P. 1
Slobodna Bosna - Ratko Mladić - specijalno izdanje

Slobodna Bosna - Ratko Mladić - specijalno izdanje

|Views: 474|Likes:
Published by plbih

More info:

Published by: plbih on Jun 03, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/07/2013

pdf

text

original

EKSKLUZIVNO

HAP[ENJE, TRANSKRIPTI, DNEVNICI

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

SPECIJALNO IZDANJE

GLATKO!
Najkompletniji dosje o najtra`enijem ratnom zlo~incu na 68 stranica

UHAP[EN MLADI]

www.slobodna-bosna.ba

HAP[ENJE RATKA MLADI]A

6 RATKO MLADI] PRED SUDOM
Neuspjela predstava zlo~inca

Ratkom Mladi}em; ekskluzivno za SB general Divjak se prisje}a mu~nih razgovora koji su obilje`eni prijetnjama, uvredama, ultimatumima

62 SRBIJA I MKSJ
Hap{enja bez vjere u pravdu
Srbijanske vlasti su prethodnih godina uspjele dogovoriti dobrovoljnu predaju ili uhapsiti niz ha{kih optu`enika, ali gotovo uvijek nakon nagovaranja svjetskih zvani~nika ili kao protuuslugu za cilj koji su u tom trenutku poku{avale ostvariti na me|unarodnom planu; ”Slobodna Bosna” donosi pregled hap{enja i predaja iz Srbije

Slobodna Bosna ekskluzivno saznaje kada je zapravo uhap{en najtra`eniji ha{ki HA[KA OPTU@NICA PROTIV bjegunac Ratko Mladi}, na koji na~in, ko 20 RATKA MLADI]A je srbijanskim operativcima u ovoj akciji asistirao i kakvu je “predstavu” Mladi} ^etiri verzije istih zlo~ina izveo pred sudijama u srbijanskom Tu`ila{tvu za ratne zlo~ine Prvu optu`nicu protiv RATKA MLADI]A Tu`iteljstvo Tribunala u Haagu podiglo je u ljeto 1995. godine neposredno nakon genocida u Srebrenici dok je ~etvrta dopunjena optu`nica podignuta prije godinu dana i jo{ uvijek nije potvr|ena od Suda u Haagu: “SB“ analizira {ta se mijenjalo u optu`nicama protiv Mladi}a u posljednjih deset godina

10 MLADI]EVA “MAPA PUTA”
[esnaest godina skrivanja
“Slobodna Bosna” je proteklih godina u brojnim tekstovima otkrivala mjesta na kojima se krio zlo~inac Mladi}, kao i lokacije na kojima uop}e nije imao potrebu da se skriva; na{a novinarka donosi najisrpniju analizu lokacija na kojima je Mladi} boravio du`e od deceniju i po, otkriva ko mu je pomagao da toliko vremena provede na slobodi, ko ga je politi~ki i logisti~ki obezb52 je|ivao i kako je za sve to vrijeme funkcionirala mre`a njegovih jataka

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

TI[INA U SREBRENOM GRADU
Spora pravda za Srebrenicu
Tri dana jula 1995. godine bila su dovoljna vojnicima pod komandom RATKA MLADI]A da zarobe i strijeljaju vi{e od osam hiljada Bo{njaka i Hrvata iz ove nekada{nje za{ti}ene zone Ujedinjenih naroda; na{i reporteri boravili su u Srebrenici dan nakon hap{enja RATKA MLADI]A protiv kojeg je Ha{ki tribunal, 24. jula 1995. godine, desetak dana nakon pada ovog grada, podigao optu`nicu za najte`e ratne zlo~ine

Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

16 INTERVJU
Jovan Divjak o Ratku Mladi}u
General JOVAN DIVJAK koji u Be~u ~eka odluku pravosu|a Austrije o zahtjevu Srbije za njegovo izru~enje, tokom rata je u ime Armije BiH pregovarao sa zlo~incem

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

3

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

KAKO JE ZLO^INAC RATKO MLADI] MIRNO I DOSTOJANSTVENO ME\U ZADNJIMA IZA[AO IZ “KU]E VELIKOG BRATA“ - OD STRICA
Pi{e: SENAD AVDI]

Formirano je sredinom prošle godine istražno koordinativno tijelo u koje se pored srbijanske Bezbednosno-informativne agencije (BIA) i istražitelja direktno delegiranih iz Tribunala u Haagu, uključuje i bosanskohercegovačka Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA). Rasporađuju se ko će šta raditi i šta je čiji zadatak. Predstavnici Tribunala u Haagu zahtijevaju od srbijanskih i bosanskohercegovačkih obavještajaca da pokriju najširu mrežu (prije svega) raspletenu u zaštiti Ratka Mladića
o je imalo, a kamoli onaj ko je pa`ljivo pratio diplomatsku i pravosudnu invaziju, briselsko-haa{ku, koja se posljednjih desetak dana obru{ila na dr`avni vrh u Beogradu, nema previ{e prava biti zate~en, iznena|en... hap{enjem Ratka Mladi}a u ~etvrtak ujutro u selu Lazarevu u okolini Zrenjanina. Hajdemo redom. Pro{le nedjelje srbijanski mediji op{irno su prenosili dijelove redovnog izvje{taja koji je glavni tu`itelj Tribunala u Haagu pripremio za Vije}e sigurnosti Ujedinjenih naroda. Tu`itelj Brammertz }e se Vije}u sigurnosti u UN-a obratiti tek {estog juna, pa je bilo vi{e simptomati~no nego neobi~no da se srbijanski mediji njegovog izvje{taja “do~epaju“ 20-ak dana prije njegovog “nastupa“. Brammertzov izvje{taj o saradnji Srbije sa Tribunalom bio je, blago re~eno, izrazito negativan, a su{tinski pogibeljan po susjednu zemlju i njenu vladaju}u strukturu. “Na{a glavna radna hipoteza jeste da su bjegunci u Srbiji... i nema razloga da tako ne{to ne mislimo. Klju~ za nala`enje bjegunaca zasigurno se nalazi u Srbiji“, napisao je Brammertz u svom ljutito sro~enom “sastavu“ pripremljenom za Ujedinjene narode.

K

I

stoga dana u Srbiju je stiglo najvi{e uop}e zamislivo izaslanstvo Evropske unije predvo|eno Juanom Maunuelom Barosom i [tefanom Füleom. Lijepo su se ispri~ali sa predsjednikom Srbije Borisom Tadi}em i njegovim premijerom Mirkom Cvetkovi}em. Potap{ali ih po ramenu, zarazno se smje{kali, pohvalili su proevropski kurs srbijanskih vlasti, ali, ali, ali... ostaje golem problem koji se mora {to prije zatvoriti, a odaziva se na ime “puna saradnja sa Ha{kim tribunalom“. I mnogo manje ozbiljnom i prumu}urnom dr`avniku od “srpskog Keneddyja“ Borisa Tadi}a nije trebalo dva puta to re}i. Po~etak pregovora sa Evropskom unijom je ne{to {to mu spa{ava, ili nepovratno uru{ava vrtoglavu, uspje{nu dr`avni~ku karijeru. Pustio bi Tadi} svog najja~eg politi~kog rivala Tomislava Nikoli}a da lipsa od gladi i

`e|i, da se valja po bolnicama i uli~nim mitinzima, ali nema na~ina da predsjednik Srbije raspi{e izbore prije nego njegova vlast “ot~epi“ proces pregovora o nepovratnom ulasku u Evropsku uniju. Zbog toga je izmrcvareni Nikoli} (~ija Napredna stranka prema svim istra`ivanjima javnog mnijenja ima nezanemarljivo ve}i rejting od Tadi}eve Demokratske stranke) tra`io vanredne izbore, pod egidom: “Izbori, pa Evropa“, a Tadi} benevolentno odgovarao: “Najpre Evropa, pa odmah nakon toga izbori“. O po~etku ozbiljnih, ta~nije, bilo kakvih, pregovora sa Evropskom unijom Tadi} nije smio ni pomisliti bez pozitivnog mi{ljenja gazde Tu`ila{tva u Haagu, Sergea Brammertza, a za to je osnovni, glavni, neizostavni preduvjet Ratko Mladi} u }uzi. [to se ti~e Tu`ila{tva u Haagu, zlo~inac iz Hrvatske, skladi{tar Goran Had`i}, mo`e i nakon njega iza}i iz ku}e Velikog brata. a Brammertz je preozbiljan ~ovjek da bi vjerovao kako se “klju~ za hap{enje ha{kih bjegunaca“ nalazi igdje drugo osim u Srbiji. Pro{le godine, ta~no u ovo vrijeme, pred jo{ jedan izvje{taj Vije}u sigurnosti UN-a, niko to od “analiti~ara“ nije registrirao, niti ozbiljno recipirao. Tu`itelj Brammertz je vlastima u Srbiji predlo`io, nalo`io da u roku odmah implementiraju njegov originalni dokument koji se zvao Izmjena strategije u potrazi za ha{kim bjeguncima. U tom dokumentu, izme|u ostalog, pi{e: “Umjesto tro{enja vremena na pojedina~ne potrage, istragu je potrebno usmjeriti u vi{e pravaca“. “Vi{e pravaca“, umjesto dotada{njih deceniju i pol prakticiranih “pojedina~nih potraga“, operativno je zna~ilo da se potraga za ratnim bjeguncima (Mladi}em i Had`i}em) vi{e ne}e ostavljati na milost i nemilost i dobru volju isklju~ivo srbijanskom obavje{tajno-policijskom aparatu. Formira se tropartitno istra`no koordinativno tijelo u koje se, pored srbijanske Bezbednosno-informativne agencije (BIA) i istra`itelja direktno delegiranih iz Tribunala u Haagu, uklju~uje i bosanskohercegova~ka Obavje{tajno-sigurnosna agencija (OSA). Raspora|uju se ko }e {ta raditi i {ta je ~iji zadatak. Predstavnici Tribunala u Haagu zahtijevaju od srbiSLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

4

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
janskih i bosanskohercegova~kih obavje{tajaca da pokriju naj{iru mre`u (prije svega) raspletenu u za{titi Ratka Mladi}a. Rodbinu, ratne drugove, kom{ije, simpatizere... Od stotinjak osoba koje su identificirane u toj mre`i skoro polovina je bila iz Bosne i Hercegovine i nalazila se vi{e od godinu dana pod sveobuhvatnom prismotrom ovda{nje dr`avne obavje{tajno-sigurnosne agencije. Ve} u kasno prolje}e pro{le godine ovakvim koordiniranim obavje{tajno-policijskim radom, svojevrsnim udru`enim antizlo~ina~kim “projektom“ {iroki krug lokacija (Rusija, Makedonija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina...) za koje se pretpostavljalo, pa i tvrdilo da bi se se na njima mogao nalaziti (“kriti) Ratko Mladi} sveden je na nekih desetak, prili~no izvjesnih. Me|u tih desetak markirano je i debelim flomasterom podvu~eno selo u okolini Zrenjenina.

O

tome je “Slobodna Bosna“ pisala prije ne{to vi{e od godinu i kusur dana, a brojni medijski istra`iva~i, politi~ari, “ha{ki analiti~ari“, sigurnosno-bezbjednosni profesori-jebivjetri pojma nisu imali. Sino} na Tre}em dnevniku HRT-a voditelj Mislav Togonal pita Harisa Silajd`i}a kako komentira to da je Slobodna Bosna prije Borisa Tadi}a znala gdje mu se krije najpoznatiji evropski zlo~inac, a ovaj olinjali dr`avotvorni borac za me|unarodnu pravdu bez da trepne ka`e: “Ne znam, ja ne ~itam “Slobodnu Bosnu“ i nastavi razvijati bljutavu jufku svojih verbalnih preseravanja. Ni pola jada da je to sve {to ovaj dr`avnik ne zna, ne ~ita, ne poznaje, problem je {to ni{ta pod Bogom ne zna i nema osje}aj stida da o tome kenjka dvije debele decenije. Ali, dobro, hap{enje Ratka Mladi}a, da parafraziram sebe sa po~etka teksta, nije, sportskim rje~nikom re~eno, “iznane|enje kola“, mo`e, eventualno biti, {to se Boris Tadi} barem ne{to malo

Treba vjerovati da }e Mladi}, nakon nepravednih NATO udara, dovoljno dugo `ivjeti i herojski izdr`ati i mo`dani udar!
ranije nije okura`io na taj “hrabar i dr`avni~ki odgovoran ~in“ (citiram izjavu jednog od najutjecajnih svjetskih diplomata, a u osnovi samo jedan takav postoji) koji je posljednjih dana na velikoj evropskoj turneji. Boris Tadi} je, uz tu`itelja Sergea Brammertza, jedini pobjednik “efikasne akcije“ u selu Lazarevu pored Zrenjanina. Kad ve} nije u vrijeme kada je bio ministar odbrane Savezne Republike Jugoslavije, kasnije Srbije i Crne Gore, smio ra`alovati oficire koji su Mladi}a vodali ko me~ku od kasarne do kasarne, od Titovog skloni{ta, do Milo{evi}evih bunkera {irom “lepe njihove“, hajde barem neka je uradio “hrabar i dr`avni~ki odgovoran posao“ u trenutku kada mu ni{ta nije drugo preostalo. Moglo se to uraditi i mnogo, mnogo ranije, dok se Mladi} vrlo dobro osje}ao i postoperativno napredovao zahvalju}i nje`noj, prijateljskoj pru`enoj ruci tada{njeg direktora VMA, a dana{njeg Tadi}evog ministra zdravlja u Vladi Republike Srbije, doktora Zorana Stankovi}a. Ali {ta da se radi, valjda i zlo~ina~ki mozak ima neke svoje prednosti: ako je
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

NE TUCI MI PO HAAGU: TAMO IMA SRBA MNOGO
Portret Mladi}a u mladosti

pre`ivio NATO udare, treba se nadati da |eneral Mladi} po`ivi i nakon mo`danog! Tadi} je dakle locirao Mladi}a tamo gdje ga je srbijanski vojno-obavje{tajni i policijski aparat i ostavio.
5

HAP[ENJE RATKA MLADI]A

Slobodna Bosna ekskluzivno saznaje kada je zapravo uhapšen najtraženiji haški bjegunac Ratko Mladić, na koji način, ko je srbijanskim operativcima u ovoj akciji asistirao i kakvu je “predstavu” Mladić izveo pred sudijama u srbijanskom Tužilaštvu za ratne zločine

Sud nije nasjeo na Mladi}eve manipulacije i donio odluku da se Mladi} po najkra}em postupku izru~i u Haag

RATKO MLADI] SE PRAVI DA JE LUD!

KONA^NO IZA BRAVE
Tokom saslu{anja Mladi} je tra`io da sjedi na drvenoj stolici, da mu se svu prisutni predstave imenom i prezimenom i da ka`u koje su nacionalnosti, Mladi} je odbio da potpi{e dokument o saslu{anju, rekav{i da on svojom rukom nikog nije ubio

6

SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A
Pi{e: MIRHA DEDI]

enzacionalnu vijest da je general Ratko Mladi} uhap{en, u ~etvrtak (26. maja) prvi je objavio Jutarnji list. Ova informacija je, kako na{ list saznaje, procurila od glavnog tu`ioca za ratne zlo~ine Vladimira Vuk~evi}a, koji se nalazio na Brionima na petoj regionalnoj konferenciji tu`ioca koja se odr`avala iza zatvorenih vrata. Tu`ilac Vuk~evi} nije krio svoje ushi}enje, koje je tom prilikom podijelio sa glavnim tu`iocem Ha{kog tribunala Sergeom Brammertzom.

S

KLOPKA ZA GENERALA
“Mi smo svoj posao zavr{ili! General je u klopci!”, kazao je Vuk~evi} ne skrivaju}i zadovoljstvo. Uslijedile su ~estitke kolega iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. No, posljednji od njih o~ito nije mogao odoljeti da ovu ekskluzivnu informaciju ne do{apne uredni{tvu Jutarnjeg lista! Ratko Mladi}, biv{i general Vojske Republike Srpske, prema slu`benim informacijama, uhap{en je u ~etvrtak u ranim jutarnjim satima u selu Lazarevu kod Zrenjanina. Hap{enje je izvr{ila Bezbjednosno-informativna agencija (BIA), a Mladi} je, prema njihovim navodima, koristio la`ne dokumente na ime Milorad Komadi}. Mladi} je, kako na{ list saznaje od izvora iz vrha srbijanske vlasti, zapravo uhap{en jo{ prije nekoliko dana, ali je srbijanska Vlada ~ekala pravi trenutak kako bi gra|anima Srbije objavila tu informaciju.

KU]A U KOJOJ SU UHAP[ENI MLADI] I NJEGOV JATAK
Mladi} je uhap{en u ku}i svoga ro|aka Branislava Mladi}a u selu Lazarevu kod Zrenjanina

“Mladi} je li{en slobode prije nekoliko dana, ta~nije 22. maja. Vijest je objavljena tek 26. maja, jer se ~ekalo da Skup{tina Srbije zavr{i s radom, odnosno da se na taj na~in sprije~i da opozicija u direktnom televizijskom prijenosu napadne vlast zbog ovog poteza. To bi,

pretpostavlja se, izazvalo burniju reakciju ultradesni~ara, koji bi jedva do~ekali podr{ku politi~ara da izazovu nerede na ulicama {irom Srbije. Drugi razlog je dolazak evropskih zvani~nika u Beograd, odnosno visoke predstavnice Catherine Ashton.“

NE PRIZNAJEM HAŠKI TRIBUNAL: “Nikakve sudove, osim suda svog naroda, niti priznajem, niti mi treba odbrana, jer su optužbe protiv mene idiotske floskule”

ZVANI^NICI SRBIJE NE KRIJU ZADOVOLJSTVO
Vladimir Vuk~evi}, srbijanski tu`ilac za ratne zlo~ine, prvi je na Bledu svojim kolegama otkrio da je policija uhapsila Mladi}a, a javnosti je tu vijest na vanrednoj pres konferenciji saop{tio predsjednik Srbije Boris Tadi}
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

7

HAP[ENJE RATKA MLADI]A Uz ogradu da ne mo`e iznositi sve detalje akcije, na{ izvor tvrdi da je Vlada u Beogradu sve precizno isplanirala, svjesna rizika koje donosi ovakav potez. “Mladi} je posljednjih nekoliko dana od hap{enja bio sa nekoliko agenata koji su ga osiguravali, a lokacija se mijenjala svakodnevno. Postojala je bojazan da bi informacija o lokaciji mogla procuriti, pa je i to jedan od razloga mijenjanja lokacije. Mladi} je na dan kada je objavljena informacija o njegovom hap{enju preba~en u zgradu BIA-e. Kako saznajemo, beogradski operativci u potrazi za Mladi}em radili su u saradnji s ameri~kom CIA-om i britanskim MI6”, navodi na{ izvor.

ORONULI ^I^A MLADI]
Hap{enje Ratka Mladi}a je, kako tvrdi na{ izvor iz srbijanske policije, rezultat dobrog rada slu`be sigurnosti. “Nikakvih tu ‘pretorijanskih’ jedinica, ni osiguranja nije bilo. Akcija je provedena planski. Po{to je uhap{en pod drugim imenom, o~igledno je da je posao dobro SUPRUGA BOSA TRA@I MILIONE

Mladi}eva supruga Bosa ii sin Darko tra`ili su da Mladi}eva supruga Bosa sin Darko tra`ili su da im dr`ava odmah isplati Mladi}eve 64 zaostale im dr`ava odmah isplati Mladi}eve 64 zaostale penzije koje iznose preko milion dinara penzije koje iznose preko milion dinara

GENERAL MILORAD KOMADIĆ: “Kada su ga hapsili, bio vrlo kooperativan, nije se protivio, samo je gledao u pod. Izgledao je vrlo iznemogao, ustao je iz kreveta tek uz pomoć rođaka. U kući je pronađen i pasoš na ime Milorada Komadića, ali sa slikom Ratka Mladića”

MLADI] SE PRETVARAO DA JE U TE[KOM STANJU
U sudnici je Ratko Mladi} pred istra`nim sudijom blefirao da je dezorijentisan i da ne zna {ta ga sudije pitaju 8

obavljen, a da je du`e vreme bio ‘pokrivan’”, ka`e za Slobodnu Bosnu izvor iz MUP-a Srbije. Oronuli starac, bez kose i s jednom nepokretnom rukom, nije se protivio kada su mu u ku}i ro|aka Branka Mladi}a, kod koga se skrivao, stavili lisice. “Ratko je bio vrlo iznena|en, ali nije pru`ao otpor. Ina~e, to vi{e nije onaj ~ovek kakvog se se}amo s fotografija, izgleda dosta starije i vrlo iznureno, sporije se kre}e i }elav je, nije bio preru{en, nije imao bradu, veoma je ostareo, desnu ruku gotovo da ne mo`e ni da pomera. Kada su ga hapsili, bio je vrlo kooperativan, nije se protivio, samo je gledao u pod. Izgledao je vrlo iznemogao, ustao je iz kreveta tek uz pomo} ro|aka. Tom prilikom, u ku}i je prona|en i paso{ na ime Milorada Komadi}a, ali sa slikom Ratka Mladi}a. Branko, koji je priveden zbog sumnje da ga je skrivao, pomogao je Ratku da se obu~e pre nego {to su mu stavili lisice”, pri~a na{ sagovornik, koji je u~estvovao u akciji hap{enja. Zanimljivo je da su nadle`ni organi i ranije provjeravali ovo selo, po{to je op{tepoznato da Ratko ovdje ima dosta rodbine. [ta je sve Mladi} kazao prilikom saslu{anja u sudu pomo}nik glavnog tu`ioca za ratne zlo~ine nije mogao re}i, me|utim kako na{ list saznaje Mladi} je poku{avao da se pravi lud! Prvo je tra`io da se okupa, promijeni odje}u i da se pred sudijom Milanom Diplari}em, koji ga je saslu{avao, pojavi u generalskom odijelu. Potom je zahtijevao da pogleda kako njegovo hap{enje komentari{u televizijske stanice u regionu. Nakon
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A SLOBODNA BOSNA JE PRIJE GODINU DANA LOCIRALA RATKA MLADI]A izvjesnog vremena od svega je odustao. U ka~ketu i prili~no zaprljane jakne pojavio se pred sudnicom s namjerom da ne sara|uje. Trom i usporen, pri~ao je nepovezano. Pravio se da ne zna gdje se nalazi, niti {to treba raditi. Policajac koji ga je pratio poku{avao je da ga uvede u prostoriju za saslu{anje, ali je Mladi} samo stajao ispred vrata, glume}i da nije svjestan {to treba uraditi. Sudija ~ak nije uspio uzeti ni li~ne podatke od Mladi}a. Na pitanja istra`nog sudije Mladi} je odgovarao nepovezano. Istra`ni sudija mu je postavljao jedno pitanje, a on je odgovarao na drugo. General se vi{e puta poku{ao obratiti tu`iocima, posebno zamjeniku glavnog tu`ioca Bruni Vekari}u. Provokativno je citirao izjave glavnog tu`ica Vladimira Vuk~evi}a, koje je on davao u posljednjih nekoliko godina vezano za Mladi}a. Unato~ svom pona{anju, Mladi} je ipak pokazao da je svjestan gdje se nalazi. ^ak je u jednom trenutku rekao da ne priznaje Ha{ki tribunal. Tako|er, rekao je da je kod sebe imao oru`je, ali da nije htio da ga upotrebljava. Raspitivao se kako su mu `ena i sin. “Nikakve sudove, osim suda svog naro da, niti priznajem, niti mi treba odbrana, jer su te optu`be - idiotske floskule”, govorio je Mladi}. Kako istra`ni sudac Milan Diplari} koji je poku{ao razgovarati s Mladi}em, nije uspio uspostaviti komunikaciju sa biv{im ratnim vo|om bosanskih Srba, sudije su zaklju~ile da je Mladi} u te{kom psihofizi~kom stanju, predlo`ile da se odvede na preglede i da se njegovo saslu{anje odlo`i za sutradan. Mladi}ev advokat Milo{ [alji} je likovao i tvrdio da njegov klijent ne}e biti isporu~en Haagu jer je u jako te{kom stanju. Sutradan, u petak, na saslu{anju Mladi} je poku{ao od suda da napravi “cirkus”! Zamjenik tu`ioca za ratne zlo~ine Bruno Vekari} izjavio je da je na saslu{anju u petak Ratko Mladi} rekao da ga optu`nica Ha{kog tribunala uop{te ne zanima kao i da je “mnogo bolje izgledao” nego na prekinutom saslu{anju u ~etvrtak uve~e. “Pitao je za svoju penziju i tra`io da mu se vrati, a tra`io je televizor i knjige ruskih pisaca Nikolaja Gogolja i Lava Tolstoja. Mladi}eva posljednja `elja je bila da prije odlaska u Haag posjeti grob svoje k}erke Ane.” Me|utim, i pored lakrdije koju je poku{ao da izvede, Sud u Beogradu je nakon Mladi}evog saslu{anja odlu~io da su svi uslovi za njegovu ekstradiciju ispunjeni, te da je Mladi} sposoban pratiti su|enje u Ha{kom tribunalu! Mladi}, po svemu sude}i, u ponedjeljak sti`e u Haag!
9

Ministar Dačić demantovao pisanje našeg lista da se Mladić skriva kod Zrenjanina
Da se Ratko Mladi} nalazi na jednoj farmi kod Zrenjanina, Slobodna Bosna je pisala jo{ u aprilu pro{le godine, a vijesti o tome prenijeli su i drugi mediji s prostora biv{e Jugoslavije. No, srbijanske vlasti tada su tvrdile da nemaju takvih saznanja. “Generala Ratka Mladi}a i njegovog {efa osiguranja Zorana Obrenovi}a Malji}a, pripadnika Desetog diverzantskog odreda, sigurnosne slu`be locirale su pro{le sedmice u Vojvodini - na farmi Poljoprivrednog kombinata Beograd pored Zrenjanina, na kojoj se, po svemu sude}i, odbjegli general uklju~io u uzgoj krava i teladi. Ina~e, ovo nije prvi put da Mladi} boravi u Vojvodini, gdje ima pouzdanu mre`u pomaga~a i saradnika, uglavnom iz Bosne i Hercegovine i Krajine. Rije~ je o Mladi}evim saradnicima ’s vezom’, koji su u Vojvodinu stigli ’namjenski’, sa kapitalom ’ste~enim’ na rati{tu a koji danas posluju kao ’uspje{ni poslovni ljudi, privrednici i biznismeni’”, objavio je na{ list 7. aprila 2010. godine.

“MLADI]EVA DECA“
Mladi}eve pristalice su uz baklje i povike ”@ivio Mladi}” prodefilovale centrom Novog Sada

27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

HAP[ENJE RATKA MLADI]A

“Slobodna Bosna” je proteklih godina u brojnim tekstovima otkrivala mjesta na kojima se krio zločinac Mladić, kao i lokacije na kojima uopće nije imao potrebu da se skriva; naša novinarka donosi najiscrpniju analizu lokacija na kojima je Mladić boravio duže od deceniju i po, otkriva ko mu je pomagao da toliko vremena provede na slobodi, ko ga je politički i logistički obezbjeđivao i kako je za sve to vrijeme funkcionirala mreža njegovih jataka

SVE “SIGURNE KU]E” RATKA MLADI]A
Mladi}evu mre`u jataka ~inio je “antiha{ki lobi”u dr`avnom vrhu,te najvi{i oficiri Vojske Jugoslavije
Pi{e: MIRHA DEDI]

atko Mladi} bio je u bijegu od 1996. godine, kada ga je s mjesta na~elnika Glavnog {taba Vojske Republike Srpske smijenila Biljana Plav{i}. Za to vrijeme bilo je vi{e poku{aja njegovog hap{enja, ali svi su zavr{eni bezuspje{no. Mladi} je vi|an na Romaniji, u Han Pijesku, Beogradu... Policija je pretresala brojne vojne objekte i kasarne po Srbiji, za koje je imala dojave da se Mladi} u njima krije. Me|utim, kako tvrdi vojni analiti~ar Ljubodrag Stojadinovi}, nikada ga nisu tra`ili tamo gdje je zapravo bio. Generala Mladi}a su, tvrdi on, ~uvale dobre informacije, koje su obi~no glasile: “Rale, pazi idu!“ “Potom bi se Rale sklonio na sigurno”, ka`e Stojadinovi}.

R

“Slu`beno se Mladi}u gubi trag krajem 2006. godine. Kada je Mladi} iza{ao iz BiH, odnosno RS-a, on je 1996. godine jedno kratko vreme bio u Rusiji. Marta 1997. godine Mladi} dolazi u Srbiju i od tada ovde boravi. Godine 1997. godine koristio je tri razli~ita imena, u tri razli~ita perioda, iako znamo da tada{nja vlast apso-

lutno, nije to problematizovala na bilo koji na~in. U periodu kad se nije ni skrivao, dakle kada ga niko nije ni tra`io, on se le~io na VMA, pod drugim imenom. U leto 1998. godine na 15 dana odlazi na odmor u Re`evi}e pored Budve. Tu je bio sme{ten u jednoj velelepnoj ku}i, razapinje {ator u dvori{te ku}e za svoje obezbe|enje, koje je

^OVJEK KOJEG NEMA OD 2006. GODINE
Gotovo svi svjetski mediji su 21. februara 2006. objavili vijest da je Ratko Mladi} lociran i uhap{en, pa ~ak i preba~en u Haag. U potrazi za Mladi}em 2006. uhap{eni su brojni Mladi}evi jataci, a u narednih nekoliko godina pretresani su brojni stanovi, fabrike, kafane, etno sela... {irom Srbije. Gdje se sve zapravo skrivao Ratko Mladi} u posljednjih {esnaest godina, za na{ list detaljno je ispri~ao Rasim Ljaji}, dugogodi{nji {ef Koordinacionog tima za saradnju sa Ha{kim tribunalom.
10

BEZ RATKA U EVROPU
I pored toga {to se vi{e od 60 posto gra|ana Srbije izjasnilo da ne podr`ava izru~enje generala bosanskih Srba Ratka Mladi}a, srbijanske vlasti su donijele ~vrstu odluku da ga uhapse i izru~e
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A MLADI]EV STRAH OD TRIBUNALA
Od trenutka izru~enja Milo{evi}a Ha{kom tribunalu, zna~i 28. juna 2001. godine, Mladi} odlazi u ilegalu. Tada definitivno napu{ta svoju ku}u i odlazi u kasarnu Stragari kod Kragujevca

tada bilo brojno. Na pedeset stepeni ti ljudi su spavali u {atoru dok se on sam ba{kario u toj velikoj ku}i. Po{to je crnogorska vlast bila upla{ena da }e imati posledice ukoliko on tu bude du`e boravio, sugerisala je da Mladi} napusti Crnu Goru i vrati se u Srbiju. To je on i u~inio. @iveo je mirno u svojoj ku}i i povremeno odlazio u vojne objekte. Zna~i, on tada nije imao razloga da se skriva jer ga niko nije ni tra`io”, ka`e Ljaji}. Ratko Mladi} posljednji put se pojavio na nekom zvani~nom skupu na Vidovdan 2000. godine, na proslavi slave Vojske Republike Srpske, ~iji je bio neprikosnoveni komandant. Proslava je bila organizovana u Domu Vojske u samom centru Beograda. Iste godine, samo tri mjeseca ranije, Mladi} je sjedeo na tribinama na utakmici Jugoslavija - Kina, ispod centralne lo`e u kojoj je sjedeo tada{nji na~elnik General{taba VJ Neboj{a Pavkovi}, ali i ministar spoljnih poslova @ivadin Jovanovi}. Nakon demokratskih promjena Mladi} postaje manje upadljiv. Rje|e izlazi i vi|a se sa sve manjim krugom ljudi. Gotovo normalno `ivi tako sve do Vidovdana 2001. godine, kada je Ha{kom tribunalu predat Slobodan Milo{evi}. Toga dana nestaje. Okru`en sa 40 pripadnika obezbje|enja `ivi u okviru vojnog kompleksa u Top~ideru. Vlada Zorana \in|i}a, koja je uhapsila Slobodana Milo{evi}a, bila je spremna da uhapsi Mladi}a, ali jedan dio zvani~nih struktura ga {titi. Glavna tu`iteljka Ha{kog tribunala u to vrijeme bila je uvjerena da je Mladi} u Srbiji i insistirala je na njegovoj predaji.

@IVOT BEZ MILO[EVI]A
Kako na{ list saznaje, premijer Zoran \in|i} je slao svog {efa za informisanje Vladimira Bebu Popovi}a u Skoplje da Del Pontevoj prenese poruku da je pitanje dana kada }e Vlada Srbije poslati Mladi}a u Haag. Me|utim, \in|i}, zbog sna`nog protivljenja antiha{kog lobija i zvani~nika Vojske Jugoslavije, nije mogao da ispuni svoje obe}anje. Tada{nji predsjednik Jugoslavije Vojislav Ko{tunica ponavljao je da bez zakona o saradnji sa Ha{kim tribunalom nema izru~enja. Predstavnici njegove stranke zbog toga izlaze iz Vlade Zorana \in|i}a. Mladi} je imao prili~no lagodnu poziciju u to vrijeme, jo{ uvijek je bio aktivno vojno lice. Dakle, general koga ~uva Vojska u okviru vojnih objekata. Mogla ga je, prema tome, uhapsiti samo Vojna policija. U to vrijeme na~elnik za bezbjednost Vojske bio je general Aco Tomi}, dok je na~elnik General{taba Neboj{a Pavkovi}, ~ovjek iz Milo{evi}evog re`ima, koji se kasnije i sam na{ao pod progonom Ha{kog tribunala.
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

11

HAP[ENJE RATKA MLADI]A

MLADI] JE INSISTIRAO DA SE SKRIVA U TITOVIM SKLONI[TIMA

Dugo vremena oko Mladića se nalazilo 50-ak pratilaca
Vojni objekat “Stragari“ u kojem se Mladi} skrivao sagra|en je za Josipa Broza Tita i bio je ratno komandno mjesto Prve armije. Mladi}u su o~ito odgovarala Titova atomska skloni{ta, koja su bila potpuno zatvorenog tipa sa malim brojem ljudi, koji su do njih mogli da do|u i sa velikim obezbje|enjem. Tako je Mladi} za prvo skrovi{te 2001. izabrao atomsko skloni{te “Kara{“ izgra|eno da se u njega sklone Tito i njegovi najbli`i saradnici u slu~aju napada. U “Kara{“ se Ratko Mladi} sklonio na dan kada je Haagu predat Slobodan Milo{evi}. Mladi} nije napu{tao vojne objekte, ve} samo prelazio iz jednog u drugi. Iz “Kara{a“ je pre{ao u “Stragare“ da bi 15. februara 2002. pre{ao u vojni objekat “Kr~mar“ ili “Cer“ kod Valjeva. Sva tri vojna objekta spadaju u najza{ti}enije centre Vojske i u njih se ulazi sa posebnom dozvolom. Ni ministar odbrane ne mo`e u te objekte da u|e nenajavljen. Mladi} je mogao, i to uz pratnju svog obezbje|enja, a u posjete mu je dolazila i supruga. Dijelovi obezbje|enja ostaju uz Mladi}a i nakon napu{tanja vojnih objekata, sve do 1. februara 2003. Mladi}evo skrivanje od 2001. do prolje}a 2003. prakti~no su finansirali gra|ani Srbije i Crne Gore s obzirom na to da se Mladi} hranio, snabdijevao svim potrep{tinama i odr`avao vozni park o tro{ku Vojske, odnosno dr`ave. “Mladi}evo obezbe|enje u tom periodu ~inilo je 47 osoba. Svi oni su boravili u Top~ideru, me|utim, Mladi} sigurno nije sve vreme bio u Top~ideru. Bio je u svojoj ku}i, a oni su se smenjivali i ~uvali ga. Obezbe|enje je funkcionisalo tako {to je razmenjivalo pisane ceduljice, koje je posle cepalo. Prenosili su jedni drugima poruke ne ostavljaju}i trag. Pla}ao ih je od 150 do 200 maraka za 15 dana. Me|utim, pojedinci koji su skupljali novac za Mladi}evo skrivanje od raznih privatnika i bosanskog lobija u Beogradu dnevno su u kockarnicama u hotelu Interkontinental tro{ili na desetine hiljada maraka. Me|u obezbe|enjem je ~esto dolazilo do sva|e zbog ~ega su tako malo pla}eni. Dakle, do 1. juna 2002. godine na taj na~in je Mladi} skrivan. Ako me pitate da li su predstavnici Vojske znali gde se on nalazi, nema nikakve dileme da jesu i da su potpuno kontrolisali tu situaciju. Verovatno je znao i deo politi~kog vrha,” ka`e za na{ list Rasim Ljaji}.

SVE GENERALOVE JAZBINE
Gdje se sve skrivao Ratko Mladi} u posljednjih {esnaest godina, za na{ list detaljno je ispri~ao Rasim Ljaji}, dugogodi{nji {ef Koordinacionog tima za saradnju sa Ha{kim tribunalom

Odgovaraju}i na pitanje u ~emu se razlikuje potraga za Mladi}em od potrage koju su provodili za Radovanom Karad`i}em, Ljaji} ka`e: “U samom operativnom smislu ne razlikuje se puno, s tim {to je psiholo{ki profil jednog i drugog dijametralno razli~it i to onda povla~i razlike u na{im aktivnostima. Dok je Karad`i} bio egzibicionista u pravom smislu te re~i, ovaj je to manje. Mada ne ka`em da ni Mladi} nema te sklonosti. Kod Karad`i}a je, recimo, bio daleko manji stepen bezbednosne kulture, kod Mladi}a je neuporedivo ve}i. Jo{ dok je boravio u kasarnama preduzimao je nevi|ene bezbednosne mere. O~evici su nam svedo~ili da su to neverovatne mere bezbednosti, kakve mo`da ne poznaju ni agenti CIA. On je, recimo, obuvao vunene ~arape i zimi i leti da mu se ne bi ~uli koraci, tako|e je pu{tao vodu na slavini da me se ne bi ~uo glas. Tako se pona{ao dok je bio u kasarnama i stanovima.”

“Od trenutka izru~enja Milo{evi}a, zna~i 28. juna 2001. godine, on odlazi u ilegalu. Tada definitivno napu{ta svoju ku}u i odlazi u kasarnu Stragari kod Kragujevca. Sve do 1. juna 2002. godine on je boravio u tri vojna objekta - Stragari, Rajac i Kr~mar kod Valjeva. Za to vreme Mladi} je bio izuzetno rigorozan prema pripadnicima svog obezbe|enja. Kada bi napu{tao jednu kasarnu i odlazio u drugu, on bi sve one koji su znali da je bio u tom objektu postrojio i pretio im da }e stradati njihovo tre}e i ~etvrto koleno ukoliko neko re~ ka`e o njegovom skrivanju”, ka`e za na{ list Rasim Ljaji}. Aca Tomi}, ina~e vjeran Ko{tunicin ~ovjek, u svakom momentu je imao informacije u kojem vojnom objektu se nalazi Ratko Mladi}. U to vrijeme Mladi} je iz beogradskih kasarni povremeno odlazio do ku}e. Prema operativnim podacima, koji
12

MLADI]A U MANASTIRU ^UVAJU KOBRE
Slobodna Bosna od izvora iz srbijanskih obavje{tajnih slu`bi saznaje da se Ratko Mladi} krajem 2005. skrivao u manastiru Prohor P~injski
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A zbog ~ega je uhap{en krajem januara 2006. Njegovo hap{enje istra`ne organe nije pribli`ilo Mladi}u, ~ak naprotiv, Mladi} tada mijenja lokaciju i prelazi u jedan stan u Sremskoj Mitrovici, gdje se zadr`ao ne{to vi{e od mjesec dana. Poslije toga je oti{ao u okolinu Beograda. Za sve to vrijeme trajali su navodni pregovori o njegovoj predaji. “Saznali smo da je u januaru 2006. Mladi} zajedno sa jednim vojnim oficirom, Stankom Risti}em, dvadesetak dana boravio u vikendici blizu srpske granice sa Hrvatskom, u Risti}evom vlasni{tvu. Saznali smo da se Mladi} po~etkom februara 2006. preselio u stan u Sremskoj Mitrovici. Saznali smo da je Mladi} izolovan, da sam pe~e hleb, uzima lekove. Saznali smo da mu porodica daje novac preko drugog vojnog oficira, izvesnog Jova \oga“, ka`e Ljaji}. Tu`iteljka Carla del Ponte u svojoj knjizi svjedo~i da je tada dobila neo~ekivano obe}anje premijera Vojislava Ko{tunice - da }e Mladi} biti u pritvoru do kraja aprila te godine. Me|utim, krajem aprila uhap{en je Stanko Risti}. Mladi} je u me|uvremenu promijenio lokaciju i krije se nadomak Beograda. Poslije hap{enja Risti}a gubi mu se svaki trag. Mladi} je, me|utim, sve vrijeme bio pred nosom onih koji su ga navodno tra`ili. Umjesto ozbiljne istrage, vojna i civilna slu`ba bezbjednosti se me|usobno optu`uju, dok se sa Ha{kim tribunalom manipuli{e. U septembru 2005. tu`iteljka Carla del Ponte doputovala je u Beograd s jasnom porukom me|unarodne zajednice: ili Mladi} u Hagu do Nove godine, ili nove sankcije Srbiji. Mjesec dana kasnije Slobodna Bosna iz najpovjerljivijih izvora iz srbijanskih obavje{tajnih slu`bi saznaje da se Ratko Mladi} skriva u manastiru Prohor P~injski koji se nalazi na jugu Srbije na grani~nom prijelazu sa Makedonijom. Mladi}a su u tom manastiru {titili pripadnici specijalizovane

SVI SMO MI MLADI]
Ultradesni~ari su svoju naklonost prema ratnom zlo~incu Ratku Mladi}u u posljednjih desetak godina naj~e{}e iskazivali na fudbalskim utakmicama

danas postoje, ba{ u tom trenutku, Mladi} po~inje da sprema odbranu. Ovakve podatke potvr|uje otkri}e do kojeg su do{li istra`ni organi. U ku}i Ratka Mladi}a prona|eni su njegovi ratni dnevnici i snimci razgovora sa brojnim zvani~nicima koje je on tajno snimao. Nije dat odgovor na pitanje kako je mogu}e da su ti dnevnici prona|eni tek tokom posljednjih pretresa. “Nakon {to je donet Zakon o saradnji sa Tribunalom u aprilu 2002. godine, Mladi} postaje sve vi{e upla{en, ali i vojni vrh zbog toga {to se krije u vojnim objektima i {alju mu poruke da napusti kasarne. On to odbija. Indirektni pritisak na njega, me|utim, u to vreme bio je sve ve}i, dobijao je poruke sa raznih strana da on tu vi{e nije siguran. Na nagovor svog obezbe|enja on 1. juna 2002. napu{ta kasarne. Iz Kr~mara ga odvode u jedan stan na Novom Beogradu. Od tada pa do novembra 2005. godine on je na Novom Beogradu promenio sedam stanova u kojima je boravio. Stanove su

iznajmljivali njegovi najbli`i saradnici. Tada se nalazio u dubokoj ilegali i uz sebe imao jednog do dva svoja ~oveka koji su ga opslu`ivali. Naravno, ve}i broj ljudi je znao da je on tu. Najbli`i smo mu bili u februaru 2006. godine. Tada je Mladi} izbegao hap{enje. Posle toga njemu se gubi svaki trag“, ka`e Ljaji}.

MLADI]EVA JAZBINA NA GRANICI SA HRVATSKOM
Prema podacima kojima je raspolagala BIA, pred novu 2006. godinu Ratko Mladi} odlazi iz Beograda u selo Ljuba, nadomak hrvatske granice. U prvoj ku}i na ulasku u selo boravio je oko mjesec dana. Vlasnik ku}e je Stanko Risti}, biv{i pilot Vojske Republike Srpske i {kolski drug Jove \oga. \ogo je bio pukovnik Vojske Republike Srpske i glavni obavje{tajac te vojske u Beogradu, kao i jedan od najbli`ih Mladi}evih saradnika. Za \ogu se vjerovalo da vodi akciju Mladi}evog skrivanja,

RODNO SELO RATNOG ZLO^INCA
Ratko Mladi} je, i pored velike nostalgije, tokom posljednjih deset godina izbjegavao da posjeti svoje rodno selo Bo`ani}i kod Kalinovika
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

13

HAP[ENJE RATKA MLADI]A protivteroristi~ke jedinice Kobre, a ~itavom akcijom njegovog skrivanja rukovodio je pukovnik Vojske SiCG Dragomir Krstovi}. Ovaj pukovnik je sve do 2002. godine slu`beno bio {ef Mladi}evog obezbje|enja. Na po~etku rata je, po nare|enju Kukanjca, Dragomir Krstovi} reketirao TV repetitor na Humu! Manastir Prohor P~injski za Mladi}evo skrovi{te izabrao je li~no Krstovi}, prvenstveno jer je bio pogodan za brzo organizovanje bijega. Tako|e, u ovom manastiru slu`i najekstremnije sve{tenstvo SPC-a. U ovom manastiru Mladi} je proveo nekoliko mjeseci. Kada je srbijansko tu`ila{tvo odlu~ilo da se pozabavi vojnim vrhom, koji je pomagao Mladi}u, istraga je zaustavljena. Na spisku osumnji~enih prvi put su se na{li neki predstavnici zvani~nih dr`avnih organa: na~elnik General{taba Neboj{a Pavkovi}, {ef Vojne slu`be bezbednosti Aco Tomi}, Ljubi{a Vukovi}, komandant Prve armije, Dragan @ivanovi}, na~elnik {taba komande Beogradskog korpusa, kao i Branislav Puhalo, {ef Mladi}evog obezbe|enja. U zahtjevu za sprovo|enje istrage navedeno je da osumnji~ene treba saslu{ati, posebno na okolnosti po ~ijem nalogu su skrivali Mladi}a i da li su za to dobijali novac. Me|utim, slu`bena bilje{ka sa saslu{anja, sa oznakom “strogo povjerljivo“, nikada nije stigla do nadle`nog tu`ioca. Generali Pavkovi} i Tomi} su, prema dokazima koje tu`ila{tvo poseduje, pomagali da se Mladi} uspje{no skriva, iako su znali da su protiv njega podignute optu`nice pred me|unarodnim sudom i raspisana potjernica. Zahvaljuju}i toj pomo}i, Mladi} je nesmetano `ivio u naj~uvanijim vojnim objektima na teritoriji Srbije sve do juna 2002. Tako se na~elnik General{taba Pavkovi} sumnji~i da je omogu}io da Mladi} i njegovo obezbje|enje koriste nekoliko naj~uvanijih objekata. Mladi}u je omogu}eno da, uz pomo} Vojske, neometano napusti te objekte. Tu`ila{tvo sumnja da je Aco Tomi} li~no nalo`io da se Mladi}u omogu}i skrivanje. “General Aco Tomi} je Sa{i Badnjaru nalagao da se kao li~ni pratilac stara o bezbednosti i `ivotnim potrebama Ratka Mladi}a, {to je on i ~inio u vojnim objektima, kao i u stanovima u Beogradu. Dok je Blagoju Govedarici nalagao da komande stana Prve armije Vojske Jugoslavije nabavlja namirnice i druge predmete za `ivotne potrebe, navodno pripadnika Tridesetog kadrovskog centra Vojske Jugoslavije, a u stvari da iste doture Ratku Mladi}u. Komanduju}i navedenim obezbe|enjem direktno se starao da okrivljeni Mladi} ne bude otkriven i predat dr`avnim organima“, stoji u bilje{ci koju je sa~inilo srbijansko Tu`ila{tvo.
14

PODR[KA ZDRAVKA TOLIMIRA

Mladić se uspaničio nakon hapšenja Zdravka Tolimira
Mladi}a je jedno vrijeme uspje{no skrivao i general Zdravko Tolimir, njegova desna ruka tokom rata u BiH, kome se trenutno sudi u Haagu. Na to ukazuje i izjava Marka Lugonje, jednog od Mladi}evih jataka. “Moj sin je prema Tolimirovim uputstvima oti{ao na Banjicu, gde je bio parkiran auto. Jovo \ogo do{ao je s Mladi}em. Dok je boravio u mom stanu, dva puta sam se susreo sa njim. Uvek je s njim bio pratilac koji se povla~io kad bi do{ao. Ne znam gde je general pre dolaska u moj stan boravio. Samoinicijativno sam mu kupio hranu i po sinu je poslao.“ Zdravko Tolimir uhap{en je 2007. godine, zvani~no u Republici Srpskoj, na granici sa Srbijom. Mnogi dokazi, pa i tvrdnje Tolimira, ukazuju na to da je uhap{en u Beogradu i preba~en preko Drine, kako bi tada{nja Vlada Vojislava Ko{tunice sa~uvala imid` da ne hapsi ha{ke bjegunce. Kako je sve Tolimir skrivao Mladi}a ostalo je nepoznato, jer je srbijanska vlast ovim potezom propustila priliku da Tolimira ispita o kretanju Mladi}a. Ipak, jedna sitnica, koja je procurila u javnosti pokazuje da su ova dvojica bjegunaca imala sli~an na~in skrivanja. Obojica su se skrivala na Novom Beogradu, a za njih su stanove iznajmljivali prijatelji, koji su tvrdili da im ti stanovi trebaju za {valeraciju. Tako su i sami vlasnici stanova, da bi sa~uvali ovu tajnu, bili vrlo diskretni. Navodno, do Tolimira se stiglo, jer je bio bolestan i bili su mu neophodni ljekari, kojima se u{lo u trag. Nikada, me|utim, nije otkriveno ko je Tolimiru pomagao u skrivanju. Sa Mladi}em su u kontaktu bili brojni ljekari, ali nikada nije dokazano da su mu oni pomagali u skrivanju. Na{ list je prije nekoliko mjeseci dobio pouzdane informacije da se Mladi} lije~io u privatnoj poliklinici Alba avis, koja se nalazi u ulici Gunduli}ev venac, svega nekoliko stotina metara od Predsjedni{tva Srbije u kojem sjedi Boris Tadi}!

GENERALSKE [VALERACIJE
General Zdravko Tolimir je preko svojih ljudi iznajmljivao stanove u Beogradu za Ratka Mladi}a, tvrde}i da mu trebaju za {valeranje

Ipak, zahtjev za pro{irenje istrage protiv najvi{ih funkcionera Vojske Jugoslavije godinama je stajao u ladici. Nadle`nost za ovaj slu~aj sada ima Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine, koje je preuzelo predmet u novembru pro{le godine. Aco Tomi} i ostali tek danas bi mogli da budu pozvani da prvi put pred istra`nim organima odgovore na pitanja

koje je tu`ila{tvo poku{alo da postavi 2006: za{to su skrivali Mladi}a i po ~ijem nalogu su to ~inili! Nakon 2006. godine Mladi} se krije po novobeogradskim neboderima i banatskim selima uz pomo} nekoliko najvjernijih ljudi, biv{ih oficira Vojske RS-a, o ~emu je na{ list posljednjih godina detaljno pisao!
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A

Nakon hapšenja i saslušanja zločinca Ratka Mladića, koji je u teškom psihofizičkom stanju, krucijalno je pitanje da li se on uopšte može braniti od optužbi koje mu se stavljaju na teret; mnogi su ubijeđeni da o zdravstvenom stanju najtraženijeg zločinca na Balkanu najviše zna aktuelni ministar zdravlja Srbije Zoran Stanković

POSEBAN TRETMAN
Pi{e: MIRSAD FAZLI]

rema prvim informacijama, istra`ni sudac u ~etvrtak nije uspio niti ispitati Ratka Mladi}a jer zlo~inac nije mogao ni govoriti! ^ak nije dao ni osobne podatke, a kad je i uspio progovoriti, to je bilo nepovezano. No, ipak je znao gdje se nalazi i {ta ga je sna{lo. To je iskoristio advokat porodice Mladi}, Milo{ [alji}, koji je od nadle`nih zatra`io da biv{eg komandanta Vojske Republike Srpske smjeste u posebnu zdravstvenu ustanovu, gdje bi mu bila pru`ena adekvatna medicinska njega. Tako|e, [alji} je tra`io da se obavi i vje{ta~enje, kojim bi se utvrdilo da li je Mladi} procesno sposoban, odnosno, mo`e li se braniti od optu`bi za koje ga terete.

P

Sarajevski neurohirurg dr. Kemal Dizdarevi} isklju~uje bilo kakvu mogu}nost da je Ratko Mladi} mogao pre`ivjeti mo`dani udar bez uklju~ivanja lije~nika i zdravstvenih institucija Srbije
pojaviti oduzetost suprotne strane tijela, ili kako se to medicinski zove: hemipareza. Vrlo rijetko de{ava se oduzetost samo ruke, ili noge. Me|utim, mo`e se desiti da dominira slabost ili ruke ili noge, tako da laiku izgleda da je pacijentu oduzeta samo ruka, jer on mo`e da hoda, ali ima i slabost noge”, ka`e sarajevski neurohirurg dr. Kemal Dizdarevi}. Kao posljedica mo`danog udara mo`e do}i do o{te}enja mozga, {to dovodi do ograni~enih ili trajnih smetnji u tjelesnim funkcijama kao {to su oduzetost, smetnje u govoru, sluhu, vidu, osje}aju, smanjene mo`dane funkcije kao zaboravnost, gubljenje sje}anja i promjene psihi~kog stanja. Neki od ovih simptoma jasno upu}uju na mo`danu “izudaranost” zlo~inca Mladi}a. Nekada{nji Mladi}ev zamjenik, Manojlo Milovanovi} prije desetak dana je pred Ha{kim tribunalom izjavio da je Ratko Mladi} krajem rata u BiH 1995. do`ivio lak{i mo`dani udar i da ponekad ne zna “da su dva i dva ~etiri”. U to vrijeme, kako je opisao Milovanovi}, general Mladi} je “po~eo da psuje pukovnike i drugo osoblje Glavnog {taba VRS”, ali je, opet navodno, bio svjestan da takvo njegovo pona{anje ima veze sa mo`danim udarom.

ON SVE ZNA
Ministar zdravlja Srbije Zoran Stankovi}

KOLIKO SU DVA I DVA
O zdravstvenom stanju najtra`enijeg zlo~inca na Balkanu spekulisalo se u vi{e navrata, a mnogi su ubije|eni da o toj tematici najvi{e zna aktuelni ministar zdravlja Srbije Zoran Stankovi}. Vjeruje se kako je Mladi} posje}ivao VMA u vrijeme kada je Stankovi} bio njen na~elnik, ba{ kao {to se sumnja da se Mladi} skrivao u kasarnama Vojske Jugoslavije kada je ministar odbrane bio Boris Tadi}. Ministar Stankovi} je svojevremeno na te “prozivke” odgovorio da, kao ljekar, takve tvrdnje ne `eli da komentari{e ni u kom kontekstu, ali je zato advokat porodice Ratka Mladi}a Svetozar Vuja~i} u maju pro{le godine, kada je porodica tra`ila da se Mladi} proglasi mrtvim, izjavio da ima nalaze sa VMA iz 2003., koji govore da je Mladi} i tada bio te{ko bolestan. Informacije o zdravstvenom stanju Ratka Mladi}a, iako oskudne i te{ko provjerljive, ipak se poklapaju u jednom - danas 68-godi{nji Mladi} `ivi sa posljedicama mo`danog udara! Me|utim, jo{ uvijek se ne mo`e pouzdano re}i da li je Mladi} pre`ivio jedan, dva ili ~ak tri mo`dana udara. Mo`dani udar, ili udari, razlog su zbog kojeg Mladi} navodno ne mo`e da pomjera jednu ruku. “Bilo da se radi o ishemi~nom mo`danom udaru koji nastaje zbog za~epljenosti krvnih sudova, ili hemoragi~nom mo`danom udaru, gdje dolazi do pucanja krvnih sudova, kod pacijenta se mo`e
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

OBAVEZAN PROCES LIJE^ENJA
U prilog Milovanovi}evom iskazu ide i vijest objavljena prije pet godina. ^ovek, koji je u vrijeme rata bio veoma blizak sa Mladi}em, u izjavi za jedan beogradski list rekao je da je Mladi} u junu 2006. do`ivio tre}i mo`dani udar i da se veoma lo{e osje}a. Isti izvor dodao je i da je Mladi} prvi mo`dani udar imao pred kraj rata 1995., a da se po drugi put {logirao u 57.

godini `ivota, tokom 1999. godine. Ipak, prema rije~ima dr. Dizdarevi}a, pacijent poslije mo`danog udara mo`e imati relativno normalan i kvalitetan `ivot, {to zavisi od intenziteta mo`danog udara, uklju~ene terapije i rehabilitacije, {to je opet vrlo varijabilno i zavisi od slu~aja do slu~aja. “Pacijent koji pre`ivi mo`dani udar mora apsolutno pro}i kroz lije~ni~ki tretman, mora biti podvrgnut rehabilitacionom tretmanu i mora biti pod lije~ni~kom kontrolom”, ka`e dr. Dizdarevi}, koji isklju~uje bilo kakvu mogu}nost da je Ratko Mladi} mogao pre`ivjeti mo`dani udar bez uklju~ivanja lije~nika i zdravstvenih institucija Srbije. Drugim rije~ima, on je morao biti hospitaliziran nakon mo`danog udara, morao je pro}i proces lije~enja i rehabilitacije i biti pod stalnom kontrolom lije~nika. O zdravstvenom stanju Ratka Mladi}a nesumnjivo }e biti jo{ dosta govora, s obzirom da su i njegova porodica i njihovi advokati u prvi plan isturili tu “slabost”. Naime, nakon {to je posjetio oca, dan nakon njegovog hap{enja, Darko Mladi} je rekao da je zdravstveno stanje njegovog oca veoma lo{e. “On je ovdje dobio neku vrstu ljekarskog pregleda i pod ljekarskim je nadzorom, ali mi mislimo da to nije dovoljno s obzirom na njegovo stanje. Ono {to smo vidjeli je zabrinjavaju}e. Pored toga {to tra`imo da se prebaci u neku bolnicu, po mogu}nosti na VMA, tra`imo i tim ljekara iz Rusije”, rekao je Darko Mladi}, dodav{i da bi ti ruski ljekari trebalo da prisustvuju svim pregledima. Ako se izjava Darka Mladi}a stavi u kontekst zahtjeva Mladi}evih advokata, koji tra`e vje{ta~enje kojim bi se utvrdilo da li je Mladi} sposoban da se brani od optu`bi koje mu se stavljaju na teret, prili~no je jasno u kojem pravcu djeluje i na ~emu }e se bazirati odbrana zlo~inca Ratka Mladi}a.
15

HAP[ENJE RATKA MLADI]A

I N T E R V J U

JOVAN DIVJAK O RATKU MLADI]U
General JOVAN DIVJAK koji u Beču čeka odluku pravosuđa Austrije o zahtjevu Srbije za njegovo izručenje, tokom rata je u ime Armije BiH pregovarao sa zločincem Ratkom Mladićem; ekskluzivno za SB general Divjak se prisjeća mučnih razgovora koji su obilježeni prijetnjama, uvredama, ultimatumima

Mladi} je poput razjarenog bika tra`io da potpi{emo kapitulaciju, da predamo Sarajevo i Srebrenicu, ina~e }e vojni~ki da nas “pregazi”!
Razgovarala: DANKA SAVI]

GENERAL DIVJAK

ovan Divjak bio je jedan od ~lanova delegacije BiH koji su tokom 1993. godine u~estvovali u mirovnim pregovorima s vojnim i civilnim predstavnicima vlasti Republike Srpske, a na kojima je glavnu rije~ vodio Ratko Mladi}. Mirovni pregovori na sarajevskom aerodromu vo|eni su uz posredovanje UNPROFOR-a. Podsjetimo da je UNPROFOR na ~ijem je ~elu u to vrijeme bio francuski general Philippe Morillon preuzeo sarajevski aerodrom po~etkom ljeta 1992. godine, nakon ~ega je uspostavljen “zra~ni most” za dopremanje humanitarne pomo}i. “Ja li~no mislim da je za gra|ane i `rtve Srebrenice va`nije to {to se napokon i Ratko Mladi} na{ao u avionu za Haag nego {to se to ve} desilo Slobodanu Milo{evi}u i Radovanu Karad`i}u, jer upravo je Mladi} osnovni krivac za genocid u Srebrenici“, ka`e Jovan Divjak za na{ list, nekoliko sati nakon objave vijesti o hap{enju Ratka Mladi}a u selu Lazarevo nadomak Zrenjanina. “Istovremeno, ovo je“, dodaje on, “poraz Srbije i Republike Srpske, jer su tvrdili do danas da ne znaju gde se on toliko godina krio.“

J

DIKTATOR, A NE DIKTATOR, A NE PREGOVARA^ PREGOVARA^

Ratko Mladi} ii biv{i Ratko Mladi} biv{i komadant UNPROFOR-a komadant UNPROFOR-a Michael Rose Michael Rose

MLADI]EVI ZAHTJEVI O “ISKLJU^ENJU” DIVJAKA
U razgovorima koji su 1993. godine vo|eni na sarajevskom aerodromu, Ratko
16

Mladi} se suprotstavio Va{em u~e{}u u njima. Kako su izgledali ti susreti? Na tim mirovnim pregovorima tokom marta, aprila 1993. godine, Mladi} je uvek po~injao time da ne}e da razgovara sa muslimanskom delegacijom u kojoj je i izdajnik srpskog naroda i time da ne priznaje da sam ja u Armiji Bosne i Hercegovine. Naravno, u to vreme Sefer Halilovi} je insistirao da je Divjak ~lan ekipe, ~lan pregovara~kog tima, deo Armije Bosne i Hercegovine... Me|utim, tih dana kada se na Aerodromu u aprilu ‘93. razgovaralo o Srebrenici, a potom u maju o Sarajevu, uvek

nam je prepotentno govorio - potpi{ite, bi}e sve u redu, svaki nam je put nudio njegov plan da se preda Srebrenica, kasnije Sarajevo. Kad je zahtevao da se potpi{e predaja za Sarajevo, kako je on odredio po~etkom maja, kazao je da bi dozvolio ~ak da pripadnici [taba Teritorijalne odbrane Armije BiH mogu iza}i sa li~nim naoru`anjem, a ostalo treba da mu se preda. Pa ti razgovori onda nisu ni izgledali ba{ kao pregovori? Mladi} je bio siguran da Armija BiH ne mo`e da mu se suprotstavi. Te pregovore je
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A
Foto: Milutin Stoj~evi}

VRIJE\AO ME JE, ALI NISAM MU OSTAJAO DU@AN OSTAJAO DU@AN

General Jovan Divjak General Jovan Divjak

27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

17

HAP[ENJE RATKA MLADI]A OPASAN, LUKAV I OPASAN, LUKAV I BEZOBZIRAN BEZOBZIRAN
Tim je rije~ima Tim je rije~ima ameri~ki general ameri~ki general Wesley Clark Wesley Clark prokomentarisao prokomentarisao hap{enje Ratka hap{enje Ratka Mladi}a Mladi}a

uvek pratilo “prepucavanje“ i njegove pretnje da on ne}e ni{ta da potpi{e jer }e u}i u Sarajevo. Na sastanke je dolazio sa predlogom o predaji, zna~i potpisivanju pada Srebrenice, o ulasku u Sarajevo, ~ak je u nekoj svojoj fantaziji video da }e on u}i u grad na belom konju... To je bilo, jednostavno, prepucavanje, odbijali smo, naravno, takve pregovore. U to vreme je bio Morillon, koji je uvek nastojao da odigra izme|u zahteva Mladi}a i na{eg odbijanja o bilo kakvom potpisu o predaji. Mladi}eva prepotentnost je proizilazila iz ~injenice da su oni zaista imali kompletno naoru`anje, opremu, podr{ku, artiljeriju, tenkove iz JNA.

o tome ko {ta treba da uradi, a Mladi} koji je dominirao zbog toga {to je imao ja~u vojsku, uvek je polazio od toga da su ja~i, nadmo}niji da mogu uraditi vi{e nego {to mo`e uraditi Armija BiH. Se}am se da je jednom Kraji{nik usporio i poku{ao uticati na njega kazav{i da su to pregovori izme|u Republike Srpske i Armije BiH i da on treba da se smiri, i da se ne petlja u to. Zna~i, ~ak je i Kraji{nik poku{avao uticati na to da Mladi} ne bude taj koji }e postavljati uslove koje je postavljao... Kako je on reagirao na to? Ni{ta, ignorisao ga je, tako se pona{ao, bio je u poziciji, ponavljam, zato {to je imao ja~u vojsku, zato {to je imao podr{ku Jugoslavije da mo`e tako da se pona{a. Dakle, ne samo prema nama, nego je svoju prepotentnost ispoljavao i prema vlasti RS, jer je znao da bez uspeha vojske RS ni tamo{nje vlasti nisu mogle ostvarivati svoje ideje.

posle sat vremena posrednik brigadir Hays, na~elnik Morillonovog {taba, oficir za pregovore, preneo mi je njegove (Gverine) re~i da bi se pregovori mogli nastaviti ako bi Divjak priznao da je pre{ao na islam. Ja sam rekao ho}u, potpisa}u da sam pre{ao na islam ako Gvero si|e sa drveta... A, pazite, mesec dana kasnije kada je i Rasim Deli} bio na pregovorima, onda je Hays kazao: Evo, imam novost, vidim da Gvero jede banane... Sredinom aprila, uz posredovanje UNPROFOR-a, sklopljen je sporazum komandanata o Srebrenici, a po~etkom maja potpisan je novi o Srebrenici kao demilitarizovanoj zoni. Kako je to izgledalo? Ovi su pregovori trajali negde od februara do avgusta 1993. godine. A kada je Mladi} potpisivao sporazum za Srebrenicu, po~etkom maja 1993. godine, rekao je da }e on u skoroj budu}nosti u}i u Sarajevo... Se}am se da sam mu kazao - ne mo`e{ u}i u Sarajevo jer ne zna{ da hoda{, ti si, ipak, nau~io na planinu... Pored ovih razgovora na sarajevskom aerodromu, da li ste sa njim imali ikada neki drugi kontakt? Ne, nikada van pregovora s njim nisam kontaktirao.
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

SUPROTSTAVLJANJE KRAJI[NIKU
Ko je u~estvovao u ovim razgovorima? Sa Mladi}em je uvek bio njegov pomo}nik za moral Milan Gvero (predao se Ha{kom tribunalu 2005. godine, a optu`nica ga tereti za zlo~ine protiv ~ovje~nosti po~injene nad Bo{njacima u Srebernici i @epi u ljeto 1995. godine, op.a.), te Zdravko Tolimir (u toku je su|enje protiv njega u Haagu), a nekad su u Delegaciji bili i predstavnici vlasti RS-a. Sje}am se da je jednog momenta bio i Mom~ilo Kraji{nik, a sa na{e strane Haris Silajd`i}. Uvek su to bili pregovori
18

PRIJETNJE O ULASKU U SARAJEVO
Koliko su puta tokom 1993. godine odr`ani pregovori na Aerodromu? Pa, mislim da su odr`ani jedno pet-{est puta, vratimo se na ono da sam jednom ja vodio delegaciju, drugi put Milan Gvero, a

HAP[ENJE RATKA MLADI]A

HA[KA OPTU@NICA PROTIV RATKA MLADI]A
Prvu optužnicu protiv RATKA MLADIĆA Tužiteljstvo Tribunala u Haagu podiglo je u ljeto 1995. godine neposredno nakon genocida u Srebrenici dok je četvrta dopunjena optužnica podignuta prije godinu dana i još uvijek nije potvrđena od Suda u Haagu: “SB“ analizira šta se mijenjalo u optužnicama protiv Mladića u posljednjih deset godina

^ETIRI VERZIJE ISTIH ZLO^INA
DUGO ^EKANO DUGO ^EKANO HAP[ENJE HAP[ENJE
Glavni ha{ki tu`itelj Serge Glavni ha{ki tu`itelj Serge Brammertz najavio je ovih Brammertz najavio je ovih dana mogu}nost pro{irenja dana mogu}nost pro{irenja optu`nice protiv Ratka optu`nice protiv Ratka Mladi}a Mladi}a

Foto: Milutin Stoj~evi} 20

SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A
Foto: Milutin Stoj~evi}

Priredila: DANKA SAVI]

o~etkom ljeta }e se napuniti {esnaest godina otkako su podignute ha{ke optu`nice protiv Ratka Mladi}a, Radovana Karad`i}a, Milana Marti}a zajedno sa jo{ 21 drugim optu`enim za zlo~ine u Prijedoru, Bosanskom [amcu i drugim mjestima u BiH. Nekoliko mjeseci kasnije (novembar 1995. godine) Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju — ICTY je ponovo podigao optu`nice protiv Radovana Karad`i}a i Ratka Mladi}a, zbog njihove direktne odgovornosti za zvjerstva po~injena u julu 1995. godine nad stanovni{tvom Srebrenice. Nakon pregleda dokaza koje je podnijelo Tu`iteljstvo, sudija Fouad Riad je tada potvrdio optu`nicu kazav{i: “Dokazi koje je podnijelo Tu`iteljstvo opisuju scene nezamislivog divlja{tva: na hiljade mu{karaca pogubljenih i zatrpanih u masovne grobnice, na stotine `ivih sahranjenih mu{karaca, mu{karci i `ene saka}eni i zaklani, deca ubijana pred o~ima svojih majki, deda primoran da jede jetru svog unuka. Ovo su istinske scene iz pakla, pisane na najmra~nijim stranicama ljudske istorije”. U izmijenjenoj optu`nici, koju je Tu`iteljstvo podnijelo oktobra 2002., objedinjene su prva i druga optu`nica protiv Mladi}a i smanjen je ukupan broj optu`bi, tako da su ostale samo one najte`e.

P

SKRA]ENJE PRVE OPTU@NICE
U maju pro{le godine Tu`iteljstvo Ha{kog suda podnijelo je zahtjev za izmjenu optu`nice protiv Ratka Mladi}a, nekada{njeg komandanta Glavnog {taba Vojske Republike Srpske, iz 2002. godine. Izmjena optu`nice je trebala omogu}iti da u slu~aju njegovog hap{enja (a Haag, Evropska unija, SAD su godinama vr{ili pritisak na Srbiju da ga isporu~e) {to prije bude zakazan po~etak su|enja. Izmijenjena optu`nica, kako je tada navelo Tu`iteljstvo u Haagu, sa~injena je da bi se dovela u sklad s praksom Tribunala u Haagu i kako bi uklju~ila nove dokaze koji su sakupljeni od 2002. godine. U predlo`enoj optu`nici, Mladi} se tereti u 11 ta~aka za genocid, zlo~ine protiv ~ovje~nosti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja, koji se ti~u etni~kog ~i{}enja na podru~ju BiH izme|u 1992. i 1995. godine, kampanju terora nad gra|anima Sarajeva, uzimanje talaca i genocid po~injen u Srebrenici u julu 1995. godine, odnosno za istovjetna djela kao i Radovan Karad`i}. Ali, kako se sudije o tom prijedlogu jo{ nisu izjasnile, na snazi je i dalje optu`nica koja je protiv njega podignuta u oktobru 2002.
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

Optu`nica protiv Ratka Mladi}a Optu`nica protiv Ratka Mladi}a izmijenjena je 2002. godine u izmijenjena je 2002. godine u vrijeme dok je glavni ha{ki vrijeme dok je glavni ha{ki tu`itelj bila Carla del Ponte tu`itelj bila Carla del Ponte

DUG SPISAK ZLO^INA DUG SPISAK ZLO^INA

21

HAP[ENJE RATKA MLADI]A

HISTORIJAT HA[KE OPTU@NICE
PRVA OPTU@NICA protiv Radovana Karad`i}a i Ratka Mladi}a potvr|ena je 25. jula 1995. za vrijeme mandata glavnog tu`itelja Richarda Goldstonea. U optu`nici, koja ima {esnaest ta~aka, optu`eni se tereti po: jednoj ta~ki za genocid, tri ta~ke za zlo~ine protiv ~ovje~nosti, uklju~uju}i progone na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi i kampanju snajperskog djelovanja protiv civilnog stanovni{tva Sarajeva, pet ta~aka za te{ke povrede @enevskih konvencija, uklju~uju}i protivpravno zato~enje civila u zato~eni~kim objektima, uni{tavanje imovine velikih razmjera, oduzimanje i plja~kanje imovine i protivpravno uzimanje za taoce i kori{tenje kao `ivi {tit pripadnika mirovnih snaga UN-a, sedam ta~aka za kr{enja zakona i obi~aja ratovanja, uklju~uju}i protivpravno zato~enje civila, granatiranje civilnih skupova, uni{tavanje javnih sveti{ta, oduzimanje i plja~kanje imovine, napade snajperskom vatrom na civile u Sarajevu i protivpravno uzimanje za taoce i kori{tenje kao `ivi {tit pripadnika mirovnih snaga UN-a. DRUGA OPTU@NICA potvr|ena 16. novembra 1995. (Goldtone, tako|er). U ovoj optu`nici, koja ima dvadeset ta~aka, optu`eni se tereti po jednoj ta~ki za genocid, deset ta~aka za zlo~ine protiv ~ovje~nosti, uklju~uju}i istrebljenje i ubistvo, devet ta~aka za kr{enja zakona i obi~aja ratovanja. U IZMIJENJENOJ OPTU@NICI, koju je Tu`iteljstvo podnijelo 11. oktobra 2002., (glavna tu`iteljica Carla del Ponte) objedinjene su prva i druga optu`nica i smanjen je ukupan broj optu`bi, tako da su ostale samo one najte`e. U njoj se Mladi} tereti po jednoj ta~ki za genocid i jednoj ta~ki za sau~esni{tvo u genocidu, sedam ta~aka za zlo~ine protiv ~ovje~nosti, uklju~uju}i progone na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i druga nehumana djela, {est ta~aka za kr{enja zakona i obi~aja ratovanja, uklju~uju}i ubistvo, protivpravno terorisanje civila, uzimanje talaca i druga nehumana djela. U predlo`enoj ^ETVRTOJ OPTU@NICI iz maja pro{le godine (potpisao aktuelni glavni tu`itelj Serge Brammertz), koju sudije jo{ nisu potvrdile, a za koju se vjeruje da }e biti potvr|ena, Mladi} se tereti u 11 ta~aka za genocid, zlo~ine protiv ~ovje~nosti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja, koji se ti~u etni~kog ~i{}enja na podru~ju BiH izme|u 1992. i 1995. godine, kampanju terora nad gra|anima Sarajeva, uzimanje talaca i genocid po~injen u Srebrenici u julu 1995. godine, odnosno za istovjetna djela kao i Radovan Karad`i}.

ZVJERSTVA KOJA SU ZAPREPASTILA SVIJET
Dvije optu`nice protiv Ratka Mladi}a podignute tokom 1995. godine objedinjene su u jednu u vrijeme mandata prvog ha{kog tu`itelja Richarda Goldstonea

Prva ha{ka optu`nica protiv Ratka Mladi}a iz 1995. godine (dvije Mladi}eve optu`nice iz juna i novembra 1995. godine spojene u jednu) ga je, u 16 ta~aka, teretila za genocid, zlo~ine protiv ~ovje~nosti i ratne zlo~ine koji uklju~uju kampanju snajperisanja Sarajeva. U drugoj optu`nici, obja{njeno je uo~i njenog dono{enja, nije do{lo do smanjenja broja op}ina, ve} samo do “restrukturiranja navoda optu`nice”, jer su sve op}ine obuhva}ene u prvoj optu`nici obra|ene u barem jednom predmetu pred Ha{kim tribunalom.

OPTU@EN ZA ISTE ZLO^INE KAO I KARAD@I]
Ratko Mladi} se u optu`nici protiv Radovana Karad`i}a kao “jedan od klju~nih sau~esnika u udru`enom zlo~ina~kom poduhvatu ”, te je tada Tu`iteljstvo u Haagu predlo`ilo izjedna~enje navoda optu`nica protiv Karad`i}a i Mladi}a. Pro{logodi{njim prijedlogom izmjena, o kojem se sudije jo{ nisu izjasnile, Mladi}
22

se u 11 ta~aka tereti za ista djela kao i Karad`i}: genocid, zlo~ine protiv ~ovje~nosti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja. Po toj optu`nici Mladi} i Karad`i} su bili klju~ne li~nosti ~etiri me|usobno povezana udru`ena zlo~ina~ka poduhvata. Prvi udru`eni zlo~ina~ki poduhvat bilo je etni~ko ~i{}enje sa ciljem nasilnog i trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana i Hrvata sa velikih dijelova teritorije BiH, koje je u osam op}ina doseglo razmjere genocida. Ostala tri udru`ena zlo~ina~ka poduhvata se odnose na kampanju terora nad civilnim stanovni{tvom Sarajeva, uzimanje osoblja UN za taoce u maju i junu 1995. godine, kao i genocid u Srebrenici u julu iste godine. Kao i u optu`nici protiv Karad`i}a, optu`be za genocid su razdvojene u dvije odvojene ta~ke - prva se odnosi na 1992. godinu i obuhvata osam bh. op}ina (Fo~u, Bratunac, Klju~, Kotor Varo{, Prijedor, Sanski Most, Zvornik i Vlasenicu), a druga

(obuhvata period juli-novembar 1995. godine) i odnosi se na ubistvo vi{e od 7.000 mu{karaca i dje~aka, kao i nano{enje te{kih fizi~kih i psihi~kih patnji hiljadama `ena, djece i staraca prisilno preseljenih sa podru~ja Srebrenice. U su{tini, predlo`enim izmjenama se poja{njavaju i dopunjavaju optu`be koje se ti~u individualne i krivi~ne odgovornosti optu`enog i preciznije se opisuje karakter njegove komandne odgovornosti. Odgovaraju}i ovih dana na pitanje novinara, da li ICTY razmatra mogu}nost pro{irenja optu`nice protiv Mladi}a i na ratne zlo~ine po~injene u Hrvatskoj, gdje je bio zapovjednik 9. korpusa JNA u Kninu, glavni ha{ki tu`itelj Serge Brammertz je kazao da je njegov ured prije nekoliko mjeseci uru~io amandman za pro{irenje optu`nice sucima na uvid. “^ekamo zavr{etak istrage u Beogradu, a kada Mladi} bude u Haagu svakako }emo razmotriti mogu}nost pro{irenja optu`nice“, dodao je on.
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

HAP[ENJE RATKA MLADI]A MLADI], OD NOVE GODINE DO NOVE GODINE

Iz Mladićevih dnevnika koje “Slobodna Bosna” kompletne posjeduje, po prvi put detaljno predstavljamo zločinima i masovnim grobnicama popločan put Ratka Mladića od decembra 1991. do decembra 1993. godine, period u kojem su se desili ključni momenti za početak rata, planiralo etničko čišćenje i radilo na komadanju BiH. Čitajući ove detaljne zapise, lako se mogu vidjeti mnogi uspostavljeni principi Drugog memoranduma SANU koje rukovodstvo RS i politika iz Beograda i danas provode

KRVAVI RAT DO ISTREBLJENJA
Kako su zlo~inci Mladi}, Karad`i} i ratno rukovodstvo RS zlo~inima utabali put kojim danas ide Milorad Dodik
referisanje komandanata pot~injenih jedinica o stanju u zonama odgovornosti tokom no}i. Sli~na referisanja odr`ava}e tokom svih narednih godina. U nastavku, Mladi} zapisuje novogodi{nju ~estitku: “Svim pripadnicima Kninskog korpusa i narodu ovog kraja ~estitam Novu 1992. Sa `eljom da uspe{no izvr{imo sve zadatke koji nam se budu postavili. Snaga na{a je u jedinstvu, odlu~nosti i re{enosti da izborimo slobodu i damo puni doprinos u pravednom re{enju krize u zemlji. Na to nas obavezuju i `rtve na{ih palih drugova koji su u borbi protiv nacizma, usta{a i pla}enika dali svoje `ivote. Put do slobode i mira bi}e te`ak, ali }emo sve te{ko}e i isku{enja uspe{no savladati.”
Priredio: ALMIR PANJETA

“Izvr{iti sve pripreme za do~ek poseta vojnicima povodom Nove godine i preduzeti odre|ene bezbedonosne mere za{tite jedinica i komandi” — prva je zabilje{ka iz bilje`nica Ratka Mladi}a zapisana uo~i do~eka Nove 1992. godine, godine u kojoj }e po~eti s ~injenjem najgorih ratnih zlo~ina. Najprije na podru~ju Hrvatske, a potom u BiH. U prvim zabilje{kama rat jo{ uvijek tinja, i komandant Kninskog korpusa Mladi} kao da se trudi da preovladavaju {to obi~nije stvari. Uskoro, na vidjelo }e jedne za drugom isplivati ~injenice iz pozadine nekih od najve}ih zlo~ina. Na dan 30. decembra 1991. godine stoji raport pukovnika Hasoti}a. Govori o pogibiji mladog vojnika Nermina [trkovi}a. “Njegov kov~eg oti{ao u Klju~, nije re{eno pitanje njegovih stvari, nov~ane prinadle`nosti. Mali je odlikovan, da skokne Haso do porodice” — jedan je od zaklju~aka sa tog sastanka. U nastavku se spominje zasjeda u Gornjem Zemuniku u kojoj je poginulo pet a ranjena ~etiri vojnika, dok general Jurjevi} predla`e da se “o~isti oko Aerodroma”. “Od danas sam komandant korpusa. Jo{ jedan slo`en i te`ak zadatak”, zapisuje posljednjeg dana 1991. godine Mladi} u jedan od svojih dnevnika, u 06:21 ujutro, nakon ~ega odmah vojni~ki prelazi na
24

POKOLJ PORODICA ^ENGI] I JANKULOVI]
Poslije `elja za mir, nastavlja se rat. U prvom referisanju u 1992. godini konstatuje se kako je Nova godina proslavljena radno i sve~ano, a pukovnik Terzi} upozorava kako je u Split iz Rijeke prispio brod iz kojeg se iskrcavaju oru`je i motorna vozila te da je potvr|eno da se u rejonu Mu}a nalazi jedan bataljon. Konstatuje kako u Dragi{i}ima imaju dva tenka T-55 te da treba provjeriti ~iji su. Pukovnik Savo saop{tava kako je u toku dana zauzet Novigrad te da je zaplijenjeno vi{e raznih vrsta municije i naoru`anja. Mladi} u nastavku daje zadatak da se o~isti prostor Novigrada od mina i zaostalih grupa te da

se nastavi ~i{}enje terena ka Svetom Duhu i Posedarju: “Pripremiti i po mogu}nosti sru{iti most na rijeci ^ikola i izvori{ta vode za [ibenik staviti pod kontrolu ili dejstvo oru|a za neposredno ga|anje”. Mladi} i narednih dana pedantno bilje`i situaciju na terenu, zapisuje naredbe, i vidno je da se sprema napad na Gospi}. “Zagovara se napad na Gospi}. Smisao napada na Gospi} je plja~ka. U [TO u Gra~acu ostali su kriminalci i lopovi”, bilje`i rije~i pukovnika [panovi}a. Mladi} 15. januara bilje`i sastanak sa predstavnicima SO Klju~ u kojoj su na~elnik stanice javne sigurnosti Vinko Kondi}, direktor [IP-a Dane Peji} i komandant [TO Klju~ Bo{ko Luki}. Mladi}u nude smje{taj za vojsku na lokalitetu Lani{te, a dio aktivnog sastava JNA predla`u da se smjesti u sam Klju~. “U zadnjih 20 dana rade na formiranju muslimanske op{tine. Ima dosta ekstremnih struja i `ari{ta. O~uvali smo neku stabilnost, nismo imali paravojnu formaciju. Muslimanski deo sabotira savezne zakone, dobro bi bilo da se locira neka od jedinica na prostor Op{tine Klju~”, izvje{tavaju Mladi}a. Na sastanku kolegija komandanata 9. Korpusa, pojavljuje se, pokaza}e se kasnije, Mladi}ev stari znanac pukovnik Zdravko Tolimir i Mladi}a izvje{tava o mobilizaciji u Dalmaciji. Na sastanku 19. januara sa predstavnicima UN-a uz Mladi}a u~estvuju i
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A

DVA RATNA DRUGA
Karad`i} i Mladi} bili su mozak svih ratnih operacija i politi~kih igara

pukovnik [TO RSK D u{an Kasum, pomo}nik ministra odbrane RSK Savo Popovi} i predstavnik MUP-a RSK Ilija Priji}. Nakon bilje{ki o sastanku i zabilje`enog pitanja novinara Save Jankovi}a, Mladi} stavlja kratko u crtici kako je u selu Ervenik ubijeno sedam mje{tana — ~etiri ~lana porodice ^engi}, i tri ~lana porodice Jankulovi}. O toj “crtici” svjedo~i}e u medijima kasnije i baka Marija ^engi} koja je pre`ivjela napad poslije kojeg je sina Dragu i starijeg unuka Slobodana na{la u kuhinji spaljene, a snahu Nevenku i mla|eg unuka Gorana zaklane iza ku}e. Mladi} 22. januara posje}uje Sarajevo, gdje se sastaje sa komandantom Druge vojne oblasti, a organi Korpusa ga informiraju da je 60 posto opreme jedinica prislu{kivanja i ometanja 5. Vojne oblasti predato Hrvatskoj, da su veze neza{ti}ene i “neprijatelj do podataka dolazi prislu{kivanjem i {pijunima”. Ratko Mili~evi} izvje{tava kako je do{lo do naglog utro{ka resursa borbene tehnike i materijalno-tehni~kih sredstava, a posebno goriva i municije. “Najvi{i broj cevi artiljerije i tenkova je utro{en, nemamo vi{e namenske industrije, mnogo se tro{i PO i specijalna municija
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

nenamenski. Prevelik je utro{ak Zolja i Osa.” Na~elnik bezbjednosti pukovnik Kele~evi} ka`e kako je “veliki broj starje{ina iz 5. VO pre{ao na stranu neprijatelja i sa sobom ponio veliki broj podataka koje je stavio u slu`bu neprijatelja”. “U BiH nas o~ekuje jo{ gora situacija nego u Sloveniji i Hrvatskoj, 52 posto organa bezbednosti je oti{lo po raznim osnovama, a sedam ih je pre{lo neprijatelju”. U zadatke za 30. januar Mladi} stavlja pra}enje aktivnosti uticajnih li~nosti iz vrhovni{tva Hrvatske u Dalmaciji i “otkrivanje njihovih stvarnih namjera”. Mladi} prvog februara 1992. prisustvuje pro{irenoj sjednici Predsjedni{tva SFRJ na kojoj u uvodnom dijelu potpredsjednik SFRJ Branko Kosti} ka`e kako je “rat koji je nametnuo Tu|man u~inio da je srpski narod po tre}i put suo~en sa genocidom”. Dodaje kako su dva glavna cilja deblokiranje kasarni i za{tita srpskog naroda na podru~jima za koja je ocijenjeno da nisu u stanju “odoleti dobro naoru`anim formacijama Tu|manove vojske”: “Prvi smo zadatak za {est mjeseci ispunili, a onaj dugoro~niji zadatak za{tite srpskog `ivlja je ostvaren jer se linija fronta prote`e granicom srpskih etni~kih prostora. U tom cilju smo se obratili UN u dilemi da li

granice {tititi ratom ili anga`manom UN-a”. General Ad`i} ka`e kako plan UN-a nije plan `elja i o~ekivanja ve} plan kompromisa koji ako se prihvati, mo`e, ali i ne mora donijeti mir. “Svaki drugi predlog je opcija rata. Srpski narod je samo u bici na Kosovu bio sam, ali i tada je imao naklonost Evrope. Danas srpski narod nema za{titu niti saveznika koji mu ho}e stati u za{titu. Samo hrvatski i crnogorski narod ima embargo na uvoz naoru`anja. Naoru`anje uvozi Bosna (HDZ i SDA). Ne mo`e se dobiti ni metak na stranom tr`i{tu sem od {vercera i lopova koje se mora platiti konvertibilnom valutom”, govori Ad`i} na sastanku i ka`e kako su im jedini saveznik UN i Vije}e sigurnosti, a Mladi} sve pomno bilje`i: “Dobro srediti policiju i pripremiti je za kontrolu teritorije; organizovati TO tako da se ona razoru`a, a da njeno naoru`anje bude smje{teno u magacine i ~uvano po sistemu duplih klju~eva; dobro organizovati i pripremiti JNA koje bi bile spremne krenuti sa granice Krajine ako plan bude izigran: 64.000 ljudi, 763 tenka, 460 oklopnih transportera, 500 artiljerijskog oru|a. Oru`ane snage u drugom e{alonu oko 20.000 ljudi, preko 1000 tenkova, oko 1000 oklopnih transportera, oko 85.000 ljudi”.
25

HAP[ENJE RATKA MLADI]A General Ga~anin konstatira da je te{ka situacija na teritoriji Jugoslavije, a na podru~ju Hrvatske i rat: “Ginu ljudi, hrvatske paravojne formacije se organizuju, naoru`avaju i pripremaju. Dvije republike odcepljene, priznata secesija od nemalog broja zemalja, mo`e se o~ekivati da se otvori oru`ani sukob na prostoru BiH. Sve me podse}a na 1941. godinu i mo`e do}i do grabe`a” Na sastanku su i Radovan Karad`i}, Goran Had`i}, Veljko D`akula iz SAO Zapadne Slavonije, Mom~ilo Kraji{nik i Milutin Kukanjac. Mladi} samo bilje`i da su se obra}ali, ali ne i obra}anja sama.

“ALIJA IZETBEGOVI] RADI ZA NJEMA^KU”
U nastavku dnevnika nakon opisa nekoliko sastanaka, bez posebnog uvoda, Mladi} upisuje zadatke upu}ene o~ito prema vi{im instancama, poslije ~ega navodi zavr{ne rije~i generala Ad`i}a. “Mnogi su hteli pobedu na papiru, i nisu ni{ta dali za rat. Mi smo se borili iz ose}aja patriotizma i gdje smo imali naklonjeno bar tre}inu naroda u~inci su bili veliki. Tamo gde to nije bilo, mogli smo samo tom narodu naneti gubitke”, kazao je Ad`i}, a Mladi} podvukao posljednju re~enicu. Ad`i} zaklju~uje i kako je na pomolu “stvaranje Austro-Njema~kog carstva u Evropi”. “To {to nisu uradili Franjo Josip i Hitler, uspelo je sada Njema~koj koja je Evropi nametnula svoj interes. Njema~ka ide na razbijanje Jugoslavije. U Bosni, apsolutno je jasno da Alija Izetbegovi} apsolutno radi za ra~un Njema~ke kako bi ista izbila na Drinu i Savu. Italija, koja je u po~etku bila za o~uvanje Jugoslavije, sada je za njeno razbijanje da bi dobila Istru koju }e verovatno dobiti preko autonomije, a Dalmaciju }e dobiti Njema~ka. Bugari otvoreno igraju na Makedoniju”, stoji u Ad`i}evoj zavr{noj rije~i uz konstataciju da su “prijatelji jedino Rusija i Gr~ka, kao i donekle [panija i Engleska koje ne mogu pomo}i”. Iako govori o potrebi mira i ~ekanja da se Srbima rat nametne kako bi Hrvatska ispala krivac za njegov po~etak, kad je do{ao ne temu Bosne, govor je postao o{triji. “Treba ~uvati Bosnu, a ako ona bude agresivno postupala onda }emo ratovati pa {ta bude. Mogu vam priznati hrabrost, mr`nju protiv razbija~a Jugoslavije ili rata, ali ne vi{e od mene. Ne mo`emo imati one u na{im redovima koji nas zovu izdajicama” Spominje se i podjela oru`ja srpskom stanovni{tvu uz naoru`avanje 50.000 ljudi na legalan i nelegalan na~in, uz skrivanje zolja, osa i drugog oru`ja.
26

GOSPODAR RATA
Mladi} je ratnu evidenciju pa`ljivo bilje~io u dnevnike. Vodio je bilje{ke o svim sastancima, i skoro svim naredbama

“Kada to re{imo izvla~i se po anga`ovanju UN vojska, a mi da imamo borbene odrede na svakom pravcu. Trebalo bi nam oko 40.000 ljudi na~i~kano i tamo oko 50.000 {to bi bilo vi{e od sada{njeg”. Na sastanku kolegija komandanata 9. korpusa 10. februara Mladi}a informiraju o tome da “usta{e pale srpske ku}e u selu Banjevici kod Biograda”, te da se u BiH formiraju muslimanske jedinice. Dan kasnije na sastanku u @itni}u govori se o razmjenama, a spominje se masovna grobnica u selu ^anak u koju je “vojska sahranila i jedne i druge”

MASOVNE GROBNICE U [IBENIKU
Sa razgovora sa delegacijom RH oko otvaranja masovne grobnice u [ibeniku i razmjeni zarobljenika Mladi} bilje`i zahtjev hrvatske strane da humanitarne organizacije “posete podru~ja [kabrnje, Nadina, Bru{ke i ostala mjesta u kojima su se de{avali zlo~ini”. Zapisuje i podatke da postoje podaci o 60 do 80 ubijenih i masakriranih ljudi u [kabrnji i Nadinu, a u nastavku se razmjenjuju podaci o odre|enim ljudima iz Splita i Hercegovine uz prijedlog da mje{ovita komisija obi|e mjesta stradanja. Dan kasnije, sastaje se predstavnicima komande TO okruga Biha} koji su mu se po`alili na ~injenicu da se “muslimani organizuju u Krajini”.

“Formirali su ilegalni {tab i to odbegli majori Hajrudin Osmanagi} koji je pobegao iz Jastrebarskog i major Meho U{idi} koji je pobegao pre dva i po meseca sa aerodroma @eljava. Njihov {tab je sa sedi{tem u Kladu{i, paravojno se organizuje ovaj deo teritorije.”, izvje{tava potpukovnik Milan Prtina, te spominje kako je u grobnici u [ibeniku i kapetan fregate Trifunovi}. I tu se zavr{ava bilje`nica. U nastavku, u drugoj bilje`nici, ponovno vidimo datum 14. februar, a na uvodnim stranicima zapisani su brojevi Kraji{nika, pukovnika Milo{a Kosti}a i “Radovan: Bosanka”. Me|u va`nijim brojevima je i Ad`i}: 444-4446, te Abdi}: 276183 i podvu~eno 664-930. Nekoliko brojeva se odnosi na Karad`i}a, a zvao je i Klub knji`evnika. Tu je i broj izvjesnog Pere @dere 070 83 120. Pukovnik Hasoti} na sastanku Kolegija izvje{tava kako su vojnici iseljeni iz porodi~ne zgrade Ante Malade, te da je njihovo raspolo`enje prema ovoj porodici veoma lo{e. “Zanemarljivo mala {teta je na ku}i Malade. Iza Malade stoji Milka Planinc, stvari su mu bezbedne, samo njegova ku}a nije ga|ana”. Bez posebnog uvoda Mladi} u bilje{ci od 16. februara opisuje izvjesnog Iliju Reljanovi}a. “Hrvat, manijak. Zaklao je po~etkom oktobra Reljanovi} Iku, {to je odmazda jer
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A Spominje se i ideja generala Mrk{i}a da se snagama UN-a poka`u pu{ke M-48 (tand`are, op.prir), ali im ostaje otvoreno pitanje gdje staviti trena`ere za raketa{e. Aksentijevi} napominje da je u BiH referendum i da od 1. do 9, marta ne}e i}i na zao{travanje, kao i da informativni centri trebaju raditi. Ispod podvu~enog imena @ike Danilovi}a, novinara iz Kragujevca, stoje imena Gradimira Radojkovi}a i Vojina Brankovi}a uz napomenu da su njih dvojica cijelo vrijeme bili u Domu penzionera. “Oni su opozicionari i stalno su bili kod Babi}a i Macure. ^lanovi su SPO-a, to su Dra{kovi}evi ljudi”, stoji u napomeni. U bilje{ci od 3. marta spominje se da se u Brekovici kod Biha}a izvodi obuka. “Imaju zelene uniforme i beretke sa polumesecom”. Na sastanku u Banja Luci 3. marta Kasum iznosi podatke o stanju TO i mogu}nostima prelaska starje{ina JNA u TO, te otvoreno spominje ~etnike. “^etni~ki vojvoda Lazi} sa Kosova iznosi da ima deset do 15 hiljada ljudi koje }e anga`ovati u trenutku izvla~enja JNA. U formaciju je u{lo 15 tenkova, a problem je {to su se Kraji{nici odvikli od rada, a i deo bi ne{to radio a nema {ta da radi”. da, a srpski narod ceo `eli takvu dr`avu. Narod srpski van ove dr`ave je jako tu`an {to u ovom trenutku u sastavu te dr`ave ipak ima makar kakvog saveznika u kom{iluku. Nadajmo se da }e bratski slovenski narodi koji se nisu pokatoli~ili biti na na{oj strani i da }e se stvoriti povoljnija situacija. Ako nam razbiju i ovu SRJ, onda se zaista u vrlo te{ku situaciju dovodi ceo srpski narod. Te{ko je bilo kom Srbinu u BiH i RSK objasniti sve ovo. Bi}e pitanja ‘a {ta je sa ciljem — svi Srbi u jednoj dr`avi — za sada ni{ta. [ta je onda sa borbom srpskog naroda u BiH, onda treba re}i da je srpski narod dokazao svojom borbom da ne}e biti gra|anin drugog reda”, govori Ad`i} dodaju}i da srpski narod, sem malih izuzetaka, `ivi na oslobo|enim teritorijama. “U neku smo ruku preduhitrili Evropu i ako insistiraju na samostalnosti Kosova moraju to dozvoliti i srpskom narodu u RSK i BiH. SRJ kao dr`ava se mora u~vr{}ivati. Ako bude doneta naredba o povla~enju JNA sa prostora BiH, to mora biti shva}eno da je u funkciji spa{avanja onoga {to se spasiti mo`e. Vensov plan na teritoriji RSK mora da se sprovede i da UN preuzme obavezu za{tite srpskog naroda”. Ad`i} ka`e kako se vrlo brzo mo`e o~ekivati da Predsjedni{tvo SRJ donese odluku da nema ni{ta sa vojskom preko Drine, i da naredi da se njeni gra|ani vrate. “Na tu odluku ne mo`emo uticati silom i za ovaj prostor se ne mo`emo izboriti. Ako se donese ovakva odluka onda Vlada SRBiH treba javno pozvati sve oficire da brane svoj narod. Da to ne bi bilo stihijsko, mora}ete uraditi slede}e: informisati komandante brigada i bataljona da budu spremni kad treba, onog momenta da postroje sastav i postupe ovako, da se jedinice JNA izvuku na prostor srpskog naroda i 100 posto popune borcima Srbima. I da borci i stare{ine ne}e napustiti svoj narod - granice srpskih oblasti na teritoriji BiH ome|iti i utvr|ivati”. Dalje sugeri{e da se {tedi municija, i da se ra~una da se tom municijom treba braniti i SRJ. “Mo`emo jo{ uvek razbiti RH, mo`emo dobro udariti i NATO ako se anga`uje, ali ne mo`emo se njima efikasno suprotstaviti”, poja{njava, dodaju}i da je u BiH Abdi} mnogo realniji od Alije. “Mogu se dogovoriti da imaju tri konstitutivne jedinice, da budu demilitarizovani, da svako ima svoju vojsku. SAD se izjasnila da JNA napusti BiH jer nas stalno optu`uju da smo naoru`avali Srbe. Postoji opasnost da se zapad i vojno ume{a”. Ad`i} govori i o pla}anju vojske, kako JNA, tako i pripadnika Krajine, a Mladi} bilje`i te pod stavkom “ogromne {tete” navodi u crticama: “Arkan u Bijeljini, ru{enje Fo~e, plja~ka, paljevina, paljenje
27

ETNIČKO ČIŠĆENJE: “U opštini Bratunac sada imamo dva muslimana. Ljudi su se opustili, predali su se pljački i uvećanju imanja, ima grupa od šest ljudi, vodi ih neki Čubrilo, zovu ga Peki, on je verovatno iz seka Bobote, pljačkaju sve živo“
je mu` zaklane `ene (Reljanovi} Ivan) ubio R iz lova~ke pu{ke pre 15 godina Reljanovi} Mata, svoga brata, koji je otac kolja~a Ilije koji je uhap{en i odveden u Knin, gubi mu se svaki trag. Podatke dali Kalaj Slavko i Pu{evac Mirko iz sela Kacana”. Na sastanku 5. marta bio je prisutan i Milan Marti}, a govorilo se o budu}oj organizaciji bataljona u RSK. Pet dana kasnije bilje`i se sastanak sa predstavnicima Evropske misije i hrvatskom stranom, a spominje se i odlazak nekoliko vojnika u Mostar kod travara. Mladi} upisuje i navode Marka [u{e iz Brati{kovaca koji ga izvje{tava da je uba~ena grupa da ga ubije, ali da do sada nije uradila ni{ta. Potpukovnik Sovilj 28. aprila Mladi}a izvje{tava da {kolski centar pje{adije seli iz Sarajeva u Po`arevac, te tra`i da se i njemu omogu}i preseljenje iz stana.

“AKO RAT PRODU@I, MI GA GUBIMO”
U referisanju od 19. februara Mladi}a obavje{tavaju o prolasku 10 tenkova s natpisima ZNG kroz selo Veli}i koji su odve`eni za Livno. Milutin Kukanjac 21. februara tvrdi kako je pona{anje pukovnika Milivojevi}a zabrinjavaju}e. Me|u stavovima Glavnog {taba, uz konstatacije da politi~ke borbe jo{ traju te da mir nema alternativu, pod stavkom 4 stoji i sljede}e: “Ako rat produ`i, mi ga gubimo”. Nala`e se da se prije dolaska UN-a “oru`je za{teka po ku}ama i podrumima u dubini i po bokovima”. U zadatke se stavlja i pla}anje pripadnika milicije iz Jugoslavije, dok JNA na sebe preuzima pla}anje komandira koje }e ubaciti iz svojih redova.
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

AD@I]: “[TEDITE MUNICIJU, TREBA]E NAM”
Mladi} se 30. aprila sastaje sa generalpukovnikom Ad`i}em koji zahtijeva da ve}ina sastanka bude strogo povjerljiva. “Situacija je izuzetno nepovoljna s jedne, a najpovoljnija s druge strane jer je stvorena SRJ, koja nije ono {to smo `eleli, ali je ipak dr`ava srpsko-crnogorskog naro-

HAP[ENJE RATKA MLADI]A hrvatskih sela na Kupresu, bombardovanje starog dela Sarajeva…” U daljnjim bilje{kama govori se o ostanku JNA u BiH, uz dodatak da ako ne mo`e ostati JNA u BiH, onda }e ostati srpska vojska. “Od nekoliko hiljada oficira iz BiH samo je 700 njih re{ilo da idu u BiH. Mladi}a tra`e za komandanta, a Savo bi mogao da primi Korpus. Nisam zadovoljan pona{anjem dela srpskog naroda u rejonu Od`aka i Bosanskog Broda, Biha} ne mo`emo sa~uvati, mora biti povu~eno”, bilje`i Mladi}. sve sem jednog koridora, uskoro }e biti jedna dr`ava i jedna Armija. Na Palama je Vlada, postoje organi i bud`et. Dr`imo srpska naselja i {irimo ih”, govori Karad`i} i govori kako bi bilo katastrofalno ako se ne razi|u “sa njima”. “Njema~ka i SAD su prihvatile da stvorimo svoju dr`avu na na{im teritorijama. Kasnije }emo se ujediniti sa SRJ, a ne}emo da pripajamo ni{ta Srbiji. Uz paritet ide konsenzus. Ovaj Ustav }e razjebati Bosnu za dvije godine”, prenosi Mladi} Karad`i}eve rije~i. Zanimljivo je da je koristio autocenzuru napisav{i “raz…”. “Na pragu smo ostvarenja na{eg vekovnog sna da stvorimo na{u dr`avu bez mnogo unutra{njih neprijatelja. Sa Hrvatima se ne mo`emo ni{ta dogovoriti. Mnoge zablude smo imali oko jugoslovenskog opredeljenja Muslimana. Izetbegovi} je verski fanatik, za podelu je BiH. Muslimani su formirali zelene, crvene i crne beretke. Nismo imali poraza oko Sarajeva. Izetbegovi} se nada u stranu intervenciju, podr`avaju ga Mok i Gen{er”, iznosi Mladi} u crticama Karad`i}evo izlaganje. “Danas smo bili u Gracu na pregovorima sa Hrvatima. Do 15.05. razgrani~enje, da se razdvojimo, stvorimo koridor, da Drina ne bude granica, i da iza|emo na more. Mislimo da formiramo OS i TO, Brankom Kosti}em koji mu ka`e kako odlukom o povla~enju dr`avljana SRJ srpski narod nije ostavljen samom sebi: “Za Srbe u BiH izuzetno je va`no da se o~uva SRJ. Ne radi se o okretanju le|a Srbima u BiH. Da na oslabimo vojnu mo} srpskog naroda. Sve se finansira {tampanim novcem, a to mo`e trajati nekoliko meseci. Mi }emo na{e obaveze prema Bosni regulisati i planirati, ali trebaju formirati prihode u BiH. Nama garancije treba dati Srpska Skup{tina BiH”. Na sastanku istog dana poslije podne, Kraji{nik iznosi strate{ke ciljeve: “Da se zauvek razdvojimo od Hrvata i Muslimana, napraviti koridor KrajinaSrbija, uspostaviti vezu sa Srbijom na Drini, a prese}i vezu Muslimana sa Sand`akom, Neretva-prirodna granica sa Hrvatima, deo Sarajeva da bude na{. Neka Muslimani imaju svoj deo grada i vezu sa svojom teritorijom. Da imamo izlaz na more, nismo za to da `ivimo sami. U najskorije vreme moramo uspostaviti vezu sa RS Krajinom”. Karad`i} ka`e kako }e preko Evrope dobiti tri Bosne: “Svakom Muslimanu, sem Osmana Karabegovi}a je simpati~na ideja o Muslimanskoj dr`avi”. U bilje{ci od 8. maja stoji rijetka emotivna crtica:

FRONT NA DRINI
Prvi dan maja obilje`io je razgovor sa Viktorom Andrejevim. Andrejev ga savjetuje da se ide kod Vensa i generalnog sekretara Galija uz napisano veliko pismo generalnom sekretaru UN i predsedavaju}em savjeta bezbednosti. Napominje i kako se mo`e o~ekivati zaokret, uz mogu}nost posjete “bliskog prijatelja Miterana”. Mladi} sa Ad`i}em ponovno razgovara 5. maja i ovaj konstatuje kako ne smiju dozvoliti da se raspadnu u BiH, te da na Han Pijesku treba biti mjesto {taba na koje bi trebala iza}i Druga vojna oblast.. General Mandari} 6. maja referi{e kako se na Drini otvorio front. “U Bratuncu dva predstavnika SDS kolju sve {to je muslimansko. Rodoljub \ukanovi} i Rodoljub Deronji} u 2. Odredu SO Bratunac dozvali su iz Vukovara kolja~e, i iz sela Ran~e kod Mili}a pobili sve {to su mogli. Predsednik op{tine iz Ljubovije tra`i da sa pet svojih ljudi sredi, ali je predlog da ih Karad`i} smiri jer prete i majoru Relji}u, komandantu oklopne brugade. To je jedini pravac prema Sarajevu. U Bratunac poslati nekoga da ih smiri, na|eno devet muslimana, mladih, bez glave”, bilje`i Mladi} uz napomenu da Karad`i} treba da po{alje nekoga da “smiri ekstreme \ukanovi}a i Deronji}a koji uop{te vojsku ne slu{aju”. Mladi} bilje`i i razgovor sa Karad`i}em, Kraji{nikom, Ad`i}em i grupom generala iz BiH. Teme sastanka su na~elnik [taba Manojlo Milovanovi}, sjedi{te Vlade i Glavnog {taba, naziv vojske, ozna~avanje, uniforme, te ciljevi: rat ili mir. “Ako se ide na ratnu opciju, treba jasno definisati cilj rata i odnose prema neprijateljskoj strani i saveznicima” Radovan Karad`i} na sastanku koji je po~eo u u 19:20 ka`e kako je Evropa prihvatila da BiH ima tri konstitutivne jedinice. “Odmicanjem rata mo`e se desiti da Hrvati ne prihvate novac, zastavu i ostalo od BiH, oni rade puno, anektira}e zapadnu Hercegovinu. BiH kao dr`ava ne postoji jer nema teritoriju, nema vlast. Kontroli{emo
28

RAPORT KOMANDANTU: “Dva predstavnika SDS kolju sve što je muslimansko. Rodoljub Ðukanović i Rodoljub Deronjić u 2. Odredu SO Bratunac dozvali su iz Vukovara koljače, i iz sela Ranče kod Milića pobili sve što su mogli. Predsednik opštine iz Ljubovije traži da sa pet svojih ljudi sredi, ali je predlog da ih Karadžić smiri “
odbili smo bilo kakvu zajedni~ku armiju, od zajedni~ke bosanske armije nema ni{ta. Izraelski sistem odbrane je izvanredan, da se razbija zelena transferzala. Duboko smo uvereni da smo napravili dobru dr`avu, Srbima samo ne godi nered i haos”, zavr{ava Karad`i}, a Kraji{nik se ubacuje sa svojim izlaganjem: “Srpska BiH treba imati svoje OS, ali i stati u odbranu RSK. Ovo ipak mo`emo nazvati prognozom, u{li smo u rizik da bi dobili {to smo `eleli. Moramo re{iti finansiranje OS dok nam ne profunkcioni{e sistem”. “U 15:20 Vranje{ Anica iz Knina mi je poklonila u avionu sat u ime svoje i `ena Krajine. Hvala!” Sastanak sa generalom @ivotom Pani}em 9. maja po~eo je ta~no u 9:57. Novi komandant Armije Pani}, Mladi}u, komandantu Kninskog korpusa, govori o odlasku na novu funkciju. “Vi idete Mladi}u na vrlo zna~ajnu du`nost. Moramo biti mirni, o{tri, raditi, diplomati da budemo. Odmah obi}i sve jedinice, osloboditi se ljudi koji vas ne mogu pratiti ili imaju druga~ije mi{ljenje. Tamo gdje nas napadaju da zapamte. Sa rukovodstvima op{tina tesna saradnja u pravcu da oni podr`e vojsku i da svuda daju izjavu. Deo tehnike }emo pokrenuti, a drugo ostaje. Posle izjaviti da su to OS BiH, da ne `ele da se povuku i da se mi ‘otcepiSLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

ZAUVIJEK SE RASTATI OD MUSLIMANA I HRVATA
Narednog dana Mladi} je imao sastanak sa, kako je naveo, potpredsjednikom SFRJ

HAP[ENJE RATKA MLADI]A MLADI] U SREBRENICI
Od po~etka rata Mladi}u su s terena stizali prijedlozi za “~iš}enje” Srebrenice

Govori se i o rasporedu jedinica, te postavljanju baterija haubica 155 milimetara na Hre{u i u Podgrab.

OPRO[TAJ MILUTINA KUKANJCA: “NISAM KRIV ZA MASAKR U DOBROVOLJA^KOJ”
Na sastanku sa predstavnicima Vlade srpske BiH general Kukanjac se opra{ta: “Idem sutra, mo`da se nikada vi{e ne}emo videti. Ovo Predsedni{tvo SFRJ je izdajni~ko, u najkriti~nijem trenutku za srpski narod u BiH obra~unavaju se sa generalima. Vrlo je pokvareno od Predsjedni{tva da me za masakr u Dobrovolja~koj razre{avaju du`nosti. To su ne~ije igre i Srbija ho}e da spere ljagu”, kazao je Kukanjac. Na sastanku je ponovo raspravljano o nazivu i organizaciji vojske, ~inovima, konstatuju da se sva pamet srpskog naroda mora staviti na raspolaganje, a Mladi} velikim slovima zapisuje: “Srpski narod je jedan, od Knina do Kovina, a pravoslavlje od Knina do Sibira”. Kao {to mu je Pani} i zadao, Mladi} nastavlja obilaziti komandante. Iz 4. Korpusa izvje{tavaju da su poku{ali akciju kod Mojmila, ali bezuspje{no. U Nevesinju ga kasnije izvje{tavaju o stanju na rati{tima Isto~ne Hercegovine i planovima za izlazak na Neum. Informi{u ga o rasulu u jedinicama i nefunkcionisanju sudova, a La`eti} iz Gacka govori kako su na Dubrova~ko rati{te poslali 220, a prema Mostaru 250 ljudi, te da su Beli orlovi oti{li na Bora~ko jezero. General-major Peri{i} hvali Mladi}ev dolazak u Nevesinje jer je tako “li~nim primjerom pokazao kakav treba biti oficir JNA”. “Dobili ste pravu li~nost, ako ga podr`ite dobi}ete ono {to `elite”, poru~uje Peri{i} okupljenima, uz konstataciju da se slabo radi na informisanju i da se uglavnom gleda HTV i TVSA. Na sastanku su bili prisutni Bojovi} i Kornja~a. Govori se i o tome kako je UN-ov oficir Mckenzie li~no primio Tau{ana u kola i izvukao ga iz Vojne bolnice, uz konstataciju kako je “Mekenzi uljudan ~ovek”. Predla`e se povla~enje Aksentijevi}a iz pregovara~kog tima, jer pregovore vodi na {tetu JNA i “samo se kezi, smeje i podrugiva”. Mladi} 12. maja 1992. godine prisustvuje sjednici Skup{tine Srpske BiH i priprema govor koji zapisuje u dnevnik: “U ovom istorijskom trenutku vidim nas sve na ta~ki sa koje su trebali krenuti na{i preci. Od nje idu, po mom ube|enju, samo dva puta : 1. Put osmi{ljenog, organizovanog, upornog rada i borbe {to je put opstanka; 2. Put stihije, pasivnosti, neorganizovanosti, mudrovanja i neke borbe kako ko ho}e — put nestanka. Duboko sam
29

mo’. Bi}emo na vezi, ako nema mene — Simonovi}. Tu je i pukovnik Den~i} iz 17. korpusa, borben, naginje ~etni{tvu, ho|e da ostane komanda u Ugljeviku kod TE.” Istog dana, u 15:30 Mladi} se sastaje sa komandom Druge vojne oblasti. Primjetno je da su pripreme za totalni rat u punom jeku. Kukanjac ga informi{e i o okru`enim kasarnama u Sarajevu i drugim gradovima. Isti~e kako je sve ranije bilo spremno te da je mjesecima oprema izmje{tana tako da su izvukli 90 posto efektive, oru`je TO ve}inom uzeto te da ni jedno skladi{te nije palo. “Na prostoru BiH muslimansko-hrvatska sprega je nevi|ena. Armija je na udaru, a posle Srbi. Nema povla~enja JNA po receptu Alije Izetbegovi}a. Dobro su organizovani i dobro su naoru`ani, veliki su zlo~inci. Za nejake su bili ‘heroji’. Pretrpeli su velike gubitke koje kriju”, ka`e Kukanjac, navodi kako su glavni ciljevi “studijo TV i Predsedni{tvo, te Mladi}a informi{e o vi|enju situacije u Sarajevu: “Sedi{te njihove TO je u zgradi Predsedni{tva. Glavni su: za MR Kari} Vehbija, otac mu usta{a; komandant Hasan Efendi}, pukovnik, Tur~in; pomo}nik Divljak Jovo — trebao i}i u zatvor; [iber Stjepan, vezista, upropasti nam veze. Vojske imaju 30.000 u Sarajevu, to je rulja. Viki}, zlikovac, ima grupe za teror, komandant je specijalne jedinice MUP-a. ^egar Zoran komanduje nekom manjom jedinicom. Radi se o nasilnom stvaranju muslimansko-hrvatske dr`ave, NDH, a onda nove Austrougarske. Srbi se uni{tavaju gde se stignu. Glavni zlo~inci i teroristi su oficiri-izdajnici, pre svega Muslimani. Potpukovnik Muris Zemalovi} pre 10 dana oti{ao iz komande VO, prekida sve veze. Potpukovnik Goki}, Musliman, bio je komandant bataljona VP, rukovodio
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

napadom na kolonu; Enver Had`ihasanovi} -rukovodio napadom na kasarnu Viktor Bubanj; pukovnik Nad`ak Muharem, personalac”, brifuje Kukanjac, a za Sarajevo ka`e da je avetinjski grad. “Tu~e se mesecima sa MB i artiljerijom. Nije mi jasno kako Peri{i} ru{i Mostar i za{to. To rukovodstvo SDS uop{te ne shvata {ta se mo`e dogoditi. Glavno im je crtanje karata koje svi prepi{avaju. Svi bi hteli da im drugi osvoji, a da posle sebi to pripi{u. Nemaju nikakvu organizaciju, niko nikoga ne slu{a. Su{tina njihove strategije je da svako dr`i svoj prag i da {to vi{e oplja~ka. Oplja~kali su sva kola, fri {opove i prodavnice na aerodromu, to je uradila ~eta iz Vojkovi}a, te{ko da se neko udalji i 10 kilometara od svoga sela. Koljevi} previ{e landara po svetu, Plav{i}ka je u Sarajevu, Srbi im jako zameraju {to su oti{li na Pale. JNA i 2. VO vrlo brzo trebaju prestati da egzistiraju. Ljudi se tako pona{aju kao da za nekoga drugog vode borbe, SDS su oti{li na Pale, spavaju do osam-devet sati”, ogor~en je na sastanku bio Kukanjac. Ponovno “veli~a” mo} zelenih beretki te tvrdi kako su Komandu napali njih 2.000 do 3.000. Kukanjac nije bio zadovoljan ni odlukama Vrhovne komande: “Vlada uverenje stare{ina da je 2. VO `rtvovana. Pukovnici poti{teni, jedan ka`e da }e uzeti Puh i oti}i. @alosno je {to popunjavaju upitnike. Generalno je nezadovoljstvo, Hrvate moramo odavde skloniti”, ~ulo se na sastanku, uz konstataciju da su starje{ine istraumatizirani. Spominje se i da je dio dokumentacije i akata Glavnog {taba i Predsjedni{tva koje je Kukanjac dobijao zarobljeno, kao i odre|ene karte sa rasporedom jedinica. Konstatuju da je stanje na Drini i kod @epe te{ko. Mladi} dan kasnije upisuje sastanak sa pukovnikom Gakovi}em iz 4. korpusa.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A ube|en da za svakog ~oveka ro|enog na prostoru SR BiH ili onog kome koreni se`u do ovih prostora, postoji samo prvi put, koji je put ~asti, slave i opstanka. Jedinstvo i sloga na{ su opstanak, nesloga i java{luk su nestanak. Otuda vidim pravo i obavezu svakoga da kora~a prvim putem i da svoje mogu}nosti stavi na raspolaganje narodu. Za stvaranje vojske i dr`ave treba nam celokupna politi~ka, duhovna, nau~na, kulturna i vojna pamet na{eg naroda koja mo`e uspe{no poneti te{ko breme ovog vremena. Isku{enja i te`ak put su tek pred nama. Neprijatelj je svim silama nasrnuo na na{ narod i na{e `ivote. U slo`enim, ratnim i krvavim vremenima, kad padaju `rtve najboljih sinova na{eg naroda, stvaramo svoju vojsku. Vreme te{ko i opasno, ali i povoljno za formiranje i razvoj vojske, jer je najja~a narodna vojska koja se ra|a u buri rata i iz nedara naroda. Mi ne po~injemo niod~ega, polazi{te nam je naoru`an srpski narod koji se u dosada{njem toku rata listom odazvao da zaustavi usta{ku neman. Iz nedara na{eg naroda u dosada{njem toku rata afirmisao se veliki broj boraca, dobrovoljaca, kako vojnika tako i stare{ina ~ija je sveta du`nost da se u ovom sudbonosnom ~asu stave u slu`bu vojske koja }e za{tititi svoj narod od istrebljenja. Mi ne}emo formirati osvaja~ku vojsku — tu|e nam ne treba. Formiramo vojsku koja }e braniti i odbraniti na{e pragove i za{tititi na{u neja~ od osvaja~kih ambicija nacisti~kih pla}enika, koja }e doneti slobodu svome narodu i omogu}iti mu da u miru `ivi na svojim vekovnim ognji{tima”, zavr{ava govor Mladi}, te predla`e Skup{tini da donese zakon kojim }e se regulisati ustrojstvo vojske.

KAPETAN GARI]: “VI NAM NACRTATE, MI OSVOJIMO!”
“Vojskom rukovodi i komanduje predsednik SR BiH preko Glavnog {taba vojske SRBiH… Sistem stajanja na ku}nom pragu, ratnog turizma i samozvanog organizovanja mora se {to pre napustiti kao i taktika ho}u-ne}u, krenistani i sli~no… ”, poru~uje Mladi}. Kapetan Gari} iz Doboja, rodom sa Romanije, postavlja pitanje politi~arima: “Vi politi~ari treba da nam nacrtate kartu i ka`ete {ta ho}ete, mi to da zauzmemo. Srbi ne}e u rat, meni u Doboju trebaju dvije ~ete, a Srbi ne}e. Ja sam za {ajka~u, tradicionalno bi je opravdali. Ko ne}e da stavi {ajka~u treba ga protjerati u Teheran” General Pani} na jednom od sastanaka nekoliko dana poslije u Beogradu dotakao se i situacije u Srbiji, te problema Kosova i Sand`aka. “Ako do|e do krize, mora se to uraditi za nekoliko sati, dan je veliki. Dobro bi bilo
30

da se uvate najve}i Kosovari, da im se daju privilegije, ne i}i |onom”, kazuje Pani}, te daje zadatke i upute o daljem djelovanju. Koljevi}, koji je tako|er bio na sastanku, ka`e kako {to prije treba dovesti Fikreta Abdi}a na razgovore u Beograd jer “on je glavni da zameni Aliju”. Kazao je kako se kod njega Kutiljero raspitivao o karakteru Alije Izetbegovi}a. Predstavnik udru`enja Srba iz BiH u Beogradu informi{e skup o prikupljanju sredstava za vojsku, ali i dobrovoljaca po Kanadi i SAD-a preko izvjesnog Vinka Stupara iz Knina. Zanimljiva je uokvirena bilje{ka na kraju u kojoj stoji: Da se prekine bombardovanje Sarajeva, to je muslimanski grad, Srbima je ostala Ilid`a i deo Sarajeva”. Na Palama 16. maja Mladi} prisustvuje sastanku sa predstavnicima Vlade. Karad`i} mu govori kako je Ilid`a veoma va`na te kako se mora dr`ati skupa sa jednim dijelom grada. “Treba sve`ih snaga, hrabre i vje{te starje{ine koji }e odbiti napad ka Ilid`i. Rajlovac moramo zadr`ati zbog spre~avanja prodora ka Zenici. Treba doturiti municiju ka @u~i, i gdje god se stabilizovalo mora se udarati granica i bunkeri. Vrlo je va`no Sarajevo i region Posavine. Oru`je ne sme da se preda Muslimanima, da se zape~ati UNPROFOR i da se deli posle rata. Oni

moraju pustiti djecu, oni njima ne smeju ni{ta, UNPROFOR zna da su na{i tamo. Ilid`u probiti ne smeju”. Mladi} 19. maja bilje`i podatke o evakuaciji vojske iz kasarni Mar{al Tito iz koje je konvoj oti{ao na Trebevi}, dok su iz kasarni Viktor Bubanj i Jusuf D`onli} preba~eni na Jahorinu. Mladi} 20. maja zapisuje bilje{ke o evakuaciji Sarajeva, sa spiskom “Srba zarobljenih na Pofali}ima”. Na spisku za evakuaciju nalaze se Biljana Plav{i}, njena majka, brat i snaha, akademik Milorad Ekme~i}, Milan Lalovi}, Jago{ Nenadi}, Jovo, Branko i Koviljka Elez, ljekar Violeta i Dragana, profesori Svetozar Koljevi} i Slavka Leovca. U zabilje{kama od petka, 22. maja, stoji izvje{taj izvjesnog Cacovi}a iz Bu}a potoka o zarobljenim Srbima koje, kako je on kazao, dr`e zarobljene u studentskom domu na Bjelavama, u Vratni~koj {koli, Ekonomskoj {koli… “U FIS-u dr`e na{e ljude do kolena u vodi po {est dana. Ko{arka{u Ratku Radovanovi}u su otsekli glavu”, zapisao je Mladi}. Ratko Radovanovi}, ko{arka{ slavne generacije KK “Bosna” iz Cacovi}evog izvje{taj a danas bi bio fenomen, jer je danas sa “otse~enom glavom” sportski direktor KK “FMP @eleznik”.
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A “Tra`e da se dostavi oru`je u Jusuf D`onli} i Pazari}u. Novi komandant TO od ju~e Sefer Halilovi}”, izvje{tava Bo{kovi}. “U Lisabonu su namerno odugovla~ili od 21. do 27. u `elji da nas jo{ jednom fingiraju. Saznali smo od Kineza da SAD odugovla~e konferenciju o BiH jer na njoj lak{e lome Srbiju. BiH su primili u UN za dva dana, mimo predloga da do prijema pro|e mesec dana. Za mesec dana Britanija preuzima predsedavanje Evropskom zajednicom, pitanje je {ta oni misle i {ta nam je povoljnije. [to se ti~e Beograda, koliko je ranije bilo oholog zaletanja, toliko je sada zabrinutosti. Srbija }e uvesti racionalno snadbevanje, postoje pri~e o vojnoj intervenciji, a Kutiljero je rekao da smo na dnu i da se mora krenuti nagore. Zahtevaju da prestanu dejstva oko Sarajeva i pu{tanje aerodroma. To rade radi lomljenja Srbije i da joj ne dozvole izlazak na more. Kozirjev rekao da {to pre postave tenkove na granice i okrenu ih prema nama”, iznio je Karad`i} u crticama detalje i zaklju~ke o pregovorima, osvrnuv{i se i na probleme u Republici: “U mnogim op{tinama vlast ne funkcioni{e. Ima lopova, vojvoda, raznih vojski. Ne znamo {ta se i kako proizvodi. Mobilizacija je dala neke rezultate u Krajini, ne postoji koordinacija komandi, izgubljena je Modri~a, kao i Bosanski Brod. Padom Modri~e stra{no je ugro`en [amac. Oko Drine ne postoji jedinstvena komanda”, referi{e Karad`i}, te poziva na hitno dono{enje odluka. Predvi|a da }e “najvi{e posla” imati vojska, policija, i komanda vojske, {to }e se u nastavku rata pokazati i ta~nim, a dokazati i u postupcima za genocid. Upozorava i da se avijacija smije koristiti samo u krajnjoj nu`di, te daje jasne smjernice za zauzimanje gradova i etni~ko ~i{}enje. “U sredu da do|u komandanti na savetovanje o zauzimanju gradova. Mauzer se u Bijeljini osilio i on ne mo`e da radi onako kako on ho}e. U Bijeljini se naseljavaju Muslimani, imamo uhva}enu poruku: kontrola nikakva, do|i, oru`je ti ne treba. Ako je odziv na mobilizaciju dobar, onda da o~istimo Posavinu od Hrvata”.

RAZGOVORI SA FIKRETOM ABDI]EM
Naredna bilje`nica, kao i ostale, po~inje zapisanim brojevima telefona, me|u kojima su najvi{e podebljana i podvu~ena imena Gvere koji ima nekoliko telefona, kao i Karad`i}a na vi{e adresa, od kojih i jedna u Interkontinentalu u Beogradu. Tu je i broj pukovnika Ratka Bundala iz Kalinovika, koji je osu|en na 19 godina zatvora zbog zlo~ina u Kalinoviku, kao i brojevi Pani}a, Ad`i}a, ali i izvjesnog Hamida… Bilje`nica se nastavlja sa 26. majem, a nigdje u nastavku ne spominje masakr u Ferhadiji koji se desio 27. maja 1992. godine. Bilje`i zato da se 28. maja skupa sa Biljanom Plav{i}, Zdravkom Tolimirom, ministrom pravosu|a Momom Mandi}em, predstavnikom MUP-a Milenkom Kari{ikom i prevodiocem pukovnikom ^a|om susre}e se sa predstavnicima Francuske i izvjesnim @akom Blotom, podministrom spoljnih poslova zadu`enim za Evropu. Mladi} bilje`i i telefonski razgovor sa Fikretom Abdi}em, koji je rekao da je Predsjedni{tvo za dogovor od 10. ili 18. maja, te da ih narod napada da su popustljivi u pregovorima. Poslije ga izvje{tavaju da je Andrija Hrgovi}, Hrvat, radio u nabavci, ulazio u kasarnu u civil-

GENERALOV GOVOR: “Vreme teško i opasno, ali i povoljno za formiranje i razvoj vojske, jer je najjača narodna vojska koja se rađa u buri rata i iz nedara naroda. Mi ne počinjemo niodčega, polazište nam je naoružan srpski narod koji se listom odazvao da zaustavi ustašku neman”
Tog dana Kraji{nik i Mladi} imaju razgovor nasamo: “Ovo {to }u vam re}i moja je obaveza. Imate veliku reputaciju. Svakog ~oveka trebamo iskoristiti u korist srpskog naroda”, bilje`i Mladi} Kraji{nikove rije~i, ali i primjedbe upu}ene Kraji{niku: “Uvla~e vas u politi~ke igre Hrvati i muslimani. @ele da razgovaraju. Vi ste veliki politi~ar, a pomalo vas uvla~e. Imate veliko breme popularnosti. Cilj nam je da zavr{imo posao, a ne da obezbedimo mesto u istoriji. Trebate biti nedodirljivi… Ja vas vi{e ne volim nego {to vas volim, ovo sam govorio vojni~ki, mu{ki, srpski!” Mladi}a 25. maja general Bo{kovi} informira da kod Doke u kancelariji postoje prospekti za plamenobaca~e dometa do 200 metara, te da je on rekao kako je Aliji obe}ana intervencija 6. flote.
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

nom odelu te da je dobio odobrenje da ide na VMA gdje ga je vozio izvjesni ugostitelj Tomi} iz Hrasnice. Pretpostavljaju da je Hrgovi} ~lan HDZ-a. U 16:05 pretposljednjeg dana maja Mladi} se sastaje se sa generalom Vilsonom, koji mu prenosi molbu generalnog sekretara da se prestane ga|ati Sarajevo granatama. Mladi} dalje bilje`i da su uhva}eni @arko Tole, komandant 141. Brigade ZNG, a sada glavni zapovjednik za Srednju Bosnu, te biv{i major Sead Reki}, nekada{nji komandant Vojne policije, koji “ima diverzantsku grupu ja~ine 100 ljudi (usta{a) koji su poklali Srbe u selu Bradina”. U nedjelju 31. maja Mladi} je oko 22 sata na Jahorini na sastanku sa rukovodstvom Srpske republike BiH, gdje ih Karad`i} informi{e o dogovorima u Lisabonu i Beogradu.

KARAD@I]: “SARAJEVO SE MORA PRESJE]I, ^ISTITI DOBRINJU, HRASNO, MOJMILO”
Karad`i} tu daje i jasne smjernice o presijecanju Sarajeva: “Oko Sarajeva moramo sesti i razgovarati. To je i na{ odnos prema SRJ, Srbiji i JNA. Moramo uzeti kasarnu, prese}i grad, utvrditi granicu u Ulici Ante Brki}a, preko studentskih domova, i kasarne Jusuf D`onli}. Presecanje kod kasarne nateralo bi ih na pregovore. Moramo imati: koridor u Posavini, dio Sarajeva, operativnu grupu na Drini”. Prvog dana juna Mladi}u ponovo ima sastanak sa Vladom i ~lanovima Predse31

HAP[ENJE RATKA MLADI]A dni{tva SR BiH na kojem je Kraji{nik bijesan {to se umanjuje uloga SDS-a, a Biljana Plav{i} govori o problemu Sarajeva. “Jedan je problem izme{tanje kasarne, drugi je da kasarna bude bastion na{e odbrane, na{eg dela Sarajeva. Prethodno o~istiti Mojmilo, tu se ukopati u jednu dobro opremljenu zgradu. Nema metoda koje ne bi trebalo podrediti tom cilju. Ja bi ih zabavila akcijama prema starom delu grada”. Karad`i} na jednom od sastanaka Tornberiju ka`e da }e pristati na odmicanje oru`ja od Aerodroma, ali onda postavlja niz uslova, izme|u ostalih i da vojnici UN-a anga`ovani na aerodromu ne smiju biti iz zemalja koje su u~estvovale u Drugom svjetskom ratu, i da iz zemalja protiv kojih ne{to imaju nema potomaka iz tri generacije. Predla`e Kineze, Ruse, Francuze, Engleze i Australijance. U ve~ernjim satima ponovno se sastaje u`i dio dijela dr`avno-politi~kog rukovodstva. Prisutni su Karad`i}, Koljevi}, Plav{i}eva, Kraji{nik i \eri}. Karad`i} tvrdi da je prijedlog UN-a pacifikacija Sarajeva. U zahtjevima navodi osloba|anje koridora preko Zlati{ta, zauzimanje granice u gradu, i govori kako Sarajevo treba rije{iti politi~ki i uz tiho dejstvo “mic po mic”: “Butmir o~istiti, Hrasnicu, Dobrinju i Sokolovi} Koloniju, a u gradu o~istiti Hrasno prema brdu Mojmilo.” Karad`i} je 6. juna u hotelu Bistrica na Jahorini kazao kako ra|anje dr`ave ne ide bez rata. “Kralj Aleksandar je dobio veliku dr`avu i izgubio Srbiju. To smo platili `rtvama, da li nam je stalo do teritorije ili naroda. Ako mi Srbi ne po~nemo misliti o dr`avi i o na{oj teritoriji, onda }emo izgubiti. Na mapi smo dobili 66 posto teritorije, {to bi nam svet osporio. U ovu kartu bi u{lo 1.920.000 stanovnika. Srbija danas ima 66 posto, Slavonija ima kompaktan prostor. U uzetoj teritoriji bi bilo 35 posto Muslimana, ne smijemo vr{iti pritiske na preseljenje naroda. Nemamo pravo re}i da granica nije na Neretvi.“ Skup je iz Op{tine Bratunac informiran kako tamo vi{e nema Muslimana. “Potpuno je slobodan grad, nema ni nekih sela koja su presecala komunikaciju. Srebreni~ka op{tina dr`i se polovi~no, Srebrenica je prazna. Prostor izme|u @epe i Srebrenice je 90 posto rude boksita. Dogovorili smo se da Srebrenicu podelimo popola i da oni ostanu na prostoru Osma~a. Padom Bratunca pada i Zvornik“, zapisao je Mladi}. Izvjesni Ne{kovi} iz Sarajeva (najvjerovatnije Radomir op.pr.) predlo`io je da svaka op{tina ostane sa ekspertima i rije{i granice. “Vojni~ki poraz Alijine vojske je strate{ki cilj. Dok se oni ne poraze i dok
32

imaju vojsku i policiju mi ne}emo imati dr`avu. Narod tra`i da do|ete dole, Alija je sada u Sarajevu. Djeca i balavurdija nas rastura, u Pofali}ima, @epi... Na{ moral nije kao {to je bio“. To{i} s Han Pijeska ka`e kako treba samo definisati zapadnu granicu. “Iza le|a moramo sve o~istiti, Srebrenicu i @epu. Moramo imati koridor prema Srbiji, i da znamo da neprijatelja preteramo, i gdje.“ Karad`i} isti~e kako bi bilo dobro da se za 4-5 dana u gradu ostvare vojni ciljevi. Unkovi} isti~e kako se moraju uzeti Mojmilo, Vojni~ko polje i Dobrinja. Kraji{nik ka`e da je bio cilj da se formira Bir~ansko-romanijska regija, i da se odrede njene granice. “Da joj pripadnu Had`i}i, Ilid`a, Vojkovi}i i Novo Sarajevo. Dobrinju ako mo`emo, da je uzmemo. Oni koji su oslobodili Had`i}e i Vogo{}u, to treba i odbraniti, to }e biti na{e. Granicu treba braniti i odbraniti. Od sutra moramo osvojiti ono {to je na{e i biti spremni da odbranimo svoju dr`avu. Da su pametni muslimani bi odmah kapitulirali jer bi kroz demokratske izbore pobijedili na tim izborima”.

“GADAFI OD BOSNE”
“Ideju o podjeli Bosne dao nam je Alija Izetbegovi} u Zenici”

TAJNI PUNKTOVI ZA POMO] IZ SRBIJE
Mladi} zapisuje i Koljevi}ev prijedlog da se organizuju tajni punktovi za snabdjevanje iz Srbije i da se formira Prva srpska udarna brigada koja bi se premje{tala po

OVENOVO UPOZORENJE: “Što se tiče silovanja, sledećih meseci ćete naići na ozbiljne teškoće masmedija. MCK je rekao da su Srbi raspustili Manjaču, a Hrvati i muslimani nisu. Pitanje je gdje je prebačeno 500 zarobljenika s Manjače”
potrebi, ali im je ostao problem gdje da se bazira, i kako je najbr`e prebacivati. Mladi}a informiraju i o 39 poginulih i 76 ranjenih kod @epe. Mladi}u dolazi i supruga pukovnika Tri{i}a koja ka`e da je sa Milom Vuka{inovi}, suprugom pukovnika Vuka{inovi}a, i novinarkom Savi} bila u Centralnom zatvoru u Sarajevu gdje im je bila u`asna tortura. “Svako granatiranje govore: “evo {ta nam radi va{ mu`“. Poslije podne 8. juna Mladi}a izvje{tavaju o stanju u jedinicama, a taj dan im je posebno bio te`ak na polo`ajima oko Sarajeva. Pukovnik [ip~i} ka`e da je kod Vukote dosta te{ka situacija. “Mojmilo nije osvojeno, dosta problema na Vodovodu, od Butmira prema Ilid`i napad, Ilid`a se dobro dr`i. Zlati{te je napola ovladano, put ispod Trebevi}a je prese~en na jednom mestu u rejonu [. Ku}e“. Na Palama je dan poslije opet sastanak sa Predsjedni{tvom SR BiH kojem prisustvuju Karad`i}, Koljevi}, Plav{i}eva, Kraji{nik, \eri}, Gvero i zapisni~ar. Mladi} bilje`i da je na po~etku sastanka prisutne informisao o stanju na frontu i materijalnim resursima za dalji tok rata. Kraji{nik nakon Mladi}evog i Gverinog referisanja ka`e kako je “ovo gra|anski rat“ i kako svako mora ~uvati svoju teritoriju. Konstatuju da se za odr`avanje Sarajeva moraju dovesti jedinice sa strane. \eri} ka`e kako je za ratnu proizvodnju sve dogovoreno sa \uki}em, te da su direktori oti{li u Beograd gdje su otvorili ra~une, napla}uju potra`ivanja i nekako {alju platu radnicima i ~ekaju rasplet. Pukovnik Salapura na referisanju
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A Istog dana u 12:40 Mladi} bilje`i pregovore sa generalom McKenziejem, a general-major \uki} ka`e mu kako je po~ela proizvodnja municije u Pretisu, te da se municija izvla~i iz Had`i}a. Na sjednici Predsjedni{tva 15. juna odlu~eno je da se demontiraju kapaciteti “Pretisa“ i ma{ine za pravljenje kapisli iz Gora`da te se prebace na podru~je SRJ. Koljevi} na sastanku isti~e va`nost raspore|ivanja UNPROFOR-a, i odr`avanja komunikacije za Ilid`u i Ned`ari}e. “Dobrinju tretiramo kao na{u teritoriju u koju su infiltrirani njihovi snajperisti i teroristi“, ka`e Koljevi}, dok Karad`i} konstatuje kako SAD sabotiraju rad na mirovnom rje{enju krize u BiH “da Srbiju tu~e na primeru BiH, jer to nisu mogli u~initi na primeru Kosova“. Sa komandantima jedinica oko Sarajeva Mladi} se sastaje 16. juna. Pukovnik Milo{evi} isti~e da je samovoljno napu{tanje polo`aja veliki problem, uz lopove, profitere i dezertere. “Kradu gra|ani, slobodni ljudi i borci. Zoran Vitkovi} je {ef onih koji kradu. Po pitanju vo|enja borbe nema nikakvih pitanja, napadaju u talasima na objekat Bosut i na Ozrensku ulicu”, kazao je Milo{evi}. Major Maljkovi} nudi 120 svojih ljudi za napad na Dobrinju, a major Despotovi} se `ali da je dio polo`aja prema Lukavi~koj cesti napu{ten, te da mu pola vojnika nema ni obu}u ni odje}u. Ka`e da ako se anga`uje vi{e mladih, mogao dati 200 ljudi za Dobrinju, dok Tomo Kova~ nudi njih 70. “Posle ~i{}enja mogu anga`ovati jo{ 150 ljudi koji bi dr`ali polo`aje”, ka`e Kova~, a Mladi} bilje`i da na Igmanu ima pripadnika HOS-a pod vodstvom “[amarli[ je zvanog Daid`a” iza kojih ne stoji Hrvatska.

izvje{tava o napadu hrvatsko-muslimanskih snaga od prethodnog dana. “Borbena dejstva ju~er su te`i{no izvo|ena u okolini Sarajeva. Napadali su Vidikovac, Vraca i objekat @u~. Napad je izvr{en i na Ilid`u kao i sa Kobilje Glave ka brigadi iz Vogo{}e. Napad se odvijao i od Pazari}a ka Had`i}ima i @unovnici. Neprijatelj je imao zna~ajne gubitke, oko 100 mrtvih, mada priznaju 30 mrtvih i oko 300 ranjenih. Prostor oko Kladnja je zna~ajno na~i~kan muslimanskim snagama i oni dr`e Kladanj. U Sarajevu naoru`anih 20.000 muslimana i Hrvata, glavni u odbrani Sarajeva je \ uka Prazina (Juka op. Pr.).” Mladi} 14. juna prenosi Pani}ev zahtjev za iseljenje vojnih pogona iz Vogo{}e. “Ako se ne izvuku dve ma{ine za kapsule mi smo na kolenima. Do{li smo da ih izvu~emo, Srbi nisu dali. Izvucite te ma{ine na Pale, da}u helikoptere da se to izvu~e. Te ma{ine ako ne izvu~emo, osta}emo bez pe{adijske municije. Ne mo`emo proizvoditi mine za minobaca~e 120 mm. Iz Bijeljine Mladi}a izvje{tavaju o Ljubi{i Savi}u Mauzeru. “Samozvani major, neka Arkanova odlikovanja dobio, dr`i u strahu pola op{tine. Njegova garda vr{i pretrese,
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

op{tina ga izglasala da bude organ bezbednosti. Okru`io se sa 100 ljudi, kriminalaca. Mozak cele ekipe je Je{ari}. Povezani biznisom i ro|a~ki. Ima svoju jedinicu u garnizonu Bijeljina, primorao je Den~i}a da ga postavi na du`nost komandanta”. Mladi} je 12. juna u Beogradu. Ad`i} podsje}a da je potrebno maksimalno politi~ko anga`ovanje da se obezbijedi jedinstvo srpskog naroda, i predla`e oja~avanje vojske uz formiranje manevarskih jedinica i anga`man stanovni{tva. “Stvoriti jedinice za odbranu naselja, sve `ene i starije ljude obu~iti u ga|anju i rukovanju naoru`anjem. Da radi sa pu{kom na le|ima. Pre}i u odbranu na dostignutim linijama, i kada uspostavimo liniju onda tra`iti da do|u snage UN“, ka`e Ad`i}. Dan poslije Mladi} je ponovno na sastanku Predsjedni{tva na kojem Kraji{nik isti~e kako se treba hitno rije{iti pitanje aerodroma. “Ako damo aerodrom, a bez re{enog pitanja Dobrinje, napravi}emo politi~ki problem. Treba se oti}i u Bijeljinu, tamo je najkriti~nija situacija“. Koljevi} ka`e kako Tomo Kova~ tvrdi da ima 100 ljudi koje mo`e dati za ~i{}enje Dobrinje, gdje su“najve}i problem podzemne gara`e“.

U VRIJEME ZABRANJENIH LETOVA
Mladi} se 20. juna, o~ito telefonom, ~uje sa kapetanom Mikom Radivojevi}em iz Frenkijeve grupe. “Kada smo na Medenom polju oteli dva ANA, radili smo sa Zekom i Meni~aninom. Komandos sam, pomagao sam u Golubi}u, nu|eno nam je da dobijemo Galebove, a dati su nam Kraguji — Mika [trajc zna za ovo. U ovom momentu mi radimo na programu Kraguja u Batajnici, mo`emo da ih ukrademo, napravili smo letili{te u Bratuncu pored Drine. Ja sam JAT-ov pilot, imamo proverene ljude, krenuli bi sa dva do ~etiri aviona, dejstvovali bi po @epi i oko Drine. Ima Kraguja u Sarajevu, Rajlovcu. Navodno ima ~etiri ili sedam Kraguja, dve Utve i dve Cesne. Ja sam u eskadrili 252”, ka`e Radivojevi}. Mladi}a 22. juna pukovnik Suboti} izvje{tava o zapa`anjima sa sastanka na kojem su bili prisutni predstavnici op{tina
33

HAP[ENJE RATKA MLADI]A [ekovi}i, Mili}i, Vlasenica, Rogatica, Han Pijesak, Olovo i Zvornik. “Dana 20. juna oko 19 sati iz rudnika su izvla~ili rudu sa tri dampera i transporterom, a kod rudnika Gunjaci nai{li na muslimansku zasedu i uni{tena su sva tri dampera i transporter, poginuo je jedan, lak{e ranjeno pet i te`e ranjen jedan. Miniran je mosti} izme|u Nove Kasabe i Konjevi} Polja. Tvrde da u rejonu Bratunca ima oko 50.000 muslimana, kontroli{u potpuno Srebrenicu“, zapisuje Mladi}. Pi{e i o obilasku ranjenika kojem je prisustvovao i vladika tuzlansko-zvorni~ki, a povjerenik iz Vlade za kojeg ka`e da je pro}elav i plav izjavio je kako postoje dvije grupe paravojske: jedna od Ljube Savi}a Mauzera, a druga je “Blagojevi}eva vojska radikalaca“. “Oni su se jako zaka~ili, prekosutra pripremaju smenu vlade SAO Semberija, a Blagojevi} i Mauzer ho}e da smene vladu i ne slu{aju komandanta Korpusa. Blagojevi}eva radikalna stranka bila je preuzela radio-stanicu u Bijeljini i narod su odvra}ali od Vlade SR BiH i Karad`i}a“. Na kasnom referisanju 24. juna Gvero potcrtava da je McKenzie ponovio stav da u~ine znak dobre volje i sa dva punkta uklone artiljeriju. “Insistirao je da li mo`e saop{titi da }emo odma}i artiljeriju od aerodroma. Na{ je utisak da je McKenzie zadovoljan. Koljevi} je na kraju tra`io da ostane u ~etiri oka s njim. Simptomati~no je da McKenzie `eli ista}i da Srbi jednostrano odmi~u oru`je od aerodroma. Insistirao je da ka`emo kada mo`emo re}i da je artiljerija odmaknuta“, ka`e Gvero.

MORILLON-RATKOV PRIJATELJ MORILLON-RATKOV PRIJATELJ
“Muslimani su pucali na “Muslimani su pucali na mene ju~e. Danas sam li~no mene ju~e. Danas sam li~no zahvalio Halilovi}u na ovom poklonu” zahvalio Halilovi}u na ovom poklonu”

O^I[]ENO SVE DO ULICE MIROSLAVA KRLE@E
U bilje{kama o stanju u Korpusu, navodi se kako je “o~i{}eno sve do ul. M. Krle`e, uz izuzetak {kole. “MUP se nije uklju~io ve} tri dana u akcije na Dobrinji. Vogo{}a se stabilizuje. Milo{evi} dobro radi, tra`i pomo} u mobilizaciji“ Nakon zabilje{ke da je ukupna popunjenost jedinica 74 posto, Mladi} 26. juna u 13:30 bilje`i sastanak u Mili}ima i referisanje pukovnika @ivanovi}a. “Najve}i problem le`i u Srebrenici gdje imaju puno {kolovanih oficira — pukovnik Mehi} Red`o komandovao u Mostaru, pukovnik Meho Mustafi}, artiljerac, bio u Bijeljini. Komanda im je u Srebrenici a zadatak da opserviraju srpsko selo, uni{te ga, oplja~kaju i spale. Svakog na{eg zarobljenika mu~e tako {to mu otkriju krvnu grupu i uzmu krv do smrti. Prate svaku aktivnost, a na sahranama masovno ubijaju. Ubili su bra}u Ranki}e: Vidoja, Ranka i Milutina iz sela Ratkovi}a.
34

Kompletan srpski `ivalj ~eka glas glavnog {taba. [verceri i vojvodi}i su pali tamo gde im je mesto. Skelani su se organizovali, odbili turski napad na branu i popalili muslimanska sela i punih 10 kilometara oslobodili zonu koju dr`e pod kontrolom“, izvje{tava @ivanovi}, dodaju}i kako je pola Skelanskog odreda “u opancima i u odelima“ te da nemaju plate pa se zato dobro brane. U 16:30 Mladi} ima sastanak sa predstavnicima SO Vlasenica. “U akciju smo krenuli 21. aprila 1992., veliki broj se izjasnio za iseljenje. Problem je oko 800 zarobljenih, od ~ega je sino} dovedeno 200 `ena i djece. Mobilisano je oko 1300 boraca, rezerve su minimalne. Adaptiramo kasarnu za sme{taj vojske, a postoje dobri uslovi za sme{taj vojnog suda, ima dosta zgrada“, ka`e predsjednik SO Vlasenica Milenko Stani} Na Palama je 27. juna sastanak sa ~lanovima Predsjedni{tva na kojem su prisutni Koljevi} i Kraji{nik, Plav{i}eva, \eri}, Tolimir i ministar MUP-a Stani{i}. U dramati~nom obra}anju Kraji{nik ka`e da “idu po ivici ponora“. “Moramo hitno obustaviti sva dejstva po Sarajevu i Dobrinji. Moramo istinski prekinuti rat. Zadovoljan sam {to smo poku{ali. Na{a vojska {to radi u Koridoru i

oko Jajca je vrlo dobro, u~inili smo vi{e nego smo se nadali. Ne smije se rat vi{e voditi“, ka`e Kraji{nik. Njegov “ispad“ o hitnom prekidu rata demantovan je ve} u zabilje{kama sa sastanka u Lukavici, istog dana u 15:50 gdje ga izvje{tavaju o tome da su u toku dejstva za Hrasno i kotu 648 u kojima je poginulo devet a ranjeno 11 boraca. Komandant Sarajevskog korpusa izvje{tava ga i o lo{em u~inku MUP-a. “Milo{evi} je u Ozrenskoj i Milinkladskoj na{ao samo sedam policajaca od 140, a 239 ostalih su bili iza vojske. Nisu hteli i}i na Dobrinju 5 iako je tukla artiljerija od 2:30 do 8:50. Od 25. juna 1992. godine nema ih nigdje. U Energoinvestu su slo`ili desetak motornih vozila koja su uzeli od nas“ U nastavku pi{e o press konferenciji na kojoj se govori o posjeti francuskog predsjednika Francoisa Miterannda, te od toga koliko se daleko od otvaranja aerodroma za humanitarnu pomo}. U ponedjeljak, 29 juna, Tali} izvje{tava o potpunom preuzimanju Modri~e i mosta na Bosni, dok je Derventa u tom trenutnku bila podijeljena na zapadni i isto~ni dio. Ku{i} izvje{tava o starosnoj strukturi jedinica i ka`e kako ima 540 ljudi do 50, i 1058 ljudi izme|u 50 i 60 godina. Od
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A povjerenik Dragan Jokanovi}, zamjenik komandanta brigade pukovnik Slobodan Vasili}, predsjednica suda za prekr{aje Mila Lazarevi}, Marko Pavlovi} iz komande, te Gordan Jovanovi}, Slavoljub , Toma{evi}, Branko Gruji}... Komandant [ekovi}kog odreda Novak Tokanovi} referisao je o stanju u jedinici. povukla, a neke ostale i otrgle su se. Dolaskom Den~i}a i Kapetana Dragana uslo`ila se situacija. Kapetan Dragan je dobar borac ali ograni~enog znanja, ne poznaje eksplozive“, izvje{tavaju Mladi}a. Stavlja i bilje{ku o aktivnom vojnom licu Sa{i Sejdinovi}u koji je uhva}en i veza je sa legijom stranaca: “Ima deponovane pare ako odradi posao u Kopenhagenu. Otac mu je musliman iz Tuzlanskog kraja, a majka je Srpkinja iz Loznice“. Desimir Mitrovi}, rezervni kapetan, izvje{tava da je srpska op{tina Skelani formirana jo{ 4. aprila: “Uspeli smo da o~istimo 26 muslimanskih sela, spaljeno je sedam na{ih sela. Dr`imo front od 45 kilometara, tu~emo 31 muslimansko selo, ne mo`emo u}i jer nemamo snaga. Tuzlanski korpus je dolazio u Bratunac, a U`i~ki i{ao prema Gora`du. Od Skelana prema Srebrenici smo pomerili front. Kod Tegara su nam spalili Ratkovi}e i Polimce, a na{i su danas zavr{ili sa Tegarima. Imamo oko 700 ljudi pod oru`jem“. Miodrag Joki} iz TO Srebrenice izvje{tava o svakodnevnim napadima na rudnik Sase koji ~uva 280 boraca: “U Poto~arima “11. Mart“ ima fabrika sa~me, trezor srebra (najmanje tona), a ima i zlata. Imaju tri tri fabrike u Zelenom Jadru, zapaljeno je sve. Kod Sase je jalovi{te, ako bi to probili bilo bi sve uni{teno do Crnog mora. To obezbe|uje kapetan Todorovi}, do{ao iz [apca, me|u njima je i neki Izet iz Zrenjanina. Kapetan Todorovi} je do{ao sa dobrovoljcima, a kapetan Izet je radio u TO u Zrenjaninu. Platili smo Todorovi}u i njihovim vojnicima po 110.000 dinara. Musliman jedan iz sela Ko`alj pobio je vi{e na{ih ljudi, njegovo ime je Vehbija, sin je od hod`e i u Srebrenici je ili u Jadru“

PRIPREME ZA ^I[]ENJE SREBRENICE I OKOLINE
“Utvr|ujemo granicu. Imali smo pre dolaska vojske jednu jedinicu pod nazivom Garda i dejstvovala je pod JNA. Bilo je dosta borbi, ali i slabosti kao {to je plja~ka. Sada dejstvuje kao Izvi|a~ka ~eta [ekovi}ke brigade. Milenko Stani} iz Vlasenice ka`e da je zapadna granica prema Bira~u definisana, ali da front nije gdje treba. “Kod Kalesije je, a treba o~istiti Srebrenicu i okolinu“, poziva Stani}. Me|u problemima navodi se da je hitno potrebno uvo|enje zakona o oduzimanju imovine zbog pojave velikog broja izbjeglica, i da se defini{e funkcionisanje op{tinskih vlasti. Predsjednik privremene vlade Zvornik Branko Gruji} ka`e kako je ispunjena “Predsednikova odluka da se Divi~ i Kozluk nasele na{om decom“: “Pored velikih u~enika imali smo i puno problema od raznih formacija, a Den~i} je prizvao ove grupe, @u}u i sli~ne. Pojavio se

KARADŽIĆEVE INSTRUKCIJE: “Moramo uzeti kasarnu, preseći Sarajevo, utvrditi granicu u Ulici Ante Brkića, preko studentskih domova, i kasarne Jusuf Džonlić. Presecanje kod kasarne nateralo bi ih na pregovore”
Mladi}a tra`e da se naredi Vi{egradu, komandantu Vinku Pandurevi}u da zauzme prostor Sjeme~a i izvje{tavaju ga da je zarobljen komandant TO Rogatica Mehmed Agi} koji “mnogo zna, a nije saslu{an“. Ve} u utorak 30. juna Mladi} je na sastanku sa predstavnicima op{tine Zvornik. Pored njega i Karad`i}a prisustvuju i Milenko Stani} iz Vlasenice, predsjednik Predsjedni{tva Srebrenice Miodrag Joki}, predsjednik SO Bratunac Ljubisav Simi}, povjerenik iz Bratunca Stanko Petrovi}, predsjednik SO [ekovi}i Milorad Vukajlovi} i povjerenici Novak Tokanovi} i Mom~ilo Vla~i}. Tu su jo{ Bo{ko Vukovi} iz Skelana te predsjednik IO Skelana Dana Katani} sa povjerenikom Vlastimirom Milo{evi}em. Sastanku prisustvuje i predsjednik IO Vlasenica Bo`o Mili} sa poslanikom Jovom Mijatovi}em i povjerenikom Miloradom Mrki}em, kao i potpredsjednik Vlade Zvornika Radosav Peri}, republi~ki
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

kapetan Dragan iznenada sa zahtevom da formira centar u Divi~u, postavio je barikade, niko ne zna koga i za{to on tamo regrutuje. Tu se ne{to popravilo stanje kada je do{ao kapetan Joki}, a jutros su Draganovi upali u op{tinu sa dugim naoru`anjem, a ne znam {ta oni ~ine u Glinici. Treba da se oslobodimo @u}e, Crnog i kapetana Dragana“. Mladi} upisuje i zabilje{ku o Marku Pavlovi}u koji je bio anga`ovan na Borovu, a kasnije u Kninu. “Radio je sa potpukovnikom Vasiljevi}em i u najdirektnijoj je vezi sa Marti}em. Nema vi{e zuba u donjoj vilici, plave o~i, kestenjasta kosa, nos povijen. Imaju u borbi 21 mrtvog, a van borbe puno `rtava i te{kih invalida. Dva slu~aja me|usobnog ranjavanja, brat brata pogodio, kom{ija kom{iju i jedno ubistvo me|ukom{ijsko. Dobrovolja~ke formacije imale izuzetan uspeh, a bile pod vo|stvom Arkana i [e{elja. Arkanova se uredno

U BRATUNCU PRE@IVJELA SAMO DVA MUSLIMANA
Ljubisav Simi}, predsjednik op{tine Bratunac, ka`e kako je prije rata odnos stanovni{tva bio 64:36 odsto za muslimane. “U op{tini Bratunac sada imamo dva muslimana. Imali smo paravojne formacije, danas imamo ~istu situaciju, ali dugo vremena stojimo u mestu. Ljudi su se opustili, predali su se plja~ki i uve}anju imanja, ima grupa od {est ljudi, vodi ih neki ^ubrilo, zovu ga Peki, on je verovatno iz seka Bobote, plja~kaju sve `ivo“. Dragan Joki}, in`injerac iz nastavnog centra, ka`e kako ima problema sa Draganovim instruktorima, a ponovo se isti~e problem njegovih jedinica, i jedinica @u}e i Crnog koji su za vrijeme operacija upadali u hirur{ku salu: “Formiran je nastavni centar bez i~ijeg odobrenja i saglasnosti. U Centar i{ao kako
35

HAP[ENJE RATKA MLADI]A je ko hteo, pokrivaju se Karad`i}em, i pitanje je ko stoji iza Centra. Crni koji ima osam razreda {kole imenovan na mjesto upravnika centra, maltretirao sestre u bolnici“. U razgovor se uklju~uje i Kapetan Dragan koji ka`e kako su ga pozvali dok je tu bio Den~i}, kako bi im pomogao oko formiranja nastavnog centra. “Den~i} me je spojio sa Crnim koji je bio u miliciji, on je po{ten momak. Kada sam do{ao u Zvornik on je bio avetinjski, rekli su mi gdje da se smestim. Do{ao sam pod okriljem fonda, ne kao ratnik. Zbrinuli smo 12.000 ranjenika, pomagali smo i bolnice pa i ovu ovde. Do{lo je 30 tona medicinskog materijala. Do{li smo u Divi~, smrdeo je, bio je razvaljen, 10 dana smo ga ~istili. Bilo je malo ljudi. Na nivou Korpusa doneta je odluka da se iz svih brigada upu}uju ljudi na obuku. Posetio nas je pukovnik @ivanovi} dva puta, predlo`io je da nam se {alju ljudi po 15 dana na obuku. Mi{ljenja sam da je va{a odluka da se ukine TO izazvala otpor i on i dalje postoji. Nije prihva}en prvi potpukovnik, a ne}e biti prihva}en nijedan drugi. Kada se zauzme kota 424 onda }e se tu}i Zvornik. Kod nas vlada samodisciplina. Crni je dolazio u sukob sa mnogima, trenutno je u Gora`du. Dovodimo specijalce koji dr`e nastavu. Centar u Divi~u je pogodan {to se mo`e vojska rastresito rasporediti, a muslimanski je ambijent. Centar mo`e da obu~ava 2.000 ljudi odjednom, postoji name{taj a hrana je pokupljena za vojsku. Nije nam cilj da pametujemo ve} da vam pomognemo. Sramota je da se o bolnici i ranjenicima tako malo vodi ra~una. Da nam je bio cilj da nekoga uhapsimo, ne bi nas spre~ili“, o{tar je Kapetan Dragan u izlaganju, potcrtavaju}i da su oni tu da pomognu i da }e oti}i onog trenutka kad im ka`u da vi{e nisu potrebni.

GENERAL PRALJAK
“Prestanite napadati na Jajce, dajemo struju”

MUP IMA ISTI POZIVNI
U razgovor upada Karad`i} i podr`ava Kapetana Dragana tvrde}i kako bi bila {teta da se Centar ukine, te da bi “najlak{e bilo da se incident prevazi|e“: “Ljudi iz Centra nisu {to je @u}a i Crni. Trebamo imati kurseve, regruti su u Bijeljini“. Mladi}a prvog jula u 8 ujutro pukovnik Ivanovi} izvje{tava o izvjesnom Divljaku, “Srbinu iz Han Pijeska koji prodaje oru`je i municiju muslimanima“. “Dru`io se sa Rifatom iz Novog Pazara, a i sa Muhamedom Piri}em iz Han Pijeska“. Kapetan prve klase Vinko Pandurevi} izvje{tava ga da je formirao jedinicu ja~ine oko 900 ljudi pod oru`jem, i da djeluju na desnoj obali Drina. Do izvje{taja su mu poginula 22 borca.
36

Mladi} 2. jula bilje`i sastanak sa Predsjedni{tvom na kojem Biljana Plav{i} saop{tava ostalima da se sin @ivote Milanovi}a iz Trstenika javlja sa broja 664211 {to je broj MUP-a iz Sarajeva, i donosi spisak osam zarobljenih vojnika iz Dobrovolja~ke me|u kojem je i Zoran Milanovi}, sin spomenutog @ivote. U nedjelju 5. jula Mladi} se susre}e sa general-pukovnikom Pani}em, a sastanku je prisutan i Tolimir. Mladi} zahtijeva da se starje{ine ro|ene na prostoru BiH upute nazad, posebno na podru~je Kalinovika, Fo~e, Gacka, Gora`da, Romanije i Bir~a. Tra`i ispomo} u odje}i, hrani, gorivu i municiji, plate aktivnim vojnim licima. “Za vas je zna~ajno da oko Sarajeva dr`ite primirje, a po Bosni mo`ete da radite {ta god ho}ete. Za pomo} koju ste tra`ili rekao sam ju~er [ljivi}u da se to realizuje, pitanje je jedino za naftu. Evo, sada ovi tuku Dubrovnik”, govori Pani}. Mladi} se potom susre}e sa Satishom Nambiarom koji mu se na po~etku zah-

valjuje na prihva}enom sastanku i fotografiji. “Ovde sam do{ao da obi|em generala McKenzieja, zato je bilo potrebno da do|em da im dam komplimente. Zahvaljuju}i va{em razumevanju radi aerodrom, sti`e humanitarna pomo}, a stigli su i neki zna~ajni ljudi kao {to su Mitterand i Carrington”, ka`e Nambiar te isti~e pozitivnu ulogu generala McKenzieja. Thornberry je ne{to kriti~niji, i ka`e kako ga zabrinjava to {to neki dijelovi ugovora nisu ispo{tovani. Predsjedni{tvo SR BiH se sastaje 10. jula, a Koljevi} na po~etku ka`e kako Batko terori{e Grbavicu. “Mora se uhapsiti. Zovu ga Bato ~etnik, to su plja~ka{i i predstavljaju privatnu policiju”, ka`e Koljevi}. U 13:05 je ponovno sastanak na kojem su Karad`i}, Kraji{nik, Koljevi}, Plav{i}eva, \eri}, Buka, Miodi}, Gvero i Tolimir. Razgovara se o statusu aerodroma i ugovorom sa UNPROFOR-om, a Koljevi} predSLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A la`e da se od McKenzieja tra`i izjava oko napada na srpske dijelove grada, te da se opredijele oko Sarajeva. “Ja bih sve vi{e uvla~ila Francuze i vi{e bih cenila gest Miterana jer je on nas dolaskom i priznao.” Karad`i} ka`e kako je vrlo va`no da zadr`e ono {to imaju u Sarajevu, da se UN {to vi{e uvla~i u Sarajevo i tako se grad pacifikuje. Informi{e ih da je na sastanku sa D`onsonom razgovarao o demilitarizaciji Dobrinje i obezbje|ivanju pomo}i Dobrinji. Kraji{nik pak tvrdi kako je demilitarizacija Dobrinje veliki problem: “Nije dobro Radovane ti njima da ne{to nudi{, neka oni tra`e. Treba da vidimo sa na{im oficirima kako i {ta raditi kada bude invazija“. Karad`i} se na sastanku doti~e i Mate Bobana: “Trebalo bi ~itati signale koje ~ini Boban. On je istakao da je zaokru`ena Banovina, odnosno Herceg-Bosna. Bilo bi dobro da ih bacimo preko Save i Neretve. Muslimani kukaju {to nema intervencije. Golica nas da mo`da svet ne `eli podelu Bosne na dvoje. Pani} je rekao da su muslimani sekta, a Zapad ne `eli islamsku dr`avu“, govori Karad`i}, i kako Mladi} zapisuje, govori da }e za razliku od muslimana i Hrvata graditi pravnu, a ne etni~ki ~istu dr`avu. formira ekonomska Jugoslavija. Do{ao je vi{e radi Bosne nego radi Srbije. Do}i }e i na aerodrom da razgovara s Alijom, dobio je nalog da ovo zavr{i“. Gvero izvje{tava o stanju u Bile}i, i po molbi Gruba~a izvje{tava da se pukovnik Spremo ve} du`e vremena prati jer “odr`ava kontakte sa vi|enijim muslimanima i Hrvatima“, te da ima ku}u na primorju koja nije sru{ena i `ena mu stanuje kod nekog Hrvata u Pan~evu. Predsjedni{tvo SR BiH sastaje se i 13. jula, a Koljevi} na po~etku izvje{tava kako se tra`i da pored monitora UN na polo`ajima artiljerije budu i monitori civili. “Napisati naredbu kojom se reguli{e otvaranje vatre. Ne smije biti samovolje“. U nastavku Mladi} bilje`i “spisak muslimanskih sela koja su ponudila predaju oru`ja“: Brezje, Dobra~e, Kova~ica, Vrlazje, Mala, Jarovi}i, Banj Stijena i So~ice. Utorak, 14. jula, Mladi}u po~inje sa raportom komandanata, pukovnik @ivanovi} izvje{tava o tome kako je postavio ~vrstu odbranu kod rudnika Sase: “Razbili smo im iluzije! Prikupljamo borce u Skelanima“ Uve~er referi{e Tolimir i ka`e kako je moral druge strane lo{, i kako “be`e preko Save. Dovla~e poja~anje prema Mostaru, pripremaju napad na Had`i}e.“ se vra}amo prvoj svesci u kojoj Mladi} bilje`i razgovor sa Pani}em i Simonovi}em obavljen 18. jula. Ministar informisanja Peri{i} ka`e kako je u Bijeljini najve}i radio oda{ilja~ u svijetu, te da SRJ {alje molbu da se pola prebaci kod njih. Ka`e se kako je antena bitna jer se njom komunicira sa diplomatskim predstavni{tvima, i da }e trebati 250 motornih vozila da se prebaci kod Obrenovca uz jako obezbje|enje “da ne bi do{lo do otpora lokalnih rukovodioca”. Stojanovi} (Svetozar?) ka`e kako stranS ci ne razumiju republi~ko dr`avljanstvo u Jugoslaviji. “[tetu nam prave pojedine puvad`ije koje poput [e{elja deklamuju da u BiH imaju toliko i toliko svojih snaga. [to se ti~e Milana Pani}a, puno stvari i ne zna, pomalo je puvad`ija, ali }e nam mnogo pomo}i. Koristi nam jer ga primaju, probio im je blokadu, on uti~e na novinare, ka`e da }e on ovo re}i Bushu, Bakeru i to oni moraju da uva`avaju. Mladi}u se savjetuje da izabere civilnog savjetnika za informisanje i spominje se ime \oge (Riste?), savjetuje mu se i da R prima strane novinare te da im govori kako je srpska strana za mir te da su “oni po~eli“, da spominje ratoborne izjave Ejupa Gani}a i Stipe Mesi}a... Mladi} 19. jula ima sastanak sa politi~kim savjetnikom generala McKenzieja Islan|aninom Magnusonom koji mu prenosi zahtjeve da se 20. jula omogu}i odlazak u Zagreb Aliji Izetbegovi}u i “katoli~kom fratru Vinku Piji}u“ (Vinko V Pulji}, op.pr), te da se obezbijedi nesmetan odlazak ekipe BiH na Olimpijadu. Ka`e mu da }e sa Dokom razgovarati o zarobljenicima JNA .

GENERAL MILOVANOVIĆ: “Neko bi trebao otići u Banja Luku i tražiti od pilota da ne prelijeću u SRJ. Amerikanci mogu da tuku aerodrom, a bolje i to nego povlačenje. Moja procena je da Amerikanci svakako neće tući ni jedan cilj na Balkanu”
Kraji{nik tvrdi kako moraju {to prije razoru`ati muslimane, uz konstataciju: “Ne trebuje carstvo neljudima“. Koljevi} nudi da se treba prodiskutovati i pravno proklamovati status budu}e dr`ave, nakon ~ega Mladi} velikim slovima podvu~eno zapisuje: “Stav je zauzet — Pravna dr`ava“. Pukovnik Salapura ka`e da je narod Pod`eplja, muslimani, tra`io da im se dostavi bra{no te donose odluku da ih se obezbijedi osnovnim namirnicama, “bra{nom i zejtinom“. U drugi dnevnik koji po~inje sa datumom 16. juli, i brojevima vjerskih velikodostojnika, Mladi} upisuje obilazak snaga Prvog kraji{kog korpusa pred operaciju “Koridor”. Pukovnik Kele~evi} ga obavje{tava da su snage grupisane u ~etiri takti~ke grupe, isti~u}i kako u TG-3 ima osinjska brigada sa~injena od mje{tana iz okoline Dervente, kao i hrabrost pukovnika Mileta Novakovi}a. Informira ga da je sve u redu, osim {to su pri kraju sa municijom. Kele~evi} dodaje da je obi{ao Bir~ansku brigadu kojoj nedostaje municije za VBR, a konstatuje i da se muslimansko stanovni{tvo Zvornika smanjilo. “Pozadina se dobro u~vrstila. @etvu obavljamo, zarobljenike anga`ujemo za branje breskvi, okopavanje soje…”. Dnevnik ovdje “preska~e” na 2. avgust, pa

PANI]: “ALIJA JE GADAFI OD BOSNE, OD SVEGA PRAVI POZORI[TE!”
Mladi} u 19:30 ima sastanak sa “predsjednikom Pani}em koji mu ka`e kako je razgovarao sa Izetbegovi}em. “Rekao sam mu da pravi pozori{te. Rekao sam mu da }e da ga proglasim Gadafijem od Bosne. On je bolji politi~ar i za propagandu od nas. Skoro sam mu izbacio jednog ministra. Dao sam mu lekciju da su svi Srbi na prostoru Jugoslavije pod mojom za{titom, i ako ijedan bude ubijen ja }u ga“ (nema nastavka re~enice, op.pr). Dalje se navodi kako bitke u Bosni vi{e ne vrijede, i da oko Gora`da treba da do|u novinari, kao i da treba prikazati snimke oru`ja koje odlazi u pravcu SRJ. “Treba novinarima pokazati na{a oru`ja oko Sarajeva koja su pod kontrolom UNPROFOR-a, sutra McKenzieju top i tenk da damo“. General \uki} 20. jula izvje{tava o dostavi 350 tona oru`ja Prvom kraji{kom korpusu, i doturu Hercegova~kom korpusu.
37

BRISEL, A NE BEJRUT
Karad`i} dalje govori kako su imali zvani~ne i nezvani~ne susrete sa ]osi}em koji je navodno predlo`io da se ide u pravcu mira i pacifikacije Sarajeva: “Treba tu}i tezu o etni~kom ~i{}enju. Ne}e biti podele Sarajeva na srpski i muslimanski deo, i}i na Brisel a ne na Bejrut“, govori Karad`i}, a Mladi} u bilje{kama sve ~e{}e mije{a ekavicu i ijekavicu. Kraji{nik izvje{tava o sastancima sa ]osi}em na kojima se govorilo oko monete, te isti~e da }e se Pani} zalagati za podjelu Bosne na dvoje. “Htio je do}i da razgovara s muslimanima. Sigurno }e muslimani prihvatiti da se
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

HAP[ENJE RATKA MLADI]A Karad`i} dan kasnije Mladi}u prenosi kako sporazum predvi|a primirje od 14 dana te da se u tom periodu ne odgovara na provokacije. “Sva te{ka artiljerija da se stavi na uvid UN-u, izbeglicama se dozvoljava da se vrate ku}ama, kao i kretanja gra|ana iz zona dejstava i da mogu i}i gde ho}e. Zakazuje se konferencija o BiH u Londonu 27. jula 1992. Karington je mogao da propadne, mi smo ga spasili, a bolja je francuska opcija. Papir je bio na{ i dobili smo priznanje za to, nema ni{ta {to ranije nismo potpisali. Medijski smo ih `estoko potukli“, ka`e Karad`i}, te potcrtava da vojska mora staviti embargo na informacije osim onih koje odobri Glavni {tab. General-major \uki} ka`e kako su Grbavica 1 i 2 “dobrim dijelom sa ispra`njenim stanovima“. Mladi} 24. jula bilje`i razgovor sa Elezom koji ka`e kako je jo{ prije rata radio sa oru`jem na makro planu, koje je dalje preuzimao Nedeljko Bosni} koji je u tom momentu u Rajlovcu. “Bio sam zadu`en izme|u vojske i Srba, a pukovnik Gakovi} mi je tada rekao da }u raditi kod Lugonje. Iz Vlade sam se konfrontirao sa pojedincima koji su tra`ili da za ne~iju tetku dam pet boraca. Sukobi su po~eli kada je kapetan In|i} oti{ao u UNPROFOR i neke zna~ajne muslimane dao bezveze. Sestra pukovnika Aganovi}a, komandanta kasarne Jusuf D`onli} Emira Aganovi}, udana za lekara Mira Kundurevi}a, bila je silovana. Silovali su je Zoran Dragi~evi} i dvojica sa njim, mu` joj je ubijen. To mi je rekao pokojni Zoran Vickovi}. Lugonja mi je rekao da sam nepo`eljan u kasarni“, ka`e Mladi}u Elez, ~ije ime se ne spominje. Mladi} bilje`i da je mu` sestre potpukovnika Marka Lugonje musliman, prezimena Pili}, “ratni zlo~inac“, zarobljen u rejonu Livno ili Glamo~, “zna Tolimir“. Mladi}u se 26. jula kapetan prve klase Ne|o Lemez `ali kako uz ~este napade koje njegova Ilid`anska brigada raspore|ena od Butmira do raskrsnice kod Energoinvesta ima i problem sa raznim milicijama. “Veliki kriminal kojem ne mogu da se suprotstavim. Imao sam pet vrsta milicije, svi su sa nekim ovla{tenjima plja~kali. Cijela Ilid`a se plja~ka. ^ekli} je vojnim obveznicima za 100 KM prodavao dozvole za putovanje. Pri~aju svi da Tomo Kova~ plja~ka i da se bavi kriminalom. Obrad Popadi} ne mo`e ni{ta da uradi jer on ni{ta ne zna. Puno se pri~a da }e Ilid`a mo`da biti predata i prodata“, ka`e Lemez i predla`e da Rajlova~ka brigada “oslobodi Sokolje“, a da Ilid`anska brigada “oslobodi Stupsko brdo“. Mladi} 27. jula bilje`i razgovor sa ministrom MUP-a Mi}om Stani{i}em i pot38

predsjednikom vlade Milanom Trbojevi}em koji ka`e kako je neophodno da se iza fronta uspostavi pravna, imovinska i druga sigurnost. Stani{i} ka`e da je prije morao da kupi sve redom u miliciju, ali da se do{lo do pozicije da se biraju ljudi. “Malo smo sara|ivali. Uputio sam jutros naredbu da se za pet dana sav dio snaga stavi u nadle`nost vojske. Ima}emo regularne snage, a na nivou republike specijalni odred“, poja{njava Stani{i}, a dalje se govori o raspodjeli oduzetih automobila. Mladi} bilje`i i izlaganje Gavrila Kuki}a Crnog iz Bile}e koji je do{ao s fronta da se po`ali. “Rezervni sam vodnik iz Vukovara, ~in mi je dao general Aran|elovi}. Radio sam od Slovenije, bio na svim rati{tima, nisam radio za platu ni pare. Front je pukao zahvaljuju}i Branku Simi}u, Bojovi}u i ekipi koji su se puno petljali u vojne stvari. Sa ~etiri momka sam povratio relej na Vele`u jedan je bio iz Bijelog Polja, dva iz Bobote i jedan Nevesinjac. Antelj je zlo srpsko, zato sam i do{ao. Vojnici pri~aju da je Simi} do{ao sa tri autobusa na Bunu da d`aba vojska gine na Slip~i}ima. Tada je ostavio 800 pu{aka i tri {lepera municije. ^im je pukao front na Slip~i}ima Turci su udarili sa le|a i tada je Gu{i} preuzeo front. Tada je poginuo pukovnik Pu{ara i jedan major. Oni su poklani, pobili su ih muslimani. Antelj (Boro, op.pr), ~uo sam da je B ubio neku svezanu babu nije vi{e nikoga.

META - SARAJEVO “Sarajevo je oružje u rukama Alije Izetbegovi}a. Sarajevo je napravljeno na srpskoj zemlji, mi ne}emo praviti ustupke na ra~un srpskih opština”

MAJOR KULJANIN: “Zvao sam pet oficira muslimana iz Konjica i rekao im: zovite Konjic i ako mi bude nešto majci, sve ću vas pobiti”
On ima oko 200 pripadnika SPO i mi ih zovemo nebora~ka. Kada je Vuk dr`ao mitinge nije ga bilo 15 dana. Oni se po no}i sa dva brata Grahovca obla~e u uniformu policije i plja~kaju muslimanske stanove, ubijaju stare babe. To rade Aca Legija i Vranjanac koji su ubili 57 `ena i djece. Crvene beretke, njih sedam-osam rade za njih, samo gledaju da ukradu neki auto. Antelj ho}e komandu kada se zavr{i rat, kada se prekinu borbe. On }e izvr{iti pu~. Paravojne formacije su sve pokrale za tri mjeseca, sve ide Bojaku, Antelj sve zna i sa nekim deli profit. Neki se izdaju da su [e{eljevci, a svaki drugi nosi iskaznicu SPO“, ka`e Crni, a na Mladi}ev upit {ta tra`i, odgovara: “Ni{ta, do{ao sam samo da vas informi{em. Potreslo me {to sam 13. jula ubio Anteljevog pratioca, a to sam morao jer bi on ubio mene. Ako sam zaradio robiju spreman sam uzeti pi{tolj i sam se streljati u Nevesinju, ako je to dobro za srpski narod. Bio sam karate reprezentativac, nisam ovde do{ao od bijesa, krv nije voda, a svi govore za oficire da su komunjare i izdajnici “, ka`e Crni Mladi}u, tvrde}i da je Legija hrvatski {pijun. Dodao je kako je u Sloveniji imao kodno ime Leptir.

KORNJA^A PUNO OBE]AVA, A MALO DAJE
Sa predstavnicima operativne grupe Podrinje i dijelova Hercegova~kog korpusa Mladi} se sastaje 30. jula, a me|u njima je i pukovnik Bundalo iz Kalinovika. Izvje{tavaju ga o problemima i presijecanju komunikacije Rogoj-To{i}i, kao i mobilizaciji mu{karaca u Kalinoviku i Trnovu do 67 godina starosti. Komandant gora`danske brigade ka`e kako su njegovi borci ve} tri mjeseca u rovovima, ali da su i dalje voljni da se bore. Ka`e kako je logistika lo{a i da Kornja~a puno obe}ava, ali malo daje. Zahtijeva da mu se da artiljerijskog oru|a, kao i Pero Elez iz bataljona Miljevina. Iz naredne sveske, saznajemo da je 2. avgusta Mladi} prisustvovao sastanku
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A Kraji{nik pak ka`e kako ne treba forsirati nikakav mir: “Nijedna na{a inicijativa nije bila prihva}ena. Moramo postaviti na{ izlazak na more”, ka`e Kraji{nik, dok Karad`i} dodaje da se nigdje ne smije vojni~ki popustiti jer }e EZ prihvatiti fakti~ko stanje. “Od mira i na{e inicijative nema ni{ta. Trebamo doneti zaklju~ak i politi~ku odluku da narod dignemo na noge. Mo`emo nametati demilitarizaciju Sarajeva”, zaklju~uje Koljevi}, dok Karad`i} konstatuje kako u Banja Luci postoje znatne autonoma{ke snage. “Crvene beretke treba odmah staviti pod kontrolu, potpukovnik Saji} je formirao grupu brigada koje su autonoma{ka vojska”. Koljevi} u sve unosi ne{to `ustriji ton i daje prijedloge o zauzimanju Sarajeva. “Da se zauzme Sarajevo, i da se diverzantskom akcijom likvidira politi~ko rukovodstvo!”, predla`e Koljevi}. Mladi} sastanku Predsjedni{tva prisustvuje i 4. avgusta 1992., zapisuju}i na po~etku da postoje primjedbe na Koljevi}ev prijedlog, preska~e dan a 6. avgusta major Risti} ga izvje{tava o stanju u Ilija{u, te ga informira da je iz Srbije donio municiju za tenk 100 mm, 12,7 mm, 14,5 i 152 mm. “Ho}u da mi ne{to pomognete, tra`im da mi date jedan tenk iz Had`i}a, stoji, a imamo 650 sanduka municije za Gvozdiku”.

Predsjedni{tva SR BiH na ~ijem je dnevnom redu bila i informacija o sastanku u Londonu koju je podnio Karad`i}. Razgovaralo se i o procjeni vojne situacije i planovima za dalje postupanje. Karad`i} izvje{tava da je usvojen sporazum o koordinacionom komitetu u kojem }e biti po jedan predstavnik me|unarodne zajednice i nacionalne zajednice, i na kojem }e se donositi odluke konsenzusom. “Dobili smo {to je nastavljena konferencija. Potencirali smo humanitarna pitanja, potpisano je da se vra}aju izbjeglice, a da se puste Srbi iz Sarajeva. Relativizirana je Vlada BiH. Evropska zajednica je ponudila tekst Ustava BiH gdje se predvi|a federacija. Mi smo rekli da se treba nastaviti rad na tome, muslimani su ga odbili, a Hrvati su dali primedbe. Tamo se isti~e ‘suvereni narodi’. Mi }emo napisati i poslati svoj predlog Ustava. Potpisali smo sa Jevrejskom zajednicom da se isele Jevreji iz Sarajeva. Dogovoreno je da se u pono} sa 4. na 5. avgust prekinu sva dejstva u Sarajevu, skupili bi se kod Bristola i pre{li na na{u stranu. Magnuson je rekao da onda slijedi prebacivanje kopnenim putem, neki prema Beogradu, neki ka Splitu. Opasnost je da muslimani otvore vatru da bi ispalo kako Srbi tuku po Jevrejima. Sve u~initi da Jevreji sigurno pro|u!”, ka`e
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

Karad`i}, i dodaje kako je najve}i pritisak bio oko toga ho}e li biti intervencije. Ka`e kako je francuski prijedlog za njih najbolji jer se zala`u za Versajski i Londonski ugovor koji dozvoljavaju promjenu unutra{njih granica. “Muslimani se uzdaju na vojni ishod i me|unarodnu intervenciju. Intervencije ne}e biti”, kategori~an je Karad`i}. Koljevi} isti~e da je sljede}a konferencija zakazana za 17. avgust, te da }e na njoj biti i Alija Izetbegovi}: “Na konferenciji za Jugoslaviju }e biti ponu|ena re{enja i onaj ko ih ne bude prihvatio bi}e progla{en krivim”. Biljana Plav{i} ka`e da se UNPROFOR najvi{e zanima za Zlatka Lagumd`iju. Koljevi} tra`i da se uputi protest Caringtonu i Kutilleru u vezi tretmana i tro{kova, potcrtavaju}i kako se u bilo kojoj opciji ne smije dozvoliti nikakvo stvaranje muslimanske dr`ave. Jedna od opcija je, ka`e, i unitarna BiH u kojoj bi Srbi i Hrvati gu{ili muslimane: “Evropa ne}e dozvoliti podelu na troje, jer bi onda bila stvorena muslimanska dr`ava. Zapad pod broj 1 mrzi muslimane, a pod broj 2 mrze Srbe”. Karad`i} tvrdi kako je BiH namjerno priznata kako bi do{lo do rata, te da Zapad “ohrabruje muslimane a ne da im pomo}”.

PRIJATELJSKI ZIMBABVE
Uve~er istog dana u Dobanovcima se Mladi} sastaje sa premijerom Pani}em i generalom Pani}em. “Konferencija ve~eras mora rezultirati da razgrani~imo sa tragedijama, na{a konferencija je kako da ih nadmudrimo, kako da prekinemo rat, odnosno da pobijedimo. Konferencija u Londonu }e biti inkvizicija za Srbe. Vi gubite medijski rat, svjetsko mnenje je protiv njih. Mi nismo u dobroj situaciji u svetu. Oni su pripremili konferenciju protiv nas bez obzira {ta mi ka`emo. Mi prekidamo rat oru`jem, a po~injemo medijski. Prvo neutrali{ite snajpere. Kada bi se Srbin, Hrvat i musliman borili protiv terorista — napravite jedan ili dva automobila koji }e se boriti protiv terorista i ja }u dovesti TV. Da Mladi} uni{tava neprijateljska upori{ta specijalnim dejstvima no}u, a danju njegovi vojnici ~iste ulice, popravljaju puteve, pa ja do|em slobodno i ne guraju me u transporter”, ka`e premijer Pani}, a njegov prezimenjak, general, ka`e kako svijet plete mre`u oko Srba. Navodi da su prijatelji Zimbabve, Libija, Rumunija, Kina, Japan i ruski narod. “SAD `ele da se izvuku iz na{e krize, guraju EZ, a pomo}i }e aktivno intervenci39

HAP[ENJE RATKA MLADI]A ju. Treba rat prekinuti a nastaviti borbu. Sve spektakularno izbaciti, a jakim diverzantsko-takti~kim grupama na Igmanu kasapiti usta{e. U Sarajevu imaju vo|e kriminalce koji vrlo lako mogu da se likvidiraju - na|ite njihove ljude. Iz korijena mijenjajte na~in ratovanja, stalno govorite mir, tra`ite stalno pregovore, sastanite se sa Izetbegovi}em. Kojeg god stare{inu namera~ite, uzmite ga. Najva`nije od svega je likvidacija njihovih rukovode}ih ljudi, ali ne i Alije Izetbegovi}a i za to je vrlo va`no za konferenciju, i vi imate 10 dana. Maksimalan kontakt sa muslimanima i Hrvatima — za{tititi jednu muslimansku porodicu, zatvoriti na{e ubice. Voditi kurvarsku politiku, ubacivanje grupa u gradove. Vi morate da ih bijete u ~elo, mislim na rukovodstvo”, sugeri{e Pani} taktiku ratovanja, dodaju}i kako treba koristiti japanske novinske agencije i stvoriti privredni koridor sa Japanom. Ka`e i kako tip diverzanta treba da bude “Robin Hud sa lukom i strelom”. “Muslimani da sti~u poverenje u Srbe. Morate ste}i reputaciju prave vojske koja se bori protiv kriminala i paravojski. Nemogu}e je danas govoriti o spajanju sa SRJ, danas treba da se borite za `ivot u Bosni,treba da budu va{e inicijative. Mi ho}emo da priznamo hrvatsku i muslimansku BiH i tra`ite pregovore. Muslimani u`ivaju veliku podr{ku Bu{a preko Saudijske Arabije. Da}emo procjenu u novine o stanju oko Jugoslavije, i treba stalno pozivati svijet da vide {ta je prava stvar. Pozvao sam strane novinare na smotru RV i PVO, {to je zna~ajno, a i vi to morate da radite. Formirajte fond za pla}anje novinara”, predla`e general Pani} i dodaje kako moraju imati propagatore. “Iz svake regije trebate imati ~ovjeka kojem treba govoriti da }emo govoriti jedno, a raditi drugo. To jeste, izvr{iti pripreme u narodu. To je filozofija i vi morate raditi ‘ispod `ita’, mora se pripremiti narod. Predlo`io sam da Mladi} bude komandant Oru`anih snaga BiH, a zamjenici da mu budu musliman i Hrvat, da se garantuju prava svima. Bilo bi dobro da se rat u BiH okon~a jer bi tada do{le UN”, iznosi general Pani} taktiku, poja{njavaju}i im kako su Hrvati potro{ili 17 miliona dolara za propagandu. “Istina }e da pobijedi — sme{no! Vama treba mjese~no 500.000 dolara najmanje”, ka`e general Pani}, dok njegov prezimenjak ka`e kako moraju imati pametnog, a ne hrabrog generala: “Izetbegovi} je od Karad`i}a napravio |avola i agresora, i zato ne}e da sjedne sa njim, a to je napravio zbog propagande. Ti Mladi}u ne mo`e{ imati boljeg prijatelja od mene, u {umi si a ne vidi{ drve}e. Vi vodite narod u tragediju, ho}ete mir a nemate plan
40

za mir. Ja sam Vanceu otvoreno rekao da ho}u da BiH bude u Jugoslaviji i on se odmah slo`io. Prava linija — kantonizacija i mi svi gubimo u Londonu”. U srijedu, 12. avgusta, Mladi} se sastaje sa na~elnikom Glavnog {taba Vojske SRJ gdje se postavljaju pitanja starje{ina, municije i naoru`avanja. General Pani} ka`e kako }e neka pitanja biti rje{ena odmah, a da }e se po nekima javiti narednih dana. Isti~e da ne smije biti kiksa, te iznosi procjenu prema kojoj }e oru`ana intervencija Zapada uslijediti krajem avgusta ili po~etkom septembra: “Izrael nas je napao da bi ga priznao Vatikan, a Vatikan je za to dobio ~etiri milijarde dolara. Sa Hrvatima treba i}i na dogovor. Odnos izme|u Hrvata i Srba re{ava problem Jugoslavije. Kupre{ka visoravan da ima poseban status za po~etne pregovore, moraju otpo~eti pregovori i to ljudski”.

KOLJEVI] ZAVRTAO “PIPU” NA BA^EVU
Mladi} u 13:50 bilje`i razgovor sa predstavnicima UNPROFOR-a. Pukovnik Davot `ali se na komandanta u Ba~evu koji ne da da se pusti voda bez nare|enja SDSa, kao i na situaciju da je prilikom popravljanja dalekovoda bilo sve u redu dok su popravljane `ice za Srbe, a da je otvorena vatra ~im se po~elo raditi na `icama za Sarajevo kada su ranjena dva civila i o{te}ena dva vozila UN-a. Mladi}eva strana pak tvrdi kako se u avionima za humanitarnu pomo} krijum~ari oru`je koje se baca prije slijetanja. Koljevi} uz konstat-

SVI U NAPAD: “Stvoriti jedinice za odbranu naselja, sve žene i starije ljude obučiti u gađanju i rukovanju naoružanjem. Da radi sa puškom na leđima. Preći u odbranu na dostignutim linijama”
aciju da su Srbi ljudi obe}ava da }e se voda sa Ba~eva pustiti jo{ isti dan. Mladi} je 18. avgusta bio na sastanku sa potpukovnikom Grejom iz UN-a na kojem su bili i Tolimir, Karad`i} i Kraji{nik. “Svjestan sam da imate i morate imati pravo na mir. Vi dva mjeseca niste inicirali vatru, druga strana ide na me|unarodnu intervenciju i ona ubija svoje ljude. Dobi}u 200 posmatra~a, i spreman sam pred bilo kojojm kamerom da ka`em da ste se dva meseca maksimalno uzdr`avali. Mogu re}i da ste vi za mir”, kazao je Grej, nakon ~ega Mladi} stavlja nekoliko bilje{ki: “Ugovor za njih ni{ta ne zna~i, u potpunosti su opredeljeni za rat, oni }e potpisati ugovor i izigra}e ga kao i ranije. Nemaju profesionalnu vojsku, njihova komandna struktura je kao u Diznilendu. Moramo menjati sliku o sebi preko medija. Amerikanci ne}e intervenisati, oni ne}e poslati avione niti ljude, ali }e obezbediti logistiku, avione tankere i AVAKS-e”. Karad`i} na sastanku ka`e kako se politi~ka situacija izjedna~ava sa vojnom: “Glatko mo`emo izvojevati dr`avu. Politi~ku bitku moramo dobiti kao i vojni~ku. Po Biha}u ne treba pucati. Obezbediti mir i i}i na pacifikovanje Sarajeva, sela ispod Br~kog zauzeti, i ako je mogu}e Grada~ac. Izetbegovi} ne}e da pregovara, Engleska i Francuska ne}e intervenciju, a Amerika }e to u~initi u krajnjoj krizi ako Bu{ po~ne gubiti izbore. Ako mo`e da se uzme centrala ili deo Jajca. Mi }emo da sa Hrvatima napravimo nacrt Ustava, mo`e nam se desiti i da moramo stati kod Jajca i u Posavini. Bilo bi dobro kada bi se potpisao separatni mir sa Hrvatima i me|usobno se priznati. Na konSLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A sklonom alkoholu. Prostor prema rudniku je blokiran, kod [utice poginulo 9 momaka, 17 ih je ranjeno”, raportira direktor Duki}. Dalje on i Mladi} konstatuju kako se sa jednom ~etom mora zauzeti @utica i @edensko, te da ono {to nije za vojsku mora biti u radnoj obavezi. Duki} ka`e i kako su dali 2,5 miliona maraka pomo}i narodu, vojsci i vladi. U 15 sati 27. avgusta Mladi} se susre}e sa patrijarhom Pavlom. “Ne mo`emo birati ni roditelje, ni vreme ni narod sa kojim }emo `ivjeti. Treba nam ogromna snaga u Bosni da bi izdr`ali ovo te{ko vreme. Vi ste na terenu, dobro ste do{li u ovaj dom. Ima kod nas jedna negativna individualnost koja pre|e svaku meru, jer svi su homogeni — Slovenci, Hrvati, muslimani, Ma|ari, [iptari… Jo{ u sedmom veku jedan Grk je rekao da Srbi ne mogu da se podmite jer su razli~iti i ne mo`e{ sve obi}i i podmititi. Onaj ko se ne sla`e sa ne~im od na{ih, on }e i neprijatelja upotrijebiti da se izbori za svoje mi{ljenje. Profesorica, predavala francuski, za vreme okupacije pravila se da ne zna njema~ki, a kad je bila kod njema~kog komandanta on joj je rekao: ‘Vi ste Srbi nikakav narod, mi dnevno hapsimo 15 Srba na va{u dostavu’. U na{em narodu je bilo ~estitosti i time smo opstali, a to je ono {to je Marko Miljanov izneo princip ~oj{tva i juna{tva, a on ga je samo izneo, to je narod izmislio. ^oj{tvo je da branim drugog od sebe, a juna{tvo da se branim od drugoga. Ne daj da te nadvlada zlo, nego zlo nadvladaj. Da si kod jame, ne znam {ta bi u~inio ali znam {ta bi trebao u~initi. Mi govorimo ‘Dobar je onaj koji mi ~ini dobro, zao je onaj ko mi ~ini zlo, {to nije tako zato {to sam kao individua merilo’. Nema principa ni jevan|eljskog koji se ne mo`e izokrenuti. ‘Bla`enije je davati nego primati’. On se izokre}e u ‘dajte meni’. Vera nas je u~ila ‘bolje biti mrtav lav, nego `iv pas’”, iznosi Pavle Mladi}u li~nu poslanicu i narodne mudrosti, te nastavlja s primjerom Crnogorca starca kojem je mladi} iskopao oko uzimaju}i mu oru`je. “Starac je tra`io od knjaza Nikole da ga oslobodi, ovaj se protivio i rekao ‘pa on ti je oko isterao’, na {ta je ~i~a odgovorio: ‘Njemu je 17 godina, meni 50, a vama 300’. Knjaz ka`e da nije 300, a ~i~a mu re~e da bi morao imati 300 da bi vladao narodom, i ‘onaj mladi} je vi{e zlo u~inio sebi nego meni’. U ratovima nam je ginulo ono {to je najspremnije bilo, zaboravili smo veru. Mi nikoga ne}emo terati na silu u veru, nas su katoli~ili i tur~ili. Narod nam je strahovito stradao i strada i danas. Musliman rekao ‘mi smo jednom kapu promenili, sada nam je svaka dobra, nemoj imati poverenje u mene’. Taj ~ovek je gvo`|e od kojeg mo`e biti ~elik. Ovo {to rekoste rekli su mi i ranije, ovde je nemar jedan, tamo se gine, jedan
41

ferenciji se ne mo`emo ni{ta nadati, postoji mogu}nost da nam na konferenciji nametnu re{enja. Kutillero je napisao da od unitarne Bosne nema ni{ta, a konferencija }e biti antisrpska”, iznosi Karad`i} naputke i svoja vi|enja situacije. Pukovnik Dimitrije [ibali} iz Bratunca izvje{tava da su nabavili dva borbena “kraguja” i da imaju mogu}nosti napraviti mre`u malih aerodroma. Ka`e kako su ljudi u Bratuncu ve} ~etiri mjeseca u rovovima i da tra`e da idu naprijed, te pita mogu li zauzeti Srebrenicu: “Imamo i dobrovoljaca, oko 70 iz Zenice, ima ih iz Crne Gore. Imamo 1350 boraca na polo`aju. Za napad nam treba podr{ka, da spojimo Skelane i Mili}e” Ka`e i kako iz Srebrenice tra`e primirje i spremni su da priznaju granice do potpunog politi~kog rje{enja. Mladi} 20. avgusta bilje`i razgovor sa starje{inama 2. i 3. Armije na kojem se bave “drugom stranom”. “Grabovica Hajrudin, kapetan prve G klase, sada komandant artiljerije u Sarajevu; Bo`i}, Hrvat, kapetan prve klase, artiljerac, sada u ]upriji, brat mu Borislav
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

pre{ao u HV, Peku{i} Huso, glavni organizator muslimana u ^obanovom polju kod Mostara”. Iz avijacije izvje{tavaju da je ra|eno planski te da su “tu~eni zadati ciljevi i usta{ka kolona kod Jablanice”.

USPJE[NI PRIVREDNIK DUKI] U MLADI]EVOJ SLU@BI
Mladi} u 14 sati 26. avgusta bilje`i sastanak sa direktorom rudnika “Mili}i” Rajkom Duki}em. (Privrednik godine 2010. u izboru “Nezavisnih”, op.pr.) “Sa podru~ja Bir~a ima 37 oficira u vojsci SRJ, sa mnogima sam razgovarao li~no i `alosno je {to se nisu odazvali. Pitanje reda poteza nije dobro, Bir~anska regija je vrlo bitna, sa ovog prostora se mo`e godi{nje dobiti milion dolara godi{nje. Mora se osloboditi put od Mili}a ka Zvorniku. Bratunac nije dovoljno borben, te`e je uspostaviti civilnu vlast nego osvojiti teritoriju. Zvornik je potpuno pasivan. Boksit ima 1300 radnika, 65 posto je mobilisano. Ima ih koji be`e, vojska tra`i akcije, za{to ja ne znam.. Komanda bataljona prepu{tena je rezervnom kapetanu

HAP[ENJE RATKA MLADI]A broj ne}e da pri|e ni duhom ni umom, ne}e da primi ni izbeglicu ni ranjenika. Pored ovolikih pogibija od Hrvata i muslimana, ne dozvoliti da padne krv od nas”, bilje`i Mladi} patrijarhove savjete i mudrolije. Potom Mladi} unosi sljede}u bilje{ku: “Deli} @arku oduzet 20.04.92. beli D kombi, reg. broj Ljubljana 716-113, sada nosi tablice SR 0035, tada mu je oduzet mercedes na prikolici koji se sada nalazi u Erdutu kod Arkana. Videti i javiti proto|akonu \uri”.

OJA^ATI POZICIJE OKO SARAJEVA
Mladi} se 29. avgusta u Beogradu sastaje s Karad`i}em, te bilje`i njegovo nare|enje: “Za jednu do dve nedelje raspustiti sve ratne zatvore sem kriminalaca koje prebaciti u redovne zatvore. Zatvorenike predati MK, sve sem ratnih zlo~inaca za koje imaju dokazi o zlo~inima. U roku od 96 sati mora se UNPROFOR-u dati podatke o te{kom naoru`anju na prostoru SR, ono {to je u magacinima ne prijavljuje se. U roku od sedam dana grupisati te{ko oru`je oko Sarajeva — 11 pozicija, Bija}a, Jajca, Gora`da; Informativnu slu`bu vojske oja~ati, oficira staviti u Srnu; Ure|enje fronta, povla~enja nigdje nema do politi~kog re{enja: dobro bi bilo da padne Grada~ac. Kod Br~kog pro{itiri koridor, o~uvati pozicije oko Sarajeva”, bilje`i Mladi} Karad`i}eve jasne upute. Mladi} pi{e da je Karad`i} kad mu je rekao da se sa Hrvatima treba najprije stati, na njegovo pitanje ‘Kako?’ odgovorio: “Ne znam ni ja”. “Oko Sarajeva oja~ati pozicije, prebaciti 5.000 do 6.000 vojnika iz Bosanske Krajine”, naredio je Karad`i}, a na Mladi}evu opasku kako pokrenuti ljude odgovorio je: “Policijom, nasilno”. Karad`i} nare|uje da se ne puca po Biha}u jer je tamo sedam posmatra~a UN-a, kao i da se prema posmatra~ima i novinarima bude maksimalno ljubazno. General Gvero ka`e kako je obavio razgovore sa Ili}em, Tali}em, Simi}em, komandantima brigada na Ozrenu i komandantima bataljona, kao i sa predstavnicima policije, vlasti i crkve. “Civilna vlast je apsolutno bez autoriteta. U Petrovu selu je 60 `ena i{amaralo predsednika op{tine i uzelo mu pi{tolj. Podru~je Ozrena {titi sedam susednih op{tina. Osnovni nosilac aktivnosti je poslanik Nedi}. Mobilisano je 11.750 ljudi, neaktivni, aktivni oficiri proterani, pozadinski problemi izra`eni, front veliki, rezervne stare{ine upetljani u civilnu vlast. Formirana je takti~ka grupa Ozren, komandant je major Radoji~i} iz Prvog kraji{kog korpusa, dokazan, a Tali} }e jo{ oja~ati komandu Takti~ke grupe” izvje{tava Gvero, i navodi problem izbjeglica na
42

TOPOVIMA DO CILJA
“Rezultatima vojske dovesti me|unarodnu zajednicu pred svršen ~in da priznaju fakti~ko stanje – Republiku Srpsku”

Ozrenu, neispla}enih plata koje kasne tri mjeseca, te kako je Nedi} vladiku Vasilija nazvao usta{om. Vasilija je, dodaje, na Pavlovi}a }upriji obezbje|ivao Arkan. “Na Ozrenu ima 600 biv{ih Crvenih beretki, ve}ina je po jedinicama i korektno se bore. Kod politi~ara jako izra`eno pro~etni~ko raspolo`enje koje ne priznaju”, ka`e Gvero. U nastavku Mladi} bilje`i kako je “usta{ka ofanziva ‘@ivot ili smrt’ splasnula”, te da je kriza u Semberiji. “Neprijatelj preuzima inicijativu na Majevici, stanje u Gora`du — izvr{en je proboj od Rogatice ka Gora`du, kada je do{lo do spajanja na{ih snaga i dotura prvog konvoja do{lo je do spontane evakuacije stanovni{tva. Muslimani su napadali stanovni{tvo koje se izvla~ilo pri ~emu je ranjeno 45 a sedam poginulo. Nemamo situaciju na desnoj obali Drine, postoji mogu}nost da je fabrika Pobjeda jo{ na{a, naredio sam da se svi naoru`ani koji ne}e da se bore razoru`aju. Razoru`ano je oko 900 ljudi, oru`je je uskladi{teno u Rogatici. Dozira neko Krinu u Gora`du, a

ovi iz Predsedni{tva znaju ko je to i rekli su da znaju njih 15”, pi{e Mladi}. Nakon izvje{taja o stanju naoru`anja, Karad`i} govori o rezultatima konferencije u Londonu. “Privukli smo veliku medijsku pa`nju. Dobili smo priliku za razgovore sa Kutiljerom, Karingtonom i Vensom. Oni su nas pitali da li ostajemo pri odlukama od 18. marta 92. i da li ho}emo na{ jedinstveni kanton. Rekli smo da smo spremni na superviziju naoru`anja, raspu{tanje zatvora, vra}anje sela teritorije — pomenuli smo 20 posto teritorije, a to je stvar u kredibilitetu jer onda priznaju da imamo teritoriju. Dima nas je prijateljski primio, govorili smo o `elji muslimana da stvore zelenu zmiju. Dima je obe}ao da }e Francuska u pogodnom momentu postaviti pitanje revizije Versaja. Mejd`or nas je prijatno primio, do{lo je do pukotine izme|u zapadnih saveznika, SAD, Francuska, Engleska, Austrija i Njema~ka su pretrpele poraz. Rusija i Gr~ka su za nas. Rekli su nam Rusi i Englezi da sad ne smemo govoriti o na{im krajnjim ciljevima, odba~ena je deklaracija
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A o Srbiji i mislimo da }e se i}i na prestanak rata u BiH. Kraj rata mo`e da ne ide daleko, sve zavisi o izgledima muslimana. Ako bi im izgledi bili ve}i onda bi ih zapad tolerisao da i oni ne{to u~ine. Nismo ni{ta potpisali {to bi i{lo na na{u {tetu”, opse`no izvje{tava Karad`i} o Londonskoj konferenciji. Mladi} potom bilje`i crticu kako je Karad`i} dao dozvolu da izbjeglice iz Gora`da budu u U`icu. Ministar Bogdan Suboti} ka`e kako je potrebno imati pravo stanje vojske, i razlu~iti one koji su u borbi od onih koji se samo vode u vojsci. Bilje`i i izvje{taj oca Vasilija koji ka`e kako su muslimani do{li do crkve u Priboju, “{to nije bilo u istoriji”. “Ako bude i{lo traljavo, mi }emo u jednu ruku krst, u drugu ma~, te re{avati kao nekada. Jedan oficir je rekao da }e dati [ekovi}e za Bratunac. Sve{tenici su sa narodom u Parohiji sem jednoga koji vi{e ne}e do}i dok sam ja tamo. Komunisti su oduzeli srpskom narodu zemlju, narod ho}e da ratuje, ho}e da rat zavr{i {to pre”. Potom Mladi} bijle`i ]osi}evo izlaganje koji govori da je u toku prelomni trenutak u vezi rata u BiH. “U petak dolaze Vens i Oven da se u vezi svega dogovorimo, predsjednik Pani} ide u SSSR, Kinu i Japan. @elim da vas ~ujem, jer tu je oktobar, {ta }e narod jesti? Spremaju}i se za najgore spremamo se za najbolje”. Karad`i} konstatuje kako nema ni jednog Srbina osim u Sarajevu koji ho}e da `ivi sa muslimanima i Hrvatima u jednoj dr`avi. “Sa Hrvatima imamo povremene kontakte, a muslimani to ne `ele.” Buha predla`e da se tajno Mitterandu predlo`i ideja da oni ure|uju u OA, a da se vojska povu~e u kasarne. Profesor Stojanovi} nakon hvalospjeva srpskoj vojsci predla`e isturanje novih lica u politi~ki vrh, odr`avanje izbora i rad na propagandi: “Dajte podatke, mi }emo to da dajemo u {tampu. Nema bez propagande ni rata ni mira. Sarajevo da skinemo sa TV-a i to je kraj rata” Me|u strate{ke ~inioce sa sastanka Mladi} upisuje i ovaj: “Mitterandu ponuditi patronatsku ulogu u spa{avanju Sarajeva”. Na sjednici SO Bratunac po~inje se izvje{tajem o 250 mrtvih i 450 ranjenih, uz pitanja da li je Bratunac dat za Janju, i da li }e biti Srebrenica za Olovo-Kladanj. Tu se ova sveska zavr{ava, a na po~etku naredne, kao i na ostalima, nalaze se kontakt telefoni. Me|u njima je i ime Zore Vi{njevac i adresa - @ikice Jovanovi}a [panca broj 10 na Dobrinji 1. Sveska po~inje datumom 10. septembar i izvje{tajem o stanju snaga oko Doboja. Bilje`i kako moral nije na zadovoljavaju}em nivou zbog gubitaka 12. jula kada je poginulo 40, a ranjeno 108 boraca. Vojno-politi~ko savjetovanje odr`ava se u Banja Luci 13. septembra. Prisutan je i vo|a tima EZ Majhew koji ka`e kako su do{li da pru`e podr{ku i prate humanitarnu situaciju, uz izra`avanje zadovoljstva {to sjedi nasuprot Mladi}a i ima priliku da se s njim upozna. Uve~er u Mahovljanima Mladi} razgovara sa pilotima. @ale mu se kako pje{adija ne koristi povoljne uslove da napreduje, uz konstataciju da su im avioni zastarjeli i da }e na zimu sve i}i znatno te`e.
43

MLADI]: “NEKA I MUSLIMANA, MORAMO IMATI I NACIONALNE MANJINE”
“Neki imaju uniforme a nisu na frontu, dok borci na frontu nemaju uniforme. Skinuti sve SOS, MO i druge oznake i jedinstveno ozna~iti vojsku i vozila”, ka`e i dodaje kako je dao ostavku zbog negativnih pojava, ali da ne primijeti pobolj{anje: “Osa proizvedena u Pretisu prodaje se ~ak i muslimanima!” Me|u zaklju~cima Mladi} govori i o odnosu prema muslimanima koji ostanu na teritoriji SR BiH: “Moramo imati u dr`avi i nacionalnih manjina”. U ~etvrtak, 3. septembra, Mladi} pi{e da se preko beogradskog broja javila novinarka iz Srne i pitala za nestanak italijanskog aviona sa humanitarnom pomo}i P-130 koji je letio na relaciji Split-Sarajevo a navodno je ga|an iznad Konjica i oboren oko 01:15. Zapisuje kako je iz UNPROFOR-a javljeno da je nestao iznad sela Dusina 12 kilometara jugoisto~no od Fojnice i da je oboren. Do referisanja u 20:30 nema zabilje{ki, kada Tolimir tvrdi kako }e me|unaro-

“MI SMO VE] DR@AVA”
Prvi dan septembra obilje`ava izvje{taj pukovnika Salapure o “intenzivnim dejstvima neprijatelja oko Sarajeva” i napadu kod Ilija{a koji je slomljen uz nevjerovatne gubitke. U Bijeljini se 2. septembra odr`ava vojno-politi~ko savjetovanje na kojem Karad`i} tako|er govori o Londonskoj konferenciji, ali i situaciji u SR BiH. “Mi smo ve} dr`ava, ali dr`ava koja ne funkcioni{e dobro. Zato smo se i sastali. Ovaj rat se mo`e zavr{iti ili da Evropa vidi da muslimani nemaju vi{e snage, ili porazom jedne od strana. Nalazimo se pred ciljem i moramo protr~ati kroz njega. Sada }e srpski narod ili stvoriti svoju dr`avu, Kara|or|evu Srbiju, ili }emo se sabiti na mali prostor”, govori Karad`i}. Predsjednik Vlade Branko \eri} ka`e kako treba ra~unati da }e se rat nastaviti

NAČELNIK BANJA LUKE: “Leglo kriminala je CSB, ministar Stanišić je u sve upleten. Nije tačno i da vi ne znate da je ukradeno 2600 golfova iz TAS-a. Ne može Joja Tintor biti savjetnik, a moler je i kriminalac!”
radi dvostrukog odnosa Hrvata, predla`e izgradnju dobre odbrane uz konsolidovanje dr`ave u pozadini, ukidanje oblasti i ja~anje dr`ave. Kraji{nik upozorava na lo{ starje{inski kadar jer ima mnogo onih koji su “Srbi, a u stvari nesrbi”. “Ovo vodi koren zato {to ste iz JNA koja je vrlo dobro sve uradila sem {to je pri kraju neslavno ostavila oru`je neprijatelju. Vrlo se ~esto ogra|ujete od SDS-a, to nije dobro jer nije SDS partija ve} pokret koji je okupio narod i pokrenuo ga u borbu. To je pokret srpskog naroda. Pravoslavna crkva, ono {to nam je stra{no nedostajalo, a to je duhovna snaga”, dr`i bukvicu vojsci Kraji{nik, te ka`e kako je cilj razdvajanje sa muslimanima. “Ako bi kapitulirali muslimani mi bi ostali sa njima, a ako bi ostali sa nama brzo bi bili ve}ina?” pita se Kraji{nik. Postavljaju se i strate{ki ciljevi: “1. Podjela sa Hrvatima i muslimanima; 2. Koridor; 3. Sarajevo podijeljeno; 4. Srbi u dolini Drine; 5. Granica na Neretvi i izlazak na more”.
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

dna zajednica nastojati da oja~a hrvatskomuslimansku koaliciju. U ponedjeljak, 7. septembra, Mladi} razgovara sa potpukovnikom Miletom Dubaji}em koji je bio komandant 92. motorizovane brigade koji mu govori o doga|ajima 15. maja 1992. u Tuzli. “Imao sam 15. maja oko 9 sastanak sa rukovodstvom SO Tuzla i taj se razgovor odnosio na dogovor o nenapadanju prilikom izme{tanja garnizona. Bili su obe}ali da ne}e biti napada, tra`ili su da se formira brigada na paritetnoj osnovi. Pirotski bataljon je oti{ao i bio sam ostao bez ljudstva u kasarni. Pristupio sam formiranju 2. Majbr, izno{ene su rezerve goriva na Ozren u rejon Pe}ine, deljeno je oru`je linijom SDS i pukovnik Dubaji}, ali koliko je dato ne znam”, sve je {to je zabilje`eno sa sastanka. Mladi} ve} dan poslije bilje`i sastanak sa generalom Simonovi}em gdje se razgovara o tenkovima za Isto~no - bosanski korpus, kadrovima, naoru`anju, nedostatku municije, ubojnim sredstvima za avijaciju…

HAP[ENJE RATKA MLADI]A U utorak, 15. septembra, Mladi} je na savjetovanju u Isto~nobosanskom korpusu. Komandant IBK referi{e o 106 poginulih boraca i starje{ina. Spominje i specijalnu brigadu Ljubi{e Savi}a Mauzera iz koje je poginulo 20 ljudi uklju~uju}i i komandanta majora Panteli}a. Ka`e i kako je moral ljudi u brigadi poljuljan od momenta anga`ovanja MUP-a Srbije.

ATANASIJE: “HRI[]ANSKA EVROPA JE ZATAJILA”
Na Ilid`i Mladi} 16. septembra ima sastanak sa predsjednikom SO Ilid`a Nedeljkom Prstojevi}em koji ga informi{e o 280 poginulih i 650 ranjenih, te nedostatku hrane za vojsku i civile. Uve~er ga na referisanju pukovnik Tolimir izvje{tava o saznanjima o planu napada “muslimana da probiju koridor ka Sarajevu i Cazinskoj krajini”. I dan poslije Mladi} je u Fo~i gdje razgovara s novinarima, obilazi bolnicu i polo`aje. Komandant Milan Tomovi} informi{e ga kako “muslimanske snage u zadnje vrijeme imaju dosta municije, ga|aju VBR-om, bestrzajnim topovima, minobaca~ima, postavljaju protivtenkovske mine sa natpisom na arapskom jezikom. Na sastanku u Fo~i narednog dana je i vladika Atanasije Jefti} koji ka`e kako mu je ~ast “da sa narodom dijeli njegovo vaskrsenje”: “Te{ko nam je, mnogo te`e nego sagledavamo. Te{ko nam je {to je hri{}anska Evropa zatajila, jer je jo{ Njego{ rekao da Evropa dr`i mrtvu ruku Islama nad Srpstvom. Tradicija ovog naroda je svetoslavlje, mi moramo da se borimo, znamo kuda idemo, Rusi i Grci nas vide i cene. Srpska sloga je skupa stvar, nije ona po svaku cenu, ima i kvalitet srpske sloge. Mi ne prenosimo svoju savest na drugoga. Islam je prokletstvo ~ove~anstva”. Na sastanku od 22. septembra Mladi} bilje`i Karad`i}evo izlaganje koji ka`e kako ne}e pristati nina{ta osim srpske dr`ave. “Dali su nam tretman dr`ave, za razliku od Bobana i turske delegacije — kola, obezbje|enje. Karington propao na srpskoj odlu~nosti. Mi smo dobili bitku da mo`emo ~uvati svoju teritoriju. Nije ih briga za muslimane, potpuno je nova atmosfera. Lista isti~e iz Londonskih dokumenata. Vance me nagovorio da sa Bobanom sklopimo separatni mir. U Hrvatskoj je uspostavljen mir kada je teritorijalizovan problem. Imaju tri nivoa: humanitarni, zaustavljanje rata i teritorijalno ure|enje. Na{ stav je da rata nema ako nema ofanzivnih akcija. Sarajevo napustiti ne}emo, prihvatili bi i stari i novi deo. Predlagali smo tip Brisela u Sarajevu, novi deo srpski, stari muslimanski“, ka`e Karad`i}. U nastavku Mladi} zapisuje u crticama {ta je potpisano: Koridore zemaljske
44

SRAMNA ULOGA ABDI]A
Broj Fikreta Abdi}a nalazio se na prvoj stranici jednog od Mladi}evih dnevnika

prihvatiti; strujom i vodom ne}emo manipulisati; kretanje civila; {to skorije dizanje opsada - Gora`de“. Dalje bilje`i kako odluka OUN odudara od Londonske konferencije te je presedan, kao i da je Kozirjev trojanski konj.

HRVATI SU ZA MIR, ALI TAJNO
U petak, 25. septembra, Mladi} se na Jahorini sastaje sa komandantom Sarajevsko-romanijskog korpusa i dijelom komandanata brigada oko Jahorine, nakon ~ega razgovara sa novinarima “Sarajnjuza“, a dan poslije je na sastanku sa rukovodstvom op{tine Vogo{}a. Izvje{tavaju ga o djelovanju paravojski koje su pod za{titom vojske, i interventnom vodu Slavi{e Vukovi}a koji maltretira stanovni{tvo i narod. U nedjelju, 27. septembra, na Palama je sastanak u Predsjedni{tvu sa komandantima korpusa i ~lanovima G[ vojske RS. Karad`i} prenosi kako ga je Vance pitao da li bi mogli sa Hrvatima sklopiti mir, dodaju}i kako su Hrvati za to, ali samo tajno: “Prekju~e se na{a vlada vidjeli i sastali u Pe~uhu u Ma|arskoj, i tra`ili su da stanemo za tri dana tamo gdje smo, a mi smo tra`ili {est dana. Oni se boje da im

padne Bosanski Brod i Jajce, be`e im sa fronta, naro~ito studenti, i `ele da povuku snage i napadnu Knin te posjednu Plat prije nas. Vance je rekao da Tu|man ne}e odre|ivati mandat UNPROFOR-u“. U prijedloge Mladi} upisuje rje{enje pitanja Konavla, uz konstataciju kako se ne smije i}i dalje u rat sa Hrvatima jer im je Evropa rekla da ako sada stanu imaju dr`avu. “Ako bi poseli Konavle, problem je {to Hrvati imaju mornaricu. Ako bi mi poseli Konavle, oni bi i{li preko Trebinja. Potez Konavle-Cavtat mo`e da se dr`i jednim bataljonom”, konstatuje pukovnik Gruba~, a pukovnik Simi} se pita {ta sa Srebrenicom. Plav{i}eva iznosi zahtjeve UNPROFOR-a da postave {tab na Stoj~evcu, francusku bolnicu na potezu Ilid`a-Kobilja Glava, te da se prve sedmice u novembru ne puca povodom Sedmice djeteta. Na po~etku naredne sveske, me|u raznim brojevima, Mladi} ima zapisan i broj bolnice Azroflot u Moskvi, kao jo{ nekoliko moskovskih kontakata. Tu je i broj Slobodana Praljka, kao i Karad`i}ev broj u @enevi, u hotelskoj sobi 1121. Bilje`i i za pukovnika Poleta da mu `ena Slavica jo{ nije izvu~ena iz Sarajeva, te da
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A Mari}, ministar kulture i ~lan Predsjedni{tva. “Kako se BiH ne mo`e napraviti bez Srba, tako ne mo`e ni bez muslimana i nas. Cilj je banovina iz 1939., ako to ne, nastavljamo rat. Ne mo`emo se dr`ati op}inskih granica. One se mogu rezati. Nije nam interes da tu~emo vas, a poslije da imamo mud`ahedine. Nije se pucalo sa Hrvatske strane prema Br~kom, u Hrvatskoj niko ne `eli da vodi rat, a posebno da gine hrvatska vojska. Mi ne}emo da idemo dalje. Sporazum izme|u Tu|mana i Alije Izetbegovi}a nema u sebi ni~ega, on je formalan i donijet je na insistiranje Amerikanaca — da se dodvori muslimanskom narodu i islamskom svijetu. @elimo da do|e do me|usobnog povjerenja, da se prestane tu}i Slavonski Brod”, iznosi stavove Prli}. “Muslimani nemaju municije, i mi im ne}emo ni{ta dati. Muslimani su uzeli dosta municije iz Konjica i Mostara. Muslimana je do{lo oko 10.000 u Mostar, imamo krvav problem kako ih kontrolirati, postali su ja~i od nas u Travniku i u Konjicu. Okupirali su Gornji Vakuf, a u Stocu oni ne mogu opaliti ni{ta bez nas. Skinuli smo im 5.000 ~izama. Za Cazinsku krajinu ubacuju Slovenci kroz UN zonu. Ovdje }e rat prestati dogovorom izme|u Hrvata i Srba. Ako pobijete i 50.000 muslimana vi{e ne}ete ni{ta posti}i, oni }e se brzo obnoviti”, ka`e Paljak. Bruno Stoji} dodaje kako “\uka oti{ao u inostranstvo da kupi oru`je i municiju. Smatraju da se Sarajevo mo`e deblokirati samo spolja. Na Ugarskom II pet stra`arskih mesta, rovovi, ~etiri papovke i jedna automatska pu{ka, svi skupa imaju 120 metaka. Sefer Halilovi} preselio {tab u hotel Sarajevo, Talijan preselio {tab u Studio 92, Danijela Ozme. Na Ugarskom imaju 40 starih i 50 novih vojnika, a samo tre}ina ima oru`je. U tvornici Astra prave mine za minobaca~e. Ilija Ze~evi} star 80 godina zatvoren je u kasarnu Viktor Bubanj kako bi u stan uselila rodica prof. dr. Faruka Konjhod`i}a koji je promijenio nekoliko stanova”. Mladi}u se 13. oktobra Karad`i} javlja iz @eneve: “Amerika tvrdi da smo u subotu imali 28 borbenih letova sa avijacijom, Bu{ `eli da bombarduje Banja Luku i aerodrom, to }e uraditi van svake sumnje. Muslimani bi dobili krila, a na{i klonuli. Bu{u treba spektakl za izbore. Treba da se avioni prebaziraju u SRJ, treba o tome razgovarati sa generalom Pani}em i premijerom Pani}em. Amerika je beskrupulozna, svi oni gube posao ako Bu{ izgubi. Amerika je za to da se izglasa rezolucija UN o intervenciji, a mi prebaziranjem avijacije dajemo znak dobre volje i ~asno izlazimo pred svetom. Na{i bi helikopteri leteli pod znakom UN za njihove i na{e potrebe”, iznosi Karad`i}, a Mladi} ka`e da je dio Glavnog {taba na osnovu iznijetog predlo`io da se ponudi dolazak posmatra~a na aerodrom Banja Luka, ali da se avijacija prebazira na aerodrome unutar Republike Srpske i da ni u kom slu~aju ne ide u SRJ. U`i dio G[ VRS sastaje se 14. oktobra ujutro. Razmatra se sporazum Karad`i}Oven o prebaziranju avijacije u SRJ, te prijedlog odluke za posjedanje odbrane u Konavlima. Poslije Mladi}evog izlaganja, general Gvero ka`e kako on kao ~ovjek i general ne bi mogao stati iza odluke o povla~enju. Tolimir konstatuje da je gre{ka {to nisu poslali faks Predsjedni{tvu u kojem bi napisali da se s tim ne sla`u: “To je po~etak procesa da se da suverenitet Alijinoj dr`avi, a nas `ele da razoru`aju kao Krajinu. Na{e rukovodstvo u ovom momentu slu{a razne {apta~e obave{tajnih slu`bi. Oni su psihopate medijskog rata i misle da su neke zvjezde. To je indikator Koljevi} i njegove izjave i govori da nisu granice gdje smo mi sada i on tra`i nasamo da razgovara sa hrvatskom stranom”. I ostali imaju `ustar stav povodom povla~enja avijacije, a general Milovanovi} ka`e kako se vojska od takve odluke mora ograditi: “Neko bi trebao oti}i u Banja Luku i tra`iti od pilota da ne prelije}u u SRJ. Amerikanci mogu da tuku aerodrom, a bolje i to nego povla~enje. Moja procena je
45

PUTEVI I STRANPUTICE: “Na pragu smo ostvarenja našeg vekovnog sna da stvorimo našu državu bez mnogo unutrašnjih neprijatelja. Sa Hrvatima se ne možemo ništa dogovoriti. Mnoge zablude smo imali oko jugoslovenskog opredeljenja Muslimana”
`ivi u ulici Dajanli Osman bega 6 na Ciglanama.

“PRESTANITE NAPADATI NA JAJCE, DAJEMO STRUJU”
Sveska po~inje sastankom sa delegacijom Hrvatske i Herceg Bosne u Pe~uju 5. oktobra 1992. Jadranko Prli} na po~etku konstatuje da sve {to je do tada dogovoreno nije ispo{tovano. Slobodan Praljak se nadovezuje i tra`i prekid paljbe i bombardovanja Slavonskog Broda, te da se pripreme papiri za potpis Boban-Karad`i}: “Prestanite napadati na Jajce, dajemo struju”. Prli} ka`e kako potpisivanje dolazi u obzir samo uz prisustvo me|unarodnih monitora, Vancea ili Ovena. Sastanku osim njega i Prli}a prisustvuju i Bruno Stoji}, ministar odbrane HB, i J ozo
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

“muslimanima ne}e ni{ta pu{titi”, najavljuje da hidrocentralu Jajce mogu nakon opravke pustiti za dva sata, a da se njima za tri sata pusti voda. Iz referisanja pukovnika Tolimira sljede}eg dana ne vidi se da je bilo dogovora izme|u dviju delegacije dan ranije. “Usta{ke snage bje`e sa polo`aja ka Bosanskom Brodu, imaju velike gubitke. U Jajcu su usta{e u okru`enju i ne mogu doturiti hranu i municiju. Usta{ke snage se koncentri{u kod Ora{ja, Srebrenica i Cerska dobijaju pomo} iz Tuzle. U Hercegovini su usta{e ubacile diverzantsku grupu koja je likvidirana”, referi{e Tolimir. Gvero javlja kako se pove}ava samovoljno udaljavanje sa polo`aja zbog zamora i dugog boravka u borbama, te kako su gubici u Prvom kraji{kom korpusu ve} dugo vremena vrlo veliki. Nave~er se Mladi} sastaje sa Karad`i}em, i bilje`i obavje{tajne podatke:

HAP[ENJE RATKA MLADI]A da Amerikanci svakako ne}e tu}i ni jedan cilj na Balkanu”. Kraji{nik ka`e kako je sutra sastanak skup{tine u Fo~i i da neko treba biti iz G[. U Vogo{}i, saop{tava Kraji{nik, Interventni vod je demolirao hotel i siluju sve redom. ^lanovi G[ se ne{to iza podne susre}u sa ~lanovima Predsjedni{tva. Govori se o istim temama: sporazum Karad`i}-Oven i Konavli. Kraji{nik ka`e da se kao kontinentalna zemlja umije{aju u taj problem, i da trebaju poslati vojsku tamo “pa makar se povla~ili nakon pet dana, i umije{ati se u raspravu o toj teritoriji”.

PLAV[I]: “DA SAKRIJEMO AVIONE I KO FOL IH NE UPOTREBLJAVAMO?”
Rasprava se nastavlja o povla~enju avijacije, za koje i Plav{i}eva ka`e kako joj se ne svi|a, jer se boji da ne ostane u SRJ: “Da li bi mogli napraviti privid da ih ne}emo upotrebljavati i da ih pokrijemo ceradom ili sklonimo u hangare? Ucjenjuju nas i napadaju previ{e, ali mislim da nas ne}e napasti. Ne bi smjeli pristati da nam UNPROFOR skida dijelove sa aviona”. Tolimir konstatuje da ako ode avijacija, oni je vi{e nikada ne}e mo}i upotrijebiti: “Koriste isto kao u Hrvatskoj, tra`i}e nam povla~enje po delovima da ostave Srbe sa pi{toljima, a Aliju sa topovima i tenkovima. Ne}u biti oficir koji se povla~i”. General Milovanovi} ka`e kako je jo{ krajem juna najavljena intervencija u dvije varijante: “vojno anga`ovanje i ja~anje hrvatsko-muslimanske koalicije”. “Upravo je druga u opciji. Pilote niko ne mo`e poterati sa svoje teritorije, i da bude najamni radnik. Raspala bi nam se vojska ako bi nam se prebazirala avijacija. Aerodrom je daleko 20 kilometara, i bi}e bolje da pretrpimo deo gubitaka, a da uzvratimo. UN imaju svoju vojsku, neka misle kako }e ih izvu}i”. Kraji{nik ka`e kako je stvar zamr{ena vi{e nego u po~etku: “U odluci morate imati deo krivice za 28 letova u subotu. To je zvani~ni povod, ali to nije bitno. Vidim da su male {anse da se avioni odvedu tamo. Vidjeti sa Radovanom da on napravi neki manevar, ako je on to potpisao onda imamo katastrofu, jer onda ako ne mo`e on to da realizuje, onda ne mo`e predstavljati narod, i to je onda nastavak rata sa nesagledivim posljedicama. On je tvrdio da oni ho}e do 4. novembra da tuku aerodrome. Vidim izlaz samo u ugovoru sa SRJ da prebaziramo avione u Podgoricu i da ih mo`emo upotrebiti kad ho}emo. U protivnom bi Radovan morao pasti. Klju~ je kod Milo{evi}a i Pani}a, kada bi mogli obezbediti da nam piloti budu mobilni”. U razgovor se uklju~uje Karad`i} koji ka`e kako se avioni moraju premjestiti jer
46

PATRIJARH PAVLE
“Vera nas je u~ila: bolje biti mrtav lav, nego živ pas”

}e ina~e biti “~erupanje aviona”, te da je potez u stranoj {tampi ocijenjen kao mudar. Mladi} se u ~etvrtak 15. oktobra sastaje sa Pani}em i \eri}em. Pani} mu oko Konavla govori da kada se vojska SRJ povu~e, oni za dva do tri dana vide {ta }e uraditi, a kao opciju nudi da zaposjednu brda i ka`u kako nisu znali gdje je granica.Oko avijacije, Pani} upozorava da bi avijacija bila “smla}ena” na aerodromu Banja Luka”.

“SARAJEVO JE NAJHITNIJE, USTAV MO@E ^EKATI”
Mladi} se u 10:35 sastaje sa ruskim piscem Eduardom Sovenkom Limonovim koji mu ka`e da je 1. oktobra u Rusiji formiran front nacionalnog spasa. Izvje{tava ga o stanju u Rusiji i govori kako narod ne zna mnogo o stanju na podru~ju Jugoslavije, osim {to vidi na dr`avnoj televiziji koja je, ka`e, zahvaljuju}i Jelcinu, antinacionalna. U nedjelju, 18 oktobra, Mladi}a Tolimir informira o zarobljavanju sedam “Zelenih beretki” kod Maglaja, me|u kojima i dva oficira koji su im rekli da ima 500 mud`ahedina. Dodaje kako u selu Jezero kod Jajca “Hrvati zagovaraju tezu da se skupa tu~e po muslimanima”.

Na sastanku sa Predsjedni{tvom RS-a 19. oktobra raspravlja se o zbivanjima u @enevi, gdje Karad`i} poja{njava tok doga|aja. Najavljuje se i formiranje Vije}a ministara: “Odbili smo pitanje stvaranja zone na Ilid`i, a prihvatili smo eventualnu demilitarizaciju Sarajeva sa srpskom vlasti i srpskom policijom u na{em delu Sarajeva. U politi~kom pogledu oti{lo bi se dalje, formirao bi se Ministarstki savet — centralni organ koji bi bio jednodom i sastavljen od tri konstitutivna naroda. Hrvati predvi|aju neku malu zajedni~ku vojsku, a muslimani zajedni~ku vojsku, monetu, sudstvo, 7-8 konstitutivnih jedinica, i sa ovime se ne sla`emo ni mi ni Hrvati”, poja{njava Karad`i}. “Mi }emo imati jednu konstitutivnu jedinicu, a muslimani neka imaju koliko ho}e. Kopredsednici Vance i Oven su shvatili da nema ni{ta od unitarne BiH. Mape smo predali. Na konferenciji je dominiralo pitanje Sarajeva. Trebamo preuzeti inicijativu za spas Sarajeva da pre`ivi zimu. Oni ho}e da stvore sliku u svetu drasti~nim i stravi~nim prizorom Sarajeva. Sarajevo je najhitnije, a ustavno ure|enje mo`e da sa~eka”, izla`e Karad`i}
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A da ne letimo do 1. novembra 1992. Dobili smo pouzdane podatke od Vancea da smo u subotu letili 29 puta i spremala se rezolucija da }e se obarati avioni i tu}i Banja Luka. Dobili smo informacije da }e biti takav stepen razaranja Banja Luke i aerodroma da bi se pokazala silina atomskog oru`ja. Danijel Boajer @ivanovi}, predsednik Demokratske stranke van Amerike nam je rekao da }e Bush bombardovati. Gore smo sjedili ja, Buha, ^i~anovi}, pravili smo analizu, udar bi bio strahovit, egzemplaran, moral bi bio srozan kod Srba, a podignut kod muslimana. Srozani bi bili na politi~kom planu, sa SAD ne bi uspostavili odnose 20 godina, tukli bi i Srbiju i to bi bila katastrofa”. Mladi} 20. oktobra prenosi i razgovor izme|u ]osi}a i Izetbegovi}a, pa prema tim zabilje{kama na Izetbegovi}ev upit zbog ~ega interveni{e u BiH, odgovara: “Paravojne formacije postoje, ali to su grupe. A, za{to kod vas ratuju Sand`aklije? To su moji gra|ani i vojni obveznici”. Na to Izetbegovi} ka`e: “Gospodine ]osi}u, ako ja ho}u, za mjesec dana }u imati 300.000 dobrovoljaca”. ]osi} ka`e da ga je sastanak sa Tu|manom umorio jer je puno neprijatan. “Tu|man je za podelu Bosne na tri dela, pla{i se islamizacije Hrvata i za okon~anje je rata. Dogovorili smo se nasamo da uti~emo na svoje sunarodnjake da se okon~a rat. Tu|man vi{e ne mo`e da izdr`i rat, ho}e da konsoliduje dr`avu i da re{i pitanje Krajine. Oven mi je rekao da je problem Bosne Sarajevo koje je simbol rata stanovni{tva i Srba iz Sarajeva”, nastavlja Gvero, o~ito u duhu ranije dogovorene doktrine “jedno pri~amo, drugo radimo”. General \uki} pak izvje{tava da su sa fronta zahtjevi za municijom sve ve}i, a da u Had`i}ima predstavnici op{tine prave probleme i ne `ele da se iseljava Remontni zavod dok traje rat. \uki} ka`e i kako se treba “re{iti pitanje logora na Manja~i”. U Njivicama se 26. oktobra odvijaju pregovori sa delegacijama Hrvatske i HercegBosne. Prisutni su Praljak, Milivoj Petkovi}, Jadranko Prli}, Bruno Stoji} i drugi. “Od zadnjeg sastanka dr`ali smo se osnovnog dogovora: umirili liniju kod Mostara i pustili struju kod Jajca. Pao je Brod, poja~ane su tenzije izme|u Hrvata i muslimana. Prethodni dogovor ne po{tujete: stalno se tu~e prelaz preko brane kod Mostara, Jajce ste trebali pustiti, a trebali ste pomo}i oko Konjica. Na dobrom smo putu da prisilimo Aliju da dijeli Bosnu. Mi }emo {to prisilom, {to logisti~ki natjerati Aliju da sjedne za sto sa Bobanom i Karad`i}em”, govori na sastanku Praljak, a Mladi} upisuje crticu prema kojoj je Tu|man pristao na sastanak sa Karad`i}em, ]osi}em i Bobanom. Praljak ka`e kako treba stati sa vatrom, i da su granice Hrvatske jasne, dok granice BiH tek treba utvrditi. “Dio posavskih op}ina ne}emo pustiti, mora}e se i}i na kompenzacije, sva ratna osvajanja se ne}e priznati, vama to ne}e odgovarati zbog embarga. Hrvatska ne}e odstupiti od svog interesa, ne}emo preterano zao{travati sa Srbijom. Interes nam je da muslimani dobiju svoj kanton, da bi imali gdje odseliti. Izetbegovi} je prisiljen na razgovor, prekinuli smo im ~ak i dotur hrane”, isti~e Praljak.

MAUZER
Ratni gospodar Bijeljine

U RAT, MAKAR NA SILU: “Oko Sarajeva ojačati pozicije, prebaciti 5.000 do 6.000 vojnika iz Bosanske Krajine”, naredio je Karadžić, a na Mladićevu opasku kako pokrenuti ljude odgovorio je: “Policijom, nasilno”
i ka`e kako New York Times i CNN vode antisrpsku kampanju i pogrebe Srba prikazuju kao sahrane muslimana i Hrvata: “Sarajevo se koristi za presiju, moramo i}i sa konkretnim planom. Sarajevo je oru`je u rukama Alije Izetbegovi}a. Sarajevo je napravljeno na srpskoj zemlji, mi ne}emo praviti ustupke na ra~un srpskih op{tina i novog djela Sarajeva”. Kraji{nik ka`e da u stvarima koje ~ine dr`avu nema pogodbe, dok u stvarima kakve su grb, himna, me|unarodni odnosi i ~lanstvo u UN koje predstavljaju dr`avu, ima pogodbe. Karad`i} ka`e kako od 4. novembra do januara niko ne}e imati tolika ovla{tenja da bi intervenisao, posebno jer su Engleska i Francuska protiv toga da se u Evropi oglase ameri~ke oru`ane snage: “Francuska i Engleska su pre~ile izglasavanje rezolucije o bombardovanju. Dobili smo od CIA-e preko na{eg ~ovjeka
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

u BiH. Radovane, mislim da nam je situacija te`a u @enevi nego {to ti ocenjuje{. Aliju ne podnose, mrze ga, a i o Tu|manu misle lo{e”. Gvero Mladi}a 23. oktobra izvje{tava i o sastanku mje{ovitih vojnih komisija na aerodromu Sarajevo gdje je “muslimane predvodio Stjepan [iber, a Hrvate Tihomir Bla{ki}”: “[iber je tra`io prekid dejstava oko Jajca, Grada~ca, Br~kog, Novog Travnika, Maglaja i Sarajeva. Tra`io je otvaranje Tuzlanskog aerodroma za humanitarnu pomo}, i dostavu pomo}i Bratuncu, Vlasenici, @epi i Srebrenici. Pukovnik Bla{ki} je tra`io evakuaciju Hrvata sa Stupa, Otesa, Azi}a i Kotor Varo{i. Na{ je predlog prekid ratnih dejstava na prostoru BiH i trajan mir, podr`avamo sve humanitarne akcije uz garancije da se ne zloupotrebljavaju, i da se omogu}i slobodno kretanje

“AKO NE PUSTE MAMU SIMANU, RASPALI]U VBR-OM PO KONJICU”
Mladi}u se dan poslije u Bile}i `ali major Kuljanin informiraju}i ga da je njegova majka Simana Kuljanin uhap{ena u Konjicu: “Na~elnik MUP-a Jasmin Guska je tra`io tela ili `ive Vasviju i Hasnu Buturovi} ili }e uhapsiti moju majku, sve Vujovi}e i lekara Petka Gruba~a, penzionera Straja Vujovi}a i ostale Srbe. Navedene muslimanke su starice po 70 godina i sigurno su ubijene od strane Crvenih beretki, a sa njima je ubijen i Ivica Markovi}, brat od strica Ante Markovi}a, biv{eg premijera. Zvao sam pet oficira muslimana iz Konjica i rekao im ‘zovite Konjic i ako mi bude ne{to majci sve }u vas pobiti’. Nemam drugog izbora nego da uspostavim ponovo kontakt sa Zejnilom Delali}em i da mu tra`im da mi pusti majku, a ako to ne urade da ispalim punjenje VBR po muslimanskom delu Konjica.”
47

HAP[ENJE RATKA MLADI]A Na ve~ernjem referisanju pukovnik Tolimir konstatuje da je “smanjen dotur pomo}i muslimanima od strane Hrvata. Ka`e kako su na pomolu sukobi u Bugojnu, vode se borbe u Gornjem Vakufu, dok su Hrvati u Konjicu u nepovoljnoj situaciji. Gvero izvje{tava o novom sastanku na aerodromu Sarajevo, na kojem je “Morillon bio pristrasniji prema Muslimanima nego obi~no”: Iz Vi{egrada izvje{tavaju o “poznatim problemima oko Luki}a” te o strahu stanovni{tva “nakon prodora muslimana od Gora`da”. Mladi} se sa komandantom UNPROFOR-a Morillonom sastaje u srijedu 28. oktobra. Morillon ga na po~etku obavje{tava da je tra`io sastanak zbog razgovora o Banja Luci i nadgledanju aerodroma, te ako je spreman, da razgovaraju o Trebinju i Prevlaci. Mladi} je 30. oktobra u Tesli}u, gdje se sastaje sa organima vlasti i komandantima, dok mu se dan poslije poslanik Savo Kne`evi} `ali na sukob u Tesli}u izme|u vlasti i dolasku grupe” Mi}e” iz Doboja. Zadnji dan oktobra prisustvuje sjednici Skup{tine Republike Srpske. Na po~etku Karad`i} podnosi izvje{taj sa @enevske konferencije. “Ispod papira od 18. marta 1992. o konstituisanju tri zajednice u BiH ne mo`emo i}i, jer smo se pre progla{enja BiH kao dr`ave mi iz nje izdvojili. Mi smo u @enevi prvo izlagali usmeno, a onda smo dobili upitnike. Hrvatski i Srpski predlog su sli~ni. Ostala bi centralna vlada koja bi upravljala preko Ministarskog saveta sastavljenog na paritetnoj osnovi. Dosta toga je u{lo u predlog Ahtisarija koga sam ja odbio ad hoc i to radi na{eg naroda, da on vidi da mi nismo odustali od na{ih ciljeva. Sada je to za nas neprihvatljivo, zbog zajedni~ke monete, zajedni~ke valute i kriterija konstituisanja sa nacionalnim principom. Bili bi srpska ve}ina u jednoj do dvije provincije. Sada mo`emo i}i ili na popravljanje papira, ili da ga odbacimo potpuno. Mislim da mo`emo i}i na prvo i da prihvatimo pet provincija: Srpska, Herceg-Bosna i tri muslimanske: Tuzlanska, Zeni~ka i Cazinska krajina, s tim da ne mogu imati prednost u zajedni~kim organima zato {to imaju tri jedinice”, izvje{tava Karad`i}, te dodaje kako “muslimani vr{e pritisak preko humanitarnih i drugih elemenata: “To ~ine preko Krzi}evih izve{taja, a Krzi} je predstavnik SDA u Banja Luci. Oni se i dalje pona{aju prema nama kao strana u sukobu, jer i oni ne{to ho}e, te{ko im je da se izvuku iz ove situacije i `ele da skrpe BiH kao dr`avu, da nas zatvore u BiH. Na{e strate{ke ciljeve ne mo`e niko redefinisati, osim Skup{tine i `ivota. Ja mislim da ta~no znamo {ta ho}emo. Jednu srpsku celinu sa
48

PAKAO U BIJELJINI PAKAO U BIJELJINI

“Ubijena je porodica “Ubijena je porodica muslimana koja je muslimana koja je hranila desetoro djece” hranila desetoro djece”

elementima dr`avnosti, ~vr{}e ili labavije vezanu sa ostalim celinama”. Sastanku prisustvuje i osoba ozna~ena kao Grk, vjerovatno neko iz sastava jedinica gr~kih dobrovoljaca. “Za nas je velika ~ast da se nalazimo na prvoj liniji fronta. Vi branite ceo Balkan, branite pravoslavlje. Na{e dru{tvo nije osnivalo odnose izme|u dve dr`ave ve} naroda. Istorija govori da samo Grci i Srbi brane Balkan i pravoslavlje. Ako su vam na{e usluge potrebne, mi smo vam na raspolaganju. Pomo} smo poslali na Pale”. Poslanik pop Savo Kne`evi} obru{ava se na muslimane: “Oni su za nas Muhamedanci, jer oni ne mogu biti Srbi islamske veroispovesti. Takvih Srba nema, Srbi su pravoslavne veroispovesti. Napravimo dr`avu bez Latina i Muhamedanaca!”

“NEK MLADI] OPKOLI BRDO DOK MI PREGOVARAMO”
Poslanik Novakovi} iz Bijeljine je tako|er o{tar, tvrde}i da nema te sile koja u tom momentu mo`e Srbima nanijeti poraz: “Batina je iz raja iza{la. Molim da general Mladi} opkoli brdo dok mi pregovaramo. [ansa je da Srbi iza|u sa agresivnijom varijantom za ujedinjenje ~etiri srpske dr`ave. Dobro bi bilo da imamo ministra za vjere i da to bude neki episkop u Anglosaksonskim zemljama”. Karad`i} nakon svega ka`e kako se “muslimanima treba dati mogu}nost da se izvuku, i da se nastavi konferencija”. Nadovezuje se Br|anin koji ka`e kako treba re}i da ne priznaju granice BiH niti muslimane kao narod, te da sa Hrvatima kao narodom mogu pregovarati. Skup{tina nastavlja prvog novembra (u zaglavlju pi{e 1.10., op.pr), na kojoj za po~etak Rajko Duki} iz “Boksita” predla`e da se svi koji su oti{li proglase izdajnicima,

konfiskuje im se imovina, i proglasi ih se izdajnicima. “Oko spoljne politike i pregovora izgleda mi da je knjiga spala na tri slova. Nikola Pa{i} je vodio ekipu od 114 ~lanova kada je pravio dr`avu. Sada trebamo anga`ovati {to vi{e uglednih ljudi. ^estitam generalu Mladi}u za osloba|anje Jajca. Iz istorije je poznato da su Turci zauzimanjem Jajca zavr{ili svoj pohod na zapad”, govori nekada{nji poslanik, poslijeratni vi{estruki biznismen godine. Na rad Predsjedni{tva `ali se Biljana Plav{i}, koja ka`e kako se stihijski radi: “Ja sam po`arni i de`urni u Predsedni{tvu. Informacija ja nemam, {ta se de{ava u @enevi ja ne znam. Radi se stihijski i sve kreacije su na nivou Karad`i}Kraji{nik. Primer Gora`da - ne verujem da je rukovodstvo nekoga izdalo. Dobro je da se ovde istina ka`e. Dobro je i da se zaledi vojni konflikt sa Hrvatima, ali ne u ovakvim uslovima u Hercegovini”. Milan Trbovi} insistira na izglasavanju povjerenja Vladi: “Ministar unutra{njih poslova je predsjedniku Vlade zapretio da }e ga ohladiti i oterao ga u materinu, jer je nare|eno direktoru Jefti Suboti}u da podigne 500.000 DEM da ode Danilo Veselinovi} u Izrael i da kupi opremu za MUP. Ja sam tra`io izve{taj o golfovima i konvojima roba, niko ne zna kako se desilo. Radovane, ti uvek ka`e{ da mi sedmi~no imamo sastanke, a ti nikada nisi sedam dana na Palama, ti rukovodi{ iz @eneve”. General Mladi} u nastavku dnevnika bilje`i i prijedloge koje je on iznio na jednom od sastanaka: “Bezuslovno povla~enje hrvatskih oru`anih snaga sa prostora biv{e BiH; da Alija Izetbegovi} povu~e svoju odluku o objavi rata srpskom narodu; da se u politi~kim pregovorima ne daju nikakva
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A ustupanja i medijske senzacije kao {to su demilitarizacija, ustupanje delova teritorije i sli~no; da se sa Hrvatima uslovi zvani~no primirje povla~enjem HOS-a sa na{ih teritorija, ponuditi muslimanskom narodu pregovore o miru…” Zapisuje i predvi|anje generala Ninkovi}a, kasnije }e se pokazati uspje{no, o du`ini trajanja rata. “Rat }e trajati tri do ~etiri godine, treba da odmah idemo na progla{enje sve tri celine naroda”. “Tri stvari su najte`e na svijetu: orati tu|u zemlju, voljeti svoju `enu i vladati Srbima”. Pukovnik Tolimir na referisanju G[ VRS 11. novembra iznosi podatak da su “Hrvati i muslimani izgladili nesporazume u rejonu Konjica”, ali da su me|usobne sukobe po~eli u Tuzli. General Gvero ka`e kako je za dan poslije planiran rad podgrupe oko koridora u Sarajevu, za {ta predla`e anga`ovanje Tolimira. Pukovnik Mari} tvrdi kako je vazduhoplovstvo spremno za dejstvo, te da imaju ubojitih sredstava za tri mjeseca. Mladi} 12. novembra ide na razgovor sa pukovnikom Radivoj{om u vezi s incidentom u TRZ Had`i}i. “Svi nesporazumi su po~eli od momenta kada je doneta odluka da se deo sredstava Zavoda prebaci na novu lokaciju u Banja Luci. Vi{e su napravili incidenata, a 29. oktobra 1992. u TRZ je upao predsjednik SO Radi} sa uperenim oru`jem. Zadnjih 12 oplja~kano je od strane Srba i raznih milicija”, po`alio se Mladi}u pukovnik Radivoj{a. U 17:30 Mladi} odlazi na sastanak sa Suboti}em, ministrom za narodnu odbranu, koji ga na po~etku izvje{tava da je podnesen zahtjev Glavnom {tabu Vojske SRJ za upu}ivanje starje{ina iz RS u VRS: “Ovo {to }u vam re}i treba da ostane tajna. Domazetovi} je rekao da postoji samo jedna varijanta da nas na osnovu dopunskih formacija postave, pa u tom slu~aju sva unapre|enja trebaju i}i po zakonu VJ. Za ovo {to smo uradili oni tra`e da im dostavimo naredbe — predloge, i da s tim idemo na usagla{avanje. Za ove koje smo do sada unapredili trebamo dostaviti predloge. Za pravnike i ljekare }e se prihvatiti prijem u slu`bu na odre|eno vreme i da im se isplati plata — razlika unazad po sada{njim re{enjima”. U Mili}ima se Mladi} 13. novembra susre}e sa grupom Srba iz Amerike i Rusije, me|u kojima su izme|u ostalih i Vinko Stupar, Rodoljub Radulovi} i Du{ko Perovi} iz Moskve. Iznose mu situaciju u Americi i Rusiji i daju kontakt Olega A. Borisova preko kojeg se, ka`u, “mo`e nabaviti sve sem atomske bombe”. U Lukavici je 15. novembra vojno-politi~ko savjetovanje u Sarajevsko-romanijskom korpusu. Potpukovnik Lugonja tvrdi kako verbalno zalaganje za RS ne prati i prakti~no djelovanje pojedinaca: “Ra{irena je pojava kra|e, plja~ke, profiterstva, potpuna imovinska nesigurnost gra|ana. Pojava mo}nika na terenu koji su sami sebi dovoljni. Mnogi smatraju da je plja~ka na~in da naplate svoje anga`ovanje u ratu”. U 11:20 Mladi} se sastaje sa generalom Morillonom i na njegovo pitanje {ta bi `elio da UNPROFOR u~ini kako bi se odr`ao prekid vatre, Mladi} kratko odgovara: Povla~enje OS Hrvatske sa prostora BiH. General Morillon se obavezao da }e se ubudu}e za sastanke sa Mladi}em pismeno obra}ati glavnom {tabu i korespondirati preko pukovnika [arkovi}a, te da }e se sve dr`ati u tajnosti. Mladi} se na Palama 19. novembra ponovno sastaje sa Morillonom. “Tu|man se slo`io da se sretnete sa generalom Bobetkom, mo`e i na aerodromu Sarajevo. Do{li bi Bobetko, Bruno Stoji} i Petkovi}. Nema informacije o sastanku sa Seferom Halilovi}em”, saop{tava mu Morillon, a Mladi} odgovara da mo`e razgovarati samo sa generalom Tusom u ~etvrtak 26. novembra u podne na aerodromu u Sarajevu, te predla`e da se Gruba~ sretne sa Bobetkom u nedjelju u Trebinju. Predla`e sastanak sa Halilovi}em u subotu, 28. novembra, u podne. Pukovnik Tolimir 24. novembra izvje{tava kako kod Grada~ca i Ora{ja
49

UBIJENA PORODICA MUSLIMANA SA DESETERO DJECE
Mladi} 8. novembra bilje`i razgovor sa dijelom vojnika i starje{ina u Bijeljini. Komandant Druge semberske brigade Blagoje Gavrilovi} konstatuje da je moral vojske ravan nuli: “Janja je veliki problem u Semberiji, moja je zona i ne dozvoljavam da iko

MLADIĆEVE DIREKTIVE: “Izbeći stranu vojnu intervenciju, raskrinkati Hrvatsku i prinuditi je da povuče OS ili ih poraziti; osloboditi Orašje, proširiti Koridor i deblokirati Ozren; poraziti muslimanske snage i snage Hrvatske pre njihove prolećne ofanzive koju najavljuju”
ulazi, siluje i otima. Kova~ je naredio plja~ku traktora, MUP oduzeo Opel Omega u Janji, a specijalci jo{ nisu vidjeli rati{ta. Ubijena je porodica muslimana koja je hranila desetoro djece”, kazao je Gavrilovi}. Potpukovnik Zec predla`e da se svi “tatini sinovi” i studenti pozovu u vojsku, te se “ga|a” poslovicama. dana su nam bili isklju~ili veze i nikome se nismo mogli javiti. Radi} je 31. u 10 ujutro do{ao sa majorom Dunji}em, hapsili nas sa uperenim heklerima. Major Dunji} bi svaki put dolazio u TRZ sa Radi}em i bio je uvek drzak i bezobrazan. Omalova`avao je pozadince, a posebno generala \uki}a. Hapsili su nas kriminalci i plja~karo{i. Sve {to se moglo oplja~kati iz Had`i}a

ZAROBLJENICI U NEMILOSTI

Đukić:“Rešiti pitanje logora na Manjači”

27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

HAP[ENJE RATKA MLADI]A “neprijatelj dovla~i sve`e snage sa ciljem ofanzivnog dejstva ka koridoru”: “Oja~avaju i Travnik i Bugojno, dovla~e artiljeriju i VBR. Pripremaju napad na Kupres. Panika je zahvatila Travnik, a u Mostaru su ju~er imali velike gubitke. Pripremaju napad na Sarajevo, a ofanzivu planiraju za 26. novembar ’92. Uporno brane Rogoj i Trnovo. Ima sukoba me|u muslimanima i Hrvatima u Mostaru, Bugojnu i Biha}u, a u Prozoru je sukob izme|u HVO i HOS”. Pukovnik Tomi} iznosi podatak da nijedna banka nema para za isplatu plata vojnicima, te da ranjenici u depadansu u Banji Kovilja~i nemaju grijanje ni platu, i kako ih niko nije obi{ao. Pukovnik Kova~evi} isti~e problem municije i snabdijevanja Vogo{}e, dok na~elnik {taba tvrdi kako UN “pravi ozbiljne probleme i nasilno gura novac Srebrenici”.

SASTANAK S BOBETKOM
Na Aerodromu Sarajevo Mladi} se sastaje sa Jankom Bobetkom, generalom Hrvatske vojske. Morillon na po~etku sastanka isti~e da se shodno rezoluciji 787 svi elementi moraju povu}i sa prostora BiH ili se pot~initi Vladi BiH. Bobetko tvrdi kako je no} prije agencija Tanjug objavila vijest da su Tus i Stipeti} potpisali sporazum, i da vijest nije ta~na jer je Vlada RH pristala na taj sastanak. Mladi} 27. 11. bilje`i pregovore sa generalom Morillonom na kojem su pored njega prisutni i Karad`i}, Koljevi}, Gvero i pukovnik @arkovi}. Sa Morillonom su Magnuson i Andrejev. Nakon {to je Morillon predstavio svoju ekipu, informira Mladi}a i ostale o tome da je nakon prekida vatre u BiH “radikalno krilo dobilo vi{e zna~aja”. “Jedan dio ljudi Alije Izetbegovi}a `eli da pogor{a situaciju, da pro{iri mandate UN i da pobolj{aju svoj polo`aj. Mislim da velika opasnost le`i tu i kr{enje primirja u Sarajevu o~ito dolazi sa njihove strane. Rekao sam im da je poku{aj borbe njihov o~ajni~ki poku{aj bez izgleda na uspjeh. Mislim da on sad oklijeva, ne zna {ta da radi i kome da se prikloni, radikalnoj struji ili savjetnicima, kao na primjer Gani}. Vrlo je va`no da va{e snage ne odgovaraju na provokacije. Mo`ete se braniti, ali ne praviti odmazdu jer ule}ete u varijantu da ste stalno krivi”, savjetuje ih Morillon. Dodaje kako je HVO prema njegovom mi{ljenju, “ostvario sve svoje ciljeve te da su spremni na pregovore”. Mladi} se 29. 11. na Aerodromu Sarajevo susre}e sa bojnikom HVO Milivojem Petkovi}em. Morillon ih na po~etku sastanka obojicu moli da mu ka`u {ta `ele kako bi im pomogao da prekinu neprijateljstva, a u vezi sa dogovorom od 10. novembra:
50

“Nakon ovoga bi}e koristan sastanak u ~etvero — Mladi}, Bobetko, Petkovi} i Halilovi}, ali se ovaj prijedlog ne prihvata od strane Alije Izetbegovi}a. On predla`e plan demilitarizacije Sarajeva” Konstatuje se kako bi, s obzirom da tre}a strana ne u~estvuje u pregovorima, za njih i ne zna, bilo dobro da ostanu tajni. Bilo je govora i o sporu na relaciji Fikret Abdi}-Izetbegovi}, a Morillon govori kako treba razraditi prakti~ne uslove za prekid neprijateljstava u ~itavoj BiH, te kako ne vjeruje dobroj volji muslimana: “Nastavi}u sa pritiscima na muslimane i nastoja}u da do|e do sastanka Mladi}Petkovi}-Halilovi}. [to se ti~e povla~enja va{ih snaga na desnu obalu Neretve, Mladi} je predlo`io da politi~ari defini{u te granice (Karad`i} i Boban). Zna~i, ovo pitanje treba da se proslijedi Ahtisariju u @enevu, i da se ostane na tim linijama dok se donese politi~ko rje{enje”. Morillon dalje od generala Mladi}a tra`i da se uspostavi prekid neprijateljstava po ~itavoj BiH, uz tvrdnje da neke snage Armije BiH poku{avaju da naprave sukobe i naru~e sporazum o prekidu vatre. Mladi}a moli da poku{a ne odgovarati na vatru. Dva dana poslije, 3. decembra, Mladi} je u selu Donji @abari. Informi{u ga o

Koridoru, a Mladi} dalje bilje`i dijelove brigada Hrvatske vojske koji u~estvuju u operacijama: 104. Bjelovarska, 106. Vara`dinska, 100. Sisak, 117. Gospi}, 120. Karlovac, 122. \akovo, 140. Dugo selo, 153. Zagreba~ka i 111. Rije~ka koja je, prema informacijama obavje{tajnih organa, pobjegla nakon plja~ke. Zapisuje i pet brigada HVO koje su “garnirane sa muslimanima”, te 107. Grada~a~ku brigadu (“HVO) sa muslimanima”, 108. Br~ansku i 3. Tuzlansku koja “nema dovoljno oru`ja”. U subotu, 5. decembra, Mladi} je u Doboju, gdje mu o kriminalu u vlastitim redovima referi{e komandant Operativne grupe Doboj pukovnik Slavko Lisica: “Stojan \uri}, ranjen je u nekim arapS skim zemljama, me|unarodni je kriminalac. Pokrao je 350 auta i prodao u Srbiju. J ovo Popovi} je samozvani pukovnik, vidjeti ko ga je unepre|ivao, k}i mu vozi Suzuki. Mi}o Stani{i} je glavni ho{tapler. Sa Borija je oti{lo 33 {lepera gra|e. Na~elnik CSB Doboj Andrija Bjelo{evi} iz Bosanskog [amca odnio je vre}u para. Goran Bubi}, predsjednik SDS u Tesli}u intelektualno je nezreo. U narodu se pri~a da su pojedini generali ume{ani u kra|u i profiterstvo”, bilje`i Mladi}, nakon ~ega zapisuje
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A Tali}eve tvrdnje da se za Lisicu pri~a kako je najve}i profiter. “Pri~a se da je pokrao Derventu, da je pokrao stoku i oterao u Levitu, da je pokrao spomenike i prodavao seljacima.” Mladi} je 3. decembra 1992. na sastanku sa predstavnicima Banja Luke, Lakta{a, Prnjavora i Gradi{ke. Iz Banja Luke mu se `ale na Kesi}a i @upljanina, a Mladi} pored stavlja napomenu ‘pohapsiti paravojske’. Iz Prnjavora ga obavje{tavaju o formiranju plja~ka{kih bandi, a iz Gradi{ke o pojavi radikala koje vodi Stojan Trivund`a, pogonski in`injer iz Levite. Predsjednik SO Gradi{ka Neboj{a Ina{tanin po`alio se i zbog tjeranja kvalitetnih ljudi iz firmi: “Slobodan Puhalac, direktor ‘Levite’, S Srbin o`enjen muslimankom, dobar privrednik, kao i Radomir Stojni} iz ‘Mladena Stojanovi}a’. Zato se u ‘Leviti’ osje}a odlazak direktora, proizvodi se za vojsku, vojska ne pla}a dovoljno i mora}emo zatvoriti fabriku”. Mladi} potom bilje`i svoje izlaganje: “Izbe}i stranu vojnu intervenciju, raskrinkati Hrvatsku i prinuditi je da intervenciji, te podr{ci koja se mo`e o~ekivati od Rusije. “Po nas je katastrofalno {to su nas prinudili da se kri{om vi|amo. Mi }emo na Skup{tini 17. decembra proglasiti Deklaraciju o prekidu rata. Ideju o podjeli Bosne dao nam je Alija Izetbegovi} u Zenici, ali neko drugi mu ne da da realizuje tu ideju”, isti~e Karad`i}. Na Palama se 17. decembra Mladi} susre}e sa mitropolitom Irinejom i informi{e ga o situaciji. Na kasnijem sastanku vezanom za raspored Kanadskog bataljona UN-a u Banja Luci, Radoslav Br|anin upozorava na “princip popu{tanja”: “Bataljon zapo{ljava puno muslimana. @ele do}i u Banja Luku da na~nu RS gdje je najja~a. Mo`da su do{li radi spa{avanja muslimana i Hrvata kojih ima puno u Banja Luci”. Mladi} samo u crticama spominje zasjedanje Skup{tine na kojem se govorilo o Deklaraciji o prekidu rata, te bilje`i sastanak sa Ovenom i Morillonom 19. decembra, gdje ih Morillon upozorava kako }e do 2. januara 1993. biti provokacija, te ih savjetuje da se maksimalno suzdr`avaju. Mladi} se sa lordom Ovenom sastaje u Lukavici 21. decembra. “[to se ti~e silovanja, slede}ih meseci }ete nai}i na ozbiljne te{ko}e masmedija, press zara|uje pare na senzacijama. MCK je rekao da su Srbi raspustili Manja~u, a Hrvati i muslimani nisu. Pitanje je gdje je preba~eno oko 500 zarobljenika s Manja~e”, bilje`i Ovenove rije~i Mladi}. Tu su Morillon i Karad`i} koji, nakon {to je bilo govora o miru upozorava: “Ne}e biti nikakvog uspeha ako nas neko poku{ava ponovo povezati, mi stolje}ima `ivimo odvojeno. Kada se ohlade linije fronta, mora se govoriti o razdvajanju Srba, Hrvata i muslimana”. Mladi} je 22. decembra na Aerodromu u Sarajevu, na sastanku su Morillonom i Petkovi}em, a Halilovi} nije do{ao. Morillon ka`e da }e sam da ~eka Halilovi}a: “Oni igraju igru, jer ako potpi{u onda ne}e imati stranu agresiju. Da im potkre{emo travu pod nogama, ako mo`ete vi da potpi{ete sporazum, a ja }u njega sutra naterati da do|e”. S Morillonom se Mladi} sastaje i 25. decembra, koji mu se `ali da su muslimani pucali na njega: “Muslimani su pucali na mene ju~e. Danas sam li~no zahvalio Halilovi}u na ovom poklonu. Ju~era{nji napad je bio sa ciljem da se ja ubijem, molim da mi pomognete da utvrdim ko je pucao”. Sljede}i prona|eni zapis je sa sastanka u @enevi 2. januara 1993. Mladi} izgleda nije imao vremena za pisanje novogodi{njih ~estitki…
51

MIRA ZNA: “PUKOVNIK BOROJEVI] ZVAO ME U KREVET”
Mladi} u nastavku bilje`i podatke koje je dobio od Mire Popovi} iz sela Planik, nastanjene u Petrovu, po zanimanju stenodaktilografkinje, od 1968. Do 1976. radila u Njema~koj. Ka`e da je bila u pokretu `ena Ozrena i da je dala podr{ku JNA. “Bilo je mnogo negativnih pojava u kasarni u Tuzli. Krajem novembra do{lo je {est `ena u kasarnu, do{le su sa raznih strana, izjavile su da ho}e samo u ~etu snajperista, sme{tene su u sobu u komandi. Jedna je bila Jasna iz Bijeljine (SDA), druga je bila Ru`ica, visoka, ru`na,

SLAVKO LISICA: “Jovo Popović je samozvani pukovnik, vidjeti ko ga je unapređivao, kći mu vozi Suzuki. Mićo Stanišić je glavni hoštapler. Sa Borija je otišlo 33 šlepera građe. Načelnik CSB Doboj Andrija Bjelošević iz Bosanskog Šamca odnio je vreću para”
smotana, bila udata za Hrvata Slavka Nikoli}a. Zumra, iz firme izba~ena zbog prostitucije. Ima ku}u na [i}kom Brdu kod Tuzle, nastavnica, ispri~ala da joj je mu` Hrvat i da joj je uzeo decu i da ho}e da mu se osveti”, pri~a Mira Popovi} Mladi}u, a ovaj svaku rije~ bilje`i. Dodaje kako je ona posumnjala u Slavicu, Jasnu i Ru`icu. “Bile su kolovo|e, zavla~ile se kod pojedinih stare{ina. Izba~ene su oko Nove godine, posle se provukle do Br~kog, a Slavka se provukla do Knina, mu` joj je ~uvao decu, ima crvenkastu kosu i puno se {minka, ro|ena je negde oko 1950. Ja sam je videla da izlazi od Pere Vasilja koji je bio glavni usta{a i predstavnik HDZ”. Dodaje kako su Ozrenci osudili potpukovnika Dubaji}a i nju odredili da ga ubije, ali ona to nije htjela jer bi pucala “da je bar 1000-ti dio bio kriv.” Kazala je kako je i vojnika koji ga je trebao ubiti odvratila: “Potpukovnika Radoji~i}a su likvidirali mafija{i Brano Gaji} iz Petrova, Slavko Katani} zvani Mamac koji i sada brljavi protiv vojske, njegov brat Slobodan Katani} je samozvani na~elnik MUP-a u Petrovu. Potporu~nik Borojevi}, aktivni starje{ina, komandir komande stana maltretira me na svakom koraku. La`no se predstavljao da je obavje{tajac, vo|a tenkovske jedinice, da je bezbjednjak. Ne mogu dobiti uniformu jer je on tra`io da idem s njim u krevet”.
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

povu~e OS ili ih poraziti; osloboditi Ora{je, pro{iriti Koridor i deblokirati Ozren; poraziti muslimanske snage i snage Hrvatske pre njihove prole}ne ofanzive koju najavljuju; rezultatima vojske dovesti me|unarodnu zajednicu pred svr{en ~in da priznaju fakti~ko stanje — Republiku Srpsku.

KARAD@I]: “ALIJA NAM JE U ZENICI DAO IDEJU O PODJELI BiH”
Mladi} 7. decembra ima sastanak sa predstavnicima Banja Luke, a ratni gradona~elnik Predrag Radi} ga o{tro do~ekuje: “Branko Ostoji}, biznismen iz Austrije, bi}e mandatar Vlade jer pla}a 140 dolara apartman Karad`i}u u Interkontinentalu. Leglo kriminala je CSB, ministar Stani{i} je u sve upleten. Nije ta~no i da vi ne znate da je ukradeno 2600 golfova iz TAS-a. Ne mo`e Joja Tintor biti savjetnik, a moler je i kriminalac!” Dan kasnije Mladi} se sastaje sa predstavnicima Crvenog krsta, a na sastanku se spominje i problem Manja~e. U Beograd Mladi} putuje 11. decembra i sastaje se sa Milo{evi}em od kojeg tra`i podr{ku u logistici, te ga upozorava da mediji poku{avaju unijeti razdor me|u Srbe. Tri dana kasnije sastanak je u Palati Federacije a prisutni su ]osi}, Milo{evi}, general Pani}, Karad`i}, Kraji{nik, Koljevi} i brojni oficiri. Bilo je govora o mogu}oj vojnoj

HAP[ENJE RATKA MLADI]A

Tri dana jula 1995. godine bila su dovoljna vojnicima pod komandom RATKA MLADIĆA da zarobe i strijeljaju više od osam hiljada Bošnjaka i Hrvata iz ove nekadašnje zaštićene zone Ujedinjenih naroda; naši reporteri boravili su u Srebrenici dan nakon hapšenja RATKA MLADIĆA protiv kojeg je Haški tribunal, 24. jula 1995. godine, desetak dana nakon pada ovog grada, podigao optužnicu za najteže ratne zločine

SREBRENICA, DAN POSLIJE
“Uhap{en je 15 godina prekasno; za ono {to je napravio Srebreni~anima ne postoji zemaljska pravda“
52
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A puno vijest da je Mladi} uhap{en. Nemam neke emocije kada ~ujem da ljudi o tome pri~aju. Previ{e je vremena bio na slobodi da i{ta mogu o~ekivati od njegovog su|enja.“ Okupljeni klimaju glavom. Svi su, ka`u, povratnici. Prvi su se u selo vratili 2001. godine. Sami su popravljali svoje ku}e, sami `ive od skromnih penzija, obra|uju}i zemlju. “Nemamo mi ni{ta od toga {to je on uhap{en. Nema tu pravde, da je ima, ne bi se desio genocid. Da ima pravde, svijet bi ga uhapsio jo{ 1995. godine, ne bi ga pustio da se sakriva sve ove godne.“

“SKLONIO JE KAMERE I PO^ELA JE KLANICA“
Abdurahman Babaji}, sedamdesetogodi{njak, iz Srebrenice je desetog jula 1995. godine u zbjegu krenuo ka Tuzli. U koloni je sa sinom deset dana tumarao {umama da bi se nekako dokopao Nezuka, sela na liniji razgrani~enja ka Tuzli. “Ne pitaj kako je bilo. Lutali smo {umom deset dana, putem koji zdrav ~ovjek pje{ke mo`e pre}i za dan i po.“ U Srebrenici je, u izbjegli{tvu, proveo tri godine. U ratu je izgubio starijeg sina, mla|i se sre}om s njim dokopao slobodnih teritorija. “Bili smo gladni, iscrB pljeni, postajalo nam je svejedno kako }e zavr{iti. Dan prije nego {to }e Mladi} u}i u grad, krenuli smo u {umu, jer smo znali da }e nas pobiti. Meni su najgore bile zasjede“, pri~a Abdurahman, dodaju}i: “Puste jednu grupu od dvadesetak, trideset ljudi da pro|u i oni nekako dojave da mo`emo i mi. I onda sa~ekaju i sve pohvataju: pa na strijeljanje. Iz Srebrenice nas je krenulo 15-16 hiljada, u Nezuk je stiglo jedva pet hiljada“. Vijest o hap{enju ~uo je dok je odmarao od rada u polju. “Ne znam, sine. Pravedno je
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

MEMORIJALNI CENTAR POTO^ARI

Posljednje odredi{te mu~ki ubijenih Srebreni~ana Posljednje odredi{te mu~ki ubijenih Srebreni~ana

D`uma, redovna molitva petkom, upravo je okon~ana u selu Glogova, dvadesetak kilometara od Srebrenice. Tridesetak mu{karaca, pod vrelim majskim suncem, brzo se razilazi iz dvori{ta d`amije i kre}e ka svojim ku}ama. Preko ceste koja vodi prema Srebrenici, malo dalje njihove kom{pije Srbi okopavaju krompir. Ne `ele komentirati vijest o hap{enju Ratka Mladi}a. Samo odmahuju rukom i nastavljaju dalje. S druge strane ceste, mo`da pomalo neo~ekivano, sli~na reakcija. “Niste trebali ni danas ni ju~er ovdje dolaziti“, pri~aju nam dok se obuvaju u d`amijskom dvori{tu. “[to dolazite, {ta mi imamo do toga? Svi u Srebrenicu do|u samo kad se ne{to desi. I Tihi}, i Bakir i Reis. Svih ostalih dana mi smo ovdje sami, prepu{teni sami sebi. Nama ovdje ne zna~i
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

53

HAP[ENJE RATKA MLADI]A da su ga uhapsili i da mu se sudi. Najvi{e zbog onih {to su ubijeni, nama koji smo `ivi njegovo je hap{enje stiglo prekasno. Mi ti gledamo od ~ega }emo pre`ivjeti. Nas je {estero u ku}i, `ivimo od pomo}i od 300 maraka.“ Na pitanje kako, vrti glavom i pozdravlja. “Razmisli sam kako je od 300 maraka nahraniti {estero usta. Trebaju o tome misliti ovi u Sarajevu i Banjoj Luci. Ako ikog od njih vi{e zanimamo mi koji smo se vratili ovamo.“ Nekoliko kilometara ni`e je selo Kravica. Uz cestu zloglasna zemljoradni~ka zadruga u kojoj je 13. jula 1995. godine strijeljano oko hiljadu zarobljenih Bo{njaka. Oko zgrade nekoliko novinarskih ekipa iz Njema~ke i Engleske, snimaju strati{te. Preko puta srpske ku}e. U naselju ti{ina. Prelazimo opet preko ceste, `elimo pitati jesu li ~uli {ta se u ~etvrtak desilo u selu Lazarevo kod Zrenjanina. No, ne sti`emo daleko. Upozoreni smo da nismo dobrodo{li i da ne postavljamo bilo kakva pitanja. Niko od njih nije, ka`u, u~estvovao u strijeljanjima zarobljenika u njihovom selu. A o Mladi}u nemaju komentara, ne `ele uop}e o njemu razgovarati. HATID@A HATID@A MEHMEDOVI] MEHMEDOVI] NA MEZARIMA NA MEZARIMA SVOJIH SINOVA SVOJIH SINOVA

“Nema te pravde koja “Nema te pravde koja mo`e ubla`iti moju bol” mo`e ubla`iti moju bol”

U HAAGU ZA MLADI]A NEMA PRAVDE
Cesta koja razdvaja ova dva sela na~i~kana je policijskim patrolama sve do Poto~ara. Da li zbog poja~anih mjera sigurnosti ili uobi~ajenih radarskih kontrola, te{ko je ocijeniti. No, policajaca ima vi{e nego ina~e. “Od ju~e popodne u grad dolaze strani novinari, snimaju, javljaju se u`ivo. Zato je pun grad policije“, komentiraju Srebreni~ani. U Poto~arima, u Memorijalnom centru u kojem je ukopano 3749 posmrtnih ostataka ubijenih Srebreni~ana, ~ija su tijela razbacivana po masovnim grobnicama, Hatid`a Mehmedovi} je ve} cijelo jutro. Moli se izme|u mezara u kojima su tijela njezinog mu`a i dva sina. “Starijeg su mi na{li u grobnici na farmi Pilica, mla|eg kod {kole u Petkovcu. Sama sam, nemam vi{e nikoga“, pri~a nam. Ratka Mladi}a vidjela je posljednji put u bazi UNPROFOR-a u Poto~arima, gdje se sklonila iz grada koji je pao 11. jula. “Bila sam kod trake koja nas je dijelila od njega. U{ao je nadmen, bahat. Kako se nadmeno pona{ao prema nama, takav je bio i sa holandskim vojnicima. Brzo su stigle televizijske kamere i on je imao neki osmijeh na licu dok je govorio, pri~ao nam da nam se ni{ta ne}e desiti, da oni koji ho}e mogu ostati, koji ne}e da idu u autobuse.“ Hatid`a pri~a o Mladi}u brzo, sje}aju}i se svih detalja tog julskog dana, ba{ kao da su bili prije nekoliko nedjelja, a ne prije 16 godina. “Onda se desilo ne{to {to ne}u zaboraviti dok sam `iva. Vidjelo se da su mu kamere dosadile, naredio je snimateljima da ih ugase i onog je osmijeha nestalo sa lica. Viknuo je: ‘Dosta!’ I ~im su se kamere ugasile, po~eli su razdvajati `ene od mu{kara54

ca. Svi mu{ki, od 13 do 70 godina, su odvojeni u stranu. I tada je po~ela klaonica.“ Hatid`a zastane na trenutak da obri{e suze. “Od tog dana kada je sklonio kamere pa sve do danas ne pro|e dan a da sebe ne upitam jedno. Pitam se za{to ljudi ubijaju, {ta ih na to tjera da strijeljaju kom{ije, prijatelje? Moja djeca su bili cvjetovi, obojica maloljetni kada su ubijeni, izvedeni iz {kole i do danas nisam na{la odgovor na to pitanje.“ Hatid`a `ivi sama u ku}i koju je obnovila prije desetak godina. Ne misli da je

pravedno to {to je Mladi} u zatvoru i skorom putu ka Haagu. “Pravda? Za ovaj bol nema pravde? Kakva to pravda mo`e meni vratiti moje sinove, mog mu`a?“ Ka`e da nije, nakon {to je ~ula vijest o hap{enju, osjetila bilo {ta. “Cijeli je svijet znao i gledao {ta se de{ava u Srebrenici tog 11. jula. I cijeli je svijet znao gdje se Mladi} krio svih ovih godina. Da su ikada bili iskreni u namjeri da ga uhapse, u~inili bi to prije petnaest godina. Sada je on samo obi~an bolesni starac kojem }e u Haagu biti
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A bolje nego u ku}ama u kojima se skrivao. Ima}e svoju sobu, lijekove, doktora koji }e ga pratiti. Bi}e mu kao u domu za stare. A ja od svoje penzije jedva da mogu sebi lijekove priu{titi. Nema tu pravde.“ Dan nakon Mladi}evog hap{enja, Srebrenica `ivi kao da se ni{ta posebno nije desilo. Pustim ulicama krstare uglavnom novinarske ekipe, tragaju}i za vijestima. ^etvrtak je protekao mirno, bez uzbu|enja. “A {ta }e se to desiti u Srebrenici, ovo je mrtav grad i sumnjam da bilo kakva vijest ovdje mo`e izazvati neke proteste ili odu{evljenje“, ka`e Abdulah Purkovi}. Srebreni~kog ugostitelja, koji je nedavno izazvao pa`nju ovda{nje javnosti kada je emitiran ratni prilog Slobodana Vaskovi}a, u kojem donedavni novinar FTV-a govori Abdulahu {ta treba pri~ati nakon pada Srebrenice, nije previ{e uzbudila vijest o Mladi}evom hap{enju. “Prostrujalo je gradom tiho, s nevjericom“, ka`e Abdulah. “Dobio sam email sa tom vije{}u, a ne{to kasnije su ljudi po~eli dolaziti i {aputati kako je uhap{en. Niko nije vjerovao, a svi smo nekako... ne znam kako da opi{em, razo~arani. Prekasno se to sve desilo, prekasno. Jo{ kada sam vidio kako izgleda kada su ga policajci odveli u pritvor. Jedan bolesni deda. Ali, nije me iznenadila slika Mladi}a danas. On je ustvari takav, nula od ~ovjeka. Njega je Bog kaznio, ali ga jo{ uvijek nije kaznio dovoljno. Njemu treba biti kazna da nikada ne umre. Zna{, mene su u ratu u Srebrenici neke `ene koje su bolovale od raka, a mi nismo imali lijekova da im pomognemo, molile da ih ubijem. ABDURAHMAN BABAJI]
Za sve nas Mladi}evo hap{enje desilo se petnaest godina prekasno

ABDULAH PURKOVI]
Nadam se da }e Mladi} jo{ dugo `ivjeti da do~eka svoju kaznu

Preklinjale su i mene i mnoge druge ljude da ih ubijemo i da im skratimo muke. Sada `elim da i on moli da ga ubiju a da `ivi

dugo. @elim da ga stigne svaka kletva, i bosanska i srpska i hrvatska. Jer smo tokom opsade Srebrenice tri godine mi svi

POTOČARI, JULI 1995.: Naredio je snimateljima da ugase kamere. Viknuo je: ‘Dosta!’ I čim su se kamere ugasile, počeli su razdvajati žene od muškaraca. Svi muški, od 13 do 70 godina, su odvojeni u stranu. I tada je počela klaonica.“
u gradu ginuli od njegovih granata. A to se polako zaboravlja.“ Prije {esnaest godina, Abdulah se sa Mladi}em suo~io nakratko u Poto~arima, u holandskoj bazi u kojoj su Srebreni~ani tra`ili spas. Izveden je iz kolone i pred kamerama tada{nje SRT nare|eno mu je da govori ono {to su d`elati `eljeli ~uti. Mladi}a nije nikada zaboravio, iako je, kako ka`e, poku{avao to u~initi svih ovih godina. “Gledao sam kako se pona{a prema svojim i holandskim vojnicima. Tog se dana pona{ao kao da je ~itava zemlja, kao da je cijeli svijet njemu podre|en. A ustvari je to jedna velika bijeda od ~ovjeka“, ka`e Abdulah ustaju}i od stolice. Ide za svojim poslom, nema vremena za mnogo pri~e. Ali zna isto ono {to zna i Hatid`a. Za ono {to je u~injeno nakon pada Srebrenice, pravde na ovom svijetu nema. “Pravde nema, jer mislim da su ha{ke presude obi~na smijurija. Da ja silujem ili ubijem nekoga na ulici, pred mojom ku}om, dobio bih ve}u kaznu od onih koji su krivi za smrt hiljada ljudi. A rat im je bio i danas je izgovor za sve. ^ovjek je uvijek ~ovjek i rat ne smije nikom biti izlika za zlo~ine. Sve ti je to obi~na lakrdija.“
55

27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

HAP[ENJE RATKA MLADI]A

Knjiga RATKO MLADIĆ - IZMEÐU MITA I HAGA, u kojoj njen autor, bivši načelnik Uprave za moral i informisanje Vojske Jugoslavije, pukovnik LJUBODRAG STOJADINOVIĆ teško optužuje generala RATKA MLADIĆA, objavljena je prije nekoliko godina; naša novinarka izdvaja najinteresantnije dijelove iz ove izuzetno zanimljive knjige, koja obiluje podacima do kojih je autor došao razgovarajući sa bivšim komandantom Vojske Republike Srpske i njegovim najboljim prijateljima i poznavaocima

[IZOFRENA BIOGRAFIJA GENERALA MLADI]A
Ljubodrag Stojadinovi}: “Mladi} je tra`io da ga po{tuju, ali to nije postizao vojni~kom skromno{}u, nego provincijalnom bahato{}u i jednom vrstom nadmene sirovosti, ~ak pretencioznog primitivizma”
Pi{e: MIRHA DEDI]

V

ode}i srbijanski vojno-politi~ki komentator i biv{i na~elnik Uprave za moral i informisanje Vojske Jugoslavije, pukovnik Ljubodrag Stojadinovi}, prije nekoliko godina je objavio knjigu: Ratko Mladi} izme|u mita i Haga. Stojadinovi} u ovoj knjizi govori o Mladi}evoj {izofrenoj biografiji, optu`uje ga za masakr u Srebrenici, govori o vremenu kada se najtra`eniji bjegunac odmetnuo u hajduke, opisuje ga kao simbolom propasti i tvrdi da se ~ovjek koji u svijetu va`i kao simbol najte`ih zlo~ina nikada ne}e na}i pred Ha{kim tribunalom.

Po Stojadinovi}u, napori Vlade Srbije da uhapsi Mladi}a svedeni su na tra`enje najgorih na~ina da se objasni zbog ~ega Mladi} nije u Haagu, nego na organizovanje akcije da se on privede. O tome svjedo~e amaterske akcije policije {irom Srbije: “Na referisanju Dr`avnom savetu odbrane, Vojno-bezbednosna agencija (biv{i KOS) je ozna~ena kao klju~ni faktor za Mladi}evo skrivanje i razotkrivanje. Me|utim, u za{titu Mladi}a upleteni su i pripadnici

BIA. To su uglavnom ljudi koji svoju profesionalnu rehabilitaciju tra`e u ~uvanju sopstvene dogmatske biografije. Zato su oni najpouzdaniji, ali i najopasniji. Me|u njima ima fanatika spremnih na sve. Jedan od takvih, sa konspirativnim imenom Mensa, tvrdi da je za Mladi}a spreman da pogine. Naravno, ne mo`e se znati ko {ta od njih radi ili gde je usmerena ideja akcije da se Mladi} prona|e ili da bude {to nedostupniji. Na istovetnom zadatku postoje instali-

ZABRANJENA KNJIGA

PROBUDI SE, NE[TO SE DE[AVA
“Ratko Mladi} je do sada napravio svoju hajdu~ku biografiju koja traje vi{e od petnaest godina. Nisu ta~ne verzije da je on pregovarao s vlastima u nameri da se preda, jer on nije ~ovek koji bi se predao. Njegova odluka da se ovako odnosi prema Ha{kom tribunalu proizilazi iz vi{e razloga. Prvo da se `iv ne}e predati, {to je meni li~no rekao 1999., zatim da ne `eli da ga vezuju oni koje je on vezivao za bandere 1995., mislim na UNPROFOR-ove oficire, i da ne bi dozvolio da mu sude oni kojima je on sudio”, pi{e Stojadinovi}
56

Prijetnje, ucjene i zapaljeni Stojadinovićev stan u centru Beograda
Stojadinovi}eva knjiga Ratko Mladi} izme|u mita i Haga objavljena je u tira`u od trideset hiljada primjeraka. Me|utim, kada je iza{la, bilo ju je nemogu}e nabaviti u beogradskim knji`arama. Kru`ila je fama da je povu~ena iz prodaje, odnosno zabranjena. Iako tvrdi da se knjiga sasvim sigurno nije dopala odre|enim vojnim i policijskim strukturama, Stojadinovi} za na{ list ka`e da “ne veruje” da je knjiga povu~ena. No, priznaje da je na po~etku prodaje knjige redovno dobijao telefonske prijetnje. “Dobijao sam pozive koji su ovako glasili: [ef `eli da vas ~uje, a ja pitam: Koji {ef? Sa~ekajte malo, ~uju se neki glasovi, {u{tanje i spu{tanje slu{alice. Takvih sam poziva imao dosta. Me|utim, nije to bio prvi put da su mi pretili. Tri godine pre izlaska knjige, zapalili su mi stan u centru Beograda, u Zmaj Jovinoj ulici. A beogradska policija nikada nije prona{la po~inioce”, ka`e Stojadinovi}.
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A PRAVDA I KRIVDA rane obe {kole mi{ljenja i operacija. Pri tom postaje neva`no ko je u tome pripadnik BIA, a ko VBA.” Stojadinovi} opisuje kako otprilike izgledaju akcije policije u hvatanju Mladi}a. “Uzmimo Rajac, objekat u okviru planinske kasarne, koji je i neka vrsta vojnog odmarali{ta. Recimo da je Mladi} u apartmanu broj 1, koji se nalazi sedamdesetak metara desno od kapije. Mladi} je ~ovek koji voli ptice, ne mo`e da im odoli. Ali, uglavnom ih gleda kroz prozor. Ne `eli da se pojavljuje, jer je trista metara desno od apartmana broj 1, velika kasarnska zgrada. U njoj su vojna lica koja tu letuju. Ni`e od apartmana, postoji i podzemno skloni{te, povezano sa izlazom na put koji vodi do Gornjeg Milanovca. Mladi}evo obezbe|enje je u apartmanu broj 2. Sekretar komandanta koji je izdao izvr{no nare|enje da se krene u akciju hap{enja Mladi}a, zna da je ne{to va`no u toku. U `elji da prvi saop{ti va`nu informaciju poziva svog prethodnog {efa penzionera: Ovde se ne{to de{ava. To je ve} dovoljno. ‘Prethodni {ef’, ~ija je pouzdanost savr{ena, nalazi se u sistemu za{tite. On odmah javlja tamo gde treba. Obezbe|enje pakuje {efa, odnosno Mladi}a. Za to vreme helikopteri lete prema Ljigu, a onda prema Ravnoj Gori. Tu negde }e specijalci sesti u d`ipove. Obu~eni su da svoj posao obave sa {to manje {tete. Padobranci iz 63. brigade i kobre. Najbolji od najboljih. U mrklom mraku, kolona od tri d`ipa, pod ratnim svetlima, grabi prema Rajcu. Napadaju sa tri strane, {ok bombama i zaslepljuju}im sredstvima. Da ne bi bilo pucnjave i nepotrebne buke. Ta~no znaju gde je apartman broj 1, u kome se nalazi o{amu}eni Mladi}. Me|utim, ku}ica je prazna. Do pre samo pola sata u njoj je bio onaj koga svi tra`e”, napisao je biv{i na~elnik Uprave za moral i informisanje Vojske Jugoslavije.

Vode}i srbijanski Vode}i srbijanski vojno-politi~ki komentator ii vojno-politi~ki komentator biv{i na~elnik Uprave za biv{i na~elnik Uprave za moral ii informisanje Vojske moral informisanje Vojske Jugoslavije, pukovnik Jugoslavije, pukovnik Ljubodrag Stojadinovi}, Ljubodrag Stojadinovi}, dao je nemjerljiv, iscrpan ii dao je nemjerljiv, iscrpan iskren doprinos prilogu za iskren doprinos prilogu za biografiju zlikovca biografiju zlikovca iz Kalinovika iz Kalinovika

OD “MRA^NE KU]E” DO “KU]E CVE]A”
Autor knjige Ratko Mladi} - izme|u mita i Haga ne isklju~uje mogu}nost da se Mladi} dugo krio u kasarni na Top~ideru, gdje su ubijena dva vojnika, koje je likvidiralo Mladi}evo obezbje|enje. Biv{i ministar odbrane Prvoslav Davini} pozvao je novinare kako bi objasnio da se radi o “staroj, mra~noj ku}i, namenjenoj za ru{enje, u kojoj ima nekoliko radnika, obezbe|enje, konobari i doma}ice”. A Stojadinovi}, pak, ka`e: “Me|utim, ta mra~na ku}a je krila podzemne hodnike koji od Drajzerove ulice vode prema Ku}i cve}a. Ona je na jednom kraju spleta beskona~nih hodnika ispod top~iderskog brda, koji zatvaraju logi~an krug skrivanja. To je dakle vu~ja jama, ~iji je smisao ~uvanje ‘pelcera srpske nacije’, dakle izabranog krema izuzetih od pogibije.”
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

57

HAP[ENJE RATKA MLADI]A Po Stojadinovi}u postoji jo{ jedna tajanstvena kategorija tragalaca, koja ima malo izgleda za uspjeh, ali se ne mo`e ni zanemariti. Ovu grupu ~ine ratni veterani koji su ve} u~estvovali u otmicama nekih ha{kih optu`enika “ni`eg ranga”. Oni imaju svoj sindikat i okupljaju se svake godine na sjeveru Austrije. Ovo udru`enje, u kojem su potpuno ravnopravni Srbi, Hrvati, Englezi, Izraelci i drugi, zvani~no nema naziv. U neformalnim razgovorima oni su “pomaga~i pravde”. Prema izvoru autora knjige, bez pomo}i ove organizacije nikada ne bi bio uhap{en Ante Gotovina. Prodali su ga onda kada je na tr`i{tu dostigao najvi{u cijenu. To su najskuplja iskustva ne~ega {to se zove razbojni~ki jet-set. U njemu je razlika izme|u lovaca i onoga koji je pod hajkom zanemarljivo mala, jer su svi iz istog svijeta. Ovo udru`enje ne izvodi operacije, samo pru`a informacije odre|enim policijskim strukturama. Jedan obavje{tajni oficir iz ove organizacije autoru knjige je ispri~ao da je situacija sa Mladi}em mnogo komplikovanija nego sa Gotovinom, jer se Mladi} ne pona{a logi~no i zbog toga je pristup njemu mnogo te`i.

NE]E[ RATKO, NISI NI PRIJE

Mladićeva opsesija Sarajevom
Krajem maja 1992. u Sarajevu se Mladi} sreo sa generalom Milutinom Kukanjcem, komandantom Druge armijske oblasti. Prema svjedo~enju Mladi}a, Kukanjac je, navodno, bio sav slomljen i bilo mu je te{ko zbog pogibije vojnika u Dobrovolja~koj ulici. “Ja sam ga razumeo kao ~oveka, ali ne kao komandanta. On me pitao: Rale, burazeru, ka`i mi {ta da radim? Ubij se, Milutine, rekoh ja njemu, eto {ta da radi{.” Takav savjet Kukanjac nije poslu{ao, mada Mladi} tvrdi da je mislio sasvim ozbiljno. Odnos Mladi}a prema Sarajevu, po Stojadinovi}evom mi{ljenju, ne mo`e da bude obja{njen elementarnom vojni~kom, niti literarnom percepcijom. “Mo`da }e zauvek ostati tajna zbog ~ega se Mladi} sa takvom `estinom okomio na Sarajevo. Sva njegova postoje}a obja{njenja na tu temu - iracionalna su. Taj grad postao je njegova opsesija. To je taj odnos pojedinca prema gradu, i nekoga ko ose}a mo} prema meti. Verovatno je ta~na pretpostavka da su Srbi dobili najgoru medijsku ulogu jo{ 29. aprila 1992., kada je po idiotskoj ideji tada{njeg General{taba JNA na aerodromu Butmir uhap{en legitimni predsednik BiH Alija Izetbegovi}. Ni danas nije jasno kome je uop{te palo na pamet da hapsi Aliju. Izetbegovi}a je uhapsila Armija susedne dr`ave, a zatim ga kao taoca vodala ulicama zapaljenog grada. Niko nije znao {ta bi trebalo uraditi s njim, i kako ga iskoristiti”, tvrdi Stojadinovi}. Me|u generalima VJ ima i poku{aja radikalne negacije bilo kakvog vojni~kog umije}a generala Mladi}a, uz ukazivanje ratne surovosti, naro~ito prema Sarajevu: “Mladi} je svuda oko Sarajeva rasporedio na desetine ~eli~nih cevi velikog kalibra, vi{ecevnih raketnih baca~a tipa plamen i oganj od 128 milimetara, minobaca~a, i u skladu sa planovima odmazde, ~iji su idejni tvorci sedili na Palama i u Beogradu, zapo~eo dugo o~ekivani ratni~ki pir. Mladi} je `elio ’da nau~i Aliju pameti’, ali su u razorenom Sarajevu stradali i muslimani i Srbi i Hrvati. Za{to je Mladi} uzeo Sarajevo na zub? Da li je to, kako jedan psiholog tvrdi, sindrom selja~eta iz Kalinovika, koga je taj grad nekada potcenio i nije ga primio kao svojega i dostojnog sebi. U tome je bilo sli~nosti s Radovanom Karad`i}em i njegovim kompleksom pred Sarajevom. Mladi} je vi{e puta govorio da je Sarajevo srpski grad i da njegovim padom rat mo`e biti zavr{en. Ako je Sarajevo nekada bilo srpsko, za{to ga je onda Mladi} sa takvom `estinom ru{io? U ~iju bi korist bio zavr{en rat, ako Srbi zlo~inima poma`u pad srpskog grada?” Iz nekog razloga Sarajevo je osobena vrsta opsesije Ratka Mladi}a. Nakon operacije Lukavac 93, on je poru~io muslimanima: “Neka ne sanjaju san da }e ih za{tititi neko drugi. Za{titi}e se sami, ako ostave oru`je. Ako se okanu njega, mogu da `ive na teritoriji koju im ostavljamo. I to im je mnogo. Sarajevo sam ja ostavio za kraj.”

UKAZ ZA PENZIJU
Mladi}ev dosje, koji ve} mjesecima potra`uje Ha{ki tribunal, za autora ove knjige predstavlja pravu enigmu: “Gotovo je sigurno da Mladi} nije imao samo jedan dosje. Kao mlad oficir, sklon da svoju arogantnu i samoljubivu li~nost stalno isti~e u prvi plan, Mladi} je bio zanimljiv Slu`bi dr`avne bezbednosti. Me|utim, Tribunalu je bio znatno zanimljiviji onaj drugi dosje, koji je bio u omotu presavijenog papira A-3. Na prvoj strani je fotografija. Na njoj Mladi} podse}a na Broza iz epizode koja se zove bomba{ki proces. Srbin iz Kalinovika toliko da li~i na Zagorca, ili na prvog vrhovnog, ili je to samo `eljena ideolo{ka maska... Ina~e, bez slike i analogije koju ona izaziva, personalni dosje Ratka Mladi}a prili~no je dosadan. [kolovanja. Unapre|enja i preme{taji. Nagrade, pohvale, kazne. Odlikovanja. Kraj karijere, penzija, odmetni{tvo. Poslednji ~in (general-pukovnik), dobio je 28. decembra 1994. godine. Iako je bilo logi~no da je takav akt potpisao Radovan Karad`i}, sve je to va`ilo samo uz ukaz koji je parafirao predsjednik SRJ Zoran Lili}. U Vrhovnom savetu odbrane tada su sedeli Slobodan Milo{evi} i Momir Bulatovi}. Nekoliko meseci pre toga, Milo{evi} je blokirao granicu na Drini. Razlog je bio Mladi}evo odbijanje Vens-Ovenovog plana. U pauzi pregovora Mladi} je rekao Dobrici ]osi}u: Pro~itao sam sve {to ste napisali. I Deobe, naravno. I ponovo }u da ~itam kad stignem, ali vas poslu{ati ne}u!”
58

Uprkos ~injenici da su bili u koncepcijskoj sva|i i da je postojao veliki nesporazum, Milo{evi} je svojim autoritetom neposredno izdejstvovao jo{ jednu zvijezdu za generala Mladi}a. U to vrijeme Mladi} je bio najpopularniji Srbin. Milo{evi} nije `elio, a definitivno ni smio da ga izgubi. Poku{ao je da poka`e da Srbija nije ostavila bra}u na cjedilu. Kona~no, smatrao je da je Mladi} va`niji od Karad`i}a. “Te{ko je znati ko je Mladi}u 2002. potpisao ukaz za penziju. Za{to ba{ onda i u ~ijoj vojsci i na kojoj du`nosti je ovaj general bio tada? Logika tu`ila{tva bila je jasna: ako je Srbija pla}ala i unapre|ivala generale preko Drine, onda su i druge bratske veze vrlo indikativne. Blokade krive reke mogle bi da budu samo politi~ki manevar. Ali, tih podataka nema u Mladi}evom dosijeu. U poznim godinama Mladi} je, bar po li~nim papirima, imao donekle {izofrenu biografiju. Na neki na~in
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A

DEBELJU[KAST I RUMEN

Mladić Morillonu: “Strašno volim da igram šah, a Napoleon je, ako se sećate, jako voleo da igra simultanku sa svojim maršalima”
“Zapadni generali, koji su do{li na sastanak u svom {tabu 11. juna u 12 Balkan da svoju karijeru okon~aju avantusati. Morillon je stigao ta~no na vrijeme. rom, nisu voljeli Mladi}a, osim mo`da Pro{lo je deset, dvadeset minuta. Pro{lo Mekenzija”, navodi Stojadinovi}: “Majkl je i pola sata, ali Mladi} nije pokazivao Rouz je bio siguran da Mladi} ima harizmu i znake gostoprimstva. Tek nakon lukavost, ali mu je zamerio strate{ku dogpedeset minuta zaka{njenja, iza{ao je iz mati~nost, samoljublje i zapu{ten fizi~ki jedne kancelarije, nose}i pod mi{kom izgled - ’debelju{kast, rumen’. Francuski {ah-garnituru. Morillon je energi~no legionar, general Filip Morion, verovatno je protestvovao. Me|utim, Mladi} je hlacenio Mladi}a, ali ga je neverovatno mrzeo.” dnokrvno kazao: “Znate, ja stra{no Na sastanku sa generalom Peri{i}em, 17. JEDAN OD PRIMJERA PONI@ENJA volim da igram {ah. Ne znam vojnog septembra 1994., na kojem je bio prisutan i Ratko Mladi}, Philippe Morillon i Radovan komandanta koji nije voleo tu igru. autor ove knjige, Morillon je iznio i precizno Karad`i} Napoleon je, ako se se}ate, jako voleo obrazlo`io 37 slu~ajeva koje je do`ivio kao da igra simultanku sa svojim mar{alima. poku{aj Mladi}a da ga ponizi. Morillon je vjerovao da Peri{i} ima Ja nisam smeo da dopustim zastavniku da me potu~e, kao {to ni veliki uticaj na Mladi}a, pa je tra`io od njega da ga upozori da bude Napoleon nije svojim mar{alima.” korektniji. A Stojadinovi} u svojoj knjizi komentari{e: “Mladi} je tra`io da Jedan od navedenih primjera poni`enja dogodio se u junu ga Morillon po{tuje, ali to nije postizao vojni~kom skromno{}u, 1994. godine. Morillon je uporno zahtijevao da razgovara sa nego provincijalnom bahato{}u. I jednom vrstom nadmene Mladi}em, jer je bilo mnogo tema za razgovor. Mladi} je zakazao sirovosti, ~ak pretencioznog primitivizma”.

srpska verzija doktora D`ekila i mister Hajda. Pod tu|im imenima, Mladi} se tri puta le~io na VMA. Mogu}e je da je ‘tu|e ime’ bilo alibi za rukovodstvo klinike. Tribunal, me|utim, nije odustajao. Tra`io je od dr`ave otvaranje vojne arhive. Direktor vojne arhive, pukovnik Basara, rekao je da je arhiva nepristupa~na; da se njen veliki deo nalazi u vre}ama, a vre}e nedostupne od drugih vre}a, i da se vrlo mali dio nalazi na mikrofilmovima. Me|utim, drugi segment najva`nije arhive uni{ten je u no}i 6. oktobra 2000. godine. Tada su uz saglasnost BIA i VBA ~itavu no} na Banjici gorele vatre, kako bi se uni{tio materijal tajnih slu`bi”, pi{e dalje Ljubodrag Stojadinovi}. Prema njegovom svjedo~enju, a Stojadinovi} se tokom rata u BiH imao priliku vidjeti sa Mladi}em, Milo{evi} je imao veliki uticaj na generala. Me|utim, Mladi} nije bio slijepi poslu{nik, ~esto se znao oteti kontroli svog nadre|enog. Zbog ~ega mu je Milo{evi} ~esto prijetio polo`ajem i `ivotom: “Predsednik svih Srba i gospodar njihove sudbine, 1994. godine pretio je Mladi}u streljanjem. Zadovoljstvo da to ~uju imala je ~itava ‘de`urna posada’ operativnog centra general{taba VJ. Milo{evi} je prvo poku{ao da na Mladi}a uti~e preko Peri{i}a. Ali, nije vredilo. Milo{evi} je tra`io da mu se Mladi} javi {to pre i da mu li~no objasni neke nelogi~nosti u vezi sa ranijim dogovorom oko nekih stvari”.
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

Kada se Mladi} javio, Milo{evi} je podigao ton do nepodno{ljive visine, bio je to falset u kojem se jedva prepoznavao harizmatski vo|a svih Srba. Milo{evi} je rekao da }e ga smijeniti ili ~ak strijeljati. Mladi} je odsje~no i odrje{ito odgovorio: “Slu{ajte Vi, nemojte se drati na mene. Ako imate {ta da mi ka`ete do|ite ovde, a nemojte mi popovati iz kabineta. Ja takvih imam i ovde za izvoz!” Nakon toga je zalupio slu{alicu. Milo{evi} je jo{ tri puta zvao operativni centar, ali Mladi} nije htio da se javi. Onda je Milo{evi} tra`io vezu sa Peri{i}em i naredio mu da ga hitno prona|e i urazumi. Na {ta je Mladi} odgovorio: “Ajde, ljudi, pustite me da radim!” Mladi} se nije slagao s Milo{evi}em u takti~kom smislu. On ga nije slu{ao, kao ni Karad`i}a. On je Karad`i}a najprije oslovljavao sa “predsedni~e”, a zatim sa Radovane. Karad`i} je imao jaku potrebu da se ogradi od op{te nesposobnosti generala Brozove armije. To je nekoliko puta ponovio na sjednicama Parlamenta, posebno u Sanskom Mostu, tvrde}i kako sve mane izra`ene u vojnim operacijama poti~u od “slabog stru~nog nivoa Brozovih oficira”. Nakon jednog takvog Karad`i}evog osvrta, Mladi} je iza{ao za govornicu, iz d`epa izvadio papir i po~eo da ~ita: “Dragi na{ dru`e Tito, sre}an ti 76. ro|endan, sa `eljom da nas jo{ dugo vodi{ putevima slave i da tvoje vizionarstvo bude najsvjetlija baklja, koja }e osvjetljavati na{u

budu}nost”. (Sarajevo, 25. maj 1968. godine.) “Pa {ta”, pitao je Karad`i}: “Je l’ to tvoje, ono {to ste ti i mladi oficiri po`eleli svom mar{alu?” A Mladi} mu je odgovorio: “Nije, Radovane, moje, nego tvoje. Nisam pro~itao potpis, mislio sam da }e{ se setiti {ta si napisao.” Parlament se grohotom smijao, a Karad`i} je upozorio generala da nije vrijeme za neozbiljnost, po{to je sudbina dr`ave u pitanju. Mladi} je, po Stojadinovi}evom mi{ljenju, li~no bio uvjeren da je on mesija, da iznad njega ne postoji niko, da nikakav drugi vo|a ne mo`e da mu bude ravan, da je on u stvari jedna vrsta provi|enja, koji }e biti vo|a Srba u najte`im situacijama i koji }e dovesti do pobjede. Njegova arogancija je bila usmjerena uglavnom prema starijima i mo}nijim od njega. Zbog ovakve Mladi}eve }udi, kao i svijesti da je kriv za masakr nekoliko hiljada Bo{njaka u Srebrenici, gdje je govorio da on ima pravo da odlu~uje o `ivotu i smrti, autor ove knjige je smatrao da se Mladi} `iv ne}e predati. Pored toga Vlada Srbije se uvijek nadala da }e pored posljednjeg roka dobiti jo{ jedan. I uvijek je takva vrsta optimizma bila opravdana. Ko{tunicu je Ha{ki tribunal konstantno nervirao i po sopstvenom priznanju “izazivao mu goru{icu”. Kona~no je 5. april 2006. bio posljednji rok za hap{enje Mladi}a. “Drugoga ne}e biti”, prijetili su iz Evrope i SAD. Me|utim, najbli`i saradnici premijera Srbije, tvrdili su - bi}e jo{ rokova.
59

HAP[ENJE RATKA MLADI]A

Poznatog beogradskog novinara MILOMIRA MARIĆA sredinom rata u Bosni i Hercegovini general Ratko Mladić je odredio za svog budućeg biografa, što se nikada nije realiziralo. Marić se samo za “SB“ prisjeća višesatnih razgovora sa Mladićem i iznosi svoje impresije o optuženiku za najgore ratne zločine

Mladi} mi je satima obja{njavao da mu je kona~ni ratni cilj da granicu Srbije postavi u Trstu koji je “stari srpski grad“
Pi{e: MAJA RADEVI]

MILOMIR MARI], PUBLICISTA IZ BEOGRADA

P

oznati srbijanski novinar i pisac Milomir Mari}, sada{nji glavni i odgovorni urednik TV Avala, krajem 1993. godine radio je kao glavni urednik beogradskog magazina Duga. U to vrijeme Mari} je imao nekoliko susreta sa Ratkom Mladi}em, tokom kojih mu je Mladi} otvoreno pri~ao o svom `ivotu, razmi{ljanjima, ratnim strategijama u Bosni i Hercegovini, odnosu prema Radovanu Karad`i}u i Slobodanu Milo{evi}u... “Ti susreti bili su na njegovu inicijativu. U to vreme Mladi} je bio u Beogradu, i jednog dana me pozvao i rekao da bi `eleo da se sretne sa mnom. I ja sam oti{ao, se}am se da je taj sastanak bio u vili Bosanka u U`i~koj ulici, negde oko {est popodne“, otkriva za Slobodnu Bosnu Milomir Mari}. “Po~eli smo razgovarati i on mi je rekao da je jo{ kao mladi}, u vreme dok je bio na Vojnoj akademiji, ~itao memoare @ivojina Mi{i}a, srpskog vojvode iz Prvog svetskog rata, i da bi `eleo da ja njemu tako|er napi{em njegove memoare.“ Mari} se i danas `ivo sje}a “maratonskog“ razgovora sa Mladi}em koji je uslijedio: trajao je punih dvanaest sati, od {est popodne do {est ujutro narednog dana.

MARATONSKA ISPOVIJEST
Mladi} je razgovarao sa Milomirom Mari}em punih dvanaest sati bez prestanka

JUGOSLOVENSKI VELIKOSRBIN
“Bilo je potpuno neverovatno dvanaest sati on je govorio bez prekida, gotovo u dahu mi je pri~ao ceo svoj `ivot... To je bila jedna, rekao bih, tipi~na pri~a oficira JNA koji je uvek bio svojeglav, uvek na svoju ruku i stalno na udaru svojih pret60

postavljenih. ^esto su ga slali u te ka`njeni~ke garnizone po Strumici, Prizrenu, uglavnom na Kosovu i u Makedoniji. U vreme vladavine Enver Hod`e bio je raspore|en na albanskoj granici. Na po~etku rata postao je zamenik komandanta Kninskog korpusa, a kada je poginuo komandant Vukovi}, Mladi} je do{ao na njegovo mesto. Kasnije prelazi u Bosnu i preuzima komandu nad Vojskom RS“, pri~a Mari}. “Se}am se jedne epizode koju mi je ispri~ao, a koja se dogodila neposredno nakon doga|aja u Dobrovolja~koj ulici u Sarajevu, maja 1992. Komandant Druge armijske oblasti, general Milutin Kukanjac, do{ao je tada na Pale i predao Mladi}u vojnike koje je izveo iz Sarajeva. Kukanjac ga je tada, pred celim strojem, pitao: ‘[ta da ja sad radim, Ratko?’ A

Mladi} mu je hladno odgovorio: ‘Milutine, uzmi pi{tolj i ubij se!’“ U vrijeme njihovog susreta u Beogradu, Mladi} je bio na vrhuncu svoje vojni~ke slave, sje}a se Mari}. Bio je pun samopouzdanja, slavodobitno je opisivao razne ratne “podvige“ i osvajanja bosanskih teritorija... “Pitao sam ga kakva je to suluda vojna strategija, da se Sarajevo okru`i artiljerijom i da se sa brda ga|aju civili, i {ta za tu njegovu strategiju zna~i da li je sru{io jo{ jednu ku}u, ili ubio jo{ vi{e ljudi? Jednostavno, od njega kao generala JNA nisam o~ekivao takvo pona{anje i pitao sam se kako mu njegova vojni~ka ~ast i moral dozvoljavaju da radi to {to radi. On je poku{avao da se opravda, govorio mi je da su na sarajevskim soliterima snajperisti koji ga|aju Srpsko Sarajevo, da je on `rtva jedne propagande... Ukratko, poku{ao je da se ‘izvadi’ na sve na~ine. U to vreme, 1993., on je ve} postao veliki srpski nacionalista. Nosio je {apku srpskih vojvoda iz Prvog svetskog rata, skinuo petokraku sa svoje uniforme... A samo nekoliko meseci ranije, pripadnicima paravojnih formacija koji su se pojavljivali sa kokardama nare|ivao je da skinu kokarde i tra`io je da vrate petokraku, i pretio da }e ih u suprotnom streljati na licu mesta.

“NE ZAUSTAVLJAM SE PRIJE TRSTA I BE^A“
U poslednjem popisu stanovni{tva u tada{njoj Jugoslaviji, Mladi} se izjasnio kao Jugosloven. I on je zaista bio Jugosloven i duboko je verovao u vrednosti tog sistema - sve do te ‘93.“, obja{njava na{ sagovornik. Mari} pamti i zanimljiv dijalog sa Mladi}em o ciljevima srpske vojske i
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A IZME\U DVIJE VATRE
“Karad`i} je bio izbor Dobrice ]osi}a i te srpske intelektualne elite, i Milo{evi} nikada nije imao neko naro~ito poverenje u njega”, ka`e Milomir Mari}

eventualnom ishodu ratova u Hrvatskoj i Bosni. Pitao sam ga: “ Generale, kako }e se zavr{iti ta va{a vojna odiseja?“ On je odgovorio: “[ta tu ima novo?! Zna se gde srpska vojska zavr{ava svaki rat: na potezu Trst - Be~ - Karlobag. Tako je bilo i u Prvom, i Drugom svetskom ratu, tako }e biti i sada.“ Ja pitam: “Pa otkud ba{ Trst?“ A on ka`e: “Moram da osvojim Trst. Jer Trst je stari srpski grad.“ “Po ~emu je Trst srpski grad?“, pitam. Mladi} odgovara: “Zna{, pro{le godine sam {etao Terazijama i video sam u izlogu neku monografiju, zove se Srbi u Trstu. Vidi{ da je Trst srpski grad.“ Gledao sam ga onako, u ~udu. Neverici ... Rekao sam mu da mislim da }e ti srpski ratovi - koje po re~ima Slobodana Milo{evi}a Srbi nisu vodili - da se zavr{e tragi~no. I da }e Srbi, kao jedan omiljeni narod u nekakvim svetskim okvirima, koji je uvek bio na strani pobednika i pravde, prvi put zavr{iti rat sa jednom crnom legendom o srpskom narodu, koja ne}e mo}i da se opere ni za narednih sto godina. On je na to konstatovao da sam ja izdajnik. Odgovorio sam mu: “Kad vi patriote sve upropastite, do}i }e vreme na nas izdajnike da spa{avamo {to se spasiti da.“ To je bilo i vrijeme Mladi}evih otvorenih sukoba sa Radovanom Karad`i}em. Mari} ka`e da ti po~etni sukobi, suprotno ve}ini tuma~enja, nisu bili prouzrokovani neslaganjem o na~inu vo|enja rata u BiH:
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

“Mladi} je govorio kako je zgro`en kada vidi da njegova vojska gladuje, dok sa druge strane {verceri Mom~ila Kraji{nika, njegovog brata, i ostali gangsteri trguju sa hranom, cigaretama, alkoholom i na tome se bogate. ^esto je slao svoje jedinice da otimaju te {lepere i njegovi prvi sukobi sa Karad`i}em su zapravo bili zbog {verca, a ne zbog neke ideologije ili razli~itih koncepcija. Sa druge strane, Milo{evi} je ve{to igrao svoju igru - radio je na tome da zavadi Karad`i}a i Mladi}a, da bi ih posle kao mirio. Ali neosporno je da je Milo{evi} ipak bio na Mladi}evoj strani, jer Karad`i} nije bio izbor Slobodana Milo{evi}a za vo|u bosanskih Srba. Karad`i} je bio izbor Dobrice ]osi}a i te srpske intelektualne elite, i Milo{evi} nikada nije imao neko naro~ito poverenje u njega.“

BIO JE RAZO^ARAN [TO GA U BEOGRADU NIKO NE SLAVI
Razgovor Milomira Mari}a i Ratka Mladi}a u vili Bosanka u Beogradu zavr{en je, kao {to smo rekli, nakon punih 12 sati. “Kada je svanulo, u {est ujutro, rekao sam mu da niti imam vi{e snage da pri~am, niti imam vi{e kaseta za diktafon, baterije su mi se potro{ile, spava mi se, ne znam kako se zovem... Rekao mi je: ‘U redu vojni~e, ratni raspored ti je sutra, na istom mestu, u 12 sati.’ Branislav Puhalo, koji je i tada bio njegov pratilac, odvezao me ku}i“, pri~a Mari}. “Kada sam do{ao sutradan u dogovoreno vreme da nastavimo razgovor, Mladi} je bio potpuno deprimi-

ran. Pretpostavljam da se u me|uvremenu video sa Milo{evi}em ili Peri{i}em... Uglavnom, samo mi je rekao: ‘Danas nema razgovora, igra}emo {ah.’ I igrali smo {ah tog dana od podneva do pono}i. Bez ijedne re~i. Igrao je fenomenalno i pobe|ivao me je kao od {ale.“ Poslije tog drugog susreta, Mari} nije vidio Ratka Mladi}a godinama, sve do 1999. “Nije mi se vi{e javljao, ni ja njemu. Prvi put nakon toga video sam ga za vreme NATO bombardovanja, 1999. Tih dana Mladi} je svake ve~eri i{ao u centar Beograda, u Knez Mihailovu. Bio je ube|en da }e narod da mu kli~e, da ga slave kao heroja, trebalo mu je to. Ali, ljudi su samo ravnodu{no prolazili pored njega i niko nije obra}ao pa`nju.“ Mari} ka`e da je Ratka Mladi}a posljednji put vidio 2000. godine, na stadionu Crvene zvezde u Beogradu, na fudbalskoj utakmici. “Samo smo se pozdravili i pro{li jedan pored drugog. Legenda o Ratku Mladi}u u to vreme je ve} nepovratno po~ela da bledi. Posle mi je general Neboj{a Pavkovi} rekao da mu je Milo{evi} nalo`io da Mladi}a dr`e podalje od njega. Mladi} se tada pojavio nepozvan na jednoj proslavi studenata Vojne akademije. Video je Pavkovi}a i rekao mu je: Gde si, Pavkovi}u... Nisi ti bolji komandant od mene, iako si pobedio NATO pakt!“ Milo{evi} je tada pozvao Pavkovi}a u stranu i kratko rekao: “Skloni ovu budalu odavde, ne}u vi{e da ga vidim.“
61

HAP[ENJE RATKA MLADI]A

SRBIJA I MKSJ: HAP[ENJA BEZ VJERE U PRAVDU
Srbijanske vlasti su prethodnih godina uspjele dogovoriti dobrovoljnu predaju ili uhapsiti niz haških optuženika, ali gotovo uvijek nakon nagovaranja svjetskih zvaničnika ili kao protuuslugu za cilj koji su u tom trenutku pokušavale ostvarit na međunarodnom planu; “Slobodna Bosna” donosi pregled hapšenja i predaja iz Srbije

PAKOVANJE ZLO^INACA
Hap{enja na koja je Srbija “dobila najvi{e poena” svakako su ona Slobodana Milo{evi}a, Radovana Karad`i}a i Ratka Mladi}a
Ilustracija: Brancaglioni

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

O

d osnivanja Tribunala u Haagu iz Srbije su isporu~ena 43 optu`enika. Ve}ina njih, me|u kojima je veliki broj biv{ih visokih zvani~nika, sami su se predali, odnosno predali su se u dogovoru sa vlastima. Tek nekolicina je uhap{ena i to gotovo uvijek u trenutku koji je ozna~io prekretnicu za Srbiju i odnose sa EU-om, SAD-om, Svjetskom bankom, NATO-om... Hap{enja na koja je Srbija “dobila najvi{e poena” svakako su ona Slobodana Milo{evi}a, Radovana Karad`i}a i Ratka Mladi}a.

PREDSJEDNIKA ZA 50 MILIONA DOLARA
Slobodan Milo{evi} je uhap{en 1. aprila 2001., u svojoj ku}i u Beogradu. Uhap{en je pod optu`bama za zloupotrebu vlasti i korupciju, ali tek nakon pritiska me|unarodne zajednice i uslova koje su postavile SAD i Svjetska banka, a prema kojim Srbija ne bi dobila pomo} od 50 miliona dolara ako Milo{evi} ne bude uhap{en i predat Haagu, {to se desilo tek 29. juna. Tamo{nje vlasti su prvo dugo pregovarale sa Milo{evi}em koji je, navodno, prijetio da ne}e `iv biti uhap{en i da }e ubiti i k}erku Mariju i suprugu Miru, koje su u tim trenucima bile uz njega. Zvani~ne informacije ka`u da je uz Milo{evi}a bilo i dvadesetak tjelohranitelja, spremnih da pucaju, a u ku}i arsenal oru`ja. Na kraju nije bilo ni{ta i Milo{evi} je mirno preba~en prvo u zatvor u Beogradu, a onda, nakon jo{ malo ucjenjivanja i cjenkanja, i u Haag. Vlasti u
62
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A
Ilustracija: Brancaglioni

Beogradu, u tom trenutku je to bio Vojislav Ko{tunica, progla{ene su reformisti~kim i otvoreno je novo poglavlje u odnosima sa EU-om. Optu`nica protiv Milo{evi}a podignuta je 1999. i tretirala je samo zlo~ine na Kosovu. Godine 2001. je pro{irena i na zlo~ine po~injene u BiH i Hrvatskoj. Su|enje mu je po~elo tek u februaru 2002., a okon~ano je 14. marta 2006., nakon {to je preminuo u pritvorskoj jedinici.

^I[]ENJE SRBIJE
Ni{ta manje spektakularno nije bilo ni hap{enje Radovana Karad`i}a u julu 2008. godine. Karad`i} je prona|en dok se vozio gradskim autobusom. Uz sebe je, zvani~na je verzija, imao dokumente na ime dr. Dragan Dabi}. Hap{enju su se, ~ini se najvi{e obradovali zvani~nici u EU. Javier Sollana ~estitao je Srbiji rije~ima: “Ovo je dobar dan za Balkan”, te je dodao da vjeruje kako Beograd u potpunosti sara|uje sa Tribunalom. David Miliband, tada ministar vanjskih poslova Velike Britanije, rekao je kako }e hap{enje ubrzati put Srbije ka “europskoj porodici”: “Danas je dan kada treba ~estitati Srbiji i trenutak da gledamo unaprijed ka sljede}im koracima u saradnji SPECIJALNI LETOVI U HAAG

Hapšenja i dobrovoljne predaje u Srbiji
Prvi kojeg je Srbija uhapsila i predala Haagu, u martu 1996., jo{ u vrijeme Milo{evi}a, bio je Dra`en Erdemovi}, pripadnik 10. diverzantskog voda VRS, koji je priznao da je u Srebrenici u~estvovao u strijeljanju najmanje 70 ljudi. Erdemovi} je osu|en na pet godina zatvora, te je pristao svjedo~iti protiv drugih optu`enih za Srebrenicu. Danas `ivi na sjeveru Evrope i ima novi identitet. Srbija je, tako|er, uhapsila u novembru 2008. i Predraga Banovi}a, koji je osu|en na osam godina zatvora za zlo~ine u logoru Keraterm. S njim je uhap{en i njegov brat Nenad. Obojica su dan kasnije predati Haagu, ali je Nenad odmah pu{ten nakon {to je Tu`ila{tvo odustalo od optu`nice. Nakon hap{enja Milo{evi}a, te tokom 2004. i 2005., u Srbiji se predao niz optu`enika. Komentatori u Srbiji su tvrdili da su te predaje organizovane u saradnji sa Vladom, te da su oni koji su pristali dobili velike svote novca. Tako se predao Ljubi{a Beara, na~elnik Uprave bezbjednosti VRS, 2004. godine. Beara je odletio specijalnim letom iz Beograda za Rotterdam u pratnji tada{njeg ministra pravde Zorana Stojkovi}a. Predali su se i Dragoljub Ojdani}, ministar odbrane SRJ (2002.), Nikola [ainovi}, premijer Srbije i potpredsjednik Vlade SRJ (2002.), Milan Marti}, predsjednik RSK (2002.), Mile Mrk{i}, oficir JNA (2002.), Milan Milutinovi}, predsjednik Srbije (2003.), Milan Babi}, premijer RSK (2003.), Vladimir Lazarevi}, komandant Pri{tinskog korpusa Vojske Jugoslavije (2005.), Neboj{a Pavkovi}, komandant Tre}e armije VJ (2005.), Vlastimir \or|evi}, na~elnik Resora javne bezbjednosti MUP-a Srbije (2007.), Biljana Plav{i}, potpredsjednica RS (2001.), Pavle Strugar, komandant 2. operativne grupe JNA (2001.), Miodrag Joki}, komandant 9. Vojnopomorskog sektora JNA (2001.), Sreten Luki}, na~elnik {taba MUP-a Srbije za Kosovo (2005.), Vojislav [e{elj, predsjednik SRS (2003.).
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

PRVO HAP[ENJE U SRBIJI
Dra`en Erdemovi} osu|en je na pet godina zatvora, a danas `ivi na sjeveru Evrope i ima novi identitet

63

HAP[ENJE RATKA MLADI]A

POSLJEDNJA VIJEST: SUDSKO VIJE]E TRIBUNALA ZA MLADI]A

Mladiću će suditi haški “dream team”: Flugge, Orie i Moloto
Sudija Cristoph Flugge je ranije izazvao niz kontroverzi kada je njema~ki list Der Speigel objavio njegovu izjavu u kojoj on relativizira genocid. Prema intervjuu koji je dao za ovaj list, Flugge je rekao da je koristiti termin genocid da se opi{u zlo~ini u Srebernici nepotrebno. Izjava je dovela do niza reakcija, ~ak i javne kampanje protiv sudije. Izme|u ostalog, Flugge je sudija u vije}u na su|enju Zdravku Tolimiru. Holan|anin Alphons Orie je sudija koji je nedavno bio na ~elu vije}a koje je izreklo presudu u slu~aju trojice hrvatskih generala, ali i u vije}u koje je prvostepeno osudilo Mom~ila Kraji{nika. On je tako|er bio sudija u vije}u pred kojim se o krivici izjasnio Radovan Karad`i} u julu 2008. godine. Analiti~ari koji prate rad Tribunala ka`u da je sudija Orie najzaslu`niji za pronala`enje na~ina kako da proces ide br`e i kako da se svjedoci ispituju efikasnije. Orie je karijeru u Tribunalu po~eo kao advokat u timu odbrane Du{ka Tadi}a. Bakone Justice Moloto je sudija koji je bio u prvostepenom vije}u na su|enjima trojici komandanata OVK, a trenutno je u vije}u na su|enju generalu Mom~ilu Peri{i}u. Tribunal je donio i odluku prema kojoj je tu`ila{tvu dozvoljena izmjena postoje}e optu`nice protiv Ratka Mladi}a. Tu`ila{tvo je zatra`ilo izmjene u maju pro{le godine. Ve}i dio izmjena se odnosi na preciziranje optu`nice.

KONA^NO U HAAGU
Pred sudijama Ha{kog tribunala Ratko Mladi} }e se pojaviti nakon {esnaest godina skrivanja

sa Tribunalom.” Vlastima je trebalo jo{ malo “poticaja” i kona~no je Karad`i} do{ao u Haag deset dana nakon hap{enja. Prvi put se pred sudijama pojavio 21. jula iste godine, rekav{i da se ne osje}a krivim. Su|enje mu je po~elo tek u oktobru 2009., a Tu`ila{tvo trenutno izvodi svoje
64

svjedoke. Karad`i} je optu`en prvi put 1995. zajedno sa Mladi}em, ali su optu`nice kasnije (2000. godine) razdvojene. Tereti se za genocid, istrebljenje, ubistvo, progone, deportaciju, ne~ovje~na djela, protivpravne napade na civile, uzimanje talaca…

U septembru 2008., Srbija je ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju s EU-om. Zna~ajna su i hap{enja dvojice biv{ih ~elnika Slu`be dr`avne bezbjednosti (SDB) Srbije, F ranka Simatovi}a i Jovice Stani{i}a, u maju 2003. godine. Obojica su
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

HAP[ENJE RATKA MLADI]A

TRAJNI PE^AT

Amor Mašović: “Ostaje gorak okus da će prva zemlja u historiji koja je osuđena za genocid prije svoje žrtve zakoračiti u evropsko okrilje”
Pi{e: MIRSAD FAZLI]

P

redsjedavaju}i Kolegija direktora Instituta za nestale BiH Amor Ma{ovi}, koji skoro punih devetnaest godina radi na evidentiranju zlo~ina Ratka Mladi}a, u~estvovao je u otkrivanju i ekshumaciji tijela `rtava iz vi{e od 3.350 masovnih i pojedina~nih grobnica, a sa svojim timom otkrio je vi{e od 18.000 posmrtnih ostataka `rtava, mahom Bo{njaka. Amor Ma{ovi} nakon hap{enja Mladi}a osje}a veliku prazninu. “Nema nikakve euforije, tim prije {to su neke reakcije na njegovo hap{enje bile toliko neprimjerene da su samo jo{ vi{e produbile tu prazninu u meni. Konkretno, ministar vanjskih poslova [vedske, svima nama dobro poznati Carl Bildt, ~estitao je Borisu Tadi}u na hap{enju ~ovjeka kojeg je taj isti Tadi} skrivao po kasarnama kada je obna{ao du`nost ministra odbrane, 2003., 2004. godine”, ka`e Ma{ovi}, koji je u razgovoru sa `rtvama Mladi}evih zlo~ina, koje su ostale bez svojih najmilijih, zaklju~io da i oni osje}aju istu prazninu: “Da se ovo dogodilo prije deset, petnaest godina vjerovatno bi moj odnos bio potpuno druga~iji i imao bih neki osje}aj zadovoljenja pravde. Mislio sam da }u ovaj trenutak do`ivjeti bitno druga~ije, ali kako je vrijeme prolazilo tako se u meni gasila nada da }e pravda biti zadovoljena. Bojim se da je ta nada, bez obzira {to je do{lo do hap{enja, potpuno i{~ezla.” Ma{ovi} navodi kako, zapravo, veliki broj `rtava Mladi}evih zlo~ina za ovih petnaest godina koliko, navodno, traje potraga za njim nije ni do~ekao ovaj trenutak. “Oni koji su do~ekali njegovo hap{enje znaju ra~unati, znaju koliko je godina danas Ratku Mladi}u, znaju da je priroda u~inila svoje. I znaju}i kakve je sve zlo~ine po~inio, svjesni su da ni na koji na~in, kakva god kazna da mu bude izre~ena, ako uop}e i do`ivi da mu bude izre~ena, oni ne}e dobiti odgovaraju}u satisfakciju”, ka`e Ma{ovi}. Sa druge strane, pri~a o tome da je Srbija hap{enjem Ratka Mladi}a izvr{ila svoje suo~avanje sa pro{lo{}u kod Ma{ovi}a izaziva strah. On se pita da li to zna~i da desetine hiljada drugih koji su po~inili zlo~ine nakon hap{enja njihovog komandanta treba-

POTPUNO I[^EZLA NADA
Amor Ma{ovi} ve} skoro dva desetlje}a radi na evidentiranju zlo~ina Ratka Mladi}a

ju da odahnu i shvate kako oni nikada ne}e odgovarati za svoje zlo~ine. “Ratko Mladi} jeste bio jedan od izvr{ilaca genocida i drugih najte`ih zlo~ina, ali tu`no je i `alosno da ideolo{ki naredbodavci Ratka Mladi}a, ~lanovi Srpske akademije nauka i umjetnosti, mnoge va{e kolege koje su podstrekavale ~injenje zlo~ina, prvaci Srpske pravoslavne crkve, nikada ne}e odgovarati za ono {to su oni osmislili, a {to je Ratko Mladi}, kao jedan od najva`nijih izvr{ilaca, provodio u praksi”, ka`e Ma{ovi}, kojeg ipak najvi{e poga|a “trgovina” hap{enjem Ratka Mladi}a: “Ostaje gorak okus da }e prva zemlja u historiji koja je osu|ena za genocid, odnosno zemlja koja nije sprije~ila genocid, prije svoje `rtve zakora~iti u evropsko okrilje. Taj osje}aj }e kod onih koji su branili BiH ostaviti trajni pe~at”, ka`e Ma{ovi}.
27.5.2011. I SLOBODNA BOSNA

65

HAP[ENJE RATKA MLADI]A

Dosada{nji rezultat Mladi}evog Dosada{nji rezultat Mladi}evog pohoda na Srebrenicu je skoro pohoda na Srebrenicu je skoro 4.000 sahranjenih Bo{njaka ii Hrvata 4.000 sahranjenih Bo{njaka Hrvata

POTO^ARI, PETNAEST POTO^ARI, PETNAEST GODINA POSLIJE GODINA POSLIJE

uhap{eni u sklopu policijske operacije Sablja, koja je pokrenuta u martu te godine kao odgovor na ubistvo premijera Zorana \in|i}a. U sklopu Operacije uhap{en je veliki broj osoba koje su na bilo koji na~in bile vezane za “zemunski klan” - optu`en za ubistvo, i Crvene beretke, jedinicu specijalne policije, iz kojih su regrutovani ~lanovi Klana. Stani{i}, nekada{nji na~elnik SDB-a i Simatovi}, nekada{nji komandant Jedinice za specijalne namjene, u Haagu su optu`eni za ubistva, progone na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportacije i nehumana djela u BiH,

Hrvatskoj i na Kosovu. Optu`nica je podignuta 1. maja 2003., a uhap{eni su 13. maja. Stani{i} je u Haag do{ao tek 11. juna, a Simatovi} 30. maja. Su|enje je u toku i jedno je od klju~nih u kojima se dokazuje umije{anost vlasti Srbije u ratove u susjednim zemljama. U junu 2008., srbijanska policija je u blizini Beograda uhapsila Stojana @upljanina, biv{eg ~elnika policije u RS-u. @upljanin je optu`en 1999. godine. U Haag je preba~en deset dana nakon hap{enja. I njegovo hap{enje pomaknulo je Srbiju korak naprijed u pregovorima sa

OPTU@ENI ZA UBISTVA, DEPORTACIJE, NEHUMANA DJELA...
Jovica Stani{i} i Franko Simatovi}

EU. @upljanin je optu`en za progone na politi~koj, rasnoj i vjerskoj osnovi, istrebljenje, ubistvo, mu~enje, nehumana djela, deportaciju i okrutno postupanje i su|enje mu je u toku. Njegovo hap{enje je pozdravljeno u Bruxellesu. Ollie Rehn je poru~io da je to jo{ jedan zna~ajan korak za Srbiju, ali i korak ka pomirenju na Balkanu. Prije @upljanina, 31. maja 2007. u Srbiji je uhap{en Zdravko Tolimir, pomo}nik komandanta za obavje{tajnobezbjednosne poslove Glavnog {taba VRS, neposredno odgovoran Mladi}u. Haagu je predat 1. juna 2007., a su|enje mu je po~elo u februaru 2010. godine. Tolimir je 2005. godine optu`en za genocid, udru`ivanje radi vr{enja genocida, istrebljenje, ubistvo, progone, prisilno premje{tanje, deportaciju. Su|enje mu je u toku. Njegovo hap{enje u EU je ocijenjeno kao zna~ajan dokaz volje srbijanske vlade da sara|uje sa Haagom. “Ovo je jo{ jedan dokaz da je vlada u Srbiji ozbiljno predana cilju da dosegne punu saradnju sa Tribunalom”, rekao je Ollie Rehn, komesar za pro{irenje, nakon hap{enja. Nakon hap{enja, nastavljeni su pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridru`ivanju EU i Srbije, koji su 2006. bili obustavljeni zbog nesaradnje.
SLOBODNA BOSNA I 27.5.2011.

66

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->