Uredio i pripremio: MUSA

KADIFICA Porodica: Compositae Zemlja porijekla: Mexiko, Guatemala Pogodno mjesto: Suncano do pousjenovito

Ko se za ovaj, kako mu i samo ime kaze, barsunasti cvijet zanima, ima veliki izbor razlicitih vrsta. Od onih malih koji rastu do svega 30 cm u visinu i namjenjene su pretezno za balkonske kutije, ili onih visokih za vrt. Razlika je isto tako u boji ( zuta, narandjasta, mjesavina te dvije boje, a i sa dodatkom smadje), kao i u punoci cvijeta. Od jednostavnih do obilno loptasto ispunjenih. Kadifica je otporna na sve vremenske uslove i njen cvat traje vrlo dugo. Sjeme se sije u rano proljece. Kada je biljcica visoka 5-10 cm, treba je rasaditi na mjesto gdje ce ostati cijelo ljeto. Razmak izmedju biljaka treba da bude 15 - 25 cm. Pri rastu treba da dobije dovoljno vode i djubriva. Ocvale cvijetove redovno odstranjivati. Ako hocete da imate vlastito sjeme za slijedecu godinu, onda treba nekoliko cvijetova ostaviti da se potpuno osuse. Kako je kadifica jednogodisnja biljka oko prezimljavanja nema problema. Osobe sa osjetljivom kozom trebaju paziti, jer biljka sadrzava nadrazavajuce tvari.

BOZIJI TRN ( Euphorbia milli ) Porodica: Euphorbiaceae Zemlja porijekla: Madagaskar Pogodno mjesto: Suncano i toplo cijele godine Boziji trn je najomiljeniji predstavnik od preko 2000 vrsta euphorbie. Vrste se razlikuju po tome sto su neke slicne kaktusima (boziji trn ), a druge grmovi ( bozicna zvijezda ), pa ima cak i drveca. Zajednicko za sve euphorbie je da imaju kaucukasti, otrovni mlijecni sok. Boziji trn je nezahtjevna biljka kojoj ne smeta suhi zrak od grijanja i jako sunce na prozoru. U svojoj domovini raste na granitnim stijenama u visinu do 60 cm. Pored jakih trnova, koji podsjecaju na kaktus ima i ovalne zelene listove. U toku zime se pojave bijeli, zuti ili roza - crveni mali cvijetici. Biljka voli izuzetno toplo i suncano mjesto. Umjereno zalijevati, posebno zimi, ali ne prehladnom vodom. Nakon cvjetanja samo toliko zalijevati da se korijen ne osusi. Od marta da augusta malo vise zalijevati i svake dvije nedjelje djubriti sa djubrivom za kaktuse. U proljece, prije nego se pojave nove mladice, moze se podrezati. Razmnozava se putem pelcera, koji se, kada se odrezu, umoce u mlaku vodu ( tako se sprijecava oticanje mlijecnog soka iz biljke ), pelcer ostaviti jedan dan da se osusi i onda posaditi u zemlju

pomjesanu sa pjeskom. Ukoliko se previse zalijeva ili stoji na hladnom mjestu otpadaju mu listovi. OPREZNO: Biljka je u svim svojim dijelovima otrovna. Mlijecni sok sadrzi substance koje nadrazuju kozu. Na jake trnove se moze ozlijediti. Opsti savjeti - za spricanje cvijeca treba upotrebljavati mekanu vodu koja u sebi nema kreca i ima sobnu temperaturu. Tako se izbjegavaju bijele mrlje na listovima; - filodendron i ostale tropske biljke sakupljajusa svojim zracnim korjenovima dodatnu vlaznost iz zraka. U pregrijanim prostorijama im to pomaze da bolje prezive. Zato treba paziti da se zracni korjenovi ne povrijede i niposto ih rezati; - krecni rubovi i mrlje na saksijama ( sedra ) se mogu otkloniti tako sto se lonce ispuni sircetnom vodom i ostaviti da stoji dva dana. Saksija upija vlaznost i krec ( sedra ) nestaje; - cvijece i zacini mogu se odlicno zasijati na prozoru u kartonima za jaja. Kada narastu mogu se zajedno sa kartonom zasaditi, jer se karton nakon nekog vremena od vlaznosti raspadne; - ciklame se puno bolje odrzavaju ako se, umjesto tekucom vodom, zaliju ustajalom mineralnom vodom; - vodu u kojoj su se kuhala jaja ne bacati jer sadrzi puno minerala. Kada se ohladi predstavlja prvorazredno djubrivo za cvijece; - jorgovan u vazi ce duze imati lijepo cvijce ako stabljike dobro odrezete i u vodu stavite malo secera;

Azalea RODODENDRON ( Rhododendron ) AZALEA Porodica: Ericaceae Zemlja porijekla: hladna, vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet, Kina) Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari ! Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju. Bijeli, roza, lila ili crveni, u grupama po vise (2-7) zvoncica

voli da ima vodu u u posudi u kojoj stoji. Na svijetlom i hladnom mjestu ostaviti da prezimi. U ljeto obilno zalijevati.sastavljenih u jednu drsku. U jesen i zimu na 5-12°C. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu. Cvijetovi su obicni ili obilno ispunjeni. Azija Pogodno mjesto: Suncano. vruce Ukras jadranskih parkova i dvorista polako se prosirio i na sve nase krajeve. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. cvatu od zime pa sve do aprila. boja slonovace. narandjasta. OLEANDER OLEANDER ( Nerium oleander ) Porodica: Apocynaceae Zemlja porijekla: Sredozemlje. a ostale koje su prejako izrasle prije spremanja za zimu podrezati. Biljku svake dvije godine presaditi. roza ili crvena ). Do kraja augusta nedeljno djubriti. Od marta mu je potrebno dati vise topline da bi se formirali pupovi. Kako cvate od juna do oktobra. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. Mlade biljke svakog . a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18°C. Grancice na kojima se u jesen pojave pupovi ne treba dirati. u aprilu dobro nadjubriti. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto. U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom. Poneki lijepo mirisu. prelijepi je ukras svakog vrta. Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu. zavisno od uzgoja. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji. Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. Obavezno bi se po povratku kuci sa ljetovanja donosio i "suvenir" pelcer oleandera u razlicitim bojama ( bijela. zuta. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi. ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost. To pospjesuje bolji rast. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. Zimi malo zalijevati. ljeti (prije formiranja pupova) obrezati. U principu su to umanjeni grmovi koji. U stanu im treba pronaci svjeze. U ljeto oleander treba obilno zalijevati. hladno mjesto bez sunca.

starije rjedje. zasticeno od vjetra Svoje neobicno ime zahvaljuje francuskom admiralu de Bougainvilleu koji ju je otkrio u visokim sumama Juzne Amerike i donio u Europu. Svake 2-4 godine promijeniti zemlju. Razmnozava se preko pelcera od juna do septembra ( u vodi ). U Kaliforniji i Indiji su poznate mnogobrojne hibridne sorte. U vrijeme rasta obilno zalijevati. Ne smije imati "hladne noge" treba paziti da posuda u kojoj je posadjena ne stoji na hladnom kamanom podu. Da bi se biljka mogla lijepo razvijati potrebna joj je pomoc za penjanje ( resetke. OPREZNO: Oleander je jako otrovan! BOUGAINVILLEA Porodica: Nyctaginaceae Zemlja porijekla: Brazil Pogodno mjesto: Suncano. U prirodi raste iz male grancice sa . Cim lisce pocne da joj opada prestati sa zalijevanjem. bez i lila boji. Prezimiti treba na svijetlom. Do augusta nedeljno djubriti. ako previse izraste formirati je pomocu makaza. Spada u cudesne biljke i u stvari ono sto izgleda kao cvijet su obojeni listici koji na vrhu imaju kremaste male cvijetice. hladnom mjestu ( 8 . Da bi se rano dobili cvjetovi biljku treba vec u martu staviti na suncano mjesto kod prozora. ali izbjegavati da stoji u vodi. roza. LJUBICICA ( Viola cornuta hybriden ) Porodica: Violaceae Zemlja porijekla : Pirineji Pogodno mjesto : Suncano Kada se spomene njeno ime. ljestvice ). probude se sjecanja na neka davna vremena. To je biljka penjacica sa prelijepim cvijetovima u crvenoj.10°C ). Uslov za bogato cvjetanje je suncano i vruce ljeto. a preporucuje se da se uzgaja u zimskom vrtu. Preduge mladice osisati. prve sastanke i prve romanticne trenutke sa malom kiticom ljubicica. Zbog svoje osjetljivosti na zimu. ali je za nase uslove najpovoljnija bougainvillea glabra. u hladnijim krajevima se uzgaja u loncima i moze da naraste do 3 m visine.proljeca presaditi. toplo.

U oktobru . iz kojih stidljivo izviruju prelijepe ljubicaste glavice sa zutom tackicom u sredini. Od maja do septembra obilno zalijevati. Raste u skoro svim nasim vrtovima. od vjetra zasticeno Na. dijeljenjem ( prema vrsti ). zutoj. Ispod substrata (zemlje ) je potrebno napraviti drenazu od sljunka i pjeska. sa 5 . U klimatski toplijim krajevima mogu se gajiti u vrtu i tu i prezimiti. Ljilanovo ulje se u domacoj medicini upotrebljava kao lijek za opekotine. koje su jedva 10 cm visoke.ovalnim zelenim listovima. Lukovice u razmaku od 5 cm pokriti sa najmanje 15 cm zemlje ( u visinu ). Kada biljke narastu ucvrstiti ih sa pomocnim stapovima da se ne bi slomile. Raznmozava se sjemenom. u suprotnom ih treba preko zime zastititi. Posadi se u periodu februar .6 tuckova punim zutog praha. do onih sa velikim cvijetovima od 20 cm visine.mart u saksiju promjera najmanje 20 cm. U cvijecarama su samo hibridi u ponudi. Ocvale cvijetove odstraniti.novembru stabljike odsjeci. od malih. Mlade biljke stititi od mraza. Oprezno: Lukovice ljiljana su otrovne ! DRAGOLJUB ( Tropaeolum hybriden ) . Zasaditi ( posijati ) u glinasto . U maju obilno nadjubriti. Lagano zalijevati i drzati napolju na suncu. Amerika i Europa Pogodno mjesto: Suncano. Prije velike zime unijeti u kucu i na tamnom hladnom mjestu ostaviti da prezimi. Od mnostva hibrida mogu se pronaci nize vrste koje se mogu posaditi u lonce ( saksije ). Svake dvije godine posaditi u novu zemlju. do 1 metar visokim lisnatim stabljikama pojavljuje se odjednom vise lijevkastih cvijetova u bijeloj. ali i ljubitelji cvijeca koji nemaju vrt mogu uzivati u ovom kraljevskom cvijecu. U toku rasta i cvijetanja ravnomjerno vlaziti LJILJAN LJILJAN ( Lilium hybriden ) Porodica: Liliaceae Zemlja porijekla: Azija. narandjastoj i crvenoj boji.pjeskovitu zemlju u proljece ( april ).

Penjacice potpomoci sa resetkom ili zicom. Lukovice u jesen zasaditi u dublje posude.Porodica: Tropaeolaceae Zemlja porijekla: Peru. a ne cvijetove. nakon toga zalijevati i jednom nadjubriti. svjetlo zeleni listovi kojima je drska skoro u sredini kruga. u vrtu je moguce putem malih lukica koji se stvaraju na maticnoj biljci. Kolumbija. dok neki dostizu i visinu od 40 cm. crvene i narandjaste ljevkaste cvijetove ( 3 . ali je treba umjereno trositi da ne bi doslo do nadrazaja crijeva. Oni su i najveci kandidati za balkon.50 cm ). Cvate od maja do kreja jeseni. Sjeme ( biljka je jednogodisnja ) u proljece (april . Mnoge od tih vrsta rastu samo 20 cm u visinu. Alzir Pogodno mjesto: Suncano Mali divlji narcisi su sve omiljeniji zbog svog prirodnog sarma. U narodnoj medicini upotrebljavaju se svjezi listovi kao salata za prociscavanje krvi. Kada pocnu da cvatu iznijeti napolje ( na balkon ili presaditi u vrt ). pa jos jednom nadjubriti. 25 . roza . a penjacica i preko 2 metra. Tako zasadjene posude ostaviti da prezime na tamnom i hladnom mjestu. Do klijanja zemlju drzati vlaznom. su prelijepa podloga za zarko zute. Kako su i listovi i cvijetovi jestivi predstavljaju prelijep ukras ljetnim salatama i osvjezavajucim napitcima ( npr. a razmak izmedju lukova treba da bude 10 cm. U zemlju u koju se zasadjuju narcisi treba dodati pjeska.30 cm. Prema vrsti raste razlicito visoko. bola sa plivajucim cvijetovima ). Razmnozavati se ne moze u saksijama. Obilno zalijevati. jer ako biljka ima previse hrane razvija samo listove.5 cm ). Vrlo rijetko djubriti. Nakon cvjetanja lisce otkloniti tek kada je posve suho. Oprezno: Lukovice narcisa su otrovne ! . NARCIS ( Narcissus ) Porodica: Amaryllidaceae Zemlja porijekla: Srednja. Cesto su cvijetovi dvobojni. Kako se biljka jako razvije treba paziti na razmak izmedju biljaka (30 .maj ) posaditi u pjeskovitu zemlju. Ekuador Pogodno mjesto: Suncano Skoro okruglo formirani.U dubinu treba ici 5 . zapadna i juzna Europa. Obe grupe imaju obicne i ispunjene cvijetove.10 cm ( zavisno od velicine lukovice ). Kada biljke proklijaju prebaciti na svjetlije.

Od marta do kraja jula djubriti svakih 14 dana. Vrtna ruza je opet visoka stamena. obrezati i ostaviti na prohladnom mjestu. ljeti joj je najbolje u sjenovitom mjestu. pa cak i balkon bez jedne ruze. iako je njeno pravo vrijeme cvjetanja juni i juli. pojavljuje vec u martu. da bi ruza ponovo cvala. U proljece (ako je ruza u saksiji ). Kao i velike sestre. roza. HORTENZIJA (Hydrangea macrophylla ) HADZIBEG Porodica: Saxifrageceae Zemlja porijekla: Japan Pogodno mjesto: Svijetlo do polusjenovito. Od proljeca do jeseni treba obilno zalijevati (hidrangea = pijacica vode ). U cvjecarama se. koje su idealne kao pregradni zidovi ili zastita od tudih pogleda. Da ljubijtelji ruza koji nemaju vrt ne bi ostali uskraceni za uzivanje u njima. sa duboko razvijenom korijenom. male patuljaste ruze cvatu u ljeto. Za balkone su uzgajivaci predvidjeli srednju velicinu ruza koje u vecim posudama imaju dovoljno mjesta da bi razvile korijen i uspjesno rasle. ne direktno sunce Veliki bijeli. tako da za svaki ukus ima ponesto. a zimi im opada lisce i trebaju prohladno mjesto da prezime ( do 10°C ). zracno i suncano Ruze su najomiljenije cvijece. crveni ili plavi cvjetovi sastoje se ustvari od puno malih cvijetica koji zajednicki cine jednu loptastu grupu. pobrinuli su se uzgajivaci koji su uzgojili bezbrojne patuljaste vrste koje se mogu uzgajati u stanovima. U mnogim vrtovima ponosno rastu i mnoge ruze penjacice. Od proljeca do jeseni ruze treba tako zaljevati da skoro uvijek bude vlazna. Ne podnosi preveliku vrucinu. Uzgajivaci su uspjeli da uzgoje ruze u svim mogucim bojama. a posebno balkonsko ili vrtno cvijece. ali ne mokra. presaditi. Zimi . Vodu omeksati jer hortenzija ne podnosi previse kreca. Zimi ne previse.RUZA . Vrlo je omiljena kao kucno. u vrtu dobro okopati.vrlo malo. Ocvale cvijetove redovno odstranjivati. vec procvala.ROSA Porodica: Rosaceae Zemlja porijekla: Kina Pogodno mjesto:Svijetlo. Ne moze se zamisliti ni jedan vrt. Do kraja .

Cvate svuda po nasim livadama. cak i u kuci. GEORGINA) Porodica: Compositae Zemlja porijekla: Meksiko Povoljno mjesto: Suncano. U nekim krajevima Bosne hortenzia se zove hadzibeg. ali ne podnose da stoje u vodi. brezuljcima i sumama. Hibridne vrste su predvidjene kao jednogodisnje sezonske biljke. od vjetra zasticeno Nakon otkrica Meksika. Biljke ne podnose preveliku vrucinu. nakon cvijetanja treba je posaditi napolje. ali se mogu u vrtu. narandjasta. ljubicasta i plava ). ili. pa ce onda cvjetati i slijedece godine. Uzgajivaci dalije su do sada uspjeli uzgojiti preko 200 hibrida svih mogucih boja i oblika. pa i na balkonu vise godina uzgajati. u vrtu. Hibridne vrste se mogu uzgajati na balkonima. DALIA (DAHLIA. Krajem oktobra - . Plava boja hortenzije se postice tako sto se zemlja u kojoj raste zalijeva sa aluminium sulfatom. ali ne suncano Pogodno Jedan od prvih vijesnika proljeca je jaglac. Nakon cvjetanja je moguce hortenziju obrezati. zuta. Ukoliko postoji opasnost od mrazova izrasle mlade biljke zastititi ! Dalija cvate od jula do oktobra tako da je ukras svakog cvijetnjaka i balkona. Ocvale cvjetove odsjeci. Vise sorte dalija razvijaju se od prezimljenih krtola koje se u proljece ( kraj marta-pocetak aprila) zasade u zemlju . ocvalo cvijece odrezati. kao i razlicitih visina 30-100 cm. u zimskom periodu. razlicitih boja ( bijela. purpurna. JAGLAC ( Primula) Porodica: Primulaceae Zemlja porijekla: Evropa i Azija mjesto: Svijetlo. roza.augusta djubriti svakih 14 dana. razlicitih visina (do 30 cm ). Ima vise od 500 vrsta. dalija se pod nazivom georgina preselila u evropu i vrlo brzo razmnozila u nasim vrtovima.u vrtu ili u veci lonac na balkonu. Od sadnje do kraja augusta redovno zalijevati i djubriti. crvena. Ako se drzi u kuci.bez. zato ih treba drzati u hladnijim prostorijama i cesto zalijevati.U prirodi je jaglac uvijek zute boje.

vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. hladno mjesto bez sunca. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji. u aprilu dobro nadjubriti. U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom. To pospjesuje bolji rast. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi. Bijeli. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto. U ljeto obilno zalijevati. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu. Kina) Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari ! Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju. IRIS Porodica: Iridaceae . Biljku svake dvije godine presaditi. ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost. osusiti i ostaviti u suhoj piljevini ili pazljivo umotanom novinskom papiru na 8-10°C . na tamnom i suhom mjestu. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. U principu su to umanjeni grmovi koji. cvatu od zime pa sve do aprila. Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. ljeti (prije formiranja pupova) obrezati. U jesen i zimu na 5-12°C. u grupama po vise (2-7) zvoncica sastavljenih u jednu drsku. lila ili crveni. Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. RODODENDRON/AZALEA Porodica: Ericaceae Zemlja porijekla: hladna. zavisno od uzgoja.prije mrazova -korijen koji je u obliko kromrira izvaditi. U stanu im treba pronaci svjeze. a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18°C. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. roza.

putem mladih lukova u jesen. Fikus benjamin je vrlo osjetljiv na promaju.bijelo satiranim listovima. U cvjecarama se moze naci puno vrsta fikusa. ili zuti. Ocvalo cvijece odstraniti. U jesen treba lukovice posaditi na dubinu od 5-8 cm ( zavisno od visine biljke) u razmacima od 10 cm. Raste ovisno o vrsti os 20 cm do 1 metar. jer moze doci do opadanja listova. mala Azija. plavi i bijeli rastu iz lukovica. ne u saksijama. FIKUS ( Ficus ) Porodica: Moraceae Zemlja porijekla: Juzna i jugoistocna Azija pogodno mjesto: Svijetlo. stalnu vlagu ili preveliku suhocu treba obavezno izbjeci. Povremeno nadjubriti. U proljece i ljeto obilno zalijevati. biljku treba povremeno pospricati ili tusirati. Velike listove cesce prebrisati vlaznom krpom.u kuci Najstarija poznata biljka iz mnostva fikusa je gumeno drvo ( ficus elastica ) koji je kod nas u stavri poznat kao fikus visiko sobno drvo sa velikim. Zemlja se ne smije osusiti. pa ih ponovo posaditi.U jesen i zimu stedljivo zaljevati. mesnatim. Prilikom prevelike vrucine ili suhog zraka. To je kucna biljka i potrebna mu je uvijek sobna temperatura. Vrlo rado rastu u blizini bara i jezera. U jesen pozutjele listove pazljivo odstraniti. Treba paziti da je cvijet okrenut uvijek istom stranom prema izvoru svjetla ( prozoru ). Iran Pogodno mjesto: Suncano do polusjenovito Travnati listovi sa ljubicasto-crvenim cvijetovima sa malom zutom mrljom. lukovice ostaviti par dana da se osuse od vlazne zemlje. Prezimiti treba na svijetlom prohladnom prostoru. Kada se biljka u proljece iznese napolje treba je stititi od kasnih mrazeva. bogato razgranato i lako povijeno zbunje sa malim zelenim ili bijelo zeleno satiranim listovima. . Dio listova prirodno opada u zimskom periodu. a u sustini svi imaju slicne zahtjeve. Najjednostavnije je na saksiji obiljeziti koja strana treba da bude okrenuta prema prozoru. Najprominentniji iz vrsta fikusa je ficus benjamina.Zemlja porijekla: Kavkaz. ali ne smije da bude previse mokra da lukovice ne bi istrunule. pa na to treba obratiti paznju prilikom odabiranja mjesta u stanu. povremeno djubriti. Zato su vrlo pogodni za umjetna jezerca u vrtovima ( ukrasavaju jezero i prelijepo se ocrtavaju u vodi ). Irak. zelenim ili zeleno bez . ali ne suncano . Razmnozavati se moze samo u vrtu. Potrebna im je glinasto pjeskovita zemlja.

Na kraju izdanaka stvaraju se male lisnate ruzice (nova mala biljka). polusjenovito . Razmnozava se tako sto se male ruzice koje se stvaraju na dugim izdancima odsjeku i posade u zemlju ili ostave u vodi da poste korijen. Svake godine presaditi. Ocvalo cvijece redovno odstranjivati. . Stvara duge izdanke sa malim bijelim cvjetovima . lila i crvenoj boji. Stari naziv za pelargoniju je geranija.bijelo satiranim izduzenim listovima. najbolje u augustu i septembru. oblika i boja. Zimi zemlju samo lagano vlaziti. pa tek onda posade. do kraja augusta nedeljno djubriti.Po potrebi presaditi (ako je lonac premalen. u ljetnim mjesecima cesce pospricati ili tusirati. Isto tako je idealna kao kancelarijska biljka. Raste skoro svuda i veoma je dekorativna sa svojim zelenim ili zeleno . roza.CLOROPHYTUM COMOSUM Porodica: Liliaceae Zemlja porijekla: Juzna Afrika Pogodno mjesto: Suncano. Najbolje je to uraditi u proljece. Pelargonija se moze razmnozavati pomocu pelcera. jer podnosi neredovno zalijevanje. Potrebno je redovno zalijevati i djubriti. svijetlo. PELARGONIJA ( Pelargonium ) Porodica: Geraniaceae Zemlja porijekla: Juzna Afrika Pogodno mjesto: Suncano do polusjenovito Pelargonija je vrlo omiljena kucna i balkonska biljka koja ima nebrojeno mnogo vrsta. Od velikog broja razlicitih vrsa pelargonije. Kucne pelargonijer treba u toku ljeta iznijeti napolje. treba izdvojiti onu koja je za odgajanje na balkonu. visecu pelargoniju u bijeloj. a postoje i satirane vrste. a biljka se razvila ). ne ostaviti u podrumu sa posve vlaznim korijenom. ZELENI LJILJAN . Ukoliko se fikus odreze onda se razgrana. U periodu rasta obilno zalijevati.u kuci Ovo je neproblematicna biljka i vrlo pogodna za neiskusne.

na planinskim kamenjarima i kucnim krovovima raste njena najbliza rodica cuvarkuca -sempervivum. Ima ih preko 100 razlicitih vrsta . samo s tom razlikom sto cuvarkuca podnosi. u zimskoj pauzi skoro nikako. U ljeto zalijevati vrlo malo. . listovima koji stoje spiralno u rozetama. BEGONIJA Porodica: Begoniaceae Zemlja porijekla: Azija. Zavisno od vrste cvjeta u razlicito vrijeme. izgleda dekorativno.ECEVERIA ( Echeveria ) Porodica: Crassulaceae Zemlja porijekla: Srednja i Juzna Amerika Pogodno mjesto: Suncano Eceveria je biljka koja se lako odrzava i ne zahtjeva puno mjesta. Vec sa svojim debelim. a eceveriu moramo stititi od hladnoce. i treba veliku hladnocu. Cvijetovi su i do 10 cm promjera veliki. nedeljno djubriti djubrivom za kaktuse. za vrijeme rasta. a pogotovo kada u ljeto procvjeta. Afrika i J. mesnatim.Amerika Povoljno mjesto: Suncano i polusuncano. Pored toga postoje i dvobojnr vrste. U nasim krajevima. od vjetra zasticeno OPREZNO:Begonije sadrze u krtoli i biljci otrovne tvari ! Begonija cvate u svim mogucim bojama ( osim plave i lila). Kada sa strana maticne biljke narastu mladi zdanci sa novim ruzicama. Od marta do augusta.velikih i malih. Biljke su. jednostavni ili obilno ispunjeni. jer je vlaznost ubija.Ponekad uspjeva odgojiti novu biljku od otkinutog lista koji se posadi u pjesak ( pri temperaturi od 20°C ). moze se odvojiti i rasaditi.

ako se zastiti. tamno zeleni. Begonija ima vise vrsta. dvousnat. . Cvijet je svijetlo plav. Pri nizim temperaturama potrebno je prohladno. ili putem sjemena u proljece. nego pustiti da se biljka postepeno susi. zasticeno od vjetra Ruzmarin je zelena biljka.U toku rasta obilno zalijevati i djubriti. Ostaviti da sezemlja osusi i tek kada su posve suhe pazljivo ih zamotati u novinski papir ili u piljevinu i ostaviti na suhom.Kada procvate stititi od vjetra . Listovi su usko stapicasti. svjetlo mjesto u kuci. Razmnozava se putem pelcera u julu i augustu. U priodu rasta vrlo malo zalijevati. Od septembra ne odstranjivati suhe listove. a postoje i visece vrste koje su interesantne na balkonu. koji je u proljece vrlo omiljeno mjesto za pcele. Pored njih su jos rasprostranjene ledene begonije koje su uglavnom kucne jednogodisnje biljke. Nakon cvjetanja biljka se moze podrezati. Prezimiti moze napolju do . koja pri dobroj njezi . po mogucnosti sa djubrivom koje sadrzi vecu koncentraciju kalija.5 ° C.do 10°C .pjeskovitoj zemlji. Najpoznatije su begonije koje rastu iz krtole. raste dugi niz godina. razlicite visine. Kada se formiraju listovi biljku treba iznijeti napolje. Uzgaja se u glinasto . visoka do 1 m.mjestu.Kada pocnu prvi mrazovi biljku odsjeci na 2-3 cm visine i krtole pazljivo izvaditi iz zemlje. ali ne ostaviti da se potpuno osusi. Ocvale cvjetove redovno odstranjivati. alipri hladnom vremenu ponovo zastititi ( po potrebi unijeti unutra). do oktobra djubriti da bi se krtole dobro razvile. i u saksiji. Karakteristika begonija su nepravilni skoro zguzvani listovi i bogato razvijeni cvjetovi. odozdo bjelkasti. koznati. Primorja i na otocima. tamnom i hladnom .prema vrsti. odozgor malo hrapavi. Krtola se u periodu februar-april posadi u zemlju (oko 5 cm dubine) i na temperaturi 18-22°C ostaviti da naraste. Jednom mjesecno djubriti. Begonija koja raste iz krtole je veoma pogodna za sadjenje na balkonu. vruce. Kod nas raste kao divlja biljka u kamenitim predjelima Dalmacije. Od augusta postepeno manje zalijevati. RUZMARIN ( Rusmarinus officinalis ) Porodica : Lamiaceae (Labiateae ) Zemlja porijekla: Sredozemlje Pogodno mjesto: Suncano.

Susi se u hladu na propuhu. Pupovi se otvaraju odozdo prema gore i moze imati i do 26 pojedinacnih cvijetova. sadi se u zemlju tek kada prodje velika zima ( mart . ostave da se osuse i spreme na suho i hladno mjesto ( oko 8° C ). a nove nize vrste su izmedju 50 i 80 cm. Gladius znaci mac. procijediti i dodati vodi za kupanje. Procijediti i dnevno piti 1 . Poboljsava ukus jela od peradi.10 cm dubine ) kako ne bi kada naraste u visinu bila nestabilna na vjetru. osusenih ili svjezih listica ruzmarina staviti u bocu. Nakon cvijetanja treba cvijetnu stabljiku prelomiti i pustiti da se osusi. Ruzmarin se bere u periodu cvjetanja od marta do maja. divljaci i janjetine. zamotane u papir do slijedeceg proljeca.6 nedjelja nakon cvijetanja vade se lukovice iz zemlje. Gladiola je omiljena i zbog toga sto njeno cvjetanje traje. uravnotezava cirkulaciju krvi i razmjenu materija u organizmu: 10 gr. Biljka procvate otprilike 8 nedjelja nakon sadjenja. Redovno zalijevati. Razmak izmedju biljaka treba da bude oko 20 cm. Jaca srce. .april ) vec prema podrucju. Kako gladiolina lukovica nije otporna na zimu.5 m visine. Kada se pojavi cvijetna stabljika izmedju listova potrebno je dobro nadjubriti da biljka ima snagu za cvijet. preliti sa 1/2 l suhog bijelog vina i ostaviti da stoji pet dana. ali isto tako za jela sa paradajzom. izmedju 10 i 14 dana. osusena biljka cuva se zatvorena u staklenim posudama. Mora se paziti da se lukovice gladiole ne posade previse plitko ( najbolje 5 . Kod osipa i cireva treba napraviti kupku od ruzmarina: 4 sake lisca od ruzmarina kuhati sa 5 l vode 3 -5 minuta. od vjetra zasticeno Po svojim dugim siljastim listovima dobila je gladiola svoje ime.2 male casice ( za rakiju ). narocito ribe. Vrtna gladiola raste i do 1. Otprilike 4 . GLADIOLA Porodica: Iridaceae Zemlja porijekla: Afrika Pogodno mjesto: Suncano. salate. Kako mirisno etericno ulje lako hlapi.UPOTREBA: Ruzmarin se upotrebljava za jela sa rostilja. Ukoliko se gladiole sade u etapama ( svake 3 nedjelje do kraja juna ) produzava se uzivanje u prelijepom cvijetu carobne gladiole. osim crne. A svoju omiljenost kod skoro svih ljubitelja cvijeca ima zbog svojih prelijepih cvijetova u svim bojama i nijansama. zavisno od vremenskih uslova i vrste.

Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. U principu su to umanjeni grmovi koji. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu. U ljeto obilno zalijevati. a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18°C. Sobna vinova loza SOBNA VINOVA LOZA ( Cissus ) Porodica : Vitaceae Zemlja porijekla: Sva tropska podrucja . lila ili crveni. U jesen i zimu na 5-12°C. To pospjesuje bolji rast. ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost. Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. zavisno od uzgoja. Kina) Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari ! Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju. ljeti (prije formiranja pupova) obrezati. u grupama po vise (2-7) zvoncica sastavljenih u jednu drsku. roza. Bijeli. Biljku svake dvije godine presaditi. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto. hladno mjesto bez sunca. vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet. cvatu od zime pa sve do aprila. U stanu im treba pronaci svjeze. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. u aprilu dobro nadjubriti. Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke.Azalea RODODENDRON ( Rhododendron ) AZALEA Porodica: Ericaceae Zemlja porijekla: hladna.

22°C. starije samo po potrebi. U ljeto umjereno zalijevati. Ako previse naraste.Pogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito. purpurcrvene i lila. roza. . jer je vrlo osjetljiva. Krace dnevno svjetlo ce pospjesiti stvaranje pupova. ili da se uz pomoc ljestvica penje i grana. Moze se objesiti i pustiti da sa visine raste prema dole. tako da treba na vrijeme izabrati pravo mjesto. Ova biljka ne moze ni ljeti da raste napolju. Listovi su joj duboko zasjeceni i na tri djela podjeljeni pa jako lice na listove vinove loze. Kod promjene mjesta moze doci do opadanja pupova. a mogu se dobiti u bojama od bijele.U prodaji su u stvari biljke koje su nastale krizanjem bozicnog kaktusa (Zygocactus truncatus) i Schlumbergera russeliana. Mlade biljke svakog proljeca presaditi. Potrebna joj je podjednaka vlaznost zemlje. Sa malo srece moze se nabaviti i nova vrsta sa zutim cvjetovima "Gold charni". Razmnozava se pomocu pelcera u toploj zemlji. Cesce pospricati. bez sunca Ova biljka penjacica je pogodna za sve oblike sadnje. Od augusta manje zalijevati i djubriti. tako da biljka ocvrsne. malo sunca Kako cvjeta u vrijeme bozicnih praznika. Od marta do augusta nedeljno djubriti. Krajem septembra biljku unijeti u kucu i drzati na toplom 18 . Razmnozava se putem pelcera koji se prije stavljanja u vlazni substrat malo prosuse. u mnogim europskim zemljama se zove bozicni kaktus. Decembar DECEMBAR (Zygocactus ) Porodica: Cactaceae Zemlja porijekla: Brazil Pogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito. crvene. jednostavno se podkrese. Pri hladnijim temperaturama manje zalijevati. Biljka ne podnosi promjenu mjesta u periodu kada pocnu da se formiraju pupovi i u vrijeme cvjetanja. do jula svake dvije nedjelje djubriti.

U takvom prostoru biljka trosi manje vlaznosti. kadifica. te ostavimo sjemene casice da se potpuno osuse. ali ne suncano mjesto. Pelcer se reze vrlo ostrim dezinficiranim nozem otprilike 1/2 cm ispod jednog para listova. jer se ona u protivnom. loptaste ili ovalne. Tako osuseno sjeme se spremi u papirnu kesicu ili suhu kutiju i ostavi da stoji na hladnijem mjestu do slijedeceg proljeca. opet. zavisno od biljke. Dvogodisnje biljke kao : turski karanfil. onda treba cak grijati ). U razmaku od oko 10 cm moze se u jednu vecu saksiju posaditi vise pelcera. Pored pelcera se u krajeve saksije zabode vise jednako visokih stapova ( treba da budu 5 . a u tom slucaju ce slijedece godine cvjetati. Sakupljanje sjemena U periodu juli – septembar. Stapove i gornji dio saksije prekriti prozirnom plasticnom folijom ( da to bude kao kapa preko pelcera i stapova ). sto se za ljetno vrijeme. nakon ocvalih cvjetova na biljkama se formiraju sjemene casice razlicitih oblika. jer se kao u stakleniku. ne preporucuje. treba odmah posijati da bi biljka jos ove godine izrasla i bila dovoljno jaka da prezimi. . Ova metoda pospjesuje stvaranje malih korjencica. koja se gumom ili spagom veze oko saksije. stvara ' napregnuti zrak'. a i sva isparavanja ostaju opet ispod te 'haube'. To se radi kod svih jednogodisnjih biljaka. ispod filije. a i razlicito povrce i zacini. onda ne otkidamo ocvali cvijet.4 para listova. turski mak. Treba paziti da se osusena casica pravovremeno otkine. Ukoliko hocemo da sakupimo sjeme. Jako je vazno da posuda u kojoj se presadjuju pelceri ne stoji na hladnom podu (ako je hladno. pa zalije.Staviti na toplo i svjetlo.VEGETATIVNO RAZMNOZAVANJE PELARGONIJA U periodu juli . Pelcer se posadi u dubinu oko 2 cm u zemlju. Za pelcer se uzima grancica koja raste sa strane maticne biljke i koja nema formirane pupove ni cvjetove. nezaboravak i sl. Donji par listova se odstrani.10 cm visi od pelcera ). sama otvori i sjeme pada na zemlju i samo se posije. kada je zrela. dragoljub. zabice. Treba da bude 5 10 cm dug i da posjeduje 2 .august vrsi se vegetativno razmnozavanje pelargonija putem pelcera. kao sto su petunije.

KALENDAR RADOVA Februar .faza zimskog mirovanja blizi se kraju. .vrlo stedljivo zalijevati.travu i vrt nadjubriti.pri toplijem vremenu obrezati vocke.krtole begonija posaditi (ako to do sada nije uradjeno) i ostaviti na toplom mjestu. biljke treba postepeno vise zalijevati i nadjubriti. . pri toplom vremenu zaliti i nadjubriti. . . .sada je vrijeme za presadjivanje i obrezivanje cvijeca koje ne cvijeta. .ruze obrezati i nadjubriti.zastitu od zime sa ruza i ostalih biljaka odstraniti.povremeno pregledati biljkr i uvjeritise da nemaju parazite. pri suhom vremenu zaliti. .grasak i grah posaditi. . .cvijece koje je prezimilo na balkonu. Cvijece mjeseca : amarilis zumbul narcis Mart . . . . .u kuci pri 15°C posaditi krtole begonija. . . ako to vec nije uradjeno. .lukovice amarilisa posaditi (do marta). toplom mjestu ostaviti da proklija.preko zime ostavljene krtole begonija i dalija pregledati i istruljene i ostecene odstraniti. cesto provjetravati prostorije koje imaju suhi zrak od grijanja.dalije i kane u zasticenom prostoru posaditi.geranije i fuksije obrezati. .zacine i ljetno cvijece posijati i na svijetlom.na zimu otporne biljke koje su postale prevelike pobijeliti ili presaditi.

iscvjetale tulipane nakon cvjetanja odsjeci . nezaboravak.kod kucnih biljaka je vrijeme za presadjivanje. . . kao i kaktusi . Cvijet mjeseca: Klematis .svake nedjelje kositi i djubriti travu. dijeljenje ) .dvogodisnje cvijece ( npr.prethodno uzgojene pelcere ( u stakleniku ili u kuci ) postepeno privikavati na zivot napolju .tropske biljke posaditi.svo svijece. turski karanfil ) se moze do kraja jula posijati . . .sada se sadi osjetljivo cvijece i zacini direktno u zemlju . .obratiti paznju na tzv.Cvijet mjeseca : kucna loza April . .posaditi . vodene mladice kod ruza.vrijeme je da se gladiole posade u zemlju. ) . To su divlje grancice koje se prepoznaju po mnogim listovima i prebrzom rastu.sve kucne biljke koje ljeti mogu stajati napolju postepeno privikavati na sunce ( i biljke mogu da dobiju opekotinesparusene listove.biljke osjetljive na mraz mogu se u ovom periodu posaditi.osisana trava moze sluziti kao osnovno djubrivo kod grmolikog voca ( ribizle i sl. . .zato oprez ! ) . . . ali ih od nocnih mrazeva zastititi.kucno cvijece ( ako je potrebno ) presaditi . narocito balkonsko prekontrolirati i vidjeti da se nisu pojavile usi ili neke druge stetocine . . . .posebno osjetljivo balkonsko cvijece pri pogodnom vremenu iznijeti napolje . Cvijece mjeseca: Rododendron Maj .sada je pogodno vrijeme da se zasade i posiju tropske biljke.uzivati u ljepotama koje nam vraca cvijece.zacine presaditi .pogodnoje vrijeme za razmnozavanje kucnih biljaka ( pelceri. . . One obavezno moraju biti otklonjene. .

. .sobne biljke su sada u punom razvoju .uzivati u plodovima svog rada . . . jorgovan i sl. time se pospjesuje novo stvaranje pupova.suho i vruce vrijeme pogoduje razvoj biljnih stetocina.treba ih redovno zalijevati i po potrebi djubriti.u ovom periodu balkonsko cvijece raste ubrzanim tempom ne zaboravite ga redovno djubriti i zalijevati. . .najvznije je u ovom vrucem ljetnom mjesecu biljke redovno i obilno zalijevati da se ne bi osusile. . turski karanfil. .ako idete na odmor pobrinite se da biljke neko zalijeva u vasem odsustvu. turski mak i sl.grmovi koji cvatu u proljece ( jasmin. ) mogu se nakon cvjetanja podrezati.Juni . biljke s vremena na vrijeme pregledati i odmah zapoceti sa unistavanjem (vidi Borba protiv biljnih usiju ).ne zaboravite da biljke u rastu trebaju djubrivo . .biljnih usiju ima cijelo ljeto.treba redovno otklanjati ocvale cvjetove.plodove jagoda ubrati . pa biljke treba redovno pregledati i po potrebi spricati sa za to odredjenim sredstvima. . . .ako cvijece stoji na prozoru okrenutom prema jugu. . treba ga zastititi od prejakog sunca.sada je pogodno vrijeme da se sobne biljke razmnoze putem pelcera.mislite na to da je i kaktusima za rast potrebna voda i vlaznost. .sobne biljke treba cesce tusirati i paziti da ne stoje na direktnom podnevnom suncu. napraviti dzem ili slatko. .sada je pogodno vrijeme za razmnozavanje putem pelcera. sada su se pojavile.sada je vrijeme sakupljanja sjemena kod jednogodisnjih biljaka. ) mozete do kraja jula sijati.ako zelite sami da odgojite dvogodisnje biljke ( nezaboravak. . .ruze su sada u punom cvatu . Cvijet mjeseca : ruza Juli . .

Amarilus vise ne zalijevati i pustiti da se osusi . .sobne biljke treba stedljivije zalijevati . nezaboravak i sl. pelargonije ili fuksije vegetativno razmnoziti (putem pelcera) sada je potrebno pelcere odrezati i rasaditi Cvijece mjeseca : BOUGAINVILLEA.bozicni kaktus (decembar) nekoliko nedjelja (kraj septembra. nezaboravak i sl. pelargonija i fuksija presaditi. .skoro sve sto vazi za juli. Cvijece mjeseca: Begonije Septembar . .) . .krajem septembra prestati sa djubrenjem biljaka . .) se jos mogu posijati. treba izvaditi iz zamlje i osusiti.biljke koje ste u toku ljeta iznijeli na balkon treba vratiti u kucu (hibiskus ako je temperatura ispod 18° C. pocetak oktobra) ne zalijevati da bi mogao da formira pupove . ali ga treba zalijevati da bi se formirali pupovi.jos uvijek se mora obilno zalijevati i djubriti.) sada je vrijeme da se mlada biljcica pikira i rasadi.ocvale cvijetove odsjecati da se opet stvaraju novi.ukoliko hocete geranije.redovno odstranjivati ocvalo cvijece. KANA ( Canna indica ) August .dvogodisnje biljke ( turski karanfil.visegodisnje biljke treba postepeno sve manje djubriti. ..rhododendron koji prezimljava napolju ne treba u drugoj polovini augusta vise djubriti. vazi i za august .ocvale cvjetove gladiola prelomiti i ostaviti da se osuse. .pelcere geranija. tako se pospjesuje novo cvijetanje.kaktuse zalijevati i djubriti do sredine septembra.ako ste u junu ili julu posijali dvogodisnju biljku ( turski kakanfil. nakon sto su se listovi osusili. . a onda postepeno prestajati pa kasnije stedljivo zalijevati . kaktusi i sl. .lukovice tulipana.

zumbuli.sada je vrijeme sadnje lukovicastog cvijeca koje cvate u proljece ( narcisi. . . ne mjenjati mu mjesto i ne okretati ga.jednogodisnje zacine konzervirati za zimu. posisati i ako je potrebno podijeliti. stepeniste).) unijeti na mjesto gdje ce prezimiti (podrum.sada (do pocetka novembra) se stavljaju u zemlju lukovice koje cvatu u rano proljece (narcisi. kane. -ljetno cvijece odstraniti. boungavillea. dvogodisnje posisati do pola (do oktobra) . geranije. asparagus i ostale balkonske biljke koje nisu otporne na zimu i niske temperature. Cim se pupovi pojave treba ponovo poceti zalijevati. Samo u periodu velike suse malo zaliti. zavisno od klime i temperaturnih uslova... tulipani) . asparagus. . Cvijece mjeseca: Dalia Oktobar . begonije izvaditi iz zemlje.). zumbuli. Ovo cvijece vise ne zalijevati da se pri niskim temperaturama ne bi smrznulo.saksije sa osjetljivim cvijecem (fuksije. .zavisno od vremenskih uslova..saksije sa biljkama koje ostaju napolju zastititi (umotati folijom ili zastititi granjem i suhim liscem).sada se zasadjuju zimzeleni grmovi. dobro prosusiti i ostaviti na prohladnom. ali po noci postoji opasnost od mraza. ocvalo cvijece odstraniti. biljke nocu zastititi .stare bozure iskopati. . da bi se do zime adaptirali na novo mjesto . .biljke koje prezimljuju napolju pripremiti za zimu. pa ih ponovo posaditi .dalije. po potrebi obrezati. fuksije.sada pocinje sadnja vocaka i vinove loze Cvijece mjeseca: Syngonium .u planinskim krajevima moze vec u septembru doci do nocnih mrazova.. .decembar (cvijet) nekoliko nedjelja ne zalijevati da bi se formirali pupovi. suhom i tamnom mjestu. za preseljavanje u zimske prostore..vrijeme u oktobru moze biti jos uvijek suncano i toplo. tulipani. polako pripremati oliander.

novembar je period mirovanja kod najveceg broja biljaka. sto je vise moguce.u ovom mirnom periodu biljke stedljivo zalijevati (svake 2-3 nedjelje da se ne bi potpuno osusile).Samo biljke koje se nalaze u prostorijama sa grijanjem treba obilnije zalijevati. stititi od hladnog poda i vrlo pazljivo zalijevati. .vocke nadjubriti. -sada je zadnje vrijeme da se posadi lukovicasto cvijece u zemlju.grmove i vocke kod prevelikog snijega otresti da ne bi doslo do pucanja grana.sve biljke povremeno pregledavati (i one koje ste ostavili u podrumu da prezime) da se nisu pocele pojavljivati biljne stetocine. ne djubriti. djubriti treba samo one biljke koje vidljivo rastu ili cvjetaju ..dani su kratki i biljke imaju vrlo malo svijetlosti na raspolaganju. . kako bi se vec od pocetka moglo sprijeciti masovno razmnozavanje. ali ne previse. . ne pocnu pojavljivati biljne stetocine.. . Cvijet mjeseca:decembar Januar .kako je sada vrijeme grijanja treba pokusati.novoposadjeno voce i grmlje preko cijele zime zalijevati (preko podne u dane kada zemlja nije smrznuta).Novembar .kod prehladnih perioda biljke koje su ostale napolju dodatno zastititi. . -prilikom provjetravanja prostorija biljke skloniti da ne bi bile izlozene prehladnom vjetru. pri prevelikoj vrucini. treba zalijevati vrlo stedljivo. . Biljke koje trebaju vise svjetlosti staviti sto blize prozoru ili osvijetliti umjetnom svjetloscu. . posebno na prozorima okrenutim prema sjeveru.)zaliti kompostom i zastititi od smrzavanja. -decembar (cvijet) ponovo poceti zalijevati cim se pojave prvi pupovi. Cvijece mjeseca: SPATHIPHYLLUM Decembar .biljke. ne mjenjati mu mjesto i ne okretati ga. jorgovan . grmaste biljke (jasmin. povecati vlaznost zraka i paziti da se. .

sjeme povrca u staklenike posaditi.biljkama u zimskom periodu pruziti sto vise svjetla. a gornji ostavi otvoren i tu se nasipa vlazni treset ili mahovina (sl. 2).ako nije prehladno moze se poceti sa obrezivanjem vocaka: vazno je da obrezani dijelovi veci od 2 cm promjera budu premazani sa specijalnim balzamom.ako je snijeg napadao treba vrt kontrolirati. Biljku mozete skratiti.sobne biljke stedljivo zalijevati. 1). pokusajte da je podmladite. povremeno ocistiti listove od prasine Cvijece mjeseca:zeleni ljiljan RAZMNOZAVANJE MARGOTIRANJEM Cesto se desava da dracena. difenbahija ili fikus posle nekoliko godina provedenih u prostoriji pruzaju ruznu sliku: zalostan izgled listova skupljenih na vrhu visokog stabla. napravi se kos rez do polovine stabla. 1 sl. . juka.. . Ispod mesta reza stablo se omota plasticnom folijom. djubriti samo u slucaju da neka biljka prebrzo raste. Takvu biljku ne treba baciti. pod zglobom lista. .pri povpljnom vremenu mogu se posaditi vocke. . . Grmove osloboditi od tezine snijega da grancice ne bi popucale. zatim se vezuje i gornji kraj folije.pri toplom vremenu otvoriti prozore na spremistima u kojima biljke prezimljuju. kako ne bi srastao (sl. Folija se povremeno otvara zbog zalivanja (sl.stare i bolesne grane odstraniti. Donji kraj se veze. . 2 . . 3). u stablu. U zarez se stavi kamencic ili parce plastike. a istovremeno i razmnoziti margotiranjem. sl.

4). pajasmn. magnolije. Polozencama se najlakse razmnozavaju rododendroni. Ili bi ste vi zeleli jos jedan zbun. ali i mnoge druge vrste. 3 sl.. Razmnozavanje polozenicama najcesce se obavlja u proljeće iili leto. pa taj deo grane zatrpajte zemljom. vrh biljke se moze odvojiti . Probali ste da ozilite reznicu. kleke. crven bagrem. To mesto povremeno zalivajte i uskoro ce grana pustit svoje zlice.... ali. Kada prorastu treset. niti ostetite.malo iznad reza uskoro ce se pojaviti bocni izdanci! RAZMNOZAVANJE POLOZENICAMA Cesto Vam se desava da Vam prijatelji traze reznicu nekog zbuna u vasoj basti.6 nedelja ispod folije ce se pojaviti prvi korjencici. Zatim je pricvrstite rakljom ili cvrscom zicom.odseci ispod mesta reza (sl. tako da ne moze da se podigne.. ribzle.. i odmah posaditi u saksiju. Za 6-8 mjeseci razvice se nov korjenov sistem. odseciite oziljen deo i posadite ga kao samostalnu biljku na zeljeno mesto..sl. 4 Posle 4 . al ni je kasno to uradit ni u septembru. Donji deo biljke nemojte baciti . ali tako da je ne prelomite. te tada granu izvadite iz zemlje. maline. Zasto ne probate sa POLOZENICAMA? Jednu nizu granu sa maticnog stabla lagano savijte polozite na zemlju. ukrasn nar.. . vatreni trn.

a u rano proljeće. jos uvek je vreme za to. ali ga prve zime po presadjivanju treba zastititi suvim liscem i granjem. Mladi pupovi treba da budu pokriveni tankim slojem zemlje. Najlepse izgledaju ako se u jednoj grupi nadju samo cvijetovi jedne boje. rasadite ili presadite bozure u svojoj basti. tako i na senovtim mestima. cim se otvori zeleni omotac i pojave cvijetne latice. duboko prekopati i isitniti.HARMONIJA U MINIJATURI . ali ih ima i ruzicastih. Najvise mu odgovara hranljiva. BONSAI . Koriste se i kao rezani cvijet. a moze i uz ivicu cvijetne leje ili kao samostalna leja. Tokom vegetacionog perioda umjereno se zaliva. ili odsecanjem dela bokora.PRESADJIVANJE BOZURA Ukoliko ste resili da razmnozite. Cvijetovi bozura mogu biti jednostavni ili dupli. ilovasta zemlja bez krecnjaka. jer se u protivnom moze dogodit da biljka nikada ne procvijeta. na kome se nalaze bar dva okca i deo korjena.50 grama po svakom bokoru. lijepo izgledaju u vazni. krem i belih. Ova lepa biljka pripada grupi trajnica. Porijeklom je iz Kine. Vazno jene sadti ga duboko. pre cvijetanja. a u tom slucaju beru se jos dok su u pupoljku. Bozur je otporan na hladnocu. Sadi se kao soliterna biljka ili u manjim grupama. sto znaci da vise godina ostaje na istom mestu. ocedita. treba ga prihraniti mneralnim djubrivom . al se samonkla javlja u celoj Aziji. Bozur dobro uspeva kako na osuncanim. Zato zemlju na kojoj ce biti posadjen treba dobro pripremti. Bozuri se razmnozavaju deobom bokora. Cvijetaju u proljeće. najcesce crveni. Evropi i Severnoj Americi. Preporucuje se umjereno dodavanje djubriiva i po presadjivanju.

leti na 2-3. lagano savijajte stablo i grane u pravcu u kome zelite da se drvo razgrana. Prihranjujte tecnim djubrivom. Da bi biljka lakse stajala u posudi. ali moze posluziti i obicna saksija. Korjen ne treba da bude skroz pokriven zemljom. posle ovog perioda izvucite korjen iz zemlje. a izdanke koji ce se naknadno pojaviti.glavno stablo zicom debljine 3. pa ostrim makazama skratite zilice. u saksiju stavite hranljivi supstrat i postavite biljku. gde je otvor za oticanje suvisne vode. Posto ste stablo omotali. Nakon sest mjeseci odvijte zice sa stabla. odlucite kako zelite da izgleda vas bonsai. cije je stablo debljine prsta. da korjenove zilice ne bi zapusile otvor. a grane zicom debljine 1. Zicu ne stezite previse.BREZA JOS NEZNIJA Budite i Vi majstor bonsaija Nabavite u rasadniku zdravu i razgranatu brezu.5 mm. postavite resetku.U SAKSIJI . redovno odstranjujte. Ovim bonsaiju dajete konacan oblik. Bilo bi dobro imati originalnu posudu za bonsai. Ostavite biljku da se odmara oko osam nedelja. orezite korjen u obliku kruga. Specijalnim makazama ili ostrim makazicama za nokte isecite stablo do visine od 25 cm. . pa prema tome odstranite suvisne grancice sa stabla. otresite zemlju sa njega. a zimi na 4-6 nedelja. Biljku omotajte aluminijumskom zicom . Na dno. Korjen je sve vreme u saksiji! Zalivajte je koliko"Trazi".

.Bonsaiju se svake druge godine orezuje korjen i presadjuje se u novu zemlju. Iz njega treba isterat sve nepozeljne stanovnike paukove. hodnik li ulaz u stan. Gotovo svaki komad drveta originalan je i potpuno prirodni ukras. kreativci. a prema raspolozenju i rezano sveze ili suvo cvijeće lisce. uzivajte! Uvek ziva priroda PROCVIJETALI PANJ Kada krenete u sumu. Potpuno cist panj konzervirajte. uzivajte. da bonsai bude oblikovan u potpunosti dovoljne su samo dve godine. najbolje bezbojnim lakom. ovo je samo jedan od nacina da sami oblikujete bonsai.. ocuvan panj. mrave. U udubljenja mozete smjestit male saksije sa cvijećem. Dakle. Uz malo srece mozete pronac veci. koji Vam tokom zime moze ulepsati sobu. ali i pazljivo zagledajte. Cetkom dobro ocistite sve rupe i pukotine u panju. za velike i male vrtove. terase i zardinjere VECNO ZELENE KLEKE otporne na zimu i jednostavne za uzgoj .

Postoje polegle forme. U medicini se bobice kleke koriste kao efikasno diureticko i dezinfekciono sredstvo. izuzetak. Dobro communis) su podnose orezivanje. mada tada nije toliko intenzivna. na visak vlage u (Juniperus zemljistu. forme srednje velicine. likera i drugih alkoholnih pica. . Najpopularnije su spororastuce. Medjutim. kako formi. Uvek se moze naci ona forma koja odgovara svakom ukusu i svakoj velicini vrta. Ovu svoju manu dopunjava zanimljivim oblicima.dzina. BOBICE KAO ZACIN Plodovi i cetine skoro svih vrsta kleke SU OTROVNI! Osobina svih kleka je da su otporne na mraz i jednostavne za uzgoj. kao kvalitetan zacin krune. tamno Odgovara im suncano . one madastarije grane tesko imaju opor ukus i razvijaju nove izbojke. a takodje u proizvodnji krepkih napitaka . kao i sa jarkim bojama jednogodisnjeg cveca i trajnica. za jela od divljaci i ribe. a lose reaguju oobicne kleke. ali i stabla velicine i do 15 m. visestruku Redovna prihrana primenu.plave bobice mesto.KLEKA (Juniperus sp. Patuljasti oblici se moogu uspesno odgajati i u posudama na terasi.) je jedan od cetinara sa najvecim brojem raznovrsnih formi. tak i osnovnih vrsta. Zelena boja kleka ukrasava vrt i zimi. Odlicno se "slaze" sa drugim cetinarima. Zbog toga je gotovo nemoguce oblikovati vrt bez ovog zimzelenog rastinja. djubrivima za cetinare pomaze u razvoju i Koriste se ka dodatak za aromu pravilnom formiranju kiselog kupusa.

Paznju je zasluzila svojim velikim cvastima bele. U tom slucaju pomaze samo orezivanje grana na kojima su se pojavili neobicni izrastaji gale. Osim cvijetova. rdju kruske.Na zalost. Cvijetovi se rado koriste i u buketima. kineska i virdzinijska kleka (Juniperus communis. a pri jacoj zarazi se susi. gde . jasno zeleni listovi. Osnovni prenosioci gljive su obicna. svakako su dekorativni i njeni krupni. One inficiraju drvo kruske. HORTENZIJA (Hidrangea hortenzis) Sigurno je najcesci ukras nasih vrtova. koje se oslobadjaju po vlaznom vremenu. ali i kao suseni u zimskim dekoracijama. chinaensis i J. J. Porijeklom je sa Dalekog istoka.u vrtu siri gljivicno oboljenje. RDJA KRUSKE Gale na kleki se javljaju kao posledica zaraze gljivicnim oboljenjem. Takvo drvo vise ne radja. Ovaj izuzetno dekorativni zbun moze izrasti do visine od dva metra. Najvise joj odgovara polusjenka. Na kruskama zarazenim gljivicama. a u Evropu je doneta u XVIII veku. U kisnom periodu gale nabubre i obrazuju spore. sto bi u prevodu znacilo . a cvijeta tokom celog leta. Odsecene grane se spaljuju. rdjom kruske. na nalicju lista pojavljuju se narandzaste skupine u kojima se obrazuje nova generacija spora.TREBA PUNO VODE. ruzicaste ili plave boje. virginiana). A znate li od kuda potice boja njenih cvijetova? Ime biljke potice od grcke reci HYDOR-voda i ANGEIONposuda. ova predivna biljka ima i jedan nedostatak . mesto ispod visokog drveca.

Razmnozavaju se deljenjem korjena posle precvijetavanja... cija je vrednost pH 3-4. pa se moze desiti da se pri orezivanju uklone i da biljka sledeceg proljeća ne procvijeta. Prija joj plodno. debele grane iz sredine. ako ne znate kakvo je zemljiste u vasem vrtu. Kako onda odgajiti plavu hortenziju? Jednostavno! Potrebno je nabaviti treset koji je pogodan za biljke .U cemu je stvar? Hortenzije cvijetaju plavim cvijetovima samo onda kada rastu na veoma kiselom zemljistu. narocito ako je zasadjena na suncanom mestu.. sto je pogresno. Kod starijih biljaka dobro je ukloniti starije.. kako bi se biljka podmladila. lopta. Ove biljke cvijetne pupoljke obrazuju krajem leta prethodne godine.ljubitelje kiselog tla.i u najtoplijim mjesecima ima dovoljno vlage.5. Dobro je poznato da se simsir moze oblikovati na najrazlicitije nacine: kao kupa. odnosno sa velikim procentom aluminijumovih soli. rastresito zemljiste. Ne zapostavljajte orezivanje jer se zbun ne obnavlja lako na starim granama. koje su prosle godine bile plave. Zatim se biljka redovno zaliva djubrivom koje sadrzi sulfate aluminijuma. Leti je treba obilno zalivati. u novoj sezoni procvijetaju belim ili ruzicastim cvijetovima. Ukoliko se ne orezuje. koje se moze nabaviti u bolje snabdevenim poljoprivrednim apotekama. Dakle. simsir ce se slobodno formirati kao smpatican zbun ili nize drvo. Simsir sporo raste i moze se lako kontrolisati orezivanjem. "PITAJTE" HORTENZIJU! SIMSIR Simsir je verovatno najcesce gajeni zbun i jedan od najvaznijih za vrt. Mnogi hortenzije orezuju u jesen. To je biljka koja se najvise koristi za formiranje zivica i narocito je podesan za deljenje prostora i formiranje ivica u zacinskim vrtovima. Uz obican simsir sa nesto izduzenim . Verovatno Vam se desilo da Vase hortenzije.. kocka.

Tokom zime vrhove koji poteraju treba iseci sto nize. Sade se u sanducice na rastojanje 8-10 cm i stavljaju na prozorsku dasku gde ima dovoljno svetlosti. Pelargonija. Redovno se zalivaju i povremeno prihranjuju. POKLONITE LALU Pre vise od cetiri veka. najbolje sa 3-4 kolenca. Muskatla je prilicno snaznog stabla. a izgledati najlepse. porijeklom sa Rta dobre nade. od kojih jedno mora biti u zemlji. takozvanu "zemlju lala".okruglastim listovima. potsecamo vas da se krajem oktobra pripremaju reznice-pelceri. neizbezno zauzima svoje mesto. mogu se nabaviti razni kultivari poput Buxus sempervirens 'Planifolia' sa dosta dugackim liscem i sarenolisni varijetet Buxus sempervirens 'Elegantisima' sa zuckastim ivicama na zelenom liscu. godine. svaka muskatla sadi se u posebnu saksiju ili sanducic i rasporedjuje na terasu ili ispred ulaznih vrata. Na proljeće. tacno 1554. Biraju se mladje. kada prodje opasnost od mrazeva. a preneta u Evropu u VIII veku. naizmenicnih listova srcastog oblika sa nekoliko dubokih reznjeva. . ili muskatla. Omiljene su muskatle sa vi secim granama i glatkim listovima. u Evropu su iz Male Azije prenete lale a u Holandiju. postala je jedna od najpopularnijih cvijetnica. Da bi ste na proljeće imali muskatlu. Cvijetovi su krupni i raznobojni. "UKRADITE" PELCER Kada uredjujemo vrt ili terasu razmisljamo o cvijetnim vrstama koje ce najduze trajati. Ova biljka. kao na slici. pricvrscenih na dugu dlakavu drsku. da bi bokor bio sto razgranatiji.

nije izazvala takvo interesovanje i pomamu kao lala. jednostavnim i punim. Kada cvijetovi uvenu. MIRISNI DJURDJEVAK Djurdjevak (Convallaria majalis) je perena koja slobodno raste po sumama i sumarcima. na njima se dobijalo i gubilo imanje. Lale su tipicno sezonsko cvijeće koje se u cvecarama moze pronaci od marta. jer masta selekcionara oduvek je bila neiscrpna.dolbend koja znaci turban. Lukovice se sade sredinom septembra na dubinu od 10cm. Istorija belezi da se za lale borilo i ginulo. Gajenje: Lala je zeljasta visegodisnja biljka. donesenih s Levanta. Postoje sorte sa malim i velikim cvijetovima. Veoma su zanimljive i dvobojne lale. Ime tulipan ili lala porijeklo vodi od persijske reci . zute. lukovice stavite u hladnu prostoriju. zelenkasto-bele. a za tridesetak dana prebacite ih u mracnu gde je temperatura od 14-15*C. Poklanjanjem lale iskazuje se ljubav. Nega i cuvanje u vazi: Cvijetne stabljike odrezite ravnim rezom. zatim sa cvijetovima koji lice na ljiljan ili papagaja i sl. i to jedna blizu druge.Ni jedna biljka. to ce cvijetovima produziti zivotni vek. Zalivajte ih obilno i zasadite. U narodu je ova cvijetnica poznata kao djurdjevak. kao i bogatstva boja. lala je od davnina omiljena. a u nekim krajevima i po nazivu "biserni cvijet". Na kraju ih prebacite na svetlo mesto gde je temperatura izmedju 18 i 20*C. Vazu samo do polovine napunite vodom. . danas je poznato vise od 3000 sorti. Zbog brojnih oblika i varijeteta. Saksije treba da budu duboke najmanje 15cm. Lale pripadaju porodici ljiljana. Boje su od bele. Stavite posudu u hladniju prostoriju. prvenstveno nocu. ruzicaste do tamnocrvene a ima i crnih lala. Najlepse su u sirokim posudama u koje moze da stane vise lukovica. u podnozju planina. cak ni orhidejam. ali i u visim podrucjima. Od pralale i prvih lukovica. Drzite na hladnijem mestu.

Kada prodje cvijetanje. visece i rasporedjene u grozdovima. redovnim zalivanjem odrzava se stalna vlaga. za vencane buketi ili uskrsnje trpeze sa sarenim jajima. Posebno ga treba koristiti za dekorisanje u svecanim prilikama. Djurdjevak u cvijetu moze se dobiti i u zimskom periodu. Posle cetiri-pet godina. Ova biljka je izuzetno dobar pokrivac tla i moze se koristiti za sadnju na senivitim mestima i na umjereno plodnim zemljistima. Djurdjevak se brzo siri i pokriva tlo zahvaljujuci podzemnom stablu-rizomu. koje se do ivice ukopavaju u zemlju. neguje se jednostavno. da bi podzemno stablo proslo kroz normalni period mirovanja. Svaki cvijetic sastoji se iz sest belih latica. ima izuzetno lepe. U proljećem. sve do jeseni. jer tada moze izostati cvijetanje. do cvijetanja. Tamnozeleni kopljasti listovi. Krajem decembra posude se unose u prostoriju u kojoj je temperatura 12-14 stepeni i umjereno zalivaju. Zbog velike gustine bokora i krupnih listova koji pokrivaju tlo. na nekom pogodnom mestu u basti. obavijaju cvijetnu drsku cele sezone. sigurno se u svakom vrtu moze naci bar malo slobodnog prostora. Tada se gusto ukorjenjeni bokori vade asovom i pazljivo dele podzemna stabla.lako za gajenje SADNJA PRE MRAZA . Optimalno vreme za ovaj posao je kraj leta i pocetak jeseni. uvenule cvijetove treba odseci i smanjiti zalivanje. tako da podseca na zvoncic.Naime. tokom leta nema nikakvih dodatnih radova. Cvijeta u maju. cvijet djurdjevka je nezamenljiv za pravljenje proljećnih buketa i drugih aranzmana. Za ovako skromnu biljku koja se jednostavno uzgaja i neguje. zemljiste obraditi. dodati rastresiti humus i ponovo posaditi podeljene bokore. Ona ce omoguciti formiranje mnogobrojnih cvijetova na dugim drskama. Kao visegodisnja biljka. a uspeva i ispod drveca. U tu svrhu rizomi se sade u saksije ili dekorativne keramicke posude. Brzem razvoju biljke doprinosi pokrivanje posude hartijom u obliku fiseka. Saksije je najbolje postaviti u prozor izmedju dva okna. obicno po dva-tri. sa cele povrsine treva izvaditi biljke. kojim se razmnozava. Veoma je bitno da temperatura ne bude visoka. kamenjare. Pogodna je za ivicnjake. gde zbog jake senke cak ni trava ne raste. Polazu se u zemlju na dubini 10-12 i razmak 15cm. koje treba da pocne krajem februara. bele mirisne cvijetice. Lukovicasto cvijeće . Zbog ljepote i prijatnog mirisa.

iz zemlje ce pocet da izbijaju uski svetlozeleni listovi. lukovice se sade na dubinu koja odgovara njihovoj dvostrukoj velicini. dele i ostavljaju na suvo i toplo mesto. cvijetaju u proljeće GRACIOZNI IRISI Ako zelite da vam posle prvih proljećnih suncanih dana ozive cvijetne gredice. krokusi. a samim tim i razlicitim bojama i oblicima cvijetova. Lukovice nas u proljeće prve obraduju. lukovice se vade iz zemlje. kada listovi pozute. prosarani su pegama razlicitih boja i oblika. Prvi u vrtu procvijetaju LUKOVICASTI irisi niskog rasta. svetlo plavi do tamnoljubicasti. svega dvadesetak centimetara. Oni ce se pojavit pred samo cvijetanje. Zemljiste treba da je rastresito i humusno. Izaberite suncano mesto u vrtu. opredeljujemo se za jednogodisnje. pa ce i cvijetovi biti krupniji. Po pravilu. Sadi se tokom jeseni. U kasno proljeće. Ova cvijetna vrsta odlikuje se bogatstvom sorti. znate i sami. lukovice sadite u grupe. Postoje dve osnovne grupe: • irisi koji se razvijaju iz LUKOVICE i • irisi koji se razvijaju iz rizoma. sada posadite IRISE. Njihovi krupni cvijetovi. koji skrivaju pupoljke. Za one koji lukovice sade prvi put: OBRATITE PAZNJU DA VRH LUKOVICE OKRENETE NAVISE! Sade se u jesen. ciste. Daruju nas svojim cvijetovima a. ali obavezno pre mraza. Odmah po otapanju snega. kako bi na proljeće dobili rondele. zumbuli i visibabe vesnici su proljeća. ili perene. U jesen se mogu ponovo zasaditi. Ovi irisi zahtevaju PERIODIICNO PODMLADJIVANJE SVAKE GODINE. . narcisi. Za dan ili dva svi ce se otvoriti i vrt obojiti plavoljubicastim i zutim tonovima. raznobojni tulipani.Ne znajuci da je gajenje lukovicastog cveca vrlo jednostavno. Da bi cvijeće delovalo sto lepse. Ovo cvijeće ne zavisi mnogo od klime. zaklonjeno od promaje i jakih vetrova.

Sledece godine one ce razviti listove i cvijetno stablo. U tom periodu oni se hrane iz podzemnih "magacina".do 80 cm. e PRIMULA CVIJETA PRVA Dok je napolju jos hladno. zatim standardni i na kraju visoki . U ovoj maloj cvijetnoj gredici na slici. visine do 20 cm. lijepo izgleda posadjen sam ili u grupi sa drugim vrstama. U to vreme rizomi se mogu deliti i ponovo saditi. Kod Lukovicastih irisa to su LUKOVICE. Pri suviisnoj vlazi zemljista rizomi mogu da istrunu. cuva se i neguje u prostoriji. Spoljni omotac lukovice obrazuje sitnu mrezu. zbog cega se ovi Irisi zovu i "mrezasti". Medju njima prvi procvijetaju PATULJASTI. Iberis ce predstavljati ukras vrta do zime. Posle cvijetanja ovih Irisa nastupa period mirovanja. Iz mladih lukovica. PRVI PROLJEĆNI CVIJETOVI Lukovicasti iris. nagomilavaju hranljive materije. Na njemu se obrazuju zadebljanja u kojima se. u vidu skroba. . a u proljeće ce pruziti zastitu od vetra neznim izbojcima Irisa. svetloplavih ili tamnoljubicastih cvijetova. sledece godine razvice se listovi i cvijetno stablo HRANA U LUKOVICI ILI RIZOMU Vecini Irisa vise odgovara toplo i suvo leto. a s proljeća premesta u vrt. zalihe hrane imaju u RIZOMU. koje pripadaju grupi korjenastih Irisa. Bradata perunika: rezerva hrane u rizomu Bradate perunike.Posle lukovicastih cvijetaju oni koji se razvijaju iz RIZOMA. grupu irisa razlicitih sorti okruzuju trajnice Erantis i Iberis. koje se obrazuju u pazuhu ljuspi.

Leto moze da provede u vrtu i da sledece godine.Najranije procvijetaju obicna (Primula vulgaris) i hibridna visoka forma (P. moze da izdrzi i do 18-20*C. Ne podnosi zasusivanje i lose reaguje na toplotu. za sve primule koje se uzgajaju u sobi vazi jedinstveno pravilo uzgoja: PROHLADNO I SVETLO MESTO ZASTICENO OD DIREKTNOG SUNCA. blizu prozora. PROMJENE NA KOZI . Ova primula je jednogodisnja. obradovace vas cvijetovima jarkih boja i prijatnog mirisa.Primula je jedna od rijetkih. ponovo cvijeta. na provetreno mesto. uz dovoljno vode. Sobna primula (P. kako bi se novi pupoljci postepeno otvarali. PA CE BITI PODLOZNE BOLESTIMA I TRAJACE KRATKO. Pri kupovini biljke obratite paznji na kompaktan rast biljke. koje cvijetaju cele zime i proljeća. Zivotni vek moze joj se produziti na 2-3 mjeseca. ALI UMJERENA VLAGA I OPREZNO DAVANJE DJUBRIVA SLABE KONCENTRACIJE. Na svetlom mestu. samim tim i najlepsih saksijskih biljaka. sinensis) cvijeta od februara do maja. pa se po precvijetavanju moze baciti. Kineska primula (P. Na svetlom. ako se uveli cvijetovi redovno uklanjaju. Ona je neznija od prethodne dve vrste. Tada je treba smjestiti u senku. U SOBI Na pocetku godine pocinje i sezona cvijetanja Primule melacoides. Pauza je samo tokom najtoplijeg letnjeg perioda. slatior). RIJETKE I MEKE JEDINKE IZRASLE SU VEOMA BRZO. prohladnom mestu. obonica) produzava cvijetanje i po okoncanju proljeća. ali ne na direktnom suncu. ako su uslovi povoljni. STALNA.

ciji je prijatan slatkast miris siri celog leta. Zato je najbolje mesto za primulu ispod listopadnog drveca. primule ce imati dovoljno svetla. zbog toga se ne treba odreci ovog prelijepog cveca. Mesto je pozeljno pokriti strugotinom ili isitnjenom korom drveta. U proljeće. Krivac za to je PRIMIN. iskopa se jama dosta veca od korjena. jedino . a kada precvijetaju. Nema posebnih zahteva prema zemljistu.Sobna primula moze izazvati promjene na kozi osjetljivih osoba. LAVANDA KAO BORDURA Ako prostor dozvoljava. a prilikom presadjivanja koristite rukavice. Ipak. jedva vidljivih zljezdastih dlacica. rastresitom zemljom. Cak i maleni listovi ove biljke odaju miris. SADNJA ISPOD LISTOPADNOG DRVECA Primula voli ilovasto zemljiste obogaceno humusom i ima osobinu da dobro cuva vlagu. Moze se saditi i pojedinacno. kako korjen ne bi poceo da isplivava. Kada se sadi. uz ivicu baste moze se saditi lavanda (Lavandula officinalis). sto moze dovesti do susenja ili izmrzavanja biljke. U blizini stabla imace i dovoljno vlage. Lavanda odlicno formira zivu ogradu slobodnog rasta ili se orezuje. Jama se puni sitnom. kojima su obrasle drske i donja strana listova. koja se oko biljke blago sabije. materija koja se nalazi u tecnosti tankih. pre listanja. drvece ce im pruziti potrebnu senku. Samo se postarajte da ne dodirujete listove. kada se siroko i bogato grana.

a odmah posle toga i u Ameriku. Dok se ne razgrana i ne pocne lijepo da cvijeta. To je snazno i dugovecno rastinje. verovatno zbog toga sto su zahvalno cvijeće koje ne zahteva posebnu negu i mesto boravka. Kada su u XIX veku kulturne forme zeljastih i drvenastih bozura dospele u Evropu. koji su uspesno nastavili rad na selekciji. doprinece bogatijem cvijetanju naredne godine. Odlicno podnosi suncana mesta na duboko prekopanom glinovitom zemljistu. dok bela lavanda dostize 45-60 centimetra i ima plavicastozelen list. BOZUR U drevnoj Kini bozur je bio omiljeni cvijet vladara. Na presadjivanje bozur reaguje tako sto prestaje da cvijeta nekoliko godina.je treba saditi na suncana mesta. drvenasti bozur treba djubriti samo mineralnim djubrivom. Suprotno njima. izazvale su veliko interesovanje ljubitelja cveca. naprotiv. najbolje kompostom ili dobro zgorelim stajnjakom. koje ne sadrzi veliku kolicinu azota. Ako posle cvijetanja nastupi period suse. prodju i dve godine. Posle cvijetanja biljku je potrebno nadjubriti organskim djubrivom. Tradicionalna ljubicasta verzija biljke naraste 3090 centimetra i ima srebrnastosivkast list. Zbog toga na samom pocetku za ovu biljku treba odabrati odgovarajuce mesto. to mu nece smetati. a njegovu ljepotu opevale su i mnoge poete. Ovo se odnosi na sve sorte. bogatom humusom. Za tek posadjeni bozur treba imati strpljenja. . Bozuri su do danas u vrtovima zadrzali popularnost.

U vrtu se mogu kombinovati s cvijetajucim trajnicama. ova zahvalna i izdrzljiva biljka iz istocne Azije postala je popularna u nasim vrtovima. humusom bogato zemljiste. Na pocetku sezone u martu-aprilu i posle cvijetanja. DRVENASTA VRSTA Drvenasti bozur (Paeonia suffruticosa) u Evropu je doneo engleski ser Dzozef Benksom. puzi po zemlji. bradate perunike. grmolike reze i nisko drvece i siblje. S bozurom se dobro "slazu" i bele hrizanteme. Rastuci do dva i po metra u visinu. Njegov klasicni "partner" obicno je delfinijum. Ali. prekriva ih i. sta uraditi kada posadite brsljen i otkrijete da. fasade kuca prosto cvijetaju. posebno u seoskom dvoristu. po misljenju nekih ljubitelja cveca. Da bi redovno cvijetao. od proljeća do kasne jeseni. mogu po ljepoti konkurisati ruzama. ili jos gore. Moze da raste u blizini drveca i drugog siblja. U tom slucaju treba se pobrinuti za dobru drenazu. Tek u novije vreme. umesto po zidovima. jer duze zadrzavanje vode ne podnosi. Zemljiste treba da je umjereno vlazno. na neutralno. pre dvesto godina. jer dobro podnosi "susede". mora se dva puta godisnje djubriti. Strucnjaci savetuju da se sadi u polusenku. Snaznim orezivanjem zrtvuje se cvijetanje. Mlade grmove treba blago orezati da bi dobili lepu i pravilnu formu. u potpunosti preuzima ulogu solitera.Bozur belog cvijeta dobro se "slaze" s drugim trajnicama u vrtu. ali samo za narednu sezonu. Obican crveni bozur takodje je rado vidjen u vrtu. s krupnim cvijetovima i privlacnim listovima. ZASTO BRSLJAN NECE DA SE PENJE Brsljen je zimzelena biljka koja se penje uz zidove. Razlicite sorte drvenastoh bozura. uopste ne raste kako bi trebalo? . Moze se kombinovati s drugim trajnicama u cvijetnoj leji.

Stoga. i pored toga sto ste izabrali pravo mesto da ga posadite. brsljen ce vremenom rasti.Prvo sto treba da se zna o brsljenu jeste to da je njegovo prirodno okruzenje suma. Njegovo lisce s jeseni brzo pocinje da menja boju ali jos dosta dugo ne opada. Jesenje lisce koje je braon boje ostaje na granama mladih grabova skoro citave zime. Svez beton i cement reaguju bazno i spaljuju korjencice kojima se brsljen drzi za zid. takvi uslovi su idealni za grinje koje ce ga na takvom mestu gotovo sigurno napasti. Grab se nasiroko koristi poput bukve za formiranje zivih ograda i zasenjenih prostora u vrtu. Evi jos jednog razloga zasto brsljen ponekad nece da se penje: ako kao pelcere koristite stare. bez neke posebne paznje i nege. Orezivanjem graba dva do tri puta tokom sezone rasta. Tada je "krivac" hemijski sastav zida. on voli indirektno. kao i "klizave" i stare zidove koji se odranjaju i na kojima on nece naci potreban oslonac. dakle. brsljen ne raste uz zid. Takodje. Da bi brsljen uspeo treba.DRVO ILI ZIVA OGRADA Grab moze porasti u visinu do dvadeset metara i tada se formira kao divno drvo sa siljastom krosnjom. ravnomernu vlaznost i rastresitu zemlju. Nasuprot tome. Takav brsljen ce izrasti u bezoblican zbun. tople juzne zidove. ako ga posadite u hladovinu ili makar u senku. Ovakav zid se moze neutralisati sam od sebe. priguseno sumsko svetlo. moze se formirati gusta ograda potpuno pokrivena liscem u kojoj se rado sakrivaju ptice. Ne treba ga saditi na mestima gde ce biti direktno izlozen jakom suncu i gde je zemlja suva. potrebno je samo sacekati kisni period jer kisela kisa vrsi neutralizaciju baze. penjati se i prekriti sve sto mu stoji na raspolaganju. Ovde pomaze jedino da napravite drvenu konstrukciju uz koju ce se biljka popeti. Ponekad. GRAB . . izbegavati bele. cvijetale grane nece obrazovati izdanke za puzanje jer su stare grane naprosto "zaboravile" da se penju. Posle otprilike 10 godina obrazovace svoje ostro-ovalne "staracke" listove a u septembru i oktobru cvijetove bogate nektarom. Drugi je slucaj ako je zid oblozen fasadnim ciglama i itongom koji odaju kiseline.

granama i plodovima. a temperatura ne pada ispod nule. u kojima se temperatura krece od +1 do +7*C. Uslovno receno. Zato se limun u manje svetlim prostorijama stavlja pored prozora. U toploim vlaznim prostorijama lisce zuti. godine p. truljenja i uginuca biljke. kovrdza se i opada. pa takvo stablo treba spasavati otkidanjem pupoljaka. a postize se i dodatno osvetljenje.VITAMIN "C" U SAKSIJI Gajenje limuna u posudama poznato je jos od 300. . Ako je stablo u prostoriji koja se ne greje. Prostoriju treba povremeno provetriti. U tamnim prostorijama zivotne funkcije listova prestaju. Zimzelene grane sa belo-ruzicastim cvijetovima i zuckastozelenim plodovima su preko cele godine cudesan ukras vrtova. U stanovima i kucama za prezimljavanje moze da posluzi bilo koja prostorija do koje dopire minimum direktne ili indirektne svetlosti. Zimi mu najvise odgovaraju juzne prostorije. koja ce u prostoriji podici temperaturu za nekoliko stepeni. Tokom zime treba odrzavati minimalnu vlaznost tla. Nedostatak vlage ili prevelika vlaznost zemlje oko korjenovog sistema dovodi do opadanja lisca. U ovakvim zimskim uslovima. stablo ce normalno cvijetati u maju i doneti plod. za vreme tog kriticnog perioda moze se upaliti sijalica.e. dvorista. FIKUSI Ficus sp. terasa i prostorija. pocinje tokom aprila do pocetka maja. sto je dovoljno da mraz ne osteti stablo. zavisno od temperature. a spoljna temperatura je -10 do -15*C. kako ne bi doslo do razvijanja zelene plesni na listovima. a stablo ugine. Zato je najbolje udaljiti stablo od grejnih tela. Vise temperature potsticu prevremen razvoj cvijetnih pupoljaka. sa dovoljno svetla. Cvijetanje limuna. stablo limuna moze da zadovolji osnovne potrebe jednog domacinstva.n. Vlaga vazduha treba da je smanjena.

a najvise im odgovara polozaj kada im svetlost dolazi odozgo.kod krupnolisnih. ali na zasenjeno mesto. treba ga obilnije zalivati i prihranjivati vestackim djubrivom svake dve nedelje. Jedna od svima dobro poznatih je i vrstaFicus carica . . U proljeće. kada fikus posle zimskog mirovanja. Obavezno ih zastitite od promaje! Jednom nedeljno lisce treba obrisati vlaznim sundjerom . Fikusi spadaju medju najpopularnije sobne biljke. blizu prozora. jer ce pri suvisnom zalivanju listovi pozuteti i otpasti. Leti ce fikusu prijati ako ga iznesete napolje.ako ih niste dugo presadili u svezu zemlju. Isto se desava i ako fikusi "gladuju" . Zimi im najvise odgovara temperatura 10 15*C i umjereno zalivanje ustajalom vodom. Jedino ga tokom leta treba zaseniti tokom dana. ili biljku istusirati . Zato je najbolje postaviti ga na pod. a ukoliko je biljka prerasla posudu. Kod uzgoja fikusa u sobi neophodno je pridrzavati se nekoliko osnovnih pravila. Fikusi vole puno svetlosti.SMOKVA.kod sitnolisnih vrsta. ali ne preveliku!. pa ce biti ukras svakog prostora dugi niz godina. Uglavnom se svi fikusi neguju na isti nacin. presadite je u vecu.Fikusi su uglavnom porijeklom iz tropskih krajeva. kada je sunce najjace. pocinje da raste. U prohladnoj prostoriji treba paziti koliko se biljka zaliva.

po cemu je i dobio ime. Za pocetnike u njihovom gajenju problemi nastaju sa dolaskom hladnih dana. . U sobnim uslovima biljke ce se najlakse oziliti krajem proljeća i pocetkom leta. • redovno presadjivanje u svezu zemlju. sa dobro poznatim velikim jajastim. Postoje cak i udruzenja njihovih ljubitelja. Drugi po popularnosti je svakako Ficus benyamina. Krupnih je listova. Ficus lirata se takodje redje srece. Ima varijeteta i sa sarenim liscem. leti zasticeno od direktnog sunca. Ficus pumila je puzavica neznih. Najcesca vrsta fikusa je Ficus elastica. ni malo slican prethodnim vrstama. Stablo je gusto razgranato i cesto moze da izraste u malo drvo. okruglastih listova. • umjereno zalivanje. u vodi. nalik na liru. mnogobrojnog lisca. UNESITE KAKTUSE U KUCU Svojom egzoticnoscu pronasli su svoje mesto kod ljubitelja cveca. sitnih. kozastih. sjajnim i kozastim listovima. sitnog. UKRATKO: • svetlo mesto. Kod nas je nesto redji u stambenim i poslovnim prostorima. • prihranjivanje u proljeće.Fikus mozete razmnoziti vrsnom reznicom. popularni bendzamin. • mesto zasticeno od promaje.

Vec pocetkom oktobra unosimo ih u zatvorene prostore. a i temperatura ce biti veca. gde cemo im lakse sacuvati vlagu u vazduhu. Sa zalivanjem prestajemo nesto ranije. Kaktusima koji zimi zahtevaju visu temperaturu treba obezbediti dovoljno svetla da se ne deformisu. sasusimo rez na toplijem mestu i kalemimo. odatle cemo ih smjestiti i van saksije. Prezimljuju na temperaturi 10 *C. Ako primetimo da neki truli. Zatim ih umotamo u novine ili stare krpe i odlozimo na mirovanje. Drzimo ih na toplijem mestu dok rez ne zaraste. Manje kaktuse kojima je potrebno mirovanje mozemo smjestiti u prostor izmedju duplih prozora. Pre smjestanja u hladnu prostoriju nekoliko dana ih zadrzimo u toplijoj. Izvadimo ih iz zemlje i skratimo korjen. kako bi se supstrat osusio. isecemo ispod bolesnog dela. zbog gljivicnih infekcija. ZIVE SKULPTURE Od cega zavisi hoce li kaktusi cvijetati ili ne? . kako bi kod unosenja bili suvi. Kod umotavanja pazite da ne ostetite korjen! Za prezimljavanje se mogu iskoristiti podrumi i potkrovlja. Osjetljive i kalemljene kaktuse cuvamo u praznom akvarijumu. podrum mora biti ociscen i sveze okrecen i u njemu se ne sme cuvati krompir ili slicno povrce. Odlozene kaktuse je potrebno pregledati jednom nedeljno.

crveni. U toku godine po dve faze mirovanja i rasta. na primer) kaktus neposredno iznad prethodno nakvasene zemlje.Tajna je u zalivanju i njihovom zimskom odmoru. Bozicni kaktus porijeklom je iz Brazila i u tropskim sumama raste kao parazit u krosnjama drveca. Osim toga. pak. Nakon presadjivanja kaktus ne treba zalivati najmanje dve nedelje! Sa zalivanjem treba poceti tek kada se primeti da biljka pocinje da raste. zasticenom od mraza. Tokom zime. koje. a leti na terasi. oni cuvaju na toplom mestu. Ubraja se u jedan od najlepsih clankovitih kaktusa. u ovom periodu treba se uzdrzati od zalivanja. iako mnogi misle suprotno. jer ce samo tako vecina kaktusa stvoriti pupove i vec pocetkom proljeća krenuti sa cvijetanjem. pitanje njihovog presadjivanja je uvek problematicno. crvena. posluzite se trikom. Zatim kaktus izvucite iz saksije i presadite u novu. neophodno ih je zalivati i u ovom periodu. za 2-3cm vecu posudu. narandzasta i . JAO. Cvijetovi kao za izlozbu: ruzicasti. ali onda sigurno nece cvijetati. BOZICNI KAKTUS Cvijeta u decenbru i januaru. Sta sa bodljama? Kako zahvatiti biljku? Cime je drzati? Da biste se zastitili od uboda neprijatnih bodlji. Obuhvatite duzom tkaninom (salom. nisu otrovne ali mogu da iritiraju kozu. narandzasti ili zuti. u sobi sa centralnim grejanjem na primer. uvrcuci ih. Kod nas je poznata saksijska biljka koja je zimi u kuci. Krajeve tkanine dobro stegnite. Boja cvijeta je razlicita ruzicasta. Ako se. gde temperatura ne prelazi 10*C. PRESADJIVANJE Kada je rec o kaktusima. tacnije od kraja oktobra do kraja marta kaktuse treba drzati na hladnom i suvom mestu.

sundjere. nakon mjesec dana reznica ce pustiti korjen. Pocetkom proljeća. Razmnozava se lako. Presadjujemo biljku ako je saksija mala i pocinjemo sa zalivanjem. korale. Za gajenje kaktusa najvazniji uslov je odgovarajuca zemlja. Razmnozavaju se semenom. pa i cudnovatim oblicima. mora se voditi racuna o smeni mirovanja i rasta. u februaru. razmnozavanje KAKTUSA BODLJIKAVI LJEPOTANI U "KUCNOJ RADINOSTI" Za kaktuse se nije znalo pre otkrica Amerike. u ovo vreme. Narocito je pogodna kisnica. zalivanje se svodi na najmanju meru. Skracenjem duzine dana biljku unosimo u sobu. pogoduje svetlo mesto. Zaliva se redovno. zalivanje je svedeno na najmanju meru. . pa otkud i ime. kada je zalivanje opet znatno smanjeno. Na dno saksije stavlja se sloj sljunka. Da bi ova omiljena biljka cvijetala na vreme. Posle cvijetanja. Ako vam biljke boluju proverite da li imaju dovoljno svetla. jezeve. potom sledi faza mirovanja. Najbolja kombinacija je 2/5 komposta. biljku redovno zalivamo i prihranjujemo. najbolje pocetkom oktobra i nastavljamo sa negom. do septembra. To ih i cini omiljenim sobnim biljkama. kao i ostale u sobi ili na terasi. U fazi rasta. U fazi mirovanja. tek toliko da se biljka ne osusi. Od septembra povecavamo kolicinu vode za zalivanje.zuta. 2/5 recnog peska i 1/5 krecnjacke prasine ili usitnjenog starog maltera u koju se moze dodati malo praha od drvenog uglja koji sprecava stvaranje budji. reznicama.. reznicom: clanak uvrtanjem se otkine i zasadi u saksiju sa plodnom zemljom. saksija sa bozicnim kaktusom iznosimo na terasu i to na senovito mesto. a danas ih ima sirom celog sveta u raznim. a poznat je kao i bozicnjak. a dobro je i prehranjivanje u tecnom rastvoru. ali ne suvise. zmijice. Saksiju ne premestati. U ovoj fazi formiraju se cvijetni pupoljci. jer pocinje faza rasta koja traje do jula.. Neki lice na klipove. Cvijeta u decenbru i januaru oko bozicnih i novogodisnjih praznika. Bozicnom kaktusu. dalje od izvora toplote i tenperature oko 15 C. koje se po dva puta ponavljaju tokom godinu dana. jer nastupa mirovanje: posle obilnog cvijetanja treba joj odmor. jer bozicni kaktus voli stalno mesto.

Supstrat pre setve navlazite. Perua. Cilea. • Phyllocactus .mnoge vrste ovog roda odomacile su se u Sredozemlju. Seme ovlas sabijte. • Echinocactus . pre pocetka vegetacije.vrste ovog roda glavna su odlika zanimljivih pejzaza Meksika. • Mamillaria . STIGLO NAM JE PROLJEĆE April je mjesec najobimnijih radova u vrtu. i krenuti u prekopavanje zemljista.zbunastog je oblika. a tezinu od nekoliko tona.. Kada se ozile. loptasto stblo. presadite ih u male saksije. a posle oko tri mjeseca.izdancima i kalemljenjem.ima rebrasto stablo i cvijetove koji se otvaraju nocu i traju do polovine iduceg dana.Stablo dostize visinu i do 20 m. Cvijetovi su krupni i trubicasti. rez pospite prasinom drvenog uglja da ne bi doslo do truljenja i ostavite reznicu do nedelju dana da se malo prosusi. Ostrim nozem odsecite reznicu. dva do pet dana. KADA KOPATI? . Razmnozavanje reznicama obavlja se u proljeće i rano leto.ima zdepasto. Presadjivanje kaktusa je na oko tri godine i to u rano proljeće. • Epiphyllum . • Echinocereus . • Cereus . Kada nikne.30* C.. pokrijte staklom i drzite na temperaturi od 25 . Seme se seje u supstrat koji se sastoji od tri dela recnog peska i jednog dela lisnjace. Zatim je posadite u vlazan pesak ili mesavinu peska i zemlje. Ima duge.lisnati kaktus. Vlasnici basta znaju da upravo u ovo vreme treba zavrnuti rukave.ima dugo savitljivo stablo. staklo se skida. • Opuntia . razlikuje se od pustinjskog. mlade biljcice mogu da se sade u male saksije. mesnate listove.ima loptasto ili cilindricno stablo koje je obraslo bradavicama i bodljama. a ukoliko odsecate deo. u ovom slucaju to je clanak ili izbojak. drzite ih u senci i nemojte zalivati. • Selenicereus . Najpoznatiji i najomiljeniji rodovi su: • Echinopsis .poznat kao "svekrvin jezik". Posle presadjivanja.

trebace vam i saksije za njihovo sejanje. U zavisnosti od zahteva pojedinih vrsta cveca (koji su naznaceni na svakoj kesici). Tako. kada se na mladicama pojave 1-2 para pravih listova. pak. jer bi prejaki mlaz rasterao seme uz ivicu posude. za zalivanje je najbolje koristiti mlaku vodu. Uzme se komad zemlje u saku i stisne. Osim semena i saksija neophodna je i kvalitetna zemlja za cvijeće. znaci da je previse vlazna za kopanje. treba presaditi i pazljivo zalivati. kod onih koje se dublje seju. a ako ne zadrzi oblik grudve. Ako je. Otpornije cvijeće. a onda se blago utisne u nju. SAKSIJE I ZARDINJERE SA SEMENOMtreba drzati na toplom mestu i zalivati kanticom koja na vrhu ima rasprsivac (tus). ako je iscrpelo sve hranjive sastojke iz zemlje. ali ne cvrsto stisnuta. Tek kada se temperatura ustali preko 10 stepeni C mozemo ga polako iznositi napolje. Zato je najbolje kopati onda kada se zemlja u ruci mrvi.Veoma je vazno oceniti pravi trenutak za riljanje baste. a rezultata ce biti malo. vazi pravilo da se seme pospe po povrsini zemlje. Na spoljni deo zardinjere ili saksije mozete zalepiti kesicu (sa datumom setve) iz koje je uzeto seme za tu posudu. Kada je saka otvori. Ako je zemlja suva treba je dva do tri dana pred prekopavanje zaliti. Takodje. tj. previse vlazno moze doci do kvarenja zemljisne strukture. PRESADJIVANJE CVECA ovako posejanog vrsi se kad se ono dobro razvije. zavisi i dubina setve. koje se seju plice. Ako ste odabrali seme zeljenih biljaka. Ovo vazi za one ljubitelje cveca koji seju veci broj biljaka. Tako cete znati sta ste gde posejali. vec se rasipa i trosi previse je suva. JESTE LI NABAVILI KESICE SEMENA RAZNOVRSNOG CVECA? Vecina ukrasnih biljaka seje se krajem marta i tokom aprila. Kod onih drugih. Ukoliko je ostala sasvim kompaktna. napravite stapicem rupice u zemlji tako da formiraju redove. kao sto je lijander. aspidistra i drugo. Ovo vazi za sve . To se moze jednostavno ustanoviti. zemlja u njoj treba da ostane u grudvici. Ako je tlo previse suvo posao ce biti veoma naporan i izmorujuci.

Neposredno pre sadnje rupu iskopamo. ako je to potrebno. moze se pribeci presadjivanju. Staro drvece i siblje mozemo ocistiti od starih i suvih grana. a nadzemni samo za dve trecine duzine grana. presaditi i dobro orezati. Zalivanje se vrsi samo ujutru. krajem februara. Kada vremenske prilike to dozvole. Pozeljno je dodati nesto pregorelog stajnjaka oko busena pre sadnje.biljke. Zemlju i zardinjere za balkone treba unapred pripremiti. Uz dodatak pregorelog stajskog djubriva oko busena i vodeci racuna da dubina sadnje bude do mesta do koga je sadnica i sama bila pre toga zasadjena i vodeci racuna da severna strana stabla u rasadniku bude okrenuta ka severnoj strani i u dvoristu. a samu sadnicu orezemo tako sto cemo korjenov sistem malo skratiti. a ne tek posto se nabavi rasad. vreme je da iskopate rupu. Pored sadnje sadnica. sada je i vreme za sadnju ukrasnog siblja. Orezivanje nadzemnih delova uradicemo kada budemo sigurni da nece vise biti dana i noci sa mrazom. oprezno! Muskatle. Vecina tropskih biljaka ce dobiti tamniju boju na niskim temperaturama. ili sadnji novih sadnica. Rupa mora da bude nesto vecih dimenzija od busena. Iskopajte je cim se zemlja odmrzne toliko da moze da se kopa. ako to vec niste ucinili. . mindjusice (fuksije) treba takodje. Zato. PRESADJIVANJE KRAJEM FEBRUARA Ukoliko zelite da presadite svoju novogodisnju jelu ili jelku. jer su noci jos uvek hladne. Pozeljno je da rupa ostane tako otvorena izvesno vreme (najbolje je da se rupa iskopa ujesen pre mrazeva kako bi preko zime zemlja u rupi izmrzla i na taj nacin postala rastresitija i omogucila da se korjenov sistem lakse adaptira na nove zivotne uslove). Za sadnju siblja nije potrebno rupu unapred kopati.

Zivu ogradu treba okopati i nisko orezati kako bi dolaskom toplijih dana i noci mogla da snazno i bujno pocne da raste. Mozemo ga ponovo izgrabuljati i ocistiti. kako se nekada govorilo. potrebno je otkinuti joj jedan list cime cemo pospesiti raznoj pupoljaka i cvijetanje. ako je zemlja posna. mogu potraziti savet od strucnjaka za tu oblast . Muskatla je ljubitelj svetlog i suncanog mesta. a zatim prihraniti organskim ili mineralnim djubrivom. Dalja nega travnjaka sastoji se od redovnog kosenja i zalivanja. da se malo posvetite i travnjaku. Sada je i vreme. Verujemo da ste ga pre nastupanja zime i snegova pokosili i ocistili od suvog lisca. Pretpostavljamo da ce vam to vremenski uslovi i dozvoliti.dipl. Vas prodavac ce vam reci koja je begonija za sadnju u basti. a sami to ne umeju. a listovi su se vec razvili.Da podsetimo one koje zele da svoj vrt urede na neki dugi nacin ili da ga preurede. inzenjera pejzazne arhitikture ili. Iz saksije mogu se presaditi u zemlju uz dodatak komposta i peska i prethodnog skracivanja korjenovog sistema na pola. Oni ce vam svojim strucnim znanjem izradom dendroloskog projekta i savetima pomoci da na najbolji nacin dodjete do pravog resenja. hortikulture. Naravno. Sada je i vreme za sadnju begonija i dragoljuba. Od oko 1. a tri izdanka bice savim dovoljna za dobru i gustu biljku. Muskatle trba skratiti na tri do pet okaca. Mesto gde ce ona biti posadjena mora biti zasticeno od direktnog sunca. moguce je i jos neko prihranjivanje u toku vegetacije. Ukoliko se kod gloksinije ne pojave pupoljci.000 vrsta begonija koje se dele u dve velike grupe koje uzgajamo: 1) one sa lepim dekorativnim listom i 2) one sa cvijetom mozemo odabrati nekoliko vrsta koje se mogu kod nas naci. a koja nije. Moze joj se dodati i malo pregorelog stajskog ili mineralnog djubriva. ukoliko je zemlja posna. . U ovom mjesecu sade se i lukovice gloksinije i to tako da vrh lukovice viri iznad zemlje. grana i ostalog otpada koji se zatekao na travnjaku.

BOZUR (Peonia officinalis) PERUNIKA (Iris) BELA RADA (Bellis perennis) U ovo vreme se sadi i dvogodisnje cvijeće i to u vidu formiranog rasada otpornog na zimu. cesto se gaji zbog cinjenice da dva puta godisnje cvijeta i to obilno i dugo. Ovo cvijeće se sadi na rastojanju od 18 do 20 santimetara. osim turskog karanfila. Viola je stari latinski naziv za ljubicicu. turski karanfil. bela rada. Inace. Zalivati ih treba tokom veceri. perunika. biljke treba zastititi (pokriti slamom. bozur. nezaboravak. trazeci toplotu i svetlost. propusna zemlja. DAN I NOC (Viola tricolor) . Najcesce vrste su: dan i noc. Jesenja sadnja u basti (na balkonu) obezbedjuje punu ljepotu u proljeće. i sl. recimo). U toku zime. Najvise joj odgovaraju suncana do polusenovita mesta i vlazna.RADOVI U VRTU TOKOM PRVE POLOVINE OKTOBRA Basta se moze obogatiti cvijetnim vrstama koje zimu provode u vidu podzemnih izdanaka i razmnozavaju se njihovom deobom. Jedna od najlepsih i najcesce gajenih vrsta je svakako DAN I NOC (Viola tricolor). Ime DAN I NOC je kod nas i Rusa nastalo po tome sto se ova lepa biljka tokom celog dana okrece prema suncu. devojacko srce i td. To su: djurdjevak. gde rastojanje mora biti nesto vece (od 25 do 30 cm). a sam rod broji oko 500 vrsta.

da se nije uprljao ili zapusio. ali pazite: suvise jako orezivanje moglo bi biti kobno u slucaju drugog "ledenog udara". Kod ostrih zima i naglih padova temperature biljke u njima snezni pokrivac ce najbolje zastititi. Ne uklanjajte sneg sa zardinjera. a kaktuse . U slucaju najave jacih mrazeva sve biljke u zardinjerama omotajte asurama ili plasticnom folijom. Listove biljaka cistite vlaznim sundjerom. jer preti opasnost od pucanja zemlje. Otkrijte ih kada se temperatura popne iznad nule. Otstranite ga na kraju zime. odmah dezinfikujte saksije.. da Vam ulepsaju hladne zimske dane. Mediteranske i egzoticne biljke u kuci pate od vrucine i nedostatka vazduha. Posle perioda leda jakih kisa ili oluja neophodno je pregledati sve biljke. Pocistite zemljiste i prverite kanal za odvod suvisne vode. Otsecite sve izlomljene i "izresetane" grane.. Zemlja u zardinjerama i vrtu lako se moze smrznuti. sto pre uklonite suvisnu vodu. Potsjetnik radova za februar Sadite i cistite Sobne biljke su u ovom periodu podlozne napadu parazita. Kontrolisite podzemne delove biljaka koje ste smjestili u podrum (korjen Muskatli i Fuksija.) i ukoliko primetite ili samo posumnjate na pojavu trulezi. gomolje begonija. Nabavite africke ljubicice i napravite jedan .dva aranzmana u prozoru dnevnog boravka.Potsjetnik radova za januar Zastitite Vase bilje Svakodnevno pratite vremensku prognozu. Lisce polako pocinje da zuti. kako bi se korjen oporavio.

Tako cete imati cvijetni ukras odmah po sadnji ili.cetkicom. Mozete je baciti u bastu... Posadite ih u treset. Orezite puzavice. Kupite cvijetajuce siblje. u svezu. ali ne zaboravite: Gnojivo se veoma sporo raspada i da bi se potpuno razlozilo i pomesalo sa zemljom potrebno mu je oko mjesec dana. Klematis.. a njihovo korjenje preraslo saksiju. ili Orlove nokte. Pravo je vreme da. Posmatrajte budjenje proljeća. mirodjijom i drugim aromaticnim biljem. kako bi se pupoljci aktivirali. Presadite ih u saksije vece zapremine. Ahimenesa. Fuksijom ili Hibiskusom. Preostalim granama omogucicete bujnije cvijetanje tokom godine. da bi otstranili sve one mikroorganizme koji im mogu naneti ozbiljna ostecenja.persunom. koje dugo nisu vadjene iz posuda... Iznesite iz podruma posude sa Muskatlama. Zahtevne biljke. Upotrebom levka za prihranjivanje izbeci cete direktan kontakt djubriva sa korjenom. Gliciniju.. Redovno ciscenje kaktusa je efikasan nacin da se spreci naseljavanje parazita. vec na jesen. Odaberite primerke sa dobro razvijenim cvijetnim pupoljcima. sigurno su iscrpele sve hranljive materije. u toplini kuce. koji mora stalno biti vlazan. zavisno od vrste. krenu gomolji Begonija. proizvodi truljenja su veoma jaki i korjen bi. sigurno sagoreo. Staru zemlju nemojte koristiti za druge posude. Potsjetnik radova za mart Uzivajte u proljeću Podjubrite zemlju oko biljaka. ili je sipati u kesu i odneti u obliznju sumu. Posejte i postavite u kuhinjski prozor sanducice sa svojim prvim proljećnicama . . Gloksinija. u direktnom kontaktu. Jedan sanducic na prozoru pruzice im dovoljno prostora za nicanje. kvalitetnu zemlju.

Ako zivite u kraju gde su u ovo doba godine jos moguci kasni proljećni mrazevi. a onda ih presadite u zemlju. Najjednostavniji za upotrebu su preparati u obliku spreja ili rasprsivaca. U posude posadite lukovice koje ce cvijetati u leto. redovno orosavajte. Seme posejte rijetko (ako je sitno izmesajte ga sa zemljom ili peskom).Na pijacama se vec mogu naci lale i narcisi u saksijama. Ako ste planirali da dekor Vaseg vrta upotpunite perenama ili novim dendro-materijalom. Orezite drvece i zbunje. Pravo je vreme da se okusate u aranziranju "zacinskog vrta". Osvezite vrtni dekor sa nekoliko zardinjera ovoga cveca. Potsjetnik radova za april Pazite na mrazeve! Rasadnicari iznose prvi rasad Muskatli i jednogodisnjeg cveca. sada je pravo vreme. Ako imate prskalicu. Vec od pojave prvih izdanaka tretirajte Vase biljke zastitnim preparatima. dok krosnje nisu previse bujne. Vreme je da se presade bonsai biljke. Cim se vreme prolepsa. pocnite sa orosavanjem. kako ne bi ponik bio suvise gust. Posejte proljećnice direktno u zardinjere ili u bastu. Posetite rasadnik i odaberite odgovarajuce biljke. Smjestite ih u kucu dok ne poteraju. stavite je u pogon. . na stalno mesto. I u nasim rasadnicima mogu se naci neke aromaticne biljke iz ovog asortimana. Ne zaboravite da im orezete krosnju i korjen. odlozite sadnju za sledeci mjesec.

. Ako ste ograniceni prostorom.Potsjetnik radova za maj "Oslonite se na instinkte" Komponujte cvijetnjak koji ce ove godine krasiti letnji dekor Vaseg vrta. To podstice biljke na ponovno cvijetanje. Prihranjujte cvijetnice i povrce na svakih deset dana. koji predstavlja veoma krhku sredinu. bogat supstrat. Redovno uklanjajte uvele listove proljećnica. Nemojte koristiti proslogodisnju zemlju. Obratite paznju na insekte i sve ostale sumnjive simptome. Potsjetnik radova za jun Doskocite susi Leto je: biljkama je vruce i zedne su. Ako zelite povrtnjak. Za to koristite svez. Iznesite sobne biljke na vazduh i presadite ih. Obratite paznju da ne propustite orosavanje bar jednom u dva dana. Iznesite bastenski namestaj i ako Vam se cini potrebno. Mozete ga upotpuniti i ukrasnim zardinjerama. premazite ga jednim slojem boje ili laka. Povadite lukovice i pripremite ih za sledecu godinu. Pomislite kako su krasuljci i proljećno cvijeće lepi. zrtvujte poslednje dvogodisnje cvijetnice kako bi dobili vise prostora. jedan za cvijetnice. Odstranjujte uvele cvijetove sto redovnije. jedan za drvenaste biljke i jedan za voce i povrce. Ovo je posebno vazno za gradski vrt. Vase biljke su u periodu intenzivnog rasta. ako ga imate. Ostavite ih u vrtu jos dvetri nedelje pre nego sto na njihovo mesto postavite letnji dekor. a cesto i zarazena biljnim parazitima. Koristite dve do tri vrste preparata. jer je iscrpena i siromasna hranljivim materijama. Od desetog maja ne morate se vise pribojavati kasnih mrazeva. Pocnite sa prihranjivanjem. sada je pravi trenutak da nabavite rasad.

ali pruzaju izvanredan efekat. Pustite u rad pumpu. Okacite cvijetne korpe sa padajucim vrstama. Pocnite sa kuglom ili piramidom. orezite zivicu i topijarne forme simsira. ali automatsko zalivanje ima niz prednosti. biljne vasi. koju niste u mogucnosti svakodnevno zalivati. Dvogodisnje biljke. narocito kod zbunja. Priustite sebi minijaturne ruze. a dok se vratite. Nemojte zaliti. pa je potrebno odmah poceti sa prihranjivanjem. . hameciparisa. pocnu da blede. Potrazite u semenarama sretstva kojima cete na vreme tretirati vase biljke. jos bujniji. uz pomoc zice. Manje su otporne na hladnocu od obicnih. Potsjetnik radova za juli Mislite na Vase biljke Kada krenete na odmor ni u kom slucaju nemojte zaboraviti zalivanje i orosavanje. ali treba strogo voditi racuna da se omoguci slobodno oticanje suvisne vode. a kasnije to mogu biti i slozenije zicane konstrukcije. Pomoc suseda je uvek dobrodosla. pod uslovom da osigurate da sistem korektno funkcionise. Njima je zato sada neophodno dovoljno vlage i hrane. mozete napraviti svoju prvu topijariju (oblikovanu krosnju). Moze se desiti da listovi. oidium. koje cvijetaju u rano proljeće.. koji se ubusuju u stabljiku i crpe sokove. Pre odlaska ucinite i jedan radikalan potez.Izvrsite "zeleno" orezivanje proredite krosnje. Sa jednim lepim brsljanom. tuja. tradeskancija. koja razvija miceliju u obliku belih koncica. Vreme pogoduje parazitima.. kakve su plava lobelija. u ovom periodu pocinju da formiraju pupoljke za sledecu sezonu. Vodenu povrsinu u vrtu sada mozete oplemeniti patuljastim lokvanjima. To bez sumnje ukazuje na nedostatak gvozdja i oligoelemenata. mineri.. da bi sprecili razvoj algi... biljke u zardinjerama i saksijama oslobodite cvijetova.. Cvijetovi bi samo opterecivali biljku. svakako ce procvijetati novi. ukrasni brsljan. kojima pogoduju velike vrucine.

Desava se da neke biljke. .. mogu i propasti. Bugenvilia. Klematis ili Jasmin u ovom periodu rastu veoma intenzivno. Kalistemon. pod uslovom da redovno zalivate i orosavate. kao Petunija ili Klematis. kao i one koje svojim rastom remete zeljenu formu krosnje. koja ce potom odmah ponovo procvijetati. Ozilite zbunaste vrste i cvijetnice: oziljavanje ce uspeti. Zalfija i druge zbunaste biljke leti se lako oziljavaju. Puzavice kao sto su Pasiflora.. Lisce trajnica moze poceti da se susi. Sacuvace se i za sledece leto ako im tokom zime obezbedite topao zaklon. i okacite je na balkon. Nemojte stedeti vodu za zalivanje. Muskatle. kakve su Impatiens ili Lovor. kakve su: Solanum. Njima je neophodna redovna nega (okopavanje). Bonsai zudi za svakodnevnim orosavanjem krosnje. Pravilno negovan. te ne zaboravite da ih orezete. poterace nove izbojke. Potsjetnik radova za august Posetite rasadnike Za leto u vrtu bastovani sve cesce preporucuju mediteranske vrste koje krasi obilje intenzivnih boja. a barske vrste. odjednom propadnu: zalivanjem i djubrenjem moze se postici veca otpornost na napade parazita. na zid.Nije jos kasno da napravite visecu korpicu sa padajucim vrstama biljaka. Oslobodicete biljku. kakav je na primer Bambus. Izdrzljive vrste. Odstranjujte uvele cvijetove. iznad kapije. Nemojte se dvoumiti da uklonite sve preterano izrasle grancice. Budite oprezni sa ruzama i vockama. Lovorika.. ozilice se i u casici vode..

cistite lisce. Ne oklevajte da zasadite zimzelene biljke i cetinare u zemlju ili zardinjere. naravno. a ukoliko se pojave paraziti uklonite ih specijalnim sredstvima. Mozete ih. kako bi dobili savrsene grozdove. To je najbolje uciniti u ovom periodu. nakupilo dosta opalog lisca i cvijetova. posto su novi izdanci zavrsili rast.Potsjetnik radova za septembar Pripremite se za unosenje Povratak sa odmora najcesce zahteva veliko ciscenje. smjestiti i u podrum. Orezite topijarne forme. Bonsaiju smanjite zalivanje. da bi ih sacuvali od insekata i parazita. Berite voce od pocetka sazrevanja. zatim ih ubacite u vrecice. Najcesce ce. Unesite vrtni namestaj. Sobne biljke. vrlo brzo sazreti i na osuncanoj terasi. koje su leto provele napolju. za vreme Vaseg odsustva. pocnite da pripremate za unosenje. vec od pocetka mjeseca namece se redovno ciscenje. ako je potrebno jos jednom ih orezite. Odstranite nekoliko zrna grozdja. ukoliko je vreme toplo. Pocistite travnjak i terasu. . orezujte granje. kako bi na proljeće novi izbojci iz pupoljaka formirali zeljeni oblik biljke. Poznom jesenjem cvecu produzite vek redovnim podrezivanjem i djubrenjem. Potsjetnik radova za oktobar Uredjujte i sadite U gradskoj sredini lisce brzo opada. Oni ce sacinjavati zimski dekor Vaseg vrta. Unesite sadnice Muskatli u staklenik ili ih stavite u prozor. gde se. obratite paznju da ga pre unosenja u podrum operete i dobro osusite. Ocistite uvelo lisce sa puzavica.

Olaksacete oticanje vode i smanjiti rizik da one glinene popucaju od mraza. .Ne zaboravite da ispraznite bazene. Prvi jesenji mrazevi mogu nastupiti vrlo brzo. cesto stradaju od iznenadnih temperaturnih padova. koje cete cuvati u suvom podrumu. Saksije sa biljkama koje ostaju napolju odignite od zemlje malim podmetacima. Posude koje ste ispraznili energicno ocetkajte i pre ponovnog punjenja dezinfikujte. Pripremite slamnate ili plasticne ogrtace za osjetljivije biljke koje ce prezimiti na otvorenom. Iskljucite vodu za sistem za zalivanje i ocistite pumpe. Sa dovoljno velikim busenom i na hladnoci. Na vreme unesite sve biljke koje treba zastititi. Potsjetnik radova za decembar Uredite Vasu jelku Zasto ne iskoristiti terasu da biste se kroz prozor divili Vasoj novogodisnoj jelki. Iako mogu dobro podneti vrlo ostru zimu. Izvadite Dalije i druge letnje lukovice. Ocistite cetinare od suvih (smedjih) iglica. Beskorisno je cuvati koriscenu zemlju. Osiromasena je. ili je ostaviti u zardinjeri za sledecu Novu godinu. Biljke koje idu u podrum na mirovanje maksimalno orezite. Poberite prispelo povrce. Potsjetnik radova za novembar Predupredite hladnocu Proljećne lukovice zasadite u mesavinu zemlje i peska i pri tom im obavezno obezbedite dobro odvodnjavanje. a moze preneti i bolesti. Nemojte se plasiti da ih posadite vrlo gusto. Oprez nije na odmet. ona nece izgubiti svoje cetine i na proljeće je mozete zasaditi u vrtu.

Ukoliko je potrebno mogu se prorediti odsecanjem do osnove. a izrazajno lisce uspesno popunjava prazne prostore. Prekopajte zemlju i prekrijte je tankim slojem treseta. planirati i svakako dobiti nove ideje. treba ih prorediti na desetak centimetara. koje se zamenjuje jednogodisnjim najproduktivnijim grancicama. ROD SE KROJI MAKAZAMA Jabuke i kruske nece obilno roditi i imati kvalitetne plodove ukoliko se stabla neredovno i nepravilno orezuju. pa ni njih nikada ne treba skracivati. Ne smeju se skracivati. Vite i rodne grancice uglavnom dopiru do periferije krune. pa ih nepotrebno uklanjaju i tako smanjuju potencijal rodnosti. sanjariti. Prelistajte casopise kataloge. Oblik krune Redovnom rezidbom odrzava se zeljeni oblik krune. kako bi cistocu sto duze zadrzali. U unutrasnjost krune cesto ne moze da prodre svetlost pa su zametnuti plodovi sitniji i slabo obojeniji. Uz njih mozete. jer se na vrhu grancice nalazi mesoviti pupoljak koji donosi rod. spustajuci zile. vec se uklanjaju do osnove. Kako se rodni potencijal (rodne grancice) ne bi centrifugalno udaljavao ka periferiji i ne taj nacin ogoljavale skeletne grane jer se na lukovima savijenih grana mogu da pojave vodopije (nerodni prirast). ali se pri tom pazi da se rodne grancice suvise ne udalje ka periferiji. Isto pravilo vazi i za takozvane rodne kolace sa kojih se dobijaju vrlo kvalitetni plodovi. u hladnim zimskim danima. narocito one sa bogatim asortimanom semenja i lukovica. Lagano ocistite podnozje jelke. Zato se u redovnoj zimskoj rezidbi unutrasnjost krune proredjuje.Mozete u rasadnicima potraziti Heleborus odorus. Rodna stabla pravilnom rezidbom u odredjenoj meri se podmladjuje uklanjanjem starijeg rodnog drveta. Ne sme da se dopusti da stablo preraste zeljenu optimalnu visinu. Rodne grancice Ukoliko je duz starijeg rodnog drveta veci broj naboritih i krutih rodnih grancica. Veoma je bitno da se starije rodno drvo svake godine na odredjenom mestu skracuje. pod uslovom da ste dobro zastitili osjetljivije vrste. Kada pocnu mrazevi mozete zaboraviti na Vas balkon. a . Njegovo cvijeće se javlja vec tokom zime. Mnogi vocari amateri ne poznaju produktivne osobine rodnih grancica.

to je tri-cetiri metra. Stabla visa od cetiri metra se teze odrzavaju. Prilikom rezidbe treba uvek otklanjati vodopijevertikalne grane koje ne sadrze rodne pupoljke. Odredjenim pomotehnickim merama kao sto je delimicno skracivanje vrha i povijanje do odredjenog ugla i vodopije mogu da se transformisu u rodno drvo, ali ova operacija se izvodi samo ako nema dovoljno rodnih grancica. POSADILI STE VOCKU STA DALJE? Razvice mlade vocke, a njena kasnija rodnost i plodnost umnogome zavisi od radova prvog proljeća posle sadnje. U vetrovitim krajevima pobija se kolje uz sadnice da bi se zastitile od krivljenja i bolje ucvrstio korjen. Ovo se odnosi i na vocke kalemljene na slabim vegetativnim podlogama. Kolje treba da bude toliko dugacko koliko zajedno iznose visina stabla, dubina riglovanja ili jame i jos 15cm zdravice. Kolje se zbog povecanja trajnosti moze inpregnirati-sirovo kolje potapanjem u 5-postotni rastvor plavog kamena tokom 2-3 dana. Sadnice se za kolac vezuju pri vrhu i oko sredine stabla raznim vezivima u vidu osmice, da se ne bi ostetila kora. Kolje se postavlja s juzne strane, radi sprecavanja pojave ozegotina. Vrh koca ne sme biti visi od buducih ramenih grana vocke da im ne bi smetao u razvoju. Sadnice posadjene u proljeće obavezno moraju da se zalivaju. One zahtevaju vise truda zbog zakasnjenja u vegetaciji. Najosjetljivije su kajsija, ribizla i leska, jer vegetacija ovih vrsta pocinje ranije. Na zemljiste oko vocke potrebno je rasturiti neko od azotnih djubriva (npr. oko 250gr nitromonkala ili 300gr KAN-a), jer azot povoljno utice na brzi razvoj krune. Zemljiste u vocnjaku se zatim kultivira ili tanjira, cime se razbija pokorica i djubrivo pokriva slojem zemljista. Izuzetak su nitratna djubriva (cilska zastita, kalijumova i kalcijumova salitra), koja ne moraju da se zaoravaju. Vocke se pre pocetka vegetacije oprskaju, dabi se zastitile od uobicajenih bolesti i stetocina. BILJNA APOTEKA U VASEM VRTU Mnoge ukrasne biljke, koje doprinose ljepoti nasih vrtova, imaju i ljekovita svojstva. Iz tekstova Mr Ljubinke Levajic i Svetozara Veljkovica, objavljenih u reviji SUME br. 56, upoznacemo Vas sa nekima od njih. BREZA (Betula verucosa) - Listovi breze beru se pocetkom leta i suse u tankom sloju na promajnom mestu. Caj od listova breze povoljno deluje na obolele mokracne

organe, upale bubrega, besike ili mokracnih kanala. Potstice izlucivanje tecnosti. 1 kafenu kasicicu lista preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 15 min., procediti i zasladiti po zelji. Piti vise puta u toku dana. GLOG (Crategus sp.) - Od gloga se mogu koristiti list, cvijet i plod. Najcesce se prikuplja cvijet sa listom, a susi se u tankom sloju na promajnom mestu. Koristi se kod blagih oblika "slabosti srca" i blago povecanog krvnog pritiska. 1 kafenu kasicicu lista preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 15 min. Piti tri puta dnevno, uvek sveze pripremljen. Pije se 6 dana za redom, pa se sedmi pauzira i tako naizmenicno. LIPA (Tilia sp.) - Prikuplja se cvijet, zajedno sa priperkom, pre nego se cvijet potpuno otvori. Susi se u tankom sloju na promajnom mestu. Najcesce se upotrebljava kod razlicitih prehlada i povisene temperature, jer olaksava znojenje. takodje deluje umirujuce i olaksava san. 1 kafenu kasicicu caja preliti sa 200 g prokljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 20 min. i procediti. U toku dana popiti dve solje sveze pripremljenog caja. KLEKA (Juniperus communis) - Citava biljka je ljekovita, ali se najcesce koriste plodovi. Ljekoviti su samo potpuno zreli plodovi, ljubicaste boje, dvogodisnji, dok jednogodisnji, zeleni, nisu ljekoviti, te ih ne treba koristiti. Beru se od kraja leta do pocetka zime, a suse na promajnom mestu. Iglice i mlade grane beru se od aprila do kraja juna, usitne i suse na isti nacin kao i plodovi. Kleka ima baktericidno dejstvo, te se koristi u lecenju infektivnih bolesti pluca. Regulise rad bubrega i pospesuje izmokravanje. Etersko ulje prodire duboko u kozu, te se koristi u lecenju reumatskih oboljenja, narocito na zglobovima. Regulise rad organa za varenje, koristi se u lecenju zapaljenskih procesa zeluca i creva. Uvarak od iglica i mladih grana otklanja otok nogu i poboljsava cirkulaciju. Kleku treba koristiti obazrivo, jer preterana upotreba moze dovesti do ostecenja bubrega. 1 kafenu kasicicu izdrobljenih klekinja preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 10 min. i procediti. Piti 1-2 soljice caja dnevno. Kod zeludacnih i crevnih oboljenja i secerne bolesti pije se nezasladjen. Kod

oboljenja organa za disanje moze se zasladiti kasicicom meda ili secera. HAJDUCKA TRAVA Achillea millefolium Latinski naziv ove biljke u prevodu znaci AHILOVA TRAVA SA HILJADU LISTOVA, zato sto je, po predanju, Ahil, mitski junak, ovom biljkom lecio rane. Cvijeta od juna do oktobra, a njene cvijetove pcele rado posecuju radi sakupljanja polena. Tom prilikom nogice i celu donju polovinu tela oboje zrkonarandzastim polenom. Raste na susnim do umjereno vlaznim livadama. Osim toga pojavljuje se i pored puteva, na kamenitim mestima, kao i po oranicama i vinogradima. rasprostranjena je od nizijskih do planinskih predela. PRIPADA NAJSTARIJIM LJEKOVITIM BILJKAMA. Koristi se za lecenje svih stomacnih poremecaja, oboljenja jetre i zuci. Ubrzava krvotok, pomaze kod nekih poremecaja rada srca, leci hemoroide, jaca organe za probavu. Vekovna je upotreba hajducke trave u narodnom ranarstvu. Istucan i fino prosejan list stavlja se na rane, cime se sprecava zagnojavanje i doprinosi brzom zarascivanjui ublazavanju bolova. Caj od ove biljke poboljsava apetit. DIVIZMA blagotvorna za disajne organe Ovu magicnu biljku, koja kod nas raste kao korov, nosio je Odisej kao zastitu od cini carobnice Kirke. U doba Rimljana smela se brati samo uz magicne reci, a hriscani su osvestanim buketicima, u kojima se divizma obavezno nalazila, kadili kuce na Jovandan...

secer. a seme je blago otrovno. zute boje krocetina. obavijena zlacanim krunicama. Cvijet se bere preko celog leta i jeseni. cireva. oblog protiv svih lisaja. kako bi se boja ocuvala. cim ispari rosa. nervoze.. pomesani sa medom hlade opekotine i izvlace bol. brzo gube ljekovita svojstva. Cvijeta tokom celog leta i jeseni. zavijeni Preporucuje se i protiv astme. u platnenu vrecicu teskobe. Listovi se rasprostiru i suse ZA BOLJI VID I • Caj od cvijetova divizme jedan je od SLUH najboljih prirodnih lekova za zapaljenje disajnih puteva. cvijetovi.Impozantna i uocljiva. po suvom i suncanom vremenu. bronhitis. flavonida. Svezi cvijetovi su neugodnog mirisa. prethodno i neuralgija. • Saka cvijetova u litri rakije sredstvo su Od svezih cvijetova. drhtanja.. Od prelivenih slatkim svezih cvijetova stavljenih u teglu i na bademovim ili sunce brzo ce postati uljasta tecnost . koji podseca na med. pa ih odmah po susenju treba spremiti u staklene posude i cuvati na tamnom mestu. te ih ne treba cuvati duze od godinu dana. suvim. katar Lagano popareni bronhija.. gusto okicena krupnim zutim cvijetovima. najbolje rano ujutru.. sluzast. a suvu veoma prijatnog. tako otpadnu samo casicni listici sa prasnicima. Cvijet se slabo drzi na stabljici . Ljekovita moc divizme je povezana sa zutom bojom. tanina i vrlo malo etarskog ulja. Najlakse se beru tako sto se ispod stabljike prostre cisto platno i stapicem blago udari po biljci. sluz. malo gume. pa cvijetove ne treba sabijati u korpe. vec susiti u tankom sloju u hladu na prozracnom mestu. peskovitim zemljistima. kasalj.opadne vec drugog dana. bolova u zeludcu ili maramicu. za masazu kod gihta i reumatizma. Deluje i kao diuretik. namocenu u • U spoljnjoj upotrebi sluzi za lecenje uvarak. po suncanim. Ukus im je slatkast. Isitnjeni i zgnjeceni cvijetovi upala ociju. smetnji u srcanom ritmu. raste uz puteve. uboja. Gornja polovina stabljike je klasasta cvast... grceva u stomaku. Suvi cvijetovi lako povuku vlagu. Cvijet divizme sadrzi saponin (od koga potice i peckanje u grlu). zbog kojih je u narodu zovu jos i kraljevska sveca. magareci kasalj. List i korjen su ljekoviti u manjoj meri. odlican su zapaljenih i gnojnih rana. promuklost.

Ime potice od grckih reci oros . Jak caj od oci. radi jacanja cvijetova posvetlice svetliju kosu.. namocena u loj ili mazivo. zamena za duvan. koje skupljamo u snopice i susimo na osencenom. sto aludira na radost sto je izaziva pojavljivanje ove biljke koja raste na suvim livadama i svetlim sumama brdovitih krajeva. za dezinfekciju .planina i ganos radost. • Suvo lisce i cvijeće moze se smrviti u prah i usmrkavati protiv prehlade. majoran. nadzemne delove u vreme cvijetanja. Sadrzi etericno ulje. se ljekovito ulje. u kremama i putadnevno mazu parnim kupkama za lice. Potice iz Indije. popraviti ako se 35 kap kapne u Njihov dim umiruje grlo. vranilova trava ili mravinac (Origanum Vulgare) vec po broju narodnih imena ukazuje da je veoma poznata ljekovita i mirodjijska biljka. dobija aromatizaciju likera. dok se sitnocvijetne divizme ne koriste. blago su otrovni! MAZURAN RODJAK ORIGANA Mazuran. i ostavljenih da odstoje na toplom • Mirisni cvijetovi se upotrebljavaju za 4-6 nedelja. kada se potplata smanji • Od suvo lisca se mogu zavijati cigarete. • Omeksavaju i neguju kozu. promajnom mestu. Postojao je tada i obicaj da se mladi parovi ovencavaju vencima od ove trave. Sredozemlju i kontinentu. Ljekovite su sve vrste sa krupnim cvijetovima. od jula do septembra. Gluvoca ili slab sluh mogu se cipelama. • List divizme moze prakticno posluziti u vida. ali i za lecenje rana maslinovim uljem (nakapa se i pusti da se osusi. napinjanja. odakle se prosirio po arapskim zemljama. Upozorenje: svi delovi divizme. U anticko vreme mazuran je dodavan teskim vinima za podsticanje ljubavne zelje i zato posvecena boginji Afroditi. osim cvijetova. Od mazurana beremo gornje. tanine i gorke materije i zbog toga se koristi kao sredstvo protiv crevnih i zeludacnih tegoba. koja se preliva u duginim bojama.dobra za masazu. daje dugotrajnu baklju. a mogu biti i bolesno uvo.. • Osusena stabljika. pa se njime se 2-3 primenjuju i u kozmetici.

5 dl jabukovog dok se secer ne rastopi. a zajedno sa bosiljkom daje odlican ukus pecenom krompiru. Na jabuka svakih 6 dl dobijenog soka dodati 450 gr 6 dl vode secera. Posle 15 godina rada na drugom kraju sveta. Sok lagano zagrevati mesajuci. Potreban bez ljuscenja i vadjenja kostica i krckati u materijal: posudi sa vodom.probavnog trakta i zaustavljanje proliva. Masu procediti kroz platno. sagradili kucu. Ostaviti 5 minuta da se prohladi i sipati u male. koji raste kod nas na primorju. vratili su se u domovinu. bez 2 kg slatkih gnjecenja. KAO U AUSTRALIJI Kada je dalekih sezdesetih godina sa suprugom Darinkom krenuo put Australije. Srodnik mazurana. a zatim pojacati sirceta temperaturu 10-15 minuta. takozvani kritski mazuran ili origano. je nezamenljiv zacin u italijanskoj. doneli i sadnicu kivija i australijskog oraha. U svom selu su. Na kraju sitno iseckati preostali mazurana mazuran i umesati u zele. ZELE OD MAZURANA Oprati jabuke i osusiti. pored drugih zanimljivih stvari. Ratomir Badojevic nije ni sanjao da ce jednoga dana u svom domacinstvu imati bastu sa egzoticnim i juznim vocem. sterilisane tegle. Pomesan sa kristalnim secerom. da je takav secer delikatesan dodatak kolacima. zaradjenim kapitalom. sircetom i 3/4 veze mazurana. iseci na komade. da zele ne bi bio mutan. ali ga mi preporucujemo kao odlican namaz za hleb sa maslacem. Zbog ovih osobina najvise upotrebljava kao caj. U koferu su. vrlo lijepo ga aromatizuje. 1. guscije i pacije meso i mahunasto povrce. a sada i u nasoj kuhinji. da se zele velika veza zgusne. Zasadio je kivi . Mazuran daje jelima poseban ukus. pa se zato koristi kao zacin za svinjsko. Ovaj recept prenosimo iz jednog dobrog engleskog kuvara. jer se koristi za pice i prelive za spagete. gde ga preporucuju kao odlican dodatak hladnoj sunki.

bila je veoma cenjena u staroj Grckoj i Rimu. a ima ukus ananasa. kumoj . Uvarak od lista i korjena istovremeno je jedan od najkorisnijih. mnogi zacini. veoma bogato vitaminom C.Malo su drugacijeg ukusa od nasih. umesto vinove loze. Lisce sumske jagode.vocka koja se dobija ukrstanjem jabuke i kruske. americku borovnicu. Sve to danas raste u lijepo uredjenoj zimskoj basti.. u srednjem veku su je smatrali magicnom. kaze. Uz to nam donose tako potrebne vitamine i minerale. jer su pravi plodovi samo spoljne zute semenke) izuzetne su po svojim zastitnim svojstvima. Po onoj staroj: bolje je ribara nauciti da lovi ribu. stakleniku. Nabavio je semenje i sadnice papaje.vrsta sitnog limuna iz Juzne Amerike.prvih 200 grama sveze ubrane kafe. kako red nalaze. ali su od njih odlicni kolaci! Uz pozdrave odlazimo. osvezavaju nas i neguju nasu kozu. A tek slast za nepca! Ovi ljupki.vrsta borovnice. . upotrebljava se kao jedna od najukusnijih i najboljih zamena za ruski caj. Divlju jagodu su otkrili jos nasi preci u sojenicama. podstice rad svih organa. Hteli smo da probamo ovu kafu. a da nismo sigurni da smo bas sve upamtili. aronija ... hranljivi plodovi (lazni. kineske jabuke. na trecem spratu kuce. a orah. U velikoj saksiji nikla je brazilska kafa. a od XVI veka lekari su je ponovo poceli prteporucivati za lecenje razlicitih poremecaja. fejoje. nudi nam i nekoliko oraha. avokada. japansku musmulu. marakuja . i malo masniji. masline. To je domacina podstaklo da pocne da razmislja o prosirenju asortimana i gajenju i drugih vocki kojih jos nema na nasem podneblju. iza kuce. gde zaticemo i drvo banane! Sa drveta kafe vec Ratomir je vec imao i prvu berbu . . jer prociscava krv. DIVLJE JAGODE Koja je radost kad u sumi ugledamo kao krv crvene divlje jagode medju njenim neznim zelenim liscem. Vec narednog proljeća neobicno voce se "primilo". lovora. japanske jabuke. nego mu dati ulov. Secamo se da smo snimili i urmu. Oni sadrze elaginsku kiselinu specijalno jedinjenje koje onemogucava izazivace kancera da pretvaraju zdrave celije u zlocudne (kancerogene).pred kucom. u stvari. ali nam domacin umesto toga nudi nekoliko zrna.. za koji se veruje da je ljekovit.

a na posto je pojedu. bolesnicima sa problemom jetre. nisu prikladne za Ove osobe slobodno mogu koristiti zdravstvenu primenu. a zatim isperite. Osjetljive osobe hranljivije od bastenskih.posebno bubrega i smiruje zivce (caj od korjena boji mokracu crvenkasto. pa ga pomesajte sa prahom od krede. francuski travar cije savete rado donosimo. napravite zubnu nadmorske visine). vec i jagoda ulaze u krv. ali je to sasvim bezopasno). One su ne pastu i tinkturu za ispiranje samo ukusne. decje zubne paste sa ukusom jagode. preporucuje kuru jagodama svakom ko pati od lenjih creva. bi trebale da izbegavaju. kod augusta (rastu do 1300 m kuce. gihta. ljepotu. Moris Mesege. umesto gotovih cetkicom sa pripremljenim preparata mogu se koristiti divlje prahom.2 grama prehrambenih vlakana i samo 45 kalorija. One su nepreradjene belancevine koje iz ne samo ukusne. odrzavanje koze i zube i desni suvom svezinu tena. Ovu reakciju (rastu do 1300 m organizma vecinom izazivaju nadmorske visine). Istrljajte Za ciscenje lica. vec i hranljivije od usta. a to je 120% preporucene dnevne doze. Ista kolicina ima 2. osjetljive osobe planinama sve do augusta dobijaju koprivnjacu. fosfora. osim Vise od 400 gajenih sorti jagoda i jaja. reumaticarima. limunske i vinske kiseline. jagode u vidu maski od Desni ce ojacati. pakovane u Slatke sumske jagode dozrevaju crvene tube? Mi vam od maja. Jedna solja ovog voca sadrzi 82 mg vitamina C. Posto kod jagoda polovina secera Prirodna zubna pasta postoji u obliku vocnog secera. mogu se ukljuciti u dijetnu hranu Da li se secate nekadasnje secernih bolesnika. caj od lista i korjena jagode. a zubna zgnjecenog ploda ili mleko za gledj postati otpornija. a na planinama sve do nudimo recept da sami. anemicnim osobama i svima koji se oporavljaju posle bolesti. kalcijuma. nervoznim. 6% secera (gajene su siromasnije). kalijuma. jagode. Koprivnjaca Slatke sumske jagode Jagoda ima samo jednu manu dozrevaju od maja. pektina i obilje vitamina C. Oblog od zdrobljenih listova smiruje upale i ubrzava srascivanje manjih rana. mangana. skoljke i cokoladu. bastenskih. Vise od 400 gajenih • Stucajte u prah pregrst sorti nisu prikladne za listova i korjenja sumske zdravstvenu primenu. Ovo mleko od svezeg soka • Listove sumske jagode . gvozdja. U divljoj jagodi ima 81% vode (u gajenim sortama i do 90%).

rezanac. plavozelene boje. cebulcek. pa se po intenzivnom mirisu na luk iz daleka moze prepoznati. ali gube i aromu i ljekovite materije. LUK VLASAC Medju petnaestak vrsta divljeg luka koje uspevaju kod nas. koji se. pri cemu se snop listova reze makazama iznad zemlje. na vlaznim livadama. Moze se uzgojiti direktnom setvom semena. rasadom ili deljenjem busena. gnojne upale. krvarenja desni ili loseg zadaha. Kitnjaca je snaznija i do 40 cm visoka. najbolje pocetkom jeseni. Ako sa izleta donesete oziljene izdanke jagoda. Vlasac je visegodisnja biljka koja se brzo bokori i vec u prvoj godini obrazuje 30-40 strukova luka. Ako ne . mnogo je sitnija od obicne sumske. Samoniklo raste uz obale reka.nabrane pocetkom leta. a ispirajte usta u slucaju potom ispere ruzinom vodicom.. kada su vrlo ljekoviti. Od maja do jula razvijaju se crvenkaste ili ljubicaste poluloptaste cvasti. poznat i kao drobnjak. a plodovi su slicnog ukusa kao ogrozd. ili turska jagoda. izabrali smo da Vam predstavimo VLASAC. Pucavica. visoki 15-30cm. pticji luk. Iz nje ce kasnije poterati novi listovi. Za jelo i zacin upotrebljavaju se sitno iseckani listovi koji se beru od proljeća do jeseni. da bi se sacuvala lukovica za sledecu sezonu. Vlasac ima neznu lukovicu iz koje izbijaju gusti. plodovi su joj zelenkasto beli i samo na strani okrenutoj suncu crvenkasti. Razmnozavaju se lako i brzo (nemojte ih zaprasivati i djubriti hemikalijama!). sada se dosta uzgaja i u bastama. snit luk. a ponekad se pojavljuje uz mocvarna mesta u velikom broju. zacinsku biljku u upotrebi jos od antickog doba. mozete ih presaditi u bastu. za razliku od obicne sumske jagode. veoma ukusni cevasti listovi. U nasoj zemlji rastu jos dve vrste jagoda s jestivim plodovima. a na povrsini nemaju zrnca. sitni luk. teze odvajaju od lezista. Tom kravljeg mleka nanosi se i ostavi razredjenom rakijom cesto nekoliko sati ili celu noc na licu.. jagode pomesanog sa malo svezeg stavite u rakiju.

izvrstan je oblog za omeksavanje i sazrevanje cireva. protiv opekotina i upala koze i sluzokoze. u kome ima najvise vode. na rastojanju 20-30 cm. U narodnoj mediicini upotrebljavaju se svi delovi biljke plod. koji su. a u toku vegetacije listovi se rezu 4-5 puta. a zatim secera. sadi se vise biljaka u bokoru. Ruzicasti ili zuckasti krupni cvijetovi s brojnim laticama razvijaju se po gornjem rubu ogranaka od maja do jula. zuti ili ljubicasti plodovi. zabica nam leti za rucak nudi svoje cvijetove. stablo i korjen. cvijet. pljosnati i mesnati. indijska smokva. KAKTUS KOJI SE JEDE KORISNA ZABICA Poznata i kao opuncija. Zabica spada u grmolike kaktuse. Clancii stabljike su joj elipticni. vlasac tokom juna potrazite u prirodi i busen presadite u bastu. vitamina C i organskih kiselina. a mesnato stablo tokom cele godine.nadjete rasad ili seme. gde se vec tada uzgajala za ishranu. U jesen sazrevaju kao jaje veliki. let je drzite protiiv kolitisa i nadrazenh KAKO DA JE NEGUJETE . socni. obrasli cupercima bodljikavih dlaka. Ova 'bodljikava ljepotica" pristigla je u mediteranski deo Evrope u XVI veku iz Meksika. za uboje. u obliku Ako ste ljubitelj kaktusa i desetoprocentnog caja. Sok iz stabljike. zalije i prenese na prozor ili terasu. crveni. kao i cela biljka. s jeseni zrele plodove. svekrvin jezik. Od oveog soka prave se kozmeticke maske za vlazenje lica. a u unutrasnjosti je ljubitelji kaktusa neguju u saksijama. sluzi. zelite da Vasa zabica bude Cvijetovi se posebno koriste primerak za uzor. belancevina. cesto veliki i do pola metra. Krajem novembra busen se izvadi i presadi u odgovarajucu saksiju. Odomacila se i kod nas. na hladovitije mesto. brzo ce krenuti novi listovi i tokom cele zime zime davati ukusan i svez vitaminski dodatak. gospina pogaca. na Mediteranu i slobodno upeva na osuncanim kamenjarima. Cela biljka je delotvorna protiv bolova u stomaku.

dok se u ostalim krajevima. kao i protiv uvecane prozracnom mestu. ova ukrasna i korisna biljka nije olicenje zahtevnosti: vremenom ce se razgranati nasiroko. slatko-kiselkasto. Zalivajte je od organizma. ruzmarin (Rosmarinus officinalis) svoju "vezu sa narodom" ni dan-danas nije izgubio: dodjemo li na svadbu. stedljivije. poput biljne snicle (pri se sust dve nedelje pre nego pecenju bodlje se je posadite! odstranjuju). Caj od korjena treba da je propusna i pomaze izbacivanju vode iz hranljiva. Najbolje ih je dva puta nedeljno. Presadite je.. a meso zrelih plodova je onda. RUZMARINE MOJ ZELENI. Ljekovito je pre svega . tako i na kvalitetnoj podlozi . Razmnozava se Stabljika se moze peci na reznicama. mekani deo. kako na peskovito-posnoj. gajen u saksijama. toplom i creva. a zatim. gotovo uvek bicemo okiceni upravo ovom mirisljavom i aromaticnom biljkom. Ruzmarin se u toplijim krajevima gaji odmah na stalnom mestu u basti.na suncanom. po potrebi u proljeće. Pogledamo li zemljiste. Opisan u nrodnim pesmama. ukusno. da brati u rukavicama. plod bi se zavrsiilo teranje izboja. Daje plavo-belicaste cvijetove vec od pocetka januara (u primorskim krajevima. se mogu praviti dzem i na temperaturi 6-8*C. na svetlom mestu. na kori ploda. preko zime cuva u svetlim prostorijama sve do proljeća a zatim iznosi napolje na suncano mesto.ukoliko ima dovoljno toplote i svetlosti. do pocetka mirovanja. Zemlja prostrate. a kod nas dosta kasnije) a oni su nosioci one specificne arome meda ukoliko pcelama ponudimo bas ovakvu ispasu. manje je poznata i njegova ljekovita funkcija. Ako je ne koristite socno i jede se sirovo.. Zim je ostavite socni. Prava postojbina mu je primorje gde ova zimzelena grmolika biljka moze dostici i dva metra visine. mermelada. Mesto reza mora rostilju. pocetka teranja izbojaka do polovine augusta normalno. Osim sto je manje poznata njegova uloga u kozmetici. uzduzno razrezati i izvaditi obustavite. Od plodova bez vode. dok se cvijetovi pripremaju kao spargla. ri u ishrani mozete je branju i koriscenju treba prihranjivat djubrivom za posebno paziti na sitne bodlje kaktuse sve do polovine jula.

Plodovi su crveni. americkog belog mesa. slatki. kao i deljenjem korjena biljke. Mediterana. Plodovi su Porijeklom iz toplih spolja purpurnoi suvih predela ljubicasti. belog ili crvenog mesa. aromaticno voce. bolesti krvotoka i reumatskih oboljenja. BUCITO Mammillaria mammillaris Visine je 15-30cm ne grana se. Acanthocereus rasporedjeni tetragonus kruzno.tesko je nabrojati sve forme i hortikulturna resenja koja on nudi. u jednom redu. pocev od obicnog neorezivanog zbuna. KAKTUSI EGZOTICNO VOCE Verovatno cete se iznenaditi. zivih ograda svuda duz obale. crvenog mesa. bezvodnim predelima obe Amerike. Cvijetovi su atraktivni i otvaraju se nocu. posebno kod tzv. kojih se u stanovima "treba kloniti zbog bodlji". Cvijetovi su crveni. krupni i veoma lepi. Raste do visine od 15m. Plodovi su krupni. mada moze i polozenicom. zatim. ovu biljku lako je razmnoziti. mu je u prirodi oko 3m. sa granama koje se povijaju prema zemlji. Visina ljekoviti. srednje krupni. pa do unikatnih stabala bonsai-varijanti. PITAHAJA Cvijetovi su sitni. Ima ga u Porijeklom je sa TUNA toplim. jestivi. a njihovi plodovi koriste se kao ukusno. Bilo kako bilo. Sto se ruzmarinove estetike pak tice . u svojim prirodnim stanistima gaje se u vrtovima i plantazama. sastoji se od indica . Jestiv je i sladak. slatki. sa bodljama koje zrenjem opadaju. PITAJON Cerus hexagonus i DATO Stenocereus grieseus Veoma rasprostranjen u toplim. zenskih oboljenja. preko ucestalih. ali neki od kaktusa. u poslednje vreme. Visok Opunta ficussusnim 3-5m. koriste se i kao diuretik. kontinenta.Ovo najbolje uspeva reznicom.lisce. Porijeklom je iz toplih i suvih predela Amerike.

atraktiv ni i otvaraju se samo nocu. Plodovi su purpurn oljubicast i. Visine je do 15m. Cvijetovi su krupni.brezike. kalcijuma i gvozdja. ili samostalno obrazuje brezove sumarke . Za brezov sok zna se jos od davnina. U listovima ima vtamina C. razgrana t. kao i puno svetla. uspravn og rasta. belog mesa. Poljskoj. Voli suvo i peskovto zemljiste. BREZA (Betula pendula) Breza je drvo umjerenog i hladnog pojasa Evrope. vitamina E i vaznih minerala. fermentiranom ili preradjenom stanju. baltickim zemljama) i koristi u svezem.predelim a Amerike . Raste i na nasoj obali. Kod nas raste u zajednici sa drugm vrstama drveca. Plodovi ovalni. mnogobrojnih grana koje podsecaju na listove. slatki. zelenkasti. ljekoviti. Rusiji. U svezem soku ma do 2% secera najvise u vreme listanja. narandzaste boje. Cvijetovi rastu po ivici najmladjih grana. Skotskoj. Azije i Amerike. Meso je slatko i aromaticno. karotina. . dosta kalijuma. I danas se skuplja u mnogim zemljama (Irskoj.

crveni ljiljan. narandzasti. kvascem ili limunom. • Cvijetni pupoljci kuvaju se i pripremaju kao boranija. na drskama visine do 130 cm. gde se uzgaja zbog ljepote svoga cvijeta. smanjujuci mu otpornost prema gljivicnim zarazama.. Jedu je u Severnoj Americi. GRANCICA Hemerocallis Fulva U prirodi ovu bilju mozemo naci samo ako podvlja i prosiri se iz vrtova. Brezov sok mesa se sa vinom secerom. • Na Kamcatki se usitnjena kora mesa sa kavijarom. ali se cesce skuplja u burad. • Osusenim listovima i grancicama moze se aromatizovati sirce za salate. Po toplom vremenu sok brzo fermentira. Japanu. kukuruscici. ili pripremiti kao kasa sa medom. Posle toga rupa se zatvori drvenim klinom. i sok se skuplja tokom narednih 48 sati.5 ltara soka. Moze se piti i kroz cevcicu direktno iz stabla. • Mladi proljećni izdanc mogu se dodavati salatama ili pripremat kao spargla. Zovu je jos i danica. cvijetaju od juna do augusta. Brezovim sokom moze se razredjivati i vino. ali je u Evropi njena hranljivost nepoznata. Sigurno je da je grancici mesto u vrtu. a osuseni se dodaju kao zacin mnogm jelima. .. izuzetne ljepote. Iz jednok stabla se moze dnevno nakupiti oko 4. porijeklom iz Evrope. u kojima fermentiranekoliko dana. ali neko bi rekao i u povrtnjaku! Grancica se moze koristiti za jelo u raznim oblicima. u nju se utakne cevcica. Grancica je trajnica .perena. • Unutrasnji deo brezove kore moze se samleti u brasno i dodavati brasnu za mesenje hleba. Cvijetovi su krupni. a zatim koristi.Sok se skuplja tako sto se na mladom stablu probusi burgijom rupa duboka nekoliko cm. a oko 170 l u sezoni! Cesto busenje istog stabla stetno deluje na drvo. • Cvijetov se mogu pohovati. • Caj od brezovih grancica pravi se tako sto se grancice preliju kljucalom vodom. • Lisni pupoljci i sasvim mlad lstovi mogu se koristiti za spremanje corbi i varva.

pa vazan uticaj na porast i plodonosenje ima odrzavanje povoljne temperature u prostoriji. . na Vama je da odlucite . zastakljenoj terasi ili drugim osuncanim.26*C. loncima. Kao leju u povrtnjaku. Optimalna temperatura za pravilan razvoj i funkcionisanje korjenovog sistema je 23 . Vezivanje moze biti u obliku piramide. Temperatura vode mora biti slicna sobnoj temperaturi. takodje. Ovo se ponavlja uvek kada korjenove zilice izbiju na povrsinu .. Osim toga.Uzgoj je moguc u saksijama.kaze dr Vukasin Bjelic. Zato treba nastojati da se temperatura u prostoriji ne spusta ispod 20 . Svakoj biljci potrebno je 3 . osim na otvorenom polju.. jer takav polozaj obezbedjuje dobre svetlosne uslove. U zimskom periodu zaliva se svaka 3 . biljke se povremeno podsipaju mesavinom zemlje i pregorelog stajnjaka. docent Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu. ili vertikalno. Krastavci se. narocito u periodu plodonosenja.10 dana. a posle nicanja u sudu se ostavlja po jedna biljka. kofama i raznim drugim sudovima.4 gr NPK djubriva.priblizno na . Obavezna je i prihrana biljaka.4 dana. uspesno mogu uzgajati i u stanu.25*C. a od proljeća svakodnevno. Krastavac takodje ima velike zahteve za vlaznoscu vazduha i zemlje. ili mozda. na verandi. svakih 7 . Biljkama je. koji se pune mesavinom bastenske zemlje i pregorelog stajnjaka ili treseta . il se kuvaju kao varivo. potreban oslonac. toplim i cistim prostorijama.. Ukoliko mate vrt il dvoriste. kofi ili drugim sudovima.3 cm. Krastavci imaju veliku potrebu za toplotom. zadebljali podzemnii gomolji vade se u rano proljeće i svezi dodaju salatama. Zasipa se cela povrsina saksije u sloju od 2 .da li cete grancicu uzgajat kao ukras u vrtu.• Beli. Seju se po dve semenke. Za razvoj krastavaca takodje je vazna i temperatura zemljista. KRASTAVAC U SAKSIJI Uspesno se moze gajiti i u loncu. Najcesce se koriste vertikalni drveni ili plasticni oslonci. u staklenicima i plastenicima.

Glavna vreza se orezuje. vec "gutaju" i razne stetne materije iz vazduha. ili na tri lista i dva ploda . bez nocnih mora. Osim toga. nabavite bar jedan korjencic muskatle. uslova rasta.svakih 10 . odnosno prekracuje kada naraste do vrha oslonca.10 plodova. Sto veci to bolji! Ovi bodljikavi ukrasi upijaju radioaktivne cestice iz vazduha. mocan je cistac vazduha i veoma dobro utice na vegetativni nervni sistem organizma. darujuci vas kiseonikom. Ruza kraljica cveca. Ove"zelene vojnike" treba rasporediti u "prve borbene redove".Jedna od najvaznijih mera nege krastavaca je orezivanje vreza. odmah pored prozora. Dokazano je da ova biljka pomaze kod nesanice i glavobolje. Oni prociscavaju vazduh i garantuju miran san.15 dana. Dobro odgajena biljka daje 5 .kaze dr Bjelic. KAKTUSI "BOCKAJU" EROGENE ZONE Razne sobne biljke ne samo da su ukras doma. dok se bocne vreze skracuju na dva lista i jedan plod. Da bi ste dezinfikovali i dezodorisali vazduh u prostoriji. kako jos navode. Naucnici koji se bave uticajem biljaka na ljudski organizam savetuju da se u stanovima gaje i beli i crni luk u jednoj saksiji. garantuje cist vazduh u prostoriji. U svakom domu treba da rastu kaktusi. . sto zavisi od sorte. . O Vasem zdravlju brinu i "fluidi" persuna celera i mirodjije. biopolje kaktusa stimulise erogene zone oba pola. cime se regulise rast i plodonosenje biljaka. orezivanja i mnogih drugih cinilaca. Limun. ako raste u stanu zajedno sa bosiljkom i nanom. ili drvo nekog drugog citrusa. kazu strucnjaci.

a naravno i ostale koji vole da im zacini bas uvek budu pri ruci. Malo persuna.. ali i u samoj kuhinji. Ruzmarin i mirodjiju posejte u vec pripremljenu saksiju (sloj sljunka. posluzite ukusne mlade krompirice koje ste sami odgajili? U prodaji se mozda i mogu naci oni iz uvoza. I nekoliko belih rada.. Postupak je sledeci: .. "Humovit" i malo peska) i seme prekrijte tankim slojem zemlje (1cm). Za sve njih. MLADI KROMPIRICI ZA BOZIC Sta mislite o tome da za bozicne praznike. ali naravno. ali to i nije problem. radi drenaze. drvce lovora. jagode. humusa . a ostavite samo nekoliko sredisnjih malih i taj deo korjena zasadite u saksiju pripremljenu na vec opisan nacin.npr. Sa korjena persuna koji ste kupili na pijaci odsecite gornji deo sa listovima (od prilike 1cm). ruzmarin. puno je onih koji nemaju ni bastu ni vrt.ZACINI NA KUHINJSKOM PROZORU Vec smo pisali o zacinskim biljkama kao ukrasu vrta. zbog dubokog korjena. Persun cete teze uzgojiti iz semena.. mirodjija. Saksije redovno zalivajte i stalno cete imati u kuhinji svezih zacina. krhotina i sl. jedna cvekla. ruzmarin. ali njhova cena?! Ovo sto vam mi predlazemo kosta koliko plasticna kofa (moze i stara) i tri krtole ovogodisnjeg ranog krompira. I lijepo i korisno! Na kuhinjskom prozoru. vrlo efektan ukras bi mogle biti saksije sa zacinima kao sto su persun. kao deo menija. evo zanimljive ideje. pa zatim saksiju ispunite mesavinom obicne bastenske zemlje. pa cak ni terasu dovoljno veliku da na njoj postave malo veci sanducic u koji bi zasadili svoje zacine. skinite velike stabljike sa listovima.

pa rastu već cijele živice. . kaže gospođa Božena. • nekoliko puta. reznicama. I Zabok je grad lavande Božena Štokan. uskolisan je i jako lijepa mirisa. nadjubrite zemlju. Otad je prošlo nekoliko godina.Uzgajam razno bilje u malome stakleniku. kane. koja za biljke nađe vremena i usprkos odnedavnim dežurstvima u zabočkoj bolnici. Njezin je "patent" kombinacija lavande s drugim biljkama. tokom rasta. donijela je planinsku lavandu. sve što se može razmnožavati vegetativno. zemlje i pijeska. • postepeno • postaviti tri krtole dodavati zemlju dok srednje velicine na sloj ne napunite kofu. donijela kultivar lavande koji masovno ukrašava taj kraj. hortenziju. gotovo se može reći. a zahvaljujući vrtlarskim sklonostima te medicinske sestre lavanda je. juku i drugo bilje. • posudu ispraznite pred bozic. vraćajući se iz švicarskoga alpskoga mjesta Erlembacha nedaleko od Simmentala. kada je.• zaliti i postaviti posudu na svetlo • Dno plasticne kofe mesto. . probusite za drenazu. postala i zaštitni znak Zaboka. Tako uzgajam lavandu. eukaliptus. te kada se zažile sljedeće godine presaditi u lončiće. a cvijet berem kada je u punome cvatu. nabosti u dobru mješavinu kvalitetna supstrata. vraćajaći se iz Švicarske. komposta (bastenske zemlje) od 10cm. pampas-travu. koja nas je ovih dana pozvala da to i vidimo. forziciju. santolinu. ali najbolje je grančice odrezati u kolovozu. Krtole prekriti sa 10cm istog komposta. što smo i snimili u njegovanu parku gospođe Zorice Frančec-Capar. lovorvišnju. pa Zabok otad konkurira Hvaru Svojedobno smo posjetili gospođu Boženu Štokan u Zaboku. buksus.Ovaj kultivar otporan je na hladnoću. . Kušala sam razne metode. posebice ružama. kaže gospođa Štokan. Najsretnija sam kada se mojim biljkama može ukrasiti neki lijepi prostor.

Zalijevajte redovito. Pazite da ne oštetite korijenje koje je veoma osjetljivo. Ne čistite je nožem nego prstima operite pod toplom vodom. ne gnojite ga. Bude li sreće. možda se . na čašu ili staklenku napunjenu vodom tako da bude uronjena samo 2. Neposredno prije sjetve izaberite posve zreo plod bjelkastožuto meso mora biti tako mekano da se pri sobnoj temperaturi lako razmazuje. ali umjereno. Utisnite tri čačkalice i položite ju. smeđa ili čak ljubičastocrna kod nekih sorti . posadite mladi avokado u lončić promjera 10-15 cm u mješavinu za cvijeće bogatu humusom.ljeti položite na vlažnu zemlju u balkonskom sandučiću s pelargonijama koje svaki dan zalijevate ili ispod grma u sjenovitu dijelu vrta i jednostavno pričekate da nikne. ostavivši da polovica sjemenke viri van. a zimi u svijetloj prostoriji pri 5 stupnjeva Celzijevih.i oprezno ga razrežite do sjemenke. Ljeti neka bude na balkonu ili u vrtu na suncu sve dok noćne temperature ne budu niže od 0Đu00B0C. tek nakon 4 mjeseca počnite prignojavati tekućim gnojivom jednom na tjedan. Kako biste spriječili izduživanje izbojaka i oblikovali lijepo nisko razgranato stabalce. čvrsta. a ljeti redovito uštipavajte vrhove da ne bude previsoko. Dok avokado miruje.EGZOTIČNI PLODOVI MOGU SE JESTI I RAZMNOŽITI Avokado kao ukrasno drvo u loncu Čitateljica Edita Varfen iz Zagreba željela bi uzgajati avokado u obliku malog ukrasnog stabla u loncu Čitateljica Edita Varfen iz Zagreba željela bi uzgajati avokado u obliku malog ukrasnog stabla u loncu. prikratite ju na pola. polovice razdvojite rukama i žlicom izvadite sjemenku. Cijeli postupak možete i malo pojednostavniti tako da svježu sjemenku avokada . Avokado presadite u veći lonac tek kad se korijenova bala posve razvije. Kad mladica naraste 20 cm i razvije se nekoliko listova. ne nadajte se plodovima jer je stranooplodan. biljku povremeno prikraćujte i otkidajte vrhove izbojaka (uštipnite noktima dok su mekani). Avokado iz sjemena može procvasti za 513 godina. a kad korijenje odeblja i lišće ponovo naraste. U početku nije potrebno prihranjivanje. Svake godine u veljači stabalce orežite. Smjestite avokado na prozorsku klupčicu koja je cijeli dan dobro osvijetljena. no uzgojite li samo jednu biljku. Pri 20 stupnjeva Celzijevih. vrlo tamno zelena.5 cm. proširenim dijelom prema dolje. Drvce avokada pokušajte uzgojiti iz sjemenke. počevši s četvrtinom preporučene količine. za 4-6 tjedana sjemenka će se raskoliti i pojavit će se izbojak i korijenje. a kožica tvrda. jer avokado ne podnosi premokro tlo.klijava je samo jedan mjesec i ne smije se osušiti . na lagano zasjenjenu mjestu.

Proljetna sadnja Sadnja se može obavljati čim se tlo u proljeće prosuši i odmrzne. a koji odumrli od hladnoće. treba pričekati da krenu prvi izboji. u proljeće je dovoljno poravnati tlo vilama za štihanje i grabljama. Na gredicama koje nisu u jesen obrađene treba u proljeće obraditi prikladnim alatom. da bi i na najnižim pupovima mogli uočiti koji su izboji preživjeli. Dobro je dodati im kombinirano organsko i mineralno gnojivo. Ako je to učinjeno. trebamo u njemu na vrijeme obavljati sve poslove u tijeku godine. Od organskih gnojiva najbolje je upotrebljavati dobro fermentiani stajski gnoj ili kompost od glista u količini od 5-7 litara po četvornom metru. RUŽIČNJAK U PROLJEĆE Želimo li da nam ružičnjak obilno i redovito cvjeta. tada ste ih obilno i pravilno gnojili. Običnom štihačom previše se oštećuje korijenje. Širi se prostori mogu obraditi vilama za štihanje. Postoje za tu svrhu vile za ruže s dva uska radna noža. Njega tla U jesen je trebalo ružičnjak grubo preštihati. Ishrana mora biti obilna i izbalansirana. Od naših ruža očekujemo zdravi i jaki rast uz obilno cvjetanje i po mogućnosti cijelo ljeto. Počinjemo s radovima u proljeće. Nove izboje i cvjetove ruže stvaraju samo ako ih pravilno i obilno hranimo. Pri kupnji sadnica treba paziti da one budu kvalitetne. stoga valja kupovati u rasadnicima gdje se kontrolira zdravstveno stanje. s kojima ne treba žuriti. U primorskim područjima bolje je sadnju obavljati u jesen.razvije pokoji plod i bez oplodnje jer je u avokada i to moguće. treba obaviti gnojidbu. Gnojidba i obrada tla Nakon rezidbe i kad je svo granje uklonjeno s gredica. odnosno gnjimo. . ili ovisno o meteorološkim prilikama do sredine veljače. Uz to. I same ruže govore o svom stanju. Mineralni gnoj ne treba sadržavati klor jer on izrazito šteti ružama. već moramo pričekati da se tlo dovoljno ocijedi i prođe opasnost od jačih proljetnih mrazeva. Ako su zdrave i snažne.

Ponekad se iznad mjesta cijepljenja nalazi ostatak podloge. Penjačice režemo tako da uklonimo trećinu grma. barem 5 mm iznad zadnjeg pupa i okrenut suprotno od pupa kako se ne bi slijevala voda. U proljeće posađene ruže u slučaju suše treba prema potrebi zalijevati. Obično u grmu ostavljamo 5-6 grana koje tijekom ljeta čine kostur. Kad pupovi bubre i i zboji počinju izlaziti. Kod jsenske sadnje zagrtanje služi kao zaštita od sunca i vjetra. U velikim rasadnicima sadnice se zimi čuvaju u rashlađenim prostorijama na temperaturi od nula do 1 Celzijevih stupnjeva uz 98 posto zračne vlage. slabije nešto kraće. Izaberite za to tmuran dan bez sunca. Pri rezidbi uklanjamo sve suhe i polomljene grančice.U trgovinama se često prodaju sadnice s lijepim sličicama i uputama. Prignojiti se može tek onda kad porast bude malo jači. ali voštana zaštita ne može mjesecima u toplom i suhom prostoru zaštititi sadnice od isušivanja. Obično se grm samo prorjeđuje uklanjanjem suhih i polomljenih grana. Kupujemo li biljke s otvorenim korijenom.. i to korijen i nadzemne izboje. U manjim rasadnicima sadnice se čuvaju zatrapljenje u klijalištima ili u polju. Orezivanje prema tipovima ruža Ruže čajevke rezom skraćujemo na polovicu a po potrebi uklanjamo do dvije trećine grma. Na korijenu treba obnoviti rez do zdravog tkiva. prevučene voštanom zaštitom od isušivanja. pa je na kraju primitak ovakvih sadnica slab. Florbunde režemo kao i čajevke. Njega treba oštro odrezati da mjesto oplemenjivanja bude oko dva prsta ispod površine tla. Rez mora biti obavljen ukoso. Biljke kupljene s tresetnim lončićem ili balirane mahovinom sade se bez odgrtanja korijena. Sve preslabe ili isušene dijelove na nadzemnim izbojima treba ukloniti. no ako je grm skladno oblikovan možemo ostaviti i desetak grana. kao i one koje rastu prema unutrašnjosti grma. no rastu nešto gušće pa ih . Zadnji pup mora biti korjenut prema van kako ne bi došlo do zagušenja grma. Sadnice u plastičnoj vrećici postave se na mjesto sadnje i tu se oprezno razveže ili potrga vrećica i ukloni. biljke trebaodgrnuti. Rezom do ljepote Kad govorimo o orezivanju ruža teško je dati dobar savjet jer različite vrste ruža različito rastu i različito se orezuju. svakako ih prije sadnje treba prikratiti. Jače izboje treba prikratiti za oko 10 cm. Općenito možemo reći da se rez obavlja na visinu od 30-60 c. Na izgled je sve u redu. Nakon sadnje ruže treba obilno zaliti i nagrnuti.

Poliante prikraćujemo na 30 cm visine i prorjeđujemo. Stabljika visoka 25-50 cm. To je kratka podzemna stabljika na bazalnom proširenju. Cvjetovi su žuti.juni. SADNJA: Lukovice se sade u jesen. Druge biljke imaju tvorevinu nalik lukovici koja im također služi za spremište hrane koja će im omogućiti ponovni razvoj iza perioda mirovanja. KORIJEN: Narcis ima pravu lukovicu. Minijaturne ruže malo prikraćujemo i prorjeđujemo. dobro je dodati zemljištu po 1 m2 8-10 kg zrelog stajskog gnojiva. Nakon perioda cvjetanja. TLO: rastresito zemljište . Iza cvjetanja. dobro drenirano i nagnojeno zemljište obogaćeno fosforom i kalijumom. Kroz smežuranu staru "lukovicu" s gornje strane raste nova iza cvatnje. tamno i prohladno mjesto zaštićeno od mraza. a u južnim predjelima tokom zime. (Ove radove treba obaviti u jesen!) SADNJA: u aprilu. A da li je to zaista tako? Nije. okružena mesnatim listovima. POLOŽAJ: sunčano mjesto ili u lagana sjena GLADIOLE KORIJEN: Gladiole nemaju pravu lukovicu već Gladiolus zadebljali podzemni dio stabljike.baštenska zemlja pomiješana pijeskom i tresetom. Vanjski listovi su NARCISI suhi. TLO: gladiola voli rastresito. bez mirisa. ovisno o sorti i vremenu sadnje.rezidbom prorjeđujemo. raspoređeni u klasove. Cvjetovi su krupni. kada požute što je znak da je lukovica zrela. Površina je hybridum također pokrivena suhim listovima. Na ovom mjestu dajemo pregled vrsta 'lukovica' sa karakterističnim predstavnicima. lukovice je potrebno izvaditi iz zemlje i prosušiti te pohraniti na suho. Sa strane rastu male lukovice koje se kasnije Narcissus odvajaju. dok grmolike ruže prikraćujemo na visini oko 70 cm i rezidbom uklanjamo suhe i slomljene grane. najrazličitijih boja. CVJETANJE: cvjetaju u periodu april . U te se listove odlaže hrana kao u spremište. Stabljika . na dubinu 25-30 cm i međusobni razmak od 15-20 cm CVJETANJE: od maja do septembra. bijeli ili dvobojni. listovi se otkidaju. plitko na dubinu 10-16 cm. mirisni. Spremište hrane je u odebljalom tkivu a ne u listovima kao kod prave lukovice. Termin lukovica pripisuje se obično svakoj biljci koja ima odebljali bazalni dio. Samo jedna skupina biljaka ima pravu lukovicu i u nju spadaju narcisi. Nova "lukovica" se formira na vrhu stare.

Dijeli se (reže) kao BEGONIJA rizom.visoka 1. Dijeli se Dahlia tako da se odreže gomolj koji na staroj stabljici variabilis ima pup. TLO: SADNJA: sade se plitko i dijele u julu i oktobru CVJETANJE: tokom proljeća do jeseni. na dubini 20 cm i međusobnom razmaku od 40 cm CVJETANJE: cvjetaju u krupnim cvjetovima žarkih boja (ružičasta. TLO: plodno. CVJETANJE: juli . Obilno ih zalijevajte.KORIJEN: Podzemni dio dalije je gomoljasti korijen GEORGINA u čijim odebljanjima je spremište hrane. narandžasta ili crvena) bez mirisa tokom ljeta do kasne jeseni. cvjetovi su pojedinačno bijeli. Rizom se dijeli tako da se reže na komadiće (odsječke) koji moraju imati bar jedno oko . komposta i tuberosa pijeska hybr SADNJA: begonije se sade plitko (samo ih treba prekriti zemljom) uz obilno zalijevanje u cvjetne lončiće u rano proljeće. POLOŽAJ: voli sunčane položaje.septembar. To je puzajuća podzemna stabljika koja je odebljala od IRIS spremljene hrane. crveni. TLO: dobra plodna zemlja pomiješana sa pijeskom SADNJA: sade se tokom maja i juna na zaštićeno mjesto (kasnije se prenose na otvoreno). ovisno o vrsti POLOŽAJ: KORIJEN: Begonija ima podzemni organ koji se zove gomolj. POLOŽAJ: cvjetne aleje. hranjivo zemljište. KORIJEN: Iris ima korijen koji se zove rizom. Ako je rizom razgranat ima gomolje na kraju svake grane.pup. POLOŽAJ: sunčana mjesta kao centralni dijelovi cvjetnih aleja ili za ivičnjake KANE Canna indica DALIJA . a sa donje su korjenčići. Gomolj izgleda kvrgasto i ima pupove. tamno narandžasti. stanovi. prozori i terase KORIJEN: Kane ima podzemni organ koji se zove gomoljasti rizom. 6 sedmica prije nego se mogu iznijeti na otvoreno (balkon ili vrt) ili sjenovito mjesto. Gomolj je kratka odebljala podzemna stabljika koja je isto kao i druge podzemne tvorevine namijenjena spremanju hrane. Visina stabljike 15-50 cm. S gornje strane stabljike rastu PERUNIKA listovi i cvijet. visina stabljike 100 cm.5 m. Begonija TLO: mješavina humusne zemlje. u jesen dobro .

pripremljeno SADNJA: sadi se u proljeće, april - maj na rastojanju 40-50 cm za sitne i 50-100 cm za krupne sorte uz postavljanje oslonca za rast CVJETANJE: cvjeta u lijepim žarkim bojama , jednobojni ili šareni, u periodu maj - jesen; visina stabljike 60 -200 cm POLOŽAJ: sunčana do slabo sjenovita mjesta koja su zaštićena od jačih vjetrova ZALIJEVANJE: poslije sadnje zalijevanje nije potrebno, ali nakon početka intenzivnog rasta i u sušnom periodu treba intenzivirati zalijevanje

Vrijeme ruža

A iše nema opasnosti od jakih mrazeva, e je za sadnju ruža. Kupljene sadnice najprije te u posudi s vodom kako bi povratile vlagu enu tokom transporta. Prije sadnje skratite pogotovu oštećene dijelove korijena tako da kupna dužina oko 30 cm. I nadzemne izdanke kratiti da dođu u ravnotežu s korijenom. To ažnije kod čajnohibridnih vrsta ruža. e kratite tako da ograničite njihov broj i broj ko ima više od četiri izdanka, potpuno ih e, no najbolje je da ostanu tri. Svaki izdanak e toliko da ostanu na njemu tri do četiri oka. korijen u početku rasta na ovom mjestu može eti rast tri do pet oka. Ako uz to ostavite o šest oka kao rezervu, imat ćete 11 do 13 upno koje smijete ostaviti na presađenoj , odnosno, izdanke valja za toliko skratiti. pak na sadnici samo dva izdanka, manj ih e vodeći računa o ukupnom broju oka. nakon sadnje izdanke zagrnite zemljom usporili rast oka, a dali više vremena u da započne rasti. Na kraju, ne zaboravite u dobro zaliti vodom. e penjačica ili parkovih i botaničkih ruža no je skratiti za polovicu. Kod ostalih vrsta da na izdanku ostane do pet oka.

OBREZIVANJE Ranijih godina posađene ruže sad treba ob Grmolike ruže obrezujemo na srednju visin uvijek jedan do dva cm iznad oka, jer se m reza osuši a s njime bi se osušilo i oko ako preblizu. Čajnohibridne vrste skratite za trećinu što obično spada u kategoriju niskog obreziva Polyanthe i floribunde na sličan način, a to znatno pojačati rast kada u proljeće zatop Višegodišnje, dobro izrasle i snažne ruže b obzira na vrstu dovoljno je skratiti na sred visinu. Smrznute i preguste, pogotovo u sr grma izrasle izdanke, treba potpuno odrez Pametno je odrezati i sve slabe izdanke. Visoko rezanje postiže se kad na pojedinom izdanku ostavite najmanje sedam - osam o Cvjetovi će se tada pojaviti najranije, ali je ovakva rezidba opravdana samo kad želim jednoj sezoni dobiti mnogo cvjetova slabije kvalitete. Nije ipak preporučljivo ići na vis rezidbu kroz više sezona uzastopno, već naizmjence treba primijeniti i nisko ili sred obrezivanje. Kod penjačica, parkovih i botaničkih ruža obrezuju se i čiste ocvali i bescvjetni izdan namjeravate izmijeniti rast i oblik, treba

že osim botaničkih vrsta tjeraju duboko je i traže položaj s mnogo sunca i mnogo aka u tlu. Ne valja ako ih zaklanjaju i čavaju susjedne biljke, trajnice ili drveće. o gnojenje kompostom i zrelim stajskim m ruže će vam uzvratiti ljepotom i bogatim njem. Sadnja i veličina rupe za čajnohibridn e sadnice ruža. Mjesto kalemljenja (a) treba doći najmanje 3 cm ispod površine zemlje. Na dno jame (b) nasipajte humus, a samo dno oblikujte kao mali humak (c).

obrezivati ljeti kad grmovi prestanu cvjeta

Sadnja ruže penjačice. Korijenje položite u jamu, ali uvijek tako da gleda (b) suprotno od zida ili ograde po kojoj će se ruža penjati

Uz ružu stablašicu pri sadnji postavite i potpornu motku (a). Njen vrh treba doći ispod krune. Motku treba postaviti tako da dođe na onu stranu odakle pušu najjači vjetrovi (b). Dobro je donji dio motke impregnirati, npr. laganim spaljivanjem na plamenu. Kod presađivanja sadite ovu vrstu ruža na istu dubinu na kojoj je bila ranije posađena (d). Na dno jame nasipajte humus (e). Orezivanje ruža:
• • •

nisko srednje visoko

[vrh]

(a). Na dno jame nasipajte sloj humusa (c). GLAVNE VRSTE I SVOJSTVA RUŽA Tip Oblik cvijeta i grma Vrijeme cvata Cvatu cijelo ljeto, zahtjevne Cvatu cijelo ljeto bez stanke Cvatu cijelo ljeto

Čajnohibridne Veliki, bogati i mirisni Polyantha i floribunda Grmolike Velike latice, bez mirisa, osrednje zahtjevne Više i snažnije, velike latice bez mirisa, osrednje zahtjevne

Parkovske i Visoke 1,5 - 2,5 m, Cvatu samo jednom botaničke ruže nemaju velikih zahtjeva godišnje Penjačice Visoke 2 - 6 m, nisu posebno zahtjevne Neke cvatu samo jednom, a druge više puta godišnje

KALENDAR RADOVA JANUAR [SIJEČANJ] Redovno kontrolirajte da li su ruže dobro zaštićene Ukoliko je napadalo mnogo snijega, treba ga otresanjem osloboditi sa grana crnogorišnog i ukrasnog drveća Ljetno bilje sklonjeno u podrum ili neki kutak u garaži, kao što su pelargonije, fuksije, viseći karanfili, oleander itd treba povremeno očistiti i lagano zaliti vodom. FEBRUAR [VELJAČA] Napravite prvi rez na živici. U ovo vrijeme već možete saditi reznice živice i ukrasnog grmlja. Sijte ljetno cvijeće u klijališta ili u posudice u sobi Tko u jesen nije stigao posaditi tulipane, može to uliniti do kraja ovog mjeseca ukoliko zemlja više nije smrznuta Ako jako zatopli, cvijeće koje prezimljava u vrtu treba prekriti kako ne bi prerano potjeralo Prozračite prostor gdje prezimljavaju pelargonije (geranije) i drugo kako im ne bi bilo pretoplo.

Ocvale cvjetove treba odmah ukloniti da se nepotrebno ne stvaraju plodovi i troše sokovi biljke. Vrijeme je za sjetvu trave. JULI [SRPANJ] Ruže pognojite posljednji put ove sezone. kad se površina zemlje osuši i stvori tvrda korica. štetnike uništavaju još i pojedini kukci (buba mara. pauci) i životinje (jež.APRIL [TRAVANJ] U travnju se. Za sjetvu odaberite suh dan bez vjetra. Poslije 15 maja u našim krajevima nema opasnosti od mraza pa se mogu saditi pelargonije. dakako. Sad je vrijeme ia za cijepljenje ruža. AUGUST [KOLOVOZ] U augustu nema mnogo posla. množnje perunika dijeljenjem. Sada isplanirajte šta ćete i gdje saditi . petunije. salvije itd Divlje izboje na ružama treba redovno rezati da nepotrebno ne iscrpljuje biljku. Osim hemijskih sredstava. ako to već niste uradili u prošlom mjesecu. Ruže i cvijeće u cvatu zahtijeva redovnu prehranu i zalijevanje. osobito nakon kiše. žabe). Stari se travnjaci prvi put kose u aprilu. narcisa i zumbula jer sada su potpuno sazreli. te za iskop lukovica tulipana. Redovno okopavanje i uklanjanje korova najviše će pridonijeti dobrom osjećaju i zdravom rastu cvijeća. To će pomoći da izboji dobro sazriju kako se ne bi zimi smrzli. Ruže nakon prve cvatnje ne smijemo preoštro rezati prije nego ponovo cvatu. Po kvadratnom metru sije 40 do 60 grama sjemena. sije i trava. zasijte ćelava mjesta i općenito posvetite više pažnje travnjaku. Posao koji nikako ne smijete zapostaviti je redovno razrahljivanje zemlje i uklanjanje korova. a nakon toga zalijevaju i gnoje. MAJ [SVIBANJ] Krajnji je rok da se zasije ljetno i jednogodišnje cvijeće. ali treba skinuti ocvale i osušene peteljke. JUNI [LIPANJ] Najviše brige zadaje borba sa štetočinama i korovom. Posijano sjeme lako povaljajte ili ugazite i redovno održavajte vlažno tlo. Ocvale cvjetove redovno otkidajte kako se nepotrebno ne bi stvaralo sjeme (i trošila hrana biljke). Sredinom mjeseca možete iznijeti van cvijeće i ukrasno bilje koje uzgajate u sanducima.

begonije. već u novembru pripremite zemlju: okopajte je. ali ne pliće od 5 cm. Sada je pravo vrijeme za sadnju ukrasnog grmlja. zumbuli. Za proljetni travnjak. spomenak. ili pak eventualno urediti novi travnjak. a ako je tamnije i temperatura mora biti niža. to je posao za septembar. da se stignu dobro ukorijeniti. negrijani prostor. pa će na proljeće biti ljepše. tratinčice. One najveće lukovice možete posaditi i 20-30 cm duboko. ali možete se već sada pripremiti. trebalo bi biti toplije. ali je to bolje učini sada. pa sve zajedno s opalim lišćem pograbljajte i stavite u kompost. Posljednji put pokosite travnjak. Dobro je nakon sadnje poriti zemlju 10-15 cm debelim slojem lišća ili borovih grančica kako ih ne bi uništio jači rani mraz. lukovice i zimzelene biljke. Okopajte ukrasno grmlje. itd. lukovice se mogu saditi i u oktobru. povadite korov i pognojite.ujesen. itd.) SEPTEMBAR [RUJAN] Sade se lukovice koje će cvjetati u proljeće i presađuju dvogodišnje biljke zasijane u junu (maćuhice. spomenak. Doduše. po mogućnosti bliže svjetlu. npr.) prekopajte kako biste ih zaštitili od smrzavanja. Krajem mjeseca ocvale trajnice razmnožite dijeljenjem: lopatom ili nožem režite snop korijena sa stabljikama na nekoliko dijelova. OKTOBAR [LISTOPAD] Još možete saditi cvjetne lukovice. gladiole. zagrnite ruže. NOVEMBAR [STUDENI] Osušene lukovice i gomolje izvadite iz zemlje i spremite. narcisi. Presadite na gredice dvogodišnje sorte koje ste zasijali u julu (maćuhice. itd. Tamo gdje ćete u proljeće saditi ruže i biljke s dužim korijenjem okopajte zemlju na dubinu dvije lopate. Gredice prekopajte i ostavite u velikim grudama da zemlja dobro promrzne preko zime.). Doduše. Pelargonije maksimalno skratite i preselite u zatvoren. Važi pravilo: što je mjesto svjetlije. kane. DECEMBAR [PROSINAC] . Izvadite gomolje cvjetnih lukovica koje nisu otporne na studen: dalije. a mjesta gdje su posađene lukovice proljetnog svijeća (tulipani. tratinčice.

Ako se nije smrzla. u vreme listanja.više sadnica u istu sadnu jamu. Zadržavaju se na granama do polovine leta. početkom mjeseca iskoristite topliji dan pa obilno zalijte crnogorično drveće. u "gnezdo" . Breza moze porasti do 30 m u visinu. srebrna breza Sjajnobela kora čini je sasvim drugačijom od ostalih lišćara.Gredice koje namjeravate zasaditi već u februaru pokrijte lišćem da se zemlja ne smrzne u dubini. U proleće. Breza je jedna od vrsta koje vrtu stalno daju novi izgled. Njena siroka rijetka krosnja stvara laganu senku ugodnu za boravak ljudi i zbog dovoljne količine svetla ispod nje se mogu posaditi i druge biljke. malo je pokosite. U jesen peomjene boju tako da čitavo stablo postane zlatnožuto. Breza se može saditi pojedinačno. Svetlozeleni nežni listovi breze počinju da se pojavljuju u Martu . Trava treba biti u zimu kratko podšišana. što čak i najslabijim poznavaocima biljnog sveta omogućava da brezu razlikuju od ostalog drveća. Tome doprinosi svakako i njena "popularnost". pa grane ni preko zime nisu gole. a pokošene vlati pokupite i stavite na kompost. razvijaju se ženske cvasti u obliku resa. Već u jesen na vrhovima grančica formiraju se muške viseće cvijetne rese. Bela boja njene kore privlači pažnju tokom čitave godine i do punog izražaja dolazi kada se posadi sa četinarima tamnozelenih iglica. Ako je razmjerno toplo vrijeme utjecalo na njen rast. jer ova vrsta raste kod nas od prirode ali se i izuzetno mnogo gaji.Aprilu i zadržavaju se dugo na stablu. u grupama i u kombinaciji sa drugim vrstama. . BREZA (Betula verucoza) bela breza.

svojevremeno je izjavio kako je prilično muke bilo potrebno da omorika zaista i bude pronađena u prirodi.OMORIKA (Picea omorika) pančićeva omorika. kao i u kombinaciji sa drugim vrstama drveća. To je naša najinteresantnija i najlepša četinarska vrsta i neki je smatraju najlepsim četinarom Evrope. Usko piramidalna krosnja čini je vrlo privlačnom i upadljivom. Mada se smatra da je nekada bila mnogo šire rasprostranjena. Pančićeva omorika odgajena u rasadniku dobro podnosi gradske uslove (dim. Od nje se uspešno formiraju vetrozaštitni pojasevi. Josif Pančić (koji ju je otkrio i opisao). Može se saditi pojedinačno i u grupama. omorika danas od prirode raste samo u nekim delovima bivse Jugoslavije. crvenosmedje. prašina. tako da čitavo stablo izgleda srebrnozeleno. Ukras predstavljaju i viseće šišarke koje su ljubičaste dok su mlade. TISA (Taxus baccata) . sa donje strane plavičastobele. zajedno sa dugim elegantnim malo povijenim granama. srpska smrča Za omoriku se isprva znalo samo na osnovu pominjanja u narodnim pesmama i njeno se ime moglo naći u Vukovom rečniku. Pošto omorika spada u zimzelene vrste izvanredno će izgledati posađena zajedno sa lišćarima koji imaju svetliju boju lista i kore. gasovi). a kada sazru (u oktobru i novembru) postaju sjajne. Iako je bilo podataka o ovom četinaru. Četine su tamnozelene. Dobro podnosi mraz i sušu. Omorika može dostići visinu od 50 metara.

.4 (i više) metara. a patuljaste forme koriste se u perenjacima. Podjednako dobro raste i na suncu i u hladu. kamenjarima. koje dostiže i do 15m visine Ima veoma gustu krošnju i četine. od kojeg se čak može praviti i džem! Tisa je vrsta koja izuzetno dobro podnosi gradske uslove. Osim za žive ograde može se koristiti i kao soliter ili za grupe iste ili različitih vrsta. Zajedno sa svojim formama izuzetno je dekorativna vrsta. patuljaste forme.. forme sa četinama zlatno žute boje ili šarenim.. Rasadnik LIJEPO POLJE proizvodi školovane sadnice visokog kvaliteta (biljke čiji se korjenov sistem formira školuje. ali i ne mora odgovoriti od ove biljke. KOLIKE BILJKE SE NAJBOLJE PRIMAJU? Uvek se lakše primaju manje sadnice. za ukrašavane veštačkih potoka. starih i preko 5 godina. što omogućava bezbolnu presadnju). Izuzetak je crveni omotač bobice. forme žutih plodova. Školovanje omogućava presadnju odraslih sadnica. otporna je na mraz i sušu.Osnovna vrsta je zimzeleno drvo. visine 3 . . koji vas može. Jedini nedostatak. a zemljište ne bira. Od osnovne vrste dobijen je i niz različitih varijeteta. gotovo paralelnih grana.. One se prodaju isključivo sa busenom ili u kontejnerima. je činjenica da su svi njeni delovi otrovni. Ovo se naročito mora poštovati kada se sade biljke sa golim korjenom. što je čini pogodnom za žive ograde i svakovrsno oblikovanje. te se tako mogu sresti žbunasti ili usko valjkasti oblici uspravnih. U zimskom periodu ukras predstavljaju bobice obavijene jarko crvenim mesnatim omotačem. veliku moć regeneracije i izuzetno dobro podnosi orezivanje. Raste relativno sporo.

Stručnjaci ipak preporučuju jesenju odnosno prolećnu sadnju. . Za biljke sa busenom period sadnje je znatno duži od prethodno pomenutog (zavisi pre svega od individualne osjetljivosti vrste).KADA JE NAJBOLJE SADITI? Svakako je najbolje sadnju obaviti u jesen (čim opadne lišće) ili u rano proleće (dok se pupoljci još nisu otvorili). dok se biljke u kontejnerima mogu saditi tokom cele godine. pošto se tada biljke najlakše prilagođavaju novim uslovima (naročito kod jesenje sadnje. kada se period prilagođavanja produžava na celu zimu).

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful