Za mog imzadija

PREDGOVOR

Pred Vama se nalazi neslužbena skripta iz kolegija Električna mjerenja. Neslužbena iz razloga što ju je sklopio student ETFa uz pomoć bilješki s predavanja, raznih papirića i knjige «Mjerenja u elektrotehnici» od V. Bege. Iz tog razloga moguće je da neke stvari nisu točno objašnjene, da su krivo napisane ili da nisu napisane. Autor se trudio doći do što više izvora o pisanoj temi, no to i nije bilo tako lagano. Da ne duljim, sto i pedesetak stranica bi trebalo biti dovoljno za kvalitetno praćenje nastave spomenutog kolegija, te za uspješno polaganje ispita. U nadi da će se ova skripta tijekom godina nadopunjavati i poboljšavati, puno sreće tijekom studija, S. Komlenac Osijek, u studenom 2003. godine

1

1. MJERNI TRANSFORMATORI
Mjerni transformatori se upotrebljavaju za proširenje mjernog opsega instrumenta i za sigurno odvajanje mjerila (zaštita uređaja od visokog napona), te omogućuju daljinsko mjerenje, jer se mjerni signal može prenositi s dvije žice (do 100 m), a to je slučaj u praksi. Sastoje se od 3 elementa: primarni i sekundarni namot (međusobno su izolirani) i magnetske jezgre. Primarni se namot priključuje u mjerni krug, a na sekundarni se priključuje mjerilo. Strujni služe za mjerenje struje, a naponski za mjerenje napona.

1.1. STRUJNI TRANSFORMATORI
Strujni transformatori transformiraju izmjenične struje na vrijednosti prikladne za mjerenje, a kada se mjeri u visokonaponskim (VN) mrežama onda služe za izoliranje. Uključuje se u seriju s trošilom čiju struju treba izmjeriti. Kada želimo mjeriti s 2 ampermetra, onda ih stavljamo u seriju. Pazimo da jedna od stezaljki na sekundaru budu uzemljene. US1S2 treba biti što manji (kao kada uključimo ampermetar). Uvjeti rada strujnog transformatora su približno jednaki radu idealnog transformatora u uvjetima kratkog spoja, a to znači slijedeće: - struja magnetiziranja je jednaka nuli; - nema padova napona, jer magnetska jezgra ima beskonačnu magnetsku vodljivost; - vodiči namota imaju beskonačnu električnu vodljivost; - nema rasipnih tokova između primara i sekundara.
I1

G
P1 S1 A P2 S2 I2

T

A Slika 1.1.1. Shema spajanja strujnog transformatora

Kod idealnog transformatora u kratkom spoju broj primarnih zavoja jednak je broju sekundarnih.

2

Odstupanje od nazivnog omjera transformacije kn i fazna odstupanja su vrlo mala. Želimo saznati primarnu struju I1. sheme i nadomjesne sheme strujnog transformatora. a N2 je broj namota na sekundaru transformatora.1.3. N1 je broj namota na primaru transformatora.1. Nadomjesna shema strujnog transformatora-drugi korak 3 . Nadomjesna shema strujnog transformatora-prvi korak IDEALNI TRANSFORMATOR Ig je struja gubitaka. Uzroci naponske i strujne pogreške najlakše se prikazuju pomoću fazorskog dijagrama. te odatle slijedi: I1 N1 = I2 N2 gdje je kn omjer transformacije. a mjerimo sekundarnu struju I2.2. DJELATNI OTPOR NAMOTA R1 I1 REAKTANCIJA ZBOG RASIPNIH TOKOVA X1 I0 Ig N1 Xµ Rg U1i N2 U2i MJERILO (TERET) U2 X2 R2 I2 STRUJA PRAZNOG HODA STRUJA MAGNETIZIRANJA Iµ U1 Z INDUCIRANI NAPON Slika 1.Za idealni kratki spoj vrijedi: I1 N1 = I 2 N 2 . R1 I1 I1 X1 I0 Ig U2i` U2 X2` R2` I2` P 1 U1 U1i X0 R0 Z2` P 2 Slika 1. kn = Sekundarna struja I2 je razmjerna primarnoj i gotovo je u fazi s njom.

⎜N ⎟ ⎝ 1⎠ ' 2 2 ⎛N ⎞ Z = Z⎜ 1 ⎟ . 4 . pi = ∆I k I −I 100% = n 2 1 100% I I1 Gdje su I1 i I2 efektivne vrijednosti.1. N1 ⎛N ⎞ R = R2 ⎜ 1 ⎟ . N1 U1i = U 2i ' . ⎜N ⎟ ⎝ 1⎠ ' 2 ' 2 2 2 AMPLITUDNA POGREŠKA I2`X2` U2i`=Ui1 R2`I2` U2` I 2` δ I1 I0 Iµ Ig Φ ∆I FAZNA POGREŠKA Slika 1.4. Iµ i Ig) U i 2 = 1.11 ⋅ 4 ⋅ Φ M N 2 f U i1 = 1.Formule koje se primjenjuju na ovoj shemi su: N ' I2 = I2 1 . ⎛N ⎞ X = X ⎜ 1⎟ . Fazorski dijagram strujnog transformatora TOK KROZ MAGNETSKU JEZGRU (PROIZVODI GA STRUJA KROZ JEZGRU.11 ⋅ 4 ⋅ Φ M N1 f Strujna pogreška je pogreška koju strujni transformator unosi u mjerenje efektivne vrijednosti. ⎜N ⎟ ⎝ 1⎠ N ' U2 = U2 1 .

2 – 5 [A].5 – 5 – 10 –15 – 30 [VA]. Fazna pogreška je za mjerenje same struje nebitna.Fazna pogreška je fazna razlika između fazora primarne i sekundarne struje. podvučene brojke su preporučene. 1. relativni odnos struje magnetiziranja Iµ raste u odnosu na primarnu struju.2 ili 0. nazivna snaga u VA – normizirane vrijednosti su: 2. termičkih i mehaničkih oštećenja. tj. te se tako automatski i greška povećava. teret strujnih transformatora je impedancija koja se priključuje između stezaljki i sekundara-> teret = 0 kada su stezaljke kratko spojene. 5.000 A. 3. – dalje višekratnici od 10 sve do 5.5 – 15 – 20 – 25 – 30 – 40 – 50 – 60 – 75 [A] .1.1. ne smije doći električnih. Fazna pogreška je važna pri mjerenju gubitaka zbog mogućnosti kratkog spoja. ZNAČAJKE STRUJNIH TRANSFORMATORA IEC 60 044-1 – međunarodni standard u kojem su definirane i normizirane značajke strujnih transformatora.1 do 5% (za obračun električne energije na visokim naponima 0. 2. U mjernom krugu strujni transformator mora biti dimenzioniran tako da podnese 100 i više puta veće struje od primarne nazivne struje. 1. 5 .5). uz uvjete pri nazivnoj sekundarnoj struji i nazivnom teretu (induktivni teret s faktorom snage 0. Struja magnetiziranja Iµ ima nesinusni valni oblik (izobličena je) pa će s njenim porastom i I1 uk postajati sve više izobličenija i tada više (kada nisu sinusnog valnog oblika) ih ne možemo aproksimirati fazorima. nazivna snaga je vrijednost prividne snage koju transformator daje sekundarnom strujnom krugu. I1 Složena pogreška je definirana kao omjer efektivne vrijednost razlike trenutnih vrijednosti sekundarne struje puta nazivni omjer transformacije kn i trenutne primarne struje u odnosu na primarnu struju. 6. Dogovorena se smatra pozitivnom kada fazor sekundarne struje prethodi fazoru primarne struje. nazivna primarna struja – normizirane vrijednosti su: 10 – 12. te se stoga uvodi nova vrsta pogreške – složena pogreška. Složena pogreška: ps = 1 2 ∫ (kni2 − i1 ) dt T 100% . 4. najviši napon opreme – određuje stupanj izolacije između primara i sekundara. Iskazuje se u kutnim minutama. Kod struja višestruko većih od nazivne.8). razred točnosti – od 0. nazivna sekundarna struja – normizirane vrijednosti su: 1 .

Što je faktor manji. STRUJNI TRANSFORMATORI ZA MJERENJE Za strujne transformatore za mjerenje je karakterističan faktor sigurnosti (FS). Prijenosna karakteristika strujnih transformatora 1. bolja je zaštita mjerila. te iznosi 5 i 10.1.2. Vrijednost FS-a je normizirana.Slika 1.1. Faktor sigurnosti je omjer nazivne granične primarne struje i nazivne primarne struje.1.1. Nazivna granična primarna struja je vrijednost primarne struje pri kojoj je složena pogreška pri nazivnom teretu = -10% 6 .

1.2.75 45 1 In 0.75 30 Tablica 1.1.I2 I2n 5 FS = 5 5 IDEALNI STRUJNI TRAFO ZA MJERENJE I1 I1n Slika 1.2.2 In 0.2.2 In 0.1. Nadstrujna karakteristika strujnog transformatora Strujni transformator za mjerenje zadovoljava uvjete razreda točnosti kada su njegove strujne i fazne pogreške unutar norme IEC 60 044-1.1. strujna pogreška (±%) Gr.2. Primjer strujne pogreške strujnog transformatora klase točnosti 0.5 u ovisnosti o veličini struje i tereta Struje Razred točnosti 0.5 Gr. fazna pogreška (± kutne minute) 0. Slika 1.05 In 1.1. Granice pogrešaka strujnih transformatora za mjerenje 7 .5 30 1.5 90 0.

Označavanje strujnih transformatora P1 P2 OSNOVNA SHEMA K L S1 P1 S2 P2 SEKUNDAR S ODVOJCIMA k l S1 S2 S3 C1 P1 C2 P2 PRESPOJIVI KADA SE ŽELE MJERITI VEĆE STRUJE C1 I P1 SE SPAJAJU U PARALELU.1.1. a granična pogreška pδ ≤±60.1. što znači da je dozvoljena pogreška 5. Normizirani su u prema IEC 60 044-1 i IEC 60 044-6 (specijalni). 10.1.3. S1 P1 S2 P2 S DVA SEKUNDARA 1S1 1S2 2S2 2S1 Slika 1. Omjer između te i nazivne struje se naziva granični faktor točnosti čije vrijednosti mogu biti 5. pa trebaju ispravno mjeriti struje pri opterećenju. ZA MANJE STRUJE SERIJSKI SE SPOJE C1 I C2.1. Definirana je najveća vrijednost primarne struje uz koju transformator zadovoljava u pogledu točnosti i ta se vrijednost zove nazivna granična primarna struja točnosti.1. KAO I C2 I P2.3. Strujni transformatori su podijeljeni u razrede točnosti i označavaju se s 5P10. Definiranje veličine pogreške kod nazivnog opterećenja primarne struje transformatora INGT=±5%(5P10).3. Označavanje strujnih transformatora 8 . 20 i 30. Za 5P10 pri nazivnim strujama strujna pogreška pi iznosi ±1%. 15. a da je granični faktor točnosti 10. 1.1. STRUJNI TRANSFORMATORI ZA ZAŠTITU Strujni transformatori za zaštitu su predviđeni za priključak zaštite (releji).

TPY.3. Primjena strujnih transformatora za zaštitu Kada spajamo 2 ampermetra prvo kratko spojimo sekundarni dio transformatora i onda tek spajamo u seriju 2 ampermetra. 9 . Primarni namot se spaja na točke između kojih se želi mjeriti napon.2. 1. te brze promjene magnetskog toka što uzrokuje visoke napone što u konačnici može rezultirati ozljedama opreme i korisnika. Ako su stezaljke otvorene sva struje ide u jezgru što dovodi do zasićenja. TPZ.2. NAPONSKI TRANSFORMATORI Naponski transformatori smanjuju visoke izmjenične napone na vrijednosti prikladne za mjerenje.1.1. Priključuju se paralelno trošilu čiji napon želimo mjeriti. 1. kao i sve metalne dijelove transformatora koji normalno nisu na naponu.2. Uvijek jednu stezaljku sekundara uzemljiti. slično kao i kod voltmetra. Shema priključivanja naponskog transformatora Primarna struja treba biti što manja s obzirom na struju kroz trošilo. odnose se na ponašanje transformatora pri prijelaznim pojavama. Kod struja primara i sekundara gotovo da nema faznog pomaka. a na kraju odspajamo kratki spoj. 1. A a V1 V2 G T B b Slika 1.1.2. primarnog i sekundarnog namota koji su međusobno izolirani. INDUKTIVNI NAPONSKI TRANSFORMATORI Induktivni naponski transformator se sastoji od magnetske jezgre. Zasićenje jezgre dovodi do zagrijavanja (ako su otvorene stezaljke sekundarnog strujnog transformatora i kroz primar teče struja).-TPX. TPS – moraju udovoljiti posebne zahtjeve. Razlikujemo induktivne i kapacitivne. Naponski transformator radi u približno idealnim uvjetima praznog hoda. Radi približno u uvjetima praznog hoda. Sekundarni namot se spaja na mjerilo i zaštitne uređaje.

5 S/VA (TERETA) -0. Naponska pogreška je pogreška koju naponski transformator unosi u mjerenje efektivne vrijednosti napona.Naponske fazne pogreške jesu male. p% 0.1.1. kn = U1 N1 = U 2 N2 Fazorski dijagram je isti kao i kod strujnih transformatora.25 cosρ=1 -0. a naponi veliki. primarnom naponu i frekvenciji.25 10 20 30 40 50 cosρ=0. Naponska i fazna pogreška ovise o djelatnim otporima. ali postoje i najlakše se objašnjavaju fazorskim dijagramom i nadomjesnom shemom Naponi primara i sekundara razmjeni su broju zavoja i među njima gotovo da nema faznog pomaka.2. Pozitivna je kada fazor sekundarnog napona prethodi fazoru napona. samo što su ovdje struje male. induktivitetima.5 Slika 1.5 rasipnim 0. struji magnetiziranja. pn = knU 2 − U1 100% U1 Fazna pogreška je fazna razlika između primarnog i sekundarnog napona. Naponska pogreška naponskog transformatora u ovisnosti o opterećenju 10 .

Jednopolno izolirani Jednopolni induktivni naponski transformatori su jednofazni transformatori čiji je jedan kraj primarnog namota predviđen za izravno uzemljenje. A a V N n Slika 1. Shema spajanja jednopolnih induktivnih naponskih transformatora 11 .Slika 1.3.1.1.2.2. Fazna pogreška naponskog transformatora u ovisnosti o opterećenju Induktivni naponski transformatori mogu biti: 1.2.

Njihov glavni dio je visokonaponski kondenzator kapaciteta C1 koji je spojen u seriju s kondenzatorom znatno većeg kapaciteta C2. 12 .2. Shema spajanja dvopolnih induktivnih naponskih transformatora 1.2. KAPACITIVNI NAPONSKI TRANSFORMATORI Kapacitivni naponski transformatori se sastoje od kapacitivnog dijelila i elektromagnetske jedinice. Frekvencija smije varirati – kod transformatora za mjerenje ±1%. Upotrebljavaju se za mjerenje visokih pogonskih napona.2.1. L1 L2 L3 A B a b V Slika 1. Osjetljiviji su na promjene frekvencije. Dvopolno izolirani Dvopolni induktivni naponski transformatori imaju obje stezaljke primara izoliranje od sekundara i uzemljenih vodova.4. Elektromagnetska jedinica se sastoji od naponskog transformatora i prigušnica.2. a kod transformatora za zaštitu ±4%2%.

Kapacitivni naponski transformator Kapacitivni naponski transformatori su pogodni samo za mjerenje na visokim naponima od oko 150 kV naviše. 13 . Kondenzatori su obično smješteni u porculanski izolator ispunjen uljem. JER SMANJUJEMO UNUTARNJI OTPOR IZVORA (KOMPENZACIJA) T C1 L V C2 TREĆI KORAK Slika 1. KAKO BISMO DOBILI MALI NAPON U2 PRVI KORAK T C1 V C2 DRUGI KORAK PRIGUŠNICA .SMANJUJEMO POGREŠKU. a pomoćni transformator T i prigušnica nalaze se u postolju transformatora.2. Ovakvi transformatori mogu poslužiti i za održavanje visokofrekventnih veza.2.VISOKONAPONSKI .1.NA NJEMU LEŽI VEĆI DIO NAPONA C1 U1 C2 V JAKO VELIKI KAPACITET.

2.5% naponska granična pogreška je ±5%. Prema namjeni naponski transformatori se dijele za mjerenje i za zaštitu. nazivna snaga u VA.8. 1. Mora zadovoljavati zahtjeve u pogledu točnosti i zagrijavanja kada je na njega narinut nazivni napon puta faktor napona kU=kU1N.2. 0.5 ili 1.1.9. 6. a fazna naponska pogreška je ±20 kutnih minuta.6. (100√3V. 2. fazna granična pogreška ±120 minuta) i 6P. ZNAČAJKE NAPONSKOG INDUKTIVNOG TRANSFORMATORA IEC 60 044-2 – norme se ograničavaju na 15-100 Hz (vrijedi i za strujne i za naponske). nazivna snaga – vrijednost prividne snage koju transformator daje sekundarnom krugu pri nazivnom sekundarnom naponu i nazivnom teretu koji ima induktivni faktor snage 0.5. 5. 1. Teret je admitancija.2 i 0.2. 110V. Teret je jednak nuli kada su stezaljke sekundara otvorene.2.dvopolni). 1. Treba primijetiti kako postoji veza s jednakim omjerom između naponskih transformatora za mjerenje i zaštitu. Za obračun električne energije u mrežama visokog napona koriste se razredi točnosti 0.jednopolni).1 do 0. Nazivni tereti se mogu više mijenjati od 25% do 100% za cosρ=0. od 10 do 500VA (veća nego kod strujnih): 10 – 15 – 25 – 30 – 50 – 75 – 100 – 150 – 200 – 300 – 400 – 500.8 tereta. 110√3V.5 (ili 3). Za razred točnosti 0. nazivni faktor napona – faktor s kojim se množi nazivni primarni napon.5. razred točnosti: od 0.3.1. Kada je primar priključen između jedne faze i zemlje (jednopolni) onda je kn=1. Kada je primar priključen između dvije faze onda je kn=1.4. 14 .2 (dvopolni). 1. 200√3V . NAPONSKI TRANSFORMATORI ZA ZAŠTITU Naponski transformatori za zaštitu – razredi točnosti su 3P (naponska granična pogreška ±3%. nazivni primarni napon. nazivni sekundarni napona (100V. Njihova granična pogreška mora biti manja od 5% od napona umnoška faktora napona i nazivnog napona 5%UN-190%UN. Razredi točnosti su 0.5 je kada se radi o trofaznom sustavu koji ima uzemljenu nultočku. 4.5. 1 i 1.9 je kada se radi o trofaznom sustavu s izoliranim nulvodičem i bez automatskog odspajanja u slučaju dozemnog spoja. a 1. NAPONSKI TRANSFORMATORI ZA MJERENJE Naponski transformatori za mjerenje trebaju zadovoljiti razred točnosti pri naponima od 80% do 120% UN (nazivni napon). 3. 200V . 0.

U VISOKONAPONSKIM MREŽAMA SE NE UGRAĐUJE A B a b OSIGURAČ .ŠTITI TRAFO V V Slika 1.6.1.5.2. Svi metalni dijelovi koji normalno nisu na naponu trebaju biti uzemljeni. Način spajanja naponskog transformatora u mrežu 15 . Označavanje jednopolnih i dvopolnih naponskih transformatora 1. OSIGURAČ .2.2.ŠTITI MREŽU OD TRANSFORMATORA .6.1. Kod srednje naponskih (1kV – 35kV) se primar priključuje preko osigurača. PRIMJENA NAPONSKOG TRANSFORMATORA Sekundarni krug naponskog transformatora ne smije se kratko spojiti zbog opasnosti od oštećenja.U A V B DVOPOLNI a u V b v X N U A JEDNOPOLNI n x V a u Slika 1.

pretvornik svjetlosnog signala u električni signal i pokaznika. Povod traženja drugih načina je prodor digitalne tehnike. Faradayev efekt je pojava da se polarizirana ravnina monokromatske linearne polarizirane svjetlosti zakreće proporcionalno jakosti magnetskog polja koje proizvodi struja kroz vodič i=kα.1. Digitalna tehnika ima puno manji potrošak (do 100 puta). svjetlovoda (prenosi se mjerna informacija). pa se zahtjevi za transformatore mijenjaju. Struja se mjeri pomoću magnetsko-optičkog osjetnika koji se temelji na Faraddayevom efektu.3. Te dvije komponente putuju kroz kristal različitim brzinama.1. Optički mjerni transformator 16 . Slika 1. Treba primijetiti jednostavnost naponskog odvajanja osjetnika od mjernog instrumenta (jer je svjetlovod električni izolator – stakleno ili plastično vlakno). Najperspektivniji su optički koji se sastoje se od osjetnika napona ili struje. te je fazna razlika tih dviju komponenti proporcionalna naponu u=kβ. Napon se mjeri s pomoću elektrooptičkog pretvornika koji radi na Pockel-ovom efektu da kristal pod djelovanjem električkog polja rastavlja monokromatsko svjetlo u dvije međusobno okomite polarizirane komponente. NEKONVENCIONALNI MJERNI TRANSFORMATORI Nekonvencionalni mjerni transformatori su oni koji nemaju magnetsku jezgru s primarnim i sekundarnim namotom.3.

Elektronski snop ima zanemarivo malu tromost te se pomoću elektroničke optike i vertikalnog i horizontalnog otklonskog sustava mogu crtati brze promjene signala.. Slika se na zaslonu zadržava kratko (ms) ili dugo (nekoliko sati) ili se može zapamtiti trajno tako da se fotografira. širina impulsa. 17 . Umjesto pisaljke valni oblik crta snop elektrona po luminiscentnom zaslonu katodne cijevi (CTR). vrijeme porasta. Prije su se radili jednokanalni osciloskopi. frekvencija mreže.2. no može biti i nešto drugo (drugi signal. no u zadnje vrijeme se sve češće rade dvokanalni. frekvencija. Njime se može mjeriti npr. To je u stvari brzi promjenjivi dvokanalni pisač.).. a time i vjerno prikazati signal visoke frekvencije. trenutna vrijednost u bilo kojem trenutku. Nezavisni kanal (apscisa) je najčešće vrijeme. OSCILOSKOPI Osciloskop je mjerni uređaj opće namjene koji omogućuje promatranje valnog oblika električnog napona ili bilo kojeg drugog signala koji se može pretvoriti u električni napon. U mjerni krug se osciloskop spaja kao i voltmetar. period ponavljanja. tjemena vrijednost.. fazni odnosi između dva ili više signala i karakteristične vrijednosti impulsa kao što su trajanje. Prema načinu obrade signala osciloskope dijelimo na analogne i digitalne.

A NE NA t Slika 2. Funkcionalna shema dvokanalnog analognog osciloskopa 18 .1.2. ANALOGNI OSCILOSKOPI Analogni se sastoje od katodne cijevi.1. sustava za vertikalni i horizontalni otklon i sustava za napajanje. POJAČALO DJELILO PRILAGODNIK 2 ELEKTRONICKA PREKLOPKA Y1 SUSTAV ZA VERTIKALNI OTKLON BIRAČ PRILAGODNIK SKLOP ZA KASNJENJE Y 3a 3b Y2 BIRAČ PLOČICE SKLOP ZA UPRAVLJANJE SVJETLINOM SLIKE Z ELEKTRONSKI TOP 3 4 SKLOP ZA SINKRONIZACIJU GENERATOR PILASTOG NAPONA X 6b 6a X PREKLOPKA KOJA SLUŽI ZA PROMATRANJE SIGNALA U ODNOSU NA X.1.

PREKINUT JE DOTOK ELEKTRONA I TADA JE ZASLON CRN.2. t 4 u VRIJEME POVRATKA ELEKTRONA.1 u t 2 u t SAMO SE AMPLITUDA PROMIJENILA. 3a u 3a SIGNAL S VELIKOM AMPLITUDOM.1. Prikaz signala na raznim točkama unutar analognog osciloskopa 19 . TE SE ZBOG TOGA KORISITI SKLOP ZA UPRAVLJANJE SVJETLINOM. t VRIJEME CRTANJA u 3a POJAČAN. t 3b Slika 2. t 3b u 3b PRAVOKUTNI SIGNAL S KAŠNJENJEM. ALI KASNI ZBOG SKLOPA ZA KAŠNJENJE.

2. Sistemi s magnetskim otklanjanjem daju na fluorescentnom zastoru manju svijetlu mrlju.SVJETLOSNOG TRAGA . Položaj točke na zaslonu je definiran vrijednošću napona na vertikalnim i horizontalnim elektronskim pločicama.1. pa se rijetko upotrebljavaju za mjerne svrhe. Snop se najčešće otklanja pomoću električnog polja. 8x10 cm 2 Slika 2.OSVJETLJENJE MREŽE RASTERA 20 .2. Wehneltovog cilindra (upravlja količinom elektrona koju propušta). Primjenjuju se u televizijskim prijemnicima. KATODNA CIJEV Katodna cijev je osnovni dio osciloskopa s vrućom ili rjeđe hladnom katodom.1.2. Prikaz zaslona osciloskopa 2. ELEKTRONSKI TOP Elektronski top sastoji se od katode koja generira elektrone.1. elektronsku optiku koja snop elektrona fokusira upravo na zastoru i omogućava dobivanje oštre slike. To je stakleni zrakoprazni balon karakterističnog oblika visoko vakumiran. neizravno grijanu katodu koja stvara slobodne elektrone. sistem za otklanjanje elektronskog snopa i 4. potrebna im je kraća katodna cijev. ali imaju malu ulaznu impedanciju.OŠTRINA . elektronske leće (elektroni se ubrzavaju i fokusiraju tako da udaraju u zaslon u obliku male okrugle točke promjera 0. Katodna cijev s prikazom otklonskih pločica i elektronskim topom . 3.1. jer se tako postiže velika ulazna impedancija.1. zastor na koji pada snop elektrona i koji pretvara njihovu kinetičku energiju u svjetlosnu.2.3mm) i potenciometra za stigmatizam (za izoštravanje). Katodna cijev ima ove osnovne elemente: 1.1. velika brzina pisanja i linearnost odnosa između otklona snopa i napona koji stvara električno polje. OTKLONSKE PLOČICE ELEKTRONSKI TOP (KOMPLICIRAN) Slika 2.1.1.

2.1. uy= 0V ux= 0V uy= 3V ux= 0V uy= 3V ux= -3V 3 u y= 3sin ωt V ux= 0V -3 ux= 0V u y= 3sin ωt V -3 3 Slika 2.2 DO 0.2.6 mm. Prikaz djelovanja elektronskog topa na katodnom zaslonu 21 .Y X RAZMAK PLOČICA JE OD 0.

1mm/V do 0.2mm/V. no pri visokim frekvencijama (>100 MHz) se počinje gušiti zbog kapaciteta između otklonskih pločica (C=0. OTKLON ELEKTRONA Ua .1.napon između katode i leće je nekoliko kV. vz = 2U a e ≈ 593 U a [km / s ] me vy vz Ako je Ua=2 kV onda je vz=30.000 km/s.2.3.1. D = Ltgα = L Statička osjetljivost katodne cijevi (za DC napone) S=D/uy je vrlo mala i iznosi od 0. 22 .05 pF – 1. Dinamička osjetljivost (za AC napone) jednaka je statičkoj u širokom frekvencijskom opsegu. Određivanje otklanjanja elektronskog snopa vz ovisi o anodnom naponu (reda kV) – anodi za ubrzavanje Ua i katode.1.3.5 pF) i konačnog vremena prolaska elektrona između duljine pločica. U novijim izvedbama mijenja se njezina vrijednost s otklonom manje od 2%. Y +Uy vy vz D TANGENTA Ey d α Z ZASLON -U y L PARABOLA DOK DJELUJE POLJE Slika 2.

1.3. kojemu je zadatak pretvaranje što većeg dijela kinetičke energije elektrostatskog snopa svjetlosti. a na x otklonske pločice se dovodi pilasti napon koji otklanja taj snop.modul impedancije |Z| i Riz stavljamo u paralelu i tako ovo dijelilo smanjuje izlaz za 3.6 % Želimo li promatrati Uy s ulaza y u vremenu. dok se pod toplim zračenjem misli na zračenje žarulje sa žarnom niti. itd. Za promatranje je najbolje ako zastor daje svjetlost zelenožute boje. kalijevim volframatom.1. Luminiscencija je zračenje tzv. hladne svjetlosti. LUMINISCENTNI ZASLON Zastor katodne cijevi je premazan s unutrašnje strane fluorescentnim materijalom.2.4.Primjer: F=100 MHz Riz=600 Ω C= 0. 23 . onda se on dovodi na y otklonske pločice. Prikaz crtanja na katodnoj cijevi uz pomoć crte preslikavanja t 2. U luminiscentnom zaslonu se dio kinetičke energije elektrona pretvara u svjetlost (10%).a preostali dio u toplinu.1 pF 1 Z = = 16kΩ 2πfC |Z|=16 kΩ .. cinkovim ortosilikatom. Uy t Ux CRTA PRESLIKAVANJA Slika 2. Zastor se premazuje cinkovim sulfidom. dok je za fotografsko snimanje najpovoljnije plavo svjetlo. Pri tome je važno da se spektar svjetlosti koju emitira zastor što bolje poklapa sa spektrom osjetljivosti oka ili fotografskog materijala..

Prikaz trajanja fluorescencije i perzistencije PERZISTENCIJA 2.1.Luminiscentni zaslon je nanesen s unutarnje strane i to kao tanki sloj materijala. 24 . Svojstvo materijala da zrači svjetlost pri udaru u njega je luminiscencija.4. Γ µA cm 2 t s L cd JAČINA LUMINISCENCIJE A 100% p FLUORESCENCIJA 10% t s Slika 2. Fosforescencija je svojstvo materijala da svijetlo i nakon udara elektrona.1 s). SUSTAV ZA VERTIKALNI OTKLON Zadaća mu je da otklanja svjetlu točku po vertikali koja je razmjerna trenutne vrijednosti mjernog signala. Trajanje fosforescencije se zove persistencija. Osjetljivost je minimalni otklon pločica katodne cijevi. Prilagođuje amplitudu ulaznog signala osjetljivosti katodne cijevi. Materijal s kratkom persistencijom služi za promatranje periodičkih pojava visokih frekvencija (<1 ms).1. Svojstvo materijala da zrači se naziva fluorescencija.5.1. Za promatranje sporih promjena i impulsa rabe se zasloni s velikom persistencijom (>0.

6. 2.AC -GND . Blok shema birača 25 .ALT NACIN RADA .DC .1.1.Elektronička preklopka može raditi u 2 načina: 1.5. Blok shema sustava za vertikalni otklon PREKLAPANJE KANALA . BIRAČ Osciloskop mjeri od mV do stotinjak V i to nam omogućuje prilagodnik. a on je uzemljen).1. ALT – zamjenski ili sinkroni način rada 2.DJELILO .1.CHOP NACIN RADA Y1 je nesimteričan. Oklop je tu da priguši smetnje na mjerni signal) s BNC priključkom ili konektorom.PRETPOJACALO .SIMETRIRANJE Slika 2.POJACANJE . jedna stezaljka je uzemljena (oklop je povezan sa šasijom osciloskopa.VERTIKALNI POLOZAJ . Signal dovodimo uz pomoć koaksijalnog kabela (ima jedan centralni vodič oko kojega je izolacija. a oko izolacije je koncentričan oklop koji se spaja na nulu od umrežičenog vodiča. VISOKO PROPUSNI FILTER fd~10Hz (DONJA FREKVENCIJA) AC PRILAGODNIK Y DC GND KORISTI SE PRILIKOM PODEŠAVANJA OSCILOSKOPA NA POČETKU PRIJE MJERENJA Slika 2.1. CHOP – isprekidani ili asinkroni način rada PRILAGODNIK BIRAC ELEKTRONICKA PREKLOPKA Y1 BNC PRIKLJUCAK PRILAGODNIK SKLOP ZA KASNJENJE Y 3a 3b Y2 BIRAC ULAZNI BIRAC .6.

Pojačanje mora biti neovisno o frekvenciji. Predpojačalo najčešće ima konstantno pojačanje napona od nekoliko tisuća puta. Shema kompenziranog dijelila 2. 900 kΩ RA 15 pF 1V 10V 90 kΩ U ul RB CB 150 pF CA 100V 10 kΩ RC U izl CC 1350 pF Slika 2. Smanjenje signala ne smije biti različito kod različitih frekvencija. Istosmjerna širokopojasna pojačala. Prikaz simetriranja na pojačalu 26 .2.1.1. kako se signal ne bi izobličio i to se postiže posebnom izvedbom.8.1 mm/V do 2 mm/V. gdje vrijedi RACA=RBCB=RCCC.1.1.7. Takva dijelila imaju svi multimetri. u 3a t 3b Σ=0 SIMETRIRANJE SREDNJI UKUPNI OTKLON PLOČICA JE NA NULI Slika 2.8. DJELILO Dijelilo mora imati jako veliku ulaznu impedanciju 1 MΩ (djelatno) koja je u paraleli s 20 pF. POJAČALO Pojačalo je tu da bi se signal male razine pojačao.1.1.8. Izlazno pojačalo pojačava i simetrira i dovodi taj napon na otklonske pločice. a ne samo po amplitudi i ne smije unositi ni fazne pomake Osjetljivost pločica je od 0.

dok bi na nižima to mogli primijetiti. kanal. no to je znatno skuplja solucija. Izvodi se na koncentriranim L i C elementima.. Dva signala se mogu promatrati tako da se izvedu 2 elektronska topa i onda ne treba elektronska preklopka. Većina analognih osciloskopa dozvoljava da se na ulaz otklonskog horizontalnog sustava dovede izvana vanjski signal pa se na ekranu može promatrati ovisnost signala A o signalu B.11. koje se naziva vrijeme kašnjenja. 2. Isprekidani (asinkronizirani) – CHOP Za vrijeme prve pile na zaslonu se naizmjence dovode signali Y1 i Y2. HORIZONTALNI OTKLONSKI SUSTAV Horizontalni otklonski sustav pomiče konstantnom brzinom svijetlu točku u horizontalnom smjeru. između vertikalnog i horizontalnog otklonskog sustava mora postojati sinkronizacija (mora postojati cjelobrojni omjer. kanal. Elektronička preklopka može raditi na 2 načina: 1. Da bi se dobila mirna slika početak otklanjanja mora biti sinkroniziran s mjernim signalom.2.1. Sastoji se od generatora pilastog napona i horizontalnog pojačala. Da bi slika na zaslonu mirovala.. 1. Takvo prebacivanje se događa jako brzo i mi to ne vidimo na frekvencijama većim od 100 Hz. 2. kanal. što vrijedi za mjerni signal koji ovisi o vremenu). jer želimo gledati više kanala istovremeno. dok u prvom načinu to nije slučaj. Ono je različito u vertikalnom otklonskom sustavu i horizontalnom otklonskom sustavu (više elemenata. ELEKTRONIČKA PREKLOPKA Danas upotrebljavamo osciloskope s 2 ulaza i zato nam treba elektronička preklopka.1.9. SKLOP ZA KAŠNJENJE Za prolaz signala kroz pasivne elemente potrebno je neko vrijeme. a imamo samo jedan elektronski top.1. Zadržava fazni odnos između ta dva signala. tk = LC 2. a onda se na početku druge pile dovodi drugi signal i tako dalje. 2. kanal. tako da nema sklopa za kašnjenje nikada ne bismo vidjeli početni dio mjernog signala. Zamjenski (sinkronizirani) – ALT Elektronička preklopka sinkronizirana je s povratnim impulsima pilastog napona sa svrhom da se tijekom trajanja jedne periode pilastog napona na otklonskim pločicama dovodi jedan signal. Preklopka u taktu astabilnog multivibratora prebacuje signale frekvencijom od oko 100 kHz neovisno o frekvenciji Y1 i Y2. Za 100ns kasni i pilasti napon mjerne baze. 1.10. 27 . 2. veće kašnjenje ≈ 1000 ns).

SKLOP ZA SINKRONIZACIJU

GENERATOR PILASTOG NAPONA

X
- POJACAVA - SIMETRIRA - MIJENJANJE HORIZONTALNOG POLOZAJA - VREMENSKA LUPA

- BIRAC SIGNALA ZA SINKRONIZACIJU (Y , Y , 50 Hz, EXT) 1 2 - BIRAC FILTERA (DC, AC, HF, LF, TV) - PODESAVANJE RAZINE OKIDANJA - BIRANJE PREDZNAKA OKIDANJA - NACIN RADA (AUTO, NORM, SINGLE)

- PODESAVANJE KOEFICIJENTA HORIZONTALNOG OTKLONA

Slika 2.1.11.1. Horizontalni otklonski sustav

NORM

AUTO DC Y 1 EXT Y 2 AC HF LF 50 Hz TV + SCHMITT-OV OKIDNI SKLOP

SINGLE

INVERTOR

1
MULTIVIBRATOR

Slika 2.1.11.2. Blok shema horizontalnog otklonskog sustava

BIRANJE RAZINE OKIDANJA

28

U+

U ul + E

+
U izl U-

U izl

ZASIĆENJE

U+

E U ul

U-

ZASIĆENJE U SUPROTNOM SMJERU

OKIDNI IMPULS E

Slika 2.1.11.3. Schmittov okidni sklop - prvi korak (samo komparator)

29

U+

U ul + E

+
U izl U-

U izl

POZITIVNA POVRATNA VEZA

U+

Ud

E

Ug U ul

U-

Slika 2.1.11.4. Schmittov okidni sklop – drugi korak (komparator s histerezom)

30

On napaja generator pilastog napona. NORM način rada U NORM načinu rada multivibrator radi kao bistabil (bistabil ima dva stabilna stanja i iz jednog u drugo prelazi samo putem okidnih impulsa).1. a zaslon osciloskopa će ostati zatamnjen. Radi kao sinkronizirani osciloskop pravokutnog napona.1.12. Koristi se pri fotografiranju impulsnih pojava.1. Kada signala nema na ulazu ili je vrlo malen. 2. 1. SINGLE (SWEEP) način rada Jednokratna rampa (monostabil).2. Shema dva načina izvedbe invertora 2. Omogućuje generiranje pilastog napona da radi u 3 moda.12. onda se neće generirati pilasti napon. MULTIVIBRATOR Multivibrator je sklop koji generira pravokutne naponske impulse. INVERTOR E Uul U izl Slika 2.13. 31 .1.

kada se ulazni birač stavi na GND. jer o tome ovisi vjerojatnost prikaza signala mjerenja vremena i frekvencije. Najčešće se koristi Millerov integrator (invertirajuće pojačalo s negativnom povratnom vezom u kojoj se nalazi kondenzator). Ukoliko tog sinkroniziranog signala nema ili je vrlo malen. tj.14. Radi nezavisno od mjernog signala.1. nije sinkroniziran. Taj mod rada se rabi za određivanje nulte razine mjernog signala. GENERATOR PILASTOG NAPONA Bitno je da je porast napona linearan. 32 . Treba nam za pripremu osciloskopa. tj. 2. onda multivibrator radi i to kao relaksacioni osciloskop. AUTO način rada Okida pri prolazu sinkroniziranog signala kroz nulu.3.

Slika 2.14. Generator pilastog napona 33 .1.1.

uul = iR uc = −U izl 1 dq du ic = = C c ⇒ uc = ∫ idt dt dt C 1 1 U izl = − ∫ idt = uu dt C CR ∫ Odstupanje od linearnosti najčešće oko 1%. 34 . NORMALNI (INTERNI) Kada se na X ulaz dovodi napon iz generatora pilastog napona. HORIZONTALNO IZLAZNO POJAČALO Pojačava i simetrira napon i generira pilasti napon. Imaju ju bolji osciloskopi.16. tj. 2. 2. VREMENSKA LUPA Vremenska lupa se postiže pomoću mijenjanja pojačanja izlaza X pojačala. Može raditi na dva načina: 1. EXTERNI (VANJSKI) Kada se na X ulaz dovodi vanjski signal.15. a može se postići i <0. mijenja se koeficijent vodoravnog ili horizontalnog otklona. Promjenom otpornika R i kondenzatora C mijenja se nagib. 2. Povećava se pojačanje X pojačala.1. a time i frekvencija. kada poraste strmina pilastog napona rasteže se vrijeme i povećava se brzina otklanjanja elektronskog snopa (2.1.1%. 5 ili 10 puta) – ne može se povećati više od toga.

16.1.Ux G1 t G2 1 2 BIT SVEGA JE OVO: TO POSTAJE OVO: Slika 2.1. Prikaz rada vremenske lupe 35 .

Neki osciloskopi imaju poseban Z ulaz i onda se vanjskim signalom upravlja svjetlinom svijetle točke. Rabi se pri mjerenju frekvencije i fotografiranju impulsa.1. Kada pilastog napona nema onda nema niti svijetle točke na zaslonu. 2.1.1.17.1.1.18. Pasivne naponske sonde (najviše se koriste): KOAKSIJALNI KABEL Cs Rs Ck C0 = 20pF R0 = 1MΩ OKLOP C1 R1 R2 U ul C2 U izl NADKOMPENZACIJA Uu = C1 C1 + C2 R2 R1 + R2 Cc TREBA SMANJITI Uu = PODKOMPENZACIJA Uu = R2 R1 + R2 Cc TREBA POVEĆATI Uu = C1 C1 + C2 Slika 2.1. Pasivne naponske sonde 36 . Razlikujemo naponske i strujne.2.18.1.18. One omogućuju prijenos signala od izvora signala do osciloskopa. Z – MODULATOR Z – modulator je sklop za upravljanje svjetlinom svijetle točke. 2. jer Wheneltov cilindar ostaje negativno nabijen. a one se dijele na pasivne (nemaju pomoćni izvor) i aktivne (imaju pomoćni izvor). Za vrijeme poraste pilastog napona Z modulator prenosi signal (Wheneltov cilindar – kada je pozitivno nabijen propušta elektronski snop). Smanjuju se pogreške zbog opterećenja i smetnji. MJERNE SONDE Mjerne sonde se koriste za međusobnu prilagodbu mjernog signala i ulaza u vertikalni otklonski sustav osciloskopa.

a kb je koeficijent proporcionalnosti. I DC B V UH UH i HALLOV OSJETNIK i MOGU SE MJERITI I AC I DC VRIJEDNOSTI Slika 2. 2. dijelilo. povećana je ulazna impedancija (rasterećuje izvor mjernog signala). U H = ki i 37 .3.1. otpor R ne dolazi do izražaja sve dok se kondenzatori ne počnu puniti) koje mora biti frekvencijski kompenzirano (mora propuštati sve frekvencije). Svrha je: 1. jer se u njima nalazi diferencijalno pojačalo koje traži DC izvor.Sonda zajedno s ulaznim otporom osciloskopa čini dijelilo (napon će se podijeliti prema vrijednosti kapaciteta.1.1.2.1.18.3. Sonde smanjuju na 1/10 ili 1/100 amplitude mjernog signala i tada na sondama piše 10x ili 100x. Obično su aktivne. Strujne sonde Strujne sonde služe za mjerenje struje bez prekidanja strujnog kruga. 2. Strujne sonde U H = k H I DC B = kb B Gdje je IDC konstanta. Diferencijalna naponska sonda Diferencijalnu naponsku sondu koristimo kada mjerimo napone između točaka koje su na potencijalu različitom od potencijala Zemlje.18.18. 2.

odaberemo prikladnu sondu za priključenje mjernog signala. odaberemo željeni način rada sklopa za sinkronizaciju (NORMAL ili SINGLE). 14. podesiti trenutak okidanja vremenske baze. frekvencijski kompenzirati (priključiti na CAL). 2. 8. priključiti osciloskop na mrežu i uključiti ga. 15. Za istosmjerne struje koriste se sonde s Hallovim osjetnikom. 2. a za izmjenične s mjernim transformatorom. mrežnom frekvencijom). external. onda bi formula ovako izgledala: U pp (V ) = y (cm )Fy (V / cm ) ⋅100 .1.19.21. odredimo trajanja porasta pilastog napona.1.1. 11.. OSNOVNA MJERENJA OSCILOSKOPOM Želimo i mjeriti.20.. odaberemo signal za sinkronizaciju (internal. 12. 4.21. 10. POSTUPAK UGAĐANJA MIRNE SLIKE NA ANALOGNOM OSCILOSKOPU 1. STRUJNA KLIJEŠTA Strujna kliješta su pretvornici struje u napon. koeficijentom otklona vertikalnog signala podesiti amplitudu. birač vremenske baze postaviti u sredinu. 5. 9.2. Napon kalibratora U pp (V ) = y (cm )Fy (V / cm ) Gdje je Fy koeficijent vertikalnog otklona. birač načina rada postaviti na AUTO ili PRESET. koeficijent otklona vertikalnog kanala postaviti na max. 2. Slika 2.1. 13. preklopiti ulazni birač na GND. podesiti svjetlinu i oštrinu vodoravne crte na zaslonu i postavimo ju u željeni položaj pomoću X i Y regulatora. a ne samo promatrati neke parametre mjernog signala.1. Da koristimo 100x sondu. preklopiti osciloskop na AC ili DC područje. 3. Y i X regulatore pomaka postaviti u sredinu. Da bi mjerili napon moramo ugoditi vertikalni i horizontalni otklonski sustav. spojiti sondu na izvor signala. Za horizontalni otklon. 16. 6. 38 . jer osciloskop mjeri napon. 7.

[ f ] = Hz. 10x onda još pomnožimo s 10 U pp (V ) = Fy – koeficijent vertikalnog otklona Mjerenje vremena: y (cm) * Fy (V / cm) Fy 1 xF . t = x T M Fx – koeficijent horizontalnog otklona T ( s ) = X (cm) * Fx ( s / cm) → f = 2.1.1.T Slika 2.1. ?????? T (1) = x(cm )Fx (s / cm ) 1 f (H z ) = T (s ) 2. [T ] = s.2.2.21. Mjerenje napona - ako na sondi piše npr.1.2.1. f = 1kHz → T = 1ms.21.21.1. Mjerenje faznog pomaka U(t)=Umsinωt i(t)=Imsin(ωt-ρ) 39 . Mjerenje faznog pomaka Mjerenje faznog pomaka se svodi na mjerenje vremena između istovrsnih točaka signala.21. Slika 2.

X X XT = ρ → ρ = ρ 360o o XT ρ 360 t porasta = t 2 porasta − t 2 0 signala t0 – vrijeme porasta osciloskopa NADVIŠENJE 100% 90% 50% t i ŠIRINA IMPULSA 10% t p VRIJEME PORASTA Slika 2.3.21.21.2.1.2.1. Gornja granična frekvencija f g = u 0. Mjerenje vremena porasta naponskog impulsa 2.21.1.3.1. Mjerenje gornje granične frekvencije 40 .32 t porasta -3 dB f Slika 2.

ulazna impedancija. svojstvima nadmašuju analogne. vremenska lupa. Slika 2.y). način rada (x.2. jer mogu prikazati logička stanja u nekom trenutku. granične pogreške. S dugotrajnom perzistencijom slika ostaje dulje (desetak sekundi do nekoliko sati). D/A pretvornici. dodatne funkcije. Služe za provjeru rada digitalnih sklopova i rad programa. Funkcionalna shema digitalnog osciloskopa 41 . Održavanje slike se postiže posebnom konstrukcijom katodne cijevi u kojoj se s pomoću dodatnog sustava elektroda koristi sustav sekundarne emisije elektrona. Analogni osciloskopi s dugotrajnom persistencijom Normalni osciloskopi nisu prikladni za promatranje pojava niskih frekvencija ili brzih pojava koje se ne ponavljaju. opseg biranja koeficijenta vertikalnog otklona. jer nema dovoljno svjetla. INVERT. načini sinkronizacije. dok je pri brzim neponovljivim signalima točka prebrza. Sastoje se od analognih i digitalnih sklopova -> A/D pretvornici. ADD (zbrajanje).2.1. Izvedbe: Osciloskop s dvije vremenske baze – omogućuje da se pojave promatraju kroz vremensku lupu ili da se vrijeme točno mjeri na oscilogramu.1.22. način rada.2. memorija za prihvat. memorija za prikaz. Značajke vremenske baze su opseg. granične pogreške. digitalno brojilo i mikroprocesor. DIGITALNI OSCILOSKOPI Svojim mogućnostima. 2. Pri promatranju signala s niskom frekvencijom s kratkom perzistencijom se vidi samo sporo putujuća točka. Y2. broj kanala. Analizatori logičkih stanja Analizatori logičkih stanja su posebna vrsta osciloskopa. ZNAČAJKE OSCILOSKOPA Za sustav za vertikalni otklon: širina frekvencijskog opsega. maksimalni ulazni napon.

Uzorkovanje se može vršiti u realnom ili ekvivalentnom vremenu. u OKIDNA RAZINA t IMPULSI ZA UZORKOVANJE t Slika 2. Pri obnavljanju točaka (točke koje se uzimaju iz memorije) treba nacrtati krivulju na osciloskopu. rjeđe serijski RS232). ON PRENOSI SVE IZ MEMORIJE ZA PRIHVAT U MEMORIJU ZA PRIKAZ I VRIJEME OD TADA IDE OD NULE. Uzorkovanje u realnom vremenu Maksimalna frekvencija signala koji se može uzorkovati i zadovoljavajuće obnoviti na osciloskopu određena je frekvencijom uzorkovanja koja mora biti barem 10 puta veća od maksimalne frekvencije signala kojeg želimo promatrati (najviši harmonik koji je značajan za valni oblik).FIFO memorija – frekvencija signala mora biti niža od frekvencije uzorkovanja signala. Prednost – signal se može pamtiti neograničeno vrijeme. Uzorkovanje u realnom vremenu 42 . Ako želimo više pojava istovremeno pratiti onda se smanjuje frekvencija uzorkovanja zato što osciloskopi imaju najčešće jedan A/D pretvornik. Ta frekvencija uzorkovanja se kreće od 10 M uzoraka/s. funkciji x OVE SE TOČKE UZORKUJU I PAMTE U MEMORIJI ZA PRIHVAT DOLAZI OKIDNI IMPULS IZ SKLOPA ZA SINKRONIZACIJU.2. U zadnje vrijeme umjesto katodne cijevi primjenjuju se LCD zasloni (jeftiniji – ne treba D/A pretvornik). zapamćena slika se može prenositi pomoću normiziranih sučelja za komunikaciju i povezivati s računalom (koristi se GPIB sustav. matematički obrađivati. da bi ta krivulja bila što vjernija ulaznom signalu A/D pretvornik računa vrijednosti između pojedinih točaka uzoraka ili linearno ili po sin x . Digitalizacija signala: uzorkovanje -> kvantizacija -> kodiranje.2. pa do 20 G uzoraka/s.

Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu Uzorkovanje u realnom vremenu traži od signala da bude periodičan. signal i A/D pretvornik nisu sinkronizirani. Uzorci se uzimaju ili slijedno ili slučajno. Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu – slijedno t' Slučajno uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu Impulsi za uzorkovanje nisu sinkronizirani sa signalom. Slijedno uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu Potrebno je da A/D pretvornik bude sinkroniziran sa signalom. tj. u TOČKE KOJE ULAZE U MEMORIJU 3 OKIDNA RAZINA 1 2 ∆t 2∆t t 1 2 3 Slika 2.2. ponovljiv.3. 43 .

2. Aliasing efekt POGREŠNO INTERPOLIRAN SIGNAL 44 .4.5.2. Ako je frekvencija signala viša dolazi do aliasing efekta. Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu . 1 GHz uzorak -> promatramo sinus od 500 kHz.5 puta veća od frekvencije signala.slučajno ∆t2 Frekvencija uzorkovanja mora biti 2. u TOČKE U MEMORIJU PO KOJIMA SE SIGNAL OBNAVLJA ORIGINAL t Slika 2.u OVE SE VRIJEDNOSTI SIGNALA PAMTE 1 OKIDNA 1 RAZINA 2 3 t ∆t1 OKIDNI IMPULS IMPULSI ZA UZORKOVANJE ∆t1 11 1 3 1 2 ∆t2 ∆t3 ∆t3 3 2 3 3 2 2 t Slika 2.

2. Niskopropusni filter 2.Da se ovo izbjegne ugrađuje se niskopropusni filter prije A/D pretvornika. Kod osciloskopa je to u pravilu paralelni A/D pretvornik.6. A/D PRETVORNICI A/D pretvornik se sastoji od puno komparatora i jednog dijelila. A ONDA U ODREĐENOM IZLAZNOM STANJU KOMPARATORA SKLOP ZA KODIRANJE TO KODIRA. Paralelni A/D pretvorni 45 .2. A f Slika 2. Slika 2. Za 8 bitnu riječ treba 256 komparatora.1.2. KOMPARATOR Eref SKLOP ZA KODIRANJE # DIGITALNA RIJEČ UZORKOVANI ANALOGNI SIGNAL OVISNO O NJEGOVOJ VISINI (IZNOSU) PRORADIT ĆE ODGOVARAJUĆI KOMPARATOR.1.1.

SIGNAL VIDIMO ANALOGNI OSCILOSKOP NE VIDIMO DIGITALNI OSCILOSKOP Slika 2. omogućuje informacije o signalu prije okidnog impulsa. 2. omogućuje prikaz vrlo sporih pojava u tzv. 10 bita razlučivost 0. omogućuje automatsko mjerenje. sporo obnavljanje slike (10 puta u sekundi kod standardnih.2. signalni se mogu matematički obrađivati. Kod većih Fx postoji veća opasnost od aliasing efekta. često ima sklop za spektralnu analizu po Fourieru.1% ).2.4% -> ½8=1/256=0. fum=100Mu/s i FX=500µs/cm.2. 200 000 puta u sekundi kod analognih).4. automatski postavlja mirnu sliku. vertikalna rezolucija – broj bita u digitalnoj riječi (8 bita razlučivosti 0. Usporedba analognog i digitalnog osciloskopa – frekvencija snimanja TZV.2. Kolika je frekvencija uzorkovanja? Xm=10cm -> tm=x*FX=500µs ∆T=x*FX/DZ=500ns Fu=1/∆T=2Mu/s 46 . neki računaju efektivne vrijednosti signala. MRTVO VRIJEME Primjer: Neka je duljina zapisa DZ=1ku/s. MANE DIGITALNIH OSCILOSKOPA Skupi su. mogućnosti prijenosa na računalo. omogućuje zapisivanje na papir.4.2. ZNAČAJKE DIGITALNOG OSCILOSKOPA Digitalni osciloskop sadrži analogne i digitalne sklopove. ROLL MODU.004*100%=0.3. PREDNOSTI DIGITALNOG OSCILOSKOPA Trajno pamćenje signala. 2.4%. omogućuju veće mogućnosti sinkronizacije signala. Sve značajke kao i analogni plus još frekvencija digitalizacije (broj digitalizacija u sekundi).1. Digitalni fosfor osciloskop (DPO) osciloskopi imaju 400 kHz obnavljane slike.2. duljina zapisa – kapacitet posmačne memorije (što je memorija dulja razlučivanje je bolje).

Duljina zapisa kod digitalnog osciloskopa Fx .4.2.broj uzorka/s 100M Dz= 50k 10M 1M Dz = 1k 10n 100n 1µ 10µ 100µ 1m Slika 2.2. 47 . s/cm Duljina zapisa se ne može povećavati u beskonačnost jer se onda vrijeme za skupljanje uzoraka produžava.

ovi zapisuju tijekom vremena. Slika 3. te zbog tog mjerni dio mora imati snažniji zakretni moment (do 20 puta) i zato se u zapisima elektromagnetskih instrumenata koriste elektrodinamički i indukcijski mjerni instrumenti. Medij je najčešće traka. Nadalje. Medij je obično papir. 2 je pisač. a 3 je papir. Registriranje na papiru kružnog formata Gdje je 1 pomični dio. Mehanizmi za pokretanje medija su opružni satni mehanizam i sinkroni elektromotorić (češće). ELEKTROMEHANIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI Elektromehanički zapisni instrumenti.1.1. 48 . iskra ostavlja trag).1. za razliku od pokaznih koji pokazuju trenutne vrijednosti. te termopapir (zagrije se vrh pisaljke). Ovi instrumenti se sastoje od mjernog dijela koji osim kazaljke ima i pisaljku i mehanizam za pokretanje medija. Razlikujemo točkaste i linijske. 3. LINIJSKI ELEKTROMEHANIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI Kod linijskih elektromehaničkih zapisnih instrumenata pisaljka ostavlja neprekinut trag (pisaljka je stalno u dodiru s medijem). medij još može biti i metalizirani papir sa šiljkom (30V. a način pisanja je najčešće tanka cjevčica (kapilara) koja piše po papiru ili mlazom tinte. Zapisi se primjenjuju za naknadnu analizu i mogu se pohranjivati kao trajni dokumenti.3.

3. 49 . 3 je papirnata traka.2. a 3 je papirnata traka. Registriranje na papirnatoj traci Gdje je 1 pomični dio.Slika 3. Slika 3. a 4 je kukasta kazaljka.1. 2 je pisač.1. Registracijski instrument s kukastom kazaljkom Gdje je 1 pomični dio. 2 je pisač.

4 je vodilica.1.Slika 3. a 5 je papirnata traka. 2 je poluga.4. Registracijski instrument s elipsnim upravljačem Gdje je 1 pomični dio. 3 je pisač. 50 .

Slika 3. 4 je kulisa. 3 je pisač.1. 7 je skala. Registracijski instrument za male širine registracijske trake Gdje je 1 pomični dio. 8 i 9 je aretiranje. 4 je poluga kazaljke. a 5 je papirnata traka. 2 i 3 je elektromagnetsko prigušenje. Slika 3. 6 je pisač.5. 51 .1. Registracijski instrument s kulisnim upravljačem Gdje je 1 pomični svitak. 2 je svinuta poluga. 5 je kazaljka.6.

ZNAČAJKE PISAČA više područja (mjerno područje za određene termoparove.s tekućinskim mlazom – frekvencija do 1000Hz. TOČKASTI ELEKTROMEHANIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI Točkasti elektromehanički zapisni instrumenti koriste se za zapisivanje mjernog signala slabijih izvora (termopar). Mjerni sustavi s malenim svitkom (petljom) i magnetom. Slika 3.3.3. s time da je trag točkast.frekvencija do 150 Hz. Postoji nekoliko vrste oscilografa: .sa svjetlosnom zrakom – frekvencija 20kHz. broj kanala (od 1 do 12). 3.2. Točkasti registracijski instrument (perspektivna skica i prednja strana instrumenta) 3. za istosmjerni napon i struju). brzina pomaka papira (od 5 do 1500 mm/satu).2. za najbrže pojave.4. kazaljka se kreće slobodno i mogu se koristiti osjetljivi mjerni instrumenti (s pomičnim svitkom i magnetom i s kružnim svicima i magnetom). 30s) jedan stremen vrši pritisak na medij na koji se zapisuje pomoću trake obojene u boju. Koriste se kod sporih pojava. OSCILOGRAFI Oscilografi se koriste za zapisivanje relativno brzo promjenljivih signala. U pravilnim mjernim razmacima (npr. 52 . razred točnosti.1.s materijalnom pisaljkom . tj. . .

Slika 3.4.1. Princip oscilografa s materijalnim pisačem

Gdje je 1 spremnik tinte, 2 je ventil, 3 je instrument s pomičnim svitkom, 4 je pojačalo, 5 je demodulator, a 6 je oscilator.

53

Slika 3.4.2. Oscilograf s tekućinskim mlazom (cjelokupni principijelni prikaz i sapnica povećana otprilike 20 puta)

Gdje je 1 mjerni sistem, 2 je sapnica, 3 je tekućinski mlaz, 4 je pumpa, 5 je filter, 6 je spremišta tinte, 7 je pojačalo, 8 je ulaz pojačala, 9 je petlja, a 10 je kapilara.

Slika 3.4.3. Skice titrajuće petlje kod svjetlosnog oscilografa

Gdje 1 petlja, 2 je polni nastavak, 3 je stremen, 4 je zrcalo, 5 je pritezno pero, 6 je permanentni magnet ili elektromagnet, 7 je jaram od magnetskog materijala, a 8 su priključne stezaljke.

54

3.5. ELEKTRONIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI
Razlikujemo y-t i x-y elektroničke zapisne instrumente. Načelo rada:
NULINDIKATOR N UN Ux ŽELIMO MJERITI

ETALONSKI UN

SPIRALNI VIJAK

+

-

Ux M MOTOR

Y-t PISAČ
SLUŽI ZA KOMPENZIRANJE MJERNOG SIGNALA Uy Up
+

M MEHANIČKA VEZA M UN UMP

ODREĐUJE VREMENSKU BAZU Up = Uy - UMP

Slika 3.5.1. Prikaz načela rada elektroničkih zapisnih instrumenata

3.5.1. X-Y ELEKTRONIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI
Kod ovih zapisnih instrumenata papir je nepokretan i pisaljka se giba po X – Y osi. Kretanjem pisaljke upravljaju dva sustava pojačala servo motora i linearnog potenciometra – jedan u X, drugi u Y smjeru. Granične pogreške su oko 0.2%, no oni su dosta spori. Danas prevladavaju digitalni zapisni uređaji koji imaju pokaznik u boji, memoriju za pamćenje podataka, pisač za zapis na papirnu traku (za zapis u realnom vremenu, ali i za naknadno zapisivanje, jer ima memoriju), priključak za računalo –

55

5.obrada snimljenih signala. PRILAGODNIK A D MEMORIJA PISAČ MIKROPROCESOR (UPRAVLJAČKA JEDINICA) POKAZNIK KOMUNIKACIJSKO SUČELJE PC Slika 3.1.1. Blok shema digitalnog zapisnog instrumenta 56 . mogućnost startanja prikupljanja podataka okidnim impulsom.

1. UN. Strujni se svitak spaja u seriju trošilu dok naponski u paralelu trošilu. Pri izmjeničnim strujama sinusnog oblika p=UMsinωt * IMsin(ωt-ρ) =2UefIefsinωt * sin(ωt-ρ)=UefIefcosρ . Jalova snaga: Q=UIsinρ [Q]=Var 57 . IN – nazivne vrijednosti. Gdje je UefIefcosρ istosmjerna stalna komponenta. Elektrodinamski vatmetar je instrument s elektromehaničkom pretvorbom. Da ne dođe do preopterećenja strujnog i naponskog svitka treba kontrolirati struju.4. PW=αW=kW. STRUJNI SVITAK 3* 2 NAPONSKI SVITAK A 3 * 2 W 1 4 1 G RN 4 T G T V Slika 4. Pri promjeni struje i napona mijenja se i snaga: p=u*i (trenutne vrijednosti). odnosno napon. 2 svitka i 4 stezaljke (dvije strujne i dvije naponske). Shema mjerenja snage uz pomoć vatmetara Pokazivanje vatmetra pri istosmjernoj struji proporcionalno je umnošku napona i struje (αW=k*U*I). Kada vatmetar ima više područja napona i struje. Izolacija nije jaka. otprilike za napone do 100V. treba odrediti konstantu vatmetra kW. MJERENJE SNAGE Električna snaga je brzina proizvođenja (zračenja) električne energije. P=dW/dt [W]. P=UIcosρ -> djelatna snaga. jer se troši na rad (trošilo ju nepovratno uzima iz izvora). a UefIefcos(2ωt-ρ) izmjenična komponenta koja im dvostruku frekvenciju.UefIefcos(2ωt-ρ). pod . λ .faktor snage – kod sinusnog valnog oblika = cosρ. Konstanta vatmetra kW = UN IN α max [kW ] = W . Mjeri se vatmetrima – množilo dva signala (napona i struje). T 1 Srednja vrijednost snage: P = ∫ pdt = UI cos ρ [P ] = W T0 P=UIλ.

05 cosρ -> kW = N N . PRIVIDNA SNAGA S=UI [S]=VA S2=P2 + Q2 Pri malim faktorima snage otkloni kazaljke vatmetra su mali.2. λmax Osim elektrodinamskih postoje i elektrostatski. 58 .1.1. pri kratkom spoju transformatora). 0. U I cos ρ N Instrumenti za 0. zato se za mali copsρ koriste posebni vatmetri (npr. Što je otklon manji. Trokut snage P 4. 0.S Q ρ Slika 4. Elektromehaničke vatmetre zamjenjuju elektronički. pogreška je veća.2. indukcijski i termički elektromehanički vatmetri.

2. Osim toga imaju međusklopove za serijsku i paralelnu komunikaciju s PC uređajem što omogućava automatizaciju mjerenja. automatski odabiru strujna i naponska područja. Također sinkrono i simultano “uzimaju” napon i struju.4.2.1. te faktor snage. brže i komfornije. ELEKTRONIČKI VATMETRI ANALOGNI ELEKTRONIČKI VATMETAR u ANALOGNI POKAZNIK ANALOGNO MNOŽILO i NAJČEŠĆE (POMIČNI SVITAK I MAGNET) ANALOGNO-DIGITALNI ELEKTRONIČKI VATMETAR u ANALOGNO MNOŽILO i A D DIGITALNI POKAZNIK DIGITALNI ELEKTRONIČKI VATMETAR u A D DIGITALNO MNOŽILO DSP (DIGITAL SIGNAL PROCESOR) DIGITALNI POKAZNIK i A D PONEKAD (NEKADA SE AUTOMATSKI PODEŠAVA POTREBNO PODRUČJE NAPONA I STRUJE) SKLOP ZA UPRAVLJANJE CPU RS232 GPIB CENTRONICS PC Slika 4. te brzu obradu i prikaz rezultata. Na digitalnom pokazniku pokazuje i napon i struju i snagu. računa još i jalovu i prividnu snagu. 59 . Prikaz tri vrste elektroničkih vatmetara S elektroničkim vatmetrima mjerenje je jednostavnije.

Područja određuju maksimalne vrijednosti napona. a ne efektivne.faktor oblika Fo = U UM .4.. 60 ..faktor snage S FT = Kod elektroničkih vatmetara nisu nam potrebni ampermetri i voltmetri za zaštitu.djelatna snaga n i =1 Računa: S = UI Q = S 2 − P2 U . PRINCIP MJERENJA (RAČUNANJA) Mjeri: 1 n U = ∑ ui . Treba paziti na točnost kod malih cosρ (proizvođači ga ne daju).tjemeni faktor U P λ = .srednja ispravljena vrijednost n i =1 U= 1 n 2 ∑ ui . Spajaju se jednako kao i analogni.3. Analizatori snage su digitalni voltmetri s dodatnim funkcijama mjerenja – npr. viših harmonika napona i struje. određivanje izobličenja napona i struja. Iz ovih formula se analogno izvedu formule za struju.efektivna vrijednost n i =1 P= 1 n ∑ uiii . UM – iz uzorka napona uzima maksimalnu vrijednost (UM=max(Ui)). Cosρ je jako bitan kod gubitaka velikih transformatora.

STRUJNI SPOJ + IG + IV UG + RV V A IT RT UT RA G Slika 4. Shema posrednog mjerenja snage – strujni spoj PT = I TU T = I T (U G − I T RA ) = I TU G − IT2 RA = PM 2 − IT2 RA Gdje je PM2 mjerena snaga.4. U T2 je korekcija.4.2. Shema posrednog mjerenja snage – naponski spoj PT = U T IT = U T (I G − IV ) = U T I G − Gdje UT izravno mjerimo.1.2.4.1. 2 UT U2 = PM 1 − T RV RV 2 2 PG = U G I G = I G (U T − I G RA ) = I GU T + I G RA = PM 1 + I G RA 2 Gdje se IG mjeri izravno.4. PG = I GU G = U G (I T + IV ) = U G I T + 2 UG U2 = PM 2 + G RV RV 61 .1.4. RV 4. a I T2 RA je korekcija. POSREDNO MJERENJE SNAGE U ISTOSMJERNOM KRUGU 4. PM1 je mjerena snaga.1. NAPONSKI SPOJ + A IV + RV V IT RT UT IG + RA G UG Slika 4.4. a I G RA je korekcija.

5. RV Treba odabrati onu shemu kod koje su korekcije zanemarivo male. DIREKTNO MJERENJE SNAGE U ISTOSMJERNOM KRUGU 4.1.2.1. Shema direktnog mjerenja snage – strujni spoj PT = P − IT2 (RA + RS ) W PG = P + W U T2 U T2 + RV RN 62 . a RA je temperaturno osjetljiv).5.5.5.1. Shema direktnog mjerenja snage – naponski spoj 2 2 UT UT − RV RN PT = P − W 2 PG = P + I G (RA + RS ) W 4. a PG za strujni spoj.1.Ovdje je 2 UG korekcija.5. NAPONSKI SPOJ IG + A RA RS * W IT IV RV V UT G UG RN RT Slika 4. ako nisu zanemarivo male preporuča se naponski spoj za PT (jer je RV poznat.2. 4. STRUJNI SPOJ * W A RA IT UT IG + IV UG RV V RS G RN RT Slika 4.

6.1. δ = δ I + δU ρ * = ρ − δ I + δU 63 . P 1 S1 P 2 I S2 G I* A * W RN T U B A a U* V b Slika 4. Gdje je PTM mjerena djelatna snaga trošila.4. Pri velikim strujama i visokim naponima rabe se strujni i naponski transformatori koji prilagođuju napon i struju i izoliraju od visokog napona.6. MJERENJE DJELATNE SNAGE U IZMJENIČNOM JEDNOFAZNOM STRUJNOM KRUGU Djelatna snaga se pri industrijskim frekvencijama mjeri elektrodinamskim ili digitalnim vatmetrima. Shema mjerenja djelatne snage u izmjeničnom jednofaznom strujnom krugu NAPON NA SEKUNDARU PTM = kU k I P W kU je nazivni omjer transformacije kI naponskog/strujnog transformatora i PW je ispravljena vatmetrom izmjerena snaga. PTM ⎡ * U* 2 U* 2 ⎤ = kU k I ⎢ P − − ⎥ W RV RN ⎥ ⎢ ⎣ ⎦ ( ) ( ) PTM PW*=kWαW PT=UIcosρ * * * = kU U k I I cos ρ = UI cos(ρ − δ I + δU ) = UI cos(ρ − δ ).

dok su njihove naponske grane priključene na pripadne fazne napone.0291% ≈ 0. kI sekundarna struja. δU fazna pogreška naponskog transformatora i δI je fazna pogreška strujnog transformatora. Postavlja se pitanje kada upotrijebiti metodu dviju. strujnog i naponskog mjernog transformatora i pogreške kutnog zakretanja. Ukoliko nemamo umjernu krivulju i ne možemo provesti ispravak onda se ukupna mjerna nesigurnost procjenjuje na temelju graničnih pogrešaka vatmetra. p(δ )% = cos(ρ − δ ) = cos ρ cos δ + sin δ sin ρ ≈ cos ρ + δ sin ρ p(δ )% = δ (tgρ )100% = PTM − PT UI cos(ρ − δ ) − UI cos ρ 100% 100% = PT UI cos ρ πδ ' 180 ⋅ 60 tgρ ⋅100% = δ 'tgρ ⋅ 0.0291δ cos ρ Ako raspolažemo umjernim krivuljama mjernog transformatora pogreške možemo smanjiti ispravkom.2. u ( p )% = [G(P ) ] + [G(U ) ] + [G(I ) ] + [G(δ ) ] 2 2 2 2 W % % % % 3 4.6. Ako sistem nema nulvodiča odvodni krajevi naponskih grana spojeni su zajedno. Fazorski dijagram mjerenja djelatne snage u izmjeničnom jednofaznom strujnom krugu Gdje je I primarna struja. Na taj način svaki vatmetar mjeri snagu jedne faze. a kada metodu triju vatmetara? Očito se u sistemima s nulvodičem smije upotrijebiti samo metoda triju 64 . pa suma pokazivanja svih triju vatmetara daje ukupnu snagu trofaznog sistema.Slika 4.7. MJERENJE DJELATNE SNAGE TROFAZNIH TROŠILA METODOM 3 VATMETRA U ovoj metodi teku kroz strujne grane vatmetara fazne struje tereta. pa čine zvjezdište sistema sastavljenog od tri naponske grane.

Shema trovodnog sustava PT = P + P2 + P3 1 65 . Trofazni sustavi mogu biti četverovodni (u distribucijskim mrežama.7.vatmetara.7. dok se u trofaznim sistemima bez nulvodiča mogu upotrijebiti obje metode.2. obično nesimetrični) i trovodni (u mrežama visokog napona i simetričnim mrežama srednjeg i visokog napona).1. L1 L2 L3 A1 A2 A3 * W1 * W2 * W3 V1 V2 V3 N T Slika 4. Shema četverovodnog sustava P = P + P2 + P3 1 L1 L2 L3 A1 A2 A3 * W1 * W2 * W3 V1 V2 V3 T UMJETNA NULTOČKA Slika 4.

7. p = u1i1 + u2i2 + u3i3 i1 + i2 + i3 = 0 → i3 = i1 − i2 p = u1i1 + u2i2 − u3 (i1 + i2 ) p = i1 (u1 − u3 ) + i2 (u2 − u3 ) = i1u13 + i2u23 = p1 + p2 1 T 1 T pdt = ∫ ( p1 + p2 )dt = P + P2 1 T ∫0 T 0 PT = Gdje je P + P2 srednja vrijednost koju vatmetar pokazuje.3. Shema četverovodnog sustava PT = P + P2 + P3 1 L1 L2 L3 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 A a B b V3 A a B b A a B b UN T W1 A1 W2 A2 W3 A3 V2 V1 Slika 4. MJERENJE DJELATNE SNAGE TROFAZNIH TROŠILA METODOM DVA VATMETRA (ARONOV SPOJ) Pomoću Aronovog spoja se mjeri snaga nesimetričnih trofaznih sistema bez nulvodiča. Shema trovodnog sustava PT = P + P2 + P3 1 4.4. Ako jedan od vatmetra pokazuje u minus preklopkom preklopimo naponsku granu (ali u formulu ulazi kao minus) ili isključimo izvor i okrenemo strujnu granu (kod vatmetara koji nemaju preklopku).L1 L2 L3 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 A a W1 A1 W2 A2 W3 A3 N A n V3 a N A n V2 a N n V1 N T Slika 4.7.8. 1 66 .

Aronov spoj PT = P + P2 1 Kod digitalnog vatmetara može se mjeriti i metodom s 3 i metodom s 2 vatmetra.1. jalovu i svašta još. L1 L2 L3 A1 A2 * W1 * W2 V1 V2 T AMPERMETRI I VOLTMETRI SU TU SAMO ZBOG ZAŠTITE.Kada je naponski simetričan trovodni spoj sa simetričnim teretom. svejedno je.8. Ako je sustav simetričan digitalni vatmetri još računaju ukupnu snagu. onda ovom metodom mjerimo jalovu snagu i faktor snage. djelatnu. Slika 4. Ako imamo slučaj sinusnog valnog oblika napona i struje. prividnu. mreža je naponski simetrična i simetrično opterećena. P = I1U13 cos Ψ1 = I1U13 cos(30 − ρ ) = 3IU cos(30 − ρ ) 1 P2 = I 2U 23 cos Ψ2 = I 2U 23 cos(30 + ρ ) = 3IU cos(30 + ρ ) Q = 3 (P − P2 ) 1 P − P2 UI sin ρ tgρ 1 = = P + P2 3UI cos ρ 3 1 1 1 cos ρ = = 2 2 1 + (tgρ ) ⎛ P − P2 ⎞ 1 1 + 3⎜ ⎟ ⎜P +P ⎟ ⎝ 1 2⎠ 67 . onda možemo to mjeriti samo s 2 vatmetra.

3.Slika 4.8.2. Vektorski dijagram Aronova spoja za mjerenje djelatne snage u% = [α ⋅ u(α ) ] + [α 2 1 1 % 2 ⋅ u (α 2 )% ] 2 α1 − α 2 Slika 4. Otkloni vatmetara kod Aronova spoja u ovisnosti o faznom pomaku ρ simetričnog tereta (lijeva slika) i određivanje faktora snage iz omjera otklona α1 i α2 vatmetara u Aronovu spoju 68 .8.

9. Mjerenje jalove snage Koriste se specijalni vatmetri s boljom izolacijom.4. Primjena varmetara se preporučuje pri nesinusnim trofaznim sustavima. MJERENJE JALOVE SNAGE Mjerni instrumenti koji mjere jalovu snagu nazivaju se varmetri. Indukcijski puno troše pa se češće koriste elektrodinamski kojima se u naponsku granu ugrađuje zakretač faze za 90o. Elektrodinamski bez zakretača mjere djelatnu snagu. Priključuju se kao vatmetri: Q = Q 1 + Q 2 + Q 3 . Q1 = I1U 23 cos Ψ = I1 3U1 cos(90 − ρ ) = 3IU sin ρ Q= 1 (Q1 + Q2 + Q3 ) 3 U12 U1 I1 ρ ψ U23 U3 U2 Slika 4.9. Tamo gdje su samo naponi simetrični moguće je mjerenje snage pomoću običnih vatmetara prema spoju: L1 L2 L3 A1 A2 A3 V 12 V 23 V 13 W1 W2 W3 T Slika 4.1. Fazorski dijagram mjerenja jalove snage U31 69 . Izravno jalovu snagu mjere indukcijski instrumenti.9. ali njihova točnost ovisi i o točnosti frekvencije mreže.2.

Broj okretaja: N = α 2 − α1 . [k2 ] = okretaj Wh okretaj W = k 2πN = k1 N = Elektromehanička mjerila imaju brojilo. Mjerila istosmjerne električne energije 70 . ISTOSMJERNI MOTOR S TRAJNIM MAGNETOM SUOTPORNIK + M G ~ 1V T RS Ah Slika 5.1.1. Simbol za mjerila električne energije 5. MJERENJE ELEKTRIČNE ENERGIJE Energija je integral snage po vremenu W = ∫ pdt . kWh Slika 5. Brzina okretanja rotora proporcionalna je snazi.5. Elektromehanička se sastoje od statora i rotora (pokretnog i nepokretnog dijela). 2π 1 N k2 [k1 ] = Wh . t1 t1 t1 dt Gdje je ω kutna brzina koja je proporcionalna snazi.1. a ne okretaje. [W ] = Ws . Električna energija se mjeri mjerilima električne energije. Elektronička mjere impulse. Električna energija t 0 je veličina koja karakterizira sposobnost električnog sustava da vrši rad (kWh). Konstanta se iskazuje u Wh/impuls. MJERILA ISTOSMJERNE ELEKTRIČNE ENERGIJE Primjenjuju se elektrodinamska i magnetomotorna (mali istosmjerni motor s trajnim magnetom).1. pa se zato često nazivaju statička. koja mogu biti elektromehanička (analogna) i elektronička (analogna i digitalna) . Za razliku od elektromehaničkih elektronička mjerila nemaju pokretnih dijelova. pa je broj okretaja proporcionalan unutrašnjoj energiji: t2 t2 t2 dα W = ∫ Pdt = ∫ kωdt = k ∫ dt = k (α 2 − α1 ) .

. Način rada je kao i kod indukcijskih pokaznih jedino što se ploča može okretati.1.5 i 0.Kod magnetomotornih brojila brzina okretanja rotora proporcionalna je padu napona na Rs pa se magnetomotornim brojilom mjeri potrošak elektriciteta (Ah). dvotarifna ili višetarifna.2. JEDNOFAZNA MJERILA DJELATNE ELEKTRIČNE ENERGIJE Elektromehanička su obično indukcijska (Ferraris-ova). Jednofazna mjerila djelatne električne energije I BROJČANIK 71 . Hep tvrdi kako i u Hrvatskoj ima približno 2. U mjerni krug se spajaju na jednak način kao i vatmetri. Zbog toga je točnost propisana: . Razred točnosti se kod brojila određuje kao pogreška u odnosu na pokazivanje. ako je napon konstantan može se kalibrirati u (Wh). koji se sastoji od dva nepomična svitka kroz koja teče struja trošila.000 brojila.000. a mogu biti i jednotarifna.2. okreće. Vijek trajanja elektromehaničkog mjerila je 30 do 40 godina.3. a brzina okretanja rotora proporcionalna je istosmjernoj snazi. jalovu i prividnu energiju. U mrežama izmjenične energije rabe se mjerila za radnu. a osim toga mogu biti jednofazna ili trofazna.za VN mrežama razred točnosti je 0. 5. energije kroz cijeli dan. 5. Elektrodinamsko mjerilo radi na principu da se motor. MJERILA IZMJENIČNE ELEKTRIČNE ENERGIJE Mjerila izmjenične električne energije moraju biti točna i pouzdana zbog obračuna potroška električne energije.3. Elektrodinamskim mjerilima mjeri se energija. U AKTIVNI ZAKRETNI MOMENT UZORKUJU OVA DVA MAGNETA PUŽ N TRAJNI MAGNET (PRIGUŠUJE BRZINU OKRETANJA) S Aktivni zakretni moment: M A = k A IU cos ρ = k A P k N Protumoment (magnet): M B = B ∆t W = p∆t = kW N Slika 5. Tarife se koriste zato da se ujednači potrošnja el.za NN mreže razred točnosti je 2 ili manji.

magnetsko polje ne smije uzrokovati pogrešku od 23±2oC ±0.5o manje od ±1% manje od ±0.5 induktivno i >0.odstupanje frekvencije od nazivne . ELEKTRONIČKA MJERILA ELEKTRIČNE ENERGIJE u(t) ANALOGNO MNOŽILO u(t)i(t) I U f DIGITALNO BROJILO i(t) Slika 5.odstupanje od uspravnog položaja .1. 72 . 5.5% 3% 0. Ako je cosρ<0.odstupanje napona od referentnog . 1 i 2.4.8 kapacitivno. Definirani referentni uvjeti za razred 2: .izobličenje valnog oblika . Točnosti 2%. 3 ili 4 puta IM) pogreška ne smije biti veća od 2% pokazane vrijednosti. onda se smanjuje područje struje od 20% do najveće.3% Uz referentne uvjete i cosρ=1 za područje struje od 10% nazivne struje do najveće struje (2. Kad utjecajne veličine izlaze iz referentnog područja definirane su još dodatne pogreške koje mogu biti do 3%.5.temperatura okoline . Elektronička mjerila električne energije Množenje na načelu Hallovog efekta.4.Elektromehanička mjerila se proizvode s razredom točnosti 0.5%. 1% i 0.

3. Dvostruka modulacija. Načelo rada amplitudno-širinske modulacije impulsa Au = k 2 I T Au = k 2 I 1 = k 2 k1 IU = kIU T T1 = k1U T Točnost prikazanog sklopa je 0.4.2. u Au T1 T Au t Slika 5.5 i 0. a c je «nešto». frekvencija je nekoliko kHz. Blok shema s Hallovim osjetnikom u H = u (t )i (t )c uH je Hallov napon.4. u H = kbiu = k N iu Za točnija mjerenja koristi se amplitudno-širinska modulacija impulsa.2%. Broj impulsa je jednak utrošku energije. Impulsi predstavljaju broj kvanata energije. 73 .U T I B i iu = k u* u G UH I U f DIGITALNO BROJILO ANALOGNO MNOŽILO HALLOV OSJETNIK TU SE MJERI HALLOV NAPON Slika 5. Za to služi sklop koji pretvara napon u impulse.

mogućnost daljinskog očitavanja.ne osjetljivi na položaj.niz dodatnih mogućnosti (mjerenje maksimalne snage u svakom tarifnom razdoblju.nižu struju pokretanja (1% INAZ).vrsta električne energije koja se mjeri (djelatna. U trofaznoj s nulvodičem rabe se tri mjerna sustava. 74 . Mjerila jalove energije spajaju se isto kao i jedno mjerilo za djelatnu energiju.6. PREDNOSTI ENERGIJE ELEKTRONIČKIH MJERILA ELEKTRIČNE Pogreške kod elektroničkog su manje. Elektronička mjerila su skuplja. . elektroničko očitavanje s prijenosnim načinom čitanja. Elektronička trofazna mjerila energije se zbrajaju elektroničkim putem. Arronov spoj vrijedi kada je zbroj sve tri fazne struje jednak nuli. . ELEKTRONIČKA ENERGIJE DIGITALNA MJERILA ELEKTRIČNE Rade kao moderna digitalna mjerila snage gdje se oba signala napona i struje sinkrono uzorkuju i dalje dorađuju. Značajke mjerila izmjenične električne energije: . spojeni na zajedničko vratilo.veću opteretivost. p% 2 INDUKCIJSKO BROJILO ELEKTRONIČKO BROJILO 1 0. tj. . prividna ili jalova energija). integrira se snaga po vremenu=energija. Elektronička digitalna mjerila električne energije 5.7. 5. U trofaznom sustavu bez nulvodiča rabe se dva mjerna sustava Arronov spoj. daljinsko prebacivanje transformatora -> postoji i kod elektromehaničkih).12 2 3 4 5 6 7 8 9 10 I/I N Slika 5.5.jednofazno ili trofazno mjerilo. . .1. TROFAZNA MJERILA Elektromehanička trofazna mjerila izvode se s dva ili tri sustava.veću točnost kroz cijelo mjerno područje. ali imaju niz prednosti: .nižu vlastitu potrošnju.5. limitiranje snage. .5.

konstanta mjerila. razred točnosti. 500.000%. nazivna frekvencija (50 ili 60 Hz). 400. nazivna i najveća struja (preopterećenja). broj tarifa. kod elektroničkih do 2.- nazivni napon. kod elektromehaničkih 300. 600% 7IN. 75 .

osjetljivosti na smetnje.6.. Ampermetri i voltmetri se razlikuju prema vrijednosti koje mjere (srednja. Analogna mogu biti elektromehanička i elektronička. Srednje ispravljene vrijednosti izmjeničnog signala mjeri instrument s pomičnim svitkom i magnetom i ispravljačem. Mjerenje je ispravno samo onda kada je odabrana mjerna metoda i oprema koja neće ili će neznatno promijeniti mjerni signal. praktičnosti itd.1. tjemena). Tjemene vrijednosti izmjeničnog signala mjeri instrument s pomičnim svitkom i magnetom i ispravljačem i kondenzatorom.. elektrostatski. s pomičnim željezom. vlastitom potrošku. + Slika 6.111 U is U Ftj = M = 2 . o čemu bezuvjetno treba voditi računa pri njihovom izboru. točnosti. U ef U ef 76 . bimetalni. instrumenti s termopretvornikom i indukcijski). po potrošku i frekvenciji. Većina mjeri istosmjernu i efektivne vrijednosti izmjeničnog signala. po razredu točnosti. po preopterivosti. Osnovno načelo pri mjerenju je da mjerilo ne utječe na mjernu veličinu. Srednja vrijednost DC/AC – s pomičnim svitkom i pomičnim magnetom (frekvencija mora biti veća od 10Hz).. efektivna. MJERENJE NAPONA I STRUJE Mjerenje napona i struje provodi se raznovrsnim električnim mjernim instrumentima i uređajima koji se međusobno razlikuju po mjernom opsegu. Shema za mjerenje tjemene vrijednosti signala Većina se kalibrira u efektivne vrijednosti U oč + UM = U ef = 2 Samo za sinus pokazuju pravu efektivnu vrijednost. frekvencijskom području. opteretivosti. Instrumenti s odzivom na efektivnu vrijednost (elektrodinamski. a ostale pokazuju krivo Fob = = 1.

a zatim s odzivom na srednje ispravljene vrijednosti. Efektivna vrijednost pulsirajućeg signala (instrumenti bez oznake AC + DC) 2 2 U ef = U DC + U AC . Digitalni instrumenti su u početku mjerili samo istosmjerne vrijednosti (DVM). E + RE RV V U2 Slika 6.000 V. Što je faktor potiskivanja smetnji (dB) veći 77 . manja je pogreška).1.1 do 1. a ta vrijednost je jednaka onoj koju mjere elektromehanički s odzivom na efektivne vrijednosti. a danas postoje digitalni instrumenti s odzivom na efektivne vrijednosti (oznake RMS ili TRMS -> skupi.1. Mjerenje napona E + RE U1 U1 = E B Prema Theveninovom teoremu svaki strujni krug između dvije točke može se nadomjestiti s elektromotornom silom i unutarnjim otporom. Mjerenje napona uz pomoć Theveninovog teorema 2 2 U ef = U DC + U AC U2 = E RV RV + RE pr = U 2 − U1 RV 1 RE = −1 = − =− R U1 RV − RE RE + RV 1+ V RE Zbog svog unutrašnjeg otpora voltmetar mjeri manji napon.1.Postoje mjerenja kada treba ispravno izmjeriti tjemenu vrijednost (mjerenje probojne čvrstoće) ili srednju ispravljenu vrijednost (pri magnetskim mjerenjima za određivanje tjemene vrijednosti magnetske indukcije). A ELEKTRONIČKI SKLOP U1 Slika 6.1. MJERENJE NAPONA Voltmetrom se mjeri razlika potencijala između dvije točke strujnog kruga. + (DC+AC))->efektivna vrijednost cijelog signala. Naponi se mjere u RE rasponu od 0. te ćemo to tu iskoristiti. 6.1V) treba voditi računa o smetnjama (skripta LV – izvori smetnji). Pri mjerenju manjih napona (<0.2. Sistemska R pogreška ovisi o V (što je omjer veći.

Standardnim voltmetrima se može mjeriti do 1. a ∆f je širina frekvencijskog pojasa u Hz. NVM su nanovoltmetri koji su optimizirani za mjerenje vrlo niskih napona.3.000 V. digitalni imaju frekvencijski opseg jednak polovini očitanja u sekundama. Za mjerenje većih napona primjenjuju se dodatni mjerni uređaji (djelitelji napona. Teorijska granica osjetljivosti voltmetra određena je s E = 4k BTR∆f (skripta LV).1. Analogni instrumenti s analognom kazaljkom imaju mali frekvencijski pojas 1Hz. a EVM su elektrovoltmetri (elektrometri). 6. T je temperatura u Kelvinima.1. Gdje je kB Boltzmanova konstanta. naponski transformatori i induktivno dijelilo). E/V 1k 1 DMM NVM EVM TI OS JI V L ET SJ O 1m KA JS C NI RA G A 1µ I OR TE 1n 1p 1 1k 1M 1G 1T 1P(PETA) R/Ω OTPOR NAPONSKOG IZVORA Slika 6.lakše ćemo ispravno izmjeriti mali napon. te gotovo ne opterećuju izvor. 78 .1. Teorijska granica osjetljivosti voltmetara DMM su Digitalni multimetri. R je otpor. ELEKTROMETRI Elektrovoltmetri su osjetljivi istosmjerni digitalni voltmetri s ekstremno velikim ulaznim otporom (Rin) koji iznosi 100 TΩ. Napon šuma se smanjuje smanjivanjem otpora R. ∆f (filtri) smanjivanjem temperature T.

G R1 R2 Slika 6.3.1.4. Mali vlastiti induktivitet i kapacitet se postižu prikladnim načinom namatanja. KONDENZATORSKA DJELILA Kapacitivni djelitelji se upotrebljavaju pri mjerenju izmjeničnih i udarnih napona. C1 G C2 V Slika 6.1. FREKVENCIJSKO-KOMPENZACIJSKA DJELILA Frekvencijsko-kompenzacijska dijelila imaju širok frekvencijski opseg i koriste se za promatranje impulsa i mjerenje prijelaznih pojava. Upotrebljavaju se za mjerenje visokih istosmjernih. Pri mjerenju izmjeničnih.1. a naročito udarnih napona. vlastiti kapacitet i kapacitet prema zemlji budu što manji.1.1. dok se kapacitet prema zemlji smanjuje zaštitinim prstenima ili zaslonima raznih oblika.1. R1C1 = R2C2 G R1 C1 R2 C2 V Slika 6.1. Kondenzatorsko dijelilo 79 .2.1.4. Otporničko dijelilo V 6. kako njihov otpor ne bi ovisio o temperaturi okoline i struji opterećenja. Frekvencijsko-kompenzacijsko dijelilo 6.1. izmjeničnih i udarnih napona. OTPORNIČKA DJELILA Ohmski djelitelji napona se izrađuju od otporne žice malog temperaturnog koeficijenta. Sastoje se od visokonaponskog kondenzatora kapaciteta C1.3.6.2. potrebno je da parazitni induktivitet.

6.6.1. L1 L2 L3 A B a b A B a b L1 L1 V L1 L2 V L3 L3 L2 L3 V L1 .1.6. NAPONSKI TRANSFORMATORI G A a V B b Slika 6.1.1.5. Relativna točnost do 1 ⋅10−7 .5.1.L3 Slika 6. naponski transformatori i indukcijska dijelila se koriste za izmjenične napone od 50 do 150 Hz.1.2. Induktivno dijelilo Kondenzatorska dijelila. U trofaznim trovodnim sustavima sva tri linijska napona mogu se mjeriti sa samo dva naponska transformatora.6. INDUKTIVNO DJELILO Induktivno dijelilo se sastoji od više (u praksi 8) naponski auto-transformatora koji su kaskadno povezani. Naponski transformatori 6. 10 10 7 10 8 4 3 2 1 0 6 2 1 0 3 2 1 0 U1 U1 Slika 6.1. Mjerenje linijskih napona s dva naponska transformatora 80 .

Jedan dio problema tog područja svodi se na samu problematiku mjerenja visokih napona. zahtijevala je razvoj posebnog.6. Slika 6. ako je tjemena vrijednost primijenog napona jednaka ili veća od stanovite vrijednosti Up. Mjerenje kuglastim iskrištima zasniva se na činjenici da do proboja kroz zrak između kugli dolazi samo onda. a u manjoj mjeri i o barometarskom pritisku i temperaturi zraka.1. Napon je od 5 kV do više MV. dok se drugi odnosi na način dobivanja visokih napona potrebnih za visokonaponska ispitivanja. To znači da će pri polaganom podizanju primijenjenog napona doći do proboja u trenutku kad on upravo postigne tu vrijednost. Kuglasta iskrišta su jednostavno. vrlo opširnog područja mjerne tehnike koja obrađuje specifičnu problematiku visokonaponskih mjerenja.3. 81 . Probojni napon Up ovisi o razmaku kugli s i promjeru kugle D. Kuglasta iskrišta Proboj kroz zrak je definiran. U visoko naponskim laboratorijima za mjerenje visokih istosmjernih i tjemenih izmjeničnih koriste se kuglasta iskrišta.Upotreba visokih napona u elektrotehnici. D je od 2 cm do 200 cm. Njihova konstrukcija i primjena su detaljno definirani. a naročito u prijenosu električne energije na veće daljine. pouzdano i već vrlo rano uvedeno rješenje za mjerenje tjemene vrijednosti napona.

IZMJENIČNI KOMPENZATORI Za vrlo konačna mjerenje izmjeničnog napona i umjeravanje izmjeničnih mjerila koriste se izmjenični kompenzatori: 1. kompleksni kompenzatori Dosad opisani izmjenični kompenzatori ne omogućavaju određivanje faznog pomaka mjerenih izmjeničnih napona i struja.3%. Visokonaponski uređaji se obično ispituju na udarne napone. zatim istosmjerni G.1. Tjemene vrijednosti probojnih napona u kV za jednopolna kuglasta iskrišta kod 20oC i 1013 mbar za izmjenični napon. G N Up 2 2 1 1 UN POZNATI I PROMJENLJIVI NAPON POZNATI NAPON TERMOPAR GRIJAČ G Slika 6.S/D ≤ . Uspoređuje se efektivna vrijednost izmjeničnog napona s vrijednosti istosmjernog napona.8.6.4.8. kompenzatori s termopretvornikom Izmjenično istosmjerni pretvornici na načelu termopara. vrijednosti prikazane crtkano nisu pouzdane) 6. Prvo izmjenični G (N=0). Slika 6. Zrak 2-3 kV/mm. a to se radi pomoću termopara. Kompenzator s termopretvornikom NEPOZNATI NAPON UX 2. Grijač se naizmjence grije pomoću poznatog istosmjernog i nepoznatog izmjeničnog napona i to se vrši dok se zagrijavanje ne izjednači (nulindikator).1. očitamo UN sve dok ne bude UX=UN (efektivna vrijednost).5 točnost mjerenja je ±0. negativni udarni napon i istosmjerni napon oba polariteta (Promjer D kugli u cm.1. Napon termopara razmjeran je snazi I 2 R kroz grijač. Ako se želi 82 .1. jer se kompenzacija provodi tek nakon njihova pretvaranja u istosmjerne veličine.

Kompleksni kompenzatori. ili elektrodinamskim instrumentom. upotrebljavaju se tzv.2. Kompleksni kompenzator Ux 6.1. 83 .2.2. čija se veličina mjeri jednim od dosad opisanih kompenzacionih postupaka. MJERENJE STRUJE C ELEKTRONIČKI SKLOP I1 Slika 6.kompenzacionim metodama odrediti i fazni pomak izmjeničnih veličina. Mjerenje struje I + RI I1 I1 = I D U mjerenju struje pomaže nam Nortonov teorem (svaki strujni krug se može nadomjestiti strujnim izvorom i unutrašnjim otporom izvora).8. Mjerenje struje uz pomoć Nortonovog teorema RI RA RI R + RA I2 = I I =I RA RI + RA I −I RI RA pr = 2 1 = −1 = − I1 RI + RA RI + RA Pogreška je manja što je RA manji. A M R N Slika 6. I + RI RA A I2 Slika 6.1.2.2. U njihovom pomoćnom krugu teče izmjenična struja. Pri manjim zahtjevima u pogledu točnosti mjeri se pomoćna struja preciznim instrumentom s pomičnim željezom.

6. Mjerenje struje pomoću suotpornika G P 1 S1 P 2 + S2 T Slika 6.3.1.1.2.+ I G RS T Slika 6. kod skupljih je taj pad napona manji 20 µV). Mjerenje elektrometrom uz pomoć poznatog otpornika POZNATI OTPORNIK U = 1mV RN = 1012 Ω I = 10−15 A Još manje struje se mogu mjeriti tako da se mjeri pad napona na kondenzatoru (integrira se naboj na kondenzatoru). Digitalni nema normizacije i pad napona može biti veći ili manji (jeftiniji instrumenti 200 mV ili više. Mjerenje struje pomoću mjernog transformatora Ampermetri za srednje vrijednosti struja mA do nekoliko desetaka A izvode se suotpornicima (mjerimo pad napona na suotporniku) i on je normiziran 60 mV i 150 mV (analogni). 84 .2.2. MJERENJE MALIH STRUJA Vrlo male istosmjerne struje (reda fA) mjere se galvanometrima (vrlo osjetljivi elektromehanički instrumenti sa zakretnim svitkom i magnetom) i elektrometrima.4.1.2. I + RN ELEKTROMETAR Slika 6.

2.2.2. Mjerenje elektrometrom uz pomoć poznatog kondenzatora POZNATI KONDENZATOR Q C NU = t t t = 15 min ⇒ I = 10 −19 A I= 6.I + CN ELEKTROMETAR Slika 6.2. U novije vrijeme bez prekidanja strujnog kruga -> strujna kliješta – veće struje od 100 A do 100 kA. Mjerenje velikih izmjeničnih struja uz pomoć strujnih kliješta Ako želimo mjeriti pulsirajuće pojave koristit ćemo Hallov osjetnik. Rade najčešće na načelu strujnog transformatora 6. 85 . Za velike izmjenične struje se koriste strujni mjerni transformatori (ampermetri koji su zahtijevali prekidanje strujnog kruga).2. Za mjerenje izmjenične struje u širokom frekvencijskom opsegu do 1 GHz i impulsa velike strmine 1010 A / s koriste se posebno izvedeni suotpornici (koaksijalni oblik). MJERENJE VELIKIH STRUJA Za mjerenje velikih istosmjernih struja suotpornici se izrađuju odvojeno od instrumenata i malog su otpora. Osjetljivost struje se može povećati povećanjem namota.1. Ima graničnu pogrešku od oko ±1%.2.

1.3.2.2.2. Elektronički kompenzirana mjerila – strujni transformator I1 N1 = I 2 N 2 N I I1 = 2 2 N1 86 . ELEKTRONIČKI KOMPENZIRANA MJERILA Veće točnosti postižu se elektronički kompenziranim mjerilima (strujni transformator i Hallov osjetnik).3. Glavni uzrok pogreške je struja magnetiziranja koja je manja što je manja indukcija u magnetskom polju. Slika 6.6. Mjerenje velikih izmjeničnih struja uz pomoć Hallovog osjetnika 6.3. Smanjenje struje magnetiziranja se izvodi povratnom vezom s kojom se stvaraju protuamper zavoji koji smanjuju indukciju u magnetskom krugu.

4. a L je duljina. Elektronički kompenzirana mjerila – Hallov osjetnik i = N 2i2 6. N broj zavoja. u = ∫ uM dt = M ∫ di = Mi 87 .2. MJERILO MAGNETSKOG NAPONA (ROGOWSKIJEV SVITAK) Trenutne vrijednosti struje.4. Slika 6.2. Može mjeriti struje i bez integratora. Dugački jednoliko i gusto namotani svitak namotan na savijenu nemagnetsku jezgru. strujni impulsi velike strmine do 1⋅ 10? i izmjenične struje preko 100 A do 100 kA i više. Rogowskijev svitak e =M Gdje je M međuinduktivitet. ali samo izmjenične poznate frekvencije U SI = 4MfI M .3. di = UM dt M = ANµ0 L Gdje je A presjek zavoja.1.2.Slika 6.2.

88 .u= M i = ki RC Ako je struja sinusna pokaznik se može kalibrirati da pokazuje vrijednost umnoška ieff.

Struja polarizacije i provođenja 89 .7. MJERENJE DJELATNOG OTPORA.1. MJERENJE VELIKIH OTPORA Kod mjerenja velikih otpora treba voditi računa o unutrašnjem otporu mjerila.2.1. TU TEKU KLIZNE STRUJE IZOLATOR VODLJIVI POJAS A MJERILO NAMOT IZOLACIONI OTPOR Slika 7. IMPEDANCIJE I ADMITANCIJE 7. otporima izolacije priključnih vodiča i otporu izolacije prema zemlji i kliznim strujama (vođenje po površini izolatora).1.1. Mjerenje velikih otpora – klizne struje Slika 7.

dovodi se struja I preko voda s kabelskom stopicom K1. koji redovno iznosi nekoliko desetaka oma.2 sigurne granice pogrešaka mjerenog otpora od oko 0. Poželjno je da otkloni budu što bliže punom otklonu. Kako bi se izmjerio otpor namota. tako da se mogu dobiti zadovoljavajući otkloni. Bitno uže granice pogrešaka postižu se digitalnim multimetrom. dakle znatno više od otpora R''K. Kraj namota je zalemljen na svornik S. pretpostavimo da između kabelske stopice K1 i svornika S postoji prelazni otpor R'K od oko 10-4 Ω. Između šiljka i kabelske stopice može se očekivati nešto veći prelazni otpor R''K. Upotrebom odgovarajućih instrumenata mogu će pomoću ove metode mjeriti otpori od oko 10-6 do 1012 Ω. koji je pomoću matice M1 pritegnut na izolacionu ploču P. 7. 7. MJERENJE MALIH OTPORA (<1 Ω) Kod mjerenja malih otpora treba voditi računa o načinu priključivanja (otpor priključnih vodiča i kontaktnih spojeva).2. Na sl. oko 10-3 Ω. Ovisi o strukturi izolacije (ostarjelosti). npr. Točnost mjerenja otpora ovisit će o klasi točnosti upotrebljenih instrumenata i veličini njihovih otklona. temperaturi i o vlažnosti izolacije. koja je pritegnuta maticom M2. Da bismo razmotrili ispravnost ovakvog načina spajanja instrumenta.2 (ili čak 0. Milivoltmetar neka je priključen preko šiljka na stopicu K1. Za preciznija mjerenja upotrebljavaju se instrumenti klase 0. To se ne može reći za otpore R'K jer se oni nalaze u seriji s malim otporom RX namota. 7. Stoga se utjecaj otpora R''K na struju IV milivoltmetra može potpuno zanemariti. prikazana je jedna stezaljka nekog malog otpora..1) s mnogo mjernih opsega. U blizini punog otklona postižu se s instrumentima klase 0. ali pretpostavimo da je spajanje izvedeno na isti način. što treba očekivati. milivoltmetar neće mjeriti samo pad napona na otporu RX. Pri mjerenju malih otpora treba voditi računa o načinu priključivanja instrumenta.2. već i na prelaznim otporima R'X.Polarizacijom nazivamo pojavu zakretanja postojećih električnih dipola u smjeru polja i stvaranje novih električnih dipola pod utjecajem električnog polja. Zato će nastati pogreška u mjerenju otpora: p= 2 R 'K 100% RX 90 . temperaturi.. To ćemo objasniti na primjeru. Svornik se oslanja na donju stranu izolacione ploče svojim proširenim dijelom. Električka shema takvog spoja s ucrtanim prelaznim otporima prikazana je na sl. kako bi se izbjegao utjecaj otpora spojnih mjesta. Temperatura znatno utječe na otpor izolacije (10oC niža temperatura znači dvostruko veći otpor izolacije).2. Druga stezaljka namota nije prikazana. Prijelazni otpor R''K između šiljka i stopice spojen je u seriju s otporom RV milivoltmetra. tj. stezaljka namota jednog stroja.1.1.5%. npr.

pritegnutom maticom M2. 7. 7. Prema tome je ovakav način priključivanja posve neispravan. prikazan je ispravni način spajanja. Voltmetar je priključen preko šiljaka koji su pritisnuti izravno na svornike. te između stopice K2 i svornika. Zbog grananja struje I preko stopice K2 nastat će pogreška: p= 2 R 'K 100% 3RX Pogreška je nešto manja nego u prvom primjeru. Drugi dio struje teći će iz stopice K1 preko stopice K2 u svornik. ako je RX = 10-3 Ω i R'K = 10-4 Ω ona iznosi čak 20%.2.3. Neispravan priključak voltmetra kod mjerenja malih otpora 91 . Na sl. također R'K. prikazana je druga mogućnost. Električka shema ovog spoja s ucrtanim prelaznim otporima prikazana je na sl. ako je RX malen. Milivoltmetar je priključen na namot pomoću kabela koji završava s kabelskom stopicom K2.2. Slika 7. Za RX = 10-3 Ω i R'K = 10-4 Ω iznosi 7%. Na sl.2.Ta pogreška može biti vrlo velika . Ovo razmatranje vrijedi i kada male otpore mjerimo pomoću ostalih metoda za mjerenje malih otpora (Thompsonov most i kompenzacijska metoda).2.2. 7. pa milivoltmetar ne mjeri pad napona na prelaznim otporima R'K. Npr. Zbog jednostavnosti pretpostavimo da je prelazni otpor između stopice K1 i K2. Prema tome je i ovaj način spajanja posve neispravan.1. Sada će struja I teći jednim dijelom stopice K1 preko prelaznog otpora R'K na svornik. ali još uvijek prevelika.2.

Slika 7.2.3.2. se može smanjiti izjednačavanjem temperature 92 .2. Neispravan priključak voltmetra kod mjerenja malih otpora Slika 7. Ispravan priključak voltmetra kod mjerenja malih otpora Utjecaj termonapona primjenom istih vodiča.

MJERENJE DJELATNOG OTPORA INDUKTIVITETA U-I METODOM i R IS E Ri + R L SVITKA VELIKOG Slika 7.7.1. Shema spoja mjerenja djelatnog otpora svitka velikog induktiviteta ?? −t ⎛ ⎞ E ⎜1 − e τ ⎟ i= ⎟ RL + RS + RA ⎜ ⎝ ⎠ T= u = iRL + L L RL + RS + RA di EL = iRL + (RL + RS + RA )T dt −t u = iRL + Ee τ 93 . Mjerenje djelatnog otpora svitka velikog induktiviteta U-I metodom (shema spoja i prijelazna pojava nakon uključivanja istosmjernog napona) −t ⎛ ⎞ i = I S ⎜1 − e τ ⎟ ⎜ ⎟ ⎝ ⎠ E IS = R L T= r L Slika 7.3.2.3.3.

2% 9. L se protivi promjeni struje u induktivitetu se inducira napon koji nastoji tjerati istu struju.875s ≈ 31 min 10mΩ ⎝ 0. Uz ove uvjete treba čekati više od pola sata da pogreška bude manja od prz=0. Nakon otvaranjem sklopke energija uskladištena u L je 0.7 mΩ.2 %.3.31 ⎞ ln⎜ + 1⎟ = 1.01 ⎠ Povećanjem djelatnog otpora u krugu smanjili smo prijelaznu pojavu.3Ω t≥ 3H ⎛ 1 0. t≥ 3H ⎛ 1 10mΩ ⎞ ln⎜ + 1⎟ = 1. ?? −t rmj = u iRi + Ee τ R + R + RA = = ri L −t S i i e τ −1 r − RL RL + RS + RA 1 pr = mj = −t RL RL e τ −1 ⎛ 1 RL + RS + RA ⎞ + 1⎟ t ≥ T ln⎜ ⎜p ⎟ RL ⎝ rz ⎠ Vrijeme t je vrijeme potrebno da postignemo zadovoljavajuće malu pogrešku. L=3 H. T=300 s.7mΩ ⎠ E = 60V RS = 0.31Ω ⎝ 0. Na oko 200 V struja pada na nulu.3. RL=9. Primjer: Izmjeriti otpor namota velikih transformatora.6 min 0.E I S* RL t Slika 7. E=2 V. 94 .2% 0.5LI2.

3. a potom sklopku (visoki naponi oko 200 V – može oštetiti voltmetar).Slika 7. Prikaz struje i napona nakon otvaranja sklopke 200 V Voltmetar priključimo tek da nema promjene struje. Vijek trajanja sklopke povećavamo smanjenjem električnog luka.3. ??? U E i u URL i TRENUTAK ISKAPČANJA Slika 7.6. Shema spajanja stroja koji sprječava nastanak električnog luka 95 . Slika 7.5. Kada isključimo prvo dvopolno isključimo voltmetar.4.3.

1. Impedancija je kompleksna I veličina (fazori napona i struje pomaknuti) Z=R + jX. Prikaz napona i struje nakon iskapčanja sklopke uz uporabu stroja koji sprječava nastanak električnog luka 7. Kompleksni broj . Impedancija pasivnog elementa Z = Slika 7.7. mjerenje impedancije 7.Slika 7.5. [Z ] = Ω . MJERENJE IMPEDANCIJE U . Oba dijela su funkcije frekvencije (R zbog skin efekta).4.1.4.3. ADMITANCIJA Im |Z | X δ ρ R Re 96 Slika 7.5.

6. Admitancija 7.. Slika 7. L i C).) i parazitske veličine (otpornik – kapacitet i induktivitet).6. Prikaz ponašanja otpornika u odnosu na povećavanje frekvencije koji u sebi ima dosta parazitskog induktiviteta 97 .. REALNI ELEMENTI ELEKTRIČKIH KRUGOVA Realni elementi električnih krugova redovito imaju sva tri parametra (R. Postoje karakteristične veličine (otpornik – otpor.1. [Y ] = = S Z Ω 1 R X G + jB = = 2 −j 2 2 R + jX R + X R + X2 Y= Slika 7. . Kod žičanih otpornika dolazi više do izražaja induktivitet.2.5.1 1 = G + jB.

prevladava L (R i C su parazitske veličine) Z Ω R L f/Hz Slika 7.Z Ω C R f/Hz Slika 7.3. Svitak u širokom frekvencijskom području C D = tgδ = Gdje je D faktor gubitaka.6.6. Primjenjuje se kao mjera čistoće kondenzatora (što je manji realni je kondenzator bliži idealnom). Q= Gdje je Q Faktor dobrote. X B 1 = = = tgδ R G D Faktor dobrote Q se primjenjuje kao mjera dobrote (čistoće) svitka (što je veći realni je induktivitet bliži idealnom).2. 98 . Kondenzator u širokom frekvencijskom opsegu R L Svitak. R G = X B Faktor gubitaka D je omjer energije koja se pretvara u toplinu (gubi) i energije koja se skladišti.

Točnost mjerenja tada izravno ovisi o točnosti upotrebljenih mjernih otpornika. naročito onih vrlo preciznih. legura bakra i mangana s malim dodatkom nikla. za veće vrijednosti otpora koriste se slojni.430 Ωmm2/m). kao predotpori. kondenzatora ili svitaka. . te da ne mijenjaju otpor zbog mehaničkih naprezanja što nastaju od trešnje i udaraca. konstantnost kroz desetke godina.1. Žica manganin (86 % Cu + 12 % Mn + 2 % Ni) – ima veliku otpornost (0. . kod kojih se na tijelo od porculana. keramike ili stakla nanosi odgovarajućim tehnološkim postupcima tanki sloj metala. neznatan termoelektrični napon prema bakru. Temperaturni koeficijent manganina je 10-5/K. Žičani – žica na valjkastom tijelu od porculana. Često se na osnovi usporedbe s njima određuju nepoznati otpori. 7. MJERNI OTPORNICI Od materijala predviđenih za izradu mjernih otpornika.7. neznatan temperaturni koeficijent otpora. pa se oni za potrebe najpreciznijih mjerenja izrađuju čak u granicama pogrešaka od ± 0.da ne stare (ne mijenjaju vrijednost tijekom vremena). KONDENZATORI I SVICI Mjerni otpornici.7. Takva svojstva u velikoj mjeri posjeduje manganin. Osnovni zahtjevi: . Danas se umjesto žičanih mjernih otpornika sve više upotrebljavaju slojni otpornici. 1 ⎡L ⎤ 1 + jω ⎢ 1 − ω 2 LC − RC ⎥ jωC ⎣R ⎦ Z= =R 2 2 2 2 2 1 1 + ω LC + ω R C R + jω L + jωC X ⎡L ⎤ tgδ = = ω ⎢ 1 − ω 2 LC − RC ⎥ = ωτ R ⎣R ⎦ (R + jωL ) ( ) ( ) ( ) τ je mjerilo kvalitete mjernog otpornika. MJERNI OTPORNICI. zakretači faze itd. Kod dobrih mjernih otpornika τ je reda veličine nS.što manje podložni utjecajima okoline. Mjerni otpornici se dijele na žičane i slojne.da imaju poznatu karakterističnu vrijednost s malom nesigurnosti. Izrađuju se od 10 µΩ do 1 MΩ. kondenzatori i svici nalaze najširu primjenu u elektroničkoj mjernog tehnici i susreću se u gotovo svim električnim mjernim instrumentima i uređajima. kapaciteti i induktiviteti. 99 . metalnih oksida ili ugljika.001 %. Mala vremenska konstanta (pogodni za visoke frekvencije).7. Slojni (na keramičko tijelo nanosi se metalni sloj) – i do 1 GΩ. zahtijevamo da imaju visok specifični otpor.

do kojih dolazi zbog promjene temperature. pri uporabi treba paziti na struju. Tada padovi napona na strujnim dovodima i na prelaznim otporima «strujnih» stezaljki ne utječu na mjerenje. ETALONI OTPORA Slika 7. 7. Stoga ti otpornici imaju posebne «naponske» stezaljke priključene izravno na krajeve manganinske žice. 100 . MJERNI SVICI Pri izmjeničnoj i istosmjernoj struji ponekad se upotrebljavaju mjerni svici čiji L je vlastiti induktivitet poznat. Granične pogreške su manje od 0. koji iznosi otprilike 10-4 Ω. Etaloni relativne nesigurnosti 2 ⋅10 −6 . imali također samo svije stezaljke.8. pa je pri njihovu baždarenju uključen i otpor bakrenih dovoda. ne bi više bio zanemariv prelazni otpor na njihovim stezaljkama. djelatni otpor što manji. To su niskoohmski etalonski otpornici (do 100 Ω) i imaju četiri izvoda (dva strujna i dva naponska) da se smanji prijelazni otpor.9.8. a pri visokim frekvencijama na inducirani napon. tj. Otpornici čiji je otpor veći od 100 Ω imaju samo dvije stezaljke. rade se od manganske žice (između 10 µΩ i 10 kΩ). vremenska konstanta što R veća (reda ms). 7. Ne bi više bile zanemarive ni promjene otpora bakrenih dovoda. koji se od slučaja do slučaja mijenja i katkada dostiže iznos od 10-4 Ω. a relativne godišnje promjene otpora etalonskih otpornika ne prelaze 10-6.1. Etaloni otpora Za vrlo točna laboratorijska mjerenja. čiji je otpor manji od 100 Ω.001 %. Kada bi etalonski otpornici.Pri niskim frekvencijama vrijedi τ= gdje je L − RC R ω 2 LC zanemarivo. jer na njima nastaju posve neznatni padovi napona zbog redovno vrlo slabih struja u naponskom krugu.

6 3 2 1. Zbog gubitaka u kondenzatoru fazni kut između struje i napona nije 90o nego je nešto manji.7. 101 . 6. Thompson-Lampardov računski etalon kapaciteta ⎛ε ⎞ C24 = ⎜ 0 ln 2 ⎟l ⎝π ⎠ l se mjeri interferometrom (postižu se točnosti od 1 ⋅10−7 ). 3. P = UI cos ρ = UI sin δ = U 2Cω sin δ ≈ U 2Cωδ ≈ U 2Cω ⋅ tgδ Točnost je 10 −5 − 10 −3 .11. vremenski stalan. neovisan o temperaturi. a ne efektivna). ZAŠTITNI CILINDAR 1 4 5. kapacitet mora biti poznat. naponu i frekvenciji.1. Uporabni etaloni kapaciteta su pločasti kondenzatori s izolatorom od tinjca.10. treba paziti na najviši dopušteni napon (mjerodavna tjemena vrijednost. ETALONI KAPACITETA Kapacitet etalonskog kondenzatora vrhunske točnosti određuje se računom. dušika ili zraka. oni moraju imati geometrijski oblik. 7. neznatan vlastiti induktivitet. l TO SE MJERI C24 ON NAS INTERESIRA Slika 7. MJERNI KONDENZATORI Zahtjev na mjerne kondenzatore je veliki izolacijsko otpor između elektroda.11. 5.

7.12.1. Mjerenje impedancije Z = U I 2 2 ⎛R ⎞ U −UC 1⎛ R ⎞ pr = = 1+ ⎜ A ⎟ −1 ≈ ⎜ A ⎟ ⎜X ⎟ UC 2 ⎜ XC ⎟ ⎝ C⎠ ⎝ ⎠ 102 .12. RA + RC A RA G Hz V Z UC Slika 7. kod svitaka induktivitet i faktor dobrote. Kada su pasivni elementi čisti. kapacitet i faktor gubitaka (kondenzatorska U-I metoda). parazitski kapaciteti se mogu zanemariti pa se mjerenjem napona i struje može odrediti karakteristična veličina. MJERENJE IMPEDANCIJE Najčešće se mjeri djelatni otpor otpornika.

8. MOSNE METODE
Osim mjernim instrumentima s izravnim očitanjem, izvode se električna mjerenja i brojnim mjernim metodama koje omogućuju međusobnu usporedbu poznatih i nepoznatih veličina. Za usporedbu je redovno potreban indikator koji se dovodi na «nulu» određenim ručnim ili automatskim ugađanjima poznatih veličina. Mjerne metode općenito omogućavaju mnogo točnija mjerenja nego mjerni instrumenti s elektromehaničkom pretvorbom pa se koriste za najpreciznija laboratorijska mjerenja i baždarenja. Od mjernih metoda najpoznatije su mosne i kompenzacijske metode za istosmjernu i izmjeničnu struju. Mosne metode omogućuju jednostavnu i neposrednu usporedbu impedancija, a time i određivanje nepoznatih impedancija pomoću poznatih. Osnovni spoj je još poznat i kao Wheatstonov most. Pogreška mosnih metoda je manja od 0,1 %. Točnost je određena graničnim pogreškama ugrađenih elemenata, te nesigurnosti mosta (nulindikatora).

8.1. OSNOVNI SPOJ

Slika 8.1.1. Osnovni spoj mosnih metoda

Z1 Z 4 ⋅ e

j ( ρ1 + ρ 4 )

Z1Z 4 = Z 2 Z 3

= Z 2 Z 3 ⋅ e j ( ρ 2 + ρ3 )

Z1 Z 4 = Z 2 Z 3

ρ1 + ρ 4 = ρ 2 + ρ3
Ovom se metodom može izmjeriti djelatni otpor, induktivitet, kapacitet, faktor dobrote i gubitaka. Radne frekvencije su od 30 Hz do 300 MHz.

103

8.1.1.NULINDIKATOR ZA IZMJENIČNE STRUJE
Nekada se koristio vibracioni galvanometar s iglom od magneta.

Slika 8.1.1.1. Vibracioni galvanometar s iglom od magneta

ω0 =

D J

Gdje je D direkciona konstanta, a J je moment tromosti. Selektivni elektronički voltmetri (10 puta osjetljiviji od vibracionih), frekvencije 2 16 Hz,50 Hz,60 Hz... 3 Najpogodniji su elektronički nulindikatori s katodnom cijevi.
MJERENI Y u0 x Uref U1 Ud

U2

Uref

U2

Uref

Uref

Slika 8.1.1.2. Elektronički nulindikatori s katodnom cijevi

104

8.2. WIENOV MOST
Mosne metode mjerenja omogućavaju ne samo usporedbu nepoznatog i poznatog kapaciteta, već i određivanje razlike kuta gubitaka jednog i drugog kondenzatora. Kod Wienova mosta nalazi se u prvoj grani mjereni nesavršeni kondenzator predočen serijskom kombinacijom kapaciteta CX i otpora RX.

Slika 8.2.1. Wienov most

⎛ 1 ⎜ RX + ⎜ jωC X ⎝

⎞ ⎛ 1 ⎞ ⎟ R4 = ⎜ R2 + ⎟ R3 ⎟ ⎜ jωC2 ⎟ ⎠ ⎝ ⎠ R RX = R2 3 R4 R C X = C2 4 R3 R tgδ X = X = ωC2 R2 XX

105

Fazorski dijagram za Wienov most ⎛ RX − jX X R3 ⎞ U BD = U ⎜ ⎜ R − jX + R − jX − R + R ⎟ = ⎟ X 3 2 3 4 ⎠ ⎝ X R (R − jX X ) − R3 (R3 − jX 2 ) U 4 X RX + R2 + R3 + R4 − j ( X X + X 2 ) 8.3.1.2.3. Mjerenje kapaciteta U-I metodom 1 1 1 U ⎛ 1 ⎞ 2 1 + (tgρ ) ≈ Z = = R2 + ⎜ ⇒C = ⎟ = I ωC ωC ωU ⎝ ωC ⎠ 1 C= 2πfU 2 106 .2. MJERENJE KAPACITETA U-I METODOM Slika 8.Slika 8.

111U SI = 1.111I SI = 1.4. da se mjerenjem naponske ovisnosti kuta gubitaka dobiva mogućnost ocjene da li je izolacija nekog električnog proizvoda ispravno dimenzionirana. dakle. provodnika. Vidimo. Stoga se Scheringov most upotrebljava pri ispitivanju izolatora. odnosno o jakosti električnog polja u izolaciji. naročito na višim naponima. kondenzatora. dok primijenjeni napon ne postigne određenu vrijednost. Kod većine izolacijskih materijala taj kut najprije polagano raste. Scheringov most 107 . jer omogućavaju ne samo uvid u kvalitetu izolacije.111 ⎜U1M − 3 M ⎟ π⎝ 3 ⎠ 2 I ' = 1. Takva mjerenja imaju veliko praktično značenje. jer bi se zbog toga mogla oštetiti.Za sinusni napon: u = U1N cos ωt + U 3 M cos 3ωt i=C ⎛ ⎞ dU U = −ωCU1M ⎜ sin ωt + 3 3 M sin 3ωt ⎟ ⎜ ⎟ dT U 1M ⎝ ⎠ - instrument za mjerenje napona i struje imaju odziv na srednju ispravljenu vrijednost 2⎛ U ⎞ U ' = 1. transformatora i raznih visokonaponskih aparata. 10kV CxRx ETALONSKI KONDENZATOR (tanδ=0) C2 N G R3 R4 C4 Slika 8. strojeva.1. kabela. kut gubitaka ovisi o primijenjenom naponu. Poznato je da izolacija ne smije biti dugo izložena djelovanju ionizacije. Naime.4. nakon čega nastaje naglo povećanje zbog pojave ionizacije.111 ωC (U1M + U 3M ) π 8. SCHERINGOV MOST Scheringov most se prvenstveno koristi za mjerenje kuta gubitaka električne opreme i izolacijskih materijala. Zato se redovno vrijednost pogonskog napona uzima niža od napona na kojem nastaje ionizacija. već i u njezino električno naprezanje.

koji se uklanjaju oklapanjem uređaja. GLYNNOV MOST Usporedba mjerenog i etalonskog kondenzatora može se ostvariti ako se u donjem dijelu mosta upotrijebi posebni strujni transformator s odvojcima.5.5. Ovakvo rješenje se odlikuje velikom osjetljivošću i vrlo malim naponima u donjem dijelu mosta. te se tako smanjuje utjecaj okoline na njih. Jedna varijanta takvog rješenja je i Glynnov most. 108 . I1 I2 N3 N1 N2 N R C CN G CXRX ETALONSKI (ZANEMARIVI GUBICI) R1 Slika 8.1. Glynnov most I1 N1 = I 2 N 2 N C X = CN 2 N1 C N << C R1 << R tgδ X = ωCR Uravnoteženje se postiže promjenom N1 i zatim primjenom R. 8.tgδ ≈ 0 ⎛ 1 ⎜ RX + ⎜ jωC X ⎝ ⎞ R4 R3 ⎟ ⎟ 1 + jωC R = jωC 4 4 2 ⎠ R C C X = C2 4 ⇒ RX = R3 4 R3 C2 tgδ X = RX = ωR4C4 XX Pri mjerenju malih kapaciteta posebnu pažnju treba posvetiti utjecaju parazitskih kapaciteta.

6. MJERENJE KAPACITETA ELEKTROLITSKIH KONDENZATORA Slika 8. Mjerenje kapaciteta elektrolitskih kondenzatora 109 .2. Koristimo Wienov most C3 CxRx V A UDC R3 G C4 SPRIJEČAVA DA NAMOT SEKUNDARA NE BI KRATKO SPAJAO JEDAN DIO MOSTA C5 N C2 R2 R4 SPRIJEČAVA DA DC SIGNAL IDE KROZ NULINDIKATOR Slika 8. dolazi do razaranja tankog kemijskog sloja koji sačinjava dielektrik kondenzatora.8.1.6. Prikaz dozvoljenog superponiranog izmjeničnog napona Na elektrolitski kondenzator se smije priključiti samo istosmjerni napon određenog polariteta. Ako se priključi napon suprotnog polariteta ili ako se istosmjernom naponu superponira nedopušteno velik izmjenični napon.6.

1. Mjeri se induktivitet svitka bez magnetske jezgre i gdje skin efekti nisu izraženi. MJERENJE INDUKTIVITETA A G Hz V Lx Rx Slika 8. Shema spoja za mjerenje induktiviteta s magnetskom jezgrom S = UI = Z I 2 P = UI cos ρ = Re I 2 1 Q 2 Le = 2 (UI ) − P 2 = 2 ωI ωI 110 .7.2. Kod mjerenja induktiviteta s magnetskom jezgrom moramo mjeriti drugom metodom i zato taj induktivitet nazivamo efektivnim jer je Le neovisan o struji i jer je µ ovisan o struji. 2 Slika 8. Shema spoja za mjerenje induktiviteta bez magnetske jezgre 2 Z X = RX + (ωLX ) = 2 U I 1 ⎛U ⎞ 2 LX = ⎜ ⎟ − RX ω ⎝I⎠ Vrijedi za svitke čiji su gubici jednaki i pri istosmjernom i izmjeničnom naponu.7.8.7.

Maxwellov most LX = C4 L2 R3 R RX = R2 3 R4 ωL X X Q= X = = ωC4 R4 RX RX 8.1. MAXWELLOV MOST Slika 8.1. MOSNE METODE MJERENJA INDUKTIVITETA 8.8. korak – svici se spoje u seriju tako da se podudaraju njihovi inducirani naponi 2.1. 1.8. MJERENJE MEĐUINDUKTIVITETA 8.9.1.9. korak – svici se spoje tako da se ne podudaraju njihovi inducirani naponi 111 .1.9. Mjerenje međuinduktiviteta U-I metodom M = U ωI Može se svesti na dva mjerenja samoindukcije. MJERENJE MEĐUINDUKTIVITETA U-I METODOM Slika 8.8.1.8.

9.1.1. Inducirani naponi svitaka se oduzimaju LB = L1 + L2 − 2 M L − LB M = A 4 112 .Slika 8.9.2.3. Serijski spojeni svici LA = L1 + L2 + 2 M Slika 8.

3 %. Granične pogreške su oko 0. kapacitet. DIGITALNO RLC BROJILO Moderna RLC mjerila rade na načelu mosne ili U-I metode. induktivitet. faktori gubitaka i dobrote i to od 50 Hz do 100 MHz.9. vodljivost. admitancija. S RLC mjerilima mjeri se impedancija. 113 . otpori.

10. dvostrukoj frekvenciji izvora. Kada instrument nije priključen. širine 3 do 5 mm i duljine 20 do 60 mm. tako da u toku jedne periode dolazi dva puta do privlačenja jezičaca. Ako podjednako titraju jezičci za 49.75 Hz. djeluje elektromagnet l na kotvu 2 koja zbog toga neznatno vibrira. koja je obično bijele boje zbog bolje uočljivosti.1 do 0. koja se obično razlikuje od frekvencije susjednog jezičca za 0.1. Te se vibracije prenose preko elastične pločice 3 na jezičce 4. Slika 10. U Frahmovoj izvedbi 10. ili jako blizu. MJERENJE FREKVENCIJE 10. vidi se niz jednakih. Na taj se način može prosuditi vrijednost mjerene frekvencije u granicama od ± 0.25 Hz. Zato je potrebno da frekvencija mehaničke rezonancije bude jednaka dvostrukoj frekvenciji mjerenog izvora. od kojih jače titraju samo oni koji su blizu rezonanciji.5 i 50 Hz. to onda znači da je frekvencija mjerenog izvora 49. Izrađuju se od čeličnih traka debljine od 0. Primjer pokazivanja frekventometra s jezičcima 114 .5 mm. koji titraju pod utjecajem elektromagneta priključenog na mjerni izvor. Privlačna sila elektromagneta ovisi o kvadratu njegove struje. nastaje pojačano titranje jezičca. Jezičci su jednim krajem pričvršćeni na nosač. Ovakvim rješenjem postiže se manji potrošak.1. robusnosti i trajnosti. bijelih zastavica koje miruju.5 Hz.1.4. dok mi je drugi kraj slobodan i svinut u obliku zastavice duge 3 do 5 mm. To titranje stvara utisak kao da se bijela zastavica produljila. Kada se instrument priključi. čija je frekvencija mehaničke rezonancije jednaka.1 Hz. U posebnim izvedbama ta razlika iznosi 0. Njihov mjerni sistem se sastoji od niza čeličnih pera u obliku jezičaca. FREKVENTOMETAR S JEZIČCIMA Na području niskih frekvencija dosta se upotrebljavaju frekventometri s jezičcima zbog svoje jednostavnosti. Svaki jezičac rezonira na drugu frekvenciju.1.

Slika 10.3. Frahmova izvedba frekventometra s jezičcima 115 .4.1. Primjer pokazivanja frekventometra s jezičcima Slika 10.1. Hartmann-Kempfova izvedba frekventometra s jezičcima Slika 10.1.2.

Njihovo mjerno područje je obično vrlo usko zbog redovno malih promjena za frekvencije mreže.9 do 50. Osnivaju se na različitim principima. ili ona s pomičnim željezom. pa stoga nastaje pogreška od npr. pa se tako koriste kvocijentima mjerila indukcionog tipa. 10. Izvode se npr. Postižu se granice pogrešaka od 0. za mjerenje frekvencije od 49 do 51 Hz.2. Na sl. 10.2. ili čak za frekvencije od 49.F = k (1− cos 2πf X t ) Instrumenti s jezičcima koriste se za mjerenje frekvencija od nekoliko herca do oko 1.2 do 1 % mjerene frekvencije. Pri naponu U i kružnoj frekvenciji ω mjerenog izvora teku kroz svitke struje: I1 ≈ UCω U I2 ≈ Lω 116 . Svitak S1 sistema s unakrsnim svicima priključen je preko ispravljača u Graetzovu spoju i kondenzatora kapaciteta C na mjereni izvor. Duljina jezičaca. Koriste se i instrumenti s unakrsnim svicima ili s pomičnim svitkom u kombinaciji s poluvodičkim ispravljačem.1. a time i njihova vlastita frekvencija. FREKVENTOMETAR S KAZALJKOM Za mjerenje frekvencije izmjeničnih mreža razvijeno je mnogo različitih mjernih sistema s kazaljkom. dok se na više napone priključuju preko mjernih naponskih transformatora. 0.1 Hz.500 Hz. prikazana je pojednostavljena izvedba frekventometra s unakrsnim svicima i poluvodičkim ispravljačem. do oko 10 VA. Izrađuju se za izravni priključak od 65 do 500 V. Drugi svitak tog sistema (svitak S2) priključen je na mjereni izvor preko prigušnice induktiviteta L. elektrodinamskog. Veća točnost lakše se postiže pri većoj duljini jezičaca.15 %/10oC. koji omogućuju izravno očitovanje i registriranje frekvencije. ovisno o naponu za koji su predviđeni. Priključuju se slično kao i voltmetri i troše. mijenja se s temperaturom.

2. Pojednostavljena shema frekventometra s unakrsnim svicima Slika 10.2. 10.). Struja kroz prvi svitak raste s porastom frekvencije.2. 10.1. Ovisnost struja I1 i I2 o frekvenciji za shemu spoja prema sl. dok za struju kroz drugi svitak vrijedi obratno (sl.2. pa je: α = f ⎜ 1 ⎟ = f (CLω 2 ) ⎜I ⎟ ⎝ 2⎠ ⎛I ⎞ 117 .2.1.Slika 10. Otklon instrumenta s unakrsnim svicima ovisi o omjeru struja kroz svitke.2.

Tada će se struja u grani s kondenzatorom mnogo više povećavati zbog superponiranih viših harmoničnih članova. nego struja u grani s prigušnicom.3. 10. Ovakav jednostavan spoj ipak ne zadovoljava. ali da oblik napona nije više sinusan. premda se frekvencija izvora nije promijenila.Vidimo da je otklon instrumenta funkcija mjerene frekvencije.2.2. Zbog toga će se promijeniti omjer struja kroz jednu i drugu granu. Pretpostavimo da se frekvencija izvora nije promijenila.3. Ovisnost struja I1 i I2 o omjeru ω/ω1 za shemu spoja prema sl. 118 .4. jer je jako ovisan o višim harmoničnim članovima mjerenog izvora. Shema spoja frekventometra s unakrsnim svicima na čije pokazivanje praktički ne utječu viši harmonički članovi Slika 10. Slika 10.2. a time i otklon instrumenta.

1. Kapacitet Cp služi Slika 10. gdje struja u prvoj grani raste s frekvencijom. Ovdje je.2. 10. utjecaj viših harmoničnih članova gotovo izbjegnut.2.). 10. gdje se mjerenje frekvencije svodi na mjerenje srednje vrijednosti ispravljene struje kondenzatora.5.2. koje su preko predotpora Rp priključene na mjereni izvor napona (sl. a struja u drugoj grani pada.2. kapaciteta C1 i induktiviteta L1. Tu se u prvoj grani nalazi serijska kombinacija otpora R1.2. Mjerenje frekvencije pomoću struje nabijanja kondenzatora 119 .Utjecaj viših hramoničkih članova bitno je smanjen spojem prema sl.4. 10. U novije vrijeme upotrebljavaju se frekventometri s pomičnim svitkom i poluvodičkim ispravljačima.3. 10. 2U mC Konstantnu tjemenu vrijednost izmjeničnog napona dobivamo uporabom Zenerovih dioda. kao i u izvedbi prikazanoj na sl. jer na višim frekvencijama imaju oba kruga praktički jednaku impedanciju. čija je frekvencija rezonancije nešto iznad mjerenog frekvencijskog područja. Ovisnost struje u prvoj i drugoj grani o frekvenciji prikazana je na sl. čija je amplituda znatno veća od Zenerova napona dioda. Mjerno područje se odabire oko ω1.5.2. Srednja vrijednost struje kondenzatora je tada upravno razmjena tjemenoj vrijednosti izmjeničnog napona i njegovoj I frekvenciji U m = sr . U drugoj grani nalazi se samo prigušnica induktiviteta L2. Zbog toga na diodama vlada pravokutni izmjenični napon određene amplitude.4. bit će otklon instrumenta s pomičnim svitkom upravno razmjeran mjerenoj frekvenciji: f = I sr . kako se to razabire na sl. 10. međutim. Ako se osigura konstantna tjemena vrijednost izmjeničnog 2 fC napona.

bit će veća razlika struja IL i IC. od 49 do 51 Hz.6. s granicama pogrešaka manjim od 0. Frekventometar sa Zenerovim diodama i dvije frekventno ovisne grane Za prigušenje mjernog sistema. a otpor Ru za ugađanje otklona instrumenta.6. npr.Slika 10.2. Mjerni opseg ovakvih frekventometara počinje kod f=0. a time i veći otklon instrumenta. a struja IC kondenzatora raste s frekvencijom. Struja IL prigušnice opada s frekvencijom. 10.2. 120 . Čim mjerena frekvencija više odstupa od te frekvencije.1 %. Na taj način mogu se mjeriti frekvencije na jednom uskom području. pa će na nekoj određenoj frekvenciji srednja vrijednost struje koja teče kroz instrument biti jednaka nuli. dodaje se još jedna grana s prigušnicom induktiviteta L (sl. Ako se želi mjeriti samo jedno usko područje frekvencije. Obično se izrađuju s više mjernih opsega.).

1.1. 121 . Slika 11. Ugađanjem poznate frekvencije može se postići da ta razlika bude jednaka nuli. USPOREDBENE METODE 11.2. Heterodinski frekventometar Miješa se napon iz oscilatora poznate i promjenljive frekvencije s naponom iz oscilatora nepoznate frekvencije. f X − f0 = 0 f X = f0 11.2.1. Čujemo kada je jednaka nuli.11. te se nakon filtriranja dobiva napon čija je frekvencija jednaka razlici tih dviju frekvencija. OSCILOSKOPSKA METODA Slika 11. NX je broj dodirnih točaka sekante u smjeru x. Osciloskopska metoda Slika je stabilna kada je omjer poznate i nepoznate frekvencije cijeli broj. Na zaslonu se dobivaju Lissajousove krivulje.1. HETERODINSKI FREKVENTOMETAR Načelo rada heterodinskog frekventometra slično je djelovanju radio prijemnika AM signala.

Lissajousove krivulje 122 .2.fX f N = Y = X f0 fX NY Slika 11.1.

dobivene iz termostatiranog kvarcnog oscilatora.12. Mjeri se vrijeme t X između start i stop. 123 . Prikaz mjernog intervala tX T0 1 T0 = f0 N= Što je f 0 veći. može odrediti vrijeme t0 čak u točnosti od oko ± 10 −8 . Star i stop impulsi nisu istovremeno sinkronizirani s oscilatorom i zato dolazi do pogreške kvantizacije i odbrojavanja i ona iznosi ± 1 impuls. veća je i razlučivost. jer se pomoću etalonske frekvencije f 0 .1. Slika 12. Digitalno mjerilo vremenskih intervala Može se jako točno mjeriti.2. DIGITALNO MJERENJE FREKVENCIJE Slika 12.

Mjerenje u slučaju niskih frekvencija 124 . jedne periode mjerene frekvencije. Ulazni bridovi Kod niskih frekvencija povoljnije je mjeriti trajanje.4.1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 tx START STOP 9 IMPULSA tx 8 IMPULSA ∆t1 Slika 12. Moguće situacije pri mjerenju ∆t2 '' ∆t1 = ∆t2 = T0 ⇒ tmj = ( N + 1)T0 ' ∆t1 = ∆t2 = 0 ⇒ tmj = ( N − 1)T0 t X = ∆t1 + ( N − 1)T0 + ∆t 0 ≤ ∆t1 ≤ T0 0 ≤ ∆t 2 ≤ T0 t X = ( N ± 1)T0 1 pr = ± N 1 ur = N 3 Slika 12.3.5. Slika 12. npr.

DIGITALNI FREKVENTOMETAR Gx fx 1 KOMPARATOR S HISTEREZOM # DEKADSKO DJELILO POMIČE DECIMALNI ZAREZ & BROJILO IMPULSA DIGITALNI POKAZNIK G0 f0 10 MHz DD 1 # f 0 /n T T BISTABIL 10s T DIJELI FREKVENCIJU S DVA OSCILATOR VRLO STABILNE FREKVENCIJE 1µs 1ms 10ms Slika 12. Slika 12. Mjerenje niskih frekvencija digitalnim frekventometrom TX = N pT0 fX = 1 TX 125 . pogreška će se povećavati i zato se kod niskih frekvencija mjeri trajanje periode.1. Digitalni frekventometar N f = Tb f X = fX = pr = Tb TX Nf Tb 1 T =± X Nf Tb Gdje je N f broj izbrojenih impulsa. Ako mjerimo niske frekvencije N f će se smanjivati.2.1.1.1.12.

omjer frekvencija. Slika 12.2. 126 . RECIPROČNO DIGITALNO BROJILO MJERI TRAJANJE PERIODA 1 PRILAGODNIK # VRATA I SKLOP ZA SINKRONIZACIJU BROJILO N PERIODA N$1 BROJILO TRAJANJA VREMENSKOG INTERVALA t N MIKROPROCESOR t x= t N N2 T0 = N N 1 f x= Tx DIGITALNI POKAZNIK 1 PRILAGODNIK # OČITAVAMO 1 ILI 2 POSTOJI SINKRONIZACIJA G0 Slika 12. Točnost mjerenja ne ovisi o frekvenciji f X već samo o f 0 .1.pr = T 1 =± 0 Np TX 12. širina impulsa te vrijeme porasta i pada impulsa. Recipročno digitalno brojilo OSCILATOR STABILNE FREKVENCIJE Vrata se otvaraju sinkrono s ulaznim signalom i onda su otvorena točno određen broj perioda. vremenski interval između dva signala. Relativna pogreška kod recipročnog digitalnog brojila Recipročno digitalno brojilo Može mjeriti frekvencijsko trajanje periode.2.2. fazni pomak između dva signala.2.

ZNAČAJKE DIGITALNOG FREKVENTOMETRA Značajke digitalnog frekventometra su: vrsta mjerenja. razlučivost (ns ili čak ps). točnost. ulazni otpor (1 MΩ ili 50 Ω za koaksijalni ulaz). 127 .3.12. frekvencijski opseg (tipično mHz do GHz). osjetljivost ulaznog signala (tipično oko 20 mV).

1. Blok shema A/D pretvornika s dvije integracije (dual slope) Kada se uključi brojilo počne brojati.1. brojilo pada na nulu i ponovno počne brojati. RC Prebacimo sklopku da se prazni. U X T1 . A/D I D/A PRETVORNICI Pretvorba se radi iz analognog signala u digitalni zbog niza prednosti digitalnog signala (kvalitetnije i djelotvornije prenošenje. Blok shema digitalnog mjerila 13. prebacuje sklopku u položaj 2.13. kad dosegne maximum daje signal upravljačkoj logici.1. kvantizacija i na kraju dolazi kodiranje. Prvo se radi uzorkovanje analognog signala. Sada taj napon iz kondenzatora ide preko U T referentnog napona sve dok U1 A = ref 2 . RC Prvo punimo kondenzator s nepoznatim naponom U X sve do U1 A = 128 . obrada i skladištenje signala). A/D PRETVORNIK S DVIJE INTEGRACIJE (DUAL SLOPE) ELEKTRONIČKA PREKLOPKA INTEGRATOR MILLEROV SKLOP KOMPARATOR BEZ HISTEREZE C R + Gx 1 2 REFERENTNI NAPON GN UPRAVLJAČKA LOGIKA G0 GENERATOR TAKTA BROJILO IMPULSA 3 DIGITALNI POKAZNIK Slika 13. Slika 13.1.

Prikaz napona na određenim točkama Q = CU 2 M = ' u X t0 ur t X = R R t N u 'X = ur X = ur X t0 N max NX . Vrlo dobro potiskuje smetnje. N max Utjecaj na točnost oscilatora G0 veoma točan na kratka vremena.1. Točnost mjerenja napona ovisi o točnosti referentnog napona i o Najmanji višekratnik trajanja jedne i druge periode -> da ima ∞ veliko prigušenje i na 50 Hz i 60 Hz.3 N Nmax Nx t0 tx t 1 U1 Ux' T1 Uµ T2 t PROMJENLJIVI NAGIB t FIKSNI NAGIB T1 -FIKSNO T2 -PROMJENLJIVO 2 U2M U2 Slika 13.2. 20ms = 60 ms 3 129 .

slabo su osjetljivi na smetnje. A/D PRETVORNIK S POSTUPNIM (SUCCESIVE APPROXIMATION) PRIBLIŽAVANJEM Sadrži i D/A pretvornik.2. Slika 13.2 50 ms 16 ms = 3 3 100ms − − > t0 Točnost 0. jeftina izvedba.2. Učestalost mjerenja ovim A/D pretvornikom nije velika (par puta u sekundi). 13.1. bit po bit.01 %. Pretvorba pri n-bitnoj rezoluciji traje n takt impulsa. analogni signal u digitalni počevši od MSB (Most Significant Bit). Postiže se rezolucija od 10 do 14 bita. no razlučivost je vrlo velika (do 24 bita). 130 . ??? 1⎞ ⎛ U M = U r ⎜1 − n ⎟ ⎝ 2 ⎠ Pretvarači s postupnim približavanjem pretvaraju. Komparator uspoređuje uzorak nepoznatog signala i referentni napon. koristeći pri tom binarni algoritam prilaženja.

. 2. Primjer rada A/D pretvornika s postupnim približavanjem Ispitivanje 1 V < 1. 3.Slika 13.3 V Završno stanje registra 1000 1000 1010 1010 131 .... + bn 2 − n ( ) ( ) 1.5 V > 1.1. R-2R ljestvični pretvornik - u svakom čvoru se dijeli ulazna struja s dva U k = I ul RF = Ur ⎛ 1 1 1 1⎞ RF ⎜ + + + .3 V 1.2. 4.3 V 1.2.3.25 V < 1.2. Blok shema A/D pretvornika s postupnim približavanjem 1 R 2 R 3 R R n 2R 2R 2R 2R 2R Ur RF =R + Uk Slika 13. Početno stanje registra 1000 1100 1010 1011 Tablica 13. + n ⎟ = U r 1 − 2 −n R 2 ⎠ ⎝2 4 8 −1 −2 U k = U r b1 2 + b2 2 + .375 V > 1.3 V 1.2.

072V 3 p = 1.05V 13.3. GLAVNE KARAKTERISTIKE A/D PRETVORNIKA INTEGRIRAJUĆI – brzina mjerenja (pretvaranja) od 1 do 10 Hz. S POSTEPENIM PRIBLIŽAVANJEM – brzina od 10 kHz do 1 MHz. razlučivost od 8 do 16 bita.0125)V 2V G = n = 0.125V 2 G u= = 0.875V = (2 − 0.U M = 1. najbrži su i skupi. razlučivost od 12 do 24 bita.25 − 1.3 = 0. 132 . razlučivost od 8 do 10 bita. jer imaju veliki broj komparatora. A/D PRETVORNIK S PARALELNIM KOMPARATORIMA (FLASH) Koriste se kod osciloskopa. 13. S PARALELNIM KOMPARATORIMA – najbrži -> od 100 kHz do 1 GHz.4.

pulsirajući ne periodični) signali se moraju digitalizirati neposredno + A/D pretvornici s vrlo kratkim ciklusom pretvorbe.1. Slika 14. DIGITALIZACIJA SIGNALA 14.2.1. Stacionarni periodički signali 14.1. izmjenični.1.14. NPF – sprječava izobličenje signala -> protupatvorni filtar 2. PROMJENLJIVI PERIODIČKI SIGNALI Promjenljivi (periodički.2. sklop za uzorkovanje i kratko pamćenje 14. Promjenljivi periodički signali Sadrži dva dodatna sklopa: 1.2.1.1. Slika 14. STACIONARNI PERIODIČKI SIGNALI Stacionarni periodički signali se prvo pretvore u istosmjernu vrijednost i potom se digitaliziraju (posredno digitaliziranje).1.2. SKLOP ZA UZORKOVANJE I KRATKO PAMĆENJE Slika 14. Sklop za uzorkovanje i kratko pamćenje 133 .

a 2 otvori. a 2 zatvara.1. a dugo izbija. mali Ri -> kondenzator C se brzo nabije. 2 1 izl.2.1. PP filtar sprječava ulaz frekvencija koja nisu f g ≤ 1 fu 2 134 .2. Izvedba sklopa za uzorkovanje i kratko pamćenje – drugi način Posljedica uzorkovanja može biti izobličenje informacije.3. 1 2 ul.2. Slika 14. Kada dobiva napon 1 se zatvori.Slika 14. Izvedba sklopa za uzorkovanje i kratko pamćenje Veliki Ru . a kada se prazni 1 se otvara.

5fg t 0. Prikaz izobličenja signala i djelovanja PP filtera Pojavljuje se u digitalnom signalu nova frekvencija koja nije postojala u originalnom signalu (alias frekvencija).5 1 1.5 f /fu Slika 14.2.5 1 1.3. 135 .1.VREMENSKA DOMENA A A FREKVENCIJSKA DOMENA t fg f A A PROTUPATVORNIM FILTEROM SAMO OVAJ DIO IZVLAČIMO VAN fu1 =3fg t 0.5 f /fu A A DOLAZI DO IZOBLIČENJA fu1 =1.

umjetni izvori se mogu oklopiti ili se njihovo djelovanje može usmjeriti. . 15.prijamnik se može oklopiti. MEHANIZMI PRENOŠENJA SMETNJI Slika 15.ulazni signal se može filtrirati.15. Slika 15. smanjiti frekvencijski spektar. . .1.2. ŠUM. SMETNJE I POTISKIVANJE SMETNJI Šum je neželjeni signal. NAČINI POTISKIVANJA SMETNJI Potiskivanje smetnji se može postići na mnogo načina: .može se koristiti mjerni sustav koji je manje osjetljiv na smetnje. Mehanizmi prenošenja smetnji 15. Izvori šuma mogu biti unutarnji i vanjski. a vanjski mogu biti prirodni i umjetni. Smetnja je djelovanje šuma na signal. Prikaz djelovanja izvora smetnje i prijemnika smetnje Unutarnji izvori šuma se mogu smanjiti prilikom projektiranja mjernog uređaja. 136 .1.1.1.

4.3.4.1.15.3. Z/Ω Z0 ZE ELEKTRIČKI IZVORI ZM BLISKO λ POLJE 2π MAGNETSKI IZVORI DALEKO POLJE γ/m UDALJENOST OD IZVORA U METRIMA Slika 15. Veza zračenjem Z 0 = 377Ω = µ0 E = ε0 H 137 . utječe na petlju 2.1. VODLJIVA VEZA Petlja 1. Slika 15. VEZA ZRAČENJEM Blisko i daleko polje. Shema vodljive veze 15.

R(C12 + C2 Z ) 138 .1.5. Shema kapacitivne veze U 2 = U1 C12 C12 + C2 Z 1 + 1 jωR(C12 + C2 Z ) 1 20log U2 U1 NAGIB 6db/OKTAVI C1Z U1 C C 12 2Z STVARNOST ω0 Slika 15.5.2. Utjecaj dalekog izvora na otpornik Slika 15. KAPACITIVNA VEZA Slika 15.15.5.3.5. ??? ld(ω) Gdje je ω0 = 1 .

Ovisnost razmaka između vodiča i jakosti smetnji Povećavanje razmaka između vodiča nije dovoljno za smanjenje smetnji. pa se stoga vodiči moraju oklapati. 139 .KOD NISKIH FREKVENCIJA U 2 = jωRC12U1 1 R << jωR(C12 + C2 Z ) KOD VISOKIH FREKVENCIJA 1 R >> jωR(C12 + C2 Z ) C12 U2 = U1 C12 + C2 Z Slika 15.4.5.

5.6. Prikaz kako to u stvarnosti izgleda C12 G C1Z C10 C20 C2Z Slika 15.5. 140 .1 2 2R C10 C12 C20 G C1Z 2R C2Z Slika 15. ??? Za kapacitivnu vezu bitan je napon.5.

Slika 14. filtriranjem. Shema induktivne veze U 2 = ωHI1 15.7. Za prigušenje je dovoljno se riješiti ili električnog ili magnetskog polja. ANTENSKA VEZA Antenska veza nastupa u dalekom polju. oklapanjem prijemnika.6.2. 141 .6. Induktivna veza Slika 15.6.6.1. Induktivna veza i kut U = ωBA cos α = ωµ0 HA cos α = kI H obuhvaća petlju i inducira se napon smetnje ES.15.3. INDUKTIVNA VEZA I MJERILO G Z ES Slika 15. Smanjenje smetnji se postiže usmjeravanjem antene.

8.1. 15. tj.7. temperatura mora biti izjednačena u cijelom mjernom sustavu.2. mjerni krug u kojem mjerimo male signale odmaknuti od računala. µV/ C 0 Cu-konstantan 40 Cu-Al 4 Cu-Cu oksid 1400 Tablica 15. Vodiče treba udaljiti.9. DIGITALNE SMETNJE Digitalni signali uzrokuju visokofrekventni šum koji se prenosi na vodiče.1.9. Iznos termonapona kod pojedinih spojeva 142 . Antenska veza Slika 15.Slika 15. Rješenje za taj problem je taj da vodiči budu od istog materijala.7. Blok shema antenske veze 15. ISTOSMJERNE SMETNJE Istosmjerne smetnje se javljaju kod termonapona.

Oklapanje od magnetskog materijala 143 . Slika 15.10. u žici koja vibrira. MAGNETSKE SMETNJE Magnetske smetnje nastaju. recimo.1.10. a one se rješavaju odmicanjem mjernog sustava od vodiča kojima teče velika struja ili upletavanjem vodiča (dvije petlje se poništavaju. broj prepleta je oko 20 po metru).10.2. Upletavanje vodiča Magnetske smetnje se mogu smanjiti i oklapanjem od magnetskog materijala.15. Slika 15.

sigurnost 2.1.16.1. ostvarenje referentnog potencijala 16. UZEMLJENJE Pod uzemljenjem smatramo električki vodljivo spajanje metalnih dijelova opreme sa zemljom.1.2. Signalno uzemljenje 144 .2.1. SIGURNOST (ZAŠTITNO UZEMLJENJE) Slika 16. Zaštitno uzemljenje Z1 Z1 + Z 2 Z 2 = 0 ⇒ KS − UZEMLJENJE U K = U1 16. Slika 16. Postoje dva razloga za uzemljenje: 1. OSTVARENJE REFERENTNOG POTENCIJALA (SIGNALNO UZEMLJENJE) Potencijal Zemlje se smatra referentnim i jednakim nuli.

Gdje je UZP napon zajedničkog potencijala. Rješenje datog problema je spajanje uzemljenja u jednu točku. Ovako treba:

Slika 16.2.2. Spajanje signalnog uzemljenja na ispravan način

U R 3 = I 3 R3
Ovako ne treba:

Slika 16.2.3. Spajanje signalnog uzemljenja na ispravan način

U K 3 = I 3 R3 + R2 (I 2 + I 3 ) + R1 (I1 + I 2 + I 3 )
Ti se potencijali nazivaju «pogreške zbog šuma zajedničkog potencijala».

145

16.3. VRSTE ELEKTRONIČKIH UREĐAJA ZA POTISKIVANJE TIH SMETNJI
16.3.1. SAMO JEDAN ULAZ UZEMLJEN (OSCILOSKOP)
Ra.1Ω H i R1 =1kΩ 4V Rb.1Ω R2 =1kΩ Lo Zi

Slika 16.3.1.1. Samo jedan ulaz spojen onako kako ne treba

Slika 16.3.1.2. Samo jedan ulaz spojen onako kako treba

16.3.2. PLIVAJUĆI VOLTMETAR

Slika 16.3.2.1. Plivajući voltmetar

146

Slika 16.3.2.2. Shema plivajućeg voltmetra

U SS = U ZP

Rb R U ≈ U ZP b = ZP Z 2 + Rb Z 2 106

CMR = 20 log

U ZP = 120db U SS

Serijske smetnje ne ulazu su one koji se superponiraju mjerenom naponu. Takav je npr. izmjenični napon USS koji se nadovezuje na mjereni istosmjerni napon UM. Obično te smetnje potječu od mrežnog napona, pa je tada njihova frekvencija 50 Hz ili 100 Hz, kada se mrežni napon punovalno ispravlja.

16.3.3. INSTRUMENT S DVOSTRUKO IZOLIRANIM ULAZIMA
Ima tri kućišta koja su međusobno jedna od drugog izolirani.

Slika 16.3.3.1. Instrument s dvostruko izoliranim ulazima

147

3. Ne možemo iskoristiti naš dvostruko izolirani DMM. kod 148 . onda moramo Guard negdje spojiti.3. tj. ?? Kad nemamo oklop.3.4.3. Shema instrumenta s dvostruko izoliranim ulazima U SS = U ZP Dvostruko prigušenje signala. Spajanje plivajućeg voltmetra kada nemamo oklop Guard se ne smije spojiti sa Zemljom. tj.2.3. jer sada imamo plivajući DMM. Rc Rb Z3Z 2 Slika 16. Kada instrument ima baterijsko napajanje onda dobar dio ovih problema otpada. DMM Hi G Lo Guard Slika 16. oklopljenu paricu.3.Slika 16.3. jer ako ostavimo otvoreno onda dolazi do podjele napona na Z2 i Z3 i pojavljuje se visok napon proboja i instrument će stradati.

16. vodove mjernog signala voditi kroz područja s malom razinom šuma. treba ih oklopiti. jer su ti instrumenti plivajući i imaju vrlo dobro izoliranje ulaze prema Zemlji i na taj način se vrlo dobro prigušuju smetnje zajedničkog potencijala. a signal filtrirati samo na korisno područje koje nas zanima.elektromehaničkih mjerila nismo pričali o ovim problemima. 149 . upletanje signalnih vodiča (smanjuje smetnju oko 200 puta ≈ 46 dB).4. NAČINI SMANJENJA SMETNJI veze između izvora mjernog signala i instrumenta trebaju biti što kraće.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful