Angel Mindfriek23.00 I.R.I.B. 23.30 Glas Amerike 00.00 Otvoreni program (r)

RTV BN
06.30 Jutarnji program 08.30 Kasandra, serija 10.00 Novosti 10.30 Sve za ljubav, serija (r) 11.50 Horoskop 12.00 Novosti u podne 12.15 Ekskluziv 12.30 Film 14.00 Novosti 14.05 Povratak otpisanih, serija 15.00 Sve za ljubav, serija 15.40 TV {op 16.00 Dnevnik 1 16.25 Kasandra, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Monitoring 19.00 Sport flash 19.30 Dnevnik 2 20.10 Povratak otpisanih, serija 21.00 Puls 22.30 Dnevnik 3 23.00 Da, film

ATV
10.50 Plavi zmaj, crtani film 11.15 Ben 10, Alien Force, crtani film 11.55 Vijesti 12.10 Najbolje godine 2, serija 13.10 Sasuke, nind`a ratnici 14.00 Sasuke, nind`a ratnici 14.30 Vizita 16.00 Kad li{}e pada, serija 17.01 Suze Bosfora, serija 17.50 Poslovni kurs 18.20 Sasuke Nind`a ratnici 19.00 ATV vijesti 20.00 Kad li{}e pada, serija 21.00 Ispuni mi `elju 22.00 Vijesti 22.15 Suze Bosfora, serija 23.15 Sport centar 23.20 Nijemi svjedok, serija 01.25 Najbolje godine, serija

EUROSPORT 2
03.30 Tenis, Roland Garros 10.00 Biciklizam, Tour of Italy 11.00 Tenis, Roland Garros, live 19.30 Creative breaking 20.00 Biciklizam, Tour of Italy 20.30 Odbojka, Italijanska liga, polufinale, live 22.30 Tenis, Roland Garros 23.30 Obaranje ruku 00.00 Tenis, Game, Set and Mats 01.00 Speedway, Gothenburg, [vedska 02.00 Trial, S[ St Michel de Maurienne, Francuska

SPORT KLUB
11.00 NHL Conference Finals Game 5: Vancouver San Jose 12.30 Inside racing 13.00 Premier League: Manchester United Blackpool 15.00 Mobil 1 The Grid 15.30 NBA Live 15.45 Ukrajinski fudbalski kup finale: Shakhtar Dynamo Kyiv 17.45 Premier League News 18.00 Premier League Magazin 18.30 NHL Conference Finals Game 6: Tampa Bay Boston 20.00 Holandska liga play off: Den Haag - Groningen, direktno 22.00 NBA Conference Finals Game 5: Dallas Oklahoma City 00.00 NBA Action 00.30 FullTilt Poker 01.30 Atletix 02.00 Premier League News 02.15 NBA Live 02.30 NBA Conference Finals Game 5: Chicago Mimai, direktno

DICROVERY
06.00 06.25 07.15 07.45 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 19.40 20.05 21.00 21.55 22.25 22.50 23.45 Peta brzina Prljavi poslovi Kako se pravi? Kako to rade? Razotkrivanje mitova Opasan lov Pre`ivljavanje Vrhunsko graditeljstvo Ameri~ki ~operi Generalka Prljavi poslovi Opasan lov Razotkrivanje mitova Pre`ivljavanje udvoje Pre`ivljavanje Pograni~na policija SAD Kako se pravi? Kako to rade? Diskaveri mi je spasio `ivot Spa{avanje ~ileanskih rudara Kaskaderski zavisnici Samo jedan izlaz Prljavi poslovi Ameri~ki ~operi

N. GEOGRAPHIC
06.00 [apta~ psima 07.00 Najopasnije `ivotinje na svijetu 08.00 Razbijanje berlinskog zida 10.00 Bliski neprijatelji 11.00 Nemoj re}i mojoj majci 12.00 Planeta meso`dera 13.00 Razbijanje berlinskog zida 14.00 Privid ili stvarnost 15.00 Najopasnije `ivotinje na svijetu 16.00 @ivotinjska predskazanja 17.00 Unutar 11. septembra 18.00 [apta~ psima 19.00 Planeta meso`dera 20.00 Predator CSI 21.00 Borac sa ribama 22.00 Unutar 11. septembra 23.00 Predator CSI 00.00 Borac sa ribama

VIASAT HISTORY
06.00 07.00 08.00 09.00 10.00 11.30 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 18.00 19.00 20.00 21.00 22.00 23.00 00.00 01.00 02.00 03.00 04.00 05.00 Istina o... Gerouov zakon Genije dizajna Putovanja i otkri}a Mane: ^ovjek koji je izmislio modernu umjetnost Svijet novca: Svijet po Gugla @ivjeti sa neprijateljem 1066. Istina o... Gerouov zakon Kako je umjetnost stvorila svijet Tajne dubina Ratnici @ivio Pakistan ^ovjekova istorija D`ingis Kan Zaboravljena ubistva Gerouov zakon Kako je umjetnost stvorila svijet Tajne dubina Ratnici @ivio Pakistan ^ovjekova istorija D`ingis Kan

ANIMAL PLANET
06.00 06.25 06.50 07.40 08.10 08.35 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 12.10 12.40 14.30 15.00 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 Posjed merkata Upoznajte divljinu Planeta beba Psi - jedna rasa, jedna pri~a Izuzetni psi Posao za psa Slonovi - @ivot d`inova Urgentni centar za `ivotinje Spa{avanje divljih `ivotinja Policija za `ivotinje SSPCA Putuju}i veterinar Smrtonosna meduza Divlja planeta Upoznajte divljinu Lovac na krokodile Sve o psima Ta prelijepa Afrika U posjeti `ivotinjama sa Mikejlom Strakan Sve o psima Kraljevstvo geparda Maksove velike potrage Ajkule u blizini pla`e U potrazi za vukovima

Skup{tina N/FSBiH zasjeda danas u Sarajevu

Usvajanje statuta samo formalnost

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 26. maj 2011. godine

45. strana

^etvrti kongres gastroenterologa i hepatologa BiH

Ukorak sa svjetskim
trendovima u dijagnostici
Na{a medicinska znanost prati svjetske tokove i dostignu}a, a ste~ena znanja se primjenjuju u lije~enju pacijenata
^etvrti kongres Asocijacije gastroenterologa i hepatologa Bosne i Hercegovine sa me|una ro dnim u~e{}em, 1. kon gres Udru`enja za klini~ku prehranu BiH, 1. kongres Asocijacije gastroenterolo{kih medicinskih sestara i tehni~ara sa me|unarodnim u~e{}em i zvani~no je sino} otvoren sve~anom ceremonijom uprili~enom u Narodnom pozori{tu u Sarajevu. Otvaraju}i ovaj najzna~ajniji medicinski stru~ni skup u regionu, sa vi{e od 700 u~esnika i stotinu predava~a, prof. dr. Rusmir Mesihovi}, ministar zdravstva Federacije BiH, kazao je kako Kongres treba biti izazov za gastroenterologe, koji kroz njegov program, uz eminentne predava~e, nastoje i}i ukorak sa savremenim svjetskim trendovima u gastroenterolo{koj dijagnostici i terapiji, te novim metodologijama ove medicinske oblasti, koja bilje`i kontinuiran napredak. “Ovaj skup predstavlja jedinstveno mjesto na kojem se mo`e najbolje saznati i najvi{e nau~iti o najnovijim dostignu}ima i napretku na polju gastroenterologije, hepatologije i endoskopije. Organiziranjem sli~nih skupova nastojimo podr`ati, pomo}i i ohrabriti ljekare u njihovim nastojanjima da obogate i unaprijede medicinsko znanje kako

Sahranjen Re{ad Dizdarevi}
Ju~er je na sarajevskom groblju Bare sahranjen Re{ad Dizdarevi}, antifa{ista i nosilacPartizanskespomenice 1941. godine. U KomemorativnomcentruSarajevo i na groblju od preminulog Re{ada Dizdarevi}a, pored~lanovaporodice, oprostili su se njegovibrojniprijatelji, saborci i po{tovaoci. Re{adDizdarevi} jedan je od sedmoricebra}eu~esnika Narodnooslobodila~ke borbe. Nosilac je Ordena za hrabrost i dobitnikNagradeZAVNOBiH-a. Bio je poslanikSkup{tine SR Bosne i Hercegovine i ~lan Savjeta Republike. Premarije~imaonihkoji su ga ispratili, osta}e upam}en kao ~ovjek visokih ljudskih kvaliteta.

Nik{i} s delegacijom MMF-a
Sa sino}njeg otvorenja u Narodnom pozori{tu
Foto: D`. KRIJE[TORAC

bi i na{a medicinska znanost mogla pratiti svjetske tokove i dostignu}a, te kako bi ste~ena znanja mogli primijeniti u svakodnevnoj praksi i {to adekvatnijem lije~enju pacijenata. Zato }e na Kongresu u naredna tri dana biti prezentirane najaktualnije teme iz domena gastroenterologije i hepatologije“ naglasio je ministar Mesihovi}. , Tokom ju~era{njeg dana u sklopu Kongresa uspje{no su odr`ana i dva zna~ajna workshopa, ESGE/OMED workshop Live Endoscopy i AASLD /EASL Bridging meeting in hepatology. Ministar Mesihovi} je ovom prilikom podsjetio da je ideja o Bosni i Hercegovini, odnosno Sarajevu kao centru vrhunske gastroenterologije u smislu centra, koji povezuje svjetska znanja, potekla jo{ prije desetak godina. “Ne mogu a da ne spomenem na{e u~itelje prof. dr. Hasana Had`ijahi}a, prof. dr.

Ismeta Bratovi}a, prim. dr. Slavka Ljubovi}a, doajena gastroenterologije, prof. dr. Mehmeda Gribaj~evi}a i kolege iz cijele Bosne i Hercegovine koji su radili na ovom projektu, posebno doc. dr. Nenada Vanisa, dr. med. sci. Sr|ana Gornjakovi}a, ostale kolege sa Klinike za gastroenterologiju i hepatologiju Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu, na{e kolege Asocijacije prof. dr. Stevana Trbojevi}a, dr. Nadu ^ali}, doc. dr. Milenka Bevandu, kao i srednje medicinsko osoblje, te sve one bez kojih ne bi bilo mogu}e organizirati ovaj kongres“ kazao je Mesihovi}. , Na sve~anosti u Narodnom pozori{tu brojnim medicinskim stru~njacima i gostima obratili su se i Alija Behmen, gradona~elnik Sarajeva, Ranko [krbi}, ministar zdravlja i socijalne za{tite u Vladi Republike Srpske te prof. dr. Rajko Ostoji} sa Medicinskog fakulteta Sveu~ili{ta Zagreb.
Mr. BABI]

Premijer FBiH Nermin Nik{i} razgovarao je sino}, u zgradi Vlade FBiH, s delegacijom MMF-a koju je predvodio {ef misije Costas Christou. Christou je ocijenio da je tokom protekle dvije godine aktivnog programa sa MMF-om, Bosna i Hercegovina dobro prebrodila krizu. Tokom sastanka, kojem je prisustvovao i rezidentni predstavnik MMF-a Milan Cuc, razgovarano je o reformi u oblasti bora~ko-invalidske za{tite, izmirenjuobavezapremademobilisanim borcima, Zakonu o platama, te fiskalnoj situaciji u kantonima. “Sada vidimo pokazatelje u pove}anju rasta industrijske proizvodnje, porastu prihoda od indirektnih poreza i umanjenju fiskalnog deficita“ kazao je Christou. ,

POSLJEDNJE VIJESTI
POGO\EN U LICE - Mustafa B. (47) iz Busova~e ju~er je zadobio te`e povrede lica nakon {to ga je dok je radio na vikendici u mjestu Pridolci, pogodio zalutali metak, javila je Srna. Povrije|enom je ukazana ljekarska pomo} u Domu zdravlja Busova~a, a potom je prevezen u Kantonalnu bolnicu Travnik. UBODEN NO@EM - ^etrdesetpetogodi{nji Halid Medi} zadobio je ubodnu ranu na lijevoj natkoljenici u tu~i koja se desila ju~er oko 19 sati na otvorenoj pijaci u Lo`ioni~koj ulici, op}ina Novo Sarajevo. Vozilom Hitne pomo}i preba~en je u KUM bolnice Ko{evo gdje mu je rana u{ivena nakon ~ega je pu{ten na ku}no lije~enje. Iz policije poja{njavaju da rade na pronalasku i hap{enju osobe koja je no`em povrijedila Medi}a. D. P. PRETU^EN VOZA^ GRAS-a - Voza~a Grasovog autobusa D.M. (1978), ju~e oko 17 sati pretukla su ~etvorica mladi}a na autobuskom stajali{tu u Boljakovom Potoku. Naime, voza~ je poku{ao da za{titi desetogodi{njeg dje~aka kojeg su maltretirali nepoznati mladi}i na stajali{tu. Nakon {to je dje~aku otvorio vrata autobusa i uveo ga, ~etvorica nepoznatih mladi}a palicama su ga napali s le|a te mu nanijeli te`e povrede na glavi i grudima. Voza~ je zbrinut na Odjelu hirurgije KCUS-a.

Na Zagreba~kom sajmu knjiga

SIDRAN POD novinarskom

OPSADOM
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

[est godina Otvorenog parlamenta
Posjetomu~enikasarajevskeSrednje ugostiteljsko-turisti~ke {kole ju~er je obilje`ena {estogodi{njica programaOtvoreniparlament, prvog i za sada jedinog programa organiziranihgrupnihposjetajednojinstitucijivlasti u BiH. Od25. maja2005. godine, kada su prvigostibilisrednjo{kolci iz Br~kog, do danas je najvi{e zakonodavnotijelo BiH posjetilovi{e od 8.000 gostiju iz na{e i preko40 zemalja svijeta sa svih kontinenata. Naj~e{}igosti su srednjo{kolci i studenti, mada su se s parlamentarnom zgradom, principimaparlamentarne demokratije, funkcijama Parlamenta BiH i ~lanovima njenih domovakrozposjeteupoznavali i djeca iz vrti}a,ali i gostikoji su od njihnekoliko puta stariji.

Knjiga “Partizansko groblje“ sarajevskog pjesnika, knji`evnika i filmskog scenarista Ab du la ha Si dra na pred stav lje na je na Osmom zagreba~kom sajmu knjiga. Knjigu je objavila zagreba~ka Naklada Ljevak u sklopuBibliotekeCicero,a u prostoruProfil Megastora u centru Zagreba promovirali su je Sinan Gud`evi}, koji je pjesme za knjigu izabrao i priredio, Nenad Rizvanovi} i autor. Ovo najnovije Sidranovo djelo s pogovorom Marka Ve{ovi}a premijerno je predstavljeno u aprilu na Sajmu knjiga u Sarajevu. Zagreba~ki izdava~ slavnog pisca iz Sarajeva opisuje kao jednog od najzna~ajnijih filmskih autora-scenarista kinematografije biv{e dr`ave, isti~e va`nije pjesni~ke zbirke, me|u ostalim, Pjesme poslije rata (2005), Sarajevski tabut (1993),

Bolest od du{e (1988), Sarajevsku zbirku (1979), Kost i meso (1976) i [ahbaza (1970) te navodi da je Sidran ~lan Akademije nauka i umjetnosti BiH, ali i majstorski kandidat u {ahu. Iako se stjecajem okolnosti iste ve~eri u Zagrebu istovremeno odvijalo nekoliko atraktivnih kulturnih programa, za vjerne Sidranove zagreba~ke prijatelje i brojne po{tovatelje prioritet je naravno bila promocija knjige poznatog pisca. O ovda{njim razmjerama Sidranove slave i ugleda svjedo~i i prava opsada novinara svih najva`nijih hrvatskih medija koji su intervjue i izjave ovog kultnog sarajevskog autora lovili do zadnjeg trena njegovog kratJ. DIZDAR kotrajnog boravka u Zagrebu.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->