Uredio i pripremio: MUSA

KADIFICA Porodica: Compositae Zemlja porijekla: Mexiko, Guatemala Pogodno mjesto: Suncano do pousjenovito

Ko se za ovaj, kako mu i samo ime kaze, barsunasti cvijet zanima, ima veliki izbor razlicitih vrsta. Od onih malih koji rastu do svega 30 cm u visinu i namjenjene su pretezno za balkonske kutije, ili onih visokih za vrt. Razlika je isto tako u boji ( zuta, narandjasta, mjesavina te dvije boje, a i sa dodatkom smadje), kao i u punoci cvijeta. Od jednostavnih do obilno loptasto ispunjenih. Kadifica je otporna na sve vremenske uslove i njen cvat traje vrlo dugo. Sjeme se sije u rano proljece. Kada je biljcica visoka 5-10 cm, treba je rasaditi na mjesto gdje ce ostati cijelo ljeto. Razmak izmedju biljaka treba da bude 15 - 25 cm. Pri rastu treba da dobije dovoljno vode i djubriva. Ocvale cvijetove redovno odstranjivati. Ako hocete da imate vlastito sjeme za slijedecu godinu, onda treba nekoliko cvijetova ostaviti da se potpuno osuse. Kako je kadifica jednogodisnja biljka oko prezimljavanja nema problema. Osobe sa osjetljivom kozom trebaju paziti, jer biljka sadrzava nadrazavajuce tvari.

BOZIJI TRN ( Euphorbia milli ) Porodica: Euphorbiaceae Zemlja porijekla: Madagaskar Pogodno mjesto: Suncano i toplo cijele godine Boziji trn je najomiljeniji predstavnik od preko 2000 vrsta euphorbie. Vrste se razlikuju po tome sto su neke slicne kaktusima (boziji trn ), a druge grmovi ( bozicna zvijezda ), pa ima cak i drveca. Zajednicko za sve euphorbie je da imaju kaucukasti, otrovni mlijecni sok. Boziji trn je nezahtjevna biljka kojoj ne smeta suhi zrak od grijanja i jako sunce na prozoru. U svojoj domovini raste na granitnim stijenama u visinu do 60 cm. Pored jakih trnova, koji podsjecaju na kaktus ima i ovalne zelene listove. U toku zime se pojave bijeli, zuti ili roza - crveni mali cvijetici. Biljka voli izuzetno toplo i suncano mjesto. Umjereno zalijevati, posebno zimi, ali ne prehladnom vodom. Nakon cvjetanja samo toliko zalijevati da se korijen ne osusi. Od marta da augusta malo vise zalijevati i svake dvije nedjelje djubriti sa djubrivom za kaktuse. U proljece, prije nego se pojave nove mladice, moze se podrezati. Razmnozava se putem pelcera, koji se, kada se odrezu, umoce u mlaku vodu ( tako se sprijecava oticanje mlijecnog soka iz biljke ), pelcer ostaviti jedan dan da se osusi i onda posaditi u zemlju

pomjesanu sa pjeskom. Ukoliko se previse zalijeva ili stoji na hladnom mjestu otpadaju mu listovi. OPREZNO: Biljka je u svim svojim dijelovima otrovna. Mlijecni sok sadrzi substance koje nadrazuju kozu. Na jake trnove se moze ozlijediti. Opsti savjeti - za spricanje cvijeca treba upotrebljavati mekanu vodu koja u sebi nema kreca i ima sobnu temperaturu. Tako se izbjegavaju bijele mrlje na listovima; - filodendron i ostale tropske biljke sakupljajusa svojim zracnim korjenovima dodatnu vlaznost iz zraka. U pregrijanim prostorijama im to pomaze da bolje prezive. Zato treba paziti da se zracni korjenovi ne povrijede i niposto ih rezati; - krecni rubovi i mrlje na saksijama ( sedra ) se mogu otkloniti tako sto se lonce ispuni sircetnom vodom i ostaviti da stoji dva dana. Saksija upija vlaznost i krec ( sedra ) nestaje; - cvijece i zacini mogu se odlicno zasijati na prozoru u kartonima za jaja. Kada narastu mogu se zajedno sa kartonom zasaditi, jer se karton nakon nekog vremena od vlaznosti raspadne; - ciklame se puno bolje odrzavaju ako se, umjesto tekucom vodom, zaliju ustajalom mineralnom vodom; - vodu u kojoj su se kuhala jaja ne bacati jer sadrzi puno minerala. Kada se ohladi predstavlja prvorazredno djubrivo za cvijece; - jorgovan u vazi ce duze imati lijepo cvijce ako stabljike dobro odrezete i u vodu stavite malo secera;

Azalea RODODENDRON ( Rhododendron ) AZALEA Porodica: Ericaceae Zemlja porijekla: hladna, vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet, Kina) Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari ! Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju. Bijeli, roza, lila ili crveni, u grupama po vise (2-7) zvoncica

Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. Grancice na kojima se u jesen pojave pupovi ne treba dirati. Biljku svake dvije godine presaditi. U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom. To pospjesuje bolji rast. U jesen i zimu na 5-12°C. u aprilu dobro nadjubriti. cvatu od zime pa sve do aprila. Mlade biljke svakog . roza ili crvena ). a ostale koje su prejako izrasle prije spremanja za zimu podrezati. U principu su to umanjeni grmovi koji. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. Kako cvate od juna do oktobra. zuta. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu. voli da ima vodu u u posudi u kojoj stoji. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. Do kraja augusta nedeljno djubriti. OLEANDER OLEANDER ( Nerium oleander ) Porodica: Apocynaceae Zemlja porijekla: Sredozemlje. Obavezno bi se po povratku kuci sa ljetovanja donosio i "suvenir" pelcer oleandera u razlicitim bojama ( bijela. Cvijetovi su obicni ili obilno ispunjeni. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji. prelijepi je ukras svakog vrta. hladno mjesto bez sunca. a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18°C. ljeti (prije formiranja pupova) obrezati. vruce Ukras jadranskih parkova i dvorista polako se prosirio i na sve nase krajeve. Azija Pogodno mjesto: Suncano. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi. U ljeto oleander treba obilno zalijevati. U ljeto obilno zalijevati. Poneki lijepo mirisu. boja slonovace. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. Zimi malo zalijevati. ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost.sastavljenih u jednu drsku. Od marta mu je potrebno dati vise topline da bi se formirali pupovi. Na svijetlom i hladnom mjestu ostaviti da prezimi. narandjasta. Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. zavisno od uzgoja. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto. U stanu im treba pronaci svjeze.

Da bi se biljka mogla lijepo razvijati potrebna joj je pomoc za penjanje ( resetke. starije rjedje. Cim lisce pocne da joj opada prestati sa zalijevanjem. zasticeno od vjetra Svoje neobicno ime zahvaljuje francuskom admiralu de Bougainvilleu koji ju je otkrio u visokim sumama Juzne Amerike i donio u Europu. U prirodi raste iz male grancice sa . prve sastanke i prve romanticne trenutke sa malom kiticom ljubicica. ali je za nase uslove najpovoljnija bougainvillea glabra. ako previse izraste formirati je pomocu makaza. Spada u cudesne biljke i u stvari ono sto izgleda kao cvijet su obojeni listici koji na vrhu imaju kremaste male cvijetice. toplo. Prezimiti treba na svijetlom. Da bi se rano dobili cvjetovi biljku treba vec u martu staviti na suncano mjesto kod prozora. ljestvice ). hladnom mjestu ( 8 . a preporucuje se da se uzgaja u zimskom vrtu. LJUBICICA ( Viola cornuta hybriden ) Porodica: Violaceae Zemlja porijekla : Pirineji Pogodno mjesto : Suncano Kada se spomene njeno ime. probude se sjecanja na neka davna vremena. Svake 2-4 godine promijeniti zemlju.10°C ). ali izbjegavati da stoji u vodi. To je biljka penjacica sa prelijepim cvijetovima u crvenoj. roza. U vrijeme rasta obilno zalijevati. OPREZNO: Oleander je jako otrovan! BOUGAINVILLEA Porodica: Nyctaginaceae Zemlja porijekla: Brazil Pogodno mjesto: Suncano. bez i lila boji. u hladnijim krajevima se uzgaja u loncima i moze da naraste do 3 m visine. Uslov za bogato cvjetanje je suncano i vruce ljeto. Do augusta nedeljno djubriti.proljeca presaditi. U Kaliforniji i Indiji su poznate mnogobrojne hibridne sorte. Zbog svoje osjetljivosti na zimu. Razmnozava se preko pelcera od juna do septembra ( u vodi ). Preduge mladice osisati. Ne smije imati "hladne noge" treba paziti da posuda u kojoj je posadjena ne stoji na hladnom kamanom podu.

Prije velike zime unijeti u kucu i na tamnom hladnom mjestu ostaviti da prezimi. Od mnostva hibrida mogu se pronaci nize vrste koje se mogu posaditi u lonce ( saksije ). Ljilanovo ulje se u domacoj medicini upotrebljava kao lijek za opekotine.novembru stabljike odsjeci. koje su jedva 10 cm visoke. Lukovice u razmaku od 5 cm pokriti sa najmanje 15 cm zemlje ( u visinu ). narandjastoj i crvenoj boji. Mlade biljke stititi od mraza. od malih. Raznmozava se sjemenom. U cvijecarama su samo hibridi u ponudi.ovalnim zelenim listovima. u suprotnom ih treba preko zime zastititi. Lagano zalijevati i drzati napolju na suncu.mart u saksiju promjera najmanje 20 cm. zutoj. Svake dvije godine posaditi u novu zemlju. Ocvale cvijetove odstraniti. sa 5 . Posadi se u periodu februar .6 tuckova punim zutog praha. Raste u skoro svim nasim vrtovima.pjeskovitu zemlju u proljece ( april ). dijeljenjem ( prema vrsti ). Ispod substrata (zemlje ) je potrebno napraviti drenazu od sljunka i pjeska. ali i ljubitelji cvijeca koji nemaju vrt mogu uzivati u ovom kraljevskom cvijecu. Oprezno: Lukovice ljiljana su otrovne ! DRAGOLJUB ( Tropaeolum hybriden ) . U toku rasta i cvijetanja ravnomjerno vlaziti LJILJAN LJILJAN ( Lilium hybriden ) Porodica: Liliaceae Zemlja porijekla: Azija. U maju obilno nadjubriti. iz kojih stidljivo izviruju prelijepe ljubicaste glavice sa zutom tackicom u sredini. U oktobru . Kada biljke narastu ucvrstiti ih sa pomocnim stapovima da se ne bi slomile. Amerika i Europa Pogodno mjesto: Suncano. Zasaditi ( posijati ) u glinasto . Od maja do septembra obilno zalijevati. do onih sa velikim cvijetovima od 20 cm visine. do 1 metar visokim lisnatim stabljikama pojavljuje se odjednom vise lijevkastih cvijetova u bijeloj. U klimatski toplijim krajevima mogu se gajiti u vrtu i tu i prezimiti. od vjetra zasticeno Na.

a penjacica i preko 2 metra. Oni su i najveci kandidati za balkon. Vrlo rijetko djubriti. Alzir Pogodno mjesto: Suncano Mali divlji narcisi su sve omiljeniji zbog svog prirodnog sarma. Cvate od maja do kreja jeseni. pa jos jednom nadjubriti. 25 . Nakon cvjetanja lisce otkloniti tek kada je posve suho. svjetlo zeleni listovi kojima je drska skoro u sredini kruga.maj ) posaditi u pjeskovitu zemlju.5 cm ).50 cm ). su prelijepa podloga za zarko zute. Tako zasadjene posude ostaviti da prezime na tamnom i hladnom mjestu. a ne cvijetove.Porodica: Tropaeolaceae Zemlja porijekla: Peru. Kada pocnu da cvatu iznijeti napolje ( na balkon ili presaditi u vrt ). Mnoge od tih vrsta rastu samo 20 cm u visinu. NARCIS ( Narcissus ) Porodica: Amaryllidaceae Zemlja porijekla: Srednja. bola sa plivajucim cvijetovima ). jer ako biljka ima previse hrane razvija samo listove. crvene i narandjaste ljevkaste cvijetove ( 3 . u vrtu je moguce putem malih lukica koji se stvaraju na maticnoj biljci. Kako su i listovi i cvijetovi jestivi predstavljaju prelijep ukras ljetnim salatama i osvjezavajucim napitcima ( npr. Obilno zalijevati. Oprezno: Lukovice narcisa su otrovne ! . U narodnoj medicini upotrebljavaju se svjezi listovi kao salata za prociscavanje krvi. roza . Kako se biljka jako razvije treba paziti na razmak izmedju biljaka (30 . Obe grupe imaju obicne i ispunjene cvijetove. Penjacice potpomoci sa resetkom ili zicom. U zemlju u koju se zasadjuju narcisi treba dodati pjeska. nakon toga zalijevati i jednom nadjubriti. Kolumbija. a razmak izmedju lukova treba da bude 10 cm.30 cm. Kada biljke proklijaju prebaciti na svjetlije. Do klijanja zemlju drzati vlaznom. ali je treba umjereno trositi da ne bi doslo do nadrazaja crijeva. Lukovice u jesen zasaditi u dublje posude.U dubinu treba ici 5 . Ekuador Pogodno mjesto: Suncano Skoro okruglo formirani. dok neki dostizu i visinu od 40 cm. zapadna i juzna Europa. Sjeme ( biljka je jednogodisnja ) u proljece (april .10 cm ( zavisno od velicine lukovice ). Prema vrsti raste razlicito visoko. Cesto su cvijetovi dvobojni. Razmnozavati se ne moze u saksijama.

U mnogim vrtovima ponosno rastu i mnoge ruze penjacice. presaditi. U proljece (ako je ruza u saksiji ). zracno i suncano Ruze su najomiljenije cvijece. iako je njeno pravo vrijeme cvjetanja juni i juli. Od proljeca do jeseni treba obilno zalijevati (hidrangea = pijacica vode ). Ne podnosi preveliku vrucinu. Ne moze se zamisliti ni jedan vrt. Zimi . male patuljaste ruze cvatu u ljeto. ljeti joj je najbolje u sjenovitom mjestu. Uzgajivaci su uspjeli da uzgoje ruze u svim mogucim bojama. Vodu omeksati jer hortenzija ne podnosi previse kreca.RUZA . Do kraja . U cvjecarama se. Ocvale cvijetove redovno odstranjivati. Za balkone su uzgajivaci predvidjeli srednju velicinu ruza koje u vecim posudama imaju dovoljno mjesta da bi razvile korijen i uspjesno rasle. HORTENZIJA (Hydrangea macrophylla ) HADZIBEG Porodica: Saxifrageceae Zemlja porijekla: Japan Pogodno mjesto: Svijetlo do polusjenovito. Kao i velike sestre. roza. vec procvala. sa duboko razvijenom korijenom. pa cak i balkon bez jedne ruze. obrezati i ostaviti na prohladnom mjestu. u vrtu dobro okopati.vrlo malo. Od proljeca do jeseni ruze treba tako zaljevati da skoro uvijek bude vlazna. Da ljubijtelji ruza koji nemaju vrt ne bi ostali uskraceni za uzivanje u njima. da bi ruza ponovo cvala. pobrinuli su se uzgajivaci koji su uzgojili bezbrojne patuljaste vrste koje se mogu uzgajati u stanovima. Vrlo je omiljena kao kucno. ne direktno sunce Veliki bijeli. pojavljuje vec u martu. a zimi im opada lisce i trebaju prohladno mjesto da prezime ( do 10°C ). crveni ili plavi cvjetovi sastoje se ustvari od puno malih cvijetica koji zajednicki cine jednu loptastu grupu. a posebno balkonsko ili vrtno cvijece. ali ne mokra. tako da za svaki ukus ima ponesto.ROSA Porodica: Rosaceae Zemlja porijekla: Kina Pogodno mjesto:Svijetlo. Zimi ne previse. Od marta do kraja jula djubriti svakih 14 dana. koje su idealne kao pregradni zidovi ili zastita od tudih pogleda. Vrtna ruza je opet visoka stamena.

pa i na balkonu vise godina uzgajati. DALIA (DAHLIA. brezuljcima i sumama. ali ne suncano Pogodno Jedan od prvih vijesnika proljeca je jaglac. purpurna.u vrtu ili u veci lonac na balkonu. Krajem oktobra - . ocvalo cvijece odrezati. nakon cvijetanja treba je posaditi napolje. u zimskom periodu. zuta. ali se mogu u vrtu. ljubicasta i plava ). Biljke ne podnose preveliku vrucinu. pa ce onda cvjetati i slijedece godine. U nekim krajevima Bosne hortenzia se zove hadzibeg. JAGLAC ( Primula) Porodica: Primulaceae Zemlja porijekla: Evropa i Azija mjesto: Svijetlo. Hibridne vrste se mogu uzgajati na balkonima. Ukoliko postoji opasnost od mrazova izrasle mlade biljke zastititi ! Dalija cvate od jula do oktobra tako da je ukras svakog cvijetnjaka i balkona. razlicitih boja ( bijela. ili. Ako se drzi u kuci. GEORGINA) Porodica: Compositae Zemlja porijekla: Meksiko Povoljno mjesto: Suncano. Plava boja hortenzije se postice tako sto se zemlja u kojoj raste zalijeva sa aluminium sulfatom. Od sadnje do kraja augusta redovno zalijevati i djubriti. kao i razlicitih visina 30-100 cm. roza.U prirodi je jaglac uvijek zute boje. od vjetra zasticeno Nakon otkrica Meksika. ali ne podnose da stoje u vodi. Hibridne vrste su predvidjene kao jednogodisnje sezonske biljke. Uzgajivaci dalije su do sada uspjeli uzgojiti preko 200 hibrida svih mogucih boja i oblika. dalija se pod nazivom georgina preselila u evropu i vrlo brzo razmnozila u nasim vrtovima. cak i u kuci. Nakon cvjetanja je moguce hortenziju obrezati. crvena. Ocvale cvjetove odsjeci. zato ih treba drzati u hladnijim prostorijama i cesto zalijevati. narandjasta. razlicitih visina (do 30 cm ). Cvate svuda po nasim livadama. u vrtu. Ima vise od 500 vrsta.bez. Vise sorte dalija razvijaju se od prezimljenih krtola koje se u proljece ( kraj marta-pocetak aprila) zasade u zemlju .augusta djubriti svakih 14 dana.

U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. ljeti (prije formiranja pupova) obrezati. Bijeli. roza. Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. u aprilu dobro nadjubriti. To pospjesuje bolji rast. Biljku svake dvije godine presaditi. U principu su to umanjeni grmovi koji. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji. U stanu im treba pronaci svjeze. lila ili crveni. IRIS Porodica: Iridaceae . cvatu od zime pa sve do aprila. osusiti i ostaviti u suhoj piljevini ili pazljivo umotanom novinskom papiru na 8-10°C . u grupama po vise (2-7) zvoncica sastavljenih u jednu drsku. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. zavisno od uzgoja. na tamnom i suhom mjestu. Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. U jesen i zimu na 5-12°C. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi.prije mrazova -korijen koji je u obliko kromrira izvaditi. ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost. vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet. U ljeto obilno zalijevati. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto. a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18°C. hladno mjesto bez sunca. U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. RODODENDRON/AZALEA Porodica: Ericaceae Zemlja porijekla: hladna. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu. Kina) Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari ! Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju.

Povremeno nadjubriti. ili zuti. a u sustini svi imaju slicne zahtjeve. lukovice ostaviti par dana da se osuse od vlazne zemlje. zelenim ili zeleno bez . ali ne suncano . Najprominentniji iz vrsta fikusa je ficus benjamina. U cvjecarama se moze naci puno vrsta fikusa. Fikus benjamin je vrlo osjetljiv na promaju. ne u saksijama. Raste ovisno o vrsti os 20 cm do 1 metar. biljku treba povremeno pospricati ili tusirati. mesnatim. . Ocvalo cvijece odstraniti. U proljece i ljeto obilno zalijevati. povremeno djubriti. Irak. Prilikom prevelike vrucine ili suhog zraka.Zemlja porijekla: Kavkaz. FIKUS ( Ficus ) Porodica: Moraceae Zemlja porijekla: Juzna i jugoistocna Azija pogodno mjesto: Svijetlo. Treba paziti da je cvijet okrenut uvijek istom stranom prema izvoru svjetla ( prozoru ). stalnu vlagu ili preveliku suhocu treba obavezno izbjeci. ali ne smije da bude previse mokra da lukovice ne bi istrunule. mala Azija. Razmnozavati se moze samo u vrtu. Zato su vrlo pogodni za umjetna jezerca u vrtovima ( ukrasavaju jezero i prelijepo se ocrtavaju u vodi ). plavi i bijeli rastu iz lukovica. jer moze doci do opadanja listova. Iran Pogodno mjesto: Suncano do polusjenovito Travnati listovi sa ljubicasto-crvenim cvijetovima sa malom zutom mrljom. Zemlja se ne smije osusiti. To je kucna biljka i potrebna mu je uvijek sobna temperatura. putem mladih lukova u jesen. pa ih ponovo posaditi. bogato razgranato i lako povijeno zbunje sa malim zelenim ili bijelo zeleno satiranim listovima. Vrlo rado rastu u blizini bara i jezera. pa na to treba obratiti paznju prilikom odabiranja mjesta u stanu. Velike listove cesce prebrisati vlaznom krpom. Najjednostavnije je na saksiji obiljeziti koja strana treba da bude okrenuta prema prozoru. Kada se biljka u proljece iznese napolje treba je stititi od kasnih mrazeva. U jesen pozutjele listove pazljivo odstraniti. Prezimiti treba na svijetlom prohladnom prostoru.bijelo satiranim listovima. Potrebna im je glinasto pjeskovita zemlja. U jesen treba lukovice posaditi na dubinu od 5-8 cm ( zavisno od visine biljke) u razmacima od 10 cm.u kuci Najstarija poznata biljka iz mnostva fikusa je gumeno drvo ( ficus elastica ) koji je kod nas u stavri poznat kao fikus visiko sobno drvo sa velikim.U jesen i zimu stedljivo zaljevati. Dio listova prirodno opada u zimskom periodu.

Stari naziv za pelargoniju je geranija. pa tek onda posade. Razmnozava se tako sto se male ruzice koje se stvaraju na dugim izdancima odsjeku i posade u zemlju ili ostave u vodi da poste korijen. Zimi zemlju samo lagano vlaziti. Stvara duge izdanke sa malim bijelim cvjetovima . . u ljetnim mjesecima cesce pospricati ili tusirati.u kuci Ovo je neproblematicna biljka i vrlo pogodna za neiskusne. Od velikog broja razlicitih vrsa pelargonije. roza. Kucne pelargonijer treba u toku ljeta iznijeti napolje. a biljka se razvila ). Ukoliko se fikus odreze onda se razgrana. Isto tako je idealna kao kancelarijska biljka.Po potrebi presaditi (ako je lonac premalen. treba izdvojiti onu koja je za odgajanje na balkonu. U periodu rasta obilno zalijevati. najbolje u augustu i septembru. ZELENI LJILJAN . visecu pelargoniju u bijeloj. Pelargonija se moze razmnozavati pomocu pelcera. Potrebno je redovno zalijevati i djubriti. oblika i boja.bijelo satiranim izduzenim listovima. svijetlo. Svake godine presaditi. Ocvalo cvijece redovno odstranjivati. do kraja augusta nedeljno djubriti. PELARGONIJA ( Pelargonium ) Porodica: Geraniaceae Zemlja porijekla: Juzna Afrika Pogodno mjesto: Suncano do polusjenovito Pelargonija je vrlo omiljena kucna i balkonska biljka koja ima nebrojeno mnogo vrsta. polusjenovito . ne ostaviti u podrumu sa posve vlaznim korijenom. Na kraju izdanaka stvaraju se male lisnate ruzice (nova mala biljka). jer podnosi neredovno zalijevanje. lila i crvenoj boji. Najbolje je to uraditi u proljece.CLOROPHYTUM COMOSUM Porodica: Liliaceae Zemlja porijekla: Juzna Afrika Pogodno mjesto: Suncano. a postoje i satirane vrste. Raste skoro svuda i veoma je dekorativna sa svojim zelenim ili zeleno .

Ima ih preko 100 razlicitih vrsta . U nasim krajevima. Zavisno od vrste cvjeta u razlicito vrijeme. i treba veliku hladnocu. izgleda dekorativno.Ponekad uspjeva odgojiti novu biljku od otkinutog lista koji se posadi u pjesak ( pri temperaturi od 20°C ). BEGONIJA Porodica: Begoniaceae Zemlja porijekla: Azija. Biljke su. Afrika i J. a eceveriu moramo stititi od hladnoce. U ljeto zalijevati vrlo malo.Amerika Povoljno mjesto: Suncano i polusuncano. u zimskoj pauzi skoro nikako. Vec sa svojim debelim. nedeljno djubriti djubrivom za kaktuse. za vrijeme rasta.velikih i malih. jednostavni ili obilno ispunjeni. od vjetra zasticeno OPREZNO:Begonije sadrze u krtoli i biljci otrovne tvari ! Begonija cvate u svim mogucim bojama ( osim plave i lila). Pored toga postoje i dvobojnr vrste.ECEVERIA ( Echeveria ) Porodica: Crassulaceae Zemlja porijekla: Srednja i Juzna Amerika Pogodno mjesto: Suncano Eceveria je biljka koja se lako odrzava i ne zahtjeva puno mjesta. Kada sa strana maticne biljke narastu mladi zdanci sa novim ruzicama. listovima koji stoje spiralno u rozetama. . mesnatim. samo s tom razlikom sto cuvarkuca podnosi. a pogotovo kada u ljeto procvjeta. na planinskim kamenjarima i kucnim krovovima raste njena najbliza rodica cuvarkuca -sempervivum. Cvijetovi su i do 10 cm promjera veliki. Od marta do augusta. jer je vlaznost ubija. moze se odvojiti i rasaditi.

Nakon cvjetanja biljka se moze podrezati. Begonija koja raste iz krtole je veoma pogodna za sadjenje na balkonu.do 10°C . Razmnozava se putem pelcera u julu i augustu. koja pri dobroj njezi . Najpoznatije su begonije koje rastu iz krtole. vruce. Prezimiti moze napolju do . nego pustiti da se biljka postepeno susi. odozdo bjelkasti. Karakteristika begonija su nepravilni skoro zguzvani listovi i bogato razvijeni cvjetovi. RUZMARIN ( Rusmarinus officinalis ) Porodica : Lamiaceae (Labiateae ) Zemlja porijekla: Sredozemlje Pogodno mjesto: Suncano.mjestu. i u saksiji. Ocvale cvjetove redovno odstranjivati. Kod nas raste kao divlja biljka u kamenitim predjelima Dalmacije. svjetlo mjesto u kuci. tamno zeleni. dvousnat. alipri hladnom vremenu ponovo zastititi ( po potrebi unijeti unutra).U toku rasta obilno zalijevati i djubriti. Jednom mjesecno djubriti. Kada se formiraju listovi biljku treba iznijeti napolje. po mogucnosti sa djubrivom koje sadrzi vecu koncentraciju kalija.pjeskovitoj zemlji. Pri nizim temperaturama potrebno je prohladno. Listovi su usko stapicasti. do oktobra djubriti da bi se krtole dobro razvile. . zasticeno od vjetra Ruzmarin je zelena biljka.5 ° C. koji je u proljece vrlo omiljeno mjesto za pcele. Od augusta postepeno manje zalijevati. U priodu rasta vrlo malo zalijevati. ili putem sjemena u proljece. Ostaviti da sezemlja osusi i tek kada su posve suhe pazljivo ih zamotati u novinski papir ili u piljevinu i ostaviti na suhom. ali ne ostaviti da se potpuno osusi. a postoje i visece vrste koje su interesantne na balkonu. razlicite visine.Kada pocnu prvi mrazovi biljku odsjeci na 2-3 cm visine i krtole pazljivo izvaditi iz zemlje. raste dugi niz godina. tamnom i hladnom . Cvijet je svijetlo plav. Begonija ima vise vrsta. Uzgaja se u glinasto . Od septembra ne odstranjivati suhe listove. koznati. visoka do 1 m. Krtola se u periodu februar-april posadi u zemlju (oko 5 cm dubine) i na temperaturi 18-22°C ostaviti da naraste.prema vrsti. Pored njih su jos rasprostranjene ledene begonije koje su uglavnom kucne jednogodisnje biljke. Primorja i na otocima. odozgor malo hrapavi.Kada procvate stititi od vjetra . ako se zastiti.

zamotane u papir do slijedeceg proljeca. Jaca srce. Gladiola je omiljena i zbog toga sto njeno cvjetanje traje. osusena biljka cuva se zatvorena u staklenim posudama.5 m visine. A svoju omiljenost kod skoro svih ljubitelja cvijeca ima zbog svojih prelijepih cvijetova u svim bojama i nijansama. procijediti i dodati vodi za kupanje. Kod osipa i cireva treba napraviti kupku od ruzmarina: 4 sake lisca od ruzmarina kuhati sa 5 l vode 3 -5 minuta.10 cm dubine ) kako ne bi kada naraste u visinu bila nestabilna na vjetru. od vjetra zasticeno Po svojim dugim siljastim listovima dobila je gladiola svoje ime. uravnotezava cirkulaciju krvi i razmjenu materija u organizmu: 10 gr. zavisno od vremenskih uslova i vrste. Procijediti i dnevno piti 1 . ali isto tako za jela sa paradajzom.2 male casice ( za rakiju ). osim crne. Nakon cvijetanja treba cvijetnu stabljiku prelomiti i pustiti da se osusi. osusenih ili svjezih listica ruzmarina staviti u bocu. preliti sa 1/2 l suhog bijelog vina i ostaviti da stoji pet dana. Susi se u hladu na propuhu. Kako mirisno etericno ulje lako hlapi. divljaci i janjetine. Mora se paziti da se lukovice gladiole ne posade previse plitko ( najbolje 5 . izmedju 10 i 14 dana.UPOTREBA: Ruzmarin se upotrebljava za jela sa rostilja. Ruzmarin se bere u periodu cvjetanja od marta do maja. salate. Ukoliko se gladiole sade u etapama ( svake 3 nedjelje do kraja juna ) produzava se uzivanje u prelijepom cvijetu carobne gladiole. Kako gladiolina lukovica nije otporna na zimu. Pupovi se otvaraju odozdo prema gore i moze imati i do 26 pojedinacnih cvijetova. Poboljsava ukus jela od peradi. Biljka procvate otprilike 8 nedjelja nakon sadjenja. Otprilike 4 . . Redovno zalijevati. Razmak izmedju biljaka treba da bude oko 20 cm. Gladius znaci mac. GLADIOLA Porodica: Iridaceae Zemlja porijekla: Afrika Pogodno mjesto: Suncano.6 nedjelja nakon cvijetanja vade se lukovice iz zemlje. narocito ribe. Vrtna gladiola raste i do 1.april ) vec prema podrucju. sadi se u zemlju tek kada prodje velika zima ( mart . ostave da se osuse i spreme na suho i hladno mjesto ( oko 8° C ). a nove nize vrste su izmedju 50 i 80 cm. Kada se pojavi cvijetna stabljika izmedju listova potrebno je dobro nadjubriti da biljka ima snagu za cvijet.

To pospjesuje bolji rast. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu. Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. roza. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost. U jesen i zimu na 5-12°C. Bijeli. cvatu od zime pa sve do aprila. a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18°C. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. hladno mjesto bez sunca. Sobna vinova loza SOBNA VINOVA LOZA ( Cissus ) Porodica : Vitaceae Zemlja porijekla: Sva tropska podrucja . Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin.Azalea RODODENDRON ( Rhododendron ) AZALEA Porodica: Ericaceae Zemlja porijekla: hladna. Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet. U ljeto obilno zalijevati. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. Biljku svake dvije godine presaditi. u aprilu dobro nadjubriti. zavisno od uzgoja. U stanu im treba pronaci svjeze. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. Kina) Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari ! Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju. U principu su to umanjeni grmovi koji. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi. U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji. u grupama po vise (2-7) zvoncica sastavljenih u jednu drsku. lila ili crveni. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. ljeti (prije formiranja pupova) obrezati.

ili da se uz pomoc ljestvica penje i grana. Biljka ne podnosi promjenu mjesta u periodu kada pocnu da se formiraju pupovi i u vrijeme cvjetanja.22°C. tako da biljka ocvrsne. Krace dnevno svjetlo ce pospjesiti stvaranje pupova. jednostavno se podkrese. a mogu se dobiti u bojama od bijele. starije samo po potrebi. Potrebna joj je podjednaka vlaznost zemlje. U ljeto umjereno zalijevati. Kod promjene mjesta moze doci do opadanja pupova.Pogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito. Od augusta manje zalijevati i djubriti. bez sunca Ova biljka penjacica je pogodna za sve oblike sadnje. . jer je vrlo osjetljiva. u mnogim europskim zemljama se zove bozicni kaktus. Sa malo srece moze se nabaviti i nova vrsta sa zutim cvjetovima "Gold charni". do jula svake dvije nedjelje djubriti. Od marta do augusta nedeljno djubriti. Krajem septembra biljku unijeti u kucu i drzati na toplom 18 . Razmnozava se pomocu pelcera u toploj zemlji. Razmnozava se putem pelcera koji se prije stavljanja u vlazni substrat malo prosuse. Moze se objesiti i pustiti da sa visine raste prema dole. Ova biljka ne moze ni ljeti da raste napolju. malo sunca Kako cvjeta u vrijeme bozicnih praznika. crvene. roza. Listovi su joj duboko zasjeceni i na tri djela podjeljeni pa jako lice na listove vinove loze.U prodaji su u stvari biljke koje su nastale krizanjem bozicnog kaktusa (Zygocactus truncatus) i Schlumbergera russeliana. Mlade biljke svakog proljeca presaditi. Decembar DECEMBAR (Zygocactus ) Porodica: Cactaceae Zemlja porijekla: Brazil Pogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito. Ako previse naraste. Pri hladnijim temperaturama manje zalijevati. tako da treba na vrijeme izabrati pravo mjesto. purpurcrvene i lila. Cesce pospricati.

. ispod filije. jer se ona u protivnom.VEGETATIVNO RAZMNOZAVANJE PELARGONIJA U periodu juli . zabice. Pored pelcera se u krajeve saksije zabode vise jednako visokih stapova ( treba da budu 5 . Za pelcer se uzima grancica koja raste sa strane maticne biljke i koja nema formirane pupove ni cvjetove. Sakupljanje sjemena U periodu juli – septembar. kada je zrela. loptaste ili ovalne. treba odmah posijati da bi biljka jos ove godine izrasla i bila dovoljno jaka da prezimi. Tako osuseno sjeme se spremi u papirnu kesicu ili suhu kutiju i ostavi da stoji na hladnijem mjestu do slijedeceg proljeca. Ova metoda pospjesuje stvaranje malih korjencica. sama otvori i sjeme pada na zemlju i samo se posije. sto se za ljetno vrijeme.4 para listova. onda treba cak grijati ). ne preporucuje. Treba paziti da se osusena casica pravovremeno otkine. Ukoliko hocemo da sakupimo sjeme. Treba da bude 5 10 cm dug i da posjeduje 2 . dragoljub. jer se kao u stakleniku. Pelcer se posadi u dubinu oko 2 cm u zemlju. a u tom slucaju ce slijedece godine cvjetati. Pelcer se reze vrlo ostrim dezinficiranim nozem otprilike 1/2 cm ispod jednog para listova. zavisno od biljke. U razmaku od oko 10 cm moze se u jednu vecu saksiju posaditi vise pelcera. turski mak. To se radi kod svih jednogodisnjih biljaka. Jako je vazno da posuda u kojoj se presadjuju pelceri ne stoji na hladnom podu (ako je hladno. Dvogodisnje biljke kao : turski karanfil. te ostavimo sjemene casice da se potpuno osuse.10 cm visi od pelcera ). opet. a i razlicito povrce i zacini. U takvom prostoru biljka trosi manje vlaznosti. ali ne suncano mjesto. Donji par listova se odstrani.august vrsi se vegetativno razmnozavanje pelargonija putem pelcera. kadifica. pa zalije. nakon ocvalih cvjetova na biljkama se formiraju sjemene casice razlicitih oblika. Stapove i gornji dio saksije prekriti prozirnom plasticnom folijom ( da to bude kao kapa preko pelcera i stapova ). stvara ' napregnuti zrak'. koja se gumom ili spagom veze oko saksije. kao sto su petunije. a i sva isparavanja ostaju opet ispod te 'haube'. nezaboravak i sl. onda ne otkidamo ocvali cvijet.Staviti na toplo i svjetlo.

ruze obrezati i nadjubriti.preko zime ostavljene krtole begonija i dalija pregledati i istruljene i ostecene odstraniti. toplom mjestu ostaviti da proklija.povremeno pregledati biljkr i uvjeritise da nemaju parazite. . . . . .vrlo stedljivo zalijevati. . . ako to vec nije uradjeno.zastitu od zime sa ruza i ostalih biljaka odstraniti.u kuci pri 15°C posaditi krtole begonija. Cvijece mjeseca : amarilis zumbul narcis Mart .na zimu otporne biljke koje su postale prevelike pobijeliti ili presaditi. .grasak i grah posaditi. . . biljke treba postepeno vise zalijevati i nadjubriti.travu i vrt nadjubriti.sada je vrijeme za presadjivanje i obrezivanje cvijeca koje ne cvijeta.krtole begonija posaditi (ako to do sada nije uradjeno) i ostaviti na toplom mjestu. pri suhom vremenu zaliti. .zacine i ljetno cvijece posijati i na svijetlom. . pri toplom vremenu zaliti i nadjubriti.dalije i kane u zasticenom prostoru posaditi.cvijece koje je prezimilo na balkonu.KALENDAR RADOVA Februar . . . .geranije i fuksije obrezati.pri toplijem vremenu obrezati vocke. .lukovice amarilisa posaditi (do marta).faza zimskog mirovanja blizi se kraju. cesto provjetravati prostorije koje imaju suhi zrak od grijanja. .

osisana trava moze sluziti kao osnovno djubrivo kod grmolikog voca ( ribizle i sl.pogodnoje vrijeme za razmnozavanje kucnih biljaka ( pelceri.kucno cvijece ( ako je potrebno ) presaditi . . .iscvjetale tulipane nakon cvjetanja odsjeci . . narocito balkonsko prekontrolirati i vidjeti da se nisu pojavile usi ili neke druge stetocine . . nezaboravak.prethodno uzgojene pelcere ( u stakleniku ili u kuci ) postepeno privikavati na zivot napolju . . .vrijeme je da se gladiole posade u zemlju.dvogodisnje cvijece ( npr. To su divlje grancice koje se prepoznaju po mnogim listovima i prebrzom rastu. dijeljenje ) .obratiti paznju na tzv. . .posaditi .kod kucnih biljaka je vrijeme za presadjivanje. . . .posebno osjetljivo balkonsko cvijece pri pogodnom vremenu iznijeti napolje . turski karanfil ) se moze do kraja jula posijati .zacine presaditi . Cvijet mjeseca: Klematis .tropske biljke posaditi. .uzivati u ljepotama koje nam vraca cvijece. Cvijece mjeseca: Rododendron Maj .sada je pogodno vrijeme da se zasade i posiju tropske biljke. .svake nedjelje kositi i djubriti travu.sada se sadi osjetljivo cvijece i zacini direktno u zemlju . ) . .sve kucne biljke koje ljeti mogu stajati napolju postepeno privikavati na sunce ( i biljke mogu da dobiju opekotinesparusene listove.zato oprez ! ) .Cvijet mjeseca : kucna loza April . .svo svijece. One obavezno moraju biti otklonjene.biljke osjetljive na mraz mogu se u ovom periodu posaditi. ali ih od nocnih mrazeva zastititi. kao i kaktusi . vodene mladice kod ruza. .

.treba redovno otklanjati ocvale cvjetove. . .ruze su sada u punom cvatu . sada su se pojavile. .mislite na to da je i kaktusima za rast potrebna voda i vlaznost.ako zelite sami da odgojite dvogodisnje biljke ( nezaboravak.u ovom periodu balkonsko cvijece raste ubrzanim tempom ne zaboravite ga redovno djubriti i zalijevati.sada je pogodno vrijeme za razmnozavanje putem pelcera.suho i vruce vrijeme pogoduje razvoj biljnih stetocina. jorgovan i sl. treba ga zastititi od prejakog sunca. . pa biljke treba redovno pregledati i po potrebi spricati sa za to odredjenim sredstvima. . .sobne biljke treba cesce tusirati i paziti da ne stoje na direktnom podnevnom suncu. . .Juni .ne zaboravite da biljke u rastu trebaju djubrivo .ako idete na odmor pobrinite se da biljke neko zalijeva u vasem odsustvu. . . ) mozete do kraja jula sijati.plodove jagoda ubrati . napraviti dzem ili slatko. Cvijet mjeseca : ruza Juli .grmovi koji cvatu u proljece ( jasmin. . biljke s vremena na vrijeme pregledati i odmah zapoceti sa unistavanjem (vidi Borba protiv biljnih usiju ). ) mogu se nakon cvjetanja podrezati.najvznije je u ovom vrucem ljetnom mjesecu biljke redovno i obilno zalijevati da se ne bi osusile.sada je pogodno vrijeme da se sobne biljke razmnoze putem pelcera. . turski karanfil. .sada je vrijeme sakupljanja sjemena kod jednogodisnjih biljaka. .sobne biljke su sada u punom razvoju .treba ih redovno zalijevati i po potrebi djubriti. . . turski mak i sl. .biljnih usiju ima cijelo ljeto. time se pospjesuje novo stvaranje pupova.ako cvijece stoji na prozoru okrenutom prema jugu.uzivati u plodovima svog rada .

sobne biljke treba stedljivije zalijevati .pelcere geranija.skoro sve sto vazi za juli. kaktusi i sl.redovno odstranjivati ocvalo cvijece. .ukoliko hocete geranije.) sada je vrijeme da se mlada biljcica pikira i rasadi. pelargonija i fuksija presaditi.krajem septembra prestati sa djubrenjem biljaka .ako ste u junu ili julu posijali dvogodisnju biljku ( turski kakanfil. a onda postepeno prestajati pa kasnije stedljivo zalijevati .Amarilus vise ne zalijevati i pustiti da se osusi . KANA ( Canna indica ) August .biljke koje ste u toku ljeta iznijeli na balkon treba vratiti u kucu (hibiskus ako je temperatura ispod 18° C. nakon sto su se listovi osusili. . pelargonije ili fuksije vegetativno razmnoziti (putem pelcera) sada je potrebno pelcere odrezati i rasaditi Cvijece mjeseca : BOUGAINVILLEA. nezaboravak i sl. .ocvale cvjetove gladiola prelomiti i ostaviti da se osuse. ali ga treba zalijevati da bi se formirali pupovi.visegodisnje biljke treba postepeno sve manje djubriti.) se jos mogu posijati. vazi i za august . nezaboravak i sl.rhododendron koji prezimljava napolju ne treba u drugoj polovini augusta vise djubriti. pocetak oktobra) ne zalijevati da bi mogao da formira pupove .dvogodisnje biljke ( turski karanfil.) .jos uvijek se mora obilno zalijevati i djubriti. .ocvale cvijetove odsjecati da se opet stvaraju novi. . .lukovice tulipana.. Cvijece mjeseca: Begonije Septembar . .bozicni kaktus (decembar) nekoliko nedjelja (kraj septembra.kaktuse zalijevati i djubriti do sredine septembra. treba izvaditi iz zamlje i osusiti. . . tako se pospjesuje novo cvijetanje.

. stepeniste). za preseljavanje u zimske prostore.sada se zasadjuju zimzeleni grmovi.biljke koje prezimljuju napolju pripremiti za zimu. begonije izvaditi iz zemlje..sada je vrijeme sadnje lukovicastog cvijeca koje cvate u proljece ( narcisi. . zavisno od klime i temperaturnih uslova.u planinskim krajevima moze vec u septembru doci do nocnih mrazova. fuksije.jednogodisnje zacine konzervirati za zimu. dvogodisnje posisati do pola (do oktobra) . ocvalo cvijece odstraniti.sada (do pocetka novembra) se stavljaju u zemlju lukovice koje cvatu u rano proljece (narcisi. -ljetno cvijece odstraniti. biljke nocu zastititi . geranije.sada pocinje sadnja vocaka i vinove loze Cvijece mjeseca: Syngonium . .zavisno od vremenskih uslova. kane..decembar (cvijet) nekoliko nedjelja ne zalijevati da bi se formirali pupovi. suhom i tamnom mjestu. Cvijece mjeseca: Dalia Oktobar . posisati i ako je potrebno podijeliti. .. Samo u periodu velike suse malo zaliti.dalije. asparagus. ne mjenjati mu mjesto i ne okretati ga. tulipani..saksije sa biljkama koje ostaju napolju zastititi (umotati folijom ili zastititi granjem i suhim liscem). dobro prosusiti i ostaviti na prohladnom. . asparagus i ostale balkonske biljke koje nisu otporne na zimu i niske temperature.saksije sa osjetljivim cvijecem (fuksije. polako pripremati oliander.. boungavillea. pa ih ponovo posaditi . po potrebi obrezati. da bi se do zime adaptirali na novo mjesto . tulipani) . Ovo cvijece vise ne zalijevati da se pri niskim temperaturama ne bi smrznulo. Cim se pupovi pojave treba ponovo poceti zalijevati.vrijeme u oktobru moze biti jos uvijek suncano i toplo. ali po noci postoji opasnost od mraza.) unijeti na mjesto gdje ce prezimiti (podrum. . zumbuli.stare bozure iskopati.). . zumbuli.

ne mjenjati mu mjesto i ne okretati ga. .. Cvijet mjeseca:decembar Januar .grmove i vocke kod prevelikog snijega otresti da ne bi doslo do pucanja grana. ne pocnu pojavljivati biljne stetocine.Novembar . povecati vlaznost zraka i paziti da se.kako je sada vrijeme grijanja treba pokusati.novembar je period mirovanja kod najveceg broja biljaka. . -sada je zadnje vrijeme da se posadi lukovicasto cvijece u zemlju. .)zaliti kompostom i zastititi od smrzavanja.kod prehladnih perioda biljke koje su ostale napolju dodatno zastititi. djubriti treba samo one biljke koje vidljivo rastu ili cvjetaju .biljke. kako bi se vec od pocetka moglo sprijeciti masovno razmnozavanje.. .Samo biljke koje se nalaze u prostorijama sa grijanjem treba obilnije zalijevati. .sve biljke povremeno pregledavati (i one koje ste ostavili u podrumu da prezime) da se nisu pocele pojavljivati biljne stetocine. sto je vise moguce. -prilikom provjetravanja prostorija biljke skloniti da ne bi bile izlozene prehladnom vjetru. Biljke koje trebaju vise svjetlosti staviti sto blize prozoru ili osvijetliti umjetnom svjetloscu.novoposadjeno voce i grmlje preko cijele zime zalijevati (preko podne u dane kada zemlja nije smrznuta).vocke nadjubriti. posebno na prozorima okrenutim prema sjeveru. . treba zalijevati vrlo stedljivo. stititi od hladnog poda i vrlo pazljivo zalijevati.dani su kratki i biljke imaju vrlo malo svijetlosti na raspolaganju. ne djubriti. Cvijece mjeseca: SPATHIPHYLLUM Decembar . ali ne previse. . pri prevelikoj vrucini. . -decembar (cvijet) ponovo poceti zalijevati cim se pojave prvi pupovi. jorgovan .u ovom mirnom periodu biljke stedljivo zalijevati (svake 2-3 nedjelje da se ne bi potpuno osusile). grmaste biljke (jasmin.

pokusajte da je podmladite. povremeno ocistiti listove od prasine Cvijece mjeseca:zeleni ljiljan RAZMNOZAVANJE MARGOTIRANJEM Cesto se desava da dracena. a istovremeno i razmnoziti margotiranjem. . Takvu biljku ne treba baciti. . 2).stare i bolesne grane odstraniti. Grmove osloboditi od tezine snijega da grancice ne bi popucale. Biljku mozete skratiti. 1). difenbahija ili fikus posle nekoliko godina provedenih u prostoriji pruzaju ruznu sliku: zalostan izgled listova skupljenih na vrhu visokog stabla.ako nije prehladno moze se poceti sa obrezivanjem vocaka: vazno je da obrezani dijelovi veci od 2 cm promjera budu premazani sa specijalnim balzamom.pri povpljnom vremenu mogu se posaditi vocke. djubriti samo u slucaju da neka biljka prebrzo raste. u stablu. 2 . napravi se kos rez do polovine stabla. Ispod mesta reza stablo se omota plasticnom folijom. . pod zglobom lista. .. kako ne bi srastao (sl. 3).sobne biljke stedljivo zalijevati. a gornji ostavi otvoren i tu se nasipa vlazni treset ili mahovina (sl.ako je snijeg napadao treba vrt kontrolirati.pri toplom vremenu otvoriti prozore na spremistima u kojima biljke prezimljuju. Donji kraj se veze. juka. . .sjeme povrca u staklenike posaditi. zatim se vezuje i gornji kraj folije.biljkama u zimskom periodu pruziti sto vise svjetla. . 1 sl. Folija se povremeno otvara zbog zalivanja (sl. sl. U zarez se stavi kamencic ili parce plastike.

. 4). To mesto povremeno zalivajte i uskoro ce grana pustit svoje zlice. vrh biljke se moze odvojiti .malo iznad reza uskoro ce se pojaviti bocni izdanci! RAZMNOZAVANJE POLOZENICAMA Cesto Vam se desava da Vam prijatelji traze reznicu nekog zbuna u vasoj basti.. al ni je kasno to uradit ni u septembru.sl. tako da ne moze da se podigne. 3 sl.odseci ispod mesta reza (sl. Zatim je pricvrstite rakljom ili cvrscom zicom.6 nedelja ispod folije ce se pojaviti prvi korjencici. ali tako da je ne prelomite. vatreni trn. te tada granu izvadite iz zemlje.. pa taj deo grane zatrpajte zemljom. Zasto ne probate sa POLOZENICAMA? Jednu nizu granu sa maticnog stabla lagano savijte polozite na zemlju.. niti ostetite. kleke. Probali ste da ozilite reznicu. Razmnozavanje polozenicama najcesce se obavlja u proljeće iili leto. Za 6-8 mjeseci razvice se nov korjenov sistem. crven bagrem. pajasmn.. 4 Posle 4 . Polozencama se najlakse razmnozavaju rododendroni.. i odmah posaditi u saksiju. . magnolije. ukrasn nar. maline.. ali i mnoge druge vrste. ali. odseciite oziljen deo i posadite ga kao samostalnu biljku na zeljeno mesto. Donji deo biljke nemojte baciti .. ribzle. Ili bi ste vi zeleli jos jedan zbun. Kada prorastu treset.

sto znaci da vise godina ostaje na istom mestu. al se samonkla javlja u celoj Aziji. Najvise mu odgovara hranljiva.PRESADJIVANJE BOZURA Ukoliko ste resili da razmnozite. Porijeklom je iz Kine. ali ga prve zime po presadjivanju treba zastititi suvim liscem i granjem. Evropi i Severnoj Americi. tako i na senovtim mestima. lijepo izgledaju u vazni. Vazno jene sadti ga duboko. Mladi pupovi treba da budu pokriveni tankim slojem zemlje. a u tom slucaju beru se jos dok su u pupoljku. Preporucuje se umjereno dodavanje djubriiva i po presadjivanju. Ova lepa biljka pripada grupi trajnica. Cvijetovi bozura mogu biti jednostavni ili dupli. BONSAI . duboko prekopati i isitniti. cim se otvori zeleni omotac i pojave cvijetne latice. jos uvek je vreme za to. ilovasta zemlja bez krecnjaka. Koriste se i kao rezani cvijet. pre cvijetanja.HARMONIJA U MINIJATURI .50 grama po svakom bokoru. najcesce crveni. a moze i uz ivicu cvijetne leje ili kao samostalna leja. jer se u protivnom moze dogodit da biljka nikada ne procvijeta. Bozur dobro uspeva kako na osuncanim. Tokom vegetacionog perioda umjereno se zaliva. treba ga prihraniti mneralnim djubrivom . Najlepse izgledaju ako se u jednoj grupi nadju samo cvijetovi jedne boje. Sadi se kao soliterna biljka ili u manjim grupama. a u rano proljeće. ili odsecanjem dela bokora. rasadite ili presadite bozure u svojoj basti. na kome se nalaze bar dva okca i deo korjena. ali ih ima i ruzicastih. krem i belih. Bozur je otporan na hladnocu. Cvijetaju u proljeće. ocedita. Bozuri se razmnozavaju deobom bokora. Zato zemlju na kojoj ce biti posadjen treba dobro pripremti.

glavno stablo zicom debljine 3. Ovim bonsaiju dajete konacan oblik. Nakon sest mjeseci odvijte zice sa stabla. Ostavite biljku da se odmara oko osam nedelja. a zimi na 4-6 nedelja. postavite resetku. Biljku omotajte aluminijumskom zicom . Korjen ne treba da bude skroz pokriven zemljom. Posto ste stablo omotali. da korjenove zilice ne bi zapusile otvor. cije je stablo debljine prsta. Bilo bi dobro imati originalnu posudu za bonsai. a grane zicom debljine 1.U SAKSIJI . odlucite kako zelite da izgleda vas bonsai. pa prema tome odstranite suvisne grancice sa stabla. Specijalnim makazama ili ostrim makazicama za nokte isecite stablo do visine od 25 cm. a izdanke koji ce se naknadno pojaviti. pa ostrim makazama skratite zilice. . Korjen je sve vreme u saksiji! Zalivajte je koliko"Trazi". Prihranjujte tecnim djubrivom. otresite zemlju sa njega. ali moze posluziti i obicna saksija. orezite korjen u obliku kruga. Na dno. redovno odstranjujte. Da bi biljka lakse stajala u posudi. lagano savijajte stablo i grane u pravcu u kome zelite da se drvo razgrana. Zicu ne stezite previse. leti na 2-3.BREZA JOS NEZNIJA Budite i Vi majstor bonsaija Nabavite u rasadniku zdravu i razgranatu brezu. posle ovog perioda izvucite korjen iz zemlje.5 mm. gde je otvor za oticanje suvisne vode. u saksiju stavite hranljivi supstrat i postavite biljku.

hodnik li ulaz u stan. Dakle. Iz njega treba isterat sve nepozeljne stanovnike paukove. Cetkom dobro ocistite sve rupe i pukotine u panju. ovo je samo jedan od nacina da sami oblikujete bonsai. da bonsai bude oblikovan u potpunosti dovoljne su samo dve godine. najbolje bezbojnim lakom. Gotovo svaki komad drveta originalan je i potpuno prirodni ukras.Bonsaiju se svake druge godine orezuje korjen i presadjuje se u novu zemlju. Uz malo srece mozete pronac veci. U udubljenja mozete smjestit male saksije sa cvijećem.. za velike i male vrtove.. mrave. uzivajte. Potpuno cist panj konzervirajte. ocuvan panj. a prema raspolozenju i rezano sveze ili suvo cvijeće lisce. ali i pazljivo zagledajte. koji Vam tokom zime moze ulepsati sobu. uzivajte! Uvek ziva priroda PROCVIJETALI PANJ Kada krenete u sumu. terase i zardinjere VECNO ZELENE KLEKE otporne na zimu i jednostavne za uzgoj . kreativci.

dzina. ali i stabla velicine i do 15 m. BOBICE KAO ZACIN Plodovi i cetine skoro svih vrsta kleke SU OTROVNI! Osobina svih kleka je da su otporne na mraz i jednostavne za uzgoj. kako formi. za jela od divljaci i ribe. kao kvalitetan zacin krune. U medicini se bobice kleke koriste kao efikasno diureticko i dezinfekciono sredstvo. forme srednje velicine. Uvek se moze naci ona forma koja odgovara svakom ukusu i svakoj velicini vrta. tamno Odgovara im suncano . na visak vlage u (Juniperus zemljistu. mada tada nije toliko intenzivna. Zelena boja kleka ukrasava vrt i zimi. tak i osnovnih vrsta.KLEKA (Juniperus sp. visestruku Redovna prihrana primenu.) je jedan od cetinara sa najvecim brojem raznovrsnih formi. izuzetak. a takodje u proizvodnji krepkih napitaka . one madastarije grane tesko imaju opor ukus i razvijaju nove izbojke. Medjutim. Dobro communis) su podnose orezivanje. . Postoje polegle forme. a lose reaguju oobicne kleke. Najpopularnije su spororastuce. Ovu svoju manu dopunjava zanimljivim oblicima. djubrivima za cetinare pomaze u razvoju i Koriste se ka dodatak za aromu pravilnom formiranju kiselog kupusa. Odlicno se "slaze" sa drugim cetinarima. likera i drugih alkoholnih pica. Patuljasti oblici se moogu uspesno odgajati i u posudama na terasi. Zbog toga je gotovo nemoguce oblikovati vrt bez ovog zimzelenog rastinja. kao i sa jarkim bojama jednogodisnjeg cveca i trajnica.plave bobice mesto.

kineska i virdzinijska kleka (Juniperus communis. U tom slucaju pomaze samo orezivanje grana na kojima su se pojavili neobicni izrastaji gale. U kisnom periodu gale nabubre i obrazuju spore. Odsecene grane se spaljuju. ova predivna biljka ima i jedan nedostatak .TREBA PUNO VODE. Osnovni prenosioci gljive su obicna. Na kruskama zarazenim gljivicama. a cvijeta tokom celog leta. Osim cvijetova. jasno zeleni listovi. HORTENZIJA (Hidrangea hortenzis) Sigurno je najcesci ukras nasih vrtova.Na zalost. Cvijetovi se rado koriste i u buketima. na nalicju lista pojavljuju se narandzaste skupine u kojima se obrazuje nova generacija spora. svakako su dekorativni i njeni krupni.u vrtu siri gljivicno oboljenje. Najvise joj odgovara polusjenka. mesto ispod visokog drveca. Ovaj izuzetno dekorativni zbun moze izrasti do visine od dva metra. J. sto bi u prevodu znacilo . virginiana). Porijeklom je sa Dalekog istoka. a u Evropu je doneta u XVIII veku. RDJA KRUSKE Gale na kleki se javljaju kao posledica zaraze gljivicnim oboljenjem. chinaensis i J. rdjom kruske. gde . A znate li od kuda potice boja njenih cvijetova? Ime biljke potice od grcke reci HYDOR-voda i ANGEIONposuda. koje se oslobadjaju po vlaznom vremenu. ruzicaste ili plave boje. Paznju je zasluzila svojim velikim cvastima bele. rdju kruske. One inficiraju drvo kruske. Takvo drvo vise ne radja. a pri jacoj zarazi se susi. ali i kao suseni u zimskim dekoracijama.

odnosno sa velikim procentom aluminijumovih soli. Kako onda odgajiti plavu hortenziju? Jednostavno! Potrebno je nabaviti treset koji je pogodan za biljke . "PITAJTE" HORTENZIJU! SIMSIR Simsir je verovatno najcesce gajeni zbun i jedan od najvaznijih za vrt. Leti je treba obilno zalivati. lopta. Dakle.. kocka.. u novoj sezoni procvijetaju belim ili ruzicastim cvijetovima. Mnogi hortenzije orezuju u jesen.ljubitelje kiselog tla.. narocito ako je zasadjena na suncanom mestu. koje se moze nabaviti u bolje snabdevenim poljoprivrednim apotekama. Zatim se biljka redovno zaliva djubrivom koje sadrzi sulfate aluminijuma. Verovatno Vam se desilo da Vase hortenzije. sto je pogresno. cija je vrednost pH 3-4.. Kod starijih biljaka dobro je ukloniti starije. debele grane iz sredine. Ne zapostavljajte orezivanje jer se zbun ne obnavlja lako na starim granama. Simsir sporo raste i moze se lako kontrolisati orezivanjem. Prija joj plodno. koje su prosle godine bile plave. Dobro je poznato da se simsir moze oblikovati na najrazlicitije nacine: kao kupa. Ove biljke cvijetne pupoljke obrazuju krajem leta prethodne godine. pa se moze desiti da se pri orezivanju uklone i da biljka sledeceg proljeća ne procvijeta. Uz obican simsir sa nesto izduzenim .U cemu je stvar? Hortenzije cvijetaju plavim cvijetovima samo onda kada rastu na veoma kiselom zemljistu.. To je biljka koja se najvise koristi za formiranje zivica i narocito je podesan za deljenje prostora i formiranje ivica u zacinskim vrtovima. ako ne znate kakvo je zemljiste u vasem vrtu. Ukoliko se ne orezuje. simsir ce se slobodno formirati kao smpatican zbun ili nize drvo.i u najtoplijim mjesecima ima dovoljno vlage. rastresito zemljiste.5. kako bi se biljka podmladila. Razmnozavaju se deljenjem korjena posle precvijetavanja.

Cvijetovi su krupni i raznobojni. a preneta u Evropu u VIII veku. Biraju se mladje. naizmenicnih listova srcastog oblika sa nekoliko dubokih reznjeva. pricvrscenih na dugu dlakavu drsku. "UKRADITE" PELCER Kada uredjujemo vrt ili terasu razmisljamo o cvijetnim vrstama koje ce najduze trajati. takozvanu "zemlju lala". Pelargonija. u Evropu su iz Male Azije prenete lale a u Holandiju. od kojih jedno mora biti u zemlji. tacno 1554. godine. kada prodje opasnost od mrazeva. porijeklom sa Rta dobre nade. mogu se nabaviti razni kultivari poput Buxus sempervirens 'Planifolia' sa dosta dugackim liscem i sarenolisni varijetet Buxus sempervirens 'Elegantisima' sa zuckastim ivicama na zelenom liscu. Na proljeće. Sade se u sanducice na rastojanje 8-10 cm i stavljaju na prozorsku dasku gde ima dovoljno svetlosti. postala je jedna od najpopularnijih cvijetnica. ili muskatla. Ova biljka. najbolje sa 3-4 kolenca. svaka muskatla sadi se u posebnu saksiju ili sanducic i rasporedjuje na terasu ili ispred ulaznih vrata. Da bi ste na proljeće imali muskatlu. potsecamo vas da se krajem oktobra pripremaju reznice-pelceri. neizbezno zauzima svoje mesto. a izgledati najlepse. . Tokom zime vrhove koji poteraju treba iseci sto nize. da bi bokor bio sto razgranatiji. POKLONITE LALU Pre vise od cetiri veka. Muskatla je prilicno snaznog stabla. Omiljene su muskatle sa vi secim granama i glatkim listovima. kao na slici. Redovno se zalivaju i povremeno prihranjuju.okruglastim listovima.

zatim sa cvijetovima koji lice na ljiljan ili papagaja i sl. MIRISNI DJURDJEVAK Djurdjevak (Convallaria majalis) je perena koja slobodno raste po sumama i sumarcima. Poklanjanjem lale iskazuje se ljubav. zelenkasto-bele. Stavite posudu u hladniju prostoriju. Lukovice se sade sredinom septembra na dubinu od 10cm. cak ni orhidejam. Od pralale i prvih lukovica. Lale pripadaju porodici ljiljana. Nega i cuvanje u vazi: Cvijetne stabljike odrezite ravnim rezom. Ime tulipan ili lala porijeklo vodi od persijske reci . to ce cvijetovima produziti zivotni vek. i to jedna blizu druge. Saksije treba da budu duboke najmanje 15cm. donesenih s Levanta. Na kraju ih prebacite na svetlo mesto gde je temperatura izmedju 18 i 20*C. Gajenje: Lala je zeljasta visegodisnja biljka. Kada cvijetovi uvenu. kao i bogatstva boja. danas je poznato vise od 3000 sorti. . Zbog brojnih oblika i varijeteta. a u nekim krajevima i po nazivu "biserni cvijet". nije izazvala takvo interesovanje i pomamu kao lala. prvenstveno nocu. lala je od davnina omiljena. U narodu je ova cvijetnica poznata kao djurdjevak. jer masta selekcionara oduvek je bila neiscrpna. Boje su od bele. lukovice stavite u hladnu prostoriju. Zalivajte ih obilno i zasadite. Najlepse su u sirokim posudama u koje moze da stane vise lukovica. Lale su tipicno sezonsko cvijeće koje se u cvecarama moze pronaci od marta. jednostavnim i punim.Ni jedna biljka. a za tridesetak dana prebacite ih u mracnu gde je temperatura od 14-15*C. ruzicaste do tamnocrvene a ima i crnih lala. Postoje sorte sa malim i velikim cvijetovima. na njima se dobijalo i gubilo imanje. ali i u visim podrucjima. u podnozju planina. Vazu samo do polovine napunite vodom.dolbend koja znaci turban. Drzite na hladnijem mestu. zute. Istorija belezi da se za lale borilo i ginulo. Veoma su zanimljive i dvobojne lale.

za vencane buketi ili uskrsnje trpeze sa sarenim jajima. sve do jeseni. Optimalno vreme za ovaj posao je kraj leta i pocetak jeseni. koje treba da pocne krajem februara. Djurdjevak u cvijetu moze se dobiti i u zimskom periodu. tako da podseca na zvoncic. Ona ce omoguciti formiranje mnogobrojnih cvijetova na dugim drskama. obicno po dva-tri.lako za gajenje SADNJA PRE MRAZA . Veoma je bitno da temperatura ne bude visoka. Zbog ljepote i prijatnog mirisa. sigurno se u svakom vrtu moze naci bar malo slobodnog prostora. Posebno ga treba koristiti za dekorisanje u svecanim prilikama. obavijaju cvijetnu drsku cele sezone. na nekom pogodnom mestu u basti. uvenule cvijetove treba odseci i smanjiti zalivanje. Kao visegodisnja biljka. cvijet djurdjevka je nezamenljiv za pravljenje proljećnih buketa i drugih aranzmana. Posle cetiri-pet godina. neguje se jednostavno. dodati rastresiti humus i ponovo posaditi podeljene bokore. tokom leta nema nikakvih dodatnih radova. jer tada moze izostati cvijetanje. Zbog velike gustine bokora i krupnih listova koji pokrivaju tlo. koje se do ivice ukopavaju u zemlju. sa cele povrsine treva izvaditi biljke. Krajem decembra posude se unose u prostoriju u kojoj je temperatura 12-14 stepeni i umjereno zalivaju. kojim se razmnozava. gde zbog jake senke cak ni trava ne raste. ima izuzetno lepe. Cvijeta u maju. Svaki cvijetic sastoji se iz sest belih latica. Ova biljka je izuzetno dobar pokrivac tla i moze se koristiti za sadnju na senivitim mestima i na umjereno plodnim zemljistima. Za ovako skromnu biljku koja se jednostavno uzgaja i neguje. bele mirisne cvijetice. a uspeva i ispod drveca. zemljiste obraditi. Djurdjevak se brzo siri i pokriva tlo zahvaljujuci podzemnom stablu-rizomu. Tada se gusto ukorjenjeni bokori vade asovom i pazljivo dele podzemna stabla. Tamnozeleni kopljasti listovi. redovnim zalivanjem odrzava se stalna vlaga. kamenjare. Lukovicasto cvijeće . Kada prodje cvijetanje. Brzem razvoju biljke doprinosi pokrivanje posude hartijom u obliku fiseka. Saksije je najbolje postaviti u prozor izmedju dva okna. visece i rasporedjene u grozdovima. U tu svrhu rizomi se sade u saksije ili dekorativne keramicke posude. do cvijetanja. da bi podzemno stablo proslo kroz normalni period mirovanja. Polazu se u zemlju na dubini 10-12 i razmak 15cm. U proljećem.Naime. Pogodna je za ivicnjake.

cvijetaju u proljeće GRACIOZNI IRISI Ako zelite da vam posle prvih proljećnih suncanih dana ozive cvijetne gredice. lukovice sadite u grupe. dele i ostavljaju na suvo i toplo mesto. Za dan ili dva svi ce se otvoriti i vrt obojiti plavoljubicastim i zutim tonovima. ciste. kako bi na proljeće dobili rondele. raznobojni tulipani. Ovo cvijeće ne zavisi mnogo od klime. lukovice se vade iz zemlje. . Daruju nas svojim cvijetovima a. koji skrivaju pupoljke. Ovi irisi zahtevaju PERIODIICNO PODMLADJIVANJE SVAKE GODINE. a samim tim i razlicitim bojama i oblicima cvijetova. svetlo plavi do tamnoljubicasti. lukovice se sade na dubinu koja odgovara njihovoj dvostrukoj velicini. Da bi cvijeće delovalo sto lepse. ili perene. Ova cvijetna vrsta odlikuje se bogatstvom sorti. U jesen se mogu ponovo zasaditi. Njihovi krupni cvijetovi. Odmah po otapanju snega. opredeljujemo se za jednogodisnje. zaklonjeno od promaje i jakih vetrova. Oni ce se pojavit pred samo cvijetanje. ali obavezno pre mraza. sada posadite IRISE. Prvi u vrtu procvijetaju LUKOVICASTI irisi niskog rasta. Zemljiste treba da je rastresito i humusno. znate i sami. Izaberite suncano mesto u vrtu. Postoje dve osnovne grupe: • irisi koji se razvijaju iz LUKOVICE i • irisi koji se razvijaju iz rizoma. U kasno proljeće. svega dvadesetak centimetara. iz zemlje ce pocet da izbijaju uski svetlozeleni listovi. Po pravilu. kada listovi pozute. Za one koji lukovice sade prvi put: OBRATITE PAZNJU DA VRH LUKOVICE OKRENETE NAVISE! Sade se u jesen. Lukovice nas u proljeće prve obraduju. Sadi se tokom jeseni. pa ce i cvijetovi biti krupniji. zumbuli i visibabe vesnici su proljeća.Ne znajuci da je gajenje lukovicastog cveca vrlo jednostavno. krokusi. prosarani su pegama razlicitih boja i oblika. narcisi.

zatim standardni i na kraju visoki . Medju njima prvi procvijetaju PATULJASTI. Iz mladih lukovica. Bradata perunika: rezerva hrane u rizomu Bradate perunike. u vidu skroba. zalihe hrane imaju u RIZOMU. Iberis ce predstavljati ukras vrta do zime. svetloplavih ili tamnoljubicastih cvijetova. U tom periodu oni se hrane iz podzemnih "magacina". Pri suviisnoj vlazi zemljista rizomi mogu da istrunu. Sledece godine one ce razviti listove i cvijetno stablo. nagomilavaju hranljive materije. PRVI PROLJEĆNI CVIJETOVI Lukovicasti iris. U to vreme rizomi se mogu deliti i ponovo saditi. a u proljeće ce pruziti zastitu od vetra neznim izbojcima Irisa.Posle lukovicastih cvijetaju oni koji se razvijaju iz RIZOMA. U ovoj maloj cvijetnoj gredici na slici. cuva se i neguje u prostoriji. koje se obrazuju u pazuhu ljuspi. sledece godine razvice se listovi i cvijetno stablo HRANA U LUKOVICI ILI RIZOMU Vecini Irisa vise odgovara toplo i suvo leto. Spoljni omotac lukovice obrazuje sitnu mrezu. grupu irisa razlicitih sorti okruzuju trajnice Erantis i Iberis. . a s proljeća premesta u vrt.do 80 cm. Kod Lukovicastih irisa to su LUKOVICE. koje pripadaju grupi korjenastih Irisa. e PRIMULA CVIJETA PRVA Dok je napolju jos hladno. lijepo izgleda posadjen sam ili u grupi sa drugim vrstama. zbog cega se ovi Irisi zovu i "mrezasti". visine do 20 cm. Posle cvijetanja ovih Irisa nastupa period mirovanja. Na njemu se obrazuju zadebljanja u kojima se.

Najranije procvijetaju obicna (Primula vulgaris) i hibridna visoka forma (P. Pri kupovini biljke obratite paznji na kompaktan rast biljke. moze da izdrzi i do 18-20*C. uz dovoljno vode. Pauza je samo tokom najtoplijeg letnjeg perioda. obradovace vas cvijetovima jarkih boja i prijatnog mirisa. Ne podnosi zasusivanje i lose reaguje na toplotu. Ova primula je jednogodisnja. pa se po precvijetavanju moze baciti. samim tim i najlepsih saksijskih biljaka.Primula je jedna od rijetkih. ALI UMJERENA VLAGA I OPREZNO DAVANJE DJUBRIVA SLABE KONCENTRACIJE. kako bi se novi pupoljci postepeno otvarali. Kineska primula (P. za sve primule koje se uzgajaju u sobi vazi jedinstveno pravilo uzgoja: PROHLADNO I SVETLO MESTO ZASTICENO OD DIREKTNOG SUNCA. RIJETKE I MEKE JEDINKE IZRASLE SU VEOMA BRZO. Zivotni vek moze joj se produziti na 2-3 mjeseca. Sobna primula (P. obonica) produzava cvijetanje i po okoncanju proljeća. ako su uslovi povoljni. Ona je neznija od prethodne dve vrste. STALNA. U SOBI Na pocetku godine pocinje i sezona cvijetanja Primule melacoides. prohladnom mestu. slatior). Na svetlom mestu. Leto moze da provede u vrtu i da sledece godine. PA CE BITI PODLOZNE BOLESTIMA I TRAJACE KRATKO. ponovo cvijeta. Tada je treba smjestiti u senku. ako se uveli cvijetovi redovno uklanjaju. sinensis) cvijeta od februara do maja. koje cvijetaju cele zime i proljeća. ali ne na direktnom suncu. na provetreno mesto. Na svetlom. blizu prozora. PROMJENE NA KOZI .

koja se oko biljke blago sabije. Krivac za to je PRIMIN. kako korjen ne bi poceo da isplivava. primule ce imati dovoljno svetla. materija koja se nalazi u tecnosti tankih. Ipak. pre listanja. kojima su obrasle drske i donja strana listova. Cak i maleni listovi ove biljke odaju miris. sto moze dovesti do susenja ili izmrzavanja biljke. uz ivicu baste moze se saditi lavanda (Lavandula officinalis). Samo se postarajte da ne dodirujete listove. Moze se saditi i pojedinacno. drvece ce im pruziti potrebnu senku. Mesto je pozeljno pokriti strugotinom ili isitnjenom korom drveta. SADNJA ISPOD LISTOPADNOG DRVECA Primula voli ilovasto zemljiste obogaceno humusom i ima osobinu da dobro cuva vlagu. jedino . Lavanda odlicno formira zivu ogradu slobodnog rasta ili se orezuje. a prilikom presadjivanja koristite rukavice. iskopa se jama dosta veca od korjena. U blizini stabla imace i dovoljno vlage. ciji je prijatan slatkast miris siri celog leta. U proljeće. Jama se puni sitnom. LAVANDA KAO BORDURA Ako prostor dozvoljava. rastresitom zemljom. Zato je najbolje mesto za primulu ispod listopadnog drveca. zbog toga se ne treba odreci ovog prelijepog cveca. a kada precvijetaju. jedva vidljivih zljezdastih dlacica.Sobna primula moze izazvati promjene na kozi osjetljivih osoba. Kada se sadi. kada se siroko i bogato grana. Nema posebnih zahteva prema zemljistu.

koji su uspesno nastavili rad na selekciji. Tradicionalna ljubicasta verzija biljke naraste 3090 centimetra i ima srebrnastosivkast list. drvenasti bozur treba djubriti samo mineralnim djubrivom. najbolje kompostom ili dobro zgorelim stajnjakom. Suprotno njima. prodju i dve godine. Odlicno podnosi suncana mesta na duboko prekopanom glinovitom zemljistu. doprinece bogatijem cvijetanju naredne godine. verovatno zbog toga sto su zahvalno cvijeće koje ne zahteva posebnu negu i mesto boravka. a odmah posle toga i u Ameriku.je treba saditi na suncana mesta. Dok se ne razgrana i ne pocne lijepo da cvijeta. naprotiv. a njegovu ljepotu opevale su i mnoge poete. izazvale su veliko interesovanje ljubitelja cveca. Ako posle cvijetanja nastupi period suse. BOZUR U drevnoj Kini bozur je bio omiljeni cvijet vladara. bogatom humusom. Ovo se odnosi na sve sorte. to mu nece smetati. Bozuri su do danas u vrtovima zadrzali popularnost. Posle cvijetanja biljku je potrebno nadjubriti organskim djubrivom. Na presadjivanje bozur reaguje tako sto prestaje da cvijeta nekoliko godina. Za tek posadjeni bozur treba imati strpljenja. dok bela lavanda dostize 45-60 centimetra i ima plavicastozelen list. Kada su u XIX veku kulturne forme zeljastih i drvenastih bozura dospele u Evropu. Zbog toga na samom pocetku za ovu biljku treba odabrati odgovarajuce mesto. To je snazno i dugovecno rastinje. . koje ne sadrzi veliku kolicinu azota.

jer dobro podnosi "susede". U tom slucaju treba se pobrinuti za dobru drenazu. ZASTO BRSLJAN NECE DA SE PENJE Brsljen je zimzelena biljka koja se penje uz zidove. humusom bogato zemljiste. DRVENASTA VRSTA Drvenasti bozur (Paeonia suffruticosa) u Evropu je doneo engleski ser Dzozef Benksom. Da bi redovno cvijetao. od proljeća do kasne jeseni. ali samo za narednu sezonu. mogu po ljepoti konkurisati ruzama. jer duze zadrzavanje vode ne podnosi. Rastuci do dva i po metra u visinu. Moze se kombinovati s drugim trajnicama u cvijetnoj leji. Mlade grmove treba blago orezati da bi dobili lepu i pravilnu formu. bradate perunike. U vrtu se mogu kombinovati s cvijetajucim trajnicama. fasade kuca prosto cvijetaju. umesto po zidovima. prekriva ih i. S bozurom se dobro "slazu" i bele hrizanteme. uopste ne raste kako bi trebalo? . Obican crveni bozur takodje je rado vidjen u vrtu. puzi po zemlji. Moze da raste u blizini drveca i drugog siblja. Snaznim orezivanjem zrtvuje se cvijetanje. pre dvesto godina. Tek u novije vreme. po misljenju nekih ljubitelja cveca. ili jos gore. Razlicite sorte drvenastoh bozura. mora se dva puta godisnje djubriti. Zemljiste treba da je umjereno vlazno. Na pocetku sezone u martu-aprilu i posle cvijetanja. grmolike reze i nisko drvece i siblje. na neutralno. u potpunosti preuzima ulogu solitera. s krupnim cvijetovima i privlacnim listovima. sta uraditi kada posadite brsljen i otkrijete da. ova zahvalna i izdrzljiva biljka iz istocne Azije postala je popularna u nasim vrtovima. Ali.Bozur belog cvijeta dobro se "slaze" s drugim trajnicama u vrtu. Strucnjaci savetuju da se sadi u polusenku. Njegov klasicni "partner" obicno je delfinijum. posebno u seoskom dvoristu.

. Evi jos jednog razloga zasto brsljen ponekad nece da se penje: ako kao pelcere koristite stare. moze se formirati gusta ograda potpuno pokrivena liscem u kojoj se rado sakrivaju ptice. Njegovo lisce s jeseni brzo pocinje da menja boju ali jos dosta dugo ne opada. bez neke posebne paznje i nege. tople juzne zidove. i pored toga sto ste izabrali pravo mesto da ga posadite. takvi uslovi su idealni za grinje koje ce ga na takvom mestu gotovo sigurno napasti. Posle otprilike 10 godina obrazovace svoje ostro-ovalne "staracke" listove a u septembru i oktobru cvijetove bogate nektarom. Orezivanjem graba dva do tri puta tokom sezone rasta. dakle. Nasuprot tome. Drugi je slucaj ako je zid oblozen fasadnim ciglama i itongom koji odaju kiseline. Ovakav zid se moze neutralisati sam od sebe. priguseno sumsko svetlo. Grab se nasiroko koristi poput bukve za formiranje zivih ograda i zasenjenih prostora u vrtu. cvijetale grane nece obrazovati izdanke za puzanje jer su stare grane naprosto "zaboravile" da se penju. izbegavati bele. Jesenje lisce koje je braon boje ostaje na granama mladih grabova skoro citave zime.Prvo sto treba da se zna o brsljenu jeste to da je njegovo prirodno okruzenje suma. Svez beton i cement reaguju bazno i spaljuju korjencice kojima se brsljen drzi za zid. ravnomernu vlaznost i rastresitu zemlju. Ne treba ga saditi na mestima gde ce biti direktno izlozen jakom suncu i gde je zemlja suva. ako ga posadite u hladovinu ili makar u senku. GRAB . Ponekad. Ovde pomaze jedino da napravite drvenu konstrukciju uz koju ce se biljka popeti. Takav brsljen ce izrasti u bezoblican zbun. on voli indirektno. penjati se i prekriti sve sto mu stoji na raspolaganju. brsljen ne raste uz zid. Stoga. Takodje. Tada je "krivac" hemijski sastav zida. kao i "klizave" i stare zidove koji se odranjaju i na kojima on nece naci potreban oslonac. brsljen ce vremenom rasti.DRVO ILI ZIVA OGRADA Grab moze porasti u visinu do dvadeset metara i tada se formira kao divno drvo sa siljastom krosnjom. potrebno je samo sacekati kisni period jer kisela kisa vrsi neutralizaciju baze. Da bi brsljen uspeo treba.

U ovakvim zimskim uslovima. Zato je najbolje udaljiti stablo od grejnih tela. stablo limuna moze da zadovolji osnovne potrebe jednog domacinstva. dvorista. granama i plodovima.n. a stablo ugine. Ako je stablo u prostoriji koja se ne greje. U stanovima i kucama za prezimljavanje moze da posluzi bilo koja prostorija do koje dopire minimum direktne ili indirektne svetlosti. Tokom zime treba odrzavati minimalnu vlaznost tla. terasa i prostorija. Nedostatak vlage ili prevelika vlaznost zemlje oko korjenovog sistema dovodi do opadanja lisca. godine p. kovrdza se i opada. za vreme tog kriticnog perioda moze se upaliti sijalica. Vlaga vazduha treba da je smanjena. kako ne bi doslo do razvijanja zelene plesni na listovima. pocinje tokom aprila do pocetka maja. Zato se limun u manje svetlim prostorijama stavlja pored prozora. Zimi mu najvise odgovaraju juzne prostorije. a temperatura ne pada ispod nule.e. U toploim vlaznim prostorijama lisce zuti. sto je dovoljno da mraz ne osteti stablo. Prostoriju treba povremeno provetriti. a spoljna temperatura je -10 do -15*C. Zimzelene grane sa belo-ruzicastim cvijetovima i zuckastozelenim plodovima su preko cele godine cudesan ukras vrtova. a postize se i dodatno osvetljenje. Uslovno receno. Cvijetanje limuna. zavisno od temperature. .VITAMIN "C" U SAKSIJI Gajenje limuna u posudama poznato je jos od 300. FIKUSI Ficus sp. U tamnim prostorijama zivotne funkcije listova prestaju. u kojima se temperatura krece od +1 do +7*C. truljenja i uginuca biljke. stablo ce normalno cvijetati u maju i doneti plod. koja ce u prostoriji podici temperaturu za nekoliko stepeni. Vise temperature potsticu prevremen razvoj cvijetnih pupoljaka. sa dovoljno svetla. pa takvo stablo treba spasavati otkidanjem pupoljaka.

Zato je najbolje postaviti ga na pod. a ukoliko je biljka prerasla posudu. Leti ce fikusu prijati ako ga iznesete napolje. pocinje da raste. Uglavnom se svi fikusi neguju na isti nacin. Jedna od svima dobro poznatih je i vrstaFicus carica . Obavezno ih zastitite od promaje! Jednom nedeljno lisce treba obrisati vlaznim sundjerom . kada je sunce najjace. treba ga obilnije zalivati i prihranjivati vestackim djubrivom svake dve nedelje. .SMOKVA. ali na zasenjeno mesto. jer ce pri suvisnom zalivanju listovi pozuteti i otpasti. pa ce biti ukras svakog prostora dugi niz godina. Fikusi spadaju medju najpopularnije sobne biljke.kod krupnolisnih. Zimi im najvise odgovara temperatura 10 15*C i umjereno zalivanje ustajalom vodom. ili biljku istusirati . a najvise im odgovara polozaj kada im svetlost dolazi odozgo. Jedino ga tokom leta treba zaseniti tokom dana. presadite je u vecu.Fikusi su uglavnom porijeklom iz tropskih krajeva.kod sitnolisnih vrsta. ali ne preveliku!. U prohladnoj prostoriji treba paziti koliko se biljka zaliva. blizu prozora. Isto se desava i ako fikusi "gladuju" .ako ih niste dugo presadili u svezu zemlju. kada fikus posle zimskog mirovanja. Kod uzgoja fikusa u sobi neophodno je pridrzavati se nekoliko osnovnih pravila. U proljeće. Fikusi vole puno svetlosti.

sitnog. leti zasticeno od direktnog sunca. Krupnih je listova. Drugi po popularnosti je svakako Ficus benyamina. Najcesca vrsta fikusa je Ficus elastica. • umjereno zalivanje. Ficus lirata se takodje redje srece. Za pocetnike u njihovom gajenju problemi nastaju sa dolaskom hladnih dana. • redovno presadjivanje u svezu zemlju. . sa dobro poznatim velikim jajastim. mnogobrojnog lisca. po cemu je i dobio ime. UNESITE KAKTUSE U KUCU Svojom egzoticnoscu pronasli su svoje mesto kod ljubitelja cveca. sjajnim i kozastim listovima. okruglastih listova. u vodi. Kod nas je nesto redji u stambenim i poslovnim prostorima. Stablo je gusto razgranato i cesto moze da izraste u malo drvo. Postoje cak i udruzenja njihovih ljubitelja. Ficus pumila je puzavica neznih. kozastih. • prihranjivanje u proljeće.Fikus mozete razmnoziti vrsnom reznicom. U sobnim uslovima biljke ce se najlakse oziliti krajem proljeća i pocetkom leta. • mesto zasticeno od promaje. UKRATKO: • svetlo mesto. nalik na liru. ni malo slican prethodnim vrstama. popularni bendzamin. sitnih. Ima varijeteta i sa sarenim liscem.

Sa zalivanjem prestajemo nesto ranije. Kaktusima koji zimi zahtevaju visu temperaturu treba obezbediti dovoljno svetla da se ne deformisu. Prezimljuju na temperaturi 10 *C. kako bi kod unosenja bili suvi. Ako primetimo da neki truli. gde cemo im lakse sacuvati vlagu u vazduhu. Manje kaktuse kojima je potrebno mirovanje mozemo smjestiti u prostor izmedju duplih prozora. a i temperatura ce biti veca. Izvadimo ih iz zemlje i skratimo korjen. Osjetljive i kalemljene kaktuse cuvamo u praznom akvarijumu. Zatim ih umotamo u novine ili stare krpe i odlozimo na mirovanje. odatle cemo ih smjestiti i van saksije. ZIVE SKULPTURE Od cega zavisi hoce li kaktusi cvijetati ili ne? . zbog gljivicnih infekcija. Odlozene kaktuse je potrebno pregledati jednom nedeljno. kako bi se supstrat osusio. Pre smjestanja u hladnu prostoriju nekoliko dana ih zadrzimo u toplijoj. Drzimo ih na toplijem mestu dok rez ne zaraste. Kod umotavanja pazite da ne ostetite korjen! Za prezimljavanje se mogu iskoristiti podrumi i potkrovlja. sasusimo rez na toplijem mestu i kalemimo.Vec pocetkom oktobra unosimo ih u zatvorene prostore. podrum mora biti ociscen i sveze okrecen i u njemu se ne sme cuvati krompir ili slicno povrce. isecemo ispod bolesnog dela.

crvena. jer ce samo tako vecina kaktusa stvoriti pupove i vec pocetkom proljeća krenuti sa cvijetanjem. Obuhvatite duzom tkaninom (salom. crveni. BOZICNI KAKTUS Cvijeta u decenbru i januaru. gde temperatura ne prelazi 10*C. pitanje njihovog presadjivanja je uvek problematicno. na primer) kaktus neposredno iznad prethodno nakvasene zemlje. Tokom zime. Cvijetovi kao za izlozbu: ruzicasti. iako mnogi misle suprotno.Tajna je u zalivanju i njihovom zimskom odmoru. Bozicni kaktus porijeklom je iz Brazila i u tropskim sumama raste kao parazit u krosnjama drveca. zasticenom od mraza. ali onda sigurno nece cvijetati. Boja cvijeta je razlicita ruzicasta. u ovom periodu treba se uzdrzati od zalivanja. uvrcuci ih. U toku godine po dve faze mirovanja i rasta. Zatim kaktus izvucite iz saksije i presadite u novu. Ako se. narandzasta i . neophodno ih je zalivati i u ovom periodu. narandzasti ili zuti. Sta sa bodljama? Kako zahvatiti biljku? Cime je drzati? Da biste se zastitili od uboda neprijatnih bodlji. tacnije od kraja oktobra do kraja marta kaktuse treba drzati na hladnom i suvom mestu. u sobi sa centralnim grejanjem na primer. Krajeve tkanine dobro stegnite. JAO. Ubraja se u jedan od najlepsih clankovitih kaktusa. Nakon presadjivanja kaktus ne treba zalivati najmanje dve nedelje! Sa zalivanjem treba poceti tek kada se primeti da biljka pocinje da raste. pak. za 2-3cm vecu posudu. Osim toga. a leti na terasi. oni cuvaju na toplom mestu. Kod nas je poznata saksijska biljka koja je zimi u kuci. PRESADJIVANJE Kada je rec o kaktusima. nisu otrovne ali mogu da iritiraju kozu. koje. posluzite se trikom.

Za gajenje kaktusa najvazniji uslov je odgovarajuca zemlja. Presadjujemo biljku ako je saksija mala i pocinjemo sa zalivanjem. Posle cvijetanja. a poznat je kao i bozicnjak. jezeve. do septembra. Saksiju ne premestati. Zaliva se redovno. Razmnozavaju se semenom. Od septembra povecavamo kolicinu vode za zalivanje. Da bi ova omiljena biljka cvijetala na vreme. kao i ostale u sobi ili na terasi. u februaru. u ovo vreme. . Najbolja kombinacija je 2/5 komposta. saksija sa bozicnim kaktusom iznosimo na terasu i to na senovito mesto. U ovoj fazi formiraju se cvijetni pupoljci. potom sledi faza mirovanja. ali ne suvise. Cvijeta u decenbru i januaru oko bozicnih i novogodisnjih praznika. kada je zalivanje opet znatno smanjeno. Narocito je pogodna kisnica. Na dno saksije stavlja se sloj sljunka. razmnozavanje KAKTUSA BODLJIKAVI LJEPOTANI U "KUCNOJ RADINOSTI" Za kaktuse se nije znalo pre otkrica Amerike. pogoduje svetlo mesto.zuta. korale. a dobro je i prehranjivanje u tecnom rastvoru. koje se po dva puta ponavljaju tokom godinu dana. Razmnozava se lako. dalje od izvora toplote i tenperature oko 15 C. Ako vam biljke boluju proverite da li imaju dovoljno svetla. jer pocinje faza rasta koja traje do jula. nakon mjesec dana reznica ce pustiti korjen... zalivanje je svedeno na najmanju meru. mora se voditi racuna o smeni mirovanja i rasta. najbolje pocetkom oktobra i nastavljamo sa negom. reznicama. To ih i cini omiljenim sobnim biljkama. pa i cudnovatim oblicima. sundjere. 2/5 recnog peska i 1/5 krecnjacke prasine ili usitnjenog starog maltera u koju se moze dodati malo praha od drvenog uglja koji sprecava stvaranje budji. tek toliko da se biljka ne osusi. jer bozicni kaktus voli stalno mesto. U fazi rasta. biljku redovno zalivamo i prihranjujemo. Bozicnom kaktusu. zalivanje se svodi na najmanju meru. pa otkud i ime. Skracenjem duzine dana biljku unosimo u sobu. jer nastupa mirovanje: posle obilnog cvijetanja treba joj odmor. Pocetkom proljeća. a danas ih ima sirom celog sveta u raznim. zmijice. Neki lice na klipove. reznicom: clanak uvrtanjem se otkine i zasadi u saksiju sa plodnom zemljom. U fazi mirovanja.

u ovom slucaju to je clanak ili izbojak.vrste ovog roda glavna su odlika zanimljivih pejzaza Meksika. Seme ovlas sabijte. STIGLO NAM JE PROLJEĆE April je mjesec najobimnijih radova u vrtu. Cvijetovi su krupni i trubicasti. • Cereus .30* C. • Mamillaria .ima rebrasto stablo i cvijetove koji se otvaraju nocu i traju do polovine iduceg dana. dva do pet dana. pokrijte staklom i drzite na temperaturi od 25 . Ima duge.ima zdepasto. a tezinu od nekoliko tona. Zatim je posadite u vlazan pesak ili mesavinu peska i zemlje. pre pocetka vegetacije. Najpoznatiji i najomiljeniji rodovi su: • Echinopsis . Vlasnici basta znaju da upravo u ovo vreme treba zavrnuti rukave. • Phyllocactus . Posle presadjivanja. i krenuti u prekopavanje zemljista. Razmnozavanje reznicama obavlja se u proljeće i rano leto.mnoge vrste ovog roda odomacile su se u Sredozemlju. • Epiphyllum . rez pospite prasinom drvenog uglja da ne bi doslo do truljenja i ostavite reznicu do nedelju dana da se malo prosusi. a posle oko tri mjeseca. • Selenicereus . loptasto stblo.poznat kao "svekrvin jezik". Kada se ozile. Supstrat pre setve navlazite. Seme se seje u supstrat koji se sastoji od tri dela recnog peska i jednog dela lisnjace. mlade biljcice mogu da se sade u male saksije. Presadjivanje kaktusa je na oko tri godine i to u rano proljeće.zbunastog je oblika. • Echinocactus . KADA KOPATI? .ima loptasto ili cilindricno stablo koje je obraslo bradavicama i bodljama. presadite ih u male saksije. Kada nikne.. razlikuje se od pustinjskog. • Opuntia . Cilea. mesnate listove. Perua. • Echinocereus .ima dugo savitljivo stablo.. staklo se skida.izdancima i kalemljenjem. a ukoliko odsecate deo. Ostrim nozem odsecite reznicu.lisnati kaktus. drzite ih u senci i nemojte zalivati.Stablo dostize visinu i do 20 m.

trebace vam i saksije za njihovo sejanje. Tako cete znati sta ste gde posejali. Ovo vazi za sve . a ako ne zadrzi oblik grudve. treba presaditi i pazljivo zalivati. U zavisnosti od zahteva pojedinih vrsta cveca (koji su naznaceni na svakoj kesici). Na spoljni deo zardinjere ili saksije mozete zalepiti kesicu (sa datumom setve) iz koje je uzeto seme za tu posudu. jer bi prejaki mlaz rasterao seme uz ivicu posude. Ako ste odabrali seme zeljenih biljaka. zavisi i dubina setve. za zalivanje je najbolje koristiti mlaku vodu. Otpornije cvijeće. JESTE LI NABAVILI KESICE SEMENA RAZNOVRSNOG CVECA? Vecina ukrasnih biljaka seje se krajem marta i tokom aprila. Takodje. PRESADJIVANJE CVECA ovako posejanog vrsi se kad se ono dobro razvije. previse vlazno moze doci do kvarenja zemljisne strukture. ako je iscrpelo sve hranjive sastojke iz zemlje. Tek kada se temperatura ustali preko 10 stepeni C mozemo ga polako iznositi napolje. zemlja u njoj treba da ostane u grudvici. Ako je. SAKSIJE I ZARDINJERE SA SEMENOMtreba drzati na toplom mestu i zalivati kanticom koja na vrhu ima rasprsivac (tus). Uzme se komad zemlje u saku i stisne. tj. Ovo vazi za one ljubitelje cveca koji seju veci broj biljaka. Osim semena i saksija neophodna je i kvalitetna zemlja za cvijeće. Ako je zemlja suva treba je dva do tri dana pred prekopavanje zaliti. Ako je tlo previse suvo posao ce biti veoma naporan i izmorujuci. Ukoliko je ostala sasvim kompaktna.Veoma je vazno oceniti pravi trenutak za riljanje baste. Kod onih drugih. a rezultata ce biti malo. ali ne cvrsto stisnuta. pak. To se moze jednostavno ustanoviti. aspidistra i drugo. koje se seju plice. Zato je najbolje kopati onda kada se zemlja u ruci mrvi. vec se rasipa i trosi previse je suva. kada se na mladicama pojave 1-2 para pravih listova. kod onih koje se dublje seju. kao sto je lijander. Kada je saka otvori. Tako. znaci da je previse vlazna za kopanje. napravite stapicem rupice u zemlji tako da formiraju redove. vazi pravilo da se seme pospe po povrsini zemlje. a onda se blago utisne u nju.

Za sadnju siblja nije potrebno rupu unapred kopati. Rupa mora da bude nesto vecih dimenzija od busena. Pozeljno je da rupa ostane tako otvorena izvesno vreme (najbolje je da se rupa iskopa ujesen pre mrazeva kako bi preko zime zemlja u rupi izmrzla i na taj nacin postala rastresitija i omogucila da se korjenov sistem lakse adaptira na nove zivotne uslove). jer su noci jos uvek hladne. moze se pribeci presadjivanju. ili sadnji novih sadnica. Vecina tropskih biljaka ce dobiti tamniju boju na niskim temperaturama. mindjusice (fuksije) treba takodje. Pored sadnje sadnica. a ne tek posto se nabavi rasad. Kada vremenske prilike to dozvole. Neposredno pre sadnje rupu iskopamo. Uz dodatak pregorelog stajskog djubriva oko busena i vodeci racuna da dubina sadnje bude do mesta do koga je sadnica i sama bila pre toga zasadjena i vodeci racuna da severna strana stabla u rasadniku bude okrenuta ka severnoj strani i u dvoristu. Zato. vreme je da iskopate rupu. sada je i vreme za sadnju ukrasnog siblja. presaditi i dobro orezati. PRESADJIVANJE KRAJEM FEBRUARA Ukoliko zelite da presadite svoju novogodisnju jelu ili jelku. . a samu sadnicu orezemo tako sto cemo korjenov sistem malo skratiti. Zemlju i zardinjere za balkone treba unapred pripremiti. oprezno! Muskatle. Pozeljno je dodati nesto pregorelog stajnjaka oko busena pre sadnje. Staro drvece i siblje mozemo ocistiti od starih i suvih grana. ako je to potrebno. krajem februara. ako to vec niste ucinili. Orezivanje nadzemnih delova uradicemo kada budemo sigurni da nece vise biti dana i noci sa mrazom. Iskopajte je cim se zemlja odmrzne toliko da moze da se kopa. Zalivanje se vrsi samo ujutru.biljke. a nadzemni samo za dve trecine duzine grana.

Od oko 1. Naravno. Zivu ogradu treba okopati i nisko orezati kako bi dolaskom toplijih dana i noci mogla da snazno i bujno pocne da raste. Oni ce vam svojim strucnim znanjem izradom dendroloskog projekta i savetima pomoci da na najbolji nacin dodjete do pravog resenja. a tri izdanka bice savim dovoljna za dobru i gustu biljku. Iz saksije mogu se presaditi u zemlju uz dodatak komposta i peska i prethodnog skracivanja korjenovog sistema na pola. mogu potraziti savet od strucnjaka za tu oblast . a koja nije.dipl. Muskatla je ljubitelj svetlog i suncanog mesta. kako se nekada govorilo.000 vrsta begonija koje se dele u dve velike grupe koje uzgajamo: 1) one sa lepim dekorativnim listom i 2) one sa cvijetom mozemo odabrati nekoliko vrsta koje se mogu kod nas naci. potrebno je otkinuti joj jedan list cime cemo pospesiti raznoj pupoljaka i cvijetanje. Dalja nega travnjaka sastoji se od redovnog kosenja i zalivanja. hortikulture. a zatim prihraniti organskim ili mineralnim djubrivom. U ovom mjesecu sade se i lukovice gloksinije i to tako da vrh lukovice viri iznad zemlje. moguce je i jos neko prihranjivanje u toku vegetacije. Moze joj se dodati i malo pregorelog stajskog ili mineralnog djubriva. a sami to ne umeju. ako je zemlja posna. a listovi su se vec razvili. Mesto gde ce ona biti posadjena mora biti zasticeno od direktnog sunca. Ukoliko se kod gloksinije ne pojave pupoljci. Verujemo da ste ga pre nastupanja zime i snegova pokosili i ocistili od suvog lisca. Muskatle trba skratiti na tri do pet okaca. inzenjera pejzazne arhitikture ili. grana i ostalog otpada koji se zatekao na travnjaku. ukoliko je zemlja posna. da se malo posvetite i travnjaku. . Pretpostavljamo da ce vam to vremenski uslovi i dozvoliti. Vas prodavac ce vam reci koja je begonija za sadnju u basti. Mozemo ga ponovo izgrabuljati i ocistiti.Da podsetimo one koje zele da svoj vrt urede na neki dugi nacin ili da ga preurede. Sada je i vreme. Sada je i vreme za sadnju begonija i dragoljuba.

RADOVI U VRTU TOKOM PRVE POLOVINE OKTOBRA Basta se moze obogatiti cvijetnim vrstama koje zimu provode u vidu podzemnih izdanaka i razmnozavaju se njihovom deobom. nezaboravak. Ime DAN I NOC je kod nas i Rusa nastalo po tome sto se ova lepa biljka tokom celog dana okrece prema suncu. recimo). U toku zime. Inace. i sl. bozur. Ovo cvijeće se sadi na rastojanju od 18 do 20 santimetara. Zalivati ih treba tokom veceri. Najvise joj odgovaraju suncana do polusenovita mesta i vlazna. Najcesce vrste su: dan i noc. Jesenja sadnja u basti (na balkonu) obezbedjuje punu ljepotu u proljeće. gde rastojanje mora biti nesto vece (od 25 do 30 cm). Viola je stari latinski naziv za ljubicicu. devojacko srce i td. turski karanfil. Jedna od najlepsih i najcesce gajenih vrsta je svakako DAN I NOC (Viola tricolor). propusna zemlja. To su: djurdjevak. cesto se gaji zbog cinjenice da dva puta godisnje cvijeta i to obilno i dugo. BOZUR (Peonia officinalis) PERUNIKA (Iris) BELA RADA (Bellis perennis) U ovo vreme se sadi i dvogodisnje cvijeće i to u vidu formiranog rasada otpornog na zimu. DAN I NOC (Viola tricolor) . bela rada. a sam rod broji oko 500 vrsta. biljke treba zastititi (pokriti slamom. trazeci toplotu i svetlost. perunika. osim turskog karanfila.

Posle perioda leda jakih kisa ili oluja neophodno je pregledati sve biljke.. ali pazite: suvise jako orezivanje moglo bi biti kobno u slucaju drugog "ledenog udara". kako bi se korjen oporavio. Ne uklanjajte sneg sa zardinjera. Zemlja u zardinjerama i vrtu lako se moze smrznuti. odmah dezinfikujte saksije. Potsjetnik radova za februar Sadite i cistite Sobne biljke su u ovom periodu podlozne napadu parazita. Otstranite ga na kraju zime. Nabavite africke ljubicice i napravite jedan . sto pre uklonite suvisnu vodu. Lisce polako pocinje da zuti.. jer preti opasnost od pucanja zemlje. Otsecite sve izlomljene i "izresetane" grane. da se nije uprljao ili zapusio.Potsjetnik radova za januar Zastitite Vase bilje Svakodnevno pratite vremensku prognozu.dva aranzmana u prozoru dnevnog boravka. Listove biljaka cistite vlaznim sundjerom. Kontrolisite podzemne delove biljaka koje ste smjestili u podrum (korjen Muskatli i Fuksija. Pocistite zemljiste i prverite kanal za odvod suvisne vode. U slucaju najave jacih mrazeva sve biljke u zardinjerama omotajte asurama ili plasticnom folijom. Mediteranske i egzoticne biljke u kuci pate od vrucine i nedostatka vazduha.) i ukoliko primetite ili samo posumnjate na pojavu trulezi. gomolje begonija. Otkrijte ih kada se temperatura popne iznad nule. da Vam ulepsaju hladne zimske dane. Kod ostrih zima i naglih padova temperature biljke u njima snezni pokrivac ce najbolje zastititi. a kaktuse .

ili Orlove nokte. ali ne zaboravite: Gnojivo se veoma sporo raspada i da bi se potpuno razlozilo i pomesalo sa zemljom potrebno mu je oko mjesec dana. mirodjijom i drugim aromaticnim biljem. koji mora stalno biti vlazan. zavisno od vrste.. Gliciniju. Gloksinija. da bi otstranili sve one mikroorganizme koji im mogu naneti ozbiljna ostecenja. Kupite cvijetajuce siblje. u direktnom kontaktu.. Upotrebom levka za prihranjivanje izbeci cete direktan kontakt djubriva sa korjenom. Posmatrajte budjenje proljeća. a njihovo korjenje preraslo saksiju. Klematis. Posejte i postavite u kuhinjski prozor sanducice sa svojim prvim proljećnicama . Zahtevne biljke. u toplini kuce. Odaberite primerke sa dobro razvijenim cvijetnim pupoljcima. Tako cete imati cvijetni ukras odmah po sadnji ili. Staru zemlju nemojte koristiti za druge posude. Fuksijom ili Hibiskusom. . krenu gomolji Begonija. kako bi se pupoljci aktivirali. Redovno ciscenje kaktusa je efikasan nacin da se spreci naseljavanje parazita. u svezu. Preostalim granama omogucicete bujnije cvijetanje tokom godine. Potsjetnik radova za mart Uzivajte u proljeću Podjubrite zemlju oko biljaka. ili je sipati u kesu i odneti u obliznju sumu. Mozete je baciti u bastu. Ahimenesa.. proizvodi truljenja su veoma jaki i korjen bi.. sigurno su iscrpele sve hranljive materije. vec na jesen.persunom. kvalitetnu zemlju. Posadite ih u treset. koje dugo nisu vadjene iz posuda.. Presadite ih u saksije vece zapremine..cetkicom. Jedan sanducic na prozoru pruzice im dovoljno prostora za nicanje. sigurno sagoreo. Pravo je vreme da. Iznesite iz podruma posude sa Muskatlama. Orezite puzavice.

Vreme je da se presade bonsai biljke. Osvezite vrtni dekor sa nekoliko zardinjera ovoga cveca. Ako zivite u kraju gde su u ovo doba godine jos moguci kasni proljećni mrazevi. na stalno mesto. stavite je u pogon. Pravo je vreme da se okusate u aranziranju "zacinskog vrta". Ne zaboravite da im orezete krosnju i korjen.Na pijacama se vec mogu naci lale i narcisi u saksijama. pocnite sa orosavanjem. odlozite sadnju za sledeci mjesec. I u nasim rasadnicima mogu se naci neke aromaticne biljke iz ovog asortimana. Orezite drvece i zbunje. a onda ih presadite u zemlju. Najjednostavniji za upotrebu su preparati u obliku spreja ili rasprsivaca. dok krosnje nisu previse bujne. kako ne bi ponik bio suvise gust. Smjestite ih u kucu dok ne poteraju. sada je pravo vreme. Potsjetnik radova za april Pazite na mrazeve! Rasadnicari iznose prvi rasad Muskatli i jednogodisnjeg cveca. . Vec od pojave prvih izdanaka tretirajte Vase biljke zastitnim preparatima. Posetite rasadnik i odaberite odgovarajuce biljke. redovno orosavajte. Posejte proljećnice direktno u zardinjere ili u bastu. Cim se vreme prolepsa. U posude posadite lukovice koje ce cvijetati u leto. Ako imate prskalicu. Seme posejte rijetko (ako je sitno izmesajte ga sa zemljom ili peskom). Ako ste planirali da dekor Vaseg vrta upotpunite perenama ili novim dendro-materijalom.

Ako zelite povrtnjak. Mozete ga upotpuniti i ukrasnim zardinjerama. Ostavite ih u vrtu jos dvetri nedelje pre nego sto na njihovo mesto postavite letnji dekor. Za to koristite svez. jedan za drvenaste biljke i jedan za voce i povrce. Redovno uklanjajte uvele listove proljećnica. Prihranjujte cvijetnice i povrce na svakih deset dana. Pomislite kako su krasuljci i proljećno cvijeće lepi. zrtvujte poslednje dvogodisnje cvijetnice kako bi dobili vise prostora. Vase biljke su u periodu intenzivnog rasta. Obratite paznju da ne propustite orosavanje bar jednom u dva dana. Iznesite sobne biljke na vazduh i presadite ih. Koristite dve do tri vrste preparata. bogat supstrat.Potsjetnik radova za maj "Oslonite se na instinkte" Komponujte cvijetnjak koji ce ove godine krasiti letnji dekor Vaseg vrta. Povadite lukovice i pripremite ih za sledecu godinu. jedan za cvijetnice. premazite ga jednim slojem boje ili laka. . To podstice biljke na ponovno cvijetanje. Ako ste ograniceni prostorom. Pocnite sa prihranjivanjem. Potsjetnik radova za jun Doskocite susi Leto je: biljkama je vruce i zedne su. a cesto i zarazena biljnim parazitima. jer je iscrpena i siromasna hranljivim materijama. Iznesite bastenski namestaj i ako Vam se cini potrebno. Obratite paznju na insekte i sve ostale sumnjive simptome. Odstranjujte uvele cvijetove sto redovnije. Ovo je posebno vazno za gradski vrt. sada je pravi trenutak da nabavite rasad. ako ga imate. Od desetog maja ne morate se vise pribojavati kasnih mrazeva. koji predstavlja veoma krhku sredinu. Nemojte koristiti proslogodisnju zemlju.

Potsjetnik radova za juli Mislite na Vase biljke Kada krenete na odmor ni u kom slucaju nemojte zaboraviti zalivanje i orosavanje. Pre odlaska ucinite i jedan radikalan potez. Okacite cvijetne korpe sa padajucim vrstama. Sa jednim lepim brsljanom. ali automatsko zalivanje ima niz prednosti. tradeskancija. Pustite u rad pumpu. koji se ubusuju u stabljiku i crpe sokove. mozete napraviti svoju prvu topijariju (oblikovanu krosnju). mineri. biljne vasi. kojima pogoduju velike vrucine. Vreme pogoduje parazitima. To bez sumnje ukazuje na nedostatak gvozdja i oligoelemenata. Manje su otporne na hladnocu od obicnih. Pocnite sa kuglom ili piramidom. pa je potrebno odmah poceti sa prihranjivanjem. da bi sprecili razvoj algi. biljke u zardinjerama i saksijama oslobodite cvijetova. pod uslovom da osigurate da sistem korektno funkcionise.. hameciparisa. Nemojte zaliti. ukrasni brsljan. ali treba strogo voditi racuna da se omoguci slobodno oticanje suvisne vode.. Dvogodisnje biljke. Cvijetovi bi samo opterecivali biljku. pocnu da blede. koje cvijetaju u rano proljeće. tuja.. . kakve su plava lobelija. a kasnije to mogu biti i slozenije zicane konstrukcije. koja razvija miceliju u obliku belih koncica. u ovom periodu pocinju da formiraju pupoljke za sledecu sezonu.. oidium.. uz pomoc zice. Vodenu povrsinu u vrtu sada mozete oplemeniti patuljastim lokvanjima. ali pruzaju izvanredan efekat. Priustite sebi minijaturne ruze.Izvrsite "zeleno" orezivanje proredite krosnje.. a dok se vratite. Pomoc suseda je uvek dobrodosla. svakako ce procvijetati novi. Moze se desiti da listovi. narocito kod zbunja. Potrazite u semenarama sretstva kojima cete na vreme tretirati vase biljke. koju niste u mogucnosti svakodnevno zalivati. Njima je zato sada neophodno dovoljno vlage i hrane. orezite zivicu i topijarne forme simsira. jos bujniji.

. Desava se da neke biljke... mogu i propasti. a barske vrste. Sacuvace se i za sledece leto ako im tokom zime obezbedite topao zaklon. Kalistemon. Muskatle. kakve su: Solanum. Potsjetnik radova za august Posetite rasadnike Za leto u vrtu bastovani sve cesce preporucuju mediteranske vrste koje krasi obilje intenzivnih boja. odjednom propadnu: zalivanjem i djubrenjem moze se postici veca otpornost na napade parazita. Budite oprezni sa ruzama i vockama. Njima je neophodna redovna nega (okopavanje). Ozilite zbunaste vrste i cvijetnice: oziljavanje ce uspeti. Odstranjujte uvele cvijetove. kakav je na primer Bambus. poterace nove izbojke. pod uslovom da redovno zalivate i orosavate.Nije jos kasno da napravite visecu korpicu sa padajucim vrstama biljaka. koja ce potom odmah ponovo procvijetati. Lisce trajnica moze poceti da se susi. Nemojte stedeti vodu za zalivanje. Oslobodicete biljku. i okacite je na balkon. iznad kapije. kao Petunija ili Klematis. te ne zaboravite da ih orezete. Bugenvilia. na zid. ozilice se i u casici vode. Bonsai zudi za svakodnevnim orosavanjem krosnje. kao i one koje svojim rastom remete zeljenu formu krosnje. Klematis ili Jasmin u ovom periodu rastu veoma intenzivno. . Nemojte se dvoumiti da uklonite sve preterano izrasle grancice. Zalfija i druge zbunaste biljke leti se lako oziljavaju. Izdrzljive vrste. Lovorika. kakve su Impatiens ili Lovor.. Puzavice kao sto su Pasiflora. Pravilno negovan.

obratite paznju da ga pre unosenja u podrum operete i dobro osusite. kako bi dobili savrsene grozdove. zatim ih ubacite u vrecice. Poznom jesenjem cvecu produzite vek redovnim podrezivanjem i djubrenjem. koje su leto provele napolju. Unesite vrtni namestaj. gde se. da bi ih sacuvali od insekata i parazita. Mozete ih. Ne oklevajte da zasadite zimzelene biljke i cetinare u zemlju ili zardinjere. pocnite da pripremate za unosenje. . Berite voce od pocetka sazrevanja. Odstranite nekoliko zrna grozdja. Sobne biljke. Potsjetnik radova za oktobar Uredjujte i sadite U gradskoj sredini lisce brzo opada. To je najbolje uciniti u ovom periodu. nakupilo dosta opalog lisca i cvijetova. vec od pocetka mjeseca namece se redovno ciscenje. naravno. Pocistite travnjak i terasu. ukoliko je vreme toplo. za vreme Vaseg odsustva. Najcesce ce. Orezite topijarne forme. ako je potrebno jos jednom ih orezite. kako bi na proljeće novi izbojci iz pupoljaka formirali zeljeni oblik biljke. cistite lisce. smjestiti i u podrum. vrlo brzo sazreti i na osuncanoj terasi. Bonsaiju smanjite zalivanje. Oni ce sacinjavati zimski dekor Vaseg vrta. Unesite sadnice Muskatli u staklenik ili ih stavite u prozor. posto su novi izdanci zavrsili rast. a ukoliko se pojave paraziti uklonite ih specijalnim sredstvima. orezujte granje. Ocistite uvelo lisce sa puzavica.Potsjetnik radova za septembar Pripremite se za unosenje Povratak sa odmora najcesce zahteva veliko ciscenje.

Ne zaboravite da ispraznite bazene. Izvadite Dalije i druge letnje lukovice. Beskorisno je cuvati koriscenu zemlju. Biljke koje idu u podrum na mirovanje maksimalno orezite. ona nece izgubiti svoje cetine i na proljeće je mozete zasaditi u vrtu. a moze preneti i bolesti. Posude koje ste ispraznili energicno ocetkajte i pre ponovnog punjenja dezinfikujte. Ocistite cetinare od suvih (smedjih) iglica. Prvi jesenji mrazevi mogu nastupiti vrlo brzo. Nemojte se plasiti da ih posadite vrlo gusto. cesto stradaju od iznenadnih temperaturnih padova. Potsjetnik radova za novembar Predupredite hladnocu Proljećne lukovice zasadite u mesavinu zemlje i peska i pri tom im obavezno obezbedite dobro odvodnjavanje. ili je ostaviti u zardinjeri za sledecu Novu godinu. Na vreme unesite sve biljke koje treba zastititi. Iako mogu dobro podneti vrlo ostru zimu. Osiromasena je. . Poberite prispelo povrce. Saksije sa biljkama koje ostaju napolju odignite od zemlje malim podmetacima. koje cete cuvati u suvom podrumu. Olaksacete oticanje vode i smanjiti rizik da one glinene popucaju od mraza. Potsjetnik radova za decembar Uredite Vasu jelku Zasto ne iskoristiti terasu da biste se kroz prozor divili Vasoj novogodisnoj jelki. Oprez nije na odmet. Iskljucite vodu za sistem za zalivanje i ocistite pumpe. Sa dovoljno velikim busenom i na hladnoci. Pripremite slamnate ili plasticne ogrtace za osjetljivije biljke koje ce prezimiti na otvorenom.

Oblik krune Redovnom rezidbom odrzava se zeljeni oblik krune.Mozete u rasadnicima potraziti Heleborus odorus. Kako se rodni potencijal (rodne grancice) ne bi centrifugalno udaljavao ka periferiji i ne taj nacin ogoljavale skeletne grane jer se na lukovima savijenih grana mogu da pojave vodopije (nerodni prirast). sanjariti. vec se uklanjaju do osnove. ali se pri tom pazi da se rodne grancice suvise ne udalje ka periferiji. treba ih prorediti na desetak centimetara. jer se na vrhu grancice nalazi mesoviti pupoljak koji donosi rod. Kada pocnu mrazevi mozete zaboraviti na Vas balkon. Ne smeju se skracivati. spustajuci zile. a izrazajno lisce uspesno popunjava prazne prostore. ROD SE KROJI MAKAZAMA Jabuke i kruske nece obilno roditi i imati kvalitetne plodove ukoliko se stabla neredovno i nepravilno orezuju. planirati i svakako dobiti nove ideje. pa ih nepotrebno uklanjaju i tako smanjuju potencijal rodnosti. Prelistajte casopise kataloge. Ukoliko je potrebno mogu se prorediti odsecanjem do osnove. Njegovo cvijeće se javlja vec tokom zime. Uz njih mozete. Mnogi vocari amateri ne poznaju produktivne osobine rodnih grancica. Vite i rodne grancice uglavnom dopiru do periferije krune. koje se zamenjuje jednogodisnjim najproduktivnijim grancicama. Rodna stabla pravilnom rezidbom u odredjenoj meri se podmladjuje uklanjanjem starijeg rodnog drveta. Prekopajte zemlju i prekrijte je tankim slojem treseta. Isto pravilo vazi i za takozvane rodne kolace sa kojih se dobijaju vrlo kvalitetni plodovi. Rodne grancice Ukoliko je duz starijeg rodnog drveta veci broj naboritih i krutih rodnih grancica. a . pa ni njih nikada ne treba skracivati. U unutrasnjost krune cesto ne moze da prodre svetlost pa su zametnuti plodovi sitniji i slabo obojeniji. u hladnim zimskim danima. Ne sme da se dopusti da stablo preraste zeljenu optimalnu visinu. Veoma je bitno da se starije rodno drvo svake godine na odredjenom mestu skracuje. kako bi cistocu sto duze zadrzali. narocito one sa bogatim asortimanom semenja i lukovica. pod uslovom da ste dobro zastitili osjetljivije vrste. Zato se u redovnoj zimskoj rezidbi unutrasnjost krune proredjuje. Lagano ocistite podnozje jelke.

to je tri-cetiri metra. Stabla visa od cetiri metra se teze odrzavaju. Prilikom rezidbe treba uvek otklanjati vodopijevertikalne grane koje ne sadrze rodne pupoljke. Odredjenim pomotehnickim merama kao sto je delimicno skracivanje vrha i povijanje do odredjenog ugla i vodopije mogu da se transformisu u rodno drvo, ali ova operacija se izvodi samo ako nema dovoljno rodnih grancica. POSADILI STE VOCKU STA DALJE? Razvice mlade vocke, a njena kasnija rodnost i plodnost umnogome zavisi od radova prvog proljeća posle sadnje. U vetrovitim krajevima pobija se kolje uz sadnice da bi se zastitile od krivljenja i bolje ucvrstio korjen. Ovo se odnosi i na vocke kalemljene na slabim vegetativnim podlogama. Kolje treba da bude toliko dugacko koliko zajedno iznose visina stabla, dubina riglovanja ili jame i jos 15cm zdravice. Kolje se zbog povecanja trajnosti moze inpregnirati-sirovo kolje potapanjem u 5-postotni rastvor plavog kamena tokom 2-3 dana. Sadnice se za kolac vezuju pri vrhu i oko sredine stabla raznim vezivima u vidu osmice, da se ne bi ostetila kora. Kolje se postavlja s juzne strane, radi sprecavanja pojave ozegotina. Vrh koca ne sme biti visi od buducih ramenih grana vocke da im ne bi smetao u razvoju. Sadnice posadjene u proljeće obavezno moraju da se zalivaju. One zahtevaju vise truda zbog zakasnjenja u vegetaciji. Najosjetljivije su kajsija, ribizla i leska, jer vegetacija ovih vrsta pocinje ranije. Na zemljiste oko vocke potrebno je rasturiti neko od azotnih djubriva (npr. oko 250gr nitromonkala ili 300gr KAN-a), jer azot povoljno utice na brzi razvoj krune. Zemljiste u vocnjaku se zatim kultivira ili tanjira, cime se razbija pokorica i djubrivo pokriva slojem zemljista. Izuzetak su nitratna djubriva (cilska zastita, kalijumova i kalcijumova salitra), koja ne moraju da se zaoravaju. Vocke se pre pocetka vegetacije oprskaju, dabi se zastitile od uobicajenih bolesti i stetocina. BILJNA APOTEKA U VASEM VRTU Mnoge ukrasne biljke, koje doprinose ljepoti nasih vrtova, imaju i ljekovita svojstva. Iz tekstova Mr Ljubinke Levajic i Svetozara Veljkovica, objavljenih u reviji SUME br. 56, upoznacemo Vas sa nekima od njih. BREZA (Betula verucosa) - Listovi breze beru se pocetkom leta i suse u tankom sloju na promajnom mestu. Caj od listova breze povoljno deluje na obolele mokracne

organe, upale bubrega, besike ili mokracnih kanala. Potstice izlucivanje tecnosti. 1 kafenu kasicicu lista preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 15 min., procediti i zasladiti po zelji. Piti vise puta u toku dana. GLOG (Crategus sp.) - Od gloga se mogu koristiti list, cvijet i plod. Najcesce se prikuplja cvijet sa listom, a susi se u tankom sloju na promajnom mestu. Koristi se kod blagih oblika "slabosti srca" i blago povecanog krvnog pritiska. 1 kafenu kasicicu lista preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 15 min. Piti tri puta dnevno, uvek sveze pripremljen. Pije se 6 dana za redom, pa se sedmi pauzira i tako naizmenicno. LIPA (Tilia sp.) - Prikuplja se cvijet, zajedno sa priperkom, pre nego se cvijet potpuno otvori. Susi se u tankom sloju na promajnom mestu. Najcesce se upotrebljava kod razlicitih prehlada i povisene temperature, jer olaksava znojenje. takodje deluje umirujuce i olaksava san. 1 kafenu kasicicu caja preliti sa 200 g prokljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 20 min. i procediti. U toku dana popiti dve solje sveze pripremljenog caja. KLEKA (Juniperus communis) - Citava biljka je ljekovita, ali se najcesce koriste plodovi. Ljekoviti su samo potpuno zreli plodovi, ljubicaste boje, dvogodisnji, dok jednogodisnji, zeleni, nisu ljekoviti, te ih ne treba koristiti. Beru se od kraja leta do pocetka zime, a suse na promajnom mestu. Iglice i mlade grane beru se od aprila do kraja juna, usitne i suse na isti nacin kao i plodovi. Kleka ima baktericidno dejstvo, te se koristi u lecenju infektivnih bolesti pluca. Regulise rad bubrega i pospesuje izmokravanje. Etersko ulje prodire duboko u kozu, te se koristi u lecenju reumatskih oboljenja, narocito na zglobovima. Regulise rad organa za varenje, koristi se u lecenju zapaljenskih procesa zeluca i creva. Uvarak od iglica i mladih grana otklanja otok nogu i poboljsava cirkulaciju. Kleku treba koristiti obazrivo, jer preterana upotreba moze dovesti do ostecenja bubrega. 1 kafenu kasicicu izdrobljenih klekinja preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 10 min. i procediti. Piti 1-2 soljice caja dnevno. Kod zeludacnih i crevnih oboljenja i secerne bolesti pije se nezasladjen. Kod

oboljenja organa za disanje moze se zasladiti kasicicom meda ili secera. HAJDUCKA TRAVA Achillea millefolium Latinski naziv ove biljke u prevodu znaci AHILOVA TRAVA SA HILJADU LISTOVA, zato sto je, po predanju, Ahil, mitski junak, ovom biljkom lecio rane. Cvijeta od juna do oktobra, a njene cvijetove pcele rado posecuju radi sakupljanja polena. Tom prilikom nogice i celu donju polovinu tela oboje zrkonarandzastim polenom. Raste na susnim do umjereno vlaznim livadama. Osim toga pojavljuje se i pored puteva, na kamenitim mestima, kao i po oranicama i vinogradima. rasprostranjena je od nizijskih do planinskih predela. PRIPADA NAJSTARIJIM LJEKOVITIM BILJKAMA. Koristi se za lecenje svih stomacnih poremecaja, oboljenja jetre i zuci. Ubrzava krvotok, pomaze kod nekih poremecaja rada srca, leci hemoroide, jaca organe za probavu. Vekovna je upotreba hajducke trave u narodnom ranarstvu. Istucan i fino prosejan list stavlja se na rane, cime se sprecava zagnojavanje i doprinosi brzom zarascivanjui ublazavanju bolova. Caj od ove biljke poboljsava apetit. DIVIZMA blagotvorna za disajne organe Ovu magicnu biljku, koja kod nas raste kao korov, nosio je Odisej kao zastitu od cini carobnice Kirke. U doba Rimljana smela se brati samo uz magicne reci, a hriscani su osvestanim buketicima, u kojima se divizma obavezno nalazila, kadili kuce na Jovandan...

. Isitnjeni i zgnjeceni cvijetovi upala ociju. prethodno i neuralgija. malo gume. a suvu veoma prijatnog. odlican su zapaljenih i gnojnih rana. grceva u stomaku. tanina i vrlo malo etarskog ulja. pa ih odmah po susenju treba spremiti u staklene posude i cuvati na tamnom mestu. Cvijet divizme sadrzi saponin (od koga potice i peckanje u grlu). Ljekovita moc divizme je povezana sa zutom bojom. promuklost. bolova u zeludcu ili maramicu. pomesani sa medom hlade opekotine i izvlace bol. katar Lagano popareni bronhija. Cvijeta tokom celog leta i jeseni. • Saka cvijetova u litri rakije sredstvo su Od svezih cvijetova.Impozantna i uocljiva. tako otpadnu samo casicni listici sa prasnicima. po suncanim. za masazu kod gihta i reumatizma. namocenu u • U spoljnjoj upotrebi sluzi za lecenje uvarak. kako bi se boja ocuvala. smetnji u srcanom ritmu. cvijetovi. List i korjen su ljekoviti u manjoj meri. Gornja polovina stabljike je klasasta cvast. Listovi se rasprostiru i suse ZA BOLJI VID I • Caj od cvijetova divizme jedan je od SLUH najboljih prirodnih lekova za zapaljenje disajnih puteva. drhtanja. gusto okicena krupnim zutim cvijetovima.. flavonida. po suvom i suncanom vremenu. te ih ne treba cuvati duze od godinu dana.opadne vec drugog dana. Najlakse se beru tako sto se ispod stabljike prostre cisto platno i stapicem blago udari po biljci. zute boje krocetina. cim ispari rosa.. sluzast. zbog kojih je u narodu zovu jos i kraljevska sveca. Cvijet se slabo drzi na stabljici . kasalj. Deluje i kao diuretik. uboja. oblog protiv svih lisaja. sluz. u platnenu vrecicu teskobe. magareci kasalj. a seme je blago otrovno. obavijena zlacanim krunicama. brzo gube ljekovita svojstva. pa cvijetove ne treba sabijati u korpe. bronhitis. secer. Suvi cvijetovi lako povuku vlagu. Ukus im je slatkast. raste uz puteve. cireva. nervoze. Svezi cvijetovi su neugodnog mirisa. Od prelivenih slatkim svezih cvijetova stavljenih u teglu i na bademovim ili sunce brzo ce postati uljasta tecnost . Cvijet se bere preko celog leta i jeseni... koji podseca na med. suvim. vec susiti u tankom sloju u hladu na prozracnom mestu. zavijeni Preporucuje se i protiv astme. najbolje rano ujutru.. peskovitim zemljistima.

Gluvoca ili slab sluh mogu se cipelama. Upozorenje: svi delovi divizme. tanine i gorke materije i zbog toga se koristi kao sredstvo protiv crevnih i zeludacnih tegoba. Sredozemlju i kontinentu. u kremama i putadnevno mazu parnim kupkama za lice. Od mazurana beremo gornje. • Osusena stabljika. blago su otrovni! MAZURAN RODJAK ORIGANA Mazuran. od jula do septembra. • List divizme moze prakticno posluziti u vida. a mogu biti i bolesno uvo. osim cvijetova. i ostavljenih da odstoje na toplom • Mirisni cvijetovi se upotrebljavaju za 4-6 nedelja. koje skupljamo u snopice i susimo na osencenom. dobija aromatizaciju likera. Postojao je tada i obicaj da se mladi parovi ovencavaju vencima od ove trave. ali i za lecenje rana maslinovim uljem (nakapa se i pusti da se osusi. Jak caj od oci. Ime potice od grckih reci oros . odakle se prosirio po arapskim zemljama. napinjanja. nadzemne delove u vreme cvijetanja. za dezinfekciju . vranilova trava ili mravinac (Origanum Vulgare) vec po broju narodnih imena ukazuje da je veoma poznata ljekovita i mirodjijska biljka. • Omeksavaju i neguju kozu. Potice iz Indije. kada se potplata smanji • Od suvo lisca se mogu zavijati cigarete. sto aludira na radost sto je izaziva pojavljivanje ove biljke koja raste na suvim livadama i svetlim sumama brdovitih krajeva. dok se sitnocvijetne divizme ne koriste. koja se preliva u duginim bojama.. popraviti ako se 35 kap kapne u Njihov dim umiruje grlo. Sadrzi etericno ulje. majoran.planina i ganos radost. zamena za duvan. se ljekovito ulje. • Suvo lisce i cvijeće moze se smrviti u prah i usmrkavati protiv prehlade. radi jacanja cvijetova posvetlice svetliju kosu.. Ljekovite su sve vrste sa krupnim cvijetovima. daje dugotrajnu baklju. pa se njime se 2-3 primenjuju i u kozmetici.dobra za masazu. promajnom mestu. U anticko vreme mazuran je dodavan teskim vinima za podsticanje ljubavne zelje i zato posvecena boginji Afroditi. namocena u loj ili mazivo.

doneli i sadnicu kivija i australijskog oraha. pa se zato koristi kao zacin za svinjsko. guscije i pacije meso i mahunasto povrce. pored drugih zanimljivih stvari. da zele ne bi bio mutan. sircetom i 3/4 veze mazurana. zaradjenim kapitalom. U svom selu su. sagradili kucu. Posle 15 godina rada na drugom kraju sveta. iseci na komade. a sada i u nasoj kuhinji. Na kraju sitno iseckati preostali mazurana mazuran i umesati u zele. takozvani kritski mazuran ili origano. sterilisane tegle. Sok lagano zagrevati mesajuci. U koferu su. Ostaviti 5 minuta da se prohladi i sipati u male. Zbog ovih osobina najvise upotrebljava kao caj. 1.probavnog trakta i zaustavljanje proliva.5 dl jabukovog dok se secer ne rastopi. a zajedno sa bosiljkom daje odlican ukus pecenom krompiru. jer se koristi za pice i prelive za spagete. ZELE OD MAZURANA Oprati jabuke i osusiti. gde ga preporucuju kao odlican dodatak hladnoj sunki. Pomesan sa kristalnim secerom. KAO U AUSTRALIJI Kada je dalekih sezdesetih godina sa suprugom Darinkom krenuo put Australije. koji raste kod nas na primorju. da je takav secer delikatesan dodatak kolacima. ali ga mi preporucujemo kao odlican namaz za hleb sa maslacem. Masu procediti kroz platno. vratili su se u domovinu. Zasadio je kivi . da se zele velika veza zgusne. Ovaj recept prenosimo iz jednog dobrog engleskog kuvara. a zatim pojacati sirceta temperaturu 10-15 minuta. je nezamenljiv zacin u italijanskoj. Mazuran daje jelima poseban ukus. Ratomir Badojevic nije ni sanjao da ce jednoga dana u svom domacinstvu imati bastu sa egzoticnim i juznim vocem. bez 2 kg slatkih gnjecenja. Srodnik mazurana. Potreban bez ljuscenja i vadjenja kostica i krckati u materijal: posudi sa vodom. Na jabuka svakih 6 dl dobijenog soka dodati 450 gr 6 dl vode secera. vrlo lijepo ga aromatizuje.

pred kucom. Sve to danas raste u lijepo uredjenoj zimskoj basti. Hteli smo da probamo ovu kafu.. Uz to nam donose tako potrebne vitamine i minerale. podstice rad svih organa. osvezavaju nas i neguju nasu kozu.vrsta borovnice. bila je veoma cenjena u staroj Grckoj i Rimu. kaze.vocka koja se dobija ukrstanjem jabuke i kruske. upotrebljava se kao jedna od najukusnijih i najboljih zamena za ruski caj. kumoj . u stvari. lovora. veoma bogato vitaminom C. U velikoj saksiji nikla je brazilska kafa. masline. a ima ukus ananasa. kako red nalaze. gde zaticemo i drvo banane! Sa drveta kafe vec Ratomir je vec imao i prvu berbu . ali su od njih odlicni kolaci! Uz pozdrave odlazimo. fejoje.vrsta sitnog limuna iz Juzne Amerike. a orah. hranljivi plodovi (lazni. avokada. Po onoj staroj: bolje je ribara nauciti da lovi ribu. Uvarak od lista i korjena istovremeno je jedan od najkorisnijih. jer prociscava krv. Secamo se da smo snimili i urmu. za koji se veruje da je ljekovit. To je domacina podstaklo da pocne da razmislja o prosirenju asortimana i gajenju i drugih vocki kojih jos nema na nasem podneblju. aronija ..Malo su drugacijeg ukusa od nasih. Nabavio je semenje i sadnice papaje. japanske jabuke.. . A tek slast za nepca! Ovi ljupki. a od XVI veka lekari su je ponovo poceli prteporucivati za lecenje razlicitih poremecaja. mnogi zacini. Lisce sumske jagode. marakuja . na trecem spratu kuce. a da nismo sigurni da smo bas sve upamtili. iza kuce. americku borovnicu. jer su pravi plodovi samo spoljne zute semenke) izuzetne su po svojim zastitnim svojstvima. kineske jabuke. . umesto vinove loze. japansku musmulu. u srednjem veku su je smatrali magicnom. Oni sadrze elaginsku kiselinu specijalno jedinjenje koje onemogucava izazivace kancera da pretvaraju zdrave celije u zlocudne (kancerogene). ali nam domacin umesto toga nudi nekoliko zrna.prvih 200 grama sveze ubrane kafe. nego mu dati ulov. stakleniku. Divlju jagodu su otkrili jos nasi preci u sojenicama. DIVLJE JAGODE Koja je radost kad u sumi ugledamo kao krv crvene divlje jagode medju njenim neznim zelenim liscem. nudi nam i nekoliko oraha. i malo masniji.. Vec narednog proljeća neobicno voce se "primilo".

bolesnicima sa problemom jetre.2 grama prehrambenih vlakana i samo 45 kalorija. osjetljive osobe planinama sve do augusta dobijaju koprivnjacu. bastenskih. a na posto je pojedu. Moris Mesege. jagode u vidu maski od Desni ce ojacati. skoljke i cokoladu. pektina i obilje vitamina C. a na planinama sve do nudimo recept da sami. pakovane u Slatke sumske jagode dozrevaju crvene tube? Mi vam od maja. Osjetljive osobe hranljivije od bastenskih. Ista kolicina ima 2. caj od lista i korjena jagode. mangana. Koprivnjaca Slatke sumske jagode Jagoda ima samo jednu manu dozrevaju od maja. a zatim isperite. Ovo mleko od svezeg soka • Listove sumske jagode . bi trebale da izbegavaju. Posto kod jagoda polovina secera Prirodna zubna pasta postoji u obliku vocnog secera. fosfora. kalcijuma. vec i jagoda ulaze u krv.posebno bubrega i smiruje zivce (caj od korjena boji mokracu crvenkasto. Istrljajte Za ciscenje lica. decje zubne paste sa ukusom jagode. pa ga pomesajte sa prahom od krede. preporucuje kuru jagodama svakom ko pati od lenjih creva. Oblog od zdrobljenih listova smiruje upale i ubrzava srascivanje manjih rana. osim Vise od 400 gajenih sorti jagoda i jaja. odrzavanje koze i zube i desni suvom svezinu tena. Vise od 400 gajenih • Stucajte u prah pregrst sorti nisu prikladne za listova i korjenja sumske zdravstvenu primenu. ali je to sasvim bezopasno). Ovu reakciju (rastu do 1300 m organizma vecinom izazivaju nadmorske visine). mogu se ukljuciti u dijetnu hranu Da li se secate nekadasnje secernih bolesnika. Jedna solja ovog voca sadrzi 82 mg vitamina C. nisu prikladne za Ove osobe slobodno mogu koristiti zdravstvenu primenu. kalijuma. a to je 120% preporucene dnevne doze. kod augusta (rastu do 1300 m kuce. ljepotu. jagode. limunske i vinske kiseline. One su ne pastu i tinkturu za ispiranje samo ukusne. One su nepreradjene belancevine koje iz ne samo ukusne. reumaticarima. francuski travar cije savete rado donosimo. umesto gotovih cetkicom sa pripremljenim preparata mogu se koristiti divlje prahom. gvozdja. a zubna zgnjecenog ploda ili mleko za gledj postati otpornija. anemicnim osobama i svima koji se oporavljaju posle bolesti. 6% secera (gajene su siromasnije). nervoznim. gihta. napravite zubnu nadmorske visine). vec i hranljivije od usta. U divljoj jagodi ima 81% vode (u gajenim sortama i do 90%).

Tom kravljeg mleka nanosi se i ostavi razredjenom rakijom cesto nekoliko sati ili celu noc na licu. a ponekad se pojavljuje uz mocvarna mesta u velikom broju. rezanac. rasadom ili deljenjem busena. poznat i kao drobnjak. ili turska jagoda. Moze se uzgojiti direktnom setvom semena. a ispirajte usta u slucaju potom ispere ruzinom vodicom. najbolje pocetkom jeseni. sada se dosta uzgaja i u bastama. Pucavica. a plodovi su slicnog ukusa kao ogrozd. pticji luk. Vlasac ima neznu lukovicu iz koje izbijaju gusti. mozete ih presaditi u bastu. Razmnozavaju se lako i brzo (nemojte ih zaprasivati i djubriti hemikalijama!). pa se po intenzivnom mirisu na luk iz daleka moze prepoznati. krvarenja desni ili loseg zadaha. zacinsku biljku u upotrebi jos od antickog doba. cebulcek. mnogo je sitnija od obicne sumske. da bi se sacuvala lukovica za sledecu sezonu. U nasoj zemlji rastu jos dve vrste jagoda s jestivim plodovima. pri cemu se snop listova reze makazama iznad zemlje. sitni luk.. na vlaznim livadama. Iz nje ce kasnije poterati novi listovi. Ako ne . a na povrsini nemaju zrnca. za razliku od obicne sumske jagode. plodovi su joj zelenkasto beli i samo na strani okrenutoj suncu crvenkasti.. gnojne upale. Samoniklo raste uz obale reka. Kitnjaca je snaznija i do 40 cm visoka. Za jelo i zacin upotrebljavaju se sitno iseckani listovi koji se beru od proljeća do jeseni. teze odvajaju od lezista. izabrali smo da Vam predstavimo VLASAC. snit luk. Ako sa izleta donesete oziljene izdanke jagoda. kada su vrlo ljekoviti. veoma ukusni cevasti listovi. koji se. ali gube i aromu i ljekovite materije. Vlasac je visegodisnja biljka koja se brzo bokori i vec u prvoj godini obrazuje 30-40 strukova luka. plavozelene boje. visoki 15-30cm.nabrane pocetkom leta. jagode pomesanog sa malo svezeg stavite u rakiju. LUK VLASAC Medju petnaestak vrsta divljeg luka koje uspevaju kod nas. Od maja do jula razvijaju se crvenkaste ili ljubicaste poluloptaste cvasti.

kao i cela biljka. zuti ili ljubicasti plodovi. a u unutrasnjosti je ljubitelji kaktusa neguju u saksijama. indijska smokva. crveni. Clancii stabljike su joj elipticni. Odomacila se i kod nas. na Mediteranu i slobodno upeva na osuncanim kamenjarima. izvrstan je oblog za omeksavanje i sazrevanje cireva. stablo i korjen. sadi se vise biljaka u bokoru. Zabica spada u grmolike kaktuse. a mesnato stablo tokom cele godine. na hladovitije mesto. Ova 'bodljikava ljepotica" pristigla je u mediteranski deo Evrope u XVI veku iz Meksika.nadjete rasad ili seme. Krajem novembra busen se izvadi i presadi u odgovarajucu saksiju. brzo ce krenuti novi listovi i tokom cele zime zime davati ukusan i svez vitaminski dodatak. U jesen sazrevaju kao jaje veliki. pljosnati i mesnati. protiv opekotina i upala koze i sluzokoze. u kome ima najvise vode. belancevina. socni. vlasac tokom juna potrazite u prirodi i busen presadite u bastu. gospina pogaca. na rastojanju 20-30 cm. svekrvin jezik. let je drzite protiiv kolitisa i nadrazenh KAKO DA JE NEGUJETE . Ruzicasti ili zuckasti krupni cvijetovi s brojnim laticama razvijaju se po gornjem rubu ogranaka od maja do jula. KAKTUS KOJI SE JEDE KORISNA ZABICA Poznata i kao opuncija. a u toku vegetacije listovi se rezu 4-5 puta. zabica nam leti za rucak nudi svoje cvijetove. sluzi. zalije i prenese na prozor ili terasu. Od oveog soka prave se kozmeticke maske za vlazenje lica. vitamina C i organskih kiselina. U narodnoj mediicini upotrebljavaju se svi delovi biljke plod. u obliku Ako ste ljubitelj kaktusa i desetoprocentnog caja. cvijet. Sok iz stabljike. a zatim secera. zelite da Vasa zabica bude Cvijetovi se posebno koriste primerak za uzor. cesto veliki i do pola metra. obrasli cupercima bodljikavih dlaka. gde se vec tada uzgajala za ishranu. koji su. Cela biljka je delotvorna protiv bolova u stomaku. s jeseni zrele plodove. za uboje.

na svetlom mestu. a meso zrelih plodova je onda. Presadite je. slatko-kiselkasto. Ako je ne koristite socno i jede se sirovo. da brati u rukavicama. Pogledamo li zemljiste. Osim sto je manje poznata njegova uloga u kozmetici. tako i na kvalitetnoj podlozi . Daje plavo-belicaste cvijetove vec od pocetka januara (u primorskim krajevima. kao i protiv uvecane prozracnom mestu. Caj od korjena treba da je propusna i pomaze izbacivanju vode iz hranljiva. a kod nas dosta kasnije) a oni su nosioci one specificne arome meda ukoliko pcelama ponudimo bas ovakvu ispasu. stedljivije.na suncanom. RUZMARINE MOJ ZELENI. ukusno. a zatim.ukoliko ima dovoljno toplote i svetlosti. kako na peskovito-posnoj. Mesto reza mora rostilju. manje je poznata i njegova ljekovita funkcija.. Zim je ostavite socni. ri u ishrani mozete je branju i koriscenju treba prihranjivat djubrivom za posebno paziti na sitne bodlje kaktuse sve do polovine jula. Od plodova bez vode. Razmnozava se Stabljika se moze peci na reznicama. Opisan u nrodnim pesmama. gajen u saksijama. na kori ploda. mekani deo. ova ukrasna i korisna biljka nije olicenje zahtevnosti: vremenom ce se razgranati nasiroko. Ruzmarin se u toplijim krajevima gaji odmah na stalnom mestu u basti. Zalivajte je od organizma. Zemlja prostrate. Najbolje ih je dva puta nedeljno. se mogu praviti dzem i na temperaturi 6-8*C. dok se cvijetovi pripremaju kao spargla.. ruzmarin (Rosmarinus officinalis) svoju "vezu sa narodom" ni dan-danas nije izgubio: dodjemo li na svadbu. dok se u ostalim krajevima. plod bi se zavrsiilo teranje izboja. po potrebi u proljeće. preko zime cuva u svetlim prostorijama sve do proljeća a zatim iznosi napolje na suncano mesto. toplom i creva. Prava postojbina mu je primorje gde ova zimzelena grmolika biljka moze dostici i dva metra visine. poput biljne snicle (pri se sust dve nedelje pre nego pecenju bodlje se je posadite! odstranjuju). pocetka teranja izbojaka do polovine augusta normalno. mermelada. Ljekovito je pre svega . gotovo uvek bicemo okiceni upravo ovom mirisljavom i aromaticnom biljkom. uzduzno razrezati i izvaditi obustavite. do pocetka mirovanja.

americkog belog mesa. u jednom redu.tesko je nabrojati sve forme i hortikulturna resenja koja on nudi. u svojim prirodnim stanistima gaje se u vrtovima i plantazama. PITAHAJA Cvijetovi su sitni. posebno kod tzv. aromaticno voce. sastoji se od indica . slatki. Plodovi su krupni. Cvijetovi su atraktivni i otvaraju se nocu. ali neki od kaktusa. kao i deljenjem korjena biljke. Jestiv je i sladak. Raste do visine od 15m. srednje krupni. preko ucestalih. sa bodljama koje zrenjem opadaju. PITAJON Cerus hexagonus i DATO Stenocereus grieseus Veoma rasprostranjen u toplim. Bilo kako bilo. koriste se i kao diuretik. Mediterana. crvenog mesa. pocev od obicnog neorezivanog zbuna. ovu biljku lako je razmnoziti. BUCITO Mammillaria mammillaris Visine je 15-30cm ne grana se. krupni i veoma lepi. Visina ljekoviti. jestivi. KAKTUSI EGZOTICNO VOCE Verovatno cete se iznenaditi. Sto se ruzmarinove estetike pak tice . Cvijetovi su crveni.lisce. zenskih oboljenja. Plodovi su crveni. Acanthocereus rasporedjeni tetragonus kruzno. a njihovi plodovi koriste se kao ukusno. mada moze i polozenicom. belog ili crvenog mesa. pa do unikatnih stabala bonsai-varijanti. bezvodnim predelima obe Amerike. mu je u prirodi oko 3m. kontinenta. Plodovi su Porijeklom iz toplih spolja purpurnoi suvih predela ljubicasti. bolesti krvotoka i reumatskih oboljenja. Visok Opunta ficussusnim 3-5m. Porijeklom je iz toplih i suvih predela Amerike. sa granama koje se povijaju prema zemlji. u poslednje vreme.Ovo najbolje uspeva reznicom. kojih se u stanovima "treba kloniti zbog bodlji". slatki. zivih ograda svuda duz obale. zatim. Ima ga u Porijeklom je sa TUNA toplim.

U listovima ima vtamina C. ljekoviti. karotina. narandzaste boje. BREZA (Betula pendula) Breza je drvo umjerenog i hladnog pojasa Evrope. dosta kalijuma. Cvijetovi su krupni. Za brezov sok zna se jos od davnina. zelenkasti. kalcijuma i gvozdja. . Plodovi su purpurn oljubicast i. U svezem soku ma do 2% secera najvise u vreme listanja. belog mesa.brezike. Azije i Amerike. fermentiranom ili preradjenom stanju. Rusiji. razgrana t. Kod nas raste u zajednici sa drugm vrstama drveca. I danas se skuplja u mnogim zemljama (Irskoj. Poljskoj. Skotskoj.predelim a Amerike . Plodovi ovalni. uspravn og rasta. slatki. vitamina E i vaznih minerala. ili samostalno obrazuje brezove sumarke . Raste i na nasoj obali. Voli suvo i peskovto zemljiste. baltickim zemljama) i koristi u svezem. atraktiv ni i otvaraju se samo nocu. Visine je do 15m. Cvijetovi rastu po ivici najmladjih grana. Meso je slatko i aromaticno. mnogobrojnih grana koje podsecaju na listove. kao i puno svetla.

Sigurno je da je grancici mesto u vrtu.5 ltara soka. Moze se piti i kroz cevcicu direktno iz stabla. Grancica je trajnica . Brezovim sokom moze se razredjivati i vino. na drskama visine do 130 cm. kukuruscici. narandzasti. Po toplom vremenu sok brzo fermentira. • Mladi proljećni izdanc mogu se dodavati salatama ili pripremat kao spargla. GRANCICA Hemerocallis Fulva U prirodi ovu bilju mozemo naci samo ako podvlja i prosiri se iz vrtova. Jedu je u Severnoj Americi. gde se uzgaja zbog ljepote svoga cvijeta. i sok se skuplja tokom narednih 48 sati. Iz jednok stabla se moze dnevno nakupiti oko 4. kvascem ili limunom. a zatim koristi. Posle toga rupa se zatvori drvenim klinom. Brezov sok mesa se sa vinom secerom. . smanjujuci mu otpornost prema gljivicnim zarazama.perena. ili pripremiti kao kasa sa medom.. ali se cesce skuplja u burad. crveni ljiljan. cvijetaju od juna do augusta.Sok se skuplja tako sto se na mladom stablu probusi burgijom rupa duboka nekoliko cm. Zovu je jos i danica. a osuseni se dodaju kao zacin mnogm jelima. a oko 170 l u sezoni! Cesto busenje istog stabla stetno deluje na drvo. • Unutrasnji deo brezove kore moze se samleti u brasno i dodavati brasnu za mesenje hleba. • Caj od brezovih grancica pravi se tako sto se grancice preliju kljucalom vodom. ali neko bi rekao i u povrtnjaku! Grancica se moze koristiti za jelo u raznim oblicima. • Na Kamcatki se usitnjena kora mesa sa kavijarom. u kojima fermentiranekoliko dana. Cvijetovi su krupni.. porijeklom iz Evrope. izuzetne ljepote. • Lisni pupoljci i sasvim mlad lstovi mogu se koristiti za spremanje corbi i varva. • Osusenim listovima i grancicama moze se aromatizovati sirce za salate. • Cvijetov se mogu pohovati. Japanu. • Cvijetni pupoljci kuvaju se i pripremaju kao boranija. u nju se utakne cevcica. ali je u Evropi njena hranljivost nepoznata.

u staklenicima i plastenicima. Krastavci imaju veliku potrebu za toplotom. Biljkama je.3 cm. Optimalna temperatura za pravilan razvoj i funkcionisanje korjenovog sistema je 23 . toplim i cistim prostorijama. a posle nicanja u sudu se ostavlja po jedna biljka. uspesno mogu uzgajati i u stanu. . kofama i raznim drugim sudovima.kaze dr Vukasin Bjelic. Temperatura vode mora biti slicna sobnoj temperaturi. narocito u periodu plodonosenja. ili mozda. Krastavci se.26*C.. kofi ili drugim sudovima. docent Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu. na verandi. Zato treba nastojati da se temperatura u prostoriji ne spusta ispod 20 . jer takav polozaj obezbedjuje dobre svetlosne uslove. Svakoj biljci potrebno je 3 .10 dana.Uzgoj je moguc u saksijama. biljke se povremeno podsipaju mesavinom zemlje i pregorelog stajnjaka. Ukoliko mate vrt il dvoriste. Kao leju u povrtnjaku. zadebljali podzemnii gomolji vade se u rano proljeće i svezi dodaju salatama. KRASTAVAC U SAKSIJI Uspesno se moze gajiti i u loncu. Ovo se ponavlja uvek kada korjenove zilice izbiju na povrsinu . loncima. Osim toga.• Beli. il se kuvaju kao varivo.da li cete grancicu uzgajat kao ukras u vrtu. potreban oslonac. U zimskom periodu zaliva se svaka 3 .4 dana. osim na otvorenom polju. Seju se po dve semenke.priblizno na . pa vazan uticaj na porast i plodonosenje ima odrzavanje povoljne temperature u prostoriji. Vezivanje moze biti u obliku piramide. Krastavac takodje ima velike zahteve za vlaznoscu vazduha i zemlje.4 gr NPK djubriva. a od proljeća svakodnevno. ili vertikalno. zastakljenoj terasi ili drugim osuncanim. Za razvoj krastavaca takodje je vazna i temperatura zemljista.. svakih 7 .25*C. na Vama je da odlucite . koji se pune mesavinom bastenske zemlje i pregorelog stajnjaka ili treseta .. takodje. Obavezna je i prihrana biljaka. Zasipa se cela povrsina saksije u sloju od 2 . Najcesce se koriste vertikalni drveni ili plasticni oslonci.

10 plodova. Glavna vreza se orezuje. kako jos navode. Ove"zelene vojnike" treba rasporediti u "prve borbene redove". odmah pored prozora. orezivanja i mnogih drugih cinilaca. O Vasem zdravlju brinu i "fluidi" persuna celera i mirodjije.15 dana. odnosno prekracuje kada naraste do vrha oslonca.kaze dr Bjelic. U svakom domu treba da rastu kaktusi. garantuje cist vazduh u prostoriji. uslova rasta. Dobro odgajena biljka daje 5 . darujuci vas kiseonikom. Limun. bez nocnih mora. Naucnici koji se bave uticajem biljaka na ljudski organizam savetuju da se u stanovima gaje i beli i crni luk u jednoj saksiji. sto zavisi od sorte. Sto veci to bolji! Ovi bodljikavi ukrasi upijaju radioaktivne cestice iz vazduha. Da bi ste dezinfikovali i dezodorisali vazduh u prostoriji. Ruza kraljica cveca. dok se bocne vreze skracuju na dva lista i jedan plod.svakih 10 . KAKTUSI "BOCKAJU" EROGENE ZONE Razne sobne biljke ne samo da su ukras doma. mocan je cistac vazduha i veoma dobro utice na vegetativni nervni sistem organizma. Dokazano je da ova biljka pomaze kod nesanice i glavobolje. ili drvo nekog drugog citrusa. ako raste u stanu zajedno sa bosiljkom i nanom. Osim toga. . cime se regulise rast i plodonosenje biljaka. ili na tri lista i dva ploda . . vec "gutaju" i razne stetne materije iz vazduha. nabavite bar jedan korjencic muskatle. kazu strucnjaci. biopolje kaktusa stimulise erogene zone oba pola.Jedna od najvaznijih mera nege krastavaca je orezivanje vreza. Oni prociscavaju vazduh i garantuju miran san.

humusa . Za sve njih. ali to i nije problem. pa zatim saksiju ispunite mesavinom obicne bastenske zemlje. a ostavite samo nekoliko sredisnjih malih i taj deo korjena zasadite u saksiju pripremljenu na vec opisan nacin. vrlo efektan ukras bi mogle biti saksije sa zacinima kao sto su persun. radi drenaze. posluzite ukusne mlade krompirice koje ste sami odgajili? U prodaji se mozda i mogu naci oni iz uvoza. puno je onih koji nemaju ni bastu ni vrt. I nekoliko belih rada. Postupak je sledeci: . ruzmarin. Sa korjena persuna koji ste kupili na pijaci odsecite gornji deo sa listovima (od prilike 1cm). mirodjija.ZACINI NA KUHINJSKOM PROZORU Vec smo pisali o zacinskim biljkama kao ukrasu vrta. skinite velike stabljike sa listovima. I lijepo i korisno! Na kuhinjskom prozoru. MLADI KROMPIRICI ZA BOZIC Sta mislite o tome da za bozicne praznike. ali naravno. Ruzmarin i mirodjiju posejte u vec pripremljenu saksiju (sloj sljunka.. ali njhova cena?! Ovo sto vam mi predlazemo kosta koliko plasticna kofa (moze i stara) i tri krtole ovogodisnjeg ranog krompira.. ali i u samoj kuhinji. a naravno i ostale koji vole da im zacini bas uvek budu pri ruci. Malo persuna. jagode.npr. drvce lovora. pa cak ni terasu dovoljno veliku da na njoj postave malo veci sanducic u koji bi zasadili svoje zacine. krhotina i sl. ruzmarin. Saksije redovno zalivajte i stalno cete imati u kuhinji svezih zacina. kao deo menija. jedna cvekla. "Humovit" i malo peska) i seme prekrijte tankim slojem zemlje (1cm). Persun cete teze uzgojiti iz semena... zbog dubokog korjena. evo zanimljive ideje.

. Najsretnija sam kada se mojim biljkama može ukrasiti neki lijepi prostor. Otad je prošlo nekoliko godina. sve što se može razmnožavati vegetativno. a zahvaljujući vrtlarskim sklonostima te medicinske sestre lavanda je. kada je. eukaliptus. uskolisan je i jako lijepa mirisa. santolinu. kaže gospođa Božena. zemlje i pijeska. • postepeno • postaviti tri krtole dodavati zemlju dok srednje velicine na sloj ne napunite kofu. nadjubrite zemlju. • posudu ispraznite pred bozic. reznicama. kane. što smo i snimili u njegovanu parku gospođe Zorice Frančec-Capar. kaže gospođa Štokan. koja nas je ovih dana pozvala da to i vidimo. lovorvišnju. komposta (bastenske zemlje) od 10cm. postala i zaštitni znak Zaboka. pa rastu već cijele živice. nabosti u dobru mješavinu kvalitetna supstrata. te kada se zažile sljedeće godine presaditi u lončiće. Krtole prekriti sa 10cm istog komposta. I Zabok je grad lavande Božena Štokan. koja za biljke nađe vremena i usprkos odnedavnim dežurstvima u zabočkoj bolnici. pampas-travu. posebice ružama. . vraćajući se iz švicarskoga alpskoga mjesta Erlembacha nedaleko od Simmentala. Tako uzgajam lavandu. donijela kultivar lavande koji masovno ukrašava taj kraj. hortenziju. Kušala sam razne metode. • nekoliko puta.Uzgajam razno bilje u malome stakleniku. ali najbolje je grančice odrezati u kolovozu.Ovaj kultivar otporan je na hladnoću. buksus. a cvijet berem kada je u punome cvatu. probusite za drenazu. Njezin je "patent" kombinacija lavande s drugim biljkama. vraćajaći se iz Švicarske. . forziciju. pa Zabok otad konkurira Hvaru Svojedobno smo posjetili gospođu Boženu Štokan u Zaboku. gotovo se može reći. donijela je planinsku lavandu.• zaliti i postaviti posudu na svetlo • Dno plasticne kofe mesto. juku i drugo bilje. tokom rasta.

ljeti položite na vlažnu zemlju u balkonskom sandučiću s pelargonijama koje svaki dan zalijevate ili ispod grma u sjenovitu dijelu vrta i jednostavno pričekate da nikne. Pazite da ne oštetite korijenje koje je veoma osjetljivo. Kad mladica naraste 20 cm i razvije se nekoliko listova. vrlo tamno zelena. a zimi u svijetloj prostoriji pri 5 stupnjeva Celzijevih. Drvce avokada pokušajte uzgojiti iz sjemenke. a kad korijenje odeblja i lišće ponovo naraste. jer avokado ne podnosi premokro tlo. na čašu ili staklenku napunjenu vodom tako da bude uronjena samo 2. smeđa ili čak ljubičastocrna kod nekih sorti . Neposredno prije sjetve izaberite posve zreo plod bjelkastožuto meso mora biti tako mekano da se pri sobnoj temperaturi lako razmazuje. polovice razdvojite rukama i žlicom izvadite sjemenku.klijava je samo jedan mjesec i ne smije se osušiti . za 4-6 tjedana sjemenka će se raskoliti i pojavit će se izbojak i korijenje. Utisnite tri čačkalice i položite ju.i oprezno ga razrežite do sjemenke. ali umjereno. Smjestite avokado na prozorsku klupčicu koja je cijeli dan dobro osvijetljena. čvrsta. Cijeli postupak možete i malo pojednostavniti tako da svježu sjemenku avokada . Dok avokado miruje. na lagano zasjenjenu mjestu. ne nadajte se plodovima jer je stranooplodan. Svake godine u veljači stabalce orežite. posadite mladi avokado u lončić promjera 10-15 cm u mješavinu za cvijeće bogatu humusom. Ne čistite je nožem nego prstima operite pod toplom vodom. Avokado presadite u veći lonac tek kad se korijenova bala posve razvije. ostavivši da polovica sjemenke viri van.EGZOTIČNI PLODOVI MOGU SE JESTI I RAZMNOŽITI Avokado kao ukrasno drvo u loncu Čitateljica Edita Varfen iz Zagreba željela bi uzgajati avokado u obliku malog ukrasnog stabla u loncu Čitateljica Edita Varfen iz Zagreba željela bi uzgajati avokado u obliku malog ukrasnog stabla u loncu. Avokado iz sjemena može procvasti za 513 godina. počevši s četvrtinom preporučene količine. biljku povremeno prikraćujte i otkidajte vrhove izbojaka (uštipnite noktima dok su mekani). tek nakon 4 mjeseca počnite prignojavati tekućim gnojivom jednom na tjedan. ne gnojite ga. no uzgojite li samo jednu biljku. a ljeti redovito uštipavajte vrhove da ne bude previsoko. Bude li sreće. Zalijevajte redovito. Kako biste spriječili izduživanje izbojaka i oblikovali lijepo nisko razgranato stabalce. proširenim dijelom prema dolje. Ljeti neka bude na balkonu ili u vrtu na suncu sve dok noćne temperature ne budu niže od 0Đu00B0C. prikratite ju na pola.5 cm. a kožica tvrda. U početku nije potrebno prihranjivanje. možda se . Pri 20 stupnjeva Celzijevih.

Ako su zdrave i snažne. Gnojidba i obrada tla Nakon rezidbe i kad je svo granje uklonjeno s gredica. treba pričekati da krenu prvi izboji. Počinjemo s radovima u proljeće. treba obaviti gnojidbu. Ako je to učinjeno. Ishrana mora biti obilna i izbalansirana. odnosno gnjimo. tada ste ih obilno i pravilno gnojili. Proljetna sadnja Sadnja se može obavljati čim se tlo u proljeće prosuši i odmrzne. Uz to. s kojima ne treba žuriti. . u proljeće je dovoljno poravnati tlo vilama za štihanje i grabljama. trebamo u njemu na vrijeme obavljati sve poslove u tijeku godine. Mineralni gnoj ne treba sadržavati klor jer on izrazito šteti ružama. da bi i na najnižim pupovima mogli uočiti koji su izboji preživjeli. a koji odumrli od hladnoće. stoga valja kupovati u rasadnicima gdje se kontrolira zdravstveno stanje. ili ovisno o meteorološkim prilikama do sredine veljače. U primorskim područjima bolje je sadnju obavljati u jesen. Od organskih gnojiva najbolje je upotrebljavati dobro fermentiani stajski gnoj ili kompost od glista u količini od 5-7 litara po četvornom metru. Običnom štihačom previše se oštećuje korijenje. Postoje za tu svrhu vile za ruže s dva uska radna noža. već moramo pričekati da se tlo dovoljno ocijedi i prođe opasnost od jačih proljetnih mrazeva. Pri kupnji sadnica treba paziti da one budu kvalitetne. Na gredicama koje nisu u jesen obrađene treba u proljeće obraditi prikladnim alatom. RUŽIČNJAK U PROLJEĆE Želimo li da nam ružičnjak obilno i redovito cvjeta. Njega tla U jesen je trebalo ružičnjak grubo preštihati. Širi se prostori mogu obraditi vilama za štihanje. Nove izboje i cvjetove ruže stvaraju samo ako ih pravilno i obilno hranimo. Od naših ruža očekujemo zdravi i jaki rast uz obilno cvjetanje i po mogućnosti cijelo ljeto. I same ruže govore o svom stanju.razvije pokoji plod i bez oplodnje jer je u avokada i to moguće. Dobro je dodati im kombinirano organsko i mineralno gnojivo.

svakako ih prije sadnje treba prikratiti. no rastu nešto gušće pa ih . i to korijen i nadzemne izboje. U manjim rasadnicima sadnice se čuvaju zatrapljenje u klijalištima ili u polju. Florbunde režemo kao i čajevke. kao i one koje rastu prema unutrašnjosti grma. Kod jsenske sadnje zagrtanje služi kao zaštita od sunca i vjetra. Zadnji pup mora biti korjenut prema van kako ne bi došlo do zagušenja grma. Na izgled je sve u redu. Na korijenu treba obnoviti rez do zdravog tkiva. Izaberite za to tmuran dan bez sunca. Orezivanje prema tipovima ruža Ruže čajevke rezom skraćujemo na polovicu a po potrebi uklanjamo do dvije trećine grma. biljke trebaodgrnuti. Kupujemo li biljke s otvorenim korijenom. barem 5 mm iznad zadnjeg pupa i okrenut suprotno od pupa kako se ne bi slijevala voda. Obično u grmu ostavljamo 5-6 grana koje tijekom ljeta čine kostur. Sadnice u plastičnoj vrećici postave se na mjesto sadnje i tu se oprezno razveže ili potrga vrećica i ukloni. prevučene voštanom zaštitom od isušivanja. Pri rezidbi uklanjamo sve suhe i polomljene grančice. Sve preslabe ili isušene dijelove na nadzemnim izbojima treba ukloniti. ali voštana zaštita ne može mjesecima u toplom i suhom prostoru zaštititi sadnice od isušivanja. Ponekad se iznad mjesta cijepljenja nalazi ostatak podloge.U trgovinama se često prodaju sadnice s lijepim sličicama i uputama. U velikim rasadnicima sadnice se zimi čuvaju u rashlađenim prostorijama na temperaturi od nula do 1 Celzijevih stupnjeva uz 98 posto zračne vlage. slabije nešto kraće. Općenito možemo reći da se rez obavlja na visinu od 30-60 c. Rez mora biti obavljen ukoso. U proljeće posađene ruže u slučaju suše treba prema potrebi zalijevati. Njega treba oštro odrezati da mjesto oplemenjivanja bude oko dva prsta ispod površine tla. Biljke kupljene s tresetnim lončićem ili balirane mahovinom sade se bez odgrtanja korijena. Obično se grm samo prorjeđuje uklanjanjem suhih i polomljenih grana. Jače izboje treba prikratiti za oko 10 cm. Kad pupovi bubre i i zboji počinju izlaziti.. Penjačice režemo tako da uklonimo trećinu grma. Nakon sadnje ruže treba obilno zaliti i nagrnuti. Prignojiti se može tek onda kad porast bude malo jači. Rezom do ljepote Kad govorimo o orezivanju ruža teško je dati dobar savjet jer različite vrste ruža različito rastu i različito se orezuju. no ako je grm skladno oblikovan možemo ostaviti i desetak grana. pa je na kraju primitak ovakvih sadnica slab.

a u južnim predjelima tokom zime. Samo jedna skupina biljaka ima pravu lukovicu i u nju spadaju narcisi. Na ovom mjestu dajemo pregled vrsta 'lukovica' sa karakterističnim predstavnicima. dobro je dodati zemljištu po 1 m2 8-10 kg zrelog stajskog gnojiva. najrazličitijih boja. Druge biljke imaju tvorevinu nalik lukovici koja im također služi za spremište hrane koja će im omogućiti ponovni razvoj iza perioda mirovanja. listovi se otkidaju.rezidbom prorjeđujemo. Stabljika . Poliante prikraćujemo na 30 cm visine i prorjeđujemo. ovisno o sorti i vremenu sadnje. TLO: gladiola voli rastresito. Nova "lukovica" se formira na vrhu stare. KORIJEN: Narcis ima pravu lukovicu. CVJETANJE: cvjetaju u periodu april . A da li je to zaista tako? Nije. dok grmolike ruže prikraćujemo na visini oko 70 cm i rezidbom uklanjamo suhe i slomljene grane. To je kratka podzemna stabljika na bazalnom proširenju.juni. U te se listove odlaže hrana kao u spremište. Cvjetovi su krupni.baštenska zemlja pomiješana pijeskom i tresetom. Iza cvjetanja. okružena mesnatim listovima. Sa strane rastu male lukovice koje se kasnije Narcissus odvajaju. mirisni. (Ove radove treba obaviti u jesen!) SADNJA: u aprilu. bez mirisa. plitko na dubinu 10-16 cm. Kroz smežuranu staru "lukovicu" s gornje strane raste nova iza cvatnje. Cvjetovi su žuti. Površina je hybridum također pokrivena suhim listovima. na dubinu 25-30 cm i međusobni razmak od 15-20 cm CVJETANJE: od maja do septembra. lukovice je potrebno izvaditi iz zemlje i prosušiti te pohraniti na suho. dobro drenirano i nagnojeno zemljište obogaćeno fosforom i kalijumom. POLOŽAJ: sunčano mjesto ili u lagana sjena GLADIOLE KORIJEN: Gladiole nemaju pravu lukovicu već Gladiolus zadebljali podzemni dio stabljike. TLO: rastresito zemljište . bijeli ili dvobojni. Termin lukovica pripisuje se obično svakoj biljci koja ima odebljali bazalni dio. Vanjski listovi su NARCISI suhi. tamno i prohladno mjesto zaštićeno od mraza. raspoređeni u klasove. SADNJA: Lukovice se sade u jesen. Nakon perioda cvjetanja. Minijaturne ruže malo prikraćujemo i prorjeđujemo. Stabljika visoka 25-50 cm. Spremište hrane je u odebljalom tkivu a ne u listovima kao kod prave lukovice. kada požute što je znak da je lukovica zrela.

6 sedmica prije nego se mogu iznijeti na otvoreno (balkon ili vrt) ili sjenovito mjesto. S gornje strane stabljike rastu PERUNIKA listovi i cvijet. POLOŽAJ: cvjetne aleje. POLOŽAJ: sunčana mjesta kao centralni dijelovi cvjetnih aleja ili za ivičnjake KANE Canna indica DALIJA .visoka 1. Rizom se dijeli tako da se reže na komadiće (odsječke) koji moraju imati bar jedno oko . na dubini 20 cm i međusobnom razmaku od 40 cm CVJETANJE: cvjetaju u krupnim cvjetovima žarkih boja (ružičasta. cvjetovi su pojedinačno bijeli. TLO: dobra plodna zemlja pomiješana sa pijeskom SADNJA: sade se tokom maja i juna na zaštićeno mjesto (kasnije se prenose na otvoreno). Gomolj je kratka odebljala podzemna stabljika koja je isto kao i druge podzemne tvorevine namijenjena spremanju hrane. ovisno o vrsti POLOŽAJ: KORIJEN: Begonija ima podzemni organ koji se zove gomolj.5 m. u jesen dobro . Dijeli se (reže) kao BEGONIJA rizom. CVJETANJE: juli . Obilno ih zalijevajte.pup. Visina stabljike 15-50 cm. stanovi. tamno narandžasti. KORIJEN: Iris ima korijen koji se zove rizom. Dijeli se Dahlia tako da se odreže gomolj koji na staroj stabljici variabilis ima pup. prozori i terase KORIJEN: Kane ima podzemni organ koji se zove gomoljasti rizom. visina stabljike 100 cm. hranjivo zemljište. Ako je rizom razgranat ima gomolje na kraju svake grane. crveni. TLO: SADNJA: sade se plitko i dijele u julu i oktobru CVJETANJE: tokom proljeća do jeseni. komposta i tuberosa pijeska hybr SADNJA: begonije se sade plitko (samo ih treba prekriti zemljom) uz obilno zalijevanje u cvjetne lončiće u rano proljeće. Gomolj izgleda kvrgasto i ima pupove. Begonija TLO: mješavina humusne zemlje. TLO: plodno. POLOŽAJ: voli sunčane položaje.septembar.KORIJEN: Podzemni dio dalije je gomoljasti korijen GEORGINA u čijim odebljanjima je spremište hrane. a sa donje su korjenčići. To je puzajuća podzemna stabljika koja je odebljala od IRIS spremljene hrane. narandžasta ili crvena) bez mirisa tokom ljeta do kasne jeseni.

pripremljeno SADNJA: sadi se u proljeće, april - maj na rastojanju 40-50 cm za sitne i 50-100 cm za krupne sorte uz postavljanje oslonca za rast CVJETANJE: cvjeta u lijepim žarkim bojama , jednobojni ili šareni, u periodu maj - jesen; visina stabljike 60 -200 cm POLOŽAJ: sunčana do slabo sjenovita mjesta koja su zaštićena od jačih vjetrova ZALIJEVANJE: poslije sadnje zalijevanje nije potrebno, ali nakon početka intenzivnog rasta i u sušnom periodu treba intenzivirati zalijevanje

Vrijeme ruža

A iše nema opasnosti od jakih mrazeva, e je za sadnju ruža. Kupljene sadnice najprije te u posudi s vodom kako bi povratile vlagu enu tokom transporta. Prije sadnje skratite pogotovu oštećene dijelove korijena tako da kupna dužina oko 30 cm. I nadzemne izdanke kratiti da dođu u ravnotežu s korijenom. To ažnije kod čajnohibridnih vrsta ruža. e kratite tako da ograničite njihov broj i broj ko ima više od četiri izdanka, potpuno ih e, no najbolje je da ostanu tri. Svaki izdanak e toliko da ostanu na njemu tri do četiri oka. korijen u početku rasta na ovom mjestu može eti rast tri do pet oka. Ako uz to ostavite o šest oka kao rezervu, imat ćete 11 do 13 upno koje smijete ostaviti na presađenoj , odnosno, izdanke valja za toliko skratiti. pak na sadnici samo dva izdanka, manj ih e vodeći računa o ukupnom broju oka. nakon sadnje izdanke zagrnite zemljom usporili rast oka, a dali više vremena u da započne rasti. Na kraju, ne zaboravite u dobro zaliti vodom. e penjačica ili parkovih i botaničkih ruža no je skratiti za polovicu. Kod ostalih vrsta da na izdanku ostane do pet oka.

OBREZIVANJE Ranijih godina posađene ruže sad treba ob Grmolike ruže obrezujemo na srednju visin uvijek jedan do dva cm iznad oka, jer se m reza osuši a s njime bi se osušilo i oko ako preblizu. Čajnohibridne vrste skratite za trećinu što obično spada u kategoriju niskog obreziva Polyanthe i floribunde na sličan način, a to znatno pojačati rast kada u proljeće zatop Višegodišnje, dobro izrasle i snažne ruže b obzira na vrstu dovoljno je skratiti na sred visinu. Smrznute i preguste, pogotovo u sr grma izrasle izdanke, treba potpuno odrez Pametno je odrezati i sve slabe izdanke. Visoko rezanje postiže se kad na pojedinom izdanku ostavite najmanje sedam - osam o Cvjetovi će se tada pojaviti najranije, ali je ovakva rezidba opravdana samo kad želim jednoj sezoni dobiti mnogo cvjetova slabije kvalitete. Nije ipak preporučljivo ići na vis rezidbu kroz više sezona uzastopno, već naizmjence treba primijeniti i nisko ili sred obrezivanje. Kod penjačica, parkovih i botaničkih ruža obrezuju se i čiste ocvali i bescvjetni izdan namjeravate izmijeniti rast i oblik, treba

že osim botaničkih vrsta tjeraju duboko je i traže položaj s mnogo sunca i mnogo aka u tlu. Ne valja ako ih zaklanjaju i čavaju susjedne biljke, trajnice ili drveće. o gnojenje kompostom i zrelim stajskim m ruže će vam uzvratiti ljepotom i bogatim njem. Sadnja i veličina rupe za čajnohibridn e sadnice ruža. Mjesto kalemljenja (a) treba doći najmanje 3 cm ispod površine zemlje. Na dno jame (b) nasipajte humus, a samo dno oblikujte kao mali humak (c).

obrezivati ljeti kad grmovi prestanu cvjeta

Sadnja ruže penjačice. Korijenje položite u jamu, ali uvijek tako da gleda (b) suprotno od zida ili ograde po kojoj će se ruža penjati

Uz ružu stablašicu pri sadnji postavite i potpornu motku (a). Njen vrh treba doći ispod krune. Motku treba postaviti tako da dođe na onu stranu odakle pušu najjači vjetrovi (b). Dobro je donji dio motke impregnirati, npr. laganim spaljivanjem na plamenu. Kod presađivanja sadite ovu vrstu ruža na istu dubinu na kojoj je bila ranije posađena (d). Na dno jame nasipajte humus (e). Orezivanje ruža:
• • •

nisko srednje visoko

[vrh]

(a). Na dno jame nasipajte sloj humusa (c). GLAVNE VRSTE I SVOJSTVA RUŽA Tip Oblik cvijeta i grma Vrijeme cvata Cvatu cijelo ljeto, zahtjevne Cvatu cijelo ljeto bez stanke Cvatu cijelo ljeto

Čajnohibridne Veliki, bogati i mirisni Polyantha i floribunda Grmolike Velike latice, bez mirisa, osrednje zahtjevne Više i snažnije, velike latice bez mirisa, osrednje zahtjevne

Parkovske i Visoke 1,5 - 2,5 m, Cvatu samo jednom botaničke ruže nemaju velikih zahtjeva godišnje Penjačice Visoke 2 - 6 m, nisu posebno zahtjevne Neke cvatu samo jednom, a druge više puta godišnje

KALENDAR RADOVA JANUAR [SIJEČANJ] Redovno kontrolirajte da li su ruže dobro zaštićene Ukoliko je napadalo mnogo snijega, treba ga otresanjem osloboditi sa grana crnogorišnog i ukrasnog drveća Ljetno bilje sklonjeno u podrum ili neki kutak u garaži, kao što su pelargonije, fuksije, viseći karanfili, oleander itd treba povremeno očistiti i lagano zaliti vodom. FEBRUAR [VELJAČA] Napravite prvi rez na živici. U ovo vrijeme već možete saditi reznice živice i ukrasnog grmlja. Sijte ljetno cvijeće u klijališta ili u posudice u sobi Tko u jesen nije stigao posaditi tulipane, može to uliniti do kraja ovog mjeseca ukoliko zemlja više nije smrznuta Ako jako zatopli, cvijeće koje prezimljava u vrtu treba prekriti kako ne bi prerano potjeralo Prozračite prostor gdje prezimljavaju pelargonije (geranije) i drugo kako im ne bi bilo pretoplo.

Ruže i cvijeće u cvatu zahtijeva redovnu prehranu i zalijevanje. JULI [SRPANJ] Ruže pognojite posljednji put ove sezone. Stari se travnjaci prvi put kose u aprilu. dakako. kad se površina zemlje osuši i stvori tvrda korica.APRIL [TRAVANJ] U travnju se. Poslije 15 maja u našim krajevima nema opasnosti od mraza pa se mogu saditi pelargonije. Posao koji nikako ne smijete zapostaviti je redovno razrahljivanje zemlje i uklanjanje korova. a nakon toga zalijevaju i gnoje. Vrijeme je za sjetvu trave. pauci) i životinje (jež. žabe). zasijte ćelava mjesta i općenito posvetite više pažnje travnjaku. Ocvale cvjetove treba odmah ukloniti da se nepotrebno ne stvaraju plodovi i troše sokovi biljke. Ruže nakon prve cvatnje ne smijemo preoštro rezati prije nego ponovo cvatu. petunije. Po kvadratnom metru sije 40 do 60 grama sjemena. osobito nakon kiše. JUNI [LIPANJ] Najviše brige zadaje borba sa štetočinama i korovom. Posijano sjeme lako povaljajte ili ugazite i redovno održavajte vlažno tlo. Redovno okopavanje i uklanjanje korova najviše će pridonijeti dobrom osjećaju i zdravom rastu cvijeća. te za iskop lukovica tulipana. Sredinom mjeseca možete iznijeti van cvijeće i ukrasno bilje koje uzgajate u sanducima. Sad je vrijeme ia za cijepljenje ruža. množnje perunika dijeljenjem. ako to već niste uradili u prošlom mjesecu. Za sjetvu odaberite suh dan bez vjetra. Osim hemijskih sredstava. štetnike uništavaju još i pojedini kukci (buba mara. Sada isplanirajte šta ćete i gdje saditi . MAJ [SVIBANJ] Krajnji je rok da se zasije ljetno i jednogodišnje cvijeće. salvije itd Divlje izboje na ružama treba redovno rezati da nepotrebno ne iscrpljuje biljku. AUGUST [KOLOVOZ] U augustu nema mnogo posla. ali treba skinuti ocvale i osušene peteljke. Ocvale cvjetove redovno otkidajte kako se nepotrebno ne bi stvaralo sjeme (i trošila hrana biljke). sije i trava. To će pomoći da izboji dobro sazriju kako se ne bi zimi smrzli. narcisa i zumbula jer sada su potpuno sazreli.

zumbuli. spomenak. itd. narcisi. ali ne pliće od 5 cm. Doduše. lukovice se mogu saditi i u oktobru. Važi pravilo: što je mjesto svjetlije. trebalo bi biti toplije. Gredice prekopajte i ostavite u velikim grudama da zemlja dobro promrzne preko zime. kane. to je posao za septembar. gladiole. Za proljetni travnjak. ili pak eventualno urediti novi travnjak. Presadite na gredice dvogodišnje sorte koje ste zasijali u julu (maćuhice. tratinčice. Izvadite gomolje cvjetnih lukovica koje nisu otporne na studen: dalije. da se stignu dobro ukorijeniti. itd. Dobro je nakon sadnje poriti zemlju 10-15 cm debelim slojem lišća ili borovih grančica kako ih ne bi uništio jači rani mraz. One najveće lukovice možete posaditi i 20-30 cm duboko. NOVEMBAR [STUDENI] Osušene lukovice i gomolje izvadite iz zemlje i spremite. lukovice i zimzelene biljke. DECEMBAR [PROSINAC] . Doduše. a mjesta gdje su posađene lukovice proljetnog svijeća (tulipani.) prekopajte kako biste ih zaštitili od smrzavanja. ali možete se već sada pripremiti. zagrnite ruže. pa sve zajedno s opalim lišćem pograbljajte i stavite u kompost. a ako je tamnije i temperatura mora biti niža. već u novembru pripremite zemlju: okopajte je. tratinčice. Krajem mjeseca ocvale trajnice razmnožite dijeljenjem: lopatom ili nožem režite snop korijena sa stabljikama na nekoliko dijelova.ujesen.) SEPTEMBAR [RUJAN] Sade se lukovice koje će cvjetati u proljeće i presađuju dvogodišnje biljke zasijane u junu (maćuhice. begonije.). povadite korov i pognojite. OKTOBAR [LISTOPAD] Još možete saditi cvjetne lukovice. spomenak. Posljednji put pokosite travnjak. Pelargonije maksimalno skratite i preselite u zatvoren. Sada je pravo vrijeme za sadnju ukrasnog grmlja. npr. ali je to bolje učini sada. Tamo gdje ćete u proljeće saditi ruže i biljke s dužim korijenjem okopajte zemlju na dubinu dvije lopate. Okopajte ukrasno grmlje. itd. po mogućnosti bliže svjetlu. negrijani prostor. pa će na proljeće biti ljepše.

Gredice koje namjeravate zasaditi već u februaru pokrijte lišćem da se zemlja ne smrzne u dubini. u grupama i u kombinaciji sa drugim vrstama. Tome doprinosi svakako i njena "popularnost". U proleće. što čak i najslabijim poznavaocima biljnog sveta omogućava da brezu razlikuju od ostalog drveća. Ako je razmjerno toplo vrijeme utjecalo na njen rast. U jesen peomjene boju tako da čitavo stablo postane zlatnožuto. Breza moze porasti do 30 m u visinu. početkom mjeseca iskoristite topliji dan pa obilno zalijte crnogorično drveće. BREZA (Betula verucoza) bela breza. jer ova vrsta raste kod nas od prirode ali se i izuzetno mnogo gaji. Njena siroka rijetka krosnja stvara laganu senku ugodnu za boravak ljudi i zbog dovoljne količine svetla ispod nje se mogu posaditi i druge biljke.više sadnica u istu sadnu jamu. Bela boja njene kore privlači pažnju tokom čitave godine i do punog izražaja dolazi kada se posadi sa četinarima tamnozelenih iglica. Zadržavaju se na granama do polovine leta. Svetlozeleni nežni listovi breze počinju da se pojavljuju u Martu . Ako se nije smrzla. u "gnezdo" . malo je pokosite. a pokošene vlati pokupite i stavite na kompost. razvijaju se ženske cvasti u obliku resa.Aprilu i zadržavaju se dugo na stablu. srebrna breza Sjajnobela kora čini je sasvim drugačijom od ostalih lišćara. Već u jesen na vrhovima grančica formiraju se muške viseće cvijetne rese. Breza je jedna od vrsta koje vrtu stalno daju novi izgled. u vreme listanja. pa grane ni preko zime nisu gole. . Trava treba biti u zimu kratko podšišana. Breza se može saditi pojedinačno.

Pančićeva omorika odgajena u rasadniku dobro podnosi gradske uslove (dim. omorika danas od prirode raste samo u nekim delovima bivse Jugoslavije. svojevremeno je izjavio kako je prilično muke bilo potrebno da omorika zaista i bude pronađena u prirodi. a kada sazru (u oktobru i novembru) postaju sjajne. Usko piramidalna krosnja čini je vrlo privlačnom i upadljivom. crvenosmedje. Ukras predstavljaju i viseće šišarke koje su ljubičaste dok su mlade. prašina. Dobro podnosi mraz i sušu. zajedno sa dugim elegantnim malo povijenim granama. Četine su tamnozelene. sa donje strane plavičastobele.OMORIKA (Picea omorika) pančićeva omorika. Može se saditi pojedinačno i u grupama. Pošto omorika spada u zimzelene vrste izvanredno će izgledati posađena zajedno sa lišćarima koji imaju svetliju boju lista i kore. Od nje se uspešno formiraju vetrozaštitni pojasevi. gasovi). Mada se smatra da je nekada bila mnogo šire rasprostranjena. Omorika može dostići visinu od 50 metara. kao i u kombinaciji sa drugim vrstama drveća. Josif Pančić (koji ju je otkrio i opisao). To je naša najinteresantnija i najlepša četinarska vrsta i neki je smatraju najlepsim četinarom Evrope. srpska smrča Za omoriku se isprva znalo samo na osnovu pominjanja u narodnim pesmama i njeno se ime moglo naći u Vukovom rečniku. TISA (Taxus baccata) . tako da čitavo stablo izgleda srebrnozeleno. Iako je bilo podataka o ovom četinaru.

te se tako mogu sresti žbunasti ili usko valjkasti oblici uspravnih. od kojeg se čak može praviti i džem! Tisa je vrsta koja izuzetno dobro podnosi gradske uslove. veliku moć regeneracije i izuzetno dobro podnosi orezivanje. a zemljište ne bira. Od osnovne vrste dobijen je i niz različitih varijeteta.. . forme žutih plodova. Ovo se naročito mora poštovati kada se sade biljke sa golim korjenom. koji vas može. One se prodaju isključivo sa busenom ili u kontejnerima. otporna je na mraz i sušu. Raste relativno sporo.4 (i više) metara. KOLIKE BILJKE SE NAJBOLJE PRIMAJU? Uvek se lakše primaju manje sadnice.. kamenjarima. ali i ne mora odgovoriti od ove biljke. Jedini nedostatak. za ukrašavane veštačkih potoka. je činjenica da su svi njeni delovi otrovni. Podjednako dobro raste i na suncu i u hladu.. što je čini pogodnom za žive ograde i svakovrsno oblikovanje. U zimskom periodu ukras predstavljaju bobice obavijene jarko crvenim mesnatim omotačem. patuljaste forme. Rasadnik LIJEPO POLJE proizvodi školovane sadnice visokog kvaliteta (biljke čiji se korjenov sistem formira školuje. a patuljaste forme koriste se u perenjacima. starih i preko 5 godina. visine 3 . forme sa četinama zlatno žute boje ili šarenim. koje dostiže i do 15m visine Ima veoma gustu krošnju i četine. gotovo paralelnih grana. Izuzetak je crveni omotač bobice. Osim za žive ograde može se koristiti i kao soliter ili za grupe iste ili različitih vrsta. što omogućava bezbolnu presadnju). Zajedno sa svojim formama izuzetno je dekorativna vrsta. Školovanje omogućava presadnju odraslih sadnica.Osnovna vrsta je zimzeleno drvo..

Za biljke sa busenom period sadnje je znatno duži od prethodno pomenutog (zavisi pre svega od individualne osjetljivosti vrste). kada se period prilagođavanja produžava na celu zimu). dok se biljke u kontejnerima mogu saditi tokom cele godine. pošto se tada biljke najlakše prilagođavaju novim uslovima (naročito kod jesenje sadnje. Stručnjaci ipak preporučuju jesenju odnosno prolećnu sadnju.KADA JE NAJBOLJE SADITI? Svakako je najbolje sadnju obaviti u jesen (čim opadne lišće) ili u rano proleće (dok se pupoljci još nisu otvorili). .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful