Za mog imzadija

PREDGOVOR

Pred Vama se nalazi neslužbena skripta iz kolegija Električna mjerenja. Neslužbena iz razloga što ju je sklopio student ETFa uz pomoć bilješki s predavanja, raznih papirića i knjige «Mjerenja u elektrotehnici» od V. Bege. Iz tog razloga moguće je da neke stvari nisu točno objašnjene, da su krivo napisane ili da nisu napisane. Autor se trudio doći do što više izvora o pisanoj temi, no to i nije bilo tako lagano. Da ne duljim, sto i pedesetak stranica bi trebalo biti dovoljno za kvalitetno praćenje nastave spomenutog kolegija, te za uspješno polaganje ispita. U nadi da će se ova skripta tijekom godina nadopunjavati i poboljšavati, puno sreće tijekom studija, S. Komlenac Osijek, u studenom 2003. godine

1

1. MJERNI TRANSFORMATORI
Mjerni transformatori se upotrebljavaju za proširenje mjernog opsega instrumenta i za sigurno odvajanje mjerila (zaštita uređaja od visokog napona), te omogućuju daljinsko mjerenje, jer se mjerni signal može prenositi s dvije žice (do 100 m), a to je slučaj u praksi. Sastoje se od 3 elementa: primarni i sekundarni namot (međusobno su izolirani) i magnetske jezgre. Primarni se namot priključuje u mjerni krug, a na sekundarni se priključuje mjerilo. Strujni služe za mjerenje struje, a naponski za mjerenje napona.

1.1. STRUJNI TRANSFORMATORI
Strujni transformatori transformiraju izmjenične struje na vrijednosti prikladne za mjerenje, a kada se mjeri u visokonaponskim (VN) mrežama onda služe za izoliranje. Uključuje se u seriju s trošilom čiju struju treba izmjeriti. Kada želimo mjeriti s 2 ampermetra, onda ih stavljamo u seriju. Pazimo da jedna od stezaljki na sekundaru budu uzemljene. US1S2 treba biti što manji (kao kada uključimo ampermetar). Uvjeti rada strujnog transformatora su približno jednaki radu idealnog transformatora u uvjetima kratkog spoja, a to znači slijedeće: - struja magnetiziranja je jednaka nuli; - nema padova napona, jer magnetska jezgra ima beskonačnu magnetsku vodljivost; - vodiči namota imaju beskonačnu električnu vodljivost; - nema rasipnih tokova između primara i sekundara.
I1

G
P1 S1 A P2 S2 I2

T

A Slika 1.1.1. Shema spajanja strujnog transformatora

Kod idealnog transformatora u kratkom spoju broj primarnih zavoja jednak je broju sekundarnih.

2

sheme i nadomjesne sheme strujnog transformatora.1. Nadomjesna shema strujnog transformatora-drugi korak 3 . Odstupanje od nazivnog omjera transformacije kn i fazna odstupanja su vrlo mala.1. kn = Sekundarna struja I2 je razmjerna primarnoj i gotovo je u fazi s njom. Nadomjesna shema strujnog transformatora-prvi korak IDEALNI TRANSFORMATOR Ig je struja gubitaka.3. Uzroci naponske i strujne pogreške najlakše se prikazuju pomoću fazorskog dijagrama. Želimo saznati primarnu struju I1. a N2 je broj namota na sekundaru transformatora.Za idealni kratki spoj vrijedi: I1 N1 = I 2 N 2 . te odatle slijedi: I1 N1 = I2 N2 gdje je kn omjer transformacije. a mjerimo sekundarnu struju I2. R1 I1 I1 X1 I0 Ig U2i` U2 X2` R2` I2` P 1 U1 U1i X0 R0 Z2` P 2 Slika 1. N1 je broj namota na primaru transformatora. DJELATNI OTPOR NAMOTA R1 I1 REAKTANCIJA ZBOG RASIPNIH TOKOVA X1 I0 Ig N1 Xµ Rg U1i N2 U2i MJERILO (TERET) U2 X2 R2 I2 STRUJA PRAZNOG HODA STRUJA MAGNETIZIRANJA Iµ U1 Z INDUCIRANI NAPON Slika 1.2.

⎜N ⎟ ⎝ 1⎠ ' 2 2 ⎛N ⎞ Z = Z⎜ 1 ⎟ . N1 ⎛N ⎞ R = R2 ⎜ 1 ⎟ .11 ⋅ 4 ⋅ Φ M N 2 f U i1 = 1. Iµ i Ig) U i 2 = 1.11 ⋅ 4 ⋅ Φ M N1 f Strujna pogreška je pogreška koju strujni transformator unosi u mjerenje efektivne vrijednosti. pi = ∆I k I −I 100% = n 2 1 100% I I1 Gdje su I1 i I2 efektivne vrijednosti.Formule koje se primjenjuju na ovoj shemi su: N ' I2 = I2 1 .4. ⎜N ⎟ ⎝ 1⎠ N ' U2 = U2 1 .1. ⎛N ⎞ X = X ⎜ 1⎟ . ⎜N ⎟ ⎝ 1⎠ ' 2 ' 2 2 2 AMPLITUDNA POGREŠKA I2`X2` U2i`=Ui1 R2`I2` U2` I 2` δ I1 I0 Iµ Ig Φ ∆I FAZNA POGREŠKA Slika 1. 4 . N1 U1i = U 2i ' . Fazorski dijagram strujnog transformatora TOK KROZ MAGNETSKU JEZGRU (PROIZVODI GA STRUJA KROZ JEZGRU.

Iskazuje se u kutnim minutama. Fazna pogreška je za mjerenje same struje nebitna. 2. 5 .1.2 – 5 [A]. te se stoga uvodi nova vrsta pogreške – složena pogreška.000 A. najviši napon opreme – određuje stupanj izolacije između primara i sekundara. ne smije doći električnih. 5.8). relativni odnos struje magnetiziranja Iµ raste u odnosu na primarnu struju. U mjernom krugu strujni transformator mora biti dimenzioniran tako da podnese 100 i više puta veće struje od primarne nazivne struje.2 ili 0. 1.1. tj. razred točnosti – od 0. termičkih i mehaničkih oštećenja. Fazna pogreška je važna pri mjerenju gubitaka zbog mogućnosti kratkog spoja. 1. te se tako automatski i greška povećava. nazivna sekundarna struja – normizirane vrijednosti su: 1 . Struja magnetiziranja Iµ ima nesinusni valni oblik (izobličena je) pa će s njenim porastom i I1 uk postajati sve više izobličenija i tada više (kada nisu sinusnog valnog oblika) ih ne možemo aproksimirati fazorima.5 – 15 – 20 – 25 – 30 – 40 – 50 – 60 – 75 [A] . I1 Složena pogreška je definirana kao omjer efektivne vrijednost razlike trenutnih vrijednosti sekundarne struje puta nazivni omjer transformacije kn i trenutne primarne struje u odnosu na primarnu struju. nazivna snaga u VA – normizirane vrijednosti su: 2. nazivna primarna struja – normizirane vrijednosti su: 10 – 12.Fazna pogreška je fazna razlika između fazora primarne i sekundarne struje. podvučene brojke su preporučene. – dalje višekratnici od 10 sve do 5. uz uvjete pri nazivnoj sekundarnoj struji i nazivnom teretu (induktivni teret s faktorom snage 0.5 – 5 – 10 –15 – 30 [VA]. 6.1 do 5% (za obračun električne energije na visokim naponima 0. nazivna snaga je vrijednost prividne snage koju transformator daje sekundarnom strujnom krugu. 3. Kod struja višestruko većih od nazivne.5). Dogovorena se smatra pozitivnom kada fazor sekundarne struje prethodi fazoru primarne struje. ZNAČAJKE STRUJNIH TRANSFORMATORA IEC 60 044-1 – međunarodni standard u kojem su definirane i normizirane značajke strujnih transformatora. 4. teret strujnih transformatora je impedancija koja se priključuje između stezaljki i sekundara-> teret = 0 kada su stezaljke kratko spojene. Složena pogreška: ps = 1 2 ∫ (kni2 − i1 ) dt T 100% .

STRUJNI TRANSFORMATORI ZA MJERENJE Za strujne transformatore za mjerenje je karakterističan faktor sigurnosti (FS). bolja je zaštita mjerila.Slika 1.1. Faktor sigurnosti je omjer nazivne granične primarne struje i nazivne primarne struje. Vrijednost FS-a je normizirana.1.2. te iznosi 5 i 10. Što je faktor manji. Nazivna granična primarna struja je vrijednost primarne struje pri kojoj je složena pogreška pri nazivnom teretu = -10% 6 .1. Prijenosna karakteristika strujnih transformatora 1.1.

75 30 Tablica 1.2.05 In 1.5 30 1.2 In 0. strujna pogreška (±%) Gr. fazna pogreška (± kutne minute) 0.1.2 In 0.2. Nadstrujna karakteristika strujnog transformatora Strujni transformator za mjerenje zadovoljava uvjete razreda točnosti kada su njegove strujne i fazne pogreške unutar norme IEC 60 044-1.75 45 1 In 0.1. Slika 1.5 u ovisnosti o veličini struje i tereta Struje Razred točnosti 0. Granice pogrešaka strujnih transformatora za mjerenje 7 .2.2. Primjer strujne pogreške strujnog transformatora klase točnosti 0.I2 I2n 5 FS = 5 5 IDEALNI STRUJNI TRAFO ZA MJERENJE I1 I1n Slika 1.5 Gr.1.5 90 0.1.1.

Omjer između te i nazivne struje se naziva granični faktor točnosti čije vrijednosti mogu biti 5.3. Označavanje strujnih transformatora P1 P2 OSNOVNA SHEMA K L S1 P1 S2 P2 SEKUNDAR S ODVOJCIMA k l S1 S2 S3 C1 P1 C2 P2 PRESPOJIVI KADA SE ŽELE MJERITI VEĆE STRUJE C1 I P1 SE SPAJAJU U PARALELU. Definiranje veličine pogreške kod nazivnog opterećenja primarne struje transformatora INGT=±5%(5P10). 15. Normizirani su u prema IEC 60 044-1 i IEC 60 044-6 (specijalni). što znači da je dozvoljena pogreška 5.3. KAO I C2 I P2. 1. S1 P1 S2 P2 S DVA SEKUNDARA 1S1 1S2 2S2 2S1 Slika 1. 10. 20 i 30.3. STRUJNI TRANSFORMATORI ZA ZAŠTITU Strujni transformatori za zaštitu su predviđeni za priključak zaštite (releji).1. ZA MANJE STRUJE SERIJSKI SE SPOJE C1 I C2. a granična pogreška pδ ≤±60. a da je granični faktor točnosti 10.1.1. pa trebaju ispravno mjeriti struje pri opterećenju. Definirana je najveća vrijednost primarne struje uz koju transformator zadovoljava u pogledu točnosti i ta se vrijednost zove nazivna granična primarna struja točnosti. Za 5P10 pri nazivnim strujama strujna pogreška pi iznosi ±1%.1.1. Označavanje strujnih transformatora 8 .1.1. Strujni transformatori su podijeljeni u razrede točnosti i označavaju se s 5P10.

1. primarnog i sekundarnog namota koji su međusobno izolirani.3. 1.2.1. 1. te brze promjene magnetskog toka što uzrokuje visoke napone što u konačnici može rezultirati ozljedama opreme i korisnika. TPS – moraju udovoljiti posebne zahtjeve. Primjena strujnih transformatora za zaštitu Kada spajamo 2 ampermetra prvo kratko spojimo sekundarni dio transformatora i onda tek spajamo u seriju 2 ampermetra.-TPX. NAPONSKI TRANSFORMATORI Naponski transformatori smanjuju visoke izmjenične napone na vrijednosti prikladne za mjerenje.2. 9 . odnose se na ponašanje transformatora pri prijelaznim pojavama. Primarni namot se spaja na točke između kojih se želi mjeriti napon. Zasićenje jezgre dovodi do zagrijavanja (ako su otvorene stezaljke sekundarnog strujnog transformatora i kroz primar teče struja). Radi približno u uvjetima praznog hoda. Sekundarni namot se spaja na mjerilo i zaštitne uređaje. Razlikujemo induktivne i kapacitivne. Priključuju se paralelno trošilu čiji napon želimo mjeriti.2. INDUKTIVNI NAPONSKI TRANSFORMATORI Induktivni naponski transformator se sastoji od magnetske jezgre. Uvijek jednu stezaljku sekundara uzemljiti. a na kraju odspajamo kratki spoj.1.2. TPZ. Kod struja primara i sekundara gotovo da nema faznog pomaka. kao i sve metalne dijelove transformatora koji normalno nisu na naponu. 1. slično kao i kod voltmetra. Ako su stezaljke otvorene sva struje ide u jezgru što dovodi do zasićenja. TPY. Naponski transformator radi u približno idealnim uvjetima praznog hoda. A a V1 V2 G T B b Slika 1. Shema priključivanja naponskog transformatora Primarna struja treba biti što manja s obzirom na struju kroz trošilo.

5 Slika 1. Naponska pogreška je pogreška koju naponski transformator unosi u mjerenje efektivne vrijednosti napona. Pozitivna je kada fazor sekundarnog napona prethodi fazoru napona. a naponi veliki. samo što su ovdje struje male.2.25 cosρ=1 -0. pn = knU 2 − U1 100% U1 Fazna pogreška je fazna razlika između primarnog i sekundarnog napona. Naponska pogreška naponskog transformatora u ovisnosti o opterećenju 10 .25 10 20 30 40 50 cosρ=0. Naponska i fazna pogreška ovise o djelatnim otporima. p% 0.1. struji magnetiziranja. induktivitetima.5 rasipnim 0. ali postoje i najlakše se objašnjavaju fazorskim dijagramom i nadomjesnom shemom Naponi primara i sekundara razmjeni su broju zavoja i među njima gotovo da nema faznog pomaka.Naponske fazne pogreške jesu male.5 S/VA (TERETA) -0. primarnom naponu i frekvenciji. kn = U1 N1 = U 2 N2 Fazorski dijagram je isti kao i kod strujnih transformatora.1.

Shema spajanja jednopolnih induktivnih naponskih transformatora 11 .2.1.3. Jednopolno izolirani Jednopolni induktivni naponski transformatori su jednofazni transformatori čiji je jedan kraj primarnog namota predviđen za izravno uzemljenje. Fazna pogreška naponskog transformatora u ovisnosti o opterećenju Induktivni naponski transformatori mogu biti: 1.2.Slika 1.2.1. A a V N n Slika 1.

L1 L2 L3 A B a b V Slika 1.4. Shema spajanja dvopolnih induktivnih naponskih transformatora 1.2.2. a kod transformatora za zaštitu ±4%2%. Elektromagnetska jedinica se sastoji od naponskog transformatora i prigušnica. Njihov glavni dio je visokonaponski kondenzator kapaciteta C1 koji je spojen u seriju s kondenzatorom znatno većeg kapaciteta C2. Osjetljiviji su na promjene frekvencije. 12 .2. KAPACITIVNI NAPONSKI TRANSFORMATORI Kapacitivni naponski transformatori se sastoje od kapacitivnog dijelila i elektromagnetske jedinice.2. Frekvencija smije varirati – kod transformatora za mjerenje ±1%. Dvopolno izolirani Dvopolni induktivni naponski transformatori imaju obje stezaljke primara izoliranje od sekundara i uzemljenih vodova.1. Upotrebljavaju se za mjerenje visokih pogonskih napona.

Kondenzatori su obično smješteni u porculanski izolator ispunjen uljem. Ovakvi transformatori mogu poslužiti i za održavanje visokofrekventnih veza.2.2. Kapacitivni naponski transformator Kapacitivni naponski transformatori su pogodni samo za mjerenje na visokim naponima od oko 150 kV naviše.NA NJEMU LEŽI VEĆI DIO NAPONA C1 U1 C2 V JAKO VELIKI KAPACITET.VISOKONAPONSKI . a pomoćni transformator T i prigušnica nalaze se u postolju transformatora. 13 .1. JER SMANJUJEMO UNUTARNJI OTPOR IZVORA (KOMPENZACIJA) T C1 L V C2 TREĆI KORAK Slika 1. KAKO BISMO DOBILI MALI NAPON U2 PRVI KORAK T C1 V C2 DRUGI KORAK PRIGUŠNICA .SMANJUJEMO POGREŠKU.

5 je kada se radi o trofaznom sustavu koji ima uzemljenu nultočku. 2. 1.dvopolni). a 1.5. Treba primijetiti kako postoji veza s jednakim omjerom između naponskih transformatora za mjerenje i zaštitu.2.5 (ili 3). 3.2. 1.8 tereta. Kada je primar priključen između dvije faze onda je kn=1. nazivni sekundarni napona (100V. Njihova granična pogreška mora biti manja od 5% od napona umnoška faktora napona i nazivnog napona 5%UN-190%UN. 14 .2 i 0. Razredi točnosti su 0.1. Mora zadovoljavati zahtjeve u pogledu točnosti i zagrijavanja kada je na njega narinut nazivni napon puta faktor napona kU=kU1N. 200V .9. fazna granična pogreška ±120 minuta) i 6P.5.6. (100√3V. 4.1 do 0.4.1. Nazivni tereti se mogu više mijenjati od 25% do 100% za cosρ=0.5. Teret je jednak nuli kada su stezaljke sekundara otvorene. 5.5 ili 1. nazivni faktor napona – faktor s kojim se množi nazivni primarni napon. Za obračun električne energije u mrežama visokog napona koriste se razredi točnosti 0.3. a fazna naponska pogreška je ±20 kutnih minuta. Kada je primar priključen između jedne faze i zemlje (jednopolni) onda je kn=1. NAPONSKI TRANSFORMATORI ZA ZAŠTITU Naponski transformatori za zaštitu – razredi točnosti su 3P (naponska granična pogreška ±3%. 1. 0. Prema namjeni naponski transformatori se dijele za mjerenje i za zaštitu. nazivni primarni napon. razred točnosti: od 0.2. NAPONSKI TRANSFORMATORI ZA MJERENJE Naponski transformatori za mjerenje trebaju zadovoljiti razred točnosti pri naponima od 80% do 120% UN (nazivni napon).9 je kada se radi o trofaznom sustavu s izoliranim nulvodičem i bez automatskog odspajanja u slučaju dozemnog spoja. 1 i 1. Za razred točnosti 0. Teret je admitancija. 1. 110V. od 10 do 500VA (veća nego kod strujnih): 10 – 15 – 25 – 30 – 50 – 75 – 100 – 150 – 200 – 300 – 400 – 500. 0. nazivna snaga – vrijednost prividne snage koju transformator daje sekundarnom krugu pri nazivnom sekundarnom naponu i nazivnom teretu koji ima induktivni faktor snage 0. nazivna snaga u VA. 110√3V.2 (dvopolni). 6.8.2.5% naponska granična pogreška je ±5%. ZNAČAJKE NAPONSKOG INDUKTIVNOG TRANSFORMATORA IEC 60 044-2 – norme se ograničavaju na 15-100 Hz (vrijedi i za strujne i za naponske).jednopolni). 200√3V .

Kod srednje naponskih (1kV – 35kV) se primar priključuje preko osigurača. OSIGURAČ .1.6.1. Način spajanja naponskog transformatora u mrežu 15 .U A V B DVOPOLNI a u V b v X N U A JEDNOPOLNI n x V a u Slika 1. Svi metalni dijelovi koji normalno nisu na naponu trebaju biti uzemljeni.6.5.ŠTITI TRAFO V V Slika 1.ŠTITI MREŽU OD TRANSFORMATORA .2.2.U VISOKONAPONSKIM MREŽAMA SE NE UGRAĐUJE A B a b OSIGURAČ .2. PRIMJENA NAPONSKOG TRANSFORMATORA Sekundarni krug naponskog transformatora ne smije se kratko spojiti zbog opasnosti od oštećenja. Označavanje jednopolnih i dvopolnih naponskih transformatora 1.

Optički mjerni transformator 16 . Najperspektivniji su optički koji se sastoje se od osjetnika napona ili struje. te je fazna razlika tih dviju komponenti proporcionalna naponu u=kβ.1. Te dvije komponente putuju kroz kristal različitim brzinama. Slika 1. pa se zahtjevi za transformatore mijenjaju. Povod traženja drugih načina je prodor digitalne tehnike. Napon se mjeri s pomoću elektrooptičkog pretvornika koji radi na Pockel-ovom efektu da kristal pod djelovanjem električkog polja rastavlja monokromatsko svjetlo u dvije međusobno okomite polarizirane komponente. Struja se mjeri pomoću magnetsko-optičkog osjetnika koji se temelji na Faraddayevom efektu.3. Treba primijetiti jednostavnost naponskog odvajanja osjetnika od mjernog instrumenta (jer je svjetlovod električni izolator – stakleno ili plastično vlakno). Digitalna tehnika ima puno manji potrošak (do 100 puta). NEKONVENCIONALNI MJERNI TRANSFORMATORI Nekonvencionalni mjerni transformatori su oni koji nemaju magnetsku jezgru s primarnim i sekundarnim namotom.3. svjetlovoda (prenosi se mjerna informacija).1. Faradayev efekt je pojava da se polarizirana ravnina monokromatske linearne polarizirane svjetlosti zakreće proporcionalno jakosti magnetskog polja koje proizvodi struja kroz vodič i=kα. pretvornik svjetlosnog signala u električni signal i pokaznika.

trenutna vrijednost u bilo kojem trenutku. širina impulsa. To je u stvari brzi promjenjivi dvokanalni pisač.). Prije su se radili jednokanalni osciloskopi. Elektronski snop ima zanemarivo malu tromost te se pomoću elektroničke optike i vertikalnog i horizontalnog otklonskog sustava mogu crtati brze promjene signala. no u zadnje vrijeme se sve češće rade dvokanalni. Nezavisni kanal (apscisa) je najčešće vrijeme.2. no može biti i nešto drugo (drugi signal. Slika se na zaslonu zadržava kratko (ms) ili dugo (nekoliko sati) ili se može zapamtiti trajno tako da se fotografira. period ponavljanja. U mjerni krug se osciloskop spaja kao i voltmetar... a time i vjerno prikazati signal visoke frekvencije. frekvencija. Njime se može mjeriti npr.. Umjesto pisaljke valni oblik crta snop elektrona po luminiscentnom zaslonu katodne cijevi (CTR). Prema načinu obrade signala osciloskope dijelimo na analogne i digitalne. frekvencija mreže. vrijeme porasta. tjemena vrijednost. fazni odnosi između dva ili više signala i karakteristične vrijednosti impulsa kao što su trajanje. 17 . OSCILOSKOPI Osciloskop je mjerni uređaj opće namjene koji omogućuje promatranje valnog oblika električnog napona ili bilo kojeg drugog signala koji se može pretvoriti u električni napon.

A NE NA t Slika 2. POJAČALO DJELILO PRILAGODNIK 2 ELEKTRONICKA PREKLOPKA Y1 SUSTAV ZA VERTIKALNI OTKLON BIRAČ PRILAGODNIK SKLOP ZA KASNJENJE Y 3a 3b Y2 BIRAČ PLOČICE SKLOP ZA UPRAVLJANJE SVJETLINOM SLIKE Z ELEKTRONSKI TOP 3 4 SKLOP ZA SINKRONIZACIJU GENERATOR PILASTOG NAPONA X 6b 6a X PREKLOPKA KOJA SLUŽI ZA PROMATRANJE SIGNALA U ODNOSU NA X. Funkcionalna shema dvokanalnog analognog osciloskopa 18 . sustava za vertikalni i horizontalni otklon i sustava za napajanje.1.1.1. ANALOGNI OSCILOSKOPI Analogni se sastoje od katodne cijevi.2.

t 3b Slika 2. PREKINUT JE DOTOK ELEKTRONA I TADA JE ZASLON CRN.1. 3a u 3a SIGNAL S VELIKOM AMPLITUDOM.2.1 u t 2 u t SAMO SE AMPLITUDA PROMIJENILA. Prikaz signala na raznim točkama unutar analognog osciloskopa 19 . t 3b u 3b PRAVOKUTNI SIGNAL S KAŠNJENJEM. TE SE ZBOG TOGA KORISITI SKLOP ZA UPRAVLJANJE SVJETLINOM. ALI KASNI ZBOG SKLOPA ZA KAŠNJENJE. t 4 u VRIJEME POVRATKA ELEKTRONA. t VRIJEME CRTANJA u 3a POJAČAN.

elektronsku optiku koja snop elektrona fokusira upravo na zastoru i omogućava dobivanje oštre slike. 2. To je stakleni zrakoprazni balon karakterističnog oblika visoko vakumiran. jer se tako postiže velika ulazna impedancija. sistem za otklanjanje elektronskog snopa i 4. Primjenjuju se u televizijskim prijemnicima. ali imaju malu ulaznu impedanciju. elektronske leće (elektroni se ubrzavaju i fokusiraju tako da udaraju u zaslon u obliku male okrugle točke promjera 0. pa se rijetko upotrebljavaju za mjerne svrhe. Položaj točke na zaslonu je definiran vrijednošću napona na vertikalnim i horizontalnim elektronskim pločicama.1. neizravno grijanu katodu koja stvara slobodne elektrone.1. Snop se najčešće otklanja pomoću električnog polja.SVJETLOSNOG TRAGA .1.2. KATODNA CIJEV Katodna cijev je osnovni dio osciloskopa s vrućom ili rjeđe hladnom katodom. Katodna cijev ima ove osnovne elemente: 1. potrebna im je kraća katodna cijev.2. velika brzina pisanja i linearnost odnosa između otklona snopa i napona koji stvara električno polje.1. Katodna cijev s prikazom otklonskih pločica i elektronskim topom .1.OSVJETLJENJE MREŽE RASTERA 20 . ELEKTRONSKI TOP Elektronski top sastoji se od katode koja generira elektrone.1. 8x10 cm 2 Slika 2. zastor na koji pada snop elektrona i koji pretvara njihovu kinetičku energiju u svjetlosnu.OŠTRINA . Wehneltovog cilindra (upravlja količinom elektrona koju propušta).1. Sistemi s magnetskim otklanjanjem daju na fluorescentnom zastoru manju svijetlu mrlju.1. 3. OTKLONSKE PLOČICE ELEKTRONSKI TOP (KOMPLICIRAN) Slika 2.2.3mm) i potenciometra za stigmatizam (za izoštravanje). Prikaz zaslona osciloskopa 2.

2.Y X RAZMAK PLOČICA JE OD 0.1. uy= 0V ux= 0V uy= 3V ux= 0V uy= 3V ux= -3V 3 u y= 3sin ωt V ux= 0V -3 ux= 0V u y= 3sin ωt V -3 3 Slika 2.2 DO 0.2.6 mm. Prikaz djelovanja elektronskog topa na katodnom zaslonu 21 .

vz = 2U a e ≈ 593 U a [km / s ] me vy vz Ako je Ua=2 kV onda je vz=30.3.3.1mm/V do 0. OTKLON ELEKTRONA Ua .2mm/V.000 km/s. U novijim izvedbama mijenja se njezina vrijednost s otklonom manje od 2%. no pri visokim frekvencijama (>100 MHz) se počinje gušiti zbog kapaciteta između otklonskih pločica (C=0. D = Ltgα = L Statička osjetljivost katodne cijevi (za DC napone) S=D/uy je vrlo mala i iznosi od 0. Određivanje otklanjanja elektronskog snopa vz ovisi o anodnom naponu (reda kV) – anodi za ubrzavanje Ua i katode.1. 22 .1.1.napon između katode i leće je nekoliko kV. Dinamička osjetljivost (za AC napone) jednaka je statičkoj u širokom frekvencijskom opsegu.2.05 pF – 1.5 pF) i konačnog vremena prolaska elektrona između duljine pločica. Y +Uy vy vz D TANGENTA Ey d α Z ZASLON -U y L PARABOLA DOK DJELUJE POLJE Slika 2.

hladne svjetlosti. onda se on dovodi na y otklonske pločice.a preostali dio u toplinu. Prikaz crtanja na katodnoj cijevi uz pomoć crte preslikavanja t 2. Zastor se premazuje cinkovim sulfidom. cinkovim ortosilikatom.1 pF 1 Z = = 16kΩ 2πfC |Z|=16 kΩ . Luminiscencija je zračenje tzv.3. dok je za fotografsko snimanje najpovoljnije plavo svjetlo. itd. Uy t Ux CRTA PRESLIKAVANJA Slika 2. kalijevim volframatom. a na x otklonske pločice se dovodi pilasti napon koji otklanja taj snop. Pri tome je važno da se spektar svjetlosti koju emitira zastor što bolje poklapa sa spektrom osjetljivosti oka ili fotografskog materijala.1.1.Primjer: F=100 MHz Riz=600 Ω C= 0.4..2.. kojemu je zadatak pretvaranje što većeg dijela kinetičke energije elektrostatskog snopa svjetlosti. 23 . U luminiscentnom zaslonu se dio kinetičke energije elektrona pretvara u svjetlost (10%).modul impedancije |Z| i Riz stavljamo u paralelu i tako ovo dijelilo smanjuje izlaz za 3. Za promatranje je najbolje ako zastor daje svjetlost zelenožute boje. dok se pod toplim zračenjem misli na zračenje žarulje sa žarnom niti. LUMINISCENTNI ZASLON Zastor katodne cijevi je premazan s unutrašnje strane fluorescentnim materijalom.6 % Želimo li promatrati Uy s ulaza y u vremenu.

1. Trajanje fosforescencije se zove persistencija.1 s). Prilagođuje amplitudu ulaznog signala osjetljivosti katodne cijevi. Prikaz trajanja fluorescencije i perzistencije PERZISTENCIJA 2.4. Svojstvo materijala da zrači svjetlost pri udaru u njega je luminiscencija. SUSTAV ZA VERTIKALNI OTKLON Zadaća mu je da otklanja svjetlu točku po vertikali koja je razmjerna trenutne vrijednosti mjernog signala.5. 24 . Svojstvo materijala da zrači se naziva fluorescencija.Luminiscentni zaslon je nanesen s unutarnje strane i to kao tanki sloj materijala. Za promatranje sporih promjena i impulsa rabe se zasloni s velikom persistencijom (>0.1.1. Osjetljivost je minimalni otklon pločica katodne cijevi. Γ µA cm 2 t s L cd JAČINA LUMINISCENCIJE A 100% p FLUORESCENCIJA 10% t s Slika 2. Fosforescencija je svojstvo materijala da svijetlo i nakon udara elektrona. Materijal s kratkom persistencijom služi za promatranje periodičkih pojava visokih frekvencija (<1 ms).

Blok shema birača 25 .5.VERTIKALNI POLOZAJ . VISOKO PROPUSNI FILTER fd~10Hz (DONJA FREKVENCIJA) AC PRILAGODNIK Y DC GND KORISTI SE PRILIKOM PODEŠAVANJA OSCILOSKOPA NA POČETKU PRIJE MJERENJA Slika 2. a oko izolacije je koncentričan oklop koji se spaja na nulu od umrežičenog vodiča.6. 2.Elektronička preklopka može raditi u 2 načina: 1. jedna stezaljka je uzemljena (oklop je povezan sa šasijom osciloskopa.DC .1.CHOP NACIN RADA Y1 je nesimteričan.DJELILO . BIRAČ Osciloskop mjeri od mV do stotinjak V i to nam omogućuje prilagodnik.PRETPOJACALO .1.1. Oklop je tu da priguši smetnje na mjerni signal) s BNC priključkom ili konektorom. CHOP – isprekidani ili asinkroni način rada PRILAGODNIK BIRAC ELEKTRONICKA PREKLOPKA Y1 BNC PRIKLJUCAK PRILAGODNIK SKLOP ZA KASNJENJE Y 3a 3b Y2 BIRAC ULAZNI BIRAC .SIMETRIRANJE Slika 2.POJACANJE . Signal dovodimo uz pomoć koaksijalnog kabela (ima jedan centralni vodič oko kojega je izolacija.1.ALT NACIN RADA .6. Blok shema sustava za vertikalni otklon PREKLAPANJE KANALA .AC -GND .1. ALT – zamjenski ili sinkroni način rada 2. a on je uzemljen).

8. 900 kΩ RA 15 pF 1V 10V 90 kΩ U ul RB CB 150 pF CA 100V 10 kΩ RC U izl CC 1350 pF Slika 2. Prikaz simetriranja na pojačalu 26 .7.2. Shema kompenziranog dijelila 2. kako se signal ne bi izobličio i to se postiže posebnom izvedbom. Pojačanje mora biti neovisno o frekvenciji. POJAČALO Pojačalo je tu da bi se signal male razine pojačao.1.8.1. Izlazno pojačalo pojačava i simetrira i dovodi taj napon na otklonske pločice. DJELILO Dijelilo mora imati jako veliku ulaznu impedanciju 1 MΩ (djelatno) koja je u paraleli s 20 pF.1. u 3a t 3b Σ=0 SIMETRIRANJE SREDNJI UKUPNI OTKLON PLOČICA JE NA NULI Slika 2. Smanjenje signala ne smije biti različito kod različitih frekvencija. gdje vrijedi RACA=RBCB=RCCC.1.1. Takva dijelila imaju svi multimetri. a ne samo po amplitudi i ne smije unositi ni fazne pomake Osjetljivost pločica je od 0.1. Istosmjerna širokopojasna pojačala. Predpojačalo najčešće ima konstantno pojačanje napona od nekoliko tisuća puta.8.1 mm/V do 2 mm/V.

tako da nema sklopa za kašnjenje nikada ne bismo vidjeli početni dio mjernog signala.1. 1. kanal. Isprekidani (asinkronizirani) – CHOP Za vrijeme prve pile na zaslonu se naizmjence dovode signali Y1 i Y2. Za 100ns kasni i pilasti napon mjerne baze. 2. kanal.11. a imamo samo jedan elektronski top. Većina analognih osciloskopa dozvoljava da se na ulaz otklonskog horizontalnog sustava dovede izvana vanjski signal pa se na ekranu može promatrati ovisnost signala A o signalu B. a onda se na početku druge pile dovodi drugi signal i tako dalje. Ono je različito u vertikalnom otklonskom sustavu i horizontalnom otklonskom sustavu (više elemenata. između vertikalnog i horizontalnog otklonskog sustava mora postojati sinkronizacija (mora postojati cjelobrojni omjer. Izvodi se na koncentriranim L i C elementima. HORIZONTALNI OTKLONSKI SUSTAV Horizontalni otklonski sustav pomiče konstantnom brzinom svijetlu točku u horizontalnom smjeru.1. 2. Da bi slika na zaslonu mirovala. SKLOP ZA KAŠNJENJE Za prolaz signala kroz pasivne elemente potrebno je neko vrijeme. Takvo prebacivanje se događa jako brzo i mi to ne vidimo na frekvencijama većim od 100 Hz. 2.. kanal.2.1. Elektronička preklopka može raditi na 2 načina: 1. jer želimo gledati više kanala istovremeno. koje se naziva vrijeme kašnjenja. 2. dok bi na nižima to mogli primijetiti. dok u prvom načinu to nije slučaj.. 27 . Sastoji se od generatora pilastog napona i horizontalnog pojačala. 1. tk = LC 2. Dva signala se mogu promatrati tako da se izvedu 2 elektronska topa i onda ne treba elektronska preklopka. ELEKTRONIČKA PREKLOPKA Danas upotrebljavamo osciloskope s 2 ulaza i zato nam treba elektronička preklopka. kanal. što vrijedi za mjerni signal koji ovisi o vremenu). Zadržava fazni odnos između ta dva signala. veće kašnjenje ≈ 1000 ns). no to je znatno skuplja solucija.10.9. Zamjenski (sinkronizirani) – ALT Elektronička preklopka sinkronizirana je s povratnim impulsima pilastog napona sa svrhom da se tijekom trajanja jedne periode pilastog napona na otklonskim pločicama dovodi jedan signal. Da bi se dobila mirna slika početak otklanjanja mora biti sinkroniziran s mjernim signalom. Preklopka u taktu astabilnog multivibratora prebacuje signale frekvencijom od oko 100 kHz neovisno o frekvenciji Y1 i Y2.

SKLOP ZA SINKRONIZACIJU

GENERATOR PILASTOG NAPONA

X
- POJACAVA - SIMETRIRA - MIJENJANJE HORIZONTALNOG POLOZAJA - VREMENSKA LUPA

- BIRAC SIGNALA ZA SINKRONIZACIJU (Y , Y , 50 Hz, EXT) 1 2 - BIRAC FILTERA (DC, AC, HF, LF, TV) - PODESAVANJE RAZINE OKIDANJA - BIRANJE PREDZNAKA OKIDANJA - NACIN RADA (AUTO, NORM, SINGLE)

- PODESAVANJE KOEFICIJENTA HORIZONTALNOG OTKLONA

Slika 2.1.11.1. Horizontalni otklonski sustav

NORM

AUTO DC Y 1 EXT Y 2 AC HF LF 50 Hz TV + SCHMITT-OV OKIDNI SKLOP

SINGLE

INVERTOR

1
MULTIVIBRATOR

Slika 2.1.11.2. Blok shema horizontalnog otklonskog sustava

BIRANJE RAZINE OKIDANJA

28

U+

U ul + E

+
U izl U-

U izl

ZASIĆENJE

U+

E U ul

U-

ZASIĆENJE U SUPROTNOM SMJERU

OKIDNI IMPULS E

Slika 2.1.11.3. Schmittov okidni sklop - prvi korak (samo komparator)

29

U+

U ul + E

+
U izl U-

U izl

POZITIVNA POVRATNA VEZA

U+

Ud

E

Ug U ul

U-

Slika 2.1.11.4. Schmittov okidni sklop – drugi korak (komparator s histerezom)

30

SINGLE (SWEEP) način rada Jednokratna rampa (monostabil). INVERTOR E Uul U izl Slika 2. Shema dva načina izvedbe invertora 2. 31 .1. Koristi se pri fotografiranju impulsnih pojava.1. Kada signala nema na ulazu ili je vrlo malen.12. 2. onda se neće generirati pilasti napon. Omogućuje generiranje pilastog napona da radi u 3 moda.2. MULTIVIBRATOR Multivibrator je sklop koji generira pravokutne naponske impulse. a zaslon osciloskopa će ostati zatamnjen. NORM način rada U NORM načinu rada multivibrator radi kao bistabil (bistabil ima dva stabilna stanja i iz jednog u drugo prelazi samo putem okidnih impulsa). On napaja generator pilastog napona. 1.12.1. Radi kao sinkronizirani osciloskop pravokutnog napona.13.1.

1. nije sinkroniziran. tj. Treba nam za pripremu osciloskopa. jer o tome ovisi vjerojatnost prikaza signala mjerenja vremena i frekvencije. kada se ulazni birač stavi na GND. AUTO način rada Okida pri prolazu sinkroniziranog signala kroz nulu. Najčešće se koristi Millerov integrator (invertirajuće pojačalo s negativnom povratnom vezom u kojoj se nalazi kondenzator). 32 . GENERATOR PILASTOG NAPONA Bitno je da je porast napona linearan. Ukoliko tog sinkroniziranog signala nema ili je vrlo malen. tj.14. Taj mod rada se rabi za određivanje nulte razine mjernog signala. 2. onda multivibrator radi i to kao relaksacioni osciloskop.3. Radi nezavisno od mjernog signala.

1.1.Slika 2. Generator pilastog napona 33 .14.

2. HORIZONTALNO IZLAZNO POJAČALO Pojačava i simetrira napon i generira pilasti napon. 5 ili 10 puta) – ne može se povećati više od toga. Imaju ju bolji osciloskopi. Promjenom otpornika R i kondenzatora C mijenja se nagib. EXTERNI (VANJSKI) Kada se na X ulaz dovodi vanjski signal.1.15. mijenja se koeficijent vodoravnog ili horizontalnog otklona. NORMALNI (INTERNI) Kada se na X ulaz dovodi napon iz generatora pilastog napona. Povećava se pojačanje X pojačala. 2.1%. kada poraste strmina pilastog napona rasteže se vrijeme i povećava se brzina otklanjanja elektronskog snopa (2. VREMENSKA LUPA Vremenska lupa se postiže pomoću mijenjanja pojačanja izlaza X pojačala. a može se postići i <0. Može raditi na dva načina: 1. 34 .1.16. tj. a time i frekvencija.uul = iR uc = −U izl 1 dq du ic = = C c ⇒ uc = ∫ idt dt dt C 1 1 U izl = − ∫ idt = uu dt C CR ∫ Odstupanje od linearnosti najčešće oko 1%. 2.

16.1.Ux G1 t G2 1 2 BIT SVEGA JE OVO: TO POSTAJE OVO: Slika 2.1. Prikaz rada vremenske lupe 35 .

Z – MODULATOR Z – modulator je sklop za upravljanje svjetlinom svijetle točke. One omogućuju prijenos signala od izvora signala do osciloskopa.1. Kada pilastog napona nema onda nema niti svijetle točke na zaslonu. Za vrijeme poraste pilastog napona Z modulator prenosi signal (Wheneltov cilindar – kada je pozitivno nabijen propušta elektronski snop). 2. Rabi se pri mjerenju frekvencije i fotografiranju impulsa.18. Pasivne naponske sonde 36 . a one se dijele na pasivne (nemaju pomoćni izvor) i aktivne (imaju pomoćni izvor).2. Neki osciloskopi imaju poseban Z ulaz i onda se vanjskim signalom upravlja svjetlinom svijetle točke.1.1.17. Smanjuju se pogreške zbog opterećenja i smetnji. jer Wheneltov cilindar ostaje negativno nabijen. Razlikujemo naponske i strujne. Pasivne naponske sonde (najviše se koriste): KOAKSIJALNI KABEL Cs Rs Ck C0 = 20pF R0 = 1MΩ OKLOP C1 R1 R2 U ul C2 U izl NADKOMPENZACIJA Uu = C1 C1 + C2 R2 R1 + R2 Cc TREBA SMANJITI Uu = PODKOMPENZACIJA Uu = R2 R1 + R2 Cc TREBA POVEĆATI Uu = C1 C1 + C2 Slika 2.18.1. MJERNE SONDE Mjerne sonde se koriste za međusobnu prilagodbu mjernog signala i ulaza u vertikalni otklonski sustav osciloskopa.1.1.18. 2.1.

2.18. jer se u njima nalazi diferencijalno pojačalo koje traži DC izvor. Strujne sonde Strujne sonde služe za mjerenje struje bez prekidanja strujnog kruga.1. povećana je ulazna impedancija (rasterećuje izvor mjernog signala).1.1. a kb je koeficijent proporcionalnosti. Diferencijalna naponska sonda Diferencijalnu naponsku sondu koristimo kada mjerimo napone između točaka koje su na potencijalu različitom od potencijala Zemlje.18. U H = ki i 37 .Sonda zajedno s ulaznim otporom osciloskopa čini dijelilo (napon će se podijeliti prema vrijednosti kapaciteta.3. 2. otpor R ne dolazi do izražaja sve dok se kondenzatori ne počnu puniti) koje mora biti frekvencijski kompenzirano (mora propuštati sve frekvencije).18. dijelilo. 2. Svrha je: 1. I DC B V UH UH i HALLOV OSJETNIK i MOGU SE MJERITI I AC I DC VRIJEDNOSTI Slika 2. Obično su aktivne. 2. Strujne sonde U H = k H I DC B = kb B Gdje je IDC konstanta.1. Sonde smanjuju na 1/10 ili 1/100 amplitude mjernog signala i tada na sondama piše 10x ili 100x.3.

frekvencijski kompenzirati (priključiti na CAL).1. Za istosmjerne struje koriste se sonde s Hallovim osjetnikom. birač vremenske baze postaviti u sredinu. priključiti osciloskop na mrežu i uključiti ga. Slika 2.. Da bi mjerili napon moramo ugoditi vertikalni i horizontalni otklonski sustav. 2.20. spojiti sondu na izvor signala. mrežnom frekvencijom).1. 2. Napon kalibratora U pp (V ) = y (cm )Fy (V / cm ) Gdje je Fy koeficijent vertikalnog otklona. POSTUPAK UGAĐANJA MIRNE SLIKE NA ANALOGNOM OSCILOSKOPU 1. 13.2. a ne samo promatrati neke parametre mjernog signala.. 12. 5. preklopiti osciloskop na AC ili DC područje. 38 . koeficijent otklona vertikalnog kanala postaviti na max.1. 6. 7. odredimo trajanja porasta pilastog napona. STRUJNA KLIJEŠTA Strujna kliješta su pretvornici struje u napon. 16. podesiti trenutak okidanja vremenske baze. odaberemo signal za sinkronizaciju (internal.21.19.21. 15. 10. koeficijentom otklona vertikalnog signala podesiti amplitudu.1. podesiti svjetlinu i oštrinu vodoravne crte na zaslonu i postavimo ju u željeni položaj pomoću X i Y regulatora. 8. 14. OSNOVNA MJERENJA OSCILOSKOPOM Želimo i mjeriti.1. jer osciloskop mjeri napon. 2. Y i X regulatore pomaka postaviti u sredinu. birač načina rada postaviti na AUTO ili PRESET. a za izmjenične s mjernim transformatorom. 4. odaberemo prikladnu sondu za priključenje mjernog signala. preklopiti ulazni birač na GND. 11. Za horizontalni otklon. external. onda bi formula ovako izgledala: U pp (V ) = y (cm )Fy (V / cm ) ⋅100 . 9. 3. odaberemo željeni način rada sklopa za sinkronizaciju (NORMAL ili SINGLE). Da koristimo 100x sondu.

[ f ] = Hz.2. f = 1kHz → T = 1ms.21.T Slika 2. Mjerenje faznog pomaka Mjerenje faznog pomaka se svodi na mjerenje vremena između istovrsnih točaka signala.1. Mjerenje napona - ako na sondi piše npr. t = x T M Fx – koeficijent horizontalnog otklona T ( s ) = X (cm) * Fx ( s / cm) → f = 2. Slika 2.1.2. [T ] = s.1.1.21. Mjerenje faznog pomaka U(t)=Umsinωt i(t)=Imsin(ωt-ρ) 39 . ?????? T (1) = x(cm )Fx (s / cm ) 1 f (H z ) = T (s ) 2.1.1.21.21. 10x onda još pomnožimo s 10 U pp (V ) = Fy – koeficijent vertikalnog otklona Mjerenje vremena: y (cm) * Fy (V / cm) Fy 1 xF .2.

32 t porasta -3 dB f Slika 2. Mjerenje vremena porasta naponskog impulsa 2.1.1.2.3.1.X X XT = ρ → ρ = ρ 360o o XT ρ 360 t porasta = t 2 porasta − t 2 0 signala t0 – vrijeme porasta osciloskopa NADVIŠENJE 100% 90% 50% t i ŠIRINA IMPULSA 10% t p VRIJEME PORASTA Slika 2.21. Mjerenje gornje granične frekvencije 40 .1.3. Gornja granična frekvencija f g = u 0.2.21.21.

DIGITALNI OSCILOSKOPI Svojim mogućnostima. dodatne funkcije. dok je pri brzim neponovljivim signalima točka prebrza. memorija za prikaz. svojstvima nadmašuju analogne. Izvedbe: Osciloskop s dvije vremenske baze – omogućuje da se pojave promatraju kroz vremensku lupu ili da se vrijeme točno mjeri na oscilogramu. jer mogu prikazati logička stanja u nekom trenutku. broj kanala. načini sinkronizacije. Pri promatranju signala s niskom frekvencijom s kratkom perzistencijom se vidi samo sporo putujuća točka.2. jer nema dovoljno svjetla.22. memorija za prihvat. Služe za provjeru rada digitalnih sklopova i rad programa. ZNAČAJKE OSCILOSKOPA Za sustav za vertikalni otklon: širina frekvencijskog opsega. Y2. Analizatori logičkih stanja Analizatori logičkih stanja su posebna vrsta osciloskopa. 2. Značajke vremenske baze su opseg. granične pogreške. INVERT. digitalno brojilo i mikroprocesor. maksimalni ulazni napon. D/A pretvornici. Slika 2. Analogni osciloskopi s dugotrajnom persistencijom Normalni osciloskopi nisu prikladni za promatranje pojava niskih frekvencija ili brzih pojava koje se ne ponavljaju.2. Funkcionalna shema digitalnog osciloskopa 41 . ADD (zbrajanje). Sastoje se od analognih i digitalnih sklopova -> A/D pretvornici. način rada (x. ulazna impedancija.1.y). S dugotrajnom perzistencijom slika ostaje dulje (desetak sekundi do nekoliko sati). Održavanje slike se postiže posebnom konstrukcijom katodne cijevi u kojoj se s pomoću dodatnog sustava elektroda koristi sustav sekundarne emisije elektrona.2. granične pogreške. opseg biranja koeficijenta vertikalnog otklona. vremenska lupa. način rada.1.

matematički obrađivati. pa do 20 G uzoraka/s. u OKIDNA RAZINA t IMPULSI ZA UZORKOVANJE t Slika 2. Prednost – signal se može pamtiti neograničeno vrijeme.FIFO memorija – frekvencija signala mora biti niža od frekvencije uzorkovanja signala. U zadnje vrijeme umjesto katodne cijevi primjenjuju se LCD zasloni (jeftiniji – ne treba D/A pretvornik). zapamćena slika se može prenositi pomoću normiziranih sučelja za komunikaciju i povezivati s računalom (koristi se GPIB sustav.2. Digitalizacija signala: uzorkovanje -> kvantizacija -> kodiranje. Ako želimo više pojava istovremeno pratiti onda se smanjuje frekvencija uzorkovanja zato što osciloskopi imaju najčešće jedan A/D pretvornik.2. rjeđe serijski RS232). Uzorkovanje u realnom vremenu 42 . ON PRENOSI SVE IZ MEMORIJE ZA PRIHVAT U MEMORIJU ZA PRIKAZ I VRIJEME OD TADA IDE OD NULE. Uzorkovanje se može vršiti u realnom ili ekvivalentnom vremenu. Ta frekvencija uzorkovanja se kreće od 10 M uzoraka/s. da bi ta krivulja bila što vjernija ulaznom signalu A/D pretvornik računa vrijednosti između pojedinih točaka uzoraka ili linearno ili po sin x . funkciji x OVE SE TOČKE UZORKUJU I PAMTE U MEMORIJI ZA PRIHVAT DOLAZI OKIDNI IMPULS IZ SKLOPA ZA SINKRONIZACIJU. Uzorkovanje u realnom vremenu Maksimalna frekvencija signala koji se može uzorkovati i zadovoljavajuće obnoviti na osciloskopu određena je frekvencijom uzorkovanja koja mora biti barem 10 puta veća od maksimalne frekvencije signala kojeg želimo promatrati (najviši harmonik koji je značajan za valni oblik). Pri obnavljanju točaka (točke koje se uzimaju iz memorije) treba nacrtati krivulju na osciloskopu.

Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu Uzorkovanje u realnom vremenu traži od signala da bude periodičan. signal i A/D pretvornik nisu sinkronizirani.2. ponovljiv. u TOČKE KOJE ULAZE U MEMORIJU 3 OKIDNA RAZINA 1 2 ∆t 2∆t t 1 2 3 Slika 2. Uzorci se uzimaju ili slijedno ili slučajno. Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu – slijedno t' Slučajno uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu Impulsi za uzorkovanje nisu sinkronizirani sa signalom. 43 . tj.3. Slijedno uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu Potrebno je da A/D pretvornik bude sinkroniziran sa signalom.

Ako je frekvencija signala viša dolazi do aliasing efekta.u OVE SE VRIJEDNOSTI SIGNALA PAMTE 1 OKIDNA 1 RAZINA 2 3 t ∆t1 OKIDNI IMPULS IMPULSI ZA UZORKOVANJE ∆t1 11 1 3 1 2 ∆t2 ∆t3 ∆t3 3 2 3 3 2 2 t Slika 2. 1 GHz uzorak -> promatramo sinus od 500 kHz.slučajno ∆t2 Frekvencija uzorkovanja mora biti 2.5 puta veća od frekvencije signala. Aliasing efekt POGREŠNO INTERPOLIRAN SIGNAL 44 .2.5.4. u TOČKE U MEMORIJU PO KOJIMA SE SIGNAL OBNAVLJA ORIGINAL t Slika 2. Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu .2.

Slika 2. Niskopropusni filter 2. A/D PRETVORNICI A/D pretvornik se sastoji od puno komparatora i jednog dijelila.Da se ovo izbjegne ugrađuje se niskopropusni filter prije A/D pretvornika. Kod osciloskopa je to u pravilu paralelni A/D pretvornik.2. KOMPARATOR Eref SKLOP ZA KODIRANJE # DIGITALNA RIJEČ UZORKOVANI ANALOGNI SIGNAL OVISNO O NJEGOVOJ VISINI (IZNOSU) PRORADIT ĆE ODGOVARAJUĆI KOMPARATOR. Za 8 bitnu riječ treba 256 komparatora. A ONDA U ODREĐENOM IZLAZNOM STANJU KOMPARATORA SKLOP ZA KODIRANJE TO KODIRA.1.2.1. A f Slika 2.2.1. Paralelni A/D pretvorni 45 .6.

2. ROLL MODU.1. omogućuju veće mogućnosti sinkronizacije signala.3. ZNAČAJKE DIGITALNOG OSCILOSKOPA Digitalni osciloskop sadrži analogne i digitalne sklopove. Digitalni fosfor osciloskop (DPO) osciloskopi imaju 400 kHz obnavljane slike. 2. fum=100Mu/s i FX=500µs/cm.2. Sve značajke kao i analogni plus još frekvencija digitalizacije (broj digitalizacija u sekundi).1% ).4% -> ½8=1/256=0.2. omogućuje automatsko mjerenje. omogućuje prikaz vrlo sporih pojava u tzv. signalni se mogu matematički obrađivati.2.4%. SIGNAL VIDIMO ANALOGNI OSCILOSKOP NE VIDIMO DIGITALNI OSCILOSKOP Slika 2. sporo obnavljanje slike (10 puta u sekundi kod standardnih. Kod većih Fx postoji veća opasnost od aliasing efekta. 200 000 puta u sekundi kod analognih). često ima sklop za spektralnu analizu po Fourieru. Usporedba analognog i digitalnog osciloskopa – frekvencija snimanja TZV. MRTVO VRIJEME Primjer: Neka je duljina zapisa DZ=1ku/s.2. mogućnosti prijenosa na računalo. automatski postavlja mirnu sliku.2.004*100%=0. neki računaju efektivne vrijednosti signala. Kolika je frekvencija uzorkovanja? Xm=10cm -> tm=x*FX=500µs ∆T=x*FX/DZ=500ns Fu=1/∆T=2Mu/s 46 . MANE DIGITALNIH OSCILOSKOPA Skupi su. PREDNOSTI DIGITALNOG OSCILOSKOPA Trajno pamćenje signala. duljina zapisa – kapacitet posmačne memorije (što je memorija dulja razlučivanje je bolje).4. omogućuje zapisivanje na papir. vertikalna rezolucija – broj bita u digitalnoj riječi (8 bita razlučivosti 0.4. omogućuje informacije o signalu prije okidnog impulsa. 2. 10 bita razlučivost 0.

2. Duljina zapisa kod digitalnog osciloskopa Fx .2.4. 47 .broj uzorka/s 100M Dz= 50k 10M 1M Dz = 1k 10n 100n 1µ 10µ 100µ 1m Slika 2. s/cm Duljina zapisa se ne može povećavati u beskonačnost jer se onda vrijeme za skupljanje uzoraka produžava.

Registriranje na papiru kružnog formata Gdje je 1 pomični dio. 3. iskra ostavlja trag). a način pisanja je najčešće tanka cjevčica (kapilara) koja piše po papiru ili mlazom tinte. Slika 3. ELEKTROMEHANIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI Elektromehanički zapisni instrumenti.1. Medij je obično papir. Nadalje. te zbog tog mjerni dio mora imati snažniji zakretni moment (do 20 puta) i zato se u zapisima elektromagnetskih instrumenata koriste elektrodinamički i indukcijski mjerni instrumenti. Mehanizmi za pokretanje medija su opružni satni mehanizam i sinkroni elektromotorić (češće).3. za razliku od pokaznih koji pokazuju trenutne vrijednosti. Razlikujemo točkaste i linijske. 48 .1. Zapisi se primjenjuju za naknadnu analizu i mogu se pohranjivati kao trajni dokumenti. ovi zapisuju tijekom vremena. Ovi instrumenti se sastoje od mjernog dijela koji osim kazaljke ima i pisaljku i mehanizam za pokretanje medija. medij još može biti i metalizirani papir sa šiljkom (30V. a 3 je papir. 2 je pisač.1. te termopapir (zagrije se vrh pisaljke). Medij je najčešće traka. LINIJSKI ELEKTROMEHANIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI Kod linijskih elektromehaničkih zapisnih instrumenata pisaljka ostavlja neprekinut trag (pisaljka je stalno u dodiru s medijem).

49 . a 4 je kukasta kazaljka.1.2.1.Slika 3. 2 je pisač. Slika 3. a 3 je papirnata traka. Registriranje na papirnatoj traci Gdje je 1 pomični dio. Registracijski instrument s kukastom kazaljkom Gdje je 1 pomični dio. 3 je papirnata traka.3. 2 je pisač.

2 je poluga.4.Slika 3. a 5 je papirnata traka. Registracijski instrument s elipsnim upravljačem Gdje je 1 pomični dio. 3 je pisač.1. 50 . 4 je vodilica.

1. 51 . 4 je poluga kazaljke. 2 je svinuta poluga. 7 je skala. 6 je pisač. Registracijski instrument za male širine registracijske trake Gdje je 1 pomični dio. a 5 je papirnata traka. 4 je kulisa. 5 je kazaljka.6.1. 8 i 9 je aretiranje. Slika 3. 3 je pisač. Registracijski instrument s kulisnim upravljačem Gdje je 1 pomični svitak. 2 i 3 je elektromagnetsko prigušenje.Slika 3.5.

2. U pravilnim mjernim razmacima (npr. 30s) jedan stremen vrši pritisak na medij na koji se zapisuje pomoću trake obojene u boju.s tekućinskim mlazom – frekvencija do 1000Hz. . kazaljka se kreće slobodno i mogu se koristiti osjetljivi mjerni instrumenti (s pomičnim svitkom i magnetom i s kružnim svicima i magnetom). OSCILOGRAFI Oscilografi se koriste za zapisivanje relativno brzo promjenljivih signala. brzina pomaka papira (od 5 do 1500 mm/satu).3. 3. tj. za najbrže pojave. Mjerni sustavi s malenim svitkom (petljom) i magnetom. Koriste se kod sporih pojava. broj kanala (od 1 do 12).s materijalnom pisaljkom . ZNAČAJKE PISAČA više područja (mjerno područje za određene termoparove. Slika 3.3.frekvencija do 150 Hz. . Točkasti registracijski instrument (perspektivna skica i prednja strana instrumenta) 3. TOČKASTI ELEKTROMEHANIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI Točkasti elektromehanički zapisni instrumenti koriste se za zapisivanje mjernog signala slabijih izvora (termopar). 52 . s time da je trag točkast.sa svjetlosnom zrakom – frekvencija 20kHz.4.2.1. za istosmjerni napon i struju). razred točnosti. Postoji nekoliko vrste oscilografa: .

Slika 3.4.1. Princip oscilografa s materijalnim pisačem

Gdje je 1 spremnik tinte, 2 je ventil, 3 je instrument s pomičnim svitkom, 4 je pojačalo, 5 je demodulator, a 6 je oscilator.

53

Slika 3.4.2. Oscilograf s tekućinskim mlazom (cjelokupni principijelni prikaz i sapnica povećana otprilike 20 puta)

Gdje je 1 mjerni sistem, 2 je sapnica, 3 je tekućinski mlaz, 4 je pumpa, 5 je filter, 6 je spremišta tinte, 7 je pojačalo, 8 je ulaz pojačala, 9 je petlja, a 10 je kapilara.

Slika 3.4.3. Skice titrajuće petlje kod svjetlosnog oscilografa

Gdje 1 petlja, 2 je polni nastavak, 3 je stremen, 4 je zrcalo, 5 je pritezno pero, 6 je permanentni magnet ili elektromagnet, 7 je jaram od magnetskog materijala, a 8 su priključne stezaljke.

54

3.5. ELEKTRONIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI
Razlikujemo y-t i x-y elektroničke zapisne instrumente. Načelo rada:
NULINDIKATOR N UN Ux ŽELIMO MJERITI

ETALONSKI UN

SPIRALNI VIJAK

+

-

Ux M MOTOR

Y-t PISAČ
SLUŽI ZA KOMPENZIRANJE MJERNOG SIGNALA Uy Up
+

M MEHANIČKA VEZA M UN UMP

ODREĐUJE VREMENSKU BAZU Up = Uy - UMP

Slika 3.5.1. Prikaz načela rada elektroničkih zapisnih instrumenata

3.5.1. X-Y ELEKTRONIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI
Kod ovih zapisnih instrumenata papir je nepokretan i pisaljka se giba po X – Y osi. Kretanjem pisaljke upravljaju dva sustava pojačala servo motora i linearnog potenciometra – jedan u X, drugi u Y smjeru. Granične pogreške su oko 0.2%, no oni su dosta spori. Danas prevladavaju digitalni zapisni uređaji koji imaju pokaznik u boji, memoriju za pamćenje podataka, pisač za zapis na papirnu traku (za zapis u realnom vremenu, ali i za naknadno zapisivanje, jer ima memoriju), priključak za računalo –

55

obrada snimljenih signala. PRILAGODNIK A D MEMORIJA PISAČ MIKROPROCESOR (UPRAVLJAČKA JEDINICA) POKAZNIK KOMUNIKACIJSKO SUČELJE PC Slika 3. Blok shema digitalnog zapisnog instrumenta 56 .1.5. mogućnost startanja prikupljanja podataka okidnim impulsom.1.

odnosno napon.4. UN. Konstanta vatmetra kW = UN IN α max [kW ] = W . pod . STRUJNI SVITAK 3* 2 NAPONSKI SVITAK A 3 * 2 W 1 4 1 G RN 4 T G T V Slika 4.1. treba odrediti konstantu vatmetra kW. P=UIcosρ -> djelatna snaga. Shema mjerenja snage uz pomoć vatmetara Pokazivanje vatmetra pri istosmjernoj struji proporcionalno je umnošku napona i struje (αW=k*U*I). Elektrodinamski vatmetar je instrument s elektromehaničkom pretvorbom. Kada vatmetar ima više područja napona i struje. Izolacija nije jaka. Pri promjeni struje i napona mijenja se i snaga: p=u*i (trenutne vrijednosti). 2 svitka i 4 stezaljke (dvije strujne i dvije naponske). T 1 Srednja vrijednost snage: P = ∫ pdt = UI cos ρ [P ] = W T0 P=UIλ. Pri izmjeničnim strujama sinusnog oblika p=UMsinωt * IMsin(ωt-ρ) =2UefIefsinωt * sin(ωt-ρ)=UefIefcosρ .UefIefcos(2ωt-ρ). otprilike za napone do 100V. λ .faktor snage – kod sinusnog valnog oblika = cosρ. IN – nazivne vrijednosti. PW=αW=kW. MJERENJE SNAGE Električna snaga je brzina proizvođenja (zračenja) električne energije. jer se troši na rad (trošilo ju nepovratno uzima iz izvora). Strujni se svitak spaja u seriju trošilu dok naponski u paralelu trošilu. Jalova snaga: Q=UIsinρ [Q]=Var 57 . P=dW/dt [W]. a UefIefcos(2ωt-ρ) izmjenična komponenta koja im dvostruku frekvenciju. Gdje je UefIefcosρ istosmjerna stalna komponenta. Mjeri se vatmetrima – množilo dva signala (napona i struje). Da ne dođe do preopterećenja strujnog i naponskog svitka treba kontrolirati struju.

Što je otklon manji.1. indukcijski i termički elektromehanički vatmetri. λmax Osim elektrodinamskih postoje i elektrostatski.2. PRIVIDNA SNAGA S=UI [S]=VA S2=P2 + Q2 Pri malim faktorima snage otkloni kazaljke vatmetra su mali. pri kratkom spoju transformatora). zato se za mali copsρ koriste posebni vatmetri (npr.1. 0. Elektromehaničke vatmetre zamjenjuju elektronički.S Q ρ Slika 4. pogreška je veća. 58 .05 cosρ -> kW = N N .2. Trokut snage P 4. U I cos ρ N Instrumenti za 0. 0.

2. te brzu obradu i prikaz rezultata.2. automatski odabiru strujna i naponska područja.4. računa još i jalovu i prividnu snagu. 59 . Na digitalnom pokazniku pokazuje i napon i struju i snagu. ELEKTRONIČKI VATMETRI ANALOGNI ELEKTRONIČKI VATMETAR u ANALOGNI POKAZNIK ANALOGNO MNOŽILO i NAJČEŠĆE (POMIČNI SVITAK I MAGNET) ANALOGNO-DIGITALNI ELEKTRONIČKI VATMETAR u ANALOGNO MNOŽILO i A D DIGITALNI POKAZNIK DIGITALNI ELEKTRONIČKI VATMETAR u A D DIGITALNO MNOŽILO DSP (DIGITAL SIGNAL PROCESOR) DIGITALNI POKAZNIK i A D PONEKAD (NEKADA SE AUTOMATSKI PODEŠAVA POTREBNO PODRUČJE NAPONA I STRUJE) SKLOP ZA UPRAVLJANJE CPU RS232 GPIB CENTRONICS PC Slika 4.1. te faktor snage. Prikaz tri vrste elektroničkih vatmetara S elektroničkim vatmetrima mjerenje je jednostavnije. Također sinkrono i simultano “uzimaju” napon i struju. Osim toga imaju međusklopove za serijsku i paralelnu komunikaciju s PC uređajem što omogućava automatizaciju mjerenja. brže i komfornije.

srednja ispravljena vrijednost n i =1 U= 1 n 2 ∑ ui .efektivna vrijednost n i =1 P= 1 n ∑ uiii .4.. UM – iz uzorka napona uzima maksimalnu vrijednost (UM=max(Ui)).faktor oblika Fo = U UM .faktor snage S FT = Kod elektroničkih vatmetara nisu nam potrebni ampermetri i voltmetri za zaštitu. Cosρ je jako bitan kod gubitaka velikih transformatora.tjemeni faktor U P λ = . Iz ovih formula se analogno izvedu formule za struju.3. a ne efektivne. Područja određuju maksimalne vrijednosti napona. Spajaju se jednako kao i analogni. Treba paziti na točnost kod malih cosρ (proizvođači ga ne daju). 60 . određivanje izobličenja napona i struja. Analizatori snage su digitalni voltmetri s dodatnim funkcijama mjerenja – npr.. viših harmonika napona i struje.djelatna snaga n i =1 Računa: S = UI Q = S 2 − P2 U . PRINCIP MJERENJA (RAČUNANJA) Mjeri: 1 n U = ∑ ui .

2. Shema posrednog mjerenja snage – naponski spoj PT = U T IT = U T (I G − IV ) = U T I G − Gdje UT izravno mjerimo.1.2.1. RV 4.1.4. Shema posrednog mjerenja snage – strujni spoj PT = I TU T = I T (U G − I T RA ) = I TU G − IT2 RA = PM 2 − IT2 RA Gdje je PM2 mjerena snaga. STRUJNI SPOJ + IG + IV UG + RV V A IT RT UT RA G Slika 4. PM1 je mjerena snaga.4. PG = I GU G = U G (I T + IV ) = U G I T + 2 UG U2 = PM 2 + G RV RV 61 .4.4.4. U T2 je korekcija. a I G RA je korekcija. 2 UT U2 = PM 1 − T RV RV 2 2 PG = U G I G = I G (U T − I G RA ) = I GU T + I G RA = PM 1 + I G RA 2 Gdje se IG mjeri izravno. NAPONSKI SPOJ + A IV + RV V IT RT UT IG + RA G UG Slika 4.1. a I T2 RA je korekcija. POSREDNO MJERENJE SNAGE U ISTOSMJERNOM KRUGU 4.4.

4.5.5.1.2. a PG za strujni spoj. NAPONSKI SPOJ IG + A RA RS * W IT IV RV V UT G UG RN RT Slika 4. DIREKTNO MJERENJE SNAGE U ISTOSMJERNOM KRUGU 4.1. Shema direktnog mjerenja snage – naponski spoj 2 2 UT UT − RV RN PT = P − W 2 PG = P + I G (RA + RS ) W 4. a RA je temperaturno osjetljiv). STRUJNI SPOJ * W A RA IT UT IG + IV UG RV V RS G RN RT Slika 4.5.2.1. ako nisu zanemarivo male preporuča se naponski spoj za PT (jer je RV poznat.1.5. Shema direktnog mjerenja snage – strujni spoj PT = P − IT2 (RA + RS ) W PG = P + W U T2 U T2 + RV RN 62 . RV Treba odabrati onu shemu kod koje su korekcije zanemarivo male.Ovdje je 2 UG korekcija.5.

P 1 S1 P 2 I S2 G I* A * W RN T U B A a U* V b Slika 4. PTM ⎡ * U* 2 U* 2 ⎤ = kU k I ⎢ P − − ⎥ W RV RN ⎥ ⎢ ⎣ ⎦ ( ) ( ) PTM PW*=kWαW PT=UIcosρ * * * = kU U k I I cos ρ = UI cos(ρ − δ I + δU ) = UI cos(ρ − δ ). Shema mjerenja djelatne snage u izmjeničnom jednofaznom strujnom krugu NAPON NA SEKUNDARU PTM = kU k I P W kU je nazivni omjer transformacije kI naponskog/strujnog transformatora i PW je ispravljena vatmetrom izmjerena snaga.6. Pri velikim strujama i visokim naponima rabe se strujni i naponski transformatori koji prilagođuju napon i struju i izoliraju od visokog napona.1. δ = δ I + δU ρ * = ρ − δ I + δU 63 .6.4. MJERENJE DJELATNE SNAGE U IZMJENIČNOM JEDNOFAZNOM STRUJNOM KRUGU Djelatna snaga se pri industrijskim frekvencijama mjeri elektrodinamskim ili digitalnim vatmetrima. Gdje je PTM mjerena djelatna snaga trošila.

6. Ukoliko nemamo umjernu krivulju i ne možemo provesti ispravak onda se ukupna mjerna nesigurnost procjenjuje na temelju graničnih pogrešaka vatmetra. a kada metodu triju vatmetara? Očito se u sistemima s nulvodičem smije upotrijebiti samo metoda triju 64 . u ( p )% = [G(P ) ] + [G(U ) ] + [G(I ) ] + [G(δ ) ] 2 2 2 2 W % % % % 3 4. pa suma pokazivanja svih triju vatmetara daje ukupnu snagu trofaznog sistema. Ako sistem nema nulvodiča odvodni krajevi naponskih grana spojeni su zajedno. pa čine zvjezdište sistema sastavljenog od tri naponske grane. strujnog i naponskog mjernog transformatora i pogreške kutnog zakretanja. p(δ )% = cos(ρ − δ ) = cos ρ cos δ + sin δ sin ρ ≈ cos ρ + δ sin ρ p(δ )% = δ (tgρ )100% = PTM − PT UI cos(ρ − δ ) − UI cos ρ 100% 100% = PT UI cos ρ πδ ' 180 ⋅ 60 tgρ ⋅100% = δ 'tgρ ⋅ 0. Na taj način svaki vatmetar mjeri snagu jedne faze. MJERENJE DJELATNE SNAGE TROFAZNIH TROŠILA METODOM 3 VATMETRA U ovoj metodi teku kroz strujne grane vatmetara fazne struje tereta. kI sekundarna struja. Fazorski dijagram mjerenja djelatne snage u izmjeničnom jednofaznom strujnom krugu Gdje je I primarna struja. Postavlja se pitanje kada upotrijebiti metodu dviju. dok su njihove naponske grane priključene na pripadne fazne napone.7.Slika 4.0291δ cos ρ Ako raspolažemo umjernim krivuljama mjernog transformatora pogreške možemo smanjiti ispravkom.0291% ≈ 0.2. δU fazna pogreška naponskog transformatora i δI je fazna pogreška strujnog transformatora.

Shema četverovodnog sustava P = P + P2 + P3 1 L1 L2 L3 A1 A2 A3 * W1 * W2 * W3 V1 V2 V3 T UMJETNA NULTOČKA Slika 4. Trofazni sustavi mogu biti četverovodni (u distribucijskim mrežama.7.vatmetara. Shema trovodnog sustava PT = P + P2 + P3 1 65 .7. dok se u trofaznim sistemima bez nulvodiča mogu upotrijebiti obje metode. L1 L2 L3 A1 A2 A3 * W1 * W2 * W3 V1 V2 V3 N T Slika 4.2. obično nesimetrični) i trovodni (u mrežama visokog napona i simetričnim mrežama srednjeg i visokog napona).1.

7. Ako jedan od vatmetra pokazuje u minus preklopkom preklopimo naponsku granu (ali u formulu ulazi kao minus) ili isključimo izvor i okrenemo strujnu granu (kod vatmetara koji nemaju preklopku). 1 66 .3. Shema trovodnog sustava PT = P + P2 + P3 1 4.7. Shema četverovodnog sustava PT = P + P2 + P3 1 L1 L2 L3 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 A a B b V3 A a B b A a B b UN T W1 A1 W2 A2 W3 A3 V2 V1 Slika 4.8. p = u1i1 + u2i2 + u3i3 i1 + i2 + i3 = 0 → i3 = i1 − i2 p = u1i1 + u2i2 − u3 (i1 + i2 ) p = i1 (u1 − u3 ) + i2 (u2 − u3 ) = i1u13 + i2u23 = p1 + p2 1 T 1 T pdt = ∫ ( p1 + p2 )dt = P + P2 1 T ∫0 T 0 PT = Gdje je P + P2 srednja vrijednost koju vatmetar pokazuje.L1 L2 L3 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 A a W1 A1 W2 A2 W3 A3 N A n V3 a N A n V2 a N n V1 N T Slika 4. MJERENJE DJELATNE SNAGE TROFAZNIH TROŠILA METODOM DVA VATMETRA (ARONOV SPOJ) Pomoću Aronovog spoja se mjeri snaga nesimetričnih trofaznih sistema bez nulvodiča.4.

svejedno je. mreža je naponski simetrična i simetrično opterećena. Ako imamo slučaj sinusnog valnog oblika napona i struje.Kada je naponski simetričan trovodni spoj sa simetričnim teretom.8.1. Slika 4. L1 L2 L3 A1 A2 * W1 * W2 V1 V2 T AMPERMETRI I VOLTMETRI SU TU SAMO ZBOG ZAŠTITE. Ako je sustav simetričan digitalni vatmetri još računaju ukupnu snagu. djelatnu. onda možemo to mjeriti samo s 2 vatmetra. Aronov spoj PT = P + P2 1 Kod digitalnog vatmetara može se mjeriti i metodom s 3 i metodom s 2 vatmetra. jalovu i svašta još. onda ovom metodom mjerimo jalovu snagu i faktor snage. prividnu. P = I1U13 cos Ψ1 = I1U13 cos(30 − ρ ) = 3IU cos(30 − ρ ) 1 P2 = I 2U 23 cos Ψ2 = I 2U 23 cos(30 + ρ ) = 3IU cos(30 + ρ ) Q = 3 (P − P2 ) 1 P − P2 UI sin ρ tgρ 1 = = P + P2 3UI cos ρ 3 1 1 1 cos ρ = = 2 2 1 + (tgρ ) ⎛ P − P2 ⎞ 1 1 + 3⎜ ⎟ ⎜P +P ⎟ ⎝ 1 2⎠ 67 .

Vektorski dijagram Aronova spoja za mjerenje djelatne snage u% = [α ⋅ u(α ) ] + [α 2 1 1 % 2 ⋅ u (α 2 )% ] 2 α1 − α 2 Slika 4.2.Slika 4.8.8. Otkloni vatmetara kod Aronova spoja u ovisnosti o faznom pomaku ρ simetričnog tereta (lijeva slika) i određivanje faktora snage iz omjera otklona α1 i α2 vatmetara u Aronovu spoju 68 .3.

MJERENJE JALOVE SNAGE Mjerni instrumenti koji mjere jalovu snagu nazivaju se varmetri. Tamo gdje su samo naponi simetrični moguće je mjerenje snage pomoću običnih vatmetara prema spoju: L1 L2 L3 A1 A2 A3 V 12 V 23 V 13 W1 W2 W3 T Slika 4.1.9. Q1 = I1U 23 cos Ψ = I1 3U1 cos(90 − ρ ) = 3IU sin ρ Q= 1 (Q1 + Q2 + Q3 ) 3 U12 U1 I1 ρ ψ U23 U3 U2 Slika 4.9. Fazorski dijagram mjerenja jalove snage U31 69 .4.2. Izravno jalovu snagu mjere indukcijski instrumenti. Mjerenje jalove snage Koriste se specijalni vatmetri s boljom izolacijom. ali njihova točnost ovisi i o točnosti frekvencije mreže. Indukcijski puno troše pa se češće koriste elektrodinamski kojima se u naponsku granu ugrađuje zakretač faze za 90o. Priključuju se kao vatmetri: Q = Q 1 + Q 2 + Q 3 . Primjena varmetara se preporučuje pri nesinusnim trofaznim sustavima. Elektrodinamski bez zakretača mjere djelatnu snagu.9.

1. MJERENJE ELEKTRIČNE ENERGIJE Energija je integral snage po vremenu W = ∫ pdt . Električna energija se mjeri mjerilima električne energije. Elektromehanička se sastoje od statora i rotora (pokretnog i nepokretnog dijela). Brzina okretanja rotora proporcionalna je snazi. t1 t1 t1 dt Gdje je ω kutna brzina koja je proporcionalna snazi.1. Za razliku od elektromehaničkih elektronička mjerila nemaju pokretnih dijelova. koja mogu biti elektromehanička (analogna) i elektronička (analogna i digitalna) . Električna energija t 0 je veličina koja karakterizira sposobnost električnog sustava da vrši rad (kWh).1. [k2 ] = okretaj Wh okretaj W = k 2πN = k1 N = Elektromehanička mjerila imaju brojilo. pa se zato često nazivaju statička. MJERILA ISTOSMJERNE ELEKTRIČNE ENERGIJE Primjenjuju se elektrodinamska i magnetomotorna (mali istosmjerni motor s trajnim magnetom). Konstanta se iskazuje u Wh/impuls. 2π 1 N k2 [k1 ] = Wh . [W ] = Ws . Simbol za mjerila električne energije 5. a ne okretaje. Elektronička mjere impulse.5. ISTOSMJERNI MOTOR S TRAJNIM MAGNETOM SUOTPORNIK + M G ~ 1V T RS Ah Slika 5. Mjerila istosmjerne električne energije 70 . Broj okretaja: N = α 2 − α1 . pa je broj okretaja proporcionalan unutrašnjoj energiji: t2 t2 t2 dα W = ∫ Pdt = ∫ kωdt = k ∫ dt = k (α 2 − α1 ) . kWh Slika 5.1.

ako je napon konstantan može se kalibrirati u (Wh). Jednofazna mjerila djelatne električne energije I BROJČANIK 71 . koji se sastoji od dva nepomična svitka kroz koja teče struja trošila.2. a brzina okretanja rotora proporcionalna je istosmjernoj snazi. a osim toga mogu biti jednofazna ili trofazna. Način rada je kao i kod indukcijskih pokaznih jedino što se ploča može okretati. Elektrodinamskim mjerilima mjeri se energija. Elektrodinamsko mjerilo radi na principu da se motor.000 brojila. 5.2. Razred točnosti se kod brojila određuje kao pogreška u odnosu na pokazivanje. jalovu i prividnu energiju. Vijek trajanja elektromehaničkog mjerila je 30 do 40 godina.3. 5.1. okreće. U mjerni krug se spajaju na jednak način kao i vatmetri. Tarife se koriste zato da se ujednači potrošnja el.5 i 0. energije kroz cijeli dan. .za VN mrežama razred točnosti je 0.Kod magnetomotornih brojila brzina okretanja rotora proporcionalna je padu napona na Rs pa se magnetomotornim brojilom mjeri potrošak elektriciteta (Ah).za NN mreže razred točnosti je 2 ili manji. JEDNOFAZNA MJERILA DJELATNE ELEKTRIČNE ENERGIJE Elektromehanička su obično indukcijska (Ferraris-ova). Hep tvrdi kako i u Hrvatskoj ima približno 2. U mrežama izmjenične energije rabe se mjerila za radnu. a mogu biti i jednotarifna.3. U AKTIVNI ZAKRETNI MOMENT UZORKUJU OVA DVA MAGNETA PUŽ N TRAJNI MAGNET (PRIGUŠUJE BRZINU OKRETANJA) S Aktivni zakretni moment: M A = k A IU cos ρ = k A P k N Protumoment (magnet): M B = B ∆t W = p∆t = kW N Slika 5. dvotarifna ili višetarifna.000. Zbog toga je točnost propisana: . MJERILA IZMJENIČNE ELEKTRIČNE ENERGIJE Mjerila izmjenične električne energije moraju biti točna i pouzdana zbog obračuna potroška električne energije.

1 i 2.5% 3% 0.izobličenje valnog oblika . 3 ili 4 puta IM) pogreška ne smije biti veća od 2% pokazane vrijednosti.odstupanje napona od referentnog . Kad utjecajne veličine izlaze iz referentnog područja definirane su još dodatne pogreške koje mogu biti do 3%.3% Uz referentne uvjete i cosρ=1 za područje struje od 10% nazivne struje do najveće struje (2. 72 . onda se smanjuje područje struje od 20% do najveće.5o manje od ±1% manje od ±0.1.odstupanje od uspravnog položaja .Elektromehanička mjerila se proizvode s razredom točnosti 0. ELEKTRONIČKA MJERILA ELEKTRIČNE ENERGIJE u(t) ANALOGNO MNOŽILO u(t)i(t) I U f DIGITALNO BROJILO i(t) Slika 5. 1% i 0.magnetsko polje ne smije uzrokovati pogrešku od 23±2oC ±0.5 induktivno i >0. Definirani referentni uvjeti za razred 2: .odstupanje frekvencije od nazivne . Ako je cosρ<0.8 kapacitivno. 5. Elektronička mjerila električne energije Množenje na načelu Hallovog efekta.5.4.4. Točnosti 2%.temperatura okoline .5%.

a c je «nešto». Dvostruka modulacija. u H = kbiu = k N iu Za točnija mjerenja koristi se amplitudno-širinska modulacija impulsa.2%. Impulsi predstavljaju broj kvanata energije.3. u Au T1 T Au t Slika 5. Načelo rada amplitudno-širinske modulacije impulsa Au = k 2 I T Au = k 2 I 1 = k 2 k1 IU = kIU T T1 = k1U T Točnost prikazanog sklopa je 0. Broj impulsa je jednak utrošku energije.5 i 0. frekvencija je nekoliko kHz.2.U T I B i iu = k u* u G UH I U f DIGITALNO BROJILO ANALOGNO MNOŽILO HALLOV OSJETNIK TU SE MJERI HALLOV NAPON Slika 5. Blok shema s Hallovim osjetnikom u H = u (t )i (t )c uH je Hallov napon.4. 73 .4. Za to služi sklop koji pretvara napon u impulse.

veću točnost kroz cijelo mjerno područje. . .12 2 3 4 5 6 7 8 9 10 I/I N Slika 5.7.6. . elektroničko očitavanje s prijenosnim načinom čitanja. 74 . ELEKTRONIČKA ENERGIJE DIGITALNA MJERILA ELEKTRIČNE Rade kao moderna digitalna mjerila snage gdje se oba signala napona i struje sinkrono uzorkuju i dalje dorađuju.1. Elektronička mjerila su skuplja.5. p% 2 INDUKCIJSKO BROJILO ELEKTRONIČKO BROJILO 1 0.nižu vlastitu potrošnju.5. PREDNOSTI ENERGIJE ELEKTRONIČKIH MJERILA ELEKTRIČNE Pogreške kod elektroničkog su manje. Elektronička trofazna mjerila energije se zbrajaju elektroničkim putem.vrsta električne energije koja se mjeri (djelatna. U trofaznoj s nulvodičem rabe se tri mjerna sustava. Elektronička digitalna mjerila električne energije 5. Značajke mjerila izmjenične električne energije: . . mogućnost daljinskog očitavanja.veću opteretivost. limitiranje snage. daljinsko prebacivanje transformatora -> postoji i kod elektromehaničkih). TROFAZNA MJERILA Elektromehanička trofazna mjerila izvode se s dva ili tri sustava.ne osjetljivi na položaj. U trofaznom sustavu bez nulvodiča rabe se dva mjerna sustava Arronov spoj. tj. . spojeni na zajedničko vratilo. Arronov spoj vrijedi kada je zbroj sve tri fazne struje jednak nuli.5.nižu struju pokretanja (1% INAZ). . Mjerila jalove energije spajaju se isto kao i jedno mjerilo za djelatnu energiju. integrira se snaga po vremenu=energija.niz dodatnih mogućnosti (mjerenje maksimalne snage u svakom tarifnom razdoblju. prividna ili jalova energija). ali imaju niz prednosti: . 5.jednofazno ili trofazno mjerilo.

nazivna frekvencija (50 ili 60 Hz). kod elektromehaničkih 300. konstanta mjerila. 600% 7IN. nazivna i najveća struja (preopterećenja). broj tarifa. 500.000%.- nazivni napon. 400. razred točnosti. kod elektroničkih do 2. 75 .

Tjemene vrijednosti izmjeničnog signala mjeri instrument s pomičnim svitkom i magnetom i ispravljačem i kondenzatorom.. po razredu točnosti. Srednja vrijednost DC/AC – s pomičnim svitkom i pomičnim magnetom (frekvencija mora biti veća od 10Hz). vlastitom potrošku.6. Ampermetri i voltmetri se razlikuju prema vrijednosti koje mjere (srednja. bimetalni. Shema za mjerenje tjemene vrijednosti signala Većina se kalibrira u efektivne vrijednosti U oč + UM = U ef = 2 Samo za sinus pokazuju pravu efektivnu vrijednost.1. U ef U ef 76 . s pomičnim željezom. + Slika 6. Većina mjeri istosmjernu i efektivne vrijednosti izmjeničnog signala. točnosti. po preopterivosti.. instrumenti s termopretvornikom i indukcijski).. a ostale pokazuju krivo Fob = = 1. frekvencijskom području. po potrošku i frekvenciji. Mjerenje je ispravno samo onda kada je odabrana mjerna metoda i oprema koja neće ili će neznatno promijeniti mjerni signal. osjetljivosti na smetnje. tjemena). Srednje ispravljene vrijednosti izmjeničnog signala mjeri instrument s pomičnim svitkom i magnetom i ispravljačem. Osnovno načelo pri mjerenju je da mjerilo ne utječe na mjernu veličinu. efektivna.111 U is U Ftj = M = 2 . MJERENJE NAPONA I STRUJE Mjerenje napona i struje provodi se raznovrsnim električnim mjernim instrumentima i uređajima koji se međusobno razlikuju po mjernom opsegu. o čemu bezuvjetno treba voditi računa pri njihovom izboru. praktičnosti itd. opteretivosti. Analogna mogu biti elektromehanička i elektronička. elektrostatski. Instrumenti s odzivom na efektivnu vrijednost (elektrodinamski.

1V) treba voditi računa o smetnjama (skripta LV – izvori smetnji). MJERENJE NAPONA Voltmetrom se mjeri razlika potencijala između dvije točke strujnog kruga.000 V.1. Efektivna vrijednost pulsirajućeg signala (instrumenti bez oznake AC + DC) 2 2 U ef = U DC + U AC . + (DC+AC))->efektivna vrijednost cijelog signala. manja je pogreška). Sistemska R pogreška ovisi o V (što je omjer veći.2. a ta vrijednost je jednaka onoj koju mjere elektromehanički s odzivom na efektivne vrijednosti.1 do 1.Postoje mjerenja kada treba ispravno izmjeriti tjemenu vrijednost (mjerenje probojne čvrstoće) ili srednju ispravljenu vrijednost (pri magnetskim mjerenjima za određivanje tjemene vrijednosti magnetske indukcije). Mjerenje napona uz pomoć Theveninovog teorema 2 2 U ef = U DC + U AC U2 = E RV RV + RE pr = U 2 − U1 RV 1 RE = −1 = − =− R U1 RV − RE RE + RV 1+ V RE Zbog svog unutrašnjeg otpora voltmetar mjeri manji napon.1. 6. A ELEKTRONIČKI SKLOP U1 Slika 6. a zatim s odzivom na srednje ispravljene vrijednosti.1. Pri mjerenju manjih napona (<0. te ćemo to tu iskoristiti. Mjerenje napona E + RE U1 U1 = E B Prema Theveninovom teoremu svaki strujni krug između dvije točke može se nadomjestiti s elektromotornom silom i unutarnjim otporom. a danas postoje digitalni instrumenti s odzivom na efektivne vrijednosti (oznake RMS ili TRMS -> skupi.1. E + RE RV V U2 Slika 6. Što je faktor potiskivanja smetnji (dB) veći 77 . Naponi se mjere u RE rasponu od 0. Digitalni instrumenti su u početku mjerili samo istosmjerne vrijednosti (DVM).

1.lakše ćemo ispravno izmjeriti mali napon. a ∆f je širina frekvencijskog pojasa u Hz. Teorijska granica osjetljivosti voltmetara DMM su Digitalni multimetri. 78 . a EVM su elektrovoltmetri (elektrometri). Za mjerenje većih napona primjenjuju se dodatni mjerni uređaji (djelitelji napona. te gotovo ne opterećuju izvor.3. T je temperatura u Kelvinima.1. NVM su nanovoltmetri koji su optimizirani za mjerenje vrlo niskih napona. Gdje je kB Boltzmanova konstanta. naponski transformatori i induktivno dijelilo). Analogni instrumenti s analognom kazaljkom imaju mali frekvencijski pojas 1Hz. Napon šuma se smanjuje smanjivanjem otpora R. 6.000 V. digitalni imaju frekvencijski opseg jednak polovini očitanja u sekundama. E/V 1k 1 DMM NVM EVM TI OS JI V L ET SJ O 1m KA JS C NI RA G A 1µ I OR TE 1n 1p 1 1k 1M 1G 1T 1P(PETA) R/Ω OTPOR NAPONSKOG IZVORA Slika 6. Teorijska granica osjetljivosti voltmetra određena je s E = 4k BTR∆f (skripta LV). ELEKTROMETRI Elektrovoltmetri su osjetljivi istosmjerni digitalni voltmetri s ekstremno velikim ulaznim otporom (Rin) koji iznosi 100 TΩ. R je otpor.1. ∆f (filtri) smanjivanjem temperature T. Standardnim voltmetrima se može mjeriti do 1.

potrebno je da parazitni induktivitet.1.3. Pri mjerenju izmjeničnih. G R1 R2 Slika 6. vlastiti kapacitet i kapacitet prema zemlji budu što manji. OTPORNIČKA DJELILA Ohmski djelitelji napona se izrađuju od otporne žice malog temperaturnog koeficijenta.1. Frekvencijsko-kompenzacijsko dijelilo 6. dok se kapacitet prema zemlji smanjuje zaštitinim prstenima ili zaslonima raznih oblika.3. R1C1 = R2C2 G R1 C1 R2 C2 V Slika 6.1. C1 G C2 V Slika 6. Kondenzatorsko dijelilo 79 . kako njihov otpor ne bi ovisio o temperaturi okoline i struji opterećenja. Mali vlastiti induktivitet i kapacitet se postižu prikladnim načinom namatanja.1.4. Otporničko dijelilo V 6.1.1.2. Upotrebljavaju se za mjerenje visokih istosmjernih.1. FREKVENCIJSKO-KOMPENZACIJSKA DJELILA Frekvencijsko-kompenzacijska dijelila imaju širok frekvencijski opseg i koriste se za promatranje impulsa i mjerenje prijelaznih pojava. KONDENZATORSKA DJELILA Kapacitivni djelitelji se upotrebljavaju pri mjerenju izmjeničnih i udarnih napona.1. a naročito udarnih napona. izmjeničnih i udarnih napona.2.6.4.1. Sastoje se od visokonaponskog kondenzatora kapaciteta C1.

1.6.L3 Slika 6.1. Relativna točnost do 1 ⋅10−7 .6. L1 L2 L3 A B a b A B a b L1 L1 V L1 L2 V L3 L3 L2 L3 V L1 .1. Induktivno dijelilo Kondenzatorska dijelila. NAPONSKI TRANSFORMATORI G A a V B b Slika 6.6.1.1. naponski transformatori i indukcijska dijelila se koriste za izmjenične napone od 50 do 150 Hz.1.6. Mjerenje linijskih napona s dva naponska transformatora 80 . INDUKTIVNO DJELILO Induktivno dijelilo se sastoji od više (u praksi 8) naponski auto-transformatora koji su kaskadno povezani.2.5. Naponski transformatori 6.1.5. 10 10 7 10 8 4 3 2 1 0 6 2 1 0 3 2 1 0 U1 U1 Slika 6. U trofaznim trovodnim sustavima sva tri linijska napona mogu se mjeriti sa samo dva naponska transformatora.

81 .3. Kuglasta iskrišta su jednostavno. Mjerenje kuglastim iskrištima zasniva se na činjenici da do proboja kroz zrak između kugli dolazi samo onda. vrlo opširnog područja mjerne tehnike koja obrađuje specifičnu problematiku visokonaponskih mjerenja.1. ako je tjemena vrijednost primijenog napona jednaka ili veća od stanovite vrijednosti Up. Slika 6.Upotreba visokih napona u elektrotehnici. a u manjoj mjeri i o barometarskom pritisku i temperaturi zraka. Jedan dio problema tog područja svodi se na samu problematiku mjerenja visokih napona. To znači da će pri polaganom podizanju primijenjenog napona doći do proboja u trenutku kad on upravo postigne tu vrijednost. zahtijevala je razvoj posebnog. a naročito u prijenosu električne energije na veće daljine. pouzdano i već vrlo rano uvedeno rješenje za mjerenje tjemene vrijednosti napona.6. D je od 2 cm do 200 cm. U visoko naponskim laboratorijima za mjerenje visokih istosmjernih i tjemenih izmjeničnih koriste se kuglasta iskrišta. Kuglasta iskrišta Proboj kroz zrak je definiran. Njihova konstrukcija i primjena su detaljno definirani. Napon je od 5 kV do više MV. Probojni napon Up ovisi o razmaku kugli s i promjeru kugle D. dok se drugi odnosi na način dobivanja visokih napona potrebnih za visokonaponska ispitivanja.

kompleksni kompenzatori Dosad opisani izmjenični kompenzatori ne omogućavaju određivanje faznog pomaka mjerenih izmjeničnih napona i struja. Zrak 2-3 kV/mm.5 točnost mjerenja je ±0.6. negativni udarni napon i istosmjerni napon oba polariteta (Promjer D kugli u cm. IZMJENIČNI KOMPENZATORI Za vrlo konačna mjerenje izmjeničnog napona i umjeravanje izmjeničnih mjerila koriste se izmjenični kompenzatori: 1. Grijač se naizmjence grije pomoću poznatog istosmjernog i nepoznatog izmjeničnog napona i to se vrši dok se zagrijavanje ne izjednači (nulindikator). Tjemene vrijednosti probojnih napona u kV za jednopolna kuglasta iskrišta kod 20oC i 1013 mbar za izmjenični napon.1. Prvo izmjenični G (N=0).1. očitamo UN sve dok ne bude UX=UN (efektivna vrijednost). G N Up 2 2 1 1 UN POZNATI I PROMJENLJIVI NAPON POZNATI NAPON TERMOPAR GRIJAČ G Slika 6. Ako se želi 82 . Kompenzator s termopretvornikom NEPOZNATI NAPON UX 2.S/D ≤ . Visokonaponski uređaji se obično ispituju na udarne napone. vrijednosti prikazane crtkano nisu pouzdane) 6.3%. Napon termopara razmjeran je snazi I 2 R kroz grijač. Uspoređuje se efektivna vrijednost izmjeničnog napona s vrijednosti istosmjernog napona.1. a to se radi pomoću termopara.4. Slika 6. zatim istosmjerni G.8. jer se kompenzacija provodi tek nakon njihova pretvaranja u istosmjerne veličine.1. kompenzatori s termopretvornikom Izmjenično istosmjerni pretvornici na načelu termopara.8.

2. Kompleksni kompenzatori. A M R N Slika 6. MJERENJE STRUJE C ELEKTRONIČKI SKLOP I1 Slika 6. Kompleksni kompenzator Ux 6. I + RI RA A I2 Slika 6. ili elektrodinamskim instrumentom.1.2.2. Pri manjim zahtjevima u pogledu točnosti mjeri se pomoćna struja preciznim instrumentom s pomičnim željezom. 83 .2. U njihovom pomoćnom krugu teče izmjenična struja. upotrebljavaju se tzv.1.8.kompenzacionim metodama odrediti i fazni pomak izmjeničnih veličina. čija se veličina mjeri jednim od dosad opisanih kompenzacionih postupaka. Mjerenje struje I + RI I1 I1 = I D U mjerenju struje pomaže nam Nortonov teorem (svaki strujni krug se može nadomjestiti strujnim izvorom i unutrašnjim otporom izvora).2. Mjerenje struje uz pomoć Nortonovog teorema RI RA RI R + RA I2 = I I =I RA RI + RA I −I RI RA pr = 2 1 = −1 = − I1 RI + RA RI + RA Pogreška je manja što je RA manji.

1.2.1.1.3.2. I + RN ELEKTROMETAR Slika 6.4. 6.2. kod skupljih je taj pad napona manji 20 µV). MJERENJE MALIH STRUJA Vrlo male istosmjerne struje (reda fA) mjere se galvanometrima (vrlo osjetljivi elektromehanički instrumenti sa zakretnim svitkom i magnetom) i elektrometrima.+ I G RS T Slika 6. Digitalni nema normizacije i pad napona može biti veći ili manji (jeftiniji instrumenti 200 mV ili više.2. 84 . Mjerenje struje pomoću mjernog transformatora Ampermetri za srednje vrijednosti struja mA do nekoliko desetaka A izvode se suotpornicima (mjerimo pad napona na suotporniku) i on je normiziran 60 mV i 150 mV (analogni). Mjerenje struje pomoću suotpornika G P 1 S1 P 2 + S2 T Slika 6. Mjerenje elektrometrom uz pomoć poznatog otpornika POZNATI OTPORNIK U = 1mV RN = 1012 Ω I = 10−15 A Još manje struje se mogu mjeriti tako da se mjeri pad napona na kondenzatoru (integrira se naboj na kondenzatoru).

Osjetljivost struje se može povećati povećanjem namota. Za velike izmjenične struje se koriste strujni mjerni transformatori (ampermetri koji su zahtijevali prekidanje strujnog kruga).2.2. MJERENJE VELIKIH STRUJA Za mjerenje velikih istosmjernih struja suotpornici se izrađuju odvojeno od instrumenata i malog su otpora.I + CN ELEKTROMETAR Slika 6. Mjerenje elektrometrom uz pomoć poznatog kondenzatora POZNATI KONDENZATOR Q C NU = t t t = 15 min ⇒ I = 10 −19 A I= 6.1. Rade najčešće na načelu strujnog transformatora 6. 85 . Za mjerenje izmjenične struje u širokom frekvencijskom opsegu do 1 GHz i impulsa velike strmine 1010 A / s koriste se posebno izvedeni suotpornici (koaksijalni oblik). Mjerenje velikih izmjeničnih struja uz pomoć strujnih kliješta Ako želimo mjeriti pulsirajuće pojave koristit ćemo Hallov osjetnik.2.2.2. U novije vrijeme bez prekidanja strujnog kruga -> strujna kliješta – veće struje od 100 A do 100 kA. Ima graničnu pogrešku od oko ±1%.2.

Smanjenje struje magnetiziranja se izvodi povratnom vezom s kojom se stvaraju protuamper zavoji koji smanjuju indukciju u magnetskom krugu.2.1.3.3.3. Glavni uzrok pogreške je struja magnetiziranja koja je manja što je manja indukcija u magnetskom polju. Mjerenje velikih izmjeničnih struja uz pomoć Hallovog osjetnika 6.2. Slika 6.2. Elektronički kompenzirana mjerila – strujni transformator I1 N1 = I 2 N 2 N I I1 = 2 2 N1 86 . ELEKTRONIČKI KOMPENZIRANA MJERILA Veće točnosti postižu se elektronički kompenziranim mjerilima (strujni transformator i Hallov osjetnik).6.

Može mjeriti struje i bez integratora.3.2.1.2. ali samo izmjenične poznate frekvencije U SI = 4MfI M . MJERILO MAGNETSKOG NAPONA (ROGOWSKIJEV SVITAK) Trenutne vrijednosti struje. N broj zavoja.2. Elektronički kompenzirana mjerila – Hallov osjetnik i = N 2i2 6.4.4.2. di = UM dt M = ANµ0 L Gdje je A presjek zavoja. a L je duljina. u = ∫ uM dt = M ∫ di = Mi 87 . Dugački jednoliko i gusto namotani svitak namotan na savijenu nemagnetsku jezgru.Slika 6. strujni impulsi velike strmine do 1⋅ 10? i izmjenične struje preko 100 A do 100 kA i više. Rogowskijev svitak e =M Gdje je M međuinduktivitet. Slika 6.

u= M i = ki RC Ako je struja sinusna pokaznik se može kalibrirati da pokazuje vrijednost umnoška ieff. 88 .

1. otporima izolacije priključnih vodiča i otporu izolacije prema zemlji i kliznim strujama (vođenje po površini izolatora).2. Struja polarizacije i provođenja 89 . TU TEKU KLIZNE STRUJE IZOLATOR VODLJIVI POJAS A MJERILO NAMOT IZOLACIONI OTPOR Slika 7.7. IMPEDANCIJE I ADMITANCIJE 7. MJERENJE DJELATNOG OTPORA.1. Mjerenje velikih otpora – klizne struje Slika 7.1.1. MJERENJE VELIKIH OTPORA Kod mjerenja velikih otpora treba voditi računa o unutrašnjem otporu mjerila.

temperaturi. Bitno uže granice pogrešaka postižu se digitalnim multimetrom. Druga stezaljka namota nije prikazana.1. Pri mjerenju malih otpora treba voditi računa o načinu priključivanja instrumenta. kako bi se izbjegao utjecaj otpora spojnih mjesta. pretpostavimo da između kabelske stopice K1 i svornika S postoji prelazni otpor R'K od oko 10-4 Ω. temperaturi i o vlažnosti izolacije. 7. To se ne može reći za otpore R'K jer se oni nalaze u seriji s malim otporom RX namota. Poželjno je da otkloni budu što bliže punom otklonu. U blizini punog otklona postižu se s instrumentima klase 0. stezaljka namota jednog stroja. To ćemo objasniti na primjeru. MJERENJE MALIH OTPORA (<1 Ω) Kod mjerenja malih otpora treba voditi računa o načinu priključivanja (otpor priključnih vodiča i kontaktnih spojeva). 7. Kraj namota je zalemljen na svornik S. milivoltmetar neće mjeriti samo pad napona na otporu RX..2 sigurne granice pogrešaka mjerenog otpora od oko 0. tako da se mogu dobiti zadovoljavajući otkloni. Između šiljka i kabelske stopice može se očekivati nešto veći prelazni otpor R''K. npr. dakle znatno više od otpora R''K.1) s mnogo mjernih opsega.5%.. Točnost mjerenja otpora ovisit će o klasi točnosti upotrebljenih instrumenata i veličini njihovih otklona. Ovisi o strukturi izolacije (ostarjelosti). Zato će nastati pogreška u mjerenju otpora: p= 2 R 'K 100% RX 90 . Upotrebom odgovarajućih instrumenata mogu će pomoću ove metode mjeriti otpori od oko 10-6 do 1012 Ω. Milivoltmetar neka je priključen preko šiljka na stopicu K1. Svornik se oslanja na donju stranu izolacione ploče svojim proširenim dijelom. Stoga se utjecaj otpora R''K na struju IV milivoltmetra može potpuno zanemariti. npr.2.1. već i na prelaznim otporima R'X. koja je pritegnuta maticom M2. što treba očekivati. prikazana je jedna stezaljka nekog malog otpora. koji redovno iznosi nekoliko desetaka oma. dovodi se struja I preko voda s kabelskom stopicom K1. Temperatura znatno utječe na otpor izolacije (10oC niža temperatura znači dvostruko veći otpor izolacije). ali pretpostavimo da je spajanje izvedeno na isti način.2. koji je pomoću matice M1 pritegnut na izolacionu ploču P. Kako bi se izmjerio otpor namota. oko 10-3 Ω. Na sl.2 (ili čak 0. Prijelazni otpor R''K između šiljka i stopice spojen je u seriju s otporom RV milivoltmetra. 7. Za preciznija mjerenja upotrebljavaju se instrumenti klase 0. Električka shema takvog spoja s ucrtanim prelaznim otporima prikazana je na sl.Polarizacijom nazivamo pojavu zakretanja postojećih električnih dipola u smjeru polja i stvaranje novih električnih dipola pod utjecajem električnog polja. tj. Da bismo razmotrili ispravnost ovakvog načina spajanja instrumenta.2.

7.Ta pogreška može biti vrlo velika . Npr. pritegnutom maticom M2. Zbog grananja struje I preko stopice K2 nastat će pogreška: p= 2 R 'K 100% 3RX Pogreška je nešto manja nego u prvom primjeru.2. Zbog jednostavnosti pretpostavimo da je prelazni otpor između stopice K1 i K2. Na sl. te između stopice K2 i svornika. Ovo razmatranje vrijedi i kada male otpore mjerimo pomoću ostalih metoda za mjerenje malih otpora (Thompsonov most i kompenzacijska metoda). Sada će struja I teći jednim dijelom stopice K1 preko prelaznog otpora R'K na svornik. ali još uvijek prevelika. Na sl. Prema tome je i ovaj način spajanja posve neispravan. prikazana je druga mogućnost. Za RX = 10-3 Ω i R'K = 10-4 Ω iznosi 7%. Milivoltmetar je priključen na namot pomoću kabela koji završava s kabelskom stopicom K2. 7. Prema tome je ovakav način priključivanja posve neispravan. ako je RX malen. prikazan je ispravni način spajanja. Voltmetar je priključen preko šiljaka koji su pritisnuti izravno na svornike.2. Neispravan priključak voltmetra kod mjerenja malih otpora 91 .1.2.2. Električka shema ovog spoja s ucrtanim prelaznim otporima prikazana je na sl.3. ako je RX = 10-3 Ω i R'K = 10-4 Ω ona iznosi čak 20%. 7. Drugi dio struje teći će iz stopice K1 preko stopice K2 u svornik.2.2. Slika 7. pa milivoltmetar ne mjeri pad napona na prelaznim otporima R'K. također R'K.

Neispravan priključak voltmetra kod mjerenja malih otpora Slika 7. Ispravan priključak voltmetra kod mjerenja malih otpora Utjecaj termonapona primjenom istih vodiča. se može smanjiti izjednačavanjem temperature 92 .3.2.2.2.Slika 7.

2.7.3.3.1.3. Mjerenje djelatnog otpora svitka velikog induktiviteta U-I metodom (shema spoja i prijelazna pojava nakon uključivanja istosmjernog napona) −t ⎛ ⎞ i = I S ⎜1 − e τ ⎟ ⎜ ⎟ ⎝ ⎠ E IS = R L T= r L Slika 7. Shema spoja mjerenja djelatnog otpora svitka velikog induktiviteta ?? −t ⎛ ⎞ E ⎜1 − e τ ⎟ i= ⎟ RL + RS + RA ⎜ ⎝ ⎠ T= u = iRL + L L RL + RS + RA di EL = iRL + (RL + RS + RA )T dt −t u = iRL + Ee τ 93 . MJERENJE DJELATNOG OTPORA INDUKTIVITETA U-I METODOM i R IS E Ri + R L SVITKA VELIKOG Slika 7.

Nakon otvaranjem sklopke energija uskladištena u L je 0.2 %.31Ω ⎝ 0. t≥ 3H ⎛ 1 10mΩ ⎞ ln⎜ + 1⎟ = 1. T=300 s. L se protivi promjeni struje u induktivitetu se inducira napon koji nastoji tjerati istu struju.01 ⎠ Povećanjem djelatnog otpora u krugu smanjili smo prijelaznu pojavu.31 ⎞ ln⎜ + 1⎟ = 1. ?? −t rmj = u iRi + Ee τ R + R + RA = = ri L −t S i i e τ −1 r − RL RL + RS + RA 1 pr = mj = −t RL RL e τ −1 ⎛ 1 RL + RS + RA ⎞ + 1⎟ t ≥ T ln⎜ ⎜p ⎟ RL ⎝ rz ⎠ Vrijeme t je vrijeme potrebno da postignemo zadovoljavajuće malu pogrešku.875s ≈ 31 min 10mΩ ⎝ 0.7mΩ ⎠ E = 60V RS = 0.3.5LI2. Uz ove uvjete treba čekati više od pola sata da pogreška bude manja od prz=0.3Ω t≥ 3H ⎛ 1 0. Primjer: Izmjeriti otpor namota velikih transformatora. Na oko 200 V struja pada na nulu.6 min 0. E=2 V.2% 9.3.E I S* RL t Slika 7. L=3 H.2% 0. 94 . RL=9.7 mΩ.

Prikaz struje i napona nakon otvaranja sklopke 200 V Voltmetar priključimo tek da nema promjene struje.3.6. ??? U E i u URL i TRENUTAK ISKAPČANJA Slika 7.3.4. Kada isključimo prvo dvopolno isključimo voltmetar.3.5. Slika 7.Slika 7. Vijek trajanja sklopke povećavamo smanjenjem električnog luka. Shema spajanja stroja koji sprječava nastanak električnog luka 95 . a potom sklopku (visoki naponi oko 200 V – može oštetiti voltmetar).

Prikaz napona i struje nakon iskapčanja sklopke uz uporabu stroja koji sprječava nastanak električnog luka 7. Impedancija je kompleksna I veličina (fazori napona i struje pomaknuti) Z=R + jX. Kompleksni broj .5.1.5.3. mjerenje impedancije 7.Slika 7.4. Impedancija pasivnog elementa Z = Slika 7.1. Oba dijela su funkcije frekvencije (R zbog skin efekta). [Z ] = Ω . ADMITANCIJA Im |Z | X δ ρ R Re 96 Slika 7.7.4. MJERENJE IMPEDANCIJE U .

2.5. REALNI ELEMENTI ELEKTRIČKIH KRUGOVA Realni elementi električnih krugova redovito imaju sva tri parametra (R.1. . Kod žičanih otpornika dolazi više do izražaja induktivitet.1 1 = G + jB. Prikaz ponašanja otpornika u odnosu na povećavanje frekvencije koji u sebi ima dosta parazitskog induktiviteta 97 . [Y ] = = S Z Ω 1 R X G + jB = = 2 −j 2 2 R + jX R + X R + X2 Y= Slika 7.. Admitancija 7.) i parazitske veličine (otpornik – kapacitet i induktivitet).6. L i C).6. Slika 7. Postoje karakteristične veličine (otpornik – otpor..

R G = X B Faktor gubitaka D je omjer energije koja se pretvara u toplinu (gubi) i energije koja se skladišti.Z Ω C R f/Hz Slika 7. Kondenzator u širokom frekvencijskom opsegu R L Svitak.6. Svitak u širokom frekvencijskom području C D = tgδ = Gdje je D faktor gubitaka. X B 1 = = = tgδ R G D Faktor dobrote Q se primjenjuje kao mjera dobrote (čistoće) svitka (što je veći realni je induktivitet bliži idealnom). Q= Gdje je Q Faktor dobrote.3. prevladava L (R i C su parazitske veličine) Z Ω R L f/Hz Slika 7.2. Primjenjuje se kao mjera čistoće kondenzatora (što je manji realni je kondenzator bliži idealnom). 98 .6.

Slojni (na keramičko tijelo nanosi se metalni sloj) – i do 1 GΩ. kondenzatori i svici nalaze najširu primjenu u elektroničkoj mjernog tehnici i susreću se u gotovo svim električnim mjernim instrumentima i uređajima.7. Često se na osnovi usporedbe s njima određuju nepoznati otpori. MJERNI OTPORNICI Od materijala predviđenih za izradu mjernih otpornika. . 1 ⎡L ⎤ 1 + jω ⎢ 1 − ω 2 LC − RC ⎥ jωC ⎣R ⎦ Z= =R 2 2 2 2 2 1 1 + ω LC + ω R C R + jω L + jωC X ⎡L ⎤ tgδ = = ω ⎢ 1 − ω 2 LC − RC ⎥ = ωτ R ⎣R ⎦ (R + jωL ) ( ) ( ) ( ) τ je mjerilo kvalitete mjernog otpornika. kod kojih se na tijelo od porculana.7. kondenzatora ili svitaka. za veće vrijednosti otpora koriste se slojni. Žica manganin (86 % Cu + 12 % Mn + 2 % Ni) – ima veliku otpornost (0. Izrađuju se od 10 µΩ do 1 MΩ. neznatan temperaturni koeficijent otpora. KONDENZATORI I SVICI Mjerni otpornici. pa se oni za potrebe najpreciznijih mjerenja izrađuju čak u granicama pogrešaka od ± 0. konstantnost kroz desetke godina. Takva svojstva u velikoj mjeri posjeduje manganin.da ne stare (ne mijenjaju vrijednost tijekom vremena). Mala vremenska konstanta (pogodni za visoke frekvencije). metalnih oksida ili ugljika. zakretači faze itd. Mjerni otpornici se dijele na žičane i slojne. zahtijevamo da imaju visok specifični otpor. Kod dobrih mjernih otpornika τ je reda veličine nS. .7. Žičani – žica na valjkastom tijelu od porculana. Temperaturni koeficijent manganina je 10-5/K. MJERNI OTPORNICI. Danas se umjesto žičanih mjernih otpornika sve više upotrebljavaju slojni otpornici.što manje podložni utjecajima okoline.430 Ωmm2/m). 7.da imaju poznatu karakterističnu vrijednost s malom nesigurnosti. kapaciteti i induktiviteti. Osnovni zahtjevi: .001 %. 99 . neznatan termoelektrični napon prema bakru.1. legura bakra i mangana s malim dodatkom nikla. naročito onih vrlo preciznih. Točnost mjerenja tada izravno ovisi o točnosti upotrebljenih mjernih otpornika. kao predotpori. keramike ili stakla nanosi odgovarajućim tehnološkim postupcima tanki sloj metala. te da ne mijenjaju otpor zbog mehaničkih naprezanja što nastaju od trešnje i udaraca.

Stoga ti otpornici imaju posebne «naponske» stezaljke priključene izravno na krajeve manganinske žice. 7. Granične pogreške su manje od 0.Pri niskim frekvencijama vrijedi τ= gdje je L − RC R ω 2 LC zanemarivo. rade se od manganske žice (između 10 µΩ i 10 kΩ). ne bi više bio zanemariv prelazni otpor na njihovim stezaljkama. Ne bi više bile zanemarive ni promjene otpora bakrenih dovoda. Otpornici čiji je otpor veći od 100 Ω imaju samo dvije stezaljke. Tada padovi napona na strujnim dovodima i na prelaznim otporima «strujnih» stezaljki ne utječu na mjerenje.1. a pri visokim frekvencijama na inducirani napon. tj. pri uporabi treba paziti na struju. ETALONI OTPORA Slika 7. MJERNI SVICI Pri izmjeničnoj i istosmjernoj struji ponekad se upotrebljavaju mjerni svici čiji L je vlastiti induktivitet poznat. koji iznosi otprilike 10-4 Ω. 100 . Etaloni relativne nesigurnosti 2 ⋅10 −6 . Kada bi etalonski otpornici. 7.001 %. Etaloni otpora Za vrlo točna laboratorijska mjerenja. jer na njima nastaju posve neznatni padovi napona zbog redovno vrlo slabih struja u naponskom krugu.8. pa je pri njihovu baždarenju uključen i otpor bakrenih dovoda. čiji je otpor manji od 100 Ω.8. vremenska konstanta što R veća (reda ms). do kojih dolazi zbog promjene temperature. imali također samo svije stezaljke.9. a relativne godišnje promjene otpora etalonskih otpornika ne prelaze 10-6. To su niskoohmski etalonski otpornici (do 100 Ω) i imaju četiri izvoda (dva strujna i dva naponska) da se smanji prijelazni otpor. koji se od slučaja do slučaja mijenja i katkada dostiže iznos od 10-4 Ω. djelatni otpor što manji.

MJERNI KONDENZATORI Zahtjev na mjerne kondenzatore je veliki izolacijsko otpor između elektroda.11. ETALONI KAPACITETA Kapacitet etalonskog kondenzatora vrhunske točnosti određuje se računom. l TO SE MJERI C24 ON NAS INTERESIRA Slika 7.6 3 2 1. 101 . naponu i frekvenciji.10. oni moraju imati geometrijski oblik. kapacitet mora biti poznat. 6.11. Uporabni etaloni kapaciteta su pločasti kondenzatori s izolatorom od tinjca. neovisan o temperaturi.1. 5. vremenski stalan. dušika ili zraka. Zbog gubitaka u kondenzatoru fazni kut između struje i napona nije 90o nego je nešto manji. Thompson-Lampardov računski etalon kapaciteta ⎛ε ⎞ C24 = ⎜ 0 ln 2 ⎟l ⎝π ⎠ l se mjeri interferometrom (postižu se točnosti od 1 ⋅10−7 ). treba paziti na najviši dopušteni napon (mjerodavna tjemena vrijednost. P = UI cos ρ = UI sin δ = U 2Cω sin δ ≈ U 2Cωδ ≈ U 2Cω ⋅ tgδ Točnost je 10 −5 − 10 −3 . ZAŠTITNI CILINDAR 1 4 5.7. 7. 3. neznatan vlastiti induktivitet. a ne efektivna).

12. MJERENJE IMPEDANCIJE Najčešće se mjeri djelatni otpor otpornika.1. Kada su pasivni elementi čisti.7. kapacitet i faktor gubitaka (kondenzatorska U-I metoda). RA + RC A RA G Hz V Z UC Slika 7.12. kod svitaka induktivitet i faktor dobrote. Mjerenje impedancije Z = U I 2 2 ⎛R ⎞ U −UC 1⎛ R ⎞ pr = = 1+ ⎜ A ⎟ −1 ≈ ⎜ A ⎟ ⎜X ⎟ UC 2 ⎜ XC ⎟ ⎝ C⎠ ⎝ ⎠ 102 . parazitski kapaciteti se mogu zanemariti pa se mjerenjem napona i struje može odrediti karakteristična veličina.

8. MOSNE METODE
Osim mjernim instrumentima s izravnim očitanjem, izvode se električna mjerenja i brojnim mjernim metodama koje omogućuju međusobnu usporedbu poznatih i nepoznatih veličina. Za usporedbu je redovno potreban indikator koji se dovodi na «nulu» određenim ručnim ili automatskim ugađanjima poznatih veličina. Mjerne metode općenito omogućavaju mnogo točnija mjerenja nego mjerni instrumenti s elektromehaničkom pretvorbom pa se koriste za najpreciznija laboratorijska mjerenja i baždarenja. Od mjernih metoda najpoznatije su mosne i kompenzacijske metode za istosmjernu i izmjeničnu struju. Mosne metode omogućuju jednostavnu i neposrednu usporedbu impedancija, a time i određivanje nepoznatih impedancija pomoću poznatih. Osnovni spoj je još poznat i kao Wheatstonov most. Pogreška mosnih metoda je manja od 0,1 %. Točnost je određena graničnim pogreškama ugrađenih elemenata, te nesigurnosti mosta (nulindikatora).

8.1. OSNOVNI SPOJ

Slika 8.1.1. Osnovni spoj mosnih metoda

Z1 Z 4 ⋅ e

j ( ρ1 + ρ 4 )

Z1Z 4 = Z 2 Z 3

= Z 2 Z 3 ⋅ e j ( ρ 2 + ρ3 )

Z1 Z 4 = Z 2 Z 3

ρ1 + ρ 4 = ρ 2 + ρ3
Ovom se metodom može izmjeriti djelatni otpor, induktivitet, kapacitet, faktor dobrote i gubitaka. Radne frekvencije su od 30 Hz do 300 MHz.

103

8.1.1.NULINDIKATOR ZA IZMJENIČNE STRUJE
Nekada se koristio vibracioni galvanometar s iglom od magneta.

Slika 8.1.1.1. Vibracioni galvanometar s iglom od magneta

ω0 =

D J

Gdje je D direkciona konstanta, a J je moment tromosti. Selektivni elektronički voltmetri (10 puta osjetljiviji od vibracionih), frekvencije 2 16 Hz,50 Hz,60 Hz... 3 Najpogodniji su elektronički nulindikatori s katodnom cijevi.
MJERENI Y u0 x Uref U1 Ud

U2

Uref

U2

Uref

Uref

Slika 8.1.1.2. Elektronički nulindikatori s katodnom cijevi

104

8.2. WIENOV MOST
Mosne metode mjerenja omogućavaju ne samo usporedbu nepoznatog i poznatog kapaciteta, već i određivanje razlike kuta gubitaka jednog i drugog kondenzatora. Kod Wienova mosta nalazi se u prvoj grani mjereni nesavršeni kondenzator predočen serijskom kombinacijom kapaciteta CX i otpora RX.

Slika 8.2.1. Wienov most

⎛ 1 ⎜ RX + ⎜ jωC X ⎝

⎞ ⎛ 1 ⎞ ⎟ R4 = ⎜ R2 + ⎟ R3 ⎟ ⎜ jωC2 ⎟ ⎠ ⎝ ⎠ R RX = R2 3 R4 R C X = C2 4 R3 R tgδ X = X = ωC2 R2 XX

105

MJERENJE KAPACITETA U-I METODOM Slika 8.2.1.Slika 8.3.2.3. Fazorski dijagram za Wienov most ⎛ RX − jX X R3 ⎞ U BD = U ⎜ ⎜ R − jX + R − jX − R + R ⎟ = ⎟ X 3 2 3 4 ⎠ ⎝ X R (R − jX X ) − R3 (R3 − jX 2 ) U 4 X RX + R2 + R3 + R4 − j ( X X + X 2 ) 8. Mjerenje kapaciteta U-I metodom 1 1 1 U ⎛ 1 ⎞ 2 1 + (tgρ ) ≈ Z = = R2 + ⎜ ⇒C = ⎟ = I ωC ωC ωU ⎝ ωC ⎠ 1 C= 2πfU 2 106 .

da se mjerenjem naponske ovisnosti kuta gubitaka dobiva mogućnost ocjene da li je izolacija nekog električnog proizvoda ispravno dimenzionirana. Scheringov most 107 .1. kondenzatora.4. Zato se redovno vrijednost pogonskog napona uzima niža od napona na kojem nastaje ionizacija.111I SI = 1. već i u njezino električno naprezanje. 10kV CxRx ETALONSKI KONDENZATOR (tanδ=0) C2 N G R3 R4 C4 Slika 8. kut gubitaka ovisi o primijenjenom naponu. SCHERINGOV MOST Scheringov most se prvenstveno koristi za mjerenje kuta gubitaka električne opreme i izolacijskih materijala.111U SI = 1. Poznato je da izolacija ne smije biti dugo izložena djelovanju ionizacije. Takva mjerenja imaju veliko praktično značenje. transformatora i raznih visokonaponskih aparata. provodnika. kabela. dok primijenjeni napon ne postigne određenu vrijednost. nakon čega nastaje naglo povećanje zbog pojave ionizacije. Kod većine izolacijskih materijala taj kut najprije polagano raste.4. Naime.111 ωC (U1M + U 3M ) π 8.Za sinusni napon: u = U1N cos ωt + U 3 M cos 3ωt i=C ⎛ ⎞ dU U = −ωCU1M ⎜ sin ωt + 3 3 M sin 3ωt ⎟ ⎜ ⎟ dT U 1M ⎝ ⎠ - instrument za mjerenje napona i struje imaju odziv na srednju ispravljenu vrijednost 2⎛ U ⎞ U ' = 1. jer bi se zbog toga mogla oštetiti.111 ⎜U1M − 3 M ⎟ π⎝ 3 ⎠ 2 I ' = 1. strojeva. jer omogućavaju ne samo uvid u kvalitetu izolacije. Stoga se Scheringov most upotrebljava pri ispitivanju izolatora. odnosno o jakosti električnog polja u izolaciji. naročito na višim naponima. Vidimo. dakle.

tgδ ≈ 0 ⎛ 1 ⎜ RX + ⎜ jωC X ⎝ ⎞ R4 R3 ⎟ ⎟ 1 + jωC R = jωC 4 4 2 ⎠ R C C X = C2 4 ⇒ RX = R3 4 R3 C2 tgδ X = RX = ωR4C4 XX Pri mjerenju malih kapaciteta posebnu pažnju treba posvetiti utjecaju parazitskih kapaciteta. I1 I2 N3 N1 N2 N R C CN G CXRX ETALONSKI (ZANEMARIVI GUBICI) R1 Slika 8.5.1. Ovakvo rješenje se odlikuje velikom osjetljivošću i vrlo malim naponima u donjem dijelu mosta. 8. koji se uklanjaju oklapanjem uređaja. Glynnov most I1 N1 = I 2 N 2 N C X = CN 2 N1 C N << C R1 << R tgδ X = ωCR Uravnoteženje se postiže promjenom N1 i zatim primjenom R. 108 . GLYNNOV MOST Usporedba mjerenog i etalonskog kondenzatora može se ostvariti ako se u donjem dijelu mosta upotrijebi posebni strujni transformator s odvojcima.5. te se tako smanjuje utjecaj okoline na njih. Jedna varijanta takvog rješenja je i Glynnov most.

Koristimo Wienov most C3 CxRx V A UDC R3 G C4 SPRIJEČAVA DA NAMOT SEKUNDARA NE BI KRATKO SPAJAO JEDAN DIO MOSTA C5 N C2 R2 R4 SPRIJEČAVA DA DC SIGNAL IDE KROZ NULINDIKATOR Slika 8.6. Mjerenje kapaciteta elektrolitskih kondenzatora 109 . MJERENJE KAPACITETA ELEKTROLITSKIH KONDENZATORA Slika 8. dolazi do razaranja tankog kemijskog sloja koji sačinjava dielektrik kondenzatora. Prikaz dozvoljenog superponiranog izmjeničnog napona Na elektrolitski kondenzator se smije priključiti samo istosmjerni napon određenog polariteta. Ako se priključi napon suprotnog polariteta ili ako se istosmjernom naponu superponira nedopušteno velik izmjenični napon.6.6.8.1.2.

1. MJERENJE INDUKTIVITETA A G Hz V Lx Rx Slika 8. Mjeri se induktivitet svitka bez magnetske jezgre i gdje skin efekti nisu izraženi. Kod mjerenja induktiviteta s magnetskom jezgrom moramo mjeriti drugom metodom i zato taj induktivitet nazivamo efektivnim jer je Le neovisan o struji i jer je µ ovisan o struji.2. Shema spoja za mjerenje induktiviteta s magnetskom jezgrom S = UI = Z I 2 P = UI cos ρ = Re I 2 1 Q 2 Le = 2 (UI ) − P 2 = 2 ωI ωI 110 .8.7.7.7. 2 Slika 8. Shema spoja za mjerenje induktiviteta bez magnetske jezgre 2 Z X = RX + (ωLX ) = 2 U I 1 ⎛U ⎞ 2 LX = ⎜ ⎟ − RX ω ⎝I⎠ Vrijedi za svitke čiji su gubici jednaki i pri istosmjernom i izmjeničnom naponu.

MAXWELLOV MOST Slika 8.8.8.1.9. korak – svici se spoje u seriju tako da se podudaraju njihovi inducirani naponi 2. Maxwellov most LX = C4 L2 R3 R RX = R2 3 R4 ωL X X Q= X = = ωC4 R4 RX RX 8. Mjerenje međuinduktiviteta U-I metodom M = U ωI Može se svesti na dva mjerenja samoindukcije. MJERENJE MEĐUINDUKTIVITETA 8.9.9. MOSNE METODE MJERENJA INDUKTIVITETA 8.1.8.1.1.1. 1.1.8. korak – svici se spoje tako da se ne podudaraju njihovi inducirani naponi 111 . MJERENJE MEĐUINDUKTIVITETA U-I METODOM Slika 8.

2.1.9. Serijski spojeni svici LA = L1 + L2 + 2 M Slika 8.1.9.3.Slika 8. Inducirani naponi svitaka se oduzimaju LB = L1 + L2 − 2 M L − LB M = A 4 112 .

kapacitet. admitancija. Granične pogreške su oko 0. DIGITALNO RLC BROJILO Moderna RLC mjerila rade na načelu mosne ili U-I metode. S RLC mjerilima mjeri se impedancija. faktori gubitaka i dobrote i to od 50 Hz do 100 MHz. vodljivost. otpori.9. induktivitet.3 %. 113 .

To titranje stvara utisak kao da se bijela zastavica produljila. Na taj se način može prosuditi vrijednost mjerene frekvencije u granicama od ± 0. ili jako blizu. nastaje pojačano titranje jezičca. to onda znači da je frekvencija mjerenog izvora 49. širine 3 do 5 mm i duljine 20 do 60 mm. Ovakvim rješenjem postiže se manji potrošak. Izrađuju se od čeličnih traka debljine od 0. Njihov mjerni sistem se sastoji od niza čeličnih pera u obliku jezičaca.1.1 do 0. djeluje elektromagnet l na kotvu 2 koja zbog toga neznatno vibrira.5 i 50 Hz.1 Hz. Kada se instrument priključi. robusnosti i trajnosti. Jezičci su jednim krajem pričvršćeni na nosač.5 Hz. FREKVENTOMETAR S JEZIČCIMA Na području niskih frekvencija dosta se upotrebljavaju frekventometri s jezičcima zbog svoje jednostavnosti. Slika 10. MJERENJE FREKVENCIJE 10. Primjer pokazivanja frekventometra s jezičcima 114 . vidi se niz jednakih. U posebnim izvedbama ta razlika iznosi 0. Ako podjednako titraju jezičci za 49. Svaki jezičac rezonira na drugu frekvenciju.10.4. koji titraju pod utjecajem elektromagneta priključenog na mjerni izvor. čija je frekvencija mehaničke rezonancije jednaka. dok mi je drugi kraj slobodan i svinut u obliku zastavice duge 3 do 5 mm. Te se vibracije prenose preko elastične pločice 3 na jezičce 4. bijelih zastavica koje miruju.75 Hz. tako da u toku jedne periode dolazi dva puta do privlačenja jezičaca. koja se obično razlikuje od frekvencije susjednog jezičca za 0. koja je obično bijele boje zbog bolje uočljivosti. od kojih jače titraju samo oni koji su blizu rezonanciji. U Frahmovoj izvedbi 10. Kada instrument nije priključen.25 Hz.1.5 mm. Privlačna sila elektromagneta ovisi o kvadratu njegove struje. Zato je potrebno da frekvencija mehaničke rezonancije bude jednaka dvostrukoj frekvenciji mjerenog izvora.1. dvostrukoj frekvenciji izvora.1.

1.1.2.3.Slika 10.4.1. Hartmann-Kempfova izvedba frekventometra s jezičcima Slika 10. Frahmova izvedba frekventometra s jezičcima 115 . Primjer pokazivanja frekventometra s jezičcima Slika 10.

pa se tako koriste kvocijentima mjerila indukcionog tipa. Njihovo mjerno područje je obično vrlo usko zbog redovno malih promjena za frekvencije mreže. Izvode se npr. Veća točnost lakše se postiže pri većoj duljini jezičaca. dok se na više napone priključuju preko mjernih naponskih transformatora. prikazana je pojednostavljena izvedba frekventometra s unakrsnim svicima i poluvodičkim ispravljačem. za mjerenje frekvencije od 49 do 51 Hz. do oko 10 VA. Priključuju se slično kao i voltmetri i troše. Postižu se granice pogrešaka od 0. Drugi svitak tog sistema (svitak S2) priključen je na mjereni izvor preko prigušnice induktiviteta L. Duljina jezičaca. ili ona s pomičnim željezom. 0. Pri naponu U i kružnoj frekvenciji ω mjerenog izvora teku kroz svitke struje: I1 ≈ UCω U I2 ≈ Lω 116 . Izrađuju se za izravni priključak od 65 do 500 V. Svitak S1 sistema s unakrsnim svicima priključen je preko ispravljača u Graetzovu spoju i kondenzatora kapaciteta C na mjereni izvor.2. mijenja se s temperaturom. 10. FREKVENTOMETAR S KAZALJKOM Za mjerenje frekvencije izmjeničnih mreža razvijeno je mnogo različitih mjernih sistema s kazaljkom.9 do 50. elektrodinamskog. koji omogućuju izravno očitovanje i registriranje frekvencije. Koriste se i instrumenti s unakrsnim svicima ili s pomičnim svitkom u kombinaciji s poluvodičkim ispravljačem. Na sl. a time i njihova vlastita frekvencija. ovisno o naponu za koji su predviđeni. pa stoga nastaje pogreška od npr.2 do 1 % mjerene frekvencije.500 Hz.1 Hz.1.F = k (1− cos 2πf X t ) Instrumenti s jezičcima koriste se za mjerenje frekvencija od nekoliko herca do oko 1.15 %/10oC. Osnivaju se na različitim principima. ili čak za frekvencije od 49.2. 10.

1.2.1. pa je: α = f ⎜ 1 ⎟ = f (CLω 2 ) ⎜I ⎟ ⎝ 2⎠ ⎛I ⎞ 117 . 10.2.Slika 10.2.). Struja kroz prvi svitak raste s porastom frekvencije.2. Otklon instrumenta s unakrsnim svicima ovisi o omjeru struja kroz svitke. Ovisnost struja I1 i I2 o frekvenciji za shemu spoja prema sl.2.2. 10. Pojednostavljena shema frekventometra s unakrsnim svicima Slika 10. dok za struju kroz drugi svitak vrijedi obratno (sl.

2. Ovisnost struja I1 i I2 o omjeru ω/ω1 za shemu spoja prema sl. a time i otklon instrumenta. Slika 10.3. nego struja u grani s prigušnicom.2.2. 118 . Shema spoja frekventometra s unakrsnim svicima na čije pokazivanje praktički ne utječu viši harmonički članovi Slika 10. premda se frekvencija izvora nije promijenila. Pretpostavimo da se frekvencija izvora nije promijenila.Vidimo da je otklon instrumenta funkcija mjerene frekvencije. 10. ali da oblik napona nije više sinusan. Ovakav jednostavan spoj ipak ne zadovoljava.4. Tada će se struja u grani s kondenzatorom mnogo više povećavati zbog superponiranih viših harmoničnih članova. Zbog toga će se promijeniti omjer struja kroz jednu i drugu granu.3. jer je jako ovisan o višim harmoničnim članovima mjerenog izvora.

Tu se u prvoj grani nalazi serijska kombinacija otpora R1. a struja u drugoj grani pada. bit će otklon instrumenta s pomičnim svitkom upravno razmjeran mjerenoj frekvenciji: f = I sr . U drugoj grani nalazi se samo prigušnica induktiviteta L2.5. 10. 2U mC Konstantnu tjemenu vrijednost izmjeničnog napona dobivamo uporabom Zenerovih dioda.2. čija je amplituda znatno veća od Zenerova napona dioda. kao i u izvedbi prikazanoj na sl.4. kapaciteta C1 i induktiviteta L1.3.2. Mjerno područje se odabire oko ω1. Ako se osigura konstantna tjemena vrijednost izmjeničnog 2 fC napona. Srednja vrijednost struje kondenzatora je tada upravno razmjena tjemenoj vrijednosti izmjeničnog napona i njegovoj I frekvenciji U m = sr .1.2.5. Kapacitet Cp služi Slika 10. čija je frekvencija rezonancije nešto iznad mjerenog frekvencijskog područja.4. 10. gdje se mjerenje frekvencije svodi na mjerenje srednje vrijednosti ispravljene struje kondenzatora.2. 10. 10. utjecaj viših harmoničnih članova gotovo izbjegnut. Ovisnost struje u prvoj i drugoj grani o frekvenciji prikazana je na sl. 10. međutim. Mjerenje frekvencije pomoću struje nabijanja kondenzatora 119 . kako se to razabire na sl. U novije vrijeme upotrebljavaju se frekventometri s pomičnim svitkom i poluvodičkim ispravljačima. Zbog toga na diodama vlada pravokutni izmjenični napon određene amplitude. jer na višim frekvencijama imaju oba kruga praktički jednaku impedanciju.). koje su preko predotpora Rp priključene na mjereni izvor napona (sl.Utjecaj viših hramoničkih članova bitno je smanjen spojem prema sl.2. Ovdje je.2. gdje struja u prvoj grani raste s frekvencijom.

2. 120 . dodaje se još jedna grana s prigušnicom induktiviteta L (sl.Slika 10. npr. a time i veći otklon instrumenta.6. Čim mjerena frekvencija više odstupa od te frekvencije. Ako se želi mjeriti samo jedno usko područje frekvencije. 10. a otpor Ru za ugađanje otklona instrumenta. Frekventometar sa Zenerovim diodama i dvije frekventno ovisne grane Za prigušenje mjernog sistema. bit će veća razlika struja IL i IC. Mjerni opseg ovakvih frekventometara počinje kod f=0. pa će na nekoj određenoj frekvenciji srednja vrijednost struje koja teče kroz instrument biti jednaka nuli. Obično se izrađuju s više mjernih opsega. Struja IL prigušnice opada s frekvencijom.). Na taj način mogu se mjeriti frekvencije na jednom uskom području.2.1 %. od 49 do 51 Hz. a struja IC kondenzatora raste s frekvencijom. s granicama pogrešaka manjim od 0.6.

2. Ugađanjem poznate frekvencije može se postići da ta razlika bude jednaka nuli. f X − f0 = 0 f X = f0 11. USPOREDBENE METODE 11.2. OSCILOSKOPSKA METODA Slika 11. Čujemo kada je jednaka nuli.1. NX je broj dodirnih točaka sekante u smjeru x. Osciloskopska metoda Slika je stabilna kada je omjer poznate i nepoznate frekvencije cijeli broj. Slika 11. Na zaslonu se dobivaju Lissajousove krivulje.1. te se nakon filtriranja dobiva napon čija je frekvencija jednaka razlici tih dviju frekvencija. Heterodinski frekventometar Miješa se napon iz oscilatora poznate i promjenljive frekvencije s naponom iz oscilatora nepoznate frekvencije. 121 .11. HETERODINSKI FREKVENTOMETAR Načelo rada heterodinskog frekventometra slično je djelovanju radio prijemnika AM signala.1.1.

fX f N = Y = X f0 fX NY Slika 11.1.2. Lissajousove krivulje 122 .

Star i stop impulsi nisu istovremeno sinkronizirani s oscilatorom i zato dolazi do pogreške kvantizacije i odbrojavanja i ona iznosi ± 1 impuls. može odrediti vrijeme t0 čak u točnosti od oko ± 10 −8 . Prikaz mjernog intervala tX T0 1 T0 = f0 N= Što je f 0 veći. veća je i razlučivost. Digitalno mjerilo vremenskih intervala Može se jako točno mjeriti.1. jer se pomoću etalonske frekvencije f 0 .12. DIGITALNO MJERENJE FREKVENCIJE Slika 12. dobivene iz termostatiranog kvarcnog oscilatora.2. Mjeri se vrijeme t X između start i stop. Slika 12. 123 .

Mjerenje u slučaju niskih frekvencija 124 . Slika 12.4.3.1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 tx START STOP 9 IMPULSA tx 8 IMPULSA ∆t1 Slika 12. npr. jedne periode mjerene frekvencije. Ulazni bridovi Kod niskih frekvencija povoljnije je mjeriti trajanje. Moguće situacije pri mjerenju ∆t2 '' ∆t1 = ∆t2 = T0 ⇒ tmj = ( N + 1)T0 ' ∆t1 = ∆t2 = 0 ⇒ tmj = ( N − 1)T0 t X = ∆t1 + ( N − 1)T0 + ∆t 0 ≤ ∆t1 ≤ T0 0 ≤ ∆t 2 ≤ T0 t X = ( N ± 1)T0 1 pr = ± N 1 ur = N 3 Slika 12.5.

Digitalni frekventometar N f = Tb f X = fX = pr = Tb TX Nf Tb 1 T =± X Nf Tb Gdje je N f broj izbrojenih impulsa.1. Mjerenje niskih frekvencija digitalnim frekventometrom TX = N pT0 fX = 1 TX 125 . pogreška će se povećavati i zato se kod niskih frekvencija mjeri trajanje periode.12.1.1. Slika 12.2. DIGITALNI FREKVENTOMETAR Gx fx 1 KOMPARATOR S HISTEREZOM # DEKADSKO DJELILO POMIČE DECIMALNI ZAREZ & BROJILO IMPULSA DIGITALNI POKAZNIK G0 f0 10 MHz DD 1 # f 0 /n T T BISTABIL 10s T DIJELI FREKVENCIJU S DVA OSCILATOR VRLO STABILNE FREKVENCIJE 1µs 1ms 10ms Slika 12. Ako mjerimo niske frekvencije N f će se smanjivati.1.

Točnost mjerenja ne ovisi o frekvenciji f X već samo o f 0 . omjer frekvencija. RECIPROČNO DIGITALNO BROJILO MJERI TRAJANJE PERIODA 1 PRILAGODNIK # VRATA I SKLOP ZA SINKRONIZACIJU BROJILO N PERIODA N$1 BROJILO TRAJANJA VREMENSKOG INTERVALA t N MIKROPROCESOR t x= t N N2 T0 = N N 1 f x= Tx DIGITALNI POKAZNIK 1 PRILAGODNIK # OČITAVAMO 1 ILI 2 POSTOJI SINKRONIZACIJA G0 Slika 12.2. Recipročno digitalno brojilo OSCILATOR STABILNE FREKVENCIJE Vrata se otvaraju sinkrono s ulaznim signalom i onda su otvorena točno određen broj perioda.2.pr = T 1 =± 0 Np TX 12. Relativna pogreška kod recipročnog digitalnog brojila Recipročno digitalno brojilo Može mjeriti frekvencijsko trajanje periode. vremenski interval između dva signala. 126 .1. fazni pomak između dva signala. Slika 12. širina impulsa te vrijeme porasta i pada impulsa.2.2.

127 . ZNAČAJKE DIGITALNOG FREKVENTOMETRA Značajke digitalnog frekventometra su: vrsta mjerenja. razlučivost (ns ili čak ps). ulazni otpor (1 MΩ ili 50 Ω za koaksijalni ulaz). točnost. frekvencijski opseg (tipično mHz do GHz).3. osjetljivost ulaznog signala (tipično oko 20 mV).12.

RC Prebacimo sklopku da se prazni. Slika 13.1. prebacuje sklopku u položaj 2. U X T1 .13. Prvo se radi uzorkovanje analognog signala. kvantizacija i na kraju dolazi kodiranje. A/D PRETVORNIK S DVIJE INTEGRACIJE (DUAL SLOPE) ELEKTRONIČKA PREKLOPKA INTEGRATOR MILLEROV SKLOP KOMPARATOR BEZ HISTEREZE C R + Gx 1 2 REFERENTNI NAPON GN UPRAVLJAČKA LOGIKA G0 GENERATOR TAKTA BROJILO IMPULSA 3 DIGITALNI POKAZNIK Slika 13. Sada taj napon iz kondenzatora ide preko U T referentnog napona sve dok U1 A = ref 2 . brojilo pada na nulu i ponovno počne brojati.1. A/D I D/A PRETVORNICI Pretvorba se radi iz analognog signala u digitalni zbog niza prednosti digitalnog signala (kvalitetnije i djelotvornije prenošenje. Blok shema A/D pretvornika s dvije integracije (dual slope) Kada se uključi brojilo počne brojati. kad dosegne maximum daje signal upravljačkoj logici.1.1. Blok shema digitalnog mjerila 13. obrada i skladištenje signala). RC Prvo punimo kondenzator s nepoznatim naponom U X sve do U1 A = 128 .

N max Utjecaj na točnost oscilatora G0 veoma točan na kratka vremena. Vrlo dobro potiskuje smetnje.3 N Nmax Nx t0 tx t 1 U1 Ux' T1 Uµ T2 t PROMJENLJIVI NAGIB t FIKSNI NAGIB T1 -FIKSNO T2 -PROMJENLJIVO 2 U2M U2 Slika 13. Točnost mjerenja napona ovisi o točnosti referentnog napona i o Najmanji višekratnik trajanja jedne i druge periode -> da ima ∞ veliko prigušenje i na 50 Hz i 60 Hz. 20ms = 60 ms 3 129 .2. Prikaz napona na određenim točkama Q = CU 2 M = ' u X t0 ur t X = R R t N u 'X = ur X = ur X t0 N max NX .1.

2. Komparator uspoređuje uzorak nepoznatog signala i referentni napon. analogni signal u digitalni počevši od MSB (Most Significant Bit). Pretvorba pri n-bitnoj rezoluciji traje n takt impulsa.2. jeftina izvedba.2 50 ms 16 ms = 3 3 100ms − − > t0 Točnost 0. Slika 13.01 %. 130 .1. 13. bit po bit. ??? 1⎞ ⎛ U M = U r ⎜1 − n ⎟ ⎝ 2 ⎠ Pretvarači s postupnim približavanjem pretvaraju. slabo su osjetljivi na smetnje. A/D PRETVORNIK S POSTUPNIM (SUCCESIVE APPROXIMATION) PRIBLIŽAVANJEM Sadrži i D/A pretvornik. Postiže se rezolucija od 10 do 14 bita. Učestalost mjerenja ovim A/D pretvornikom nije velika (par puta u sekundi). koristeći pri tom binarni algoritam prilaženja. no razlučivost je vrlo velika (do 24 bita).

2. + n ⎟ = U r 1 − 2 −n R 2 ⎠ ⎝2 4 8 −1 −2 U k = U r b1 2 + b2 2 + .375 V > 1.3 V 1.3. + bn 2 − n ( ) ( ) 1. 2.3 V Završno stanje registra 1000 1000 1010 1010 131 .Slika 13.2..2. R-2R ljestvični pretvornik - u svakom čvoru se dijeli ulazna struja s dva U k = I ul RF = Ur ⎛ 1 1 1 1⎞ RF ⎜ + + + ..1. 3. Početno stanje registra 1000 1100 1010 1011 Tablica 13. Primjer rada A/D pretvornika s postupnim približavanjem Ispitivanje 1 V < 1.. 4..3 V 1.5 V > 1.2.3 V 1. Blok shema A/D pretvornika s postupnim približavanjem 1 R 2 R 3 R R n 2R 2R 2R 2R 2R Ur RF =R + Uk Slika 13.25 V < 1.

jer imaju veliki broj komparatora. GLAVNE KARAKTERISTIKE A/D PRETVORNIKA INTEGRIRAJUĆI – brzina mjerenja (pretvaranja) od 1 do 10 Hz. S PARALELNIM KOMPARATORIMA – najbrži -> od 100 kHz do 1 GHz.3. razlučivost od 8 do 10 bita. A/D PRETVORNIK S PARALELNIM KOMPARATORIMA (FLASH) Koriste se kod osciloskopa.05V 13.U M = 1.3 = 0.072V 3 p = 1. 13. razlučivost od 8 do 16 bita.125V 2 G u= = 0. razlučivost od 12 do 24 bita.25 − 1.0125)V 2V G = n = 0. 132 .875V = (2 − 0. S POSTEPENIM PRIBLIŽAVANJEM – brzina od 10 kHz do 1 MHz.4. najbrži su i skupi.

2. NPF – sprječava izobličenje signala -> protupatvorni filtar 2. DIGITALIZACIJA SIGNALA 14. Stacionarni periodički signali 14.2.1. Slika 14. Sklop za uzorkovanje i kratko pamćenje 133 .1.1.1.2.1.1. STACIONARNI PERIODIČKI SIGNALI Stacionarni periodički signali se prvo pretvore u istosmjernu vrijednost i potom se digitaliziraju (posredno digitaliziranje). Promjenljivi periodički signali Sadrži dva dodatna sklopa: 1. Slika 14.1. SKLOP ZA UZORKOVANJE I KRATKO PAMĆENJE Slika 14.2. izmjenični.14. PROMJENLJIVI PERIODIČKI SIGNALI Promjenljivi (periodički. pulsirajući ne periodični) signali se moraju digitalizirati neposredno + A/D pretvornici s vrlo kratkim ciklusom pretvorbe. sklop za uzorkovanje i kratko pamćenje 14.

1 2 ul. a 2 zatvara.1.2.1. Izvedba sklopa za uzorkovanje i kratko pamćenje Veliki Ru .2. Slika 14.2. a dugo izbija. a 2 otvori. Izvedba sklopa za uzorkovanje i kratko pamćenje – drugi način Posljedica uzorkovanja može biti izobličenje informacije. a kada se prazni 1 se otvara.Slika 14. Kada dobiva napon 1 se zatvori.3. 2 1 izl. PP filtar sprječava ulaz frekvencija koja nisu f g ≤ 1 fu 2 134 . mali Ri -> kondenzator C se brzo nabije.

2. 135 .5 1 1.1.5fg t 0. Prikaz izobličenja signala i djelovanja PP filtera Pojavljuje se u digitalnom signalu nova frekvencija koja nije postojala u originalnom signalu (alias frekvencija).5 1 1.5 f /fu A A DOLAZI DO IZOBLIČENJA fu1 =1.VREMENSKA DOMENA A A FREKVENCIJSKA DOMENA t fg f A A PROTUPATVORNIM FILTEROM SAMO OVAJ DIO IZVLAČIMO VAN fu1 =3fg t 0.5 f /fu Slika 14.3.

umjetni izvori se mogu oklopiti ili se njihovo djelovanje može usmjeriti.1. Prikaz djelovanja izvora smetnje i prijemnika smetnje Unutarnji izvori šuma se mogu smanjiti prilikom projektiranja mjernog uređaja. SMETNJE I POTISKIVANJE SMETNJI Šum je neželjeni signal. NAČINI POTISKIVANJA SMETNJI Potiskivanje smetnji se može postići na mnogo načina: . 136 .1. ŠUM. .2. a vanjski mogu biti prirodni i umjetni. MEHANIZMI PRENOŠENJA SMETNJI Slika 15.ulazni signal se može filtrirati. Slika 15.može se koristiti mjerni sustav koji je manje osjetljiv na smetnje.15. smanjiti frekvencijski spektar.1.1.prijamnik se može oklopiti. 15. . Izvori šuma mogu biti unutarnji i vanjski. . Smetnja je djelovanje šuma na signal. Mehanizmi prenošenja smetnji 15.

utječe na petlju 2.3. Veza zračenjem Z 0 = 377Ω = µ0 E = ε0 H 137 .1. VODLJIVA VEZA Petlja 1. Shema vodljive veze 15.15. VEZA ZRAČENJEM Blisko i daleko polje.1.4. Slika 15. Z/Ω Z0 ZE ELEKTRIČKI IZVORI ZM BLISKO λ POLJE 2π MAGNETSKI IZVORI DALEKO POLJE γ/m UDALJENOST OD IZVORA U METRIMA Slika 15.4.3.

R(C12 + C2 Z ) 138 .5.5. Utjecaj dalekog izvora na otpornik Slika 15. ??? ld(ω) Gdje je ω0 = 1 .5.1. Shema kapacitivne veze U 2 = U1 C12 C12 + C2 Z 1 + 1 jωR(C12 + C2 Z ) 1 20log U2 U1 NAGIB 6db/OKTAVI C1Z U1 C C 12 2Z STVARNOST ω0 Slika 15.5.3.2.15. KAPACITIVNA VEZA Slika 15.

4. Ovisnost razmaka između vodiča i jakosti smetnji Povećavanje razmaka između vodiča nije dovoljno za smanjenje smetnji.5.KOD NISKIH FREKVENCIJA U 2 = jωRC12U1 1 R << jωR(C12 + C2 Z ) KOD VISOKIH FREKVENCIJA 1 R >> jωR(C12 + C2 Z ) C12 U2 = U1 C12 + C2 Z Slika 15. 139 . pa se stoga vodiči moraju oklapati.

5. Prikaz kako to u stvarnosti izgleda C12 G C1Z C10 C20 C2Z Slika 15.6.1 2 2R C10 C12 C20 G C1Z 2R C2Z Slika 15.5.5. ??? Za kapacitivnu vezu bitan je napon. 140 .

1. Shema induktivne veze U 2 = ωHI1 15. Induktivna veza i kut U = ωBA cos α = ωµ0 HA cos α = kI H obuhvaća petlju i inducira se napon smetnje ES.6.6. oklapanjem prijemnika.6.6. ANTENSKA VEZA Antenska veza nastupa u dalekom polju. Slika 14.15.3.2. INDUKTIVNA VEZA I MJERILO G Z ES Slika 15. Smanjenje smetnji se postiže usmjeravanjem antene. 141 . Za prigušenje je dovoljno se riješiti ili električnog ili magnetskog polja. filtriranjem.7. Induktivna veza Slika 15.

DIGITALNE SMETNJE Digitalni signali uzrokuju visokofrekventni šum koji se prenosi na vodiče. Blok shema antenske veze 15.Slika 15. temperatura mora biti izjednačena u cijelom mjernom sustavu.1.9. ISTOSMJERNE SMETNJE Istosmjerne smetnje se javljaju kod termonapona. mjerni krug u kojem mjerimo male signale odmaknuti od računala. Rješenje za taj problem je taj da vodiči budu od istog materijala.1.7. Iznos termonapona kod pojedinih spojeva 142 . 15. µV/ C 0 Cu-konstantan 40 Cu-Al 4 Cu-Cu oksid 1400 Tablica 15. tj. Vodiče treba udaljiti.8.7. Antenska veza Slika 15.9.2.

recimo.10. Oklapanje od magnetskog materijala 143 . MAGNETSKE SMETNJE Magnetske smetnje nastaju.2. broj prepleta je oko 20 po metru). Slika 15. Slika 15.1.10.10. a one se rješavaju odmicanjem mjernog sustava od vodiča kojima teče velika struja ili upletavanjem vodiča (dvije petlje se poništavaju. Upletavanje vodiča Magnetske smetnje se mogu smanjiti i oklapanjem od magnetskog materijala. u žici koja vibrira.15.

1.1. OSTVARENJE REFERENTNOG POTENCIJALA (SIGNALNO UZEMLJENJE) Potencijal Zemlje se smatra referentnim i jednakim nuli. SIGURNOST (ZAŠTITNO UZEMLJENJE) Slika 16.16. ostvarenje referentnog potencijala 16. Signalno uzemljenje 144 . UZEMLJENJE Pod uzemljenjem smatramo električki vodljivo spajanje metalnih dijelova opreme sa zemljom. Zaštitno uzemljenje Z1 Z1 + Z 2 Z 2 = 0 ⇒ KS − UZEMLJENJE U K = U1 16. sigurnost 2. Slika 16.2. Postoje dva razloga za uzemljenje: 1.2.1.1.

Gdje je UZP napon zajedničkog potencijala. Rješenje datog problema je spajanje uzemljenja u jednu točku. Ovako treba:

Slika 16.2.2. Spajanje signalnog uzemljenja na ispravan način

U R 3 = I 3 R3
Ovako ne treba:

Slika 16.2.3. Spajanje signalnog uzemljenja na ispravan način

U K 3 = I 3 R3 + R2 (I 2 + I 3 ) + R1 (I1 + I 2 + I 3 )
Ti se potencijali nazivaju «pogreške zbog šuma zajedničkog potencijala».

145

16.3. VRSTE ELEKTRONIČKIH UREĐAJA ZA POTISKIVANJE TIH SMETNJI
16.3.1. SAMO JEDAN ULAZ UZEMLJEN (OSCILOSKOP)
Ra.1Ω H i R1 =1kΩ 4V Rb.1Ω R2 =1kΩ Lo Zi

Slika 16.3.1.1. Samo jedan ulaz spojen onako kako ne treba

Slika 16.3.1.2. Samo jedan ulaz spojen onako kako treba

16.3.2. PLIVAJUĆI VOLTMETAR

Slika 16.3.2.1. Plivajući voltmetar

146

Slika 16.3.2.2. Shema plivajućeg voltmetra

U SS = U ZP

Rb R U ≈ U ZP b = ZP Z 2 + Rb Z 2 106

CMR = 20 log

U ZP = 120db U SS

Serijske smetnje ne ulazu su one koji se superponiraju mjerenom naponu. Takav je npr. izmjenični napon USS koji se nadovezuje na mjereni istosmjerni napon UM. Obično te smetnje potječu od mrežnog napona, pa je tada njihova frekvencija 50 Hz ili 100 Hz, kada se mrežni napon punovalno ispravlja.

16.3.3. INSTRUMENT S DVOSTRUKO IZOLIRANIM ULAZIMA
Ima tri kućišta koja su međusobno jedna od drugog izolirani.

Slika 16.3.3.1. Instrument s dvostruko izoliranim ulazima

147

tj. Ne možemo iskoristiti naš dvostruko izolirani DMM.3. jer sada imamo plivajući DMM. kod 148 .3. jer ako ostavimo otvoreno onda dolazi do podjele napona na Z2 i Z3 i pojavljuje se visok napon proboja i instrument će stradati.3. Rc Rb Z3Z 2 Slika 16.3. tj.4.3. onda moramo Guard negdje spojiti. DMM Hi G Lo Guard Slika 16.Slika 16.3. Kada instrument ima baterijsko napajanje onda dobar dio ovih problema otpada. Spajanje plivajućeg voltmetra kada nemamo oklop Guard se ne smije spojiti sa Zemljom.3. ?? Kad nemamo oklop. oklopljenu paricu. Shema instrumenta s dvostruko izoliranim ulazima U SS = U ZP Dvostruko prigušenje signala.2.

a signal filtrirati samo na korisno područje koje nas zanima. NAČINI SMANJENJA SMETNJI veze između izvora mjernog signala i instrumenta trebaju biti što kraće. treba ih oklopiti. upletanje signalnih vodiča (smanjuje smetnju oko 200 puta ≈ 46 dB). 149 . 16.4.elektromehaničkih mjerila nismo pričali o ovim problemima. vodove mjernog signala voditi kroz područja s malom razinom šuma. jer su ti instrumenti plivajući i imaju vrlo dobro izoliranje ulaze prema Zemlji i na taj način se vrlo dobro prigušuju smetnje zajedničkog potencijala.