Uredio i pripremio: MUSA

KADIFICA Porodica: Compositae Zemlja porijekla: Mexiko, Guatemala Pogodno mjesto: Suncano do pousjenovito

Ko se za ovaj, kako mu i samo ime kaze, barsunasti cvijet zanima, ima veliki izbor razlicitih vrsta. Od onih malih koji rastu do svega 30 cm u visinu i namjenjene su pretezno za balkonske kutije, ili onih visokih za vrt. Razlika je isto tako u boji ( zuta, narandjasta, mjesavina te dvije boje, a i sa dodatkom smadje), kao i u punoci cvijeta. Od jednostavnih do obilno loptasto ispunjenih. Kadifica je otporna na sve vremenske uslove i njen cvat traje vrlo dugo. Sjeme se sije u rano proljece. Kada je biljcica visoka 5-10 cm, treba je rasaditi na mjesto gdje ce ostati cijelo ljeto. Razmak izmedju biljaka treba da bude 15 - 25 cm. Pri rastu treba da dobije dovoljno vode i djubriva. Ocvale cvijetove redovno odstranjivati. Ako hocete da imate vlastito sjeme za slijedecu godinu, onda treba nekoliko cvijetova ostaviti da se potpuno osuse. Kako je kadifica jednogodisnja biljka oko prezimljavanja nema problema. Osobe sa osjetljivom kozom trebaju paziti, jer biljka sadrzava nadrazavajuce tvari.

BOZIJI TRN ( Euphorbia milli ) Porodica: Euphorbiaceae Zemlja porijekla: Madagaskar Pogodno mjesto: Suncano i toplo cijele godine Boziji trn je najomiljeniji predstavnik od preko 2000 vrsta euphorbie. Vrste se razlikuju po tome sto su neke slicne kaktusima (boziji trn ), a druge grmovi ( bozicna zvijezda ), pa ima cak i drveca. Zajednicko za sve euphorbie je da imaju kaucukasti, otrovni mlijecni sok. Boziji trn je nezahtjevna biljka kojoj ne smeta suhi zrak od grijanja i jako sunce na prozoru. U svojoj domovini raste na granitnim stijenama u visinu do 60 cm. Pored jakih trnova, koji podsjecaju na kaktus ima i ovalne zelene listove. U toku zime se pojave bijeli, zuti ili roza - crveni mali cvijetici. Biljka voli izuzetno toplo i suncano mjesto. Umjereno zalijevati, posebno zimi, ali ne prehladnom vodom. Nakon cvjetanja samo toliko zalijevati da se korijen ne osusi. Od marta da augusta malo vise zalijevati i svake dvije nedjelje djubriti sa djubrivom za kaktuse. U proljece, prije nego se pojave nove mladice, moze se podrezati. Razmnozava se putem pelcera, koji se, kada se odrezu, umoce u mlaku vodu ( tako se sprijecava oticanje mlijecnog soka iz biljke ), pelcer ostaviti jedan dan da se osusi i onda posaditi u zemlju

pomjesanu sa pjeskom. Ukoliko se previse zalijeva ili stoji na hladnom mjestu otpadaju mu listovi. OPREZNO: Biljka je u svim svojim dijelovima otrovna. Mlijecni sok sadrzi substance koje nadrazuju kozu. Na jake trnove se moze ozlijediti. Opsti savjeti - za spricanje cvijeca treba upotrebljavati mekanu vodu koja u sebi nema kreca i ima sobnu temperaturu. Tako se izbjegavaju bijele mrlje na listovima; - filodendron i ostale tropske biljke sakupljajusa svojim zracnim korjenovima dodatnu vlaznost iz zraka. U pregrijanim prostorijama im to pomaze da bolje prezive. Zato treba paziti da se zracni korjenovi ne povrijede i niposto ih rezati; - krecni rubovi i mrlje na saksijama ( sedra ) se mogu otkloniti tako sto se lonce ispuni sircetnom vodom i ostaviti da stoji dva dana. Saksija upija vlaznost i krec ( sedra ) nestaje; - cvijece i zacini mogu se odlicno zasijati na prozoru u kartonima za jaja. Kada narastu mogu se zajedno sa kartonom zasaditi, jer se karton nakon nekog vremena od vlaznosti raspadne; - ciklame se puno bolje odrzavaju ako se, umjesto tekucom vodom, zaliju ustajalom mineralnom vodom; - vodu u kojoj su se kuhala jaja ne bacati jer sadrzi puno minerala. Kada se ohladi predstavlja prvorazredno djubrivo za cvijece; - jorgovan u vazi ce duze imati lijepo cvijce ako stabljike dobro odrezete i u vodu stavite malo secera;

Azalea RODODENDRON ( Rhododendron ) AZALEA Porodica: Ericaceae Zemlja porijekla: hladna, vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet, Kina) Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari ! Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju. Bijeli, roza, lila ili crveni, u grupama po vise (2-7) zvoncica

U jesen i zimu na 5-12°C. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu. prelijepi je ukras svakog vrta. Poneki lijepo mirisu. roza ili crvena ). zavisno od uzgoja. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto.sastavljenih u jednu drsku. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. U principu su to umanjeni grmovi koji. Obavezno bi se po povratku kuci sa ljetovanja donosio i "suvenir" pelcer oleandera u razlicitim bojama ( bijela. Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. Biljku svake dvije godine presaditi. narandjasta. To pospjesuje bolji rast. Do kraja augusta nedeljno djubriti. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji. OLEANDER OLEANDER ( Nerium oleander ) Porodica: Apocynaceae Zemlja porijekla: Sredozemlje. Zimi malo zalijevati. ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost. u aprilu dobro nadjubriti. a ostale koje su prejako izrasle prije spremanja za zimu podrezati. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. cvatu od zime pa sve do aprila. vruce Ukras jadranskih parkova i dvorista polako se prosirio i na sve nase krajeve. Grancice na kojima se u jesen pojave pupovi ne treba dirati. Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. voli da ima vodu u u posudi u kojoj stoji. Od marta mu je potrebno dati vise topline da bi se formirali pupovi. boja slonovace. Azija Pogodno mjesto: Suncano. U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom. Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. U ljeto oleander treba obilno zalijevati. Cvijetovi su obicni ili obilno ispunjeni. U stanu im treba pronaci svjeze. Kako cvate od juna do oktobra. hladno mjesto bez sunca. Mlade biljke svakog . zuta. a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18°C. Na svijetlom i hladnom mjestu ostaviti da prezimi. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. ljeti (prije formiranja pupova) obrezati. U ljeto obilno zalijevati. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi.

Prezimiti treba na svijetlom. Da bi se rano dobili cvjetovi biljku treba vec u martu staviti na suncano mjesto kod prozora. Svake 2-4 godine promijeniti zemlju.10°C ). ali izbjegavati da stoji u vodi. bez i lila boji. U prirodi raste iz male grancice sa . starije rjedje. roza. Cim lisce pocne da joj opada prestati sa zalijevanjem. U vrijeme rasta obilno zalijevati. ljestvice ). Uslov za bogato cvjetanje je suncano i vruce ljeto. Spada u cudesne biljke i u stvari ono sto izgleda kao cvijet su obojeni listici koji na vrhu imaju kremaste male cvijetice. Zbog svoje osjetljivosti na zimu.proljeca presaditi. u hladnijim krajevima se uzgaja u loncima i moze da naraste do 3 m visine. U Kaliforniji i Indiji su poznate mnogobrojne hibridne sorte. Ne smije imati "hladne noge" treba paziti da posuda u kojoj je posadjena ne stoji na hladnom kamanom podu. ako previse izraste formirati je pomocu makaza. probude se sjecanja na neka davna vremena. ali je za nase uslove najpovoljnija bougainvillea glabra. prve sastanke i prve romanticne trenutke sa malom kiticom ljubicica. Do augusta nedeljno djubriti. Preduge mladice osisati. toplo. zasticeno od vjetra Svoje neobicno ime zahvaljuje francuskom admiralu de Bougainvilleu koji ju je otkrio u visokim sumama Juzne Amerike i donio u Europu. LJUBICICA ( Viola cornuta hybriden ) Porodica: Violaceae Zemlja porijekla : Pirineji Pogodno mjesto : Suncano Kada se spomene njeno ime. To je biljka penjacica sa prelijepim cvijetovima u crvenoj. OPREZNO: Oleander je jako otrovan! BOUGAINVILLEA Porodica: Nyctaginaceae Zemlja porijekla: Brazil Pogodno mjesto: Suncano. a preporucuje se da se uzgaja u zimskom vrtu. Da bi se biljka mogla lijepo razvijati potrebna joj je pomoc za penjanje ( resetke. hladnom mjestu ( 8 . Razmnozava se preko pelcera od juna do septembra ( u vodi ).

pjeskovitu zemlju u proljece ( april ). iz kojih stidljivo izviruju prelijepe ljubicaste glavice sa zutom tackicom u sredini. dijeljenjem ( prema vrsti ). Ocvale cvijetove odstraniti. Od maja do septembra obilno zalijevati.ovalnim zelenim listovima. do onih sa velikim cvijetovima od 20 cm visine. Svake dvije godine posaditi u novu zemlju. U maju obilno nadjubriti. Oprezno: Lukovice ljiljana su otrovne ! DRAGOLJUB ( Tropaeolum hybriden ) . Od mnostva hibrida mogu se pronaci nize vrste koje se mogu posaditi u lonce ( saksije ). Mlade biljke stititi od mraza. koje su jedva 10 cm visoke. do 1 metar visokim lisnatim stabljikama pojavljuje se odjednom vise lijevkastih cvijetova u bijeloj. U oktobru . U toku rasta i cvijetanja ravnomjerno vlaziti LJILJAN LJILJAN ( Lilium hybriden ) Porodica: Liliaceae Zemlja porijekla: Azija. Ljilanovo ulje se u domacoj medicini upotrebljava kao lijek za opekotine. sa 5 . U cvijecarama su samo hibridi u ponudi. od malih.mart u saksiju promjera najmanje 20 cm.6 tuckova punim zutog praha. Lukovice u razmaku od 5 cm pokriti sa najmanje 15 cm zemlje ( u visinu ). ali i ljubitelji cvijeca koji nemaju vrt mogu uzivati u ovom kraljevskom cvijecu. u suprotnom ih treba preko zime zastititi. Kada biljke narastu ucvrstiti ih sa pomocnim stapovima da se ne bi slomile. Lagano zalijevati i drzati napolju na suncu. Raznmozava se sjemenom. od vjetra zasticeno Na. U klimatski toplijim krajevima mogu se gajiti u vrtu i tu i prezimiti. Ispod substrata (zemlje ) je potrebno napraviti drenazu od sljunka i pjeska. Prije velike zime unijeti u kucu i na tamnom hladnom mjestu ostaviti da prezimi. Posadi se u periodu februar .novembru stabljike odsjeci. narandjastoj i crvenoj boji. Amerika i Europa Pogodno mjesto: Suncano. Raste u skoro svim nasim vrtovima. zutoj. Zasaditi ( posijati ) u glinasto .

Prema vrsti raste razlicito visoko. NARCIS ( Narcissus ) Porodica: Amaryllidaceae Zemlja porijekla: Srednja. u vrtu je moguce putem malih lukica koji se stvaraju na maticnoj biljci. Oni su i najveci kandidati za balkon. svjetlo zeleni listovi kojima je drska skoro u sredini kruga. crvene i narandjaste ljevkaste cvijetove ( 3 . bola sa plivajucim cvijetovima ). Lukovice u jesen zasaditi u dublje posude. Nakon cvjetanja lisce otkloniti tek kada je posve suho. Kako se biljka jako razvije treba paziti na razmak izmedju biljaka (30 . Vrlo rijetko djubriti. Tako zasadjene posude ostaviti da prezime na tamnom i hladnom mjestu.5 cm ). Obe grupe imaju obicne i ispunjene cvijetove. Mnoge od tih vrsta rastu samo 20 cm u visinu. Kada pocnu da cvatu iznijeti napolje ( na balkon ili presaditi u vrt ). roza . Cvate od maja do kreja jeseni. ali je treba umjereno trositi da ne bi doslo do nadrazaja crijeva. Alzir Pogodno mjesto: Suncano Mali divlji narcisi su sve omiljeniji zbog svog prirodnog sarma. U zemlju u koju se zasadjuju narcisi treba dodati pjeska. Obilno zalijevati. Kada biljke proklijaju prebaciti na svjetlije. U narodnoj medicini upotrebljavaju se svjezi listovi kao salata za prociscavanje krvi. a razmak izmedju lukova treba da bude 10 cm. dok neki dostizu i visinu od 40 cm. Sjeme ( biljka je jednogodisnja ) u proljece (april . zapadna i juzna Europa.U dubinu treba ici 5 .maj ) posaditi u pjeskovitu zemlju. Razmnozavati se ne moze u saksijama. Cesto su cvijetovi dvobojni. a penjacica i preko 2 metra. su prelijepa podloga za zarko zute.50 cm ). nakon toga zalijevati i jednom nadjubriti. jer ako biljka ima previse hrane razvija samo listove. Do klijanja zemlju drzati vlaznom.10 cm ( zavisno od velicine lukovice ). pa jos jednom nadjubriti. a ne cvijetove.30 cm. Penjacice potpomoci sa resetkom ili zicom. Oprezno: Lukovice narcisa su otrovne ! . Ekuador Pogodno mjesto: Suncano Skoro okruglo formirani. 25 .Porodica: Tropaeolaceae Zemlja porijekla: Peru. Kako su i listovi i cvijetovi jestivi predstavljaju prelijep ukras ljetnim salatama i osvjezavajucim napitcima ( npr. Kolumbija.

zracno i suncano Ruze su najomiljenije cvijece. Vodu omeksati jer hortenzija ne podnosi previse kreca. koje su idealne kao pregradni zidovi ili zastita od tudih pogleda. Ne moze se zamisliti ni jedan vrt.vrlo malo.ROSA Porodica: Rosaceae Zemlja porijekla: Kina Pogodno mjesto:Svijetlo. U mnogim vrtovima ponosno rastu i mnoge ruze penjacice. presaditi. obrezati i ostaviti na prohladnom mjestu. tako da za svaki ukus ima ponesto. pobrinuli su se uzgajivaci koji su uzgojili bezbrojne patuljaste vrste koje se mogu uzgajati u stanovima. ali ne mokra. crveni ili plavi cvjetovi sastoje se ustvari od puno malih cvijetica koji zajednicki cine jednu loptastu grupu. Ocvale cvijetove redovno odstranjivati. u vrtu dobro okopati. Za balkone su uzgajivaci predvidjeli srednju velicinu ruza koje u vecim posudama imaju dovoljno mjesta da bi razvile korijen i uspjesno rasle. pa cak i balkon bez jedne ruze. a zimi im opada lisce i trebaju prohladno mjesto da prezime ( do 10°C ). iako je njeno pravo vrijeme cvjetanja juni i juli. male patuljaste ruze cvatu u ljeto. vec procvala. Od proljeca do jeseni treba obilno zalijevati (hidrangea = pijacica vode ). Zimi . Kao i velike sestre. da bi ruza ponovo cvala. U cvjecarama se. Od marta do kraja jula djubriti svakih 14 dana.RUZA . sa duboko razvijenom korijenom. Ne podnosi preveliku vrucinu. Od proljeca do jeseni ruze treba tako zaljevati da skoro uvijek bude vlazna. ne direktno sunce Veliki bijeli. Zimi ne previse. Da ljubijtelji ruza koji nemaju vrt ne bi ostali uskraceni za uzivanje u njima. a posebno balkonsko ili vrtno cvijece. ljeti joj je najbolje u sjenovitom mjestu. Uzgajivaci su uspjeli da uzgoje ruze u svim mogucim bojama. Vrtna ruza je opet visoka stamena. pojavljuje vec u martu. HORTENZIJA (Hydrangea macrophylla ) HADZIBEG Porodica: Saxifrageceae Zemlja porijekla: Japan Pogodno mjesto: Svijetlo do polusjenovito. Vrlo je omiljena kao kucno. roza. U proljece (ako je ruza u saksiji ). Do kraja .

u zimskom periodu. razlicitih visina (do 30 cm ). ali ne podnose da stoje u vodi. u vrtu. Ocvale cvjetove odsjeci. Plava boja hortenzije se postice tako sto se zemlja u kojoj raste zalijeva sa aluminium sulfatom. crvena. Vise sorte dalija razvijaju se od prezimljenih krtola koje se u proljece ( kraj marta-pocetak aprila) zasade u zemlju . ili. ali ne suncano Pogodno Jedan od prvih vijesnika proljeca je jaglac. narandjasta. Nakon cvjetanja je moguce hortenziju obrezati. cak i u kuci. purpurna. Krajem oktobra - . roza. ljubicasta i plava ). ocvalo cvijece odrezati. razlicitih boja ( bijela. dalija se pod nazivom georgina preselila u evropu i vrlo brzo razmnozila u nasim vrtovima. ali se mogu u vrtu.bez. kao i razlicitih visina 30-100 cm. GEORGINA) Porodica: Compositae Zemlja porijekla: Meksiko Povoljno mjesto: Suncano. Ima vise od 500 vrsta.augusta djubriti svakih 14 dana. Hibridne vrste se mogu uzgajati na balkonima. U nekim krajevima Bosne hortenzia se zove hadzibeg. Cvate svuda po nasim livadama. brezuljcima i sumama. Biljke ne podnose preveliku vrucinu. pa i na balkonu vise godina uzgajati. JAGLAC ( Primula) Porodica: Primulaceae Zemlja porijekla: Evropa i Azija mjesto: Svijetlo. Ukoliko postoji opasnost od mrazova izrasle mlade biljke zastititi ! Dalija cvate od jula do oktobra tako da je ukras svakog cvijetnjaka i balkona. zato ih treba drzati u hladnijim prostorijama i cesto zalijevati. nakon cvijetanja treba je posaditi napolje. pa ce onda cvjetati i slijedece godine. Uzgajivaci dalije su do sada uspjeli uzgojiti preko 200 hibrida svih mogucih boja i oblika. zuta. Od sadnje do kraja augusta redovno zalijevati i djubriti. od vjetra zasticeno Nakon otkrica Meksika. DALIA (DAHLIA.U prirodi je jaglac uvijek zute boje. Hibridne vrste su predvidjene kao jednogodisnje sezonske biljke.u vrtu ili u veci lonac na balkonu. Ako se drzi u kuci.

One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. u grupama po vise (2-7) zvoncica sastavljenih u jednu drsku. U jesen i zimu na 5-12°C. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu. cvatu od zime pa sve do aprila. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji. lila ili crveni. Kina) Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari ! Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju. U stanu im treba pronaci svjeze. IRIS Porodica: Iridaceae . Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. Biljku svake dvije godine presaditi. roza. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. RODODENDRON/AZALEA Porodica: Ericaceae Zemlja porijekla: hladna. U ljeto obilno zalijevati. a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18°C. na tamnom i suhom mjestu. ljeti (prije formiranja pupova) obrezati.prije mrazova -korijen koji je u obliko kromrira izvaditi. Bijeli. u aprilu dobro nadjubriti. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi. Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. osusiti i ostaviti u suhoj piljevini ili pazljivo umotanom novinskom papiru na 8-10°C . Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu. zavisno od uzgoja. hladno mjesto bez sunca. To pospjesuje bolji rast. ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost. vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet. U principu su to umanjeni grmovi koji. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati.

Zato su vrlo pogodni za umjetna jezerca u vrtovima ( ukrasavaju jezero i prelijepo se ocrtavaju u vodi ). Razmnozavati se moze samo u vrtu.U jesen i zimu stedljivo zaljevati. Zemlja se ne smije osusiti. zelenim ili zeleno bez . Iran Pogodno mjesto: Suncano do polusjenovito Travnati listovi sa ljubicasto-crvenim cvijetovima sa malom zutom mrljom. biljku treba povremeno pospricati ili tusirati. mesnatim. Najprominentniji iz vrsta fikusa je ficus benjamina. U jesen pozutjele listove pazljivo odstraniti. ali ne smije da bude previse mokra da lukovice ne bi istrunule. ali ne suncano .Zemlja porijekla: Kavkaz. . mala Azija. ne u saksijama. Kada se biljka u proljece iznese napolje treba je stititi od kasnih mrazeva. Dio listova prirodno opada u zimskom periodu. Fikus benjamin je vrlo osjetljiv na promaju. Ocvalo cvijece odstraniti. Najjednostavnije je na saksiji obiljeziti koja strana treba da bude okrenuta prema prozoru. Vrlo rado rastu u blizini bara i jezera. lukovice ostaviti par dana da se osuse od vlazne zemlje. Velike listove cesce prebrisati vlaznom krpom. To je kucna biljka i potrebna mu je uvijek sobna temperatura. FIKUS ( Ficus ) Porodica: Moraceae Zemlja porijekla: Juzna i jugoistocna Azija pogodno mjesto: Svijetlo. ili zuti. Potrebna im je glinasto pjeskovita zemlja. U jesen treba lukovice posaditi na dubinu od 5-8 cm ( zavisno od visine biljke) u razmacima od 10 cm. Treba paziti da je cvijet okrenut uvijek istom stranom prema izvoru svjetla ( prozoru ). a u sustini svi imaju slicne zahtjeve. U cvjecarama se moze naci puno vrsta fikusa. jer moze doci do opadanja listova. Irak. bogato razgranato i lako povijeno zbunje sa malim zelenim ili bijelo zeleno satiranim listovima. Povremeno nadjubriti.bijelo satiranim listovima. stalnu vlagu ili preveliku suhocu treba obavezno izbjeci. U proljece i ljeto obilno zalijevati.u kuci Najstarija poznata biljka iz mnostva fikusa je gumeno drvo ( ficus elastica ) koji je kod nas u stavri poznat kao fikus visiko sobno drvo sa velikim. pa na to treba obratiti paznju prilikom odabiranja mjesta u stanu. Prilikom prevelike vrucine ili suhog zraka. plavi i bijeli rastu iz lukovica. pa ih ponovo posaditi. putem mladih lukova u jesen. Raste ovisno o vrsti os 20 cm do 1 metar. Prezimiti treba na svijetlom prohladnom prostoru. povremeno djubriti.

Svake godine presaditi. Stvara duge izdanke sa malim bijelim cvjetovima . polusjenovito . a biljka se razvila ). PELARGONIJA ( Pelargonium ) Porodica: Geraniaceae Zemlja porijekla: Juzna Afrika Pogodno mjesto: Suncano do polusjenovito Pelargonija je vrlo omiljena kucna i balkonska biljka koja ima nebrojeno mnogo vrsta. oblika i boja. ZELENI LJILJAN . Isto tako je idealna kao kancelarijska biljka.u kuci Ovo je neproblematicna biljka i vrlo pogodna za neiskusne. Kucne pelargonijer treba u toku ljeta iznijeti napolje. Razmnozava se tako sto se male ruzice koje se stvaraju na dugim izdancima odsjeku i posade u zemlju ili ostave u vodi da poste korijen. roza. Ocvalo cvijece redovno odstranjivati. Na kraju izdanaka stvaraju se male lisnate ruzice (nova mala biljka). Zimi zemlju samo lagano vlaziti. Stari naziv za pelargoniju je geranija. visecu pelargoniju u bijeloj. lila i crvenoj boji. svijetlo. Potrebno je redovno zalijevati i djubriti. do kraja augusta nedeljno djubriti. Raste skoro svuda i veoma je dekorativna sa svojim zelenim ili zeleno . U periodu rasta obilno zalijevati. najbolje u augustu i septembru. a postoje i satirane vrste.CLOROPHYTUM COMOSUM Porodica: Liliaceae Zemlja porijekla: Juzna Afrika Pogodno mjesto: Suncano.bijelo satiranim izduzenim listovima. pa tek onda posade. Ukoliko se fikus odreze onda se razgrana. Najbolje je to uraditi u proljece. u ljetnim mjesecima cesce pospricati ili tusirati. Pelargonija se moze razmnozavati pomocu pelcera.Po potrebi presaditi (ako je lonac premalen. . jer podnosi neredovno zalijevanje. Od velikog broja razlicitih vrsa pelargonije. treba izdvojiti onu koja je za odgajanje na balkonu. ne ostaviti u podrumu sa posve vlaznim korijenom.

Kada sa strana maticne biljke narastu mladi zdanci sa novim ruzicama. od vjetra zasticeno OPREZNO:Begonije sadrze u krtoli i biljci otrovne tvari ! Begonija cvate u svim mogucim bojama ( osim plave i lila). moze se odvojiti i rasaditi.Ponekad uspjeva odgojiti novu biljku od otkinutog lista koji se posadi u pjesak ( pri temperaturi od 20°C ). u zimskoj pauzi skoro nikako. nedeljno djubriti djubrivom za kaktuse. i treba veliku hladnocu. na planinskim kamenjarima i kucnim krovovima raste njena najbliza rodica cuvarkuca -sempervivum. Ima ih preko 100 razlicitih vrsta . Pored toga postoje i dvobojnr vrste. jednostavni ili obilno ispunjeni. za vrijeme rasta. mesnatim.ECEVERIA ( Echeveria ) Porodica: Crassulaceae Zemlja porijekla: Srednja i Juzna Amerika Pogodno mjesto: Suncano Eceveria je biljka koja se lako odrzava i ne zahtjeva puno mjesta. a pogotovo kada u ljeto procvjeta. izgleda dekorativno. listovima koji stoje spiralno u rozetama. Biljke su. . jer je vlaznost ubija.velikih i malih.Amerika Povoljno mjesto: Suncano i polusuncano. Od marta do augusta. Afrika i J. a eceveriu moramo stititi od hladnoce. Cvijetovi su i do 10 cm promjera veliki. samo s tom razlikom sto cuvarkuca podnosi. Vec sa svojim debelim. BEGONIJA Porodica: Begoniaceae Zemlja porijekla: Azija. U ljeto zalijevati vrlo malo. U nasim krajevima. Zavisno od vrste cvjeta u razlicito vrijeme.

Kada procvate stititi od vjetra . vruce. Listovi su usko stapicasti. Primorja i na otocima. Begonija koja raste iz krtole je veoma pogodna za sadjenje na balkonu. Cvijet je svijetlo plav. Kada se formiraju listovi biljku treba iznijeti napolje. Nakon cvjetanja biljka se moze podrezati. Krtola se u periodu februar-april posadi u zemlju (oko 5 cm dubine) i na temperaturi 18-22°C ostaviti da naraste. dvousnat. Karakteristika begonija su nepravilni skoro zguzvani listovi i bogato razvijeni cvjetovi. Od septembra ne odstranjivati suhe listove. zasticeno od vjetra Ruzmarin je zelena biljka. ili putem sjemena u proljece. U priodu rasta vrlo malo zalijevati. koja pri dobroj njezi . Ocvale cvjetove redovno odstranjivati.pjeskovitoj zemlji. RUZMARIN ( Rusmarinus officinalis ) Porodica : Lamiaceae (Labiateae ) Zemlja porijekla: Sredozemlje Pogodno mjesto: Suncano. Pri nizim temperaturama potrebno je prohladno. Ostaviti da sezemlja osusi i tek kada su posve suhe pazljivo ih zamotati u novinski papir ili u piljevinu i ostaviti na suhom. raste dugi niz godina. Od augusta postepeno manje zalijevati. Uzgaja se u glinasto . . alipri hladnom vremenu ponovo zastititi ( po potrebi unijeti unutra). tamnom i hladnom . tamno zeleni. svjetlo mjesto u kuci.prema vrsti. Razmnozava se putem pelcera u julu i augustu. ali ne ostaviti da se potpuno osusi. Kod nas raste kao divlja biljka u kamenitim predjelima Dalmacije. do oktobra djubriti da bi se krtole dobro razvile. koji je u proljece vrlo omiljeno mjesto za pcele. Prezimiti moze napolju do .do 10°C . Begonija ima vise vrsta. Jednom mjesecno djubriti.mjestu. koznati. i u saksiji. nego pustiti da se biljka postepeno susi. visoka do 1 m. Najpoznatije su begonije koje rastu iz krtole.Kada pocnu prvi mrazovi biljku odsjeci na 2-3 cm visine i krtole pazljivo izvaditi iz zemlje. razlicite visine. a postoje i visece vrste koje su interesantne na balkonu. Pored njih su jos rasprostranjene ledene begonije koje su uglavnom kucne jednogodisnje biljke. ako se zastiti. odozdo bjelkasti.U toku rasta obilno zalijevati i djubriti. odozgor malo hrapavi. po mogucnosti sa djubrivom koje sadrzi vecu koncentraciju kalija.5 ° C.

izmedju 10 i 14 dana.april ) vec prema podrucju. ostave da se osuse i spreme na suho i hladno mjesto ( oko 8° C ). Kako mirisno etericno ulje lako hlapi. Redovno zalijevati. Poboljsava ukus jela od peradi. salate.6 nedjelja nakon cvijetanja vade se lukovice iz zemlje. Razmak izmedju biljaka treba da bude oko 20 cm. divljaci i janjetine. Vrtna gladiola raste i do 1. Kod osipa i cireva treba napraviti kupku od ruzmarina: 4 sake lisca od ruzmarina kuhati sa 5 l vode 3 -5 minuta. zavisno od vremenskih uslova i vrste. Kako gladiolina lukovica nije otporna na zimu. Biljka procvate otprilike 8 nedjelja nakon sadjenja.10 cm dubine ) kako ne bi kada naraste u visinu bila nestabilna na vjetru. uravnotezava cirkulaciju krvi i razmjenu materija u organizmu: 10 gr. zamotane u papir do slijedeceg proljeca. sadi se u zemlju tek kada prodje velika zima ( mart . Pupovi se otvaraju odozdo prema gore i moze imati i do 26 pojedinacnih cvijetova. Procijediti i dnevno piti 1 . Gladiola je omiljena i zbog toga sto njeno cvjetanje traje. Kada se pojavi cvijetna stabljika izmedju listova potrebno je dobro nadjubriti da biljka ima snagu za cvijet.2 male casice ( za rakiju ). Gladius znaci mac.UPOTREBA: Ruzmarin se upotrebljava za jela sa rostilja. procijediti i dodati vodi za kupanje. . Ukoliko se gladiole sade u etapama ( svake 3 nedjelje do kraja juna ) produzava se uzivanje u prelijepom cvijetu carobne gladiole. osusenih ili svjezih listica ruzmarina staviti u bocu. Susi se u hladu na propuhu. narocito ribe. Jaca srce. od vjetra zasticeno Po svojim dugim siljastim listovima dobila je gladiola svoje ime. osusena biljka cuva se zatvorena u staklenim posudama. Mora se paziti da se lukovice gladiole ne posade previse plitko ( najbolje 5 . A svoju omiljenost kod skoro svih ljubitelja cvijeca ima zbog svojih prelijepih cvijetova u svim bojama i nijansama. ali isto tako za jela sa paradajzom. Otprilike 4 . GLADIOLA Porodica: Iridaceae Zemlja porijekla: Afrika Pogodno mjesto: Suncano. Nakon cvijetanja treba cvijetnu stabljiku prelomiti i pustiti da se osusi. osim crne.5 m visine. preliti sa 1/2 l suhog bijelog vina i ostaviti da stoji pet dana. a nove nize vrste su izmedju 50 i 80 cm. Ruzmarin se bere u periodu cvjetanja od marta do maja.

Sobna vinova loza SOBNA VINOVA LOZA ( Cissus ) Porodica : Vitaceae Zemlja porijekla: Sva tropska podrucja . ali isto tako ne podnosi ni preveliku vlaznost. Sobna azalea je veoma pogodna za uzgajanje na bonsai nacin. One su vec kod vrtlara vise pota obrezivane i vec su kod kupovine dobro razgranate. Rododendron je otporan na zimu i moze bez zastite prezimiti. Nakon cvjetanja cvijetove sa drskom otkinuti. To pospjesuje bolji rast. Zato ga treba vrlo pazljivo formirati. Hibridi rododendrona poznati kao azalee i pogodni su za uzgajanje kao sobne biljke. U svakom slucaju dobro je potraziti savjet strucnjaka za bonsai ili strucnu literaturu. lila ili crveni. Grmovi rastu vrlo sporo i imaju lijepu okruglu formu. Od sredine maja moze se iznijeti napolje u sjenovito mjesto. u aprilu dobro nadjubriti.Azalea RODODENDRON ( Rhododendron ) AZALEA Porodica: Ericaceae Zemlja porijekla: hladna. u grupama po vise (2-7) zvoncica sastavljenih u jednu drsku. ljeti (prije formiranja pupova) obrezati. U jesen se bonsai fornira i posadfi u bonsai posudu. a kada se pupovi pocnu otvarati na toplije mjesto oko 18°C. roza. vlazna planinska suma istocne Azije (Tibet. U periodu rasta zalijevati sa mekanom vodom. U ljeto obilno zalijevati. Kina) Povoljno mjesto stajanja: polusjenovito mjesto zasticeno od vjetra OPREZNO: Rododendron sadrzi otrovne tvari ! Rododendron pocinje da cvijeta vec sredinom aprila i u maju. Azalea as preko ljeta iznese napolje na sjenovito i vlazno mjesto. U jesen i zimu na 5-12°C. U stanu im treba pronaci svjeze. Treba paziti da biljka nikada ne ostane u posve suhoj zemlji. cvatu od zime pa sve do aprila. Jedina smetnja je to sto je drvo azalee krhko i lako se slomi. Bijeli. zavisno od uzgoja. Biljku svake dvije godine presaditi. hladno mjesto bez sunca. U principu su to umanjeni grmovi koji.

roza. Cesce pospricati. Od marta do augusta nedeljno djubriti. Potrebna joj je podjednaka vlaznost zemlje. Krajem septembra biljku unijeti u kucu i drzati na toplom 18 . U ljeto umjereno zalijevati. Ova biljka ne moze ni ljeti da raste napolju. purpurcrvene i lila. Od augusta manje zalijevati i djubriti. Razmnozava se putem pelcera koji se prije stavljanja u vlazni substrat malo prosuse. . tako da biljka ocvrsne. Pri hladnijim temperaturama manje zalijevati. Razmnozava se pomocu pelcera u toploj zemlji. ili da se uz pomoc ljestvica penje i grana. Ako previse naraste. tako da treba na vrijeme izabrati pravo mjesto. jer je vrlo osjetljiva. Moze se objesiti i pustiti da sa visine raste prema dole. do jula svake dvije nedjelje djubriti. u mnogim europskim zemljama se zove bozicni kaktus. Biljka ne podnosi promjenu mjesta u periodu kada pocnu da se formiraju pupovi i u vrijeme cvjetanja.U prodaji su u stvari biljke koje su nastale krizanjem bozicnog kaktusa (Zygocactus truncatus) i Schlumbergera russeliana. Sa malo srece moze se nabaviti i nova vrsta sa zutim cvjetovima "Gold charni". starije samo po potrebi. crvene.Pogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito. malo sunca Kako cvjeta u vrijeme bozicnih praznika. jednostavno se podkrese. Krace dnevno svjetlo ce pospjesiti stvaranje pupova. Kod promjene mjesta moze doci do opadanja pupova. Listovi su joj duboko zasjeceni i na tri djela podjeljeni pa jako lice na listove vinove loze. Mlade biljke svakog proljeca presaditi. bez sunca Ova biljka penjacica je pogodna za sve oblike sadnje.22°C. a mogu se dobiti u bojama od bijele. Decembar DECEMBAR (Zygocactus ) Porodica: Cactaceae Zemlja porijekla: Brazil Pogodno mjesto: Svjetlo do polusjenovito.

te ostavimo sjemene casice da se potpuno osuse. stvara ' napregnuti zrak'. Treba paziti da se osusena casica pravovremeno otkine. To se radi kod svih jednogodisnjih biljaka. Tako osuseno sjeme se spremi u papirnu kesicu ili suhu kutiju i ostavi da stoji na hladnijem mjestu do slijedeceg proljeca. pa zalije. sto se za ljetno vrijeme. onda treba cak grijati ). koja se gumom ili spagom veze oko saksije. a i razlicito povrce i zacini. sama otvori i sjeme pada na zemlju i samo se posije. nakon ocvalih cvjetova na biljkama se formiraju sjemene casice razlicitih oblika. . opet. Za pelcer se uzima grancica koja raste sa strane maticne biljke i koja nema formirane pupove ni cvjetove. Treba da bude 5 10 cm dug i da posjeduje 2 .VEGETATIVNO RAZMNOZAVANJE PELARGONIJA U periodu juli . Dvogodisnje biljke kao : turski karanfil. Ukoliko hocemo da sakupimo sjeme. kao sto su petunije. treba odmah posijati da bi biljka jos ove godine izrasla i bila dovoljno jaka da prezimi. onda ne otkidamo ocvali cvijet. ali ne suncano mjesto. a u tom slucaju ce slijedece godine cvjetati. ispod filije. U razmaku od oko 10 cm moze se u jednu vecu saksiju posaditi vise pelcera. Jako je vazno da posuda u kojoj se presadjuju pelceri ne stoji na hladnom podu (ako je hladno. a i sva isparavanja ostaju opet ispod te 'haube'.Staviti na toplo i svjetlo. Stapove i gornji dio saksije prekriti prozirnom plasticnom folijom ( da to bude kao kapa preko pelcera i stapova ). dragoljub. Sakupljanje sjemena U periodu juli – septembar. Pelcer se reze vrlo ostrim dezinficiranim nozem otprilike 1/2 cm ispod jednog para listova. loptaste ili ovalne. jer se kao u stakleniku.10 cm visi od pelcera ). kada je zrela. Donji par listova se odstrani. nezaboravak i sl. ne preporucuje. zavisno od biljke. zabice. Pored pelcera se u krajeve saksije zabode vise jednako visokih stapova ( treba da budu 5 . jer se ona u protivnom. turski mak. Pelcer se posadi u dubinu oko 2 cm u zemlju. U takvom prostoru biljka trosi manje vlaznosti.august vrsi se vegetativno razmnozavanje pelargonija putem pelcera.4 para listova. kadifica. Ova metoda pospjesuje stvaranje malih korjencica.

. . .u kuci pri 15°C posaditi krtole begonija. . . .grasak i grah posaditi.cvijece koje je prezimilo na balkonu. Cvijece mjeseca : amarilis zumbul narcis Mart . pri toplom vremenu zaliti i nadjubriti. cesto provjetravati prostorije koje imaju suhi zrak od grijanja.povremeno pregledati biljkr i uvjeritise da nemaju parazite.KALENDAR RADOVA Februar .ruze obrezati i nadjubriti. .faza zimskog mirovanja blizi se kraju.sada je vrijeme za presadjivanje i obrezivanje cvijeca koje ne cvijeta.travu i vrt nadjubriti. . biljke treba postepeno vise zalijevati i nadjubriti. .geranije i fuksije obrezati.dalije i kane u zasticenom prostoru posaditi. .lukovice amarilisa posaditi (do marta).preko zime ostavljene krtole begonija i dalija pregledati i istruljene i ostecene odstraniti. .vrlo stedljivo zalijevati.zastitu od zime sa ruza i ostalih biljaka odstraniti. .zacine i ljetno cvijece posijati i na svijetlom. toplom mjestu ostaviti da proklija. . . pri suhom vremenu zaliti.pri toplijem vremenu obrezati vocke. . . . ako to vec nije uradjeno.krtole begonija posaditi (ako to do sada nije uradjeno) i ostaviti na toplom mjestu.na zimu otporne biljke koje su postale prevelike pobijeliti ili presaditi.

One obavezno moraju biti otklonjene.pogodnoje vrijeme za razmnozavanje kucnih biljaka ( pelceri. nezaboravak.prethodno uzgojene pelcere ( u stakleniku ili u kuci ) postepeno privikavati na zivot napolju . .zato oprez ! ) . . dijeljenje ) . . . To su divlje grancice koje se prepoznaju po mnogim listovima i prebrzom rastu. . . ali ih od nocnih mrazeva zastititi.osisana trava moze sluziti kao osnovno djubrivo kod grmolikog voca ( ribizle i sl.uzivati u ljepotama koje nam vraca cvijece. narocito balkonsko prekontrolirati i vidjeti da se nisu pojavile usi ili neke druge stetocine .sve kucne biljke koje ljeti mogu stajati napolju postepeno privikavati na sunce ( i biljke mogu da dobiju opekotinesparusene listove.zacine presaditi . .Cvijet mjeseca : kucna loza April .posebno osjetljivo balkonsko cvijece pri pogodnom vremenu iznijeti napolje . . kao i kaktusi . .vrijeme je da se gladiole posade u zemlju. . .obratiti paznju na tzv. Cvijet mjeseca: Klematis . Cvijece mjeseca: Rododendron Maj . .kod kucnih biljaka je vrijeme za presadjivanje. turski karanfil ) se moze do kraja jula posijati .dvogodisnje cvijece ( npr. vodene mladice kod ruza. ) .iscvjetale tulipane nakon cvjetanja odsjeci . .tropske biljke posaditi.svo svijece.biljke osjetljive na mraz mogu se u ovom periodu posaditi. .svake nedjelje kositi i djubriti travu.kucno cvijece ( ako je potrebno ) presaditi .posaditi . .sada se sadi osjetljivo cvijece i zacini direktno u zemlju .sada je pogodno vrijeme da se zasade i posiju tropske biljke. .

. sada su se pojavile. .sobne biljke su sada u punom razvoju . .ne zaboravite da biljke u rastu trebaju djubrivo . turski mak i sl. .ruze su sada u punom cvatu .Juni . .sada je pogodno vrijeme da se sobne biljke razmnoze putem pelcera. .grmovi koji cvatu u proljece ( jasmin. time se pospjesuje novo stvaranje pupova. . .ako zelite sami da odgojite dvogodisnje biljke ( nezaboravak.sada je pogodno vrijeme za razmnozavanje putem pelcera. jorgovan i sl. .ako idete na odmor pobrinite se da biljke neko zalijeva u vasem odsustvu.uzivati u plodovima svog rada . . napraviti dzem ili slatko. biljke s vremena na vrijeme pregledati i odmah zapoceti sa unistavanjem (vidi Borba protiv biljnih usiju ). treba ga zastititi od prejakog sunca. .biljnih usiju ima cijelo ljeto.treba ih redovno zalijevati i po potrebi djubriti. .u ovom periodu balkonsko cvijece raste ubrzanim tempom ne zaboravite ga redovno djubriti i zalijevati.suho i vruce vrijeme pogoduje razvoj biljnih stetocina. ) mozete do kraja jula sijati. .najvznije je u ovom vrucem ljetnom mjesecu biljke redovno i obilno zalijevati da se ne bi osusile. Cvijet mjeseca : ruza Juli . .sada je vrijeme sakupljanja sjemena kod jednogodisnjih biljaka.mislite na to da je i kaktusima za rast potrebna voda i vlaznost. .plodove jagoda ubrati .ako cvijece stoji na prozoru okrenutom prema jugu.sobne biljke treba cesce tusirati i paziti da ne stoje na direktnom podnevnom suncu. turski karanfil. . pa biljke treba redovno pregledati i po potrebi spricati sa za to odredjenim sredstvima. ) mogu se nakon cvjetanja podrezati. . .treba redovno otklanjati ocvale cvjetove.

kaktuse zalijevati i djubriti do sredine septembra. . .jos uvijek se mora obilno zalijevati i djubriti.pelcere geranija.) sada je vrijeme da se mlada biljcica pikira i rasadi.) se jos mogu posijati.skoro sve sto vazi za juli.lukovice tulipana. ali ga treba zalijevati da bi se formirali pupovi.dvogodisnje biljke ( turski karanfil. nakon sto su se listovi osusili. KANA ( Canna indica ) August .rhododendron koji prezimljava napolju ne treba u drugoj polovini augusta vise djubriti. vazi i za august . nezaboravak i sl. pelargonija i fuksija presaditi. . nezaboravak i sl. kaktusi i sl.. tako se pospjesuje novo cvijetanje.ocvale cvjetove gladiola prelomiti i ostaviti da se osuse.ocvale cvijetove odsjecati da se opet stvaraju novi. Cvijece mjeseca: Begonije Septembar .) . a onda postepeno prestajati pa kasnije stedljivo zalijevati .sobne biljke treba stedljivije zalijevati . pelargonije ili fuksije vegetativno razmnoziti (putem pelcera) sada je potrebno pelcere odrezati i rasaditi Cvijece mjeseca : BOUGAINVILLEA.ukoliko hocete geranije.redovno odstranjivati ocvalo cvijece.bozicni kaktus (decembar) nekoliko nedjelja (kraj septembra. . .Amarilus vise ne zalijevati i pustiti da se osusi . . . .krajem septembra prestati sa djubrenjem biljaka .biljke koje ste u toku ljeta iznijeli na balkon treba vratiti u kucu (hibiskus ako je temperatura ispod 18° C. pocetak oktobra) ne zalijevati da bi mogao da formira pupove . .visegodisnje biljke treba postepeno sve manje djubriti.ako ste u junu ili julu posijali dvogodisnju biljku ( turski kakanfil. treba izvaditi iz zamlje i osusiti.

. polako pripremati oliander. begonije izvaditi iz zemlje.stare bozure iskopati.. asparagus i ostale balkonske biljke koje nisu otporne na zimu i niske temperature. tulipani. . .saksije sa biljkama koje ostaju napolju zastititi (umotati folijom ili zastititi granjem i suhim liscem).jednogodisnje zacine konzervirati za zimu.zavisno od vremenskih uslova. ocvalo cvijece odstraniti.biljke koje prezimljuju napolju pripremiti za zimu.. stepeniste). ali po noci postoji opasnost od mraza.saksije sa osjetljivim cvijecem (fuksije. geranije.. Samo u periodu velike suse malo zaliti. . zavisno od klime i temperaturnih uslova. kane. . suhom i tamnom mjestu.decembar (cvijet) nekoliko nedjelja ne zalijevati da bi se formirali pupovi. fuksije. Cim se pupovi pojave treba ponovo poceti zalijevati. zumbuli. .u planinskim krajevima moze vec u septembru doci do nocnih mrazova.sada je vrijeme sadnje lukovicastog cvijeca koje cvate u proljece ( narcisi. dvogodisnje posisati do pola (do oktobra) . zumbuli.sada (do pocetka novembra) se stavljaju u zemlju lukovice koje cvatu u rano proljece (narcisi.vrijeme u oktobru moze biti jos uvijek suncano i toplo.dalije. za preseljavanje u zimske prostore. biljke nocu zastititi .sada pocinje sadnja vocaka i vinove loze Cvijece mjeseca: Syngonium . dobro prosusiti i ostaviti na prohladnom. tulipani) . pa ih ponovo posaditi .sada se zasadjuju zimzeleni grmovi.. po potrebi obrezati. . da bi se do zime adaptirali na novo mjesto . posisati i ako je potrebno podijeliti.). Ovo cvijece vise ne zalijevati da se pri niskim temperaturama ne bi smrznulo..) unijeti na mjesto gdje ce prezimiti (podrum. asparagus. boungavillea. -ljetno cvijece odstraniti. Cvijece mjeseca: Dalia Oktobar . ne mjenjati mu mjesto i ne okretati ga.

grmove i vocke kod prevelikog snijega otresti da ne bi doslo do pucanja grana. sto je vise moguce. Cvijet mjeseca:decembar Januar .kod prehladnih perioda biljke koje su ostale napolju dodatno zastititi. treba zalijevati vrlo stedljivo. povecati vlaznost zraka i paziti da se. . grmaste biljke (jasmin. . -prilikom provjetravanja prostorija biljke skloniti da ne bi bile izlozene prehladnom vjetru.Samo biljke koje se nalaze u prostorijama sa grijanjem treba obilnije zalijevati. . Biljke koje trebaju vise svjetlosti staviti sto blize prozoru ili osvijetliti umjetnom svjetloscu. pri prevelikoj vrucini. stititi od hladnog poda i vrlo pazljivo zalijevati.Novembar .biljke. posebno na prozorima okrenutim prema sjeveru.sve biljke povremeno pregledavati (i one koje ste ostavili u podrumu da prezime) da se nisu pocele pojavljivati biljne stetocine. . . .dani su kratki i biljke imaju vrlo malo svijetlosti na raspolaganju. -sada je zadnje vrijeme da se posadi lukovicasto cvijece u zemlju. ne mjenjati mu mjesto i ne okretati ga.u ovom mirnom periodu biljke stedljivo zalijevati (svake 2-3 nedjelje da se ne bi potpuno osusile). -decembar (cvijet) ponovo poceti zalijevati cim se pojave prvi pupovi. djubriti treba samo one biljke koje vidljivo rastu ili cvjetaju .novoposadjeno voce i grmlje preko cijele zime zalijevati (preko podne u dane kada zemlja nije smrznuta). ne pocnu pojavljivati biljne stetocine.kako je sada vrijeme grijanja treba pokusati.novembar je period mirovanja kod najveceg broja biljaka. . ali ne previse. ...vocke nadjubriti. jorgovan . kako bi se vec od pocetka moglo sprijeciti masovno razmnozavanje. ne djubriti.)zaliti kompostom i zastititi od smrzavanja. Cvijece mjeseca: SPATHIPHYLLUM Decembar .

a gornji ostavi otvoren i tu se nasipa vlazni treset ili mahovina (sl.pri toplom vremenu otvoriti prozore na spremistima u kojima biljke prezimljuju. povremeno ocistiti listove od prasine Cvijece mjeseca:zeleni ljiljan RAZMNOZAVANJE MARGOTIRANJEM Cesto se desava da dracena.stare i bolesne grane odstraniti. juka.pri povpljnom vremenu mogu se posaditi vocke.sjeme povrca u staklenike posaditi. kako ne bi srastao (sl. zatim se vezuje i gornji kraj folije. difenbahija ili fikus posle nekoliko godina provedenih u prostoriji pruzaju ruznu sliku: zalostan izgled listova skupljenih na vrhu visokog stabla. u stablu. 3).biljkama u zimskom periodu pruziti sto vise svjetla. Donji kraj se veze. Folija se povremeno otvara zbog zalivanja (sl. a istovremeno i razmnoziti margotiranjem. . .sobne biljke stedljivo zalijevati. sl. . 1 sl.ako nije prehladno moze se poceti sa obrezivanjem vocaka: vazno je da obrezani dijelovi veci od 2 cm promjera budu premazani sa specijalnim balzamom. Takvu biljku ne treba baciti. . 2 . . pod zglobom lista. pokusajte da je podmladite. U zarez se stavi kamencic ili parce plastike. Biljku mozete skratiti. djubriti samo u slucaju da neka biljka prebrzo raste. napravi se kos rez do polovine stabla. 1). .ako je snijeg napadao treba vrt kontrolirati. . 2).. Grmove osloboditi od tezine snijega da grancice ne bi popucale. Ispod mesta reza stablo se omota plasticnom folijom.

Ili bi ste vi zeleli jos jedan zbun. te tada granu izvadite iz zemlje.. vrh biljke se moze odvojiti . ali tako da je ne prelomite. Za 6-8 mjeseci razvice se nov korjenov sistem. ribzle.. Zatim je pricvrstite rakljom ili cvrscom zicom.. Donji deo biljke nemojte baciti .sl. pa taj deo grane zatrpajte zemljom. ali. al ni je kasno to uradit ni u septembru. 3 sl. pajasmn... niti ostetite. ali i mnoge druge vrste. maline. i odmah posaditi u saksiju. 4). vatreni trn. Probali ste da ozilite reznicu. magnolije. tako da ne moze da se podigne. ukrasn nar.. To mesto povremeno zalivajte i uskoro ce grana pustit svoje zlice. Razmnozavanje polozenicama najcesce se obavlja u proljeće iili leto.. Zasto ne probate sa POLOZENICAMA? Jednu nizu granu sa maticnog stabla lagano savijte polozite na zemlju.malo iznad reza uskoro ce se pojaviti bocni izdanci! RAZMNOZAVANJE POLOZENICAMA Cesto Vam se desava da Vam prijatelji traze reznicu nekog zbuna u vasoj basti. kleke. Polozencama se najlakse razmnozavaju rododendroni.6 nedelja ispod folije ce se pojaviti prvi korjencici. Kada prorastu treset.. crven bagrem. . 4 Posle 4 .odseci ispod mesta reza (sl. odseciite oziljen deo i posadite ga kao samostalnu biljku na zeljeno mesto.

ilovasta zemlja bez krecnjaka. Najlepse izgledaju ako se u jednoj grupi nadju samo cvijetovi jedne boje. Porijeklom je iz Kine. jer se u protivnom moze dogodit da biljka nikada ne procvijeta. Tokom vegetacionog perioda umjereno se zaliva. rasadite ili presadite bozure u svojoj basti. Cvijetaju u proljeće. a u rano proljeće. Zato zemlju na kojoj ce biti posadjen treba dobro pripremti. lijepo izgledaju u vazni. tako i na senovtim mestima. Ova lepa biljka pripada grupi trajnica. Bozur je otporan na hladnocu. Najvise mu odgovara hranljiva. Koriste se i kao rezani cvijet. Preporucuje se umjereno dodavanje djubriiva i po presadjivanju.HARMONIJA U MINIJATURI . BONSAI . treba ga prihraniti mneralnim djubrivom . Cvijetovi bozura mogu biti jednostavni ili dupli. Sadi se kao soliterna biljka ili u manjim grupama. a moze i uz ivicu cvijetne leje ili kao samostalna leja. Bozur dobro uspeva kako na osuncanim. Vazno jene sadti ga duboko. Mladi pupovi treba da budu pokriveni tankim slojem zemlje.PRESADJIVANJE BOZURA Ukoliko ste resili da razmnozite. najcesce crveni. ocedita. na kome se nalaze bar dva okca i deo korjena. duboko prekopati i isitniti. ali ga prve zime po presadjivanju treba zastititi suvim liscem i granjem. al se samonkla javlja u celoj Aziji. jos uvek je vreme za to. a u tom slucaju beru se jos dok su u pupoljku. ali ih ima i ruzicastih. ili odsecanjem dela bokora. sto znaci da vise godina ostaje na istom mestu. Evropi i Severnoj Americi. cim se otvori zeleni omotac i pojave cvijetne latice. Bozuri se razmnozavaju deobom bokora. pre cvijetanja. krem i belih.50 grama po svakom bokoru.

. pa prema tome odstranite suvisne grancice sa stabla. Korjen je sve vreme u saksiji! Zalivajte je koliko"Trazi". Specijalnim makazama ili ostrim makazicama za nokte isecite stablo do visine od 25 cm. Da bi biljka lakse stajala u posudi. Na dno. redovno odstranjujte. u saksiju stavite hranljivi supstrat i postavite biljku. leti na 2-3. odlucite kako zelite da izgleda vas bonsai. lagano savijajte stablo i grane u pravcu u kome zelite da se drvo razgrana. orezite korjen u obliku kruga. gde je otvor za oticanje suvisne vode. Biljku omotajte aluminijumskom zicom . Ostavite biljku da se odmara oko osam nedelja. Zicu ne stezite previse. Nakon sest mjeseci odvijte zice sa stabla.5 mm. Prihranjujte tecnim djubrivom. otresite zemlju sa njega. da korjenove zilice ne bi zapusile otvor. pa ostrim makazama skratite zilice.U SAKSIJI .glavno stablo zicom debljine 3. a grane zicom debljine 1. a zimi na 4-6 nedelja. Posto ste stablo omotali. ali moze posluziti i obicna saksija. Korjen ne treba da bude skroz pokriven zemljom. a izdanke koji ce se naknadno pojaviti.BREZA JOS NEZNIJA Budite i Vi majstor bonsaija Nabavite u rasadniku zdravu i razgranatu brezu. posle ovog perioda izvucite korjen iz zemlje. postavite resetku. cije je stablo debljine prsta. Ovim bonsaiju dajete konacan oblik. Bilo bi dobro imati originalnu posudu za bonsai.

za velike i male vrtove. a prema raspolozenju i rezano sveze ili suvo cvijeće lisce.. Gotovo svaki komad drveta originalan je i potpuno prirodni ukras. uzivajte! Uvek ziva priroda PROCVIJETALI PANJ Kada krenete u sumu. U udubljenja mozete smjestit male saksije sa cvijećem. hodnik li ulaz u stan. uzivajte. ocuvan panj.Bonsaiju se svake druge godine orezuje korjen i presadjuje se u novu zemlju. ali i pazljivo zagledajte. terase i zardinjere VECNO ZELENE KLEKE otporne na zimu i jednostavne za uzgoj . Uz malo srece mozete pronac veci.. kreativci. da bonsai bude oblikovan u potpunosti dovoljne su samo dve godine. Potpuno cist panj konzervirajte. Cetkom dobro ocistite sve rupe i pukotine u panju. Dakle. mrave. koji Vam tokom zime moze ulepsati sobu. Iz njega treba isterat sve nepozeljne stanovnike paukove. najbolje bezbojnim lakom. ovo je samo jedan od nacina da sami oblikujete bonsai.

tamno Odgovara im suncano . kao kvalitetan zacin krune. kako formi. Medjutim.) je jedan od cetinara sa najvecim brojem raznovrsnih formi. izuzetak. djubrivima za cetinare pomaze u razvoju i Koriste se ka dodatak za aromu pravilnom formiranju kiselog kupusa. forme srednje velicine. BOBICE KAO ZACIN Plodovi i cetine skoro svih vrsta kleke SU OTROVNI! Osobina svih kleka je da su otporne na mraz i jednostavne za uzgoj. mada tada nije toliko intenzivna. Zbog toga je gotovo nemoguce oblikovati vrt bez ovog zimzelenog rastinja. U medicini se bobice kleke koriste kao efikasno diureticko i dezinfekciono sredstvo. Postoje polegle forme. kao i sa jarkim bojama jednogodisnjeg cveca i trajnica. Najpopularnije su spororastuce. Zelena boja kleka ukrasava vrt i zimi. Odlicno se "slaze" sa drugim cetinarima. one madastarije grane tesko imaju opor ukus i razvijaju nove izbojke. Uvek se moze naci ona forma koja odgovara svakom ukusu i svakoj velicini vrta. visestruku Redovna prihrana primenu. na visak vlage u (Juniperus zemljistu.dzina. tak i osnovnih vrsta. a takodje u proizvodnji krepkih napitaka . Patuljasti oblici se moogu uspesno odgajati i u posudama na terasi. .KLEKA (Juniperus sp. ali i stabla velicine i do 15 m. Dobro communis) su podnose orezivanje.plave bobice mesto. likera i drugih alkoholnih pica. a lose reaguju oobicne kleke. za jela od divljaci i ribe. Ovu svoju manu dopunjava zanimljivim oblicima.

svakako su dekorativni i njeni krupni. kineska i virdzinijska kleka (Juniperus communis. U tom slucaju pomaze samo orezivanje grana na kojima su se pojavili neobicni izrastaji gale. gde . mesto ispod visokog drveca. ova predivna biljka ima i jedan nedostatak . sto bi u prevodu znacilo .Na zalost. Paznju je zasluzila svojim velikim cvastima bele. Takvo drvo vise ne radja. Porijeklom je sa Dalekog istoka. rdjom kruske. J. Odsecene grane se spaljuju. Osnovni prenosioci gljive su obicna. Ovaj izuzetno dekorativni zbun moze izrasti do visine od dva metra. ali i kao suseni u zimskim dekoracijama. na nalicju lista pojavljuju se narandzaste skupine u kojima se obrazuje nova generacija spora. a u Evropu je doneta u XVIII veku. a pri jacoj zarazi se susi. One inficiraju drvo kruske. Cvijetovi se rado koriste i u buketima. A znate li od kuda potice boja njenih cvijetova? Ime biljke potice od grcke reci HYDOR-voda i ANGEIONposuda. a cvijeta tokom celog leta.TREBA PUNO VODE. koje se oslobadjaju po vlaznom vremenu. Na kruskama zarazenim gljivicama. RDJA KRUSKE Gale na kleki se javljaju kao posledica zaraze gljivicnim oboljenjem. U kisnom periodu gale nabubre i obrazuju spore. chinaensis i J. Osim cvijetova. jasno zeleni listovi. rdju kruske. ruzicaste ili plave boje. virginiana). Najvise joj odgovara polusjenka. HORTENZIJA (Hidrangea hortenzis) Sigurno je najcesci ukras nasih vrtova.u vrtu siri gljivicno oboljenje.

.i u najtoplijim mjesecima ima dovoljno vlage. Uz obican simsir sa nesto izduzenim . Kako onda odgajiti plavu hortenziju? Jednostavno! Potrebno je nabaviti treset koji je pogodan za biljke .5. Simsir sporo raste i moze se lako kontrolisati orezivanjem. ako ne znate kakvo je zemljiste u vasem vrtu. narocito ako je zasadjena na suncanom mestu.. Razmnozavaju se deljenjem korjena posle precvijetavanja. Dobro je poznato da se simsir moze oblikovati na najrazlicitije nacine: kao kupa. u novoj sezoni procvijetaju belim ili ruzicastim cvijetovima. rastresito zemljiste. Prija joj plodno. pa se moze desiti da se pri orezivanju uklone i da biljka sledeceg proljeća ne procvijeta. Ne zapostavljajte orezivanje jer se zbun ne obnavlja lako na starim granama. Ukoliko se ne orezuje. koje se moze nabaviti u bolje snabdevenim poljoprivrednim apotekama. Kod starijih biljaka dobro je ukloniti starije. cija je vrednost pH 3-4. Zatim se biljka redovno zaliva djubrivom koje sadrzi sulfate aluminijuma. Verovatno Vam se desilo da Vase hortenzije. "PITAJTE" HORTENZIJU! SIMSIR Simsir je verovatno najcesce gajeni zbun i jedan od najvaznijih za vrt.U cemu je stvar? Hortenzije cvijetaju plavim cvijetovima samo onda kada rastu na veoma kiselom zemljistu. kocka. kako bi se biljka podmladila. Dakle... koje su prosle godine bile plave. Leti je treba obilno zalivati. sto je pogresno. Mnogi hortenzije orezuju u jesen. To je biljka koja se najvise koristi za formiranje zivica i narocito je podesan za deljenje prostora i formiranje ivica u zacinskim vrtovima.. Ove biljke cvijetne pupoljke obrazuju krajem leta prethodne godine.ljubitelje kiselog tla. debele grane iz sredine. odnosno sa velikim procentom aluminijumovih soli. lopta. simsir ce se slobodno formirati kao smpatican zbun ili nize drvo.

godine. a izgledati najlepse. Omiljene su muskatle sa vi secim granama i glatkim listovima. svaka muskatla sadi se u posebnu saksiju ili sanducic i rasporedjuje na terasu ili ispred ulaznih vrata. potsecamo vas da se krajem oktobra pripremaju reznice-pelceri. "UKRADITE" PELCER Kada uredjujemo vrt ili terasu razmisljamo o cvijetnim vrstama koje ce najduze trajati. . kada prodje opasnost od mrazeva. neizbezno zauzima svoje mesto. najbolje sa 3-4 kolenca. Ova biljka. Na proljeće. pricvrscenih na dugu dlakavu drsku. mogu se nabaviti razni kultivari poput Buxus sempervirens 'Planifolia' sa dosta dugackim liscem i sarenolisni varijetet Buxus sempervirens 'Elegantisima' sa zuckastim ivicama na zelenom liscu. POKLONITE LALU Pre vise od cetiri veka. postala je jedna od najpopularnijih cvijetnica. od kojih jedno mora biti u zemlji. naizmenicnih listova srcastog oblika sa nekoliko dubokih reznjeva.okruglastim listovima. Redovno se zalivaju i povremeno prihranjuju. porijeklom sa Rta dobre nade. tacno 1554. ili muskatla. Tokom zime vrhove koji poteraju treba iseci sto nize. da bi bokor bio sto razgranatiji. Sade se u sanducice na rastojanje 8-10 cm i stavljaju na prozorsku dasku gde ima dovoljno svetlosti. Muskatla je prilicno snaznog stabla. u Evropu su iz Male Azije prenete lale a u Holandiju. Da bi ste na proljeće imali muskatlu. a preneta u Evropu u VIII veku. Cvijetovi su krupni i raznobojni. Pelargonija. kao na slici. takozvanu "zemlju lala". Biraju se mladje.

kao i bogatstva boja. Od pralale i prvih lukovica. zatim sa cvijetovima koji lice na ljiljan ili papagaja i sl. i to jedna blizu druge. cak ni orhidejam. to ce cvijetovima produziti zivotni vek. Stavite posudu u hladniju prostoriju. na njima se dobijalo i gubilo imanje. a za tridesetak dana prebacite ih u mracnu gde je temperatura od 14-15*C. Zalivajte ih obilno i zasadite. prvenstveno nocu. lukovice stavite u hladnu prostoriju. Istorija belezi da se za lale borilo i ginulo. Lale pripadaju porodici ljiljana. Zbog brojnih oblika i varijeteta. zute. jednostavnim i punim. Postoje sorte sa malim i velikim cvijetovima. ali i u visim podrucjima. Drzite na hladnijem mestu. ruzicaste do tamnocrvene a ima i crnih lala.Ni jedna biljka. Nega i cuvanje u vazi: Cvijetne stabljike odrezite ravnim rezom. Veoma su zanimljive i dvobojne lale. Vazu samo do polovine napunite vodom. MIRISNI DJURDJEVAK Djurdjevak (Convallaria majalis) je perena koja slobodno raste po sumama i sumarcima. . Najlepse su u sirokim posudama u koje moze da stane vise lukovica.dolbend koja znaci turban. nije izazvala takvo interesovanje i pomamu kao lala. Gajenje: Lala je zeljasta visegodisnja biljka. Lale su tipicno sezonsko cvijeće koje se u cvecarama moze pronaci od marta. Kada cvijetovi uvenu. Ime tulipan ili lala porijeklo vodi od persijske reci . donesenih s Levanta. danas je poznato vise od 3000 sorti. u podnozju planina. zelenkasto-bele. Poklanjanjem lale iskazuje se ljubav. Lukovice se sade sredinom septembra na dubinu od 10cm. U narodu je ova cvijetnica poznata kao djurdjevak. jer masta selekcionara oduvek je bila neiscrpna. a u nekim krajevima i po nazivu "biserni cvijet". Na kraju ih prebacite na svetlo mesto gde je temperatura izmedju 18 i 20*C. Saksije treba da budu duboke najmanje 15cm. Boje su od bele. lala je od davnina omiljena.

Zbog ljepote i prijatnog mirisa. neguje se jednostavno. Svaki cvijetic sastoji se iz sest belih latica. za vencane buketi ili uskrsnje trpeze sa sarenim jajima. gde zbog jake senke cak ni trava ne raste. Lukovicasto cvijeće . sa cele povrsine treva izvaditi biljke. U tu svrhu rizomi se sade u saksije ili dekorativne keramicke posude. kamenjare. Posle cetiri-pet godina. dodati rastresiti humus i ponovo posaditi podeljene bokore. na nekom pogodnom mestu u basti. a uspeva i ispod drveca. Zbog velike gustine bokora i krupnih listova koji pokrivaju tlo.lako za gajenje SADNJA PRE MRAZA . bele mirisne cvijetice. Djurdjevak se brzo siri i pokriva tlo zahvaljujuci podzemnom stablu-rizomu. Cvijeta u maju. tako da podseca na zvoncic. sve do jeseni. Brzem razvoju biljke doprinosi pokrivanje posude hartijom u obliku fiseka. sigurno se u svakom vrtu moze naci bar malo slobodnog prostora. Ona ce omoguciti formiranje mnogobrojnih cvijetova na dugim drskama. do cvijetanja. Pogodna je za ivicnjake. cvijet djurdjevka je nezamenljiv za pravljenje proljećnih buketa i drugih aranzmana. Tamnozeleni kopljasti listovi. obavijaju cvijetnu drsku cele sezone. Veoma je bitno da temperatura ne bude visoka. Posebno ga treba koristiti za dekorisanje u svecanim prilikama. jer tada moze izostati cvijetanje. Kada prodje cvijetanje. tokom leta nema nikakvih dodatnih radova. kojim se razmnozava. obicno po dva-tri. Djurdjevak u cvijetu moze se dobiti i u zimskom periodu. Polazu se u zemlju na dubini 10-12 i razmak 15cm. Za ovako skromnu biljku koja se jednostavno uzgaja i neguje. Krajem decembra posude se unose u prostoriju u kojoj je temperatura 12-14 stepeni i umjereno zalivaju. Saksije je najbolje postaviti u prozor izmedju dva okna. Tada se gusto ukorjenjeni bokori vade asovom i pazljivo dele podzemna stabla. ima izuzetno lepe. redovnim zalivanjem odrzava se stalna vlaga. koje se do ivice ukopavaju u zemlju. uvenule cvijetove treba odseci i smanjiti zalivanje. U proljećem. Ova biljka je izuzetno dobar pokrivac tla i moze se koristiti za sadnju na senivitim mestima i na umjereno plodnim zemljistima. zemljiste obraditi. visece i rasporedjene u grozdovima. koje treba da pocne krajem februara. Optimalno vreme za ovaj posao je kraj leta i pocetak jeseni. Kao visegodisnja biljka. da bi podzemno stablo proslo kroz normalni period mirovanja.Naime.

. dele i ostavljaju na suvo i toplo mesto. Daruju nas svojim cvijetovima a. svetlo plavi do tamnoljubicasti. Lukovice nas u proljeće prve obraduju. Ovo cvijeće ne zavisi mnogo od klime. ili perene. Prvi u vrtu procvijetaju LUKOVICASTI irisi niskog rasta. Za one koji lukovice sade prvi put: OBRATITE PAZNJU DA VRH LUKOVICE OKRENETE NAVISE! Sade se u jesen. U kasno proljeće. Sadi se tokom jeseni. lukovice sadite u grupe. iz zemlje ce pocet da izbijaju uski svetlozeleni listovi. lukovice se vade iz zemlje. Po pravilu. kako bi na proljeće dobili rondele. pa ce i cvijetovi biti krupniji. krokusi. kada listovi pozute. Postoje dve osnovne grupe: • irisi koji se razvijaju iz LUKOVICE i • irisi koji se razvijaju iz rizoma. sada posadite IRISE. Ova cvijetna vrsta odlikuje se bogatstvom sorti. Odmah po otapanju snega. Njihovi krupni cvijetovi. zumbuli i visibabe vesnici su proljeća.Ne znajuci da je gajenje lukovicastog cveca vrlo jednostavno. koji skrivaju pupoljke. raznobojni tulipani. svega dvadesetak centimetara. cvijetaju u proljeće GRACIOZNI IRISI Ako zelite da vam posle prvih proljećnih suncanih dana ozive cvijetne gredice. Ovi irisi zahtevaju PERIODIICNO PODMLADJIVANJE SVAKE GODINE. Da bi cvijeće delovalo sto lepse. Zemljiste treba da je rastresito i humusno. lukovice se sade na dubinu koja odgovara njihovoj dvostrukoj velicini. znate i sami. opredeljujemo se za jednogodisnje. Za dan ili dva svi ce se otvoriti i vrt obojiti plavoljubicastim i zutim tonovima. Oni ce se pojavit pred samo cvijetanje. ali obavezno pre mraza. narcisi. prosarani su pegama razlicitih boja i oblika. a samim tim i razlicitim bojama i oblicima cvijetova. U jesen se mogu ponovo zasaditi. ciste. Izaberite suncano mesto u vrtu. zaklonjeno od promaje i jakih vetrova.

grupu irisa razlicitih sorti okruzuju trajnice Erantis i Iberis. Iz mladih lukovica. Iberis ce predstavljati ukras vrta do zime. zatim standardni i na kraju visoki .Posle lukovicastih cvijetaju oni koji se razvijaju iz RIZOMA. nagomilavaju hranljive materije. svetloplavih ili tamnoljubicastih cvijetova. Posle cvijetanja ovih Irisa nastupa period mirovanja. a s proljeća premesta u vrt. Bradata perunika: rezerva hrane u rizomu Bradate perunike. a u proljeće ce pruziti zastitu od vetra neznim izbojcima Irisa. lijepo izgleda posadjen sam ili u grupi sa drugim vrstama. Medju njima prvi procvijetaju PATULJASTI. Spoljni omotac lukovice obrazuje sitnu mrezu. Sledece godine one ce razviti listove i cvijetno stablo. koje se obrazuju u pazuhu ljuspi. koje pripadaju grupi korjenastih Irisa. U tom periodu oni se hrane iz podzemnih "magacina". zbog cega se ovi Irisi zovu i "mrezasti". . visine do 20 cm. u vidu skroba. U ovoj maloj cvijetnoj gredici na slici. Kod Lukovicastih irisa to su LUKOVICE. e PRIMULA CVIJETA PRVA Dok je napolju jos hladno. Na njemu se obrazuju zadebljanja u kojima se. sledece godine razvice se listovi i cvijetno stablo HRANA U LUKOVICI ILI RIZOMU Vecini Irisa vise odgovara toplo i suvo leto.do 80 cm. cuva se i neguje u prostoriji. PRVI PROLJEĆNI CVIJETOVI Lukovicasti iris. U to vreme rizomi se mogu deliti i ponovo saditi. zalihe hrane imaju u RIZOMU. Pri suviisnoj vlazi zemljista rizomi mogu da istrunu.

Tada je treba smjestiti u senku. slatior). Pri kupovini biljke obratite paznji na kompaktan rast biljke. moze da izdrzi i do 18-20*C. Zivotni vek moze joj se produziti na 2-3 mjeseca. pa se po precvijetavanju moze baciti. STALNA. prohladnom mestu. Leto moze da provede u vrtu i da sledece godine. kako bi se novi pupoljci postepeno otvarali. PA CE BITI PODLOZNE BOLESTIMA I TRAJACE KRATKO. samim tim i najlepsih saksijskih biljaka. ponovo cvijeta. sinensis) cvijeta od februara do maja. za sve primule koje se uzgajaju u sobi vazi jedinstveno pravilo uzgoja: PROHLADNO I SVETLO MESTO ZASTICENO OD DIREKTNOG SUNCA. Ne podnosi zasusivanje i lose reaguje na toplotu. blizu prozora. Na svetlom mestu. Na svetlom.Primula je jedna od rijetkih. ali ne na direktnom suncu. Sobna primula (P. ako su uslovi povoljni. Kineska primula (P. Pauza je samo tokom najtoplijeg letnjeg perioda. PROMJENE NA KOZI . obonica) produzava cvijetanje i po okoncanju proljeća. koje cvijetaju cele zime i proljeća. Ona je neznija od prethodne dve vrste. ako se uveli cvijetovi redovno uklanjaju. Ova primula je jednogodisnja. obradovace vas cvijetovima jarkih boja i prijatnog mirisa. na provetreno mesto. ALI UMJERENA VLAGA I OPREZNO DAVANJE DJUBRIVA SLABE KONCENTRACIJE. RIJETKE I MEKE JEDINKE IZRASLE SU VEOMA BRZO. uz dovoljno vode. U SOBI Na pocetku godine pocinje i sezona cvijetanja Primule melacoides.Najranije procvijetaju obicna (Primula vulgaris) i hibridna visoka forma (P.

SADNJA ISPOD LISTOPADNOG DRVECA Primula voli ilovasto zemljiste obogaceno humusom i ima osobinu da dobro cuva vlagu. a kada precvijetaju. Ipak. Lavanda odlicno formira zivu ogradu slobodnog rasta ili se orezuje. U proljeće. kojima su obrasle drske i donja strana listova. Cak i maleni listovi ove biljke odaju miris. U blizini stabla imace i dovoljno vlage. ciji je prijatan slatkast miris siri celog leta.Sobna primula moze izazvati promjene na kozi osjetljivih osoba. sto moze dovesti do susenja ili izmrzavanja biljke. Samo se postarajte da ne dodirujete listove. primule ce imati dovoljno svetla. Mesto je pozeljno pokriti strugotinom ili isitnjenom korom drveta. Nema posebnih zahteva prema zemljistu. pre listanja. a prilikom presadjivanja koristite rukavice. kada se siroko i bogato grana. rastresitom zemljom. koja se oko biljke blago sabije. drvece ce im pruziti potrebnu senku. jedva vidljivih zljezdastih dlacica. LAVANDA KAO BORDURA Ako prostor dozvoljava. Kada se sadi. jedino . Moze se saditi i pojedinacno. iskopa se jama dosta veca od korjena. Jama se puni sitnom. zbog toga se ne treba odreci ovog prelijepog cveca. materija koja se nalazi u tecnosti tankih. kako korjen ne bi poceo da isplivava. Krivac za to je PRIMIN. Zato je najbolje mesto za primulu ispod listopadnog drveca. uz ivicu baste moze se saditi lavanda (Lavandula officinalis).

najbolje kompostom ili dobro zgorelim stajnjakom. doprinece bogatijem cvijetanju naredne godine. Ako posle cvijetanja nastupi period suse. bogatom humusom. dok bela lavanda dostize 45-60 centimetra i ima plavicastozelen list. a njegovu ljepotu opevale su i mnoge poete. Zbog toga na samom pocetku za ovu biljku treba odabrati odgovarajuce mesto. to mu nece smetati. naprotiv. prodju i dve godine. Kada su u XIX veku kulturne forme zeljastih i drvenastih bozura dospele u Evropu. Odlicno podnosi suncana mesta na duboko prekopanom glinovitom zemljistu. Ovo se odnosi na sve sorte. a odmah posle toga i u Ameriku. . BOZUR U drevnoj Kini bozur je bio omiljeni cvijet vladara. Suprotno njima. Za tek posadjeni bozur treba imati strpljenja.je treba saditi na suncana mesta. Tradicionalna ljubicasta verzija biljke naraste 3090 centimetra i ima srebrnastosivkast list. Posle cvijetanja biljku je potrebno nadjubriti organskim djubrivom. koji su uspesno nastavili rad na selekciji. izazvale su veliko interesovanje ljubitelja cveca. To je snazno i dugovecno rastinje. Na presadjivanje bozur reaguje tako sto prestaje da cvijeta nekoliko godina. drvenasti bozur treba djubriti samo mineralnim djubrivom. koje ne sadrzi veliku kolicinu azota. verovatno zbog toga sto su zahvalno cvijeće koje ne zahteva posebnu negu i mesto boravka. Bozuri su do danas u vrtovima zadrzali popularnost. Dok se ne razgrana i ne pocne lijepo da cvijeta.

jer duze zadrzavanje vode ne podnosi. Njegov klasicni "partner" obicno je delfinijum. ZASTO BRSLJAN NECE DA SE PENJE Brsljen je zimzelena biljka koja se penje uz zidove. prekriva ih i. humusom bogato zemljiste. po misljenju nekih ljubitelja cveca. na neutralno. umesto po zidovima. uopste ne raste kako bi trebalo? . ali samo za narednu sezonu. S bozurom se dobro "slazu" i bele hrizanteme. ili jos gore. puzi po zemlji. DRVENASTA VRSTA Drvenasti bozur (Paeonia suffruticosa) u Evropu je doneo engleski ser Dzozef Benksom. Obican crveni bozur takodje je rado vidjen u vrtu. Ali. Moze se kombinovati s drugim trajnicama u cvijetnoj leji. posebno u seoskom dvoristu. Mlade grmove treba blago orezati da bi dobili lepu i pravilnu formu. Da bi redovno cvijetao. mogu po ljepoti konkurisati ruzama. mora se dva puta godisnje djubriti. Rastuci do dva i po metra u visinu. od proljeća do kasne jeseni. Na pocetku sezone u martu-aprilu i posle cvijetanja.Bozur belog cvijeta dobro se "slaze" s drugim trajnicama u vrtu. pre dvesto godina. jer dobro podnosi "susede". Moze da raste u blizini drveca i drugog siblja. U tom slucaju treba se pobrinuti za dobru drenazu. bradate perunike. Razlicite sorte drvenastoh bozura. Snaznim orezivanjem zrtvuje se cvijetanje. u potpunosti preuzima ulogu solitera. fasade kuca prosto cvijetaju. Tek u novije vreme. ova zahvalna i izdrzljiva biljka iz istocne Azije postala je popularna u nasim vrtovima. U vrtu se mogu kombinovati s cvijetajucim trajnicama. Zemljiste treba da je umjereno vlazno. sta uraditi kada posadite brsljen i otkrijete da. Strucnjaci savetuju da se sadi u polusenku. s krupnim cvijetovima i privlacnim listovima. grmolike reze i nisko drvece i siblje.

Svez beton i cement reaguju bazno i spaljuju korjencice kojima se brsljen drzi za zid. Ne treba ga saditi na mestima gde ce biti direktno izlozen jakom suncu i gde je zemlja suva. dakle. takvi uslovi su idealni za grinje koje ce ga na takvom mestu gotovo sigurno napasti. moze se formirati gusta ograda potpuno pokrivena liscem u kojoj se rado sakrivaju ptice. brsljen ce vremenom rasti. Grab se nasiroko koristi poput bukve za formiranje zivih ograda i zasenjenih prostora u vrtu. Da bi brsljen uspeo treba. Drugi je slucaj ako je zid oblozen fasadnim ciglama i itongom koji odaju kiseline. Jesenje lisce koje je braon boje ostaje na granama mladih grabova skoro citave zime. GRAB . Ponekad. potrebno je samo sacekati kisni period jer kisela kisa vrsi neutralizaciju baze. penjati se i prekriti sve sto mu stoji na raspolaganju. Evi jos jednog razloga zasto brsljen ponekad nece da se penje: ako kao pelcere koristite stare. Ovde pomaze jedino da napravite drvenu konstrukciju uz koju ce se biljka popeti. Stoga. . cvijetale grane nece obrazovati izdanke za puzanje jer su stare grane naprosto "zaboravile" da se penju. tople juzne zidove. priguseno sumsko svetlo. Posle otprilike 10 godina obrazovace svoje ostro-ovalne "staracke" listove a u septembru i oktobru cvijetove bogate nektarom. kao i "klizave" i stare zidove koji se odranjaju i na kojima on nece naci potreban oslonac. bez neke posebne paznje i nege. izbegavati bele. Tada je "krivac" hemijski sastav zida. on voli indirektno. Takav brsljen ce izrasti u bezoblican zbun.DRVO ILI ZIVA OGRADA Grab moze porasti u visinu do dvadeset metara i tada se formira kao divno drvo sa siljastom krosnjom. Orezivanjem graba dva do tri puta tokom sezone rasta. Ovakav zid se moze neutralisati sam od sebe.Prvo sto treba da se zna o brsljenu jeste to da je njegovo prirodno okruzenje suma. ako ga posadite u hladovinu ili makar u senku. Takodje. i pored toga sto ste izabrali pravo mesto da ga posadite. Nasuprot tome. brsljen ne raste uz zid. ravnomernu vlaznost i rastresitu zemlju. Njegovo lisce s jeseni brzo pocinje da menja boju ali jos dosta dugo ne opada.

kako ne bi doslo do razvijanja zelene plesni na listovima.n. Cvijetanje limuna. FIKUSI Ficus sp. stablo limuna moze da zadovolji osnovne potrebe jednog domacinstva. U ovakvim zimskim uslovima. zavisno od temperature. a postize se i dodatno osvetljenje. granama i plodovima. U tamnim prostorijama zivotne funkcije listova prestaju. sto je dovoljno da mraz ne osteti stablo. U stanovima i kucama za prezimljavanje moze da posluzi bilo koja prostorija do koje dopire minimum direktne ili indirektne svetlosti. Vlaga vazduha treba da je smanjena. Zimzelene grane sa belo-ruzicastim cvijetovima i zuckastozelenim plodovima su preko cele godine cudesan ukras vrtova. . pa takvo stablo treba spasavati otkidanjem pupoljaka. kovrdza se i opada. Zato se limun u manje svetlim prostorijama stavlja pored prozora. a temperatura ne pada ispod nule. a spoljna temperatura je -10 do -15*C. dvorista. Nedostatak vlage ili prevelika vlaznost zemlje oko korjenovog sistema dovodi do opadanja lisca. u kojima se temperatura krece od +1 do +7*C. Uslovno receno. sa dovoljno svetla. terasa i prostorija. za vreme tog kriticnog perioda moze se upaliti sijalica. Tokom zime treba odrzavati minimalnu vlaznost tla. godine p. stablo ce normalno cvijetati u maju i doneti plod. a stablo ugine. koja ce u prostoriji podici temperaturu za nekoliko stepeni. Zato je najbolje udaljiti stablo od grejnih tela. Ako je stablo u prostoriji koja se ne greje. Zimi mu najvise odgovaraju juzne prostorije. truljenja i uginuca biljke.VITAMIN "C" U SAKSIJI Gajenje limuna u posudama poznato je jos od 300.e. pocinje tokom aprila do pocetka maja. Vise temperature potsticu prevremen razvoj cvijetnih pupoljaka. U toploim vlaznim prostorijama lisce zuti. Prostoriju treba povremeno provetriti.

Isto se desava i ako fikusi "gladuju" . jer ce pri suvisnom zalivanju listovi pozuteti i otpasti. blizu prozora. Fikusi spadaju medju najpopularnije sobne biljke. presadite je u vecu. Leti ce fikusu prijati ako ga iznesete napolje. Kod uzgoja fikusa u sobi neophodno je pridrzavati se nekoliko osnovnih pravila. Zato je najbolje postaviti ga na pod. Obavezno ih zastitite od promaje! Jednom nedeljno lisce treba obrisati vlaznim sundjerom . ali na zasenjeno mesto. Jedna od svima dobro poznatih je i vrstaFicus carica . U proljeće. U prohladnoj prostoriji treba paziti koliko se biljka zaliva.Fikusi su uglavnom porijeklom iz tropskih krajeva.kod sitnolisnih vrsta. treba ga obilnije zalivati i prihranjivati vestackim djubrivom svake dve nedelje.SMOKVA.kod krupnolisnih. pa ce biti ukras svakog prostora dugi niz godina. kada fikus posle zimskog mirovanja. . ali ne preveliku!. Zimi im najvise odgovara temperatura 10 15*C i umjereno zalivanje ustajalom vodom. Uglavnom se svi fikusi neguju na isti nacin. ili biljku istusirati . Jedino ga tokom leta treba zaseniti tokom dana. a najvise im odgovara polozaj kada im svetlost dolazi odozgo. a ukoliko je biljka prerasla posudu. pocinje da raste. Fikusi vole puno svetlosti. kada je sunce najjace.ako ih niste dugo presadili u svezu zemlju.

UKRATKO: • svetlo mesto. Za pocetnike u njihovom gajenju problemi nastaju sa dolaskom hladnih dana. UNESITE KAKTUSE U KUCU Svojom egzoticnoscu pronasli su svoje mesto kod ljubitelja cveca. Kod nas je nesto redji u stambenim i poslovnim prostorima. ni malo slican prethodnim vrstama. sa dobro poznatim velikim jajastim. • umjereno zalivanje. u vodi. po cemu je i dobio ime. nalik na liru. . Krupnih je listova. Stablo je gusto razgranato i cesto moze da izraste u malo drvo. U sobnim uslovima biljke ce se najlakse oziliti krajem proljeća i pocetkom leta.Fikus mozete razmnoziti vrsnom reznicom. Ficus pumila je puzavica neznih. Drugi po popularnosti je svakako Ficus benyamina. Najcesca vrsta fikusa je Ficus elastica. Postoje cak i udruzenja njihovih ljubitelja. okruglastih listova. leti zasticeno od direktnog sunca. • mesto zasticeno od promaje. • prihranjivanje u proljeće. popularni bendzamin. mnogobrojnog lisca. sitnih. sjajnim i kozastim listovima. sitnog. Ima varijeteta i sa sarenim liscem. kozastih. • redovno presadjivanje u svezu zemlju. Ficus lirata se takodje redje srece.

sasusimo rez na toplijem mestu i kalemimo. kako bi se supstrat osusio. Sa zalivanjem prestajemo nesto ranije. ZIVE SKULPTURE Od cega zavisi hoce li kaktusi cvijetati ili ne? . Ako primetimo da neki truli. Pre smjestanja u hladnu prostoriju nekoliko dana ih zadrzimo u toplijoj.Vec pocetkom oktobra unosimo ih u zatvorene prostore. Kod umotavanja pazite da ne ostetite korjen! Za prezimljavanje se mogu iskoristiti podrumi i potkrovlja. Izvadimo ih iz zemlje i skratimo korjen. Drzimo ih na toplijem mestu dok rez ne zaraste. Osjetljive i kalemljene kaktuse cuvamo u praznom akvarijumu. Prezimljuju na temperaturi 10 *C. odatle cemo ih smjestiti i van saksije. Manje kaktuse kojima je potrebno mirovanje mozemo smjestiti u prostor izmedju duplih prozora. zbog gljivicnih infekcija. podrum mora biti ociscen i sveze okrecen i u njemu se ne sme cuvati krompir ili slicno povrce. gde cemo im lakse sacuvati vlagu u vazduhu. kako bi kod unosenja bili suvi. Kaktusima koji zimi zahtevaju visu temperaturu treba obezbediti dovoljno svetla da se ne deformisu. isecemo ispod bolesnog dela. Odlozene kaktuse je potrebno pregledati jednom nedeljno. Zatim ih umotamo u novine ili stare krpe i odlozimo na mirovanje. a i temperatura ce biti veca.

gde temperatura ne prelazi 10*C. na primer) kaktus neposredno iznad prethodno nakvasene zemlje. nisu otrovne ali mogu da iritiraju kozu. Nakon presadjivanja kaktus ne treba zalivati najmanje dve nedelje! Sa zalivanjem treba poceti tek kada se primeti da biljka pocinje da raste. pak. zasticenom od mraza. za 2-3cm vecu posudu. PRESADJIVANJE Kada je rec o kaktusima. Kod nas je poznata saksijska biljka koja je zimi u kuci. Sta sa bodljama? Kako zahvatiti biljku? Cime je drzati? Da biste se zastitili od uboda neprijatnih bodlji. Ako se. JAO. posluzite se trikom. Obuhvatite duzom tkaninom (salom. Cvijetovi kao za izlozbu: ruzicasti. tacnije od kraja oktobra do kraja marta kaktuse treba drzati na hladnom i suvom mestu. u sobi sa centralnim grejanjem na primer.Tajna je u zalivanju i njihovom zimskom odmoru. U toku godine po dve faze mirovanja i rasta. crveni. u ovom periodu treba se uzdrzati od zalivanja. crvena. Bozicni kaktus porijeklom je iz Brazila i u tropskim sumama raste kao parazit u krosnjama drveca. BOZICNI KAKTUS Cvijeta u decenbru i januaru. Krajeve tkanine dobro stegnite. jer ce samo tako vecina kaktusa stvoriti pupove i vec pocetkom proljeća krenuti sa cvijetanjem. narandzasti ili zuti. uvrcuci ih. koje. ali onda sigurno nece cvijetati. pitanje njihovog presadjivanja je uvek problematicno. oni cuvaju na toplom mestu. Tokom zime. Boja cvijeta je razlicita ruzicasta. neophodno ih je zalivati i u ovom periodu. narandzasta i . Osim toga. iako mnogi misle suprotno. Zatim kaktus izvucite iz saksije i presadite u novu. a leti na terasi. Ubraja se u jedan od najlepsih clankovitih kaktusa.

nakon mjesec dana reznica ce pustiti korjen. U ovoj fazi formiraju se cvijetni pupoljci. zmijice. To ih i cini omiljenim sobnim biljkama. a danas ih ima sirom celog sveta u raznim. pa i cudnovatim oblicima. Posle cvijetanja. reznicama. Na dno saksije stavlja se sloj sljunka. razmnozavanje KAKTUSA BODLJIKAVI LJEPOTANI U "KUCNOJ RADINOSTI" Za kaktuse se nije znalo pre otkrica Amerike. pogoduje svetlo mesto. pa otkud i ime. jezeve. Od septembra povecavamo kolicinu vode za zalivanje. Saksiju ne premestati. jer pocinje faza rasta koja traje do jula. najbolje pocetkom oktobra i nastavljamo sa negom. 2/5 recnog peska i 1/5 krecnjacke prasine ili usitnjenog starog maltera u koju se moze dodati malo praha od drvenog uglja koji sprecava stvaranje budji. Razmnozava se lako. Skracenjem duzine dana biljku unosimo u sobu. Najbolja kombinacija je 2/5 komposta. ali ne suvise. zalivanje je svedeno na najmanju meru. Neki lice na klipove. Presadjujemo biljku ako je saksija mala i pocinjemo sa zalivanjem. Zaliva se redovno. potom sledi faza mirovanja. korale. do septembra.. tek toliko da se biljka ne osusi. a poznat je kao i bozicnjak. jer nastupa mirovanje: posle obilnog cvijetanja treba joj odmor. U fazi rasta. a dobro je i prehranjivanje u tecnom rastvoru. Ako vam biljke boluju proverite da li imaju dovoljno svetla.zuta. mora se voditi racuna o smeni mirovanja i rasta. sundjere. kada je zalivanje opet znatno smanjeno. dalje od izvora toplote i tenperature oko 15 C. . Bozicnom kaktusu. saksija sa bozicnim kaktusom iznosimo na terasu i to na senovito mesto. U fazi mirovanja. koje se po dva puta ponavljaju tokom godinu dana. u ovo vreme. Da bi ova omiljena biljka cvijetala na vreme. Za gajenje kaktusa najvazniji uslov je odgovarajuca zemlja. Razmnozavaju se semenom.. Pocetkom proljeća. biljku redovno zalivamo i prihranjujemo. kao i ostale u sobi ili na terasi. u februaru. Cvijeta u decenbru i januaru oko bozicnih i novogodisnjih praznika. jer bozicni kaktus voli stalno mesto. Narocito je pogodna kisnica. reznicom: clanak uvrtanjem se otkine i zasadi u saksiju sa plodnom zemljom. zalivanje se svodi na najmanju meru.

a tezinu od nekoliko tona. pokrijte staklom i drzite na temperaturi od 25 . Najpoznatiji i najomiljeniji rodovi su: • Echinopsis . • Phyllocactus . Kada nikne. mlade biljcice mogu da se sade u male saksije. • Epiphyllum .zbunastog je oblika. i krenuti u prekopavanje zemljista.ima dugo savitljivo stablo. u ovom slucaju to je clanak ili izbojak.. pre pocetka vegetacije. a posle oko tri mjeseca.vrste ovog roda glavna su odlika zanimljivih pejzaza Meksika. Seme ovlas sabijte. Ostrim nozem odsecite reznicu. KADA KOPATI? .ima rebrasto stablo i cvijetove koji se otvaraju nocu i traju do polovine iduceg dana. • Opuntia . STIGLO NAM JE PROLJEĆE April je mjesec najobimnijih radova u vrtu. • Echinocactus . staklo se skida. Razmnozavanje reznicama obavlja se u proljeće i rano leto. Presadjivanje kaktusa je na oko tri godine i to u rano proljeće.poznat kao "svekrvin jezik". Seme se seje u supstrat koji se sastoji od tri dela recnog peska i jednog dela lisnjace. presadite ih u male saksije.30* C. Ima duge. rez pospite prasinom drvenog uglja da ne bi doslo do truljenja i ostavite reznicu do nedelju dana da se malo prosusi. Cilea. a ukoliko odsecate deo. mesnate listove. • Selenicereus . • Echinocereus . Kada se ozile.. dva do pet dana. Vlasnici basta znaju da upravo u ovo vreme treba zavrnuti rukave. razlikuje se od pustinjskog. Cvijetovi su krupni i trubicasti. Posle presadjivanja.lisnati kaktus.Stablo dostize visinu i do 20 m. loptasto stblo.izdancima i kalemljenjem.ima zdepasto.ima loptasto ili cilindricno stablo koje je obraslo bradavicama i bodljama. drzite ih u senci i nemojte zalivati. • Mamillaria . Zatim je posadite u vlazan pesak ili mesavinu peska i zemlje.mnoge vrste ovog roda odomacile su se u Sredozemlju. Supstrat pre setve navlazite. • Cereus . Perua.

Ovo vazi za sve .Veoma je vazno oceniti pravi trenutak za riljanje baste. U zavisnosti od zahteva pojedinih vrsta cveca (koji su naznaceni na svakoj kesici). To se moze jednostavno ustanoviti. trebace vam i saksije za njihovo sejanje. Uzme se komad zemlje u saku i stisne. kada se na mladicama pojave 1-2 para pravih listova. Tako. a rezultata ce biti malo. ako je iscrpelo sve hranjive sastojke iz zemlje. a onda se blago utisne u nju. za zalivanje je najbolje koristiti mlaku vodu. Ako ste odabrali seme zeljenih biljaka. Kod onih drugih. Zato je najbolje kopati onda kada se zemlja u ruci mrvi. Na spoljni deo zardinjere ili saksije mozete zalepiti kesicu (sa datumom setve) iz koje je uzeto seme za tu posudu. a ako ne zadrzi oblik grudve. znaci da je previse vlazna za kopanje. vazi pravilo da se seme pospe po povrsini zemlje. napravite stapicem rupice u zemlji tako da formiraju redove. Otpornije cvijeće. Ako je zemlja suva treba je dva do tri dana pred prekopavanje zaliti. Ako je. treba presaditi i pazljivo zalivati. previse vlazno moze doci do kvarenja zemljisne strukture. Tako cete znati sta ste gde posejali. tj. Ako je tlo previse suvo posao ce biti veoma naporan i izmorujuci. pak. PRESADJIVANJE CVECA ovako posejanog vrsi se kad se ono dobro razvije. aspidistra i drugo. zemlja u njoj treba da ostane u grudvici. Tek kada se temperatura ustali preko 10 stepeni C mozemo ga polako iznositi napolje. Ovo vazi za one ljubitelje cveca koji seju veci broj biljaka. jer bi prejaki mlaz rasterao seme uz ivicu posude. vec se rasipa i trosi previse je suva. SAKSIJE I ZARDINJERE SA SEMENOMtreba drzati na toplom mestu i zalivati kanticom koja na vrhu ima rasprsivac (tus). kao sto je lijander. kod onih koje se dublje seju. JESTE LI NABAVILI KESICE SEMENA RAZNOVRSNOG CVECA? Vecina ukrasnih biljaka seje se krajem marta i tokom aprila. Kada je saka otvori. Osim semena i saksija neophodna je i kvalitetna zemlja za cvijeće. Takodje. Ukoliko je ostala sasvim kompaktna. koje se seju plice. ali ne cvrsto stisnuta. zavisi i dubina setve.

Pozeljno je dodati nesto pregorelog stajnjaka oko busena pre sadnje. Neposredno pre sadnje rupu iskopamo. ili sadnji novih sadnica. Rupa mora da bude nesto vecih dimenzija od busena. mindjusice (fuksije) treba takodje. a ne tek posto se nabavi rasad. krajem februara. a samu sadnicu orezemo tako sto cemo korjenov sistem malo skratiti. presaditi i dobro orezati. ako je to potrebno. Zemlju i zardinjere za balkone treba unapred pripremiti. Kada vremenske prilike to dozvole. Pored sadnje sadnica. moze se pribeci presadjivanju. Vecina tropskih biljaka ce dobiti tamniju boju na niskim temperaturama. Uz dodatak pregorelog stajskog djubriva oko busena i vodeci racuna da dubina sadnje bude do mesta do koga je sadnica i sama bila pre toga zasadjena i vodeci racuna da severna strana stabla u rasadniku bude okrenuta ka severnoj strani i u dvoristu. sada je i vreme za sadnju ukrasnog siblja. . Za sadnju siblja nije potrebno rupu unapred kopati. Staro drvece i siblje mozemo ocistiti od starih i suvih grana. ako to vec niste ucinili. a nadzemni samo za dve trecine duzine grana. Zato. Orezivanje nadzemnih delova uradicemo kada budemo sigurni da nece vise biti dana i noci sa mrazom. jer su noci jos uvek hladne. Iskopajte je cim se zemlja odmrzne toliko da moze da se kopa.biljke. PRESADJIVANJE KRAJEM FEBRUARA Ukoliko zelite da presadite svoju novogodisnju jelu ili jelku. Pozeljno je da rupa ostane tako otvorena izvesno vreme (najbolje je da se rupa iskopa ujesen pre mrazeva kako bi preko zime zemlja u rupi izmrzla i na taj nacin postala rastresitija i omogucila da se korjenov sistem lakse adaptira na nove zivotne uslove). oprezno! Muskatle. Zalivanje se vrsi samo ujutru. vreme je da iskopate rupu.

grana i ostalog otpada koji se zatekao na travnjaku. Sada je i vreme za sadnju begonija i dragoljuba. Naravno. Mozemo ga ponovo izgrabuljati i ocistiti. Od oko 1. Oni ce vam svojim strucnim znanjem izradom dendroloskog projekta i savetima pomoci da na najbolji nacin dodjete do pravog resenja.Da podsetimo one koje zele da svoj vrt urede na neki dugi nacin ili da ga preurede. Vas prodavac ce vam reci koja je begonija za sadnju u basti. potrebno je otkinuti joj jedan list cime cemo pospesiti raznoj pupoljaka i cvijetanje. . hortikulture. a tri izdanka bice savim dovoljna za dobru i gustu biljku.dipl.000 vrsta begonija koje se dele u dve velike grupe koje uzgajamo: 1) one sa lepim dekorativnim listom i 2) one sa cvijetom mozemo odabrati nekoliko vrsta koje se mogu kod nas naci. kako se nekada govorilo. a koja nije. Ukoliko se kod gloksinije ne pojave pupoljci. ako je zemlja posna. Sada je i vreme. Pretpostavljamo da ce vam to vremenski uslovi i dozvoliti. Muskatla je ljubitelj svetlog i suncanog mesta. Muskatle trba skratiti na tri do pet okaca. Dalja nega travnjaka sastoji se od redovnog kosenja i zalivanja. da se malo posvetite i travnjaku. a zatim prihraniti organskim ili mineralnim djubrivom. inzenjera pejzazne arhitikture ili. a listovi su se vec razvili. U ovom mjesecu sade se i lukovice gloksinije i to tako da vrh lukovice viri iznad zemlje. Zivu ogradu treba okopati i nisko orezati kako bi dolaskom toplijih dana i noci mogla da snazno i bujno pocne da raste. ukoliko je zemlja posna. mogu potraziti savet od strucnjaka za tu oblast . Verujemo da ste ga pre nastupanja zime i snegova pokosili i ocistili od suvog lisca. a sami to ne umeju. moguce je i jos neko prihranjivanje u toku vegetacije. Mesto gde ce ona biti posadjena mora biti zasticeno od direktnog sunca. Iz saksije mogu se presaditi u zemlju uz dodatak komposta i peska i prethodnog skracivanja korjenovog sistema na pola. Moze joj se dodati i malo pregorelog stajskog ili mineralnog djubriva.

Zalivati ih treba tokom veceri. Inace. recimo). osim turskog karanfila. trazeci toplotu i svetlost. Ovo cvijeće se sadi na rastojanju od 18 do 20 santimetara. U toku zime. To su: djurdjevak. DAN I NOC (Viola tricolor) . devojacko srce i td. turski karanfil. i sl. bozur. BOZUR (Peonia officinalis) PERUNIKA (Iris) BELA RADA (Bellis perennis) U ovo vreme se sadi i dvogodisnje cvijeće i to u vidu formiranog rasada otpornog na zimu. propusna zemlja. cesto se gaji zbog cinjenice da dva puta godisnje cvijeta i to obilno i dugo.RADOVI U VRTU TOKOM PRVE POLOVINE OKTOBRA Basta se moze obogatiti cvijetnim vrstama koje zimu provode u vidu podzemnih izdanaka i razmnozavaju se njihovom deobom. Jedna od najlepsih i najcesce gajenih vrsta je svakako DAN I NOC (Viola tricolor). Ime DAN I NOC je kod nas i Rusa nastalo po tome sto se ova lepa biljka tokom celog dana okrece prema suncu. perunika. Najcesce vrste su: dan i noc. biljke treba zastititi (pokriti slamom. Najvise joj odgovaraju suncana do polusenovita mesta i vlazna. Jesenja sadnja u basti (na balkonu) obezbedjuje punu ljepotu u proljeće. bela rada. Viola je stari latinski naziv za ljubicicu. nezaboravak. a sam rod broji oko 500 vrsta. gde rastojanje mora biti nesto vece (od 25 do 30 cm).

kako bi se korjen oporavio. ali pazite: suvise jako orezivanje moglo bi biti kobno u slucaju drugog "ledenog udara". odmah dezinfikujte saksije. Pocistite zemljiste i prverite kanal za odvod suvisne vode. Posle perioda leda jakih kisa ili oluja neophodno je pregledati sve biljke. sto pre uklonite suvisnu vodu. da Vam ulepsaju hladne zimske dane. Otstranite ga na kraju zime. U slucaju najave jacih mrazeva sve biljke u zardinjerama omotajte asurama ili plasticnom folijom. Ne uklanjajte sneg sa zardinjera. Nabavite africke ljubicice i napravite jedan .) i ukoliko primetite ili samo posumnjate na pojavu trulezi. da se nije uprljao ili zapusio. Zemlja u zardinjerama i vrtu lako se moze smrznuti.dva aranzmana u prozoru dnevnog boravka. Kontrolisite podzemne delove biljaka koje ste smjestili u podrum (korjen Muskatli i Fuksija.. Otsecite sve izlomljene i "izresetane" grane. Lisce polako pocinje da zuti. Otkrijte ih kada se temperatura popne iznad nule.Potsjetnik radova za januar Zastitite Vase bilje Svakodnevno pratite vremensku prognozu. Kod ostrih zima i naglih padova temperature biljke u njima snezni pokrivac ce najbolje zastititi. Listove biljaka cistite vlaznim sundjerom. a kaktuse . Mediteranske i egzoticne biljke u kuci pate od vrucine i nedostatka vazduha.. gomolje begonija. jer preti opasnost od pucanja zemlje. Potsjetnik radova za februar Sadite i cistite Sobne biljke su u ovom periodu podlozne napadu parazita.

Jedan sanducic na prozoru pruzice im dovoljno prostora za nicanje. Kupite cvijetajuce siblje. u svezu. u toplini kuce. Gloksinija. Redovno ciscenje kaktusa je efikasan nacin da se spreci naseljavanje parazita.. Posejte i postavite u kuhinjski prozor sanducice sa svojim prvim proljećnicama . koji mora stalno biti vlazan. koje dugo nisu vadjene iz posuda.cetkicom. ili je sipati u kesu i odneti u obliznju sumu. u direktnom kontaktu. Staru zemlju nemojte koristiti za druge posude. Tako cete imati cvijetni ukras odmah po sadnji ili. Orezite puzavice. Klematis. kako bi se pupoljci aktivirali.. Preostalim granama omogucicete bujnije cvijetanje tokom godine. Posadite ih u treset. a njihovo korjenje preraslo saksiju. zavisno od vrste. sigurno sagoreo.. krenu gomolji Begonija. ili Orlove nokte. Presadite ih u saksije vece zapremine. mirodjijom i drugim aromaticnim biljem. Posmatrajte budjenje proljeća.persunom. Gliciniju. da bi otstranili sve one mikroorganizme koji im mogu naneti ozbiljna ostecenja. kvalitetnu zemlju. Mozete je baciti u bastu. Fuksijom ili Hibiskusom. Iznesite iz podruma posude sa Muskatlama. sigurno su iscrpele sve hranljive materije.. ali ne zaboravite: Gnojivo se veoma sporo raspada i da bi se potpuno razlozilo i pomesalo sa zemljom potrebno mu je oko mjesec dana. proizvodi truljenja su veoma jaki i korjen bi. Upotrebom levka za prihranjivanje izbeci cete direktan kontakt djubriva sa korjenom. Zahtevne biljke. Odaberite primerke sa dobro razvijenim cvijetnim pupoljcima. . vec na jesen.. Ahimenesa. Potsjetnik radova za mart Uzivajte u proljeću Podjubrite zemlju oko biljaka.. Pravo je vreme da.

I u nasim rasadnicima mogu se naci neke aromaticne biljke iz ovog asortimana. redovno orosavajte. Potsjetnik radova za april Pazite na mrazeve! Rasadnicari iznose prvi rasad Muskatli i jednogodisnjeg cveca. Pravo je vreme da se okusate u aranziranju "zacinskog vrta". stavite je u pogon. Ako ste planirali da dekor Vaseg vrta upotpunite perenama ili novim dendro-materijalom. Cim se vreme prolepsa. Osvezite vrtni dekor sa nekoliko zardinjera ovoga cveca. Ne zaboravite da im orezete krosnju i korjen. a onda ih presadite u zemlju. Posejte proljećnice direktno u zardinjere ili u bastu. na stalno mesto. Vreme je da se presade bonsai biljke. kako ne bi ponik bio suvise gust.Na pijacama se vec mogu naci lale i narcisi u saksijama. Ako zivite u kraju gde su u ovo doba godine jos moguci kasni proljećni mrazevi. Ako imate prskalicu. odlozite sadnju za sledeci mjesec. Vec od pojave prvih izdanaka tretirajte Vase biljke zastitnim preparatima. U posude posadite lukovice koje ce cvijetati u leto. Posetite rasadnik i odaberite odgovarajuce biljke. pocnite sa orosavanjem. Najjednostavniji za upotrebu su preparati u obliku spreja ili rasprsivaca. Orezite drvece i zbunje. dok krosnje nisu previse bujne. Seme posejte rijetko (ako je sitno izmesajte ga sa zemljom ili peskom). sada je pravo vreme. . Smjestite ih u kucu dok ne poteraju.

Iznesite bastenski namestaj i ako Vam se cini potrebno. Iznesite sobne biljke na vazduh i presadite ih. Pocnite sa prihranjivanjem. zrtvujte poslednje dvogodisnje cvijetnice kako bi dobili vise prostora. Ako zelite povrtnjak. Mozete ga upotpuniti i ukrasnim zardinjerama. Ostavite ih u vrtu jos dvetri nedelje pre nego sto na njihovo mesto postavite letnji dekor. Odstranjujte uvele cvijetove sto redovnije. Ako ste ograniceni prostorom. bogat supstrat. Prihranjujte cvijetnice i povrce na svakih deset dana. Od desetog maja ne morate se vise pribojavati kasnih mrazeva. Potsjetnik radova za jun Doskocite susi Leto je: biljkama je vruce i zedne su. ako ga imate. jedan za cvijetnice. koji predstavlja veoma krhku sredinu. Pomislite kako su krasuljci i proljećno cvijeće lepi. Za to koristite svez. Povadite lukovice i pripremite ih za sledecu godinu. Koristite dve do tri vrste preparata. Vase biljke su u periodu intenzivnog rasta. Nemojte koristiti proslogodisnju zemlju. Obratite paznju na insekte i sve ostale sumnjive simptome. sada je pravi trenutak da nabavite rasad. . jedan za drvenaste biljke i jedan za voce i povrce. Obratite paznju da ne propustite orosavanje bar jednom u dva dana. Ovo je posebno vazno za gradski vrt. Redovno uklanjajte uvele listove proljećnica.Potsjetnik radova za maj "Oslonite se na instinkte" Komponujte cvijetnjak koji ce ove godine krasiti letnji dekor Vaseg vrta. jer je iscrpena i siromasna hranljivim materijama. To podstice biljke na ponovno cvijetanje. a cesto i zarazena biljnim parazitima. premazite ga jednim slojem boje ili laka.

ukrasni brsljan. uz pomoc zice. Nemojte zaliti. hameciparisa. Pocnite sa kuglom ili piramidom.. pod uslovom da osigurate da sistem korektno funkcionise. To bez sumnje ukazuje na nedostatak gvozdja i oligoelemenata. koja razvija miceliju u obliku belih koncica. tradeskancija. koji se ubusuju u stabljiku i crpe sokove. biljne vasi. koju niste u mogucnosti svakodnevno zalivati. Cvijetovi bi samo opterecivali biljku. Sa jednim lepim brsljanom. kojima pogoduju velike vrucine. Potrazite u semenarama sretstva kojima cete na vreme tretirati vase biljke. orezite zivicu i topijarne forme simsira. Manje su otporne na hladnocu od obicnih. a dok se vratite. Okacite cvijetne korpe sa padajucim vrstama. tuja.Izvrsite "zeleno" orezivanje proredite krosnje. koje cvijetaju u rano proljeće. Pustite u rad pumpu. .. ali automatsko zalivanje ima niz prednosti. Potsjetnik radova za juli Mislite na Vase biljke Kada krenete na odmor ni u kom slucaju nemojte zaboraviti zalivanje i orosavanje. pocnu da blede. jos bujniji. u ovom periodu pocinju da formiraju pupoljke za sledecu sezonu. Vodenu povrsinu u vrtu sada mozete oplemeniti patuljastim lokvanjima. narocito kod zbunja. Moze se desiti da listovi. Dvogodisnje biljke. Vreme pogoduje parazitima. Pre odlaska ucinite i jedan radikalan potez. Njima je zato sada neophodno dovoljno vlage i hrane. kakve su plava lobelija.. a kasnije to mogu biti i slozenije zicane konstrukcije.. pa je potrebno odmah poceti sa prihranjivanjem. ali treba strogo voditi racuna da se omoguci slobodno oticanje suvisne vode. Pomoc suseda je uvek dobrodosla. mineri. svakako ce procvijetati novi. biljke u zardinjerama i saksijama oslobodite cvijetova. ali pruzaju izvanredan efekat.. Priustite sebi minijaturne ruze.. oidium. da bi sprecili razvoj algi. mozete napraviti svoju prvu topijariju (oblikovanu krosnju).

Kalistemon.. Ozilite zbunaste vrste i cvijetnice: oziljavanje ce uspeti. te ne zaboravite da ih orezete. Nemojte stedeti vodu za zalivanje. iznad kapije. i okacite je na balkon. Zalfija i druge zbunaste biljke leti se lako oziljavaju..Nije jos kasno da napravite visecu korpicu sa padajucim vrstama biljaka.. kao Petunija ili Klematis. Budite oprezni sa ruzama i vockama. . Odstranjujte uvele cvijetove. pod uslovom da redovno zalivate i orosavate. Izdrzljive vrste. Lisce trajnica moze poceti da se susi. Pravilno negovan. Potsjetnik radova za august Posetite rasadnike Za leto u vrtu bastovani sve cesce preporucuju mediteranske vrste koje krasi obilje intenzivnih boja. Lovorika. Bonsai zudi za svakodnevnim orosavanjem krosnje. poterace nove izbojke. kakve su Impatiens ili Lovor. kakve su: Solanum. ozilice se i u casici vode. Bugenvilia. kao i one koje svojim rastom remete zeljenu formu krosnje. Desava se da neke biljke. Klematis ili Jasmin u ovom periodu rastu veoma intenzivno. mogu i propasti. Puzavice kao sto su Pasiflora.. Sacuvace se i za sledece leto ako im tokom zime obezbedite topao zaklon. Oslobodicete biljku. Njima je neophodna redovna nega (okopavanje). Nemojte se dvoumiti da uklonite sve preterano izrasle grancice. a barske vrste. kakav je na primer Bambus. na zid. koja ce potom odmah ponovo procvijetati. Muskatle. odjednom propadnu: zalivanjem i djubrenjem moze se postici veca otpornost na napade parazita.

Poznom jesenjem cvecu produzite vek redovnim podrezivanjem i djubrenjem. Ne oklevajte da zasadite zimzelene biljke i cetinare u zemlju ili zardinjere. Mozete ih. Sobne biljke. Odstranite nekoliko zrna grozdja. za vreme Vaseg odsustva. pocnite da pripremate za unosenje. nakupilo dosta opalog lisca i cvijetova. kako bi na proljeće novi izbojci iz pupoljaka formirali zeljeni oblik biljke. da bi ih sacuvali od insekata i parazita. ako je potrebno jos jednom ih orezite. zatim ih ubacite u vrecice. Berite voce od pocetka sazrevanja. ukoliko je vreme toplo. Orezite topijarne forme. cistite lisce. Pocistite travnjak i terasu. Unesite sadnice Muskatli u staklenik ili ih stavite u prozor. kako bi dobili savrsene grozdove. obratite paznju da ga pre unosenja u podrum operete i dobro osusite. vrlo brzo sazreti i na osuncanoj terasi. orezujte granje. naravno. Bonsaiju smanjite zalivanje. posto su novi izdanci zavrsili rast. a ukoliko se pojave paraziti uklonite ih specijalnim sredstvima. .Potsjetnik radova za septembar Pripremite se za unosenje Povratak sa odmora najcesce zahteva veliko ciscenje. Potsjetnik radova za oktobar Uredjujte i sadite U gradskoj sredini lisce brzo opada. vec od pocetka mjeseca namece se redovno ciscenje. smjestiti i u podrum. Ocistite uvelo lisce sa puzavica. Oni ce sacinjavati zimski dekor Vaseg vrta. Unesite vrtni namestaj. Najcesce ce. gde se. To je najbolje uciniti u ovom periodu. koje su leto provele napolju.

Posude koje ste ispraznili energicno ocetkajte i pre ponovnog punjenja dezinfikujte. Na vreme unesite sve biljke koje treba zastititi.Ne zaboravite da ispraznite bazene. koje cete cuvati u suvom podrumu. Izvadite Dalije i druge letnje lukovice. Beskorisno je cuvati koriscenu zemlju. Iako mogu dobro podneti vrlo ostru zimu. Sa dovoljno velikim busenom i na hladnoci. Pripremite slamnate ili plasticne ogrtace za osjetljivije biljke koje ce prezimiti na otvorenom. Oprez nije na odmet. Ocistite cetinare od suvih (smedjih) iglica. . Iskljucite vodu za sistem za zalivanje i ocistite pumpe. cesto stradaju od iznenadnih temperaturnih padova. ili je ostaviti u zardinjeri za sledecu Novu godinu. Osiromasena je. Potsjetnik radova za novembar Predupredite hladnocu Proljećne lukovice zasadite u mesavinu zemlje i peska i pri tom im obavezno obezbedite dobro odvodnjavanje. Prvi jesenji mrazevi mogu nastupiti vrlo brzo. Olaksacete oticanje vode i smanjiti rizik da one glinene popucaju od mraza. Nemojte se plasiti da ih posadite vrlo gusto. a moze preneti i bolesti. ona nece izgubiti svoje cetine i na proljeće je mozete zasaditi u vrtu. Saksije sa biljkama koje ostaju napolju odignite od zemlje malim podmetacima. Poberite prispelo povrce. Potsjetnik radova za decembar Uredite Vasu jelku Zasto ne iskoristiti terasu da biste se kroz prozor divili Vasoj novogodisnoj jelki. Biljke koje idu u podrum na mirovanje maksimalno orezite.

pa ni njih nikada ne treba skracivati. planirati i svakako dobiti nove ideje. koje se zamenjuje jednogodisnjim najproduktivnijim grancicama. Vite i rodne grancice uglavnom dopiru do periferije krune. ROD SE KROJI MAKAZAMA Jabuke i kruske nece obilno roditi i imati kvalitetne plodove ukoliko se stabla neredovno i nepravilno orezuju. Oblik krune Redovnom rezidbom odrzava se zeljeni oblik krune. Mnogi vocari amateri ne poznaju produktivne osobine rodnih grancica. jer se na vrhu grancice nalazi mesoviti pupoljak koji donosi rod. a . U unutrasnjost krune cesto ne moze da prodre svetlost pa su zametnuti plodovi sitniji i slabo obojeniji. kako bi cistocu sto duze zadrzali. Uz njih mozete. Njegovo cvijeće se javlja vec tokom zime.Mozete u rasadnicima potraziti Heleborus odorus. u hladnim zimskim danima. a izrazajno lisce uspesno popunjava prazne prostore. Isto pravilo vazi i za takozvane rodne kolace sa kojih se dobijaju vrlo kvalitetni plodovi. Ne smeju se skracivati. Prelistajte casopise kataloge. Rodna stabla pravilnom rezidbom u odredjenoj meri se podmladjuje uklanjanjem starijeg rodnog drveta. Veoma je bitno da se starije rodno drvo svake godine na odredjenom mestu skracuje. Zato se u redovnoj zimskoj rezidbi unutrasnjost krune proredjuje. Ne sme da se dopusti da stablo preraste zeljenu optimalnu visinu. pa ih nepotrebno uklanjaju i tako smanjuju potencijal rodnosti. Ukoliko je potrebno mogu se prorediti odsecanjem do osnove. spustajuci zile. treba ih prorediti na desetak centimetara. Prekopajte zemlju i prekrijte je tankim slojem treseta. narocito one sa bogatim asortimanom semenja i lukovica. sanjariti. pod uslovom da ste dobro zastitili osjetljivije vrste. Lagano ocistite podnozje jelke. Kako se rodni potencijal (rodne grancice) ne bi centrifugalno udaljavao ka periferiji i ne taj nacin ogoljavale skeletne grane jer se na lukovima savijenih grana mogu da pojave vodopije (nerodni prirast). vec se uklanjaju do osnove. Rodne grancice Ukoliko je duz starijeg rodnog drveta veci broj naboritih i krutih rodnih grancica. ali se pri tom pazi da se rodne grancice suvise ne udalje ka periferiji. Kada pocnu mrazevi mozete zaboraviti na Vas balkon.

to je tri-cetiri metra. Stabla visa od cetiri metra se teze odrzavaju. Prilikom rezidbe treba uvek otklanjati vodopijevertikalne grane koje ne sadrze rodne pupoljke. Odredjenim pomotehnickim merama kao sto je delimicno skracivanje vrha i povijanje do odredjenog ugla i vodopije mogu da se transformisu u rodno drvo, ali ova operacija se izvodi samo ako nema dovoljno rodnih grancica. POSADILI STE VOCKU STA DALJE? Razvice mlade vocke, a njena kasnija rodnost i plodnost umnogome zavisi od radova prvog proljeća posle sadnje. U vetrovitim krajevima pobija se kolje uz sadnice da bi se zastitile od krivljenja i bolje ucvrstio korjen. Ovo se odnosi i na vocke kalemljene na slabim vegetativnim podlogama. Kolje treba da bude toliko dugacko koliko zajedno iznose visina stabla, dubina riglovanja ili jame i jos 15cm zdravice. Kolje se zbog povecanja trajnosti moze inpregnirati-sirovo kolje potapanjem u 5-postotni rastvor plavog kamena tokom 2-3 dana. Sadnice se za kolac vezuju pri vrhu i oko sredine stabla raznim vezivima u vidu osmice, da se ne bi ostetila kora. Kolje se postavlja s juzne strane, radi sprecavanja pojave ozegotina. Vrh koca ne sme biti visi od buducih ramenih grana vocke da im ne bi smetao u razvoju. Sadnice posadjene u proljeće obavezno moraju da se zalivaju. One zahtevaju vise truda zbog zakasnjenja u vegetaciji. Najosjetljivije su kajsija, ribizla i leska, jer vegetacija ovih vrsta pocinje ranije. Na zemljiste oko vocke potrebno je rasturiti neko od azotnih djubriva (npr. oko 250gr nitromonkala ili 300gr KAN-a), jer azot povoljno utice na brzi razvoj krune. Zemljiste u vocnjaku se zatim kultivira ili tanjira, cime se razbija pokorica i djubrivo pokriva slojem zemljista. Izuzetak su nitratna djubriva (cilska zastita, kalijumova i kalcijumova salitra), koja ne moraju da se zaoravaju. Vocke se pre pocetka vegetacije oprskaju, dabi se zastitile od uobicajenih bolesti i stetocina. BILJNA APOTEKA U VASEM VRTU Mnoge ukrasne biljke, koje doprinose ljepoti nasih vrtova, imaju i ljekovita svojstva. Iz tekstova Mr Ljubinke Levajic i Svetozara Veljkovica, objavljenih u reviji SUME br. 56, upoznacemo Vas sa nekima od njih. BREZA (Betula verucosa) - Listovi breze beru se pocetkom leta i suse u tankom sloju na promajnom mestu. Caj od listova breze povoljno deluje na obolele mokracne

organe, upale bubrega, besike ili mokracnih kanala. Potstice izlucivanje tecnosti. 1 kafenu kasicicu lista preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 15 min., procediti i zasladiti po zelji. Piti vise puta u toku dana. GLOG (Crategus sp.) - Od gloga se mogu koristiti list, cvijet i plod. Najcesce se prikuplja cvijet sa listom, a susi se u tankom sloju na promajnom mestu. Koristi se kod blagih oblika "slabosti srca" i blago povecanog krvnog pritiska. 1 kafenu kasicicu lista preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 15 min. Piti tri puta dnevno, uvek sveze pripremljen. Pije se 6 dana za redom, pa se sedmi pauzira i tako naizmenicno. LIPA (Tilia sp.) - Prikuplja se cvijet, zajedno sa priperkom, pre nego se cvijet potpuno otvori. Susi se u tankom sloju na promajnom mestu. Najcesce se upotrebljava kod razlicitih prehlada i povisene temperature, jer olaksava znojenje. takodje deluje umirujuce i olaksava san. 1 kafenu kasicicu caja preliti sa 200 g prokljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 20 min. i procediti. U toku dana popiti dve solje sveze pripremljenog caja. KLEKA (Juniperus communis) - Citava biljka je ljekovita, ali se najcesce koriste plodovi. Ljekoviti su samo potpuno zreli plodovi, ljubicaste boje, dvogodisnji, dok jednogodisnji, zeleni, nisu ljekoviti, te ih ne treba koristiti. Beru se od kraja leta do pocetka zime, a suse na promajnom mestu. Iglice i mlade grane beru se od aprila do kraja juna, usitne i suse na isti nacin kao i plodovi. Kleka ima baktericidno dejstvo, te se koristi u lecenju infektivnih bolesti pluca. Regulise rad bubrega i pospesuje izmokravanje. Etersko ulje prodire duboko u kozu, te se koristi u lecenju reumatskih oboljenja, narocito na zglobovima. Regulise rad organa za varenje, koristi se u lecenju zapaljenskih procesa zeluca i creva. Uvarak od iglica i mladih grana otklanja otok nogu i poboljsava cirkulaciju. Kleku treba koristiti obazrivo, jer preterana upotreba moze dovesti do ostecenja bubrega. 1 kafenu kasicicu izdrobljenih klekinja preliti sa 200 g kljucale vode, ostaviti u poklopljenom sudu 10 min. i procediti. Piti 1-2 soljice caja dnevno. Kod zeludacnih i crevnih oboljenja i secerne bolesti pije se nezasladjen. Kod

oboljenja organa za disanje moze se zasladiti kasicicom meda ili secera. HAJDUCKA TRAVA Achillea millefolium Latinski naziv ove biljke u prevodu znaci AHILOVA TRAVA SA HILJADU LISTOVA, zato sto je, po predanju, Ahil, mitski junak, ovom biljkom lecio rane. Cvijeta od juna do oktobra, a njene cvijetove pcele rado posecuju radi sakupljanja polena. Tom prilikom nogice i celu donju polovinu tela oboje zrkonarandzastim polenom. Raste na susnim do umjereno vlaznim livadama. Osim toga pojavljuje se i pored puteva, na kamenitim mestima, kao i po oranicama i vinogradima. rasprostranjena je od nizijskih do planinskih predela. PRIPADA NAJSTARIJIM LJEKOVITIM BILJKAMA. Koristi se za lecenje svih stomacnih poremecaja, oboljenja jetre i zuci. Ubrzava krvotok, pomaze kod nekih poremecaja rada srca, leci hemoroide, jaca organe za probavu. Vekovna je upotreba hajducke trave u narodnom ranarstvu. Istucan i fino prosejan list stavlja se na rane, cime se sprecava zagnojavanje i doprinosi brzom zarascivanjui ublazavanju bolova. Caj od ove biljke poboljsava apetit. DIVIZMA blagotvorna za disajne organe Ovu magicnu biljku, koja kod nas raste kao korov, nosio je Odisej kao zastitu od cini carobnice Kirke. U doba Rimljana smela se brati samo uz magicne reci, a hriscani su osvestanim buketicima, u kojima se divizma obavezno nalazila, kadili kuce na Jovandan...

vec susiti u tankom sloju u hladu na prozracnom mestu. Ljekovita moc divizme je povezana sa zutom bojom. sluz. malo gume. promuklost. za masazu kod gihta i reumatizma. po suvom i suncanom vremenu. katar Lagano popareni bronhija. cireva. Gornja polovina stabljike je klasasta cvast. List i korjen su ljekoviti u manjoj meri. prethodno i neuralgija. a seme je blago otrovno. bolova u zeludcu ili maramicu. nervoze.Impozantna i uocljiva.. a suvu veoma prijatnog. tako otpadnu samo casicni listici sa prasnicima. drhtanja. namocenu u • U spoljnjoj upotrebi sluzi za lecenje uvarak. peskovitim zemljistima. Cvijet se slabo drzi na stabljici . Deluje i kao diuretik. bronhitis. Od prelivenih slatkim svezih cvijetova stavljenih u teglu i na bademovim ili sunce brzo ce postati uljasta tecnost . sluzast.opadne vec drugog dana. gusto okicena krupnim zutim cvijetovima. kasalj. Isitnjeni i zgnjeceni cvijetovi upala ociju. magareci kasalj.. uboja. Cvijet divizme sadrzi saponin (od koga potice i peckanje u grlu). grceva u stomaku. odlican su zapaljenih i gnojnih rana. tanina i vrlo malo etarskog ulja. zavijeni Preporucuje se i protiv astme. pa cvijetove ne treba sabijati u korpe. Listovi se rasprostiru i suse ZA BOLJI VID I • Caj od cvijetova divizme jedan je od SLUH najboljih prirodnih lekova za zapaljenje disajnih puteva. zute boje krocetina. koji podseca na med. zbog kojih je u narodu zovu jos i kraljevska sveca. kako bi se boja ocuvala. cim ispari rosa. oblog protiv svih lisaja. te ih ne treba cuvati duze od godinu dana. Cvijeta tokom celog leta i jeseni. najbolje rano ujutru. u platnenu vrecicu teskobe. po suncanim. Suvi cvijetovi lako povuku vlagu. • Saka cvijetova u litri rakije sredstvo su Od svezih cvijetova. Ukus im je slatkast. obavijena zlacanim krunicama. Najlakse se beru tako sto se ispod stabljike prostre cisto platno i stapicem blago udari po biljci. secer. cvijetovi. smetnji u srcanom ritmu... suvim.. raste uz puteve. Cvijet se bere preko celog leta i jeseni. pomesani sa medom hlade opekotine i izvlace bol. flavonida. Svezi cvijetovi su neugodnog mirisa.. brzo gube ljekovita svojstva. pa ih odmah po susenju treba spremiti u staklene posude i cuvati na tamnom mestu.

Gluvoca ili slab sluh mogu se cipelama. promajnom mestu. kada se potplata smanji • Od suvo lisca se mogu zavijati cigarete. popraviti ako se 35 kap kapne u Njihov dim umiruje grlo. Ime potice od grckih reci oros . dobija aromatizaciju likera. Upozorenje: svi delovi divizme. zamena za duvan. Potice iz Indije.dobra za masazu. sto aludira na radost sto je izaziva pojavljivanje ove biljke koja raste na suvim livadama i svetlim sumama brdovitih krajeva. se ljekovito ulje. • Suvo lisce i cvijeće moze se smrviti u prah i usmrkavati protiv prehlade. majoran. • Omeksavaju i neguju kozu. pa se njime se 2-3 primenjuju i u kozmetici. Sredozemlju i kontinentu. i ostavljenih da odstoje na toplom • Mirisni cvijetovi se upotrebljavaju za 4-6 nedelja. • Osusena stabljika. a mogu biti i bolesno uvo. ali i za lecenje rana maslinovim uljem (nakapa se i pusti da se osusi. dok se sitnocvijetne divizme ne koriste. u kremama i putadnevno mazu parnim kupkama za lice.. Ljekovite su sve vrste sa krupnim cvijetovima. Od mazurana beremo gornje.planina i ganos radost. U anticko vreme mazuran je dodavan teskim vinima za podsticanje ljubavne zelje i zato posvecena boginji Afroditi. tanine i gorke materije i zbog toga se koristi kao sredstvo protiv crevnih i zeludacnih tegoba. namocena u loj ili mazivo. Sadrzi etericno ulje. radi jacanja cvijetova posvetlice svetliju kosu. koja se preliva u duginim bojama. napinjanja. koje skupljamo u snopice i susimo na osencenom. blago su otrovni! MAZURAN RODJAK ORIGANA Mazuran. daje dugotrajnu baklju. Jak caj od oci. nadzemne delove u vreme cvijetanja. osim cvijetova. vranilova trava ili mravinac (Origanum Vulgare) vec po broju narodnih imena ukazuje da je veoma poznata ljekovita i mirodjijska biljka. Postojao je tada i obicaj da se mladi parovi ovencavaju vencima od ove trave. za dezinfekciju . od jula do septembra. odakle se prosirio po arapskim zemljama.. • List divizme moze prakticno posluziti u vida.

Ostaviti 5 minuta da se prohladi i sipati u male. da se zele velika veza zgusne. vrlo lijepo ga aromatizuje. 1. Ratomir Badojevic nije ni sanjao da ce jednoga dana u svom domacinstvu imati bastu sa egzoticnim i juznim vocem. Ovaj recept prenosimo iz jednog dobrog engleskog kuvara. Zbog ovih osobina najvise upotrebljava kao caj. Masu procediti kroz platno. sagradili kucu. Srodnik mazurana. Na jabuka svakih 6 dl dobijenog soka dodati 450 gr 6 dl vode secera. Pomesan sa kristalnim secerom.5 dl jabukovog dok se secer ne rastopi. Na kraju sitno iseckati preostali mazurana mazuran i umesati u zele. sircetom i 3/4 veze mazurana. ali ga mi preporucujemo kao odlican namaz za hleb sa maslacem. pa se zato koristi kao zacin za svinjsko. Potreban bez ljuscenja i vadjenja kostica i krckati u materijal: posudi sa vodom. doneli i sadnicu kivija i australijskog oraha. a zajedno sa bosiljkom daje odlican ukus pecenom krompiru. iseci na komade. koji raste kod nas na primorju. Mazuran daje jelima poseban ukus. vratili su se u domovinu. a sada i u nasoj kuhinji. U koferu su. takozvani kritski mazuran ili origano. U svom selu su. gde ga preporucuju kao odlican dodatak hladnoj sunki. bez 2 kg slatkih gnjecenja. a zatim pojacati sirceta temperaturu 10-15 minuta. Posle 15 godina rada na drugom kraju sveta. jer se koristi za pice i prelive za spagete. da zele ne bi bio mutan. ZELE OD MAZURANA Oprati jabuke i osusiti.probavnog trakta i zaustavljanje proliva. Sok lagano zagrevati mesajuci. KAO U AUSTRALIJI Kada je dalekih sezdesetih godina sa suprugom Darinkom krenuo put Australije. sterilisane tegle. je nezamenljiv zacin u italijanskoj. guscije i pacije meso i mahunasto povrce. zaradjenim kapitalom. da je takav secer delikatesan dodatak kolacima. pored drugih zanimljivih stvari. Zasadio je kivi .

Lisce sumske jagode. lovora. masline. japanske jabuke. ali nam domacin umesto toga nudi nekoliko zrna. umesto vinove loze. veoma bogato vitaminom C. nudi nam i nekoliko oraha. hranljivi plodovi (lazni. Vec narednog proljeća neobicno voce se "primilo". Po onoj staroj: bolje je ribara nauciti da lovi ribu. kako red nalaze. A tek slast za nepca! Ovi ljupki. kumoj . upotrebljava se kao jedna od najukusnijih i najboljih zamena za ruski caj. jer su pravi plodovi samo spoljne zute semenke) izuzetne su po svojim zastitnim svojstvima. a od XVI veka lekari su je ponovo poceli prteporucivati za lecenje razlicitih poremecaja. Uvarak od lista i korjena istovremeno je jedan od najkorisnijih. gde zaticemo i drvo banane! Sa drveta kafe vec Ratomir je vec imao i prvu berbu . . japansku musmulu. nego mu dati ulov. avokada.pred kucom. a da nismo sigurni da smo bas sve upamtili. u stvari. U velikoj saksiji nikla je brazilska kafa. za koji se veruje da je ljekovit. Oni sadrze elaginsku kiselinu specijalno jedinjenje koje onemogucava izazivace kancera da pretvaraju zdrave celije u zlocudne (kancerogene). bila je veoma cenjena u staroj Grckoj i Rimu..vrsta borovnice. podstice rad svih organa. Divlju jagodu su otkrili jos nasi preci u sojenicama.vrsta sitnog limuna iz Juzne Amerike. kaze. marakuja . To je domacina podstaklo da pocne da razmislja o prosirenju asortimana i gajenju i drugih vocki kojih jos nema na nasem podneblju. na trecem spratu kuce.. ali su od njih odlicni kolaci! Uz pozdrave odlazimo.Malo su drugacijeg ukusa od nasih. stakleniku. kineske jabuke. u srednjem veku su je smatrali magicnom.. Nabavio je semenje i sadnice papaje. fejoje. DIVLJE JAGODE Koja je radost kad u sumi ugledamo kao krv crvene divlje jagode medju njenim neznim zelenim liscem. Sve to danas raste u lijepo uredjenoj zimskoj basti. americku borovnicu.prvih 200 grama sveze ubrane kafe. Uz to nam donose tako potrebne vitamine i minerale. Secamo se da smo snimili i urmu. mnogi zacini. Hteli smo da probamo ovu kafu. iza kuce. a orah. a ima ukus ananasa. i malo masniji. osvezavaju nas i neguju nasu kozu. jer prociscava krv. .. aronija .vocka koja se dobija ukrstanjem jabuke i kruske.

odrzavanje koze i zube i desni suvom svezinu tena. pektina i obilje vitamina C. mangana. kalijuma. Osjetljive osobe hranljivije od bastenskih.2 grama prehrambenih vlakana i samo 45 kalorija. anemicnim osobama i svima koji se oporavljaju posle bolesti. Oblog od zdrobljenih listova smiruje upale i ubrzava srascivanje manjih rana. preporucuje kuru jagodama svakom ko pati od lenjih creva. Vise od 400 gajenih • Stucajte u prah pregrst sorti nisu prikladne za listova i korjenja sumske zdravstvenu primenu. francuski travar cije savete rado donosimo. pa ga pomesajte sa prahom od krede. U divljoj jagodi ima 81% vode (u gajenim sortama i do 90%). Moris Mesege. osim Vise od 400 gajenih sorti jagoda i jaja. a zatim isperite. osjetljive osobe planinama sve do augusta dobijaju koprivnjacu. a zubna zgnjecenog ploda ili mleko za gledj postati otpornija. a na posto je pojedu. Istrljajte Za ciscenje lica. napravite zubnu nadmorske visine). bolesnicima sa problemom jetre. nervoznim. a na planinama sve do nudimo recept da sami. limunske i vinske kiseline. ljepotu. vec i hranljivije od usta. kalcijuma. caj od lista i korjena jagode. kod augusta (rastu do 1300 m kuce. pakovane u Slatke sumske jagode dozrevaju crvene tube? Mi vam od maja. mogu se ukljuciti u dijetnu hranu Da li se secate nekadasnje secernih bolesnika. Posto kod jagoda polovina secera Prirodna zubna pasta postoji u obliku vocnog secera. vec i jagoda ulaze u krv. Ovo mleko od svezeg soka • Listove sumske jagode . umesto gotovih cetkicom sa pripremljenim preparata mogu se koristiti divlje prahom. fosfora. jagode. Koprivnjaca Slatke sumske jagode Jagoda ima samo jednu manu dozrevaju od maja. reumaticarima. nisu prikladne za Ove osobe slobodno mogu koristiti zdravstvenu primenu. bastenskih. Ovu reakciju (rastu do 1300 m organizma vecinom izazivaju nadmorske visine). One su ne pastu i tinkturu za ispiranje samo ukusne. ali je to sasvim bezopasno). skoljke i cokoladu. Ista kolicina ima 2. gvozdja. One su nepreradjene belancevine koje iz ne samo ukusne. jagode u vidu maski od Desni ce ojacati. gihta.posebno bubrega i smiruje zivce (caj od korjena boji mokracu crvenkasto. decje zubne paste sa ukusom jagode. a to je 120% preporucene dnevne doze. Jedna solja ovog voca sadrzi 82 mg vitamina C. bi trebale da izbegavaju. 6% secera (gajene su siromasnije).

a na povrsini nemaju zrnca. krvarenja desni ili loseg zadaha. pri cemu se snop listova reze makazama iznad zemlje. U nasoj zemlji rastu jos dve vrste jagoda s jestivim plodovima. plavozelene boje. ali gube i aromu i ljekovite materije. zacinsku biljku u upotrebi jos od antickog doba. pticji luk. kada su vrlo ljekoviti. Moze se uzgojiti direktnom setvom semena. Vlasac ima neznu lukovicu iz koje izbijaju gusti. Vlasac je visegodisnja biljka koja se brzo bokori i vec u prvoj godini obrazuje 30-40 strukova luka. rasadom ili deljenjem busena. a plodovi su slicnog ukusa kao ogrozd. Ako sa izleta donesete oziljene izdanke jagoda. sada se dosta uzgaja i u bastama. rezanac. LUK VLASAC Medju petnaestak vrsta divljeg luka koje uspevaju kod nas. veoma ukusni cevasti listovi. Za jelo i zacin upotrebljavaju se sitno iseckani listovi koji se beru od proljeća do jeseni. Tom kravljeg mleka nanosi se i ostavi razredjenom rakijom cesto nekoliko sati ili celu noc na licu. plodovi su joj zelenkasto beli i samo na strani okrenutoj suncu crvenkasti. da bi se sacuvala lukovica za sledecu sezonu.. sitni luk. poznat i kao drobnjak. a ispirajte usta u slucaju potom ispere ruzinom vodicom. cebulcek. Od maja do jula razvijaju se crvenkaste ili ljubicaste poluloptaste cvasti. za razliku od obicne sumske jagode. koji se. Ako ne . Iz nje ce kasnije poterati novi listovi.nabrane pocetkom leta. ili turska jagoda. mnogo je sitnija od obicne sumske. najbolje pocetkom jeseni. teze odvajaju od lezista. Samoniklo raste uz obale reka. izabrali smo da Vam predstavimo VLASAC. visoki 15-30cm. Kitnjaca je snaznija i do 40 cm visoka. jagode pomesanog sa malo svezeg stavite u rakiju.. Razmnozavaju se lako i brzo (nemojte ih zaprasivati i djubriti hemikalijama!). snit luk. mozete ih presaditi u bastu. pa se po intenzivnom mirisu na luk iz daleka moze prepoznati. Pucavica. na vlaznim livadama. gnojne upale. a ponekad se pojavljuje uz mocvarna mesta u velikom broju.

stablo i korjen. Krajem novembra busen se izvadi i presadi u odgovarajucu saksiju. na rastojanju 20-30 cm. cesto veliki i do pola metra. Ruzicasti ili zuckasti krupni cvijetovi s brojnim laticama razvijaju se po gornjem rubu ogranaka od maja do jula. u kome ima najvise vode. gospina pogaca. u obliku Ako ste ljubitelj kaktusa i desetoprocentnog caja. pljosnati i mesnati. na Mediteranu i slobodno upeva na osuncanim kamenjarima. a u unutrasnjosti je ljubitelji kaktusa neguju u saksijama. zuti ili ljubicasti plodovi. koji su. Ova 'bodljikava ljepotica" pristigla je u mediteranski deo Evrope u XVI veku iz Meksika. s jeseni zrele plodove. protiv opekotina i upala koze i sluzokoze. crveni. indijska smokva. Cela biljka je delotvorna protiv bolova u stomaku. a u toku vegetacije listovi se rezu 4-5 puta. gde se vec tada uzgajala za ishranu. obrasli cupercima bodljikavih dlaka. vitamina C i organskih kiselina. za uboje. cvijet. sluzi. zelite da Vasa zabica bude Cvijetovi se posebno koriste primerak za uzor. zalije i prenese na prozor ili terasu. socni. Clancii stabljike su joj elipticni. Sok iz stabljike. Zabica spada u grmolike kaktuse. izvrstan je oblog za omeksavanje i sazrevanje cireva. zabica nam leti za rucak nudi svoje cvijetove. kao i cela biljka. belancevina. a zatim secera. Odomacila se i kod nas. let je drzite protiiv kolitisa i nadrazenh KAKO DA JE NEGUJETE . KAKTUS KOJI SE JEDE KORISNA ZABICA Poznata i kao opuncija. na hladovitije mesto. Od oveog soka prave se kozmeticke maske za vlazenje lica. svekrvin jezik.nadjete rasad ili seme. a mesnato stablo tokom cele godine. brzo ce krenuti novi listovi i tokom cele zime zime davati ukusan i svez vitaminski dodatak. U narodnoj mediicini upotrebljavaju se svi delovi biljke plod. vlasac tokom juna potrazite u prirodi i busen presadite u bastu. U jesen sazrevaju kao jaje veliki. sadi se vise biljaka u bokoru.

uzduzno razrezati i izvaditi obustavite. RUZMARINE MOJ ZELENI. da brati u rukavicama. plod bi se zavrsiilo teranje izboja. ri u ishrani mozete je branju i koriscenju treba prihranjivat djubrivom za posebno paziti na sitne bodlje kaktuse sve do polovine jula. na kori ploda. Pogledamo li zemljiste. poput biljne snicle (pri se sust dve nedelje pre nego pecenju bodlje se je posadite! odstranjuju).. se mogu praviti dzem i na temperaturi 6-8*C. po potrebi u proljeće. Zim je ostavite socni. Opisan u nrodnim pesmama. Razmnozava se Stabljika se moze peci na reznicama. gotovo uvek bicemo okiceni upravo ovom mirisljavom i aromaticnom biljkom. Caj od korjena treba da je propusna i pomaze izbacivanju vode iz hranljiva. Mesto reza mora rostilju. ukusno. slatko-kiselkasto.ukoliko ima dovoljno toplote i svetlosti. ova ukrasna i korisna biljka nije olicenje zahtevnosti: vremenom ce se razgranati nasiroko. pocetka teranja izbojaka do polovine augusta normalno. dok se cvijetovi pripremaju kao spargla. na svetlom mestu. Zemlja prostrate. kako na peskovito-posnoj. manje je poznata i njegova ljekovita funkcija. a kod nas dosta kasnije) a oni su nosioci one specificne arome meda ukoliko pcelama ponudimo bas ovakvu ispasu. kao i protiv uvecane prozracnom mestu. ruzmarin (Rosmarinus officinalis) svoju "vezu sa narodom" ni dan-danas nije izgubio: dodjemo li na svadbu. dok se u ostalim krajevima. Zalivajte je od organizma. Ruzmarin se u toplijim krajevima gaji odmah na stalnom mestu u basti. Daje plavo-belicaste cvijetove vec od pocetka januara (u primorskim krajevima. gajen u saksijama. a meso zrelih plodova je onda. Najbolje ih je dva puta nedeljno. Od plodova bez vode. Ako je ne koristite socno i jede se sirovo. Presadite je. mermelada. toplom i creva.na suncanom. stedljivije. Osim sto je manje poznata njegova uloga u kozmetici. do pocetka mirovanja.. tako i na kvalitetnoj podlozi . mekani deo. preko zime cuva u svetlim prostorijama sve do proljeća a zatim iznosi napolje na suncano mesto. Ljekovito je pre svega . Prava postojbina mu je primorje gde ova zimzelena grmolika biljka moze dostici i dva metra visine. a zatim.

Cvijetovi su atraktivni i otvaraju se nocu. ovu biljku lako je razmnoziti. kao i deljenjem korjena biljke. zatim. zivih ograda svuda duz obale.lisce. koriste se i kao diuretik. sa granama koje se povijaju prema zemlji. aromaticno voce. americkog belog mesa. Visina ljekoviti. Bilo kako bilo. KAKTUSI EGZOTICNO VOCE Verovatno cete se iznenaditi.Ovo najbolje uspeva reznicom. Plodovi su Porijeklom iz toplih spolja purpurnoi suvih predela ljubicasti. mada moze i polozenicom. Ima ga u Porijeklom je sa TUNA toplim. Raste do visine od 15m. Mediterana. PITAJON Cerus hexagonus i DATO Stenocereus grieseus Veoma rasprostranjen u toplim. Sto se ruzmarinove estetike pak tice . pocev od obicnog neorezivanog zbuna. Cvijetovi su crveni. crvenog mesa. mu je u prirodi oko 3m. Plodovi su krupni. slatki. srednje krupni. PITAHAJA Cvijetovi su sitni. belog ili crvenog mesa. preko ucestalih. posebno kod tzv. u jednom redu. bolesti krvotoka i reumatskih oboljenja. sastoji se od indica . slatki. sa bodljama koje zrenjem opadaju. a njihovi plodovi koriste se kao ukusno. Porijeklom je iz toplih i suvih predela Amerike. Plodovi su crveni. Jestiv je i sladak. pa do unikatnih stabala bonsai-varijanti. bezvodnim predelima obe Amerike. BUCITO Mammillaria mammillaris Visine je 15-30cm ne grana se. Visok Opunta ficussusnim 3-5m. ali neki od kaktusa. Acanthocereus rasporedjeni tetragonus kruzno. u svojim prirodnim stanistima gaje se u vrtovima i plantazama. krupni i veoma lepi. zenskih oboljenja. jestivi.tesko je nabrojati sve forme i hortikulturna resenja koja on nudi. u poslednje vreme. kojih se u stanovima "treba kloniti zbog bodlji". kontinenta.

Plodovi su purpurn oljubicast i. Poljskoj. mnogobrojnih grana koje podsecaju na listove. Skotskoj. Cvijetovi rastu po ivici najmladjih grana. dosta kalijuma. U svezem soku ma do 2% secera najvise u vreme listanja. Voli suvo i peskovto zemljiste. . Meso je slatko i aromaticno. belog mesa. Cvijetovi su krupni. ili samostalno obrazuje brezove sumarke . slatki. kalcijuma i gvozdja. ljekoviti. Za brezov sok zna se jos od davnina. BREZA (Betula pendula) Breza je drvo umjerenog i hladnog pojasa Evrope. Rusiji. Azije i Amerike. I danas se skuplja u mnogim zemljama (Irskoj. U listovima ima vtamina C. Plodovi ovalni. Kod nas raste u zajednici sa drugm vrstama drveca. baltickim zemljama) i koristi u svezem. karotina. kao i puno svetla.predelim a Amerike . Raste i na nasoj obali.brezike. vitamina E i vaznih minerala. uspravn og rasta. razgrana t. fermentiranom ili preradjenom stanju. narandzaste boje. atraktiv ni i otvaraju se samo nocu. Visine je do 15m. zelenkasti.

Sok se skuplja tako sto se na mladom stablu probusi burgijom rupa duboka nekoliko cm. Japanu. • Cvijetov se mogu pohovati. Iz jednok stabla se moze dnevno nakupiti oko 4. • Cvijetni pupoljci kuvaju se i pripremaju kao boranija. a zatim koristi. • Caj od brezovih grancica pravi se tako sto se grancice preliju kljucalom vodom. izuzetne ljepote. a osuseni se dodaju kao zacin mnogm jelima. GRANCICA Hemerocallis Fulva U prirodi ovu bilju mozemo naci samo ako podvlja i prosiri se iz vrtova. . • Mladi proljećni izdanc mogu se dodavati salatama ili pripremat kao spargla. u kojima fermentiranekoliko dana. ali neko bi rekao i u povrtnjaku! Grancica se moze koristiti za jelo u raznim oblicima.. • Na Kamcatki se usitnjena kora mesa sa kavijarom. Po toplom vremenu sok brzo fermentira. Brezov sok mesa se sa vinom secerom. Cvijetovi su krupni. Zovu je jos i danica. cvijetaju od juna do augusta. crveni ljiljan. Jedu je u Severnoj Americi.perena. • Osusenim listovima i grancicama moze se aromatizovati sirce za salate. Posle toga rupa se zatvori drvenim klinom. narandzasti. • Unutrasnji deo brezove kore moze se samleti u brasno i dodavati brasnu za mesenje hleba. u nju se utakne cevcica. gde se uzgaja zbog ljepote svoga cvijeta. i sok se skuplja tokom narednih 48 sati. smanjujuci mu otpornost prema gljivicnim zarazama. Brezovim sokom moze se razredjivati i vino. kvascem ili limunom. Sigurno je da je grancici mesto u vrtu. • Lisni pupoljci i sasvim mlad lstovi mogu se koristiti za spremanje corbi i varva. na drskama visine do 130 cm. ali se cesce skuplja u burad. ali je u Evropi njena hranljivost nepoznata. ili pripremiti kao kasa sa medom. Grancica je trajnica . kukuruscici. porijeklom iz Evrope.5 ltara soka. a oko 170 l u sezoni! Cesto busenje istog stabla stetno deluje na drvo. Moze se piti i kroz cevcicu direktno iz stabla..

na verandi. u staklenicima i plastenicima. U zimskom periodu zaliva se svaka 3 . Ovo se ponavlja uvek kada korjenove zilice izbiju na povrsinu . Temperatura vode mora biti slicna sobnoj temperaturi.10 dana.26*C. Obavezna je i prihrana biljaka. na Vama je da odlucite . koji se pune mesavinom bastenske zemlje i pregorelog stajnjaka ili treseta . Biljkama je. Zato treba nastojati da se temperatura u prostoriji ne spusta ispod 20 ..Uzgoj je moguc u saksijama. Seju se po dve semenke. Ukoliko mate vrt il dvoriste.25*C. Optimalna temperatura za pravilan razvoj i funkcionisanje korjenovog sistema je 23 . narocito u periodu plodonosenja. Zasipa se cela povrsina saksije u sloju od 2 . Krastavci se. il se kuvaju kao varivo.• Beli.4 gr NPK djubriva. .4 dana. Najcesce se koriste vertikalni drveni ili plasticni oslonci.kaze dr Vukasin Bjelic. a od proljeća svakodnevno.. biljke se povremeno podsipaju mesavinom zemlje i pregorelog stajnjaka. a posle nicanja u sudu se ostavlja po jedna biljka. zadebljali podzemnii gomolji vade se u rano proljeće i svezi dodaju salatama. potreban oslonac.da li cete grancicu uzgajat kao ukras u vrtu. toplim i cistim prostorijama.priblizno na . osim na otvorenom polju. jer takav polozaj obezbedjuje dobre svetlosne uslove. takodje. Krastavci imaju veliku potrebu za toplotom. zastakljenoj terasi ili drugim osuncanim. KRASTAVAC U SAKSIJI Uspesno se moze gajiti i u loncu. pa vazan uticaj na porast i plodonosenje ima odrzavanje povoljne temperature u prostoriji. kofi ili drugim sudovima. docent Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu. Osim toga. loncima. Krastavac takodje ima velike zahteve za vlaznoscu vazduha i zemlje.3 cm. ili mozda. Za razvoj krastavaca takodje je vazna i temperatura zemljista.. uspesno mogu uzgajati i u stanu. svakih 7 . Kao leju u povrtnjaku. Vezivanje moze biti u obliku piramide. Svakoj biljci potrebno je 3 . kofama i raznim drugim sudovima. ili vertikalno.

10 plodova.15 dana. Oni prociscavaju vazduh i garantuju miran san. ili drvo nekog drugog citrusa. cime se regulise rast i plodonosenje biljaka. ako raste u stanu zajedno sa bosiljkom i nanom. mocan je cistac vazduha i veoma dobro utice na vegetativni nervni sistem organizma. Ruza kraljica cveca. Ove"zelene vojnike" treba rasporediti u "prve borbene redove".kaze dr Bjelic. sto zavisi od sorte. KAKTUSI "BOCKAJU" EROGENE ZONE Razne sobne biljke ne samo da su ukras doma. Limun. orezivanja i mnogih drugih cinilaca. odmah pored prozora. garantuje cist vazduh u prostoriji. Dobro odgajena biljka daje 5 . ili na tri lista i dva ploda . Dokazano je da ova biljka pomaze kod nesanice i glavobolje. biopolje kaktusa stimulise erogene zone oba pola. Da bi ste dezinfikovali i dezodorisali vazduh u prostoriji.Jedna od najvaznijih mera nege krastavaca je orezivanje vreza. kako jos navode. bez nocnih mora. uslova rasta. U svakom domu treba da rastu kaktusi. . kazu strucnjaci. dok se bocne vreze skracuju na dva lista i jedan plod. nabavite bar jedan korjencic muskatle. odnosno prekracuje kada naraste do vrha oslonca. O Vasem zdravlju brinu i "fluidi" persuna celera i mirodjije. darujuci vas kiseonikom. vec "gutaju" i razne stetne materije iz vazduha. Osim toga. . Naucnici koji se bave uticajem biljaka na ljudski organizam savetuju da se u stanovima gaje i beli i crni luk u jednoj saksiji. Sto veci to bolji! Ovi bodljikavi ukrasi upijaju radioaktivne cestice iz vazduha.svakih 10 . Glavna vreza se orezuje.

. I lijepo i korisno! Na kuhinjskom prozoru. jagode. Postupak je sledeci: . ali i u samoj kuhinji. krhotina i sl. mirodjija. pa zatim saksiju ispunite mesavinom obicne bastenske zemlje. jedna cvekla. I nekoliko belih rada. ruzmarin. ruzmarin. Saksije redovno zalivajte i stalno cete imati u kuhinji svezih zacina. posluzite ukusne mlade krompirice koje ste sami odgajili? U prodaji se mozda i mogu naci oni iz uvoza. ali to i nije problem. drvce lovora.. radi drenaze. kao deo menija. "Humovit" i malo peska) i seme prekrijte tankim slojem zemlje (1cm). a ostavite samo nekoliko sredisnjih malih i taj deo korjena zasadite u saksiju pripremljenu na vec opisan nacin. Persun cete teze uzgojiti iz semena. Za sve njih.. Ruzmarin i mirodjiju posejte u vec pripremljenu saksiju (sloj sljunka. puno je onih koji nemaju ni bastu ni vrt. zbog dubokog korjena. skinite velike stabljike sa listovima. evo zanimljive ideje. Malo persuna. ali naravno. MLADI KROMPIRICI ZA BOZIC Sta mislite o tome da za bozicne praznike.npr. ali njhova cena?! Ovo sto vam mi predlazemo kosta koliko plasticna kofa (moze i stara) i tri krtole ovogodisnjeg ranog krompira. pa cak ni terasu dovoljno veliku da na njoj postave malo veci sanducic u koji bi zasadili svoje zacine. vrlo efektan ukras bi mogle biti saksije sa zacinima kao sto su persun..ZACINI NA KUHINJSKOM PROZORU Vec smo pisali o zacinskim biljkama kao ukrasu vrta. Sa korjena persuna koji ste kupili na pijaci odsecite gornji deo sa listovima (od prilike 1cm). a naravno i ostale koji vole da im zacini bas uvek budu pri ruci. humusa .

donijela je planinsku lavandu. I Zabok je grad lavande Božena Štokan. . uskolisan je i jako lijepa mirisa. te kada se zažile sljedeće godine presaditi u lončiće. • nekoliko puta. probusite za drenazu. nadjubrite zemlju. • postepeno • postaviti tri krtole dodavati zemlju dok srednje velicine na sloj ne napunite kofu. posebice ružama. buksus. . eukaliptus.• zaliti i postaviti posudu na svetlo • Dno plasticne kofe mesto. . tokom rasta. koja za biljke nađe vremena i usprkos odnedavnim dežurstvima u zabočkoj bolnici. Tako uzgajam lavandu. kaže gospođa Božena. lovorvišnju. reznicama. sve što se može razmnožavati vegetativno. Otad je prošlo nekoliko godina.Ovaj kultivar otporan je na hladnoću. komposta (bastenske zemlje) od 10cm. gotovo se može reći. nabosti u dobru mješavinu kvalitetna supstrata. zemlje i pijeska. hortenziju. forziciju. koja nas je ovih dana pozvala da to i vidimo. santolinu. što smo i snimili u njegovanu parku gospođe Zorice Frančec-Capar. postala i zaštitni znak Zaboka. ali najbolje je grančice odrezati u kolovozu. Kušala sam razne metode. pa Zabok otad konkurira Hvaru Svojedobno smo posjetili gospođu Boženu Štokan u Zaboku. juku i drugo bilje. donijela kultivar lavande koji masovno ukrašava taj kraj. Njezin je "patent" kombinacija lavande s drugim biljkama. Najsretnija sam kada se mojim biljkama može ukrasiti neki lijepi prostor. Krtole prekriti sa 10cm istog komposta. a cvijet berem kada je u punome cvatu. a zahvaljujući vrtlarskim sklonostima te medicinske sestre lavanda je. pa rastu već cijele živice. vraćajaći se iz Švicarske. pampas-travu. vraćajući se iz švicarskoga alpskoga mjesta Erlembacha nedaleko od Simmentala. kaže gospođa Štokan. kane. • posudu ispraznite pred bozic.Uzgajam razno bilje u malome stakleniku. kada je.

tek nakon 4 mjeseca počnite prignojavati tekućim gnojivom jednom na tjedan. možda se . na čašu ili staklenku napunjenu vodom tako da bude uronjena samo 2. Ne čistite je nožem nego prstima operite pod toplom vodom. počevši s četvrtinom preporučene količine. Neposredno prije sjetve izaberite posve zreo plod bjelkastožuto meso mora biti tako mekano da se pri sobnoj temperaturi lako razmazuje. jer avokado ne podnosi premokro tlo. posadite mladi avokado u lončić promjera 10-15 cm u mješavinu za cvijeće bogatu humusom. Avokado iz sjemena može procvasti za 513 godina. ali umjereno. Zalijevajte redovito. prikratite ju na pola. proširenim dijelom prema dolje. Utisnite tri čačkalice i položite ju. Pri 20 stupnjeva Celzijevih.klijava je samo jedan mjesec i ne smije se osušiti . a zimi u svijetloj prostoriji pri 5 stupnjeva Celzijevih. a kad korijenje odeblja i lišće ponovo naraste.5 cm. Kako biste spriječili izduživanje izbojaka i oblikovali lijepo nisko razgranato stabalce. ostavivši da polovica sjemenke viri van. vrlo tamno zelena. za 4-6 tjedana sjemenka će se raskoliti i pojavit će se izbojak i korijenje. čvrsta. Dok avokado miruje. Drvce avokada pokušajte uzgojiti iz sjemenke. ne nadajte se plodovima jer je stranooplodan. smeđa ili čak ljubičastocrna kod nekih sorti .i oprezno ga razrežite do sjemenke. ne gnojite ga. Ljeti neka bude na balkonu ili u vrtu na suncu sve dok noćne temperature ne budu niže od 0Đu00B0C. Cijeli postupak možete i malo pojednostavniti tako da svježu sjemenku avokada . Pazite da ne oštetite korijenje koje je veoma osjetljivo. a ljeti redovito uštipavajte vrhove da ne bude previsoko. Avokado presadite u veći lonac tek kad se korijenova bala posve razvije. Kad mladica naraste 20 cm i razvije se nekoliko listova. no uzgojite li samo jednu biljku. na lagano zasjenjenu mjestu. Bude li sreće. Svake godine u veljači stabalce orežite. polovice razdvojite rukama i žlicom izvadite sjemenku. a kožica tvrda. Smjestite avokado na prozorsku klupčicu koja je cijeli dan dobro osvijetljena.ljeti položite na vlažnu zemlju u balkonskom sandučiću s pelargonijama koje svaki dan zalijevate ili ispod grma u sjenovitu dijelu vrta i jednostavno pričekate da nikne.EGZOTIČNI PLODOVI MOGU SE JESTI I RAZMNOŽITI Avokado kao ukrasno drvo u loncu Čitateljica Edita Varfen iz Zagreba željela bi uzgajati avokado u obliku malog ukrasnog stabla u loncu Čitateljica Edita Varfen iz Zagreba željela bi uzgajati avokado u obliku malog ukrasnog stabla u loncu. U početku nije potrebno prihranjivanje. biljku povremeno prikraćujte i otkidajte vrhove izbojaka (uštipnite noktima dok su mekani).

RUŽIČNJAK U PROLJEĆE Želimo li da nam ružičnjak obilno i redovito cvjeta. Ako je to učinjeno. Dobro je dodati im kombinirano organsko i mineralno gnojivo. U primorskim područjima bolje je sadnju obavljati u jesen. tada ste ih obilno i pravilno gnojili. a koji odumrli od hladnoće. treba pričekati da krenu prvi izboji. I same ruže govore o svom stanju. Nove izboje i cvjetove ruže stvaraju samo ako ih pravilno i obilno hranimo. Gnojidba i obrada tla Nakon rezidbe i kad je svo granje uklonjeno s gredica. stoga valja kupovati u rasadnicima gdje se kontrolira zdravstveno stanje. Od organskih gnojiva najbolje je upotrebljavati dobro fermentiani stajski gnoj ili kompost od glista u količini od 5-7 litara po četvornom metru. Mineralni gnoj ne treba sadržavati klor jer on izrazito šteti ružama. već moramo pričekati da se tlo dovoljno ocijedi i prođe opasnost od jačih proljetnih mrazeva. Običnom štihačom previše se oštećuje korijenje. Počinjemo s radovima u proljeće. Ako su zdrave i snažne. s kojima ne treba žuriti. Ishrana mora biti obilna i izbalansirana. treba obaviti gnojidbu. u proljeće je dovoljno poravnati tlo vilama za štihanje i grabljama. . trebamo u njemu na vrijeme obavljati sve poslove u tijeku godine. Na gredicama koje nisu u jesen obrađene treba u proljeće obraditi prikladnim alatom. Od naših ruža očekujemo zdravi i jaki rast uz obilno cvjetanje i po mogućnosti cijelo ljeto. Proljetna sadnja Sadnja se može obavljati čim se tlo u proljeće prosuši i odmrzne. Postoje za tu svrhu vile za ruže s dva uska radna noža. Širi se prostori mogu obraditi vilama za štihanje. da bi i na najnižim pupovima mogli uočiti koji su izboji preživjeli. odnosno gnjimo. Uz to. Njega tla U jesen je trebalo ružičnjak grubo preštihati.razvije pokoji plod i bez oplodnje jer je u avokada i to moguće. Pri kupnji sadnica treba paziti da one budu kvalitetne. ili ovisno o meteorološkim prilikama do sredine veljače.

Obično se grm samo prorjeđuje uklanjanjem suhih i polomljenih grana. svakako ih prije sadnje treba prikratiti. Kupujemo li biljke s otvorenim korijenom. Pri rezidbi uklanjamo sve suhe i polomljene grančice. Na izgled je sve u redu. kao i one koje rastu prema unutrašnjosti grma. Penjačice režemo tako da uklonimo trećinu grma. Na korijenu treba obnoviti rez do zdravog tkiva. Nakon sadnje ruže treba obilno zaliti i nagrnuti. Zadnji pup mora biti korjenut prema van kako ne bi došlo do zagušenja grma. Izaberite za to tmuran dan bez sunca. U proljeće posađene ruže u slučaju suše treba prema potrebi zalijevati. i to korijen i nadzemne izboje. biljke trebaodgrnuti. Rez mora biti obavljen ukoso. Ponekad se iznad mjesta cijepljenja nalazi ostatak podloge. U velikim rasadnicima sadnice se zimi čuvaju u rashlađenim prostorijama na temperaturi od nula do 1 Celzijevih stupnjeva uz 98 posto zračne vlage. no rastu nešto gušće pa ih . Rezom do ljepote Kad govorimo o orezivanju ruža teško je dati dobar savjet jer različite vrste ruža različito rastu i različito se orezuju. Kad pupovi bubre i i zboji počinju izlaziti.. no ako je grm skladno oblikovan možemo ostaviti i desetak grana. Florbunde režemo kao i čajevke. Biljke kupljene s tresetnim lončićem ili balirane mahovinom sade se bez odgrtanja korijena. barem 5 mm iznad zadnjeg pupa i okrenut suprotno od pupa kako se ne bi slijevala voda. slabije nešto kraće. Prignojiti se može tek onda kad porast bude malo jači. prevučene voštanom zaštitom od isušivanja. Sadnice u plastičnoj vrećici postave se na mjesto sadnje i tu se oprezno razveže ili potrga vrećica i ukloni. U manjim rasadnicima sadnice se čuvaju zatrapljenje u klijalištima ili u polju. Obično u grmu ostavljamo 5-6 grana koje tijekom ljeta čine kostur. Općenito možemo reći da se rez obavlja na visinu od 30-60 c. ali voštana zaštita ne može mjesecima u toplom i suhom prostoru zaštititi sadnice od isušivanja. Jače izboje treba prikratiti za oko 10 cm. Orezivanje prema tipovima ruža Ruže čajevke rezom skraćujemo na polovicu a po potrebi uklanjamo do dvije trećine grma. Njega treba oštro odrezati da mjesto oplemenjivanja bude oko dva prsta ispod površine tla. Kod jsenske sadnje zagrtanje služi kao zaštita od sunca i vjetra. Sve preslabe ili isušene dijelove na nadzemnim izbojima treba ukloniti.U trgovinama se često prodaju sadnice s lijepim sličicama i uputama. pa je na kraju primitak ovakvih sadnica slab.

a u južnim predjelima tokom zime. dobro je dodati zemljištu po 1 m2 8-10 kg zrelog stajskog gnojiva. CVJETANJE: cvjetaju u periodu april . listovi se otkidaju.baštenska zemlja pomiješana pijeskom i tresetom. SADNJA: Lukovice se sade u jesen. raspoređeni u klasove.juni. Poliante prikraćujemo na 30 cm visine i prorjeđujemo. POLOŽAJ: sunčano mjesto ili u lagana sjena GLADIOLE KORIJEN: Gladiole nemaju pravu lukovicu već Gladiolus zadebljali podzemni dio stabljike. TLO: rastresito zemljište . KORIJEN: Narcis ima pravu lukovicu.rezidbom prorjeđujemo. tamno i prohladno mjesto zaštićeno od mraza. Iza cvjetanja. Termin lukovica pripisuje se obično svakoj biljci koja ima odebljali bazalni dio. Minijaturne ruže malo prikraćujemo i prorjeđujemo. Površina je hybridum također pokrivena suhim listovima. Druge biljke imaju tvorevinu nalik lukovici koja im također služi za spremište hrane koja će im omogućiti ponovni razvoj iza perioda mirovanja. ovisno o sorti i vremenu sadnje. TLO: gladiola voli rastresito. (Ove radove treba obaviti u jesen!) SADNJA: u aprilu. Samo jedna skupina biljaka ima pravu lukovicu i u nju spadaju narcisi. Kroz smežuranu staru "lukovicu" s gornje strane raste nova iza cvatnje. Cvjetovi su žuti. na dubinu 25-30 cm i međusobni razmak od 15-20 cm CVJETANJE: od maja do septembra. bijeli ili dvobojni. dok grmolike ruže prikraćujemo na visini oko 70 cm i rezidbom uklanjamo suhe i slomljene grane. A da li je to zaista tako? Nije. Spremište hrane je u odebljalom tkivu a ne u listovima kao kod prave lukovice. Nakon perioda cvjetanja. dobro drenirano i nagnojeno zemljište obogaćeno fosforom i kalijumom. Vanjski listovi su NARCISI suhi. okružena mesnatim listovima. najrazličitijih boja. Cvjetovi su krupni. kada požute što je znak da je lukovica zrela. bez mirisa. Na ovom mjestu dajemo pregled vrsta 'lukovica' sa karakterističnim predstavnicima. Sa strane rastu male lukovice koje se kasnije Narcissus odvajaju. mirisni. lukovice je potrebno izvaditi iz zemlje i prosušiti te pohraniti na suho. To je kratka podzemna stabljika na bazalnom proširenju. Stabljika visoka 25-50 cm. U te se listove odlaže hrana kao u spremište. Nova "lukovica" se formira na vrhu stare. Stabljika . plitko na dubinu 10-16 cm.

crveni.visoka 1. CVJETANJE: juli . cvjetovi su pojedinačno bijeli. hranjivo zemljište. S gornje strane stabljike rastu PERUNIKA listovi i cvijet. KORIJEN: Iris ima korijen koji se zove rizom. TLO: plodno. 6 sedmica prije nego se mogu iznijeti na otvoreno (balkon ili vrt) ili sjenovito mjesto. a sa donje su korjenčići. Rizom se dijeli tako da se reže na komadiće (odsječke) koji moraju imati bar jedno oko . komposta i tuberosa pijeska hybr SADNJA: begonije se sade plitko (samo ih treba prekriti zemljom) uz obilno zalijevanje u cvjetne lončiće u rano proljeće. POLOŽAJ: voli sunčane položaje.pup. tamno narandžasti. Dijeli se Dahlia tako da se odreže gomolj koji na staroj stabljici variabilis ima pup. Visina stabljike 15-50 cm. u jesen dobro .septembar. narandžasta ili crvena) bez mirisa tokom ljeta do kasne jeseni. prozori i terase KORIJEN: Kane ima podzemni organ koji se zove gomoljasti rizom. POLOŽAJ: cvjetne aleje.5 m. To je puzajuća podzemna stabljika koja je odebljala od IRIS spremljene hrane. Gomolj je kratka odebljala podzemna stabljika koja je isto kao i druge podzemne tvorevine namijenjena spremanju hrane. Obilno ih zalijevajte. Gomolj izgleda kvrgasto i ima pupove. visina stabljike 100 cm.KORIJEN: Podzemni dio dalije je gomoljasti korijen GEORGINA u čijim odebljanjima je spremište hrane. Dijeli se (reže) kao BEGONIJA rizom. POLOŽAJ: sunčana mjesta kao centralni dijelovi cvjetnih aleja ili za ivičnjake KANE Canna indica DALIJA . TLO: dobra plodna zemlja pomiješana sa pijeskom SADNJA: sade se tokom maja i juna na zaštićeno mjesto (kasnije se prenose na otvoreno). stanovi. Ako je rizom razgranat ima gomolje na kraju svake grane. ovisno o vrsti POLOŽAJ: KORIJEN: Begonija ima podzemni organ koji se zove gomolj. TLO: SADNJA: sade se plitko i dijele u julu i oktobru CVJETANJE: tokom proljeća do jeseni. Begonija TLO: mješavina humusne zemlje. na dubini 20 cm i međusobnom razmaku od 40 cm CVJETANJE: cvjetaju u krupnim cvjetovima žarkih boja (ružičasta.

pripremljeno SADNJA: sadi se u proljeće, april - maj na rastojanju 40-50 cm za sitne i 50-100 cm za krupne sorte uz postavljanje oslonca za rast CVJETANJE: cvjeta u lijepim žarkim bojama , jednobojni ili šareni, u periodu maj - jesen; visina stabljike 60 -200 cm POLOŽAJ: sunčana do slabo sjenovita mjesta koja su zaštićena od jačih vjetrova ZALIJEVANJE: poslije sadnje zalijevanje nije potrebno, ali nakon početka intenzivnog rasta i u sušnom periodu treba intenzivirati zalijevanje

Vrijeme ruža

A iše nema opasnosti od jakih mrazeva, e je za sadnju ruža. Kupljene sadnice najprije te u posudi s vodom kako bi povratile vlagu enu tokom transporta. Prije sadnje skratite pogotovu oštećene dijelove korijena tako da kupna dužina oko 30 cm. I nadzemne izdanke kratiti da dođu u ravnotežu s korijenom. To ažnije kod čajnohibridnih vrsta ruža. e kratite tako da ograničite njihov broj i broj ko ima više od četiri izdanka, potpuno ih e, no najbolje je da ostanu tri. Svaki izdanak e toliko da ostanu na njemu tri do četiri oka. korijen u početku rasta na ovom mjestu može eti rast tri do pet oka. Ako uz to ostavite o šest oka kao rezervu, imat ćete 11 do 13 upno koje smijete ostaviti na presađenoj , odnosno, izdanke valja za toliko skratiti. pak na sadnici samo dva izdanka, manj ih e vodeći računa o ukupnom broju oka. nakon sadnje izdanke zagrnite zemljom usporili rast oka, a dali više vremena u da započne rasti. Na kraju, ne zaboravite u dobro zaliti vodom. e penjačica ili parkovih i botaničkih ruža no je skratiti za polovicu. Kod ostalih vrsta da na izdanku ostane do pet oka.

OBREZIVANJE Ranijih godina posađene ruže sad treba ob Grmolike ruže obrezujemo na srednju visin uvijek jedan do dva cm iznad oka, jer se m reza osuši a s njime bi se osušilo i oko ako preblizu. Čajnohibridne vrste skratite za trećinu što obično spada u kategoriju niskog obreziva Polyanthe i floribunde na sličan način, a to znatno pojačati rast kada u proljeće zatop Višegodišnje, dobro izrasle i snažne ruže b obzira na vrstu dovoljno je skratiti na sred visinu. Smrznute i preguste, pogotovo u sr grma izrasle izdanke, treba potpuno odrez Pametno je odrezati i sve slabe izdanke. Visoko rezanje postiže se kad na pojedinom izdanku ostavite najmanje sedam - osam o Cvjetovi će se tada pojaviti najranije, ali je ovakva rezidba opravdana samo kad želim jednoj sezoni dobiti mnogo cvjetova slabije kvalitete. Nije ipak preporučljivo ići na vis rezidbu kroz više sezona uzastopno, već naizmjence treba primijeniti i nisko ili sred obrezivanje. Kod penjačica, parkovih i botaničkih ruža obrezuju se i čiste ocvali i bescvjetni izdan namjeravate izmijeniti rast i oblik, treba

že osim botaničkih vrsta tjeraju duboko je i traže položaj s mnogo sunca i mnogo aka u tlu. Ne valja ako ih zaklanjaju i čavaju susjedne biljke, trajnice ili drveće. o gnojenje kompostom i zrelim stajskim m ruže će vam uzvratiti ljepotom i bogatim njem. Sadnja i veličina rupe za čajnohibridn e sadnice ruža. Mjesto kalemljenja (a) treba doći najmanje 3 cm ispod površine zemlje. Na dno jame (b) nasipajte humus, a samo dno oblikujte kao mali humak (c).

obrezivati ljeti kad grmovi prestanu cvjeta

Sadnja ruže penjačice. Korijenje položite u jamu, ali uvijek tako da gleda (b) suprotno od zida ili ograde po kojoj će se ruža penjati

Uz ružu stablašicu pri sadnji postavite i potpornu motku (a). Njen vrh treba doći ispod krune. Motku treba postaviti tako da dođe na onu stranu odakle pušu najjači vjetrovi (b). Dobro je donji dio motke impregnirati, npr. laganim spaljivanjem na plamenu. Kod presađivanja sadite ovu vrstu ruža na istu dubinu na kojoj je bila ranije posađena (d). Na dno jame nasipajte humus (e). Orezivanje ruža:
• • •

nisko srednje visoko

[vrh]

(a). Na dno jame nasipajte sloj humusa (c). GLAVNE VRSTE I SVOJSTVA RUŽA Tip Oblik cvijeta i grma Vrijeme cvata Cvatu cijelo ljeto, zahtjevne Cvatu cijelo ljeto bez stanke Cvatu cijelo ljeto

Čajnohibridne Veliki, bogati i mirisni Polyantha i floribunda Grmolike Velike latice, bez mirisa, osrednje zahtjevne Više i snažnije, velike latice bez mirisa, osrednje zahtjevne

Parkovske i Visoke 1,5 - 2,5 m, Cvatu samo jednom botaničke ruže nemaju velikih zahtjeva godišnje Penjačice Visoke 2 - 6 m, nisu posebno zahtjevne Neke cvatu samo jednom, a druge više puta godišnje

KALENDAR RADOVA JANUAR [SIJEČANJ] Redovno kontrolirajte da li su ruže dobro zaštićene Ukoliko je napadalo mnogo snijega, treba ga otresanjem osloboditi sa grana crnogorišnog i ukrasnog drveća Ljetno bilje sklonjeno u podrum ili neki kutak u garaži, kao što su pelargonije, fuksije, viseći karanfili, oleander itd treba povremeno očistiti i lagano zaliti vodom. FEBRUAR [VELJAČA] Napravite prvi rez na živici. U ovo vrijeme već možete saditi reznice živice i ukrasnog grmlja. Sijte ljetno cvijeće u klijališta ili u posudice u sobi Tko u jesen nije stigao posaditi tulipane, može to uliniti do kraja ovog mjeseca ukoliko zemlja više nije smrznuta Ako jako zatopli, cvijeće koje prezimljava u vrtu treba prekriti kako ne bi prerano potjeralo Prozračite prostor gdje prezimljavaju pelargonije (geranije) i drugo kako im ne bi bilo pretoplo.

Poslije 15 maja u našim krajevima nema opasnosti od mraza pa se mogu saditi pelargonije. Ocvale cvjetove redovno otkidajte kako se nepotrebno ne bi stvaralo sjeme (i trošila hrana biljke). MAJ [SVIBANJ] Krajnji je rok da se zasije ljetno i jednogodišnje cvijeće. petunije. ako to već niste uradili u prošlom mjesecu. salvije itd Divlje izboje na ružama treba redovno rezati da nepotrebno ne iscrpljuje biljku.APRIL [TRAVANJ] U travnju se. Ruže i cvijeće u cvatu zahtijeva redovnu prehranu i zalijevanje. te za iskop lukovica tulipana. Vrijeme je za sjetvu trave. Za sjetvu odaberite suh dan bez vjetra. ali treba skinuti ocvale i osušene peteljke. Osim hemijskih sredstava. Redovno okopavanje i uklanjanje korova najviše će pridonijeti dobrom osjećaju i zdravom rastu cvijeća. Ocvale cvjetove treba odmah ukloniti da se nepotrebno ne stvaraju plodovi i troše sokovi biljke. pauci) i životinje (jež. a nakon toga zalijevaju i gnoje. Sredinom mjeseca možete iznijeti van cvijeće i ukrasno bilje koje uzgajate u sanducima. osobito nakon kiše. dakako. Stari se travnjaci prvi put kose u aprilu. JULI [SRPANJ] Ruže pognojite posljednji put ove sezone. žabe). JUNI [LIPANJ] Najviše brige zadaje borba sa štetočinama i korovom. Posao koji nikako ne smijete zapostaviti je redovno razrahljivanje zemlje i uklanjanje korova. To će pomoći da izboji dobro sazriju kako se ne bi zimi smrzli. množnje perunika dijeljenjem. narcisa i zumbula jer sada su potpuno sazreli. štetnike uništavaju još i pojedini kukci (buba mara. Sada isplanirajte šta ćete i gdje saditi . kad se površina zemlje osuši i stvori tvrda korica. Ruže nakon prve cvatnje ne smijemo preoštro rezati prije nego ponovo cvatu. Po kvadratnom metru sije 40 do 60 grama sjemena. sije i trava. AUGUST [KOLOVOZ] U augustu nema mnogo posla. Posijano sjeme lako povaljajte ili ugazite i redovno održavajte vlažno tlo. Sad je vrijeme ia za cijepljenje ruža. zasijte ćelava mjesta i općenito posvetite više pažnje travnjaku.

spomenak. npr.ujesen. itd. već u novembru pripremite zemlju: okopajte je. pa će na proljeće biti ljepše. zagrnite ruže. pa sve zajedno s opalim lišćem pograbljajte i stavite u kompost. Okopajte ukrasno grmlje. kane. Posljednji put pokosite travnjak. Pelargonije maksimalno skratite i preselite u zatvoren.) SEPTEMBAR [RUJAN] Sade se lukovice koje će cvjetati u proljeće i presađuju dvogodišnje biljke zasijane u junu (maćuhice. negrijani prostor. Doduše. a mjesta gdje su posađene lukovice proljetnog svijeća (tulipani. trebalo bi biti toplije. po mogućnosti bliže svjetlu. tratinčice. Važi pravilo: što je mjesto svjetlije. itd. gladiole. Dobro je nakon sadnje poriti zemlju 10-15 cm debelim slojem lišća ili borovih grančica kako ih ne bi uništio jači rani mraz. lukovice i zimzelene biljke. ali možete se već sada pripremiti. ali je to bolje učini sada. povadite korov i pognojite. itd. Doduše. Za proljetni travnjak. Gredice prekopajte i ostavite u velikim grudama da zemlja dobro promrzne preko zime.). narcisi. zumbuli. begonije. OKTOBAR [LISTOPAD] Još možete saditi cvjetne lukovice. One najveće lukovice možete posaditi i 20-30 cm duboko. tratinčice. lukovice se mogu saditi i u oktobru. a ako je tamnije i temperatura mora biti niža. to je posao za septembar. Sada je pravo vrijeme za sadnju ukrasnog grmlja. Presadite na gredice dvogodišnje sorte koje ste zasijali u julu (maćuhice. ili pak eventualno urediti novi travnjak. da se stignu dobro ukorijeniti. NOVEMBAR [STUDENI] Osušene lukovice i gomolje izvadite iz zemlje i spremite. Krajem mjeseca ocvale trajnice razmnožite dijeljenjem: lopatom ili nožem režite snop korijena sa stabljikama na nekoliko dijelova. spomenak. DECEMBAR [PROSINAC] . Tamo gdje ćete u proljeće saditi ruže i biljke s dužim korijenjem okopajte zemlju na dubinu dvije lopate. Izvadite gomolje cvjetnih lukovica koje nisu otporne na studen: dalije.) prekopajte kako biste ih zaštitili od smrzavanja. ali ne pliće od 5 cm.

Breza je jedna od vrsta koje vrtu stalno daju novi izgled.više sadnica u istu sadnu jamu. Tome doprinosi svakako i njena "popularnost". Zadržavaju se na granama do polovine leta. pa grane ni preko zime nisu gole. srebrna breza Sjajnobela kora čini je sasvim drugačijom od ostalih lišćara. razvijaju se ženske cvasti u obliku resa. što čak i najslabijim poznavaocima biljnog sveta omogućava da brezu razlikuju od ostalog drveća. Trava treba biti u zimu kratko podšišana. Ako se nije smrzla. u grupama i u kombinaciji sa drugim vrstama. u vreme listanja. U jesen peomjene boju tako da čitavo stablo postane zlatnožuto. Breza moze porasti do 30 m u visinu. a pokošene vlati pokupite i stavite na kompost.Gredice koje namjeravate zasaditi već u februaru pokrijte lišćem da se zemlja ne smrzne u dubini. jer ova vrsta raste kod nas od prirode ali se i izuzetno mnogo gaji. Ako je razmjerno toplo vrijeme utjecalo na njen rast. malo je pokosite. Već u jesen na vrhovima grančica formiraju se muške viseće cvijetne rese.Aprilu i zadržavaju se dugo na stablu. Breza se može saditi pojedinačno. BREZA (Betula verucoza) bela breza. . Bela boja njene kore privlači pažnju tokom čitave godine i do punog izražaja dolazi kada se posadi sa četinarima tamnozelenih iglica. Svetlozeleni nežni listovi breze počinju da se pojavljuju u Martu . U proleće. početkom mjeseca iskoristite topliji dan pa obilno zalijte crnogorično drveće. u "gnezdo" . Njena siroka rijetka krosnja stvara laganu senku ugodnu za boravak ljudi i zbog dovoljne količine svetla ispod nje se mogu posaditi i druge biljke.

kao i u kombinaciji sa drugim vrstama drveća. tako da čitavo stablo izgleda srebrnozeleno. gasovi). svojevremeno je izjavio kako je prilično muke bilo potrebno da omorika zaista i bude pronađena u prirodi. TISA (Taxus baccata) . Usko piramidalna krosnja čini je vrlo privlačnom i upadljivom. Pančićeva omorika odgajena u rasadniku dobro podnosi gradske uslove (dim. Josif Pančić (koji ju je otkrio i opisao). Može se saditi pojedinačno i u grupama. Pošto omorika spada u zimzelene vrste izvanredno će izgledati posađena zajedno sa lišćarima koji imaju svetliju boju lista i kore. Od nje se uspešno formiraju vetrozaštitni pojasevi. Iako je bilo podataka o ovom četinaru. zajedno sa dugim elegantnim malo povijenim granama. omorika danas od prirode raste samo u nekim delovima bivse Jugoslavije. Ukras predstavljaju i viseće šišarke koje su ljubičaste dok su mlade. Omorika može dostići visinu od 50 metara.OMORIKA (Picea omorika) pančićeva omorika. sa donje strane plavičastobele. Mada se smatra da je nekada bila mnogo šire rasprostranjena. a kada sazru (u oktobru i novembru) postaju sjajne. srpska smrča Za omoriku se isprva znalo samo na osnovu pominjanja u narodnim pesmama i njeno se ime moglo naći u Vukovom rečniku. prašina. Dobro podnosi mraz i sušu. crvenosmedje. To je naša najinteresantnija i najlepša četinarska vrsta i neki je smatraju najlepsim četinarom Evrope. Četine su tamnozelene.

Osim za žive ograde može se koristiti i kao soliter ili za grupe iste ili različitih vrsta. U zimskom periodu ukras predstavljaju bobice obavijene jarko crvenim mesnatim omotačem. što omogućava bezbolnu presadnju). Podjednako dobro raste i na suncu i u hladu.. Izuzetak je crveni omotač bobice.. Jedini nedostatak. Zajedno sa svojim formama izuzetno je dekorativna vrsta. te se tako mogu sresti žbunasti ili usko valjkasti oblici uspravnih. Rasadnik LIJEPO POLJE proizvodi školovane sadnice visokog kvaliteta (biljke čiji se korjenov sistem formira školuje. One se prodaju isključivo sa busenom ili u kontejnerima. Raste relativno sporo.Osnovna vrsta je zimzeleno drvo. od kojeg se čak može praviti i džem! Tisa je vrsta koja izuzetno dobro podnosi gradske uslove. koji vas može.4 (i više) metara.. Od osnovne vrste dobijen je i niz različitih varijeteta. otporna je na mraz i sušu. patuljaste forme. što je čini pogodnom za žive ograde i svakovrsno oblikovanje. a zemljište ne bira. za ukrašavane veštačkih potoka. Školovanje omogućava presadnju odraslih sadnica. ali i ne mora odgovoriti od ove biljke. je činjenica da su svi njeni delovi otrovni. starih i preko 5 godina. a patuljaste forme koriste se u perenjacima. forme žutih plodova. KOLIKE BILJKE SE NAJBOLJE PRIMAJU? Uvek se lakše primaju manje sadnice. . kamenjarima.. visine 3 . Ovo se naročito mora poštovati kada se sade biljke sa golim korjenom. gotovo paralelnih grana. koje dostiže i do 15m visine Ima veoma gustu krošnju i četine. forme sa četinama zlatno žute boje ili šarenim. veliku moć regeneracije i izuzetno dobro podnosi orezivanje.

pošto se tada biljke najlakše prilagođavaju novim uslovima (naročito kod jesenje sadnje. kada se period prilagođavanja produžava na celu zimu). Za biljke sa busenom period sadnje je znatno duži od prethodno pomenutog (zavisi pre svega od individualne osjetljivosti vrste). Stručnjaci ipak preporučuju jesenju odnosno prolećnu sadnju. dok se biljke u kontejnerima mogu saditi tokom cele godine. .KADA JE NAJBOLJE SADITI? Svakako je najbolje sadnju obaviti u jesen (čim opadne lišće) ili u rano proleće (dok se pupoljci još nisu otvorili).