Uredio i pripremio: MUSA

KADIFICA Porodica: Compositae Zemlja porijekla: Mexiko, Guatemala Pogodno mjesto: Suncano do pousjenovito

Ko se za ovaj, kako mu i samo ime kaze, barsunasti cvijet zanima, ima veliki izbor razlicitih vrsta. Od onih malih koji rastu do svega 30 cm u visinu i namjenjene su pretezno za balkonske kutije, ili onih visokih za vrt. Razlika je isto tako u boji ( zuta, narandjasta, mjesavina te dvije boje, a i sa dodatkom smadje), kao i u punoci cvijeta. Od jednostavnih do obilno loptasto ispunjenih. Kadifica je otporna na sve vremenske uslove i njen cvat traje vrlo dugo. Sjeme se sije u rano proljece. Kada je biljcica visoka 5-10 cm, treba je rasaditi na mjesto gdje ce ostati cijelo ljeto. Razmak izmedju biljaka treba da bude 15 - 25 cm. Pri rastu treba da dobije dovoljno vode i djubriva. Ocvale cvijetove redovno odstranjivati. Ako hocete da imate vlastito sjeme za slijedecu godinu, onda treba nekoliko cvijetova ostaviti da se potpuno osuse. Kako je kadifica jednogodisnja biljka oko prezimljavanja nema problema. Osobe sa osjetljivom kozom trebaju paziti, jer biljka sadrzava nadrazavajuce tvari.

BOZIJI TRN ( Euphorbia milli ) Porodica: Euphorbiaceae Zemlja porijekla: Madagaskar Pogodno mjesto: Suncano i toplo cijele godine Boziji trn je najomiljeniji predstavnik od preko 2000 vrsta euphorbie. Vrste se razlikuju po tome sto su neke slicne kaktusima (boziji trn ), a druge grmovi ( bozicna zvijezda ), pa ima cak i drveca. Zajednicko za sve euphorbie je da imaju kaucukasti, otrovni mlijecni sok. Boziji trn je nezahtjevna biljka kojoj ne smeta suhi zrak od grijanja i jako sunce na prozoru. U svojoj domovini raste na granitnim stijenama u visinu do 60 cm. Pored jakih trnova, koji podsjecaju na kaktus ima i ovalne zelene listove. U toku zime se pojave bijeli, zuti ili roza - crveni mali cvijetici. Biljka voli izuzetno toplo i suncano mjesto. Umjereno zalijevati, posebno zimi, ali ne prehladnom vodom. Nakon cvjetanja samo toliko zalijevati da se korijen ne osusi. Od marta da augusta malo vise zalijevati i svake dvije nedjelje djubriti sa djubrivom za kaktuse. U proljece, prije nego se pojave nove mladice, moze se podrezati. Razmnozava se putem pelcera, koji se, kada se odrezu, umoce u mlaku vodu ( tako se sprijecava oticanje mlijecnog soka iz biljke ), pelcer ostaviti jedan dan da se osusi i onda posaditi u zemlju

pomjesanu sa pjeskom. Ukoliko se previse zalijeva ili stoji na hladnom mjestu otpadaju mu listovi. OPREZNO: Biljka je u svim svojim dijelovima otrovna. Mlijecni sok sadrzi substance koje nadrazuju kozu. Na jake trnove se moze ozlijediti. Opsti savjeti - za spricanje cvijeca treba upotrebljavati mekanu vodu koja u sebi nema kreca i ima sobnu temperaturu. Tako se izbjegavaju bijele mrlje na listovima; - filodendron i ostale tropske biljke sakupljajusa svojim zracnim korjenovima dodatnu vlaznost iz zraka. U pregrijanim prostorijama im to pomaze da bolje prezive. Zato treba paziti da se zracni korjenovi ne povrijede i niposto ih rezati; - krecni rubovi i mrlje na saksijama ( sedra ) se mogu otkloniti tako sto se lonce ispuni sircetnom vodom i ostaviti da stoji dva dana. Saksija upija vlaznost i krec ( sedra ) nestaje; - cvijece i zacini mogu se odlicno zasijati na prozoru u kartonima za jaja. Kada narastu mogu se zajedno sa kartonom zasaditi, jer se karton nakon nekog vremena od vlaznosti raspadne; - ciklame se puno bolje odrzavaju ako se, umjesto tekucom vodom, zaliju ustajalom mineralnom vodom; - vodu u kojoj su se kuhala jaja ne bacati jer sadrzi puno minerala. Kada se ohladi predstavlja prvorazredno djubrivo za cvijece; - jorgovan u vazi ce duze imati lijepo cvijce ako stabljike dobro odrezete i u vodu stavite malo secera;

Azalea RODODENDRON ( Rhododendron ) AZALEA Porodica: Ericaceae Zemlja porijekla: hladna, vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet, Kina) Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari ! Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju. Bijeli, roza, lila ili crveni, u grupama po vise (2-7) zvoncica

Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. Biljku svake dvije godine presaditi. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi. Poneki lijepo mirisu. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. vruce Ukras jadranskih parkova i dvorista polako se prosirio i na sve nase krajeve. Cvijetovi su obicni ili obilno ispunjeni. U ljeto obilno zalijevati. zuta. To pospjesuje bolji rast. U ljeto oleander treba obilno zalijevati. Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. U principu su to umanjeni grmovi koji. Kako cvate od juna do oktobra. Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. Do kraja augusta nedeljno djubriti. Grancice na kojima se u jesen pojave pupovi ne treba dirati. U stanu im treba pronaci svjeze. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. ljeti (prije formiranja pupova) obrezati. prelijepi je ukras svakog vrta. Obavezno bi se po povratku kuci sa ljetovanja donosio i "suvenir" pelcer oleandera u razlicitim bojama ( bijela. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. Zimi malo zalijevati. voli da ima vodu u u posudi u kojoj stoji. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji. OLEANDER OLEANDER ( Nerium oleander ) Porodica: Apocynaceae Zemlja porijekla: Sredozemlje. a ostale koje su prejako izrasle prije spremanja za zimu podrezati.sastavljenih u jednu drsku. cvatu od zime pa sve do aprila. hladno mjesto bez sunca. U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom. ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost. a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18°C. Od marta mu je potrebno dati vise topline da bi se formirali pupovi. zavisno od uzgoja. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu. u aprilu dobro nadjubriti. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu. Mlade biljke svakog . boja slonovace. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto. narandjasta. U jesen i zimu na 5-12°C. Azija Pogodno mjesto: Suncano. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. roza ili crvena ). Na svijetlom i hladnom mjestu ostaviti da prezimi.

ali izbjegavati da stoji u vodi. toplo. Cim lisce pocne da joj opada prestati sa zalijevanjem. hladnom mjestu ( 8 . OPREZNO: Oleander je jako otrovan! BOUGAINVILLEA Porodica: Nyctaginaceae Zemlja porijekla: Brazil Pogodno mjesto: Suncano. Da bi se rano dobili cvjetovi biljku treba vec u martu staviti na suncano mjesto kod prozora. U Kaliforniji i Indiji su poznate mnogobrojne hibridne sorte. starije rjedje. Preduge mladice osisati. ako previse izraste formirati je pomocu makaza. u hladnijim krajevima se uzgaja u loncima i moze da naraste do 3 m visine. prve sastanke i prve romanticne trenutke sa malom kiticom ljubicica. U prirodi raste iz male grancice sa . Prezimiti treba na svijetlom. zasticeno od vjetra Svoje neobicno ime zahvaljuje francuskom admiralu de Bougainvilleu koji ju je otkrio u visokim sumama Juzne Amerike i donio u Europu. LJUBICICA ( Viola cornuta hybriden ) Porodica: Violaceae Zemlja porijekla : Pirineji Pogodno mjesto : Suncano Kada se spomene njeno ime. Uslov za bogato cvjetanje je suncano i vruce ljeto. U vrijeme rasta obilno zalijevati. Do augusta nedeljno djubriti. bez i lila boji. Zbog svoje osjetljivosti na zimu. roza. probude se sjecanja na neka davna vremena. Da bi se biljka mogla lijepo razvijati potrebna joj je pomoc za penjanje ( resetke. Spada u cudesne biljke i u stvari ono sto izgleda kao cvijet su obojeni listici koji na vrhu imaju kremaste male cvijetice. a preporucuje se da se uzgaja u zimskom vrtu. ljestvice ). Ne smije imati "hladne noge" treba paziti da posuda u kojoj je posadjena ne stoji na hladnom kamanom podu. Svake 2-4 godine promijeniti zemlju. To je biljka penjacica sa prelijepim cvijetovima u crvenoj. Razmnozava se preko pelcera od juna do septembra ( u vodi ). ali je za nase uslove najpovoljnija bougainvillea glabra.proljeca presaditi.10°C ).

Od maja do septembra obilno zalijevati. Ocvale cvijetove odstraniti. od malih. U toku rasta i cvijetanja ravnomjerno vlaziti LJILJAN LJILJAN ( Lilium hybriden ) Porodica: Liliaceae Zemlja porijekla: Azija. Raste u skoro svim nasim vrtovima. ali i ljubitelji cvijeca koji nemaju vrt mogu uzivati u ovom kraljevskom cvijecu.6 tuckova punim zutog praha. Raznmozava se sjemenom. Prije velike zime unijeti u kucu i na tamnom hladnom mjestu ostaviti da prezimi. iz kojih stidljivo izviruju prelijepe ljubicaste glavice sa zutom tackicom u sredini. Mlade biljke stititi od mraza.pjeskovitu zemlju u proljece ( april ). U cvijecarama su samo hibridi u ponudi. Od mnostva hibrida mogu se pronaci nize vrste koje se mogu posaditi u lonce ( saksije ). Zasaditi ( posijati ) u glinasto . sa 5 . Amerika i Europa Pogodno mjesto: Suncano. od vjetra zasticeno Na. Lagano zalijevati i drzati napolju na suncu. u suprotnom ih treba preko zime zastititi. Ljilanovo ulje se u domacoj medicini upotrebljava kao lijek za opekotine. zutoj. Ispod substrata (zemlje ) je potrebno napraviti drenazu od sljunka i pjeska. U maju obilno nadjubriti.ovalnim zelenim listovima. Lukovice u razmaku od 5 cm pokriti sa najmanje 15 cm zemlje ( u visinu ). Svake dvije godine posaditi u novu zemlju. U oktobru . Oprezno: Lukovice ljiljana su otrovne ! DRAGOLJUB ( Tropaeolum hybriden ) . do onih sa velikim cvijetovima od 20 cm visine. do 1 metar visokim lisnatim stabljikama pojavljuje se odjednom vise lijevkastih cvijetova u bijeloj. Kada biljke narastu ucvrstiti ih sa pomocnim stapovima da se ne bi slomile.mart u saksiju promjera najmanje 20 cm. Posadi se u periodu februar . U klimatski toplijim krajevima mogu se gajiti u vrtu i tu i prezimiti. narandjastoj i crvenoj boji. koje su jedva 10 cm visoke. dijeljenjem ( prema vrsti ).novembru stabljike odsjeci.

Porodica: Tropaeolaceae Zemlja porijekla: Peru. Nakon cvjetanja lisce otkloniti tek kada je posve suho.10 cm ( zavisno od velicine lukovice ). a penjacica i preko 2 metra. Vrlo rijetko djubriti. su prelijepa podloga za zarko zute. Do klijanja zemlju drzati vlaznom. Cesto su cvijetovi dvobojni. Mnoge od tih vrsta rastu samo 20 cm u visinu.30 cm. Obilno zalijevati. dok neki dostizu i visinu od 40 cm. ali je treba umjereno trositi da ne bi doslo do nadrazaja crijeva. zapadna i juzna Europa. Penjacice potpomoci sa resetkom ili zicom.50 cm ). svjetlo zeleni listovi kojima je drska skoro u sredini kruga. bola sa plivajucim cvijetovima ). crvene i narandjaste ljevkaste cvijetove ( 3 . 25 . pa jos jednom nadjubriti. roza . nakon toga zalijevati i jednom nadjubriti. Kada pocnu da cvatu iznijeti napolje ( na balkon ili presaditi u vrt ). Prema vrsti raste razlicito visoko. Oni su i najveci kandidati za balkon. NARCIS ( Narcissus ) Porodica: Amaryllidaceae Zemlja porijekla: Srednja.U dubinu treba ici 5 . jer ako biljka ima previse hrane razvija samo listove. Ekuador Pogodno mjesto: Suncano Skoro okruglo formirani. U narodnoj medicini upotrebljavaju se svjezi listovi kao salata za prociscavanje krvi. Kada biljke proklijaju prebaciti na svjetlije. a ne cvijetove. Alzir Pogodno mjesto: Suncano Mali divlji narcisi su sve omiljeniji zbog svog prirodnog sarma. Tako zasadjene posude ostaviti da prezime na tamnom i hladnom mjestu. Razmnozavati se ne moze u saksijama. a razmak izmedju lukova treba da bude 10 cm.5 cm ). Kolumbija. Kako se biljka jako razvije treba paziti na razmak izmedju biljaka (30 . Cvate od maja do kreja jeseni. Kako su i listovi i cvijetovi jestivi predstavljaju prelijep ukras ljetnim salatama i osvjezavajucim napitcima ( npr. Oprezno: Lukovice narcisa su otrovne ! . Lukovice u jesen zasaditi u dublje posude. U zemlju u koju se zasadjuju narcisi treba dodati pjeska. Obe grupe imaju obicne i ispunjene cvijetove.maj ) posaditi u pjeskovitu zemlju. Sjeme ( biljka je jednogodisnja ) u proljece (april . u vrtu je moguce putem malih lukica koji se stvaraju na maticnoj biljci.

Ne podnosi preveliku vrucinu. Zimi . Uzgajivaci su uspjeli da uzgoje ruze u svim mogucim bojama. pa cak i balkon bez jedne ruze. Kao i velike sestre. ali ne mokra.ROSA Porodica: Rosaceae Zemlja porijekla: Kina Pogodno mjesto:Svijetlo. ne direktno sunce Veliki bijeli. vec procvala. pobrinuli su se uzgajivaci koji su uzgojili bezbrojne patuljaste vrste koje se mogu uzgajati u stanovima. tako da za svaki ukus ima ponesto. U cvjecarama se. U proljece (ako je ruza u saksiji ). a zimi im opada lisce i trebaju prohladno mjesto da prezime ( do 10°C ). Od proljeca do jeseni treba obilno zalijevati (hidrangea = pijacica vode ). roza. presaditi. Od proljeca do jeseni ruze treba tako zaljevati da skoro uvijek bude vlazna. a posebno balkonsko ili vrtno cvijece. da bi ruza ponovo cvala.RUZA . obrezati i ostaviti na prohladnom mjestu. HORTENZIJA (Hydrangea macrophylla ) HADZIBEG Porodica: Saxifrageceae Zemlja porijekla: Japan Pogodno mjesto: Svijetlo do polusjenovito. sa duboko razvijenom korijenom. pojavljuje vec u martu. Do kraja . Ocvale cvijetove redovno odstranjivati. Zimi ne previse. u vrtu dobro okopati. iako je njeno pravo vrijeme cvjetanja juni i juli. Vrtna ruza je opet visoka stamena. Ne moze se zamisliti ni jedan vrt. Za balkone su uzgajivaci predvidjeli srednju velicinu ruza koje u vecim posudama imaju dovoljno mjesta da bi razvile korijen i uspjesno rasle. Od marta do kraja jula djubriti svakih 14 dana.vrlo malo. Da ljubijtelji ruza koji nemaju vrt ne bi ostali uskraceni za uzivanje u njima. male patuljaste ruze cvatu u ljeto. crveni ili plavi cvjetovi sastoje se ustvari od puno malih cvijetica koji zajednicki cine jednu loptastu grupu. zracno i suncano Ruze su najomiljenije cvijece. ljeti joj je najbolje u sjenovitom mjestu. U mnogim vrtovima ponosno rastu i mnoge ruze penjacice. Vodu omeksati jer hortenzija ne podnosi previse kreca. Vrlo je omiljena kao kucno. koje su idealne kao pregradni zidovi ili zastita od tudih pogleda.

purpurna. brezuljcima i sumama. razlicitih boja ( bijela. Nakon cvjetanja je moguce hortenziju obrezati. Cvate svuda po nasim livadama. crvena. od vjetra zasticeno Nakon otkrica Meksika. nakon cvijetanja treba je posaditi napolje. narandjasta. roza.U prirodi je jaglac uvijek zute boje. DALIA (DAHLIA. zuta. kao i razlicitih visina 30-100 cm. Ako se drzi u kuci. U nekim krajevima Bosne hortenzia se zove hadzibeg. Ocvale cvjetove odsjeci. ocvalo cvijece odrezati. pa i na balkonu vise godina uzgajati. JAGLAC ( Primula) Porodica: Primulaceae Zemlja porijekla: Evropa i Azija mjesto: Svijetlo. Ukoliko postoji opasnost od mrazova izrasle mlade biljke zastititi ! Dalija cvate od jula do oktobra tako da je ukras svakog cvijetnjaka i balkona. ljubicasta i plava ). zato ih treba drzati u hladnijim prostorijama i cesto zalijevati. ili. Plava boja hortenzije se postice tako sto se zemlja u kojoj raste zalijeva sa aluminium sulfatom. ali ne podnose da stoje u vodi. ali ne suncano Pogodno Jedan od prvih vijesnika proljeca je jaglac. Uzgajivaci dalije su do sada uspjeli uzgojiti preko 200 hibrida svih mogucih boja i oblika. Od sadnje do kraja augusta redovno zalijevati i djubriti.augusta djubriti svakih 14 dana. ali se mogu u vrtu. Biljke ne podnose preveliku vrucinu. u vrtu. u zimskom periodu. GEORGINA) Porodica: Compositae Zemlja porijekla: Meksiko Povoljno mjesto: Suncano.u vrtu ili u veci lonac na balkonu. pa ce onda cvjetati i slijedece godine. Hibridne vrste se mogu uzgajati na balkonima. Ima vise od 500 vrsta.bez. razlicitih visina (do 30 cm ). Vise sorte dalija razvijaju se od prezimljenih krtola koje se u proljece ( kraj marta-pocetak aprila) zasade u zemlju . Hibridne vrste su predvidjene kao jednogodisnje sezonske biljke. Krajem oktobra - . cak i u kuci. dalija se pod nazivom georgina preselila u evropu i vrlo brzo razmnozila u nasim vrtovima.

cvatu od zime pa sve do aprila. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu. Biljku svake dvije godine presaditi. osusiti i ostaviti u suhoj piljevini ili pazljivo umotanom novinskom papiru na 8-10°C . lila ili crveni. U jesen i zimu na 5-12°C. na tamnom i suhom mjestu. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto. U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. U ljeto obilno zalijevati. Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. Kina) Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari ! Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju.prije mrazova -korijen koji je u obliko kromrira izvaditi. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi. Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. IRIS Porodica: Iridaceae . ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu. Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. zavisno od uzgoja. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. U stanu im treba pronaci svjeze. vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet. a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18°C. hladno mjesto bez sunca. ljeti (prije formiranja pupova) obrezati. RODODENDRON/AZALEA Porodica: Ericaceae Zemlja porijekla: hladna. u aprilu dobro nadjubriti. U principu su to umanjeni grmovi koji. u grupama po vise (2-7) zvoncica sastavljenih u jednu drsku. roza. Bijeli. To pospjesuje bolji rast.

Raste ovisno o vrsti os 20 cm do 1 metar. Velike listove cesce prebrisati vlaznom krpom. Najjednostavnije je na saksiji obiljeziti koja strana treba da bude okrenuta prema prozoru. Povremeno nadjubriti. ne u saksijama. Iran Pogodno mjesto: Suncano do polusjenovito Travnati listovi sa ljubicasto-crvenim cvijetovima sa malom zutom mrljom. Prilikom prevelike vrucine ili suhog zraka.u kuci Najstarija poznata biljka iz mnostva fikusa je gumeno drvo ( ficus elastica ) koji je kod nas u stavri poznat kao fikus visiko sobno drvo sa velikim. zelenim ili zeleno bez . pa ih ponovo posaditi. biljku treba povremeno pospricati ili tusirati. Treba paziti da je cvijet okrenut uvijek istom stranom prema izvoru svjetla ( prozoru ). Prezimiti treba na svijetlom prohladnom prostoru. pa na to treba obratiti paznju prilikom odabiranja mjesta u stanu. Najprominentniji iz vrsta fikusa je ficus benjamina. To je kucna biljka i potrebna mu je uvijek sobna temperatura. Irak. Zemlja se ne smije osusiti.bijelo satiranim listovima.U jesen i zimu stedljivo zaljevati. lukovice ostaviti par dana da se osuse od vlazne zemlje. ali ne suncano . stalnu vlagu ili preveliku suhocu treba obavezno izbjeci. Ocvalo cvijece odstraniti. FIKUS ( Ficus ) Porodica: Moraceae Zemlja porijekla: Juzna i jugoistocna Azija pogodno mjesto: Svijetlo. U jesen treba lukovice posaditi na dubinu od 5-8 cm ( zavisno od visine biljke) u razmacima od 10 cm. jer moze doci do opadanja listova. U cvjecarama se moze naci puno vrsta fikusa. Razmnozavati se moze samo u vrtu. Zato su vrlo pogodni za umjetna jezerca u vrtovima ( ukrasavaju jezero i prelijepo se ocrtavaju u vodi ). a u sustini svi imaju slicne zahtjeve. mesnatim. Fikus benjamin je vrlo osjetljiv na promaju. bogato razgranato i lako povijeno zbunje sa malim zelenim ili bijelo zeleno satiranim listovima. ali ne smije da bude previse mokra da lukovice ne bi istrunule. ili zuti. U proljece i ljeto obilno zalijevati. Vrlo rado rastu u blizini bara i jezera. . U jesen pozutjele listove pazljivo odstraniti. Kada se biljka u proljece iznese napolje treba je stititi od kasnih mrazeva.Zemlja porijekla: Kavkaz. povremeno djubriti. putem mladih lukova u jesen. mala Azija. plavi i bijeli rastu iz lukovica. Dio listova prirodno opada u zimskom periodu. Potrebna im je glinasto pjeskovita zemlja.

Po potrebi presaditi (ako je lonac premalen. Raste skoro svuda i veoma je dekorativna sa svojim zelenim ili zeleno . Na kraju izdanaka stvaraju se male lisnate ruzice (nova mala biljka).u kuci Ovo je neproblematicna biljka i vrlo pogodna za neiskusne. Razmnozava se tako sto se male ruzice koje se stvaraju na dugim izdancima odsjeku i posade u zemlju ili ostave u vodi da poste korijen. polusjenovito . . pa tek onda posade. PELARGONIJA ( Pelargonium ) Porodica: Geraniaceae Zemlja porijekla: Juzna Afrika Pogodno mjesto: Suncano do polusjenovito Pelargonija je vrlo omiljena kucna i balkonska biljka koja ima nebrojeno mnogo vrsta. Kucne pelargonijer treba u toku ljeta iznijeti napolje. Ocvalo cvijece redovno odstranjivati. jer podnosi neredovno zalijevanje. Stari naziv za pelargoniju je geranija. U periodu rasta obilno zalijevati. oblika i boja. ZELENI LJILJAN . Najbolje je to uraditi u proljece. ne ostaviti u podrumu sa posve vlaznim korijenom.bijelo satiranim izduzenim listovima. Svake godine presaditi. treba izdvojiti onu koja je za odgajanje na balkonu. svijetlo. roza. najbolje u augustu i septembru. a biljka se razvila ). Ukoliko se fikus odreze onda se razgrana. Zimi zemlju samo lagano vlaziti. visecu pelargoniju u bijeloj. Pelargonija se moze razmnozavati pomocu pelcera. Od velikog broja razlicitih vrsa pelargonije. u ljetnim mjesecima cesce pospricati ili tusirati. Potrebno je redovno zalijevati i djubriti.CLOROPHYTUM COMOSUM Porodica: Liliaceae Zemlja porijekla: Juzna Afrika Pogodno mjesto: Suncano. a postoje i satirane vrste. Isto tako je idealna kao kancelarijska biljka. do kraja augusta nedeljno djubriti. lila i crvenoj boji. Stvara duge izdanke sa malim bijelim cvjetovima .

a pogotovo kada u ljeto procvjeta. nedeljno djubriti djubrivom za kaktuse. BEGONIJA Porodica: Begoniaceae Zemlja porijekla: Azija. jednostavni ili obilno ispunjeni. Od marta do augusta. Afrika i J. U ljeto zalijevati vrlo malo.ECEVERIA ( Echeveria ) Porodica: Crassulaceae Zemlja porijekla: Srednja i Juzna Amerika Pogodno mjesto: Suncano Eceveria je biljka koja se lako odrzava i ne zahtjeva puno mjesta. Biljke su. .Amerika Povoljno mjesto: Suncano i polusuncano. od vjetra zasticeno OPREZNO:Begonije sadrze u krtoli i biljci otrovne tvari ! Begonija cvate u svim mogucim bojama ( osim plave i lila). a eceveriu moramo stititi od hladnoce. jer je vlaznost ubija. Vec sa svojim debelim.Ponekad uspjeva odgojiti novu biljku od otkinutog lista koji se posadi u pjesak ( pri temperaturi od 20°C ). U nasim krajevima. Cvijetovi su i do 10 cm promjera veliki. i treba veliku hladnocu. moze se odvojiti i rasaditi. Kada sa strana maticne biljke narastu mladi zdanci sa novim ruzicama. na planinskim kamenjarima i kucnim krovovima raste njena najbliza rodica cuvarkuca -sempervivum. samo s tom razlikom sto cuvarkuca podnosi. Pored toga postoje i dvobojnr vrste. u zimskoj pauzi skoro nikako.velikih i malih. izgleda dekorativno. za vrijeme rasta. mesnatim. Ima ih preko 100 razlicitih vrsta . Zavisno od vrste cvjeta u razlicito vrijeme. listovima koji stoje spiralno u rozetama.

Prezimiti moze napolju do . . Kada se formiraju listovi biljku treba iznijeti napolje. nego pustiti da se biljka postepeno susi.Kada pocnu prvi mrazovi biljku odsjeci na 2-3 cm visine i krtole pazljivo izvaditi iz zemlje. Karakteristika begonija su nepravilni skoro zguzvani listovi i bogato razvijeni cvjetovi.prema vrsti. svjetlo mjesto u kuci. razlicite visine.mjestu.do 10°C . Ocvale cvjetove redovno odstranjivati. U priodu rasta vrlo malo zalijevati. zasticeno od vjetra Ruzmarin je zelena biljka. tamnom i hladnom . ali ne ostaviti da se potpuno osusi. alipri hladnom vremenu ponovo zastititi ( po potrebi unijeti unutra). do oktobra djubriti da bi se krtole dobro razvile. Primorja i na otocima. Razmnozava se putem pelcera u julu i augustu. Kod nas raste kao divlja biljka u kamenitim predjelima Dalmacije. odozdo bjelkasti. i u saksiji. Ostaviti da sezemlja osusi i tek kada su posve suhe pazljivo ih zamotati u novinski papir ili u piljevinu i ostaviti na suhom. tamno zeleni. visoka do 1 m. Jednom mjesecno djubriti. Nakon cvjetanja biljka se moze podrezati.5 ° C. Cvijet je svijetlo plav.Kada procvate stititi od vjetra . Pri nizim temperaturama potrebno je prohladno.U toku rasta obilno zalijevati i djubriti. koznati. Begonija koja raste iz krtole je veoma pogodna za sadjenje na balkonu. dvousnat. po mogucnosti sa djubrivom koje sadrzi vecu koncentraciju kalija. koji je u proljece vrlo omiljeno mjesto za pcele. Listovi su usko stapicasti. Od septembra ne odstranjivati suhe listove. Uzgaja se u glinasto .pjeskovitoj zemlji. a postoje i visece vrste koje su interesantne na balkonu. Najpoznatije su begonije koje rastu iz krtole. koja pri dobroj njezi . Pored njih su jos rasprostranjene ledene begonije koje su uglavnom kucne jednogodisnje biljke. odozgor malo hrapavi. RUZMARIN ( Rusmarinus officinalis ) Porodica : Lamiaceae (Labiateae ) Zemlja porijekla: Sredozemlje Pogodno mjesto: Suncano. Krtola se u periodu februar-april posadi u zemlju (oko 5 cm dubine) i na temperaturi 18-22°C ostaviti da naraste. vruce. raste dugi niz godina. Od augusta postepeno manje zalijevati. ako se zastiti. ili putem sjemena u proljece. Begonija ima vise vrsta.

osusena biljka cuva se zatvorena u staklenim posudama. sadi se u zemlju tek kada prodje velika zima ( mart . Pupovi se otvaraju odozdo prema gore i moze imati i do 26 pojedinacnih cvijetova. zamotane u papir do slijedeceg proljeca. Procijediti i dnevno piti 1 . Gladiola je omiljena i zbog toga sto njeno cvjetanje traje.5 m visine. Biljka procvate otprilike 8 nedjelja nakon sadjenja.6 nedjelja nakon cvijetanja vade se lukovice iz zemlje.UPOTREBA: Ruzmarin se upotrebljava za jela sa rostilja. Ruzmarin se bere u periodu cvjetanja od marta do maja. zavisno od vremenskih uslova i vrste. od vjetra zasticeno Po svojim dugim siljastim listovima dobila je gladiola svoje ime. osim crne. Otprilike 4 . preliti sa 1/2 l suhog bijelog vina i ostaviti da stoji pet dana. Susi se u hladu na propuhu. Jaca srce. Nakon cvijetanja treba cvijetnu stabljiku prelomiti i pustiti da se osusi. Razmak izmedju biljaka treba da bude oko 20 cm. ostave da se osuse i spreme na suho i hladno mjesto ( oko 8° C ).10 cm dubine ) kako ne bi kada naraste u visinu bila nestabilna na vjetru. Vrtna gladiola raste i do 1. narocito ribe. Gladius znaci mac. A svoju omiljenost kod skoro svih ljubitelja cvijeca ima zbog svojih prelijepih cvijetova u svim bojama i nijansama. Kada se pojavi cvijetna stabljika izmedju listova potrebno je dobro nadjubriti da biljka ima snagu za cvijet. osusenih ili svjezih listica ruzmarina staviti u bocu. Poboljsava ukus jela od peradi.2 male casice ( za rakiju ). ali isto tako za jela sa paradajzom. salate. procijediti i dodati vodi za kupanje. Kako gladiolina lukovica nije otporna na zimu. Redovno zalijevati. . izmedju 10 i 14 dana. GLADIOLA Porodica: Iridaceae Zemlja porijekla: Afrika Pogodno mjesto: Suncano. divljaci i janjetine. a nove nize vrste su izmedju 50 i 80 cm.april ) vec prema podrucju. Kod osipa i cireva treba napraviti kupku od ruzmarina: 4 sake lisca od ruzmarina kuhati sa 5 l vode 3 -5 minuta. Mora se paziti da se lukovice gladiole ne posade previse plitko ( najbolje 5 . Kako mirisno etericno ulje lako hlapi. uravnotezava cirkulaciju krvi i razmjenu materija u organizmu: 10 gr. Ukoliko se gladiole sade u etapama ( svake 3 nedjelje do kraja juna ) produzava se uzivanje u prelijepom cvijetu carobne gladiole.

U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu. U jesen i zimu na 5-12°C. Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji. ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost. Bijeli. U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom. Biljku svake dvije godine presaditi. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu. Sobna vinova loza SOBNA VINOVA LOZA ( Cissus ) Porodica : Vitaceae Zemlja porijekla: Sva tropska podrucja . U stanu im treba pronaci svjeze. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. ljeti (prije formiranja pupova) obrezati. Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. U principu su to umanjeni grmovi koji. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto. a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18°C. U ljeto obilno zalijevati. vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. u grupama po vise (2-7) zvoncica sastavljenih u jednu drsku.Azalea RODODENDRON ( Rhododendron ) AZALEA Porodica: Ericaceae Zemlja porijekla: hladna. Kina) Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari ! Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju. roza. cvatu od zime pa sve do aprila. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. zavisno od uzgoja. lila ili crveni. u aprilu dobro nadjubriti. To pospjesuje bolji rast. hladno mjesto bez sunca.

.22°C. tako da treba na vrijeme izabrati pravo mjesto. malo sunca Kako cvjeta u vrijeme bozicnih praznika. a mogu se dobiti u bojama od bijele. Kod promjene mjesta moze doci do opadanja pupova. Sa malo srece moze se nabaviti i nova vrsta sa zutim cvjetovima "Gold charni". Razmnozava se putem pelcera koji se prije stavljanja u vlazni substrat malo prosuse. Moze se objesiti i pustiti da sa visine raste prema dole. Razmnozava se pomocu pelcera u toploj zemlji. Ako previse naraste. jednostavno se podkrese. Potrebna joj je podjednaka vlaznost zemlje. Krajem septembra biljku unijeti u kucu i drzati na toplom 18 . Od augusta manje zalijevati i djubriti. Decembar DECEMBAR (Zygocactus ) Porodica: Cactaceae Zemlja porijekla: Brazil Pogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito. do jula svake dvije nedjelje djubriti. Cesce pospricati. tako da biljka ocvrsne.U prodaji su u stvari biljke koje su nastale krizanjem bozicnog kaktusa (Zygocactus truncatus) i Schlumbergera russeliana. crvene. purpurcrvene i lila. ili da se uz pomoc ljestvica penje i grana. Listovi su joj duboko zasjeceni i na tri djela podjeljeni pa jako lice na listove vinove loze. Krace dnevno svjetlo ce pospjesiti stvaranje pupova. Od marta do augusta nedeljno djubriti. U ljeto umjereno zalijevati. roza. Ova biljka ne moze ni ljeti da raste napolju. Pri hladnijim temperaturama manje zalijevati. starije samo po potrebi. Biljka ne podnosi promjenu mjesta u periodu kada pocnu da se formiraju pupovi i u vrijeme cvjetanja. u mnogim europskim zemljama se zove bozicni kaktus.Pogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito. bez sunca Ova biljka penjacica je pogodna za sve oblike sadnje. jer je vrlo osjetljiva. Mlade biljke svakog proljeca presaditi.

onda treba cak grijati ). Jako je vazno da posuda u kojoj se presadjuju pelceri ne stoji na hladnom podu (ako je hladno. loptaste ili ovalne. treba odmah posijati da bi biljka jos ove godine izrasla i bila dovoljno jaka da prezimi. koja se gumom ili spagom veze oko saksije. Pelcer se posadi u dubinu oko 2 cm u zemlju. U razmaku od oko 10 cm moze se u jednu vecu saksiju posaditi vise pelcera. a u tom slucaju ce slijedece godine cvjetati. Za pelcer se uzima grancica koja raste sa strane maticne biljke i koja nema formirane pupove ni cvjetove. dragoljub. ali ne suncano mjesto. kada je zrela. sama otvori i sjeme pada na zemlju i samo se posije. a i sva isparavanja ostaju opet ispod te 'haube'.Staviti na toplo i svjetlo. nakon ocvalih cvjetova na biljkama se formiraju sjemene casice razlicitih oblika. zavisno od biljke. U takvom prostoru biljka trosi manje vlaznosti. Donji par listova se odstrani. Sakupljanje sjemena U periodu juli – septembar. kadifica. Stapove i gornji dio saksije prekriti prozirnom plasticnom folijom ( da to bude kao kapa preko pelcera i stapova ).VEGETATIVNO RAZMNOZAVANJE PELARGONIJA U periodu juli . a i razlicito povrce i zacini. stvara ' napregnuti zrak'. pa zalije. jer se ona u protivnom.10 cm visi od pelcera ). Treba paziti da se osusena casica pravovremeno otkine. Pelcer se reze vrlo ostrim dezinficiranim nozem otprilike 1/2 cm ispod jednog para listova. te ostavimo sjemene casice da se potpuno osuse. jer se kao u stakleniku. . ispod filije. Pored pelcera se u krajeve saksije zabode vise jednako visokih stapova ( treba da budu 5 . Dvogodisnje biljke kao : turski karanfil. onda ne otkidamo ocvali cvijet. turski mak. Tako osuseno sjeme se spremi u papirnu kesicu ili suhu kutiju i ostavi da stoji na hladnijem mjestu do slijedeceg proljeca. Ukoliko hocemo da sakupimo sjeme. opet. Treba da bude 5 10 cm dug i da posjeduje 2 . ne preporucuje. Ova metoda pospjesuje stvaranje malih korjencica.4 para listova. nezaboravak i sl. To se radi kod svih jednogodisnjih biljaka.august vrsi se vegetativno razmnozavanje pelargonija putem pelcera. zabice. sto se za ljetno vrijeme. kao sto su petunije.

. .lukovice amarilisa posaditi (do marta). Cvijece mjeseca : amarilis zumbul narcis Mart . toplom mjestu ostaviti da proklija. .vrlo stedljivo zalijevati. .grasak i grah posaditi.povremeno pregledati biljkr i uvjeritise da nemaju parazite. . . . .geranije i fuksije obrezati.preko zime ostavljene krtole begonija i dalija pregledati i istruljene i ostecene odstraniti.krtole begonija posaditi (ako to do sada nije uradjeno) i ostaviti na toplom mjestu.faza zimskog mirovanja blizi se kraju.pri toplijem vremenu obrezati vocke. .travu i vrt nadjubriti. .KALENDAR RADOVA Februar . . biljke treba postepeno vise zalijevati i nadjubriti. . .na zimu otporne biljke koje su postale prevelike pobijeliti ili presaditi.zacine i ljetno cvijece posijati i na svijetlom.u kuci pri 15°C posaditi krtole begonija. ako to vec nije uradjeno. pri suhom vremenu zaliti.cvijece koje je prezimilo na balkonu. .ruze obrezati i nadjubriti.zastitu od zime sa ruza i ostalih biljaka odstraniti. pri toplom vremenu zaliti i nadjubriti.dalije i kane u zasticenom prostoru posaditi. cesto provjetravati prostorije koje imaju suhi zrak od grijanja. . .sada je vrijeme za presadjivanje i obrezivanje cvijeca koje ne cvijeta. .

obratiti paznju na tzv.osisana trava moze sluziti kao osnovno djubrivo kod grmolikog voca ( ribizle i sl. . One obavezno moraju biti otklonjene. ali ih od nocnih mrazeva zastititi. Cvijet mjeseca: Klematis . . . narocito balkonsko prekontrolirati i vidjeti da se nisu pojavile usi ili neke druge stetocine .iscvjetale tulipane nakon cvjetanja odsjeci .Cvijet mjeseca : kucna loza April .zato oprez ! ) .posaditi . . . .sada se sadi osjetljivo cvijece i zacini direktno u zemlju .svo svijece.uzivati u ljepotama koje nam vraca cvijece. .prethodno uzgojene pelcere ( u stakleniku ili u kuci ) postepeno privikavati na zivot napolju . . . nezaboravak.kod kucnih biljaka je vrijeme za presadjivanje. . vodene mladice kod ruza.pogodnoje vrijeme za razmnozavanje kucnih biljaka ( pelceri. kao i kaktusi . .svake nedjelje kositi i djubriti travu.posebno osjetljivo balkonsko cvijece pri pogodnom vremenu iznijeti napolje .tropske biljke posaditi.sve kucne biljke koje ljeti mogu stajati napolju postepeno privikavati na sunce ( i biljke mogu da dobiju opekotinesparusene listove. .dvogodisnje cvijece ( npr. .zacine presaditi . . turski karanfil ) se moze do kraja jula posijati . Cvijece mjeseca: Rododendron Maj .kucno cvijece ( ako je potrebno ) presaditi .sada je pogodno vrijeme da se zasade i posiju tropske biljke. .vrijeme je da se gladiole posade u zemlju. ) . dijeljenje ) . .biljke osjetljive na mraz mogu se u ovom periodu posaditi. To su divlje grancice koje se prepoznaju po mnogim listovima i prebrzom rastu.

sobne biljke su sada u punom razvoju . Cvijet mjeseca : ruza Juli .plodove jagoda ubrati . turski karanfil. . .grmovi koji cvatu u proljece ( jasmin.treba ih redovno zalijevati i po potrebi djubriti. ) mozete do kraja jula sijati.u ovom periodu balkonsko cvijece raste ubrzanim tempom ne zaboravite ga redovno djubriti i zalijevati. .sada je vrijeme sakupljanja sjemena kod jednogodisnjih biljaka.suho i vruce vrijeme pogoduje razvoj biljnih stetocina. pa biljke treba redovno pregledati i po potrebi spricati sa za to odredjenim sredstvima.ako cvijece stoji na prozoru okrenutom prema jugu. . napraviti dzem ili slatko.Juni . . . turski mak i sl. .najvznije je u ovom vrucem ljetnom mjesecu biljke redovno i obilno zalijevati da se ne bi osusile.uzivati u plodovima svog rada . . . . .sada je pogodno vrijeme da se sobne biljke razmnoze putem pelcera. .treba redovno otklanjati ocvale cvjetove.sada je pogodno vrijeme za razmnozavanje putem pelcera.ako idete na odmor pobrinite se da biljke neko zalijeva u vasem odsustvu.ako zelite sami da odgojite dvogodisnje biljke ( nezaboravak. . . . treba ga zastititi od prejakog sunca. time se pospjesuje novo stvaranje pupova.sobne biljke treba cesce tusirati i paziti da ne stoje na direktnom podnevnom suncu. . ) mogu se nakon cvjetanja podrezati. .mislite na to da je i kaktusima za rast potrebna voda i vlaznost.ne zaboravite da biljke u rastu trebaju djubrivo . sada su se pojavile.ruze su sada u punom cvatu . jorgovan i sl. biljke s vremena na vrijeme pregledati i odmah zapoceti sa unistavanjem (vidi Borba protiv biljnih usiju ).biljnih usiju ima cijelo ljeto. .

ocvale cvijetove odsjecati da se opet stvaraju novi. . .visegodisnje biljke treba postepeno sve manje djubriti. nezaboravak i sl.dvogodisnje biljke ( turski karanfil. .Amarilus vise ne zalijevati i pustiti da se osusi . Cvijece mjeseca: Begonije Septembar . ali ga treba zalijevati da bi se formirali pupovi..pelcere geranija. KANA ( Canna indica ) August . .krajem septembra prestati sa djubrenjem biljaka .kaktuse zalijevati i djubriti do sredine septembra. kaktusi i sl. . nakon sto su se listovi osusili.jos uvijek se mora obilno zalijevati i djubriti.ukoliko hocete geranije. treba izvaditi iz zamlje i osusiti. . pelargonija i fuksija presaditi.) sada je vrijeme da se mlada biljcica pikira i rasadi.redovno odstranjivati ocvalo cvijece.lukovice tulipana.skoro sve sto vazi za juli.rhododendron koji prezimljava napolju ne treba u drugoj polovini augusta vise djubriti. tako se pospjesuje novo cvijetanje.sobne biljke treba stedljivije zalijevati .ako ste u junu ili julu posijali dvogodisnju biljku ( turski kakanfil.ocvale cvjetove gladiola prelomiti i ostaviti da se osuse. .biljke koje ste u toku ljeta iznijeli na balkon treba vratiti u kucu (hibiskus ako je temperatura ispod 18° C. .) . a onda postepeno prestajati pa kasnije stedljivo zalijevati . . nezaboravak i sl.bozicni kaktus (decembar) nekoliko nedjelja (kraj septembra. pocetak oktobra) ne zalijevati da bi mogao da formira pupove .) se jos mogu posijati. pelargonije ili fuksije vegetativno razmnoziti (putem pelcera) sada je potrebno pelcere odrezati i rasaditi Cvijece mjeseca : BOUGAINVILLEA. vazi i za august .

ne mjenjati mu mjesto i ne okretati ga.zavisno od vremenskih uslova. begonije izvaditi iz zemlje. geranije.sada pocinje sadnja vocaka i vinove loze Cvijece mjeseca: Syngonium . Samo u periodu velike suse malo zaliti. dobro prosusiti i ostaviti na prohladnom. suhom i tamnom mjestu.. Cvijece mjeseca: Dalia Oktobar . . tulipani) . . polako pripremati oliander. posisati i ako je potrebno podijeliti.sada se zasadjuju zimzeleni grmovi.vrijeme u oktobru moze biti jos uvijek suncano i toplo. kane. -ljetno cvijece odstraniti.jednogodisnje zacine konzervirati za zimu. .sada je vrijeme sadnje lukovicastog cvijeca koje cvate u proljece ( narcisi. zumbuli. zumbuli.. asparagus.sada (do pocetka novembra) se stavljaju u zemlju lukovice koje cvatu u rano proljece (narcisi. asparagus i ostale balkonske biljke koje nisu otporne na zimu i niske temperature. .dalije.) unijeti na mjesto gdje ce prezimiti (podrum. . pa ih ponovo posaditi . Cim se pupovi pojave treba ponovo poceti zalijevati... boungavillea. stepeniste). da bi se do zime adaptirali na novo mjesto . za preseljavanje u zimske prostore. zavisno od klime i temperaturnih uslova. dvogodisnje posisati do pola (do oktobra) .biljke koje prezimljuju napolju pripremiti za zimu. Ovo cvijece vise ne zalijevati da se pri niskim temperaturama ne bi smrznulo. biljke nocu zastititi . ali po noci postoji opasnost od mraza. tulipani. ..u planinskim krajevima moze vec u septembru doci do nocnih mrazova.saksije sa biljkama koje ostaju napolju zastititi (umotati folijom ili zastititi granjem i suhim liscem). . fuksije.).decembar (cvijet) nekoliko nedjelja ne zalijevati da bi se formirali pupovi. po potrebi obrezati.saksije sa osjetljivim cvijecem (fuksije.stare bozure iskopati. ocvalo cvijece odstraniti.

sto je vise moguce. djubriti treba samo one biljke koje vidljivo rastu ili cvjetaju . ..novembar je period mirovanja kod najveceg broja biljaka. Biljke koje trebaju vise svjetlosti staviti sto blize prozoru ili osvijetliti umjetnom svjetloscu. povecati vlaznost zraka i paziti da se. kako bi se vec od pocetka moglo sprijeciti masovno razmnozavanje.. ne pocnu pojavljivati biljne stetocine.Novembar . Cvijece mjeseca: SPATHIPHYLLUM Decembar . .grmove i vocke kod prevelikog snijega otresti da ne bi doslo do pucanja grana. posebno na prozorima okrenutim prema sjeveru. -decembar (cvijet) ponovo poceti zalijevati cim se pojave prvi pupovi. Cvijet mjeseca:decembar Januar .dani su kratki i biljke imaju vrlo malo svijetlosti na raspolaganju.novoposadjeno voce i grmlje preko cijele zime zalijevati (preko podne u dane kada zemlja nije smrznuta). ne mjenjati mu mjesto i ne okretati ga. jorgovan . .sve biljke povremeno pregledavati (i one koje ste ostavili u podrumu da prezime) da se nisu pocele pojavljivati biljne stetocine. ne djubriti. pri prevelikoj vrucini.)zaliti kompostom i zastititi od smrzavanja.kod prehladnih perioda biljke koje su ostale napolju dodatno zastititi.biljke. . .kako je sada vrijeme grijanja treba pokusati. treba zalijevati vrlo stedljivo.u ovom mirnom periodu biljke stedljivo zalijevati (svake 2-3 nedjelje da se ne bi potpuno osusile).Samo biljke koje se nalaze u prostorijama sa grijanjem treba obilnije zalijevati. -sada je zadnje vrijeme da se posadi lukovicasto cvijece u zemlju. stititi od hladnog poda i vrlo pazljivo zalijevati. grmaste biljke (jasmin. -prilikom provjetravanja prostorija biljke skloniti da ne bi bile izlozene prehladnom vjetru. . ali ne previse.vocke nadjubriti. . .

1).sobne biljke stedljivo zalijevati. a istovremeno i razmnoziti margotiranjem. djubriti samo u slucaju da neka biljka prebrzo raste. . . 1 sl. pokusajte da je podmladite. Biljku mozete skratiti. pod zglobom lista. kako ne bi srastao (sl.. Ispod mesta reza stablo se omota plasticnom folijom. 3).sjeme povrca u staklenike posaditi.ako je snijeg napadao treba vrt kontrolirati. zatim se vezuje i gornji kraj folije. povremeno ocistiti listove od prasine Cvijece mjeseca:zeleni ljiljan RAZMNOZAVANJE MARGOTIRANJEM Cesto se desava da dracena.biljkama u zimskom periodu pruziti sto vise svjetla. . Donji kraj se veze.pri toplom vremenu otvoriti prozore na spremistima u kojima biljke prezimljuju. u stablu. . sl. napravi se kos rez do polovine stabla. Takvu biljku ne treba baciti. difenbahija ili fikus posle nekoliko godina provedenih u prostoriji pruzaju ruznu sliku: zalostan izgled listova skupljenih na vrhu visokog stabla. Folija se povremeno otvara zbog zalivanja (sl. juka. 2 . a gornji ostavi otvoren i tu se nasipa vlazni treset ili mahovina (sl.stare i bolesne grane odstraniti.ako nije prehladno moze se poceti sa obrezivanjem vocaka: vazno je da obrezani dijelovi veci od 2 cm promjera budu premazani sa specijalnim balzamom. . U zarez se stavi kamencic ili parce plastike. 2). Grmove osloboditi od tezine snijega da grancice ne bi popucale. .pri povpljnom vremenu mogu se posaditi vocke. .

Kada prorastu treset. vatreni trn. . Ili bi ste vi zeleli jos jedan zbun.malo iznad reza uskoro ce se pojaviti bocni izdanci! RAZMNOZAVANJE POLOZENICAMA Cesto Vam se desava da Vam prijatelji traze reznicu nekog zbuna u vasoj basti. ali. Za 6-8 mjeseci razvice se nov korjenov sistem. Zatim je pricvrstite rakljom ili cvrscom zicom. maline.. magnolije. kleke. 4). i odmah posaditi u saksiju. Zasto ne probate sa POLOZENICAMA? Jednu nizu granu sa maticnog stabla lagano savijte polozite na zemlju. 3 sl.. Donji deo biljke nemojte baciti . Probali ste da ozilite reznicu. pa taj deo grane zatrpajte zemljom.. odseciite oziljen deo i posadite ga kao samostalnu biljku na zeljeno mesto. tako da ne moze da se podigne. niti ostetite.. ali i mnoge druge vrste. al ni je kasno to uradit ni u septembru. pajasmn.6 nedelja ispod folije ce se pojaviti prvi korjencici. vrh biljke se moze odvojiti . ali tako da je ne prelomite.. Polozencama se najlakse razmnozavaju rododendroni.sl.. Razmnozavanje polozenicama najcesce se obavlja u proljeće iili leto. te tada granu izvadite iz zemlje. ribzle.. To mesto povremeno zalivajte i uskoro ce grana pustit svoje zlice. crven bagrem.odseci ispod mesta reza (sl.. ukrasn nar. 4 Posle 4 .

BONSAI . Porijeklom je iz Kine. Najvise mu odgovara hranljiva. pre cvijetanja. sto znaci da vise godina ostaje na istom mestu. Sadi se kao soliterna biljka ili u manjim grupama. Zato zemlju na kojoj ce biti posadjen treba dobro pripremti.50 grama po svakom bokoru. Preporucuje se umjereno dodavanje djubriiva i po presadjivanju. Bozur je otporan na hladnocu. tako i na senovtim mestima. al se samonkla javlja u celoj Aziji.PRESADJIVANJE BOZURA Ukoliko ste resili da razmnozite. Bozur dobro uspeva kako na osuncanim. Bozuri se razmnozavaju deobom bokora. jos uvek je vreme za to. ali ih ima i ruzicastih. Mladi pupovi treba da budu pokriveni tankim slojem zemlje. Vazno jene sadti ga duboko. Cvijetaju u proljeće. Ova lepa biljka pripada grupi trajnica. a u tom slucaju beru se jos dok su u pupoljku. jer se u protivnom moze dogodit da biljka nikada ne procvijeta. a u rano proljeće. krem i belih. treba ga prihraniti mneralnim djubrivom .HARMONIJA U MINIJATURI . najcesce crveni. na kome se nalaze bar dva okca i deo korjena. ocedita. ili odsecanjem dela bokora. rasadite ili presadite bozure u svojoj basti. ilovasta zemlja bez krecnjaka. Koriste se i kao rezani cvijet. duboko prekopati i isitniti. Cvijetovi bozura mogu biti jednostavni ili dupli. cim se otvori zeleni omotac i pojave cvijetne latice. ali ga prve zime po presadjivanju treba zastititi suvim liscem i granjem. Tokom vegetacionog perioda umjereno se zaliva. Evropi i Severnoj Americi. lijepo izgledaju u vazni. Najlepse izgledaju ako se u jednoj grupi nadju samo cvijetovi jedne boje. a moze i uz ivicu cvijetne leje ili kao samostalna leja.

pa prema tome odstranite suvisne grancice sa stabla. Posto ste stablo omotali. lagano savijajte stablo i grane u pravcu u kome zelite da se drvo razgrana. ali moze posluziti i obicna saksija. postavite resetku. Da bi biljka lakse stajala u posudi.U SAKSIJI . gde je otvor za oticanje suvisne vode. Korjen ne treba da bude skroz pokriven zemljom. . Bilo bi dobro imati originalnu posudu za bonsai. odlucite kako zelite da izgleda vas bonsai. Zicu ne stezite previse. leti na 2-3. Korjen je sve vreme u saksiji! Zalivajte je koliko"Trazi". u saksiju stavite hranljivi supstrat i postavite biljku. orezite korjen u obliku kruga.5 mm. otresite zemlju sa njega. a zimi na 4-6 nedelja. Ovim bonsaiju dajete konacan oblik. Ostavite biljku da se odmara oko osam nedelja. cije je stablo debljine prsta. a izdanke koji ce se naknadno pojaviti. a grane zicom debljine 1. posle ovog perioda izvucite korjen iz zemlje. Biljku omotajte aluminijumskom zicom . Nakon sest mjeseci odvijte zice sa stabla. da korjenove zilice ne bi zapusile otvor.BREZA JOS NEZNIJA Budite i Vi majstor bonsaija Nabavite u rasadniku zdravu i razgranatu brezu. pa ostrim makazama skratite zilice. redovno odstranjujte. Specijalnim makazama ili ostrim makazicama za nokte isecite stablo do visine od 25 cm. Na dno.glavno stablo zicom debljine 3. Prihranjujte tecnim djubrivom.

ali i pazljivo zagledajte. terase i zardinjere VECNO ZELENE KLEKE otporne na zimu i jednostavne za uzgoj . Dakle. ocuvan panj.Bonsaiju se svake druge godine orezuje korjen i presadjuje se u novu zemlju. ovo je samo jedan od nacina da sami oblikujete bonsai. Uz malo srece mozete pronac veci. za velike i male vrtove. Cetkom dobro ocistite sve rupe i pukotine u panju. hodnik li ulaz u stan. a prema raspolozenju i rezano sveze ili suvo cvijeće lisce. Gotovo svaki komad drveta originalan je i potpuno prirodni ukras. uzivajte. koji Vam tokom zime moze ulepsati sobu. mrave. Iz njega treba isterat sve nepozeljne stanovnike paukove.. U udubljenja mozete smjestit male saksije sa cvijećem.. uzivajte! Uvek ziva priroda PROCVIJETALI PANJ Kada krenete u sumu. Potpuno cist panj konzervirajte. kreativci. najbolje bezbojnim lakom. da bonsai bude oblikovan u potpunosti dovoljne su samo dve godine.

Dobro communis) su podnose orezivanje. forme srednje velicine. one madastarije grane tesko imaju opor ukus i razvijaju nove izbojke. a takodje u proizvodnji krepkih napitaka . na visak vlage u (Juniperus zemljistu. likera i drugih alkoholnih pica. izuzetak. kao kvalitetan zacin krune. Zbog toga je gotovo nemoguce oblikovati vrt bez ovog zimzelenog rastinja. Uvek se moze naci ona forma koja odgovara svakom ukusu i svakoj velicini vrta. kako formi. Patuljasti oblici se moogu uspesno odgajati i u posudama na terasi. Postoje polegle forme. visestruku Redovna prihrana primenu. djubrivima za cetinare pomaze u razvoju i Koriste se ka dodatak za aromu pravilnom formiranju kiselog kupusa.KLEKA (Juniperus sp. Ovu svoju manu dopunjava zanimljivim oblicima. . za jela od divljaci i ribe.plave bobice mesto. U medicini se bobice kleke koriste kao efikasno diureticko i dezinfekciono sredstvo. kao i sa jarkim bojama jednogodisnjeg cveca i trajnica. BOBICE KAO ZACIN Plodovi i cetine skoro svih vrsta kleke SU OTROVNI! Osobina svih kleka je da su otporne na mraz i jednostavne za uzgoj.) je jedan od cetinara sa najvecim brojem raznovrsnih formi. mada tada nije toliko intenzivna. Medjutim. tak i osnovnih vrsta. tamno Odgovara im suncano . a lose reaguju oobicne kleke. Najpopularnije su spororastuce. Odlicno se "slaze" sa drugim cetinarima.dzina. ali i stabla velicine i do 15 m. Zelena boja kleka ukrasava vrt i zimi.

Paznju je zasluzila svojim velikim cvastima bele. Cvijetovi se rado koriste i u buketima. Osim cvijetova. koje se oslobadjaju po vlaznom vremenu. gde .Na zalost. ruzicaste ili plave boje. na nalicju lista pojavljuju se narandzaste skupine u kojima se obrazuje nova generacija spora. RDJA KRUSKE Gale na kleki se javljaju kao posledica zaraze gljivicnim oboljenjem. ova predivna biljka ima i jedan nedostatak . Najvise joj odgovara polusjenka. Takvo drvo vise ne radja. Odsecene grane se spaljuju. Osnovni prenosioci gljive su obicna. J. Ovaj izuzetno dekorativni zbun moze izrasti do visine od dva metra. virginiana). One inficiraju drvo kruske. a cvijeta tokom celog leta. Na kruskama zarazenim gljivicama. mesto ispod visokog drveca.TREBA PUNO VODE. kineska i virdzinijska kleka (Juniperus communis. jasno zeleni listovi. U tom slucaju pomaze samo orezivanje grana na kojima su se pojavili neobicni izrastaji gale. rdju kruske.u vrtu siri gljivicno oboljenje. Porijeklom je sa Dalekog istoka. HORTENZIJA (Hidrangea hortenzis) Sigurno je najcesci ukras nasih vrtova. chinaensis i J. svakako su dekorativni i njeni krupni. A znate li od kuda potice boja njenih cvijetova? Ime biljke potice od grcke reci HYDOR-voda i ANGEIONposuda. sto bi u prevodu znacilo . U kisnom periodu gale nabubre i obrazuju spore. a u Evropu je doneta u XVIII veku. rdjom kruske. ali i kao suseni u zimskim dekoracijama. a pri jacoj zarazi se susi.

"PITAJTE" HORTENZIJU! SIMSIR Simsir je verovatno najcesce gajeni zbun i jedan od najvaznijih za vrt.i u najtoplijim mjesecima ima dovoljno vlage. Ove biljke cvijetne pupoljke obrazuju krajem leta prethodne godine. Uz obican simsir sa nesto izduzenim . Dobro je poznato da se simsir moze oblikovati na najrazlicitije nacine: kao kupa.. u novoj sezoni procvijetaju belim ili ruzicastim cvijetovima. kako bi se biljka podmladila. Kako onda odgajiti plavu hortenziju? Jednostavno! Potrebno je nabaviti treset koji je pogodan za biljke . narocito ako je zasadjena na suncanom mestu. sto je pogresno. cija je vrednost pH 3-4. Zatim se biljka redovno zaliva djubrivom koje sadrzi sulfate aluminijuma. To je biljka koja se najvise koristi za formiranje zivica i narocito je podesan za deljenje prostora i formiranje ivica u zacinskim vrtovima.. Kod starijih biljaka dobro je ukloniti starije. Ne zapostavljajte orezivanje jer se zbun ne obnavlja lako na starim granama. kocka. pa se moze desiti da se pri orezivanju uklone i da biljka sledeceg proljeća ne procvijeta... koje su prosle godine bile plave. debele grane iz sredine. Verovatno Vam se desilo da Vase hortenzije. Simsir sporo raste i moze se lako kontrolisati orezivanjem. lopta.U cemu je stvar? Hortenzije cvijetaju plavim cvijetovima samo onda kada rastu na veoma kiselom zemljistu. koje se moze nabaviti u bolje snabdevenim poljoprivrednim apotekama.5.. Razmnozavaju se deljenjem korjena posle precvijetavanja. ako ne znate kakvo je zemljiste u vasem vrtu. Dakle. Leti je treba obilno zalivati.ljubitelje kiselog tla. Prija joj plodno. odnosno sa velikim procentom aluminijumovih soli. Ukoliko se ne orezuje. Mnogi hortenzije orezuju u jesen. simsir ce se slobodno formirati kao smpatican zbun ili nize drvo. rastresito zemljiste.

. najbolje sa 3-4 kolenca. u Evropu su iz Male Azije prenete lale a u Holandiju. kao na slici. Biraju se mladje. Omiljene su muskatle sa vi secim granama i glatkim listovima. kada prodje opasnost od mrazeva.okruglastim listovima. Muskatla je prilicno snaznog stabla. ili muskatla. porijeklom sa Rta dobre nade. Ova biljka. postala je jedna od najpopularnijih cvijetnica. svaka muskatla sadi se u posebnu saksiju ili sanducic i rasporedjuje na terasu ili ispred ulaznih vrata. pricvrscenih na dugu dlakavu drsku. Cvijetovi su krupni i raznobojni. takozvanu "zemlju lala". Tokom zime vrhove koji poteraju treba iseci sto nize. naizmenicnih listova srcastog oblika sa nekoliko dubokih reznjeva. potsecamo vas da se krajem oktobra pripremaju reznice-pelceri. neizbezno zauzima svoje mesto. POKLONITE LALU Pre vise od cetiri veka. a izgledati najlepse. a preneta u Evropu u VIII veku. Pelargonija. "UKRADITE" PELCER Kada uredjujemo vrt ili terasu razmisljamo o cvijetnim vrstama koje ce najduze trajati. od kojih jedno mora biti u zemlji. Sade se u sanducice na rastojanje 8-10 cm i stavljaju na prozorsku dasku gde ima dovoljno svetlosti. mogu se nabaviti razni kultivari poput Buxus sempervirens 'Planifolia' sa dosta dugackim liscem i sarenolisni varijetet Buxus sempervirens 'Elegantisima' sa zuckastim ivicama na zelenom liscu. tacno 1554. da bi bokor bio sto razgranatiji. Redovno se zalivaju i povremeno prihranjuju. Da bi ste na proljeće imali muskatlu. godine. Na proljeće.

zelenkasto-bele. u podnozju planina. Zbog brojnih oblika i varijeteta. a za tridesetak dana prebacite ih u mracnu gde je temperatura od 14-15*C. Vazu samo do polovine napunite vodom. Saksije treba da budu duboke najmanje 15cm.Ni jedna biljka. donesenih s Levanta. ruzicaste do tamnocrvene a ima i crnih lala. . Poklanjanjem lale iskazuje se ljubav. Postoje sorte sa malim i velikim cvijetovima. kao i bogatstva boja. Lale pripadaju porodici ljiljana. to ce cvijetovima produziti zivotni vek. Nega i cuvanje u vazi: Cvijetne stabljike odrezite ravnim rezom. Na kraju ih prebacite na svetlo mesto gde je temperatura izmedju 18 i 20*C. danas je poznato vise od 3000 sorti. zatim sa cvijetovima koji lice na ljiljan ili papagaja i sl. U narodu je ova cvijetnica poznata kao djurdjevak. Zalivajte ih obilno i zasadite. Od pralale i prvih lukovica. Lale su tipicno sezonsko cvijeće koje se u cvecarama moze pronaci od marta. Drzite na hladnijem mestu. na njima se dobijalo i gubilo imanje. zute. Stavite posudu u hladniju prostoriju. nije izazvala takvo interesovanje i pomamu kao lala. cak ni orhidejam. Istorija belezi da se za lale borilo i ginulo. a u nekim krajevima i po nazivu "biserni cvijet". jer masta selekcionara oduvek je bila neiscrpna. Najlepse su u sirokim posudama u koje moze da stane vise lukovica. jednostavnim i punim. Lukovice se sade sredinom septembra na dubinu od 10cm. Kada cvijetovi uvenu. Gajenje: Lala je zeljasta visegodisnja biljka.dolbend koja znaci turban. lala je od davnina omiljena. Veoma su zanimljive i dvobojne lale. Ime tulipan ili lala porijeklo vodi od persijske reci . lukovice stavite u hladnu prostoriju. MIRISNI DJURDJEVAK Djurdjevak (Convallaria majalis) je perena koja slobodno raste po sumama i sumarcima. ali i u visim podrucjima. i to jedna blizu druge. prvenstveno nocu. Boje su od bele.

Tamnozeleni kopljasti listovi. Djurdjevak se brzo siri i pokriva tlo zahvaljujuci podzemnom stablu-rizomu. Zbog ljepote i prijatnog mirisa. Brzem razvoju biljke doprinosi pokrivanje posude hartijom u obliku fiseka. cvijet djurdjevka je nezamenljiv za pravljenje proljećnih buketa i drugih aranzmana. jer tada moze izostati cvijetanje. Tada se gusto ukorjenjeni bokori vade asovom i pazljivo dele podzemna stabla. Svaki cvijetic sastoji se iz sest belih latica. U tu svrhu rizomi se sade u saksije ili dekorativne keramicke posude. Za ovako skromnu biljku koja se jednostavno uzgaja i neguje. uvenule cvijetove treba odseci i smanjiti zalivanje. neguje se jednostavno. Kada prodje cvijetanje. tako da podseca na zvoncic. obavijaju cvijetnu drsku cele sezone. sve do jeseni. visece i rasporedjene u grozdovima. Posebno ga treba koristiti za dekorisanje u svecanim prilikama. Ona ce omoguciti formiranje mnogobrojnih cvijetova na dugim drskama. Pogodna je za ivicnjake. obicno po dva-tri. da bi podzemno stablo proslo kroz normalni period mirovanja. Ova biljka je izuzetno dobar pokrivac tla i moze se koristiti za sadnju na senivitim mestima i na umjereno plodnim zemljistima. dodati rastresiti humus i ponovo posaditi podeljene bokore. koje se do ivice ukopavaju u zemlju. do cvijetanja. tokom leta nema nikakvih dodatnih radova. Optimalno vreme za ovaj posao je kraj leta i pocetak jeseni. zemljiste obraditi. Krajem decembra posude se unose u prostoriju u kojoj je temperatura 12-14 stepeni i umjereno zalivaju. a uspeva i ispod drveca. sa cele povrsine treva izvaditi biljke. Polazu se u zemlju na dubini 10-12 i razmak 15cm. Veoma je bitno da temperatura ne bude visoka. Lukovicasto cvijeće . za vencane buketi ili uskrsnje trpeze sa sarenim jajima. na nekom pogodnom mestu u basti. bele mirisne cvijetice.Naime. kojim se razmnozava. redovnim zalivanjem odrzava se stalna vlaga. sigurno se u svakom vrtu moze naci bar malo slobodnog prostora. kamenjare. Kao visegodisnja biljka. Zbog velike gustine bokora i krupnih listova koji pokrivaju tlo. ima izuzetno lepe. Cvijeta u maju. Saksije je najbolje postaviti u prozor izmedju dva okna. Posle cetiri-pet godina. Djurdjevak u cvijetu moze se dobiti i u zimskom periodu. koje treba da pocne krajem februara. U proljećem. gde zbog jake senke cak ni trava ne raste.lako za gajenje SADNJA PRE MRAZA .

dele i ostavljaju na suvo i toplo mesto. zaklonjeno od promaje i jakih vetrova. ciste. Daruju nas svojim cvijetovima a. Odmah po otapanju snega. lukovice se sade na dubinu koja odgovara njihovoj dvostrukoj velicini. a samim tim i razlicitim bojama i oblicima cvijetova. prosarani su pegama razlicitih boja i oblika. Izaberite suncano mesto u vrtu. opredeljujemo se za jednogodisnje. Sadi se tokom jeseni. svega dvadesetak centimetara. cvijetaju u proljeće GRACIOZNI IRISI Ako zelite da vam posle prvih proljećnih suncanih dana ozive cvijetne gredice. ali obavezno pre mraza. znate i sami. Da bi cvijeće delovalo sto lepse. Ovi irisi zahtevaju PERIODIICNO PODMLADJIVANJE SVAKE GODINE. U jesen se mogu ponovo zasaditi. lukovice se vade iz zemlje. ili perene. pa ce i cvijetovi biti krupniji. kada listovi pozute. Prvi u vrtu procvijetaju LUKOVICASTI irisi niskog rasta. Njihovi krupni cvijetovi. Ova cvijetna vrsta odlikuje se bogatstvom sorti.Ne znajuci da je gajenje lukovicastog cveca vrlo jednostavno. Ovo cvijeće ne zavisi mnogo od klime. Po pravilu. Za one koji lukovice sade prvi put: OBRATITE PAZNJU DA VRH LUKOVICE OKRENETE NAVISE! Sade se u jesen. U kasno proljeće. iz zemlje ce pocet da izbijaju uski svetlozeleni listovi. raznobojni tulipani. Oni ce se pojavit pred samo cvijetanje. zumbuli i visibabe vesnici su proljeća. koji skrivaju pupoljke. sada posadite IRISE. Lukovice nas u proljeće prve obraduju. . svetlo plavi do tamnoljubicasti. Postoje dve osnovne grupe: • irisi koji se razvijaju iz LUKOVICE i • irisi koji se razvijaju iz rizoma. krokusi. kako bi na proljeće dobili rondele. Zemljiste treba da je rastresito i humusno. Za dan ili dva svi ce se otvoriti i vrt obojiti plavoljubicastim i zutim tonovima. narcisi. lukovice sadite u grupe.

zbog cega se ovi Irisi zovu i "mrezasti". Pri suviisnoj vlazi zemljista rizomi mogu da istrunu. koje se obrazuju u pazuhu ljuspi. sledece godine razvice se listovi i cvijetno stablo HRANA U LUKOVICI ILI RIZOMU Vecini Irisa vise odgovara toplo i suvo leto. Spoljni omotac lukovice obrazuje sitnu mrezu. visine do 20 cm. a u proljeće ce pruziti zastitu od vetra neznim izbojcima Irisa.Posle lukovicastih cvijetaju oni koji se razvijaju iz RIZOMA. lijepo izgleda posadjen sam ili u grupi sa drugim vrstama. a s proljeća premesta u vrt. cuva se i neguje u prostoriji. Iberis ce predstavljati ukras vrta do zime. grupu irisa razlicitih sorti okruzuju trajnice Erantis i Iberis. zalihe hrane imaju u RIZOMU. U ovoj maloj cvijetnoj gredici na slici. Na njemu se obrazuju zadebljanja u kojima se. U to vreme rizomi se mogu deliti i ponovo saditi. Posle cvijetanja ovih Irisa nastupa period mirovanja. svetloplavih ili tamnoljubicastih cvijetova. Medju njima prvi procvijetaju PATULJASTI. U tom periodu oni se hrane iz podzemnih "magacina". Sledece godine one ce razviti listove i cvijetno stablo. PRVI PROLJEĆNI CVIJETOVI Lukovicasti iris. zatim standardni i na kraju visoki . Bradata perunika: rezerva hrane u rizomu Bradate perunike. . Iz mladih lukovica. e PRIMULA CVIJETA PRVA Dok je napolju jos hladno. nagomilavaju hranljive materije. Kod Lukovicastih irisa to su LUKOVICE.do 80 cm. koje pripadaju grupi korjenastih Irisa. u vidu skroba.

RIJETKE I MEKE JEDINKE IZRASLE SU VEOMA BRZO. Na svetlom. Kineska primula (P. Ne podnosi zasusivanje i lose reaguje na toplotu. Leto moze da provede u vrtu i da sledece godine. Tada je treba smjestiti u senku. STALNA. PROMJENE NA KOZI . sinensis) cvijeta od februara do maja. koje cvijetaju cele zime i proljeća. U SOBI Na pocetku godine pocinje i sezona cvijetanja Primule melacoides. Sobna primula (P. PA CE BITI PODLOZNE BOLESTIMA I TRAJACE KRATKO. obonica) produzava cvijetanje i po okoncanju proljeća. ponovo cvijeta. prohladnom mestu. slatior). Na svetlom mestu. Zivotni vek moze joj se produziti na 2-3 mjeseca. obradovace vas cvijetovima jarkih boja i prijatnog mirisa. Ona je neznija od prethodne dve vrste. moze da izdrzi i do 18-20*C. ali ne na direktnom suncu. uz dovoljno vode. Ova primula je jednogodisnja.Najranije procvijetaju obicna (Primula vulgaris) i hibridna visoka forma (P.Primula je jedna od rijetkih. Pri kupovini biljke obratite paznji na kompaktan rast biljke. pa se po precvijetavanju moze baciti. ako se uveli cvijetovi redovno uklanjaju. samim tim i najlepsih saksijskih biljaka. blizu prozora. ako su uslovi povoljni. na provetreno mesto. ALI UMJERENA VLAGA I OPREZNO DAVANJE DJUBRIVA SLABE KONCENTRACIJE. za sve primule koje se uzgajaju u sobi vazi jedinstveno pravilo uzgoja: PROHLADNO I SVETLO MESTO ZASTICENO OD DIREKTNOG SUNCA. Pauza je samo tokom najtoplijeg letnjeg perioda. kako bi se novi pupoljci postepeno otvarali.

Sobna primula moze izazvati promjene na kozi osjetljivih osoba. Zato je najbolje mesto za primulu ispod listopadnog drveca. kako korjen ne bi poceo da isplivava. iskopa se jama dosta veca od korjena. koja se oko biljke blago sabije. sto moze dovesti do susenja ili izmrzavanja biljke. a kada precvijetaju. Ipak. Lavanda odlicno formira zivu ogradu slobodnog rasta ili se orezuje. primule ce imati dovoljno svetla. rastresitom zemljom. U blizini stabla imace i dovoljno vlage. Cak i maleni listovi ove biljke odaju miris. kada se siroko i bogato grana. jedva vidljivih zljezdastih dlacica. LAVANDA KAO BORDURA Ako prostor dozvoljava. Kada se sadi. Moze se saditi i pojedinacno. Krivac za to je PRIMIN. U proljeće. kojima su obrasle drske i donja strana listova. ciji je prijatan slatkast miris siri celog leta. SADNJA ISPOD LISTOPADNOG DRVECA Primula voli ilovasto zemljiste obogaceno humusom i ima osobinu da dobro cuva vlagu. zbog toga se ne treba odreci ovog prelijepog cveca. jedino . Jama se puni sitnom. uz ivicu baste moze se saditi lavanda (Lavandula officinalis). Nema posebnih zahteva prema zemljistu. Mesto je pozeljno pokriti strugotinom ili isitnjenom korom drveta. a prilikom presadjivanja koristite rukavice. Samo se postarajte da ne dodirujete listove. pre listanja. materija koja se nalazi u tecnosti tankih. drvece ce im pruziti potrebnu senku.

bogatom humusom. Tradicionalna ljubicasta verzija biljke naraste 3090 centimetra i ima srebrnastosivkast list. Odlicno podnosi suncana mesta na duboko prekopanom glinovitom zemljistu. Za tek posadjeni bozur treba imati strpljenja. a njegovu ljepotu opevale su i mnoge poete. dok bela lavanda dostize 45-60 centimetra i ima plavicastozelen list. naprotiv. Suprotno njima. Kada su u XIX veku kulturne forme zeljastih i drvenastih bozura dospele u Evropu. Ako posle cvijetanja nastupi period suse. a odmah posle toga i u Ameriku. Bozuri su do danas u vrtovima zadrzali popularnost. Ovo se odnosi na sve sorte. Dok se ne razgrana i ne pocne lijepo da cvijeta. To je snazno i dugovecno rastinje. BOZUR U drevnoj Kini bozur je bio omiljeni cvijet vladara. verovatno zbog toga sto su zahvalno cvijeće koje ne zahteva posebnu negu i mesto boravka. drvenasti bozur treba djubriti samo mineralnim djubrivom. doprinece bogatijem cvijetanju naredne godine. koji su uspesno nastavili rad na selekciji.je treba saditi na suncana mesta. Na presadjivanje bozur reaguje tako sto prestaje da cvijeta nekoliko godina. Zbog toga na samom pocetku za ovu biljku treba odabrati odgovarajuce mesto. . Posle cvijetanja biljku je potrebno nadjubriti organskim djubrivom. izazvale su veliko interesovanje ljubitelja cveca. koje ne sadrzi veliku kolicinu azota. prodju i dve godine. to mu nece smetati. najbolje kompostom ili dobro zgorelim stajnjakom.

prekriva ih i. posebno u seoskom dvoristu. mora se dva puta godisnje djubriti. Mlade grmove treba blago orezati da bi dobili lepu i pravilnu formu. uopste ne raste kako bi trebalo? . ali samo za narednu sezonu. grmolike reze i nisko drvece i siblje. Moze se kombinovati s drugim trajnicama u cvijetnoj leji. ova zahvalna i izdrzljiva biljka iz istocne Azije postala je popularna u nasim vrtovima. jer duze zadrzavanje vode ne podnosi. po misljenju nekih ljubitelja cveca. jer dobro podnosi "susede". bradate perunike. s krupnim cvijetovima i privlacnim listovima. DRVENASTA VRSTA Drvenasti bozur (Paeonia suffruticosa) u Evropu je doneo engleski ser Dzozef Benksom. Snaznim orezivanjem zrtvuje se cvijetanje. U tom slucaju treba se pobrinuti za dobru drenazu. pre dvesto godina.Bozur belog cvijeta dobro se "slaze" s drugim trajnicama u vrtu. U vrtu se mogu kombinovati s cvijetajucim trajnicama. Ali. sta uraditi kada posadite brsljen i otkrijete da. fasade kuca prosto cvijetaju. S bozurom se dobro "slazu" i bele hrizanteme. Na pocetku sezone u martu-aprilu i posle cvijetanja. humusom bogato zemljiste. u potpunosti preuzima ulogu solitera. Da bi redovno cvijetao. ili jos gore. Obican crveni bozur takodje je rado vidjen u vrtu. Njegov klasicni "partner" obicno je delfinijum. umesto po zidovima. Rastuci do dva i po metra u visinu. Zemljiste treba da je umjereno vlazno. ZASTO BRSLJAN NECE DA SE PENJE Brsljen je zimzelena biljka koja se penje uz zidove. Tek u novije vreme. od proljeća do kasne jeseni. Razlicite sorte drvenastoh bozura. puzi po zemlji. Moze da raste u blizini drveca i drugog siblja. mogu po ljepoti konkurisati ruzama. na neutralno. Strucnjaci savetuju da se sadi u polusenku.

on voli indirektno. Takav brsljen ce izrasti u bezoblican zbun. Svez beton i cement reaguju bazno i spaljuju korjencice kojima se brsljen drzi za zid. Ponekad. Evi jos jednog razloga zasto brsljen ponekad nece da se penje: ako kao pelcere koristite stare. Posle otprilike 10 godina obrazovace svoje ostro-ovalne "staracke" listove a u septembru i oktobru cvijetove bogate nektarom. Njegovo lisce s jeseni brzo pocinje da menja boju ali jos dosta dugo ne opada. Ovde pomaze jedino da napravite drvenu konstrukciju uz koju ce se biljka popeti. brsljen ne raste uz zid. i pored toga sto ste izabrali pravo mesto da ga posadite. Takodje. Grab se nasiroko koristi poput bukve za formiranje zivih ograda i zasenjenih prostora u vrtu. GRAB . Jesenje lisce koje je braon boje ostaje na granama mladih grabova skoro citave zime. Drugi je slucaj ako je zid oblozen fasadnim ciglama i itongom koji odaju kiseline. Tada je "krivac" hemijski sastav zida. Nasuprot tome. brsljen ce vremenom rasti. kao i "klizave" i stare zidove koji se odranjaju i na kojima on nece naci potreban oslonac. bez neke posebne paznje i nege. penjati se i prekriti sve sto mu stoji na raspolaganju. dakle. Da bi brsljen uspeo treba. izbegavati bele. Stoga. . ravnomernu vlaznost i rastresitu zemlju. Ovakav zid se moze neutralisati sam od sebe. potrebno je samo sacekati kisni period jer kisela kisa vrsi neutralizaciju baze. takvi uslovi su idealni za grinje koje ce ga na takvom mestu gotovo sigurno napasti.Prvo sto treba da se zna o brsljenu jeste to da je njegovo prirodno okruzenje suma. tople juzne zidove. Orezivanjem graba dva do tri puta tokom sezone rasta. Ne treba ga saditi na mestima gde ce biti direktno izlozen jakom suncu i gde je zemlja suva. ako ga posadite u hladovinu ili makar u senku. priguseno sumsko svetlo. cvijetale grane nece obrazovati izdanke za puzanje jer su stare grane naprosto "zaboravile" da se penju. moze se formirati gusta ograda potpuno pokrivena liscem u kojoj se rado sakrivaju ptice.DRVO ILI ZIVA OGRADA Grab moze porasti u visinu do dvadeset metara i tada se formira kao divno drvo sa siljastom krosnjom.

a stablo ugine. stablo ce normalno cvijetati u maju i doneti plod. sto je dovoljno da mraz ne osteti stablo. kako ne bi doslo do razvijanja zelene plesni na listovima. U ovakvim zimskim uslovima. Vlaga vazduha treba da je smanjena. Zimzelene grane sa belo-ruzicastim cvijetovima i zuckastozelenim plodovima su preko cele godine cudesan ukras vrtova. Nedostatak vlage ili prevelika vlaznost zemlje oko korjenovog sistema dovodi do opadanja lisca. stablo limuna moze da zadovolji osnovne potrebe jednog domacinstva. Zimi mu najvise odgovaraju juzne prostorije. Zato je najbolje udaljiti stablo od grejnih tela. dvorista. truljenja i uginuca biljke. kovrdza se i opada. za vreme tog kriticnog perioda moze se upaliti sijalica. Cvijetanje limuna. Ako je stablo u prostoriji koja se ne greje. terasa i prostorija. Prostoriju treba povremeno provetriti. U toploim vlaznim prostorijama lisce zuti. sa dovoljno svetla. Uslovno receno. godine p. a temperatura ne pada ispod nule. pa takvo stablo treba spasavati otkidanjem pupoljaka.n. a spoljna temperatura je -10 do -15*C. Zato se limun u manje svetlim prostorijama stavlja pored prozora. zavisno od temperature. FIKUSI Ficus sp. koja ce u prostoriji podici temperaturu za nekoliko stepeni. granama i plodovima. u kojima se temperatura krece od +1 do +7*C. U tamnim prostorijama zivotne funkcije listova prestaju. . Tokom zime treba odrzavati minimalnu vlaznost tla.e. pocinje tokom aprila do pocetka maja.VITAMIN "C" U SAKSIJI Gajenje limuna u posudama poznato je jos od 300. U stanovima i kucama za prezimljavanje moze da posluzi bilo koja prostorija do koje dopire minimum direktne ili indirektne svetlosti. a postize se i dodatno osvetljenje. Vise temperature potsticu prevremen razvoj cvijetnih pupoljaka.

kada fikus posle zimskog mirovanja. Leti ce fikusu prijati ako ga iznesete napolje.ako ih niste dugo presadili u svezu zemlju. ili biljku istusirati . ali na zasenjeno mesto.kod krupnolisnih. U proljeće. pa ce biti ukras svakog prostora dugi niz godina.SMOKVA. jer ce pri suvisnom zalivanju listovi pozuteti i otpasti. Kod uzgoja fikusa u sobi neophodno je pridrzavati se nekoliko osnovnih pravila. treba ga obilnije zalivati i prihranjivati vestackim djubrivom svake dve nedelje. . ali ne preveliku!. Fikusi spadaju medju najpopularnije sobne biljke. a ukoliko je biljka prerasla posudu. Zimi im najvise odgovara temperatura 10 15*C i umjereno zalivanje ustajalom vodom. Isto se desava i ako fikusi "gladuju" . Fikusi vole puno svetlosti. kada je sunce najjace. Jedna od svima dobro poznatih je i vrstaFicus carica .kod sitnolisnih vrsta. Jedino ga tokom leta treba zaseniti tokom dana. Obavezno ih zastitite od promaje! Jednom nedeljno lisce treba obrisati vlaznim sundjerom . Zato je najbolje postaviti ga na pod. Uglavnom se svi fikusi neguju na isti nacin.Fikusi su uglavnom porijeklom iz tropskih krajeva. pocinje da raste. U prohladnoj prostoriji treba paziti koliko se biljka zaliva. blizu prozora. a najvise im odgovara polozaj kada im svetlost dolazi odozgo. presadite je u vecu.

okruglastih listova. sitnog. Ficus lirata se takodje redje srece. ni malo slican prethodnim vrstama. Stablo je gusto razgranato i cesto moze da izraste u malo drvo. . Drugi po popularnosti je svakako Ficus benyamina. Ficus pumila je puzavica neznih. nalik na liru. mnogobrojnog lisca. • prihranjivanje u proljeće. sa dobro poznatim velikim jajastim. • mesto zasticeno od promaje. Ima varijeteta i sa sarenim liscem. sitnih. kozastih. Krupnih je listova. UNESITE KAKTUSE U KUCU Svojom egzoticnoscu pronasli su svoje mesto kod ljubitelja cveca. • umjereno zalivanje. Za pocetnike u njihovom gajenju problemi nastaju sa dolaskom hladnih dana. u vodi. UKRATKO: • svetlo mesto. Postoje cak i udruzenja njihovih ljubitelja. popularni bendzamin. leti zasticeno od direktnog sunca.Fikus mozete razmnoziti vrsnom reznicom. U sobnim uslovima biljke ce se najlakse oziliti krajem proljeća i pocetkom leta. Najcesca vrsta fikusa je Ficus elastica. sjajnim i kozastim listovima. po cemu je i dobio ime. Kod nas je nesto redji u stambenim i poslovnim prostorima. • redovno presadjivanje u svezu zemlju.

Drzimo ih na toplijem mestu dok rez ne zaraste. Manje kaktuse kojima je potrebno mirovanje mozemo smjestiti u prostor izmedju duplih prozora. kako bi kod unosenja bili suvi. Ako primetimo da neki truli. isecemo ispod bolesnog dela. Pre smjestanja u hladnu prostoriju nekoliko dana ih zadrzimo u toplijoj. sasusimo rez na toplijem mestu i kalemimo. podrum mora biti ociscen i sveze okrecen i u njemu se ne sme cuvati krompir ili slicno povrce. Zatim ih umotamo u novine ili stare krpe i odlozimo na mirovanje. Prezimljuju na temperaturi 10 *C. Kod umotavanja pazite da ne ostetite korjen! Za prezimljavanje se mogu iskoristiti podrumi i potkrovlja. Osjetljive i kalemljene kaktuse cuvamo u praznom akvarijumu. Sa zalivanjem prestajemo nesto ranije. kako bi se supstrat osusio. odatle cemo ih smjestiti i van saksije. a i temperatura ce biti veca. Kaktusima koji zimi zahtevaju visu temperaturu treba obezbediti dovoljno svetla da se ne deformisu. gde cemo im lakse sacuvati vlagu u vazduhu.Vec pocetkom oktobra unosimo ih u zatvorene prostore. Odlozene kaktuse je potrebno pregledati jednom nedeljno. ZIVE SKULPTURE Od cega zavisi hoce li kaktusi cvijetati ili ne? . zbog gljivicnih infekcija. Izvadimo ih iz zemlje i skratimo korjen.

crvena. tacnije od kraja oktobra do kraja marta kaktuse treba drzati na hladnom i suvom mestu. Osim toga. a leti na terasi. pak. koje. BOZICNI KAKTUS Cvijeta u decenbru i januaru. Obuhvatite duzom tkaninom (salom. Sta sa bodljama? Kako zahvatiti biljku? Cime je drzati? Da biste se zastitili od uboda neprijatnih bodlji. oni cuvaju na toplom mestu. na primer) kaktus neposredno iznad prethodno nakvasene zemlje. narandzasta i . Ubraja se u jedan od najlepsih clankovitih kaktusa. zasticenom od mraza. JAO. PRESADJIVANJE Kada je rec o kaktusima. ali onda sigurno nece cvijetati. Zatim kaktus izvucite iz saksije i presadite u novu. narandzasti ili zuti. jer ce samo tako vecina kaktusa stvoriti pupove i vec pocetkom proljeća krenuti sa cvijetanjem. posluzite se trikom. pitanje njihovog presadjivanja je uvek problematicno. crveni. Nakon presadjivanja kaktus ne treba zalivati najmanje dve nedelje! Sa zalivanjem treba poceti tek kada se primeti da biljka pocinje da raste. uvrcuci ih. Tokom zime. Bozicni kaktus porijeklom je iz Brazila i u tropskim sumama raste kao parazit u krosnjama drveca. Ako se. u sobi sa centralnim grejanjem na primer. iako mnogi misle suprotno. neophodno ih je zalivati i u ovom periodu. Kod nas je poznata saksijska biljka koja je zimi u kuci. Krajeve tkanine dobro stegnite. Cvijetovi kao za izlozbu: ruzicasti. nisu otrovne ali mogu da iritiraju kozu. U toku godine po dve faze mirovanja i rasta. u ovom periodu treba se uzdrzati od zalivanja. za 2-3cm vecu posudu. Boja cvijeta je razlicita ruzicasta. gde temperatura ne prelazi 10*C.Tajna je u zalivanju i njihovom zimskom odmoru.

jer bozicni kaktus voli stalno mesto. koje se po dva puta ponavljaju tokom godinu dana. Presadjujemo biljku ako je saksija mala i pocinjemo sa zalivanjem. u februaru. Za gajenje kaktusa najvazniji uslov je odgovarajuca zemlja. Da bi ova omiljena biljka cvijetala na vreme. ali ne suvise. jer nastupa mirovanje: posle obilnog cvijetanja treba joj odmor.. biljku redovno zalivamo i prihranjujemo. korale. u ovo vreme.zuta. reznicama. Skracenjem duzine dana biljku unosimo u sobu. kada je zalivanje opet znatno smanjeno. a dobro je i prehranjivanje u tecnom rastvoru. U fazi mirovanja. tek toliko da se biljka ne osusi. Najbolja kombinacija je 2/5 komposta. do septembra. Pocetkom proljeća. U ovoj fazi formiraju se cvijetni pupoljci. kao i ostale u sobi ili na terasi. Neki lice na klipove. Zaliva se redovno. Posle cvijetanja. Na dno saksije stavlja se sloj sljunka.. jezeve. Razmnozava se lako. potom sledi faza mirovanja. Bozicnom kaktusu. Saksiju ne premestati. To ih i cini omiljenim sobnim biljkama. dalje od izvora toplote i tenperature oko 15 C. reznicom: clanak uvrtanjem se otkine i zasadi u saksiju sa plodnom zemljom. zmijice. pa otkud i ime. a poznat je kao i bozicnjak. mora se voditi racuna o smeni mirovanja i rasta. Ako vam biljke boluju proverite da li imaju dovoljno svetla. pogoduje svetlo mesto. U fazi rasta. zalivanje se svodi na najmanju meru. . razmnozavanje KAKTUSA BODLJIKAVI LJEPOTANI U "KUCNOJ RADINOSTI" Za kaktuse se nije znalo pre otkrica Amerike. pa i cudnovatim oblicima. jer pocinje faza rasta koja traje do jula. sundjere. a danas ih ima sirom celog sveta u raznim. nakon mjesec dana reznica ce pustiti korjen. Cvijeta u decenbru i januaru oko bozicnih i novogodisnjih praznika. 2/5 recnog peska i 1/5 krecnjacke prasine ili usitnjenog starog maltera u koju se moze dodati malo praha od drvenog uglja koji sprecava stvaranje budji. Narocito je pogodna kisnica. zalivanje je svedeno na najmanju meru. najbolje pocetkom oktobra i nastavljamo sa negom. Razmnozavaju se semenom. saksija sa bozicnim kaktusom iznosimo na terasu i to na senovito mesto. Od septembra povecavamo kolicinu vode za zalivanje.

Posle presadjivanja..ima dugo savitljivo stablo. razlikuje se od pustinjskog. • Mamillaria . • Echinocactus . Presadjivanje kaktusa je na oko tri godine i to u rano proljeće. Najpoznatiji i najomiljeniji rodovi su: • Echinopsis .vrste ovog roda glavna su odlika zanimljivih pejzaza Meksika. staklo se skida.mnoge vrste ovog roda odomacile su se u Sredozemlju. Perua. • Epiphyllum . rez pospite prasinom drvenog uglja da ne bi doslo do truljenja i ostavite reznicu do nedelju dana da se malo prosusi. Seme se seje u supstrat koji se sastoji od tri dela recnog peska i jednog dela lisnjace.zbunastog je oblika. a posle oko tri mjeseca. STIGLO NAM JE PROLJEĆE April je mjesec najobimnijih radova u vrtu. i krenuti u prekopavanje zemljista.ima rebrasto stablo i cvijetove koji se otvaraju nocu i traju do polovine iduceg dana. Cvijetovi su krupni i trubicasti.Stablo dostize visinu i do 20 m. • Selenicereus . • Cereus . dva do pet dana. Supstrat pre setve navlazite. a tezinu od nekoliko tona.izdancima i kalemljenjem. Zatim je posadite u vlazan pesak ili mesavinu peska i zemlje. mlade biljcice mogu da se sade u male saksije. Ima duge. a ukoliko odsecate deo. Cilea.ima loptasto ili cilindricno stablo koje je obraslo bradavicama i bodljama.ima zdepasto. Kada se ozile. Seme ovlas sabijte. • Echinocereus . drzite ih u senci i nemojte zalivati. Kada nikne. mesnate listove. presadite ih u male saksije. u ovom slucaju to je clanak ili izbojak. KADA KOPATI? .30* C. Ostrim nozem odsecite reznicu. Razmnozavanje reznicama obavlja se u proljeće i rano leto. pre pocetka vegetacije. loptasto stblo. • Opuntia .. Vlasnici basta znaju da upravo u ovo vreme treba zavrnuti rukave. • Phyllocactus .poznat kao "svekrvin jezik". pokrijte staklom i drzite na temperaturi od 25 .lisnati kaktus.

Ovo vazi za one ljubitelje cveca koji seju veci broj biljaka. kada se na mladicama pojave 1-2 para pravih listova. Zato je najbolje kopati onda kada se zemlja u ruci mrvi. Osim semena i saksija neophodna je i kvalitetna zemlja za cvijeće.Veoma je vazno oceniti pravi trenutak za riljanje baste. SAKSIJE I ZARDINJERE SA SEMENOMtreba drzati na toplom mestu i zalivati kanticom koja na vrhu ima rasprsivac (tus). jer bi prejaki mlaz rasterao seme uz ivicu posude. koje se seju plice. aspidistra i drugo. JESTE LI NABAVILI KESICE SEMENA RAZNOVRSNOG CVECA? Vecina ukrasnih biljaka seje se krajem marta i tokom aprila. napravite stapicem rupice u zemlji tako da formiraju redove. vazi pravilo da se seme pospe po povrsini zemlje. ali ne cvrsto stisnuta. PRESADJIVANJE CVECA ovako posejanog vrsi se kad se ono dobro razvije. a onda se blago utisne u nju. kod onih koje se dublje seju. Tek kada se temperatura ustali preko 10 stepeni C mozemo ga polako iznositi napolje. treba presaditi i pazljivo zalivati. zavisi i dubina setve. Ako je. Tako. Uzme se komad zemlje u saku i stisne. ako je iscrpelo sve hranjive sastojke iz zemlje. previse vlazno moze doci do kvarenja zemljisne strukture. tj. Takodje. Ako ste odabrali seme zeljenih biljaka. U zavisnosti od zahteva pojedinih vrsta cveca (koji su naznaceni na svakoj kesici). Kada je saka otvori. trebace vam i saksije za njihovo sejanje. Tako cete znati sta ste gde posejali. zemlja u njoj treba da ostane u grudvici. znaci da je previse vlazna za kopanje. za zalivanje je najbolje koristiti mlaku vodu. Na spoljni deo zardinjere ili saksije mozete zalepiti kesicu (sa datumom setve) iz koje je uzeto seme za tu posudu. Ovo vazi za sve . vec se rasipa i trosi previse je suva. Ukoliko je ostala sasvim kompaktna. kao sto je lijander. Otpornije cvijeće. Ako je tlo previse suvo posao ce biti veoma naporan i izmorujuci. a ako ne zadrzi oblik grudve. a rezultata ce biti malo. Kod onih drugih. pak. To se moze jednostavno ustanoviti. Ako je zemlja suva treba je dva do tri dana pred prekopavanje zaliti.

mindjusice (fuksije) treba takodje. Pozeljno je dodati nesto pregorelog stajnjaka oko busena pre sadnje.biljke. Kada vremenske prilike to dozvole. a samu sadnicu orezemo tako sto cemo korjenov sistem malo skratiti. Orezivanje nadzemnih delova uradicemo kada budemo sigurni da nece vise biti dana i noci sa mrazom. Za sadnju siblja nije potrebno rupu unapred kopati. Uz dodatak pregorelog stajskog djubriva oko busena i vodeci racuna da dubina sadnje bude do mesta do koga je sadnica i sama bila pre toga zasadjena i vodeci racuna da severna strana stabla u rasadniku bude okrenuta ka severnoj strani i u dvoristu. Zalivanje se vrsi samo ujutru. jer su noci jos uvek hladne. Vecina tropskih biljaka ce dobiti tamniju boju na niskim temperaturama. Zemlju i zardinjere za balkone treba unapred pripremiti. Rupa mora da bude nesto vecih dimenzija od busena. vreme je da iskopate rupu. Iskopajte je cim se zemlja odmrzne toliko da moze da se kopa. a ne tek posto se nabavi rasad. presaditi i dobro orezati. . krajem februara. Staro drvece i siblje mozemo ocistiti od starih i suvih grana. ako je to potrebno. moze se pribeci presadjivanju. oprezno! Muskatle. sada je i vreme za sadnju ukrasnog siblja. a nadzemni samo za dve trecine duzine grana. Pozeljno je da rupa ostane tako otvorena izvesno vreme (najbolje je da se rupa iskopa ujesen pre mrazeva kako bi preko zime zemlja u rupi izmrzla i na taj nacin postala rastresitija i omogucila da se korjenov sistem lakse adaptira na nove zivotne uslove). Pored sadnje sadnica. Neposredno pre sadnje rupu iskopamo. PRESADJIVANJE KRAJEM FEBRUARA Ukoliko zelite da presadite svoju novogodisnju jelu ili jelku. ako to vec niste ucinili. Zato. ili sadnji novih sadnica.

a zatim prihraniti organskim ili mineralnim djubrivom. Zivu ogradu treba okopati i nisko orezati kako bi dolaskom toplijih dana i noci mogla da snazno i bujno pocne da raste. a listovi su se vec razvili. Naravno.Da podsetimo one koje zele da svoj vrt urede na neki dugi nacin ili da ga preurede. Dalja nega travnjaka sastoji se od redovnog kosenja i zalivanja. Verujemo da ste ga pre nastupanja zime i snegova pokosili i ocistili od suvog lisca. da se malo posvetite i travnjaku. Moze joj se dodati i malo pregorelog stajskog ili mineralnog djubriva. Vas prodavac ce vam reci koja je begonija za sadnju u basti. ukoliko je zemlja posna. Mesto gde ce ona biti posadjena mora biti zasticeno od direktnog sunca. a tri izdanka bice savim dovoljna za dobru i gustu biljku. Sada je i vreme. mogu potraziti savet od strucnjaka za tu oblast . moguce je i jos neko prihranjivanje u toku vegetacije.dipl. Pretpostavljamo da ce vam to vremenski uslovi i dozvoliti. kako se nekada govorilo. grana i ostalog otpada koji se zatekao na travnjaku. potrebno je otkinuti joj jedan list cime cemo pospesiti raznoj pupoljaka i cvijetanje. Mozemo ga ponovo izgrabuljati i ocistiti. Sada je i vreme za sadnju begonija i dragoljuba. Od oko 1. hortikulture. Ukoliko se kod gloksinije ne pojave pupoljci. inzenjera pejzazne arhitikture ili. U ovom mjesecu sade se i lukovice gloksinije i to tako da vrh lukovice viri iznad zemlje. a koja nije. a sami to ne umeju.000 vrsta begonija koje se dele u dve velike grupe koje uzgajamo: 1) one sa lepim dekorativnim listom i 2) one sa cvijetom mozemo odabrati nekoliko vrsta koje se mogu kod nas naci. Muskatla je ljubitelj svetlog i suncanog mesta. . Muskatle trba skratiti na tri do pet okaca. Oni ce vam svojim strucnim znanjem izradom dendroloskog projekta i savetima pomoci da na najbolji nacin dodjete do pravog resenja. ako je zemlja posna. Iz saksije mogu se presaditi u zemlju uz dodatak komposta i peska i prethodnog skracivanja korjenovog sistema na pola.

trazeci toplotu i svetlost. devojacko srce i td. Jesenja sadnja u basti (na balkonu) obezbedjuje punu ljepotu u proljeće. U toku zime. To su: djurdjevak. nezaboravak. Jedna od najlepsih i najcesce gajenih vrsta je svakako DAN I NOC (Viola tricolor).RADOVI U VRTU TOKOM PRVE POLOVINE OKTOBRA Basta se moze obogatiti cvijetnim vrstama koje zimu provode u vidu podzemnih izdanaka i razmnozavaju se njihovom deobom. Inace. i sl. Viola je stari latinski naziv za ljubicicu. Najcesce vrste su: dan i noc. BOZUR (Peonia officinalis) PERUNIKA (Iris) BELA RADA (Bellis perennis) U ovo vreme se sadi i dvogodisnje cvijeće i to u vidu formiranog rasada otpornog na zimu. propusna zemlja. cesto se gaji zbog cinjenice da dva puta godisnje cvijeta i to obilno i dugo. recimo). Ovo cvijeće se sadi na rastojanju od 18 do 20 santimetara. Najvise joj odgovaraju suncana do polusenovita mesta i vlazna. bela rada. biljke treba zastititi (pokriti slamom. turski karanfil. a sam rod broji oko 500 vrsta. Ime DAN I NOC je kod nas i Rusa nastalo po tome sto se ova lepa biljka tokom celog dana okrece prema suncu. Zalivati ih treba tokom veceri. DAN I NOC (Viola tricolor) . perunika. gde rastojanje mora biti nesto vece (od 25 do 30 cm). osim turskog karanfila. bozur.

Posle perioda leda jakih kisa ili oluja neophodno je pregledati sve biljke. jer preti opasnost od pucanja zemlje. Mediteranske i egzoticne biljke u kuci pate od vrucine i nedostatka vazduha. Kontrolisite podzemne delove biljaka koje ste smjestili u podrum (korjen Muskatli i Fuksija.) i ukoliko primetite ili samo posumnjate na pojavu trulezi. Potsjetnik radova za februar Sadite i cistite Sobne biljke su u ovom periodu podlozne napadu parazita. sto pre uklonite suvisnu vodu. a kaktuse . odmah dezinfikujte saksije. Nabavite africke ljubicice i napravite jedan . Otkrijte ih kada se temperatura popne iznad nule. Otstranite ga na kraju zime.. kako bi se korjen oporavio. da se nije uprljao ili zapusio. Ne uklanjajte sneg sa zardinjera. Zemlja u zardinjerama i vrtu lako se moze smrznuti. U slucaju najave jacih mrazeva sve biljke u zardinjerama omotajte asurama ili plasticnom folijom. Listove biljaka cistite vlaznim sundjerom.dva aranzmana u prozoru dnevnog boravka. da Vam ulepsaju hladne zimske dane. Otsecite sve izlomljene i "izresetane" grane. Kod ostrih zima i naglih padova temperature biljke u njima snezni pokrivac ce najbolje zastititi. Pocistite zemljiste i prverite kanal za odvod suvisne vode..Potsjetnik radova za januar Zastitite Vase bilje Svakodnevno pratite vremensku prognozu. ali pazite: suvise jako orezivanje moglo bi biti kobno u slucaju drugog "ledenog udara". Lisce polako pocinje da zuti. gomolje begonija.

Posmatrajte budjenje proljeća. Posadite ih u treset. Presadite ih u saksije vece zapremine. Pravo je vreme da. Zahtevne biljke. krenu gomolji Begonija. Preostalim granama omogucicete bujnije cvijetanje tokom godine. Upotrebom levka za prihranjivanje izbeci cete direktan kontakt djubriva sa korjenom. koji mora stalno biti vlazan. mirodjijom i drugim aromaticnim biljem. kako bi se pupoljci aktivirali. Tako cete imati cvijetni ukras odmah po sadnji ili. Redovno ciscenje kaktusa je efikasan nacin da se spreci naseljavanje parazita. proizvodi truljenja su veoma jaki i korjen bi. da bi otstranili sve one mikroorganizme koji im mogu naneti ozbiljna ostecenja. Mozete je baciti u bastu. . vec na jesen. Odaberite primerke sa dobro razvijenim cvijetnim pupoljcima.. Posejte i postavite u kuhinjski prozor sanducice sa svojim prvim proljećnicama . Kupite cvijetajuce siblje. Iznesite iz podruma posude sa Muskatlama. Jedan sanducic na prozoru pruzice im dovoljno prostora za nicanje.cetkicom. u svezu.persunom. Staru zemlju nemojte koristiti za druge posude.. Orezite puzavice. kvalitetnu zemlju. a njihovo korjenje preraslo saksiju. u toplini kuce. Klematis.. ali ne zaboravite: Gnojivo se veoma sporo raspada i da bi se potpuno razlozilo i pomesalo sa zemljom potrebno mu je oko mjesec dana. sigurno sagoreo.. ili je sipati u kesu i odneti u obliznju sumu. u direktnom kontaktu. sigurno su iscrpele sve hranljive materije. Ahimenesa. Gloksinija. Fuksijom ili Hibiskusom... zavisno od vrste. ili Orlove nokte. koje dugo nisu vadjene iz posuda. Gliciniju. Potsjetnik radova za mart Uzivajte u proljeću Podjubrite zemlju oko biljaka.

Ako ste planirali da dekor Vaseg vrta upotpunite perenama ili novim dendro-materijalom. . U posude posadite lukovice koje ce cvijetati u leto. na stalno mesto. Seme posejte rijetko (ako je sitno izmesajte ga sa zemljom ili peskom). Najjednostavniji za upotrebu su preparati u obliku spreja ili rasprsivaca. sada je pravo vreme. odlozite sadnju za sledeci mjesec. Posejte proljećnice direktno u zardinjere ili u bastu. Osvezite vrtni dekor sa nekoliko zardinjera ovoga cveca. Smjestite ih u kucu dok ne poteraju. a onda ih presadite u zemlju. redovno orosavajte.Na pijacama se vec mogu naci lale i narcisi u saksijama. Posetite rasadnik i odaberite odgovarajuce biljke. pocnite sa orosavanjem. dok krosnje nisu previse bujne. Cim se vreme prolepsa. Orezite drvece i zbunje. Ako zivite u kraju gde su u ovo doba godine jos moguci kasni proljećni mrazevi. I u nasim rasadnicima mogu se naci neke aromaticne biljke iz ovog asortimana. Vreme je da se presade bonsai biljke. Ako imate prskalicu. Pravo je vreme da se okusate u aranziranju "zacinskog vrta". Potsjetnik radova za april Pazite na mrazeve! Rasadnicari iznose prvi rasad Muskatli i jednogodisnjeg cveca. Vec od pojave prvih izdanaka tretirajte Vase biljke zastitnim preparatima. stavite je u pogon. kako ne bi ponik bio suvise gust. Ne zaboravite da im orezete krosnju i korjen.

Prihranjujte cvijetnice i povrce na svakih deset dana. To podstice biljke na ponovno cvijetanje. Ostavite ih u vrtu jos dvetri nedelje pre nego sto na njihovo mesto postavite letnji dekor. premazite ga jednim slojem boje ili laka. ako ga imate. Iznesite sobne biljke na vazduh i presadite ih. a cesto i zarazena biljnim parazitima. Za to koristite svez. Koristite dve do tri vrste preparata. Vase biljke su u periodu intenzivnog rasta. Ovo je posebno vazno za gradski vrt. Iznesite bastenski namestaj i ako Vam se cini potrebno. Ako zelite povrtnjak. Redovno uklanjajte uvele listove proljećnica. Pomislite kako su krasuljci i proljećno cvijeće lepi. zrtvujte poslednje dvogodisnje cvijetnice kako bi dobili vise prostora. Potsjetnik radova za jun Doskocite susi Leto je: biljkama je vruce i zedne su. . jedan za cvijetnice. Mozete ga upotpuniti i ukrasnim zardinjerama. Odstranjujte uvele cvijetove sto redovnije. Obratite paznju na insekte i sve ostale sumnjive simptome. Povadite lukovice i pripremite ih za sledecu godinu.Potsjetnik radova za maj "Oslonite se na instinkte" Komponujte cvijetnjak koji ce ove godine krasiti letnji dekor Vaseg vrta. Od desetog maja ne morate se vise pribojavati kasnih mrazeva. koji predstavlja veoma krhku sredinu. Nemojte koristiti proslogodisnju zemlju. Ako ste ograniceni prostorom. jedan za drvenaste biljke i jedan za voce i povrce. bogat supstrat. sada je pravi trenutak da nabavite rasad. jer je iscrpena i siromasna hranljivim materijama. Obratite paznju da ne propustite orosavanje bar jednom u dva dana. Pocnite sa prihranjivanjem.

. Cvijetovi bi samo opterecivali biljku.. Okacite cvijetne korpe sa padajucim vrstama. Potsjetnik radova za juli Mislite na Vase biljke Kada krenete na odmor ni u kom slucaju nemojte zaboraviti zalivanje i orosavanje. Vodenu povrsinu u vrtu sada mozete oplemeniti patuljastim lokvanjima. u ovom periodu pocinju da formiraju pupoljke za sledecu sezonu. jos bujniji. Dvogodisnje biljke. tradeskancija. oidium. da bi sprecili razvoj algi. ali treba strogo voditi racuna da se omoguci slobodno oticanje suvisne vode. Pre odlaska ucinite i jedan radikalan potez. svakako ce procvijetati novi.. tuja.. To bez sumnje ukazuje na nedostatak gvozdja i oligoelemenata. ukrasni brsljan. Pomoc suseda je uvek dobrodosla. ali automatsko zalivanje ima niz prednosti. a dok se vratite.Izvrsite "zeleno" orezivanje proredite krosnje. koje cvijetaju u rano proljeće. koji se ubusuju u stabljiku i crpe sokove. pocnu da blede. uz pomoc zice. koju niste u mogucnosti svakodnevno zalivati. Priustite sebi minijaturne ruze. biljke u zardinjerama i saksijama oslobodite cvijetova. Moze se desiti da listovi. Pustite u rad pumpu. kakve su plava lobelija. a kasnije to mogu biti i slozenije zicane konstrukcije. Sa jednim lepim brsljanom.. hameciparisa. koja razvija miceliju u obliku belih koncica. ali pruzaju izvanredan efekat. Njima je zato sada neophodno dovoljno vlage i hrane. Pocnite sa kuglom ili piramidom. Nemojte zaliti. biljne vasi. . pod uslovom da osigurate da sistem korektno funkcionise. mozete napraviti svoju prvu topijariju (oblikovanu krosnju). Potrazite u semenarama sretstva kojima cete na vreme tretirati vase biljke. kojima pogoduju velike vrucine. Vreme pogoduje parazitima.. pa je potrebno odmah poceti sa prihranjivanjem. narocito kod zbunja. orezite zivicu i topijarne forme simsira. mineri. Manje su otporne na hladnocu od obicnih.

Lisce trajnica moze poceti da se susi. Muskatle. kakve su: Solanum. Kalistemon. ozilice se i u casici vode. koja ce potom odmah ponovo procvijetati. Sacuvace se i za sledece leto ako im tokom zime obezbedite topao zaklon. Izdrzljive vrste. Nemojte se dvoumiti da uklonite sve preterano izrasle grancice. kakve su Impatiens ili Lovor. odjednom propadnu: zalivanjem i djubrenjem moze se postici veca otpornost na napade parazita. kao i one koje svojim rastom remete zeljenu formu krosnje. kakav je na primer Bambus. Desava se da neke biljke. a barske vrste. Zalfija i druge zbunaste biljke leti se lako oziljavaju. na zid. i okacite je na balkon. Puzavice kao sto su Pasiflora. Bonsai zudi za svakodnevnim orosavanjem krosnje. Nemojte stedeti vodu za zalivanje. Pravilno negovan. Oslobodicete biljku. pod uslovom da redovno zalivate i orosavate. Odstranjujte uvele cvijetove. ... Bugenvilia. kao Petunija ili Klematis. te ne zaboravite da ih orezete. Budite oprezni sa ruzama i vockama. mogu i propasti. Potsjetnik radova za august Posetite rasadnike Za leto u vrtu bastovani sve cesce preporucuju mediteranske vrste koje krasi obilje intenzivnih boja. Klematis ili Jasmin u ovom periodu rastu veoma intenzivno.Nije jos kasno da napravite visecu korpicu sa padajucim vrstama biljaka.. Lovorika. iznad kapije. poterace nove izbojke.. Ozilite zbunaste vrste i cvijetnice: oziljavanje ce uspeti. Njima je neophodna redovna nega (okopavanje).

a ukoliko se pojave paraziti uklonite ih specijalnim sredstvima. smjestiti i u podrum. Poznom jesenjem cvecu produzite vek redovnim podrezivanjem i djubrenjem. cistite lisce. vrlo brzo sazreti i na osuncanoj terasi. . Odstranite nekoliko zrna grozdja. Unesite sadnice Muskatli u staklenik ili ih stavite u prozor. vec od pocetka mjeseca namece se redovno ciscenje. ukoliko je vreme toplo. za vreme Vaseg odsustva. kako bi na proljeće novi izbojci iz pupoljaka formirali zeljeni oblik biljke. Mozete ih. naravno. Potsjetnik radova za oktobar Uredjujte i sadite U gradskoj sredini lisce brzo opada. gde se. Oni ce sacinjavati zimski dekor Vaseg vrta. ako je potrebno jos jednom ih orezite. posto su novi izdanci zavrsili rast. koje su leto provele napolju. Unesite vrtni namestaj. nakupilo dosta opalog lisca i cvijetova.Potsjetnik radova za septembar Pripremite se za unosenje Povratak sa odmora najcesce zahteva veliko ciscenje. Pocistite travnjak i terasu. Ne oklevajte da zasadite zimzelene biljke i cetinare u zemlju ili zardinjere. da bi ih sacuvali od insekata i parazita. To je najbolje uciniti u ovom periodu. obratite paznju da ga pre unosenja u podrum operete i dobro osusite. Sobne biljke. kako bi dobili savrsene grozdove. Orezite topijarne forme. orezujte granje. zatim ih ubacite u vrecice. pocnite da pripremate za unosenje. Berite voce od pocetka sazrevanja. Najcesce ce. Ocistite uvelo lisce sa puzavica. Bonsaiju smanjite zalivanje.

Oprez nije na odmet. Na vreme unesite sve biljke koje treba zastititi. ili je ostaviti u zardinjeri za sledecu Novu godinu. Olaksacete oticanje vode i smanjiti rizik da one glinene popucaju od mraza. Posude koje ste ispraznili energicno ocetkajte i pre ponovnog punjenja dezinfikujte. Osiromasena je.Ne zaboravite da ispraznite bazene. Saksije sa biljkama koje ostaju napolju odignite od zemlje malim podmetacima. koje cete cuvati u suvom podrumu. Nemojte se plasiti da ih posadite vrlo gusto. Iskljucite vodu za sistem za zalivanje i ocistite pumpe. Poberite prispelo povrce. cesto stradaju od iznenadnih temperaturnih padova. Iako mogu dobro podneti vrlo ostru zimu. Prvi jesenji mrazevi mogu nastupiti vrlo brzo. ona nece izgubiti svoje cetine i na proljeće je mozete zasaditi u vrtu. Sa dovoljno velikim busenom i na hladnoci. Potsjetnik radova za novembar Predupredite hladnocu Proljećne lukovice zasadite u mesavinu zemlje i peska i pri tom im obavezno obezbedite dobro odvodnjavanje. Izvadite Dalije i druge letnje lukovice. a moze preneti i bolesti. Biljke koje idu u podrum na mirovanje maksimalno orezite. Beskorisno je cuvati koriscenu zemlju. . Potsjetnik radova za decembar Uredite Vasu jelku Zasto ne iskoristiti terasu da biste se kroz prozor divili Vasoj novogodisnoj jelki. Ocistite cetinare od suvih (smedjih) iglica. Pripremite slamnate ili plasticne ogrtace za osjetljivije biljke koje ce prezimiti na otvorenom.

Mnogi vocari amateri ne poznaju produktivne osobine rodnih grancica. u hladnim zimskim danima. spustajuci zile. Uz njih mozete. treba ih prorediti na desetak centimetara. Lagano ocistite podnozje jelke. Prelistajte casopise kataloge. ali se pri tom pazi da se rodne grancice suvise ne udalje ka periferiji. Ne smeju se skracivati. Veoma je bitno da se starije rodno drvo svake godine na odredjenom mestu skracuje. kako bi cistocu sto duze zadrzali. Zato se u redovnoj zimskoj rezidbi unutrasnjost krune proredjuje. Vite i rodne grancice uglavnom dopiru do periferije krune. Kada pocnu mrazevi mozete zaboraviti na Vas balkon. narocito one sa bogatim asortimanom semenja i lukovica. vec se uklanjaju do osnove. Kako se rodni potencijal (rodne grancice) ne bi centrifugalno udaljavao ka periferiji i ne taj nacin ogoljavale skeletne grane jer se na lukovima savijenih grana mogu da pojave vodopije (nerodni prirast). U unutrasnjost krune cesto ne moze da prodre svetlost pa su zametnuti plodovi sitniji i slabo obojeniji. a izrazajno lisce uspesno popunjava prazne prostore. Ne sme da se dopusti da stablo preraste zeljenu optimalnu visinu. pa ni njih nikada ne treba skracivati. Isto pravilo vazi i za takozvane rodne kolace sa kojih se dobijaju vrlo kvalitetni plodovi. ROD SE KROJI MAKAZAMA Jabuke i kruske nece obilno roditi i imati kvalitetne plodove ukoliko se stabla neredovno i nepravilno orezuju. Prekopajte zemlju i prekrijte je tankim slojem treseta.Mozete u rasadnicima potraziti Heleborus odorus. sanjariti. Ukoliko je potrebno mogu se prorediti odsecanjem do osnove. jer se na vrhu grancice nalazi mesoviti pupoljak koji donosi rod. Rodna stabla pravilnom rezidbom u odredjenoj meri se podmladjuje uklanjanjem starijeg rodnog drveta. pod uslovom da ste dobro zastitili osjetljivije vrste. Rodne grancice Ukoliko je duz starijeg rodnog drveta veci broj naboritih i krutih rodnih grancica. koje se zamenjuje jednogodisnjim najproduktivnijim grancicama. Njegovo cvijeće se javlja vec tokom zime. planirati i svakako dobiti nove ideje. a . Oblik krune Redovnom rezidbom odrzava se zeljeni oblik krune. pa ih nepotrebno uklanjaju i tako smanjuju potencijal rodnosti.

to je tri-cetiri metra. Stabla visa od cetiri metra se teze odrzavaju. Prilikom rezidbe treba uvek otklanjati vodopijevertikalne grane koje ne sadrze rodne pupoljke. Odredjenim pomotehnickim merama kao sto je delimicno skracivanje vrha i povijanje do odredjenog ugla i vodopije mogu da se transformisu u rodno drvo, ali ova operacija se izvodi samo ako nema dovoljno rodnih grancica. POSADILI STE VOCKU STA DALJE? Razvice mlade vocke, a njena kasnija rodnost i plodnost umnogome zavisi od radova prvog proljeća posle sadnje. U vetrovitim krajevima pobija se kolje uz sadnice da bi se zastitile od krivljenja i bolje ucvrstio korjen. Ovo se odnosi i na vocke kalemljene na slabim vegetativnim podlogama. Kolje treba da bude toliko dugacko koliko zajedno iznose visina stabla, dubina riglovanja ili jame i jos 15cm zdravice. Kolje se zbog povecanja trajnosti moze inpregnirati-sirovo kolje potapanjem u 5-postotni rastvor plavog kamena tokom 2-3 dana. Sadnice se za kolac vezuju pri vrhu i oko sredine stabla raznim vezivima u vidu osmice, da se ne bi ostetila kora. Kolje se postavlja s juzne strane, radi sprecavanja pojave ozegotina. Vrh koca ne sme biti visi od buducih ramenih grana vocke da im ne bi smetao u razvoju. Sadnice posadjene u proljeće obavezno moraju da se zalivaju. One zahtevaju vise truda zbog zakasnjenja u vegetaciji. Najosjetljivije su kajsija, ribizla i leska, jer vegetacija ovih vrsta pocinje ranije. Na zemljiste oko vocke potrebno je rasturiti neko od azotnih djubriva (npr. oko 250gr nitromonkala ili 300gr KAN-a), jer azot povoljno utice na brzi razvoj krune. Zemljiste u vocnjaku se zatim kultivira ili tanjira, cime se razbija pokorica i djubrivo pokriva slojem zemljista. Izuzetak su nitratna djubriva (cilska zastita, kalijumova i kalcijumova salitra), koja ne moraju da se zaoravaju. Vocke se pre pocetka vegetacije oprskaju, dabi se zastitile od uobicajenih bolesti i stetocina. BILJNA APOTEKA U VASEM VRTU Mnoge ukrasne biljke, koje doprinose ljepoti nasih vrtova, imaju i ljekovita svojstva. Iz tekstova Mr Ljubinke Levajic i Svetozara Veljkovica, objavljenih u reviji SUME br. 56, upoznacemo Vas sa nekima od njih. BREZA (Betula verucosa) - Listovi breze beru se pocetkom leta i suse u tankom sloju na promajnom mestu. Caj od listova breze povoljno deluje na obolele mokracne

organe, upale bubrega, besike ili mokracnih kanala. Potstice izlucivanje tecnosti. 1 kafenu kasicicu lista preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 15 min., procediti i zasladiti po zelji. Piti vise puta u toku dana. GLOG (Crategus sp.) - Od gloga se mogu koristiti list, cvijet i plod. Najcesce se prikuplja cvijet sa listom, a susi se u tankom sloju na promajnom mestu. Koristi se kod blagih oblika "slabosti srca" i blago povecanog krvnog pritiska. 1 kafenu kasicicu lista preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 15 min. Piti tri puta dnevno, uvek sveze pripremljen. Pije se 6 dana za redom, pa se sedmi pauzira i tako naizmenicno. LIPA (Tilia sp.) - Prikuplja se cvijet, zajedno sa priperkom, pre nego se cvijet potpuno otvori. Susi se u tankom sloju na promajnom mestu. Najcesce se upotrebljava kod razlicitih prehlada i povisene temperature, jer olaksava znojenje. takodje deluje umirujuce i olaksava san. 1 kafenu kasicicu caja preliti sa 200 g prokljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 20 min. i procediti. U toku dana popiti dve solje sveze pripremljenog caja. KLEKA (Juniperus communis) - Citava biljka je ljekovita, ali se najcesce koriste plodovi. Ljekoviti su samo potpuno zreli plodovi, ljubicaste boje, dvogodisnji, dok jednogodisnji, zeleni, nisu ljekoviti, te ih ne treba koristiti. Beru se od kraja leta do pocetka zime, a suse na promajnom mestu. Iglice i mlade grane beru se od aprila do kraja juna, usitne i suse na isti nacin kao i plodovi. Kleka ima baktericidno dejstvo, te se koristi u lecenju infektivnih bolesti pluca. Regulise rad bubrega i pospesuje izmokravanje. Etersko ulje prodire duboko u kozu, te se koristi u lecenju reumatskih oboljenja, narocito na zglobovima. Regulise rad organa za varenje, koristi se u lecenju zapaljenskih procesa zeluca i creva. Uvarak od iglica i mladih grana otklanja otok nogu i poboljsava cirkulaciju. Kleku treba koristiti obazrivo, jer preterana upotreba moze dovesti do ostecenja bubrega. 1 kafenu kasicicu izdrobljenih klekinja preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 10 min. i procediti. Piti 1-2 soljice caja dnevno. Kod zeludacnih i crevnih oboljenja i secerne bolesti pije se nezasladjen. Kod

oboljenja organa za disanje moze se zasladiti kasicicom meda ili secera. HAJDUCKA TRAVA Achillea millefolium Latinski naziv ove biljke u prevodu znaci AHILOVA TRAVA SA HILJADU LISTOVA, zato sto je, po predanju, Ahil, mitski junak, ovom biljkom lecio rane. Cvijeta od juna do oktobra, a njene cvijetove pcele rado posecuju radi sakupljanja polena. Tom prilikom nogice i celu donju polovinu tela oboje zrkonarandzastim polenom. Raste na susnim do umjereno vlaznim livadama. Osim toga pojavljuje se i pored puteva, na kamenitim mestima, kao i po oranicama i vinogradima. rasprostranjena je od nizijskih do planinskih predela. PRIPADA NAJSTARIJIM LJEKOVITIM BILJKAMA. Koristi se za lecenje svih stomacnih poremecaja, oboljenja jetre i zuci. Ubrzava krvotok, pomaze kod nekih poremecaja rada srca, leci hemoroide, jaca organe za probavu. Vekovna je upotreba hajducke trave u narodnom ranarstvu. Istucan i fino prosejan list stavlja se na rane, cime se sprecava zagnojavanje i doprinosi brzom zarascivanjui ublazavanju bolova. Caj od ove biljke poboljsava apetit. DIVIZMA blagotvorna za disajne organe Ovu magicnu biljku, koja kod nas raste kao korov, nosio je Odisej kao zastitu od cini carobnice Kirke. U doba Rimljana smela se brati samo uz magicne reci, a hriscani su osvestanim buketicima, u kojima se divizma obavezno nalazila, kadili kuce na Jovandan...

. vec susiti u tankom sloju u hladu na prozracnom mestu. cireva. List i korjen su ljekoviti u manjoj meri. Ljekovita moc divizme je povezana sa zutom bojom. cvijetovi. Listovi se rasprostiru i suse ZA BOLJI VID I • Caj od cvijetova divizme jedan je od SLUH najboljih prirodnih lekova za zapaljenje disajnih puteva. Isitnjeni i zgnjeceni cvijetovi upala ociju. Cvijet divizme sadrzi saponin (od koga potice i peckanje u grlu). te ih ne treba cuvati duze od godinu dana. tanina i vrlo malo etarskog ulja. Suvi cvijetovi lako povuku vlagu. po suvom i suncanom vremenu. koji podseca na med.. sluzast.Impozantna i uocljiva.. peskovitim zemljistima. Cvijet se bere preko celog leta i jeseni. obavijena zlacanim krunicama. a suvu veoma prijatnog. uboja. suvim. bronhitis. zbog kojih je u narodu zovu jos i kraljevska sveca. brzo gube ljekovita svojstva. zavijeni Preporucuje se i protiv astme. Deluje i kao diuretik. oblog protiv svih lisaja. Od prelivenih slatkim svezih cvijetova stavljenih u teglu i na bademovim ili sunce brzo ce postati uljasta tecnost . pomesani sa medom hlade opekotine i izvlace bol. gusto okicena krupnim zutim cvijetovima. katar Lagano popareni bronhija. flavonida. po suncanim. kasalj. zute boje krocetina. odlican su zapaljenih i gnojnih rana. tako otpadnu samo casicni listici sa prasnicima. pa cvijetove ne treba sabijati u korpe. drhtanja. a seme je blago otrovno. nervoze. promuklost.. cim ispari rosa. prethodno i neuralgija. Najlakse se beru tako sto se ispod stabljike prostre cisto platno i stapicem blago udari po biljci. namocenu u • U spoljnjoj upotrebi sluzi za lecenje uvarak.. Cvijeta tokom celog leta i jeseni. Svezi cvijetovi su neugodnog mirisa. Cvijet se slabo drzi na stabljici . magareci kasalj. bolova u zeludcu ili maramicu. grceva u stomaku. • Saka cvijetova u litri rakije sredstvo su Od svezih cvijetova.. za masazu kod gihta i reumatizma. Ukus im je slatkast. Gornja polovina stabljike je klasasta cvast. kako bi se boja ocuvala. najbolje rano ujutru. sluz. pa ih odmah po susenju treba spremiti u staklene posude i cuvati na tamnom mestu.opadne vec drugog dana. malo gume. smetnji u srcanom ritmu. secer. raste uz puteve. u platnenu vrecicu teskobe.

Ime potice od grckih reci oros . dok se sitnocvijetne divizme ne koriste. koje skupljamo u snopice i susimo na osencenom. namocena u loj ili mazivo. majoran. Upozorenje: svi delovi divizme. osim cvijetova. radi jacanja cvijetova posvetlice svetliju kosu. Od mazurana beremo gornje. Sadrzi etericno ulje. popraviti ako se 35 kap kapne u Njihov dim umiruje grlo. se ljekovito ulje. ali i za lecenje rana maslinovim uljem (nakapa se i pusti da se osusi. vranilova trava ili mravinac (Origanum Vulgare) vec po broju narodnih imena ukazuje da je veoma poznata ljekovita i mirodjijska biljka. kada se potplata smanji • Od suvo lisca se mogu zavijati cigarete. Postojao je tada i obicaj da se mladi parovi ovencavaju vencima od ove trave. koja se preliva u duginim bojama. U anticko vreme mazuran je dodavan teskim vinima za podsticanje ljubavne zelje i zato posvecena boginji Afroditi. Jak caj od oci. odakle se prosirio po arapskim zemljama. • Suvo lisce i cvijeće moze se smrviti u prah i usmrkavati protiv prehlade. blago su otrovni! MAZURAN RODJAK ORIGANA Mazuran. za dezinfekciju . a mogu biti i bolesno uvo. Gluvoca ili slab sluh mogu se cipelama. daje dugotrajnu baklju. • Osusena stabljika.. zamena za duvan. nadzemne delove u vreme cvijetanja. Sredozemlju i kontinentu. i ostavljenih da odstoje na toplom • Mirisni cvijetovi se upotrebljavaju za 4-6 nedelja. promajnom mestu.planina i ganos radost. • Omeksavaju i neguju kozu. Ljekovite su sve vrste sa krupnim cvijetovima. sto aludira na radost sto je izaziva pojavljivanje ove biljke koja raste na suvim livadama i svetlim sumama brdovitih krajeva. tanine i gorke materije i zbog toga se koristi kao sredstvo protiv crevnih i zeludacnih tegoba. napinjanja. • List divizme moze prakticno posluziti u vida. pa se njime se 2-3 primenjuju i u kozmetici. dobija aromatizaciju likera. Potice iz Indije.dobra za masazu. u kremama i putadnevno mazu parnim kupkama za lice.. od jula do septembra.

gde ga preporucuju kao odlican dodatak hladnoj sunki. bez 2 kg slatkih gnjecenja. ZELE OD MAZURANA Oprati jabuke i osusiti. Potreban bez ljuscenja i vadjenja kostica i krckati u materijal: posudi sa vodom. Zasadio je kivi . Mazuran daje jelima poseban ukus. koji raste kod nas na primorju. da zele ne bi bio mutan. takozvani kritski mazuran ili origano. Posle 15 godina rada na drugom kraju sveta.probavnog trakta i zaustavljanje proliva. guscije i pacije meso i mahunasto povrce. Ovaj recept prenosimo iz jednog dobrog engleskog kuvara. a sada i u nasoj kuhinji. Srodnik mazurana. da je takav secer delikatesan dodatak kolacima. a zatim pojacati sirceta temperaturu 10-15 minuta. Sok lagano zagrevati mesajuci. Zbog ovih osobina najvise upotrebljava kao caj. jer se koristi za pice i prelive za spagete. doneli i sadnicu kivija i australijskog oraha. sircetom i 3/4 veze mazurana. da se zele velika veza zgusne. Pomesan sa kristalnim secerom. Ratomir Badojevic nije ni sanjao da ce jednoga dana u svom domacinstvu imati bastu sa egzoticnim i juznim vocem. Masu procediti kroz platno. ali ga mi preporucujemo kao odlican namaz za hleb sa maslacem. vratili su se u domovinu. pored drugih zanimljivih stvari. sagradili kucu. U koferu su. zaradjenim kapitalom. je nezamenljiv zacin u italijanskoj. vrlo lijepo ga aromatizuje. iseci na komade. pa se zato koristi kao zacin za svinjsko. Ostaviti 5 minuta da se prohladi i sipati u male. U svom selu su. 1. sterilisane tegle. KAO U AUSTRALIJI Kada je dalekih sezdesetih godina sa suprugom Darinkom krenuo put Australije. a zajedno sa bosiljkom daje odlican ukus pecenom krompiru. Na kraju sitno iseckati preostali mazurana mazuran i umesati u zele.5 dl jabukovog dok se secer ne rastopi. Na jabuka svakih 6 dl dobijenog soka dodati 450 gr 6 dl vode secera.

.pred kucom.prvih 200 grama sveze ubrane kafe. nego mu dati ulov. Secamo se da smo snimili i urmu. Sve to danas raste u lijepo uredjenoj zimskoj basti. osvezavaju nas i neguju nasu kozu. ali su od njih odlicni kolaci! Uz pozdrave odlazimo. Divlju jagodu su otkrili jos nasi preci u sojenicama. Vec narednog proljeća neobicno voce se "primilo". a da nismo sigurni da smo bas sve upamtili. u srednjem veku su je smatrali magicnom.vocka koja se dobija ukrstanjem jabuke i kruske. U velikoj saksiji nikla je brazilska kafa. kako red nalaze. bila je veoma cenjena u staroj Grckoj i Rimu. hranljivi plodovi (lazni. . Uvarak od lista i korjena istovremeno je jedan od najkorisnijih. marakuja . fejoje. gde zaticemo i drvo banane! Sa drveta kafe vec Ratomir je vec imao i prvu berbu . masline.vrsta borovnice.. na trecem spratu kuce. lovora. jer su pravi plodovi samo spoljne zute semenke) izuzetne su po svojim zastitnim svojstvima. umesto vinove loze. Nabavio je semenje i sadnice papaje. A tek slast za nepca! Ovi ljupki. upotrebljava se kao jedna od najukusnijih i najboljih zamena za ruski caj. u stvari. a orah. Po onoj staroj: bolje je ribara nauciti da lovi ribu. za koji se veruje da je ljekovit. japanske jabuke.. Lisce sumske jagode. mnogi zacini. ali nam domacin umesto toga nudi nekoliko zrna. Uz to nam donose tako potrebne vitamine i minerale. jer prociscava krv. DIVLJE JAGODE Koja je radost kad u sumi ugledamo kao krv crvene divlje jagode medju njenim neznim zelenim liscem. To je domacina podstaklo da pocne da razmislja o prosirenju asortimana i gajenju i drugih vocki kojih jos nema na nasem podneblju. a ima ukus ananasa. kineske jabuke. veoma bogato vitaminom C..vrsta sitnog limuna iz Juzne Amerike. podstice rad svih organa. kumoj .Malo su drugacijeg ukusa od nasih. a od XVI veka lekari su je ponovo poceli prteporucivati za lecenje razlicitih poremecaja. stakleniku.. japansku musmulu. americku borovnicu. Hteli smo da probamo ovu kafu. avokada. nudi nam i nekoliko oraha. aronija . kaze. i malo masniji. iza kuce. Oni sadrze elaginsku kiselinu specijalno jedinjenje koje onemogucava izazivace kancera da pretvaraju zdrave celije u zlocudne (kancerogene).

Ovo mleko od svezeg soka • Listove sumske jagode . One su nepreradjene belancevine koje iz ne samo ukusne. reumaticarima. osjetljive osobe planinama sve do augusta dobijaju koprivnjacu. 6% secera (gajene su siromasnije). caj od lista i korjena jagode. Ista kolicina ima 2. limunske i vinske kiseline. a na posto je pojedu. bastenskih. a na planinama sve do nudimo recept da sami. osim Vise od 400 gajenih sorti jagoda i jaja. pakovane u Slatke sumske jagode dozrevaju crvene tube? Mi vam od maja. a zubna zgnjecenog ploda ili mleko za gledj postati otpornija. vec i hranljivije od usta. gihta. mangana. mogu se ukljuciti u dijetnu hranu Da li se secate nekadasnje secernih bolesnika. Osjetljive osobe hranljivije od bastenskih. preporucuje kuru jagodama svakom ko pati od lenjih creva. a to je 120% preporucene dnevne doze. jagode u vidu maski od Desni ce ojacati. francuski travar cije savete rado donosimo. decje zubne paste sa ukusom jagode. kalcijuma. nervoznim. pektina i obilje vitamina C. Oblog od zdrobljenih listova smiruje upale i ubrzava srascivanje manjih rana. Moris Mesege. a zatim isperite. fosfora. ljepotu. bi trebale da izbegavaju. One su ne pastu i tinkturu za ispiranje samo ukusne. vec i jagoda ulaze u krv. anemicnim osobama i svima koji se oporavljaju posle bolesti. bolesnicima sa problemom jetre. U divljoj jagodi ima 81% vode (u gajenim sortama i do 90%). Koprivnjaca Slatke sumske jagode Jagoda ima samo jednu manu dozrevaju od maja. odrzavanje koze i zube i desni suvom svezinu tena. umesto gotovih cetkicom sa pripremljenim preparata mogu se koristiti divlje prahom. gvozdja. Ovu reakciju (rastu do 1300 m organizma vecinom izazivaju nadmorske visine). Jedna solja ovog voca sadrzi 82 mg vitamina C. kod augusta (rastu do 1300 m kuce. Vise od 400 gajenih • Stucajte u prah pregrst sorti nisu prikladne za listova i korjenja sumske zdravstvenu primenu. napravite zubnu nadmorske visine). Istrljajte Za ciscenje lica. ali je to sasvim bezopasno). skoljke i cokoladu. Posto kod jagoda polovina secera Prirodna zubna pasta postoji u obliku vocnog secera. jagode.2 grama prehrambenih vlakana i samo 45 kalorija.posebno bubrega i smiruje zivce (caj od korjena boji mokracu crvenkasto. kalijuma. pa ga pomesajte sa prahom od krede. nisu prikladne za Ove osobe slobodno mogu koristiti zdravstvenu primenu.

gnojne upale. kada su vrlo ljekoviti. zacinsku biljku u upotrebi jos od antickog doba. Vlasac ima neznu lukovicu iz koje izbijaju gusti. a ponekad se pojavljuje uz mocvarna mesta u velikom broju. Ako sa izleta donesete oziljene izdanke jagoda. Pucavica. visoki 15-30cm.nabrane pocetkom leta. U nasoj zemlji rastu jos dve vrste jagoda s jestivim plodovima. sitni luk. Razmnozavaju se lako i brzo (nemojte ih zaprasivati i djubriti hemikalijama!). plodovi su joj zelenkasto beli i samo na strani okrenutoj suncu crvenkasti. rezanac. ili turska jagoda.. sada se dosta uzgaja i u bastama. Tom kravljeg mleka nanosi se i ostavi razredjenom rakijom cesto nekoliko sati ili celu noc na licu. Samoniklo raste uz obale reka. ali gube i aromu i ljekovite materije. Od maja do jula razvijaju se crvenkaste ili ljubicaste poluloptaste cvasti. najbolje pocetkom jeseni. Za jelo i zacin upotrebljavaju se sitno iseckani listovi koji se beru od proljeća do jeseni. cebulcek. Ako ne .. rasadom ili deljenjem busena. teze odvajaju od lezista. mozete ih presaditi u bastu. snit luk. pticji luk. krvarenja desni ili loseg zadaha. za razliku od obicne sumske jagode. Vlasac je visegodisnja biljka koja se brzo bokori i vec u prvoj godini obrazuje 30-40 strukova luka. pri cemu se snop listova reze makazama iznad zemlje. veoma ukusni cevasti listovi. LUK VLASAC Medju petnaestak vrsta divljeg luka koje uspevaju kod nas. Kitnjaca je snaznija i do 40 cm visoka. jagode pomesanog sa malo svezeg stavite u rakiju. poznat i kao drobnjak. plavozelene boje. da bi se sacuvala lukovica za sledecu sezonu. Moze se uzgojiti direktnom setvom semena. pa se po intenzivnom mirisu na luk iz daleka moze prepoznati. a ispirajte usta u slucaju potom ispere ruzinom vodicom. a plodovi su slicnog ukusa kao ogrozd. mnogo je sitnija od obicne sumske. Iz nje ce kasnije poterati novi listovi. izabrali smo da Vam predstavimo VLASAC. koji se. a na povrsini nemaju zrnca. na vlaznim livadama.

cvijet.nadjete rasad ili seme. Clancii stabljike su joj elipticni. KAKTUS KOJI SE JEDE KORISNA ZABICA Poznata i kao opuncija. s jeseni zrele plodove. a u unutrasnjosti je ljubitelji kaktusa neguju u saksijama. let je drzite protiiv kolitisa i nadrazenh KAKO DA JE NEGUJETE . Ruzicasti ili zuckasti krupni cvijetovi s brojnim laticama razvijaju se po gornjem rubu ogranaka od maja do jula. U narodnoj mediicini upotrebljavaju se svi delovi biljke plod. u obliku Ako ste ljubitelj kaktusa i desetoprocentnog caja. a zatim secera. vitamina C i organskih kiselina. zelite da Vasa zabica bude Cvijetovi se posebno koriste primerak za uzor. sadi se vise biljaka u bokoru. kao i cela biljka. Krajem novembra busen se izvadi i presadi u odgovarajucu saksiju. pljosnati i mesnati. a u toku vegetacije listovi se rezu 4-5 puta. na hladovitije mesto. U jesen sazrevaju kao jaje veliki. za uboje. na rastojanju 20-30 cm. cesto veliki i do pola metra. zalije i prenese na prozor ili terasu. izvrstan je oblog za omeksavanje i sazrevanje cireva. vlasac tokom juna potrazite u prirodi i busen presadite u bastu. svekrvin jezik. Cela biljka je delotvorna protiv bolova u stomaku. Odomacila se i kod nas. a mesnato stablo tokom cele godine. obrasli cupercima bodljikavih dlaka. gde se vec tada uzgajala za ishranu. sluzi. brzo ce krenuti novi listovi i tokom cele zime zime davati ukusan i svez vitaminski dodatak. Zabica spada u grmolike kaktuse. na Mediteranu i slobodno upeva na osuncanim kamenjarima. Od oveog soka prave se kozmeticke maske za vlazenje lica. Ova 'bodljikava ljepotica" pristigla je u mediteranski deo Evrope u XVI veku iz Meksika. gospina pogaca. crveni. zuti ili ljubicasti plodovi. protiv opekotina i upala koze i sluzokoze. u kome ima najvise vode. socni. belancevina. koji su. indijska smokva. zabica nam leti za rucak nudi svoje cvijetove. Sok iz stabljike. stablo i korjen.

slatko-kiselkasto. kao i protiv uvecane prozracnom mestu. stedljivije. Ako je ne koristite socno i jede se sirovo. Caj od korjena treba da je propusna i pomaze izbacivanju vode iz hranljiva. da brati u rukavicama. Pogledamo li zemljiste. tako i na kvalitetnoj podlozi . na kori ploda. po potrebi u proljeće. ruzmarin (Rosmarinus officinalis) svoju "vezu sa narodom" ni dan-danas nije izgubio: dodjemo li na svadbu. a meso zrelih plodova je onda. plod bi se zavrsiilo teranje izboja. na svetlom mestu. Mesto reza mora rostilju. Najbolje ih je dva puta nedeljno. a zatim. dok se u ostalim krajevima. ova ukrasna i korisna biljka nije olicenje zahtevnosti: vremenom ce se razgranati nasiroko. mekani deo. dok se cvijetovi pripremaju kao spargla. do pocetka mirovanja. Prava postojbina mu je primorje gde ova zimzelena grmolika biljka moze dostici i dva metra visine. Razmnozava se Stabljika se moze peci na reznicama. pocetka teranja izbojaka do polovine augusta normalno. se mogu praviti dzem i na temperaturi 6-8*C. Zalivajte je od organizma. mermelada. Opisan u nrodnim pesmama. Osim sto je manje poznata njegova uloga u kozmetici. toplom i creva. Od plodova bez vode. poput biljne snicle (pri se sust dve nedelje pre nego pecenju bodlje se je posadite! odstranjuju). Zim je ostavite socni. manje je poznata i njegova ljekovita funkcija. Presadite je. gotovo uvek bicemo okiceni upravo ovom mirisljavom i aromaticnom biljkom. RUZMARINE MOJ ZELENI. gajen u saksijama. uzduzno razrezati i izvaditi obustavite. kako na peskovito-posnoj. preko zime cuva u svetlim prostorijama sve do proljeća a zatim iznosi napolje na suncano mesto. Ljekovito je pre svega .na suncanom. Ruzmarin se u toplijim krajevima gaji odmah na stalnom mestu u basti. ri u ishrani mozete je branju i koriscenju treba prihranjivat djubrivom za posebno paziti na sitne bodlje kaktuse sve do polovine jula..ukoliko ima dovoljno toplote i svetlosti. a kod nas dosta kasnije) a oni su nosioci one specificne arome meda ukoliko pcelama ponudimo bas ovakvu ispasu.. Daje plavo-belicaste cvijetove vec od pocetka januara (u primorskim krajevima. ukusno. Zemlja prostrate.

Cvijetovi su atraktivni i otvaraju se nocu. krupni i veoma lepi. posebno kod tzv. Plodovi su crveni. Bilo kako bilo. Jestiv je i sladak. ovu biljku lako je razmnoziti. sa granama koje se povijaju prema zemlji. Cvijetovi su crveni. Plodovi su Porijeklom iz toplih spolja purpurnoi suvih predela ljubicasti. koriste se i kao diuretik. a njihovi plodovi koriste se kao ukusno. sa bodljama koje zrenjem opadaju. u svojim prirodnim stanistima gaje se u vrtovima i plantazama. PITAHAJA Cvijetovi su sitni. Porijeklom je iz toplih i suvih predela Amerike. PITAJON Cerus hexagonus i DATO Stenocereus grieseus Veoma rasprostranjen u toplim. KAKTUSI EGZOTICNO VOCE Verovatno cete se iznenaditi. americkog belog mesa. zenskih oboljenja. preko ucestalih. zatim. bezvodnim predelima obe Amerike. Visina ljekoviti. jestivi. u poslednje vreme. slatki. Raste do visine od 15m. mada moze i polozenicom. kojih se u stanovima "treba kloniti zbog bodlji". mu je u prirodi oko 3m. Visok Opunta ficussusnim 3-5m.lisce. slatki. kao i deljenjem korjena biljke. belog ili crvenog mesa. crvenog mesa.Ovo najbolje uspeva reznicom. zivih ograda svuda duz obale. Sto se ruzmarinove estetike pak tice . Mediterana.tesko je nabrojati sve forme i hortikulturna resenja koja on nudi. u jednom redu. bolesti krvotoka i reumatskih oboljenja. Acanthocereus rasporedjeni tetragonus kruzno. ali neki od kaktusa. aromaticno voce. pocev od obicnog neorezivanog zbuna. Ima ga u Porijeklom je sa TUNA toplim. pa do unikatnih stabala bonsai-varijanti. kontinenta. srednje krupni. Plodovi su krupni. BUCITO Mammillaria mammillaris Visine je 15-30cm ne grana se. sastoji se od indica .

Meso je slatko i aromaticno. U listovima ima vtamina C. Za brezov sok zna se jos od davnina. Rusiji. Raste i na nasoj obali. Cvijetovi su krupni. atraktiv ni i otvaraju se samo nocu. Visine je do 15m. Skotskoj. uspravn og rasta. dosta kalijuma. baltickim zemljama) i koristi u svezem.brezike. kalcijuma i gvozdja. karotina. narandzaste boje. Voli suvo i peskovto zemljiste. fermentiranom ili preradjenom stanju. Poljskoj. kao i puno svetla. slatki. ljekoviti. zelenkasti. Plodovi ovalni.predelim a Amerike . I danas se skuplja u mnogim zemljama (Irskoj. Kod nas raste u zajednici sa drugm vrstama drveca. . Azije i Amerike. Plodovi su purpurn oljubicast i. razgrana t. vitamina E i vaznih minerala. belog mesa. Cvijetovi rastu po ivici najmladjih grana. BREZA (Betula pendula) Breza je drvo umjerenog i hladnog pojasa Evrope. mnogobrojnih grana koje podsecaju na listove. U svezem soku ma do 2% secera najvise u vreme listanja. ili samostalno obrazuje brezove sumarke .

• Unutrasnji deo brezove kore moze se samleti u brasno i dodavati brasnu za mesenje hleba. smanjujuci mu otpornost prema gljivicnim zarazama. • Caj od brezovih grancica pravi se tako sto se grancice preliju kljucalom vodom. • Osusenim listovima i grancicama moze se aromatizovati sirce za salate. GRANCICA Hemerocallis Fulva U prirodi ovu bilju mozemo naci samo ako podvlja i prosiri se iz vrtova.perena. .Sok se skuplja tako sto se na mladom stablu probusi burgijom rupa duboka nekoliko cm. porijeklom iz Evrope. u kojima fermentiranekoliko dana. Iz jednok stabla se moze dnevno nakupiti oko 4. Sigurno je da je grancici mesto u vrtu. gde se uzgaja zbog ljepote svoga cvijeta. ali neko bi rekao i u povrtnjaku! Grancica se moze koristiti za jelo u raznim oblicima. u nju se utakne cevcica. • Mladi proljećni izdanc mogu se dodavati salatama ili pripremat kao spargla. narandzasti. cvijetaju od juna do augusta. i sok se skuplja tokom narednih 48 sati. ali je u Evropi njena hranljivost nepoznata. Japanu. • Cvijetni pupoljci kuvaju se i pripremaju kao boranija. Po toplom vremenu sok brzo fermentira. ili pripremiti kao kasa sa medom. Cvijetovi su krupni. ali se cesce skuplja u burad.. • Lisni pupoljci i sasvim mlad lstovi mogu se koristiti za spremanje corbi i varva. crveni ljiljan. Grancica je trajnica . • Na Kamcatki se usitnjena kora mesa sa kavijarom. a oko 170 l u sezoni! Cesto busenje istog stabla stetno deluje na drvo. Brezov sok mesa se sa vinom secerom. Posle toga rupa se zatvori drvenim klinom. • Cvijetov se mogu pohovati. Brezovim sokom moze se razredjivati i vino. izuzetne ljepote. a zatim koristi. Jedu je u Severnoj Americi. kukuruscici. kvascem ili limunom. a osuseni se dodaju kao zacin mnogm jelima. Moze se piti i kroz cevcicu direktno iz stabla..5 ltara soka. Zovu je jos i danica. na drskama visine do 130 cm.

4 dana. ili mozda..4 gr NPK djubriva. . uspesno mogu uzgajati i u stanu. Najcesce se koriste vertikalni drveni ili plasticni oslonci. na Vama je da odlucite . toplim i cistim prostorijama. Ukoliko mate vrt il dvoriste. takodje. Vezivanje moze biti u obliku piramide.kaze dr Vukasin Bjelic. Krastavci se. Krastavci imaju veliku potrebu za toplotom. Svakoj biljci potrebno je 3 .25*C. Osim toga. kofi ili drugim sudovima. Temperatura vode mora biti slicna sobnoj temperaturi.. potreban oslonac. docent Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu. Ovo se ponavlja uvek kada korjenove zilice izbiju na povrsinu . kofama i raznim drugim sudovima. KRASTAVAC U SAKSIJI Uspesno se moze gajiti i u loncu.3 cm. zastakljenoj terasi ili drugim osuncanim.26*C. biljke se povremeno podsipaju mesavinom zemlje i pregorelog stajnjaka. Seju se po dve semenke. Kao leju u povrtnjaku. pa vazan uticaj na porast i plodonosenje ima odrzavanje povoljne temperature u prostoriji. jer takav polozaj obezbedjuje dobre svetlosne uslove. koji se pune mesavinom bastenske zemlje i pregorelog stajnjaka ili treseta . Biljkama je..Uzgoj je moguc u saksijama. Krastavac takodje ima velike zahteve za vlaznoscu vazduha i zemlje. il se kuvaju kao varivo.da li cete grancicu uzgajat kao ukras u vrtu. narocito u periodu plodonosenja. loncima. svakih 7 . Optimalna temperatura za pravilan razvoj i funkcionisanje korjenovog sistema je 23 .priblizno na .10 dana.• Beli. Obavezna je i prihrana biljaka. a posle nicanja u sudu se ostavlja po jedna biljka. na verandi. U zimskom periodu zaliva se svaka 3 . a od proljeća svakodnevno. ili vertikalno. u staklenicima i plastenicima. osim na otvorenom polju. Zasipa se cela povrsina saksije u sloju od 2 . zadebljali podzemnii gomolji vade se u rano proljeće i svezi dodaju salatama. Za razvoj krastavaca takodje je vazna i temperatura zemljista. Zato treba nastojati da se temperatura u prostoriji ne spusta ispod 20 .

U svakom domu treba da rastu kaktusi. Ove"zelene vojnike" treba rasporediti u "prve borbene redove". uslova rasta.kaze dr Bjelic. garantuje cist vazduh u prostoriji. . Da bi ste dezinfikovali i dezodorisali vazduh u prostoriji.svakih 10 . vec "gutaju" i razne stetne materije iz vazduha. darujuci vas kiseonikom. mocan je cistac vazduha i veoma dobro utice na vegetativni nervni sistem organizma. Sto veci to bolji! Ovi bodljikavi ukrasi upijaju radioaktivne cestice iz vazduha. Naucnici koji se bave uticajem biljaka na ljudski organizam savetuju da se u stanovima gaje i beli i crni luk u jednoj saksiji. Osim toga. ili drvo nekog drugog citrusa. dok se bocne vreze skracuju na dva lista i jedan plod. KAKTUSI "BOCKAJU" EROGENE ZONE Razne sobne biljke ne samo da su ukras doma. Ruza kraljica cveca.15 dana. sto zavisi od sorte. cime se regulise rast i plodonosenje biljaka.Jedna od najvaznijih mera nege krastavaca je orezivanje vreza. ako raste u stanu zajedno sa bosiljkom i nanom. orezivanja i mnogih drugih cinilaca. Glavna vreza se orezuje.10 plodova. nabavite bar jedan korjencic muskatle. odmah pored prozora. Oni prociscavaju vazduh i garantuju miran san. Dobro odgajena biljka daje 5 . ili na tri lista i dva ploda . biopolje kaktusa stimulise erogene zone oba pola. Dokazano je da ova biljka pomaze kod nesanice i glavobolje. kazu strucnjaci. odnosno prekracuje kada naraste do vrha oslonca. O Vasem zdravlju brinu i "fluidi" persuna celera i mirodjije. kako jos navode. . bez nocnih mora. Limun.

pa cak ni terasu dovoljno veliku da na njoj postave malo veci sanducic u koji bi zasadili svoje zacine. ruzmarin.. radi drenaze. MLADI KROMPIRICI ZA BOZIC Sta mislite o tome da za bozicne praznike. Postupak je sledeci: . ali naravno. ali i u samoj kuhinji.. mirodjija. zbog dubokog korjena.ZACINI NA KUHINJSKOM PROZORU Vec smo pisali o zacinskim biljkama kao ukrasu vrta. a ostavite samo nekoliko sredisnjih malih i taj deo korjena zasadite u saksiju pripremljenu na vec opisan nacin. I lijepo i korisno! Na kuhinjskom prozoru.npr. posluzite ukusne mlade krompirice koje ste sami odgajili? U prodaji se mozda i mogu naci oni iz uvoza. ruzmarin. evo zanimljive ideje. Sa korjena persuna koji ste kupili na pijaci odsecite gornji deo sa listovima (od prilike 1cm). Malo persuna. krhotina i sl. Persun cete teze uzgojiti iz semena. I nekoliko belih rada. skinite velike stabljike sa listovima. vrlo efektan ukras bi mogle biti saksije sa zacinima kao sto su persun. Za sve njih.. jagode. drvce lovora. ali to i nije problem. kao deo menija. humusa . Ruzmarin i mirodjiju posejte u vec pripremljenu saksiju (sloj sljunka. puno je onih koji nemaju ni bastu ni vrt. pa zatim saksiju ispunite mesavinom obicne bastenske zemlje. jedna cvekla. "Humovit" i malo peska) i seme prekrijte tankim slojem zemlje (1cm). Saksije redovno zalivajte i stalno cete imati u kuhinji svezih zacina.. a naravno i ostale koji vole da im zacini bas uvek budu pri ruci. ali njhova cena?! Ovo sto vam mi predlazemo kosta koliko plasticna kofa (moze i stara) i tri krtole ovogodisnjeg ranog krompira.

Ovaj kultivar otporan je na hladnoću. Tako uzgajam lavandu. vraćajući se iz švicarskoga alpskoga mjesta Erlembacha nedaleko od Simmentala. buksus. komposta (bastenske zemlje) od 10cm. donijela kultivar lavande koji masovno ukrašava taj kraj. juku i drugo bilje. posebice ružama. • posudu ispraznite pred bozic. santolinu. • nekoliko puta.Uzgajam razno bilje u malome stakleniku. kaže gospođa Božena. sve što se može razmnožavati vegetativno. Krtole prekriti sa 10cm istog komposta. Otad je prošlo nekoliko godina. pampas-travu. zemlje i pijeska. nadjubrite zemlju. pa Zabok otad konkurira Hvaru Svojedobno smo posjetili gospođu Boženu Štokan u Zaboku. vraćajaći se iz Švicarske. Najsretnija sam kada se mojim biljkama može ukrasiti neki lijepi prostor. pa rastu već cijele živice. .• zaliti i postaviti posudu na svetlo • Dno plasticne kofe mesto. donijela je planinsku lavandu. • postepeno • postaviti tri krtole dodavati zemlju dok srednje velicine na sloj ne napunite kofu. koja za biljke nađe vremena i usprkos odnedavnim dežurstvima u zabočkoj bolnici. postala i zaštitni znak Zaboka. nabosti u dobru mješavinu kvalitetna supstrata. kane. probusite za drenazu. koja nas je ovih dana pozvala da to i vidimo. Kušala sam razne metode. uskolisan je i jako lijepa mirisa. a cvijet berem kada je u punome cvatu. reznicama. . što smo i snimili u njegovanu parku gospođe Zorice Frančec-Capar. Njezin je "patent" kombinacija lavande s drugim biljkama. kada je. kaže gospođa Štokan. ali najbolje je grančice odrezati u kolovozu. a zahvaljujući vrtlarskim sklonostima te medicinske sestre lavanda je. eukaliptus. tokom rasta. lovorvišnju. . te kada se zažile sljedeće godine presaditi u lončiće. forziciju. I Zabok je grad lavande Božena Štokan. gotovo se može reći. hortenziju.

za 4-6 tjedana sjemenka će se raskoliti i pojavit će se izbojak i korijenje.5 cm. možda se . a kad korijenje odeblja i lišće ponovo naraste. a zimi u svijetloj prostoriji pri 5 stupnjeva Celzijevih.i oprezno ga razrežite do sjemenke. Pri 20 stupnjeva Celzijevih. a ljeti redovito uštipavajte vrhove da ne bude previsoko. ne nadajte se plodovima jer je stranooplodan. ali umjereno. Ljeti neka bude na balkonu ili u vrtu na suncu sve dok noćne temperature ne budu niže od 0Đu00B0C. Avokado iz sjemena može procvasti za 513 godina.ljeti položite na vlažnu zemlju u balkonskom sandučiću s pelargonijama koje svaki dan zalijevate ili ispod grma u sjenovitu dijelu vrta i jednostavno pričekate da nikne.klijava je samo jedan mjesec i ne smije se osušiti . tek nakon 4 mjeseca počnite prignojavati tekućim gnojivom jednom na tjedan. smeđa ili čak ljubičastocrna kod nekih sorti . Cijeli postupak možete i malo pojednostavniti tako da svježu sjemenku avokada . jer avokado ne podnosi premokro tlo. ostavivši da polovica sjemenke viri van. no uzgojite li samo jednu biljku. Drvce avokada pokušajte uzgojiti iz sjemenke. Ne čistite je nožem nego prstima operite pod toplom vodom. Pazite da ne oštetite korijenje koje je veoma osjetljivo. Smjestite avokado na prozorsku klupčicu koja je cijeli dan dobro osvijetljena. Svake godine u veljači stabalce orežite. prikratite ju na pola. Kako biste spriječili izduživanje izbojaka i oblikovali lijepo nisko razgranato stabalce. posadite mladi avokado u lončić promjera 10-15 cm u mješavinu za cvijeće bogatu humusom. biljku povremeno prikraćujte i otkidajte vrhove izbojaka (uštipnite noktima dok su mekani).EGZOTIČNI PLODOVI MOGU SE JESTI I RAZMNOŽITI Avokado kao ukrasno drvo u loncu Čitateljica Edita Varfen iz Zagreba željela bi uzgajati avokado u obliku malog ukrasnog stabla u loncu Čitateljica Edita Varfen iz Zagreba željela bi uzgajati avokado u obliku malog ukrasnog stabla u loncu. Bude li sreće. proširenim dijelom prema dolje. Avokado presadite u veći lonac tek kad se korijenova bala posve razvije. Utisnite tri čačkalice i položite ju. na čašu ili staklenku napunjenu vodom tako da bude uronjena samo 2. počevši s četvrtinom preporučene količine. Dok avokado miruje. ne gnojite ga. vrlo tamno zelena. na lagano zasjenjenu mjestu. polovice razdvojite rukama i žlicom izvadite sjemenku. Kad mladica naraste 20 cm i razvije se nekoliko listova. U početku nije potrebno prihranjivanje. a kožica tvrda. Neposredno prije sjetve izaberite posve zreo plod bjelkastožuto meso mora biti tako mekano da se pri sobnoj temperaturi lako razmazuje. čvrsta. Zalijevajte redovito.

Nove izboje i cvjetove ruže stvaraju samo ako ih pravilno i obilno hranimo. s kojima ne treba žuriti. I same ruže govore o svom stanju. treba obaviti gnojidbu. Proljetna sadnja Sadnja se može obavljati čim se tlo u proljeće prosuši i odmrzne. odnosno gnjimo. Ako su zdrave i snažne. Širi se prostori mogu obraditi vilama za štihanje. Pri kupnji sadnica treba paziti da one budu kvalitetne. Postoje za tu svrhu vile za ruže s dva uska radna noža. RUŽIČNJAK U PROLJEĆE Želimo li da nam ružičnjak obilno i redovito cvjeta. Ako je to učinjeno. . Mineralni gnoj ne treba sadržavati klor jer on izrazito šteti ružama. Od naših ruža očekujemo zdravi i jaki rast uz obilno cvjetanje i po mogućnosti cijelo ljeto. tada ste ih obilno i pravilno gnojili. Dobro je dodati im kombinirano organsko i mineralno gnojivo. stoga valja kupovati u rasadnicima gdje se kontrolira zdravstveno stanje. Od organskih gnojiva najbolje je upotrebljavati dobro fermentiani stajski gnoj ili kompost od glista u količini od 5-7 litara po četvornom metru. treba pričekati da krenu prvi izboji. Običnom štihačom previše se oštećuje korijenje. Gnojidba i obrada tla Nakon rezidbe i kad je svo granje uklonjeno s gredica. U primorskim područjima bolje je sadnju obavljati u jesen. Njega tla U jesen je trebalo ružičnjak grubo preštihati. Uz to. Na gredicama koje nisu u jesen obrađene treba u proljeće obraditi prikladnim alatom. već moramo pričekati da se tlo dovoljno ocijedi i prođe opasnost od jačih proljetnih mrazeva. ili ovisno o meteorološkim prilikama do sredine veljače.razvije pokoji plod i bez oplodnje jer je u avokada i to moguće. da bi i na najnižim pupovima mogli uočiti koji su izboji preživjeli. a koji odumrli od hladnoće. u proljeće je dovoljno poravnati tlo vilama za štihanje i grabljama. Počinjemo s radovima u proljeće. Ishrana mora biti obilna i izbalansirana. trebamo u njemu na vrijeme obavljati sve poslove u tijeku godine.

barem 5 mm iznad zadnjeg pupa i okrenut suprotno od pupa kako se ne bi slijevala voda. no rastu nešto gušće pa ih . Kod jsenske sadnje zagrtanje služi kao zaštita od sunca i vjetra. ali voštana zaštita ne može mjesecima u toplom i suhom prostoru zaštititi sadnice od isušivanja. U manjim rasadnicima sadnice se čuvaju zatrapljenje u klijalištima ili u polju. pa je na kraju primitak ovakvih sadnica slab. Sadnice u plastičnoj vrećici postave se na mjesto sadnje i tu se oprezno razveže ili potrga vrećica i ukloni. no ako je grm skladno oblikovan možemo ostaviti i desetak grana. i to korijen i nadzemne izboje. prevučene voštanom zaštitom od isušivanja. Rez mora biti obavljen ukoso. Jače izboje treba prikratiti za oko 10 cm. Općenito možemo reći da se rez obavlja na visinu od 30-60 c. Na izgled je sve u redu. kao i one koje rastu prema unutrašnjosti grma. Prignojiti se može tek onda kad porast bude malo jači. Zadnji pup mora biti korjenut prema van kako ne bi došlo do zagušenja grma. svakako ih prije sadnje treba prikratiti. U velikim rasadnicima sadnice se zimi čuvaju u rashlađenim prostorijama na temperaturi od nula do 1 Celzijevih stupnjeva uz 98 posto zračne vlage.U trgovinama se često prodaju sadnice s lijepim sličicama i uputama. Njega treba oštro odrezati da mjesto oplemenjivanja bude oko dva prsta ispod površine tla. Obično u grmu ostavljamo 5-6 grana koje tijekom ljeta čine kostur. Florbunde režemo kao i čajevke. Izaberite za to tmuran dan bez sunca. Pri rezidbi uklanjamo sve suhe i polomljene grančice. U proljeće posađene ruže u slučaju suše treba prema potrebi zalijevati. Kupujemo li biljke s otvorenim korijenom. Na korijenu treba obnoviti rez do zdravog tkiva. Sve preslabe ili isušene dijelove na nadzemnim izbojima treba ukloniti. Orezivanje prema tipovima ruža Ruže čajevke rezom skraćujemo na polovicu a po potrebi uklanjamo do dvije trećine grma. Nakon sadnje ruže treba obilno zaliti i nagrnuti. Rezom do ljepote Kad govorimo o orezivanju ruža teško je dati dobar savjet jer različite vrste ruža različito rastu i različito se orezuju.. Biljke kupljene s tresetnim lončićem ili balirane mahovinom sade se bez odgrtanja korijena. Penjačice režemo tako da uklonimo trećinu grma. Obično se grm samo prorjeđuje uklanjanjem suhih i polomljenih grana. slabije nešto kraće. biljke trebaodgrnuti. Ponekad se iznad mjesta cijepljenja nalazi ostatak podloge. Kad pupovi bubre i i zboji počinju izlaziti.

Cvjetovi su žuti. dobro drenirano i nagnojeno zemljište obogaćeno fosforom i kalijumom. To je kratka podzemna stabljika na bazalnom proširenju. Na ovom mjestu dajemo pregled vrsta 'lukovica' sa karakterističnim predstavnicima. Iza cvjetanja. dok grmolike ruže prikraćujemo na visini oko 70 cm i rezidbom uklanjamo suhe i slomljene grane. Kroz smežuranu staru "lukovicu" s gornje strane raste nova iza cvatnje. Stabljika visoka 25-50 cm. mirisni. listovi se otkidaju. a u južnim predjelima tokom zime. kada požute što je znak da je lukovica zrela. Minijaturne ruže malo prikraćujemo i prorjeđujemo. Površina je hybridum također pokrivena suhim listovima. TLO: rastresito zemljište .rezidbom prorjeđujemo. Nova "lukovica" se formira na vrhu stare. plitko na dubinu 10-16 cm. Termin lukovica pripisuje se obično svakoj biljci koja ima odebljali bazalni dio. Cvjetovi su krupni. Nakon perioda cvjetanja. A da li je to zaista tako? Nije. lukovice je potrebno izvaditi iz zemlje i prosušiti te pohraniti na suho. POLOŽAJ: sunčano mjesto ili u lagana sjena GLADIOLE KORIJEN: Gladiole nemaju pravu lukovicu već Gladiolus zadebljali podzemni dio stabljike. dobro je dodati zemljištu po 1 m2 8-10 kg zrelog stajskog gnojiva.baštenska zemlja pomiješana pijeskom i tresetom. Sa strane rastu male lukovice koje se kasnije Narcissus odvajaju. (Ove radove treba obaviti u jesen!) SADNJA: u aprilu. Vanjski listovi su NARCISI suhi. Spremište hrane je u odebljalom tkivu a ne u listovima kao kod prave lukovice. bijeli ili dvobojni.juni. SADNJA: Lukovice se sade u jesen. TLO: gladiola voli rastresito. U te se listove odlaže hrana kao u spremište. okružena mesnatim listovima. KORIJEN: Narcis ima pravu lukovicu. na dubinu 25-30 cm i međusobni razmak od 15-20 cm CVJETANJE: od maja do septembra. raspoređeni u klasove. najrazličitijih boja. Druge biljke imaju tvorevinu nalik lukovici koja im također služi za spremište hrane koja će im omogućiti ponovni razvoj iza perioda mirovanja. Stabljika . Samo jedna skupina biljaka ima pravu lukovicu i u nju spadaju narcisi. tamno i prohladno mjesto zaštićeno od mraza. Poliante prikraćujemo na 30 cm visine i prorjeđujemo. bez mirisa. CVJETANJE: cvjetaju u periodu april . ovisno o sorti i vremenu sadnje.

hranjivo zemljište. crveni.5 m. KORIJEN: Iris ima korijen koji se zove rizom. Gomolj je kratka odebljala podzemna stabljika koja je isto kao i druge podzemne tvorevine namijenjena spremanju hrane.visoka 1. na dubini 20 cm i međusobnom razmaku od 40 cm CVJETANJE: cvjetaju u krupnim cvjetovima žarkih boja (ružičasta. TLO: SADNJA: sade se plitko i dijele u julu i oktobru CVJETANJE: tokom proljeća do jeseni. u jesen dobro . stanovi. komposta i tuberosa pijeska hybr SADNJA: begonije se sade plitko (samo ih treba prekriti zemljom) uz obilno zalijevanje u cvjetne lončiće u rano proljeće. a sa donje su korjenčići. narandžasta ili crvena) bez mirisa tokom ljeta do kasne jeseni.pup. Rizom se dijeli tako da se reže na komadiće (odsječke) koji moraju imati bar jedno oko . 6 sedmica prije nego se mogu iznijeti na otvoreno (balkon ili vrt) ili sjenovito mjesto. TLO: plodno. Visina stabljike 15-50 cm. Begonija TLO: mješavina humusne zemlje. CVJETANJE: juli . prozori i terase KORIJEN: Kane ima podzemni organ koji se zove gomoljasti rizom. ovisno o vrsti POLOŽAJ: KORIJEN: Begonija ima podzemni organ koji se zove gomolj. POLOŽAJ: voli sunčane položaje. S gornje strane stabljike rastu PERUNIKA listovi i cvijet. POLOŽAJ: sunčana mjesta kao centralni dijelovi cvjetnih aleja ili za ivičnjake KANE Canna indica DALIJA . cvjetovi su pojedinačno bijeli. POLOŽAJ: cvjetne aleje. Dijeli se (reže) kao BEGONIJA rizom.KORIJEN: Podzemni dio dalije je gomoljasti korijen GEORGINA u čijim odebljanjima je spremište hrane. tamno narandžasti. Ako je rizom razgranat ima gomolje na kraju svake grane. visina stabljike 100 cm. Dijeli se Dahlia tako da se odreže gomolj koji na staroj stabljici variabilis ima pup. TLO: dobra plodna zemlja pomiješana sa pijeskom SADNJA: sade se tokom maja i juna na zaštićeno mjesto (kasnije se prenose na otvoreno).septembar. To je puzajuća podzemna stabljika koja je odebljala od IRIS spremljene hrane. Gomolj izgleda kvrgasto i ima pupove. Obilno ih zalijevajte.

pripremljeno SADNJA: sadi se u proljeće, april - maj na rastojanju 40-50 cm za sitne i 50-100 cm za krupne sorte uz postavljanje oslonca za rast CVJETANJE: cvjeta u lijepim žarkim bojama , jednobojni ili šareni, u periodu maj - jesen; visina stabljike 60 -200 cm POLOŽAJ: sunčana do slabo sjenovita mjesta koja su zaštićena od jačih vjetrova ZALIJEVANJE: poslije sadnje zalijevanje nije potrebno, ali nakon početka intenzivnog rasta i u sušnom periodu treba intenzivirati zalijevanje

Vrijeme ruža

A iše nema opasnosti od jakih mrazeva, e je za sadnju ruža. Kupljene sadnice najprije te u posudi s vodom kako bi povratile vlagu enu tokom transporta. Prije sadnje skratite pogotovu oštećene dijelove korijena tako da kupna dužina oko 30 cm. I nadzemne izdanke kratiti da dođu u ravnotežu s korijenom. To ažnije kod čajnohibridnih vrsta ruža. e kratite tako da ograničite njihov broj i broj ko ima više od četiri izdanka, potpuno ih e, no najbolje je da ostanu tri. Svaki izdanak e toliko da ostanu na njemu tri do četiri oka. korijen u početku rasta na ovom mjestu može eti rast tri do pet oka. Ako uz to ostavite o šest oka kao rezervu, imat ćete 11 do 13 upno koje smijete ostaviti na presađenoj , odnosno, izdanke valja za toliko skratiti. pak na sadnici samo dva izdanka, manj ih e vodeći računa o ukupnom broju oka. nakon sadnje izdanke zagrnite zemljom usporili rast oka, a dali više vremena u da započne rasti. Na kraju, ne zaboravite u dobro zaliti vodom. e penjačica ili parkovih i botaničkih ruža no je skratiti za polovicu. Kod ostalih vrsta da na izdanku ostane do pet oka.

OBREZIVANJE Ranijih godina posađene ruže sad treba ob Grmolike ruže obrezujemo na srednju visin uvijek jedan do dva cm iznad oka, jer se m reza osuši a s njime bi se osušilo i oko ako preblizu. Čajnohibridne vrste skratite za trećinu što obično spada u kategoriju niskog obreziva Polyanthe i floribunde na sličan način, a to znatno pojačati rast kada u proljeće zatop Višegodišnje, dobro izrasle i snažne ruže b obzira na vrstu dovoljno je skratiti na sred visinu. Smrznute i preguste, pogotovo u sr grma izrasle izdanke, treba potpuno odrez Pametno je odrezati i sve slabe izdanke. Visoko rezanje postiže se kad na pojedinom izdanku ostavite najmanje sedam - osam o Cvjetovi će se tada pojaviti najranije, ali je ovakva rezidba opravdana samo kad želim jednoj sezoni dobiti mnogo cvjetova slabije kvalitete. Nije ipak preporučljivo ići na vis rezidbu kroz više sezona uzastopno, već naizmjence treba primijeniti i nisko ili sred obrezivanje. Kod penjačica, parkovih i botaničkih ruža obrezuju se i čiste ocvali i bescvjetni izdan namjeravate izmijeniti rast i oblik, treba

že osim botaničkih vrsta tjeraju duboko je i traže položaj s mnogo sunca i mnogo aka u tlu. Ne valja ako ih zaklanjaju i čavaju susjedne biljke, trajnice ili drveće. o gnojenje kompostom i zrelim stajskim m ruže će vam uzvratiti ljepotom i bogatim njem. Sadnja i veličina rupe za čajnohibridn e sadnice ruža. Mjesto kalemljenja (a) treba doći najmanje 3 cm ispod površine zemlje. Na dno jame (b) nasipajte humus, a samo dno oblikujte kao mali humak (c).

obrezivati ljeti kad grmovi prestanu cvjeta

Sadnja ruže penjačice. Korijenje položite u jamu, ali uvijek tako da gleda (b) suprotno od zida ili ograde po kojoj će se ruža penjati

Uz ružu stablašicu pri sadnji postavite i potpornu motku (a). Njen vrh treba doći ispod krune. Motku treba postaviti tako da dođe na onu stranu odakle pušu najjači vjetrovi (b). Dobro je donji dio motke impregnirati, npr. laganim spaljivanjem na plamenu. Kod presađivanja sadite ovu vrstu ruža na istu dubinu na kojoj je bila ranije posađena (d). Na dno jame nasipajte humus (e). Orezivanje ruža:
• • •

nisko srednje visoko

[vrh]

(a). Na dno jame nasipajte sloj humusa (c). GLAVNE VRSTE I SVOJSTVA RUŽA Tip Oblik cvijeta i grma Vrijeme cvata Cvatu cijelo ljeto, zahtjevne Cvatu cijelo ljeto bez stanke Cvatu cijelo ljeto

Čajnohibridne Veliki, bogati i mirisni Polyantha i floribunda Grmolike Velike latice, bez mirisa, osrednje zahtjevne Više i snažnije, velike latice bez mirisa, osrednje zahtjevne

Parkovske i Visoke 1,5 - 2,5 m, Cvatu samo jednom botaničke ruže nemaju velikih zahtjeva godišnje Penjačice Visoke 2 - 6 m, nisu posebno zahtjevne Neke cvatu samo jednom, a druge više puta godišnje

KALENDAR RADOVA JANUAR [SIJEČANJ] Redovno kontrolirajte da li su ruže dobro zaštićene Ukoliko je napadalo mnogo snijega, treba ga otresanjem osloboditi sa grana crnogorišnog i ukrasnog drveća Ljetno bilje sklonjeno u podrum ili neki kutak u garaži, kao što su pelargonije, fuksije, viseći karanfili, oleander itd treba povremeno očistiti i lagano zaliti vodom. FEBRUAR [VELJAČA] Napravite prvi rez na živici. U ovo vrijeme već možete saditi reznice živice i ukrasnog grmlja. Sijte ljetno cvijeće u klijališta ili u posudice u sobi Tko u jesen nije stigao posaditi tulipane, može to uliniti do kraja ovog mjeseca ukoliko zemlja više nije smrznuta Ako jako zatopli, cvijeće koje prezimljava u vrtu treba prekriti kako ne bi prerano potjeralo Prozračite prostor gdje prezimljavaju pelargonije (geranije) i drugo kako im ne bi bilo pretoplo.

AUGUST [KOLOVOZ] U augustu nema mnogo posla. Vrijeme je za sjetvu trave. žabe). Posijano sjeme lako povaljajte ili ugazite i redovno održavajte vlažno tlo. Osim hemijskih sredstava. Ruže nakon prve cvatnje ne smijemo preoštro rezati prije nego ponovo cvatu. zasijte ćelava mjesta i općenito posvetite više pažnje travnjaku. Sada isplanirajte šta ćete i gdje saditi . Ruže i cvijeće u cvatu zahtijeva redovnu prehranu i zalijevanje. Redovno okopavanje i uklanjanje korova najviše će pridonijeti dobrom osjećaju i zdravom rastu cvijeća. Sad je vrijeme ia za cijepljenje ruža. štetnike uništavaju još i pojedini kukci (buba mara. JULI [SRPANJ] Ruže pognojite posljednji put ove sezone. dakako. te za iskop lukovica tulipana. Sredinom mjeseca možete iznijeti van cvijeće i ukrasno bilje koje uzgajate u sanducima. Za sjetvu odaberite suh dan bez vjetra. a nakon toga zalijevaju i gnoje. kad se površina zemlje osuši i stvori tvrda korica. Poslije 15 maja u našim krajevima nema opasnosti od mraza pa se mogu saditi pelargonije. JUNI [LIPANJ] Najviše brige zadaje borba sa štetočinama i korovom.APRIL [TRAVANJ] U travnju se. Ocvale cvjetove redovno otkidajte kako se nepotrebno ne bi stvaralo sjeme (i trošila hrana biljke). sije i trava. Posao koji nikako ne smijete zapostaviti je redovno razrahljivanje zemlje i uklanjanje korova. pauci) i životinje (jež. narcisa i zumbula jer sada su potpuno sazreli. Stari se travnjaci prvi put kose u aprilu. MAJ [SVIBANJ] Krajnji je rok da se zasije ljetno i jednogodišnje cvijeće. salvije itd Divlje izboje na ružama treba redovno rezati da nepotrebno ne iscrpljuje biljku. ali treba skinuti ocvale i osušene peteljke. Ocvale cvjetove treba odmah ukloniti da se nepotrebno ne stvaraju plodovi i troše sokovi biljke. petunije. ako to već niste uradili u prošlom mjesecu. To će pomoći da izboji dobro sazriju kako se ne bi zimi smrzli. Po kvadratnom metru sije 40 do 60 grama sjemena. množnje perunika dijeljenjem. osobito nakon kiše.

a mjesta gdje su posađene lukovice proljetnog svijeća (tulipani.) prekopajte kako biste ih zaštitili od smrzavanja. Tamo gdje ćete u proljeće saditi ruže i biljke s dužim korijenjem okopajte zemlju na dubinu dvije lopate. Doduše. po mogućnosti bliže svjetlu. zagrnite ruže. gladiole. zumbuli. Doduše. Pelargonije maksimalno skratite i preselite u zatvoren. Okopajte ukrasno grmlje. trebalo bi biti toplije. npr. da se stignu dobro ukorijeniti. ali je to bolje učini sada.). ali ne pliće od 5 cm. Posljednji put pokosite travnjak. pa će na proljeće biti ljepše. a ako je tamnije i temperatura mora biti niža. itd. ali možete se već sada pripremiti. negrijani prostor.) SEPTEMBAR [RUJAN] Sade se lukovice koje će cvjetati u proljeće i presađuju dvogodišnje biljke zasijane u junu (maćuhice. povadite korov i pognojite.ujesen. Krajem mjeseca ocvale trajnice razmnožite dijeljenjem: lopatom ili nožem režite snop korijena sa stabljikama na nekoliko dijelova. Presadite na gredice dvogodišnje sorte koje ste zasijali u julu (maćuhice. ili pak eventualno urediti novi travnjak. NOVEMBAR [STUDENI] Osušene lukovice i gomolje izvadite iz zemlje i spremite. lukovice i zimzelene biljke. pa sve zajedno s opalim lišćem pograbljajte i stavite u kompost. itd. Sada je pravo vrijeme za sadnju ukrasnog grmlja. spomenak. narcisi. Dobro je nakon sadnje poriti zemlju 10-15 cm debelim slojem lišća ili borovih grančica kako ih ne bi uništio jači rani mraz. OKTOBAR [LISTOPAD] Još možete saditi cvjetne lukovice. kane. spomenak. itd. već u novembru pripremite zemlju: okopajte je. Važi pravilo: što je mjesto svjetlije. One najveće lukovice možete posaditi i 20-30 cm duboko. Za proljetni travnjak. to je posao za septembar. DECEMBAR [PROSINAC] . begonije. lukovice se mogu saditi i u oktobru. Gredice prekopajte i ostavite u velikim grudama da zemlja dobro promrzne preko zime. Izvadite gomolje cvjetnih lukovica koje nisu otporne na studen: dalije. tratinčice. tratinčice.

što čak i najslabijim poznavaocima biljnog sveta omogućava da brezu razlikuju od ostalog drveća. jer ova vrsta raste kod nas od prirode ali se i izuzetno mnogo gaji. Zadržavaju se na granama do polovine leta. u "gnezdo" . malo je pokosite. srebrna breza Sjajnobela kora čini je sasvim drugačijom od ostalih lišćara. početkom mjeseca iskoristite topliji dan pa obilno zalijte crnogorično drveće. Svetlozeleni nežni listovi breze počinju da se pojavljuju u Martu . Breza je jedna od vrsta koje vrtu stalno daju novi izgled. Ako je razmjerno toplo vrijeme utjecalo na njen rast. Već u jesen na vrhovima grančica formiraju se muške viseće cvijetne rese.Aprilu i zadržavaju se dugo na stablu. . Ako se nije smrzla. u grupama i u kombinaciji sa drugim vrstama. pa grane ni preko zime nisu gole. Tome doprinosi svakako i njena "popularnost". BREZA (Betula verucoza) bela breza. Njena siroka rijetka krosnja stvara laganu senku ugodnu za boravak ljudi i zbog dovoljne količine svetla ispod nje se mogu posaditi i druge biljke. U jesen peomjene boju tako da čitavo stablo postane zlatnožuto. Breza se može saditi pojedinačno.više sadnica u istu sadnu jamu.Gredice koje namjeravate zasaditi već u februaru pokrijte lišćem da se zemlja ne smrzne u dubini. a pokošene vlati pokupite i stavite na kompost. razvijaju se ženske cvasti u obliku resa. Trava treba biti u zimu kratko podšišana. u vreme listanja. Bela boja njene kore privlači pažnju tokom čitave godine i do punog izražaja dolazi kada se posadi sa četinarima tamnozelenih iglica. U proleće. Breza moze porasti do 30 m u visinu.

Omorika može dostići visinu od 50 metara. sa donje strane plavičastobele. Četine su tamnozelene. Dobro podnosi mraz i sušu. zajedno sa dugim elegantnim malo povijenim granama. gasovi). TISA (Taxus baccata) . Od nje se uspešno formiraju vetrozaštitni pojasevi. Iako je bilo podataka o ovom četinaru. tako da čitavo stablo izgleda srebrnozeleno. Josif Pančić (koji ju je otkrio i opisao). Pančićeva omorika odgajena u rasadniku dobro podnosi gradske uslove (dim.OMORIKA (Picea omorika) pančićeva omorika. prašina. To je naša najinteresantnija i najlepša četinarska vrsta i neki je smatraju najlepsim četinarom Evrope. svojevremeno je izjavio kako je prilično muke bilo potrebno da omorika zaista i bude pronađena u prirodi. Mada se smatra da je nekada bila mnogo šire rasprostranjena. Pošto omorika spada u zimzelene vrste izvanredno će izgledati posađena zajedno sa lišćarima koji imaju svetliju boju lista i kore. kao i u kombinaciji sa drugim vrstama drveća. Ukras predstavljaju i viseće šišarke koje su ljubičaste dok su mlade. omorika danas od prirode raste samo u nekim delovima bivse Jugoslavije. Može se saditi pojedinačno i u grupama. crvenosmedje. srpska smrča Za omoriku se isprva znalo samo na osnovu pominjanja u narodnim pesmama i njeno se ime moglo naći u Vukovom rečniku. Usko piramidalna krosnja čini je vrlo privlačnom i upadljivom. a kada sazru (u oktobru i novembru) postaju sjajne.

a zemljište ne bira.. kamenjarima. Jedini nedostatak. Raste relativno sporo. te se tako mogu sresti žbunasti ili usko valjkasti oblici uspravnih.Osnovna vrsta je zimzeleno drvo. za ukrašavane veštačkih potoka. koje dostiže i do 15m visine Ima veoma gustu krošnju i četine. forme sa četinama zlatno žute boje ili šarenim. Rasadnik LIJEPO POLJE proizvodi školovane sadnice visokog kvaliteta (biljke čiji se korjenov sistem formira školuje.. gotovo paralelnih grana. što je čini pogodnom za žive ograde i svakovrsno oblikovanje. forme žutih plodova. ali i ne mora odgovoriti od ove biljke. Izuzetak je crveni omotač bobice.. Osim za žive ograde može se koristiti i kao soliter ili za grupe iste ili različitih vrsta. . a patuljaste forme koriste se u perenjacima. Podjednako dobro raste i na suncu i u hladu. U zimskom periodu ukras predstavljaju bobice obavijene jarko crvenim mesnatim omotačem. je činjenica da su svi njeni delovi otrovni. koji vas može. veliku moć regeneracije i izuzetno dobro podnosi orezivanje. Školovanje omogućava presadnju odraslih sadnica. patuljaste forme. starih i preko 5 godina. otporna je na mraz i sušu. Od osnovne vrste dobijen je i niz različitih varijeteta.4 (i više) metara. One se prodaju isključivo sa busenom ili u kontejnerima. Ovo se naročito mora poštovati kada se sade biljke sa golim korjenom. Zajedno sa svojim formama izuzetno je dekorativna vrsta. visine 3 . od kojeg se čak može praviti i džem! Tisa je vrsta koja izuzetno dobro podnosi gradske uslove. što omogućava bezbolnu presadnju).. KOLIKE BILJKE SE NAJBOLJE PRIMAJU? Uvek se lakše primaju manje sadnice.

Stručnjaci ipak preporučuju jesenju odnosno prolećnu sadnju. dok se biljke u kontejnerima mogu saditi tokom cele godine. kada se period prilagođavanja produžava na celu zimu).KADA JE NAJBOLJE SADITI? Svakako je najbolje sadnju obaviti u jesen (čim opadne lišće) ili u rano proleće (dok se pupoljci još nisu otvorili). pošto se tada biljke najlakše prilagođavaju novim uslovima (naročito kod jesenje sadnje. . Za biljke sa busenom period sadnje je znatno duži od prethodno pomenutog (zavisi pre svega od individualne osjetljivosti vrste).

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful