Za mog imzadija

PREDGOVOR

Pred Vama se nalazi neslužbena skripta iz kolegija Električna mjerenja. Neslužbena iz razloga što ju je sklopio student ETFa uz pomoć bilješki s predavanja, raznih papirića i knjige «Mjerenja u elektrotehnici» od V. Bege. Iz tog razloga moguće je da neke stvari nisu točno objašnjene, da su krivo napisane ili da nisu napisane. Autor se trudio doći do što više izvora o pisanoj temi, no to i nije bilo tako lagano. Da ne duljim, sto i pedesetak stranica bi trebalo biti dovoljno za kvalitetno praćenje nastave spomenutog kolegija, te za uspješno polaganje ispita. U nadi da će se ova skripta tijekom godina nadopunjavati i poboljšavati, puno sreće tijekom studija, S. Komlenac Osijek, u studenom 2003. godine

1

1. MJERNI TRANSFORMATORI
Mjerni transformatori se upotrebljavaju za proširenje mjernog opsega instrumenta i za sigurno odvajanje mjerila (zaštita uređaja od visokog napona), te omogućuju daljinsko mjerenje, jer se mjerni signal može prenositi s dvije žice (do 100 m), a to je slučaj u praksi. Sastoje se od 3 elementa: primarni i sekundarni namot (međusobno su izolirani) i magnetske jezgre. Primarni se namot priključuje u mjerni krug, a na sekundarni se priključuje mjerilo. Strujni služe za mjerenje struje, a naponski za mjerenje napona.

1.1. STRUJNI TRANSFORMATORI
Strujni transformatori transformiraju izmjenične struje na vrijednosti prikladne za mjerenje, a kada se mjeri u visokonaponskim (VN) mrežama onda služe za izoliranje. Uključuje se u seriju s trošilom čiju struju treba izmjeriti. Kada želimo mjeriti s 2 ampermetra, onda ih stavljamo u seriju. Pazimo da jedna od stezaljki na sekundaru budu uzemljene. US1S2 treba biti što manji (kao kada uključimo ampermetar). Uvjeti rada strujnog transformatora su približno jednaki radu idealnog transformatora u uvjetima kratkog spoja, a to znači slijedeće: - struja magnetiziranja je jednaka nuli; - nema padova napona, jer magnetska jezgra ima beskonačnu magnetsku vodljivost; - vodiči namota imaju beskonačnu električnu vodljivost; - nema rasipnih tokova između primara i sekundara.
I1

G
P1 S1 A P2 S2 I2

T

A Slika 1.1.1. Shema spajanja strujnog transformatora

Kod idealnog transformatora u kratkom spoju broj primarnih zavoja jednak je broju sekundarnih.

2

1. Uzroci naponske i strujne pogreške najlakše se prikazuju pomoću fazorskog dijagrama. kn = Sekundarna struja I2 je razmjerna primarnoj i gotovo je u fazi s njom. R1 I1 I1 X1 I0 Ig U2i` U2 X2` R2` I2` P 1 U1 U1i X0 R0 Z2` P 2 Slika 1. a N2 je broj namota na sekundaru transformatora.2.Za idealni kratki spoj vrijedi: I1 N1 = I 2 N 2 . te odatle slijedi: I1 N1 = I2 N2 gdje je kn omjer transformacije. Nadomjesna shema strujnog transformatora-drugi korak 3 .3. Želimo saznati primarnu struju I1. sheme i nadomjesne sheme strujnog transformatora.1. Odstupanje od nazivnog omjera transformacije kn i fazna odstupanja su vrlo mala. N1 je broj namota na primaru transformatora. a mjerimo sekundarnu struju I2. DJELATNI OTPOR NAMOTA R1 I1 REAKTANCIJA ZBOG RASIPNIH TOKOVA X1 I0 Ig N1 Xµ Rg U1i N2 U2i MJERILO (TERET) U2 X2 R2 I2 STRUJA PRAZNOG HODA STRUJA MAGNETIZIRANJA Iµ U1 Z INDUCIRANI NAPON Slika 1. Nadomjesna shema strujnog transformatora-prvi korak IDEALNI TRANSFORMATOR Ig je struja gubitaka.

⎛N ⎞ X = X ⎜ 1⎟ . N1 ⎛N ⎞ R = R2 ⎜ 1 ⎟ .1. pi = ∆I k I −I 100% = n 2 1 100% I I1 Gdje su I1 i I2 efektivne vrijednosti. ⎜N ⎟ ⎝ 1⎠ N ' U2 = U2 1 . N1 U1i = U 2i ' .4. Fazorski dijagram strujnog transformatora TOK KROZ MAGNETSKU JEZGRU (PROIZVODI GA STRUJA KROZ JEZGRU.Formule koje se primjenjuju na ovoj shemi su: N ' I2 = I2 1 . 4 .11 ⋅ 4 ⋅ Φ M N1 f Strujna pogreška je pogreška koju strujni transformator unosi u mjerenje efektivne vrijednosti. ⎜N ⎟ ⎝ 1⎠ ' 2 ' 2 2 2 AMPLITUDNA POGREŠKA I2`X2` U2i`=Ui1 R2`I2` U2` I 2` δ I1 I0 Iµ Ig Φ ∆I FAZNA POGREŠKA Slika 1.11 ⋅ 4 ⋅ Φ M N 2 f U i1 = 1. Iµ i Ig) U i 2 = 1. ⎜N ⎟ ⎝ 1⎠ ' 2 2 ⎛N ⎞ Z = Z⎜ 1 ⎟ .

1 do 5% (za obračun električne energije na visokim naponima 0. 2. ZNAČAJKE STRUJNIH TRANSFORMATORA IEC 60 044-1 – međunarodni standard u kojem su definirane i normizirane značajke strujnih transformatora. uz uvjete pri nazivnoj sekundarnoj struji i nazivnom teretu (induktivni teret s faktorom snage 0. 5. podvučene brojke su preporučene. te se tako automatski i greška povećava. ne smije doći električnih.5). tj. – dalje višekratnici od 10 sve do 5. 6. I1 Složena pogreška je definirana kao omjer efektivne vrijednost razlike trenutnih vrijednosti sekundarne struje puta nazivni omjer transformacije kn i trenutne primarne struje u odnosu na primarnu struju.1.2 ili 0. nazivna primarna struja – normizirane vrijednosti su: 10 – 12.5 – 5 – 10 –15 – 30 [VA]. 3. Struja magnetiziranja Iµ ima nesinusni valni oblik (izobličena je) pa će s njenim porastom i I1 uk postajati sve više izobličenija i tada više (kada nisu sinusnog valnog oblika) ih ne možemo aproksimirati fazorima. teret strujnih transformatora je impedancija koja se priključuje između stezaljki i sekundara-> teret = 0 kada su stezaljke kratko spojene.2 – 5 [A]. razred točnosti – od 0. U mjernom krugu strujni transformator mora biti dimenzioniran tako da podnese 100 i više puta veće struje od primarne nazivne struje. te se stoga uvodi nova vrsta pogreške – složena pogreška. 1. nazivna sekundarna struja – normizirane vrijednosti su: 1 . relativni odnos struje magnetiziranja Iµ raste u odnosu na primarnu struju.000 A. najviši napon opreme – određuje stupanj izolacije između primara i sekundara. termičkih i mehaničkih oštećenja. 5 . Fazna pogreška je važna pri mjerenju gubitaka zbog mogućnosti kratkog spoja. nazivna snaga je vrijednost prividne snage koju transformator daje sekundarnom strujnom krugu. 4.Fazna pogreška je fazna razlika između fazora primarne i sekundarne struje.5 – 15 – 20 – 25 – 30 – 40 – 50 – 60 – 75 [A] . Iskazuje se u kutnim minutama.1. nazivna snaga u VA – normizirane vrijednosti su: 2. Kod struja višestruko većih od nazivne.8). 1. Složena pogreška: ps = 1 2 ∫ (kni2 − i1 ) dt T 100% . Dogovorena se smatra pozitivnom kada fazor sekundarne struje prethodi fazoru primarne struje. Fazna pogreška je za mjerenje same struje nebitna.

1. Faktor sigurnosti je omjer nazivne granične primarne struje i nazivne primarne struje. te iznosi 5 i 10. Vrijednost FS-a je normizirana. STRUJNI TRANSFORMATORI ZA MJERENJE Za strujne transformatore za mjerenje je karakterističan faktor sigurnosti (FS). bolja je zaštita mjerila. Što je faktor manji.1. Nazivna granična primarna struja je vrijednost primarne struje pri kojoj je složena pogreška pri nazivnom teretu = -10% 6 .1.1. Prijenosna karakteristika strujnih transformatora 1.Slika 1.2.

Nadstrujna karakteristika strujnog transformatora Strujni transformator za mjerenje zadovoljava uvjete razreda točnosti kada su njegove strujne i fazne pogreške unutar norme IEC 60 044-1.2 In 0.5 90 0.5 u ovisnosti o veličini struje i tereta Struje Razred točnosti 0.1.2 In 0.05 In 1.2.1.75 30 Tablica 1.1.2.75 45 1 In 0. Granice pogrešaka strujnih transformatora za mjerenje 7 .1. strujna pogreška (±%) Gr.2. fazna pogreška (± kutne minute) 0.I2 I2n 5 FS = 5 5 IDEALNI STRUJNI TRAFO ZA MJERENJE I1 I1n Slika 1.1. Slika 1. Primjer strujne pogreške strujnog transformatora klase točnosti 0.2.5 30 1.5 Gr.

10.1.1. pa trebaju ispravno mjeriti struje pri opterećenju.1. Označavanje strujnih transformatora P1 P2 OSNOVNA SHEMA K L S1 P1 S2 P2 SEKUNDAR S ODVOJCIMA k l S1 S2 S3 C1 P1 C2 P2 PRESPOJIVI KADA SE ŽELE MJERITI VEĆE STRUJE C1 I P1 SE SPAJAJU U PARALELU.3. a granična pogreška pδ ≤±60.3. 1. STRUJNI TRANSFORMATORI ZA ZAŠTITU Strujni transformatori za zaštitu su predviđeni za priključak zaštite (releji). a da je granični faktor točnosti 10. KAO I C2 I P2. S1 P1 S2 P2 S DVA SEKUNDARA 1S1 1S2 2S2 2S1 Slika 1. ZA MANJE STRUJE SERIJSKI SE SPOJE C1 I C2.1. Za 5P10 pri nazivnim strujama strujna pogreška pi iznosi ±1%.3. Strujni transformatori su podijeljeni u razrede točnosti i označavaju se s 5P10. Označavanje strujnih transformatora 8 .1.1. Normizirani su u prema IEC 60 044-1 i IEC 60 044-6 (specijalni). što znači da je dozvoljena pogreška 5. Definirana je najveća vrijednost primarne struje uz koju transformator zadovoljava u pogledu točnosti i ta se vrijednost zove nazivna granična primarna struja točnosti. 15. Definiranje veličine pogreške kod nazivnog opterećenja primarne struje transformatora INGT=±5%(5P10). Omjer između te i nazivne struje se naziva granični faktor točnosti čije vrijednosti mogu biti 5. 20 i 30.1.

NAPONSKI TRANSFORMATORI Naponski transformatori smanjuju visoke izmjenične napone na vrijednosti prikladne za mjerenje.-TPX. TPY. Sekundarni namot se spaja na mjerilo i zaštitne uređaje. Shema priključivanja naponskog transformatora Primarna struja treba biti što manja s obzirom na struju kroz trošilo. Zasićenje jezgre dovodi do zagrijavanja (ako su otvorene stezaljke sekundarnog strujnog transformatora i kroz primar teče struja). 1.2. a na kraju odspajamo kratki spoj. 1. Priključuju se paralelno trošilu čiji napon želimo mjeriti. A a V1 V2 G T B b Slika 1. Ako su stezaljke otvorene sva struje ide u jezgru što dovodi do zasićenja. 9 . odnose se na ponašanje transformatora pri prijelaznim pojavama. Primjena strujnih transformatora za zaštitu Kada spajamo 2 ampermetra prvo kratko spojimo sekundarni dio transformatora i onda tek spajamo u seriju 2 ampermetra.2.2. slično kao i kod voltmetra. 1. kao i sve metalne dijelove transformatora koji normalno nisu na naponu. Primarni namot se spaja na točke između kojih se želi mjeriti napon. INDUKTIVNI NAPONSKI TRANSFORMATORI Induktivni naponski transformator se sastoji od magnetske jezgre. Radi približno u uvjetima praznog hoda. Kod struja primara i sekundara gotovo da nema faznog pomaka.2. Uvijek jednu stezaljku sekundara uzemljiti.1. primarnog i sekundarnog namota koji su međusobno izolirani.1. te brze promjene magnetskog toka što uzrokuje visoke napone što u konačnici može rezultirati ozljedama opreme i korisnika. TPZ. Razlikujemo induktivne i kapacitivne. TPS – moraju udovoljiti posebne zahtjeve.1.3. Naponski transformator radi u približno idealnim uvjetima praznog hoda.

5 rasipnim 0.25 10 20 30 40 50 cosρ=0. primarnom naponu i frekvenciji.Naponske fazne pogreške jesu male.1. Naponska i fazna pogreška ovise o djelatnim otporima.5 Slika 1. samo što su ovdje struje male. ali postoje i najlakše se objašnjavaju fazorskim dijagramom i nadomjesnom shemom Naponi primara i sekundara razmjeni su broju zavoja i među njima gotovo da nema faznog pomaka.5 S/VA (TERETA) -0.25 cosρ=1 -0. Pozitivna je kada fazor sekundarnog napona prethodi fazoru napona. struji magnetiziranja.1. induktivitetima.2. a naponi veliki. Naponska pogreška naponskog transformatora u ovisnosti o opterećenju 10 . p% 0. kn = U1 N1 = U 2 N2 Fazorski dijagram je isti kao i kod strujnih transformatora. Naponska pogreška je pogreška koju naponski transformator unosi u mjerenje efektivne vrijednosti napona. pn = knU 2 − U1 100% U1 Fazna pogreška je fazna razlika između primarnog i sekundarnog napona.

Slika 1.2.1. Jednopolno izolirani Jednopolni induktivni naponski transformatori su jednofazni transformatori čiji je jedan kraj primarnog namota predviđen za izravno uzemljenje.1.2. A a V N n Slika 1.3.2. Fazna pogreška naponskog transformatora u ovisnosti o opterećenju Induktivni naponski transformatori mogu biti: 1. Shema spajanja jednopolnih induktivnih naponskih transformatora 11 .

2. Elektromagnetska jedinica se sastoji od naponskog transformatora i prigušnica. 12 .4. Shema spajanja dvopolnih induktivnih naponskih transformatora 1. Frekvencija smije varirati – kod transformatora za mjerenje ±1%.1.2.2.2. KAPACITIVNI NAPONSKI TRANSFORMATORI Kapacitivni naponski transformatori se sastoje od kapacitivnog dijelila i elektromagnetske jedinice. Osjetljiviji su na promjene frekvencije. Dvopolno izolirani Dvopolni induktivni naponski transformatori imaju obje stezaljke primara izoliranje od sekundara i uzemljenih vodova. Njihov glavni dio je visokonaponski kondenzator kapaciteta C1 koji je spojen u seriju s kondenzatorom znatno većeg kapaciteta C2. a kod transformatora za zaštitu ±4%2%. L1 L2 L3 A B a b V Slika 1. Upotrebljavaju se za mjerenje visokih pogonskih napona.

Kapacitivni naponski transformator Kapacitivni naponski transformatori su pogodni samo za mjerenje na visokim naponima od oko 150 kV naviše.VISOKONAPONSKI .SMANJUJEMO POGREŠKU.2. JER SMANJUJEMO UNUTARNJI OTPOR IZVORA (KOMPENZACIJA) T C1 L V C2 TREĆI KORAK Slika 1.2. a pomoćni transformator T i prigušnica nalaze se u postolju transformatora. KAKO BISMO DOBILI MALI NAPON U2 PRVI KORAK T C1 V C2 DRUGI KORAK PRIGUŠNICA .1. Kondenzatori su obično smješteni u porculanski izolator ispunjen uljem.NA NJEMU LEŽI VEĆI DIO NAPONA C1 U1 C2 V JAKO VELIKI KAPACITET. Ovakvi transformatori mogu poslužiti i za održavanje visokofrekventnih veza. 13 .

1.5 ili 1. 2.5 je kada se radi o trofaznom sustavu koji ima uzemljenu nultočku. Treba primijetiti kako postoji veza s jednakim omjerom između naponskih transformatora za mjerenje i zaštitu.1 do 0. Prema namjeni naponski transformatori se dijele za mjerenje i za zaštitu. nazivna snaga – vrijednost prividne snage koju transformator daje sekundarnom krugu pri nazivnom sekundarnom naponu i nazivnom teretu koji ima induktivni faktor snage 0. ZNAČAJKE NAPONSKOG INDUKTIVNOG TRANSFORMATORA IEC 60 044-2 – norme se ograničavaju na 15-100 Hz (vrijedi i za strujne i za naponske).6. 0. 6. 5. razred točnosti: od 0. 1.1.9 je kada se radi o trofaznom sustavu s izoliranim nulvodičem i bez automatskog odspajanja u slučaju dozemnog spoja. 1. NAPONSKI TRANSFORMATORI ZA ZAŠTITU Naponski transformatori za zaštitu – razredi točnosti su 3P (naponska granična pogreška ±3%. 1. 4. nazivni primarni napon. 200√3V . Teret je jednak nuli kada su stezaljke sekundara otvorene. a fazna naponska pogreška je ±20 kutnih minuta. Njihova granična pogreška mora biti manja od 5% od napona umnoška faktora napona i nazivnog napona 5%UN-190%UN.8 tereta.2 (dvopolni). Mora zadovoljavati zahtjeve u pogledu točnosti i zagrijavanja kada je na njega narinut nazivni napon puta faktor napona kU=kU1N. 0. 1 i 1. 1.2.2.2 i 0. Razredi točnosti su 0. Nazivni tereti se mogu više mijenjati od 25% do 100% za cosρ=0. od 10 do 500VA (veća nego kod strujnih): 10 – 15 – 25 – 30 – 50 – 75 – 100 – 150 – 200 – 300 – 400 – 500. fazna granična pogreška ±120 minuta) i 6P. 200V .4.2. NAPONSKI TRANSFORMATORI ZA MJERENJE Naponski transformatori za mjerenje trebaju zadovoljiti razred točnosti pri naponima od 80% do 120% UN (nazivni napon). nazivna snaga u VA.3. 3.5 (ili 3).2.5. a 1. nazivni faktor napona – faktor s kojim se množi nazivni primarni napon. Kada je primar priključen između dvije faze onda je kn=1. 14 .5. Kada je primar priključen između jedne faze i zemlje (jednopolni) onda je kn=1.5% naponska granična pogreška je ±5%.jednopolni). 110V. Teret je admitancija. Za razred točnosti 0.9. 110√3V.5.dvopolni). (100√3V. nazivni sekundarni napona (100V.8. Za obračun električne energije u mrežama visokog napona koriste se razredi točnosti 0.

PRIMJENA NAPONSKOG TRANSFORMATORA Sekundarni krug naponskog transformatora ne smije se kratko spojiti zbog opasnosti od oštećenja.6. Označavanje jednopolnih i dvopolnih naponskih transformatora 1.2.2. Kod srednje naponskih (1kV – 35kV) se primar priključuje preko osigurača.1.5.2. Svi metalni dijelovi koji normalno nisu na naponu trebaju biti uzemljeni.6. Način spajanja naponskog transformatora u mrežu 15 .U VISOKONAPONSKIM MREŽAMA SE NE UGRAĐUJE A B a b OSIGURAČ . OSIGURAČ .1.U A V B DVOPOLNI a u V b v X N U A JEDNOPOLNI n x V a u Slika 1.ŠTITI TRAFO V V Slika 1.ŠTITI MREŽU OD TRANSFORMATORA .

1. NEKONVENCIONALNI MJERNI TRANSFORMATORI Nekonvencionalni mjerni transformatori su oni koji nemaju magnetsku jezgru s primarnim i sekundarnim namotom. Napon se mjeri s pomoću elektrooptičkog pretvornika koji radi na Pockel-ovom efektu da kristal pod djelovanjem električkog polja rastavlja monokromatsko svjetlo u dvije međusobno okomite polarizirane komponente. Treba primijetiti jednostavnost naponskog odvajanja osjetnika od mjernog instrumenta (jer je svjetlovod električni izolator – stakleno ili plastično vlakno).3. pretvornik svjetlosnog signala u električni signal i pokaznika. Faradayev efekt je pojava da se polarizirana ravnina monokromatske linearne polarizirane svjetlosti zakreće proporcionalno jakosti magnetskog polja koje proizvodi struja kroz vodič i=kα. te je fazna razlika tih dviju komponenti proporcionalna naponu u=kβ. Te dvije komponente putuju kroz kristal različitim brzinama. pa se zahtjevi za transformatore mijenjaju. svjetlovoda (prenosi se mjerna informacija). Slika 1. Najperspektivniji su optički koji se sastoje se od osjetnika napona ili struje.1. Povod traženja drugih načina je prodor digitalne tehnike. Optički mjerni transformator 16 . Digitalna tehnika ima puno manji potrošak (do 100 puta). Struja se mjeri pomoću magnetsko-optičkog osjetnika koji se temelji na Faraddayevom efektu.3.

. To je u stvari brzi promjenjivi dvokanalni pisač. no u zadnje vrijeme se sve češće rade dvokanalni.. Elektronski snop ima zanemarivo malu tromost te se pomoću elektroničke optike i vertikalnog i horizontalnog otklonskog sustava mogu crtati brze promjene signala. frekvencija mreže.2. no može biti i nešto drugo (drugi signal. period ponavljanja..). Prema načinu obrade signala osciloskope dijelimo na analogne i digitalne. Slika se na zaslonu zadržava kratko (ms) ili dugo (nekoliko sati) ili se može zapamtiti trajno tako da se fotografira. trenutna vrijednost u bilo kojem trenutku. Prije su se radili jednokanalni osciloskopi. Nezavisni kanal (apscisa) je najčešće vrijeme. a time i vjerno prikazati signal visoke frekvencije. frekvencija. U mjerni krug se osciloskop spaja kao i voltmetar. širina impulsa. OSCILOSKOPI Osciloskop je mjerni uređaj opće namjene koji omogućuje promatranje valnog oblika električnog napona ili bilo kojeg drugog signala koji se može pretvoriti u električni napon. vrijeme porasta. tjemena vrijednost. 17 . Umjesto pisaljke valni oblik crta snop elektrona po luminiscentnom zaslonu katodne cijevi (CTR). Njime se može mjeriti npr. fazni odnosi između dva ili više signala i karakteristične vrijednosti impulsa kao što su trajanje.

1. POJAČALO DJELILO PRILAGODNIK 2 ELEKTRONICKA PREKLOPKA Y1 SUSTAV ZA VERTIKALNI OTKLON BIRAČ PRILAGODNIK SKLOP ZA KASNJENJE Y 3a 3b Y2 BIRAČ PLOČICE SKLOP ZA UPRAVLJANJE SVJETLINOM SLIKE Z ELEKTRONSKI TOP 3 4 SKLOP ZA SINKRONIZACIJU GENERATOR PILASTOG NAPONA X 6b 6a X PREKLOPKA KOJA SLUŽI ZA PROMATRANJE SIGNALA U ODNOSU NA X. Funkcionalna shema dvokanalnog analognog osciloskopa 18 . A NE NA t Slika 2.1.1.2. sustava za vertikalni i horizontalni otklon i sustava za napajanje. ANALOGNI OSCILOSKOPI Analogni se sastoje od katodne cijevi.

t 3b Slika 2. t 4 u VRIJEME POVRATKA ELEKTRONA. t 3b u 3b PRAVOKUTNI SIGNAL S KAŠNJENJEM. t VRIJEME CRTANJA u 3a POJAČAN. ALI KASNI ZBOG SKLOPA ZA KAŠNJENJE.1 u t 2 u t SAMO SE AMPLITUDA PROMIJENILA. 3a u 3a SIGNAL S VELIKOM AMPLITUDOM. TE SE ZBOG TOGA KORISITI SKLOP ZA UPRAVLJANJE SVJETLINOM.2. PREKINUT JE DOTOK ELEKTRONA I TADA JE ZASLON CRN. Prikaz signala na raznim točkama unutar analognog osciloskopa 19 .1.

1.1. Prikaz zaslona osciloskopa 2. velika brzina pisanja i linearnost odnosa između otklona snopa i napona koji stvara električno polje.1.2. ali imaju malu ulaznu impedanciju. pa se rijetko upotrebljavaju za mjerne svrhe. Wehneltovog cilindra (upravlja količinom elektrona koju propušta).1. Snop se najčešće otklanja pomoću električnog polja. 8x10 cm 2 Slika 2. Primjenjuju se u televizijskim prijemnicima. Katodna cijev ima ove osnovne elemente: 1.OSVJETLJENJE MREŽE RASTERA 20 .2.1.OŠTRINA . 3. sistem za otklanjanje elektronskog snopa i 4. neizravno grijanu katodu koja stvara slobodne elektrone. ELEKTRONSKI TOP Elektronski top sastoji se od katode koja generira elektrone. potrebna im je kraća katodna cijev. OTKLONSKE PLOČICE ELEKTRONSKI TOP (KOMPLICIRAN) Slika 2. KATODNA CIJEV Katodna cijev je osnovni dio osciloskopa s vrućom ili rjeđe hladnom katodom.3mm) i potenciometra za stigmatizam (za izoštravanje). Položaj točke na zaslonu je definiran vrijednošću napona na vertikalnim i horizontalnim elektronskim pločicama. jer se tako postiže velika ulazna impedancija. Sistemi s magnetskim otklanjanjem daju na fluorescentnom zastoru manju svijetlu mrlju.2. zastor na koji pada snop elektrona i koji pretvara njihovu kinetičku energiju u svjetlosnu. elektronsku optiku koja snop elektrona fokusira upravo na zastoru i omogućava dobivanje oštre slike. To je stakleni zrakoprazni balon karakterističnog oblika visoko vakumiran. elektronske leće (elektroni se ubrzavaju i fokusiraju tako da udaraju u zaslon u obliku male okrugle točke promjera 0.1.1.1. Katodna cijev s prikazom otklonskih pločica i elektronskim topom .SVJETLOSNOG TRAGA . 2.

6 mm. uy= 0V ux= 0V uy= 3V ux= 0V uy= 3V ux= -3V 3 u y= 3sin ωt V ux= 0V -3 ux= 0V u y= 3sin ωt V -3 3 Slika 2. Prikaz djelovanja elektronskog topa na katodnom zaslonu 21 .2.Y X RAZMAK PLOČICA JE OD 0.1.2 DO 0.2.

05 pF – 1. OTKLON ELEKTRONA Ua .2mm/V. Dinamička osjetljivost (za AC napone) jednaka je statičkoj u širokom frekvencijskom opsegu.napon između katode i leće je nekoliko kV. 22 .5 pF) i konačnog vremena prolaska elektrona između duljine pločica. vz = 2U a e ≈ 593 U a [km / s ] me vy vz Ako je Ua=2 kV onda je vz=30.1.2.000 km/s. U novijim izvedbama mijenja se njezina vrijednost s otklonom manje od 2%. Y +Uy vy vz D TANGENTA Ey d α Z ZASLON -U y L PARABOLA DOK DJELUJE POLJE Slika 2. no pri visokim frekvencijama (>100 MHz) se počinje gušiti zbog kapaciteta između otklonskih pločica (C=0. Određivanje otklanjanja elektronskog snopa vz ovisi o anodnom naponu (reda kV) – anodi za ubrzavanje Ua i katode.3. D = Ltgα = L Statička osjetljivost katodne cijevi (za DC napone) S=D/uy je vrlo mala i iznosi od 0.1.3.1.1mm/V do 0.

U luminiscentnom zaslonu se dio kinetičke energije elektrona pretvara u svjetlost (10%).1.Primjer: F=100 MHz Riz=600 Ω C= 0. Zastor se premazuje cinkovim sulfidom.1 pF 1 Z = = 16kΩ 2πfC |Z|=16 kΩ . 23 .3. cinkovim ortosilikatom. onda se on dovodi na y otklonske pločice.2. LUMINISCENTNI ZASLON Zastor katodne cijevi je premazan s unutrašnje strane fluorescentnim materijalom. Prikaz crtanja na katodnoj cijevi uz pomoć crte preslikavanja t 2. kalijevim volframatom.1.4. Luminiscencija je zračenje tzv.. Pri tome je važno da se spektar svjetlosti koju emitira zastor što bolje poklapa sa spektrom osjetljivosti oka ili fotografskog materijala. kojemu je zadatak pretvaranje što većeg dijela kinetičke energije elektrostatskog snopa svjetlosti. itd.modul impedancije |Z| i Riz stavljamo u paralelu i tako ovo dijelilo smanjuje izlaz za 3. dok se pod toplim zračenjem misli na zračenje žarulje sa žarnom niti.a preostali dio u toplinu. a na x otklonske pločice se dovodi pilasti napon koji otklanja taj snop.6 % Želimo li promatrati Uy s ulaza y u vremenu. hladne svjetlosti. dok je za fotografsko snimanje najpovoljnije plavo svjetlo. Uy t Ux CRTA PRESLIKAVANJA Slika 2. Za promatranje je najbolje ako zastor daje svjetlost zelenožute boje..

1. Fosforescencija je svojstvo materijala da svijetlo i nakon udara elektrona. Prikaz trajanja fluorescencije i perzistencije PERZISTENCIJA 2.1.5. Za promatranje sporih promjena i impulsa rabe se zasloni s velikom persistencijom (>0. SUSTAV ZA VERTIKALNI OTKLON Zadaća mu je da otklanja svjetlu točku po vertikali koja je razmjerna trenutne vrijednosti mjernog signala. Svojstvo materijala da zrači se naziva fluorescencija. Prilagođuje amplitudu ulaznog signala osjetljivosti katodne cijevi. Trajanje fosforescencije se zove persistencija.1 s). 24 .Luminiscentni zaslon je nanesen s unutarnje strane i to kao tanki sloj materijala. Γ µA cm 2 t s L cd JAČINA LUMINISCENCIJE A 100% p FLUORESCENCIJA 10% t s Slika 2.1. Osjetljivost je minimalni otklon pločica katodne cijevi. Materijal s kratkom persistencijom služi za promatranje periodičkih pojava visokih frekvencija (<1 ms).4. Svojstvo materijala da zrači svjetlost pri udaru u njega je luminiscencija.

ALT – zamjenski ili sinkroni način rada 2.6. Oklop je tu da priguši smetnje na mjerni signal) s BNC priključkom ili konektorom.ALT NACIN RADA .AC -GND .VERTIKALNI POLOZAJ .POJACANJE .1.1.1.1.DJELILO . Blok shema birača 25 . Signal dovodimo uz pomoć koaksijalnog kabela (ima jedan centralni vodič oko kojega je izolacija.DC .SIMETRIRANJE Slika 2. 2.5. VISOKO PROPUSNI FILTER fd~10Hz (DONJA FREKVENCIJA) AC PRILAGODNIK Y DC GND KORISTI SE PRILIKOM PODEŠAVANJA OSCILOSKOPA NA POČETKU PRIJE MJERENJA Slika 2.PRETPOJACALO . BIRAČ Osciloskop mjeri od mV do stotinjak V i to nam omogućuje prilagodnik.6.Elektronička preklopka može raditi u 2 načina: 1. a oko izolacije je koncentričan oklop koji se spaja na nulu od umrežičenog vodiča. jedna stezaljka je uzemljena (oklop je povezan sa šasijom osciloskopa. Blok shema sustava za vertikalni otklon PREKLAPANJE KANALA .1. CHOP – isprekidani ili asinkroni način rada PRILAGODNIK BIRAC ELEKTRONICKA PREKLOPKA Y1 BNC PRIKLJUCAK PRILAGODNIK SKLOP ZA KASNJENJE Y 3a 3b Y2 BIRAC ULAZNI BIRAC . a on je uzemljen).CHOP NACIN RADA Y1 je nesimteričan.

Smanjenje signala ne smije biti različito kod različitih frekvencija. Takva dijelila imaju svi multimetri.1. Prikaz simetriranja na pojačalu 26 .7. Shema kompenziranog dijelila 2.8. gdje vrijedi RACA=RBCB=RCCC.2. POJAČALO Pojačalo je tu da bi se signal male razine pojačao. u 3a t 3b Σ=0 SIMETRIRANJE SREDNJI UKUPNI OTKLON PLOČICA JE NA NULI Slika 2.1. DJELILO Dijelilo mora imati jako veliku ulaznu impedanciju 1 MΩ (djelatno) koja je u paraleli s 20 pF. 900 kΩ RA 15 pF 1V 10V 90 kΩ U ul RB CB 150 pF CA 100V 10 kΩ RC U izl CC 1350 pF Slika 2. Pojačanje mora biti neovisno o frekvenciji.8.1.8.1. Predpojačalo najčešće ima konstantno pojačanje napona od nekoliko tisuća puta.1 mm/V do 2 mm/V. Izlazno pojačalo pojačava i simetrira i dovodi taj napon na otklonske pločice. a ne samo po amplitudi i ne smije unositi ni fazne pomake Osjetljivost pločica je od 0. kako se signal ne bi izobličio i to se postiže posebnom izvedbom.1.1. Istosmjerna širokopojasna pojačala.

Da bi slika na zaslonu mirovala.. tk = LC 2. jer želimo gledati više kanala istovremeno. Dva signala se mogu promatrati tako da se izvedu 2 elektronska topa i onda ne treba elektronska preklopka.1.1. 2. dok u prvom načinu to nije slučaj. Ono je različito u vertikalnom otklonskom sustavu i horizontalnom otklonskom sustavu (više elemenata. ELEKTRONIČKA PREKLOPKA Danas upotrebljavamo osciloskope s 2 ulaza i zato nam treba elektronička preklopka. Zamjenski (sinkronizirani) – ALT Elektronička preklopka sinkronizirana je s povratnim impulsima pilastog napona sa svrhom da se tijekom trajanja jedne periode pilastog napona na otklonskim pločicama dovodi jedan signal. Zadržava fazni odnos između ta dva signala. između vertikalnog i horizontalnog otklonskog sustava mora postojati sinkronizacija (mora postojati cjelobrojni omjer. Preklopka u taktu astabilnog multivibratora prebacuje signale frekvencijom od oko 100 kHz neovisno o frekvenciji Y1 i Y2. što vrijedi za mjerni signal koji ovisi o vremenu). kanal. 1. kanal. 2.2. dok bi na nižima to mogli primijetiti. Elektronička preklopka može raditi na 2 načina: 1. no to je znatno skuplja solucija. 27 . 2. a onda se na početku druge pile dovodi drugi signal i tako dalje. Sastoji se od generatora pilastog napona i horizontalnog pojačala. SKLOP ZA KAŠNJENJE Za prolaz signala kroz pasivne elemente potrebno je neko vrijeme. 1. Većina analognih osciloskopa dozvoljava da se na ulaz otklonskog horizontalnog sustava dovede izvana vanjski signal pa se na ekranu može promatrati ovisnost signala A o signalu B. a imamo samo jedan elektronski top.11. veće kašnjenje ≈ 1000 ns).1. HORIZONTALNI OTKLONSKI SUSTAV Horizontalni otklonski sustav pomiče konstantnom brzinom svijetlu točku u horizontalnom smjeru. Za 100ns kasni i pilasti napon mjerne baze. Isprekidani (asinkronizirani) – CHOP Za vrijeme prve pile na zaslonu se naizmjence dovode signali Y1 i Y2. Izvodi se na koncentriranim L i C elementima.10. Da bi se dobila mirna slika početak otklanjanja mora biti sinkroniziran s mjernim signalom.9. tako da nema sklopa za kašnjenje nikada ne bismo vidjeli početni dio mjernog signala.. 2. kanal. kanal. koje se naziva vrijeme kašnjenja. Takvo prebacivanje se događa jako brzo i mi to ne vidimo na frekvencijama većim od 100 Hz.

SKLOP ZA SINKRONIZACIJU

GENERATOR PILASTOG NAPONA

X
- POJACAVA - SIMETRIRA - MIJENJANJE HORIZONTALNOG POLOZAJA - VREMENSKA LUPA

- BIRAC SIGNALA ZA SINKRONIZACIJU (Y , Y , 50 Hz, EXT) 1 2 - BIRAC FILTERA (DC, AC, HF, LF, TV) - PODESAVANJE RAZINE OKIDANJA - BIRANJE PREDZNAKA OKIDANJA - NACIN RADA (AUTO, NORM, SINGLE)

- PODESAVANJE KOEFICIJENTA HORIZONTALNOG OTKLONA

Slika 2.1.11.1. Horizontalni otklonski sustav

NORM

AUTO DC Y 1 EXT Y 2 AC HF LF 50 Hz TV + SCHMITT-OV OKIDNI SKLOP

SINGLE

INVERTOR

1
MULTIVIBRATOR

Slika 2.1.11.2. Blok shema horizontalnog otklonskog sustava

BIRANJE RAZINE OKIDANJA

28

U+

U ul + E

+
U izl U-

U izl

ZASIĆENJE

U+

E U ul

U-

ZASIĆENJE U SUPROTNOM SMJERU

OKIDNI IMPULS E

Slika 2.1.11.3. Schmittov okidni sklop - prvi korak (samo komparator)

29

U+

U ul + E

+
U izl U-

U izl

POZITIVNA POVRATNA VEZA

U+

Ud

E

Ug U ul

U-

Slika 2.1.11.4. Schmittov okidni sklop – drugi korak (komparator s histerezom)

30

1. NORM način rada U NORM načinu rada multivibrator radi kao bistabil (bistabil ima dva stabilna stanja i iz jednog u drugo prelazi samo putem okidnih impulsa). Shema dva načina izvedbe invertora 2.1. Omogućuje generiranje pilastog napona da radi u 3 moda.1.12. 1.1. Radi kao sinkronizirani osciloskop pravokutnog napona.13.12. 2. a zaslon osciloskopa će ostati zatamnjen. Kada signala nema na ulazu ili je vrlo malen. SINGLE (SWEEP) način rada Jednokratna rampa (monostabil). INVERTOR E Uul U izl Slika 2. Koristi se pri fotografiranju impulsnih pojava. On napaja generator pilastog napona. onda se neće generirati pilasti napon. MULTIVIBRATOR Multivibrator je sklop koji generira pravokutne naponske impulse. 31 .2.

kada se ulazni birač stavi na GND. Radi nezavisno od mjernog signala. jer o tome ovisi vjerojatnost prikaza signala mjerenja vremena i frekvencije. tj. 32 .1. Taj mod rada se rabi za određivanje nulte razine mjernog signala. GENERATOR PILASTOG NAPONA Bitno je da je porast napona linearan. 2. Najčešće se koristi Millerov integrator (invertirajuće pojačalo s negativnom povratnom vezom u kojoj se nalazi kondenzator).3. Ukoliko tog sinkroniziranog signala nema ili je vrlo malen. onda multivibrator radi i to kao relaksacioni osciloskop. nije sinkroniziran.14. tj. Treba nam za pripremu osciloskopa. AUTO način rada Okida pri prolazu sinkroniziranog signala kroz nulu.

Generator pilastog napona 33 .1.1.14.Slika 2.

mijenja se koeficijent vodoravnog ili horizontalnog otklona. Može raditi na dva načina: 1.1. 2. a može se postići i <0.1%. kada poraste strmina pilastog napona rasteže se vrijeme i povećava se brzina otklanjanja elektronskog snopa (2.16. Promjenom otpornika R i kondenzatora C mijenja se nagib. Povećava se pojačanje X pojačala.1. 2.uul = iR uc = −U izl 1 dq du ic = = C c ⇒ uc = ∫ idt dt dt C 1 1 U izl = − ∫ idt = uu dt C CR ∫ Odstupanje od linearnosti najčešće oko 1%.15. VREMENSKA LUPA Vremenska lupa se postiže pomoću mijenjanja pojačanja izlaza X pojačala. HORIZONTALNO IZLAZNO POJAČALO Pojačava i simetrira napon i generira pilasti napon. 34 . EXTERNI (VANJSKI) Kada se na X ulaz dovodi vanjski signal. 2. 5 ili 10 puta) – ne može se povećati više od toga. Imaju ju bolji osciloskopi. a time i frekvencija. tj. NORMALNI (INTERNI) Kada se na X ulaz dovodi napon iz generatora pilastog napona.

1. Prikaz rada vremenske lupe 35 .1.Ux G1 t G2 1 2 BIT SVEGA JE OVO: TO POSTAJE OVO: Slika 2.16.

1. 2.18. Pasivne naponske sonde 36 . Z – MODULATOR Z – modulator je sklop za upravljanje svjetlinom svijetle točke.1.1. 2. jer Wheneltov cilindar ostaje negativno nabijen. Neki osciloskopi imaju poseban Z ulaz i onda se vanjskim signalom upravlja svjetlinom svijetle točke. Rabi se pri mjerenju frekvencije i fotografiranju impulsa. One omogućuju prijenos signala od izvora signala do osciloskopa.1.1.17.2.1. MJERNE SONDE Mjerne sonde se koriste za međusobnu prilagodbu mjernog signala i ulaza u vertikalni otklonski sustav osciloskopa. a one se dijele na pasivne (nemaju pomoćni izvor) i aktivne (imaju pomoćni izvor).18. Za vrijeme poraste pilastog napona Z modulator prenosi signal (Wheneltov cilindar – kada je pozitivno nabijen propušta elektronski snop). Pasivne naponske sonde (najviše se koriste): KOAKSIJALNI KABEL Cs Rs Ck C0 = 20pF R0 = 1MΩ OKLOP C1 R1 R2 U ul C2 U izl NADKOMPENZACIJA Uu = C1 C1 + C2 R2 R1 + R2 Cc TREBA SMANJITI Uu = PODKOMPENZACIJA Uu = R2 R1 + R2 Cc TREBA POVEĆATI Uu = C1 C1 + C2 Slika 2. Smanjuju se pogreške zbog opterećenja i smetnji. Kada pilastog napona nema onda nema niti svijetle točke na zaslonu.1. Razlikujemo naponske i strujne.18.

Strujne sonde U H = k H I DC B = kb B Gdje je IDC konstanta. Sonde smanjuju na 1/10 ili 1/100 amplitude mjernog signala i tada na sondama piše 10x ili 100x.1. 2.1.1. jer se u njima nalazi diferencijalno pojačalo koje traži DC izvor.3. a kb je koeficijent proporcionalnosti. povećana je ulazna impedancija (rasterećuje izvor mjernog signala). Svrha je: 1.2. 2.Sonda zajedno s ulaznim otporom osciloskopa čini dijelilo (napon će se podijeliti prema vrijednosti kapaciteta.18. 2. Obično su aktivne. I DC B V UH UH i HALLOV OSJETNIK i MOGU SE MJERITI I AC I DC VRIJEDNOSTI Slika 2. otpor R ne dolazi do izražaja sve dok se kondenzatori ne počnu puniti) koje mora biti frekvencijski kompenzirano (mora propuštati sve frekvencije). dijelilo.3.18.1. Strujne sonde Strujne sonde služe za mjerenje struje bez prekidanja strujnog kruga.18. U H = ki i 37 . Diferencijalna naponska sonda Diferencijalnu naponsku sondu koristimo kada mjerimo napone između točaka koje su na potencijalu različitom od potencijala Zemlje.

Da koristimo 100x sondu. Y i X regulatore pomaka postaviti u sredinu. 3. odaberemo željeni način rada sklopa za sinkronizaciju (NORMAL ili SINGLE). frekvencijski kompenzirati (priključiti na CAL). Slika 2. preklopiti osciloskop na AC ili DC područje. birač vremenske baze postaviti u sredinu. 9. external. 7. a za izmjenične s mjernim transformatorom. koeficijentom otklona vertikalnog signala podesiti amplitudu.1. 4. a ne samo promatrati neke parametre mjernog signala. 15.1.. Da bi mjerili napon moramo ugoditi vertikalni i horizontalni otklonski sustav.1. 2. onda bi formula ovako izgledala: U pp (V ) = y (cm )Fy (V / cm ) ⋅100 . odredimo trajanja porasta pilastog napona. odaberemo prikladnu sondu za priključenje mjernog signala. 11. 16. koeficijent otklona vertikalnog kanala postaviti na max. podesiti svjetlinu i oštrinu vodoravne crte na zaslonu i postavimo ju u željeni položaj pomoću X i Y regulatora. OSNOVNA MJERENJA OSCILOSKOPOM Želimo i mjeriti. odaberemo signal za sinkronizaciju (internal. STRUJNA KLIJEŠTA Strujna kliješta su pretvornici struje u napon.19. 5.. 10. 13. jer osciloskop mjeri napon. 2. 6. POSTUPAK UGAĐANJA MIRNE SLIKE NA ANALOGNOM OSCILOSKOPU 1. mrežnom frekvencijom). 38 . podesiti trenutak okidanja vremenske baze. priključiti osciloskop na mrežu i uključiti ga.1.21.1. birač načina rada postaviti na AUTO ili PRESET. 8. Za horizontalni otklon.21. 14. preklopiti ulazni birač na GND. 12. Za istosmjerne struje koriste se sonde s Hallovim osjetnikom.2.20. spojiti sondu na izvor signala. 2. Napon kalibratora U pp (V ) = y (cm )Fy (V / cm ) Gdje je Fy koeficijent vertikalnog otklona.

t = x T M Fx – koeficijent horizontalnog otklona T ( s ) = X (cm) * Fx ( s / cm) → f = 2.21.21.1. Mjerenje napona - ako na sondi piše npr.21.2.1.1. [T ] = s. [ f ] = Hz.2. Slika 2.21. 10x onda još pomnožimo s 10 U pp (V ) = Fy – koeficijent vertikalnog otklona Mjerenje vremena: y (cm) * Fy (V / cm) Fy 1 xF . Mjerenje faznog pomaka Mjerenje faznog pomaka se svodi na mjerenje vremena između istovrsnih točaka signala.T Slika 2. ?????? T (1) = x(cm )Fx (s / cm ) 1 f (H z ) = T (s ) 2. Mjerenje faznog pomaka U(t)=Umsinωt i(t)=Imsin(ωt-ρ) 39 .1.1.2.1. f = 1kHz → T = 1ms.

1.1.3. Gornja granična frekvencija f g = u 0.2.3. Mjerenje gornje granične frekvencije 40 .X X XT = ρ → ρ = ρ 360o o XT ρ 360 t porasta = t 2 porasta − t 2 0 signala t0 – vrijeme porasta osciloskopa NADVIŠENJE 100% 90% 50% t i ŠIRINA IMPULSA 10% t p VRIJEME PORASTA Slika 2. Mjerenje vremena porasta naponskog impulsa 2.21.1.1.21.32 t porasta -3 dB f Slika 2.21.2.

dok je pri brzim neponovljivim signalima točka prebrza. granične pogreške. INVERT. Održavanje slike se postiže posebnom konstrukcijom katodne cijevi u kojoj se s pomoću dodatnog sustava elektroda koristi sustav sekundarne emisije elektrona. opseg biranja koeficijenta vertikalnog otklona. svojstvima nadmašuju analogne. ulazna impedancija.1. načini sinkronizacije. granične pogreške. jer nema dovoljno svjetla. Pri promatranju signala s niskom frekvencijom s kratkom perzistencijom se vidi samo sporo putujuća točka. Značajke vremenske baze su opseg. memorija za prihvat. Analogni osciloskopi s dugotrajnom persistencijom Normalni osciloskopi nisu prikladni za promatranje pojava niskih frekvencija ili brzih pojava koje se ne ponavljaju. Y2. Slika 2. 2. jer mogu prikazati logička stanja u nekom trenutku.1. način rada (x.2. D/A pretvornici. DIGITALNI OSCILOSKOPI Svojim mogućnostima. Izvedbe: Osciloskop s dvije vremenske baze – omogućuje da se pojave promatraju kroz vremensku lupu ili da se vrijeme točno mjeri na oscilogramu. maksimalni ulazni napon. Služe za provjeru rada digitalnih sklopova i rad programa. ZNAČAJKE OSCILOSKOPA Za sustav za vertikalni otklon: širina frekvencijskog opsega.22. broj kanala. memorija za prikaz. Funkcionalna shema digitalnog osciloskopa 41 . Analizatori logičkih stanja Analizatori logičkih stanja su posebna vrsta osciloskopa. dodatne funkcije. način rada. S dugotrajnom perzistencijom slika ostaje dulje (desetak sekundi do nekoliko sati). Sastoje se od analognih i digitalnih sklopova -> A/D pretvornici. digitalno brojilo i mikroprocesor.2. ADD (zbrajanje).y). vremenska lupa.2.

Ta frekvencija uzorkovanja se kreće od 10 M uzoraka/s.2. Uzorkovanje u realnom vremenu 42 . Prednost – signal se može pamtiti neograničeno vrijeme.2. Ako želimo više pojava istovremeno pratiti onda se smanjuje frekvencija uzorkovanja zato što osciloskopi imaju najčešće jedan A/D pretvornik. Pri obnavljanju točaka (točke koje se uzimaju iz memorije) treba nacrtati krivulju na osciloskopu. Uzorkovanje u realnom vremenu Maksimalna frekvencija signala koji se može uzorkovati i zadovoljavajuće obnoviti na osciloskopu određena je frekvencijom uzorkovanja koja mora biti barem 10 puta veća od maksimalne frekvencije signala kojeg želimo promatrati (najviši harmonik koji je značajan za valni oblik). pa do 20 G uzoraka/s. matematički obrađivati. Uzorkovanje se može vršiti u realnom ili ekvivalentnom vremenu. u OKIDNA RAZINA t IMPULSI ZA UZORKOVANJE t Slika 2. da bi ta krivulja bila što vjernija ulaznom signalu A/D pretvornik računa vrijednosti između pojedinih točaka uzoraka ili linearno ili po sin x . U zadnje vrijeme umjesto katodne cijevi primjenjuju se LCD zasloni (jeftiniji – ne treba D/A pretvornik). zapamćena slika se može prenositi pomoću normiziranih sučelja za komunikaciju i povezivati s računalom (koristi se GPIB sustav. funkciji x OVE SE TOČKE UZORKUJU I PAMTE U MEMORIJI ZA PRIHVAT DOLAZI OKIDNI IMPULS IZ SKLOPA ZA SINKRONIZACIJU. rjeđe serijski RS232).FIFO memorija – frekvencija signala mora biti niža od frekvencije uzorkovanja signala. Digitalizacija signala: uzorkovanje -> kvantizacija -> kodiranje. ON PRENOSI SVE IZ MEMORIJE ZA PRIHVAT U MEMORIJU ZA PRIKAZ I VRIJEME OD TADA IDE OD NULE.

Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu Uzorkovanje u realnom vremenu traži od signala da bude periodičan. ponovljiv.3. u TOČKE KOJE ULAZE U MEMORIJU 3 OKIDNA RAZINA 1 2 ∆t 2∆t t 1 2 3 Slika 2.2. 43 . Slijedno uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu Potrebno je da A/D pretvornik bude sinkroniziran sa signalom. tj. Uzorci se uzimaju ili slijedno ili slučajno. signal i A/D pretvornik nisu sinkronizirani. Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu – slijedno t' Slučajno uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu Impulsi za uzorkovanje nisu sinkronizirani sa signalom.

2. 1 GHz uzorak -> promatramo sinus od 500 kHz. Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu . u TOČKE U MEMORIJU PO KOJIMA SE SIGNAL OBNAVLJA ORIGINAL t Slika 2.u OVE SE VRIJEDNOSTI SIGNALA PAMTE 1 OKIDNA 1 RAZINA 2 3 t ∆t1 OKIDNI IMPULS IMPULSI ZA UZORKOVANJE ∆t1 11 1 3 1 2 ∆t2 ∆t3 ∆t3 3 2 3 3 2 2 t Slika 2.4.5.slučajno ∆t2 Frekvencija uzorkovanja mora biti 2.5 puta veća od frekvencije signala. Ako je frekvencija signala viša dolazi do aliasing efekta.2. Aliasing efekt POGREŠNO INTERPOLIRAN SIGNAL 44 .

KOMPARATOR Eref SKLOP ZA KODIRANJE # DIGITALNA RIJEČ UZORKOVANI ANALOGNI SIGNAL OVISNO O NJEGOVOJ VISINI (IZNOSU) PRORADIT ĆE ODGOVARAJUĆI KOMPARATOR.2.1.6. Paralelni A/D pretvorni 45 . Slika 2. A/D PRETVORNICI A/D pretvornik se sastoji od puno komparatora i jednog dijelila. Niskopropusni filter 2. A ONDA U ODREĐENOM IZLAZNOM STANJU KOMPARATORA SKLOP ZA KODIRANJE TO KODIRA.1. Za 8 bitnu riječ treba 256 komparatora.Da se ovo izbjegne ugrađuje se niskopropusni filter prije A/D pretvornika.2. A f Slika 2. Kod osciloskopa je to u pravilu paralelni A/D pretvornik.1.2.

mogućnosti prijenosa na računalo. duljina zapisa – kapacitet posmačne memorije (što je memorija dulja razlučivanje je bolje). omogućuje informacije o signalu prije okidnog impulsa. 200 000 puta u sekundi kod analognih).4.4.2. 2.2. fum=100Mu/s i FX=500µs/cm.004*100%=0. omogućuje prikaz vrlo sporih pojava u tzv. često ima sklop za spektralnu analizu po Fourieru. neki računaju efektivne vrijednosti signala.2. ZNAČAJKE DIGITALNOG OSCILOSKOPA Digitalni osciloskop sadrži analogne i digitalne sklopove. omogućuje automatsko mjerenje. omogućuju veće mogućnosti sinkronizacije signala. Digitalni fosfor osciloskop (DPO) osciloskopi imaju 400 kHz obnavljane slike.1. vertikalna rezolucija – broj bita u digitalnoj riječi (8 bita razlučivosti 0. omogućuje zapisivanje na papir.1% ).4%. 2. ROLL MODU. PREDNOSTI DIGITALNOG OSCILOSKOPA Trajno pamćenje signala. Sve značajke kao i analogni plus još frekvencija digitalizacije (broj digitalizacija u sekundi).4% -> ½8=1/256=0. sporo obnavljanje slike (10 puta u sekundi kod standardnih.2. signalni se mogu matematički obrađivati. 10 bita razlučivost 0. Kod većih Fx postoji veća opasnost od aliasing efekta. automatski postavlja mirnu sliku.2.2. MRTVO VRIJEME Primjer: Neka je duljina zapisa DZ=1ku/s. Usporedba analognog i digitalnog osciloskopa – frekvencija snimanja TZV.3. SIGNAL VIDIMO ANALOGNI OSCILOSKOP NE VIDIMO DIGITALNI OSCILOSKOP Slika 2. MANE DIGITALNIH OSCILOSKOPA Skupi su. Kolika je frekvencija uzorkovanja? Xm=10cm -> tm=x*FX=500µs ∆T=x*FX/DZ=500ns Fu=1/∆T=2Mu/s 46 .

2. 47 . Duljina zapisa kod digitalnog osciloskopa Fx . s/cm Duljina zapisa se ne može povećavati u beskonačnost jer se onda vrijeme za skupljanje uzoraka produžava.4.broj uzorka/s 100M Dz= 50k 10M 1M Dz = 1k 10n 100n 1µ 10µ 100µ 1m Slika 2.2.

Medij je najčešće traka. ovi zapisuju tijekom vremena. za razliku od pokaznih koji pokazuju trenutne vrijednosti.1. ELEKTROMEHANIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI Elektromehanički zapisni instrumenti. iskra ostavlja trag). medij još može biti i metalizirani papir sa šiljkom (30V.1. Slika 3. LINIJSKI ELEKTROMEHANIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI Kod linijskih elektromehaničkih zapisnih instrumenata pisaljka ostavlja neprekinut trag (pisaljka je stalno u dodiru s medijem).3. 2 je pisač.1. Zapisi se primjenjuju za naknadnu analizu i mogu se pohranjivati kao trajni dokumenti. te termopapir (zagrije se vrh pisaljke). Nadalje. 48 . te zbog tog mjerni dio mora imati snažniji zakretni moment (do 20 puta) i zato se u zapisima elektromagnetskih instrumenata koriste elektrodinamički i indukcijski mjerni instrumenti. Razlikujemo točkaste i linijske. 3. Ovi instrumenti se sastoje od mjernog dijela koji osim kazaljke ima i pisaljku i mehanizam za pokretanje medija. Medij je obično papir. Mehanizmi za pokretanje medija su opružni satni mehanizam i sinkroni elektromotorić (češće). a način pisanja je najčešće tanka cjevčica (kapilara) koja piše po papiru ili mlazom tinte. a 3 je papir. Registriranje na papiru kružnog formata Gdje je 1 pomični dio.

1.1. a 3 je papirnata traka. 3 je papirnata traka. 49 . a 4 je kukasta kazaljka.Slika 3.3. 2 je pisač. 2 je pisač. Slika 3. Registriranje na papirnatoj traci Gdje je 1 pomični dio.2. Registracijski instrument s kukastom kazaljkom Gdje je 1 pomični dio.

a 5 je papirnata traka. 50 .Slika 3. 4 je vodilica. 3 je pisač. Registracijski instrument s elipsnim upravljačem Gdje je 1 pomični dio. 2 je poluga.1.4.

4 je poluga kazaljke. 3 je pisač. Registracijski instrument s kulisnim upravljačem Gdje je 1 pomični svitak. 6 je pisač. 2 je svinuta poluga. 5 je kazaljka. 2 i 3 je elektromagnetsko prigušenje.5.Slika 3. Slika 3. 8 i 9 je aretiranje.6.1.1. 7 je skala. Registracijski instrument za male širine registracijske trake Gdje je 1 pomični dio. 51 . a 5 je papirnata traka. 4 je kulisa.

Točkasti registracijski instrument (perspektivna skica i prednja strana instrumenta) 3.s tekućinskim mlazom – frekvencija do 1000Hz. 30s) jedan stremen vrši pritisak na medij na koji se zapisuje pomoću trake obojene u boju. OSCILOGRAFI Oscilografi se koriste za zapisivanje relativno brzo promjenljivih signala.frekvencija do 150 Hz. brzina pomaka papira (od 5 do 1500 mm/satu). TOČKASTI ELEKTROMEHANIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI Točkasti elektromehanički zapisni instrumenti koriste se za zapisivanje mjernog signala slabijih izvora (termopar).2. kazaljka se kreće slobodno i mogu se koristiti osjetljivi mjerni instrumenti (s pomičnim svitkom i magnetom i s kružnim svicima i magnetom).3. U pravilnim mjernim razmacima (npr. s time da je trag točkast.sa svjetlosnom zrakom – frekvencija 20kHz.4. tj. Koriste se kod sporih pojava. ZNAČAJKE PISAČA više područja (mjerno područje za određene termoparove. Slika 3. Mjerni sustavi s malenim svitkom (petljom) i magnetom. .s materijalnom pisaljkom .2. razred točnosti. Postoji nekoliko vrste oscilografa: . .3. 52 . za najbrže pojave. 3.1. za istosmjerni napon i struju). broj kanala (od 1 do 12).

Slika 3.4.1. Princip oscilografa s materijalnim pisačem

Gdje je 1 spremnik tinte, 2 je ventil, 3 je instrument s pomičnim svitkom, 4 je pojačalo, 5 je demodulator, a 6 je oscilator.

53

Slika 3.4.2. Oscilograf s tekućinskim mlazom (cjelokupni principijelni prikaz i sapnica povećana otprilike 20 puta)

Gdje je 1 mjerni sistem, 2 je sapnica, 3 je tekućinski mlaz, 4 je pumpa, 5 je filter, 6 je spremišta tinte, 7 je pojačalo, 8 je ulaz pojačala, 9 je petlja, a 10 je kapilara.

Slika 3.4.3. Skice titrajuće petlje kod svjetlosnog oscilografa

Gdje 1 petlja, 2 je polni nastavak, 3 je stremen, 4 je zrcalo, 5 je pritezno pero, 6 je permanentni magnet ili elektromagnet, 7 je jaram od magnetskog materijala, a 8 su priključne stezaljke.

54

3.5. ELEKTRONIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI
Razlikujemo y-t i x-y elektroničke zapisne instrumente. Načelo rada:
NULINDIKATOR N UN Ux ŽELIMO MJERITI

ETALONSKI UN

SPIRALNI VIJAK

+

-

Ux M MOTOR

Y-t PISAČ
SLUŽI ZA KOMPENZIRANJE MJERNOG SIGNALA Uy Up
+

M MEHANIČKA VEZA M UN UMP

ODREĐUJE VREMENSKU BAZU Up = Uy - UMP

Slika 3.5.1. Prikaz načela rada elektroničkih zapisnih instrumenata

3.5.1. X-Y ELEKTRONIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI
Kod ovih zapisnih instrumenata papir je nepokretan i pisaljka se giba po X – Y osi. Kretanjem pisaljke upravljaju dva sustava pojačala servo motora i linearnog potenciometra – jedan u X, drugi u Y smjeru. Granične pogreške su oko 0.2%, no oni su dosta spori. Danas prevladavaju digitalni zapisni uređaji koji imaju pokaznik u boji, memoriju za pamćenje podataka, pisač za zapis na papirnu traku (za zapis u realnom vremenu, ali i za naknadno zapisivanje, jer ima memoriju), priključak za računalo –

55

1.1. PRILAGODNIK A D MEMORIJA PISAČ MIKROPROCESOR (UPRAVLJAČKA JEDINICA) POKAZNIK KOMUNIKACIJSKO SUČELJE PC Slika 3. Blok shema digitalnog zapisnog instrumenta 56 .obrada snimljenih signala. mogućnost startanja prikupljanja podataka okidnim impulsom.5.

IN – nazivne vrijednosti. Mjeri se vatmetrima – množilo dva signala (napona i struje). treba odrediti konstantu vatmetra kW. Elektrodinamski vatmetar je instrument s elektromehaničkom pretvorbom. otprilike za napone do 100V. λ . P=dW/dt [W]. Shema mjerenja snage uz pomoć vatmetara Pokazivanje vatmetra pri istosmjernoj struji proporcionalno je umnošku napona i struje (αW=k*U*I). UN. 2 svitka i 4 stezaljke (dvije strujne i dvije naponske).1. P=UIcosρ -> djelatna snaga. Izolacija nije jaka. Konstanta vatmetra kW = UN IN α max [kW ] = W . a UefIefcos(2ωt-ρ) izmjenična komponenta koja im dvostruku frekvenciju. STRUJNI SVITAK 3* 2 NAPONSKI SVITAK A 3 * 2 W 1 4 1 G RN 4 T G T V Slika 4. T 1 Srednja vrijednost snage: P = ∫ pdt = UI cos ρ [P ] = W T0 P=UIλ. Jalova snaga: Q=UIsinρ [Q]=Var 57 . Strujni se svitak spaja u seriju trošilu dok naponski u paralelu trošilu.4. odnosno napon. jer se troši na rad (trošilo ju nepovratno uzima iz izvora). Pri izmjeničnim strujama sinusnog oblika p=UMsinωt * IMsin(ωt-ρ) =2UefIefsinωt * sin(ωt-ρ)=UefIefcosρ . Da ne dođe do preopterećenja strujnog i naponskog svitka treba kontrolirati struju.faktor snage – kod sinusnog valnog oblika = cosρ.UefIefcos(2ωt-ρ). PW=αW=kW. Gdje je UefIefcosρ istosmjerna stalna komponenta. MJERENJE SNAGE Električna snaga je brzina proizvođenja (zračenja) električne energije. Kada vatmetar ima više područja napona i struje. pod . Pri promjeni struje i napona mijenja se i snaga: p=u*i (trenutne vrijednosti).

2.1.1.2. 0.05 cosρ -> kW = N N . Trokut snage P 4. pri kratkom spoju transformatora). Što je otklon manji.S Q ρ Slika 4. Elektromehaničke vatmetre zamjenjuju elektronički. pogreška je veća. PRIVIDNA SNAGA S=UI [S]=VA S2=P2 + Q2 Pri malim faktorima snage otkloni kazaljke vatmetra su mali. 0. λmax Osim elektrodinamskih postoje i elektrostatski. 58 . zato se za mali copsρ koriste posebni vatmetri (npr. U I cos ρ N Instrumenti za 0. indukcijski i termički elektromehanički vatmetri.

Prikaz tri vrste elektroničkih vatmetara S elektroničkim vatmetrima mjerenje je jednostavnije.2.4. računa još i jalovu i prividnu snagu. Osim toga imaju međusklopove za serijsku i paralelnu komunikaciju s PC uređajem što omogućava automatizaciju mjerenja. 59 . ELEKTRONIČKI VATMETRI ANALOGNI ELEKTRONIČKI VATMETAR u ANALOGNI POKAZNIK ANALOGNO MNOŽILO i NAJČEŠĆE (POMIČNI SVITAK I MAGNET) ANALOGNO-DIGITALNI ELEKTRONIČKI VATMETAR u ANALOGNO MNOŽILO i A D DIGITALNI POKAZNIK DIGITALNI ELEKTRONIČKI VATMETAR u A D DIGITALNO MNOŽILO DSP (DIGITAL SIGNAL PROCESOR) DIGITALNI POKAZNIK i A D PONEKAD (NEKADA SE AUTOMATSKI PODEŠAVA POTREBNO PODRUČJE NAPONA I STRUJE) SKLOP ZA UPRAVLJANJE CPU RS232 GPIB CENTRONICS PC Slika 4. te faktor snage. automatski odabiru strujna i naponska područja. Na digitalnom pokazniku pokazuje i napon i struju i snagu. Također sinkrono i simultano “uzimaju” napon i struju.1. brže i komfornije.2. te brzu obradu i prikaz rezultata.

60 . a ne efektivne. viših harmonika napona i struje. UM – iz uzorka napona uzima maksimalnu vrijednost (UM=max(Ui)). određivanje izobličenja napona i struja. Treba paziti na točnost kod malih cosρ (proizvođači ga ne daju).efektivna vrijednost n i =1 P= 1 n ∑ uiii . Iz ovih formula se analogno izvedu formule za struju.faktor oblika Fo = U UM .tjemeni faktor U P λ = .djelatna snaga n i =1 Računa: S = UI Q = S 2 − P2 U . Cosρ je jako bitan kod gubitaka velikih transformatora. PRINCIP MJERENJA (RAČUNANJA) Mjeri: 1 n U = ∑ ui .srednja ispravljena vrijednost n i =1 U= 1 n 2 ∑ ui . Područja određuju maksimalne vrijednosti napona.faktor snage S FT = Kod elektroničkih vatmetara nisu nam potrebni ampermetri i voltmetri za zaštitu.3. Spajaju se jednako kao i analogni... Analizatori snage su digitalni voltmetri s dodatnim funkcijama mjerenja – npr.4.

NAPONSKI SPOJ + A IV + RV V IT RT UT IG + RA G UG Slika 4.4.1. PM1 je mjerena snaga. PG = I GU G = U G (I T + IV ) = U G I T + 2 UG U2 = PM 2 + G RV RV 61 .1. STRUJNI SPOJ + IG + IV UG + RV V A IT RT UT RA G Slika 4. a I G RA je korekcija.2.2. 2 UT U2 = PM 1 − T RV RV 2 2 PG = U G I G = I G (U T − I G RA ) = I GU T + I G RA = PM 1 + I G RA 2 Gdje se IG mjeri izravno.4.1. Shema posrednog mjerenja snage – naponski spoj PT = U T IT = U T (I G − IV ) = U T I G − Gdje UT izravno mjerimo. POSREDNO MJERENJE SNAGE U ISTOSMJERNOM KRUGU 4.1.4. RV 4.4. U T2 je korekcija.4. a I T2 RA je korekcija.4. Shema posrednog mjerenja snage – strujni spoj PT = I TU T = I T (U G − I T RA ) = I TU G − IT2 RA = PM 2 − IT2 RA Gdje je PM2 mjerena snaga.

5.2.5. a RA je temperaturno osjetljiv). NAPONSKI SPOJ IG + A RA RS * W IT IV RV V UT G UG RN RT Slika 4.5.2. Shema direktnog mjerenja snage – naponski spoj 2 2 UT UT − RV RN PT = P − W 2 PG = P + I G (RA + RS ) W 4. STRUJNI SPOJ * W A RA IT UT IG + IV UG RV V RS G RN RT Slika 4. 4.1.1. RV Treba odabrati onu shemu kod koje su korekcije zanemarivo male. ako nisu zanemarivo male preporuča se naponski spoj za PT (jer je RV poznat.5.1.5. DIREKTNO MJERENJE SNAGE U ISTOSMJERNOM KRUGU 4.Ovdje je 2 UG korekcija. Shema direktnog mjerenja snage – strujni spoj PT = P − IT2 (RA + RS ) W PG = P + W U T2 U T2 + RV RN 62 .1. a PG za strujni spoj.

Shema mjerenja djelatne snage u izmjeničnom jednofaznom strujnom krugu NAPON NA SEKUNDARU PTM = kU k I P W kU je nazivni omjer transformacije kI naponskog/strujnog transformatora i PW je ispravljena vatmetrom izmjerena snaga.1. Gdje je PTM mjerena djelatna snaga trošila.6. P 1 S1 P 2 I S2 G I* A * W RN T U B A a U* V b Slika 4.6. MJERENJE DJELATNE SNAGE U IZMJENIČNOM JEDNOFAZNOM STRUJNOM KRUGU Djelatna snaga se pri industrijskim frekvencijama mjeri elektrodinamskim ili digitalnim vatmetrima. PTM ⎡ * U* 2 U* 2 ⎤ = kU k I ⎢ P − − ⎥ W RV RN ⎥ ⎢ ⎣ ⎦ ( ) ( ) PTM PW*=kWαW PT=UIcosρ * * * = kU U k I I cos ρ = UI cos(ρ − δ I + δU ) = UI cos(ρ − δ ).4. Pri velikim strujama i visokim naponima rabe se strujni i naponski transformatori koji prilagođuju napon i struju i izoliraju od visokog napona. δ = δ I + δU ρ * = ρ − δ I + δU 63 .

Fazorski dijagram mjerenja djelatne snage u izmjeničnom jednofaznom strujnom krugu Gdje je I primarna struja. dok su njihove naponske grane priključene na pripadne fazne napone. kI sekundarna struja. Na taj način svaki vatmetar mjeri snagu jedne faze.2. pa suma pokazivanja svih triju vatmetara daje ukupnu snagu trofaznog sistema. p(δ )% = cos(ρ − δ ) = cos ρ cos δ + sin δ sin ρ ≈ cos ρ + δ sin ρ p(δ )% = δ (tgρ )100% = PTM − PT UI cos(ρ − δ ) − UI cos ρ 100% 100% = PT UI cos ρ πδ ' 180 ⋅ 60 tgρ ⋅100% = δ 'tgρ ⋅ 0.7. u ( p )% = [G(P ) ] + [G(U ) ] + [G(I ) ] + [G(δ ) ] 2 2 2 2 W % % % % 3 4. a kada metodu triju vatmetara? Očito se u sistemima s nulvodičem smije upotrijebiti samo metoda triju 64 .0291% ≈ 0. MJERENJE DJELATNE SNAGE TROFAZNIH TROŠILA METODOM 3 VATMETRA U ovoj metodi teku kroz strujne grane vatmetara fazne struje tereta.6. δU fazna pogreška naponskog transformatora i δI je fazna pogreška strujnog transformatora. Postavlja se pitanje kada upotrijebiti metodu dviju. strujnog i naponskog mjernog transformatora i pogreške kutnog zakretanja.Slika 4. Ako sistem nema nulvodiča odvodni krajevi naponskih grana spojeni su zajedno.0291δ cos ρ Ako raspolažemo umjernim krivuljama mjernog transformatora pogreške možemo smanjiti ispravkom. pa čine zvjezdište sistema sastavljenog od tri naponske grane. Ukoliko nemamo umjernu krivulju i ne možemo provesti ispravak onda se ukupna mjerna nesigurnost procjenjuje na temelju graničnih pogrešaka vatmetra.

2.7. Shema trovodnog sustava PT = P + P2 + P3 1 65 . Trofazni sustavi mogu biti četverovodni (u distribucijskim mrežama.1. L1 L2 L3 A1 A2 A3 * W1 * W2 * W3 V1 V2 V3 N T Slika 4.vatmetara.7. obično nesimetrični) i trovodni (u mrežama visokog napona i simetričnim mrežama srednjeg i visokog napona). Shema četverovodnog sustava P = P + P2 + P3 1 L1 L2 L3 A1 A2 A3 * W1 * W2 * W3 V1 V2 V3 T UMJETNA NULTOČKA Slika 4. dok se u trofaznim sistemima bez nulvodiča mogu upotrijebiti obje metode.

MJERENJE DJELATNE SNAGE TROFAZNIH TROŠILA METODOM DVA VATMETRA (ARONOV SPOJ) Pomoću Aronovog spoja se mjeri snaga nesimetričnih trofaznih sistema bez nulvodiča. 1 66 .8.7. Shema trovodnog sustava PT = P + P2 + P3 1 4.3.7.4. p = u1i1 + u2i2 + u3i3 i1 + i2 + i3 = 0 → i3 = i1 − i2 p = u1i1 + u2i2 − u3 (i1 + i2 ) p = i1 (u1 − u3 ) + i2 (u2 − u3 ) = i1u13 + i2u23 = p1 + p2 1 T 1 T pdt = ∫ ( p1 + p2 )dt = P + P2 1 T ∫0 T 0 PT = Gdje je P + P2 srednja vrijednost koju vatmetar pokazuje. Shema četverovodnog sustava PT = P + P2 + P3 1 L1 L2 L3 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 A a B b V3 A a B b A a B b UN T W1 A1 W2 A2 W3 A3 V2 V1 Slika 4. Ako jedan od vatmetra pokazuje u minus preklopkom preklopimo naponsku granu (ali u formulu ulazi kao minus) ili isključimo izvor i okrenemo strujnu granu (kod vatmetara koji nemaju preklopku).L1 L2 L3 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 A a W1 A1 W2 A2 W3 A3 N A n V3 a N A n V2 a N n V1 N T Slika 4.

jalovu i svašta još. L1 L2 L3 A1 A2 * W1 * W2 V1 V2 T AMPERMETRI I VOLTMETRI SU TU SAMO ZBOG ZAŠTITE.Kada je naponski simetričan trovodni spoj sa simetričnim teretom. svejedno je.1. Slika 4. Aronov spoj PT = P + P2 1 Kod digitalnog vatmetara može se mjeriti i metodom s 3 i metodom s 2 vatmetra. mreža je naponski simetrična i simetrično opterećena. P = I1U13 cos Ψ1 = I1U13 cos(30 − ρ ) = 3IU cos(30 − ρ ) 1 P2 = I 2U 23 cos Ψ2 = I 2U 23 cos(30 + ρ ) = 3IU cos(30 + ρ ) Q = 3 (P − P2 ) 1 P − P2 UI sin ρ tgρ 1 = = P + P2 3UI cos ρ 3 1 1 1 cos ρ = = 2 2 1 + (tgρ ) ⎛ P − P2 ⎞ 1 1 + 3⎜ ⎟ ⎜P +P ⎟ ⎝ 1 2⎠ 67 .8. onda možemo to mjeriti samo s 2 vatmetra. Ako imamo slučaj sinusnog valnog oblika napona i struje. Ako je sustav simetričan digitalni vatmetri još računaju ukupnu snagu. djelatnu. prividnu. onda ovom metodom mjerimo jalovu snagu i faktor snage.

8. Otkloni vatmetara kod Aronova spoja u ovisnosti o faznom pomaku ρ simetričnog tereta (lijeva slika) i određivanje faktora snage iz omjera otklona α1 i α2 vatmetara u Aronovu spoju 68 . Vektorski dijagram Aronova spoja za mjerenje djelatne snage u% = [α ⋅ u(α ) ] + [α 2 1 1 % 2 ⋅ u (α 2 )% ] 2 α1 − α 2 Slika 4.8.3.Slika 4.2.

Tamo gdje su samo naponi simetrični moguće je mjerenje snage pomoću običnih vatmetara prema spoju: L1 L2 L3 A1 A2 A3 V 12 V 23 V 13 W1 W2 W3 T Slika 4.9. Indukcijski puno troše pa se češće koriste elektrodinamski kojima se u naponsku granu ugrađuje zakretač faze za 90o.9. Primjena varmetara se preporučuje pri nesinusnim trofaznim sustavima. Mjerenje jalove snage Koriste se specijalni vatmetri s boljom izolacijom. ali njihova točnost ovisi i o točnosti frekvencije mreže. MJERENJE JALOVE SNAGE Mjerni instrumenti koji mjere jalovu snagu nazivaju se varmetri.2. Priključuju se kao vatmetri: Q = Q 1 + Q 2 + Q 3 .4.1. Fazorski dijagram mjerenja jalove snage U31 69 .9. Izravno jalovu snagu mjere indukcijski instrumenti. Q1 = I1U 23 cos Ψ = I1 3U1 cos(90 − ρ ) = 3IU sin ρ Q= 1 (Q1 + Q2 + Q3 ) 3 U12 U1 I1 ρ ψ U23 U3 U2 Slika 4. Elektrodinamski bez zakretača mjere djelatnu snagu.

Elektromehanička se sastoje od statora i rotora (pokretnog i nepokretnog dijela).1. kWh Slika 5. Brzina okretanja rotora proporcionalna je snazi. pa se zato često nazivaju statička. MJERILA ISTOSMJERNE ELEKTRIČNE ENERGIJE Primjenjuju se elektrodinamska i magnetomotorna (mali istosmjerni motor s trajnim magnetom). Simbol za mjerila električne energije 5. [W ] = Ws . ISTOSMJERNI MOTOR S TRAJNIM MAGNETOM SUOTPORNIK + M G ~ 1V T RS Ah Slika 5. Broj okretaja: N = α 2 − α1 .1. Elektronička mjere impulse. MJERENJE ELEKTRIČNE ENERGIJE Energija je integral snage po vremenu W = ∫ pdt . pa je broj okretaja proporcionalan unutrašnjoj energiji: t2 t2 t2 dα W = ∫ Pdt = ∫ kωdt = k ∫ dt = k (α 2 − α1 ) . Mjerila istosmjerne električne energije 70 . Za razliku od elektromehaničkih elektronička mjerila nemaju pokretnih dijelova. koja mogu biti elektromehanička (analogna) i elektronička (analogna i digitalna) . [k2 ] = okretaj Wh okretaj W = k 2πN = k1 N = Elektromehanička mjerila imaju brojilo. 2π 1 N k2 [k1 ] = Wh . a ne okretaje.1.5.1. t1 t1 t1 dt Gdje je ω kutna brzina koja je proporcionalna snazi. Električna energija t 0 je veličina koja karakterizira sposobnost električnog sustava da vrši rad (kWh). Električna energija se mjeri mjerilima električne energije. Konstanta se iskazuje u Wh/impuls.

ako je napon konstantan može se kalibrirati u (Wh). Vijek trajanja elektromehaničkog mjerila je 30 do 40 godina.1. Jednofazna mjerila djelatne električne energije I BROJČANIK 71 . U AKTIVNI ZAKRETNI MOMENT UZORKUJU OVA DVA MAGNETA PUŽ N TRAJNI MAGNET (PRIGUŠUJE BRZINU OKRETANJA) S Aktivni zakretni moment: M A = k A IU cos ρ = k A P k N Protumoment (magnet): M B = B ∆t W = p∆t = kW N Slika 5. a osim toga mogu biti jednofazna ili trofazna. a brzina okretanja rotora proporcionalna je istosmjernoj snazi. Elektrodinamskim mjerilima mjeri se energija. Zbog toga je točnost propisana: .za VN mrežama razred točnosti je 0. Razred točnosti se kod brojila određuje kao pogreška u odnosu na pokazivanje. Hep tvrdi kako i u Hrvatskoj ima približno 2. a mogu biti i jednotarifna. Način rada je kao i kod indukcijskih pokaznih jedino što se ploča može okretati.Kod magnetomotornih brojila brzina okretanja rotora proporcionalna je padu napona na Rs pa se magnetomotornim brojilom mjeri potrošak elektriciteta (Ah). dvotarifna ili višetarifna. koji se sastoji od dva nepomična svitka kroz koja teče struja trošila. Tarife se koriste zato da se ujednači potrošnja el. jalovu i prividnu energiju. MJERILA IZMJENIČNE ELEKTRIČNE ENERGIJE Mjerila izmjenične električne energije moraju biti točna i pouzdana zbog obračuna potroška električne energije. . Elektrodinamsko mjerilo radi na principu da se motor.2.000 brojila. U mjerni krug se spajaju na jednak način kao i vatmetri. energije kroz cijeli dan. JEDNOFAZNA MJERILA DJELATNE ELEKTRIČNE ENERGIJE Elektromehanička su obično indukcijska (Ferraris-ova). okreće.za NN mreže razred točnosti je 2 ili manji.5 i 0. 5.000.2.3. U mrežama izmjenične energije rabe se mjerila za radnu. 5.3.

Elektronička mjerila električne energije Množenje na načelu Hallovog efekta. Kad utjecajne veličine izlaze iz referentnog područja definirane su još dodatne pogreške koje mogu biti do 3%. 1% i 0.4. 1 i 2.5 induktivno i >0.5. Točnosti 2%. ELEKTRONIČKA MJERILA ELEKTRIČNE ENERGIJE u(t) ANALOGNO MNOŽILO u(t)i(t) I U f DIGITALNO BROJILO i(t) Slika 5. 3 ili 4 puta IM) pogreška ne smije biti veća od 2% pokazane vrijednosti. Ako je cosρ<0.8 kapacitivno. 72 .3% Uz referentne uvjete i cosρ=1 za područje struje od 10% nazivne struje do najveće struje (2. 5.5% 3% 0.odstupanje od uspravnog položaja . Definirani referentni uvjeti za razred 2: .1.4.magnetsko polje ne smije uzrokovati pogrešku od 23±2oC ±0.5o manje od ±1% manje od ±0.Elektromehanička mjerila se proizvode s razredom točnosti 0. onda se smanjuje područje struje od 20% do najveće.temperatura okoline .odstupanje napona od referentnog .odstupanje frekvencije od nazivne .izobličenje valnog oblika .5%.

Broj impulsa je jednak utrošku energije.U T I B i iu = k u* u G UH I U f DIGITALNO BROJILO ANALOGNO MNOŽILO HALLOV OSJETNIK TU SE MJERI HALLOV NAPON Slika 5. Za to služi sklop koji pretvara napon u impulse. frekvencija je nekoliko kHz. a c je «nešto».4.2%. Impulsi predstavljaju broj kvanata energije.5 i 0. Načelo rada amplitudno-širinske modulacije impulsa Au = k 2 I T Au = k 2 I 1 = k 2 k1 IU = kIU T T1 = k1U T Točnost prikazanog sklopa je 0. Dvostruka modulacija. u Au T1 T Au t Slika 5.2. u H = kbiu = k N iu Za točnija mjerenja koristi se amplitudno-širinska modulacija impulsa. 73 .4.3. Blok shema s Hallovim osjetnikom u H = u (t )i (t )c uH je Hallov napon.

nižu struju pokretanja (1% INAZ). tj. .niz dodatnih mogućnosti (mjerenje maksimalne snage u svakom tarifnom razdoblju. daljinsko prebacivanje transformatora -> postoji i kod elektromehaničkih). .5. .12 2 3 4 5 6 7 8 9 10 I/I N Slika 5.jednofazno ili trofazno mjerilo. p% 2 INDUKCIJSKO BROJILO ELEKTRONIČKO BROJILO 1 0. integrira se snaga po vremenu=energija. Elektronička digitalna mjerila električne energije 5. U trofaznoj s nulvodičem rabe se tri mjerna sustava. spojeni na zajedničko vratilo.veću točnost kroz cijelo mjerno područje. Elektronička trofazna mjerila energije se zbrajaju elektroničkim putem. TROFAZNA MJERILA Elektromehanička trofazna mjerila izvode se s dva ili tri sustava. 74 .veću opteretivost. PREDNOSTI ENERGIJE ELEKTRONIČKIH MJERILA ELEKTRIČNE Pogreške kod elektroničkog su manje. Arronov spoj vrijedi kada je zbroj sve tri fazne struje jednak nuli.7.vrsta električne energije koja se mjeri (djelatna. limitiranje snage. . U trofaznom sustavu bez nulvodiča rabe se dva mjerna sustava Arronov spoj. Mjerila jalove energije spajaju se isto kao i jedno mjerilo za djelatnu energiju. Elektronička mjerila su skuplja. ELEKTRONIČKA ENERGIJE DIGITALNA MJERILA ELEKTRIČNE Rade kao moderna digitalna mjerila snage gdje se oba signala napona i struje sinkrono uzorkuju i dalje dorađuju. ali imaju niz prednosti: . mogućnost daljinskog očitavanja.5. . . elektroničko očitavanje s prijenosnim načinom čitanja. Značajke mjerila izmjenične električne energije: .1. 5.ne osjetljivi na položaj.nižu vlastitu potrošnju.6.5. prividna ili jalova energija).

nazivna frekvencija (50 ili 60 Hz). konstanta mjerila. nazivna i najveća struja (preopterećenja).- nazivni napon.000%. broj tarifa. 75 . kod elektromehaničkih 300. razred točnosti. 400. 500. kod elektroničkih do 2. 600% 7IN.

U ef U ef 76 . Srednja vrijednost DC/AC – s pomičnim svitkom i pomičnim magnetom (frekvencija mora biti veća od 10Hz). Srednje ispravljene vrijednosti izmjeničnog signala mjeri instrument s pomičnim svitkom i magnetom i ispravljačem. Instrumenti s odzivom na efektivnu vrijednost (elektrodinamski.6. + Slika 6. po preopterivosti. s pomičnim željezom. a ostale pokazuju krivo Fob = = 1. Tjemene vrijednosti izmjeničnog signala mjeri instrument s pomičnim svitkom i magnetom i ispravljačem i kondenzatorom. osjetljivosti na smetnje. o čemu bezuvjetno treba voditi računa pri njihovom izboru. frekvencijskom području. opteretivosti. Analogna mogu biti elektromehanička i elektronička.111 U is U Ftj = M = 2 . tjemena).. efektivna. Shema za mjerenje tjemene vrijednosti signala Većina se kalibrira u efektivne vrijednosti U oč + UM = U ef = 2 Samo za sinus pokazuju pravu efektivnu vrijednost. po razredu točnosti. praktičnosti itd. Većina mjeri istosmjernu i efektivne vrijednosti izmjeničnog signala. Osnovno načelo pri mjerenju je da mjerilo ne utječe na mjernu veličinu. MJERENJE NAPONA I STRUJE Mjerenje napona i struje provodi se raznovrsnim električnim mjernim instrumentima i uređajima koji se međusobno razlikuju po mjernom opsegu..1. Mjerenje je ispravno samo onda kada je odabrana mjerna metoda i oprema koja neće ili će neznatno promijeniti mjerni signal. elektrostatski.. instrumenti s termopretvornikom i indukcijski). vlastitom potrošku. Ampermetri i voltmetri se razlikuju prema vrijednosti koje mjere (srednja. točnosti. po potrošku i frekvenciji. bimetalni.

Sistemska R pogreška ovisi o V (što je omjer veći. Digitalni instrumenti su u početku mjerili samo istosmjerne vrijednosti (DVM).1 do 1.1.1. E + RE RV V U2 Slika 6. manja je pogreška).2. A ELEKTRONIČKI SKLOP U1 Slika 6. Naponi se mjere u RE rasponu od 0.000 V. + (DC+AC))->efektivna vrijednost cijelog signala.1V) treba voditi računa o smetnjama (skripta LV – izvori smetnji). Pri mjerenju manjih napona (<0. Što je faktor potiskivanja smetnji (dB) veći 77 . te ćemo to tu iskoristiti. Mjerenje napona uz pomoć Theveninovog teorema 2 2 U ef = U DC + U AC U2 = E RV RV + RE pr = U 2 − U1 RV 1 RE = −1 = − =− R U1 RV − RE RE + RV 1+ V RE Zbog svog unutrašnjeg otpora voltmetar mjeri manji napon. Mjerenje napona E + RE U1 U1 = E B Prema Theveninovom teoremu svaki strujni krug između dvije točke može se nadomjestiti s elektromotornom silom i unutarnjim otporom.1. a ta vrijednost je jednaka onoj koju mjere elektromehanički s odzivom na efektivne vrijednosti. a danas postoje digitalni instrumenti s odzivom na efektivne vrijednosti (oznake RMS ili TRMS -> skupi.Postoje mjerenja kada treba ispravno izmjeriti tjemenu vrijednost (mjerenje probojne čvrstoće) ili srednju ispravljenu vrijednost (pri magnetskim mjerenjima za određivanje tjemene vrijednosti magnetske indukcije). Efektivna vrijednost pulsirajućeg signala (instrumenti bez oznake AC + DC) 2 2 U ef = U DC + U AC . a zatim s odzivom na srednje ispravljene vrijednosti.1. MJERENJE NAPONA Voltmetrom se mjeri razlika potencijala između dvije točke strujnog kruga. 6.

Za mjerenje većih napona primjenjuju se dodatni mjerni uređaji (djelitelji napona. a EVM su elektrovoltmetri (elektrometri).1.1. ELEKTROMETRI Elektrovoltmetri su osjetljivi istosmjerni digitalni voltmetri s ekstremno velikim ulaznim otporom (Rin) koji iznosi 100 TΩ.000 V. Napon šuma se smanjuje smanjivanjem otpora R. digitalni imaju frekvencijski opseg jednak polovini očitanja u sekundama.3. Analogni instrumenti s analognom kazaljkom imaju mali frekvencijski pojas 1Hz. E/V 1k 1 DMM NVM EVM TI OS JI V L ET SJ O 1m KA JS C NI RA G A 1µ I OR TE 1n 1p 1 1k 1M 1G 1T 1P(PETA) R/Ω OTPOR NAPONSKOG IZVORA Slika 6. 6. NVM su nanovoltmetri koji su optimizirani za mjerenje vrlo niskih napona.lakše ćemo ispravno izmjeriti mali napon. naponski transformatori i induktivno dijelilo). Standardnim voltmetrima se može mjeriti do 1. Gdje je kB Boltzmanova konstanta. Teorijska granica osjetljivosti voltmetara DMM su Digitalni multimetri. a ∆f je širina frekvencijskog pojasa u Hz. 78 . R je otpor. Teorijska granica osjetljivosti voltmetra određena je s E = 4k BTR∆f (skripta LV).1. te gotovo ne opterećuju izvor. ∆f (filtri) smanjivanjem temperature T. T je temperatura u Kelvinima.

vlastiti kapacitet i kapacitet prema zemlji budu što manji.1.4. Mali vlastiti induktivitet i kapacitet se postižu prikladnim načinom namatanja.2. Kondenzatorsko dijelilo 79 . Pri mjerenju izmjeničnih.4.1. FREKVENCIJSKO-KOMPENZACIJSKA DJELILA Frekvencijsko-kompenzacijska dijelila imaju širok frekvencijski opseg i koriste se za promatranje impulsa i mjerenje prijelaznih pojava.6. izmjeničnih i udarnih napona. KONDENZATORSKA DJELILA Kapacitivni djelitelji se upotrebljavaju pri mjerenju izmjeničnih i udarnih napona. kako njihov otpor ne bi ovisio o temperaturi okoline i struji opterećenja. C1 G C2 V Slika 6. G R1 R2 Slika 6.1. OTPORNIČKA DJELILA Ohmski djelitelji napona se izrađuju od otporne žice malog temperaturnog koeficijenta.1. Frekvencijsko-kompenzacijsko dijelilo 6.1. Upotrebljavaju se za mjerenje visokih istosmjernih. Otporničko dijelilo V 6.3.1.2. dok se kapacitet prema zemlji smanjuje zaštitinim prstenima ili zaslonima raznih oblika.1. a naročito udarnih napona. Sastoje se od visokonaponskog kondenzatora kapaciteta C1.1. potrebno je da parazitni induktivitet. R1C1 = R2C2 G R1 C1 R2 C2 V Slika 6.1.3.

naponski transformatori i indukcijska dijelila se koriste za izmjenične napone od 50 do 150 Hz.1.1.2. 10 10 7 10 8 4 3 2 1 0 6 2 1 0 3 2 1 0 U1 U1 Slika 6.1. Induktivno dijelilo Kondenzatorska dijelila.5.6.5.6.1. Relativna točnost do 1 ⋅10−7 .1. L1 L2 L3 A B a b A B a b L1 L1 V L1 L2 V L3 L3 L2 L3 V L1 . INDUKTIVNO DJELILO Induktivno dijelilo se sastoji od više (u praksi 8) naponski auto-transformatora koji su kaskadno povezani. Mjerenje linijskih napona s dva naponska transformatora 80 .6.1.1. U trofaznim trovodnim sustavima sva tri linijska napona mogu se mjeriti sa samo dva naponska transformatora. Naponski transformatori 6. NAPONSKI TRANSFORMATORI G A a V B b Slika 6.L3 Slika 6.6.

Njihova konstrukcija i primjena su detaljno definirani. Jedan dio problema tog područja svodi se na samu problematiku mjerenja visokih napona. vrlo opširnog područja mjerne tehnike koja obrađuje specifičnu problematiku visokonaponskih mjerenja. zahtijevala je razvoj posebnog. a u manjoj mjeri i o barometarskom pritisku i temperaturi zraka. dok se drugi odnosi na način dobivanja visokih napona potrebnih za visokonaponska ispitivanja. ako je tjemena vrijednost primijenog napona jednaka ili veća od stanovite vrijednosti Up. D je od 2 cm do 200 cm.6. Probojni napon Up ovisi o razmaku kugli s i promjeru kugle D. Kuglasta iskrišta su jednostavno.1. Napon je od 5 kV do više MV. Kuglasta iskrišta Proboj kroz zrak je definiran. a naročito u prijenosu električne energije na veće daljine. Mjerenje kuglastim iskrištima zasniva se na činjenici da do proboja kroz zrak između kugli dolazi samo onda. pouzdano i već vrlo rano uvedeno rješenje za mjerenje tjemene vrijednosti napona. 81 .Upotreba visokih napona u elektrotehnici. U visoko naponskim laboratorijima za mjerenje visokih istosmjernih i tjemenih izmjeničnih koriste se kuglasta iskrišta. Slika 6. To znači da će pri polaganom podizanju primijenjenog napona doći do proboja u trenutku kad on upravo postigne tu vrijednost.3.

1. zatim istosmjerni G.1. a to se radi pomoću termopara.8. Visokonaponski uređaji se obično ispituju na udarne napone. očitamo UN sve dok ne bude UX=UN (efektivna vrijednost). Kompenzator s termopretvornikom NEPOZNATI NAPON UX 2. Slika 6. Uspoređuje se efektivna vrijednost izmjeničnog napona s vrijednosti istosmjernog napona. G N Up 2 2 1 1 UN POZNATI I PROMJENLJIVI NAPON POZNATI NAPON TERMOPAR GRIJAČ G Slika 6. Ako se želi 82 . kompleksni kompenzatori Dosad opisani izmjenični kompenzatori ne omogućavaju određivanje faznog pomaka mjerenih izmjeničnih napona i struja.3%.8. IZMJENIČNI KOMPENZATORI Za vrlo konačna mjerenje izmjeničnog napona i umjeravanje izmjeničnih mjerila koriste se izmjenični kompenzatori: 1. kompenzatori s termopretvornikom Izmjenično istosmjerni pretvornici na načelu termopara. Napon termopara razmjeran je snazi I 2 R kroz grijač.1.5 točnost mjerenja je ±0. Zrak 2-3 kV/mm.4.S/D ≤ .6. Prvo izmjenični G (N=0). Tjemene vrijednosti probojnih napona u kV za jednopolna kuglasta iskrišta kod 20oC i 1013 mbar za izmjenični napon. jer se kompenzacija provodi tek nakon njihova pretvaranja u istosmjerne veličine.1. negativni udarni napon i istosmjerni napon oba polariteta (Promjer D kugli u cm. Grijač se naizmjence grije pomoću poznatog istosmjernog i nepoznatog izmjeničnog napona i to se vrši dok se zagrijavanje ne izjednači (nulindikator). vrijednosti prikazane crtkano nisu pouzdane) 6.

2.2.8.2. MJERENJE STRUJE C ELEKTRONIČKI SKLOP I1 Slika 6. upotrebljavaju se tzv. Mjerenje struje I + RI I1 I1 = I D U mjerenju struje pomaže nam Nortonov teorem (svaki strujni krug se može nadomjestiti strujnim izvorom i unutrašnjim otporom izvora). ili elektrodinamskim instrumentom. 83 .kompenzacionim metodama odrediti i fazni pomak izmjeničnih veličina. I + RI RA A I2 Slika 6. Kompleksni kompenzatori. U njihovom pomoćnom krugu teče izmjenična struja. A M R N Slika 6. čija se veličina mjeri jednim od dosad opisanih kompenzacionih postupaka.1. Pri manjim zahtjevima u pogledu točnosti mjeri se pomoćna struja preciznim instrumentom s pomičnim željezom. Mjerenje struje uz pomoć Nortonovog teorema RI RA RI R + RA I2 = I I =I RA RI + RA I −I RI RA pr = 2 1 = −1 = − I1 RI + RA RI + RA Pogreška je manja što je RA manji.2.2.1. Kompleksni kompenzator Ux 6.

2.2.1.+ I G RS T Slika 6.4.2. I + RN ELEKTROMETAR Slika 6. Mjerenje struje pomoću mjernog transformatora Ampermetri za srednje vrijednosti struja mA do nekoliko desetaka A izvode se suotpornicima (mjerimo pad napona na suotporniku) i on je normiziran 60 mV i 150 mV (analogni). kod skupljih je taj pad napona manji 20 µV). Mjerenje elektrometrom uz pomoć poznatog otpornika POZNATI OTPORNIK U = 1mV RN = 1012 Ω I = 10−15 A Još manje struje se mogu mjeriti tako da se mjeri pad napona na kondenzatoru (integrira se naboj na kondenzatoru). MJERENJE MALIH STRUJA Vrlo male istosmjerne struje (reda fA) mjere se galvanometrima (vrlo osjetljivi elektromehanički instrumenti sa zakretnim svitkom i magnetom) i elektrometrima.1. 6. 84 . Digitalni nema normizacije i pad napona može biti veći ili manji (jeftiniji instrumenti 200 mV ili više. Mjerenje struje pomoću suotpornika G P 1 S1 P 2 + S2 T Slika 6.3.1.2.

Ima graničnu pogrešku od oko ±1%. Rade najčešće na načelu strujnog transformatora 6.2.I + CN ELEKTROMETAR Slika 6. Mjerenje elektrometrom uz pomoć poznatog kondenzatora POZNATI KONDENZATOR Q C NU = t t t = 15 min ⇒ I = 10 −19 A I= 6. Za velike izmjenične struje se koriste strujni mjerni transformatori (ampermetri koji su zahtijevali prekidanje strujnog kruga).2.1. Osjetljivost struje se može povećati povećanjem namota. 85 . U novije vrijeme bez prekidanja strujnog kruga -> strujna kliješta – veće struje od 100 A do 100 kA.2. Za mjerenje izmjenične struje u širokom frekvencijskom opsegu do 1 GHz i impulsa velike strmine 1010 A / s koriste se posebno izvedeni suotpornici (koaksijalni oblik).2. Mjerenje velikih izmjeničnih struja uz pomoć strujnih kliješta Ako želimo mjeriti pulsirajuće pojave koristit ćemo Hallov osjetnik.2.2. MJERENJE VELIKIH STRUJA Za mjerenje velikih istosmjernih struja suotpornici se izrađuju odvojeno od instrumenata i malog su otpora.

2.6.3.2. Slika 6.1. Mjerenje velikih izmjeničnih struja uz pomoć Hallovog osjetnika 6. Elektronički kompenzirana mjerila – strujni transformator I1 N1 = I 2 N 2 N I I1 = 2 2 N1 86 . Smanjenje struje magnetiziranja se izvodi povratnom vezom s kojom se stvaraju protuamper zavoji koji smanjuju indukciju u magnetskom krugu.3.2. Glavni uzrok pogreške je struja magnetiziranja koja je manja što je manja indukcija u magnetskom polju.3. ELEKTRONIČKI KOMPENZIRANA MJERILA Veće točnosti postižu se elektronički kompenziranim mjerilima (strujni transformator i Hallov osjetnik).

Slika 6. di = UM dt M = ANµ0 L Gdje je A presjek zavoja. a L je duljina.2. Slika 6. Rogowskijev svitak e =M Gdje je M međuinduktivitet. Dugački jednoliko i gusto namotani svitak namotan na savijenu nemagnetsku jezgru.2.2. u = ∫ uM dt = M ∫ di = Mi 87 .2. ali samo izmjenične poznate frekvencije U SI = 4MfI M .4. N broj zavoja. Može mjeriti struje i bez integratora. strujni impulsi velike strmine do 1⋅ 10? i izmjenične struje preko 100 A do 100 kA i više. MJERILO MAGNETSKOG NAPONA (ROGOWSKIJEV SVITAK) Trenutne vrijednosti struje.4. Elektronički kompenzirana mjerila – Hallov osjetnik i = N 2i2 6.3.1.

u= M i = ki RC Ako je struja sinusna pokaznik se može kalibrirati da pokazuje vrijednost umnoška ieff. 88 .

2.1. MJERENJE VELIKIH OTPORA Kod mjerenja velikih otpora treba voditi računa o unutrašnjem otporu mjerila. IMPEDANCIJE I ADMITANCIJE 7. otporima izolacije priključnih vodiča i otporu izolacije prema zemlji i kliznim strujama (vođenje po površini izolatora).7.1. MJERENJE DJELATNOG OTPORA.1. Struja polarizacije i provođenja 89 . TU TEKU KLIZNE STRUJE IZOLATOR VODLJIVI POJAS A MJERILO NAMOT IZOLACIONI OTPOR Slika 7. Mjerenje velikih otpora – klizne struje Slika 7.1.

ali pretpostavimo da je spajanje izvedeno na isti način. Bitno uže granice pogrešaka postižu se digitalnim multimetrom. npr. Milivoltmetar neka je priključen preko šiljka na stopicu K1. U blizini punog otklona postižu se s instrumentima klase 0.. dovodi se struja I preko voda s kabelskom stopicom K1. što treba očekivati.2. Za preciznija mjerenja upotrebljavaju se instrumenti klase 0. Prijelazni otpor R''K između šiljka i stopice spojen je u seriju s otporom RV milivoltmetra. Na sl.1. koja je pritegnuta maticom M2. npr.Polarizacijom nazivamo pojavu zakretanja postojećih električnih dipola u smjeru polja i stvaranje novih električnih dipola pod utjecajem električnog polja.2 (ili čak 0. Temperatura znatno utječe na otpor izolacije (10oC niža temperatura znači dvostruko veći otpor izolacije).2. Svornik se oslanja na donju stranu izolacione ploče svojim proširenim dijelom. Pri mjerenju malih otpora treba voditi računa o načinu priključivanja instrumenta. tj. Električka shema takvog spoja s ucrtanim prelaznim otporima prikazana je na sl.2. Stoga se utjecaj otpora R''K na struju IV milivoltmetra može potpuno zanemariti. MJERENJE MALIH OTPORA (<1 Ω) Kod mjerenja malih otpora treba voditi računa o načinu priključivanja (otpor priključnih vodiča i kontaktnih spojeva). stezaljka namota jednog stroja.5%. Druga stezaljka namota nije prikazana. Točnost mjerenja otpora ovisit će o klasi točnosti upotrebljenih instrumenata i veličini njihovih otklona. prikazana je jedna stezaljka nekog malog otpora. temperaturi. Upotrebom odgovarajućih instrumenata mogu će pomoću ove metode mjeriti otpori od oko 10-6 do 1012 Ω. koji je pomoću matice M1 pritegnut na izolacionu ploču P. Kako bi se izmjerio otpor namota.1. 7. pretpostavimo da između kabelske stopice K1 i svornika S postoji prelazni otpor R'K od oko 10-4 Ω. Zato će nastati pogreška u mjerenju otpora: p= 2 R 'K 100% RX 90 . Između šiljka i kabelske stopice može se očekivati nešto veći prelazni otpor R''K. dakle znatno više od otpora R''K. Da bismo razmotrili ispravnost ovakvog načina spajanja instrumenta. Kraj namota je zalemljen na svornik S. 7. Ovisi o strukturi izolacije (ostarjelosti). 7. tako da se mogu dobiti zadovoljavajući otkloni.2 sigurne granice pogrešaka mjerenog otpora od oko 0. temperaturi i o vlažnosti izolacije. To se ne može reći za otpore R'K jer se oni nalaze u seriji s malim otporom RX namota.1) s mnogo mjernih opsega. koji redovno iznosi nekoliko desetaka oma. već i na prelaznim otporima R'X. To ćemo objasniti na primjeru. milivoltmetar neće mjeriti samo pad napona na otporu RX.. kako bi se izbjegao utjecaj otpora spojnih mjesta. oko 10-3 Ω. Poželjno je da otkloni budu što bliže punom otklonu.

prikazan je ispravni način spajanja. Npr. Ovo razmatranje vrijedi i kada male otpore mjerimo pomoću ostalih metoda za mjerenje malih otpora (Thompsonov most i kompenzacijska metoda). ako je RX malen. 7. prikazana je druga mogućnost. 7. Na sl. Voltmetar je priključen preko šiljaka koji su pritisnuti izravno na svornike.Ta pogreška može biti vrlo velika . Neispravan priključak voltmetra kod mjerenja malih otpora 91 . pa milivoltmetar ne mjeri pad napona na prelaznim otporima R'K.3. Zbog jednostavnosti pretpostavimo da je prelazni otpor između stopice K1 i K2.2.2. Za RX = 10-3 Ω i R'K = 10-4 Ω iznosi 7%. također R'K.2. Na sl. Prema tome je i ovaj način spajanja posve neispravan. Električka shema ovog spoja s ucrtanim prelaznim otporima prikazana je na sl. Slika 7.2. 7. te između stopice K2 i svornika.2. Drugi dio struje teći će iz stopice K1 preko stopice K2 u svornik.1.2. Sada će struja I teći jednim dijelom stopice K1 preko prelaznog otpora R'K na svornik. ako je RX = 10-3 Ω i R'K = 10-4 Ω ona iznosi čak 20%. Prema tome je ovakav način priključivanja posve neispravan. Zbog grananja struje I preko stopice K2 nastat će pogreška: p= 2 R 'K 100% 3RX Pogreška je nešto manja nego u prvom primjeru. ali još uvijek prevelika. Milivoltmetar je priključen na namot pomoću kabela koji završava s kabelskom stopicom K2. pritegnutom maticom M2.

Ispravan priključak voltmetra kod mjerenja malih otpora Utjecaj termonapona primjenom istih vodiča.2.2. Neispravan priključak voltmetra kod mjerenja malih otpora Slika 7.Slika 7. se može smanjiti izjednačavanjem temperature 92 .2.3.

Shema spoja mjerenja djelatnog otpora svitka velikog induktiviteta ?? −t ⎛ ⎞ E ⎜1 − e τ ⎟ i= ⎟ RL + RS + RA ⎜ ⎝ ⎠ T= u = iRL + L L RL + RS + RA di EL = iRL + (RL + RS + RA )T dt −t u = iRL + Ee τ 93 .1. Mjerenje djelatnog otpora svitka velikog induktiviteta U-I metodom (shema spoja i prijelazna pojava nakon uključivanja istosmjernog napona) −t ⎛ ⎞ i = I S ⎜1 − e τ ⎟ ⎜ ⎟ ⎝ ⎠ E IS = R L T= r L Slika 7.3. MJERENJE DJELATNOG OTPORA INDUKTIVITETA U-I METODOM i R IS E Ri + R L SVITKA VELIKOG Slika 7.3.3.2.7.

875s ≈ 31 min 10mΩ ⎝ 0. L se protivi promjeni struje u induktivitetu se inducira napon koji nastoji tjerati istu struju. T=300 s.31 ⎞ ln⎜ + 1⎟ = 1. RL=9.3.2% 0. t≥ 3H ⎛ 1 10mΩ ⎞ ln⎜ + 1⎟ = 1.5LI2. Uz ove uvjete treba čekati više od pola sata da pogreška bude manja od prz=0.6 min 0.2% 9.7 mΩ. ?? −t rmj = u iRi + Ee τ R + R + RA = = ri L −t S i i e τ −1 r − RL RL + RS + RA 1 pr = mj = −t RL RL e τ −1 ⎛ 1 RL + RS + RA ⎞ + 1⎟ t ≥ T ln⎜ ⎜p ⎟ RL ⎝ rz ⎠ Vrijeme t je vrijeme potrebno da postignemo zadovoljavajuće malu pogrešku. Primjer: Izmjeriti otpor namota velikih transformatora. Nakon otvaranjem sklopke energija uskladištena u L je 0. Na oko 200 V struja pada na nulu.01 ⎠ Povećanjem djelatnog otpora u krugu smanjili smo prijelaznu pojavu. 94 .3.E I S* RL t Slika 7.3Ω t≥ 3H ⎛ 1 0. L=3 H.7mΩ ⎠ E = 60V RS = 0. E=2 V.31Ω ⎝ 0.2 %.

3.3. Slika 7. ??? U E i u URL i TRENUTAK ISKAPČANJA Slika 7.6. a potom sklopku (visoki naponi oko 200 V – može oštetiti voltmetar). Vijek trajanja sklopke povećavamo smanjenjem električnog luka.4. Prikaz struje i napona nakon otvaranja sklopke 200 V Voltmetar priključimo tek da nema promjene struje.Slika 7. Kada isključimo prvo dvopolno isključimo voltmetar.3.5. Shema spajanja stroja koji sprječava nastanak električnog luka 95 .

mjerenje impedancije 7. Oba dijela su funkcije frekvencije (R zbog skin efekta).3. Kompleksni broj .7.1. Impedancija je kompleksna I veličina (fazori napona i struje pomaknuti) Z=R + jX.5.5.4.4. Impedancija pasivnog elementa Z = Slika 7.Slika 7. [Z ] = Ω .1. MJERENJE IMPEDANCIJE U . Prikaz napona i struje nakon iskapčanja sklopke uz uporabu stroja koji sprječava nastanak električnog luka 7. ADMITANCIJA Im |Z | X δ ρ R Re 96 Slika 7.

Prikaz ponašanja otpornika u odnosu na povećavanje frekvencije koji u sebi ima dosta parazitskog induktiviteta 97 .5. Slika 7. [Y ] = = S Z Ω 1 R X G + jB = = 2 −j 2 2 R + jX R + X R + X2 Y= Slika 7. REALNI ELEMENTI ELEKTRIČKIH KRUGOVA Realni elementi električnih krugova redovito imaju sva tri parametra (R.6. Postoje karakteristične veličine (otpornik – otpor.6. L i C). ..) i parazitske veličine (otpornik – kapacitet i induktivitet).1.2. Admitancija 7. Kod žičanih otpornika dolazi više do izražaja induktivitet.1 1 = G + jB..

X B 1 = = = tgδ R G D Faktor dobrote Q se primjenjuje kao mjera dobrote (čistoće) svitka (što je veći realni je induktivitet bliži idealnom).Z Ω C R f/Hz Slika 7. Primjenjuje se kao mjera čistoće kondenzatora (što je manji realni je kondenzator bliži idealnom). Q= Gdje je Q Faktor dobrote.2.6. R G = X B Faktor gubitaka D je omjer energije koja se pretvara u toplinu (gubi) i energije koja se skladišti. 98 . prevladava L (R i C su parazitske veličine) Z Ω R L f/Hz Slika 7.6. Svitak u širokom frekvencijskom području C D = tgδ = Gdje je D faktor gubitaka.3. Kondenzator u širokom frekvencijskom opsegu R L Svitak.

zakretači faze itd. Žica manganin (86 % Cu + 12 % Mn + 2 % Ni) – ima veliku otpornost (0. Često se na osnovi usporedbe s njima određuju nepoznati otpori. KONDENZATORI I SVICI Mjerni otpornici. Izrađuju se od 10 µΩ do 1 MΩ. Osnovni zahtjevi: . MJERNI OTPORNICI. te da ne mijenjaju otpor zbog mehaničkih naprezanja što nastaju od trešnje i udaraca. kondenzatori i svici nalaze najširu primjenu u elektroničkoj mjernog tehnici i susreću se u gotovo svim električnim mjernim instrumentima i uređajima. Danas se umjesto žičanih mjernih otpornika sve više upotrebljavaju slojni otpornici. legura bakra i mangana s malim dodatkom nikla. Takva svojstva u velikoj mjeri posjeduje manganin. kapaciteti i induktiviteti. Mala vremenska konstanta (pogodni za visoke frekvencije).7. kod kojih se na tijelo od porculana. MJERNI OTPORNICI Od materijala predviđenih za izradu mjernih otpornika. 99 . Točnost mjerenja tada izravno ovisi o točnosti upotrebljenih mjernih otpornika. metalnih oksida ili ugljika. neznatan termoelektrični napon prema bakru.7. .1. Kod dobrih mjernih otpornika τ je reda veličine nS. kao predotpori.da imaju poznatu karakterističnu vrijednost s malom nesigurnosti. konstantnost kroz desetke godina. 1 ⎡L ⎤ 1 + jω ⎢ 1 − ω 2 LC − RC ⎥ jωC ⎣R ⎦ Z= =R 2 2 2 2 2 1 1 + ω LC + ω R C R + jω L + jωC X ⎡L ⎤ tgδ = = ω ⎢ 1 − ω 2 LC − RC ⎥ = ωτ R ⎣R ⎦ (R + jωL ) ( ) ( ) ( ) τ je mjerilo kvalitete mjernog otpornika.što manje podložni utjecajima okoline. Temperaturni koeficijent manganina je 10-5/K. . Slojni (na keramičko tijelo nanosi se metalni sloj) – i do 1 GΩ.001 %.da ne stare (ne mijenjaju vrijednost tijekom vremena).430 Ωmm2/m). zahtijevamo da imaju visok specifični otpor. Žičani – žica na valjkastom tijelu od porculana. 7.7. keramike ili stakla nanosi odgovarajućim tehnološkim postupcima tanki sloj metala. pa se oni za potrebe najpreciznijih mjerenja izrađuju čak u granicama pogrešaka od ± 0. za veće vrijednosti otpora koriste se slojni. naročito onih vrlo preciznih. kondenzatora ili svitaka. Mjerni otpornici se dijele na žičane i slojne. neznatan temperaturni koeficijent otpora.

To su niskoohmski etalonski otpornici (do 100 Ω) i imaju četiri izvoda (dva strujna i dva naponska) da se smanji prijelazni otpor. 7. imali također samo svije stezaljke. a pri visokim frekvencijama na inducirani napon. Granične pogreške su manje od 0.001 %.Pri niskim frekvencijama vrijedi τ= gdje je L − RC R ω 2 LC zanemarivo. tj. Otpornici čiji je otpor veći od 100 Ω imaju samo dvije stezaljke. koji se od slučaja do slučaja mijenja i katkada dostiže iznos od 10-4 Ω.9. ETALONI OTPORA Slika 7. 100 . Tada padovi napona na strujnim dovodima i na prelaznim otporima «strujnih» stezaljki ne utječu na mjerenje. a relativne godišnje promjene otpora etalonskih otpornika ne prelaze 10-6. pa je pri njihovu baždarenju uključen i otpor bakrenih dovoda. Ne bi više bile zanemarive ni promjene otpora bakrenih dovoda. Etaloni relativne nesigurnosti 2 ⋅10 −6 . do kojih dolazi zbog promjene temperature. jer na njima nastaju posve neznatni padovi napona zbog redovno vrlo slabih struja u naponskom krugu. MJERNI SVICI Pri izmjeničnoj i istosmjernoj struji ponekad se upotrebljavaju mjerni svici čiji L je vlastiti induktivitet poznat.1.8. rade se od manganske žice (između 10 µΩ i 10 kΩ). 7. koji iznosi otprilike 10-4 Ω.8. ne bi više bio zanemariv prelazni otpor na njihovim stezaljkama. Etaloni otpora Za vrlo točna laboratorijska mjerenja. pri uporabi treba paziti na struju. Stoga ti otpornici imaju posebne «naponske» stezaljke priključene izravno na krajeve manganinske žice. vremenska konstanta što R veća (reda ms). Kada bi etalonski otpornici. djelatni otpor što manji. čiji je otpor manji od 100 Ω.

vremenski stalan. dušika ili zraka. neznatan vlastiti induktivitet. MJERNI KONDENZATORI Zahtjev na mjerne kondenzatore je veliki izolacijsko otpor između elektroda. treba paziti na najviši dopušteni napon (mjerodavna tjemena vrijednost. P = UI cos ρ = UI sin δ = U 2Cω sin δ ≈ U 2Cωδ ≈ U 2Cω ⋅ tgδ Točnost je 10 −5 − 10 −3 .11. ZAŠTITNI CILINDAR 1 4 5. kapacitet mora biti poznat. 101 . oni moraju imati geometrijski oblik. ETALONI KAPACITETA Kapacitet etalonskog kondenzatora vrhunske točnosti određuje se računom. Zbog gubitaka u kondenzatoru fazni kut između struje i napona nije 90o nego je nešto manji.11. neovisan o temperaturi. naponu i frekvenciji. a ne efektivna).7. 3. l TO SE MJERI C24 ON NAS INTERESIRA Slika 7.1. 6.6 3 2 1. 7. 5. Uporabni etaloni kapaciteta su pločasti kondenzatori s izolatorom od tinjca.10. Thompson-Lampardov računski etalon kapaciteta ⎛ε ⎞ C24 = ⎜ 0 ln 2 ⎟l ⎝π ⎠ l se mjeri interferometrom (postižu se točnosti od 1 ⋅10−7 ).

Kada su pasivni elementi čisti. Mjerenje impedancije Z = U I 2 2 ⎛R ⎞ U −UC 1⎛ R ⎞ pr = = 1+ ⎜ A ⎟ −1 ≈ ⎜ A ⎟ ⎜X ⎟ UC 2 ⎜ XC ⎟ ⎝ C⎠ ⎝ ⎠ 102 .12. parazitski kapaciteti se mogu zanemariti pa se mjerenjem napona i struje može odrediti karakteristična veličina. MJERENJE IMPEDANCIJE Najčešće se mjeri djelatni otpor otpornika.12. kapacitet i faktor gubitaka (kondenzatorska U-I metoda).7. kod svitaka induktivitet i faktor dobrote. RA + RC A RA G Hz V Z UC Slika 7.1.

8. MOSNE METODE
Osim mjernim instrumentima s izravnim očitanjem, izvode se električna mjerenja i brojnim mjernim metodama koje omogućuju međusobnu usporedbu poznatih i nepoznatih veličina. Za usporedbu je redovno potreban indikator koji se dovodi na «nulu» određenim ručnim ili automatskim ugađanjima poznatih veličina. Mjerne metode općenito omogućavaju mnogo točnija mjerenja nego mjerni instrumenti s elektromehaničkom pretvorbom pa se koriste za najpreciznija laboratorijska mjerenja i baždarenja. Od mjernih metoda najpoznatije su mosne i kompenzacijske metode za istosmjernu i izmjeničnu struju. Mosne metode omogućuju jednostavnu i neposrednu usporedbu impedancija, a time i određivanje nepoznatih impedancija pomoću poznatih. Osnovni spoj je još poznat i kao Wheatstonov most. Pogreška mosnih metoda je manja od 0,1 %. Točnost je određena graničnim pogreškama ugrađenih elemenata, te nesigurnosti mosta (nulindikatora).

8.1. OSNOVNI SPOJ

Slika 8.1.1. Osnovni spoj mosnih metoda

Z1 Z 4 ⋅ e

j ( ρ1 + ρ 4 )

Z1Z 4 = Z 2 Z 3

= Z 2 Z 3 ⋅ e j ( ρ 2 + ρ3 )

Z1 Z 4 = Z 2 Z 3

ρ1 + ρ 4 = ρ 2 + ρ3
Ovom se metodom može izmjeriti djelatni otpor, induktivitet, kapacitet, faktor dobrote i gubitaka. Radne frekvencije su od 30 Hz do 300 MHz.

103

8.1.1.NULINDIKATOR ZA IZMJENIČNE STRUJE
Nekada se koristio vibracioni galvanometar s iglom od magneta.

Slika 8.1.1.1. Vibracioni galvanometar s iglom od magneta

ω0 =

D J

Gdje je D direkciona konstanta, a J je moment tromosti. Selektivni elektronički voltmetri (10 puta osjetljiviji od vibracionih), frekvencije 2 16 Hz,50 Hz,60 Hz... 3 Najpogodniji su elektronički nulindikatori s katodnom cijevi.
MJERENI Y u0 x Uref U1 Ud

U2

Uref

U2

Uref

Uref

Slika 8.1.1.2. Elektronički nulindikatori s katodnom cijevi

104

8.2. WIENOV MOST
Mosne metode mjerenja omogućavaju ne samo usporedbu nepoznatog i poznatog kapaciteta, već i određivanje razlike kuta gubitaka jednog i drugog kondenzatora. Kod Wienova mosta nalazi se u prvoj grani mjereni nesavršeni kondenzator predočen serijskom kombinacijom kapaciteta CX i otpora RX.

Slika 8.2.1. Wienov most

⎛ 1 ⎜ RX + ⎜ jωC X ⎝

⎞ ⎛ 1 ⎞ ⎟ R4 = ⎜ R2 + ⎟ R3 ⎟ ⎜ jωC2 ⎟ ⎠ ⎝ ⎠ R RX = R2 3 R4 R C X = C2 4 R3 R tgδ X = X = ωC2 R2 XX

105

MJERENJE KAPACITETA U-I METODOM Slika 8.3.1.Slika 8.2.3.2. Mjerenje kapaciteta U-I metodom 1 1 1 U ⎛ 1 ⎞ 2 1 + (tgρ ) ≈ Z = = R2 + ⎜ ⇒C = ⎟ = I ωC ωC ωU ⎝ ωC ⎠ 1 C= 2πfU 2 106 . Fazorski dijagram za Wienov most ⎛ RX − jX X R3 ⎞ U BD = U ⎜ ⎜ R − jX + R − jX − R + R ⎟ = ⎟ X 3 2 3 4 ⎠ ⎝ X R (R − jX X ) − R3 (R3 − jX 2 ) U 4 X RX + R2 + R3 + R4 − j ( X X + X 2 ) 8.

kabela. jer bi se zbog toga mogla oštetiti.1.111I SI = 1. Vidimo. kut gubitaka ovisi o primijenjenom naponu. odnosno o jakosti električnog polja u izolaciji. 10kV CxRx ETALONSKI KONDENZATOR (tanδ=0) C2 N G R3 R4 C4 Slika 8. Kod većine izolacijskih materijala taj kut najprije polagano raste. SCHERINGOV MOST Scheringov most se prvenstveno koristi za mjerenje kuta gubitaka električne opreme i izolacijskih materijala.111 ⎜U1M − 3 M ⎟ π⎝ 3 ⎠ 2 I ' = 1. već i u njezino električno naprezanje. transformatora i raznih visokonaponskih aparata. dakle. naročito na višim naponima. strojeva. Stoga se Scheringov most upotrebljava pri ispitivanju izolatora. nakon čega nastaje naglo povećanje zbog pojave ionizacije.4. kondenzatora. dok primijenjeni napon ne postigne određenu vrijednost.Za sinusni napon: u = U1N cos ωt + U 3 M cos 3ωt i=C ⎛ ⎞ dU U = −ωCU1M ⎜ sin ωt + 3 3 M sin 3ωt ⎟ ⎜ ⎟ dT U 1M ⎝ ⎠ - instrument za mjerenje napona i struje imaju odziv na srednju ispravljenu vrijednost 2⎛ U ⎞ U ' = 1. provodnika. Zato se redovno vrijednost pogonskog napona uzima niža od napona na kojem nastaje ionizacija.111U SI = 1. Takva mjerenja imaju veliko praktično značenje. jer omogućavaju ne samo uvid u kvalitetu izolacije.111 ωC (U1M + U 3M ) π 8. Poznato je da izolacija ne smije biti dugo izložena djelovanju ionizacije. Naime.4. da se mjerenjem naponske ovisnosti kuta gubitaka dobiva mogućnost ocjene da li je izolacija nekog električnog proizvoda ispravno dimenzionirana. Scheringov most 107 .

Glynnov most I1 N1 = I 2 N 2 N C X = CN 2 N1 C N << C R1 << R tgδ X = ωCR Uravnoteženje se postiže promjenom N1 i zatim primjenom R.tgδ ≈ 0 ⎛ 1 ⎜ RX + ⎜ jωC X ⎝ ⎞ R4 R3 ⎟ ⎟ 1 + jωC R = jωC 4 4 2 ⎠ R C C X = C2 4 ⇒ RX = R3 4 R3 C2 tgδ X = RX = ωR4C4 XX Pri mjerenju malih kapaciteta posebnu pažnju treba posvetiti utjecaju parazitskih kapaciteta.1.5. koji se uklanjaju oklapanjem uređaja. Jedna varijanta takvog rješenja je i Glynnov most.5. Ovakvo rješenje se odlikuje velikom osjetljivošću i vrlo malim naponima u donjem dijelu mosta. 8. te se tako smanjuje utjecaj okoline na njih. I1 I2 N3 N1 N2 N R C CN G CXRX ETALONSKI (ZANEMARIVI GUBICI) R1 Slika 8. 108 . GLYNNOV MOST Usporedba mjerenog i etalonskog kondenzatora može se ostvariti ako se u donjem dijelu mosta upotrijebi posebni strujni transformator s odvojcima.

Mjerenje kapaciteta elektrolitskih kondenzatora 109 . MJERENJE KAPACITETA ELEKTROLITSKIH KONDENZATORA Slika 8. Ako se priključi napon suprotnog polariteta ili ako se istosmjernom naponu superponira nedopušteno velik izmjenični napon.6. dolazi do razaranja tankog kemijskog sloja koji sačinjava dielektrik kondenzatora. Koristimo Wienov most C3 CxRx V A UDC R3 G C4 SPRIJEČAVA DA NAMOT SEKUNDARA NE BI KRATKO SPAJAO JEDAN DIO MOSTA C5 N C2 R2 R4 SPRIJEČAVA DA DC SIGNAL IDE KROZ NULINDIKATOR Slika 8.8. Prikaz dozvoljenog superponiranog izmjeničnog napona Na elektrolitski kondenzator se smije priključiti samo istosmjerni napon određenog polariteta.2.1.6.6.

Shema spoja za mjerenje induktiviteta s magnetskom jezgrom S = UI = Z I 2 P = UI cos ρ = Re I 2 1 Q 2 Le = 2 (UI ) − P 2 = 2 ωI ωI 110 .7.7. Shema spoja za mjerenje induktiviteta bez magnetske jezgre 2 Z X = RX + (ωLX ) = 2 U I 1 ⎛U ⎞ 2 LX = ⎜ ⎟ − RX ω ⎝I⎠ Vrijedi za svitke čiji su gubici jednaki i pri istosmjernom i izmjeničnom naponu. Kod mjerenja induktiviteta s magnetskom jezgrom moramo mjeriti drugom metodom i zato taj induktivitet nazivamo efektivnim jer je Le neovisan o struji i jer je µ ovisan o struji.2. 2 Slika 8.8.1. Mjeri se induktivitet svitka bez magnetske jezgre i gdje skin efekti nisu izraženi.7. MJERENJE INDUKTIVITETA A G Hz V Lx Rx Slika 8.

8. Maxwellov most LX = C4 L2 R3 R RX = R2 3 R4 ωL X X Q= X = = ωC4 R4 RX RX 8. MAXWELLOV MOST Slika 8.8.1. MJERENJE MEĐUINDUKTIVITETA 8. MOSNE METODE MJERENJA INDUKTIVITETA 8. MJERENJE MEĐUINDUKTIVITETA U-I METODOM Slika 8.1.9. korak – svici se spoje u seriju tako da se podudaraju njihovi inducirani naponi 2.1.8.8.9.1. korak – svici se spoje tako da se ne podudaraju njihovi inducirani naponi 111 .1.1. Mjerenje međuinduktiviteta U-I metodom M = U ωI Može se svesti na dva mjerenja samoindukcije.9. 1.

1.3. Serijski spojeni svici LA = L1 + L2 + 2 M Slika 8.9.Slika 8. Inducirani naponi svitaka se oduzimaju LB = L1 + L2 − 2 M L − LB M = A 4 112 .9.2.1.

admitancija. induktivitet. kapacitet. otpori.3 %. DIGITALNO RLC BROJILO Moderna RLC mjerila rade na načelu mosne ili U-I metode.9. vodljivost. 113 . Granične pogreške su oko 0. faktori gubitaka i dobrote i to od 50 Hz do 100 MHz. S RLC mjerilima mjeri se impedancija.

tako da u toku jedne periode dolazi dva puta do privlačenja jezičaca. Izrađuju se od čeličnih traka debljine od 0. U Frahmovoj izvedbi 10.5 mm.1. ili jako blizu.25 Hz.1. Kada instrument nije priključen. koja se obično razlikuje od frekvencije susjednog jezičca za 0. Privlačna sila elektromagneta ovisi o kvadratu njegove struje.10. Ako podjednako titraju jezičci za 49. djeluje elektromagnet l na kotvu 2 koja zbog toga neznatno vibrira. To titranje stvara utisak kao da se bijela zastavica produljila. koja je obično bijele boje zbog bolje uočljivosti. FREKVENTOMETAR S JEZIČCIMA Na području niskih frekvencija dosta se upotrebljavaju frekventometri s jezičcima zbog svoje jednostavnosti. koji titraju pod utjecajem elektromagneta priključenog na mjerni izvor. čija je frekvencija mehaničke rezonancije jednaka. Zato je potrebno da frekvencija mehaničke rezonancije bude jednaka dvostrukoj frekvenciji mjerenog izvora. od kojih jače titraju samo oni koji su blizu rezonanciji.75 Hz. Slika 10.4. Kada se instrument priključi. širine 3 do 5 mm i duljine 20 do 60 mm.5 Hz. Primjer pokazivanja frekventometra s jezičcima 114 . Te se vibracije prenose preko elastične pločice 3 na jezičce 4.1 Hz. dvostrukoj frekvenciji izvora.5 i 50 Hz. Ovakvim rješenjem postiže se manji potrošak. Jezičci su jednim krajem pričvršćeni na nosač. vidi se niz jednakih. MJERENJE FREKVENCIJE 10. bijelih zastavica koje miruju. dok mi je drugi kraj slobodan i svinut u obliku zastavice duge 3 do 5 mm. robusnosti i trajnosti. Njihov mjerni sistem se sastoji od niza čeličnih pera u obliku jezičaca. U posebnim izvedbama ta razlika iznosi 0.1 do 0. Na taj se način može prosuditi vrijednost mjerene frekvencije u granicama od ± 0. nastaje pojačano titranje jezičca.1. Svaki jezičac rezonira na drugu frekvenciju. to onda znači da je frekvencija mjerenog izvora 49.1.

1.2.1. Hartmann-Kempfova izvedba frekventometra s jezičcima Slika 10.4.Slika 10.1.3. Primjer pokazivanja frekventometra s jezičcima Slika 10. Frahmova izvedba frekventometra s jezičcima 115 .

10.9 do 50. prikazana je pojednostavljena izvedba frekventometra s unakrsnim svicima i poluvodičkim ispravljačem.F = k (1− cos 2πf X t ) Instrumenti s jezičcima koriste se za mjerenje frekvencija od nekoliko herca do oko 1. Osnivaju se na različitim principima. Drugi svitak tog sistema (svitak S2) priključen je na mjereni izvor preko prigušnice induktiviteta L. dok se na više napone priključuju preko mjernih naponskih transformatora. ili ona s pomičnim željezom. 10. mijenja se s temperaturom. Duljina jezičaca. za mjerenje frekvencije od 49 do 51 Hz. pa stoga nastaje pogreška od npr. Veća točnost lakše se postiže pri većoj duljini jezičaca. Njihovo mjerno područje je obično vrlo usko zbog redovno malih promjena za frekvencije mreže. Izvode se npr. Izrađuju se za izravni priključak od 65 do 500 V.2. Na sl. Postižu se granice pogrešaka od 0.1. elektrodinamskog. 0.500 Hz. FREKVENTOMETAR S KAZALJKOM Za mjerenje frekvencije izmjeničnih mreža razvijeno je mnogo različitih mjernih sistema s kazaljkom. pa se tako koriste kvocijentima mjerila indukcionog tipa. do oko 10 VA. Pri naponu U i kružnoj frekvenciji ω mjerenog izvora teku kroz svitke struje: I1 ≈ UCω U I2 ≈ Lω 116 . Priključuju se slično kao i voltmetri i troše.1 Hz.15 %/10oC. koji omogućuju izravno očitovanje i registriranje frekvencije. Koriste se i instrumenti s unakrsnim svicima ili s pomičnim svitkom u kombinaciji s poluvodičkim ispravljačem. a time i njihova vlastita frekvencija. ili čak za frekvencije od 49. ovisno o naponu za koji su predviđeni.2. Svitak S1 sistema s unakrsnim svicima priključen je preko ispravljača u Graetzovu spoju i kondenzatora kapaciteta C na mjereni izvor.2 do 1 % mjerene frekvencije.

Pojednostavljena shema frekventometra s unakrsnim svicima Slika 10. Struja kroz prvi svitak raste s porastom frekvencije.2. 10.2.2.2.Slika 10. pa je: α = f ⎜ 1 ⎟ = f (CLω 2 ) ⎜I ⎟ ⎝ 2⎠ ⎛I ⎞ 117 . Otklon instrumenta s unakrsnim svicima ovisi o omjeru struja kroz svitke.). 10.2.1.1. Ovisnost struja I1 i I2 o frekvenciji za shemu spoja prema sl. dok za struju kroz drugi svitak vrijedi obratno (sl.2.

2. Zbog toga će se promijeniti omjer struja kroz jednu i drugu granu.Vidimo da je otklon instrumenta funkcija mjerene frekvencije. nego struja u grani s prigušnicom. 118 . 10.2. Pretpostavimo da se frekvencija izvora nije promijenila.3.4.2. Tada će se struja u grani s kondenzatorom mnogo više povećavati zbog superponiranih viših harmoničnih članova. Ovakav jednostavan spoj ipak ne zadovoljava. Ovisnost struja I1 i I2 o omjeru ω/ω1 za shemu spoja prema sl. a time i otklon instrumenta. jer je jako ovisan o višim harmoničnim članovima mjerenog izvora. Shema spoja frekventometra s unakrsnim svicima na čije pokazivanje praktički ne utječu viši harmonički članovi Slika 10. ali da oblik napona nije više sinusan. premda se frekvencija izvora nije promijenila. Slika 10.3.

Srednja vrijednost struje kondenzatora je tada upravno razmjena tjemenoj vrijednosti izmjeničnog napona i njegovoj I frekvenciji U m = sr . 10. kako se to razabire na sl. U drugoj grani nalazi se samo prigušnica induktiviteta L2. Zbog toga na diodama vlada pravokutni izmjenični napon određene amplitude. 10. kao i u izvedbi prikazanoj na sl. utjecaj viših harmoničnih članova gotovo izbjegnut. U novije vrijeme upotrebljavaju se frekventometri s pomičnim svitkom i poluvodičkim ispravljačima.4.2.5. Ovisnost struje u prvoj i drugoj grani o frekvenciji prikazana je na sl. jer na višim frekvencijama imaju oba kruga praktički jednaku impedanciju.3.2.2.4. Tu se u prvoj grani nalazi serijska kombinacija otpora R1. bit će otklon instrumenta s pomičnim svitkom upravno razmjeran mjerenoj frekvenciji: f = I sr .Utjecaj viših hramoničkih članova bitno je smanjen spojem prema sl.2. koje su preko predotpora Rp priključene na mjereni izvor napona (sl. međutim.). gdje struja u prvoj grani raste s frekvencijom. 10. 10. čija je amplituda znatno veća od Zenerova napona dioda. Mjerenje frekvencije pomoću struje nabijanja kondenzatora 119 . Ako se osigura konstantna tjemena vrijednost izmjeničnog 2 fC napona. kapaciteta C1 i induktiviteta L1. Mjerno područje se odabire oko ω1. čija je frekvencija rezonancije nešto iznad mjerenog frekvencijskog područja. Kapacitet Cp služi Slika 10. Ovdje je.1.5. gdje se mjerenje frekvencije svodi na mjerenje srednje vrijednosti ispravljene struje kondenzatora. 10.2. 2U mC Konstantnu tjemenu vrijednost izmjeničnog napona dobivamo uporabom Zenerovih dioda. a struja u drugoj grani pada.2.

s granicama pogrešaka manjim od 0.). 120 . Struja IL prigušnice opada s frekvencijom. Obično se izrađuju s više mjernih opsega.6. Ako se želi mjeriti samo jedno usko područje frekvencije.Slika 10. 10. a struja IC kondenzatora raste s frekvencijom.1 %. Čim mjerena frekvencija više odstupa od te frekvencije. Na taj način mogu se mjeriti frekvencije na jednom uskom području. dodaje se još jedna grana s prigušnicom induktiviteta L (sl. pa će na nekoj određenoj frekvenciji srednja vrijednost struje koja teče kroz instrument biti jednaka nuli. bit će veća razlika struja IL i IC. a time i veći otklon instrumenta. npr.2.2. Mjerni opseg ovakvih frekventometara počinje kod f=0. od 49 do 51 Hz.6. Frekventometar sa Zenerovim diodama i dvije frekventno ovisne grane Za prigušenje mjernog sistema. a otpor Ru za ugađanje otklona instrumenta.

Na zaslonu se dobivaju Lissajousove krivulje.2. USPOREDBENE METODE 11. Heterodinski frekventometar Miješa se napon iz oscilatora poznate i promjenljive frekvencije s naponom iz oscilatora nepoznate frekvencije. Čujemo kada je jednaka nuli. f X − f0 = 0 f X = f0 11.1. Slika 11. te se nakon filtriranja dobiva napon čija je frekvencija jednaka razlici tih dviju frekvencija. 121 . Ugađanjem poznate frekvencije može se postići da ta razlika bude jednaka nuli. HETERODINSKI FREKVENTOMETAR Načelo rada heterodinskog frekventometra slično je djelovanju radio prijemnika AM signala. Osciloskopska metoda Slika je stabilna kada je omjer poznate i nepoznate frekvencije cijeli broj. OSCILOSKOPSKA METODA Slika 11.1. NX je broj dodirnih točaka sekante u smjeru x.2.11.1.1.

2.1. Lissajousove krivulje 122 .fX f N = Y = X f0 fX NY Slika 11.

DIGITALNO MJERENJE FREKVENCIJE Slika 12. Slika 12. Digitalno mjerilo vremenskih intervala Može se jako točno mjeriti. Star i stop impulsi nisu istovremeno sinkronizirani s oscilatorom i zato dolazi do pogreške kvantizacije i odbrojavanja i ona iznosi ± 1 impuls.12. jer se pomoću etalonske frekvencije f 0 . dobivene iz termostatiranog kvarcnog oscilatora. Mjeri se vrijeme t X između start i stop. 123 . Prikaz mjernog intervala tX T0 1 T0 = f0 N= Što je f 0 veći. veća je i razlučivost.2. može odrediti vrijeme t0 čak u točnosti od oko ± 10 −8 .1.

Mjerenje u slučaju niskih frekvencija 124 . Moguće situacije pri mjerenju ∆t2 '' ∆t1 = ∆t2 = T0 ⇒ tmj = ( N + 1)T0 ' ∆t1 = ∆t2 = 0 ⇒ tmj = ( N − 1)T0 t X = ∆t1 + ( N − 1)T0 + ∆t 0 ≤ ∆t1 ≤ T0 0 ≤ ∆t 2 ≤ T0 t X = ( N ± 1)T0 1 pr = ± N 1 ur = N 3 Slika 12. npr.4. jedne periode mjerene frekvencije. Ulazni bridovi Kod niskih frekvencija povoljnije je mjeriti trajanje.1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 tx START STOP 9 IMPULSA tx 8 IMPULSA ∆t1 Slika 12.3. Slika 12.5.

1.1.1. Mjerenje niskih frekvencija digitalnim frekventometrom TX = N pT0 fX = 1 TX 125 . Slika 12.12.1. Ako mjerimo niske frekvencije N f će se smanjivati. DIGITALNI FREKVENTOMETAR Gx fx 1 KOMPARATOR S HISTEREZOM # DEKADSKO DJELILO POMIČE DECIMALNI ZAREZ & BROJILO IMPULSA DIGITALNI POKAZNIK G0 f0 10 MHz DD 1 # f 0 /n T T BISTABIL 10s T DIJELI FREKVENCIJU S DVA OSCILATOR VRLO STABILNE FREKVENCIJE 1µs 1ms 10ms Slika 12. pogreška će se povećavati i zato se kod niskih frekvencija mjeri trajanje periode. Digitalni frekventometar N f = Tb f X = fX = pr = Tb TX Nf Tb 1 T =± X Nf Tb Gdje je N f broj izbrojenih impulsa.2.

Slika 12.2. 126 . Relativna pogreška kod recipročnog digitalnog brojila Recipročno digitalno brojilo Može mjeriti frekvencijsko trajanje periode.1. fazni pomak između dva signala. Točnost mjerenja ne ovisi o frekvenciji f X već samo o f 0 . vremenski interval između dva signala. Recipročno digitalno brojilo OSCILATOR STABILNE FREKVENCIJE Vrata se otvaraju sinkrono s ulaznim signalom i onda su otvorena točno određen broj perioda.pr = T 1 =± 0 Np TX 12.2. omjer frekvencija.2. širina impulsa te vrijeme porasta i pada impulsa.2. RECIPROČNO DIGITALNO BROJILO MJERI TRAJANJE PERIODA 1 PRILAGODNIK # VRATA I SKLOP ZA SINKRONIZACIJU BROJILO N PERIODA N$1 BROJILO TRAJANJA VREMENSKOG INTERVALA t N MIKROPROCESOR t x= t N N2 T0 = N N 1 f x= Tx DIGITALNI POKAZNIK 1 PRILAGODNIK # OČITAVAMO 1 ILI 2 POSTOJI SINKRONIZACIJA G0 Slika 12.

127 . ulazni otpor (1 MΩ ili 50 Ω za koaksijalni ulaz). točnost.12. frekvencijski opseg (tipično mHz do GHz). ZNAČAJKE DIGITALNOG FREKVENTOMETRA Značajke digitalnog frekventometra su: vrsta mjerenja. osjetljivost ulaznog signala (tipično oko 20 mV).3. razlučivost (ns ili čak ps).

1. obrada i skladištenje signala). Sada taj napon iz kondenzatora ide preko U T referentnog napona sve dok U1 A = ref 2 . A/D I D/A PRETVORNICI Pretvorba se radi iz analognog signala u digitalni zbog niza prednosti digitalnog signala (kvalitetnije i djelotvornije prenošenje.1. prebacuje sklopku u položaj 2. Blok shema digitalnog mjerila 13. Blok shema A/D pretvornika s dvije integracije (dual slope) Kada se uključi brojilo počne brojati. RC Prebacimo sklopku da se prazni.1. Slika 13.1. U X T1 . brojilo pada na nulu i ponovno počne brojati. A/D PRETVORNIK S DVIJE INTEGRACIJE (DUAL SLOPE) ELEKTRONIČKA PREKLOPKA INTEGRATOR MILLEROV SKLOP KOMPARATOR BEZ HISTEREZE C R + Gx 1 2 REFERENTNI NAPON GN UPRAVLJAČKA LOGIKA G0 GENERATOR TAKTA BROJILO IMPULSA 3 DIGITALNI POKAZNIK Slika 13.13. RC Prvo punimo kondenzator s nepoznatim naponom U X sve do U1 A = 128 . kad dosegne maximum daje signal upravljačkoj logici. kvantizacija i na kraju dolazi kodiranje. Prvo se radi uzorkovanje analognog signala.

N max Utjecaj na točnost oscilatora G0 veoma točan na kratka vremena.1. 20ms = 60 ms 3 129 . Prikaz napona na određenim točkama Q = CU 2 M = ' u X t0 ur t X = R R t N u 'X = ur X = ur X t0 N max NX .2.3 N Nmax Nx t0 tx t 1 U1 Ux' T1 Uµ T2 t PROMJENLJIVI NAGIB t FIKSNI NAGIB T1 -FIKSNO T2 -PROMJENLJIVO 2 U2M U2 Slika 13. Vrlo dobro potiskuje smetnje. Točnost mjerenja napona ovisi o točnosti referentnog napona i o Najmanji višekratnik trajanja jedne i druge periode -> da ima ∞ veliko prigušenje i na 50 Hz i 60 Hz.

1. A/D PRETVORNIK S POSTUPNIM (SUCCESIVE APPROXIMATION) PRIBLIŽAVANJEM Sadrži i D/A pretvornik. no razlučivost je vrlo velika (do 24 bita). 13.2 50 ms 16 ms = 3 3 100ms − − > t0 Točnost 0. bit po bit. 130 . koristeći pri tom binarni algoritam prilaženja. slabo su osjetljivi na smetnje. Pretvorba pri n-bitnoj rezoluciji traje n takt impulsa.2.01 %. Komparator uspoređuje uzorak nepoznatog signala i referentni napon. Postiže se rezolucija od 10 do 14 bita. ??? 1⎞ ⎛ U M = U r ⎜1 − n ⎟ ⎝ 2 ⎠ Pretvarači s postupnim približavanjem pretvaraju. analogni signal u digitalni počevši od MSB (Most Significant Bit).2. Učestalost mjerenja ovim A/D pretvornikom nije velika (par puta u sekundi). jeftina izvedba. Slika 13.

2.5 V > 1. Primjer rada A/D pretvornika s postupnim približavanjem Ispitivanje 1 V < 1.3 V 1. + n ⎟ = U r 1 − 2 −n R 2 ⎠ ⎝2 4 8 −1 −2 U k = U r b1 2 + b2 2 + .2. 2.1.. Blok shema A/D pretvornika s postupnim približavanjem 1 R 2 R 3 R R n 2R 2R 2R 2R 2R Ur RF =R + Uk Slika 13. Početno stanje registra 1000 1100 1010 1011 Tablica 13. 4.375 V > 1.3 V 1..3.3 V Završno stanje registra 1000 1000 1010 1010 131 . R-2R ljestvični pretvornik - u svakom čvoru se dijeli ulazna struja s dva U k = I ul RF = Ur ⎛ 1 1 1 1⎞ RF ⎜ + + + .. + bn 2 − n ( ) ( ) 1.3 V 1. 3..2.25 V < 1.2.Slika 13.

3 = 0. najbrži su i skupi. razlučivost od 12 do 24 bita.3. GLAVNE KARAKTERISTIKE A/D PRETVORNIKA INTEGRIRAJUĆI – brzina mjerenja (pretvaranja) od 1 do 10 Hz.4.05V 13.125V 2 G u= = 0. A/D PRETVORNIK S PARALELNIM KOMPARATORIMA (FLASH) Koriste se kod osciloskopa. razlučivost od 8 do 10 bita.875V = (2 − 0.072V 3 p = 1. S PARALELNIM KOMPARATORIMA – najbrži -> od 100 kHz do 1 GHz. S POSTEPENIM PRIBLIŽAVANJEM – brzina od 10 kHz do 1 MHz. jer imaju veliki broj komparatora.U M = 1. 132 .25 − 1. razlučivost od 8 do 16 bita. 13.0125)V 2V G = n = 0.

2.2. NPF – sprječava izobličenje signala -> protupatvorni filtar 2.14.1.1. Promjenljivi periodički signali Sadrži dva dodatna sklopa: 1.2. izmjenični.1.1. Slika 14.1. Slika 14. PROMJENLJIVI PERIODIČKI SIGNALI Promjenljivi (periodički.1.2. Sklop za uzorkovanje i kratko pamćenje 133 . pulsirajući ne periodični) signali se moraju digitalizirati neposredno + A/D pretvornici s vrlo kratkim ciklusom pretvorbe. DIGITALIZACIJA SIGNALA 14. SKLOP ZA UZORKOVANJE I KRATKO PAMĆENJE Slika 14. sklop za uzorkovanje i kratko pamćenje 14. STACIONARNI PERIODIČKI SIGNALI Stacionarni periodički signali se prvo pretvore u istosmjernu vrijednost i potom se digitaliziraju (posredno digitaliziranje). Stacionarni periodički signali 14.1.

Slika 14. Izvedba sklopa za uzorkovanje i kratko pamćenje – drugi način Posljedica uzorkovanja može biti izobličenje informacije.2. 2 1 izl.2. a dugo izbija. Izvedba sklopa za uzorkovanje i kratko pamćenje Veliki Ru .Slika 14.1. a 2 zatvara. a 2 otvori. mali Ri -> kondenzator C se brzo nabije. 1 2 ul. a kada se prazni 1 se otvara.2. PP filtar sprječava ulaz frekvencija koja nisu f g ≤ 1 fu 2 134 .3. Kada dobiva napon 1 se zatvori.1.

3. 135 .VREMENSKA DOMENA A A FREKVENCIJSKA DOMENA t fg f A A PROTUPATVORNIM FILTEROM SAMO OVAJ DIO IZVLAČIMO VAN fu1 =3fg t 0.2.5 f /fu Slika 14. Prikaz izobličenja signala i djelovanja PP filtera Pojavljuje se u digitalnom signalu nova frekvencija koja nije postojala u originalnom signalu (alias frekvencija).5 1 1.5 1 1.5fg t 0.1.5 f /fu A A DOLAZI DO IZOBLIČENJA fu1 =1.

.2. Slika 15. 15.prijamnik se može oklopiti. .1.1. MEHANIZMI PRENOŠENJA SMETNJI Slika 15. Mehanizmi prenošenja smetnji 15. Smetnja je djelovanje šuma na signal.može se koristiti mjerni sustav koji je manje osjetljiv na smetnje. . smanjiti frekvencijski spektar.1. Izvori šuma mogu biti unutarnji i vanjski. NAČINI POTISKIVANJA SMETNJI Potiskivanje smetnji se može postići na mnogo načina: .1.umjetni izvori se mogu oklopiti ili se njihovo djelovanje može usmjeriti. a vanjski mogu biti prirodni i umjetni.ulazni signal se može filtrirati. ŠUM. 136 . SMETNJE I POTISKIVANJE SMETNJI Šum je neželjeni signal.15. Prikaz djelovanja izvora smetnje i prijemnika smetnje Unutarnji izvori šuma se mogu smanjiti prilikom projektiranja mjernog uređaja.

VODLJIVA VEZA Petlja 1.1.4. utječe na petlju 2. Slika 15.1. Shema vodljive veze 15. VEZA ZRAČENJEM Blisko i daleko polje.3.4. Z/Ω Z0 ZE ELEKTRIČKI IZVORI ZM BLISKO λ POLJE 2π MAGNETSKI IZVORI DALEKO POLJE γ/m UDALJENOST OD IZVORA U METRIMA Slika 15. Veza zračenjem Z 0 = 377Ω = µ0 E = ε0 H 137 .3.15.

5. KAPACITIVNA VEZA Slika 15.15.3.2.5. Utjecaj dalekog izvora na otpornik Slika 15.1.5. ??? ld(ω) Gdje je ω0 = 1 .5. R(C12 + C2 Z ) 138 . Shema kapacitivne veze U 2 = U1 C12 C12 + C2 Z 1 + 1 jωR(C12 + C2 Z ) 1 20log U2 U1 NAGIB 6db/OKTAVI C1Z U1 C C 12 2Z STVARNOST ω0 Slika 15.

4.KOD NISKIH FREKVENCIJA U 2 = jωRC12U1 1 R << jωR(C12 + C2 Z ) KOD VISOKIH FREKVENCIJA 1 R >> jωR(C12 + C2 Z ) C12 U2 = U1 C12 + C2 Z Slika 15. 139 . pa se stoga vodiči moraju oklapati.5. Ovisnost razmaka između vodiča i jakosti smetnji Povećavanje razmaka između vodiča nije dovoljno za smanjenje smetnji.

1 2 2R C10 C12 C20 G C1Z 2R C2Z Slika 15.5.6. 140 . Prikaz kako to u stvarnosti izgleda C12 G C1Z C10 C20 C2Z Slika 15. ??? Za kapacitivnu vezu bitan je napon.5.5.

6.7.6. Induktivna veza i kut U = ωBA cos α = ωµ0 HA cos α = kI H obuhvaća petlju i inducira se napon smetnje ES. oklapanjem prijemnika. 141 .15. Smanjenje smetnji se postiže usmjeravanjem antene. Za prigušenje je dovoljno se riješiti ili električnog ili magnetskog polja.3.2.6. filtriranjem.1. Slika 14. ANTENSKA VEZA Antenska veza nastupa u dalekom polju. Shema induktivne veze U 2 = ωHI1 15. Induktivna veza Slika 15. INDUKTIVNA VEZA I MJERILO G Z ES Slika 15.6.

ISTOSMJERNE SMETNJE Istosmjerne smetnje se javljaju kod termonapona.9. Vodiče treba udaljiti. mjerni krug u kojem mjerimo male signale odmaknuti od računala. temperatura mora biti izjednačena u cijelom mjernom sustavu. 15. Rješenje za taj problem je taj da vodiči budu od istog materijala. DIGITALNE SMETNJE Digitalni signali uzrokuju visokofrekventni šum koji se prenosi na vodiče.8. Blok shema antenske veze 15.7.Slika 15.9. µV/ C 0 Cu-konstantan 40 Cu-Al 4 Cu-Cu oksid 1400 Tablica 15. Antenska veza Slika 15.1.7.2.1. Iznos termonapona kod pojedinih spojeva 142 . tj.

MAGNETSKE SMETNJE Magnetske smetnje nastaju. u žici koja vibrira. broj prepleta je oko 20 po metru). Oklapanje od magnetskog materijala 143 . recimo.1. Slika 15. a one se rješavaju odmicanjem mjernog sustava od vodiča kojima teče velika struja ili upletavanjem vodiča (dvije petlje se poništavaju.10. Slika 15.10. Upletavanje vodiča Magnetske smetnje se mogu smanjiti i oklapanjem od magnetskog materijala.10.15.2.

1. UZEMLJENJE Pod uzemljenjem smatramo električki vodljivo spajanje metalnih dijelova opreme sa zemljom. Zaštitno uzemljenje Z1 Z1 + Z 2 Z 2 = 0 ⇒ KS − UZEMLJENJE U K = U1 16.1.2. Signalno uzemljenje 144 .2. Postoje dva razloga za uzemljenje: 1. Slika 16.1. sigurnost 2. OSTVARENJE REFERENTNOG POTENCIJALA (SIGNALNO UZEMLJENJE) Potencijal Zemlje se smatra referentnim i jednakim nuli.16. ostvarenje referentnog potencijala 16.1. SIGURNOST (ZAŠTITNO UZEMLJENJE) Slika 16.

Gdje je UZP napon zajedničkog potencijala. Rješenje datog problema je spajanje uzemljenja u jednu točku. Ovako treba:

Slika 16.2.2. Spajanje signalnog uzemljenja na ispravan način

U R 3 = I 3 R3
Ovako ne treba:

Slika 16.2.3. Spajanje signalnog uzemljenja na ispravan način

U K 3 = I 3 R3 + R2 (I 2 + I 3 ) + R1 (I1 + I 2 + I 3 )
Ti se potencijali nazivaju «pogreške zbog šuma zajedničkog potencijala».

145

16.3. VRSTE ELEKTRONIČKIH UREĐAJA ZA POTISKIVANJE TIH SMETNJI
16.3.1. SAMO JEDAN ULAZ UZEMLJEN (OSCILOSKOP)
Ra.1Ω H i R1 =1kΩ 4V Rb.1Ω R2 =1kΩ Lo Zi

Slika 16.3.1.1. Samo jedan ulaz spojen onako kako ne treba

Slika 16.3.1.2. Samo jedan ulaz spojen onako kako treba

16.3.2. PLIVAJUĆI VOLTMETAR

Slika 16.3.2.1. Plivajući voltmetar

146

Slika 16.3.2.2. Shema plivajućeg voltmetra

U SS = U ZP

Rb R U ≈ U ZP b = ZP Z 2 + Rb Z 2 106

CMR = 20 log

U ZP = 120db U SS

Serijske smetnje ne ulazu su one koji se superponiraju mjerenom naponu. Takav je npr. izmjenični napon USS koji se nadovezuje na mjereni istosmjerni napon UM. Obično te smetnje potječu od mrežnog napona, pa je tada njihova frekvencija 50 Hz ili 100 Hz, kada se mrežni napon punovalno ispravlja.

16.3.3. INSTRUMENT S DVOSTRUKO IZOLIRANIM ULAZIMA
Ima tri kućišta koja su međusobno jedna od drugog izolirani.

Slika 16.3.3.1. Instrument s dvostruko izoliranim ulazima

147

Ne možemo iskoristiti naš dvostruko izolirani DMM.3. tj.3. kod 148 . jer sada imamo plivajući DMM.Slika 16.3. ?? Kad nemamo oklop. oklopljenu paricu.3.3. jer ako ostavimo otvoreno onda dolazi do podjele napona na Z2 i Z3 i pojavljuje se visok napon proboja i instrument će stradati. Shema instrumenta s dvostruko izoliranim ulazima U SS = U ZP Dvostruko prigušenje signala.2. tj.3. Rc Rb Z3Z 2 Slika 16. Spajanje plivajućeg voltmetra kada nemamo oklop Guard se ne smije spojiti sa Zemljom. Kada instrument ima baterijsko napajanje onda dobar dio ovih problema otpada.3. onda moramo Guard negdje spojiti.4. DMM Hi G Lo Guard Slika 16.

4. 149 . NAČINI SMANJENJA SMETNJI veze između izvora mjernog signala i instrumenta trebaju biti što kraće. a signal filtrirati samo na korisno područje koje nas zanima. jer su ti instrumenti plivajući i imaju vrlo dobro izoliranje ulaze prema Zemlji i na taj način se vrlo dobro prigušuju smetnje zajedničkog potencijala. treba ih oklopiti.elektromehaničkih mjerila nismo pričali o ovim problemima. vodove mjernog signala voditi kroz područja s malom razinom šuma. upletanje signalnih vodiča (smanjuje smetnju oko 200 puta ≈ 46 dB). 16.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful