P. 1
Elektricna Mjerenja - Skripta s Predavanja

Elektricna Mjerenja - Skripta s Predavanja

|Views: 5,538|Likes:
Published by Ahmet Mrvoljak

More info:

Published by: Ahmet Mrvoljak on May 29, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/03/2013

pdf

text

original

Za mog imzadija

PREDGOVOR

Pred Vama se nalazi neslužbena skripta iz kolegija Električna mjerenja. Neslužbena iz razloga što ju je sklopio student ETFa uz pomoć bilješki s predavanja, raznih papirića i knjige «Mjerenja u elektrotehnici» od V. Bege. Iz tog razloga moguće je da neke stvari nisu točno objašnjene, da su krivo napisane ili da nisu napisane. Autor se trudio doći do što više izvora o pisanoj temi, no to i nije bilo tako lagano. Da ne duljim, sto i pedesetak stranica bi trebalo biti dovoljno za kvalitetno praćenje nastave spomenutog kolegija, te za uspješno polaganje ispita. U nadi da će se ova skripta tijekom godina nadopunjavati i poboljšavati, puno sreće tijekom studija, S. Komlenac Osijek, u studenom 2003. godine

1

1. MJERNI TRANSFORMATORI
Mjerni transformatori se upotrebljavaju za proširenje mjernog opsega instrumenta i za sigurno odvajanje mjerila (zaštita uređaja od visokog napona), te omogućuju daljinsko mjerenje, jer se mjerni signal može prenositi s dvije žice (do 100 m), a to je slučaj u praksi. Sastoje se od 3 elementa: primarni i sekundarni namot (međusobno su izolirani) i magnetske jezgre. Primarni se namot priključuje u mjerni krug, a na sekundarni se priključuje mjerilo. Strujni služe za mjerenje struje, a naponski za mjerenje napona.

1.1. STRUJNI TRANSFORMATORI
Strujni transformatori transformiraju izmjenične struje na vrijednosti prikladne za mjerenje, a kada se mjeri u visokonaponskim (VN) mrežama onda služe za izoliranje. Uključuje se u seriju s trošilom čiju struju treba izmjeriti. Kada želimo mjeriti s 2 ampermetra, onda ih stavljamo u seriju. Pazimo da jedna od stezaljki na sekundaru budu uzemljene. US1S2 treba biti što manji (kao kada uključimo ampermetar). Uvjeti rada strujnog transformatora su približno jednaki radu idealnog transformatora u uvjetima kratkog spoja, a to znači slijedeće: - struja magnetiziranja je jednaka nuli; - nema padova napona, jer magnetska jezgra ima beskonačnu magnetsku vodljivost; - vodiči namota imaju beskonačnu električnu vodljivost; - nema rasipnih tokova između primara i sekundara.
I1

G
P1 S1 A P2 S2 I2

T

A Slika 1.1.1. Shema spajanja strujnog transformatora

Kod idealnog transformatora u kratkom spoju broj primarnih zavoja jednak je broju sekundarnih.

2

Nadomjesna shema strujnog transformatora-prvi korak IDEALNI TRANSFORMATOR Ig je struja gubitaka. Uzroci naponske i strujne pogreške najlakše se prikazuju pomoću fazorskog dijagrama.1.1. te odatle slijedi: I1 N1 = I2 N2 gdje je kn omjer transformacije. a mjerimo sekundarnu struju I2. a N2 je broj namota na sekundaru transformatora.3. sheme i nadomjesne sheme strujnog transformatora. N1 je broj namota na primaru transformatora. Želimo saznati primarnu struju I1.2.Za idealni kratki spoj vrijedi: I1 N1 = I 2 N 2 . Odstupanje od nazivnog omjera transformacije kn i fazna odstupanja su vrlo mala. DJELATNI OTPOR NAMOTA R1 I1 REAKTANCIJA ZBOG RASIPNIH TOKOVA X1 I0 Ig N1 Xµ Rg U1i N2 U2i MJERILO (TERET) U2 X2 R2 I2 STRUJA PRAZNOG HODA STRUJA MAGNETIZIRANJA Iµ U1 Z INDUCIRANI NAPON Slika 1. Nadomjesna shema strujnog transformatora-drugi korak 3 . kn = Sekundarna struja I2 je razmjerna primarnoj i gotovo je u fazi s njom. R1 I1 I1 X1 I0 Ig U2i` U2 X2` R2` I2` P 1 U1 U1i X0 R0 Z2` P 2 Slika 1.

4.Formule koje se primjenjuju na ovoj shemi su: N ' I2 = I2 1 . ⎜N ⎟ ⎝ 1⎠ ' 2 2 ⎛N ⎞ Z = Z⎜ 1 ⎟ . ⎜N ⎟ ⎝ 1⎠ N ' U2 = U2 1 . Iµ i Ig) U i 2 = 1.1. ⎛N ⎞ X = X ⎜ 1⎟ . 4 . N1 ⎛N ⎞ R = R2 ⎜ 1 ⎟ . pi = ∆I k I −I 100% = n 2 1 100% I I1 Gdje su I1 i I2 efektivne vrijednosti. ⎜N ⎟ ⎝ 1⎠ ' 2 ' 2 2 2 AMPLITUDNA POGREŠKA I2`X2` U2i`=Ui1 R2`I2` U2` I 2` δ I1 I0 Iµ Ig Φ ∆I FAZNA POGREŠKA Slika 1.11 ⋅ 4 ⋅ Φ M N1 f Strujna pogreška je pogreška koju strujni transformator unosi u mjerenje efektivne vrijednosti. N1 U1i = U 2i ' .11 ⋅ 4 ⋅ Φ M N 2 f U i1 = 1. Fazorski dijagram strujnog transformatora TOK KROZ MAGNETSKU JEZGRU (PROIZVODI GA STRUJA KROZ JEZGRU.

ne smije doći električnih. Dogovorena se smatra pozitivnom kada fazor sekundarne struje prethodi fazoru primarne struje. Iskazuje se u kutnim minutama.1 do 5% (za obračun električne energije na visokim naponima 0.1. termičkih i mehaničkih oštećenja. nazivna sekundarna struja – normizirane vrijednosti su: 1 . teret strujnih transformatora je impedancija koja se priključuje između stezaljki i sekundara-> teret = 0 kada su stezaljke kratko spojene. 5 . 1. I1 Složena pogreška je definirana kao omjer efektivne vrijednost razlike trenutnih vrijednosti sekundarne struje puta nazivni omjer transformacije kn i trenutne primarne struje u odnosu na primarnu struju. Struja magnetiziranja Iµ ima nesinusni valni oblik (izobličena je) pa će s njenim porastom i I1 uk postajati sve više izobličenija i tada više (kada nisu sinusnog valnog oblika) ih ne možemo aproksimirati fazorima. 5. 4. te se stoga uvodi nova vrsta pogreške – složena pogreška. Fazna pogreška je za mjerenje same struje nebitna.5 – 15 – 20 – 25 – 30 – 40 – 50 – 60 – 75 [A] .8).2 ili 0.000 A. Složena pogreška: ps = 1 2 ∫ (kni2 − i1 ) dt T 100% . te se tako automatski i greška povećava. Kod struja višestruko većih od nazivne. 2. uz uvjete pri nazivnoj sekundarnoj struji i nazivnom teretu (induktivni teret s faktorom snage 0.2 – 5 [A]. 3.Fazna pogreška je fazna razlika između fazora primarne i sekundarne struje. podvučene brojke su preporučene.5). Fazna pogreška je važna pri mjerenju gubitaka zbog mogućnosti kratkog spoja. relativni odnos struje magnetiziranja Iµ raste u odnosu na primarnu struju. ZNAČAJKE STRUJNIH TRANSFORMATORA IEC 60 044-1 – međunarodni standard u kojem su definirane i normizirane značajke strujnih transformatora.5 – 5 – 10 –15 – 30 [VA]. nazivna snaga u VA – normizirane vrijednosti su: 2. najviši napon opreme – određuje stupanj izolacije između primara i sekundara. tj. nazivna snaga je vrijednost prividne snage koju transformator daje sekundarnom strujnom krugu. razred točnosti – od 0. 6.1. nazivna primarna struja – normizirane vrijednosti su: 10 – 12. 1. U mjernom krugu strujni transformator mora biti dimenzioniran tako da podnese 100 i više puta veće struje od primarne nazivne struje. – dalje višekratnici od 10 sve do 5.

Prijenosna karakteristika strujnih transformatora 1. Nazivna granična primarna struja je vrijednost primarne struje pri kojoj je složena pogreška pri nazivnom teretu = -10% 6 . Što je faktor manji.1.Slika 1. te iznosi 5 i 10.1. STRUJNI TRANSFORMATORI ZA MJERENJE Za strujne transformatore za mjerenje je karakterističan faktor sigurnosti (FS). bolja je zaštita mjerila. Faktor sigurnosti je omjer nazivne granične primarne struje i nazivne primarne struje.1. Vrijednost FS-a je normizirana.2.1.

2.75 30 Tablica 1.2 In 0.2.2.5 90 0. Nadstrujna karakteristika strujnog transformatora Strujni transformator za mjerenje zadovoljava uvjete razreda točnosti kada su njegove strujne i fazne pogreške unutar norme IEC 60 044-1.5 30 1. Slika 1.5 Gr.05 In 1.1.1.I2 I2n 5 FS = 5 5 IDEALNI STRUJNI TRAFO ZA MJERENJE I1 I1n Slika 1.5 u ovisnosti o veličini struje i tereta Struje Razred točnosti 0. fazna pogreška (± kutne minute) 0.1.2.1.2 In 0. strujna pogreška (±%) Gr. Primjer strujne pogreške strujnog transformatora klase točnosti 0.1.75 45 1 In 0. Granice pogrešaka strujnih transformatora za mjerenje 7 .

Označavanje strujnih transformatora P1 P2 OSNOVNA SHEMA K L S1 P1 S2 P2 SEKUNDAR S ODVOJCIMA k l S1 S2 S3 C1 P1 C2 P2 PRESPOJIVI KADA SE ŽELE MJERITI VEĆE STRUJE C1 I P1 SE SPAJAJU U PARALELU.1.1. STRUJNI TRANSFORMATORI ZA ZAŠTITU Strujni transformatori za zaštitu su predviđeni za priključak zaštite (releji). ZA MANJE STRUJE SERIJSKI SE SPOJE C1 I C2. Strujni transformatori su podijeljeni u razrede točnosti i označavaju se s 5P10. pa trebaju ispravno mjeriti struje pri opterećenju.1. Označavanje strujnih transformatora 8 .1.1. 1. Definiranje veličine pogreške kod nazivnog opterećenja primarne struje transformatora INGT=±5%(5P10).3. a granična pogreška pδ ≤±60. 15. a da je granični faktor točnosti 10. što znači da je dozvoljena pogreška 5. Za 5P10 pri nazivnim strujama strujna pogreška pi iznosi ±1%. 20 i 30. KAO I C2 I P2. 10. Omjer između te i nazivne struje se naziva granični faktor točnosti čije vrijednosti mogu biti 5. Definirana je najveća vrijednost primarne struje uz koju transformator zadovoljava u pogledu točnosti i ta se vrijednost zove nazivna granična primarna struja točnosti.3.1.1. Normizirani su u prema IEC 60 044-1 i IEC 60 044-6 (specijalni). S1 P1 S2 P2 S DVA SEKUNDARA 1S1 1S2 2S2 2S1 Slika 1.3.

Naponski transformator radi u približno idealnim uvjetima praznog hoda.1. Priključuju se paralelno trošilu čiji napon želimo mjeriti.-TPX.2. TPS – moraju udovoljiti posebne zahtjeve. Primarni namot se spaja na točke između kojih se želi mjeriti napon. NAPONSKI TRANSFORMATORI Naponski transformatori smanjuju visoke izmjenične napone na vrijednosti prikladne za mjerenje. A a V1 V2 G T B b Slika 1.2. Radi približno u uvjetima praznog hoda. Shema priključivanja naponskog transformatora Primarna struja treba biti što manja s obzirom na struju kroz trošilo. slično kao i kod voltmetra. Primjena strujnih transformatora za zaštitu Kada spajamo 2 ampermetra prvo kratko spojimo sekundarni dio transformatora i onda tek spajamo u seriju 2 ampermetra. odnose se na ponašanje transformatora pri prijelaznim pojavama. 9 . a na kraju odspajamo kratki spoj.1.2. primarnog i sekundarnog namota koji su međusobno izolirani. kao i sve metalne dijelove transformatora koji normalno nisu na naponu. Razlikujemo induktivne i kapacitivne. 1. TPZ. Uvijek jednu stezaljku sekundara uzemljiti. Ako su stezaljke otvorene sva struje ide u jezgru što dovodi do zasićenja.2.3. 1. Sekundarni namot se spaja na mjerilo i zaštitne uređaje. Zasićenje jezgre dovodi do zagrijavanja (ako su otvorene stezaljke sekundarnog strujnog transformatora i kroz primar teče struja). INDUKTIVNI NAPONSKI TRANSFORMATORI Induktivni naponski transformator se sastoji od magnetske jezgre. te brze promjene magnetskog toka što uzrokuje visoke napone što u konačnici može rezultirati ozljedama opreme i korisnika. TPY. 1. Kod struja primara i sekundara gotovo da nema faznog pomaka.1.

1. p% 0. Naponska pogreška je pogreška koju naponski transformator unosi u mjerenje efektivne vrijednosti napona. Naponska i fazna pogreška ovise o djelatnim otporima.5 S/VA (TERETA) -0. primarnom naponu i frekvenciji.5 rasipnim 0. struji magnetiziranja. a naponi veliki. Naponska pogreška naponskog transformatora u ovisnosti o opterećenju 10 . kn = U1 N1 = U 2 N2 Fazorski dijagram je isti kao i kod strujnih transformatora.Naponske fazne pogreške jesu male. pn = knU 2 − U1 100% U1 Fazna pogreška je fazna razlika između primarnog i sekundarnog napona. Pozitivna je kada fazor sekundarnog napona prethodi fazoru napona.5 Slika 1.2. induktivitetima.25 cosρ=1 -0. samo što su ovdje struje male.25 10 20 30 40 50 cosρ=0.1. ali postoje i najlakše se objašnjavaju fazorskim dijagramom i nadomjesnom shemom Naponi primara i sekundara razmjeni su broju zavoja i među njima gotovo da nema faznog pomaka.

2.1.2. A a V N n Slika 1. Jednopolno izolirani Jednopolni induktivni naponski transformatori su jednofazni transformatori čiji je jedan kraj primarnog namota predviđen za izravno uzemljenje. Shema spajanja jednopolnih induktivnih naponskih transformatora 11 .Slika 1.3.1. Fazna pogreška naponskog transformatora u ovisnosti o opterećenju Induktivni naponski transformatori mogu biti: 1.2.

KAPACITIVNI NAPONSKI TRANSFORMATORI Kapacitivni naponski transformatori se sastoje od kapacitivnog dijelila i elektromagnetske jedinice. Dvopolno izolirani Dvopolni induktivni naponski transformatori imaju obje stezaljke primara izoliranje od sekundara i uzemljenih vodova.1.2. a kod transformatora za zaštitu ±4%2%.2. Frekvencija smije varirati – kod transformatora za mjerenje ±1%. Osjetljiviji su na promjene frekvencije. Shema spajanja dvopolnih induktivnih naponskih transformatora 1. 12 . L1 L2 L3 A B a b V Slika 1.4.2.2. Upotrebljavaju se za mjerenje visokih pogonskih napona. Njihov glavni dio je visokonaponski kondenzator kapaciteta C1 koji je spojen u seriju s kondenzatorom znatno većeg kapaciteta C2. Elektromagnetska jedinica se sastoji od naponskog transformatora i prigušnica.

1. JER SMANJUJEMO UNUTARNJI OTPOR IZVORA (KOMPENZACIJA) T C1 L V C2 TREĆI KORAK Slika 1. Ovakvi transformatori mogu poslužiti i za održavanje visokofrekventnih veza.2. Kondenzatori su obično smješteni u porculanski izolator ispunjen uljem. a pomoćni transformator T i prigušnica nalaze se u postolju transformatora.VISOKONAPONSKI . 13 .2.SMANJUJEMO POGREŠKU. Kapacitivni naponski transformator Kapacitivni naponski transformatori su pogodni samo za mjerenje na visokim naponima od oko 150 kV naviše.NA NJEMU LEŽI VEĆI DIO NAPONA C1 U1 C2 V JAKO VELIKI KAPACITET. KAKO BISMO DOBILI MALI NAPON U2 PRVI KORAK T C1 V C2 DRUGI KORAK PRIGUŠNICA .

5.2 (dvopolni). razred točnosti: od 0. 14 .2.1.5 ili 1. Kada je primar priključen između dvije faze onda je kn=1. Teret je jednak nuli kada su stezaljke sekundara otvorene. 200√3V . Razredi točnosti su 0.5. NAPONSKI TRANSFORMATORI ZA MJERENJE Naponski transformatori za mjerenje trebaju zadovoljiti razred točnosti pri naponima od 80% do 120% UN (nazivni napon). 1.jednopolni).5.6. 0.9. od 10 do 500VA (veća nego kod strujnih): 10 – 15 – 25 – 30 – 50 – 75 – 100 – 150 – 200 – 300 – 400 – 500. a 1. fazna granična pogreška ±120 minuta) i 6P. NAPONSKI TRANSFORMATORI ZA ZAŠTITU Naponski transformatori za zaštitu – razredi točnosti su 3P (naponska granična pogreška ±3%. 110V. Za obračun električne energije u mrežama visokog napona koriste se razredi točnosti 0.8.5 je kada se radi o trofaznom sustavu koji ima uzemljenu nultočku. 0.5. 3.9 je kada se radi o trofaznom sustavu s izoliranim nulvodičem i bez automatskog odspajanja u slučaju dozemnog spoja. 200V .8 tereta.2. Kada je primar priključen između jedne faze i zemlje (jednopolni) onda je kn=1. nazivna snaga u VA. 6. Za razred točnosti 0. 2. Teret je admitancija. Prema namjeni naponski transformatori se dijele za mjerenje i za zaštitu. nazivni sekundarni napona (100V. Njihova granična pogreška mora biti manja od 5% od napona umnoška faktora napona i nazivnog napona 5%UN-190%UN. 1 i 1. 1. nazivna snaga – vrijednost prividne snage koju transformator daje sekundarnom krugu pri nazivnom sekundarnom naponu i nazivnom teretu koji ima induktivni faktor snage 0. (100√3V.2 i 0. Treba primijetiti kako postoji veza s jednakim omjerom između naponskih transformatora za mjerenje i zaštitu.2.1 do 0.dvopolni).2.1. nazivni faktor napona – faktor s kojim se množi nazivni primarni napon. a fazna naponska pogreška je ±20 kutnih minuta.3. 1. Mora zadovoljavati zahtjeve u pogledu točnosti i zagrijavanja kada je na njega narinut nazivni napon puta faktor napona kU=kU1N. 110√3V. 4. nazivni primarni napon.4.5% naponska granična pogreška je ±5%. Nazivni tereti se mogu više mijenjati od 25% do 100% za cosρ=0. 1. ZNAČAJKE NAPONSKOG INDUKTIVNOG TRANSFORMATORA IEC 60 044-2 – norme se ograničavaju na 15-100 Hz (vrijedi i za strujne i za naponske).5 (ili 3).

U VISOKONAPONSKIM MREŽAMA SE NE UGRAĐUJE A B a b OSIGURAČ .6.ŠTITI MREŽU OD TRANSFORMATORA . Svi metalni dijelovi koji normalno nisu na naponu trebaju biti uzemljeni.2.5.2.ŠTITI TRAFO V V Slika 1.U A V B DVOPOLNI a u V b v X N U A JEDNOPOLNI n x V a u Slika 1. Kod srednje naponskih (1kV – 35kV) se primar priključuje preko osigurača.1. Način spajanja naponskog transformatora u mrežu 15 .6.2. Označavanje jednopolnih i dvopolnih naponskih transformatora 1. PRIMJENA NAPONSKOG TRANSFORMATORA Sekundarni krug naponskog transformatora ne smije se kratko spojiti zbog opasnosti od oštećenja.1. OSIGURAČ .

pretvornik svjetlosnog signala u električni signal i pokaznika. Povod traženja drugih načina je prodor digitalne tehnike. Te dvije komponente putuju kroz kristal različitim brzinama. NEKONVENCIONALNI MJERNI TRANSFORMATORI Nekonvencionalni mjerni transformatori su oni koji nemaju magnetsku jezgru s primarnim i sekundarnim namotom. te je fazna razlika tih dviju komponenti proporcionalna naponu u=kβ. Napon se mjeri s pomoću elektrooptičkog pretvornika koji radi na Pockel-ovom efektu da kristal pod djelovanjem električkog polja rastavlja monokromatsko svjetlo u dvije međusobno okomite polarizirane komponente. Treba primijetiti jednostavnost naponskog odvajanja osjetnika od mjernog instrumenta (jer je svjetlovod električni izolator – stakleno ili plastično vlakno). Digitalna tehnika ima puno manji potrošak (do 100 puta). Faradayev efekt je pojava da se polarizirana ravnina monokromatske linearne polarizirane svjetlosti zakreće proporcionalno jakosti magnetskog polja koje proizvodi struja kroz vodič i=kα.3. pa se zahtjevi za transformatore mijenjaju. svjetlovoda (prenosi se mjerna informacija). Najperspektivniji su optički koji se sastoje se od osjetnika napona ili struje. Slika 1.3. Optički mjerni transformator 16 .1. Struja se mjeri pomoću magnetsko-optičkog osjetnika koji se temelji na Faraddayevom efektu.1.

.2. no u zadnje vrijeme se sve češće rade dvokanalni. U mjerni krug se osciloskop spaja kao i voltmetar.). no može biti i nešto drugo (drugi signal. vrijeme porasta. Prema načinu obrade signala osciloskope dijelimo na analogne i digitalne. trenutna vrijednost u bilo kojem trenutku. tjemena vrijednost. frekvencija. 17 . Nezavisni kanal (apscisa) je najčešće vrijeme. To je u stvari brzi promjenjivi dvokanalni pisač. Elektronski snop ima zanemarivo malu tromost te se pomoću elektroničke optike i vertikalnog i horizontalnog otklonskog sustava mogu crtati brze promjene signala.. Slika se na zaslonu zadržava kratko (ms) ili dugo (nekoliko sati) ili se može zapamtiti trajno tako da se fotografira. a time i vjerno prikazati signal visoke frekvencije.. fazni odnosi između dva ili više signala i karakteristične vrijednosti impulsa kao što su trajanje. Njime se može mjeriti npr. Umjesto pisaljke valni oblik crta snop elektrona po luminiscentnom zaslonu katodne cijevi (CTR). Prije su se radili jednokanalni osciloskopi. OSCILOSKOPI Osciloskop je mjerni uređaj opće namjene koji omogućuje promatranje valnog oblika električnog napona ili bilo kojeg drugog signala koji se može pretvoriti u električni napon. širina impulsa. period ponavljanja. frekvencija mreže.

A NE NA t Slika 2.1. sustava za vertikalni i horizontalni otklon i sustava za napajanje.1. POJAČALO DJELILO PRILAGODNIK 2 ELEKTRONICKA PREKLOPKA Y1 SUSTAV ZA VERTIKALNI OTKLON BIRAČ PRILAGODNIK SKLOP ZA KASNJENJE Y 3a 3b Y2 BIRAČ PLOČICE SKLOP ZA UPRAVLJANJE SVJETLINOM SLIKE Z ELEKTRONSKI TOP 3 4 SKLOP ZA SINKRONIZACIJU GENERATOR PILASTOG NAPONA X 6b 6a X PREKLOPKA KOJA SLUŽI ZA PROMATRANJE SIGNALA U ODNOSU NA X. ANALOGNI OSCILOSKOPI Analogni se sastoje od katodne cijevi.1.2. Funkcionalna shema dvokanalnog analognog osciloskopa 18 .

1. 3a u 3a SIGNAL S VELIKOM AMPLITUDOM. ALI KASNI ZBOG SKLOPA ZA KAŠNJENJE.2. PREKINUT JE DOTOK ELEKTRONA I TADA JE ZASLON CRN. t 4 u VRIJEME POVRATKA ELEKTRONA.1 u t 2 u t SAMO SE AMPLITUDA PROMIJENILA. t 3b Slika 2. Prikaz signala na raznim točkama unutar analognog osciloskopa 19 . TE SE ZBOG TOGA KORISITI SKLOP ZA UPRAVLJANJE SVJETLINOM. t 3b u 3b PRAVOKUTNI SIGNAL S KAŠNJENJEM. t VRIJEME CRTANJA u 3a POJAČAN.

OŠTRINA . Snop se najčešće otklanja pomoću električnog polja.1. OTKLONSKE PLOČICE ELEKTRONSKI TOP (KOMPLICIRAN) Slika 2.1. potrebna im je kraća katodna cijev.1. Sistemi s magnetskim otklanjanjem daju na fluorescentnom zastoru manju svijetlu mrlju. 2. pa se rijetko upotrebljavaju za mjerne svrhe. Katodna cijev ima ove osnovne elemente: 1.2. velika brzina pisanja i linearnost odnosa između otklona snopa i napona koji stvara električno polje. elektronsku optiku koja snop elektrona fokusira upravo na zastoru i omogućava dobivanje oštre slike. Položaj točke na zaslonu je definiran vrijednošću napona na vertikalnim i horizontalnim elektronskim pločicama.2.1. Katodna cijev s prikazom otklonskih pločica i elektronskim topom . zastor na koji pada snop elektrona i koji pretvara njihovu kinetičku energiju u svjetlosnu. elektronske leće (elektroni se ubrzavaju i fokusiraju tako da udaraju u zaslon u obliku male okrugle točke promjera 0. Primjenjuju se u televizijskim prijemnicima. 3. To je stakleni zrakoprazni balon karakterističnog oblika visoko vakumiran.SVJETLOSNOG TRAGA . jer se tako postiže velika ulazna impedancija. sistem za otklanjanje elektronskog snopa i 4.1.2. Wehneltovog cilindra (upravlja količinom elektrona koju propušta). ELEKTRONSKI TOP Elektronski top sastoji se od katode koja generira elektrone. neizravno grijanu katodu koja stvara slobodne elektrone.OSVJETLJENJE MREŽE RASTERA 20 .1. 8x10 cm 2 Slika 2.3mm) i potenciometra za stigmatizam (za izoštravanje). Prikaz zaslona osciloskopa 2.1. ali imaju malu ulaznu impedanciju.1. KATODNA CIJEV Katodna cijev je osnovni dio osciloskopa s vrućom ili rjeđe hladnom katodom.

2.2 DO 0.Y X RAZMAK PLOČICA JE OD 0.6 mm. uy= 0V ux= 0V uy= 3V ux= 0V uy= 3V ux= -3V 3 u y= 3sin ωt V ux= 0V -3 ux= 0V u y= 3sin ωt V -3 3 Slika 2.2.1. Prikaz djelovanja elektronskog topa na katodnom zaslonu 21 .

napon između katode i leće je nekoliko kV.2. Y +Uy vy vz D TANGENTA Ey d α Z ZASLON -U y L PARABOLA DOK DJELUJE POLJE Slika 2.3.1mm/V do 0. Dinamička osjetljivost (za AC napone) jednaka je statičkoj u širokom frekvencijskom opsegu. 22 . U novijim izvedbama mijenja se njezina vrijednost s otklonom manje od 2%.1. no pri visokim frekvencijama (>100 MHz) se počinje gušiti zbog kapaciteta između otklonskih pločica (C=0.000 km/s. vz = 2U a e ≈ 593 U a [km / s ] me vy vz Ako je Ua=2 kV onda je vz=30.1.1.2mm/V.05 pF – 1.5 pF) i konačnog vremena prolaska elektrona između duljine pločica. Određivanje otklanjanja elektronskog snopa vz ovisi o anodnom naponu (reda kV) – anodi za ubrzavanje Ua i katode. OTKLON ELEKTRONA Ua .3. D = Ltgα = L Statička osjetljivost katodne cijevi (za DC napone) S=D/uy je vrlo mala i iznosi od 0.

a preostali dio u toplinu.1. kalijevim volframatom. U luminiscentnom zaslonu se dio kinetičke energije elektrona pretvara u svjetlost (10%). cinkovim ortosilikatom.1. kojemu je zadatak pretvaranje što većeg dijela kinetičke energije elektrostatskog snopa svjetlosti.3.. Zastor se premazuje cinkovim sulfidom. Prikaz crtanja na katodnoj cijevi uz pomoć crte preslikavanja t 2. itd.2. dok se pod toplim zračenjem misli na zračenje žarulje sa žarnom niti.modul impedancije |Z| i Riz stavljamo u paralelu i tako ovo dijelilo smanjuje izlaz za 3. Pri tome je važno da se spektar svjetlosti koju emitira zastor što bolje poklapa sa spektrom osjetljivosti oka ili fotografskog materijala. a na x otklonske pločice se dovodi pilasti napon koji otklanja taj snop. dok je za fotografsko snimanje najpovoljnije plavo svjetlo. 23 .4. Za promatranje je najbolje ako zastor daje svjetlost zelenožute boje.1 pF 1 Z = = 16kΩ 2πfC |Z|=16 kΩ . Luminiscencija je zračenje tzv. LUMINISCENTNI ZASLON Zastor katodne cijevi je premazan s unutrašnje strane fluorescentnim materijalom..Primjer: F=100 MHz Riz=600 Ω C= 0. Uy t Ux CRTA PRESLIKAVANJA Slika 2.6 % Želimo li promatrati Uy s ulaza y u vremenu. onda se on dovodi na y otklonske pločice. hladne svjetlosti.

Svojstvo materijala da zrači se naziva fluorescencija. Γ µA cm 2 t s L cd JAČINA LUMINISCENCIJE A 100% p FLUORESCENCIJA 10% t s Slika 2. Materijal s kratkom persistencijom služi za promatranje periodičkih pojava visokih frekvencija (<1 ms). Prikaz trajanja fluorescencije i perzistencije PERZISTENCIJA 2.1.1.4.1 s). Trajanje fosforescencije se zove persistencija.5. Za promatranje sporih promjena i impulsa rabe se zasloni s velikom persistencijom (>0. 24 . Osjetljivost je minimalni otklon pločica katodne cijevi. SUSTAV ZA VERTIKALNI OTKLON Zadaća mu je da otklanja svjetlu točku po vertikali koja je razmjerna trenutne vrijednosti mjernog signala. Fosforescencija je svojstvo materijala da svijetlo i nakon udara elektrona. Prilagođuje amplitudu ulaznog signala osjetljivosti katodne cijevi.Luminiscentni zaslon je nanesen s unutarnje strane i to kao tanki sloj materijala.1. Svojstvo materijala da zrači svjetlost pri udaru u njega je luminiscencija.

Elektronička preklopka može raditi u 2 načina: 1.6. Signal dovodimo uz pomoć koaksijalnog kabela (ima jedan centralni vodič oko kojega je izolacija. CHOP – isprekidani ili asinkroni način rada PRILAGODNIK BIRAC ELEKTRONICKA PREKLOPKA Y1 BNC PRIKLJUCAK PRILAGODNIK SKLOP ZA KASNJENJE Y 3a 3b Y2 BIRAC ULAZNI BIRAC .ALT NACIN RADA .DJELILO . 2. ALT – zamjenski ili sinkroni način rada 2. a oko izolacije je koncentričan oklop koji se spaja na nulu od umrežičenog vodiča.VERTIKALNI POLOZAJ .DC . Blok shema sustava za vertikalni otklon PREKLAPANJE KANALA .1. Oklop je tu da priguši smetnje na mjerni signal) s BNC priključkom ili konektorom.PRETPOJACALO .1.AC -GND .5. Blok shema birača 25 .CHOP NACIN RADA Y1 je nesimteričan.SIMETRIRANJE Slika 2.1.1. BIRAČ Osciloskop mjeri od mV do stotinjak V i to nam omogućuje prilagodnik.6. jedna stezaljka je uzemljena (oklop je povezan sa šasijom osciloskopa. VISOKO PROPUSNI FILTER fd~10Hz (DONJA FREKVENCIJA) AC PRILAGODNIK Y DC GND KORISTI SE PRILIKOM PODEŠAVANJA OSCILOSKOPA NA POČETKU PRIJE MJERENJA Slika 2.1. a on je uzemljen).POJACANJE .

2. Istosmjerna širokopojasna pojačala. kako se signal ne bi izobličio i to se postiže posebnom izvedbom.8. Predpojačalo najčešće ima konstantno pojačanje napona od nekoliko tisuća puta. POJAČALO Pojačalo je tu da bi se signal male razine pojačao. Prikaz simetriranja na pojačalu 26 .8.7.1.1. 900 kΩ RA 15 pF 1V 10V 90 kΩ U ul RB CB 150 pF CA 100V 10 kΩ RC U izl CC 1350 pF Slika 2. Izlazno pojačalo pojačava i simetrira i dovodi taj napon na otklonske pločice. Pojačanje mora biti neovisno o frekvenciji. DJELILO Dijelilo mora imati jako veliku ulaznu impedanciju 1 MΩ (djelatno) koja je u paraleli s 20 pF.1.1 mm/V do 2 mm/V. Shema kompenziranog dijelila 2. Smanjenje signala ne smije biti različito kod različitih frekvencija. a ne samo po amplitudi i ne smije unositi ni fazne pomake Osjetljivost pločica je od 0.1.8.1. Takva dijelila imaju svi multimetri. u 3a t 3b Σ=0 SIMETRIRANJE SREDNJI UKUPNI OTKLON PLOČICA JE NA NULI Slika 2.1. gdje vrijedi RACA=RBCB=RCCC.

jer želimo gledati više kanala istovremeno. 27 . Izvodi se na koncentriranim L i C elementima. Većina analognih osciloskopa dozvoljava da se na ulaz otklonskog horizontalnog sustava dovede izvana vanjski signal pa se na ekranu može promatrati ovisnost signala A o signalu B. Zadržava fazni odnos između ta dva signala. Da bi slika na zaslonu mirovala. Preklopka u taktu astabilnog multivibratora prebacuje signale frekvencijom od oko 100 kHz neovisno o frekvenciji Y1 i Y2. 1.9. SKLOP ZA KAŠNJENJE Za prolaz signala kroz pasivne elemente potrebno je neko vrijeme.1. kanal. Da bi se dobila mirna slika početak otklanjanja mora biti sinkroniziran s mjernim signalom. a imamo samo jedan elektronski top. Elektronička preklopka može raditi na 2 načina: 1.1. 2. a onda se na početku druge pile dovodi drugi signal i tako dalje.2. koje se naziva vrijeme kašnjenja. 2. 1. Dva signala se mogu promatrati tako da se izvedu 2 elektronska topa i onda ne treba elektronska preklopka. 2. dok u prvom načinu to nije slučaj. Za 100ns kasni i pilasti napon mjerne baze.1. što vrijedi za mjerni signal koji ovisi o vremenu)..11. tk = LC 2. Ono je različito u vertikalnom otklonskom sustavu i horizontalnom otklonskom sustavu (više elemenata. Takvo prebacivanje se događa jako brzo i mi to ne vidimo na frekvencijama većim od 100 Hz. tako da nema sklopa za kašnjenje nikada ne bismo vidjeli početni dio mjernog signala. Isprekidani (asinkronizirani) – CHOP Za vrijeme prve pile na zaslonu se naizmjence dovode signali Y1 i Y2.10. Zamjenski (sinkronizirani) – ALT Elektronička preklopka sinkronizirana je s povratnim impulsima pilastog napona sa svrhom da se tijekom trajanja jedne periode pilastog napona na otklonskim pločicama dovodi jedan signal. između vertikalnog i horizontalnog otklonskog sustava mora postojati sinkronizacija (mora postojati cjelobrojni omjer. dok bi na nižima to mogli primijetiti. HORIZONTALNI OTKLONSKI SUSTAV Horizontalni otklonski sustav pomiče konstantnom brzinom svijetlu točku u horizontalnom smjeru. kanal. Sastoji se od generatora pilastog napona i horizontalnog pojačala. veće kašnjenje ≈ 1000 ns). kanal.. no to je znatno skuplja solucija. ELEKTRONIČKA PREKLOPKA Danas upotrebljavamo osciloskope s 2 ulaza i zato nam treba elektronička preklopka. 2. kanal.

SKLOP ZA SINKRONIZACIJU

GENERATOR PILASTOG NAPONA

X
- POJACAVA - SIMETRIRA - MIJENJANJE HORIZONTALNOG POLOZAJA - VREMENSKA LUPA

- BIRAC SIGNALA ZA SINKRONIZACIJU (Y , Y , 50 Hz, EXT) 1 2 - BIRAC FILTERA (DC, AC, HF, LF, TV) - PODESAVANJE RAZINE OKIDANJA - BIRANJE PREDZNAKA OKIDANJA - NACIN RADA (AUTO, NORM, SINGLE)

- PODESAVANJE KOEFICIJENTA HORIZONTALNOG OTKLONA

Slika 2.1.11.1. Horizontalni otklonski sustav

NORM

AUTO DC Y 1 EXT Y 2 AC HF LF 50 Hz TV + SCHMITT-OV OKIDNI SKLOP

SINGLE

INVERTOR

1
MULTIVIBRATOR

Slika 2.1.11.2. Blok shema horizontalnog otklonskog sustava

BIRANJE RAZINE OKIDANJA

28

U+

U ul + E

+
U izl U-

U izl

ZASIĆENJE

U+

E U ul

U-

ZASIĆENJE U SUPROTNOM SMJERU

OKIDNI IMPULS E

Slika 2.1.11.3. Schmittov okidni sklop - prvi korak (samo komparator)

29

U+

U ul + E

+
U izl U-

U izl

POZITIVNA POVRATNA VEZA

U+

Ud

E

Ug U ul

U-

Slika 2.1.11.4. Schmittov okidni sklop – drugi korak (komparator s histerezom)

30

Koristi se pri fotografiranju impulsnih pojava.1.13. Shema dva načina izvedbe invertora 2. Kada signala nema na ulazu ili je vrlo malen. a zaslon osciloskopa će ostati zatamnjen. NORM način rada U NORM načinu rada multivibrator radi kao bistabil (bistabil ima dva stabilna stanja i iz jednog u drugo prelazi samo putem okidnih impulsa).2.12. SINGLE (SWEEP) način rada Jednokratna rampa (monostabil). 1. onda se neće generirati pilasti napon.1.12.1. 31 . 2. MULTIVIBRATOR Multivibrator je sklop koji generira pravokutne naponske impulse. Radi kao sinkronizirani osciloskop pravokutnog napona.1. On napaja generator pilastog napona. INVERTOR E Uul U izl Slika 2. Omogućuje generiranje pilastog napona da radi u 3 moda.

kada se ulazni birač stavi na GND.3. onda multivibrator radi i to kao relaksacioni osciloskop. 2. 32 . GENERATOR PILASTOG NAPONA Bitno je da je porast napona linearan. Treba nam za pripremu osciloskopa. Radi nezavisno od mjernog signala. Ukoliko tog sinkroniziranog signala nema ili je vrlo malen. nije sinkroniziran. Najčešće se koristi Millerov integrator (invertirajuće pojačalo s negativnom povratnom vezom u kojoj se nalazi kondenzator). AUTO način rada Okida pri prolazu sinkroniziranog signala kroz nulu. tj.1. tj. jer o tome ovisi vjerojatnost prikaza signala mjerenja vremena i frekvencije.14. Taj mod rada se rabi za određivanje nulte razine mjernog signala.

14.Slika 2.1. Generator pilastog napona 33 .1.

NORMALNI (INTERNI) Kada se na X ulaz dovodi napon iz generatora pilastog napona. EXTERNI (VANJSKI) Kada se na X ulaz dovodi vanjski signal. VREMENSKA LUPA Vremenska lupa se postiže pomoću mijenjanja pojačanja izlaza X pojačala. Povećava se pojačanje X pojačala.15. Može raditi na dva načina: 1. 2.uul = iR uc = −U izl 1 dq du ic = = C c ⇒ uc = ∫ idt dt dt C 1 1 U izl = − ∫ idt = uu dt C CR ∫ Odstupanje od linearnosti najčešće oko 1%. Promjenom otpornika R i kondenzatora C mijenja se nagib. 2. Imaju ju bolji osciloskopi. tj. mijenja se koeficijent vodoravnog ili horizontalnog otklona.1%.16. 34 . kada poraste strmina pilastog napona rasteže se vrijeme i povećava se brzina otklanjanja elektronskog snopa (2. a time i frekvencija.1. 5 ili 10 puta) – ne može se povećati više od toga. 2. a može se postići i <0.1. HORIZONTALNO IZLAZNO POJAČALO Pojačava i simetrira napon i generira pilasti napon.

Ux G1 t G2 1 2 BIT SVEGA JE OVO: TO POSTAJE OVO: Slika 2. Prikaz rada vremenske lupe 35 .1.1.16.

18.1. Smanjuju se pogreške zbog opterećenja i smetnji.1.1. One omogućuju prijenos signala od izvora signala do osciloskopa.1.18. MJERNE SONDE Mjerne sonde se koriste za međusobnu prilagodbu mjernog signala i ulaza u vertikalni otklonski sustav osciloskopa. Kada pilastog napona nema onda nema niti svijetle točke na zaslonu.1. Razlikujemo naponske i strujne. Z – MODULATOR Z – modulator je sklop za upravljanje svjetlinom svijetle točke.17. jer Wheneltov cilindar ostaje negativno nabijen. Rabi se pri mjerenju frekvencije i fotografiranju impulsa. Za vrijeme poraste pilastog napona Z modulator prenosi signal (Wheneltov cilindar – kada je pozitivno nabijen propušta elektronski snop). Pasivne naponske sonde 36 .1.2. 2. 2.18. Neki osciloskopi imaju poseban Z ulaz i onda se vanjskim signalom upravlja svjetlinom svijetle točke. Pasivne naponske sonde (najviše se koriste): KOAKSIJALNI KABEL Cs Rs Ck C0 = 20pF R0 = 1MΩ OKLOP C1 R1 R2 U ul C2 U izl NADKOMPENZACIJA Uu = C1 C1 + C2 R2 R1 + R2 Cc TREBA SMANJITI Uu = PODKOMPENZACIJA Uu = R2 R1 + R2 Cc TREBA POVEĆATI Uu = C1 C1 + C2 Slika 2. a one se dijele na pasivne (nemaju pomoćni izvor) i aktivne (imaju pomoćni izvor).1.

3. Strujne sonde U H = k H I DC B = kb B Gdje je IDC konstanta. jer se u njima nalazi diferencijalno pojačalo koje traži DC izvor.1. Diferencijalna naponska sonda Diferencijalnu naponsku sondu koristimo kada mjerimo napone između točaka koje su na potencijalu različitom od potencijala Zemlje.18. I DC B V UH UH i HALLOV OSJETNIK i MOGU SE MJERITI I AC I DC VRIJEDNOSTI Slika 2.Sonda zajedno s ulaznim otporom osciloskopa čini dijelilo (napon će se podijeliti prema vrijednosti kapaciteta. a kb je koeficijent proporcionalnosti. Svrha je: 1. 2. dijelilo.2. Sonde smanjuju na 1/10 ili 1/100 amplitude mjernog signala i tada na sondama piše 10x ili 100x. 2. 2.1. Obično su aktivne.18.18.3. povećana je ulazna impedancija (rasterećuje izvor mjernog signala).1. Strujne sonde Strujne sonde služe za mjerenje struje bez prekidanja strujnog kruga.1. U H = ki i 37 . otpor R ne dolazi do izražaja sve dok se kondenzatori ne počnu puniti) koje mora biti frekvencijski kompenzirano (mora propuštati sve frekvencije).

14. POSTUPAK UGAĐANJA MIRNE SLIKE NA ANALOGNOM OSCILOSKOPU 1. preklopiti ulazni birač na GND. 15. 5. preklopiti osciloskop na AC ili DC područje.21. Napon kalibratora U pp (V ) = y (cm )Fy (V / cm ) Gdje je Fy koeficijent vertikalnog otklona. odaberemo željeni način rada sklopa za sinkronizaciju (NORMAL ili SINGLE). Za horizontalni otklon. podesiti trenutak okidanja vremenske baze. STRUJNA KLIJEŠTA Strujna kliješta su pretvornici struje u napon.1. Da bi mjerili napon moramo ugoditi vertikalni i horizontalni otklonski sustav. 9. 4. Slika 2. 3. frekvencijski kompenzirati (priključiti na CAL). odaberemo prikladnu sondu za priključenje mjernog signala. 16. podesiti svjetlinu i oštrinu vodoravne crte na zaslonu i postavimo ju u željeni položaj pomoću X i Y regulatora. koeficijentom otklona vertikalnog signala podesiti amplitudu. priključiti osciloskop na mrežu i uključiti ga. 13. external. 2.1.1.1.19. Y i X regulatore pomaka postaviti u sredinu. birač vremenske baze postaviti u sredinu.. mrežnom frekvencijom). 6. 38 . a za izmjenične s mjernim transformatorom..20.2. Da koristimo 100x sondu. onda bi formula ovako izgledala: U pp (V ) = y (cm )Fy (V / cm ) ⋅100 .21. 7. 2. jer osciloskop mjeri napon. Za istosmjerne struje koriste se sonde s Hallovim osjetnikom. birač načina rada postaviti na AUTO ili PRESET. a ne samo promatrati neke parametre mjernog signala. odaberemo signal za sinkronizaciju (internal. 10. 12. OSNOVNA MJERENJA OSCILOSKOPOM Želimo i mjeriti. 11. 2.1. koeficijent otklona vertikalnog kanala postaviti na max. 8. spojiti sondu na izvor signala. odredimo trajanja porasta pilastog napona.

1.21.1. t = x T M Fx – koeficijent horizontalnog otklona T ( s ) = X (cm) * Fx ( s / cm) → f = 2. Mjerenje faznog pomaka U(t)=Umsinωt i(t)=Imsin(ωt-ρ) 39 . [ f ] = Hz.21.1. Slika 2.1.T Slika 2. ?????? T (1) = x(cm )Fx (s / cm ) 1 f (H z ) = T (s ) 2.1.21.2.1. Mjerenje faznog pomaka Mjerenje faznog pomaka se svodi na mjerenje vremena između istovrsnih točaka signala.2. [T ] = s. 10x onda još pomnožimo s 10 U pp (V ) = Fy – koeficijent vertikalnog otklona Mjerenje vremena: y (cm) * Fy (V / cm) Fy 1 xF .21.2. f = 1kHz → T = 1ms. Mjerenje napona - ako na sondi piše npr.

1.21.1.32 t porasta -3 dB f Slika 2.2. Gornja granična frekvencija f g = u 0.21.1. Mjerenje gornje granične frekvencije 40 .3.1.3. Mjerenje vremena porasta naponskog impulsa 2.2.21.X X XT = ρ → ρ = ρ 360o o XT ρ 360 t porasta = t 2 porasta − t 2 0 signala t0 – vrijeme porasta osciloskopa NADVIŠENJE 100% 90% 50% t i ŠIRINA IMPULSA 10% t p VRIJEME PORASTA Slika 2.

2. jer nema dovoljno svjetla. vremenska lupa. Funkcionalna shema digitalnog osciloskopa 41 .y). S dugotrajnom perzistencijom slika ostaje dulje (desetak sekundi do nekoliko sati). način rada (x. Služe za provjeru rada digitalnih sklopova i rad programa. Izvedbe: Osciloskop s dvije vremenske baze – omogućuje da se pojave promatraju kroz vremensku lupu ili da se vrijeme točno mjeri na oscilogramu.2. svojstvima nadmašuju analogne. memorija za prihvat. opseg biranja koeficijenta vertikalnog otklona. dodatne funkcije. Sastoje se od analognih i digitalnih sklopova -> A/D pretvornici. Pri promatranju signala s niskom frekvencijom s kratkom perzistencijom se vidi samo sporo putujuća točka. broj kanala. granične pogreške.2.22. ADD (zbrajanje). Y2. D/A pretvornici. način rada. ZNAČAJKE OSCILOSKOPA Za sustav za vertikalni otklon: širina frekvencijskog opsega. dok je pri brzim neponovljivim signalima točka prebrza. granične pogreške. Analogni osciloskopi s dugotrajnom persistencijom Normalni osciloskopi nisu prikladni za promatranje pojava niskih frekvencija ili brzih pojava koje se ne ponavljaju.1. Održavanje slike se postiže posebnom konstrukcijom katodne cijevi u kojoj se s pomoću dodatnog sustava elektroda koristi sustav sekundarne emisije elektrona. načini sinkronizacije. INVERT. digitalno brojilo i mikroprocesor.2. memorija za prikaz. ulazna impedancija. maksimalni ulazni napon. DIGITALNI OSCILOSKOPI Svojim mogućnostima.1. Analizatori logičkih stanja Analizatori logičkih stanja su posebna vrsta osciloskopa. jer mogu prikazati logička stanja u nekom trenutku. Slika 2. Značajke vremenske baze su opseg.

pa do 20 G uzoraka/s. da bi ta krivulja bila što vjernija ulaznom signalu A/D pretvornik računa vrijednosti između pojedinih točaka uzoraka ili linearno ili po sin x . ON PRENOSI SVE IZ MEMORIJE ZA PRIHVAT U MEMORIJU ZA PRIKAZ I VRIJEME OD TADA IDE OD NULE.2. rjeđe serijski RS232). matematički obrađivati. u OKIDNA RAZINA t IMPULSI ZA UZORKOVANJE t Slika 2. funkciji x OVE SE TOČKE UZORKUJU I PAMTE U MEMORIJI ZA PRIHVAT DOLAZI OKIDNI IMPULS IZ SKLOPA ZA SINKRONIZACIJU. Ta frekvencija uzorkovanja se kreće od 10 M uzoraka/s. Uzorkovanje u realnom vremenu 42 . Prednost – signal se može pamtiti neograničeno vrijeme.FIFO memorija – frekvencija signala mora biti niža od frekvencije uzorkovanja signala. zapamćena slika se može prenositi pomoću normiziranih sučelja za komunikaciju i povezivati s računalom (koristi se GPIB sustav. U zadnje vrijeme umjesto katodne cijevi primjenjuju se LCD zasloni (jeftiniji – ne treba D/A pretvornik). Digitalizacija signala: uzorkovanje -> kvantizacija -> kodiranje. Uzorkovanje se može vršiti u realnom ili ekvivalentnom vremenu. Pri obnavljanju točaka (točke koje se uzimaju iz memorije) treba nacrtati krivulju na osciloskopu. Uzorkovanje u realnom vremenu Maksimalna frekvencija signala koji se može uzorkovati i zadovoljavajuće obnoviti na osciloskopu određena je frekvencijom uzorkovanja koja mora biti barem 10 puta veća od maksimalne frekvencije signala kojeg želimo promatrati (najviši harmonik koji je značajan za valni oblik). Ako želimo više pojava istovremeno pratiti onda se smanjuje frekvencija uzorkovanja zato što osciloskopi imaju najčešće jedan A/D pretvornik.2.

signal i A/D pretvornik nisu sinkronizirani. Uzorci se uzimaju ili slijedno ili slučajno. ponovljiv. u TOČKE KOJE ULAZE U MEMORIJU 3 OKIDNA RAZINA 1 2 ∆t 2∆t t 1 2 3 Slika 2.3. tj.2. 43 . Slijedno uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu Potrebno je da A/D pretvornik bude sinkroniziran sa signalom. Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu – slijedno t' Slučajno uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu Impulsi za uzorkovanje nisu sinkronizirani sa signalom.Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu Uzorkovanje u realnom vremenu traži od signala da bude periodičan.

2. Ako je frekvencija signala viša dolazi do aliasing efekta. u TOČKE U MEMORIJU PO KOJIMA SE SIGNAL OBNAVLJA ORIGINAL t Slika 2. 1 GHz uzorak -> promatramo sinus od 500 kHz.slučajno ∆t2 Frekvencija uzorkovanja mora biti 2.2.5.u OVE SE VRIJEDNOSTI SIGNALA PAMTE 1 OKIDNA 1 RAZINA 2 3 t ∆t1 OKIDNI IMPULS IMPULSI ZA UZORKOVANJE ∆t1 11 1 3 1 2 ∆t2 ∆t3 ∆t3 3 2 3 3 2 2 t Slika 2. Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu . Aliasing efekt POGREŠNO INTERPOLIRAN SIGNAL 44 .4.5 puta veća od frekvencije signala.

2.1. Za 8 bitnu riječ treba 256 komparatora. Paralelni A/D pretvorni 45 .Da se ovo izbjegne ugrađuje se niskopropusni filter prije A/D pretvornika. KOMPARATOR Eref SKLOP ZA KODIRANJE # DIGITALNA RIJEČ UZORKOVANI ANALOGNI SIGNAL OVISNO O NJEGOVOJ VISINI (IZNOSU) PRORADIT ĆE ODGOVARAJUĆI KOMPARATOR.1. A/D PRETVORNICI A/D pretvornik se sastoji od puno komparatora i jednog dijelila. Slika 2. A ONDA U ODREĐENOM IZLAZNOM STANJU KOMPARATORA SKLOP ZA KODIRANJE TO KODIRA. A f Slika 2. Niskopropusni filter 2.6.2. Kod osciloskopa je to u pravilu paralelni A/D pretvornik.2.1.

fum=100Mu/s i FX=500µs/cm. Usporedba analognog i digitalnog osciloskopa – frekvencija snimanja TZV. Kolika je frekvencija uzorkovanja? Xm=10cm -> tm=x*FX=500µs ∆T=x*FX/DZ=500ns Fu=1/∆T=2Mu/s 46 . automatski postavlja mirnu sliku. sporo obnavljanje slike (10 puta u sekundi kod standardnih.4.4.2. duljina zapisa – kapacitet posmačne memorije (što je memorija dulja razlučivanje je bolje). Sve značajke kao i analogni plus još frekvencija digitalizacije (broj digitalizacija u sekundi). omogućuje zapisivanje na papir. 2. omogućuje prikaz vrlo sporih pojava u tzv.2. 200 000 puta u sekundi kod analognih). 10 bita razlučivost 0.3. Kod većih Fx postoji veća opasnost od aliasing efekta. SIGNAL VIDIMO ANALOGNI OSCILOSKOP NE VIDIMO DIGITALNI OSCILOSKOP Slika 2. signalni se mogu matematički obrađivati.1.4% -> ½8=1/256=0. 2. često ima sklop za spektralnu analizu po Fourieru. MRTVO VRIJEME Primjer: Neka je duljina zapisa DZ=1ku/s.2. MANE DIGITALNIH OSCILOSKOPA Skupi su. omogućuje informacije o signalu prije okidnog impulsa. omogućuje automatsko mjerenje.2. ZNAČAJKE DIGITALNOG OSCILOSKOPA Digitalni osciloskop sadrži analogne i digitalne sklopove. ROLL MODU.2. vertikalna rezolucija – broj bita u digitalnoj riječi (8 bita razlučivosti 0.1% ). Digitalni fosfor osciloskop (DPO) osciloskopi imaju 400 kHz obnavljane slike. omogućuju veće mogućnosti sinkronizacije signala. neki računaju efektivne vrijednosti signala.2.4%.004*100%=0. mogućnosti prijenosa na računalo. PREDNOSTI DIGITALNOG OSCILOSKOPA Trajno pamćenje signala.

2.broj uzorka/s 100M Dz= 50k 10M 1M Dz = 1k 10n 100n 1µ 10µ 100µ 1m Slika 2.2. s/cm Duljina zapisa se ne može povećavati u beskonačnost jer se onda vrijeme za skupljanje uzoraka produžava. Duljina zapisa kod digitalnog osciloskopa Fx . 47 .4.

Medij je obično papir. te zbog tog mjerni dio mora imati snažniji zakretni moment (do 20 puta) i zato se u zapisima elektromagnetskih instrumenata koriste elektrodinamički i indukcijski mjerni instrumenti. Medij je najčešće traka. Nadalje.3. Ovi instrumenti se sastoje od mjernog dijela koji osim kazaljke ima i pisaljku i mehanizam za pokretanje medija. 2 je pisač. ovi zapisuju tijekom vremena. za razliku od pokaznih koji pokazuju trenutne vrijednosti. ELEKTROMEHANIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI Elektromehanički zapisni instrumenti. te termopapir (zagrije se vrh pisaljke). Slika 3.1. a 3 je papir. Zapisi se primjenjuju za naknadnu analizu i mogu se pohranjivati kao trajni dokumenti. a način pisanja je najčešće tanka cjevčica (kapilara) koja piše po papiru ili mlazom tinte.1. Registriranje na papiru kružnog formata Gdje je 1 pomični dio.1. Mehanizmi za pokretanje medija su opružni satni mehanizam i sinkroni elektromotorić (češće). Razlikujemo točkaste i linijske. medij još može biti i metalizirani papir sa šiljkom (30V. 3. LINIJSKI ELEKTROMEHANIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI Kod linijskih elektromehaničkih zapisnih instrumenata pisaljka ostavlja neprekinut trag (pisaljka je stalno u dodiru s medijem). 48 . iskra ostavlja trag).

3. a 4 je kukasta kazaljka. 3 je papirnata traka. Slika 3.1. 2 je pisač.2. a 3 je papirnata traka.1. Registriranje na papirnatoj traci Gdje je 1 pomični dio. 2 je pisač. 49 .Slika 3. Registracijski instrument s kukastom kazaljkom Gdje je 1 pomični dio.

50 . 3 je pisač. 2 je poluga. Registracijski instrument s elipsnim upravljačem Gdje je 1 pomični dio.1. 4 je vodilica.4. a 5 je papirnata traka.Slika 3.

4 je poluga kazaljke.5. 5 je kazaljka.Slika 3. 3 je pisač. a 5 je papirnata traka. 6 je pisač. 2 i 3 je elektromagnetsko prigušenje. Registracijski instrument s kulisnim upravljačem Gdje je 1 pomični svitak.6. 2 je svinuta poluga. 51 . Registracijski instrument za male širine registracijske trake Gdje je 1 pomični dio. 7 je skala.1. Slika 3. 4 je kulisa.1. 8 i 9 je aretiranje.

za najbrže pojave. 30s) jedan stremen vrši pritisak na medij na koji se zapisuje pomoću trake obojene u boju.s materijalnom pisaljkom . OSCILOGRAFI Oscilografi se koriste za zapisivanje relativno brzo promjenljivih signala. broj kanala (od 1 do 12). 52 . Točkasti registracijski instrument (perspektivna skica i prednja strana instrumenta) 3.3. Slika 3.sa svjetlosnom zrakom – frekvencija 20kHz. kazaljka se kreće slobodno i mogu se koristiti osjetljivi mjerni instrumenti (s pomičnim svitkom i magnetom i s kružnim svicima i magnetom). Mjerni sustavi s malenim svitkom (petljom) i magnetom. brzina pomaka papira (od 5 do 1500 mm/satu). razred točnosti. . Postoji nekoliko vrste oscilografa: . 3. ZNAČAJKE PISAČA više područja (mjerno područje za određene termoparove. U pravilnim mjernim razmacima (npr.2. s time da je trag točkast. TOČKASTI ELEKTROMEHANIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI Točkasti elektromehanički zapisni instrumenti koriste se za zapisivanje mjernog signala slabijih izvora (termopar). Koriste se kod sporih pojava. za istosmjerni napon i struju). tj.2.frekvencija do 150 Hz. .s tekućinskim mlazom – frekvencija do 1000Hz.1.3.4.

Slika 3.4.1. Princip oscilografa s materijalnim pisačem

Gdje je 1 spremnik tinte, 2 je ventil, 3 je instrument s pomičnim svitkom, 4 je pojačalo, 5 je demodulator, a 6 je oscilator.

53

Slika 3.4.2. Oscilograf s tekućinskim mlazom (cjelokupni principijelni prikaz i sapnica povećana otprilike 20 puta)

Gdje je 1 mjerni sistem, 2 je sapnica, 3 je tekućinski mlaz, 4 je pumpa, 5 je filter, 6 je spremišta tinte, 7 je pojačalo, 8 je ulaz pojačala, 9 je petlja, a 10 je kapilara.

Slika 3.4.3. Skice titrajuće petlje kod svjetlosnog oscilografa

Gdje 1 petlja, 2 je polni nastavak, 3 je stremen, 4 je zrcalo, 5 je pritezno pero, 6 je permanentni magnet ili elektromagnet, 7 je jaram od magnetskog materijala, a 8 su priključne stezaljke.

54

3.5. ELEKTRONIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI
Razlikujemo y-t i x-y elektroničke zapisne instrumente. Načelo rada:
NULINDIKATOR N UN Ux ŽELIMO MJERITI

ETALONSKI UN

SPIRALNI VIJAK

+

-

Ux M MOTOR

Y-t PISAČ
SLUŽI ZA KOMPENZIRANJE MJERNOG SIGNALA Uy Up
+

M MEHANIČKA VEZA M UN UMP

ODREĐUJE VREMENSKU BAZU Up = Uy - UMP

Slika 3.5.1. Prikaz načela rada elektroničkih zapisnih instrumenata

3.5.1. X-Y ELEKTRONIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI
Kod ovih zapisnih instrumenata papir je nepokretan i pisaljka se giba po X – Y osi. Kretanjem pisaljke upravljaju dva sustava pojačala servo motora i linearnog potenciometra – jedan u X, drugi u Y smjeru. Granične pogreške su oko 0.2%, no oni su dosta spori. Danas prevladavaju digitalni zapisni uređaji koji imaju pokaznik u boji, memoriju za pamćenje podataka, pisač za zapis na papirnu traku (za zapis u realnom vremenu, ali i za naknadno zapisivanje, jer ima memoriju), priključak za računalo –

55

obrada snimljenih signala. Blok shema digitalnog zapisnog instrumenta 56 . mogućnost startanja prikupljanja podataka okidnim impulsom.1.1. PRILAGODNIK A D MEMORIJA PISAČ MIKROPROCESOR (UPRAVLJAČKA JEDINICA) POKAZNIK KOMUNIKACIJSKO SUČELJE PC Slika 3.5.

λ . jer se troši na rad (trošilo ju nepovratno uzima iz izvora). Gdje je UefIefcosρ istosmjerna stalna komponenta. a UefIefcos(2ωt-ρ) izmjenična komponenta koja im dvostruku frekvenciju. IN – nazivne vrijednosti.UefIefcos(2ωt-ρ). Izolacija nije jaka. Kada vatmetar ima više područja napona i struje. Elektrodinamski vatmetar je instrument s elektromehaničkom pretvorbom. treba odrediti konstantu vatmetra kW. P=dW/dt [W].1.4. pod . Mjeri se vatmetrima – množilo dva signala (napona i struje). Pri izmjeničnim strujama sinusnog oblika p=UMsinωt * IMsin(ωt-ρ) =2UefIefsinωt * sin(ωt-ρ)=UefIefcosρ . Konstanta vatmetra kW = UN IN α max [kW ] = W . PW=αW=kW. Jalova snaga: Q=UIsinρ [Q]=Var 57 . 2 svitka i 4 stezaljke (dvije strujne i dvije naponske). P=UIcosρ -> djelatna snaga. otprilike za napone do 100V. T 1 Srednja vrijednost snage: P = ∫ pdt = UI cos ρ [P ] = W T0 P=UIλ. UN. Da ne dođe do preopterećenja strujnog i naponskog svitka treba kontrolirati struju. odnosno napon. Strujni se svitak spaja u seriju trošilu dok naponski u paralelu trošilu.faktor snage – kod sinusnog valnog oblika = cosρ. STRUJNI SVITAK 3* 2 NAPONSKI SVITAK A 3 * 2 W 1 4 1 G RN 4 T G T V Slika 4. Shema mjerenja snage uz pomoć vatmetara Pokazivanje vatmetra pri istosmjernoj struji proporcionalno je umnošku napona i struje (αW=k*U*I). MJERENJE SNAGE Električna snaga je brzina proizvođenja (zračenja) električne energije. Pri promjeni struje i napona mijenja se i snaga: p=u*i (trenutne vrijednosti).

2. Što je otklon manji. pri kratkom spoju transformatora). 0.1. zato se za mali copsρ koriste posebni vatmetri (npr. Trokut snage P 4.05 cosρ -> kW = N N .S Q ρ Slika 4.1. λmax Osim elektrodinamskih postoje i elektrostatski. PRIVIDNA SNAGA S=UI [S]=VA S2=P2 + Q2 Pri malim faktorima snage otkloni kazaljke vatmetra su mali.2. U I cos ρ N Instrumenti za 0. Elektromehaničke vatmetre zamjenjuju elektronički. 58 . 0. pogreška je veća. indukcijski i termički elektromehanički vatmetri.

Osim toga imaju međusklopove za serijsku i paralelnu komunikaciju s PC uređajem što omogućava automatizaciju mjerenja.4. 59 . te faktor snage. računa još i jalovu i prividnu snagu. ELEKTRONIČKI VATMETRI ANALOGNI ELEKTRONIČKI VATMETAR u ANALOGNI POKAZNIK ANALOGNO MNOŽILO i NAJČEŠĆE (POMIČNI SVITAK I MAGNET) ANALOGNO-DIGITALNI ELEKTRONIČKI VATMETAR u ANALOGNO MNOŽILO i A D DIGITALNI POKAZNIK DIGITALNI ELEKTRONIČKI VATMETAR u A D DIGITALNO MNOŽILO DSP (DIGITAL SIGNAL PROCESOR) DIGITALNI POKAZNIK i A D PONEKAD (NEKADA SE AUTOMATSKI PODEŠAVA POTREBNO PODRUČJE NAPONA I STRUJE) SKLOP ZA UPRAVLJANJE CPU RS232 GPIB CENTRONICS PC Slika 4.2. brže i komfornije. Na digitalnom pokazniku pokazuje i napon i struju i snagu. automatski odabiru strujna i naponska područja. te brzu obradu i prikaz rezultata.2. Prikaz tri vrste elektroničkih vatmetara S elektroničkim vatmetrima mjerenje je jednostavnije. Također sinkrono i simultano “uzimaju” napon i struju.1.

faktor snage S FT = Kod elektroničkih vatmetara nisu nam potrebni ampermetri i voltmetri za zaštitu.tjemeni faktor U P λ = .faktor oblika Fo = U UM . Spajaju se jednako kao i analogni.3.4. UM – iz uzorka napona uzima maksimalnu vrijednost (UM=max(Ui)). viših harmonika napona i struje. PRINCIP MJERENJA (RAČUNANJA) Mjeri: 1 n U = ∑ ui . a ne efektivne. Treba paziti na točnost kod malih cosρ (proizvođači ga ne daju). Cosρ je jako bitan kod gubitaka velikih transformatora. Područja određuju maksimalne vrijednosti napona. Iz ovih formula se analogno izvedu formule za struju.djelatna snaga n i =1 Računa: S = UI Q = S 2 − P2 U ..efektivna vrijednost n i =1 P= 1 n ∑ uiii .srednja ispravljena vrijednost n i =1 U= 1 n 2 ∑ ui . 60 .. određivanje izobličenja napona i struja. Analizatori snage su digitalni voltmetri s dodatnim funkcijama mjerenja – npr.

Shema posrednog mjerenja snage – strujni spoj PT = I TU T = I T (U G − I T RA ) = I TU G − IT2 RA = PM 2 − IT2 RA Gdje je PM2 mjerena snaga.4.2.2.4. POSREDNO MJERENJE SNAGE U ISTOSMJERNOM KRUGU 4. U T2 je korekcija.4.4. 2 UT U2 = PM 1 − T RV RV 2 2 PG = U G I G = I G (U T − I G RA ) = I GU T + I G RA = PM 1 + I G RA 2 Gdje se IG mjeri izravno.4. PM1 je mjerena snaga.1. NAPONSKI SPOJ + A IV + RV V IT RT UT IG + RA G UG Slika 4.1. a I G RA je korekcija. a I T2 RA je korekcija.4. STRUJNI SPOJ + IG + IV UG + RV V A IT RT UT RA G Slika 4. PG = I GU G = U G (I T + IV ) = U G I T + 2 UG U2 = PM 2 + G RV RV 61 . RV 4. Shema posrednog mjerenja snage – naponski spoj PT = U T IT = U T (I G − IV ) = U T I G − Gdje UT izravno mjerimo.1.1.

DIREKTNO MJERENJE SNAGE U ISTOSMJERNOM KRUGU 4.5.Ovdje je 2 UG korekcija. 4.5.1. NAPONSKI SPOJ IG + A RA RS * W IT IV RV V UT G UG RN RT Slika 4.2. ako nisu zanemarivo male preporuča se naponski spoj za PT (jer je RV poznat. a RA je temperaturno osjetljiv).5. RV Treba odabrati onu shemu kod koje su korekcije zanemarivo male. a PG za strujni spoj. Shema direktnog mjerenja snage – strujni spoj PT = P − IT2 (RA + RS ) W PG = P + W U T2 U T2 + RV RN 62 .1.2.5.1.1. Shema direktnog mjerenja snage – naponski spoj 2 2 UT UT − RV RN PT = P − W 2 PG = P + I G (RA + RS ) W 4.5. STRUJNI SPOJ * W A RA IT UT IG + IV UG RV V RS G RN RT Slika 4.

6. P 1 S1 P 2 I S2 G I* A * W RN T U B A a U* V b Slika 4. Gdje je PTM mjerena djelatna snaga trošila.6. Shema mjerenja djelatne snage u izmjeničnom jednofaznom strujnom krugu NAPON NA SEKUNDARU PTM = kU k I P W kU je nazivni omjer transformacije kI naponskog/strujnog transformatora i PW je ispravljena vatmetrom izmjerena snaga. δ = δ I + δU ρ * = ρ − δ I + δU 63 . Pri velikim strujama i visokim naponima rabe se strujni i naponski transformatori koji prilagođuju napon i struju i izoliraju od visokog napona. MJERENJE DJELATNE SNAGE U IZMJENIČNOM JEDNOFAZNOM STRUJNOM KRUGU Djelatna snaga se pri industrijskim frekvencijama mjeri elektrodinamskim ili digitalnim vatmetrima. PTM ⎡ * U* 2 U* 2 ⎤ = kU k I ⎢ P − − ⎥ W RV RN ⎥ ⎢ ⎣ ⎦ ( ) ( ) PTM PW*=kWαW PT=UIcosρ * * * = kU U k I I cos ρ = UI cos(ρ − δ I + δU ) = UI cos(ρ − δ ).1.4.

a kada metodu triju vatmetara? Očito se u sistemima s nulvodičem smije upotrijebiti samo metoda triju 64 .0291δ cos ρ Ako raspolažemo umjernim krivuljama mjernog transformatora pogreške možemo smanjiti ispravkom. strujnog i naponskog mjernog transformatora i pogreške kutnog zakretanja. Ako sistem nema nulvodiča odvodni krajevi naponskih grana spojeni su zajedno. Postavlja se pitanje kada upotrijebiti metodu dviju. Fazorski dijagram mjerenja djelatne snage u izmjeničnom jednofaznom strujnom krugu Gdje je I primarna struja. u ( p )% = [G(P ) ] + [G(U ) ] + [G(I ) ] + [G(δ ) ] 2 2 2 2 W % % % % 3 4. Ukoliko nemamo umjernu krivulju i ne možemo provesti ispravak onda se ukupna mjerna nesigurnost procjenjuje na temelju graničnih pogrešaka vatmetra. pa suma pokazivanja svih triju vatmetara daje ukupnu snagu trofaznog sistema.7.2.Slika 4.0291% ≈ 0. pa čine zvjezdište sistema sastavljenog od tri naponske grane. dok su njihove naponske grane priključene na pripadne fazne napone. p(δ )% = cos(ρ − δ ) = cos ρ cos δ + sin δ sin ρ ≈ cos ρ + δ sin ρ p(δ )% = δ (tgρ )100% = PTM − PT UI cos(ρ − δ ) − UI cos ρ 100% 100% = PT UI cos ρ πδ ' 180 ⋅ 60 tgρ ⋅100% = δ 'tgρ ⋅ 0. kI sekundarna struja. MJERENJE DJELATNE SNAGE TROFAZNIH TROŠILA METODOM 3 VATMETRA U ovoj metodi teku kroz strujne grane vatmetara fazne struje tereta. δU fazna pogreška naponskog transformatora i δI je fazna pogreška strujnog transformatora. Na taj način svaki vatmetar mjeri snagu jedne faze.6.

Shema trovodnog sustava PT = P + P2 + P3 1 65 .1.vatmetara. L1 L2 L3 A1 A2 A3 * W1 * W2 * W3 V1 V2 V3 N T Slika 4. obično nesimetrični) i trovodni (u mrežama visokog napona i simetričnim mrežama srednjeg i visokog napona).7. dok se u trofaznim sistemima bez nulvodiča mogu upotrijebiti obje metode.7.2. Trofazni sustavi mogu biti četverovodni (u distribucijskim mrežama. Shema četverovodnog sustava P = P + P2 + P3 1 L1 L2 L3 A1 A2 A3 * W1 * W2 * W3 V1 V2 V3 T UMJETNA NULTOČKA Slika 4.

Ako jedan od vatmetra pokazuje u minus preklopkom preklopimo naponsku granu (ali u formulu ulazi kao minus) ili isključimo izvor i okrenemo strujnu granu (kod vatmetara koji nemaju preklopku).8. Shema trovodnog sustava PT = P + P2 + P3 1 4.3.7.7. Shema četverovodnog sustava PT = P + P2 + P3 1 L1 L2 L3 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 A a B b V3 A a B b A a B b UN T W1 A1 W2 A2 W3 A3 V2 V1 Slika 4.L1 L2 L3 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 A a W1 A1 W2 A2 W3 A3 N A n V3 a N A n V2 a N n V1 N T Slika 4. 1 66 .4. p = u1i1 + u2i2 + u3i3 i1 + i2 + i3 = 0 → i3 = i1 − i2 p = u1i1 + u2i2 − u3 (i1 + i2 ) p = i1 (u1 − u3 ) + i2 (u2 − u3 ) = i1u13 + i2u23 = p1 + p2 1 T 1 T pdt = ∫ ( p1 + p2 )dt = P + P2 1 T ∫0 T 0 PT = Gdje je P + P2 srednja vrijednost koju vatmetar pokazuje. MJERENJE DJELATNE SNAGE TROFAZNIH TROŠILA METODOM DVA VATMETRA (ARONOV SPOJ) Pomoću Aronovog spoja se mjeri snaga nesimetričnih trofaznih sistema bez nulvodiča.

Aronov spoj PT = P + P2 1 Kod digitalnog vatmetara može se mjeriti i metodom s 3 i metodom s 2 vatmetra. Slika 4. L1 L2 L3 A1 A2 * W1 * W2 V1 V2 T AMPERMETRI I VOLTMETRI SU TU SAMO ZBOG ZAŠTITE. Ako je sustav simetričan digitalni vatmetri još računaju ukupnu snagu. P = I1U13 cos Ψ1 = I1U13 cos(30 − ρ ) = 3IU cos(30 − ρ ) 1 P2 = I 2U 23 cos Ψ2 = I 2U 23 cos(30 + ρ ) = 3IU cos(30 + ρ ) Q = 3 (P − P2 ) 1 P − P2 UI sin ρ tgρ 1 = = P + P2 3UI cos ρ 3 1 1 1 cos ρ = = 2 2 1 + (tgρ ) ⎛ P − P2 ⎞ 1 1 + 3⎜ ⎟ ⎜P +P ⎟ ⎝ 1 2⎠ 67 .1. onda ovom metodom mjerimo jalovu snagu i faktor snage. jalovu i svašta još. Ako imamo slučaj sinusnog valnog oblika napona i struje. onda možemo to mjeriti samo s 2 vatmetra. djelatnu. svejedno je. prividnu.Kada je naponski simetričan trovodni spoj sa simetričnim teretom.8. mreža je naponski simetrična i simetrično opterećena.

3.8.Slika 4.8. Otkloni vatmetara kod Aronova spoja u ovisnosti o faznom pomaku ρ simetričnog tereta (lijeva slika) i određivanje faktora snage iz omjera otklona α1 i α2 vatmetara u Aronovu spoju 68 .2. Vektorski dijagram Aronova spoja za mjerenje djelatne snage u% = [α ⋅ u(α ) ] + [α 2 1 1 % 2 ⋅ u (α 2 )% ] 2 α1 − α 2 Slika 4.

Mjerenje jalove snage Koriste se specijalni vatmetri s boljom izolacijom. Izravno jalovu snagu mjere indukcijski instrumenti.4. Elektrodinamski bez zakretača mjere djelatnu snagu. MJERENJE JALOVE SNAGE Mjerni instrumenti koji mjere jalovu snagu nazivaju se varmetri.9.2. ali njihova točnost ovisi i o točnosti frekvencije mreže. Q1 = I1U 23 cos Ψ = I1 3U1 cos(90 − ρ ) = 3IU sin ρ Q= 1 (Q1 + Q2 + Q3 ) 3 U12 U1 I1 ρ ψ U23 U3 U2 Slika 4. Primjena varmetara se preporučuje pri nesinusnim trofaznim sustavima.1.9. Priključuju se kao vatmetri: Q = Q 1 + Q 2 + Q 3 . Indukcijski puno troše pa se češće koriste elektrodinamski kojima se u naponsku granu ugrađuje zakretač faze za 90o. Tamo gdje su samo naponi simetrični moguće je mjerenje snage pomoću običnih vatmetara prema spoju: L1 L2 L3 A1 A2 A3 V 12 V 23 V 13 W1 W2 W3 T Slika 4. Fazorski dijagram mjerenja jalove snage U31 69 .9.

1. pa se zato često nazivaju statička. a ne okretaje. Električna energija t 0 je veličina koja karakterizira sposobnost električnog sustava da vrši rad (kWh). pa je broj okretaja proporcionalan unutrašnjoj energiji: t2 t2 t2 dα W = ∫ Pdt = ∫ kωdt = k ∫ dt = k (α 2 − α1 ) . MJERILA ISTOSMJERNE ELEKTRIČNE ENERGIJE Primjenjuju se elektrodinamska i magnetomotorna (mali istosmjerni motor s trajnim magnetom).1. ISTOSMJERNI MOTOR S TRAJNIM MAGNETOM SUOTPORNIK + M G ~ 1V T RS Ah Slika 5. Konstanta se iskazuje u Wh/impuls. 2π 1 N k2 [k1 ] = Wh . Broj okretaja: N = α 2 − α1 . t1 t1 t1 dt Gdje je ω kutna brzina koja je proporcionalna snazi. Mjerila istosmjerne električne energije 70 . Za razliku od elektromehaničkih elektronička mjerila nemaju pokretnih dijelova. Elektronička mjere impulse. koja mogu biti elektromehanička (analogna) i elektronička (analogna i digitalna) .1. [k2 ] = okretaj Wh okretaj W = k 2πN = k1 N = Elektromehanička mjerila imaju brojilo. Brzina okretanja rotora proporcionalna je snazi. MJERENJE ELEKTRIČNE ENERGIJE Energija je integral snage po vremenu W = ∫ pdt .5.1. Električna energija se mjeri mjerilima električne energije. Simbol za mjerila električne energije 5. Elektromehanička se sastoje od statora i rotora (pokretnog i nepokretnog dijela). kWh Slika 5. [W ] = Ws .

Razred točnosti se kod brojila određuje kao pogreška u odnosu na pokazivanje. Hep tvrdi kako i u Hrvatskoj ima približno 2. 5.000 brojila. U mrežama izmjenične energije rabe se mjerila za radnu. okreće. Elektrodinamsko mjerilo radi na principu da se motor.2.3. MJERILA IZMJENIČNE ELEKTRIČNE ENERGIJE Mjerila izmjenične električne energije moraju biti točna i pouzdana zbog obračuna potroška električne energije. ako je napon konstantan može se kalibrirati u (Wh). koji se sastoji od dva nepomična svitka kroz koja teče struja trošila.3. a osim toga mogu biti jednofazna ili trofazna. Jednofazna mjerila djelatne električne energije I BROJČANIK 71 . jalovu i prividnu energiju. Način rada je kao i kod indukcijskih pokaznih jedino što se ploča može okretati.za VN mrežama razred točnosti je 0.Kod magnetomotornih brojila brzina okretanja rotora proporcionalna je padu napona na Rs pa se magnetomotornim brojilom mjeri potrošak elektriciteta (Ah). Elektrodinamskim mjerilima mjeri se energija. U AKTIVNI ZAKRETNI MOMENT UZORKUJU OVA DVA MAGNETA PUŽ N TRAJNI MAGNET (PRIGUŠUJE BRZINU OKRETANJA) S Aktivni zakretni moment: M A = k A IU cos ρ = k A P k N Protumoment (magnet): M B = B ∆t W = p∆t = kW N Slika 5. a mogu biti i jednotarifna. Vijek trajanja elektromehaničkog mjerila je 30 do 40 godina. a brzina okretanja rotora proporcionalna je istosmjernoj snazi. 5.000.1.2. Zbog toga je točnost propisana: .za NN mreže razred točnosti je 2 ili manji. energije kroz cijeli dan.5 i 0. dvotarifna ili višetarifna. JEDNOFAZNA MJERILA DJELATNE ELEKTRIČNE ENERGIJE Elektromehanička su obično indukcijska (Ferraris-ova). Tarife se koriste zato da se ujednači potrošnja el. U mjerni krug se spajaju na jednak način kao i vatmetri. .

1.4.5 induktivno i >0.4.5% 3% 0.magnetsko polje ne smije uzrokovati pogrešku od 23±2oC ±0. Definirani referentni uvjeti za razred 2: .5o manje od ±1% manje od ±0.3% Uz referentne uvjete i cosρ=1 za područje struje od 10% nazivne struje do najveće struje (2. onda se smanjuje područje struje od 20% do najveće. 1% i 0.odstupanje frekvencije od nazivne .izobličenje valnog oblika . Točnosti 2%. 5.temperatura okoline .5%. Ako je cosρ<0.Elektromehanička mjerila se proizvode s razredom točnosti 0. ELEKTRONIČKA MJERILA ELEKTRIČNE ENERGIJE u(t) ANALOGNO MNOŽILO u(t)i(t) I U f DIGITALNO BROJILO i(t) Slika 5. Kad utjecajne veličine izlaze iz referentnog područja definirane su još dodatne pogreške koje mogu biti do 3%. Elektronička mjerila električne energije Množenje na načelu Hallovog efekta. 72 .8 kapacitivno. 1 i 2.5. 3 ili 4 puta IM) pogreška ne smije biti veća od 2% pokazane vrijednosti.odstupanje napona od referentnog .odstupanje od uspravnog položaja .

Načelo rada amplitudno-širinske modulacije impulsa Au = k 2 I T Au = k 2 I 1 = k 2 k1 IU = kIU T T1 = k1U T Točnost prikazanog sklopa je 0. Broj impulsa je jednak utrošku energije. Blok shema s Hallovim osjetnikom u H = u (t )i (t )c uH je Hallov napon. frekvencija je nekoliko kHz.5 i 0. a c je «nešto».4. 73 . u Au T1 T Au t Slika 5. Za to služi sklop koji pretvara napon u impulse. Impulsi predstavljaju broj kvanata energije. u H = kbiu = k N iu Za točnija mjerenja koristi se amplitudno-širinska modulacija impulsa.3.2.2%.U T I B i iu = k u* u G UH I U f DIGITALNO BROJILO ANALOGNO MNOŽILO HALLOV OSJETNIK TU SE MJERI HALLOV NAPON Slika 5. Dvostruka modulacija.4.

p% 2 INDUKCIJSKO BROJILO ELEKTRONIČKO BROJILO 1 0. . integrira se snaga po vremenu=energija.1. Elektronička digitalna mjerila električne energije 5. . PREDNOSTI ENERGIJE ELEKTRONIČKIH MJERILA ELEKTRIČNE Pogreške kod elektroničkog su manje. prividna ili jalova energija).jednofazno ili trofazno mjerilo.5.veću točnost kroz cijelo mjerno područje.niz dodatnih mogućnosti (mjerenje maksimalne snage u svakom tarifnom razdoblju. Arronov spoj vrijedi kada je zbroj sve tri fazne struje jednak nuli. ELEKTRONIČKA ENERGIJE DIGITALNA MJERILA ELEKTRIČNE Rade kao moderna digitalna mjerila snage gdje se oba signala napona i struje sinkrono uzorkuju i dalje dorađuju. 5. elektroničko očitavanje s prijenosnim načinom čitanja. mogućnost daljinskog očitavanja.vrsta električne energije koja se mjeri (djelatna. ali imaju niz prednosti: . daljinsko prebacivanje transformatora -> postoji i kod elektromehaničkih). tj.nižu struju pokretanja (1% INAZ).ne osjetljivi na položaj. limitiranje snage. Značajke mjerila izmjenične električne energije: . . 74 . .7.5. .veću opteretivost. Mjerila jalove energije spajaju se isto kao i jedno mjerilo za djelatnu energiju.nižu vlastitu potrošnju. spojeni na zajedničko vratilo. U trofaznoj s nulvodičem rabe se tri mjerna sustava. Elektronička trofazna mjerila energije se zbrajaju elektroničkim putem. Elektronička mjerila su skuplja. U trofaznom sustavu bez nulvodiča rabe se dva mjerna sustava Arronov spoj.5.12 2 3 4 5 6 7 8 9 10 I/I N Slika 5.6. . TROFAZNA MJERILA Elektromehanička trofazna mjerila izvode se s dva ili tri sustava.

500. 400. 600% 7IN. broj tarifa. nazivna frekvencija (50 ili 60 Hz). konstanta mjerila.- nazivni napon. nazivna i najveća struja (preopterećenja). razred točnosti. kod elektroničkih do 2. kod elektromehaničkih 300.000%. 75 .

opteretivosti.. tjemena). frekvencijskom području. po potrošku i frekvenciji. o čemu bezuvjetno treba voditi računa pri njihovom izboru. s pomičnim željezom.1. + Slika 6. Analogna mogu biti elektromehanička i elektronička. a ostale pokazuju krivo Fob = = 1. elektrostatski.. U ef U ef 76 . efektivna. Tjemene vrijednosti izmjeničnog signala mjeri instrument s pomičnim svitkom i magnetom i ispravljačem i kondenzatorom. Srednje ispravljene vrijednosti izmjeničnog signala mjeri instrument s pomičnim svitkom i magnetom i ispravljačem. osjetljivosti na smetnje..111 U is U Ftj = M = 2 .6. Instrumenti s odzivom na efektivnu vrijednost (elektrodinamski. vlastitom potrošku. Shema za mjerenje tjemene vrijednosti signala Većina se kalibrira u efektivne vrijednosti U oč + UM = U ef = 2 Samo za sinus pokazuju pravu efektivnu vrijednost. praktičnosti itd. Mjerenje je ispravno samo onda kada je odabrana mjerna metoda i oprema koja neće ili će neznatno promijeniti mjerni signal. Većina mjeri istosmjernu i efektivne vrijednosti izmjeničnog signala. Ampermetri i voltmetri se razlikuju prema vrijednosti koje mjere (srednja. MJERENJE NAPONA I STRUJE Mjerenje napona i struje provodi se raznovrsnim električnim mjernim instrumentima i uređajima koji se međusobno razlikuju po mjernom opsegu. točnosti. Srednja vrijednost DC/AC – s pomičnim svitkom i pomičnim magnetom (frekvencija mora biti veća od 10Hz). Osnovno načelo pri mjerenju je da mjerilo ne utječe na mjernu veličinu. bimetalni. po preopterivosti. po razredu točnosti. instrumenti s termopretvornikom i indukcijski).

1. A ELEKTRONIČKI SKLOP U1 Slika 6. te ćemo to tu iskoristiti. 6. Naponi se mjere u RE rasponu od 0.Postoje mjerenja kada treba ispravno izmjeriti tjemenu vrijednost (mjerenje probojne čvrstoće) ili srednju ispravljenu vrijednost (pri magnetskim mjerenjima za određivanje tjemene vrijednosti magnetske indukcije). Digitalni instrumenti su u početku mjerili samo istosmjerne vrijednosti (DVM). manja je pogreška). MJERENJE NAPONA Voltmetrom se mjeri razlika potencijala između dvije točke strujnog kruga. a ta vrijednost je jednaka onoj koju mjere elektromehanički s odzivom na efektivne vrijednosti. Mjerenje napona E + RE U1 U1 = E B Prema Theveninovom teoremu svaki strujni krug između dvije točke može se nadomjestiti s elektromotornom silom i unutarnjim otporom.000 V.1 do 1. E + RE RV V U2 Slika 6. Sistemska R pogreška ovisi o V (što je omjer veći. + (DC+AC))->efektivna vrijednost cijelog signala. Što je faktor potiskivanja smetnji (dB) veći 77 . a zatim s odzivom na srednje ispravljene vrijednosti.1.1. Mjerenje napona uz pomoć Theveninovog teorema 2 2 U ef = U DC + U AC U2 = E RV RV + RE pr = U 2 − U1 RV 1 RE = −1 = − =− R U1 RV − RE RE + RV 1+ V RE Zbog svog unutrašnjeg otpora voltmetar mjeri manji napon.2.1.1V) treba voditi računa o smetnjama (skripta LV – izvori smetnji). Efektivna vrijednost pulsirajućeg signala (instrumenti bez oznake AC + DC) 2 2 U ef = U DC + U AC . a danas postoje digitalni instrumenti s odzivom na efektivne vrijednosti (oznake RMS ili TRMS -> skupi. Pri mjerenju manjih napona (<0.

000 V. T je temperatura u Kelvinima. a ∆f je širina frekvencijskog pojasa u Hz. ∆f (filtri) smanjivanjem temperature T.1. R je otpor. Napon šuma se smanjuje smanjivanjem otpora R. E/V 1k 1 DMM NVM EVM TI OS JI V L ET SJ O 1m KA JS C NI RA G A 1µ I OR TE 1n 1p 1 1k 1M 1G 1T 1P(PETA) R/Ω OTPOR NAPONSKOG IZVORA Slika 6.3.1. te gotovo ne opterećuju izvor. Teorijska granica osjetljivosti voltmetra određena je s E = 4k BTR∆f (skripta LV). NVM su nanovoltmetri koji su optimizirani za mjerenje vrlo niskih napona. digitalni imaju frekvencijski opseg jednak polovini očitanja u sekundama. Standardnim voltmetrima se može mjeriti do 1. naponski transformatori i induktivno dijelilo). a EVM su elektrovoltmetri (elektrometri). ELEKTROMETRI Elektrovoltmetri su osjetljivi istosmjerni digitalni voltmetri s ekstremno velikim ulaznim otporom (Rin) koji iznosi 100 TΩ.lakše ćemo ispravno izmjeriti mali napon. Gdje je kB Boltzmanova konstanta. Za mjerenje većih napona primjenjuju se dodatni mjerni uređaji (djelitelji napona. Teorijska granica osjetljivosti voltmetara DMM su Digitalni multimetri. Analogni instrumenti s analognom kazaljkom imaju mali frekvencijski pojas 1Hz. 6. 78 .1.

2. Kondenzatorsko dijelilo 79 .1.1. C1 G C2 V Slika 6.4.1. Upotrebljavaju se za mjerenje visokih istosmjernih.1. OTPORNIČKA DJELILA Ohmski djelitelji napona se izrađuju od otporne žice malog temperaturnog koeficijenta. R1C1 = R2C2 G R1 C1 R2 C2 V Slika 6. KONDENZATORSKA DJELILA Kapacitivni djelitelji se upotrebljavaju pri mjerenju izmjeničnih i udarnih napona. Frekvencijsko-kompenzacijsko dijelilo 6. potrebno je da parazitni induktivitet. Sastoje se od visokonaponskog kondenzatora kapaciteta C1. dok se kapacitet prema zemlji smanjuje zaštitinim prstenima ili zaslonima raznih oblika.3. izmjeničnih i udarnih napona. Mali vlastiti induktivitet i kapacitet se postižu prikladnim načinom namatanja. kako njihov otpor ne bi ovisio o temperaturi okoline i struji opterećenja.6.4. vlastiti kapacitet i kapacitet prema zemlji budu što manji.2.3.1. G R1 R2 Slika 6.1. Otporničko dijelilo V 6. a naročito udarnih napona. FREKVENCIJSKO-KOMPENZACIJSKA DJELILA Frekvencijsko-kompenzacijska dijelila imaju širok frekvencijski opseg i koriste se za promatranje impulsa i mjerenje prijelaznih pojava. Pri mjerenju izmjeničnih.1.1.1.

6.1. naponski transformatori i indukcijska dijelila se koriste za izmjenične napone od 50 do 150 Hz.1.6.6.5.5.1. 10 10 7 10 8 4 3 2 1 0 6 2 1 0 3 2 1 0 U1 U1 Slika 6. INDUKTIVNO DJELILO Induktivno dijelilo se sastoji od više (u praksi 8) naponski auto-transformatora koji su kaskadno povezani. NAPONSKI TRANSFORMATORI G A a V B b Slika 6. Mjerenje linijskih napona s dva naponska transformatora 80 .1. U trofaznim trovodnim sustavima sva tri linijska napona mogu se mjeriti sa samo dva naponska transformatora.1.1.L3 Slika 6.6. Relativna točnost do 1 ⋅10−7 .1. L1 L2 L3 A B a b A B a b L1 L1 V L1 L2 V L3 L3 L2 L3 V L1 . Naponski transformatori 6.2. Induktivno dijelilo Kondenzatorska dijelila.

vrlo opširnog područja mjerne tehnike koja obrađuje specifičnu problematiku visokonaponskih mjerenja. 81 .1.Upotreba visokih napona u elektrotehnici. Njihova konstrukcija i primjena su detaljno definirani. dok se drugi odnosi na način dobivanja visokih napona potrebnih za visokonaponska ispitivanja. To znači da će pri polaganom podizanju primijenjenog napona doći do proboja u trenutku kad on upravo postigne tu vrijednost. pouzdano i već vrlo rano uvedeno rješenje za mjerenje tjemene vrijednosti napona. D je od 2 cm do 200 cm. Kuglasta iskrišta su jednostavno. U visoko naponskim laboratorijima za mjerenje visokih istosmjernih i tjemenih izmjeničnih koriste se kuglasta iskrišta. Slika 6. a naročito u prijenosu električne energije na veće daljine. a u manjoj mjeri i o barometarskom pritisku i temperaturi zraka. Probojni napon Up ovisi o razmaku kugli s i promjeru kugle D. ako je tjemena vrijednost primijenog napona jednaka ili veća od stanovite vrijednosti Up. Mjerenje kuglastim iskrištima zasniva se na činjenici da do proboja kroz zrak između kugli dolazi samo onda. zahtijevala je razvoj posebnog. Jedan dio problema tog područja svodi se na samu problematiku mjerenja visokih napona. Napon je od 5 kV do više MV.3.6. Kuglasta iskrišta Proboj kroz zrak je definiran.

S/D ≤ . Ako se želi 82 . negativni udarni napon i istosmjerni napon oba polariteta (Promjer D kugli u cm.4.1. jer se kompenzacija provodi tek nakon njihova pretvaranja u istosmjerne veličine.8.3%. Kompenzator s termopretvornikom NEPOZNATI NAPON UX 2. Grijač se naizmjence grije pomoću poznatog istosmjernog i nepoznatog izmjeničnog napona i to se vrši dok se zagrijavanje ne izjednači (nulindikator). Prvo izmjenični G (N=0). kompenzatori s termopretvornikom Izmjenično istosmjerni pretvornici na načelu termopara. Zrak 2-3 kV/mm. očitamo UN sve dok ne bude UX=UN (efektivna vrijednost). Visokonaponski uređaji se obično ispituju na udarne napone. kompleksni kompenzatori Dosad opisani izmjenični kompenzatori ne omogućavaju određivanje faznog pomaka mjerenih izmjeničnih napona i struja. IZMJENIČNI KOMPENZATORI Za vrlo konačna mjerenje izmjeničnog napona i umjeravanje izmjeničnih mjerila koriste se izmjenični kompenzatori: 1. Napon termopara razmjeran je snazi I 2 R kroz grijač. Uspoređuje se efektivna vrijednost izmjeničnog napona s vrijednosti istosmjernog napona.1. G N Up 2 2 1 1 UN POZNATI I PROMJENLJIVI NAPON POZNATI NAPON TERMOPAR GRIJAČ G Slika 6. a to se radi pomoću termopara.6. Tjemene vrijednosti probojnih napona u kV za jednopolna kuglasta iskrišta kod 20oC i 1013 mbar za izmjenični napon.1. Slika 6.8. vrijednosti prikazane crtkano nisu pouzdane) 6.5 točnost mjerenja je ±0. zatim istosmjerni G.1.

Pri manjim zahtjevima u pogledu točnosti mjeri se pomoćna struja preciznim instrumentom s pomičnim željezom.2. Kompleksni kompenzatori. U njihovom pomoćnom krugu teče izmjenična struja.2.1. Mjerenje struje uz pomoć Nortonovog teorema RI RA RI R + RA I2 = I I =I RA RI + RA I −I RI RA pr = 2 1 = −1 = − I1 RI + RA RI + RA Pogreška je manja što je RA manji. 83 .1. A M R N Slika 6. I + RI RA A I2 Slika 6.8.2. upotrebljavaju se tzv. Kompleksni kompenzator Ux 6.2. ili elektrodinamskim instrumentom.2.kompenzacionim metodama odrediti i fazni pomak izmjeničnih veličina. čija se veličina mjeri jednim od dosad opisanih kompenzacionih postupaka. MJERENJE STRUJE C ELEKTRONIČKI SKLOP I1 Slika 6. Mjerenje struje I + RI I1 I1 = I D U mjerenju struje pomaže nam Nortonov teorem (svaki strujni krug se može nadomjestiti strujnim izvorom i unutrašnjim otporom izvora).

+ I G RS T Slika 6.1. Mjerenje struje pomoću suotpornika G P 1 S1 P 2 + S2 T Slika 6.2. Mjerenje struje pomoću mjernog transformatora Ampermetri za srednje vrijednosti struja mA do nekoliko desetaka A izvode se suotpornicima (mjerimo pad napona na suotporniku) i on je normiziran 60 mV i 150 mV (analogni). Mjerenje elektrometrom uz pomoć poznatog otpornika POZNATI OTPORNIK U = 1mV RN = 1012 Ω I = 10−15 A Još manje struje se mogu mjeriti tako da se mjeri pad napona na kondenzatoru (integrira se naboj na kondenzatoru). Digitalni nema normizacije i pad napona može biti veći ili manji (jeftiniji instrumenti 200 mV ili više.4. MJERENJE MALIH STRUJA Vrlo male istosmjerne struje (reda fA) mjere se galvanometrima (vrlo osjetljivi elektromehanički instrumenti sa zakretnim svitkom i magnetom) i elektrometrima.2. 84 .1.1.3.2. 6. kod skupljih je taj pad napona manji 20 µV). I + RN ELEKTROMETAR Slika 6.2.

Za mjerenje izmjenične struje u širokom frekvencijskom opsegu do 1 GHz i impulsa velike strmine 1010 A / s koriste se posebno izvedeni suotpornici (koaksijalni oblik). Ima graničnu pogrešku od oko ±1%. Osjetljivost struje se može povećati povećanjem namota.2. Za velike izmjenične struje se koriste strujni mjerni transformatori (ampermetri koji su zahtijevali prekidanje strujnog kruga).I + CN ELEKTROMETAR Slika 6.2.2.2. U novije vrijeme bez prekidanja strujnog kruga -> strujna kliješta – veće struje od 100 A do 100 kA. 85 . Mjerenje velikih izmjeničnih struja uz pomoć strujnih kliješta Ako želimo mjeriti pulsirajuće pojave koristit ćemo Hallov osjetnik. Rade najčešće na načelu strujnog transformatora 6.1. Mjerenje elektrometrom uz pomoć poznatog kondenzatora POZNATI KONDENZATOR Q C NU = t t t = 15 min ⇒ I = 10 −19 A I= 6.2. MJERENJE VELIKIH STRUJA Za mjerenje velikih istosmjernih struja suotpornici se izrađuju odvojeno od instrumenata i malog su otpora.2.

Smanjenje struje magnetiziranja se izvodi povratnom vezom s kojom se stvaraju protuamper zavoji koji smanjuju indukciju u magnetskom krugu.2. ELEKTRONIČKI KOMPENZIRANA MJERILA Veće točnosti postižu se elektronički kompenziranim mjerilima (strujni transformator i Hallov osjetnik). Mjerenje velikih izmjeničnih struja uz pomoć Hallovog osjetnika 6.6. Elektronički kompenzirana mjerila – strujni transformator I1 N1 = I 2 N 2 N I I1 = 2 2 N1 86 . Slika 6.3.3.1. Glavni uzrok pogreške je struja magnetiziranja koja je manja što je manja indukcija u magnetskom polju.2.3.2.

4. Dugački jednoliko i gusto namotani svitak namotan na savijenu nemagnetsku jezgru. MJERILO MAGNETSKOG NAPONA (ROGOWSKIJEV SVITAK) Trenutne vrijednosti struje. a L je duljina. Rogowskijev svitak e =M Gdje je M međuinduktivitet. ali samo izmjenične poznate frekvencije U SI = 4MfI M .2.2.2.Slika 6. u = ∫ uM dt = M ∫ di = Mi 87 . N broj zavoja.3. Slika 6.2.4. strujni impulsi velike strmine do 1⋅ 10? i izmjenične struje preko 100 A do 100 kA i više. Elektronički kompenzirana mjerila – Hallov osjetnik i = N 2i2 6. di = UM dt M = ANµ0 L Gdje je A presjek zavoja.1. Može mjeriti struje i bez integratora.

u= M i = ki RC Ako je struja sinusna pokaznik se može kalibrirati da pokazuje vrijednost umnoška ieff. 88 .

TU TEKU KLIZNE STRUJE IZOLATOR VODLJIVI POJAS A MJERILO NAMOT IZOLACIONI OTPOR Slika 7. otporima izolacije priključnih vodiča i otporu izolacije prema zemlji i kliznim strujama (vođenje po površini izolatora). MJERENJE VELIKIH OTPORA Kod mjerenja velikih otpora treba voditi računa o unutrašnjem otporu mjerila. Struja polarizacije i provođenja 89 .1. IMPEDANCIJE I ADMITANCIJE 7. MJERENJE DJELATNOG OTPORA.1.1. Mjerenje velikih otpora – klizne struje Slika 7.1.7.2.

. npr. Upotrebom odgovarajućih instrumenata mogu će pomoću ove metode mjeriti otpori od oko 10-6 do 1012 Ω. To ćemo objasniti na primjeru. Pri mjerenju malih otpora treba voditi računa o načinu priključivanja instrumenta. milivoltmetar neće mjeriti samo pad napona na otporu RX. Između šiljka i kabelske stopice može se očekivati nešto veći prelazni otpor R''K. 7. dovodi se struja I preko voda s kabelskom stopicom K1. kako bi se izbjegao utjecaj otpora spojnih mjesta. Svornik se oslanja na donju stranu izolacione ploče svojim proširenim dijelom. Bitno uže granice pogrešaka postižu se digitalnim multimetrom. koja je pritegnuta maticom M2. 7. npr. Stoga se utjecaj otpora R''K na struju IV milivoltmetra može potpuno zanemariti. To se ne može reći za otpore R'K jer se oni nalaze u seriji s malim otporom RX namota.2 sigurne granice pogrešaka mjerenog otpora od oko 0. Električka shema takvog spoja s ucrtanim prelaznim otporima prikazana je na sl. Temperatura znatno utječe na otpor izolacije (10oC niža temperatura znači dvostruko veći otpor izolacije). U blizini punog otklona postižu se s instrumentima klase 0. stezaljka namota jednog stroja. tako da se mogu dobiti zadovoljavajući otkloni. Milivoltmetar neka je priključen preko šiljka na stopicu K1. Da bismo razmotrili ispravnost ovakvog načina spajanja instrumenta.1.2. dakle znatno više od otpora R''K.2. koji redovno iznosi nekoliko desetaka oma.. Poželjno je da otkloni budu što bliže punom otklonu. oko 10-3 Ω. koji je pomoću matice M1 pritegnut na izolacionu ploču P. temperaturi i o vlažnosti izolacije. MJERENJE MALIH OTPORA (<1 Ω) Kod mjerenja malih otpora treba voditi računa o načinu priključivanja (otpor priključnih vodiča i kontaktnih spojeva). temperaturi. 7.Polarizacijom nazivamo pojavu zakretanja postojećih električnih dipola u smjeru polja i stvaranje novih električnih dipola pod utjecajem električnog polja. Na sl. Za preciznija mjerenja upotrebljavaju se instrumenti klase 0. Zato će nastati pogreška u mjerenju otpora: p= 2 R 'K 100% RX 90 . ali pretpostavimo da je spajanje izvedeno na isti način.2.2 (ili čak 0. što treba očekivati. Točnost mjerenja otpora ovisit će o klasi točnosti upotrebljenih instrumenata i veličini njihovih otklona. pretpostavimo da između kabelske stopice K1 i svornika S postoji prelazni otpor R'K od oko 10-4 Ω. tj.1) s mnogo mjernih opsega.5%. Druga stezaljka namota nije prikazana. prikazana je jedna stezaljka nekog malog otpora. Kraj namota je zalemljen na svornik S. već i na prelaznim otporima R'X.1. Kako bi se izmjerio otpor namota. Ovisi o strukturi izolacije (ostarjelosti). Prijelazni otpor R''K između šiljka i stopice spojen je u seriju s otporom RV milivoltmetra.

2. pa milivoltmetar ne mjeri pad napona na prelaznim otporima R'K. te između stopice K2 i svornika.2. Voltmetar je priključen preko šiljaka koji su pritisnuti izravno na svornike. također R'K. Prema tome je i ovaj način spajanja posve neispravan. Slika 7. Prema tome je ovakav način priključivanja posve neispravan. Za RX = 10-3 Ω i R'K = 10-4 Ω iznosi 7%. Na sl.1. 7.3. 7. pritegnutom maticom M2. Zbog jednostavnosti pretpostavimo da je prelazni otpor između stopice K1 i K2. Električka shema ovog spoja s ucrtanim prelaznim otporima prikazana je na sl.2. prikazan je ispravni način spajanja. Drugi dio struje teći će iz stopice K1 preko stopice K2 u svornik. Na sl. Sada će struja I teći jednim dijelom stopice K1 preko prelaznog otpora R'K na svornik.2. Ovo razmatranje vrijedi i kada male otpore mjerimo pomoću ostalih metoda za mjerenje malih otpora (Thompsonov most i kompenzacijska metoda). Milivoltmetar je priključen na namot pomoću kabela koji završava s kabelskom stopicom K2. ako je RX = 10-3 Ω i R'K = 10-4 Ω ona iznosi čak 20%. prikazana je druga mogućnost. Npr. ako je RX malen. Zbog grananja struje I preko stopice K2 nastat će pogreška: p= 2 R 'K 100% 3RX Pogreška je nešto manja nego u prvom primjeru. 7. Neispravan priključak voltmetra kod mjerenja malih otpora 91 .Ta pogreška može biti vrlo velika . ali još uvijek prevelika.2.2.

Neispravan priključak voltmetra kod mjerenja malih otpora Slika 7.2.2. Ispravan priključak voltmetra kod mjerenja malih otpora Utjecaj termonapona primjenom istih vodiča.Slika 7. se može smanjiti izjednačavanjem temperature 92 .2.3.

3.7. MJERENJE DJELATNOG OTPORA INDUKTIVITETA U-I METODOM i R IS E Ri + R L SVITKA VELIKOG Slika 7.1. Mjerenje djelatnog otpora svitka velikog induktiviteta U-I metodom (shema spoja i prijelazna pojava nakon uključivanja istosmjernog napona) −t ⎛ ⎞ i = I S ⎜1 − e τ ⎟ ⎜ ⎟ ⎝ ⎠ E IS = R L T= r L Slika 7.2.3.3. Shema spoja mjerenja djelatnog otpora svitka velikog induktiviteta ?? −t ⎛ ⎞ E ⎜1 − e τ ⎟ i= ⎟ RL + RS + RA ⎜ ⎝ ⎠ T= u = iRL + L L RL + RS + RA di EL = iRL + (RL + RS + RA )T dt −t u = iRL + Ee τ 93 .

E I S* RL t Slika 7. Uz ove uvjete treba čekati više od pola sata da pogreška bude manja od prz=0.31 ⎞ ln⎜ + 1⎟ = 1.6 min 0. ?? −t rmj = u iRi + Ee τ R + R + RA = = ri L −t S i i e τ −1 r − RL RL + RS + RA 1 pr = mj = −t RL RL e τ −1 ⎛ 1 RL + RS + RA ⎞ + 1⎟ t ≥ T ln⎜ ⎜p ⎟ RL ⎝ rz ⎠ Vrijeme t je vrijeme potrebno da postignemo zadovoljavajuće malu pogrešku. L=3 H.3.875s ≈ 31 min 10mΩ ⎝ 0. T=300 s.01 ⎠ Povećanjem djelatnog otpora u krugu smanjili smo prijelaznu pojavu. Nakon otvaranjem sklopke energija uskladištena u L je 0. RL=9.5LI2.3Ω t≥ 3H ⎛ 1 0. Na oko 200 V struja pada na nulu.3.2% 9. t≥ 3H ⎛ 1 10mΩ ⎞ ln⎜ + 1⎟ = 1.7 mΩ.2 %.2% 0. L se protivi promjeni struje u induktivitetu se inducira napon koji nastoji tjerati istu struju.7mΩ ⎠ E = 60V RS = 0. 94 . E=2 V. Primjer: Izmjeriti otpor namota velikih transformatora.31Ω ⎝ 0.

3. Kada isključimo prvo dvopolno isključimo voltmetar.4.3.6.5. Shema spajanja stroja koji sprječava nastanak električnog luka 95 . a potom sklopku (visoki naponi oko 200 V – može oštetiti voltmetar). Slika 7. Vijek trajanja sklopke povećavamo smanjenjem električnog luka. Prikaz struje i napona nakon otvaranja sklopke 200 V Voltmetar priključimo tek da nema promjene struje. ??? U E i u URL i TRENUTAK ISKAPČANJA Slika 7.Slika 7.3.

4.3. Impedancija pasivnog elementa Z = Slika 7.1.1. Oba dijela su funkcije frekvencije (R zbog skin efekta). mjerenje impedancije 7. Kompleksni broj . MJERENJE IMPEDANCIJE U . ADMITANCIJA Im |Z | X δ ρ R Re 96 Slika 7.7.4.5. [Z ] = Ω . Prikaz napona i struje nakon iskapčanja sklopke uz uporabu stroja koji sprječava nastanak električnog luka 7.Slika 7. Impedancija je kompleksna I veličina (fazori napona i struje pomaknuti) Z=R + jX.5.

L i C).1 1 = G + jB.6.. [Y ] = = S Z Ω 1 R X G + jB = = 2 −j 2 2 R + jX R + X R + X2 Y= Slika 7. Admitancija 7.6. .) i parazitske veličine (otpornik – kapacitet i induktivitet). Postoje karakteristične veličine (otpornik – otpor. Slika 7..1.2. Kod žičanih otpornika dolazi više do izražaja induktivitet. REALNI ELEMENTI ELEKTRIČKIH KRUGOVA Realni elementi električnih krugova redovito imaju sva tri parametra (R. Prikaz ponašanja otpornika u odnosu na povećavanje frekvencije koji u sebi ima dosta parazitskog induktiviteta 97 .5.

Q= Gdje je Q Faktor dobrote. 98 .2. prevladava L (R i C su parazitske veličine) Z Ω R L f/Hz Slika 7. Svitak u širokom frekvencijskom području C D = tgδ = Gdje je D faktor gubitaka.3.Z Ω C R f/Hz Slika 7. Kondenzator u širokom frekvencijskom opsegu R L Svitak.6. Primjenjuje se kao mjera čistoće kondenzatora (što je manji realni je kondenzator bliži idealnom). R G = X B Faktor gubitaka D je omjer energije koja se pretvara u toplinu (gubi) i energije koja se skladišti. X B 1 = = = tgδ R G D Faktor dobrote Q se primjenjuje kao mjera dobrote (čistoće) svitka (što je veći realni je induktivitet bliži idealnom).6.

Temperaturni koeficijent manganina je 10-5/K. Žičani – žica na valjkastom tijelu od porculana.7.1.da imaju poznatu karakterističnu vrijednost s malom nesigurnosti. 7. zahtijevamo da imaju visok specifični otpor.7. Kod dobrih mjernih otpornika τ je reda veličine nS. metalnih oksida ili ugljika. MJERNI OTPORNICI Od materijala predviđenih za izradu mjernih otpornika. te da ne mijenjaju otpor zbog mehaničkih naprezanja što nastaju od trešnje i udaraca.001 %. pa se oni za potrebe najpreciznijih mjerenja izrađuju čak u granicama pogrešaka od ± 0. naročito onih vrlo preciznih. Točnost mjerenja tada izravno ovisi o točnosti upotrebljenih mjernih otpornika. neznatan termoelektrični napon prema bakru. keramike ili stakla nanosi odgovarajućim tehnološkim postupcima tanki sloj metala. za veće vrijednosti otpora koriste se slojni. MJERNI OTPORNICI. konstantnost kroz desetke godina. 99 . kondenzatori i svici nalaze najširu primjenu u elektroničkoj mjernog tehnici i susreću se u gotovo svim električnim mjernim instrumentima i uređajima. kao predotpori. Žica manganin (86 % Cu + 12 % Mn + 2 % Ni) – ima veliku otpornost (0. kod kojih se na tijelo od porculana.7. .što manje podložni utjecajima okoline.da ne stare (ne mijenjaju vrijednost tijekom vremena). kondenzatora ili svitaka.430 Ωmm2/m). . Često se na osnovi usporedbe s njima određuju nepoznati otpori. zakretači faze itd. neznatan temperaturni koeficijent otpora. 1 ⎡L ⎤ 1 + jω ⎢ 1 − ω 2 LC − RC ⎥ jωC ⎣R ⎦ Z= =R 2 2 2 2 2 1 1 + ω LC + ω R C R + jω L + jωC X ⎡L ⎤ tgδ = = ω ⎢ 1 − ω 2 LC − RC ⎥ = ωτ R ⎣R ⎦ (R + jωL ) ( ) ( ) ( ) τ je mjerilo kvalitete mjernog otpornika. Takva svojstva u velikoj mjeri posjeduje manganin. Osnovni zahtjevi: . KONDENZATORI I SVICI Mjerni otpornici. Izrađuju se od 10 µΩ do 1 MΩ. Danas se umjesto žičanih mjernih otpornika sve više upotrebljavaju slojni otpornici. Slojni (na keramičko tijelo nanosi se metalni sloj) – i do 1 GΩ. Mala vremenska konstanta (pogodni za visoke frekvencije). legura bakra i mangana s malim dodatkom nikla. kapaciteti i induktiviteti. Mjerni otpornici se dijele na žičane i slojne.

čiji je otpor manji od 100 Ω. Etaloni otpora Za vrlo točna laboratorijska mjerenja. Etaloni relativne nesigurnosti 2 ⋅10 −6 . ETALONI OTPORA Slika 7. Stoga ti otpornici imaju posebne «naponske» stezaljke priključene izravno na krajeve manganinske žice. do kojih dolazi zbog promjene temperature. jer na njima nastaju posve neznatni padovi napona zbog redovno vrlo slabih struja u naponskom krugu. MJERNI SVICI Pri izmjeničnoj i istosmjernoj struji ponekad se upotrebljavaju mjerni svici čiji L je vlastiti induktivitet poznat. 7. pri uporabi treba paziti na struju. a relativne godišnje promjene otpora etalonskih otpornika ne prelaze 10-6.Pri niskim frekvencijama vrijedi τ= gdje je L − RC R ω 2 LC zanemarivo. djelatni otpor što manji. Kada bi etalonski otpornici. 7. Granične pogreške su manje od 0. ne bi više bio zanemariv prelazni otpor na njihovim stezaljkama.1. To su niskoohmski etalonski otpornici (do 100 Ω) i imaju četiri izvoda (dva strujna i dva naponska) da se smanji prijelazni otpor.8. vremenska konstanta što R veća (reda ms). imali također samo svije stezaljke.9. pa je pri njihovu baždarenju uključen i otpor bakrenih dovoda.8. a pri visokim frekvencijama na inducirani napon. tj. Ne bi više bile zanemarive ni promjene otpora bakrenih dovoda. rade se od manganske žice (između 10 µΩ i 10 kΩ). koji iznosi otprilike 10-4 Ω. Otpornici čiji je otpor veći od 100 Ω imaju samo dvije stezaljke. Tada padovi napona na strujnim dovodima i na prelaznim otporima «strujnih» stezaljki ne utječu na mjerenje. koji se od slučaja do slučaja mijenja i katkada dostiže iznos od 10-4 Ω. 100 .001 %.

101 . vremenski stalan.11. Thompson-Lampardov računski etalon kapaciteta ⎛ε ⎞ C24 = ⎜ 0 ln 2 ⎟l ⎝π ⎠ l se mjeri interferometrom (postižu se točnosti od 1 ⋅10−7 ). neznatan vlastiti induktivitet. 5.7. MJERNI KONDENZATORI Zahtjev na mjerne kondenzatore je veliki izolacijsko otpor između elektroda. kapacitet mora biti poznat. oni moraju imati geometrijski oblik. dušika ili zraka. P = UI cos ρ = UI sin δ = U 2Cω sin δ ≈ U 2Cωδ ≈ U 2Cω ⋅ tgδ Točnost je 10 −5 − 10 −3 . 7. neovisan o temperaturi. 3. treba paziti na najviši dopušteni napon (mjerodavna tjemena vrijednost. Uporabni etaloni kapaciteta su pločasti kondenzatori s izolatorom od tinjca.1. l TO SE MJERI C24 ON NAS INTERESIRA Slika 7.6 3 2 1. Zbog gubitaka u kondenzatoru fazni kut između struje i napona nije 90o nego je nešto manji. ETALONI KAPACITETA Kapacitet etalonskog kondenzatora vrhunske točnosti određuje se računom.11. naponu i frekvenciji.10. 6. a ne efektivna). ZAŠTITNI CILINDAR 1 4 5.

parazitski kapaciteti se mogu zanemariti pa se mjerenjem napona i struje može odrediti karakteristična veličina. MJERENJE IMPEDANCIJE Najčešće se mjeri djelatni otpor otpornika. Mjerenje impedancije Z = U I 2 2 ⎛R ⎞ U −UC 1⎛ R ⎞ pr = = 1+ ⎜ A ⎟ −1 ≈ ⎜ A ⎟ ⎜X ⎟ UC 2 ⎜ XC ⎟ ⎝ C⎠ ⎝ ⎠ 102 .12. kod svitaka induktivitet i faktor dobrote.7. RA + RC A RA G Hz V Z UC Slika 7. Kada su pasivni elementi čisti.1.12. kapacitet i faktor gubitaka (kondenzatorska U-I metoda).

8. MOSNE METODE
Osim mjernim instrumentima s izravnim očitanjem, izvode se električna mjerenja i brojnim mjernim metodama koje omogućuju međusobnu usporedbu poznatih i nepoznatih veličina. Za usporedbu je redovno potreban indikator koji se dovodi na «nulu» određenim ručnim ili automatskim ugađanjima poznatih veličina. Mjerne metode općenito omogućavaju mnogo točnija mjerenja nego mjerni instrumenti s elektromehaničkom pretvorbom pa se koriste za najpreciznija laboratorijska mjerenja i baždarenja. Od mjernih metoda najpoznatije su mosne i kompenzacijske metode za istosmjernu i izmjeničnu struju. Mosne metode omogućuju jednostavnu i neposrednu usporedbu impedancija, a time i određivanje nepoznatih impedancija pomoću poznatih. Osnovni spoj je još poznat i kao Wheatstonov most. Pogreška mosnih metoda je manja od 0,1 %. Točnost je određena graničnim pogreškama ugrađenih elemenata, te nesigurnosti mosta (nulindikatora).

8.1. OSNOVNI SPOJ

Slika 8.1.1. Osnovni spoj mosnih metoda

Z1 Z 4 ⋅ e

j ( ρ1 + ρ 4 )

Z1Z 4 = Z 2 Z 3

= Z 2 Z 3 ⋅ e j ( ρ 2 + ρ3 )

Z1 Z 4 = Z 2 Z 3

ρ1 + ρ 4 = ρ 2 + ρ3
Ovom se metodom može izmjeriti djelatni otpor, induktivitet, kapacitet, faktor dobrote i gubitaka. Radne frekvencije su od 30 Hz do 300 MHz.

103

8.1.1.NULINDIKATOR ZA IZMJENIČNE STRUJE
Nekada se koristio vibracioni galvanometar s iglom od magneta.

Slika 8.1.1.1. Vibracioni galvanometar s iglom od magneta

ω0 =

D J

Gdje je D direkciona konstanta, a J je moment tromosti. Selektivni elektronički voltmetri (10 puta osjetljiviji od vibracionih), frekvencije 2 16 Hz,50 Hz,60 Hz... 3 Najpogodniji su elektronički nulindikatori s katodnom cijevi.
MJERENI Y u0 x Uref U1 Ud

U2

Uref

U2

Uref

Uref

Slika 8.1.1.2. Elektronički nulindikatori s katodnom cijevi

104

8.2. WIENOV MOST
Mosne metode mjerenja omogućavaju ne samo usporedbu nepoznatog i poznatog kapaciteta, već i određivanje razlike kuta gubitaka jednog i drugog kondenzatora. Kod Wienova mosta nalazi se u prvoj grani mjereni nesavršeni kondenzator predočen serijskom kombinacijom kapaciteta CX i otpora RX.

Slika 8.2.1. Wienov most

⎛ 1 ⎜ RX + ⎜ jωC X ⎝

⎞ ⎛ 1 ⎞ ⎟ R4 = ⎜ R2 + ⎟ R3 ⎟ ⎜ jωC2 ⎟ ⎠ ⎝ ⎠ R RX = R2 3 R4 R C X = C2 4 R3 R tgδ X = X = ωC2 R2 XX

105

3.2. Fazorski dijagram za Wienov most ⎛ RX − jX X R3 ⎞ U BD = U ⎜ ⎜ R − jX + R − jX − R + R ⎟ = ⎟ X 3 2 3 4 ⎠ ⎝ X R (R − jX X ) − R3 (R3 − jX 2 ) U 4 X RX + R2 + R3 + R4 − j ( X X + X 2 ) 8.Slika 8.1.3. MJERENJE KAPACITETA U-I METODOM Slika 8. Mjerenje kapaciteta U-I metodom 1 1 1 U ⎛ 1 ⎞ 2 1 + (tgρ ) ≈ Z = = R2 + ⎜ ⇒C = ⎟ = I ωC ωC ωU ⎝ ωC ⎠ 1 C= 2πfU 2 106 .2.

kabela.111U SI = 1.111 ωC (U1M + U 3M ) π 8.111 ⎜U1M − 3 M ⎟ π⎝ 3 ⎠ 2 I ' = 1. strojeva. dakle. Poznato je da izolacija ne smije biti dugo izložena djelovanju ionizacije. odnosno o jakosti električnog polja u izolaciji. Scheringov most 107 . da se mjerenjem naponske ovisnosti kuta gubitaka dobiva mogućnost ocjene da li je izolacija nekog električnog proizvoda ispravno dimenzionirana. već i u njezino električno naprezanje.4. Zato se redovno vrijednost pogonskog napona uzima niža od napona na kojem nastaje ionizacija.111I SI = 1. jer omogućavaju ne samo uvid u kvalitetu izolacije. provodnika. Kod većine izolacijskih materijala taj kut najprije polagano raste. Vidimo. kut gubitaka ovisi o primijenjenom naponu. Takva mjerenja imaju veliko praktično značenje.4. dok primijenjeni napon ne postigne određenu vrijednost. 10kV CxRx ETALONSKI KONDENZATOR (tanδ=0) C2 N G R3 R4 C4 Slika 8. naročito na višim naponima. kondenzatora. transformatora i raznih visokonaponskih aparata. jer bi se zbog toga mogla oštetiti.1.Za sinusni napon: u = U1N cos ωt + U 3 M cos 3ωt i=C ⎛ ⎞ dU U = −ωCU1M ⎜ sin ωt + 3 3 M sin 3ωt ⎟ ⎜ ⎟ dT U 1M ⎝ ⎠ - instrument za mjerenje napona i struje imaju odziv na srednju ispravljenu vrijednost 2⎛ U ⎞ U ' = 1. SCHERINGOV MOST Scheringov most se prvenstveno koristi za mjerenje kuta gubitaka električne opreme i izolacijskih materijala. Naime. Stoga se Scheringov most upotrebljava pri ispitivanju izolatora. nakon čega nastaje naglo povećanje zbog pojave ionizacije.

Jedna varijanta takvog rješenja je i Glynnov most. Ovakvo rješenje se odlikuje velikom osjetljivošću i vrlo malim naponima u donjem dijelu mosta. 108 . I1 I2 N3 N1 N2 N R C CN G CXRX ETALONSKI (ZANEMARIVI GUBICI) R1 Slika 8. GLYNNOV MOST Usporedba mjerenog i etalonskog kondenzatora može se ostvariti ako se u donjem dijelu mosta upotrijebi posebni strujni transformator s odvojcima.tgδ ≈ 0 ⎛ 1 ⎜ RX + ⎜ jωC X ⎝ ⎞ R4 R3 ⎟ ⎟ 1 + jωC R = jωC 4 4 2 ⎠ R C C X = C2 4 ⇒ RX = R3 4 R3 C2 tgδ X = RX = ωR4C4 XX Pri mjerenju malih kapaciteta posebnu pažnju treba posvetiti utjecaju parazitskih kapaciteta. te se tako smanjuje utjecaj okoline na njih.5.5. 8. Glynnov most I1 N1 = I 2 N 2 N C X = CN 2 N1 C N << C R1 << R tgδ X = ωCR Uravnoteženje se postiže promjenom N1 i zatim primjenom R. koji se uklanjaju oklapanjem uređaja.1.

Ako se priključi napon suprotnog polariteta ili ako se istosmjernom naponu superponira nedopušteno velik izmjenični napon. Koristimo Wienov most C3 CxRx V A UDC R3 G C4 SPRIJEČAVA DA NAMOT SEKUNDARA NE BI KRATKO SPAJAO JEDAN DIO MOSTA C5 N C2 R2 R4 SPRIJEČAVA DA DC SIGNAL IDE KROZ NULINDIKATOR Slika 8. Mjerenje kapaciteta elektrolitskih kondenzatora 109 .2.8.1. Prikaz dozvoljenog superponiranog izmjeničnog napona Na elektrolitski kondenzator se smije priključiti samo istosmjerni napon određenog polariteta.6.6.6. MJERENJE KAPACITETA ELEKTROLITSKIH KONDENZATORA Slika 8. dolazi do razaranja tankog kemijskog sloja koji sačinjava dielektrik kondenzatora.

7.7. Shema spoja za mjerenje induktiviteta bez magnetske jezgre 2 Z X = RX + (ωLX ) = 2 U I 1 ⎛U ⎞ 2 LX = ⎜ ⎟ − RX ω ⎝I⎠ Vrijedi za svitke čiji su gubici jednaki i pri istosmjernom i izmjeničnom naponu. Shema spoja za mjerenje induktiviteta s magnetskom jezgrom S = UI = Z I 2 P = UI cos ρ = Re I 2 1 Q 2 Le = 2 (UI ) − P 2 = 2 ωI ωI 110 .2.7. 2 Slika 8.8. Kod mjerenja induktiviteta s magnetskom jezgrom moramo mjeriti drugom metodom i zato taj induktivitet nazivamo efektivnim jer je Le neovisan o struji i jer je µ ovisan o struji.1. Mjeri se induktivitet svitka bez magnetske jezgre i gdje skin efekti nisu izraženi. MJERENJE INDUKTIVITETA A G Hz V Lx Rx Slika 8.

8.1.8. korak – svici se spoje tako da se ne podudaraju njihovi inducirani naponi 111 . MJERENJE MEĐUINDUKTIVITETA 8.8.9. MAXWELLOV MOST Slika 8.1.8. Mjerenje međuinduktiviteta U-I metodom M = U ωI Može se svesti na dva mjerenja samoindukcije. 1.1.1.9. MJERENJE MEĐUINDUKTIVITETA U-I METODOM Slika 8.1. korak – svici se spoje u seriju tako da se podudaraju njihovi inducirani naponi 2. Maxwellov most LX = C4 L2 R3 R RX = R2 3 R4 ωL X X Q= X = = ωC4 R4 RX RX 8.9.1. MOSNE METODE MJERENJA INDUKTIVITETA 8.

9. Inducirani naponi svitaka se oduzimaju LB = L1 + L2 − 2 M L − LB M = A 4 112 .9.2.1.1. Serijski spojeni svici LA = L1 + L2 + 2 M Slika 8.Slika 8.3.

faktori gubitaka i dobrote i to od 50 Hz do 100 MHz.9. otpori. DIGITALNO RLC BROJILO Moderna RLC mjerila rade na načelu mosne ili U-I metode.3 %. induktivitet. vodljivost. Granične pogreške su oko 0. admitancija. kapacitet. S RLC mjerilima mjeri se impedancija. 113 .

1 do 0. koji titraju pod utjecajem elektromagneta priključenog na mjerni izvor.5 i 50 Hz. U posebnim izvedbama ta razlika iznosi 0. širine 3 do 5 mm i duljine 20 do 60 mm. Slika 10.10. Te se vibracije prenose preko elastične pločice 3 na jezičce 4. djeluje elektromagnet l na kotvu 2 koja zbog toga neznatno vibrira. U Frahmovoj izvedbi 10. dvostrukoj frekvenciji izvora. čija je frekvencija mehaničke rezonancije jednaka. FREKVENTOMETAR S JEZIČCIMA Na području niskih frekvencija dosta se upotrebljavaju frekventometri s jezičcima zbog svoje jednostavnosti. Njihov mjerni sistem se sastoji od niza čeličnih pera u obliku jezičaca. vidi se niz jednakih. Izrađuju se od čeličnih traka debljine od 0. Jezičci su jednim krajem pričvršćeni na nosač.1.75 Hz. to onda znači da je frekvencija mjerenog izvora 49. Ako podjednako titraju jezičci za 49.5 mm. bijelih zastavica koje miruju. To titranje stvara utisak kao da se bijela zastavica produljila. Primjer pokazivanja frekventometra s jezičcima 114 . ili jako blizu.1 Hz. koja je obično bijele boje zbog bolje uočljivosti. Zato je potrebno da frekvencija mehaničke rezonancije bude jednaka dvostrukoj frekvenciji mjerenog izvora. Ovakvim rješenjem postiže se manji potrošak. Kada se instrument priključi. nastaje pojačano titranje jezičca.4. koja se obično razlikuje od frekvencije susjednog jezičca za 0. Kada instrument nije priključen. Privlačna sila elektromagneta ovisi o kvadratu njegove struje. robusnosti i trajnosti. tako da u toku jedne periode dolazi dva puta do privlačenja jezičaca.25 Hz. Na taj se način može prosuditi vrijednost mjerene frekvencije u granicama od ± 0.5 Hz. MJERENJE FREKVENCIJE 10. od kojih jače titraju samo oni koji su blizu rezonanciji.1. Svaki jezičac rezonira na drugu frekvenciju.1. dok mi je drugi kraj slobodan i svinut u obliku zastavice duge 3 do 5 mm.1.

Slika 10. Frahmova izvedba frekventometra s jezičcima 115 .2.4.3. Primjer pokazivanja frekventometra s jezičcima Slika 10.1.1.1. Hartmann-Kempfova izvedba frekventometra s jezičcima Slika 10.

za mjerenje frekvencije od 49 do 51 Hz. Koriste se i instrumenti s unakrsnim svicima ili s pomičnim svitkom u kombinaciji s poluvodičkim ispravljačem. FREKVENTOMETAR S KAZALJKOM Za mjerenje frekvencije izmjeničnih mreža razvijeno je mnogo različitih mjernih sistema s kazaljkom. pa stoga nastaje pogreška od npr. Izvode se npr. Pri naponu U i kružnoj frekvenciji ω mjerenog izvora teku kroz svitke struje: I1 ≈ UCω U I2 ≈ Lω 116 .9 do 50.15 %/10oC.1. koji omogućuju izravno očitovanje i registriranje frekvencije. Priključuju se slično kao i voltmetri i troše. Duljina jezičaca. Njihovo mjerno područje je obično vrlo usko zbog redovno malih promjena za frekvencije mreže. dok se na više napone priključuju preko mjernih naponskih transformatora. ili čak za frekvencije od 49. Veća točnost lakše se postiže pri većoj duljini jezičaca. Drugi svitak tog sistema (svitak S2) priključen je na mjereni izvor preko prigušnice induktiviteta L.2. Svitak S1 sistema s unakrsnim svicima priključen je preko ispravljača u Graetzovu spoju i kondenzatora kapaciteta C na mjereni izvor.2 do 1 % mjerene frekvencije. Postižu se granice pogrešaka od 0. Izrađuju se za izravni priključak od 65 do 500 V. 10. pa se tako koriste kvocijentima mjerila indukcionog tipa. mijenja se s temperaturom.500 Hz.1 Hz. a time i njihova vlastita frekvencija. ili ona s pomičnim željezom. ovisno o naponu za koji su predviđeni.2. elektrodinamskog. 0. Na sl. do oko 10 VA.F = k (1− cos 2πf X t ) Instrumenti s jezičcima koriste se za mjerenje frekvencija od nekoliko herca do oko 1. 10. prikazana je pojednostavljena izvedba frekventometra s unakrsnim svicima i poluvodičkim ispravljačem. Osnivaju se na različitim principima.

2.2.2. dok za struju kroz drugi svitak vrijedi obratno (sl. 10. Pojednostavljena shema frekventometra s unakrsnim svicima Slika 10.2. 10.1.1. Struja kroz prvi svitak raste s porastom frekvencije.). Ovisnost struja I1 i I2 o frekvenciji za shemu spoja prema sl. pa je: α = f ⎜ 1 ⎟ = f (CLω 2 ) ⎜I ⎟ ⎝ 2⎠ ⎛I ⎞ 117 .Slika 10. Otklon instrumenta s unakrsnim svicima ovisi o omjeru struja kroz svitke.2.2.

2.Vidimo da je otklon instrumenta funkcija mjerene frekvencije. premda se frekvencija izvora nije promijenila. Shema spoja frekventometra s unakrsnim svicima na čije pokazivanje praktički ne utječu viši harmonički članovi Slika 10. Ovisnost struja I1 i I2 o omjeru ω/ω1 za shemu spoja prema sl. Pretpostavimo da se frekvencija izvora nije promijenila.3. Ovakav jednostavan spoj ipak ne zadovoljava.3. 10. 118 . ali da oblik napona nije više sinusan. jer je jako ovisan o višim harmoničnim članovima mjerenog izvora. Zbog toga će se promijeniti omjer struja kroz jednu i drugu granu. Tada će se struja u grani s kondenzatorom mnogo više povećavati zbog superponiranih viših harmoničnih članova.2. a time i otklon instrumenta. nego struja u grani s prigušnicom.2.4. Slika 10.

Tu se u prvoj grani nalazi serijska kombinacija otpora R1. U drugoj grani nalazi se samo prigušnica induktiviteta L2.2. Mjerenje frekvencije pomoću struje nabijanja kondenzatora 119 . jer na višim frekvencijama imaju oba kruga praktički jednaku impedanciju.2. Mjerno područje se odabire oko ω1. Ovdje je. a struja u drugoj grani pada. gdje struja u prvoj grani raste s frekvencijom. Ovisnost struje u prvoj i drugoj grani o frekvenciji prikazana je na sl. kao i u izvedbi prikazanoj na sl.5.2. Zbog toga na diodama vlada pravokutni izmjenični napon određene amplitude. 10.4.1.2. 2U mC Konstantnu tjemenu vrijednost izmjeničnog napona dobivamo uporabom Zenerovih dioda. bit će otklon instrumenta s pomičnim svitkom upravno razmjeran mjerenoj frekvenciji: f = I sr .Utjecaj viših hramoničkih članova bitno je smanjen spojem prema sl. U novije vrijeme upotrebljavaju se frekventometri s pomičnim svitkom i poluvodičkim ispravljačima. gdje se mjerenje frekvencije svodi na mjerenje srednje vrijednosti ispravljene struje kondenzatora.4. međutim. kako se to razabire na sl. Srednja vrijednost struje kondenzatora je tada upravno razmjena tjemenoj vrijednosti izmjeničnog napona i njegovoj I frekvenciji U m = sr . utjecaj viših harmoničnih članova gotovo izbjegnut. koje su preko predotpora Rp priključene na mjereni izvor napona (sl.2. čija je amplituda znatno veća od Zenerova napona dioda. 10.3.). 10. čija je frekvencija rezonancije nešto iznad mjerenog frekvencijskog područja. 10. Ako se osigura konstantna tjemena vrijednost izmjeničnog 2 fC napona. Kapacitet Cp služi Slika 10.2.5. 10. kapaciteta C1 i induktiviteta L1.

6.2. dodaje se još jedna grana s prigušnicom induktiviteta L (sl. Na taj način mogu se mjeriti frekvencije na jednom uskom području. bit će veća razlika struja IL i IC. Čim mjerena frekvencija više odstupa od te frekvencije.Slika 10.). Mjerni opseg ovakvih frekventometara počinje kod f=0. s granicama pogrešaka manjim od 0. a otpor Ru za ugađanje otklona instrumenta. 120 . Frekventometar sa Zenerovim diodama i dvije frekventno ovisne grane Za prigušenje mjernog sistema. Obično se izrađuju s više mjernih opsega. 10.2. od 49 do 51 Hz. pa će na nekoj određenoj frekvenciji srednja vrijednost struje koja teče kroz instrument biti jednaka nuli. a time i veći otklon instrumenta. npr. Struja IL prigušnice opada s frekvencijom.1 %. Ako se želi mjeriti samo jedno usko područje frekvencije. a struja IC kondenzatora raste s frekvencijom.6.

NX je broj dodirnih točaka sekante u smjeru x. Ugađanjem poznate frekvencije može se postići da ta razlika bude jednaka nuli. HETERODINSKI FREKVENTOMETAR Načelo rada heterodinskog frekventometra slično je djelovanju radio prijemnika AM signala. Čujemo kada je jednaka nuli. Heterodinski frekventometar Miješa se napon iz oscilatora poznate i promjenljive frekvencije s naponom iz oscilatora nepoznate frekvencije. USPOREDBENE METODE 11. f X − f0 = 0 f X = f0 11.2. 121 . Na zaslonu se dobivaju Lissajousove krivulje.1. Slika 11.1.1. te se nakon filtriranja dobiva napon čija je frekvencija jednaka razlici tih dviju frekvencija.2. OSCILOSKOPSKA METODA Slika 11.11.1. Osciloskopska metoda Slika je stabilna kada je omjer poznate i nepoznate frekvencije cijeli broj.

2. Lissajousove krivulje 122 .1.fX f N = Y = X f0 fX NY Slika 11.

veća je i razlučivost. može odrediti vrijeme t0 čak u točnosti od oko ± 10 −8 . jer se pomoću etalonske frekvencije f 0 .2.12. Star i stop impulsi nisu istovremeno sinkronizirani s oscilatorom i zato dolazi do pogreške kvantizacije i odbrojavanja i ona iznosi ± 1 impuls. Slika 12.1. Prikaz mjernog intervala tX T0 1 T0 = f0 N= Što je f 0 veći. DIGITALNO MJERENJE FREKVENCIJE Slika 12. 123 . Digitalno mjerilo vremenskih intervala Može se jako točno mjeriti. Mjeri se vrijeme t X između start i stop. dobivene iz termostatiranog kvarcnog oscilatora.

npr. Slika 12. Moguće situacije pri mjerenju ∆t2 '' ∆t1 = ∆t2 = T0 ⇒ tmj = ( N + 1)T0 ' ∆t1 = ∆t2 = 0 ⇒ tmj = ( N − 1)T0 t X = ∆t1 + ( N − 1)T0 + ∆t 0 ≤ ∆t1 ≤ T0 0 ≤ ∆t 2 ≤ T0 t X = ( N ± 1)T0 1 pr = ± N 1 ur = N 3 Slika 12. Ulazni bridovi Kod niskih frekvencija povoljnije je mjeriti trajanje.5.4. jedne periode mjerene frekvencije.1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 tx START STOP 9 IMPULSA tx 8 IMPULSA ∆t1 Slika 12.3. Mjerenje u slučaju niskih frekvencija 124 .

DIGITALNI FREKVENTOMETAR Gx fx 1 KOMPARATOR S HISTEREZOM # DEKADSKO DJELILO POMIČE DECIMALNI ZAREZ & BROJILO IMPULSA DIGITALNI POKAZNIK G0 f0 10 MHz DD 1 # f 0 /n T T BISTABIL 10s T DIJELI FREKVENCIJU S DVA OSCILATOR VRLO STABILNE FREKVENCIJE 1µs 1ms 10ms Slika 12.1. Digitalni frekventometar N f = Tb f X = fX = pr = Tb TX Nf Tb 1 T =± X Nf Tb Gdje je N f broj izbrojenih impulsa.1. Mjerenje niskih frekvencija digitalnim frekventometrom TX = N pT0 fX = 1 TX 125 .2. pogreška će se povećavati i zato se kod niskih frekvencija mjeri trajanje periode. Ako mjerimo niske frekvencije N f će se smanjivati.1. Slika 12.12.1.

vremenski interval između dva signala. 126 . Točnost mjerenja ne ovisi o frekvenciji f X već samo o f 0 .2.1. Relativna pogreška kod recipročnog digitalnog brojila Recipročno digitalno brojilo Može mjeriti frekvencijsko trajanje periode. omjer frekvencija.pr = T 1 =± 0 Np TX 12.2. širina impulsa te vrijeme porasta i pada impulsa. Recipročno digitalno brojilo OSCILATOR STABILNE FREKVENCIJE Vrata se otvaraju sinkrono s ulaznim signalom i onda su otvorena točno određen broj perioda. RECIPROČNO DIGITALNO BROJILO MJERI TRAJANJE PERIODA 1 PRILAGODNIK # VRATA I SKLOP ZA SINKRONIZACIJU BROJILO N PERIODA N$1 BROJILO TRAJANJA VREMENSKOG INTERVALA t N MIKROPROCESOR t x= t N N2 T0 = N N 1 f x= Tx DIGITALNI POKAZNIK 1 PRILAGODNIK # OČITAVAMO 1 ILI 2 POSTOJI SINKRONIZACIJA G0 Slika 12.2. Slika 12. fazni pomak između dva signala.2.

127 . točnost. razlučivost (ns ili čak ps).3.12. frekvencijski opseg (tipično mHz do GHz). ulazni otpor (1 MΩ ili 50 Ω za koaksijalni ulaz). ZNAČAJKE DIGITALNOG FREKVENTOMETRA Značajke digitalnog frekventometra su: vrsta mjerenja. osjetljivost ulaznog signala (tipično oko 20 mV).

Prvo se radi uzorkovanje analognog signala.1. U X T1 . kad dosegne maximum daje signal upravljačkoj logici. Blok shema A/D pretvornika s dvije integracije (dual slope) Kada se uključi brojilo počne brojati. Slika 13. Blok shema digitalnog mjerila 13. prebacuje sklopku u položaj 2. kvantizacija i na kraju dolazi kodiranje. A/D PRETVORNIK S DVIJE INTEGRACIJE (DUAL SLOPE) ELEKTRONIČKA PREKLOPKA INTEGRATOR MILLEROV SKLOP KOMPARATOR BEZ HISTEREZE C R + Gx 1 2 REFERENTNI NAPON GN UPRAVLJAČKA LOGIKA G0 GENERATOR TAKTA BROJILO IMPULSA 3 DIGITALNI POKAZNIK Slika 13.1. RC Prebacimo sklopku da se prazni.13. A/D I D/A PRETVORNICI Pretvorba se radi iz analognog signala u digitalni zbog niza prednosti digitalnog signala (kvalitetnije i djelotvornije prenošenje.1.1. RC Prvo punimo kondenzator s nepoznatim naponom U X sve do U1 A = 128 . Sada taj napon iz kondenzatora ide preko U T referentnog napona sve dok U1 A = ref 2 . obrada i skladištenje signala). brojilo pada na nulu i ponovno počne brojati.

N max Utjecaj na točnost oscilatora G0 veoma točan na kratka vremena.1. Točnost mjerenja napona ovisi o točnosti referentnog napona i o Najmanji višekratnik trajanja jedne i druge periode -> da ima ∞ veliko prigušenje i na 50 Hz i 60 Hz. Vrlo dobro potiskuje smetnje. Prikaz napona na određenim točkama Q = CU 2 M = ' u X t0 ur t X = R R t N u 'X = ur X = ur X t0 N max NX . 20ms = 60 ms 3 129 .3 N Nmax Nx t0 tx t 1 U1 Ux' T1 Uµ T2 t PROMJENLJIVI NAGIB t FIKSNI NAGIB T1 -FIKSNO T2 -PROMJENLJIVO 2 U2M U2 Slika 13.2.

Pretvorba pri n-bitnoj rezoluciji traje n takt impulsa. Komparator uspoređuje uzorak nepoznatog signala i referentni napon. analogni signal u digitalni počevši od MSB (Most Significant Bit). koristeći pri tom binarni algoritam prilaženja. ??? 1⎞ ⎛ U M = U r ⎜1 − n ⎟ ⎝ 2 ⎠ Pretvarači s postupnim približavanjem pretvaraju. jeftina izvedba.2.2. Učestalost mjerenja ovim A/D pretvornikom nije velika (par puta u sekundi). slabo su osjetljivi na smetnje. no razlučivost je vrlo velika (do 24 bita). 130 . Slika 13. bit po bit.1. A/D PRETVORNIK S POSTUPNIM (SUCCESIVE APPROXIMATION) PRIBLIŽAVANJEM Sadrži i D/A pretvornik.01 %. Postiže se rezolucija od 10 do 14 bita. 13.2 50 ms 16 ms = 3 3 100ms − − > t0 Točnost 0.

.2.3. Blok shema A/D pretvornika s postupnim približavanjem 1 R 2 R 3 R R n 2R 2R 2R 2R 2R Ur RF =R + Uk Slika 13.5 V > 1.25 V < 1.375 V > 1. 2..3 V 1. + bn 2 − n ( ) ( ) 1. Primjer rada A/D pretvornika s postupnim približavanjem Ispitivanje 1 V < 1...2. Početno stanje registra 1000 1100 1010 1011 Tablica 13. R-2R ljestvični pretvornik - u svakom čvoru se dijeli ulazna struja s dva U k = I ul RF = Ur ⎛ 1 1 1 1⎞ RF ⎜ + + + .Slika 13.3 V Završno stanje registra 1000 1000 1010 1010 131 .1.3 V 1. 3.2.2. + n ⎟ = U r 1 − 2 −n R 2 ⎠ ⎝2 4 8 −1 −2 U k = U r b1 2 + b2 2 + .3 V 1. 4.

jer imaju veliki broj komparatora.25 − 1.4.0125)V 2V G = n = 0.3.3 = 0.072V 3 p = 1.U M = 1. S PARALELNIM KOMPARATORIMA – najbrži -> od 100 kHz do 1 GHz. razlučivost od 8 do 10 bita. 13. S POSTEPENIM PRIBLIŽAVANJEM – brzina od 10 kHz do 1 MHz. razlučivost od 8 do 16 bita.125V 2 G u= = 0. razlučivost od 12 do 24 bita. A/D PRETVORNIK S PARALELNIM KOMPARATORIMA (FLASH) Koriste se kod osciloskopa. najbrži su i skupi. GLAVNE KARAKTERISTIKE A/D PRETVORNIKA INTEGRIRAJUĆI – brzina mjerenja (pretvaranja) od 1 do 10 Hz.05V 13. 132 .875V = (2 − 0.

2. Sklop za uzorkovanje i kratko pamćenje 133 . izmjenični. sklop za uzorkovanje i kratko pamćenje 14. Slika 14. Slika 14.2. DIGITALIZACIJA SIGNALA 14.2.1.1.1.1.14.1. SKLOP ZA UZORKOVANJE I KRATKO PAMĆENJE Slika 14. Stacionarni periodički signali 14. PROMJENLJIVI PERIODIČKI SIGNALI Promjenljivi (periodički.2. NPF – sprječava izobličenje signala -> protupatvorni filtar 2.1.1. STACIONARNI PERIODIČKI SIGNALI Stacionarni periodički signali se prvo pretvore u istosmjernu vrijednost i potom se digitaliziraju (posredno digitaliziranje). pulsirajući ne periodični) signali se moraju digitalizirati neposredno + A/D pretvornici s vrlo kratkim ciklusom pretvorbe. Promjenljivi periodički signali Sadrži dva dodatna sklopa: 1.

2. Izvedba sklopa za uzorkovanje i kratko pamćenje Veliki Ru .1. a kada se prazni 1 se otvara. PP filtar sprječava ulaz frekvencija koja nisu f g ≤ 1 fu 2 134 .1.2. a dugo izbija. 1 2 ul.2. Izvedba sklopa za uzorkovanje i kratko pamćenje – drugi način Posljedica uzorkovanja može biti izobličenje informacije. Slika 14.Slika 14. 2 1 izl. a 2 zatvara. a 2 otvori.3. Kada dobiva napon 1 se zatvori. mali Ri -> kondenzator C se brzo nabije.

135 .VREMENSKA DOMENA A A FREKVENCIJSKA DOMENA t fg f A A PROTUPATVORNIM FILTEROM SAMO OVAJ DIO IZVLAČIMO VAN fu1 =3fg t 0.5 1 1.5fg t 0.2.5 1 1.1.5 f /fu A A DOLAZI DO IZOBLIČENJA fu1 =1.3. Prikaz izobličenja signala i djelovanja PP filtera Pojavljuje se u digitalnom signalu nova frekvencija koja nije postojala u originalnom signalu (alias frekvencija).5 f /fu Slika 14.

15. NAČINI POTISKIVANJA SMETNJI Potiskivanje smetnji se može postići na mnogo načina: .1.1. Izvori šuma mogu biti unutarnji i vanjski. Smetnja je djelovanje šuma na signal.umjetni izvori se mogu oklopiti ili se njihovo djelovanje može usmjeriti.2. MEHANIZMI PRENOŠENJA SMETNJI Slika 15. Mehanizmi prenošenja smetnji 15.ulazni signal se može filtrirati. . .1. Prikaz djelovanja izvora smetnje i prijemnika smetnje Unutarnji izvori šuma se mogu smanjiti prilikom projektiranja mjernog uređaja. SMETNJE I POTISKIVANJE SMETNJI Šum je neželjeni signal. . Slika 15. 136 .prijamnik se može oklopiti. a vanjski mogu biti prirodni i umjetni. smanjiti frekvencijski spektar. ŠUM.1.može se koristiti mjerni sustav koji je manje osjetljiv na smetnje. 15.

utječe na petlju 2. Veza zračenjem Z 0 = 377Ω = µ0 E = ε0 H 137 . VEZA ZRAČENJEM Blisko i daleko polje. VODLJIVA VEZA Petlja 1. Z/Ω Z0 ZE ELEKTRIČKI IZVORI ZM BLISKO λ POLJE 2π MAGNETSKI IZVORI DALEKO POLJE γ/m UDALJENOST OD IZVORA U METRIMA Slika 15.4. Slika 15.3.4.1.15. Shema vodljive veze 15.1.3.

1.5. Shema kapacitivne veze U 2 = U1 C12 C12 + C2 Z 1 + 1 jωR(C12 + C2 Z ) 1 20log U2 U1 NAGIB 6db/OKTAVI C1Z U1 C C 12 2Z STVARNOST ω0 Slika 15. Utjecaj dalekog izvora na otpornik Slika 15.5. ??? ld(ω) Gdje je ω0 = 1 .2. KAPACITIVNA VEZA Slika 15.5. R(C12 + C2 Z ) 138 .5.3.15.

Ovisnost razmaka između vodiča i jakosti smetnji Povećavanje razmaka između vodiča nije dovoljno za smanjenje smetnji.4. pa se stoga vodiči moraju oklapati. 139 .KOD NISKIH FREKVENCIJA U 2 = jωRC12U1 1 R << jωR(C12 + C2 Z ) KOD VISOKIH FREKVENCIJA 1 R >> jωR(C12 + C2 Z ) C12 U2 = U1 C12 + C2 Z Slika 15.5.

Prikaz kako to u stvarnosti izgleda C12 G C1Z C10 C20 C2Z Slika 15.5. 140 .5.5.1 2 2R C10 C12 C20 G C1Z 2R C2Z Slika 15. ??? Za kapacitivnu vezu bitan je napon.6.

Za prigušenje je dovoljno se riješiti ili električnog ili magnetskog polja.2.6.6. Induktivna veza Slika 15. 141 . Smanjenje smetnji se postiže usmjeravanjem antene.7. ANTENSKA VEZA Antenska veza nastupa u dalekom polju. Shema induktivne veze U 2 = ωHI1 15. Slika 14.6.15.6. INDUKTIVNA VEZA I MJERILO G Z ES Slika 15.3. oklapanjem prijemnika. Induktivna veza i kut U = ωBA cos α = ωµ0 HA cos α = kI H obuhvaća petlju i inducira se napon smetnje ES.1. filtriranjem.

DIGITALNE SMETNJE Digitalni signali uzrokuju visokofrekventni šum koji se prenosi na vodiče.1. 15. tj. Iznos termonapona kod pojedinih spojeva 142 .9. Antenska veza Slika 15. ISTOSMJERNE SMETNJE Istosmjerne smetnje se javljaju kod termonapona.Slika 15. Vodiče treba udaljiti. µV/ C 0 Cu-konstantan 40 Cu-Al 4 Cu-Cu oksid 1400 Tablica 15.1.2. mjerni krug u kojem mjerimo male signale odmaknuti od računala.8. Blok shema antenske veze 15. temperatura mora biti izjednačena u cijelom mjernom sustavu.9.7.7. Rješenje za taj problem je taj da vodiči budu od istog materijala.

1. MAGNETSKE SMETNJE Magnetske smetnje nastaju. Slika 15.10. Oklapanje od magnetskog materijala 143 .10. a one se rješavaju odmicanjem mjernog sustava od vodiča kojima teče velika struja ili upletavanjem vodiča (dvije petlje se poništavaju. recimo. u žici koja vibrira. broj prepleta je oko 20 po metru).2. Upletavanje vodiča Magnetske smetnje se mogu smanjiti i oklapanjem od magnetskog materijala. Slika 15.15.10.

SIGURNOST (ZAŠTITNO UZEMLJENJE) Slika 16. Signalno uzemljenje 144 . Zaštitno uzemljenje Z1 Z1 + Z 2 Z 2 = 0 ⇒ KS − UZEMLJENJE U K = U1 16. sigurnost 2.1. UZEMLJENJE Pod uzemljenjem smatramo električki vodljivo spajanje metalnih dijelova opreme sa zemljom. Postoje dva razloga za uzemljenje: 1.2.1.2.16. ostvarenje referentnog potencijala 16.1. OSTVARENJE REFERENTNOG POTENCIJALA (SIGNALNO UZEMLJENJE) Potencijal Zemlje se smatra referentnim i jednakim nuli. Slika 16.1.

Gdje je UZP napon zajedničkog potencijala. Rješenje datog problema je spajanje uzemljenja u jednu točku. Ovako treba:

Slika 16.2.2. Spajanje signalnog uzemljenja na ispravan način

U R 3 = I 3 R3
Ovako ne treba:

Slika 16.2.3. Spajanje signalnog uzemljenja na ispravan način

U K 3 = I 3 R3 + R2 (I 2 + I 3 ) + R1 (I1 + I 2 + I 3 )
Ti se potencijali nazivaju «pogreške zbog šuma zajedničkog potencijala».

145

16.3. VRSTE ELEKTRONIČKIH UREĐAJA ZA POTISKIVANJE TIH SMETNJI
16.3.1. SAMO JEDAN ULAZ UZEMLJEN (OSCILOSKOP)
Ra.1Ω H i R1 =1kΩ 4V Rb.1Ω R2 =1kΩ Lo Zi

Slika 16.3.1.1. Samo jedan ulaz spojen onako kako ne treba

Slika 16.3.1.2. Samo jedan ulaz spojen onako kako treba

16.3.2. PLIVAJUĆI VOLTMETAR

Slika 16.3.2.1. Plivajući voltmetar

146

Slika 16.3.2.2. Shema plivajućeg voltmetra

U SS = U ZP

Rb R U ≈ U ZP b = ZP Z 2 + Rb Z 2 106

CMR = 20 log

U ZP = 120db U SS

Serijske smetnje ne ulazu su one koji se superponiraju mjerenom naponu. Takav je npr. izmjenični napon USS koji se nadovezuje na mjereni istosmjerni napon UM. Obično te smetnje potječu od mrežnog napona, pa je tada njihova frekvencija 50 Hz ili 100 Hz, kada se mrežni napon punovalno ispravlja.

16.3.3. INSTRUMENT S DVOSTRUKO IZOLIRANIM ULAZIMA
Ima tri kućišta koja su međusobno jedna od drugog izolirani.

Slika 16.3.3.1. Instrument s dvostruko izoliranim ulazima

147

3.2.3.4. ?? Kad nemamo oklop. tj. onda moramo Guard negdje spojiti. Rc Rb Z3Z 2 Slika 16.Slika 16.3. Spajanje plivajućeg voltmetra kada nemamo oklop Guard se ne smije spojiti sa Zemljom.3. tj. Kada instrument ima baterijsko napajanje onda dobar dio ovih problema otpada. jer ako ostavimo otvoreno onda dolazi do podjele napona na Z2 i Z3 i pojavljuje se visok napon proboja i instrument će stradati.3.3. Ne možemo iskoristiti naš dvostruko izolirani DMM. kod 148 . oklopljenu paricu. Shema instrumenta s dvostruko izoliranim ulazima U SS = U ZP Dvostruko prigušenje signala.3. DMM Hi G Lo Guard Slika 16. jer sada imamo plivajući DMM.

16. jer su ti instrumenti plivajući i imaju vrlo dobro izoliranje ulaze prema Zemlji i na taj način se vrlo dobro prigušuju smetnje zajedničkog potencijala. a signal filtrirati samo na korisno područje koje nas zanima. NAČINI SMANJENJA SMETNJI veze između izvora mjernog signala i instrumenta trebaju biti što kraće.4. upletanje signalnih vodiča (smanjuje smetnju oko 200 puta ≈ 46 dB). treba ih oklopiti. vodove mjernog signala voditi kroz područja s malom razinom šuma.elektromehaničkih mjerila nismo pričali o ovim problemima. 149 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->