Professional Documents
Culture Documents
DIPLOMSKI RAD
SADRŽAJ
1 UVOD..................................................................................................................................................5
1.1 RECIKLAŽA..............................................................................................................................6
1.1.1 ZAŠTO JE RECIKLIRANJE VAŽNO?...................................................................................7
1.1.2 ZAŠTO RECIKLIRATI, REVITALIZOVATI ILI PONOVO KORISTITI MOTORNA
VOZILA NA KRAJU RADNOG VEKA................................................................................................7
1.2 MODEL ŽIVOTNOG CIKLUSA VOZILA..............................................................................9
1.2.1 UPRAVLJANJE VOZILIMA NA KRAJU ŽIVOTNOG VEKA...............................................9
1.2.2 TEHNOLOŠKI TRETMAN U SRBIJI..................................................................................10
1.2.3 EU TREND TRETMANA VOZILA PRI KRAJU RADNOG VEKA......................................11
1.2.4 DIREKTNE EKONOMSKE KORISTI ELV DIREKTIVE....................................................12
2 ANALIZA ŽIVOTNOG CIKLUSA...............................................................................................13
2.1 INVENTAR ŽIVOTNOG CIKLUSA ELV.............................................................................13
2.2 PROCENE UTICAJA ŽIVOTNOG CIKLUSA ELV..............................................................15
2.3 ENERGETSKI ZNAČAJ RECIKLAŽE ELV.........................................................................16
2.4 PROCENE TROŠKOVA ŽIVOTNOG CIKLUSA ELV........................................................16
3 FINANSIJSKA ANALIZA ZA PROCENU INVESTICIJA TEHNOLOŠKOG TRETMANA
ELV 22
3.1 PRAVNI OKVIR POSLOVNE AKTIVNOSTI U RECIKLAŽI MOTORNIH VOZILA......24
4 ANALIZA TRŽIŠTA ELV..............................................................................................................27
4.1 ANALIZA TRŽIŠTA PLASMANA SIROVINA DOBIJENIH RECIKLAŽOM...................27
4.1.1 METAL I ALUMINIJUM.....................................................................................................27
4.1.2 BAKAR.................................................................................................................................33
4.1.3 OLOVO................................................................................................................................33
4.1.4 ALUMINIJUM.....................................................................................................................33
4.1.5 OSTALI MATERIJALI.........................................................................................................33
4.2 ANALIZA TRŽIŠTA PRIKUPLJANJA ELV.........................................................................34
5 ANALIZA POSTOJEĆEG SISTEMA RECIKLAŽE ELV U REPUBLICI SRBIJI...............40
6 ZAKLJUČAK...................................................................................................................................45
7 LITERATURA.................................................................................................................................46
ANEKS 1.....................................................................................................................................................48
8 SPISAK OVLAŠĆENIH FIRMI (PO KATEGORIJAMA RECIKLAŽE):..............................49
8.1.1 Akumulatori.........................................................................................................................49
8.1.2 Antifriz.................................................................................................................................49
8.1.3 Elektronski otpad.................................................................................................................49
8.1.4 Gume....................................................................................................................................49
8.1.5 KATALIZATORI IZDUVNIH SISTEMA KOD AUTOMOBILA..........................................50
8.1.6 OTPACI I OSTACI OD METALA.......................................................................................50
8.1.7 OTPADNA PLASTIKA........................................................................................................54
8.1.8 OTPADNA ULJA.................................................................................................................54
ANEKS 2.....................................................................................................................................................55
9 PROCES ODSTRANJIVANJA FLUIDA I MATERIJALA IZ ISKORIŠĆENIH
MOTORNIH VOZILA..............................................................................................................................56
9.1 PRIMER PROCESA ODSTRANJIVANJA FLUIDA I MATERIJALA IZ ISKORIŠĆENIH
MOTORNIH VOZILA...........................................................................................................................56
9.1.1 Aktivnosti procesa odstranjivanja fluida i materijala iz iskorišćenih motornih vozila.......58
9.1.2 Vazdušni jastuci (airbags)...................................................................................................58
9.1.3 Skinuti akumulator...............................................................................................................59
9.1.4 Skinuti kapu filtera goriva i kapu uljnog filtera..................................................................60
9.1.5 Kontrola grejanja................................................................................................................60
9.1.6 Uklonite balansere...............................................................................................................60
9.1.7 Uklonite motorno ulje..........................................................................................................60
9.1.8 Filter za ulje........................................................................................................................60
9.1.9 Transmisiona ulja................................................................................................................60
9.1.10 Rashladne tečnosti (antifriz)...........................................................................................61
9.1.11 Hidraulična ulja..............................................................................................................61
9.1.12 Tačnosti za pranje stakala..............................................................................................62
9.1.13 Rezervoar za gorivo........................................................................................................62
9.1.14 Sistem suspendora..........................................................................................................63
9.1.15 Katalizator......................................................................................................................63
9.1.16 Klima uređaj...................................................................................................................64
9.1.17 Gas boca.........................................................................................................................64
9.1.18 Skopke koje sadrže živu..................................................................................................64
9.1.19 Ostali opasni predmeti....................................................................................................65
9.1.20 Kraj postupka odstranjivanja fluida i materijala iz iskorišćenih motornih vozila..........65
Tabela 12. Pregled preduzeća i njihovog kapaciteta prerade obojenih metala u Srbiji
[13]..................................................................................................................................33
Tabela 14. Broj prvi put registrovanih drumska motorna i priključna vozila, Republički
zavod za statistiku Srbije.................................................................................................36
Tabela 16. Lista ovlaštenih operatera za reciklažu otpadnih vozila u Republici Srbiji..39
Tabela 17. Popis demontažnica i šredera kao i vrednosti ELV širom sveta 1997. godine
[29]..................................................................................................................................42
Tabela 20. Procenjeni ukupni prihod od dobijenih sirovina po vozilu na teritoriji opštine
Apatin [19].......................................................................................................................43
1 UVOD
U cilju sagledavanja sistema reciklaže ELV koristićemo alat za analizu životnog veka
motornih vozila. Pre svega, analizu životnog ciklusa kraja životnog veka vozila kako
bismo sagledali sve energetske i sirovinske ulazne i izlazne veličine ovog sistema,
granice i samo funkcionisanje. Procenićemo troškove životnog ciklusa (Life Cycle
Costing) sistema reciklaže ELV, a oni će nam pomoći u sagledavanju optimalnog
tehnološkog tretmana u Srbiji. Istražićemo količine nastalog čvrstog otpada, delova za
ponovnu upotrebu, ostataka nakon šrederovanja, emisiju štetnih materija u vazduh,
zagađenja voda i po životnu sredinu drugih značajnih emisija.
Pažnja u ovom radu posvećena je i analizi neophodnih standarda koje takva industrijska
delatnost zahteva, kao i svim neophodnim merama opreza u cilju zaštite radnika i
životne sredine. Ali, i na proceni troškova neophodnog deponovanja nastalog čvrstog
otpada i neupotrebljivih fluida, koristeći se procenom troškova odlaganja otpada u
zemljama sličnog stepena razvoja i veličine Republici Srbiji.
1.1 RECIKLAŽA
Recikliranje (recycle) uključuje obradu korišćenih materijala (otpada) u nove proizvode
kako bi se sprečilo rasipanje potencijalno korisnih materijala, smanjila potrošnja
sirovina, smanjila potrošnja energije, smanjilo zagađenje vazduha (iz procesa
spaljivanja) i zagađenje voda (od deponovanja).
1
Što čini reciklažu automobila značajno efikasnijom od reciklaže nekih drugih proizvoda ili materijala,
koji kad dostižu 50% stope reciklaže smatraju se za veoma uspešnim.
„reciklabilnost“ koja, danas, u reciklaži automobila prelazi 75%, i to najviše
zahvaljujući procesu oporavka metala iz automobila2.
Srbija na svom putu u Evropsku Uniju moraće uspostaviti sistem reciklaže motornih
vozila. Nedavno su usvojeni Zakon o upravljanju otpada i Uputstvo o uslovima koje
mora da ispune ovlašćeni operateri za reciklažu otapdnih vozila (Ministarstvo životne
sredine i prostornog planiranja – mart 2009), ali je preostalo još da se donesu posebni
pravilnici, odnosno podzakonski akti, za pojedine vrste otpada. Osnovana je i
Asocijacija za reciklažu motornih vozila Srbije [10] što bi trebalo da doprinese uvođenju
više reda u ovoj oblasti.
2
I ovaj performansni nivo prevazilazi reciklažu velikog broja drugih proizvoda ili materijala za
pakovanje.
Na osnovu prirode procesa, životni ciklus vozila čine četiri osnovne faze:
1. ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ koji obuhvataju istraživačke i razvojne procese u
različitim oblastima: tržište, proizvod, tehnologije, poslovna strategija i drugo.
Faza razvoja predstavlja podršku znanja u čitavom procesu.
2. PROIZVODNJA uključuje širok spektar proizvodnih procesa, počev od
proizvodnje delova i sklopova, do izrade kompetnog automobila.
3. KORIŠĆENJE automobila integriše sve pretprodajne i postprodajne procese,
odnosno propagandne aktivnosti, prodaju, servisiranje, komunikaciju sa kupcima
i dr.
4. RECIKLAŽA ISKORIŠĆENIH MOTORNIH VOZILA (End of Life Vehicles,
ELV) uključuje sve procese postupanja sa ELV, kao što su: preuzimanje od
poslednjeg vlasnika, izdavanje sertifikata za de-registraciju, rasklapanje,
pripremu materijala za ponovnu upotrebu kroz različite vrste tehnološkog
tretmana, isporuku delova za ponovnu ugradnju, isporuku materijala za
proizvodnju novih proizvoda i energije i otpremu do skladišta nekorisnog
otpada.
Na kraju radnog veka, automobil obično odlazi, prvo, na u dvorište za rasklapanje, koje
može biti otvoreno, delom otvoreno ili zatvoreno. U ovom procesu izdvajaju se svi
opasni otpadi ili tečnosti. Te tečnosti obično su motorna ulja, antifriz, tečnosti za pranje,
transmisiono ulje, kočiono ulje, tečnost iz hladnjaka i preostali benzin ili dizel. One se
onečišćavaju prostim gravitacionim ceđenjem ili upotrebom pumpi. U toku procesa
rasklapanja, uklanjaju se i gume, akumulator, vazdušni jastuci, kao i svi drugi
potencijalno opasni delovi.
Na kraju svog puta kroz proces rasklapanja, automobil može biti presovan. Tako je
pogodniji za transport na sledeći korak: seckanje (šredererovanje). Šreder, presovano
auto propušta kroz „čekić mlin“. On secka automobil na delove veličine pesnice.
Ferometali se zatim odvajaju magnetnim postupkom dok se separacija neferometalnih
ostataka odvija vazdušnom separacijom. Teži delovi nakon vazdušne separacije potom
se šalju na neferometalni separator u kojem se vrtložnom separatoru izoluju
neferometalni materijali.
Preostali deo automobila, naziva se ostatak nakon seckanja automobila (Auto Shredder
Residue). On iznosi oko 20 do 25% od ukupne težine iskorišćenog vozila. Taj ostatak je
slaba tačka u recikliranju vozila. Ovaj ostatak i pored toga što je dovoljno toksičan da se
smatra opasnim otpadom, može biti smatran i energetskim izvorom s obzirom da sadrži
više od 7% gorive materije.
Razvijene su mnoge alternative za preradu ove vrste ostatka (fizička separacija,
spaljivanje, piroliza), međutim čini se da je odlaganje na deponije trenutno
najprihvatljivije rešenje pre svega zbog visoke cene njihove prerade [3].
Sagledavanjem svih potrebnih aktivnosti za reciklažu iskorišćenih automobila vidimo
da oni podrazumevaju sledeće:
• Sakupljanje,
• Demontaža,
• Kontrola, inspekcija,
• Presovanje,
• Šrederovanje i
• Prerada materijala.
ELV Direktiva zahteva od ekonomskih činilaca da naprave cenu dostizanja ovih ciljeva,
tako da obezbede besplatno preuzimanje iskorišćenog motornog vozila. Drugim rečima,
bilo koji veći troškovi dostizanja ovih ciljeva od vrednosti iskorišćenog motornog vozila
u vreme odjave registracije ne smeju da budu na teret poslednjeg korisnika.
Ovi viši ciljevi reciklaže i obnavljanja smanjiće količinu otpada koji će biti odložen.
Tako će težina iskorišćene materije iskorišćenog motornog vozila - za razliku od 2006.
godine, kada je iznosila 964 kg - 2015. godine biti 1025 kg.
1.2.4 DIREKTNE EKONOMSKE KORISTI ELV DIREKTIVE
Idealno, kompletna analiza životnog ciklusa uključuje tri različite ali preklapajuće
komponente:
Za brojne otpatke već je pronađena nova namena. Predmet interesovanja nisu samo
metalni otpaci već i stari papir, koža, tekstil, drvo, rastvarači, stara ulja i drugi fluidi.
Kada se eliminišu kadmijum, olovo, hrom, živa i sl. iz iskorišćenih motornih vozila, još
uvek 3 do 4 odsto od ukupnih otpadaka ostaje u grupi posebno problematičnih.
Sirovinski gledano, iskorišćena motorna vozila su vrlo važni izvori sekundarnih
sirovina. To se odnosi najviše na metale. Pozitivni aspekt reciklaže ogleda se i sa
aspekta angažovane energije u proizvodnji pojedinih materijala. Za dobijanje 1kg čelika
iz rude treba angažovati 40.000 kJ, a iz reciklaže 18.100 kJ (dvostruko manje) [15].
Na slici 2 je prikazan sastav materijala prosečnog evropskog vozila kao i ukupno učešće
plastike u prosečnom vozilu (oko 9.3%), mesta njene primene, kao i vrsta upotrebljene
plastike (polivinil hlorid, polipropilen, poliuretanska guma, itd.)
INPUT
GRUPA INVENTAR JEDINICA KOLIČINA
Materijal Zastavin automobil Kg 1000
Energija procesa Kompresovani vazduh Kg 1.1
LPG (tečni naftni gas) Kg 0.081
Dizel Kg 5.096
El. energija kWh 7.92
OUTPUT
GRUPA PARAMETAR JEDINICA KOLIČINA
Materijal Zastavin automobil Kg 1000
Reciklirani Fero metal Kg 612
materijali Obojeni metali Kg 54
Fluidi Kg 6.2
Guma kWh 42
Akumulator Kg 10
Emisija u vazduh CO2 Kg 16
NOx Kg 0.033
CH4 Kg 0.0004076
Troškovi životnog ciklusa suma su svih novčanih troškova životnog ciklusa određenog
proizvoda, procesa ili aktivnosti od faze ideje i proizvodnje, faze upotrebe do kraja
njihovih života. Ovu metodu analize ograničićemo na kraj životnog veka automobila.
Ona će nam pomoći da sagledamo totalne troškove svakog od procesa ove faze, kao i da
procenimo vrednost potrebnih investicija u ovaj sistem.
S obzirom da je za precizniju procenu troškova životnog ciklusa kraja životnog veka
automobila u Srbiji neophodno posebno detaljno istražiti postojeću praksu reciklaže
ELV u Srbiji, za koju je neophodan i velik broj činjenica stanja ovog sistema u Srbiji,
mi ćemo se u našoj daljoj kalkulaciji troškova, u cilju uprošćavanja, osloniti na gore
pominjani rad koji donosi troškove životnog ciklusa automobila marke Jaguar, čija je
težina 1576 kg i koja važi za zemlje visokog razvoja, zemlje EU. Pri tome ćemo,
koristiti one podatke koje analogno važe u našoj zemlji u onom delu gde su one poznate,
dok će sve ostale procene troškova biti uzimane onako kako su procenjene za tržište
Evropske Unije.
Prvi korak ovog alata je da odredimo generalne karakteristike ELV, to je vrlo važan deo
koji će nam pružiti generalni pregled vrednosne i finansijske analize.
Drugi korak obuhvata preliminarnu procenu analize ponovnog korišćenja delova. Ovaj
korak podeljen je u pet podkoraka.
3
Naknada od 40.04 evra koju plaća reciklažna kompanija vlasniku vozila u Velikoj Britaniji, mada
trenutno po istraživanju kompanija u Velikoj Britaniji svega 10% ELV kompanije kupuju na ovaj način.
Reciklirane komponente ili delovi (kg) = Očekivani procenat recikliranih
komponenata ili delova * Težina automobila (kg) = 75% * 1000 = 750 kg
Treći korak obuhvata obim sadržaja za recikliranje. Detalji ovog koraka su sledeći:
Četvrti korak određuje oporavak otpadnog sadržaja. Ovde postoje dve mogućnosti; ili će
otpad završiti na deponiji ili će biti upotrebljen u svrhu energetskog oporavka, za
izgradnju puteva, itd. Zbog toga u ovom delu sagledavamo količine otpada koji će biti
deponovan ili oporavljen:
Peti korak razvijen je na osnovu tri veće analize. Analize preuzimanja ELV (akvizicije),
analize demontaže vozila kao i analize šrederovanja. Svi delovi ovih analiza donose
podatke troškova i prihoda za svaki uključeni proces, svaku kompontentu ili svaki
materijal. Imajući to u vidu za svaku od ovih analiza donosimo kalkulaciju.
a. Podaci akvizicije
Trošak kupovine ELV = 34.3185 EUR/ELV4
Naplata proizvođaču automobila ili lokalnoj samoupravi po
automobilu = 40.0383 EUR
b. Troškovi akvizicije5
Ukupni troškovi akvizicije = 30.8883 EUR/ELV
c. Prihodi akvizicije
Ukupni prihod akvizicije = 4.00404 EUR
UKUPNI PROFIT AKVIZICIJE = Ukupni prihod akvizicije – Ukupni
troškovi akvizicije = 4.00404 – 30.8883 = -26.88426 EUR6
4
Kako smo na početku ovog dela rada naveli da je ova naknada od 40.04 evra koju plaća reciklažna
kompanija vlasniku vozila u Velikoj Britaniji, bitno je napomenuti da je ona drugačija, s obzirom da u
praksi trenutno kompanije svega 10% ELV kupuju po ovoj ceni, a ukoliko poslednji vlasnik vozila sam
odveze ELV do reciklažne kompanije, tada će on za vozilo dobiti 34.3185 evra.
5
Cena nabavke automobila. Ona kalkuliše troškove prevoza automobil do mesta demontaže.
6
Ovde vidimo da je povrat kompanijama za preuzimanje ELV negativan i da iznosi -26,88426 evra po
vozilu, što ukazuje na činjenicu da ovaj proces trenutno u EU nije profitabilan.
Zbrinjavanje opasnih materija (€) = Trošak zbrinjavanja opasnih
materija * Opasni materijali (kg) = 0.114 * 48.8 = 5.5632 €
Ukupni troškovi procesa demontaže (€) = Proces rasklapanja (€) +
Zbrinjavanje opasnih materija (€) = 14.325 + 5.5632 = 19.89 €
M. Šrederovanje
b. Troškovi šrederovanja
Trošak procesa šrederovanja (€) = Trošak procesa šrederovanja *
Ukupan sadržaj po kategorijama recikliranih komponenti ili delova u
zavisnosti od njihovog stepena reciklabilnosti = 0.0573 * 714.8 = 40.96
EUR
Zbrinjavanje otpada, troškovi deponovanja (€) = Trošak zbrinjavanja
otpada, deponovanja * Nominalna masa otpada = 0.0114208 * 68.5 =
0.7823 EUR
UKUPNI TROŠKOVI ŠREDEROVANJA (€) = Trošak procesa
šrederovanja + Zbrinjavanje otpada, troškovi deponovanja (€) = 40.96 +
0.7823 = 41.7423 EUR
Šesti korak Troškova životnog ciklusa kraja životnog veka automobila donosi vrednost
takozvanog INDIKATORA, kalkulaciju ukupnih prihoda preuzimanja, demontaže i
šrederovanja ELV. Njega izračuvamo po sledećem obrascu:
Takvo privredno društvo ili preduzeće mora da poseduje Zapisnik republičke inspekcije
za postupanje sa opasnim i ostalim otpadom, kojim se utvrđuje ispunjenost uslova
operatera za obavljanje reciklaže otpadnih vozila. Zatim, rešenje o davanju saglasnosti
na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu ili Rešenje o oslobađanju od izrade
Studije o proceni uticaja na životnu sredinu, saglasno Zakonu o proceni uticaja na
životnu sredinu (''Sl. gl. RS'' 135/04) i Uredbi o Listi projekata za koje je obavezna
procena uticaja i Liste projekata za koje se može zahteviti procena uticaja na životnu
sredinu (''Sl. gl. RS'' 114/08) uz obavezu da operater mora obavezno da poseduje
opremu za presovanje ili usitnjavanje vozila.
Zakon o zaštiti životne sredine ("Sl. glasnik RS", br. 66/91; 83/92; 53/93; 67/93;
48/94; 53/95 i 135/04),
Zakonom o upravljanju otpadom („Službeni glasnik RS”, broj 36/09) uređene
su: vrste i klasifikacija otpada (čl. 7. i 8); planiranje upravljanja otpadom (čl. 9-
16); subjekti upravljanja otpadom (čl. 17-24); odgovornosti i obaveze u
upravljanju otpadom (čl. 25-31); organizovanje upravljanja otpadom (čl. 32-46);
upravljanje posebnim tokovima otpada (čl. 47-58); uslovi i postupak izdavanja
dozvola (čl. 59-70); prekogranično kretanje otpada (čl. 71-73); izveštavanje o
otpadu i baza podataka (čl. 74-76); finansiranje upravljanja otpadom (čl. 77-82);
nadzor (čl. 83-87); kazne (čl. 88-92); i druga pitanja od značaja za upravljanje
otpadom (čl. 93-105).
Uredbom o određivanju pojedinih vrsta opasnog otpada koje se mogu uvoziti
kao sekundarne sirovine („Službeni glasnik RS”, broj 60/09) određene su
pojedine vrste opasnog otpada koje se mogu uvoziti kao sekundarna sirovina.
Ove vrste su određene prema potrebama i kapacitetima prerađivačke industrije
Republike Srbije. Potrebe prerađivačke industrije prioritetno se odnose na:
baterije i akumulatore; otpade iz termičke metalurgije olova; otpadi od
mehaničkog tretmana otpada; metalni otpad olova i otpad koji se sastoji od
legura olova.
Uredbom o listama otpada za prekogranično kretanje, sadržini i izgledu
dokumenata koji prate prekogranično kretanje otpada sa uputstvima za njihovo
popunjavanje („Službeni glasnik RS”, broj 60/09) propisano je sledeće: lista
opasnog otpada čiji je uvoz zabranjen; lista opasnog otpada koji se može uvoziti;
lista opasnog otpada čiji je izvoz i tranzit dozvoljen; lista neopasnog otpada čiji
je uvoz, izvoz i tranzit dozvoljen; sadržina, izgled i uputstvo za popunjavanje
Obaveštenja o prekograničnom kretanju otpada; sadržina, izgled i uputstvo za
popunjavanje Dokumenta o prekograničnom kretanju otpada.
Pravilnikom o sadržini dokumentacije koja se podnosi uz zahtev za izdavanje
dozvole za uvoz, izvoz i tranzit otpada („Službeni glasnik RS”, broj 60/09)
propisana je dokumentacija koja je potrebna prilikom podnošenja zahteva za
izdavanje dozvole za uvoz, izvoz i tranzit opasnog i neopasanog otpada.
Pravilnikom o obrascu zahteva koji se podnosi uz zahtev za izdavanje dozvole za
skladištenje, tretman i odlaganje otpada („Službeni glasnik RS”, broj 72/09)
propisani su podaci koje operater postrojenja popunjava u zahtevu koji podnosi
nadležnom organu za izdavanje dozvole za skladištenje, tretman i odlaganje
otpada.
Pravilnik o izgledu i sadržini dozvole („Službeni glasnik RS”, broj 96/09)
propisuje sadržinu i izgled dozvole za skladištenje, tretman i odlaganje otpada.
Uredba o proizvodima koji posle upotrebe postaju posebni tokovi otpada,
obrascu dnevne evidencije o količini i vrsti proizvedenih i uvezenih proizvoda i
godišnjeg izveštaja, načinu i rokovima dostavljanja godišnjeg izveštaja,
obveznicima plaćanja naknade, kriterijumima za obračun, visinu i način
obračunavanja i plaćanja naknade („Službeni glasnik RS”, broj 54/10) kojom
su propisane naknade za propizvode koji posle upotrebe postaju posebni tokovi
otpada (gume, azbest, baterije i akumulatori, ulja, električni i elektronski
proizvodi).
Zakonom o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja („Službeni glasnik
RS”, broj 135/04) predviđeno je da za rad postrojenja i obavljanje aktivnosti
operater pribavlja dozvolu nadležnog organa. Dozvolom se odobrava: rad novog
postrojenja i obavljanje njegove aktivnosti; rad i bitne izmene u radu, odnosno
funkcionisanju postojećeg postrojenja.
Uredbom o utvrđivanju Programa dinamike podnošenja zahteva za izdavanje
integrisane dozvole („Službeni glasnik RS”, broj 135/04) u okviru Programa
dinamike predviđeni su rokovi u okviru koji se podnose zahtevi za izdavanje
integrisane dotvole po vrstama aktivnosti postojećih postrojenja (od novembra
2009. do marta 2014. godine).
Zakonom o proceni uticaja na životnu sredinu („Službeni glasnik RS” br. 135/04
i 36/09-dr. zakon) i propisima donetim na osnovu ovog zakona predviđeno je
izdavanje: saglasnosti na procenu uticaja na životnu sredinu za projekte za koje
je obavezna izrada procene uticaja; akta organa o potrebi izrade procene uticaja
u postupku u kojem nadležni organ odlučuje o potrebi izrade procene uticaja na
životnu sredinu za projekte za koje nije obavezna izrada procene uticaja na
životnu sredinu.
Zakon o postupanju sa otpadnim materijama ("Sl. glasnik RS", br. 25/96;26/96 i
101/05),
Pravilnik o postupanju sa otpacima koji imaju svojstvo opasnih materija ("Sl.
glasnik RS", br. 12/95),
Pravilnik o kriterijumima za određivanje lokacije i uređenje deponija otpadnih
materija ("Sl. glasnik RS", br. 54/92),
Pravilnik o uslovima i načinu razvrstavanja, pakovanja i čuvanja sekundarnih
sirovina ("Sl. glasnik RS", br. 55/2001),
Uredbe o utvrđivanju liste projekata za koje je obavezna procena uticaja i lista
projekata za koje se može zahtevati procena uticaja na životnu sredinu ("Sl.
glasnik RS", br. 114/08)
Pravilnik o upravljanju otpadnim vozilima (Ministarstvo životne sredine i
prostornog planiranja - 2008.)
Uputstvo o uslovima koje mora da ispune ovlašćeni operateri za reciklažu
otpadnih vozila (Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja - mart
2009.)
4 ANALIZA TRŽIŠTA ELV
Analiza tržišta iskorišćenih automobila u Srbiji sadrži dva osnovna dela – analizu tržišta
prodaje (outputa) i analizu tržišta nabavke (inputa), pri čemu u svakom delu se razmatra
stanje potražnje i stanje ponude, te njihov odnos, da bi se ocenila tržišna mogućnost
plasmana i nabavke (slika 3).
Pogledajmo sada podatke date u radu „Biznis sektor – reciklaža i upravljanje otpadom“,
Siniše Mitrovića iz Privredne komore Srbije, 2007. godine:
Republika Srbija
2003 2004 2005 2006 2007 2008
Vrednost uvoza, u milionima USD 4 7 79 8 22 55
Vrednost izvoza, milionima USD 22 34 60 95 185 214
300000
Reciklaža metalnih otpadaka i ostataka u tonama
269233
250000
212249
205337
200000
160733
150000
113717
100000
68944
50000
0
2003 2004 2005 2006 2007 2008
Godina reciklaže
Bruto domaći proizvod u stalnim cenama 2002. godine za Republiku Srbiju u miliona
RSD od reciklaže od 1999. godine do 2008. godine, takođe je rastao:
BTD 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008
Reciklaža 340.9 432,0 487,7 475,0 419,0 509,5 336,3 432,7 535,1 516,0
Republika Srbija
2004 2005 2006 2007 2008
Industrijski proizvodi od recikliranog metalnog otpada, t
Gvoža i nelegiranog čelika 107180 153346 197625 261115 205954
Legiranog čelika 1249 643 7 - -
Bakra i legure bakra 921 2002 2108 1991 2996
Aluminijuma i legura aluminij. 988 1691 2031 3660 1882
Cinka i legure cinka 55 212 327 544 488
Olova i legura olova 2004 2499 2676 1273 929
Ostalih metala 1320 340 563 650 -
Industrijski proizvodi od recikliranog nemetalnog otpada, t
Papira 44378 36956 35093 42667 50167
Tekstila 141 16 7 1 -
Gume 55 57 89 609 93
Plastičnih masa 317 388 655 249 413
Ulja i maziva 19 - - - -
Drveta 227 372 233 360 403
Pogledajmo ovde domaće kapacitete ostalih materijala dobijenih reciklažom ELV, pre
svega kapacitete prerade obojenih metala.
Preduzeće Kapacitet
RTB Bor, Stara livnica – Ponzen 700-1000 kg/h
3600 t/godišnje, BAKAR
Pomoravka, Jagodina 4000 t/godišnje, BAKAR
RTB Zajača, Loznica 4000-6000 t/godišnje, OLOVO
Tehnos, Čačak 6000 t/godišnje, ALUMINIJUM
Pogon za proizvodnju Al-legura „Petar 3500 t/godišnje, ALUMINIJUM
Drapšin“, Mladenovac
4.1.2 BAKAR
Pored pomenutih centara za stari bakar postoji preduzeće „Pomoravka“ u Jagodini, gde
se prerađuju kablovi sa izolacijom od gume i termoplastičnih masa.
4.1.3 OLOVO
Staro olovo, pre svega stari akumulatori i otpadna pasta iz proizvodnje akumulatora
pretapa se u olovo u topionici animona u RTB „Zajača“, Loznica.
4.1.4 ALUMINIJUM
U EU, broj recikliranih automobila godišnje dostiže 9 miliona, što odgovara 2,2 miliona
tona otpada. Kao i u SAD, profit se pretežno ostvaruje prodajom polovnih delova i
metala. U Holandiji, izdvajanje pojedinih delova (branika, štop svetala, ABS sistem,
sigurnosni pojasevi i pena iz sedišta) ostvaruje se uz nadoknadu od 45 evra takse koju
plaća vlasnik vozila prilikom prve registracije. Iako pojedine države EU imaju striktna
pravila za reciklažu iskorišćenih automobila, i dalje se u njima reciklažom bave i
preduzeća koja nemaju dozvolu za rasklapanje. Na primer, procenjuje se, da u
Francuskoj od 2.000 demontažera automobila samo njih 900 ima dozvolu za bavljenje
ovim poslom. Takođe, interesatno za EU jeste činjenica da pojedini proizvođači
automobila imaju ugovore sa postrojenjima za rasklapanje u pojedinim zemljama kako
bi osigurali da njihova vozila budu tretirana na po životnu sredinu zadovoljavajući
način.
Oporavak obojenih metala i dalje nije visok, ali nastavlja da se povećava kako
sakupljači i prerađivači otpada iskorišćenih motornih vozila nastavljaju da uvećaju
dohotke od obrade iskorišćenih automobila. Obojeni metali uključuju aluminijum,
nerđajući čelik, bakar, mesing i cink. Preduzeća sa šrederima upotrebljavaju vrtložne i
taložne separatore u cilju oporavka aluminijumskih i cinkovih legura. U Srbiji post-
šreder tehnologije tek treba da nađu svoja tehničko-tehnološka rešenja.
U procesu analize nabavki, slično analizi tržišta prodaje, razmatra se potražnja i ponuda
„nabavki“ (u našem slučaju ELV) kao i njihov međusoban odnos. Postupci su identični,
razlika je samo u uglu posmatranja. U do sada urađenoj analizi prodajnog tržišta
sekundarnih sirovina nastalih reciklažom ELV fokus je bio na strani ponude i tada je
definisana pozicija plasmana, a u analizi nabavnog tržišta ugao posmatranja je na strani
potražnje, tj. zahteva za određenjem „nabavki“ reciklaže ELV u Srbiji.
Za početak pogledajmo podatke registovanih drumskih motornih i priključnih vozila
Republičkog zavoda za statistiku Republike Srbije od 1985. godine do 2009. godine:
Republika Srbija
Teretna vozila
Radna vozila
Priključna vozila
Motocikli
Putnički automob.
Autobusi
Traktori
2009 34500 1637002 13475 8853 148255 23552 1434 7356 28596
2008 31794 1486174 13573 8553 139243 24166 1587 7344 27665
2007 24897 1476642 14574 8887 129877 25802 1582 7263 26389
2006 20380 1511837 15109 9312 126045 27498 1864 128017 103859
2005 16042 1481498 15920 9696 116440 28222 1813 126816 101465
2004 14824 1455060 16525 9209 110075 28179 1635 125873 99767
2003 13287 1388109 16107 9144 101433 24713 1483 121377 96509
...
1990* 43184 1342846 1974 12389 88011 25381 1441 317554 165585
1989* 42054 1249387 1843 11933 83901 24711 1481 305853 160689
1988* 40569 1166760 1690 11575 79618 23439 1457 289065 153772
1987* 40136 1123233 1559 11868 76752 22399 1471 272739 146301
1986* 40311 1075065 1378 11582 72391 21029 1341 252246 136382
1985* 40540 1029292 843 9273 67517 18817 1237 226264 113870
* Podaci od 1985. do 1990. godine su sa podacima za Kosovu i Metohiju
1600000
Broj registrovanih automobila
1550000
1500000
1450000
1400000
1350000
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
Godina registracije
Slika 5. Broj registrovanih automobila u Republici Srbiji po godini registracije,
Republički zavod za statistiku Srbije
Pogledajmo sad i broj prvi put registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u
Republici Srbiji za 2008. godinu, on će nam pomoći u proceni ukupnog godišnjeg broja
ELV u Srbji.
Republika Srbija
Teretna vozila
Radna vozila
Priključna vozila
Motocikli
Putnički automobili
Autobusi
Traktori
2008 8140 87284 199 480 13903 718 127 1387 2924
Tabela 14. Broj prvi put registrovanih drumska motorna i priključna vozila,
Republički zavod za statistiku Srbije
Ukupan godišnji broj iskorišćenih motornih vozila (ELV) teoretski možemo izračunati
iz podataka Republičkog zavoda za statistiku Srbije. Procenjen godišnji broj
iskorišćenih motornih vozila možemo izračunati pomoću sledeće formule:
Ukupan broj ELV u 2008 = Stanje vozila na kraju 2007 + broj prvi put
registrovanih vozila u 2008. – stanje vozila na kraju 2008. – broj izvezenih
vozila u 2008. godini
Dalje u radu, kako bi smo vršili proračun i analizu tržišta iskorišćenih automobila u
Republici Srbiji aproksimiraćemo broj iskorišćenih automobila na 100.000 godišnje.
Prema rečima šefice odseka za berzu sirovina u Agenciji za reciklažu, Stane Bijelović u
Republici Srbiji se u toku godine obradi samo 14 odsto nepotrebnih materija, jer su
kapaciteti za ovu privrednu granu i dalje nedovoljno razvijeni [6], a to je približno i
slučaj sa reciklažom iskorišćenih motornih vozila.
U Srbiji se se ipak nivo reciklaže ELV pomera sa mrtve tačke, i to najviše zahvaljući
programu "Staro za novo" pokrenutom 15. aprila 2009. godine, nakon čijeg sprovođenja
reciklirano 15.000 starih vozila tokom 2009. i 2010. godine. Građani Srbije tim
programom dobili su mogućnost da svoje stare automobile recikliraju i dobiju popust od
1.000 evra za kupovinu novog kragujevačkog "punta". Popust od 1.000 evra se mogao
ostvariti samo reciklažom kompletnog automobila u voznom stanju starijeg od 10
godina.
Što se tiče ponude tržišta nabavke ELV, tj. ponude za godišnje nastalim ELV u
Republici. U Srbiji je do sada registrovano deset firmi koje se bave preuzimanjem
otpisanih automobila i njihovom reciklažom. Između ostalog i „Centar za reciklažu“ u
Beogradu koji poseduje postrojenje tzv „šreder“, koji može da usitni sve komponente
vozila i posebno šasije s ciljem razdvajanja raznih vrsta materijala. Pre svega gvožđa i
čelika, ali pre toga treba da se otklone pomenute toksične materije koje zagađuju
životnu sredinu. U tabeli dole data je lista svih ovlašćenih deset operatera za reciklažu
otpadnih vozila.
Kada pogledamo broj firmi koje se bave preuzimanje otpisanih automobila i njihovom
reciklažom, uviđamo da od deset registrovanih za ovaj posao, jedino Centar za reciklažu
iz Beograda i Inos Napredak iz Šapca potpuno zadovoljavaju uslove date Uputstvom o
uslovima koje mora da ispune ovlašćeni operateri za reciklažu otpadnih vozila, s
obzirom da jedino ove dve firme poseduju opremu za presovanje ili usitnjavanje vozila.
Ostale registrovane firme zbog potrebe sprovođenja programa zamene staro za novo,
dobile su dozvole iako njihova postrojenja ne zadovoljavaju date uslove u Uputstvu.
Čak, po tvrdnjama iznesenim u medijima, pojedine firme su mimo svoje volje dobile
registraciju za reciklažu otpadnih vozila.
Budući operateri treba da budu raspoređeni na teritoriji cele Srbije tako da građani svoje
stare automobile mogu da predaju u najbližem centru za reciklažu u kojima će biti
izdavane i potvrde na osnovu kojih mogu biti ostvarene određene pogodnosti prilikom
kupovine novog automobila. Na taj način, u akciju će biti uključeni i svi oni koji se bave
reciklažom akumulatora, preradom otpadnih ulja, antifriza, stakla, plastike i svega
onoga što čini jedan automobil, a za to je neophodno da se ukupno investira 19.192.000
evra tj. u osam operatera po 2.399.000 evra.
Ovako velike investicije u ovo doba krize teško je ostvariti pa umesto dosadašnje push
strategije u kojoj se programom ohrabruju operateri reciklaže otpadnih vozila treba
računati na uticaj potražnje, tj. na pull stategiju u kojom bi se, pored samog podsticaja
reciklaže, subvencionisala upotreba sekundarnih sirovina u proizvodnji metala i
nemetala, tada bi se podstakla potražnja domaćih livnica za sekundarnim sirovinama
koja bi mogla uticati na dodatne investicije u reciklažu.
Pogledajmo sada tabelu 17 koja donosi popis demontažnica i šredera, kao i vrednosti
ELV u svetu i uporedimo je sa uslovima postavljenim u našem skoro donetom Uputsvu
za reciklažu otpadnih vozila.
Tabela 17. Popis demontažnica i šredera kao i vrednosti ELV širom sveta
1997. godine [30]
Prvo što se uočava jeste činjenica da je u gotovo svim državama sveta tehnološki
tretman demontaže odvojen od procesa šrederovanja što definisano u našem Uputstvu
nije slučaj. Jasno je, takođe, i da je broj šrederskih postrojenja veći u visokorazvijenim
društvima u kojima su investicije u tehnološke procese reciklaže veće.
Procenjeni troškovi
Oprema za presovanje (polovni E-Z 68.500,00 evra
Crusher – Car Crusher), 1990 Model b
portable, John Deere 4 cylinder diesel
engine flattens entire auto in one process u
veoma dobrom stanju
Kompaktni sistem za očišćenje, The 6.400 evra
Vehicle De-pollution Unit (VDU)
4 Tanka od po 1000 litara 2.000 evra
Viljuškar (Komastsu Reconditioned 7.000 evra
Forklift — Model# FG15-14)
Skladište za opasan otpad (30) 10.500 evra
Lift makaze (surface mounter scissor lift) 1.300 evra
Betoniranje i opremenje dvorišta (300 m2) 30.000 evra
Opremanje prijemne kancelarije sa 14.000 evra
skladištem za rezervne delove (40 m2)
Opremanje prostora za očišćenje (120 m2) 42.000 evra
UKUPNO: 181.700 evra
U Republici Srbiji ima ukupno 145 lokalnih samouprava koje uključuju opštine i
gradove. Kada bi se u svakoj opštini investiralo po 181.700 evra za demontažnicu tada
bi neophodne ukupne investicije iznosile približno 26 miliona evra, a kada bi od
potrebnih investicija za optšinsku demontažu odbili one operatere koji bi radili
šrederovanje vozila, a procenili smo da ih je potrebno približno deset, ukupne investicije
u demontažnice bile bi i manje.
1. A Study to Examine the Costs and Benefits of the ELV Directive – Final Report
GHK in association with BIO
2. Adžić, Sofija. Stanje i perspektive razvoja metalskog sektora Srbije. Swiss Agency
for Development and Cooperation, Beograd, 2008.
3. Avramović, Nenad. Reciklaža vozila, diplomski-master rad. Fakultet tehničkih
nauka, Novi Sad, 2009.
4. Betterton, E.A., and D. Craig. 1999. Kinetics and mechanism of the reaction of
azide with ozone in aqueosu solution. Jounral of the Air&Waste Management
Association 49, 1347-1354, November 1999.
5. Branović, prof. dr Želimir. Poslovna matematika. Univerzitet u Novom Sadu,
Tehnički fakultet “Mihajlo Pupin” Zrenjanin.
6. Cvetković, J. Reciklaža i dalje nerazvijena. Politika, Beograd 2009.
7. Depolluting End-of-Life Vehicles: Guidance for Authorised Tretment Facilities,
Defra, DTI, 2003
8. Directive 2000/53/ec of the European Parliament and of the Council of 18
September 2000 on end-of life vehicles, Official Journal of the European
Communities
9. Đorđević, M. Sistem za reciklažu iskorišćenih putničkih automobila, doktorska
disertacija, Kragujevac, 2005.
10. Đukić, Đuro. Reciklaža automobila. Politika, 23. novembar 2009.
11. Economic study on the management of End-of-Life vehicles, Agence de
l’Envrionnment et de la Maitrise de l’Energie, Francuska, 2007.
12. Hempfl, Krejg. Komercijalizacija sekundarnih sirovina i reciklaže otpada u
Srbiji 2009-2010. USAID, februar 2010.
13. Ilić, Ilija. Reciklaža i reciklaža sekundarnih sirovina obojenih metala. Bor, 2002.
14. Jovanović, Zoran; Haase, Harwig; Ziems, Dietrich. Razvojne faze upravljanja
otpadom u zemljama nemačkog govornog područja i izazovi za Srbiju na putu u
EU. Ekolat`08, Sokobanja 2008.
15. Kozić, Ana; Sudarević, Dragana. Pristup recikliranju motornih vozila.
Asocijacija za kvalitet i standardizaciju Srbije. Festival kvaliteta 2005, 32.
Nacionalna konferencija o kvalitetu, Kragujevac, 19-21. maj 2005.
16. Krstić, Dejan; Marjanović, Zoran; Brzaković, Radomir. Upravljanje emisijom i
životnim ciklusom vozila. Asocijacija za kvalitet i standardizaciju Srbije.
Festival kvaliteta 2007, 2. Nacionalna konferencija o kvalitetu života,
Kragujevac, 8-11. maj 2007.
17. Marić, Branislav. Upravljanje investicijama. FTN izdavaštvo, Novi Sad, 2010.
18. Martchek, K.J. The importance of recycling to the environmental profile of metal
products, , Alcoa Inc., SAD, 2000.
19. Medić, Duško. Uspostavljanje poslovne aktivnosti u reciklaži motornih vozila na
teritoriji opštine Apatin, seminarski rad, Tehnički fakultet “Mihajlo Pupin”,
Zrenjanin, 2010.
20. Održivost komunalne privrede u Novom Sadu, Megatrend Univerzitet, JKP
Čistoća, Ekolat`08, Sokobanja 2008.
21. Pavlović, prof. dr Milan. Pravci razvoja sistema za reciklažu iskorišćenih
automobila u Srbiji, Asocijacija za reciklažu motornih vozila Srbije, Beograd, 2009.
22. Pavlović, prof. dr Milan; Šubara dr Nadežda. Ekološka logistika, Tehnički
fakultet „Mihajlo Pupin“, Zrenjanin 2006.
23. Report from the Commission to the Council, the European Parliament, the
European Economic and Social Committee, and the Committee of Regions on
the Implementation of Directive 2000/53/ec on end-of-life vehicles for the
period 2005-2008, Commission of the european communities, Brussels,
20.11.2009, COM(2009) 635 final
24. Sredić, mr Nedeljko. Upravljanje proizvodima na kraju životnog vijeka –
istraživanje pogodnosti za demontažu i reciklažu, doktorska disertacija. Fakultet
tehničkih nauka, Novi Sad, 2005.
25. Strategija održivog razvoja opštine Apatin 2009-2019, Opština Apatin,
decembar 2009. godine.
26. Saman Muhamad Zameri Mat, Feri Afrinaldi, Norhayati Zakuan, Gordon
Blount, Jane Goodyer, Ray Jones & Ashraf Jawaid. Strategic Guidance Model
for Product Development in Relation with Recycling Aspects for Automotive
Products. Faculty of Mechanical Engineering, Universiti Teknologi Malaysia.
Journal of Sustainable Development, Malezija, 2010.
27. Thorneloe, A. Susan; Zannes, Maria; Weitz, A. Keith; Nishtala, R. Subba, and
Yarkosky, Sherry. The Impact of Municipal Solid Waste Management on
Greenhouse Gas Emissions in the United States. Air & Waste Management
Association, SAD, 2002
28. Vigso, Dorte. Deposits on single use containers - a social cost-benefit analysis of
the Danish deposit system for single use drink containers, Environmental
Assessment Institute/Institut for Miljovurdering, Kopenhagen, Danska, 2004
29. Watson, Len. What all rescuers should know – Chemical propellant for airbags
can kill!, Report by Len Watson.
30. Wilt, Catherine; Kincaid, Lori. There auto be a law: ELV recycling policies in 21
countries, North America`s Recycling and Composting Journal, SAD, 1997.
31. www.reciklazavozila.rs
ANEKS 1
8 SPISAK OVLAŠĆENIH FIRMI (PO
KATEGORIJAMA RECIKLAŽE):
8.1.1 Akumulatori
8.1.2 Antifriz
8.1.4 Gume
Proces očišćenja motornih vozila na kraju radnog veka uključuje uklanjanje tečnosti
koje mogu biti ili eksplozive ili korozivne zato je neophodno preduzeti sve
bezbednostne i zdravstvene zakonski uređene standarde za obavljanje ove poslovne
aktivnosti.
U Republici Srbiji ovaj proces, sem ispumpavanja tečnosti iz vozila, radi se ručno i traje
od 30 minuta do sat vremena dok su iskustva država Evropske unije preporučuju da se
ove aktivnosti rade korišćenjem opreme koja je specifično razvijena za ove operacije
očišćenja. Upotreba ovakve opreme obezbeđuje visok stepen očišćenja (uklanjanje
preko 98 odsto tečnosti iz vozila), a traje ne duže od 30 minuta. Većina ove opreme je
dostupna na tržištu EU i pneumatskog je upravljanja pa je važno da kompresori koji
pokreću ovu opremu budu potrebnog kapaciteta kako bi se osigurao ne smetan rad ove
opreme.
Mesta na kojima se rade proces očišćenja iskorišćenih motornih vozila moraju imati
prostor za skladištenje kao i prostor za tretman. Prostori za skladištenje moraju imati
nepropustivu podlogu sa odgovarajućim drenažnim sistemom. Prostor za tretman mora
zadovoljavati iste uslove navede za prostor skladištenja ali i da poseduje:
Iznad/ispod Operacija
(A/B)
vozila
A Skinuti akumulator
A Skinuti kapu filtera goriva i kapu uljnog filtera
A Postaviti prekidač grejanja kabine na maksimum
A Skinuti točkove
A Skinuti sve delove koji sadrže živu
Podići vozilo na ram za manipulaciju
B Drenirati motorno ulje i skinite uljni filter
B Drenirati transmiono ulje, uključujući i iz diferencijala, ako je
moguće
A Ukloniti gas is klime uređaja (ako je ugrađena klima)
B Drenirati tečnost za hlađenje iz hladnjka
B Drenirati ulje iz sistema za kočenje
B Skinuti katalizator (ako ga ima)
A Drenirati tečnosti za pranje stakala
A Drenirati reservoar kvačila/kočnice
A Drenirati uređaj za upravljanje (tamo gde je to primenjivo)
B Drenirati reservoar goriva
B Drenirati tečnost iz amortizera
B Ostavljene otvore kape filtera goriva i kape uljnog filtera začepite
plastikom
Skinuti vozilo sa dizalice
A Skinuti vazdušne jastuke/airbags (ukoli ih ima, i ukoliko ne mogu biti
raspakovane in situ)
A Raspakujte vazdušne jastuke in situ (ukoliko ih ima i ukoliko postoje
uslovi za ovu operaciju).
U nastavku rada bliže će biti opisane pojedine operacije. Ali, ovde je važno istaći
upotrebu IDIS informacionog sistema. IDIS (the International Dimsantling Information
System) sistem je napredan i sveobuhvatan informacioni sistem razvijen od strane
proizvođača automobila koji obezbeđuje informacije za proces očišćenja iskorišćenih
motornih vozila, kao i druge informacije procesa rasklapanja iskorišćenih motornih
vozila. Sadrži informacije za bezbedno rukovanje, kao i informacije potencijalnih
reciklabilnih delova i komponenata.
Akumulatori
Pirotehnika
Gorivo
AC
Drenaža
Katalizatori
Delovi koji moraju biti skidani kontrolisano
Gume
Drugo, za očišćenje vozila
Rasklapanje
Sečenjem centralnog stuba i grede ispod vrata, obično se – nepotrebno – bezglavo seče
i deo sistema modula vazdušnog jastuka. Dolazi do oslobađanja natrijum-azida i prašine
iz cevčice. Ovo se često dešava tamo gde se “kombi” oprema upotrebljava za sečenje
osnove stuba.
Iz 2.3 miliona istrošenih motornih vozila svake godine u Velikoj Britaniji tenhničari sve
više uklanjaju vazdušne jastuke i skladište ih. Neki ostaju u automobilima, ostavljeni da
propadaju na mestu. Oni oštećenjem načeti eksplodiraju, i tako oslobađaju natrijum-azid
i prašinu ili Hydrazoic Acid (Hydrogen azide) opasnu za udisanje.
Da biste drenirali rashladne tečnosti iz grejača, kontrola grejača mora biti postavljena na
poziciju koja omogućuje maksimalnu količinu toplote.
Sa svih točkova, uključujući i rezervni točak neophodno je ukloniti balansno olovo koje
mora da se smesti u odgovarajući kontejner.
Ako menjač ima odlivni otvor tada se jednostavnim ispuštanjem ulja ono uklanja i
prikuplja u kontejner koji mora biti veći od 5 litara. Ulje mora biti postavljeno na slivnik
najmanje 10 minuta sve dok se ne uverimo da je svo ulje iscurelo.
Na menjaču koji nema odlivni otvor mora biti isbušena odgovarajuće veličine rupa na
dnu menjača. Poslovna oprema specijalno dizajnirana za to uključuje i odgovarajuću
bušilicu i usisivač za sakupljanje ulja. Tada ne trebate postavljati kontejner ispod
menjača.
Diferencijal
Rashladne tečnosti mogu biti zbrinute prostim sakupljanjem tečnosti iz creva na dnu
hladnjaka u odgovarajući kontejner zapremine ne manje od 10 litara. Međutim,
poslovna oprema omogućava da operater iz rupe sa dna hladnjaka znatno brže isisa
rashladnu tečnost direktno u kontejner.
Obe metode se mogu koristiti uz napomenu da se visok nivo uklanjanja tečnosti postiže
postavljanjem grejača ventila na maksimum.
Sva motorna vozila na kraju životnog veka sadrže tečnost iz sistema za kočenje. Druga
hidraulična ulja u iskorišenom motornom vozilu nalaze su u kvačilu i upravljaču.
Tečnosti iz kvačila
Neki automobili mogu da imaju hidraulična kvačila, ali skoro svi moderni autmobili
imaju kablovska kvačila koja ne sadrže nikakve hidraulične tečnosti. Ukoliko postoje
hidrulična ulja, ona se uklanjaju uz pomoć slične poslovne opreme kao one za
uklanjanje tečnosti iz sistema za kočenje. Tada se ona postavlja na rezervoar kvačila.
Servo ulje
Ako iskorišćeno motorno vozilo ima servo upravljač, ono se mora ukloniti na oba mesta
– i na rezervoaru i spojnim crevima. Za ovaj proces upotrebljava se oprema slična onoj
za izdvajanje tečnosti iz sistema za kočenje. Fluid se uklanja iz creva tako da je ona na
najnižoj tački, dopuštajući na taj način gravitaciono izlučivanje.
Većina automobila ima jedan rezervoar za tečnosti za pranje i za prednje i zadnje staklo,
ali neki automobili imaju posebnu posudu (u gepeku) za zadnje staklo. Ako vozilo ima
više od jedne takve posude, sve se moraju isprazniti.
Goriva mogu biti uklonjenja isisavanjem ili crevom iz rezervoara kroz otvor za punjenje
rezervoara, ali ovaj postupak ne doprinosi potrebnom nivou očišćenja.
Dizajn tanka (na primer, u obliku sedla kada ima dve najniže tačke) može zahtevati
bušenje više rupa u cilju izdvajanja goriva.
Završetak ovog procesa nastupa nakon što se uverimo da nema vidljivih tragova
uklanjanja goriva iz ekstrakcijskih cevi.
Suspenziju na većini vozila obezbeđuje četiri nezavisna amortizera (po jedan za svaki
točak). Međutim, alternativni sistemi se koriste u pojedinim vozilima.
Amortizeri
Komercijalno dostupna oprema može da postigne potreban nivo očišćenja, ali vreme
potrebno za ovu operaciju zavisi od dizajna opreme. Uputstva koje je proizvođač takve
opreme dao prilikom kupovine moraju da se slede.
Dostupna je oprema za uklanjanje, ali i za punjenje ovog sistema, i ona može biti
korišćena za uklanjanje tečnosti.
9.1.15 Katalizator
Starija motorna vozila na kraju radnog veka ne sadrže katalizator, ali sva savremena
vozila i sa pogonom na benzin i sa pogonom na dizel imaju katalizatorsku jedinicu na
izduvnom sistemu. Prisustvo katalizatora može biti konstatovano vizuelnom
inspekcijom izduvnog sistema.
Hlađenje mora biti uklonjeno iz vozila pomoću specijalne opreme, koja mora sadržati
dva cilindra: jedan za uklanjanje tipa R12 (CFC) i drugi za uklanjanje R134a (HFC).
Oprema se priključuje na filter ventil klima uređaja, a proces očišćenja u kom se sva
tečnost iz klime uređaja prikuplja u cilindre – traje od 10 do 12 minuta (u zavisnosti od
vrste sistema i od temperature vazduha).
Trenutno nema mnogo iskorišćenih motornih vozila koji imaju gas bocu, ali u
budućnosti najverovatnije je da će se ovaj broj povećavati.
Neki prekidači mogu sadržati živu. Takvi prekidači se moraju ukloniti. Mnoge vrste
svetlosnih sklopova sadrže živine sklopke: poklopci motora, prekidači svetla na gepeku.
Žive ima i u ABS modulu.
Neka starija vozila mogu sadržati azbest (npr. obloge kočnica). Evropski propisi
zahtevaju lociranje bilo koje komponte vozila koji sadrži azbest i njihovo uklanjanje.
Vizualna inspekcija vozila mora biti sprovedena u toku postupka očišćenja vozila kako
bismo se uverili da ne postoje oznake koje ukazuju na azbest. Procedura koja se koristi
za uklanjanje azbesta mora biti poštovana.
Iskorišćena motorna vozila sadrže i druge opasne predmete, poput tečnog kristala na
LCD instrument tablama. Trenutno ni evropsko zakonodavstvo ne uređuje uklanjanje
tečnog kristala, ali u skorije vreme se to može očekivati.
Nakon završetka uklanjanja tečnosti iz vozila i drugih opasnih predmeta, svi načinjeni
otvori trebaju biti zatvoreni.
Kada se sve aktivnosti očišćenja opisane u ovom radu sprovedu, iskorišćeno motorno
vozilo klasifikuje se kao neopasni otpad. I tada je ono spremno za reciklažu.
Sve tečnosti i druge materije koje su uklonjene dalje se klasifikuju kao opasan otpad.
One moraju biti skladištene u odgovarajuće skladišne objekte, napravljene po propisima
dok se ne recikliraju ili predaju licenciranom otpadnom preduzeću.
Sistem za praćenje količina tečnosti i drugih predmeta koji su odstranjena treba da bude
razvijen.