P. 1
E-prirucnik o Cvecu

E-prirucnik o Cvecu

|Views: 6,073|Likes:
Published by svetimm8974

More info:

Published by: svetimm8974 on Jun 01, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/03/2013

pdf

text

original

Uredio i pripremio: MUSA

KADIFICA Porodica: Compositae Zemlja porijekla: Mexiko, Guatemala Pogodno mjesto: Suncano do pousjenovito

Ko se za ovaj, kako mu i samo ime kaze, barsunasti cvijet zanima, ima veliki izbor razlicitih vrsta. Od onih malih koji rastu do svega 30 cm u visinu i namjenjene su pretezno za balkonske kutije, ili onih visokih za vrt. Razlika je isto tako u boji ( zuta, narandjasta, mjesavina te dvije boje, a i sa dodatkom smadje), kao i u punoci cvijeta. Od jednostavnih do obilno loptasto ispunjenih. Kadifica je otporna na sve vremenske uslove i njen cvat traje vrlo dugo. Sjeme se sije u rano proljece. Kada je biljcica visoka 5-10 cm, treba je rasaditi na mjesto gdje ce ostati cijelo ljeto. Razmak izmedju biljaka treba da bude 15 - 25 cm. Pri rastu treba da dobije dovoljno vode i djubriva. Ocvale cvijetove redovno odstranjivati. Ako hocete da imate vlastito sjeme za slijedecu godinu, onda treba nekoliko cvijetova ostaviti da se potpuno osuse. Kako je kadifica jednogodisnja biljka oko prezimljavanja nema problema. Osobe sa osjetljivom kozom trebaju paziti, jer biljka sadrzava nadrazavajuce tvari.

BOZIJI TRN ( Euphorbia milli ) Porodica: Euphorbiaceae Zemlja porijekla: Madagaskar Pogodno mjesto: Suncano i toplo cijele godine Boziji trn je najomiljeniji predstavnik od preko 2000 vrsta euphorbie. Vrste se razlikuju po tome sto su neke slicne kaktusima (boziji trn ), a druge grmovi ( bozicna zvijezda ), pa ima cak i drveca. Zajednicko za sve euphorbie je da imaju kaucukasti, otrovni mlijecni sok. Boziji trn je nezahtjevna biljka kojoj ne smeta suhi zrak od grijanja i jako sunce na prozoru. U svojoj domovini raste na granitnim stijenama u visinu do 60 cm. Pored jakih trnova, koji podsjecaju na kaktus ima i ovalne zelene listove. U toku zime se pojave bijeli, zuti ili roza - crveni mali cvijetici. Biljka voli izuzetno toplo i suncano mjesto. Umjereno zalijevati, posebno zimi, ali ne prehladnom vodom. Nakon cvjetanja samo toliko zalijevati da se korijen ne osusi. Od marta da augusta malo vise zalijevati i svake dvije nedjelje djubriti sa djubrivom za kaktuse. U proljece, prije nego se pojave nove mladice, moze se podrezati. Razmnozava se putem pelcera, koji se, kada se odrezu, umoce u mlaku vodu ( tako se sprijecava oticanje mlijecnog soka iz biljke ), pelcer ostaviti jedan dan da se osusi i onda posaditi u zemlju

pomjesanu sa pjeskom. Ukoliko se previse zalijeva ili stoji na hladnom mjestu otpadaju mu listovi. OPREZNO: Biljka je u svim svojim dijelovima otrovna. Mlijecni sok sadrzi substance koje nadrazuju kozu. Na jake trnove se moze ozlijediti. Opsti savjeti - za spricanje cvijeca treba upotrebljavati mekanu vodu koja u sebi nema kreca i ima sobnu temperaturu. Tako se izbjegavaju bijele mrlje na listovima; - filodendron i ostale tropske biljke sakupljajusa svojim zracnim korjenovima dodatnu vlaznost iz zraka. U pregrijanim prostorijama im to pomaze da bolje prezive. Zato treba paziti da se zracni korjenovi ne povrijede i niposto ih rezati; - krecni rubovi i mrlje na saksijama ( sedra ) se mogu otkloniti tako sto se lonce ispuni sircetnom vodom i ostaviti da stoji dva dana. Saksija upija vlaznost i krec ( sedra ) nestaje; - cvijece i zacini mogu se odlicno zasijati na prozoru u kartonima za jaja. Kada narastu mogu se zajedno sa kartonom zasaditi, jer se karton nakon nekog vremena od vlaznosti raspadne; - ciklame se puno bolje odrzavaju ako se, umjesto tekucom vodom, zaliju ustajalom mineralnom vodom; - vodu u kojoj su se kuhala jaja ne bacati jer sadrzi puno minerala. Kada se ohladi predstavlja prvorazredno djubrivo za cvijece; - jorgovan u vazi ce duze imati lijepo cvijce ako stabljike dobro odrezete i u vodu stavite malo secera;

Azalea RODODENDRON ( Rhododendron ) AZALEA Porodica: Ericaceae Zemlja porijekla: hladna, vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet, Kina) Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari ! Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju. Bijeli, roza, lila ili crveni, u grupama po vise (2-7) zvoncica

Grancice na kojima se u jesen pojave pupovi ne treba dirati. Obavezno bi se po povratku kuci sa ljetovanja donosio i "suvenir" pelcer oleandera u razlicitim bojama ( bijela. Poneki lijepo mirisu. U principu su to umanjeni grmovi koji. narandjasta. prelijepi je ukras svakog vrta. zuta. Cvijetovi su obicni ili obilno ispunjeni. U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom. voli da ima vodu u u posudi u kojoj stoji. hladno mjesto bez sunca. ljeti (prije formiranja pupova) obrezati. Zimi malo zalijevati. u aprilu dobro nadjubriti. a ostale koje su prejako izrasle prije spremanja za zimu podrezati. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. Kako cvate od juna do oktobra. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu. U jesen i zimu na 5-12°C. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. Biljku svake dvije godine presaditi. OLEANDER OLEANDER ( Nerium oleander ) Porodica: Apocynaceae Zemlja porijekla: Sredozemlje. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji. U stanu im treba pronaci svjeze. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto. Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. Na svijetlom i hladnom mjestu ostaviti da prezimi.sastavljenih u jednu drsku. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. boja slonovace. Od marta mu je potrebno dati vise topline da bi se formirali pupovi. To pospjesuje bolji rast. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi. vruce Ukras jadranskih parkova i dvorista polako se prosirio i na sve nase krajeve. Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18°C. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. cvatu od zime pa sve do aprila. zavisno od uzgoja. Azija Pogodno mjesto: Suncano. roza ili crvena ). Do kraja augusta nedeljno djubriti. ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost. U ljeto obilno zalijevati. Mlade biljke svakog . U ljeto oleander treba obilno zalijevati. Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin.

Spada u cudesne biljke i u stvari ono sto izgleda kao cvijet su obojeni listici koji na vrhu imaju kremaste male cvijetice. ljestvice ). Cim lisce pocne da joj opada prestati sa zalijevanjem. Preduge mladice osisati. Uslov za bogato cvjetanje je suncano i vruce ljeto. LJUBICICA ( Viola cornuta hybriden ) Porodica: Violaceae Zemlja porijekla : Pirineji Pogodno mjesto : Suncano Kada se spomene njeno ime. ako previse izraste formirati je pomocu makaza. hladnom mjestu ( 8 . U prirodi raste iz male grancice sa . u hladnijim krajevima se uzgaja u loncima i moze da naraste do 3 m visine. Prezimiti treba na svijetlom.proljeca presaditi. Ne smije imati "hladne noge" treba paziti da posuda u kojoj je posadjena ne stoji na hladnom kamanom podu. Da bi se biljka mogla lijepo razvijati potrebna joj je pomoc za penjanje ( resetke. toplo. zasticeno od vjetra Svoje neobicno ime zahvaljuje francuskom admiralu de Bougainvilleu koji ju je otkrio u visokim sumama Juzne Amerike i donio u Europu. Zbog svoje osjetljivosti na zimu. starije rjedje. OPREZNO: Oleander je jako otrovan! BOUGAINVILLEA Porodica: Nyctaginaceae Zemlja porijekla: Brazil Pogodno mjesto: Suncano. probude se sjecanja na neka davna vremena. U Kaliforniji i Indiji su poznate mnogobrojne hibridne sorte. a preporucuje se da se uzgaja u zimskom vrtu. Do augusta nedeljno djubriti.10°C ). To je biljka penjacica sa prelijepim cvijetovima u crvenoj. ali je za nase uslove najpovoljnija bougainvillea glabra. Svake 2-4 godine promijeniti zemlju. roza. ali izbjegavati da stoji u vodi. Da bi se rano dobili cvjetovi biljku treba vec u martu staviti na suncano mjesto kod prozora. prve sastanke i prve romanticne trenutke sa malom kiticom ljubicica. bez i lila boji. Razmnozava se preko pelcera od juna do septembra ( u vodi ). U vrijeme rasta obilno zalijevati.

Kada biljke narastu ucvrstiti ih sa pomocnim stapovima da se ne bi slomile. dijeljenjem ( prema vrsti ). iz kojih stidljivo izviruju prelijepe ljubicaste glavice sa zutom tackicom u sredini.6 tuckova punim zutog praha. Lagano zalijevati i drzati napolju na suncu.ovalnim zelenim listovima. u suprotnom ih treba preko zime zastititi. Ispod substrata (zemlje ) je potrebno napraviti drenazu od sljunka i pjeska. U klimatski toplijim krajevima mogu se gajiti u vrtu i tu i prezimiti. do 1 metar visokim lisnatim stabljikama pojavljuje se odjednom vise lijevkastih cvijetova u bijeloj. Lukovice u razmaku od 5 cm pokriti sa najmanje 15 cm zemlje ( u visinu ). Zasaditi ( posijati ) u glinasto .novembru stabljike odsjeci. U cvijecarama su samo hibridi u ponudi. od vjetra zasticeno Na. U oktobru . sa 5 . ali i ljubitelji cvijeca koji nemaju vrt mogu uzivati u ovom kraljevskom cvijecu.pjeskovitu zemlju u proljece ( april ). Amerika i Europa Pogodno mjesto: Suncano. Prije velike zime unijeti u kucu i na tamnom hladnom mjestu ostaviti da prezimi. Raste u skoro svim nasim vrtovima. koje su jedva 10 cm visoke. Mlade biljke stititi od mraza. narandjastoj i crvenoj boji. Oprezno: Lukovice ljiljana su otrovne ! DRAGOLJUB ( Tropaeolum hybriden ) . Raznmozava se sjemenom. Ocvale cvijetove odstraniti. Od maja do septembra obilno zalijevati. U toku rasta i cvijetanja ravnomjerno vlaziti LJILJAN LJILJAN ( Lilium hybriden ) Porodica: Liliaceae Zemlja porijekla: Azija. Posadi se u periodu februar . U maju obilno nadjubriti. od malih.mart u saksiju promjera najmanje 20 cm. Svake dvije godine posaditi u novu zemlju. Ljilanovo ulje se u domacoj medicini upotrebljava kao lijek za opekotine. do onih sa velikim cvijetovima od 20 cm visine. zutoj. Od mnostva hibrida mogu se pronaci nize vrste koje se mogu posaditi u lonce ( saksije ).

Do klijanja zemlju drzati vlaznom. a ne cvijetove. crvene i narandjaste ljevkaste cvijetove ( 3 . Cesto su cvijetovi dvobojni. Sjeme ( biljka je jednogodisnja ) u proljece (april . Kako se biljka jako razvije treba paziti na razmak izmedju biljaka (30 . NARCIS ( Narcissus ) Porodica: Amaryllidaceae Zemlja porijekla: Srednja. Razmnozavati se ne moze u saksijama. Prema vrsti raste razlicito visoko. Oni su i najveci kandidati za balkon. Kako su i listovi i cvijetovi jestivi predstavljaju prelijep ukras ljetnim salatama i osvjezavajucim napitcima ( npr. U narodnoj medicini upotrebljavaju se svjezi listovi kao salata za prociscavanje krvi. pa jos jednom nadjubriti. roza . Alzir Pogodno mjesto: Suncano Mali divlji narcisi su sve omiljeniji zbog svog prirodnog sarma. Oprezno: Lukovice narcisa su otrovne ! .10 cm ( zavisno od velicine lukovice ). Obe grupe imaju obicne i ispunjene cvijetove. Kolumbija. jer ako biljka ima previse hrane razvija samo listove. Ekuador Pogodno mjesto: Suncano Skoro okruglo formirani. Mnoge od tih vrsta rastu samo 20 cm u visinu.maj ) posaditi u pjeskovitu zemlju. nakon toga zalijevati i jednom nadjubriti. u vrtu je moguce putem malih lukica koji se stvaraju na maticnoj biljci. zapadna i juzna Europa. Kada pocnu da cvatu iznijeti napolje ( na balkon ili presaditi u vrt ).50 cm ). Tako zasadjene posude ostaviti da prezime na tamnom i hladnom mjestu. Obilno zalijevati. 25 . dok neki dostizu i visinu od 40 cm. su prelijepa podloga za zarko zute.Porodica: Tropaeolaceae Zemlja porijekla: Peru. a penjacica i preko 2 metra. Penjacice potpomoci sa resetkom ili zicom.U dubinu treba ici 5 . bola sa plivajucim cvijetovima ). ali je treba umjereno trositi da ne bi doslo do nadrazaja crijeva.30 cm. Kada biljke proklijaju prebaciti na svjetlije. U zemlju u koju se zasadjuju narcisi treba dodati pjeska. Vrlo rijetko djubriti. a razmak izmedju lukova treba da bude 10 cm. Lukovice u jesen zasaditi u dublje posude. svjetlo zeleni listovi kojima je drska skoro u sredini kruga.5 cm ). Cvate od maja do kreja jeseni. Nakon cvjetanja lisce otkloniti tek kada je posve suho.

Ne podnosi preveliku vrucinu. Vrtna ruza je opet visoka stamena. Od proljeca do jeseni ruze treba tako zaljevati da skoro uvijek bude vlazna. male patuljaste ruze cvatu u ljeto. Vrlo je omiljena kao kucno. U cvjecarama se. crveni ili plavi cvjetovi sastoje se ustvari od puno malih cvijetica koji zajednicki cine jednu loptastu grupu. u vrtu dobro okopati. presaditi. HORTENZIJA (Hydrangea macrophylla ) HADZIBEG Porodica: Saxifrageceae Zemlja porijekla: Japan Pogodno mjesto: Svijetlo do polusjenovito. U proljece (ako je ruza u saksiji ). ljeti joj je najbolje u sjenovitom mjestu. vec procvala. Od proljeca do jeseni treba obilno zalijevati (hidrangea = pijacica vode ). Ocvale cvijetove redovno odstranjivati. U mnogim vrtovima ponosno rastu i mnoge ruze penjacice. da bi ruza ponovo cvala. tako da za svaki ukus ima ponesto. pobrinuli su se uzgajivaci koji su uzgojili bezbrojne patuljaste vrste koje se mogu uzgajati u stanovima. pa cak i balkon bez jedne ruze. a zimi im opada lisce i trebaju prohladno mjesto da prezime ( do 10°C ). koje su idealne kao pregradni zidovi ili zastita od tudih pogleda. obrezati i ostaviti na prohladnom mjestu. Zimi . roza. ali ne mokra.vrlo malo. Do kraja .ROSA Porodica: Rosaceae Zemlja porijekla: Kina Pogodno mjesto:Svijetlo. sa duboko razvijenom korijenom. pojavljuje vec u martu. Da ljubijtelji ruza koji nemaju vrt ne bi ostali uskraceni za uzivanje u njima. Od marta do kraja jula djubriti svakih 14 dana. iako je njeno pravo vrijeme cvjetanja juni i juli. Zimi ne previse.RUZA . Kao i velike sestre. zracno i suncano Ruze su najomiljenije cvijece. Uzgajivaci su uspjeli da uzgoje ruze u svim mogucim bojama. Vodu omeksati jer hortenzija ne podnosi previse kreca. Za balkone su uzgajivaci predvidjeli srednju velicinu ruza koje u vecim posudama imaju dovoljno mjesta da bi razvile korijen i uspjesno rasle. a posebno balkonsko ili vrtno cvijece. ne direktno sunce Veliki bijeli. Ne moze se zamisliti ni jedan vrt.

ali ne suncano Pogodno Jedan od prvih vijesnika proljeca je jaglac. razlicitih visina (do 30 cm ). pa i na balkonu vise godina uzgajati.bez. u vrtu. Krajem oktobra - . ocvalo cvijece odrezati. DALIA (DAHLIA. ali se mogu u vrtu. crvena. nakon cvijetanja treba je posaditi napolje. Ocvale cvjetove odsjeci. Vise sorte dalija razvijaju se od prezimljenih krtola koje se u proljece ( kraj marta-pocetak aprila) zasade u zemlju . Uzgajivaci dalije su do sada uspjeli uzgojiti preko 200 hibrida svih mogucih boja i oblika.U prirodi je jaglac uvijek zute boje. Biljke ne podnose preveliku vrucinu. od vjetra zasticeno Nakon otkrica Meksika. Hibridne vrste su predvidjene kao jednogodisnje sezonske biljke. roza. narandjasta.u vrtu ili u veci lonac na balkonu. ali ne podnose da stoje u vodi. razlicitih boja ( bijela. U nekim krajevima Bosne hortenzia se zove hadzibeg. Hibridne vrste se mogu uzgajati na balkonima. kao i razlicitih visina 30-100 cm. Ako se drzi u kuci. GEORGINA) Porodica: Compositae Zemlja porijekla: Meksiko Povoljno mjesto: Suncano. JAGLAC ( Primula) Porodica: Primulaceae Zemlja porijekla: Evropa i Azija mjesto: Svijetlo. pa ce onda cvjetati i slijedece godine. u zimskom periodu. purpurna. ljubicasta i plava ). cak i u kuci. ili. zato ih treba drzati u hladnijim prostorijama i cesto zalijevati. brezuljcima i sumama. Nakon cvjetanja je moguce hortenziju obrezati. zuta. Plava boja hortenzije se postice tako sto se zemlja u kojoj raste zalijeva sa aluminium sulfatom. Od sadnje do kraja augusta redovno zalijevati i djubriti. Cvate svuda po nasim livadama. dalija se pod nazivom georgina preselila u evropu i vrlo brzo razmnozila u nasim vrtovima. Ukoliko postoji opasnost od mrazova izrasle mlade biljke zastititi ! Dalija cvate od jula do oktobra tako da je ukras svakog cvijetnjaka i balkona. Ima vise od 500 vrsta.augusta djubriti svakih 14 dana.

Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. RODODENDRON/AZALEA Porodica: Ericaceae Zemlja porijekla: hladna. Kina) Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari ! Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju. Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. zavisno od uzgoja.prije mrazova -korijen koji je u obliko kromrira izvaditi. na tamnom i suhom mjestu. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu. U ljeto obilno zalijevati. cvatu od zime pa sve do aprila. lila ili crveni. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto. U jesen i zimu na 5-12°C. ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost. u aprilu dobro nadjubriti. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji. U stanu im treba pronaci svjeze. vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet. U principu su to umanjeni grmovi koji. IRIS Porodica: Iridaceae . U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. Biljku svake dvije godine presaditi. roza. hladno mjesto bez sunca. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu. a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18°C. osusiti i ostaviti u suhoj piljevini ili pazljivo umotanom novinskom papiru na 8-10°C . To pospjesuje bolji rast. u grupama po vise (2-7) zvoncica sastavljenih u jednu drsku. Bijeli. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. ljeti (prije formiranja pupova) obrezati. U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom.

U cvjecarama se moze naci puno vrsta fikusa. Raste ovisno o vrsti os 20 cm do 1 metar. zelenim ili zeleno bez .bijelo satiranim listovima. Najprominentniji iz vrsta fikusa je ficus benjamina. ali ne smije da bude previse mokra da lukovice ne bi istrunule. FIKUS ( Ficus ) Porodica: Moraceae Zemlja porijekla: Juzna i jugoistocna Azija pogodno mjesto: Svijetlo. biljku treba povremeno pospricati ili tusirati. Vrlo rado rastu u blizini bara i jezera.Zemlja porijekla: Kavkaz. plavi i bijeli rastu iz lukovica. mala Azija. Treba paziti da je cvijet okrenut uvijek istom stranom prema izvoru svjetla ( prozoru ). Povremeno nadjubriti. Zemlja se ne smije osusiti. a u sustini svi imaju slicne zahtjeve. . U proljece i ljeto obilno zalijevati. ali ne suncano . Prilikom prevelike vrucine ili suhog zraka. bogato razgranato i lako povijeno zbunje sa malim zelenim ili bijelo zeleno satiranim listovima. pa ih ponovo posaditi. mesnatim. To je kucna biljka i potrebna mu je uvijek sobna temperatura. Potrebna im je glinasto pjeskovita zemlja. ili zuti. lukovice ostaviti par dana da se osuse od vlazne zemlje. stalnu vlagu ili preveliku suhocu treba obavezno izbjeci. Zato su vrlo pogodni za umjetna jezerca u vrtovima ( ukrasavaju jezero i prelijepo se ocrtavaju u vodi ). Razmnozavati se moze samo u vrtu. povremeno djubriti. Velike listove cesce prebrisati vlaznom krpom.U jesen i zimu stedljivo zaljevati. Najjednostavnije je na saksiji obiljeziti koja strana treba da bude okrenuta prema prozoru. Dio listova prirodno opada u zimskom periodu. Kada se biljka u proljece iznese napolje treba je stititi od kasnih mrazeva. U jesen pozutjele listove pazljivo odstraniti. jer moze doci do opadanja listova. U jesen treba lukovice posaditi na dubinu od 5-8 cm ( zavisno od visine biljke) u razmacima od 10 cm. Ocvalo cvijece odstraniti. ne u saksijama.u kuci Najstarija poznata biljka iz mnostva fikusa je gumeno drvo ( ficus elastica ) koji je kod nas u stavri poznat kao fikus visiko sobno drvo sa velikim. Prezimiti treba na svijetlom prohladnom prostoru. putem mladih lukova u jesen. Iran Pogodno mjesto: Suncano do polusjenovito Travnati listovi sa ljubicasto-crvenim cvijetovima sa malom zutom mrljom. pa na to treba obratiti paznju prilikom odabiranja mjesta u stanu. Fikus benjamin je vrlo osjetljiv na promaju. Irak.

u ljetnim mjesecima cesce pospricati ili tusirati. Ocvalo cvijece redovno odstranjivati. polusjenovito . svijetlo. U periodu rasta obilno zalijevati. a biljka se razvila ). Najbolje je to uraditi u proljece. Zimi zemlju samo lagano vlaziti. Kucne pelargonijer treba u toku ljeta iznijeti napolje. Stvara duge izdanke sa malim bijelim cvjetovima . ne ostaviti u podrumu sa posve vlaznim korijenom. Potrebno je redovno zalijevati i djubriti. najbolje u augustu i septembru. Pelargonija se moze razmnozavati pomocu pelcera. PELARGONIJA ( Pelargonium ) Porodica: Geraniaceae Zemlja porijekla: Juzna Afrika Pogodno mjesto: Suncano do polusjenovito Pelargonija je vrlo omiljena kucna i balkonska biljka koja ima nebrojeno mnogo vrsta. Stari naziv za pelargoniju je geranija. do kraja augusta nedeljno djubriti. Raste skoro svuda i veoma je dekorativna sa svojim zelenim ili zeleno . . lila i crvenoj boji. visecu pelargoniju u bijeloj. Na kraju izdanaka stvaraju se male lisnate ruzice (nova mala biljka).bijelo satiranim izduzenim listovima.CLOROPHYTUM COMOSUM Porodica: Liliaceae Zemlja porijekla: Juzna Afrika Pogodno mjesto: Suncano. ZELENI LJILJAN . Od velikog broja razlicitih vrsa pelargonije. jer podnosi neredovno zalijevanje. treba izdvojiti onu koja je za odgajanje na balkonu. Razmnozava se tako sto se male ruzice koje se stvaraju na dugim izdancima odsjeku i posade u zemlju ili ostave u vodi da poste korijen. pa tek onda posade. Ukoliko se fikus odreze onda se razgrana. Svake godine presaditi.u kuci Ovo je neproblematicna biljka i vrlo pogodna za neiskusne. Isto tako je idealna kao kancelarijska biljka. oblika i boja. a postoje i satirane vrste. roza.Po potrebi presaditi (ako je lonac premalen.

za vrijeme rasta. od vjetra zasticeno OPREZNO:Begonije sadrze u krtoli i biljci otrovne tvari ! Begonija cvate u svim mogucim bojama ( osim plave i lila). Pored toga postoje i dvobojnr vrste. Kada sa strana maticne biljke narastu mladi zdanci sa novim ruzicama. listovima koji stoje spiralno u rozetama. BEGONIJA Porodica: Begoniaceae Zemlja porijekla: Azija. Afrika i J.velikih i malih. izgleda dekorativno. moze se odvojiti i rasaditi. mesnatim. jednostavni ili obilno ispunjeni. U ljeto zalijevati vrlo malo. nedeljno djubriti djubrivom za kaktuse. Ima ih preko 100 razlicitih vrsta . Od marta do augusta. . na planinskim kamenjarima i kucnim krovovima raste njena najbliza rodica cuvarkuca -sempervivum. jer je vlaznost ubija.ECEVERIA ( Echeveria ) Porodica: Crassulaceae Zemlja porijekla: Srednja i Juzna Amerika Pogodno mjesto: Suncano Eceveria je biljka koja se lako odrzava i ne zahtjeva puno mjesta. a eceveriu moramo stititi od hladnoce. a pogotovo kada u ljeto procvjeta. samo s tom razlikom sto cuvarkuca podnosi. u zimskoj pauzi skoro nikako. U nasim krajevima. Vec sa svojim debelim. Biljke su. Cvijetovi su i do 10 cm promjera veliki. i treba veliku hladnocu.Amerika Povoljno mjesto: Suncano i polusuncano. Zavisno od vrste cvjeta u razlicito vrijeme.Ponekad uspjeva odgojiti novu biljku od otkinutog lista koji se posadi u pjesak ( pri temperaturi od 20°C ).

odozgor malo hrapavi. Razmnozava se putem pelcera u julu i augustu. ali ne ostaviti da se potpuno osusi. a postoje i visece vrste koje su interesantne na balkonu.prema vrsti.Kada procvate stititi od vjetra . dvousnat. .Kada pocnu prvi mrazovi biljku odsjeci na 2-3 cm visine i krtole pazljivo izvaditi iz zemlje.5 ° C. zasticeno od vjetra Ruzmarin je zelena biljka. koznati. tamnom i hladnom . alipri hladnom vremenu ponovo zastititi ( po potrebi unijeti unutra). koji je u proljece vrlo omiljeno mjesto za pcele. i u saksiji. ili putem sjemena u proljece. odozdo bjelkasti. nego pustiti da se biljka postepeno susi. Listovi su usko stapicasti. Primorja i na otocima. Ostaviti da sezemlja osusi i tek kada su posve suhe pazljivo ih zamotati u novinski papir ili u piljevinu i ostaviti na suhom.U toku rasta obilno zalijevati i djubriti.pjeskovitoj zemlji. U priodu rasta vrlo malo zalijevati. Kada se formiraju listovi biljku treba iznijeti napolje. Begonija koja raste iz krtole je veoma pogodna za sadjenje na balkonu. Jednom mjesecno djubriti. do oktobra djubriti da bi se krtole dobro razvile. Pri nizim temperaturama potrebno je prohladno. razlicite visine. Krtola se u periodu februar-april posadi u zemlju (oko 5 cm dubine) i na temperaturi 18-22°C ostaviti da naraste. Pored njih su jos rasprostranjene ledene begonije koje su uglavnom kucne jednogodisnje biljke. Cvijet je svijetlo plav. tamno zeleni. vruce.mjestu. Najpoznatije su begonije koje rastu iz krtole. koja pri dobroj njezi . raste dugi niz godina. Od augusta postepeno manje zalijevati. svjetlo mjesto u kuci. Nakon cvjetanja biljka se moze podrezati. visoka do 1 m. Karakteristika begonija su nepravilni skoro zguzvani listovi i bogato razvijeni cvjetovi. Kod nas raste kao divlja biljka u kamenitim predjelima Dalmacije. Prezimiti moze napolju do . ako se zastiti. Od septembra ne odstranjivati suhe listove. RUZMARIN ( Rusmarinus officinalis ) Porodica : Lamiaceae (Labiateae ) Zemlja porijekla: Sredozemlje Pogodno mjesto: Suncano. Ocvale cvjetove redovno odstranjivati. po mogucnosti sa djubrivom koje sadrzi vecu koncentraciju kalija. Uzgaja se u glinasto .do 10°C . Begonija ima vise vrsta.

od vjetra zasticeno Po svojim dugim siljastim listovima dobila je gladiola svoje ime. GLADIOLA Porodica: Iridaceae Zemlja porijekla: Afrika Pogodno mjesto: Suncano. Mora se paziti da se lukovice gladiole ne posade previse plitko ( najbolje 5 . Gladiola je omiljena i zbog toga sto njeno cvjetanje traje. zamotane u papir do slijedeceg proljeca. divljaci i janjetine. sadi se u zemlju tek kada prodje velika zima ( mart . Procijediti i dnevno piti 1 . Pupovi se otvaraju odozdo prema gore i moze imati i do 26 pojedinacnih cvijetova. A svoju omiljenost kod skoro svih ljubitelja cvijeca ima zbog svojih prelijepih cvijetova u svim bojama i nijansama.2 male casice ( za rakiju ). Kod osipa i cireva treba napraviti kupku od ruzmarina: 4 sake lisca od ruzmarina kuhati sa 5 l vode 3 -5 minuta.april ) vec prema podrucju. Gladius znaci mac. Ruzmarin se bere u periodu cvjetanja od marta do maja. . a nove nize vrste su izmedju 50 i 80 cm.5 m visine. Poboljsava ukus jela od peradi. ostave da se osuse i spreme na suho i hladno mjesto ( oko 8° C ). Susi se u hladu na propuhu. Kako gladiolina lukovica nije otporna na zimu. salate. narocito ribe. izmedju 10 i 14 dana. Redovno zalijevati.UPOTREBA: Ruzmarin se upotrebljava za jela sa rostilja. Nakon cvijetanja treba cvijetnu stabljiku prelomiti i pustiti da se osusi.6 nedjelja nakon cvijetanja vade se lukovice iz zemlje. Kako mirisno etericno ulje lako hlapi. osusena biljka cuva se zatvorena u staklenim posudama. uravnotezava cirkulaciju krvi i razmjenu materija u organizmu: 10 gr. procijediti i dodati vodi za kupanje. ali isto tako za jela sa paradajzom. Kada se pojavi cvijetna stabljika izmedju listova potrebno je dobro nadjubriti da biljka ima snagu za cvijet. Vrtna gladiola raste i do 1. Biljka procvate otprilike 8 nedjelja nakon sadjenja. Jaca srce. osim crne. preliti sa 1/2 l suhog bijelog vina i ostaviti da stoji pet dana. Ukoliko se gladiole sade u etapama ( svake 3 nedjelje do kraja juna ) produzava se uzivanje u prelijepom cvijetu carobne gladiole. osusenih ili svjezih listica ruzmarina staviti u bocu. Razmak izmedju biljaka treba da bude oko 20 cm.10 cm dubine ) kako ne bi kada naraste u visinu bila nestabilna na vjetru. Otprilike 4 . zavisno od vremenskih uslova i vrste.

ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost. Sobna vinova loza SOBNA VINOVA LOZA ( Cissus ) Porodica : Vitaceae Zemlja porijekla: Sva tropska podrucja . Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu. U stanu im treba pronaci svjeze. lila ili crveni. U ljeto obilno zalijevati. Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. roza. a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18°C. Bijeli. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji.Azalea RODODENDRON ( Rhododendron ) AZALEA Porodica: Ericaceae Zemlja porijekla: hladna. zavisno od uzgoja. To pospjesuje bolji rast. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. u aprilu dobro nadjubriti. vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu. U jesen i zimu na 5-12°C. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi. u grupama po vise (2-7) zvoncica sastavljenih u jednu drsku. ljeti (prije formiranja pupova) obrezati. cvatu od zime pa sve do aprila. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto. hladno mjesto bez sunca. Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom. U principu su to umanjeni grmovi koji. Kina) Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari ! Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju. Biljku svake dvije godine presaditi. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke.

starije samo po potrebi. crvene. Pri hladnijim temperaturama manje zalijevati. jednostavno se podkrese. Ova biljka ne moze ni ljeti da raste napolju. tako da treba na vrijeme izabrati pravo mjesto. Biljka ne podnosi promjenu mjesta u periodu kada pocnu da se formiraju pupovi i u vrijeme cvjetanja. Krace dnevno svjetlo ce pospjesiti stvaranje pupova. roza. bez sunca Ova biljka penjacica je pogodna za sve oblike sadnje. Sa malo srece moze se nabaviti i nova vrsta sa zutim cvjetovima "Gold charni".22°C. Listovi su joj duboko zasjeceni i na tri djela podjeljeni pa jako lice na listove vinove loze. Cesce pospricati. Ako previse naraste. a mogu se dobiti u bojama od bijele. Decembar DECEMBAR (Zygocactus ) Porodica: Cactaceae Zemlja porijekla: Brazil Pogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito. Moze se objesiti i pustiti da sa visine raste prema dole. purpurcrvene i lila. tako da biljka ocvrsne. . Od marta do augusta nedeljno djubriti. Potrebna joj je podjednaka vlaznost zemlje. Razmnozava se putem pelcera koji se prije stavljanja u vlazni substrat malo prosuse. u mnogim europskim zemljama se zove bozicni kaktus.Pogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito. U ljeto umjereno zalijevati. Od augusta manje zalijevati i djubriti. Razmnozava se pomocu pelcera u toploj zemlji. Krajem septembra biljku unijeti u kucu i drzati na toplom 18 . Mlade biljke svakog proljeca presaditi. jer je vrlo osjetljiva.U prodaji su u stvari biljke koje su nastale krizanjem bozicnog kaktusa (Zygocactus truncatus) i Schlumbergera russeliana. ili da se uz pomoc ljestvica penje i grana. do jula svake dvije nedjelje djubriti. malo sunca Kako cvjeta u vrijeme bozicnih praznika. Kod promjene mjesta moze doci do opadanja pupova.

Za pelcer se uzima grancica koja raste sa strane maticne biljke i koja nema formirane pupove ni cvjetove. treba odmah posijati da bi biljka jos ove godine izrasla i bila dovoljno jaka da prezimi. koja se gumom ili spagom veze oko saksije. zavisno od biljke. sto se za ljetno vrijeme. Sakupljanje sjemena U periodu juli – septembar. Tako osuseno sjeme se spremi u papirnu kesicu ili suhu kutiju i ostavi da stoji na hladnijem mjestu do slijedeceg proljeca.VEGETATIVNO RAZMNOZAVANJE PELARGONIJA U periodu juli . Pelcer se reze vrlo ostrim dezinficiranim nozem otprilike 1/2 cm ispod jednog para listova. .4 para listova. turski mak. kadifica. a i razlicito povrce i zacini. stvara ' napregnuti zrak'.august vrsi se vegetativno razmnozavanje pelargonija putem pelcera. ne preporucuje. U razmaku od oko 10 cm moze se u jednu vecu saksiju posaditi vise pelcera. To se radi kod svih jednogodisnjih biljaka. Pored pelcera se u krajeve saksije zabode vise jednako visokih stapova ( treba da budu 5 . sama otvori i sjeme pada na zemlju i samo se posije. zabice. U takvom prostoru biljka trosi manje vlaznosti. nakon ocvalih cvjetova na biljkama se formiraju sjemene casice razlicitih oblika.10 cm visi od pelcera ). jer se kao u stakleniku. a u tom slucaju ce slijedece godine cvjetati. Treba da bude 5 10 cm dug i da posjeduje 2 . Stapove i gornji dio saksije prekriti prozirnom plasticnom folijom ( da to bude kao kapa preko pelcera i stapova ). kada je zrela. a i sva isparavanja ostaju opet ispod te 'haube'. onda treba cak grijati ). Jako je vazno da posuda u kojoj se presadjuju pelceri ne stoji na hladnom podu (ako je hladno. Donji par listova se odstrani. nezaboravak i sl. Pelcer se posadi u dubinu oko 2 cm u zemlju. Ukoliko hocemo da sakupimo sjeme. ali ne suncano mjesto. loptaste ili ovalne. Dvogodisnje biljke kao : turski karanfil. opet. te ostavimo sjemene casice da se potpuno osuse.Staviti na toplo i svjetlo. onda ne otkidamo ocvali cvijet. Ova metoda pospjesuje stvaranje malih korjencica. dragoljub. kao sto su petunije. jer se ona u protivnom. ispod filije. Treba paziti da se osusena casica pravovremeno otkine. pa zalije.

pri toplijem vremenu obrezati vocke. .zacine i ljetno cvijece posijati i na svijetlom. . . .grasak i grah posaditi. pri suhom vremenu zaliti.na zimu otporne biljke koje su postale prevelike pobijeliti ili presaditi.ruze obrezati i nadjubriti.u kuci pri 15°C posaditi krtole begonija. .KALENDAR RADOVA Februar .lukovice amarilisa posaditi (do marta). . pri toplom vremenu zaliti i nadjubriti. .travu i vrt nadjubriti. . .vrlo stedljivo zalijevati.zastitu od zime sa ruza i ostalih biljaka odstraniti. .sada je vrijeme za presadjivanje i obrezivanje cvijeca koje ne cvijeta.cvijece koje je prezimilo na balkonu. .povremeno pregledati biljkr i uvjeritise da nemaju parazite.faza zimskog mirovanja blizi se kraju. ako to vec nije uradjeno. biljke treba postepeno vise zalijevati i nadjubriti. cesto provjetravati prostorije koje imaju suhi zrak od grijanja. .dalije i kane u zasticenom prostoru posaditi. . .krtole begonija posaditi (ako to do sada nije uradjeno) i ostaviti na toplom mjestu. . . toplom mjestu ostaviti da proklija.geranije i fuksije obrezati. Cvijece mjeseca : amarilis zumbul narcis Mart . .preko zime ostavljene krtole begonija i dalija pregledati i istruljene i ostecene odstraniti.

uzivati u ljepotama koje nam vraca cvijece. ali ih od nocnih mrazeva zastititi.Cvijet mjeseca : kucna loza April . .biljke osjetljive na mraz mogu se u ovom periodu posaditi. .posaditi . One obavezno moraju biti otklonjene.sada se sadi osjetljivo cvijece i zacini direktno u zemlju . . .svake nedjelje kositi i djubriti travu. . vodene mladice kod ruza. ) . .sada je pogodno vrijeme da se zasade i posiju tropske biljke. narocito balkonsko prekontrolirati i vidjeti da se nisu pojavile usi ili neke druge stetocine .dvogodisnje cvijece ( npr. To su divlje grancice koje se prepoznaju po mnogim listovima i prebrzom rastu. Cvijece mjeseca: Rododendron Maj .prethodno uzgojene pelcere ( u stakleniku ili u kuci ) postepeno privikavati na zivot napolju .tropske biljke posaditi.vrijeme je da se gladiole posade u zemlju. kao i kaktusi . . .zacine presaditi . Cvijet mjeseca: Klematis . . .obratiti paznju na tzv.sve kucne biljke koje ljeti mogu stajati napolju postepeno privikavati na sunce ( i biljke mogu da dobiju opekotinesparusene listove.kucno cvijece ( ako je potrebno ) presaditi . .zato oprez ! ) . .iscvjetale tulipane nakon cvjetanja odsjeci .kod kucnih biljaka je vrijeme za presadjivanje.svo svijece. .osisana trava moze sluziti kao osnovno djubrivo kod grmolikog voca ( ribizle i sl. nezaboravak. . . .posebno osjetljivo balkonsko cvijece pri pogodnom vremenu iznijeti napolje .pogodnoje vrijeme za razmnozavanje kucnih biljaka ( pelceri. turski karanfil ) se moze do kraja jula posijati . dijeljenje ) .

time se pospjesuje novo stvaranje pupova. . .u ovom periodu balkonsko cvijece raste ubrzanim tempom ne zaboravite ga redovno djubriti i zalijevati.ako idete na odmor pobrinite se da biljke neko zalijeva u vasem odsustvu. .ne zaboravite da biljke u rastu trebaju djubrivo .treba ih redovno zalijevati i po potrebi djubriti.sada je vrijeme sakupljanja sjemena kod jednogodisnjih biljaka.mislite na to da je i kaktusima za rast potrebna voda i vlaznost. . sada su se pojavile.treba redovno otklanjati ocvale cvjetove.najvznije je u ovom vrucem ljetnom mjesecu biljke redovno i obilno zalijevati da se ne bi osusile. ) mozete do kraja jula sijati. biljke s vremena na vrijeme pregledati i odmah zapoceti sa unistavanjem (vidi Borba protiv biljnih usiju ).sobne biljke su sada u punom razvoju .ako zelite sami da odgojite dvogodisnje biljke ( nezaboravak.uzivati u plodovima svog rada .plodove jagoda ubrati . .biljnih usiju ima cijelo ljeto. .sada je pogodno vrijeme za razmnozavanje putem pelcera. turski mak i sl. ) mogu se nakon cvjetanja podrezati. Cvijet mjeseca : ruza Juli .ruze su sada u punom cvatu . . . .sobne biljke treba cesce tusirati i paziti da ne stoje na direktnom podnevnom suncu. pa biljke treba redovno pregledati i po potrebi spricati sa za to odredjenim sredstvima. . turski karanfil.suho i vruce vrijeme pogoduje razvoj biljnih stetocina. .ako cvijece stoji na prozoru okrenutom prema jugu.grmovi koji cvatu u proljece ( jasmin.Juni . . . . . napraviti dzem ili slatko. . jorgovan i sl. . treba ga zastititi od prejakog sunca.sada je pogodno vrijeme da se sobne biljke razmnoze putem pelcera. .

Cvijece mjeseca: Begonije Septembar .pelcere geranija.redovno odstranjivati ocvalo cvijece. . nakon sto su se listovi osusili. pelargonije ili fuksije vegetativno razmnoziti (putem pelcera) sada je potrebno pelcere odrezati i rasaditi Cvijece mjeseca : BOUGAINVILLEA.lukovice tulipana. pocetak oktobra) ne zalijevati da bi mogao da formira pupove .. .biljke koje ste u toku ljeta iznijeli na balkon treba vratiti u kucu (hibiskus ako je temperatura ispod 18° C. pelargonija i fuksija presaditi. kaktusi i sl.) sada je vrijeme da se mlada biljcica pikira i rasadi.ocvale cvijetove odsjecati da se opet stvaraju novi.skoro sve sto vazi za juli. a onda postepeno prestajati pa kasnije stedljivo zalijevati . .ukoliko hocete geranije.sobne biljke treba stedljivije zalijevati . nezaboravak i sl. vazi i za august .kaktuse zalijevati i djubriti do sredine septembra.ocvale cvjetove gladiola prelomiti i ostaviti da se osuse.ako ste u junu ili julu posijali dvogodisnju biljku ( turski kakanfil.) .jos uvijek se mora obilno zalijevati i djubriti.) se jos mogu posijati. . tako se pospjesuje novo cvijetanje.bozicni kaktus (decembar) nekoliko nedjelja (kraj septembra.krajem septembra prestati sa djubrenjem biljaka .dvogodisnje biljke ( turski karanfil. . nezaboravak i sl. treba izvaditi iz zamlje i osusiti.rhododendron koji prezimljava napolju ne treba u drugoj polovini augusta vise djubriti. KANA ( Canna indica ) August . . .Amarilus vise ne zalijevati i pustiti da se osusi . . ali ga treba zalijevati da bi se formirali pupovi. .visegodisnje biljke treba postepeno sve manje djubriti.

decembar (cvijet) nekoliko nedjelja ne zalijevati da bi se formirali pupovi. .sada (do pocetka novembra) se stavljaju u zemlju lukovice koje cvatu u rano proljece (narcisi. tulipani) . stepeniste). kane.jednogodisnje zacine konzervirati za zimu... Samo u periodu velike suse malo zaliti. Cim se pupovi pojave treba ponovo poceti zalijevati..sada je vrijeme sadnje lukovicastog cvijeca koje cvate u proljece ( narcisi. polako pripremati oliander.saksije sa biljkama koje ostaju napolju zastititi (umotati folijom ili zastititi granjem i suhim liscem).zavisno od vremenskih uslova. Ovo cvijece vise ne zalijevati da se pri niskim temperaturama ne bi smrznulo. pa ih ponovo posaditi . Cvijece mjeseca: Dalia Oktobar . ocvalo cvijece odstraniti. geranije.vrijeme u oktobru moze biti jos uvijek suncano i toplo. asparagus.. asparagus i ostale balkonske biljke koje nisu otporne na zimu i niske temperature.saksije sa osjetljivim cvijecem (fuksije. zavisno od klime i temperaturnih uslova. begonije izvaditi iz zemlje. zumbuli. ali po noci postoji opasnost od mraza.dalije. . ne mjenjati mu mjesto i ne okretati ga. dobro prosusiti i ostaviti na prohladnom.sada pocinje sadnja vocaka i vinove loze Cvijece mjeseca: Syngonium . dvogodisnje posisati do pola (do oktobra) . . . . zumbuli.biljke koje prezimljuju napolju pripremiti za zimu. fuksije.. . posisati i ako je potrebno podijeliti. za preseljavanje u zimske prostore.u planinskim krajevima moze vec u septembru doci do nocnih mrazova. da bi se do zime adaptirali na novo mjesto . -ljetno cvijece odstraniti. po potrebi obrezati.). suhom i tamnom mjestu. boungavillea.sada se zasadjuju zimzeleni grmovi. .stare bozure iskopati. tulipani. biljke nocu zastititi .) unijeti na mjesto gdje ce prezimiti (podrum.

-decembar (cvijet) ponovo poceti zalijevati cim se pojave prvi pupovi.grmove i vocke kod prevelikog snijega otresti da ne bi doslo do pucanja grana. povecati vlaznost zraka i paziti da se. -prilikom provjetravanja prostorija biljke skloniti da ne bi bile izlozene prehladnom vjetru.dani su kratki i biljke imaju vrlo malo svijetlosti na raspolaganju. . Biljke koje trebaju vise svjetlosti staviti sto blize prozoru ili osvijetliti umjetnom svjetloscu. . ne pocnu pojavljivati biljne stetocine.novembar je period mirovanja kod najveceg broja biljaka. ne mjenjati mu mjesto i ne okretati ga.. stititi od hladnog poda i vrlo pazljivo zalijevati.biljke. Cvijet mjeseca:decembar Januar .u ovom mirnom periodu biljke stedljivo zalijevati (svake 2-3 nedjelje da se ne bi potpuno osusile). . .sve biljke povremeno pregledavati (i one koje ste ostavili u podrumu da prezime) da se nisu pocele pojavljivati biljne stetocine.kako je sada vrijeme grijanja treba pokusati.novoposadjeno voce i grmlje preko cijele zime zalijevati (preko podne u dane kada zemlja nije smrznuta). posebno na prozorima okrenutim prema sjeveru. . grmaste biljke (jasmin. djubriti treba samo one biljke koje vidljivo rastu ili cvjetaju . . -sada je zadnje vrijeme da se posadi lukovicasto cvijece u zemlju. pri prevelikoj vrucini. . treba zalijevati vrlo stedljivo.Novembar .)zaliti kompostom i zastititi od smrzavanja.kod prehladnih perioda biljke koje su ostale napolju dodatno zastititi. jorgovan .. kako bi se vec od pocetka moglo sprijeciti masovno razmnozavanje.vocke nadjubriti.Samo biljke koje se nalaze u prostorijama sa grijanjem treba obilnije zalijevati. sto je vise moguce. Cvijece mjeseca: SPATHIPHYLLUM Decembar . ne djubriti. . ali ne previse.

a gornji ostavi otvoren i tu se nasipa vlazni treset ili mahovina (sl. . 2 . Donji kraj se veze.sjeme povrca u staklenike posaditi. . Takvu biljku ne treba baciti. Folija se povremeno otvara zbog zalivanja (sl. pokusajte da je podmladite. 2). .ako je snijeg napadao treba vrt kontrolirati. . pod zglobom lista. 1). kako ne bi srastao (sl.sobne biljke stedljivo zalijevati. difenbahija ili fikus posle nekoliko godina provedenih u prostoriji pruzaju ruznu sliku: zalostan izgled listova skupljenih na vrhu visokog stabla. zatim se vezuje i gornji kraj folije. 1 sl.ako nije prehladno moze se poceti sa obrezivanjem vocaka: vazno je da obrezani dijelovi veci od 2 cm promjera budu premazani sa specijalnim balzamom.stare i bolesne grane odstraniti. . Ispod mesta reza stablo se omota plasticnom folijom.pri povpljnom vremenu mogu se posaditi vocke.. U zarez se stavi kamencic ili parce plastike. 3). djubriti samo u slucaju da neka biljka prebrzo raste. Biljku mozete skratiti. . povremeno ocistiti listove od prasine Cvijece mjeseca:zeleni ljiljan RAZMNOZAVANJE MARGOTIRANJEM Cesto se desava da dracena. juka.pri toplom vremenu otvoriti prozore na spremistima u kojima biljke prezimljuju. . a istovremeno i razmnoziti margotiranjem. u stablu. napravi se kos rez do polovine stabla. sl.biljkama u zimskom periodu pruziti sto vise svjetla. Grmove osloboditi od tezine snijega da grancice ne bi popucale.

ali i mnoge druge vrste. pajasmn.... 4 Posle 4 . crven bagrem. magnolije. Zatim je pricvrstite rakljom ili cvrscom zicom. ali tako da je ne prelomite. 4). odseciite oziljen deo i posadite ga kao samostalnu biljku na zeljeno mesto.sl. maline. pa taj deo grane zatrpajte zemljom. Razmnozavanje polozenicama najcesce se obavlja u proljeće iili leto... ribzle.. Polozencama se najlakse razmnozavaju rododendroni.malo iznad reza uskoro ce se pojaviti bocni izdanci! RAZMNOZAVANJE POLOZENICAMA Cesto Vam se desava da Vam prijatelji traze reznicu nekog zbuna u vasoj basti. ukrasn nar. Probali ste da ozilite reznicu.. Kada prorastu treset. .. Ili bi ste vi zeleli jos jedan zbun. te tada granu izvadite iz zemlje.odseci ispod mesta reza (sl. Zasto ne probate sa POLOZENICAMA? Jednu nizu granu sa maticnog stabla lagano savijte polozite na zemlju. i odmah posaditi u saksiju. ali. tako da ne moze da se podigne. niti ostetite. 3 sl. kleke. vrh biljke se moze odvojiti . To mesto povremeno zalivajte i uskoro ce grana pustit svoje zlice. Donji deo biljke nemojte baciti . vatreni trn. al ni je kasno to uradit ni u septembru. Za 6-8 mjeseci razvice se nov korjenov sistem.6 nedelja ispod folije ce se pojaviti prvi korjencici.

cim se otvori zeleni omotac i pojave cvijetne latice. tako i na senovtim mestima. Koriste se i kao rezani cvijet. rasadite ili presadite bozure u svojoj basti. Bozur je otporan na hladnocu. jer se u protivnom moze dogodit da biljka nikada ne procvijeta. najcesce crveni. Zato zemlju na kojoj ce biti posadjen treba dobro pripremti. ili odsecanjem dela bokora. Vazno jene sadti ga duboko. Ova lepa biljka pripada grupi trajnica. a u rano proljeće. ali ga prve zime po presadjivanju treba zastititi suvim liscem i granjem. na kome se nalaze bar dva okca i deo korjena. a u tom slucaju beru se jos dok su u pupoljku. krem i belih. Preporucuje se umjereno dodavanje djubriiva i po presadjivanju. pre cvijetanja. Najlepse izgledaju ako se u jednoj grupi nadju samo cvijetovi jedne boje. Mladi pupovi treba da budu pokriveni tankim slojem zemlje. Cvijetovi bozura mogu biti jednostavni ili dupli. al se samonkla javlja u celoj Aziji. Bozur dobro uspeva kako na osuncanim. lijepo izgledaju u vazni. BONSAI . jos uvek je vreme za to. ilovasta zemlja bez krecnjaka.50 grama po svakom bokoru. ocedita.PRESADJIVANJE BOZURA Ukoliko ste resili da razmnozite. Cvijetaju u proljeće. Porijeklom je iz Kine. a moze i uz ivicu cvijetne leje ili kao samostalna leja. treba ga prihraniti mneralnim djubrivom . Bozuri se razmnozavaju deobom bokora. Sadi se kao soliterna biljka ili u manjim grupama. Tokom vegetacionog perioda umjereno se zaliva. Najvise mu odgovara hranljiva. sto znaci da vise godina ostaje na istom mestu. Evropi i Severnoj Americi.HARMONIJA U MINIJATURI . duboko prekopati i isitniti. ali ih ima i ruzicastih.

Specijalnim makazama ili ostrim makazicama za nokte isecite stablo do visine od 25 cm. Ostavite biljku da se odmara oko osam nedelja. gde je otvor za oticanje suvisne vode. Prihranjujte tecnim djubrivom. leti na 2-3. a grane zicom debljine 1. Posto ste stablo omotali. Nakon sest mjeseci odvijte zice sa stabla. Biljku omotajte aluminijumskom zicom . redovno odstranjujte.glavno stablo zicom debljine 3. a izdanke koji ce se naknadno pojaviti. odlucite kako zelite da izgleda vas bonsai. Korjen je sve vreme u saksiji! Zalivajte je koliko"Trazi". u saksiju stavite hranljivi supstrat i postavite biljku.U SAKSIJI . Da bi biljka lakse stajala u posudi. . cije je stablo debljine prsta. Zicu ne stezite previse. pa prema tome odstranite suvisne grancice sa stabla. a zimi na 4-6 nedelja.5 mm. ali moze posluziti i obicna saksija. orezite korjen u obliku kruga. lagano savijajte stablo i grane u pravcu u kome zelite da se drvo razgrana. pa ostrim makazama skratite zilice. Korjen ne treba da bude skroz pokriven zemljom. otresite zemlju sa njega. postavite resetku. Na dno. da korjenove zilice ne bi zapusile otvor. posle ovog perioda izvucite korjen iz zemlje. Ovim bonsaiju dajete konacan oblik.BREZA JOS NEZNIJA Budite i Vi majstor bonsaija Nabavite u rasadniku zdravu i razgranatu brezu. Bilo bi dobro imati originalnu posudu za bonsai.

ovo je samo jedan od nacina da sami oblikujete bonsai. kreativci.. koji Vam tokom zime moze ulepsati sobu. Gotovo svaki komad drveta originalan je i potpuno prirodni ukras. Cetkom dobro ocistite sve rupe i pukotine u panju. uzivajte! Uvek ziva priroda PROCVIJETALI PANJ Kada krenete u sumu. Potpuno cist panj konzervirajte. U udubljenja mozete smjestit male saksije sa cvijećem.Bonsaiju se svake druge godine orezuje korjen i presadjuje se u novu zemlju. za velike i male vrtove. ali i pazljivo zagledajte. hodnik li ulaz u stan. najbolje bezbojnim lakom.. mrave. a prema raspolozenju i rezano sveze ili suvo cvijeće lisce. terase i zardinjere VECNO ZELENE KLEKE otporne na zimu i jednostavne za uzgoj . Dakle. ocuvan panj. Iz njega treba isterat sve nepozeljne stanovnike paukove. da bonsai bude oblikovan u potpunosti dovoljne su samo dve godine. Uz malo srece mozete pronac veci. uzivajte.

KLEKA (Juniperus sp. mada tada nije toliko intenzivna. Postoje polegle forme. ali i stabla velicine i do 15 m. one madastarije grane tesko imaju opor ukus i razvijaju nove izbojke. kao kvalitetan zacin krune. Ovu svoju manu dopunjava zanimljivim oblicima. BOBICE KAO ZACIN Plodovi i cetine skoro svih vrsta kleke SU OTROVNI! Osobina svih kleka je da su otporne na mraz i jednostavne za uzgoj. na visak vlage u (Juniperus zemljistu. Zbog toga je gotovo nemoguce oblikovati vrt bez ovog zimzelenog rastinja. Dobro communis) su podnose orezivanje. a takodje u proizvodnji krepkih napitaka . a lose reaguju oobicne kleke. Medjutim. Uvek se moze naci ona forma koja odgovara svakom ukusu i svakoj velicini vrta. forme srednje velicine. kao i sa jarkim bojama jednogodisnjeg cveca i trajnica. izuzetak. tak i osnovnih vrsta.dzina. likera i drugih alkoholnih pica.plave bobice mesto. Najpopularnije su spororastuce. visestruku Redovna prihrana primenu. Zelena boja kleka ukrasava vrt i zimi. Odlicno se "slaze" sa drugim cetinarima. Patuljasti oblici se moogu uspesno odgajati i u posudama na terasi. djubrivima za cetinare pomaze u razvoju i Koriste se ka dodatak za aromu pravilnom formiranju kiselog kupusa. . za jela od divljaci i ribe. kako formi. U medicini se bobice kleke koriste kao efikasno diureticko i dezinfekciono sredstvo. tamno Odgovara im suncano .) je jedan od cetinara sa najvecim brojem raznovrsnih formi.

U tom slucaju pomaze samo orezivanje grana na kojima su se pojavili neobicni izrastaji gale. Najvise joj odgovara polusjenka. J. sto bi u prevodu znacilo . svakako su dekorativni i njeni krupni. kineska i virdzinijska kleka (Juniperus communis. mesto ispod visokog drveca. Ovaj izuzetno dekorativni zbun moze izrasti do visine od dva metra. gde . A znate li od kuda potice boja njenih cvijetova? Ime biljke potice od grcke reci HYDOR-voda i ANGEIONposuda. koje se oslobadjaju po vlaznom vremenu. One inficiraju drvo kruske.u vrtu siri gljivicno oboljenje. Osnovni prenosioci gljive su obicna. Takvo drvo vise ne radja. Paznju je zasluzila svojim velikim cvastima bele. ova predivna biljka ima i jedan nedostatak . na nalicju lista pojavljuju se narandzaste skupine u kojima se obrazuje nova generacija spora. ruzicaste ili plave boje. RDJA KRUSKE Gale na kleki se javljaju kao posledica zaraze gljivicnim oboljenjem. a u Evropu je doneta u XVIII veku. U kisnom periodu gale nabubre i obrazuju spore. Osim cvijetova. rdju kruske. rdjom kruske.TREBA PUNO VODE. Porijeklom je sa Dalekog istoka. ali i kao suseni u zimskim dekoracijama. Na kruskama zarazenim gljivicama. virginiana). Cvijetovi se rado koriste i u buketima. a cvijeta tokom celog leta. chinaensis i J.Na zalost. jasno zeleni listovi. a pri jacoj zarazi se susi. HORTENZIJA (Hidrangea hortenzis) Sigurno je najcesci ukras nasih vrtova. Odsecene grane se spaljuju.

pa se moze desiti da se pri orezivanju uklone i da biljka sledeceg proljeća ne procvijeta. narocito ako je zasadjena na suncanom mestu. Zatim se biljka redovno zaliva djubrivom koje sadrzi sulfate aluminijuma. Mnogi hortenzije orezuju u jesen. Ukoliko se ne orezuje. Ne zapostavljajte orezivanje jer se zbun ne obnavlja lako na starim granama. kako bi se biljka podmladila. Ove biljke cvijetne pupoljke obrazuju krajem leta prethodne godine. To je biljka koja se najvise koristi za formiranje zivica i narocito je podesan za deljenje prostora i formiranje ivica u zacinskim vrtovima. Simsir sporo raste i moze se lako kontrolisati orezivanjem.. cija je vrednost pH 3-4. debele grane iz sredine. lopta. Dobro je poznato da se simsir moze oblikovati na najrazlicitije nacine: kao kupa.5. ako ne znate kakvo je zemljiste u vasem vrtu. Razmnozavaju se deljenjem korjena posle precvijetavanja. kocka.. sto je pogresno. Leti je treba obilno zalivati. koje se moze nabaviti u bolje snabdevenim poljoprivrednim apotekama. u novoj sezoni procvijetaju belim ili ruzicastim cvijetovima.. Kod starijih biljaka dobro je ukloniti starije. Dakle. Verovatno Vam se desilo da Vase hortenzije. odnosno sa velikim procentom aluminijumovih soli. rastresito zemljiste.ljubitelje kiselog tla. simsir ce se slobodno formirati kao smpatican zbun ili nize drvo. koje su prosle godine bile plave.. "PITAJTE" HORTENZIJU! SIMSIR Simsir je verovatno najcesce gajeni zbun i jedan od najvaznijih za vrt.. Kako onda odgajiti plavu hortenziju? Jednostavno! Potrebno je nabaviti treset koji je pogodan za biljke . Uz obican simsir sa nesto izduzenim . Prija joj plodno.U cemu je stvar? Hortenzije cvijetaju plavim cvijetovima samo onda kada rastu na veoma kiselom zemljistu.i u najtoplijim mjesecima ima dovoljno vlage.

kada prodje opasnost od mrazeva. Sade se u sanducice na rastojanje 8-10 cm i stavljaju na prozorsku dasku gde ima dovoljno svetlosti.okruglastim listovima. "UKRADITE" PELCER Kada uredjujemo vrt ili terasu razmisljamo o cvijetnim vrstama koje ce najduze trajati. . tacno 1554. Muskatla je prilicno snaznog stabla. Na proljeće. najbolje sa 3-4 kolenca. takozvanu "zemlju lala". POKLONITE LALU Pre vise od cetiri veka. neizbezno zauzima svoje mesto. Da bi ste na proljeće imali muskatlu. mogu se nabaviti razni kultivari poput Buxus sempervirens 'Planifolia' sa dosta dugackim liscem i sarenolisni varijetet Buxus sempervirens 'Elegantisima' sa zuckastim ivicama na zelenom liscu. Biraju se mladje. kao na slici. Pelargonija. postala je jedna od najpopularnijih cvijetnica. godine. a izgledati najlepse. da bi bokor bio sto razgranatiji. u Evropu su iz Male Azije prenete lale a u Holandiju. Ova biljka. naizmenicnih listova srcastog oblika sa nekoliko dubokih reznjeva. Tokom zime vrhove koji poteraju treba iseci sto nize. ili muskatla. pricvrscenih na dugu dlakavu drsku. porijeklom sa Rta dobre nade. potsecamo vas da se krajem oktobra pripremaju reznice-pelceri. od kojih jedno mora biti u zemlji. a preneta u Evropu u VIII veku. Omiljene su muskatle sa vi secim granama i glatkim listovima. Cvijetovi su krupni i raznobojni. svaka muskatla sadi se u posebnu saksiju ili sanducic i rasporedjuje na terasu ili ispred ulaznih vrata. Redovno se zalivaju i povremeno prihranjuju.

Kada cvijetovi uvenu. to ce cvijetovima produziti zivotni vek. donesenih s Levanta. jer masta selekcionara oduvek je bila neiscrpna. Ime tulipan ili lala porijeklo vodi od persijske reci . Lale pripadaju porodici ljiljana. Lale su tipicno sezonsko cvijeće koje se u cvecarama moze pronaci od marta. Stavite posudu u hladniju prostoriju. na njima se dobijalo i gubilo imanje. prvenstveno nocu. Najlepse su u sirokim posudama u koje moze da stane vise lukovica. lala je od davnina omiljena. i to jedna blizu druge. nije izazvala takvo interesovanje i pomamu kao lala. ruzicaste do tamnocrvene a ima i crnih lala. cak ni orhidejam.Ni jedna biljka. Zalivajte ih obilno i zasadite. Nega i cuvanje u vazi: Cvijetne stabljike odrezite ravnim rezom. jednostavnim i punim. Zbog brojnih oblika i varijeteta. Boje su od bele. Vazu samo do polovine napunite vodom. danas je poznato vise od 3000 sorti. Gajenje: Lala je zeljasta visegodisnja biljka. Istorija belezi da se za lale borilo i ginulo.dolbend koja znaci turban. Lukovice se sade sredinom septembra na dubinu od 10cm. a u nekim krajevima i po nazivu "biserni cvijet". Veoma su zanimljive i dvobojne lale. U narodu je ova cvijetnica poznata kao djurdjevak. Na kraju ih prebacite na svetlo mesto gde je temperatura izmedju 18 i 20*C. MIRISNI DJURDJEVAK Djurdjevak (Convallaria majalis) je perena koja slobodno raste po sumama i sumarcima. u podnozju planina. Drzite na hladnijem mestu. zute. Saksije treba da budu duboke najmanje 15cm. Od pralale i prvih lukovica. zelenkasto-bele. a za tridesetak dana prebacite ih u mracnu gde je temperatura od 14-15*C. . ali i u visim podrucjima. lukovice stavite u hladnu prostoriju. kao i bogatstva boja. zatim sa cvijetovima koji lice na ljiljan ili papagaja i sl. Poklanjanjem lale iskazuje se ljubav. Postoje sorte sa malim i velikim cvijetovima.

sve do jeseni. a uspeva i ispod drveca. obicno po dva-tri. Posle cetiri-pet godina. koje se do ivice ukopavaju u zemlju. Pogodna je za ivicnjake. Zbog ljepote i prijatnog mirisa. Krajem decembra posude se unose u prostoriju u kojoj je temperatura 12-14 stepeni i umjereno zalivaju. na nekom pogodnom mestu u basti. kojim se razmnozava. redovnim zalivanjem odrzava se stalna vlaga. neguje se jednostavno. Kada prodje cvijetanje.Naime. Tada se gusto ukorjenjeni bokori vade asovom i pazljivo dele podzemna stabla. Optimalno vreme za ovaj posao je kraj leta i pocetak jeseni. tokom leta nema nikakvih dodatnih radova. Zbog velike gustine bokora i krupnih listova koji pokrivaju tlo. sa cele povrsine treva izvaditi biljke. gde zbog jake senke cak ni trava ne raste. ima izuzetno lepe.lako za gajenje SADNJA PRE MRAZA . zemljiste obraditi. Brzem razvoju biljke doprinosi pokrivanje posude hartijom u obliku fiseka. koje treba da pocne krajem februara. dodati rastresiti humus i ponovo posaditi podeljene bokore. bele mirisne cvijetice. Djurdjevak u cvijetu moze se dobiti i u zimskom periodu. Polazu se u zemlju na dubini 10-12 i razmak 15cm. Veoma je bitno da temperatura ne bude visoka. Kao visegodisnja biljka. Lukovicasto cvijeće . za vencane buketi ili uskrsnje trpeze sa sarenim jajima. U tu svrhu rizomi se sade u saksije ili dekorativne keramicke posude. Za ovako skromnu biljku koja se jednostavno uzgaja i neguje. Djurdjevak se brzo siri i pokriva tlo zahvaljujuci podzemnom stablu-rizomu. da bi podzemno stablo proslo kroz normalni period mirovanja. Ona ce omoguciti formiranje mnogobrojnih cvijetova na dugim drskama. cvijet djurdjevka je nezamenljiv za pravljenje proljećnih buketa i drugih aranzmana. sigurno se u svakom vrtu moze naci bar malo slobodnog prostora. tako da podseca na zvoncic. U proljećem. jer tada moze izostati cvijetanje. Posebno ga treba koristiti za dekorisanje u svecanim prilikama. Svaki cvijetic sastoji se iz sest belih latica. Tamnozeleni kopljasti listovi. Cvijeta u maju. Saksije je najbolje postaviti u prozor izmedju dva okna. uvenule cvijetove treba odseci i smanjiti zalivanje. obavijaju cvijetnu drsku cele sezone. visece i rasporedjene u grozdovima. do cvijetanja. kamenjare. Ova biljka je izuzetno dobar pokrivac tla i moze se koristiti za sadnju na senivitim mestima i na umjereno plodnim zemljistima.

opredeljujemo se za jednogodisnje. Ova cvijetna vrsta odlikuje se bogatstvom sorti. U jesen se mogu ponovo zasaditi. Za dan ili dva svi ce se otvoriti i vrt obojiti plavoljubicastim i zutim tonovima. kada listovi pozute. Ovi irisi zahtevaju PERIODIICNO PODMLADJIVANJE SVAKE GODINE. Da bi cvijeće delovalo sto lepse. ali obavezno pre mraza. Prvi u vrtu procvijetaju LUKOVICASTI irisi niskog rasta. znate i sami. Lukovice nas u proljeće prve obraduju. Po pravilu. lukovice se vade iz zemlje. svega dvadesetak centimetara. Njihovi krupni cvijetovi. narcisi. ili perene. cvijetaju u proljeće GRACIOZNI IRISI Ako zelite da vam posle prvih proljećnih suncanih dana ozive cvijetne gredice. Zemljiste treba da je rastresito i humusno. krokusi. U kasno proljeće. lukovice sadite u grupe. Sadi se tokom jeseni. Daruju nas svojim cvijetovima a. lukovice se sade na dubinu koja odgovara njihovoj dvostrukoj velicini. raznobojni tulipani. dele i ostavljaju na suvo i toplo mesto. Ovo cvijeće ne zavisi mnogo od klime. Izaberite suncano mesto u vrtu. Za one koji lukovice sade prvi put: OBRATITE PAZNJU DA VRH LUKOVICE OKRENETE NAVISE! Sade se u jesen. zumbuli i visibabe vesnici su proljeća. Odmah po otapanju snega. iz zemlje ce pocet da izbijaju uski svetlozeleni listovi. ciste.Ne znajuci da je gajenje lukovicastog cveca vrlo jednostavno. sada posadite IRISE. pa ce i cvijetovi biti krupniji. Postoje dve osnovne grupe: • irisi koji se razvijaju iz LUKOVICE i • irisi koji se razvijaju iz rizoma. . kako bi na proljeće dobili rondele. zaklonjeno od promaje i jakih vetrova. a samim tim i razlicitim bojama i oblicima cvijetova. Oni ce se pojavit pred samo cvijetanje. koji skrivaju pupoljke. prosarani su pegama razlicitih boja i oblika. svetlo plavi do tamnoljubicasti.

Posle lukovicastih cvijetaju oni koji se razvijaju iz RIZOMA. Spoljni omotac lukovice obrazuje sitnu mrezu. koje se obrazuju u pazuhu ljuspi. a u proljeće ce pruziti zastitu od vetra neznim izbojcima Irisa. Iz mladih lukovica. koje pripadaju grupi korjenastih Irisa. cuva se i neguje u prostoriji. Medju njima prvi procvijetaju PATULJASTI. Na njemu se obrazuju zadebljanja u kojima se. svetloplavih ili tamnoljubicastih cvijetova. zatim standardni i na kraju visoki . PRVI PROLJEĆNI CVIJETOVI Lukovicasti iris. e PRIMULA CVIJETA PRVA Dok je napolju jos hladno. U ovoj maloj cvijetnoj gredici na slici. Kod Lukovicastih irisa to su LUKOVICE. zalihe hrane imaju u RIZOMU. zbog cega se ovi Irisi zovu i "mrezasti". Sledece godine one ce razviti listove i cvijetno stablo. . grupu irisa razlicitih sorti okruzuju trajnice Erantis i Iberis. nagomilavaju hranljive materije. Posle cvijetanja ovih Irisa nastupa period mirovanja. Iberis ce predstavljati ukras vrta do zime. sledece godine razvice se listovi i cvijetno stablo HRANA U LUKOVICI ILI RIZOMU Vecini Irisa vise odgovara toplo i suvo leto. visine do 20 cm. Pri suviisnoj vlazi zemljista rizomi mogu da istrunu.do 80 cm. Bradata perunika: rezerva hrane u rizomu Bradate perunike. u vidu skroba. U tom periodu oni se hrane iz podzemnih "magacina". lijepo izgleda posadjen sam ili u grupi sa drugim vrstama. U to vreme rizomi se mogu deliti i ponovo saditi. a s proljeća premesta u vrt.

na provetreno mesto. PROMJENE NA KOZI . pa se po precvijetavanju moze baciti. Ova primula je jednogodisnja. Zivotni vek moze joj se produziti na 2-3 mjeseca. Na svetlom mestu. ako se uveli cvijetovi redovno uklanjaju. Ona je neznija od prethodne dve vrste.Primula je jedna od rijetkih. Kineska primula (P. za sve primule koje se uzgajaju u sobi vazi jedinstveno pravilo uzgoja: PROHLADNO I SVETLO MESTO ZASTICENO OD DIREKTNOG SUNCA. obonica) produzava cvijetanje i po okoncanju proljeća. Pri kupovini biljke obratite paznji na kompaktan rast biljke. samim tim i najlepsih saksijskih biljaka. Ne podnosi zasusivanje i lose reaguje na toplotu. RIJETKE I MEKE JEDINKE IZRASLE SU VEOMA BRZO.Najranije procvijetaju obicna (Primula vulgaris) i hibridna visoka forma (P. STALNA. prohladnom mestu. obradovace vas cvijetovima jarkih boja i prijatnog mirisa. Sobna primula (P. blizu prozora. U SOBI Na pocetku godine pocinje i sezona cvijetanja Primule melacoides. Tada je treba smjestiti u senku. ALI UMJERENA VLAGA I OPREZNO DAVANJE DJUBRIVA SLABE KONCENTRACIJE. kako bi se novi pupoljci postepeno otvarali. Na svetlom. uz dovoljno vode. koje cvijetaju cele zime i proljeća. ali ne na direktnom suncu. Leto moze da provede u vrtu i da sledece godine. ponovo cvijeta. PA CE BITI PODLOZNE BOLESTIMA I TRAJACE KRATKO. moze da izdrzi i do 18-20*C. slatior). sinensis) cvijeta od februara do maja. ako su uslovi povoljni. Pauza je samo tokom najtoplijeg letnjeg perioda.

SADNJA ISPOD LISTOPADNOG DRVECA Primula voli ilovasto zemljiste obogaceno humusom i ima osobinu da dobro cuva vlagu. ciji je prijatan slatkast miris siri celog leta. rastresitom zemljom. sto moze dovesti do susenja ili izmrzavanja biljke. Lavanda odlicno formira zivu ogradu slobodnog rasta ili se orezuje. pre listanja.Sobna primula moze izazvati promjene na kozi osjetljivih osoba. Cak i maleni listovi ove biljke odaju miris. Jama se puni sitnom. Kada se sadi. Mesto je pozeljno pokriti strugotinom ili isitnjenom korom drveta. Krivac za to je PRIMIN. Moze se saditi i pojedinacno. kada se siroko i bogato grana. zbog toga se ne treba odreci ovog prelijepog cveca. drvece ce im pruziti potrebnu senku. materija koja se nalazi u tecnosti tankih. iskopa se jama dosta veca od korjena. kojima su obrasle drske i donja strana listova. jedino . kako korjen ne bi poceo da isplivava. Zato je najbolje mesto za primulu ispod listopadnog drveca. koja se oko biljke blago sabije. U proljeće. Nema posebnih zahteva prema zemljistu. a kada precvijetaju. primule ce imati dovoljno svetla. a prilikom presadjivanja koristite rukavice. jedva vidljivih zljezdastih dlacica. Samo se postarajte da ne dodirujete listove. uz ivicu baste moze se saditi lavanda (Lavandula officinalis). LAVANDA KAO BORDURA Ako prostor dozvoljava. Ipak. U blizini stabla imace i dovoljno vlage.

koje ne sadrzi veliku kolicinu azota. Za tek posadjeni bozur treba imati strpljenja. Bozuri su do danas u vrtovima zadrzali popularnost. a odmah posle toga i u Ameriku. Kada su u XIX veku kulturne forme zeljastih i drvenastih bozura dospele u Evropu. Zbog toga na samom pocetku za ovu biljku treba odabrati odgovarajuce mesto. to mu nece smetati.je treba saditi na suncana mesta. Suprotno njima. bogatom humusom. naprotiv. Odlicno podnosi suncana mesta na duboko prekopanom glinovitom zemljistu. prodju i dve godine. drvenasti bozur treba djubriti samo mineralnim djubrivom. verovatno zbog toga sto su zahvalno cvijeće koje ne zahteva posebnu negu i mesto boravka. Ako posle cvijetanja nastupi period suse. Na presadjivanje bozur reaguje tako sto prestaje da cvijeta nekoliko godina. izazvale su veliko interesovanje ljubitelja cveca. Posle cvijetanja biljku je potrebno nadjubriti organskim djubrivom. Tradicionalna ljubicasta verzija biljke naraste 3090 centimetra i ima srebrnastosivkast list. najbolje kompostom ili dobro zgorelim stajnjakom. dok bela lavanda dostize 45-60 centimetra i ima plavicastozelen list. Ovo se odnosi na sve sorte. . koji su uspesno nastavili rad na selekciji. Dok se ne razgrana i ne pocne lijepo da cvijeta. a njegovu ljepotu opevale su i mnoge poete. doprinece bogatijem cvijetanju naredne godine. To je snazno i dugovecno rastinje. BOZUR U drevnoj Kini bozur je bio omiljeni cvijet vladara.

Moze da raste u blizini drveca i drugog siblja. s krupnim cvijetovima i privlacnim listovima. DRVENASTA VRSTA Drvenasti bozur (Paeonia suffruticosa) u Evropu je doneo engleski ser Dzozef Benksom. ZASTO BRSLJAN NECE DA SE PENJE Brsljen je zimzelena biljka koja se penje uz zidove. Zemljiste treba da je umjereno vlazno. S bozurom se dobro "slazu" i bele hrizanteme. mogu po ljepoti konkurisati ruzama. na neutralno. posebno u seoskom dvoristu. humusom bogato zemljiste. U vrtu se mogu kombinovati s cvijetajucim trajnicama. Snaznim orezivanjem zrtvuje se cvijetanje. fasade kuca prosto cvijetaju. ili jos gore. umesto po zidovima. Tek u novije vreme. uopste ne raste kako bi trebalo? . Na pocetku sezone u martu-aprilu i posle cvijetanja. bradate perunike. puzi po zemlji. u potpunosti preuzima ulogu solitera. ali samo za narednu sezonu. Ali. grmolike reze i nisko drvece i siblje. prekriva ih i. pre dvesto godina. Mlade grmove treba blago orezati da bi dobili lepu i pravilnu formu. Obican crveni bozur takodje je rado vidjen u vrtu. jer dobro podnosi "susede". Njegov klasicni "partner" obicno je delfinijum. sta uraditi kada posadite brsljen i otkrijete da. mora se dva puta godisnje djubriti. Moze se kombinovati s drugim trajnicama u cvijetnoj leji. Razlicite sorte drvenastoh bozura. po misljenju nekih ljubitelja cveca. ova zahvalna i izdrzljiva biljka iz istocne Azije postala je popularna u nasim vrtovima. Strucnjaci savetuju da se sadi u polusenku. jer duze zadrzavanje vode ne podnosi. Rastuci do dva i po metra u visinu. od proljeća do kasne jeseni. U tom slucaju treba se pobrinuti za dobru drenazu. Da bi redovno cvijetao.Bozur belog cvijeta dobro se "slaze" s drugim trajnicama u vrtu.

Ne treba ga saditi na mestima gde ce biti direktno izlozen jakom suncu i gde je zemlja suva. Takav brsljen ce izrasti u bezoblican zbun. Nasuprot tome. GRAB . ravnomernu vlaznost i rastresitu zemlju. Takodje. . Stoga. tople juzne zidove. potrebno je samo sacekati kisni period jer kisela kisa vrsi neutralizaciju baze. ako ga posadite u hladovinu ili makar u senku. Ovakav zid se moze neutralisati sam od sebe. Evi jos jednog razloga zasto brsljen ponekad nece da se penje: ako kao pelcere koristite stare. Ponekad. cvijetale grane nece obrazovati izdanke za puzanje jer su stare grane naprosto "zaboravile" da se penju.DRVO ILI ZIVA OGRADA Grab moze porasti u visinu do dvadeset metara i tada se formira kao divno drvo sa siljastom krosnjom. izbegavati bele. takvi uslovi su idealni za grinje koje ce ga na takvom mestu gotovo sigurno napasti. kao i "klizave" i stare zidove koji se odranjaju i na kojima on nece naci potreban oslonac. brsljen ne raste uz zid. Orezivanjem graba dva do tri puta tokom sezone rasta. moze se formirati gusta ograda potpuno pokrivena liscem u kojoj se rado sakrivaju ptice.Prvo sto treba da se zna o brsljenu jeste to da je njegovo prirodno okruzenje suma. dakle. Svez beton i cement reaguju bazno i spaljuju korjencice kojima se brsljen drzi za zid. Drugi je slucaj ako je zid oblozen fasadnim ciglama i itongom koji odaju kiseline. Da bi brsljen uspeo treba. Njegovo lisce s jeseni brzo pocinje da menja boju ali jos dosta dugo ne opada. on voli indirektno. priguseno sumsko svetlo. Posle otprilike 10 godina obrazovace svoje ostro-ovalne "staracke" listove a u septembru i oktobru cvijetove bogate nektarom. Grab se nasiroko koristi poput bukve za formiranje zivih ograda i zasenjenih prostora u vrtu. penjati se i prekriti sve sto mu stoji na raspolaganju. bez neke posebne paznje i nege. brsljen ce vremenom rasti. Ovde pomaze jedino da napravite drvenu konstrukciju uz koju ce se biljka popeti. Jesenje lisce koje je braon boje ostaje na granama mladih grabova skoro citave zime. Tada je "krivac" hemijski sastav zida. i pored toga sto ste izabrali pravo mesto da ga posadite.

dvorista. za vreme tog kriticnog perioda moze se upaliti sijalica. Prostoriju treba povremeno provetriti. U stanovima i kucama za prezimljavanje moze da posluzi bilo koja prostorija do koje dopire minimum direktne ili indirektne svetlosti. .n. Uslovno receno. sto je dovoljno da mraz ne osteti stablo. Vise temperature potsticu prevremen razvoj cvijetnih pupoljaka. truljenja i uginuca biljke. pocinje tokom aprila do pocetka maja. Vlaga vazduha treba da je smanjena. stablo limuna moze da zadovolji osnovne potrebe jednog domacinstva.e. stablo ce normalno cvijetati u maju i doneti plod. U ovakvim zimskim uslovima. U tamnim prostorijama zivotne funkcije listova prestaju. sa dovoljno svetla. a temperatura ne pada ispod nule.VITAMIN "C" U SAKSIJI Gajenje limuna u posudama poznato je jos od 300. kako ne bi doslo do razvijanja zelene plesni na listovima. a spoljna temperatura je -10 do -15*C. Zato se limun u manje svetlim prostorijama stavlja pored prozora. pa takvo stablo treba spasavati otkidanjem pupoljaka. Nedostatak vlage ili prevelika vlaznost zemlje oko korjenovog sistema dovodi do opadanja lisca. Tokom zime treba odrzavati minimalnu vlaznost tla. kovrdza se i opada. a stablo ugine. Cvijetanje limuna. granama i plodovima. Ako je stablo u prostoriji koja se ne greje. Zimzelene grane sa belo-ruzicastim cvijetovima i zuckastozelenim plodovima su preko cele godine cudesan ukras vrtova. a postize se i dodatno osvetljenje. Zato je najbolje udaljiti stablo od grejnih tela. U toploim vlaznim prostorijama lisce zuti. u kojima se temperatura krece od +1 do +7*C. Zimi mu najvise odgovaraju juzne prostorije. zavisno od temperature. FIKUSI Ficus sp. koja ce u prostoriji podici temperaturu za nekoliko stepeni. godine p. terasa i prostorija.

Obavezno ih zastitite od promaje! Jednom nedeljno lisce treba obrisati vlaznim sundjerom . a najvise im odgovara polozaj kada im svetlost dolazi odozgo. Isto se desava i ako fikusi "gladuju" . U proljeće. pocinje da raste. treba ga obilnije zalivati i prihranjivati vestackim djubrivom svake dve nedelje. pa ce biti ukras svakog prostora dugi niz godina. Zato je najbolje postaviti ga na pod. presadite je u vecu. Jedino ga tokom leta treba zaseniti tokom dana. U prohladnoj prostoriji treba paziti koliko se biljka zaliva. kada fikus posle zimskog mirovanja. Zimi im najvise odgovara temperatura 10 15*C i umjereno zalivanje ustajalom vodom. Uglavnom se svi fikusi neguju na isti nacin. Leti ce fikusu prijati ako ga iznesete napolje. Jedna od svima dobro poznatih je i vrstaFicus carica .ako ih niste dugo presadili u svezu zemlju. a ukoliko je biljka prerasla posudu.kod krupnolisnih. kada je sunce najjace. jer ce pri suvisnom zalivanju listovi pozuteti i otpasti.Fikusi su uglavnom porijeklom iz tropskih krajeva. Fikusi vole puno svetlosti. ali ne preveliku!. Fikusi spadaju medju najpopularnije sobne biljke. ili biljku istusirati . blizu prozora.SMOKVA. . Kod uzgoja fikusa u sobi neophodno je pridrzavati se nekoliko osnovnih pravila.kod sitnolisnih vrsta. ali na zasenjeno mesto.

sitnih.Fikus mozete razmnoziti vrsnom reznicom. Postoje cak i udruzenja njihovih ljubitelja. • umjereno zalivanje. sitnog. ni malo slican prethodnim vrstama. leti zasticeno od direktnog sunca. • prihranjivanje u proljeće. Za pocetnike u njihovom gajenju problemi nastaju sa dolaskom hladnih dana. Drugi po popularnosti je svakako Ficus benyamina. kozastih. Ficus lirata se takodje redje srece. Ficus pumila je puzavica neznih. po cemu je i dobio ime. UNESITE KAKTUSE U KUCU Svojom egzoticnoscu pronasli su svoje mesto kod ljubitelja cveca. u vodi. • redovno presadjivanje u svezu zemlju. Stablo je gusto razgranato i cesto moze da izraste u malo drvo. Kod nas je nesto redji u stambenim i poslovnim prostorima. mnogobrojnog lisca. sjajnim i kozastim listovima. Krupnih je listova. Najcesca vrsta fikusa je Ficus elastica. . okruglastih listova. nalik na liru. U sobnim uslovima biljke ce se najlakse oziliti krajem proljeća i pocetkom leta. Ima varijeteta i sa sarenim liscem. UKRATKO: • svetlo mesto. • mesto zasticeno od promaje. popularni bendzamin. sa dobro poznatim velikim jajastim.

Sa zalivanjem prestajemo nesto ranije. Kod umotavanja pazite da ne ostetite korjen! Za prezimljavanje se mogu iskoristiti podrumi i potkrovlja. sasusimo rez na toplijem mestu i kalemimo. Odlozene kaktuse je potrebno pregledati jednom nedeljno. podrum mora biti ociscen i sveze okrecen i u njemu se ne sme cuvati krompir ili slicno povrce. zbog gljivicnih infekcija. gde cemo im lakse sacuvati vlagu u vazduhu. a i temperatura ce biti veca. Drzimo ih na toplijem mestu dok rez ne zaraste. Prezimljuju na temperaturi 10 *C. Pre smjestanja u hladnu prostoriju nekoliko dana ih zadrzimo u toplijoj. kako bi kod unosenja bili suvi. ZIVE SKULPTURE Od cega zavisi hoce li kaktusi cvijetati ili ne? .Vec pocetkom oktobra unosimo ih u zatvorene prostore. Manje kaktuse kojima je potrebno mirovanje mozemo smjestiti u prostor izmedju duplih prozora. Ako primetimo da neki truli. kako bi se supstrat osusio. Izvadimo ih iz zemlje i skratimo korjen. isecemo ispod bolesnog dela. odatle cemo ih smjestiti i van saksije. Zatim ih umotamo u novine ili stare krpe i odlozimo na mirovanje. Osjetljive i kalemljene kaktuse cuvamo u praznom akvarijumu. Kaktusima koji zimi zahtevaju visu temperaturu treba obezbediti dovoljno svetla da se ne deformisu.

Osim toga. crvena. narandzasti ili zuti. Nakon presadjivanja kaktus ne treba zalivati najmanje dve nedelje! Sa zalivanjem treba poceti tek kada se primeti da biljka pocinje da raste. za 2-3cm vecu posudu.Tajna je u zalivanju i njihovom zimskom odmoru. na primer) kaktus neposredno iznad prethodno nakvasene zemlje. pitanje njihovog presadjivanja je uvek problematicno. U toku godine po dve faze mirovanja i rasta. Ako se. Bozicni kaktus porijeklom je iz Brazila i u tropskim sumama raste kao parazit u krosnjama drveca. a leti na terasi. PRESADJIVANJE Kada je rec o kaktusima. Boja cvijeta je razlicita ruzicasta. Ubraja se u jedan od najlepsih clankovitih kaktusa. pak. koje. oni cuvaju na toplom mestu. Obuhvatite duzom tkaninom (salom. crveni. nisu otrovne ali mogu da iritiraju kozu. uvrcuci ih. narandzasta i . Krajeve tkanine dobro stegnite. jer ce samo tako vecina kaktusa stvoriti pupove i vec pocetkom proljeća krenuti sa cvijetanjem. neophodno ih je zalivati i u ovom periodu. gde temperatura ne prelazi 10*C. JAO. u sobi sa centralnim grejanjem na primer. BOZICNI KAKTUS Cvijeta u decenbru i januaru. iako mnogi misle suprotno. posluzite se trikom. u ovom periodu treba se uzdrzati od zalivanja. zasticenom od mraza. ali onda sigurno nece cvijetati. Sta sa bodljama? Kako zahvatiti biljku? Cime je drzati? Da biste se zastitili od uboda neprijatnih bodlji. Zatim kaktus izvucite iz saksije i presadite u novu. Cvijetovi kao za izlozbu: ruzicasti. Kod nas je poznata saksijska biljka koja je zimi u kuci. tacnije od kraja oktobra do kraja marta kaktuse treba drzati na hladnom i suvom mestu. Tokom zime.

koje se po dva puta ponavljaju tokom godinu dana. dalje od izvora toplote i tenperature oko 15 C. najbolje pocetkom oktobra i nastavljamo sa negom. . Na dno saksije stavlja se sloj sljunka. u februaru. Od septembra povecavamo kolicinu vode za zalivanje. U ovoj fazi formiraju se cvijetni pupoljci. jer pocinje faza rasta koja traje do jula. Saksiju ne premestati. ali ne suvise. Za gajenje kaktusa najvazniji uslov je odgovarajuca zemlja. Cvijeta u decenbru i januaru oko bozicnih i novogodisnjih praznika. razmnozavanje KAKTUSA BODLJIKAVI LJEPOTANI U "KUCNOJ RADINOSTI" Za kaktuse se nije znalo pre otkrica Amerike. Zaliva se redovno. Da bi ova omiljena biljka cvijetala na vreme. U fazi mirovanja. Neki lice na klipove. jer nastupa mirovanje: posle obilnog cvijetanja treba joj odmor.. sundjere. kao i ostale u sobi ili na terasi. Ako vam biljke boluju proverite da li imaju dovoljno svetla. zalivanje se svodi na najmanju meru. Skracenjem duzine dana biljku unosimo u sobu. nakon mjesec dana reznica ce pustiti korjen. Pocetkom proljeća. korale.. Najbolja kombinacija je 2/5 komposta. pa i cudnovatim oblicima. biljku redovno zalivamo i prihranjujemo. pa otkud i ime. Razmnozava se lako.zuta. Presadjujemo biljku ako je saksija mala i pocinjemo sa zalivanjem. zmijice. U fazi rasta. u ovo vreme. Posle cvijetanja. 2/5 recnog peska i 1/5 krecnjacke prasine ili usitnjenog starog maltera u koju se moze dodati malo praha od drvenog uglja koji sprecava stvaranje budji. jer bozicni kaktus voli stalno mesto. reznicom: clanak uvrtanjem se otkine i zasadi u saksiju sa plodnom zemljom. Bozicnom kaktusu. Razmnozavaju se semenom. zalivanje je svedeno na najmanju meru. To ih i cini omiljenim sobnim biljkama. Narocito je pogodna kisnica. jezeve. do septembra. a dobro je i prehranjivanje u tecnom rastvoru. reznicama. kada je zalivanje opet znatno smanjeno. a danas ih ima sirom celog sveta u raznim. saksija sa bozicnim kaktusom iznosimo na terasu i to na senovito mesto. pogoduje svetlo mesto. a poznat je kao i bozicnjak. tek toliko da se biljka ne osusi. mora se voditi racuna o smeni mirovanja i rasta. potom sledi faza mirovanja.

mnoge vrste ovog roda odomacile su se u Sredozemlju. Ostrim nozem odsecite reznicu. Posle presadjivanja. Kada se ozile. • Epiphyllum . • Echinocereus . • Selenicereus . presadite ih u male saksije. Najpoznatiji i najomiljeniji rodovi su: • Echinopsis . Supstrat pre setve navlazite.lisnati kaktus. a tezinu od nekoliko tona. mesnate listove. Vlasnici basta znaju da upravo u ovo vreme treba zavrnuti rukave.30* C. a ukoliko odsecate deo. i krenuti u prekopavanje zemljista. Seme se seje u supstrat koji se sastoji od tri dela recnog peska i jednog dela lisnjace. Ima duge.. pre pocetka vegetacije. razlikuje se od pustinjskog. • Cereus . staklo se skida.poznat kao "svekrvin jezik".ima rebrasto stablo i cvijetove koji se otvaraju nocu i traju do polovine iduceg dana. Razmnozavanje reznicama obavlja se u proljeće i rano leto.ima dugo savitljivo stablo. Kada nikne.zbunastog je oblika. Zatim je posadite u vlazan pesak ili mesavinu peska i zemlje. STIGLO NAM JE PROLJEĆE April je mjesec najobimnijih radova u vrtu.ima zdepasto. • Opuntia . pokrijte staklom i drzite na temperaturi od 25 .Stablo dostize visinu i do 20 m. loptasto stblo.izdancima i kalemljenjem. • Phyllocactus . mlade biljcice mogu da se sade u male saksije. rez pospite prasinom drvenog uglja da ne bi doslo do truljenja i ostavite reznicu do nedelju dana da se malo prosusi. • Mamillaria . Presadjivanje kaktusa je na oko tri godine i to u rano proljeće. • Echinocactus . dva do pet dana. u ovom slucaju to je clanak ili izbojak.. Cvijetovi su krupni i trubicasti.vrste ovog roda glavna su odlika zanimljivih pejzaza Meksika. a posle oko tri mjeseca. Perua. drzite ih u senci i nemojte zalivati. Seme ovlas sabijte. KADA KOPATI? . Cilea.ima loptasto ili cilindricno stablo koje je obraslo bradavicama i bodljama.

a rezultata ce biti malo. Ako ste odabrali seme zeljenih biljaka. To se moze jednostavno ustanoviti. Ako je. tj. Tek kada se temperatura ustali preko 10 stepeni C mozemo ga polako iznositi napolje. JESTE LI NABAVILI KESICE SEMENA RAZNOVRSNOG CVECA? Vecina ukrasnih biljaka seje se krajem marta i tokom aprila. a ako ne zadrzi oblik grudve. Tako. Zato je najbolje kopati onda kada se zemlja u ruci mrvi. SAKSIJE I ZARDINJERE SA SEMENOMtreba drzati na toplom mestu i zalivati kanticom koja na vrhu ima rasprsivac (tus). vec se rasipa i trosi previse je suva. trebace vam i saksije za njihovo sejanje. previse vlazno moze doci do kvarenja zemljisne strukture. vazi pravilo da se seme pospe po povrsini zemlje. Tako cete znati sta ste gde posejali.Veoma je vazno oceniti pravi trenutak za riljanje baste. Ukoliko je ostala sasvim kompaktna. kada se na mladicama pojave 1-2 para pravih listova. Na spoljni deo zardinjere ili saksije mozete zalepiti kesicu (sa datumom setve) iz koje je uzeto seme za tu posudu. Takodje. aspidistra i drugo. znaci da je previse vlazna za kopanje. treba presaditi i pazljivo zalivati. kod onih koje se dublje seju. Ovo vazi za one ljubitelje cveca koji seju veci broj biljaka. ali ne cvrsto stisnuta. Osim semena i saksija neophodna je i kvalitetna zemlja za cvijeće. za zalivanje je najbolje koristiti mlaku vodu. ako je iscrpelo sve hranjive sastojke iz zemlje. Uzme se komad zemlje u saku i stisne. pak. Otpornije cvijeće. Ako je tlo previse suvo posao ce biti veoma naporan i izmorujuci. a onda se blago utisne u nju. U zavisnosti od zahteva pojedinih vrsta cveca (koji su naznaceni na svakoj kesici). Ako je zemlja suva treba je dva do tri dana pred prekopavanje zaliti. Ovo vazi za sve . kao sto je lijander. jer bi prejaki mlaz rasterao seme uz ivicu posude. zavisi i dubina setve. PRESADJIVANJE CVECA ovako posejanog vrsi se kad se ono dobro razvije. Kod onih drugih. koje se seju plice. Kada je saka otvori. zemlja u njoj treba da ostane u grudvici. napravite stapicem rupice u zemlji tako da formiraju redove.

Orezivanje nadzemnih delova uradicemo kada budemo sigurni da nece vise biti dana i noci sa mrazom. a nadzemni samo za dve trecine duzine grana. Iskopajte je cim se zemlja odmrzne toliko da moze da se kopa. Vecina tropskih biljaka ce dobiti tamniju boju na niskim temperaturama. a ne tek posto se nabavi rasad. PRESADJIVANJE KRAJEM FEBRUARA Ukoliko zelite da presadite svoju novogodisnju jelu ili jelku. ako je to potrebno. oprezno! Muskatle. sada je i vreme za sadnju ukrasnog siblja. jer su noci jos uvek hladne. Pozeljno je da rupa ostane tako otvorena izvesno vreme (najbolje je da se rupa iskopa ujesen pre mrazeva kako bi preko zime zemlja u rupi izmrzla i na taj nacin postala rastresitija i omogucila da se korjenov sistem lakse adaptira na nove zivotne uslove). Zato. Pozeljno je dodati nesto pregorelog stajnjaka oko busena pre sadnje. Uz dodatak pregorelog stajskog djubriva oko busena i vodeci racuna da dubina sadnje bude do mesta do koga je sadnica i sama bila pre toga zasadjena i vodeci racuna da severna strana stabla u rasadniku bude okrenuta ka severnoj strani i u dvoristu. Zalivanje se vrsi samo ujutru. ako to vec niste ucinili. mindjusice (fuksije) treba takodje. Za sadnju siblja nije potrebno rupu unapred kopati. krajem februara. presaditi i dobro orezati. ili sadnji novih sadnica. Staro drvece i siblje mozemo ocistiti od starih i suvih grana. a samu sadnicu orezemo tako sto cemo korjenov sistem malo skratiti. Pored sadnje sadnica. Kada vremenske prilike to dozvole. vreme je da iskopate rupu.biljke. Rupa mora da bude nesto vecih dimenzija od busena. Zemlju i zardinjere za balkone treba unapred pripremiti. . Neposredno pre sadnje rupu iskopamo. moze se pribeci presadjivanju.

Pretpostavljamo da ce vam to vremenski uslovi i dozvoliti. Zivu ogradu treba okopati i nisko orezati kako bi dolaskom toplijih dana i noci mogla da snazno i bujno pocne da raste. hortikulture. Iz saksije mogu se presaditi u zemlju uz dodatak komposta i peska i prethodnog skracivanja korjenovog sistema na pola. Oni ce vam svojim strucnim znanjem izradom dendroloskog projekta i savetima pomoci da na najbolji nacin dodjete do pravog resenja.000 vrsta begonija koje se dele u dve velike grupe koje uzgajamo: 1) one sa lepim dekorativnim listom i 2) one sa cvijetom mozemo odabrati nekoliko vrsta koje se mogu kod nas naci. Sada je i vreme za sadnju begonija i dragoljuba. a koja nije. mogu potraziti savet od strucnjaka za tu oblast .Da podsetimo one koje zele da svoj vrt urede na neki dugi nacin ili da ga preurede. a zatim prihraniti organskim ili mineralnim djubrivom. Moze joj se dodati i malo pregorelog stajskog ili mineralnog djubriva. Mesto gde ce ona biti posadjena mora biti zasticeno od direktnog sunca. Naravno. Muskatla je ljubitelj svetlog i suncanog mesta. inzenjera pejzazne arhitikture ili. kako se nekada govorilo. a sami to ne umeju. potrebno je otkinuti joj jedan list cime cemo pospesiti raznoj pupoljaka i cvijetanje. ukoliko je zemlja posna. Ukoliko se kod gloksinije ne pojave pupoljci. moguce je i jos neko prihranjivanje u toku vegetacije. Mozemo ga ponovo izgrabuljati i ocistiti. Sada je i vreme. Verujemo da ste ga pre nastupanja zime i snegova pokosili i ocistili od suvog lisca. ako je zemlja posna. grana i ostalog otpada koji se zatekao na travnjaku. Vas prodavac ce vam reci koja je begonija za sadnju u basti. Muskatle trba skratiti na tri do pet okaca.dipl. da se malo posvetite i travnjaku. U ovom mjesecu sade se i lukovice gloksinije i to tako da vrh lukovice viri iznad zemlje. a tri izdanka bice savim dovoljna za dobru i gustu biljku. Dalja nega travnjaka sastoji se od redovnog kosenja i zalivanja. Od oko 1. a listovi su se vec razvili. .

devojacko srce i td. perunika. osim turskog karanfila. Jedna od najlepsih i najcesce gajenih vrsta je svakako DAN I NOC (Viola tricolor). U toku zime. BOZUR (Peonia officinalis) PERUNIKA (Iris) BELA RADA (Bellis perennis) U ovo vreme se sadi i dvogodisnje cvijeće i to u vidu formiranog rasada otpornog na zimu. a sam rod broji oko 500 vrsta. cesto se gaji zbog cinjenice da dva puta godisnje cvijeta i to obilno i dugo. i sl. Inace. Najvise joj odgovaraju suncana do polusenovita mesta i vlazna. bozur.RADOVI U VRTU TOKOM PRVE POLOVINE OKTOBRA Basta se moze obogatiti cvijetnim vrstama koje zimu provode u vidu podzemnih izdanaka i razmnozavaju se njihovom deobom. Ovo cvijeće se sadi na rastojanju od 18 do 20 santimetara. propusna zemlja. Najcesce vrste su: dan i noc. Ime DAN I NOC je kod nas i Rusa nastalo po tome sto se ova lepa biljka tokom celog dana okrece prema suncu. To su: djurdjevak. Zalivati ih treba tokom veceri. recimo). gde rastojanje mora biti nesto vece (od 25 do 30 cm). bela rada. trazeci toplotu i svetlost. turski karanfil. Viola je stari latinski naziv za ljubicicu. Jesenja sadnja u basti (na balkonu) obezbedjuje punu ljepotu u proljeće. nezaboravak. DAN I NOC (Viola tricolor) . biljke treba zastititi (pokriti slamom.

Otkrijte ih kada se temperatura popne iznad nule. odmah dezinfikujte saksije.. Lisce polako pocinje da zuti. ali pazite: suvise jako orezivanje moglo bi biti kobno u slucaju drugog "ledenog udara". U slucaju najave jacih mrazeva sve biljke u zardinjerama omotajte asurama ili plasticnom folijom. Kod ostrih zima i naglih padova temperature biljke u njima snezni pokrivac ce najbolje zastititi.dva aranzmana u prozoru dnevnog boravka. Zemlja u zardinjerama i vrtu lako se moze smrznuti. Potsjetnik radova za februar Sadite i cistite Sobne biljke su u ovom periodu podlozne napadu parazita. Pocistite zemljiste i prverite kanal za odvod suvisne vode.. a kaktuse .) i ukoliko primetite ili samo posumnjate na pojavu trulezi. Otsecite sve izlomljene i "izresetane" grane. gomolje begonija. Nabavite africke ljubicice i napravite jedan . Listove biljaka cistite vlaznim sundjerom.Potsjetnik radova za januar Zastitite Vase bilje Svakodnevno pratite vremensku prognozu. sto pre uklonite suvisnu vodu. jer preti opasnost od pucanja zemlje. Mediteranske i egzoticne biljke u kuci pate od vrucine i nedostatka vazduha. da se nije uprljao ili zapusio. Otstranite ga na kraju zime. Kontrolisite podzemne delove biljaka koje ste smjestili u podrum (korjen Muskatli i Fuksija. Ne uklanjajte sneg sa zardinjera. da Vam ulepsaju hladne zimske dane. Posle perioda leda jakih kisa ili oluja neophodno je pregledati sve biljke. kako bi se korjen oporavio.

ili je sipati u kesu i odneti u obliznju sumu. zavisno od vrste.cetkicom. Tako cete imati cvijetni ukras odmah po sadnji ili. Gliciniju. u toplini kuce. sigurno sagoreo. Posmatrajte budjenje proljeća. mirodjijom i drugim aromaticnim biljem.. Orezite puzavice.. kvalitetnu zemlju. u direktnom kontaktu. Redovno ciscenje kaktusa je efikasan nacin da se spreci naseljavanje parazita. krenu gomolji Begonija. Zahtevne biljke. Staru zemlju nemojte koristiti za druge posude.persunom. Fuksijom ili Hibiskusom. Kupite cvijetajuce siblje. ili Orlove nokte. ali ne zaboravite: Gnojivo se veoma sporo raspada i da bi se potpuno razlozilo i pomesalo sa zemljom potrebno mu je oko mjesec dana. a njihovo korjenje preraslo saksiju. Klematis. Preostalim granama omogucicete bujnije cvijetanje tokom godine. Mozete je baciti u bastu.. Pravo je vreme da. koji mora stalno biti vlazan. Jedan sanducic na prozoru pruzice im dovoljno prostora za nicanje. sigurno su iscrpele sve hranljive materije. Potsjetnik radova za mart Uzivajte u proljeću Podjubrite zemlju oko biljaka. Posadite ih u treset. u svezu. Odaberite primerke sa dobro razvijenim cvijetnim pupoljcima. Upotrebom levka za prihranjivanje izbeci cete direktan kontakt djubriva sa korjenom. koje dugo nisu vadjene iz posuda. kako bi se pupoljci aktivirali. vec na jesen. . Posejte i postavite u kuhinjski prozor sanducice sa svojim prvim proljećnicama . Presadite ih u saksije vece zapremine. Gloksinija. proizvodi truljenja su veoma jaki i korjen bi... Ahimenesa.. Iznesite iz podruma posude sa Muskatlama. da bi otstranili sve one mikroorganizme koji im mogu naneti ozbiljna ostecenja.

pocnite sa orosavanjem. sada je pravo vreme. Najjednostavniji za upotrebu su preparati u obliku spreja ili rasprsivaca. Posejte proljećnice direktno u zardinjere ili u bastu. Vreme je da se presade bonsai biljke. kako ne bi ponik bio suvise gust. stavite je u pogon. Potsjetnik radova za april Pazite na mrazeve! Rasadnicari iznose prvi rasad Muskatli i jednogodisnjeg cveca. a onda ih presadite u zemlju. .Na pijacama se vec mogu naci lale i narcisi u saksijama. odlozite sadnju za sledeci mjesec. Orezite drvece i zbunje. Ako imate prskalicu. U posude posadite lukovice koje ce cvijetati u leto. Cim se vreme prolepsa. I u nasim rasadnicima mogu se naci neke aromaticne biljke iz ovog asortimana. Posetite rasadnik i odaberite odgovarajuce biljke. Seme posejte rijetko (ako je sitno izmesajte ga sa zemljom ili peskom). redovno orosavajte. Osvezite vrtni dekor sa nekoliko zardinjera ovoga cveca. Ako ste planirali da dekor Vaseg vrta upotpunite perenama ili novim dendro-materijalom. Smjestite ih u kucu dok ne poteraju. Pravo je vreme da se okusate u aranziranju "zacinskog vrta". na stalno mesto. Ne zaboravite da im orezete krosnju i korjen. dok krosnje nisu previse bujne. Vec od pojave prvih izdanaka tretirajte Vase biljke zastitnim preparatima. Ako zivite u kraju gde su u ovo doba godine jos moguci kasni proljećni mrazevi.

Povadite lukovice i pripremite ih za sledecu godinu. Pomislite kako su krasuljci i proljećno cvijeće lepi. . Od desetog maja ne morate se vise pribojavati kasnih mrazeva. bogat supstrat. Redovno uklanjajte uvele listove proljećnica. Ako zelite povrtnjak. Za to koristite svez. Iznesite bastenski namestaj i ako Vam se cini potrebno. Prihranjujte cvijetnice i povrce na svakih deset dana. jedan za cvijetnice. Koristite dve do tri vrste preparata.Potsjetnik radova za maj "Oslonite se na instinkte" Komponujte cvijetnjak koji ce ove godine krasiti letnji dekor Vaseg vrta. jedan za drvenaste biljke i jedan za voce i povrce. Odstranjujte uvele cvijetove sto redovnije. sada je pravi trenutak da nabavite rasad. Pocnite sa prihranjivanjem. zrtvujte poslednje dvogodisnje cvijetnice kako bi dobili vise prostora. Vase biljke su u periodu intenzivnog rasta. Potsjetnik radova za jun Doskocite susi Leto je: biljkama je vruce i zedne su. Iznesite sobne biljke na vazduh i presadite ih. Mozete ga upotpuniti i ukrasnim zardinjerama. Obratite paznju na insekte i sve ostale sumnjive simptome. Nemojte koristiti proslogodisnju zemlju. premazite ga jednim slojem boje ili laka. Ostavite ih u vrtu jos dvetri nedelje pre nego sto na njihovo mesto postavite letnji dekor. koji predstavlja veoma krhku sredinu. Obratite paznju da ne propustite orosavanje bar jednom u dva dana. To podstice biljke na ponovno cvijetanje. Ovo je posebno vazno za gradski vrt. ako ga imate. Ako ste ograniceni prostorom. a cesto i zarazena biljnim parazitima. jer je iscrpena i siromasna hranljivim materijama.

a dok se vratite. mineri. mozete napraviti svoju prvu topijariju (oblikovanu krosnju). Moze se desiti da listovi. biljke u zardinjerama i saksijama oslobodite cvijetova. Potrazite u semenarama sretstva kojima cete na vreme tretirati vase biljke. Okacite cvijetne korpe sa padajucim vrstama. Pre odlaska ucinite i jedan radikalan potez. tradeskancija. Potsjetnik radova za juli Mislite na Vase biljke Kada krenete na odmor ni u kom slucaju nemojte zaboraviti zalivanje i orosavanje. Pustite u rad pumpu. Manje su otporne na hladnocu od obicnih. koju niste u mogucnosti svakodnevno zalivati.. Nemojte zaliti. uz pomoc zice.. Dvogodisnje biljke. svakako ce procvijetati novi. orezite zivicu i topijarne forme simsira. Pocnite sa kuglom ili piramidom. u ovom periodu pocinju da formiraju pupoljke za sledecu sezonu. hameciparisa. ukrasni brsljan.Izvrsite "zeleno" orezivanje proredite krosnje. Vodenu povrsinu u vrtu sada mozete oplemeniti patuljastim lokvanjima. pa je potrebno odmah poceti sa prihranjivanjem. Priustite sebi minijaturne ruze. Sa jednim lepim brsljanom. da bi sprecili razvoj algi. koji se ubusuju u stabljiku i crpe sokove. kojima pogoduju velike vrucine.. biljne vasi. To bez sumnje ukazuje na nedostatak gvozdja i oligoelemenata.. ali pruzaju izvanredan efekat. Vreme pogoduje parazitima. jos bujniji. Njima je zato sada neophodno dovoljno vlage i hrane. Pomoc suseda je uvek dobrodosla. oidium. koje cvijetaju u rano proljeće. pod uslovom da osigurate da sistem korektno funkcionise. tuja. narocito kod zbunja. kakve su plava lobelija.. pocnu da blede. ali automatsko zalivanje ima niz prednosti. ali treba strogo voditi racuna da se omoguci slobodno oticanje suvisne vode.. Cvijetovi bi samo opterecivali biljku. koja razvija miceliju u obliku belih koncica. . a kasnije to mogu biti i slozenije zicane konstrukcije.

Zalfija i druge zbunaste biljke leti se lako oziljavaju.. Bugenvilia. Njima je neophodna redovna nega (okopavanje). Puzavice kao sto su Pasiflora. poterace nove izbojke. Nemojte stedeti vodu za zalivanje. kakve su: Solanum.. Ozilite zbunaste vrste i cvijetnice: oziljavanje ce uspeti. mogu i propasti. Potsjetnik radova za august Posetite rasadnike Za leto u vrtu bastovani sve cesce preporucuju mediteranske vrste koje krasi obilje intenzivnih boja. Sacuvace se i za sledece leto ako im tokom zime obezbedite topao zaklon. odjednom propadnu: zalivanjem i djubrenjem moze se postici veca otpornost na napade parazita. Budite oprezni sa ruzama i vockama. te ne zaboravite da ih orezete. kao i one koje svojim rastom remete zeljenu formu krosnje. Nemojte se dvoumiti da uklonite sve preterano izrasle grancice. . Klematis ili Jasmin u ovom periodu rastu veoma intenzivno. kakve su Impatiens ili Lovor. Bonsai zudi za svakodnevnim orosavanjem krosnje. Kalistemon. Izdrzljive vrste. na zid. ozilice se i u casici vode... Pravilno negovan. Lovorika. Oslobodicete biljku. Odstranjujte uvele cvijetove.Nije jos kasno da napravite visecu korpicu sa padajucim vrstama biljaka. i okacite je na balkon. Muskatle. kao Petunija ili Klematis. koja ce potom odmah ponovo procvijetati. a barske vrste. kakav je na primer Bambus. Desava se da neke biljke. iznad kapije. pod uslovom da redovno zalivate i orosavate. Lisce trajnica moze poceti da se susi.

vec od pocetka mjeseca namece se redovno ciscenje. nakupilo dosta opalog lisca i cvijetova. Pocistite travnjak i terasu. posto su novi izdanci zavrsili rast. Poznom jesenjem cvecu produzite vek redovnim podrezivanjem i djubrenjem. Ocistite uvelo lisce sa puzavica. ako je potrebno jos jednom ih orezite. kako bi dobili savrsene grozdove. Bonsaiju smanjite zalivanje. Berite voce od pocetka sazrevanja. naravno. koje su leto provele napolju. kako bi na proljeće novi izbojci iz pupoljaka formirali zeljeni oblik biljke. To je najbolje uciniti u ovom periodu. za vreme Vaseg odsustva. Unesite vrtni namestaj. . obratite paznju da ga pre unosenja u podrum operete i dobro osusite. Potsjetnik radova za oktobar Uredjujte i sadite U gradskoj sredini lisce brzo opada. Mozete ih. zatim ih ubacite u vrecice. Unesite sadnice Muskatli u staklenik ili ih stavite u prozor. Odstranite nekoliko zrna grozdja. pocnite da pripremate za unosenje. Orezite topijarne forme. Oni ce sacinjavati zimski dekor Vaseg vrta. vrlo brzo sazreti i na osuncanoj terasi. Najcesce ce. smjestiti i u podrum. cistite lisce. orezujte granje.Potsjetnik radova za septembar Pripremite se za unosenje Povratak sa odmora najcesce zahteva veliko ciscenje. Ne oklevajte da zasadite zimzelene biljke i cetinare u zemlju ili zardinjere. Sobne biljke. gde se. ukoliko je vreme toplo. da bi ih sacuvali od insekata i parazita. a ukoliko se pojave paraziti uklonite ih specijalnim sredstvima.

Prvi jesenji mrazevi mogu nastupiti vrlo brzo. Olaksacete oticanje vode i smanjiti rizik da one glinene popucaju od mraza. Potsjetnik radova za decembar Uredite Vasu jelku Zasto ne iskoristiti terasu da biste se kroz prozor divili Vasoj novogodisnoj jelki. ona nece izgubiti svoje cetine i na proljeće je mozete zasaditi u vrtu. Osiromasena je. Izvadite Dalije i druge letnje lukovice.Ne zaboravite da ispraznite bazene. Poberite prispelo povrce. Sa dovoljno velikim busenom i na hladnoci. Iako mogu dobro podneti vrlo ostru zimu. koje cete cuvati u suvom podrumu. Posude koje ste ispraznili energicno ocetkajte i pre ponovnog punjenja dezinfikujte. Oprez nije na odmet. Ocistite cetinare od suvih (smedjih) iglica. Iskljucite vodu za sistem za zalivanje i ocistite pumpe. Na vreme unesite sve biljke koje treba zastititi. cesto stradaju od iznenadnih temperaturnih padova. Potsjetnik radova za novembar Predupredite hladnocu Proljećne lukovice zasadite u mesavinu zemlje i peska i pri tom im obavezno obezbedite dobro odvodnjavanje. Nemojte se plasiti da ih posadite vrlo gusto. a moze preneti i bolesti. Saksije sa biljkama koje ostaju napolju odignite od zemlje malim podmetacima. Beskorisno je cuvati koriscenu zemlju. Pripremite slamnate ili plasticne ogrtace za osjetljivije biljke koje ce prezimiti na otvorenom. ili je ostaviti u zardinjeri za sledecu Novu godinu. Biljke koje idu u podrum na mirovanje maksimalno orezite. .

pa ni njih nikada ne treba skracivati. treba ih prorediti na desetak centimetara. spustajuci zile. Oblik krune Redovnom rezidbom odrzava se zeljeni oblik krune. Veoma je bitno da se starije rodno drvo svake godine na odredjenom mestu skracuje. planirati i svakako dobiti nove ideje. a . Kako se rodni potencijal (rodne grancice) ne bi centrifugalno udaljavao ka periferiji i ne taj nacin ogoljavale skeletne grane jer se na lukovima savijenih grana mogu da pojave vodopije (nerodni prirast). Lagano ocistite podnozje jelke. Kada pocnu mrazevi mozete zaboraviti na Vas balkon. Ukoliko je potrebno mogu se prorediti odsecanjem do osnove. pa ih nepotrebno uklanjaju i tako smanjuju potencijal rodnosti. Prekopajte zemlju i prekrijte je tankim slojem treseta. Zato se u redovnoj zimskoj rezidbi unutrasnjost krune proredjuje. kako bi cistocu sto duze zadrzali. Mnogi vocari amateri ne poznaju produktivne osobine rodnih grancica. Uz njih mozete. ali se pri tom pazi da se rodne grancice suvise ne udalje ka periferiji. narocito one sa bogatim asortimanom semenja i lukovica. Prelistajte casopise kataloge.Mozete u rasadnicima potraziti Heleborus odorus. Vite i rodne grancice uglavnom dopiru do periferije krune. vec se uklanjaju do osnove. Njegovo cvijeće se javlja vec tokom zime. U unutrasnjost krune cesto ne moze da prodre svetlost pa su zametnuti plodovi sitniji i slabo obojeniji. Rodne grancice Ukoliko je duz starijeg rodnog drveta veci broj naboritih i krutih rodnih grancica. Ne smeju se skracivati. Rodna stabla pravilnom rezidbom u odredjenoj meri se podmladjuje uklanjanjem starijeg rodnog drveta. Isto pravilo vazi i za takozvane rodne kolace sa kojih se dobijaju vrlo kvalitetni plodovi. koje se zamenjuje jednogodisnjim najproduktivnijim grancicama. pod uslovom da ste dobro zastitili osjetljivije vrste. ROD SE KROJI MAKAZAMA Jabuke i kruske nece obilno roditi i imati kvalitetne plodove ukoliko se stabla neredovno i nepravilno orezuju. jer se na vrhu grancice nalazi mesoviti pupoljak koji donosi rod. sanjariti. Ne sme da se dopusti da stablo preraste zeljenu optimalnu visinu. u hladnim zimskim danima. a izrazajno lisce uspesno popunjava prazne prostore.

to je tri-cetiri metra. Stabla visa od cetiri metra se teze odrzavaju. Prilikom rezidbe treba uvek otklanjati vodopijevertikalne grane koje ne sadrze rodne pupoljke. Odredjenim pomotehnickim merama kao sto je delimicno skracivanje vrha i povijanje do odredjenog ugla i vodopije mogu da se transformisu u rodno drvo, ali ova operacija se izvodi samo ako nema dovoljno rodnih grancica. POSADILI STE VOCKU STA DALJE? Razvice mlade vocke, a njena kasnija rodnost i plodnost umnogome zavisi od radova prvog proljeća posle sadnje. U vetrovitim krajevima pobija se kolje uz sadnice da bi se zastitile od krivljenja i bolje ucvrstio korjen. Ovo se odnosi i na vocke kalemljene na slabim vegetativnim podlogama. Kolje treba da bude toliko dugacko koliko zajedno iznose visina stabla, dubina riglovanja ili jame i jos 15cm zdravice. Kolje se zbog povecanja trajnosti moze inpregnirati-sirovo kolje potapanjem u 5-postotni rastvor plavog kamena tokom 2-3 dana. Sadnice se za kolac vezuju pri vrhu i oko sredine stabla raznim vezivima u vidu osmice, da se ne bi ostetila kora. Kolje se postavlja s juzne strane, radi sprecavanja pojave ozegotina. Vrh koca ne sme biti visi od buducih ramenih grana vocke da im ne bi smetao u razvoju. Sadnice posadjene u proljeće obavezno moraju da se zalivaju. One zahtevaju vise truda zbog zakasnjenja u vegetaciji. Najosjetljivije su kajsija, ribizla i leska, jer vegetacija ovih vrsta pocinje ranije. Na zemljiste oko vocke potrebno je rasturiti neko od azotnih djubriva (npr. oko 250gr nitromonkala ili 300gr KAN-a), jer azot povoljno utice na brzi razvoj krune. Zemljiste u vocnjaku se zatim kultivira ili tanjira, cime se razbija pokorica i djubrivo pokriva slojem zemljista. Izuzetak su nitratna djubriva (cilska zastita, kalijumova i kalcijumova salitra), koja ne moraju da se zaoravaju. Vocke se pre pocetka vegetacije oprskaju, dabi se zastitile od uobicajenih bolesti i stetocina. BILJNA APOTEKA U VASEM VRTU Mnoge ukrasne biljke, koje doprinose ljepoti nasih vrtova, imaju i ljekovita svojstva. Iz tekstova Mr Ljubinke Levajic i Svetozara Veljkovica, objavljenih u reviji SUME br. 56, upoznacemo Vas sa nekima od njih. BREZA (Betula verucosa) - Listovi breze beru se pocetkom leta i suse u tankom sloju na promajnom mestu. Caj od listova breze povoljno deluje na obolele mokracne

organe, upale bubrega, besike ili mokracnih kanala. Potstice izlucivanje tecnosti. 1 kafenu kasicicu lista preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 15 min., procediti i zasladiti po zelji. Piti vise puta u toku dana. GLOG (Crategus sp.) - Od gloga se mogu koristiti list, cvijet i plod. Najcesce se prikuplja cvijet sa listom, a susi se u tankom sloju na promajnom mestu. Koristi se kod blagih oblika "slabosti srca" i blago povecanog krvnog pritiska. 1 kafenu kasicicu lista preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 15 min. Piti tri puta dnevno, uvek sveze pripremljen. Pije se 6 dana za redom, pa se sedmi pauzira i tako naizmenicno. LIPA (Tilia sp.) - Prikuplja se cvijet, zajedno sa priperkom, pre nego se cvijet potpuno otvori. Susi se u tankom sloju na promajnom mestu. Najcesce se upotrebljava kod razlicitih prehlada i povisene temperature, jer olaksava znojenje. takodje deluje umirujuce i olaksava san. 1 kafenu kasicicu caja preliti sa 200 g prokljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 20 min. i procediti. U toku dana popiti dve solje sveze pripremljenog caja. KLEKA (Juniperus communis) - Citava biljka je ljekovita, ali se najcesce koriste plodovi. Ljekoviti su samo potpuno zreli plodovi, ljubicaste boje, dvogodisnji, dok jednogodisnji, zeleni, nisu ljekoviti, te ih ne treba koristiti. Beru se od kraja leta do pocetka zime, a suse na promajnom mestu. Iglice i mlade grane beru se od aprila do kraja juna, usitne i suse na isti nacin kao i plodovi. Kleka ima baktericidno dejstvo, te se koristi u lecenju infektivnih bolesti pluca. Regulise rad bubrega i pospesuje izmokravanje. Etersko ulje prodire duboko u kozu, te se koristi u lecenju reumatskih oboljenja, narocito na zglobovima. Regulise rad organa za varenje, koristi se u lecenju zapaljenskih procesa zeluca i creva. Uvarak od iglica i mladih grana otklanja otok nogu i poboljsava cirkulaciju. Kleku treba koristiti obazrivo, jer preterana upotreba moze dovesti do ostecenja bubrega. 1 kafenu kasicicu izdrobljenih klekinja preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 10 min. i procediti. Piti 1-2 soljice caja dnevno. Kod zeludacnih i crevnih oboljenja i secerne bolesti pije se nezasladjen. Kod

oboljenja organa za disanje moze se zasladiti kasicicom meda ili secera. HAJDUCKA TRAVA Achillea millefolium Latinski naziv ove biljke u prevodu znaci AHILOVA TRAVA SA HILJADU LISTOVA, zato sto je, po predanju, Ahil, mitski junak, ovom biljkom lecio rane. Cvijeta od juna do oktobra, a njene cvijetove pcele rado posecuju radi sakupljanja polena. Tom prilikom nogice i celu donju polovinu tela oboje zrkonarandzastim polenom. Raste na susnim do umjereno vlaznim livadama. Osim toga pojavljuje se i pored puteva, na kamenitim mestima, kao i po oranicama i vinogradima. rasprostranjena je od nizijskih do planinskih predela. PRIPADA NAJSTARIJIM LJEKOVITIM BILJKAMA. Koristi se za lecenje svih stomacnih poremecaja, oboljenja jetre i zuci. Ubrzava krvotok, pomaze kod nekih poremecaja rada srca, leci hemoroide, jaca organe za probavu. Vekovna je upotreba hajducke trave u narodnom ranarstvu. Istucan i fino prosejan list stavlja se na rane, cime se sprecava zagnojavanje i doprinosi brzom zarascivanjui ublazavanju bolova. Caj od ove biljke poboljsava apetit. DIVIZMA blagotvorna za disajne organe Ovu magicnu biljku, koja kod nas raste kao korov, nosio je Odisej kao zastitu od cini carobnice Kirke. U doba Rimljana smela se brati samo uz magicne reci, a hriscani su osvestanim buketicima, u kojima se divizma obavezno nalazila, kadili kuce na Jovandan...

po suncanim. pa ih odmah po susenju treba spremiti u staklene posude i cuvati na tamnom mestu. magareci kasalj. List i korjen su ljekoviti u manjoj meri. kasalj. Gornja polovina stabljike je klasasta cvast. suvim.. peskovitim zemljistima. malo gume. vec susiti u tankom sloju u hladu na prozracnom mestu. bolova u zeludcu ili maramicu. Svezi cvijetovi su neugodnog mirisa. promuklost. pomesani sa medom hlade opekotine i izvlace bol.. kako bi se boja ocuvala. obavijena zlacanim krunicama. prethodno i neuralgija. zbog kojih je u narodu zovu jos i kraljevska sveca. sluzast. Cvijet se slabo drzi na stabljici . Listovi se rasprostiru i suse ZA BOLJI VID I • Caj od cvijetova divizme jedan je od SLUH najboljih prirodnih lekova za zapaljenje disajnih puteva. katar Lagano popareni bronhija. nervoze. Cvijeta tokom celog leta i jeseni. koji podseca na med. Cvijet se bere preko celog leta i jeseni. cireva. smetnji u srcanom ritmu. uboja. Cvijet divizme sadrzi saponin (od koga potice i peckanje u grlu). flavonida.. Ljekovita moc divizme je povezana sa zutom bojom. Isitnjeni i zgnjeceni cvijetovi upala ociju. odlican su zapaljenih i gnojnih rana. secer. a suvu veoma prijatnog. Ukus im je slatkast. oblog protiv svih lisaja. cim ispari rosa. Od prelivenih slatkim svezih cvijetova stavljenih u teglu i na bademovim ili sunce brzo ce postati uljasta tecnost . • Saka cvijetova u litri rakije sredstvo su Od svezih cvijetova. sluz.. cvijetovi. tako otpadnu samo casicni listici sa prasnicima. te ih ne treba cuvati duze od godinu dana. a seme je blago otrovno. najbolje rano ujutru. zavijeni Preporucuje se i protiv astme.. za masazu kod gihta i reumatizma. bronhitis.Impozantna i uocljiva. grceva u stomaku. Suvi cvijetovi lako povuku vlagu. Najlakse se beru tako sto se ispod stabljike prostre cisto platno i stapicem blago udari po biljci. raste uz puteve. gusto okicena krupnim zutim cvijetovima. namocenu u • U spoljnjoj upotrebi sluzi za lecenje uvarak. zute boje krocetina. Deluje i kao diuretik.opadne vec drugog dana.. brzo gube ljekovita svojstva. drhtanja. u platnenu vrecicu teskobe. tanina i vrlo malo etarskog ulja. po suvom i suncanom vremenu. pa cvijetove ne treba sabijati u korpe.

namocena u loj ili mazivo. dok se sitnocvijetne divizme ne koriste. • List divizme moze prakticno posluziti u vida. radi jacanja cvijetova posvetlice svetliju kosu. popraviti ako se 35 kap kapne u Njihov dim umiruje grlo. osim cvijetova. Sadrzi etericno ulje.. i ostavljenih da odstoje na toplom • Mirisni cvijetovi se upotrebljavaju za 4-6 nedelja. • Suvo lisce i cvijeće moze se smrviti u prah i usmrkavati protiv prehlade. zamena za duvan. promajnom mestu. se ljekovito ulje. U anticko vreme mazuran je dodavan teskim vinima za podsticanje ljubavne zelje i zato posvecena boginji Afroditi. Sredozemlju i kontinentu. Gluvoca ili slab sluh mogu se cipelama. ali i za lecenje rana maslinovim uljem (nakapa se i pusti da se osusi. Jak caj od oci. dobija aromatizaciju likera. majoran. sto aludira na radost sto je izaziva pojavljivanje ove biljke koja raste na suvim livadama i svetlim sumama brdovitih krajeva. Ime potice od grckih reci oros . koje skupljamo u snopice i susimo na osencenom. koja se preliva u duginim bojama. • Osusena stabljika. vranilova trava ili mravinac (Origanum Vulgare) vec po broju narodnih imena ukazuje da je veoma poznata ljekovita i mirodjijska biljka.. Postojao je tada i obicaj da se mladi parovi ovencavaju vencima od ove trave. Od mazurana beremo gornje.dobra za masazu. blago su otrovni! MAZURAN RODJAK ORIGANA Mazuran. tanine i gorke materije i zbog toga se koristi kao sredstvo protiv crevnih i zeludacnih tegoba.planina i ganos radost. u kremama i putadnevno mazu parnim kupkama za lice. Potice iz Indije. • Omeksavaju i neguju kozu. odakle se prosirio po arapskim zemljama. Upozorenje: svi delovi divizme. nadzemne delove u vreme cvijetanja. daje dugotrajnu baklju. pa se njime se 2-3 primenjuju i u kozmetici. Ljekovite su sve vrste sa krupnim cvijetovima. napinjanja. a mogu biti i bolesno uvo. od jula do septembra. kada se potplata smanji • Od suvo lisca se mogu zavijati cigarete. za dezinfekciju .

jer se koristi za pice i prelive za spagete. Pomesan sa kristalnim secerom. Ostaviti 5 minuta da se prohladi i sipati u male. Sok lagano zagrevati mesajuci. doneli i sadnicu kivija i australijskog oraha. vrlo lijepo ga aromatizuje. Mazuran daje jelima poseban ukus.probavnog trakta i zaustavljanje proliva. U svom selu su. sircetom i 3/4 veze mazurana. 1.5 dl jabukovog dok se secer ne rastopi. Zasadio je kivi . Srodnik mazurana. sagradili kucu. Na kraju sitno iseckati preostali mazurana mazuran i umesati u zele. vratili su se u domovinu. U koferu su. pa se zato koristi kao zacin za svinjsko. Ovaj recept prenosimo iz jednog dobrog engleskog kuvara. ali ga mi preporucujemo kao odlican namaz za hleb sa maslacem. da je takav secer delikatesan dodatak kolacima. pored drugih zanimljivih stvari. Ratomir Badojevic nije ni sanjao da ce jednoga dana u svom domacinstvu imati bastu sa egzoticnim i juznim vocem. a zajedno sa bosiljkom daje odlican ukus pecenom krompiru. da zele ne bi bio mutan. zaradjenim kapitalom. KAO U AUSTRALIJI Kada je dalekih sezdesetih godina sa suprugom Darinkom krenuo put Australije. sterilisane tegle. Potreban bez ljuscenja i vadjenja kostica i krckati u materijal: posudi sa vodom. a zatim pojacati sirceta temperaturu 10-15 minuta. Na jabuka svakih 6 dl dobijenog soka dodati 450 gr 6 dl vode secera. Zbog ovih osobina najvise upotrebljava kao caj. takozvani kritski mazuran ili origano. je nezamenljiv zacin u italijanskoj. iseci na komade. Masu procediti kroz platno. guscije i pacije meso i mahunasto povrce. Posle 15 godina rada na drugom kraju sveta. ZELE OD MAZURANA Oprati jabuke i osusiti. a sada i u nasoj kuhinji. koji raste kod nas na primorju. gde ga preporucuju kao odlican dodatak hladnoj sunki. bez 2 kg slatkih gnjecenja. da se zele velika veza zgusne.

hranljivi plodovi (lazni. gde zaticemo i drvo banane! Sa drveta kafe vec Ratomir je vec imao i prvu berbu . jer prociscava krv. japanske jabuke. jer su pravi plodovi samo spoljne zute semenke) izuzetne su po svojim zastitnim svojstvima. mnogi zacini. masline. Sve to danas raste u lijepo uredjenoj zimskoj basti. Divlju jagodu su otkrili jos nasi preci u sojenicama. fejoje. kumoj . lovora. japansku musmulu. na trecem spratu kuce. U velikoj saksiji nikla je brazilska kafa. aronija . americku borovnicu. a ima ukus ananasa.. DIVLJE JAGODE Koja je radost kad u sumi ugledamo kao krv crvene divlje jagode medju njenim neznim zelenim liscem. osvezavaju nas i neguju nasu kozu. Lisce sumske jagode.. kako red nalaze. kineske jabuke. Vec narednog proljeća neobicno voce se "primilo". Secamo se da smo snimili i urmu. i malo masniji. Hteli smo da probamo ovu kafu. bila je veoma cenjena u staroj Grckoj i Rimu. kaze. veoma bogato vitaminom C. ali nam domacin umesto toga nudi nekoliko zrna.pred kucom.prvih 200 grama sveze ubrane kafe. A tek slast za nepca! Ovi ljupki.. nudi nam i nekoliko oraha. iza kuce. u stvari. stakleniku.vrsta borovnice. umesto vinove loze. a da nismo sigurni da smo bas sve upamtili. . Uz to nam donose tako potrebne vitamine i minerale. Po onoj staroj: bolje je ribara nauciti da lovi ribu. Oni sadrze elaginsku kiselinu specijalno jedinjenje koje onemogucava izazivace kancera da pretvaraju zdrave celije u zlocudne (kancerogene). upotrebljava se kao jedna od najukusnijih i najboljih zamena za ruski caj. marakuja . Uvarak od lista i korjena istovremeno je jedan od najkorisnijih. Nabavio je semenje i sadnice papaje. . nego mu dati ulov.vocka koja se dobija ukrstanjem jabuke i kruske. avokada. za koji se veruje da je ljekovit.Malo su drugacijeg ukusa od nasih.. ali su od njih odlicni kolaci! Uz pozdrave odlazimo. u srednjem veku su je smatrali magicnom. a od XVI veka lekari su je ponovo poceli prteporucivati za lecenje razlicitih poremecaja. a orah. podstice rad svih organa.vrsta sitnog limuna iz Juzne Amerike. To je domacina podstaklo da pocne da razmislja o prosirenju asortimana i gajenju i drugih vocki kojih jos nema na nasem podneblju.

vec i hranljivije od usta. pa ga pomesajte sa prahom od krede. kalcijuma. a na planinama sve do nudimo recept da sami. caj od lista i korjena jagode. jagode. mogu se ukljuciti u dijetnu hranu Da li se secate nekadasnje secernih bolesnika. gihta. Osjetljive osobe hranljivije od bastenskih. anemicnim osobama i svima koji se oporavljaju posle bolesti. reumaticarima. limunske i vinske kiseline. 6% secera (gajene su siromasnije). decje zubne paste sa ukusom jagode. osjetljive osobe planinama sve do augusta dobijaju koprivnjacu. bastenskih. Jedna solja ovog voca sadrzi 82 mg vitamina C. Moris Mesege. U divljoj jagodi ima 81% vode (u gajenim sortama i do 90%). ljepotu. Ovo mleko od svezeg soka • Listove sumske jagode . a zatim isperite. pektina i obilje vitamina C. gvozdja. nisu prikladne za Ove osobe slobodno mogu koristiti zdravstvenu primenu. osim Vise od 400 gajenih sorti jagoda i jaja. Istrljajte Za ciscenje lica. Oblog od zdrobljenih listova smiruje upale i ubrzava srascivanje manjih rana. bolesnicima sa problemom jetre. fosfora. Ista kolicina ima 2. ali je to sasvim bezopasno). bi trebale da izbegavaju. odrzavanje koze i zube i desni suvom svezinu tena. preporucuje kuru jagodama svakom ko pati od lenjih creva. One su ne pastu i tinkturu za ispiranje samo ukusne. a zubna zgnjecenog ploda ili mleko za gledj postati otpornija. napravite zubnu nadmorske visine). kod augusta (rastu do 1300 m kuce. jagode u vidu maski od Desni ce ojacati. a na posto je pojedu. a to je 120% preporucene dnevne doze.2 grama prehrambenih vlakana i samo 45 kalorija. Ovu reakciju (rastu do 1300 m organizma vecinom izazivaju nadmorske visine). mangana. vec i jagoda ulaze u krv. pakovane u Slatke sumske jagode dozrevaju crvene tube? Mi vam od maja. Vise od 400 gajenih • Stucajte u prah pregrst sorti nisu prikladne za listova i korjenja sumske zdravstvenu primenu. skoljke i cokoladu. francuski travar cije savete rado donosimo. umesto gotovih cetkicom sa pripremljenim preparata mogu se koristiti divlje prahom.posebno bubrega i smiruje zivce (caj od korjena boji mokracu crvenkasto. nervoznim. Koprivnjaca Slatke sumske jagode Jagoda ima samo jednu manu dozrevaju od maja. kalijuma. Posto kod jagoda polovina secera Prirodna zubna pasta postoji u obliku vocnog secera. One su nepreradjene belancevine koje iz ne samo ukusne.

Iz nje ce kasnije poterati novi listovi. najbolje pocetkom jeseni. na vlaznim livadama. da bi se sacuvala lukovica za sledecu sezonu.. Vlasac je visegodisnja biljka koja se brzo bokori i vec u prvoj godini obrazuje 30-40 strukova luka. izabrali smo da Vam predstavimo VLASAC. jagode pomesanog sa malo svezeg stavite u rakiju. gnojne upale. Razmnozavaju se lako i brzo (nemojte ih zaprasivati i djubriti hemikalijama!). cebulcek. pticji luk. Vlasac ima neznu lukovicu iz koje izbijaju gusti. pri cemu se snop listova reze makazama iznad zemlje. a ponekad se pojavljuje uz mocvarna mesta u velikom broju. krvarenja desni ili loseg zadaha. Ako sa izleta donesete oziljene izdanke jagoda. sitni luk. sada se dosta uzgaja i u bastama. Moze se uzgojiti direktnom setvom semena. snit luk. a na povrsini nemaju zrnca. plodovi su joj zelenkasto beli i samo na strani okrenutoj suncu crvenkasti. mnogo je sitnija od obicne sumske. a ispirajte usta u slucaju potom ispere ruzinom vodicom. zacinsku biljku u upotrebi jos od antickog doba. mozete ih presaditi u bastu. teze odvajaju od lezista. poznat i kao drobnjak. ali gube i aromu i ljekovite materije.nabrane pocetkom leta. ili turska jagoda. koji se. Samoniklo raste uz obale reka.. rasadom ili deljenjem busena. Ako ne . Tom kravljeg mleka nanosi se i ostavi razredjenom rakijom cesto nekoliko sati ili celu noc na licu. veoma ukusni cevasti listovi. Za jelo i zacin upotrebljavaju se sitno iseckani listovi koji se beru od proljeća do jeseni. Kitnjaca je snaznija i do 40 cm visoka. LUK VLASAC Medju petnaestak vrsta divljeg luka koje uspevaju kod nas. kada su vrlo ljekoviti. Pucavica. plavozelene boje. za razliku od obicne sumske jagode. visoki 15-30cm. a plodovi su slicnog ukusa kao ogrozd. U nasoj zemlji rastu jos dve vrste jagoda s jestivim plodovima. rezanac. Od maja do jula razvijaju se crvenkaste ili ljubicaste poluloptaste cvasti. pa se po intenzivnom mirisu na luk iz daleka moze prepoznati.

u obliku Ako ste ljubitelj kaktusa i desetoprocentnog caja. belancevina. Zabica spada u grmolike kaktuse. na Mediteranu i slobodno upeva na osuncanim kamenjarima. za uboje. crveni. zabica nam leti za rucak nudi svoje cvijetove. na rastojanju 20-30 cm. zelite da Vasa zabica bude Cvijetovi se posebno koriste primerak za uzor. gospina pogaca. Ruzicasti ili zuckasti krupni cvijetovi s brojnim laticama razvijaju se po gornjem rubu ogranaka od maja do jula. kao i cela biljka. a u toku vegetacije listovi se rezu 4-5 puta. obrasli cupercima bodljikavih dlaka. cvijet. protiv opekotina i upala koze i sluzokoze. izvrstan je oblog za omeksavanje i sazrevanje cireva. brzo ce krenuti novi listovi i tokom cele zime zime davati ukusan i svez vitaminski dodatak. cesto veliki i do pola metra. indijska smokva. sluzi. a u unutrasnjosti je ljubitelji kaktusa neguju u saksijama. s jeseni zrele plodove. na hladovitije mesto. Odomacila se i kod nas. sadi se vise biljaka u bokoru. let je drzite protiiv kolitisa i nadrazenh KAKO DA JE NEGUJETE . Cela biljka je delotvorna protiv bolova u stomaku. pljosnati i mesnati. vitamina C i organskih kiselina. Od oveog soka prave se kozmeticke maske za vlazenje lica.nadjete rasad ili seme. zalije i prenese na prozor ili terasu. svekrvin jezik. Ova 'bodljikava ljepotica" pristigla je u mediteranski deo Evrope u XVI veku iz Meksika. KAKTUS KOJI SE JEDE KORISNA ZABICA Poznata i kao opuncija. U jesen sazrevaju kao jaje veliki. koji su. zuti ili ljubicasti plodovi. a mesnato stablo tokom cele godine. vlasac tokom juna potrazite u prirodi i busen presadite u bastu. Krajem novembra busen se izvadi i presadi u odgovarajucu saksiju. U narodnoj mediicini upotrebljavaju se svi delovi biljke plod. Clancii stabljike su joj elipticni. a zatim secera. u kome ima najvise vode. gde se vec tada uzgajala za ishranu. Sok iz stabljike. socni. stablo i korjen.

a meso zrelih plodova je onda. Ruzmarin se u toplijim krajevima gaji odmah na stalnom mestu u basti. ukusno.na suncanom. gotovo uvek bicemo okiceni upravo ovom mirisljavom i aromaticnom biljkom. po potrebi u proljeće. kako na peskovito-posnoj. toplom i creva. tako i na kvalitetnoj podlozi . Ljekovito je pre svega . manje je poznata i njegova ljekovita funkcija. mermelada. Od plodova bez vode. Prava postojbina mu je primorje gde ova zimzelena grmolika biljka moze dostici i dva metra visine. Ako je ne koristite socno i jede se sirovo. poput biljne snicle (pri se sust dve nedelje pre nego pecenju bodlje se je posadite! odstranjuju). uzduzno razrezati i izvaditi obustavite. preko zime cuva u svetlim prostorijama sve do proljeća a zatim iznosi napolje na suncano mesto. na kori ploda.. da brati u rukavicama. se mogu praviti dzem i na temperaturi 6-8*C.. Razmnozava se Stabljika se moze peci na reznicama. Zalivajte je od organizma. Presadite je. ruzmarin (Rosmarinus officinalis) svoju "vezu sa narodom" ni dan-danas nije izgubio: dodjemo li na svadbu. Osim sto je manje poznata njegova uloga u kozmetici. RUZMARINE MOJ ZELENI. mekani deo. na svetlom mestu. a kod nas dosta kasnije) a oni su nosioci one specificne arome meda ukoliko pcelama ponudimo bas ovakvu ispasu. plod bi se zavrsiilo teranje izboja. a zatim. do pocetka mirovanja. gajen u saksijama. pocetka teranja izbojaka do polovine augusta normalno. Caj od korjena treba da je propusna i pomaze izbacivanju vode iz hranljiva. Zemlja prostrate. dok se u ostalim krajevima. Najbolje ih je dva puta nedeljno. Opisan u nrodnim pesmama. Pogledamo li zemljiste. Zim je ostavite socni. kao i protiv uvecane prozracnom mestu. Mesto reza mora rostilju.ukoliko ima dovoljno toplote i svetlosti. ova ukrasna i korisna biljka nije olicenje zahtevnosti: vremenom ce se razgranati nasiroko. ri u ishrani mozete je branju i koriscenju treba prihranjivat djubrivom za posebno paziti na sitne bodlje kaktuse sve do polovine jula. stedljivije. slatko-kiselkasto. dok se cvijetovi pripremaju kao spargla. Daje plavo-belicaste cvijetove vec od pocetka januara (u primorskim krajevima.

Bilo kako bilo. mu je u prirodi oko 3m. kao i deljenjem korjena biljke. sa granama koje se povijaju prema zemlji. belog ili crvenog mesa. posebno kod tzv. ali neki od kaktusa. koriste se i kao diuretik. PITAJON Cerus hexagonus i DATO Stenocereus grieseus Veoma rasprostranjen u toplim.lisce. srednje krupni. americkog belog mesa. kojih se u stanovima "treba kloniti zbog bodlji". PITAHAJA Cvijetovi su sitni. Visok Opunta ficussusnim 3-5m. aromaticno voce. a njihovi plodovi koriste se kao ukusno. preko ucestalih. mada moze i polozenicom. pocev od obicnog neorezivanog zbuna. sa bodljama koje zrenjem opadaju. ovu biljku lako je razmnoziti. sastoji se od indica . pa do unikatnih stabala bonsai-varijanti.Ovo najbolje uspeva reznicom. zivih ograda svuda duz obale. KAKTUSI EGZOTICNO VOCE Verovatno cete se iznenaditi. zatim. jestivi. Plodovi su Porijeklom iz toplih spolja purpurnoi suvih predela ljubicasti. kontinenta. Acanthocereus rasporedjeni tetragonus kruzno. u jednom redu. Raste do visine od 15m.tesko je nabrojati sve forme i hortikulturna resenja koja on nudi. Mediterana. Visina ljekoviti. BUCITO Mammillaria mammillaris Visine je 15-30cm ne grana se. slatki. Sto se ruzmarinove estetike pak tice . crvenog mesa. u poslednje vreme. Plodovi su krupni. Jestiv je i sladak. Ima ga u Porijeklom je sa TUNA toplim. Porijeklom je iz toplih i suvih predela Amerike. zenskih oboljenja. bezvodnim predelima obe Amerike. slatki. Cvijetovi su crveni. Plodovi su crveni. krupni i veoma lepi. u svojim prirodnim stanistima gaje se u vrtovima i plantazama. bolesti krvotoka i reumatskih oboljenja. Cvijetovi su atraktivni i otvaraju se nocu.

fermentiranom ili preradjenom stanju. razgrana t. Cvijetovi su krupni. U listovima ima vtamina C. mnogobrojnih grana koje podsecaju na listove. Poljskoj. Voli suvo i peskovto zemljiste. Cvijetovi rastu po ivici najmladjih grana. . U svezem soku ma do 2% secera najvise u vreme listanja. BREZA (Betula pendula) Breza je drvo umjerenog i hladnog pojasa Evrope. ili samostalno obrazuje brezove sumarke . zelenkasti. Za brezov sok zna se jos od davnina. Rusiji. kao i puno svetla. baltickim zemljama) i koristi u svezem. belog mesa. Meso je slatko i aromaticno. narandzaste boje. slatki. dosta kalijuma. vitamina E i vaznih minerala. Visine je do 15m.brezike. Plodovi ovalni. I danas se skuplja u mnogim zemljama (Irskoj.predelim a Amerike . Skotskoj. uspravn og rasta. ljekoviti. Kod nas raste u zajednici sa drugm vrstama drveca. Plodovi su purpurn oljubicast i. karotina. atraktiv ni i otvaraju se samo nocu. Azije i Amerike. Raste i na nasoj obali. kalcijuma i gvozdja.

izuzetne ljepote. • Cvijetni pupoljci kuvaju se i pripremaju kao boranija. crveni ljiljan. gde se uzgaja zbog ljepote svoga cvijeta. na drskama visine do 130 cm. Iz jednok stabla se moze dnevno nakupiti oko 4. ili pripremiti kao kasa sa medom. Moze se piti i kroz cevcicu direktno iz stabla. Brezovim sokom moze se razredjivati i vino.Sok se skuplja tako sto se na mladom stablu probusi burgijom rupa duboka nekoliko cm. cvijetaju od juna do augusta. kvascem ili limunom. . ali se cesce skuplja u burad. • Lisni pupoljci i sasvim mlad lstovi mogu se koristiti za spremanje corbi i varva. Brezov sok mesa se sa vinom secerom. Po toplom vremenu sok brzo fermentira.. GRANCICA Hemerocallis Fulva U prirodi ovu bilju mozemo naci samo ako podvlja i prosiri se iz vrtova. Japanu. Grancica je trajnica . u kojima fermentiranekoliko dana. • Caj od brezovih grancica pravi se tako sto se grancice preliju kljucalom vodom. Zovu je jos i danica. u nju se utakne cevcica. Cvijetovi su krupni. a osuseni se dodaju kao zacin mnogm jelima. ali je u Evropi njena hranljivost nepoznata.5 ltara soka.perena. a zatim koristi.. • Na Kamcatki se usitnjena kora mesa sa kavijarom. • Osusenim listovima i grancicama moze se aromatizovati sirce za salate. smanjujuci mu otpornost prema gljivicnim zarazama. ali neko bi rekao i u povrtnjaku! Grancica se moze koristiti za jelo u raznim oblicima. Sigurno je da je grancici mesto u vrtu. • Cvijetov se mogu pohovati. a oko 170 l u sezoni! Cesto busenje istog stabla stetno deluje na drvo. porijeklom iz Evrope. • Mladi proljećni izdanc mogu se dodavati salatama ili pripremat kao spargla. • Unutrasnji deo brezove kore moze se samleti u brasno i dodavati brasnu za mesenje hleba. Posle toga rupa se zatvori drvenim klinom. Jedu je u Severnoj Americi. narandzasti. i sok se skuplja tokom narednih 48 sati. kukuruscici.

• Beli.Uzgoj je moguc u saksijama.kaze dr Vukasin Bjelic. na verandi.26*C.. ili mozda.4 dana. KRASTAVAC U SAKSIJI Uspesno se moze gajiti i u loncu. Najcesce se koriste vertikalni drveni ili plasticni oslonci. Svakoj biljci potrebno je 3 . Temperatura vode mora biti slicna sobnoj temperaturi. zadebljali podzemnii gomolji vade se u rano proljeće i svezi dodaju salatama. Optimalna temperatura za pravilan razvoj i funkcionisanje korjenovog sistema je 23 . Ovo se ponavlja uvek kada korjenove zilice izbiju na povrsinu .4 gr NPK djubriva. Osim toga. Krastavac takodje ima velike zahteve za vlaznoscu vazduha i zemlje. Vezivanje moze biti u obliku piramide. na Vama je da odlucite . u staklenicima i plastenicima.da li cete grancicu uzgajat kao ukras u vrtu. kofi ili drugim sudovima. jer takav polozaj obezbedjuje dobre svetlosne uslove. il se kuvaju kao varivo. loncima.3 cm. zastakljenoj terasi ili drugim osuncanim. osim na otvorenom polju.priblizno na . takodje. . pa vazan uticaj na porast i plodonosenje ima odrzavanje povoljne temperature u prostoriji. Zato treba nastojati da se temperatura u prostoriji ne spusta ispod 20 .. Zasipa se cela povrsina saksije u sloju od 2 . Krastavci se. biljke se povremeno podsipaju mesavinom zemlje i pregorelog stajnjaka. Za razvoj krastavaca takodje je vazna i temperatura zemljista. Seju se po dve semenke. U zimskom periodu zaliva se svaka 3 . a od proljeća svakodnevno.10 dana. Krastavci imaju veliku potrebu za toplotom.. toplim i cistim prostorijama. svakih 7 . Biljkama je. potreban oslonac. narocito u periodu plodonosenja.25*C. koji se pune mesavinom bastenske zemlje i pregorelog stajnjaka ili treseta . Kao leju u povrtnjaku. docent Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu. ili vertikalno. uspesno mogu uzgajati i u stanu. Ukoliko mate vrt il dvoriste. Obavezna je i prihrana biljaka. a posle nicanja u sudu se ostavlja po jedna biljka. kofama i raznim drugim sudovima.

15 dana. odnosno prekracuje kada naraste do vrha oslonca. kazu strucnjaci. Glavna vreza se orezuje.svakih 10 . U svakom domu treba da rastu kaktusi.10 plodova.kaze dr Bjelic. KAKTUSI "BOCKAJU" EROGENE ZONE Razne sobne biljke ne samo da su ukras doma. nabavite bar jedan korjencic muskatle. ako raste u stanu zajedno sa bosiljkom i nanom. Ruza kraljica cveca. Naucnici koji se bave uticajem biljaka na ljudski organizam savetuju da se u stanovima gaje i beli i crni luk u jednoj saksiji. Dobro odgajena biljka daje 5 . mocan je cistac vazduha i veoma dobro utice na vegetativni nervni sistem organizma. odmah pored prozora. biopolje kaktusa stimulise erogene zone oba pola. Da bi ste dezinfikovali i dezodorisali vazduh u prostoriji. cime se regulise rast i plodonosenje biljaka. Ove"zelene vojnike" treba rasporediti u "prve borbene redove". ili drvo nekog drugog citrusa. orezivanja i mnogih drugih cinilaca. vec "gutaju" i razne stetne materije iz vazduha. garantuje cist vazduh u prostoriji. Limun. Osim toga. bez nocnih mora.Jedna od najvaznijih mera nege krastavaca je orezivanje vreza. uslova rasta. Dokazano je da ova biljka pomaze kod nesanice i glavobolje. dok se bocne vreze skracuju na dva lista i jedan plod. Sto veci to bolji! Ovi bodljikavi ukrasi upijaju radioaktivne cestice iz vazduha. sto zavisi od sorte. Oni prociscavaju vazduh i garantuju miran san. darujuci vas kiseonikom. ili na tri lista i dva ploda . O Vasem zdravlju brinu i "fluidi" persuna celera i mirodjije. . kako jos navode. .

puno je onih koji nemaju ni bastu ni vrt. ali njhova cena?! Ovo sto vam mi predlazemo kosta koliko plasticna kofa (moze i stara) i tri krtole ovogodisnjeg ranog krompira. "Humovit" i malo peska) i seme prekrijte tankim slojem zemlje (1cm). ali naravno. evo zanimljive ideje. pa zatim saksiju ispunite mesavinom obicne bastenske zemlje. Postupak je sledeci: . ruzmarin. ali to i nije problem. ruzmarin. Ruzmarin i mirodjiju posejte u vec pripremljenu saksiju (sloj sljunka. ali i u samoj kuhinji.. a naravno i ostale koji vole da im zacini bas uvek budu pri ruci. vrlo efektan ukras bi mogle biti saksije sa zacinima kao sto su persun. MLADI KROMPIRICI ZA BOZIC Sta mislite o tome da za bozicne praznike. Saksije redovno zalivajte i stalno cete imati u kuhinji svezih zacina. Sa korjena persuna koji ste kupili na pijaci odsecite gornji deo sa listovima (od prilike 1cm).. krhotina i sl. I lijepo i korisno! Na kuhinjskom prozoru. pa cak ni terasu dovoljno veliku da na njoj postave malo veci sanducic u koji bi zasadili svoje zacine.. zbog dubokog korjena.ZACINI NA KUHINJSKOM PROZORU Vec smo pisali o zacinskim biljkama kao ukrasu vrta. Persun cete teze uzgojiti iz semena. skinite velike stabljike sa listovima. posluzite ukusne mlade krompirice koje ste sami odgajili? U prodaji se mozda i mogu naci oni iz uvoza. Za sve njih. kao deo menija. jagode.npr. Malo persuna. radi drenaze. jedna cvekla. drvce lovora. I nekoliko belih rada. a ostavite samo nekoliko sredisnjih malih i taj deo korjena zasadite u saksiju pripremljenu na vec opisan nacin.. mirodjija. humusa .

reznicama. ali najbolje je grančice odrezati u kolovozu. kada je. • posudu ispraznite pred bozic. eukaliptus. I Zabok je grad lavande Božena Štokan. Otad je prošlo nekoliko godina. forziciju. vraćajaći se iz Švicarske. Krtole prekriti sa 10cm istog komposta. Njezin je "patent" kombinacija lavande s drugim biljkama. zemlje i pijeska. • postepeno • postaviti tri krtole dodavati zemlju dok srednje velicine na sloj ne napunite kofu.• zaliti i postaviti posudu na svetlo • Dno plasticne kofe mesto. santolinu. komposta (bastenske zemlje) od 10cm. Najsretnija sam kada se mojim biljkama može ukrasiti neki lijepi prostor. nabosti u dobru mješavinu kvalitetna supstrata. kaže gospođa Božena. Kušala sam razne metode. pa Zabok otad konkurira Hvaru Svojedobno smo posjetili gospođu Boženu Štokan u Zaboku. vraćajući se iz švicarskoga alpskoga mjesta Erlembacha nedaleko od Simmentala. kaže gospođa Štokan. pampas-travu. uskolisan je i jako lijepa mirisa. probusite za drenazu. donijela kultivar lavande koji masovno ukrašava taj kraj. posebice ružama. postala i zaštitni znak Zaboka. koja nas je ovih dana pozvala da to i vidimo.Uzgajam razno bilje u malome stakleniku. tokom rasta. . nadjubrite zemlju. • nekoliko puta. što smo i snimili u njegovanu parku gospođe Zorice Frančec-Capar. a cvijet berem kada je u punome cvatu. te kada se zažile sljedeće godine presaditi u lončiće. donijela je planinsku lavandu. .Ovaj kultivar otporan je na hladnoću. buksus. pa rastu već cijele živice. hortenziju. kane. koja za biljke nađe vremena i usprkos odnedavnim dežurstvima u zabočkoj bolnici. . Tako uzgajam lavandu. gotovo se može reći. a zahvaljujući vrtlarskim sklonostima te medicinske sestre lavanda je. sve što se može razmnožavati vegetativno. lovorvišnju. juku i drugo bilje.

Utisnite tri čačkalice i položite ju. Pazite da ne oštetite korijenje koje je veoma osjetljivo. čvrsta. Ljeti neka bude na balkonu ili u vrtu na suncu sve dok noćne temperature ne budu niže od 0Đu00B0C.i oprezno ga razrežite do sjemenke. prikratite ju na pola. a kad korijenje odeblja i lišće ponovo naraste. smeđa ili čak ljubičastocrna kod nekih sorti . na lagano zasjenjenu mjestu. no uzgojite li samo jednu biljku. Cijeli postupak možete i malo pojednostavniti tako da svježu sjemenku avokada . a ljeti redovito uštipavajte vrhove da ne bude previsoko. ne nadajte se plodovima jer je stranooplodan. na čašu ili staklenku napunjenu vodom tako da bude uronjena samo 2. Bude li sreće. Dok avokado miruje. posadite mladi avokado u lončić promjera 10-15 cm u mješavinu za cvijeće bogatu humusom. Kad mladica naraste 20 cm i razvije se nekoliko listova. proširenim dijelom prema dolje. Drvce avokada pokušajte uzgojiti iz sjemenke.klijava je samo jedan mjesec i ne smije se osušiti . Neposredno prije sjetve izaberite posve zreo plod bjelkastožuto meso mora biti tako mekano da se pri sobnoj temperaturi lako razmazuje. ne gnojite ga. vrlo tamno zelena. Svake godine u veljači stabalce orežite. ostavivši da polovica sjemenke viri van. a kožica tvrda. polovice razdvojite rukama i žlicom izvadite sjemenku. U početku nije potrebno prihranjivanje. ali umjereno. Smjestite avokado na prozorsku klupčicu koja je cijeli dan dobro osvijetljena. Pri 20 stupnjeva Celzijevih. možda se . Kako biste spriječili izduživanje izbojaka i oblikovali lijepo nisko razgranato stabalce. biljku povremeno prikraćujte i otkidajte vrhove izbojaka (uštipnite noktima dok su mekani). tek nakon 4 mjeseca počnite prignojavati tekućim gnojivom jednom na tjedan. Ne čistite je nožem nego prstima operite pod toplom vodom.EGZOTIČNI PLODOVI MOGU SE JESTI I RAZMNOŽITI Avokado kao ukrasno drvo u loncu Čitateljica Edita Varfen iz Zagreba željela bi uzgajati avokado u obliku malog ukrasnog stabla u loncu Čitateljica Edita Varfen iz Zagreba željela bi uzgajati avokado u obliku malog ukrasnog stabla u loncu.ljeti položite na vlažnu zemlju u balkonskom sandučiću s pelargonijama koje svaki dan zalijevate ili ispod grma u sjenovitu dijelu vrta i jednostavno pričekate da nikne. Avokado presadite u veći lonac tek kad se korijenova bala posve razvije. za 4-6 tjedana sjemenka će se raskoliti i pojavit će se izbojak i korijenje. a zimi u svijetloj prostoriji pri 5 stupnjeva Celzijevih. jer avokado ne podnosi premokro tlo.5 cm. Avokado iz sjemena može procvasti za 513 godina. Zalijevajte redovito. počevši s četvrtinom preporučene količine.

Dobro je dodati im kombinirano organsko i mineralno gnojivo. da bi i na najnižim pupovima mogli uočiti koji su izboji preživjeli. Njega tla U jesen je trebalo ružičnjak grubo preštihati. Širi se prostori mogu obraditi vilama za štihanje. RUŽIČNJAK U PROLJEĆE Želimo li da nam ružičnjak obilno i redovito cvjeta. a koji odumrli od hladnoće. Postoje za tu svrhu vile za ruže s dva uska radna noža. Nove izboje i cvjetove ruže stvaraju samo ako ih pravilno i obilno hranimo. treba obaviti gnojidbu. ili ovisno o meteorološkim prilikama do sredine veljače. . Gnojidba i obrada tla Nakon rezidbe i kad je svo granje uklonjeno s gredica. Pri kupnji sadnica treba paziti da one budu kvalitetne. I same ruže govore o svom stanju. u proljeće je dovoljno poravnati tlo vilama za štihanje i grabljama. Ako je to učinjeno. već moramo pričekati da se tlo dovoljno ocijedi i prođe opasnost od jačih proljetnih mrazeva. Od naših ruža očekujemo zdravi i jaki rast uz obilno cvjetanje i po mogućnosti cijelo ljeto. Ako su zdrave i snažne. odnosno gnjimo. Običnom štihačom previše se oštećuje korijenje. Uz to. Od organskih gnojiva najbolje je upotrebljavati dobro fermentiani stajski gnoj ili kompost od glista u količini od 5-7 litara po četvornom metru. Proljetna sadnja Sadnja se može obavljati čim se tlo u proljeće prosuši i odmrzne.razvije pokoji plod i bez oplodnje jer je u avokada i to moguće. Počinjemo s radovima u proljeće. Mineralni gnoj ne treba sadržavati klor jer on izrazito šteti ružama. s kojima ne treba žuriti. stoga valja kupovati u rasadnicima gdje se kontrolira zdravstveno stanje. trebamo u njemu na vrijeme obavljati sve poslove u tijeku godine. tada ste ih obilno i pravilno gnojili. U primorskim područjima bolje je sadnju obavljati u jesen. Na gredicama koje nisu u jesen obrađene treba u proljeće obraditi prikladnim alatom. treba pričekati da krenu prvi izboji. Ishrana mora biti obilna i izbalansirana.

Penjačice režemo tako da uklonimo trećinu grma. Florbunde režemo kao i čajevke. ali voštana zaštita ne može mjesecima u toplom i suhom prostoru zaštititi sadnice od isušivanja. Obično u grmu ostavljamo 5-6 grana koje tijekom ljeta čine kostur. Kupujemo li biljke s otvorenim korijenom. Zadnji pup mora biti korjenut prema van kako ne bi došlo do zagušenja grma. Jače izboje treba prikratiti za oko 10 cm. Sve preslabe ili isušene dijelove na nadzemnim izbojima treba ukloniti. Nakon sadnje ruže treba obilno zaliti i nagrnuti. Sadnice u plastičnoj vrećici postave se na mjesto sadnje i tu se oprezno razveže ili potrga vrećica i ukloni. slabije nešto kraće. no rastu nešto gušće pa ih . svakako ih prije sadnje treba prikratiti. Pri rezidbi uklanjamo sve suhe i polomljene grančice. Obično se grm samo prorjeđuje uklanjanjem suhih i polomljenih grana. Kod jsenske sadnje zagrtanje služi kao zaštita od sunca i vjetra. barem 5 mm iznad zadnjeg pupa i okrenut suprotno od pupa kako se ne bi slijevala voda. pa je na kraju primitak ovakvih sadnica slab. prevučene voštanom zaštitom od isušivanja. Kad pupovi bubre i i zboji počinju izlaziti. Na korijenu treba obnoviti rez do zdravog tkiva. Rezom do ljepote Kad govorimo o orezivanju ruža teško je dati dobar savjet jer različite vrste ruža različito rastu i različito se orezuju. Biljke kupljene s tresetnim lončićem ili balirane mahovinom sade se bez odgrtanja korijena. Izaberite za to tmuran dan bez sunca. U manjim rasadnicima sadnice se čuvaju zatrapljenje u klijalištima ili u polju. no ako je grm skladno oblikovan možemo ostaviti i desetak grana. i to korijen i nadzemne izboje. Orezivanje prema tipovima ruža Ruže čajevke rezom skraćujemo na polovicu a po potrebi uklanjamo do dvije trećine grma. Prignojiti se može tek onda kad porast bude malo jači.. Njega treba oštro odrezati da mjesto oplemenjivanja bude oko dva prsta ispod površine tla. Rez mora biti obavljen ukoso. Na izgled je sve u redu. kao i one koje rastu prema unutrašnjosti grma.U trgovinama se često prodaju sadnice s lijepim sličicama i uputama. Općenito možemo reći da se rez obavlja na visinu od 30-60 c. Ponekad se iznad mjesta cijepljenja nalazi ostatak podloge. biljke trebaodgrnuti. U velikim rasadnicima sadnice se zimi čuvaju u rashlađenim prostorijama na temperaturi od nula do 1 Celzijevih stupnjeva uz 98 posto zračne vlage. U proljeće posađene ruže u slučaju suše treba prema potrebi zalijevati.

Stabljika . Samo jedna skupina biljaka ima pravu lukovicu i u nju spadaju narcisi. Na ovom mjestu dajemo pregled vrsta 'lukovica' sa karakterističnim predstavnicima. dok grmolike ruže prikraćujemo na visini oko 70 cm i rezidbom uklanjamo suhe i slomljene grane. Kroz smežuranu staru "lukovicu" s gornje strane raste nova iza cvatnje. bez mirisa. Površina je hybridum također pokrivena suhim listovima. Spremište hrane je u odebljalom tkivu a ne u listovima kao kod prave lukovice. U te se listove odlaže hrana kao u spremište. Stabljika visoka 25-50 cm. SADNJA: Lukovice se sade u jesen. a u južnim predjelima tokom zime. listovi se otkidaju. To je kratka podzemna stabljika na bazalnom proširenju.juni. lukovice je potrebno izvaditi iz zemlje i prosušiti te pohraniti na suho. najrazličitijih boja. Nova "lukovica" se formira na vrhu stare. (Ove radove treba obaviti u jesen!) SADNJA: u aprilu. Nakon perioda cvjetanja.baštenska zemlja pomiješana pijeskom i tresetom.rezidbom prorjeđujemo. mirisni. tamno i prohladno mjesto zaštićeno od mraza. KORIJEN: Narcis ima pravu lukovicu. Vanjski listovi su NARCISI suhi. raspoređeni u klasove. okružena mesnatim listovima. Iza cvjetanja. bijeli ili dvobojni. ovisno o sorti i vremenu sadnje. Termin lukovica pripisuje se obično svakoj biljci koja ima odebljali bazalni dio. Cvjetovi su krupni. Poliante prikraćujemo na 30 cm visine i prorjeđujemo. na dubinu 25-30 cm i međusobni razmak od 15-20 cm CVJETANJE: od maja do septembra. dobro drenirano i nagnojeno zemljište obogaćeno fosforom i kalijumom. TLO: rastresito zemljište . kada požute što je znak da je lukovica zrela. TLO: gladiola voli rastresito. Minijaturne ruže malo prikraćujemo i prorjeđujemo. Sa strane rastu male lukovice koje se kasnije Narcissus odvajaju. POLOŽAJ: sunčano mjesto ili u lagana sjena GLADIOLE KORIJEN: Gladiole nemaju pravu lukovicu već Gladiolus zadebljali podzemni dio stabljike. Druge biljke imaju tvorevinu nalik lukovici koja im također služi za spremište hrane koja će im omogućiti ponovni razvoj iza perioda mirovanja. CVJETANJE: cvjetaju u periodu april . dobro je dodati zemljištu po 1 m2 8-10 kg zrelog stajskog gnojiva. A da li je to zaista tako? Nije. plitko na dubinu 10-16 cm. Cvjetovi su žuti.

S gornje strane stabljike rastu PERUNIKA listovi i cvijet. Ako je rizom razgranat ima gomolje na kraju svake grane. Rizom se dijeli tako da se reže na komadiće (odsječke) koji moraju imati bar jedno oko . narandžasta ili crvena) bez mirisa tokom ljeta do kasne jeseni. Dijeli se Dahlia tako da se odreže gomolj koji na staroj stabljici variabilis ima pup. Begonija TLO: mješavina humusne zemlje. TLO: SADNJA: sade se plitko i dijele u julu i oktobru CVJETANJE: tokom proljeća do jeseni. tamno narandžasti.5 m.visoka 1. visina stabljike 100 cm. Gomolj izgleda kvrgasto i ima pupove. crveni. Visina stabljike 15-50 cm. stanovi. prozori i terase KORIJEN: Kane ima podzemni organ koji se zove gomoljasti rizom. 6 sedmica prije nego se mogu iznijeti na otvoreno (balkon ili vrt) ili sjenovito mjesto. KORIJEN: Iris ima korijen koji se zove rizom. ovisno o vrsti POLOŽAJ: KORIJEN: Begonija ima podzemni organ koji se zove gomolj. POLOŽAJ: voli sunčane položaje.pup. Gomolj je kratka odebljala podzemna stabljika koja je isto kao i druge podzemne tvorevine namijenjena spremanju hrane. TLO: dobra plodna zemlja pomiješana sa pijeskom SADNJA: sade se tokom maja i juna na zaštićeno mjesto (kasnije se prenose na otvoreno). a sa donje su korjenčići. na dubini 20 cm i međusobnom razmaku od 40 cm CVJETANJE: cvjetaju u krupnim cvjetovima žarkih boja (ružičasta. TLO: plodno. u jesen dobro . Obilno ih zalijevajte.septembar. komposta i tuberosa pijeska hybr SADNJA: begonije se sade plitko (samo ih treba prekriti zemljom) uz obilno zalijevanje u cvjetne lončiće u rano proljeće. POLOŽAJ: sunčana mjesta kao centralni dijelovi cvjetnih aleja ili za ivičnjake KANE Canna indica DALIJA . cvjetovi su pojedinačno bijeli. To je puzajuća podzemna stabljika koja je odebljala od IRIS spremljene hrane. POLOŽAJ: cvjetne aleje.KORIJEN: Podzemni dio dalije je gomoljasti korijen GEORGINA u čijim odebljanjima je spremište hrane. CVJETANJE: juli . Dijeli se (reže) kao BEGONIJA rizom. hranjivo zemljište.

pripremljeno SADNJA: sadi se u proljeće, april - maj na rastojanju 40-50 cm za sitne i 50-100 cm za krupne sorte uz postavljanje oslonca za rast CVJETANJE: cvjeta u lijepim žarkim bojama , jednobojni ili šareni, u periodu maj - jesen; visina stabljike 60 -200 cm POLOŽAJ: sunčana do slabo sjenovita mjesta koja su zaštićena od jačih vjetrova ZALIJEVANJE: poslije sadnje zalijevanje nije potrebno, ali nakon početka intenzivnog rasta i u sušnom periodu treba intenzivirati zalijevanje

Vrijeme ruža

A iše nema opasnosti od jakih mrazeva, e je za sadnju ruža. Kupljene sadnice najprije te u posudi s vodom kako bi povratile vlagu enu tokom transporta. Prije sadnje skratite pogotovu oštećene dijelove korijena tako da kupna dužina oko 30 cm. I nadzemne izdanke kratiti da dođu u ravnotežu s korijenom. To ažnije kod čajnohibridnih vrsta ruža. e kratite tako da ograničite njihov broj i broj ko ima više od četiri izdanka, potpuno ih e, no najbolje je da ostanu tri. Svaki izdanak e toliko da ostanu na njemu tri do četiri oka. korijen u početku rasta na ovom mjestu može eti rast tri do pet oka. Ako uz to ostavite o šest oka kao rezervu, imat ćete 11 do 13 upno koje smijete ostaviti na presađenoj , odnosno, izdanke valja za toliko skratiti. pak na sadnici samo dva izdanka, manj ih e vodeći računa o ukupnom broju oka. nakon sadnje izdanke zagrnite zemljom usporili rast oka, a dali više vremena u da započne rasti. Na kraju, ne zaboravite u dobro zaliti vodom. e penjačica ili parkovih i botaničkih ruža no je skratiti za polovicu. Kod ostalih vrsta da na izdanku ostane do pet oka.

OBREZIVANJE Ranijih godina posađene ruže sad treba ob Grmolike ruže obrezujemo na srednju visin uvijek jedan do dva cm iznad oka, jer se m reza osuši a s njime bi se osušilo i oko ako preblizu. Čajnohibridne vrste skratite za trećinu što obično spada u kategoriju niskog obreziva Polyanthe i floribunde na sličan način, a to znatno pojačati rast kada u proljeće zatop Višegodišnje, dobro izrasle i snažne ruže b obzira na vrstu dovoljno je skratiti na sred visinu. Smrznute i preguste, pogotovo u sr grma izrasle izdanke, treba potpuno odrez Pametno je odrezati i sve slabe izdanke. Visoko rezanje postiže se kad na pojedinom izdanku ostavite najmanje sedam - osam o Cvjetovi će se tada pojaviti najranije, ali je ovakva rezidba opravdana samo kad želim jednoj sezoni dobiti mnogo cvjetova slabije kvalitete. Nije ipak preporučljivo ići na vis rezidbu kroz više sezona uzastopno, već naizmjence treba primijeniti i nisko ili sred obrezivanje. Kod penjačica, parkovih i botaničkih ruža obrezuju se i čiste ocvali i bescvjetni izdan namjeravate izmijeniti rast i oblik, treba

že osim botaničkih vrsta tjeraju duboko je i traže položaj s mnogo sunca i mnogo aka u tlu. Ne valja ako ih zaklanjaju i čavaju susjedne biljke, trajnice ili drveće. o gnojenje kompostom i zrelim stajskim m ruže će vam uzvratiti ljepotom i bogatim njem. Sadnja i veličina rupe za čajnohibridn e sadnice ruža. Mjesto kalemljenja (a) treba doći najmanje 3 cm ispod površine zemlje. Na dno jame (b) nasipajte humus, a samo dno oblikujte kao mali humak (c).

obrezivati ljeti kad grmovi prestanu cvjeta

Sadnja ruže penjačice. Korijenje položite u jamu, ali uvijek tako da gleda (b) suprotno od zida ili ograde po kojoj će se ruža penjati

Uz ružu stablašicu pri sadnji postavite i potpornu motku (a). Njen vrh treba doći ispod krune. Motku treba postaviti tako da dođe na onu stranu odakle pušu najjači vjetrovi (b). Dobro je donji dio motke impregnirati, npr. laganim spaljivanjem na plamenu. Kod presađivanja sadite ovu vrstu ruža na istu dubinu na kojoj je bila ranije posađena (d). Na dno jame nasipajte humus (e). Orezivanje ruža:
• • •

nisko srednje visoko

[vrh]

(a). Na dno jame nasipajte sloj humusa (c). GLAVNE VRSTE I SVOJSTVA RUŽA Tip Oblik cvijeta i grma Vrijeme cvata Cvatu cijelo ljeto, zahtjevne Cvatu cijelo ljeto bez stanke Cvatu cijelo ljeto

Čajnohibridne Veliki, bogati i mirisni Polyantha i floribunda Grmolike Velike latice, bez mirisa, osrednje zahtjevne Više i snažnije, velike latice bez mirisa, osrednje zahtjevne

Parkovske i Visoke 1,5 - 2,5 m, Cvatu samo jednom botaničke ruže nemaju velikih zahtjeva godišnje Penjačice Visoke 2 - 6 m, nisu posebno zahtjevne Neke cvatu samo jednom, a druge više puta godišnje

KALENDAR RADOVA JANUAR [SIJEČANJ] Redovno kontrolirajte da li su ruže dobro zaštićene Ukoliko je napadalo mnogo snijega, treba ga otresanjem osloboditi sa grana crnogorišnog i ukrasnog drveća Ljetno bilje sklonjeno u podrum ili neki kutak u garaži, kao što su pelargonije, fuksije, viseći karanfili, oleander itd treba povremeno očistiti i lagano zaliti vodom. FEBRUAR [VELJAČA] Napravite prvi rez na živici. U ovo vrijeme već možete saditi reznice živice i ukrasnog grmlja. Sijte ljetno cvijeće u klijališta ili u posudice u sobi Tko u jesen nije stigao posaditi tulipane, može to uliniti do kraja ovog mjeseca ukoliko zemlja više nije smrznuta Ako jako zatopli, cvijeće koje prezimljava u vrtu treba prekriti kako ne bi prerano potjeralo Prozračite prostor gdje prezimljavaju pelargonije (geranije) i drugo kako im ne bi bilo pretoplo.

Ocvale cvjetove treba odmah ukloniti da se nepotrebno ne stvaraju plodovi i troše sokovi biljke. ako to već niste uradili u prošlom mjesecu. ali treba skinuti ocvale i osušene peteljke. Ruže nakon prve cvatnje ne smijemo preoštro rezati prije nego ponovo cvatu. kad se površina zemlje osuši i stvori tvrda korica. pauci) i životinje (jež. a nakon toga zalijevaju i gnoje. Sad je vrijeme ia za cijepljenje ruža. Vrijeme je za sjetvu trave. To će pomoći da izboji dobro sazriju kako se ne bi zimi smrzli. Ocvale cvjetove redovno otkidajte kako se nepotrebno ne bi stvaralo sjeme (i trošila hrana biljke).APRIL [TRAVANJ] U travnju se. Stari se travnjaci prvi put kose u aprilu. Posijano sjeme lako povaljajte ili ugazite i redovno održavajte vlažno tlo. MAJ [SVIBANJ] Krajnji je rok da se zasije ljetno i jednogodišnje cvijeće. Osim hemijskih sredstava. JULI [SRPANJ] Ruže pognojite posljednji put ove sezone. Poslije 15 maja u našim krajevima nema opasnosti od mraza pa se mogu saditi pelargonije. Sredinom mjeseca možete iznijeti van cvijeće i ukrasno bilje koje uzgajate u sanducima. te za iskop lukovica tulipana. AUGUST [KOLOVOZ] U augustu nema mnogo posla. Za sjetvu odaberite suh dan bez vjetra. Ruže i cvijeće u cvatu zahtijeva redovnu prehranu i zalijevanje. Redovno okopavanje i uklanjanje korova najviše će pridonijeti dobrom osjećaju i zdravom rastu cvijeća. JUNI [LIPANJ] Najviše brige zadaje borba sa štetočinama i korovom. štetnike uništavaju još i pojedini kukci (buba mara. Posao koji nikako ne smijete zapostaviti je redovno razrahljivanje zemlje i uklanjanje korova. Sada isplanirajte šta ćete i gdje saditi . zasijte ćelava mjesta i općenito posvetite više pažnje travnjaku. dakako. žabe). Po kvadratnom metru sije 40 do 60 grama sjemena. množnje perunika dijeljenjem. osobito nakon kiše. petunije. sije i trava. narcisa i zumbula jer sada su potpuno sazreli. salvije itd Divlje izboje na ružama treba redovno rezati da nepotrebno ne iscrpljuje biljku.

itd. po mogućnosti bliže svjetlu. Doduše. Gredice prekopajte i ostavite u velikim grudama da zemlja dobro promrzne preko zime. zagrnite ruže. itd. povadite korov i pognojite. Doduše. Pelargonije maksimalno skratite i preselite u zatvoren. a ako je tamnije i temperatura mora biti niža. Za proljetni travnjak. Dobro je nakon sadnje poriti zemlju 10-15 cm debelim slojem lišća ili borovih grančica kako ih ne bi uništio jači rani mraz. lukovice i zimzelene biljke. ili pak eventualno urediti novi travnjak. spomenak. negrijani prostor. gladiole. NOVEMBAR [STUDENI] Osušene lukovice i gomolje izvadite iz zemlje i spremite. kane. zumbuli. OKTOBAR [LISTOPAD] Još možete saditi cvjetne lukovice. već u novembru pripremite zemlju: okopajte je. Krajem mjeseca ocvale trajnice razmnožite dijeljenjem: lopatom ili nožem režite snop korijena sa stabljikama na nekoliko dijelova. tratinčice. Okopajte ukrasno grmlje. itd. pa sve zajedno s opalim lišćem pograbljajte i stavite u kompost. ali je to bolje učini sada. DECEMBAR [PROSINAC] . tratinčice.ujesen. lukovice se mogu saditi i u oktobru. narcisi. pa će na proljeće biti ljepše. npr. to je posao za septembar.). a mjesta gdje su posađene lukovice proljetnog svijeća (tulipani. Izvadite gomolje cvjetnih lukovica koje nisu otporne na studen: dalije. ali ne pliće od 5 cm. ali možete se već sada pripremiti.) prekopajte kako biste ih zaštitili od smrzavanja. da se stignu dobro ukorijeniti. begonije. One najveće lukovice možete posaditi i 20-30 cm duboko. Tamo gdje ćete u proljeće saditi ruže i biljke s dužim korijenjem okopajte zemlju na dubinu dvije lopate. spomenak. Posljednji put pokosite travnjak. Presadite na gredice dvogodišnje sorte koje ste zasijali u julu (maćuhice. Sada je pravo vrijeme za sadnju ukrasnog grmlja. trebalo bi biti toplije.) SEPTEMBAR [RUJAN] Sade se lukovice koje će cvjetati u proljeće i presađuju dvogodišnje biljke zasijane u junu (maćuhice. Važi pravilo: što je mjesto svjetlije.

Breza je jedna od vrsta koje vrtu stalno daju novi izgled. Trava treba biti u zimu kratko podšišana. razvijaju se ženske cvasti u obliku resa.više sadnica u istu sadnu jamu. a pokošene vlati pokupite i stavite na kompost. što čak i najslabijim poznavaocima biljnog sveta omogućava da brezu razlikuju od ostalog drveća. Tome doprinosi svakako i njena "popularnost". malo je pokosite. u "gnezdo" . Svetlozeleni nežni listovi breze počinju da se pojavljuju u Martu . U proleće. . Ako je razmjerno toplo vrijeme utjecalo na njen rast. jer ova vrsta raste kod nas od prirode ali se i izuzetno mnogo gaji. U jesen peomjene boju tako da čitavo stablo postane zlatnožuto. pa grane ni preko zime nisu gole. početkom mjeseca iskoristite topliji dan pa obilno zalijte crnogorično drveće. Već u jesen na vrhovima grančica formiraju se muške viseće cvijetne rese. Ako se nije smrzla. srebrna breza Sjajnobela kora čini je sasvim drugačijom od ostalih lišćara.Aprilu i zadržavaju se dugo na stablu. Bela boja njene kore privlači pažnju tokom čitave godine i do punog izražaja dolazi kada se posadi sa četinarima tamnozelenih iglica. Njena siroka rijetka krosnja stvara laganu senku ugodnu za boravak ljudi i zbog dovoljne količine svetla ispod nje se mogu posaditi i druge biljke.Gredice koje namjeravate zasaditi već u februaru pokrijte lišćem da se zemlja ne smrzne u dubini. Zadržavaju se na granama do polovine leta. Breza moze porasti do 30 m u visinu. u vreme listanja. Breza se može saditi pojedinačno. u grupama i u kombinaciji sa drugim vrstama. BREZA (Betula verucoza) bela breza.

Ukras predstavljaju i viseće šišarke koje su ljubičaste dok su mlade. prašina. To je naša najinteresantnija i najlepša četinarska vrsta i neki je smatraju najlepsim četinarom Evrope. srpska smrča Za omoriku se isprva znalo samo na osnovu pominjanja u narodnim pesmama i njeno se ime moglo naći u Vukovom rečniku. Iako je bilo podataka o ovom četinaru. Mada se smatra da je nekada bila mnogo šire rasprostranjena. gasovi). crvenosmedje. Od nje se uspešno formiraju vetrozaštitni pojasevi. omorika danas od prirode raste samo u nekim delovima bivse Jugoslavije. Pošto omorika spada u zimzelene vrste izvanredno će izgledati posađena zajedno sa lišćarima koji imaju svetliju boju lista i kore. Može se saditi pojedinačno i u grupama.OMORIKA (Picea omorika) pančićeva omorika. Usko piramidalna krosnja čini je vrlo privlačnom i upadljivom. Omorika može dostići visinu od 50 metara. kao i u kombinaciji sa drugim vrstama drveća. Četine su tamnozelene. Pančićeva omorika odgajena u rasadniku dobro podnosi gradske uslove (dim. Josif Pančić (koji ju je otkrio i opisao). a kada sazru (u oktobru i novembru) postaju sjajne. sa donje strane plavičastobele. TISA (Taxus baccata) . zajedno sa dugim elegantnim malo povijenim granama. tako da čitavo stablo izgleda srebrnozeleno. Dobro podnosi mraz i sušu. svojevremeno je izjavio kako je prilično muke bilo potrebno da omorika zaista i bude pronađena u prirodi.

kamenjarima. Rasadnik LIJEPO POLJE proizvodi školovane sadnice visokog kvaliteta (biljke čiji se korjenov sistem formira školuje. Školovanje omogućava presadnju odraslih sadnica. koje dostiže i do 15m visine Ima veoma gustu krošnju i četine. KOLIKE BILJKE SE NAJBOLJE PRIMAJU? Uvek se lakše primaju manje sadnice. starih i preko 5 godina. Podjednako dobro raste i na suncu i u hladu.Osnovna vrsta je zimzeleno drvo. forme sa četinama zlatno žute boje ili šarenim. a patuljaste forme koriste se u perenjacima. a zemljište ne bira.. otporna je na mraz i sušu. od kojeg se čak može praviti i džem! Tisa je vrsta koja izuzetno dobro podnosi gradske uslove. koji vas može. ali i ne mora odgovoriti od ove biljke. Osim za žive ograde može se koristiti i kao soliter ili za grupe iste ili različitih vrsta. patuljaste forme. One se prodaju isključivo sa busenom ili u kontejnerima. što omogućava bezbolnu presadnju).. te se tako mogu sresti žbunasti ili usko valjkasti oblici uspravnih. Ovo se naročito mora poštovati kada se sade biljke sa golim korjenom. gotovo paralelnih grana. .. Od osnovne vrste dobijen je i niz različitih varijeteta.. za ukrašavane veštačkih potoka. U zimskom periodu ukras predstavljaju bobice obavijene jarko crvenim mesnatim omotačem. je činjenica da su svi njeni delovi otrovni. Izuzetak je crveni omotač bobice. forme žutih plodova. što je čini pogodnom za žive ograde i svakovrsno oblikovanje. Zajedno sa svojim formama izuzetno je dekorativna vrsta. visine 3 . Raste relativno sporo. Jedini nedostatak.4 (i više) metara. veliku moć regeneracije i izuzetno dobro podnosi orezivanje.

. Stručnjaci ipak preporučuju jesenju odnosno prolećnu sadnju. Za biljke sa busenom period sadnje je znatno duži od prethodno pomenutog (zavisi pre svega od individualne osjetljivosti vrste). pošto se tada biljke najlakše prilagođavaju novim uslovima (naročito kod jesenje sadnje. kada se period prilagođavanja produžava na celu zimu).KADA JE NAJBOLJE SADITI? Svakako je najbolje sadnju obaviti u jesen (čim opadne lišće) ili u rano proleće (dok se pupoljci još nisu otvorili). dok se biljke u kontejnerima mogu saditi tokom cele godine.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->