Za mog imzadija

PREDGOVOR

Pred Vama se nalazi neslužbena skripta iz kolegija Električna mjerenja. Neslužbena iz razloga što ju je sklopio student ETFa uz pomoć bilješki s predavanja, raznih papirića i knjige «Mjerenja u elektrotehnici» od V. Bege. Iz tog razloga moguće je da neke stvari nisu točno objašnjene, da su krivo napisane ili da nisu napisane. Autor se trudio doći do što više izvora o pisanoj temi, no to i nije bilo tako lagano. Da ne duljim, sto i pedesetak stranica bi trebalo biti dovoljno za kvalitetno praćenje nastave spomenutog kolegija, te za uspješno polaganje ispita. U nadi da će se ova skripta tijekom godina nadopunjavati i poboljšavati, puno sreće tijekom studija, S. Komlenac Osijek, u studenom 2003. godine

1

1. MJERNI TRANSFORMATORI
Mjerni transformatori se upotrebljavaju za proširenje mjernog opsega instrumenta i za sigurno odvajanje mjerila (zaštita uređaja od visokog napona), te omogućuju daljinsko mjerenje, jer se mjerni signal može prenositi s dvije žice (do 100 m), a to je slučaj u praksi. Sastoje se od 3 elementa: primarni i sekundarni namot (međusobno su izolirani) i magnetske jezgre. Primarni se namot priključuje u mjerni krug, a na sekundarni se priključuje mjerilo. Strujni služe za mjerenje struje, a naponski za mjerenje napona.

1.1. STRUJNI TRANSFORMATORI
Strujni transformatori transformiraju izmjenične struje na vrijednosti prikladne za mjerenje, a kada se mjeri u visokonaponskim (VN) mrežama onda služe za izoliranje. Uključuje se u seriju s trošilom čiju struju treba izmjeriti. Kada želimo mjeriti s 2 ampermetra, onda ih stavljamo u seriju. Pazimo da jedna od stezaljki na sekundaru budu uzemljene. US1S2 treba biti što manji (kao kada uključimo ampermetar). Uvjeti rada strujnog transformatora su približno jednaki radu idealnog transformatora u uvjetima kratkog spoja, a to znači slijedeće: - struja magnetiziranja je jednaka nuli; - nema padova napona, jer magnetska jezgra ima beskonačnu magnetsku vodljivost; - vodiči namota imaju beskonačnu električnu vodljivost; - nema rasipnih tokova između primara i sekundara.
I1

G
P1 S1 A P2 S2 I2

T

A Slika 1.1.1. Shema spajanja strujnog transformatora

Kod idealnog transformatora u kratkom spoju broj primarnih zavoja jednak je broju sekundarnih.

2

a N2 je broj namota na sekundaru transformatora. N1 je broj namota na primaru transformatora.1.2. DJELATNI OTPOR NAMOTA R1 I1 REAKTANCIJA ZBOG RASIPNIH TOKOVA X1 I0 Ig N1 Xµ Rg U1i N2 U2i MJERILO (TERET) U2 X2 R2 I2 STRUJA PRAZNOG HODA STRUJA MAGNETIZIRANJA Iµ U1 Z INDUCIRANI NAPON Slika 1.3. Odstupanje od nazivnog omjera transformacije kn i fazna odstupanja su vrlo mala. Nadomjesna shema strujnog transformatora-prvi korak IDEALNI TRANSFORMATOR Ig je struja gubitaka. sheme i nadomjesne sheme strujnog transformatora. te odatle slijedi: I1 N1 = I2 N2 gdje je kn omjer transformacije. a mjerimo sekundarnu struju I2.1. R1 I1 I1 X1 I0 Ig U2i` U2 X2` R2` I2` P 1 U1 U1i X0 R0 Z2` P 2 Slika 1. kn = Sekundarna struja I2 je razmjerna primarnoj i gotovo je u fazi s njom. Nadomjesna shema strujnog transformatora-drugi korak 3 .Za idealni kratki spoj vrijedi: I1 N1 = I 2 N 2 . Želimo saznati primarnu struju I1. Uzroci naponske i strujne pogreške najlakše se prikazuju pomoću fazorskog dijagrama.

4. ⎛N ⎞ X = X ⎜ 1⎟ .11 ⋅ 4 ⋅ Φ M N1 f Strujna pogreška je pogreška koju strujni transformator unosi u mjerenje efektivne vrijednosti.11 ⋅ 4 ⋅ Φ M N 2 f U i1 = 1. ⎜N ⎟ ⎝ 1⎠ ' 2 ' 2 2 2 AMPLITUDNA POGREŠKA I2`X2` U2i`=Ui1 R2`I2` U2` I 2` δ I1 I0 Iµ Ig Φ ∆I FAZNA POGREŠKA Slika 1. Iµ i Ig) U i 2 = 1. Fazorski dijagram strujnog transformatora TOK KROZ MAGNETSKU JEZGRU (PROIZVODI GA STRUJA KROZ JEZGRU. N1 ⎛N ⎞ R = R2 ⎜ 1 ⎟ . 4 . ⎜N ⎟ ⎝ 1⎠ ' 2 2 ⎛N ⎞ Z = Z⎜ 1 ⎟ .Formule koje se primjenjuju na ovoj shemi su: N ' I2 = I2 1 . N1 U1i = U 2i ' . ⎜N ⎟ ⎝ 1⎠ N ' U2 = U2 1 . pi = ∆I k I −I 100% = n 2 1 100% I I1 Gdje su I1 i I2 efektivne vrijednosti.1.

te se stoga uvodi nova vrsta pogreške – složena pogreška. Složena pogreška: ps = 1 2 ∫ (kni2 − i1 ) dt T 100% . nazivna snaga u VA – normizirane vrijednosti su: 2.8). 1. 5 .2 ili 0.1.1. termičkih i mehaničkih oštećenja.Fazna pogreška je fazna razlika između fazora primarne i sekundarne struje. teret strujnih transformatora je impedancija koja se priključuje između stezaljki i sekundara-> teret = 0 kada su stezaljke kratko spojene. Struja magnetiziranja Iµ ima nesinusni valni oblik (izobličena je) pa će s njenim porastom i I1 uk postajati sve više izobličenija i tada više (kada nisu sinusnog valnog oblika) ih ne možemo aproksimirati fazorima. ne smije doći električnih. U mjernom krugu strujni transformator mora biti dimenzioniran tako da podnese 100 i više puta veće struje od primarne nazivne struje. razred točnosti – od 0. tj. 5. Kod struja višestruko većih od nazivne. te se tako automatski i greška povećava.5 – 15 – 20 – 25 – 30 – 40 – 50 – 60 – 75 [A] . ZNAČAJKE STRUJNIH TRANSFORMATORA IEC 60 044-1 – međunarodni standard u kojem su definirane i normizirane značajke strujnih transformatora. 3. I1 Složena pogreška je definirana kao omjer efektivne vrijednost razlike trenutnih vrijednosti sekundarne struje puta nazivni omjer transformacije kn i trenutne primarne struje u odnosu na primarnu struju.2 – 5 [A]. Fazna pogreška je važna pri mjerenju gubitaka zbog mogućnosti kratkog spoja. 6. nazivna primarna struja – normizirane vrijednosti su: 10 – 12. uz uvjete pri nazivnoj sekundarnoj struji i nazivnom teretu (induktivni teret s faktorom snage 0. relativni odnos struje magnetiziranja Iµ raste u odnosu na primarnu struju. 2.000 A.5 – 5 – 10 –15 – 30 [VA].1 do 5% (za obračun električne energije na visokim naponima 0. Iskazuje se u kutnim minutama. Dogovorena se smatra pozitivnom kada fazor sekundarne struje prethodi fazoru primarne struje. 1.5). nazivna sekundarna struja – normizirane vrijednosti su: 1 . nazivna snaga je vrijednost prividne snage koju transformator daje sekundarnom strujnom krugu. Fazna pogreška je za mjerenje same struje nebitna. podvučene brojke su preporučene. najviši napon opreme – određuje stupanj izolacije između primara i sekundara. – dalje višekratnici od 10 sve do 5. 4.

Faktor sigurnosti je omjer nazivne granične primarne struje i nazivne primarne struje. STRUJNI TRANSFORMATORI ZA MJERENJE Za strujne transformatore za mjerenje je karakterističan faktor sigurnosti (FS). te iznosi 5 i 10.1.2. Nazivna granična primarna struja je vrijednost primarne struje pri kojoj je složena pogreška pri nazivnom teretu = -10% 6 . Prijenosna karakteristika strujnih transformatora 1.1. Vrijednost FS-a je normizirana.Slika 1.1.1. Što je faktor manji. bolja je zaštita mjerila.

75 30 Tablica 1.05 In 1.2.I2 I2n 5 FS = 5 5 IDEALNI STRUJNI TRAFO ZA MJERENJE I1 I1n Slika 1.1.1.1.1.2 In 0.75 45 1 In 0.5 Gr.2.1.5 90 0.2 In 0.5 30 1. Slika 1.2. strujna pogreška (±%) Gr. fazna pogreška (± kutne minute) 0.2. Primjer strujne pogreške strujnog transformatora klase točnosti 0.5 u ovisnosti o veličini struje i tereta Struje Razred točnosti 0. Granice pogrešaka strujnih transformatora za mjerenje 7 . Nadstrujna karakteristika strujnog transformatora Strujni transformator za mjerenje zadovoljava uvjete razreda točnosti kada su njegove strujne i fazne pogreške unutar norme IEC 60 044-1.

Definiranje veličine pogreške kod nazivnog opterećenja primarne struje transformatora INGT=±5%(5P10).3. a da je granični faktor točnosti 10. što znači da je dozvoljena pogreška 5. Označavanje strujnih transformatora 8 .1. KAO I C2 I P2. Označavanje strujnih transformatora P1 P2 OSNOVNA SHEMA K L S1 P1 S2 P2 SEKUNDAR S ODVOJCIMA k l S1 S2 S3 C1 P1 C2 P2 PRESPOJIVI KADA SE ŽELE MJERITI VEĆE STRUJE C1 I P1 SE SPAJAJU U PARALELU. 1.1. pa trebaju ispravno mjeriti struje pri opterećenju. Omjer između te i nazivne struje se naziva granični faktor točnosti čije vrijednosti mogu biti 5.3. Definirana je najveća vrijednost primarne struje uz koju transformator zadovoljava u pogledu točnosti i ta se vrijednost zove nazivna granična primarna struja točnosti.1. 15. 10. Za 5P10 pri nazivnim strujama strujna pogreška pi iznosi ±1%. S1 P1 S2 P2 S DVA SEKUNDARA 1S1 1S2 2S2 2S1 Slika 1. Strujni transformatori su podijeljeni u razrede točnosti i označavaju se s 5P10.1.3.1.1.1. a granična pogreška pδ ≤±60. Normizirani su u prema IEC 60 044-1 i IEC 60 044-6 (specijalni). STRUJNI TRANSFORMATORI ZA ZAŠTITU Strujni transformatori za zaštitu su predviđeni za priključak zaštite (releji). 20 i 30. ZA MANJE STRUJE SERIJSKI SE SPOJE C1 I C2.

1. Shema priključivanja naponskog transformatora Primarna struja treba biti što manja s obzirom na struju kroz trošilo. kao i sve metalne dijelove transformatora koji normalno nisu na naponu. Primarni namot se spaja na točke između kojih se želi mjeriti napon.1. TPS – moraju udovoljiti posebne zahtjeve. Primjena strujnih transformatora za zaštitu Kada spajamo 2 ampermetra prvo kratko spojimo sekundarni dio transformatora i onda tek spajamo u seriju 2 ampermetra. Razlikujemo induktivne i kapacitivne. te brze promjene magnetskog toka što uzrokuje visoke napone što u konačnici može rezultirati ozljedama opreme i korisnika. odnose se na ponašanje transformatora pri prijelaznim pojavama. INDUKTIVNI NAPONSKI TRANSFORMATORI Induktivni naponski transformator se sastoji od magnetske jezgre. Naponski transformator radi u približno idealnim uvjetima praznog hoda. Zasićenje jezgre dovodi do zagrijavanja (ako su otvorene stezaljke sekundarnog strujnog transformatora i kroz primar teče struja). 9 . NAPONSKI TRANSFORMATORI Naponski transformatori smanjuju visoke izmjenične napone na vrijednosti prikladne za mjerenje.2. Radi približno u uvjetima praznog hoda.1. Priključuju se paralelno trošilu čiji napon želimo mjeriti.3. Sekundarni namot se spaja na mjerilo i zaštitne uređaje. 1. TPZ.2. 1.-TPX. Ako su stezaljke otvorene sva struje ide u jezgru što dovodi do zasićenja. primarnog i sekundarnog namota koji su međusobno izolirani. Uvijek jednu stezaljku sekundara uzemljiti.2.2. a na kraju odspajamo kratki spoj. TPY. slično kao i kod voltmetra. Kod struja primara i sekundara gotovo da nema faznog pomaka. A a V1 V2 G T B b Slika 1. 1.

kn = U1 N1 = U 2 N2 Fazorski dijagram je isti kao i kod strujnih transformatora.5 S/VA (TERETA) -0. ali postoje i najlakše se objašnjavaju fazorskim dijagramom i nadomjesnom shemom Naponi primara i sekundara razmjeni su broju zavoja i među njima gotovo da nema faznog pomaka. Naponska i fazna pogreška ovise o djelatnim otporima.25 10 20 30 40 50 cosρ=0. a naponi veliki.2. struji magnetiziranja.1. Naponska pogreška naponskog transformatora u ovisnosti o opterećenju 10 .1. pn = knU 2 − U1 100% U1 Fazna pogreška je fazna razlika između primarnog i sekundarnog napona. Pozitivna je kada fazor sekundarnog napona prethodi fazoru napona. primarnom naponu i frekvenciji. Naponska pogreška je pogreška koju naponski transformator unosi u mjerenje efektivne vrijednosti napona.25 cosρ=1 -0.Naponske fazne pogreške jesu male.5 Slika 1. samo što su ovdje struje male.5 rasipnim 0. induktivitetima. p% 0.

2. Shema spajanja jednopolnih induktivnih naponskih transformatora 11 . Jednopolno izolirani Jednopolni induktivni naponski transformatori su jednofazni transformatori čiji je jedan kraj primarnog namota predviđen za izravno uzemljenje.1.1. Fazna pogreška naponskog transformatora u ovisnosti o opterećenju Induktivni naponski transformatori mogu biti: 1. A a V N n Slika 1.Slika 1.2.2.3.

2.2. a kod transformatora za zaštitu ±4%2%.2. Njihov glavni dio je visokonaponski kondenzator kapaciteta C1 koji je spojen u seriju s kondenzatorom znatno većeg kapaciteta C2. 12 . Shema spajanja dvopolnih induktivnih naponskih transformatora 1. Upotrebljavaju se za mjerenje visokih pogonskih napona.4.2. Elektromagnetska jedinica se sastoji od naponskog transformatora i prigušnica.1. Dvopolno izolirani Dvopolni induktivni naponski transformatori imaju obje stezaljke primara izoliranje od sekundara i uzemljenih vodova. Frekvencija smije varirati – kod transformatora za mjerenje ±1%. Osjetljiviji su na promjene frekvencije. L1 L2 L3 A B a b V Slika 1. KAPACITIVNI NAPONSKI TRANSFORMATORI Kapacitivni naponski transformatori se sastoje od kapacitivnog dijelila i elektromagnetske jedinice.

KAKO BISMO DOBILI MALI NAPON U2 PRVI KORAK T C1 V C2 DRUGI KORAK PRIGUŠNICA . JER SMANJUJEMO UNUTARNJI OTPOR IZVORA (KOMPENZACIJA) T C1 L V C2 TREĆI KORAK Slika 1.2. a pomoćni transformator T i prigušnica nalaze se u postolju transformatora. 13 .SMANJUJEMO POGREŠKU.1.VISOKONAPONSKI .2. Kondenzatori su obično smješteni u porculanski izolator ispunjen uljem. Kapacitivni naponski transformator Kapacitivni naponski transformatori su pogodni samo za mjerenje na visokim naponima od oko 150 kV naviše. Ovakvi transformatori mogu poslužiti i za održavanje visokofrekventnih veza.NA NJEMU LEŽI VEĆI DIO NAPONA C1 U1 C2 V JAKO VELIKI KAPACITET.

1. Razredi točnosti su 0. fazna granična pogreška ±120 minuta) i 6P. Treba primijetiti kako postoji veza s jednakim omjerom između naponskih transformatora za mjerenje i zaštitu.4. od 10 do 500VA (veća nego kod strujnih): 10 – 15 – 25 – 30 – 50 – 75 – 100 – 150 – 200 – 300 – 400 – 500. razred točnosti: od 0. 2.9 je kada se radi o trofaznom sustavu s izoliranim nulvodičem i bez automatskog odspajanja u slučaju dozemnog spoja. a fazna naponska pogreška je ±20 kutnih minuta. nazivna snaga u VA.5% naponska granična pogreška je ±5%. 1.6.1. (100√3V. 5. NAPONSKI TRANSFORMATORI ZA MJERENJE Naponski transformatori za mjerenje trebaju zadovoljiti razred točnosti pri naponima od 80% do 120% UN (nazivni napon).2 i 0.1 do 0.2.5 ili 1. 110V.jednopolni). 0. 1 i 1. Kada je primar priključen između jedne faze i zemlje (jednopolni) onda je kn=1.5 (ili 3). 200√3V .5 je kada se radi o trofaznom sustavu koji ima uzemljenu nultočku. Mora zadovoljavati zahtjeve u pogledu točnosti i zagrijavanja kada je na njega narinut nazivni napon puta faktor napona kU=kU1N. 1. Teret je admitancija.9.5. nazivni sekundarni napona (100V. 200V .3. Za obračun električne energije u mrežama visokog napona koriste se razredi točnosti 0. 3. ZNAČAJKE NAPONSKOG INDUKTIVNOG TRANSFORMATORA IEC 60 044-2 – norme se ograničavaju na 15-100 Hz (vrijedi i za strujne i za naponske).2 (dvopolni). Prema namjeni naponski transformatori se dijele za mjerenje i za zaštitu.8 tereta.dvopolni). 6. NAPONSKI TRANSFORMATORI ZA ZAŠTITU Naponski transformatori za zaštitu – razredi točnosti su 3P (naponska granična pogreška ±3%. nazivna snaga – vrijednost prividne snage koju transformator daje sekundarnom krugu pri nazivnom sekundarnom naponu i nazivnom teretu koji ima induktivni faktor snage 0. Kada je primar priključen između dvije faze onda je kn=1. 14 .1. 110√3V. 0. Teret je jednak nuli kada su stezaljke sekundara otvorene. nazivni faktor napona – faktor s kojim se množi nazivni primarni napon.2.5. 4. 1.5. Za razred točnosti 0. a 1.2.8. Nazivni tereti se mogu više mijenjati od 25% do 100% za cosρ=0.2. nazivni primarni napon. Njihova granična pogreška mora biti manja od 5% od napona umnoška faktora napona i nazivnog napona 5%UN-190%UN.

2.2.5.6.ŠTITI MREŽU OD TRANSFORMATORA . Kod srednje naponskih (1kV – 35kV) se primar priključuje preko osigurača.2. PRIMJENA NAPONSKOG TRANSFORMATORA Sekundarni krug naponskog transformatora ne smije se kratko spojiti zbog opasnosti od oštećenja.U A V B DVOPOLNI a u V b v X N U A JEDNOPOLNI n x V a u Slika 1. Svi metalni dijelovi koji normalno nisu na naponu trebaju biti uzemljeni. Način spajanja naponskog transformatora u mrežu 15 .U VISOKONAPONSKIM MREŽAMA SE NE UGRAĐUJE A B a b OSIGURAČ .1.1.ŠTITI TRAFO V V Slika 1.6. OSIGURAČ . Označavanje jednopolnih i dvopolnih naponskih transformatora 1.

Faradayev efekt je pojava da se polarizirana ravnina monokromatske linearne polarizirane svjetlosti zakreće proporcionalno jakosti magnetskog polja koje proizvodi struja kroz vodič i=kα. Najperspektivniji su optički koji se sastoje se od osjetnika napona ili struje. svjetlovoda (prenosi se mjerna informacija). Struja se mjeri pomoću magnetsko-optičkog osjetnika koji se temelji na Faraddayevom efektu. Napon se mjeri s pomoću elektrooptičkog pretvornika koji radi na Pockel-ovom efektu da kristal pod djelovanjem električkog polja rastavlja monokromatsko svjetlo u dvije međusobno okomite polarizirane komponente. Digitalna tehnika ima puno manji potrošak (do 100 puta). Slika 1. NEKONVENCIONALNI MJERNI TRANSFORMATORI Nekonvencionalni mjerni transformatori su oni koji nemaju magnetsku jezgru s primarnim i sekundarnim namotom.1.3. Te dvije komponente putuju kroz kristal različitim brzinama. Optički mjerni transformator 16 . Povod traženja drugih načina je prodor digitalne tehnike. te je fazna razlika tih dviju komponenti proporcionalna naponu u=kβ. pretvornik svjetlosnog signala u električni signal i pokaznika. pa se zahtjevi za transformatore mijenjaju. Treba primijetiti jednostavnost naponskog odvajanja osjetnika od mjernog instrumenta (jer je svjetlovod električni izolator – stakleno ili plastično vlakno).3.1.

no može biti i nešto drugo (drugi signal. frekvencija. Elektronski snop ima zanemarivo malu tromost te se pomoću elektroničke optike i vertikalnog i horizontalnog otklonskog sustava mogu crtati brze promjene signala. Prije su se radili jednokanalni osciloskopi.. a time i vjerno prikazati signal visoke frekvencije.. To je u stvari brzi promjenjivi dvokanalni pisač. Njime se može mjeriti npr. fazni odnosi između dva ili više signala i karakteristične vrijednosti impulsa kao što su trajanje. frekvencija mreže. Prema načinu obrade signala osciloskope dijelimo na analogne i digitalne. no u zadnje vrijeme se sve češće rade dvokanalni. 17 .. OSCILOSKOPI Osciloskop je mjerni uređaj opće namjene koji omogućuje promatranje valnog oblika električnog napona ili bilo kojeg drugog signala koji se može pretvoriti u električni napon. trenutna vrijednost u bilo kojem trenutku.). Nezavisni kanal (apscisa) je najčešće vrijeme. Slika se na zaslonu zadržava kratko (ms) ili dugo (nekoliko sati) ili se može zapamtiti trajno tako da se fotografira. širina impulsa. tjemena vrijednost. Umjesto pisaljke valni oblik crta snop elektrona po luminiscentnom zaslonu katodne cijevi (CTR).2. vrijeme porasta. period ponavljanja. U mjerni krug se osciloskop spaja kao i voltmetar.

POJAČALO DJELILO PRILAGODNIK 2 ELEKTRONICKA PREKLOPKA Y1 SUSTAV ZA VERTIKALNI OTKLON BIRAČ PRILAGODNIK SKLOP ZA KASNJENJE Y 3a 3b Y2 BIRAČ PLOČICE SKLOP ZA UPRAVLJANJE SVJETLINOM SLIKE Z ELEKTRONSKI TOP 3 4 SKLOP ZA SINKRONIZACIJU GENERATOR PILASTOG NAPONA X 6b 6a X PREKLOPKA KOJA SLUŽI ZA PROMATRANJE SIGNALA U ODNOSU NA X.2. A NE NA t Slika 2.1. sustava za vertikalni i horizontalni otklon i sustava za napajanje. Funkcionalna shema dvokanalnog analognog osciloskopa 18 .1.1. ANALOGNI OSCILOSKOPI Analogni se sastoje od katodne cijevi.

3a u 3a SIGNAL S VELIKOM AMPLITUDOM. PREKINUT JE DOTOK ELEKTRONA I TADA JE ZASLON CRN. Prikaz signala na raznim točkama unutar analognog osciloskopa 19 .2.1. t 4 u VRIJEME POVRATKA ELEKTRONA. ALI KASNI ZBOG SKLOPA ZA KAŠNJENJE.1 u t 2 u t SAMO SE AMPLITUDA PROMIJENILA. t 3b u 3b PRAVOKUTNI SIGNAL S KAŠNJENJEM. t 3b Slika 2. TE SE ZBOG TOGA KORISITI SKLOP ZA UPRAVLJANJE SVJETLINOM. t VRIJEME CRTANJA u 3a POJAČAN.

zastor na koji pada snop elektrona i koji pretvara njihovu kinetičku energiju u svjetlosnu.1. velika brzina pisanja i linearnost odnosa između otklona snopa i napona koji stvara električno polje. ali imaju malu ulaznu impedanciju. 8x10 cm 2 Slika 2. OTKLONSKE PLOČICE ELEKTRONSKI TOP (KOMPLICIRAN) Slika 2. Sistemi s magnetskim otklanjanjem daju na fluorescentnom zastoru manju svijetlu mrlju.2. sistem za otklanjanje elektronskog snopa i 4. Položaj točke na zaslonu je definiran vrijednošću napona na vertikalnim i horizontalnim elektronskim pločicama.1. To je stakleni zrakoprazni balon karakterističnog oblika visoko vakumiran.1. elektronsku optiku koja snop elektrona fokusira upravo na zastoru i omogućava dobivanje oštre slike. neizravno grijanu katodu koja stvara slobodne elektrone.1.OSVJETLJENJE MREŽE RASTERA 20 .1. Wehneltovog cilindra (upravlja količinom elektrona koju propušta).1. Primjenjuju se u televizijskim prijemnicima. 2. ELEKTRONSKI TOP Elektronski top sastoji se od katode koja generira elektrone.1.OŠTRINA . Katodna cijev s prikazom otklonskih pločica i elektronskim topom .3mm) i potenciometra za stigmatizam (za izoštravanje).SVJETLOSNOG TRAGA . Snop se najčešće otklanja pomoću električnog polja. Katodna cijev ima ove osnovne elemente: 1. elektronske leće (elektroni se ubrzavaju i fokusiraju tako da udaraju u zaslon u obliku male okrugle točke promjera 0.2. Prikaz zaslona osciloskopa 2.2. KATODNA CIJEV Katodna cijev je osnovni dio osciloskopa s vrućom ili rjeđe hladnom katodom. 3. potrebna im je kraća katodna cijev. pa se rijetko upotrebljavaju za mjerne svrhe.1. jer se tako postiže velika ulazna impedancija.

2 DO 0.Y X RAZMAK PLOČICA JE OD 0.2.6 mm. uy= 0V ux= 0V uy= 3V ux= 0V uy= 3V ux= -3V 3 u y= 3sin ωt V ux= 0V -3 ux= 0V u y= 3sin ωt V -3 3 Slika 2.2. Prikaz djelovanja elektronskog topa na katodnom zaslonu 21 .1.

3.napon između katode i leće je nekoliko kV. Određivanje otklanjanja elektronskog snopa vz ovisi o anodnom naponu (reda kV) – anodi za ubrzavanje Ua i katode. Dinamička osjetljivost (za AC napone) jednaka je statičkoj u širokom frekvencijskom opsegu. U novijim izvedbama mijenja se njezina vrijednost s otklonom manje od 2%.1mm/V do 0.1.2.3. OTKLON ELEKTRONA Ua .1. no pri visokim frekvencijama (>100 MHz) se počinje gušiti zbog kapaciteta između otklonskih pločica (C=0. Y +Uy vy vz D TANGENTA Ey d α Z ZASLON -U y L PARABOLA DOK DJELUJE POLJE Slika 2.000 km/s.5 pF) i konačnog vremena prolaska elektrona između duljine pločica.2mm/V.05 pF – 1. vz = 2U a e ≈ 593 U a [km / s ] me vy vz Ako je Ua=2 kV onda je vz=30. 22 .1. D = Ltgα = L Statička osjetljivost katodne cijevi (za DC napone) S=D/uy je vrlo mala i iznosi od 0.

1.. Za promatranje je najbolje ako zastor daje svjetlost zelenožute boje. itd. dok se pod toplim zračenjem misli na zračenje žarulje sa žarnom niti. kalijevim volframatom.6 % Želimo li promatrati Uy s ulaza y u vremenu.2. a na x otklonske pločice se dovodi pilasti napon koji otklanja taj snop.Primjer: F=100 MHz Riz=600 Ω C= 0. Prikaz crtanja na katodnoj cijevi uz pomoć crte preslikavanja t 2.modul impedancije |Z| i Riz stavljamo u paralelu i tako ovo dijelilo smanjuje izlaz za 3. Luminiscencija je zračenje tzv. Zastor se premazuje cinkovim sulfidom.1. onda se on dovodi na y otklonske pločice. 23 . Uy t Ux CRTA PRESLIKAVANJA Slika 2.1 pF 1 Z = = 16kΩ 2πfC |Z|=16 kΩ . LUMINISCENTNI ZASLON Zastor katodne cijevi je premazan s unutrašnje strane fluorescentnim materijalom.. cinkovim ortosilikatom.a preostali dio u toplinu. hladne svjetlosti.3. kojemu je zadatak pretvaranje što većeg dijela kinetičke energije elektrostatskog snopa svjetlosti. U luminiscentnom zaslonu se dio kinetičke energije elektrona pretvara u svjetlost (10%).4. Pri tome je važno da se spektar svjetlosti koju emitira zastor što bolje poklapa sa spektrom osjetljivosti oka ili fotografskog materijala. dok je za fotografsko snimanje najpovoljnije plavo svjetlo.

Trajanje fosforescencije se zove persistencija. Svojstvo materijala da zrači svjetlost pri udaru u njega je luminiscencija.4. Prilagođuje amplitudu ulaznog signala osjetljivosti katodne cijevi.5.1 s). SUSTAV ZA VERTIKALNI OTKLON Zadaća mu je da otklanja svjetlu točku po vertikali koja je razmjerna trenutne vrijednosti mjernog signala. Svojstvo materijala da zrači se naziva fluorescencija.1.1.1.Luminiscentni zaslon je nanesen s unutarnje strane i to kao tanki sloj materijala. Prikaz trajanja fluorescencije i perzistencije PERZISTENCIJA 2. Materijal s kratkom persistencijom služi za promatranje periodičkih pojava visokih frekvencija (<1 ms). Fosforescencija je svojstvo materijala da svijetlo i nakon udara elektrona. Γ µA cm 2 t s L cd JAČINA LUMINISCENCIJE A 100% p FLUORESCENCIJA 10% t s Slika 2. Za promatranje sporih promjena i impulsa rabe se zasloni s velikom persistencijom (>0. 24 . Osjetljivost je minimalni otklon pločica katodne cijevi.

CHOP NACIN RADA Y1 je nesimteričan.AC -GND . BIRAČ Osciloskop mjeri od mV do stotinjak V i to nam omogućuje prilagodnik.1.PRETPOJACALO .6.6.VERTIKALNI POLOZAJ .DJELILO .1.ALT NACIN RADA . a oko izolacije je koncentričan oklop koji se spaja na nulu od umrežičenog vodiča. Oklop je tu da priguši smetnje na mjerni signal) s BNC priključkom ili konektorom.POJACANJE .DC .SIMETRIRANJE Slika 2. ALT – zamjenski ili sinkroni način rada 2. VISOKO PROPUSNI FILTER fd~10Hz (DONJA FREKVENCIJA) AC PRILAGODNIK Y DC GND KORISTI SE PRILIKOM PODEŠAVANJA OSCILOSKOPA NA POČETKU PRIJE MJERENJA Slika 2.1. jedna stezaljka je uzemljena (oklop je povezan sa šasijom osciloskopa.Elektronička preklopka može raditi u 2 načina: 1.5.1. CHOP – isprekidani ili asinkroni način rada PRILAGODNIK BIRAC ELEKTRONICKA PREKLOPKA Y1 BNC PRIKLJUCAK PRILAGODNIK SKLOP ZA KASNJENJE Y 3a 3b Y2 BIRAC ULAZNI BIRAC .1. Blok shema birača 25 . Blok shema sustava za vertikalni otklon PREKLAPANJE KANALA . Signal dovodimo uz pomoć koaksijalnog kabela (ima jedan centralni vodič oko kojega je izolacija. 2. a on je uzemljen).

DJELILO Dijelilo mora imati jako veliku ulaznu impedanciju 1 MΩ (djelatno) koja je u paraleli s 20 pF.7.1.8. Predpojačalo najčešće ima konstantno pojačanje napona od nekoliko tisuća puta.1 mm/V do 2 mm/V. kako se signal ne bi izobličio i to se postiže posebnom izvedbom.1. a ne samo po amplitudi i ne smije unositi ni fazne pomake Osjetljivost pločica je od 0. Istosmjerna širokopojasna pojačala.8. 900 kΩ RA 15 pF 1V 10V 90 kΩ U ul RB CB 150 pF CA 100V 10 kΩ RC U izl CC 1350 pF Slika 2. Shema kompenziranog dijelila 2. gdje vrijedi RACA=RBCB=RCCC. Izlazno pojačalo pojačava i simetrira i dovodi taj napon na otklonske pločice. u 3a t 3b Σ=0 SIMETRIRANJE SREDNJI UKUPNI OTKLON PLOČICA JE NA NULI Slika 2.1. Smanjenje signala ne smije biti različito kod različitih frekvencija.8. Pojačanje mora biti neovisno o frekvenciji. Takva dijelila imaju svi multimetri.2. Prikaz simetriranja na pojačalu 26 .1.1. POJAČALO Pojačalo je tu da bi se signal male razine pojačao.1.

1. Sastoji se od generatora pilastog napona i horizontalnog pojačala. između vertikalnog i horizontalnog otklonskog sustava mora postojati sinkronizacija (mora postojati cjelobrojni omjer. 2. Elektronička preklopka može raditi na 2 načina: 1. Izvodi se na koncentriranim L i C elementima.10. ELEKTRONIČKA PREKLOPKA Danas upotrebljavamo osciloskope s 2 ulaza i zato nam treba elektronička preklopka. HORIZONTALNI OTKLONSKI SUSTAV Horizontalni otklonski sustav pomiče konstantnom brzinom svijetlu točku u horizontalnom smjeru. jer želimo gledati više kanala istovremeno. dok bi na nižima to mogli primijetiti. a imamo samo jedan elektronski top. Preklopka u taktu astabilnog multivibratora prebacuje signale frekvencijom od oko 100 kHz neovisno o frekvenciji Y1 i Y2. Da bi se dobila mirna slika početak otklanjanja mora biti sinkroniziran s mjernim signalom.9. 2.2. 2. 1. Zadržava fazni odnos između ta dva signala. Isprekidani (asinkronizirani) – CHOP Za vrijeme prve pile na zaslonu se naizmjence dovode signali Y1 i Y2. dok u prvom načinu to nije slučaj. Za 100ns kasni i pilasti napon mjerne baze. kanal. tako da nema sklopa za kašnjenje nikada ne bismo vidjeli početni dio mjernog signala. koje se naziva vrijeme kašnjenja. SKLOP ZA KAŠNJENJE Za prolaz signala kroz pasivne elemente potrebno je neko vrijeme. što vrijedi za mjerni signal koji ovisi o vremenu). kanal. 2.. Ono je različito u vertikalnom otklonskom sustavu i horizontalnom otklonskom sustavu (više elemenata.. Dva signala se mogu promatrati tako da se izvedu 2 elektronska topa i onda ne treba elektronska preklopka.1. veće kašnjenje ≈ 1000 ns). 27 . tk = LC 2. Da bi slika na zaslonu mirovala. no to je znatno skuplja solucija. Takvo prebacivanje se događa jako brzo i mi to ne vidimo na frekvencijama većim od 100 Hz. kanal. 1.11. a onda se na početku druge pile dovodi drugi signal i tako dalje. Zamjenski (sinkronizirani) – ALT Elektronička preklopka sinkronizirana je s povratnim impulsima pilastog napona sa svrhom da se tijekom trajanja jedne periode pilastog napona na otklonskim pločicama dovodi jedan signal. kanal. Većina analognih osciloskopa dozvoljava da se na ulaz otklonskog horizontalnog sustava dovede izvana vanjski signal pa se na ekranu može promatrati ovisnost signala A o signalu B.1.

SKLOP ZA SINKRONIZACIJU

GENERATOR PILASTOG NAPONA

X
- POJACAVA - SIMETRIRA - MIJENJANJE HORIZONTALNOG POLOZAJA - VREMENSKA LUPA

- BIRAC SIGNALA ZA SINKRONIZACIJU (Y , Y , 50 Hz, EXT) 1 2 - BIRAC FILTERA (DC, AC, HF, LF, TV) - PODESAVANJE RAZINE OKIDANJA - BIRANJE PREDZNAKA OKIDANJA - NACIN RADA (AUTO, NORM, SINGLE)

- PODESAVANJE KOEFICIJENTA HORIZONTALNOG OTKLONA

Slika 2.1.11.1. Horizontalni otklonski sustav

NORM

AUTO DC Y 1 EXT Y 2 AC HF LF 50 Hz TV + SCHMITT-OV OKIDNI SKLOP

SINGLE

INVERTOR

1
MULTIVIBRATOR

Slika 2.1.11.2. Blok shema horizontalnog otklonskog sustava

BIRANJE RAZINE OKIDANJA

28

U+

U ul + E

+
U izl U-

U izl

ZASIĆENJE

U+

E U ul

U-

ZASIĆENJE U SUPROTNOM SMJERU

OKIDNI IMPULS E

Slika 2.1.11.3. Schmittov okidni sklop - prvi korak (samo komparator)

29

U+

U ul + E

+
U izl U-

U izl

POZITIVNA POVRATNA VEZA

U+

Ud

E

Ug U ul

U-

Slika 2.1.11.4. Schmittov okidni sklop – drugi korak (komparator s histerezom)

30

On napaja generator pilastog napona. Shema dva načina izvedbe invertora 2. Koristi se pri fotografiranju impulsnih pojava. INVERTOR E Uul U izl Slika 2. onda se neće generirati pilasti napon.13. NORM način rada U NORM načinu rada multivibrator radi kao bistabil (bistabil ima dva stabilna stanja i iz jednog u drugo prelazi samo putem okidnih impulsa). Omogućuje generiranje pilastog napona da radi u 3 moda. Kada signala nema na ulazu ili je vrlo malen. a zaslon osciloskopa će ostati zatamnjen. SINGLE (SWEEP) način rada Jednokratna rampa (monostabil). 1.1.1. Radi kao sinkronizirani osciloskop pravokutnog napona.1.12.12. 2. 31 .1.2. MULTIVIBRATOR Multivibrator je sklop koji generira pravokutne naponske impulse.

2. onda multivibrator radi i to kao relaksacioni osciloskop. tj. Taj mod rada se rabi za određivanje nulte razine mjernog signala. Radi nezavisno od mjernog signala.14. Ukoliko tog sinkroniziranog signala nema ili je vrlo malen. Treba nam za pripremu osciloskopa. tj. Najčešće se koristi Millerov integrator (invertirajuće pojačalo s negativnom povratnom vezom u kojoj se nalazi kondenzator). nije sinkroniziran. 32 .1. AUTO način rada Okida pri prolazu sinkroniziranog signala kroz nulu.3. kada se ulazni birač stavi na GND. GENERATOR PILASTOG NAPONA Bitno je da je porast napona linearan. jer o tome ovisi vjerojatnost prikaza signala mjerenja vremena i frekvencije.

Slika 2.1. Generator pilastog napona 33 .1.14.

VREMENSKA LUPA Vremenska lupa se postiže pomoću mijenjanja pojačanja izlaza X pojačala.1%. Može raditi na dva načina: 1. HORIZONTALNO IZLAZNO POJAČALO Pojačava i simetrira napon i generira pilasti napon. a može se postići i <0. Imaju ju bolji osciloskopi.1. 2. Povećava se pojačanje X pojačala. kada poraste strmina pilastog napona rasteže se vrijeme i povećava se brzina otklanjanja elektronskog snopa (2. 34 . tj.1. 2. a time i frekvencija.16. EXTERNI (VANJSKI) Kada se na X ulaz dovodi vanjski signal. 2. mijenja se koeficijent vodoravnog ili horizontalnog otklona. NORMALNI (INTERNI) Kada se na X ulaz dovodi napon iz generatora pilastog napona.15.uul = iR uc = −U izl 1 dq du ic = = C c ⇒ uc = ∫ idt dt dt C 1 1 U izl = − ∫ idt = uu dt C CR ∫ Odstupanje od linearnosti najčešće oko 1%. 5 ili 10 puta) – ne može se povećati više od toga. Promjenom otpornika R i kondenzatora C mijenja se nagib.

1. Prikaz rada vremenske lupe 35 .16.1.Ux G1 t G2 1 2 BIT SVEGA JE OVO: TO POSTAJE OVO: Slika 2.

2. Rabi se pri mjerenju frekvencije i fotografiranju impulsa. MJERNE SONDE Mjerne sonde se koriste za međusobnu prilagodbu mjernog signala i ulaza u vertikalni otklonski sustav osciloskopa.1. Z – MODULATOR Z – modulator je sklop za upravljanje svjetlinom svijetle točke.17. One omogućuju prijenos signala od izvora signala do osciloskopa. jer Wheneltov cilindar ostaje negativno nabijen. Neki osciloskopi imaju poseban Z ulaz i onda se vanjskim signalom upravlja svjetlinom svijetle točke. Smanjuju se pogreške zbog opterećenja i smetnji. 2. Pasivne naponske sonde (najviše se koriste): KOAKSIJALNI KABEL Cs Rs Ck C0 = 20pF R0 = 1MΩ OKLOP C1 R1 R2 U ul C2 U izl NADKOMPENZACIJA Uu = C1 C1 + C2 R2 R1 + R2 Cc TREBA SMANJITI Uu = PODKOMPENZACIJA Uu = R2 R1 + R2 Cc TREBA POVEĆATI Uu = C1 C1 + C2 Slika 2. Kada pilastog napona nema onda nema niti svijetle točke na zaslonu.18.1.18.1.1.1.1.1. Razlikujemo naponske i strujne. 2.18. Za vrijeme poraste pilastog napona Z modulator prenosi signal (Wheneltov cilindar – kada je pozitivno nabijen propušta elektronski snop). Pasivne naponske sonde 36 . a one se dijele na pasivne (nemaju pomoćni izvor) i aktivne (imaju pomoćni izvor).

2.2. Diferencijalna naponska sonda Diferencijalnu naponsku sondu koristimo kada mjerimo napone između točaka koje su na potencijalu različitom od potencijala Zemlje. 2. I DC B V UH UH i HALLOV OSJETNIK i MOGU SE MJERITI I AC I DC VRIJEDNOSTI Slika 2.1.18.Sonda zajedno s ulaznim otporom osciloskopa čini dijelilo (napon će se podijeliti prema vrijednosti kapaciteta.18.3. U H = ki i 37 . 2.1.18. povećana je ulazna impedancija (rasterećuje izvor mjernog signala).1. a kb je koeficijent proporcionalnosti. otpor R ne dolazi do izražaja sve dok se kondenzatori ne počnu puniti) koje mora biti frekvencijski kompenzirano (mora propuštati sve frekvencije). dijelilo. Strujne sonde U H = k H I DC B = kb B Gdje je IDC konstanta.3. Sonde smanjuju na 1/10 ili 1/100 amplitude mjernog signala i tada na sondama piše 10x ili 100x.1. Obično su aktivne. Svrha je: 1. jer se u njima nalazi diferencijalno pojačalo koje traži DC izvor. Strujne sonde Strujne sonde služe za mjerenje struje bez prekidanja strujnog kruga.

preklopiti ulazni birač na GND. POSTUPAK UGAĐANJA MIRNE SLIKE NA ANALOGNOM OSCILOSKOPU 1. Slika 2. birač vremenske baze postaviti u sredinu. 16.1. a za izmjenične s mjernim transformatorom. 12. external. Napon kalibratora U pp (V ) = y (cm )Fy (V / cm ) Gdje je Fy koeficijent vertikalnog otklona. 9. 3. jer osciloskop mjeri napon. 6. a ne samo promatrati neke parametre mjernog signala.21. 2. spojiti sondu na izvor signala.20. STRUJNA KLIJEŠTA Strujna kliješta su pretvornici struje u napon. odaberemo prikladnu sondu za priključenje mjernog signala.1. 13.. koeficijent otklona vertikalnog kanala postaviti na max. 10. odaberemo željeni način rada sklopa za sinkronizaciju (NORMAL ili SINGLE). 15. preklopiti osciloskop na AC ili DC područje. frekvencijski kompenzirati (priključiti na CAL).1. priključiti osciloskop na mrežu i uključiti ga. 2. 11. podesiti trenutak okidanja vremenske baze. 4. 5. podesiti svjetlinu i oštrinu vodoravne crte na zaslonu i postavimo ju u željeni položaj pomoću X i Y regulatora. odaberemo signal za sinkronizaciju (internal. OSNOVNA MJERENJA OSCILOSKOPOM Želimo i mjeriti. birač načina rada postaviti na AUTO ili PRESET.2.19. Za horizontalni otklon. 2.21.1. odredimo trajanja porasta pilastog napona. koeficijentom otklona vertikalnog signala podesiti amplitudu. Da bi mjerili napon moramo ugoditi vertikalni i horizontalni otklonski sustav. Za istosmjerne struje koriste se sonde s Hallovim osjetnikom. mrežnom frekvencijom). 8. 7. 14.. Da koristimo 100x sondu. 38 . onda bi formula ovako izgledala: U pp (V ) = y (cm )Fy (V / cm ) ⋅100 .1. Y i X regulatore pomaka postaviti u sredinu.

2.1. [T ] = s. 10x onda još pomnožimo s 10 U pp (V ) = Fy – koeficijent vertikalnog otklona Mjerenje vremena: y (cm) * Fy (V / cm) Fy 1 xF .1.21.21.1.T Slika 2. Mjerenje faznog pomaka Mjerenje faznog pomaka se svodi na mjerenje vremena između istovrsnih točaka signala. ?????? T (1) = x(cm )Fx (s / cm ) 1 f (H z ) = T (s ) 2.1.21.2. Mjerenje faznog pomaka U(t)=Umsinωt i(t)=Imsin(ωt-ρ) 39 .2. f = 1kHz → T = 1ms.1. [ f ] = Hz. Mjerenje napona - ako na sondi piše npr.1.21. t = x T M Fx – koeficijent horizontalnog otklona T ( s ) = X (cm) * Fx ( s / cm) → f = 2. Slika 2.

Mjerenje gornje granične frekvencije 40 .2.1.21.X X XT = ρ → ρ = ρ 360o o XT ρ 360 t porasta = t 2 porasta − t 2 0 signala t0 – vrijeme porasta osciloskopa NADVIŠENJE 100% 90% 50% t i ŠIRINA IMPULSA 10% t p VRIJEME PORASTA Slika 2.21. Mjerenje vremena porasta naponskog impulsa 2.3.1.21.1.32 t porasta -3 dB f Slika 2.2. Gornja granična frekvencija f g = u 0.3.1.

memorija za prikaz. ZNAČAJKE OSCILOSKOPA Za sustav za vertikalni otklon: širina frekvencijskog opsega.2. Održavanje slike se postiže posebnom konstrukcijom katodne cijevi u kojoj se s pomoću dodatnog sustava elektroda koristi sustav sekundarne emisije elektrona. dok je pri brzim neponovljivim signalima točka prebrza. granične pogreške. ulazna impedancija. ADD (zbrajanje). Funkcionalna shema digitalnog osciloskopa 41 . jer nema dovoljno svjetla. maksimalni ulazni napon. jer mogu prikazati logička stanja u nekom trenutku. svojstvima nadmašuju analogne. vremenska lupa. način rada. Slika 2. opseg biranja koeficijenta vertikalnog otklona. način rada (x. Pri promatranju signala s niskom frekvencijom s kratkom perzistencijom se vidi samo sporo putujuća točka.1. Y2. S dugotrajnom perzistencijom slika ostaje dulje (desetak sekundi do nekoliko sati). D/A pretvornici.2. memorija za prihvat. digitalno brojilo i mikroprocesor.22.y). Značajke vremenske baze su opseg. načini sinkronizacije. Izvedbe: Osciloskop s dvije vremenske baze – omogućuje da se pojave promatraju kroz vremensku lupu ili da se vrijeme točno mjeri na oscilogramu. broj kanala. DIGITALNI OSCILOSKOPI Svojim mogućnostima. Služe za provjeru rada digitalnih sklopova i rad programa. Analogni osciloskopi s dugotrajnom persistencijom Normalni osciloskopi nisu prikladni za promatranje pojava niskih frekvencija ili brzih pojava koje se ne ponavljaju.1. Analizatori logičkih stanja Analizatori logičkih stanja su posebna vrsta osciloskopa.2. granične pogreške. Sastoje se od analognih i digitalnih sklopova -> A/D pretvornici. dodatne funkcije. INVERT. 2.

Digitalizacija signala: uzorkovanje -> kvantizacija -> kodiranje. Uzorkovanje u realnom vremenu Maksimalna frekvencija signala koji se može uzorkovati i zadovoljavajuće obnoviti na osciloskopu određena je frekvencijom uzorkovanja koja mora biti barem 10 puta veća od maksimalne frekvencije signala kojeg želimo promatrati (najviši harmonik koji je značajan za valni oblik). Pri obnavljanju točaka (točke koje se uzimaju iz memorije) treba nacrtati krivulju na osciloskopu. pa do 20 G uzoraka/s.2. Ta frekvencija uzorkovanja se kreće od 10 M uzoraka/s.2. rjeđe serijski RS232). zapamćena slika se može prenositi pomoću normiziranih sučelja za komunikaciju i povezivati s računalom (koristi se GPIB sustav. da bi ta krivulja bila što vjernija ulaznom signalu A/D pretvornik računa vrijednosti između pojedinih točaka uzoraka ili linearno ili po sin x . funkciji x OVE SE TOČKE UZORKUJU I PAMTE U MEMORIJI ZA PRIHVAT DOLAZI OKIDNI IMPULS IZ SKLOPA ZA SINKRONIZACIJU. Uzorkovanje se može vršiti u realnom ili ekvivalentnom vremenu.FIFO memorija – frekvencija signala mora biti niža od frekvencije uzorkovanja signala. u OKIDNA RAZINA t IMPULSI ZA UZORKOVANJE t Slika 2. matematički obrađivati. Ako želimo više pojava istovremeno pratiti onda se smanjuje frekvencija uzorkovanja zato što osciloskopi imaju najčešće jedan A/D pretvornik. Prednost – signal se može pamtiti neograničeno vrijeme. ON PRENOSI SVE IZ MEMORIJE ZA PRIHVAT U MEMORIJU ZA PRIKAZ I VRIJEME OD TADA IDE OD NULE. U zadnje vrijeme umjesto katodne cijevi primjenjuju se LCD zasloni (jeftiniji – ne treba D/A pretvornik). Uzorkovanje u realnom vremenu 42 .

tj.2. Uzorci se uzimaju ili slijedno ili slučajno. Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu – slijedno t' Slučajno uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu Impulsi za uzorkovanje nisu sinkronizirani sa signalom. u TOČKE KOJE ULAZE U MEMORIJU 3 OKIDNA RAZINA 1 2 ∆t 2∆t t 1 2 3 Slika 2. signal i A/D pretvornik nisu sinkronizirani.Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu Uzorkovanje u realnom vremenu traži od signala da bude periodičan. ponovljiv.3. 43 . Slijedno uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu Potrebno je da A/D pretvornik bude sinkroniziran sa signalom.

u TOČKE U MEMORIJU PO KOJIMA SE SIGNAL OBNAVLJA ORIGINAL t Slika 2. Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu .u OVE SE VRIJEDNOSTI SIGNALA PAMTE 1 OKIDNA 1 RAZINA 2 3 t ∆t1 OKIDNI IMPULS IMPULSI ZA UZORKOVANJE ∆t1 11 1 3 1 2 ∆t2 ∆t3 ∆t3 3 2 3 3 2 2 t Slika 2.slučajno ∆t2 Frekvencija uzorkovanja mora biti 2.2.5 puta veća od frekvencije signala. Ako je frekvencija signala viša dolazi do aliasing efekta.5. Aliasing efekt POGREŠNO INTERPOLIRAN SIGNAL 44 . 1 GHz uzorak -> promatramo sinus od 500 kHz.4.2.

1.2.Da se ovo izbjegne ugrađuje se niskopropusni filter prije A/D pretvornika. Kod osciloskopa je to u pravilu paralelni A/D pretvornik.6. A/D PRETVORNICI A/D pretvornik se sastoji od puno komparatora i jednog dijelila. Paralelni A/D pretvorni 45 .1.1. Niskopropusni filter 2. KOMPARATOR Eref SKLOP ZA KODIRANJE # DIGITALNA RIJEČ UZORKOVANI ANALOGNI SIGNAL OVISNO O NJEGOVOJ VISINI (IZNOSU) PRORADIT ĆE ODGOVARAJUĆI KOMPARATOR. Slika 2.2. A f Slika 2. A ONDA U ODREĐENOM IZLAZNOM STANJU KOMPARATORA SKLOP ZA KODIRANJE TO KODIRA.2. Za 8 bitnu riječ treba 256 komparatora.

4%.2.2. fum=100Mu/s i FX=500µs/cm. MRTVO VRIJEME Primjer: Neka je duljina zapisa DZ=1ku/s. sporo obnavljanje slike (10 puta u sekundi kod standardnih. duljina zapisa – kapacitet posmačne memorije (što je memorija dulja razlučivanje je bolje).3. omogućuju veće mogućnosti sinkronizacije signala.4.004*100%=0. Usporedba analognog i digitalnog osciloskopa – frekvencija snimanja TZV. signalni se mogu matematički obrađivati. neki računaju efektivne vrijednosti signala.2. 10 bita razlučivost 0. 2.2. Kod većih Fx postoji veća opasnost od aliasing efekta. Sve značajke kao i analogni plus još frekvencija digitalizacije (broj digitalizacija u sekundi). PREDNOSTI DIGITALNOG OSCILOSKOPA Trajno pamćenje signala. 200 000 puta u sekundi kod analognih).4% -> ½8=1/256=0. vertikalna rezolucija – broj bita u digitalnoj riječi (8 bita razlučivosti 0. Kolika je frekvencija uzorkovanja? Xm=10cm -> tm=x*FX=500µs ∆T=x*FX/DZ=500ns Fu=1/∆T=2Mu/s 46 .2. često ima sklop za spektralnu analizu po Fourieru.1. mogućnosti prijenosa na računalo. SIGNAL VIDIMO ANALOGNI OSCILOSKOP NE VIDIMO DIGITALNI OSCILOSKOP Slika 2. Digitalni fosfor osciloskop (DPO) osciloskopi imaju 400 kHz obnavljane slike. omogućuje automatsko mjerenje. omogućuje zapisivanje na papir. 2.1% ).4. automatski postavlja mirnu sliku. omogućuje prikaz vrlo sporih pojava u tzv. omogućuje informacije o signalu prije okidnog impulsa. ZNAČAJKE DIGITALNOG OSCILOSKOPA Digitalni osciloskop sadrži analogne i digitalne sklopove. ROLL MODU.2. MANE DIGITALNIH OSCILOSKOPA Skupi su.

2. Duljina zapisa kod digitalnog osciloskopa Fx . 47 .4. s/cm Duljina zapisa se ne može povećavati u beskonačnost jer se onda vrijeme za skupljanje uzoraka produžava.broj uzorka/s 100M Dz= 50k 10M 1M Dz = 1k 10n 100n 1µ 10µ 100µ 1m Slika 2.2.

te termopapir (zagrije se vrh pisaljke).1. ELEKTROMEHANIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI Elektromehanički zapisni instrumenti. Razlikujemo točkaste i linijske.1. Mehanizmi za pokretanje medija su opružni satni mehanizam i sinkroni elektromotorić (češće). 2 je pisač. a način pisanja je najčešće tanka cjevčica (kapilara) koja piše po papiru ili mlazom tinte. ovi zapisuju tijekom vremena. a 3 je papir. Medij je obično papir. medij još može biti i metalizirani papir sa šiljkom (30V. Medij je najčešće traka. iskra ostavlja trag). 48 . za razliku od pokaznih koji pokazuju trenutne vrijednosti. te zbog tog mjerni dio mora imati snažniji zakretni moment (do 20 puta) i zato se u zapisima elektromagnetskih instrumenata koriste elektrodinamički i indukcijski mjerni instrumenti. Nadalje.3. Ovi instrumenti se sastoje od mjernog dijela koji osim kazaljke ima i pisaljku i mehanizam za pokretanje medija. Slika 3. Zapisi se primjenjuju za naknadnu analizu i mogu se pohranjivati kao trajni dokumenti. 3. LINIJSKI ELEKTROMEHANIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI Kod linijskih elektromehaničkih zapisnih instrumenata pisaljka ostavlja neprekinut trag (pisaljka je stalno u dodiru s medijem).1. Registriranje na papiru kružnog formata Gdje je 1 pomični dio.

2. 49 . a 3 je papirnata traka.3.1. 2 je pisač.Slika 3. 2 je pisač. a 4 je kukasta kazaljka. 3 je papirnata traka. Slika 3. Registracijski instrument s kukastom kazaljkom Gdje je 1 pomični dio.1. Registriranje na papirnatoj traci Gdje je 1 pomični dio.

50 .4.Slika 3. Registracijski instrument s elipsnim upravljačem Gdje je 1 pomični dio. 2 je poluga.1. 4 je vodilica. a 5 je papirnata traka. 3 je pisač.

Registracijski instrument s kulisnim upravljačem Gdje je 1 pomični svitak. 4 je poluga kazaljke.5. Registracijski instrument za male širine registracijske trake Gdje je 1 pomični dio. 7 je skala. 6 je pisač. 2 je svinuta poluga. Slika 3. 5 je kazaljka. 8 i 9 je aretiranje.6.1. 3 je pisač.Slika 3. 2 i 3 je elektromagnetsko prigušenje. a 5 je papirnata traka. 4 je kulisa.1. 51 .

3. 3. . Koriste se kod sporih pojava. za istosmjerni napon i struju).s tekućinskim mlazom – frekvencija do 1000Hz.4. 30s) jedan stremen vrši pritisak na medij na koji se zapisuje pomoću trake obojene u boju. ZNAČAJKE PISAČA više područja (mjerno područje za određene termoparove.sa svjetlosnom zrakom – frekvencija 20kHz.1.s materijalnom pisaljkom . Slika 3. s time da je trag točkast.frekvencija do 150 Hz. kazaljka se kreće slobodno i mogu se koristiti osjetljivi mjerni instrumenti (s pomičnim svitkom i magnetom i s kružnim svicima i magnetom).2. . razred točnosti. Postoji nekoliko vrste oscilografa: . 52 .2. TOČKASTI ELEKTROMEHANIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI Točkasti elektromehanički zapisni instrumenti koriste se za zapisivanje mjernog signala slabijih izvora (termopar). brzina pomaka papira (od 5 do 1500 mm/satu). Mjerni sustavi s malenim svitkom (petljom) i magnetom. tj. za najbrže pojave. broj kanala (od 1 do 12). OSCILOGRAFI Oscilografi se koriste za zapisivanje relativno brzo promjenljivih signala. Točkasti registracijski instrument (perspektivna skica i prednja strana instrumenta) 3.3. U pravilnim mjernim razmacima (npr.

Slika 3.4.1. Princip oscilografa s materijalnim pisačem

Gdje je 1 spremnik tinte, 2 je ventil, 3 je instrument s pomičnim svitkom, 4 je pojačalo, 5 je demodulator, a 6 je oscilator.

53

Slika 3.4.2. Oscilograf s tekućinskim mlazom (cjelokupni principijelni prikaz i sapnica povećana otprilike 20 puta)

Gdje je 1 mjerni sistem, 2 je sapnica, 3 je tekućinski mlaz, 4 je pumpa, 5 je filter, 6 je spremišta tinte, 7 je pojačalo, 8 je ulaz pojačala, 9 je petlja, a 10 je kapilara.

Slika 3.4.3. Skice titrajuće petlje kod svjetlosnog oscilografa

Gdje 1 petlja, 2 je polni nastavak, 3 je stremen, 4 je zrcalo, 5 je pritezno pero, 6 je permanentni magnet ili elektromagnet, 7 je jaram od magnetskog materijala, a 8 su priključne stezaljke.

54

3.5. ELEKTRONIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI
Razlikujemo y-t i x-y elektroničke zapisne instrumente. Načelo rada:
NULINDIKATOR N UN Ux ŽELIMO MJERITI

ETALONSKI UN

SPIRALNI VIJAK

+

-

Ux M MOTOR

Y-t PISAČ
SLUŽI ZA KOMPENZIRANJE MJERNOG SIGNALA Uy Up
+

M MEHANIČKA VEZA M UN UMP

ODREĐUJE VREMENSKU BAZU Up = Uy - UMP

Slika 3.5.1. Prikaz načela rada elektroničkih zapisnih instrumenata

3.5.1. X-Y ELEKTRONIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI
Kod ovih zapisnih instrumenata papir je nepokretan i pisaljka se giba po X – Y osi. Kretanjem pisaljke upravljaju dva sustava pojačala servo motora i linearnog potenciometra – jedan u X, drugi u Y smjeru. Granične pogreške su oko 0.2%, no oni su dosta spori. Danas prevladavaju digitalni zapisni uređaji koji imaju pokaznik u boji, memoriju za pamćenje podataka, pisač za zapis na papirnu traku (za zapis u realnom vremenu, ali i za naknadno zapisivanje, jer ima memoriju), priključak za računalo –

55

1.5. Blok shema digitalnog zapisnog instrumenta 56 . mogućnost startanja prikupljanja podataka okidnim impulsom.obrada snimljenih signala.1. PRILAGODNIK A D MEMORIJA PISAČ MIKROPROCESOR (UPRAVLJAČKA JEDINICA) POKAZNIK KOMUNIKACIJSKO SUČELJE PC Slika 3.

UefIefcos(2ωt-ρ). MJERENJE SNAGE Električna snaga je brzina proizvođenja (zračenja) električne energije. treba odrediti konstantu vatmetra kW. P=dW/dt [W]. Shema mjerenja snage uz pomoć vatmetara Pokazivanje vatmetra pri istosmjernoj struji proporcionalno je umnošku napona i struje (αW=k*U*I). P=UIcosρ -> djelatna snaga.4. UN. PW=αW=kW. odnosno napon. λ . otprilike za napone do 100V. 2 svitka i 4 stezaljke (dvije strujne i dvije naponske). Kada vatmetar ima više područja napona i struje.1. Strujni se svitak spaja u seriju trošilu dok naponski u paralelu trošilu. Mjeri se vatmetrima – množilo dva signala (napona i struje). Gdje je UefIefcosρ istosmjerna stalna komponenta. Pri izmjeničnim strujama sinusnog oblika p=UMsinωt * IMsin(ωt-ρ) =2UefIefsinωt * sin(ωt-ρ)=UefIefcosρ . pod . STRUJNI SVITAK 3* 2 NAPONSKI SVITAK A 3 * 2 W 1 4 1 G RN 4 T G T V Slika 4. Jalova snaga: Q=UIsinρ [Q]=Var 57 . jer se troši na rad (trošilo ju nepovratno uzima iz izvora). Izolacija nije jaka. IN – nazivne vrijednosti. Pri promjeni struje i napona mijenja se i snaga: p=u*i (trenutne vrijednosti). T 1 Srednja vrijednost snage: P = ∫ pdt = UI cos ρ [P ] = W T0 P=UIλ. Konstanta vatmetra kW = UN IN α max [kW ] = W . Elektrodinamski vatmetar je instrument s elektromehaničkom pretvorbom. a UefIefcos(2ωt-ρ) izmjenična komponenta koja im dvostruku frekvenciju.faktor snage – kod sinusnog valnog oblika = cosρ. Da ne dođe do preopterećenja strujnog i naponskog svitka treba kontrolirati struju.

2. Što je otklon manji. Trokut snage P 4.1.05 cosρ -> kW = N N . U I cos ρ N Instrumenti za 0. indukcijski i termički elektromehanički vatmetri. λmax Osim elektrodinamskih postoje i elektrostatski.1.2.S Q ρ Slika 4. 0. 58 . Elektromehaničke vatmetre zamjenjuju elektronički. zato se za mali copsρ koriste posebni vatmetri (npr. pogreška je veća. PRIVIDNA SNAGA S=UI [S]=VA S2=P2 + Q2 Pri malim faktorima snage otkloni kazaljke vatmetra su mali. pri kratkom spoju transformatora). 0.

Na digitalnom pokazniku pokazuje i napon i struju i snagu. brže i komfornije. Također sinkrono i simultano “uzimaju” napon i struju. te faktor snage. Osim toga imaju međusklopove za serijsku i paralelnu komunikaciju s PC uređajem što omogućava automatizaciju mjerenja.1. Prikaz tri vrste elektroničkih vatmetara S elektroničkim vatmetrima mjerenje je jednostavnije. te brzu obradu i prikaz rezultata. ELEKTRONIČKI VATMETRI ANALOGNI ELEKTRONIČKI VATMETAR u ANALOGNI POKAZNIK ANALOGNO MNOŽILO i NAJČEŠĆE (POMIČNI SVITAK I MAGNET) ANALOGNO-DIGITALNI ELEKTRONIČKI VATMETAR u ANALOGNO MNOŽILO i A D DIGITALNI POKAZNIK DIGITALNI ELEKTRONIČKI VATMETAR u A D DIGITALNO MNOŽILO DSP (DIGITAL SIGNAL PROCESOR) DIGITALNI POKAZNIK i A D PONEKAD (NEKADA SE AUTOMATSKI PODEŠAVA POTREBNO PODRUČJE NAPONA I STRUJE) SKLOP ZA UPRAVLJANJE CPU RS232 GPIB CENTRONICS PC Slika 4. 59 .4. računa još i jalovu i prividnu snagu.2. automatski odabiru strujna i naponska područja.2.

tjemeni faktor U P λ = .3.efektivna vrijednost n i =1 P= 1 n ∑ uiii .faktor oblika Fo = U UM .faktor snage S FT = Kod elektroničkih vatmetara nisu nam potrebni ampermetri i voltmetri za zaštitu. Cosρ je jako bitan kod gubitaka velikih transformatora. Treba paziti na točnost kod malih cosρ (proizvođači ga ne daju). Spajaju se jednako kao i analogni. 60 . viših harmonika napona i struje. Analizatori snage su digitalni voltmetri s dodatnim funkcijama mjerenja – npr. Iz ovih formula se analogno izvedu formule za struju. određivanje izobličenja napona i struja. Područja određuju maksimalne vrijednosti napona. a ne efektivne.djelatna snaga n i =1 Računa: S = UI Q = S 2 − P2 U .4.srednja ispravljena vrijednost n i =1 U= 1 n 2 ∑ ui .. UM – iz uzorka napona uzima maksimalnu vrijednost (UM=max(Ui)).. PRINCIP MJERENJA (RAČUNANJA) Mjeri: 1 n U = ∑ ui .

2. U T2 je korekcija.4.4. RV 4. STRUJNI SPOJ + IG + IV UG + RV V A IT RT UT RA G Slika 4. POSREDNO MJERENJE SNAGE U ISTOSMJERNOM KRUGU 4.4.4.1. NAPONSKI SPOJ + A IV + RV V IT RT UT IG + RA G UG Slika 4.1. Shema posrednog mjerenja snage – strujni spoj PT = I TU T = I T (U G − I T RA ) = I TU G − IT2 RA = PM 2 − IT2 RA Gdje je PM2 mjerena snaga. Shema posrednog mjerenja snage – naponski spoj PT = U T IT = U T (I G − IV ) = U T I G − Gdje UT izravno mjerimo.2.4. PG = I GU G = U G (I T + IV ) = U G I T + 2 UG U2 = PM 2 + G RV RV 61 . PM1 je mjerena snaga. a I G RA je korekcija. 2 UT U2 = PM 1 − T RV RV 2 2 PG = U G I G = I G (U T − I G RA ) = I GU T + I G RA = PM 1 + I G RA 2 Gdje se IG mjeri izravno.1. a I T2 RA je korekcija.1.4.

2. 4.2.1. STRUJNI SPOJ * W A RA IT UT IG + IV UG RV V RS G RN RT Slika 4.5.1.5. ako nisu zanemarivo male preporuča se naponski spoj za PT (jer je RV poznat. Shema direktnog mjerenja snage – strujni spoj PT = P − IT2 (RA + RS ) W PG = P + W U T2 U T2 + RV RN 62 . DIREKTNO MJERENJE SNAGE U ISTOSMJERNOM KRUGU 4.Ovdje je 2 UG korekcija. RV Treba odabrati onu shemu kod koje su korekcije zanemarivo male. NAPONSKI SPOJ IG + A RA RS * W IT IV RV V UT G UG RN RT Slika 4. a RA je temperaturno osjetljiv).5.5. Shema direktnog mjerenja snage – naponski spoj 2 2 UT UT − RV RN PT = P − W 2 PG = P + I G (RA + RS ) W 4.1.1. a PG za strujni spoj.5.

P 1 S1 P 2 I S2 G I* A * W RN T U B A a U* V b Slika 4.6.4. Shema mjerenja djelatne snage u izmjeničnom jednofaznom strujnom krugu NAPON NA SEKUNDARU PTM = kU k I P W kU je nazivni omjer transformacije kI naponskog/strujnog transformatora i PW je ispravljena vatmetrom izmjerena snaga.1. Pri velikim strujama i visokim naponima rabe se strujni i naponski transformatori koji prilagođuju napon i struju i izoliraju od visokog napona. δ = δ I + δU ρ * = ρ − δ I + δU 63 . MJERENJE DJELATNE SNAGE U IZMJENIČNOM JEDNOFAZNOM STRUJNOM KRUGU Djelatna snaga se pri industrijskim frekvencijama mjeri elektrodinamskim ili digitalnim vatmetrima.6. PTM ⎡ * U* 2 U* 2 ⎤ = kU k I ⎢ P − − ⎥ W RV RN ⎥ ⎢ ⎣ ⎦ ( ) ( ) PTM PW*=kWαW PT=UIcosρ * * * = kU U k I I cos ρ = UI cos(ρ − δ I + δU ) = UI cos(ρ − δ ). Gdje je PTM mjerena djelatna snaga trošila.

Ako sistem nema nulvodiča odvodni krajevi naponskih grana spojeni su zajedno.6.7. MJERENJE DJELATNE SNAGE TROFAZNIH TROŠILA METODOM 3 VATMETRA U ovoj metodi teku kroz strujne grane vatmetara fazne struje tereta. Postavlja se pitanje kada upotrijebiti metodu dviju. Na taj način svaki vatmetar mjeri snagu jedne faze. kI sekundarna struja.0291δ cos ρ Ako raspolažemo umjernim krivuljama mjernog transformatora pogreške možemo smanjiti ispravkom. pa suma pokazivanja svih triju vatmetara daje ukupnu snagu trofaznog sistema. strujnog i naponskog mjernog transformatora i pogreške kutnog zakretanja. p(δ )% = cos(ρ − δ ) = cos ρ cos δ + sin δ sin ρ ≈ cos ρ + δ sin ρ p(δ )% = δ (tgρ )100% = PTM − PT UI cos(ρ − δ ) − UI cos ρ 100% 100% = PT UI cos ρ πδ ' 180 ⋅ 60 tgρ ⋅100% = δ 'tgρ ⋅ 0. Ukoliko nemamo umjernu krivulju i ne možemo provesti ispravak onda se ukupna mjerna nesigurnost procjenjuje na temelju graničnih pogrešaka vatmetra. δU fazna pogreška naponskog transformatora i δI je fazna pogreška strujnog transformatora.0291% ≈ 0. u ( p )% = [G(P ) ] + [G(U ) ] + [G(I ) ] + [G(δ ) ] 2 2 2 2 W % % % % 3 4. Fazorski dijagram mjerenja djelatne snage u izmjeničnom jednofaznom strujnom krugu Gdje je I primarna struja.Slika 4. a kada metodu triju vatmetara? Očito se u sistemima s nulvodičem smije upotrijebiti samo metoda triju 64 . dok su njihove naponske grane priključene na pripadne fazne napone.2. pa čine zvjezdište sistema sastavljenog od tri naponske grane.

1.7. Shema trovodnog sustava PT = P + P2 + P3 1 65 .2. Shema četverovodnog sustava P = P + P2 + P3 1 L1 L2 L3 A1 A2 A3 * W1 * W2 * W3 V1 V2 V3 T UMJETNA NULTOČKA Slika 4. obično nesimetrični) i trovodni (u mrežama visokog napona i simetričnim mrežama srednjeg i visokog napona).7. dok se u trofaznim sistemima bez nulvodiča mogu upotrijebiti obje metode. Trofazni sustavi mogu biti četverovodni (u distribucijskim mrežama.vatmetara. L1 L2 L3 A1 A2 A3 * W1 * W2 * W3 V1 V2 V3 N T Slika 4.

L1 L2 L3 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 A a W1 A1 W2 A2 W3 A3 N A n V3 a N A n V2 a N n V1 N T Slika 4.8. 1 66 .7. Shema četverovodnog sustava PT = P + P2 + P3 1 L1 L2 L3 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 A a B b V3 A a B b A a B b UN T W1 A1 W2 A2 W3 A3 V2 V1 Slika 4.4.3. Shema trovodnog sustava PT = P + P2 + P3 1 4. MJERENJE DJELATNE SNAGE TROFAZNIH TROŠILA METODOM DVA VATMETRA (ARONOV SPOJ) Pomoću Aronovog spoja se mjeri snaga nesimetričnih trofaznih sistema bez nulvodiča. Ako jedan od vatmetra pokazuje u minus preklopkom preklopimo naponsku granu (ali u formulu ulazi kao minus) ili isključimo izvor i okrenemo strujnu granu (kod vatmetara koji nemaju preklopku). p = u1i1 + u2i2 + u3i3 i1 + i2 + i3 = 0 → i3 = i1 − i2 p = u1i1 + u2i2 − u3 (i1 + i2 ) p = i1 (u1 − u3 ) + i2 (u2 − u3 ) = i1u13 + i2u23 = p1 + p2 1 T 1 T pdt = ∫ ( p1 + p2 )dt = P + P2 1 T ∫0 T 0 PT = Gdje je P + P2 srednja vrijednost koju vatmetar pokazuje.7.

prividnu. mreža je naponski simetrična i simetrično opterećena. onda možemo to mjeriti samo s 2 vatmetra. Ako imamo slučaj sinusnog valnog oblika napona i struje. Aronov spoj PT = P + P2 1 Kod digitalnog vatmetara može se mjeriti i metodom s 3 i metodom s 2 vatmetra. djelatnu.Kada je naponski simetričan trovodni spoj sa simetričnim teretom. onda ovom metodom mjerimo jalovu snagu i faktor snage.1.8. jalovu i svašta još. svejedno je. P = I1U13 cos Ψ1 = I1U13 cos(30 − ρ ) = 3IU cos(30 − ρ ) 1 P2 = I 2U 23 cos Ψ2 = I 2U 23 cos(30 + ρ ) = 3IU cos(30 + ρ ) Q = 3 (P − P2 ) 1 P − P2 UI sin ρ tgρ 1 = = P + P2 3UI cos ρ 3 1 1 1 cos ρ = = 2 2 1 + (tgρ ) ⎛ P − P2 ⎞ 1 1 + 3⎜ ⎟ ⎜P +P ⎟ ⎝ 1 2⎠ 67 . L1 L2 L3 A1 A2 * W1 * W2 V1 V2 T AMPERMETRI I VOLTMETRI SU TU SAMO ZBOG ZAŠTITE. Ako je sustav simetričan digitalni vatmetri još računaju ukupnu snagu. Slika 4.

Slika 4.3.8. Vektorski dijagram Aronova spoja za mjerenje djelatne snage u% = [α ⋅ u(α ) ] + [α 2 1 1 % 2 ⋅ u (α 2 )% ] 2 α1 − α 2 Slika 4. Otkloni vatmetara kod Aronova spoja u ovisnosti o faznom pomaku ρ simetričnog tereta (lijeva slika) i određivanje faktora snage iz omjera otklona α1 i α2 vatmetara u Aronovu spoju 68 .8.2.

9. Tamo gdje su samo naponi simetrični moguće je mjerenje snage pomoću običnih vatmetara prema spoju: L1 L2 L3 A1 A2 A3 V 12 V 23 V 13 W1 W2 W3 T Slika 4. MJERENJE JALOVE SNAGE Mjerni instrumenti koji mjere jalovu snagu nazivaju se varmetri.9.9. Q1 = I1U 23 cos Ψ = I1 3U1 cos(90 − ρ ) = 3IU sin ρ Q= 1 (Q1 + Q2 + Q3 ) 3 U12 U1 I1 ρ ψ U23 U3 U2 Slika 4.4. Primjena varmetara se preporučuje pri nesinusnim trofaznim sustavima. Indukcijski puno troše pa se češće koriste elektrodinamski kojima se u naponsku granu ugrađuje zakretač faze za 90o. Fazorski dijagram mjerenja jalove snage U31 69 . Izravno jalovu snagu mjere indukcijski instrumenti.2. Elektrodinamski bez zakretača mjere djelatnu snagu.1. Mjerenje jalove snage Koriste se specijalni vatmetri s boljom izolacijom. ali njihova točnost ovisi i o točnosti frekvencije mreže. Priključuju se kao vatmetri: Q = Q 1 + Q 2 + Q 3 .

1. pa se zato često nazivaju statička. t1 t1 t1 dt Gdje je ω kutna brzina koja je proporcionalna snazi.5. Elektronička mjere impulse. Broj okretaja: N = α 2 − α1 . Električna energija t 0 je veličina koja karakterizira sposobnost električnog sustava da vrši rad (kWh). MJERENJE ELEKTRIČNE ENERGIJE Energija je integral snage po vremenu W = ∫ pdt .1. kWh Slika 5. 2π 1 N k2 [k1 ] = Wh .1. [W ] = Ws . Brzina okretanja rotora proporcionalna je snazi. ISTOSMJERNI MOTOR S TRAJNIM MAGNETOM SUOTPORNIK + M G ~ 1V T RS Ah Slika 5. [k2 ] = okretaj Wh okretaj W = k 2πN = k1 N = Elektromehanička mjerila imaju brojilo.1. MJERILA ISTOSMJERNE ELEKTRIČNE ENERGIJE Primjenjuju se elektrodinamska i magnetomotorna (mali istosmjerni motor s trajnim magnetom). Za razliku od elektromehaničkih elektronička mjerila nemaju pokretnih dijelova. Elektromehanička se sastoje od statora i rotora (pokretnog i nepokretnog dijela). pa je broj okretaja proporcionalan unutrašnjoj energiji: t2 t2 t2 dα W = ∫ Pdt = ∫ kωdt = k ∫ dt = k (α 2 − α1 ) . Mjerila istosmjerne električne energije 70 . koja mogu biti elektromehanička (analogna) i elektronička (analogna i digitalna) . Konstanta se iskazuje u Wh/impuls. a ne okretaje. Simbol za mjerila električne energije 5. Električna energija se mjeri mjerilima električne energije.

koji se sastoji od dva nepomična svitka kroz koja teče struja trošila.Kod magnetomotornih brojila brzina okretanja rotora proporcionalna je padu napona na Rs pa se magnetomotornim brojilom mjeri potrošak elektriciteta (Ah). Razred točnosti se kod brojila određuje kao pogreška u odnosu na pokazivanje. . a mogu biti i jednotarifna. Tarife se koriste zato da se ujednači potrošnja el.000 brojila. a osim toga mogu biti jednofazna ili trofazna. U mjerni krug se spajaju na jednak način kao i vatmetri. Vijek trajanja elektromehaničkog mjerila je 30 do 40 godina. Način rada je kao i kod indukcijskih pokaznih jedino što se ploča može okretati. 5. Zbog toga je točnost propisana: .za NN mreže razred točnosti je 2 ili manji. Jednofazna mjerila djelatne električne energije I BROJČANIK 71 .3. JEDNOFAZNA MJERILA DJELATNE ELEKTRIČNE ENERGIJE Elektromehanička su obično indukcijska (Ferraris-ova).5 i 0. Hep tvrdi kako i u Hrvatskoj ima približno 2. Elektrodinamsko mjerilo radi na principu da se motor. energije kroz cijeli dan.2.1. MJERILA IZMJENIČNE ELEKTRIČNE ENERGIJE Mjerila izmjenične električne energije moraju biti točna i pouzdana zbog obračuna potroška električne energije. dvotarifna ili višetarifna. Elektrodinamskim mjerilima mjeri se energija.za VN mrežama razred točnosti je 0. ako je napon konstantan može se kalibrirati u (Wh). a brzina okretanja rotora proporcionalna je istosmjernoj snazi. 5. okreće. U mrežama izmjenične energije rabe se mjerila za radnu. jalovu i prividnu energiju.3. U AKTIVNI ZAKRETNI MOMENT UZORKUJU OVA DVA MAGNETA PUŽ N TRAJNI MAGNET (PRIGUŠUJE BRZINU OKRETANJA) S Aktivni zakretni moment: M A = k A IU cos ρ = k A P k N Protumoment (magnet): M B = B ∆t W = p∆t = kW N Slika 5.2.000.

5%.odstupanje napona od referentnog .4. Točnosti 2%.odstupanje frekvencije od nazivne .5.Elektromehanička mjerila se proizvode s razredom točnosti 0. ELEKTRONIČKA MJERILA ELEKTRIČNE ENERGIJE u(t) ANALOGNO MNOŽILO u(t)i(t) I U f DIGITALNO BROJILO i(t) Slika 5.8 kapacitivno.izobličenje valnog oblika .4.5 induktivno i >0.temperatura okoline . onda se smanjuje područje struje od 20% do najveće. Definirani referentni uvjeti za razred 2: .3% Uz referentne uvjete i cosρ=1 za područje struje od 10% nazivne struje do najveće struje (2. 1% i 0. Elektronička mjerila električne energije Množenje na načelu Hallovog efekta.magnetsko polje ne smije uzrokovati pogrešku od 23±2oC ±0.5% 3% 0.1. Ako je cosρ<0. 5.odstupanje od uspravnog položaja . Kad utjecajne veličine izlaze iz referentnog područja definirane su još dodatne pogreške koje mogu biti do 3%. 72 . 1 i 2. 3 ili 4 puta IM) pogreška ne smije biti veća od 2% pokazane vrijednosti.5o manje od ±1% manje od ±0.

a c je «nešto».3. Načelo rada amplitudno-širinske modulacije impulsa Au = k 2 I T Au = k 2 I 1 = k 2 k1 IU = kIU T T1 = k1U T Točnost prikazanog sklopa je 0. u H = kbiu = k N iu Za točnija mjerenja koristi se amplitudno-širinska modulacija impulsa. frekvencija je nekoliko kHz. 73 . Impulsi predstavljaju broj kvanata energije. Za to služi sklop koji pretvara napon u impulse.U T I B i iu = k u* u G UH I U f DIGITALNO BROJILO ANALOGNO MNOŽILO HALLOV OSJETNIK TU SE MJERI HALLOV NAPON Slika 5. u Au T1 T Au t Slika 5. Blok shema s Hallovim osjetnikom u H = u (t )i (t )c uH je Hallov napon.2.4.4.2%. Dvostruka modulacija.5 i 0. Broj impulsa je jednak utrošku energije.

elektroničko očitavanje s prijenosnim načinom čitanja. Značajke mjerila izmjenične električne energije: . . ali imaju niz prednosti: . ELEKTRONIČKA ENERGIJE DIGITALNA MJERILA ELEKTRIČNE Rade kao moderna digitalna mjerila snage gdje se oba signala napona i struje sinkrono uzorkuju i dalje dorađuju. Elektronička mjerila su skuplja. p% 2 INDUKCIJSKO BROJILO ELEKTRONIČKO BROJILO 1 0. . tj. U trofaznoj s nulvodičem rabe se tri mjerna sustava. mogućnost daljinskog očitavanja. . integrira se snaga po vremenu=energija. 74 .7.5. 5.ne osjetljivi na položaj.niz dodatnih mogućnosti (mjerenje maksimalne snage u svakom tarifnom razdoblju. TROFAZNA MJERILA Elektromehanička trofazna mjerila izvode se s dva ili tri sustava.6. Arronov spoj vrijedi kada je zbroj sve tri fazne struje jednak nuli. .nižu vlastitu potrošnju.5. Elektronička digitalna mjerila električne energije 5. U trofaznom sustavu bez nulvodiča rabe se dva mjerna sustava Arronov spoj. prividna ili jalova energija). .vrsta električne energije koja se mjeri (djelatna. Elektronička trofazna mjerila energije se zbrajaju elektroničkim putem. spojeni na zajedničko vratilo.12 2 3 4 5 6 7 8 9 10 I/I N Slika 5. Mjerila jalove energije spajaju se isto kao i jedno mjerilo za djelatnu energiju. PREDNOSTI ENERGIJE ELEKTRONIČKIH MJERILA ELEKTRIČNE Pogreške kod elektroničkog su manje. daljinsko prebacivanje transformatora -> postoji i kod elektromehaničkih).veću točnost kroz cijelo mjerno područje.jednofazno ili trofazno mjerilo. . limitiranje snage.veću opteretivost.1.5.nižu struju pokretanja (1% INAZ).

500. kod elektromehaničkih 300. 600% 7IN. razred točnosti.000%. kod elektroničkih do 2. nazivna frekvencija (50 ili 60 Hz). nazivna i najveća struja (preopterećenja).- nazivni napon. 75 . konstanta mjerila. 400. broj tarifa.

opteretivosti. U ef U ef 76 . po razredu točnosti. + Slika 6. vlastitom potrošku. Srednje ispravljene vrijednosti izmjeničnog signala mjeri instrument s pomičnim svitkom i magnetom i ispravljačem. po preopterivosti. po potrošku i frekvenciji. a ostale pokazuju krivo Fob = = 1. tjemena). s pomičnim željezom. frekvencijskom području. bimetalni. Instrumenti s odzivom na efektivnu vrijednost (elektrodinamski. Većina mjeri istosmjernu i efektivne vrijednosti izmjeničnog signala.. Ampermetri i voltmetri se razlikuju prema vrijednosti koje mjere (srednja. MJERENJE NAPONA I STRUJE Mjerenje napona i struje provodi se raznovrsnim električnim mjernim instrumentima i uređajima koji se međusobno razlikuju po mjernom opsegu. Shema za mjerenje tjemene vrijednosti signala Većina se kalibrira u efektivne vrijednosti U oč + UM = U ef = 2 Samo za sinus pokazuju pravu efektivnu vrijednost.. Analogna mogu biti elektromehanička i elektronička.1. točnosti. elektrostatski. o čemu bezuvjetno treba voditi računa pri njihovom izboru. praktičnosti itd. Tjemene vrijednosti izmjeničnog signala mjeri instrument s pomičnim svitkom i magnetom i ispravljačem i kondenzatorom. osjetljivosti na smetnje. Srednja vrijednost DC/AC – s pomičnim svitkom i pomičnim magnetom (frekvencija mora biti veća od 10Hz).111 U is U Ftj = M = 2 . Osnovno načelo pri mjerenju je da mjerilo ne utječe na mjernu veličinu. Mjerenje je ispravno samo onda kada je odabrana mjerna metoda i oprema koja neće ili će neznatno promijeniti mjerni signal.. efektivna.6. instrumenti s termopretvornikom i indukcijski).

a ta vrijednost je jednaka onoj koju mjere elektromehanički s odzivom na efektivne vrijednosti. a danas postoje digitalni instrumenti s odzivom na efektivne vrijednosti (oznake RMS ili TRMS -> skupi. E + RE RV V U2 Slika 6. + (DC+AC))->efektivna vrijednost cijelog signala. Mjerenje napona E + RE U1 U1 = E B Prema Theveninovom teoremu svaki strujni krug između dvije točke može se nadomjestiti s elektromotornom silom i unutarnjim otporom. Efektivna vrijednost pulsirajućeg signala (instrumenti bez oznake AC + DC) 2 2 U ef = U DC + U AC . MJERENJE NAPONA Voltmetrom se mjeri razlika potencijala između dvije točke strujnog kruga.2.1. 6. A ELEKTRONIČKI SKLOP U1 Slika 6. Mjerenje napona uz pomoć Theveninovog teorema 2 2 U ef = U DC + U AC U2 = E RV RV + RE pr = U 2 − U1 RV 1 RE = −1 = − =− R U1 RV − RE RE + RV 1+ V RE Zbog svog unutrašnjeg otpora voltmetar mjeri manji napon. Pri mjerenju manjih napona (<0.Postoje mjerenja kada treba ispravno izmjeriti tjemenu vrijednost (mjerenje probojne čvrstoće) ili srednju ispravljenu vrijednost (pri magnetskim mjerenjima za određivanje tjemene vrijednosti magnetske indukcije). Naponi se mjere u RE rasponu od 0. a zatim s odzivom na srednje ispravljene vrijednosti.1. te ćemo to tu iskoristiti. Digitalni instrumenti su u početku mjerili samo istosmjerne vrijednosti (DVM). manja je pogreška). Sistemska R pogreška ovisi o V (što je omjer veći.1 do 1.1V) treba voditi računa o smetnjama (skripta LV – izvori smetnji). Što je faktor potiskivanja smetnji (dB) veći 77 .000 V.1.1.

R je otpor. a EVM su elektrovoltmetri (elektrometri). E/V 1k 1 DMM NVM EVM TI OS JI V L ET SJ O 1m KA JS C NI RA G A 1µ I OR TE 1n 1p 1 1k 1M 1G 1T 1P(PETA) R/Ω OTPOR NAPONSKOG IZVORA Slika 6. naponski transformatori i induktivno dijelilo).1.1. a ∆f je širina frekvencijskog pojasa u Hz. Analogni instrumenti s analognom kazaljkom imaju mali frekvencijski pojas 1Hz. te gotovo ne opterećuju izvor.000 V. Za mjerenje većih napona primjenjuju se dodatni mjerni uređaji (djelitelji napona. NVM su nanovoltmetri koji su optimizirani za mjerenje vrlo niskih napona. Gdje je kB Boltzmanova konstanta. Teorijska granica osjetljivosti voltmetra određena je s E = 4k BTR∆f (skripta LV). Napon šuma se smanjuje smanjivanjem otpora R. 6. ELEKTROMETRI Elektrovoltmetri su osjetljivi istosmjerni digitalni voltmetri s ekstremno velikim ulaznim otporom (Rin) koji iznosi 100 TΩ.3. Standardnim voltmetrima se može mjeriti do 1. ∆f (filtri) smanjivanjem temperature T. 78 .1. digitalni imaju frekvencijski opseg jednak polovini očitanja u sekundama. T je temperatura u Kelvinima. Teorijska granica osjetljivosti voltmetara DMM su Digitalni multimetri.lakše ćemo ispravno izmjeriti mali napon.

4. FREKVENCIJSKO-KOMPENZACIJSKA DJELILA Frekvencijsko-kompenzacijska dijelila imaju širok frekvencijski opseg i koriste se za promatranje impulsa i mjerenje prijelaznih pojava.1. G R1 R2 Slika 6. Pri mjerenju izmjeničnih.4. Upotrebljavaju se za mjerenje visokih istosmjernih.1. OTPORNIČKA DJELILA Ohmski djelitelji napona se izrađuju od otporne žice malog temperaturnog koeficijenta. dok se kapacitet prema zemlji smanjuje zaštitinim prstenima ili zaslonima raznih oblika. potrebno je da parazitni induktivitet.1. Sastoje se od visokonaponskog kondenzatora kapaciteta C1. izmjeničnih i udarnih napona.1. R1C1 = R2C2 G R1 C1 R2 C2 V Slika 6. a naročito udarnih napona.6. C1 G C2 V Slika 6.1. Frekvencijsko-kompenzacijsko dijelilo 6.1. Mali vlastiti induktivitet i kapacitet se postižu prikladnim načinom namatanja.1.3.2.3. kako njihov otpor ne bi ovisio o temperaturi okoline i struji opterećenja. KONDENZATORSKA DJELILA Kapacitivni djelitelji se upotrebljavaju pri mjerenju izmjeničnih i udarnih napona. Otporničko dijelilo V 6. Kondenzatorsko dijelilo 79 .2.1.1. vlastiti kapacitet i kapacitet prema zemlji budu što manji.

5.1.6.1. U trofaznim trovodnim sustavima sva tri linijska napona mogu se mjeriti sa samo dva naponska transformatora. Relativna točnost do 1 ⋅10−7 .6.6. NAPONSKI TRANSFORMATORI G A a V B b Slika 6. Induktivno dijelilo Kondenzatorska dijelila.L3 Slika 6.1.1.2. naponski transformatori i indukcijska dijelila se koriste za izmjenične napone od 50 do 150 Hz. L1 L2 L3 A B a b A B a b L1 L1 V L1 L2 V L3 L3 L2 L3 V L1 . Naponski transformatori 6.1.6.1. 10 10 7 10 8 4 3 2 1 0 6 2 1 0 3 2 1 0 U1 U1 Slika 6.5. Mjerenje linijskih napona s dva naponska transformatora 80 .1. INDUKTIVNO DJELILO Induktivno dijelilo se sastoji od više (u praksi 8) naponski auto-transformatora koji su kaskadno povezani.

a naročito u prijenosu električne energije na veće daljine. a u manjoj mjeri i o barometarskom pritisku i temperaturi zraka.Upotreba visokih napona u elektrotehnici. dok se drugi odnosi na način dobivanja visokih napona potrebnih za visokonaponska ispitivanja. Njihova konstrukcija i primjena su detaljno definirani. ako je tjemena vrijednost primijenog napona jednaka ili veća od stanovite vrijednosti Up. pouzdano i već vrlo rano uvedeno rješenje za mjerenje tjemene vrijednosti napona. Slika 6. Napon je od 5 kV do više MV. vrlo opširnog područja mjerne tehnike koja obrađuje specifičnu problematiku visokonaponskih mjerenja.3. Kuglasta iskrišta su jednostavno.1. Mjerenje kuglastim iskrištima zasniva se na činjenici da do proboja kroz zrak između kugli dolazi samo onda. U visoko naponskim laboratorijima za mjerenje visokih istosmjernih i tjemenih izmjeničnih koriste se kuglasta iskrišta. 81 . Probojni napon Up ovisi o razmaku kugli s i promjeru kugle D. Kuglasta iskrišta Proboj kroz zrak je definiran. zahtijevala je razvoj posebnog.6. Jedan dio problema tog područja svodi se na samu problematiku mjerenja visokih napona. To znači da će pri polaganom podizanju primijenjenog napona doći do proboja u trenutku kad on upravo postigne tu vrijednost. D je od 2 cm do 200 cm.

8.1. kompenzatori s termopretvornikom Izmjenično istosmjerni pretvornici na načelu termopara. G N Up 2 2 1 1 UN POZNATI I PROMJENLJIVI NAPON POZNATI NAPON TERMOPAR GRIJAČ G Slika 6. IZMJENIČNI KOMPENZATORI Za vrlo konačna mjerenje izmjeničnog napona i umjeravanje izmjeničnih mjerila koriste se izmjenični kompenzatori: 1. Visokonaponski uređaji se obično ispituju na udarne napone. Kompenzator s termopretvornikom NEPOZNATI NAPON UX 2. a to se radi pomoću termopara.8. Napon termopara razmjeran je snazi I 2 R kroz grijač.3%. Zrak 2-3 kV/mm.1. jer se kompenzacija provodi tek nakon njihova pretvaranja u istosmjerne veličine.6. Prvo izmjenični G (N=0).4. Uspoređuje se efektivna vrijednost izmjeničnog napona s vrijednosti istosmjernog napona.S/D ≤ .5 točnost mjerenja je ±0. zatim istosmjerni G. kompleksni kompenzatori Dosad opisani izmjenični kompenzatori ne omogućavaju određivanje faznog pomaka mjerenih izmjeničnih napona i struja. vrijednosti prikazane crtkano nisu pouzdane) 6. Grijač se naizmjence grije pomoću poznatog istosmjernog i nepoznatog izmjeničnog napona i to se vrši dok se zagrijavanje ne izjednači (nulindikator).1. Slika 6. Ako se želi 82 . očitamo UN sve dok ne bude UX=UN (efektivna vrijednost). negativni udarni napon i istosmjerni napon oba polariteta (Promjer D kugli u cm.1. Tjemene vrijednosti probojnih napona u kV za jednopolna kuglasta iskrišta kod 20oC i 1013 mbar za izmjenični napon.

1.2. 83 .2. A M R N Slika 6.kompenzacionim metodama odrediti i fazni pomak izmjeničnih veličina. Kompleksni kompenzatori. U njihovom pomoćnom krugu teče izmjenična struja. čija se veličina mjeri jednim od dosad opisanih kompenzacionih postupaka. Mjerenje struje uz pomoć Nortonovog teorema RI RA RI R + RA I2 = I I =I RA RI + RA I −I RI RA pr = 2 1 = −1 = − I1 RI + RA RI + RA Pogreška je manja što je RA manji.2. MJERENJE STRUJE C ELEKTRONIČKI SKLOP I1 Slika 6. I + RI RA A I2 Slika 6. Kompleksni kompenzator Ux 6.1. upotrebljavaju se tzv. Pri manjim zahtjevima u pogledu točnosti mjeri se pomoćna struja preciznim instrumentom s pomičnim željezom.8. Mjerenje struje I + RI I1 I1 = I D U mjerenju struje pomaže nam Nortonov teorem (svaki strujni krug se može nadomjestiti strujnim izvorom i unutrašnjim otporom izvora). ili elektrodinamskim instrumentom.2.2.

1. Mjerenje elektrometrom uz pomoć poznatog otpornika POZNATI OTPORNIK U = 1mV RN = 1012 Ω I = 10−15 A Još manje struje se mogu mjeriti tako da se mjeri pad napona na kondenzatoru (integrira se naboj na kondenzatoru).3. 84 .2.2. Mjerenje struje pomoću suotpornika G P 1 S1 P 2 + S2 T Slika 6. I + RN ELEKTROMETAR Slika 6.2.+ I G RS T Slika 6. Digitalni nema normizacije i pad napona može biti veći ili manji (jeftiniji instrumenti 200 mV ili više.4. Mjerenje struje pomoću mjernog transformatora Ampermetri za srednje vrijednosti struja mA do nekoliko desetaka A izvode se suotpornicima (mjerimo pad napona na suotporniku) i on je normiziran 60 mV i 150 mV (analogni).2. kod skupljih je taj pad napona manji 20 µV).1.1. MJERENJE MALIH STRUJA Vrlo male istosmjerne struje (reda fA) mjere se galvanometrima (vrlo osjetljivi elektromehanički instrumenti sa zakretnim svitkom i magnetom) i elektrometrima. 6.

2. Za velike izmjenične struje se koriste strujni mjerni transformatori (ampermetri koji su zahtijevali prekidanje strujnog kruga).2. Mjerenje elektrometrom uz pomoć poznatog kondenzatora POZNATI KONDENZATOR Q C NU = t t t = 15 min ⇒ I = 10 −19 A I= 6. Rade najčešće na načelu strujnog transformatora 6. Mjerenje velikih izmjeničnih struja uz pomoć strujnih kliješta Ako želimo mjeriti pulsirajuće pojave koristit ćemo Hallov osjetnik.2.2.2. Ima graničnu pogrešku od oko ±1%. U novije vrijeme bez prekidanja strujnog kruga -> strujna kliješta – veće struje od 100 A do 100 kA.2. Osjetljivost struje se može povećati povećanjem namota.1. 85 .I + CN ELEKTROMETAR Slika 6. MJERENJE VELIKIH STRUJA Za mjerenje velikih istosmjernih struja suotpornici se izrađuju odvojeno od instrumenata i malog su otpora. Za mjerenje izmjenične struje u širokom frekvencijskom opsegu do 1 GHz i impulsa velike strmine 1010 A / s koriste se posebno izvedeni suotpornici (koaksijalni oblik).

2.1.2. Smanjenje struje magnetiziranja se izvodi povratnom vezom s kojom se stvaraju protuamper zavoji koji smanjuju indukciju u magnetskom krugu.3. Elektronički kompenzirana mjerila – strujni transformator I1 N1 = I 2 N 2 N I I1 = 2 2 N1 86 .2. Glavni uzrok pogreške je struja magnetiziranja koja je manja što je manja indukcija u magnetskom polju.6. Slika 6.3. Mjerenje velikih izmjeničnih struja uz pomoć Hallovog osjetnika 6.3. ELEKTRONIČKI KOMPENZIRANA MJERILA Veće točnosti postižu se elektronički kompenziranim mjerilima (strujni transformator i Hallov osjetnik).

Slika 6.2.2.3. a L je duljina. Dugački jednoliko i gusto namotani svitak namotan na savijenu nemagnetsku jezgru. strujni impulsi velike strmine do 1⋅ 10? i izmjenične struje preko 100 A do 100 kA i više. di = UM dt M = ANµ0 L Gdje je A presjek zavoja. Može mjeriti struje i bez integratora.2.Slika 6. MJERILO MAGNETSKOG NAPONA (ROGOWSKIJEV SVITAK) Trenutne vrijednosti struje.4. Elektronički kompenzirana mjerila – Hallov osjetnik i = N 2i2 6.2.1. ali samo izmjenične poznate frekvencije U SI = 4MfI M .4. N broj zavoja. u = ∫ uM dt = M ∫ di = Mi 87 . Rogowskijev svitak e =M Gdje je M međuinduktivitet.

u= M i = ki RC Ako je struja sinusna pokaznik se može kalibrirati da pokazuje vrijednost umnoška ieff. 88 .

Mjerenje velikih otpora – klizne struje Slika 7.1.2. MJERENJE DJELATNOG OTPORA. IMPEDANCIJE I ADMITANCIJE 7.1.1.7. Struja polarizacije i provođenja 89 . TU TEKU KLIZNE STRUJE IZOLATOR VODLJIVI POJAS A MJERILO NAMOT IZOLACIONI OTPOR Slika 7. MJERENJE VELIKIH OTPORA Kod mjerenja velikih otpora treba voditi računa o unutrašnjem otporu mjerila. otporima izolacije priključnih vodiča i otporu izolacije prema zemlji i kliznim strujama (vođenje po površini izolatora).1.

koji je pomoću matice M1 pritegnut na izolacionu ploču P. temperaturi. koja je pritegnuta maticom M2. Temperatura znatno utječe na otpor izolacije (10oC niža temperatura znači dvostruko veći otpor izolacije). prikazana je jedna stezaljka nekog malog otpora. Bitno uže granice pogrešaka postižu se digitalnim multimetrom.. što treba očekivati.. Ovisi o strukturi izolacije (ostarjelosti). stezaljka namota jednog stroja.1. Zato će nastati pogreška u mjerenju otpora: p= 2 R 'K 100% RX 90 .2. tako da se mogu dobiti zadovoljavajući otkloni. pretpostavimo da između kabelske stopice K1 i svornika S postoji prelazni otpor R'K od oko 10-4 Ω. Prijelazni otpor R''K između šiljka i stopice spojen je u seriju s otporom RV milivoltmetra. dakle znatno više od otpora R''K.1. Svornik se oslanja na donju stranu izolacione ploče svojim proširenim dijelom. MJERENJE MALIH OTPORA (<1 Ω) Kod mjerenja malih otpora treba voditi računa o načinu priključivanja (otpor priključnih vodiča i kontaktnih spojeva). Točnost mjerenja otpora ovisit će o klasi točnosti upotrebljenih instrumenata i veličini njihovih otklona. Milivoltmetar neka je priključen preko šiljka na stopicu K1.Polarizacijom nazivamo pojavu zakretanja postojećih električnih dipola u smjeru polja i stvaranje novih električnih dipola pod utjecajem električnog polja. Za preciznija mjerenja upotrebljavaju se instrumenti klase 0. milivoltmetar neće mjeriti samo pad napona na otporu RX. temperaturi i o vlažnosti izolacije. ali pretpostavimo da je spajanje izvedeno na isti način. npr. To ćemo objasniti na primjeru. Kako bi se izmjerio otpor namota. kako bi se izbjegao utjecaj otpora spojnih mjesta.2 sigurne granice pogrešaka mjerenog otpora od oko 0. već i na prelaznim otporima R'X. Poželjno je da otkloni budu što bliže punom otklonu. To se ne može reći za otpore R'K jer se oni nalaze u seriji s malim otporom RX namota. dovodi se struja I preko voda s kabelskom stopicom K1.2. 7. 7. Da bismo razmotrili ispravnost ovakvog načina spajanja instrumenta. tj. Pri mjerenju malih otpora treba voditi računa o načinu priključivanja instrumenta. oko 10-3 Ω. Druga stezaljka namota nije prikazana. U blizini punog otklona postižu se s instrumentima klase 0.5%.1) s mnogo mjernih opsega. koji redovno iznosi nekoliko desetaka oma. Između šiljka i kabelske stopice može se očekivati nešto veći prelazni otpor R''K. npr.2 (ili čak 0. Kraj namota je zalemljen na svornik S. Na sl.2. 7. Stoga se utjecaj otpora R''K na struju IV milivoltmetra može potpuno zanemariti. Upotrebom odgovarajućih instrumenata mogu će pomoću ove metode mjeriti otpori od oko 10-6 do 1012 Ω. Električka shema takvog spoja s ucrtanim prelaznim otporima prikazana je na sl.

2. pa milivoltmetar ne mjeri pad napona na prelaznim otporima R'K. 7. Na sl.2. Voltmetar je priključen preko šiljaka koji su pritisnuti izravno na svornike. Milivoltmetar je priključen na namot pomoću kabela koji završava s kabelskom stopicom K2. ako je RX = 10-3 Ω i R'K = 10-4 Ω ona iznosi čak 20%.3. Prema tome je i ovaj način spajanja posve neispravan. Prema tome je ovakav način priključivanja posve neispravan. Električka shema ovog spoja s ucrtanim prelaznim otporima prikazana je na sl.2. također R'K. Npr. Na sl. Neispravan priključak voltmetra kod mjerenja malih otpora 91 . 7. Slika 7. Zbog grananja struje I preko stopice K2 nastat će pogreška: p= 2 R 'K 100% 3RX Pogreška je nešto manja nego u prvom primjeru. pritegnutom maticom M2. ako je RX malen. te između stopice K2 i svornika. Ovo razmatranje vrijedi i kada male otpore mjerimo pomoću ostalih metoda za mjerenje malih otpora (Thompsonov most i kompenzacijska metoda). prikazan je ispravni način spajanja. Zbog jednostavnosti pretpostavimo da je prelazni otpor između stopice K1 i K2.2.2.1. Za RX = 10-3 Ω i R'K = 10-4 Ω iznosi 7%. prikazana je druga mogućnost.Ta pogreška može biti vrlo velika .2. ali još uvijek prevelika. Drugi dio struje teći će iz stopice K1 preko stopice K2 u svornik. 7. Sada će struja I teći jednim dijelom stopice K1 preko prelaznog otpora R'K na svornik.

Ispravan priključak voltmetra kod mjerenja malih otpora Utjecaj termonapona primjenom istih vodiča.Slika 7. se može smanjiti izjednačavanjem temperature 92 . Neispravan priključak voltmetra kod mjerenja malih otpora Slika 7.2.2.2.3.

Mjerenje djelatnog otpora svitka velikog induktiviteta U-I metodom (shema spoja i prijelazna pojava nakon uključivanja istosmjernog napona) −t ⎛ ⎞ i = I S ⎜1 − e τ ⎟ ⎜ ⎟ ⎝ ⎠ E IS = R L T= r L Slika 7.2.3. MJERENJE DJELATNOG OTPORA INDUKTIVITETA U-I METODOM i R IS E Ri + R L SVITKA VELIKOG Slika 7. Shema spoja mjerenja djelatnog otpora svitka velikog induktiviteta ?? −t ⎛ ⎞ E ⎜1 − e τ ⎟ i= ⎟ RL + RS + RA ⎜ ⎝ ⎠ T= u = iRL + L L RL + RS + RA di EL = iRL + (RL + RS + RA )T dt −t u = iRL + Ee τ 93 .1.3.7.3.

Na oko 200 V struja pada na nulu.3Ω t≥ 3H ⎛ 1 0.3. RL=9.7mΩ ⎠ E = 60V RS = 0.7 mΩ.2% 9.875s ≈ 31 min 10mΩ ⎝ 0.2 %.01 ⎠ Povećanjem djelatnog otpora u krugu smanjili smo prijelaznu pojavu. E=2 V.6 min 0.31Ω ⎝ 0. L se protivi promjeni struje u induktivitetu se inducira napon koji nastoji tjerati istu struju.E I S* RL t Slika 7. ?? −t rmj = u iRi + Ee τ R + R + RA = = ri L −t S i i e τ −1 r − RL RL + RS + RA 1 pr = mj = −t RL RL e τ −1 ⎛ 1 RL + RS + RA ⎞ + 1⎟ t ≥ T ln⎜ ⎜p ⎟ RL ⎝ rz ⎠ Vrijeme t je vrijeme potrebno da postignemo zadovoljavajuće malu pogrešku. 94 . Uz ove uvjete treba čekati više od pola sata da pogreška bude manja od prz=0. Nakon otvaranjem sklopke energija uskladištena u L je 0.31 ⎞ ln⎜ + 1⎟ = 1. Primjer: Izmjeriti otpor namota velikih transformatora. t≥ 3H ⎛ 1 10mΩ ⎞ ln⎜ + 1⎟ = 1.2% 0. L=3 H. T=300 s.3.5LI2.

??? U E i u URL i TRENUTAK ISKAPČANJA Slika 7.Slika 7. Vijek trajanja sklopke povećavamo smanjenjem električnog luka. Slika 7.3. Shema spajanja stroja koji sprječava nastanak električnog luka 95 . Kada isključimo prvo dvopolno isključimo voltmetar.5. a potom sklopku (visoki naponi oko 200 V – može oštetiti voltmetar).6.3.4. Prikaz struje i napona nakon otvaranja sklopke 200 V Voltmetar priključimo tek da nema promjene struje.3.

ADMITANCIJA Im |Z | X δ ρ R Re 96 Slika 7.4.4.3.7.1. Oba dijela su funkcije frekvencije (R zbog skin efekta). Prikaz napona i struje nakon iskapčanja sklopke uz uporabu stroja koji sprječava nastanak električnog luka 7.5.5. Impedancija je kompleksna I veličina (fazori napona i struje pomaknuti) Z=R + jX. Kompleksni broj . mjerenje impedancije 7. [Z ] = Ω . Impedancija pasivnog elementa Z = Slika 7.Slika 7. MJERENJE IMPEDANCIJE U .1.

1. Kod žičanih otpornika dolazi više do izražaja induktivitet.) i parazitske veličine (otpornik – kapacitet i induktivitet).1 1 = G + jB.5.. Postoje karakteristične veličine (otpornik – otpor. Prikaz ponašanja otpornika u odnosu na povećavanje frekvencije koji u sebi ima dosta parazitskog induktiviteta 97 . [Y ] = = S Z Ω 1 R X G + jB = = 2 −j 2 2 R + jX R + X R + X2 Y= Slika 7. L i C)..6. REALNI ELEMENTI ELEKTRIČKIH KRUGOVA Realni elementi električnih krugova redovito imaju sva tri parametra (R.2. Admitancija 7. .6. Slika 7.

98 . X B 1 = = = tgδ R G D Faktor dobrote Q se primjenjuje kao mjera dobrote (čistoće) svitka (što je veći realni je induktivitet bliži idealnom).2. Primjenjuje se kao mjera čistoće kondenzatora (što je manji realni je kondenzator bliži idealnom).3. R G = X B Faktor gubitaka D je omjer energije koja se pretvara u toplinu (gubi) i energije koja se skladišti. Kondenzator u širokom frekvencijskom opsegu R L Svitak.6.Z Ω C R f/Hz Slika 7. prevladava L (R i C su parazitske veličine) Z Ω R L f/Hz Slika 7.6. Svitak u širokom frekvencijskom području C D = tgδ = Gdje je D faktor gubitaka. Q= Gdje je Q Faktor dobrote.

da ne stare (ne mijenjaju vrijednost tijekom vremena). keramike ili stakla nanosi odgovarajućim tehnološkim postupcima tanki sloj metala. Takva svojstva u velikoj mjeri posjeduje manganin.7. kondenzatori i svici nalaze najširu primjenu u elektroničkoj mjernog tehnici i susreću se u gotovo svim električnim mjernim instrumentima i uređajima. Kod dobrih mjernih otpornika τ je reda veličine nS. neznatan temperaturni koeficijent otpora. kondenzatora ili svitaka.1. legura bakra i mangana s malim dodatkom nikla. Izrađuju se od 10 µΩ do 1 MΩ. . te da ne mijenjaju otpor zbog mehaničkih naprezanja što nastaju od trešnje i udaraca.7. Mjerni otpornici se dijele na žičane i slojne. kao predotpori. MJERNI OTPORNICI. za veće vrijednosti otpora koriste se slojni. kod kojih se na tijelo od porculana.7. metalnih oksida ili ugljika. kapaciteti i induktiviteti. 1 ⎡L ⎤ 1 + jω ⎢ 1 − ω 2 LC − RC ⎥ jωC ⎣R ⎦ Z= =R 2 2 2 2 2 1 1 + ω LC + ω R C R + jω L + jωC X ⎡L ⎤ tgδ = = ω ⎢ 1 − ω 2 LC − RC ⎥ = ωτ R ⎣R ⎦ (R + jωL ) ( ) ( ) ( ) τ je mjerilo kvalitete mjernog otpornika. MJERNI OTPORNICI Od materijala predviđenih za izradu mjernih otpornika. naročito onih vrlo preciznih.što manje podložni utjecajima okoline. Slojni (na keramičko tijelo nanosi se metalni sloj) – i do 1 GΩ. zakretači faze itd.001 %.da imaju poznatu karakterističnu vrijednost s malom nesigurnosti. Točnost mjerenja tada izravno ovisi o točnosti upotrebljenih mjernih otpornika. KONDENZATORI I SVICI Mjerni otpornici. . 7. pa se oni za potrebe najpreciznijih mjerenja izrađuju čak u granicama pogrešaka od ± 0. Danas se umjesto žičanih mjernih otpornika sve više upotrebljavaju slojni otpornici.430 Ωmm2/m). Osnovni zahtjevi: . Žičani – žica na valjkastom tijelu od porculana. 99 . Temperaturni koeficijent manganina je 10-5/K. zahtijevamo da imaju visok specifični otpor. Žica manganin (86 % Cu + 12 % Mn + 2 % Ni) – ima veliku otpornost (0. konstantnost kroz desetke godina. Često se na osnovi usporedbe s njima određuju nepoznati otpori. Mala vremenska konstanta (pogodni za visoke frekvencije). neznatan termoelektrični napon prema bakru.

Etaloni relativne nesigurnosti 2 ⋅10 −6 .Pri niskim frekvencijama vrijedi τ= gdje je L − RC R ω 2 LC zanemarivo. 7. ETALONI OTPORA Slika 7. Tada padovi napona na strujnim dovodima i na prelaznim otporima «strujnih» stezaljki ne utječu na mjerenje. pa je pri njihovu baždarenju uključen i otpor bakrenih dovoda. Ne bi više bile zanemarive ni promjene otpora bakrenih dovoda.8. rade se od manganske žice (između 10 µΩ i 10 kΩ). MJERNI SVICI Pri izmjeničnoj i istosmjernoj struji ponekad se upotrebljavaju mjerni svici čiji L je vlastiti induktivitet poznat. Granične pogreške su manje od 0. jer na njima nastaju posve neznatni padovi napona zbog redovno vrlo slabih struja u naponskom krugu.8. 7. koji se od slučaja do slučaja mijenja i katkada dostiže iznos od 10-4 Ω. Etaloni otpora Za vrlo točna laboratorijska mjerenja.9. 100 . To su niskoohmski etalonski otpornici (do 100 Ω) i imaju četiri izvoda (dva strujna i dva naponska) da se smanji prijelazni otpor. vremenska konstanta što R veća (reda ms).1. a pri visokim frekvencijama na inducirani napon. a relativne godišnje promjene otpora etalonskih otpornika ne prelaze 10-6. pri uporabi treba paziti na struju.001 %. djelatni otpor što manji. Kada bi etalonski otpornici. tj. Stoga ti otpornici imaju posebne «naponske» stezaljke priključene izravno na krajeve manganinske žice. čiji je otpor manji od 100 Ω. koji iznosi otprilike 10-4 Ω. do kojih dolazi zbog promjene temperature. Otpornici čiji je otpor veći od 100 Ω imaju samo dvije stezaljke. imali također samo svije stezaljke. ne bi više bio zanemariv prelazni otpor na njihovim stezaljkama.

11. ETALONI KAPACITETA Kapacitet etalonskog kondenzatora vrhunske točnosti određuje se računom. treba paziti na najviši dopušteni napon (mjerodavna tjemena vrijednost. P = UI cos ρ = UI sin δ = U 2Cω sin δ ≈ U 2Cωδ ≈ U 2Cω ⋅ tgδ Točnost je 10 −5 − 10 −3 . neznatan vlastiti induktivitet. Zbog gubitaka u kondenzatoru fazni kut između struje i napona nije 90o nego je nešto manji. kapacitet mora biti poznat. Thompson-Lampardov računski etalon kapaciteta ⎛ε ⎞ C24 = ⎜ 0 ln 2 ⎟l ⎝π ⎠ l se mjeri interferometrom (postižu se točnosti od 1 ⋅10−7 ).10. Uporabni etaloni kapaciteta su pločasti kondenzatori s izolatorom od tinjca.11. a ne efektivna). 101 . dušika ili zraka. neovisan o temperaturi. vremenski stalan. 5. naponu i frekvenciji. 6. oni moraju imati geometrijski oblik. MJERNI KONDENZATORI Zahtjev na mjerne kondenzatore je veliki izolacijsko otpor između elektroda.7. l TO SE MJERI C24 ON NAS INTERESIRA Slika 7. 7. ZAŠTITNI CILINDAR 1 4 5.6 3 2 1. 3.1.

kapacitet i faktor gubitaka (kondenzatorska U-I metoda). kod svitaka induktivitet i faktor dobrote.12. Kada su pasivni elementi čisti. MJERENJE IMPEDANCIJE Najčešće se mjeri djelatni otpor otpornika.1. RA + RC A RA G Hz V Z UC Slika 7. parazitski kapaciteti se mogu zanemariti pa se mjerenjem napona i struje može odrediti karakteristična veličina. Mjerenje impedancije Z = U I 2 2 ⎛R ⎞ U −UC 1⎛ R ⎞ pr = = 1+ ⎜ A ⎟ −1 ≈ ⎜ A ⎟ ⎜X ⎟ UC 2 ⎜ XC ⎟ ⎝ C⎠ ⎝ ⎠ 102 .12.7.

8. MOSNE METODE
Osim mjernim instrumentima s izravnim očitanjem, izvode se električna mjerenja i brojnim mjernim metodama koje omogućuju međusobnu usporedbu poznatih i nepoznatih veličina. Za usporedbu je redovno potreban indikator koji se dovodi na «nulu» određenim ručnim ili automatskim ugađanjima poznatih veličina. Mjerne metode općenito omogućavaju mnogo točnija mjerenja nego mjerni instrumenti s elektromehaničkom pretvorbom pa se koriste za najpreciznija laboratorijska mjerenja i baždarenja. Od mjernih metoda najpoznatije su mosne i kompenzacijske metode za istosmjernu i izmjeničnu struju. Mosne metode omogućuju jednostavnu i neposrednu usporedbu impedancija, a time i određivanje nepoznatih impedancija pomoću poznatih. Osnovni spoj je još poznat i kao Wheatstonov most. Pogreška mosnih metoda je manja od 0,1 %. Točnost je određena graničnim pogreškama ugrađenih elemenata, te nesigurnosti mosta (nulindikatora).

8.1. OSNOVNI SPOJ

Slika 8.1.1. Osnovni spoj mosnih metoda

Z1 Z 4 ⋅ e

j ( ρ1 + ρ 4 )

Z1Z 4 = Z 2 Z 3

= Z 2 Z 3 ⋅ e j ( ρ 2 + ρ3 )

Z1 Z 4 = Z 2 Z 3

ρ1 + ρ 4 = ρ 2 + ρ3
Ovom se metodom može izmjeriti djelatni otpor, induktivitet, kapacitet, faktor dobrote i gubitaka. Radne frekvencije su od 30 Hz do 300 MHz.

103

8.1.1.NULINDIKATOR ZA IZMJENIČNE STRUJE
Nekada se koristio vibracioni galvanometar s iglom od magneta.

Slika 8.1.1.1. Vibracioni galvanometar s iglom od magneta

ω0 =

D J

Gdje je D direkciona konstanta, a J je moment tromosti. Selektivni elektronički voltmetri (10 puta osjetljiviji od vibracionih), frekvencije 2 16 Hz,50 Hz,60 Hz... 3 Najpogodniji su elektronički nulindikatori s katodnom cijevi.
MJERENI Y u0 x Uref U1 Ud

U2

Uref

U2

Uref

Uref

Slika 8.1.1.2. Elektronički nulindikatori s katodnom cijevi

104

8.2. WIENOV MOST
Mosne metode mjerenja omogućavaju ne samo usporedbu nepoznatog i poznatog kapaciteta, već i određivanje razlike kuta gubitaka jednog i drugog kondenzatora. Kod Wienova mosta nalazi se u prvoj grani mjereni nesavršeni kondenzator predočen serijskom kombinacijom kapaciteta CX i otpora RX.

Slika 8.2.1. Wienov most

⎛ 1 ⎜ RX + ⎜ jωC X ⎝

⎞ ⎛ 1 ⎞ ⎟ R4 = ⎜ R2 + ⎟ R3 ⎟ ⎜ jωC2 ⎟ ⎠ ⎝ ⎠ R RX = R2 3 R4 R C X = C2 4 R3 R tgδ X = X = ωC2 R2 XX

105

MJERENJE KAPACITETA U-I METODOM Slika 8.2. Fazorski dijagram za Wienov most ⎛ RX − jX X R3 ⎞ U BD = U ⎜ ⎜ R − jX + R − jX − R + R ⎟ = ⎟ X 3 2 3 4 ⎠ ⎝ X R (R − jX X ) − R3 (R3 − jX 2 ) U 4 X RX + R2 + R3 + R4 − j ( X X + X 2 ) 8.3. Mjerenje kapaciteta U-I metodom 1 1 1 U ⎛ 1 ⎞ 2 1 + (tgρ ) ≈ Z = = R2 + ⎜ ⇒C = ⎟ = I ωC ωC ωU ⎝ ωC ⎠ 1 C= 2πfU 2 106 .1.3.2.Slika 8.

Vidimo. nakon čega nastaje naglo povećanje zbog pojave ionizacije. kut gubitaka ovisi o primijenjenom naponu. provodnika. dok primijenjeni napon ne postigne određenu vrijednost.4. dakle. Zato se redovno vrijednost pogonskog napona uzima niža od napona na kojem nastaje ionizacija. jer bi se zbog toga mogla oštetiti. Takva mjerenja imaju veliko praktično značenje. već i u njezino električno naprezanje.Za sinusni napon: u = U1N cos ωt + U 3 M cos 3ωt i=C ⎛ ⎞ dU U = −ωCU1M ⎜ sin ωt + 3 3 M sin 3ωt ⎟ ⎜ ⎟ dT U 1M ⎝ ⎠ - instrument za mjerenje napona i struje imaju odziv na srednju ispravljenu vrijednost 2⎛ U ⎞ U ' = 1. transformatora i raznih visokonaponskih aparata. Naime. Stoga se Scheringov most upotrebljava pri ispitivanju izolatora.111 ωC (U1M + U 3M ) π 8.111 ⎜U1M − 3 M ⎟ π⎝ 3 ⎠ 2 I ' = 1. 10kV CxRx ETALONSKI KONDENZATOR (tanδ=0) C2 N G R3 R4 C4 Slika 8. Poznato je da izolacija ne smije biti dugo izložena djelovanju ionizacije. strojeva. kabela.111I SI = 1. jer omogućavaju ne samo uvid u kvalitetu izolacije. da se mjerenjem naponske ovisnosti kuta gubitaka dobiva mogućnost ocjene da li je izolacija nekog električnog proizvoda ispravno dimenzionirana. naročito na višim naponima. SCHERINGOV MOST Scheringov most se prvenstveno koristi za mjerenje kuta gubitaka električne opreme i izolacijskih materijala. odnosno o jakosti električnog polja u izolaciji. Kod većine izolacijskih materijala taj kut najprije polagano raste.111U SI = 1. kondenzatora. Scheringov most 107 .1.4.

te se tako smanjuje utjecaj okoline na njih. koji se uklanjaju oklapanjem uređaja.5.tgδ ≈ 0 ⎛ 1 ⎜ RX + ⎜ jωC X ⎝ ⎞ R4 R3 ⎟ ⎟ 1 + jωC R = jωC 4 4 2 ⎠ R C C X = C2 4 ⇒ RX = R3 4 R3 C2 tgδ X = RX = ωR4C4 XX Pri mjerenju malih kapaciteta posebnu pažnju treba posvetiti utjecaju parazitskih kapaciteta.1. GLYNNOV MOST Usporedba mjerenog i etalonskog kondenzatora može se ostvariti ako se u donjem dijelu mosta upotrijebi posebni strujni transformator s odvojcima.5. I1 I2 N3 N1 N2 N R C CN G CXRX ETALONSKI (ZANEMARIVI GUBICI) R1 Slika 8. Glynnov most I1 N1 = I 2 N 2 N C X = CN 2 N1 C N << C R1 << R tgδ X = ωCR Uravnoteženje se postiže promjenom N1 i zatim primjenom R. 8. Jedna varijanta takvog rješenja je i Glynnov most. 108 . Ovakvo rješenje se odlikuje velikom osjetljivošću i vrlo malim naponima u donjem dijelu mosta.

8.1. dolazi do razaranja tankog kemijskog sloja koji sačinjava dielektrik kondenzatora.6. Prikaz dozvoljenog superponiranog izmjeničnog napona Na elektrolitski kondenzator se smije priključiti samo istosmjerni napon određenog polariteta.6. MJERENJE KAPACITETA ELEKTROLITSKIH KONDENZATORA Slika 8. Ako se priključi napon suprotnog polariteta ili ako se istosmjernom naponu superponira nedopušteno velik izmjenični napon.2.6. Koristimo Wienov most C3 CxRx V A UDC R3 G C4 SPRIJEČAVA DA NAMOT SEKUNDARA NE BI KRATKO SPAJAO JEDAN DIO MOSTA C5 N C2 R2 R4 SPRIJEČAVA DA DC SIGNAL IDE KROZ NULINDIKATOR Slika 8. Mjerenje kapaciteta elektrolitskih kondenzatora 109 .

Shema spoja za mjerenje induktiviteta bez magnetske jezgre 2 Z X = RX + (ωLX ) = 2 U I 1 ⎛U ⎞ 2 LX = ⎜ ⎟ − RX ω ⎝I⎠ Vrijedi za svitke čiji su gubici jednaki i pri istosmjernom i izmjeničnom naponu.1. Shema spoja za mjerenje induktiviteta s magnetskom jezgrom S = UI = Z I 2 P = UI cos ρ = Re I 2 1 Q 2 Le = 2 (UI ) − P 2 = 2 ωI ωI 110 . 2 Slika 8.8.7. Kod mjerenja induktiviteta s magnetskom jezgrom moramo mjeriti drugom metodom i zato taj induktivitet nazivamo efektivnim jer je Le neovisan o struji i jer je µ ovisan o struji.7. MJERENJE INDUKTIVITETA A G Hz V Lx Rx Slika 8.7.2. Mjeri se induktivitet svitka bez magnetske jezgre i gdje skin efekti nisu izraženi.

Mjerenje međuinduktiviteta U-I metodom M = U ωI Može se svesti na dva mjerenja samoindukcije.9.1. MAXWELLOV MOST Slika 8.9. MJERENJE MEĐUINDUKTIVITETA 8.8.1.1. MJERENJE MEĐUINDUKTIVITETA U-I METODOM Slika 8. Maxwellov most LX = C4 L2 R3 R RX = R2 3 R4 ωL X X Q= X = = ωC4 R4 RX RX 8.9. korak – svici se spoje u seriju tako da se podudaraju njihovi inducirani naponi 2.8. MOSNE METODE MJERENJA INDUKTIVITETA 8.1. korak – svici se spoje tako da se ne podudaraju njihovi inducirani naponi 111 . 1.1.1.8.8.

Serijski spojeni svici LA = L1 + L2 + 2 M Slika 8. Inducirani naponi svitaka se oduzimaju LB = L1 + L2 − 2 M L − LB M = A 4 112 .2.9.9.3.Slika 8.1.1.

9.3 %. otpori. faktori gubitaka i dobrote i to od 50 Hz do 100 MHz. S RLC mjerilima mjeri se impedancija. Granične pogreške su oko 0. kapacitet. induktivitet. vodljivost. admitancija. 113 . DIGITALNO RLC BROJILO Moderna RLC mjerila rade na načelu mosne ili U-I metode.

nastaje pojačano titranje jezičca.75 Hz.1 do 0. ili jako blizu.1. Te se vibracije prenose preko elastične pločice 3 na jezičce 4. U posebnim izvedbama ta razlika iznosi 0. Ako podjednako titraju jezičci za 49. od kojih jače titraju samo oni koji su blizu rezonanciji.10.1 Hz. koja je obično bijele boje zbog bolje uočljivosti.5 i 50 Hz. tako da u toku jedne periode dolazi dva puta do privlačenja jezičaca. Kada instrument nije priključen.5 mm. bijelih zastavica koje miruju.5 Hz. to onda znači da je frekvencija mjerenog izvora 49. djeluje elektromagnet l na kotvu 2 koja zbog toga neznatno vibrira. koji titraju pod utjecajem elektromagneta priključenog na mjerni izvor. širine 3 do 5 mm i duljine 20 do 60 mm.1.1. Slika 10. dok mi je drugi kraj slobodan i svinut u obliku zastavice duge 3 do 5 mm. robusnosti i trajnosti. Ovakvim rješenjem postiže se manji potrošak. Privlačna sila elektromagneta ovisi o kvadratu njegove struje. Zato je potrebno da frekvencija mehaničke rezonancije bude jednaka dvostrukoj frekvenciji mjerenog izvora. Kada se instrument priključi. To titranje stvara utisak kao da se bijela zastavica produljila. Svaki jezičac rezonira na drugu frekvenciju. Jezičci su jednim krajem pričvršćeni na nosač.1. vidi se niz jednakih.25 Hz. FREKVENTOMETAR S JEZIČCIMA Na području niskih frekvencija dosta se upotrebljavaju frekventometri s jezičcima zbog svoje jednostavnosti. Primjer pokazivanja frekventometra s jezičcima 114 . Izrađuju se od čeličnih traka debljine od 0. čija je frekvencija mehaničke rezonancije jednaka. MJERENJE FREKVENCIJE 10. koja se obično razlikuje od frekvencije susjednog jezičca za 0. U Frahmovoj izvedbi 10. Njihov mjerni sistem se sastoji od niza čeličnih pera u obliku jezičaca.4. dvostrukoj frekvenciji izvora. Na taj se način može prosuditi vrijednost mjerene frekvencije u granicama od ± 0.

4.1. Hartmann-Kempfova izvedba frekventometra s jezičcima Slika 10. Primjer pokazivanja frekventometra s jezičcima Slika 10.Slika 10.3.1.1. Frahmova izvedba frekventometra s jezičcima 115 .2.

Njihovo mjerno područje je obično vrlo usko zbog redovno malih promjena za frekvencije mreže. prikazana je pojednostavljena izvedba frekventometra s unakrsnim svicima i poluvodičkim ispravljačem. Priključuju se slično kao i voltmetri i troše. ovisno o naponu za koji su predviđeni. Osnivaju se na različitim principima. ili čak za frekvencije od 49.F = k (1− cos 2πf X t ) Instrumenti s jezičcima koriste se za mjerenje frekvencija od nekoliko herca do oko 1. FREKVENTOMETAR S KAZALJKOM Za mjerenje frekvencije izmjeničnih mreža razvijeno je mnogo različitih mjernih sistema s kazaljkom. 10. Izvode se npr. Duljina jezičaca.15 %/10oC. koji omogućuju izravno očitovanje i registriranje frekvencije.2. Izrađuju se za izravni priključak od 65 do 500 V. Na sl. Pri naponu U i kružnoj frekvenciji ω mjerenog izvora teku kroz svitke struje: I1 ≈ UCω U I2 ≈ Lω 116 .1 Hz.2 do 1 % mjerene frekvencije. dok se na više napone priključuju preko mjernih naponskih transformatora. Koriste se i instrumenti s unakrsnim svicima ili s pomičnim svitkom u kombinaciji s poluvodičkim ispravljačem. Drugi svitak tog sistema (svitak S2) priključen je na mjereni izvor preko prigušnice induktiviteta L. ili ona s pomičnim željezom. Veća točnost lakše se postiže pri većoj duljini jezičaca.500 Hz.1. za mjerenje frekvencije od 49 do 51 Hz. mijenja se s temperaturom. pa stoga nastaje pogreška od npr. Svitak S1 sistema s unakrsnim svicima priključen je preko ispravljača u Graetzovu spoju i kondenzatora kapaciteta C na mjereni izvor. a time i njihova vlastita frekvencija. 10. pa se tako koriste kvocijentima mjerila indukcionog tipa.9 do 50.2. 0. elektrodinamskog. Postižu se granice pogrešaka od 0. do oko 10 VA.

10.2. Ovisnost struja I1 i I2 o frekvenciji za shemu spoja prema sl. Struja kroz prvi svitak raste s porastom frekvencije. Otklon instrumenta s unakrsnim svicima ovisi o omjeru struja kroz svitke.).2. pa je: α = f ⎜ 1 ⎟ = f (CLω 2 ) ⎜I ⎟ ⎝ 2⎠ ⎛I ⎞ 117 .2.2.1. dok za struju kroz drugi svitak vrijedi obratno (sl.1. 10.2.Slika 10.2. Pojednostavljena shema frekventometra s unakrsnim svicima Slika 10.

3. Ovisnost struja I1 i I2 o omjeru ω/ω1 za shemu spoja prema sl. Ovakav jednostavan spoj ipak ne zadovoljava.4. premda se frekvencija izvora nije promijenila. ali da oblik napona nije više sinusan. Zbog toga će se promijeniti omjer struja kroz jednu i drugu granu. nego struja u grani s prigušnicom. Pretpostavimo da se frekvencija izvora nije promijenila. 118 .2. a time i otklon instrumenta.2. 10. Slika 10.3.Vidimo da je otklon instrumenta funkcija mjerene frekvencije. Shema spoja frekventometra s unakrsnim svicima na čije pokazivanje praktički ne utječu viši harmonički članovi Slika 10.2. jer je jako ovisan o višim harmoničnim članovima mjerenog izvora. Tada će se struja u grani s kondenzatorom mnogo više povećavati zbog superponiranih viših harmoničnih članova.

čija je frekvencija rezonancije nešto iznad mjerenog frekvencijskog područja.3. međutim.4.2. utjecaj viših harmoničnih članova gotovo izbjegnut. 2U mC Konstantnu tjemenu vrijednost izmjeničnog napona dobivamo uporabom Zenerovih dioda. 10. Kapacitet Cp služi Slika 10. U drugoj grani nalazi se samo prigušnica induktiviteta L2. Ovdje je.4. Zbog toga na diodama vlada pravokutni izmjenični napon određene amplitude. a struja u drugoj grani pada.). Tu se u prvoj grani nalazi serijska kombinacija otpora R1. Mjerenje frekvencije pomoću struje nabijanja kondenzatora 119 .1. 10. jer na višim frekvencijama imaju oba kruga praktički jednaku impedanciju.5. Srednja vrijednost struje kondenzatora je tada upravno razmjena tjemenoj vrijednosti izmjeničnog napona i njegovoj I frekvenciji U m = sr . 10.2. Ovisnost struje u prvoj i drugoj grani o frekvenciji prikazana je na sl. gdje struja u prvoj grani raste s frekvencijom. kao i u izvedbi prikazanoj na sl. gdje se mjerenje frekvencije svodi na mjerenje srednje vrijednosti ispravljene struje kondenzatora. kako se to razabire na sl.5. Mjerno područje se odabire oko ω1.2.2.Utjecaj viših hramoničkih članova bitno je smanjen spojem prema sl. 10.2.2. 10. kapaciteta C1 i induktiviteta L1. U novije vrijeme upotrebljavaju se frekventometri s pomičnim svitkom i poluvodičkim ispravljačima. bit će otklon instrumenta s pomičnim svitkom upravno razmjeran mjerenoj frekvenciji: f = I sr . čija je amplituda znatno veća od Zenerova napona dioda. koje su preko predotpora Rp priključene na mjereni izvor napona (sl. Ako se osigura konstantna tjemena vrijednost izmjeničnog 2 fC napona.

bit će veća razlika struja IL i IC.2. a time i veći otklon instrumenta. Frekventometar sa Zenerovim diodama i dvije frekventno ovisne grane Za prigušenje mjernog sistema.1 %. npr.Slika 10.). s granicama pogrešaka manjim od 0. Na taj način mogu se mjeriti frekvencije na jednom uskom području. Čim mjerena frekvencija više odstupa od te frekvencije.6. Ako se želi mjeriti samo jedno usko područje frekvencije. Obično se izrađuju s više mjernih opsega. od 49 do 51 Hz. 120 . Mjerni opseg ovakvih frekventometara počinje kod f=0. dodaje se još jedna grana s prigušnicom induktiviteta L (sl. pa će na nekoj određenoj frekvenciji srednja vrijednost struje koja teče kroz instrument biti jednaka nuli. Struja IL prigušnice opada s frekvencijom. a struja IC kondenzatora raste s frekvencijom.6. a otpor Ru za ugađanje otklona instrumenta.2. 10.

1. HETERODINSKI FREKVENTOMETAR Načelo rada heterodinskog frekventometra slično je djelovanju radio prijemnika AM signala. Čujemo kada je jednaka nuli. te se nakon filtriranja dobiva napon čija je frekvencija jednaka razlici tih dviju frekvencija. Slika 11. Heterodinski frekventometar Miješa se napon iz oscilatora poznate i promjenljive frekvencije s naponom iz oscilatora nepoznate frekvencije. f X − f0 = 0 f X = f0 11.1. OSCILOSKOPSKA METODA Slika 11.2. NX je broj dodirnih točaka sekante u smjeru x.2.1. 121 .11. Osciloskopska metoda Slika je stabilna kada je omjer poznate i nepoznate frekvencije cijeli broj.1. Na zaslonu se dobivaju Lissajousove krivulje. USPOREDBENE METODE 11. Ugađanjem poznate frekvencije može se postići da ta razlika bude jednaka nuli.

fX f N = Y = X f0 fX NY Slika 11.2.1. Lissajousove krivulje 122 .

dobivene iz termostatiranog kvarcnog oscilatora. 123 . može odrediti vrijeme t0 čak u točnosti od oko ± 10 −8 .12. jer se pomoću etalonske frekvencije f 0 .2. DIGITALNO MJERENJE FREKVENCIJE Slika 12. Star i stop impulsi nisu istovremeno sinkronizirani s oscilatorom i zato dolazi do pogreške kvantizacije i odbrojavanja i ona iznosi ± 1 impuls. Prikaz mjernog intervala tX T0 1 T0 = f0 N= Što je f 0 veći.1. Digitalno mjerilo vremenskih intervala Može se jako točno mjeriti. Slika 12. Mjeri se vrijeme t X između start i stop. veća je i razlučivost.

Mjerenje u slučaju niskih frekvencija 124 .3.5. Moguće situacije pri mjerenju ∆t2 '' ∆t1 = ∆t2 = T0 ⇒ tmj = ( N + 1)T0 ' ∆t1 = ∆t2 = 0 ⇒ tmj = ( N − 1)T0 t X = ∆t1 + ( N − 1)T0 + ∆t 0 ≤ ∆t1 ≤ T0 0 ≤ ∆t 2 ≤ T0 t X = ( N ± 1)T0 1 pr = ± N 1 ur = N 3 Slika 12.4. jedne periode mjerene frekvencije.1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 tx START STOP 9 IMPULSA tx 8 IMPULSA ∆t1 Slika 12. npr. Slika 12. Ulazni bridovi Kod niskih frekvencija povoljnije je mjeriti trajanje.

Digitalni frekventometar N f = Tb f X = fX = pr = Tb TX Nf Tb 1 T =± X Nf Tb Gdje je N f broj izbrojenih impulsa.1.2. Ako mjerimo niske frekvencije N f će se smanjivati.1. Slika 12.12. Mjerenje niskih frekvencija digitalnim frekventometrom TX = N pT0 fX = 1 TX 125 .1.1. pogreška će se povećavati i zato se kod niskih frekvencija mjeri trajanje periode. DIGITALNI FREKVENTOMETAR Gx fx 1 KOMPARATOR S HISTEREZOM # DEKADSKO DJELILO POMIČE DECIMALNI ZAREZ & BROJILO IMPULSA DIGITALNI POKAZNIK G0 f0 10 MHz DD 1 # f 0 /n T T BISTABIL 10s T DIJELI FREKVENCIJU S DVA OSCILATOR VRLO STABILNE FREKVENCIJE 1µs 1ms 10ms Slika 12.

Slika 12. omjer frekvencija. širina impulsa te vrijeme porasta i pada impulsa.2. Recipročno digitalno brojilo OSCILATOR STABILNE FREKVENCIJE Vrata se otvaraju sinkrono s ulaznim signalom i onda su otvorena točno određen broj perioda.2. Relativna pogreška kod recipročnog digitalnog brojila Recipročno digitalno brojilo Može mjeriti frekvencijsko trajanje periode.pr = T 1 =± 0 Np TX 12.2. fazni pomak između dva signala. Točnost mjerenja ne ovisi o frekvenciji f X već samo o f 0 . vremenski interval između dva signala.1. 126 .2. RECIPROČNO DIGITALNO BROJILO MJERI TRAJANJE PERIODA 1 PRILAGODNIK # VRATA I SKLOP ZA SINKRONIZACIJU BROJILO N PERIODA N$1 BROJILO TRAJANJA VREMENSKOG INTERVALA t N MIKROPROCESOR t x= t N N2 T0 = N N 1 f x= Tx DIGITALNI POKAZNIK 1 PRILAGODNIK # OČITAVAMO 1 ILI 2 POSTOJI SINKRONIZACIJA G0 Slika 12.

ulazni otpor (1 MΩ ili 50 Ω za koaksijalni ulaz).3. ZNAČAJKE DIGITALNOG FREKVENTOMETRA Značajke digitalnog frekventometra su: vrsta mjerenja.12. frekvencijski opseg (tipično mHz do GHz). razlučivost (ns ili čak ps). točnost. 127 . osjetljivost ulaznog signala (tipično oko 20 mV).

RC Prvo punimo kondenzator s nepoznatim naponom U X sve do U1 A = 128 . Blok shema digitalnog mjerila 13. RC Prebacimo sklopku da se prazni. prebacuje sklopku u položaj 2. A/D PRETVORNIK S DVIJE INTEGRACIJE (DUAL SLOPE) ELEKTRONIČKA PREKLOPKA INTEGRATOR MILLEROV SKLOP KOMPARATOR BEZ HISTEREZE C R + Gx 1 2 REFERENTNI NAPON GN UPRAVLJAČKA LOGIKA G0 GENERATOR TAKTA BROJILO IMPULSA 3 DIGITALNI POKAZNIK Slika 13.1.13.1. U X T1 . Prvo se radi uzorkovanje analognog signala.1. kad dosegne maximum daje signal upravljačkoj logici. Slika 13. kvantizacija i na kraju dolazi kodiranje. Blok shema A/D pretvornika s dvije integracije (dual slope) Kada se uključi brojilo počne brojati. brojilo pada na nulu i ponovno počne brojati.1. obrada i skladištenje signala). Sada taj napon iz kondenzatora ide preko U T referentnog napona sve dok U1 A = ref 2 . A/D I D/A PRETVORNICI Pretvorba se radi iz analognog signala u digitalni zbog niza prednosti digitalnog signala (kvalitetnije i djelotvornije prenošenje.

Točnost mjerenja napona ovisi o točnosti referentnog napona i o Najmanji višekratnik trajanja jedne i druge periode -> da ima ∞ veliko prigušenje i na 50 Hz i 60 Hz. N max Utjecaj na točnost oscilatora G0 veoma točan na kratka vremena. Vrlo dobro potiskuje smetnje. Prikaz napona na određenim točkama Q = CU 2 M = ' u X t0 ur t X = R R t N u 'X = ur X = ur X t0 N max NX .2. 20ms = 60 ms 3 129 .1.3 N Nmax Nx t0 tx t 1 U1 Ux' T1 Uµ T2 t PROMJENLJIVI NAGIB t FIKSNI NAGIB T1 -FIKSNO T2 -PROMJENLJIVO 2 U2M U2 Slika 13.

koristeći pri tom binarni algoritam prilaženja. Postiže se rezolucija od 10 do 14 bita.2 50 ms 16 ms = 3 3 100ms − − > t0 Točnost 0. analogni signal u digitalni počevši od MSB (Most Significant Bit). jeftina izvedba. Komparator uspoređuje uzorak nepoznatog signala i referentni napon. Pretvorba pri n-bitnoj rezoluciji traje n takt impulsa. no razlučivost je vrlo velika (do 24 bita). ??? 1⎞ ⎛ U M = U r ⎜1 − n ⎟ ⎝ 2 ⎠ Pretvarači s postupnim približavanjem pretvaraju. slabo su osjetljivi na smetnje. bit po bit. Slika 13. Učestalost mjerenja ovim A/D pretvornikom nije velika (par puta u sekundi). 130 .01 %.2. 13.1. A/D PRETVORNIK S POSTUPNIM (SUCCESIVE APPROXIMATION) PRIBLIŽAVANJEM Sadrži i D/A pretvornik.2.

.1.. 3.. Početno stanje registra 1000 1100 1010 1011 Tablica 13.3 V 1.5 V > 1..3 V 1.2. 4. + bn 2 − n ( ) ( ) 1. Blok shema A/D pretvornika s postupnim približavanjem 1 R 2 R 3 R R n 2R 2R 2R 2R 2R Ur RF =R + Uk Slika 13. 2. R-2R ljestvični pretvornik - u svakom čvoru se dijeli ulazna struja s dva U k = I ul RF = Ur ⎛ 1 1 1 1⎞ RF ⎜ + + + .3 V 1.2. Primjer rada A/D pretvornika s postupnim približavanjem Ispitivanje 1 V < 1.2.3 V Završno stanje registra 1000 1000 1010 1010 131 .3.Slika 13.25 V < 1. + n ⎟ = U r 1 − 2 −n R 2 ⎠ ⎝2 4 8 −1 −2 U k = U r b1 2 + b2 2 + .2.375 V > 1.

132 .25 − 1.4.072V 3 p = 1.05V 13.U M = 1. S POSTEPENIM PRIBLIŽAVANJEM – brzina od 10 kHz do 1 MHz.875V = (2 − 0. 13. razlučivost od 8 do 16 bita.125V 2 G u= = 0. A/D PRETVORNIK S PARALELNIM KOMPARATORIMA (FLASH) Koriste se kod osciloskopa. razlučivost od 12 do 24 bita.3. S PARALELNIM KOMPARATORIMA – najbrži -> od 100 kHz do 1 GHz.0125)V 2V G = n = 0. GLAVNE KARAKTERISTIKE A/D PRETVORNIKA INTEGRIRAJUĆI – brzina mjerenja (pretvaranja) od 1 do 10 Hz. najbrži su i skupi. razlučivost od 8 do 10 bita.3 = 0. jer imaju veliki broj komparatora.

2.2.1. sklop za uzorkovanje i kratko pamćenje 14. NPF – sprječava izobličenje signala -> protupatvorni filtar 2. izmjenični. Promjenljivi periodički signali Sadrži dva dodatna sklopa: 1.1.1. pulsirajući ne periodični) signali se moraju digitalizirati neposredno + A/D pretvornici s vrlo kratkim ciklusom pretvorbe.2. STACIONARNI PERIODIČKI SIGNALI Stacionarni periodički signali se prvo pretvore u istosmjernu vrijednost i potom se digitaliziraju (posredno digitaliziranje). SKLOP ZA UZORKOVANJE I KRATKO PAMĆENJE Slika 14. Slika 14. PROMJENLJIVI PERIODIČKI SIGNALI Promjenljivi (periodički.1. Slika 14. Stacionarni periodički signali 14.1.2. DIGITALIZACIJA SIGNALA 14.1.1.14. Sklop za uzorkovanje i kratko pamćenje 133 .

2.1. 2 1 izl. a kada se prazni 1 se otvara. Izvedba sklopa za uzorkovanje i kratko pamćenje Veliki Ru . a 2 otvori. Kada dobiva napon 1 se zatvori.3.2.Slika 14. PP filtar sprječava ulaz frekvencija koja nisu f g ≤ 1 fu 2 134 . mali Ri -> kondenzator C se brzo nabije.2. a dugo izbija. Slika 14.1. a 2 zatvara. Izvedba sklopa za uzorkovanje i kratko pamćenje – drugi način Posljedica uzorkovanja može biti izobličenje informacije. 1 2 ul.

5 1 1.2.5fg t 0.5 f /fu Slika 14.1.VREMENSKA DOMENA A A FREKVENCIJSKA DOMENA t fg f A A PROTUPATVORNIM FILTEROM SAMO OVAJ DIO IZVLAČIMO VAN fu1 =3fg t 0.5 1 1. 135 .3.5 f /fu A A DOLAZI DO IZOBLIČENJA fu1 =1. Prikaz izobličenja signala i djelovanja PP filtera Pojavljuje se u digitalnom signalu nova frekvencija koja nije postojala u originalnom signalu (alias frekvencija).

15. . a vanjski mogu biti prirodni i umjetni. smanjiti frekvencijski spektar.1.1. NAČINI POTISKIVANJA SMETNJI Potiskivanje smetnji se može postići na mnogo načina: . . ŠUM. 15. . MEHANIZMI PRENOŠENJA SMETNJI Slika 15.može se koristiti mjerni sustav koji je manje osjetljiv na smetnje. SMETNJE I POTISKIVANJE SMETNJI Šum je neželjeni signal.prijamnik se može oklopiti.2. 136 . Izvori šuma mogu biti unutarnji i vanjski.1. Slika 15. Smetnja je djelovanje šuma na signal.1. Prikaz djelovanja izvora smetnje i prijemnika smetnje Unutarnji izvori šuma se mogu smanjiti prilikom projektiranja mjernog uređaja. Mehanizmi prenošenja smetnji 15.umjetni izvori se mogu oklopiti ili se njihovo djelovanje može usmjeriti.ulazni signal se može filtrirati.

Shema vodljive veze 15.1. VEZA ZRAČENJEM Blisko i daleko polje.4. Z/Ω Z0 ZE ELEKTRIČKI IZVORI ZM BLISKO λ POLJE 2π MAGNETSKI IZVORI DALEKO POLJE γ/m UDALJENOST OD IZVORA U METRIMA Slika 15. Slika 15. VODLJIVA VEZA Petlja 1.15.3.3.1. utječe na petlju 2.4. Veza zračenjem Z 0 = 377Ω = µ0 E = ε0 H 137 .

KAPACITIVNA VEZA Slika 15.5.1.2.5. Utjecaj dalekog izvora na otpornik Slika 15. R(C12 + C2 Z ) 138 .15. Shema kapacitivne veze U 2 = U1 C12 C12 + C2 Z 1 + 1 jωR(C12 + C2 Z ) 1 20log U2 U1 NAGIB 6db/OKTAVI C1Z U1 C C 12 2Z STVARNOST ω0 Slika 15.3. ??? ld(ω) Gdje je ω0 = 1 .5.5.

KOD NISKIH FREKVENCIJA U 2 = jωRC12U1 1 R << jωR(C12 + C2 Z ) KOD VISOKIH FREKVENCIJA 1 R >> jωR(C12 + C2 Z ) C12 U2 = U1 C12 + C2 Z Slika 15.5. 139 . Ovisnost razmaka između vodiča i jakosti smetnji Povećavanje razmaka između vodiča nije dovoljno za smanjenje smetnji. pa se stoga vodiči moraju oklapati.4.

1 2 2R C10 C12 C20 G C1Z 2R C2Z Slika 15.5. ??? Za kapacitivnu vezu bitan je napon. 140 .5.5. Prikaz kako to u stvarnosti izgleda C12 G C1Z C10 C20 C2Z Slika 15.6.

6. Induktivna veza i kut U = ωBA cos α = ωµ0 HA cos α = kI H obuhvaća petlju i inducira se napon smetnje ES. Slika 14.7. Za prigušenje je dovoljno se riješiti ili električnog ili magnetskog polja.1.6. 141 . Induktivna veza Slika 15.2.6. ANTENSKA VEZA Antenska veza nastupa u dalekom polju.15. Smanjenje smetnji se postiže usmjeravanjem antene. INDUKTIVNA VEZA I MJERILO G Z ES Slika 15. oklapanjem prijemnika.6.3. Shema induktivne veze U 2 = ωHI1 15. filtriranjem.

Antenska veza Slika 15. DIGITALNE SMETNJE Digitalni signali uzrokuju visokofrekventni šum koji se prenosi na vodiče. tj.9. µV/ C 0 Cu-konstantan 40 Cu-Al 4 Cu-Cu oksid 1400 Tablica 15. Blok shema antenske veze 15. Vodiče treba udaljiti. mjerni krug u kojem mjerimo male signale odmaknuti od računala.9. Iznos termonapona kod pojedinih spojeva 142 .1.2. ISTOSMJERNE SMETNJE Istosmjerne smetnje se javljaju kod termonapona. temperatura mora biti izjednačena u cijelom mjernom sustavu. 15.7. Rješenje za taj problem je taj da vodiči budu od istog materijala.7.8.Slika 15.1.

10. Upletavanje vodiča Magnetske smetnje se mogu smanjiti i oklapanjem od magnetskog materijala. u žici koja vibrira. Oklapanje od magnetskog materijala 143 .15. Slika 15.1. MAGNETSKE SMETNJE Magnetske smetnje nastaju.10. a one se rješavaju odmicanjem mjernog sustava od vodiča kojima teče velika struja ili upletavanjem vodiča (dvije petlje se poništavaju. Slika 15. broj prepleta je oko 20 po metru). recimo.10.2.

1.16.1. SIGURNOST (ZAŠTITNO UZEMLJENJE) Slika 16. Zaštitno uzemljenje Z1 Z1 + Z 2 Z 2 = 0 ⇒ KS − UZEMLJENJE U K = U1 16. OSTVARENJE REFERENTNOG POTENCIJALA (SIGNALNO UZEMLJENJE) Potencijal Zemlje se smatra referentnim i jednakim nuli. sigurnost 2. Signalno uzemljenje 144 . ostvarenje referentnog potencijala 16.1.2. Slika 16. UZEMLJENJE Pod uzemljenjem smatramo električki vodljivo spajanje metalnih dijelova opreme sa zemljom.2. Postoje dva razloga za uzemljenje: 1.1.

Gdje je UZP napon zajedničkog potencijala. Rješenje datog problema je spajanje uzemljenja u jednu točku. Ovako treba:

Slika 16.2.2. Spajanje signalnog uzemljenja na ispravan način

U R 3 = I 3 R3
Ovako ne treba:

Slika 16.2.3. Spajanje signalnog uzemljenja na ispravan način

U K 3 = I 3 R3 + R2 (I 2 + I 3 ) + R1 (I1 + I 2 + I 3 )
Ti se potencijali nazivaju «pogreške zbog šuma zajedničkog potencijala».

145

16.3. VRSTE ELEKTRONIČKIH UREĐAJA ZA POTISKIVANJE TIH SMETNJI
16.3.1. SAMO JEDAN ULAZ UZEMLJEN (OSCILOSKOP)
Ra.1Ω H i R1 =1kΩ 4V Rb.1Ω R2 =1kΩ Lo Zi

Slika 16.3.1.1. Samo jedan ulaz spojen onako kako ne treba

Slika 16.3.1.2. Samo jedan ulaz spojen onako kako treba

16.3.2. PLIVAJUĆI VOLTMETAR

Slika 16.3.2.1. Plivajući voltmetar

146

Slika 16.3.2.2. Shema plivajućeg voltmetra

U SS = U ZP

Rb R U ≈ U ZP b = ZP Z 2 + Rb Z 2 106

CMR = 20 log

U ZP = 120db U SS

Serijske smetnje ne ulazu su one koji se superponiraju mjerenom naponu. Takav je npr. izmjenični napon USS koji se nadovezuje na mjereni istosmjerni napon UM. Obično te smetnje potječu od mrežnog napona, pa je tada njihova frekvencija 50 Hz ili 100 Hz, kada se mrežni napon punovalno ispravlja.

16.3.3. INSTRUMENT S DVOSTRUKO IZOLIRANIM ULAZIMA
Ima tri kućišta koja su međusobno jedna od drugog izolirani.

Slika 16.3.3.1. Instrument s dvostruko izoliranim ulazima

147

?? Kad nemamo oklop. oklopljenu paricu.3. Ne možemo iskoristiti naš dvostruko izolirani DMM. Spajanje plivajućeg voltmetra kada nemamo oklop Guard se ne smije spojiti sa Zemljom. tj. Kada instrument ima baterijsko napajanje onda dobar dio ovih problema otpada. jer ako ostavimo otvoreno onda dolazi do podjele napona na Z2 i Z3 i pojavljuje se visok napon proboja i instrument će stradati.2.3. jer sada imamo plivajući DMM.3. kod 148 .Slika 16.3. onda moramo Guard negdje spojiti. DMM Hi G Lo Guard Slika 16.3.3.4. tj. Rc Rb Z3Z 2 Slika 16. Shema instrumenta s dvostruko izoliranim ulazima U SS = U ZP Dvostruko prigušenje signala.3.

vodove mjernog signala voditi kroz područja s malom razinom šuma. jer su ti instrumenti plivajući i imaju vrlo dobro izoliranje ulaze prema Zemlji i na taj način se vrlo dobro prigušuju smetnje zajedničkog potencijala. 16. 149 . a signal filtrirati samo na korisno područje koje nas zanima. upletanje signalnih vodiča (smanjuje smetnju oko 200 puta ≈ 46 dB). treba ih oklopiti. NAČINI SMANJENJA SMETNJI veze između izvora mjernog signala i instrumenta trebaju biti što kraće.4.elektromehaničkih mjerila nismo pričali o ovim problemima.