E-Prirucnik o Cvecu

Uredio i pripremio: MUSA
KADIFICA
Porodica: Compositae
Zemlja porijekla: Mexiko, Guatemala
Pogodno mjesto: Suncano do pousjenovito
Ko se za ovaj, kako mu i samo ime kaze, barsunasti cvijet zanima, ima veliki izbor
razlicitih vrsta. Od onih malih koji rastu do svega 30 cm u visinu i namjenjene su pretezno za
balkonske kutije, ili onih visokih za vrt. Razlika je isto tako u boji ( zuta, narandjasta, mjesavina
te dvije boje, a i sa dodatkom smadje), kao i u punoci cvijeta. Od jednostavnih do obilno
loptasto ispunjenih. Kadifica je otporna na sve vremenske uslove i njen cvat traje vrlo dugo.
Sjeme se sije u rano proljece. Kada je biljcica visoka 5-10 cm, treba je rasaditi na mjesto gdje
ce ostati cijelo ljeto. Razmak izmedju biljaka treba da bude 15 - 25 cm. Pri rastu treba da dobije
dovoljno vode i djubriva. Ocvale cvijetove redovno odstranjivati. Ako hocete da imate vlastito
sjeme za slijedecu godinu, onda treba nekoliko cvijetova ostaviti da se potpuno osuse. Kako je
kadifica jednogodisnja biljka oko prezimljavanja nema problema.
Osobe sa osjetljivom kozom trebaju paziti, jer biljka sadrzava nadrazavajuce tvari.
BOZIJI TRN ( Euphorbia milli )
Porodica: Euphorbiaceae
Zemlja porijekla: Madagaskar
Pogodno mjesto: Suncano i toplo cijele godine
Boziji trn je najomiljeniji predstavnik od preko 2000 vrsta euphorbie. Vrste se razlikuju
po tome sto su neke slicne kaktusima (boziji trn ), a druge grmovi ( bozicna zvijezda ), pa ima
cak i drveca. Zajednicko za sve euphorbie je da imaju kaucukasti, otrovni mlijecni sok.
Boziji trn je nezahtjevna biljka kojoj ne smeta suhi zrak od grijanja i jako sunce na prozoru. U
svojoj domovini raste na granitnim stijenama u visinu do 60 cm. Pored jakih trnova, koji
podsjecaju na kaktus ima i ovalne zelene listove. U toku zime se pojave bijeli, zuti ili roza -
crveni mali cvijetici.
Biljka voli izuzetno toplo i suncano mjesto. Umjereno zalijevati, posebno zimi, ali ne
prehladnom vodom. Nakon cvjetanja samo toliko zalijevati da se korijen ne osusi. Od marta da
augusta malo vise zalijevati i svake dvije nedjelje djubriti sa djubrivom za kaktuse. U proljece,
prije nego se pojave nove mladice, moze se podrezati. Razmnozava se putem pelcera, koji se,
kada se odrezu, umoce u mlaku vodu ( tako se sprijecava oticanje mlijecnog soka iz biljke ),
pelcer ostaviti jedan dan da se osusi i onda posaditi u zemlju pomjesanu sa pjeskom. Ukoliko
se previse zalijeva ili stoji na hladnom mjestu otpadaju mu listovi.
OPREZNO: Biljka je u svim svojim dijelovima otrovna. Mlijecni sok sadrzi substance koje
nadrazuju kozu. Na jake trnove se moze ozlijediti.
Opsti savjeti
- za spricanje cvijeca treba upotrebljavati mekanu vodu koja u sebi nema kreca i ima sobnu
temperaturu. Tako se izbjegavaju bijele mrlje na listovima;
- filodendron i ostale tropske biljke sakupljajusa svojim zracnim korjenovima dodatnu vlaznost
iz zraka. U pregrijanim prostorijama im to pomaze da bolje prezive. Zato treba paziti da se
zracni korjenovi ne povrijede i niposto ih rezati;
- krecni rubovi i mrlje na saksijama ( sedra ) se mogu otkloniti tako sto se lonce ispuni
sircetnom vodom i ostaviti da stoji dva dana. Saksija upija vlaznost i krec ( sedra ) nestaje;
- cvijece i zacini mogu se odlicno zasijati na prozoru u kartonima za jaja. Kada narastu mogu
se zajedno sa kartonom zasaditi, jer se karton nakon nekog vremena od vlaznosti raspadne;
- ciklame se puno bolje odrzavaju ako se, umjesto tekucom vodom, zaliju ustajalom
mineralnom vodom;
- vodu u kojoj su se kuhala jaja ne bacati jer sadrzi puno minerala. Kada se ohladi predstavlja
prvorazredno djubrivo za cvijece;
- jorgovan u vazi ce duze imati lijepo cvijce ako stabljike dobro odrezete i u vodu stavite malo
secera;
Azalea
RODODENDRON ( Rhododendron )
AZALEA
Porodica: Ericaceae
Zemlja porijekla: hladna, vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet,
Kina)
Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra
OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari !
Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju. Bijeli, roza, lila ili crveni, u
grupama po vise (2-7) zvoncica sastavljenih u jednu drsku. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju
lijepu okruglu formu.
U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom, u aprilu dobro nadjubriti. Nakon cvjetanja
cvijetove sa drskom otkinuti. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti.
Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji, ali isto tako ne podnosi ni
preveliku vlaznost.
Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. U principu
su to umanjeni grmovi koji, zavisno od uzgoja, cvatu od zime pa sve do aprila. U stanu im treba
pronaci svjeze, hladno mjesto bez sunca. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito
mjesto. U ljeto obilno zalijevati. U jesen i zimu na 5-12°C, a kada se pupovi pocnu otvarati na
toplije mjesto oko 18°C. Biljku svake dvije godine presaditi, ljeti (prije formiranja pupova)
obrezati. To pospjesuje bolji rast.
Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. One su vec kod vrtlara vise
pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. Azalea as preko ljeta iznese napolje
na sjenovito i vlazno mjesto. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. Jedina
smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. U
svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu.
OLEANDER
OLEANDER ( Nerium oleander )

Porodica: Apocynaceae
Zemlja porijekla: Sredozemlje, Azija
Pogodno mjesto: Suncano, vruce
Ukras jadranskih parkova i dvorista polako se prosirio i na sve nase krajeve. Obavezno bi se
po povratku kuci sa ljetovanja donosio i "suvenir" pelcer oleandera u razlicitim bojama ( bijela,
boja slonovace, zuta, narandjasta, roza ili crvena ). Cvijetovi su obicni ili obilno ispunjeni.
Poneki lijepo mirisu. Kako cvate od juna do oktobra, prelijepi je ukras svakog vrta.
U ljeto oleander treba obilno zalijevati, voli da ima vodu u u posudi u kojoj stoji. Do kraja
augusta nedeljno djubriti.
Grancice na kojima se u jesen pojave pupovi ne treba dirati, a ostale koje su prejako izrasle
prije spremanja za zimu podrezati. Na svijetlom i hladnom mjestu ostaviti da prezimi. Zimi malo
zalijevati. Od marta mu je potrebno dati vise topline da bi se formirali pupovi. Mlade biljke
svakog proljeca presaditi, starije rjedje. Razmnozava se preko pelcera od juna do septembra
( u vodi ).
OPREZNO: Oleander je jako otrovan!
BOUGAINVILLEA
Porodica: Nyctaginaceae
Zemlja porijekla: Brazil
Pogodno mjesto: Suncano, toplo, zasticeno od vjetra
Svoje neobicno ime zahvaljuje francuskom admiralu de Bougainvilleu

koji ju je otkrio u visokim sumama Juzne Amerike i donio u Europu. To je biljka penjacica sa
prelijepim cvijetovima u crvenoj, roza, bez i lila boji. Spada u cudesne biljke i u stvari ono sto
izgleda kao cvijet su obojeni listici koji na vrhu imaju kremaste male cvijetice. Uslov za bogato
cvjetanje je suncano i vruce ljeto. Zbog svoje osjetljivosti na zimu, u hladnijim krajevima se
uzgaja u loncima i moze da naraste do 3 m visine, a preporucuje se da se uzgaja u zimskom
vrtu. U Kaliforniji i Indiji su poznate mnogobrojne hibridne sorte, ali je za nase uslove
najpovoljnija bougainvillea glabra.
U vrijeme rasta obilno zalijevati, ali izbjegavati da stoji u vodi. Do augusta nedeljno djubriti. Da
bi se biljka mogla lijepo razvijati potrebna joj je pomoc za penjanje ( resetke, ljestvice ), ako
previse izraste formirati je pomocu makaza.
Prezimiti treba na svijetlom, hladnom mjestu ( 8 - 10°C ). Preduge mladice osisati. Cim lisce
pocne da joj opada prestati sa zalijevanjem. Ne smije imati "hladne noge" - treba paziti da
posuda u kojoj je posadjena ne stoji na hladnom kamanom podu. Svake 2-4 godine promijeniti
zemlju. Da bi se rano dobili cvjetovi biljku treba vec u martu staviti na suncano mjesto kod
prozora.
LJUBICICA ( Viola cornuta hybriden )
Porodica: Violaceae
Zemlja porijekla : Pirineji
Pogodno mjesto : Suncano
Kada se spomene njeno ime, probude se sjecanja na neka davna vremena, prve sastanke i
prve romanticne trenutke sa malom kiticom ljubicica. U prirodi raste iz male grancice sa
ovalnim zelenim listovima, iz kojih stidljivo izviruju prelijepe ljubicaste glavice sa zutom
tackicom u sredini. U cvijecarama su samo hibridi u ponudi, od malih, koje su jedva 10 cm
visoke, do onih sa velikim cvijetovima od 20 cm visine. U klimatski toplijim krajevima mogu se
gajiti u vrtu i tu i prezimiti, u suprotnom ih treba preko zime zastititi.
Zasaditi ( posijati ) u glinasto - pjeskovitu zemlju u proljece ( april ). Mlade biljke stititi od mraza.
U toku rasta i cvijetanja ravnomjerno vlaziti
LJILJAN
LJILJAN ( Lilium hybriden )

Porodica: Liliaceae
Zemlja porijekla: Azija, Amerika i Europa
Pogodno mjesto: Suncano, od vjetra
zasticeno
Na, do 1 metar visokim lisnatim stabljikama pojavljuje se odjednom vise lijevkastih cvijetova u
bijeloj, zutoj, narandjastoj i crvenoj boji, sa 5 - 6 tuckova punim zutog praha. Raste u skoro
svim nasim vrtovima, ali i ljubitelji cvijeca koji nemaju vrt mogu uzivati u ovom kraljevskom
cvijecu. Od mnostva hibrida mogu se pronaci nize vrste koje se mogu posaditi u lonce
( saksije ).
Posadi se u periodu februar - mart u saksiju promjera najmanje 20 cm. Ispod substrata
(zemlje ) je potrebno napraviti drenazu od sljunka i pjeska. Lukovice u razmaku od 5 cm pokriti
sa najmanje 15 cm zemlje ( u visinu ). Lagano zalijevati i drzati napolju na suncu. Od maja do
septembra obilno zalijevati. U maju obilno nadjubriti. Kada biljke narastu ucvrstiti ih sa
pomocnim stapovima da se ne bi slomile. Ocvale cvijetove odstraniti. U oktobru - novembru
stabljike odsjeci. Prije velike zime unijeti u kucu i na tamnom hladnom mjestu ostaviti da
prezimi. Svake dvije godine posaditi u novu zemlju. Raznmozava se sjemenom, dijeljenjem
( prema vrsti ).
Ljilanovo ulje se u domacoj medicini upotrebljava kao lijek za opekotine.
Oprezno: Lukovice ljiljana su otrovne !
DRAGOLJUB ( Tropaeolum hybriden )
Porodica: Tropaeolaceae
Zemlja porijekla: Peru, Kolumbija, Ekuador
Pogodno mjesto: Suncano
Skoro okruglo formirani, svjetlo zeleni listovi kojima je drska skoro u

sredini kruga, su prelijepa podloga za zarko zute, roza , crvene i narandjaste ljevkaste cvijetove
( 3 - 5 cm ). Cesto su cvijetovi dvobojni. Cvate od maja do kreja jeseni. Prema vrsti raste
razlicito visoko, 25 - 30 cm, a penjacica i preko 2 metra. Obe grupe imaju obicne i ispunjene
cvijetove. Kako su i listovi i cvijetovi jestivi predstavljaju prelijep ukras ljetnim salatama i
osvjezavajucim napitcima ( npr. bola sa plivajucim cvijetovima ). U narodnoj medicini
upotrebljavaju se svjezi listovi kao salata za prociscavanje krvi, ali je treba umjereno trositi da
ne bi doslo do nadrazaja crijeva.
Sjeme ( biljka je jednogodisnja ) u proljece (april - maj ) posaditi u pjeskovitu zemlju. Kako se
biljka jako razvije treba paziti na razmak izmedju biljaka (30 - 50 cm ). Obilno zalijevati. Vrlo
rijetko djubriti, jer ako biljka ima previse hrane razvija samo listove, a ne cvijetove. Penjacice
potpomoci sa resetkom ili zicom.
NARCIS ( Narcissus )
Porodica: Amaryllidaceae
Zemlja porijekla: Srednja, zapadna i juzna Europa, Alzir
Mali divlji narcisi su sve omiljeniji zbog svog prirodnog sarma. Oni su i najveci kandidati za
balkon. Mnoge od tih vrsta rastu samo 20 cm u visinu, dok neki dostizu i visinu od 40 cm.
U zemlju u koju se zasadjuju narcisi treba dodati pjeska. Lukovice u jesen zasaditi u dublje
posude.U dubinu treba ici 5 - 10 cm ( zavisno od velicine lukovice ), a razmak izmedju lukova
treba da bude 10 cm. Tako zasadjene posude ostaviti da prezime na tamnom i hladnom
mjestu. Kada biljke proklijaju prebaciti na svjetlije. Do klijanja zemlju drzati vlaznom, nakon toga
zalijevati i jednom nadjubriti. Kada pocnu da cvatu iznijeti napolje ( na balkon ili presaditi u vrt ),
pa jos jednom nadjubriti. Nakon cvjetanja lisce otkloniti tek kada je posve suho.
Razmnozavati se ne moze u saksijama, u vrtu je moguce putem malih lukica koji se stvaraju na
maticnoj biljci.
Oprezno: Lukovice narcisa su otrovne !
RUZA - ROSA
Porodica: Rosaceae
Zemlja porijekla: Kina
Pogodno mjesto:Svijetlo, zracno i suncano
Ruze su najomiljenije cvijece. Uzgajivaci su uspjeli da uzgoje ruze u svim mogucim bojama,
tako da za svaki ukus ima ponesto. Ne moze se zamisliti ni jedan vrt, pa cak i balkon bez jedne
ruze. Da ljubijtelji ruza koji nemaju vrt ne bi ostali uskraceni za uzivanje u njima, pobrinuli su se
uzgajivaci koji su uzgojili bezbrojne patuljaste vrste koje se mogu uzgajati u stanovima. Kao i
velike sestre, male patuljaste ruze cvatu u ljeto, a zimi im opada lisce i trebaju prohladno
mjesto da prezime ( do 10°C ).
Za balkone su uzgajivaci predvidjeli srednju velicinu ruza koje u vecim posudama imaju
dovoljno mjesta da bi razvile korijen i uspjesno rasle.
Vrtna ruza je opet visoka stamena, sa duboko razvijenom korijenom. U mnogim vrtovima
ponosno rastu i mnoge ruze penjacice, koje su idealne kao pregradni zidovi ili zastita od tudih
pogleda.
Od proljeca do jeseni ruze treba tako zaljevati da skoro uvijek bude vlazna, ali ne mokra. Zimi -
vrlo malo. Od marta do kraja jula djubriti svakih 14 dana. Ocvale cvijetove redovno
odstranjivati, da bi ruza ponovo cvala. U proljece (ako je ruza u saksiji ), presaditi, u vrtu dobro
okopati, obrezati i ostaviti na prohladnom mjestu.
HORTENZIJA (Hydrangea macrophylla )

HADZIBEG
Porodica: Saxifrageceae
Zemlja porijekla: Japan
Pogodno mjesto: Svijetlo do polusjenovito, ne direktno sunce
Veliki bijeli, roza, crveni ili plavi cvjetovi sastoje se ustvari od puno malih cvijetica koji zajednicki
cine jednu loptastu grupu. Vrlo je omiljena kao kucno, a posebno balkonsko ili vrtno cvijece. U
cvjecarama se, vec procvala, pojavljuje vec u martu, iako je njeno pravo vrijeme cvjetanja juni i
juli.
Ne podnosi preveliku vrucinu, ljeti joj je najbolje u sjenovitom mjestu. Od proljeca do jeseni
treba obilno zalijevati (hidrangea = pijacica vode ). Zimi ne previse. Vodu omeksati jer
hortenzija ne podnosi previse kreca. Do kraja augusta djubriti svakih 14 dana. Ocvale cvjetove
odsjeci. Nakon cvjetanja je moguce hortenziju obrezati.
Plava boja hortenzije se postice tako sto se zemlja u kojoj raste zalijeva sa aluminium sulfatom.
U nekim krajevima Bosne hortenzia se zove hadzibeg.
JAGLAC ( Primula)
Porodica: Primulaceae
Zemlja porijekla: Evropa i Azija
Pogodno mjesto: Svijetlo, ali ne suncano
Jedan od prvih vijesnika proljeca je jaglac. Cvate svuda po nasim livadama, brezuljcima i
sumama.U prirodi je jaglac uvijek zute boje. Hibridne vrste se mogu uzgajati na balkonima, u
vrtu, ili, u zimskom periodu, cak i u kuci. Ima vise od 500 vrsta, razlicitih boja ( bijela,bez, zuta,
narandjasta, roza, crvena, purpurna, ljubicasta i plava ), razlicitih visina (do 30 cm ). Hibridne
vrste su predvidjene kao jednogodisnje sezonske biljke, ali se mogu u vrtu, pa i na balkonu vise
godina uzgajati.
Biljke ne podnose preveliku vrucinu, zato ih treba drzati u hladnijim prostorijama i cesto
zalijevati, ali ne podnose da stoje u vodi. Ako se drzi u kuci, nakon cvijetanja treba je posaditi
napolje, pa ce onda cvjetati i slijedece godine.
DALIA (DAHLIA, GEORGINA)
Porodica: Compositae
Zemlja porijekla: Meksiko
Povoljno mjesto: Suncano, od vjetra zasticeno
Nakon otkrica Meksika, dalija se pod nazivom georgina preselila u evropu i vrlo brzo
razmnozila u nasim vrtovima. Uzgajivaci dalije su do sada uspjeli uzgojiti preko 200 hibrida svih
mogucih boja i oblika, kao i razlicitih visina 30-100 cm.
Vise sorte dalija razvijaju se od prezimljenih krtola koje se u proljece ( kraj marta-pocetak
aprila) zasade u zemlju - u vrtu ili u veci lonac na balkonu. Ukoliko postoji opasnost od mrazova
izrasle mlade biljke zastititi !
Dalija cvate od jula do oktobra tako da je ukras svakog cvijetnjaka i balkona. Od sadnje do
kraja augusta redovno zalijevati i djubriti, ocvalo cvijece odrezati. Krajem oktobra - prije
mrazova -korijen koji je u obliko kromrira izvaditi, osusiti i ostaviti u suhoj piljevini ili pazljivo
umotanom novinskom papiru na 8-10°C , na tamnom i suhom mjestu.
RODODENDRON/AZALEA
Porodica: Ericaceae
Zemlja porijekla: hladna, vlazna planinska suma istocne Azije
(Tibet,
Kina)
Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od
vjetra

preveliku vlaznost.
IRIS
Porodica: Iridaceae
Zemlja porijekla: Kavkaz, mala Azija, Irak, Iran
Pogodno mjesto: Suncano do polusjenovito
Travnati listovi sa ljubicasto-crvenim cvijetovima sa malom zutom mrljom, ili zuti, plavi i bijeli
rastu iz lukovica. Potrebna im je glinasto pjeskovita zemlja. Vrlo rado rastu u blizini bara i
jezera. Zato su vrlo pogodni za umjetna jezerca u vrtovima ( ukrasavaju jezero i prelijepo se
ocrtavaju u vodi ). Raste ovisno o vrsti os 20 cm do 1 metar.
U jesen treba lukovice posaditi na dubinu od 5-8 cm ( zavisno od visine biljke) u razmacima od
10 cm. Prezimiti treba na svijetlom prohladnom prostoru. Zemlja se ne smije osusiti, ali ne
smije da bude previse mokra da lukovice ne bi istrunule. Povremeno nadjubriti. Kada se biljka u
proljece iznese napolje treba je stititi od kasnih mrazeva. Ocvalo cvijece odstraniti. U jesen
pozutjele listove pazljivo odstraniti, lukovice ostaviti par dana da se osuse od vlazne zemlje, pa
ih ponovo posaditi.
Razmnozavati se moze samo u vrtu, ne u saksijama, putem mladih lukova u jesen.
FIKUS ( Ficus )
Porodica: Moraceae
Zemlja porijekla: Juzna i jugoistocna Azija
pogodno mjesto: Svijetlo, ali ne suncano - u kuci
Najstarija poznata biljka iz mnostva fikusa je gumeno drvo ( ficus elastica ) koji je kod nas u
stavri poznat kao fikus - visiko sobno drvo sa velikim, mesnatim, zelenim ili zeleno - bez - bijelo
satiranim listovima.
Najprominentniji iz vrsta fikusa je ficus benjamina, bogato razgranato i lako povijeno zbunje sa
malim zelenim ili bijelo - zeleno satiranim listovima. Dio listova prirodno opada u zimskom
periodu.
Fikus benjamin je vrlo osjetljiv na promaju, pa na to treba obratiti paznju prilikom odabiranja
mjesta u stanu.
U cvjecarama se moze naci puno vrsta fikusa, a u sustini svi imaju slicne zahtjeve. To je kucna
biljka i potrebna mu je uvijek sobna temperatura. U proljece i ljeto obilno zalijevati, stalnu vlagu
ili preveliku suhocu treba obavezno izbjeci, povremeno djubriti. Prilikom prevelike vrucine ili
suhog zraka, biljku treba povremeno pospricati ili tusirati. Velike listove cesce prebrisati
vlaznom krpom.U jesen i zimu stedljivo zaljevati. Treba paziti da je cvijet okrenut uvijek istom
stranom prema izvoru svjetla ( prozoru ), jer moze doci do opadanja listova. Najjednostavnije je
na saksiji obiljeziti koja strana treba da bude okrenuta prema prozoru.
Po potrebi presaditi (ako je lonac premalen, a biljka se razvila ). Najbolje je to uraditi u proljece.
Ukoliko se fikus odreze onda se razgrana.
ZELENI LJILJAN - CLOROPHYTUM COMOSUM
Porodica: Liliaceae
Zemlja porijekla: Juzna Afrika
Pogodno mjesto: Suncano, svijetlo, polusjenovito - u kuci
Ovo je neproblematicna biljka i vrlo pogodna za neiskusne. Isto tako je idealna kao
kancelarijska biljka, jer podnosi neredovno zalijevanje. Raste skoro svuda i veoma je
dekorativna sa svojim zelenim ili zeleno - bijelo satiranim izduzenim listovima. Stvara duge
izdanke sa malim bijelim cvjetovima . Na kraju izdanaka stvaraju se male lisnate ruzice (nova
mala biljka).
Potrebno je redovno zalijevati i djubriti, u ljetnim mjesecima cesce pospricati ili tusirati. Svake
godine presaditi. Razmnozava se tako sto se male ruzice koje se stvaraju na dugim izdancima
odsjeku i posade u zemlju ili ostave u vodi da poste korijen, pa tek onda posade.
PELARGONIJA ( Pelargonium )
Porodica: Geraniaceae
Zemlja porijekla: Juzna Afrika
Pogodno mjesto: Suncano do polusjenovito
Pelargonija je vrlo omiljena kucna i balkonska biljka koja ima nebrojeno mnogo vrsta, oblika i
boja. Stari naziv za pelargoniju je geranija. Od velikog broja razlicitih vrsa pelargonije, treba
izdvojiti onu koja je za odgajanje na balkonu, visecu pelargoniju u bijeloj, roza, lila i crvenoj boji,
a postoje i satirane vrste.
U periodu rasta obilno zalijevati, do kraja augusta nedeljno djubriti. Ocvalo cvijece redovno
odstranjivati. Zimi zemlju samo lagano vlaziti, ne ostaviti u podrumu sa posve vlaznim
korijenom.
Pelargonija se moze razmnozavati pomocu pelcera, najbolje u augustu i septembru. Kucne
pelargonijer treba u toku ljeta iznijeti napolje.
ECEVERIA ( Echeveria )
Porodica: Crassulaceae
Zemlja porijekla: Srednja i
Juzna Amerika
Eceveria je biljka koja se lako odrzava i ne zahtjeva puno mjesta. Vec sa svojim debelim,
mesnatim, listovima koji stoje spiralno u rozetama, izgleda dekorativno, a pogotovo kada u ljeto
procvjeta. U nasim krajevima, na planinskim kamenjarima i kucnim krovovima raste njena
najbliza rodica cuvarkuca -sempervivum, samo s tom razlikom sto cuvarkuca podnosi, i treba
veliku hladnocu, a eceveriu moramo stititi od hladnoce. Ima ih preko 100 razlicitih vrsta - velikih
i malih. Zavisno od vrste cvjeta u razlicito vrijeme.
U ljeto zalijevati vrlo malo, u zimskoj pauzi skoro nikako, jer je vlaznost ubija. Od marta do
augusta, za vrijeme rasta, nedeljno djubriti djubrivom za kaktuse.
Kada sa strana maticne biljke narastu mladi zdanci sa novim ruzicama, moze se odvojiti i
rasaditi.Ponekad uspjeva odgojiti novu biljku od otkinutog lista koji se posadi u pjesak ( pri
temperaturi od 20°C ).
BEGONIJA
Porodica:
Begoniaceae
Zemlja porijekla: Azija, Afrika i J.Amerika
Povoljno mjesto: Suncano i polusuncano, od vjetra zasticeno
OPREZNO:Begonije sadrze u krtoli i biljci otrovne tvari !
Begonija cvate u svim mogucim bojama ( osim plave i lila). Cvijetovi su i do 10 cm promjera
veliki, jednostavni ili obilno ispunjeni. Pored toga postoje i dvobojnr vrste. Biljke su, prema vrsti,
razlicite visine, a postoje i visece vrste koje su interesantne na balkonu.
Begonija ima vise vrsta. Najpoznatije su begonije koje rastu iz krtole. Pored njih su jos
rasprostranjene ledene begonije koje su uglavnom kucne jednogodisnje biljke.
Karakteristika begonija su nepravilni skoro zguzvani listovi i bogato razvijeni cvjetovi.
Begonija koja raste iz krtole je veoma pogodna za sadjenje na balkonu. Krtola se u periodu
februar-april posadi u zemlju (oko 5 cm dubine) i na temperaturi 18-22°C ostaviti da naraste.
Kada se formiraju listovi biljku treba iznijeti napolje, alipri hladnom vremenu ponovo zastititi ( po
potrebi unijeti unutra).U toku rasta obilno zalijevati i djubriti.Kada procvate stititi od vjetra .
Ocvale cvjetove redovno odstranjivati. Od augusta postepeno manje zalijevati, do oktobra
djubriti da bi se krtole dobro razvile. Od septembra ne odstranjivati suhe listove, nego pustiti da
se biljka postepeno susi.Kada pocnu prvi mrazovi biljku odsjeci na 2-3 cm visine i krtole
pazljivo izvaditi iz zemlje. Ostaviti da sezemlja osusi i tek kada su posve suhe pazljivo ih
zamotati u novinski papir ili u piljevinu i ostaviti na suhom, tamnom i hladnom - do 10°C -
mjestu.
RUZMARIN ( Rusmarinus officinalis )
Porodica : Lamiaceae (Labiateae )

Zemlja porijekla: Sredozemlje
Pogodno mjesto: Suncano, vruce, zasticeno od vjetra
Ruzmarin je zelena biljka, visoka do 1 m, koja pri dobroj njezi , i u saksiji, raste dugi niz godina.
Listovi su usko stapicasti, koznati, tamno zeleni, odozgor malo hrapavi, odozdo bjelkasti. Cvijet
je svijetlo plav, dvousnat, koji je u proljece vrlo omiljeno mjesto za pcele. Kod nas raste kao
divlja biljka u kamenitim predjelima Dalmacije, Primorja i na otocima.
Uzgaja se u glinasto - pjeskovitoj zemlji. U priodu rasta vrlo malo zalijevati, ali ne ostaviti da se
potpuno osusi. Jednom mjesecno djubriti, po mogucnosti sa djubrivom koje sadrzi vecu
koncentraciju kalija. Nakon cvjetanja biljka se moze podrezati. Prezimiti moze napolju do - 5 °
C, ako se zastiti. Pri nizim temperaturama potrebno je prohladno, svjetlo mjesto u kuci.
Razmnozava se putem pelcera u julu i augustu, ili putem sjemena u proljece.
UPOTREBA: Ruzmarin se upotrebljava za jela sa rostilja, narocito ribe, ali isto tako za jela sa
paradajzom, salate. Poboljsava ukus jela od peradi, divljaci i janjetine.
Jaca srce, uravnotezava cirkulaciju krvi i razmjenu materija u organizmu:
10 gr. osusenih ili svjezih listica ruzmarina staviti u bocu, preliti sa 1/2 l suhog bijelog vina i
ostaviti da stoji pet dana. Procijediti i dnevno piti 1 - 2 male casice ( za rakiju ).
Kod osipa i cireva treba napraviti kupku od ruzmarina:
4 sake lisca od ruzmarina kuhati sa 5 l vode 3 -5 minuta, procijediti i dodati vodi za kupanje.
Ruzmarin se bere u periodu cvjetanja od marta do maja. Susi se u hladu na propuhu. Kako
mirisno etericno ulje lako hlapi, osusena biljka cuva se zatvorena u staklenim posudama.
GLADIOLA
Porodica: Iridaceae
Zemlja porijekla: Afrika
Pogodno mjesto: Suncano, od vjetra zasticeno
Po svojim dugim siljastim listovima dobila je gladiola svoje ime. Gladius znaci mac. A svoju
omiljenost kod skoro svih ljubitelja cvijeca ima zbog svojih prelijepih cvijetova u svim bojama i
nijansama, osim crne. Vrtna gladiola raste i do 1,5 m visine, a nove nize vrste su izmedju 50 i
80 cm. Gladiola je omiljena i zbog toga sto njeno cvjetanje traje, zavisno od vremenskih uslova
i vrste, izmedju 10 i 14 dana. Pupovi se otvaraju odozdo prema gore i moze imati i do 26
pojedinacnih cvijetova.
Kako gladiolina lukovica nije otporna na zimu, sadi se u zemlju tek kada prodje velika zima
( mart - april ) vec prema podrucju. Mora se paziti da se lukovice gladiole ne posade previse
plitko ( najbolje 5 - 10 cm dubine ) kako ne bi kada naraste u visinu bila nestabilna na vjetru.
Razmak izmedju biljaka treba da bude oko 20 cm. Redovno zalijevati. Biljka procvate otprilike 8
nedjelja nakon sadjenja. Kada se pojavi cvijetna stabljika izmedju listova potrebno je dobro
nadjubriti da biljka ima snagu za cvijet. Ukoliko se gladiole sade u etapama ( svake 3 nedjelje
do kraja juna ) produzava se uzivanje u prelijepom cvijetu carobne gladiole.
Nakon cvijetanja treba cvijetnu stabljiku prelomiti i pustiti da se osusi. Otprilike 4 - 6 nedjelja
nakon cvijetanja vade se lukovice iz zemlje, ostave da se osuse i spreme na suho i hladno
mjesto ( oko 8° C ), zamotane u papir do slijedeceg proljeca.
Azalea
RODODENDRON ( Rhododendron )
AZALEA
Porodica: Ericaceae
Zemlja porijekla: hladna, vlazna planinska suma istocne Azije
(Tibet,
Kina)
Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra

preveliku vlaznost.
Sobna vinova loza
SOBNA VINOVA LOZA ( Cissus )

Porodica : Vitaceae
Zemlja porijekla: Sva tropska podrucja
Pogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito, bez sunca
Ova biljka penjacica je pogodna za sve oblike sadnje. Moze se objesiti i pustiti da sa visine
raste prema dole, ili da se uz pomoc ljestvica penje i grana. Ako previse naraste, jednostavno
se podkrese. Listovi su joj duboko zasjeceni i na tri djela podjeljeni pa jako lice na listove
vinove loze.
Ova biljka ne moze ni ljeti da raste napolju, jer je vrlo osjetljiva. Potrebna joj je podjednaka
vlaznost zemlje. Pri hladnijim temperaturama manje zalijevati. Od marta do augusta nedeljno
djubriti. Mlade biljke svakog proljeca presaditi, starije samo po potrebi.
Razmnozava se pomocu pelcera u toploj zemlji.
Decembar
DECEMBAR (Zygocactus )
Porodica: Cactaceae
Zemlja porijekla: Brazil
Pogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito, malo sunca
Kako cvjeta u vrijeme bozicnih praznika, u mnogim europskim zemljama se zove bozicni
kaktus.U prodaji su u stvari biljke koje su nastale krizanjem bozicnog kaktusa (Zygocactus
truncatus) i Schlumbergera russeliana, a mogu se dobiti u bojama od bijele, roza, crvene,
purpurcrvene i lila. Sa malo srece moze se nabaviti i nova vrsta sa zutim cvjetovima "Gold
charni".
U ljeto umjereno zalijevati, do jula svake dvije nedjelje djubriti. Od augusta manje zalijevati i
djubriti, tako da biljka ocvrsne. Cesce pospricati. Krajem septembra biljku unijeti u kucu i drzati
na toplom 18 - 22°C. Krace dnevno svjetlo ce pospjesiti stvaranje pupova.
Razmnozava se putem pelcera koji se prije stavljanja u vlazni substrat malo prosuse.
Biljka ne podnosi promjenu mjesta u periodu kada pocnu da se formiraju pupovi i u vrijeme
cvjetanja. Kod promjene mjesta moze doci do opadanja pupova, tako da treba na vrijeme
izabrati pravo mjesto.
VEGETATIVNO RAZMNOZAVANJE PELARGONIJA
U periodu juli - august vrsi se vegetativno razmnozavanje pelargonija putem pelcera. Za pelcer
se uzima grancica koja raste sa strane maticne biljke i koja nema formirane pupove ni cvjetove.
Pelcer se reze vrlo ostrim dezinficiranim nozem otprilike 1/2 cm ispod jednog para listova.
Treba da bude 5 - 10 cm dug i da posjeduje 2 - 4 para listova. Donji par listova se odstrani.

Pelcer se posadi u dubinu oko 2 cm u zemlju, pa zalije. U razmaku od oko 10 cm moze se u
jednu vecu saksiju posaditi vise pelcera. Pored pelcera se u krajeve saksije zabode vise
jednako visokih stapova ( treba da budu 5 - 10 cm visi od pelcera ). Stapove i gornji dio saksije
prekriti prozirnom plasticnom folijom ( da to bude kao kapa preko pelcera i stapova ), koja se
gumom ili spagom veze oko saksije.Staviti na toplo i svjetlo, ali ne suncano mjesto.
Ova metoda pospjesuje stvaranje malih korjencica, jer se kao u stakleniku, ispod filije, stvara '
napregnuti zrak'. U takvom prostoru biljka trosi manje vlaznosti, a i sva isparavanja ostaju opet
ispod te 'haube'. Jako je vazno da posuda u kojoj se presadjuju pelceri ne stoji na hladnom
podu (ako je hladno, onda treba cak grijati ), sto se za ljetno vrijeme, opet, ne preporucuje.
Sakupljanje sjemena
U periodu juli – septembar, nakon ocvalih cvjetova na biljkama se formiraju sjemene casice
razlicitih oblika, zavisno od biljke, loptaste ili ovalne. Ukoliko hocemo da sakupimo sjeme, onda
ne otkidamo ocvali cvijet, te ostavimo sjemene casice da se potpuno osuse. Treba paziti da se
osusena casica pravovremeno otkine, jer se ona u protivnom, kada je zrela, sama otvori i
sjeme pada na zemlju i samo se posije. Tako osuseno sjeme se spremi u papirnu kesicu ili
suhu kutiju i ostavi da stoji na hladnijem mjestu do slijedeceg proljeca. To se radi kod svih
jednogodisnjih biljaka, kao sto su petunije, dragoljub, kadifica, zabice, a i razlicito povrce i
zacini. Dvogodisnje biljke kao : turski karanfil, turski mak, nezaboravak i sl. treba odmah
posijati da bi biljka jos ove godine izrasla i bila dovoljno jaka da prezimi, a u tom slucaju ce
slijedece godine cvjetati.
KALENDAR RADOVA
Februar
- travu i vrt nadjubriti;

- pri toplijem vremenu obrezati vocke, ako to vec nije uradjeno;
- u kuci pri 15°C posaditi krtole begonija;
- vrlo stedljivo zalijevati, cesto provjetravati prostorije koje imaju suhi zrak od grijanja;
- povremeno pregledati biljkr i uvjeritise da nemaju parazite;
- preko zime ostavljene krtole begonija i dalija pregledati i istruljene i ostecene odstraniti;
- lukovice amarilisa posaditi (do marta).
Cvijece mjeseca : amarilis zumbul narcis
Mart
- faza zimskog mirovanja blizi se kraju, biljke treba postepeno vise zalijevati i nadjubriti;
- sada je vrijeme za presadjivanje i obrezivanje cvijeca koje ne cvijeta;
- geranije i fuksije obrezati;
- cvijece koje je prezimilo na balkonu, pri toplom vremenu zaliti i nadjubriti;
- krtole begonija posaditi (ako to do sada nije uradjeno) i ostaviti na toplom mjestu;
- zacine i ljetno cvijece posijati i na svijetlom, toplom mjestu ostaviti da proklija;
- zastitu od zime sa ruza i ostalih biljaka odstraniti;
- na zimu otporne biljke koje su postale prevelike pobijeliti ili presaditi;
- ruze obrezati i nadjubriti, pri suhom vremenu zaliti;
- grasak i grah posaditi;
- dalije i kane u zasticenom prostoru posaditi.
Cvijet mjeseca : kucna loza
April
- vrijeme je da se gladiole posade u zemlju;

- svake nedjelje kositi i djubriti travu;
- osisana trava moze sluziti kao osnovno djubrivo kod grmolikog voca ( ribizle i sl. )
- obratiti paznju na tzv. vodene mladice kod ruza. To su divlje grancice koje se prepoznaju
po mnogim listovima i prebrzom rastu. One obavezno moraju biti otklonjene;
- kod kucnih biljaka je vrijeme za presadjivanje;
- tropske biljke posaditi;
- biljke osjetljive na mraz mogu se u ovom periodu posaditi, ali ih od nocnih mrazeva zastititi;
Cvijece mjeseca: Rododendron
Maj
- sve kucne biljke koje ljeti mogu stajati napolju postepeno privikavati na sunce ( i biljke mogu
da dobiju opekotine- sparusene listove- zato oprez ! ) ;
- sada je pogodno vrijeme da se zasade i posiju tropske biljke, kao i kaktusi ;
- pogodnoje vrijeme za razmnozavanje kucnih biljaka ( pelceri, dijeljenje ) ;
- posebno osjetljivo balkonsko cvijece pri pogodnom vremenu iznijeti napolje ;
- sada se sadi osjetljivo cvijece i zacini direktno u zemlju ;
- prethodno uzgojene pelcere ( u stakleniku ili u kuci ) postepeno privikavati na zivot napolju ;
- dvogodisnje cvijece ( npr. nezaboravak, turski karanfil ) se moze do kraja jula posijati ;
- iscvjetale tulipane nakon cvjetanja odsjeci ;
- zacine presaditi - posaditi ;
- kucno cvijece ( ako je potrebno ) presaditi ;
- svo svijece, narocito balkonsko prekontrolirati i vidjeti da se nisu pojavile usi ili neke druge
stetocine ;
- uzivati u ljepotama koje nam vraca cvijece.
Cvijet mjeseca: Klematis
Juni
- sobne biljke su sada u punom razvoju - treba ih redovno zalijevati i po potrebi djubriti;
- ako cvijece stoji na prozoru okrenutom prema jugu, treba ga zastititi od prejakog sunca;
- sada je pogodno vrijeme za razmnozavanje putem pelcera;
- u ovom periodu balkonsko cvijece raste ubrzanim tempom - ne zaboravite ga redovno djubriti
i zalijevati;
- treba redovno otklanjati ocvale cvjetove, time se pospjesuje novo stvaranje pupova;
- grmovi koji cvatu u proljece ( jasmin, jorgovan i sl. ) mogu se nakon cvjetanja podrezati;
- biljnih usiju ima cijelo ljeto, sada su se pojavile, biljke s vremena na vrijeme pregledati i
odmah zapoceti sa unistavanjem (vidi Borba protiv biljnih usiju );
- ako zelite sami da odgojite dvogodisnje biljke ( nezaboravak, turski karanfil, turski mak i sl. )
mozete do kraja jula sijati;
- plodove jagoda ubrati , napraviti dzem ili slatko;
- uzivati u plodovima svog rada ;
- ruze su sada u punom cvatu ;
Cvijet mjeseca : ruza
Juli
- najvznije je u ovom vrucem ljetnom mjesecu biljke redovno i obilno zalijevati da se ne bi

osusile;
- suho i vruce vrijeme pogoduje razvoj biljnih stetocina, pa biljke treba redovno pregledati i po
potrebi spricati sa za to odredjenim sredstvima;
- sobne biljke treba cesce tusirati i paziti da ne stoje na direktnom podnevnom suncu;
- ako idete na odmor pobrinite se da biljke neko zalijeva u vasem
odsustvu;
- mislite na to da je i kaktusima za rast potrebna voda i vlaznost;
- sada je pogodno vrijeme da se sobne biljke razmnoze putem pelcera;
- ne zaboravite da biljke u rastu trebaju djubrivo ;
- sada je vrijeme sakupljanja sjemena kod jednogodisnjih biljaka;
- lukovice tulipana, nakon sto su se listovi osusili, treba izvaditi iz zamlje i osusiti;
- redovno odstranjivati ocvalo cvijece, tako se pospjesuje novo cvijetanje;
- dvogodisnje biljke ( turski karanfil, nezaboravak i sl.) se jos mogu posijati;
- ukoliko hocete geranije, pelargonije ili fuksije vegetativno razmnoziti (putem pelcera) sada je
potrebno pelcere odrezati i rasaditi
Cvijece mjeseca : BOUGAINVILLEA, KANA ( Canna indica )
August
- skoro sve sto vazi za juli, vazi i za august - jos uvijek se mora obilno zalijevati i djubriti;
- visegodisnje biljke treba postepeno sve manje djubriti;
- ako ste u junu ili julu posijali dvogodisnju biljku ( turski kakanfil, nezaboravak i sl.) sada je
vrijeme da se mlada biljcica pikira i rasadi;
- rhododendron koji prezimljava napolju ne treba u drugoj polovini augusta vise djubriti, ali ga
treba zalijevati da bi se formirali pupovi;
- pelcere geranija, pelargonija i fuksija presaditi;
- ocvale cvijetove odsjecati da se opet stvaraju novi;
- ocvale cvjetove gladiola prelomiti i ostaviti da se osuse;
Cvijece mjeseca: Begonije
Septembar
- sobne biljke treba stedljivije zalijevati

- biljke koje ste u toku ljeta iznijeli na balkon treba vratiti u kucu (hibiskus ako je temperatura
ispod 18° C, kaktusi i sl.)
- kaktuse zalijevati i djubriti do sredine septembra, a onda postepeno prestajati pa kasnije
stedljivo zalijevati
- bozicni kaktus (decembar) nekoliko nedjelja (kraj septembra, pocetak oktobra) ne zalijevati da
bi mogao da formira pupove
- Amarilus vise ne zalijevati i pustiti da se osusi
- krajem septembra prestati sa djubrenjem biljaka
- sada (do pocetka novembra) se stavljaju u zemlju lukovice koje cvatu u rano proljece (narcisi,
zumbuli, tulipani)
- jednogodisnje zacine konzervirati za zimu, dvogodisnje posisati do pola (do oktobra)
- u planinskim krajevima moze vec u septembru doci do nocnih mrazova, zavisno od klime i
temperaturnih uslova, biljke nocu zastititi
- stare bozure iskopati, posisati i ako je potrebno podijeliti, pa ih ponovo posaditi
- sada se zasadjuju zimzeleni grmovi, da bi se do zime adaptirali na novo mjesto
- zavisno od vremenskih uslova, polako pripremati oliander, fuksije, asparagus i ostale
balkonske biljke koje nisu otporne na zimu i niske temperature, za preseljavanje u zimske
prostore.
Cvijece mjeseca: Dalia
Oktobar
- vrijeme u oktobru moze biti jos uvijek suncano i toplo, ali po noci postoji opasnost od mraza;
- sada je vrijeme sadnje lukovicastog cvijeca koje cvate u proljece ( narcisi, tulipani, zumbuli...);
- dalije, kane, begonije izvaditi iz zemlje, dobro prosusiti i ostaviti na prohladnom, suhom i
tamnom mjestu;
- saksije sa osjetljivim cvijecem (fuksije, geranije, asparagus, boungavillea...) unijeti na mjesto
gdje ce prezimiti (podrum, stepeniste);
- biljke koje prezimljuju napolju pripremiti za zimu, ocvalo cvijece odstraniti, po potrebi obrezati;
- saksije sa biljkama koje ostaju napolju zastititi (umotati folijom ili zastititi granjem i suhim
liscem). Ovo cvijece vise ne zalijevati da se pri niskim temperaturama ne bi smrznulo. Samo u
periodu velike suse malo zaliti;
-ljetno cvijece odstraniti;
- decembar (cvijet) nekoliko nedjelja ne zalijevati da bi se formirali pupovi. Cim se pupovi
pojave treba ponovo poceti zalijevati, ne mjenjati mu mjesto i ne okretati ga;
- sada pocinje sadnja vocaka i vinove loze
Cvijece mjeseca: Syngonium
Novembar
- novembar je period mirovanja kod najveceg broja biljaka, treba zalijevati vrlo stedljivo, djubriti
treba samo one biljke koje vidljivo rastu ili cvjetaju ;
- kako je sada vrijeme grijanja treba pokusati, sto je vise moguce, povecati vlaznost zraka i
paziti da se, pri prevelikoj vrucini, ne pocnu pojavljivati biljne stetocine;
- biljke, posebno na prozorima okrenutim prema sjeveru, stititi od hladnog poda i vrlo pazljivo
zalijevati;
-prilikom provjetravanja prostorija biljke skloniti da ne bi bile izlozene prehladnom vjetru;
-decembar (cvijet) ponovo poceti zalijevati cim se pojave prvi pupovi, ne mjenjati mu mjesto i
ne okretati ga;
-sada je zadnje vrijeme da se posadi lukovicasto cvijece u zemlju;
- novoposadjeno voce i grmlje preko cijele zime zalijevati (preko podne u dane kada zemlja nije
smrznuta);
- vocke nadjubriti;
- grmaste biljke (jasmin, jorgovan ...)zaliti kompostom i zastititi od smrzavanja.
Cvijece mjeseca: SPATHIPHYLLUM
Decembar
- u ovom mirnom periodu biljke stedljivo zalijevati (svake 2-3 nedjelje da se ne bi potpuno
osusile), ne djubriti.Samo biljke koje se nalaze u prostorijama sa grijanjem treba obilnije
zalijevati, ali ne previse;
- dani su kratki i biljke imaju vrlo malo svijetlosti na raspolaganju. Biljke koje trebaju vise
svjetlosti staviti sto blize prozoru ili osvijetliti umjetnom svjetloscu;
- sve biljke povremeno pregledavati (i one koje ste ostavili u podrumu da prezime) da se nisu
pocele pojavljivati biljne stetocine, kako bi se vec od pocetka moglo sprijeciti masovno
razmnozavanje;
- kod prehladnih perioda biljke koje su ostale napolju dodatno zastititi;
- grmove i vocke kod prevelikog snijega otresti da ne bi doslo do pucanja grana.
Cvijet mjeseca:decembar
Januar
- ako je snijeg napadao treba vrt kontrolirati. Grmove osloboditi od tezine snijega da grancice
ne bi popucale;
- pri povpljnom vremenu mogu se posaditi vocke;
- sjeme povrca u staklenike posaditi;
- ako nije prehladno moze se poceti sa obrezivanjem vocaka: vazno je da obrezani dijelovi veci
od 2 cm promjera budu premazani sa specijalnim balzamom;
- stare i bolesne grane odstraniti;
- pri toplom vremenu otvoriti prozore na spremistima u kojima biljke prezimljuju;
- sobne biljke stedljivo zalijevati, djubriti samo u slucaju da neka biljka prebrzo raste;
- biljkama u zimskom periodu pruziti sto vise svjetla, povremeno ocistiti listove od prasine
Cvijece mjeseca:zeleni ljiljan
RAZMNOZAVANJE MARGOTIRANJEM
Cesto se desava da dracena, juka, difenbahija ili fikus posle nekoliko godina provedenih u
prostoriji pruzaju ruznu sliku: zalostan izgled listova skupljenih na vrhu visokog stabla. Takvu
biljku ne treba baciti; pokusajte da je podmladite.
Biljku mozete skratiti, a istovremeno i razmnoziti margotiranjem. pod zglobom lista, u stablu,
napravi se kos rez do polovine stabla. U zarez se stavi kamencic ili parce plastike, kako ne bi
srastao (sl. 1). Ispod mesta reza stablo se omota plasticnom folijom. Donji kraj se veze, a gornji
ostavi otvoren i tu se nasipa vlazni treset ili mahovina (sl. 2). zatim se vezuje i gornji kraj folije.
Folija se povremeno otvara zbog zalivanja (sl. 3).
sl. 1
sl. 2
sl. 3 sl. 4
Posle 4 - 6 nedelja ispod folije ce se pojaviti prvi korjencici. Kada prorastu treset, vrh biljke se
moze odvojiti - odseci ispod mesta reza (sl. 4), i odmah posaditi u saksiju. Donji deo biljke
nemojte baciti - malo iznad reza uskoro ce se pojaviti bocni izdanci!
RAZMNOZAVANJE POLOZENICAMA
Cesto Vam se desava da Vam prijatelji traze reznicu nekog zbuna u vasoj basti... Ili bi ste vi
zeleli jos jedan zbun... Probali ste da ozilite reznicu, ali... Zasto ne probate sa
POLOZENICAMA?
Jednu nizu granu sa maticnog stabla lagano savijte polozite na

zemlju, ali tako da je ne prelomite, niti ostetite. Zatim je
pricvrstite rakljom ili cvrscom zicom, tako da ne moze da se
podigne, pa taj deo grane zatrpajte zemljom. To mesto
povremeno zalivajte i uskoro ce grana pustit svoje zlice. Za 6-8
mjeseci razvice se nov korjenov sistem, te tada granu izvadite
iz zemlje, odseciite oziljen deo i posadite ga kao samostalnu
biljku na zeljeno mesto.
Razmnozavanje polozenicama najcesce se obavlja u proljeće

iili leto, al ni je kasno to uradit ni u septembru.
Polozencama se najlakse razmnozavaju rododendroni,

magnolije, vatreni trn, crven bagrem, ukrasn nar, pajasmn,
maline, ribzle, kleke, ali i mnoge druge vrste...
PRESADJIVANJE BOZURA
Ukoliko ste resili da razmnozite, rasadite ili presadite bozure u svojoj basti, jos uvek je vreme
za to. Porijeklom je iz Kine, al se samonkla javlja u celoj Aziji, Evropi i Severnoj Americi.
Cvijetovi bozura mogu biti jednostavni ili dupli, najcesce

crveni, ali ih ima i ruzicastih, krem i belih. Cvijetaju u
proljeće. Bozur dobro uspeva kako na osuncanim, tako i
na senovtim mestima.
Sadi se kao soliterna biljka ili u manjim grupama, a moze

i uz ivicu cvijetne leje ili kao samostalna leja. Najlepse
izgledaju ako se u jednoj grupi nadju samo cvijetovi jedne
boje. Koriste se i kao rezani cvijet, lijepo izgledaju u
vazni, a u tom slucaju beru se jos dok su u pupoljku, cim
se otvori zeleni omotac i pojave cvijetne latice.
Bozuri se razmnozavaju deobom bokora, ili odsecanjem dela bokora, na kome se nalaze bar
dva okca i deo korjena.
Ova lepa biljka pripada grupi trajnica, sto znaci da vise godina ostaje na istom mestu. Zato
zemlju na kojoj ce biti posadjen treba dobro pripremti, duboko prekopati i isitniti. Najvise mu
odgovara hranljiva, ocedita, ilovasta zemlja bez krecnjaka. Vazno jene sadti ga duboko. Mladi
pupovi treba da budu pokriveni tankim slojem zemlje, jer se u protivnom moze dogodit da biljka
nikada ne procvijeta.
Bozur je otporan na hladnocu, ali ga prve zime po presadjivanju treba zastititi suvim liscem i
granjem. Tokom vegetacionog perioda umjereno se zaliva, a u rano proljeće, pre cvijetanja,
treba ga prihraniti mneralnim djubrivom - 50 grama po svakom bokoru. Preporucuje se
umjereno dodavanje djubriiva i po presadjivanju.
BONSAI - HARMONIJA U MINIJATURI
U SAKSIJI - BREZA JOS NEZNIJA

Budite i Vi majstor bonsaija
Nabavite u rasadniku zdravu i razgranatu brezu, cije je stablo debljine prsta. Specijalnim
makazama ili ostrim makazicama za nokte isecite stablo do visine od 25 cm. odlucite kako
zelite da izgleda vas bonsai, pa prema tome odstranite suvisne grancice sa stabla.
Biljku omotajte aluminijumskom zicom - glavno stablo zicom debljine 3, a grane zicom debljine
1.5 mm. Zicu ne stezite previse. Posto ste stablo omotali, lagano savijajte stablo i grane u
pravcu u kome zelite da se drvo razgrana. Ovim bonsaiju dajete konacan oblik.
Ostavite biljku da se odmara oko osam nedelja. Korjen je sve vreme u saksiji! Zalivajte je
koliko"Trazi".
posle ovog perioda izvucite korjen iz zemlje, otresite zemlju sa njega, pa ostrim makazama
skratite zilice. Da bi biljka lakse stajala u posudi, orezite korjen u obliku kruga.
Bilo bi dobro imati originalnu posudu za bonsai, ali moze posluziti i obicna saksija. Na dno, gde
je otvor za oticanje suvisne vode, postavite resetku, da korjenove zilice ne bi zapusile otvor.
u saksiju stavite hranljivi supstrat i postavite biljku. Korjen ne treba da bude skroz pokriven
zemljom. Prihranjujte tecnim djubrivom, leti na 2-3, a zimi na 4-6 nedelja.
Nakon sest mjeseci odvijte zice sa stabla, a izdanke koji ce se naknadno pojaviti, redovno
odstranjujte.
Bonsaiju se svake druge godine orezuje korjen i presadjuje se u novu zemlju. Dakle, da bonsai
bude oblikovan u potpunosti dovoljne su samo dve godine.
ovo je samo jedan od nacina da sami oblikujete bonsai. kreativci, uzivajte!
Uvek ziva priroda

PROCVIJETALI PANJ
Kada krenete u sumu, uzivajte, ali i pazljivo zagledajte. Gotovo svaki komad drveta originalan
je i potpuno prirodni ukras. Uz malo srece mozete pronac veci, ocuvan panj, koji Vam tokom
zime moze ulepsati sobu, hodnik li ulaz u stan.
Cetkom dobro ocistite sve rupe i pukotine u panju. Iz njega
treba isterat sve nepozeljne stanovnike - paukove, mrave...
Potpuno cist panj konzervirajte, najbolje bezbojnim lakom. U
udubljenja mozete smjestit male saksije sa cvijećem, a
prema raspolozenju i rezano sveze ili suvo cvijeće lisce.
za velike i male vrtove, terase i zardinjere

VECNO ZELENE KLEKE
otporne na zimu i jednostavne za uzgoj
KLEKA (Juniperus sp.) je jedan od cetinara sa

najvecim brojem raznovrsnih formi. Zbog toga je
gotovo nemoguce oblikovati vrt bez ovog zimzelenog
rastinja. Odlicno se "slaze" sa drugim cetinarima, kao
i sa jarkim bojama jednogodisnjeg cveca i trajnica.
Zelena boja kleka ukrasava vrt i zimi, mada tada nije

toliko intenzivna. Ovu svoju manu dopunjava
zanimljivim oblicima, kako formi, tak i osnovnih vrsta.
Uvek se moze naci ona forma koja odgovara svakom ukusu i svakoj velicini vrta. Postoje
polegle forme, forme srednje velicine, ali i stabla velicine i do 15 m. Najpopularnije su
spororastuce. Patuljasti oblici se moogu uspesno odgajati i u posudama na terasi.
BOBICE KAO ZACIN
Plodovi i cetine skoro svih

Osobina svih kleka je da su otporne vrsta kleke SU OTROVNI!
na mraz i jednostavne za uzgoj.
Odgovara im suncano mesto, a lose Medjutim, tamno - plave
reaguju na visak vlage u zemljistu. bobice oobicne kleke.
Dobro podnose orezivanje, (Juniperus communis) su
madastarije grane tesko razvijaju izuzetak. one imaju opor
nove izbojke. Redovna prihrana ukus i visestruku primenu.
djubrivima za cetinare pomaze u Koriste se ka dodatak za aromu kiselog kupusa, kao
razvoju i pravilnom formiranju krune. kvalitetan zacin za jela od divljaci i ribe, a takodje u
proizvodnji krepkih napitaka - dzina, likera i drugih
alkoholnih pica. U medicini se bobice kleke koriste kao
efikasno diureticko i dezinfekciono sredstvo.
Na zalost, ova predivna biljka ima i jedan nedostatak - u vrtu siri gljivicno oboljenje, rdju kruske.
Osnovni prenosioci gljive su obicna, kineska i virdzinijska kleka ( Juniperus communis, J.
chinaensis i J. virginiana). U tom slucaju pomaze samo orezivanje grana na kojima su se
pojavili neobicni izrastaji - gale. Odsecene grane se spaljuju.
RDJA KRUSKE Gale na kleki se javljaju kao
posledica zaraze gljivicnim oboljenjem,
rdjom kruske. U kisnom periodu gale
nabubre i obrazuju spore, koje se
oslobadjaju po vlaznom vremenu. One
inficiraju drvo kruske.
Na kruskama zarazenim gljivicama, na

nalicju lista pojavljuju se narandzaste
skupine u kojima se obrazuje nova
generacija spora. Takvo drvo vise ne radja,
a pri jacoj zarazi se susi.
HORTENZIJA
(Hidrangea hortenzis)
Sigurno je najcesci ukras nasih vrtova. Paznju je zasluzila svojim velikim cvastima bele,
ruzicaste ili plave boje. A znate li od kuda potice boja njenih cvijetova?
Ime biljke potice od grcke reci HYDOR-voda i ANGEION-posuda, sto bi u prevodu znacilo -
TREBA PUNO VODE. Osim cvijetova, svakako su dekorativni i njeni krupni, jasno
zeleni listovi.
Porijeklom je sa Dalekog istoka, a u Evropu je
doneta u XVIII veku. Ovaj izuzetno dekorativni zbun
moze izrasti do visine od dva metra, a cvijeta tokom
celog leta. Cvijetovi se rado koriste i u buketima, ali i
kao suseni u zimskim dekoracijama.
Najvise joj odgovara polusjenka, mesto ispod

visokog drveca, gde i u najtoplijim mjesecima ima
dovoljno vlage. Prija joj plodno, rastresito zemljiste.
Leti je treba obilno zalivati, narocito ako je zasadjena
na suncanom mestu.
Verovatno Vam se desilo da Vase hortenzije, koje su prosle godine bile plave, u novoj sezoni
procvijetaju belim ili ruzicastim cvijetovima.U cemu je stvar? Hortenzije cvijetaju plavim
cvijetovima samo onda kada rastu na veoma kiselom zemljistu, cija je vrednost pH 3-4,5,
odnosno sa velikim procentom aluminijumovih soli.
Kako onda odgajiti plavu hortenziju? Jednostavno! Potrebno je nabaviti treset koji je pogodan
za biljke - ljubitelje kiselog tla. Zatim se biljka redovno zaliva djubrivom koje sadrzi sulfate
aluminijuma, koje se moze nabaviti u bolje snabdevenim poljoprivrednim apotekama.
Mnogi hortenzije orezuju u jesen, sto je pogresno. Ove biljke cvijetne pupoljke obrazuju krajem
leta prethodne godine, pa se moze desiti da se pri orezivanju uklone i da biljka sledeceg
proljeća ne procvijeta.
Kod starijih biljaka dobro je ukloniti starije, debele grane iz sredine, kako bi se biljka
podmladila.
Razmnozavaju se deljenjem korjena posle precvijetavanja.
Dakle, ako ne znate kakvo je zemljiste u vasem vrtu... "PITAJTE" HORTENZIJU!
SIMSIR
Simsir je verovatno najcesce gajeni zbun i jedan od najvaznijih za vrt. To

je biljka koja se najvise koristi za formiranje zivica i narocito je podesan
za deljenje prostora i formiranje ivica u zacinskim vrtovima. Dobro je
poznato da se simsir moze oblikovati na najrazlicitije nacine: kao kupa,
lopta, kocka.... Ukoliko se ne orezuje, simsir ce se slobodno formirati kao
smpatican zbun ili nize drvo.
Simsir sporo raste i moze se lako kontrolisati orezivanjem. Ne zapostavljajte orezivanje jer se
zbun ne obnavlja lako na starim granama. Uz obican simsir sa nesto izduzenim okruglastim
listovima, mogu se nabaviti razni kultivari poput Buxus sempervirens 'Planifolia' sa dosta
dugackim liscem i sarenolisni varijetet Buxus sempervirens 'Elegantisima' sa zuckastim ivicama
na zelenom liscu.
"UKRADITE" PELCER
Kada uredjujemo vrt ili terasu razmisljamo o cvijetnim vrstama koje ce najduze trajati, a
izgledati najlepse. Pelargonija, ili muskatla, neizbezno zauzima svoje mesto.
Ova biljka, porijeklom sa Rta dobre nade, a preneta u Evropu u

VIII veku, postala je jedna od najpopularnijih cvijetnica.
Muskatla je prilicno snaznog stabla, naizmenicnih listova
srcastog oblika sa nekoliko dubokih reznjeva, pricvrscenih na
dugu dlakavu drsku. Cvijetovi su krupni i raznobojni. Omiljene
su muskatle sa vi secim granama i glatkim listovima.
Da bi ste na proljeće imali muskatlu, potsecamo vas da se
krajem oktobra pripremaju reznice-pelceri. Biraju se mladje,
najbolje sa 3-4 kolenca, od kojih jedno mora biti u zemlji. Sade
se u sanducice na rastojanje 8-10 cm i stavljaju na prozorsku
dasku gde ima dovoljno svetlosti. Redovno se zalivaju i
povremeno prihranjuju. Tokom zime vrhove koji poteraju treba
iseci sto nize, da bi bokor bio sto razgranatiji. Na proljeće, kada
prodje opasnost od mrazeva, svaka muskatla sadi se u
posebnu saksiju ili sanducic i rasporedjuje na terasu ili ispred
ulaznih vrata, kao na slici.
POKLONITE LALU
Pre vise od cetiri veka, u Evropu su iz Male Azije prenete lale a u Holandiju, takozvanu "zemlju
lala", tacno 1554. godine. Ni jedna biljka, cak ni orhidejam, nije izazvala takvo interesovanje i
pomamu kao lala. Od pralale i prvih lukovica, donesenih s Levanta, danas je poznato vise od
3000 sorti, jer masta selekcionara oduvek je bila neiscrpna. Istorija belezi da se za lale borilo i
ginulo, na njima se dobijalo i gubilo imanje.
Lale pripadaju porodici ljiljana. Zbog brojnih oblika i varijeteta, kao i bogatstva boja, lala je od
davnina omiljena. Postoje sorte sa malim i velikim cvijetovima, jednostavnim i punim, zatim sa
cvijetovima koji lice na ljiljan ili papagaja i sl. Boje su od bele, zelenkasto-bele, zute, ruzicaste
do tamnocrvene a ima i crnih lala. Veoma su zanimljive i dvobojne lale. Lale su tipicno
sezonsko cvijeće koje se u cvecarama moze pronaci od marta. Ime tulipan ili lala porijeklo vodi
od persijske reci - dolbend koja znaci turban. Nega i cuvanje u vazi: Cvijetne stabljike odrezite
ravnim rezom. Vazu samo do polovine napunite vodom. Drzite na hladnijem mestu,
prvenstveno nocu, to ce cvijetovima produziti zivotni vek. Poklanjanjem lale iskazuje se ljubav.
Gajenje: Lala je zeljasta visegodisnja biljka. Lukovice se sade sredinom septembra na dubinu
od 10cm. Saksije treba da budu duboke najmanje 15cm. Najlepse su u sirokim posudama u
koje moze da stane vise lukovica, i to jedna blizu druge. Stavite posudu u hladniju prostoriju, a
za tridesetak dana prebacite ih u mracnu gde je temperatura od 14-15*C. Na kraju ih prebacite
na svetlo mesto gde je temperatura izmedju 18 i 20*C. Zalivajte ih obilno i zasadite. Kada
cvijetovi uvenu, lukovice stavite u hladnu prostoriju.
MIRISNI DJURDJEVAK
Djurdjevak (Convallaria majalis) je perena koja slobodno raste po sumama i sumarcima, u
podnozju planina, ali i u visim podrucjima. U narodu je ova cvijetnica poznata kao djurdjevak, a
u nekim krajevima i po nazivu "biserni cvijet".
Naime, ima izuzetno lepe, bele mirisne cvijetice, visece i
rasporedjene u grozdovima. Svaki cvijetic sastoji se iz sest
belih latica, tako da podseca na zvoncic. Cvijeta u maju.
Tamnozeleni kopljasti listovi, obicno po dva-tri, obavijaju
cvijetnu drsku cele sezone, sve do jeseni. Ova biljka je
izuzetno dobar pokrivac tla i moze se koristiti za sadnju na
senivitim mestima i na umjereno plodnim zemljistima.
Pogodna je za ivicnjake, kamenjare, a uspeva i ispod
drveca, gde zbog jake senke cak ni trava ne raste.
Djurdjevak se brzo siri i pokriva tlo zahvaljujuci podzemnom stablu-rizomu, kojim se
razmnozava. Optimalno vreme za ovaj posao je kraj leta i pocetak jeseni. Tada se gusto
ukorjenjeni bokori vade asovom i pazljivo dele podzemna stabla. Polazu se u zemlju na dubini
10-12 i razmak 15cm. Kao visegodisnja biljka, neguje se jednostavno. U proljećem, do
cvijetanja, redovnim zalivanjem odrzava se stalna vlaga. Ona ce omoguciti formiranje
mnogobrojnih cvijetova na dugim drskama. Zbog ljepote i prijatnog mirisa, cvijet djurdjevka je
nezamenljiv za pravljenje proljećnih buketa i drugih aranzmana. Posebno ga treba koristiti za
dekorisanje u svecanim prilikama, za vencane buketi ili uskrsnje trpeze sa sarenim jajima.
Kada prodje cvijetanje, uvenule cvijetove treba odseci i smanjiti zalivanje, da bi podzemno
stablo proslo kroz normalni period mirovanja. Zbog velike gustine bokora i krupnih listova koji
pokrivaju tlo, tokom leta nema nikakvih dodatnih radova. Posle cetiri-pet godina, sa cele
povrsine treva izvaditi biljke, zemljiste obraditi, dodati rastresiti humus i ponovo posaditi
podeljene bokore. Djurdjevak u cvijetu moze se dobiti i u zimskom periodu. U tu svrhu rizomi se
sade u saksije ili dekorativne keramicke posude, koje se do ivice ukopavaju u zemlju, na
nekom pogodnom mestu u basti. Krajem decembra posude se unose u prostoriju u kojoj je
temperatura 12-14 stepeni i umjereno zalivaju. Saksije je najbolje postaviti u prozor izmedju
dva okna. Veoma je bitno da temperatura ne bude visoka, jer tada moze izostati cvijetanje, koje
treba da pocne krajem februara. Brzem razvoju biljke doprinosi pokrivanje posude hartijom u
obliku fiseka. Za ovako skromnu biljku koja se jednostavno uzgaja i neguje, sigurno se u
svakom vrtu moze naci bar malo slobodnog prostora.
Lukovicasto cvijeće - lako za gajenje

SADNJA PRE MRAZA
Ne znajuci da je gajenje lukovicastog cveca vrlo jednostavno, opredeljujemo se za
jednogodisnje, ili perene.
Lukovice nas u proljeće prve obraduju. Daruju nas svojim

cvijetovima a, znate i sami, raznobojni tulipani, krokusi, narcisi,
zumbuli i visibabe vesnici su proljeća.
Ovo cvijeće ne zavisi mnogo od klime. Sadi se tokom jeseni, ali

obavezno pre mraza. Zemljiste treba da je rastresito i humusno,
pa ce i cvijetovi biti krupniji. Izaberite suncano mesto u vrtu,
zaklonjeno od promaje i jakih vetrova.
Da bi cvijeće delovalo sto lepse, lukovice sadite u grupe, kako bi na proljeće dobili rondele. Po
pravilu, lukovice se sade na dubinu koja odgovara njihovoj dvostrukoj velicini.
Za one koji lukovice sade prvi put:
OBRATITE PAZNJU DA VRH LUKOVICE OKRENETE NAVISE!
Sade se u jesen, cvijetaju u proljeće

GRACIOZNI IRISI
Ako zelite da vam posle prvih proljećnih suncanih dana ozive cvijetne gredice, sada posadite IRISE. Odmah po
otapanju snega, iz zemlje ce poceti da izbijaju uski svetlozeleni listovi, koji skrivaju pupoljke. Oni ce se pojaviti pred
samo cvijetanje. Za dan ili dva svi ce se otvoriti i vrt obojiti plavoljubicastim i zutim tonovima.
Ova cvijetna vrsta odlikuje se bogatstvom sorti, a samim tim i razlicitim bojama i oblicima
cvijetova. Postoje dve osnovne grupe:
 irisi koji se razvijaju iz LUKOVICE i
 irisi koji se razvijaju iz rizoma.
Prvi u vrtu procvijetaju LUKOVICASTI irisi niskog rasta, svega dvadesetak centimetara.
Njihovi krupni cvijetovi, svetlo plavi do tamnoljubicasti, prosarani su pegama razlicitih boja i
oblika. Ovi irisi zahtevaju PERIODIICNO PODMLADJIVANJE SVAKE GODINE. U kasno
proljeće, kada listovi pozute, lukovice se vade iz zemlje, ciste, dele i ostavljaju na suvo i
toplo mesto. U jesen se mogu ponovo zasaditi.
Posle lukovicastih cvijetaju oni koji se razvijaju iz RIZOMA. Medju njima
prvi procvijetaju PATULJASTI, visine do 20 cm, zatim standardni i na
kraju visoki - do 80 cm.
PRVI PROLJEĆNI CVIJETOVI
Lukovicasti iris, svetloplavih ili tamnoljubicastih cvijetova, lijepo izgleda

posadjen sam ili u grupi sa drugim vrstama. U ovoj maloj cvijetnoj gredici
na slici, grupu irisa razlicitih sorti okruzuju trajnice Erantis i Iberis. Iberis
ce predstavljati ukras vrta do zime, a u proljeće ce pruziti zastitu od vetra
neznim izbojcima Irisa.
Iz mladih lukovica, koje se obrazuju u pazuhu ljuspi, sledece godine

razvice se listovi i cvijetno stablo
HRANA U LUKOVICI ILI RIZOMU
Vecini Irisa vise odgovara toplo i suvo leto. U tom periodu oni se hrane iz podzemnih
"magacina". Kod Lukovicastih irisa to su LUKOVICE. Sledece godine one ce razviti listove i
cvijetno stablo. Spoljni omotac lukovice obrazuje sitnu mrezu, zbog cega se ovi Irisi zovu i
"mrezasti".
Bradata perunika: rezerva hrane u rizomu
Bradate perunike, koje pripadaju grupi korjenastih Irisa, zalihe hrane imaju u RIZOMU. Na njemu
se obrazuju zadebljanja u kojima se, u vidu skroba, nagomilavaju hranljive materije. Pri suviisnoj
vlazi zemljista rizomi mogu da istrunu. Posle cvijetanja ovih Irisa nastupa period mirovanja. U to
vreme rizomi se mogu deliti i ponovo saditi.
PRIMULA CVIJETA PRVA
Dok je napolju jos hladno, cuva se i neguje u prostoriji, a s proljeća premesta u vrt.
Primula je jedna od rijetkih, samim tim i najlepsih

saksijskih biljaka, koje cvijetaju cele zime i
proljeća.Najranije procvijetaju obicna (Primula
vulgaris) i hibridna visoka forma (P. slatior).
U SOBI
Na pocetku godine pocinje i sezona cvijetanja Primule
melacoides. Ona je neznija od prethodne dve vrste. Ne
podnosi zasusivanje i lose reaguje na toplotu. Na svetlom,
prohladnom mestu, blizu prozora, uz dovoljno vode,
obradovace vas cvijetovima jarkih boja i prijatnog mirisa.
Zivotni vek moze joj se produziti na 2-3 mjeseca, ako se
uveli cvijetovi redovno uklanjaju, kako bi se novi pupoljci
postepeno otvarali. Ova primula je jednogodisnja, pa se po
precvijetavanju moze baciti.
Sobna primula (P. obonica) produzava cvijetanje i po okoncanju proljeća. Pauza je samo tokom
najtoplijeg letnjeg perioda. Tada je treba smjestiti u senku, na provetreno mesto.
Na svetlom mestu, ali ne na direktnom suncu, moze da izdrzi i do 18-20*C. Pri kupovini biljke
obratite paznji na kompaktan rast biljke. RIJETKE I MEKE JEDINKE IZRASLE SU VEOMA
BRZO, PA CE BITI PODLOZNE BOLESTIMA I TRAJACE KRATKO.
Kineska primula (P. sinensis) cvijeta od februara do maja.
Leto moze da provede u vrtu i da sledece godine, ako su
uslovi povoljni, ponovo cvijeta.
za sve primule koje se uzgajaju u sobi vazi jedinstveno

pravilo uzgoja: PROHLADNO I SVETLO MESTO
ZASTICENO OD DIREKTNOG SUNCA, STALNA, ALI
UMJERENA VLAGA I OPREZNO DAVANJE DJUBRIVA
SLABE KONCENTRACIJE.
PROMJENE NA KOZI
Sobna primula moze izazvati promjene na kozi osjetljivih osoba.
Krivac za to je PRIMIN, materija koja se nalazi u

tecnosti tankih, jedva vidljivih zljezdastih dlacica,
kojima su obrasle drske i donja strana listova. Ipak,
zbog toga se ne treba odreci ovog prelijepog cveca.
Samo se postarajte da ne dodirujete listove, a
prilikom presadjivanja koristite rukavice.
SADNJA ISPOD LISTOPADNOG DRVECA

Primula voli ilovasto zemljiste obogaceno humusom i ima osobinu da dobro cuva vlagu. Kada
se sadi, iskopa se jama dosta veca od korjena, kako korjen ne bi poceo da isplivava, sto moze
dovesti do susenja ili izmrzavanja biljke. Jama se puni sitnom, rastresitom zemljom, koja se
oko biljke blago sabije. Mesto je pozeljno pokriti strugotinom ili isitnjenom korom drveta. Zato je
najbolje mesto za primulu ispod listopadnog drveca. U proljeće, pre listanja, primule ce imati
dovoljno svetla, a kada precvijetaju, drvece ce im pruziti potrebnu senku. U blizini stabla imace
i dovoljno vlage.
LAVANDA KAO BORDURA

Ako prostor dozvoljava, uz ivicu baste moze se saditi lavanda (Lavandula officinalis), ciji je
prijatan slatkast miris siri celog leta.
Cak i maleni listovi ove
biljke odaju miris. Lavanda
odlicno formira zivu ogradu
slobodnog rasta ili se
orezuje. Moze se saditi i
pojedinacno, kada se siroko
i bogato grana. Nema
posebnih zahteva prema
zemljistu, jedino je treba
saditi na suncana mesta.
Tradicionalna ljubicasta
verzija biljke naraste 30-90
centimetra i ima
srebrnastosivkast list, dok
bela lavanda dostize 45-60
centimetra i ima
plavicastozelen list.
BOZUR
U drevnoj Kini bozur je bio omiljeni cvijet vladara, a njegovu ljepotu opevale su i mnoge poete.
Kada su u XIX veku kulturne forme zeljastih i drvenastih bozura dospele u Evropu, a odmah
posle toga i u Ameriku, izazvale su veliko interesovanje ljubitelja cveca, koji su uspesno
nastavili rad na selekciji.
Bozuri su do danas u vrtovima zadrzali popularnost, verovatno zbog

toga sto su zahvalno cvijeće koje ne zahteva posebnu negu i mesto
boravka. To je snazno i dugovecno rastinje. Odlicno podnosi suncana
mesta na duboko prekopanom glinovitom zemljistu, bogatom
humusom. Posle cvijetanja biljku je potrebno nadjubriti organskim
djubrivom, koje ne sadrzi veliku kolicinu azota, najbolje kompostom ili
dobro zgorelim stajnjakom.
Suprotno njima, drvenasti bozur treba djubriti samo mineralnim djubrivom. Ako posle cvijetanja
nastupi period suse, to mu nece smetati, naprotiv, doprinece bogatijem cvijetanju naredne
godine.
Za tek posadjeni bozur treba imati strpljenja. Dok se ne razgrana i ne pocne lijepo da cvijeta,
prodju i dve godine. Ovo se odnosi na sve sorte. Na presadjivanje bozur reaguje tako sto
prestaje da cvijeta nekoliko godina. Zbog toga na samom pocetku za ovu biljku treba odabrati
odgovarajuce mesto.
Bozur belog cvijeta dobro se "slaze" s drugim trajnicama u vrtu.
Njegov klasicni "partner" obicno je delfinijum. S bozurom se dobro

"slazu" i bele hrizanteme, bradate perunike, grmolike reze i nisko
drvece i siblje. Obican crveni bozur takodje je rado vidjen u vrtu,
posebno u seoskom dvoristu. Moze se kombinovati s drugim
trajnicama u cvijetnoj leji.
Razlicite sorte drvenastoh bozura, po misljenju nekih ljubitelja cveca,

mogu po ljepoti konkurisati ruzama. U vrtu se mogu kombinovati s
cvijetajucim trajnicama. Rastuci do dva i po metra u visinu, s krupnim
cvijetovima i privlacnim listovima, u potpunosti preuzima ulogu solitera.
DRVENASTA VRSTA
Drvenasti bozur (Paeonia suffruticosa) u Evropu je doneo engleski ser Dzozef Benksom, pre
dvesto godina. Tek u novije vreme, ova zahvalna i izdrzljiva biljka iz istocne Azije postala je
popularna u nasim vrtovima. Strucnjaci savetuju da se sadi u polusenku, na neutralno,
humusom bogato zemljiste. Moze da raste u blizini drveca i drugog siblja, jer dobro podnosi
"susede". Zemljiste treba da je umjereno vlazno, jer duze zadrzavanje vode ne podnosi. U tom
slucaju treba se pobrinuti za dobru drenazu. Da bi redovno cvijetao, mora se dva puta godisnje
djubriti. Na pocetku sezone u martu-aprilu i posle cvijetanja. Mlade grmove treba blago orezati
da bi dobili lepu i pravilnu formu. Snaznim orezivanjem zrtvuje se cvijetanje, ali samo za
narednu sezonu.
ZASTO BRSLJAN NECE DA SE PENJE

Brsljen je zimzelena biljka koja se penje uz zidove, prekriva ih i, od proljeća do kasne jeseni,
fasade kuca prosto cvijetaju. Ali, sta uraditi kada posadite brsljen i otkrijete da, umesto po
zidovima, puzi po zemlji, ili jos gore, uopste ne raste kako bi trebalo?
Prvo sto treba da se zna o brsljenu jeste to da je njegovo prirodno

okruzenje suma. Stoga, on voli indirektno, priguseno sumsko svetlo,
ravnomernu vlaznost i rastresitu zemlju. Ne treba ga saditi na mestima gde
ce biti direktno izlozen jakom suncu i gde je zemlja suva. Takodje, takvi
uslovi su idealni za grinje koje ce ga na takvom mestu gotovo sigurno
napasti. Nasuprot tome, ako ga posadite u hladovinu ili makar u senku,
brsljen ce vremenom rasti, penjati se i prekriti sve sto mu stoji na
raspolaganju, bez neke posebne paznje i nege. Posle otprilike 10 godina
obrazovace svoje ostro-ovalne "staracke" listove a u septembru i oktobru
cvijetove bogate nektarom. Da bi brsljen uspeo treba, dakle, izbegavati
bele, tople juzne zidove, kao i "klizave" i stare zidove koji se odranjaju i na
kojima on nece naci potreban oslonac.
Ponekad, i pored toga sto ste izabrali pravo mesto da ga posadite, brsljen ne raste uz zid. Tada
je "krivac" hemijski sastav zida. Svez beton i cement reaguju bazno i spaljuju korjencice kojima
se brsljen drzi za zid. Ovakav zid se moze neutralisati sam od sebe, potrebno je samo sacekati
kisni period jer kisela kisa vrsi neutralizaciju baze. Drugi je slucaj ako je zid oblozen fasadnim
ciglama i itongom koji odaju kiseline. Ovde pomaze jedino da napravite drvenu konstrukciju uz
koju ce se biljka popeti.
Evi jos jednog razloga zasto brsljen ponekad nece da se penje: ako kao pelcere koristite stare,
cvijetale grane nece obrazovati izdanke za puzanje jer su stare grane naprosto "zaboravile" da
se penju. Takav brsljen ce izrasti u bezoblican zbun.
GRAB - DRVO ILI ZIVA OGRADA
Grab moze porasti u visinu do dvadeset metara i tada se formira kao divno drvo sa siljastom
krosnjom. Njegovo lisce s jeseni brzo pocinje da menja boju ali jos dosta dugo ne opada.
Jesenje lisce koje je braon boje ostaje na granama mladih grabova skoro citave zime. Grab se
nasiroko koristi poput bukve za formiranje zivih ograda i zasenjenih prostora u vrtu.
Orezivanjem graba dva do tri puta tokom sezone rasta, moze se formirati gusta ograda
potpuno pokrivena liscem u kojoj se rado sakrivaju ptice.
VITAMIN "C" U SAKSIJI

Gajenje limuna u posudama poznato je jos od 300. godine p.n.e.
Zimzelene grane sa belo-ruzicastim cvijetovima i zuckasto-zelenim
plodovima su preko cele godine cudesan ukras vrtova, dvorista,
terasa i prostorija.
Uslovno receno, stablo limuna moze da zadovolji osnovne potrebe

jednog domacinstva. U stanovima i kucama za prezimljavanje moze
da posluzi bilo koja prostorija do koje dopire minimum direktne ili
indirektne svetlosti, a temperatura ne pada ispod nule.
Ako je stablo u prostoriji koja se ne greje, a spoljna temperatura je -10 do -15*C, za vreme tog
kriticnog perioda moze se upaliti sijalica, koja ce u prostoriji podici temperaturu za nekoliko
stepeni, sto je dovoljno da mraz ne osteti stablo, a postize se i dodatno osvetljenje. U tamnim
prostorijama zivotne funkcije listova prestaju, a stablo ugine. Zato se limun u manje svetlim
prostorijama stavlja pored prozora. Zimi mu najvise odgovaraju juzne prostorije, sa dovoljno
svetla, u kojima se temperatura krece od +1 do +7*C. U ovakvim zimskim uslovima, stablo ce
normalno cvijetati u maju i doneti plod.
Tokom zime treba odrzavati minimalnu vlaznost tla. Nedostatak vlage ili prevelika vlaznost
zemlje oko korjenovog sistema dovodi do opadanja lisca, truljenja i uginuca biljke. Vlaga
vazduha treba da je smanjena, kako ne bi doslo do razvijanja zelene plesni na listovima,
granama i plodovima. Prostoriju treba povremeno provetriti. U toploim vlaznim prostorijama
lisce zuti, kovrdza se i opada. Zato je najbolje udaljiti stablo od grejnih tela. Vise temperature
potsticu prevremen razvoj cvijetnih pupoljaka, pa takvo stablo treba spasavati otkidanjem
pupoljaka. Cvijetanje limuna, zavisno od temperature, pocinje tokom aprila do pocetka maja.
FIKUSI
Ficus sp.
Fikusi su uglavnom porijeklom iz tropskih krajeva. Jedna od svima

dobro poznatih je i vrstaFicus carica - SMOKVA. Fikusi spadaju
medju najpopularnije sobne biljke. Kod uzgoja fikusa u sobi
neophodno je pridrzavati se nekoliko osnovnih pravila, pa ce biti
ukras svakog prostora dugi niz godina. Uglavnom se svi fikusi
neguju na isti nacin.
Fikusi vole puno svetlosti, a najvise im odgovara polozaj kada im

svetlost dolazi odozgo. Zato je najbolje postaviti ga na pod, blizu
prozora. Jedino ga tokom leta treba zaseniti tokom dana, kada je
sunce najjace.
Zimi im najvise odgovara temperatura 10 - 15*C i umjereno zalivanje
ustajalom vodom. Obavezno ih zastitite od promaje! Jednom nedeljno
lisce treba obrisati vlaznim sundjerom - kod krupnolisnih, ili biljku istusirati
- kod sitnolisnih vrsta.
U prohladnoj prostoriji treba paziti koliko se biljka zaliva, jer ce pri

suvisnom zalivanju listovi pozuteti i otpasti. Isto se desava i ako fikusi
"gladuju" - ako ih niste dugo presadili u svezu zemlju, a ukoliko je biljka
prerasla posudu, presadite je u vecu, ali ne preveliku!. U proljeće, kada
fikus posle zimskog mirovanja, pocinje da raste, treba ga obilnije zalivati i
prihranjivati vestackim djubrivom svake dve nedelje. Leti ce fikusu prijati
ako ga iznesete napolje, ali na zasenjeno mesto.
Fikus mozete razmnoziti vrsnom reznicom, u vodi. U sobnim
uslovima biljke ce se najlakse oziliti krajem proljeća i
pocetkom leta.
Najcesca vrsta fikusa je Ficus elastica, sa dobro poznatim

velikim jajastim, sjajnim i kozastim listovima.
Drugi po popularnosti je svakako Ficus benyamina, popularni

bendzamin, sitnog, mnogobrojnog lisca. Stablo je gusto
razgranato i cesto moze da izraste u malo drvo. Ima
varijeteta i sa sarenim liscem.
Ficus pumila je puzavica neznih, sitnih, okruglastih listova, ni

malo slican prethodnim vrstama. Kod nas je nesto redji u
stambenim i poslovnim prostorima.
Ficus lirata se takodje redje srece. Krupnih je listova,

kozastih, nalik na liru, po cemu je i dobio ime.
UKRATKO:
 svetlo mesto, leti zasticeno od direktnog sunca,
 mesto zasticeno od promaje,
 umjereno zalivanje,
 redovno presadjivanje u svezu zemlju,
 prihranjivanje u proljeće.
UNESITE KAKTUSE U KUCU
Svojom egzoticnoscu pronasli su svoje mesto kod ljubitelja cveca. Postoje cak i udruzenja
njihovih ljubitelja. Za pocetnike u njihovom gajenju problemi nastaju sa dolaskom hladnih dana.
Vec pocetkom oktobra unosimo ih u zatvorene prostore.
Sa zalivanjem prestajemo nesto ranije, kako bi kod
unosenja bili suvi. Prezimljuju na temperaturi 10 *C. Pre
smjestanja u hladnu prostoriju nekoliko dana ih zadrzimo
u toplijoj, kako bi se supstrat osusio. Osjetljive i
kalemljene kaktuse cuvamo u praznom akvarijumu, gde
cemo im lakse sacuvati vlagu u vazduhu, a i
temperatura ce biti veca.
Manje kaktuse kojima je potrebno mirovanje mozemo
smjestiti u prostor izmedju duplih prozora. odatle cemo
ih smjestiti i van saksije. Izvadimo ih iz zemlje i skratimo
korjen. Drzimo ih na toplijem mestu dok rez ne zaraste.
Zatim ih umotamo u novine ili stare krpe i odlozimo na
mirovanje. Kod umotavanja pazite da ne ostetite korjen!
Za prezimljavanje se mogu iskoristiti podrumi i potkrovlja. podrum mora biti ociscen i sveze
okrecen i u njemu se ne sme cuvati krompir ili slicno povrce, zbog gljivicnih infekcija. Odlozene
kaktuse je potrebno pregledati jednom nedeljno. Ako primetimo da neki truli, isecemo ispod
bolesnog dela, sasusimo rez na toplijem mestu i kalemimo.
Kaktusima koji zimi zahtevaju visu temperaturu treba obezbediti dovoljno svetla da se ne
deformisu.
ZIVE SKULPTURE
Od cega zavisi hoce li kaktusi cvijetati ili ne?
Tajna je u zalivanju i njihovom zimskom odmoru. Tokom zime, tacnije od

kraja oktobra do kraja marta kaktuse treba drzati na hladnom i suvom
mestu, zasticenom od mraza, gde temperatura ne prelazi 10*C. Osim toga,
u ovom periodu treba se uzdrzati od zalivanja, jer ce samo tako vecina
kaktusa stvoriti pupove i vec pocetkom proljeća krenuti sa cvijetanjem. Ako
se, pak, oni cuvaju na toplom mestu, u sobi sa centralnim grejanjem na
primer, neophodno ih je zalivati i u ovom periodu, ali onda sigurno nece
cvijetati.
JAO, PRESADJIVANJE
Kada je rec o kaktusima, pitanje njihovog presadjivanja je uvek problematicno.

Sta sa bodljama? Kako zahvatiti biljku? Cime je drzati?
Da biste se zastitili od uboda neprijatnih bodlji, koje, iako mnogi misle suprotno,
nisu otrovne ali mogu da iritiraju kozu, posluzite se trikom.
Obuhvatite duzom tkaninom (salom, na primer) kaktus neposredno iznad
prethodno nakvasene zemlje. Krajeve tkanine dobro stegnite, uvrcuci ih. Zatim
kaktus izvucite iz saksije i presadite u novu, za 2-3cm vecu posudu.
Nakon presadjivanja kaktus ne treba zalivati najmanje dve nedelje! Sa
zalivanjem treba poceti tek kada se primeti da biljka pocinje da raste.
BOZICNI KAKTUS
Cvijeta u decenbru i januaru. U toku godine po dve faze

mirovanja i rasta.
Cvijetovi kao za izlozbu: ruzicasti, crveni, narandzasti ili zuti.
Bozicni kaktus porijeklom je iz Brazila i u tropskim sumama raste
kao parazit u krosnjama drveca. Kod nas je poznata saksijska
biljka koja je zimi u kuci, a leti na terasi. Ubraja se u jedan od
najlepsih clankovitih kaktusa. Boja cvijeta je razlicita ruzicasta,
crvena, narandzasta i zuta. Razmnozava se lako, reznicom:
clanak uvrtanjem se otkine i zasadi u saksiju sa plodnom
zemljom. nakon mjesec dana reznica ce pustiti korjen.
Da bi ova omiljena biljka cvijetala na vreme, mora se voditi racuna o smeni mirovanja i rasta,
koje se po dva puta ponavljaju tokom godinu dana. U fazi mirovanja, zalivanje je svedeno na
najmanju meru, tek toliko da se biljka ne osusi. U fazi rasta, biljku redovno zalivamo i
prihranjujemo, kao i ostale u sobi ili na terasi. Bozicnom kaktusu, u ovo vreme, pogoduje svetlo
mesto, dalje od izvora toplote i tenperature oko 15 C. Zaliva se redovno, ali ne suvise. Saksiju
ne premestati, jer bozicni kaktus voli stalno mesto.
Cvijeta u decenbru i januaru oko bozicnih i novogodisnjih praznika , pa otkud i ime, a poznat je
kao i bozicnjak. Posle cvijetanja, u februaru, zalivanje se svodi na najmanju meru, jer nastupa
mirovanje: posle obilnog cvijetanja treba joj odmor.
Pocetkom proljeća, saksija sa bozicnim kaktusom iznosimo na terasu i to na senovito mesto.

Presadjujemo biljku ako je saksija mala i pocinjemo sa zalivanjem, jer pocinje faza rasta koja
traje do jula. potom sledi faza mirovanja, do septembra, kada je zalivanje opet znatno
smanjeno. Od septembra povecavamo kolicinu vode za zalivanje. Narocito je pogodna kisnica,
a dobro je i prehranjivanje u tecnom rastvoru. Skracenjem duzine dana biljku unosimo u sobu,
najbolje pocetkom oktobra i nastavljamo sa negom. U ovoj fazi formiraju se cvijetni pupoljci.
Ako vam biljke boluju proverite da li imaju dovoljno svetla.
razmnozavanje KAKTUSA
BODLJIKAVI LJEPOTANI U "KUCNOJ RADINOSTI"
Za kaktuse se nije znalo pre otkrica Amerike, a danas ih ima sirom celog sveta u raznim, pa i
cudnovatim oblicima. Neki lice na klipove, korale, zmijice, sundjere, jezeve... To ih i cini
omiljenim sobnim biljkama.
Za gajenje kaktusa najvazniji uslov je odgovarajuca zemlja. Najbolja

kombinacija je 2/5 komposta, 2/5 recnog peska i 1/5 krecnjacke
prasine ili usitnjenog starog maltera u koju se moze dodati malo
praha od drvenog uglja koji sprecava stvaranje budji. Na dno saksije
stavlja se sloj sljunka.
Razmnozavaju se semenom, reznicama, izdancima i kalemljenjem.
Seme se seje u supstrat koji se sastoji od tri dela recnog peska i

jednog dela lisnjace. Supstrat pre setve navlazite. Seme ovlas
sabijte, pokrijte staklom i drzite na temperaturi od 25 - 30* C. Kada
nikne, staklo se skida, a posle oko tri mjeseca, mlade biljcice mogu
da se sade u male saksije.
Razmnozavanje reznicama obavlja se u proljeće i rano leto. Ostrim nozem odsecite reznicu, u
ovom slucaju to je clanak ili izbojak, a ukoliko odsecate deo, rez pospite prasinom drvenog
uglja da ne bi doslo do truljenja i ostavite reznicu do nedelju dana da se malo prosusi. Zatim je
posadite u vlazan pesak ili mesavinu peska i zemlje. Kada se ozile, presadite ih u male saksije.
Presadjivanje kaktusa je na oko tri godine i to u rano proljeće, pre pocetka vegetacije. Posle
presadjivanja, dva do pet dana, drzite ih u senci i nemojte zalivati.
Najpoznatiji i najomiljeniji rodovi su:
 Echinopsis - ima rebrasto stablo i cvijetove koji se otvaraju nocu i traju do polovine iduceg
dana.
 Epiphyllum - poznat kao "svekrvin jezik". Ima duge, mesnate listove. Cvijetovi su krupni i
trubicasti.
 Cereus - vrste ovog roda glavna su odlika zanimljivih pejzaza Meksika, Perua, Cilea...Stablo
dostize visinu i do 20 m, a tezinu od nekoliko tona.
 Mamillaria - ima loptasto ili cilindricno stablo koje je obraslo bradavicama i bodljama.
 Opuntia - mnoge vrste ovog roda odomacile su se u Sredozemlju.
 Echinocactus - ima zdepasto, loptasto stblo.
 Echinocereus - zbunastog je oblika.
 Selenicereus - ima dugo savitljivo stablo.
 Phyllocactus - lisnati kaktus, razlikuje se od pustinjskog.
STIGLO NAM JE PROLJEĆE
April je mjesec najobimnijih radova u vrtu. Vlasnici basta znaju da upravo u ovo vreme treba
zavrnuti rukave, i krenuti u prekopavanje zemljista.
KADA KOPATI?
Veoma je vazno oceniti pravi trenutak za riljanje baste. Ako je tlo previse suvo posao ce biti
veoma naporan i izmorujuci, a rezultata ce biti malo. Ako je, pak, previse vlazno moze doci do
kvarenja zemljisne strukture. Zato je najbolje kopati onda kada se zemlja u ruci mrvi.
To se moze jednostavno ustanoviti. Uzme se komad zemlje u saku i stisne. Kada je saka
otvori, zemlja u njoj treba da ostane u grudvici, ali ne cvrsto stisnuta. Ukoliko je ostala sasvim
kompaktna, znaci da je previse vlazna za kopanje, a ako ne zadrzi oblik grudve, vec se rasipa i
trosi previse je suva.
Ako je zemlja suva treba je dva do tri dana pred prekopavanje zaliti.
JESTE LI NABAVILI KESICE SEMENA RAZNOVRSNOG CVECA?
Vecina ukrasnih biljaka seje se krajem marta i tokom aprila. Ako ste odabrali seme zeljenih
biljaka, trebace vam i saksije za njihovo sejanje. Osim semena i saksija neophodna je i
kvalitetna zemlja za cvijeće. U zavisnosti od zahteva pojedinih vrsta cveca (koji su naznaceni
na svakoj kesici), zavisi i dubina setve.
Tako, kod onih koje se dublje seju, napravite stapicem
rupice u zemlji tako da formiraju redove. Kod onih drugih,
koje se seju plice, vazi pravilo da se seme pospe po
povrsini zemlje, a onda se blago utisne u nju.
SAKSIJE I ZARDINJERE SA SEMENOMtreba drzati na

toplom mestu i zalivati kanticom koja na vrhu ima
rasprsivac (tus), jer bi prejaki mlaz rasterao seme uz ivicu
posude. Takodje, za zalivanje je najbolje koristiti mlaku
vodu. Na spoljni deo zardinjere ili saksije mozete zalepiti
kesicu (sa datumom setve) iz koje je uzeto seme za tu
posudu. Tako cete znati sta ste gde posejali. Ovo vazi za
one ljubitelje cveca koji seju veci broj biljaka.
PRESADJIVANJE CVECA ovako posejanog vrsi se kad se ono dobro razvije, tj. kada se na
mladicama pojave 1-2 para pravih listova.
Otpornije cvijeće, kao sto je lijander, aspidistra i drugo, ako je iscrpelo sve hranjive sastojke iz
zemlje, treba presaditi i pazljivo zalivati. Tek kada se temperatura ustali preko 10 stepeni C
mozemo ga polako iznositi napolje. Ovo vazi za sve biljke. Vecina tropskih biljaka ce dobiti
tamniju boju na niskim temperaturama. Zato, oprezno!
Muskatle, mindjusice (fuksije) treba takodje, presaditi i dobro orezati.
Zemlju i zardinjere za balkone treba unapred pripremiti, a ne tek posto se nabavi rasad.
Zalivanje se vrsi samo ujutru, jer su noci jos uvek hladne.
PRESADJIVANJE KRAJEM FEBRUARA
Ukoliko zelite da presadite svoju novogodisnju jelu ili jelku, vreme je da iskopate rupu, ako to
vec niste ucinili. Rupa mora da bude nesto vecih dimenzija od busena. Iskopajte je cim se
zemlja odmrzne toliko da moze da se kopa. Pozeljno je da rupa ostane tako otvorena
izvesno vreme (najbolje je da se rupa iskopa ujesen pre mrazeva kako bi preko zime zemlja
u rupi izmrzla i na taj nacin postala rastresitija i omogucila da se korjenov sistem lakse
adaptira na nove zivotne uslove). Kada vremenske prilike to dozvole, krajem februara, moze
se pribeci presadjivanju, ili sadnji novih sadnica. Uz dodatak pregorelog stajskog djubriva
oko busena i vodeci racuna da dubina sadnje bude do mesta do koga je sadnica i sama bila
pre toga zasadjena i vodeci racuna da severna strana stabla u rasadniku bude okrenuta ka
severnoj strani i u dvoristu.
Pored sadnje sadnica, sada je i vreme za sadnju
ukrasnog siblja. Za sadnju siblja nije potrebno rupu
unapred kopati. Neposredno pre sadnje rupu
iskopamo, a samu sadnicu orezemo tako sto cemo
korjenov sistem malo skratiti, a nadzemni samo za
dve trecine duzine grana. Pozeljno je dodati nesto
pregorelog stajnjaka oko busena pre sadnje.
Orezivanje nadzemnih delova uradicemo kada
budemo sigurni da nece vise biti dana i noci sa
mrazom. Staro drvece i siblje mozemo ocistiti od
starih i suvih grana, ako je to potrebno.
Da podsetimo one koje zele da svoj vrt urede na neki dugi nacin ili da
ga preurede, a sami to ne umeju, mogu potraziti savet od strucnjaka
za tu oblast - dipl. inzenjera pejzazne arhitikture ili, kako se nekada
govorilo, hortikulture. Oni ce vam svojim strucnim znanjem izradom
dendroloskog projekta i savetima pomoci da na najbolji nacin dodjete
do pravog resenja. Sada je i vreme. Pretpostavljamo da ce vam to
vremenski uslovi i dozvoliti, da se malo posvetite i travnjaku.
Verujemo da ste ga pre nastupanja zime i snegova pokosili i ocistili od
suvog lisca, grana i ostalog otpada koji se zatekao na travnjaku.
Mozemo ga ponovo izgrabuljati i ocistiti, a zatim prihraniti organskim ili
mineralnim djubrivom. Dalja nega travnjaka sastoji se od redovnog
kosenja i zalivanja. Naravno, ukoliko je zemlja posna, moguce je i jos
neko prihranjivanje u toku vegetacije.
Zivu ogradu treba okopati i nisko orezati kako bi dolaskom toplijih

dana i noci mogla da snazno i bujno pocne da raste. Moze joj se
dodati i malo pregorelog stajskog ili mineralnog djubriva, ako je
zemlja posna.
U ovom mjesecu sade se i lukovice gloksinije i to tako da vrh lukovice viri iznad zemlje. Mesto
gde ce ona biti posadjena mora biti zasticeno od direktnog sunca. Ukoliko se kod gloksinije ne
pojave pupoljci, a listovi su se vec razvili, potrebno je otkinuti joj jedan list cime cemo pospesiti
raznoj pupoljaka i cvijetanje. Sada je i vreme za sadnju begonija i dragoljuba.
Od oko 1.000 vrsta begonija koje se dele u dve velike grupe koje uzgajamo: 1) one sa lepim
dekorativnim listom i 2) one sa cvijetom mozemo odabrati nekoliko vrsta koje se mogu kod nas
naci. Vas prodavac ce vam reci koja je begonija za sadnju u basti, a koja nije. Muskatle trba
skratiti na tri do pet okaca, a tri izdanka bice savim dovoljna za dobru i gustu biljku. Iz saksije
mogu se presaditi u zemlju uz dodatak komposta i peska i prethodnog skracivanja korjenovog
sistema na pola. Muskatla je ljubitelj svetlog i suncanog mesta.
RADOVI U VRTU
TOKOM PRVE POLOVINE OKTOBRA
Basta se moze obogatiti cvijetnim vrstama koje zimu provode u vidu podzemnih izdanaka i
razmnozavaju se njihovom deobom.
To su: djurdjevak, perunika, bozur, devojacko srce i td.
PERUNIKA BELA RADA

BOZUR (Iris) (Bellis perennis)
(Peonia officinalis)
U ovo vreme se sadi i dvogodisnje cvijeće i to u vidu formiranog rasada otpornog na zimu.
Najcesce vrste su: dan i noc, bela rada, nezaboravak, turski karanfil, i sl.
Ovo cvijeće se sadi na rastojanju od 18 do 20 santimetara, osim turskog karanfila, gde

rastojanje mora biti nesto vece (od 25 do 30 cm).
Jedna od najlepsih i najcesce gajenih vrsta je svakako DAN I NOC
(Viola tricolor).
Viola je stari latinski naziv za ljubicicu, a sam rod broji oko 500 vrsta.
Ime DAN I NOC je kod nas i Rusa nastalo po tome sto se ova lepa
biljka tokom celog dana okrece prema suncu, trazeci toplotu i svetlost.
Inace, cesto se gaji zbog cinjenice da dva puta godisnje cvijeta i to

obilno i dugo. U toku zime, biljke treba zastititi (pokriti slamom,
recimo).
Najvise joj odgovaraju suncana do polusenovita mesta i vlazna,

propusna zemlja. Zalivati ih treba tokom veceri.
DAN I NOC
(Viola tricolor) Jesenja sadnja u basti (na balkonu) obezbedjuje punu ljepotu u
proljeće.
Potsjetnik radova za januar

Zastitite Vase bilje
Svakodnevno pratite vremensku prognozu. U slucaju najave jacih mrazeva sve biljke u
zardinjerama omotajte asurama ili plasticnom folijom; Otkrijte ih kada se temperatura popne
iznad nule.
Ne uklanjajte sneg sa zardinjera. Kod ostrih zima i naglih padova temperature
biljke u njima snezni pokrivac ce najbolje zastititi.
Zemlja u zardinjerama i vrtu lako se moze smrznuti; sto pre uklonite suvisnu vodu, jer preti
opasnost od pucanja zemlje.
Mediteranske i egzoticne biljke u kuci pate od vrucine i nedostatka vazduha. Lisce polako
pocinje da zuti. Otstranite ga na kraju zime, kako bi se korjen oporavio.
Kontrolisite podzemne delove biljaka koje ste smjestili u podrum (korjen Muskatli i Fuksija,
gomolje begonija...) i ukoliko primetite ili samo posumnjate na pojavu trulezi, odmah
dezinfikujte saksije.
Posle perioda leda jakih kisa ili oluja neophodno je pregledati sve biljke. Otsecite sve izlomljene
i "izresetane" grane, ali pazite: suvise jako orezivanje moglo bi biti kobno u slucaju drugog
"ledenog udara".
Pocistite zemljiste i prverite kanal za odvod suvisne vode, da se nije uprljao ili zapusio.
Nabavite africke ljubicice i napravite jedan - dva aranzmana u prozoru dnevnog boravka, da
Vam ulepsaju hladne zimske dane.
Potsjetnik radova za februar

Sadite i cistite
Sobne biljke su u ovom periodu podlozne napadu parazita. Listove biljaka cistite vlaznim
sundjerom, a kaktuse cetkicom, da bi otstranili sve one mikroorganizme koji im mogu naneti
ozbiljna ostecenja.
Redovno ciscenje kaktusa je efikasan nacin da se spreci naseljavanje

parazita.
Pravo je vreme da, u toplini kuce, krenu gomolji Begonija, Gloksinija, Ahimenesa... Jedan
sanducic na prozoru pruzice im dovoljno prostora za nicanje. Posadite ih u treset, koji mora
stalno biti vlazan.
Zahtevne biljke, koje dugo nisu vadjene iz posuda, sigurno su iscrpele sve hranljive materije, a
njihovo korjenje preraslo saksiju. Presadite ih u saksije vece zapremine, u svezu, kvalitetnu
zemlju. Staru zemlju nemojte koristiti za druge posude. Mozete je baciti u bastu, ili je sipati u
kesu i odneti u obliznju sumu.
Potsjetnik radova za mart

Uzivajte u proljeću
Podjubrite zemlju oko biljaka, ali ne zaboravite: Gnojivo se veoma sporo raspada i da bi se
potpuno razlozilo i pomesalo sa zemljom potrebno mu je oko mjesec dana.
Upotrebom levka za prihranjivanje izbeci cete direktan kontakt djubriva sa

korjenom; proizvodi truljenja su veoma jaki i korjen bi, u direktnom kontaktu,
sigurno sagoreo.
Posejte i postavite u kuhinjski prozor sanducice sa svojim prvim proljećnicama - persunom,

mirodjijom i drugim aromaticnim biljem.
Orezite puzavice, Klematis, Gliciniju, ili Orlove nokte... Preostalim granama omogucicete
bujnije cvijetanje tokom godine.
Iznesite iz podruma posude sa Muskatlama, Fuksijom ili Hibiskusom, kako bi se pupoljci

aktivirali. Posmatrajte budjenje proljeća...
Kupite cvijetajuce siblje. Odaberite primerke sa dobro razvijenim cvijetnim pupoljcima. Tako
cete imati cvijetni ukras odmah po sadnji ili, zavisno od vrste, vec na jesen.
Na pijacama se vec mogu naci lale i narcisi u saksijama. Osvezite vrtni dekor sa
nekoliko zardinjera ovoga cveca.
Potsjetnik radova za april

Pazite na mrazeve!
Rasadnicari iznose prvi rasad Muskatli i jednogodisnjeg cveca. Ako zivite u kraju gde su u ovo
doba godine jos moguci kasni proljećni mrazevi, odlozite sadnju za sledeci mjesec.
U posude posadite lukovice koje ce cvijetati u
leto. Smjestite ih u kucu dok ne poteraju, a
onda ih presadite u zemlju.
Posejte proljećnice direktno u zardinjere ili u bastu, na

stalno mesto. Seme posejte rijetko (ako je sitno izmesajte
ga sa zemljom ili peskom), kako ne bi ponik bio suvise
gust; redovno orosavajte.
Pravo je vreme da se okusate u aranziranju "zacinskog vrta". I u nasim rasadnicima mogu se

naci neke aromaticne biljke iz ovog asortimana.
Ako ste planirali da dekor Vaseg vrta upotpunite perenama ili novim dendro-materijalom, sada
je pravo vreme. Posetite rasadnik i odaberite odgovarajuce biljke.
Cim se vreme prolepsa, pocnite sa orosavanjem. Ako imate prskalicu, stavite je u pogon.
Orezite drvece i zbunje, dok krosnje nisu previse bujne.
Vreme je da se presade bonsai biljke. Ne zaboravite da im orezete krosnju i korjen.
Vec od pojave prvih izdanaka tretirajte Vase biljke zastitnim preparatima. Najjednostavniji za
upotrebu su preparati u obliku spreja ili rasprsivaca.
Potsjetnik radova za maj

"Oslonite se na instinkte"
Komponujte cvijetnjak koji ce ove godine krasiti letnji dekor Vaseg vrta. Mozete ga upotpuniti i
ukrasnim zardinjerama. Od desetog maja ne morate se vise pribojavati kasnih mrazeva.
Iznesite sobne biljke na vazduh i presadite ih. Za to koristite svez, bogat supstrat. Nemojte
koristiti proslogodisnju zemlju, jer je iscrpena i siromasna hranljivim materijama, a cesto i
zarazena biljnim parazitima.
Redovno uklanjajte uvele listove proljećnica.
Pomislite kako su krasuljci i proljećno cvijeće lepi. Ostavite ih u vrtu jos dvetri
nedelje pre nego sto na njihovo mesto postavite letnji dekor.
Obratite paznju na insekte i sve ostale sumnjive simptome. Ovo je posebno vazno za gradski
vrt, koji predstavlja veoma krhku sredinu.
Vase biljke su u periodu intenzivnog rasta. Pocnite sa prihranjivanjem. Koristite dve do tri vrste
preparata. jedan za cvijetnice, jedan za drvenaste biljke i jedan za voce i povrce, ako ga imate.
Iznesite bastenski namestaj i ako Vam se cini potrebno, premazite ga jednim slojem boje ili
laka.
Ako zelite povrtnjak, sada je pravi trenutak da nabavite rasad.
Potsjetnik radova za jun

Doskocite susi
Leto je: biljkama je vruce i zedne su. Obratite paznju da ne propustite orosavanje bar jednom u
dva dana.
Prihranjujte cvijetnice i povrce na svakih deset dana.
Odstranjujte uvele cvijetove sto redovnije. To podstice biljke na ponovno cvijetanje.
Povadite lukovice i pripremite ih za sledecu godinu. Ako ste ograniceni prostorom, zrtvujte
poslednje dvogodisnje cvijetnice kako bi dobili vise prostora.
Izvrsite "zeleno" orezivanje proredite krosnje, orezite zivicu i topijarne forme simsira, tuja,
hameciparisa...
Sa jednim lepim brsljanom, uz pomoc zice, mozete napraviti svoju prvu topijariju
(oblikovanu krosnju). Pocnite sa kuglom ili piramidom, a kasnije to mogu biti i
slozenije zicane konstrukcije.
Vodenu povrsinu u vrtu sada mozete oplemeniti patuljastim lokvanjima. Pustite u rad pumpu,
da bi sprecili razvoj algi, kojima pogoduju velike vrucine.
Priustite sebi minijaturne ruze. Manje su otporne na hladnocu od obicnih, ali pruzaju
izvanredan efekat.
Okacite cvijetne korpe sa padajucim vrstama, kakve su plava lobelija, tradeskancija, ukrasni
brsljan...
Potsjetnik radova za juli

Mislite na Vase biljke
Kada krenete na odmor ni u kom slucaju nemojte zaboraviti zalivanje i orosavanje. Pomoc
suseda je uvek dobrodosla, ali automatsko zalivanje ima niz prednosti, pod uslovom da
osigurate da sistem korektno funkcionise.
Pre odlaska ucinite i jedan radikalan potez; biljke u zardinjerama i saksijama oslobodite
cvijetova. Nemojte zaliti. Cvijetovi bi samo opterecivali biljku, koju niste u mogucnosti
svakodnevno zalivati, a dok se vratite, svakako ce procvijetati novi, jos bujniji.
Moze se desiti da listovi, narocito kod zbunja, pocnu da blede. To bez sumnje ukazuje na
nedostatak gvozdja i oligoelemenata, pa je potrebno odmah poceti sa prihranjivanjem.
Vreme pogoduje parazitima; oidium, koja razvija miceliju u obliku belih koncica,
mineri, koji se ubusuju u stabljiku i crpe sokove, biljne vasi... Potrazite u
semenarama sretstva kojima cete na vreme tretirati vase biljke.
Dvogodisnje biljke, koje cvijetaju u rano proljeće, u ovom periodu pocinju da formiraju pupoljke
za sledecu sezonu. Njima je zato sada neophodno dovoljno vlage i hrane, ali treba strogo voditi
racuna da se omoguci slobodno oticanje suvisne vode.
Nije jos kasno da napravite visecu korpicu sa padajucim vrstama biljaka, i

okacite je na balkon, iznad kapije, na zid...
Bonsai zudi za svakodnevnim orosavanjem krosnje. Pravilno negovan, poterace nove izbojke.
Nemojte se dvoumiti da uklonite sve preterano izrasle grancice, kao i one koje svojim rastom
remete zeljenu formu krosnje.
Potsjetnik radova za august

Posetite rasadnike
Za leto u vrtu bastovani sve cesce preporucuju mediteranske vrste koje krasi obilje intenzivnih
boja, kakve su: Solanum, Kalistemon, Bugenvilia, Lovorika... Sacuvace se i za sledece leto ako
im tokom zime obezbedite topao zaklon.
Ozilite zbunaste vrste i cvijetnice: oziljavanje ce uspeti, pod uslovom da redovno zalivate i
orosavate. Izdrzljive vrste, kakve su Impatiens ili Lovor, ozilice se i u casici vode.
Muskatle, Zalfija i druge zbunaste biljke

leti se lako oziljavaju.
Desava se da neke biljke, kao Petunija ili Klematis, odjednom propadnu: zalivanjem i
djubrenjem moze se postici veca otpornost na napade parazita.
Budite oprezni sa ruzama i vockama. Njima je neophodna redovna nega (okopavanje).

Odstranjujte uvele cvijetove. Oslobodicete biljku, koja ce potom odmah ponovo procvijetati.
Lisce trajnica moze poceti da se susi, a barske vrste, kakav je na primer Bambus, mogu i
propasti. Nemojte stedeti vodu za zalivanje.
Puzavice kao sto su Pasiflora, Klematis ili Jasmin u ovom periodu rastu veoma intenzivno, te
ne zaboravite da ih orezete.
Potsjetnik radova za septembar

Pripremite se za unosenje
Povratak sa odmora najcesce zahteva veliko ciscenje. Pocistite travnjak i terasu, gde se, za
vreme Vaseg odsustva, nakupilo dosta opalog lisca i cvijetova.
Sobne biljke, koje su leto provele napolju, pocnite da pripremate za unosenje; orezujte
granje, cistite lisce, a ukoliko se pojave paraziti uklonite ih specijalnim sredstvima.
Odstranite nekoliko zrna grozdja, kako bi dobili savrsene grozdove; zatim ih

ubacite u vrecice, da bi ih sacuvali od insekata i parazita.
Berite voce od pocetka sazrevanja. Najcesce ce, ukoliko je vreme toplo, vrlo brzo sazreti i na
osuncanoj terasi.
Bonsaiju smanjite zalivanje.
Orezite topijarne forme, posto su novi izdanci zavrsili rast.
Potsjetnik radova za oktobar

Uredjujte i sadite
U gradskoj sredini lisce brzo opada; vec od pocetka mjeseca namece se redovno ciscenje.
Poznom jesenjem cvecu produzite vek redovnim podrezivanjem i djubrenjem.
Ne oklevajte da zasadite zimzelene biljke i cetinare u zemlju ili zardinjere. Oni ce sacinjavati
zimski dekor Vaseg vrta. To je najbolje uciniti u ovom periodu.
Unesite vrtni namestaj; obratite paznju da ga pre unosenja u podrum operete i dobro
osusite.
Unesite sadnice Muskatli u staklenik ili ih stavite u prozor. Mozete ih,
naravno, smjestiti i u podrum.
Ocistite uvelo lisce sa puzavica; ako je potrebno jos jednom ih orezite, kako bi na proljeće novi
izbojci iz pupoljaka formirali zeljeni oblik biljke.
Ne zaboravite da ispraznite bazene. Iskljucite vodu za sistem za zalivanje i ocistite pumpe.
Poberite prispelo povrce.
Ocistite cetinare od suvih (smedjih) iglica.
Potsjetnik radova za novembar

Predupredite hladnocu
Proljećne lukovice zasadite u mesavinu zemlje i peska i pri tom im obavezno obezbedite
dobro odvodnjavanje. Nemojte se plasiti da ih posadite vrlo gusto.
Izvadite Dalije i druge letnje lukovice, koje cete cuvati u suvom podrumu.
Prvi jesenji mrazevi mogu nastupiti vrlo brzo. Na vreme unesite sve biljke koje treba zastititi.
Biljke koje idu u podrum na mirovanje maksimalno orezite.
Pripremite slamnate ili plasticne ogrtace za osjetljivije biljke koje ce prezimiti na otvorenom.
Iako mogu dobro podneti vrlo ostru zimu, cesto stradaju od iznenadnih temperaturnih padova.
Oprez nije na odmet.
Posude koje ste ispraznili energicno ocetkajte i pre ponovnog punjenja dezinfikujte. Beskorisno
je cuvati koriscenu zemlju. Osiromasena je, a moze preneti i bolesti.
Saksije sa biljkama koje ostaju napolju odignite od zemlje malim podmetacima.

Olaksacete oticanje vode i smanjiti rizik da one glinene popucaju od mraza.
Potsjetnik radova za decembar

Uredite Vasu jelku
Zasto ne iskoristiti terasu da biste se kroz prozor divili Vasoj novogodisnoj jelki. Sa dovoljno
velikim busenom i na hladnoci, ona nece izgubiti svoje cetine i na proljeće je mozete zasaditi u
vrtu, ili je ostaviti u zardinjeri za sledecu Novu godinu.
Mozete u rasadnicima potraziti Heleborus odorus. Njegovo cvijeće se javlja vec tokom zime, a
izrazajno lisce uspesno popunjava prazne prostore.
Lagano ocistite podnozje jelke, spustajuci zile. Prekopajte zemlju i prekrijte je tankim slojem
treseta, kako bi cistocu sto duze zadrzali.
Prelistajte casopise kataloge, narocito one sa bogatim asortimanom semenja i
lukovica. Uz njih mozete, u hladnim zimskim danima, sanjariti, planirati i svakako
dobiti nove ideje.
Kada pocnu mrazevi mozete zaboraviti na Vas balkon, pod uslovom da ste dobro zastitili
osjetljivije vrste.
ROD SE KROJI MAKAZAMA
Jabuke i kruske nece obilno roditi i imati kvalitetne plodove ukoliko se stabla neredovno i
nepravilno orezuju. Rodna stabla pravilnom rezidbom u odredjenoj meri se podmladjuje
uklanjanjem starijeg rodnog drveta, koje se zamenjuje jednogodisnjim najproduktivnijim
grancicama. Mnogi vocari amateri ne poznaju produktivne osobine rodnih grancica, pa ih
nepotrebno uklanjaju i tako smanjuju potencijal rodnosti.
Rodne grancice
Ukoliko je duz starijeg rodnog drveta veci broj naboritih i krutih rodnih grancica, treba ih
prorediti na desetak centimetara. Ne smeju se skracivati, vec se uklanjaju do osnove. Vite i
rodne grancice uglavnom dopiru do periferije krune, pa ni njih nikada ne treba skracivati, jer se
na vrhu grancice nalazi mesoviti pupoljak koji donosi rod. Ukoliko je potrebno mogu se prorediti
odsecanjem do osnove. Isto pravilo vazi i za takozvane rodne kolace sa kojih se dobijaju vrlo
kvalitetni plodovi. Veoma je bitno da se starije rodno drvo svake godine na odredjenom mestu
skracuje. Kako se rodni potencijal (rodne grancice) ne bi centrifugalno udaljavao ka periferiji i
ne taj nacin ogoljavale skeletne grane jer se na lukovima savijenih grana mogu da pojave
vodopije (nerodni prirast). U unutrasnjost krune cesto ne moze da prodre svetlost pa su
zametnuti plodovi sitniji i slabo obojeniji. Zato se u redovnoj zimskoj rezidbi unutrasnjost krune
proredjuje, ali se pri tom pazi da se rodne grancice suvise ne udalje ka periferiji.
Oblik krune
Redovnom rezidbom odrzava se zeljeni oblik krune. Ne sme da se dopusti da stablo preraste
zeljenu optimalnu visinu, a to je tri-cetiri metra. Stabla visa od cetiri metra se teze odrzavaju.
Prilikom rezidbe treba uvek otklanjati vodopije-vertikalne grane koje ne sadrze rodne pupoljke.
Odredjenim pomotehnickim merama kao sto je delimicno skracivanje vrha i povijanje do
odredjenog ugla i vodopije mogu da se transformisu u rodno drvo, ali ova operacija se izvodi
samo ako nema dovoljno rodnih grancica.
POSADILI STE VOCKU

STA DALJE?
Razvice mlade vocke, a njena kasnija rodnost i plodnost umnogome zavisi od radova prvog
proljeća posle sadnje.
U vetrovitim krajevima pobija se kolje uz sadnice da bi se zastitile od krivljenja i bolje ucvrstio

korjen. Ovo se odnosi i na vocke kalemljene na slabim vegetativnim podlogama. Kolje treba da
bude toliko dugacko koliko zajedno iznose visina stabla, dubina riglovanja ili jame i jos 15cm
zdravice. Kolje se zbog povecanja trajnosti moze inpregnirati-sirovo kolje potapanjem u 5-
postotni rastvor plavog kamena tokom 2-3 dana. Sadnice se za kolac vezuju pri vrhu i oko
sredine stabla raznim vezivima u vidu osmice, da se ne bi ostetila kora. Kolje se postavlja s
juzne strane, radi sprecavanja pojave ozegotina. Vrh koca ne sme biti visi od buducih ramenih
grana vocke da im ne bi smetao u razvoju.
Sadnice posadjene u proljeće obavezno moraju da se zalivaju. One zahtevaju vise truda zbog
zakasnjenja u vegetaciji. Najosjetljivije su kajsija, ribizla i leska, jer vegetacija ovih vrsta pocinje
ranije. Na zemljiste oko vocke potrebno je rasturiti neko od azotnih djubriva (npr. oko 250gr
nitromonkala ili 300gr KAN-a), jer azot povoljno utice na brzi razvoj krune. Zemljiste u vocnjaku
se zatim kultivira ili tanjira, cime se razbija pokorica i djubrivo pokriva slojem zemljista. Izuzetak
su nitratna djubriva (cilska zastita, kalijumova i kalcijumova salitra), koja ne moraju da se
zaoravaju. Vocke se pre pocetka vegetacije oprskaju, dabi se zastitile od uobicajenih bolesti i
stetocina.
BILJNA APOTEKA U VASEM VRTU
Mnoge ukrasne biljke, koje doprinose ljepoti nasih vrtova, imaju i ljekovita svojstva. Iz tekstova
Mr Ljubinke Levajic i Svetozara Veljkovica, objavljenih u reviji SUME br. 56, upoznacemo Vas
sa nekima od njih.
BREZA (Betula verucosa) - Listovi breze beru se pocetkom leta i suse u tankom sloju na
promajnom mestu.
Caj od listova breze povoljno deluje na obolele mokracne organe, upale bubrega, besike ili
mokracnih kanala. Potstice izlucivanje tecnosti.
1 kafenu kasicicu lista preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 15 min.,
procediti i zasladiti po zelji. Piti vise puta u toku dana.
GLOG (Crategus sp.) - Od gloga se mogu koristiti list, cvijet i plod. Najcesce
se prikuplja cvijet sa listom, a susi se u tankom sloju na promajnom mestu.
Koristi se kod blagih oblika "slabosti srca" i blago povecanog krvnog
pritiska.
1 kafenu kasicicu lista preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom
sudu 15 min. Piti tri puta dnevno, uvek sveze pripremljen. Pije se 6 dana za
redom, pa se sedmi pauzira i tako naizmenicno.
LIPA (Tilia sp.) - Prikuplja se cvijet, zajedno sa priperkom, pre nego se cvijet potpuno otvori.
Susi se u tankom sloju na promajnom mestu.
Najcesce se upotrebljava kod razlicitih prehlada i povisene temperature, jer olaksava znojenje.
takodje deluje umirujuce i olaksava san.
1 kafenu kasicicu caja preliti sa 200 g prokljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 20 min. i
procediti. U toku dana popiti dve solje sveze pripremljenog caja.
KLEKA (Juniperus communis) - Citava biljka je ljekovita, ali se
najcesce koriste plodovi. Ljekoviti su samo potpuno zreli plodovi,
ljubicaste boje, dvogodisnji, dok jednogodisnji, zeleni, nisu ljekoviti, te
ih ne treba koristiti. Beru se od kraja leta do pocetka zime, a suse na
promajnom mestu. Iglice i mlade grane beru se od aprila do kraja
juna, usitne i suse na isti nacin kao i plodovi.
Kleka ima baktericidno dejstvo, te se koristi u lecenju infektivnih
bolesti pluca. Regulise rad bubrega i pospesuje izmokravanje.
Etersko ulje prodire duboko u kozu, te se koristi u lecenju reumatskih oboljenja, narocito na
zglobovima. Regulise rad organa za varenje, koristi se u lecenju zapaljenskih procesa zeluca i
creva. Uvarak od iglica i mladih grana otklanja otok nogu i poboljsava cirkulaciju. Kleku treba
koristiti obazrivo, jer preterana upotreba moze dovesti do ostecenja bubrega.
1 kafenu kasicicu izdrobljenih klekinja preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom
sudu 10 min. i procediti. Piti 1-2 soljice caja dnevno. Kod zeludacnih i crevnih oboljenja i
secerne bolesti pije se nezasladjen. Kod oboljenja organa za disanje moze se zasladiti
kasicicom meda ili secera.
HAJDUCKA TRAVA
Achillea millefolium
Latinski naziv ove biljke u prevodu znaci AHILOVA TRAVA SA HILJADU LISTOVA, zato sto je,
po predanju, Ahil, mitski junak, ovom biljkom lecio rane.
Cvijeta od juna do oktobra, a njene cvijetove pcele rado posecuju

radi sakupljanja polena. Tom prilikom nogice i celu donju polovinu
tela oboje zrkonarandzastim polenom.
Raste na susnim do umjereno vlaznim livadama. Osim toga pojavljuje se i pored

puteva, na kamenitim mestima, kao i po oranicama i vinogradima. rasprostranjena
je od nizijskih do planinskih predela.
PRIPADA NAJSTARIJIM LJEKOVITIM BILJKAMA.

Koristi se za lecenje svih stomacnih poremecaja, oboljenja jetre i
zuci. Ubrzava krvotok, pomaze kod nekih poremecaja rada srca,
leci hemoroide, jaca organe za probavu. Vekovna je upotreba
hajducke trave u narodnom ranarstvu. Istucan i fino prosejan list
stavlja se na rane, cime se sprecava zagnojavanje i doprinosi
brzom zarascivanjui ublazavanju bolova. Caj od ove biljke
poboljsava apetit.
DIVIZMA
blagotvorna za disajne organe
Ovu magicnu biljku, koja kod nas raste kao korov, nosio je Odisej kao zastitu od cini carobnice
Kirke. U doba Rimljana smela se brati samo uz magicne reci, a hriscani su osvestanim
buketicima, u kojima se divizma obavezno nalazila, kadili kuce na Jovandan...
Impozantna i uocljiva, obavijena zlacanim krunicama, raste uz
puteve, po suncanim, suvim, peskovitim zemljistima. Gornja
polovina stabljike je klasasta cvast, gusto okicena krupnim zutim
cvijetovima, zbog kojih je u narodu zovu jos i kraljevska sveca.
Svezi cvijetovi su neugodnog mirisa, a suvu veoma prijatnog, koji
podseca na med. Ukus im je slatkast, sluzast. Cvijeta tokom celog
leta i jeseni.
Cvijet divizme sadrzi saponin (od koga potice i peckanje u grlu),
sluz, secer, malo gume, zute boje krocetina, flavonida, tanina i
vrlo malo etarskog ulja. List i korjen su ljekoviti u manjoj meri, a
seme je blago otrovno.
Cvijet se bere preko celog leta i jeseni, po suvom i suncanom vremenu, najbolje rano ujutru,
cim ispari rosa. Cvijet se slabo drzi na stabljici - opadne vec drugog dana. Najlakse se beru
tako sto se ispod stabljike prostre cisto platno i stapicem blago udari po biljci. tako otpadnu
samo casicni listici sa prasnicima.
Ljekovita moc divizme je povezana sa zutom bojom, pa cvijetove ne treba sabijati u korpe, vec
susiti u tankom sloju u hladu na prozracnom mestu, kako bi se boja ocuvala. Suvi cvijetovi lako
povuku vlagu, pa ih odmah po susenju treba spremiti u staklene posude i cuvati na tamnom
mestu. brzo gube ljekovita svojstva, te ih ne treba cuvati duze od godinu dana. Listovi se
rasprostiru i suse
 Caj od cvijetova divizme jedan je od najboljih prirodnih lekova ZA BOLJI VID I SLUH
za zapaljenje disajnih puteva, promuklost, kasalj, katar bronhija,
bronhitis, magareci kasalj... Preporucuje se i protiv astme, Lagano popareni cvijetovi,
nervoze, teskobe, drhtanja, smetnji u srcanom ritmu, grceva u zavijeni u platnenu vrecicu ili
stomaku, bolova u zeludcu i neuralgija... Deluje i kao diuretik. maramicu, prethodno
 U spoljnjoj upotrebi sluzi za lecenje zapaljenih i gnojnih rana, namocenu u uvarak, odlican
uboja, cireva, lisaja... Isitnjeni i zgnjeceni cvijetovi pomesani sa su oblog protiv svih upala
medom hlade opekotine i izvlace bol. ociju.
 Saka cvijetova u litri rakije sredstvo su za masazu kod gihta i
reumatizma. Od svezih cvijetova stavljenih u teglu i na sunce brzo Od svezih cvijetova,
ce postati uljasta tecnost dobra za masazu, ali i za lecenje rana prelivenih slatkim
(nakapa se i pusti da se osusi. bademovim ili maslinovim
 Mirisni cvijetovi se upotrebljavaju za aromatizaciju likera. uljem i ostavljenih da
 Omeksavaju i neguju kozu, pa se primenjuju i u kozmetici, u odstoje na toplom 4-6
kremama i parnim kupkama za lice. Jak caj od cvijetova nedelja, dobija se ljekovito
posvetlice svetliju kosu. ulje. njime se 2-3
 List divizme moze prakticno posluziti u cipelama, kada se putadnevno mazu oci, radi
potplata smanji jacanja vida. Gluvoca ili slab
sluh mogu se popraviti ako
 Od suvo lisca se mogu zavijati cigarete. Njihov dim umiruje
se 3-5 kap kapne u bolesno
grlo, a mogu biti i zamena za duvan.
uvo.
 Suvo lisce i cvijeće moze se smrviti u prah i usmrkavati protiv prehlade.
 Osusena stabljika, namocena u loj ili mazivo, daje dugotrajnu baklju, koja se preliva u
duginim bojama.
Ljekovite su sve vrste sa krupnim cvijetovima, dok se sitnocvijetne divizme ne koriste.

Upozorenje: svi delovi divizme, osim cvijetova, blago su otrovni!
MAZURAN
RODJAK ORIGANA
Mazuran, majoran, vranilova trava ili mravinac (Origanum Vulgare) vec po broju narodnih
imena ukazuje da je veoma poznata ljekovita i mirodjijska biljka. Potice iz Indije, odakle se
prosirio po arapskim zemljama, Sredozemlju i kontinentu. Ime potice od grckih reci oros -
planina i ganos radost, sto aludira na radost sto je izaziva pojavljivanje ove biljke koja raste na
suvim livadama i svetlim sumama brdovitih krajeva. U anticko vreme mazuran je dodavan
teskim vinima za podsticanje ljubavne zelje i zato posvecena boginji Afroditi. Postojao je tada i
obicaj da se mladi parovi ovencavaju vencima od ove trave...
Od mazurana beremo gornje, nadzemne delove u vreme

cvijetanja, od jula do septembra. koje skupljamo u snopice i
susimo na osencenom, promajnom mestu.
Sadrzi etericno ulje, tanine i gorke materije i zbog toga se koristi

kao sredstvo protiv crevnih i zeludacnih tegoba, napinjanja, za
dezinfekciju probavnog trakta i zaustavljanje proliva. Zbog ovih
osobina najvise upotrebljava kao caj.
Mazuran daje jelima poseban ukus, pa se zato koristi kao zacin

za svinjsko, guscije i pacije meso i mahunasto povrce, a zajedno
sa bosiljkom daje odlican ukus pecenom krompiru. Pomesan sa
kristalnim secerom, vrlo lijepo ga aromatizuje, da je takav secer
delikatesan dodatak kolacima.
Srodnik mazurana, takozvani kritski mazuran ili origano, koji raste kod nas na primorju, je
nezamenljiv zacin u italijanskoj, a sada i u nasoj kuhinji, jer se koristi za pice i prelive za
spagete.
ZELE OD MAZURANA
Oprati jabuke i osusiti, iseci na komade, bez ljuscenja i vadjenja Potreban materijal:
kostica i krckati u posudi sa vodom, sircetom i 3/4 veze
mazurana. Masu procediti kroz platno, bez gnjecenja, da zele ne 2 kg slatkih jabuka
bi bio mutan. Na svakih 6 dl dobijenog soka dodati 450 gr secera. 6 dl vode
Sok lagano zagrevati mesajuci, dok se secer ne rastopi, a zatim 1,5 dl jabukovog sirceta
pojacati temperaturu 10-15 minuta, da se zele zgusne. Na kraju velika veza mazurana
sitno iseckati preostali mazuran i umesati u zele. Ostaviti 5 minuta
da se prohladi i sipati u male, sterilisane tegle.
Ovaj recept prenosimo iz jednog dobrog engleskog kuvara, gde ga preporucuju kao odlican
dodatak hladnoj sunki, ali ga mi preporucujemo kao odlican namaz za hleb sa maslacem.
KAO U AUSTRALIJI
Kada je dalekih sezdesetih godina sa suprugom Darinkom krenuo put

Australije, Ratomir Badojevic nije ni sanjao da ce jednoga dana u svom
domacinstvu imati bastu sa egzoticnim i juznim vocem. Posle 15 godina rada
na drugom kraju sveta, vratili su se u domovinu. U svom selu su, zaradjenim
kapitalom, sagradili kucu. U koferu su, pored drugih zanimljivih stvari, doneli i
sadnicu kivija i australijskog oraha. Zasadio je kivi pred kucom, umesto vinove
loze, a orah, kako red nalaze, iza kuce. Vec narednog proljeća neobicno voce
se "primilo".
U velikoj saksiji nikla je brazilska kafa, marakuja - vrsta sitnog limuna iz Juzne Amerike, za koji
se veruje da je ljekovit, aronija - vrsta borovnice, kumoj - vocka koja se dobija ukrstanjem
jabuke i kruske, a ima ukus ananasa, mnogi zacini... To je domacina podstaklo da pocne da
razmislja o prosirenju asortimana i gajenju i drugih vocki kojih jos nema na nasem podneblju.
Nabavio je semenje i sadnice papaje, japanske jabuke, fejoje, kineske jabuke, avokada,
masline, lovora. Sve to danas raste u lijepo uredjenoj zimskoj basti, stakleniku, na trecem
spratu kuce, gde zaticemo i drvo banane! Sa drveta kafe vec Ratomir je vec imao i prvu berbu -
prvih 200 grama sveze ubrane kafe.
Hteli smo da probamo ovu kafu, ali nam domacin umesto toga nudi nekoliko zrna. Po onoj
staroj: bolje je ribara nauciti da lovi ribu, nego mu dati ulov. nudi nam i nekoliko oraha.
- Malo su drugacijeg ukusa od nasih, kaze, i malo masniji, ali su od njih odlicni kolaci!
Uz pozdrave odlazimo, a da nismo sigurni da smo bas sve upamtili. Secamo se da smo snimili
i urmu, japansku musmulu, americku borovnicu...
DIVLJE JAGODE
Koja je radost kad u sumi ugledamo kao krv crvene divlje jagode medju njenim
neznim zelenim liscem. A tek slast za nepca! Ovi ljupki, hranljivi plodovi (lazni, u
stvari, jer su pravi plodovi samo spoljne zute semenke) izuzetne su po svojim
zastitnim svojstvima. Oni sadrze elaginsku kiselinu - specijalno jedinjenje koje
onemogucava izazivace kancera da pretvaraju zdrave celije u zlocudne
(kancerogene). Uz to nam donose tako potrebne vitamine i minerale, osvezavaju
nas i neguju nasu kozu.
Divlju jagodu su otkrili jos nasi preci u sojenicama, bila je veoma cenjena u staroj Grckoj i
Rimu, u srednjem veku su je smatrali magicnom, a od XVI veka lekari su je ponovo poceli
prteporucivati za lecenje razlicitih poremecaja.
Lisce sumske jagode, veoma bogato vitaminom C, upotrebljava se kao jedna od najukusnijih i
najboljih zamena za ruski caj. Uvarak od lista i korjena istovremeno je jedan od najkorisnijih, jer
prociscava krv, podstice rad svih organa, posebno bubrega i smiruje zivce (caj od korjena boji
mokracu crvenkasto, ali je to sasvim bezopasno). Oblog od zdrobljenih listova smiruje upale i
ubrzava srascivanje manjih rana.
Koprivnjaca
Slatke sumske jagode dozrevaju od maja,
Jagoda ima samo jednu manu - posto je pojedu,
a na planinama sve do augusta (rastu do
osjetljive osobe dobijaju koprivnjacu. Ovu reakciju
1300 m nadmorske visine). One su ne
organizma vecinom izazivaju nepreradjene
samo ukusne, vec i hranljivije od
belancevine koje iz jagoda ulaze u krv. Osjetljive osobe
bastenskih. Vise od 400 gajenih sorti nisu
bi trebale da izbegavaju, osim jagoda i jaja, skoljke i
prikladne za zdravstvenu primenu.
cokoladu. Ove osobe slobodno mogu koristiti caj od
lista i korjena jagode.
U divljoj jagodi ima 81% vode (u gajenim sortama i do 90%), 6% secera (gajene su
siromasnije), limunske i vinske kiseline, kalijuma, gvozdja, mangana, kalcijuma, fosfora, pektina
i obilje vitamina C. Jedna solja ovog voca sadrzi 82 mg vitamina C, a to je 120% preporucene
dnevne doze. Ista kolicina ima 2,2 grama prehrambenih vlakana i samo 45 kalorija.
Moris Mesege, francuski travar cije savete rado donosimo, preporucuje kuru jagodama svakom
ko pati od lenjih creva, gihta, bolesnicima sa problemom jetre, reumaticarima, nervoznim,
anemicnim osobama i svima koji se oporavljaju posle bolesti.
Prirodna zubna pasta
Posto kod jagoda polovina secera postoji u obliku
vocnog secera, mogu se ukljuciti u dijetnu hranu Da li se secate nekadasnje decje zubne
secernih bolesnika. paste sa ukusom jagode, pakovane u
crvene tube? Mi vam nudimo recept da
Slatke sumske jagode dozrevaju od maja, a na sami, kod kuce, napravite zubnu pastu i
planinama sve do augusta (rastu do 1300 m tinkturu za ispiranje usta.
nadmorske visine). One su ne samo ukusne, vec i
 Stucajte u prah pregrst listova i korjenja
hranljivije od bastenskih. Vise od 400 gajenih sorti
sumske jagode, pa ga pomesajte sa
nisu prikladne za zdravstvenu primenu.
prahom od krede. Istrljajte zube i desni
suvom cetkicom sa pripremljenim prahom, a
Za ciscenje lica, odrzavanje koze i svezinu tena,
zatim isperite. Desni ce ojacati, a zubna
umesto gotovih preparata mogu se koristiti divlje
gledj postati otpornija.
jagode u vidu maski od zgnjecenog ploda ili mleko za
 Listove sumske jagode nabrane
ljepotu. Ovo mleko od svezeg soka jagode
pomesanog sa malo svezeg kravljeg mleka nanosi se pocetkom leta, kada su vrlo ljekoviti, stavite
i ostavi nekoliko sati ili celu noc na licu, a potom u rakiju. Tom razredjenom rakijom cesto
ispere ruzinom vodicom. ispirajte usta u slucaju gnojne upale,
krvarenja desni ili loseg zadaha.
Ako sa izleta donesete oziljene izdanke jagoda, mozete ih presaditi u bastu, najbolje pocetkom
jeseni. Razmnozavaju se lako i brzo (nemojte ih zaprasivati i djubriti hemikalijama!), ali gube i
aromu i ljekovite materije.
U nasoj zemlji rastu jos dve vrste jagoda s jestivim plodovima, koji se, za razliku od obicne
sumske jagode, teze odvajaju od lezista. Pucavica, ili turska jagoda, mnogo je sitnija od obicne
sumske, a plodovi su slicnog ukusa kao ogrozd. Kitnjaca je snaznija i do 40 cm visoka; plodovi
su joj zelenkasto beli i samo na strani okrenutoj suncu crvenkasti, a na povrsini nemaju zrnca.
LUK VLASAC
Medju petnaestak vrsta divljeg luka koje uspevaju kod nas, izabrali smo da Vam predstavimo
VLASAC, poznat i kao drobnjak, cebulcek, pticji luk, sitni luk, snit luk, rezanac... - zacinsku
biljku u upotrebi jos od antickog doba.
Vlasac ima neznu lukovicu iz koje izbijaju gusti, veoma ukusni cevasti listovi,
plavozelene boje, visoki 15-30cm. Od maja do jula razvijaju se crvenkaste ili
ljubicaste poluloptaste cvasti.
Samoniklo raste uz obale reka, na vlaznim livadama, a ponekad se pojavljuje uz

mocvarna mesta u velikom broju, pa se po intenzivnom mirisu na luk iz daleka
moze prepoznati. sada se dosta uzgaja i u bastama.
Za jelo i zacin upotrebljavaju se sitno iseckani listovi koji se beru od proljeća do

jeseni, pri cemu se snop listova reze makazama iznad zemlje, da bi se sacuvala
lukovica za sledecu sezonu. Iz nje ce kasnije poterati novi listovi.
Vlasac je visegodisnja biljka koja se brzo bokori i
vec u prvoj godini obrazuje 30-40 strukova luka.
Moze se uzgojiti direktnom setvom semena,
rasadom ili deljenjem busena. Ako ne nadjete rasad
ili seme, vlasac tokom juna potrazite u prirodi i
busen presadite u bastu, na hladovitije mesto.
sadi se vise biljaka u bokoru, na rastojanju 20-30 cm, a u toku vegetacije listovi se rezu 4-5
puta.
Krajem novembra busen se izvadi i presadi u odgovarajucu saksiju, zalije i prenese na prozor
ili terasu. brzo ce krenuti novi listovi i tokom cele zime zime davati ukusan i svez vitaminski
dodatak.
KAKTUS KOJI SE JEDE

KORISNA ZABICA
Poznata i kao opuncija, indijska smokva, gospina pogaca, svekrvin jezik, zabica nam leti za
rucak nudi svoje cvijetove, s jeseni zrele plodove, a mesnato stablo tokom cele godine.
Ova 'bodljikava ljepotica" pristigla je u mediteranski deo Evrope u XVI veku iz

Meksika, gde se vec tada uzgajala za ishranu. Odomacila se i kod nas, na
Mediteranu i slobodno upeva na osuncanim kamenjarima, a u unutrasnjosti je
ljubitelji kaktusa neguju u saksijama.
Zabica spada u grmolike kaktuse. Clancii stabljike su joj elipticni, pljosnati i

mesnati, cesto veliki i do pola metra. Ruzicasti ili zuckasti krupni cvijetovi s
brojnim laticama razvijaju se po gornjem rubu ogranaka od maja do jula. U
jesen sazrevaju kao jaje veliki, socni, crveni, zuti ili ljubicasti plodovi, koji su,
kao i cela biljka, obrasli cupercima bodljikavih dlaka.
U narodnoj mediicini upotrebljavaju se svi delovi biljke - plod, cvijet, stablo i korjen. Sok iz
stabljike, u kome ima najvise vode, a zatim secera, belancevina, sluzi, vitamina C i organskih
kiselina, izvrstan je oblog za omeksavanje i sazrevanje cireva, za uboje, protiv opekotina i
upala koze i sluzokoze. Od oveog soka prave se kozmeticke maske za vlazenje lica.
KAKO DA JE NEGUJETE Cela biljka je delotvorna protiv bolova u

stomaku, u obliku desetoprocentnog caja.
Ako ste ljubitelj kaktusa i zelite da Vasa zabica Cvijetovi se posebno koriste protiiv kolitisa i
bude primerak za uzor, let je drzite na nadrazenh creva, kao i protiv uvecane
suncanom, toplom i prozracnom mestu. Zemlja prostrate. Caj od korjena pomaze izbacivanju
treba da je propusna i hranljiva. Zalivajte je od vode iz organizma.
pocetka teranja izbojaka do polovine augusta
normalno, a onda, do pocetka mirovanja, meso zrelih plodova je ukusno, slatko-
stedljivije. Ako je ne koristite u ishrani mozete kiselkasto, socno i jede se sirovo. ri branju i
je prihranjivat djubrivom za kaktuse sve do koriscenju treba posebno paziti na sitne bodlje
polovine jula, dva puta nedeljno, a zatim, da bi na kori ploda. Najbolje ih je brati u rukavicama,
se zavrsiilo teranje izboja, obustavite. Zim je plod uzduzno razrezati i izvaditi socni, mekani
ostavite bez vode, na svetlom mestu, na deo. Od plodova se mogu praviti dzem i
temperaturi 6-8*C. Presadite je, po potrebi u mermelada.
proljeće. Razmnozava se reznicama. Mesto
reza mora se sust dve nedelje pre nego je Stabljika se moze peci na rostilju, poput biljne
posadite! snicle (pri pecenju bodlje se odstranjuju), dok
se cvijetovi pripremaju kao spargla.
RUZMARINE MOJ ZELENI...

Opisan u nrodnim pesmama, ruzmarin (Rosmarinus officinalis) svoju "vezu sa narodom" ni
dan-danas nije izgubio: dodjemo li na svadbu, gotovo uvek bicemo okiceni upravo ovom
mirisljavom i aromaticnom biljkom.
Prava postojbina mu je primorje gde ova zimzelena grmolika biljka moze dostici i dva
metra visine.
Ruzmarin se u toplijim krajevima gaji odmah na stalnom mestu u basti, dok se u
ostalim krajevima, gajen u saksijama, preko zime cuva u svetlim prostorijama sve do
proljeća a zatim iznosi napolje na suncano mesto.
Pogledamo li zemljiste, ova ukrasna i korisna biljka nije olicenje zahtevnosti:
vremenom ce se razgranati nasiroko, kako na peskovito-posnoj, tako i na kvalitetnoj
podlozi - ukoliko ima dovoljno toplote i svetlosti. Daje plavo-belicaste cvijetove vec od
pocetka januara (u primorskim krajevima, a kod nas dosta kasnije) a oni su nosioci one
specificne arome meda ukoliko pcelama ponudimo bas ovakvu ispasu.
Osim sto je manje poznata njegova uloga u kozmetici, manje je poznata i njegova ljekovita
funkcija. Ljekovito je pre svega lisce, posebno kod tzv. zenskih oboljenja, zatim, bolesti
krvotoka i reumatskih oboljenja.
Sto se ruzmarinove estetike pak tice - tesko je nabrojati sve forme i hortikulturna resenja koja
on nudi, pocev od obicnog neorezivanog zbuna, preko ucestalih, u poslednje vreme, zivih
ograda svuda duz obale, pa do unikatnih stabala bonsai-varijanti.
Bilo kako bilo, ovu biljku lako je razmnoziti.Ovo najbolje uspeva reznicom, mada moze i
polozenicom, kao i deljenjem korjena biljke.
KAKTUSI
EGZOTICNO VOCE
Verovatno cete se iznenaditi, ali neki od kaktusa, kojih se u stanovima "treba kloniti zbog
bodlji", u svojim prirodnim stanistima gaje se u vrtovima i plantazama, a njihovi plodovi koriste
se kao ukusno, aromaticno voce.
BUCITO
Mammillaria mammillaris
Visine je 15-30cm i ne grana

se. Porijeklom je iz toplih i
suvih predela Amerike.
Cvijetovi su sitni,
rasporedjeni kruzno, u
jednom redu. Plodovi su
PITAHAJA spolja purpurno-ljubicasti, DATO
Acanthocereus tetragonus slatki, belog mesa, ljekoviti. Stenocereus grieseus
Porijeklom iz toplih i suvih
predela americkog Veoma rasprostranjen u toplim,
kontinenta. Visina mu je u bezvodnim predelima obe Amerike.
prirodi oko 3m, sa granama Raste do visine od 15m. Cvijetovi
koje se povijaju prema zemlji. su crveni, krupni i veoma lepi.
Cvijetovi su atraktivni i Plodovi su crveni, srednje krupni,
otvaraju se nocu. Plodovi su sa bodljama koje zrenjem opadaju.
krupni, jestivi, slatki, crvenog Jestiv je i sladak, belog ili crvenog
mesa. koriste se i kao mesa.
diuretik.
PITAJON Ima ga u
Cerus hexagonus toplim,
susnim
predelima
Amerike. TUNA
Visine je do Opunta ficus-indica
15m,
uspravnog
rasta, Porijeklom je sa Mediterana.
razgranat. Visok 3-5m, sastoji se od
Cvijetovi su mnogobrojnih grana koje
krupni, podsecaju na listove. Cvijetovi
atraktivni i rastu po ivici najmladjih grana.
otvaraju se Plodovi ovalni, zelenkasti.
samo nocu. Meso je slatko i aromaticno,
Plodovi su narandzaste boje. Raste i na
purpurno- nasoj obali.
ljubicasti,
slatki, belog
mesa,
ljekoviti.
BREZA
(Betula pendula)
Breza je drvo umjerenog i hladnog pojasa Evrope, Azije i Amerike. Kod nas raste u zajednici
sa drugm vrstama drveca, ili samostalno obrazuje brezove sumarke - brezike. Voli suvo i
peskovto zemljiste, kao i puno svetla.
Za brezov sok zna se jos od davnina. I danas se skuplja u

mnogim zemljama (Irskoj, Skotskoj, Rusiji, Poljskoj, baltickim
zemljama) i koristi u svezem, fermentiranom ili preradjenom
stanju. U svezem soku ma do 2% secera - najvise u vreme
listanja, dosta kalijuma, kalcijuma i gvozdja. U listovima ima
vtamina C, karotina, vitamina E i vaznih minerala.
Sok se skuplja tako sto se na mladom stablu probusi burgijom rupa duboka nekoliko cm, u nju
se utakne cevcica, i sok se skuplja tokom narednih 48 sati. Posle toga rupa se zatvori drvenim
klinom. Iz jednok stabla se moze dnevno nakupiti oko 4,5 ltara soka, a oko 170 l u sezoni!
Cesto busenje istog stabla stetno deluje na drvo, smanjujuci mu otpornost prema gljivicnim
zarazama. Po toplom vremenu sok brzo fermentira. Brezov sok mesa se sa vinom secerom,
kvascem ili limunom. Moze se piti i kroz cevcicu direktno iz stabla, ali se cesce skuplja u burad,
u kojima fermentiranekoliko dana, a zatim koristi. Brezovim sokom moze se razredjivati i vino.
 Lisni pupoljci i sasvim mlad lstovi mogu se koristiti za spremanje corbi i varva.
 Caj od brezovih grancica pravi se tako sto se grancice preliju kljucalom vodom.
 Osusenim listovima i grancicama moze se aromatizovati sirce za salate.
 Unutrasnji deo brezove kore moze se samleti u brasno i dodavati brasnu za mesenje hleba,
ili pripremiti kao kasa sa medom.
 Na Kamcatki se usitnjena kora mesa sa kavijarom.
GRANCICA
Hemerocallis Fulva
U prirodi ovu bilju mozemo naci samo ako podvlja i prosiri se iz vrtova, gde se uzgaja zbog
ljepote svoga cvijeta. Grancica je trajnica - perena, porijeklom iz Evrope. Zovu je jos i danica,
crveni ljiljan, kukuruscici... Cvijetovi su krupni, narandzasti, izuzetne ljepote, na drskama visine
do 130 cm, cvijetaju od juna do augusta. Sigurno je da je grancici mesto u vrtu, ali neko bi
rekao i u povrtnjaku!
Grancica se moze koristiti za jelo u raznim oblicima. Jedu je u

Severnoj Americi, Japanu, ali je u Evropi njena hranljivost
nepoznata.
 Mladi proljećni izdanc mogu se dodavati salatama ili pripremat kao spargla.
 Cvijetni pupoljci kuvaju se i pripremaju kao boranija.
 Cvijetov se mogu pohovati, a osuseni se dodaju kao zacin mnogm jelima.
 Beli, zadebljali podzemnii gomolji vade se u rano proljeće i svezi dodaju salatama, il se
kuvaju kao varivo.
Ukoliko mate vrt il dvoriste, na Vama je da odlucite - da li cete grancicu uzgajat kao ukras u
vrtu, ili mozda... Kao leju u povrtnjaku.
KRASTAVAC U SAKSIJI
Uspesno se moze gajiti i u loncu, kofi ili drugim sudovima.
Krastavci se, osim na otvorenom polju, u staklenicima i plastenicima,
uspesno mogu uzgajati i u stanu, na verandi, zastakljenoj terasi ili drugim
osuncanim, toplim i cistim prostorijama.
- Uzgoj je moguc u saksijama, loncima, kofama i raznim drugim sudovima,

koji se pune mesavinom bastenske zemlje i pregorelog stajnjaka ili treseta -
kaze dr Vukasin Bjelic, docent Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu. - Seju
se po dve semenke, a posle nicanja u sudu se ostavlja po jedna biljka.
Krastavci imaju veliku potrebu za toplotom, pa vazan uticaj na porast i

plodonosenje ima odrzavanje povoljne temperature u prostoriji. Zato treba
nastojati da se temperatura u prostoriji ne spusta ispod 20 - 25*C. Za razvoj
krastavaca takodje je vazna i temperatura zemljista. Optimalna temperatura
za pravilan razvoj i funkcionisanje korjenovog sistema je 23 - 26*C.
Krastavac takodje ima velike zahteve za vlaznoscu vazduha i zemlje. U zimskom periodu zaliva
se svaka 3 - 4 dana, a od proljeća svakodnevno.. Temperatura vode mora biti slicna sobnoj
temperaturi.
Biljkama je, takodje, potreban oslonac. Vezivanje moze biti u obliku piramide, ili vertikalno.
Najcesce se koriste vertikalni drveni ili plasticni oslonci, jer takav polozaj obezbedjuje dobre
svetlosne uslove.
Obavezna je i prihrana biljaka, narocito u periodu plodonosenja, svakih 7 - 10 dana. Svakoj

biljci potrebno je 3 - 4 gr NPK djubriva. Osim toga, biljke se povremeno podsipaju mesavinom
zemlje i pregorelog stajnjaka. Zasipa se cela povrsina saksije u sloju od 2 - 3 cm. Ovo se
ponavlja uvek kada korjenove zilice izbiju na povrsinu - priblizno na svakih 10 - 15 dana.
- Jedna od najvaznijih mera nege krastavaca je orezivanje vreza, cime se regulise rast i
plodonosenje biljaka. Glavna vreza se orezuje, odnosno prekracuje kada naraste do vrha
oslonca, dok se bocne vreze skracuju na dva lista i jedan plod, ili na tri lista i dva ploda - kaze
dr Bjelic.
Dobro odgajena biljka daje 5 - 10 plodova, sto zavisi od sorte, uslova rasta, orezivanja i mnogih
drugih cinilaca.
KAKTUSI "BOCKAJU" EROGENE ZONE

Razne sobne biljke ne samo da su ukras doma, vec "gutaju" i razne stetne materije iz vazduha,
darujuci vas kiseonikom.
Da bi ste dezinfikovali i Naucnici koji se bave uticajem

dezodorisali vazduh u biljaka na ljudski organizam
prostoriji, nabavite bar jedan savetuju da se u stanovima
korjencic muskatle. Dokazano gaje i beli i crni luk u jednoj
je da ova biljka pomaze kod saksiji. Oni prociscavaju vazduh
nesanice i glavobolje. i garantuju miran san, bez
nocnih mora. O Vasem zdravlju
brinu i "fluidi" persuna celera i
U svakom domu treba da rastu mirodjije.
kaktusi, kazu strucnjaci. Sto
veci - to bolji! Ovi bodljikavi
ukrasi upijaju radioaktivne
cestice iz vazduha. Osim toga,
kako jos navode, biopolje
kaktusa stimulise erogene zone Limun, ili drvo nekog drugog
oba pola. Ove"zelene vojnike" citrusa, mocan je cistac
treba rasporediti u "prve vazduha i veoma dobro utice
borbene redove", odmah pored na vegetativni nervni sistem
prozora. organizma. Ruza - kraljica
cveca, ako raste u stanu
zajedno sa bosiljkom i nanom,
garantuje cist vazduh u
prostoriji.
ZACINI NA KUHINJSKOM PROZORU
Vec smo pisali o zacinskim biljkama kao ukrasu vrta, ali naravno, puno je onih koji nemaju ni
bastu ni vrt, pa cak ni terasu dovoljno veliku da na njoj postave malo veci sanducic u koji bi
zasadili svoje zacine. Za sve njih, a naravno i ostale koji vole da im zacini bas uvek
budu pri ruci, evo zanimljive ideje.
Malo persuna,
jedna cvekla,
jagode,
ruzmarin,
drvce lovora...
I nekoliko belih rada.
I lijepo i korisno!
Na kuhinjskom prozoru, ali i u samoj kuhinji, vrlo efektan ukras bi mogle biti saksije sa zacinima
kao sto su persun, mirodjija, ruzmarin... Ruzmarin i mirodjiju posejte u vec pripremljenu saksiju
(sloj sljunka, krhotina i sl. radi drenaze, pa zatim saksiju ispunite mesavinom obicne bastenske
zemlje, humusa - npr. "Humovit" i malo peska) i seme prekrijte tankim slojem zemlje (1cm).
Persun cete teze uzgojiti iz semena, zbog dubokog korjena, ali to i nije problem. Sa korjena
persuna koji ste kupili na pijaci odsecite gornji deo sa listovima (od prilike 1cm), skinite velike
stabljike sa listovima, a ostavite samo nekoliko sredisnjih malih i taj deo korjena zasadite u
saksiju pripremljenu na vec opisan nacin. Saksije redovno zalivajte i stalno cete imati u kuhinji
svezih zacina.
MLADI KROMPIRICI ZA BOZIC
Sta mislite o tome da za bozicne praznike, kao deo menija, posluzite ukusne mlade krompirice
koje ste sami odgajili?
U prodaji se mozda i mogu naci oni iz uvoza, ali njhova cena?!
Ovo sto vam mi predlazemo kosta koliko plasticna kofa (moze i stara) i tri krtole ovogodisnjeg
ranog krompira. Postupak je sledeci:
 zaliti i postaviti posudu na  nekoliko puta, tokom rasta,
svetlo mesto. nadjubrite zemlju;
 Dno plasticne kofe probusite za  postepeno dodavati zemlju  posudu ispraznite pred bozic.
drenazu; dok ne napunite kofu;
 postaviti tri krtole srednje velicine
na sloj komposta (bastenske
zemlje) od 10cm. Krtole prekriti sa
10cm istog komposta.
I Zabok je grad lavande

Božena Štokan, vraćajaći se iz Švicarske, donijela je planinsku lavandu, pa Zabok otad
konkurira Hvaru
Svojedobno smo posjetili gospođu Boženu Štokan u Zaboku, kada je, vraćajući se iz
švicarskoga alpskoga mjesta Erlembacha nedaleko od Simmentala, donijela kultivar lavande
koji masovno ukrašava taj kraj. Otad je prošlo nekoliko godina, a zahvaljujući vrtlarskim
sklonostima te medicinske sestre lavanda je, gotovo se može reći, postala i zaštitni znak
Zaboka, pa rastu već cijele živice.
- Ovaj kultivar otporan je na hladnoću, uskolisan je i jako lijepa mirisa, a cvijet berem kada je
u punome cvatu, kaže gospođa Božena, koja nas je ovih dana pozvala da to i vidimo. Njezin je
"patent" kombinacija lavande s drugim biljkama, posebice ružama, što smo i snimili u
njegovanu parku gospođe Zorice Frančec-Capar.
- Uzgajam razno bilje u malome stakleniku, sve što se može razmnožavati vegetativno,
reznicama. Kušala sam razne metode, ali najbolje je grančice odrezati u kolovozu, nabosti u
dobru mješavinu kvalitetna supstrata, zemlje i pijeska, te kada se zažile sljedeće godine
presaditi u lončiće.
Tako uzgajam lavandu, buksus, santolinu, eukaliptus, kane, lovorvišnju, hortenziju, forziciju,
pampas-travu, juku i drugo bilje. Najsretnija sam kada se mojim biljkama može ukrasiti neki
lijepi prostor, kaže gospođa Štokan, koja za biljke nađe vremena i usprkos odnedavnim
dežurstvima u zabočkoj bolnici.
EGZOTIČNI PLODOVI MOGU SE JESTI I RAZMNOŽITI

Avokado kao ukrasno drvo u loncu
Čitateljica Edita Varfen iz Zagreba željela bi uzgajati avokado u obliku malog ukrasnog stabla u
loncu
Čitateljica Edita Varfen iz Zagreba željela bi uzgajati avokado u obliku malog ukrasnog
stabla u loncu.
Drvce avokada pokušajte uzgojiti iz sjemenke.
Neposredno prije sjetve izaberite posve zreo plod - bjelkastožuto meso mora biti tako
mekano da se pri sobnoj temperaturi lako razmazuje, a kožica tvrda, čvrsta, vrlo tamno zelena,
smeđa ili čak ljubičastocrna kod nekih sorti - i oprezno ga razrežite do sjemenke, polovice
razdvojite rukama i žlicom izvadite sjemenku. Ne čistite je nožem nego prstima operite pod
toplom vodom.
Utisnite tri čačkalice i položite ju, proširenim dijelom prema dolje, na čašu ili staklenku
napunjenu vodom tako da bude uronjena samo 2,5 cm.
Pri 20 stupnjeva Celzijevih, na lagano zasjenjenu mjestu, za 4-6 tjedana sjemenka će se
raskoliti i pojavit će se izbojak i korijenje.
Kad mladica naraste 20 cm i razvije se nekoliko listova, prikratite ju na pola, a kad korijenje
odeblja i lišće ponovo naraste, posadite mladi avokado u lončić promjera 10-15 cm u mješavinu
za cvijeće bogatu humusom, ostavivši da polovica sjemenke viri van. Pazite da ne oštetite
korijenje koje je veoma osjetljivo. Smjestite avokado na prozorsku klupčicu koja je cijeli dan
dobro osvijetljena. Kako biste spriječili izduživanje izbojaka i oblikovali lijepo nisko razgranato
stabalce, biljku povremeno prikraćujte i otkidajte vrhove izbojaka (uštipnite noktima dok su
mekani).
Zalijevajte redovito, ali umjereno, jer avokado ne podnosi premokro tlo. U početku nije
potrebno prihranjivanje, tek nakon 4 mjeseca počnite prignojavati tekućim gnojivom jednom na
tjedan, počevši s četvrtinom preporučene količine. Avokado presadite u veći lonac tek kad se
korijenova bala posve razvije. Ljeti neka bude na balkonu ili u vrtu na suncu sve dok noćne
temperature ne budu niže od 0Đu00B0C, a zimi u svijetloj prostoriji pri 5 stupnjeva Celzijevih.
Dok avokado miruje, ne gnojite ga. Svake godine u veljači stabalce orežite, a ljeti redovito
uštipavajte vrhove da ne bude previsoko.
Cijeli postupak možete i malo pojednostavniti tako da svježu sjemenku avokada - klijava je
samo jedan mjesec i ne smije se osušiti - ljeti položite na vlažnu zemlju u balkonskom
sandučiću s pelargonijama koje svaki dan zalijevate ili ispod grma u sjenovitu dijelu vrta i
jednostavno pričekate da nikne. Avokado iz sjemena može procvasti za 5-13 godina, no
uzgojite li samo jednu biljku, ne nadajte se plodovima jer je stranooplodan. Bude li sreće,
možda se razvije pokoji plod i bez oplodnje jer je u avokada i to moguće.
RUŽIČNJAK U PROLJEĆE
Želimo li da nam ružičnjak obilno i redovito cvjeta, trebamo u njemu na vrijeme obavljati sve
poslove u tijeku godine. Počinjemo s radovima u proljeće, s kojima ne treba žuriti, već moramo
pričekati da se tlo dovoljno ocijedi i prođe opasnost od jačih proljetnih mrazeva. Uz to, treba
pričekati da krenu prvi izboji, da bi i na najnižim pupovima mogli uočiti koji su izboji preživjeli, a
koji odumrli od hladnoće.
Gnojidba i obrada tla
Nakon rezidbe i kad je svo granje uklonjeno s gredica, treba obaviti gnojidbu. Od naših ruža
očekujemo zdravi i jaki rast uz obilno cvjetanje i po mogućnosti cijelo ljeto. Nove izboje i
cvjetove ruže stvaraju samo ako ih pravilno i obilno hranimo, odnosno gnjimo.
I same ruže govore o svom stanju. Ako su zdrave i snažne, tada ste ih obilno i pravilno gnojili.
Ishrana mora biti obilna i izbalansirana. Dobro je dodati im kombinirano organsko i mineralno
gnojivo. Od organskih gnojiva najbolje je upotrebljavati dobro fermentiani stajski gnoj ili
kompost od glista u količini od 5-7 litara po četvornom metru.
Mineralni gnoj ne treba sadržavati klor jer on izrazito šteti ružama.
Njega tla
U jesen je trebalo ružičnjak grubo preštihati. Ako je to učinjeno, u proljeće je dovoljno poravnati
tlo vilama za štihanje i grabljama. Na gredicama koje nisu u jesen obrađene treba u proljeće
obraditi prikladnim alatom. Postoje za tu svrhu vile za ruže s dva uska radna noža. Širi se
prostori mogu obraditi vilama za štihanje. Običnom štihačom previše se oštećuje korijenje.
Proljetna sadnja
Sadnja se može obavljati čim se tlo u proljeće prosuši i odmrzne. U primorskim područjima
bolje je sadnju obavljati u jesen, ili ovisno o meteorološkim prilikama do sredine veljače. Pri
kupnji sadnica treba paziti da one budu kvalitetne, stoga valja kupovati u rasadnicima gdje se
kontrolira zdravstveno stanje.
U trgovinama se često prodaju sadnice s lijepim sličicama i uputama, prevučene voštanom
zaštitom od isušivanja. Na izgled je sve u redu, ali voštana zaštita ne može mjesecima u
toplom i suhom prostoru zaštititi sadnice od isušivanja, pa je na kraju primitak ovakvih sadnica
slab. U velikim rasadnicima sadnice se zimi čuvaju u rashlađenim prostorijama na temperaturi
od nula do 1 Celzijevih stupnjeva uz 98 posto zračne vlage. U manjim rasadnicima sadnice se
čuvaju zatrapljenje u klijalištima ili u polju.
Kupujemo li biljke s otvorenim korijenom, svakako ih prije sadnje treba prikratiti, i to korijen i
nadzemne izboje. Jače izboje treba prikratiti za oko 10 cm, slabije nešto kraće. Na korijenu
treba obnoviti rez do zdravog tkiva. Sve preslabe ili isušene dijelove na nadzemnim izbojima
treba ukloniti.
Biljke kupljene s tresetnim lončićem ili balirane mahovinom sade se bez odgrtanja korijena.
Sadnice u plastičnoj vrećici postave se na mjesto sadnje i tu se oprezno razveže ili potrga
vrećica i ukloni. Ponekad se iznad mjesta cijepljenja nalazi ostatak podloge. Njega treba oštro
odrezati da mjesto oplemenjivanja bude oko dva prsta ispod površine tla.
Nakon sadnje ruže treba obilno zaliti i nagrnuti. Kod jsenske sadnje zagrtanje služi kao zaštita
od sunca i vjetra. Kad pupovi bubre i i zboji počinju izlaziti, biljke trebaodgrnuti. Izaberite za to
tmuran dan bez sunca. U proljeće posađene ruže u slučaju suše treba prema potrebi zalijevati.
Prignojiti se može tek onda kad porast bude malo jači.
Rezom do ljepote
Kad govorimo o orezivanju ruža teško je dati dobar savjet jer različite vrste ruža različito rastu i
različito se orezuju. Općenito možemo reći da se rez obavlja na visinu od 30-60 c,. Rez mora
biti obavljen ukoso, barem 5 mm iznad zadnjeg pupa i okrenut suprotno od pupa kako se ne bi
slijevala voda. Zadnji pup mora biti korjenut prema van kako ne bi došlo do zagušenja grma.
Pri rezidbi uklanjamo sve suhe i polomljene grančice, kao i one koje rastu prema unutrašnjosti
grma. Obično u grmu ostavljamo 5-6 grana koje tijekom ljeta čine kostur, no ako je grm skladno
oblikovan možemo ostaviti i desetak grana.
Orezivanje prema tipovima ruža

Ruže čajevke rezom skraćujemo na polovicu a po potrebi uklanjamo do dvije trećine grma.
Penjačice režemo tako da uklonimo trećinu grma. Obično se grm samo prorjeđuje uklanjanjem
suhih i polomljenih grana.
Florbunde režemo kao i čajevke, no rastu nešto gušće pa ih rezidbom prorjeđujemo.
Poliante prikraćujemo na 30 cm visine i prorjeđujemo.
Minijaturne ruže malo prikraćujemo i prorjeđujemo,
dok grmolike ruže prikraćujemo na visini oko 70 cm i rezidbom uklanjamo suhe i slomljene
grane.
Termin lukovica pripisuje se obično svakoj biljci koja ima odebljali bazalni dio. A da li je to
zaista tako? Nije.
Samo jedna skupina biljaka ima pravu lukovicu i u nju spadaju narcisi. Druge biljke imaju
tvorevinu nalik lukovici koja im također služi za spremište hrane koja će im omogućiti ponovni
razvoj iza perioda mirovanja. Nakon perioda cvjetanja, lukovice je potrebno izvaditi iz zemlje i
prosušiti te pohraniti na suho, tamno i prohladno mjesto zaštićeno od mraza.
Na ovom mjestu dajemo pregled vrsta 'lukovica' sa karakterističnim predstavnicima.
KORIJEN: Narcis ima pravu lukovicu. To je kratka podzemna stabljika na
NARCISI bazalnom proširenju, okružena mesnatim listovima. U te se listove odlaže
Narcissus hrana kao u spremište. Vanjski listovi su suhi. Sa strane rastu male lukovice
koje se kasnije odvajaju.
TLO: rastresito zemljište - baštenska zemlja pomiješana pijeskom i tresetom.
SADNJA: Lukovice se sade u jesen, plitko na dubinu 10-16 cm.
CVJETANJE: cvjetaju u periodu april - juni. Iza cvjetanja, kada požute što je
znak da je lukovica zrela, listovi se otkidaju. Cvjetovi su žuti, bijeli ili dvobojni,
mirisni. Stabljika visoka 25-50 cm.
POLOŽAJ: sunčano mjesto ili u lagana sjena
KORIJEN: Gladiole nemaju pravu lukovicu već zadebljali podzemni dio
stabljike. Površina je također pokrivena suhim listovima. Spremište hrane je u
odebljalom tkivu a ne u listovima kao kod prave lukovice. Nova "lukovica" se
GLADIOLE formira na vrhu stare. Kroz smežuranu staru "lukovicu" s gornje strane raste
Gladiolus nova iza cvatnje.
hybridum TLO: gladiola voli rastresito, dobro drenirano i nagnojeno zemljište obogaćeno
fosforom i kalijumom; dobro je dodati zemljištu po 1 m 2 8-10 kg zrelog stajskog
gnojiva; (Ove radove treba obaviti u jesen!)
SADNJA: u aprilu, a u južnim predjelima tokom zime, na dubinu 25-30 cm i
međusobni razmak od 15-20 cm
CVJETANJE: od maja do septembra, ovisno o sorti i vremenu sadnje. Cvjetovi
su krupni, raspoređeni u klasove, bez mirisa, najrazličitijih boja; Stabljika
visoka 1,5 m.
POLOŽAJ: voli sunčane položaje.
KORIJEN: Iris ima korijen koji se zove rizom. To je puzajuća podzemna
IRIS - stabljika koja je odebljala od spremljene hrane. S gornje strane stabljike rastu
PERUNIKA listovi i cvijet, a sa donje su korjenčići. Rizom se dijeli tako da se reže na
komadiće (odsječke) koji moraju imati bar jedno oko - pup.
TLO:
SADNJA: sade se plitko i dijele u julu i oktobru
CVJETANJE: tokom proljeća do jeseni, ovisno o vrsti
POLOŽAJ:
BEGONIJA KORIJEN: Begonija ima podzemni organ koji se zove gomolj. Gomolj je kratka
Begonija odebljala podzemna stabljika koja je isto kao i druge podzemne tvorevine
tuberosa hybr namijenjena spremanju hrane. Gomolj izgleda kvrgasto i ima pupove. Dijeli se
(reže) kao rizom. Obilno ih zalijevajte.
TLO: mješavina humusne zemlje, komposta i pijeska
SADNJA: begonije se sade plitko (samo ih treba prekriti zemljom) uz obilno
zalijevanje u cvjetne lončiće u rano proljeće, 6 sedmica prije nego se mogu
iznijeti na otvoreno (balkon ili vrt) ili sjenovito mjesto.
CVJETANJE: juli - septembar; cvjetovi su pojedinačno bijeli, tamno
narandžasti, crveni; Visina stabljike 15-50 cm.
POLOŽAJ: cvjetne aleje, stanovi, prozori i terase
KORIJEN: Kane ima podzemni organ koji se zove gomoljasti rizom. Ako je
rizom razgranat ima gomolje na kraju svake grane.
KANE TLO: dobra plodna zemlja pomiješana sa pijeskom
Canna indica SADNJA: sade se tokom maja i juna na zaštićeno mjesto (kasnije se prenose
na otvoreno), na dubini 20 cm i međusobnom razmaku od 40 cm
CVJETANJE: cvjetaju u krupnim cvjetovima žarkih boja (ružičasta,
narandžasta ili crvena) bez mirisa tokom ljeta do kasne jeseni; visina stabljike
100 cm.
POLOŽAJ: sunčana mjesta kao centralni dijelovi cvjetnih aleja ili za ivičnjake
KORIJEN: Podzemni dio dalije je gomoljasti korijen u čijim odebljanjima je
spremište hrane. Dijeli se tako da se odreže gomolj koji na staroj stabljici ima
DALIJA - pup.
GEORGINA TLO: plodno, hranjivo zemljište, u jesen dobro pripremljeno
Dahlia variabilis SADNJA: sadi se u proljeće, april - maj na rastojanju 40-50 cm za sitne i 50-
100 cm za krupne sorte uz postavljanje oslonca za rast
CVJETANJE: cvjeta u lijepim žarkim bojama , jednobojni ili šareni, u periodu
maj - jesen; visina stabljike 60 -200 cm
POLOŽAJ: sunčana do slabo sjenovita mjesta koja su zaštićena od jačih
vjetrova
ZALIJEVANJE: poslije sadnje zalijevanje nije potrebno, ali nakon početka
intenzivnog rasta i u sušnom periodu treba intenzivirati zalijevanje
Vrijeme ruža
OBREZIVANJE
nema opasnosti od jakih mrazeva, vrijeme je za sadnju ruža. Kupljene Ranijih godina posađene ruže sad treba obrezati. Grmolike ruže o
jprije namočite u posudi s vodom kako bi povratile vlagu izgubljenu na srednju visinu, uvijek jedan do dva cm iznad oka, jer se mjesto
sporta. Prije sadnje skratite sve, a pogotovu oštećene dijelove korijena a s njime bi se osušilo i oko ako je preblizu.
je ukupna dužina oko 30 cm. I nadzemne izdanke treba skratiti da Čajnohibridne vrste skratite za trećinu što obično spada u kategori
notežu s korijenom. To je najvažnije kod čajnohibridnih vrsta ruža. obrezivanja. Polyanthe i floribunde na sličan način, a to će znatno
atite tako da ograničite njihov broj i broj oka. Ako ima više od četiri rast kada u proljeće zatopli.
otpuno ih odrežite, no najbolje je da ostanu tri. Svaki izdanak skratite Višegodišnje, dobro izrasle i snažne ruže bez obzira na vrstu dovo
stanu na njemu tri do četiri oka. Dobar korijen u početku rasta na ovom skratiti na srednju visinu. Smrznute i preguste, pogotovo u sredini
že podnijeti rast tri do pet oka. Ako uz to ostavite četiri do šest oka kao izrasle izdanke, treba potpuno odrezati. Pametno je odrezati i sve
at ćete 11 do 13 oka ukupno koje smijete ostaviti na presađenoj izdanke.
nosno, izdanke valja za toliko skratiti. Ako su pak na sadnici samo dva Visoko rezanje postiže se kad na pojedinom izdanku ostavite najm
anj ih skratite vodeći računa o ukupnom broju oka. sedam - osam oka. Cvjetovi će se tada pojaviti najranije, ali je ova
kon sadnje izdanke zagrnite zemljom kako bi usporili rast oka, a dali rezidba opravdana samo kad želimo u jednoj sezoni dobiti mnogo
na korijenu da započne rasti. Na kraju, ne zaboravite sadnicu dobro slabije kvalitete. Nije ipak preporučljivo ići na visoku rezidbu kroz v
m. sezona uzastopno, već naizmjence treba primijeniti i nisko ili sredn
njačica ili parkovih i botaničkih ruža dovoljno je skratiti za polovicu. obrezivanje.
vrsta pazite da na izdanku ostane do pet oka. Kod penjačica, parkovih i botaničkih ruža obrezuju se i čiste ocvali
sim botaničkih vrsta tjeraju duboko korijenje i traže položaj s mnogo bescvjetni izdanci. Ako namjeravate izmijeniti rast i oblik, treba obr
ogo krečnjaka u tlu. Ne valja ako ih zaklanjaju i ograničavaju susjedne kad grmovi prestanu cvjetati.
ce ili drveće. Izdašno gnojenje kompostom i zrelim stajskim gnojem
m uzvratiti ljepotom i bogatim cvjetanjem.
Uz ružu stablašicu pri

Sadnja i veličina sadnji postavite i potpornu
rupe za motku (a). Njen vrh treba
čajnohibridne doći ispod krune. Motku
sadnice ruža. treba postaviti tako da
Mjesto kalemljenja dođe na onu stranu odakle
(a) treba doći pušu najjači vjetrovi (b).
najmanje 3 cm Dobro je donji dio motke
ispod površine impregnirati, npr. laganim
zemlje. Na dno spaljivanjem na plamenu.
jame (b) nasipajte Kod presađivanja sadite
humus, a samo ovu vrstu ruža na istu
dno oblikujte kao dubinu na kojoj je bila
mali humak (c). ranije posađena (d). Na
dno jame nasipajte humus
(e).
Orezivanje ruža:
Sadnja ruže  nisko
penjačice.  srednje
Korijenje položite u  visoko
jamu, ali uvijek
tako da gleda (b)
suprotno od zida ili
ograde po kojoj će
se ruža penjati (a). [vrh]
Na dno jame
nasipajte sloj
humusa (c).
GLAVNE VRSTE I SVOJSTVA RUŽA
Tip Oblik cvijeta i grma Vrijeme cvata

Čajnohibridne Veliki, bogati i mirisni Cvatu cijelo ljeto, zahtjevne
Velike latice, bez mirisa, osrednje
Polyantha i floribunda Cvatu cijelo ljeto bez stanke
zahtjevne
Grmolike Više i snažnije, velike latice bez Cvatu cijelo ljeto
mirisa, osrednje zahtjevne
Parkovske i botaničke Visoke 1,5 - 2,5 m, nemaju velikih
Cvatu samo jednom godišnje
ruže zahtjeva
Visoke 2 - 6 m, nisu posebno Neke cvatu samo jednom, a druge
Penjačice
zahtjevne više puta godišnje
KALENDAR RADOVA
JANUAR [SIJEČANJ]
Redovno kontrolirajte da li su ruže dobro zaštićene

Ukoliko je napadalo mnogo snijega, treba ga otresanjem osloboditi sa grana crnogorišnog i
ukrasnog drveća
Ljetno bilje sklonjeno u podrum ili neki kutak u garaži, kao što su pelargonije, fuksije, viseći
karanfili, oleander itd treba povremeno očistiti i lagano zaliti vodom.
FEBRUAR [VELJAČA]
Napravite prvi rez na živici. U ovo vrijeme već možete saditi reznice živice i ukrasnog grmlja.
Sijte ljetno cvijeće u klijališta ili u posudice u sobi
Tko u jesen nije stigao posaditi tulipane, može to uliniti do kraja ovog mjeseca ukoliko zemlja
više nije smrznuta
Ako jako zatopli, cvijeće koje prezimljava u vrtu treba prekriti kako ne bi prerano potjeralo
Prozračite prostor gdje prezimljavaju pelargonije (geranije) i drugo kako im ne bi bilo pretoplo.
APRIL [TRAVANJ]
U travnju se, dakako, sije i trava. Za sjetvu odaberite suh dan bez vjetra. Po kvadratnom metru
sije 40 do 60 grama sjemena. Posijano sjeme lako povaljajte ili ugazite i redovno održavajte
vlažno tlo. Stari se travnjaci prvi put kose u aprilu, a nakon toga zalijevaju i gnoje.
MAJ [SVIBANJ]
Krajnji je rok da se zasije ljetno i jednogodišnje cvijeće, ako to već niste uradili u prošlom
mjesecu. Poslije 15 maja u našim krajevima nema opasnosti od mraza pa se mogu saditi
pelargonije, petunije, salvije itd
Divlje izboje na ružama treba redovno rezati da nepotrebno ne iscrpljuje biljku.
Posao koji nikako ne smijete zapostaviti je redovno razrahljivanje zemlje i uklanjanje korova,
osobito nakon kiše, kad se površina zemlje osuši i stvori tvrda korica.
Vrijeme je za sjetvu trave, zasijte ćelava mjesta i općenito posvetite više pažnje travnjaku.
Sredinom mjeseca možete iznijeti van cvijeće i ukrasno bilje koje uzgajate u sanducima.
JUNI [LIPANJ]
Najviše brige zadaje borba sa štetočinama i korovom. Redovno okopavanje i uklanjanje korova
najviše će pridonijeti dobrom osjećaju i zdravom rastu cvijeća. Osim hemijskih sredstava,
štetnike uništavaju još i pojedini kukci (buba mara, pauci) i životinje (jež, žabe).
Ruže nakon prve cvatnje ne smijemo preoštro rezati prije nego ponovo cvatu. Ocvale cvjetove
treba odmah ukloniti da se nepotrebno ne stvaraju plodovi i troše sokovi biljke. Ruže i cvijeće u
cvatu zahtijeva redovnu prehranu i zalijevanje.
JULI [SRPANJ]
Ruže pognojite posljednji put ove sezone. To će pomoći da izboji dobro sazriju kako se ne bi
zimi smrzli. Sad je vrijeme ia za cijepljenje ruža, množnje perunika dijeljenjem, te za iskop
lukovica tulipana, narcisa i zumbula jer sada su potpuno sazreli. Ocvale cvjetove redovno
otkidajte kako se nepotrebno ne bi stvaralo sjeme (i trošila hrana biljke).
AUGUST [KOLOVOZ]
U augustu nema mnogo posla, ali treba skinuti ocvale i osušene peteljke. Sada isplanirajte šta
ćete i gdje saditi ujesen, npr. lukovice i zimzelene biljke, ili pak eventualno urediti novi travnjak.
Doduše, to je posao za septembar, ali možete se već sada pripremiti. Krajem mjeseca ocvale
trajnice razmnožite dijeljenjem: lopatom ili nožem režite snop korijena sa stabljikama na
nekoliko dijelova. Presadite na gredice dvogodišnje sorte koje ste zasijali u julu (maćuhice,
tratinčice, spomenak, itd.)
SEPTEMBAR [RUJAN]
Sade se lukovice koje će cvjetati u proljeće i presađuju dvogodišnje biljke zasijane u junu
(maćuhice, tratinčice, spomenak, itd.). Doduše, lukovice se mogu saditi i u oktobru, ali je to
bolje učini sada, da se stignu dobro ukorijeniti, pa će na proljeće biti ljepše, ali ne pliće od 5 cm.
One najveće lukovice možete posaditi i 20-30 cm duboko. Dobro je nakon sadnje poriti zemlju
10-15 cm debelim slojem lišća ili borovih grančica kako ih ne bi uništio jači rani mraz.
OKTOBAR [LISTOPAD]
Još možete saditi cvjetne lukovice;

Sada je pravo vrijeme za sadnju ukrasnog grmlja;
Izvadite gomolje cvjetnih lukovica koje nisu otporne na studen: dalije, gladiole, begonije, kane.
Pelargonije maksimalno skratite i preselite u zatvoren, negrijani prostor, po mogućnosti bliže
svjetlu. Važi pravilo: što je mjesto svjetlije, trebalo bi biti toplije, a ako je tamnije i temperatura
mora biti niža.
Posljednji put pokosite travnjak, pa sve zajedno s opalim lišćem pograbljajte i stavite u
kompost.
Gredice prekopajte i ostavite u velikim grudama da zemlja dobro promrzne preko zime. Tamo
gdje ćete u proljeće saditi ruže i biljke s dužim korijenjem okopajte zemlju na dubinu dvije
lopate.
NOVEMBAR [STUDENI]
Osušene lukovice i gomolje izvadite iz zemlje i spremite. Okopajte ukrasno grmlje, zagrnite
ruže, a mjesta gdje su posađene lukovice proljetnog svijeća (tulipani, narcisi, zumbuli, itd.)
prekopajte kako biste ih zaštitili od smrzavanja. Za proljetni travnjak, već u novembru
pripremite zemlju: okopajte je, povadite korov i pognojite.
DECEMBAR [PROSINAC]
Gredice koje namjeravate zasaditi već u februaru pokrijte lišćem da se zemlja ne smrzne u
dubini. Ako se nije smrzla, početkom mjeseca iskoristite topliji dan pa obilno zalijte crnogorično
drveće. Trava treba biti u zimu kratko podšišana. Ako je razmjerno toplo vrijeme utjecalo na
njen rast, malo je pokosite, a pokošene vlati pokupite i stavite na kompost.
BREZA
(Betula verucoza)
bela breza, srebrna breza
Sjajnobela kora čini je sasvim drugačijom od ostalih lišćara,
što čak i najslabijim poznavaocima biljnog sveta omogućava
da brezu razlikuju od ostalog drveća. Tome doprinosi
svakako i njena "popularnost", jer ova vrsta raste kod nas od
prirode ali se i izuzetno mnogo gaji.
Breza moze porasti do 30 m u visinu. Njena siroka rijetka krosnja stvara laganu
senku ugodnu za boravak ljudi i zbog dovoljne količine svetla ispod nje se mogu
posaditi i druge biljke.
Breza je jedna od vrsta koje vrtu stalno daju novi izgled. U proleće, u vreme listanja,
razvijaju se ženske cvasti u obliku resa. Zadržavaju se na granama do polovine leta.
Svetlozeleni nežni listovi breze počinju da se pojavljuju u Martu - Aprilu i zadržavaju
se dugo na stablu. U jesen peomjene boju tako da čitavo stablo postane zlatnožuto.
Već u jesen na vrhovima grančica formiraju se muške viseće cvijetne rese, pa grane
ni preko zime nisu gole.
Breza se može saditi pojedinačno, u "gnezdo" - više sadnica u istu sadnu jamu, u
grupama i u kombinaciji sa drugim vrstama. Bela boja njene kore privlači pažnju
tokom čitave godine i do punog izražaja dolazi kada se posadi sa četinarima
tamnozelenih iglica.
OMORIKA
(Picea omorika)
pančićeva omorika, srpska smrča
Za omoriku se isprva znalo samo na osnovu pominjanja u
narodnim pesmama i njeno se ime moglo naći u Vukovom
rečniku. Iako je bilo podataka o ovom četinaru, Josif Pančić (koji
ju je otkrio i opisao), svojevremeno je izjavio kako je prilično
muke bilo potrebno da omorika zaista i bude pronađena u
prirodi.
Mada se smatra da je nekada bila mnogo šire rasprostranjena,

omorika danas od prirode raste samo u nekim delovima bivse
Jugoslavije. To je naša najinteresantnija i najlepša četinarska
vrsta i neki je smatraju najlepsim četinarom Evrope.
Omorika može dostići visinu od 50 metara. Usko piramidalna krosnja čini je vrlo
privlačnom i upadljivom, zajedno sa dugim elegantnim malo povijenim granama.
Četine su tamnozelene, sa donje strane plavičastobele, tako da čitavo stablo izgleda
srebrnozeleno. Ukras predstavljaju i viseće šišarke koje su ljubičaste dok su mlade, a
kada sazru (u oktobru i novembru) postaju sjajne, crvenosmedje.
Pančićeva omorika odgajena u rasadniku dobro podnosi gradske uslove (dim,

prašina, gasovi). Dobro podnosi mraz i sušu. Od nje se uspešno formiraju
vetrozaštitni pojasevi. Može se saditi pojedinačno i u grupama, kao i u kombinaciji sa
drugim vrstama drveća. Pošto omorika spada u zimzelene vrste izvanredno će
izgledati posađena zajedno sa lišćarima koji imaju svetliju boju lista i kore.
TISA
(Taxus baccata)
Osnovna vrsta je zimzeleno drvo, koje dostiže i do
15m visine Ima veoma gustu krošnju i četine, veliku
moć regeneracije i izuzetno dobro podnosi orezivanje,
što je čini pogodnom za žive ograde i svakovrsno
oblikovanje. U zimskom periodu ukras predstavljaju
bobice obavijene jarko crvenim mesnatim omotačem.
Zajedno sa svojim formama izuzetno je dekorativna
vrsta. Jedini nedostatak, koji vas može, ali i ne mora
odgovoriti od ove biljke, je činjenica da su svi njeni
delovi otrovni. Izuzetak je crveni omotač bobice, od
kojeg se čak može praviti i džem!
Tisa je vrsta koja izuzetno dobro podnosi gradske uslove, otporna je na mraz i sušu,
a zemljište ne bira. Podjednako dobro raste i na suncu i u hladu. Raste relativno
sporo.
Od osnovne vrste dobijen je i niz različitih varijeteta, te se tako mogu sresti žbunasti
ili usko valjkasti oblici uspravnih, gotovo paralelnih grana, forme sa četinama zlatno
žute boje ili šarenim, forme žutih plodova, patuljaste forme... Osim za žive ograde
može se koristiti i kao soliter ili za grupe iste ili različitih vrsta, a patuljaste forme
koriste se u perenjacima, kamenjarima, za ukrašavane veštačkih potoka...
KOLIKE BILJKE SE NAJBOLJE PRIMAJU?
Uvek se lakše primaju manje sadnice. Ovo se naročito mora poštovati kada se sade
biljke sa golim korjenom. Rasadnik LIJEPO POLJE proizvodi školovane sadnice visokog
kvaliteta (biljke čiji se korjenov sistem formira - školuje, što omogućava bezbolnu
presadnju). One se prodaju isključivo sa busenom ili u kontejnerima. Školovanje
omogućava presadnju odraslih sadnica, starih i preko 5 godina, visine 3 - 4 (i više)
metara.
KADA JE NAJBOLJE SADITI?
Svakako je najbolje sadnju obaviti u jesen (čim opadne lišće)

ili u rano proleće (dok se pupoljci još nisu otvorili). Za biljke sa
busenom period sadnje je znatno duži od prethodno pomenutog
(zavisi pre svega od individualne osjetljivosti vrste), dok se biljke
u kontejnerima mogu saditi tokom cele godine. Stručnjaci ipak
preporučuju jesenju odnosno prolećnu sadnju, pošto se tada
biljke najlakše prilagođavaju novim uslovima (naročito kod
jesenje sadnje, kada se period prilagođavanja produžava na
celu zimu).

E-Prirucnik o Cvecu

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

E-Prirucnik o Cvecu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Uredio i pripremio: MUSA

BOZIJI TRN ( Euphorbia milli )

OLEANDER ( Nerium oleander )

Svoje neobicno ime zahvaljuje francuskom admiralu de Bougainvilleu

LJUBICICA ( Viola cornuta hybriden )

LJILJAN ( Lilium hybriden )

DRAGOLJUB ( Tropaeolum hybriden )

Skoro okruglo formirani, svjetlo zeleni listovi kojima je drska skoro u

HORTENZIJA (Hydrangea macrophylla )

DALIA (DAHLIA, GEORGINA)

ZELENI LJILJAN - CLOROPHYTUM COMOSUM

RUZMARIN ( Rusmarinus officinalis )

Porodica : Lamiaceae (Labiateae )

Sobna vinova loza

SOBNA VINOVA LOZA ( Cissus )

- travu i vrt nadjubriti;

- vrijeme je da se gladiole posade u zemlju;

Cvijece mjeseca: Rododendron

Cvijet mjeseca: Klematis

- najvznije je u ovom vrucem ljetnom mjesecu biljke redovno i obilno zalijevati da se ne bi

Cvijece mjeseca : BOUGAINVILLEA, KANA ( Canna indica )

- sobne biljke treba stedljivije zalijevati

Jednu nizu granu sa maticnog stabla lagano savijte polozite na

Razmnozavanje polozenicama najcesce se obavlja u proljeće

Polozencama se najlakse razmnozavaju rododendroni,

Cvijetovi bozura mogu biti jednostavni ili dupli, najcesce

Sadi se kao soliterna biljka ili u manjim grupama, a moze

BONSAI - HARMONIJA U MINIJATURI

U SAKSIJI - BREZA JOS NEZNIJA

ovo je samo jedan od nacina da sami oblikujete bonsai. kreativci, uzivajte!

Uvek ziva priroda

za velike i male vrtove, terase i zardinjere

KLEKA (Juniperus sp.) je jedan od cetinara sa

Zelena boja kleka ukrasava vrt i zimi, mada tada nije

Plodovi i cetine skoro svih

Na kruskama zarazenim gljivicama, na

Najvise joj odgovara polusjenka, mesto ispod

Razmnozavaju se deljenjem korjena posle precvijetavanja.

Dakle, ako ne znate kakvo je zemljiste u vasem vrtu... "PITAJTE" HORTENZIJU!

Simsir je verovatno najcesce gajeni zbun i jedan od najvaznijih za vrt. To

Ova biljka, porijeklom sa Rta dobre nade, a preneta u Evropu u

Lukovicasto cvijeće - lako za gajenje

Lukovice nas u proljeće prve obraduju. Daruju nas svojim

Ovo cvijeće ne zavisi mnogo od klime. Sadi se tokom jeseni, ali

Sade se u jesen, cvijetaju u proljeće

PRVI PROLJEĆNI CVIJETOVI

Lukovicasti iris, svetloplavih ili tamnoljubicastih cvijetova, lijepo izgleda

Iz mladih lukovica, koje se obrazuju u pazuhu ljuspi, sledece godine

Bradata perunika: rezerva hrane u rizomu

PRIMULA CVIJETA PRVA

Primula je jedna od rijetkih, samim tim i najlepsih

za sve primule koje se uzgajaju u sobi vazi jedinstveno

Sobna primula moze izazvati promjene na kozi osjetljivih osoba.

Krivac za to je PRIMIN, materija koja se nalazi u

SADNJA ISPOD LISTOPADNOG DRVECA

LAVANDA KAO BORDURA

Bozuri su do danas u vrtovima zadrzali popularnost, verovatno zbog

Njegov klasicni "partner" obicno je delfinijum. S bozurom se dobro

Razlicite sorte drvenastoh bozura, po misljenju nekih ljubitelja cveca,

ZASTO BRSLJAN NECE DA SE PENJE

Prvo sto treba da se zna o brsljenu jeste to da je njegovo prirodno

GRAB - DRVO ILI ZIVA OGRADA

VITAMIN "C" U SAKSIJI