Za mog imzadija

PREDGOVOR

Pred Vama se nalazi neslužbena skripta iz kolegija Električna mjerenja. Neslužbena iz razloga što ju je sklopio student ETFa uz pomoć bilješki s predavanja, raznih papirića i knjige «Mjerenja u elektrotehnici» od V. Bege. Iz tog razloga moguće je da neke stvari nisu točno objašnjene, da su krivo napisane ili da nisu napisane. Autor se trudio doći do što više izvora o pisanoj temi, no to i nije bilo tako lagano. Da ne duljim, sto i pedesetak stranica bi trebalo biti dovoljno za kvalitetno praćenje nastave spomenutog kolegija, te za uspješno polaganje ispita. U nadi da će se ova skripta tijekom godina nadopunjavati i poboljšavati, puno sreće tijekom studija, S. Komlenac Osijek, u studenom 2003. godine

1

1. MJERNI TRANSFORMATORI
Mjerni transformatori se upotrebljavaju za proširenje mjernog opsega instrumenta i za sigurno odvajanje mjerila (zaštita uređaja od visokog napona), te omogućuju daljinsko mjerenje, jer se mjerni signal može prenositi s dvije žice (do 100 m), a to je slučaj u praksi. Sastoje se od 3 elementa: primarni i sekundarni namot (međusobno su izolirani) i magnetske jezgre. Primarni se namot priključuje u mjerni krug, a na sekundarni se priključuje mjerilo. Strujni služe za mjerenje struje, a naponski za mjerenje napona.

1.1. STRUJNI TRANSFORMATORI
Strujni transformatori transformiraju izmjenične struje na vrijednosti prikladne za mjerenje, a kada se mjeri u visokonaponskim (VN) mrežama onda služe za izoliranje. Uključuje se u seriju s trošilom čiju struju treba izmjeriti. Kada želimo mjeriti s 2 ampermetra, onda ih stavljamo u seriju. Pazimo da jedna od stezaljki na sekundaru budu uzemljene. US1S2 treba biti što manji (kao kada uključimo ampermetar). Uvjeti rada strujnog transformatora su približno jednaki radu idealnog transformatora u uvjetima kratkog spoja, a to znači slijedeće: - struja magnetiziranja je jednaka nuli; - nema padova napona, jer magnetska jezgra ima beskonačnu magnetsku vodljivost; - vodiči namota imaju beskonačnu električnu vodljivost; - nema rasipnih tokova između primara i sekundara.
I1

G
P1 S1 A P2 S2 I2

T

A Slika 1.1.1. Shema spajanja strujnog transformatora

Kod idealnog transformatora u kratkom spoju broj primarnih zavoja jednak je broju sekundarnih.

2

Želimo saznati primarnu struju I1. Odstupanje od nazivnog omjera transformacije kn i fazna odstupanja su vrlo mala. kn = Sekundarna struja I2 je razmjerna primarnoj i gotovo je u fazi s njom. N1 je broj namota na primaru transformatora. a N2 je broj namota na sekundaru transformatora.1. DJELATNI OTPOR NAMOTA R1 I1 REAKTANCIJA ZBOG RASIPNIH TOKOVA X1 I0 Ig N1 Xµ Rg U1i N2 U2i MJERILO (TERET) U2 X2 R2 I2 STRUJA PRAZNOG HODA STRUJA MAGNETIZIRANJA Iµ U1 Z INDUCIRANI NAPON Slika 1.3.2. Nadomjesna shema strujnog transformatora-prvi korak IDEALNI TRANSFORMATOR Ig je struja gubitaka. a mjerimo sekundarnu struju I2. Nadomjesna shema strujnog transformatora-drugi korak 3 . te odatle slijedi: I1 N1 = I2 N2 gdje je kn omjer transformacije.1. R1 I1 I1 X1 I0 Ig U2i` U2 X2` R2` I2` P 1 U1 U1i X0 R0 Z2` P 2 Slika 1. Uzroci naponske i strujne pogreške najlakše se prikazuju pomoću fazorskog dijagrama.Za idealni kratki spoj vrijedi: I1 N1 = I 2 N 2 . sheme i nadomjesne sheme strujnog transformatora.

4. N1 ⎛N ⎞ R = R2 ⎜ 1 ⎟ . ⎛N ⎞ X = X ⎜ 1⎟ . ⎜N ⎟ ⎝ 1⎠ ' 2 2 ⎛N ⎞ Z = Z⎜ 1 ⎟ .1. Iµ i Ig) U i 2 = 1.11 ⋅ 4 ⋅ Φ M N1 f Strujna pogreška je pogreška koju strujni transformator unosi u mjerenje efektivne vrijednosti. pi = ∆I k I −I 100% = n 2 1 100% I I1 Gdje su I1 i I2 efektivne vrijednosti. ⎜N ⎟ ⎝ 1⎠ N ' U2 = U2 1 .Formule koje se primjenjuju na ovoj shemi su: N ' I2 = I2 1 . N1 U1i = U 2i ' . 4 . Fazorski dijagram strujnog transformatora TOK KROZ MAGNETSKU JEZGRU (PROIZVODI GA STRUJA KROZ JEZGRU. ⎜N ⎟ ⎝ 1⎠ ' 2 ' 2 2 2 AMPLITUDNA POGREŠKA I2`X2` U2i`=Ui1 R2`I2` U2` I 2` δ I1 I0 Iµ Ig Φ ∆I FAZNA POGREŠKA Slika 1.11 ⋅ 4 ⋅ Φ M N 2 f U i1 = 1.

Kod struja višestruko većih od nazivne.2 ili 0. 6. nazivna sekundarna struja – normizirane vrijednosti su: 1 . I1 Složena pogreška je definirana kao omjer efektivne vrijednost razlike trenutnih vrijednosti sekundarne struje puta nazivni omjer transformacije kn i trenutne primarne struje u odnosu na primarnu struju. 1. 1. U mjernom krugu strujni transformator mora biti dimenzioniran tako da podnese 100 i više puta veće struje od primarne nazivne struje. 5 .1. uz uvjete pri nazivnoj sekundarnoj struji i nazivnom teretu (induktivni teret s faktorom snage 0. Struja magnetiziranja Iµ ima nesinusni valni oblik (izobličena je) pa će s njenim porastom i I1 uk postajati sve više izobličenija i tada više (kada nisu sinusnog valnog oblika) ih ne možemo aproksimirati fazorima. te se stoga uvodi nova vrsta pogreške – složena pogreška. Fazna pogreška je važna pri mjerenju gubitaka zbog mogućnosti kratkog spoja. relativni odnos struje magnetiziranja Iµ raste u odnosu na primarnu struju. Fazna pogreška je za mjerenje same struje nebitna. nazivna primarna struja – normizirane vrijednosti su: 10 – 12.1. termičkih i mehaničkih oštećenja. – dalje višekratnici od 10 sve do 5. Dogovorena se smatra pozitivnom kada fazor sekundarne struje prethodi fazoru primarne struje.8). tj.000 A. 4.5 – 5 – 10 –15 – 30 [VA]. te se tako automatski i greška povećava. ZNAČAJKE STRUJNIH TRANSFORMATORA IEC 60 044-1 – međunarodni standard u kojem su definirane i normizirane značajke strujnih transformatora.5 – 15 – 20 – 25 – 30 – 40 – 50 – 60 – 75 [A] .Fazna pogreška je fazna razlika između fazora primarne i sekundarne struje. ne smije doći električnih. Složena pogreška: ps = 1 2 ∫ (kni2 − i1 ) dt T 100% . 2.2 – 5 [A].5). razred točnosti – od 0. 5. Iskazuje se u kutnim minutama. nazivna snaga je vrijednost prividne snage koju transformator daje sekundarnom strujnom krugu. 3. nazivna snaga u VA – normizirane vrijednosti su: 2.1 do 5% (za obračun električne energije na visokim naponima 0. najviši napon opreme – određuje stupanj izolacije između primara i sekundara. podvučene brojke su preporučene. teret strujnih transformatora je impedancija koja se priključuje između stezaljki i sekundara-> teret = 0 kada su stezaljke kratko spojene.

STRUJNI TRANSFORMATORI ZA MJERENJE Za strujne transformatore za mjerenje je karakterističan faktor sigurnosti (FS). Prijenosna karakteristika strujnih transformatora 1.1.1.1.1. bolja je zaštita mjerila. Faktor sigurnosti je omjer nazivne granične primarne struje i nazivne primarne struje. Što je faktor manji.2.Slika 1. te iznosi 5 i 10. Vrijednost FS-a je normizirana. Nazivna granična primarna struja je vrijednost primarne struje pri kojoj je složena pogreška pri nazivnom teretu = -10% 6 .

strujna pogreška (±%) Gr.2.2 In 0.05 In 1.2.75 45 1 In 0. fazna pogreška (± kutne minute) 0.2 In 0. Granice pogrešaka strujnih transformatora za mjerenje 7 .5 u ovisnosti o veličini struje i tereta Struje Razred točnosti 0.1.1.1.I2 I2n 5 FS = 5 5 IDEALNI STRUJNI TRAFO ZA MJERENJE I1 I1n Slika 1. Nadstrujna karakteristika strujnog transformatora Strujni transformator za mjerenje zadovoljava uvjete razreda točnosti kada su njegove strujne i fazne pogreške unutar norme IEC 60 044-1.1.75 30 Tablica 1.2. Slika 1.5 90 0.1.2.5 30 1. Primjer strujne pogreške strujnog transformatora klase točnosti 0.5 Gr.

1.1.3.1. S1 P1 S2 P2 S DVA SEKUNDARA 1S1 1S2 2S2 2S1 Slika 1.1. a da je granični faktor točnosti 10. 20 i 30. pa trebaju ispravno mjeriti struje pri opterećenju. a granična pogreška pδ ≤±60. 15. ZA MANJE STRUJE SERIJSKI SE SPOJE C1 I C2. što znači da je dozvoljena pogreška 5. Definirana je najveća vrijednost primarne struje uz koju transformator zadovoljava u pogledu točnosti i ta se vrijednost zove nazivna granična primarna struja točnosti.3. Strujni transformatori su podijeljeni u razrede točnosti i označavaju se s 5P10. Normizirani su u prema IEC 60 044-1 i IEC 60 044-6 (specijalni).1. 1.3. STRUJNI TRANSFORMATORI ZA ZAŠTITU Strujni transformatori za zaštitu su predviđeni za priključak zaštite (releji). 10. Za 5P10 pri nazivnim strujama strujna pogreška pi iznosi ±1%.1.1. Označavanje strujnih transformatora 8 . Omjer između te i nazivne struje se naziva granični faktor točnosti čije vrijednosti mogu biti 5. Definiranje veličine pogreške kod nazivnog opterećenja primarne struje transformatora INGT=±5%(5P10). KAO I C2 I P2. Označavanje strujnih transformatora P1 P2 OSNOVNA SHEMA K L S1 P1 S2 P2 SEKUNDAR S ODVOJCIMA k l S1 S2 S3 C1 P1 C2 P2 PRESPOJIVI KADA SE ŽELE MJERITI VEĆE STRUJE C1 I P1 SE SPAJAJU U PARALELU.

1. Ako su stezaljke otvorene sva struje ide u jezgru što dovodi do zasićenja. TPZ.1.-TPX. Priključuju se paralelno trošilu čiji napon želimo mjeriti.2.2. INDUKTIVNI NAPONSKI TRANSFORMATORI Induktivni naponski transformator se sastoji od magnetske jezgre.2. Uvijek jednu stezaljku sekundara uzemljiti. A a V1 V2 G T B b Slika 1. 1. 9 . Naponski transformator radi u približno idealnim uvjetima praznog hoda. kao i sve metalne dijelove transformatora koji normalno nisu na naponu. primarnog i sekundarnog namota koji su međusobno izolirani. Razlikujemo induktivne i kapacitivne. a na kraju odspajamo kratki spoj. Sekundarni namot se spaja na mjerilo i zaštitne uređaje. Kod struja primara i sekundara gotovo da nema faznog pomaka. TPY. 1. Shema priključivanja naponskog transformatora Primarna struja treba biti što manja s obzirom na struju kroz trošilo. Primarni namot se spaja na točke između kojih se želi mjeriti napon. TPS – moraju udovoljiti posebne zahtjeve. Primjena strujnih transformatora za zaštitu Kada spajamo 2 ampermetra prvo kratko spojimo sekundarni dio transformatora i onda tek spajamo u seriju 2 ampermetra.2. te brze promjene magnetskog toka što uzrokuje visoke napone što u konačnici može rezultirati ozljedama opreme i korisnika.1. Radi približno u uvjetima praznog hoda. odnose se na ponašanje transformatora pri prijelaznim pojavama. Zasićenje jezgre dovodi do zagrijavanja (ako su otvorene stezaljke sekundarnog strujnog transformatora i kroz primar teče struja). NAPONSKI TRANSFORMATORI Naponski transformatori smanjuju visoke izmjenične napone na vrijednosti prikladne za mjerenje. 1.3. slično kao i kod voltmetra.

induktivitetima. samo što su ovdje struje male.2. Naponska i fazna pogreška ovise o djelatnim otporima. ali postoje i najlakše se objašnjavaju fazorskim dijagramom i nadomjesnom shemom Naponi primara i sekundara razmjeni su broju zavoja i među njima gotovo da nema faznog pomaka.5 rasipnim 0. Naponska pogreška je pogreška koju naponski transformator unosi u mjerenje efektivne vrijednosti napona. Naponska pogreška naponskog transformatora u ovisnosti o opterećenju 10 .1. primarnom naponu i frekvenciji. struji magnetiziranja. a naponi veliki.25 10 20 30 40 50 cosρ=0.5 Slika 1. kn = U1 N1 = U 2 N2 Fazorski dijagram je isti kao i kod strujnih transformatora. p% 0.1. Pozitivna je kada fazor sekundarnog napona prethodi fazoru napona.Naponske fazne pogreške jesu male.25 cosρ=1 -0. pn = knU 2 − U1 100% U1 Fazna pogreška je fazna razlika između primarnog i sekundarnog napona.5 S/VA (TERETA) -0.

2. Shema spajanja jednopolnih induktivnih naponskih transformatora 11 .1.2.3.1.2. A a V N n Slika 1. Fazna pogreška naponskog transformatora u ovisnosti o opterećenju Induktivni naponski transformatori mogu biti: 1.Slika 1. Jednopolno izolirani Jednopolni induktivni naponski transformatori su jednofazni transformatori čiji je jedan kraj primarnog namota predviđen za izravno uzemljenje.

Elektromagnetska jedinica se sastoji od naponskog transformatora i prigušnica. Dvopolno izolirani Dvopolni induktivni naponski transformatori imaju obje stezaljke primara izoliranje od sekundara i uzemljenih vodova. Frekvencija smije varirati – kod transformatora za mjerenje ±1%. Shema spajanja dvopolnih induktivnih naponskih transformatora 1. a kod transformatora za zaštitu ±4%2%. Osjetljiviji su na promjene frekvencije.2. KAPACITIVNI NAPONSKI TRANSFORMATORI Kapacitivni naponski transformatori se sastoje od kapacitivnog dijelila i elektromagnetske jedinice.2. Upotrebljavaju se za mjerenje visokih pogonskih napona. 12 .4. Njihov glavni dio je visokonaponski kondenzator kapaciteta C1 koji je spojen u seriju s kondenzatorom znatno većeg kapaciteta C2. L1 L2 L3 A B a b V Slika 1.2.2.1.

KAKO BISMO DOBILI MALI NAPON U2 PRVI KORAK T C1 V C2 DRUGI KORAK PRIGUŠNICA . 13 . Kapacitivni naponski transformator Kapacitivni naponski transformatori su pogodni samo za mjerenje na visokim naponima od oko 150 kV naviše. Kondenzatori su obično smješteni u porculanski izolator ispunjen uljem. a pomoćni transformator T i prigušnica nalaze se u postolju transformatora. Ovakvi transformatori mogu poslužiti i za održavanje visokofrekventnih veza.1.NA NJEMU LEŽI VEĆI DIO NAPONA C1 U1 C2 V JAKO VELIKI KAPACITET. JER SMANJUJEMO UNUTARNJI OTPOR IZVORA (KOMPENZACIJA) T C1 L V C2 TREĆI KORAK Slika 1.VISOKONAPONSKI .2.2.SMANJUJEMO POGREŠKU.

(100√3V. Teret je jednak nuli kada su stezaljke sekundara otvorene. nazivni faktor napona – faktor s kojim se množi nazivni primarni napon.8 tereta. Mora zadovoljavati zahtjeve u pogledu točnosti i zagrijavanja kada je na njega narinut nazivni napon puta faktor napona kU=kU1N.5 je kada se radi o trofaznom sustavu koji ima uzemljenu nultočku. 200V . Njihova granična pogreška mora biti manja od 5% od napona umnoška faktora napona i nazivnog napona 5%UN-190%UN. 2. fazna granična pogreška ±120 minuta) i 6P.2 (dvopolni). 1. 0.2.2.5. Razredi točnosti su 0. nazivna snaga – vrijednost prividne snage koju transformator daje sekundarnom krugu pri nazivnom sekundarnom naponu i nazivnom teretu koji ima induktivni faktor snage 0.5 (ili 3).4. Za razred točnosti 0. Treba primijetiti kako postoji veza s jednakim omjerom između naponskih transformatora za mjerenje i zaštitu. od 10 do 500VA (veća nego kod strujnih): 10 – 15 – 25 – 30 – 50 – 75 – 100 – 150 – 200 – 300 – 400 – 500. 200√3V . 3. Teret je admitancija. 0. nazivna snaga u VA. Kada je primar priključen između jedne faze i zemlje (jednopolni) onda je kn=1. ZNAČAJKE NAPONSKOG INDUKTIVNOG TRANSFORMATORA IEC 60 044-2 – norme se ograničavaju na 15-100 Hz (vrijedi i za strujne i za naponske). nazivni sekundarni napona (100V. 6.9 je kada se radi o trofaznom sustavu s izoliranim nulvodičem i bez automatskog odspajanja u slučaju dozemnog spoja. 1.5 ili 1.5% naponska granična pogreška je ±5%.dvopolni). a fazna naponska pogreška je ±20 kutnih minuta.8.1 do 0. 5.2.9. 1.5. Nazivni tereti se mogu više mijenjati od 25% do 100% za cosρ=0. razred točnosti: od 0. NAPONSKI TRANSFORMATORI ZA MJERENJE Naponski transformatori za mjerenje trebaju zadovoljiti razred točnosti pri naponima od 80% do 120% UN (nazivni napon).5. 1. nazivni primarni napon. 1 i 1.1.1.6. 110√3V. 4.3. 110V. 14 . a 1.2. Kada je primar priključen između dvije faze onda je kn=1.jednopolni).2 i 0. Za obračun električne energije u mrežama visokog napona koriste se razredi točnosti 0. NAPONSKI TRANSFORMATORI ZA ZAŠTITU Naponski transformatori za zaštitu – razredi točnosti su 3P (naponska granična pogreška ±3%. Prema namjeni naponski transformatori se dijele za mjerenje i za zaštitu.

5.6. Kod srednje naponskih (1kV – 35kV) se primar priključuje preko osigurača.2. Način spajanja naponskog transformatora u mrežu 15 .6. OSIGURAČ .2. Svi metalni dijelovi koji normalno nisu na naponu trebaju biti uzemljeni.ŠTITI MREŽU OD TRANSFORMATORA .U A V B DVOPOLNI a u V b v X N U A JEDNOPOLNI n x V a u Slika 1. Označavanje jednopolnih i dvopolnih naponskih transformatora 1.U VISOKONAPONSKIM MREŽAMA SE NE UGRAĐUJE A B a b OSIGURAČ .1.2.1. PRIMJENA NAPONSKOG TRANSFORMATORA Sekundarni krug naponskog transformatora ne smije se kratko spojiti zbog opasnosti od oštećenja.ŠTITI TRAFO V V Slika 1.

svjetlovoda (prenosi se mjerna informacija). Slika 1. Faradayev efekt je pojava da se polarizirana ravnina monokromatske linearne polarizirane svjetlosti zakreće proporcionalno jakosti magnetskog polja koje proizvodi struja kroz vodič i=kα. Najperspektivniji su optički koji se sastoje se od osjetnika napona ili struje. Napon se mjeri s pomoću elektrooptičkog pretvornika koji radi na Pockel-ovom efektu da kristal pod djelovanjem električkog polja rastavlja monokromatsko svjetlo u dvije međusobno okomite polarizirane komponente.1. Te dvije komponente putuju kroz kristal različitim brzinama. Povod traženja drugih načina je prodor digitalne tehnike. NEKONVENCIONALNI MJERNI TRANSFORMATORI Nekonvencionalni mjerni transformatori su oni koji nemaju magnetsku jezgru s primarnim i sekundarnim namotom.3.3. pretvornik svjetlosnog signala u električni signal i pokaznika.1. Treba primijetiti jednostavnost naponskog odvajanja osjetnika od mjernog instrumenta (jer je svjetlovod električni izolator – stakleno ili plastično vlakno). te je fazna razlika tih dviju komponenti proporcionalna naponu u=kβ. Struja se mjeri pomoću magnetsko-optičkog osjetnika koji se temelji na Faraddayevom efektu. pa se zahtjevi za transformatore mijenjaju. Optički mjerni transformator 16 . Digitalna tehnika ima puno manji potrošak (do 100 puta).

17 . širina impulsa. Prema načinu obrade signala osciloskope dijelimo na analogne i digitalne. Slika se na zaslonu zadržava kratko (ms) ili dugo (nekoliko sati) ili se može zapamtiti trajno tako da se fotografira. trenutna vrijednost u bilo kojem trenutku.. no može biti i nešto drugo (drugi signal. Umjesto pisaljke valni oblik crta snop elektrona po luminiscentnom zaslonu katodne cijevi (CTR).. Njime se može mjeriti npr. U mjerni krug se osciloskop spaja kao i voltmetar. a time i vjerno prikazati signal visoke frekvencije.). Elektronski snop ima zanemarivo malu tromost te se pomoću elektroničke optike i vertikalnog i horizontalnog otklonskog sustava mogu crtati brze promjene signala. OSCILOSKOPI Osciloskop je mjerni uređaj opće namjene koji omogućuje promatranje valnog oblika električnog napona ili bilo kojeg drugog signala koji se može pretvoriti u električni napon.2. Nezavisni kanal (apscisa) je najčešće vrijeme. Prije su se radili jednokanalni osciloskopi. fazni odnosi između dva ili više signala i karakteristične vrijednosti impulsa kao što su trajanje. frekvencija. tjemena vrijednost. vrijeme porasta.. frekvencija mreže. no u zadnje vrijeme se sve češće rade dvokanalni. To je u stvari brzi promjenjivi dvokanalni pisač. period ponavljanja.

2. Funkcionalna shema dvokanalnog analognog osciloskopa 18 . ANALOGNI OSCILOSKOPI Analogni se sastoje od katodne cijevi.1. A NE NA t Slika 2.1. sustava za vertikalni i horizontalni otklon i sustava za napajanje.1. POJAČALO DJELILO PRILAGODNIK 2 ELEKTRONICKA PREKLOPKA Y1 SUSTAV ZA VERTIKALNI OTKLON BIRAČ PRILAGODNIK SKLOP ZA KASNJENJE Y 3a 3b Y2 BIRAČ PLOČICE SKLOP ZA UPRAVLJANJE SVJETLINOM SLIKE Z ELEKTRONSKI TOP 3 4 SKLOP ZA SINKRONIZACIJU GENERATOR PILASTOG NAPONA X 6b 6a X PREKLOPKA KOJA SLUŽI ZA PROMATRANJE SIGNALA U ODNOSU NA X.

t 4 u VRIJEME POVRATKA ELEKTRONA. 3a u 3a SIGNAL S VELIKOM AMPLITUDOM.2. PREKINUT JE DOTOK ELEKTRONA I TADA JE ZASLON CRN. t VRIJEME CRTANJA u 3a POJAČAN. ALI KASNI ZBOG SKLOPA ZA KAŠNJENJE. Prikaz signala na raznim točkama unutar analognog osciloskopa 19 .1. TE SE ZBOG TOGA KORISITI SKLOP ZA UPRAVLJANJE SVJETLINOM. t 3b u 3b PRAVOKUTNI SIGNAL S KAŠNJENJEM. t 3b Slika 2.1 u t 2 u t SAMO SE AMPLITUDA PROMIJENILA.

KATODNA CIJEV Katodna cijev je osnovni dio osciloskopa s vrućom ili rjeđe hladnom katodom.1. jer se tako postiže velika ulazna impedancija. 3.3mm) i potenciometra za stigmatizam (za izoštravanje). Snop se najčešće otklanja pomoću električnog polja.SVJETLOSNOG TRAGA . ali imaju malu ulaznu impedanciju.OSVJETLJENJE MREŽE RASTERA 20 .2.1. Katodna cijev s prikazom otklonskih pločica i elektronskim topom . elektronsku optiku koja snop elektrona fokusira upravo na zastoru i omogućava dobivanje oštre slike. elektronske leće (elektroni se ubrzavaju i fokusiraju tako da udaraju u zaslon u obliku male okrugle točke promjera 0. Prikaz zaslona osciloskopa 2.1. zastor na koji pada snop elektrona i koji pretvara njihovu kinetičku energiju u svjetlosnu. To je stakleni zrakoprazni balon karakterističnog oblika visoko vakumiran.1.OŠTRINA .2. Sistemi s magnetskim otklanjanjem daju na fluorescentnom zastoru manju svijetlu mrlju. neizravno grijanu katodu koja stvara slobodne elektrone. 8x10 cm 2 Slika 2.2. 2. potrebna im je kraća katodna cijev. Katodna cijev ima ove osnovne elemente: 1. Wehneltovog cilindra (upravlja količinom elektrona koju propušta). Primjenjuju se u televizijskim prijemnicima. Položaj točke na zaslonu je definiran vrijednošću napona na vertikalnim i horizontalnim elektronskim pločicama.1. ELEKTRONSKI TOP Elektronski top sastoji se od katode koja generira elektrone.1. velika brzina pisanja i linearnost odnosa između otklona snopa i napona koji stvara električno polje. pa se rijetko upotrebljavaju za mjerne svrhe.1.1. OTKLONSKE PLOČICE ELEKTRONSKI TOP (KOMPLICIRAN) Slika 2. sistem za otklanjanje elektronskog snopa i 4.

Y X RAZMAK PLOČICA JE OD 0.2. Prikaz djelovanja elektronskog topa na katodnom zaslonu 21 .6 mm.2 DO 0.2.1. uy= 0V ux= 0V uy= 3V ux= 0V uy= 3V ux= -3V 3 u y= 3sin ωt V ux= 0V -3 ux= 0V u y= 3sin ωt V -3 3 Slika 2.

22 . U novijim izvedbama mijenja se njezina vrijednost s otklonom manje od 2%. D = Ltgα = L Statička osjetljivost katodne cijevi (za DC napone) S=D/uy je vrlo mala i iznosi od 0.000 km/s.1mm/V do 0.5 pF) i konačnog vremena prolaska elektrona između duljine pločica.05 pF – 1.1.2mm/V.1.napon između katode i leće je nekoliko kV. OTKLON ELEKTRONA Ua . no pri visokim frekvencijama (>100 MHz) se počinje gušiti zbog kapaciteta između otklonskih pločica (C=0. Dinamička osjetljivost (za AC napone) jednaka je statičkoj u širokom frekvencijskom opsegu.3.1. Y +Uy vy vz D TANGENTA Ey d α Z ZASLON -U y L PARABOLA DOK DJELUJE POLJE Slika 2.2.3. vz = 2U a e ≈ 593 U a [km / s ] me vy vz Ako je Ua=2 kV onda je vz=30. Određivanje otklanjanja elektronskog snopa vz ovisi o anodnom naponu (reda kV) – anodi za ubrzavanje Ua i katode.

LUMINISCENTNI ZASLON Zastor katodne cijevi je premazan s unutrašnje strane fluorescentnim materijalom.6 % Želimo li promatrati Uy s ulaza y u vremenu.Primjer: F=100 MHz Riz=600 Ω C= 0. onda se on dovodi na y otklonske pločice.4.1. Uy t Ux CRTA PRESLIKAVANJA Slika 2. cinkovim ortosilikatom.modul impedancije |Z| i Riz stavljamo u paralelu i tako ovo dijelilo smanjuje izlaz za 3. kalijevim volframatom.1 pF 1 Z = = 16kΩ 2πfC |Z|=16 kΩ ..3.2. itd. Za promatranje je najbolje ako zastor daje svjetlost zelenožute boje. kojemu je zadatak pretvaranje što većeg dijela kinetičke energije elektrostatskog snopa svjetlosti. dok je za fotografsko snimanje najpovoljnije plavo svjetlo. Luminiscencija je zračenje tzv. a na x otklonske pločice se dovodi pilasti napon koji otklanja taj snop. Zastor se premazuje cinkovim sulfidom.a preostali dio u toplinu. hladne svjetlosti. U luminiscentnom zaslonu se dio kinetičke energije elektrona pretvara u svjetlost (10%). Pri tome je važno da se spektar svjetlosti koju emitira zastor što bolje poklapa sa spektrom osjetljivosti oka ili fotografskog materijala.1. Prikaz crtanja na katodnoj cijevi uz pomoć crte preslikavanja t 2. 23 . dok se pod toplim zračenjem misli na zračenje žarulje sa žarnom niti..

Svojstvo materijala da zrači svjetlost pri udaru u njega je luminiscencija. Prikaz trajanja fluorescencije i perzistencije PERZISTENCIJA 2. SUSTAV ZA VERTIKALNI OTKLON Zadaća mu je da otklanja svjetlu točku po vertikali koja je razmjerna trenutne vrijednosti mjernog signala.1. Svojstvo materijala da zrači se naziva fluorescencija.5.4. Osjetljivost je minimalni otklon pločica katodne cijevi.1. Fosforescencija je svojstvo materijala da svijetlo i nakon udara elektrona.1. Za promatranje sporih promjena i impulsa rabe se zasloni s velikom persistencijom (>0.Luminiscentni zaslon je nanesen s unutarnje strane i to kao tanki sloj materijala. 24 . Prilagođuje amplitudu ulaznog signala osjetljivosti katodne cijevi.1 s). Trajanje fosforescencije se zove persistencija. Materijal s kratkom persistencijom služi za promatranje periodičkih pojava visokih frekvencija (<1 ms). Γ µA cm 2 t s L cd JAČINA LUMINISCENCIJE A 100% p FLUORESCENCIJA 10% t s Slika 2.

AC -GND . Blok shema sustava za vertikalni otklon PREKLAPANJE KANALA . a on je uzemljen). Oklop je tu da priguši smetnje na mjerni signal) s BNC priključkom ili konektorom.6.VERTIKALNI POLOZAJ .6. 2. Blok shema birača 25 .SIMETRIRANJE Slika 2.1.ALT NACIN RADA .Elektronička preklopka može raditi u 2 načina: 1.1.1.CHOP NACIN RADA Y1 je nesimteričan.PRETPOJACALO . ALT – zamjenski ili sinkroni način rada 2. BIRAČ Osciloskop mjeri od mV do stotinjak V i to nam omogućuje prilagodnik.POJACANJE .DC . VISOKO PROPUSNI FILTER fd~10Hz (DONJA FREKVENCIJA) AC PRILAGODNIK Y DC GND KORISTI SE PRILIKOM PODEŠAVANJA OSCILOSKOPA NA POČETKU PRIJE MJERENJA Slika 2. Signal dovodimo uz pomoć koaksijalnog kabela (ima jedan centralni vodič oko kojega je izolacija. CHOP – isprekidani ili asinkroni način rada PRILAGODNIK BIRAC ELEKTRONICKA PREKLOPKA Y1 BNC PRIKLJUCAK PRILAGODNIK SKLOP ZA KASNJENJE Y 3a 3b Y2 BIRAC ULAZNI BIRAC .DJELILO . jedna stezaljka je uzemljena (oklop je povezan sa šasijom osciloskopa.1. a oko izolacije je koncentričan oklop koji se spaja na nulu od umrežičenog vodiča.5.1.

1.1. a ne samo po amplitudi i ne smije unositi ni fazne pomake Osjetljivost pločica je od 0. POJAČALO Pojačalo je tu da bi se signal male razine pojačao. Takva dijelila imaju svi multimetri. Pojačanje mora biti neovisno o frekvenciji. Shema kompenziranog dijelila 2.8. DJELILO Dijelilo mora imati jako veliku ulaznu impedanciju 1 MΩ (djelatno) koja je u paraleli s 20 pF. Izlazno pojačalo pojačava i simetrira i dovodi taj napon na otklonske pločice. 900 kΩ RA 15 pF 1V 10V 90 kΩ U ul RB CB 150 pF CA 100V 10 kΩ RC U izl CC 1350 pF Slika 2. u 3a t 3b Σ=0 SIMETRIRANJE SREDNJI UKUPNI OTKLON PLOČICA JE NA NULI Slika 2. gdje vrijedi RACA=RBCB=RCCC.1. Predpojačalo najčešće ima konstantno pojačanje napona od nekoliko tisuća puta.1.1.7. Prikaz simetriranja na pojačalu 26 .8.2.1 mm/V do 2 mm/V. Istosmjerna širokopojasna pojačala.8. Smanjenje signala ne smije biti različito kod različitih frekvencija. kako se signal ne bi izobličio i to se postiže posebnom izvedbom.1.

2. kanal. tako da nema sklopa za kašnjenje nikada ne bismo vidjeli početni dio mjernog signala.10. Da bi slika na zaslonu mirovala. Ono je različito u vertikalnom otklonskom sustavu i horizontalnom otklonskom sustavu (više elemenata. a onda se na početku druge pile dovodi drugi signal i tako dalje. 2. SKLOP ZA KAŠNJENJE Za prolaz signala kroz pasivne elemente potrebno je neko vrijeme. 1. 2.1. između vertikalnog i horizontalnog otklonskog sustava mora postojati sinkronizacija (mora postojati cjelobrojni omjer.1.1. što vrijedi za mjerni signal koji ovisi o vremenu).. Zadržava fazni odnos između ta dva signala. Isprekidani (asinkronizirani) – CHOP Za vrijeme prve pile na zaslonu se naizmjence dovode signali Y1 i Y2.2. Da bi se dobila mirna slika početak otklanjanja mora biti sinkroniziran s mjernim signalom. kanal. Elektronička preklopka može raditi na 2 načina: 1. dok u prvom načinu to nije slučaj. ELEKTRONIČKA PREKLOPKA Danas upotrebljavamo osciloskope s 2 ulaza i zato nam treba elektronička preklopka. koje se naziva vrijeme kašnjenja. HORIZONTALNI OTKLONSKI SUSTAV Horizontalni otklonski sustav pomiče konstantnom brzinom svijetlu točku u horizontalnom smjeru. tk = LC 2.9. no to je znatno skuplja solucija. a imamo samo jedan elektronski top. 2. dok bi na nižima to mogli primijetiti. Dva signala se mogu promatrati tako da se izvedu 2 elektronska topa i onda ne treba elektronska preklopka. 1.. veće kašnjenje ≈ 1000 ns). Preklopka u taktu astabilnog multivibratora prebacuje signale frekvencijom od oko 100 kHz neovisno o frekvenciji Y1 i Y2. jer želimo gledati više kanala istovremeno. Većina analognih osciloskopa dozvoljava da se na ulaz otklonskog horizontalnog sustava dovede izvana vanjski signal pa se na ekranu može promatrati ovisnost signala A o signalu B. kanal. Izvodi se na koncentriranim L i C elementima. Takvo prebacivanje se događa jako brzo i mi to ne vidimo na frekvencijama većim od 100 Hz. Zamjenski (sinkronizirani) – ALT Elektronička preklopka sinkronizirana je s povratnim impulsima pilastog napona sa svrhom da se tijekom trajanja jedne periode pilastog napona na otklonskim pločicama dovodi jedan signal. 27 . Sastoji se od generatora pilastog napona i horizontalnog pojačala. Za 100ns kasni i pilasti napon mjerne baze.11. kanal.

SKLOP ZA SINKRONIZACIJU

GENERATOR PILASTOG NAPONA

X
- POJACAVA - SIMETRIRA - MIJENJANJE HORIZONTALNOG POLOZAJA - VREMENSKA LUPA

- BIRAC SIGNALA ZA SINKRONIZACIJU (Y , Y , 50 Hz, EXT) 1 2 - BIRAC FILTERA (DC, AC, HF, LF, TV) - PODESAVANJE RAZINE OKIDANJA - BIRANJE PREDZNAKA OKIDANJA - NACIN RADA (AUTO, NORM, SINGLE)

- PODESAVANJE KOEFICIJENTA HORIZONTALNOG OTKLONA

Slika 2.1.11.1. Horizontalni otklonski sustav

NORM

AUTO DC Y 1 EXT Y 2 AC HF LF 50 Hz TV + SCHMITT-OV OKIDNI SKLOP

SINGLE

INVERTOR

1
MULTIVIBRATOR

Slika 2.1.11.2. Blok shema horizontalnog otklonskog sustava

BIRANJE RAZINE OKIDANJA

28

U+

U ul + E

+
U izl U-

U izl

ZASIĆENJE

U+

E U ul

U-

ZASIĆENJE U SUPROTNOM SMJERU

OKIDNI IMPULS E

Slika 2.1.11.3. Schmittov okidni sklop - prvi korak (samo komparator)

29

U+

U ul + E

+
U izl U-

U izl

POZITIVNA POVRATNA VEZA

U+

Ud

E

Ug U ul

U-

Slika 2.1.11.4. Schmittov okidni sklop – drugi korak (komparator s histerezom)

30

On napaja generator pilastog napona. SINGLE (SWEEP) način rada Jednokratna rampa (monostabil). 1. onda se neće generirati pilasti napon. MULTIVIBRATOR Multivibrator je sklop koji generira pravokutne naponske impulse. Radi kao sinkronizirani osciloskop pravokutnog napona.1. Kada signala nema na ulazu ili je vrlo malen. a zaslon osciloskopa će ostati zatamnjen.1.1. Omogućuje generiranje pilastog napona da radi u 3 moda. 31 . Koristi se pri fotografiranju impulsnih pojava. INVERTOR E Uul U izl Slika 2.2.1.12. NORM način rada U NORM načinu rada multivibrator radi kao bistabil (bistabil ima dva stabilna stanja i iz jednog u drugo prelazi samo putem okidnih impulsa).13.12. Shema dva načina izvedbe invertora 2. 2.

Najčešće se koristi Millerov integrator (invertirajuće pojačalo s negativnom povratnom vezom u kojoj se nalazi kondenzator). 32 . AUTO način rada Okida pri prolazu sinkroniziranog signala kroz nulu. nije sinkroniziran. Ukoliko tog sinkroniziranog signala nema ili je vrlo malen. Treba nam za pripremu osciloskopa. GENERATOR PILASTOG NAPONA Bitno je da je porast napona linearan.3. tj. onda multivibrator radi i to kao relaksacioni osciloskop. tj.1. 2. Taj mod rada se rabi za određivanje nulte razine mjernog signala.14. kada se ulazni birač stavi na GND. Radi nezavisno od mjernog signala. jer o tome ovisi vjerojatnost prikaza signala mjerenja vremena i frekvencije.

14.Slika 2.1. Generator pilastog napona 33 .1.

2. Imaju ju bolji osciloskopi.1%. 2. tj. 5 ili 10 puta) – ne može se povećati više od toga. 34 . a može se postići i <0.16. Povećava se pojačanje X pojačala. VREMENSKA LUPA Vremenska lupa se postiže pomoću mijenjanja pojačanja izlaza X pojačala.1. HORIZONTALNO IZLAZNO POJAČALO Pojačava i simetrira napon i generira pilasti napon.15. Može raditi na dva načina: 1. kada poraste strmina pilastog napona rasteže se vrijeme i povećava se brzina otklanjanja elektronskog snopa (2.1. NORMALNI (INTERNI) Kada se na X ulaz dovodi napon iz generatora pilastog napona. a time i frekvencija. EXTERNI (VANJSKI) Kada se na X ulaz dovodi vanjski signal. Promjenom otpornika R i kondenzatora C mijenja se nagib. mijenja se koeficijent vodoravnog ili horizontalnog otklona. 2.uul = iR uc = −U izl 1 dq du ic = = C c ⇒ uc = ∫ idt dt dt C 1 1 U izl = − ∫ idt = uu dt C CR ∫ Odstupanje od linearnosti najčešće oko 1%.

Prikaz rada vremenske lupe 35 .1.16.Ux G1 t G2 1 2 BIT SVEGA JE OVO: TO POSTAJE OVO: Slika 2.1.

a one se dijele na pasivne (nemaju pomoćni izvor) i aktivne (imaju pomoćni izvor). One omogućuju prijenos signala od izvora signala do osciloskopa.17.1. Rabi se pri mjerenju frekvencije i fotografiranju impulsa. Smanjuju se pogreške zbog opterećenja i smetnji.1.1.18.1. jer Wheneltov cilindar ostaje negativno nabijen. Z – MODULATOR Z – modulator je sklop za upravljanje svjetlinom svijetle točke.18.2. Pasivne naponske sonde (najviše se koriste): KOAKSIJALNI KABEL Cs Rs Ck C0 = 20pF R0 = 1MΩ OKLOP C1 R1 R2 U ul C2 U izl NADKOMPENZACIJA Uu = C1 C1 + C2 R2 R1 + R2 Cc TREBA SMANJITI Uu = PODKOMPENZACIJA Uu = R2 R1 + R2 Cc TREBA POVEĆATI Uu = C1 C1 + C2 Slika 2. Kada pilastog napona nema onda nema niti svijetle točke na zaslonu. 2. Razlikujemo naponske i strujne. Neki osciloskopi imaju poseban Z ulaz i onda se vanjskim signalom upravlja svjetlinom svijetle točke.1.1.18. MJERNE SONDE Mjerne sonde se koriste za međusobnu prilagodbu mjernog signala i ulaza u vertikalni otklonski sustav osciloskopa. Pasivne naponske sonde 36 . 2.1. Za vrijeme poraste pilastog napona Z modulator prenosi signal (Wheneltov cilindar – kada je pozitivno nabijen propušta elektronski snop).

18.1.3.18. Sonde smanjuju na 1/10 ili 1/100 amplitude mjernog signala i tada na sondama piše 10x ili 100x.3. otpor R ne dolazi do izražaja sve dok se kondenzatori ne počnu puniti) koje mora biti frekvencijski kompenzirano (mora propuštati sve frekvencije).Sonda zajedno s ulaznim otporom osciloskopa čini dijelilo (napon će se podijeliti prema vrijednosti kapaciteta.1. Diferencijalna naponska sonda Diferencijalnu naponsku sondu koristimo kada mjerimo napone između točaka koje su na potencijalu različitom od potencijala Zemlje. jer se u njima nalazi diferencijalno pojačalo koje traži DC izvor. Strujne sonde U H = k H I DC B = kb B Gdje je IDC konstanta.2. dijelilo. a kb je koeficijent proporcionalnosti.18. U H = ki i 37 . Obično su aktivne.1. 2. povećana je ulazna impedancija (rasterećuje izvor mjernog signala). Strujne sonde Strujne sonde služe za mjerenje struje bez prekidanja strujnog kruga.1. 2. I DC B V UH UH i HALLOV OSJETNIK i MOGU SE MJERITI I AC I DC VRIJEDNOSTI Slika 2. 2. Svrha je: 1.

16. spojiti sondu na izvor signala.1. odaberemo signal za sinkronizaciju (internal. external. Za horizontalni otklon. 13.2. Y i X regulatore pomaka postaviti u sredinu.. koeficijentom otklona vertikalnog signala podesiti amplitudu. Napon kalibratora U pp (V ) = y (cm )Fy (V / cm ) Gdje je Fy koeficijent vertikalnog otklona. podesiti trenutak okidanja vremenske baze. priključiti osciloskop na mrežu i uključiti ga. 2. podesiti svjetlinu i oštrinu vodoravne crte na zaslonu i postavimo ju u željeni položaj pomoću X i Y regulatora. STRUJNA KLIJEŠTA Strujna kliješta su pretvornici struje u napon. Slika 2. birač vremenske baze postaviti u sredinu. jer osciloskop mjeri napon. birač načina rada postaviti na AUTO ili PRESET. a za izmjenične s mjernim transformatorom. mrežnom frekvencijom).19. 38 . Da bi mjerili napon moramo ugoditi vertikalni i horizontalni otklonski sustav. 8.1. 14. 6.1.1. onda bi formula ovako izgledala: U pp (V ) = y (cm )Fy (V / cm ) ⋅100 . POSTUPAK UGAĐANJA MIRNE SLIKE NA ANALOGNOM OSCILOSKOPU 1. 2. 10. 3. frekvencijski kompenzirati (priključiti na CAL).21. a ne samo promatrati neke parametre mjernog signala. OSNOVNA MJERENJA OSCILOSKOPOM Želimo i mjeriti. 15. Da koristimo 100x sondu.1. preklopiti ulazni birač na GND. Za istosmjerne struje koriste se sonde s Hallovim osjetnikom. odaberemo prikladnu sondu za priključenje mjernog signala. 5. preklopiti osciloskop na AC ili DC područje. 7. 12. koeficijent otklona vertikalnog kanala postaviti na max. 11. 9. odredimo trajanja porasta pilastog napona.20.21. odaberemo željeni način rada sklopa za sinkronizaciju (NORMAL ili SINGLE). 2.. 4.

1. 10x onda još pomnožimo s 10 U pp (V ) = Fy – koeficijent vertikalnog otklona Mjerenje vremena: y (cm) * Fy (V / cm) Fy 1 xF . [ f ] = Hz. Mjerenje faznog pomaka U(t)=Umsinωt i(t)=Imsin(ωt-ρ) 39 . t = x T M Fx – koeficijent horizontalnog otklona T ( s ) = X (cm) * Fx ( s / cm) → f = 2. Slika 2.1.2.1.T Slika 2. ?????? T (1) = x(cm )Fx (s / cm ) 1 f (H z ) = T (s ) 2. [T ] = s.2.1.2.21. f = 1kHz → T = 1ms. Mjerenje faznog pomaka Mjerenje faznog pomaka se svodi na mjerenje vremena između istovrsnih točaka signala.1.21. Mjerenje napona - ako na sondi piše npr.21.1.21.

2.3.32 t porasta -3 dB f Slika 2. Mjerenje vremena porasta naponskog impulsa 2.21.1.1.21.3.1. Mjerenje gornje granične frekvencije 40 .1. Gornja granična frekvencija f g = u 0.X X XT = ρ → ρ = ρ 360o o XT ρ 360 t porasta = t 2 porasta − t 2 0 signala t0 – vrijeme porasta osciloskopa NADVIŠENJE 100% 90% 50% t i ŠIRINA IMPULSA 10% t p VRIJEME PORASTA Slika 2.2.21.

svojstvima nadmašuju analogne. načini sinkronizacije. INVERT. Analizatori logičkih stanja Analizatori logičkih stanja su posebna vrsta osciloskopa.2. vremenska lupa. Pri promatranju signala s niskom frekvencijom s kratkom perzistencijom se vidi samo sporo putujuća točka.y). 2. Sastoje se od analognih i digitalnih sklopova -> A/D pretvornici. Značajke vremenske baze su opseg. jer mogu prikazati logička stanja u nekom trenutku. memorija za prikaz. D/A pretvornici.1.22. opseg biranja koeficijenta vertikalnog otklona. granične pogreške. Y2. Održavanje slike se postiže posebnom konstrukcijom katodne cijevi u kojoj se s pomoću dodatnog sustava elektroda koristi sustav sekundarne emisije elektrona. Izvedbe: Osciloskop s dvije vremenske baze – omogućuje da se pojave promatraju kroz vremensku lupu ili da se vrijeme točno mjeri na oscilogramu. način rada (x. Analogni osciloskopi s dugotrajnom persistencijom Normalni osciloskopi nisu prikladni za promatranje pojava niskih frekvencija ili brzih pojava koje se ne ponavljaju. ADD (zbrajanje). maksimalni ulazni napon. granične pogreške. način rada. memorija za prihvat.2. dodatne funkcije. DIGITALNI OSCILOSKOPI Svojim mogućnostima. dok je pri brzim neponovljivim signalima točka prebrza. digitalno brojilo i mikroprocesor. ulazna impedancija.1. S dugotrajnom perzistencijom slika ostaje dulje (desetak sekundi do nekoliko sati).2. jer nema dovoljno svjetla. Služe za provjeru rada digitalnih sklopova i rad programa. Funkcionalna shema digitalnog osciloskopa 41 . ZNAČAJKE OSCILOSKOPA Za sustav za vertikalni otklon: širina frekvencijskog opsega. Slika 2. broj kanala.

Ako želimo više pojava istovremeno pratiti onda se smanjuje frekvencija uzorkovanja zato što osciloskopi imaju najčešće jedan A/D pretvornik. Digitalizacija signala: uzorkovanje -> kvantizacija -> kodiranje. matematički obrađivati. Ta frekvencija uzorkovanja se kreće od 10 M uzoraka/s. Uzorkovanje u realnom vremenu 42 . funkciji x OVE SE TOČKE UZORKUJU I PAMTE U MEMORIJI ZA PRIHVAT DOLAZI OKIDNI IMPULS IZ SKLOPA ZA SINKRONIZACIJU. Uzorkovanje se može vršiti u realnom ili ekvivalentnom vremenu.FIFO memorija – frekvencija signala mora biti niža od frekvencije uzorkovanja signala. u OKIDNA RAZINA t IMPULSI ZA UZORKOVANJE t Slika 2. pa do 20 G uzoraka/s. zapamćena slika se može prenositi pomoću normiziranih sučelja za komunikaciju i povezivati s računalom (koristi se GPIB sustav.2. da bi ta krivulja bila što vjernija ulaznom signalu A/D pretvornik računa vrijednosti između pojedinih točaka uzoraka ili linearno ili po sin x . Prednost – signal se može pamtiti neograničeno vrijeme. ON PRENOSI SVE IZ MEMORIJE ZA PRIHVAT U MEMORIJU ZA PRIKAZ I VRIJEME OD TADA IDE OD NULE. rjeđe serijski RS232). U zadnje vrijeme umjesto katodne cijevi primjenjuju se LCD zasloni (jeftiniji – ne treba D/A pretvornik). Pri obnavljanju točaka (točke koje se uzimaju iz memorije) treba nacrtati krivulju na osciloskopu.2. Uzorkovanje u realnom vremenu Maksimalna frekvencija signala koji se može uzorkovati i zadovoljavajuće obnoviti na osciloskopu određena je frekvencijom uzorkovanja koja mora biti barem 10 puta veća od maksimalne frekvencije signala kojeg želimo promatrati (najviši harmonik koji je značajan za valni oblik).

Slijedno uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu Potrebno je da A/D pretvornik bude sinkroniziran sa signalom. tj. ponovljiv. Uzorci se uzimaju ili slijedno ili slučajno. signal i A/D pretvornik nisu sinkronizirani.2. 43 . Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu – slijedno t' Slučajno uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu Impulsi za uzorkovanje nisu sinkronizirani sa signalom. u TOČKE KOJE ULAZE U MEMORIJU 3 OKIDNA RAZINA 1 2 ∆t 2∆t t 1 2 3 Slika 2.Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu Uzorkovanje u realnom vremenu traži od signala da bude periodičan.3.

2. 1 GHz uzorak -> promatramo sinus od 500 kHz.5.slučajno ∆t2 Frekvencija uzorkovanja mora biti 2. Aliasing efekt POGREŠNO INTERPOLIRAN SIGNAL 44 .u OVE SE VRIJEDNOSTI SIGNALA PAMTE 1 OKIDNA 1 RAZINA 2 3 t ∆t1 OKIDNI IMPULS IMPULSI ZA UZORKOVANJE ∆t1 11 1 3 1 2 ∆t2 ∆t3 ∆t3 3 2 3 3 2 2 t Slika 2.4. Uzorkovanje u ekvivalentnom vremenu .2. u TOČKE U MEMORIJU PO KOJIMA SE SIGNAL OBNAVLJA ORIGINAL t Slika 2. Ako je frekvencija signala viša dolazi do aliasing efekta.5 puta veća od frekvencije signala.

KOMPARATOR Eref SKLOP ZA KODIRANJE # DIGITALNA RIJEČ UZORKOVANI ANALOGNI SIGNAL OVISNO O NJEGOVOJ VISINI (IZNOSU) PRORADIT ĆE ODGOVARAJUĆI KOMPARATOR. A ONDA U ODREĐENOM IZLAZNOM STANJU KOMPARATORA SKLOP ZA KODIRANJE TO KODIRA.2.2.1.6. Slika 2.Da se ovo izbjegne ugrađuje se niskopropusni filter prije A/D pretvornika. A f Slika 2. A/D PRETVORNICI A/D pretvornik se sastoji od puno komparatora i jednog dijelila. Za 8 bitnu riječ treba 256 komparatora.1. Niskopropusni filter 2.1. Kod osciloskopa je to u pravilu paralelni A/D pretvornik.2. Paralelni A/D pretvorni 45 .

sporo obnavljanje slike (10 puta u sekundi kod standardnih.2.4%.2. omogućuju veće mogućnosti sinkronizacije signala. 200 000 puta u sekundi kod analognih).3.1% ). neki računaju efektivne vrijednosti signala. Digitalni fosfor osciloskop (DPO) osciloskopi imaju 400 kHz obnavljane slike. 2.2. Usporedba analognog i digitalnog osciloskopa – frekvencija snimanja TZV. omogućuje informacije o signalu prije okidnog impulsa. 2.2. često ima sklop za spektralnu analizu po Fourieru.4. omogućuje zapisivanje na papir. MRTVO VRIJEME Primjer: Neka je duljina zapisa DZ=1ku/s. duljina zapisa – kapacitet posmačne memorije (što je memorija dulja razlučivanje je bolje). vertikalna rezolucija – broj bita u digitalnoj riječi (8 bita razlučivosti 0. 10 bita razlučivost 0. omogućuje automatsko mjerenje. ZNAČAJKE DIGITALNOG OSCILOSKOPA Digitalni osciloskop sadrži analogne i digitalne sklopove. Kod većih Fx postoji veća opasnost od aliasing efekta.4.004*100%=0. PREDNOSTI DIGITALNOG OSCILOSKOPA Trajno pamćenje signala. Kolika je frekvencija uzorkovanja? Xm=10cm -> tm=x*FX=500µs ∆T=x*FX/DZ=500ns Fu=1/∆T=2Mu/s 46 .2.1. ROLL MODU.4% -> ½8=1/256=0. MANE DIGITALNIH OSCILOSKOPA Skupi su. omogućuje prikaz vrlo sporih pojava u tzv. Sve značajke kao i analogni plus još frekvencija digitalizacije (broj digitalizacija u sekundi). automatski postavlja mirnu sliku. signalni se mogu matematički obrađivati. mogućnosti prijenosa na računalo.2. fum=100Mu/s i FX=500µs/cm. SIGNAL VIDIMO ANALOGNI OSCILOSKOP NE VIDIMO DIGITALNI OSCILOSKOP Slika 2.

47 .4.broj uzorka/s 100M Dz= 50k 10M 1M Dz = 1k 10n 100n 1µ 10µ 100µ 1m Slika 2. s/cm Duljina zapisa se ne može povećavati u beskonačnost jer se onda vrijeme za skupljanje uzoraka produžava. Duljina zapisa kod digitalnog osciloskopa Fx .2.2.

48 . 3. Medij je najčešće traka. te termopapir (zagrije se vrh pisaljke).3. Nadalje. Ovi instrumenti se sastoje od mjernog dijela koji osim kazaljke ima i pisaljku i mehanizam za pokretanje medija.1.1. te zbog tog mjerni dio mora imati snažniji zakretni moment (do 20 puta) i zato se u zapisima elektromagnetskih instrumenata koriste elektrodinamički i indukcijski mjerni instrumenti. Razlikujemo točkaste i linijske. ELEKTROMEHANIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI Elektromehanički zapisni instrumenti. Medij je obično papir. ovi zapisuju tijekom vremena. LINIJSKI ELEKTROMEHANIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI Kod linijskih elektromehaničkih zapisnih instrumenata pisaljka ostavlja neprekinut trag (pisaljka je stalno u dodiru s medijem). Registriranje na papiru kružnog formata Gdje je 1 pomični dio. a 3 je papir. Mehanizmi za pokretanje medija su opružni satni mehanizam i sinkroni elektromotorić (češće). a način pisanja je najčešće tanka cjevčica (kapilara) koja piše po papiru ili mlazom tinte. Slika 3. Zapisi se primjenjuju za naknadnu analizu i mogu se pohranjivati kao trajni dokumenti. 2 je pisač. za razliku od pokaznih koji pokazuju trenutne vrijednosti.1. medij još može biti i metalizirani papir sa šiljkom (30V. iskra ostavlja trag).

Registriranje na papirnatoj traci Gdje je 1 pomični dio.Slika 3.2. a 4 je kukasta kazaljka.3. 49 . 2 je pisač. Slika 3.1. 2 je pisač. 3 je papirnata traka.1. a 3 je papirnata traka. Registracijski instrument s kukastom kazaljkom Gdje je 1 pomični dio.

Slika 3. 2 je poluga. Registracijski instrument s elipsnim upravljačem Gdje je 1 pomični dio. 4 je vodilica. 3 je pisač.1. 50 . a 5 je papirnata traka.4.

2 i 3 je elektromagnetsko prigušenje.1. 4 je poluga kazaljke. 4 je kulisa. 5 je kazaljka. Slika 3. Registracijski instrument s kulisnim upravljačem Gdje je 1 pomični svitak. 8 i 9 je aretiranje. 2 je svinuta poluga. 51 . 6 je pisač.5. 7 je skala. Registracijski instrument za male širine registracijske trake Gdje je 1 pomični dio.1.Slika 3.6. a 5 je papirnata traka. 3 je pisač.

tj. 30s) jedan stremen vrši pritisak na medij na koji se zapisuje pomoću trake obojene u boju.2. 52 .s materijalnom pisaljkom . Koriste se kod sporih pojava.3. . U pravilnim mjernim razmacima (npr.frekvencija do 150 Hz. za istosmjerni napon i struju). za najbrže pojave. Slika 3. Točkasti registracijski instrument (perspektivna skica i prednja strana instrumenta) 3.3. Mjerni sustavi s malenim svitkom (petljom) i magnetom. s time da je trag točkast. razred točnosti.s tekućinskim mlazom – frekvencija do 1000Hz. kazaljka se kreće slobodno i mogu se koristiti osjetljivi mjerni instrumenti (s pomičnim svitkom i magnetom i s kružnim svicima i magnetom). ZNAČAJKE PISAČA više područja (mjerno područje za određene termoparove.1. .4. OSCILOGRAFI Oscilografi se koriste za zapisivanje relativno brzo promjenljivih signala. TOČKASTI ELEKTROMEHANIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI Točkasti elektromehanički zapisni instrumenti koriste se za zapisivanje mjernog signala slabijih izvora (termopar). Postoji nekoliko vrste oscilografa: .sa svjetlosnom zrakom – frekvencija 20kHz. brzina pomaka papira (od 5 do 1500 mm/satu).2. broj kanala (od 1 do 12). 3.

Slika 3.4.1. Princip oscilografa s materijalnim pisačem

Gdje je 1 spremnik tinte, 2 je ventil, 3 je instrument s pomičnim svitkom, 4 je pojačalo, 5 je demodulator, a 6 je oscilator.

53

Slika 3.4.2. Oscilograf s tekućinskim mlazom (cjelokupni principijelni prikaz i sapnica povećana otprilike 20 puta)

Gdje je 1 mjerni sistem, 2 je sapnica, 3 je tekućinski mlaz, 4 je pumpa, 5 je filter, 6 je spremišta tinte, 7 je pojačalo, 8 je ulaz pojačala, 9 je petlja, a 10 je kapilara.

Slika 3.4.3. Skice titrajuće petlje kod svjetlosnog oscilografa

Gdje 1 petlja, 2 je polni nastavak, 3 je stremen, 4 je zrcalo, 5 je pritezno pero, 6 je permanentni magnet ili elektromagnet, 7 je jaram od magnetskog materijala, a 8 su priključne stezaljke.

54

3.5. ELEKTRONIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI
Razlikujemo y-t i x-y elektroničke zapisne instrumente. Načelo rada:
NULINDIKATOR N UN Ux ŽELIMO MJERITI

ETALONSKI UN

SPIRALNI VIJAK

+

-

Ux M MOTOR

Y-t PISAČ
SLUŽI ZA KOMPENZIRANJE MJERNOG SIGNALA Uy Up
+

M MEHANIČKA VEZA M UN UMP

ODREĐUJE VREMENSKU BAZU Up = Uy - UMP

Slika 3.5.1. Prikaz načela rada elektroničkih zapisnih instrumenata

3.5.1. X-Y ELEKTRONIČKI ZAPISNI INSTRUMENTI
Kod ovih zapisnih instrumenata papir je nepokretan i pisaljka se giba po X – Y osi. Kretanjem pisaljke upravljaju dva sustava pojačala servo motora i linearnog potenciometra – jedan u X, drugi u Y smjeru. Granične pogreške su oko 0.2%, no oni su dosta spori. Danas prevladavaju digitalni zapisni uređaji koji imaju pokaznik u boji, memoriju za pamćenje podataka, pisač za zapis na papirnu traku (za zapis u realnom vremenu, ali i za naknadno zapisivanje, jer ima memoriju), priključak za računalo –

55

obrada snimljenih signala.5. mogućnost startanja prikupljanja podataka okidnim impulsom. PRILAGODNIK A D MEMORIJA PISAČ MIKROPROCESOR (UPRAVLJAČKA JEDINICA) POKAZNIK KOMUNIKACIJSKO SUČELJE PC Slika 3.1.1. Blok shema digitalnog zapisnog instrumenta 56 .

PW=αW=kW. Elektrodinamski vatmetar je instrument s elektromehaničkom pretvorbom. Konstanta vatmetra kW = UN IN α max [kW ] = W .faktor snage – kod sinusnog valnog oblika = cosρ. Strujni se svitak spaja u seriju trošilu dok naponski u paralelu trošilu. Da ne dođe do preopterećenja strujnog i naponskog svitka treba kontrolirati struju. Kada vatmetar ima više područja napona i struje. Jalova snaga: Q=UIsinρ [Q]=Var 57 . jer se troši na rad (trošilo ju nepovratno uzima iz izvora). pod . MJERENJE SNAGE Električna snaga je brzina proizvođenja (zračenja) električne energije. Pri izmjeničnim strujama sinusnog oblika p=UMsinωt * IMsin(ωt-ρ) =2UefIefsinωt * sin(ωt-ρ)=UefIefcosρ . a UefIefcos(2ωt-ρ) izmjenična komponenta koja im dvostruku frekvenciju.UefIefcos(2ωt-ρ). otprilike za napone do 100V. λ . 2 svitka i 4 stezaljke (dvije strujne i dvije naponske). IN – nazivne vrijednosti. P=UIcosρ -> djelatna snaga. UN. Gdje je UefIefcosρ istosmjerna stalna komponenta.4. Pri promjeni struje i napona mijenja se i snaga: p=u*i (trenutne vrijednosti). treba odrediti konstantu vatmetra kW. Izolacija nije jaka. Mjeri se vatmetrima – množilo dva signala (napona i struje).1. T 1 Srednja vrijednost snage: P = ∫ pdt = UI cos ρ [P ] = W T0 P=UIλ. Shema mjerenja snage uz pomoć vatmetara Pokazivanje vatmetra pri istosmjernoj struji proporcionalno je umnošku napona i struje (αW=k*U*I). odnosno napon. P=dW/dt [W]. STRUJNI SVITAK 3* 2 NAPONSKI SVITAK A 3 * 2 W 1 4 1 G RN 4 T G T V Slika 4.

0.2.2. Što je otklon manji. PRIVIDNA SNAGA S=UI [S]=VA S2=P2 + Q2 Pri malim faktorima snage otkloni kazaljke vatmetra su mali. U I cos ρ N Instrumenti za 0.05 cosρ -> kW = N N . Elektromehaničke vatmetre zamjenjuju elektronički.1. pogreška je veća.1. 0.S Q ρ Slika 4. Trokut snage P 4. λmax Osim elektrodinamskih postoje i elektrostatski. 58 . pri kratkom spoju transformatora). zato se za mali copsρ koriste posebni vatmetri (npr. indukcijski i termički elektromehanički vatmetri.

Prikaz tri vrste elektroničkih vatmetara S elektroničkim vatmetrima mjerenje je jednostavnije.4.2.1. Također sinkrono i simultano “uzimaju” napon i struju. Na digitalnom pokazniku pokazuje i napon i struju i snagu. računa još i jalovu i prividnu snagu. brže i komfornije. 59 . automatski odabiru strujna i naponska područja. te brzu obradu i prikaz rezultata. te faktor snage.2. Osim toga imaju međusklopove za serijsku i paralelnu komunikaciju s PC uređajem što omogućava automatizaciju mjerenja. ELEKTRONIČKI VATMETRI ANALOGNI ELEKTRONIČKI VATMETAR u ANALOGNI POKAZNIK ANALOGNO MNOŽILO i NAJČEŠĆE (POMIČNI SVITAK I MAGNET) ANALOGNO-DIGITALNI ELEKTRONIČKI VATMETAR u ANALOGNO MNOŽILO i A D DIGITALNI POKAZNIK DIGITALNI ELEKTRONIČKI VATMETAR u A D DIGITALNO MNOŽILO DSP (DIGITAL SIGNAL PROCESOR) DIGITALNI POKAZNIK i A D PONEKAD (NEKADA SE AUTOMATSKI PODEŠAVA POTREBNO PODRUČJE NAPONA I STRUJE) SKLOP ZA UPRAVLJANJE CPU RS232 GPIB CENTRONICS PC Slika 4.

Područja određuju maksimalne vrijednosti napona. UM – iz uzorka napona uzima maksimalnu vrijednost (UM=max(Ui)). Treba paziti na točnost kod malih cosρ (proizvođači ga ne daju). viših harmonika napona i struje. Cosρ je jako bitan kod gubitaka velikih transformatora. Analizatori snage su digitalni voltmetri s dodatnim funkcijama mjerenja – npr.efektivna vrijednost n i =1 P= 1 n ∑ uiii .. a ne efektivne.faktor snage S FT = Kod elektroničkih vatmetara nisu nam potrebni ampermetri i voltmetri za zaštitu.tjemeni faktor U P λ = .djelatna snaga n i =1 Računa: S = UI Q = S 2 − P2 U ..3.faktor oblika Fo = U UM . PRINCIP MJERENJA (RAČUNANJA) Mjeri: 1 n U = ∑ ui . 60 .4. određivanje izobličenja napona i struja. Iz ovih formula se analogno izvedu formule za struju.srednja ispravljena vrijednost n i =1 U= 1 n 2 ∑ ui . Spajaju se jednako kao i analogni.

PM1 je mjerena snaga.4.4. Shema posrednog mjerenja snage – strujni spoj PT = I TU T = I T (U G − I T RA ) = I TU G − IT2 RA = PM 2 − IT2 RA Gdje je PM2 mjerena snaga. NAPONSKI SPOJ + A IV + RV V IT RT UT IG + RA G UG Slika 4.1.4.2. POSREDNO MJERENJE SNAGE U ISTOSMJERNOM KRUGU 4. a I T2 RA je korekcija.4. 2 UT U2 = PM 1 − T RV RV 2 2 PG = U G I G = I G (U T − I G RA ) = I GU T + I G RA = PM 1 + I G RA 2 Gdje se IG mjeri izravno. Shema posrednog mjerenja snage – naponski spoj PT = U T IT = U T (I G − IV ) = U T I G − Gdje UT izravno mjerimo. RV 4. PG = I GU G = U G (I T + IV ) = U G I T + 2 UG U2 = PM 2 + G RV RV 61 . a I G RA je korekcija.1.1. STRUJNI SPOJ + IG + IV UG + RV V A IT RT UT RA G Slika 4.1. U T2 je korekcija.4.4.2.

STRUJNI SPOJ * W A RA IT UT IG + IV UG RV V RS G RN RT Slika 4.5. Shema direktnog mjerenja snage – naponski spoj 2 2 UT UT − RV RN PT = P − W 2 PG = P + I G (RA + RS ) W 4.5.2. a PG za strujni spoj.1. a RA je temperaturno osjetljiv).5.2. RV Treba odabrati onu shemu kod koje su korekcije zanemarivo male.1.Ovdje je 2 UG korekcija. DIREKTNO MJERENJE SNAGE U ISTOSMJERNOM KRUGU 4.5.1. NAPONSKI SPOJ IG + A RA RS * W IT IV RV V UT G UG RN RT Slika 4. ako nisu zanemarivo male preporuča se naponski spoj za PT (jer je RV poznat.1.5. Shema direktnog mjerenja snage – strujni spoj PT = P − IT2 (RA + RS ) W PG = P + W U T2 U T2 + RV RN 62 . 4.

4. P 1 S1 P 2 I S2 G I* A * W RN T U B A a U* V b Slika 4. PTM ⎡ * U* 2 U* 2 ⎤ = kU k I ⎢ P − − ⎥ W RV RN ⎥ ⎢ ⎣ ⎦ ( ) ( ) PTM PW*=kWαW PT=UIcosρ * * * = kU U k I I cos ρ = UI cos(ρ − δ I + δU ) = UI cos(ρ − δ ).6. δ = δ I + δU ρ * = ρ − δ I + δU 63 .1. Shema mjerenja djelatne snage u izmjeničnom jednofaznom strujnom krugu NAPON NA SEKUNDARU PTM = kU k I P W kU je nazivni omjer transformacije kI naponskog/strujnog transformatora i PW je ispravljena vatmetrom izmjerena snaga. Pri velikim strujama i visokim naponima rabe se strujni i naponski transformatori koji prilagođuju napon i struju i izoliraju od visokog napona. Gdje je PTM mjerena djelatna snaga trošila. MJERENJE DJELATNE SNAGE U IZMJENIČNOM JEDNOFAZNOM STRUJNOM KRUGU Djelatna snaga se pri industrijskim frekvencijama mjeri elektrodinamskim ili digitalnim vatmetrima.6.

kI sekundarna struja.7. pa čine zvjezdište sistema sastavljenog od tri naponske grane. dok su njihove naponske grane priključene na pripadne fazne napone.6. Postavlja se pitanje kada upotrijebiti metodu dviju. strujnog i naponskog mjernog transformatora i pogreške kutnog zakretanja.Slika 4. a kada metodu triju vatmetara? Očito se u sistemima s nulvodičem smije upotrijebiti samo metoda triju 64 . Fazorski dijagram mjerenja djelatne snage u izmjeničnom jednofaznom strujnom krugu Gdje je I primarna struja. pa suma pokazivanja svih triju vatmetara daje ukupnu snagu trofaznog sistema. δU fazna pogreška naponskog transformatora i δI je fazna pogreška strujnog transformatora.2. Ukoliko nemamo umjernu krivulju i ne možemo provesti ispravak onda se ukupna mjerna nesigurnost procjenjuje na temelju graničnih pogrešaka vatmetra. u ( p )% = [G(P ) ] + [G(U ) ] + [G(I ) ] + [G(δ ) ] 2 2 2 2 W % % % % 3 4.0291% ≈ 0. MJERENJE DJELATNE SNAGE TROFAZNIH TROŠILA METODOM 3 VATMETRA U ovoj metodi teku kroz strujne grane vatmetara fazne struje tereta. Na taj način svaki vatmetar mjeri snagu jedne faze. Ako sistem nema nulvodiča odvodni krajevi naponskih grana spojeni su zajedno. p(δ )% = cos(ρ − δ ) = cos ρ cos δ + sin δ sin ρ ≈ cos ρ + δ sin ρ p(δ )% = δ (tgρ )100% = PTM − PT UI cos(ρ − δ ) − UI cos ρ 100% 100% = PT UI cos ρ πδ ' 180 ⋅ 60 tgρ ⋅100% = δ 'tgρ ⋅ 0.0291δ cos ρ Ako raspolažemo umjernim krivuljama mjernog transformatora pogreške možemo smanjiti ispravkom.

obično nesimetrični) i trovodni (u mrežama visokog napona i simetričnim mrežama srednjeg i visokog napona). Shema trovodnog sustava PT = P + P2 + P3 1 65 . Trofazni sustavi mogu biti četverovodni (u distribucijskim mrežama. Shema četverovodnog sustava P = P + P2 + P3 1 L1 L2 L3 A1 A2 A3 * W1 * W2 * W3 V1 V2 V3 T UMJETNA NULTOČKA Slika 4. L1 L2 L3 A1 A2 A3 * W1 * W2 * W3 V1 V2 V3 N T Slika 4.7.7.vatmetara.1.2. dok se u trofaznim sistemima bez nulvodiča mogu upotrijebiti obje metode.

3. MJERENJE DJELATNE SNAGE TROFAZNIH TROŠILA METODOM DVA VATMETRA (ARONOV SPOJ) Pomoću Aronovog spoja se mjeri snaga nesimetričnih trofaznih sistema bez nulvodiča.L1 L2 L3 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 A a W1 A1 W2 A2 W3 A3 N A n V3 a N A n V2 a N n V1 N T Slika 4. p = u1i1 + u2i2 + u3i3 i1 + i2 + i3 = 0 → i3 = i1 − i2 p = u1i1 + u2i2 − u3 (i1 + i2 ) p = i1 (u1 − u3 ) + i2 (u2 − u3 ) = i1u13 + i2u23 = p1 + p2 1 T 1 T pdt = ∫ ( p1 + p2 )dt = P + P2 1 T ∫0 T 0 PT = Gdje je P + P2 srednja vrijednost koju vatmetar pokazuje. 1 66 .7.7. Shema trovodnog sustava PT = P + P2 + P3 1 4.8. Ako jedan od vatmetra pokazuje u minus preklopkom preklopimo naponsku granu (ali u formulu ulazi kao minus) ili isključimo izvor i okrenemo strujnu granu (kod vatmetara koji nemaju preklopku). Shema četverovodnog sustava PT = P + P2 + P3 1 L1 L2 L3 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 P 1 S1 P 2 S2 A a B b V3 A a B b A a B b UN T W1 A1 W2 A2 W3 A3 V2 V1 Slika 4.4.

onda možemo to mjeriti samo s 2 vatmetra. jalovu i svašta još. Ako je sustav simetričan digitalni vatmetri još računaju ukupnu snagu. mreža je naponski simetrična i simetrično opterećena. Aronov spoj PT = P + P2 1 Kod digitalnog vatmetara može se mjeriti i metodom s 3 i metodom s 2 vatmetra.1. P = I1U13 cos Ψ1 = I1U13 cos(30 − ρ ) = 3IU cos(30 − ρ ) 1 P2 = I 2U 23 cos Ψ2 = I 2U 23 cos(30 + ρ ) = 3IU cos(30 + ρ ) Q = 3 (P − P2 ) 1 P − P2 UI sin ρ tgρ 1 = = P + P2 3UI cos ρ 3 1 1 1 cos ρ = = 2 2 1 + (tgρ ) ⎛ P − P2 ⎞ 1 1 + 3⎜ ⎟ ⎜P +P ⎟ ⎝ 1 2⎠ 67 . onda ovom metodom mjerimo jalovu snagu i faktor snage. L1 L2 L3 A1 A2 * W1 * W2 V1 V2 T AMPERMETRI I VOLTMETRI SU TU SAMO ZBOG ZAŠTITE.Kada je naponski simetričan trovodni spoj sa simetričnim teretom. prividnu. Ako imamo slučaj sinusnog valnog oblika napona i struje. djelatnu. Slika 4.8. svejedno je.

8.Slika 4. Otkloni vatmetara kod Aronova spoja u ovisnosti o faznom pomaku ρ simetričnog tereta (lijeva slika) i određivanje faktora snage iz omjera otklona α1 i α2 vatmetara u Aronovu spoju 68 .2.3.8. Vektorski dijagram Aronova spoja za mjerenje djelatne snage u% = [α ⋅ u(α ) ] + [α 2 1 1 % 2 ⋅ u (α 2 )% ] 2 α1 − α 2 Slika 4.

4.9. MJERENJE JALOVE SNAGE Mjerni instrumenti koji mjere jalovu snagu nazivaju se varmetri. Priključuju se kao vatmetri: Q = Q 1 + Q 2 + Q 3 .9. ali njihova točnost ovisi i o točnosti frekvencije mreže.9. Indukcijski puno troše pa se češće koriste elektrodinamski kojima se u naponsku granu ugrađuje zakretač faze za 90o.2. Fazorski dijagram mjerenja jalove snage U31 69 . Elektrodinamski bez zakretača mjere djelatnu snagu. Izravno jalovu snagu mjere indukcijski instrumenti. Q1 = I1U 23 cos Ψ = I1 3U1 cos(90 − ρ ) = 3IU sin ρ Q= 1 (Q1 + Q2 + Q3 ) 3 U12 U1 I1 ρ ψ U23 U3 U2 Slika 4.1. Mjerenje jalove snage Koriste se specijalni vatmetri s boljom izolacijom. Tamo gdje su samo naponi simetrični moguće je mjerenje snage pomoću običnih vatmetara prema spoju: L1 L2 L3 A1 A2 A3 V 12 V 23 V 13 W1 W2 W3 T Slika 4. Primjena varmetara se preporučuje pri nesinusnim trofaznim sustavima.

kWh Slika 5. Broj okretaja: N = α 2 − α1 . Elektromehanička se sastoje od statora i rotora (pokretnog i nepokretnog dijela).1. Elektronička mjere impulse. [W ] = Ws .1. Simbol za mjerila električne energije 5. ISTOSMJERNI MOTOR S TRAJNIM MAGNETOM SUOTPORNIK + M G ~ 1V T RS Ah Slika 5.1.5. t1 t1 t1 dt Gdje je ω kutna brzina koja je proporcionalna snazi. MJERILA ISTOSMJERNE ELEKTRIČNE ENERGIJE Primjenjuju se elektrodinamska i magnetomotorna (mali istosmjerni motor s trajnim magnetom). pa se zato često nazivaju statička. 2π 1 N k2 [k1 ] = Wh . [k2 ] = okretaj Wh okretaj W = k 2πN = k1 N = Elektromehanička mjerila imaju brojilo. Električna energija se mjeri mjerilima električne energije. MJERENJE ELEKTRIČNE ENERGIJE Energija je integral snage po vremenu W = ∫ pdt . Brzina okretanja rotora proporcionalna je snazi. Konstanta se iskazuje u Wh/impuls. Za razliku od elektromehaničkih elektronička mjerila nemaju pokretnih dijelova. koja mogu biti elektromehanička (analogna) i elektronička (analogna i digitalna) . pa je broj okretaja proporcionalan unutrašnjoj energiji: t2 t2 t2 dα W = ∫ Pdt = ∫ kωdt = k ∫ dt = k (α 2 − α1 ) .1. a ne okretaje. Električna energija t 0 je veličina koja karakterizira sposobnost električnog sustava da vrši rad (kWh). Mjerila istosmjerne električne energije 70 .

1. Vijek trajanja elektromehaničkog mjerila je 30 do 40 godina. Elektrodinamsko mjerilo radi na principu da se motor. 5. 5. . a mogu biti i jednotarifna.3. Hep tvrdi kako i u Hrvatskoj ima približno 2.3. Zbog toga je točnost propisana: . Elektrodinamskim mjerilima mjeri se energija. U mjerni krug se spajaju na jednak način kao i vatmetri. ako je napon konstantan može se kalibrirati u (Wh).za VN mrežama razred točnosti je 0.5 i 0.2. MJERILA IZMJENIČNE ELEKTRIČNE ENERGIJE Mjerila izmjenične električne energije moraju biti točna i pouzdana zbog obračuna potroška električne energije. Razred točnosti se kod brojila određuje kao pogreška u odnosu na pokazivanje.Kod magnetomotornih brojila brzina okretanja rotora proporcionalna je padu napona na Rs pa se magnetomotornim brojilom mjeri potrošak elektriciteta (Ah). U AKTIVNI ZAKRETNI MOMENT UZORKUJU OVA DVA MAGNETA PUŽ N TRAJNI MAGNET (PRIGUŠUJE BRZINU OKRETANJA) S Aktivni zakretni moment: M A = k A IU cos ρ = k A P k N Protumoment (magnet): M B = B ∆t W = p∆t = kW N Slika 5.000 brojila. a osim toga mogu biti jednofazna ili trofazna. energije kroz cijeli dan. Način rada je kao i kod indukcijskih pokaznih jedino što se ploča može okretati. koji se sastoji od dva nepomična svitka kroz koja teče struja trošila.2. Jednofazna mjerila djelatne električne energije I BROJČANIK 71 .za NN mreže razred točnosti je 2 ili manji. okreće. jalovu i prividnu energiju. JEDNOFAZNA MJERILA DJELATNE ELEKTRIČNE ENERGIJE Elektromehanička su obično indukcijska (Ferraris-ova). Tarife se koriste zato da se ujednači potrošnja el.000. U mrežama izmjenične energije rabe se mjerila za radnu. dvotarifna ili višetarifna. a brzina okretanja rotora proporcionalna je istosmjernoj snazi.

4.odstupanje od uspravnog položaja .5 induktivno i >0.5.4.5o manje od ±1% manje od ±0. Elektronička mjerila električne energije Množenje na načelu Hallovog efekta. Ako je cosρ<0. 1 i 2.odstupanje napona od referentnog .izobličenje valnog oblika . Definirani referentni uvjeti za razred 2: . 1% i 0. 72 .odstupanje frekvencije od nazivne .temperatura okoline . Točnosti 2%.Elektromehanička mjerila se proizvode s razredom točnosti 0.5%.1. 3 ili 4 puta IM) pogreška ne smije biti veća od 2% pokazane vrijednosti. 5.3% Uz referentne uvjete i cosρ=1 za područje struje od 10% nazivne struje do najveće struje (2. onda se smanjuje područje struje od 20% do najveće. Kad utjecajne veličine izlaze iz referentnog područja definirane su još dodatne pogreške koje mogu biti do 3%.8 kapacitivno. ELEKTRONIČKA MJERILA ELEKTRIČNE ENERGIJE u(t) ANALOGNO MNOŽILO u(t)i(t) I U f DIGITALNO BROJILO i(t) Slika 5.magnetsko polje ne smije uzrokovati pogrešku od 23±2oC ±0.5% 3% 0.

2. Blok shema s Hallovim osjetnikom u H = u (t )i (t )c uH je Hallov napon.5 i 0.2%. Broj impulsa je jednak utrošku energije. u Au T1 T Au t Slika 5. 73 . u H = kbiu = k N iu Za točnija mjerenja koristi se amplitudno-širinska modulacija impulsa.4. Načelo rada amplitudno-širinske modulacije impulsa Au = k 2 I T Au = k 2 I 1 = k 2 k1 IU = kIU T T1 = k1U T Točnost prikazanog sklopa je 0. Dvostruka modulacija. Impulsi predstavljaju broj kvanata energije.3. frekvencija je nekoliko kHz.U T I B i iu = k u* u G UH I U f DIGITALNO BROJILO ANALOGNO MNOŽILO HALLOV OSJETNIK TU SE MJERI HALLOV NAPON Slika 5. Za to služi sklop koji pretvara napon u impulse.4. a c je «nešto».

Elektronička mjerila su skuplja.12 2 3 4 5 6 7 8 9 10 I/I N Slika 5.7. U trofaznoj s nulvodičem rabe se tri mjerna sustava.1.6.niz dodatnih mogućnosti (mjerenje maksimalne snage u svakom tarifnom razdoblju. elektroničko očitavanje s prijenosnim načinom čitanja. limitiranje snage. Arronov spoj vrijedi kada je zbroj sve tri fazne struje jednak nuli. ELEKTRONIČKA ENERGIJE DIGITALNA MJERILA ELEKTRIČNE Rade kao moderna digitalna mjerila snage gdje se oba signala napona i struje sinkrono uzorkuju i dalje dorađuju.veću opteretivost. . spojeni na zajedničko vratilo.5. Elektronička trofazna mjerila energije se zbrajaju elektroničkim putem.nižu struju pokretanja (1% INAZ). . Mjerila jalove energije spajaju se isto kao i jedno mjerilo za djelatnu energiju. .ne osjetljivi na položaj. Elektronička digitalna mjerila električne energije 5.jednofazno ili trofazno mjerilo. . TROFAZNA MJERILA Elektromehanička trofazna mjerila izvode se s dva ili tri sustava.5. daljinsko prebacivanje transformatora -> postoji i kod elektromehaničkih). integrira se snaga po vremenu=energija.veću točnost kroz cijelo mjerno područje.vrsta električne energije koja se mjeri (djelatna. PREDNOSTI ENERGIJE ELEKTRONIČKIH MJERILA ELEKTRIČNE Pogreške kod elektroničkog su manje. .nižu vlastitu potrošnju. prividna ili jalova energija). 5. Značajke mjerila izmjenične električne energije: . p% 2 INDUKCIJSKO BROJILO ELEKTRONIČKO BROJILO 1 0. tj. . mogućnost daljinskog očitavanja.5. U trofaznom sustavu bez nulvodiča rabe se dva mjerna sustava Arronov spoj. ali imaju niz prednosti: . 74 .

75 .- nazivni napon. nazivna i najveća struja (preopterećenja). konstanta mjerila. kod elektromehaničkih 300. broj tarifa. nazivna frekvencija (50 ili 60 Hz). razred točnosti.000%. 500. 400. kod elektroničkih do 2. 600% 7IN.

instrumenti s termopretvornikom i indukcijski). Tjemene vrijednosti izmjeničnog signala mjeri instrument s pomičnim svitkom i magnetom i ispravljačem i kondenzatorom. Shema za mjerenje tjemene vrijednosti signala Većina se kalibrira u efektivne vrijednosti U oč + UM = U ef = 2 Samo za sinus pokazuju pravu efektivnu vrijednost.6. opteretivosti. Ampermetri i voltmetri se razlikuju prema vrijednosti koje mjere (srednja. efektivna. po potrošku i frekvenciji. + Slika 6. vlastitom potrošku. U ef U ef 76 . Mjerenje je ispravno samo onda kada je odabrana mjerna metoda i oprema koja neće ili će neznatno promijeniti mjerni signal.. a ostale pokazuju krivo Fob = = 1. po razredu točnosti. frekvencijskom području. po preopterivosti. praktičnosti itd.. tjemena). o čemu bezuvjetno treba voditi računa pri njihovom izboru. s pomičnim željezom. Analogna mogu biti elektromehanička i elektronička. osjetljivosti na smetnje. Instrumenti s odzivom na efektivnu vrijednost (elektrodinamski. Srednja vrijednost DC/AC – s pomičnim svitkom i pomičnim magnetom (frekvencija mora biti veća od 10Hz). elektrostatski. Većina mjeri istosmjernu i efektivne vrijednosti izmjeničnog signala. Srednje ispravljene vrijednosti izmjeničnog signala mjeri instrument s pomičnim svitkom i magnetom i ispravljačem. MJERENJE NAPONA I STRUJE Mjerenje napona i struje provodi se raznovrsnim električnim mjernim instrumentima i uređajima koji se međusobno razlikuju po mjernom opsegu.1. bimetalni. točnosti.111 U is U Ftj = M = 2 . Osnovno načelo pri mjerenju je da mjerilo ne utječe na mjernu veličinu..

E + RE RV V U2 Slika 6. Digitalni instrumenti su u početku mjerili samo istosmjerne vrijednosti (DVM).1V) treba voditi računa o smetnjama (skripta LV – izvori smetnji). Mjerenje napona uz pomoć Theveninovog teorema 2 2 U ef = U DC + U AC U2 = E RV RV + RE pr = U 2 − U1 RV 1 RE = −1 = − =− R U1 RV − RE RE + RV 1+ V RE Zbog svog unutrašnjeg otpora voltmetar mjeri manji napon.1 do 1.1. a zatim s odzivom na srednje ispravljene vrijednosti. A ELEKTRONIČKI SKLOP U1 Slika 6.Postoje mjerenja kada treba ispravno izmjeriti tjemenu vrijednost (mjerenje probojne čvrstoće) ili srednju ispravljenu vrijednost (pri magnetskim mjerenjima za određivanje tjemene vrijednosti magnetske indukcije). Sistemska R pogreška ovisi o V (što je omjer veći.2. a danas postoje digitalni instrumenti s odzivom na efektivne vrijednosti (oznake RMS ili TRMS -> skupi.000 V. Pri mjerenju manjih napona (<0.1.1. Efektivna vrijednost pulsirajućeg signala (instrumenti bez oznake AC + DC) 2 2 U ef = U DC + U AC . Naponi se mjere u RE rasponu od 0. Mjerenje napona E + RE U1 U1 = E B Prema Theveninovom teoremu svaki strujni krug između dvije točke može se nadomjestiti s elektromotornom silom i unutarnjim otporom.1. 6. MJERENJE NAPONA Voltmetrom se mjeri razlika potencijala između dvije točke strujnog kruga. Što je faktor potiskivanja smetnji (dB) veći 77 . + (DC+AC))->efektivna vrijednost cijelog signala. manja je pogreška). a ta vrijednost je jednaka onoj koju mjere elektromehanički s odzivom na efektivne vrijednosti. te ćemo to tu iskoristiti.

Teorijska granica osjetljivosti voltmetara DMM su Digitalni multimetri. R je otpor. Za mjerenje većih napona primjenjuju se dodatni mjerni uređaji (djelitelji napona. 6. Napon šuma se smanjuje smanjivanjem otpora R.000 V.1. Teorijska granica osjetljivosti voltmetra određena je s E = 4k BTR∆f (skripta LV).lakše ćemo ispravno izmjeriti mali napon. te gotovo ne opterećuju izvor. naponski transformatori i induktivno dijelilo). a ∆f je širina frekvencijskog pojasa u Hz. digitalni imaju frekvencijski opseg jednak polovini očitanja u sekundama. T je temperatura u Kelvinima.1. Gdje je kB Boltzmanova konstanta. a EVM su elektrovoltmetri (elektrometri). Analogni instrumenti s analognom kazaljkom imaju mali frekvencijski pojas 1Hz. ∆f (filtri) smanjivanjem temperature T. Standardnim voltmetrima se može mjeriti do 1.1. NVM su nanovoltmetri koji su optimizirani za mjerenje vrlo niskih napona. ELEKTROMETRI Elektrovoltmetri su osjetljivi istosmjerni digitalni voltmetri s ekstremno velikim ulaznim otporom (Rin) koji iznosi 100 TΩ.3. E/V 1k 1 DMM NVM EVM TI OS JI V L ET SJ O 1m KA JS C NI RA G A 1µ I OR TE 1n 1p 1 1k 1M 1G 1T 1P(PETA) R/Ω OTPOR NAPONSKOG IZVORA Slika 6. 78 .

dok se kapacitet prema zemlji smanjuje zaštitinim prstenima ili zaslonima raznih oblika. vlastiti kapacitet i kapacitet prema zemlji budu što manji.1. Otporničko dijelilo V 6. OTPORNIČKA DJELILA Ohmski djelitelji napona se izrađuju od otporne žice malog temperaturnog koeficijenta. potrebno je da parazitni induktivitet.1.1.1.1. izmjeničnih i udarnih napona. G R1 R2 Slika 6.1. Sastoje se od visokonaponskog kondenzatora kapaciteta C1. a naročito udarnih napona. Kondenzatorsko dijelilo 79 . Upotrebljavaju se za mjerenje visokih istosmjernih. Pri mjerenju izmjeničnih. FREKVENCIJSKO-KOMPENZACIJSKA DJELILA Frekvencijsko-kompenzacijska dijelila imaju širok frekvencijski opseg i koriste se za promatranje impulsa i mjerenje prijelaznih pojava. kako njihov otpor ne bi ovisio o temperaturi okoline i struji opterećenja.2.1.2. KONDENZATORSKA DJELILA Kapacitivni djelitelji se upotrebljavaju pri mjerenju izmjeničnih i udarnih napona.1.3. Mali vlastiti induktivitet i kapacitet se postižu prikladnim načinom namatanja. R1C1 = R2C2 G R1 C1 R2 C2 V Slika 6.4. C1 G C2 V Slika 6.6.3.1. Frekvencijsko-kompenzacijsko dijelilo 6.4.

1.L3 Slika 6. L1 L2 L3 A B a b A B a b L1 L1 V L1 L2 V L3 L3 L2 L3 V L1 . Naponski transformatori 6.1.1. Relativna točnost do 1 ⋅10−7 .1. Mjerenje linijskih napona s dva naponska transformatora 80 .6. NAPONSKI TRANSFORMATORI G A a V B b Slika 6. 10 10 7 10 8 4 3 2 1 0 6 2 1 0 3 2 1 0 U1 U1 Slika 6.5.1.6.1.6. U trofaznim trovodnim sustavima sva tri linijska napona mogu se mjeriti sa samo dva naponska transformatora.5. naponski transformatori i indukcijska dijelila se koriste za izmjenične napone od 50 do 150 Hz. INDUKTIVNO DJELILO Induktivno dijelilo se sastoji od više (u praksi 8) naponski auto-transformatora koji su kaskadno povezani.6.2. Induktivno dijelilo Kondenzatorska dijelila.1.

Upotreba visokih napona u elektrotehnici. ako je tjemena vrijednost primijenog napona jednaka ili veća od stanovite vrijednosti Up. To znači da će pri polaganom podizanju primijenjenog napona doći do proboja u trenutku kad on upravo postigne tu vrijednost. pouzdano i već vrlo rano uvedeno rješenje za mjerenje tjemene vrijednosti napona. zahtijevala je razvoj posebnog. Njihova konstrukcija i primjena su detaljno definirani. D je od 2 cm do 200 cm. Napon je od 5 kV do više MV. U visoko naponskim laboratorijima za mjerenje visokih istosmjernih i tjemenih izmjeničnih koriste se kuglasta iskrišta. Kuglasta iskrišta su jednostavno. Mjerenje kuglastim iskrištima zasniva se na činjenici da do proboja kroz zrak između kugli dolazi samo onda. dok se drugi odnosi na način dobivanja visokih napona potrebnih za visokonaponska ispitivanja. vrlo opširnog područja mjerne tehnike koja obrađuje specifičnu problematiku visokonaponskih mjerenja. Probojni napon Up ovisi o razmaku kugli s i promjeru kugle D. 81 .3. Jedan dio problema tog područja svodi se na samu problematiku mjerenja visokih napona. Slika 6. a naročito u prijenosu električne energije na veće daljine.1. a u manjoj mjeri i o barometarskom pritisku i temperaturi zraka.6. Kuglasta iskrišta Proboj kroz zrak je definiran.

5 točnost mjerenja je ±0. Zrak 2-3 kV/mm.8. negativni udarni napon i istosmjerni napon oba polariteta (Promjer D kugli u cm. zatim istosmjerni G. Visokonaponski uređaji se obično ispituju na udarne napone.4. kompenzatori s termopretvornikom Izmjenično istosmjerni pretvornici na načelu termopara.1. Tjemene vrijednosti probojnih napona u kV za jednopolna kuglasta iskrišta kod 20oC i 1013 mbar za izmjenični napon.1. Ako se želi 82 . Kompenzator s termopretvornikom NEPOZNATI NAPON UX 2. Uspoređuje se efektivna vrijednost izmjeničnog napona s vrijednosti istosmjernog napona.1. Napon termopara razmjeran je snazi I 2 R kroz grijač.S/D ≤ .1. jer se kompenzacija provodi tek nakon njihova pretvaranja u istosmjerne veličine. Grijač se naizmjence grije pomoću poznatog istosmjernog i nepoznatog izmjeničnog napona i to se vrši dok se zagrijavanje ne izjednači (nulindikator). očitamo UN sve dok ne bude UX=UN (efektivna vrijednost).8. Prvo izmjenični G (N=0).3%. kompleksni kompenzatori Dosad opisani izmjenični kompenzatori ne omogućavaju određivanje faznog pomaka mjerenih izmjeničnih napona i struja. IZMJENIČNI KOMPENZATORI Za vrlo konačna mjerenje izmjeničnog napona i umjeravanje izmjeničnih mjerila koriste se izmjenični kompenzatori: 1. a to se radi pomoću termopara. G N Up 2 2 1 1 UN POZNATI I PROMJENLJIVI NAPON POZNATI NAPON TERMOPAR GRIJAČ G Slika 6. Slika 6. vrijednosti prikazane crtkano nisu pouzdane) 6.6.

A M R N Slika 6.2.1. 83 . čija se veličina mjeri jednim od dosad opisanih kompenzacionih postupaka. Mjerenje struje uz pomoć Nortonovog teorema RI RA RI R + RA I2 = I I =I RA RI + RA I −I RI RA pr = 2 1 = −1 = − I1 RI + RA RI + RA Pogreška je manja što je RA manji.2.1. MJERENJE STRUJE C ELEKTRONIČKI SKLOP I1 Slika 6. upotrebljavaju se tzv. Mjerenje struje I + RI I1 I1 = I D U mjerenju struje pomaže nam Nortonov teorem (svaki strujni krug se može nadomjestiti strujnim izvorom i unutrašnjim otporom izvora). ili elektrodinamskim instrumentom. Kompleksni kompenzator Ux 6. Pri manjim zahtjevima u pogledu točnosti mjeri se pomoćna struja preciznim instrumentom s pomičnim željezom.kompenzacionim metodama odrediti i fazni pomak izmjeničnih veličina. U njihovom pomoćnom krugu teče izmjenična struja.2.2.2. Kompleksni kompenzatori. I + RI RA A I2 Slika 6.8.

Mjerenje struje pomoću mjernog transformatora Ampermetri za srednje vrijednosti struja mA do nekoliko desetaka A izvode se suotpornicima (mjerimo pad napona na suotporniku) i on je normiziran 60 mV i 150 mV (analogni).2. Digitalni nema normizacije i pad napona može biti veći ili manji (jeftiniji instrumenti 200 mV ili više.2. 6.1. Mjerenje struje pomoću suotpornika G P 1 S1 P 2 + S2 T Slika 6.4.2.+ I G RS T Slika 6.1.3.2. MJERENJE MALIH STRUJA Vrlo male istosmjerne struje (reda fA) mjere se galvanometrima (vrlo osjetljivi elektromehanički instrumenti sa zakretnim svitkom i magnetom) i elektrometrima.1. 84 . Mjerenje elektrometrom uz pomoć poznatog otpornika POZNATI OTPORNIK U = 1mV RN = 1012 Ω I = 10−15 A Još manje struje se mogu mjeriti tako da se mjeri pad napona na kondenzatoru (integrira se naboj na kondenzatoru). kod skupljih je taj pad napona manji 20 µV). I + RN ELEKTROMETAR Slika 6.

MJERENJE VELIKIH STRUJA Za mjerenje velikih istosmjernih struja suotpornici se izrađuju odvojeno od instrumenata i malog su otpora. Rade najčešće na načelu strujnog transformatora 6.1.I + CN ELEKTROMETAR Slika 6.2. Mjerenje elektrometrom uz pomoć poznatog kondenzatora POZNATI KONDENZATOR Q C NU = t t t = 15 min ⇒ I = 10 −19 A I= 6. Ima graničnu pogrešku od oko ±1%.2.2.2. Za mjerenje izmjenične struje u širokom frekvencijskom opsegu do 1 GHz i impulsa velike strmine 1010 A / s koriste se posebno izvedeni suotpornici (koaksijalni oblik). Za velike izmjenične struje se koriste strujni mjerni transformatori (ampermetri koji su zahtijevali prekidanje strujnog kruga).2. Mjerenje velikih izmjeničnih struja uz pomoć strujnih kliješta Ako želimo mjeriti pulsirajuće pojave koristit ćemo Hallov osjetnik. 85 .2. U novije vrijeme bez prekidanja strujnog kruga -> strujna kliješta – veće struje od 100 A do 100 kA. Osjetljivost struje se može povećati povećanjem namota.

3.3. Mjerenje velikih izmjeničnih struja uz pomoć Hallovog osjetnika 6. Smanjenje struje magnetiziranja se izvodi povratnom vezom s kojom se stvaraju protuamper zavoji koji smanjuju indukciju u magnetskom krugu. ELEKTRONIČKI KOMPENZIRANA MJERILA Veće točnosti postižu se elektronički kompenziranim mjerilima (strujni transformator i Hallov osjetnik).2.6. Slika 6. Glavni uzrok pogreške je struja magnetiziranja koja je manja što je manja indukcija u magnetskom polju.2.1. Elektronički kompenzirana mjerila – strujni transformator I1 N1 = I 2 N 2 N I I1 = 2 2 N1 86 .2.3.

Rogowskijev svitak e =M Gdje je M međuinduktivitet. N broj zavoja. ali samo izmjenične poznate frekvencije U SI = 4MfI M . a L je duljina.2. di = UM dt M = ANµ0 L Gdje je A presjek zavoja.1.4.2.Slika 6. Slika 6.2.3. Može mjeriti struje i bez integratora. MJERILO MAGNETSKOG NAPONA (ROGOWSKIJEV SVITAK) Trenutne vrijednosti struje. strujni impulsi velike strmine do 1⋅ 10? i izmjenične struje preko 100 A do 100 kA i više. u = ∫ uM dt = M ∫ di = Mi 87 .2.4. Elektronički kompenzirana mjerila – Hallov osjetnik i = N 2i2 6. Dugački jednoliko i gusto namotani svitak namotan na savijenu nemagnetsku jezgru.

88 .u= M i = ki RC Ako je struja sinusna pokaznik se može kalibrirati da pokazuje vrijednost umnoška ieff.

MJERENJE VELIKIH OTPORA Kod mjerenja velikih otpora treba voditi računa o unutrašnjem otporu mjerila.1.7.2.1.1. TU TEKU KLIZNE STRUJE IZOLATOR VODLJIVI POJAS A MJERILO NAMOT IZOLACIONI OTPOR Slika 7. MJERENJE DJELATNOG OTPORA. IMPEDANCIJE I ADMITANCIJE 7. otporima izolacije priključnih vodiča i otporu izolacije prema zemlji i kliznim strujama (vođenje po površini izolatora).1. Struja polarizacije i provođenja 89 . Mjerenje velikih otpora – klizne struje Slika 7.

Upotrebom odgovarajućih instrumenata mogu će pomoću ove metode mjeriti otpori od oko 10-6 do 1012 Ω. što treba očekivati.2. dovodi se struja I preko voda s kabelskom stopicom K1. MJERENJE MALIH OTPORA (<1 Ω) Kod mjerenja malih otpora treba voditi računa o načinu priključivanja (otpor priključnih vodiča i kontaktnih spojeva). 7.Polarizacijom nazivamo pojavu zakretanja postojećih električnih dipola u smjeru polja i stvaranje novih električnih dipola pod utjecajem električnog polja. temperaturi i o vlažnosti izolacije. temperaturi.1) s mnogo mjernih opsega. Ovisi o strukturi izolacije (ostarjelosti). stezaljka namota jednog stroja. Pri mjerenju malih otpora treba voditi računa o načinu priključivanja instrumenta. npr.1. koji redovno iznosi nekoliko desetaka oma.1. Svornik se oslanja na donju stranu izolacione ploče svojim proširenim dijelom.2 sigurne granice pogrešaka mjerenog otpora od oko 0. kako bi se izbjegao utjecaj otpora spojnih mjesta. dakle znatno više od otpora R''K. tj. npr. tako da se mogu dobiti zadovoljavajući otkloni. Kraj namota je zalemljen na svornik S. pretpostavimo da između kabelske stopice K1 i svornika S postoji prelazni otpor R'K od oko 10-4 Ω. Između šiljka i kabelske stopice može se očekivati nešto veći prelazni otpor R''K. To ćemo objasniti na primjeru.. U blizini punog otklona postižu se s instrumentima klase 0. Točnost mjerenja otpora ovisit će o klasi točnosti upotrebljenih instrumenata i veličini njihovih otklona. Poželjno je da otkloni budu što bliže punom otklonu. To se ne može reći za otpore R'K jer se oni nalaze u seriji s malim otporom RX namota. koja je pritegnuta maticom M2. Milivoltmetar neka je priključen preko šiljka na stopicu K1. oko 10-3 Ω. Kako bi se izmjerio otpor namota. Električka shema takvog spoja s ucrtanim prelaznim otporima prikazana je na sl. Bitno uže granice pogrešaka postižu se digitalnim multimetrom. Za preciznija mjerenja upotrebljavaju se instrumenti klase 0.5%. milivoltmetar neće mjeriti samo pad napona na otporu RX. koji je pomoću matice M1 pritegnut na izolacionu ploču P. već i na prelaznim otporima R'X. Temperatura znatno utječe na otpor izolacije (10oC niža temperatura znači dvostruko veći otpor izolacije). Druga stezaljka namota nije prikazana. Stoga se utjecaj otpora R''K na struju IV milivoltmetra može potpuno zanemariti.2..2 (ili čak 0. Na sl. 7. 7. Da bismo razmotrili ispravnost ovakvog načina spajanja instrumenta.2. Prijelazni otpor R''K između šiljka i stopice spojen je u seriju s otporom RV milivoltmetra. Zato će nastati pogreška u mjerenju otpora: p= 2 R 'K 100% RX 90 . ali pretpostavimo da je spajanje izvedeno na isti način. prikazana je jedna stezaljka nekog malog otpora.

prikazan je ispravni način spajanja. ali još uvijek prevelika. pa milivoltmetar ne mjeri pad napona na prelaznim otporima R'K. također R'K. 7. Drugi dio struje teći će iz stopice K1 preko stopice K2 u svornik. prikazana je druga mogućnost.2. Voltmetar je priključen preko šiljaka koji su pritisnuti izravno na svornike. pritegnutom maticom M2. Prema tome je ovakav način priključivanja posve neispravan.Ta pogreška može biti vrlo velika . Ovo razmatranje vrijedi i kada male otpore mjerimo pomoću ostalih metoda za mjerenje malih otpora (Thompsonov most i kompenzacijska metoda). ako je RX malen. Npr.2.2.3. te između stopice K2 i svornika. Za RX = 10-3 Ω i R'K = 10-4 Ω iznosi 7%. Zbog grananja struje I preko stopice K2 nastat će pogreška: p= 2 R 'K 100% 3RX Pogreška je nešto manja nego u prvom primjeru.1. Milivoltmetar je priključen na namot pomoću kabela koji završava s kabelskom stopicom K2. 7. Zbog jednostavnosti pretpostavimo da je prelazni otpor između stopice K1 i K2. ako je RX = 10-3 Ω i R'K = 10-4 Ω ona iznosi čak 20%. Sada će struja I teći jednim dijelom stopice K1 preko prelaznog otpora R'K na svornik. Električka shema ovog spoja s ucrtanim prelaznim otporima prikazana je na sl. Na sl. Slika 7.2. Na sl. Prema tome je i ovaj način spajanja posve neispravan. Neispravan priključak voltmetra kod mjerenja malih otpora 91 .2.2. 7.

2. se može smanjiti izjednačavanjem temperature 92 . Ispravan priključak voltmetra kod mjerenja malih otpora Utjecaj termonapona primjenom istih vodiča.Slika 7.2. Neispravan priključak voltmetra kod mjerenja malih otpora Slika 7.2.3.

2.3.3. MJERENJE DJELATNOG OTPORA INDUKTIVITETA U-I METODOM i R IS E Ri + R L SVITKA VELIKOG Slika 7. Mjerenje djelatnog otpora svitka velikog induktiviteta U-I metodom (shema spoja i prijelazna pojava nakon uključivanja istosmjernog napona) −t ⎛ ⎞ i = I S ⎜1 − e τ ⎟ ⎜ ⎟ ⎝ ⎠ E IS = R L T= r L Slika 7.7. Shema spoja mjerenja djelatnog otpora svitka velikog induktiviteta ?? −t ⎛ ⎞ E ⎜1 − e τ ⎟ i= ⎟ RL + RS + RA ⎜ ⎝ ⎠ T= u = iRL + L L RL + RS + RA di EL = iRL + (RL + RS + RA )T dt −t u = iRL + Ee τ 93 .3.1.

E=2 V.3. Primjer: Izmjeriti otpor namota velikih transformatora.3Ω t≥ 3H ⎛ 1 0. RL=9. L se protivi promjeni struje u induktivitetu se inducira napon koji nastoji tjerati istu struju.E I S* RL t Slika 7.2% 0. T=300 s. 94 . ?? −t rmj = u iRi + Ee τ R + R + RA = = ri L −t S i i e τ −1 r − RL RL + RS + RA 1 pr = mj = −t RL RL e τ −1 ⎛ 1 RL + RS + RA ⎞ + 1⎟ t ≥ T ln⎜ ⎜p ⎟ RL ⎝ rz ⎠ Vrijeme t je vrijeme potrebno da postignemo zadovoljavajuće malu pogrešku. L=3 H.2% 9.875s ≈ 31 min 10mΩ ⎝ 0.5LI2.2 %.6 min 0.7 mΩ.7mΩ ⎠ E = 60V RS = 0. Uz ove uvjete treba čekati više od pola sata da pogreška bude manja od prz=0.31Ω ⎝ 0. Nakon otvaranjem sklopke energija uskladištena u L je 0.31 ⎞ ln⎜ + 1⎟ = 1. t≥ 3H ⎛ 1 10mΩ ⎞ ln⎜ + 1⎟ = 1.3.01 ⎠ Povećanjem djelatnog otpora u krugu smanjili smo prijelaznu pojavu. Na oko 200 V struja pada na nulu.

Slika 7.4. Prikaz struje i napona nakon otvaranja sklopke 200 V Voltmetar priključimo tek da nema promjene struje.3. a potom sklopku (visoki naponi oko 200 V – može oštetiti voltmetar). ??? U E i u URL i TRENUTAK ISKAPČANJA Slika 7. Kada isključimo prvo dvopolno isključimo voltmetar.3. Vijek trajanja sklopke povećavamo smanjenjem električnog luka.5.6. Shema spajanja stroja koji sprječava nastanak električnog luka 95 .3.Slika 7.

Slika 7. Oba dijela su funkcije frekvencije (R zbog skin efekta).5. MJERENJE IMPEDANCIJE U . Prikaz napona i struje nakon iskapčanja sklopke uz uporabu stroja koji sprječava nastanak električnog luka 7. Kompleksni broj . [Z ] = Ω .5. ADMITANCIJA Im |Z | X δ ρ R Re 96 Slika 7.3. Impedancija pasivnog elementa Z = Slika 7. Impedancija je kompleksna I veličina (fazori napona i struje pomaknuti) Z=R + jX.4.1.7.1.4. mjerenje impedancije 7.

Kod žičanih otpornika dolazi više do izražaja induktivitet. Slika 7. REALNI ELEMENTI ELEKTRIČKIH KRUGOVA Realni elementi električnih krugova redovito imaju sva tri parametra (R.6. . Prikaz ponašanja otpornika u odnosu na povećavanje frekvencije koji u sebi ima dosta parazitskog induktiviteta 97 . Postoje karakteristične veličine (otpornik – otpor. [Y ] = = S Z Ω 1 R X G + jB = = 2 −j 2 2 R + jX R + X R + X2 Y= Slika 7.5.1.1 1 = G + jB. Admitancija 7.6. L i C)..) i parazitske veličine (otpornik – kapacitet i induktivitet)..2.

Svitak u širokom frekvencijskom području C D = tgδ = Gdje je D faktor gubitaka. Primjenjuje se kao mjera čistoće kondenzatora (što je manji realni je kondenzator bliži idealnom). X B 1 = = = tgδ R G D Faktor dobrote Q se primjenjuje kao mjera dobrote (čistoće) svitka (što je veći realni je induktivitet bliži idealnom).Z Ω C R f/Hz Slika 7.2. Kondenzator u širokom frekvencijskom opsegu R L Svitak.6.6. prevladava L (R i C su parazitske veličine) Z Ω R L f/Hz Slika 7. 98 . Q= Gdje je Q Faktor dobrote. R G = X B Faktor gubitaka D je omjer energije koja se pretvara u toplinu (gubi) i energije koja se skladišti.3.

kao predotpori. kapaciteti i induktiviteti. Takva svojstva u velikoj mjeri posjeduje manganin. 99 .da imaju poznatu karakterističnu vrijednost s malom nesigurnosti.7.što manje podložni utjecajima okoline. 1 ⎡L ⎤ 1 + jω ⎢ 1 − ω 2 LC − RC ⎥ jωC ⎣R ⎦ Z= =R 2 2 2 2 2 1 1 + ω LC + ω R C R + jω L + jωC X ⎡L ⎤ tgδ = = ω ⎢ 1 − ω 2 LC − RC ⎥ = ωτ R ⎣R ⎦ (R + jωL ) ( ) ( ) ( ) τ je mjerilo kvalitete mjernog otpornika. 7. Točnost mjerenja tada izravno ovisi o točnosti upotrebljenih mjernih otpornika. Izrađuju se od 10 µΩ do 1 MΩ. za veće vrijednosti otpora koriste se slojni. pa se oni za potrebe najpreciznijih mjerenja izrađuju čak u granicama pogrešaka od ± 0. Žica manganin (86 % Cu + 12 % Mn + 2 % Ni) – ima veliku otpornost (0.7. MJERNI OTPORNICI.1.430 Ωmm2/m). Često se na osnovi usporedbe s njima određuju nepoznati otpori. keramike ili stakla nanosi odgovarajućim tehnološkim postupcima tanki sloj metala. Žičani – žica na valjkastom tijelu od porculana. Kod dobrih mjernih otpornika τ je reda veličine nS. MJERNI OTPORNICI Od materijala predviđenih za izradu mjernih otpornika. kod kojih se na tijelo od porculana. naročito onih vrlo preciznih. Mjerni otpornici se dijele na žičane i slojne. konstantnost kroz desetke godina. legura bakra i mangana s malim dodatkom nikla. neznatan termoelektrični napon prema bakru. Temperaturni koeficijent manganina je 10-5/K. Slojni (na keramičko tijelo nanosi se metalni sloj) – i do 1 GΩ. . te da ne mijenjaju otpor zbog mehaničkih naprezanja što nastaju od trešnje i udaraca. . metalnih oksida ili ugljika. KONDENZATORI I SVICI Mjerni otpornici.da ne stare (ne mijenjaju vrijednost tijekom vremena). neznatan temperaturni koeficijent otpora. Osnovni zahtjevi: . kondenzatori i svici nalaze najširu primjenu u elektroničkoj mjernog tehnici i susreću se u gotovo svim električnim mjernim instrumentima i uređajima. Danas se umjesto žičanih mjernih otpornika sve više upotrebljavaju slojni otpornici. Mala vremenska konstanta (pogodni za visoke frekvencije).001 %.7. zahtijevamo da imaju visok specifični otpor. zakretači faze itd. kondenzatora ili svitaka.

rade se od manganske žice (između 10 µΩ i 10 kΩ). jer na njima nastaju posve neznatni padovi napona zbog redovno vrlo slabih struja u naponskom krugu. 7. Otpornici čiji je otpor veći od 100 Ω imaju samo dvije stezaljke. Granične pogreške su manje od 0.001 %. pa je pri njihovu baždarenju uključen i otpor bakrenih dovoda. Stoga ti otpornici imaju posebne «naponske» stezaljke priključene izravno na krajeve manganinske žice. vremenska konstanta što R veća (reda ms). Ne bi više bile zanemarive ni promjene otpora bakrenih dovoda.8. pri uporabi treba paziti na struju. koji se od slučaja do slučaja mijenja i katkada dostiže iznos od 10-4 Ω.8. djelatni otpor što manji. Kada bi etalonski otpornici.9. tj.1. 7. do kojih dolazi zbog promjene temperature. Etaloni otpora Za vrlo točna laboratorijska mjerenja. ETALONI OTPORA Slika 7. MJERNI SVICI Pri izmjeničnoj i istosmjernoj struji ponekad se upotrebljavaju mjerni svici čiji L je vlastiti induktivitet poznat. 100 . To su niskoohmski etalonski otpornici (do 100 Ω) i imaju četiri izvoda (dva strujna i dva naponska) da se smanji prijelazni otpor. koji iznosi otprilike 10-4 Ω. a pri visokim frekvencijama na inducirani napon. ne bi više bio zanemariv prelazni otpor na njihovim stezaljkama. imali također samo svije stezaljke. Tada padovi napona na strujnim dovodima i na prelaznim otporima «strujnih» stezaljki ne utječu na mjerenje. Etaloni relativne nesigurnosti 2 ⋅10 −6 . a relativne godišnje promjene otpora etalonskih otpornika ne prelaze 10-6. čiji je otpor manji od 100 Ω.Pri niskim frekvencijama vrijedi τ= gdje je L − RC R ω 2 LC zanemarivo.

11. treba paziti na najviši dopušteni napon (mjerodavna tjemena vrijednost. kapacitet mora biti poznat. ETALONI KAPACITETA Kapacitet etalonskog kondenzatora vrhunske točnosti određuje se računom. dušika ili zraka. 6. ZAŠTITNI CILINDAR 1 4 5.6 3 2 1. 7. oni moraju imati geometrijski oblik. Uporabni etaloni kapaciteta su pločasti kondenzatori s izolatorom od tinjca. Zbog gubitaka u kondenzatoru fazni kut između struje i napona nije 90o nego je nešto manji. 101 . neznatan vlastiti induktivitet. 3.11.7.1. Thompson-Lampardov računski etalon kapaciteta ⎛ε ⎞ C24 = ⎜ 0 ln 2 ⎟l ⎝π ⎠ l se mjeri interferometrom (postižu se točnosti od 1 ⋅10−7 ). MJERNI KONDENZATORI Zahtjev na mjerne kondenzatore je veliki izolacijsko otpor između elektroda. a ne efektivna).10. vremenski stalan. l TO SE MJERI C24 ON NAS INTERESIRA Slika 7. neovisan o temperaturi. P = UI cos ρ = UI sin δ = U 2Cω sin δ ≈ U 2Cωδ ≈ U 2Cω ⋅ tgδ Točnost je 10 −5 − 10 −3 . 5. naponu i frekvenciji.

RA + RC A RA G Hz V Z UC Slika 7. MJERENJE IMPEDANCIJE Najčešće se mjeri djelatni otpor otpornika.12. Kada su pasivni elementi čisti.7.12.1. parazitski kapaciteti se mogu zanemariti pa se mjerenjem napona i struje može odrediti karakteristična veličina. kod svitaka induktivitet i faktor dobrote. kapacitet i faktor gubitaka (kondenzatorska U-I metoda). Mjerenje impedancije Z = U I 2 2 ⎛R ⎞ U −UC 1⎛ R ⎞ pr = = 1+ ⎜ A ⎟ −1 ≈ ⎜ A ⎟ ⎜X ⎟ UC 2 ⎜ XC ⎟ ⎝ C⎠ ⎝ ⎠ 102 .

8. MOSNE METODE
Osim mjernim instrumentima s izravnim očitanjem, izvode se električna mjerenja i brojnim mjernim metodama koje omogućuju međusobnu usporedbu poznatih i nepoznatih veličina. Za usporedbu je redovno potreban indikator koji se dovodi na «nulu» određenim ručnim ili automatskim ugađanjima poznatih veličina. Mjerne metode općenito omogućavaju mnogo točnija mjerenja nego mjerni instrumenti s elektromehaničkom pretvorbom pa se koriste za najpreciznija laboratorijska mjerenja i baždarenja. Od mjernih metoda najpoznatije su mosne i kompenzacijske metode za istosmjernu i izmjeničnu struju. Mosne metode omogućuju jednostavnu i neposrednu usporedbu impedancija, a time i određivanje nepoznatih impedancija pomoću poznatih. Osnovni spoj je još poznat i kao Wheatstonov most. Pogreška mosnih metoda je manja od 0,1 %. Točnost je određena graničnim pogreškama ugrađenih elemenata, te nesigurnosti mosta (nulindikatora).

8.1. OSNOVNI SPOJ

Slika 8.1.1. Osnovni spoj mosnih metoda

Z1 Z 4 ⋅ e

j ( ρ1 + ρ 4 )

Z1Z 4 = Z 2 Z 3

= Z 2 Z 3 ⋅ e j ( ρ 2 + ρ3 )

Z1 Z 4 = Z 2 Z 3

ρ1 + ρ 4 = ρ 2 + ρ3
Ovom se metodom može izmjeriti djelatni otpor, induktivitet, kapacitet, faktor dobrote i gubitaka. Radne frekvencije su od 30 Hz do 300 MHz.

103

8.1.1.NULINDIKATOR ZA IZMJENIČNE STRUJE
Nekada se koristio vibracioni galvanometar s iglom od magneta.

Slika 8.1.1.1. Vibracioni galvanometar s iglom od magneta

ω0 =

D J

Gdje je D direkciona konstanta, a J je moment tromosti. Selektivni elektronički voltmetri (10 puta osjetljiviji od vibracionih), frekvencije 2 16 Hz,50 Hz,60 Hz... 3 Najpogodniji su elektronički nulindikatori s katodnom cijevi.
MJERENI Y u0 x Uref U1 Ud

U2

Uref

U2

Uref

Uref

Slika 8.1.1.2. Elektronički nulindikatori s katodnom cijevi

104

8.2. WIENOV MOST
Mosne metode mjerenja omogućavaju ne samo usporedbu nepoznatog i poznatog kapaciteta, već i određivanje razlike kuta gubitaka jednog i drugog kondenzatora. Kod Wienova mosta nalazi se u prvoj grani mjereni nesavršeni kondenzator predočen serijskom kombinacijom kapaciteta CX i otpora RX.

Slika 8.2.1. Wienov most

⎛ 1 ⎜ RX + ⎜ jωC X ⎝

⎞ ⎛ 1 ⎞ ⎟ R4 = ⎜ R2 + ⎟ R3 ⎟ ⎜ jωC2 ⎟ ⎠ ⎝ ⎠ R RX = R2 3 R4 R C X = C2 4 R3 R tgδ X = X = ωC2 R2 XX

105

MJERENJE KAPACITETA U-I METODOM Slika 8.Slika 8.2. Mjerenje kapaciteta U-I metodom 1 1 1 U ⎛ 1 ⎞ 2 1 + (tgρ ) ≈ Z = = R2 + ⎜ ⇒C = ⎟ = I ωC ωC ωU ⎝ ωC ⎠ 1 C= 2πfU 2 106 .3.3. Fazorski dijagram za Wienov most ⎛ RX − jX X R3 ⎞ U BD = U ⎜ ⎜ R − jX + R − jX − R + R ⎟ = ⎟ X 3 2 3 4 ⎠ ⎝ X R (R − jX X ) − R3 (R3 − jX 2 ) U 4 X RX + R2 + R3 + R4 − j ( X X + X 2 ) 8.2.1.

Vidimo. kondenzatora. naročito na višim naponima. dok primijenjeni napon ne postigne određenu vrijednost. transformatora i raznih visokonaponskih aparata.4.111 ⎜U1M − 3 M ⎟ π⎝ 3 ⎠ 2 I ' = 1. Kod većine izolacijskih materijala taj kut najprije polagano raste. Stoga se Scheringov most upotrebljava pri ispitivanju izolatora. Naime. Poznato je da izolacija ne smije biti dugo izložena djelovanju ionizacije. jer omogućavaju ne samo uvid u kvalitetu izolacije. Zato se redovno vrijednost pogonskog napona uzima niža od napona na kojem nastaje ionizacija. Takva mjerenja imaju veliko praktično značenje.111I SI = 1.111U SI = 1. kabela. već i u njezino električno naprezanje. nakon čega nastaje naglo povećanje zbog pojave ionizacije. odnosno o jakosti električnog polja u izolaciji.1. 10kV CxRx ETALONSKI KONDENZATOR (tanδ=0) C2 N G R3 R4 C4 Slika 8. kut gubitaka ovisi o primijenjenom naponu. provodnika.Za sinusni napon: u = U1N cos ωt + U 3 M cos 3ωt i=C ⎛ ⎞ dU U = −ωCU1M ⎜ sin ωt + 3 3 M sin 3ωt ⎟ ⎜ ⎟ dT U 1M ⎝ ⎠ - instrument za mjerenje napona i struje imaju odziv na srednju ispravljenu vrijednost 2⎛ U ⎞ U ' = 1. jer bi se zbog toga mogla oštetiti. SCHERINGOV MOST Scheringov most se prvenstveno koristi za mjerenje kuta gubitaka električne opreme i izolacijskih materijala. da se mjerenjem naponske ovisnosti kuta gubitaka dobiva mogućnost ocjene da li je izolacija nekog električnog proizvoda ispravno dimenzionirana. Scheringov most 107 . strojeva. dakle.111 ωC (U1M + U 3M ) π 8.4.

8.tgδ ≈ 0 ⎛ 1 ⎜ RX + ⎜ jωC X ⎝ ⎞ R4 R3 ⎟ ⎟ 1 + jωC R = jωC 4 4 2 ⎠ R C C X = C2 4 ⇒ RX = R3 4 R3 C2 tgδ X = RX = ωR4C4 XX Pri mjerenju malih kapaciteta posebnu pažnju treba posvetiti utjecaju parazitskih kapaciteta. I1 I2 N3 N1 N2 N R C CN G CXRX ETALONSKI (ZANEMARIVI GUBICI) R1 Slika 8.1.5. Jedna varijanta takvog rješenja je i Glynnov most. te se tako smanjuje utjecaj okoline na njih. Ovakvo rješenje se odlikuje velikom osjetljivošću i vrlo malim naponima u donjem dijelu mosta. GLYNNOV MOST Usporedba mjerenog i etalonskog kondenzatora može se ostvariti ako se u donjem dijelu mosta upotrijebi posebni strujni transformator s odvojcima. 108 . Glynnov most I1 N1 = I 2 N 2 N C X = CN 2 N1 C N << C R1 << R tgδ X = ωCR Uravnoteženje se postiže promjenom N1 i zatim primjenom R.5. koji se uklanjaju oklapanjem uređaja.

6.6.6.1. Ako se priključi napon suprotnog polariteta ili ako se istosmjernom naponu superponira nedopušteno velik izmjenični napon. Mjerenje kapaciteta elektrolitskih kondenzatora 109 . MJERENJE KAPACITETA ELEKTROLITSKIH KONDENZATORA Slika 8.2. dolazi do razaranja tankog kemijskog sloja koji sačinjava dielektrik kondenzatora. Koristimo Wienov most C3 CxRx V A UDC R3 G C4 SPRIJEČAVA DA NAMOT SEKUNDARA NE BI KRATKO SPAJAO JEDAN DIO MOSTA C5 N C2 R2 R4 SPRIJEČAVA DA DC SIGNAL IDE KROZ NULINDIKATOR Slika 8. Prikaz dozvoljenog superponiranog izmjeničnog napona Na elektrolitski kondenzator se smije priključiti samo istosmjerni napon određenog polariteta.8.

Mjeri se induktivitet svitka bez magnetske jezgre i gdje skin efekti nisu izraženi. Shema spoja za mjerenje induktiviteta bez magnetske jezgre 2 Z X = RX + (ωLX ) = 2 U I 1 ⎛U ⎞ 2 LX = ⎜ ⎟ − RX ω ⎝I⎠ Vrijedi za svitke čiji su gubici jednaki i pri istosmjernom i izmjeničnom naponu.7.7.8.2.7. Shema spoja za mjerenje induktiviteta s magnetskom jezgrom S = UI = Z I 2 P = UI cos ρ = Re I 2 1 Q 2 Le = 2 (UI ) − P 2 = 2 ωI ωI 110 . 2 Slika 8. Kod mjerenja induktiviteta s magnetskom jezgrom moramo mjeriti drugom metodom i zato taj induktivitet nazivamo efektivnim jer je Le neovisan o struji i jer je µ ovisan o struji. MJERENJE INDUKTIVITETA A G Hz V Lx Rx Slika 8.1.

1.9. korak – svici se spoje tako da se ne podudaraju njihovi inducirani naponi 111 .8.8. MJERENJE MEĐUINDUKTIVITETA 8. MJERENJE MEĐUINDUKTIVITETA U-I METODOM Slika 8.8. Mjerenje međuinduktiviteta U-I metodom M = U ωI Može se svesti na dva mjerenja samoindukcije.1.1.1.1. Maxwellov most LX = C4 L2 R3 R RX = R2 3 R4 ωL X X Q= X = = ωC4 R4 RX RX 8.1. korak – svici se spoje u seriju tako da se podudaraju njihovi inducirani naponi 2. MAXWELLOV MOST Slika 8.8.9. MOSNE METODE MJERENJA INDUKTIVITETA 8.9. 1.

1.9. Inducirani naponi svitaka se oduzimaju LB = L1 + L2 − 2 M L − LB M = A 4 112 . Serijski spojeni svici LA = L1 + L2 + 2 M Slika 8.Slika 8.3.1.2.9.

S RLC mjerilima mjeri se impedancija. vodljivost. faktori gubitaka i dobrote i to od 50 Hz do 100 MHz.3 %. Granične pogreške su oko 0. otpori. induktivitet. admitancija. kapacitet. 113 .9. DIGITALNO RLC BROJILO Moderna RLC mjerila rade na načelu mosne ili U-I metode.

širine 3 do 5 mm i duljine 20 do 60 mm.1 do 0.1. to onda znači da je frekvencija mjerenog izvora 49. koji titraju pod utjecajem elektromagneta priključenog na mjerni izvor. tako da u toku jedne periode dolazi dva puta do privlačenja jezičaca. dok mi je drugi kraj slobodan i svinut u obliku zastavice duge 3 do 5 mm.1. koja se obično razlikuje od frekvencije susjednog jezičca za 0.4. Ako podjednako titraju jezičci za 49.5 Hz. Zato je potrebno da frekvencija mehaničke rezonancije bude jednaka dvostrukoj frekvenciji mjerenog izvora. Kada instrument nije priključen. To titranje stvara utisak kao da se bijela zastavica produljila.25 Hz. Ovakvim rješenjem postiže se manji potrošak. Njihov mjerni sistem se sastoji od niza čeličnih pera u obliku jezičaca. Te se vibracije prenose preko elastične pločice 3 na jezičce 4. Privlačna sila elektromagneta ovisi o kvadratu njegove struje. Jezičci su jednim krajem pričvršćeni na nosač.10. Svaki jezičac rezonira na drugu frekvenciju. Na taj se način može prosuditi vrijednost mjerene frekvencije u granicama od ± 0. Slika 10. robusnosti i trajnosti. vidi se niz jednakih.5 i 50 Hz. nastaje pojačano titranje jezičca. Primjer pokazivanja frekventometra s jezičcima 114 . koja je obično bijele boje zbog bolje uočljivosti. djeluje elektromagnet l na kotvu 2 koja zbog toga neznatno vibrira.1. FREKVENTOMETAR S JEZIČCIMA Na području niskih frekvencija dosta se upotrebljavaju frekventometri s jezičcima zbog svoje jednostavnosti. bijelih zastavica koje miruju. dvostrukoj frekvenciji izvora. U Frahmovoj izvedbi 10. čija je frekvencija mehaničke rezonancije jednaka.75 Hz.1. Izrađuju se od čeličnih traka debljine od 0. MJERENJE FREKVENCIJE 10.5 mm. ili jako blizu. Kada se instrument priključi. od kojih jače titraju samo oni koji su blizu rezonanciji.1 Hz. U posebnim izvedbama ta razlika iznosi 0.

1. Frahmova izvedba frekventometra s jezičcima 115 .1.Slika 10.3.2.1.4. Hartmann-Kempfova izvedba frekventometra s jezičcima Slika 10. Primjer pokazivanja frekventometra s jezičcima Slika 10.

Izrađuju se za izravni priključak od 65 do 500 V.1. pa stoga nastaje pogreška od npr. Koriste se i instrumenti s unakrsnim svicima ili s pomičnim svitkom u kombinaciji s poluvodičkim ispravljačem. ili ona s pomičnim željezom. 10. Na sl. Pri naponu U i kružnoj frekvenciji ω mjerenog izvora teku kroz svitke struje: I1 ≈ UCω U I2 ≈ Lω 116 . Drugi svitak tog sistema (svitak S2) priključen je na mjereni izvor preko prigušnice induktiviteta L. Osnivaju se na različitim principima. ovisno o naponu za koji su predviđeni. Postižu se granice pogrešaka od 0.2. Veća točnost lakše se postiže pri većoj duljini jezičaca. Izvode se npr. a time i njihova vlastita frekvencija.15 %/10oC. Duljina jezičaca. za mjerenje frekvencije od 49 do 51 Hz. do oko 10 VA. mijenja se s temperaturom.1 Hz.F = k (1− cos 2πf X t ) Instrumenti s jezičcima koriste se za mjerenje frekvencija od nekoliko herca do oko 1.2 do 1 % mjerene frekvencije. dok se na više napone priključuju preko mjernih naponskih transformatora. Priključuju se slično kao i voltmetri i troše. Njihovo mjerno područje je obično vrlo usko zbog redovno malih promjena za frekvencije mreže. elektrodinamskog.9 do 50. pa se tako koriste kvocijentima mjerila indukcionog tipa. prikazana je pojednostavljena izvedba frekventometra s unakrsnim svicima i poluvodičkim ispravljačem. FREKVENTOMETAR S KAZALJKOM Za mjerenje frekvencije izmjeničnih mreža razvijeno je mnogo različitih mjernih sistema s kazaljkom. koji omogućuju izravno očitovanje i registriranje frekvencije.2. 10. Svitak S1 sistema s unakrsnim svicima priključen je preko ispravljača u Graetzovu spoju i kondenzatora kapaciteta C na mjereni izvor.500 Hz. 0. ili čak za frekvencije od 49.

dok za struju kroz drugi svitak vrijedi obratno (sl. 10. pa je: α = f ⎜ 1 ⎟ = f (CLω 2 ) ⎜I ⎟ ⎝ 2⎠ ⎛I ⎞ 117 . Struja kroz prvi svitak raste s porastom frekvencije.2.).2.Slika 10.2.2. 10. Otklon instrumenta s unakrsnim svicima ovisi o omjeru struja kroz svitke.2.1. Ovisnost struja I1 i I2 o frekvenciji za shemu spoja prema sl.2.1. Pojednostavljena shema frekventometra s unakrsnim svicima Slika 10.

Shema spoja frekventometra s unakrsnim svicima na čije pokazivanje praktički ne utječu viši harmonički članovi Slika 10. nego struja u grani s prigušnicom. 10. premda se frekvencija izvora nije promijenila.2.Vidimo da je otklon instrumenta funkcija mjerene frekvencije.3.3.4. Pretpostavimo da se frekvencija izvora nije promijenila. Zbog toga će se promijeniti omjer struja kroz jednu i drugu granu. Tada će se struja u grani s kondenzatorom mnogo više povećavati zbog superponiranih viših harmoničnih članova. Ovakav jednostavan spoj ipak ne zadovoljava. jer je jako ovisan o višim harmoničnim članovima mjerenog izvora. 118 .2. Slika 10. ali da oblik napona nije više sinusan. a time i otklon instrumenta.2. Ovisnost struja I1 i I2 o omjeru ω/ω1 za shemu spoja prema sl.

Utjecaj viših hramoničkih članova bitno je smanjen spojem prema sl. gdje struja u prvoj grani raste s frekvencijom. bit će otklon instrumenta s pomičnim svitkom upravno razmjeran mjerenoj frekvenciji: f = I sr .2.2. Zbog toga na diodama vlada pravokutni izmjenični napon određene amplitude.4.). kao i u izvedbi prikazanoj na sl. Mjerenje frekvencije pomoću struje nabijanja kondenzatora 119 . utjecaj viših harmoničnih članova gotovo izbjegnut. U novije vrijeme upotrebljavaju se frekventometri s pomičnim svitkom i poluvodičkim ispravljačima.4.5. 2U mC Konstantnu tjemenu vrijednost izmjeničnog napona dobivamo uporabom Zenerovih dioda. Ovisnost struje u prvoj i drugoj grani o frekvenciji prikazana je na sl. kako se to razabire na sl. kapaciteta C1 i induktiviteta L1. Ako se osigura konstantna tjemena vrijednost izmjeničnog 2 fC napona. međutim. jer na višim frekvencijama imaju oba kruga praktički jednaku impedanciju. Srednja vrijednost struje kondenzatora je tada upravno razmjena tjemenoj vrijednosti izmjeničnog napona i njegovoj I frekvenciji U m = sr .2. a struja u drugoj grani pada. Tu se u prvoj grani nalazi serijska kombinacija otpora R1. gdje se mjerenje frekvencije svodi na mjerenje srednje vrijednosti ispravljene struje kondenzatora. čija je frekvencija rezonancije nešto iznad mjerenog frekvencijskog područja. Mjerno područje se odabire oko ω1. 10. 10. čija je amplituda znatno veća od Zenerova napona dioda. 10. Kapacitet Cp služi Slika 10. 10. U drugoj grani nalazi se samo prigušnica induktiviteta L2.2.2.2. koje su preko predotpora Rp priključene na mjereni izvor napona (sl.1. 10. Ovdje je.5.3.

Mjerni opseg ovakvih frekventometara počinje kod f=0. Na taj način mogu se mjeriti frekvencije na jednom uskom području. bit će veća razlika struja IL i IC. Struja IL prigušnice opada s frekvencijom. npr. s granicama pogrešaka manjim od 0.1 %.Slika 10. Čim mjerena frekvencija više odstupa od te frekvencije. a time i veći otklon instrumenta.). 10. 120 . dodaje se još jedna grana s prigušnicom induktiviteta L (sl. a otpor Ru za ugađanje otklona instrumenta. Ako se želi mjeriti samo jedno usko područje frekvencije.2.6. Obično se izrađuju s više mjernih opsega. Frekventometar sa Zenerovim diodama i dvije frekventno ovisne grane Za prigušenje mjernog sistema.2. a struja IC kondenzatora raste s frekvencijom. pa će na nekoj određenoj frekvenciji srednja vrijednost struje koja teče kroz instrument biti jednaka nuli.6. od 49 do 51 Hz.

Ugađanjem poznate frekvencije može se postići da ta razlika bude jednaka nuli. HETERODINSKI FREKVENTOMETAR Načelo rada heterodinskog frekventometra slično je djelovanju radio prijemnika AM signala. Heterodinski frekventometar Miješa se napon iz oscilatora poznate i promjenljive frekvencije s naponom iz oscilatora nepoznate frekvencije. Slika 11. USPOREDBENE METODE 11. Na zaslonu se dobivaju Lissajousove krivulje.2. 121 . f X − f0 = 0 f X = f0 11.11. OSCILOSKOPSKA METODA Slika 11. te se nakon filtriranja dobiva napon čija je frekvencija jednaka razlici tih dviju frekvencija.1.2.1. NX je broj dodirnih točaka sekante u smjeru x. Čujemo kada je jednaka nuli. Osciloskopska metoda Slika je stabilna kada je omjer poznate i nepoznate frekvencije cijeli broj.1.1.

1.fX f N = Y = X f0 fX NY Slika 11.2. Lissajousove krivulje 122 .

Digitalno mjerilo vremenskih intervala Može se jako točno mjeriti.2. Mjeri se vrijeme t X između start i stop. DIGITALNO MJERENJE FREKVENCIJE Slika 12. Star i stop impulsi nisu istovremeno sinkronizirani s oscilatorom i zato dolazi do pogreške kvantizacije i odbrojavanja i ona iznosi ± 1 impuls.12. veća je i razlučivost. Prikaz mjernog intervala tX T0 1 T0 = f0 N= Što je f 0 veći. jer se pomoću etalonske frekvencije f 0 . 123 . može odrediti vrijeme t0 čak u točnosti od oko ± 10 −8 . Slika 12. dobivene iz termostatiranog kvarcnog oscilatora.1.

Ulazni bridovi Kod niskih frekvencija povoljnije je mjeriti trajanje.3. npr. Slika 12.5.1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 tx START STOP 9 IMPULSA tx 8 IMPULSA ∆t1 Slika 12.4. Moguće situacije pri mjerenju ∆t2 '' ∆t1 = ∆t2 = T0 ⇒ tmj = ( N + 1)T0 ' ∆t1 = ∆t2 = 0 ⇒ tmj = ( N − 1)T0 t X = ∆t1 + ( N − 1)T0 + ∆t 0 ≤ ∆t1 ≤ T0 0 ≤ ∆t 2 ≤ T0 t X = ( N ± 1)T0 1 pr = ± N 1 ur = N 3 Slika 12. Mjerenje u slučaju niskih frekvencija 124 . jedne periode mjerene frekvencije.

1. Slika 12. pogreška će se povećavati i zato se kod niskih frekvencija mjeri trajanje periode.1.2.1.12. Mjerenje niskih frekvencija digitalnim frekventometrom TX = N pT0 fX = 1 TX 125 .1. DIGITALNI FREKVENTOMETAR Gx fx 1 KOMPARATOR S HISTEREZOM # DEKADSKO DJELILO POMIČE DECIMALNI ZAREZ & BROJILO IMPULSA DIGITALNI POKAZNIK G0 f0 10 MHz DD 1 # f 0 /n T T BISTABIL 10s T DIJELI FREKVENCIJU S DVA OSCILATOR VRLO STABILNE FREKVENCIJE 1µs 1ms 10ms Slika 12. Ako mjerimo niske frekvencije N f će se smanjivati. Digitalni frekventometar N f = Tb f X = fX = pr = Tb TX Nf Tb 1 T =± X Nf Tb Gdje je N f broj izbrojenih impulsa.

2.pr = T 1 =± 0 Np TX 12. RECIPROČNO DIGITALNO BROJILO MJERI TRAJANJE PERIODA 1 PRILAGODNIK # VRATA I SKLOP ZA SINKRONIZACIJU BROJILO N PERIODA N$1 BROJILO TRAJANJA VREMENSKOG INTERVALA t N MIKROPROCESOR t x= t N N2 T0 = N N 1 f x= Tx DIGITALNI POKAZNIK 1 PRILAGODNIK # OČITAVAMO 1 ILI 2 POSTOJI SINKRONIZACIJA G0 Slika 12. 126 . fazni pomak između dva signala.2. Recipročno digitalno brojilo OSCILATOR STABILNE FREKVENCIJE Vrata se otvaraju sinkrono s ulaznim signalom i onda su otvorena točno određen broj perioda. Slika 12. omjer frekvencija.1. vremenski interval između dva signala. Relativna pogreška kod recipročnog digitalnog brojila Recipročno digitalno brojilo Može mjeriti frekvencijsko trajanje periode.2.2. Točnost mjerenja ne ovisi o frekvenciji f X već samo o f 0 . širina impulsa te vrijeme porasta i pada impulsa.

razlučivost (ns ili čak ps). osjetljivost ulaznog signala (tipično oko 20 mV). ulazni otpor (1 MΩ ili 50 Ω za koaksijalni ulaz). točnost. frekvencijski opseg (tipično mHz do GHz).12. 127 .3. ZNAČAJKE DIGITALNOG FREKVENTOMETRA Značajke digitalnog frekventometra su: vrsta mjerenja.

RC Prebacimo sklopku da se prazni. Blok shema digitalnog mjerila 13. prebacuje sklopku u položaj 2.1. RC Prvo punimo kondenzator s nepoznatim naponom U X sve do U1 A = 128 . kvantizacija i na kraju dolazi kodiranje. kad dosegne maximum daje signal upravljačkoj logici.1.13.1.1. A/D I D/A PRETVORNICI Pretvorba se radi iz analognog signala u digitalni zbog niza prednosti digitalnog signala (kvalitetnije i djelotvornije prenošenje. obrada i skladištenje signala). brojilo pada na nulu i ponovno počne brojati. U X T1 . A/D PRETVORNIK S DVIJE INTEGRACIJE (DUAL SLOPE) ELEKTRONIČKA PREKLOPKA INTEGRATOR MILLEROV SKLOP KOMPARATOR BEZ HISTEREZE C R + Gx 1 2 REFERENTNI NAPON GN UPRAVLJAČKA LOGIKA G0 GENERATOR TAKTA BROJILO IMPULSA 3 DIGITALNI POKAZNIK Slika 13. Blok shema A/D pretvornika s dvije integracije (dual slope) Kada se uključi brojilo počne brojati. Slika 13. Sada taj napon iz kondenzatora ide preko U T referentnog napona sve dok U1 A = ref 2 . Prvo se radi uzorkovanje analognog signala.

1. Vrlo dobro potiskuje smetnje. N max Utjecaj na točnost oscilatora G0 veoma točan na kratka vremena.3 N Nmax Nx t0 tx t 1 U1 Ux' T1 Uµ T2 t PROMJENLJIVI NAGIB t FIKSNI NAGIB T1 -FIKSNO T2 -PROMJENLJIVO 2 U2M U2 Slika 13. 20ms = 60 ms 3 129 .2. Prikaz napona na određenim točkama Q = CU 2 M = ' u X t0 ur t X = R R t N u 'X = ur X = ur X t0 N max NX . Točnost mjerenja napona ovisi o točnosti referentnog napona i o Najmanji višekratnik trajanja jedne i druge periode -> da ima ∞ veliko prigušenje i na 50 Hz i 60 Hz.

??? 1⎞ ⎛ U M = U r ⎜1 − n ⎟ ⎝ 2 ⎠ Pretvarači s postupnim približavanjem pretvaraju. 130 .01 %. 13. no razlučivost je vrlo velika (do 24 bita).2. Postiže se rezolucija od 10 do 14 bita. Slika 13. Pretvorba pri n-bitnoj rezoluciji traje n takt impulsa. Komparator uspoređuje uzorak nepoznatog signala i referentni napon.2. slabo su osjetljivi na smetnje. koristeći pri tom binarni algoritam prilaženja.1. jeftina izvedba. A/D PRETVORNIK S POSTUPNIM (SUCCESIVE APPROXIMATION) PRIBLIŽAVANJEM Sadrži i D/A pretvornik. analogni signal u digitalni počevši od MSB (Most Significant Bit).2 50 ms 16 ms = 3 3 100ms − − > t0 Točnost 0. Učestalost mjerenja ovim A/D pretvornikom nije velika (par puta u sekundi). bit po bit.

3 V Završno stanje registra 1000 1000 1010 1010 131 .Slika 13.2. Primjer rada A/D pretvornika s postupnim približavanjem Ispitivanje 1 V < 1. 3.25 V < 1.2. Blok shema A/D pretvornika s postupnim približavanjem 1 R 2 R 3 R R n 2R 2R 2R 2R 2R Ur RF =R + Uk Slika 13.1.3 V 1.2. + bn 2 − n ( ) ( ) 1.3 V 1..3. + n ⎟ = U r 1 − 2 −n R 2 ⎠ ⎝2 4 8 −1 −2 U k = U r b1 2 + b2 2 + .. Početno stanje registra 1000 1100 1010 1011 Tablica 13.5 V > 1.2. R-2R ljestvični pretvornik - u svakom čvoru se dijeli ulazna struja s dva U k = I ul RF = Ur ⎛ 1 1 1 1⎞ RF ⎜ + + + . 2.3 V 1.375 V > 1.. 4..

072V 3 p = 1.U M = 1. 13. GLAVNE KARAKTERISTIKE A/D PRETVORNIKA INTEGRIRAJUĆI – brzina mjerenja (pretvaranja) od 1 do 10 Hz. najbrži su i skupi.4. 132 .05V 13.25 − 1.3 = 0. S POSTEPENIM PRIBLIŽAVANJEM – brzina od 10 kHz do 1 MHz.0125)V 2V G = n = 0.875V = (2 − 0.3. razlučivost od 8 do 10 bita. razlučivost od 8 do 16 bita. razlučivost od 12 do 24 bita. jer imaju veliki broj komparatora. S PARALELNIM KOMPARATORIMA – najbrži -> od 100 kHz do 1 GHz.125V 2 G u= = 0. A/D PRETVORNIK S PARALELNIM KOMPARATORIMA (FLASH) Koriste se kod osciloskopa.

1. Slika 14. PROMJENLJIVI PERIODIČKI SIGNALI Promjenljivi (periodički.1. NPF – sprječava izobličenje signala -> protupatvorni filtar 2.2.2. Slika 14. sklop za uzorkovanje i kratko pamćenje 14.1.1. SKLOP ZA UZORKOVANJE I KRATKO PAMĆENJE Slika 14. pulsirajući ne periodični) signali se moraju digitalizirati neposredno + A/D pretvornici s vrlo kratkim ciklusom pretvorbe. Sklop za uzorkovanje i kratko pamćenje 133 . Promjenljivi periodički signali Sadrži dva dodatna sklopa: 1.2. izmjenični.14. Stacionarni periodički signali 14. STACIONARNI PERIODIČKI SIGNALI Stacionarni periodički signali se prvo pretvore u istosmjernu vrijednost i potom se digitaliziraju (posredno digitaliziranje).1.1.1.2. DIGITALIZACIJA SIGNALA 14.

2. a kada se prazni 1 se otvara.Slika 14. PP filtar sprječava ulaz frekvencija koja nisu f g ≤ 1 fu 2 134 .1.2. Slika 14. a 2 otvori.3. 2 1 izl. a dugo izbija. Kada dobiva napon 1 se zatvori. 1 2 ul. Izvedba sklopa za uzorkovanje i kratko pamćenje – drugi način Posljedica uzorkovanja može biti izobličenje informacije.2. Izvedba sklopa za uzorkovanje i kratko pamćenje Veliki Ru . mali Ri -> kondenzator C se brzo nabije.1. a 2 zatvara.

3.5fg t 0.5 f /fu Slika 14.1. 135 .5 1 1.VREMENSKA DOMENA A A FREKVENCIJSKA DOMENA t fg f A A PROTUPATVORNIM FILTEROM SAMO OVAJ DIO IZVLAČIMO VAN fu1 =3fg t 0.5 1 1.5 f /fu A A DOLAZI DO IZOBLIČENJA fu1 =1.2. Prikaz izobličenja signala i djelovanja PP filtera Pojavljuje se u digitalnom signalu nova frekvencija koja nije postojala u originalnom signalu (alias frekvencija).

SMETNJE I POTISKIVANJE SMETNJI Šum je neželjeni signal.prijamnik se može oklopiti. a vanjski mogu biti prirodni i umjetni. smanjiti frekvencijski spektar. 15. Slika 15. Izvori šuma mogu biti unutarnji i vanjski. Mehanizmi prenošenja smetnji 15. ŠUM. . . .2. MEHANIZMI PRENOŠENJA SMETNJI Slika 15.1.umjetni izvori se mogu oklopiti ili se njihovo djelovanje može usmjeriti. NAČINI POTISKIVANJA SMETNJI Potiskivanje smetnji se može postići na mnogo načina: .1.1. Prikaz djelovanja izvora smetnje i prijemnika smetnje Unutarnji izvori šuma se mogu smanjiti prilikom projektiranja mjernog uređaja. Smetnja je djelovanje šuma na signal.ulazni signal se može filtrirati.može se koristiti mjerni sustav koji je manje osjetljiv na smetnje.1. 136 .15.

1. Z/Ω Z0 ZE ELEKTRIČKI IZVORI ZM BLISKO λ POLJE 2π MAGNETSKI IZVORI DALEKO POLJE γ/m UDALJENOST OD IZVORA U METRIMA Slika 15.1. Slika 15. VODLJIVA VEZA Petlja 1. Veza zračenjem Z 0 = 377Ω = µ0 E = ε0 H 137 .4.3.4. Shema vodljive veze 15. VEZA ZRAČENJEM Blisko i daleko polje.15.3. utječe na petlju 2.

Shema kapacitivne veze U 2 = U1 C12 C12 + C2 Z 1 + 1 jωR(C12 + C2 Z ) 1 20log U2 U1 NAGIB 6db/OKTAVI C1Z U1 C C 12 2Z STVARNOST ω0 Slika 15. ??? ld(ω) Gdje je ω0 = 1 .5.5. Utjecaj dalekog izvora na otpornik Slika 15.1.5.15.3. KAPACITIVNA VEZA Slika 15. R(C12 + C2 Z ) 138 .5.2.

KOD NISKIH FREKVENCIJA U 2 = jωRC12U1 1 R << jωR(C12 + C2 Z ) KOD VISOKIH FREKVENCIJA 1 R >> jωR(C12 + C2 Z ) C12 U2 = U1 C12 + C2 Z Slika 15. pa se stoga vodiči moraju oklapati. Ovisnost razmaka između vodiča i jakosti smetnji Povećavanje razmaka između vodiča nije dovoljno za smanjenje smetnji. 139 .5.4.

??? Za kapacitivnu vezu bitan je napon.5.5.5.1 2 2R C10 C12 C20 G C1Z 2R C2Z Slika 15.6. 140 . Prikaz kako to u stvarnosti izgleda C12 G C1Z C10 C20 C2Z Slika 15.

oklapanjem prijemnika.6.1. Induktivna veza Slika 15. Induktivna veza i kut U = ωBA cos α = ωµ0 HA cos α = kI H obuhvaća petlju i inducira se napon smetnje ES. Shema induktivne veze U 2 = ωHI1 15.6. filtriranjem.6. Slika 14.6. ANTENSKA VEZA Antenska veza nastupa u dalekom polju.7. INDUKTIVNA VEZA I MJERILO G Z ES Slika 15. Smanjenje smetnji se postiže usmjeravanjem antene.15.2.3. 141 . Za prigušenje je dovoljno se riješiti ili električnog ili magnetskog polja.

7. Iznos termonapona kod pojedinih spojeva 142 . 15. µV/ C 0 Cu-konstantan 40 Cu-Al 4 Cu-Cu oksid 1400 Tablica 15. Antenska veza Slika 15. Vodiče treba udaljiti.7.9.8.1. ISTOSMJERNE SMETNJE Istosmjerne smetnje se javljaju kod termonapona. DIGITALNE SMETNJE Digitalni signali uzrokuju visokofrekventni šum koji se prenosi na vodiče.2.1.Slika 15. Rješenje za taj problem je taj da vodiči budu od istog materijala. mjerni krug u kojem mjerimo male signale odmaknuti od računala. tj. temperatura mora biti izjednačena u cijelom mjernom sustavu.9. Blok shema antenske veze 15.

MAGNETSKE SMETNJE Magnetske smetnje nastaju. Slika 15.2.10. Oklapanje od magnetskog materijala 143 .10. a one se rješavaju odmicanjem mjernog sustava od vodiča kojima teče velika struja ili upletavanjem vodiča (dvije petlje se poništavaju.10. u žici koja vibrira. Slika 15. recimo. broj prepleta je oko 20 po metru).15. Upletavanje vodiča Magnetske smetnje se mogu smanjiti i oklapanjem od magnetskog materijala.1.

Slika 16. SIGURNOST (ZAŠTITNO UZEMLJENJE) Slika 16.1. sigurnost 2. Postoje dva razloga za uzemljenje: 1. UZEMLJENJE Pod uzemljenjem smatramo električki vodljivo spajanje metalnih dijelova opreme sa zemljom.16.2.1.1. Zaštitno uzemljenje Z1 Z1 + Z 2 Z 2 = 0 ⇒ KS − UZEMLJENJE U K = U1 16. OSTVARENJE REFERENTNOG POTENCIJALA (SIGNALNO UZEMLJENJE) Potencijal Zemlje se smatra referentnim i jednakim nuli. Signalno uzemljenje 144 .1.2. ostvarenje referentnog potencijala 16.

Gdje je UZP napon zajedničkog potencijala. Rješenje datog problema je spajanje uzemljenja u jednu točku. Ovako treba:

Slika 16.2.2. Spajanje signalnog uzemljenja na ispravan način

U R 3 = I 3 R3
Ovako ne treba:

Slika 16.2.3. Spajanje signalnog uzemljenja na ispravan način

U K 3 = I 3 R3 + R2 (I 2 + I 3 ) + R1 (I1 + I 2 + I 3 )
Ti se potencijali nazivaju «pogreške zbog šuma zajedničkog potencijala».

145

16.3. VRSTE ELEKTRONIČKIH UREĐAJA ZA POTISKIVANJE TIH SMETNJI
16.3.1. SAMO JEDAN ULAZ UZEMLJEN (OSCILOSKOP)
Ra.1Ω H i R1 =1kΩ 4V Rb.1Ω R2 =1kΩ Lo Zi

Slika 16.3.1.1. Samo jedan ulaz spojen onako kako ne treba

Slika 16.3.1.2. Samo jedan ulaz spojen onako kako treba

16.3.2. PLIVAJUĆI VOLTMETAR

Slika 16.3.2.1. Plivajući voltmetar

146

Slika 16.3.2.2. Shema plivajućeg voltmetra

U SS = U ZP

Rb R U ≈ U ZP b = ZP Z 2 + Rb Z 2 106

CMR = 20 log

U ZP = 120db U SS

Serijske smetnje ne ulazu su one koji se superponiraju mjerenom naponu. Takav je npr. izmjenični napon USS koji se nadovezuje na mjereni istosmjerni napon UM. Obično te smetnje potječu od mrežnog napona, pa je tada njihova frekvencija 50 Hz ili 100 Hz, kada se mrežni napon punovalno ispravlja.

16.3.3. INSTRUMENT S DVOSTRUKO IZOLIRANIM ULAZIMA
Ima tri kućišta koja su međusobno jedna od drugog izolirani.

Slika 16.3.3.1. Instrument s dvostruko izoliranim ulazima

147

Kada instrument ima baterijsko napajanje onda dobar dio ovih problema otpada. DMM Hi G Lo Guard Slika 16. jer sada imamo plivajući DMM.3. jer ako ostavimo otvoreno onda dolazi do podjele napona na Z2 i Z3 i pojavljuje se visok napon proboja i instrument će stradati. Rc Rb Z3Z 2 Slika 16.3. kod 148 . tj. oklopljenu paricu. Ne možemo iskoristiti naš dvostruko izolirani DMM. tj.3.3. Shema instrumenta s dvostruko izoliranim ulazima U SS = U ZP Dvostruko prigušenje signala.3.3. ?? Kad nemamo oklop.2. onda moramo Guard negdje spojiti. Spajanje plivajućeg voltmetra kada nemamo oklop Guard se ne smije spojiti sa Zemljom.Slika 16.4.3.

treba ih oklopiti.4. a signal filtrirati samo na korisno područje koje nas zanima. jer su ti instrumenti plivajući i imaju vrlo dobro izoliranje ulaze prema Zemlji i na taj način se vrlo dobro prigušuju smetnje zajedničkog potencijala. NAČINI SMANJENJA SMETNJI veze između izvora mjernog signala i instrumenta trebaju biti što kraće. upletanje signalnih vodiča (smanjuje smetnju oko 200 puta ≈ 46 dB). 149 .elektromehaničkih mjerila nismo pričali o ovim problemima. 16. vodove mjernog signala voditi kroz područja s malom razinom šuma.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful