Uredio i pripremio: MUSA

KADIFICA Porodica: Compositae Zemlja porijekla: Mexiko, Guatemala Pogodno mjesto: Suncano do pousjenovito

Ko se za ovaj, kako mu i samo ime kaze, barsunasti cvijet zanima, ima veliki izbor razlicitih vrsta. Od onih malih koji rastu do svega 30 cm u visinu i namjenjene su pretezno za balkonske kutije, ili onih visokih za vrt. Razlika je isto tako u boji ( zuta, narandjasta, mjesavina te dvije boje, a i sa dodatkom smadje), kao i u punoci cvijeta. Od jednostavnih do obilno loptasto ispunjenih. Kadifica je otporna na sve vremenske uslove i njen cvat traje vrlo dugo. Sjeme se sije u rano proljece. Kada je biljcica visoka 5-10 cm, treba je rasaditi na mjesto gdje ce ostati cijelo ljeto. Razmak izmedju biljaka treba da bude 15 - 25 cm. Pri rastu treba da dobije dovoljno vode i djubriva. Ocvale cvijetove redovno odstranjivati. Ako hocete da imate vlastito sjeme za slijedecu godinu, onda treba nekoliko cvijetova ostaviti da se potpuno osuse. Kako je kadifica jednogodisnja biljka oko prezimljavanja nema problema. Osobe sa osjetljivom kozom trebaju paziti, jer biljka sadrzava nadrazavajuce tvari.

BOZIJI TRN ( Euphorbia milli ) Porodica: Euphorbiaceae Zemlja porijekla: Madagaskar Pogodno mjesto: Suncano i toplo cijele godine Boziji trn je najomiljeniji predstavnik od preko 2000 vrsta euphorbie. Vrste se razlikuju po tome sto su neke slicne kaktusima (boziji trn ), a druge grmovi ( bozicna zvijezda ), pa ima cak i drveca. Zajednicko za sve euphorbie je da imaju kaucukasti, otrovni mlijecni sok. Boziji trn je nezahtjevna biljka kojoj ne smeta suhi zrak od grijanja i jako sunce na prozoru. U svojoj domovini raste na granitnim stijenama u visinu do 60 cm. Pored jakih trnova, koji podsjecaju na kaktus ima i ovalne zelene listove. U toku zime se pojave bijeli, zuti ili roza - crveni mali cvijetici. Biljka voli izuzetno toplo i suncano mjesto. Umjereno zalijevati, posebno zimi, ali ne prehladnom vodom. Nakon cvjetanja samo toliko zalijevati da se korijen ne osusi. Od marta da augusta malo vise zalijevati i svake dvije nedjelje djubriti sa djubrivom za kaktuse. U proljece, prije nego se pojave nove mladice, moze se podrezati. Razmnozava se putem pelcera, koji se, kada se odrezu, umoce u mlaku vodu ( tako se sprijecava oticanje mlijecnog soka iz biljke ), pelcer ostaviti jedan dan da se osusi i onda posaditi u zemlju

pomjesanu sa pjeskom. Ukoliko se previse zalijeva ili stoji na hladnom mjestu otpadaju mu listovi. OPREZNO: Biljka je u svim svojim dijelovima otrovna. Mlijecni sok sadrzi substance koje nadrazuju kozu. Na jake trnove se moze ozlijediti. Opsti savjeti - za spricanje cvijeca treba upotrebljavati mekanu vodu koja u sebi nema kreca i ima sobnu temperaturu. Tako se izbjegavaju bijele mrlje na listovima; - filodendron i ostale tropske biljke sakupljajusa svojim zracnim korjenovima dodatnu vlaznost iz zraka. U pregrijanim prostorijama im to pomaze da bolje prezive. Zato treba paziti da se zracni korjenovi ne povrijede i niposto ih rezati; - krecni rubovi i mrlje na saksijama ( sedra ) se mogu otkloniti tako sto se lonce ispuni sircetnom vodom i ostaviti da stoji dva dana. Saksija upija vlaznost i krec ( sedra ) nestaje; - cvijece i zacini mogu se odlicno zasijati na prozoru u kartonima za jaja. Kada narastu mogu se zajedno sa kartonom zasaditi, jer se karton nakon nekog vremena od vlaznosti raspadne; - ciklame se puno bolje odrzavaju ako se, umjesto tekucom vodom, zaliju ustajalom mineralnom vodom; - vodu u kojoj su se kuhala jaja ne bacati jer sadrzi puno minerala. Kada se ohladi predstavlja prvorazredno djubrivo za cvijece; - jorgovan u vazi ce duze imati lijepo cvijce ako stabljike dobro odrezete i u vodu stavite malo secera;

Azalea RODODENDRON ( Rhododendron ) AZALEA Porodica: Ericaceae Zemlja porijekla: hladna, vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet, Kina) Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari ! Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju. Bijeli, roza, lila ili crveni, u grupama po vise (2-7) zvoncica

Mlade biljke svakog . Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. narandjasta. a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18°C. roza ili crvena ). Zimi malo zalijevati. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto. U stanu im treba pronaci svjeze. ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost. Biljku svake dvije godine presaditi. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi. Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. Poneki lijepo mirisu. U principu su to umanjeni grmovi koji. U ljeto obilno zalijevati. U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom. cvatu od zime pa sve do aprila. Kako cvate od juna do oktobra. To pospjesuje bolji rast. zavisno od uzgoja. prelijepi je ukras svakog vrta. hladno mjesto bez sunca. vruce Ukras jadranskih parkova i dvorista polako se prosirio i na sve nase krajeve. U ljeto oleander treba obilno zalijevati. U jesen i zimu na 5-12°C. Cvijetovi su obicni ili obilno ispunjeni. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu. OLEANDER OLEANDER ( Nerium oleander ) Porodica: Apocynaceae Zemlja porijekla: Sredozemlje. Obavezno bi se po povratku kuci sa ljetovanja donosio i "suvenir" pelcer oleandera u razlicitim bojama ( bijela. a ostale koje su prejako izrasle prije spremanja za zimu podrezati. Do kraja augusta nedeljno djubriti. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. u aprilu dobro nadjubriti. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu. voli da ima vodu u u posudi u kojoj stoji. boja slonovace. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. zuta. Grancice na kojima se u jesen pojave pupovi ne treba dirati. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji. Azija Pogodno mjesto: Suncano. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto.sastavljenih u jednu drsku. Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. Na svijetlom i hladnom mjestu ostaviti da prezimi. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. ljeti (prije formiranja pupova) obrezati. Od marta mu je potrebno dati vise topline da bi se formirali pupovi.

hladnom mjestu ( 8 . Preduge mladice osisati. U Kaliforniji i Indiji su poznate mnogobrojne hibridne sorte. Da bi se rano dobili cvjetovi biljku treba vec u martu staviti na suncano mjesto kod prozora. bez i lila boji. OPREZNO: Oleander je jako otrovan! BOUGAINVILLEA Porodica: Nyctaginaceae Zemlja porijekla: Brazil Pogodno mjesto: Suncano. U prirodi raste iz male grancice sa . Cim lisce pocne da joj opada prestati sa zalijevanjem. To je biljka penjacica sa prelijepim cvijetovima u crvenoj. U vrijeme rasta obilno zalijevati. Da bi se biljka mogla lijepo razvijati potrebna joj je pomoc za penjanje ( resetke. starije rjedje. LJUBICICA ( Viola cornuta hybriden ) Porodica: Violaceae Zemlja porijekla : Pirineji Pogodno mjesto : Suncano Kada se spomene njeno ime. Spada u cudesne biljke i u stvari ono sto izgleda kao cvijet su obojeni listici koji na vrhu imaju kremaste male cvijetice.10°C ). Svake 2-4 godine promijeniti zemlju. ali izbjegavati da stoji u vodi. probude se sjecanja na neka davna vremena. ako previse izraste formirati je pomocu makaza. ljestvice ). prve sastanke i prve romanticne trenutke sa malom kiticom ljubicica. u hladnijim krajevima se uzgaja u loncima i moze da naraste do 3 m visine. Do augusta nedeljno djubriti. Razmnozava se preko pelcera od juna do septembra ( u vodi ). Uslov za bogato cvjetanje je suncano i vruce ljeto. ali je za nase uslove najpovoljnija bougainvillea glabra. roza. toplo. zasticeno od vjetra Svoje neobicno ime zahvaljuje francuskom admiralu de Bougainvilleu koji ju je otkrio u visokim sumama Juzne Amerike i donio u Europu.proljeca presaditi. Prezimiti treba na svijetlom. Ne smije imati "hladne noge" treba paziti da posuda u kojoj je posadjena ne stoji na hladnom kamanom podu. Zbog svoje osjetljivosti na zimu. a preporucuje se da se uzgaja u zimskom vrtu.

Oprezno: Lukovice ljiljana su otrovne ! DRAGOLJUB ( Tropaeolum hybriden ) . zutoj. Ljilanovo ulje se u domacoj medicini upotrebljava kao lijek za opekotine. narandjastoj i crvenoj boji. od vjetra zasticeno Na. Zasaditi ( posijati ) u glinasto . Raste u skoro svim nasim vrtovima. Svake dvije godine posaditi u novu zemlju. U cvijecarama su samo hibridi u ponudi. Amerika i Europa Pogodno mjesto: Suncano. koje su jedva 10 cm visoke. od malih. Prije velike zime unijeti u kucu i na tamnom hladnom mjestu ostaviti da prezimi. do onih sa velikim cvijetovima od 20 cm visine. u suprotnom ih treba preko zime zastititi. ali i ljubitelji cvijeca koji nemaju vrt mogu uzivati u ovom kraljevskom cvijecu.ovalnim zelenim listovima. U maju obilno nadjubriti. Lagano zalijevati i drzati napolju na suncu.mart u saksiju promjera najmanje 20 cm.6 tuckova punim zutog praha. Mlade biljke stititi od mraza. Ispod substrata (zemlje ) je potrebno napraviti drenazu od sljunka i pjeska. Raznmozava se sjemenom. Od maja do septembra obilno zalijevati. dijeljenjem ( prema vrsti ). U klimatski toplijim krajevima mogu se gajiti u vrtu i tu i prezimiti. U toku rasta i cvijetanja ravnomjerno vlaziti LJILJAN LJILJAN ( Lilium hybriden ) Porodica: Liliaceae Zemlja porijekla: Azija. do 1 metar visokim lisnatim stabljikama pojavljuje se odjednom vise lijevkastih cvijetova u bijeloj.pjeskovitu zemlju u proljece ( april ).novembru stabljike odsjeci. iz kojih stidljivo izviruju prelijepe ljubicaste glavice sa zutom tackicom u sredini. U oktobru . Od mnostva hibrida mogu se pronaci nize vrste koje se mogu posaditi u lonce ( saksije ). Ocvale cvijetove odstraniti. Kada biljke narastu ucvrstiti ih sa pomocnim stapovima da se ne bi slomile. sa 5 . Lukovice u razmaku od 5 cm pokriti sa najmanje 15 cm zemlje ( u visinu ). Posadi se u periodu februar .

Razmnozavati se ne moze u saksijama. nakon toga zalijevati i jednom nadjubriti. U zemlju u koju se zasadjuju narcisi treba dodati pjeska. Ekuador Pogodno mjesto: Suncano Skoro okruglo formirani. crvene i narandjaste ljevkaste cvijetove ( 3 . U narodnoj medicini upotrebljavaju se svjezi listovi kao salata za prociscavanje krvi. ali je treba umjereno trositi da ne bi doslo do nadrazaja crijeva. Kada biljke proklijaju prebaciti na svjetlije. zapadna i juzna Europa.30 cm.5 cm ). Kako se biljka jako razvije treba paziti na razmak izmedju biljaka (30 . Cesto su cvijetovi dvobojni. u vrtu je moguce putem malih lukica koji se stvaraju na maticnoj biljci. Sjeme ( biljka je jednogodisnja ) u proljece (april . Kada pocnu da cvatu iznijeti napolje ( na balkon ili presaditi u vrt ). Nakon cvjetanja lisce otkloniti tek kada je posve suho. NARCIS ( Narcissus ) Porodica: Amaryllidaceae Zemlja porijekla: Srednja. dok neki dostizu i visinu od 40 cm. Oni su i najveci kandidati za balkon.10 cm ( zavisno od velicine lukovice ). a penjacica i preko 2 metra. Obilno zalijevati. Vrlo rijetko djubriti. Alzir Pogodno mjesto: Suncano Mali divlji narcisi su sve omiljeniji zbog svog prirodnog sarma. su prelijepa podloga za zarko zute.maj ) posaditi u pjeskovitu zemlju. Obe grupe imaju obicne i ispunjene cvijetove. pa jos jednom nadjubriti. Mnoge od tih vrsta rastu samo 20 cm u visinu. Oprezno: Lukovice narcisa su otrovne ! . svjetlo zeleni listovi kojima je drska skoro u sredini kruga. a ne cvijetove.Porodica: Tropaeolaceae Zemlja porijekla: Peru. bola sa plivajucim cvijetovima ). Cvate od maja do kreja jeseni. Do klijanja zemlju drzati vlaznom. Prema vrsti raste razlicito visoko. Lukovice u jesen zasaditi u dublje posude.50 cm ). Kolumbija. Tako zasadjene posude ostaviti da prezime na tamnom i hladnom mjestu. Kako su i listovi i cvijetovi jestivi predstavljaju prelijep ukras ljetnim salatama i osvjezavajucim napitcima ( npr. jer ako biljka ima previse hrane razvija samo listove. a razmak izmedju lukova treba da bude 10 cm. Penjacice potpomoci sa resetkom ili zicom. 25 . roza .U dubinu treba ici 5 .

Za balkone su uzgajivaci predvidjeli srednju velicinu ruza koje u vecim posudama imaju dovoljno mjesta da bi razvile korijen i uspjesno rasle. HORTENZIJA (Hydrangea macrophylla ) HADZIBEG Porodica: Saxifrageceae Zemlja porijekla: Japan Pogodno mjesto: Svijetlo do polusjenovito. da bi ruza ponovo cvala. Zimi ne previse. Od marta do kraja jula djubriti svakih 14 dana.vrlo malo. U mnogim vrtovima ponosno rastu i mnoge ruze penjacice. a zimi im opada lisce i trebaju prohladno mjesto da prezime ( do 10°C ). crveni ili plavi cvjetovi sastoje se ustvari od puno malih cvijetica koji zajednicki cine jednu loptastu grupu. pobrinuli su se uzgajivaci koji su uzgojili bezbrojne patuljaste vrste koje se mogu uzgajati u stanovima. U cvjecarama se.ROSA Porodica: Rosaceae Zemlja porijekla: Kina Pogodno mjesto:Svijetlo. Kao i velike sestre. koje su idealne kao pregradni zidovi ili zastita od tudih pogleda. pa cak i balkon bez jedne ruze. vec procvala. Da ljubijtelji ruza koji nemaju vrt ne bi ostali uskraceni za uzivanje u njima. Od proljeca do jeseni treba obilno zalijevati (hidrangea = pijacica vode ).RUZA . Uzgajivaci su uspjeli da uzgoje ruze u svim mogucim bojama. iako je njeno pravo vrijeme cvjetanja juni i juli. Vrtna ruza je opet visoka stamena. presaditi. pojavljuje vec u martu. u vrtu dobro okopati. zracno i suncano Ruze su najomiljenije cvijece. sa duboko razvijenom korijenom. Zimi . Od proljeca do jeseni ruze treba tako zaljevati da skoro uvijek bude vlazna. male patuljaste ruze cvatu u ljeto. ali ne mokra. Ne moze se zamisliti ni jedan vrt. obrezati i ostaviti na prohladnom mjestu. tako da za svaki ukus ima ponesto. Ocvale cvijetove redovno odstranjivati. Ne podnosi preveliku vrucinu. ljeti joj je najbolje u sjenovitom mjestu. U proljece (ako je ruza u saksiji ). ne direktno sunce Veliki bijeli. Vrlo je omiljena kao kucno. Do kraja . Vodu omeksati jer hortenzija ne podnosi previse kreca. a posebno balkonsko ili vrtno cvijece. roza.

dalija se pod nazivom georgina preselila u evropu i vrlo brzo razmnozila u nasim vrtovima.U prirodi je jaglac uvijek zute boje. u vrtu. u zimskom periodu. Ocvale cvjetove odsjeci. ali ne podnose da stoje u vodi. pa i na balkonu vise godina uzgajati. brezuljcima i sumama. ali se mogu u vrtu. razlicitih boja ( bijela. ali ne suncano Pogodno Jedan od prvih vijesnika proljeca je jaglac. crvena. GEORGINA) Porodica: Compositae Zemlja porijekla: Meksiko Povoljno mjesto: Suncano. Ako se drzi u kuci. Hibridne vrste se mogu uzgajati na balkonima. cak i u kuci.bez. Krajem oktobra - . roza. nakon cvijetanja treba je posaditi napolje. razlicitih visina (do 30 cm ). purpurna. Ukoliko postoji opasnost od mrazova izrasle mlade biljke zastititi ! Dalija cvate od jula do oktobra tako da je ukras svakog cvijetnjaka i balkona. Uzgajivaci dalije su do sada uspjeli uzgojiti preko 200 hibrida svih mogucih boja i oblika.u vrtu ili u veci lonac na balkonu. ocvalo cvijece odrezati. narandjasta. ljubicasta i plava ). zuta. Ima vise od 500 vrsta. ili. kao i razlicitih visina 30-100 cm. pa ce onda cvjetati i slijedece godine. Od sadnje do kraja augusta redovno zalijevati i djubriti. Nakon cvjetanja je moguce hortenziju obrezati. Plava boja hortenzije se postice tako sto se zemlja u kojoj raste zalijeva sa aluminium sulfatom. Cvate svuda po nasim livadama. od vjetra zasticeno Nakon otkrica Meksika. JAGLAC ( Primula) Porodica: Primulaceae Zemlja porijekla: Evropa i Azija mjesto: Svijetlo. U nekim krajevima Bosne hortenzia se zove hadzibeg. zato ih treba drzati u hladnijim prostorijama i cesto zalijevati.augusta djubriti svakih 14 dana. Biljke ne podnose preveliku vrucinu. DALIA (DAHLIA. Hibridne vrste su predvidjene kao jednogodisnje sezonske biljke. Vise sorte dalija razvijaju se od prezimljenih krtola koje se u proljece ( kraj marta-pocetak aprila) zasade u zemlju .

ljeti (prije formiranja pupova) obrezati. vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. U stanu im treba pronaci svjeze. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu. Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. lila ili crveni. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto. hladno mjesto bez sunca. U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom. U ljeto obilno zalijevati. a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18°C. U jesen i zimu na 5-12°C. Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. U principu su to umanjeni grmovi koji. Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. RODODENDRON/AZALEA Porodica: Ericaceae Zemlja porijekla: hladna. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. u grupama po vise (2-7) zvoncica sastavljenih u jednu drsku. osusiti i ostaviti u suhoj piljevini ili pazljivo umotanom novinskom papiru na 8-10°C . U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu.prije mrazova -korijen koji je u obliko kromrira izvaditi. zavisno od uzgoja. cvatu od zime pa sve do aprila. Bijeli. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu. na tamnom i suhom mjestu. To pospjesuje bolji rast. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji. u aprilu dobro nadjubriti. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi. IRIS Porodica: Iridaceae . Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. roza. Biljku svake dvije godine presaditi. Kina) Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari ! Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju.

u kuci Najstarija poznata biljka iz mnostva fikusa je gumeno drvo ( ficus elastica ) koji je kod nas u stavri poznat kao fikus visiko sobno drvo sa velikim. stalnu vlagu ili preveliku suhocu treba obavezno izbjeci. Raste ovisno o vrsti os 20 cm do 1 metar. U jesen pozutjele listove pazljivo odstraniti. pa na to treba obratiti paznju prilikom odabiranja mjesta u stanu. ali ne smije da bude previse mokra da lukovice ne bi istrunule. Fikus benjamin je vrlo osjetljiv na promaju. Potrebna im je glinasto pjeskovita zemlja. Irak.U jesen i zimu stedljivo zaljevati.Zemlja porijekla: Kavkaz. U proljece i ljeto obilno zalijevati. . putem mladih lukova u jesen. jer moze doci do opadanja listova.bijelo satiranim listovima. Najjednostavnije je na saksiji obiljeziti koja strana treba da bude okrenuta prema prozoru. U jesen treba lukovice posaditi na dubinu od 5-8 cm ( zavisno od visine biljke) u razmacima od 10 cm. Treba paziti da je cvijet okrenut uvijek istom stranom prema izvoru svjetla ( prozoru ). mesnatim. Najprominentniji iz vrsta fikusa je ficus benjamina. Kada se biljka u proljece iznese napolje treba je stititi od kasnih mrazeva. ne u saksijama. To je kucna biljka i potrebna mu je uvijek sobna temperatura. Razmnozavati se moze samo u vrtu. FIKUS ( Ficus ) Porodica: Moraceae Zemlja porijekla: Juzna i jugoistocna Azija pogodno mjesto: Svijetlo. Iran Pogodno mjesto: Suncano do polusjenovito Travnati listovi sa ljubicasto-crvenim cvijetovima sa malom zutom mrljom. Velike listove cesce prebrisati vlaznom krpom. plavi i bijeli rastu iz lukovica. Vrlo rado rastu u blizini bara i jezera. Povremeno nadjubriti. pa ih ponovo posaditi. Prezimiti treba na svijetlom prohladnom prostoru. povremeno djubriti. zelenim ili zeleno bez . ili zuti. biljku treba povremeno pospricati ili tusirati. bogato razgranato i lako povijeno zbunje sa malim zelenim ili bijelo zeleno satiranim listovima. ali ne suncano . Dio listova prirodno opada u zimskom periodu. Ocvalo cvijece odstraniti. Zemlja se ne smije osusiti. Zato su vrlo pogodni za umjetna jezerca u vrtovima ( ukrasavaju jezero i prelijepo se ocrtavaju u vodi ). Prilikom prevelike vrucine ili suhog zraka. lukovice ostaviti par dana da se osuse od vlazne zemlje. a u sustini svi imaju slicne zahtjeve. U cvjecarama se moze naci puno vrsta fikusa. mala Azija.

Svake godine presaditi. Isto tako je idealna kao kancelarijska biljka. Od velikog broja razlicitih vrsa pelargonije.bijelo satiranim izduzenim listovima. pa tek onda posade. lila i crvenoj boji.u kuci Ovo je neproblematicna biljka i vrlo pogodna za neiskusne. roza. a biljka se razvila ). Najbolje je to uraditi u proljece. ZELENI LJILJAN . PELARGONIJA ( Pelargonium ) Porodica: Geraniaceae Zemlja porijekla: Juzna Afrika Pogodno mjesto: Suncano do polusjenovito Pelargonija je vrlo omiljena kucna i balkonska biljka koja ima nebrojeno mnogo vrsta.Po potrebi presaditi (ako je lonac premalen. Kucne pelargonijer treba u toku ljeta iznijeti napolje.CLOROPHYTUM COMOSUM Porodica: Liliaceae Zemlja porijekla: Juzna Afrika Pogodno mjesto: Suncano. Zimi zemlju samo lagano vlaziti. ne ostaviti u podrumu sa posve vlaznim korijenom. svijetlo. a postoje i satirane vrste. Razmnozava se tako sto se male ruzice koje se stvaraju na dugim izdancima odsjeku i posade u zemlju ili ostave u vodi da poste korijen. najbolje u augustu i septembru. visecu pelargoniju u bijeloj. treba izdvojiti onu koja je za odgajanje na balkonu. oblika i boja. Potrebno je redovno zalijevati i djubriti. Na kraju izdanaka stvaraju se male lisnate ruzice (nova mala biljka). . Ukoliko se fikus odreze onda se razgrana. U periodu rasta obilno zalijevati. Stari naziv za pelargoniju je geranija. do kraja augusta nedeljno djubriti. jer podnosi neredovno zalijevanje. Pelargonija se moze razmnozavati pomocu pelcera. Raste skoro svuda i veoma je dekorativna sa svojim zelenim ili zeleno . Stvara duge izdanke sa malim bijelim cvjetovima . polusjenovito . Ocvalo cvijece redovno odstranjivati. u ljetnim mjesecima cesce pospricati ili tusirati.

listovima koji stoje spiralno u rozetama. i treba veliku hladnocu.Amerika Povoljno mjesto: Suncano i polusuncano. Pored toga postoje i dvobojnr vrste. Od marta do augusta.ECEVERIA ( Echeveria ) Porodica: Crassulaceae Zemlja porijekla: Srednja i Juzna Amerika Pogodno mjesto: Suncano Eceveria je biljka koja se lako odrzava i ne zahtjeva puno mjesta. samo s tom razlikom sto cuvarkuca podnosi.Ponekad uspjeva odgojiti novu biljku od otkinutog lista koji se posadi u pjesak ( pri temperaturi od 20°C ). a pogotovo kada u ljeto procvjeta. Kada sa strana maticne biljke narastu mladi zdanci sa novim ruzicama. u zimskoj pauzi skoro nikako.velikih i malih. Biljke su. jer je vlaznost ubija. . mesnatim. a eceveriu moramo stititi od hladnoce. Zavisno od vrste cvjeta u razlicito vrijeme. U ljeto zalijevati vrlo malo. na planinskim kamenjarima i kucnim krovovima raste njena najbliza rodica cuvarkuca -sempervivum. U nasim krajevima. nedeljno djubriti djubrivom za kaktuse. Ima ih preko 100 razlicitih vrsta . izgleda dekorativno. za vrijeme rasta. Cvijetovi su i do 10 cm promjera veliki. BEGONIJA Porodica: Begoniaceae Zemlja porijekla: Azija. Afrika i J. od vjetra zasticeno OPREZNO:Begonije sadrze u krtoli i biljci otrovne tvari ! Begonija cvate u svim mogucim bojama ( osim plave i lila). moze se odvojiti i rasaditi. jednostavni ili obilno ispunjeni. Vec sa svojim debelim.

zasticeno od vjetra Ruzmarin je zelena biljka. dvousnat. Od augusta postepeno manje zalijevati. Begonija koja raste iz krtole je veoma pogodna za sadjenje na balkonu. nego pustiti da se biljka postepeno susi. odozgor malo hrapavi. odozdo bjelkasti. . Od septembra ne odstranjivati suhe listove. Ocvale cvjetove redovno odstranjivati. Pri nizim temperaturama potrebno je prohladno. Listovi su usko stapicasti.pjeskovitoj zemlji. Razmnozava se putem pelcera u julu i augustu. vruce. tamno zeleni.prema vrsti. i u saksiji. ali ne ostaviti da se potpuno osusi. Prezimiti moze napolju do . Uzgaja se u glinasto . alipri hladnom vremenu ponovo zastititi ( po potrebi unijeti unutra). svjetlo mjesto u kuci. visoka do 1 m. ili putem sjemena u proljece.Kada pocnu prvi mrazovi biljku odsjeci na 2-3 cm visine i krtole pazljivo izvaditi iz zemlje. koznati. Kada se formiraju listovi biljku treba iznijeti napolje. ako se zastiti.Kada procvate stititi od vjetra . Kod nas raste kao divlja biljka u kamenitim predjelima Dalmacije. Cvijet je svijetlo plav.do 10°C . do oktobra djubriti da bi se krtole dobro razvile. U priodu rasta vrlo malo zalijevati. Pored njih su jos rasprostranjene ledene begonije koje su uglavnom kucne jednogodisnje biljke. Jednom mjesecno djubriti. koja pri dobroj njezi . tamnom i hladnom . razlicite visine. RUZMARIN ( Rusmarinus officinalis ) Porodica : Lamiaceae (Labiateae ) Zemlja porijekla: Sredozemlje Pogodno mjesto: Suncano. Najpoznatije su begonije koje rastu iz krtole. raste dugi niz godina. Karakteristika begonija su nepravilni skoro zguzvani listovi i bogato razvijeni cvjetovi. Nakon cvjetanja biljka se moze podrezati. Begonija ima vise vrsta. Krtola se u periodu februar-april posadi u zemlju (oko 5 cm dubine) i na temperaturi 18-22°C ostaviti da naraste.U toku rasta obilno zalijevati i djubriti. a postoje i visece vrste koje su interesantne na balkonu.5 ° C. Primorja i na otocima. Ostaviti da sezemlja osusi i tek kada su posve suhe pazljivo ih zamotati u novinski papir ili u piljevinu i ostaviti na suhom. po mogucnosti sa djubrivom koje sadrzi vecu koncentraciju kalija.mjestu. koji je u proljece vrlo omiljeno mjesto za pcele.

uravnotezava cirkulaciju krvi i razmjenu materija u organizmu: 10 gr. Otprilike 4 . izmedju 10 i 14 dana. Redovno zalijevati. Razmak izmedju biljaka treba da bude oko 20 cm. osusenih ili svjezih listica ruzmarina staviti u bocu. ali isto tako za jela sa paradajzom. Mora se paziti da se lukovice gladiole ne posade previse plitko ( najbolje 5 . Procijediti i dnevno piti 1 . osim crne. Kako gladiolina lukovica nije otporna na zimu.5 m visine. Kako mirisno etericno ulje lako hlapi. salate. sadi se u zemlju tek kada prodje velika zima ( mart . Ukoliko se gladiole sade u etapama ( svake 3 nedjelje do kraja juna ) produzava se uzivanje u prelijepom cvijetu carobne gladiole. Pupovi se otvaraju odozdo prema gore i moze imati i do 26 pojedinacnih cvijetova.april ) vec prema podrucju. Kada se pojavi cvijetna stabljika izmedju listova potrebno je dobro nadjubriti da biljka ima snagu za cvijet. a nove nize vrste su izmedju 50 i 80 cm.2 male casice ( za rakiju ). Ruzmarin se bere u periodu cvjetanja od marta do maja. Susi se u hladu na propuhu. A svoju omiljenost kod skoro svih ljubitelja cvijeca ima zbog svojih prelijepih cvijetova u svim bojama i nijansama.6 nedjelja nakon cvijetanja vade se lukovice iz zemlje. Biljka procvate otprilike 8 nedjelja nakon sadjenja. osusena biljka cuva se zatvorena u staklenim posudama. Poboljsava ukus jela od peradi. Gladiola je omiljena i zbog toga sto njeno cvjetanje traje. ostave da se osuse i spreme na suho i hladno mjesto ( oko 8° C ). divljaci i janjetine. . Kod osipa i cireva treba napraviti kupku od ruzmarina: 4 sake lisca od ruzmarina kuhati sa 5 l vode 3 -5 minuta. Gladius znaci mac. Vrtna gladiola raste i do 1. zamotane u papir do slijedeceg proljeca. Jaca srce. Nakon cvijetanja treba cvijetnu stabljiku prelomiti i pustiti da se osusi.UPOTREBA: Ruzmarin se upotrebljava za jela sa rostilja. zavisno od vremenskih uslova i vrste. GLADIOLA Porodica: Iridaceae Zemlja porijekla: Afrika Pogodno mjesto: Suncano. preliti sa 1/2 l suhog bijelog vina i ostaviti da stoji pet dana.10 cm dubine ) kako ne bi kada naraste u visinu bila nestabilna na vjetru. procijediti i dodati vodi za kupanje. od vjetra zasticeno Po svojim dugim siljastim listovima dobila je gladiola svoje ime. narocito ribe.

U stanu im treba pronaci svjeze. vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet. u aprilu dobro nadjubriti. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi. cvatu od zime pa sve do aprila. ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost. U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom. Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. U jesen i zimu na 5-12°C. roza. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto. lila ili crveni.Azalea RODODENDRON ( Rhododendron ) AZALEA Porodica: Ericaceae Zemlja porijekla: hladna. Sobna vinova loza SOBNA VINOVA LOZA ( Cissus ) Porodica : Vitaceae Zemlja porijekla: Sva tropska podrucja . Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. To pospjesuje bolji rast. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. Biljku svake dvije godine presaditi. Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. u grupama po vise (2-7) zvoncica sastavljenih u jednu drsku. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. Bijeli. ljeti (prije formiranja pupova) obrezati. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu. a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18°C. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu. hladno mjesto bez sunca. U ljeto obilno zalijevati. Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. U principu su to umanjeni grmovi koji. zavisno od uzgoja. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. Kina) Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari ! Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju.

Od marta do augusta nedeljno djubriti. Krajem septembra biljku unijeti u kucu i drzati na toplom 18 . Potrebna joj je podjednaka vlaznost zemlje. ili da se uz pomoc ljestvica penje i grana. Krace dnevno svjetlo ce pospjesiti stvaranje pupova. Decembar DECEMBAR (Zygocactus ) Porodica: Cactaceae Zemlja porijekla: Brazil Pogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito. Listovi su joj duboko zasjeceni i na tri djela podjeljeni pa jako lice na listove vinove loze. Moze se objesiti i pustiti da sa visine raste prema dole. a mogu se dobiti u bojama od bijele. purpurcrvene i lila. Ako previse naraste. tako da treba na vrijeme izabrati pravo mjesto. jednostavno se podkrese. bez sunca Ova biljka penjacica je pogodna za sve oblike sadnje. U ljeto umjereno zalijevati. Ova biljka ne moze ni ljeti da raste napolju. do jula svake dvije nedjelje djubriti. malo sunca Kako cvjeta u vrijeme bozicnih praznika. u mnogim europskim zemljama se zove bozicni kaktus. Biljka ne podnosi promjenu mjesta u periodu kada pocnu da se formiraju pupovi i u vrijeme cvjetanja. tako da biljka ocvrsne. Kod promjene mjesta moze doci do opadanja pupova. Pri hladnijim temperaturama manje zalijevati. crvene. Od augusta manje zalijevati i djubriti. Sa malo srece moze se nabaviti i nova vrsta sa zutim cvjetovima "Gold charni". roza. Razmnozava se pomocu pelcera u toploj zemlji. . starije samo po potrebi.U prodaji su u stvari biljke koje su nastale krizanjem bozicnog kaktusa (Zygocactus truncatus) i Schlumbergera russeliana. Mlade biljke svakog proljeca presaditi.Pogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito. Razmnozava se putem pelcera koji se prije stavljanja u vlazni substrat malo prosuse. jer je vrlo osjetljiva. Cesce pospricati.22°C.

Tako osuseno sjeme se spremi u papirnu kesicu ili suhu kutiju i ostavi da stoji na hladnijem mjestu do slijedeceg proljeca. stvara ' napregnuti zrak'. loptaste ili ovalne. dragoljub. Pelcer se posadi u dubinu oko 2 cm u zemlju. a u tom slucaju ce slijedece godine cvjetati. Ukoliko hocemo da sakupimo sjeme. pa zalije. koja se gumom ili spagom veze oko saksije. ispod filije. nezaboravak i sl. opet. Za pelcer se uzima grancica koja raste sa strane maticne biljke i koja nema formirane pupove ni cvjetove. sama otvori i sjeme pada na zemlju i samo se posije. To se radi kod svih jednogodisnjih biljaka. Jako je vazno da posuda u kojoj se presadjuju pelceri ne stoji na hladnom podu (ako je hladno. Donji par listova se odstrani. zabice. treba odmah posijati da bi biljka jos ove godine izrasla i bila dovoljno jaka da prezimi. a i sva isparavanja ostaju opet ispod te 'haube'.VEGETATIVNO RAZMNOZAVANJE PELARGONIJA U periodu juli . ali ne suncano mjesto. Sakupljanje sjemena U periodu juli – septembar. Dvogodisnje biljke kao : turski karanfil. a i razlicito povrce i zacini. zavisno od biljke. nakon ocvalih cvjetova na biljkama se formiraju sjemene casice razlicitih oblika.4 para listova. U razmaku od oko 10 cm moze se u jednu vecu saksiju posaditi vise pelcera.Staviti na toplo i svjetlo. kao sto su petunije. te ostavimo sjemene casice da se potpuno osuse. Ova metoda pospjesuje stvaranje malih korjencica.august vrsi se vegetativno razmnozavanje pelargonija putem pelcera. kada je zrela. turski mak. jer se kao u stakleniku. Stapove i gornji dio saksije prekriti prozirnom plasticnom folijom ( da to bude kao kapa preko pelcera i stapova ). onda ne otkidamo ocvali cvijet. U takvom prostoru biljka trosi manje vlaznosti. Pelcer se reze vrlo ostrim dezinficiranim nozem otprilike 1/2 cm ispod jednog para listova. sto se za ljetno vrijeme.10 cm visi od pelcera ). ne preporucuje. jer se ona u protivnom. Treba paziti da se osusena casica pravovremeno otkine. kadifica. . onda treba cak grijati ). Pored pelcera se u krajeve saksije zabode vise jednako visokih stapova ( treba da budu 5 . Treba da bude 5 10 cm dug i da posjeduje 2 .

zastitu od zime sa ruza i ostalih biljaka odstraniti. .dalije i kane u zasticenom prostoru posaditi. .geranije i fuksije obrezati.cvijece koje je prezimilo na balkonu. . .sada je vrijeme za presadjivanje i obrezivanje cvijeca koje ne cvijeta. .preko zime ostavljene krtole begonija i dalija pregledati i istruljene i ostecene odstraniti. Cvijece mjeseca : amarilis zumbul narcis Mart .pri toplijem vremenu obrezati vocke.na zimu otporne biljke koje su postale prevelike pobijeliti ili presaditi. pri suhom vremenu zaliti.travu i vrt nadjubriti. biljke treba postepeno vise zalijevati i nadjubriti. . . . . ako to vec nije uradjeno. . .povremeno pregledati biljkr i uvjeritise da nemaju parazite. pri toplom vremenu zaliti i nadjubriti.zacine i ljetno cvijece posijati i na svijetlom.ruze obrezati i nadjubriti. .krtole begonija posaditi (ako to do sada nije uradjeno) i ostaviti na toplom mjestu. . . toplom mjestu ostaviti da proklija. cesto provjetravati prostorije koje imaju suhi zrak od grijanja. .faza zimskog mirovanja blizi se kraju.vrlo stedljivo zalijevati. .KALENDAR RADOVA Februar .u kuci pri 15°C posaditi krtole begonija.grasak i grah posaditi.lukovice amarilisa posaditi (do marta). .

kucno cvijece ( ako je potrebno ) presaditi . . .sada je pogodno vrijeme da se zasade i posiju tropske biljke.prethodno uzgojene pelcere ( u stakleniku ili u kuci ) postepeno privikavati na zivot napolju . . .posebno osjetljivo balkonsko cvijece pri pogodnom vremenu iznijeti napolje . .kod kucnih biljaka je vrijeme za presadjivanje. . .svo svijece. dijeljenje ) .zato oprez ! ) . To su divlje grancice koje se prepoznaju po mnogim listovima i prebrzom rastu.sada se sadi osjetljivo cvijece i zacini direktno u zemlju .iscvjetale tulipane nakon cvjetanja odsjeci .svake nedjelje kositi i djubriti travu. . ali ih od nocnih mrazeva zastititi. . . ) .dvogodisnje cvijece ( npr.tropske biljke posaditi.sve kucne biljke koje ljeti mogu stajati napolju postepeno privikavati na sunce ( i biljke mogu da dobiju opekotinesparusene listove.zacine presaditi .obratiti paznju na tzv. nezaboravak. . .pogodnoje vrijeme za razmnozavanje kucnih biljaka ( pelceri. . One obavezno moraju biti otklonjene. turski karanfil ) se moze do kraja jula posijati .vrijeme je da se gladiole posade u zemlju.osisana trava moze sluziti kao osnovno djubrivo kod grmolikog voca ( ribizle i sl. .uzivati u ljepotama koje nam vraca cvijece.biljke osjetljive na mraz mogu se u ovom periodu posaditi. Cvijet mjeseca: Klematis . narocito balkonsko prekontrolirati i vidjeti da se nisu pojavile usi ili neke druge stetocine .posaditi . . vodene mladice kod ruza.Cvijet mjeseca : kucna loza April . . Cvijece mjeseca: Rododendron Maj . kao i kaktusi .

.ako cvijece stoji na prozoru okrenutom prema jugu.ako idete na odmor pobrinite se da biljke neko zalijeva u vasem odsustvu.suho i vruce vrijeme pogoduje razvoj biljnih stetocina.biljnih usiju ima cijelo ljeto. .treba ih redovno zalijevati i po potrebi djubriti.ne zaboravite da biljke u rastu trebaju djubrivo . ) mogu se nakon cvjetanja podrezati.grmovi koji cvatu u proljece ( jasmin. . time se pospjesuje novo stvaranje pupova.sobne biljke treba cesce tusirati i paziti da ne stoje na direktnom podnevnom suncu. .ako zelite sami da odgojite dvogodisnje biljke ( nezaboravak.Juni .mislite na to da je i kaktusima za rast potrebna voda i vlaznost. . . . turski karanfil. . .uzivati u plodovima svog rada . .sada je vrijeme sakupljanja sjemena kod jednogodisnjih biljaka. treba ga zastititi od prejakog sunca. . . .u ovom periodu balkonsko cvijece raste ubrzanim tempom ne zaboravite ga redovno djubriti i zalijevati.ruze su sada u punom cvatu .sobne biljke su sada u punom razvoju . sada su se pojavile.sada je pogodno vrijeme da se sobne biljke razmnoze putem pelcera. .treba redovno otklanjati ocvale cvjetove. . Cvijet mjeseca : ruza Juli .plodove jagoda ubrati .najvznije je u ovom vrucem ljetnom mjesecu biljke redovno i obilno zalijevati da se ne bi osusile. jorgovan i sl. ) mozete do kraja jula sijati. . . turski mak i sl.sada je pogodno vrijeme za razmnozavanje putem pelcera. pa biljke treba redovno pregledati i po potrebi spricati sa za to odredjenim sredstvima. . napraviti dzem ili slatko. biljke s vremena na vrijeme pregledati i odmah zapoceti sa unistavanjem (vidi Borba protiv biljnih usiju ).

.pelcere geranija. KANA ( Canna indica ) August .ocvale cvijetove odsjecati da se opet stvaraju novi.bozicni kaktus (decembar) nekoliko nedjelja (kraj septembra. . Cvijece mjeseca: Begonije Septembar . kaktusi i sl. .redovno odstranjivati ocvalo cvijece.lukovice tulipana. ali ga treba zalijevati da bi se formirali pupovi.rhododendron koji prezimljava napolju ne treba u drugoj polovini augusta vise djubriti. .krajem septembra prestati sa djubrenjem biljaka . .visegodisnje biljke treba postepeno sve manje djubriti. a onda postepeno prestajati pa kasnije stedljivo zalijevati . nezaboravak i sl. nezaboravak i sl.) sada je vrijeme da se mlada biljcica pikira i rasadi.ako ste u junu ili julu posijali dvogodisnju biljku ( turski kakanfil. . vazi i za august . . treba izvaditi iz zamlje i osusiti.skoro sve sto vazi za juli..) se jos mogu posijati. pelargonije ili fuksije vegetativno razmnoziti (putem pelcera) sada je potrebno pelcere odrezati i rasaditi Cvijece mjeseca : BOUGAINVILLEA. pocetak oktobra) ne zalijevati da bi mogao da formira pupove .jos uvijek se mora obilno zalijevati i djubriti.sobne biljke treba stedljivije zalijevati . pelargonija i fuksija presaditi.) .ukoliko hocete geranije.ocvale cvjetove gladiola prelomiti i ostaviti da se osuse. nakon sto su se listovi osusili.kaktuse zalijevati i djubriti do sredine septembra. .biljke koje ste u toku ljeta iznijeli na balkon treba vratiti u kucu (hibiskus ako je temperatura ispod 18° C.dvogodisnje biljke ( turski karanfil. .Amarilus vise ne zalijevati i pustiti da se osusi . tako se pospjesuje novo cvijetanje.

za preseljavanje u zimske prostore. ocvalo cvijece odstraniti.biljke koje prezimljuju napolju pripremiti za zimu.saksije sa osjetljivim cvijecem (fuksije.sada je vrijeme sadnje lukovicastog cvijeca koje cvate u proljece ( narcisi. . ali po noci postoji opasnost od mraza. zavisno od klime i temperaturnih uslova.zavisno od vremenskih uslova. Ovo cvijece vise ne zalijevati da se pri niskim temperaturama ne bi smrznulo. tulipani) . . asparagus i ostale balkonske biljke koje nisu otporne na zimu i niske temperature.dalije. asparagus.saksije sa biljkama koje ostaju napolju zastititi (umotati folijom ili zastititi granjem i suhim liscem).vrijeme u oktobru moze biti jos uvijek suncano i toplo. zumbuli. pa ih ponovo posaditi .).u planinskim krajevima moze vec u septembru doci do nocnih mrazova. boungavillea. posisati i ako je potrebno podijeliti.decembar (cvijet) nekoliko nedjelja ne zalijevati da bi se formirali pupovi.sada pocinje sadnja vocaka i vinove loze Cvijece mjeseca: Syngonium . . suhom i tamnom mjestu. dobro prosusiti i ostaviti na prohladnom. .) unijeti na mjesto gdje ce prezimiti (podrum.stare bozure iskopati. kane. biljke nocu zastititi . ne mjenjati mu mjesto i ne okretati ga.jednogodisnje zacine konzervirati za zimu... geranije. dvogodisnje posisati do pola (do oktobra) . -ljetno cvijece odstraniti. . zumbuli. Cim se pupovi pojave treba ponovo poceti zalijevati... Cvijece mjeseca: Dalia Oktobar . stepeniste). tulipani. fuksije.sada (do pocetka novembra) se stavljaju u zemlju lukovice koje cvatu u rano proljece (narcisi.sada se zasadjuju zimzeleni grmovi. begonije izvaditi iz zemlje. . . polako pripremati oliander. po potrebi obrezati. da bi se do zime adaptirali na novo mjesto .. Samo u periodu velike suse malo zaliti.

Novembar .sve biljke povremeno pregledavati (i one koje ste ostavili u podrumu da prezime) da se nisu pocele pojavljivati biljne stetocine. sto je vise moguce. posebno na prozorima okrenutim prema sjeveru.biljke. . Cvijece mjeseca: SPATHIPHYLLUM Decembar . -prilikom provjetravanja prostorija biljke skloniti da ne bi bile izlozene prehladnom vjetru. -decembar (cvijet) ponovo poceti zalijevati cim se pojave prvi pupovi. ne pocnu pojavljivati biljne stetocine.vocke nadjubriti.. Cvijet mjeseca:decembar Januar . grmaste biljke (jasmin. jorgovan .)zaliti kompostom i zastititi od smrzavanja.novoposadjeno voce i grmlje preko cijele zime zalijevati (preko podne u dane kada zemlja nije smrznuta).novembar je period mirovanja kod najveceg broja biljaka.kod prehladnih perioda biljke koje su ostale napolju dodatno zastititi.grmove i vocke kod prevelikog snijega otresti da ne bi doslo do pucanja grana. . . ali ne previse. . djubriti treba samo one biljke koje vidljivo rastu ili cvjetaju . . kako bi se vec od pocetka moglo sprijeciti masovno razmnozavanje. povecati vlaznost zraka i paziti da se. stititi od hladnog poda i vrlo pazljivo zalijevati. treba zalijevati vrlo stedljivo. . Biljke koje trebaju vise svjetlosti staviti sto blize prozoru ili osvijetliti umjetnom svjetloscu.Samo biljke koje se nalaze u prostorijama sa grijanjem treba obilnije zalijevati. -sada je zadnje vrijeme da se posadi lukovicasto cvijece u zemlju. ne mjenjati mu mjesto i ne okretati ga.dani su kratki i biljke imaju vrlo malo svijetlosti na raspolaganju. pri prevelikoj vrucini.u ovom mirnom periodu biljke stedljivo zalijevati (svake 2-3 nedjelje da se ne bi potpuno osusile). .. .kako je sada vrijeme grijanja treba pokusati. ne djubriti.

Donji kraj se veze. juka. 1). . Takvu biljku ne treba baciti.stare i bolesne grane odstraniti. napravi se kos rez do polovine stabla. a istovremeno i razmnoziti margotiranjem. djubriti samo u slucaju da neka biljka prebrzo raste. 3). Grmove osloboditi od tezine snijega da grancice ne bi popucale. 2 . 1 sl. povremeno ocistiti listove od prasine Cvijece mjeseca:zeleni ljiljan RAZMNOZAVANJE MARGOTIRANJEM Cesto se desava da dracena.ako je snijeg napadao treba vrt kontrolirati. Biljku mozete skratiti.ako nije prehladno moze se poceti sa obrezivanjem vocaka: vazno je da obrezani dijelovi veci od 2 cm promjera budu premazani sa specijalnim balzamom. a gornji ostavi otvoren i tu se nasipa vlazni treset ili mahovina (sl. kako ne bi srastao (sl.sjeme povrca u staklenike posaditi. . pod zglobom lista. u stablu. pokusajte da je podmladite. zatim se vezuje i gornji kraj folije.pri toplom vremenu otvoriti prozore na spremistima u kojima biljke prezimljuju.biljkama u zimskom periodu pruziti sto vise svjetla. . Ispod mesta reza stablo se omota plasticnom folijom. 2). U zarez se stavi kamencic ili parce plastike. . . sl. .sobne biljke stedljivo zalijevati. difenbahija ili fikus posle nekoliko godina provedenih u prostoriji pruzaju ruznu sliku: zalostan izgled listova skupljenih na vrhu visokog stabla. . Folija se povremeno otvara zbog zalivanja (sl..pri povpljnom vremenu mogu se posaditi vocke.

4 Posle 4 . magnolije. Zatim je pricvrstite rakljom ili cvrscom zicom. . Razmnozavanje polozenicama najcesce se obavlja u proljeće iili leto. 4). ali i mnoge druge vrste.6 nedelja ispod folije ce se pojaviti prvi korjencici. ribzle. Donji deo biljke nemojte baciti .. niti ostetite. pa taj deo grane zatrpajte zemljom. ukrasn nar.malo iznad reza uskoro ce se pojaviti bocni izdanci! RAZMNOZAVANJE POLOZENICAMA Cesto Vam se desava da Vam prijatelji traze reznicu nekog zbuna u vasoj basti. odseciite oziljen deo i posadite ga kao samostalnu biljku na zeljeno mesto.odseci ispod mesta reza (sl. To mesto povremeno zalivajte i uskoro ce grana pustit svoje zlice.sl. Ili bi ste vi zeleli jos jedan zbun. Za 6-8 mjeseci razvice se nov korjenov sistem. crven bagrem. Probali ste da ozilite reznicu. Kada prorastu treset. Polozencama se najlakse razmnozavaju rododendroni. Zasto ne probate sa POLOZENICAMA? Jednu nizu granu sa maticnog stabla lagano savijte polozite na zemlju.. vatreni trn.. pajasmn.. 3 sl. ali. vrh biljke se moze odvojiti . maline. tako da ne moze da se podigne.. te tada granu izvadite iz zemlje. kleke. al ni je kasno to uradit ni u septembru... ali tako da je ne prelomite. i odmah posaditi u saksiju..

Najlepse izgledaju ako se u jednoj grupi nadju samo cvijetovi jedne boje. Preporucuje se umjereno dodavanje djubriiva i po presadjivanju. cim se otvori zeleni omotac i pojave cvijetne latice. treba ga prihraniti mneralnim djubrivom . a u rano proljeće. Sadi se kao soliterna biljka ili u manjim grupama. a u tom slucaju beru se jos dok su u pupoljku. Najvise mu odgovara hranljiva. ali ih ima i ruzicastih.PRESADJIVANJE BOZURA Ukoliko ste resili da razmnozite. duboko prekopati i isitniti. krem i belih. jos uvek je vreme za to. na kome se nalaze bar dva okca i deo korjena.HARMONIJA U MINIJATURI . ilovasta zemlja bez krecnjaka. Evropi i Severnoj Americi. Koriste se i kao rezani cvijet.50 grama po svakom bokoru. tako i na senovtim mestima. Tokom vegetacionog perioda umjereno se zaliva. Vazno jene sadti ga duboko. sto znaci da vise godina ostaje na istom mestu. rasadite ili presadite bozure u svojoj basti. Cvijetaju u proljeće. BONSAI . jer se u protivnom moze dogodit da biljka nikada ne procvijeta. ili odsecanjem dela bokora. Ova lepa biljka pripada grupi trajnica. Cvijetovi bozura mogu biti jednostavni ili dupli. lijepo izgledaju u vazni. ocedita. Bozuri se razmnozavaju deobom bokora. najcesce crveni. Bozur dobro uspeva kako na osuncanim. a moze i uz ivicu cvijetne leje ili kao samostalna leja. Zato zemlju na kojoj ce biti posadjen treba dobro pripremti. Mladi pupovi treba da budu pokriveni tankim slojem zemlje. Bozur je otporan na hladnocu. ali ga prve zime po presadjivanju treba zastititi suvim liscem i granjem. al se samonkla javlja u celoj Aziji. Porijeklom je iz Kine. pre cvijetanja.

da korjenove zilice ne bi zapusile otvor. Zicu ne stezite previse. lagano savijajte stablo i grane u pravcu u kome zelite da se drvo razgrana. Na dno.5 mm. Posto ste stablo omotali. redovno odstranjujte. pa prema tome odstranite suvisne grancice sa stabla. Specijalnim makazama ili ostrim makazicama za nokte isecite stablo do visine od 25 cm. . pa ostrim makazama skratite zilice. ali moze posluziti i obicna saksija. orezite korjen u obliku kruga. Korjen ne treba da bude skroz pokriven zemljom. a izdanke koji ce se naknadno pojaviti. Nakon sest mjeseci odvijte zice sa stabla. otresite zemlju sa njega. u saksiju stavite hranljivi supstrat i postavite biljku. a grane zicom debljine 1.glavno stablo zicom debljine 3. cije je stablo debljine prsta. Bilo bi dobro imati originalnu posudu za bonsai. odlucite kako zelite da izgleda vas bonsai. a zimi na 4-6 nedelja. Korjen je sve vreme u saksiji! Zalivajte je koliko"Trazi". Da bi biljka lakse stajala u posudi. gde je otvor za oticanje suvisne vode. Prihranjujte tecnim djubrivom. posle ovog perioda izvucite korjen iz zemlje. Ostavite biljku da se odmara oko osam nedelja. Biljku omotajte aluminijumskom zicom .U SAKSIJI . Ovim bonsaiju dajete konacan oblik. postavite resetku.BREZA JOS NEZNIJA Budite i Vi majstor bonsaija Nabavite u rasadniku zdravu i razgranatu brezu. leti na 2-3.

a prema raspolozenju i rezano sveze ili suvo cvijeće lisce. uzivajte! Uvek ziva priroda PROCVIJETALI PANJ Kada krenete u sumu. kreativci. da bonsai bude oblikovan u potpunosti dovoljne su samo dve godine. Gotovo svaki komad drveta originalan je i potpuno prirodni ukras.Bonsaiju se svake druge godine orezuje korjen i presadjuje se u novu zemlju. uzivajte. Cetkom dobro ocistite sve rupe i pukotine u panju. Iz njega treba isterat sve nepozeljne stanovnike paukove. ali i pazljivo zagledajte. ocuvan panj. Uz malo srece mozete pronac veci. hodnik li ulaz u stan.. ovo je samo jedan od nacina da sami oblikujete bonsai. Potpuno cist panj konzervirajte. mrave. U udubljenja mozete smjestit male saksije sa cvijećem. za velike i male vrtove. najbolje bezbojnim lakom.. Dakle. koji Vam tokom zime moze ulepsati sobu. terase i zardinjere VECNO ZELENE KLEKE otporne na zimu i jednostavne za uzgoj .

dzina. Dobro communis) su podnose orezivanje. ali i stabla velicine i do 15 m. kako formi. Medjutim. Najpopularnije su spororastuce. Zbog toga je gotovo nemoguce oblikovati vrt bez ovog zimzelenog rastinja. Uvek se moze naci ona forma koja odgovara svakom ukusu i svakoj velicini vrta. tak i osnovnih vrsta. izuzetak. na visak vlage u (Juniperus zemljistu. visestruku Redovna prihrana primenu.plave bobice mesto. kao i sa jarkim bojama jednogodisnjeg cveca i trajnica.) je jedan od cetinara sa najvecim brojem raznovrsnih formi. Odlicno se "slaze" sa drugim cetinarima. Postoje polegle forme. likera i drugih alkoholnih pica. za jela od divljaci i ribe. forme srednje velicine. Ovu svoju manu dopunjava zanimljivim oblicima. U medicini se bobice kleke koriste kao efikasno diureticko i dezinfekciono sredstvo. mada tada nije toliko intenzivna. tamno Odgovara im suncano . djubrivima za cetinare pomaze u razvoju i Koriste se ka dodatak za aromu pravilnom formiranju kiselog kupusa.KLEKA (Juniperus sp. one madastarije grane tesko imaju opor ukus i razvijaju nove izbojke. Zelena boja kleka ukrasava vrt i zimi. a takodje u proizvodnji krepkih napitaka . Patuljasti oblici se moogu uspesno odgajati i u posudama na terasi. . a lose reaguju oobicne kleke. BOBICE KAO ZACIN Plodovi i cetine skoro svih vrsta kleke SU OTROVNI! Osobina svih kleka je da su otporne na mraz i jednostavne za uzgoj. kao kvalitetan zacin krune.

rdju kruske. J. Cvijetovi se rado koriste i u buketima. One inficiraju drvo kruske. Porijeklom je sa Dalekog istoka. Paznju je zasluzila svojim velikim cvastima bele.u vrtu siri gljivicno oboljenje. na nalicju lista pojavljuju se narandzaste skupine u kojima se obrazuje nova generacija spora. A znate li od kuda potice boja njenih cvijetova? Ime biljke potice od grcke reci HYDOR-voda i ANGEIONposuda. ova predivna biljka ima i jedan nedostatak . U kisnom periodu gale nabubre i obrazuju spore. rdjom kruske. ruzicaste ili plave boje. svakako su dekorativni i njeni krupni. Takvo drvo vise ne radja. mesto ispod visokog drveca. chinaensis i J. ali i kao suseni u zimskim dekoracijama. kineska i virdzinijska kleka (Juniperus communis. RDJA KRUSKE Gale na kleki se javljaju kao posledica zaraze gljivicnim oboljenjem. Najvise joj odgovara polusjenka.TREBA PUNO VODE.Na zalost. Osim cvijetova. Ovaj izuzetno dekorativni zbun moze izrasti do visine od dva metra. jasno zeleni listovi. sto bi u prevodu znacilo . a u Evropu je doneta u XVIII veku. virginiana). Odsecene grane se spaljuju. Osnovni prenosioci gljive su obicna. U tom slucaju pomaze samo orezivanje grana na kojima su se pojavili neobicni izrastaji gale. Na kruskama zarazenim gljivicama. HORTENZIJA (Hidrangea hortenzis) Sigurno je najcesci ukras nasih vrtova. a cvijeta tokom celog leta. koje se oslobadjaju po vlaznom vremenu. a pri jacoj zarazi se susi. gde .

Prija joj plodno. debele grane iz sredine. Razmnozavaju se deljenjem korjena posle precvijetavanja. cija je vrednost pH 3-4. narocito ako je zasadjena na suncanom mestu. Mnogi hortenzije orezuju u jesen. Verovatno Vam se desilo da Vase hortenzije. To je biljka koja se najvise koristi za formiranje zivica i narocito je podesan za deljenje prostora i formiranje ivica u zacinskim vrtovima. Kod starijih biljaka dobro je ukloniti starije. Uz obican simsir sa nesto izduzenim . Simsir sporo raste i moze se lako kontrolisati orezivanjem. rastresito zemljiste.U cemu je stvar? Hortenzije cvijetaju plavim cvijetovima samo onda kada rastu na veoma kiselom zemljistu. kako bi se biljka podmladila. Ukoliko se ne orezuje.. Ove biljke cvijetne pupoljke obrazuju krajem leta prethodne godine.ljubitelje kiselog tla.. koje se moze nabaviti u bolje snabdevenim poljoprivrednim apotekama.. sto je pogresno. Dobro je poznato da se simsir moze oblikovati na najrazlicitije nacine: kao kupa. Dakle. "PITAJTE" HORTENZIJU! SIMSIR Simsir je verovatno najcesce gajeni zbun i jedan od najvaznijih za vrt.. Ne zapostavljajte orezivanje jer se zbun ne obnavlja lako na starim granama. koje su prosle godine bile plave. lopta. simsir ce se slobodno formirati kao smpatican zbun ili nize drvo.i u najtoplijim mjesecima ima dovoljno vlage. ako ne znate kakvo je zemljiste u vasem vrtu.. Kako onda odgajiti plavu hortenziju? Jednostavno! Potrebno je nabaviti treset koji je pogodan za biljke . u novoj sezoni procvijetaju belim ili ruzicastim cvijetovima. Leti je treba obilno zalivati. kocka.5. odnosno sa velikim procentom aluminijumovih soli. pa se moze desiti da se pri orezivanju uklone i da biljka sledeceg proljeća ne procvijeta. Zatim se biljka redovno zaliva djubrivom koje sadrzi sulfate aluminijuma.

godine. od kojih jedno mora biti u zemlji. da bi bokor bio sto razgranatiji. mogu se nabaviti razni kultivari poput Buxus sempervirens 'Planifolia' sa dosta dugackim liscem i sarenolisni varijetet Buxus sempervirens 'Elegantisima' sa zuckastim ivicama na zelenom liscu. Cvijetovi su krupni i raznobojni. "UKRADITE" PELCER Kada uredjujemo vrt ili terasu razmisljamo o cvijetnim vrstama koje ce najduze trajati. Muskatla je prilicno snaznog stabla. u Evropu su iz Male Azije prenete lale a u Holandiju. kada prodje opasnost od mrazeva. najbolje sa 3-4 kolenca. Na proljeće. naizmenicnih listova srcastog oblika sa nekoliko dubokih reznjeva. Da bi ste na proljeće imali muskatlu.okruglastim listovima. . Sade se u sanducice na rastojanje 8-10 cm i stavljaju na prozorsku dasku gde ima dovoljno svetlosti. Redovno se zalivaju i povremeno prihranjuju. pricvrscenih na dugu dlakavu drsku. postala je jedna od najpopularnijih cvijetnica. Ova biljka. a izgledati najlepse. POKLONITE LALU Pre vise od cetiri veka. Omiljene su muskatle sa vi secim granama i glatkim listovima. neizbezno zauzima svoje mesto. kao na slici. tacno 1554. Biraju se mladje. Pelargonija. a preneta u Evropu u VIII veku. takozvanu "zemlju lala". ili muskatla. Tokom zime vrhove koji poteraju treba iseci sto nize. porijeklom sa Rta dobre nade. svaka muskatla sadi se u posebnu saksiju ili sanducic i rasporedjuje na terasu ili ispred ulaznih vrata. potsecamo vas da se krajem oktobra pripremaju reznice-pelceri.

Poklanjanjem lale iskazuje se ljubav. to ce cvijetovima produziti zivotni vek. Boje su od bele. zatim sa cvijetovima koji lice na ljiljan ili papagaja i sl. u podnozju planina. Ime tulipan ili lala porijeklo vodi od persijske reci . Drzite na hladnijem mestu. Kada cvijetovi uvenu. zelenkasto-bele. i to jedna blizu druge. . Nega i cuvanje u vazi: Cvijetne stabljike odrezite ravnim rezom. Na kraju ih prebacite na svetlo mesto gde je temperatura izmedju 18 i 20*C. Stavite posudu u hladniju prostoriju. zute. a u nekim krajevima i po nazivu "biserni cvijet". lala je od davnina omiljena. prvenstveno nocu. ali i u visim podrucjima. U narodu je ova cvijetnica poznata kao djurdjevak. Najlepse su u sirokim posudama u koje moze da stane vise lukovica. jednostavnim i punim. MIRISNI DJURDJEVAK Djurdjevak (Convallaria majalis) je perena koja slobodno raste po sumama i sumarcima. danas je poznato vise od 3000 sorti. Veoma su zanimljive i dvobojne lale. nije izazvala takvo interesovanje i pomamu kao lala. Istorija belezi da se za lale borilo i ginulo. na njima se dobijalo i gubilo imanje. Vazu samo do polovine napunite vodom. ruzicaste do tamnocrvene a ima i crnih lala. Zalivajte ih obilno i zasadite. Postoje sorte sa malim i velikim cvijetovima. Gajenje: Lala je zeljasta visegodisnja biljka. lukovice stavite u hladnu prostoriju. Saksije treba da budu duboke najmanje 15cm. cak ni orhidejam. Od pralale i prvih lukovica. jer masta selekcionara oduvek je bila neiscrpna. kao i bogatstva boja. Lale su tipicno sezonsko cvijeće koje se u cvecarama moze pronaci od marta.dolbend koja znaci turban.Ni jedna biljka. Lale pripadaju porodici ljiljana. donesenih s Levanta. Lukovice se sade sredinom septembra na dubinu od 10cm. a za tridesetak dana prebacite ih u mracnu gde je temperatura od 14-15*C. Zbog brojnih oblika i varijeteta.

uvenule cvijetove treba odseci i smanjiti zalivanje. gde zbog jake senke cak ni trava ne raste. visece i rasporedjene u grozdovima. kamenjare. koje treba da pocne krajem februara. na nekom pogodnom mestu u basti. ima izuzetno lepe. Lukovicasto cvijeće . Optimalno vreme za ovaj posao je kraj leta i pocetak jeseni. U tu svrhu rizomi se sade u saksije ili dekorativne keramicke posude. do cvijetanja.lako za gajenje SADNJA PRE MRAZA . dodati rastresiti humus i ponovo posaditi podeljene bokore. Brzem razvoju biljke doprinosi pokrivanje posude hartijom u obliku fiseka. Ona ce omoguciti formiranje mnogobrojnih cvijetova na dugim drskama. zemljiste obraditi. neguje se jednostavno. Za ovako skromnu biljku koja se jednostavno uzgaja i neguje. da bi podzemno stablo proslo kroz normalni period mirovanja. Djurdjevak u cvijetu moze se dobiti i u zimskom periodu. Saksije je najbolje postaviti u prozor izmedju dva okna. Polazu se u zemlju na dubini 10-12 i razmak 15cm. sigurno se u svakom vrtu moze naci bar malo slobodnog prostora. Kada prodje cvijetanje. redovnim zalivanjem odrzava se stalna vlaga. Posle cetiri-pet godina. U proljećem. Svaki cvijetic sastoji se iz sest belih latica. jer tada moze izostati cvijetanje. cvijet djurdjevka je nezamenljiv za pravljenje proljećnih buketa i drugih aranzmana. Tada se gusto ukorjenjeni bokori vade asovom i pazljivo dele podzemna stabla. obavijaju cvijetnu drsku cele sezone. a uspeva i ispod drveca. Posebno ga treba koristiti za dekorisanje u svecanim prilikama. Zbog ljepote i prijatnog mirisa. Tamnozeleni kopljasti listovi. tako da podseca na zvoncic.Naime. Ova biljka je izuzetno dobar pokrivac tla i moze se koristiti za sadnju na senivitim mestima i na umjereno plodnim zemljistima. sa cele povrsine treva izvaditi biljke. Veoma je bitno da temperatura ne bude visoka. tokom leta nema nikakvih dodatnih radova. obicno po dva-tri. za vencane buketi ili uskrsnje trpeze sa sarenim jajima. Kao visegodisnja biljka. Krajem decembra posude se unose u prostoriju u kojoj je temperatura 12-14 stepeni i umjereno zalivaju. Pogodna je za ivicnjake. Djurdjevak se brzo siri i pokriva tlo zahvaljujuci podzemnom stablu-rizomu. bele mirisne cvijetice. sve do jeseni. Cvijeta u maju. koje se do ivice ukopavaju u zemlju. Zbog velike gustine bokora i krupnih listova koji pokrivaju tlo. kojim se razmnozava.

krokusi. ali obavezno pre mraza. cvijetaju u proljeće GRACIOZNI IRISI Ako zelite da vam posle prvih proljećnih suncanih dana ozive cvijetne gredice. raznobojni tulipani. ili perene. dele i ostavljaju na suvo i toplo mesto. Ovo cvijeće ne zavisi mnogo od klime. pa ce i cvijetovi biti krupniji. Po pravilu. ciste. Prvi u vrtu procvijetaju LUKOVICASTI irisi niskog rasta. narcisi. zaklonjeno od promaje i jakih vetrova. Izaberite suncano mesto u vrtu. Za one koji lukovice sade prvi put: OBRATITE PAZNJU DA VRH LUKOVICE OKRENETE NAVISE! Sade se u jesen. koji skrivaju pupoljke. opredeljujemo se za jednogodisnje. . iz zemlje ce pocet da izbijaju uski svetlozeleni listovi. Zemljiste treba da je rastresito i humusno. prosarani su pegama razlicitih boja i oblika. svega dvadesetak centimetara. U kasno proljeće. lukovice sadite u grupe. Postoje dve osnovne grupe: • irisi koji se razvijaju iz LUKOVICE i • irisi koji se razvijaju iz rizoma. lukovice se sade na dubinu koja odgovara njihovoj dvostrukoj velicini. Ova cvijetna vrsta odlikuje se bogatstvom sorti. Za dan ili dva svi ce se otvoriti i vrt obojiti plavoljubicastim i zutim tonovima.Ne znajuci da je gajenje lukovicastog cveca vrlo jednostavno. zumbuli i visibabe vesnici su proljeća. Ovi irisi zahtevaju PERIODIICNO PODMLADJIVANJE SVAKE GODINE. znate i sami. Oni ce se pojavit pred samo cvijetanje. sada posadite IRISE. svetlo plavi do tamnoljubicasti. U jesen se mogu ponovo zasaditi. Daruju nas svojim cvijetovima a. kako bi na proljeće dobili rondele. Da bi cvijeće delovalo sto lepse. Njihovi krupni cvijetovi. kada listovi pozute. Odmah po otapanju snega. a samim tim i razlicitim bojama i oblicima cvijetova. lukovice se vade iz zemlje. Lukovice nas u proljeće prve obraduju. Sadi se tokom jeseni.

U to vreme rizomi se mogu deliti i ponovo saditi. zatim standardni i na kraju visoki . Kod Lukovicastih irisa to su LUKOVICE. Spoljni omotac lukovice obrazuje sitnu mrezu. Na njemu se obrazuju zadebljanja u kojima se. zalihe hrane imaju u RIZOMU. koje pripadaju grupi korjenastih Irisa. PRVI PROLJEĆNI CVIJETOVI Lukovicasti iris. Iberis ce predstavljati ukras vrta do zime. Posle cvijetanja ovih Irisa nastupa period mirovanja. e PRIMULA CVIJETA PRVA Dok je napolju jos hladno. . Pri suviisnoj vlazi zemljista rizomi mogu da istrunu. nagomilavaju hranljive materije. a u proljeće ce pruziti zastitu od vetra neznim izbojcima Irisa. Bradata perunika: rezerva hrane u rizomu Bradate perunike.Posle lukovicastih cvijetaju oni koji se razvijaju iz RIZOMA. lijepo izgleda posadjen sam ili u grupi sa drugim vrstama. u vidu skroba. U ovoj maloj cvijetnoj gredici na slici. svetloplavih ili tamnoljubicastih cvijetova. visine do 20 cm. a s proljeća premesta u vrt. koje se obrazuju u pazuhu ljuspi. Medju njima prvi procvijetaju PATULJASTI. zbog cega se ovi Irisi zovu i "mrezasti". cuva se i neguje u prostoriji. Iz mladih lukovica. U tom periodu oni se hrane iz podzemnih "magacina". sledece godine razvice se listovi i cvijetno stablo HRANA U LUKOVICI ILI RIZOMU Vecini Irisa vise odgovara toplo i suvo leto.do 80 cm. Sledece godine one ce razviti listove i cvijetno stablo. grupu irisa razlicitih sorti okruzuju trajnice Erantis i Iberis.

Najranije procvijetaju obicna (Primula vulgaris) i hibridna visoka forma (P. na provetreno mesto. prohladnom mestu. Leto moze da provede u vrtu i da sledece godine. blizu prozora. slatior). pa se po precvijetavanju moze baciti. ponovo cvijeta. uz dovoljno vode. obonica) produzava cvijetanje i po okoncanju proljeća. U SOBI Na pocetku godine pocinje i sezona cvijetanja Primule melacoides. STALNA. za sve primule koje se uzgajaju u sobi vazi jedinstveno pravilo uzgoja: PROHLADNO I SVETLO MESTO ZASTICENO OD DIREKTNOG SUNCA. Na svetlom mestu. ako su uslovi povoljni. obradovace vas cvijetovima jarkih boja i prijatnog mirisa.Primula je jedna od rijetkih. ALI UMJERENA VLAGA I OPREZNO DAVANJE DJUBRIVA SLABE KONCENTRACIJE. kako bi se novi pupoljci postepeno otvarali. Ova primula je jednogodisnja. samim tim i najlepsih saksijskih biljaka. moze da izdrzi i do 18-20*C. RIJETKE I MEKE JEDINKE IZRASLE SU VEOMA BRZO. Kineska primula (P. Sobna primula (P. PROMJENE NA KOZI . Tada je treba smjestiti u senku. Na svetlom. sinensis) cvijeta od februara do maja. PA CE BITI PODLOZNE BOLESTIMA I TRAJACE KRATKO. Ne podnosi zasusivanje i lose reaguje na toplotu. Pauza je samo tokom najtoplijeg letnjeg perioda. Pri kupovini biljke obratite paznji na kompaktan rast biljke. ali ne na direktnom suncu. ako se uveli cvijetovi redovno uklanjaju. koje cvijetaju cele zime i proljeća. Zivotni vek moze joj se produziti na 2-3 mjeseca. Ona je neznija od prethodne dve vrste.

materija koja se nalazi u tecnosti tankih. drvece ce im pruziti potrebnu senku. uz ivicu baste moze se saditi lavanda (Lavandula officinalis). Zato je najbolje mesto za primulu ispod listopadnog drveca. koja se oko biljke blago sabije. primule ce imati dovoljno svetla. kako korjen ne bi poceo da isplivava. kojima su obrasle drske i donja strana listova. Moze se saditi i pojedinacno. Jama se puni sitnom. zbog toga se ne treba odreci ovog prelijepog cveca. Ipak. a kada precvijetaju. Krivac za to je PRIMIN.Sobna primula moze izazvati promjene na kozi osjetljivih osoba. Lavanda odlicno formira zivu ogradu slobodnog rasta ili se orezuje. Samo se postarajte da ne dodirujete listove. pre listanja. jedva vidljivih zljezdastih dlacica. Kada se sadi. Mesto je pozeljno pokriti strugotinom ili isitnjenom korom drveta. LAVANDA KAO BORDURA Ako prostor dozvoljava. U blizini stabla imace i dovoljno vlage. iskopa se jama dosta veca od korjena. jedino . Nema posebnih zahteva prema zemljistu. U proljeće. SADNJA ISPOD LISTOPADNOG DRVECA Primula voli ilovasto zemljiste obogaceno humusom i ima osobinu da dobro cuva vlagu. a prilikom presadjivanja koristite rukavice. ciji je prijatan slatkast miris siri celog leta. Cak i maleni listovi ove biljke odaju miris. sto moze dovesti do susenja ili izmrzavanja biljke. kada se siroko i bogato grana. rastresitom zemljom.

. Ako posle cvijetanja nastupi period suse. Posle cvijetanja biljku je potrebno nadjubriti organskim djubrivom. naprotiv. najbolje kompostom ili dobro zgorelim stajnjakom. Dok se ne razgrana i ne pocne lijepo da cvijeta. bogatom humusom. BOZUR U drevnoj Kini bozur je bio omiljeni cvijet vladara.je treba saditi na suncana mesta. koje ne sadrzi veliku kolicinu azota. a njegovu ljepotu opevale su i mnoge poete. prodju i dve godine. verovatno zbog toga sto su zahvalno cvijeće koje ne zahteva posebnu negu i mesto boravka. drvenasti bozur treba djubriti samo mineralnim djubrivom. Za tek posadjeni bozur treba imati strpljenja. Ovo se odnosi na sve sorte. Suprotno njima. Zbog toga na samom pocetku za ovu biljku treba odabrati odgovarajuce mesto. doprinece bogatijem cvijetanju naredne godine. a odmah posle toga i u Ameriku. izazvale su veliko interesovanje ljubitelja cveca. Na presadjivanje bozur reaguje tako sto prestaje da cvijeta nekoliko godina. Bozuri su do danas u vrtovima zadrzali popularnost. koji su uspesno nastavili rad na selekciji. Odlicno podnosi suncana mesta na duboko prekopanom glinovitom zemljistu. Tradicionalna ljubicasta verzija biljke naraste 3090 centimetra i ima srebrnastosivkast list. dok bela lavanda dostize 45-60 centimetra i ima plavicastozelen list. Kada su u XIX veku kulturne forme zeljastih i drvenastih bozura dospele u Evropu. To je snazno i dugovecno rastinje. to mu nece smetati.

po misljenju nekih ljubitelja cveca. U vrtu se mogu kombinovati s cvijetajucim trajnicama. ali samo za narednu sezonu. posebno u seoskom dvoristu. ZASTO BRSLJAN NECE DA SE PENJE Brsljen je zimzelena biljka koja se penje uz zidove. Moze da raste u blizini drveca i drugog siblja. puzi po zemlji. sta uraditi kada posadite brsljen i otkrijete da. Njegov klasicni "partner" obicno je delfinijum. Rastuci do dva i po metra u visinu. fasade kuca prosto cvijetaju. U tom slucaju treba se pobrinuti za dobru drenazu. Zemljiste treba da je umjereno vlazno. pre dvesto godina. Snaznim orezivanjem zrtvuje se cvijetanje. jer duze zadrzavanje vode ne podnosi. Razlicite sorte drvenastoh bozura. s krupnim cvijetovima i privlacnim listovima. mora se dva puta godisnje djubriti. Da bi redovno cvijetao. Strucnjaci savetuju da se sadi u polusenku. uopste ne raste kako bi trebalo? . Ali. bradate perunike. Na pocetku sezone u martu-aprilu i posle cvijetanja. jer dobro podnosi "susede". Mlade grmove treba blago orezati da bi dobili lepu i pravilnu formu. u potpunosti preuzima ulogu solitera. Tek u novije vreme.Bozur belog cvijeta dobro se "slaze" s drugim trajnicama u vrtu. mogu po ljepoti konkurisati ruzama. grmolike reze i nisko drvece i siblje. humusom bogato zemljiste. ili jos gore. DRVENASTA VRSTA Drvenasti bozur (Paeonia suffruticosa) u Evropu je doneo engleski ser Dzozef Benksom. Moze se kombinovati s drugim trajnicama u cvijetnoj leji. na neutralno. prekriva ih i. umesto po zidovima. ova zahvalna i izdrzljiva biljka iz istocne Azije postala je popularna u nasim vrtovima. S bozurom se dobro "slazu" i bele hrizanteme. od proljeća do kasne jeseni. Obican crveni bozur takodje je rado vidjen u vrtu.

brsljen ce vremenom rasti. Tada je "krivac" hemijski sastav zida. takvi uslovi su idealni za grinje koje ce ga na takvom mestu gotovo sigurno napasti. ravnomernu vlaznost i rastresitu zemlju. bez neke posebne paznje i nege. Drugi je slucaj ako je zid oblozen fasadnim ciglama i itongom koji odaju kiseline. ako ga posadite u hladovinu ili makar u senku. priguseno sumsko svetlo. Ponekad. Posle otprilike 10 godina obrazovace svoje ostro-ovalne "staracke" listove a u septembru i oktobru cvijetove bogate nektarom. Orezivanjem graba dva do tri puta tokom sezone rasta. Grab se nasiroko koristi poput bukve za formiranje zivih ograda i zasenjenih prostora u vrtu. Takav brsljen ce izrasti u bezoblican zbun. brsljen ne raste uz zid. Takodje. GRAB . Evi jos jednog razloga zasto brsljen ponekad nece da se penje: ako kao pelcere koristite stare. i pored toga sto ste izabrali pravo mesto da ga posadite. moze se formirati gusta ograda potpuno pokrivena liscem u kojoj se rado sakrivaju ptice. Jesenje lisce koje je braon boje ostaje na granama mladih grabova skoro citave zime. Stoga. dakle. Da bi brsljen uspeo treba. Ovakav zid se moze neutralisati sam od sebe. tople juzne zidove. Svez beton i cement reaguju bazno i spaljuju korjencice kojima se brsljen drzi za zid.DRVO ILI ZIVA OGRADA Grab moze porasti u visinu do dvadeset metara i tada se formira kao divno drvo sa siljastom krosnjom. . on voli indirektno. potrebno je samo sacekati kisni period jer kisela kisa vrsi neutralizaciju baze. Ovde pomaze jedino da napravite drvenu konstrukciju uz koju ce se biljka popeti. penjati se i prekriti sve sto mu stoji na raspolaganju. Njegovo lisce s jeseni brzo pocinje da menja boju ali jos dosta dugo ne opada. izbegavati bele. kao i "klizave" i stare zidove koji se odranjaju i na kojima on nece naci potreban oslonac. Ne treba ga saditi na mestima gde ce biti direktno izlozen jakom suncu i gde je zemlja suva. Nasuprot tome. cvijetale grane nece obrazovati izdanke za puzanje jer su stare grane naprosto "zaboravile" da se penju.Prvo sto treba da se zna o brsljenu jeste to da je njegovo prirodno okruzenje suma.

truljenja i uginuca biljke. . dvorista.VITAMIN "C" U SAKSIJI Gajenje limuna u posudama poznato je jos od 300. Prostoriju treba povremeno provetriti. stablo limuna moze da zadovolji osnovne potrebe jednog domacinstva. sto je dovoljno da mraz ne osteti stablo. Tokom zime treba odrzavati minimalnu vlaznost tla. zavisno od temperature. U ovakvim zimskim uslovima.e. u kojima se temperatura krece od +1 do +7*C. sa dovoljno svetla. terasa i prostorija. U toploim vlaznim prostorijama lisce zuti. Zato je najbolje udaljiti stablo od grejnih tela. granama i plodovima. Uslovno receno. Zimzelene grane sa belo-ruzicastim cvijetovima i zuckastozelenim plodovima su preko cele godine cudesan ukras vrtova. Vise temperature potsticu prevremen razvoj cvijetnih pupoljaka. U tamnim prostorijama zivotne funkcije listova prestaju. Zato se limun u manje svetlim prostorijama stavlja pored prozora. FIKUSI Ficus sp. godine p.n. Nedostatak vlage ili prevelika vlaznost zemlje oko korjenovog sistema dovodi do opadanja lisca. pa takvo stablo treba spasavati otkidanjem pupoljaka. a temperatura ne pada ispod nule. a stablo ugine. a postize se i dodatno osvetljenje. a spoljna temperatura je -10 do -15*C. Ako je stablo u prostoriji koja se ne greje. U stanovima i kucama za prezimljavanje moze da posluzi bilo koja prostorija do koje dopire minimum direktne ili indirektne svetlosti. koja ce u prostoriji podici temperaturu za nekoliko stepeni. za vreme tog kriticnog perioda moze se upaliti sijalica. Vlaga vazduha treba da je smanjena. kovrdza se i opada. Cvijetanje limuna. pocinje tokom aprila do pocetka maja. stablo ce normalno cvijetati u maju i doneti plod. Zimi mu najvise odgovaraju juzne prostorije. kako ne bi doslo do razvijanja zelene plesni na listovima.

kada fikus posle zimskog mirovanja. treba ga obilnije zalivati i prihranjivati vestackim djubrivom svake dve nedelje. Uglavnom se svi fikusi neguju na isti nacin. presadite je u vecu. . Fikusi vole puno svetlosti.SMOKVA. ili biljku istusirati .ako ih niste dugo presadili u svezu zemlju.kod sitnolisnih vrsta.kod krupnolisnih. Zato je najbolje postaviti ga na pod. pocinje da raste. jer ce pri suvisnom zalivanju listovi pozuteti i otpasti. a najvise im odgovara polozaj kada im svetlost dolazi odozgo. Jedino ga tokom leta treba zaseniti tokom dana. Zimi im najvise odgovara temperatura 10 15*C i umjereno zalivanje ustajalom vodom. Jedna od svima dobro poznatih je i vrstaFicus carica . Isto se desava i ako fikusi "gladuju" . Fikusi spadaju medju najpopularnije sobne biljke. kada je sunce najjace. ali ne preveliku!. blizu prozora. Kod uzgoja fikusa u sobi neophodno je pridrzavati se nekoliko osnovnih pravila. a ukoliko je biljka prerasla posudu. pa ce biti ukras svakog prostora dugi niz godina. ali na zasenjeno mesto. U prohladnoj prostoriji treba paziti koliko se biljka zaliva. Obavezno ih zastitite od promaje! Jednom nedeljno lisce treba obrisati vlaznim sundjerom . Leti ce fikusu prijati ako ga iznesete napolje.Fikusi su uglavnom porijeklom iz tropskih krajeva. U proljeće.

Za pocetnike u njihovom gajenju problemi nastaju sa dolaskom hladnih dana. popularni bendzamin. Ficus pumila je puzavica neznih. Kod nas je nesto redji u stambenim i poslovnim prostorima. sjajnim i kozastim listovima. Krupnih je listova.Fikus mozete razmnoziti vrsnom reznicom. leti zasticeno od direktnog sunca. mnogobrojnog lisca. • umjereno zalivanje. U sobnim uslovima biljke ce se najlakse oziliti krajem proljeća i pocetkom leta. Postoje cak i udruzenja njihovih ljubitelja. • mesto zasticeno od promaje. ni malo slican prethodnim vrstama. okruglastih listova. po cemu je i dobio ime. • redovno presadjivanje u svezu zemlju. • prihranjivanje u proljeće. . UKRATKO: • svetlo mesto. Ficus lirata se takodje redje srece. u vodi. kozastih. Ima varijeteta i sa sarenim liscem. sitnih. Drugi po popularnosti je svakako Ficus benyamina. Stablo je gusto razgranato i cesto moze da izraste u malo drvo. sa dobro poznatim velikim jajastim. sitnog. nalik na liru. Najcesca vrsta fikusa je Ficus elastica. UNESITE KAKTUSE U KUCU Svojom egzoticnoscu pronasli su svoje mesto kod ljubitelja cveca.

Izvadimo ih iz zemlje i skratimo korjen. Ako primetimo da neki truli. Manje kaktuse kojima je potrebno mirovanje mozemo smjestiti u prostor izmedju duplih prozora. Drzimo ih na toplijem mestu dok rez ne zaraste. gde cemo im lakse sacuvati vlagu u vazduhu. Pre smjestanja u hladnu prostoriju nekoliko dana ih zadrzimo u toplijoj. a i temperatura ce biti veca. Odlozene kaktuse je potrebno pregledati jednom nedeljno. Kod umotavanja pazite da ne ostetite korjen! Za prezimljavanje se mogu iskoristiti podrumi i potkrovlja. kako bi se supstrat osusio. kako bi kod unosenja bili suvi. Kaktusima koji zimi zahtevaju visu temperaturu treba obezbediti dovoljno svetla da se ne deformisu. Sa zalivanjem prestajemo nesto ranije. isecemo ispod bolesnog dela. Osjetljive i kalemljene kaktuse cuvamo u praznom akvarijumu. sasusimo rez na toplijem mestu i kalemimo. odatle cemo ih smjestiti i van saksije.Vec pocetkom oktobra unosimo ih u zatvorene prostore. zbog gljivicnih infekcija. podrum mora biti ociscen i sveze okrecen i u njemu se ne sme cuvati krompir ili slicno povrce. Zatim ih umotamo u novine ili stare krpe i odlozimo na mirovanje. Prezimljuju na temperaturi 10 *C. ZIVE SKULPTURE Od cega zavisi hoce li kaktusi cvijetati ili ne? .

Ubraja se u jedan od najlepsih clankovitih kaktusa. Sta sa bodljama? Kako zahvatiti biljku? Cime je drzati? Da biste se zastitili od uboda neprijatnih bodlji. Kod nas je poznata saksijska biljka koja je zimi u kuci. a leti na terasi. narandzasti ili zuti. Cvijetovi kao za izlozbu: ruzicasti. zasticenom od mraza. Bozicni kaktus porijeklom je iz Brazila i u tropskim sumama raste kao parazit u krosnjama drveca. u ovom periodu treba se uzdrzati od zalivanja. gde temperatura ne prelazi 10*C. ali onda sigurno nece cvijetati. Zatim kaktus izvucite iz saksije i presadite u novu. Krajeve tkanine dobro stegnite. pitanje njihovog presadjivanja je uvek problematicno. Ako se. BOZICNI KAKTUS Cvijeta u decenbru i januaru. Boja cvijeta je razlicita ruzicasta. Osim toga. za 2-3cm vecu posudu. nisu otrovne ali mogu da iritiraju kozu. U toku godine po dve faze mirovanja i rasta. iako mnogi misle suprotno. narandzasta i . oni cuvaju na toplom mestu. crvena. pak. Obuhvatite duzom tkaninom (salom. crveni. tacnije od kraja oktobra do kraja marta kaktuse treba drzati na hladnom i suvom mestu. posluzite se trikom. JAO. u sobi sa centralnim grejanjem na primer. neophodno ih je zalivati i u ovom periodu. Nakon presadjivanja kaktus ne treba zalivati najmanje dve nedelje! Sa zalivanjem treba poceti tek kada se primeti da biljka pocinje da raste. jer ce samo tako vecina kaktusa stvoriti pupove i vec pocetkom proljeća krenuti sa cvijetanjem. na primer) kaktus neposredno iznad prethodno nakvasene zemlje. koje. Tokom zime.Tajna je u zalivanju i njihovom zimskom odmoru. PRESADJIVANJE Kada je rec o kaktusima. uvrcuci ih.

zmijice. mora se voditi racuna o smeni mirovanja i rasta. U ovoj fazi formiraju se cvijetni pupoljci. Pocetkom proljeća. koje se po dva puta ponavljaju tokom godinu dana. jer pocinje faza rasta koja traje do jula.zuta. u februaru. Cvijeta u decenbru i januaru oko bozicnih i novogodisnjih praznika. Ako vam biljke boluju proverite da li imaju dovoljno svetla. Od septembra povecavamo kolicinu vode za zalivanje. Za gajenje kaktusa najvazniji uslov je odgovarajuca zemlja. Da bi ova omiljena biljka cvijetala na vreme. a danas ih ima sirom celog sveta u raznim. razmnozavanje KAKTUSA BODLJIKAVI LJEPOTANI U "KUCNOJ RADINOSTI" Za kaktuse se nije znalo pre otkrica Amerike. U fazi mirovanja. Razmnozava se lako. . jezeve. reznicama. zalivanje se svodi na najmanju meru. Na dno saksije stavlja se sloj sljunka. Najbolja kombinacija je 2/5 komposta. biljku redovno zalivamo i prihranjujemo. kada je zalivanje opet znatno smanjeno. a poznat je kao i bozicnjak. potom sledi faza mirovanja. Bozicnom kaktusu. do septembra. Neki lice na klipove.. najbolje pocetkom oktobra i nastavljamo sa negom. jer bozicni kaktus voli stalno mesto. 2/5 recnog peska i 1/5 krecnjacke prasine ili usitnjenog starog maltera u koju se moze dodati malo praha od drvenog uglja koji sprecava stvaranje budji. Narocito je pogodna kisnica. nakon mjesec dana reznica ce pustiti korjen. a dobro je i prehranjivanje u tecnom rastvoru. pa otkud i ime. Razmnozavaju se semenom. sundjere. dalje od izvora toplote i tenperature oko 15 C. jer nastupa mirovanje: posle obilnog cvijetanja treba joj odmor. pa i cudnovatim oblicima.. Posle cvijetanja. ali ne suvise. reznicom: clanak uvrtanjem se otkine i zasadi u saksiju sa plodnom zemljom. tek toliko da se biljka ne osusi. zalivanje je svedeno na najmanju meru. kao i ostale u sobi ili na terasi. U fazi rasta. Presadjujemo biljku ako je saksija mala i pocinjemo sa zalivanjem. korale. saksija sa bozicnim kaktusom iznosimo na terasu i to na senovito mesto. u ovo vreme. To ih i cini omiljenim sobnim biljkama. Saksiju ne premestati. Zaliva se redovno. pogoduje svetlo mesto. Skracenjem duzine dana biljku unosimo u sobu.

razlikuje se od pustinjskog.ima zdepasto. • Mamillaria .. a posle oko tri mjeseca. Cilea. Ima duge.ima dugo savitljivo stablo. Posle presadjivanja. Vlasnici basta znaju da upravo u ovo vreme treba zavrnuti rukave. • Echinocereus . KADA KOPATI? . Kada nikne. STIGLO NAM JE PROLJEĆE April je mjesec najobimnijih radova u vrtu. • Opuntia .ima rebrasto stablo i cvijetove koji se otvaraju nocu i traju do polovine iduceg dana. Seme ovlas sabijte. • Epiphyllum . i krenuti u prekopavanje zemljista.Stablo dostize visinu i do 20 m. rez pospite prasinom drvenog uglja da ne bi doslo do truljenja i ostavite reznicu do nedelju dana da se malo prosusi.vrste ovog roda glavna su odlika zanimljivih pejzaza Meksika. • Phyllocactus . • Cereus . drzite ih u senci i nemojte zalivati. a tezinu od nekoliko tona. a ukoliko odsecate deo. staklo se skida.30* C. Kada se ozile.zbunastog je oblika. pre pocetka vegetacije. Zatim je posadite u vlazan pesak ili mesavinu peska i zemlje. mesnate listove. Seme se seje u supstrat koji se sastoji od tri dela recnog peska i jednog dela lisnjace. Razmnozavanje reznicama obavlja se u proljeće i rano leto. mlade biljcice mogu da se sade u male saksije. dva do pet dana. presadite ih u male saksije.lisnati kaktus.izdancima i kalemljenjem. u ovom slucaju to je clanak ili izbojak. • Selenicereus . Najpoznatiji i najomiljeniji rodovi su: • Echinopsis . pokrijte staklom i drzite na temperaturi od 25 . • Echinocactus . Supstrat pre setve navlazite.poznat kao "svekrvin jezik". Cvijetovi su krupni i trubicasti. Perua.mnoge vrste ovog roda odomacile su se u Sredozemlju. Ostrim nozem odsecite reznicu.ima loptasto ili cilindricno stablo koje je obraslo bradavicama i bodljama. loptasto stblo. Presadjivanje kaktusa je na oko tri godine i to u rano proljeće..

zavisi i dubina setve. Ako je zemlja suva treba je dva do tri dana pred prekopavanje zaliti. Ako ste odabrali seme zeljenih biljaka. Ovo vazi za sve . Na spoljni deo zardinjere ili saksije mozete zalepiti kesicu (sa datumom setve) iz koje je uzeto seme za tu posudu. Otpornije cvijeće. koje se seju plice. Ukoliko je ostala sasvim kompaktna. zemlja u njoj treba da ostane u grudvici. vazi pravilo da se seme pospe po povrsini zemlje. Tako cete znati sta ste gde posejali. Ako je tlo previse suvo posao ce biti veoma naporan i izmorujuci. SAKSIJE I ZARDINJERE SA SEMENOMtreba drzati na toplom mestu i zalivati kanticom koja na vrhu ima rasprsivac (tus). PRESADJIVANJE CVECA ovako posejanog vrsi se kad se ono dobro razvije. Osim semena i saksija neophodna je i kvalitetna zemlja za cvijeće. U zavisnosti od zahteva pojedinih vrsta cveca (koji su naznaceni na svakoj kesici). pak. jer bi prejaki mlaz rasterao seme uz ivicu posude. Kod onih drugih.Veoma je vazno oceniti pravi trenutak za riljanje baste. Kada je saka otvori. ako je iscrpelo sve hranjive sastojke iz zemlje. tj. a onda se blago utisne u nju. trebace vam i saksije za njihovo sejanje. Zato je najbolje kopati onda kada se zemlja u ruci mrvi. Tek kada se temperatura ustali preko 10 stepeni C mozemo ga polako iznositi napolje. a rezultata ce biti malo. previse vlazno moze doci do kvarenja zemljisne strukture. za zalivanje je najbolje koristiti mlaku vodu. Uzme se komad zemlje u saku i stisne. kao sto je lijander. Ako je. kada se na mladicama pojave 1-2 para pravih listova. a ako ne zadrzi oblik grudve. kod onih koje se dublje seju. znaci da je previse vlazna za kopanje. Tako. napravite stapicem rupice u zemlji tako da formiraju redove. treba presaditi i pazljivo zalivati. To se moze jednostavno ustanoviti. aspidistra i drugo. Ovo vazi za one ljubitelje cveca koji seju veci broj biljaka. ali ne cvrsto stisnuta. vec se rasipa i trosi previse je suva. JESTE LI NABAVILI KESICE SEMENA RAZNOVRSNOG CVECA? Vecina ukrasnih biljaka seje se krajem marta i tokom aprila. Takodje.

jer su noci jos uvek hladne. a samu sadnicu orezemo tako sto cemo korjenov sistem malo skratiti. PRESADJIVANJE KRAJEM FEBRUARA Ukoliko zelite da presadite svoju novogodisnju jelu ili jelku. Pozeljno je dodati nesto pregorelog stajnjaka oko busena pre sadnje. sada je i vreme za sadnju ukrasnog siblja. .biljke. a nadzemni samo za dve trecine duzine grana. ako je to potrebno. Za sadnju siblja nije potrebno rupu unapred kopati. Neposredno pre sadnje rupu iskopamo. Kada vremenske prilike to dozvole. Zemlju i zardinjere za balkone treba unapred pripremiti. vreme je da iskopate rupu. Pozeljno je da rupa ostane tako otvorena izvesno vreme (najbolje je da se rupa iskopa ujesen pre mrazeva kako bi preko zime zemlja u rupi izmrzla i na taj nacin postala rastresitija i omogucila da se korjenov sistem lakse adaptira na nove zivotne uslove). Vecina tropskih biljaka ce dobiti tamniju boju na niskim temperaturama. ili sadnji novih sadnica. Rupa mora da bude nesto vecih dimenzija od busena. Zato. krajem februara. Staro drvece i siblje mozemo ocistiti od starih i suvih grana. mindjusice (fuksije) treba takodje. Zalivanje se vrsi samo ujutru. oprezno! Muskatle. presaditi i dobro orezati. moze se pribeci presadjivanju. ako to vec niste ucinili. Uz dodatak pregorelog stajskog djubriva oko busena i vodeci racuna da dubina sadnje bude do mesta do koga je sadnica i sama bila pre toga zasadjena i vodeci racuna da severna strana stabla u rasadniku bude okrenuta ka severnoj strani i u dvoristu. Orezivanje nadzemnih delova uradicemo kada budemo sigurni da nece vise biti dana i noci sa mrazom. Iskopajte je cim se zemlja odmrzne toliko da moze da se kopa. Pored sadnje sadnica. a ne tek posto se nabavi rasad.

a listovi su se vec razvili. a tri izdanka bice savim dovoljna za dobru i gustu biljku. Ukoliko se kod gloksinije ne pojave pupoljci. moguce je i jos neko prihranjivanje u toku vegetacije. ukoliko je zemlja posna. Moze joj se dodati i malo pregorelog stajskog ili mineralnog djubriva. Mozemo ga ponovo izgrabuljati i ocistiti. Sada je i vreme za sadnju begonija i dragoljuba.Da podsetimo one koje zele da svoj vrt urede na neki dugi nacin ili da ga preurede.dipl. ako je zemlja posna. kako se nekada govorilo. hortikulture. Muskatle trba skratiti na tri do pet okaca. Vas prodavac ce vam reci koja je begonija za sadnju u basti. Pretpostavljamo da ce vam to vremenski uslovi i dozvoliti. a sami to ne umeju. Naravno. Dalja nega travnjaka sastoji se od redovnog kosenja i zalivanja. grana i ostalog otpada koji se zatekao na travnjaku. Od oko 1. Verujemo da ste ga pre nastupanja zime i snegova pokosili i ocistili od suvog lisca.000 vrsta begonija koje se dele u dve velike grupe koje uzgajamo: 1) one sa lepim dekorativnim listom i 2) one sa cvijetom mozemo odabrati nekoliko vrsta koje se mogu kod nas naci. . Mesto gde ce ona biti posadjena mora biti zasticeno od direktnog sunca. Iz saksije mogu se presaditi u zemlju uz dodatak komposta i peska i prethodnog skracivanja korjenovog sistema na pola. mogu potraziti savet od strucnjaka za tu oblast . Muskatla je ljubitelj svetlog i suncanog mesta. da se malo posvetite i travnjaku. Oni ce vam svojim strucnim znanjem izradom dendroloskog projekta i savetima pomoci da na najbolji nacin dodjete do pravog resenja. a zatim prihraniti organskim ili mineralnim djubrivom. Zivu ogradu treba okopati i nisko orezati kako bi dolaskom toplijih dana i noci mogla da snazno i bujno pocne da raste. a koja nije. inzenjera pejzazne arhitikture ili. Sada je i vreme. potrebno je otkinuti joj jedan list cime cemo pospesiti raznoj pupoljaka i cvijetanje. U ovom mjesecu sade se i lukovice gloksinije i to tako da vrh lukovice viri iznad zemlje.

Ovo cvijeće se sadi na rastojanju od 18 do 20 santimetara. osim turskog karanfila. gde rastojanje mora biti nesto vece (od 25 do 30 cm). recimo). bela rada. a sam rod broji oko 500 vrsta. nezaboravak. bozur. DAN I NOC (Viola tricolor) . propusna zemlja. Najvise joj odgovaraju suncana do polusenovita mesta i vlazna. Zalivati ih treba tokom veceri. Ime DAN I NOC je kod nas i Rusa nastalo po tome sto se ova lepa biljka tokom celog dana okrece prema suncu. Inace. Viola je stari latinski naziv za ljubicicu. Najcesce vrste su: dan i noc. devojacko srce i td. i sl. To su: djurdjevak. Jedna od najlepsih i najcesce gajenih vrsta je svakako DAN I NOC (Viola tricolor).RADOVI U VRTU TOKOM PRVE POLOVINE OKTOBRA Basta se moze obogatiti cvijetnim vrstama koje zimu provode u vidu podzemnih izdanaka i razmnozavaju se njihovom deobom. perunika. U toku zime. biljke treba zastititi (pokriti slamom. turski karanfil. cesto se gaji zbog cinjenice da dva puta godisnje cvijeta i to obilno i dugo. Jesenja sadnja u basti (na balkonu) obezbedjuje punu ljepotu u proljeće. trazeci toplotu i svetlost. BOZUR (Peonia officinalis) PERUNIKA (Iris) BELA RADA (Bellis perennis) U ovo vreme se sadi i dvogodisnje cvijeće i to u vidu formiranog rasada otpornog na zimu.

Mediteranske i egzoticne biljke u kuci pate od vrucine i nedostatka vazduha.. Listove biljaka cistite vlaznim sundjerom. Otsecite sve izlomljene i "izresetane" grane. Pocistite zemljiste i prverite kanal za odvod suvisne vode. Otkrijte ih kada se temperatura popne iznad nule. gomolje begonija.dva aranzmana u prozoru dnevnog boravka. Kod ostrih zima i naglih padova temperature biljke u njima snezni pokrivac ce najbolje zastititi. ali pazite: suvise jako orezivanje moglo bi biti kobno u slucaju drugog "ledenog udara". da se nije uprljao ili zapusio. jer preti opasnost od pucanja zemlje. Zemlja u zardinjerama i vrtu lako se moze smrznuti. sto pre uklonite suvisnu vodu. Potsjetnik radova za februar Sadite i cistite Sobne biljke su u ovom periodu podlozne napadu parazita.) i ukoliko primetite ili samo posumnjate na pojavu trulezi. a kaktuse . kako bi se korjen oporavio. Lisce polako pocinje da zuti. Nabavite africke ljubicice i napravite jedan . Posle perioda leda jakih kisa ili oluja neophodno je pregledati sve biljke. U slucaju najave jacih mrazeva sve biljke u zardinjerama omotajte asurama ili plasticnom folijom. Ne uklanjajte sneg sa zardinjera. odmah dezinfikujte saksije. Kontrolisite podzemne delove biljaka koje ste smjestili u podrum (korjen Muskatli i Fuksija. da Vam ulepsaju hladne zimske dane.Potsjetnik radova za januar Zastitite Vase bilje Svakodnevno pratite vremensku prognozu.. Otstranite ga na kraju zime.

ali ne zaboravite: Gnojivo se veoma sporo raspada i da bi se potpuno razlozilo i pomesalo sa zemljom potrebno mu je oko mjesec dana. Redovno ciscenje kaktusa je efikasan nacin da se spreci naseljavanje parazita. Zahtevne biljke. mirodjijom i drugim aromaticnim biljem.. . Ahimenesa. Kupite cvijetajuce siblje. Orezite puzavice. kvalitetnu zemlju. koje dugo nisu vadjene iz posuda. vec na jesen. Tako cete imati cvijetni ukras odmah po sadnji ili. Presadite ih u saksije vece zapremine. u direktnom kontaktu.. a njihovo korjenje preraslo saksiju. proizvodi truljenja su veoma jaki i korjen bi. sigurno su iscrpele sve hranljive materije. Gloksinija. Pravo je vreme da. ili Orlove nokte.. Posadite ih u treset. Potsjetnik radova za mart Uzivajte u proljeću Podjubrite zemlju oko biljaka. Preostalim granama omogucicete bujnije cvijetanje tokom godine.. Iznesite iz podruma posude sa Muskatlama. u toplini kuce. zavisno od vrste.. da bi otstranili sve one mikroorganizme koji im mogu naneti ozbiljna ostecenja. Mozete je baciti u bastu. Fuksijom ili Hibiskusom. Posejte i postavite u kuhinjski prozor sanducice sa svojim prvim proljećnicama .cetkicom. krenu gomolji Begonija.. Upotrebom levka za prihranjivanje izbeci cete direktan kontakt djubriva sa korjenom. Gliciniju. koji mora stalno biti vlazan. Odaberite primerke sa dobro razvijenim cvijetnim pupoljcima. kako bi se pupoljci aktivirali. Staru zemlju nemojte koristiti za druge posude.persunom. ili je sipati u kesu i odneti u obliznju sumu. Jedan sanducic na prozoru pruzice im dovoljno prostora za nicanje. u svezu. Klematis. Posmatrajte budjenje proljeća. sigurno sagoreo.

Osvezite vrtni dekor sa nekoliko zardinjera ovoga cveca. Ako imate prskalicu. . Najjednostavniji za upotrebu su preparati u obliku spreja ili rasprsivaca. pocnite sa orosavanjem. na stalno mesto. Seme posejte rijetko (ako je sitno izmesajte ga sa zemljom ili peskom). U posude posadite lukovice koje ce cvijetati u leto. kako ne bi ponik bio suvise gust. Smjestite ih u kucu dok ne poteraju. Ne zaboravite da im orezete krosnju i korjen. Potsjetnik radova za april Pazite na mrazeve! Rasadnicari iznose prvi rasad Muskatli i jednogodisnjeg cveca. sada je pravo vreme. Posejte proljećnice direktno u zardinjere ili u bastu.Na pijacama se vec mogu naci lale i narcisi u saksijama. Posetite rasadnik i odaberite odgovarajuce biljke. dok krosnje nisu previse bujne. Ako ste planirali da dekor Vaseg vrta upotpunite perenama ili novim dendro-materijalom. Vreme je da se presade bonsai biljke. Vec od pojave prvih izdanaka tretirajte Vase biljke zastitnim preparatima. odlozite sadnju za sledeci mjesec. Pravo je vreme da se okusate u aranziranju "zacinskog vrta". I u nasim rasadnicima mogu se naci neke aromaticne biljke iz ovog asortimana. redovno orosavajte. a onda ih presadite u zemlju. stavite je u pogon. Ako zivite u kraju gde su u ovo doba godine jos moguci kasni proljećni mrazevi. Cim se vreme prolepsa. Orezite drvece i zbunje.

jedan za cvijetnice. Iznesite sobne biljke na vazduh i presadite ih. Za to koristite svez. Odstranjujte uvele cvijetove sto redovnije. ako ga imate. Pocnite sa prihranjivanjem. Mozete ga upotpuniti i ukrasnim zardinjerama. To podstice biljke na ponovno cvijetanje.Potsjetnik radova za maj "Oslonite se na instinkte" Komponujte cvijetnjak koji ce ove godine krasiti letnji dekor Vaseg vrta. Iznesite bastenski namestaj i ako Vam se cini potrebno. jedan za drvenaste biljke i jedan za voce i povrce. sada je pravi trenutak da nabavite rasad. Koristite dve do tri vrste preparata. Obratite paznju na insekte i sve ostale sumnjive simptome. zrtvujte poslednje dvogodisnje cvijetnice kako bi dobili vise prostora. Ostavite ih u vrtu jos dvetri nedelje pre nego sto na njihovo mesto postavite letnji dekor. a cesto i zarazena biljnim parazitima. Obratite paznju da ne propustite orosavanje bar jednom u dva dana. Povadite lukovice i pripremite ih za sledecu godinu. Ovo je posebno vazno za gradski vrt. jer je iscrpena i siromasna hranljivim materijama. Ako zelite povrtnjak. Pomislite kako su krasuljci i proljećno cvijeće lepi. Nemojte koristiti proslogodisnju zemlju. Redovno uklanjajte uvele listove proljećnica. Potsjetnik radova za jun Doskocite susi Leto je: biljkama je vruce i zedne su. Ako ste ograniceni prostorom. . Prihranjujte cvijetnice i povrce na svakih deset dana. Vase biljke su u periodu intenzivnog rasta. premazite ga jednim slojem boje ili laka. Od desetog maja ne morate se vise pribojavati kasnih mrazeva. koji predstavlja veoma krhku sredinu. bogat supstrat.

kojima pogoduju velike vrucine. mozete napraviti svoju prvu topijariju (oblikovanu krosnju). narocito kod zbunja. Vreme pogoduje parazitima. oidium. u ovom periodu pocinju da formiraju pupoljke za sledecu sezonu. Pustite u rad pumpu. ukrasni brsljan. tradeskancija. Moze se desiti da listovi. Priustite sebi minijaturne ruze. kakve su plava lobelija. Pomoc suseda je uvek dobrodosla. koje cvijetaju u rano proljeće. uz pomoc zice. ali treba strogo voditi racuna da se omoguci slobodno oticanje suvisne vode. jos bujniji.. a kasnije to mogu biti i slozenije zicane konstrukcije. Pre odlaska ucinite i jedan radikalan potez. koji se ubusuju u stabljiku i crpe sokove. To bez sumnje ukazuje na nedostatak gvozdja i oligoelemenata.. hameciparisa. koju niste u mogucnosti svakodnevno zalivati.. Potrazite u semenarama sretstva kojima cete na vreme tretirati vase biljke. ali pruzaju izvanredan efekat. Manje su otporne na hladnocu od obicnih. pa je potrebno odmah poceti sa prihranjivanjem. pod uslovom da osigurate da sistem korektno funkcionise.. svakako ce procvijetati novi. ali automatsko zalivanje ima niz prednosti. koja razvija miceliju u obliku belih koncica. Pocnite sa kuglom ili piramidom. pocnu da blede. Dvogodisnje biljke. Sa jednim lepim brsljanom. biljke u zardinjerama i saksijama oslobodite cvijetova.Izvrsite "zeleno" orezivanje proredite krosnje... Potsjetnik radova za juli Mislite na Vase biljke Kada krenete na odmor ni u kom slucaju nemojte zaboraviti zalivanje i orosavanje. Vodenu povrsinu u vrtu sada mozete oplemeniti patuljastim lokvanjima. orezite zivicu i topijarne forme simsira. . tuja. biljne vasi. a dok se vratite. mineri. Njima je zato sada neophodno dovoljno vlage i hrane. da bi sprecili razvoj algi. Okacite cvijetne korpe sa padajucim vrstama. Cvijetovi bi samo opterecivali biljku. Nemojte zaliti.

Njima je neophodna redovna nega (okopavanje). mogu i propasti. kao Petunija ili Klematis.. Zalfija i druge zbunaste biljke leti se lako oziljavaju. Bugenvilia. Ozilite zbunaste vrste i cvijetnice: oziljavanje ce uspeti. Klematis ili Jasmin u ovom periodu rastu veoma intenzivno. Lovorika. Bonsai zudi za svakodnevnim orosavanjem krosnje. a barske vrste. pod uslovom da redovno zalivate i orosavate. koja ce potom odmah ponovo procvijetati. kakav je na primer Bambus. Muskatle. na zid. kakve su: Solanum. Izdrzljive vrste. Potsjetnik radova za august Posetite rasadnike Za leto u vrtu bastovani sve cesce preporucuju mediteranske vrste koje krasi obilje intenzivnih boja. ozilice se i u casici vode. Nemojte stedeti vodu za zalivanje. Lisce trajnica moze poceti da se susi. Nemojte se dvoumiti da uklonite sve preterano izrasle grancice.. Pravilno negovan. kao i one koje svojim rastom remete zeljenu formu krosnje. Puzavice kao sto su Pasiflora. iznad kapije. Sacuvace se i za sledece leto ako im tokom zime obezbedite topao zaklon. Kalistemon.. te ne zaboravite da ih orezete. Oslobodicete biljku. kakve su Impatiens ili Lovor.. Desava se da neke biljke. odjednom propadnu: zalivanjem i djubrenjem moze se postici veca otpornost na napade parazita.Nije jos kasno da napravite visecu korpicu sa padajucim vrstama biljaka. poterace nove izbojke. Budite oprezni sa ruzama i vockama. Odstranjujte uvele cvijetove. . i okacite je na balkon.

zatim ih ubacite u vrecice. cistite lisce. a ukoliko se pojave paraziti uklonite ih specijalnim sredstvima. nakupilo dosta opalog lisca i cvijetova. Unesite vrtni namestaj. Sobne biljke. Odstranite nekoliko zrna grozdja. kako bi na proljeće novi izbojci iz pupoljaka formirali zeljeni oblik biljke. Potsjetnik radova za oktobar Uredjujte i sadite U gradskoj sredini lisce brzo opada. za vreme Vaseg odsustva.Potsjetnik radova za septembar Pripremite se za unosenje Povratak sa odmora najcesce zahteva veliko ciscenje. naravno. Orezite topijarne forme. Ocistite uvelo lisce sa puzavica. Oni ce sacinjavati zimski dekor Vaseg vrta. ako je potrebno jos jednom ih orezite. Mozete ih. da bi ih sacuvali od insekata i parazita. Berite voce od pocetka sazrevanja. Ne oklevajte da zasadite zimzelene biljke i cetinare u zemlju ili zardinjere. Najcesce ce. Pocistite travnjak i terasu. ukoliko je vreme toplo. pocnite da pripremate za unosenje. gde se. smjestiti i u podrum. koje su leto provele napolju. . Unesite sadnice Muskatli u staklenik ili ih stavite u prozor. Poznom jesenjem cvecu produzite vek redovnim podrezivanjem i djubrenjem. orezujte granje. vec od pocetka mjeseca namece se redovno ciscenje. vrlo brzo sazreti i na osuncanoj terasi. posto su novi izdanci zavrsili rast. To je najbolje uciniti u ovom periodu. Bonsaiju smanjite zalivanje. kako bi dobili savrsene grozdove. obratite paznju da ga pre unosenja u podrum operete i dobro osusite.

Osiromasena je. Poberite prispelo povrce. Potsjetnik radova za decembar Uredite Vasu jelku Zasto ne iskoristiti terasu da biste se kroz prozor divili Vasoj novogodisnoj jelki. ona nece izgubiti svoje cetine i na proljeće je mozete zasaditi u vrtu. Posude koje ste ispraznili energicno ocetkajte i pre ponovnog punjenja dezinfikujte. Sa dovoljno velikim busenom i na hladnoci. Pripremite slamnate ili plasticne ogrtace za osjetljivije biljke koje ce prezimiti na otvorenom.Ne zaboravite da ispraznite bazene. Iako mogu dobro podneti vrlo ostru zimu. . Nemojte se plasiti da ih posadite vrlo gusto. Ocistite cetinare od suvih (smedjih) iglica. ili je ostaviti u zardinjeri za sledecu Novu godinu. a moze preneti i bolesti. Biljke koje idu u podrum na mirovanje maksimalno orezite. Olaksacete oticanje vode i smanjiti rizik da one glinene popucaju od mraza. Potsjetnik radova za novembar Predupredite hladnocu Proljećne lukovice zasadite u mesavinu zemlje i peska i pri tom im obavezno obezbedite dobro odvodnjavanje. Oprez nije na odmet. Beskorisno je cuvati koriscenu zemlju. Izvadite Dalije i druge letnje lukovice. Prvi jesenji mrazevi mogu nastupiti vrlo brzo. Saksije sa biljkama koje ostaju napolju odignite od zemlje malim podmetacima. Iskljucite vodu za sistem za zalivanje i ocistite pumpe. cesto stradaju od iznenadnih temperaturnih padova. Na vreme unesite sve biljke koje treba zastititi. koje cete cuvati u suvom podrumu.

spustajuci zile. Njegovo cvijeće se javlja vec tokom zime. Prekopajte zemlju i prekrijte je tankim slojem treseta. Rodne grancice Ukoliko je duz starijeg rodnog drveta veci broj naboritih i krutih rodnih grancica. U unutrasnjost krune cesto ne moze da prodre svetlost pa su zametnuti plodovi sitniji i slabo obojeniji. sanjariti. ali se pri tom pazi da se rodne grancice suvise ne udalje ka periferiji. Prelistajte casopise kataloge. narocito one sa bogatim asortimanom semenja i lukovica. Ne sme da se dopusti da stablo preraste zeljenu optimalnu visinu. planirati i svakako dobiti nove ideje. Mnogi vocari amateri ne poznaju produktivne osobine rodnih grancica. pod uslovom da ste dobro zastitili osjetljivije vrste. a izrazajno lisce uspesno popunjava prazne prostore. Kako se rodni potencijal (rodne grancice) ne bi centrifugalno udaljavao ka periferiji i ne taj nacin ogoljavale skeletne grane jer se na lukovima savijenih grana mogu da pojave vodopije (nerodni prirast). Kada pocnu mrazevi mozete zaboraviti na Vas balkon. u hladnim zimskim danima. Uz njih mozete. koje se zamenjuje jednogodisnjim najproduktivnijim grancicama. Isto pravilo vazi i za takozvane rodne kolace sa kojih se dobijaju vrlo kvalitetni plodovi. Ukoliko je potrebno mogu se prorediti odsecanjem do osnove. Vite i rodne grancice uglavnom dopiru do periferije krune. Lagano ocistite podnozje jelke. jer se na vrhu grancice nalazi mesoviti pupoljak koji donosi rod. vec se uklanjaju do osnove. kako bi cistocu sto duze zadrzali. Ne smeju se skracivati. Rodna stabla pravilnom rezidbom u odredjenoj meri se podmladjuje uklanjanjem starijeg rodnog drveta. ROD SE KROJI MAKAZAMA Jabuke i kruske nece obilno roditi i imati kvalitetne plodove ukoliko se stabla neredovno i nepravilno orezuju. pa ni njih nikada ne treba skracivati. Veoma je bitno da se starije rodno drvo svake godine na odredjenom mestu skracuje. treba ih prorediti na desetak centimetara. Zato se u redovnoj zimskoj rezidbi unutrasnjost krune proredjuje. a . Oblik krune Redovnom rezidbom odrzava se zeljeni oblik krune.Mozete u rasadnicima potraziti Heleborus odorus. pa ih nepotrebno uklanjaju i tako smanjuju potencijal rodnosti.

to je tri-cetiri metra. Stabla visa od cetiri metra se teze odrzavaju. Prilikom rezidbe treba uvek otklanjati vodopijevertikalne grane koje ne sadrze rodne pupoljke. Odredjenim pomotehnickim merama kao sto je delimicno skracivanje vrha i povijanje do odredjenog ugla i vodopije mogu da se transformisu u rodno drvo, ali ova operacija se izvodi samo ako nema dovoljno rodnih grancica. POSADILI STE VOCKU STA DALJE? Razvice mlade vocke, a njena kasnija rodnost i plodnost umnogome zavisi od radova prvog proljeća posle sadnje. U vetrovitim krajevima pobija se kolje uz sadnice da bi se zastitile od krivljenja i bolje ucvrstio korjen. Ovo se odnosi i na vocke kalemljene na slabim vegetativnim podlogama. Kolje treba da bude toliko dugacko koliko zajedno iznose visina stabla, dubina riglovanja ili jame i jos 15cm zdravice. Kolje se zbog povecanja trajnosti moze inpregnirati-sirovo kolje potapanjem u 5-postotni rastvor plavog kamena tokom 2-3 dana. Sadnice se za kolac vezuju pri vrhu i oko sredine stabla raznim vezivima u vidu osmice, da se ne bi ostetila kora. Kolje se postavlja s juzne strane, radi sprecavanja pojave ozegotina. Vrh koca ne sme biti visi od buducih ramenih grana vocke da im ne bi smetao u razvoju. Sadnice posadjene u proljeće obavezno moraju da se zalivaju. One zahtevaju vise truda zbog zakasnjenja u vegetaciji. Najosjetljivije su kajsija, ribizla i leska, jer vegetacija ovih vrsta pocinje ranije. Na zemljiste oko vocke potrebno je rasturiti neko od azotnih djubriva (npr. oko 250gr nitromonkala ili 300gr KAN-a), jer azot povoljno utice na brzi razvoj krune. Zemljiste u vocnjaku se zatim kultivira ili tanjira, cime se razbija pokorica i djubrivo pokriva slojem zemljista. Izuzetak su nitratna djubriva (cilska zastita, kalijumova i kalcijumova salitra), koja ne moraju da se zaoravaju. Vocke se pre pocetka vegetacije oprskaju, dabi se zastitile od uobicajenih bolesti i stetocina. BILJNA APOTEKA U VASEM VRTU Mnoge ukrasne biljke, koje doprinose ljepoti nasih vrtova, imaju i ljekovita svojstva. Iz tekstova Mr Ljubinke Levajic i Svetozara Veljkovica, objavljenih u reviji SUME br. 56, upoznacemo Vas sa nekima od njih. BREZA (Betula verucosa) - Listovi breze beru se pocetkom leta i suse u tankom sloju na promajnom mestu. Caj od listova breze povoljno deluje na obolele mokracne

organe, upale bubrega, besike ili mokracnih kanala. Potstice izlucivanje tecnosti. 1 kafenu kasicicu lista preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 15 min., procediti i zasladiti po zelji. Piti vise puta u toku dana. GLOG (Crategus sp.) - Od gloga se mogu koristiti list, cvijet i plod. Najcesce se prikuplja cvijet sa listom, a susi se u tankom sloju na promajnom mestu. Koristi se kod blagih oblika "slabosti srca" i blago povecanog krvnog pritiska. 1 kafenu kasicicu lista preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 15 min. Piti tri puta dnevno, uvek sveze pripremljen. Pije se 6 dana za redom, pa se sedmi pauzira i tako naizmenicno. LIPA (Tilia sp.) - Prikuplja se cvijet, zajedno sa priperkom, pre nego se cvijet potpuno otvori. Susi se u tankom sloju na promajnom mestu. Najcesce se upotrebljava kod razlicitih prehlada i povisene temperature, jer olaksava znojenje. takodje deluje umirujuce i olaksava san. 1 kafenu kasicicu caja preliti sa 200 g prokljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 20 min. i procediti. U toku dana popiti dve solje sveze pripremljenog caja. KLEKA (Juniperus communis) - Citava biljka je ljekovita, ali se najcesce koriste plodovi. Ljekoviti su samo potpuno zreli plodovi, ljubicaste boje, dvogodisnji, dok jednogodisnji, zeleni, nisu ljekoviti, te ih ne treba koristiti. Beru se od kraja leta do pocetka zime, a suse na promajnom mestu. Iglice i mlade grane beru se od aprila do kraja juna, usitne i suse na isti nacin kao i plodovi. Kleka ima baktericidno dejstvo, te se koristi u lecenju infektivnih bolesti pluca. Regulise rad bubrega i pospesuje izmokravanje. Etersko ulje prodire duboko u kozu, te se koristi u lecenju reumatskih oboljenja, narocito na zglobovima. Regulise rad organa za varenje, koristi se u lecenju zapaljenskih procesa zeluca i creva. Uvarak od iglica i mladih grana otklanja otok nogu i poboljsava cirkulaciju. Kleku treba koristiti obazrivo, jer preterana upotreba moze dovesti do ostecenja bubrega. 1 kafenu kasicicu izdrobljenih klekinja preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 10 min. i procediti. Piti 1-2 soljice caja dnevno. Kod zeludacnih i crevnih oboljenja i secerne bolesti pije se nezasladjen. Kod

oboljenja organa za disanje moze se zasladiti kasicicom meda ili secera. HAJDUCKA TRAVA Achillea millefolium Latinski naziv ove biljke u prevodu znaci AHILOVA TRAVA SA HILJADU LISTOVA, zato sto je, po predanju, Ahil, mitski junak, ovom biljkom lecio rane. Cvijeta od juna do oktobra, a njene cvijetove pcele rado posecuju radi sakupljanja polena. Tom prilikom nogice i celu donju polovinu tela oboje zrkonarandzastim polenom. Raste na susnim do umjereno vlaznim livadama. Osim toga pojavljuje se i pored puteva, na kamenitim mestima, kao i po oranicama i vinogradima. rasprostranjena je od nizijskih do planinskih predela. PRIPADA NAJSTARIJIM LJEKOVITIM BILJKAMA. Koristi se za lecenje svih stomacnih poremecaja, oboljenja jetre i zuci. Ubrzava krvotok, pomaze kod nekih poremecaja rada srca, leci hemoroide, jaca organe za probavu. Vekovna je upotreba hajducke trave u narodnom ranarstvu. Istucan i fino prosejan list stavlja se na rane, cime se sprecava zagnojavanje i doprinosi brzom zarascivanjui ublazavanju bolova. Caj od ove biljke poboljsava apetit. DIVIZMA blagotvorna za disajne organe Ovu magicnu biljku, koja kod nas raste kao korov, nosio je Odisej kao zastitu od cini carobnice Kirke. U doba Rimljana smela se brati samo uz magicne reci, a hriscani su osvestanim buketicima, u kojima se divizma obavezno nalazila, kadili kuce na Jovandan...

pomesani sa medom hlade opekotine i izvlace bol. malo gume. Isitnjeni i zgnjeceni cvijetovi upala ociju. po suncanim. Ljekovita moc divizme je povezana sa zutom bojom. a suvu veoma prijatnog. flavonida. smetnji u srcanom ritmu. Listovi se rasprostiru i suse ZA BOLJI VID I • Caj od cvijetova divizme jedan je od SLUH najboljih prirodnih lekova za zapaljenje disajnih puteva. odlican su zapaljenih i gnojnih rana. bolova u zeludcu ili maramicu.. Svezi cvijetovi su neugodnog mirisa. Cvijet se slabo drzi na stabljici . kasalj. nervoze. zavijeni Preporucuje se i protiv astme. pa cvijetove ne treba sabijati u korpe. cim ispari rosa. katar Lagano popareni bronhija. Ukus im je slatkast.opadne vec drugog dana. Cvijet se bere preko celog leta i jeseni.. za masazu kod gihta i reumatizma. List i korjen su ljekoviti u manjoj meri. prethodno i neuralgija. a seme je blago otrovno. Cvijeta tokom celog leta i jeseni. promuklost. sluz. peskovitim zemljistima. Suvi cvijetovi lako povuku vlagu.Impozantna i uocljiva. koji podseca na med.. secer. Gornja polovina stabljike je klasasta cvast. brzo gube ljekovita svojstva. grceva u stomaku. vec susiti u tankom sloju u hladu na prozracnom mestu. zbog kojih je u narodu zovu jos i kraljevska sveca. namocenu u • U spoljnjoj upotrebi sluzi za lecenje uvarak. te ih ne treba cuvati duze od godinu dana. kako bi se boja ocuvala. tanina i vrlo malo etarskog ulja. Najlakse se beru tako sto se ispod stabljike prostre cisto platno i stapicem blago udari po biljci. po suvom i suncanom vremenu. Cvijet divizme sadrzi saponin (od koga potice i peckanje u grlu). cireva.. uboja. drhtanja. oblog protiv svih lisaja. pa ih odmah po susenju treba spremiti u staklene posude i cuvati na tamnom mestu.. magareci kasalj. bronhitis. raste uz puteve. cvijetovi. • Saka cvijetova u litri rakije sredstvo su Od svezih cvijetova. Deluje i kao diuretik. suvim. Od prelivenih slatkim svezih cvijetova stavljenih u teglu i na bademovim ili sunce brzo ce postati uljasta tecnost . gusto okicena krupnim zutim cvijetovima.. najbolje rano ujutru. zute boje krocetina. u platnenu vrecicu teskobe. tako otpadnu samo casicni listici sa prasnicima. obavijena zlacanim krunicama. sluzast.

kada se potplata smanji • Od suvo lisca se mogu zavijati cigarete. Sadrzi etericno ulje. namocena u loj ili mazivo. ali i za lecenje rana maslinovim uljem (nakapa se i pusti da se osusi. sto aludira na radost sto je izaziva pojavljivanje ove biljke koja raste na suvim livadama i svetlim sumama brdovitih krajeva.dobra za masazu. tanine i gorke materije i zbog toga se koristi kao sredstvo protiv crevnih i zeludacnih tegoba.planina i ganos radost. blago su otrovni! MAZURAN RODJAK ORIGANA Mazuran. napinjanja. Jak caj od oci. osim cvijetova. daje dugotrajnu baklju. Gluvoca ili slab sluh mogu se cipelama. i ostavljenih da odstoje na toplom • Mirisni cvijetovi se upotrebljavaju za 4-6 nedelja. nadzemne delove u vreme cvijetanja. • Omeksavaju i neguju kozu. dok se sitnocvijetne divizme ne koriste. odakle se prosirio po arapskim zemljama. Potice iz Indije. U anticko vreme mazuran je dodavan teskim vinima za podsticanje ljubavne zelje i zato posvecena boginji Afroditi.. za dezinfekciju . koja se preliva u duginim bojama. Postojao je tada i obicaj da se mladi parovi ovencavaju vencima od ove trave. popraviti ako se 35 kap kapne u Njihov dim umiruje grlo. Ljekovite su sve vrste sa krupnim cvijetovima. Upozorenje: svi delovi divizme. od jula do septembra. zamena za duvan. pa se njime se 2-3 primenjuju i u kozmetici. se ljekovito ulje. Ime potice od grckih reci oros . radi jacanja cvijetova posvetlice svetliju kosu. koje skupljamo u snopice i susimo na osencenom. dobija aromatizaciju likera. promajnom mestu. majoran. vranilova trava ili mravinac (Origanum Vulgare) vec po broju narodnih imena ukazuje da je veoma poznata ljekovita i mirodjijska biljka. Sredozemlju i kontinentu. u kremama i putadnevno mazu parnim kupkama za lice. • Suvo lisce i cvijeće moze se smrviti u prah i usmrkavati protiv prehlade. Od mazurana beremo gornje.. • Osusena stabljika. a mogu biti i bolesno uvo. • List divizme moze prakticno posluziti u vida.

je nezamenljiv zacin u italijanskoj. ali ga mi preporucujemo kao odlican namaz za hleb sa maslacem. da se zele velika veza zgusne. da je takav secer delikatesan dodatak kolacima. vrlo lijepo ga aromatizuje. a zatim pojacati sirceta temperaturu 10-15 minuta. guscije i pacije meso i mahunasto povrce. Zbog ovih osobina najvise upotrebljava kao caj. vratili su se u domovinu. Na jabuka svakih 6 dl dobijenog soka dodati 450 gr 6 dl vode secera. Zasadio je kivi . sircetom i 3/4 veze mazurana. doneli i sadnicu kivija i australijskog oraha. pa se zato koristi kao zacin za svinjsko. gde ga preporucuju kao odlican dodatak hladnoj sunki. takozvani kritski mazuran ili origano. Pomesan sa kristalnim secerom. Ratomir Badojevic nije ni sanjao da ce jednoga dana u svom domacinstvu imati bastu sa egzoticnim i juznim vocem. iseci na komade. sagradili kucu. Mazuran daje jelima poseban ukus. Masu procediti kroz platno. bez 2 kg slatkih gnjecenja. Na kraju sitno iseckati preostali mazurana mazuran i umesati u zele. 1. Ostaviti 5 minuta da se prohladi i sipati u male.probavnog trakta i zaustavljanje proliva. da zele ne bi bio mutan. a sada i u nasoj kuhinji. Potreban bez ljuscenja i vadjenja kostica i krckati u materijal: posudi sa vodom. jer se koristi za pice i prelive za spagete. ZELE OD MAZURANA Oprati jabuke i osusiti. pored drugih zanimljivih stvari. Ovaj recept prenosimo iz jednog dobrog engleskog kuvara. Posle 15 godina rada na drugom kraju sveta. koji raste kod nas na primorju.5 dl jabukovog dok se secer ne rastopi. Srodnik mazurana. U svom selu su. sterilisane tegle. KAO U AUSTRALIJI Kada je dalekih sezdesetih godina sa suprugom Darinkom krenuo put Australije. Sok lagano zagrevati mesajuci. zaradjenim kapitalom. a zajedno sa bosiljkom daje odlican ukus pecenom krompiru. U koferu su.

. DIVLJE JAGODE Koja je radost kad u sumi ugledamo kao krv crvene divlje jagode medju njenim neznim zelenim liscem. A tek slast za nepca! Ovi ljupki. podstice rad svih organa. na trecem spratu kuce. kaze. Sve to danas raste u lijepo uredjenoj zimskoj basti. U velikoj saksiji nikla je brazilska kafa. a od XVI veka lekari su je ponovo poceli prteporucivati za lecenje razlicitih poremecaja. Vec narednog proljeća neobicno voce se "primilo". To je domacina podstaklo da pocne da razmislja o prosirenju asortimana i gajenju i drugih vocki kojih jos nema na nasem podneblju.pred kucom. u srednjem veku su je smatrali magicnom. a da nismo sigurni da smo bas sve upamtili. u stvari. americku borovnicu. masline. umesto vinove loze. stakleniku. Divlju jagodu su otkrili jos nasi preci u sojenicama. ali su od njih odlicni kolaci! Uz pozdrave odlazimo.vrsta sitnog limuna iz Juzne Amerike. kineske jabuke. japansku musmulu. aronija . iza kuce. Po onoj staroj: bolje je ribara nauciti da lovi ribu. Oni sadrze elaginsku kiselinu specijalno jedinjenje koje onemogucava izazivace kancera da pretvaraju zdrave celije u zlocudne (kancerogene).Malo su drugacijeg ukusa od nasih. nego mu dati ulov. mnogi zacini. za koji se veruje da je ljekovit. . jer prociscava krv. kako red nalaze. nudi nam i nekoliko oraha. Uvarak od lista i korjena istovremeno je jedan od najkorisnijih. ali nam domacin umesto toga nudi nekoliko zrna.. avokada. veoma bogato vitaminom C. Nabavio je semenje i sadnice papaje. upotrebljava se kao jedna od najukusnijih i najboljih zamena za ruski caj. Hteli smo da probamo ovu kafu. jer su pravi plodovi samo spoljne zute semenke) izuzetne su po svojim zastitnim svojstvima.vrsta borovnice. gde zaticemo i drvo banane! Sa drveta kafe vec Ratomir je vec imao i prvu berbu . japanske jabuke. a ima ukus ananasa.. fejoje. lovora. bila je veoma cenjena u staroj Grckoj i Rimu. Uz to nam donose tako potrebne vitamine i minerale. marakuja .prvih 200 grama sveze ubrane kafe. a orah. kumoj . . hranljivi plodovi (lazni.. Secamo se da smo snimili i urmu. Lisce sumske jagode.vocka koja se dobija ukrstanjem jabuke i kruske. i malo masniji. osvezavaju nas i neguju nasu kozu.

vec i hranljivije od usta. Posto kod jagoda polovina secera Prirodna zubna pasta postoji u obliku vocnog secera. a zubna zgnjecenog ploda ili mleko za gledj postati otpornija. nervoznim. odrzavanje koze i zube i desni suvom svezinu tena. mangana. reumaticarima. napravite zubnu nadmorske visine).posebno bubrega i smiruje zivce (caj od korjena boji mokracu crvenkasto. pakovane u Slatke sumske jagode dozrevaju crvene tube? Mi vam od maja. kalijuma. Ovu reakciju (rastu do 1300 m organizma vecinom izazivaju nadmorske visine). bastenskih. pa ga pomesajte sa prahom od krede. a zatim isperite. umesto gotovih cetkicom sa pripremljenim preparata mogu se koristiti divlje prahom. Ovo mleko od svezeg soka • Listove sumske jagode . decje zubne paste sa ukusom jagode. anemicnim osobama i svima koji se oporavljaju posle bolesti. gvozdja. osim Vise od 400 gajenih sorti jagoda i jaja. 6% secera (gajene su siromasnije). Istrljajte Za ciscenje lica. osjetljive osobe planinama sve do augusta dobijaju koprivnjacu. mogu se ukljuciti u dijetnu hranu Da li se secate nekadasnje secernih bolesnika. Vise od 400 gajenih • Stucajte u prah pregrst sorti nisu prikladne za listova i korjenja sumske zdravstvenu primenu. jagode. Ista kolicina ima 2. francuski travar cije savete rado donosimo. One su ne pastu i tinkturu za ispiranje samo ukusne. kalcijuma. limunske i vinske kiseline. skoljke i cokoladu. kod augusta (rastu do 1300 m kuce. gihta. caj od lista i korjena jagode. Oblog od zdrobljenih listova smiruje upale i ubrzava srascivanje manjih rana. Jedna solja ovog voca sadrzi 82 mg vitamina C. bolesnicima sa problemom jetre. ali je to sasvim bezopasno). vec i jagoda ulaze u krv. a na posto je pojedu. fosfora. a to je 120% preporucene dnevne doze. One su nepreradjene belancevine koje iz ne samo ukusne. bi trebale da izbegavaju. Koprivnjaca Slatke sumske jagode Jagoda ima samo jednu manu dozrevaju od maja. jagode u vidu maski od Desni ce ojacati. a na planinama sve do nudimo recept da sami. Moris Mesege. ljepotu. preporucuje kuru jagodama svakom ko pati od lenjih creva. Osjetljive osobe hranljivije od bastenskih. U divljoj jagodi ima 81% vode (u gajenim sortama i do 90%).2 grama prehrambenih vlakana i samo 45 kalorija. nisu prikladne za Ove osobe slobodno mogu koristiti zdravstvenu primenu. pektina i obilje vitamina C.

Kitnjaca je snaznija i do 40 cm visoka. gnojne upale. Iz nje ce kasnije poterati novi listovi. Od maja do jula razvijaju se crvenkaste ili ljubicaste poluloptaste cvasti. mozete ih presaditi u bastu. plodovi su joj zelenkasto beli i samo na strani okrenutoj suncu crvenkasti. pa se po intenzivnom mirisu na luk iz daleka moze prepoznati. izabrali smo da Vam predstavimo VLASAC. snit luk. ili turska jagoda. pticji luk. Ako ne . U nasoj zemlji rastu jos dve vrste jagoda s jestivim plodovima. krvarenja desni ili loseg zadaha. sitni luk. da bi se sacuvala lukovica za sledecu sezonu. Vlasac ima neznu lukovicu iz koje izbijaju gusti. Za jelo i zacin upotrebljavaju se sitno iseckani listovi koji se beru od proljeća do jeseni. kada su vrlo ljekoviti. Ako sa izleta donesete oziljene izdanke jagoda. a ispirajte usta u slucaju potom ispere ruzinom vodicom. visoki 15-30cm. teze odvajaju od lezista.nabrane pocetkom leta. na vlaznim livadama. sada se dosta uzgaja i u bastama. Pucavica.. mnogo je sitnija od obicne sumske. a plodovi su slicnog ukusa kao ogrozd. pri cemu se snop listova reze makazama iznad zemlje. Tom kravljeg mleka nanosi se i ostavi razredjenom rakijom cesto nekoliko sati ili celu noc na licu. veoma ukusni cevasti listovi. a na povrsini nemaju zrnca. Razmnozavaju se lako i brzo (nemojte ih zaprasivati i djubriti hemikalijama!). najbolje pocetkom jeseni. koji se. jagode pomesanog sa malo svezeg stavite u rakiju. rasadom ili deljenjem busena. za razliku od obicne sumske jagode. Vlasac je visegodisnja biljka koja se brzo bokori i vec u prvoj godini obrazuje 30-40 strukova luka. plavozelene boje. cebulcek. poznat i kao drobnjak. Moze se uzgojiti direktnom setvom semena. zacinsku biljku u upotrebi jos od antickog doba.. LUK VLASAC Medju petnaestak vrsta divljeg luka koje uspevaju kod nas. a ponekad se pojavljuje uz mocvarna mesta u velikom broju. rezanac. ali gube i aromu i ljekovite materije. Samoniklo raste uz obale reka.

KAKTUS KOJI SE JEDE KORISNA ZABICA Poznata i kao opuncija. sadi se vise biljaka u bokoru. belancevina. na Mediteranu i slobodno upeva na osuncanim kamenjarima. zelite da Vasa zabica bude Cvijetovi se posebno koriste primerak za uzor. sluzi. brzo ce krenuti novi listovi i tokom cele zime zime davati ukusan i svez vitaminski dodatak. izvrstan je oblog za omeksavanje i sazrevanje cireva. socni. Od oveog soka prave se kozmeticke maske za vlazenje lica. a u unutrasnjosti je ljubitelji kaktusa neguju u saksijama. Clancii stabljike su joj elipticni. let je drzite protiiv kolitisa i nadrazenh KAKO DA JE NEGUJETE . na rastojanju 20-30 cm. s jeseni zrele plodove. U jesen sazrevaju kao jaje veliki. stablo i korjen. indijska smokva. u obliku Ako ste ljubitelj kaktusa i desetoprocentnog caja. zabica nam leti za rucak nudi svoje cvijetove.nadjete rasad ili seme. a zatim secera. vlasac tokom juna potrazite u prirodi i busen presadite u bastu. Sok iz stabljike. vitamina C i organskih kiselina. cvijet. Ruzicasti ili zuckasti krupni cvijetovi s brojnim laticama razvijaju se po gornjem rubu ogranaka od maja do jula. Krajem novembra busen se izvadi i presadi u odgovarajucu saksiju. na hladovitije mesto. zuti ili ljubicasti plodovi. cesto veliki i do pola metra. kao i cela biljka. a u toku vegetacije listovi se rezu 4-5 puta. U narodnoj mediicini upotrebljavaju se svi delovi biljke plod. koji su. svekrvin jezik. Odomacila se i kod nas. gospina pogaca. gde se vec tada uzgajala za ishranu. Ova 'bodljikava ljepotica" pristigla je u mediteranski deo Evrope u XVI veku iz Meksika. u kome ima najvise vode. zalije i prenese na prozor ili terasu. crveni. a mesnato stablo tokom cele godine. pljosnati i mesnati. protiv opekotina i upala koze i sluzokoze. Cela biljka je delotvorna protiv bolova u stomaku. Zabica spada u grmolike kaktuse. obrasli cupercima bodljikavih dlaka. za uboje.

manje je poznata i njegova ljekovita funkcija. Pogledamo li zemljiste. kako na peskovito-posnoj. uzduzno razrezati i izvaditi obustavite.. Daje plavo-belicaste cvijetove vec od pocetka januara (u primorskim krajevima. toplom i creva. a zatim. poput biljne snicle (pri se sust dve nedelje pre nego pecenju bodlje se je posadite! odstranjuju). Presadite je. gajen u saksijama. gotovo uvek bicemo okiceni upravo ovom mirisljavom i aromaticnom biljkom. Od plodova bez vode. Opisan u nrodnim pesmama. Zalivajte je od organizma. Osim sto je manje poznata njegova uloga u kozmetici. Caj od korjena treba da je propusna i pomaze izbacivanju vode iz hranljiva. na svetlom mestu. na kori ploda. Najbolje ih je dva puta nedeljno. pocetka teranja izbojaka do polovine augusta normalno. Ruzmarin se u toplijim krajevima gaji odmah na stalnom mestu u basti. ri u ishrani mozete je branju i koriscenju treba prihranjivat djubrivom za posebno paziti na sitne bodlje kaktuse sve do polovine jula. Ako je ne koristite socno i jede se sirovo.. kao i protiv uvecane prozracnom mestu. mekani deo. Zemlja prostrate. po potrebi u proljeće. plod bi se zavrsiilo teranje izboja. tako i na kvalitetnoj podlozi .na suncanom. dok se cvijetovi pripremaju kao spargla. dok se u ostalim krajevima. Mesto reza mora rostilju. Razmnozava se Stabljika se moze peci na reznicama. da brati u rukavicama. a meso zrelih plodova je onda. RUZMARINE MOJ ZELENI. ukusno. slatko-kiselkasto. ova ukrasna i korisna biljka nije olicenje zahtevnosti: vremenom ce se razgranati nasiroko. a kod nas dosta kasnije) a oni su nosioci one specificne arome meda ukoliko pcelama ponudimo bas ovakvu ispasu. se mogu praviti dzem i na temperaturi 6-8*C. ruzmarin (Rosmarinus officinalis) svoju "vezu sa narodom" ni dan-danas nije izgubio: dodjemo li na svadbu. Zim je ostavite socni.ukoliko ima dovoljno toplote i svetlosti. stedljivije. mermelada. Prava postojbina mu je primorje gde ova zimzelena grmolika biljka moze dostici i dva metra visine. Ljekovito je pre svega . preko zime cuva u svetlim prostorijama sve do proljeća a zatim iznosi napolje na suncano mesto. do pocetka mirovanja.

Cvijetovi su crveni. americkog belog mesa. Jestiv je i sladak. Plodovi su Porijeklom iz toplih spolja purpurnoi suvih predela ljubicasti. Plodovi su crveni. Visok Opunta ficussusnim 3-5m. kontinenta. kojih se u stanovima "treba kloniti zbog bodlji". preko ucestalih. Raste do visine od 15m. jestivi. aromaticno voce. Visina ljekoviti. srednje krupni. Bilo kako bilo. u poslednje vreme. a njihovi plodovi koriste se kao ukusno. Cvijetovi su atraktivni i otvaraju se nocu. crvenog mesa. krupni i veoma lepi. Porijeklom je iz toplih i suvih predela Amerike. sa bodljama koje zrenjem opadaju. mada moze i polozenicom. BUCITO Mammillaria mammillaris Visine je 15-30cm ne grana se.Ovo najbolje uspeva reznicom. Plodovi su krupni. belog ili crvenog mesa. pocev od obicnog neorezivanog zbuna. slatki. u svojim prirodnim stanistima gaje se u vrtovima i plantazama.lisce. sa granama koje se povijaju prema zemlji. bolesti krvotoka i reumatskih oboljenja. KAKTUSI EGZOTICNO VOCE Verovatno cete se iznenaditi. Ima ga u Porijeklom je sa TUNA toplim. posebno kod tzv. bezvodnim predelima obe Amerike. pa do unikatnih stabala bonsai-varijanti. ovu biljku lako je razmnoziti. slatki. mu je u prirodi oko 3m.tesko je nabrojati sve forme i hortikulturna resenja koja on nudi. ali neki od kaktusa. zenskih oboljenja. sastoji se od indica . Mediterana. u jednom redu. zivih ograda svuda duz obale. Sto se ruzmarinove estetike pak tice . kao i deljenjem korjena biljke. PITAHAJA Cvijetovi su sitni. zatim. PITAJON Cerus hexagonus i DATO Stenocereus grieseus Veoma rasprostranjen u toplim. Acanthocereus rasporedjeni tetragonus kruzno. koriste se i kao diuretik.

Cvijetovi rastu po ivici najmladjih grana. ili samostalno obrazuje brezove sumarke . belog mesa. uspravn og rasta. mnogobrojnih grana koje podsecaju na listove. Plodovi ovalni.predelim a Amerike . Cvijetovi su krupni. ljekoviti. fermentiranom ili preradjenom stanju. . zelenkasti. slatki. kao i puno svetla. Azije i Amerike.brezike. Kod nas raste u zajednici sa drugm vrstama drveca. dosta kalijuma. vitamina E i vaznih minerala. razgrana t. Voli suvo i peskovto zemljiste. kalcijuma i gvozdja. Poljskoj. I danas se skuplja u mnogim zemljama (Irskoj. narandzaste boje. Rusiji. Visine je do 15m. karotina. Skotskoj. U listovima ima vtamina C. U svezem soku ma do 2% secera najvise u vreme listanja. atraktiv ni i otvaraju se samo nocu. Raste i na nasoj obali. Meso je slatko i aromaticno. Za brezov sok zna se jos od davnina. baltickim zemljama) i koristi u svezem. BREZA (Betula pendula) Breza je drvo umjerenog i hladnog pojasa Evrope. Plodovi su purpurn oljubicast i.

• Unutrasnji deo brezove kore moze se samleti u brasno i dodavati brasnu za mesenje hleba. a zatim koristi. • Osusenim listovima i grancicama moze se aromatizovati sirce za salate. Sigurno je da je grancici mesto u vrtu. kvascem ili limunom. Zovu je jos i danica. • Na Kamcatki se usitnjena kora mesa sa kavijarom. ili pripremiti kao kasa sa medom. Posle toga rupa se zatvori drvenim klinom. crveni ljiljan. kukuruscici. • Cvijetni pupoljci kuvaju se i pripremaju kao boranija. a oko 170 l u sezoni! Cesto busenje istog stabla stetno deluje na drvo.. ali je u Evropi njena hranljivost nepoznata. Brezov sok mesa se sa vinom secerom. Japanu. • Lisni pupoljci i sasvim mlad lstovi mogu se koristiti za spremanje corbi i varva. gde se uzgaja zbog ljepote svoga cvijeta. Brezovim sokom moze se razredjivati i vino. a osuseni se dodaju kao zacin mnogm jelima.5 ltara soka. Cvijetovi su krupni. . u kojima fermentiranekoliko dana. porijeklom iz Evrope. • Caj od brezovih grancica pravi se tako sto se grancice preliju kljucalom vodom. • Cvijetov se mogu pohovati. na drskama visine do 130 cm. Jedu je u Severnoj Americi. izuzetne ljepote. Po toplom vremenu sok brzo fermentira. Moze se piti i kroz cevcicu direktno iz stabla. smanjujuci mu otpornost prema gljivicnim zarazama.Sok se skuplja tako sto se na mladom stablu probusi burgijom rupa duboka nekoliko cm. narandzasti. cvijetaju od juna do augusta. • Mladi proljećni izdanc mogu se dodavati salatama ili pripremat kao spargla. GRANCICA Hemerocallis Fulva U prirodi ovu bilju mozemo naci samo ako podvlja i prosiri se iz vrtova. ali neko bi rekao i u povrtnjaku! Grancica se moze koristiti za jelo u raznim oblicima. u nju se utakne cevcica.perena. i sok se skuplja tokom narednih 48 sati. Iz jednok stabla se moze dnevno nakupiti oko 4. ali se cesce skuplja u burad.. Grancica je trajnica .

25*C.. Ovo se ponavlja uvek kada korjenove zilice izbiju na povrsinu . U zimskom periodu zaliva se svaka 3 . biljke se povremeno podsipaju mesavinom zemlje i pregorelog stajnjaka. ili vertikalno.Uzgoj je moguc u saksijama. Obavezna je i prihrana biljaka. narocito u periodu plodonosenja. uspesno mogu uzgajati i u stanu. Krastavci imaju veliku potrebu za toplotom. potreban oslonac. Seju se po dve semenke. Kao leju u povrtnjaku. zadebljali podzemnii gomolji vade se u rano proljeće i svezi dodaju salatama.3 cm. svakih 7 . kofama i raznim drugim sudovima. loncima.da li cete grancicu uzgajat kao ukras u vrtu. u staklenicima i plastenicima. koji se pune mesavinom bastenske zemlje i pregorelog stajnjaka ili treseta . KRASTAVAC U SAKSIJI Uspesno se moze gajiti i u loncu. jer takav polozaj obezbedjuje dobre svetlosne uslove. na verandi. zastakljenoj terasi ili drugim osuncanim.26*C. Osim toga. toplim i cistim prostorijama. Vezivanje moze biti u obliku piramide.4 dana.• Beli. Optimalna temperatura za pravilan razvoj i funkcionisanje korjenovog sistema je 23 . docent Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu. il se kuvaju kao varivo.10 dana. osim na otvorenom polju. na Vama je da odlucite .. Svakoj biljci potrebno je 3 . Zasipa se cela povrsina saksije u sloju od 2 . kofi ili drugim sudovima. Temperatura vode mora biti slicna sobnoj temperaturi. . pa vazan uticaj na porast i plodonosenje ima odrzavanje povoljne temperature u prostoriji.4 gr NPK djubriva.priblizno na . a od proljeća svakodnevno.. takodje. Krastavci se. ili mozda. a posle nicanja u sudu se ostavlja po jedna biljka.kaze dr Vukasin Bjelic. Za razvoj krastavaca takodje je vazna i temperatura zemljista. Krastavac takodje ima velike zahteve za vlaznoscu vazduha i zemlje. Zato treba nastojati da se temperatura u prostoriji ne spusta ispod 20 . Ukoliko mate vrt il dvoriste. Biljkama je. Najcesce se koriste vertikalni drveni ili plasticni oslonci.

kazu strucnjaci. Dobro odgajena biljka daje 5 . Osim toga. Sto veci to bolji! Ovi bodljikavi ukrasi upijaju radioaktivne cestice iz vazduha. . vec "gutaju" i razne stetne materije iz vazduha. Ove"zelene vojnike" treba rasporediti u "prve borbene redove". ili na tri lista i dva ploda . garantuje cist vazduh u prostoriji. sto zavisi od sorte.15 dana. Oni prociscavaju vazduh i garantuju miran san. Ruza kraljica cveca.10 plodova. dok se bocne vreze skracuju na dva lista i jedan plod. Da bi ste dezinfikovali i dezodorisali vazduh u prostoriji. orezivanja i mnogih drugih cinilaca. cime se regulise rast i plodonosenje biljaka. ako raste u stanu zajedno sa bosiljkom i nanom. nabavite bar jedan korjencic muskatle. KAKTUSI "BOCKAJU" EROGENE ZONE Razne sobne biljke ne samo da su ukras doma. darujuci vas kiseonikom. ili drvo nekog drugog citrusa. O Vasem zdravlju brinu i "fluidi" persuna celera i mirodjije. . Limun. Dokazano je da ova biljka pomaze kod nesanice i glavobolje. odnosno prekracuje kada naraste do vrha oslonca. U svakom domu treba da rastu kaktusi. Naucnici koji se bave uticajem biljaka na ljudski organizam savetuju da se u stanovima gaje i beli i crni luk u jednoj saksiji. biopolje kaktusa stimulise erogene zone oba pola. kako jos navode. odmah pored prozora. bez nocnih mora.svakih 10 .Jedna od najvaznijih mera nege krastavaca je orezivanje vreza. mocan je cistac vazduha i veoma dobro utice na vegetativni nervni sistem organizma. Glavna vreza se orezuje.kaze dr Bjelic. uslova rasta.

jedna cvekla. skinite velike stabljike sa listovima. jagode. mirodjija. ruzmarin. Sa korjena persuna koji ste kupili na pijaci odsecite gornji deo sa listovima (od prilike 1cm). kao deo menija.. I nekoliko belih rada. a naravno i ostale koji vole da im zacini bas uvek budu pri ruci.. puno je onih koji nemaju ni bastu ni vrt. drvce lovora. Malo persuna. ali i u samoj kuhinji.. "Humovit" i malo peska) i seme prekrijte tankim slojem zemlje (1cm). ali njhova cena?! Ovo sto vam mi predlazemo kosta koliko plasticna kofa (moze i stara) i tri krtole ovogodisnjeg ranog krompira. I lijepo i korisno! Na kuhinjskom prozoru. ali to i nije problem. MLADI KROMPIRICI ZA BOZIC Sta mislite o tome da za bozicne praznike. pa cak ni terasu dovoljno veliku da na njoj postave malo veci sanducic u koji bi zasadili svoje zacine. Postupak je sledeci: . ali naravno. radi drenaze. a ostavite samo nekoliko sredisnjih malih i taj deo korjena zasadite u saksiju pripremljenu na vec opisan nacin. pa zatim saksiju ispunite mesavinom obicne bastenske zemlje. Za sve njih. posluzite ukusne mlade krompirice koje ste sami odgajili? U prodaji se mozda i mogu naci oni iz uvoza. vrlo efektan ukras bi mogle biti saksije sa zacinima kao sto su persun. Saksije redovno zalivajte i stalno cete imati u kuhinji svezih zacina. Ruzmarin i mirodjiju posejte u vec pripremljenu saksiju (sloj sljunka. Persun cete teze uzgojiti iz semena. krhotina i sl.. humusa .npr. evo zanimljive ideje. zbog dubokog korjena.ZACINI NA KUHINJSKOM PROZORU Vec smo pisali o zacinskim biljkama kao ukrasu vrta. ruzmarin.

• zaliti i postaviti posudu na svetlo • Dno plasticne kofe mesto. donijela kultivar lavande koji masovno ukrašava taj kraj. Krtole prekriti sa 10cm istog komposta. • nekoliko puta. pa Zabok otad konkurira Hvaru Svojedobno smo posjetili gospođu Boženu Štokan u Zaboku. I Zabok je grad lavande Božena Štokan. gotovo se može reći. nadjubrite zemlju. uskolisan je i jako lijepa mirisa. komposta (bastenske zemlje) od 10cm. koja nas je ovih dana pozvala da to i vidimo. što smo i snimili u njegovanu parku gospođe Zorice Frančec-Capar. . postala i zaštitni znak Zaboka. kaže gospođa Štokan. . sve što se može razmnožavati vegetativno.Uzgajam razno bilje u malome stakleniku.Ovaj kultivar otporan je na hladnoću. juku i drugo bilje. kaže gospođa Božena. reznicama. hortenziju. a cvijet berem kada je u punome cvatu. vraćajući se iz švicarskoga alpskoga mjesta Erlembacha nedaleko od Simmentala. buksus. Otad je prošlo nekoliko godina. . • posudu ispraznite pred bozic. koja za biljke nađe vremena i usprkos odnedavnim dežurstvima u zabočkoj bolnici. Tako uzgajam lavandu. pampas-travu. tokom rasta. • postepeno • postaviti tri krtole dodavati zemlju dok srednje velicine na sloj ne napunite kofu. a zahvaljujući vrtlarskim sklonostima te medicinske sestre lavanda je. kada je. te kada se zažile sljedeće godine presaditi u lončiće. lovorvišnju. Njezin je "patent" kombinacija lavande s drugim biljkama. forziciju. santolinu. Najsretnija sam kada se mojim biljkama može ukrasiti neki lijepi prostor. nabosti u dobru mješavinu kvalitetna supstrata. ali najbolje je grančice odrezati u kolovozu. donijela je planinsku lavandu. pa rastu već cijele živice. probusite za drenazu. kane. posebice ružama. Kušala sam razne metode. eukaliptus. zemlje i pijeska. vraćajaći se iz Švicarske.

čvrsta. Dok avokado miruje. za 4-6 tjedana sjemenka će se raskoliti i pojavit će se izbojak i korijenje. a zimi u svijetloj prostoriji pri 5 stupnjeva Celzijevih. ali umjereno. ne gnojite ga. Svake godine u veljači stabalce orežite. na čašu ili staklenku napunjenu vodom tako da bude uronjena samo 2. Bude li sreće. počevši s četvrtinom preporučene količine. ne nadajte se plodovima jer je stranooplodan. Ne čistite je nožem nego prstima operite pod toplom vodom. na lagano zasjenjenu mjestu. a ljeti redovito uštipavajte vrhove da ne bude previsoko. Avokado iz sjemena može procvasti za 513 godina. Pri 20 stupnjeva Celzijevih. smeđa ili čak ljubičastocrna kod nekih sorti .i oprezno ga razrežite do sjemenke.5 cm. ostavivši da polovica sjemenke viri van. Kad mladica naraste 20 cm i razvije se nekoliko listova.klijava je samo jedan mjesec i ne smije se osušiti . Ljeti neka bude na balkonu ili u vrtu na suncu sve dok noćne temperature ne budu niže od 0Đu00B0C. Utisnite tri čačkalice i položite ju. Drvce avokada pokušajte uzgojiti iz sjemenke. no uzgojite li samo jednu biljku. prikratite ju na pola. a kad korijenje odeblja i lišće ponovo naraste. proširenim dijelom prema dolje. tek nakon 4 mjeseca počnite prignojavati tekućim gnojivom jednom na tjedan. Avokado presadite u veći lonac tek kad se korijenova bala posve razvije. polovice razdvojite rukama i žlicom izvadite sjemenku. Cijeli postupak možete i malo pojednostavniti tako da svježu sjemenku avokada . jer avokado ne podnosi premokro tlo.ljeti položite na vlažnu zemlju u balkonskom sandučiću s pelargonijama koje svaki dan zalijevate ili ispod grma u sjenovitu dijelu vrta i jednostavno pričekate da nikne. Neposredno prije sjetve izaberite posve zreo plod bjelkastožuto meso mora biti tako mekano da se pri sobnoj temperaturi lako razmazuje. Smjestite avokado na prozorsku klupčicu koja je cijeli dan dobro osvijetljena. Kako biste spriječili izduživanje izbojaka i oblikovali lijepo nisko razgranato stabalce. Pazite da ne oštetite korijenje koje je veoma osjetljivo. biljku povremeno prikraćujte i otkidajte vrhove izbojaka (uštipnite noktima dok su mekani). posadite mladi avokado u lončić promjera 10-15 cm u mješavinu za cvijeće bogatu humusom.EGZOTIČNI PLODOVI MOGU SE JESTI I RAZMNOŽITI Avokado kao ukrasno drvo u loncu Čitateljica Edita Varfen iz Zagreba željela bi uzgajati avokado u obliku malog ukrasnog stabla u loncu Čitateljica Edita Varfen iz Zagreba željela bi uzgajati avokado u obliku malog ukrasnog stabla u loncu. možda se . Zalijevajte redovito. U početku nije potrebno prihranjivanje. a kožica tvrda. vrlo tamno zelena.

tada ste ih obilno i pravilno gnojili. odnosno gnjimo. Mineralni gnoj ne treba sadržavati klor jer on izrazito šteti ružama. I same ruže govore o svom stanju. Ako su zdrave i snažne. Uz to. Ako je to učinjeno. Njega tla U jesen je trebalo ružičnjak grubo preštihati. treba pričekati da krenu prvi izboji.razvije pokoji plod i bez oplodnje jer je u avokada i to moguće. Počinjemo s radovima u proljeće. Na gredicama koje nisu u jesen obrađene treba u proljeće obraditi prikladnim alatom. u proljeće je dovoljno poravnati tlo vilama za štihanje i grabljama. U primorskim područjima bolje je sadnju obavljati u jesen. da bi i na najnižim pupovima mogli uočiti koji su izboji preživjeli. RUŽIČNJAK U PROLJEĆE Želimo li da nam ružičnjak obilno i redovito cvjeta. Ishrana mora biti obilna i izbalansirana. Nove izboje i cvjetove ruže stvaraju samo ako ih pravilno i obilno hranimo. treba obaviti gnojidbu. a koji odumrli od hladnoće. Gnojidba i obrada tla Nakon rezidbe i kad je svo granje uklonjeno s gredica. ili ovisno o meteorološkim prilikama do sredine veljače. Običnom štihačom previše se oštećuje korijenje. stoga valja kupovati u rasadnicima gdje se kontrolira zdravstveno stanje. . trebamo u njemu na vrijeme obavljati sve poslove u tijeku godine. Širi se prostori mogu obraditi vilama za štihanje. Dobro je dodati im kombinirano organsko i mineralno gnojivo. već moramo pričekati da se tlo dovoljno ocijedi i prođe opasnost od jačih proljetnih mrazeva. Proljetna sadnja Sadnja se može obavljati čim se tlo u proljeće prosuši i odmrzne. Od organskih gnojiva najbolje je upotrebljavati dobro fermentiani stajski gnoj ili kompost od glista u količini od 5-7 litara po četvornom metru. Od naših ruža očekujemo zdravi i jaki rast uz obilno cvjetanje i po mogućnosti cijelo ljeto. s kojima ne treba žuriti. Pri kupnji sadnica treba paziti da one budu kvalitetne. Postoje za tu svrhu vile za ruže s dva uska radna noža.

svakako ih prije sadnje treba prikratiti. Obično se grm samo prorjeđuje uklanjanjem suhih i polomljenih grana. Sadnice u plastičnoj vrećici postave se na mjesto sadnje i tu se oprezno razveže ili potrga vrećica i ukloni. Sve preslabe ili isušene dijelove na nadzemnim izbojima treba ukloniti. U manjim rasadnicima sadnice se čuvaju zatrapljenje u klijalištima ili u polju. Ponekad se iznad mjesta cijepljenja nalazi ostatak podloge. kao i one koje rastu prema unutrašnjosti grma. no rastu nešto gušće pa ih .U trgovinama se često prodaju sadnice s lijepim sličicama i uputama. Kod jsenske sadnje zagrtanje služi kao zaštita od sunca i vjetra. no ako je grm skladno oblikovan možemo ostaviti i desetak grana. slabije nešto kraće. ali voštana zaštita ne može mjesecima u toplom i suhom prostoru zaštititi sadnice od isušivanja. i to korijen i nadzemne izboje. barem 5 mm iznad zadnjeg pupa i okrenut suprotno od pupa kako se ne bi slijevala voda. Zadnji pup mora biti korjenut prema van kako ne bi došlo do zagušenja grma. Na izgled je sve u redu. Općenito možemo reći da se rez obavlja na visinu od 30-60 c. prevučene voštanom zaštitom od isušivanja. Orezivanje prema tipovima ruža Ruže čajevke rezom skraćujemo na polovicu a po potrebi uklanjamo do dvije trećine grma. biljke trebaodgrnuti. Pri rezidbi uklanjamo sve suhe i polomljene grančice.. Kupujemo li biljke s otvorenim korijenom. Na korijenu treba obnoviti rez do zdravog tkiva. Izaberite za to tmuran dan bez sunca. Obično u grmu ostavljamo 5-6 grana koje tijekom ljeta čine kostur. Biljke kupljene s tresetnim lončićem ili balirane mahovinom sade se bez odgrtanja korijena. U velikim rasadnicima sadnice se zimi čuvaju u rashlađenim prostorijama na temperaturi od nula do 1 Celzijevih stupnjeva uz 98 posto zračne vlage. Jače izboje treba prikratiti za oko 10 cm. Penjačice režemo tako da uklonimo trećinu grma. Kad pupovi bubre i i zboji počinju izlaziti. Florbunde režemo kao i čajevke. Nakon sadnje ruže treba obilno zaliti i nagrnuti. Njega treba oštro odrezati da mjesto oplemenjivanja bude oko dva prsta ispod površine tla. Rezom do ljepote Kad govorimo o orezivanju ruža teško je dati dobar savjet jer različite vrste ruža različito rastu i različito se orezuju. Prignojiti se može tek onda kad porast bude malo jači. pa je na kraju primitak ovakvih sadnica slab. Rez mora biti obavljen ukoso. U proljeće posađene ruže u slučaju suše treba prema potrebi zalijevati.

Nova "lukovica" se formira na vrhu stare. bijeli ili dvobojni. Spremište hrane je u odebljalom tkivu a ne u listovima kao kod prave lukovice. tamno i prohladno mjesto zaštićeno od mraza. Kroz smežuranu staru "lukovicu" s gornje strane raste nova iza cvatnje. kada požute što je znak da je lukovica zrela. raspoređeni u klasove. ovisno o sorti i vremenu sadnje. listovi se otkidaju. Samo jedna skupina biljaka ima pravu lukovicu i u nju spadaju narcisi. A da li je to zaista tako? Nije. bez mirisa. CVJETANJE: cvjetaju u periodu april .rezidbom prorjeđujemo. Nakon perioda cvjetanja. (Ove radove treba obaviti u jesen!) SADNJA: u aprilu. a u južnim predjelima tokom zime. Na ovom mjestu dajemo pregled vrsta 'lukovica' sa karakterističnim predstavnicima. dobro je dodati zemljištu po 1 m2 8-10 kg zrelog stajskog gnojiva. na dubinu 25-30 cm i međusobni razmak od 15-20 cm CVJETANJE: od maja do septembra. TLO: gladiola voli rastresito. Druge biljke imaju tvorevinu nalik lukovici koja im također služi za spremište hrane koja će im omogućiti ponovni razvoj iza perioda mirovanja. U te se listove odlaže hrana kao u spremište. lukovice je potrebno izvaditi iz zemlje i prosušiti te pohraniti na suho. Iza cvjetanja. Minijaturne ruže malo prikraćujemo i prorjeđujemo. KORIJEN: Narcis ima pravu lukovicu.juni. Površina je hybridum također pokrivena suhim listovima. Sa strane rastu male lukovice koje se kasnije Narcissus odvajaju. TLO: rastresito zemljište . Stabljika . Poliante prikraćujemo na 30 cm visine i prorjeđujemo. najrazličitijih boja. To je kratka podzemna stabljika na bazalnom proširenju. mirisni. Cvjetovi su žuti. okružena mesnatim listovima. Termin lukovica pripisuje se obično svakoj biljci koja ima odebljali bazalni dio. SADNJA: Lukovice se sade u jesen. plitko na dubinu 10-16 cm. POLOŽAJ: sunčano mjesto ili u lagana sjena GLADIOLE KORIJEN: Gladiole nemaju pravu lukovicu već Gladiolus zadebljali podzemni dio stabljike. Vanjski listovi su NARCISI suhi. dok grmolike ruže prikraćujemo na visini oko 70 cm i rezidbom uklanjamo suhe i slomljene grane.baštenska zemlja pomiješana pijeskom i tresetom. Stabljika visoka 25-50 cm. Cvjetovi su krupni. dobro drenirano i nagnojeno zemljište obogaćeno fosforom i kalijumom.

narandžasta ili crvena) bez mirisa tokom ljeta do kasne jeseni. Rizom se dijeli tako da se reže na komadiće (odsječke) koji moraju imati bar jedno oko .visoka 1. prozori i terase KORIJEN: Kane ima podzemni organ koji se zove gomoljasti rizom. TLO: SADNJA: sade se plitko i dijele u julu i oktobru CVJETANJE: tokom proljeća do jeseni. Dijeli se Dahlia tako da se odreže gomolj koji na staroj stabljici variabilis ima pup. Obilno ih zalijevajte. ovisno o vrsti POLOŽAJ: KORIJEN: Begonija ima podzemni organ koji se zove gomolj. POLOŽAJ: voli sunčane položaje. a sa donje su korjenčići. hranjivo zemljište. POLOŽAJ: sunčana mjesta kao centralni dijelovi cvjetnih aleja ili za ivičnjake KANE Canna indica DALIJA .5 m. cvjetovi su pojedinačno bijeli. 6 sedmica prije nego se mogu iznijeti na otvoreno (balkon ili vrt) ili sjenovito mjesto.KORIJEN: Podzemni dio dalije je gomoljasti korijen GEORGINA u čijim odebljanjima je spremište hrane. POLOŽAJ: cvjetne aleje. Dijeli se (reže) kao BEGONIJA rizom. Gomolj izgleda kvrgasto i ima pupove.septembar. visina stabljike 100 cm. TLO: plodno. CVJETANJE: juli . tamno narandžasti.pup. Ako je rizom razgranat ima gomolje na kraju svake grane. u jesen dobro . KORIJEN: Iris ima korijen koji se zove rizom. Begonija TLO: mješavina humusne zemlje. na dubini 20 cm i međusobnom razmaku od 40 cm CVJETANJE: cvjetaju u krupnim cvjetovima žarkih boja (ružičasta. komposta i tuberosa pijeska hybr SADNJA: begonije se sade plitko (samo ih treba prekriti zemljom) uz obilno zalijevanje u cvjetne lončiće u rano proljeće. Visina stabljike 15-50 cm. To je puzajuća podzemna stabljika koja je odebljala od IRIS spremljene hrane. Gomolj je kratka odebljala podzemna stabljika koja je isto kao i druge podzemne tvorevine namijenjena spremanju hrane. stanovi. crveni. TLO: dobra plodna zemlja pomiješana sa pijeskom SADNJA: sade se tokom maja i juna na zaštićeno mjesto (kasnije se prenose na otvoreno). S gornje strane stabljike rastu PERUNIKA listovi i cvijet.

pripremljeno SADNJA: sadi se u proljeće, april - maj na rastojanju 40-50 cm za sitne i 50-100 cm za krupne sorte uz postavljanje oslonca za rast CVJETANJE: cvjeta u lijepim žarkim bojama , jednobojni ili šareni, u periodu maj - jesen; visina stabljike 60 -200 cm POLOŽAJ: sunčana do slabo sjenovita mjesta koja su zaštićena od jačih vjetrova ZALIJEVANJE: poslije sadnje zalijevanje nije potrebno, ali nakon početka intenzivnog rasta i u sušnom periodu treba intenzivirati zalijevanje

Vrijeme ruža

A iše nema opasnosti od jakih mrazeva, e je za sadnju ruža. Kupljene sadnice najprije te u posudi s vodom kako bi povratile vlagu enu tokom transporta. Prije sadnje skratite pogotovu oštećene dijelove korijena tako da kupna dužina oko 30 cm. I nadzemne izdanke kratiti da dođu u ravnotežu s korijenom. To ažnije kod čajnohibridnih vrsta ruža. e kratite tako da ograničite njihov broj i broj ko ima više od četiri izdanka, potpuno ih e, no najbolje je da ostanu tri. Svaki izdanak e toliko da ostanu na njemu tri do četiri oka. korijen u početku rasta na ovom mjestu može eti rast tri do pet oka. Ako uz to ostavite o šest oka kao rezervu, imat ćete 11 do 13 upno koje smijete ostaviti na presađenoj , odnosno, izdanke valja za toliko skratiti. pak na sadnici samo dva izdanka, manj ih e vodeći računa o ukupnom broju oka. nakon sadnje izdanke zagrnite zemljom usporili rast oka, a dali više vremena u da započne rasti. Na kraju, ne zaboravite u dobro zaliti vodom. e penjačica ili parkovih i botaničkih ruža no je skratiti za polovicu. Kod ostalih vrsta da na izdanku ostane do pet oka.

OBREZIVANJE Ranijih godina posađene ruže sad treba ob Grmolike ruže obrezujemo na srednju visin uvijek jedan do dva cm iznad oka, jer se m reza osuši a s njime bi se osušilo i oko ako preblizu. Čajnohibridne vrste skratite za trećinu što obično spada u kategoriju niskog obreziva Polyanthe i floribunde na sličan način, a to znatno pojačati rast kada u proljeće zatop Višegodišnje, dobro izrasle i snažne ruže b obzira na vrstu dovoljno je skratiti na sred visinu. Smrznute i preguste, pogotovo u sr grma izrasle izdanke, treba potpuno odrez Pametno je odrezati i sve slabe izdanke. Visoko rezanje postiže se kad na pojedinom izdanku ostavite najmanje sedam - osam o Cvjetovi će se tada pojaviti najranije, ali je ovakva rezidba opravdana samo kad želim jednoj sezoni dobiti mnogo cvjetova slabije kvalitete. Nije ipak preporučljivo ići na vis rezidbu kroz više sezona uzastopno, već naizmjence treba primijeniti i nisko ili sred obrezivanje. Kod penjačica, parkovih i botaničkih ruža obrezuju se i čiste ocvali i bescvjetni izdan namjeravate izmijeniti rast i oblik, treba

že osim botaničkih vrsta tjeraju duboko je i traže položaj s mnogo sunca i mnogo aka u tlu. Ne valja ako ih zaklanjaju i čavaju susjedne biljke, trajnice ili drveće. o gnojenje kompostom i zrelim stajskim m ruže će vam uzvratiti ljepotom i bogatim njem. Sadnja i veličina rupe za čajnohibridn e sadnice ruža. Mjesto kalemljenja (a) treba doći najmanje 3 cm ispod površine zemlje. Na dno jame (b) nasipajte humus, a samo dno oblikujte kao mali humak (c).

obrezivati ljeti kad grmovi prestanu cvjeta

Sadnja ruže penjačice. Korijenje položite u jamu, ali uvijek tako da gleda (b) suprotno od zida ili ograde po kojoj će se ruža penjati

Uz ružu stablašicu pri sadnji postavite i potpornu motku (a). Njen vrh treba doći ispod krune. Motku treba postaviti tako da dođe na onu stranu odakle pušu najjači vjetrovi (b). Dobro je donji dio motke impregnirati, npr. laganim spaljivanjem na plamenu. Kod presađivanja sadite ovu vrstu ruža na istu dubinu na kojoj je bila ranije posađena (d). Na dno jame nasipajte humus (e). Orezivanje ruža:
• • •

nisko srednje visoko

[vrh]

(a). Na dno jame nasipajte sloj humusa (c). GLAVNE VRSTE I SVOJSTVA RUŽA Tip Oblik cvijeta i grma Vrijeme cvata Cvatu cijelo ljeto, zahtjevne Cvatu cijelo ljeto bez stanke Cvatu cijelo ljeto

Čajnohibridne Veliki, bogati i mirisni Polyantha i floribunda Grmolike Velike latice, bez mirisa, osrednje zahtjevne Više i snažnije, velike latice bez mirisa, osrednje zahtjevne

Parkovske i Visoke 1,5 - 2,5 m, Cvatu samo jednom botaničke ruže nemaju velikih zahtjeva godišnje Penjačice Visoke 2 - 6 m, nisu posebno zahtjevne Neke cvatu samo jednom, a druge više puta godišnje

KALENDAR RADOVA JANUAR [SIJEČANJ] Redovno kontrolirajte da li su ruže dobro zaštićene Ukoliko je napadalo mnogo snijega, treba ga otresanjem osloboditi sa grana crnogorišnog i ukrasnog drveća Ljetno bilje sklonjeno u podrum ili neki kutak u garaži, kao što su pelargonije, fuksije, viseći karanfili, oleander itd treba povremeno očistiti i lagano zaliti vodom. FEBRUAR [VELJAČA] Napravite prvi rez na živici. U ovo vrijeme već možete saditi reznice živice i ukrasnog grmlja. Sijte ljetno cvijeće u klijališta ili u posudice u sobi Tko u jesen nije stigao posaditi tulipane, može to uliniti do kraja ovog mjeseca ukoliko zemlja više nije smrznuta Ako jako zatopli, cvijeće koje prezimljava u vrtu treba prekriti kako ne bi prerano potjeralo Prozračite prostor gdje prezimljavaju pelargonije (geranije) i drugo kako im ne bi bilo pretoplo.

osobito nakon kiše. Ocvale cvjetove treba odmah ukloniti da se nepotrebno ne stvaraju plodovi i troše sokovi biljke. dakako. a nakon toga zalijevaju i gnoje. Vrijeme je za sjetvu trave. zasijte ćelava mjesta i općenito posvetite više pažnje travnjaku. ako to već niste uradili u prošlom mjesecu. Posao koji nikako ne smijete zapostaviti je redovno razrahljivanje zemlje i uklanjanje korova. ali treba skinuti ocvale i osušene peteljke. Redovno okopavanje i uklanjanje korova najviše će pridonijeti dobrom osjećaju i zdravom rastu cvijeća. sije i trava. JUNI [LIPANJ] Najviše brige zadaje borba sa štetočinama i korovom. Po kvadratnom metru sije 40 do 60 grama sjemena. MAJ [SVIBANJ] Krajnji je rok da se zasije ljetno i jednogodišnje cvijeće. Sredinom mjeseca možete iznijeti van cvijeće i ukrasno bilje koje uzgajate u sanducima. žabe). Ruže nakon prve cvatnje ne smijemo preoštro rezati prije nego ponovo cvatu. Sada isplanirajte šta ćete i gdje saditi . te za iskop lukovica tulipana. Ocvale cvjetove redovno otkidajte kako se nepotrebno ne bi stvaralo sjeme (i trošila hrana biljke). AUGUST [KOLOVOZ] U augustu nema mnogo posla. pauci) i životinje (jež. JULI [SRPANJ] Ruže pognojite posljednji put ove sezone. salvije itd Divlje izboje na ružama treba redovno rezati da nepotrebno ne iscrpljuje biljku. Sad je vrijeme ia za cijepljenje ruža. množnje perunika dijeljenjem. Posijano sjeme lako povaljajte ili ugazite i redovno održavajte vlažno tlo.APRIL [TRAVANJ] U travnju se. Osim hemijskih sredstava. narcisa i zumbula jer sada su potpuno sazreli. To će pomoći da izboji dobro sazriju kako se ne bi zimi smrzli. Za sjetvu odaberite suh dan bez vjetra. štetnike uništavaju još i pojedini kukci (buba mara. kad se površina zemlje osuši i stvori tvrda korica. petunije. Ruže i cvijeće u cvatu zahtijeva redovnu prehranu i zalijevanje. Poslije 15 maja u našim krajevima nema opasnosti od mraza pa se mogu saditi pelargonije. Stari se travnjaci prvi put kose u aprilu.

a mjesta gdje su posađene lukovice proljetnog svijeća (tulipani. zumbuli.). Izvadite gomolje cvjetnih lukovica koje nisu otporne na studen: dalije. Gredice prekopajte i ostavite u velikim grudama da zemlja dobro promrzne preko zime. zagrnite ruže.) prekopajte kako biste ih zaštitili od smrzavanja. Presadite na gredice dvogodišnje sorte koje ste zasijali u julu (maćuhice. npr. negrijani prostor. ali je to bolje učini sada. Krajem mjeseca ocvale trajnice razmnožite dijeljenjem: lopatom ili nožem režite snop korijena sa stabljikama na nekoliko dijelova. pa sve zajedno s opalim lišćem pograbljajte i stavite u kompost. ili pak eventualno urediti novi travnjak. da se stignu dobro ukorijeniti. begonije. itd. Važi pravilo: što je mjesto svjetlije. spomenak. ali možete se već sada pripremiti. lukovice se mogu saditi i u oktobru. OKTOBAR [LISTOPAD] Još možete saditi cvjetne lukovice. a ako je tamnije i temperatura mora biti niža. Za proljetni travnjak. Dobro je nakon sadnje poriti zemlju 10-15 cm debelim slojem lišća ili borovih grančica kako ih ne bi uništio jači rani mraz. tratinčice. Tamo gdje ćete u proljeće saditi ruže i biljke s dužim korijenjem okopajte zemlju na dubinu dvije lopate. već u novembru pripremite zemlju: okopajte je. Doduše. Okopajte ukrasno grmlje. Doduše. itd.ujesen. kane. gladiole. tratinčice.) SEPTEMBAR [RUJAN] Sade se lukovice koje će cvjetati u proljeće i presađuju dvogodišnje biljke zasijane u junu (maćuhice. to je posao za septembar. pa će na proljeće biti ljepše. po mogućnosti bliže svjetlu. spomenak. NOVEMBAR [STUDENI] Osušene lukovice i gomolje izvadite iz zemlje i spremite. One najveće lukovice možete posaditi i 20-30 cm duboko. trebalo bi biti toplije. DECEMBAR [PROSINAC] . ali ne pliće od 5 cm. Pelargonije maksimalno skratite i preselite u zatvoren. povadite korov i pognojite. lukovice i zimzelene biljke. Posljednji put pokosite travnjak. narcisi. itd. Sada je pravo vrijeme za sadnju ukrasnog grmlja.

u grupama i u kombinaciji sa drugim vrstama. Ako je razmjerno toplo vrijeme utjecalo na njen rast. U proleće. Zadržavaju se na granama do polovine leta. Trava treba biti u zimu kratko podšišana. Već u jesen na vrhovima grančica formiraju se muške viseće cvijetne rese. Bela boja njene kore privlači pažnju tokom čitave godine i do punog izražaja dolazi kada se posadi sa četinarima tamnozelenih iglica. u "gnezdo" . malo je pokosite.Aprilu i zadržavaju se dugo na stablu. početkom mjeseca iskoristite topliji dan pa obilno zalijte crnogorično drveće. Breza moze porasti do 30 m u visinu. Breza se može saditi pojedinačno. BREZA (Betula verucoza) bela breza. Svetlozeleni nežni listovi breze počinju da se pojavljuju u Martu . što čak i najslabijim poznavaocima biljnog sveta omogućava da brezu razlikuju od ostalog drveća. razvijaju se ženske cvasti u obliku resa. a pokošene vlati pokupite i stavite na kompost. . jer ova vrsta raste kod nas od prirode ali se i izuzetno mnogo gaji. Breza je jedna od vrsta koje vrtu stalno daju novi izgled.više sadnica u istu sadnu jamu. Ako se nije smrzla. u vreme listanja.Gredice koje namjeravate zasaditi već u februaru pokrijte lišćem da se zemlja ne smrzne u dubini. pa grane ni preko zime nisu gole. Tome doprinosi svakako i njena "popularnost". srebrna breza Sjajnobela kora čini je sasvim drugačijom od ostalih lišćara. Njena siroka rijetka krosnja stvara laganu senku ugodnu za boravak ljudi i zbog dovoljne količine svetla ispod nje se mogu posaditi i druge biljke. U jesen peomjene boju tako da čitavo stablo postane zlatnožuto.

Četine su tamnozelene. crvenosmedje. Iako je bilo podataka o ovom četinaru. prašina. omorika danas od prirode raste samo u nekim delovima bivse Jugoslavije. Josif Pančić (koji ju je otkrio i opisao). kao i u kombinaciji sa drugim vrstama drveća. Usko piramidalna krosnja čini je vrlo privlačnom i upadljivom. Pošto omorika spada u zimzelene vrste izvanredno će izgledati posađena zajedno sa lišćarima koji imaju svetliju boju lista i kore.OMORIKA (Picea omorika) pančićeva omorika. Može se saditi pojedinačno i u grupama. sa donje strane plavičastobele. zajedno sa dugim elegantnim malo povijenim granama. gasovi). To je naša najinteresantnija i najlepša četinarska vrsta i neki je smatraju najlepsim četinarom Evrope. srpska smrča Za omoriku se isprva znalo samo na osnovu pominjanja u narodnim pesmama i njeno se ime moglo naći u Vukovom rečniku. Od nje se uspešno formiraju vetrozaštitni pojasevi. TISA (Taxus baccata) . svojevremeno je izjavio kako je prilično muke bilo potrebno da omorika zaista i bude pronađena u prirodi. tako da čitavo stablo izgleda srebrnozeleno. Pančićeva omorika odgajena u rasadniku dobro podnosi gradske uslove (dim. a kada sazru (u oktobru i novembru) postaju sjajne. Ukras predstavljaju i viseće šišarke koje su ljubičaste dok su mlade. Omorika može dostići visinu od 50 metara. Dobro podnosi mraz i sušu. Mada se smatra da je nekada bila mnogo šire rasprostranjena.

Od osnovne vrste dobijen je i niz različitih varijeteta. otporna je na mraz i sušu. kamenjarima. U zimskom periodu ukras predstavljaju bobice obavijene jarko crvenim mesnatim omotačem.. a patuljaste forme koriste se u perenjacima. a zemljište ne bira. od kojeg se čak može praviti i džem! Tisa je vrsta koja izuzetno dobro podnosi gradske uslove. starih i preko 5 godina.. Jedini nedostatak. Rasadnik LIJEPO POLJE proizvodi školovane sadnice visokog kvaliteta (biljke čiji se korjenov sistem formira školuje. što je čini pogodnom za žive ograde i svakovrsno oblikovanje. Podjednako dobro raste i na suncu i u hladu.. patuljaste forme. KOLIKE BILJKE SE NAJBOLJE PRIMAJU? Uvek se lakše primaju manje sadnice. forme sa četinama zlatno žute boje ili šarenim.4 (i više) metara. Izuzetak je crveni omotač bobice. Zajedno sa svojim formama izuzetno je dekorativna vrsta. koji vas može.. . Ovo se naročito mora poštovati kada se sade biljke sa golim korjenom. te se tako mogu sresti žbunasti ili usko valjkasti oblici uspravnih. Osim za žive ograde može se koristiti i kao soliter ili za grupe iste ili različitih vrsta. Školovanje omogućava presadnju odraslih sadnica. što omogućava bezbolnu presadnju). Raste relativno sporo. je činjenica da su svi njeni delovi otrovni. visine 3 . One se prodaju isključivo sa busenom ili u kontejnerima. forme žutih plodova. gotovo paralelnih grana. za ukrašavane veštačkih potoka. koje dostiže i do 15m visine Ima veoma gustu krošnju i četine. veliku moć regeneracije i izuzetno dobro podnosi orezivanje.Osnovna vrsta je zimzeleno drvo. ali i ne mora odgovoriti od ove biljke.

pošto se tada biljke najlakše prilagođavaju novim uslovima (naročito kod jesenje sadnje.KADA JE NAJBOLJE SADITI? Svakako je najbolje sadnju obaviti u jesen (čim opadne lišće) ili u rano proleće (dok se pupoljci još nisu otvorili). kada se period prilagođavanja produžava na celu zimu). dok se biljke u kontejnerima mogu saditi tokom cele godine. Za biljke sa busenom period sadnje je znatno duži od prethodno pomenutog (zavisi pre svega od individualne osjetljivosti vrste). . Stručnjaci ipak preporučuju jesenju odnosno prolećnu sadnju.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful