E-prirucnik o Cvecu

Uredio i pripremio: MUSA

KADIFICA Porodica: Compositae Zemlja porijekla: Mexiko, Guatemala Pogodno mjesto: Suncano do pousjenovito

Ko se za ovaj, kako mu i samo ime kaze, barsunasti cvijet zanima, ima veliki izbor razlicitih vrsta. Od onih malih koji rastu do svega 30 cm u visinu i namjenjene su pretezno za balkonske kutije, ili onih visokih za vrt. Razlika je isto tako u boji ( zuta, narandjasta, mjesavina te dvije boje, a i sa dodatkom smadje), kao i u punoci cvijeta. Od jednostavnih do obilno loptasto ispunjenih. Kadifica je otporna na sve vremenske uslove i njen cvat traje vrlo dugo. Sjeme se sije u rano proljece. Kada je biljcica visoka 5-10 cm, treba je rasaditi na mjesto gdje ce ostati cijelo ljeto. Razmak izmedju biljaka treba da bude 15 - 25 cm. Pri rastu treba da dobije dovoljno vode i djubriva. Ocvale cvijetove redovno odstranjivati. Ako hocete da imate vlastito sjeme za slijedecu godinu, onda treba nekoliko cvijetova ostaviti da se potpuno osuse. Kako je kadifica jednogodisnja biljka oko prezimljavanja nema problema. Osobe sa osjetljivom kozom trebaju paziti, jer biljka sadrzava nadrazavajuce tvari.

BOZIJI TRN ( Euphorbia milli ) Porodica: Euphorbiaceae Zemlja porijekla: Madagaskar Pogodno mjesto: Suncano i toplo cijele godine Boziji trn je najomiljeniji predstavnik od preko 2000 vrsta euphorbie. Vrste se razlikuju po tome sto su neke slicne kaktusima (boziji trn ), a druge grmovi ( bozicna zvijezda ), pa ima cak i drveca. Zajednicko za sve euphorbie je da imaju kaucukasti, otrovni mlijecni sok. Boziji trn je nezahtjevna biljka kojoj ne smeta suhi zrak od grijanja i jako sunce na prozoru. U svojoj domovini raste na granitnim stijenama u visinu do 60 cm. Pored jakih trnova, koji podsjecaju na kaktus ima i ovalne zelene listove. U toku zime se pojave bijeli, zuti ili roza - crveni mali cvijetici. Biljka voli izuzetno toplo i suncano mjesto. Umjereno zalijevati, posebno zimi, ali ne prehladnom vodom. Nakon cvjetanja samo toliko zalijevati da se korijen ne osusi. Od marta da augusta malo vise zalijevati i svake dvije nedjelje djubriti sa djubrivom za kaktuse. U proljece, prije nego se pojave nove mladice, moze se podrezati. Razmnozava se putem pelcera, koji se, kada se odrezu, umoce u mlaku vodu ( tako se sprijecava oticanje mlijecnog soka iz biljke ), pelcer ostaviti jedan dan da se osusi i onda posaditi u zemlju

pomjesanu sa pjeskom. Ukoliko se previse zalijeva ili stoji na hladnom mjestu otpadaju mu listovi. OPREZNO: Biljka je u svim svojim dijelovima otrovna. Mlijecni sok sadrzi substance koje nadrazuju kozu. Na jake trnove se moze ozlijediti. Opsti savjeti - za spricanje cvijeca treba upotrebljavati mekanu vodu koja u sebi nema kreca i ima sobnu temperaturu. Tako se izbjegavaju bijele mrlje na listovima; - filodendron i ostale tropske biljke sakupljajusa svojim zracnim korjenovima dodatnu vlaznost iz zraka. U pregrijanim prostorijama im to pomaze da bolje prezive. Zato treba paziti da se zracni korjenovi ne povrijede i niposto ih rezati; - krecni rubovi i mrlje na saksijama ( sedra ) se mogu otkloniti tako sto se lonce ispuni sircetnom vodom i ostaviti da stoji dva dana. Saksija upija vlaznost i krec ( sedra ) nestaje; - cvijece i zacini mogu se odlicno zasijati na prozoru u kartonima za jaja. Kada narastu mogu se zajedno sa kartonom zasaditi, jer se karton nakon nekog vremena od vlaznosti raspadne; - ciklame se puno bolje odrzavaju ako se, umjesto tekucom vodom, zaliju ustajalom mineralnom vodom; - vodu u kojoj su se kuhala jaja ne bacati jer sadrzi puno minerala. Kada se ohladi predstavlja prvorazredno djubrivo za cvijece; - jorgovan u vazi ce duze imati lijepo cvijce ako stabljike dobro odrezete i u vodu stavite malo secera;

Azalea RODODENDRON ( Rhododendron ) AZALEA Porodica: Ericaceae Zemlja porijekla: hladna, vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet, Kina) Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari ! Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju. Bijeli, roza, lila ili crveni, u grupama po vise (2-7) zvoncica

Na svijetlom i hladnom mjestu ostaviti da prezimi.sastavljenih u jednu drsku. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. Mlade biljke svakog . Kako cvate od juna do oktobra. U principu su to umanjeni grmovi koji. prelijepi je ukras svakog vrta. boja slonovace. Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. Biljku svake dvije godine presaditi. zavisno od uzgoja. Grancice na kojima se u jesen pojave pupovi ne treba dirati. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu. OLEANDER OLEANDER ( Nerium oleander ) Porodica: Apocynaceae Zemlja porijekla: Sredozemlje. a ostale koje su prejako izrasle prije spremanja za zimu podrezati. vruce Ukras jadranskih parkova i dvorista polako se prosirio i na sve nase krajeve. zuta. Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. narandjasta. U ljeto oleander treba obilno zalijevati. Zimi malo zalijevati. U stanu im treba pronaci svjeze. hladno mjesto bez sunca. Azija Pogodno mjesto: Suncano. To pospjesuje bolji rast. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji. U ljeto obilno zalijevati. roza ili crvena ). Obavezno bi se po povratku kuci sa ljetovanja donosio i "suvenir" pelcer oleandera u razlicitim bojama ( bijela. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. Poneki lijepo mirisu. a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18°C. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom. U jesen i zimu na 5-12°C. Od marta mu je potrebno dati vise topline da bi se formirali pupovi. ljeti (prije formiranja pupova) obrezati. Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi. Do kraja augusta nedeljno djubriti. u aprilu dobro nadjubriti. Cvijetovi su obicni ili obilno ispunjeni. voli da ima vodu u u posudi u kojoj stoji. cvatu od zime pa sve do aprila. ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost.

Prezimiti treba na svijetlom. ljestvice ). toplo. Ne smije imati "hladne noge" treba paziti da posuda u kojoj je posadjena ne stoji na hladnom kamanom podu. Svake 2-4 godine promijeniti zemlju. Cim lisce pocne da joj opada prestati sa zalijevanjem. ako previse izraste formirati je pomocu makaza. ali izbjegavati da stoji u vodi. Da bi se biljka mogla lijepo razvijati potrebna joj je pomoc za penjanje ( resetke. zasticeno od vjetra Svoje neobicno ime zahvaljuje francuskom admiralu de Bougainvilleu koji ju je otkrio u visokim sumama Juzne Amerike i donio u Europu. ali je za nase uslove najpovoljnija bougainvillea glabra. probude se sjecanja na neka davna vremena. Razmnozava se preko pelcera od juna do septembra ( u vodi ). Da bi se rano dobili cvjetovi biljku treba vec u martu staviti na suncano mjesto kod prozora. U prirodi raste iz male grancice sa . bez i lila boji. U vrijeme rasta obilno zalijevati. Zbog svoje osjetljivosti na zimu. u hladnijim krajevima se uzgaja u loncima i moze da naraste do 3 m visine. prve sastanke i prve romanticne trenutke sa malom kiticom ljubicica. starije rjedje. Do augusta nedeljno djubriti. U Kaliforniji i Indiji su poznate mnogobrojne hibridne sorte.proljeca presaditi. a preporucuje se da se uzgaja u zimskom vrtu. To je biljka penjacica sa prelijepim cvijetovima u crvenoj. Spada u cudesne biljke i u stvari ono sto izgleda kao cvijet su obojeni listici koji na vrhu imaju kremaste male cvijetice. LJUBICICA ( Viola cornuta hybriden ) Porodica: Violaceae Zemlja porijekla : Pirineji Pogodno mjesto : Suncano Kada se spomene njeno ime. hladnom mjestu ( 8 . Preduge mladice osisati.10°C ). OPREZNO: Oleander je jako otrovan! BOUGAINVILLEA Porodica: Nyctaginaceae Zemlja porijekla: Brazil Pogodno mjesto: Suncano. roza. Uslov za bogato cvjetanje je suncano i vruce ljeto.

Od mnostva hibrida mogu se pronaci nize vrste koje se mogu posaditi u lonce ( saksije ). Kada biljke narastu ucvrstiti ih sa pomocnim stapovima da se ne bi slomile. iz kojih stidljivo izviruju prelijepe ljubicaste glavice sa zutom tackicom u sredini. Zasaditi ( posijati ) u glinasto . narandjastoj i crvenoj boji. koje su jedva 10 cm visoke.novembru stabljike odsjeci. Mlade biljke stititi od mraza. Amerika i Europa Pogodno mjesto: Suncano. Ispod substrata (zemlje ) je potrebno napraviti drenazu od sljunka i pjeska. U toku rasta i cvijetanja ravnomjerno vlaziti LJILJAN LJILJAN ( Lilium hybriden ) Porodica: Liliaceae Zemlja porijekla: Azija. Svake dvije godine posaditi u novu zemlju. Oprezno: Lukovice ljiljana su otrovne ! DRAGOLJUB ( Tropaeolum hybriden ) . ali i ljubitelji cvijeca koji nemaju vrt mogu uzivati u ovom kraljevskom cvijecu.6 tuckova punim zutog praha. Ocvale cvijetove odstraniti. Raznmozava se sjemenom. Prije velike zime unijeti u kucu i na tamnom hladnom mjestu ostaviti da prezimi. Od maja do septembra obilno zalijevati. od vjetra zasticeno Na. zutoj. U maju obilno nadjubriti. do onih sa velikim cvijetovima od 20 cm visine.pjeskovitu zemlju u proljece ( april ). U cvijecarama su samo hibridi u ponudi. od malih.ovalnim zelenim listovima. dijeljenjem ( prema vrsti ). U oktobru . Raste u skoro svim nasim vrtovima. Lagano zalijevati i drzati napolju na suncu. do 1 metar visokim lisnatim stabljikama pojavljuje se odjednom vise lijevkastih cvijetova u bijeloj. U klimatski toplijim krajevima mogu se gajiti u vrtu i tu i prezimiti. Lukovice u razmaku od 5 cm pokriti sa najmanje 15 cm zemlje ( u visinu ). Posadi se u periodu februar .mart u saksiju promjera najmanje 20 cm. Ljilanovo ulje se u domacoj medicini upotrebljava kao lijek za opekotine. u suprotnom ih treba preko zime zastititi. sa 5 .

50 cm ). Razmnozavati se ne moze u saksijama. Cvate od maja do kreja jeseni. jer ako biljka ima previse hrane razvija samo listove. Do klijanja zemlju drzati vlaznom. nakon toga zalijevati i jednom nadjubriti. Cesto su cvijetovi dvobojni. u vrtu je moguce putem malih lukica koji se stvaraju na maticnoj biljci. Tako zasadjene posude ostaviti da prezime na tamnom i hladnom mjestu. Obe grupe imaju obicne i ispunjene cvijetove. U narodnoj medicini upotrebljavaju se svjezi listovi kao salata za prociscavanje krvi. bola sa plivajucim cvijetovima ). a penjacica i preko 2 metra. U zemlju u koju se zasadjuju narcisi treba dodati pjeska. Sjeme ( biljka je jednogodisnja ) u proljece (april . pa jos jednom nadjubriti. NARCIS ( Narcissus ) Porodica: Amaryllidaceae Zemlja porijekla: Srednja. zapadna i juzna Europa. svjetlo zeleni listovi kojima je drska skoro u sredini kruga.5 cm ). Oprezno: Lukovice narcisa su otrovne ! . Penjacice potpomoci sa resetkom ili zicom.Porodica: Tropaeolaceae Zemlja porijekla: Peru. Kako su i listovi i cvijetovi jestivi predstavljaju prelijep ukras ljetnim salatama i osvjezavajucim napitcima ( npr. Oni su i najveci kandidati za balkon. roza . Kolumbija.U dubinu treba ici 5 . Nakon cvjetanja lisce otkloniti tek kada je posve suho. Vrlo rijetko djubriti. Kako se biljka jako razvije treba paziti na razmak izmedju biljaka (30 . Prema vrsti raste razlicito visoko. Kada biljke proklijaju prebaciti na svjetlije. su prelijepa podloga za zarko zute. Kada pocnu da cvatu iznijeti napolje ( na balkon ili presaditi u vrt ). Alzir Pogodno mjesto: Suncano Mali divlji narcisi su sve omiljeniji zbog svog prirodnog sarma.30 cm. 25 . a ne cvijetove.maj ) posaditi u pjeskovitu zemlju. Obilno zalijevati. crvene i narandjaste ljevkaste cvijetove ( 3 . a razmak izmedju lukova treba da bude 10 cm. ali je treba umjereno trositi da ne bi doslo do nadrazaja crijeva. Lukovice u jesen zasaditi u dublje posude. dok neki dostizu i visinu od 40 cm.10 cm ( zavisno od velicine lukovice ). Mnoge od tih vrsta rastu samo 20 cm u visinu. Ekuador Pogodno mjesto: Suncano Skoro okruglo formirani.

Od proljeca do jeseni treba obilno zalijevati (hidrangea = pijacica vode ). U cvjecarama se. a zimi im opada lisce i trebaju prohladno mjesto da prezime ( do 10°C ). pa cak i balkon bez jedne ruze. Ocvale cvijetove redovno odstranjivati. Vrtna ruza je opet visoka stamena. zracno i suncano Ruze su najomiljenije cvijece. Ne moze se zamisliti ni jedan vrt. ali ne mokra. U proljece (ako je ruza u saksiji ).ROSA Porodica: Rosaceae Zemlja porijekla: Kina Pogodno mjesto:Svijetlo. Vrlo je omiljena kao kucno. HORTENZIJA (Hydrangea macrophylla ) HADZIBEG Porodica: Saxifrageceae Zemlja porijekla: Japan Pogodno mjesto: Svijetlo do polusjenovito. ne direktno sunce Veliki bijeli. crveni ili plavi cvjetovi sastoje se ustvari od puno malih cvijetica koji zajednicki cine jednu loptastu grupu. koje su idealne kao pregradni zidovi ili zastita od tudih pogleda. Od marta do kraja jula djubriti svakih 14 dana. Da ljubijtelji ruza koji nemaju vrt ne bi ostali uskraceni za uzivanje u njima. Za balkone su uzgajivaci predvidjeli srednju velicinu ruza koje u vecim posudama imaju dovoljno mjesta da bi razvile korijen i uspjesno rasle. Kao i velike sestre. iako je njeno pravo vrijeme cvjetanja juni i juli. Vodu omeksati jer hortenzija ne podnosi previse kreca. a posebno balkonsko ili vrtno cvijece. tako da za svaki ukus ima ponesto. pojavljuje vec u martu. ljeti joj je najbolje u sjenovitom mjestu. U mnogim vrtovima ponosno rastu i mnoge ruze penjacice. presaditi. male patuljaste ruze cvatu u ljeto. Zimi ne previse. Uzgajivaci su uspjeli da uzgoje ruze u svim mogucim bojama.RUZA .vrlo malo. sa duboko razvijenom korijenom. roza. obrezati i ostaviti na prohladnom mjestu. vec procvala. u vrtu dobro okopati. da bi ruza ponovo cvala. Od proljeca do jeseni ruze treba tako zaljevati da skoro uvijek bude vlazna. Zimi . Ne podnosi preveliku vrucinu. pobrinuli su se uzgajivaci koji su uzgojili bezbrojne patuljaste vrste koje se mogu uzgajati u stanovima. Do kraja .

Krajem oktobra - . Ukoliko postoji opasnost od mrazova izrasle mlade biljke zastititi ! Dalija cvate od jula do oktobra tako da je ukras svakog cvijetnjaka i balkona.bez. JAGLAC ( Primula) Porodica: Primulaceae Zemlja porijekla: Evropa i Azija mjesto: Svijetlo.u vrtu ili u veci lonac na balkonu. ljubicasta i plava ). GEORGINA) Porodica: Compositae Zemlja porijekla: Meksiko Povoljno mjesto: Suncano. U nekim krajevima Bosne hortenzia se zove hadzibeg. dalija se pod nazivom georgina preselila u evropu i vrlo brzo razmnozila u nasim vrtovima. Ako se drzi u kuci. narandjasta. ali se mogu u vrtu. pa i na balkonu vise godina uzgajati. razlicitih boja ( bijela. Od sadnje do kraja augusta redovno zalijevati i djubriti. Ima vise od 500 vrsta. brezuljcima i sumama. zato ih treba drzati u hladnijim prostorijama i cesto zalijevati. razlicitih visina (do 30 cm ). zuta. Cvate svuda po nasim livadama. roza.U prirodi je jaglac uvijek zute boje. ocvalo cvijece odrezati. kao i razlicitih visina 30-100 cm. u zimskom periodu. Plava boja hortenzije se postice tako sto se zemlja u kojoj raste zalijeva sa aluminium sulfatom. cak i u kuci. ili. purpurna. Uzgajivaci dalije su do sada uspjeli uzgojiti preko 200 hibrida svih mogucih boja i oblika. Ocvale cvjetove odsjeci. crvena. Biljke ne podnose preveliku vrucinu. nakon cvijetanja treba je posaditi napolje. Hibridne vrste su predvidjene kao jednogodisnje sezonske biljke. DALIA (DAHLIA. pa ce onda cvjetati i slijedece godine. Nakon cvjetanja je moguce hortenziju obrezati. Vise sorte dalija razvijaju se od prezimljenih krtola koje se u proljece ( kraj marta-pocetak aprila) zasade u zemlju . Hibridne vrste se mogu uzgajati na balkonima. ali ne suncano Pogodno Jedan od prvih vijesnika proljeca je jaglac. od vjetra zasticeno Nakon otkrica Meksika. ali ne podnose da stoje u vodi. u vrtu.augusta djubriti svakih 14 dana.

IRIS Porodica: Iridaceae . Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. na tamnom i suhom mjestu. Bijeli. U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom. Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu. ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu. Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. hladno mjesto bez sunca. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. cvatu od zime pa sve do aprila. u grupama po vise (2-7) zvoncica sastavljenih u jednu drsku. roza. zavisno od uzgoja. U jesen i zimu na 5-12°C. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. U principu su to umanjeni grmovi koji. Kina) Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari ! Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji. u aprilu dobro nadjubriti. To pospjesuje bolji rast. U stanu im treba pronaci svjeze. RODODENDRON/AZALEA Porodica: Ericaceae Zemlja porijekla: hladna. U ljeto obilno zalijevati. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto. Biljku svake dvije godine presaditi. vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti.prije mrazova -korijen koji je u obliko kromrira izvaditi. ljeti (prije formiranja pupova) obrezati. lila ili crveni. osusiti i ostaviti u suhoj piljevini ili pazljivo umotanom novinskom papiru na 8-10°C . a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18°C.

putem mladih lukova u jesen. Razmnozavati se moze samo u vrtu. zelenim ili zeleno bez . bogato razgranato i lako povijeno zbunje sa malim zelenim ili bijelo zeleno satiranim listovima. plavi i bijeli rastu iz lukovica. Prilikom prevelike vrucine ili suhog zraka. Vrlo rado rastu u blizini bara i jezera. Raste ovisno o vrsti os 20 cm do 1 metar. Najjednostavnije je na saksiji obiljeziti koja strana treba da bude okrenuta prema prozoru. lukovice ostaviti par dana da se osuse od vlazne zemlje. FIKUS ( Ficus ) Porodica: Moraceae Zemlja porijekla: Juzna i jugoistocna Azija pogodno mjesto: Svijetlo. Irak. U proljece i ljeto obilno zalijevati. U cvjecarama se moze naci puno vrsta fikusa. Zemlja se ne smije osusiti.U jesen i zimu stedljivo zaljevati. Najprominentniji iz vrsta fikusa je ficus benjamina. Fikus benjamin je vrlo osjetljiv na promaju. ili zuti. Velike listove cesce prebrisati vlaznom krpom. Iran Pogodno mjesto: Suncano do polusjenovito Travnati listovi sa ljubicasto-crvenim cvijetovima sa malom zutom mrljom. ali ne suncano . To je kucna biljka i potrebna mu je uvijek sobna temperatura. U jesen treba lukovice posaditi na dubinu od 5-8 cm ( zavisno od visine biljke) u razmacima od 10 cm. Dio listova prirodno opada u zimskom periodu. pa ih ponovo posaditi.Zemlja porijekla: Kavkaz. Ocvalo cvijece odstraniti. . Kada se biljka u proljece iznese napolje treba je stititi od kasnih mrazeva. Potrebna im je glinasto pjeskovita zemlja. Treba paziti da je cvijet okrenut uvijek istom stranom prema izvoru svjetla ( prozoru ). Zato su vrlo pogodni za umjetna jezerca u vrtovima ( ukrasavaju jezero i prelijepo se ocrtavaju u vodi ). mesnatim. a u sustini svi imaju slicne zahtjeve. ali ne smije da bude previse mokra da lukovice ne bi istrunule. ne u saksijama. Prezimiti treba na svijetlom prohladnom prostoru. Povremeno nadjubriti. povremeno djubriti. biljku treba povremeno pospricati ili tusirati. jer moze doci do opadanja listova. pa na to treba obratiti paznju prilikom odabiranja mjesta u stanu. mala Azija.u kuci Najstarija poznata biljka iz mnostva fikusa je gumeno drvo ( ficus elastica ) koji je kod nas u stavri poznat kao fikus visiko sobno drvo sa velikim.bijelo satiranim listovima. stalnu vlagu ili preveliku suhocu treba obavezno izbjeci. U jesen pozutjele listove pazljivo odstraniti.

ne ostaviti u podrumu sa posve vlaznim korijenom. PELARGONIJA ( Pelargonium ) Porodica: Geraniaceae Zemlja porijekla: Juzna Afrika Pogodno mjesto: Suncano do polusjenovito Pelargonija je vrlo omiljena kucna i balkonska biljka koja ima nebrojeno mnogo vrsta. Od velikog broja razlicitih vrsa pelargonije. Najbolje je to uraditi u proljece. roza.bijelo satiranim izduzenim listovima. pa tek onda posade. treba izdvojiti onu koja je za odgajanje na balkonu. visecu pelargoniju u bijeloj. Raste skoro svuda i veoma je dekorativna sa svojim zelenim ili zeleno . najbolje u augustu i septembru. Stvara duge izdanke sa malim bijelim cvjetovima .u kuci Ovo je neproblematicna biljka i vrlo pogodna za neiskusne. Potrebno je redovno zalijevati i djubriti. . oblika i boja. a biljka se razvila ). Kucne pelargonijer treba u toku ljeta iznijeti napolje. Ukoliko se fikus odreze onda se razgrana. do kraja augusta nedeljno djubriti. Ocvalo cvijece redovno odstranjivati. ZELENI LJILJAN . jer podnosi neredovno zalijevanje. U periodu rasta obilno zalijevati. u ljetnim mjesecima cesce pospricati ili tusirati. a postoje i satirane vrste. svijetlo.CLOROPHYTUM COMOSUM Porodica: Liliaceae Zemlja porijekla: Juzna Afrika Pogodno mjesto: Suncano. Isto tako je idealna kao kancelarijska biljka. Razmnozava se tako sto se male ruzice koje se stvaraju na dugim izdancima odsjeku i posade u zemlju ili ostave u vodi da poste korijen. Svake godine presaditi. polusjenovito . Pelargonija se moze razmnozavati pomocu pelcera. Stari naziv za pelargoniju je geranija. lila i crvenoj boji.Po potrebi presaditi (ako je lonac premalen. Zimi zemlju samo lagano vlaziti. Na kraju izdanaka stvaraju se male lisnate ruzice (nova mala biljka).

za vrijeme rasta. a eceveriu moramo stititi od hladnoce. na planinskim kamenjarima i kucnim krovovima raste njena najbliza rodica cuvarkuca -sempervivum. BEGONIJA Porodica: Begoniaceae Zemlja porijekla: Azija.Ponekad uspjeva odgojiti novu biljku od otkinutog lista koji se posadi u pjesak ( pri temperaturi od 20°C ). Pored toga postoje i dvobojnr vrste. jer je vlaznost ubija. moze se odvojiti i rasaditi. i treba veliku hladnocu. u zimskoj pauzi skoro nikako. Cvijetovi su i do 10 cm promjera veliki. Biljke su. jednostavni ili obilno ispunjeni. mesnatim. izgleda dekorativno. listovima koji stoje spiralno u rozetama. a pogotovo kada u ljeto procvjeta. samo s tom razlikom sto cuvarkuca podnosi. U nasim krajevima.Amerika Povoljno mjesto: Suncano i polusuncano. Vec sa svojim debelim. nedeljno djubriti djubrivom za kaktuse. Kada sa strana maticne biljke narastu mladi zdanci sa novim ruzicama. . Od marta do augusta.velikih i malih. Zavisno od vrste cvjeta u razlicito vrijeme.ECEVERIA ( Echeveria ) Porodica: Crassulaceae Zemlja porijekla: Srednja i Juzna Amerika Pogodno mjesto: Suncano Eceveria je biljka koja se lako odrzava i ne zahtjeva puno mjesta. Ima ih preko 100 razlicitih vrsta . U ljeto zalijevati vrlo malo. od vjetra zasticeno OPREZNO:Begonije sadrze u krtoli i biljci otrovne tvari ! Begonija cvate u svim mogucim bojama ( osim plave i lila). Afrika i J.

Krtola se u periodu februar-april posadi u zemlju (oko 5 cm dubine) i na temperaturi 18-22°C ostaviti da naraste. nego pustiti da se biljka postepeno susi. a postoje i visece vrste koje su interesantne na balkonu. alipri hladnom vremenu ponovo zastititi ( po potrebi unijeti unutra). Kod nas raste kao divlja biljka u kamenitim predjelima Dalmacije. Karakteristika begonija su nepravilni skoro zguzvani listovi i bogato razvijeni cvjetovi. koznati. Od augusta postepeno manje zalijevati. koji je u proljece vrlo omiljeno mjesto za pcele. Uzgaja se u glinasto . tamnom i hladnom .U toku rasta obilno zalijevati i djubriti. Kada se formiraju listovi biljku treba iznijeti napolje. do oktobra djubriti da bi se krtole dobro razvile. razlicite visine. zasticeno od vjetra Ruzmarin je zelena biljka. Pored njih su jos rasprostranjene ledene begonije koje su uglavnom kucne jednogodisnje biljke.5 ° C. Nakon cvjetanja biljka se moze podrezati.prema vrsti. Listovi su usko stapicasti. Ostaviti da sezemlja osusi i tek kada su posve suhe pazljivo ih zamotati u novinski papir ili u piljevinu i ostaviti na suhom.mjestu. Razmnozava se putem pelcera u julu i augustu. .Kada procvate stititi od vjetra . i u saksiji. RUZMARIN ( Rusmarinus officinalis ) Porodica : Lamiaceae (Labiateae ) Zemlja porijekla: Sredozemlje Pogodno mjesto: Suncano. Pri nizim temperaturama potrebno je prohladno. Prezimiti moze napolju do . raste dugi niz godina. ali ne ostaviti da se potpuno osusi.pjeskovitoj zemlji. tamno zeleni.do 10°C . Begonija ima vise vrsta. odozdo bjelkasti. dvousnat. visoka do 1 m. po mogucnosti sa djubrivom koje sadrzi vecu koncentraciju kalija. vruce. Primorja i na otocima. ako se zastiti. svjetlo mjesto u kuci.Kada pocnu prvi mrazovi biljku odsjeci na 2-3 cm visine i krtole pazljivo izvaditi iz zemlje. Od septembra ne odstranjivati suhe listove. Cvijet je svijetlo plav. odozgor malo hrapavi. ili putem sjemena u proljece. Jednom mjesecno djubriti. Najpoznatije su begonije koje rastu iz krtole. Ocvale cvjetove redovno odstranjivati. Begonija koja raste iz krtole je veoma pogodna za sadjenje na balkonu. U priodu rasta vrlo malo zalijevati. koja pri dobroj njezi .

Ruzmarin se bere u periodu cvjetanja od marta do maja. uravnotezava cirkulaciju krvi i razmjenu materija u organizmu: 10 gr. Vrtna gladiola raste i do 1. Razmak izmedju biljaka treba da bude oko 20 cm. Kako gladiolina lukovica nije otporna na zimu. Susi se u hladu na propuhu. osusenih ili svjezih listica ruzmarina staviti u bocu. Jaca srce. A svoju omiljenost kod skoro svih ljubitelja cvijeca ima zbog svojih prelijepih cvijetova u svim bojama i nijansama. Kada se pojavi cvijetna stabljika izmedju listova potrebno je dobro nadjubriti da biljka ima snagu za cvijet.UPOTREBA: Ruzmarin se upotrebljava za jela sa rostilja. Procijediti i dnevno piti 1 .10 cm dubine ) kako ne bi kada naraste u visinu bila nestabilna na vjetru.april ) vec prema podrucju. narocito ribe. a nove nize vrste su izmedju 50 i 80 cm. . Poboljsava ukus jela od peradi.5 m visine. Kako mirisno etericno ulje lako hlapi. Nakon cvijetanja treba cvijetnu stabljiku prelomiti i pustiti da se osusi. Otprilike 4 .6 nedjelja nakon cvijetanja vade se lukovice iz zemlje. Pupovi se otvaraju odozdo prema gore i moze imati i do 26 pojedinacnih cvijetova. GLADIOLA Porodica: Iridaceae Zemlja porijekla: Afrika Pogodno mjesto: Suncano. sadi se u zemlju tek kada prodje velika zima ( mart . procijediti i dodati vodi za kupanje. divljaci i janjetine. Biljka procvate otprilike 8 nedjelja nakon sadjenja. Kod osipa i cireva treba napraviti kupku od ruzmarina: 4 sake lisca od ruzmarina kuhati sa 5 l vode 3 -5 minuta. izmedju 10 i 14 dana. ali isto tako za jela sa paradajzom. zavisno od vremenskih uslova i vrste. preliti sa 1/2 l suhog bijelog vina i ostaviti da stoji pet dana.2 male casice ( za rakiju ). osusena biljka cuva se zatvorena u staklenim posudama. salate. od vjetra zasticeno Po svojim dugim siljastim listovima dobila je gladiola svoje ime. Mora se paziti da se lukovice gladiole ne posade previse plitko ( najbolje 5 . zamotane u papir do slijedeceg proljeca. Ukoliko se gladiole sade u etapama ( svake 3 nedjelje do kraja juna ) produzava se uzivanje u prelijepom cvijetu carobne gladiole. osim crne. ostave da se osuse i spreme na suho i hladno mjesto ( oko 8° C ). Gladiola je omiljena i zbog toga sto njeno cvjetanje traje. Gladius znaci mac. Redovno zalijevati.

U jesen i zimu na 5-12°C. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi.Azalea RODODENDRON ( Rhododendron ) AZALEA Porodica: Ericaceae Zemlja porijekla: hladna. U ljeto obilno zalijevati. hladno mjesto bez sunca. Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom. roza. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. U principu su to umanjeni grmovi koji. To pospjesuje bolji rast. Sobna vinova loza SOBNA VINOVA LOZA ( Cissus ) Porodica : Vitaceae Zemlja porijekla: Sva tropska podrucja . Kina) Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari ! Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu. U stanu im treba pronaci svjeze. zavisno od uzgoja. Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18°C. Bijeli. vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet. lila ili crveni. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. u aprilu dobro nadjubriti. cvatu od zime pa sve do aprila. Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. u grupama po vise (2-7) zvoncica sastavljenih u jednu drsku. Biljku svake dvije godine presaditi. ljeti (prije formiranja pupova) obrezati.

Cesce pospricati. a mogu se dobiti u bojama od bijele. tako da treba na vrijeme izabrati pravo mjesto. Od marta do augusta nedeljno djubriti. Mlade biljke svakog proljeca presaditi. Razmnozava se pomocu pelcera u toploj zemlji.U prodaji su u stvari biljke koje su nastale krizanjem bozicnog kaktusa (Zygocactus truncatus) i Schlumbergera russeliana. Krace dnevno svjetlo ce pospjesiti stvaranje pupova. ili da se uz pomoc ljestvica penje i grana. tako da biljka ocvrsne.22°C. Listovi su joj duboko zasjeceni i na tri djela podjeljeni pa jako lice na listove vinove loze. do jula svake dvije nedjelje djubriti. Ova biljka ne moze ni ljeti da raste napolju. Potrebna joj je podjednaka vlaznost zemlje. U ljeto umjereno zalijevati. starije samo po potrebi. jer je vrlo osjetljiva. Ako previse naraste. jednostavno se podkrese. Krajem septembra biljku unijeti u kucu i drzati na toplom 18 . u mnogim europskim zemljama se zove bozicni kaktus. Biljka ne podnosi promjenu mjesta u periodu kada pocnu da se formiraju pupovi i u vrijeme cvjetanja. Moze se objesiti i pustiti da sa visine raste prema dole. Sa malo srece moze se nabaviti i nova vrsta sa zutim cvjetovima "Gold charni". purpurcrvene i lila.Pogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito. Razmnozava se putem pelcera koji se prije stavljanja u vlazni substrat malo prosuse. crvene. malo sunca Kako cvjeta u vrijeme bozicnih praznika. bez sunca Ova biljka penjacica je pogodna za sve oblike sadnje. . roza. Kod promjene mjesta moze doci do opadanja pupova. Pri hladnijim temperaturama manje zalijevati. Od augusta manje zalijevati i djubriti. Decembar DECEMBAR (Zygocactus ) Porodica: Cactaceae Zemlja porijekla: Brazil Pogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito.

Pelcer se reze vrlo ostrim dezinficiranim nozem otprilike 1/2 cm ispod jednog para listova. zabice. Za pelcer se uzima grancica koja raste sa strane maticne biljke i koja nema formirane pupove ni cvjetove. kadifica. treba odmah posijati da bi biljka jos ove godine izrasla i bila dovoljno jaka da prezimi. To se radi kod svih jednogodisnjih biljaka. nakon ocvalih cvjetova na biljkama se formiraju sjemene casice razlicitih oblika. turski mak. te ostavimo sjemene casice da se potpuno osuse.Staviti na toplo i svjetlo.4 para listova. Sakupljanje sjemena U periodu juli – septembar. nezaboravak i sl. jer se kao u stakleniku. jer se ona u protivnom. dragoljub. opet. Donji par listova se odstrani. zavisno od biljke. Ukoliko hocemo da sakupimo sjeme. U takvom prostoru biljka trosi manje vlaznosti. Tako osuseno sjeme se spremi u papirnu kesicu ili suhu kutiju i ostavi da stoji na hladnijem mjestu do slijedeceg proljeca. Jako je vazno da posuda u kojoj se presadjuju pelceri ne stoji na hladnom podu (ako je hladno. onda ne otkidamo ocvali cvijet. koja se gumom ili spagom veze oko saksije. a i sva isparavanja ostaju opet ispod te 'haube'. Treba da bude 5 10 cm dug i da posjeduje 2 . onda treba cak grijati ).VEGETATIVNO RAZMNOZAVANJE PELARGONIJA U periodu juli . kada je zrela. Stapove i gornji dio saksije prekriti prozirnom plasticnom folijom ( da to bude kao kapa preko pelcera i stapova ). a i razlicito povrce i zacini. Pored pelcera se u krajeve saksije zabode vise jednako visokih stapova ( treba da budu 5 .10 cm visi od pelcera ). sama otvori i sjeme pada na zemlju i samo se posije. U razmaku od oko 10 cm moze se u jednu vecu saksiju posaditi vise pelcera. ali ne suncano mjesto. pa zalije. Pelcer se posadi u dubinu oko 2 cm u zemlju. loptaste ili ovalne. ne preporucuje. Dvogodisnje biljke kao : turski karanfil. ispod filije.august vrsi se vegetativno razmnozavanje pelargonija putem pelcera. kao sto su petunije. Ova metoda pospjesuje stvaranje malih korjencica. Treba paziti da se osusena casica pravovremeno otkine. stvara ' napregnuti zrak'. sto se za ljetno vrijeme. a u tom slucaju ce slijedece godine cvjetati. .

pri toplijem vremenu obrezati vocke.lukovice amarilisa posaditi (do marta). . pri toplom vremenu zaliti i nadjubriti. .povremeno pregledati biljkr i uvjeritise da nemaju parazite.dalije i kane u zasticenom prostoru posaditi. biljke treba postepeno vise zalijevati i nadjubriti.sada je vrijeme za presadjivanje i obrezivanje cvijeca koje ne cvijeta.u kuci pri 15°C posaditi krtole begonija. . .ruze obrezati i nadjubriti.travu i vrt nadjubriti. . Cvijece mjeseca : amarilis zumbul narcis Mart . .grasak i grah posaditi. . .KALENDAR RADOVA Februar . .krtole begonija posaditi (ako to do sada nije uradjeno) i ostaviti na toplom mjestu.geranije i fuksije obrezati. ako to vec nije uradjeno. pri suhom vremenu zaliti. .cvijece koje je prezimilo na balkonu. .zastitu od zime sa ruza i ostalih biljaka odstraniti. . .zacine i ljetno cvijece posijati i na svijetlom. . .vrlo stedljivo zalijevati. . .preko zime ostavljene krtole begonija i dalija pregledati i istruljene i ostecene odstraniti. cesto provjetravati prostorije koje imaju suhi zrak od grijanja.faza zimskog mirovanja blizi se kraju.na zimu otporne biljke koje su postale prevelike pobijeliti ili presaditi. toplom mjestu ostaviti da proklija.

. .sada se sadi osjetljivo cvijece i zacini direktno u zemlju . . Cvijet mjeseca: Klematis .posaditi .dvogodisnje cvijece ( npr.prethodno uzgojene pelcere ( u stakleniku ili u kuci ) postepeno privikavati na zivot napolju . . . vodene mladice kod ruza. .osisana trava moze sluziti kao osnovno djubrivo kod grmolikog voca ( ribizle i sl. To su divlje grancice koje se prepoznaju po mnogim listovima i prebrzom rastu.pogodnoje vrijeme za razmnozavanje kucnih biljaka ( pelceri.kod kucnih biljaka je vrijeme za presadjivanje.obratiti paznju na tzv. narocito balkonsko prekontrolirati i vidjeti da se nisu pojavile usi ili neke druge stetocine .vrijeme je da se gladiole posade u zemlju.Cvijet mjeseca : kucna loza April .kucno cvijece ( ako je potrebno ) presaditi .zacine presaditi . . ) . . . ali ih od nocnih mrazeva zastititi. .iscvjetale tulipane nakon cvjetanja odsjeci .sada je pogodno vrijeme da se zasade i posiju tropske biljke. . kao i kaktusi .svo svijece. . . One obavezno moraju biti otklonjene.biljke osjetljive na mraz mogu se u ovom periodu posaditi. Cvijece mjeseca: Rododendron Maj .tropske biljke posaditi. turski karanfil ) se moze do kraja jula posijati . dijeljenje ) . .posebno osjetljivo balkonsko cvijece pri pogodnom vremenu iznijeti napolje .zato oprez ! ) .uzivati u ljepotama koje nam vraca cvijece. . .svake nedjelje kositi i djubriti travu. nezaboravak.sve kucne biljke koje ljeti mogu stajati napolju postepeno privikavati na sunce ( i biljke mogu da dobiju opekotinesparusene listove.

jorgovan i sl.ako zelite sami da odgojite dvogodisnje biljke ( nezaboravak.sada je pogodno vrijeme za razmnozavanje putem pelcera. . . napraviti dzem ili slatko.ruze su sada u punom cvatu .sada je vrijeme sakupljanja sjemena kod jednogodisnjih biljaka.Juni .ne zaboravite da biljke u rastu trebaju djubrivo .sobne biljke su sada u punom razvoju . .sobne biljke treba cesce tusirati i paziti da ne stoje na direktnom podnevnom suncu. .plodove jagoda ubrati . .biljnih usiju ima cijelo ljeto.treba ih redovno zalijevati i po potrebi djubriti. . . .treba redovno otklanjati ocvale cvjetove. biljke s vremena na vrijeme pregledati i odmah zapoceti sa unistavanjem (vidi Borba protiv biljnih usiju ). . .najvznije je u ovom vrucem ljetnom mjesecu biljke redovno i obilno zalijevati da se ne bi osusile. turski karanfil.sada je pogodno vrijeme da se sobne biljke razmnoze putem pelcera. . pa biljke treba redovno pregledati i po potrebi spricati sa za to odredjenim sredstvima.uzivati u plodovima svog rada . .suho i vruce vrijeme pogoduje razvoj biljnih stetocina. .u ovom periodu balkonsko cvijece raste ubrzanim tempom ne zaboravite ga redovno djubriti i zalijevati.ako idete na odmor pobrinite se da biljke neko zalijeva u vasem odsustvu.grmovi koji cvatu u proljece ( jasmin. turski mak i sl. ) mogu se nakon cvjetanja podrezati. . time se pospjesuje novo stvaranje pupova. . . . Cvijet mjeseca : ruza Juli . . sada su se pojavile. ) mozete do kraja jula sijati.mislite na to da je i kaktusima za rast potrebna voda i vlaznost.ako cvijece stoji na prozoru okrenutom prema jugu. treba ga zastititi od prejakog sunca.

rhododendron koji prezimljava napolju ne treba u drugoj polovini augusta vise djubriti.ocvale cvjetove gladiola prelomiti i ostaviti da se osuse.krajem septembra prestati sa djubrenjem biljaka . ali ga treba zalijevati da bi se formirali pupovi. .pelcere geranija.redovno odstranjivati ocvalo cvijece. . pelargonija i fuksija presaditi.sobne biljke treba stedljivije zalijevati . vazi i za august . treba izvaditi iz zamlje i osusiti.lukovice tulipana.Amarilus vise ne zalijevati i pustiti da se osusi .kaktuse zalijevati i djubriti do sredine septembra.ako ste u junu ili julu posijali dvogodisnju biljku ( turski kakanfil.. kaktusi i sl. pelargonije ili fuksije vegetativno razmnoziti (putem pelcera) sada je potrebno pelcere odrezati i rasaditi Cvijece mjeseca : BOUGAINVILLEA. .biljke koje ste u toku ljeta iznijeli na balkon treba vratiti u kucu (hibiskus ako je temperatura ispod 18° C. nezaboravak i sl. Cvijece mjeseca: Begonije Septembar .jos uvijek se mora obilno zalijevati i djubriti. .skoro sve sto vazi za juli.dvogodisnje biljke ( turski karanfil. a onda postepeno prestajati pa kasnije stedljivo zalijevati .ocvale cvijetove odsjecati da se opet stvaraju novi.bozicni kaktus (decembar) nekoliko nedjelja (kraj septembra. .) se jos mogu posijati. . tako se pospjesuje novo cvijetanje. pocetak oktobra) ne zalijevati da bi mogao da formira pupove . nakon sto su se listovi osusili.) . nezaboravak i sl.visegodisnje biljke treba postepeno sve manje djubriti.ukoliko hocete geranije. . KANA ( Canna indica ) August .) sada je vrijeme da se mlada biljcica pikira i rasadi. . .

tulipani) . da bi se do zime adaptirali na novo mjesto . . fuksije. ali po noci postoji opasnost od mraza. posisati i ako je potrebno podijeliti.. polako pripremati oliander.saksije sa biljkama koje ostaju napolju zastititi (umotati folijom ili zastititi granjem i suhim liscem). kane.sada je vrijeme sadnje lukovicastog cvijeca koje cvate u proljece ( narcisi. Ovo cvijece vise ne zalijevati da se pri niskim temperaturama ne bi smrznulo.jednogodisnje zacine konzervirati za zimu. zavisno od klime i temperaturnih uslova. . Cvijece mjeseca: Dalia Oktobar .dalije. biljke nocu zastititi . dvogodisnje posisati do pola (do oktobra) . begonije izvaditi iz zemlje. -ljetno cvijece odstraniti.sada pocinje sadnja vocaka i vinove loze Cvijece mjeseca: Syngonium . zumbuli. tulipani. asparagus i ostale balkonske biljke koje nisu otporne na zimu i niske temperature. zumbuli.zavisno od vremenskih uslova.biljke koje prezimljuju napolju pripremiti za zimu. po potrebi obrezati..u planinskim krajevima moze vec u septembru doci do nocnih mrazova. Cim se pupovi pojave treba ponovo poceti zalijevati. pa ih ponovo posaditi . ..decembar (cvijet) nekoliko nedjelja ne zalijevati da bi se formirali pupovi.. stepeniste). . . suhom i tamnom mjestu. ne mjenjati mu mjesto i ne okretati ga. boungavillea.vrijeme u oktobru moze biti jos uvijek suncano i toplo. ocvalo cvijece odstraniti. dobro prosusiti i ostaviti na prohladnom.stare bozure iskopati.) unijeti na mjesto gdje ce prezimiti (podrum. . asparagus.. geranije. Samo u periodu velike suse malo zaliti.sada se zasadjuju zimzeleni grmovi.saksije sa osjetljivim cvijecem (fuksije. . za preseljavanje u zimske prostore.).sada (do pocetka novembra) se stavljaju u zemlju lukovice koje cvatu u rano proljece (narcisi.

jorgovan . -sada je zadnje vrijeme da se posadi lukovicasto cvijece u zemlju.u ovom mirnom periodu biljke stedljivo zalijevati (svake 2-3 nedjelje da se ne bi potpuno osusile).kako je sada vrijeme grijanja treba pokusati.biljke. ali ne previse. kako bi se vec od pocetka moglo sprijeciti masovno razmnozavanje. . .sve biljke povremeno pregledavati (i one koje ste ostavili u podrumu da prezime) da se nisu pocele pojavljivati biljne stetocine. povecati vlaznost zraka i paziti da se. .Samo biljke koje se nalaze u prostorijama sa grijanjem treba obilnije zalijevati. . sto je vise moguce. ne mjenjati mu mjesto i ne okretati ga.novoposadjeno voce i grmlje preko cijele zime zalijevati (preko podne u dane kada zemlja nije smrznuta).kod prehladnih perioda biljke koje su ostale napolju dodatno zastititi.. .Novembar .dani su kratki i biljke imaju vrlo malo svijetlosti na raspolaganju. . Biljke koje trebaju vise svjetlosti staviti sto blize prozoru ili osvijetliti umjetnom svjetloscu. .novembar je period mirovanja kod najveceg broja biljaka.grmove i vocke kod prevelikog snijega otresti da ne bi doslo do pucanja grana.. Cvijet mjeseca:decembar Januar . stititi od hladnog poda i vrlo pazljivo zalijevati. djubriti treba samo one biljke koje vidljivo rastu ili cvjetaju . ne djubriti. ne pocnu pojavljivati biljne stetocine. pri prevelikoj vrucini.vocke nadjubriti. grmaste biljke (jasmin.)zaliti kompostom i zastititi od smrzavanja. posebno na prozorima okrenutim prema sjeveru. . treba zalijevati vrlo stedljivo. Cvijece mjeseca: SPATHIPHYLLUM Decembar . -decembar (cvijet) ponovo poceti zalijevati cim se pojave prvi pupovi. -prilikom provjetravanja prostorija biljke skloniti da ne bi bile izlozene prehladnom vjetru.

stare i bolesne grane odstraniti. a gornji ostavi otvoren i tu se nasipa vlazni treset ili mahovina (sl.biljkama u zimskom periodu pruziti sto vise svjetla. . 3). Donji kraj se veze. juka. . napravi se kos rez do polovine stabla. Folija se povremeno otvara zbog zalivanja (sl. . a istovremeno i razmnoziti margotiranjem.. .pri toplom vremenu otvoriti prozore na spremistima u kojima biljke prezimljuju. . . zatim se vezuje i gornji kraj folije. Grmove osloboditi od tezine snijega da grancice ne bi popucale.sjeme povrca u staklenike posaditi.ako nije prehladno moze se poceti sa obrezivanjem vocaka: vazno je da obrezani dijelovi veci od 2 cm promjera budu premazani sa specijalnim balzamom. Ispod mesta reza stablo se omota plasticnom folijom. 2). pod zglobom lista. difenbahija ili fikus posle nekoliko godina provedenih u prostoriji pruzaju ruznu sliku: zalostan izgled listova skupljenih na vrhu visokog stabla. . 1 sl.pri povpljnom vremenu mogu se posaditi vocke. 1).ako je snijeg napadao treba vrt kontrolirati. 2 . djubriti samo u slucaju da neka biljka prebrzo raste. u stablu. U zarez se stavi kamencic ili parce plastike. pokusajte da je podmladite. kako ne bi srastao (sl. Takvu biljku ne treba baciti. povremeno ocistiti listove od prasine Cvijece mjeseca:zeleni ljiljan RAZMNOZAVANJE MARGOTIRANJEM Cesto se desava da dracena. sl. Biljku mozete skratiti.sobne biljke stedljivo zalijevati.

4 Posle 4 ... odseciite oziljen deo i posadite ga kao samostalnu biljku na zeljeno mesto. magnolije.. Razmnozavanje polozenicama najcesce se obavlja u proljeće iili leto. ali. pajasmn.. Za 6-8 mjeseci razvice se nov korjenov sistem... vatreni trn. kleke.. Probali ste da ozilite reznicu. Zasto ne probate sa POLOZENICAMA? Jednu nizu granu sa maticnog stabla lagano savijte polozite na zemlju. ali i mnoge druge vrste. Donji deo biljke nemojte baciti .malo iznad reza uskoro ce se pojaviti bocni izdanci! RAZMNOZAVANJE POLOZENICAMA Cesto Vam se desava da Vam prijatelji traze reznicu nekog zbuna u vasoj basti.. Kada prorastu treset. Polozencama se najlakse razmnozavaju rododendroni. crven bagrem.odseci ispod mesta reza (sl. . ali tako da je ne prelomite. i odmah posaditi u saksiju. niti ostetite. pa taj deo grane zatrpajte zemljom. To mesto povremeno zalivajte i uskoro ce grana pustit svoje zlice. ukrasn nar. ribzle. 4). 3 sl. tako da ne moze da se podigne. maline. Ili bi ste vi zeleli jos jedan zbun. al ni je kasno to uradit ni u septembru. Zatim je pricvrstite rakljom ili cvrscom zicom. vrh biljke se moze odvojiti . te tada granu izvadite iz zemlje.6 nedelja ispod folije ce se pojaviti prvi korjencici.sl.

PRESADJIVANJE BOZURA Ukoliko ste resili da razmnozite. Cvijetaju u proljeće. a u tom slucaju beru se jos dok su u pupoljku. Tokom vegetacionog perioda umjereno se zaliva. ilovasta zemlja bez krecnjaka. Porijeklom je iz Kine. lijepo izgledaju u vazni. tako i na senovtim mestima. a u rano proljeće. najcesce crveni. Bozuri se razmnozavaju deobom bokora. ali ga prve zime po presadjivanju treba zastititi suvim liscem i granjem. Koriste se i kao rezani cvijet.HARMONIJA U MINIJATURI . na kome se nalaze bar dva okca i deo korjena. ali ih ima i ruzicastih.50 grama po svakom bokoru. BONSAI . Mladi pupovi treba da budu pokriveni tankim slojem zemlje. ili odsecanjem dela bokora. al se samonkla javlja u celoj Aziji. rasadite ili presadite bozure u svojoj basti. jos uvek je vreme za to. pre cvijetanja. cim se otvori zeleni omotac i pojave cvijetne latice. krem i belih. Bozur dobro uspeva kako na osuncanim. Bozur je otporan na hladnocu. Najlepse izgledaju ako se u jednoj grupi nadju samo cvijetovi jedne boje. sto znaci da vise godina ostaje na istom mestu. Preporucuje se umjereno dodavanje djubriiva i po presadjivanju. Cvijetovi bozura mogu biti jednostavni ili dupli. ocedita. Najvise mu odgovara hranljiva. duboko prekopati i isitniti. Ova lepa biljka pripada grupi trajnica. Sadi se kao soliterna biljka ili u manjim grupama. Evropi i Severnoj Americi. Zato zemlju na kojoj ce biti posadjen treba dobro pripremti. jer se u protivnom moze dogodit da biljka nikada ne procvijeta. treba ga prihraniti mneralnim djubrivom . a moze i uz ivicu cvijetne leje ili kao samostalna leja. Vazno jene sadti ga duboko.

u saksiju stavite hranljivi supstrat i postavite biljku. leti na 2-3. ali moze posluziti i obicna saksija. . Ostavite biljku da se odmara oko osam nedelja. lagano savijajte stablo i grane u pravcu u kome zelite da se drvo razgrana. Korjen ne treba da bude skroz pokriven zemljom. cije je stablo debljine prsta. da korjenove zilice ne bi zapusile otvor. Bilo bi dobro imati originalnu posudu za bonsai. Zicu ne stezite previse.BREZA JOS NEZNIJA Budite i Vi majstor bonsaija Nabavite u rasadniku zdravu i razgranatu brezu. Ovim bonsaiju dajete konacan oblik. odlucite kako zelite da izgleda vas bonsai. Prihranjujte tecnim djubrivom.5 mm. Biljku omotajte aluminijumskom zicom . orezite korjen u obliku kruga. a izdanke koji ce se naknadno pojaviti. a zimi na 4-6 nedelja.glavno stablo zicom debljine 3. a grane zicom debljine 1. Nakon sest mjeseci odvijte zice sa stabla. Posto ste stablo omotali. posle ovog perioda izvucite korjen iz zemlje. postavite resetku. Na dno. gde je otvor za oticanje suvisne vode. pa ostrim makazama skratite zilice.U SAKSIJI . Korjen je sve vreme u saksiji! Zalivajte je koliko"Trazi". redovno odstranjujte. Da bi biljka lakse stajala u posudi. pa prema tome odstranite suvisne grancice sa stabla. otresite zemlju sa njega. Specijalnim makazama ili ostrim makazicama za nokte isecite stablo do visine od 25 cm.

da bonsai bude oblikovan u potpunosti dovoljne su samo dve godine. najbolje bezbojnim lakom. uzivajte! Uvek ziva priroda PROCVIJETALI PANJ Kada krenete u sumu. ovo je samo jedan od nacina da sami oblikujete bonsai. za velike i male vrtove. Potpuno cist panj konzervirajte. kreativci. Uz malo srece mozete pronac veci.Bonsaiju se svake druge godine orezuje korjen i presadjuje se u novu zemlju. Iz njega treba isterat sve nepozeljne stanovnike paukove. Dakle. ocuvan panj.. U udubljenja mozete smjestit male saksije sa cvijećem. a prema raspolozenju i rezano sveze ili suvo cvijeće lisce. terase i zardinjere VECNO ZELENE KLEKE otporne na zimu i jednostavne za uzgoj .. ali i pazljivo zagledajte. uzivajte. hodnik li ulaz u stan. Gotovo svaki komad drveta originalan je i potpuno prirodni ukras. koji Vam tokom zime moze ulepsati sobu. mrave. Cetkom dobro ocistite sve rupe i pukotine u panju.

Medjutim. a lose reaguju oobicne kleke. Zbog toga je gotovo nemoguce oblikovati vrt bez ovog zimzelenog rastinja. kao i sa jarkim bojama jednogodisnjeg cveca i trajnica. BOBICE KAO ZACIN Plodovi i cetine skoro svih vrsta kleke SU OTROVNI! Osobina svih kleka je da su otporne na mraz i jednostavne za uzgoj. kako formi. likera i drugih alkoholnih pica. Dobro communis) su podnose orezivanje.KLEKA (Juniperus sp.dzina. tak i osnovnih vrsta. U medicini se bobice kleke koriste kao efikasno diureticko i dezinfekciono sredstvo.) je jedan od cetinara sa najvecim brojem raznovrsnih formi. . one madastarije grane tesko imaju opor ukus i razvijaju nove izbojke. kao kvalitetan zacin krune. Odlicno se "slaze" sa drugim cetinarima. Ovu svoju manu dopunjava zanimljivim oblicima. za jela od divljaci i ribe. djubrivima za cetinare pomaze u razvoju i Koriste se ka dodatak za aromu pravilnom formiranju kiselog kupusa. ali i stabla velicine i do 15 m. na visak vlage u (Juniperus zemljistu. tamno Odgovara im suncano . visestruku Redovna prihrana primenu. Uvek se moze naci ona forma koja odgovara svakom ukusu i svakoj velicini vrta. izuzetak. Postoje polegle forme.plave bobice mesto. forme srednje velicine. mada tada nije toliko intenzivna. Najpopularnije su spororastuce. Zelena boja kleka ukrasava vrt i zimi. Patuljasti oblici se moogu uspesno odgajati i u posudama na terasi. a takodje u proizvodnji krepkih napitaka .

kineska i virdzinijska kleka (Juniperus communis. koje se oslobadjaju po vlaznom vremenu. a u Evropu je doneta u XVIII veku. a pri jacoj zarazi se susi. Osim cvijetova. a cvijeta tokom celog leta. virginiana). gde . Na kruskama zarazenim gljivicama. U kisnom periodu gale nabubre i obrazuju spore. RDJA KRUSKE Gale na kleki se javljaju kao posledica zaraze gljivicnim oboljenjem. ali i kao suseni u zimskim dekoracijama. A znate li od kuda potice boja njenih cvijetova? Ime biljke potice od grcke reci HYDOR-voda i ANGEIONposuda. U tom slucaju pomaze samo orezivanje grana na kojima su se pojavili neobicni izrastaji gale. One inficiraju drvo kruske. rdju kruske. svakako su dekorativni i njeni krupni. Ovaj izuzetno dekorativni zbun moze izrasti do visine od dva metra.Na zalost. Paznju je zasluzila svojim velikim cvastima bele. Porijeklom je sa Dalekog istoka. Cvijetovi se rado koriste i u buketima. ruzicaste ili plave boje. jasno zeleni listovi. HORTENZIJA (Hidrangea hortenzis) Sigurno je najcesci ukras nasih vrtova. chinaensis i J. Osnovni prenosioci gljive su obicna. na nalicju lista pojavljuju se narandzaste skupine u kojima se obrazuje nova generacija spora.TREBA PUNO VODE. sto bi u prevodu znacilo . mesto ispod visokog drveca.u vrtu siri gljivicno oboljenje. Odsecene grane se spaljuju. Takvo drvo vise ne radja. Najvise joj odgovara polusjenka. J. rdjom kruske. ova predivna biljka ima i jedan nedostatak .

koje su prosle godine bile plave. pa se moze desiti da se pri orezivanju uklone i da biljka sledeceg proljeća ne procvijeta. Dobro je poznato da se simsir moze oblikovati na najrazlicitije nacine: kao kupa. koje se moze nabaviti u bolje snabdevenim poljoprivrednim apotekama..U cemu je stvar? Hortenzije cvijetaju plavim cvijetovima samo onda kada rastu na veoma kiselom zemljistu. Ukoliko se ne orezuje. Simsir sporo raste i moze se lako kontrolisati orezivanjem.. Mnogi hortenzije orezuju u jesen. Zatim se biljka redovno zaliva djubrivom koje sadrzi sulfate aluminijuma. lopta.i u najtoplijim mjesecima ima dovoljno vlage. Ne zapostavljajte orezivanje jer se zbun ne obnavlja lako na starim granama. Kako onda odgajiti plavu hortenziju? Jednostavno! Potrebno je nabaviti treset koji je pogodan za biljke . Razmnozavaju se deljenjem korjena posle precvijetavanja. ako ne znate kakvo je zemljiste u vasem vrtu. cija je vrednost pH 3-4. odnosno sa velikim procentom aluminijumovih soli. "PITAJTE" HORTENZIJU! SIMSIR Simsir je verovatno najcesce gajeni zbun i jedan od najvaznijih za vrt.ljubitelje kiselog tla.. To je biljka koja se najvise koristi za formiranje zivica i narocito je podesan za deljenje prostora i formiranje ivica u zacinskim vrtovima. debele grane iz sredine. Uz obican simsir sa nesto izduzenim . Prija joj plodno. kocka. Ove biljke cvijetne pupoljke obrazuju krajem leta prethodne godine. sto je pogresno.5. Leti je treba obilno zalivati. narocito ako je zasadjena na suncanom mestu. u novoj sezoni procvijetaju belim ili ruzicastim cvijetovima. Dakle. Verovatno Vam se desilo da Vase hortenzije. kako bi se biljka podmladila... rastresito zemljiste. simsir ce se slobodno formirati kao smpatican zbun ili nize drvo. Kod starijih biljaka dobro je ukloniti starije.

potsecamo vas da se krajem oktobra pripremaju reznice-pelceri. kada prodje opasnost od mrazeva. da bi bokor bio sto razgranatiji. a preneta u Evropu u VIII veku. postala je jedna od najpopularnijih cvijetnica. godine. Na proljeće. Muskatla je prilicno snaznog stabla. naizmenicnih listova srcastog oblika sa nekoliko dubokih reznjeva.okruglastim listovima. a izgledati najlepse. Sade se u sanducice na rastojanje 8-10 cm i stavljaju na prozorsku dasku gde ima dovoljno svetlosti. Ova biljka. od kojih jedno mora biti u zemlji. . Redovno se zalivaju i povremeno prihranjuju. POKLONITE LALU Pre vise od cetiri veka. ili muskatla. tacno 1554. Omiljene su muskatle sa vi secim granama i glatkim listovima. kao na slici. Pelargonija. najbolje sa 3-4 kolenca. Biraju se mladje. porijeklom sa Rta dobre nade. pricvrscenih na dugu dlakavu drsku. neizbezno zauzima svoje mesto. svaka muskatla sadi se u posebnu saksiju ili sanducic i rasporedjuje na terasu ili ispred ulaznih vrata. mogu se nabaviti razni kultivari poput Buxus sempervirens 'Planifolia' sa dosta dugackim liscem i sarenolisni varijetet Buxus sempervirens 'Elegantisima' sa zuckastim ivicama na zelenom liscu. "UKRADITE" PELCER Kada uredjujemo vrt ili terasu razmisljamo o cvijetnim vrstama koje ce najduze trajati. Tokom zime vrhove koji poteraju treba iseci sto nize. u Evropu su iz Male Azije prenete lale a u Holandiju. Cvijetovi su krupni i raznobojni. Da bi ste na proljeće imali muskatlu. takozvanu "zemlju lala".

prvenstveno nocu. nije izazvala takvo interesovanje i pomamu kao lala. Kada cvijetovi uvenu. Zalivajte ih obilno i zasadite. jer masta selekcionara oduvek je bila neiscrpna. U narodu je ova cvijetnica poznata kao djurdjevak. a u nekim krajevima i po nazivu "biserni cvijet". Drzite na hladnijem mestu. na njima se dobijalo i gubilo imanje. donesenih s Levanta. . Poklanjanjem lale iskazuje se ljubav. danas je poznato vise od 3000 sorti. cak ni orhidejam. Postoje sorte sa malim i velikim cvijetovima.dolbend koja znaci turban. zelenkasto-bele. Stavite posudu u hladniju prostoriju. Gajenje: Lala je zeljasta visegodisnja biljka. zatim sa cvijetovima koji lice na ljiljan ili papagaja i sl. Lale pripadaju porodici ljiljana. Od pralale i prvih lukovica. Zbog brojnih oblika i varijeteta. Lukovice se sade sredinom septembra na dubinu od 10cm. Nega i cuvanje u vazi: Cvijetne stabljike odrezite ravnim rezom. Istorija belezi da se za lale borilo i ginulo. kao i bogatstva boja. i to jedna blizu druge. MIRISNI DJURDJEVAK Djurdjevak (Convallaria majalis) je perena koja slobodno raste po sumama i sumarcima. a za tridesetak dana prebacite ih u mracnu gde je temperatura od 14-15*C. Lale su tipicno sezonsko cvijeće koje se u cvecarama moze pronaci od marta. Veoma su zanimljive i dvobojne lale. lala je od davnina omiljena. ali i u visim podrucjima. zute. Boje su od bele. Ime tulipan ili lala porijeklo vodi od persijske reci . Vazu samo do polovine napunite vodom. lukovice stavite u hladnu prostoriju. jednostavnim i punim. ruzicaste do tamnocrvene a ima i crnih lala. to ce cvijetovima produziti zivotni vek.Ni jedna biljka. Najlepse su u sirokim posudama u koje moze da stane vise lukovica. Saksije treba da budu duboke najmanje 15cm. u podnozju planina. Na kraju ih prebacite na svetlo mesto gde je temperatura izmedju 18 i 20*C.

obavijaju cvijetnu drsku cele sezone. neguje se jednostavno. Djurdjevak u cvijetu moze se dobiti i u zimskom periodu. bele mirisne cvijetice. Zbog velike gustine bokora i krupnih listova koji pokrivaju tlo. tokom leta nema nikakvih dodatnih radova. na nekom pogodnom mestu u basti. do cvijetanja. Saksije je najbolje postaviti u prozor izmedju dva okna. visece i rasporedjene u grozdovima. kojim se razmnozava. Kada prodje cvijetanje. sve do jeseni. jer tada moze izostati cvijetanje. Svaki cvijetic sastoji se iz sest belih latica. Tada se gusto ukorjenjeni bokori vade asovom i pazljivo dele podzemna stabla. koje se do ivice ukopavaju u zemlju. tako da podseca na zvoncic. Cvijeta u maju. sigurno se u svakom vrtu moze naci bar malo slobodnog prostora. Brzem razvoju biljke doprinosi pokrivanje posude hartijom u obliku fiseka. koje treba da pocne krajem februara. Ona ce omoguciti formiranje mnogobrojnih cvijetova na dugim drskama.Naime. gde zbog jake senke cak ni trava ne raste. obicno po dva-tri. cvijet djurdjevka je nezamenljiv za pravljenje proljećnih buketa i drugih aranzmana. Kao visegodisnja biljka. Djurdjevak se brzo siri i pokriva tlo zahvaljujuci podzemnom stablu-rizomu. a uspeva i ispod drveca. Posebno ga treba koristiti za dekorisanje u svecanim prilikama. Za ovako skromnu biljku koja se jednostavno uzgaja i neguje. uvenule cvijetove treba odseci i smanjiti zalivanje. Veoma je bitno da temperatura ne bude visoka. Tamnozeleni kopljasti listovi. sa cele povrsine treva izvaditi biljke. Optimalno vreme za ovaj posao je kraj leta i pocetak jeseni. za vencane buketi ili uskrsnje trpeze sa sarenim jajima. Lukovicasto cvijeće . Polazu se u zemlju na dubini 10-12 i razmak 15cm. dodati rastresiti humus i ponovo posaditi podeljene bokore.lako za gajenje SADNJA PRE MRAZA . Pogodna je za ivicnjake. zemljiste obraditi. U tu svrhu rizomi se sade u saksije ili dekorativne keramicke posude. redovnim zalivanjem odrzava se stalna vlaga. Zbog ljepote i prijatnog mirisa. Krajem decembra posude se unose u prostoriju u kojoj je temperatura 12-14 stepeni i umjereno zalivaju. Posle cetiri-pet godina. U proljećem. kamenjare. da bi podzemno stablo proslo kroz normalni period mirovanja. Ova biljka je izuzetno dobar pokrivac tla i moze se koristiti za sadnju na senivitim mestima i na umjereno plodnim zemljistima. ima izuzetno lepe.

Prvi u vrtu procvijetaju LUKOVICASTI irisi niskog rasta. Oni ce se pojavit pred samo cvijetanje. a samim tim i razlicitim bojama i oblicima cvijetova. Zemljiste treba da je rastresito i humusno. ali obavezno pre mraza. sada posadite IRISE. krokusi. Ovi irisi zahtevaju PERIODIICNO PODMLADJIVANJE SVAKE GODINE. Izaberite suncano mesto u vrtu. iz zemlje ce pocet da izbijaju uski svetlozeleni listovi. ili perene. Sadi se tokom jeseni. Da bi cvijeće delovalo sto lepse. Za dan ili dva svi ce se otvoriti i vrt obojiti plavoljubicastim i zutim tonovima. koji skrivaju pupoljke. Daruju nas svojim cvijetovima a. U jesen se mogu ponovo zasaditi. prosarani su pegama razlicitih boja i oblika. svetlo plavi do tamnoljubicasti. Postoje dve osnovne grupe: • irisi koji se razvijaju iz LUKOVICE i • irisi koji se razvijaju iz rizoma. Ovo cvijeće ne zavisi mnogo od klime. svega dvadesetak centimetara. narcisi. Njihovi krupni cvijetovi. lukovice se sade na dubinu koja odgovara njihovoj dvostrukoj velicini. Za one koji lukovice sade prvi put: OBRATITE PAZNJU DA VRH LUKOVICE OKRENETE NAVISE! Sade se u jesen. Odmah po otapanju snega. opredeljujemo se za jednogodisnje. .Ne znajuci da je gajenje lukovicastog cveca vrlo jednostavno. kada listovi pozute. cvijetaju u proljeće GRACIOZNI IRISI Ako zelite da vam posle prvih proljećnih suncanih dana ozive cvijetne gredice. lukovice se vade iz zemlje. zaklonjeno od promaje i jakih vetrova. ciste. znate i sami. pa ce i cvijetovi biti krupniji. zumbuli i visibabe vesnici su proljeća. Lukovice nas u proljeće prve obraduju. dele i ostavljaju na suvo i toplo mesto. U kasno proljeće. Ova cvijetna vrsta odlikuje se bogatstvom sorti. lukovice sadite u grupe. kako bi na proljeće dobili rondele. raznobojni tulipani. Po pravilu.

nagomilavaju hranljive materije. PRVI PROLJEĆNI CVIJETOVI Lukovicasti iris. a s proljeća premesta u vrt. Iz mladih lukovica. cuva se i neguje u prostoriji. zatim standardni i na kraju visoki . sledece godine razvice se listovi i cvijetno stablo HRANA U LUKOVICI ILI RIZOMU Vecini Irisa vise odgovara toplo i suvo leto. . U ovoj maloj cvijetnoj gredici na slici. Bradata perunika: rezerva hrane u rizomu Bradate perunike. grupu irisa razlicitih sorti okruzuju trajnice Erantis i Iberis. Medju njima prvi procvijetaju PATULJASTI. koje se obrazuju u pazuhu ljuspi. u vidu skroba. Posle cvijetanja ovih Irisa nastupa period mirovanja.Posle lukovicastih cvijetaju oni koji se razvijaju iz RIZOMA. lijepo izgleda posadjen sam ili u grupi sa drugim vrstama. Na njemu se obrazuju zadebljanja u kojima se. zbog cega se ovi Irisi zovu i "mrezasti". U to vreme rizomi se mogu deliti i ponovo saditi. svetloplavih ili tamnoljubicastih cvijetova. Kod Lukovicastih irisa to su LUKOVICE. Sledece godine one ce razviti listove i cvijetno stablo. U tom periodu oni se hrane iz podzemnih "magacina". zalihe hrane imaju u RIZOMU.do 80 cm. koje pripadaju grupi korjenastih Irisa. Pri suviisnoj vlazi zemljista rizomi mogu da istrunu. Spoljni omotac lukovice obrazuje sitnu mrezu. a u proljeće ce pruziti zastitu od vetra neznim izbojcima Irisa. Iberis ce predstavljati ukras vrta do zime. e PRIMULA CVIJETA PRVA Dok je napolju jos hladno. visine do 20 cm.

Primula je jedna od rijetkih. obonica) produzava cvijetanje i po okoncanju proljeća. na provetreno mesto. samim tim i najlepsih saksijskih biljaka. sinensis) cvijeta od februara do maja. prohladnom mestu.Najranije procvijetaju obicna (Primula vulgaris) i hibridna visoka forma (P. Ne podnosi zasusivanje i lose reaguje na toplotu. PA CE BITI PODLOZNE BOLESTIMA I TRAJACE KRATKO. Pri kupovini biljke obratite paznji na kompaktan rast biljke. ako su uslovi povoljni. pa se po precvijetavanju moze baciti. za sve primule koje se uzgajaju u sobi vazi jedinstveno pravilo uzgoja: PROHLADNO I SVETLO MESTO ZASTICENO OD DIREKTNOG SUNCA. blizu prozora. Sobna primula (P. Na svetlom. U SOBI Na pocetku godine pocinje i sezona cvijetanja Primule melacoides. Pauza je samo tokom najtoplijeg letnjeg perioda. ponovo cvijeta. Kineska primula (P. STALNA. ALI UMJERENA VLAGA I OPREZNO DAVANJE DJUBRIVA SLABE KONCENTRACIJE. Leto moze da provede u vrtu i da sledece godine. koje cvijetaju cele zime i proljeća. ako se uveli cvijetovi redovno uklanjaju. Zivotni vek moze joj se produziti na 2-3 mjeseca. uz dovoljno vode. Ova primula je jednogodisnja. Na svetlom mestu. Tada je treba smjestiti u senku. PROMJENE NA KOZI . slatior). moze da izdrzi i do 18-20*C. RIJETKE I MEKE JEDINKE IZRASLE SU VEOMA BRZO. obradovace vas cvijetovima jarkih boja i prijatnog mirisa. ali ne na direktnom suncu. Ona je neznija od prethodne dve vrste. kako bi se novi pupoljci postepeno otvarali.

Ipak. Mesto je pozeljno pokriti strugotinom ili isitnjenom korom drveta. Lavanda odlicno formira zivu ogradu slobodnog rasta ili se orezuje. sto moze dovesti do susenja ili izmrzavanja biljke. koja se oko biljke blago sabije. Zato je najbolje mesto za primulu ispod listopadnog drveca. uz ivicu baste moze se saditi lavanda (Lavandula officinalis).Sobna primula moze izazvati promjene na kozi osjetljivih osoba. kojima su obrasle drske i donja strana listova. a kada precvijetaju. rastresitom zemljom. Jama se puni sitnom. Krivac za to je PRIMIN. materija koja se nalazi u tecnosti tankih. U blizini stabla imace i dovoljno vlage. LAVANDA KAO BORDURA Ako prostor dozvoljava. drvece ce im pruziti potrebnu senku. Samo se postarajte da ne dodirujete listove. a prilikom presadjivanja koristite rukavice. pre listanja. jedino . U proljeće. ciji je prijatan slatkast miris siri celog leta. kako korjen ne bi poceo da isplivava. jedva vidljivih zljezdastih dlacica. primule ce imati dovoljno svetla. Moze se saditi i pojedinacno. kada se siroko i bogato grana. iskopa se jama dosta veca od korjena. Nema posebnih zahteva prema zemljistu. SADNJA ISPOD LISTOPADNOG DRVECA Primula voli ilovasto zemljiste obogaceno humusom i ima osobinu da dobro cuva vlagu. Kada se sadi. zbog toga se ne treba odreci ovog prelijepog cveca. Cak i maleni listovi ove biljke odaju miris.

Ako posle cvijetanja nastupi period suse. izazvale su veliko interesovanje ljubitelja cveca. dok bela lavanda dostize 45-60 centimetra i ima plavicastozelen list. BOZUR U drevnoj Kini bozur je bio omiljeni cvijet vladara. Odlicno podnosi suncana mesta na duboko prekopanom glinovitom zemljistu. a njegovu ljepotu opevale su i mnoge poete. Dok se ne razgrana i ne pocne lijepo da cvijeta. Kada su u XIX veku kulturne forme zeljastih i drvenastih bozura dospele u Evropu. doprinece bogatijem cvijetanju naredne godine. verovatno zbog toga sto su zahvalno cvijeće koje ne zahteva posebnu negu i mesto boravka. Posle cvijetanja biljku je potrebno nadjubriti organskim djubrivom. najbolje kompostom ili dobro zgorelim stajnjakom. Suprotno njima. To je snazno i dugovecno rastinje. Na presadjivanje bozur reaguje tako sto prestaje da cvijeta nekoliko godina. Ovo se odnosi na sve sorte. naprotiv. koji su uspesno nastavili rad na selekciji. drvenasti bozur treba djubriti samo mineralnim djubrivom. to mu nece smetati. a odmah posle toga i u Ameriku. Bozuri su do danas u vrtovima zadrzali popularnost. Tradicionalna ljubicasta verzija biljke naraste 3090 centimetra i ima srebrnastosivkast list. prodju i dve godine. Zbog toga na samom pocetku za ovu biljku treba odabrati odgovarajuce mesto. .je treba saditi na suncana mesta. bogatom humusom. Za tek posadjeni bozur treba imati strpljenja. koje ne sadrzi veliku kolicinu azota.

U vrtu se mogu kombinovati s cvijetajucim trajnicama. Ali. mora se dva puta godisnje djubriti. puzi po zemlji. Moze da raste u blizini drveca i drugog siblja. na neutralno. po misljenju nekih ljubitelja cveca. sta uraditi kada posadite brsljen i otkrijete da. Rastuci do dva i po metra u visinu. od proljeća do kasne jeseni. jer dobro podnosi "susede". fasade kuca prosto cvijetaju. Snaznim orezivanjem zrtvuje se cvijetanje. posebno u seoskom dvoristu. U tom slucaju treba se pobrinuti za dobru drenazu. Obican crveni bozur takodje je rado vidjen u vrtu. grmolike reze i nisko drvece i siblje. humusom bogato zemljiste. s krupnim cvijetovima i privlacnim listovima.Bozur belog cvijeta dobro se "slaze" s drugim trajnicama u vrtu. pre dvesto godina. Na pocetku sezone u martu-aprilu i posle cvijetanja. Njegov klasicni "partner" obicno je delfinijum. Tek u novije vreme. ili jos gore. mogu po ljepoti konkurisati ruzama. uopste ne raste kako bi trebalo? . jer duze zadrzavanje vode ne podnosi. DRVENASTA VRSTA Drvenasti bozur (Paeonia suffruticosa) u Evropu je doneo engleski ser Dzozef Benksom. ova zahvalna i izdrzljiva biljka iz istocne Azije postala je popularna u nasim vrtovima. bradate perunike. S bozurom se dobro "slazu" i bele hrizanteme. Da bi redovno cvijetao. umesto po zidovima. Razlicite sorte drvenastoh bozura. prekriva ih i. ZASTO BRSLJAN NECE DA SE PENJE Brsljen je zimzelena biljka koja se penje uz zidove. Strucnjaci savetuju da se sadi u polusenku. Mlade grmove treba blago orezati da bi dobili lepu i pravilnu formu. ali samo za narednu sezonu. u potpunosti preuzima ulogu solitera. Moze se kombinovati s drugim trajnicama u cvijetnoj leji. Zemljiste treba da je umjereno vlazno.

i pored toga sto ste izabrali pravo mesto da ga posadite. cvijetale grane nece obrazovati izdanke za puzanje jer su stare grane naprosto "zaboravile" da se penju. Da bi brsljen uspeo treba. priguseno sumsko svetlo. Evi jos jednog razloga zasto brsljen ponekad nece da se penje: ako kao pelcere koristite stare. on voli indirektno. izbegavati bele. . tople juzne zidove. Jesenje lisce koje je braon boje ostaje na granama mladih grabova skoro citave zime. dakle. Posle otprilike 10 godina obrazovace svoje ostro-ovalne "staracke" listove a u septembru i oktobru cvijetove bogate nektarom. Svez beton i cement reaguju bazno i spaljuju korjencice kojima se brsljen drzi za zid. Ovakav zid se moze neutralisati sam od sebe. Takav brsljen ce izrasti u bezoblican zbun. kao i "klizave" i stare zidove koji se odranjaju i na kojima on nece naci potreban oslonac. Ne treba ga saditi na mestima gde ce biti direktno izlozen jakom suncu i gde je zemlja suva. Njegovo lisce s jeseni brzo pocinje da menja boju ali jos dosta dugo ne opada. Tada je "krivac" hemijski sastav zida. Stoga. penjati se i prekriti sve sto mu stoji na raspolaganju.Prvo sto treba da se zna o brsljenu jeste to da je njegovo prirodno okruzenje suma. Orezivanjem graba dva do tri puta tokom sezone rasta. potrebno je samo sacekati kisni period jer kisela kisa vrsi neutralizaciju baze. Nasuprot tome. ravnomernu vlaznost i rastresitu zemlju. Ponekad. Grab se nasiroko koristi poput bukve za formiranje zivih ograda i zasenjenih prostora u vrtu. moze se formirati gusta ograda potpuno pokrivena liscem u kojoj se rado sakrivaju ptice. Takodje. ako ga posadite u hladovinu ili makar u senku. brsljen ce vremenom rasti.DRVO ILI ZIVA OGRADA Grab moze porasti u visinu do dvadeset metara i tada se formira kao divno drvo sa siljastom krosnjom. takvi uslovi su idealni za grinje koje ce ga na takvom mestu gotovo sigurno napasti. GRAB . Drugi je slucaj ako je zid oblozen fasadnim ciglama i itongom koji odaju kiseline. bez neke posebne paznje i nege. brsljen ne raste uz zid. Ovde pomaze jedino da napravite drvenu konstrukciju uz koju ce se biljka popeti.

. Tokom zime treba odrzavati minimalnu vlaznost tla. Uslovno receno. za vreme tog kriticnog perioda moze se upaliti sijalica. sto je dovoljno da mraz ne osteti stablo. koja ce u prostoriji podici temperaturu za nekoliko stepeni. Zimi mu najvise odgovaraju juzne prostorije. terasa i prostorija. granama i plodovima. U tamnim prostorijama zivotne funkcije listova prestaju. zavisno od temperature. Zimzelene grane sa belo-ruzicastim cvijetovima i zuckastozelenim plodovima su preko cele godine cudesan ukras vrtova. a temperatura ne pada ispod nule. sa dovoljno svetla. dvorista. a stablo ugine. U stanovima i kucama za prezimljavanje moze da posluzi bilo koja prostorija do koje dopire minimum direktne ili indirektne svetlosti. a spoljna temperatura je -10 do -15*C. Vise temperature potsticu prevremen razvoj cvijetnih pupoljaka. Cvijetanje limuna.n. kako ne bi doslo do razvijanja zelene plesni na listovima.e. FIKUSI Ficus sp. a postize se i dodatno osvetljenje. Zato je najbolje udaljiti stablo od grejnih tela. Zato se limun u manje svetlim prostorijama stavlja pored prozora. U toploim vlaznim prostorijama lisce zuti. Vlaga vazduha treba da je smanjena. U ovakvim zimskim uslovima.VITAMIN "C" U SAKSIJI Gajenje limuna u posudama poznato je jos od 300. kovrdza se i opada. stablo ce normalno cvijetati u maju i doneti plod. stablo limuna moze da zadovolji osnovne potrebe jednog domacinstva. truljenja i uginuca biljke. Nedostatak vlage ili prevelika vlaznost zemlje oko korjenovog sistema dovodi do opadanja lisca. pocinje tokom aprila do pocetka maja. godine p. Ako je stablo u prostoriji koja se ne greje. u kojima se temperatura krece od +1 do +7*C. pa takvo stablo treba spasavati otkidanjem pupoljaka. Prostoriju treba povremeno provetriti.

SMOKVA. Uglavnom se svi fikusi neguju na isti nacin. Isto se desava i ako fikusi "gladuju" . kada je sunce najjace. ili biljku istusirati .kod sitnolisnih vrsta. . blizu prozora.Fikusi su uglavnom porijeklom iz tropskih krajeva. pa ce biti ukras svakog prostora dugi niz godina. U prohladnoj prostoriji treba paziti koliko se biljka zaliva. pocinje da raste. ali ne preveliku!. Jedino ga tokom leta treba zaseniti tokom dana. Jedna od svima dobro poznatih je i vrstaFicus carica . a najvise im odgovara polozaj kada im svetlost dolazi odozgo. Leti ce fikusu prijati ako ga iznesete napolje. Kod uzgoja fikusa u sobi neophodno je pridrzavati se nekoliko osnovnih pravila. kada fikus posle zimskog mirovanja. presadite je u vecu. Zimi im najvise odgovara temperatura 10 15*C i umjereno zalivanje ustajalom vodom.ako ih niste dugo presadili u svezu zemlju. U proljeće. jer ce pri suvisnom zalivanju listovi pozuteti i otpasti. Fikusi spadaju medju najpopularnije sobne biljke. treba ga obilnije zalivati i prihranjivati vestackim djubrivom svake dve nedelje. a ukoliko je biljka prerasla posudu. Obavezno ih zastitite od promaje! Jednom nedeljno lisce treba obrisati vlaznim sundjerom . Fikusi vole puno svetlosti. ali na zasenjeno mesto.kod krupnolisnih. Zato je najbolje postaviti ga na pod.

okruglastih listova. Krupnih je listova. Stablo je gusto razgranato i cesto moze da izraste u malo drvo. • mesto zasticeno od promaje. Kod nas je nesto redji u stambenim i poslovnim prostorima. sjajnim i kozastim listovima. Ficus pumila je puzavica neznih. • umjereno zalivanje. kozastih. Najcesca vrsta fikusa je Ficus elastica.Fikus mozete razmnoziti vrsnom reznicom. U sobnim uslovima biljke ce se najlakse oziliti krajem proljeća i pocetkom leta. Postoje cak i udruzenja njihovih ljubitelja. • prihranjivanje u proljeće. po cemu je i dobio ime. Ima varijeteta i sa sarenim liscem. UKRATKO: • svetlo mesto. popularni bendzamin. Za pocetnike u njihovom gajenju problemi nastaju sa dolaskom hladnih dana. UNESITE KAKTUSE U KUCU Svojom egzoticnoscu pronasli su svoje mesto kod ljubitelja cveca. . Drugi po popularnosti je svakako Ficus benyamina. • redovno presadjivanje u svezu zemlju. sa dobro poznatim velikim jajastim. sitnog. sitnih. Ficus lirata se takodje redje srece. nalik na liru. ni malo slican prethodnim vrstama. u vodi. leti zasticeno od direktnog sunca. mnogobrojnog lisca.

podrum mora biti ociscen i sveze okrecen i u njemu se ne sme cuvati krompir ili slicno povrce. Sa zalivanjem prestajemo nesto ranije. ZIVE SKULPTURE Od cega zavisi hoce li kaktusi cvijetati ili ne? .Vec pocetkom oktobra unosimo ih u zatvorene prostore. Drzimo ih na toplijem mestu dok rez ne zaraste. kako bi kod unosenja bili suvi. Osjetljive i kalemljene kaktuse cuvamo u praznom akvarijumu. zbog gljivicnih infekcija. Izvadimo ih iz zemlje i skratimo korjen. Odlozene kaktuse je potrebno pregledati jednom nedeljno. gde cemo im lakse sacuvati vlagu u vazduhu. Kaktusima koji zimi zahtevaju visu temperaturu treba obezbediti dovoljno svetla da se ne deformisu. Ako primetimo da neki truli. isecemo ispod bolesnog dela. Manje kaktuse kojima je potrebno mirovanje mozemo smjestiti u prostor izmedju duplih prozora. kako bi se supstrat osusio. Kod umotavanja pazite da ne ostetite korjen! Za prezimljavanje se mogu iskoristiti podrumi i potkrovlja. Prezimljuju na temperaturi 10 *C. sasusimo rez na toplijem mestu i kalemimo. a i temperatura ce biti veca. odatle cemo ih smjestiti i van saksije. Zatim ih umotamo u novine ili stare krpe i odlozimo na mirovanje. Pre smjestanja u hladnu prostoriju nekoliko dana ih zadrzimo u toplijoj.

Ubraja se u jedan od najlepsih clankovitih kaktusa. u sobi sa centralnim grejanjem na primer. koje. PRESADJIVANJE Kada je rec o kaktusima. za 2-3cm vecu posudu. posluzite se trikom. Osim toga. tacnije od kraja oktobra do kraja marta kaktuse treba drzati na hladnom i suvom mestu. crvena. gde temperatura ne prelazi 10*C. narandzasti ili zuti. na primer) kaktus neposredno iznad prethodno nakvasene zemlje. Bozicni kaktus porijeklom je iz Brazila i u tropskim sumama raste kao parazit u krosnjama drveca. BOZICNI KAKTUS Cvijeta u decenbru i januaru. Ako se. uvrcuci ih. pak. jer ce samo tako vecina kaktusa stvoriti pupove i vec pocetkom proljeća krenuti sa cvijetanjem. u ovom periodu treba se uzdrzati od zalivanja. Boja cvijeta je razlicita ruzicasta. a leti na terasi. iako mnogi misle suprotno. Nakon presadjivanja kaktus ne treba zalivati najmanje dve nedelje! Sa zalivanjem treba poceti tek kada se primeti da biljka pocinje da raste. neophodno ih je zalivati i u ovom periodu. Obuhvatite duzom tkaninom (salom. zasticenom od mraza.Tajna je u zalivanju i njihovom zimskom odmoru. narandzasta i . oni cuvaju na toplom mestu. Krajeve tkanine dobro stegnite. Zatim kaktus izvucite iz saksije i presadite u novu. nisu otrovne ali mogu da iritiraju kozu. Sta sa bodljama? Kako zahvatiti biljku? Cime je drzati? Da biste se zastitili od uboda neprijatnih bodlji. Kod nas je poznata saksijska biljka koja je zimi u kuci. crveni. Tokom zime. U toku godine po dve faze mirovanja i rasta. ali onda sigurno nece cvijetati. JAO. pitanje njihovog presadjivanja je uvek problematicno. Cvijetovi kao za izlozbu: ruzicasti.

zalivanje je svedeno na najmanju meru. saksija sa bozicnim kaktusom iznosimo na terasu i to na senovito mesto. Ako vam biljke boluju proverite da li imaju dovoljno svetla. potom sledi faza mirovanja. Posle cvijetanja. . Za gajenje kaktusa najvazniji uslov je odgovarajuca zemlja. a poznat je kao i bozicnjak. jer nastupa mirovanje: posle obilnog cvijetanja treba joj odmor. Bozicnom kaktusu. pa i cudnovatim oblicima. Cvijeta u decenbru i januaru oko bozicnih i novogodisnjih praznika. mora se voditi racuna o smeni mirovanja i rasta. reznicom: clanak uvrtanjem se otkine i zasadi u saksiju sa plodnom zemljom.. To ih i cini omiljenim sobnim biljkama. Narocito je pogodna kisnica. nakon mjesec dana reznica ce pustiti korjen. zmijice. kao i ostale u sobi ili na terasi. ali ne suvise. korale. Pocetkom proljeća. Presadjujemo biljku ako je saksija mala i pocinjemo sa zalivanjem. Skracenjem duzine dana biljku unosimo u sobu.zuta. U ovoj fazi formiraju se cvijetni pupoljci. U fazi mirovanja. Da bi ova omiljena biljka cvijetala na vreme. do septembra. jezeve. Saksiju ne premestati. kada je zalivanje opet znatno smanjeno. Najbolja kombinacija je 2/5 komposta. 2/5 recnog peska i 1/5 krecnjacke prasine ili usitnjenog starog maltera u koju se moze dodati malo praha od drvenog uglja koji sprecava stvaranje budji. pogoduje svetlo mesto. koje se po dva puta ponavljaju tokom godinu dana. zalivanje se svodi na najmanju meru. tek toliko da se biljka ne osusi. Razmnozavaju se semenom.. u februaru. U fazi rasta. u ovo vreme. a danas ih ima sirom celog sveta u raznim. a dobro je i prehranjivanje u tecnom rastvoru. jer bozicni kaktus voli stalno mesto. reznicama. Zaliva se redovno. Neki lice na klipove. pa otkud i ime. Od septembra povecavamo kolicinu vode za zalivanje. Na dno saksije stavlja se sloj sljunka. razmnozavanje KAKTUSA BODLJIKAVI LJEPOTANI U "KUCNOJ RADINOSTI" Za kaktuse se nije znalo pre otkrica Amerike. biljku redovno zalivamo i prihranjujemo. najbolje pocetkom oktobra i nastavljamo sa negom. Razmnozava se lako. dalje od izvora toplote i tenperature oko 15 C. sundjere. jer pocinje faza rasta koja traje do jula.

mnoge vrste ovog roda odomacile su se u Sredozemlju. i krenuti u prekopavanje zemljista. • Cereus . KADA KOPATI? . u ovom slucaju to je clanak ili izbojak. a tezinu od nekoliko tona. • Phyllocactus . • Echinocereus . pokrijte staklom i drzite na temperaturi od 25 . dva do pet dana. • Echinocactus .ima rebrasto stablo i cvijetove koji se otvaraju nocu i traju do polovine iduceg dana. presadite ih u male saksije.30* C. mesnate listove. pre pocetka vegetacije. a posle oko tri mjeseca. Posle presadjivanja. Cvijetovi su krupni i trubicasti. Ostrim nozem odsecite reznicu. Razmnozavanje reznicama obavlja se u proljeće i rano leto. razlikuje se od pustinjskog. staklo se skida. drzite ih u senci i nemojte zalivati. Najpoznatiji i najomiljeniji rodovi su: • Echinopsis . Seme ovlas sabijte.ima zdepasto.poznat kao "svekrvin jezik". Seme se seje u supstrat koji se sastoji od tri dela recnog peska i jednog dela lisnjace.. mlade biljcice mogu da se sade u male saksije.izdancima i kalemljenjem. rez pospite prasinom drvenog uglja da ne bi doslo do truljenja i ostavite reznicu do nedelju dana da se malo prosusi. Presadjivanje kaktusa je na oko tri godine i to u rano proljeće. Vlasnici basta znaju da upravo u ovo vreme treba zavrnuti rukave. Kada nikne. • Mamillaria . STIGLO NAM JE PROLJEĆE April je mjesec najobimnijih radova u vrtu.zbunastog je oblika. • Epiphyllum .lisnati kaktus. a ukoliko odsecate deo. • Selenicereus .ima dugo savitljivo stablo.. Ima duge. Perua. Cilea.Stablo dostize visinu i do 20 m. Supstrat pre setve navlazite. Kada se ozile. Zatim je posadite u vlazan pesak ili mesavinu peska i zemlje.ima loptasto ili cilindricno stablo koje je obraslo bradavicama i bodljama.vrste ovog roda glavna su odlika zanimljivih pejzaza Meksika. loptasto stblo. • Opuntia .

U zavisnosti od zahteva pojedinih vrsta cveca (koji su naznaceni na svakoj kesici). Ovo vazi za one ljubitelje cveca koji seju veci broj biljaka. tj. aspidistra i drugo. Otpornije cvijeće. Uzme se komad zemlje u saku i stisne. pak. To se moze jednostavno ustanoviti. SAKSIJE I ZARDINJERE SA SEMENOMtreba drzati na toplom mestu i zalivati kanticom koja na vrhu ima rasprsivac (tus). vec se rasipa i trosi previse je suva. zavisi i dubina setve. za zalivanje je najbolje koristiti mlaku vodu. Na spoljni deo zardinjere ili saksije mozete zalepiti kesicu (sa datumom setve) iz koje je uzeto seme za tu posudu. Ako je zemlja suva treba je dva do tri dana pred prekopavanje zaliti. Kada je saka otvori. a ako ne zadrzi oblik grudve. trebace vam i saksije za njihovo sejanje. Tako. Tako cete znati sta ste gde posejali. JESTE LI NABAVILI KESICE SEMENA RAZNOVRSNOG CVECA? Vecina ukrasnih biljaka seje se krajem marta i tokom aprila. ali ne cvrsto stisnuta. ako je iscrpelo sve hranjive sastojke iz zemlje. a onda se blago utisne u nju. zemlja u njoj treba da ostane u grudvici. kao sto je lijander. Kod onih drugih. Tek kada se temperatura ustali preko 10 stepeni C mozemo ga polako iznositi napolje. Ukoliko je ostala sasvim kompaktna. Ako je. kod onih koje se dublje seju. previse vlazno moze doci do kvarenja zemljisne strukture. napravite stapicem rupice u zemlji tako da formiraju redove. Takodje. PRESADJIVANJE CVECA ovako posejanog vrsi se kad se ono dobro razvije. Ovo vazi za sve . a rezultata ce biti malo. vazi pravilo da se seme pospe po povrsini zemlje. treba presaditi i pazljivo zalivati. znaci da je previse vlazna za kopanje. jer bi prejaki mlaz rasterao seme uz ivicu posude.Veoma je vazno oceniti pravi trenutak za riljanje baste. Zato je najbolje kopati onda kada se zemlja u ruci mrvi. kada se na mladicama pojave 1-2 para pravih listova. Osim semena i saksija neophodna je i kvalitetna zemlja za cvijeće. Ako ste odabrali seme zeljenih biljaka. Ako je tlo previse suvo posao ce biti veoma naporan i izmorujuci. koje se seju plice.

ako to vec niste ucinili. Za sadnju siblja nije potrebno rupu unapred kopati. Pozeljno je da rupa ostane tako otvorena izvesno vreme (najbolje je da se rupa iskopa ujesen pre mrazeva kako bi preko zime zemlja u rupi izmrzla i na taj nacin postala rastresitija i omogucila da se korjenov sistem lakse adaptira na nove zivotne uslove). Vecina tropskih biljaka ce dobiti tamniju boju na niskim temperaturama. Pozeljno je dodati nesto pregorelog stajnjaka oko busena pre sadnje. jer su noci jos uvek hladne. presaditi i dobro orezati. vreme je da iskopate rupu. Zemlju i zardinjere za balkone treba unapred pripremiti. oprezno! Muskatle. moze se pribeci presadjivanju. krajem februara. Uz dodatak pregorelog stajskog djubriva oko busena i vodeci racuna da dubina sadnje bude do mesta do koga je sadnica i sama bila pre toga zasadjena i vodeci racuna da severna strana stabla u rasadniku bude okrenuta ka severnoj strani i u dvoristu. a samu sadnicu orezemo tako sto cemo korjenov sistem malo skratiti. . ako je to potrebno. ili sadnji novih sadnica.biljke. Iskopajte je cim se zemlja odmrzne toliko da moze da se kopa. mindjusice (fuksije) treba takodje. Neposredno pre sadnje rupu iskopamo. PRESADJIVANJE KRAJEM FEBRUARA Ukoliko zelite da presadite svoju novogodisnju jelu ili jelku. Staro drvece i siblje mozemo ocistiti od starih i suvih grana. sada je i vreme za sadnju ukrasnog siblja. Zato. Kada vremenske prilike to dozvole. Orezivanje nadzemnih delova uradicemo kada budemo sigurni da nece vise biti dana i noci sa mrazom. Zalivanje se vrsi samo ujutru. Rupa mora da bude nesto vecih dimenzija od busena. a ne tek posto se nabavi rasad. a nadzemni samo za dve trecine duzine grana. Pored sadnje sadnica.

U ovom mjesecu sade se i lukovice gloksinije i to tako da vrh lukovice viri iznad zemlje. Pretpostavljamo da ce vam to vremenski uslovi i dozvoliti. Vas prodavac ce vam reci koja je begonija za sadnju u basti. inzenjera pejzazne arhitikture ili. a koja nije. Sada je i vreme za sadnju begonija i dragoljuba. mogu potraziti savet od strucnjaka za tu oblast . Muskatla je ljubitelj svetlog i suncanog mesta. a tri izdanka bice savim dovoljna za dobru i gustu biljku. Oni ce vam svojim strucnim znanjem izradom dendroloskog projekta i savetima pomoci da na najbolji nacin dodjete do pravog resenja. Moze joj se dodati i malo pregorelog stajskog ili mineralnog djubriva. ukoliko je zemlja posna. moguce je i jos neko prihranjivanje u toku vegetacije. Iz saksije mogu se presaditi u zemlju uz dodatak komposta i peska i prethodnog skracivanja korjenovog sistema na pola. Mozemo ga ponovo izgrabuljati i ocistiti. da se malo posvetite i travnjaku. Verujemo da ste ga pre nastupanja zime i snegova pokosili i ocistili od suvog lisca. Mesto gde ce ona biti posadjena mora biti zasticeno od direktnog sunca. a listovi su se vec razvili. . Naravno. ako je zemlja posna.Da podsetimo one koje zele da svoj vrt urede na neki dugi nacin ili da ga preurede.000 vrsta begonija koje se dele u dve velike grupe koje uzgajamo: 1) one sa lepim dekorativnim listom i 2) one sa cvijetom mozemo odabrati nekoliko vrsta koje se mogu kod nas naci. Sada je i vreme. Od oko 1. a zatim prihraniti organskim ili mineralnim djubrivom. Muskatle trba skratiti na tri do pet okaca. grana i ostalog otpada koji se zatekao na travnjaku. potrebno je otkinuti joj jedan list cime cemo pospesiti raznoj pupoljaka i cvijetanje. Dalja nega travnjaka sastoji se od redovnog kosenja i zalivanja. hortikulture. Zivu ogradu treba okopati i nisko orezati kako bi dolaskom toplijih dana i noci mogla da snazno i bujno pocne da raste.dipl. Ukoliko se kod gloksinije ne pojave pupoljci. a sami to ne umeju. kako se nekada govorilo.

U toku zime. i sl. Ovo cvijeće se sadi na rastojanju od 18 do 20 santimetara. gde rastojanje mora biti nesto vece (od 25 do 30 cm). BOZUR (Peonia officinalis) PERUNIKA (Iris) BELA RADA (Bellis perennis) U ovo vreme se sadi i dvogodisnje cvijeće i to u vidu formiranog rasada otpornog na zimu. bozur. Zalivati ih treba tokom veceri. turski karanfil. Jesenja sadnja u basti (na balkonu) obezbedjuje punu ljepotu u proljeće. To su: djurdjevak. biljke treba zastititi (pokriti slamom. cesto se gaji zbog cinjenice da dva puta godisnje cvijeta i to obilno i dugo. Najvise joj odgovaraju suncana do polusenovita mesta i vlazna. recimo). bela rada.RADOVI U VRTU TOKOM PRVE POLOVINE OKTOBRA Basta se moze obogatiti cvijetnim vrstama koje zimu provode u vidu podzemnih izdanaka i razmnozavaju se njihovom deobom. Jedna od najlepsih i najcesce gajenih vrsta je svakako DAN I NOC (Viola tricolor). a sam rod broji oko 500 vrsta. Inace. devojacko srce i td. osim turskog karanfila. trazeci toplotu i svetlost. Viola je stari latinski naziv za ljubicicu. DAN I NOC (Viola tricolor) . Najcesce vrste su: dan i noc. propusna zemlja. nezaboravak. Ime DAN I NOC je kod nas i Rusa nastalo po tome sto se ova lepa biljka tokom celog dana okrece prema suncu. perunika.

Nabavite africke ljubicice i napravite jedan . kako bi se korjen oporavio. sto pre uklonite suvisnu vodu. jer preti opasnost od pucanja zemlje. ali pazite: suvise jako orezivanje moglo bi biti kobno u slucaju drugog "ledenog udara".. Mediteranske i egzoticne biljke u kuci pate od vrucine i nedostatka vazduha.. Lisce polako pocinje da zuti. Ne uklanjajte sneg sa zardinjera. da se nije uprljao ili zapusio. Otsecite sve izlomljene i "izresetane" grane. Otkrijte ih kada se temperatura popne iznad nule. odmah dezinfikujte saksije. Potsjetnik radova za februar Sadite i cistite Sobne biljke su u ovom periodu podlozne napadu parazita. Kontrolisite podzemne delove biljaka koje ste smjestili u podrum (korjen Muskatli i Fuksija.Potsjetnik radova za januar Zastitite Vase bilje Svakodnevno pratite vremensku prognozu. U slucaju najave jacih mrazeva sve biljke u zardinjerama omotajte asurama ili plasticnom folijom. Zemlja u zardinjerama i vrtu lako se moze smrznuti.) i ukoliko primetite ili samo posumnjate na pojavu trulezi. gomolje begonija. Listove biljaka cistite vlaznim sundjerom. Kod ostrih zima i naglih padova temperature biljke u njima snezni pokrivac ce najbolje zastititi. Posle perioda leda jakih kisa ili oluja neophodno je pregledati sve biljke. Pocistite zemljiste i prverite kanal za odvod suvisne vode. a kaktuse . Otstranite ga na kraju zime. da Vam ulepsaju hladne zimske dane.dva aranzmana u prozoru dnevnog boravka.

Potsjetnik radova za mart Uzivajte u proljeću Podjubrite zemlju oko biljaka. Klematis. ili je sipati u kesu i odneti u obliznju sumu. u toplini kuce. Jedan sanducic na prozoru pruzice im dovoljno prostora za nicanje. Tako cete imati cvijetni ukras odmah po sadnji ili. vec na jesen. . Orezite puzavice. Posadite ih u treset. Upotrebom levka za prihranjivanje izbeci cete direktan kontakt djubriva sa korjenom.. ali ne zaboravite: Gnojivo se veoma sporo raspada i da bi se potpuno razlozilo i pomesalo sa zemljom potrebno mu je oko mjesec dana. Fuksijom ili Hibiskusom. kako bi se pupoljci aktivirali. mirodjijom i drugim aromaticnim biljem. zavisno od vrste. Gliciniju. u direktnom kontaktu. Pravo je vreme da. Redovno ciscenje kaktusa je efikasan nacin da se spreci naseljavanje parazita.persunom. u svezu.. Iznesite iz podruma posude sa Muskatlama.. Zahtevne biljke. Posejte i postavite u kuhinjski prozor sanducice sa svojim prvim proljećnicama . Staru zemlju nemojte koristiti za druge posude. da bi otstranili sve one mikroorganizme koji im mogu naneti ozbiljna ostecenja. sigurno su iscrpele sve hranljive materije.. Presadite ih u saksije vece zapremine. Kupite cvijetajuce siblje. ili Orlove nokte. Gloksinija. Preostalim granama omogucicete bujnije cvijetanje tokom godine. sigurno sagoreo. proizvodi truljenja su veoma jaki i korjen bi. Odaberite primerke sa dobro razvijenim cvijetnim pupoljcima..cetkicom.. koje dugo nisu vadjene iz posuda. Ahimenesa. a njihovo korjenje preraslo saksiju. Mozete je baciti u bastu. koji mora stalno biti vlazan. Posmatrajte budjenje proljeća. krenu gomolji Begonija. kvalitetnu zemlju.

Orezite drvece i zbunje.Na pijacama se vec mogu naci lale i narcisi u saksijama. U posude posadite lukovice koje ce cvijetati u leto. dok krosnje nisu previse bujne. Seme posejte rijetko (ako je sitno izmesajte ga sa zemljom ili peskom). Posetite rasadnik i odaberite odgovarajuce biljke. odlozite sadnju za sledeci mjesec. Vreme je da se presade bonsai biljke. redovno orosavajte. stavite je u pogon. Pravo je vreme da se okusate u aranziranju "zacinskog vrta". Potsjetnik radova za april Pazite na mrazeve! Rasadnicari iznose prvi rasad Muskatli i jednogodisnjeg cveca. a onda ih presadite u zemlju. Osvezite vrtni dekor sa nekoliko zardinjera ovoga cveca. I u nasim rasadnicima mogu se naci neke aromaticne biljke iz ovog asortimana. pocnite sa orosavanjem. kako ne bi ponik bio suvise gust. na stalno mesto. Ako zivite u kraju gde su u ovo doba godine jos moguci kasni proljećni mrazevi. Cim se vreme prolepsa. sada je pravo vreme. Ako ste planirali da dekor Vaseg vrta upotpunite perenama ili novim dendro-materijalom. Ako imate prskalicu. Ne zaboravite da im orezete krosnju i korjen. Najjednostavniji za upotrebu su preparati u obliku spreja ili rasprsivaca. Smjestite ih u kucu dok ne poteraju. Posejte proljećnice direktno u zardinjere ili u bastu. . Vec od pojave prvih izdanaka tretirajte Vase biljke zastitnim preparatima.

zrtvujte poslednje dvogodisnje cvijetnice kako bi dobili vise prostora. Vase biljke su u periodu intenzivnog rasta. Odstranjujte uvele cvijetove sto redovnije. Od desetog maja ne morate se vise pribojavati kasnih mrazeva. bogat supstrat. Pomislite kako su krasuljci i proljećno cvijeće lepi. Nemojte koristiti proslogodisnju zemlju. Koristite dve do tri vrste preparata. ako ga imate. . Prihranjujte cvijetnice i povrce na svakih deset dana. koji predstavlja veoma krhku sredinu. Povadite lukovice i pripremite ih za sledecu godinu. Iznesite bastenski namestaj i ako Vam se cini potrebno. Ostavite ih u vrtu jos dvetri nedelje pre nego sto na njihovo mesto postavite letnji dekor. premazite ga jednim slojem boje ili laka. Obratite paznju na insekte i sve ostale sumnjive simptome. Redovno uklanjajte uvele listove proljećnica. Za to koristite svez. Pocnite sa prihranjivanjem. Ako ste ograniceni prostorom. Obratite paznju da ne propustite orosavanje bar jednom u dva dana. Ako zelite povrtnjak.Potsjetnik radova za maj "Oslonite se na instinkte" Komponujte cvijetnjak koji ce ove godine krasiti letnji dekor Vaseg vrta. a cesto i zarazena biljnim parazitima. Mozete ga upotpuniti i ukrasnim zardinjerama. jedan za cvijetnice. Ovo je posebno vazno za gradski vrt. Potsjetnik radova za jun Doskocite susi Leto je: biljkama je vruce i zedne su. jer je iscrpena i siromasna hranljivim materijama. sada je pravi trenutak da nabavite rasad. Iznesite sobne biljke na vazduh i presadite ih. To podstice biljke na ponovno cvijetanje. jedan za drvenaste biljke i jedan za voce i povrce.

. mozete napraviti svoju prvu topijariju (oblikovanu krosnju).. Sa jednim lepim brsljanom. uz pomoc zice. orezite zivicu i topijarne forme simsira. Vodenu povrsinu u vrtu sada mozete oplemeniti patuljastim lokvanjima.. ali automatsko zalivanje ima niz prednosti. mineri. koje cvijetaju u rano proljeće. biljne vasi.. Potsjetnik radova za juli Mislite na Vase biljke Kada krenete na odmor ni u kom slucaju nemojte zaboraviti zalivanje i orosavanje. koji se ubusuju u stabljiku i crpe sokove. Pocnite sa kuglom ili piramidom. Dvogodisnje biljke. Priustite sebi minijaturne ruze. kakve su plava lobelija. koja razvija miceliju u obliku belih koncica. ali pruzaju izvanredan efekat. Pre odlaska ucinite i jedan radikalan potez. Pomoc suseda je uvek dobrodosla.Izvrsite "zeleno" orezivanje proredite krosnje. Pustite u rad pumpu. koju niste u mogucnosti svakodnevno zalivati. Cvijetovi bi samo opterecivali biljku. biljke u zardinjerama i saksijama oslobodite cvijetova. tradeskancija. oidium. Nemojte zaliti. da bi sprecili razvoj algi. ali treba strogo voditi racuna da se omoguci slobodno oticanje suvisne vode. kojima pogoduju velike vrucine.. To bez sumnje ukazuje na nedostatak gvozdja i oligoelemenata. u ovom periodu pocinju da formiraju pupoljke za sledecu sezonu.. svakako ce procvijetati novi. ukrasni brsljan. a kasnije to mogu biti i slozenije zicane konstrukcije. Okacite cvijetne korpe sa padajucim vrstama. Vreme pogoduje parazitima. narocito kod zbunja. pa je potrebno odmah poceti sa prihranjivanjem. hameciparisa. Moze se desiti da listovi. Manje su otporne na hladnocu od obicnih. . tuja. a dok se vratite. jos bujniji. Potrazite u semenarama sretstva kojima cete na vreme tretirati vase biljke. Njima je zato sada neophodno dovoljno vlage i hrane. pocnu da blede. pod uslovom da osigurate da sistem korektno funkcionise.

Desava se da neke biljke. odjednom propadnu: zalivanjem i djubrenjem moze se postici veca otpornost na napade parazita. Odstranjujte uvele cvijetove.. poterace nove izbojke. te ne zaboravite da ih orezete. koja ce potom odmah ponovo procvijetati. Nemojte stedeti vodu za zalivanje. kakve su: Solanum.. Muskatle. Sacuvace se i za sledece leto ako im tokom zime obezbedite topao zaklon. i okacite je na balkon. Kalistemon. . Pravilno negovan.. Oslobodicete biljku. Izdrzljive vrste. kakav je na primer Bambus. Puzavice kao sto su Pasiflora.Nije jos kasno da napravite visecu korpicu sa padajucim vrstama biljaka. Lisce trajnica moze poceti da se susi. kakve su Impatiens ili Lovor. Nemojte se dvoumiti da uklonite sve preterano izrasle grancice. a barske vrste. Ozilite zbunaste vrste i cvijetnice: oziljavanje ce uspeti. na zid. kao Petunija ili Klematis. Lovorika. Klematis ili Jasmin u ovom periodu rastu veoma intenzivno. kao i one koje svojim rastom remete zeljenu formu krosnje.. Potsjetnik radova za august Posetite rasadnike Za leto u vrtu bastovani sve cesce preporucuju mediteranske vrste koje krasi obilje intenzivnih boja. iznad kapije. Bugenvilia. pod uslovom da redovno zalivate i orosavate. Bonsai zudi za svakodnevnim orosavanjem krosnje. mogu i propasti. ozilice se i u casici vode. Njima je neophodna redovna nega (okopavanje). Zalfija i druge zbunaste biljke leti se lako oziljavaju. Budite oprezni sa ruzama i vockama.

kako bi na proljeće novi izbojci iz pupoljaka formirali zeljeni oblik biljke. Potsjetnik radova za oktobar Uredjujte i sadite U gradskoj sredini lisce brzo opada. pocnite da pripremate za unosenje. naravno. ako je potrebno jos jednom ih orezite.Potsjetnik radova za septembar Pripremite se za unosenje Povratak sa odmora najcesce zahteva veliko ciscenje. . Bonsaiju smanjite zalivanje. Orezite topijarne forme. smjestiti i u podrum. a ukoliko se pojave paraziti uklonite ih specijalnim sredstvima. Unesite sadnice Muskatli u staklenik ili ih stavite u prozor. zatim ih ubacite u vrecice. ukoliko je vreme toplo. da bi ih sacuvali od insekata i parazita. To je najbolje uciniti u ovom periodu. nakupilo dosta opalog lisca i cvijetova. Najcesce ce. Poznom jesenjem cvecu produzite vek redovnim podrezivanjem i djubrenjem. Ocistite uvelo lisce sa puzavica. cistite lisce. Sobne biljke. vec od pocetka mjeseca namece se redovno ciscenje. gde se. Oni ce sacinjavati zimski dekor Vaseg vrta. Berite voce od pocetka sazrevanja. orezujte granje. kako bi dobili savrsene grozdove. Pocistite travnjak i terasu. posto su novi izdanci zavrsili rast. koje su leto provele napolju. Unesite vrtni namestaj. Odstranite nekoliko zrna grozdja. Mozete ih. vrlo brzo sazreti i na osuncanoj terasi. Ne oklevajte da zasadite zimzelene biljke i cetinare u zemlju ili zardinjere. obratite paznju da ga pre unosenja u podrum operete i dobro osusite. za vreme Vaseg odsustva.

Potsjetnik radova za decembar Uredite Vasu jelku Zasto ne iskoristiti terasu da biste se kroz prozor divili Vasoj novogodisnoj jelki. Olaksacete oticanje vode i smanjiti rizik da one glinene popucaju od mraza. Osiromasena je. Oprez nije na odmet. Izvadite Dalije i druge letnje lukovice. . Poberite prispelo povrce. cesto stradaju od iznenadnih temperaturnih padova. ona nece izgubiti svoje cetine i na proljeće je mozete zasaditi u vrtu. Ocistite cetinare od suvih (smedjih) iglica. ili je ostaviti u zardinjeri za sledecu Novu godinu. Posude koje ste ispraznili energicno ocetkajte i pre ponovnog punjenja dezinfikujte. Iako mogu dobro podneti vrlo ostru zimu.Ne zaboravite da ispraznite bazene. Na vreme unesite sve biljke koje treba zastititi. Biljke koje idu u podrum na mirovanje maksimalno orezite. Iskljucite vodu za sistem za zalivanje i ocistite pumpe. Saksije sa biljkama koje ostaju napolju odignite od zemlje malim podmetacima. a moze preneti i bolesti. Beskorisno je cuvati koriscenu zemlju. Prvi jesenji mrazevi mogu nastupiti vrlo brzo. koje cete cuvati u suvom podrumu. Sa dovoljno velikim busenom i na hladnoci. Nemojte se plasiti da ih posadite vrlo gusto. Potsjetnik radova za novembar Predupredite hladnocu Proljećne lukovice zasadite u mesavinu zemlje i peska i pri tom im obavezno obezbedite dobro odvodnjavanje. Pripremite slamnate ili plasticne ogrtace za osjetljivije biljke koje ce prezimiti na otvorenom.

Ne smeju se skracivati. treba ih prorediti na desetak centimetara. Kada pocnu mrazevi mozete zaboraviti na Vas balkon. Lagano ocistite podnozje jelke. Uz njih mozete. koje se zamenjuje jednogodisnjim najproduktivnijim grancicama. Isto pravilo vazi i za takozvane rodne kolace sa kojih se dobijaju vrlo kvalitetni plodovi. narocito one sa bogatim asortimanom semenja i lukovica. pa ih nepotrebno uklanjaju i tako smanjuju potencijal rodnosti. pod uslovom da ste dobro zastitili osjetljivije vrste.Mozete u rasadnicima potraziti Heleborus odorus. Njegovo cvijeće se javlja vec tokom zime. a izrazajno lisce uspesno popunjava prazne prostore. vec se uklanjaju do osnove. Prekopajte zemlju i prekrijte je tankim slojem treseta. ROD SE KROJI MAKAZAMA Jabuke i kruske nece obilno roditi i imati kvalitetne plodove ukoliko se stabla neredovno i nepravilno orezuju. Oblik krune Redovnom rezidbom odrzava se zeljeni oblik krune. Mnogi vocari amateri ne poznaju produktivne osobine rodnih grancica. Kako se rodni potencijal (rodne grancice) ne bi centrifugalno udaljavao ka periferiji i ne taj nacin ogoljavale skeletne grane jer se na lukovima savijenih grana mogu da pojave vodopije (nerodni prirast). Ukoliko je potrebno mogu se prorediti odsecanjem do osnove. Zato se u redovnoj zimskoj rezidbi unutrasnjost krune proredjuje. spustajuci zile. pa ni njih nikada ne treba skracivati. Rodne grancice Ukoliko je duz starijeg rodnog drveta veci broj naboritih i krutih rodnih grancica. sanjariti. Prelistajte casopise kataloge. Veoma je bitno da se starije rodno drvo svake godine na odredjenom mestu skracuje. planirati i svakako dobiti nove ideje. U unutrasnjost krune cesto ne moze da prodre svetlost pa su zametnuti plodovi sitniji i slabo obojeniji. Vite i rodne grancice uglavnom dopiru do periferije krune. u hladnim zimskim danima. Rodna stabla pravilnom rezidbom u odredjenoj meri se podmladjuje uklanjanjem starijeg rodnog drveta. kako bi cistocu sto duze zadrzali. ali se pri tom pazi da se rodne grancice suvise ne udalje ka periferiji. a . Ne sme da se dopusti da stablo preraste zeljenu optimalnu visinu. jer se na vrhu grancice nalazi mesoviti pupoljak koji donosi rod.

to je tri-cetiri metra. Stabla visa od cetiri metra se teze odrzavaju. Prilikom rezidbe treba uvek otklanjati vodopijevertikalne grane koje ne sadrze rodne pupoljke. Odredjenim pomotehnickim merama kao sto je delimicno skracivanje vrha i povijanje do odredjenog ugla i vodopije mogu da se transformisu u rodno drvo, ali ova operacija se izvodi samo ako nema dovoljno rodnih grancica. POSADILI STE VOCKU STA DALJE? Razvice mlade vocke, a njena kasnija rodnost i plodnost umnogome zavisi od radova prvog proljeća posle sadnje. U vetrovitim krajevima pobija se kolje uz sadnice da bi se zastitile od krivljenja i bolje ucvrstio korjen. Ovo se odnosi i na vocke kalemljene na slabim vegetativnim podlogama. Kolje treba da bude toliko dugacko koliko zajedno iznose visina stabla, dubina riglovanja ili jame i jos 15cm zdravice. Kolje se zbog povecanja trajnosti moze inpregnirati-sirovo kolje potapanjem u 5-postotni rastvor plavog kamena tokom 2-3 dana. Sadnice se za kolac vezuju pri vrhu i oko sredine stabla raznim vezivima u vidu osmice, da se ne bi ostetila kora. Kolje se postavlja s juzne strane, radi sprecavanja pojave ozegotina. Vrh koca ne sme biti visi od buducih ramenih grana vocke da im ne bi smetao u razvoju. Sadnice posadjene u proljeće obavezno moraju da se zalivaju. One zahtevaju vise truda zbog zakasnjenja u vegetaciji. Najosjetljivije su kajsija, ribizla i leska, jer vegetacija ovih vrsta pocinje ranije. Na zemljiste oko vocke potrebno je rasturiti neko od azotnih djubriva (npr. oko 250gr nitromonkala ili 300gr KAN-a), jer azot povoljno utice na brzi razvoj krune. Zemljiste u vocnjaku se zatim kultivira ili tanjira, cime se razbija pokorica i djubrivo pokriva slojem zemljista. Izuzetak su nitratna djubriva (cilska zastita, kalijumova i kalcijumova salitra), koja ne moraju da se zaoravaju. Vocke se pre pocetka vegetacije oprskaju, dabi se zastitile od uobicajenih bolesti i stetocina. BILJNA APOTEKA U VASEM VRTU Mnoge ukrasne biljke, koje doprinose ljepoti nasih vrtova, imaju i ljekovita svojstva. Iz tekstova Mr Ljubinke Levajic i Svetozara Veljkovica, objavljenih u reviji SUME br. 56, upoznacemo Vas sa nekima od njih. BREZA (Betula verucosa) - Listovi breze beru se pocetkom leta i suse u tankom sloju na promajnom mestu. Caj od listova breze povoljno deluje na obolele mokracne

organe, upale bubrega, besike ili mokracnih kanala. Potstice izlucivanje tecnosti. 1 kafenu kasicicu lista preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 15 min., procediti i zasladiti po zelji. Piti vise puta u toku dana. GLOG (Crategus sp.) - Od gloga se mogu koristiti list, cvijet i plod. Najcesce se prikuplja cvijet sa listom, a susi se u tankom sloju na promajnom mestu. Koristi se kod blagih oblika "slabosti srca" i blago povecanog krvnog pritiska. 1 kafenu kasicicu lista preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 15 min. Piti tri puta dnevno, uvek sveze pripremljen. Pije se 6 dana za redom, pa se sedmi pauzira i tako naizmenicno. LIPA (Tilia sp.) - Prikuplja se cvijet, zajedno sa priperkom, pre nego se cvijet potpuno otvori. Susi se u tankom sloju na promajnom mestu. Najcesce se upotrebljava kod razlicitih prehlada i povisene temperature, jer olaksava znojenje. takodje deluje umirujuce i olaksava san. 1 kafenu kasicicu caja preliti sa 200 g prokljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 20 min. i procediti. U toku dana popiti dve solje sveze pripremljenog caja. KLEKA (Juniperus communis) - Citava biljka je ljekovita, ali se najcesce koriste plodovi. Ljekoviti su samo potpuno zreli plodovi, ljubicaste boje, dvogodisnji, dok jednogodisnji, zeleni, nisu ljekoviti, te ih ne treba koristiti. Beru se od kraja leta do pocetka zime, a suse na promajnom mestu. Iglice i mlade grane beru se od aprila do kraja juna, usitne i suse na isti nacin kao i plodovi. Kleka ima baktericidno dejstvo, te se koristi u lecenju infektivnih bolesti pluca. Regulise rad bubrega i pospesuje izmokravanje. Etersko ulje prodire duboko u kozu, te se koristi u lecenju reumatskih oboljenja, narocito na zglobovima. Regulise rad organa za varenje, koristi se u lecenju zapaljenskih procesa zeluca i creva. Uvarak od iglica i mladih grana otklanja otok nogu i poboljsava cirkulaciju. Kleku treba koristiti obazrivo, jer preterana upotreba moze dovesti do ostecenja bubrega. 1 kafenu kasicicu izdrobljenih klekinja preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 10 min. i procediti. Piti 1-2 soljice caja dnevno. Kod zeludacnih i crevnih oboljenja i secerne bolesti pije se nezasladjen. Kod

oboljenja organa za disanje moze se zasladiti kasicicom meda ili secera. HAJDUCKA TRAVA Achillea millefolium Latinski naziv ove biljke u prevodu znaci AHILOVA TRAVA SA HILJADU LISTOVA, zato sto je, po predanju, Ahil, mitski junak, ovom biljkom lecio rane. Cvijeta od juna do oktobra, a njene cvijetove pcele rado posecuju radi sakupljanja polena. Tom prilikom nogice i celu donju polovinu tela oboje zrkonarandzastim polenom. Raste na susnim do umjereno vlaznim livadama. Osim toga pojavljuje se i pored puteva, na kamenitim mestima, kao i po oranicama i vinogradima. rasprostranjena je od nizijskih do planinskih predela. PRIPADA NAJSTARIJIM LJEKOVITIM BILJKAMA. Koristi se za lecenje svih stomacnih poremecaja, oboljenja jetre i zuci. Ubrzava krvotok, pomaze kod nekih poremecaja rada srca, leci hemoroide, jaca organe za probavu. Vekovna je upotreba hajducke trave u narodnom ranarstvu. Istucan i fino prosejan list stavlja se na rane, cime se sprecava zagnojavanje i doprinosi brzom zarascivanjui ublazavanju bolova. Caj od ove biljke poboljsava apetit. DIVIZMA blagotvorna za disajne organe Ovu magicnu biljku, koja kod nas raste kao korov, nosio je Odisej kao zastitu od cini carobnice Kirke. U doba Rimljana smela se brati samo uz magicne reci, a hriscani su osvestanim buketicima, u kojima se divizma obavezno nalazila, kadili kuce na Jovandan...

kako bi se boja ocuvala. magareci kasalj. namocenu u • U spoljnjoj upotrebi sluzi za lecenje uvarak. flavonida. Cvijet se slabo drzi na stabljici . prethodno i neuralgija. Suvi cvijetovi lako povuku vlagu. grceva u stomaku. brzo gube ljekovita svojstva. cireva. • Saka cvijetova u litri rakije sredstvo su Od svezih cvijetova. najbolje rano ujutru. vec susiti u tankom sloju u hladu na prozracnom mestu.. zute boje krocetina. katar Lagano popareni bronhija. Deluje i kao diuretik.Impozantna i uocljiva.. za masazu kod gihta i reumatizma. cvijetovi.opadne vec drugog dana. u platnenu vrecicu teskobe. drhtanja. pomesani sa medom hlade opekotine i izvlace bol. obavijena zlacanim krunicama. bronhitis.. Cvijeta tokom celog leta i jeseni. kasalj. te ih ne treba cuvati duze od godinu dana. gusto okicena krupnim zutim cvijetovima. Od prelivenih slatkim svezih cvijetova stavljenih u teglu i na bademovim ili sunce brzo ce postati uljasta tecnost . Isitnjeni i zgnjeceni cvijetovi upala ociju. Gornja polovina stabljike je klasasta cvast. suvim. promuklost. pa cvijetove ne treba sabijati u korpe. pa ih odmah po susenju treba spremiti u staklene posude i cuvati na tamnom mestu. po suncanim. peskovitim zemljistima.. Cvijet divizme sadrzi saponin (od koga potice i peckanje u grlu).. sluzast. zbog kojih je u narodu zovu jos i kraljevska sveca. sluz. oblog protiv svih lisaja. List i korjen su ljekoviti u manjoj meri. Cvijet se bere preko celog leta i jeseni. nervoze. secer. Ljekovita moc divizme je povezana sa zutom bojom. smetnji u srcanom ritmu. a seme je blago otrovno.. bolova u zeludcu ili maramicu. raste uz puteve. a suvu veoma prijatnog. odlican su zapaljenih i gnojnih rana. po suvom i suncanom vremenu. tako otpadnu samo casicni listici sa prasnicima. Najlakse se beru tako sto se ispod stabljike prostre cisto platno i stapicem blago udari po biljci. Ukus im je slatkast. koji podseca na med. Listovi se rasprostiru i suse ZA BOLJI VID I • Caj od cvijetova divizme jedan je od SLUH najboljih prirodnih lekova za zapaljenje disajnih puteva. uboja. tanina i vrlo malo etarskog ulja. malo gume. zavijeni Preporucuje se i protiv astme. Svezi cvijetovi su neugodnog mirisa. cim ispari rosa.

Sredozemlju i kontinentu. Gluvoca ili slab sluh mogu se cipelama. koje skupljamo u snopice i susimo na osencenom. koja se preliva u duginim bojama. dobija aromatizaciju likera. • Osusena stabljika. • Suvo lisce i cvijeće moze se smrviti u prah i usmrkavati protiv prehlade. dok se sitnocvijetne divizme ne koriste. nadzemne delove u vreme cvijetanja. osim cvijetova. od jula do septembra. Upozorenje: svi delovi divizme.planina i ganos radost. Postojao je tada i obicaj da se mladi parovi ovencavaju vencima od ove trave. Sadrzi etericno ulje. Jak caj od oci. za dezinfekciju . u kremama i putadnevno mazu parnim kupkama za lice. namocena u loj ili mazivo..dobra za masazu. i ostavljenih da odstoje na toplom • Mirisni cvijetovi se upotrebljavaju za 4-6 nedelja. ali i za lecenje rana maslinovim uljem (nakapa se i pusti da se osusi. radi jacanja cvijetova posvetlice svetliju kosu. se ljekovito ulje. • List divizme moze prakticno posluziti u vida. Ljekovite su sve vrste sa krupnim cvijetovima. odakle se prosirio po arapskim zemljama. sto aludira na radost sto je izaziva pojavljivanje ove biljke koja raste na suvim livadama i svetlim sumama brdovitih krajeva. Potice iz Indije. vranilova trava ili mravinac (Origanum Vulgare) vec po broju narodnih imena ukazuje da je veoma poznata ljekovita i mirodjijska biljka. Od mazurana beremo gornje. U anticko vreme mazuran je dodavan teskim vinima za podsticanje ljubavne zelje i zato posvecena boginji Afroditi. promajnom mestu. • Omeksavaju i neguju kozu. tanine i gorke materije i zbog toga se koristi kao sredstvo protiv crevnih i zeludacnih tegoba. Ime potice od grckih reci oros . a mogu biti i bolesno uvo.. majoran. blago su otrovni! MAZURAN RODJAK ORIGANA Mazuran. pa se njime se 2-3 primenjuju i u kozmetici. napinjanja. popraviti ako se 35 kap kapne u Njihov dim umiruje grlo. kada se potplata smanji • Od suvo lisca se mogu zavijati cigarete. zamena za duvan. daje dugotrajnu baklju.

pa se zato koristi kao zacin za svinjsko. 1. Masu procediti kroz platno. jer se koristi za pice i prelive za spagete. Ratomir Badojevic nije ni sanjao da ce jednoga dana u svom domacinstvu imati bastu sa egzoticnim i juznim vocem. sagradili kucu. Na jabuka svakih 6 dl dobijenog soka dodati 450 gr 6 dl vode secera. guscije i pacije meso i mahunasto povrce. ali ga mi preporucujemo kao odlican namaz za hleb sa maslacem. a sada i u nasoj kuhinji. U koferu su. je nezamenljiv zacin u italijanskoj. Pomesan sa kristalnim secerom. sircetom i 3/4 veze mazurana. Zasadio je kivi . Srodnik mazurana. Ovaj recept prenosimo iz jednog dobrog engleskog kuvara. KAO U AUSTRALIJI Kada je dalekih sezdesetih godina sa suprugom Darinkom krenuo put Australije. iseci na komade. koji raste kod nas na primorju. Potreban bez ljuscenja i vadjenja kostica i krckati u materijal: posudi sa vodom. da je takav secer delikatesan dodatak kolacima. a zajedno sa bosiljkom daje odlican ukus pecenom krompiru. Zbog ovih osobina najvise upotrebljava kao caj. Posle 15 godina rada na drugom kraju sveta. doneli i sadnicu kivija i australijskog oraha. da zele ne bi bio mutan. ZELE OD MAZURANA Oprati jabuke i osusiti. U svom selu su. sterilisane tegle. bez 2 kg slatkih gnjecenja. Sok lagano zagrevati mesajuci. gde ga preporucuju kao odlican dodatak hladnoj sunki. zaradjenim kapitalom.5 dl jabukovog dok se secer ne rastopi. Na kraju sitno iseckati preostali mazurana mazuran i umesati u zele. a zatim pojacati sirceta temperaturu 10-15 minuta. da se zele velika veza zgusne. Ostaviti 5 minuta da se prohladi i sipati u male. vratili su se u domovinu.probavnog trakta i zaustavljanje proliva. pored drugih zanimljivih stvari. vrlo lijepo ga aromatizuje. Mazuran daje jelima poseban ukus. takozvani kritski mazuran ili origano.

upotrebljava se kao jedna od najukusnijih i najboljih zamena za ruski caj. umesto vinove loze. Oni sadrze elaginsku kiselinu specijalno jedinjenje koje onemogucava izazivace kancera da pretvaraju zdrave celije u zlocudne (kancerogene). To je domacina podstaklo da pocne da razmislja o prosirenju asortimana i gajenju i drugih vocki kojih jos nema na nasem podneblju. americku borovnicu. aronija . Vec narednog proljeća neobicno voce se "primilo". ali nam domacin umesto toga nudi nekoliko zrna. Secamo se da smo snimili i urmu. a ima ukus ananasa.prvih 200 grama sveze ubrane kafe. . U velikoj saksiji nikla je brazilska kafa.. nego mu dati ulov.Malo su drugacijeg ukusa od nasih. kumoj .vrsta borovnice. veoma bogato vitaminom C. kaze. i malo masniji. mnogi zacini. Po onoj staroj: bolje je ribara nauciti da lovi ribu. jer prociscava krv. Sve to danas raste u lijepo uredjenoj zimskoj basti.. kako red nalaze. japanske jabuke. Uvarak od lista i korjena istovremeno je jedan od najkorisnijih. a da nismo sigurni da smo bas sve upamtili. marakuja .vrsta sitnog limuna iz Juzne Amerike. za koji se veruje da je ljekovit. a orah. na trecem spratu kuce. a od XVI veka lekari su je ponovo poceli prteporucivati za lecenje razlicitih poremecaja.pred kucom. u srednjem veku su je smatrali magicnom.vocka koja se dobija ukrstanjem jabuke i kruske. u stvari. DIVLJE JAGODE Koja je radost kad u sumi ugledamo kao krv crvene divlje jagode medju njenim neznim zelenim liscem. lovora. gde zaticemo i drvo banane! Sa drveta kafe vec Ratomir je vec imao i prvu berbu . osvezavaju nas i neguju nasu kozu. ali su od njih odlicni kolaci! Uz pozdrave odlazimo. Hteli smo da probamo ovu kafu.. Lisce sumske jagode. stakleniku. kineske jabuke. . A tek slast za nepca! Ovi ljupki. Nabavio je semenje i sadnice papaje. avokada. Uz to nam donose tako potrebne vitamine i minerale. jer su pravi plodovi samo spoljne zute semenke) izuzetne su po svojim zastitnim svojstvima. Divlju jagodu su otkrili jos nasi preci u sojenicama. japansku musmulu. iza kuce. masline.. hranljivi plodovi (lazni. bila je veoma cenjena u staroj Grckoj i Rimu. nudi nam i nekoliko oraha. podstice rad svih organa. fejoje.

kalijuma. umesto gotovih cetkicom sa pripremljenim preparata mogu se koristiti divlje prahom. napravite zubnu nadmorske visine). One su ne pastu i tinkturu za ispiranje samo ukusne. Ovo mleko od svezeg soka • Listove sumske jagode . preporucuje kuru jagodama svakom ko pati od lenjih creva. Posto kod jagoda polovina secera Prirodna zubna pasta postoji u obliku vocnog secera. limunske i vinske kiseline. ljepotu. gihta. U divljoj jagodi ima 81% vode (u gajenim sortama i do 90%). Vise od 400 gajenih • Stucajte u prah pregrst sorti nisu prikladne za listova i korjenja sumske zdravstvenu primenu. Ista kolicina ima 2. 6% secera (gajene su siromasnije). gvozdja. jagode u vidu maski od Desni ce ojacati. a to je 120% preporucene dnevne doze. osjetljive osobe planinama sve do augusta dobijaju koprivnjacu. kalcijuma. nervoznim. kod augusta (rastu do 1300 m kuce. mangana. pakovane u Slatke sumske jagode dozrevaju crvene tube? Mi vam od maja. nisu prikladne za Ove osobe slobodno mogu koristiti zdravstvenu primenu. Moris Mesege.posebno bubrega i smiruje zivce (caj od korjena boji mokracu crvenkasto. mogu se ukljuciti u dijetnu hranu Da li se secate nekadasnje secernih bolesnika. a zatim isperite. a na posto je pojedu. ali je to sasvim bezopasno). bastenskih. francuski travar cije savete rado donosimo. Ovu reakciju (rastu do 1300 m organizma vecinom izazivaju nadmorske visine). osim Vise od 400 gajenih sorti jagoda i jaja.2 grama prehrambenih vlakana i samo 45 kalorija. a na planinama sve do nudimo recept da sami. anemicnim osobama i svima koji se oporavljaju posle bolesti. pektina i obilje vitamina C. jagode. pa ga pomesajte sa prahom od krede. bi trebale da izbegavaju. bolesnicima sa problemom jetre. Koprivnjaca Slatke sumske jagode Jagoda ima samo jednu manu dozrevaju od maja. skoljke i cokoladu. a zubna zgnjecenog ploda ili mleko za gledj postati otpornija. vec i jagoda ulaze u krv. One su nepreradjene belancevine koje iz ne samo ukusne. decje zubne paste sa ukusom jagode. Jedna solja ovog voca sadrzi 82 mg vitamina C. vec i hranljivije od usta. Osjetljive osobe hranljivije od bastenskih. fosfora. odrzavanje koze i zube i desni suvom svezinu tena. reumaticarima. Oblog od zdrobljenih listova smiruje upale i ubrzava srascivanje manjih rana. Istrljajte Za ciscenje lica. caj od lista i korjena jagode.

plavozelene boje. teze odvajaju od lezista. krvarenja desni ili loseg zadaha. sada se dosta uzgaja i u bastama.. rezanac. izabrali smo da Vam predstavimo VLASAC. Kitnjaca je snaznija i do 40 cm visoka. Vlasac je visegodisnja biljka koja se brzo bokori i vec u prvoj godini obrazuje 30-40 strukova luka. Samoniklo raste uz obale reka. ili turska jagoda. ali gube i aromu i ljekovite materije. najbolje pocetkom jeseni. gnojne upale. Ako ne . Iz nje ce kasnije poterati novi listovi. cebulcek. Ako sa izleta donesete oziljene izdanke jagoda. a na povrsini nemaju zrnca. sitni luk. a plodovi su slicnog ukusa kao ogrozd. Za jelo i zacin upotrebljavaju se sitno iseckani listovi koji se beru od proljeća do jeseni. Razmnozavaju se lako i brzo (nemojte ih zaprasivati i djubriti hemikalijama!). a ponekad se pojavljuje uz mocvarna mesta u velikom broju. zacinsku biljku u upotrebi jos od antickog doba. snit luk.. Tom kravljeg mleka nanosi se i ostavi razredjenom rakijom cesto nekoliko sati ili celu noc na licu. mnogo je sitnija od obicne sumske.nabrane pocetkom leta. pa se po intenzivnom mirisu na luk iz daleka moze prepoznati. veoma ukusni cevasti listovi. Pucavica. na vlaznim livadama. a ispirajte usta u slucaju potom ispere ruzinom vodicom. mozete ih presaditi u bastu. jagode pomesanog sa malo svezeg stavite u rakiju. za razliku od obicne sumske jagode. rasadom ili deljenjem busena. LUK VLASAC Medju petnaestak vrsta divljeg luka koje uspevaju kod nas. koji se. U nasoj zemlji rastu jos dve vrste jagoda s jestivim plodovima. Vlasac ima neznu lukovicu iz koje izbijaju gusti. Od maja do jula razvijaju se crvenkaste ili ljubicaste poluloptaste cvasti. Moze se uzgojiti direktnom setvom semena. pri cemu se snop listova reze makazama iznad zemlje. kada su vrlo ljekoviti. visoki 15-30cm. plodovi su joj zelenkasto beli i samo na strani okrenutoj suncu crvenkasti. da bi se sacuvala lukovica za sledecu sezonu. pticji luk. poznat i kao drobnjak.

gospina pogaca. cvijet. zuti ili ljubicasti plodovi. U jesen sazrevaju kao jaje veliki. zabica nam leti za rucak nudi svoje cvijetove. svekrvin jezik. zelite da Vasa zabica bude Cvijetovi se posebno koriste primerak za uzor. u kome ima najvise vode. vlasac tokom juna potrazite u prirodi i busen presadite u bastu. na rastojanju 20-30 cm. Sok iz stabljike. let je drzite protiiv kolitisa i nadrazenh KAKO DA JE NEGUJETE . Ova 'bodljikava ljepotica" pristigla je u mediteranski deo Evrope u XVI veku iz Meksika. u obliku Ako ste ljubitelj kaktusa i desetoprocentnog caja.nadjete rasad ili seme. crveni. a u unutrasnjosti je ljubitelji kaktusa neguju u saksijama. s jeseni zrele plodove. cesto veliki i do pola metra. na Mediteranu i slobodno upeva na osuncanim kamenjarima. za uboje. Odomacila se i kod nas. a u toku vegetacije listovi se rezu 4-5 puta. indijska smokva. gde se vec tada uzgajala za ishranu. brzo ce krenuti novi listovi i tokom cele zime zime davati ukusan i svez vitaminski dodatak. stablo i korjen. Zabica spada u grmolike kaktuse. pljosnati i mesnati. a zatim secera. U narodnoj mediicini upotrebljavaju se svi delovi biljke plod. Cela biljka je delotvorna protiv bolova u stomaku. koji su. a mesnato stablo tokom cele godine. Ruzicasti ili zuckasti krupni cvijetovi s brojnim laticama razvijaju se po gornjem rubu ogranaka od maja do jula. protiv opekotina i upala koze i sluzokoze. Clancii stabljike su joj elipticni. sluzi. Od oveog soka prave se kozmeticke maske za vlazenje lica. obrasli cupercima bodljikavih dlaka. sadi se vise biljaka u bokoru. Krajem novembra busen se izvadi i presadi u odgovarajucu saksiju. na hladovitije mesto. vitamina C i organskih kiselina. KAKTUS KOJI SE JEDE KORISNA ZABICA Poznata i kao opuncija. socni. zalije i prenese na prozor ili terasu. izvrstan je oblog za omeksavanje i sazrevanje cireva. belancevina. kao i cela biljka.

Daje plavo-belicaste cvijetove vec od pocetka januara (u primorskim krajevima. Zalivajte je od organizma. Pogledamo li zemljiste. Presadite je.. da brati u rukavicama. gajen u saksijama. Ruzmarin se u toplijim krajevima gaji odmah na stalnom mestu u basti. Zim je ostavite socni. na svetlom mestu. a zatim. tako i na kvalitetnoj podlozi . Osim sto je manje poznata njegova uloga u kozmetici. Razmnozava se Stabljika se moze peci na reznicama. RUZMARINE MOJ ZELENI. mekani deo. gotovo uvek bicemo okiceni upravo ovom mirisljavom i aromaticnom biljkom. toplom i creva.na suncanom. a meso zrelih plodova je onda. Caj od korjena treba da je propusna i pomaze izbacivanju vode iz hranljiva. do pocetka mirovanja. ukusno. dok se u ostalim krajevima. Najbolje ih je dva puta nedeljno. Opisan u nrodnim pesmama. Prava postojbina mu je primorje gde ova zimzelena grmolika biljka moze dostici i dva metra visine. ri u ishrani mozete je branju i koriscenju treba prihranjivat djubrivom za posebno paziti na sitne bodlje kaktuse sve do polovine jula. mermelada. plod bi se zavrsiilo teranje izboja. Od plodova bez vode. stedljivije. preko zime cuva u svetlim prostorijama sve do proljeća a zatim iznosi napolje na suncano mesto. ruzmarin (Rosmarinus officinalis) svoju "vezu sa narodom" ni dan-danas nije izgubio: dodjemo li na svadbu. po potrebi u proljeće. a kod nas dosta kasnije) a oni su nosioci one specificne arome meda ukoliko pcelama ponudimo bas ovakvu ispasu. se mogu praviti dzem i na temperaturi 6-8*C. na kori ploda. ova ukrasna i korisna biljka nije olicenje zahtevnosti: vremenom ce se razgranati nasiroko. manje je poznata i njegova ljekovita funkcija. Ako je ne koristite socno i jede se sirovo. slatko-kiselkasto. kako na peskovito-posnoj.ukoliko ima dovoljno toplote i svetlosti. Zemlja prostrate. poput biljne snicle (pri se sust dve nedelje pre nego pecenju bodlje se je posadite! odstranjuju). Mesto reza mora rostilju. pocetka teranja izbojaka do polovine augusta normalno.. uzduzno razrezati i izvaditi obustavite. kao i protiv uvecane prozracnom mestu. Ljekovito je pre svega . dok se cvijetovi pripremaju kao spargla.

Raste do visine od 15m. KAKTUSI EGZOTICNO VOCE Verovatno cete se iznenaditi. kao i deljenjem korjena biljke. Porijeklom je iz toplih i suvih predela Amerike. krupni i veoma lepi. koriste se i kao diuretik. Visok Opunta ficussusnim 3-5m. u jednom redu. aromaticno voce. Ima ga u Porijeklom je sa TUNA toplim. sastoji se od indica . Jestiv je i sladak. sa bodljama koje zrenjem opadaju. zivih ograda svuda duz obale. Plodovi su krupni. PITAHAJA Cvijetovi su sitni. kontinenta. BUCITO Mammillaria mammillaris Visine je 15-30cm ne grana se. slatki. kojih se u stanovima "treba kloniti zbog bodlji". jestivi. Mediterana. bezvodnim predelima obe Amerike. srednje krupni. u svojim prirodnim stanistima gaje se u vrtovima i plantazama. mu je u prirodi oko 3m. a njihovi plodovi koriste se kao ukusno. Bilo kako bilo. Acanthocereus rasporedjeni tetragonus kruzno. pocev od obicnog neorezivanog zbuna. slatki.tesko je nabrojati sve forme i hortikulturna resenja koja on nudi. belog ili crvenog mesa. pa do unikatnih stabala bonsai-varijanti. preko ucestalih. u poslednje vreme. bolesti krvotoka i reumatskih oboljenja. Cvijetovi su atraktivni i otvaraju se nocu.Ovo najbolje uspeva reznicom. Cvijetovi su crveni. mada moze i polozenicom. ali neki od kaktusa. sa granama koje se povijaju prema zemlji. Visina ljekoviti. PITAJON Cerus hexagonus i DATO Stenocereus grieseus Veoma rasprostranjen u toplim. ovu biljku lako je razmnoziti. zenskih oboljenja. Plodovi su Porijeklom iz toplih spolja purpurnoi suvih predela ljubicasti. Sto se ruzmarinove estetike pak tice . americkog belog mesa. posebno kod tzv. crvenog mesa. zatim. Plodovi su crveni.lisce.

fermentiranom ili preradjenom stanju. Azije i Amerike. U svezem soku ma do 2% secera najvise u vreme listanja. Visine je do 15m. kalcijuma i gvozdja. Poljskoj. BREZA (Betula pendula) Breza je drvo umjerenog i hladnog pojasa Evrope. zelenkasti. slatki. Skotskoj. belog mesa. vitamina E i vaznih minerala. Plodovi ovalni.brezike. Za brezov sok zna se jos od davnina. atraktiv ni i otvaraju se samo nocu. Voli suvo i peskovto zemljiste.predelim a Amerike . U listovima ima vtamina C. mnogobrojnih grana koje podsecaju na listove. ili samostalno obrazuje brezove sumarke . razgrana t. Plodovi su purpurn oljubicast i. dosta kalijuma. ljekoviti. . baltickim zemljama) i koristi u svezem. I danas se skuplja u mnogim zemljama (Irskoj. Raste i na nasoj obali. kao i puno svetla. Meso je slatko i aromaticno. Cvijetovi rastu po ivici najmladjih grana. Cvijetovi su krupni. Kod nas raste u zajednici sa drugm vrstama drveca. karotina. Rusiji. uspravn og rasta. narandzaste boje.

GRANCICA Hemerocallis Fulva U prirodi ovu bilju mozemo naci samo ako podvlja i prosiri se iz vrtova. u kojima fermentiranekoliko dana. ali je u Evropi njena hranljivost nepoznata. Posle toga rupa se zatvori drvenim klinom. kukuruscici. • Caj od brezovih grancica pravi se tako sto se grancice preliju kljucalom vodom. Zovu je jos i danica. . • Unutrasnji deo brezove kore moze se samleti u brasno i dodavati brasnu za mesenje hleba. Brezovim sokom moze se razredjivati i vino. a zatim koristi. kvascem ili limunom. Brezov sok mesa se sa vinom secerom.. Iz jednok stabla se moze dnevno nakupiti oko 4. Grancica je trajnica .5 ltara soka. Moze se piti i kroz cevcicu direktno iz stabla. • Cvijetov se mogu pohovati. na drskama visine do 130 cm. Po toplom vremenu sok brzo fermentira. ali se cesce skuplja u burad. narandzasti. • Cvijetni pupoljci kuvaju se i pripremaju kao boranija. izuzetne ljepote. Sigurno je da je grancici mesto u vrtu. Cvijetovi su krupni.Sok se skuplja tako sto se na mladom stablu probusi burgijom rupa duboka nekoliko cm. ali neko bi rekao i u povrtnjaku! Grancica se moze koristiti za jelo u raznim oblicima. • Na Kamcatki se usitnjena kora mesa sa kavijarom. cvijetaju od juna do augusta. i sok se skuplja tokom narednih 48 sati. crveni ljiljan. ili pripremiti kao kasa sa medom. a osuseni se dodaju kao zacin mnogm jelima.perena. Jedu je u Severnoj Americi. • Mladi proljećni izdanc mogu se dodavati salatama ili pripremat kao spargla. smanjujuci mu otpornost prema gljivicnim zarazama.. porijeklom iz Evrope. a oko 170 l u sezoni! Cesto busenje istog stabla stetno deluje na drvo. • Osusenim listovima i grancicama moze se aromatizovati sirce za salate. Japanu. gde se uzgaja zbog ljepote svoga cvijeta. u nju se utakne cevcica. • Lisni pupoljci i sasvim mlad lstovi mogu se koristiti za spremanje corbi i varva.

.10 dana.3 cm. loncima. uspesno mogu uzgajati i u stanu. Za razvoj krastavaca takodje je vazna i temperatura zemljista. . osim na otvorenom polju. takodje. docent Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu.4 dana. kofi ili drugim sudovima. u staklenicima i plastenicima..25*C. narocito u periodu plodonosenja. Ukoliko mate vrt il dvoriste.priblizno na . toplim i cistim prostorijama. zadebljali podzemnii gomolji vade se u rano proljeće i svezi dodaju salatama. koji se pune mesavinom bastenske zemlje i pregorelog stajnjaka ili treseta . Obavezna je i prihrana biljaka.26*C. Temperatura vode mora biti slicna sobnoj temperaturi. Svakoj biljci potrebno je 3 . zastakljenoj terasi ili drugim osuncanim.4 gr NPK djubriva. Kao leju u povrtnjaku. na verandi. Najcesce se koriste vertikalni drveni ili plasticni oslonci.. pa vazan uticaj na porast i plodonosenje ima odrzavanje povoljne temperature u prostoriji.Uzgoj je moguc u saksijama. Krastavci se. Biljkama je. Vezivanje moze biti u obliku piramide. Zasipa se cela povrsina saksije u sloju od 2 .kaze dr Vukasin Bjelic. potreban oslonac. svakih 7 .da li cete grancicu uzgajat kao ukras u vrtu. a od proljeća svakodnevno. a posle nicanja u sudu se ostavlja po jedna biljka. Zato treba nastojati da se temperatura u prostoriji ne spusta ispod 20 . na Vama je da odlucite . U zimskom periodu zaliva se svaka 3 . ili mozda. Ovo se ponavlja uvek kada korjenove zilice izbiju na povrsinu . il se kuvaju kao varivo. Optimalna temperatura za pravilan razvoj i funkcionisanje korjenovog sistema je 23 . Osim toga. Krastavci imaju veliku potrebu za toplotom. KRASTAVAC U SAKSIJI Uspesno se moze gajiti i u loncu. jer takav polozaj obezbedjuje dobre svetlosne uslove. biljke se povremeno podsipaju mesavinom zemlje i pregorelog stajnjaka. Krastavac takodje ima velike zahteve za vlaznoscu vazduha i zemlje. kofama i raznim drugim sudovima. Seju se po dve semenke.• Beli. ili vertikalno.

Osim toga. kako jos navode. Glavna vreza se orezuje. cime se regulise rast i plodonosenje biljaka. ili na tri lista i dva ploda . orezivanja i mnogih drugih cinilaca. ako raste u stanu zajedno sa bosiljkom i nanom. Da bi ste dezinfikovali i dezodorisali vazduh u prostoriji. U svakom domu treba da rastu kaktusi. sto zavisi od sorte. Sto veci to bolji! Ovi bodljikavi ukrasi upijaju radioaktivne cestice iz vazduha. nabavite bar jedan korjencic muskatle. biopolje kaktusa stimulise erogene zone oba pola. kazu strucnjaci. garantuje cist vazduh u prostoriji. KAKTUSI "BOCKAJU" EROGENE ZONE Razne sobne biljke ne samo da su ukras doma. darujuci vas kiseonikom. Limun. odnosno prekracuje kada naraste do vrha oslonca.Jedna od najvaznijih mera nege krastavaca je orezivanje vreza.svakih 10 . uslova rasta. .10 plodova. dok se bocne vreze skracuju na dva lista i jedan plod. Naucnici koji se bave uticajem biljaka na ljudski organizam savetuju da se u stanovima gaje i beli i crni luk u jednoj saksiji. bez nocnih mora.kaze dr Bjelic. O Vasem zdravlju brinu i "fluidi" persuna celera i mirodjije. . Oni prociscavaju vazduh i garantuju miran san. mocan je cistac vazduha i veoma dobro utice na vegetativni nervni sistem organizma. odmah pored prozora. Ruza kraljica cveca. vec "gutaju" i razne stetne materije iz vazduha. Dokazano je da ova biljka pomaze kod nesanice i glavobolje. Ove"zelene vojnike" treba rasporediti u "prve borbene redove".15 dana. ili drvo nekog drugog citrusa. Dobro odgajena biljka daje 5 .

mirodjija. I lijepo i korisno! Na kuhinjskom prozoru. Saksije redovno zalivajte i stalno cete imati u kuhinji svezih zacina. ali njhova cena?! Ovo sto vam mi predlazemo kosta koliko plasticna kofa (moze i stara) i tri krtole ovogodisnjeg ranog krompira. posluzite ukusne mlade krompirice koje ste sami odgajili? U prodaji se mozda i mogu naci oni iz uvoza. radi drenaze.ZACINI NA KUHINJSKOM PROZORU Vec smo pisali o zacinskim biljkama kao ukrasu vrta. Ruzmarin i mirodjiju posejte u vec pripremljenu saksiju (sloj sljunka. ruzmarin. kao deo menija. krhotina i sl. Za sve njih. ali naravno. ruzmarin. humusa . Postupak je sledeci: . a naravno i ostale koji vole da im zacini bas uvek budu pri ruci.. evo zanimljive ideje. Malo persuna. Persun cete teze uzgojiti iz semena. I nekoliko belih rada.. pa zatim saksiju ispunite mesavinom obicne bastenske zemlje. ali i u samoj kuhinji. jagode. vrlo efektan ukras bi mogle biti saksije sa zacinima kao sto su persun. puno je onih koji nemaju ni bastu ni vrt. Sa korjena persuna koji ste kupili na pijaci odsecite gornji deo sa listovima (od prilike 1cm). a ostavite samo nekoliko sredisnjih malih i taj deo korjena zasadite u saksiju pripremljenu na vec opisan nacin. MLADI KROMPIRICI ZA BOZIC Sta mislite o tome da za bozicne praznike.. skinite velike stabljike sa listovima.npr. drvce lovora. ali to i nije problem. "Humovit" i malo peska) i seme prekrijte tankim slojem zemlje (1cm). jedna cvekla. pa cak ni terasu dovoljno veliku da na njoj postave malo veci sanducic u koji bi zasadili svoje zacine. zbog dubokog korjena..

buksus. Tako uzgajam lavandu. lovorvišnju. koja nas je ovih dana pozvala da to i vidimo. Najsretnija sam kada se mojim biljkama može ukrasiti neki lijepi prostor.Ovaj kultivar otporan je na hladnoću. vraćajući se iz švicarskoga alpskoga mjesta Erlembacha nedaleko od Simmentala. tokom rasta. gotovo se može reći. Otad je prošlo nekoliko godina.Uzgajam razno bilje u malome stakleniku.• zaliti i postaviti posudu na svetlo • Dno plasticne kofe mesto. sve što se može razmnožavati vegetativno. a cvijet berem kada je u punome cvatu. kane. . probusite za drenazu. hortenziju. . juku i drugo bilje. postala i zaštitni znak Zaboka. nabosti u dobru mješavinu kvalitetna supstrata. donijela kultivar lavande koji masovno ukrašava taj kraj. kada je. . pampas-travu. pa rastu već cijele živice. forziciju. što smo i snimili u njegovanu parku gospođe Zorice Frančec-Capar. • nekoliko puta. Njezin je "patent" kombinacija lavande s drugim biljkama. santolinu. donijela je planinsku lavandu. vraćajaći se iz Švicarske. pa Zabok otad konkurira Hvaru Svojedobno smo posjetili gospođu Boženu Štokan u Zaboku. • posudu ispraznite pred bozic. a zahvaljujući vrtlarskim sklonostima te medicinske sestre lavanda je. uskolisan je i jako lijepa mirisa. reznicama. zemlje i pijeska. • postepeno • postaviti tri krtole dodavati zemlju dok srednje velicine na sloj ne napunite kofu. kaže gospođa Božena. I Zabok je grad lavande Božena Štokan. Krtole prekriti sa 10cm istog komposta. ali najbolje je grančice odrezati u kolovozu. eukaliptus. Kušala sam razne metode. kaže gospođa Štokan. komposta (bastenske zemlje) od 10cm. posebice ružama. te kada se zažile sljedeće godine presaditi u lončiće. koja za biljke nađe vremena i usprkos odnedavnim dežurstvima u zabočkoj bolnici. nadjubrite zemlju.

vrlo tamno zelena. Ne čistite je nožem nego prstima operite pod toplom vodom. Drvce avokada pokušajte uzgojiti iz sjemenke. posadite mladi avokado u lončić promjera 10-15 cm u mješavinu za cvijeće bogatu humusom. možda se . Kako biste spriječili izduživanje izbojaka i oblikovali lijepo nisko razgranato stabalce. a zimi u svijetloj prostoriji pri 5 stupnjeva Celzijevih. ali umjereno. a kad korijenje odeblja i lišće ponovo naraste.i oprezno ga razrežite do sjemenke. biljku povremeno prikraćujte i otkidajte vrhove izbojaka (uštipnite noktima dok su mekani). Svake godine u veljači stabalce orežite. za 4-6 tjedana sjemenka će se raskoliti i pojavit će se izbojak i korijenje. polovice razdvojite rukama i žlicom izvadite sjemenku. Pazite da ne oštetite korijenje koje je veoma osjetljivo. Pri 20 stupnjeva Celzijevih. ne gnojite ga. Utisnite tri čačkalice i položite ju.5 cm. Zalijevajte redovito. Avokado presadite u veći lonac tek kad se korijenova bala posve razvije. Ljeti neka bude na balkonu ili u vrtu na suncu sve dok noćne temperature ne budu niže od 0Đu00B0C. Neposredno prije sjetve izaberite posve zreo plod bjelkastožuto meso mora biti tako mekano da se pri sobnoj temperaturi lako razmazuje. smeđa ili čak ljubičastocrna kod nekih sorti . tek nakon 4 mjeseca počnite prignojavati tekućim gnojivom jednom na tjedan. jer avokado ne podnosi premokro tlo. ne nadajte se plodovima jer je stranooplodan. Smjestite avokado na prozorsku klupčicu koja je cijeli dan dobro osvijetljena. na lagano zasjenjenu mjestu. U početku nije potrebno prihranjivanje. proširenim dijelom prema dolje. na čašu ili staklenku napunjenu vodom tako da bude uronjena samo 2. Avokado iz sjemena može procvasti za 513 godina. počevši s četvrtinom preporučene količine. no uzgojite li samo jednu biljku. ostavivši da polovica sjemenke viri van. Bude li sreće. prikratite ju na pola. a ljeti redovito uštipavajte vrhove da ne bude previsoko. Kad mladica naraste 20 cm i razvije se nekoliko listova. Cijeli postupak možete i malo pojednostavniti tako da svježu sjemenku avokada . čvrsta.klijava je samo jedan mjesec i ne smije se osušiti . a kožica tvrda.EGZOTIČNI PLODOVI MOGU SE JESTI I RAZMNOŽITI Avokado kao ukrasno drvo u loncu Čitateljica Edita Varfen iz Zagreba željela bi uzgajati avokado u obliku malog ukrasnog stabla u loncu Čitateljica Edita Varfen iz Zagreba željela bi uzgajati avokado u obliku malog ukrasnog stabla u loncu. Dok avokado miruje.ljeti položite na vlažnu zemlju u balkonskom sandučiću s pelargonijama koje svaki dan zalijevate ili ispod grma u sjenovitu dijelu vrta i jednostavno pričekate da nikne.

Od organskih gnojiva najbolje je upotrebljavati dobro fermentiani stajski gnoj ili kompost od glista u količini od 5-7 litara po četvornom metru. već moramo pričekati da se tlo dovoljno ocijedi i prođe opasnost od jačih proljetnih mrazeva. Postoje za tu svrhu vile za ruže s dva uska radna noža. treba obaviti gnojidbu. Od naših ruža očekujemo zdravi i jaki rast uz obilno cvjetanje i po mogućnosti cijelo ljeto. Običnom štihačom previše se oštećuje korijenje. Proljetna sadnja Sadnja se može obavljati čim se tlo u proljeće prosuši i odmrzne. treba pričekati da krenu prvi izboji. Mineralni gnoj ne treba sadržavati klor jer on izrazito šteti ružama. Ako su zdrave i snažne. Širi se prostori mogu obraditi vilama za štihanje. U primorskim područjima bolje je sadnju obavljati u jesen. Ako je to učinjeno. s kojima ne treba žuriti. stoga valja kupovati u rasadnicima gdje se kontrolira zdravstveno stanje. a koji odumrli od hladnoće. Pri kupnji sadnica treba paziti da one budu kvalitetne. Nove izboje i cvjetove ruže stvaraju samo ako ih pravilno i obilno hranimo. Na gredicama koje nisu u jesen obrađene treba u proljeće obraditi prikladnim alatom. tada ste ih obilno i pravilno gnojili. odnosno gnjimo. Dobro je dodati im kombinirano organsko i mineralno gnojivo. I same ruže govore o svom stanju. u proljeće je dovoljno poravnati tlo vilama za štihanje i grabljama. Gnojidba i obrada tla Nakon rezidbe i kad je svo granje uklonjeno s gredica. trebamo u njemu na vrijeme obavljati sve poslove u tijeku godine. RUŽIČNJAK U PROLJEĆE Želimo li da nam ružičnjak obilno i redovito cvjeta. da bi i na najnižim pupovima mogli uočiti koji su izboji preživjeli. Njega tla U jesen je trebalo ružičnjak grubo preštihati. Uz to.razvije pokoji plod i bez oplodnje jer je u avokada i to moguće. Ishrana mora biti obilna i izbalansirana. ili ovisno o meteorološkim prilikama do sredine veljače. . Počinjemo s radovima u proljeće.

Obično u grmu ostavljamo 5-6 grana koje tijekom ljeta čine kostur. pa je na kraju primitak ovakvih sadnica slab. U proljeće posađene ruže u slučaju suše treba prema potrebi zalijevati. Prignojiti se može tek onda kad porast bude malo jači. ali voštana zaštita ne može mjesecima u toplom i suhom prostoru zaštititi sadnice od isušivanja. svakako ih prije sadnje treba prikratiti.. Na izgled je sve u redu. Sadnice u plastičnoj vrećici postave se na mjesto sadnje i tu se oprezno razveže ili potrga vrećica i ukloni. no ako je grm skladno oblikovan možemo ostaviti i desetak grana. kao i one koje rastu prema unutrašnjosti grma. Kupujemo li biljke s otvorenim korijenom. barem 5 mm iznad zadnjeg pupa i okrenut suprotno od pupa kako se ne bi slijevala voda. Izaberite za to tmuran dan bez sunca. Kod jsenske sadnje zagrtanje služi kao zaštita od sunca i vjetra. U manjim rasadnicima sadnice se čuvaju zatrapljenje u klijalištima ili u polju. Florbunde režemo kao i čajevke. slabije nešto kraće. Rezom do ljepote Kad govorimo o orezivanju ruža teško je dati dobar savjet jer različite vrste ruža različito rastu i različito se orezuju. Zadnji pup mora biti korjenut prema van kako ne bi došlo do zagušenja grma. Obično se grm samo prorjeđuje uklanjanjem suhih i polomljenih grana. Kad pupovi bubre i i zboji počinju izlaziti. Orezivanje prema tipovima ruža Ruže čajevke rezom skraćujemo na polovicu a po potrebi uklanjamo do dvije trećine grma. Jače izboje treba prikratiti za oko 10 cm.U trgovinama se često prodaju sadnice s lijepim sličicama i uputama. prevučene voštanom zaštitom od isušivanja. Općenito možemo reći da se rez obavlja na visinu od 30-60 c. Rez mora biti obavljen ukoso. no rastu nešto gušće pa ih . Ponekad se iznad mjesta cijepljenja nalazi ostatak podloge. biljke trebaodgrnuti. U velikim rasadnicima sadnice se zimi čuvaju u rashlađenim prostorijama na temperaturi od nula do 1 Celzijevih stupnjeva uz 98 posto zračne vlage. Njega treba oštro odrezati da mjesto oplemenjivanja bude oko dva prsta ispod površine tla. i to korijen i nadzemne izboje. Sve preslabe ili isušene dijelove na nadzemnim izbojima treba ukloniti. Pri rezidbi uklanjamo sve suhe i polomljene grančice. Nakon sadnje ruže treba obilno zaliti i nagrnuti. Biljke kupljene s tresetnim lončićem ili balirane mahovinom sade se bez odgrtanja korijena. Na korijenu treba obnoviti rez do zdravog tkiva. Penjačice režemo tako da uklonimo trećinu grma.

Površina je hybridum također pokrivena suhim listovima. POLOŽAJ: sunčano mjesto ili u lagana sjena GLADIOLE KORIJEN: Gladiole nemaju pravu lukovicu već Gladiolus zadebljali podzemni dio stabljike. Spremište hrane je u odebljalom tkivu a ne u listovima kao kod prave lukovice. SADNJA: Lukovice se sade u jesen. Nakon perioda cvjetanja. To je kratka podzemna stabljika na bazalnom proširenju. najrazličitijih boja. Samo jedna skupina biljaka ima pravu lukovicu i u nju spadaju narcisi. Iza cvjetanja. listovi se otkidaju. kada požute što je znak da je lukovica zrela. tamno i prohladno mjesto zaštićeno od mraza. KORIJEN: Narcis ima pravu lukovicu. bez mirisa. ovisno o sorti i vremenu sadnje.juni. lukovice je potrebno izvaditi iz zemlje i prosušiti te pohraniti na suho. Cvjetovi su krupni. dok grmolike ruže prikraćujemo na visini oko 70 cm i rezidbom uklanjamo suhe i slomljene grane. A da li je to zaista tako? Nije. Stabljika . (Ove radove treba obaviti u jesen!) SADNJA: u aprilu. Termin lukovica pripisuje se obično svakoj biljci koja ima odebljali bazalni dio. a u južnim predjelima tokom zime. Druge biljke imaju tvorevinu nalik lukovici koja im također služi za spremište hrane koja će im omogućiti ponovni razvoj iza perioda mirovanja. U te se listove odlaže hrana kao u spremište. TLO: rastresito zemljište . Nova "lukovica" se formira na vrhu stare. CVJETANJE: cvjetaju u periodu april . Sa strane rastu male lukovice koje se kasnije Narcissus odvajaju. Minijaturne ruže malo prikraćujemo i prorjeđujemo. mirisni. Poliante prikraćujemo na 30 cm visine i prorjeđujemo. dobro je dodati zemljištu po 1 m2 8-10 kg zrelog stajskog gnojiva. Na ovom mjestu dajemo pregled vrsta 'lukovica' sa karakterističnim predstavnicima. okružena mesnatim listovima. bijeli ili dvobojni.baštenska zemlja pomiješana pijeskom i tresetom. dobro drenirano i nagnojeno zemljište obogaćeno fosforom i kalijumom. Kroz smežuranu staru "lukovicu" s gornje strane raste nova iza cvatnje. raspoređeni u klasove. Vanjski listovi su NARCISI suhi.rezidbom prorjeđujemo. plitko na dubinu 10-16 cm. Stabljika visoka 25-50 cm. TLO: gladiola voli rastresito. na dubinu 25-30 cm i međusobni razmak od 15-20 cm CVJETANJE: od maja do septembra. Cvjetovi su žuti.

Dijeli se Dahlia tako da se odreže gomolj koji na staroj stabljici variabilis ima pup. komposta i tuberosa pijeska hybr SADNJA: begonije se sade plitko (samo ih treba prekriti zemljom) uz obilno zalijevanje u cvjetne lončiće u rano proljeće. Dijeli se (reže) kao BEGONIJA rizom.5 m. Gomolj izgleda kvrgasto i ima pupove. crveni. To je puzajuća podzemna stabljika koja je odebljala od IRIS spremljene hrane.pup. a sa donje su korjenčići. 6 sedmica prije nego se mogu iznijeti na otvoreno (balkon ili vrt) ili sjenovito mjesto. ovisno o vrsti POLOŽAJ: KORIJEN: Begonija ima podzemni organ koji se zove gomolj.visoka 1. TLO: SADNJA: sade se plitko i dijele u julu i oktobru CVJETANJE: tokom proljeća do jeseni. TLO: plodno.KORIJEN: Podzemni dio dalije je gomoljasti korijen GEORGINA u čijim odebljanjima je spremište hrane. stanovi. POLOŽAJ: cvjetne aleje. Ako je rizom razgranat ima gomolje na kraju svake grane. visina stabljike 100 cm. Begonija TLO: mješavina humusne zemlje. POLOŽAJ: sunčana mjesta kao centralni dijelovi cvjetnih aleja ili za ivičnjake KANE Canna indica DALIJA . hranjivo zemljište. POLOŽAJ: voli sunčane položaje. Visina stabljike 15-50 cm. S gornje strane stabljike rastu PERUNIKA listovi i cvijet. Obilno ih zalijevajte. cvjetovi su pojedinačno bijeli. CVJETANJE: juli . narandžasta ili crvena) bez mirisa tokom ljeta do kasne jeseni. TLO: dobra plodna zemlja pomiješana sa pijeskom SADNJA: sade se tokom maja i juna na zaštićeno mjesto (kasnije se prenose na otvoreno). tamno narandžasti. Gomolj je kratka odebljala podzemna stabljika koja je isto kao i druge podzemne tvorevine namijenjena spremanju hrane. prozori i terase KORIJEN: Kane ima podzemni organ koji se zove gomoljasti rizom. Rizom se dijeli tako da se reže na komadiće (odsječke) koji moraju imati bar jedno oko . KORIJEN: Iris ima korijen koji se zove rizom.septembar. na dubini 20 cm i međusobnom razmaku od 40 cm CVJETANJE: cvjetaju u krupnim cvjetovima žarkih boja (ružičasta. u jesen dobro .

pripremljeno SADNJA: sadi se u proljeće, april - maj na rastojanju 40-50 cm za sitne i 50-100 cm za krupne sorte uz postavljanje oslonca za rast CVJETANJE: cvjeta u lijepim žarkim bojama , jednobojni ili šareni, u periodu maj - jesen; visina stabljike 60 -200 cm POLOŽAJ: sunčana do slabo sjenovita mjesta koja su zaštićena od jačih vjetrova ZALIJEVANJE: poslije sadnje zalijevanje nije potrebno, ali nakon početka intenzivnog rasta i u sušnom periodu treba intenzivirati zalijevanje

Vrijeme ruža

A iše nema opasnosti od jakih mrazeva, e je za sadnju ruža. Kupljene sadnice najprije te u posudi s vodom kako bi povratile vlagu enu tokom transporta. Prije sadnje skratite pogotovu oštećene dijelove korijena tako da kupna dužina oko 30 cm. I nadzemne izdanke kratiti da dođu u ravnotežu s korijenom. To ažnije kod čajnohibridnih vrsta ruža. e kratite tako da ograničite njihov broj i broj ko ima više od četiri izdanka, potpuno ih e, no najbolje je da ostanu tri. Svaki izdanak e toliko da ostanu na njemu tri do četiri oka. korijen u početku rasta na ovom mjestu može eti rast tri do pet oka. Ako uz to ostavite o šest oka kao rezervu, imat ćete 11 do 13 upno koje smijete ostaviti na presađenoj , odnosno, izdanke valja za toliko skratiti. pak na sadnici samo dva izdanka, manj ih e vodeći računa o ukupnom broju oka. nakon sadnje izdanke zagrnite zemljom usporili rast oka, a dali više vremena u da započne rasti. Na kraju, ne zaboravite u dobro zaliti vodom. e penjačica ili parkovih i botaničkih ruža no je skratiti za polovicu. Kod ostalih vrsta da na izdanku ostane do pet oka.

OBREZIVANJE Ranijih godina posađene ruže sad treba ob Grmolike ruže obrezujemo na srednju visin uvijek jedan do dva cm iznad oka, jer se m reza osuši a s njime bi se osušilo i oko ako preblizu. Čajnohibridne vrste skratite za trećinu što obično spada u kategoriju niskog obreziva Polyanthe i floribunde na sličan način, a to znatno pojačati rast kada u proljeće zatop Višegodišnje, dobro izrasle i snažne ruže b obzira na vrstu dovoljno je skratiti na sred visinu. Smrznute i preguste, pogotovo u sr grma izrasle izdanke, treba potpuno odrez Pametno je odrezati i sve slabe izdanke. Visoko rezanje postiže se kad na pojedinom izdanku ostavite najmanje sedam - osam o Cvjetovi će se tada pojaviti najranije, ali je ovakva rezidba opravdana samo kad želim jednoj sezoni dobiti mnogo cvjetova slabije kvalitete. Nije ipak preporučljivo ići na vis rezidbu kroz više sezona uzastopno, već naizmjence treba primijeniti i nisko ili sred obrezivanje. Kod penjačica, parkovih i botaničkih ruža obrezuju se i čiste ocvali i bescvjetni izdan namjeravate izmijeniti rast i oblik, treba

že osim botaničkih vrsta tjeraju duboko je i traže položaj s mnogo sunca i mnogo aka u tlu. Ne valja ako ih zaklanjaju i čavaju susjedne biljke, trajnice ili drveće. o gnojenje kompostom i zrelim stajskim m ruže će vam uzvratiti ljepotom i bogatim njem. Sadnja i veličina rupe za čajnohibridn e sadnice ruža. Mjesto kalemljenja (a) treba doći najmanje 3 cm ispod površine zemlje. Na dno jame (b) nasipajte humus, a samo dno oblikujte kao mali humak (c).

obrezivati ljeti kad grmovi prestanu cvjeta

Sadnja ruže penjačice. Korijenje položite u jamu, ali uvijek tako da gleda (b) suprotno od zida ili ograde po kojoj će se ruža penjati

Uz ružu stablašicu pri sadnji postavite i potpornu motku (a). Njen vrh treba doći ispod krune. Motku treba postaviti tako da dođe na onu stranu odakle pušu najjači vjetrovi (b). Dobro je donji dio motke impregnirati, npr. laganim spaljivanjem na plamenu. Kod presađivanja sadite ovu vrstu ruža na istu dubinu na kojoj je bila ranije posađena (d). Na dno jame nasipajte humus (e). Orezivanje ruža:
• • •

nisko srednje visoko

[vrh]

(a). Na dno jame nasipajte sloj humusa (c). GLAVNE VRSTE I SVOJSTVA RUŽA Tip Oblik cvijeta i grma Vrijeme cvata Cvatu cijelo ljeto, zahtjevne Cvatu cijelo ljeto bez stanke Cvatu cijelo ljeto

Čajnohibridne Veliki, bogati i mirisni Polyantha i floribunda Grmolike Velike latice, bez mirisa, osrednje zahtjevne Više i snažnije, velike latice bez mirisa, osrednje zahtjevne

Parkovske i Visoke 1,5 - 2,5 m, Cvatu samo jednom botaničke ruže nemaju velikih zahtjeva godišnje Penjačice Visoke 2 - 6 m, nisu posebno zahtjevne Neke cvatu samo jednom, a druge više puta godišnje

KALENDAR RADOVA JANUAR [SIJEČANJ] Redovno kontrolirajte da li su ruže dobro zaštićene Ukoliko je napadalo mnogo snijega, treba ga otresanjem osloboditi sa grana crnogorišnog i ukrasnog drveća Ljetno bilje sklonjeno u podrum ili neki kutak u garaži, kao što su pelargonije, fuksije, viseći karanfili, oleander itd treba povremeno očistiti i lagano zaliti vodom. FEBRUAR [VELJAČA] Napravite prvi rez na živici. U ovo vrijeme već možete saditi reznice živice i ukrasnog grmlja. Sijte ljetno cvijeće u klijališta ili u posudice u sobi Tko u jesen nije stigao posaditi tulipane, može to uliniti do kraja ovog mjeseca ukoliko zemlja više nije smrznuta Ako jako zatopli, cvijeće koje prezimljava u vrtu treba prekriti kako ne bi prerano potjeralo Prozračite prostor gdje prezimljavaju pelargonije (geranije) i drugo kako im ne bi bilo pretoplo.

ako to već niste uradili u prošlom mjesecu. JULI [SRPANJ] Ruže pognojite posljednji put ove sezone. Poslije 15 maja u našim krajevima nema opasnosti od mraza pa se mogu saditi pelargonije. Posijano sjeme lako povaljajte ili ugazite i redovno održavajte vlažno tlo. Sada isplanirajte šta ćete i gdje saditi . Vrijeme je za sjetvu trave. ali treba skinuti ocvale i osušene peteljke. Ruže i cvijeće u cvatu zahtijeva redovnu prehranu i zalijevanje. To će pomoći da izboji dobro sazriju kako se ne bi zimi smrzli. Stari se travnjaci prvi put kose u aprilu. petunije. osobito nakon kiše. sije i trava. te za iskop lukovica tulipana. pauci) i životinje (jež. salvije itd Divlje izboje na ružama treba redovno rezati da nepotrebno ne iscrpljuje biljku. štetnike uništavaju još i pojedini kukci (buba mara. dakako. Ocvale cvjetove redovno otkidajte kako se nepotrebno ne bi stvaralo sjeme (i trošila hrana biljke).APRIL [TRAVANJ] U travnju se. Ruže nakon prve cvatnje ne smijemo preoštro rezati prije nego ponovo cvatu. žabe). AUGUST [KOLOVOZ] U augustu nema mnogo posla. zasijte ćelava mjesta i općenito posvetite više pažnje travnjaku. kad se površina zemlje osuši i stvori tvrda korica. Ocvale cvjetove treba odmah ukloniti da se nepotrebno ne stvaraju plodovi i troše sokovi biljke. Za sjetvu odaberite suh dan bez vjetra. Po kvadratnom metru sije 40 do 60 grama sjemena. JUNI [LIPANJ] Najviše brige zadaje borba sa štetočinama i korovom. Sad je vrijeme ia za cijepljenje ruža. Sredinom mjeseca možete iznijeti van cvijeće i ukrasno bilje koje uzgajate u sanducima. MAJ [SVIBANJ] Krajnji je rok da se zasije ljetno i jednogodišnje cvijeće. narcisa i zumbula jer sada su potpuno sazreli. množnje perunika dijeljenjem. Posao koji nikako ne smijete zapostaviti je redovno razrahljivanje zemlje i uklanjanje korova. Redovno okopavanje i uklanjanje korova najviše će pridonijeti dobrom osjećaju i zdravom rastu cvijeća. Osim hemijskih sredstava. a nakon toga zalijevaju i gnoje.

to je posao za septembar. Dobro je nakon sadnje poriti zemlju 10-15 cm debelim slojem lišća ili borovih grančica kako ih ne bi uništio jači rani mraz. Gredice prekopajte i ostavite u velikim grudama da zemlja dobro promrzne preko zime. već u novembru pripremite zemlju: okopajte je. tratinčice. DECEMBAR [PROSINAC] . OKTOBAR [LISTOPAD] Još možete saditi cvjetne lukovice. itd. narcisi. Krajem mjeseca ocvale trajnice razmnožite dijeljenjem: lopatom ili nožem režite snop korijena sa stabljikama na nekoliko dijelova.ujesen. itd. trebalo bi biti toplije. Doduše. NOVEMBAR [STUDENI] Osušene lukovice i gomolje izvadite iz zemlje i spremite. Važi pravilo: što je mjesto svjetlije. Tamo gdje ćete u proljeće saditi ruže i biljke s dužim korijenjem okopajte zemlju na dubinu dvije lopate. spomenak. po mogućnosti bliže svjetlu. tratinčice. ali ne pliće od 5 cm. zumbuli. lukovice i zimzelene biljke. begonije. spomenak.) SEPTEMBAR [RUJAN] Sade se lukovice koje će cvjetati u proljeće i presađuju dvogodišnje biljke zasijane u junu (maćuhice. One najveće lukovice možete posaditi i 20-30 cm duboko. npr. ili pak eventualno urediti novi travnjak. kane. Pelargonije maksimalno skratite i preselite u zatvoren.). Presadite na gredice dvogodišnje sorte koje ste zasijali u julu (maćuhice. negrijani prostor. lukovice se mogu saditi i u oktobru. Posljednji put pokosite travnjak. Za proljetni travnjak. a ako je tamnije i temperatura mora biti niža. Okopajte ukrasno grmlje. zagrnite ruže. ali možete se već sada pripremiti. ali je to bolje učini sada. gladiole. povadite korov i pognojite. pa će na proljeće biti ljepše. Izvadite gomolje cvjetnih lukovica koje nisu otporne na studen: dalije. itd.) prekopajte kako biste ih zaštitili od smrzavanja. da se stignu dobro ukorijeniti. a mjesta gdje su posađene lukovice proljetnog svijeća (tulipani. Sada je pravo vrijeme za sadnju ukrasnog grmlja. pa sve zajedno s opalim lišćem pograbljajte i stavite u kompost. Doduše.

srebrna breza Sjajnobela kora čini je sasvim drugačijom od ostalih lišćara. BREZA (Betula verucoza) bela breza. a pokošene vlati pokupite i stavite na kompost. u grupama i u kombinaciji sa drugim vrstama. Bela boja njene kore privlači pažnju tokom čitave godine i do punog izražaja dolazi kada se posadi sa četinarima tamnozelenih iglica. pa grane ni preko zime nisu gole. Zadržavaju se na granama do polovine leta. jer ova vrsta raste kod nas od prirode ali se i izuzetno mnogo gaji. razvijaju se ženske cvasti u obliku resa.Gredice koje namjeravate zasaditi već u februaru pokrijte lišćem da se zemlja ne smrzne u dubini. . Ako se nije smrzla.Aprilu i zadržavaju se dugo na stablu. što čak i najslabijim poznavaocima biljnog sveta omogućava da brezu razlikuju od ostalog drveća. Njena siroka rijetka krosnja stvara laganu senku ugodnu za boravak ljudi i zbog dovoljne količine svetla ispod nje se mogu posaditi i druge biljke. u vreme listanja. početkom mjeseca iskoristite topliji dan pa obilno zalijte crnogorično drveće. u "gnezdo" . U jesen peomjene boju tako da čitavo stablo postane zlatnožuto. Trava treba biti u zimu kratko podšišana.više sadnica u istu sadnu jamu. Breza je jedna od vrsta koje vrtu stalno daju novi izgled. malo je pokosite. Breza moze porasti do 30 m u visinu. Breza se može saditi pojedinačno. Svetlozeleni nežni listovi breze počinju da se pojavljuju u Martu . U proleće. Ako je razmjerno toplo vrijeme utjecalo na njen rast. Već u jesen na vrhovima grančica formiraju se muške viseće cvijetne rese. Tome doprinosi svakako i njena "popularnost".

Pančićeva omorika odgajena u rasadniku dobro podnosi gradske uslove (dim. To je naša najinteresantnija i najlepša četinarska vrsta i neki je smatraju najlepsim četinarom Evrope. omorika danas od prirode raste samo u nekim delovima bivse Jugoslavije. Usko piramidalna krosnja čini je vrlo privlačnom i upadljivom. gasovi). a kada sazru (u oktobru i novembru) postaju sjajne. svojevremeno je izjavio kako je prilično muke bilo potrebno da omorika zaista i bude pronađena u prirodi. Pošto omorika spada u zimzelene vrste izvanredno će izgledati posađena zajedno sa lišćarima koji imaju svetliju boju lista i kore. Može se saditi pojedinačno i u grupama. crvenosmedje.OMORIKA (Picea omorika) pančićeva omorika. srpska smrča Za omoriku se isprva znalo samo na osnovu pominjanja u narodnim pesmama i njeno se ime moglo naći u Vukovom rečniku. Dobro podnosi mraz i sušu. tako da čitavo stablo izgleda srebrnozeleno. Četine su tamnozelene. sa donje strane plavičastobele. Omorika može dostići visinu od 50 metara. Josif Pančić (koji ju je otkrio i opisao). kao i u kombinaciji sa drugim vrstama drveća. prašina. zajedno sa dugim elegantnim malo povijenim granama. Iako je bilo podataka o ovom četinaru. Od nje se uspešno formiraju vetrozaštitni pojasevi. Mada se smatra da je nekada bila mnogo šire rasprostranjena. Ukras predstavljaju i viseće šišarke koje su ljubičaste dok su mlade. TISA (Taxus baccata) .

što je čini pogodnom za žive ograde i svakovrsno oblikovanje. Osim za žive ograde može se koristiti i kao soliter ili za grupe iste ili različitih vrsta. forme žutih plodova. Izuzetak je crveni omotač bobice. koje dostiže i do 15m visine Ima veoma gustu krošnju i četine. visine 3 . te se tako mogu sresti žbunasti ili usko valjkasti oblici uspravnih. patuljaste forme. otporna je na mraz i sušu. od kojeg se čak može praviti i džem! Tisa je vrsta koja izuzetno dobro podnosi gradske uslove. Od osnovne vrste dobijen je i niz različitih varijeteta. Školovanje omogućava presadnju odraslih sadnica.. za ukrašavane veštačkih potoka. Raste relativno sporo. Zajedno sa svojim formama izuzetno je dekorativna vrsta. . gotovo paralelnih grana. KOLIKE BILJKE SE NAJBOLJE PRIMAJU? Uvek se lakše primaju manje sadnice.. Jedini nedostatak.4 (i više) metara.Osnovna vrsta je zimzeleno drvo.. je činjenica da su svi njeni delovi otrovni. Rasadnik LIJEPO POLJE proizvodi školovane sadnice visokog kvaliteta (biljke čiji se korjenov sistem formira školuje. forme sa četinama zlatno žute boje ili šarenim. veliku moć regeneracije i izuzetno dobro podnosi orezivanje. a zemljište ne bira. Podjednako dobro raste i na suncu i u hladu. a patuljaste forme koriste se u perenjacima. Ovo se naročito mora poštovati kada se sade biljke sa golim korjenom. One se prodaju isključivo sa busenom ili u kontejnerima.. starih i preko 5 godina. kamenjarima. koji vas može. što omogućava bezbolnu presadnju). U zimskom periodu ukras predstavljaju bobice obavijene jarko crvenim mesnatim omotačem. ali i ne mora odgovoriti od ove biljke.

pošto se tada biljke najlakše prilagođavaju novim uslovima (naročito kod jesenje sadnje. . dok se biljke u kontejnerima mogu saditi tokom cele godine. Stručnjaci ipak preporučuju jesenju odnosno prolećnu sadnju.KADA JE NAJBOLJE SADITI? Svakako je najbolje sadnju obaviti u jesen (čim opadne lišće) ili u rano proleće (dok se pupoljci još nisu otvorili). Za biljke sa busenom period sadnje je znatno duži od prethodno pomenutog (zavisi pre svega od individualne osjetljivosti vrste). kada se period prilagođavanja produžava na celu zimu).

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful