Professional Documents
Culture Documents
izradila:
Kristina Kučanda,
PMF–Kemijski odsjek,
Preddiplomski studij kemije,
1. godina 2010/11.
Autor: prema:
Kristina Kučanda, Ispitni katalog
PMF–Kemijski odsjek, za državnu maturu
Preddiplomski studij kemije, u šk. god. 2010/2011.,
1. godina 2010/11. Kemija,
streberica.gimnazijalka@yahoo.com NCVVO
www.ncvvo.hr
Skripta se može koristiti samo za individualne potrebe korisnika uz poštivanje svih autorskih i
vlasničkih prava. Zabranjeno je mijenjati, distribuirati, prodavati, licencirati ili koristiti sadržaj
u komercijalne ili bilo koje druge svrhe bez dozvole autora. Skripta se koristi na vlastitu
odgovornost i autori se ne mogu smatrati odgovornima za bilo kakvu štetu koja na bilo koji
način može nastati korištenjem.
Zagreb, 2011.
Sadržaj
Uvod ...........................................................................................................................................1
Napomena uz 1. izdanje ..............................................................................................................1
1 ELEKTRONSKA KONFIGURACIJA I PERIODIČNOST SVOJSTAVA ELEMENATA......................2
Zadaci .........................................................................................................................................6
Rješenja ......................................................................................................................................7
iv. izoelektronske čestice .................................................................................................7
Zadaci .........................................................................................................................................7
Rješenja ......................................................................................................................................7
*Zadaci .......................................................................................................................................8
*Rješenja ....................................................................................................................................8
2 VRSTE KEMIJSKIH REAKCIJA .............................................................................................9
Zadaci .......................................................................................................................................11
Rješenja ....................................................................................................................................13
3 REDOKSI ........................................................................................................................14
Zadaci .......................................................................................................................................19
Rješenja ....................................................................................................................................19
4 ELEKTROKEMIJA ............................................................................................................21
Zadaci .......................................................................................................................................23
Rješenja ....................................................................................................................................25
5 BRZINA REAKCIJE I RAVNOTEŽA .....................................................................................26
Zadaci .......................................................................................................................................40
Rješenja ....................................................................................................................................41
7 VRSTE I JAKOST KEMIJSKIH VEZA ...................................................................................42
Zadaci .......................................................................................................................................44
Rješenja ....................................................................................................................................46
8 VSEPR teorija.................................................................................................................47
Zadaci .......................................................................................................................................58
Rješenja ....................................................................................................................................59
10 RAČUNANJE U KEMIJI: MJERNE JEDINICE, VELIČINE I FORMULE ....................................60
Zadaci .......................................................................................................................................90
Rješenja ....................................................................................................................................91
12 ORGANSKA KEMIJA I BIOKEMIJA....................................................................................92
i. pravo otapanje........................................................................................................111
i. disperzni sustavi......................................................................................................116
Zahvale ...................................................................................................................................121
drzavna-matura.com 1
Uvod
Namjena je ove skripte obuhvatiti najbitnije točke gradiva na koje treba obratiti pozornost
pri pripremi za državnu maturu iz kemije, nudeći tehnike za lakše pamćenje i razumijevanje
te upozoravajući na česte greške. Pretpostavljeno je da je korisnik imao nastavu kemije u
osnovnoj i sve 4 godine srednje škole te stoga barata osnovnim pojmovima. Ova skripta NIJE
namijenjena da posluži kao jedini izvor za učenje za maturu, osobito ne maturantima koji
nisu imali prikladnu nastavu kemije u srednjoj školi, nego kao nadopuna srednjoškolskim
udžbenicima i drugim sredstvima. Sve stavke koje obuhvaća sadržane su u Ispitnom katalogu,
ali NE obuhvaća sve stavke iz Ispitnog kataloga jer ih je zbog njegove opsežnosti i još uvijek
prisutnih nejasnoća nemoguće u ovim okvirima obuhvatiti, premda obuhvaća ili dotiče
većinu. U većini skripte (osim dodatka Razne boje i promjene boja u kojem ilustrira sadržaj)
boja teksta upućuje na težinu gradiva: zelenom je označeno osnovno gradivo koje bi svi
trebali bar donekle poznavati za pozitivnu ocjenu, narančastom ono nešto naprednije (za
više ocjene), a tamnocrvenom najnaprednije gradivo (za one koji žele znati više – nije
vjerojatno, premda nije ni posve isključeno, da će se takvo gradivo pojaviti na maturi).
Napomena uz 1. izdanje
U odnosu na predizdanje, skripta je nadopunjena poglavljima Brzna reakcije i ravnoteža,
Vrste kemijskih formula i izomeri, Organska kemija i biokemija te dodacima 4: Topljivost i 5:
Svojstva, podjela i odvajanje tvari, a poglavlje Elektrokemija premješteno je odmah iza
poglavlja Redoksi. Također su dodani originalni zadaci ponuđenih odgovora, dodatni primjeri
u poglavlju Računanje u kemiji i slike u poglavlju Kristalne strukture te ispravljene neke
greške i napravljene još neke manje preinake. Ova se verzija može smatrati prvom
dovršenom, no još neki detalji nedostaju i nadam se da ću ju imati prilike još dorađivati.
Uz ovo izdanje skripte posebno su objavljeni i Obrazložena rješenja zadataka s nacionalnih
ispita i državnih matura 2007–2010. te Dodatak za prijemni ispit na Medicinskom fakultetu u
Zagrebu.
autorica
drzavna-matura.com 2
i. elektronska konfiguracija
– treba znati samo za elemente prve 4 periode:
1s
2s 2p
3s 3p
4s
3d 4p
drzavna-matura.com 3
npr. H = 1s1
He = 1s2
Li = 1s2 2s1 = [He] 2s1
B = 1s2 2s2 2p1 = [He] 2s2 2p1
Ne = 1s2 2s2 2p6 = [He] 2s2 2p6
Sc = 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 3d1 = [Ar] 4s2 3d1
Zn = 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 3d10 = [Ar] 4s2 3d10
Kr = 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 3d10 4p6 = [Ar] 4s2 3d10 4p6
– iznimke:
Cr = [Ar] 4s1 3d5
Cu = [Ar] 4s1 3d10
(neki smatraju da je pravilnije prvo pisati 3d a onda 4s elektrone, oba redoslijeda bi trebala biti prihvatljiva)
– i za njihove ione:
kationi od elektronske konfiguracije atoma oduzima se odgovarajući broj zadnje dodanih
elektrona
npr. Li+ = 1s2 ( = [He] )
Ca2+ = 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 ( = [Ar] )
Al3+ = 1s2 2s2 2p6 ( = [Ne] )
anioni elektronskoj konfiguraciji atoma dodaje se odgovarajući broj sljedećih elektrona
npr. H– = 1s2 ( = [He] )
O2– = 1s2 2s2 2p6 ( = [Ne] )
drzavna-matura.com 4
energija ionizacije,
elektronski afinitet,
elektronegativnost
atomski
polumjer
tvorenje aniona,
nemetalna svojstva i
reaktivnost nemetala,
kiselost oksida,
kovalentni karakter
oksida, hidrida i
halogenida
(f elemente ignoriramo)
drzavna-matura.com 6
Zadaci
1. Koji od navedenih elemenata ima elektronsku konfiguraciju vanjske ljuske s2p4?
A. Ca
B. Cr
C. Ge
D. Se
2. Koji od navedenih elemenata je najelektronegativniji?
A. Br
B. N
C. O
D. S
3. Koje svojstvo se u periodnom sustavu smanjuje slijeva nadesno i povećava odozgo
prema dolje?
A. polumjer atoma
B. elektronegativnost
C. energija ionizacije
D. talište
4. Koji od navedenih atoma ima najmanju prvu energiju ionizacije?
A. Na
B. K
C. Mg
D. Ca
5. Kojim su redom atomi P, S, As ispravno poredani prema rastućem polumjeru?
A. P, S, As
B. As, S, P
C. S, P, As
D. P, As, S
6. Oksid kojeg od navedenih elemenata je najviše ionski?
A. Al
B. B
C. C
D. Si
7. Koji od navedenih atoma ima najveći atomski polumjer?
A. Li
B. K
C. As
D. Br
8. Koji je točni redoslijed kad se atomi Li, Be, B, Na poredaju po porastu atomskog
polumjera?
A. Li, Be, B, Na
B. Li, Na, B, Be
C. Na, Li, Be, B
D. B, Be, Li, Na
drzavna-matura.com 7
Rješenja
1. D
2. C
3. A
4. B
5. C
6. A
7. B
8. D
– čestice koje imaju isti broj elektrona (NE u jezgri nego u elektronskom omotaču)
– atomi – neutralni (broj elektrona = broj protona)
– kationi – pozitivno nabijeni ioni (broj elektrona < broj protona) Xn+
– anioni – negativno nabijeni ioni (broj elektrona > broj protona) Xn–
– najčešće je atom plemenitog plina (najstabilnija elektronska konfiguracija, popunjena
vanjska (valentna) ljuska) izoelektronski s nekoliko aniona i kationa (nastalih iz atoma koji se
nalaze do tri mjesta ispred odnosno iza njega u periodnom sustavu – uvijek gledati u
periodni sustav elemenata kad se rješavaju zadaci s izoelektronskim česticama!)
– kationi su uvijek manji od izoelektronskih atoma (protoni iz jezgre jače privlače manji broj
elektrona), što je veći nabojni broj kationa, to mu je polumjer manji
– anioni su uvijek veći od izoelektronskih atoma (protoni iz jezgre slabije privlače veći broj
elektrona), što je veći nabojni broj aniona, to mu je polumjer veći
Zadaci
1. Prekriži česticu koja nije izoelektronska s ostalima, a izoelektronske čestice poredaj po
veličini od najmanje prema najvećoj: Ar, Ca2+, Cl–, K+, P3–, S2–, Sc3+, Zn2+.
2. Koje su od navedenih čestica izoelektronske: a) O– F; b) Fe2+ K; c) S– Br; d) Mg+
Na ? Stavi znak nejednakosti u kvadratić između njih (i samo između njih) da označiš odnos
veličina njihovih polumjera.
Rješenja
1. Zn2+; Sc3+, Ca2+, K+, Ar, Cl–, S2–, P3–
drzavna-matura.com 8
2. a) O– F; d) Mg+ Na
– izoelektronske mogu biti i čestice koje se sastoje od više atoma (molekule i višeatomni ioni)
– gleda se zbroj elektrona atoma od kojih se čestica sastoji minus nabojni broj (uzimajući u
obzir predznak nabojnog broja!); njihove odnose veličina teže je predvidjeti, ali uglavnom
vrijedi isto pravilo
*Zadaci
1. Koja od navedenih čestica je izoelektronska s NO2+? a) N2O; b) NO2–; c) NH2–; d) SO2
2. Poveži molekule s izoelektronskim ionima.
a) CH4 __ N2H62+
b) C2H6 __ C2O42–
c) CO2 __ NH4+
d) N2O4 __ C22–
e) N2 __ NO2+
*Rješenja
1. a
2. b, d, a, e, c
drzavna-matura.com 9
hidroliza soli slabih kiselina ili baza – anion slabe kiseline ili kation slabe baze
reagira s vodom tako da nastane ta kiselina ili baza te hidroksilni anion ili
oksonijev kation (vidi u poglavlju Kiseline, baze i soli)
CH3COO– + H2O CH3COOH + OH– (npr. iz CH3COONa)
Fe3+ + 2H2O Fe(OH)2+ + H3O+ (npr. iz FeCl3)
– fotoliza – djelovanjem svjetlosti
npr. fotoliza srebrova klorida
Zadaci
1. U kojoj od navedenih reakcija dolazi do promjena oksidacijskog broja?
A. H2SO4 + 2NH3 → (NH4)2SO4
B. H2SO4 + Na2CO3 → Na2SO4 + H2O + CO2
drzavna-matura.com 12
Rješenja
1. D
2. A
3. B
4. A
5. A
6. C
drzavna-matura.com 14
3 REDOKSI
= redukcijsko–oksidacijske reakcije reakcije u kojima se mijenja oksidacijski broj (=reakcije
u kojima dolazi do izmjene elektrona među atomima)
nisu sve kemijske reakcije redoksi! one koje nisu (u kojima se nijednoj tvari ne mijenja
oksidacijski broj, npr. kiselo–bazne reakcije), izjednačavamo "običnim" "brojanjem atoma"
– oksidacijski broj (obično se označava rimskom brojkom, ali ne bi smjelo biti greška označiti
"običnom") – može se zamisliti kao nabojni broj koji bi taj atom imao kad bi sve njegove veze
bile ionske
– elementarne tvari: 0
– kisik u spojevima: većinom –II (osim u: peroksidima –I, superoksidima –1/2, F2O II)
– vodik u spojevima: većinom I, osim u hidridima metala (I. i II. skupine) –I
– zbroj svih oksidacijskih brojeva u molekuli = 0
– zbroj svih oksidacijskih brojeva u ionu = nabojni broj tog iona npr. alkalijski
metali I, zemnoalkalijski II, aluminij III (i u kovalentnim spojevima), halogenidi –I, ali
isto naravno vrijedi i za višeatomne ione
*najopćenitije pravilo: svakom elementu se za svaku vezu s elektronegativnijim elementom
dodaje 1 u oksidacijski broj, a za svaku vezu s manje elektronegativnim oduzima 1 (za vezu s
istim elementom se ne dodaje ni ne oduzima), npr. ugljik u HCOOH (mravlja kiselina) ima
oksidacijski broj 2 jer je vezan s dvije veze s jednim kisikom i još jednom vezom s drugim
kisikom, dakle s ukupno 3 veze s kisikom koji je elektronegativniji, a jednom vezom s
vodikom koji je manje elektronegativan – može se pamtiti da elektronegativniji element (vidi
definiciju elektronegativnosti) dobiva elektrone koji su negativni pa postaje negativniji dakle
dobiva minus u oksidacijski broj
( fluor kao najelektronegativniji element u svim spojevima ima oksidacijski broj –I)
–1
+3
0 0 III –I
Al + Cl2 AlCl3
O: Al Al3+
R: Cl2 Cl–
drzavna-matura.com 16
O: Al Al3+
R: Cl2 2Cl–
O: Al Al3+ + e–
R: Cl2 + e– 2Cl–
O: Al Al3+ + 3e– /×2
R: Cl2 + 2e– 2Cl– /×3
O: 2Al 2Al3+ + 6e–
R: 3Cl2 + 6e– 6Cl–
2Al + 3Cl2 2Al3+ + 6Cl–
2Al + 3Cl2 2AlCl3
Nakon što se uvježba, obično se sve piše samo kao:
Al + Cl2 AlCl3
O: Al Al3+ + 3e– /×2
R: Cl2 + 2e– 2Cl– /×3
2Al + 3Cl2 2Al3+ + 6Cl–
2Al + 3Cl2 2AlCl3
Primjer u kiselom:
K2Cr2O7 + HBr CrBr3 + Br2 + H2O + KBr
O: 2Br– Br2 + 2e– /×3
R: Cr2O72– + 6e– + 14H+ 2Cr3+ + 7H2O
Cr2O72– + 6Br– + 14H+ 2Cr3+ + 3Br2 + 7H2O
K2Cr2O7 + 14HBr 2CrBr3 + 3Br2 + 7H2O + 2KBr
Primjer u lužnatom:
NaNO3 + NaOH + Zn NH3 + Na2ZnO2 + H2O
O: Zn + 4OH– ZnO22– + 2H2O + 2e– /×4
R: NO3– + 8e– + 6H2O NH3 + 9OH–
4Zn + 7OH– + NO3– 4ZnO22– + 2H2O + NH3
4Zn + 7NaOH + NaNO3 4Na2ZnO2 + 2H2O + NH3
(za maturu nije potrebno znati predvidjeti produkte redoks–reakcija, osim onih
najjednostavnijih tj. poznatih i/ili uz pomoć, nego samo izjednačiti)
Zadaci
1. Kad se jednadžba __ClO3– + __I– + __H+ __Cl– + __I2 + __H2O izjednači, koliki je
odnos koeficijenata H+/I2?
A. 2/1
B. 3/1
C. 6/1
D. neki drugi
2. Kad se jednadžba MnO4– + NO2– + H+ Mn2+ + NO3– + H2O izjednači najmanjim
cjelobrojnim koeficijentima, koji je koeficijent ispred H+?
A. 1
B. 6
C. 8
D. 16
3. _Sn2+(aq) + _NO3–(aq) + _H+(aq) _Sn4+(aq) + _NO(g) + _H2O(l)
Koliki je koeficijent uz H+(aq) kad se jednadžba izjednači najmanjim cjelobrojnim
koeficijentima?
A. 2
B. 4
C. 6
D. 8
4. ClO3 + Br– Cl2 + Br2
–
Rješenja
1. A
2. B
drzavna-matura.com 20
3. D
4. 1) B, 2) D
5. B
drzavna-matura.com 21
4 ELEKTROKEMIJA
sve reakcije u elektroliznim i galvanskim člancima su redoks–reakcije
Katoda Redukcija, Anoda Oksidacija (uvijek – i u elektrolizi i u galvanskim člancima!)
u elektrolizi (u galvanskim člancima je obrnuto! vidi dalje): kationi putuju prema katodi
(pozitivni su pa trebaju primiti elektrone katoda je negativna elektroda pa privlači
pozitivne katione), anioni prema anodi (negativni su pa trebaju otpustiti elektrone anoda
je pozitivna elektroda pa privlači negativne anione)
elektroliza vode:
A(+): 2H2O → O2 + 4e– + 4H+
K(–): 2H2O + 2e– → H2 + 2OH– /×2
4H2O
2H2O(l) → 2H2(g) + O2(g)
pri elektrolizi vodene otopine kiseline (npr. H2SO4) ili lužine (npr. NaOH) ne mogu nastati
"suprotni" ioni (OH– u kiselom, H+ u lužnatom), nego umjesto toga na toj elektrodi reagira
"vodeni" dio kiseline ili lužine:
za kiselinu: K: 2H+ + 2e– H2
za lužinu: A: 4OH– O2 + 4e– + 2H2O
(druga polureakcija i ukupna reakcija su iste kao za elektrolizu vode)
elektroliza vodenih otopina kationa alkalijskih i zemnoalkalijskih metala (i aluminija) i
složenih (višeatomskih) aniona je zapravo elektroliza vode – na onoj elektrodi na kojoj bi se
pri elektrolizi taline iste tvari izlučivala tvar koja potječe iz nekog od tih iona, umjesto toga se
izlučuje vodik (katoda) odnosno kisik (anoda)
primjeri:
elektroliza vodene otopine: produkti na katodi produkti na anodi
Na2SO4(aq) H2, OH– O2, H+
AlCl3(aq) H2, OH– Cl2(g)
Cu(NO3)2(aq) Cu(s) O2, H+
zato treba uvijek paziti za elektrolizu, osobito halogenida (npr. NaCl, KI, AlBr3...), radi li se o
talini ili o vodenoj otopini!
drzavna-matura.com 22
(za računanje u elektrokemiji pogledati Mjerne jedinice, veličine i formule – c–VII. i XIII.)
Zadaci
1. Tijekom elektrolize taline soli, kationi se kreću prema
A. anodi i reduciraju
B. anodi i oksidiraju
C. katodi i reduciraju
D. katodi i oksidiraju
2. Koja reakcija se zbiva na katodi tijekom elektrolize vodene otopine KCl?
A. K+(aq) + e– K(s)
B. 2H2O(l) + 2e– H2(g) + 2OH–(aq)
C. 2Cl–(aq) Cl2(g) + 2e–
D. 2H2O(l) O2(g) + 4H+(aq) + 4e–
drzavna-matura.com 24
ii. katodi
B. Opiši što se može opaziti (vizualno) uz:
i. anodu
ii. katodu
C. Ako struja od 0.200 A protječe kroz 25.0 mL otopine 90.0 minuta, izračunaj
množinu svakog nastalog produkta.
9. Galvanski članak temelji se na polureakcijama:
Cr3+ + 3e– Cr E˚ = –0.744 V
Ni2+ + 2e– Ni E˚ = –0.236 V
A. Napiši i izjednači jednadžbu ukupne reakcije koja se odvija u tom članku.
B. Izračunaj standardni potencijal članka.
C. Kojoj se elektrodi tijekom rada članka povećava masa i zašto?
Rješenja
1. C
2. B
3. A
4. B
5. D
6. C
7. D
8. a) i. 2I– I2 + 2e–; ii. 2H2O + 2e– H2 + 2OH–
b) i. plavo obojenje (zbog reakcije joda sa škrobom); ii. ružičasto obojenje
(fenolftalein zbog nastanka OH–), mjehurići pina (H2)
c) n(I2) = 5.6×10–3 mol, n(H2) = 5.6×10–3 mol, n(OH–) = 1.12×10–2 mol
9. a) 3Ni2+(aq) + 2Cr(s) 2Cr3+(aq) + 3Ni(s); b) 0.508 V; c) katodi, jer se na njoj izlučuje
metalni nikal
drzavna-matura.com 26
dakle: brzina reakcije raste ili pada isto kao i temperatura, koncentracija reaktanata (i
tlak ako su plinovi) i usitnjenost čestica (znači obrnuto nego veličina čestica)
– katalizator – tvar koja ubrzava kemijsku reakciju, a sama izlazi iz reakcije u istom
kemijskom (ne nužno i fizikalnom – može se npr. usitniti) obliku u kojem je u nju i ušla
(nije baš dobro reći "tvar koja ubrzava kemijsku reakciju a sama u njoj ne sudjeluje"
jer većina katalizatora reagiraju s reaktantom/ima, no zatim ponovo reagiraju tako da
se vrate u početni oblik) – ubrzavanje kemijske reakcije naziva se kataliza
– enzim – biokatalizator – katalizator u biološkim sustavima (živim
organizmima) – po kemijskoj građi najčešće protein – bez enzima ne bi bilo
života jer bi se reakcije u stanicama odvijale puno presporo
– inhibitor – obrnuto nego katalizator – usporava kemijsku reakciju a sam
izlazi iz reakcije u istom kemijskom obliku u kojem je ušao
katalizator omogućuje odvijanje reakcije s manjom energijom aktivacije
(energija koju pravilno orijentirane čestice koje se sudare moraju imati da bi
došlo do reakcije), a u prisutnosti inhibitora energija aktivacije je veća
Energijski (entalpijski) dijagram za reakciju sa i bez katalizatora obično se crta ovako (za
egzotermnu reakciju):
– tvari čija se koncentracija s vremenom smanjuje su reaktanti (ovdje A i C), a tvari čija se
koncentracija povećava produkti (ovdje B i D)
– kao "kraj reakcije" tj. ravnotežno stanje uzimamo tamo gdje se koncentracije reaktanata i
produkata više vidljivo ne mijenjaju – krivulje postaju približno vodoravne
– najmanju promjenu koncentracije (razlika koncentracije u ravnotežnom stanju i početne
koncentracije) uzmemo kao "mjernu jedinicu" s kojom ćemo uspoređivati ostale – ako nije
drukčije zadano, neka taj reaktant ili produkt (ovdje reaktant C) ima stehiometrijski
koeficijent 1 – ostali reaktanti i produkti imaju stehiometrijske koeficijente onoliko koliko
puta je promjena njihove koncentracije veća od te najmanje promjene (ako ne bi bile
cjelobrojne, množimo cijelu jednadžbu tako da budu, a ako možemo jednadžbu podijeliti
tako da i dalje svi stehiometrijski koeficijenti budu cjelobrojni, dijelimo ju) – dakle u ovom
slučaju jednadžba reakcije je: 3A + C 3B + D (u ovom slučaju nije nužno pisati strelicu za
povratnu reakciju jer na početku nije prisutna opaziva količina produkata niti na kraju
reaktanata, ali ne bi trebalo ni škoditi)
drzavna-matura.com 32
2A B
drzavna-matura.com 34
2A 4B A 2B
drzavna-matura.com 35
2A + B 3C
Zadaci
7. Reakcija 2H2O2(aq) 2H2O(l) + O2(g) je egzotermna i MnO2(s) joj je katalizator. Što
od navedenog će povećati brzinu te reakcije?
1) povišenje temperature
2) povećanje reakcijske površine MnO2(s)
A. samo 1
B. samo 2
C. i 1 i 2
D. ni 1 ni 2
8. Za reakciju 2CCl4(g) + O2(g) 2COCl2(g) + 2Cl2(g) ispravan izraz za konstantu
ravnoteže Kc je:
A.
B.
drzavna-matura.com 36
C.
D.
9. Za reakciju 2SO2(g) + O2(g) 2SO3(g), ∆H˚ < 0, koja promjena/e će povećati udio
SO3(g) in ravnotežnoj smjesi?
1) povećanje tlaka
2) povećanje temperature
3) dodatak katalizatora
A. samo 1
B. samo 3
C. samo 1 i 2
D. 1, 2 i 3
10. U ravnotežnom stanju:
A. Sve reakcije prestaju.
B. Reakcija je završena (prisutni su samo produkti).
C. Brzine napredne i povratne reakcije su jednake.
D. Količina prisutnih produkata je jednaka količini prisutnih reaktanata.
11. Većina enzima su po kemijskoj građi:
A. ugljikohidrati
B. lipidi
C. nukleinske kiseline
D. proteini
12. Na brzinu nepovratne kemijske reakcije može utjecati sve navedeno OSIM:
A. dodatak katalizatora
B. uklanjanje produkata
C. povećanje temperature
D. smanjenje koncentracije reaktanata
13. Katalizator ubrzava kemijsku reakciju tako što:
A. pomiče ravnotežu.
B. povećava energiju aktivacije.
C. smanjuje reakcijsku entalpiju.
D. omogućava drugi (energetski povoljniji) reakcijski put.
E. povećava prosječnu kinetičku energiju reaktanata
F. povećava broj sudara između reaktanata
G. smanjuje energetsku razliku između reaktanata i produkata
14. Kad se 100 mL HCl koncentracije 1.0 mol/dm3 doda komadiću CaCO3 mase 2.0 g, CO2
se oslobađa određenom brzinom. Koja od promjena u tom eksperimentu NEĆE
povećati brzinu oslobađanja CO2?
A. dodavanje 100 mL HCl koncentracije 2.0 mol/dm3 a ne 1.0 mol/dm3
B. zagrijavanje 100 mL HCl koncentracije 1.0 mol/dm3 prije dodavanja na CaCO3
C. usitnjavanje CaCO3 u prah prije dodavanja 100 mL HCl koncentracije 1.0
mol/dm3
D. dodavanje 150 mL HCl koncentracije 1.0 mol/dm3 a ne 100 mL
drzavna-matura.com 37
Rješenja
7. C
8. D
9. A
10. C
11. D (napomena: manji broj enzima su RNA)
12. B
13. D
14. D
drzavna-matura.com 38
konjugirana konjugirana
kiselina baza baza kiselina
K B KB KK
NH3(aq) + H2O(aq) NH4+(aq) + OH–(aq)
B K KK KB
spontano uvijek iz jače kiseline i jače baze nastaje slabija kiselina i slabija baza – pH se
približava neutralnom, zato se to naziva neutralizacija
drzavna-matura.com 39
– jake kiseline: halogenovodične (HI, HBr, HCl, NE HF), HNO3, H2SO4, HClO4
– jake baze: hidroksidi alkalijskih metala (najčešće: NaOH, KOH), hidroksidi zemnoalkalijskih
metala (najčešće Ca(OH)2)
– sve ostalo što ima H ili OH (a da nije organski spoj – karboksilne kiseline imaju OH ali su,
očito, kiseline!, a ugljikovodici u "normalnim" kiselo–baznim reakcijama uopće ne reagiraju)
smatrajte slabim kiselinama/bazama (amonijak i amini su također baze makar nemaju OH)
pH vrijednost = logaritam koncentracije H+ pomnožen s –1 (da bude u svim "normalnim"
slučajevima pozitivan) što ima više H+, pH je manji
manji pH = kiselije
pH < 7 kiseline
pH > 7 lužine
pH vodenih otopina soli: sol slabe kiseline i jake baze = bazična, sol jake kiseline i slabe baze
= kisela (ono što je jače prevladava ), sol jake kiseline i jake baze = neutralna ("poništavaju
se"), sol slabe kiseline i slabe baze = ovisi koja je jača (čiji pK je dalji od 7 – kiseline imaju pK
manji od 7, a baze veći)
– kad se piše hidroliza soli, piše se za svaki ion koji potječe iz slabe kiseline ili slabe baze –
hidrolizom aniona iz slabe kiseline nastaje ta kiselina i OH–, a kationa iz slabe baze ta baza i
H+ (vidi u poglavlju Vrste kemijskih reakcija – hidroliza)
– kiseli oksidi – njihovim otapanjem u vodi nastaju kiseline – oksidi nemetala: CO2, P2O5,
N2O5, SO2, SO3 (središnji element je uvijek jednakovalentan (jednak oksidacijski broj) u
oksidu i odgovarajućoj kiselini)
– bazični oksidi – njihovim otapanjem u vodi nastaju lužine (ili bi nastajale da su topljivi) –
oksidi metala: MgO, CaO, BaO, FeO, Fe2O3...
– amfoterne tvari: mogu biti kiseline ili baze, ovisno s kojim tvarima reagiraju, dakle reagiraju
u kiselo–baznim reakcijama i s uobičajenim kiselinama i s uobičajenim bazama – npr. H2O,
Al(OH)3 (i Al i Al2O3), Zn(OH)2, Cr(OH)3
2Al(s) + 6HCl(aq) 2AlCl3(aq) + 3H2(g)
2Al(s) + 2NaOH(aq) + 6H2O(l) 2Na[Al(OH)4] + 3H2(g)
kiselo–bazne reakcije
1. kiselina + baza sol + voda = neutralizacija
KOH(aq) + HCl(aq) KCl(aq) + H2O(l)
drzavna-matura.com 40
zapravo se reakcija odvija samo između H+ i OH– iona, a ostali se samo formalno
prerasporede (u stvarnosti se ni ne prerasporede jer nisu u kristalnoj rešetci nego u vodenoj
otopini pa su ionako izmiješani), pa se svaka neutralizacija može pisati:
H+(aq) + OH–(aq) H2O(l)
npr. K+(aq) + OH–(aq) + H+(aq) + Cl–(aq) H2O(l) + K+(aq) + Cl–(aq)
(osim ako nastaje netopljiva sol:
Ba2+(aq) + 2OH–(aq) + 2H+(aq) + SO42–(aq) BaSO4(s) + 2H2O(l) )
2. kiselina + bazični oksid sol + voda
2HNO3(aq) + Ag2O(s) 2AgNO3(aq) + H2O(l)
3. kiseli oksid + baza sol + voda
CO2(g) + Ca(OH)2(aq) CaCO3(s) + H2O(l)
osim kiselo–baznim reakcijama, soli se mogu dobiti i redoks–reakcijama:
1. metal + nemetal sol(s)
2Fe(s) + 3Cl2(g) 2FeCl3(s)
2. metal + kiselina sol(aq ako je topljiva, s ako je netopljiva) + vodik
Mg(s) + 2HBr(aq) MgBr2(aq) + H2(g)
i reakcijama dvostruke izmjene – od dvije topljive soli unakrsnom izmjenom iona nastaje
jedna topljiva i jedna netopljiva
AgNO3(aq) + KCl(aq) AgCl(s) + KNO3(aq)
– kiselo–bazni indikator = tvar koja poprima različitu boju pri pH iznad odnosno ispod
određene vrijednosti ("jedne boje je u kiselom, druge u lužnatom") – složena slaba organska
kiselina ili baza čiji konjugirani oblik ima različitu boju
– promjene boja indikatora dane su u dodatku Razne boje i promjene boja
– ostale forumule, primjeri i zadaci za računanje dane su u poglavlju Mjerne jedinice, veličine
i formule
Zadaci
1. Otapanjem koje od navedenih tvari u vodi nastaje kisela otopina?
A. CO2
B. Ar
C. NH3
D. CH4
2. Od otopina navedenih soli iste koncentracije, koja je najviše lužnata?
A. KNO3
drzavna-matura.com 41
B. MgCl2
C. NH4Cl
D. NaNO2
3. Među otopinama navedenih oksida jednake koncentracije, koja je najkiselija?
A. BaO
B. BaO2
C. SO2
D. SO3
4. Reakcije dihidrogenfosfatnog iona u vodi:
H2PO4–(aq) + H2O(l) HPO42–(aq) + H3O+(aq), K = 6.2 × 10–8
H2PO4–(aq) + H2O(l) H3PO4(aq) + OH–(aq), K = 1.6 × 10–7
Koja je konjugirana baza H2PO4–?
A. HPO42–(aq)
B. H2O(l)
C. OH–(aq)
D. H3PO4(aq)
5. Vodena otopina koje od navedenih soli je najkiselija?
A. NaCl
B. NaNO2
C. NH4Cl
D. NH4NO2
6. Među vodenim otopinama navedenih soli koncentracije 0.10 mol/dm3, koja je
najkiselija?
A. NH4C2H4O2
B. NaCN
C. KNO3
D. AlCl3
7. Vodena otopina koje od navedenih soli (koncentracije 1.0 mol/dm3) ima pH manji od
7?
A. NaCl
B. NH4Br
C. KF
D. NaO2CCH3
Rješenja
1. A
2. D
3. D
4. A
5. C
6. D
7. B
drzavna-matura.com 42
Zadaci
1. U kojem nizu čestica su sve veze unutar njih kovalentne?
A. BCl3, SiCl4, PCl3
B. NH4Br, N2H4, HBr
C. I2, H2S, NaI
D. Al, O3, As4
2. Veza između kojeg od navedenih parova atoma ima najizraženiji ionski karakter?
A. Al–As
B. Al–N
C. Al–Se
D. Al–O
3. Koja od navedenih dvoatomnih molekula sadrži najkraću vezu?
drzavna-matura.com 45
A. N2
B. O2
C. F2
D. S2
4. Koja od navedenih čestica sadrži samo kovalentne veze?
A. H2SO4
B. NH4NO3
C. NaOCl
D. K2CrO4
5. Koji je točan redoslijed kad se molekule N2, O2, F2 poredaju po porastu jačine veze?
A. N2, O2, F2
B. N2, F2, O2
C. O2, N2, F2
D. F2, O2, N2
6. Sve navedeno su osobine većine ionskih tvari u čvrstom stanju OSIM:
A. visoka električna vodljivost
B. visoko talište
C. topljivost u vodi
D. netopljivost u organskim otapalima
7. Na slici, koje veze su vodikove veze?
A. samo 1
B. samo 2
C. 1 i 3
D. 1, 2 i 3
8. Sva od navedenih svojstava tekućina povećavaju se porastom jakosti
međumolekulskih sila, OSIM:
A. vrelište
B. entalpija isparavanja
drzavna-matura.com 46
C. tlak para
D. viskoznost
Rješenja
1. A
2. D
3. A
4. A
5. D
6. A
7. B
8. C
drzavna-matura.com 47
8 VSEPR teorija
– raspored kovalentno vezanih atoma u prostoru opisuje se pomoću VSEPR teorije (teorija
odbijanja elektronskih parova valentne ljuske)
– osnovni raspored u prostoru ovisi o tome koliko je "stvari" vezano uz središnji atom (pri
čemu je jedna "stvar" jedan atom (bez obzira je li veza jednostruka ili višestruka) ili jedan
elektronski par ili jedan nespareni elektron) – "stvari" se raspoređuju tako da budu što
udaljenije jedna od druge (zamisliti kako bi se rasporedio takav broj jednakih balona
zavezanih skupa)
iza ravnine papira
ispred ravnine papira
u ravnini papira
broj "stvari" prostorni oblik
1 linearna
2 linearna
3 planarna
4 tetraedar
drzavna-matura.com 48
5 trostrana bipiramida
6 oktaedar
– ako je jedna ili više "stvari" elektronski par (ili nespareni elektron), za oblik koji u prostoru
zauzimaju ostale "stvari" (atomi) postoji određeni naziv, pa se svi mogući rasporedi oko
jednog središnjeg atoma mogu prikazati (najbitnije strukture su uokvirene, a one koje
nemaju praktično značenje precrtane, dani su jednostavni primjeri za sve za koje postoje):
broj od toga el. 0 1 2 3 4
"stvari" parova (ili
nesparenih
elektrona)
1
linearna
H2 He
H–H He:
2
linearna linearna
BeCl2 –CN
–C N:
drzavna-matura.com 49
planarna planarna
linearna
BCl3 kutna
NO
SO2
planarna linearna
tetraedar trostrana Ar
kutna HCl
CH4 piramida
H2O
NH3
6 linearna
H O S O
O
drzavna-matura.com 51
– odrediti koliko je "stvari" oko svakog atoma i koliko je od toga veza a koliko neveznih
(parova) elektrona (osim za vodik jer za nj postoji samo jedna mogućnost), i prema tome
odrediti prostorni raspored...
– S okružuju 4 veze tetraedar
– lijevi O dvije veze i dva nevezna para kao u molekuli vode, planarna kutna
– ostali O imaju po jednu vezu i dva ili tri nevezna para – ako je samo jedna veza,
raspored može biti samo linearan
... i što jasnije ga nacrtati raznim vrstama crtica
Zadaci
1. Prema VSEPR teoriji, kod koje čestice se svi njeni atomi nalaze u istoj ravnini?
1) CH3+
2) CH3–
A. samo 1
B. samo 2
C. i 1 i 2
D. ni 1 ni 2
2. Koja od navedenih čestica ima isti prostorni oblik kao NH3?
A. SO32–
B. CO32–
C. NO3–
D. SO3
3. Kad tvori kovalentne veze, koji od navedenih atoma može imati više od 8 valentnih
elektrona?
drzavna-matura.com 52
A. H
B. N
C. F
D. Cl
4. U kojoj od navedenih čestica središnji atom nije okružen s točno 8 valentnih
elektrona?
A. BF4–
B. NCl3
C. PCl4+
D. SF4
5. Koja tvrdnja je točna za najstabilniju Lewisovu strukturu CS2?
A. Nema neveznih parova valentnih elektrona.
B. Sve veze su dvostruke.
C. Središnji atom nema oktet valentnih elektrona.
D. Središnji atom je S.
6. Napiši Lewisove i prostorne formule za:
A. ClF3
B. ClF2+
C. ClF4–
Rješenja
1. A
2. A
3. D
4. D
5. B
6. prostorne (Lewisove mogu biti iste, samo zadnja s običnim crticama):
, ,
drzavna-matura.com 53
9 KRISTALNE STRUKTURE
preporuka: ne učiti napamet formule i brojeve, nego razumjeti i pamtiti izgled jedinične
ćelije (ionako ju treba znati nacrtati)
jednog atoma
volumen kugle: Va = 4/3r3π (volumen atoma računa se prema volumenu kugle)
Z = broj atoma u jednoj ćeliji
gustoća:
a = 4r/
drzavna-matura.com 55
=2 r
drzavna-matura.com 56
– plošno centrirana kubična i heksagonska kristalna rešetka se nazivaju "guste" jer imaju
najveći (jednaki) koeficijent slaganja (najveći koordinacijski broj, također)
Z = 1 = 1A + 1K
KB = 8
drzavna-matura.com 58
– struktura NaCl
kad je kation znatno manji od aniona, rešetka se
sastoji od dviju plošno centriranih rešetaka
"uguranih" jednu u drugu tako da su ioni jedne
između iona druge; anion i kation se "dotiču" na
bridu
a = 2r(A) + 2r(K)
Z = 4 = 4A + 4K
KB = 6
Zadaci
1. Radioaktivni metal polonij kristalizira po tipu primitivne kubične strukture. Polumjer
atoma Po je 190 pm. Izračunaj:
a. duljinu brida elementarne ćelije;
b. gustoću polonija.
2. Kristalna struktura molibdena je karakterizirana volumno centriranom kockom.
Polumjer atoma Mo je 136 pm. Izračunaj:
drzavna-matura.com 59
Rješenja
1. a) 380 pm, b) 6.32 g/cm3
2. a) 314 pm, b) 10.3 g/cm3, c) 32%
3. Z = 4 plošno centrirana
4. 1.63
5. a) 555 pm, b) 278 pm
6. a) 384 pm, b) 7,03 g cm–3
drzavna-matura.com 60
(način pretvaranja mjernih jedinica koji se uglavnom ne uči u našim školama, a mnogima bi
mogao biti jednostavniji (ista stvar, malo drukčiji pristup))
– mjerne jedinice pri računanju možemo tretirati isto kao nepoznanice u jednadžbi (i jedno i
drugo su slova ) – možemo ih množiti, potencirati i dijeliti (kratiti), a zbrajati i oduzimati
možemo samo iste s istima
npr. 1.000 kg + 1 g = 1000 g + 1 g = 1001 g
1.00 mol + 1.00 L ne možemo zbrojiti, nego ih treba pomoću ostalih podataka u
zadatku prvo pretvoriti, npr. ako se radi o plinu 1.00 mol + 1.00 L / 22,4 Lmol–1 = 1.00
mol + 0.04 mol = 1.04 mol
– za pretvaranje mjernih jedinica možemo napisati definicijsku jednakost, npr.
1 min = 60 s
1 pm = 10–12 m
iz koje možemo napraviti razlomke
kojima (jer su jednaki 1) možemo bilo što množiti, množimo tako da se odgovarajuće jedinice
pokrate:
1)
1 km = 1000 m, 1 h = 3600 s
drzavna-matura.com 61
2)
površina (S) m2
volumen (V) m3
gustoća (ρ) kg/ m3 (ili češće g/ cm3)
tlak (p) paskal Pa = kg/ m s2
naboj (q) kulon C = As
napon ili električni potencijal (U ili E) volt V = kg m2 / A s3
energija, toplina, entalpija ili rad (E, Q, H, W) džul J = kg m2/ s2 = Pa m3
relativna atomska masa (Ar)
relativna molekulska masa (Mr)
molarna masa (M) g/ mol
molarni volumen plina (Vm) L/ mol
maseni udio (w)
množinski udio (x)
volumni udio (φ)
množinska koncentracija (c) mol/ dm3
masena koncentracija (γ) g/dm3
molalnost (b) mol/ kg
(uz ispit su dane konstante i periodni sustav, ali ne i formule, ali pametnom upotrebom broj
formula koje se mora pamtiti može biti vrlo mali)
I. opća plinska jednadžba (opća jednadžba stanja idealnog plina)
nije potrebno pamtiti plinske zakone, oni se svi lako mogu izvesti iz opće plinske jednadžbe
tj. sve što se može izračunati pomoću njih može se i pomoću opće plinske jednadžbe
iz opće plinske jednadžbe i izraza za množinsku koncentraciju lako se može izvesti izraz za
osmotski tlak (p=icRT) pa ni njega nije potrebno posebno pamtiti (samo uočiti da je bitan i
faktor disocijacije i kao i za ostala koligativna svojstva)
paziti da je J (dio mjerne jedinice za R) = Pa m3, a koncentracija je obično zadana u mol/dm3
odnosno volumen u dm3 ili cm3 pa treba pretvoriti jedinice! (također tlak može biti zadan u
kPa ili hPa)
II. odnos množine i drugih veličina
motapala≠motopine osim za vrlo razrijeđene otopine u kojima je masa otopljene tvari zanemarivo
mala (najčešće najmanje 103 puta manja od mase otapala)
– paziti na grame/kilograme!
VI. sniženje tališta i povišenje vrelišta
i=faktor disocijacije (broj čestica koje u otopini nastaju disocijacijom 1 čestice otopljene tvari,
za molekulske tvari je jednak 1 a za jednostavne ionske tvari je jednak broju iona od kojih se
forumulska jedinka sastoji)
b=molalnost
K=Kf=krioskopska konstanta za sniženje tališta
K=Kb=ebulioskopska konstanta za povišenje vrelišta
(formule su potpuno iste, samo treba znati da se ΔT od tališta oduzima a vrelištu dodaje)
VII. Faradayevi zakoni elektrolize
prvi Faradayev zakon elektrolize
za volumni (φ) i množinski (x) udio je potpuno isto samo umjesto masa volumeni (V)
odnosno množine (n)
X. reakcijska entalpija = entalpija stvaranja produkata – entalpija stvaranja reaktanata
ovo se čak ni ne mora nazvati formulom jer je logično ako se "nestajanje" reaktanata shvati
kao njihovo od–stvaranje (suprotan proces od stvaranje) pa se zato mijenja predznak
njihovih entalpija
paziti na množenje entalpije stvaranja svake tvari sa stehiometrijskim koeficijentom (to je
broj koji piše ispred čestice u jednadžbi) te tvari u jednadžbi rekacije za koju se računa
entalpija! (entalpije stvaranja su zadane za 1 mol tvari (što se vidi jer je jedinica kJ/mol), ako
ne piše drukčije)
Hessov zakon (izračunavanje reakcijske entalpije iz reakcijskih entalpija drugih reakcija):
jednadžbe reakcija mogu se tretirati kao matematičke jednadžbe – množiti i dijeliti
brojevima tako da se pomnoži ili podijeli svaki stehiometrijski koeficijent u jednadžbi, ako se
množi ili dijeli negativnim brojem reaktanti i produkti se međusobno zamijene; namjestiti
tako da se pri zbrajanju zadanih jednadžbi pokrate sve tvari osim onih koje su u jednadžbi za
koju treba izračunati entalpiju (iste tvari koje se pri zbrajanju jednadžbi nalaze sa suprotnih
strana strelice se krate odnosno oduzimaju); pomnožiti sve reakcijske entalpije istim
brojevima kojima su pomnožene odgovarajuće jednadžbe te i njih zbrojiti; najpreglednije je
sve pisati u "tablicu"
jednadžba 1 \×A reakcijska entalpija za jednadžbu 1 \×A
+ jednadžba 2 \×B reakcijska entalpija za jednadžbu 2 \×B
jednadžba za koju treba izračunati entalpiju reakcijska entalpija za jednadžbu za koju
treba izračunati entalpiju
drzavna-matura.com 66
– gleda se što se u formuli za nepoznato može zamijeniti izrazom iz formule za poznato, ili uz
malo zdravorazumske logike preobličiti tako da se može zamijeniti, i ponavlja taj postupak,
drzavna-matura.com 68
(obično ima više mogućnosti za redoslijed zamjena i sve su ispravne dokle god daju smislen
konačni izraz)
(paziti što se odnosi na otapalo a što na otopinu, što na sastojak a što na smjesu i sl.)
– u konačni izraz uvrste se brojevi s mjernim jedinicama (uz po potrebi odgovarajuće
pretvaranje) – ako je nešto krivo, vjerojatno će se vidjeti po tome što se jedinice neće dobro
pokratiti – i izračuna
– bez panike: možda izgleda teško, ali uz malo vježbe nije preteško, a jednom kad se uvježba
ovakav tip izvođenja i dobro poznaju sve osnovne formule (s razumijevanjem što koje slovo u
njima znači!), može se pomoću njih izračunati jako puno tipova zadataka, a nije vjerojatno da
će išta biti osjetno teže od ovog primjera
– ako se dobiju lijepi cijeli brojevi ili ovako nešto vrlo slično cijelim brojevima (ne moraju biti
točno cijeli brojevi! jer je moguće da su sastavljači zadatka koristili molarne mase na drukčiji
broj znamenaka, pogreške zbog zaokruživanja i sl.), super, ako ne, množe se svi članovi istim
cijelim brojem tako da se dobiju najmanji mogući cijeli brojevi (koeficijenti u empirijskoj
formuli su uvijek najmanji mogući cijeli brojevi)
– i napokon:
C : O : H : Na = 1 : 3 : 1 : 1
empirijska formula: CO3HNa = (presložimo u smisleni redoslijed) = NaHCO3
iz čega se može dobiti bilo početna koncentracija, bilo konačna koncentracija, bilo početni
volumen, bilo volumen vode koji je potrebno dodati (odnosno iz toga konačni volumen),
ovisno što se traži a što je zadano (za kombiniranje s masenom koncentracijom i drugim
veličinama vidi Primjer pametnog baratanja formulama)
Zadaci
1. Ako se zagrijavanjem iz 1.50 g H2C2O4×2H2O istjera sva kristalna voda, koliko
bezvodne H2C2O4 preostane?
A. 0.34 g
B. 0.92 g
C. 1.07 g
D. 1.50 g
2. Koliko ima atoma vodika u 3.4 g C12H22O11?
A. 6.0×1023
B. 1.3×1023
C. 3.8×1022
D. 6.0×1021
3. Koliko je mililitara HCl koncentracije 8.00 mol/dm3 potrebno za pripremu 150 mL HCl
koncentracije 1.60 mol/dm3?
A. 30.0 mL
B. 24.0 mL
C. 18.8 mL
D. 12.0 mL
4. Analizom je ustanovljeno da je maseni udio magnezija u spoju 21.8%, fosfora 27.7%, a
ostalo je kisik. Koja je empirijska formula tog spoja?
A. MgPO2
B. MgPO3
C. Mg2P2O7
drzavna-matura.com 74
D. Mg3P2O8
5. Amonijak se dobiva prema sljedećoj jednadžbi: N2(g) + 3H2(g) 2NH3(g) Ako se kad
0.5 mol N2 reagira s 0.5 mol H2 dobije 0.25 mol NH3, koliko je iskorištenje reakcije?
A. 75%
B. 50%
C. 33%
D. 25%
6. Koja je standardna entalpija stvaranja MgO(s) ako se dok pri standardnim uvjetima
gorenjem magnezija nastane 20.15 g MgO(s) oslobodi 300.9 kJ energije?
A. –601.8 kJ∙mol–1
B. –300.9 kJ∙mol–1
C. +300.9 kJ∙mol–1
D. +601.8 kJ∙mol–1
7. Koliki je pH otopine KOH koncentracije 0.025 mol/dm3?
A. 1.60
B. 3.69
C. 10.31
D. 12.40
8. Razlika potencijala članka na slici pri standardnim uvjetima je:
A. 0.28 V
B. 0.76 V
C. 1.32 V
D. 2.36 V
drzavna-matura.com 75
9. Oksid mangana sadrži 2.29 g mangana po gramu kisika. Koja je empirijska formula tog
oksida?
A. MnO
B. MnO2
C. Mn2O3
D. MnO3
10. Koji je razlomak jednak masenom udjelu dušika u amonijevom dihidrogenfosfatu?
A. 14 / 115
B. 28 / 115
C. 28 / 132
D. 14 / 210
11. Etanol gori u suvišku kisika, pri čemu nastaje ugljikov dioksid i voda prema sljedećoj
izjednačenoj jednadžbi:
C2H5OH(g) + 3O2(g) 2CO2(g) + 3H2O(g)
Koja od ponuđenih vrijednosti je najbliža volumenu CO2(g) koji nastaje izgaranjem
0.25 mol C2H5OH(g) pri 200K i 105Pa?
A. 5 L
B. 8 L
C. 10 L
D. 15 L
12. Koliki je ukupni broj atoma u 1.0 g HOOC(CH2)4COOH?
A. 20
B. 4.1×1021
C. 8.2×1022
D. 7.2×1024
13. Oksalna kiselina, H2C2O4, reagira s permanganatnim ionom prema sljedećoj
izjednačenoj jednadžbi:
5H2C2O4(aq) + 2MnO4–(aq) + 6H+(aq) 2Mn2+(aq) + 10CO2(g) + 8H2O(l)
Koliko je mililitara otopine KMnO4 koncentracije 0.0154 mol/dm3 potrebno za
reakciju s 25.0 mL otopine H2C2O4 koncentracije 0.0208 mol/dm3?
A. 13.5 mL
B. 18.5 mL
drzavna-matura.com 76
C. 33.8 mL
D. 84.4 mL
14. Prema reakciji
2N2H4(l) + N2O4(l) 3N2(g) + 4H2O(g) ΔH = –1078 kJ
koliko se energije oslobodi tijekom nastanka 140 g N2(g)?
A. 1078 kJ
B. 1797 kJ
C. 3234 kJ
D. 5390 kJ
15. Prema podacima u tablici izračunaj E0 za reakciju
Ga(s) + 3Tl+(aq) 3Tl(s) + Ga3+(aq)
A. 0.479 V
B. 0.193 V
C. –0.193 V
D. –0.479 V
16. Komad metalnog nikla uronjen je u otopinu koja sadrži Pb2+(aq) (c=1.0 mol/dm3) i
Cd2+(aq) (c=1.0 mol/dm3). Prema standardnim redukcijskim potencijalima u tablici,
odvijat će se koja/e reakcija/e?
1) Ni(s) + Pb2+(aq) Pb(s) + Ni2+(aq)
2) Ni(s) + Cd2+(aq) Cd(s) + Ni2+(aq)
A. samo 1
B. samo 2
C. i 1 i 2
D. ni 1 ni 2
17. Maseni udio dušika u (N2H5)2SO4 je:
A. 10.8 %
drzavna-matura.com 77
B. 17.3 %
C. 34.5 %
D. 51.2 %
18. Koliko ima molekula ozona u 3.20 g O3?
A. 4.0 × 1022
B. 6.0 × 1022
C. 1.2 × 1023
D. 6.0 × 1023
19. Silicijev karbid, SiC, dobiva se zagrijavanjem SiO2 i C na visoke temperature, prema
jednadžbi:
SiO2 (s) + 3C(s) SiC(s) + 2CO(g)
Koliko bi se najviše grama SiC moglo dobiti iz 2.00 g SiO2 i 2.00 g C?
A. 1.33
B. 2.26
C. 3.59
D. 4.00
20. Iz 7.66 g hidratiziranog natrijevog sulfata, Na2SO4 × xH2O, dobije se 4.06 g bezvodnog
Na2SO4. Koliko iznosi x?
A. 0.2
B. 3.6
C. 5
D. 7
21. Srebro reagira s nitratnom kiselinom prema jednadžbi:
3Ag(s) + 4HNO3(aq) 3AgNO3 (aq) + NO(g) + 2H2O(l)
Koliki volumen HNO3(aq) koncentracije 1.15 mol/dm3 je potreban za reakciju s 0.784
g srebra?
A. 4.74 mL
B. 6.32 mL
C. 8.43 mL
D. 25.3 mL
22. Pripremljene su vodene otopine navedenih tvari koncentracije 0.15 mol/dm3. Koja od
njih ima najviše vrelište?
drzavna-matura.com 78
A. CaCl2
B. NaBr
C. CuSO4
D. CH3OH
23. Za reakciju 2CCl4(g) + O2(g) 2COCl2(g) + 2Cl2(g) ispravan izraz za konstantu
ravnoteže Kc je:
A.
B.
C.
D.
24. Pet kuglica metala ima ukupnu masu 1.25 g i ukupni volumen 0.278 mL. Kolika je
gustoća metala (g/mL)?
A. 0.348
B. 0.900
C. 4.50
D. 22.5
25. Za elektrokemijski članak s reakcijom Cu2+(aq) + M(s) Cu(s) + M2+(aq) je E˚ = 0.75
V. Standardni redukcijski potencijal za Cu2+(aq) je 0.34 V. Koliki je standardni
redukcijski potencijal za M2+(aq)?
A. 1.09 V
B. 0.410 V
C. –0.410 V
D. –1.09 V
26. Vodene otopine AgNO3, Cu(NO3)2 i Au(NO3)3 koncentracija 0.1 mol/dm3
elektrolizirane su u aparaturi na slici, tako da ista struja protječe kroz svaku otopinu.
drzavna-matura.com 79
B. 0.1447 mol/dm3
C. 0.1524 mol/dm3
D. 0.3047 mol/dm3
31. Kolika je masa jedne molekule vode u gramima?
A. 18
B. 1.1 × 10–21
C. 3.0 × 10–23
D. 1.7 × 10–24
32. Prirodni talij sastoji se od dva stabilna izotopa, Tl–203 and Tl–205 (atomske mase:
203.0 odnosno 205.0) i ima prosječnu atomsku masu 204.4. Koliki je udio Tl–205?
A. 14.0 %
B. 30.0 %
C. 50.0 %
D. 70.0 %
33. 2N2O4 + N2H4 6NO + 2H2O
Kolika je maksimalna masa NO (u gramima) koja se može dobiti iz 15.5 g N2H4 i 4.68
g N2H4?
A. 4.38
B. 5.04
C. 15.2
D. 26
34. Koliki volumen H2SO4 (c=0.108 mol/dm3) je potreban za neutralizaciju 25.0 mL KOH
(c=0.145 mol/dm3)?
A. 16.8 mL
B. 33.6 mL
C. 37.2 mL
D. 67.1 mL
drzavna-matura.com 81
35.
D. 139
38. Formulska jedinka berila sadrži 3 atoma berilija. Maseni udio berila u beriliju je
5.03%. Molarna masa berila je:
A. 950 g/mol
B. 537 g/mol
C. 270 g/mol
D. 179 g/mol
39. 100 mL otopine kalcijeva nitrata koncentracije 0.250 mol/dm3 pomiješano je s 400 mL
dušične kiseline koncentracije 0.100 mol/dm3. Kolika je koncentracija nitratnih iona
u dobivenoj smjesi?
A. 0.180 mol/dm3
B. 0.130 mol/dm3
C. 0.0800 mol/dm3
D. 0.0500 mol/dm3
40. Prema jednadžbi: N2O3(g) + 6H2(g) 2NH3(g) + 3H2O(g)
koliko molova NH3(g) može nastati reakcijom 0.22 mol N2O3(g) i 0.87 mol H2(g)?
A. 0.29 mol
B. 0.44 mol
C. 0.73 mol
D. 1.1 mol
41. Elektroliza vode: 2H2O(l) 2H2(g) + O2(g)
Koliko molova H2(g) može nastati prolaskom 4.8×1021 elektrona?
A. 2.00×10–3
B. 4.0×10–3
C. 8.0×10–3
D. 1.6×10–2
42. Standardna entalpija stvaranja NH3(g) je –46.1 kJ/mol. Izračunaj ∆H˚ za reakciju:
2NH3(g) N2(g) + 3H2(g)
A. –92.2 kJ
B. –46.1 kJ
C. 46.1 kJ
D. 92.2 kJ
drzavna-matura.com 83
A. 129.2
B. –818.5
C. –1766.2
D. –3661.6
Rješenja
1. C
2. B
3. A
4. C
5. A
6. A
7. D
8. A
9. C
10. A
11. B
12. C
13. B
14. B
15. B
16. A
17. C
18. A
19. A
drzavna-matura.com 84
20. D
21. C
22. A
23. D
24. C
25. C
26. D
27. D
28. A
29. B
30. D
31. C
32. D
33. C
34. A
35. 1) A, 2) A
36. D
37. D
38. B
39. A
40. A
41. B
42. D
43. A
drzavna-matura.com 85
Primjeri:
empirijska molekulska sažeta strukturna Lewisova veznim prostorno
strukturna strukturna crticama
CHO C2H2O2 CHOCHO
(planarna
molekula)
CHCl C2H2Cl2 CH2=CCl2
CHCl=CHCl
(strukturni
izomeri)
(geometrijski (planarne
izomeri) molekule)
CH2 C3H6 H2C=CHCH3
(strukturni
izomeri)
drzavna-matura.com 87
IZOMERI
STRUKTURNI STEREOIZOMERI
ENANTIOMERI DIJASTEREOMERI
cis–1,2–dikloreten trans–1,2–dikloreten
(za Z i E vidi dolje CIP–pravila)
– optički izomeri – 4 različite skupine su vezane uz 1 atom ugljika različitim
redoslijedom, tako da se nikakvim okretanjem molekule ne mogu preklopiti – na
svakom atomu ugljika za koji su vezane 4 različite skupine ( = asimetrično
supstituirani ugljikov atom = kiralni C atom = kiralni centar) može se odrediti
konfiguracija: R ili S pomoću CIP–pravila (vidi dalje)
drzavna-matura.com 88
– enantiomeri – optički izomeri koji se odnose kao predmet i zrcalna slika –na
svakom kiralnom C jedan ima suprotnu konfiguraciju nego drugi na
odgovarajućem kiralnom C (ako je u jednom S u drugom je R i obrnuto)
– CIP–pravila (prema ljudima koji su ih osmislili: Cahn, Ingold, Prelog) – određivanje Z/E
odnosno R/S konfiguracija (geometrijskih i optičkih izomera) – prema prioritetima: veći
prioritet (tj. manji redni broj) = veća atomska masa – ako 2 direktno vezana atoma imaju
jednaku, gledaju se sljedeći atomi vezani uz njih i tako koliko god treba dok se ne naiđe na
drzavna-matura.com 89
razliku; dvostruka ili trostruka veza računaju se kao dvije odnosno tri jednostruke
primjeri:
a) oko asimetrično supstituiranog C atoma (taj atom se obično ne piše nego se
podrazumijeva da je na sjecištu crta, no ne bi smjelo biti greška ako se napiše) ako
brojimo u smjeru kazaljke na satu 1, 2, 3 naziva se R–konfiguracija, a ako u suprotnom
smjeru onda S–konfiguracija
po koracima:
a. prepoznati da se radi o asimetrično supstituiranom C (vezane 4 različite skupine)
b. dodijeliti tim skupinama prioritete prema CIP pravilima
c. rotirati molekulu tako da skupina zadnjeg prioriteta (broj 4) bude okrenuta "od tebe"
(prema iza papira)
d. odrediti ide li 1, 2, 3 u smjeru kazaljke na satu (R) ili obrnuto (S)
b) oko dvostruke veze – među svake dvije skupine vezane uz isti C određuje se koja ima veći
prioritet, a zatim ako se skupine istog prioriteta nalaze s iste strane (iznad ili ispod dvostruke
veze) konfiguracija se zove Z (njem. zusammen), a ako su sa suprotnih strana zove se E (njem.
entgegen) (Z je analogno cis a E trans – to "pravilo iste skupine" ovako je poopćeno u
"pravilo isti prioriteti")
drzavna-matura.com 90
Zadaci
2) CH3CH2OCH2CH3
3) CH3CH2CH2OH
4) CH2=CHOCH3
A. 1 i 3
B. 1 i 2
C. 2 i 3
D. 1 i 4
5. Izomer 1–butanola je:
A. 1–propanol
B. butanon
C. 1–klorobutan
D. dietil eter
6. Koliko je mogućih izomera dibromobenzena (C6H4Br2)?
A. 1
B. 2
C. 3
D. 4
7. Koji od navedenih spojeva može postojati kao dva ili više geometrijskih izomera?
A. 1,1–dikloroetan
B. 1,1–dikloroeten
C. 1,2–dikloroetan
D. 1,2–dikloroeten
Rješenja
1. C
2. A
3. C
4. A
5. D
6. C
7. D
drzavna-matura.com 92
antracen
etan–1,2–diol = HOCH2CH2OH
glikol
drzavna-matura.com 93
propan–1,2,3–
triol = glicerol
odnosno N,N–etil–
metilpropanamid
R = bilo kakav smisleni ostatak organskog spoja, R', R'' itd. mogu biti različiti ili isti
za navedene spojeve češće su u upotrebi nesustavna imena, redom: acetaldehid, aceton,
octena kiselina, natrijev acetat, metil–acetat, acetilamid
*određivanje broja dvostrukih ili trostrukih veza ili prstenova u spoju koji sadrži samo ugljik,
vodik, kisik (kisik za ovo ništa ne znači) i halogene elemente: od broja atoma H u alkanu s tim
brojem atoma C oduzeti (broj H + broj halogenih) u promatranom spoju, dobiveni broj
podijeliti s 2 (jer za svaku dvostruku vezu ili prsten ima 2 H manje), tako dobiveni broj je broj
dvostrukih veza, ili broj trostrukih veza*2 (svaka trostruka vrijedi kao dvije dvostruke), ili broj
prstenova, ili bilo kakva kombinacija (broj dvostrukih veza + 2*broj trostrukih veza + broj
prstenova) mora dati taj broj, npr. spoj molekulske formule C8H8Cl2O može imati 4
dvostruke veze ILI 2 trostruke ILI 4 prstena ILI 2 dvostruke i 1 trostruku ILI 2 dvostruke i 2
prstena ILI 2 prstena i 1 trostruku ILI 3 dvostruke i 1 prsten ILI 1 dvostruku, 1 trostruku i 1
prsten ILI ...
**može i cikloalkeni, ali prstenovi ciklalkina morali bi biti ogromni jer trostruka veza teži
linearnom rasporedu
drzavna-matura.com 95
*** ovo nije fenol! nego benzilni alkohol koji ima potpuno alkoholna svojstva
– gorenje – većina organskih spojeva lako su zapaljivi, gorenjem bilo kojeg organskog spoja
koji sadrži samo ugljik i vodik ili samo ugljik, vodik i kisik uz dovoljan pristup kisika (što
uključuje normalno gorenje na zraku) nastaje ugljikov dioksid i voda, uz nedovoljan pristup
kisika nastaje ugljikov monoksid i voda ili čađa (ugljik) i voda
npr. C2H5OH + 3O2 2CO2 + 3H2O
C2H5OH + 2O2 2CO + 3H2O
C2H5OH + O2 2C + 3H2O
(što je manje kisika na raspolaganju, manje je kisika u jednadžbi i nastaje ugljični produkt s
manje kisika)
– halogeniranje alkana – supstitucija – zamjena jednog atoma vodika atomom halogenog
elementa (klora ili broma) – na svjetlosti (klor i brom su obojeni pa dobro apsorbiraju
svjetlosnu energiju, hν (ni) je oznaka za energiju jednog fotona) ili uz povišenu temperaturu
halogenoalkani
+ Br2 CH2BrCH2CH2CH2Br
– hidrogeniranje alkena i alkina – adicija vodika na dvostruku (ili trostruku) vezu, uz
katalizator plemeniti metal (Pt, Pd ili Ni, svejedno je koji), pri povišenom tlaku i temperaturi
hidrogeniranjem alkina uz tzv. zatrovani katalizator = paladij s olovnom soli, nastaju alkeni
(reakcija ne ide skroz do alkana)
npr. + H2 CH3CH2CH3
+ H2 CH3CH2CH2CH3
količini, CH3CH2CH2OH)
drzavna-matura.com 97
– reakcije na benzenski prsten – elektrofilna supstitucija – jedan atom vodika (odnosno H+)
zamjenjuje se "česticom siromašnom elektronima" (što je pogodno jer je benzenski prsten
bogat elektronima)
(benzenski prsten može se pojednostavljeno pisati ovako s kružićem, no treba uvijek imati na
umu rezonantne strukture koje to predstavlja, a naravno i sve atome vodika)
a) klor ili brom (X2) uz katalizator FeX3 ili AlX3
npr. + Br2
npr. + CH3CH2Cl
metala)
npr.
– oksidacija ketona koncentriranom HNO3 (vrlo jako oksidacijsko sredstvo – cijepa se C–C
veza)
npr.
– nastajanje derivata karboksilnih kiselina:
– neutralizacija – s hidroksidima nastaju soli (isto kao što reagiraju i anorganske
kiseline)
npr. CH3COOH + NaOH CH3COONa + H2O
– esterifikacija – iz alkohola i karboksilne kiseline nastaje ester i voda, najčešće se
odvija uz katalizator koncentriranu sumpornu kiselinu (katalizator za tu reakciju je
bilo koja anorganska kiselina no sumporna je posebno pogodna jer je i
dehidratacijsko sredstvo, higroskopna pa veže vodu i tako pomiče ravnotežu prema
produktima)
npr.
– saponifikacija – hidroliza triglicerida (masti ili ulja) pomoću lužine na tri formulske
jedinke sapuna (soli više masne kiseline = karboksilne kiseline s velikim brojem
(otprilike 10–20, u prirodi uvijek parno) C atoma – iste ili različite) i trovalentni
alkohol glicerol
npr.
drzavna-matura.com 101
npr.
– masti i ulja = trigliceridi = esteri glicerola i tri iste ili različite više masne kiseline (više
nezasićenih ulje – tekuće, više zasićenih mast – kruta) – vidi ranije saponifikacija
1. MASNA KISELINA
GLICEROL
2. MASNA KISELINA
3. MASNA KISELINA
– šećeri
– monosaharidi – polihidroksialdehidi ili polihidroksiketoni, ali u vodenim otopinama
ponajviše u cikličkom obliku
– glukoza (u acikličkom obliku aldehid)
– disaharidi
– saharoza = glukoza + fruktoza
– celuloza
– aminokiseline i proteini
– aminokiseline – organske molekule koje sadrže i karboksilnu i amino skupinu
(vezane na isti C atom)
– obojeni talozi (netopljivi spojevi) (osim onih koji poprimaju boju prema kationu ili anionu
koji sadrže)
AgCl bijelo, AgBr svijetložuto, AgI žuto
PbCl2 bijelo, PbBr2 bijelo, PbI2 jako žuto
HgI2 jako narančastocrveno
– obojeni plinovi (ostali bitni plinovi su bezbojni)
Cl2 žutozelen
NO2 crvenosmeđi
*Br2 smeđi
*I2 ljubičast
*=nisu plinovi pri standardnim uvjetima, ali postaju plinovi pri relativno malo povišenoj
temperaturi
– promjene boja kao dokaz prisutnosti određenih organskih spojeva
– nezasićeni spojevi (alkeni, alkini) bromnu vodu (smeđa) i otopinu kalijevog
permanganata (ljubičasta)
– Fehlingov ili Trommerov reagens: lužnata otopina Cu2+ iona (plavo) + aldehid ili
reducirajući šećer (npr. glukoza, fruktoza) talog Cu2O (crvenosmeđi)
– Tollensov reagens: lužnata otopina AgNO3 i amonijaka + aldehid ili reducirajući
šećer (npr. glukoza, fruktoza) srebrno zrcalo
– biuret reakcija: lužnata otopina Cu2+ iona (plavo) + bjelančevine (polipeptidi)
ljubičasto
– ksantoproteinska reakcija: bjelančevine (koje sadrže aromatske aminokiseline) +
koncentrirana HNO3 žuto
– pH indikatori
– metiloranž: crven u kiselom, narančast u neutralnom, žut u lužnatom
– fenolftalein: ružičast u lužnatom
– bromtimolplavo: žuto u kiselom, zeleno u neutralnom, plavo u lužnatom
– ekstrakt crvenog kupusa: crven u kiselom, ljubičast u neutralnom, plav pa zelen pa
žut u lužnatom
– univerzalni indikator: crven pa narančast u kiselom, žut u neutralnom, zelen pa plav
u lužnatom
– lakmus: plavi pocrveni u kiselom, crveni poplavi u lužnatom
drzavna-matura.com 106
drzavna-matura.com 107
(npr. HCl(g) u plinovitom tj. čistom stanju = klorovodik, HCl(aq) u vodenoj otopini = klorovodična kiselina)
2+
Sr(OH)2 Sr stroncijev
2+
Ba(OH)2 Ba barijev
3+
Al(OH)3 Al aluminijev aluminij je u 3. skupini u periodnom sustavu
2+
Fe željezov(II) prijelaznih metala uglavnom 2+, nije velika
3+ 3+ +
Fe željezov(III) zabluda pamtiti da su 2+ svi osim Cr i Ag
3+
Cr kromov(III) (jedina (uobičajena) mogućnost za te metale)
2+ 3+ + 2+ 2+ 2+ +
Mn manganov(II) te Fe i Cu (uz Fe i Cu ), * = za Zn i Ag nije
2+ nužno pisati cinkov(II) i srebrov(I) jer su samo
Co kobaltov(II)
Ni
2+
niklov(II) te valencije moguće ali nije ni greška
2+
Cu bakrov(II)
+
Cu bakrov(I)
2+
Zn cinkov*
+
Ag srebrov*
2+
Hg živin(II)
2+
Hg2 živin(I) "složeni kation"
+
NH4OH* NH4 amonijev također složeni kation, ne potječe od metala
nego od amonijaka, *= NH4OH zapravo ne postoji
nego je riječ o vodenoj otopini amonijaka NH3(aq)
DODATAK 4: TOPLJIVOST
i. pravo otapanje
– topljivi svi sulfati osim: BaSO4, PbSO4, HgSO4 (CaSO4, SrSO4, Ag2SO4 umjereno
topljivi)
– netopljivi svi sulfidi osim alkalijskih i zemnoalkalijskih metala i NH4+
– netopljivi svi karbonati i fosfati osim alkalijskih metala i NH4+
– topljivost soli povećava se porastom temperature ako je otapanje endotermno (pozitivna
entalpija otapanja = entalpija hidratacije brojčano manja od entalpije kristalne rešetke), a
smanjuje porastom temperature ako je egzotermno (obrnuto: negativna entalpija otapanja =
entalpija hidratacije brojčano veća od entalpije kristalne rešetke) – vidi ravnotežu
– topljivost soli manja je u otopinama u kojima je već prisutan neki ion te soli (vidi
ravnotežu), a i općenito je topljivost manja u otopini u kojoj je već nešto otopljeno
– topljivost plinova smanjuje se porastom temperature, povećava se porastom tlaka
– "otapanje" alkalijskih metala i zemnoalkalijskih osim Be u vodi (Mg samo u vrućoj): nastaje
lužina i vodik, npr. Ca(s) + 2H2O(l) Ca2+(aq) + 2OH–(aq) + H2(g)
– hidridi i oksidi tih metala isto se "otapaju" u vodi na analogan način – iz hidrida
nastaje više vodika (jer sadrže dodatni vodik), a iz oksida nastaje samo lužina (bez
vodika, jer sadrže dodatni kisik pa nema "viška" vodika):
CaH2(s) + 2H2O(l) Ca2+(aq) + 2OH–(aq) + 2H2(g)
CaO(s) + H2O(l) Ca2+(aq) + 2OH–(aq)
– "otapanje" metala u neoksidirajućim kiselinama – svi koji imaju negativan standardni
redukcijski potencijal tj. nalaze se "iznad" vodika ("standardne vodikove elektrode") u
Voltinom nizu = alkalijski i zemnoalkalijski metali, aluminij te neki prijelazni metali (najvažniji
Zn, Cd, Cr): nastaje kation metala i vodik, npr. Zn(s) + 2H+(aq) Zn2+(aq) + H2(g)
– "otapanje" oksida tih metala u kiselinama: nastaje kation metala i voda,
npr. Li2O(s) + 2H+(aq) 2Li+(aq) + H2O(l)
– "otapanje" metala (gotovo svih koji ne reagiraju s neoksidirajućim kiselinama) u
oksidirajućim kiselinama (HNO3, koncentrirana H2SO4, HClO4): nastaje kation metala i
(najčešće) plin u kojem je oksidacijski broj središnjeg elementa iz kiseline niži nego u kiselini
(koncentrirana HNO3 NO2, razrijeđena HNO3 najčešće NO, H2SO4 SO2, HClO4
najčešće Cl2) i voda
drzavna-matura.com 113
fizikalna svojstva
– agregacijsko (agregatno) stanje – čvrsto (s), tekuće (l), plinovito (g)
– promjene agregatnih stanja
(preuzeto s weba e–škole fizike, umjesto smrzavanje možda je bolje reći očvršćivanje, a
umjesto depozicija može se reći i resublimacija)
– tvrdoća
– magnetičnost – prirodno su magnetični neki metali: Fe, Co, Ni
– vrelište
– talište
– gustoća
– optička aktivnost (zakretanje ravnine polarizirane svjetlosti – vidi enantiomeri u poglavlju
Vrste kemijskih formula i izomeri, to je jedino fizikalno svojstvo po kojem se enantiomeri
razlikuju)
– električna vodljivost – električnu struju dobro vode svi metali, grafit, vodene otopine i
taline svih ionskih tvari (soli); poluvodiči (npr. polumetali) bolje vode električnu struju pri
višoj temperaturi
– toplinska vodljivost
kemijska svojstva
– reaktivnost s drugim tvarima, npr. zapaljivost, reakcija s vodom
drzavna-matura.com 115
podjela tvari
TVARI
prekristalizacija – ako se topljivost otopljene tvari u tom otapalu znatno mijenja promjenom
temperature, smjesa se dovede na temperaturu na kojoj je topljivost što manja, pri tome se
izlučuju kristali otopljene tvari, koji se onda odvajaju filtracijom – npr. prekristalizacijom se
može dobiti KNO3 iz vodene otopine koja sadrži K+, Na+, Cl– i NO3– ione jer je pri niskoj
temperaturi topljivost KNO3 puno manja od topljivosti bilo koje druge soli koja može nastati
kombinacijom tih iona
destilacija – ako se vrelišta sastojaka smjese dovoljno razlikuju, zagrijavanjem se ispari tvar
koja ima najniže vrelište (odnosno više tvari redom po vrelištu – frakcijska destilacija) te se
kondenzira u hladnijem dijelu aparature (jer se ne želi izgubiti ni tu tvar), a ostale preostaju u
početnoj smjesi – npr. iz morske vode ili vodene otopine modre galice ili čega god može se
izdvojiti destilirana voda, a otopljene soli preostaju u krutom stanju
sublimacija – ako zagrijavanjem neki sastojak sublimira (npr. jod, naftalen, sumpor... u
pravilu molekulski kristali jer su među česticama u njima najslabije privlačne sile), u
plinovitom stanju izlazi iz smjese (te se hlađenjem može resublimirati u drugom dijelu
aparature) (*na isti način mogu se odvojiti i tvari koje se zagrijavanjem reverzibilno
raspadaju na plinove, npr. amonijev klorid, no to dakako nije sublimacija)
ekstrakcija – ako je otopljena tvar znatno topljivija u nekom drugom otapalu (npr. jod u
nepolarnom organskom otapalu kao što je heksan nego u vodi) koje se s prvotnim otapalom
ne miješa, dodatkom tog drugog otapala otopini te mućkanjem (u lijevku za odjeljivanje) veći
dio te tvari prelazi u to drugo otapalo
kromatografija – na temelju različite brzine kretanja različitih čestica nošenih otapalom po
nekoj krutoj fazi (ovisi o razlici u jakosti vezanja čestica na otapalo i na krutu fazu) – npr.
kromatografija na papiru, na kredi, na tankom sloju silikagela, u stupcu silikagela, plinska
(inertni plin je „otapalo“ za druge plinove) (kromatografija je češće analitička tehnika tj.
razdvajaju se vrlo male količine tvari kako bi im se mogao ustanoviti identitet, no može se
provoditi i „na veliko“) – npr. napravite točku nevodootpornim flomasterom neke od
neosnovnih boja na papirnatoj maramici oko 1 cm od ruba i uronite taj rub u vodu
i. disperzni sustavi
– otopine
– nezasićena – u otopini je prisutno manje otopljene tvari nego što joj je maksimalna
topljivost pri tim uvjetima (prvenstveno temperaturi), dakle može se još otopiti
– zasićena – u otopini je prisutno točno jednako otopljene tvari kolika joj je
maksimalna topljivost pri tim uvjetima (prvenstveno temperaturi), otopina je u
stanju dinamičke ravnoteže (jednakom se brzinom odvija otapanje i kristalizacija pa
se efektivno ne može otopiti još te tvari)
– prezasićena – u otopini je prisutno više otopljene tvari nego što joj je maksimalna
topljivost pri tim uvjetima (prvenstveno temperaturi), takva otopina nastaje
pažljivom promjenom temperature otopine zasićene na temperaturi na kojoj je
topljivost veća; dodatkom male količine otopljene tvari ili bilo čega drugog, ili
mućkanjem, potresanjem, bilo kakvim fizičkim uznemiravanjem, iz prezasićene
otopine u pravilu dolazi do nagle kristalizacije (zato kažemo da je prezasićena
otopina nestabilna)
– koloidni sustavi
– Tyndallov fenomen – pojava raspršenja svjetlosti na česticama koloidnih dimenzija
(npr. sunčeva svjetlost na prašini u zraku)
– tipovi koloidnih sustava:
drzavna-matura.com 118
koligativna svojstva – svojstva otopina koja ovise samo o broju čestica otopljene tvari
(promjena svojstva u odnosu na čisto otapalo proporcionalna je broju čestica otopljene
tvari), a ne i o vrsti (kemijskom identitetu) tih čestica (ali ovise o kemijskom identitetu
otapala!): promjena tlaka pare*, sniženje ledišta, povišenje vrelišta, osmotski tlak – za
računanje s njima vidi poglavlje Računanje u kemiji
*Raoultov zakon: tlak pare otapala iznad otopine jednak je umnošku množinskog udjela
otapala i tlaka pare čistog otapala (za „idealne otopine“, tj. prvenstveno u pravilu sve
otopine u kojima je samo otapalo tekućina, a otopljene tvari krutine koje kemijski ne
reagiraju s otapalom)
drzavna-matura.com 119
13. Sol koja sadrži katione alkalijskog metala četvrte periode i njima izoelektronske anione je:
A. KCl; B. NaF; C. NaCl; D. CaCl2
14. Struktura dihidrogencitratnog aniona je:
A. ; B. ;
C. ; D.
15. Koja od navedenih čestica nije bazična?
A. CH3NH2; B. (CH3)2NH; C. (CH3)3N; D. (CH3)4N+
Zahvale
Snježani Liber, prof. savjetnik, I. gimnazija Zagreb, na pregledu skripte i sugestijama
dr. sc. Krunoslavu Užareviću, viši asist., Kemijski odsjek Prirodoslovno–matematičkog
fakulteta u Zagrebu, na ustupljenim materijalima (slike i zadaci u poglavlju Kristalne
strukture, dijelovi teorije o redoksima)
dr. sc. Višnji Vrdoljak, izv. prof., Kemijski odsjek Prirodoslovno–matematičkog
fakulteta u Zagrebu, na ustupljenim materijalima (slike u poglavlju Elektronska
konfiguracija i periodičnost svojstava elemenata te u poglavlju Kristalne strukture)
posvećeno profesorici Heleni Pavlović (I. gimnazija Zagreb) koja me naučila najveći dio
onog što sam znala za svoju maturu i još puno više, te "mojim pokusnim kunićima"
maturantima I. gimnazije Zagreb 2011.
autorica