You are on page 1of 65

Univerzitet u Novom Sadu 

Tehnički fakultet »Mihajlo Pupin« 


Zrenjanin

DIPLOMSKI RAD

ANALIZA EKONOMSKIH POTENCIJALA


TRŽIŠTA ISKORIŠĆENIH AUTOMOBILA U
SRBIJI

Prof. dr Milan Pavlović Duško Medić, 616-05/06,


Upravljanje tehničkim sistemima –
ekološko inženjerstvo
Zrenjanin, 2011.

SADRŽAJ

1 UVOD..................................................................................................................................................5
1.1 RECIKLAŽA..............................................................................................................................6
1.1.1 ZAŠTO JE RECIKLIRANJE VAŽNO?...................................................................................7
1.1.2 ZAŠTO RECIKLIRATI, REVITALIZOVATI ILI PONOVO KORISTITI MOTORNA
VOZILA NA KRAJU RADNOG VEKA................................................................................................7
1.2 MODEL ŽIVOTNOG CIKLUSA VOZILA..............................................................................9
1.2.1 UPRAVLJANJE VOZILIMA NA KRAJU ŽIVOTNOG VEKA...............................................9
1.2.2 TEHNOLOŠKI TRETMAN U SRBIJI..................................................................................10
1.2.3 EU TREND TRETMANA VOZILA PRI KRAJU RADNOG VEKA......................................11
1.2.4 DIREKTNE EKONOMSKE KORISTI ELV DIREKTIVE....................................................12
2 ANALIZA ŽIVOTNOG CIKLUSA...............................................................................................13
2.1 INVENTAR ŽIVOTNOG CIKLUSA ELV.............................................................................13
2.2 PROCENE UTICAJA ŽIVOTNOG CIKLUSA ELV..............................................................15
2.3 ENERGETSKI ZNAČAJ RECIKLAŽE ELV.........................................................................16
2.4 PROCENE TROŠKOVA ŽIVOTNOG CIKLUSA ELV........................................................16
3 FINANSIJSKA ANALIZA ZA PROCENU INVESTICIJA TEHNOLOŠKOG TRETMANA
ELV 22
3.1 PRAVNI OKVIR POSLOVNE AKTIVNOSTI U RECIKLAŽI MOTORNIH VOZILA......24
4 ANALIZA TRŽIŠTA ELV..............................................................................................................27
4.1 ANALIZA TRŽIŠTA PLASMANA SIROVINA DOBIJENIH RECIKLAŽOM...................27
4.1.1 METAL I ALUMINIJUM.....................................................................................................27
4.1.2 BAKAR.................................................................................................................................33
4.1.3 OLOVO................................................................................................................................33
4.1.4 ALUMINIJUM.....................................................................................................................33
4.1.5 OSTALI MATERIJALI.........................................................................................................33
4.2 ANALIZA TRŽIŠTA PRIKUPLJANJA ELV.........................................................................34
5 ANALIZA POSTOJEĆEG SISTEMA RECIKLAŽE ELV U REPUBLICI SRBIJI...............40
6 ZAKLJUČAK...................................................................................................................................45
7 LITERATURA.................................................................................................................................46
ANEKS 1.....................................................................................................................................................48
8 SPISAK OVLAŠĆENIH FIRMI (PO KATEGORIJAMA RECIKLAŽE):..............................49
8.1.1 Akumulatori.........................................................................................................................49
8.1.2 Antifriz.................................................................................................................................49
8.1.3 Elektronski otpad.................................................................................................................49
8.1.4 Gume....................................................................................................................................49
8.1.5 KATALIZATORI IZDUVNIH SISTEMA KOD AUTOMOBILA..........................................50
8.1.6 OTPACI I OSTACI OD METALA.......................................................................................50
8.1.7 OTPADNA PLASTIKA........................................................................................................54
8.1.8 OTPADNA ULJA.................................................................................................................54
ANEKS 2.....................................................................................................................................................55
9 PROCES ODSTRANJIVANJA FLUIDA I MATERIJALA IZ ISKORIŠĆENIH
MOTORNIH VOZILA..............................................................................................................................56
9.1 PRIMER PROCESA ODSTRANJIVANJA FLUIDA I MATERIJALA IZ ISKORIŠĆENIH
MOTORNIH VOZILA...........................................................................................................................56
9.1.1 Aktivnosti procesa odstranjivanja fluida i materijala iz iskorišćenih motornih vozila.......58
9.1.2 Vazdušni jastuci (airbags)...................................................................................................58
9.1.3 Skinuti akumulator...............................................................................................................59
9.1.4 Skinuti kapu filtera goriva i kapu uljnog filtera..................................................................60
9.1.5 Kontrola grejanja................................................................................................................60
9.1.6 Uklonite balansere...............................................................................................................60
9.1.7 Uklonite motorno ulje..........................................................................................................60
9.1.8 Filter za ulje........................................................................................................................60
9.1.9 Transmisiona ulja................................................................................................................60
9.1.10 Rashladne tečnosti (antifriz)...........................................................................................61
9.1.11 Hidraulična ulja..............................................................................................................61
9.1.12 Tačnosti za pranje stakala..............................................................................................62
9.1.13 Rezervoar za gorivo........................................................................................................62
9.1.14 Sistem suspendora..........................................................................................................63
9.1.15 Katalizator......................................................................................................................63
9.1.16 Klima uređaj...................................................................................................................64
9.1.17 Gas boca.........................................................................................................................64
9.1.18 Skopke koje sadrže živu..................................................................................................64
9.1.19 Ostali opasni predmeti....................................................................................................65
9.1.20 Kraj postupka odstranjivanja fluida i materijala iz iskorišćenih motornih vozila..........65

Spisak slika u radu


Slika 1. Aktivnosti na kraju životnog ciklusa automobila [21].......................................11

Slika 2 Sastav materijala prosečnog evropskog vozila...................................................14

Slika 3. Tržište aluminijuma i metala u tonama u Republici Srbiji u 2005. godini,


Privredna komora Srbije..................................................................................................28

Slika 4. Vrednost uvoza i izvoza po pretežnoj delatnosti proizvođača za reciklažu od


2003. do 2008. godine, Republički zavod za statistiku Srbije.........................................29

Slika 4. Industrijski proizvodi ostvareni reciklažom metalnih otpadataka i ostataka u


tonama od 2003. do 2008. godine, Republički zavod za statistiku Srbije.......................30

Slika 5. Broj registrovanih automobila u Republici Srbiji po godini registracije,


Republički zavod za statistiku Srbije...............................................................................35

Slika 6. Razvojne etape i promena paradigmi u privredi upravljanja otpadom u


Švajcarskoj, Nemačkoj, Austriji i Srbiji [14]..................................................................38

Slika 7. Prostorna raspoređenost do sada ovlašećnih operatera za reciklažu otpadnih


vozila u Republici Srbiji..................................................................................................40

Spisak tabela u radu


Tabela 1 - Procentualno učešće pojedinih materijala po vozilu i njihov stepen
reciklabilnosti..................................................................................................................15
Tabela 2. Inputi i outputi sistema tehnološkog tretmana iskorišćenog zastavinog
automobila.......................................................................................................................15

Tabela 3. Specifične primarne i sekundarne energije proizvodnje materijala koji se


koriste u automobilskoj industriji....................................................................................16

Tabela 5. Tržište sekundarnih materijala u tonama u Republici Srbiji u 2005. godini,


Privredna komora Srbije..................................................................................................27

Tabela 6. Tržište sekundarnih materijala u evrima u Republici Srbiji u 2005. godini,


Privredna komora Srbije..................................................................................................28

Tabela 7. Vrednost uvoza i izvoza po pretežnoj delatnosti proizvođača za reciklažu od


2003. do 2008. godine, Republički zavod za statistiku Srbije.........................................28

Tabela 8. Industrijski proizvodi ostvareni reciklažom od 2003. do 2008. godine,


Republički zavod za statistiku Srbije...............................................................................30

Tabela 9. Bruto domaći proizvod od reciklaže od 1999. do 2008. godine, Republički


zavod za statistiku Srbije.................................................................................................30

Tabela 10. Proizvodnja važnijih metalskih proizvoda u Centralnoj Srbiji i Vojvodini u


1990. i 2000. godini [2]...................................................................................................31

Tabela 11. Industrijski proizvodi od recikliranog otpada od 2004. do 2008. godine,


Republički zavod za statistiku Srbije...............................................................................32

Tabela 12. Pregled preduzeća i njihovog kapaciteta prerade obojenih metala u Srbiji
[13]..................................................................................................................................33

Tabela 13. Registrovana drumska motorna i priključna vozila, Republički zavod za


statistiku Srbije................................................................................................................35

Tabela 14. Broj prvi put registrovanih drumska motorna i priključna vozila, Republički
zavod za statistiku Srbije.................................................................................................36

Tabela 15. Procena godišnjih gubitka sekundarnih materijala u Srbiji...........................37

Tabela 16. Lista ovlaštenih operatera za reciklažu otpadnih vozila u Republici Srbiji..39

Tabela 17. Popis demontažnica i šredera kao i vrednosti ELV širom sveta 1997. godine
[29]..................................................................................................................................42

Tabela 18. Troškovi investicije opštinske demontažnice u kojoj je procenjeno 514


otpadnih automobila godišnje [19]..................................................................................43

Tabela 19. Aproksimacija ukupnih godišnjih troškova reciklaže motornih vozila na


teritoriji opštine Apatin [19]............................................................................................43

Tabela 20. Procenjeni ukupni prihod od dobijenih sirovina po vozilu na teritoriji opštine
Apatin [19].......................................................................................................................43
1 UVOD

Analiza ekonomskih potencijala tržišta iskorišćenih automobila u Srbiji zahtevan je


zadatak u kojem je neophodno istražiti međuzavisnost delovanja tržišnih činilaca na
oblikovanje potražnje i ponude sistema reciklaže iskorišćenih motornih vozila (End-of-
Life Vehicle) u Republici Srbiji. Ali, pored neophodne analize tržišta ponude i tržišta
nabavke reciklaže ELV u Srbiji, moramo ispitati i isplativost poslovanja i optimalno
funkcionisanje reciklaže, zatim proceniti ekonomski potencijal sistema reciklaže ELV i
proceniti neophodne investicije u ovaj sektor. Kako bismo odgovorili na ovako obiman
zadatak, neophodna su uprošćavanja i aproksimacije, kao i oslanjanje na velik broj
domaćih istraživačih radova, ali velikog broja radova zemalja Evropske Unije i drugih
ekonomski razvijenih država.

U radu Analiza ekonomskih potencijala tržišta iskorišćenih automobila u Srbiji


sagledaćemo faktore upravljanja sekundarnim sirovinama, procesa sistema reciklaže i
trgovine ELV. Dakle, analiziraće se faktori upravljanja tržištem ELV u Republici Srbiji;
ali i oni koji upravljaju svetskom i evropskom reciklažom iskorišćenih motornih vozila,
pa i dostizanjem optimalnog tehnološkog tretmana u sistemu za reciklažu iskorišćenih
motornih vozila.

U cilju sagledavanja sistema reciklaže ELV koristićemo alat za analizu životnog veka
motornih vozila. Pre svega, analizu životnog ciklusa kraja životnog veka vozila kako
bismo sagledali sve energetske i sirovinske ulazne i izlazne veličine ovog sistema,
granice i samo funkcionisanje. Procenićemo troškove životnog ciklusa (Life Cycle
Costing) sistema reciklaže ELV, a oni će nam pomoći u sagledavanju optimalnog
tehnološkog tretmana u Srbiji. Istražićemo količine nastalog čvrstog otpada, delova za
ponovnu upotrebu, ostataka nakon šrederovanja, emisiju štetnih materija u vazduh,
zagađenja voda i po životnu sredinu drugih značajnih emisija.

Sagledaćemo tržište ponude i tražnje za sirovinama nastalim u sistemu reciklaže ELV u


Srbiji, istražiti njegove potencijale i pokušati proceniti neophodne investicije u cilju
optimalizacije tržišta i njihovu isplativost. Izračunaćemo energetsku uštedu u
proizvodnji metala u Srbiji iz recikližnih sirovina oslanjajući se na velik broj svetskih
radova publikovanim u ovoj oblasti.

Samo funkcionisanje sistema analiziraćemo na procenjenoj funkcionalnoj jedinici


automobila prosečne mase od 1.000 kg, što će nam pomoći u proceni troškova životnog
ciklusa ELV, sagledavanju ekonomskih potencijala tržišta, kao i proceni potrebnih
investicija.

Pažnja u ovom radu posvećena je i analizi neophodnih standarda koje takva industrijska
delatnost zahteva, kao i svim neophodnim merama opreza u cilju zaštite radnika i
životne sredine. Ali, i na proceni troškova neophodnog deponovanja nastalog čvrstog
otpada i neupotrebljivih fluida, koristeći se procenom troškova odlaganja otpada u
zemljama sličnog stepena razvoja i veličine Republici Srbiji.
1.1 RECIKLAŽA
Recikliranje (recycle) uključuje obradu korišćenih materijala (otpada) u nove proizvode
kako bi se sprečilo rasipanje potencijalno korisnih materijala, smanjila potrošnja
sirovina, smanjila potrošnja energije, smanjilo zagađenje vazduha (iz procesa
spaljivanja) i zagađenje voda (od deponovanja).

Recikliranje je vrlo bitna, treća komponenta modernog upravljanja otpadima. Ona,


nakon revitalizacije (reduce) i ponovnog korišćenja (reuse) čini treću, osnovnu,
komponentu hijerahije upravljanja otpadom tzv. 3R - hijerarhija smanjanja količine
otpada po redosledu važnosti. Iako je – u Evropskoj Uniji od 2008. godine, Okvirnom
direktivom o otpadu (Directive 2008/98/EC on waste), sama hijerarhija otpada proširena
na pet komponenata: revitalizaciju, ponovno korišćenje, reciklažu, ali i na oporavak
(recovery) i zbrinjavanje (disposal) – važno je napomenuti da je sam cilj hijerarhije
otpada izvlačenje najvišeg stepena praktične koristi od proizvoda na kraju životnog
veka i ostvariti minimalizaciju otpada.
Recikližni materijali uključuju mnoge vrste stakla, papira, metala, plastike, tekstila i
elektronike. U strogom smislu, recikliranje materijala preduzima se kako bi se proizvela
sirovina za proizvodnju. Međutim, to je često teško ili previše skupo, pa recikliranje
mnogih proizvoda ili materijala uključuje njihovu ponovnu upotrebu u proizvodnji
različitih drugih materijala ili proizvoda. Recikliranje se preduzima i zbog spasavanja
određenih materijala iz složenih proizvoda, bilo zbog njihove vrednosti (npr. olovo iz
akumulatora), ili zbog svoje opasne prirode (npr., uklanjanje žive).
Na pitanje da li je recikliranje ekonomski opravdano, postoje različiti odgovori. Lokalne
zajednice u razvijenijim državama vide budžetsku korist od sprovođenja programa
reciklaže, uglavnom zbog smanjenja troškova deponovanja. Međutim, postoje i procene
poput one kada je danski Institut za procenu uticaju na životnu sredinu, 2004. godine,
zaključio da je spaljivanje, ipak, najekonomičnija metoda za odlaganje ambalaže pića,
pa čak i one napravljene od aluminijuma [28].
Svakako, određeni uslovi moraju postojati kako bi reciklaža bila ekonomski isplativa i
ekološki efikasnija. To uključuje odgovarajući “izvor” reciklata, sistem za izdvajanje
reciklata iz otpada u blizini mesta sposobnog za preradu tog reciklata, te potencijal
potražnje za materijale nastale reciklažom. Ova poslednja dva uslova se često previde,
bez tehničko-tehnološkog sistema reciklaže i potražnje na tržištu za sekundarnih
sirovinama dobijenim reciklažom, reciklaža je nepotpuna, i postaje zapravo samo
"kolekcija".
Sama trgovina materijalima nastalim reciklažom raznovrsna je. Pojedine zemlje trguju
sa neprerađenim reciklatima, i pored brige većine drugih zemalja da je krajnja sudbina
tih reciklata nepoznata i da oni završavaju ne deponijama umesto da se prerađuju. Tako
se tvrdi da se u Sjedinjim Američkim Državama, od 50 do 80% računara namenjenih za
reciklažu, zapravo ne reciklira. Dok je poznato da je Kina do sada ilegalno uvozila
elektronski otpad, i kasnije ga rastavljala i reciklirala kako bi obezbedila monetarnu
korist, ne vodeći računa o zdravlju radnika ili nastale štete po životnu sredinu. Iako je
kineska vlada zabranila ove prakse, činjenica je da je njih teško iskoreniti.
Što se tiče cena reciklata, značajno je napomenuti da su one u 2008. godini pale pre
njihovog skoka u 2009. godini. Karton je prosečno plaćan oko 62 €/toni u periodu od
2004. do 2008, zatim mu je cena pala na 22€/toni, da bi dostigao cenu maja 2009.
godine od 69 €/toni. Cena PET plastike je sa 182 €/toni, pala na 87 €/toni da bi dostigla
2009. godine cenu od 227 €/toni.

1.1.1 ZAŠTO JE RECIKLIRANJE VAŽNO?


Recikliranje donosi kako ekonomske dobiti, tako i dobit u smanjenju zagađenja.
Upotrebom reciklata štede se prirodni resursi i štedi energija. Reciklaža stvara manje
zagađenja vazduha i vode nego primarna proizvodnja sirovina. Recikliranjem se štedi
prostor za deponovanje, stvaraju se nova radna mesta u preduzećima koja se bave
prikupljanjem, proizvodnjom i distribucijom sekundarnih sirovina, štede se novci i
čuvaju biljna i životinjska staništa.
Nedavno je potvrđeno da je potrošnja energije za proizvodnju materijala iz sekundarnih
sirovina nastalih procesom recikliranja znatno manja od one koja se koristi za dobijanje
materijala iz ruda u primarnoj proizvodnji, tako se 95% potroši manje energije za
proizvodnju aluminijuma, 80% za magnezijem i olovo, 75% za cink, a 70% za bakar
[22]. Metali se mogu više puta reciklirati, a da pritom zadrže sva svoja svojstva stoga se,
s obzirom na čuvanje ruda, ono smatra najvažnijom aktivnošću za održivu budućnost
metalnih proizvoda.
Recikliranje smanjuje otpad na deponijama i tako smanjuje cenu odlaganja, kao i
potrebu krčenja novih zemljišta za nove deponije. Raspad otpada propraćen je
proizvodnjom štetnih gasova i procednih voda na deponijama koje uzrokuju zagađenje
vazduha i vode.
Recikliranje doprinosi smanjenju emisije gasova staklene bašte povezane sa
eksploatacijom ruda i proizvodnjom materijala. Osim toga, recikliranje i kompostiranje
smanjuje emisiju gasova staklene bašte koja bi nastala na deponijama prilikom
ispuštanja metana CH4 i ostalih gasova staklene bašte. Na primer, u SAD sa
povećanjem recikliranja i kompostiranja – sa približno 8 miliona metričkih tona (8%) u
1974. godini na više od 53 miliona metričkih tona (27%) u 1997. godini – izbegnuto je
ispuštanje više od 3,2 miliona metričkih tona godišnje ekvivaletnog ugljenika MMTCE
(jedinica za merenje gasova staklene bašte). I pored uvećane emisije gasova staklene
bašte povećanim sakupljanjem, separacijom, tretmanom (u slučaju kompostiranja) i
prevoza otpada do objekata prerade [27].

1.1.2 ZAŠTO RECIKLIRATI, REVITALIZOVATI ILI PONOVO


KORISTITI MOTORNA VOZILA NA KRAJU RADNOG VEKA

Reciklaža iskorišćenih motornih vozila (ELV) u visoko razvijenim državama


izvanredno je uspešna, naročito nakon sedamdesetih godina XX veka – nakon uvođenja
šredera u proces reciklaže iskorišćenih automobila. Sistemi za reciklažu ELV, danas,
zadivljuju svojim performansama – obratimo pažnju na dva, ključna, pokazatelja
performanse reciklaže. Na prvi – „stopa reciklaže“ koja u razvijenim zemljama sveta
prevazilazi 90% ukupnog broja iskorišćenih motornih vozila 1, i na drugi –

1
Što čini reciklažu automobila značajno efikasnijom od reciklaže nekih drugih proizvoda ili materijala,
koji kad dostižu 50% stope reciklaže smatraju se za veoma uspešnim.
„reciklabilnost“ koja, danas, u reciklaži automobila prelazi 75%, i to najviše
zahvaljujući procesu oporavka metala iz automobila2.

U raznovrsnoj industriji reciklaže mogućnosti razvoja poslovnih aktivnosti i malih


preduzeća skoro su neograničene.

Reciklaža ELV doprinosi zaštiti životne sredine, društvu i ekonomiji povezanoj sa


ponovnim korišćenjem ili reciklažom – mnoge održive poslovne mogućnosti postoje,
kao i široka podrška javnosti takvom poslu.

Reciklažom ELV smanjuje se eksploatacija ruda iz prirodnih sredina i ostvaruje izvor


sirovina za proizvodnju novih proizvoda dobijenih od recikliranih materijala.

Industrija reciklaže u celini veoma je raznovrsna i uključuje širok spektar usluga i


proizvodnih ekonomskih delatnosti, od onih prerađivačkih i sakupljačkih, do onih koji
obezbeđuju ponovnu upotrebu polovnih delova ili obezbeđuju nove proizvode od
recikliranih materijala.

Pored ekonomskih koristi od sistema reciklaže iskorišćenih motornih vozila, ne manje


važna činjenica u koristi razvoja sistema reciklaže, pa i njegovog razvoja u Srbiji jeste
doprinos zaštititi životne sredine. Uklanjanje ekološki štetnih delova i materija;
specijalnih ulja, kočione tečnosti, antifriza, vazdušnih jastuka, žive, freona i sličnih –
zahteva poseban tretman i stručnost na mestima demontaže takvog otpada, a ne, kao do
sada u Srbiji, na neuslovnim auto-otpadima u kojima nema adekvatnog tehnološkog
tretmana i potrebne stručnosti – u procesu u kojem se opasne materije pre nezakonski
deponuju nego što se upućuju na preradu.

Srbija na svom putu u Evropsku Uniju moraće uspostaviti sistem reciklaže motornih
vozila. Nedavno su usvojeni Zakon o upravljanju otpada i Uputstvo o uslovima koje
mora da ispune ovlašćeni operateri za reciklažu otapdnih vozila (Ministarstvo životne
sredine i prostornog planiranja – mart 2009), ali je preostalo još da se donesu posebni
pravilnici, odnosno podzakonski akti, za pojedine vrste otpada. Osnovana je i
Asocijacija za reciklažu motornih vozila Srbije [10] što bi trebalo da doprinese uvođenju
više reda u ovoj oblasti.

U Nemačkoj centri za demontažu vozila pokrivaju krug čiji je radijus 50 kilometara. U


Srbiji ima oko 1,4 miliona putničkih i lakih dostavnih vozila [10], a u ovom radu
simuliraćemo i odrediti najpovoljnije radijuse za našu zemlju kao što ćemo sagledati
ekonomske potencijale za uspostavljanje poslovnih aktivnosti u reciklaži motornih
vozila.

1.2 MODEL ŽIVOTNOG CIKLUSA VOZILA


Životni ciklus proizvoda se može definisati kao vremenski period od nastanka ideje da
se nekim proizvodom zadovolji potreba čoveka pa do odstranjivanja proizvoda iz
društvene i prirodne sredine.

2
I ovaj performansni nivo prevazilazi reciklažu velikog broja drugih proizvoda ili materijala za
pakovanje.
Na osnovu prirode procesa, životni ciklus vozila čine četiri osnovne faze:
1. ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ koji obuhvataju istraživačke i razvojne procese u
različitim oblastima: tržište, proizvod, tehnologije, poslovna strategija i drugo.
Faza razvoja predstavlja podršku znanja u čitavom procesu.
2. PROIZVODNJA uključuje širok spektar proizvodnih procesa, počev od
proizvodnje delova i sklopova, do izrade kompetnog automobila.
3. KORIŠĆENJE automobila integriše sve pretprodajne i postprodajne procese,
odnosno propagandne aktivnosti, prodaju, servisiranje, komunikaciju sa kupcima
i dr.
4. RECIKLAŽA ISKORIŠĆENIH MOTORNIH VOZILA (End of Life Vehicles,
ELV) uključuje sve procese postupanja sa ELV, kao što su: preuzimanje od
poslednjeg vlasnika, izdavanje sertifikata za de-registraciju, rasklapanje,
pripremu materijala za ponovnu upotrebu kroz različite vrste tehnološkog
tretmana, isporuku delova za ponovnu ugradnju, isporuku materijala za
proizvodnju novih proizvoda i energije i otpremu do skladišta nekorisnog
otpada.

U radu fokusićemo se na četvrtu, poslednju fazu životnog ciklusa vozila koja se u


nastavku detaljno opisuje, ali svetlo ćemo usmeriti na analizu ove faze upotrebom alata
Analiza životnog ciklusa (Life Cycle Analysis) i nešto novijeg alata Troškova životnog
ciklusa (Life Cycle Costing), nastalog u procesu analize životnog ciklusa koje ćemo
kasnije objasniti.

1.2.1 UPRAVLJANJE VOZILIMA NA KRAJU ŽIVOTNOG VEKA

Proces upravljanja iskorišćenim motornim vozilima počinje demontažom vozila i


uklanjanjem svih vrednih polovnih delova koji mogu da se ponovo iskoriste, a ostatak
vozila se dalje prodaje firmama koje se bave njegovom preradom.

Na kraju radnog veka, automobil obično odlazi, prvo, na u dvorište za rasklapanje, koje
može biti otvoreno, delom otvoreno ili zatvoreno. U ovom procesu izdvajaju se svi
opasni otpadi ili tečnosti. Te tečnosti obično su motorna ulja, antifriz, tečnosti za pranje,
transmisiono ulje, kočiono ulje, tečnost iz hladnjaka i preostali benzin ili dizel. One se
onečišćavaju prostim gravitacionim ceđenjem ili upotrebom pumpi. U toku procesa
rasklapanja, uklanjaju se i gume, akumulator, vazdušni jastuci, kao i svi drugi
potencijalno opasni delovi.

Potražnja za rezervnim delovima osnovni je izvor prihoda reciklaže iskorišćenih


automobila. Zadovoljenje ponuda ove potražnje osnovna je poslovna misija većine
preduzeća. Po veličini, drugi izvor prihoda od reciklaže, potražnja je za ferometalnim
otpadom koji predstavlja ekonomski podsticaj kompanijama koje se bave sakupljajem
ili rasklapanjem vozila. Gotovo 100 odsto ferometalnog otpada bude oporavljeno.
Potražnja na tržištu za sirovinama dobijenih reciklažom ELV diriguje uspeh ove
industrije.

Pored opasnog otpada i tečnosti koji se uklanjaju po pozitivnim standardima, tokom


procesa rasklapanja izdvajaju se i svi delovi koji se smatraju profitabilnim. Ti
profitabilni delovi uobičajeno su oni koji se mogu ponovo upotrebljavati ili koji će biti
prodati na tržištu kao polovni. U zavisnosti od toga kome su opredeljuju, biće poslati ili
na šrederovanje ili će biti prodati nekim drugim industrijama reciklaže.

Na kraju svog puta kroz proces rasklapanja, automobil može biti presovan. Tako je
pogodniji za transport na sledeći korak: seckanje (šredererovanje). Šreder, presovano
auto propušta kroz „čekić mlin“. On secka automobil na delove veličine pesnice.
Ferometali se zatim odvajaju magnetnim postupkom dok se separacija neferometalnih
ostataka odvija vazdušnom separacijom. Teži delovi nakon vazdušne separacije potom
se šalju na neferometalni separator u kojem se vrtložnom separatoru izoluju
neferometalni materijali.
Preostali deo automobila, naziva se ostatak nakon seckanja automobila (Auto Shredder
Residue). On iznosi oko 20 do 25% od ukupne težine iskorišćenog vozila. Taj ostatak je
slaba tačka u recikliranju vozila. Ovaj ostatak i pored toga što je dovoljno toksičan da se
smatra opasnim otpadom, može biti smatran i energetskim izvorom s obzirom da sadrži
više od 7% gorive materije.
Razvijene su mnoge alternative za preradu ove vrste ostatka (fizička separacija,
spaljivanje, piroliza), međutim čini se da je odlaganje na deponije trenutno
najprihvatljivije rešenje pre svega zbog visoke cene njihove prerade [3].
Sagledavanjem svih potrebnih aktivnosti za reciklažu iskorišćenih automobila vidimo
da oni podrazumevaju sledeće:
• Sakupljanje,
• Demontaža,
• Kontrola, inspekcija,
• Presovanje,
• Šrederovanje i
• Prerada materijala.

1.2.2 TEHNOLOŠKI TRETMAN U SRBIJI


Tehnološki tretman u Srbiji koji uključuje više subjekata – sabirne centre, centre za
rasklapanje (demontažnice), centre za reparaciju delova, centre sa šrederskim
postrojenjima, centre za tretman materijala, centre za mehanički tretman ASR
(MTASR) i centre za termički tretman ASR (TTASR) – najbolje možemo predstaviti
modelom prof. dr Milana Pavlovića publikovananim u radu Pravci razvoja sistema za
reciklažu iskorišćenih automobila u Srbiji [21], dole.
Slika 1. Aktivnosti na kraju životnog ciklusa automobila [21]

1.2.3 EU TREND TRETMANA VOZILA PRI KRAJU RADNOG VEKA

ELV Direktiva zahteva od članica Evropske Unije da se od 1. janura 2006. godine, 85


odsto težine otpadnog materijala iskorišćenih motornih vozila oporavi, ponovo upotrebi
i reciklira. Pri tome, bar 80 odsto materijala prosečne težine iskorišćenog motornog
vozila reciklira i ponovo upotrebi.

ELV Direktiva zahteva od ekonomskih činilaca da naprave cenu dostizanja ovih ciljeva,
tako da obezbede besplatno preuzimanje iskorišćenog motornog vozila. Drugim rečima,
bilo koji veći troškovi dostizanja ovih ciljeva od vrednosti iskorišćenog motornog vozila
u vreme odjave registracije ne smeju da budu na teret poslednjeg korisnika.

U stepenu u kojoj su novonastali troškovi javne vlasti ili auto-proizvođača iznad


vrednosti iskorišćenih motornih vozila, može biti razvijena neka forma dodatnog troška
koja u delu ili celosti može biti položena prilikom kupovine novog vozila. Prvi slučaj
ove prakse u EU razvijen je u Holandiji, u kojoj je, kao deo totalnog sistema tretmana
iskorićenih motornih vozila (ARN), uvedena taksa za odlaganje u visini od 45 evra. Ona
se naplaćuje na prvoj registraciji vozila i tako se delom finansira mreža registrovanih
operatora reciklaže i rasklapanja, a potom i dostižu ciljevi ELV-a.

Pod postojećim odredbama Direktive, proporcija ELV materijala potrebnih da se


oporavi, reciklira i ponovo upotrebi do 2015. godine mora da budu 95, a najmanje 85
odsto.

Ovi viši ciljevi reciklaže i obnavljanja smanjiće količinu otpada koji će biti odložen.
Tako će težina iskorišćene materije iskorišćenog motornog vozila - za razliku od 2006.
godine, kada je iznosila 964 kg - 2015. godine biti 1025 kg.
1.2.4 DIREKTNE EKONOMSKE KORISTI ELV DIREKTIVE

Direktne ekonomske koristi od Direktive nisu trivijalne. One uključuju:

 Promociju efikasne upotrebe resursa pružanjem podsticaja za inovacije u


dizajnu vozila, kao i kasnijem tretmanu. Do sada je ograničen broj
značajnih promena u dizajnu motornih vozila kao rezultat ove Direktive;
međutim, proizvođači vozila su trenutno zakonski obavezni da
dizajniraju svoja vozila tako da ispunjavaju ciljeve za oporavak i
reciklažu datom Direktivom. Postoji niz dokaza da se Direktivom uticalo
na razvoj tehnologija u sektoru tretmana – tehnologija sposobnih da
smanje troškove sadašnjih metoda.
 Studije slučaja pokazuju da je unapređena efikasnost sektora tretmana
tehničkim i profesionalnim pristupom, ali i investicijama koja su
povećavala efikasnost procesa, obezbeđujući im održivost u budućnosti.
Ove koristi još uvek su skromne u poređenju sa onim koje se očekuju i
koje će voditi sveukupnom smanjenju troškova tretmana.
 Smanjenje troškova odlaganja otpada tako što se umanjuje otpad. Ovi
direktni troškovi su celina ili deo troškova koji se moraju izdvajati za
odlaganje otpada, ali oni dovode, u najmanje, i niže troškove drugim
generatorima otpada.
 Smanjenje nivoa troškova odlaganja koji javni sektor ima za tretman
napuštenih vozila.
 Smanjenje auto kriminala unapređenjem efektivnosti sistema registracije
motornih vozila, smanjenje ilegalne upotrebe motornih vozila, kao i
nekažnjivog ostavljanja vozila. Procene u Velikoj Britaniji su da će se
Direktivom uštedeti godišnje 30 miliona evra između 2007. i 2025.
godine. [1]
2 ANALIZA ŽIVOTNOG CIKLUSA
Analiza životnog ciklusa (Life Cycle Analysis) alat je nastao šezdesetih godina prošlog
veka kao rezultat zabrinutosti naučnika za budućnost fosilnih goriva. Analiza životnog
ciklusa pomaže u razumevanju uticaja životnog ciklusa proizvoda na životnu sredinu,
obezbeđuje minimalizaciju otpada i upotrebe resursa i energije. Cilj analize životnog
ciklusa nije precizan odgovor na postavljena pitanja, već, pre, razmatranje procesa
životnog ciklusa proizvoda u cilju obezbeđenja korisnih inputa širem procesu strateškog
planiranja.

Analiza životnog ciklusa sistemski pristupa evaluaciji posledica na životnu sredinu


pojedinog proizvoda, procesa ili aktivnosti.

Idealno, kompletna analiza životnog ciklusa uključuje tri različite ali preklapajuće
komponente:

 INVENTAR ŽIVOTNOG CIKLUSA (Life Cycle Inventory). Objektivan,


zasnovan na podacima proces kvantifikacije: potreba za energijom i sirovinama,
zagađenja vazduha i voda, čvrstog otpada i drugih emisija u životnu sredinu
tokom životnog ciklusa određenog proizvoda, procesa ili aktivnosti.

 PROCENE UTICAJA ŽIVOTNOG CIKLUSA (Life Cycle Impact Assesment).


Evaluacioni postupak utvrđivanja uticaja na životnu sredinu komponenata
utvrđenih u životnom ciklusu inventara. Ovaj postupak treba da adresira kako
ekološki uticaj, tako i uticaj na ljudski život, kao i društveni, kulturni i
ekonomski uticaj.

 ANALIZA POBOLJŠANJA ŽIVOTNOG CIKLUSA (Life Cycle Improvement


Analysis). Analiza mogućnosti smanjenja ili izbegavanja uticaja na životnu
sredinu kroz ceo životni ciklus proizvoda, procesa ili aktivnosti. Ova analiza
može uključivati i kvantitativna i kvalitativna merenja unapređenja - na primer,
u promeni dizajna proizvoda, upotrebe sirovinskih materijala, industrijskih
procesa, upravljanja i upotrebe otpada.

2.1 INVENTAR ŽIVOTNOG CIKLUSA ELV


Automobil je proizvod visoke složenosti za čiju se proizvodnju koristi više stotina
različitih tehnologija i u koji se ugrađuje oko 15.000 delova. Delovi automobila se
proizvode od različitih materijala: čelika, stakla, aluminijuma i drugih minerala [16].
Svake godine u celom svetu oko 18 miliona vozila stiže do kraja svog životnog ciklusa.
Ukoliko bi se sva ta vozila odlagala kao otpad, to bi značilo 20 miliona tona (70 miliona
m3 po zapremini) novog čvrstog otpada svake godine koji bi opterećivao životnu
sredinu.

Za brojne otpatke već je pronađena nova namena. Predmet interesovanja nisu samo
metalni otpaci već i stari papir, koža, tekstil, drvo, rastvarači, stara ulja i drugi fluidi.
Kada se eliminišu kadmijum, olovo, hrom, živa i sl. iz iskorišćenih motornih vozila, još
uvek 3 do 4 odsto od ukupnih otpadaka ostaje u grupi posebno problematičnih.
Sirovinski gledano, iskorišćena motorna vozila su vrlo važni izvori sekundarnih
sirovina. To se odnosi najviše na metale. Pozitivni aspekt reciklaže ogleda se i sa
aspekta angažovane energije u proizvodnji pojedinih materijala. Za dobijanje 1kg čelika
iz rude treba angažovati 40.000 kJ, a iz reciklaže 18.100 kJ (dvostruko manje) [15].

Na slici 2 je prikazan sastav materijala prosečnog evropskog vozila kao i ukupno učešće
plastike u prosečnom vozilu (oko 9.3%), mesta njene primene, kao i vrsta upotrebljene
plastike (polivinil hlorid, polipropilen, poliuretanska guma, itd.)

Slika 2 – Sastav materijala prosečnog evropskog vozila

U tabeli broj 1 dato je procentualno učešće pojedinih materijala po vozilu i njihov


stepen reciklabilnosti u Republici Srbiji. Vidi se da su metali, crni i obojeni, reciklabilni
u visokom procentu. Od plastike prisutne u vozilu reciklabilni su ABS i polipropilen.
[15].

Masa po vozilu Reciklabilnost


Naziv
% kg % kg
FEROMETALI 68 680 90 612
Školjka 25 250 90 225
Ostali čelični delovi 28 280 90 252
Liveno gvožđe 15 150 90 135
OBOJENI METALI 6 60 90 54
Legure AlSi 4.4 44 90 39.6
Bakar 1 10 80 9
Olovo 0.6 6 90 5.4
PLASTIKA I KOMPOZITI 8 80
ABS 1 10 80 8
Polipropilen 1 10 80 8
PVC 0.8 8
Poliester 1.2 12
Poliuretan 1.5 15
Ostalo 2.5 25
FLUIDI 1.4 14 44 6.2
Gorivo 0.2 2 100 2
Motorno ulje 0.4 4 90 3.6
Hipoidno ulje 0.3 3 0 0
Kočione tečnosti 0.04 0.4 0 0
Antifriz sa vodom 0.3 3 0 0
Meripol 0.1 1 0 0
Freon 0.06 0.6 100 0.6
GUMA 5 50
Pneumatici 3 30
Ostali gumeni delovi 2 20
STAKLO 3.5 35
TEKSTIL 1 10
OSTALO 6.1 61
BATERIJA 1 10

Tabela 1 - Procentualno učešće pojedinih materijala po vozilu i


njihov stepen reciklabilnosti

2.2 PROCENE UTICAJA ŽIVOTNOG CIKLUSA ELV


U daljem radu fokusiraćemo se na evaluaciju uticaja na životni sistem tehnološkog
tretmana pojedinačnog ELV u Srbiji, uzimajući, sa jedne strane, procentualno učešće
pojedinih materijala i stepen reciklabilnosti zastavinih vozila (podaci iz Tablice 1), a sa
druge, podatke o proceni upotrebljene energije tehnološkog tretmana pojedinačnog
ELV, nastalog otpada i zagađujućih emisija u vazduh iz rada korejskih naučnika “Life
Cycle Assesment of End-of-Life Vehicles Tretment System in Korea”, objavljenog
2007. godine.

INPUT
GRUPA INVENTAR JEDINICA KOLIČINA
Materijal Zastavin automobil Kg 1000
Energija procesa Kompresovani vazduh Kg 1.1
LPG (tečni naftni gas) Kg 0.081
Dizel Kg 5.096
El. energija kWh 7.92
OUTPUT
GRUPA PARAMETAR JEDINICA KOLIČINA
Materijal Zastavin automobil Kg 1000
Reciklirani Fero metal Kg 612
materijali Obojeni metali Kg 54
Fluidi Kg 6.2
Guma kWh 42
Akumulator Kg 10
Emisija u vazduh CO2 Kg 16
NOx Kg 0.033
CH4 Kg 0.0004076

Tabela 2. Inputi i outputi sistema tehnološkog tretmana iskorišćenog


zastavinog automobila
2.3 ENERGETSKI ZNAČAJ RECIKLAŽE ELV
U poslednje vreme sve više se govori o značaju reciklaže za očuvanje svetskih rezervi
metala i za njegovu održivu upotrebu u budućnosti, međutim u ovom delu rada posebnu
pažnju ćemo posvetiti smanjenju potrošnje energije potrebne za proizvodnju nekog
materijala. Upravo kalkulacijom uštede energije, pa i smanjenja štetnih emisija gasova
staklene bašte, možemo govoriti o važnom delu ekonomskih potencijala reciklaže.

Pogledaćemo sada uštedu energije u primarnoj i sekundarnoj proizvodnji metala imajući


na umu da primarna proizvodanja troši tzv. primarnu energiju, koja se troši pri
eksploataciji metala iz prirodnih resursa, potom za transport i prerada, dok se
sekundarna energija troši u procesu recikliranja materijala do gotovih proizvoda metala.

Pogledajmo sada specifične primarne i sekundarne energije za neke od materijala koji se


koriste u automobilskoj industriji.

Materijal Energija potreba za Energija potrebna za


primarnu proizvodnju sekundarnu proizvodnju
(KJ/kg) (KJ/kg)
Čelik 40000 18100
Gvožđe 34000 24000
Aluminijum 190000 26700
Staklo 30000 13000
Olovo 41100 8000
Bakar 100000 45000
Guma 67600 43600
Polipropilen 74300 42300
PVC 65400 29300
Poliester 95800 50000

Tabela 3. Specifične primarne i sekundarne energije proizvodnje materijala


koji se koriste u automobilskoj industriji

2.4 PROCENE TROŠKOVA ŽIVOTNOG CIKLUSA ELV


Ovde ćemo uvesti u rad još jednu procenu i to onu koja će nam kvanitifikovati troškove
životnog ciklusa određenog proizvoda, procesa ili aktivnosti, u ovom slučaju životnog
ciklusa kraja životnog veka automobila. Oslonićemo se na rezultate istraživanja
Troškova životnog ciklusa (Life Cycle Costing) kraja životnog veka automobila
objavljene u radu Strategic Guidance Model for Product Development in Relation with
Recycling Aspects for Automotive Products u Journal of Sustainable Development u
martu 2010. godine [26].

Troškovi životnog ciklusa suma su svih novčanih troškova životnog ciklusa određenog
proizvoda, procesa ili aktivnosti od faze ideje i proizvodnje, faze upotrebe do kraja
njihovih života. Ovu metodu analize ograničićemo na kraj životnog veka automobila.
Ona će nam pomoći da sagledamo totalne troškove svakog od procesa ove faze, kao i da
procenimo vrednost potrebnih investicija u ovaj sistem.
S obzirom da je za precizniju procenu troškova životnog ciklusa kraja životnog veka
automobila u Srbiji neophodno posebno detaljno istražiti postojeću praksu reciklaže
ELV u Srbiji, za koju je neophodan i velik broj činjenica stanja ovog sistema u Srbiji,
mi ćemo se u našoj daljoj kalkulaciji troškova, u cilju uprošćavanja, osloniti na gore
pominjani rad koji donosi troškove životnog ciklusa automobila marke Jaguar, čija je
težina 1576 kg i koja važi za zemlje visokog razvoja, zemlje EU. Pri tome ćemo,
koristiti one podatke koje analogno važe u našoj zemlji u onom delu gde su one poznate,
dok će sve ostale procene troškova biti uzimane onako kako su procenjene za tržište
Evropske Unije.

Prvi korak ovog alata je da odredimo generalne karakteristike ELV, to je vrlo važan deo
koji će nam pružiti generalni pregled vrednosne i finansijske analize.

Generalne karakteristike analiziranog ELV su sledeće:

Automobil: Zastava (u uglednom radu Jaguar)


Ukupna težina: 1000 kg/ELV (u uglednom radu 1576 kg/ELV)
Deo: čitav automobil
Prihod od automobila3: 40.04 EUR/ELV

Drugi korak obuhvata preliminarnu procenu analize ponovnog korišćenja delova. Ovaj
korak podeljen je u pet podkoraka.

A. Generealne informacije o automobilu


Količina automobila (komad) = 1
Težina automobila (kg) = 1000 (u uglednom radu 1576)
Obuhvaćeni procenat istraživanja = (1000/1000) x 100% = 100%

B. Sadržaj materijala po kategorijama ELV


Količina ferometala (kg) = 680 (u uglednom radu 1017.50)
Količina obojenih metala (kg) = 60 (u uglednom radu 187.10)
Količina plastike i kompozita (kg) = 80 (u uglednom radu 180)
Količina materijala visoke vrednosti (kg) = nepoznata (u uglednom radu 37.2)
Količina ostalih materijala (kg) = 61 (u uglednom radu 84)
Količina električnih materijala (kg) = nepoznata (u uglednom radu 21.40)
Količina opasnih materija (kg) = nepoznata (međutim zbog osetljivosti
ovih materijala koristićemo procenjene količine iz uglednog rada 48.80)
UKUPNO = 929.8 (u uglednom radu 1576)

C. Deo komponenata ili oporavljenih delova


Očekivani procenat ponovno upotrebljavanih komponenata ili delova = 25
Očekivani procenat recikliranih komponenata ili delova = 75

D. Nominalna masa komponenata ili delova


Ponovno upotrebljavane komponente ili delovi (kg) = Očekivani procenat
(%) ponovno upotrebljavanih komponenata ili delova * Težina automobila (kg)
= 25% * 1000 = 250 kg

3
Naknada od 40.04 evra koju plaća reciklažna kompanija vlasniku vozila u Velikoj Britaniji, mada
trenutno po istraživanju kompanija u Velikoj Britaniji svega 10% ELV kompanije kupuju na ovaj način.
Reciklirane komponente ili delovi (kg) = Očekivani procenat recikliranih
komponenata ili delova * Težina automobila (kg) = 75% * 1000 = 750 kg

E. Sadržaj po kategorijama ponovno upotrebljavanih komponenti ili delova


Količina komponenata ili delova koji se koriste kao polovni delovi (kg) =
očekivano 75% * Masa ponovno upotrebljavanih komponenti ili delovi = 75% *
250 = 187.5 kg
Količina popravljenih i oporavljenih komponenata ili delova (kg) =
očekivano 25% * Masa ponovno upotrebljavanih komponenti ili delovi = 25% *
250 = 62.5 kg

Treći korak obuhvata obim sadržaja za recikliranje. Detalji ovog koraka su sledeći:

F. Sadržaj po kategorijama recikliranih komponenti ili delova u zavisnosti od


njihovog stepena reciklabilnosti
Količina ferometala (kg) = 612 (u uglednom radu 890.50)
Količina obojenih metala (kg) = 54 (u uglednom radu 107.10)
Količina plastike i kompozita (kg) = 0 (u uglednom radu 60)
Količina materijala visoke vrednosti (kg) = 0 (u uglednom radu 0)
Količina ostalih materijala niske vrednosti (kg) = 0 (u uglednom radu 75.6)
Količina opasnih materija (kg) = 48.80 (procenjeno prema uglednom radu
48.80)
UKUPNO = 714.8 (u uglednom radu 1182)

G. Očekivana deo oporavljenih materijala


Očekivani procenat (%) ferometala = 95
Očekivani procenat (%) obojenih metala = 95
Očekivani procenat (%) plastike i kompozita =0
Očekivani procenat (%) materijala visoke vrednosti =0
Očekivani procenat (%) materijala niske vrednosti =0
Očekivani procenat (%) opasnih materija = 100
Rezultujući procenat (%) otpadnih materija = 100

H. Nominalna masa materijala


Ferometali (kg) = Očekivani procenat (%) ferometala * Količina ferometala
(kg) = 95% * 612 = 581.4 kg
Obojeni metali (kg) = Očekivani procenat (%) obojenih metala * Količina
obojenih metala (kg) = 95% * 54 = 51.3 kg
Plastični materijali i kompoziti (kg) = Očekivani procenat (%) plastike i
kompozita * Količina plastike i kompozita (kg) = 0% * 0 = 0 kg
Materijali visoke vrednosti (kg) = Očekivani procenat (%) materijala visoke
vrednosti * Količina materijala visoke vrednosti = 0% * 0 = 0 kg
Materijali niske vrednosti (kg) = Očekivani procenat (%) materijala niske
vrednosti * Količina ostalih materijala niske vrednosti = 0%*0 = 0 kg
Opasni materijali (kg) = Očekivani procenat (%) opasnih materija * Količina
opasnih materija = 100% * 48.80 = 48.80 kg
Otpad (kg) = Reciklirane komponente ili delovi – {Ferometali + Obojeni metali
+ Opasni materijali} = 750 – (581.4 + 51.3 + 48.8) = 68.5 kg

Četvrti korak određuje oporavak otpadnog sadržaja. Ovde postoje dve mogućnosti; ili će
otpad završiti na deponiji ili će biti upotrebljen u svrhu energetskog oporavka, za
izgradnju puteva, itd. Zbog toga u ovom delu sagledavamo količine otpada koji će biti
deponovan ili oporavljen:

I. Udeo oporavka otpadnog materijala


Očekivani procenat (%) deponovanja = 100
Očekivani procenat (%) korisne upotrebe otpada = 0

J. Nominalna masa otpadnog materijala


Deponovanje = Očekivani procenat (%) deponovanja * Otpad = 100% * 68.5 =
68. 5 kg
Korisna upotreba = Očekivani procenat (%) korisne upotrebe otpada * Otpad =
0% * 68.5 = 0 kg

Peti korak razvijen je na osnovu tri veće analize. Analize preuzimanja ELV (akvizicije),
analize demontaže vozila kao i analize šrederovanja. Svi delovi ovih analiza donose
podatke troškova i prihoda za svaki uključeni proces, svaku kompontentu ili svaki
materijal. Imajući to u vidu za svaku od ovih analiza donosimo kalkulaciju.

K. Preuzimanje ELV (akvizicija)

a. Podaci akvizicije
Trošak kupovine ELV = 34.3185 EUR/ELV4
Naplata proizvođaču automobila ili lokalnoj samoupravi po
automobilu = 40.0383 EUR

b. Troškovi akvizicije5
Ukupni troškovi akvizicije = 30.8883 EUR/ELV

c. Prihodi akvizicije
Ukupni prihod akvizicije = 4.00404 EUR
UKUPNI PROFIT AKVIZICIJE = Ukupni prihod akvizicije – Ukupni
troškovi akvizicije = 4.00404 – 30.8883 = -26.88426 EUR6

L. Demontažnice (centri za rasklapanje ELV)

a. Podaci procesa demontaže


Trošak procesa demotaže = 0.0573 EUR/kg
Trošak zbrinjavanja opasnih materija = 0.114 EUR/kg
Tržišna cena polovnih delova = 0.23 EUR/kg
Tržišna cena polovnih delova (za doradu i oporavak) = 0.114 EUR/kg

b. Troškovi procesa demontaže


Proces rasklapanja (€) = Trošak procesa demotaže (€/kg) * Ponovno
upotrebljavane komponente ili delovi (kg) = 0.0573 * 250 kg = 14.325 €

4
Kako smo na početku ovog dela rada naveli da je ova naknada od 40.04 evra koju plaća reciklažna
kompanija vlasniku vozila u Velikoj Britaniji, bitno je napomenuti da je ona drugačija, s obzirom da u
praksi trenutno kompanije svega 10% ELV kupuju po ovoj ceni, a ukoliko poslednji vlasnik vozila sam
odveze ELV do reciklažne kompanije, tada će on za vozilo dobiti 34.3185 evra.
5
Cena nabavke automobila. Ona kalkuliše troškove prevoza automobil do mesta demontaže.
6
Ovde vidimo da je povrat kompanijama za preuzimanje ELV negativan i da iznosi -26,88426 evra po
vozilu, što ukazuje na činjenicu da ovaj proces trenutno u EU nije profitabilan.
Zbrinjavanje opasnih materija (€) = Trošak zbrinjavanja opasnih
materija * Opasni materijali (kg) = 0.114 * 48.8 = 5.5632 €
Ukupni troškovi procesa demontaže (€) = Proces rasklapanja (€) +
Zbrinjavanje opasnih materija (€) = 14.325 + 5.5632 = 19.89 €

c. Prihodi procesa demotaže


Polovni delovi (€) = Tržišna cena polovnih delova * Količina
komponenata ili delova koji se koriste kao polovni delovi = 0.23 * 187.5
= 43.125 €
Polovni delovi za doradu i oporavak (€) = Tržišna cena polovnih
delova (za doradu i oporavak) * Količina popravljenih i oporavljenih
komponenata ili delova = 0.114 * 62.5 = 7.125 €
UKUPNI PRIHODI DEMONTAŽE (€) = Polovni delovi + Polovni
delovi za doradu i oporavak = 43.125 + 7.125 = 50.25 €
UKUPAN PROFIT DEMONTAŽA = Ukupni prihodi demontaže -
Ukupni troškovi procesa demontaže = 50.25 - 19.89 = 30.36 €

M. Šrederovanje

a. Podaci procesa šrederovanja


Trošak procesa šrederovanja (€/kg) = 0.0573 EUR/kg
Trošak zbrinjavanja otpada,deponovanja (€/kg) = 0.0114208
EUR/kg
Tržišna cena ferometala (€/kg) = 0.137057 EUR/kg
Tržišna cena obojenih metala (€/kg) = 0.251263 EUR/kg
Tržišna cena plastike i kompozita (€/kg) = 0.063 EUR /kg (u
uglednom radu 0.114229 EUR/kg)
Tržišna cena ostalih materijala (€/kg) = 0.0114272 EUR/kg
Tržišna cena otpadnih materija korisne upotrebe (€/kg) = 0.0457163
EUR/kg

b. Troškovi šrederovanja
Trošak procesa šrederovanja (€) = Trošak procesa šrederovanja *
Ukupan sadržaj po kategorijama recikliranih komponenti ili delova u
zavisnosti od njihovog stepena reciklabilnosti = 0.0573 * 714.8 = 40.96
EUR
Zbrinjavanje otpada, troškovi deponovanja (€) = Trošak zbrinjavanja
otpada, deponovanja * Nominalna masa otpada = 0.0114208 * 68.5 =
0.7823 EUR
UKUPNI TROŠKOVI ŠREDEROVANJA (€) = Trošak procesa
šrederovanja + Zbrinjavanje otpada, troškovi deponovanja (€) = 40.96 +
0.7823 = 41.7423 EUR

c. Prihodi procesa šrederovanja


Ferometali (€) = Tržišna cena ferometala (€/kg) * Nominalna masa
ferometala (kg) = 0.137057 EUR/kg * 581.4 kg = 79.68 EUR
Obojeni metali (€) = Tržišna cena obojenih metala * Obojeni metali =
0.251263 EUR/kg * 51.3 kg = 12.89 EUR
Plastični materijali (€) = Tržišna cena plastike i kompozita *
Nominalna masa plastičnih materijala i kompozita = 0.063 EUR /kg * 0
kg = 0 EUR
Ostali materijali (€) = Tržišna cena ostalih materijala (€/kg) *
Nominalna masa ostalih materijala = 0.0114272 EUR/kg * 0 kg = 0
EUR
UKUPNI PRIHODI ŠREDEROVANJA (€) = Ferometali + Obojeni
metali + Plastični materijali + Ostali materijali = 79.68 + 12.89 + 0 + 0 =
92.57 EUR
UKUPNI PRIHOD ŠREDEROVANJA (€) = Ukupni prihodi
šrederovanja – Ukupni troškovi šrederovanja = 92.57 – 41.7423 =
50.8277 EUR

Šesti korak Troškova životnog ciklusa kraja životnog veka automobila donosi vrednost
takozvanog INDIKATORA, kalkulaciju ukupnih prihoda preuzimanja, demontaže i
šrederovanja ELV. Njega izračuvamo po sledećem obrascu:

N. UKUPAN PRIHOD PREUZIMANJA, DEMONTAŽE I ŠREDEROVANJA


ELV = Ukupni profit akvizicije + Ukupan profit demontaže + Ukupan profit
šrederovanja = -26.88426 + 30.36 + 50.8277 = 54.30344 EUR (Indikator)
3 FINANSIJSKA ANALIZA ZA PROCENU
INVESTICIJA TEHNOLOŠKOG TRETMANA
ELV
U finansijskoj analizi rada reciklažne kompanije koja sledi, pretpostavljeno je da
kapacitet kompanije tretman 10.000 ELV/godišnje.

Uzimajući vrednost indikatora po pojedinačnom ELV (izračunat u prethodnom


poglavlju), za izračunavanje generisanog godišnjeg profita kompanije kapaciteta 1.000
ELV/godišnje dolazimo do izraza koji je jednak proizvodi vrednosti indikatora i
godišnjeg broja ELV, tj. 54.30344 EUR * 10.000 ELV/godišnje, tj, 543.034,4
EUR/godišnje.

Analizom postojeće pravne regulative planirano postrojenje za upravljanje otpadom


motornih vozila na kraju životnog veka može biti privredno društvo ili preduzeće
osnovano za vršenje delatnosti skladištenja, tretmana ili odlaganja otpada u skladu sa
zakonom.

Takvo privredno društvo ili preduzeće mora da poseduje Zapisnik republičke inspekcije
za postupanje sa opasnim i ostalim otpadom, kojim se utvrđuje ispunjenost uslova
operatera za obavljanje reciklaže otpadnih vozila. Zatim, rešenje o davanju saglasnosti
na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu ili Rešenje o oslobađanju od izrade
Studije o proceni uticaja na životnu sredinu, saglasno Zakonu o proceni uticaja na
životnu sredinu (''Sl. gl. RS'' 135/04) i Uredbi o Listi projekata za koje je obavezna
procena uticaja i Liste projekata za koje se može zahteviti procena uticaja na životnu
sredinu (''Sl. gl. RS'' 114/08) uz obavezu da operater mora obavezno da poseduje
opremu za presovanje ili usitnjavanje vozila.

Da bismo sagledali troškove investicije, potrebno je da sagledamo neophodnu opremu


za očišćenje dato Uputstvom o uslovima koje mora da ispune ovlašćeni operateri za
reciklažu otpadnih vozila (Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja - mart
2009.). Dakle, pored opreme za presovanje (Car Crusher), najednostavniji prostor za
reciklažu mora biti opremljen sa alatima za očišćenje (na tržištu se mogu pronaći
kompaktni sistemi za očišćenje, vehicle de-pollution equipment, ali i posebni alati za
očišćenje goriva, tečnosti iz klime, kao i za očišćenje ulja), tankovima, skladištem i
viljuškarom.

U članu 2. Uputstva o uslovima koje mora da ispune ovlašćeni operateri za reciklažu


otpadnih vozila dati su neophodni uslovi za lokacija na kojoj se vrši reciklaža otpadnih
vozila, koja pored opštih odredbi definisanih Pravilnikom o uslovima i načinu razvrstavanja,
pakovanja i čuvanja sekundarnih sirovina („Sl.gl.RS“ br. 55/01), treba da:

1. Poseduje mesto gde se vrši rasklapanje vozila; mora da poseduje nepropusnu


podlogu, kao i da bude snabdeven opremom za sakupljanje prosutih tečnosti,
separatorom ulja i masti i sredstvima za odmašćivanje,

2. Poseduje zatvoreno skladište za odstranjene rezervne delove, uključujući


skladište sa nepropusnom podlogom za zamašćene delove, koje omogućuje
zaštitu od spoljašnjih uticaja,
3. obezbedi odgovarajuće namenske kontejnere za čuvanje akumulatora,

4. obezbedi odgovarajuće posude maksimalne zapremine 200 litara, ili rezervoare


sa tankovima za odvojeno čuvanje ispuštenih tečnosti i to: goriva, motornog
ulja, ulja iz transmisionih sklopova, hidrauličnog ulja, tečnosti iz hladnjaka, ulja
iz sistema za kočenje, kao i sve druge tečnosti i opasne materije koje su sadržane
u otpadnom vozilu,

5. ima odgovarajući prostor za skladištenje otpadnih guma, na kom su gume


uredno složene na način da se omogući nesmetan pristup u slučaju požara,

6. posude i rezervoare obeleži u skladu sa propisima,

7. izdvojene delove razvrsta i uredno složi.

Što se tiče veličine prostora po domaćoj zakonskoj regulativi (Pravilnik o uslovima i


načinu razvrstavanja, pakovanja i čuvanja sekundarnih sirovina, "Sl. glasnik RS", br.
55/2001) za razvrstavanja otpada generator otpada, u pogledu prostora, mora da ima:

1) prostor minimalne površine od 100 m2 za preuzimanje i razvrstavanje otpada;


2) prostor od najmanje 20 m2 + 20% slobodne površine neophodne za obavljanje
unutrašnjeg transporta, i
3) prostor odgovarajuće površine za smeštaj uređaja za pripremu otpada.

Za pakovanje sekundarnih sirovina generator otpada, u pogledu prostora, mora da ima:

1) prostor od najmanje 20 m2 + 20% slobodne površine neophodne za unutrašnji


transport, i
2) prostor odgovarajuće površine za smeštaj uređaja za pakovanje.

Pored toga, za skladištenje sekundarnih sirovina, generator otpada, u pogledu prostora,


mora da ima:

1) pokriveni prostor za prihvat sekundarnih sirovina sa vagom za merenje, i


2) prostor od najmanje 100 m2 za poslove skladištenja sekundarnih sirovina.

Postrojenje za tretman otpadnih vozila mora da ispunjava i druge uslove utvrđene


zakonom i drugim propisima, a naročito u pogledu mera za sprečavanje, smanjenje i
otklanjanje mogućih štetnih uticaja na životnu sredinu.

U nastavku donosimo detalje neophodnih investicija za reciklažnu kompaniju koja bi


vršila preuzimanje, demontažu i šrederovanje ELV.

Nakon gore navedenih uslova i potrebne opreme za očišćenje i presovanje ELV


definisanim pozitivnim zakonima izbor investicionog rešenja koje će se realizovati
može imati sledeće procenjene neophodne troškove:

Investicija Količina Jedinična cena (€) Troškovi


investicije(€)
Zemljište i izgradnja 1.200.000,00
Vaga za vozila 1 60.000,00 60.000,00
Troškovi uređenja prostora 1 100.000,00 100.000,00
u cilju zaštite živ. sredine
Viljuškar 5 20.000,00 100.000,00
Oprema za demontažu 1 600.000,00 600.000,00
Kamion 3 90.000,00 270.000,00
Drobilica (crusher) 1 30.000,00 30.000,00
Kontejner/gvozdena korpa 10 2.000,00 20.000,00
Dizalica motora 5 500 2.500,00
Dizalica automobila 5 300 1.500,00
Utovarivač 1 15.000,00 15.000,00
kontejnera/kaveza
UKUPNO 2.399.000,00

Tabela 4. Detalji neophodnih investicija za reciklažnu kompaniju koja bi


vršila preuzimanje, demontažu i šrederovanje ELV

Preostalo je još da sagledamo period povrata investicija u kompaniju koja bi


preuzimala, demotirala i šrederovala vozilo.

Metodom perioda otplate (statička metoda) ocenićemo atraktivnost investicije sa


aspekta vremana, odnosno perioda otplate uloženih sredstava i brojem godina koje su
neophodne da se uložena sredstva u investioni projekat otplate iz neto primanja
gotovine koja se očekuje.

Tako se prosečni period otplate može predstaviti sledećim izrazom:

Prosečni period otplate = (Inicijalni kapitalni izdatak)/(prosečni godišnji neto


novčani tok) [5]

Period period otplate (u godinama) = (2399000/543034,4/godišnje) = 4,42 godina.

3.1 PRAVNI OKVIR POSLOVNE AKTIVNOSTI U RECIKLAŽI


MOTORNIH VOZILA
Relevatni zakonski okviri u Republici Srbiji koji se na neki način bave ovom
problematikom kod nas su:

 Zakon o zaštiti životne sredine ("Sl. glasnik RS", br. 66/91; 83/92; 53/93; 67/93;
48/94; 53/95 i 135/04),
 Zakonom o upravljanju otpadom („Službeni glasnik RS”, broj 36/09) uređene
su: vrste i klasifikacija otpada (čl. 7. i 8); planiranje upravljanja otpadom (čl. 9-
16); subjekti upravljanja otpadom (čl. 17-24); odgovornosti i obaveze u
upravljanju otpadom (čl. 25-31); organizovanje upravljanja otpadom (čl. 32-46);
upravljanje posebnim tokovima otpada (čl. 47-58); uslovi i postupak izdavanja
dozvola (čl. 59-70); prekogranično kretanje otpada (čl. 71-73); izveštavanje o
otpadu i baza podataka (čl. 74-76); finansiranje upravljanja otpadom (čl. 77-82);
nadzor (čl. 83-87); kazne (čl. 88-92); i druga pitanja od značaja za upravljanje
otpadom (čl. 93-105).
 Uredbom o određivanju pojedinih vrsta opasnog otpada koje se mogu uvoziti
kao sekundarne sirovine („Službeni glasnik RS”, broj 60/09) određene su
pojedine vrste opasnog otpada koje se mogu uvoziti kao sekundarna sirovina.
Ove vrste su određene prema potrebama i kapacitetima prerađivačke industrije
Republike Srbije. Potrebe prerađivačke industrije prioritetno se odnose na:
baterije i akumulatore; otpade iz termičke metalurgije olova; otpadi od
mehaničkog tretmana otpada; metalni otpad olova i otpad koji se sastoji od
legura olova.
 Uredbom o listama otpada za prekogranično kretanje, sadržini i izgledu
dokumenata koji prate prekogranično kretanje otpada sa uputstvima za njihovo
popunjavanje („Službeni glasnik RS”, broj 60/09) propisano je sledeće: lista
opasnog otpada čiji je uvoz zabranjen; lista opasnog otpada koji se može uvoziti;
lista opasnog otpada čiji je izvoz i tranzit dozvoljen; lista neopasnog otpada čiji
je uvoz, izvoz i tranzit dozvoljen; sadržina, izgled i uputstvo za popunjavanje
Obaveštenja o prekograničnom kretanju otpada; sadržina, izgled i uputstvo za
popunjavanje Dokumenta o prekograničnom kretanju otpada.
 Pravilnikom o sadržini dokumentacije koja se podnosi uz zahtev za izdavanje
dozvole za uvoz, izvoz i tranzit otpada („Službeni glasnik RS”, broj 60/09)
propisana je dokumentacija koja je potrebna prilikom podnošenja zahteva za
izdavanje dozvole za uvoz, izvoz i tranzit opasnog i neopasanog otpada.
 Pravilnikom o obrascu zahteva koji se podnosi uz zahtev za izdavanje dozvole za
skladištenje, tretman i odlaganje otpada („Službeni glasnik RS”, broj 72/09)
propisani su podaci koje operater postrojenja popunjava u zahtevu koji podnosi
nadležnom organu za izdavanje dozvole za skladištenje, tretman i odlaganje
otpada.
 Pravilnik o izgledu i sadržini dozvole („Službeni glasnik RS”, broj 96/09)
propisuje sadržinu i izgled dozvole za skladištenje, tretman i odlaganje otpada.
 Uredba o proizvodima koji posle upotrebe postaju posebni tokovi otpada,
obrascu dnevne evidencije o količini i vrsti proizvedenih i uvezenih proizvoda i
godišnjeg izveštaja, načinu i rokovima dostavljanja godišnjeg izveštaja,
obveznicima plaćanja naknade, kriterijumima za obračun, visinu i način
obračunavanja i plaćanja naknade („Službeni glasnik RS”, broj 54/10) kojom
su propisane naknade za propizvode koji posle upotrebe postaju posebni tokovi
otpada (gume, azbest, baterije i akumulatori, ulja, električni i elektronski
proizvodi).
 Zakonom o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja („Službeni glasnik
RS”, broj 135/04) predviđeno je da za rad postrojenja i obavljanje aktivnosti
operater pribavlja dozvolu nadležnog organa. Dozvolom se odobrava: rad novog
postrojenja i obavljanje njegove aktivnosti; rad i bitne izmene u radu, odnosno
funkcionisanju postojećeg postrojenja.
 Uredbom o utvrđivanju Programa dinamike podnošenja zahteva za izdavanje
integrisane dozvole („Službeni glasnik RS”, broj 135/04) u okviru Programa
dinamike predviđeni su rokovi u okviru koji se podnose zahtevi za izdavanje
integrisane dotvole po vrstama aktivnosti postojećih postrojenja (od novembra
2009. do marta 2014. godine).
 Zakonom o proceni uticaja na životnu sredinu („Službeni glasnik RS” br. 135/04
i 36/09-dr. zakon) i propisima donetim na osnovu ovog zakona predviđeno je
izdavanje: saglasnosti na procenu uticaja na životnu sredinu za projekte za koje
je obavezna izrada procene uticaja; akta organa o potrebi izrade procene uticaja
u postupku u kojem nadležni organ odlučuje o potrebi izrade procene uticaja na
životnu sredinu za projekte za koje nije obavezna izrada procene uticaja na
životnu sredinu.
 Zakon o postupanju sa otpadnim materijama ("Sl. glasnik RS", br. 25/96;26/96 i
101/05),
 Pravilnik o postupanju sa otpacima koji imaju svojstvo opasnih materija ("Sl.
glasnik RS", br. 12/95),
 Pravilnik o kriterijumima za određivanje lokacije i uređenje deponija otpadnih
materija ("Sl. glasnik RS", br. 54/92),
 Pravilnik o uslovima i načinu razvrstavanja, pakovanja i čuvanja sekundarnih
sirovina ("Sl. glasnik RS", br. 55/2001),
 Uredbe o utvrđivanju liste projekata za koje je obavezna procena uticaja i lista
projekata za koje se može zahtevati procena uticaja na životnu sredinu ("Sl.
glasnik RS", br. 114/08)
 Pravilnik o upravljanju otpadnim vozilima (Ministarstvo životne sredine i
prostornog planiranja - 2008.)
 Uputstvo o uslovima koje mora da ispune ovlašćeni operateri za reciklažu
otpadnih vozila (Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja - mart
2009.)
4 ANALIZA TRŽIŠTA ELV
Analiza tržišta iskorišćenih automobila u Srbiji sadrži dva osnovna dela – analizu tržišta
prodaje (outputa) i analizu tržišta nabavke (inputa), pri čemu u svakom delu se razmatra
stanje potražnje i stanje ponude, te njihov odnos, da bi se ocenila tržišna mogućnost
plasmana i nabavke (slika 3).

Slika 3. Šema analize tržišta reciklaže ELV [17]

4.1 ANALIZA TRŽIŠTA PLASMANA SIROVINA DOBIJENIH


RECIKLAŽOM
Analizom tržišta plasmana sirovina dobijenih reciklažom započećemo analizu
ekonomskih potencijala tržišta iskorišćenih automobila u Srbiji. Da bismo to uradili,
neophodno je da analiziramo stanje tržišta sekundarnih materijala u Srbiji, tj. odnos
ponude i potražnje ovog tržišta.

4.1.1 METAL I ALUMINIJUM

Pogledajmo sada podatke date u radu „Biznis sektor – reciklaža i upravljanje otpadom“,
Siniše Mitrovića iz Privredne komore Srbije, 2007. godine:

Veličina tržišta sekundarnih materijala u tonama u Republici Srbiji


2005 Kategorija Sakupljanje Prerađivanje Izvoz Uvoz
Metal 307.971 337.145 143.975 173.149
Aluminijum 20.000 60.000 7.500 47.500
Bakar 22.500 15.000 7.500 -
Plastika 15.000 5.000 10.000 -
Staklo 31.262 12.446 18.816 -
Papir 144.944 105.798 39.593 447
UKUPNO 541.677 535.389 227.384 221.096

Tabela 5. Tržište sekundarnih materijala u tonama u Republici Srbiji


u 2005. godini, Privredna komora Srbije
Veličina tržišta sekundarnih materijala u EUR u Republici Srbiji
2005 Kategorija Sakupljanje Prerađivanje Izvoz Uvoz
Metal 42.825.960 46.882.804 22.017.214 24.077.802
Aluminijum 15.885.100 47.655.300 5.956.913 37.727.113
Bakar 30.282.750 20.188.500 10.094.250 -
Plastika 8.609.010 2.869.670 5.739.340 -
Staklo 375.803 149.616 226.187 -
Papir 10.112.865 7.381.604 2.749.901 43.735.
UKUPNO 108.091.488 125.127.494 46.783.805 61.848.650

Tabela 6. Tržište sekundarnih materijala u evrima u Republici Srbiji


u 2005. godini, Privredna komora Srbije

Slika 3. Tržište aluminijuma i metala u tonama u Republici Srbiji


u 2005. godini, Privredna komora Srbije

Pogledajmo sad kretanje vrednosti uvoza i izvoza, po pretežnoj delatnosti proizvođača


izvezene robe za reciklažu od 2006. do 2008. godine:

Republika Srbija
2003 2004 2005 2006 2007 2008
Vrednost uvoza, u milionima USD 4 7 79 8 22 55
Vrednost izvoza, milionima USD 22 34 60 95 185 214

Tabela 7. Vrednost uvoza i izvoza po pretežnoj delatnosti proizvođača za


reciklažu od 2003. do 2008. godine, Republički zavod za statistiku Srbije
Slika 4. Vrednost uvoza i izvoza po pretežnoj delatnosti proizvođača za reciklažu od
2003. do 2008. godine, Republički zavod za statistiku Srbije

Vidimo da je potražnja za sekundarnim sirovinama u Republici Srbiji dobra. Naime,


kada pogledamo statički pokazatelj ove potražnje po podacima Privredne komore Srbije
(tabela 5), vidimo da su domaće potrebe za preradom sekundarnih metala veće za
29.174 tone, a za sekunarnim aluminijumom čak 30.000 tona, kao i da je tržište
skundarnih materijala u Srbiji zavisno od uvoza tj. da je uvoz veći od izvoza u 2005.
godini, a da je prerađivanje sekundarnih sirovina veće od sakupljanja, što je grafički
predstavljeno na slici broj 3.

Obratimo sada pažnju na vrednost uvoza i izvoza po pretežnoj delatnostni proizvođača


za reciklažu u vremenskom rasponu od 2003. do 2008. godine. Vidimo da je trend
porasta i uvoza i izvoza sekundarnih sirovina, što nam govori o porastu potražnje za
sekundarnim sirovinama u inostranim tržištima. U prilog toj tezi ide i činjnica da je
izvoz metala u 2005. godini ostvaren po ceni većoj od one koja se dobija za sekundarni
metal u Srbiji.

Dakle, uzimajući u obzir da je domaća prerada materijala ostvarenih reciklažom veća od


količina sakupljenih sekundarnih sirovina na domaćem tržištu, kao i da izvoz
sekundarnih sirovina ima dinamičan rast, možemo zaključiti da je potražnja za
plasmanom sekundarnih sirovina veća od ponude sekundarnih sirovina kako na
domaćem tako i na inostranom tržištu dobra.

Iz tabele 6 još nalazimo da su cene sekundarnih sirovina u 2005. godini u Republici


Srbiji bile za metal 139 €/toni, aluminijum 794 €/toni, Bakar 1346 €/toni, Plastika 574
€/toni, Staklo 12 €/toni, Papir 70 €/toni.

Pogledajmo sada trend porasta industrijskih proizvoda ostvarenih reciklažom metalnih


otpadaka i ostataka u tonama u Srbiji (tabela 8 i slika 4), u periodu od 2003. godine do
2008. godine. I ovde se uočava trend rasta, što nam ukazuje na činjenicu da je potražnja
domaće industrije za sekundarnim sirovinama svake godine sve veća.
Reciklaža UKUPNO Republika Srbija
2003 2004 2005 2006 2007 2008
Reciklaža metalnih 68944 113717 160733 205337 269233 212249
otpadaka i ostataka, tona
Reciklaža nemetalnih 42612 45137 37786 36077 43886 51159
otpadaka i ostataka, tona

Tabela 8. Industrijski proizvodi ostvareni reciklažom od 2003. do 2008.


godine,
Republički zavod za statistiku Srbije

300000
Reciklaža metalnih otpadaka i ostataka u tonama

269233

250000

212249
205337
200000

160733
150000

113717
100000

68944

50000

0
2003 2004 2005 2006 2007 2008

Godina reciklaže

Slika 4. Industrijski proizvodi ostvareni reciklažom metalnih otpadataka i ostataka u


tonama od 2003. do 2008. godine, Republički zavod za statistiku Srbije

Bruto domaći proizvod u stalnim cenama 2002. godine za Republiku Srbiju u miliona
RSD od reciklaže od 1999. godine do 2008. godine, takođe je rastao:

BTD 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008
Reciklaža 340.9 432,0 487,7 475,0 419,0 509,5 336,3 432,7 535,1 516,0

Tabela 9. Bruto domaći proizvod od reciklaže od 1999. do 2008. godine,


Republički zavod za statistiku Srbije

Razvojem reciklaže kao industrijske delatnosti u Republici Srbiji i investiranjem i


opremanjem pogona za pripremu otpadaka znatno se proširuje sirovinska baza za
domaću industriju. Neophodno je da sve više metalnih otpadaka dovedemo u stanje da
se mogu koristiti u livnicima a veliki deo metalnih otpadaka se ne mora izvoziti, jer je
moguće da se oni upotrebe u domaćoj metalurškoj preradi.

Pogledajmo sada ko su nosioci potražnje za sekundarnim sirovinama, ferometala i


obojenih metala u Srbiji, kakav je njihov obim i struktura. Naime, pokušajmo proceniti
ponuduod
Odlivci zasivog
plasman
liva, sekundarnih
000 t sirovina na 134,7
domaćem tržištu.
100,00 36 26.73
Gvozdene i limene konstrukcije, t 74.446 100,00 26.467 35,52
Peći, štednjaci, t 29.757 100,00 22.971 77,20
Metalna ambalaža, t 22.127 100,00 6.577 29,73
Mašinogradnja
Mašine za obradu metala i drveta, t 12.981 100,00 979 7,52
Mašine i uređaji za građevinarstvo, t 17.978 100,00 1.784 9,92
Poljoprivredne mašine i oruđa, t 38.146 100,00 6.328 16,59
Proizvodnja saobraćajnih sredstava
Teretni vagoni 356 100,00 4 1,12
Traktori, kom 32.224 100,00 2.310 7,17
Kamioni, kom 8.421 100,00 718 8,53
Autobusi, kom 641 100,00 159 24,80
Putnička vozila, 000 kom 148 100,00 12 8,11
Bicikli, 000 kom 191 100,00 16 8,38
Proizvodnja el. mašina i aparata
Rotacione mašine, MW 1.340 100,00 313 23,36
Učinski transformatori, MVA 1.353 100,00 1.145 84,63
Kablovi i provodnici, 000 t 95,0 100,00 24,30 25,26
Akumulatori, t 13.271 100,00 9.246 69,67
Radioprijemnici, 000 kom 24 100,00 - 0,0
Televizori, 000 kom 141 100,00 6 4,26
Termički aparati, 000 t 23,5 100,00 12,0 51,06
Reciklaža sekundarnih sirovina
Reciklaža metalnih otpadaka i ost., 449,5 100,00 52,1 11,59
000 t
Tabela 10. Proizvodnja važnijih metalskih proizvoda u Centralnoj Srbiji i
Vojvodini u 1990. i 2000. godini [2]

Vidimo da produktivnost metalskog sektora, i pored zamiranja pojedinih vrsta metalskih


proizvoda (Tabela 10) nakon tranzicionog perioda (rata i sankcija), ima kapacitet da
dostigne pojedine predtranzicione maksimume a to će usloviti i povećanu potražnju za
sekundarnim sirovinama u budućnosti. Pored toga, kao rezultat sprovođenja strategija za
energetsku efikasnost u Republici Srbiji, potražnja za sekundarnim sirovinama će
dodatno porasti zbog velikih energetskih ušteda prerade sekundarnih materijala u
odnosu na njihovu primarnu proizvodnju, ali, isto tako i zbog smanjenja emisije gasova
staklene bašte koju ona nosi.

Pogledajmo sada strukturu industrijskh proizvoda od recikliranog otpada u periodu od


2004. do 2008. godine:

Republika Srbija
2004 2005 2006 2007 2008
Industrijski proizvodi od recikliranog metalnog otpada, t
Gvoža i nelegiranog čelika 107180 153346 197625 261115 205954
Legiranog čelika 1249 643 7 - -
Bakra i legure bakra 921 2002 2108 1991 2996
Aluminijuma i legura aluminij. 988 1691 2031 3660 1882
Cinka i legure cinka 55 212 327 544 488
Olova i legura olova 2004 2499 2676 1273 929
Ostalih metala 1320 340 563 650 -
Industrijski proizvodi od recikliranog nemetalnog otpada, t
Papira 44378 36956 35093 42667 50167
Tekstila 141 16 7 1 -
Gume 55 57 89 609 93
Plastičnih masa 317 388 655 249 413
Ulja i maziva 19 - - - -
Drveta 227 372 233 360 403

Tabela 11. Industrijski proizvodi od recikliranog otpada od 2004. do 2008.


godine, Republički zavod za statistiku Srbije

Istorijski posmatrano, početkom osamdesetih u Republici Srbiji su već stvoreni uslovi


da reciklaža sekundarnih metalnih sirovina postane pravi saradnik topionicama i
livnicima kako industrije čelika, tako i industrije obojenih metala.

U Srbiji kao najvećem proizvođaču i prerađivaču obojenih metala u regionu Zapadnog


Balkana (sem aluminijuma, jer ne postoji primarna proizvodnja aluminijuma, mada je
prerada velika), sa industrijskom reciklažom se počelo ranih sedamdesetih godina u
okviru „Tehnogasa“, u kojem se formira preduzeće „INOS“ specijalizovano za
sakupljanje, pripremu i preradu sekundarnih sirovina, koje je ujedno i najzaslužnije za
razvoj ove delatnosti na teritoriji Srbije. Ovi pozitivni trendovi u razvoju reciklaže iz
sedamdesetih i osamdesetih godina, međutim, nisu nastavljeni u narednim godinama.
Tada nastaje dugogodišnja privredna kriza raspadom SFRJ, što je dovelo do stvaranja
velikih problema u industriji reciklaže. Sirovinska baza je smanjena, jer su aktivnosti
privrednih činilaca svedena na minimum ili, pak, potpuno prekinute. Zbog prevelikih
troškova transporta i prerade, nerešivih problema finansijske prirode, otežanog
plasmana i naplate potraživanja, doveden je u pitanje opstanak mnogih preduzeća za
sakupljanje i pripremu metalnih otpadaka [13].

Pogledajmo ovde domaće kapacitete ostalih materijala dobijenih reciklažom ELV, pre
svega kapacitete prerade obojenih metala.

Preduzeće Kapacitet
RTB Bor, Stara livnica – Ponzen 700-1000 kg/h
3600 t/godišnje, BAKAR
Pomoravka, Jagodina 4000 t/godišnje, BAKAR
RTB Zajača, Loznica 4000-6000 t/godišnje, OLOVO
Tehnos, Čačak 6000 t/godišnje, ALUMINIJUM
Pogon za proizvodnju Al-legura „Petar 3500 t/godišnje, ALUMINIJUM
Drapšin“, Mladenovac

Tabela 12. Pregled preduzeća i njihovog kapaciteta prerade obojenih metala u


Srbiji [13]

4.1.2 BAKAR

Pored INOS-a u RTB „Bor“ u okviru topioni izgrađeni su kapaciteti za pripremu i


preradu starog bakra uglavnom po licenci firme „PONZEN“ – Austrija. Tzv. stara
livnica projektovana je za kapacitet od 60.000 tona godišnje bakra.

U valjaonici bakra u Sevojnu izgrađeni su neki kapaciteti za pripremu starog bakra, i to


sušnica za bakarni špon i sortiranje starog bakra za preradu u livnici. Sama livnica
prerađuje dosta starog bakra. Međutim, navedeni kapaciteti u Boru i Sevojnu su u vrlo
lošem stanju, tako da stara livnica u Boru i sušara u Sevojnu praktično ne rade. [13]

Pored pomenutih centara za stari bakar postoji preduzeće „Pomoravka“ u Jagodini, gde
se prerađuju kablovi sa izolacijom od gume i termoplastičnih masa.

4.1.3 OLOVO

Staro olovo, pre svega stari akumulatori i otpadna pasta iz proizvodnje akumulatora
pretapa se u olovo u topionici animona u RTB „Zajača“, Loznica.

4.1.4 ALUMINIJUM

Za stari aluminijum imamo preduzeće „Tehnos“ iz Čačka i livnicu „Petar Drapšin“ u


Mladenovcu.

4.1.5 OSTALI MATERIJALI

Pored pomenutih preduzeća koja potražuju metalne sekunadarne sirovine neophodno je


i navesti preduzeća koja se bave preradom nemetalnih skundarnih materijala. Pre svega
treba spomenuti preduzeće „Interprodukt“ iz Nove Varoši koje reciklira tvrdu plastiku i
koristi je za proizvodnju autobuskih sedišta i gajbi za voće. Zatim, licenciranog
sakupljača i registrovanog reciklera gume, „Auto Mirko“ iz Prokuplja. Kompanije koja
je ugovoreni dobavljač za „Ecorec“ (Holcim), koji pokriva južnu Srbiju. Pored toga,
postoje i tri licencirana reciklera elektronike u Srbiji: „Božić i sinovi“ u Pančevu, „Eko
Metal“ u Vrdniku i „CE Trade“ u Beogradu. [12]

4.2 ANALIZA TRŽIŠTA PRIKUPLJANJA ELV


Reciklaža iskorišćenih motornih vozila, u svetu, efikasan je proces u kom se reciklira
više od 75% od automobila, uz stopa sakupljenih iskorišenih automobila od 95%.

U SAD reciklaža automobila je velik je biznis. Trenutno, oko 11 miliona automobila se


reciklira svake godine, što predstavlja 5 milijardi dolara prihoda. Industrija u reciklaži
automobila u SAD zapošljava više od 40.000 ljudi u više od 7.000 preduzeća širom
SAD.

U EU, broj recikliranih automobila godišnje dostiže 9 miliona, što odgovara 2,2 miliona
tona otpada. Kao i u SAD, profit se pretežno ostvaruje prodajom polovnih delova i
metala. U Holandiji, izdvajanje pojedinih delova (branika, štop svetala, ABS sistem,
sigurnosni pojasevi i pena iz sedišta) ostvaruje se uz nadoknadu od 45 evra takse koju
plaća vlasnik vozila prilikom prve registracije. Iako pojedine države EU imaju striktna
pravila za reciklažu iskorišćenih automobila, i dalje se u njima reciklažom bave i
preduzeća koja nemaju dozvolu za rasklapanje. Na primer, procenjuje se, da u
Francuskoj od 2.000 demontažera automobila samo njih 900 ima dozvolu za bavljenje
ovim poslom. Takođe, interesatno za EU jeste činjenica da pojedini proizvođači
automobila imaju ugovore sa postrojenjima za rasklapanje u pojedinim zemljama kako
bi osigurali da njihova vozila budu tretirana na po životnu sredinu zadovoljavajući
način.

Oporavak obojenih metala i dalje nije visok, ali nastavlja da se povećava kako
sakupljači i prerađivači otpada iskorišćenih motornih vozila nastavljaju da uvećaju
dohotke od obrade iskorišćenih automobila. Obojeni metali uključuju aluminijum,
nerđajući čelik, bakar, mesing i cink. Preduzeća sa šrederima upotrebljavaju vrtložne i
taložne separatore u cilju oporavka aluminijumskih i cinkovih legura. U Srbiji post-
šreder tehnologije tek treba da nađu svoja tehničko-tehnološka rešenja.

Ostali otpad koji uključuje sedišta automobila, selektovanu plastiku (polypropylene,


polyethylene, TPO, ABS, PVC, PC, najlon), tekstil, staklo, elektorniku, akumulatore i
elastomera u razvijenim zemljama pokušava da se u što većoj meri oporavi, inače
završava na deponijama.

U ovom poglavlju analiziraćemo nabavno tržište reciklaže ELV, drugim rečima


analiziraćemo osnovne inpute reciklaže ELV, poput godišnjeg broja ELV u Srbiji i
strukture i količina nastalih sekundarnih sirovina.

U procesu analize nabavki, slično analizi tržišta prodaje, razmatra se potražnja i ponuda
„nabavki“ (u našem slučaju ELV) kao i njihov međusoban odnos. Postupci su identični,
razlika je samo u uglu posmatranja. U do sada urađenoj analizi prodajnog tržišta
sekundarnih sirovina nastalih reciklažom ELV fokus je bio na strani ponude i tada je
definisana pozicija plasmana, a u analizi nabavnog tržišta ugao posmatranja je na strani
potražnje, tj. zahteva za određenjem „nabavki“ reciklaže ELV u Srbiji.
Za početak pogledajmo podatke registovanih drumskih motornih i priključnih vozila
Republičkog zavoda za statistiku Republike Srbije od 1985. godine do 2009. godine:
Republika Srbija

Spec. putnička vozila

Teretna vozila

Spec. teretna vozila

Radna vozila

Priključna vozila
Motocikli

Putnički automob.

Autobusi

Traktori
2009 34500 1637002 13475 8853 148255 23552 1434 7356 28596
2008 31794 1486174 13573 8553 139243 24166 1587 7344 27665
2007 24897 1476642 14574 8887 129877 25802 1582 7263 26389
2006 20380 1511837 15109 9312 126045 27498 1864 128017 103859
2005 16042 1481498 15920 9696 116440 28222 1813 126816 101465
2004 14824 1455060 16525 9209 110075 28179 1635 125873 99767
2003 13287 1388109 16107 9144 101433 24713 1483 121377 96509
...
1990* 43184 1342846 1974 12389 88011 25381 1441 317554 165585
1989* 42054 1249387 1843 11933 83901 24711 1481 305853 160689
1988* 40569 1166760 1690 11575 79618 23439 1457 289065 153772
1987* 40136 1123233 1559 11868 76752 22399 1471 272739 146301
1986* 40311 1075065 1378 11582 72391 21029 1341 252246 136382
1985* 40540 1029292 843 9273 67517 18817 1237 226264 113870
* Podaci od 1985. do 1990. godine su sa podacima za Kosovu i Metohiju

Tabela 13. Registrovana drumska motorna i priključna vozila,


Republički zavod za statistiku Srbije
1650000

1600000
Broj registrovanih automobila

1550000

1500000

1450000

1400000

1350000
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

Godina registracije
Slika 5. Broj registrovanih automobila u Republici Srbiji po godini registracije,
Republički zavod za statistiku Srbije

Pogledajmo sad i broj prvi put registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u
Republici Srbiji za 2008. godinu, on će nam pomoći u proceni ukupnog godišnjeg broja
ELV u Srbji.
Republika Srbija

Spec. putnička vozila

Teretna vozila

Spec. teretna vozila

Radna vozila

Priključna vozila
Motocikli

Putnički automobili

Autobusi

Traktori
2008 8140 87284 199 480 13903 718 127 1387 2924

Tabela 14. Broj prvi put registrovanih drumska motorna i priključna vozila,
Republički zavod za statistiku Srbije

Ukupan godišnji broj iskorišćenih motornih vozila (ELV) teoretski možemo izračunati
iz podataka Republičkog zavoda za statistiku Srbije. Procenjen godišnji broj
iskorišćenih motornih vozila možemo izračunati pomoću sledeće formule:

Ukupan broj ELV u 2008 = Stanje vozila na kraju 2007 + broj prvi put
registrovanih vozila u 2008. – stanje vozila na kraju 2008. – broj izvezenih
vozila u 2008. godini

Ukoliko sada u jednačinu gore unosemo podatke Republičkog zavoda za statistiku, i


ukoliko zanemarimo broj izvezenih vozila u 2008, dobijamo sledeći broj iskorišćenih
motornih vozila u 2008. godini:

1 476642 + 87 284 – 1 486174 = 77 752 vozila u 2008. godini

Vidimo da je to 5,23 odsto od ukupnog broja putničkih automobila u 2008. godini.


Ukoliko se pak oslonimo na domaće procene da od godišnjeg broja registrovanih vozila
8 do 10 odsto [31] završi kao motorno vozilo na kraju radnog veka, procenjena vrednost
iskorišćenih motornih vozila u tom slučaju iznosiće od 118.893 do 148.617 putničkih
automobila u 2008. godini. Ovde treba napomenuti da su procene Nacionalne strategije
za upravljanje otpadom Republike Slovenije iz 1996. godine nisu bile tačne da je
godišnje u Sloveniji 50.000 ELV što je otprilike 10% registrovanih automobila u
Sloveniji. I da se pokazalo da je prava procena zapravo 30.000 vozila, što je u slučaju
Slovenije 6% od ukupnog broja registrovanih vozila.

Dalje u radu, kako bi smo vršili proračun i analizu tržišta iskorišćenih automobila u
Republici Srbiji aproksimiraćemo broj iskorišćenih automobila na 100.000 godišnje.

Uzimajući ovu procenu broja iskorišćenih automobila u Republici Srbiji kao i


procentualno učešće pojedinih materijala po vozilu dobijamo da 68.000 tona
ferometala, 6.000 tona obojenih metala, 8.000 tona plastike i kompozita, 1.400 tona
fluida, 5.000 tona guma, 3.500 tona stakla, 1.000 tona tekstila, 1.000 tona
akumulatora, kao i 6.100 tona drugog otpada nastane godišnje od iskorišćenih
automobila.

Prema rečima šefice odseka za berzu sirovina u Agenciji za reciklažu, Stane Bijelović u
Republici Srbiji se u toku godine obradi samo 14 odsto nepotrebnih materija, jer su
kapaciteti za ovu privrednu granu i dalje nedovoljno razvijeni [6], a to je približno i
slučaj sa reciklažom iskorišćenih motornih vozila.

Pogledajmo sada količine materijala koji se s obzirom na domaću reciklažu od 14 odsto


godišnje gubi sve dok tehnološki tretman ELV u Srbiji ne dostigne svetski nivo od 75
odsto reciklaže ELV. Na nivou od 14 odsto reciklaže ELV u Srbiji godišnje nastane
9.520 tona ferometala i 840 tona obojenih metala, a kada bi ta reciklaža bila na nivou
od 75 odsto tada bi od reciklaže ELV godišnje dobijali 51.000 tona ferometala i
4.500 tona obojenih metala. Dakle, sve dok se sistem reciklaže ELV ne dovede na
svetski nivo u Republici Srbiji se godišnje gubi 41.480 tona ferometala i 3.660 tona
obojenih metala.

Materijal Na nivou od sadašnjih Na nivou od 75% Gubitak recikliranih


14 % reciklaže ELV u reciklaže ELV u materijala do postizanja
Srbiji godišnje Srbiji godišnje bi svetskog nivoa reciklaže
nastane, u tonama nastajalo, u tonama od 75%, u tonama
Ferometal 9520 51000 41480
Obojeni metali 840 4500 3660

Tabela 15. Procena godišnjih gubitka sekundarnih materijala u Srbiji

Zapravo, sagledavanjem aktuelne opšte situacije u oblasti reciklaže iskorišćenih


motornih vozila u Republici Srbiji, kao i uvidom u zakonsku regulativu, može se
konstatovati da se iskorišćenim automobilima uglavnom ne postupa na način kojim se
obezbeđuje zaštita životne sredine, da sistem za reciklažu iskorišćenih motornih vozila
još nije uspostavljen, odnosno da ne postoji globalno organizovano upravljanje ovom
vrstom otpada, zatim, da se pripremom materijala za reciklažu radi u manjem broju
preduzeća, i to uglavnom metala. Reparacija delova (uglavnom spone, papičice kočnica,
stabilizirajućih poluga – dakle svih delova od posebnog značaja za bezbednost) vrši se
bez ikakve kontrole kvaliteta i najčešće sa neadekvatnim materijalima i tehnologijama.

Tradicija u Republici Srbiji postoji u glavnom kod reciklaže čelika, i to prvenstveno


otpada nastalog u procesu proizvodnje delova, a auto-otpadi – gde kupci uz
odgovarajuće plaćanje najčešće sami skidaju sa vozila ono šo im je potrebno – kada
ostane samo školjka od automobila obično nezakonito pale školjke, kako bi sagoreli
boju, druge antikorozivne i antivibracione materije. [22]

Reciklaža u Republici Srbiji sve do završetka uređenja svih sanitarnih deponija,


postrojenja za preradu otpada, postrojenja za inseneraciju otpada i uređenja pretovarnih
stanica u fazi je u kojoj su Nemačka, Austrija i Švajcarska bile krajem sedamdesetih.
Na grafikonu koji sledi prikazane su razvojne faze upravljanja otpadom u zemljama
nemačkog govornog područja kao i u Republici Srbiji.
Slika 6. Razvojne etape i promena paradigmi u privredi upravljanja otpadom u
Švajcarskoj, Nemačkoj, Austriji i Srbiji [14]

U Srbiji se se ipak nivo reciklaže ELV pomera sa mrtve tačke, i to najviše zahvaljući
programu "Staro za novo" pokrenutom 15. aprila 2009. godine, nakon čijeg sprovođenja
reciklirano 15.000 starih vozila tokom 2009. i 2010. godine. Građani Srbije tim
programom dobili su mogućnost da svoje stare automobile recikliraju i dobiju popust od
1.000 evra za kupovinu novog kragujevačkog "punta". Popust od 1.000 evra se mogao
ostvariti samo reciklažom kompletnog automobila u voznom stanju starijeg od 10
godina.

Što se tiče ponude tržišta nabavke ELV, tj. ponude za godišnje nastalim ELV u
Republici. U Srbiji je do sada registrovano deset firmi koje se bave preuzimanjem
otpisanih automobila i njihovom reciklažom. Između ostalog i „Centar za reciklažu“ u
Beogradu koji poseduje postrojenje tzv „šreder“, koji može da usitni sve komponente
vozila i posebno šasije s ciljem razdvajanja raznih vrsta materijala. Pre svega gvožđa i
čelika, ali pre toga treba da se otklone pomenute toksične materije koje zagađuju
životnu sredinu. U tabeli dole data je lista svih ovlašćenih deset operatera za reciklažu
otpadnih vozila.

1. CENTAR ZA RECIKLAŽU AD, deo grupe SCHOLZ AG Nemačka, Beograd, Železnik,


Tome Buše 14, matični broj: 17194798, Profitni Centar Novi Sad
2. METALOPROMET ZA RECIKLAŽU OTPADA I PRERADU METALA AD KULA,
Vrbaski put bb, matični broj: 08071705
3. DOO ENERGROM, Bela Crkva, Karađorđeva 55, matični broj: 20104457
4. CENTAR ZA RECIKLAŽU AD, deo grupe SCHOLZ AG Nemačka, Beograd, Železnik,
Tome Buše 14, matični broj: 17194798
5. INOS- SINMA, AD, Sevojno, Dragačevska bb, matični broj 07157703
6. INOS NAPREDAK AD Šabac, Sinđelićeva 1 , matični broj 07249454
7. MAKSI CO DOO, Aleksinac, ul. Momčila Popovića br. 12, ( otkupno- sabirni centar
sekundarnih sirovina, Donji Adrovac- Aleksinac), matični broj: 17530909
8. ESOTEQ d.o.o. BEOGRAD, MAGLAJSKA 32/8, matični broj: 17328093, skladište ul.
Dobanovački put, Beograd,
9. DOO za sakupljanje, primarnu preradu i promet industrijskih otpada, sekundarnih
sirovina ZASTAVA REOMAT, Kragujevac, Trg Topolivaca 4, matični broj: 17111256
10. BRAĆA ILIĆ d.o.o. za reciklažu metalnih i nemetalnih otpadaka i ostataka,
Svetozara Miletića bb, Bačka Palanka, matični broj: 08656946

Tabela 16. Lista ovlaštenih operatera za reciklažu otpadnih vozila


u Republici Srbiji
5 ANALIZA POSTOJEĆEG SISTEMA
RECIKLAŽE ELV U REPUBLICI SRBIJI
U odsustvu ekonomske stabilnosti reciklažne infrastrukture, broj ELV će se nastaviti
akumulirati preteći negativnim uticajem na životnu sredinu, ali će opteretiti i
proizvođače metala i nemetala nemogućnošću ostvarivanja jeftinije proizvodnje iz
sekundarnih sirovina.

Kada pogledamo broj firmi koje se bave preuzimanje otpisanih automobila i njihovom
reciklažom, uviđamo da od deset registrovanih za ovaj posao, jedino Centar za reciklažu
iz Beograda i Inos Napredak iz Šapca potpuno zadovoljavaju uslove date Uputstvom o
uslovima koje mora da ispune ovlašćeni operateri za reciklažu otpadnih vozila, s
obzirom da jedino ove dve firme poseduju opremu za presovanje ili usitnjavanje vozila.
Ostale registrovane firme zbog potrebe sprovođenja programa zamene staro za novo,
dobile su dozvole iako njihova postrojenja ne zadovoljavaju date uslove u Uputstvu.
Čak, po tvrdnjama iznesenim u medijima, pojedine firme su mimo svoje volje dobile
registraciju za reciklažu otpadnih vozila.

Pogledajmo sada prostornu raspoređenost do sada ovlašćenih operatera za reciklažu


otpadnih vozila u Republici Srbiji

Slika 7. Prostorna raspoređenost do sada ovlašećnih operatera za reciklažu otpadnih


vozila u Republici Srbiji
Uzimajući u obzir da svega dva ovlašćena operatera zadovoljavaju uslove date
Uputstvom i njihovu prostornu raspoređenost, zatim, i rezultat analize troškova
reciklaže, date u ovom radu, za operatere kapacitete tretmana od 10.000 vozila godišnje,
kao i procenjenog broja godišnje nastalih otpadnih vozila od 100.000 godišnje u Srbiji –
jasno je da je do dostizanja modela integralnog i održive reciklaže ELV u Srbiji
potreban veći broj opremljenih operatere, a za to su potrebne dodatne investicije.

Međutim, stupanjem na snagu Zakona o upravljanju otpadom 2009. godine, prestala je


zvanično da radi Agencija za reciklažu. A daljim razvojem reciklažne industrije - po
rečima Aleksandra Vesića iz Ministarstva prostornog planiranja i zaštite životne sredine
- upravljaće se novim zakonskim rešenjem preko produžene odgovornosti proizvođača i
uvoznika koji stavljaju proizvode i ambalažu na tržište i plaćaju naknadu u Fond za
zaštitu životne sredine, odakle se sredstva namenski koriste za razvoj reciklaže. Postoji
bojazan da zbog velikog obima posla sama briga o ELV u Srbiji – i pored pozitivnih
ekonomskih potencijala reciklaže ELV u razvijenim svetskim državama – neće biti
dovoljna da se uspostavi održiv sistem reciklaže ELV.

Budući operateri treba da budu raspoređeni na teritoriji cele Srbije tako da građani svoje
stare automobile mogu da predaju u najbližem centru za reciklažu u kojima će biti
izdavane i potvrde na osnovu kojih mogu biti ostvarene određene pogodnosti prilikom
kupovine novog automobila. Na taj način, u akciju će biti uključeni i svi oni koji se bave
reciklažom akumulatora, preradom otpadnih ulja, antifriza, stakla, plastike i svega
onoga što čini jedan automobil, a za to je neophodno da se ukupno investira 19.192.000
evra tj. u osam operatera po 2.399.000 evra.

Ovako velike investicije u ovo doba krize teško je ostvariti pa umesto dosadašnje push
strategije u kojoj se programom ohrabruju operateri reciklaže otpadnih vozila treba
računati na uticaj potražnje, tj. na pull stategiju u kojom bi se, pored samog podsticaja
reciklaže, subvencionisala upotreba sekundarnih sirovina u proizvodnji metala i
nemetala, tada bi se podstakla potražnja domaćih livnica za sekundarnim sirovinama
koja bi mogla uticati na dodatne investicije u reciklažu.

Pogledajmo sada tabelu 17 koja donosi popis demontažnica i šredera, kao i vrednosti
ELV u svetu i uporedimo je sa uslovima postavljenim u našem skoro donetom Uputsvu
za reciklažu otpadnih vozila.

Kont. Država Broj Godišnji Broj Broj Vrednost Vrednost


automobila broj ELV demontaž- šrede- ELV za ELV za
u upotrebi nica ra demonta- šrederova-
(1994) žu (u nje (u
evrima) evrima)
Afrika Egipat 1.548.000 - - 0 - -
Južnoafrič. 5.600.000 - - 2 - -
Republika
Azija Kina 9.450.000 - - 1 - -
Indija 6.175.000 - - 0 - -
Japan 65.011.472 Od 4.5 do 5000 145- 15-44 73-95
5.2 175
miliona
Juž. Koreja 7.404.347 - - 2 - -
Tajvan 4.658.772 - 100-200 0 - -
Austr. Australija 10.517.796 - - 10 - 37-44
Evropa Austrija 4.672.684 - 200 6 - -
Francuska 30.040.000 2.000.000 2000-3000 40 0-437 37-51
Nemačka 42.877.911 2.400.000 3000-5000 44 51-240 37-51
Italija 32.577.500 1.500.000 2500-8000 16-24 22-73 37
Holandija 6.571.141 450.000 800-1750 12 - -
Španija 16.686.632 - >1000 14 232 -
Švedska 3.912.033 170.000 200-700 6 51-728 15
V. Britanija 27.436.878 2.000.000 3000-4000 56-67 33 44
S. Am. Kanada 17.439.600 1.300.000 <12.000 20-22 - 109
Meksiko 12.300.000 - <12.000 4 - -
SAD 195.469.000 9.5-10 mil <12.000 211 29-5085 50-130
J.Am. Argentina 5.666.331 - - 1 - -
Brazil 15.340.000 - - 3 - -

Tabela 17. Popis demontažnica i šredera kao i vrednosti ELV širom sveta
1997. godine [30]

Prvo što se uočava jeste činjenica da je u gotovo svim državama sveta tehnološki
tretman demontaže odvojen od procesa šrederovanja što definisano u našem Uputstvu
nije slučaj. Jasno je, takođe, i da je broj šrederskih postrojenja veći u visokorazvijenim
društvima u kojima su investicije u tehnološke procese reciklaže veće.

Pravilnikom o upravljanju otpadnim vozilima (Ministarstvo životne sredine i prostornog


planiranja, 2008.) u Republici Srbiji definisani su sakupljači i postrojenja za tretman
otpadnih vozila, međutim, sakupljačima nije dozvoljena demontaža motornih vozila, pa
samim tim niti upotreba i prodaja polovnih delova. Iz dela rada Procene troškova
životnog ciklusa ELV vidimo da preuzimanje tj. sakupljanje ostvaruje negativan profit
od -27 evra, pa i veći, s obzirom da je neophodno vozila u voznom stanju dopremiti do
postrojenja za tretman otpadnih vozila. Postojeći sakupljači kojih ima u skoro svakoj
opštini u Srbiji, uz obavezno poštovanje zakonskih odredbi i standarda utvrđenim
Pravilnikom, neće biti u stanju da ostvare neophodan pozitivan profit svog poslovanja
tako da će neadekvatno odlaganje materijala od kojih su vozila sačinjena, posebno
fluida - otpadnih ulja, akumulatorskih kiselina, antifriza, hidrauličnih ulja, u velikoj
meri i dalje uticati na zagađenje zemljišta, vode i vazduha sve dok se planirani sistem
reciklaže ne ostvari. Međutim, za to je, kao što smo već istakli, neophodno više od 19
miliona evra investicija uz tad još uvek otvoren problem neprofitabilnosti samog
sakupljanja otpadnih vozila.

Pogledajmo sada troškove investicija poslovne aktivnosti procesa demotaže u


demontažnicama procenjene na veličinu opštine Apatin (približno prosečne veličine
opštine u Srbiji) u kojoj je procenjeno godišnje 514 otpadnih vozila.

Procenjeni troškovi
Oprema za presovanje (polovni E-Z 68.500,00 evra
Crusher – Car Crusher), 1990 Model b
portable, John Deere 4 cylinder diesel
engine flattens entire auto in one process u
veoma dobrom stanju
Kompaktni sistem za očišćenje, The 6.400 evra
Vehicle De-pollution Unit (VDU)
4 Tanka od po 1000 litara 2.000 evra
Viljuškar (Komastsu Reconditioned 7.000 evra
Forklift — Model# FG15-14)
Skladište za opasan otpad (30) 10.500 evra
Lift makaze (surface mounter scissor lift) 1.300 evra
Betoniranje i opremenje dvorišta (300 m2) 30.000 evra
Opremanje prijemne kancelarije sa 14.000 evra
skladištem za rezervne delove (40 m2)
Opremanje prostora za očišćenje (120 m2) 42.000 evra
UKUPNO: 181.700 evra

Tabela 18. Troškovi investicije opštinske demontažnice u kojoj je procenjeno


514 otpadnih automobila godišnje [19]

Pogledajmo sada godišnje troškove i prihode demontažne procenjene za opštinu Apatin.

Godišnji troškovi demontaže u evrima


Plate zaposlenih (4 zaposlena x 60.000 28.800,00 evra
dinara), dva radnik na očiščenju i
viljušaru, radnik na presi, i inženjer
upravljanjem tehničkim sistemom)
Troškovi struje 2.400,00 evra
Troškovi vode 1.560,00 evra
Troškovi materijala i alata (maziva, 8.400,00 evra
goriva)
Amortizacija 4.200 evra
Održavanje 840 evra
UKUPNO 46.200 evra

Tabela 19. Aproksimacija ukupnih godišnjih troškova reciklaže motornih


vozila na teritoriji opštine Apatin [19]

  Masa po vozilu Reciklabilnost    


  % Tona % Tona Prodajna cena Prihodi u €
€/toni
Metali 68 0,68 90 0,612 150 91,8
Obojeni metali 6 0,06 90 0,054 1100 59,4
Plastika 8 0,08 100 0,08 63 5,04
Gorivo 0,2 0,002 100 0,002 1000 2
Motorno ulje 0,4 0,004 90 0,002 500 1
UKUPNO           159,24

Tabela 20. Procenjeni ukupni prihod od dobijenih sirovina po vozilu na


teritoriji opštine Apatin [19]

Ukupan godišnji profit demontažnice na teritoriji opštine Apatin dobijamo kada od


ukupnog godišnjeg prihoda oduzmemo ukupne godišnje troškove:

Gp = Up – Ut = (159,24 x 514) – 46.200 evra = 81.849,36 evra - 46.200 evra =


35.649,36 evra
Prosečni period otplate investicije demontažnice sa presovanjem bez šrederovanja u
opštini veličine opštine Apatin iznosi (181.700 evra/35.649,36 evra) malo više od pet
godina.

U Republici Srbiji ima ukupno 145 lokalnih samouprava koje uključuju opštine i
gradove. Kada bi se u svakoj opštini investiralo po 181.700 evra za demontažnicu tada
bi neophodne ukupne investicije iznosile približno 26 miliona evra, a kada bi od
potrebnih investicija za optšinsku demontažu odbili one operatere koji bi radili
šrederovanje vozila, a procenili smo da ih je potrebno približno deset, ukupne investicije
u demontažnice bile bi i manje.

S obzirom da su potrebne investicije u demontažnice mnogo manjeg obima, kao i da u


prihodima opštinskih demontažnice zbog jednostavnosti računa, nisu ubrojani prihodi
od prodaje polovnih delova, što im period otplate od pet godina znatno umanjuje,
zaključujemo da je za uspostavljenje integralnog i održivog modela reciklaže otpadnih
automobila u Srbiji neophodno otpočeti od programske podrške razvoja opštinskih
demontažnica.
6 ZAKLJUČAK
Sagledavanjem aktuelne opšte situacije u oblasti reciklaže iskorišćenih motornih vozila
u Republici Srbiji možemo konstatovati da se iskorišćenim automobilima uglavnom ne
postupa na način kojim se obezbeđuje zaštita životne sredine. Godišnje, sve dok se
sistem reciklaže ELV ne dovede na svetski nivo u Republici Srbiji se gubi 41.480 tona
ferometala i 3.660 tona obojenih metala, a velik broj opasnih materija ne tretira se na
zadovaljavajući način i ugrožava životnu sredinu. Ta količina izgubljenih metala
istovremeno znači gubitak približno 4 miliona evra prihoda i gubitak 4.148 GJ za
proizvodnju ferometala i približno 3.189 GJ za proizvodnju obojenih metala, s obzirom
na razliku energetskih potreba za primarnu i sekundarnu proizvodnju.

Pokazali smo da na domaćem tržištu reciklaže ELV potražnja za sekundarnim


sirovinama dovoljno je velika i za sekundarne sirovine koje bi nastale kada bi se nivo
reciklaže sa 14 % povećao na evropski nivo od 75%, kao i da su sistemu reciklažu ELV
neophodne investicije od 24 miliona evra u optimalnih deset postrojenja sa šrederom
kapaciteta tretmana 10.000 ELV/godišnje onako kako je regulisano Uputstvom o
uslovima koje mora da ispune ovlašćeni operateri za reciklažu otpadnih vozila
Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja iz marta 2009.

Takođe, analizom finansijskog poslovanja sakupljanja, demotaže i procesa šrederovanja


u delu rada Procene troškova životnog ciklusa ELV uvideli smo da je prihod po svakom
delu -26,88 evra, 30,36 evra i 50,82 evra respektivno. Dok je indikator cena, tj. ukupan
prihod preuzimanja, demotaže i procesa šrederovanja po pojedinačnom ELV 54,30 evra.

U radu smo sagledali i scenario investiranja i podizanja standarda u postojećim


postrojenjima kojih ima u gotovo svakoj opštini, a koji se još uvek bave reciklažom
ELV onako kako zakonski nije propisano i na način da se ugrožava životna sredina i
došli smo do zaključka da je u takva postrojenja potrebno investirati približno 182.000
evra u svako, a sa povratom investicija u roku od nešto više od pet godina. Svako takvo
postrojenja bi godišnje tretiralo oko 1.000 ELV i, s obzirom, na procenjen broj od
100.000 ELV godišnje u Srbiji, njihov optimalan broj bi bio oko 100. U ovaj scenario
neophodno je ukupno uložiti 18.200.000 evra. Znači znatno manje od prvog scenarija
opisanog za deset velikih potpuno opremljenih postrojenja. Tim drugim scenarijom
operateri bi bili znatno bliži krajnim vlasnicima automobila, što bi smanjilo i troškove
negativnog profita procesa sakupljanja. Pored toga, povećala bi se i količina
oporavljenih i ponovne upotrebe delova, s obzirom da bi povećanje profita takvih malih
operatera bio usmeren na prodaju polovnih delova, a odlaganje materijala od kojih su
vozila sačinjena, posebno fluida - otpadnih ulja, akumulatorskih kiselina, antifriza,
hidrauličnih ulja, tretiralo bi se na način koji ne bi dalje uticao na zagađenje zemljišta,
vode i vazduha.
7 LITERATURA

1. A Study to Examine the Costs and Benefits of the ELV Directive – Final Report
GHK in association with BIO
2. Adžić, Sofija. Stanje i perspektive razvoja metalskog sektora Srbije. Swiss Agency
for Development and Cooperation, Beograd, 2008.
3. Avramović, Nenad. Reciklaža vozila, diplomski-master rad. Fakultet tehničkih
nauka, Novi Sad, 2009.
4. Betterton, E.A., and D. Craig. 1999. Kinetics and mechanism of the reaction of
azide with ozone in aqueosu solution. Jounral of the Air&Waste Management
Association 49, 1347-1354, November 1999.
5. Branović, prof. dr Želimir. Poslovna matematika. Univerzitet u Novom Sadu,
Tehnički fakultet “Mihajlo Pupin” Zrenjanin.
6. Cvetković, J. Reciklaža i dalje nerazvijena. Politika, Beograd 2009.
7. Depolluting End-of-Life Vehicles: Guidance for Authorised Tretment Facilities,
Defra, DTI, 2003
8. Directive 2000/53/ec of the European Parliament and of the Council of 18
September 2000 on end-of life vehicles, Official Journal of the European
Communities
9. Đorđević, M. Sistem za reciklažu iskorišćenih putničkih automobila, doktorska
disertacija, Kragujevac, 2005.
10. Đukić, Đuro. Reciklaža automobila. Politika, 23. novembar 2009.
11. Economic study on the management of End-of-Life vehicles, Agence de
l’Envrionnment et de la Maitrise de l’Energie, Francuska, 2007.
12. Hempfl, Krejg. Komercijalizacija sekundarnih sirovina i reciklaže otpada u
Srbiji 2009-2010. USAID, februar 2010.
13. Ilić, Ilija. Reciklaža i reciklaža sekundarnih sirovina obojenih metala. Bor, 2002.
14. Jovanović, Zoran; Haase, Harwig; Ziems, Dietrich. Razvojne faze upravljanja
otpadom u zemljama nemačkog govornog područja i izazovi za Srbiju na putu u
EU. Ekolat`08, Sokobanja 2008.
15. Kozić, Ana; Sudarević, Dragana. Pristup recikliranju motornih vozila.
Asocijacija za kvalitet i standardizaciju Srbije. Festival kvaliteta 2005, 32.
Nacionalna konferencija o kvalitetu, Kragujevac, 19-21. maj 2005.
16. Krstić, Dejan; Marjanović, Zoran; Brzaković, Radomir. Upravljanje emisijom i
životnim ciklusom vozila. Asocijacija za kvalitet i standardizaciju Srbije.
Festival kvaliteta 2007, 2. Nacionalna konferencija o kvalitetu života,
Kragujevac, 8-11. maj 2007.
17. Marić, Branislav. Upravljanje investicijama. FTN izdavaštvo, Novi Sad, 2010.
18. Martchek, K.J. The importance of recycling to the environmental profile of metal
products, , Alcoa Inc., SAD, 2000.
19. Medić, Duško. Uspostavljanje poslovne aktivnosti u reciklaži motornih vozila na
teritoriji opštine Apatin, seminarski rad, Tehnički fakultet “Mihajlo Pupin”,
Zrenjanin, 2010.
20. Održivost komunalne privrede u Novom Sadu, Megatrend Univerzitet, JKP
Čistoća, Ekolat`08, Sokobanja 2008.
21. Pavlović, prof. dr Milan. Pravci razvoja sistema za reciklažu iskorišćenih
automobila u Srbiji, Asocijacija za reciklažu motornih vozila Srbije, Beograd, 2009.
22. Pavlović, prof. dr Milan; Šubara dr Nadežda. Ekološka logistika, Tehnički
fakultet „Mihajlo Pupin“, Zrenjanin 2006.
23. Report from the Commission to the Council, the European Parliament, the
European Economic and Social Committee, and the Committee of Regions on
the Implementation of Directive 2000/53/ec on end-of-life vehicles for the
period 2005-2008, Commission of the european communities, Brussels,
20.11.2009, COM(2009) 635 final
24. Sredić, mr Nedeljko. Upravljanje proizvodima na kraju životnog vijeka –
istraživanje pogodnosti za demontažu i reciklažu, doktorska disertacija. Fakultet
tehničkih nauka, Novi Sad, 2005.
25. Strategija održivog razvoja opštine Apatin 2009-2019, Opština Apatin,
decembar 2009. godine.
26. Saman Muhamad Zameri Mat, Feri Afrinaldi, Norhayati Zakuan, Gordon
Blount, Jane Goodyer, Ray Jones & Ashraf Jawaid. Strategic Guidance Model
for Product Development in Relation with Recycling Aspects for Automotive
Products. Faculty of Mechanical Engineering, Universiti Teknologi Malaysia.
Journal of Sustainable Development, Malezija, 2010.
27. Thorneloe, A. Susan; Zannes, Maria; Weitz, A. Keith; Nishtala, R. Subba, and
Yarkosky, Sherry. The Impact of Municipal Solid Waste Management on
Greenhouse Gas Emissions in the United States. Air & Waste Management
Association, SAD, 2002
28. Vigso, Dorte. Deposits on single use containers - a social cost-benefit analysis of
the Danish deposit system for single use drink containers, Environmental
Assessment Institute/Institut for Miljovurdering, Kopenhagen, Danska, 2004
29. Watson, Len. What all rescuers should know – Chemical propellant for airbags
can kill!, Report by Len Watson.
30. Wilt, Catherine; Kincaid, Lori. There auto be a law: ELV recycling policies in 21
countries, North America`s Recycling and Composting Journal, SAD, 1997.
31. www.reciklazavozila.rs
ANEKS 1
8 SPISAK OVLAŠĆENIH FIRMI (PO
KATEGORIJAMA RECIKLAŽE):

8.1.1 Akumulatori

Red. Naziv i sedište privrednog Adresa skladišta Aktivnost


br. subjekta
1. Fabrika Akumulatora Sombor FILIPA KLjAJIĆA PRIKUPLjANjE
BB SOMBOR
2. AD RUDNICI I TOPIONICA ZAJAČA, NA PRIKUPLjANjE I
ZAJAČA, Loznica, Jovana KATASTARSKOJ RECIKLAŽA
Cvijića 11 PARCELI BROJ 694,
K.O. ZAJAČA
3. Jugokomerc d.o.o. Bujanovac Bujanovac,nasenje PRIKUPLjANjE I
železnička stanica bb IZVOZ
4. ANDRA –KOMERC DOO ŠARGANSKA20/A PRIKUPLjANjE
UŽICE UŽICE
031/553-473

8.1.2 Antifriz

Red. Naziv i sedište privrednog Adresa skladišta Aktivnost


br. subjekta
1. ALTIS CHEMICALS DOO OGRANAK ALTIS PRIKUPLjANjE i
Beograd, Visokog Stevana CHEMICALS PRERADA
30/21 ZRENjANIN,
POŽEŠKA 15

8.1.3 Elektronski otpad

Red. br. Naziv i sedište privrednog Adresa skladišta Aktivnost


subjekta
1. EKO METAL Vrdnik, Grobljanska SAKUPLjANjE I
2 RECIKLAŽA
2. BOŽIĆ I SINOVI Omoljica SAKUPLjANjE I
Pančevo RECIKLAŽA
3. SE TRADE Slanački put 26 SAKUPLjANjE I
Beograd Beograd RECIKLAŽA

8.1.4 Gume

Red. Naziv i sedište privrednog Adresa skladišta Aktivnost


br. subjekta
1. LA FARGE BEOČIN Beočin PRIKUPLjANjE i
SPALjIVANjE
2. HOLCIM – EKO REC Novi Popovac PRIKUPLjANjE i
SPALjIVANjE
3. PRINCIP-86 PLATIČEVO PLATIČEVO UL PROTEKTIRANjE
ŽELEZNIČKA 148,
Beograd
4. OD “AUTO MIRKO-2” LAZIĆ PROKUPLjE, PROTEKTIRANjE
SRĐAN I DR PROKUPLjE RATKA
PAVLOVIĆA BB
5. Servis TRIFKOVIĆ Kraljevačka bb PROTEKTIRANjE
Ruma
6. ''KRAJBURG'' VOGANjSKI PUT PROTEKTIRANjE
BB SREMSKA
MITROVICA

8.1.5 KATALIZATORI IZDUVNIH SISTEMA KOD AUTOMOBILA

Red. Naziv i sedište privrednog Adresa skladišta Aktivnost


br. subjekta
1. ''VEROMOTORS''DOO Valjevo Dr.Pantića br.131 SAKUPLjANjE i
Valjevo IZVOZ
2. KOTEKS ŽITIŠTE PETRA SAKUPLjANjE i
ŠKUNDRIĆA 36 IZVOZ
3. ŠULC DOO Sečanj Vožda Karađorđa 55 SAKUPLjANjE i
IZVOZ
4. PER – KAT, DOO Botoš, Omladinska SAKUPLjANjE i
58 IZVOZ
5. EURO CONSULTING GROUPE Kovačica, ulica JNA SAKUPLjANjE i
DOO 42 IZVOZ
6. BELA TRANS DOO Žitište, Vuka SAKUPLjANjE i
Karadžića 41 IZVOZ
7. EKO METAL DOO Vrdnik, Grobljanska SAKUPLjANjE i
2 IZVOZ

8.1.6 OTPACI I OSTACI OD METALA

Red. Naziv i sedište privrednog Adresa skladišta Aktivnost


br. subjekta
1. BRAĆA ILIĆ d.o.o. Bačka Svetozara Miletića bb, Otpaci i ostaci
Palanka Bačka Palanka gvožđa i čelika,
otpad koji nije
opasan
2. ''ECOTEQ'', Beograd Dobanovci, Dobanovački Metalni otpad,
put bb nije opasan
3. FERO PROMET d.o.o. Temerin Novosadska 123, Temerin Metalni otpad,
nije opasan
4. ''SSC metal'', Beograd BARIČKA REKA BB, Otpaci i ostaci od
BARIČ gvožđa i čelika,
aluminijuma i
bakra i legura
bakra
5. ''ENERGROM'' Bela Crkva Bela Crkva, Jezerska bb Metalni otpad,
nije opasan
6. ''INTERNATIONAL POINT Zakupljen prostor Mediana Metalni otpad,
S&D'' Beograd Niš nije opasan
7. MAKSI CO ALEKSINAC ALEKSINAC UL. Otpadno gvožđe
MOMČILA POPOVIĆA
12
8. ALBA Smederevo Smederevo, Izletnička br. 8 Metalni otpad-
Ul. Miloša Velikog otpad koji nije
- METALINVEST doo opasan
Smederevo- skladište
9. Inos Balkan ad Valjevo Valjevo, ul. Mirka Metalni otpad-
Obradovića bb. otpad koji nije
opasan
10. ZUC DOO, Čačak Skladište u Donjoj Trepči Otpaci i ostaci od
Ul. 4 jula, 32000 Aleksandar Jovović nerđajućeg
čelika-otpad koji
nije opasan
11. Inos-sinma ad Sevojno Sevojno, Dragačevski put Otpad od gvožđa,
bb aluminijuma,
bakra, mesinga,
otpadni kablovi
-otpad koji nije
opasan
12. ''INOS-NAPREDAK'' a.d. Šabac Sinđelićeva br.1 Šabac Otpaci
gvožđa,bakra i
aluminijuma-
inertni otpad
13. ''UNIPROM METALI'' GOLUBINAČKI PUT BB otpaci i ostaci od
S.PAZOVA gvožđa i čelika,
aluminijuma i
bakra i legura
bakra, otpad koji
nije opasan
14. ''CENTAR ZA RECIKLAŽU'' TOME BUŠE 14, Metalni otpad,
ŽELEZNIK nije opasan
15. MARMARIDIS TRADE DOO BOĐANI Otpadno gvožđe
16. METVA VALjEVO VALjEVO UL . ZONA Otpadno gvožđe
SKLADIŠTA BB
17. BŠ ACA RUMA RUMA, UL. KOSOVSKA Otpadno gvožđe
59
18. MELTAL RUMA RUMA UL VLADIMIRA Otoadno gvožđe
NAZORA BB
19. ĐOLEKS ŠABAC ŠABAC UL. STEVANA Otpadno gvožđe
PRVOVENČANOG 12
20. INOS NAPREDAK ŠABAC ŠABAC UL Otpadno gvožđe
SINĐELIĆEVA BR. 4
21. METAL PROM VALjEVO VALjEVO, UL. HAJDUK Otpadno gvožđe
VELjKOVA BR. 49
22. BOREXPORT NOVI SAD, KRALjA Otpadno gvožđe,
ALEKSANDRA 10 neopasan otpad
23. AD SIROVINA BAČKA PALANKA, UL. Metalni otpad-
DRUGO ŽELjEZNIČKO otpad koji nije
NASELjE 2B opasan
24. ,,CIM''D.O.O.TRGOVINSKO I S.TRNjANE,ALEKSINAC Metalni otpad-
EKSPORT –IMPORT otpad koji nije
PREDUZEĆE opasan
25. «BALKOMEX» DOO NIŠ, OTKUPNO SABIRNI Metalni otpad -
UL.SALVADORA ALjENDEA CENTAR «METALKOM» otpad koji nije
BR.3 DOO NIŠ, UL. opasan
SARAJEVSKA BB;
26. ,,JUGORESURS''NIŠ NIŠ,IVANA Metalni(čelični)
MILUTINOVIĆA BB otpad - otpad koji
nije opasan
27. ,,NIKI METAL''DOO, UL. POSLOVNA JEDINICA Metalni otpad -
NARCISA BR. 9, PIROT «NIKI METAL» ŠESTI otpad koji nije
KOLOSEK BB, PIROT opasan
28. D.O.O. YUCRON, NIŠ, PC SKLADIŠTE U Metalni otpad -
AMBASADOR LOK. 50M S.PRAHOVU NEGOTIN otpad koji nije
opasan
29. ,,JUGOIMPEKS''DOO,NIŠ OGRANAK JUGO- metalni otpad -
NIŠ,UL,VAZDUHOPLOVACA IMPEX I NIŠ, otpad koji nije
BB SVETISLAVA opasan
JOVANOVIĆA 11A, NIŠ
30. metalni otpad - otpad koji nije OSIPAONICA Metalni otpad-
opasan PREDRAG PETROVIĆ nije opasan
026/791-566
31. DTI DOO ČAČAK ČAČAK Metalni otpad-
HADžIPRODANOVA 12 nije opasan
DRAGOMIR ĐUMIĆ
032/348-618
32. MITROVIĆ I DR. OSIPAONICA Metalni otpad-
OSIPAONICA MITROVIĆ MILOŠ nije opasan
026/751-418
33. JUNGIĆ DOO KRAGUJEVAC KRAGUJEVAC Izvoz otpadaka i
-19 OKTOBRA ostataka od
KRAGUJEVAC bakra-nije opasan
34. FEROSIROVINA DOO, FEROSIROVINA DOO, Izvoz metalnog
OSIPAONICA OSIPAONICA, UL. otpada-nije
DRAGUTINA opasan
OBRADOVIĆA 137
35. EKOMETAL SARAOCI EKOMETAL SARAOCI Izvoz metalnog
SMEDEREVO SMEDEREVO otpada-nije
opasan
36. POTIS AD POŽAREVAC POTIS AD POŽAREVAC Izvoz metalnog
UL.ČEDE VASOVIĆA 39 otpada-nije
POŽAREVAC opasan
37. DINOKS DOO ČAČAK DINOKS DOO ČAČAK Izvoz metalnog
-VLADIKE otpada-nije
VELIMIROVIĆA 40/1 opasan
38. LIVNICA 034-KRAGUJEVAC LIVNICA 034- Izvoz metalnog
KRAGUJEVAC otpada-nije
UL.DRAGOSLAVA opasan
SREJOVIĆA 89
39. ČELIK-IMPEKS-KRALjEVO ČELIK-IMPEKS- Izvoz metalnog
KRALjEVO otpada-nije
UL.KRALjEVAČKOG opasan
BATALjONA 21
40. „METALI 1992“ Beograd BOR Otpaci i ostaci od
Ogranak Bor u Boru UL SAVE gvožđa i čelik
KOVAČEVIĆA BB (neopasan otpad)
41. Metal korporacija MR JAGODINA Metalni otpad-od
PODNAREDNIKA čelika
LjUBE B.B.
42. Bakar plus DOO KRALjEVO Izvoz otpada
ZANATSKA 4A gvožđa i čelika
MILOVAN
MILOVANOVIĆ
43. Centrum DOO GORNjI MILANOVAC Izvoz metalnog
OBILIĆEVA 37 otpada al, gvožđa,
032/717-916 bakra, mesinga i
nerđ. čelika
44. ,,HEFES S'' D.O.O., Pirot, Nikole PIROT, NIKOLE PAŠIĆA Metalni otpad -
Pašića bb BB otpad koji nije
opasan
45. STR,,SANI -94'' DIMITROVGRAD,IVO Metalni otpad -
ANDRIĆA BB otpad koji nije
opasan
46. «DIMMETAL»D.O.O. HRISTO SMIRNENSKI metalni otpad-
BR.1,DIMITROVGRAD otpad koji nije
opasan
47. metalni otpad- otpad koji nije KRTINSKA, ULICA Otpaci i ostaci od
opasan TRNjACI BR1 aluminijuma, nije
opasan
48. OMOMETAL OMOLjICA, MILUTINA Otpaci i ostaci od
Milutina Milivojevića 5, MILIVOJEVIĆA 5, obojenih metala,
Omoljica OMOLjICA nije opasan
49. PROMSEK PANČEVO, JANOŠIKOVA 61 Otpaci i ostaci od
aluminijuma,
bakra i prohroma
- nije opasan
50. SIROVINABANAT AD, BEOGRADSKA BB Metalni otpad –
Zrenjanin, nije opasan
51. METALOPROMET AD KULA, VRBASKI PUT BB Metalni otpad –
Vrbaski put bb nije opasan
52. FERO – PROMET NOVOSADSKA 123 Metalni otpad
TEMERIN Neopasan otpad
53. METALVALIUS VALjEVO VALjEVO, UL MIRKA Metalni otpad –
OBRADOVIĆA BB nije opasan
54. A.M.S.METALS TRADE DOO Novi Sad,Sentandrejski put Metalni otpad –
79 nije opasan
55. JUGO PROMET DOO Temerin, Novosadska 123 Metalni otpad –
nije opasan

8.1.7 OTPADNA PLASTIKA

Red. Naziv i sedište privrednog Adresa skladišta Aktivnost


br. subjekta
1. MAPLE CORPORATION UTVE Otpadni polivinil
BEOGRAD ZLATOKRILE 9 hlorid
PANČEVO PROIZVODNjA
2. SZR N-PLAST Vinorača, Vinorača, Jagodina Otpadni polivinil
Jagodina 35000 hlorid
PROIZVODNjA
3. AD ANIPLAST PALIĆ HORGOŠKI PUT Otpadni polietilen i
109 PALIĆ polipropilen -
PROIZVODNjA
4. AD APOS APATIN SOMBORSKA 28 Otpadna plastika -
IZVOZ
5. ,,NIVES''D.O.O.,NIŠ NIŠ, IVANA Otpad od polietilena
MILUTINOVIĆA i polipropilena
BB PROIZVODNjA
6. ,,JULEB''D.O.O.,LEBANE LESKOVAC, otpadna plastika
VLAJKOVA BR.152
7. SANIPLAST GORNjI LOMINA BR.5 Otpadna plastika -
MILANOVAC IZVOZ
8. BRZANPLAST Aranđelovac Otpadna plastika -
IZVOZ

8.1.8 OTPADNA ULJA

Red. br. Naziv i sedište privrednog Adresa skladišta Aktivnost


subjekta
1. RAFINERIJA BEOGRAD Beograd, Pančevački PRIKUPLjANjE I
put bb PRERADA
2. EKOTANK DOO BEOGRAD PRVA ISKRA PRIKUPLjANjE I
BARIČ PRIVREMENO
SKLADIŠTENjE
3. KOLORIT DOO ŠID BRANKA ERIĆA PRIKUPLjANjE I
BB ŠID PRIVREMENO
SKLADIŠTENjE
ANEKS 2
9 PROCES ODSTRANJIVANJA FLUIDA I
MATERIJALA IZ ISKORIŠĆENIH MOTORNIH
VOZILA
Postupak obrade istrošenih motornih vozila započinje transportom vozila do
odgovarajućeg prostora za rasklapanje vozila koje podrazumeva i uklanjanje opasnih
otpadnih materijala po čoveka i sredinu, tj. prečišćavanjem vozila: demontaže
akumulatora, hladnjaka, vazdušnih jastuka kao i prikupljanjem otpadnih tečnosti
(gorivo, ulja,..).

Proces očišćenja motornih vozila na kraju radnog veka uključuje uklanjanje tečnosti
koje mogu biti ili eksplozive ili korozivne zato je neophodno preduzeti sve
bezbednostne i zdravstvene zakonski uređene standarde za obavljanje ove poslovne
aktivnosti.

U ovom delu rada sagledaćemo proces očišćenja (depolluting) iskorišćenih motornih


vozila kao i mogućnost razvoja poslovnih aktivnosti u ovom delu tretmana iskorišćenih
motornih vozila.

9.1 PRIMER PROCESA ODSTRANJIVANJA FLUIDA I


MATERIJALA IZ ISKORIŠĆENIH MOTORNIH VOZILA
Velik broj operacija se zahteva u cilju očišćenja iskorišćenih motornih vozila. Vrlo je
važno imati na umu da očišćenje uključuje otklanjanje tečnosti iz vozila koja mogu biti
eksplozivna ili korozivna i da je neophodna da se preduzmu zdravstvo-bezbednosne
mere za zaštitu radnika kao što je neophodno i da se obezbede odgovarajuća skladišta i
prostori kako bi se izvršio odgovarajući tretman istrošenih vozila i njegovih
komponenti.

U Republici Srbiji ovaj proces, sem ispumpavanja tečnosti iz vozila, radi se ručno i traje
od 30 minuta do sat vremena dok su iskustva država Evropske unije preporučuju da se
ove aktivnosti rade korišćenjem opreme koja je specifično razvijena za ove operacije
očišćenja. Upotreba ovakve opreme obezbeđuje visok stepen očišćenja (uklanjanje
preko 98 odsto tečnosti iz vozila), a traje ne duže od 30 minuta. Većina ove opreme je
dostupna na tržištu EU i pneumatskog je upravljanja pa je važno da kompresori koji
pokreću ovu opremu budu potrebnog kapaciteta kako bi se osigurao ne smetan rad ove
opreme.

Preporučuje se da se aktivnosti očišćenja motornih vozila sprovode sa opremom koja je


specijalno dizajnirana za obavljanje potrebnih operacije. Korišćenje te opreme
osigurava visok nivo očišćenja (uklanjanje više od 98% od tečnosti sadržane u
iskorišćenom motornom vozilu) u relativno kratkom vremenskom okviru (20-30 minuta
po motornom vozilu).

Može se odlučiti da se koristi jednostavnije alternativne metode za postizanje istog


nivoa očišćenja, ali zdravlje i bezbednosni zahtevi ne bi trebalo da bude ugroženi.
Da bi se na adekvatan način sprovodile mnogobrojne operacije očišćenje motornih
vozila na kraju radnog veka neophodno je da motorno vozila bude postavljeno na lift
makaze ili neki drugi potporni ram koji će omogućiti jednostavan pristup vozilu sa
donje strane vozila. Posojeće garažni kanali ovde vam ne mogu biti od koristi s obzirom
da je sa njima povezan veći rizik od trovanja sa gasovima goriva ili rizik od požara ili
eksplozija.

Mesta na kojima se rade proces očišćenja iskorišćenih motornih vozila moraju imati
prostor za skladištenje kao i prostor za tretman. Prostori za skladištenje moraju imati
nepropustivu podlogu sa odgovarajućim drenažnim sistemom. Prostor za tretman mora
zadovoljavati iste uslove navede za prostor skladištenja ali i da poseduje:

 opremu za tretman voda, uključujući kišnicu,


 odgovarajuća skladišta za demontirane delove uključujući nepropustljiva
skladišta za uljem zaprljane delove,
 odgovarajuće kontejnere za skladištenje akumulatora (sa elektrolitskom
neutralizacijom na licu mesta ili na nekom drugom mestu), filtera i
skladišta koja sprečavaju isparenja Polihlorovanih bifenila PCB/PCT-a
(iz kondezatora i transformatora),
 odgovarajuće tankove za svaku pojedinačnu izdvojenu tečnost,
 odgovarajuće skladište za gume obezbeđeno od požara i odgovarajućeg
kapaciteta.

Primer mogućeg redosleda ovih operacija i Dijagram procesa dati su u nastavku:

Iznad/ispod Operacija
(A/B)
vozila
A Skinuti akumulator
A Skinuti kapu filtera goriva i kapu uljnog filtera
A Postaviti prekidač grejanja kabine na maksimum
A Skinuti točkove
A Skinuti sve delove koji sadrže živu
Podići vozilo na ram za manipulaciju
B Drenirati motorno ulje i skinite uljni filter
B Drenirati transmiono ulje, uključujući i iz diferencijala, ako je
moguće
A Ukloniti gas is klime uređaja (ako je ugrađena klima)
B Drenirati tečnost za hlađenje iz hladnjka
B Drenirati ulje iz sistema za kočenje
B Skinuti katalizator (ako ga ima)
A Drenirati tečnosti za pranje stakala
A Drenirati reservoar kvačila/kočnice
A Drenirati uređaj za upravljanje (tamo gde je to primenjivo)
B Drenirati reservoar goriva
B Drenirati tečnost iz amortizera
B Ostavljene otvore kape filtera goriva i kape uljnog filtera začepite
plastikom
Skinuti vozilo sa dizalice
A Skinuti vazdušne jastuke/airbags (ukoli ih ima, i ukoliko ne mogu biti
raspakovane in situ)
A Raspakujte vazdušne jastuke in situ (ukoliko ih ima i ukoliko postoje
uslovi za ovu operaciju).

Tabela br. 3 Dijagram procesa očišćenja iskorišćenih motornih vozila

9.1.1 Aktivnosti procesa odstranjivanja fluida i materijala iz iskorišćenih


motornih vozila

U nastavku rada bliže će biti opisane pojedine operacije. Ali, ovde je važno istaći
upotrebu IDIS informacionog sistema. IDIS (the International Dimsantling Information
System) sistem je napredan i sveobuhvatan informacioni sistem razvijen od strane
proizvođača automobila koji obezbeđuje informacije za proces očišćenja iskorišćenih
motornih vozila, kao i druge informacije procesa rasklapanja iskorišćenih motornih
vozila. Sadrži informacije za bezbedno rukovanje, kao i informacije potencijalnih
reciklabilnih delova i komponenata.

IDIS trenutno sadrži informacije 61. proizvođača motornih vozila, a podaci su


organizovani u sledeće grupe:

 Akumulatori
 Pirotehnika
 Gorivo
 AC
 Drenaža
 Katalizatori
 Delovi koji moraju biti skidani kontrolisano
 Gume
 Drugo, za očišćenje vozila
 Rasklapanje

U svakom od ovih grupa podataka nalazi se pregled mogućih delova za svako


pojedinačno vozilo svetskih proizvođača vozila.

Pristup IDIS sistemu dostupan je na internet stranici http://www.idis2.com/index.php?


action=home&language=english , a korišćenje ovog sistema besplatano je za sva
komerijalna preduzeća End of Life Vechicle (ELV) biznisa.

9.1.2 Vazdušni jastuci (airbags)

Većina novijih vozila je opremljena vazdušnim jastucima, od jednog smeštenog u


upravljaču (volanu) do 10 i više. Potisni gas u vazdušnim jastucima je natrijum-azid
(NaH3), opasna supstanca koja je štetna za udisanje i može izazvati opekotine na koži.
Natrijum-azid je letalan po bakterije, gljive, sisare a u dozama od nekoliko grama i
smrtonosan i za ljude. Unošenjem u organizam gutanjem ili putem kože u količini od 50
miligrama, može izazvati petominutnu komu odrasle osobe. Krvni pritisak
kontaminnirane osobe će pasti i javiće se tahikardija srca. Gutanje nekoliko grama
natrijum-azida smrtonosno je, a smrt nastupa za manje od 30 minuta.

Natrijum-azid je rastvorljiv u vodi i putem drenažnog sistema može dospeti u


kanalizacioni odvod, potoke, jezera ili podzemne vode i tako zagaditi životnu sredinu
[4].

Vek trajanja vazdušnih jastuka, po tvrdnjama proizvođača, jeste od 10 do 15 godina.


Starenjem vazdušnog jastuka doći će do mrvljenja i zamora modula vazdušnog jastuka.
Sam natrijum-azid u modulu vazdušnog jastuka upakovan je u metalni kanister prečnika
od 50 milimetara. Vazdušni jastuk na strani vozača sadrži 450 grama natrijum-azida.
Dok na suvozačevoj strani natrijum-azid je upakovan u metalni kanister prečnika 150
milimemetara i sadrži 200 grama natrijum-azida. Pored toga, u ponekim vozilima
postoje i vazdušni jastuci ugrađeni u sedišta koji takođe mogu sadržati natrijum-azid.

Neaktivirane vazdušne jastuke čuvati u unutrašnjem prostoru, zaštićene od vremenskih


neprilika, kako bi se kasnije mogli preprodati. Sa njima treba pažljivo rukovati zbog
eksplozivnog karaktera [31].

Sečenjem centralnog stuba i grede ispod vrata, obično se – nepotrebno – bezglavo seče
i deo sistema modula vazdušnog jastuka. Dolazi do oslobađanja natrijum-azida i prašine
iz cevčice. Ovo se često dešava tamo gde se “kombi” oprema upotrebljava za sečenje
osnove stuba.

Iz 2.3 miliona istrošenih motornih vozila svake godine u Velikoj Britaniji tenhničari sve
više uklanjaju vazdušne jastuke i skladište ih. Neki ostaju u automobilima, ostavljeni da
propadaju na mestu. Oni oštećenjem načeti eksplodiraju, i tako oslobađaju natrijum-azid
i prašinu ili Hydrazoic Acid (Hydrogen azide) opasnu za udisanje.

Skladištenje vazdušnih jastuka predstavlja problem mnogim organizacijama. Skladišta


moraju da zadovolje minimalne kriterijume bezbednosti, vodootpornosti i jasnog
obeležavanja. Medotologija kontrole skladišta takođe se zahteva. Licence za
skladištenje vazdušnih jastuka u Velikoj Britaniji obično se pribavljaju od lokalnog
ovlašćenog sekretara trgovine eksplozivnim supstancama [29].

Iz sigurnosnih razloga, nijedna od ovih aktivnosti ne treba da se izvršava bar 20 minuta


posle skidanja akumulatora sa iskorišćenog motornog vozila.

Preporučuje se da se vazdušni jastuci rasklapaju in-situ odgovarajućom opremom.


Ukoliko se ovaj pristup preduzima, prozori na vratima moraju biti spušteni. Kada je u
pitanju motorno vozilo sa električnom centralnom bravom, to je neophodno uraditi pre
skidanja akumulatora.

9.1.3 Skinuti akumulator

Operater je dužan da odmah po preuzimanju otpadnog vozila ukloni akumulator,


potencijalno eksplozivne delove i rezervoar tečnog gasa ako je ugrađen u vozilo.

Skidanje akumulatora se jednostavno radi standardnim alatom. Akumulator se mora


skinuti pre čišćenja rezervoara goriva.
9.1.4 Skinuti kapu filtera goriva i kapu uljnog filtera

Skidanje kapa omogućava lakšu drenažu ulja i goriva iz motornog vozila.

9.1.5 Kontrola grejanja

Da biste drenirali rashladne tečnosti iz grejača, kontrola grejača mora biti postavljena na
poziciju koja omogućuje maksimalnu količinu toplote.

9.1.6 Uklonite balansere

Sa svih točkova, uključujući i rezervni točak neophodno je ukloniti balansno olovo koje
mora da se smesti u odgovarajući kontejner.

9.1.7 Uklonite motorno ulje

Uklanjanje motornog ulja na prvom je mestu. Za ovaj proces potrebno je i do 20 minuta.


Ono se prikuplja u odgovarajući kontejner koji mora da bude kapaciteta po vozilu od
najmanje 10 litara. Njega ćete drenirati sve dok se ne uverite da je prestalo ceđenje ulja.

Sve uklonjene tečnosti moraju se izdvajati u posebne kontejnere. Svako mešanje


tečnosti kao što su ulja mogu ograničiti mogućnost za reciklažu.

9.1.8 Filter za ulje


Filter za ulje mora se ukloniti. Ovo bi trebalo da se uradi pomoću odgovarajućeg
alata/ključa koji neće probosti uljni filter tokom njegovog uklanjanja. Filter za ulje mora
se tretirati da bi se uklonilo zaostalo ulje u njemu. Ovo se može postići drobljenjem
filtera poslovnom opremom za obavljanje ove operacije. Alternativno, uljni filteri mogu
biti poslati na odgovarajući tretman.

9.1.9 Transmisiona ulja

Transmisiona ulja nalaze se u oba, i u ručnom i automotskom menjaču kao i u


diferencijalu.

Automatski i ručni menjač

Ako menjač ima odlivni otvor tada se jednostavnim ispuštanjem ulja ono uklanja i
prikuplja u kontejner koji mora biti veći od 5 litara. Ulje mora biti postavljeno na slivnik
najmanje 10 minuta sve dok se ne uverimo da je svo ulje iscurelo.
Na menjaču koji nema odlivni otvor mora biti isbušena odgovarajuće veličine rupa na
dnu menjača. Poslovna oprema specijalno dizajnirana za to uključuje i odgovarajuću
bušilicu i usisivač za sakupljanje ulja. Tada ne trebate postavljati kontejner ispod
menjača.

Diferencijal

Većina automobila ima vuču na prednje točkove, pa ne poseduje zadnji diferencijal.


Međutim, ima i motornih vozila sa pogonom na zadnje točkove.

Postupak uklanjanja ulja u diferencijalu isti je kao i kod menjača.

9.1.10 Rashladne tečnosti (antifriz)

Rashladne tečnosti mogu biti zbrinute prostim sakupljanjem tečnosti iz creva na dnu
hladnjaka u odgovarajući kontejner zapremine ne manje od 10 litara. Međutim,
poslovna oprema omogućava da operater iz rupe sa dna hladnjaka znatno brže isisa
rashladnu tečnost direktno u kontejner.

Obe metode se mogu koristiti uz napomenu da se visok nivo uklanjanja tečnosti postiže
postavljanjem grejača ventila na maksimum.

Odvodnjavanje traje ne duže od 10 minuta.

9.1.11 Hidraulična ulja

Sva motorna vozila na kraju životnog veka sadrže tečnost iz sistema za kočenje. Druga
hidraulična ulja u iskorišenom motornom vozilu nalaze su u kvačilu i upravljaču.

Tečnost iz sistema za kočenje

Poslovna oprema koristi se za uklanjanje hidrauličnog ulja na dva mesta, i na rezervoaru


i na cilindrima i cevima kočnice (tečnost isisana na ispusnim bradavicama). Mada ulje
iz kočnice može biti ispumpano i otvaranjem ispusnih bradavica, a zatim pumpanjem
papučice kočnica dok se rezervoar ne isprazni (tečnost u tom slučaju biće otklonjenja na
kroz otvorene bradavice). Međutim, ovaj drugi način povezan je sa zdravstveno-
bezbednosnim problemom, s obzirom da ovaj pristup uklanja manji procenat kočionog
ulja od komercijano dostupne opreme. Shodno tome, u cilju postizanja većeg procenta
uklanjanja, poslovna oprema se postavlja na oba gore pomenuta mesta za uklanjanje
hidrauličnog ulja.

Ovakva oprema uklanja hidraulične tečnosti bez ostataka u roku od 10 minuta.

Tečnosti iz kvačila

Neki automobili mogu da imaju hidraulična kvačila, ali skoro svi moderni autmobili
imaju kablovska kvačila koja ne sadrže nikakve hidraulične tečnosti. Ukoliko postoje
hidrulična ulja, ona se uklanjaju uz pomoć slične poslovne opreme kao one za
uklanjanje tečnosti iz sistema za kočenje. Tada se ona postavlja na rezervoar kvačila.

Servo ulje

Ako iskorišćeno motorno vozilo ima servo upravljač, ono se mora ukloniti na oba mesta
– i na rezervoaru i spojnim crevima. Za ovaj proces upotrebljava se oprema slična onoj
za izdvajanje tečnosti iz sistema za kočenje. Fluid se uklanja iz creva tako da je ona na
najnižoj tački, dopuštajući na taj način gravitaciono izlučivanje.

9.1.12 Tačnosti za pranje stakala

Tečnost za pranje se uklanja isisavanjem iz rezervoara. Crevo postavljeno u rezervoar


mora biti dovoljno dugo da dospe do dna rezervoara. Nakon čega se uveravamo da
nema vidljivog ostatka.

Za to se može koristiti komercijalna oprema ili jednostavnije pumpe. Ako se koristi


jednostavna pumpa, rezervoari se moraju pregledati da bi se utvrdilo da je došlo do
potpunog pražnjenja.

Većina automobila ima jedan rezervoar za tečnosti za pranje i za prednje i zadnje staklo,
ali neki automobili imaju posebnu posudu (u gepeku) za zadnje staklo. Ako vozilo ima
više od jedne takve posude, sve se moraju isprazniti.

9.1.13 Rezervoar za gorivo

Goriva mogu biti uklonjenja isisavanjem ili crevom iz rezervoara kroz otvor za punjenje
rezervoara, ali ovaj postupak ne doprinosi potrebnom nivou očišćenja.

Da bi se osigurao potreban nivo očišćenja, rupa se načini na najnižoj tački rezervoara


goriva i na nju se postavlja usisivač. Ovakvim načinom osigurava se izostanak pare u
toku ekstrakcije.

Pitanja zdravstvene bezbednosti povezana sa ekstrakcijom goriva podrazumevaju da


isisavanje treba da bude pneumatski upravljno, kao i da postoji uzemljenje vozila i
opreme za ekstrakciju. Komercijalno dostupna oprema zadovoljava ove zahteve i treba
da se upotrebljava.

Dizajn tanka (na primer, u obliku sedla kada ima dve najniže tačke) može zahtevati
bušenje više rupa u cilju izdvajanja goriva.

Završetak ovog procesa nastupa nakon što se uverimo da nema vidljivih tragova
uklanjanja goriva iz ekstrakcijskih cevi.

Ne postoji potreba uklanjanja goriva iz karburatora ili cevi za ubrizgavanje goriva iz


motora.
9.1.14 Sistem suspendora

Suspenziju na većini vozila obezbeđuje četiri nezavisna amortizera (po jedan za svaki
točak). Međutim, alternativni sistemi se koriste u pojedinim vozilima.

Amortizeri

Tečnost iz amortizera može biti uklonjenja iz iskorišćenog motornog vozila uklanjanjem


amortizera. Vreme potrebno za sprovođenje ove operacije može biti značajno, a skinuti
amortizeri klasifikovan je otpad nakon njihovog uklanjanja iz vozila.

Preporučen je pristup da se tečnosti iz amortizera ukloni bez njegovog prethodnog


skidanja sa vozila. Amortizeri sadrže tečnosti u ova cilindra i u unutrašnjem i u
spoljašnjem. Shodno tome, u cilju postizanja potrebnog nivoa očišćenja tečnosti treba
ukloniti iz oba dela cilindra.

Komercijalno dostupna oprema može da postigne potreban nivo očišćenja, ali vreme
potrebno za ovu operaciju zavisi od dizajna opreme. Uputstva koje je proizvođač takve
opreme dao prilikom kupovine moraju da se slede.

Zapečeni sistem suspenzora

Dostupna je oprema za uklanjanje, ali i za punjenje ovog sistema, i ona može biti
korišćena za uklanjanje tečnosti.

Alternativni pristup je da se postavi ventil adapter za punjenje/pražnjenje koji će


omogućiti graviticiono isušivanje u roku od 20 do 25 minuta. Nakon čega ne bi trebalo
da bude prisustva dalje drenaže.

Gasni suspenzorski sistem

Neke vrste poslovne opreme namenjene za odstranjivanje tečnosti iz amortizera mogu


biti pogodne i za uklanjanje gasa iz gasnog suspenzorskog sistema.  U takvom slučaju
neophodna je i potvrda proizvođača za upotrebu opreme za ovu svrhu, ali i poštovanje
svih dodatnih bezbednosnih ili nekih drugih uputstava koje proizvođač daje prilikom
kupovine opreme.

9.1.15 Katalizator

Starija motorna vozila na kraju radnog veka ne sadrže katalizator, ali sva savremena
vozila i sa pogonom na benzin i sa pogonom na dizel imaju katalizatorsku jedinicu na
izduvnom sistemu. Prisustvo katalizatora može biti konstatovano vizuelnom
inspekcijom izduvnog sistema.

Katalizator se lako može ukloniti sečenjem katalizatora sa izduvnog sistema rezanjem


ispred i iza katalizatora. Upotreba odgovarajuće opreme za sečenje smanjuje vreme
potrebno za izvođenje ove operacije.
Neka vozila imaju više od jedne katalizatorske jedinice, u tom slučaju sve jedinice
moraju biti uklonjene.

9.1.16 Klima uređaj

Dva tipa hlađenja se u vozilima koristi za sistem klimatizacije. To su sistemi R12 i


R134a. Vrsta rashladnog sistema označena je na vozilu.

Hlađenje mora biti uklonjeno iz vozila pomoću specijalne opreme, koja mora sadržati
dva cilindra: jedan za uklanjanje tipa R12 (CFC) i drugi za uklanjanje R134a (HFC).
Oprema se priključuje na filter ventil klima uređaja, a proces očišćenja u kom se sva
tečnost iz klime uređaja prikuplja u cilindre – traje od 10 do 12 minuta (u zavisnosti od
vrste sistema i od temperature vazduha).

9.1.17 Gas boca

Trenutno nema mnogo iskorišćenih motornih vozila koji imaju gas bocu, ali u
budućnosti najverovatnije je da će se ovaj broj povećavati.

Uobičajena procedura za uklanjanje tih boca je sledeća:

1. Isključite izolacioni ventil


2. Napravite rez na cevima koji izlaze iz boce ručnom testerom

3. Zatim rez na zateznim trakama

4. Uklonite bocu na sigurno mesto

Sa ovom operacijom povezani su zdravstveno-bezbedni problemi, zbog čega je


potrebno da se njoj prilazi sa krajnjim oprezom uz poštovanje procedure proizvođača
gas boca.

9.1.18 Skopke koje sadrže živu

Neki prekidači mogu sadržati živu. Takvi prekidači se moraju ukloniti. Mnoge vrste
svetlosnih sklopova sadrže živine sklopke: poklopci motora, prekidači svetla na gepeku.
Žive ima i u ABS modulu.

Nakon uklanjanja živinih prekidača, odložite ih u označen ne metalni kontejner za


skladištenje i dalji transport. Ostali deo svetlosnih sklopova može biti odložen kao
neopasan otpad.
9.1.19 Ostali opasni predmeti

Neka starija vozila mogu sadržati azbest (npr. obloge kočnica). Evropski propisi
zahtevaju lociranje bilo koje komponte vozila koji sadrži azbest i njihovo uklanjanje.
Vizualna inspekcija vozila mora biti sprovedena u toku postupka očišćenja vozila kako
bismo se uverili da ne postoje oznake koje ukazuju na azbest. Procedura koja se koristi
za uklanjanje azbesta mora biti poštovana.

Iskorišćena motorna vozila sadrže i druge opasne predmete, poput tečnog kristala na
LCD instrument tablama. Trenutno ni evropsko zakonodavstvo ne uređuje uklanjanje
tečnog kristala, ali u skorije vreme se to može očekivati.

Nakon završetka uklanjanja tečnosti iz vozila i drugih opasnih predmeta, svi načinjeni
otvori trebaju biti zatvoreni.

9.1.20 Kraj postupka odstranjivanja fluida i materijala iz iskorišćenih


motornih vozila

Kada se sve aktivnosti očišćenja opisane u ovom radu sprovedu, iskorišćeno motorno
vozilo klasifikuje se kao neopasni otpad. I tada je ono spremno za reciklažu.

Sve tečnosti i druge materije koje su uklonjene dalje se klasifikuju kao opasan otpad.
One moraju biti skladištene u odgovarajuće skladišne objekte, napravljene po propisima
dok se ne recikliraju ili predaju licenciranom otpadnom preduzeću.

Sistem za praćenje količina tečnosti i drugih predmeta koji su odstranjena treba da bude
razvijen.

You might also like