Za mog imzadija

PREDGOVOR

Pred Vama se nalazi neslužbena skripta iz kolegija Električna mjerenja. Neslužbena iz razloga što ju je sklopio student ETFa uz pomoć bilješki s predavanja, raznih papirića i knjige «Mjerenja u elektrotehnici» od V. Bege. Iz tog razloga moguće je da neke stvari nisu točno objašnjene, da su krivo napisane ili da nisu napisane. Autor se trudio doći do što više izvora o pisanoj temi, no to i nije bilo tako lagano. Da ne duljim, sto i pedesetak stranica bi trebalo biti dovoljno za kvalitetno praćenje nastave spomenutog kolegija, te za uspješno polaganje ispita. U nadi da će se ova skripta tijekom godina nadopunjavati i poboljšavati, puno sreće tijekom studija, S. Komlenac Osijek, u studenom 2003. godine

1

1. MJERNI TRANSFORMATORI
Mjerni transformatori se upotrebljavaju za proširenje mjernog opsega instrumenta i za sigurno odvajanje mjerila (zaštita uređaja od visokog napona), te omogućuju daljinsko mjerenje, jer se mjerni signal može prenositi s dvije žice (do 100 m), a to je slučaj u praksi. Sastoje se od 3 elementa: primarni i sekundarni namot (međusobno su izolirani) i magnetske jezgre. Primarni se namot priključuje u mjerni krug, a na sekundarni se priključuje mjerilo. Strujni služe za mjerenje struje, a naponski za mjerenje napona.

1.1. STRUJNI TRANSFORMATORI
Strujni transformatori transformiraju izmjenične struje na vrijednosti prikladne za mjerenje, a kada se mjeri u visokonaponskim (VN) mrežama onda služe za izoliranje. Uključuje se u seriju s trošilom čiju struju treba izmjeriti. Kada želimo mjeriti s 2 ampermetra, onda ih stavljamo u seriju. Pazimo da jedna od stezaljki na sekundaru budu uzemljene. US1S2 treba biti što manji (kao kada uključimo ampermetar). Uvjeti rada strujnog transformatora su približno jednaki radu idealnog transformatora u uvjetima kratkog spoja, a to znači slijedeće: - struja magnetiziranja je jednaka nuli; - nema padova napona, jer magnetska jezgra ima beskonačnu magnetsku vodljivost; - vodiči namota imaju beskonačnu električnu vodljivost; - nema rasipnih tokova između primara i sekundara.
I1

G
P1 S1 A P2 S2 I2

T

A Slika 1.1.1. Shema spajanja strujnog transformatora

Kod idealnog transformatora u kratkom spoju broj primarnih zavoja jednak je broju sekundarnih.

2

a N2 je broj namota na sekundaru transformatora. sheme i nadomjesne sheme strujnog transformatora. Nadomjesna shema strujnog transformatora-drugi korak 3 .3. te odatle slijedi: I1 N1 = I2 N2 gdje je kn omjer transformacije.2. Odstupanje od nazivnog omjera transformacije kn i fazna odstupanja su vrlo mala. kn = Sekundarna struja I2 je razmjerna primarnoj i gotovo je u fazi s njom. Nadomjesna shema strujnog transformatora-prvi korak IDEALNI TRANSFORMATOR Ig je struja gubitaka. Uzroci naponske i strujne pogreške najlakše se prikazuju pomoću fazorskog dijagrama. R1 I1 I1 X1 I0 Ig U2i` U2 X2` R2` I2` P 1 U1 U1i X0 R0 Z2` P 2 Slika 1. Želimo saznati primarnu struju I1. a mjerimo sekundarnu struju I2. DJELATNI OTPOR NAMOTA R1 I1 REAKTANCIJA ZBOG RASIPNIH TOKOVA X1 I0 Ig N1 Xµ Rg U1i N2 U2i MJERILO (TERET) U2 X2 R2 I2 STRUJA PRAZNOG HODA STRUJA MAGNETIZIRANJA Iµ U1 Z INDUCIRANI NAPON Slika 1.1.Za idealni kratki spoj vrijedi: I1 N1 = I 2 N 2 . N1 je broj namota na primaru transformatora.1.

⎜N ⎟ ⎝ 1⎠ N ' U2 = U2 1 . Fazorski dijagram strujnog transformatora TOK KROZ MAGNETSKU JEZGRU (PROIZVODI GA STRUJA KROZ JEZGRU. ⎛N ⎞ X = X ⎜ 1⎟ . pi = ∆I k I −I 100% = n 2 1 100% I I1 Gdje su I1 i I2 efektivne vrijednosti.11 ⋅ 4 ⋅ Φ M N 2 f U i1 = 1.11 ⋅ 4 ⋅ Φ M N1 f Strujna pogreška je pogreška koju strujni transformator unosi u mjerenje efektivne vrijednosti.4. 4 . Iµ i Ig) U i 2 = 1.Formule koje se primjenjuju na ovoj shemi su: N ' I2 = I2 1 . ⎜N ⎟ ⎝ 1⎠ ' 2 ' 2 2 2 AMPLITUDNA POGREŠKA I2`X2` U2i`=Ui1 R2`I2` U2` I 2` δ I1 I0 Iµ Ig Φ ∆I FAZNA POGREŠKA Slika 1. N1 ⎛N ⎞ R = R2 ⎜ 1 ⎟ .1. ⎜N ⎟ ⎝ 1⎠ ' 2 2 ⎛N ⎞ Z = Z⎜ 1 ⎟ . N1 U1i = U 2i ' .

tj. Dogovorena se smatra pozitivnom kada fazor sekundarne struje prethodi fazoru primarne struje. 2. podvučene brojke su preporučene.Fazna pogreška je fazna razlika između fazora primarne i sekundarne struje. 1.1.5 – 5 – 10 –15 – 30 [VA]. Složena pogreška: ps = 1 2 ∫ (kni2 − i1 ) dt T 100% . termičkih i mehaničkih oštećenja. – dalje višekratnici od 10 sve do 5.1 do 5% (za obračun električne energije na visokim naponima 0. nazivna snaga u VA – normizirane vrijednosti su: 2. 1. uz uvjete pri nazivnoj sekundarnoj struji i nazivnom teretu (induktivni teret s faktorom snage 0. nazivna snaga je vrijednost prividne snage koju transformator daje sekundarnom strujnom krugu.2 ili 0. te se tako automatski i greška povećava. Iskazuje se u kutnim minutama. Kod struja višestruko većih od nazivne. 3. te se stoga uvodi nova vrsta pogreške – složena pogreška.8). razred točnosti – od 0. ne smije doći električnih. nazivna sekundarna struja – normizirane vrijednosti su: 1 . Fazna pogreška je za mjerenje same struje nebitna. 5 .5 – 15 – 20 – 25 – 30 – 40 – 50 – 60 – 75 [A] . nazivna primarna struja – normizirane vrijednosti su: 10 – 12. ZNAČAJKE STRUJNIH TRANSFORMATORA IEC 60 044-1 – međunarodni standard u kojem su definirane i normizirane značajke strujnih transformatora. Fazna pogreška je važna pri mjerenju gubitaka zbog mogućnosti kratkog spoja.000 A. 4. 5.1. U mjernom krugu strujni transformator mora biti dimenzioniran tako da podnese 100 i više puta veće struje od primarne nazivne struje.5). relativni odnos struje magnetiziranja Iµ raste u odnosu na primarnu struju. teret strujnih transformatora je impedancija koja se priključuje između stezaljki i sekundara-> teret = 0 kada su stezaljke kratko spojene. I1 Složena pogreška je definirana kao omjer efektivne vrijednost razlike trenutnih vrijednosti sekundarne struje puta nazivni omjer transformacije kn i trenutne primarne struje u odnosu na primarnu struju.2 – 5 [A]. Struja magnetiziranja Iµ ima nesinusni valni oblik (izobličena je) pa će s njenim porastom i I1 uk postajati sve više izobličenija i tada više (kada nisu sinusnog valnog oblika) ih ne možemo aproksimirati fazorima. 6. najviši napon opreme – određuje stupanj izolacije između primara i sekundara.

1. bolja je zaštita mjerila. te iznosi 5 i 10. STRUJNI TRANSFORMATORI ZA MJERENJE Za strujne transformatore za mjerenje je karakterističan faktor sigurnosti (FS). Vrijednost FS-a je normizirana.1. Prijenosna karakteristika strujnih transformatora 1. Nazivna granična primarna struja je vrijednost primarne struje pri kojoj je složena pogreška pri nazivnom teretu = -10% 6 . Što je faktor manji.1. Faktor sigurnosti je omjer nazivne granične primarne struje i nazivne primarne struje.1.2.Slika 1.

1.1.2.2 In 0.1. fazna pogreška (± kutne minute) 0.5 u ovisnosti o veličini struje i tereta Struje Razred točnosti 0.2 In 0.5 Gr.5 30 1.1. Nadstrujna karakteristika strujnog transformatora Strujni transformator za mjerenje zadovoljava uvjete razreda točnosti kada su njegove strujne i fazne pogreške unutar norme IEC 60 044-1.05 In 1.2.5 90 0. Slika 1. Primjer strujne pogreške strujnog transformatora klase točnosti 0.2.75 45 1 In 0.2. Granice pogrešaka strujnih transformatora za mjerenje 7 .I2 I2n 5 FS = 5 5 IDEALNI STRUJNI TRAFO ZA MJERENJE I1 I1n Slika 1.1.75 30 Tablica 1. strujna pogreška (±%) Gr.

STRUJNI TRANSFORMATORI ZA ZAŠTITU Strujni transformatori za zaštitu su predviđeni za priključak zaštite (releji). Označavanje strujnih transformatora P1 P2 OSNOVNA SHEMA K L S1 P1 S2 P2 SEKUNDAR S ODVOJCIMA k l S1 S2 S3 C1 P1 C2 P2 PRESPOJIVI KADA SE ŽELE MJERITI VEĆE STRUJE C1 I P1 SE SPAJAJU U PARALELU.1. 10.1. 15. a granična pogreška pδ ≤±60. Normizirani su u prema IEC 60 044-1 i IEC 60 044-6 (specijalni). a da je granični faktor točnosti 10. 20 i 30.1. KAO I C2 I P2. što znači da je dozvoljena pogreška 5. ZA MANJE STRUJE SERIJSKI SE SPOJE C1 I C2. Za 5P10 pri nazivnim strujama strujna pogreška pi iznosi ±1%. Definirana je najveća vrijednost primarne struje uz koju transformator zadovoljava u pogledu točnosti i ta se vrijednost zove nazivna granična primarna struja točnosti.3. S1 P1 S2 P2 S DVA SEKUNDARA 1S1 1S2 2S2 2S1 Slika 1. 1.1. Definiranje veličine pogreške kod nazivnog opterećenja primarne struje transformatora INGT=±5%(5P10).1.3.1. Označavanje strujnih transformatora 8 .3. Omjer između te i nazivne struje se naziva granični faktor točnosti čije vrijednosti mogu biti 5.1. pa trebaju ispravno mjeriti struje pri opterećenju. Strujni transformatori su podijeljeni u razrede točnosti i označavaju se s 5P10.

Shema priključivanja naponskog transformatora Primarna struja treba biti što manja s obzirom na struju kroz trošilo. Uvijek jednu stezaljku sekundara uzemljiti. 9 . Naponski transformator radi u približno idealnim uvjetima praznog hoda. te brze promjene magnetskog toka što uzrokuje visoke napone što u konačnici može rezultirati ozljedama opreme i korisnika. INDUKTIVNI NAPONSKI TRANSFORMATORI Induktivni naponski transformator se sastoji od magnetske jezgre. Zasićenje jezgre dovodi do zagrijavanja (ako su otvorene stezaljke sekundarnog strujnog transformatora i kroz primar teče struja). Razlikujemo induktivne i kapacitivne. TPY. Priključuju se paralelno trošilu čiji napon želimo mjeriti.2. Primjena strujnih transformatora za zaštitu Kada spajamo 2 ampermetra prvo kratko spojimo sekundarni dio transformatora i onda tek spajamo u seriju 2 ampermetra. Kod struja primara i sekundara gotovo da nema faznog pomaka. TPZ. 1.1. Ako su stezaljke otvorene sva struje ide u jezgru što dovodi do zasićenja. Radi približno u uvjetima praznog hoda. TPS – moraju udovoljiti posebne zahtjeve. slično kao i kod voltmetra. NAPONSKI TRANSFORMATORI Naponski transformatori smanjuju visoke izmjenične napone na vrijednosti prikladne za mjerenje.3.2.2.-TPX. primarnog i sekundarnog namota koji su međusobno izolirani.1. kao i sve metalne dijelove transformatora koji normalno nisu na naponu. a na kraju odspajamo kratki spoj.1. odnose se na ponašanje transformatora pri prijelaznim pojavama. Sekundarni namot se spaja na mjerilo i zaštitne uređaje. 1. A a V1 V2 G T B b Slika 1. 1.2. Primarni namot se spaja na točke između kojih se želi mjeriti napon.

Naponske fazne pogreške jesu male.2. struji magnetiziranja. induktivitetima. ali postoje i najlakše se objašnjavaju fazorskim dijagramom i nadomjesnom shemom Naponi primara i sekundara razmjeni su broju zavoja i među njima gotovo da nema faznog pomaka. kn = U1 N1 = U 2 N2 Fazorski dijagram je isti kao i kod strujnih transformatora. samo što su ovdje struje male. a naponi veliki.25 cosρ=1 -0.5 rasipnim 0.25 10 20 30 40 50 cosρ=0. Pozitivna je kada fazor sekundarnog napona prethodi fazoru napona. Naponska i fazna pogreška ovise o djelatnim otporima.5 Slika 1.1.1.5 S/VA (TERETA) -0. Naponska pogreška naponskog transformatora u ovisnosti o opterećenju 10 . p% 0. primarnom naponu i frekvenciji. pn = knU 2 − U1 100% U1 Fazna pogreška je fazna razlika između primarnog i sekundarnog napona. Naponska pogreška je pogreška koju naponski transformator unosi u mjerenje efektivne vrijednosti napona.

Fazna pogreška naponskog transformatora u ovisnosti o opterećenju Induktivni naponski transformatori mogu biti: 1.2.1.2.2. Jednopolno izolirani Jednopolni induktivni naponski transformatori su jednofazni transformatori čiji je jedan kraj primarnog namota predviđen za izravno uzemljenje.1. Shema spajanja jednopolnih induktivnih naponskih transformatora 11 .Slika 1. A a V N n Slika 1.3.

L1 L2 L3 A B a b V Slika 1. Osjetljiviji su na promjene frekvencije.2. Njihov glavni dio je visokonaponski kondenzator kapaciteta C1 koji je spojen u seriju s kondenzatorom znatno većeg kapaciteta C2.4. KAPACITIVNI NAPONSKI TRANSFORMATORI Kapacitivni naponski transformatori se sastoje od kapacitivnog dijelila i elektromagnetske jedinice.2. Shema spajanja dvopolnih induktivnih naponskih transformatora 1. a kod transformatora za zaštitu ±4%2%.2. Elektromagnetska jedinica se sastoji od naponskog transformatora i prigušnica. Upotrebljavaju se za mjerenje visokih pogonskih napona. Frekvencija smije varirati – kod transformatora za mjerenje ±1%.2.1. 12 . Dvopolno izolirani Dvopolni induktivni naponski transformatori imaju obje stezaljke primara izoliranje od sekundara i uzemljenih vodova.

NA NJEMU LEŽI VEĆI DIO NAPONA C1 U1 C2 V JAKO VELIKI KAPACITET.2.2. KAKO BISMO DOBILI MALI NAPON U2 PRVI KORAK T C1 V C2 DRUGI KORAK PRIGUŠNICA .1. Kondenzatori su obično smješteni u porculanski izolator ispunjen uljem. Ovakvi transformatori mogu poslužiti i za održavanje visokofrekventnih veza.VISOKONAPONSKI .SMANJUJEMO POGREŠKU. Kapacitivni naponski transformator Kapacitivni naponski transformatori su pogodni samo za mjerenje na visokim naponima od oko 150 kV naviše. 13 . JER SMANJUJEMO UNUTARNJI OTPOR IZVORA (KOMPENZACIJA) T C1 L V C2 TREĆI KORAK Slika 1. a pomoćni transformator T i prigušnica nalaze se u postolju transformatora.

ZNAČAJKE NAPONSKOG INDUKTIVNOG TRANSFORMATORA IEC 60 044-2 – norme se ograničavaju na 15-100 Hz (vrijedi i za strujne i za naponske). 1.8 tereta. od 10 do 500VA (veća nego kod strujnih): 10 – 15 – 25 – 30 – 50 – 75 – 100 – 150 – 200 – 300 – 400 – 500.5 je kada se radi o trofaznom sustavu koji ima uzemljenu nultočku. a fazna naponska pogreška je ±20 kutnih minuta. 200V . 200√3V . 1 i 1. 6. 1. 110√3V.2 i 0. NAPONSKI TRANSFORMATORI ZA ZAŠTITU Naponski transformatori za zaštitu – razredi točnosti su 3P (naponska granična pogreška ±3%. Mora zadovoljavati zahtjeve u pogledu točnosti i zagrijavanja kada je na njega narinut nazivni napon puta faktor napona kU=kU1N. (100√3V. 3. fazna granična pogreška ±120 minuta) i 6P.6. razred točnosti: od 0.4. Teret je jednak nuli kada su stezaljke sekundara otvorene. 1.1 do 0.dvopolni). 14 . 4.1. Njihova granična pogreška mora biti manja od 5% od napona umnoška faktora napona i nazivnog napona 5%UN-190%UN. nazivni primarni napon.5% naponska granična pogreška je ±5%.1. nazivni faktor napona – faktor s kojim se množi nazivni primarni napon. Treba primijetiti kako postoji veza s jednakim omjerom između naponskih transformatora za mjerenje i zaštitu. 5. nazivna snaga u VA.2 (dvopolni). nazivna snaga – vrijednost prividne snage koju transformator daje sekundarnom krugu pri nazivnom sekundarnom naponu i nazivnom teretu koji ima induktivni faktor snage 0.5.8.5 (ili 3). 0.5 ili 1. Razredi točnosti su 0. Kada je primar priključen između jedne faze i zemlje (jednopolni) onda je kn=1. Prema namjeni naponski transformatori se dijele za mjerenje i za zaštitu.jednopolni).2. Za razred točnosti 0. Za obračun električne energije u mrežama visokog napona koriste se razredi točnosti 0. Nazivni tereti se mogu više mijenjati od 25% do 100% za cosρ=0. Teret je admitancija. NAPONSKI TRANSFORMATORI ZA MJERENJE Naponski transformatori za mjerenje trebaju zadovoljiti razred točnosti pri naponima od 80% do 120% UN (nazivni napon). 1.3. 110V. Kada je primar priključen između dvije faze onda je kn=1.5. nazivni sekundarni napona (100V.2.2. a 1.9 je kada se radi o trofaznom sustavu s izoliranim nulvodičem i bez automatskog odspajanja u slučaju dozemnog spoja. 0.5.2.9. 2.

ŠTITI MREŽU OD TRANSFORMATORA .U A V B DVOPOLNI a u V b v X N U A JEDNOPOLNI n x V a u Slika 1. PRIMJENA NAPONSKOG TRANSFORMATORA Sekundarni krug naponskog transformatora ne smije se kratko spojiti zbog opasnosti od oštećenja.2.6.1.2. Kod srednje naponskih (1kV – 35kV) se primar priključuje preko osigurača. Svi metalni dijelovi koji normalno nisu na naponu trebaju biti uzemljeni.ŠTITI TRAFO V V Slika 1.5. OSIGURAČ .U VISOKONAPONSKIM MREŽAMA SE NE UGRAĐUJE A B a b OSIGURAČ .1. Označavanje jednopolnih i dvopolnih naponskih transformatora 1. Način spajanja naponskog transformatora u mrežu 15 .2.6.

Slika 1. Povod traženja drugih načina je prodor digitalne tehnike.1. svjetlovoda (prenosi se mjerna informacija). pretvornik svjetlosnog signala u električni signal i pokaznika. Napon se mjeri s pomoću elektrooptičkog pretvornika koji radi na Pockel-ovom efektu da kristal pod djelovanjem električkog polja rastavlja monokromatsko svjetlo u dvije međusobno okomite polarizirane komponente. NEKONVENCIONALNI MJERNI TRANSFORMATORI Nekonvencionalni mjerni transformatori su oni koji nemaju magnetsku jezgru s primarnim i sekundarnim namotom. Digitalna tehnika ima puno manji potrošak (do 100 puta). pa se zahtjevi za transformatore mijenjaju. Struja se mjeri pomoću magnetsko-optičkog osjetnika koji se temelji na Faraddayevom efektu. te je fazna razlika tih dviju komponenti proporcionalna naponu u=kβ. Te dvije komponente putuju kroz kristal različitim brzinama.3.1. Optički mjerni transformator 16 .3. Treba primijetiti jednostavnost naponskog odvajanja osjetnika od mjernog instrumenta (jer je svjetlovod električni izolator – stakleno ili plastično vlakno). Faradayev efekt je pojava da se polarizirana ravnina monokromatske linearne polarizirane svjetlosti zakreće proporcionalno jakosti magnetskog polja koje proizvodi struja kroz vodič i=kα. Najperspektivniji su optički koji se sastoje se od osjetnika napona ili struje.

Slika se na zaslonu zadržava kratko (ms) ili dugo (nekoliko sati) ili se može zapamtiti trajno tako da se fotografira. no može biti i nešto drugo (drugi signal. frekvencija mreže.. no u zadnje vrijeme se sve češće rade dvokanalni. frekvencija. Umjesto pisaljke valni oblik crta snop elektrona po luminiscentnom zaslonu katodne cijevi (CTR). OSCILOSKOPI Osciloskop je mjerni uređaj opće namjene koji omogućuje promatranje valnog oblika električnog napona ili bilo kojeg drugog signala koji se može pretvoriti u električni napon. trenutna vrijednost u bilo kojem trenutku. fazni odnosi između dva ili više signala i karakteristične vrijednosti impulsa kao što su trajanje. To je u stvari brzi promjenjivi dvokanalni pisač..2. 17 . Prema načinu obrade signala osciloskope dijelimo na analogne i digitalne. period ponavljanja. Elektronski snop ima zanemarivo malu tromost te se pomoću elektroničke optike i vertikalnog i horizontalnog otklonskog sustava mogu crtati brze promjene signala.). Nezavisni kanal (apscisa) je najčešće vrijeme. Njime se može mjeriti npr. vrijeme porasta. a time i vjerno prikazati signal visoke frekvencije. širina impulsa.. U mjerni krug se osciloskop spaja kao i voltmetar. Prije su se radili jednokanalni osciloskopi. tjemena vrijednost.

ANALOGNI OSCILOSKOPI Analogni se sastoje od katodne cijevi. Funkcionalna shema dvokanalnog analognog osciloskopa 18 .1.2. sustava za vertikalni i horizontalni otklon i sustava za napajanje. POJAČALO DJELILO PRILAGODNIK 2 ELEKTRONICKA PREKLOPKA Y1 SUSTAV ZA VERTIKALNI OTKLON BIRAČ PRILAGODNIK SKLOP ZA KASNJENJE Y 3a 3b Y2 BIRAČ PLOČICE SKLOP ZA UPRAVLJANJE SVJETLINOM SLIKE Z ELEKTRONSKI TOP 3 4 SKLOP ZA SINKRONIZACIJU GENERATOR PILASTOG NAPONA X 6b 6a X PREKLOPKA KOJA SLUŽI ZA PROMATRANJE SIGNALA U ODNOSU NA X.1. A NE NA t Slika 2.1.

TE SE ZBOG TOGA KORISITI SKLOP ZA UPRAVLJANJE SVJETLINOM. t 3b Slika 2.2. t 4 u VRIJEME POVRATKA ELEKTRONA. Prikaz signala na raznim točkama unutar analognog osciloskopa 19 . 3a u 3a SIGNAL S VELIKOM AMPLITUDOM. PREKINUT JE DOTOK ELEKTRONA I TADA JE ZASLON CRN. t 3b u 3b PRAVOKUTNI SIGNAL S KAŠNJENJEM. ALI KASNI ZBOG SKLOPA ZA KAŠNJENJE.1.1 u t 2 u t SAMO SE AMPLITUDA PROMIJENILA. t VRIJEME CRTANJA u 3a POJAČAN.

8x10 cm 2 Slika 2.OŠTRINA .1. Primjenjuju se u televizijskim prijemnicima. ali imaju malu ulaznu impedanciju.SVJETLOSNOG TRAGA .3mm) i potenciometra za stigmatizam (za izoštravanje). 3. Katodna cijev s prikazom otklonskih pločica i elektronskim topom . ELEKTRONSKI TOP Elektronski top sastoji se od katode koja generira elektrone.1. elektronsku optiku koja snop elektrona fokusira upravo na zastoru i omogućava dobivanje oštre slike. sistem za otklanjanje elektronskog snopa i 4. Sistemi s magnetskim otklanjanjem daju na fluorescentnom zastoru manju svijetlu mrlju.2. velika brzina pisanja i linearnost odnosa između otklona snopa i napona koji stvara električno polje.1.OSVJETLJENJE MREŽE RASTERA 20 . potrebna im je kraća katodna cijev. Snop se najčešće otklanja pomoću električnog polja. OTKLONSKE PLOČICE ELEKTRONSKI TOP (KOMPLICIRAN) Slika 2. 2. KATODNA CIJEV Katodna cijev je osnovni dio osciloskopa s vrućom ili rjeđe hladnom katodom. neizravno grijanu katodu koja stvara slobodne elektrone.1. elektronske leće (elektroni se ubrzavaju i fokusiraju tako da udaraju u zaslon u obliku male okrugle točke promjera 0. pa se rijetko upotrebljavaju za mjerne svrhe.1. Wehneltovog cilindra (upravlja količinom elektrona koju propušta). jer se tako postiže velika ulazna impedancija. Prikaz zaslona osciloskopa 2.1. zastor na koji pada snop elektrona i koji pretvara njihovu kinetičku energiju u svjetlosnu.1.2. Položaj točke na zaslonu je definiran vrijednošću napona na vertikalnim i horizontalnim elektronskim pločicama. Katodna cijev ima ove osnovne elemente: 1. To je stakleni zrakoprazni balon karakterističnog oblika visoko vakumiran.1.2.

2. uy= 0V ux= 0V uy= 3V ux= 0V uy= 3V ux= -3V 3 u y= 3sin ωt V ux= 0V -3 ux= 0V u y= 3sin ωt V -3 3 Slika 2.2.1.6 mm. Prikaz djelovanja elektronskog topa na katodnom zaslonu 21 .Y X RAZMAK PLOČICA JE OD 0.2 DO 0.

1mm/V do 0. Y +Uy vy vz D TANGENTA Ey d α Z ZASLON -U y L PARABOLA DOK DJELUJE POLJE Slika 2. 22 .1. OTKLON ELEKTRONA Ua . Dinamička osjetljivost (za AC napone) jednaka je statičkoj u širokom frekvencijskom opsegu.1. vz = 2U a e ≈ 593 U a [km / s ] me vy vz Ako je Ua=2 kV onda je vz=30. D = Ltgα = L Statička osjetljivost katodne cijevi (za DC napone) S=D/uy je vrlo mala i iznosi od 0.2mm/V. Određivanje otklanjanja elektronskog snopa vz ovisi o anodnom naponu (reda kV) – anodi za ubrzavanje Ua i katode.napon između katode i leće je nekoliko kV. no pri visokim frekvencijama (>100 MHz) se počinje gušiti zbog kapaciteta između otklonskih pločica (C=0. U novijim izvedbama mijenja se njezina vrijednost s otklonom manje od 2%.3.000 km/s.1.2.05 pF – 1.5 pF) i konačnog vremena prolaska elektrona između duljine pločica.3.

1. dok je za fotografsko snimanje najpovoljnije plavo svjetlo.3.2. itd. Luminiscencija je zračenje tzv.Primjer: F=100 MHz Riz=600 Ω C= 0. Za promatranje je najbolje ako zastor daje svjetlost zelenožute boje. onda se on dovodi na y otklonske pločice. Zastor se premazuje cinkovim sulfidom. Pri tome je važno da se spektar svjetlosti koju emitira zastor što bolje poklapa sa spektrom osjetljivosti oka ili fotografskog materijala.. hladne svjetlosti. U luminiscentnom zaslonu se dio kinetičke energije elektrona pretvara u svjetlost (10%). cinkovim ortosilikatom. LUMINISCENTNI ZASLON Zastor katodne cijevi je premazan s unutrašnje strane fluorescentnim materijalom. Uy t Ux CRTA PRESLIKAVANJA Slika 2. dok se pod toplim zračenjem misli na zračenje žarulje sa žarnom niti..1 pF 1 Z = = 16kΩ 2πfC |Z|=16 kΩ . Prikaz crtanja na katodnoj cijevi uz pomoć crte preslikavanja t 2.4.1. a na x otklonske pločice se dovodi pilasti napon koji otklanja taj snop. 23 . kalijevim volframatom.6 % Želimo li promatrati Uy s ulaza y u vremenu.modul impedancije |Z| i Riz stavljamo u paralelu i tako ovo dijelilo smanjuje izlaz za 3.a preostali dio u toplinu. kojemu je zadatak pretvaranje što većeg dijela kinetičke energije elektrostatskog snopa svjetlosti.

24 . Svojstvo materijala da zrači se naziva fluorescencija. Prikaz trajanja fluorescencije i perzistencije PERZISTENCIJA 2.1.4. Prilagođuje amplitudu ulaznog signala osjetljivosti katodne cijevi.5.1. Osjetljivost je minimalni otklon pločica katodne cijevi.1 s). Svojstvo materijala da zrači svjetlost pri udaru u njega je luminiscencija. Γ µA cm 2 t s L cd JAČINA LUMINISCENCIJE A 100% p FLUORESCENCIJA 10% t s Slika 2. SUSTAV ZA VERTIKALNI OTKLON Zadaća mu je da otklanja svjetlu točku po vertikali koja je razmjerna trenutne vrijednosti mjernog signala. Trajanje fosforescencije se zove persistencija.1.Luminiscentni zaslon je nanesen s unutarnje strane i to kao tanki sloj materijala. Fosforescencija je svojstvo materijala da svijetlo i nakon udara elektrona. Materijal s kratkom persistencijom služi za promatranje periodičkih pojava visokih frekvencija (<1 ms). Za promatranje sporih promjena i impulsa rabe se zasloni s velikom persistencijom (>0.

VERTIKALNI POLOZAJ .PRETPOJACALO .DJELILO .SIMETRIRANJE Slika 2. CHOP – isprekidani ili asinkroni način rada PRILAGODNIK BIRAC ELEKTRONICKA PREKLOPKA Y1 BNC PRIKLJUCAK PRILAGODNIK SKLOP ZA KASNJENJE Y 3a 3b Y2 BIRAC ULAZNI BIRAC .5. Oklop je tu da priguši smetnje na mjerni signal) s BNC priključkom ili konektorom. Blok shema birača 25 .1.1. Blok shema sustava za vertikalni otklon PREKLAPANJE KANALA . a on je uzemljen).1.POJACANJE . Signal dovodimo uz pomoć koaksijalnog kabela (ima jedan centralni vodič oko kojega je izolacija. a oko izolacije je koncentričan oklop koji se spaja na nulu od umrežičenog vodiča.1.Elektronička preklopka može raditi u 2 načina: 1.6. jedna stezaljka je uzemljena (oklop je povezan sa šasijom osciloskopa.CHOP NACIN RADA Y1 je nesimteričan. ALT – zamjenski ili sinkroni način rada 2.ALT NACIN RADA .DC . 2. VISOKO PROPUSNI FILTER fd~10Hz (DONJA FREKVENCIJA) AC PRILAGODNIK Y DC GND KORISTI SE PRILIKOM PODEŠAVANJA OSCILOSKOPA NA POČETKU PRIJE MJERENJA Slika 2. BIRAČ Osciloskop mjeri od mV do stotinjak V i to nam omogućuje prilagodnik.6.1.AC -GND .

Smanjenje signala ne smije biti različito kod različitih frekvencija.1.1. kako se signal ne bi izobličio i to se postiže posebnom izvedbom. u 3a t 3b Σ=0 SIMETRIRANJE SREDNJI UKUPNI OTKLON PLOČICA JE NA NULI Slika 2. 900 kΩ RA 15 pF 1V 10V 90 kΩ U ul RB CB 150 pF CA 100V 10 kΩ RC U izl CC 1350 pF Slika 2. Shema kompenziranog dijelila 2.1 mm/V do 2 mm/V. POJAČALO Pojačalo je tu da bi se signal male razine pojačao. a ne samo po amplitudi i ne smije unositi ni fazne pomake Osjetljivost pločica je od 0.8. Pojačanje mora biti neovisno o frekvenciji. DJELILO Dijelilo mora imati jako veliku ulaznu impedanciju 1 MΩ (djelatno) koja je u paraleli s 20 pF.1.2.1. Istosmjerna širokopojasna pojačala.1.8. gdje vrijedi RACA=RBCB=RCCC. Takva dijelila imaju svi multimetri. Prikaz simetriranja na pojačalu 26 .7.8. Predpojačalo najčešće ima konstantno pojačanje napona od nekoliko tisuća puta. Izlazno pojačalo pojačava i simetrira i dovodi taj napon na otklonske pločice.1.

.. kanal.2. Elektronička preklopka može raditi na 2 načina: 1. 2. Dva signala se mogu promatrati tako da se izvedu 2 elektronska topa i onda ne treba elektronska preklopka. Izvodi se na koncentriranim L i C elementima. Takvo prebacivanje se događa jako brzo i mi to ne vidimo na frekvencijama većim od 100 Hz.11. a imamo samo jedan elektronski top. Preklopka u taktu astabilnog multivibratora prebacuje signale frekvencijom od oko 100 kHz neovisno o frekvenciji Y1 i Y2. 1. 2. što vrijedi za mjerni signal koji ovisi o vremenu).1. veće kašnjenje ≈ 1000 ns). a onda se na početku druge pile dovodi drugi signal i tako dalje. Sastoji se od generatora pilastog napona i horizontalnog pojačala. koje se naziva vrijeme kašnjenja. ELEKTRONIČKA PREKLOPKA Danas upotrebljavamo osciloskope s 2 ulaza i zato nam treba elektronička preklopka. 1. HORIZONTALNI OTKLONSKI SUSTAV Horizontalni otklonski sustav pomiče konstantnom brzinom svijetlu točku u horizontalnom smjeru. tk = LC 2. 2. kanal.9. kanal.1. jer želimo gledati više kanala istovremeno.10. Zamjenski (sinkronizirani) – ALT Elektronička preklopka sinkronizirana je s povratnim impulsima pilastog napona sa svrhom da se tijekom trajanja jedne periode pilastog napona na otklonskim pločicama dovodi jedan signal. Isprekidani (asinkronizirani) – CHOP Za vrijeme prve pile na zaslonu se naizmjence dovode signali Y1 i Y2. dok bi na nižima to mogli primijetiti. Za 100ns kasni i pilasti napon mjerne baze. između vertikalnog i horizontalnog otklonskog sustava mora postojati sinkronizacija (mora postojati cjelobrojni omjer. kanal.1. Da bi se dobila mirna slika početak otklanjanja mora biti sinkroniziran s mjernim signalom. Ono je različito u vertikalnom otklonskom sustavu i horizontalnom otklonskom sustavu (više elemenata. Zadržava fazni odnos između ta dva signala. Da bi slika na zaslonu mirovala. 2. tako da nema sklopa za kašnjenje nikada ne bismo vidjeli početni dio mjernog signala. dok u prvom načinu to nije slučaj. no to je znatno skuplja solucija. Većina analognih osciloskopa dozvoljava da se na ulaz otklonskog horizontalnog sustava dovede izvana vanjski signal pa se na ekranu može promatrati ovisnost signala A o signalu B. SKLOP ZA KAŠNJENJE Za prolaz signala kroz pasivne elemente potrebno je neko vrijeme. 27 .

SKLOP ZA SINKRONIZACIJU

GENERATOR PILASTOG NAPONA

X
- POJACAVA - SIMETRIRA - MIJENJANJE HORIZONTALNOG POLOZAJA - VREMENSKA LUPA

- BIRAC SIGNALA ZA SINKRONIZACIJU (Y , Y , 50 Hz, EXT) 1 2 - BIRAC FILTERA (DC, AC, HF, LF, TV) - PODESAVANJE RAZINE OKIDANJA - BIRANJE PREDZNAKA OKIDANJA - NACIN RADA (AUTO, NORM, SINGLE)

- PODESAVANJE KOEFICIJENTA HORIZONTALNOG OTKLONA

Slika 2.1.11.1. Horizontalni otklonski sustav

NORM

AUTO DC Y 1 EXT Y 2 AC HF LF 50 Hz TV + SCHMITT-OV OKIDNI SKLOP

SINGLE

INVERTOR

1
MULTIVIBRATOR

Slika 2.1.11.2. Blok shema horizontalnog otklonskog sustava

BIRANJE RAZINE OKIDANJA

28

U+

U ul + E

+
U izl U-

U izl

ZASIĆENJE

U+

E U ul

U-

ZASIĆENJE U SUPROTNOM SMJERU

OKIDNI IMPULS E

Slika 2.1.11.3. Schmittov okidni sklop - prvi korak (samo komparator)

29

U+

U ul + E

+
U izl U-

U izl

POZITIVNA POVRATNA VEZA

U+

Ud

E

Ug U ul

U-

Slika 2.1.11.4. Schmittov okidni sklop – drugi korak (komparator s histerezom)

30

1. MULTIVIBRATOR Multivibrator je sklop koji generira pravokutne naponske impulse. On napaja generator pilastog napona. Koristi se pri fotografiranju impulsnih pojava. INVERTOR E Uul U izl Slika 2. Omogućuje generiranje pilastog napona da radi u 3 moda. 1.12. 2. SINGLE (SWEEP) način rada Jednokratna rampa (monostabil).13. Kada signala nema na ulazu ili je vrlo malen.12.1. Shema dva načina izvedbe invertora 2.1. a zaslon osciloskopa će ostati zatamnjen. 31 .2. onda se neće generirati pilasti napon. Radi kao sinkronizirani osciloskop pravokutnog napona.1. NORM način rada U NORM načinu rada multivibrator radi kao bistabil (bistabil ima dva stabilna stanja i iz jednog u drugo prelazi samo putem okidnih impulsa).

GENERATOR PILASTOG NAPONA Bitno je da je porast napona linearan. Ukoliko tog sinkroniziranog signala nema ili je vrlo malen. jer o tome ovisi vjerojatnost prikaza signala mjerenja vremena i frekvencije.3. tj.14. Najčešće se koristi Millerov integrator (invertirajuće pojačalo s negativnom povratnom vezom u kojoj se nalazi kondenzator). 2. Treba nam za pripremu osciloskopa. AUTO način rada Okida pri prolazu sinkroniziranog signala kroz nulu. kada se ulazni birač stavi na GND. tj. Radi nezavisno od mjernog signala. Taj mod rada se rabi za određivanje nulte razine mjernog signala.1. 32 . onda multivibrator radi i to kao relaksacioni osciloskop. nije sinkroniziran.

1.14.Slika 2.1. Generator pilastog napona 33 .

a time i frekvencija. mijenja se koeficijent vodoravnog ili horizontalnog otklona. 5 ili 10 puta) – ne može se povećati više od toga. VREMENSKA LUPA Vremenska lupa se postiže pomoću mijenjanja pojačanja izlaza X pojačala. 2. EXTERNI (VANJSKI) Kada se na X ulaz dovodi vanjski signal. tj. 2. 2. NORMALNI (INTERNI) Kada se na X ulaz dovodi napon iz generatora pilastog napona.uul = iR uc = −U izl 1 dq du ic = = C c ⇒ uc = ∫ idt dt dt C 1 1 U izl = − ∫ idt = uu dt C CR ∫ Odstupanje od linearnosti najčešće oko 1%. 34 .16. HORIZONTALNO IZLAZNO POJAČALO Pojačava i simetrira napon i generira pilasti napon. Može raditi na dva načina: 1.15.1. a može se postići i <0. Povećava se pojačanje X pojačala. kada poraste strmina pilastog napona rasteže se vrijeme i povećava se brzina otklanjanja elektronskog snopa (2.1. Promjenom otpornika R i kondenzatora C mijenja se nagib.1%. Imaju ju bolji osciloskopi.

1.Ux G1 t G2 1 2 BIT SVEGA JE OVO: TO POSTAJE OVO: Slika 2.16.1. Prikaz rada vremenske lupe 35 .

1.1. Smanjuju se pogreške zbog opterećenja i smetnji.2. Pasivne naponske sonde 36 . Rabi se pri mjerenju frekvencije i fotografiranju impulsa. Z – MODULATOR Z – modulator je sklop za upravljanje svjetlinom svijetle točke.18. Pasivne naponske sonde (najviše se koriste): KOAKSIJALNI KABEL Cs Rs Ck C0 = 20pF R0 = 1MΩ OKLOP C1 R1 R2 U ul C2 U izl NADKOMPENZACIJA Uu = C1 C1 + C2 R2 R1 + R2 Cc TREBA SMANJITI Uu = PODKOMPENZACIJA Uu = R2 R1 + R2 Cc TREBA POVEĆATI Uu = C1 C1 + C2 Slika 2. Kada pilastog napona nema onda nema niti svijetle točke na zaslonu.1.1.17.1. 2. Za vrijeme poraste pilastog napona Z modulator prenosi signal (Wheneltov cilindar – kada je pozitivno nabijen propušta elektronski snop).18. a one se dijele na pasivne (nemaju pomoćni izvor) i aktivne (imaju pomoćni izvor). jer Wheneltov cilindar ostaje negativno nabijen.18. MJERNE SONDE Mjerne sonde se koriste za međusobnu prilagodbu mjernog signala i ulaza u vertikalni otklonski sustav osciloskopa. Neki osciloskopi imaju poseban Z ulaz i onda se vanjskim signalom upravlja svjetlinom svijetle točke. 2. Razlikujemo naponske i strujne. One omogućuju prijenos signala od izvora signala do osciloskopa.1.1.

3.1. I DC B V UH UH i HALLOV OSJETNIK i MOGU SE MJERITI I AC I DC VRIJEDNOSTI Slika 2.Sonda zajedno s ulaznim otporom osciloskopa čini dijelilo (napon će se podijeliti prema vrijednosti kapaciteta.1.18.1. a kb je koeficijent proporcionalnosti. 2. Strujne sonde U H = k H I DC B = kb B Gdje je IDC konstanta.3. povećana je ulazna impedancija (rasterećuje izvor mjernog signala).2. Svrha je: 1. jer se u njima nalazi diferencijalno pojačalo koje traži DC izvor. U H = ki i 37 . 2. Strujne sonde Strujne sonde služe za mjerenje struje bez prekidanja strujnog kruga.1. otpor R ne dolazi do izražaja sve dok se kondenzatori ne počnu puniti) koje mora biti frekvencijski kompenzirano (mora propuštati sve frekvencije). 2. Obično su aktivne. Diferencijalna naponska sonda Diferencijalnu naponsku sondu koristimo kada mjerimo napone između točaka koje su na potencijalu različitom od potencijala Zemlje. Sonde smanjuju na 1/10 ili 1/100 amplitude mjernog signala i tada na sondama piše 10x ili 100x.18. dijelilo.18.

1.1. Slika 2. spojiti sondu na izvor signala. priključiti osciloskop na mrežu i uključiti ga. 6. onda bi formula ovako izgledala: U pp (V ) = y (cm )Fy (V / cm ) ⋅100 .2. odaberemo željeni način rada sklopa za sinkronizaciju (NORMAL ili SINGLE). 10. 4. preklopiti ulazni birač na GND. Za istosmjerne struje koriste se sonde s Hallovim osjetnikom. external. 13.. 12. 15. frekvencijski kompenzirati (priključiti na CAL). birač vremenske baze postaviti u sredinu. Y i X regulatore pomaka postaviti u sredinu. a ne samo promatrati neke parametre mjernog signala. OSNOVNA MJERENJA OSCILOSKOPOM Želimo i mjeriti. koeficijentom otklona vertikalnog signala podesiti amplitudu. odaberemo signal za sinkronizaciju (internal.1. Da koristimo 100x sondu. koeficijent otklona vertikalnog kanala postaviti na max. Napon kalibratora U pp (V ) = y (cm )Fy (V / cm ) Gdje je Fy koeficijent vertikalnog otklona. 38 . 8. mrežnom frekvencijom). 2. preklopiti osciloskop na AC ili DC područje. jer osciloskop mjeri napon.1. 7. STRUJNA KLIJEŠTA Strujna kliješta su pretvornici struje u napon. a za izmjenične s mjernim transformatorom. 9. birač načina rada postaviti na AUTO ili PRESET. 16..21. odredimo trajanja porasta pilastog napona.19. 2. 3. odaberemo prikladnu sondu za priključenje mjernog signala. podesiti trenutak okidanja vremenske baze. 11. 2.1. Da bi mjerili napon moramo ugoditi vertikalni i horizontalni otklonski sustav. POSTUPAK UGAĐANJA MIRNE SLIKE NA ANALOGNOM OSCILOSKOPU 1.21. 5. Za horizontalni otklon. 14. podesiti svjetlinu i oštrinu vodoravne crte na zaslonu i postavimo ju u željeni položaj pomoću X i Y regulatora.20.

21.21. Mjerenje napona - ako na sondi piše npr.T Slika 2.2. ?????? T (1) = x(cm )Fx (s / cm ) 1 f (H z ) = T (s ) 2. [ f ] = Hz.21.1.2. Mjerenje faznog pomaka U(t)=Umsinωt i(t)=Imsin(ωt-ρ) 39 . Mjerenje faznog pomaka Mjerenje faznog pomaka se svodi na mjerenje vremena između istovrsnih točaka signala. 10x onda još pomnožimo s 10 U pp (V ) = Fy – koeficijent vertikalnog otklona Mjerenje vremena: y (cm) * Fy (V / cm) Fy 1 xF . f = 1kHz → T = 1ms. [T ] = s.21.2.1.1. Slika 2.1.1. t = x T M Fx – koeficijent horizontalnog otklona T ( s ) = X (cm) * Fx ( s / cm) → f = 2.1.

3.21.3.1. Gornja granična frekvencija f g = u 0.1.1.21. Mjerenje gornje granične frekvencije 40 . Mjerenje vremena porasta naponskog impulsa 2.1.32 t porasta -3 dB f Slika 2.X X XT = ρ → ρ = ρ 360o o XT ρ 360 t porasta = t 2 porasta − t 2 0 signala t0 – vrijeme porasta osciloskopa NADVIŠENJE 100% 90% 50% t i ŠIRINA IMPULSA 10% t p VRIJEME PORASTA Slika 2.2.21.2.

opseg biranja koeficijenta vertikalnog otklona.1. Y2. DIGITALNI OSCILOSKOPI Svojim mogućnostima. jer mogu prikazati logička stanja u nekom trenutku. dok je pri brzim neponovljivim signalima točka prebrza.y). broj kanala. granične pogreške. Funkcionalna shema digitalnog osciloskopa 41 . Analizatori logičkih stanja Analizatori logičkih stanja su posebna vrsta osciloskopa.22. S dugotrajnom perzistencijom slika ostaje dulje (desetak sekundi do nekoliko sati). 2. Slika 2. Analogni osciloskopi s dugotrajnom persistencijom Normalni osciloskopi nisu prikladni za promatranje pojava niskih frekvencija ili brzih pojava koje se ne ponavljaju. granične pogreške. INVERT.2. ZNAČAJKE OSCILOSKOPA Za sustav za vertikalni otklon: širina frekvencijskog opsega. ulazna impedancija. D/A pretvornici. Održavanje slike se postiže posebnom konstrukcijom katodne cijevi u kojoj se s pomoću dodatnog sustava elektroda koristi sustav sekundarne emisije elektrona. Značajke vremenske baze su opseg. način rada. digitalno brojilo i mikroprocesor. Pri promatranju signala s niskom frekvencijom s kratkom perzistencijom se vidi samo sporo putujuća točka. dodatne funkcije. Služe za provjeru rada digitalnih sklopova i rad programa. Sastoje se od analognih i digitalnih sklopova -> A/D pretvornici.1. jer nema dovoljno svjetla. vremenska lupa. ADD (zbrajanje). maksimalni ulazni napon.2. svojstvima nadmašuju analogne.2. način rada (x. memorija za prihvat. memorija za prikaz. Izvedbe: Osciloskop s dvije vremenske baze – omogućuje da se pojave promatraju kroz vremensku lupu ili da se vrijeme točno mjeri na oscilogramu. načini sinkronizacije.

Uzorkovanje u realnom vremenu Maksimalna frekvencija signala koji se može uzorkovati i zadovoljavajuće obnoviti na osciloskopu određena je frekvencijom uzorkovanja koja mora biti barem 10 puta veća od maksimalne frekvencije signala kojeg želimo promatrati (najviši harmonik koji je značajan za valni oblik). rjeđe serijski RS232). ON PRENOSI SVE IZ MEMORIJE ZA PRIHVAT U MEMORIJU ZA PRIKAZ I VRIJEME OD TADA IDE OD NULE. zapamćena slika se može prenositi pomoću normiziranih sučelja za komunikaciju i povezivati s računalom (koristi se GPIB sustav. pa do 20 G uzoraka/s. Prednost – signal se može pamtiti neograničeno vrijeme. Ta frekvencija uzorkovanja se kreće od 10 M uzoraka/s. u OKIDNA RAZINA t IMPULSI ZA UZORKOVANJE t Slika 2. funkciji x OVE SE TOČKE UZORKUJU I PAMTE U MEMORIJI ZA PRIHVAT DOLAZI OKIDNI IMPULS IZ SKLOPA ZA SINKRONIZACIJU.2.FIFO memorija – frekvencija signala mora biti niža od frekvencije uzorkovanja signala. U zadnje vrijeme umjesto katodne cijevi primjenjuju se LCD zasloni (jeftiniji – ne treba D/A pretvornik). da bi ta krivulja bila što vjernija ulaznom signalu A/D pretvornik računa vrijednosti između pojedinih točaka uzoraka ili linearno ili po sin x . matematički obrađivati. Uzorkovanje u realnom vremenu 42 . Pri obnavljanju točaka (točke koje se uzimaju iz memorije) treba nacrtati krivulju na osciloskopu. Uzorkovanje se može vršiti u realnom ili ekvivalentnom vremenu.2. Ako želimo više pojava istovremeno pratiti onda se smanjuje frekvencija uzorkovanja zato što osciloskopi imaju najčešće jedan A/D pretvornik. Digitalizacija signala: uzorkovanje -> kvantizacija -> kodiranje.

Slijedno uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu Potrebno je da A/D pretvornik bude sinkroniziran sa signalom. tj. 43 . Uzorci se uzimaju ili slijedno ili slučajno. ponovljiv. Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu – slijedno t' Slučajno uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu Impulsi za uzorkovanje nisu sinkronizirani sa signalom.2.Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu Uzorkovanje u realnom vremenu traži od signala da bude periodičan. signal i A/D pretvornik nisu sinkronizirani.3. u TOČKE KOJE ULAZE U MEMORIJU 3 OKIDNA RAZINA 1 2 ∆t 2∆t t 1 2 3 Slika 2.

Aliasing efekt POGREŠNO INTERPOLIRAN SIGNAL 44 .2.u OVE SE VRIJEDNOSTI SIGNALA PAMTE 1 OKIDNA 1 RAZINA 2 3 t ∆t1 OKIDNI IMPULS IMPULSI ZA UZORKOVANJE ∆t1 11 1 3 1 2 ∆t2 ∆t3 ∆t3 3 2 3 3 2 2 t Slika 2.4. u TOČKE U MEMORIJU PO KOJIMA SE SIGNAL OBNAVLJA ORIGINAL t Slika 2.5.5 puta veća od frekvencije signala.slučajno ∆t2 Frekvencija uzorkovanja mora biti 2. Ako je frekvencija signala viša dolazi do aliasing efekta. Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu . 1 GHz uzorak -> promatramo sinus od 500 kHz.2.

A f Slika 2.Da se ovo izbjegne ugrađuje se niskopropusni filter prije A/D pretvornika. Paralelni A/D pretvorni 45 .1.1. Kod osciloskopa je to u pravilu paralelni A/D pretvornik. Slika 2. A/D PRETVORNICI A/D pretvornik se sastoji od puno komparatora i jednog dijelila.2.1. KOMPARATOR Eref SKLOP ZA KODIRANJE # DIGITALNA RIJEČ UZORKOVANI ANALOGNI SIGNAL OVISNO O NJEGOVOJ VISINI (IZNOSU) PRORADIT ĆE ODGOVARAJUĆI KOMPARATOR. A ONDA U ODREĐENOM IZLAZNOM STANJU KOMPARATORA SKLOP ZA KODIRANJE TO KODIRA.6.2. Za 8 bitnu riječ treba 256 komparatora.2. Niskopropusni filter 2.

4% -> ½8=1/256=0. 200 000 puta u sekundi kod analognih). omogućuje informacije o signalu prije okidnog impulsa. signalni se mogu matematički obrađivati. 10 bita razlučivost 0. Usporedba analognog i digitalnog osciloskopa – frekvencija snimanja TZV.2. ZNAČAJKE DIGITALNOG OSCILOSKOPA Digitalni osciloskop sadrži analogne i digitalne sklopove. vertikalna rezolucija – broj bita u digitalnoj riječi (8 bita razlučivosti 0.2. fum=100Mu/s i FX=500µs/cm. Kod većih Fx postoji veća opasnost od aliasing efekta. PREDNOSTI DIGITALNOG OSCILOSKOPA Trajno pamćenje signala.2.1.4. 2.004*100%=0. MRTVO VRIJEME Primjer: Neka je duljina zapisa DZ=1ku/s.2. omogućuju veće mogućnosti sinkronizacije signala. MANE DIGITALNIH OSCILOSKOPA Skupi su. omogućuje prikaz vrlo sporih pojava u tzv. omogućuje automatsko mjerenje.1% ).2.4. Digitalni fosfor osciloskop (DPO) osciloskopi imaju 400 kHz obnavljane slike. Kolika je frekvencija uzorkovanja? Xm=10cm -> tm=x*FX=500µs ∆T=x*FX/DZ=500ns Fu=1/∆T=2Mu/s 46 . duljina zapisa – kapacitet posmačne memorije (što je memorija dulja razlučivanje je bolje). ROLL MODU. neki računaju efektivne vrijednosti signala. mogućnosti prijenosa na računalo.3. Sve značajke kao i analogni plus još frekvencija digitalizacije (broj digitalizacija u sekundi). automatski postavlja mirnu sliku. omogućuje zapisivanje na papir. 2. često ima sklop za spektralnu analizu po Fourieru.4%.2. SIGNAL VIDIMO ANALOGNI OSCILOSKOP NE VIDIMO DIGITALNI OSCILOSKOP Slika 2. sporo obnavljanje slike (10 puta u sekundi kod standardnih.

2. Duljina zapisa kod digitalnog osciloskopa Fx .4. s/cm Duljina zapisa se ne može povećavati u beskonačnost jer se onda vrijeme za skupljanje uzoraka produžava. 47 .broj uzorka/s 100M Dz= 50k 10M 1M Dz = 1k 10n 100n 1µ 10µ 100µ 1m Slika 2.2.

Zapisi se primjenjuju za naknadnu analizu i mogu se pohranjivati kao trajni dokumenti. a 3 je papir. Nadalje. LINIJSKI ELEKTROMEHANIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI Kod linijskih elektromehaničkih zapisnih instrumenata pisaljka ostavlja neprekinut trag (pisaljka je stalno u dodiru s medijem). a način pisanja je najčešće tanka cjevčica (kapilara) koja piše po papiru ili mlazom tinte. za razliku od pokaznih koji pokazuju trenutne vrijednosti. Mehanizmi za pokretanje medija su opružni satni mehanizam i sinkroni elektromotorić (češće). Medij je najčešće traka. te termopapir (zagrije se vrh pisaljke). Slika 3. medij još može biti i metalizirani papir sa šiljkom (30V. 2 je pisač.3. 3. Razlikujemo točkaste i linijske.1. 48 . ovi zapisuju tijekom vremena. Ovi instrumenti se sastoje od mjernog dijela koji osim kazaljke ima i pisaljku i mehanizam za pokretanje medija.1. Registriranje na papiru kružnog formata Gdje je 1 pomični dio. te zbog tog mjerni dio mora imati snažniji zakretni moment (do 20 puta) i zato se u zapisima elektromagnetskih instrumenata koriste elektrodinamički i indukcijski mjerni instrumenti. ELEKTROMEHANIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI Elektromehanički zapisni instrumenti.1. Medij je obično papir. iskra ostavlja trag).

Registracijski instrument s kukastom kazaljkom Gdje je 1 pomični dio.2. a 4 je kukasta kazaljka. 49 . Slika 3.3. Registriranje na papirnatoj traci Gdje je 1 pomični dio. 2 je pisač.1. 2 je pisač.1. a 3 je papirnata traka.Slika 3. 3 je papirnata traka.

4. 4 je vodilica. Registracijski instrument s elipsnim upravljačem Gdje je 1 pomični dio. 2 je poluga. 50 . 3 je pisač.1.Slika 3. a 5 je papirnata traka.

51 . Registracijski instrument s kulisnim upravljačem Gdje je 1 pomični svitak. 4 je poluga kazaljke. 2 i 3 je elektromagnetsko prigušenje. a 5 je papirnata traka. 4 je kulisa. 5 je kazaljka. Slika 3. 3 je pisač.1. 2 je svinuta poluga. 8 i 9 je aretiranje. 6 je pisač.1.Slika 3. Registracijski instrument za male širine registracijske trake Gdje je 1 pomični dio. 7 je skala.6.5.

brzina pomaka papira (od 5 do 1500 mm/satu). U pravilnim mjernim razmacima (npr.1.2. broj kanala (od 1 do 12).3.sa svjetlosnom zrakom – frekvencija 20kHz. s time da je trag točkast.4. 52 . za najbrže pojave. kazaljka se kreće slobodno i mogu se koristiti osjetljivi mjerni instrumenti (s pomičnim svitkom i magnetom i s kružnim svicima i magnetom). TOČKASTI ELEKTROMEHANIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI Točkasti elektromehanički zapisni instrumenti koriste se za zapisivanje mjernog signala slabijih izvora (termopar). . . razred točnosti.2. za istosmjerni napon i struju).s materijalnom pisaljkom .s tekućinskim mlazom – frekvencija do 1000Hz. Mjerni sustavi s malenim svitkom (petljom) i magnetom. 3. ZNAČAJKE PISAČA više područja (mjerno područje za određene termoparove.3. 30s) jedan stremen vrši pritisak na medij na koji se zapisuje pomoću trake obojene u boju. Točkasti registracijski instrument (perspektivna skica i prednja strana instrumenta) 3.frekvencija do 150 Hz. Postoji nekoliko vrste oscilografa: . tj. OSCILOGRAFI Oscilografi se koriste za zapisivanje relativno brzo promjenljivih signala. Slika 3. Koriste se kod sporih pojava.

Slika 3.4.1. Princip oscilografa s materijalnim pisačem

Gdje je 1 spremnik tinte, 2 je ventil, 3 je instrument s pomičnim svitkom, 4 je pojačalo, 5 je demodulator, a 6 je oscilator.

53

Slika 3.4.2. Oscilograf s tekućinskim mlazom (cjelokupni principijelni prikaz i sapnica povećana otprilike 20 puta)

Gdje je 1 mjerni sistem, 2 je sapnica, 3 je tekućinski mlaz, 4 je pumpa, 5 je filter, 6 je spremišta tinte, 7 je pojačalo, 8 je ulaz pojačala, 9 je petlja, a 10 je kapilara.

Slika 3.4.3. Skice titrajuće petlje kod svjetlosnog oscilografa

Gdje 1 petlja, 2 je polni nastavak, 3 je stremen, 4 je zrcalo, 5 je pritezno pero, 6 je permanentni magnet ili elektromagnet, 7 je jaram od magnetskog materijala, a 8 su priključne stezaljke.

54

3.5. ELEKTRONIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI
Razlikujemo y-t i x-y elektroničke zapisne instrumente. Načelo rada:
NULINDIKATOR N UN Ux ŽELIMO MJERITI

ETALONSKI UN

SPIRALNI VIJAK

+

-

Ux M MOTOR

Y-t PISAČ
SLUŽI ZA KOMPENZIRANJE MJERNOG SIGNALA Uy Up
+

M MEHANIČKA VEZA M UN UMP

ODREĐUJE VREMENSKU BAZU Up = Uy - UMP

Slika 3.5.1. Prikaz načela rada elektroničkih zapisnih instrumenata

3.5.1. X-Y ELEKTRONIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI
Kod ovih zapisnih instrumenata papir je nepokretan i pisaljka se giba po X – Y osi. Kretanjem pisaljke upravljaju dva sustava pojačala servo motora i linearnog potenciometra – jedan u X, drugi u Y smjeru. Granične pogreške su oko 0.2%, no oni su dosta spori. Danas prevladavaju digitalni zapisni uređaji koji imaju pokaznik u boji, memoriju za pamćenje podataka, pisač za zapis na papirnu traku (za zapis u realnom vremenu, ali i za naknadno zapisivanje, jer ima memoriju), priključak za računalo –

55

1. Blok shema digitalnog zapisnog instrumenta 56 .1. PRILAGODNIK A D MEMORIJA PISAČ MIKROPROCESOR (UPRAVLJAČKA JEDINICA) POKAZNIK KOMUNIKACIJSKO SUČELJE PC Slika 3.obrada snimljenih signala.5. mogućnost startanja prikupljanja podataka okidnim impulsom.

Mjeri se vatmetrima – množilo dva signala (napona i struje). 2 svitka i 4 stezaljke (dvije strujne i dvije naponske). a UefIefcos(2ωt-ρ) izmjenična komponenta koja im dvostruku frekvenciju.UefIefcos(2ωt-ρ). UN. STRUJNI SVITAK 3* 2 NAPONSKI SVITAK A 3 * 2 W 1 4 1 G RN 4 T G T V Slika 4. Izolacija nije jaka. P=UIcosρ -> djelatna snaga. T 1 Srednja vrijednost snage: P = ∫ pdt = UI cos ρ [P ] = W T0 P=UIλ. Konstanta vatmetra kW = UN IN α max [kW ] = W . IN – nazivne vrijednosti. P=dW/dt [W]. Elektrodinamski vatmetar je instrument s elektromehaničkom pretvorbom. Jalova snaga: Q=UIsinρ [Q]=Var 57 . Kada vatmetar ima više područja napona i struje. Strujni se svitak spaja u seriju trošilu dok naponski u paralelu trošilu. PW=αW=kW. λ . treba odrediti konstantu vatmetra kW. Shema mjerenja snage uz pomoć vatmetara Pokazivanje vatmetra pri istosmjernoj struji proporcionalno je umnošku napona i struje (αW=k*U*I). Da ne dođe do preopterećenja strujnog i naponskog svitka treba kontrolirati struju. Pri izmjeničnim strujama sinusnog oblika p=UMsinωt * IMsin(ωt-ρ) =2UefIefsinωt * sin(ωt-ρ)=UefIefcosρ . odnosno napon.4.faktor snage – kod sinusnog valnog oblika = cosρ. pod .1. Gdje je UefIefcosρ istosmjerna stalna komponenta. MJERENJE SNAGE Električna snaga je brzina proizvođenja (zračenja) električne energije. otprilike za napone do 100V. jer se troši na rad (trošilo ju nepovratno uzima iz izvora). Pri promjeni struje i napona mijenja se i snaga: p=u*i (trenutne vrijednosti).

zato se za mali copsρ koriste posebni vatmetri (npr. PRIVIDNA SNAGA S=UI [S]=VA S2=P2 + Q2 Pri malim faktorima snage otkloni kazaljke vatmetra su mali. 0. Što je otklon manji.S Q ρ Slika 4.2. indukcijski i termički elektromehanički vatmetri.2.1. Elektromehaničke vatmetre zamjenjuju elektronički. pogreška je veća. pri kratkom spoju transformatora). Trokut snage P 4. 58 . U I cos ρ N Instrumenti za 0.05 cosρ -> kW = N N . λmax Osim elektrodinamskih postoje i elektrostatski.1. 0.

automatski odabiru strujna i naponska područja. te faktor snage. Na digitalnom pokazniku pokazuje i napon i struju i snagu.1. Prikaz tri vrste elektroničkih vatmetara S elektroničkim vatmetrima mjerenje je jednostavnije.2.2. 59 . Također sinkrono i simultano “uzimaju” napon i struju. brže i komfornije.4. računa još i jalovu i prividnu snagu. Osim toga imaju međusklopove za serijsku i paralelnu komunikaciju s PC uređajem što omogućava automatizaciju mjerenja. ELEKTRONIČKI VATMETRI ANALOGNI ELEKTRONIČKI VATMETAR u ANALOGNI POKAZNIK ANALOGNO MNOŽILO i NAJČEŠĆE (POMIČNI SVITAK I MAGNET) ANALOGNO-DIGITALNI ELEKTRONIČKI VATMETAR u ANALOGNO MNOŽILO i A D DIGITALNI POKAZNIK DIGITALNI ELEKTRONIČKI VATMETAR u A D DIGITALNO MNOŽILO DSP (DIGITAL SIGNAL PROCESOR) DIGITALNI POKAZNIK i A D PONEKAD (NEKADA SE AUTOMATSKI PODEŠAVA POTREBNO PODRUČJE NAPONA I STRUJE) SKLOP ZA UPRAVLJANJE CPU RS232 GPIB CENTRONICS PC Slika 4. te brzu obradu i prikaz rezultata.

efektivna vrijednost n i =1 P= 1 n ∑ uiii .faktor snage S FT = Kod elektroničkih vatmetara nisu nam potrebni ampermetri i voltmetri za zaštitu. Treba paziti na točnost kod malih cosρ (proizvođači ga ne daju). Spajaju se jednako kao i analogni.. Cosρ je jako bitan kod gubitaka velikih transformatora. a ne efektivne..djelatna snaga n i =1 Računa: S = UI Q = S 2 − P2 U . PRINCIP MJERENJA (RAČUNANJA) Mjeri: 1 n U = ∑ ui . određivanje izobličenja napona i struja.3.srednja ispravljena vrijednost n i =1 U= 1 n 2 ∑ ui .4.tjemeni faktor U P λ = .faktor oblika Fo = U UM . Područja određuju maksimalne vrijednosti napona. Iz ovih formula se analogno izvedu formule za struju. 60 . UM – iz uzorka napona uzima maksimalnu vrijednost (UM=max(Ui)). Analizatori snage su digitalni voltmetri s dodatnim funkcijama mjerenja – npr. viših harmonika napona i struje.

PG = I GU G = U G (I T + IV ) = U G I T + 2 UG U2 = PM 2 + G RV RV 61 . Shema posrednog mjerenja snage – naponski spoj PT = U T IT = U T (I G − IV ) = U T I G − Gdje UT izravno mjerimo.4.1. STRUJNI SPOJ + IG + IV UG + RV V A IT RT UT RA G Slika 4.4. 2 UT U2 = PM 1 − T RV RV 2 2 PG = U G I G = I G (U T − I G RA ) = I GU T + I G RA = PM 1 + I G RA 2 Gdje se IG mjeri izravno. a I T2 RA je korekcija. PM1 je mjerena snaga.2.4. a I G RA je korekcija. NAPONSKI SPOJ + A IV + RV V IT RT UT IG + RA G UG Slika 4. U T2 je korekcija. POSREDNO MJERENJE SNAGE U ISTOSMJERNOM KRUGU 4.1.4.2.1.4. RV 4.4. Shema posrednog mjerenja snage – strujni spoj PT = I TU T = I T (U G − I T RA ) = I TU G − IT2 RA = PM 2 − IT2 RA Gdje je PM2 mjerena snaga.1.

4. a RA je temperaturno osjetljiv).1. STRUJNI SPOJ * W A RA IT UT IG + IV UG RV V RS G RN RT Slika 4.1. NAPONSKI SPOJ IG + A RA RS * W IT IV RV V UT G UG RN RT Slika 4. ako nisu zanemarivo male preporuča se naponski spoj za PT (jer je RV poznat.1.5.1.5. Shema direktnog mjerenja snage – naponski spoj 2 2 UT UT − RV RN PT = P − W 2 PG = P + I G (RA + RS ) W 4.5.5. DIREKTNO MJERENJE SNAGE U ISTOSMJERNOM KRUGU 4. Shema direktnog mjerenja snage – strujni spoj PT = P − IT2 (RA + RS ) W PG = P + W U T2 U T2 + RV RN 62 . a PG za strujni spoj.2. RV Treba odabrati onu shemu kod koje su korekcije zanemarivo male.Ovdje je 2 UG korekcija.2.5.

PTM ⎡ * U* 2 U* 2 ⎤ = kU k I ⎢ P − − ⎥ W RV RN ⎥ ⎢ ⎣ ⎦ ( ) ( ) PTM PW*=kWαW PT=UIcosρ * * * = kU U k I I cos ρ = UI cos(ρ − δ I + δU ) = UI cos(ρ − δ ). Pri velikim strujama i visokim naponima rabe se strujni i naponski transformatori koji prilagođuju napon i struju i izoliraju od visokog napona. δ = δ I + δU ρ * = ρ − δ I + δU 63 . P 1 S1 P 2 I S2 G I* A * W RN T U B A a U* V b Slika 4.4. Shema mjerenja djelatne snage u izmjeničnom jednofaznom strujnom krugu NAPON NA SEKUNDARU PTM = kU k I P W kU je nazivni omjer transformacije kI naponskog/strujnog transformatora i PW je ispravljena vatmetrom izmjerena snaga.6.6. Gdje je PTM mjerena djelatna snaga trošila. MJERENJE DJELATNE SNAGE U IZMJENIČNOM JEDNOFAZNOM STRUJNOM KRUGU Djelatna snaga se pri industrijskim frekvencijama mjeri elektrodinamskim ili digitalnim vatmetrima.1.

2. pa suma pokazivanja svih triju vatmetara daje ukupnu snagu trofaznog sistema. Ukoliko nemamo umjernu krivulju i ne možemo provesti ispravak onda se ukupna mjerna nesigurnost procjenjuje na temelju graničnih pogrešaka vatmetra. MJERENJE DJELATNE SNAGE TROFAZNIH TROŠILA METODOM 3 VATMETRA U ovoj metodi teku kroz strujne grane vatmetara fazne struje tereta.7. Fazorski dijagram mjerenja djelatne snage u izmjeničnom jednofaznom strujnom krugu Gdje je I primarna struja. strujnog i naponskog mjernog transformatora i pogreške kutnog zakretanja. pa čine zvjezdište sistema sastavljenog od tri naponske grane.Slika 4. δU fazna pogreška naponskog transformatora i δI je fazna pogreška strujnog transformatora.6.0291δ cos ρ Ako raspolažemo umjernim krivuljama mjernog transformatora pogreške možemo smanjiti ispravkom. p(δ )% = cos(ρ − δ ) = cos ρ cos δ + sin δ sin ρ ≈ cos ρ + δ sin ρ p(δ )% = δ (tgρ )100% = PTM − PT UI cos(ρ − δ ) − UI cos ρ 100% 100% = PT UI cos ρ πδ ' 180 ⋅ 60 tgρ ⋅100% = δ 'tgρ ⋅ 0. Na taj način svaki vatmetar mjeri snagu jedne faze. dok su njihove naponske grane priključene na pripadne fazne napone. kI sekundarna struja.0291% ≈ 0. Ako sistem nema nulvodiča odvodni krajevi naponskih grana spojeni su zajedno. a kada metodu triju vatmetara? Očito se u sistemima s nulvodičem smije upotrijebiti samo metoda triju 64 . u ( p )% = [G(P ) ] + [G(U ) ] + [G(I ) ] + [G(δ ) ] 2 2 2 2 W % % % % 3 4. Postavlja se pitanje kada upotrijebiti metodu dviju.

Trofazni sustavi mogu biti četverovodni (u distribucijskim mrežama.1. obično nesimetrični) i trovodni (u mrežama visokog napona i simetričnim mrežama srednjeg i visokog napona). Shema trovodnog sustava PT = P + P2 + P3 1 65 .2. dok se u trofaznim sistemima bez nulvodiča mogu upotrijebiti obje metode.7.vatmetara. L1 L2 L3 A1 A2 A3 * W1 * W2 * W3 V1 V2 V3 N T Slika 4.7. Shema četverovodnog sustava P = P + P2 + P3 1 L1 L2 L3 A1 A2 A3 * W1 * W2 * W3 V1 V2 V3 T UMJETNA NULTOČKA Slika 4.

4. Shema trovodnog sustava PT = P + P2 + P3 1 4.L1 L2 L3 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 A a W1 A1 W2 A2 W3 A3 N A n V3 a N A n V2 a N n V1 N T Slika 4. Ako jedan od vatmetra pokazuje u minus preklopkom preklopimo naponsku granu (ali u formulu ulazi kao minus) ili isključimo izvor i okrenemo strujnu granu (kod vatmetara koji nemaju preklopku).3. MJERENJE DJELATNE SNAGE TROFAZNIH TROŠILA METODOM DVA VATMETRA (ARONOV SPOJ) Pomoću Aronovog spoja se mjeri snaga nesimetričnih trofaznih sistema bez nulvodiča.8. p = u1i1 + u2i2 + u3i3 i1 + i2 + i3 = 0 → i3 = i1 − i2 p = u1i1 + u2i2 − u3 (i1 + i2 ) p = i1 (u1 − u3 ) + i2 (u2 − u3 ) = i1u13 + i2u23 = p1 + p2 1 T 1 T pdt = ∫ ( p1 + p2 )dt = P + P2 1 T ∫0 T 0 PT = Gdje je P + P2 srednja vrijednost koju vatmetar pokazuje.7.7. Shema četverovodnog sustava PT = P + P2 + P3 1 L1 L2 L3 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 A a B b V3 A a B b A a B b UN T W1 A1 W2 A2 W3 A3 V2 V1 Slika 4. 1 66 .

onda možemo to mjeriti samo s 2 vatmetra. prividnu. Ako imamo slučaj sinusnog valnog oblika napona i struje. onda ovom metodom mjerimo jalovu snagu i faktor snage. djelatnu. Slika 4. svejedno je. jalovu i svašta još. L1 L2 L3 A1 A2 * W1 * W2 V1 V2 T AMPERMETRI I VOLTMETRI SU TU SAMO ZBOG ZAŠTITE. Aronov spoj PT = P + P2 1 Kod digitalnog vatmetara može se mjeriti i metodom s 3 i metodom s 2 vatmetra. Ako je sustav simetričan digitalni vatmetri još računaju ukupnu snagu. P = I1U13 cos Ψ1 = I1U13 cos(30 − ρ ) = 3IU cos(30 − ρ ) 1 P2 = I 2U 23 cos Ψ2 = I 2U 23 cos(30 + ρ ) = 3IU cos(30 + ρ ) Q = 3 (P − P2 ) 1 P − P2 UI sin ρ tgρ 1 = = P + P2 3UI cos ρ 3 1 1 1 cos ρ = = 2 2 1 + (tgρ ) ⎛ P − P2 ⎞ 1 1 + 3⎜ ⎟ ⎜P +P ⎟ ⎝ 1 2⎠ 67 .1. mreža je naponski simetrična i simetrično opterećena.Kada je naponski simetričan trovodni spoj sa simetričnim teretom.8.

8.8. Otkloni vatmetara kod Aronova spoja u ovisnosti o faznom pomaku ρ simetričnog tereta (lijeva slika) i određivanje faktora snage iz omjera otklona α1 i α2 vatmetara u Aronovu spoju 68 .2.3. Vektorski dijagram Aronova spoja za mjerenje djelatne snage u% = [α ⋅ u(α ) ] + [α 2 1 1 % 2 ⋅ u (α 2 )% ] 2 α1 − α 2 Slika 4.Slika 4.

Q1 = I1U 23 cos Ψ = I1 3U1 cos(90 − ρ ) = 3IU sin ρ Q= 1 (Q1 + Q2 + Q3 ) 3 U12 U1 I1 ρ ψ U23 U3 U2 Slika 4. Priključuju se kao vatmetri: Q = Q 1 + Q 2 + Q 3 .9. Fazorski dijagram mjerenja jalove snage U31 69 .2. MJERENJE JALOVE SNAGE Mjerni instrumenti koji mjere jalovu snagu nazivaju se varmetri. Izravno jalovu snagu mjere indukcijski instrumenti. Tamo gdje su samo naponi simetrični moguće je mjerenje snage pomoću običnih vatmetara prema spoju: L1 L2 L3 A1 A2 A3 V 12 V 23 V 13 W1 W2 W3 T Slika 4. Primjena varmetara se preporučuje pri nesinusnim trofaznim sustavima.1. Indukcijski puno troše pa se češće koriste elektrodinamski kojima se u naponsku granu ugrađuje zakretač faze za 90o.4.9.9. Mjerenje jalove snage Koriste se specijalni vatmetri s boljom izolacijom. ali njihova točnost ovisi i o točnosti frekvencije mreže. Elektrodinamski bez zakretača mjere djelatnu snagu.

[W ] = Ws . a ne okretaje. Elektronička mjere impulse.1. Za razliku od elektromehaničkih elektronička mjerila nemaju pokretnih dijelova. Broj okretaja: N = α 2 − α1 .5. Elektromehanička se sastoje od statora i rotora (pokretnog i nepokretnog dijela). 2π 1 N k2 [k1 ] = Wh . Električna energija t 0 je veličina koja karakterizira sposobnost električnog sustava da vrši rad (kWh). Simbol za mjerila električne energije 5. Konstanta se iskazuje u Wh/impuls. ISTOSMJERNI MOTOR S TRAJNIM MAGNETOM SUOTPORNIK + M G ~ 1V T RS Ah Slika 5. MJERENJE ELEKTRIČNE ENERGIJE Energija je integral snage po vremenu W = ∫ pdt . [k2 ] = okretaj Wh okretaj W = k 2πN = k1 N = Elektromehanička mjerila imaju brojilo. kWh Slika 5. koja mogu biti elektromehanička (analogna) i elektronička (analogna i digitalna) .1.1. MJERILA ISTOSMJERNE ELEKTRIČNE ENERGIJE Primjenjuju se elektrodinamska i magnetomotorna (mali istosmjerni motor s trajnim magnetom). Mjerila istosmjerne električne energije 70 .1. Električna energija se mjeri mjerilima električne energije. t1 t1 t1 dt Gdje je ω kutna brzina koja je proporcionalna snazi. Brzina okretanja rotora proporcionalna je snazi. pa se zato često nazivaju statička. pa je broj okretaja proporcionalan unutrašnjoj energiji: t2 t2 t2 dα W = ∫ Pdt = ∫ kωdt = k ∫ dt = k (α 2 − α1 ) .

U AKTIVNI ZAKRETNI MOMENT UZORKUJU OVA DVA MAGNETA PUŽ N TRAJNI MAGNET (PRIGUŠUJE BRZINU OKRETANJA) S Aktivni zakretni moment: M A = k A IU cos ρ = k A P k N Protumoment (magnet): M B = B ∆t W = p∆t = kW N Slika 5. a osim toga mogu biti jednofazna ili trofazna. a brzina okretanja rotora proporcionalna je istosmjernoj snazi. .3. Vijek trajanja elektromehaničkog mjerila je 30 do 40 godina. Elektrodinamsko mjerilo radi na principu da se motor.3.Kod magnetomotornih brojila brzina okretanja rotora proporcionalna je padu napona na Rs pa se magnetomotornim brojilom mjeri potrošak elektriciteta (Ah).5 i 0. U mrežama izmjenične energije rabe se mjerila za radnu. Razred točnosti se kod brojila određuje kao pogreška u odnosu na pokazivanje. dvotarifna ili višetarifna. energije kroz cijeli dan.1. U mjerni krug se spajaju na jednak način kao i vatmetri.za VN mrežama razred točnosti je 0.za NN mreže razred točnosti je 2 ili manji. JEDNOFAZNA MJERILA DJELATNE ELEKTRIČNE ENERGIJE Elektromehanička su obično indukcijska (Ferraris-ova). okreće. 5. ako je napon konstantan može se kalibrirati u (Wh). Način rada je kao i kod indukcijskih pokaznih jedino što se ploča može okretati. Elektrodinamskim mjerilima mjeri se energija.000 brojila.000.2. Hep tvrdi kako i u Hrvatskoj ima približno 2. Tarife se koriste zato da se ujednači potrošnja el. Zbog toga je točnost propisana: . Jednofazna mjerila djelatne električne energije I BROJČANIK 71 . a mogu biti i jednotarifna. jalovu i prividnu energiju. koji se sastoji od dva nepomična svitka kroz koja teče struja trošila.2. 5. MJERILA IZMJENIČNE ELEKTRIČNE ENERGIJE Mjerila izmjenične električne energije moraju biti točna i pouzdana zbog obračuna potroška električne energije.

odstupanje frekvencije od nazivne .4.8 kapacitivno.magnetsko polje ne smije uzrokovati pogrešku od 23±2oC ±0. 72 .3% Uz referentne uvjete i cosρ=1 za područje struje od 10% nazivne struje do najveće struje (2.temperatura okoline .odstupanje od uspravnog položaja . 1% i 0. 1 i 2.5% 3% 0. Točnosti 2%. Ako je cosρ<0. onda se smanjuje područje struje od 20% do najveće. 5.5.5o manje od ±1% manje od ±0. Definirani referentni uvjeti za razred 2: .4.odstupanje napona od referentnog .izobličenje valnog oblika .5 induktivno i >0.5%. Elektronička mjerila električne energije Množenje na načelu Hallovog efekta. Kad utjecajne veličine izlaze iz referentnog područja definirane su još dodatne pogreške koje mogu biti do 3%. ELEKTRONIČKA MJERILA ELEKTRIČNE ENERGIJE u(t) ANALOGNO MNOŽILO u(t)i(t) I U f DIGITALNO BROJILO i(t) Slika 5.Elektromehanička mjerila se proizvode s razredom točnosti 0. 3 ili 4 puta IM) pogreška ne smije biti veća od 2% pokazane vrijednosti.1.

3.4.2. Načelo rada amplitudno-širinske modulacije impulsa Au = k 2 I T Au = k 2 I 1 = k 2 k1 IU = kIU T T1 = k1U T Točnost prikazanog sklopa je 0. 73 . Dvostruka modulacija.U T I B i iu = k u* u G UH I U f DIGITALNO BROJILO ANALOGNO MNOŽILO HALLOV OSJETNIK TU SE MJERI HALLOV NAPON Slika 5.5 i 0. a c je «nešto». Broj impulsa je jednak utrošku energije. Impulsi predstavljaju broj kvanata energije. u Au T1 T Au t Slika 5. Za to služi sklop koji pretvara napon u impulse. u H = kbiu = k N iu Za točnija mjerenja koristi se amplitudno-širinska modulacija impulsa.2%. Blok shema s Hallovim osjetnikom u H = u (t )i (t )c uH je Hallov napon. frekvencija je nekoliko kHz.4.

daljinsko prebacivanje transformatora -> postoji i kod elektromehaničkih).5. Mjerila jalove energije spajaju se isto kao i jedno mjerilo za djelatnu energiju. .veću opteretivost. . Elektronička mjerila su skuplja. limitiranje snage. PREDNOSTI ENERGIJE ELEKTRONIČKIH MJERILA ELEKTRIČNE Pogreške kod elektroničkog su manje. 5.vrsta električne energije koja se mjeri (djelatna. integrira se snaga po vremenu=energija. Značajke mjerila izmjenične električne energije: . p% 2 INDUKCIJSKO BROJILO ELEKTRONIČKO BROJILO 1 0. TROFAZNA MJERILA Elektromehanička trofazna mjerila izvode se s dva ili tri sustava. Arronov spoj vrijedi kada je zbroj sve tri fazne struje jednak nuli. elektroničko očitavanje s prijenosnim načinom čitanja. U trofaznoj s nulvodičem rabe se tri mjerna sustava. prividna ili jalova energija). . spojeni na zajedničko vratilo.5.niz dodatnih mogućnosti (mjerenje maksimalne snage u svakom tarifnom razdoblju. . ELEKTRONIČKA ENERGIJE DIGITALNA MJERILA ELEKTRIČNE Rade kao moderna digitalna mjerila snage gdje se oba signala napona i struje sinkrono uzorkuju i dalje dorađuju. . ali imaju niz prednosti: .5.veću točnost kroz cijelo mjerno područje.nižu struju pokretanja (1% INAZ). U trofaznom sustavu bez nulvodiča rabe se dva mjerna sustava Arronov spoj. Elektronička trofazna mjerila energije se zbrajaju elektroničkim putem.7. . tj.ne osjetljivi na položaj.jednofazno ili trofazno mjerilo.6. mogućnost daljinskog očitavanja.1.nižu vlastitu potrošnju. 74 . Elektronička digitalna mjerila električne energije 5.12 2 3 4 5 6 7 8 9 10 I/I N Slika 5.

kod elektroničkih do 2.000%.- nazivni napon. konstanta mjerila. razred točnosti. 400. nazivna i najveća struja (preopterećenja). kod elektromehaničkih 300. nazivna frekvencija (50 ili 60 Hz). 75 . 600% 7IN. 500. broj tarifa.

MJERENJE NAPONA I STRUJE Mjerenje napona i struje provodi se raznovrsnim električnim mjernim instrumentima i uređajima koji se međusobno razlikuju po mjernom opsegu. Ampermetri i voltmetri se razlikuju prema vrijednosti koje mjere (srednja. po preopterivosti. U ef U ef 76 .6. Srednje ispravljene vrijednosti izmjeničnog signala mjeri instrument s pomičnim svitkom i magnetom i ispravljačem. opteretivosti. s pomičnim željezom. vlastitom potrošku.111 U is U Ftj = M = 2 . Tjemene vrijednosti izmjeničnog signala mjeri instrument s pomičnim svitkom i magnetom i ispravljačem i kondenzatorom.. točnosti. instrumenti s termopretvornikom i indukcijski). Analogna mogu biti elektromehanička i elektronička. + Slika 6. bimetalni. praktičnosti itd. po potrošku i frekvenciji. Shema za mjerenje tjemene vrijednosti signala Većina se kalibrira u efektivne vrijednosti U oč + UM = U ef = 2 Samo za sinus pokazuju pravu efektivnu vrijednost. Većina mjeri istosmjernu i efektivne vrijednosti izmjeničnog signala. elektrostatski. Mjerenje je ispravno samo onda kada je odabrana mjerna metoda i oprema koja neće ili će neznatno promijeniti mjerni signal. osjetljivosti na smetnje.. tjemena). po razredu točnosti.. efektivna. Srednja vrijednost DC/AC – s pomičnim svitkom i pomičnim magnetom (frekvencija mora biti veća od 10Hz). frekvencijskom području.1. a ostale pokazuju krivo Fob = = 1. Osnovno načelo pri mjerenju je da mjerilo ne utječe na mjernu veličinu. o čemu bezuvjetno treba voditi računa pri njihovom izboru. Instrumenti s odzivom na efektivnu vrijednost (elektrodinamski.

2. + (DC+AC))->efektivna vrijednost cijelog signala. te ćemo to tu iskoristiti.1. 6. MJERENJE NAPONA Voltmetrom se mjeri razlika potencijala između dvije točke strujnog kruga. Naponi se mjere u RE rasponu od 0.1. manja je pogreška).000 V.1 do 1. a ta vrijednost je jednaka onoj koju mjere elektromehanički s odzivom na efektivne vrijednosti.1V) treba voditi računa o smetnjama (skripta LV – izvori smetnji). Mjerenje napona uz pomoć Theveninovog teorema 2 2 U ef = U DC + U AC U2 = E RV RV + RE pr = U 2 − U1 RV 1 RE = −1 = − =− R U1 RV − RE RE + RV 1+ V RE Zbog svog unutrašnjeg otpora voltmetar mjeri manji napon. Sistemska R pogreška ovisi o V (što je omjer veći. E + RE RV V U2 Slika 6. Digitalni instrumenti su u početku mjerili samo istosmjerne vrijednosti (DVM).1. Što je faktor potiskivanja smetnji (dB) veći 77 . A ELEKTRONIČKI SKLOP U1 Slika 6.Postoje mjerenja kada treba ispravno izmjeriti tjemenu vrijednost (mjerenje probojne čvrstoće) ili srednju ispravljenu vrijednost (pri magnetskim mjerenjima za određivanje tjemene vrijednosti magnetske indukcije). Mjerenje napona E + RE U1 U1 = E B Prema Theveninovom teoremu svaki strujni krug između dvije točke može se nadomjestiti s elektromotornom silom i unutarnjim otporom. Efektivna vrijednost pulsirajućeg signala (instrumenti bez oznake AC + DC) 2 2 U ef = U DC + U AC . Pri mjerenju manjih napona (<0.1. a zatim s odzivom na srednje ispravljene vrijednosti. a danas postoje digitalni instrumenti s odzivom na efektivne vrijednosti (oznake RMS ili TRMS -> skupi.

Gdje je kB Boltzmanova konstanta.1. digitalni imaju frekvencijski opseg jednak polovini očitanja u sekundama. Analogni instrumenti s analognom kazaljkom imaju mali frekvencijski pojas 1Hz. E/V 1k 1 DMM NVM EVM TI OS JI V L ET SJ O 1m KA JS C NI RA G A 1µ I OR TE 1n 1p 1 1k 1M 1G 1T 1P(PETA) R/Ω OTPOR NAPONSKOG IZVORA Slika 6. a EVM su elektrovoltmetri (elektrometri). Za mjerenje većih napona primjenjuju se dodatni mjerni uređaji (djelitelji napona.1. te gotovo ne opterećuju izvor. Teorijska granica osjetljivosti voltmetara DMM su Digitalni multimetri. NVM su nanovoltmetri koji su optimizirani za mjerenje vrlo niskih napona. naponski transformatori i induktivno dijelilo). ELEKTROMETRI Elektrovoltmetri su osjetljivi istosmjerni digitalni voltmetri s ekstremno velikim ulaznim otporom (Rin) koji iznosi 100 TΩ. Napon šuma se smanjuje smanjivanjem otpora R. a ∆f je širina frekvencijskog pojasa u Hz.1. R je otpor.3. ∆f (filtri) smanjivanjem temperature T. 6. Standardnim voltmetrima se može mjeriti do 1.000 V. Teorijska granica osjetljivosti voltmetra određena je s E = 4k BTR∆f (skripta LV). 78 . T je temperatura u Kelvinima.lakše ćemo ispravno izmjeriti mali napon.

1.4. OTPORNIČKA DJELILA Ohmski djelitelji napona se izrađuju od otporne žice malog temperaturnog koeficijenta. G R1 R2 Slika 6. kako njihov otpor ne bi ovisio o temperaturi okoline i struji opterećenja. vlastiti kapacitet i kapacitet prema zemlji budu što manji. KONDENZATORSKA DJELILA Kapacitivni djelitelji se upotrebljavaju pri mjerenju izmjeničnih i udarnih napona.1. potrebno je da parazitni induktivitet. Otporničko dijelilo V 6.1. a naročito udarnih napona.2.1.1.3.2.1.1.6. Upotrebljavaju se za mjerenje visokih istosmjernih. FREKVENCIJSKO-KOMPENZACIJSKA DJELILA Frekvencijsko-kompenzacijska dijelila imaju širok frekvencijski opseg i koriste se za promatranje impulsa i mjerenje prijelaznih pojava.3.1. Pri mjerenju izmjeničnih. Mali vlastiti induktivitet i kapacitet se postižu prikladnim načinom namatanja. R1C1 = R2C2 G R1 C1 R2 C2 V Slika 6.1. Sastoje se od visokonaponskog kondenzatora kapaciteta C1. Frekvencijsko-kompenzacijsko dijelilo 6.4. izmjeničnih i udarnih napona. Kondenzatorsko dijelilo 79 . C1 G C2 V Slika 6. dok se kapacitet prema zemlji smanjuje zaštitinim prstenima ili zaslonima raznih oblika.

1.1. 10 10 7 10 8 4 3 2 1 0 6 2 1 0 3 2 1 0 U1 U1 Slika 6. NAPONSKI TRANSFORMATORI G A a V B b Slika 6. INDUKTIVNO DJELILO Induktivno dijelilo se sastoji od više (u praksi 8) naponski auto-transformatora koji su kaskadno povezani.6. naponski transformatori i indukcijska dijelila se koriste za izmjenične napone od 50 do 150 Hz.5. Relativna točnost do 1 ⋅10−7 .6. Naponski transformatori 6.1.2.6.1.1.L3 Slika 6. Induktivno dijelilo Kondenzatorska dijelila.6.1.5.1. L1 L2 L3 A B a b A B a b L1 L1 V L1 L2 V L3 L3 L2 L3 V L1 . U trofaznim trovodnim sustavima sva tri linijska napona mogu se mjeriti sa samo dva naponska transformatora. Mjerenje linijskih napona s dva naponska transformatora 80 .

Kuglasta iskrišta su jednostavno. U visoko naponskim laboratorijima za mjerenje visokih istosmjernih i tjemenih izmjeničnih koriste se kuglasta iskrišta. Jedan dio problema tog područja svodi se na samu problematiku mjerenja visokih napona. a u manjoj mjeri i o barometarskom pritisku i temperaturi zraka. pouzdano i već vrlo rano uvedeno rješenje za mjerenje tjemene vrijednosti napona. To znači da će pri polaganom podizanju primijenjenog napona doći do proboja u trenutku kad on upravo postigne tu vrijednost.6. dok se drugi odnosi na način dobivanja visokih napona potrebnih za visokonaponska ispitivanja. Slika 6. D je od 2 cm do 200 cm. a naročito u prijenosu električne energije na veće daljine. Napon je od 5 kV do više MV. Kuglasta iskrišta Proboj kroz zrak je definiran. Mjerenje kuglastim iskrištima zasniva se na činjenici da do proboja kroz zrak između kugli dolazi samo onda.3. 81 .1. vrlo opširnog područja mjerne tehnike koja obrađuje specifičnu problematiku visokonaponskih mjerenja. Probojni napon Up ovisi o razmaku kugli s i promjeru kugle D.Upotreba visokih napona u elektrotehnici. ako je tjemena vrijednost primijenog napona jednaka ili veća od stanovite vrijednosti Up. Njihova konstrukcija i primjena su detaljno definirani. zahtijevala je razvoj posebnog.

1. Uspoređuje se efektivna vrijednost izmjeničnog napona s vrijednosti istosmjernog napona.1. Zrak 2-3 kV/mm. G N Up 2 2 1 1 UN POZNATI I PROMJENLJIVI NAPON POZNATI NAPON TERMOPAR GRIJAČ G Slika 6. Ako se želi 82 . kompenzatori s termopretvornikom Izmjenično istosmjerni pretvornici na načelu termopara. Grijač se naizmjence grije pomoću poznatog istosmjernog i nepoznatog izmjeničnog napona i to se vrši dok se zagrijavanje ne izjednači (nulindikator).S/D ≤ . Kompenzator s termopretvornikom NEPOZNATI NAPON UX 2.8. Slika 6. vrijednosti prikazane crtkano nisu pouzdane) 6. Prvo izmjenični G (N=0). kompleksni kompenzatori Dosad opisani izmjenični kompenzatori ne omogućavaju određivanje faznog pomaka mjerenih izmjeničnih napona i struja. očitamo UN sve dok ne bude UX=UN (efektivna vrijednost). IZMJENIČNI KOMPENZATORI Za vrlo konačna mjerenje izmjeničnog napona i umjeravanje izmjeničnih mjerila koriste se izmjenični kompenzatori: 1. a to se radi pomoću termopara.6.4. Napon termopara razmjeran je snazi I 2 R kroz grijač.3%. Visokonaponski uređaji se obično ispituju na udarne napone. jer se kompenzacija provodi tek nakon njihova pretvaranja u istosmjerne veličine.5 točnost mjerenja je ±0.1. Tjemene vrijednosti probojnih napona u kV za jednopolna kuglasta iskrišta kod 20oC i 1013 mbar za izmjenični napon. negativni udarni napon i istosmjerni napon oba polariteta (Promjer D kugli u cm. zatim istosmjerni G.8.1.

ili elektrodinamskim instrumentom. 83 .8. Pri manjim zahtjevima u pogledu točnosti mjeri se pomoćna struja preciznim instrumentom s pomičnim željezom. Mjerenje struje uz pomoć Nortonovog teorema RI RA RI R + RA I2 = I I =I RA RI + RA I −I RI RA pr = 2 1 = −1 = − I1 RI + RA RI + RA Pogreška je manja što je RA manji.1.1.2. Mjerenje struje I + RI I1 I1 = I D U mjerenju struje pomaže nam Nortonov teorem (svaki strujni krug se može nadomjestiti strujnim izvorom i unutrašnjim otporom izvora). MJERENJE STRUJE C ELEKTRONIČKI SKLOP I1 Slika 6.2.2.2. čija se veličina mjeri jednim od dosad opisanih kompenzacionih postupaka. A M R N Slika 6. upotrebljavaju se tzv. Kompleksni kompenzator Ux 6.kompenzacionim metodama odrediti i fazni pomak izmjeničnih veličina. Kompleksni kompenzatori. U njihovom pomoćnom krugu teče izmjenična struja.2. I + RI RA A I2 Slika 6.

Digitalni nema normizacije i pad napona može biti veći ili manji (jeftiniji instrumenti 200 mV ili više.1.+ I G RS T Slika 6. MJERENJE MALIH STRUJA Vrlo male istosmjerne struje (reda fA) mjere se galvanometrima (vrlo osjetljivi elektromehanički instrumenti sa zakretnim svitkom i magnetom) i elektrometrima. Mjerenje struje pomoću mjernog transformatora Ampermetri za srednje vrijednosti struja mA do nekoliko desetaka A izvode se suotpornicima (mjerimo pad napona na suotporniku) i on je normiziran 60 mV i 150 mV (analogni). 6. Mjerenje struje pomoću suotpornika G P 1 S1 P 2 + S2 T Slika 6.2.2.2.1. 84 . I + RN ELEKTROMETAR Slika 6. Mjerenje elektrometrom uz pomoć poznatog otpornika POZNATI OTPORNIK U = 1mV RN = 1012 Ω I = 10−15 A Još manje struje se mogu mjeriti tako da se mjeri pad napona na kondenzatoru (integrira se naboj na kondenzatoru). kod skupljih je taj pad napona manji 20 µV).1.3.4.2.

1.2. MJERENJE VELIKIH STRUJA Za mjerenje velikih istosmjernih struja suotpornici se izrađuju odvojeno od instrumenata i malog su otpora. Rade najčešće na načelu strujnog transformatora 6.2.2.I + CN ELEKTROMETAR Slika 6. U novije vrijeme bez prekidanja strujnog kruga -> strujna kliješta – veće struje od 100 A do 100 kA. Mjerenje velikih izmjeničnih struja uz pomoć strujnih kliješta Ako želimo mjeriti pulsirajuće pojave koristit ćemo Hallov osjetnik. 85 . Ima graničnu pogrešku od oko ±1%. Mjerenje elektrometrom uz pomoć poznatog kondenzatora POZNATI KONDENZATOR Q C NU = t t t = 15 min ⇒ I = 10 −19 A I= 6. Za mjerenje izmjenične struje u širokom frekvencijskom opsegu do 1 GHz i impulsa velike strmine 1010 A / s koriste se posebno izvedeni suotpornici (koaksijalni oblik).2. Osjetljivost struje se može povećati povećanjem namota.2. Za velike izmjenične struje se koriste strujni mjerni transformatori (ampermetri koji su zahtijevali prekidanje strujnog kruga).2.

6. ELEKTRONIČKI KOMPENZIRANA MJERILA Veće točnosti postižu se elektronički kompenziranim mjerilima (strujni transformator i Hallov osjetnik). Mjerenje velikih izmjeničnih struja uz pomoć Hallovog osjetnika 6.2.2. Slika 6. Glavni uzrok pogreške je struja magnetiziranja koja je manja što je manja indukcija u magnetskom polju. Smanjenje struje magnetiziranja se izvodi povratnom vezom s kojom se stvaraju protuamper zavoji koji smanjuju indukciju u magnetskom krugu.3.3.1.3.2. Elektronički kompenzirana mjerila – strujni transformator I1 N1 = I 2 N 2 N I I1 = 2 2 N1 86 .

2. strujni impulsi velike strmine do 1⋅ 10? i izmjenične struje preko 100 A do 100 kA i više.4. Rogowskijev svitak e =M Gdje je M međuinduktivitet.2.Slika 6. Slika 6. ali samo izmjenične poznate frekvencije U SI = 4MfI M .1.3. Elektronički kompenzirana mjerila – Hallov osjetnik i = N 2i2 6. MJERILO MAGNETSKOG NAPONA (ROGOWSKIJEV SVITAK) Trenutne vrijednosti struje. N broj zavoja. Može mjeriti struje i bez integratora. u = ∫ uM dt = M ∫ di = Mi 87 . a L je duljina. Dugački jednoliko i gusto namotani svitak namotan na savijenu nemagnetsku jezgru.4.2.2. di = UM dt M = ANµ0 L Gdje je A presjek zavoja.

u= M i = ki RC Ako je struja sinusna pokaznik se može kalibrirati da pokazuje vrijednost umnoška ieff. 88 .

Mjerenje velikih otpora – klizne struje Slika 7.7. IMPEDANCIJE I ADMITANCIJE 7. otporima izolacije priključnih vodiča i otporu izolacije prema zemlji i kliznim strujama (vođenje po površini izolatora).1.2.1.1. MJERENJE VELIKIH OTPORA Kod mjerenja velikih otpora treba voditi računa o unutrašnjem otporu mjerila. Struja polarizacije i provođenja 89 . MJERENJE DJELATNOG OTPORA.1. TU TEKU KLIZNE STRUJE IZOLATOR VODLJIVI POJAS A MJERILO NAMOT IZOLACIONI OTPOR Slika 7.

dovodi se struja I preko voda s kabelskom stopicom K1. Druga stezaljka namota nije prikazana.5%. npr. Stoga se utjecaj otpora R''K na struju IV milivoltmetra može potpuno zanemariti. kako bi se izbjegao utjecaj otpora spojnih mjesta. ali pretpostavimo da je spajanje izvedeno na isti način.2 sigurne granice pogrešaka mjerenog otpora od oko 0. pretpostavimo da između kabelske stopice K1 i svornika S postoji prelazni otpor R'K od oko 10-4 Ω. koji redovno iznosi nekoliko desetaka oma.2. npr. Prijelazni otpor R''K između šiljka i stopice spojen je u seriju s otporom RV milivoltmetra. prikazana je jedna stezaljka nekog malog otpora. Točnost mjerenja otpora ovisit će o klasi točnosti upotrebljenih instrumenata i veličini njihovih otklona. 7. koji je pomoću matice M1 pritegnut na izolacionu ploču P. Zato će nastati pogreška u mjerenju otpora: p= 2 R 'K 100% RX 90 .2. 7. milivoltmetar neće mjeriti samo pad napona na otporu RX. dakle znatno više od otpora R''K.2 (ili čak 0.Polarizacijom nazivamo pojavu zakretanja postojećih električnih dipola u smjeru polja i stvaranje novih električnih dipola pod utjecajem električnog polja.2.1) s mnogo mjernih opsega. Svornik se oslanja na donju stranu izolacione ploče svojim proširenim dijelom. oko 10-3 Ω.1. tj. Temperatura znatno utječe na otpor izolacije (10oC niža temperatura znači dvostruko veći otpor izolacije). Poželjno je da otkloni budu što bliže punom otklonu. tako da se mogu dobiti zadovoljavajući otkloni. temperaturi. Električka shema takvog spoja s ucrtanim prelaznim otporima prikazana je na sl. stezaljka namota jednog stroja. Pri mjerenju malih otpora treba voditi računa o načinu priključivanja instrumenta. temperaturi i o vlažnosti izolacije. Između šiljka i kabelske stopice može se očekivati nešto veći prelazni otpor R''K. Kako bi se izmjerio otpor namota. Bitno uže granice pogrešaka postižu se digitalnim multimetrom. Milivoltmetar neka je priključen preko šiljka na stopicu K1. Upotrebom odgovarajućih instrumenata mogu će pomoću ove metode mjeriti otpori od oko 10-6 do 1012 Ω. Kraj namota je zalemljen na svornik S.. To ćemo objasniti na primjeru. U blizini punog otklona postižu se s instrumentima klase 0.. To se ne može reći za otpore R'K jer se oni nalaze u seriji s malim otporom RX namota. Da bismo razmotrili ispravnost ovakvog načina spajanja instrumenta. koja je pritegnuta maticom M2. 7. Na sl. Za preciznija mjerenja upotrebljavaju se instrumenti klase 0. već i na prelaznim otporima R'X. MJERENJE MALIH OTPORA (<1 Ω) Kod mjerenja malih otpora treba voditi računa o načinu priključivanja (otpor priključnih vodiča i kontaktnih spojeva). što treba očekivati. Ovisi o strukturi izolacije (ostarjelosti).1.

ako je RX = 10-3 Ω i R'K = 10-4 Ω ona iznosi čak 20%. Milivoltmetar je priključen na namot pomoću kabela koji završava s kabelskom stopicom K2.2. Slika 7. 7. Voltmetar je priključen preko šiljaka koji su pritisnuti izravno na svornike. Na sl. Drugi dio struje teći će iz stopice K1 preko stopice K2 u svornik. Na sl. prikazana je druga mogućnost. pa milivoltmetar ne mjeri pad napona na prelaznim otporima R'K. Ovo razmatranje vrijedi i kada male otpore mjerimo pomoću ostalih metoda za mjerenje malih otpora (Thompsonov most i kompenzacijska metoda).1.2. Zbog jednostavnosti pretpostavimo da je prelazni otpor između stopice K1 i K2.2. 7. Prema tome je i ovaj način spajanja posve neispravan. Prema tome je ovakav način priključivanja posve neispravan. ali još uvijek prevelika. Zbog grananja struje I preko stopice K2 nastat će pogreška: p= 2 R 'K 100% 3RX Pogreška je nešto manja nego u prvom primjeru. 7. Npr. Električka shema ovog spoja s ucrtanim prelaznim otporima prikazana je na sl. Sada će struja I teći jednim dijelom stopice K1 preko prelaznog otpora R'K na svornik.2.2.3. Za RX = 10-3 Ω i R'K = 10-4 Ω iznosi 7%. također R'K. Neispravan priključak voltmetra kod mjerenja malih otpora 91 . prikazan je ispravni način spajanja. ako je RX malen.2. te između stopice K2 i svornika.Ta pogreška može biti vrlo velika . pritegnutom maticom M2.

2.2.2. se može smanjiti izjednačavanjem temperature 92 . Ispravan priključak voltmetra kod mjerenja malih otpora Utjecaj termonapona primjenom istih vodiča.3. Neispravan priključak voltmetra kod mjerenja malih otpora Slika 7.Slika 7.

MJERENJE DJELATNOG OTPORA INDUKTIVITETA U-I METODOM i R IS E Ri + R L SVITKA VELIKOG Slika 7.1. Shema spoja mjerenja djelatnog otpora svitka velikog induktiviteta ?? −t ⎛ ⎞ E ⎜1 − e τ ⎟ i= ⎟ RL + RS + RA ⎜ ⎝ ⎠ T= u = iRL + L L RL + RS + RA di EL = iRL + (RL + RS + RA )T dt −t u = iRL + Ee τ 93 .3.2.3.7.3. Mjerenje djelatnog otpora svitka velikog induktiviteta U-I metodom (shema spoja i prijelazna pojava nakon uključivanja istosmjernog napona) −t ⎛ ⎞ i = I S ⎜1 − e τ ⎟ ⎜ ⎟ ⎝ ⎠ E IS = R L T= r L Slika 7.

Uz ove uvjete treba čekati više od pola sata da pogreška bude manja od prz=0.3.3Ω t≥ 3H ⎛ 1 0. E=2 V. Primjer: Izmjeriti otpor namota velikih transformatora.E I S* RL t Slika 7. T=300 s.875s ≈ 31 min 10mΩ ⎝ 0. t≥ 3H ⎛ 1 10mΩ ⎞ ln⎜ + 1⎟ = 1. Nakon otvaranjem sklopke energija uskladištena u L je 0. L=3 H. ?? −t rmj = u iRi + Ee τ R + R + RA = = ri L −t S i i e τ −1 r − RL RL + RS + RA 1 pr = mj = −t RL RL e τ −1 ⎛ 1 RL + RS + RA ⎞ + 1⎟ t ≥ T ln⎜ ⎜p ⎟ RL ⎝ rz ⎠ Vrijeme t je vrijeme potrebno da postignemo zadovoljavajuće malu pogrešku. 94 .3.2% 9.31Ω ⎝ 0. Na oko 200 V struja pada na nulu. RL=9.2% 0.7 mΩ.7mΩ ⎠ E = 60V RS = 0.6 min 0. L se protivi promjeni struje u induktivitetu se inducira napon koji nastoji tjerati istu struju.2 %.5LI2.31 ⎞ ln⎜ + 1⎟ = 1.01 ⎠ Povećanjem djelatnog otpora u krugu smanjili smo prijelaznu pojavu.

6.4.3. ??? U E i u URL i TRENUTAK ISKAPČANJA Slika 7. Shema spajanja stroja koji sprječava nastanak električnog luka 95 .5. Prikaz struje i napona nakon otvaranja sklopke 200 V Voltmetar priključimo tek da nema promjene struje. Kada isključimo prvo dvopolno isključimo voltmetar. Vijek trajanja sklopke povećavamo smanjenjem električnog luka.3. a potom sklopku (visoki naponi oko 200 V – može oštetiti voltmetar).Slika 7. Slika 7.3.

Kompleksni broj .4.5.1.Slika 7. Impedancija je kompleksna I veličina (fazori napona i struje pomaknuti) Z=R + jX. ADMITANCIJA Im |Z | X δ ρ R Re 96 Slika 7. Impedancija pasivnog elementa Z = Slika 7. MJERENJE IMPEDANCIJE U . Prikaz napona i struje nakon iskapčanja sklopke uz uporabu stroja koji sprječava nastanak električnog luka 7. mjerenje impedancije 7. Oba dijela su funkcije frekvencije (R zbog skin efekta). [Z ] = Ω .4.7.1.3.5.

[Y ] = = S Z Ω 1 R X G + jB = = 2 −j 2 2 R + jX R + X R + X2 Y= Slika 7.1 1 = G + jB...) i parazitske veličine (otpornik – kapacitet i induktivitet).2. REALNI ELEMENTI ELEKTRIČKIH KRUGOVA Realni elementi električnih krugova redovito imaju sva tri parametra (R. Kod žičanih otpornika dolazi više do izražaja induktivitet. Admitancija 7.6. Postoje karakteristične veličine (otpornik – otpor.6. Slika 7. Prikaz ponašanja otpornika u odnosu na povećavanje frekvencije koji u sebi ima dosta parazitskog induktiviteta 97 .5. L i C).1. .

6. Svitak u širokom frekvencijskom području C D = tgδ = Gdje je D faktor gubitaka.6. Kondenzator u širokom frekvencijskom opsegu R L Svitak.2. Q= Gdje je Q Faktor dobrote.Z Ω C R f/Hz Slika 7. R G = X B Faktor gubitaka D je omjer energije koja se pretvara u toplinu (gubi) i energije koja se skladišti.3. Primjenjuje se kao mjera čistoće kondenzatora (što je manji realni je kondenzator bliži idealnom). prevladava L (R i C su parazitske veličine) Z Ω R L f/Hz Slika 7. 98 . X B 1 = = = tgδ R G D Faktor dobrote Q se primjenjuje kao mjera dobrote (čistoće) svitka (što je veći realni je induktivitet bliži idealnom).

. 1 ⎡L ⎤ 1 + jω ⎢ 1 − ω 2 LC − RC ⎥ jωC ⎣R ⎦ Z= =R 2 2 2 2 2 1 1 + ω LC + ω R C R + jω L + jωC X ⎡L ⎤ tgδ = = ω ⎢ 1 − ω 2 LC − RC ⎥ = ωτ R ⎣R ⎦ (R + jωL ) ( ) ( ) ( ) τ je mjerilo kvalitete mjernog otpornika. neznatan temperaturni koeficijent otpora. kapaciteti i induktiviteti. Kod dobrih mjernih otpornika τ je reda veličine nS. Žica manganin (86 % Cu + 12 % Mn + 2 % Ni) – ima veliku otpornost (0. Mala vremenska konstanta (pogodni za visoke frekvencije). Slojni (na keramičko tijelo nanosi se metalni sloj) – i do 1 GΩ. . zahtijevamo da imaju visok specifični otpor. zakretači faze itd.430 Ωmm2/m). za veće vrijednosti otpora koriste se slojni. kod kojih se na tijelo od porculana.7. MJERNI OTPORNICI Od materijala predviđenih za izradu mjernih otpornika.7. Temperaturni koeficijent manganina je 10-5/K. kao predotpori. Mjerni otpornici se dijele na žičane i slojne. Izrađuju se od 10 µΩ do 1 MΩ. legura bakra i mangana s malim dodatkom nikla. keramike ili stakla nanosi odgovarajućim tehnološkim postupcima tanki sloj metala.001 %. pa se oni za potrebe najpreciznijih mjerenja izrađuju čak u granicama pogrešaka od ± 0. konstantnost kroz desetke godina.što manje podložni utjecajima okoline. neznatan termoelektrični napon prema bakru.da ne stare (ne mijenjaju vrijednost tijekom vremena). Točnost mjerenja tada izravno ovisi o točnosti upotrebljenih mjernih otpornika.7. KONDENZATORI I SVICI Mjerni otpornici. metalnih oksida ili ugljika.da imaju poznatu karakterističnu vrijednost s malom nesigurnosti. naročito onih vrlo preciznih. 99 . Žičani – žica na valjkastom tijelu od porculana. kondenzatora ili svitaka.1. kondenzatori i svici nalaze najširu primjenu u elektroničkoj mjernog tehnici i susreću se u gotovo svim električnim mjernim instrumentima i uređajima. Danas se umjesto žičanih mjernih otpornika sve više upotrebljavaju slojni otpornici. Takva svojstva u velikoj mjeri posjeduje manganin. Osnovni zahtjevi: . 7. MJERNI OTPORNICI. Često se na osnovi usporedbe s njima određuju nepoznati otpori. te da ne mijenjaju otpor zbog mehaničkih naprezanja što nastaju od trešnje i udaraca.

jer na njima nastaju posve neznatni padovi napona zbog redovno vrlo slabih struja u naponskom krugu. Stoga ti otpornici imaju posebne «naponske» stezaljke priključene izravno na krajeve manganinske žice. Otpornici čiji je otpor veći od 100 Ω imaju samo dvije stezaljke.Pri niskim frekvencijama vrijedi τ= gdje je L − RC R ω 2 LC zanemarivo. Ne bi više bile zanemarive ni promjene otpora bakrenih dovoda. a relativne godišnje promjene otpora etalonskih otpornika ne prelaze 10-6. pri uporabi treba paziti na struju. MJERNI SVICI Pri izmjeničnoj i istosmjernoj struji ponekad se upotrebljavaju mjerni svici čiji L je vlastiti induktivitet poznat. tj. djelatni otpor što manji. Granične pogreške su manje od 0.1. Etaloni otpora Za vrlo točna laboratorijska mjerenja. koji se od slučaja do slučaja mijenja i katkada dostiže iznos od 10-4 Ω. a pri visokim frekvencijama na inducirani napon. vremenska konstanta što R veća (reda ms). Etaloni relativne nesigurnosti 2 ⋅10 −6 .8. pa je pri njihovu baždarenju uključen i otpor bakrenih dovoda. koji iznosi otprilike 10-4 Ω. Tada padovi napona na strujnim dovodima i na prelaznim otporima «strujnih» stezaljki ne utječu na mjerenje. ETALONI OTPORA Slika 7. ne bi više bio zanemariv prelazni otpor na njihovim stezaljkama. 7. do kojih dolazi zbog promjene temperature.9. 7. Kada bi etalonski otpornici.8. čiji je otpor manji od 100 Ω. 100 . imali također samo svije stezaljke.001 %. To su niskoohmski etalonski otpornici (do 100 Ω) i imaju četiri izvoda (dva strujna i dva naponska) da se smanji prijelazni otpor. rade se od manganske žice (između 10 µΩ i 10 kΩ).

vremenski stalan.6 3 2 1. treba paziti na najviši dopušteni napon (mjerodavna tjemena vrijednost. P = UI cos ρ = UI sin δ = U 2Cω sin δ ≈ U 2Cωδ ≈ U 2Cω ⋅ tgδ Točnost je 10 −5 − 10 −3 . Zbog gubitaka u kondenzatoru fazni kut između struje i napona nije 90o nego je nešto manji. 3. kapacitet mora biti poznat. l TO SE MJERI C24 ON NAS INTERESIRA Slika 7. 101 . a ne efektivna).11. oni moraju imati geometrijski oblik. Thompson-Lampardov računski etalon kapaciteta ⎛ε ⎞ C24 = ⎜ 0 ln 2 ⎟l ⎝π ⎠ l se mjeri interferometrom (postižu se točnosti od 1 ⋅10−7 ). 7. dušika ili zraka. ETALONI KAPACITETA Kapacitet etalonskog kondenzatora vrhunske točnosti određuje se računom.1. neznatan vlastiti induktivitet. 5. 6.10.11. MJERNI KONDENZATORI Zahtjev na mjerne kondenzatore je veliki izolacijsko otpor između elektroda. Uporabni etaloni kapaciteta su pločasti kondenzatori s izolatorom od tinjca. ZAŠTITNI CILINDAR 1 4 5. naponu i frekvenciji.7. neovisan o temperaturi.

12. RA + RC A RA G Hz V Z UC Slika 7. Kada su pasivni elementi čisti.7. MJERENJE IMPEDANCIJE Najčešće se mjeri djelatni otpor otpornika. parazitski kapaciteti se mogu zanemariti pa se mjerenjem napona i struje može odrediti karakteristična veličina. kod svitaka induktivitet i faktor dobrote. kapacitet i faktor gubitaka (kondenzatorska U-I metoda). Mjerenje impedancije Z = U I 2 2 ⎛R ⎞ U −UC 1⎛ R ⎞ pr = = 1+ ⎜ A ⎟ −1 ≈ ⎜ A ⎟ ⎜X ⎟ UC 2 ⎜ XC ⎟ ⎝ C⎠ ⎝ ⎠ 102 .12.1.

8. MOSNE METODE
Osim mjernim instrumentima s izravnim očitanjem, izvode se električna mjerenja i brojnim mjernim metodama koje omogućuju međusobnu usporedbu poznatih i nepoznatih veličina. Za usporedbu je redovno potreban indikator koji se dovodi na «nulu» određenim ručnim ili automatskim ugađanjima poznatih veličina. Mjerne metode općenito omogućavaju mnogo točnija mjerenja nego mjerni instrumenti s elektromehaničkom pretvorbom pa se koriste za najpreciznija laboratorijska mjerenja i baždarenja. Od mjernih metoda najpoznatije su mosne i kompenzacijske metode za istosmjernu i izmjeničnu struju. Mosne metode omogućuju jednostavnu i neposrednu usporedbu impedancija, a time i određivanje nepoznatih impedancija pomoću poznatih. Osnovni spoj je još poznat i kao Wheatstonov most. Pogreška mosnih metoda je manja od 0,1 %. Točnost je određena graničnim pogreškama ugrađenih elemenata, te nesigurnosti mosta (nulindikatora).

8.1. OSNOVNI SPOJ

Slika 8.1.1. Osnovni spoj mosnih metoda

Z1 Z 4 ⋅ e

j ( ρ1 + ρ 4 )

Z1Z 4 = Z 2 Z 3

= Z 2 Z 3 ⋅ e j ( ρ 2 + ρ3 )

Z1 Z 4 = Z 2 Z 3

ρ1 + ρ 4 = ρ 2 + ρ3
Ovom se metodom može izmjeriti djelatni otpor, induktivitet, kapacitet, faktor dobrote i gubitaka. Radne frekvencije su od 30 Hz do 300 MHz.

103

8.1.1.NULINDIKATOR ZA IZMJENIČNE STRUJE
Nekada se koristio vibracioni galvanometar s iglom od magneta.

Slika 8.1.1.1. Vibracioni galvanometar s iglom od magneta

ω0 =

D J

Gdje je D direkciona konstanta, a J je moment tromosti. Selektivni elektronički voltmetri (10 puta osjetljiviji od vibracionih), frekvencije 2 16 Hz,50 Hz,60 Hz... 3 Najpogodniji su elektronički nulindikatori s katodnom cijevi.
MJERENI Y u0 x Uref U1 Ud

U2

Uref

U2

Uref

Uref

Slika 8.1.1.2. Elektronički nulindikatori s katodnom cijevi

104

8.2. WIENOV MOST
Mosne metode mjerenja omogućavaju ne samo usporedbu nepoznatog i poznatog kapaciteta, već i određivanje razlike kuta gubitaka jednog i drugog kondenzatora. Kod Wienova mosta nalazi se u prvoj grani mjereni nesavršeni kondenzator predočen serijskom kombinacijom kapaciteta CX i otpora RX.

Slika 8.2.1. Wienov most

⎛ 1 ⎜ RX + ⎜ jωC X ⎝

⎞ ⎛ 1 ⎞ ⎟ R4 = ⎜ R2 + ⎟ R3 ⎟ ⎜ jωC2 ⎟ ⎠ ⎝ ⎠ R RX = R2 3 R4 R C X = C2 4 R3 R tgδ X = X = ωC2 R2 XX

105

2.1.2.3. Fazorski dijagram za Wienov most ⎛ RX − jX X R3 ⎞ U BD = U ⎜ ⎜ R − jX + R − jX − R + R ⎟ = ⎟ X 3 2 3 4 ⎠ ⎝ X R (R − jX X ) − R3 (R3 − jX 2 ) U 4 X RX + R2 + R3 + R4 − j ( X X + X 2 ) 8. MJERENJE KAPACITETA U-I METODOM Slika 8. Mjerenje kapaciteta U-I metodom 1 1 1 U ⎛ 1 ⎞ 2 1 + (tgρ ) ≈ Z = = R2 + ⎜ ⇒C = ⎟ = I ωC ωC ωU ⎝ ωC ⎠ 1 C= 2πfU 2 106 .3.Slika 8.

kondenzatora. kut gubitaka ovisi o primijenjenom naponu. Zato se redovno vrijednost pogonskog napona uzima niža od napona na kojem nastaje ionizacija. transformatora i raznih visokonaponskih aparata. Poznato je da izolacija ne smije biti dugo izložena djelovanju ionizacije. da se mjerenjem naponske ovisnosti kuta gubitaka dobiva mogućnost ocjene da li je izolacija nekog električnog proizvoda ispravno dimenzionirana. nakon čega nastaje naglo povećanje zbog pojave ionizacije. kabela. dakle. Vidimo. odnosno o jakosti električnog polja u izolaciji.111 ⎜U1M − 3 M ⎟ π⎝ 3 ⎠ 2 I ' = 1.4. Naime.111U SI = 1. jer bi se zbog toga mogla oštetiti.111I SI = 1. Kod većine izolacijskih materijala taj kut najprije polagano raste. naročito na višim naponima. jer omogućavaju ne samo uvid u kvalitetu izolacije. dok primijenjeni napon ne postigne određenu vrijednost.Za sinusni napon: u = U1N cos ωt + U 3 M cos 3ωt i=C ⎛ ⎞ dU U = −ωCU1M ⎜ sin ωt + 3 3 M sin 3ωt ⎟ ⎜ ⎟ dT U 1M ⎝ ⎠ - instrument za mjerenje napona i struje imaju odziv na srednju ispravljenu vrijednost 2⎛ U ⎞ U ' = 1. Takva mjerenja imaju veliko praktično značenje. strojeva. SCHERINGOV MOST Scheringov most se prvenstveno koristi za mjerenje kuta gubitaka električne opreme i izolacijskih materijala.1. Scheringov most 107 . Stoga se Scheringov most upotrebljava pri ispitivanju izolatora. provodnika.111 ωC (U1M + U 3M ) π 8. 10kV CxRx ETALONSKI KONDENZATOR (tanδ=0) C2 N G R3 R4 C4 Slika 8.4. već i u njezino električno naprezanje.

Ovakvo rješenje se odlikuje velikom osjetljivošću i vrlo malim naponima u donjem dijelu mosta. Jedna varijanta takvog rješenja je i Glynnov most.5. GLYNNOV MOST Usporedba mjerenog i etalonskog kondenzatora može se ostvariti ako se u donjem dijelu mosta upotrijebi posebni strujni transformator s odvojcima. koji se uklanjaju oklapanjem uređaja. te se tako smanjuje utjecaj okoline na njih. 8. Glynnov most I1 N1 = I 2 N 2 N C X = CN 2 N1 C N << C R1 << R tgδ X = ωCR Uravnoteženje se postiže promjenom N1 i zatim primjenom R. I1 I2 N3 N1 N2 N R C CN G CXRX ETALONSKI (ZANEMARIVI GUBICI) R1 Slika 8.1. 108 .tgδ ≈ 0 ⎛ 1 ⎜ RX + ⎜ jωC X ⎝ ⎞ R4 R3 ⎟ ⎟ 1 + jωC R = jωC 4 4 2 ⎠ R C C X = C2 4 ⇒ RX = R3 4 R3 C2 tgδ X = RX = ωR4C4 XX Pri mjerenju malih kapaciteta posebnu pažnju treba posvetiti utjecaju parazitskih kapaciteta.5.

Prikaz dozvoljenog superponiranog izmjeničnog napona Na elektrolitski kondenzator se smije priključiti samo istosmjerni napon određenog polariteta. Mjerenje kapaciteta elektrolitskih kondenzatora 109 .2. Koristimo Wienov most C3 CxRx V A UDC R3 G C4 SPRIJEČAVA DA NAMOT SEKUNDARA NE BI KRATKO SPAJAO JEDAN DIO MOSTA C5 N C2 R2 R4 SPRIJEČAVA DA DC SIGNAL IDE KROZ NULINDIKATOR Slika 8.6.1.6. MJERENJE KAPACITETA ELEKTROLITSKIH KONDENZATORA Slika 8. Ako se priključi napon suprotnog polariteta ili ako se istosmjernom naponu superponira nedopušteno velik izmjenični napon.6. dolazi do razaranja tankog kemijskog sloja koji sačinjava dielektrik kondenzatora.8.

1. MJERENJE INDUKTIVITETA A G Hz V Lx Rx Slika 8. Kod mjerenja induktiviteta s magnetskom jezgrom moramo mjeriti drugom metodom i zato taj induktivitet nazivamo efektivnim jer je Le neovisan o struji i jer je µ ovisan o struji. Shema spoja za mjerenje induktiviteta s magnetskom jezgrom S = UI = Z I 2 P = UI cos ρ = Re I 2 1 Q 2 Le = 2 (UI ) − P 2 = 2 ωI ωI 110 . Mjeri se induktivitet svitka bez magnetske jezgre i gdje skin efekti nisu izraženi.7. 2 Slika 8.7.7.8. Shema spoja za mjerenje induktiviteta bez magnetske jezgre 2 Z X = RX + (ωLX ) = 2 U I 1 ⎛U ⎞ 2 LX = ⎜ ⎟ − RX ω ⎝I⎠ Vrijedi za svitke čiji su gubici jednaki i pri istosmjernom i izmjeničnom naponu.2.

9.1.9.8.1.9. Maxwellov most LX = C4 L2 R3 R RX = R2 3 R4 ωL X X Q= X = = ωC4 R4 RX RX 8. korak – svici se spoje u seriju tako da se podudaraju njihovi inducirani naponi 2.8. korak – svici se spoje tako da se ne podudaraju njihovi inducirani naponi 111 .1.8. MAXWELLOV MOST Slika 8. Mjerenje međuinduktiviteta U-I metodom M = U ωI Može se svesti na dva mjerenja samoindukcije. MJERENJE MEĐUINDUKTIVITETA 8.1. MOSNE METODE MJERENJA INDUKTIVITETA 8.1.1. 1. MJERENJE MEĐUINDUKTIVITETA U-I METODOM Slika 8.8.

3.9.2. Serijski spojeni svici LA = L1 + L2 + 2 M Slika 8. Inducirani naponi svitaka se oduzimaju LB = L1 + L2 − 2 M L − LB M = A 4 112 .1.Slika 8.9.1.

admitancija. kapacitet.3 %. DIGITALNO RLC BROJILO Moderna RLC mjerila rade na načelu mosne ili U-I metode. induktivitet. vodljivost. S RLC mjerilima mjeri se impedancija. faktori gubitaka i dobrote i to od 50 Hz do 100 MHz. otpori.9. Granične pogreške su oko 0. 113 .

Kada instrument nije priključen.5 mm.1. Svaki jezičac rezonira na drugu frekvenciju. dok mi je drugi kraj slobodan i svinut u obliku zastavice duge 3 do 5 mm. Slika 10. Ako podjednako titraju jezičci za 49. Ovakvim rješenjem postiže se manji potrošak.1.75 Hz. U Frahmovoj izvedbi 10. nastaje pojačano titranje jezičca. robusnosti i trajnosti.1 Hz. U posebnim izvedbama ta razlika iznosi 0.25 Hz. to onda znači da je frekvencija mjerenog izvora 49. Izrađuju se od čeličnih traka debljine od 0. djeluje elektromagnet l na kotvu 2 koja zbog toga neznatno vibrira. Na taj se način može prosuditi vrijednost mjerene frekvencije u granicama od ± 0. čija je frekvencija mehaničke rezonancije jednaka. Zato je potrebno da frekvencija mehaničke rezonancije bude jednaka dvostrukoj frekvenciji mjerenog izvora. koji titraju pod utjecajem elektromagneta priključenog na mjerni izvor. FREKVENTOMETAR S JEZIČCIMA Na području niskih frekvencija dosta se upotrebljavaju frekventometri s jezičcima zbog svoje jednostavnosti.10. dvostrukoj frekvenciji izvora.1.5 i 50 Hz. koja se obično razlikuje od frekvencije susjednog jezičca za 0.1 do 0. vidi se niz jednakih. MJERENJE FREKVENCIJE 10. bijelih zastavica koje miruju. To titranje stvara utisak kao da se bijela zastavica produljila. od kojih jače titraju samo oni koji su blizu rezonanciji. širine 3 do 5 mm i duljine 20 do 60 mm.4. Primjer pokazivanja frekventometra s jezičcima 114 . koja je obično bijele boje zbog bolje uočljivosti. tako da u toku jedne periode dolazi dva puta do privlačenja jezičaca. Jezičci su jednim krajem pričvršćeni na nosač. Privlačna sila elektromagneta ovisi o kvadratu njegove struje.1. ili jako blizu.5 Hz. Te se vibracije prenose preko elastične pločice 3 na jezičce 4. Njihov mjerni sistem se sastoji od niza čeličnih pera u obliku jezičaca. Kada se instrument priključi.

Slika 10.3.4. Hartmann-Kempfova izvedba frekventometra s jezičcima Slika 10. Frahmova izvedba frekventometra s jezičcima 115 .1.1.2.1. Primjer pokazivanja frekventometra s jezičcima Slika 10.

Osnivaju se na različitim principima. Drugi svitak tog sistema (svitak S2) priključen je na mjereni izvor preko prigušnice induktiviteta L.1 Hz. Pri naponu U i kružnoj frekvenciji ω mjerenog izvora teku kroz svitke struje: I1 ≈ UCω U I2 ≈ Lω 116 . Na sl. 0. 10.2. Duljina jezičaca. pa se tako koriste kvocijentima mjerila indukcionog tipa.15 %/10oC.1.500 Hz. pa stoga nastaje pogreška od npr. ovisno o naponu za koji su predviđeni. a time i njihova vlastita frekvencija. prikazana je pojednostavljena izvedba frekventometra s unakrsnim svicima i poluvodičkim ispravljačem. Njihovo mjerno područje je obično vrlo usko zbog redovno malih promjena za frekvencije mreže.2 do 1 % mjerene frekvencije. za mjerenje frekvencije od 49 do 51 Hz. Veća točnost lakše se postiže pri većoj duljini jezičaca. Svitak S1 sistema s unakrsnim svicima priključen je preko ispravljača u Graetzovu spoju i kondenzatora kapaciteta C na mjereni izvor. Koriste se i instrumenti s unakrsnim svicima ili s pomičnim svitkom u kombinaciji s poluvodičkim ispravljačem. Postižu se granice pogrešaka od 0.2. elektrodinamskog. mijenja se s temperaturom. do oko 10 VA.9 do 50. Izvode se npr. ili čak za frekvencije od 49. koji omogućuju izravno očitovanje i registriranje frekvencije. FREKVENTOMETAR S KAZALJKOM Za mjerenje frekvencije izmjeničnih mreža razvijeno je mnogo različitih mjernih sistema s kazaljkom. Izrađuju se za izravni priključak od 65 do 500 V. Priključuju se slično kao i voltmetri i troše. ili ona s pomičnim željezom. dok se na više napone priključuju preko mjernih naponskih transformatora.F = k (1− cos 2πf X t ) Instrumenti s jezičcima koriste se za mjerenje frekvencija od nekoliko herca do oko 1. 10.

2. Pojednostavljena shema frekventometra s unakrsnim svicima Slika 10.2.2. pa je: α = f ⎜ 1 ⎟ = f (CLω 2 ) ⎜I ⎟ ⎝ 2⎠ ⎛I ⎞ 117 .). dok za struju kroz drugi svitak vrijedi obratno (sl. Struja kroz prvi svitak raste s porastom frekvencije. 10. Otklon instrumenta s unakrsnim svicima ovisi o omjeru struja kroz svitke.1.1. Ovisnost struja I1 i I2 o frekvenciji za shemu spoja prema sl.Slika 10. 10.2.2.2.

Ovisnost struja I1 i I2 o omjeru ω/ω1 za shemu spoja prema sl. jer je jako ovisan o višim harmoničnim članovima mjerenog izvora.3. Pretpostavimo da se frekvencija izvora nije promijenila. nego struja u grani s prigušnicom. ali da oblik napona nije više sinusan. 10. Zbog toga će se promijeniti omjer struja kroz jednu i drugu granu.4. Shema spoja frekventometra s unakrsnim svicima na čije pokazivanje praktički ne utječu viši harmonički članovi Slika 10.Vidimo da je otklon instrumenta funkcija mjerene frekvencije. Slika 10. Tada će se struja u grani s kondenzatorom mnogo više povećavati zbog superponiranih viših harmoničnih članova. 118 . Ovakav jednostavan spoj ipak ne zadovoljava.2.2.3.2. a time i otklon instrumenta. premda se frekvencija izvora nije promijenila.

10. Kapacitet Cp služi Slika 10. kao i u izvedbi prikazanoj na sl. bit će otklon instrumenta s pomičnim svitkom upravno razmjeran mjerenoj frekvenciji: f = I sr .5.2. Ovdje je. 10. U drugoj grani nalazi se samo prigušnica induktiviteta L2. 2U mC Konstantnu tjemenu vrijednost izmjeničnog napona dobivamo uporabom Zenerovih dioda.2.2.2. čija je amplituda znatno veća od Zenerova napona dioda. 10. Zbog toga na diodama vlada pravokutni izmjenični napon određene amplitude. Mjerenje frekvencije pomoću struje nabijanja kondenzatora 119 . 10. čija je frekvencija rezonancije nešto iznad mjerenog frekvencijskog područja. a struja u drugoj grani pada. gdje se mjerenje frekvencije svodi na mjerenje srednje vrijednosti ispravljene struje kondenzatora.3.Utjecaj viših hramoničkih članova bitno je smanjen spojem prema sl. kapaciteta C1 i induktiviteta L1.5. Srednja vrijednost struje kondenzatora je tada upravno razmjena tjemenoj vrijednosti izmjeničnog napona i njegovoj I frekvenciji U m = sr .4.2. utjecaj viših harmoničnih članova gotovo izbjegnut. međutim. gdje struja u prvoj grani raste s frekvencijom. Tu se u prvoj grani nalazi serijska kombinacija otpora R1. Ako se osigura konstantna tjemena vrijednost izmjeničnog 2 fC napona. 10.). koje su preko predotpora Rp priključene na mjereni izvor napona (sl.4. Mjerno područje se odabire oko ω1. Ovisnost struje u prvoj i drugoj grani o frekvenciji prikazana je na sl. U novije vrijeme upotrebljavaju se frekventometri s pomičnim svitkom i poluvodičkim ispravljačima.1. jer na višim frekvencijama imaju oba kruga praktički jednaku impedanciju.2. kako se to razabire na sl.

Obično se izrađuju s više mjernih opsega. pa će na nekoj određenoj frekvenciji srednja vrijednost struje koja teče kroz instrument biti jednaka nuli. a time i veći otklon instrumenta. Ako se želi mjeriti samo jedno usko područje frekvencije. 120 . Na taj način mogu se mjeriti frekvencije na jednom uskom području.2. bit će veća razlika struja IL i IC.). a struja IC kondenzatora raste s frekvencijom.2. Mjerni opseg ovakvih frekventometara počinje kod f=0. Čim mjerena frekvencija više odstupa od te frekvencije. Frekventometar sa Zenerovim diodama i dvije frekventno ovisne grane Za prigušenje mjernog sistema.6. a otpor Ru za ugađanje otklona instrumenta. dodaje se još jedna grana s prigušnicom induktiviteta L (sl. s granicama pogrešaka manjim od 0. npr.Slika 10. od 49 do 51 Hz.1 %. 10. Struja IL prigušnice opada s frekvencijom.6.

Na zaslonu se dobivaju Lissajousove krivulje. NX je broj dodirnih točaka sekante u smjeru x.1. USPOREDBENE METODE 11. Čujemo kada je jednaka nuli.1. Slika 11. Osciloskopska metoda Slika je stabilna kada je omjer poznate i nepoznate frekvencije cijeli broj. 121 . OSCILOSKOPSKA METODA Slika 11.2.2. HETERODINSKI FREKVENTOMETAR Načelo rada heterodinskog frekventometra slično je djelovanju radio prijemnika AM signala. f X − f0 = 0 f X = f0 11. Ugađanjem poznate frekvencije može se postići da ta razlika bude jednaka nuli.1. Heterodinski frekventometar Miješa se napon iz oscilatora poznate i promjenljive frekvencije s naponom iz oscilatora nepoznate frekvencije.1.11. te se nakon filtriranja dobiva napon čija je frekvencija jednaka razlici tih dviju frekvencija.

Lissajousove krivulje 122 .2.fX f N = Y = X f0 fX NY Slika 11.1.

Digitalno mjerilo vremenskih intervala Može se jako točno mjeriti.2. Slika 12. dobivene iz termostatiranog kvarcnog oscilatora. Mjeri se vrijeme t X između start i stop. DIGITALNO MJERENJE FREKVENCIJE Slika 12. jer se pomoću etalonske frekvencije f 0 . može odrediti vrijeme t0 čak u točnosti od oko ± 10 −8 . veća je i razlučivost. 123 .1. Star i stop impulsi nisu istovremeno sinkronizirani s oscilatorom i zato dolazi do pogreške kvantizacije i odbrojavanja i ona iznosi ± 1 impuls.12. Prikaz mjernog intervala tX T0 1 T0 = f0 N= Što je f 0 veći.

4. npr.5. Ulazni bridovi Kod niskih frekvencija povoljnije je mjeriti trajanje.1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 tx START STOP 9 IMPULSA tx 8 IMPULSA ∆t1 Slika 12.3. jedne periode mjerene frekvencije. Moguće situacije pri mjerenju ∆t2 '' ∆t1 = ∆t2 = T0 ⇒ tmj = ( N + 1)T0 ' ∆t1 = ∆t2 = 0 ⇒ tmj = ( N − 1)T0 t X = ∆t1 + ( N − 1)T0 + ∆t 0 ≤ ∆t1 ≤ T0 0 ≤ ∆t 2 ≤ T0 t X = ( N ± 1)T0 1 pr = ± N 1 ur = N 3 Slika 12. Slika 12. Mjerenje u slučaju niskih frekvencija 124 .

1. Mjerenje niskih frekvencija digitalnim frekventometrom TX = N pT0 fX = 1 TX 125 . Ako mjerimo niske frekvencije N f će se smanjivati.2. Digitalni frekventometar N f = Tb f X = fX = pr = Tb TX Nf Tb 1 T =± X Nf Tb Gdje je N f broj izbrojenih impulsa.1.1.1. DIGITALNI FREKVENTOMETAR Gx fx 1 KOMPARATOR S HISTEREZOM # DEKADSKO DJELILO POMIČE DECIMALNI ZAREZ & BROJILO IMPULSA DIGITALNI POKAZNIK G0 f0 10 MHz DD 1 # f 0 /n T T BISTABIL 10s T DIJELI FREKVENCIJU S DVA OSCILATOR VRLO STABILNE FREKVENCIJE 1µs 1ms 10ms Slika 12. Slika 12.12. pogreška će se povećavati i zato se kod niskih frekvencija mjeri trajanje periode.

2. vremenski interval između dva signala. Relativna pogreška kod recipročnog digitalnog brojila Recipročno digitalno brojilo Može mjeriti frekvencijsko trajanje periode. fazni pomak između dva signala.pr = T 1 =± 0 Np TX 12. RECIPROČNO DIGITALNO BROJILO MJERI TRAJANJE PERIODA 1 PRILAGODNIK # VRATA I SKLOP ZA SINKRONIZACIJU BROJILO N PERIODA N$1 BROJILO TRAJANJA VREMENSKOG INTERVALA t N MIKROPROCESOR t x= t N N2 T0 = N N 1 f x= Tx DIGITALNI POKAZNIK 1 PRILAGODNIK # OČITAVAMO 1 ILI 2 POSTOJI SINKRONIZACIJA G0 Slika 12. širina impulsa te vrijeme porasta i pada impulsa. omjer frekvencija.2. Recipročno digitalno brojilo OSCILATOR STABILNE FREKVENCIJE Vrata se otvaraju sinkrono s ulaznim signalom i onda su otvorena točno određen broj perioda.2.1. 126 . Slika 12.2. Točnost mjerenja ne ovisi o frekvenciji f X već samo o f 0 .

razlučivost (ns ili čak ps). 127 .12. frekvencijski opseg (tipično mHz do GHz).3. osjetljivost ulaznog signala (tipično oko 20 mV). točnost. ZNAČAJKE DIGITALNOG FREKVENTOMETRA Značajke digitalnog frekventometra su: vrsta mjerenja. ulazni otpor (1 MΩ ili 50 Ω za koaksijalni ulaz).

RC Prebacimo sklopku da se prazni.1. A/D PRETVORNIK S DVIJE INTEGRACIJE (DUAL SLOPE) ELEKTRONIČKA PREKLOPKA INTEGRATOR MILLEROV SKLOP KOMPARATOR BEZ HISTEREZE C R + Gx 1 2 REFERENTNI NAPON GN UPRAVLJAČKA LOGIKA G0 GENERATOR TAKTA BROJILO IMPULSA 3 DIGITALNI POKAZNIK Slika 13.1. brojilo pada na nulu i ponovno počne brojati. RC Prvo punimo kondenzator s nepoznatim naponom U X sve do U1 A = 128 . prebacuje sklopku u položaj 2.13. A/D I D/A PRETVORNICI Pretvorba se radi iz analognog signala u digitalni zbog niza prednosti digitalnog signala (kvalitetnije i djelotvornije prenošenje. Slika 13.1. obrada i skladištenje signala). Prvo se radi uzorkovanje analognog signala. kad dosegne maximum daje signal upravljačkoj logici. U X T1 . kvantizacija i na kraju dolazi kodiranje. Sada taj napon iz kondenzatora ide preko U T referentnog napona sve dok U1 A = ref 2 . Blok shema digitalnog mjerila 13. Blok shema A/D pretvornika s dvije integracije (dual slope) Kada se uključi brojilo počne brojati.1.

Vrlo dobro potiskuje smetnje.3 N Nmax Nx t0 tx t 1 U1 Ux' T1 Uµ T2 t PROMJENLJIVI NAGIB t FIKSNI NAGIB T1 -FIKSNO T2 -PROMJENLJIVO 2 U2M U2 Slika 13. Prikaz napona na određenim točkama Q = CU 2 M = ' u X t0 ur t X = R R t N u 'X = ur X = ur X t0 N max NX .2.1. N max Utjecaj na točnost oscilatora G0 veoma točan na kratka vremena. Točnost mjerenja napona ovisi o točnosti referentnog napona i o Najmanji višekratnik trajanja jedne i druge periode -> da ima ∞ veliko prigušenje i na 50 Hz i 60 Hz. 20ms = 60 ms 3 129 .

jeftina izvedba. Pretvorba pri n-bitnoj rezoluciji traje n takt impulsa.01 %. 130 .1. Postiže se rezolucija od 10 do 14 bita. 13. Komparator uspoređuje uzorak nepoznatog signala i referentni napon. no razlučivost je vrlo velika (do 24 bita). koristeći pri tom binarni algoritam prilaženja. bit po bit. analogni signal u digitalni počevši od MSB (Most Significant Bit).2. Slika 13.2 50 ms 16 ms = 3 3 100ms − − > t0 Točnost 0. slabo su osjetljivi na smetnje. A/D PRETVORNIK S POSTUPNIM (SUCCESIVE APPROXIMATION) PRIBLIŽAVANJEM Sadrži i D/A pretvornik. Učestalost mjerenja ovim A/D pretvornikom nije velika (par puta u sekundi).2. ??? 1⎞ ⎛ U M = U r ⎜1 − n ⎟ ⎝ 2 ⎠ Pretvarači s postupnim približavanjem pretvaraju.

Slika 13. Primjer rada A/D pretvornika s postupnim približavanjem Ispitivanje 1 V < 1.2.3 V 1..2.25 V < 1.5 V > 1.. Blok shema A/D pretvornika s postupnim približavanjem 1 R 2 R 3 R R n 2R 2R 2R 2R 2R Ur RF =R + Uk Slika 13.2.2.3 V 1. 4.3 V Završno stanje registra 1000 1000 1010 1010 131 . + bn 2 − n ( ) ( ) 1.375 V > 1..3 V 1. Početno stanje registra 1000 1100 1010 1011 Tablica 13. 2. 3..1.3. R-2R ljestvični pretvornik - u svakom čvoru se dijeli ulazna struja s dva U k = I ul RF = Ur ⎛ 1 1 1 1⎞ RF ⎜ + + + . + n ⎟ = U r 1 − 2 −n R 2 ⎠ ⎝2 4 8 −1 −2 U k = U r b1 2 + b2 2 + .

jer imaju veliki broj komparatora.072V 3 p = 1. razlučivost od 8 do 16 bita. najbrži su i skupi.25 − 1.0125)V 2V G = n = 0.125V 2 G u= = 0. A/D PRETVORNIK S PARALELNIM KOMPARATORIMA (FLASH) Koriste se kod osciloskopa.875V = (2 − 0. razlučivost od 8 do 10 bita.U M = 1. GLAVNE KARAKTERISTIKE A/D PRETVORNIKA INTEGRIRAJUĆI – brzina mjerenja (pretvaranja) od 1 do 10 Hz.05V 13. S PARALELNIM KOMPARATORIMA – najbrži -> od 100 kHz do 1 GHz. razlučivost od 12 do 24 bita.3 = 0. 132 .3. S POSTEPENIM PRIBLIŽAVANJEM – brzina od 10 kHz do 1 MHz. 13.4.

izmjenični.2.14.1. Stacionarni periodički signali 14. SKLOP ZA UZORKOVANJE I KRATKO PAMĆENJE Slika 14.2.2. Slika 14. PROMJENLJIVI PERIODIČKI SIGNALI Promjenljivi (periodički.1. Slika 14.1. sklop za uzorkovanje i kratko pamćenje 14. NPF – sprječava izobličenje signala -> protupatvorni filtar 2. Promjenljivi periodički signali Sadrži dva dodatna sklopa: 1.1. Sklop za uzorkovanje i kratko pamćenje 133 . pulsirajući ne periodični) signali se moraju digitalizirati neposredno + A/D pretvornici s vrlo kratkim ciklusom pretvorbe.2.1.1. STACIONARNI PERIODIČKI SIGNALI Stacionarni periodički signali se prvo pretvore u istosmjernu vrijednost i potom se digitaliziraju (posredno digitaliziranje). DIGITALIZACIJA SIGNALA 14.1.

PP filtar sprječava ulaz frekvencija koja nisu f g ≤ 1 fu 2 134 . Kada dobiva napon 1 se zatvori. 1 2 ul. 2 1 izl. Izvedba sklopa za uzorkovanje i kratko pamćenje – drugi način Posljedica uzorkovanja može biti izobličenje informacije.2. mali Ri -> kondenzator C se brzo nabije. a 2 zatvara.1.Slika 14. Slika 14. a dugo izbija. Izvedba sklopa za uzorkovanje i kratko pamćenje Veliki Ru .2. a 2 otvori.3. a kada se prazni 1 se otvara.2.1.

5 1 1.5 f /fu A A DOLAZI DO IZOBLIČENJA fu1 =1. Prikaz izobličenja signala i djelovanja PP filtera Pojavljuje se u digitalnom signalu nova frekvencija koja nije postojala u originalnom signalu (alias frekvencija). 135 .5 f /fu Slika 14.5fg t 0.5 1 1.1.2.3.VREMENSKA DOMENA A A FREKVENCIJSKA DOMENA t fg f A A PROTUPATVORNIM FILTEROM SAMO OVAJ DIO IZVLAČIMO VAN fu1 =3fg t 0.

. 15.umjetni izvori se mogu oklopiti ili se njihovo djelovanje može usmjeriti.1. Smetnja je djelovanje šuma na signal. Izvori šuma mogu biti unutarnji i vanjski. Prikaz djelovanja izvora smetnje i prijemnika smetnje Unutarnji izvori šuma se mogu smanjiti prilikom projektiranja mjernog uređaja.1. a vanjski mogu biti prirodni i umjetni.1. NAČINI POTISKIVANJA SMETNJI Potiskivanje smetnji se može postići na mnogo načina: . MEHANIZMI PRENOŠENJA SMETNJI Slika 15.15.ulazni signal se može filtrirati. Mehanizmi prenošenja smetnji 15. SMETNJE I POTISKIVANJE SMETNJI Šum je neželjeni signal. 136 . smanjiti frekvencijski spektar.može se koristiti mjerni sustav koji je manje osjetljiv na smetnje. Slika 15. .2. .1. ŠUM.prijamnik se može oklopiti.

Z/Ω Z0 ZE ELEKTRIČKI IZVORI ZM BLISKO λ POLJE 2π MAGNETSKI IZVORI DALEKO POLJE γ/m UDALJENOST OD IZVORA U METRIMA Slika 15.1.4.1.3.4. Shema vodljive veze 15. utječe na petlju 2. VEZA ZRAČENJEM Blisko i daleko polje. Veza zračenjem Z 0 = 377Ω = µ0 E = ε0 H 137 . VODLJIVA VEZA Petlja 1.15. Slika 15.3.

Utjecaj dalekog izvora na otpornik Slika 15.5. ??? ld(ω) Gdje je ω0 = 1 .2. R(C12 + C2 Z ) 138 .1.5.5.5.15. KAPACITIVNA VEZA Slika 15.3. Shema kapacitivne veze U 2 = U1 C12 C12 + C2 Z 1 + 1 jωR(C12 + C2 Z ) 1 20log U2 U1 NAGIB 6db/OKTAVI C1Z U1 C C 12 2Z STVARNOST ω0 Slika 15.

139 . pa se stoga vodiči moraju oklapati. Ovisnost razmaka između vodiča i jakosti smetnji Povećavanje razmaka između vodiča nije dovoljno za smanjenje smetnji.5.KOD NISKIH FREKVENCIJA U 2 = jωRC12U1 1 R << jωR(C12 + C2 Z ) KOD VISOKIH FREKVENCIJA 1 R >> jωR(C12 + C2 Z ) C12 U2 = U1 C12 + C2 Z Slika 15.4.

??? Za kapacitivnu vezu bitan je napon. Prikaz kako to u stvarnosti izgleda C12 G C1Z C10 C20 C2Z Slika 15.5.5.5.6.1 2 2R C10 C12 C20 G C1Z 2R C2Z Slika 15. 140 .

141 . Za prigušenje je dovoljno se riješiti ili električnog ili magnetskog polja.15. INDUKTIVNA VEZA I MJERILO G Z ES Slika 15. Induktivna veza i kut U = ωBA cos α = ωµ0 HA cos α = kI H obuhvaća petlju i inducira se napon smetnje ES.6. Shema induktivne veze U 2 = ωHI1 15. filtriranjem.6.2. oklapanjem prijemnika.7.6.3.1. Smanjenje smetnji se postiže usmjeravanjem antene. ANTENSKA VEZA Antenska veza nastupa u dalekom polju.6. Slika 14. Induktivna veza Slika 15.

Blok shema antenske veze 15.7.8.1. Rješenje za taj problem je taj da vodiči budu od istog materijala. DIGITALNE SMETNJE Digitalni signali uzrokuju visokofrekventni šum koji se prenosi na vodiče. tj.2. Antenska veza Slika 15. Vodiče treba udaljiti.9. ISTOSMJERNE SMETNJE Istosmjerne smetnje se javljaju kod termonapona. temperatura mora biti izjednačena u cijelom mjernom sustavu.9.1.Slika 15. mjerni krug u kojem mjerimo male signale odmaknuti od računala. 15. µV/ C 0 Cu-konstantan 40 Cu-Al 4 Cu-Cu oksid 1400 Tablica 15. Iznos termonapona kod pojedinih spojeva 142 .7.

Upletavanje vodiča Magnetske smetnje se mogu smanjiti i oklapanjem od magnetskog materijala. u žici koja vibrira. recimo.10.2. MAGNETSKE SMETNJE Magnetske smetnje nastaju. Slika 15. a one se rješavaju odmicanjem mjernog sustava od vodiča kojima teče velika struja ili upletavanjem vodiča (dvije petlje se poništavaju.10. Oklapanje od magnetskog materijala 143 .10.15.1. Slika 15. broj prepleta je oko 20 po metru).

2. Zaštitno uzemljenje Z1 Z1 + Z 2 Z 2 = 0 ⇒ KS − UZEMLJENJE U K = U1 16. OSTVARENJE REFERENTNOG POTENCIJALA (SIGNALNO UZEMLJENJE) Potencijal Zemlje se smatra referentnim i jednakim nuli.1. Signalno uzemljenje 144 . SIGURNOST (ZAŠTITNO UZEMLJENJE) Slika 16. Postoje dva razloga za uzemljenje: 1.1.2.1. Slika 16. sigurnost 2.16. ostvarenje referentnog potencijala 16. UZEMLJENJE Pod uzemljenjem smatramo električki vodljivo spajanje metalnih dijelova opreme sa zemljom.1.

Gdje je UZP napon zajedničkog potencijala. Rješenje datog problema je spajanje uzemljenja u jednu točku. Ovako treba:

Slika 16.2.2. Spajanje signalnog uzemljenja na ispravan način

U R 3 = I 3 R3
Ovako ne treba:

Slika 16.2.3. Spajanje signalnog uzemljenja na ispravan način

U K 3 = I 3 R3 + R2 (I 2 + I 3 ) + R1 (I1 + I 2 + I 3 )
Ti se potencijali nazivaju «pogreške zbog šuma zajedničkog potencijala».

145

16.3. VRSTE ELEKTRONIČKIH UREĐAJA ZA POTISKIVANJE TIH SMETNJI
16.3.1. SAMO JEDAN ULAZ UZEMLJEN (OSCILOSKOP)
Ra.1Ω H i R1 =1kΩ 4V Rb.1Ω R2 =1kΩ Lo Zi

Slika 16.3.1.1. Samo jedan ulaz spojen onako kako ne treba

Slika 16.3.1.2. Samo jedan ulaz spojen onako kako treba

16.3.2. PLIVAJUĆI VOLTMETAR

Slika 16.3.2.1. Plivajući voltmetar

146

Slika 16.3.2.2. Shema plivajućeg voltmetra

U SS = U ZP

Rb R U ≈ U ZP b = ZP Z 2 + Rb Z 2 106

CMR = 20 log

U ZP = 120db U SS

Serijske smetnje ne ulazu su one koji se superponiraju mjerenom naponu. Takav je npr. izmjenični napon USS koji se nadovezuje na mjereni istosmjerni napon UM. Obično te smetnje potječu od mrežnog napona, pa je tada njihova frekvencija 50 Hz ili 100 Hz, kada se mrežni napon punovalno ispravlja.

16.3.3. INSTRUMENT S DVOSTRUKO IZOLIRANIM ULAZIMA
Ima tri kućišta koja su međusobno jedna od drugog izolirani.

Slika 16.3.3.1. Instrument s dvostruko izoliranim ulazima

147

Shema instrumenta s dvostruko izoliranim ulazima U SS = U ZP Dvostruko prigušenje signala.4. jer sada imamo plivajući DMM.3. Rc Rb Z3Z 2 Slika 16. kod 148 . onda moramo Guard negdje spojiti. Spajanje plivajućeg voltmetra kada nemamo oklop Guard se ne smije spojiti sa Zemljom. Kada instrument ima baterijsko napajanje onda dobar dio ovih problema otpada. DMM Hi G Lo Guard Slika 16.3. tj. Ne možemo iskoristiti naš dvostruko izolirani DMM. jer ako ostavimo otvoreno onda dolazi do podjele napona na Z2 i Z3 i pojavljuje se visok napon proboja i instrument će stradati. tj.3. oklopljenu paricu.3.3.3.3. ?? Kad nemamo oklop.2.Slika 16.

vodove mjernog signala voditi kroz područja s malom razinom šuma. upletanje signalnih vodiča (smanjuje smetnju oko 200 puta ≈ 46 dB). 16. treba ih oklopiti.elektromehaničkih mjerila nismo pričali o ovim problemima. 149 . a signal filtrirati samo na korisno područje koje nas zanima. jer su ti instrumenti plivajući i imaju vrlo dobro izoliranje ulaze prema Zemlji i na taj način se vrlo dobro prigušuju smetnje zajedničkog potencijala.4. NAČINI SMANJENJA SMETNJI veze između izvora mjernog signala i instrumenta trebaju biti što kraće.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful