P. 1
OBLIGACIJE-posebni_dio

OBLIGACIJE-posebni_dio

5.0

|Views: 2,292|Likes:
Published by Lastro Anja

More info:

Published by: Lastro Anja on Jun 15, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/18/2013

pdf

text

original

OBLIGACIONO PRAVO POSEBNI DIO

2

UGOVOR O KUPOVINI I PRODAJI
1. POJAM, OBILJEŽJA I ZNAČAJ OVOG UGOVORA 1.1. Pojam ugovora Ugovor o kupovini i prodaji (kupoprodajni ugovor) je ugovor kojim se jedan ugovarač obavezuje da će drugome prenijeti u vlasništvo određenu stvar ili ustupiti određeno imovinsko pravo, a drugi ugovarač se obavezuje da će zauzvrat prvom ugovaraču platiti određeni iznos novca. Vidljivo je da se obaveza prvog ugovarača ne iscrpljuje u samom ustupanju određene stvari drugom ugovaraču, već se tim ustupanjem želi prenijeti pravo vlasništva povodom te stvari. Ustupanje određene stvari drugom ugovaraču postoji i kod ugovora o zakupu i ugovora o posluzi, ali sa drugačijim ciljem, odnosno drugačijim pravnim dejstvom. Istovremeno, obaveza drugog ugovarača sastoji se u plaćanju novčanog iznosa. Ima slučajeva da se za sticanje prava raspolaganja, prenos prava vlasništva, odnosno imovinskog prava drugom licu prima određeni iznos novca i još neka stvar. U takvom slučaju postavlja se pitanje da li se radi o kupoprodaji ili zamjeni. Ako je vrijednost datog novca veća od vrijednosti stvari, radi se o kupoprodaji, a u suprotnom se radi o zamjeni. Ukoliko je vrijednost novca i stvari odnosno imovinskog prava jednaka, dispozitivno pravilo je da se radi o ugovoru o kupovini i prodaji. 1.2. Obilježja ugovora Ugovor o kupovini i prodaji je konsenzualan ugovor. Nastaje u trenutku kad se ugovarači sporazumiju najmanje o njegovim bitnim elementima. Po pravilu je neformalan ugovor (sa izuzetkom ugovora o prodaji nekretnina). ZOO usvaja pravilo da se ugovor za čije se zaključenje zahtijeva pismena forma smatra punovažnim, mada nije zaključen u toj formi, ako su ugovorne strane u cjelini ili pretežnom dijelu izvršile obaveze koje iz njega nastaju, osim ako iz cilja zbog kojeg je forma propisana očigledno ne proizilazi nešto drugo. On je uzajaman ugovor. Postoji uzajamna uslovljenost prava i obaveza ugovarača, kako u pogledu njihovog nastanka, tako i u pogledu izvršenja, odnosno prestanka. On je ekvivalentan ugovor. Ono što jedan ugovarač prima po ugovoru po pravilu treba biti ekvivalent onome što daje. Zbog ove karakteristike ugovor se može poništiti ukoliko je u vrijeme njegovog zaključenja postojala očita nesrazmjera između vrijednosti povodom koje se treba prenijeti vlasništvo ili imovinsko pravo koje se prenosi i količine novca koju kupac treba isplatiti prodavcu na ime kupoprodajne cijene. Moguće je da ugovor o kupoprodaji bude zaključen i kao aleatoran ugovor (npr. prodaja budućeg uroda u cjelini za unaprijed određenu cijenu). U takvom slučaju je neizvjesno kolika će obaveza po količini biti za prodavca i da li će ona uopće nastati. Aleatornost se kod kupoprodaje mora izričito navesti i u takvom slučaju se ugovor ne može poništavati zbog prekomjernog oštećenja. Ugovor o kupoprodaji se može zaključiti kao trenutan (tzv.realna kupoprodaja) i kao trajan ugovor, u zavisnosti od toga da li se obaveze od strane ugovarača izvršavaju odmah po zaključenju ugovora ili kasnije. 1.3. Značaj ugovora Ugovor o kupovini i prodaji je osnovni pravni instrument razmjene dobara. Pojavljuje se kao jedan od osnovnih titulusa (osnova) za sticanje prava vlasništva, odnosno prava raspolaganja.

3

2. NASTANAK UGOVORA O KUPOVINI I PRODAJI 2.1. Saglasnost o bitnim elementima Da bi ugovor nastao, pored općih uvjeta za valjanost ugovora 1, potrebno je da su se ugovarači sporazumjeli barem o njegovim bitnim elementima. Bitni elementi određeni su Zakonom. To su u ovom slučaju predmet i kupoprodajna cijena. To su tzv.objektivni bitni elementi. Ako ugovarači nastanak ugovora uslove saglasnošću o još nekim činjenicama, onda nema ugovora dok se i o tim elementima ne postigne saglasnost. U tom slučaju se radi o subjektivnim bitnim elementima. Saglasnost ugovarača o bitnim elementima treba biti postignuta na propisan način. 2.2. Predmet ugovora Predmet ugovora može biti radnja kojom se predaje određena stvar, a može biti i prenos određenog imovinskog prava koje prodavac po ugovoru sa sebe prenosi na kupca (tzv.ugovorna cesija). Često se govori da je predmet ugovora stvar, mada se ustvari radi o radnji koju dužnik preduzima povodom određene stvari, jer je poznato da se obligacioni odnos stvara povodom radnje, a ne povodom stvari. Uzimajući u obzir navedeno, predmetom ugovora može biti bilo koja pokretna ili nepokretna stvar u prometu. Ako se kao predmet ugovora pojavi stvar izvan prometa (res extra commercium), ugovor je apsolutno ništav, tj. smatra se kako nije ni zaključen. Stvar koja je predmet ugovora mora biti određena ili barem odrediva, što znači da se tačno mora znati o kojoj stvari se radi, ili se moraju dati elementi na osnovu kojih će se ona odrediti. Postavlja se pitanje da li predmet ugovora može biti tuđa stvar? U pravnim sistemima koji usvajaju stav da kupac pravo vlasništva stiče samim činom zaključenja ugovora, takav ugovor bio bi ništav zbog principa da niko na drugog ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima. Međutim, u pravnim sistemima koji za prenos prava vlasništva na prodatoj stvari pored ugovora traže i predaju stvari (titulus+modus), ugovor o kupoprodaji tuđe stvari je valjan, tj. on je nastao. Naš pravni sistem spada u ovu drugu kategoriju. Ako su ugovarači u trenutku zaključenja ugovora bili svjesni da je predmet ugovora tuđa stvar, smatra se da je ugovor zaključen pod suspenzivnim uslovom. Ako prodavac uspije nabaviti stvar navedenu u ugovoru, uslov je ispunjen i ugovor se ima izvršiti. U suprotnom ugovor nije proizveo pravno dejstvo, pa se ne može ni insistirati da prodavac kupcu preda tu stvar. Ako je prodavac kriv što stvar nije uspio nabaviti, odgovaraće kupcu za prouzrokovanu štetu. Sve navedeno važi kao dispozitivno pravilo. Ako ugovarači prilikom zaključenja ugovora nisu bili svjesni da se prodaje tuđa stvar, ugovor je nastao, a posebno se regulira pitanje izvršenja takvog ugovora i odgovornosti za njegovo izvršenje. Ako je samo prodavac znao da se prodaje tuđa stvar, ugovor se smatra nastalim, a prodavac je u slučaju neizvršenja ugovora (tj.ako ne preda stvar) dužan kupcu naknaditi svu štetu. U ovom slučaju kupac je ovlašten i jednostrano raskinuti ugovor, uz zahtjev za naknadu štete. Ako je samo kupac znao da prodavac nije vlasnik stvari, a prodavac je bio u zabludi da je stvar njegova, ugovor je nastao, ali kupac od prodavca ne može tražiti naknadu štete. U ovom slučaju kupac je nesavjestan i kao takav ne može tražiti zaštitu. Ako je stvar koja je predmet ugovora propala u trenutku zaključenja ugovora, ugovor ne proizvodi pravno dejstvo. Međutim, ako se radi o djelimičnoj propasti stvari koja ne smeta postizanju svrhe zbog koje je ugovor zaključen, ugovor će ostati na snazi i kupac će imati pravo samo na sniženje cijene. Imovinsko pravo kao predmet ugovora o kupoprodaji može biti kako stvarno, tako i obligaciono. Izuzetak su prava koja nisu prenosiva (npr.pravo na izdržavanje, usus i sl). Takođe je ništav ugovor o prodaji nasljedstva koje još nije otvoreno. 2.3. Kupoprodajna cijena
1

Poslovna sposobnost stranaka, saglasnost volja, valjanost predmeta i pravnog osnova obaveze

4

Kupoprodajna cijena je iznos novca koji je kupac obavezan dati prodavcu za kupljenu stvar ili imovinsko pravo. Kupac je dužan isplatiti ugovoreni broj novčanih jedinica, bez obzira na eventualnu promjenu vrijednosti novca u međuvremenu, osim ako je drugačije određeno zakonom. Ako bi obaveza kupca glasila na plaćanje u zlatu ili nekoj drugoj valuti osim domaće, ispunjenje obaveze se može zahtijevati samo u domaćem novcu i to po zvaničnom paritetu u trenutku zaključenja ugovora, ako drugačije nije određeno posebnim propisima. Smatraju se ništavim klauzule kojim se iznos kupoprodajne cijene veže za promjenu vrijednosti zlata (zlatna klauzula), neke druge valute (valutna klauzula), ili promjene cijena dobara i usluga (indeksna klauzula). Međutim, klauzula će biti valjana ako je izabrani indeks u direktnoj ekonomskoj vezi sa predmetom prodaje. Da bi ugovor bio valjan, kupoprodajna cijena mora biti određena ili odrediva. Smatra se da je cijena određena i u slučaju kad je propisana od nadležnog organa kao jedinstvena za stvar koja je predmet ugovora. U takvom slučaju će ugovor biti punovažan i bez odredbe o cijeni, ali pod uslovom da su ugovarači bili svjesni da postoji jedinstvena cijena za predmet ugovora. Ako je ugovorena cijena viša od propisane, valjana je propisana, a ne ugovorena cijena, te kupac koji je platio ugovorenu cijenu ima pravo na povrat razlike iznosa. Pritom je valjana ona cijena koja je bila propisana (na snazi) u trenutku zaključenja ugovora. Kod kupoprodaje u privredi, ako cijena nije određena niti je odrediva na osnovu podataka iz ugovora, smatra se da je kupac dužan platiti cijenu koju je prodavac redovno naplaćivao u vrijeme zaključenja ugovora, a u nedostatku ove tzv.razumnu cijenu. Pod razumnom cijenom bi trebalo smatrati tekuću cijenu u vrijeme zaključenja ugovora, a ako se ona ne može utvrditi, utvrđuje je sud prema okolnostima slučaja. Ako je ugovorena tekuća cijena, kupac duguje cijenu koja je predviđena zvaničnom evidencijom na tržištu mjesta prodavca u vrijeme kad je trebalo da uslijedi predaja stvari. Ako takve evidencije nema, tekuća cijena se određuje pomoću elemenata pomoću kojih se cijena utvrđuje prema običajima tržišta. Cijenu po pravilu određuju sami ugovarači. Međutim, oni to mogu prepustiti i trećoj osobi (fizičkoj ili pravnoj). U takvom slučaju ugovarači su vezani cijenom koju odredi treća osoba, pod uslovom da ona nije prekoračila granice koje su joj date i nije postupila zlonamjerno. Ako cijenu isključivo određuje treće lice, smatra se da je ugovor zaključen pod suspenzivnim uslovom. Ako treći iz bilo kojih razloga ne odredi cijenu, ugovor ne proizvodi dejstvo. Kod ugovora u privredi, ako se ugovarači naknadno ne slože oko cijene, a ne raskinu ugovor, smatra se da je ugovorena razumna cijena. Odredba ugovora kojom se određivanje cijene ostavlja na volju jednom ugovaraču smatra se kao da nije ni ugovorena. U takvom slučaju važe pravila kao kad cijena nije nikako određena, tj.kod ugovora u privredi uzima se tzv.razumna cijena, a u ostalim slučajevima ugovor neće imati pravno dejstvo. Cijena mora biti stvarna i ozbiljna. Ako su ugovarači saglasni da se cijena ne isplaćuje, to je simulirana kupoprodaja, a ustvari se radi o poklonu. Ako izjava o kupoprodajnoj cijeni nije bila ozbiljno data od bilo kojeg ugovarača, ugovor nije ni nastao. Tada kažemo da se radi o tzv."neozbiljnoj" cijeni. 3. DEJSTVO UGOVORA O KUPOVINI I PRODAJI 3.1. Nastanak obligacije Ugovor o kupovini i prodaji u našem pravu nema jačeg dejstva od zasnivanja obligacionog odnosa. Samim njegovim zaključenjem sa prodavca ne prelazi pravo vlasništva na kupca, već je za to potrebna i zakonita predaja (tradicija) predmeta kupoprodaje. Dakle, ugovor o kupovini i prodaji je samo titulus za sticanje prava vlasništva. Ako prodavač raznim kupcima prodao istu stvar, dispozitivno pravilo je da je stvar kupio onaj kupac kome je prodavac predao stvar, odmah po zaključenju ugovora ili kasnije. Drugi kupci mogu samo prema prodavcu isticati zahtjev za predaju kupljene stvari, odnosno za naknadu štete. Ako prodavac nije stvar predao ni jednom od kupaca, najjači u pravu je onaj kupac koji je prvi zaključio ugovor (prior tempore, 5

Kod nekretnina će vlasnik kupljene stvari postati onaj kupac koji se prvi uknjižio u zemljišne knjige. njegova obaveza se pretvara u obavezu naknade štete. 3. Pravo na plodove prodaje stvari u periodu od zaključenja ugovora do predaje. prodavac snosi troškove održavanja stvari za vrijeme dok od nje ima koristi.kupoprodaji "uđuture". ako za to ima interes. te prijem kupoprodajne cijene. primjenjuje se princip accessorium sequitur principale. Ako se radi o tzv. kupac snosi slučajnu propast pojedinih dijelova stvari dok se ona predaju. Ako je stvar slučajno propala kod prodavca u vrijeme dok je kupac bio u zakašnjenju (docnji). Ako rok nije određen. Od postojanja krivice prodavca zavisi da li će kupac u slučaju raskida ugovora imati i pravo na naknadu štete. Ako se radi o nezamjenjivoj stvari. ili ako se stvar preda prije roka. Ako taj dan nije posebno ugovoren. kupac može tražiti srazmjerno snižavanje kupoprodajne cijene ili raskinuti ugovor. Ukoliko bi prodavac imao nekih štetnih posljedica usljed slučajnog oštećenja i propasti stvari za vrijeme kupčevog zakašnjenja kupac će mu štetu naknaditi samo ako zakašnjenje nije mogao izbjeći. tj. Prava i obaveze ugovarača a) Obaveze prodavca . dospjeli plodovi prikupljeni do roka za predaju stvari pripadaju prodavcu. a prije predaje stvari Do predaje stvari kupcu. do predaje stvari plodovi pripadaju prodavcu. a nakon toga kupac.2. Ova pravila važe za pokretne stvari. koristi pripadaju prodavcu do dana koji je ugovoren za prenos potraživanja. odgovornost za faktičke i pravne nedostatke prodate stvari. propasti stvari krivicom prodavca. Propašću generičke stvari ne prestaje obaveza prodavca. tj.3. smatra se da je to pravo stekao onaj kupac za kojeg je dužnik najprije saznao kao za svog povjerioca. U slučaju subjektivne naknadne nemogućnosti. onda koristi pripadaju kupcu od trenutka zaključenja ugovora.prava kupca Ovdje spadaju: predaja predmeta ugovora. a nakon ovog roka kupcu. U slučaju djelimične propasti. Ako je prodavac nekolicini kupaca prodao isto imovinsko pravo. oštećenje ili propast stvari tereti kupca. pod uslovom da usljed propasti pojedinih dijelova stvar nije izgubila više od polovine svoje vrijednosti. U suprotnom oštećenje stvari ide na teret prodavca. tj. Analogno navedenom. 3. osim ako je prodavac izdvojio određenu količinu za predaju i o tome obavijestio kupca. spriječiti i otkloniti. a nakon predaje kupcu. U tom slučaju kupac je dužan prodavcu isplatiti ugovorenu kupoprodajnu cijenu. propast stvari bez krivice prodavca dovodi do prestanka ugovora tzv. Ako je stvari imala pripatke (pertinencije). Snošenje rizika za slučajno oštećenje ili propast stvari poslije zaključenja ugovora. da pertinencija dijeli sudbinu glavne stvari. kao i pravo na pripatke Ako ugovorom nije drugačije predviđeno. oštećenja stvari. rizik za slučajno oštećenje ili propast stvari snosi prodavac.quotior iure).4. bez obzira što mu se stvar neće moći predati. Kad je u pitanju korist od prenesenog potraživanja. 6 . ili što će mu se predati oštećena.objektivna naknadna nemogućnost izvršenja ugovora. 3.

Ova pravila su dispozitivne prirode. pravo izbora datuma pripada prodavcu. Sama tzv. prodavac snosi troškove pripreme stvari za predaju i same predaje. Imovinsko pravo preneseno je na kupca u trenutku zaključenja ugovora (ukoliko drugačije nije ugovoreno). Tom prilikom je nužno da prodavac kupcu preda i dokaz o postojanju tog prava. kupac nije dužan isplatiti ugovorenu cijenu prije nego što mu je data mogućnost da pregleda stvar. Predaja je izvršena onda kad prodavac prema predmetu ugovora kupca dovede u takav položaj koji kupcu omogućava nesmetano raspolaganja. Prodavac od trenutka zaključenja ugovora do predaje stvari. predaja se vrši u tom mjestu. Ako je u trenutku zaključenja ugovora ugovaračima bilo poznato gdje se stvar nalazi. osim ako iz okolnosti slučaja proizilazi drugačije. Kupac predaju prodate stvari može zahtijevati samo od prodavca ili njegovih nasljednika. niti je pristao da uzme stvar opterećenu tim pravom. a zavisi od prirode stvari. odnosno zahtjeva kupca. Ako stanje nije ugovoreno. predaja se vrši u mjestu u kome je prodavac u trenutku zaključenja ugovora imao prebivalište. c) Da je treće lice podiglo evikciju. odnosno roka za njenu predaju snosi odgovornost za faktičke i pravne nedostatke (oštećenje ili propast stvari ili njeno otuđenje trećem licu). Smatra se da je stvar predata i u slučaju kad su predati dokumenti na osnovu kojih se stvar može dobiti. mogući su slijedeći načini predaje: faktička. Prodavac nije dužan predati stvar ako mu kupac istovremeno ne isplati kupoprodajnu cijenu. već se može raditi i o vansudskom zahtjevu ako je dato dovoljno dokaza za postojanje evicentovog jačeg prava. odnosno boravište (odnosno sjedište). niti to proizilazi iz prirode samog ugovora i ostalih okolnosti. Sredstvo zaštite prava kupca u takvom slučaju je građanskopravna tužba. S druge strane. Način predaje stvari mora biti zakonit. Vrijeme predaje prvenstveno zavisi od ugovora.zahtijevanje predaje predmeta ugovora. a o čijem postojanju kupac nije obaviješten. Ako se radi o pokretnoj stvari. stvar se mora predati u stanju u kome je bila u trenutku zaključenja ugovora. Evikcija ne mora biti tužba. Evikciju može podići samo treće lice."gola tvrdnja" (bez dokaza) trećeg lica o svom jačem pravu ne smatra se evikcijom. a stvar nije predata odmah po zaključenju ugovora.da zaštiti kupca. Ako kod generičkih stvari kvalitet nije posebno ugovoren. simbolična. Ako u ugovoru nije određen rok za predaju stvari. Da bi kupac mogao ostvariti zaštitu zbog pravnih nedostataka stvari. tj. potrebno je ispunjenje slijedećih uslova: a) Da je pravni nedostatak postojao u trenutku zaključenja ugovora. a nije preciziran datum niti je određeno koja strana može izabrati datum u okviru tog perioda. b) Da kupac u trenutku zaključenja ugovora nije znao niti mogao znati za postojanje pravnih nedostataka. Ukoliko drugačije nije ugovoreno. odnosno gdje treba biti izrađena. traditio brevi manu i constitutuom possessorum. Pravni nedostaci na prodatoj stvari postoje ako na njoj postoji neko pravo trećeg lica koje isključuje. prodavac će 7 .Predaja predmeta ugovora . ZOO propisuje da je prodavac dužan predaju izvršiti "u razumnom roku s obzirom na prirodu stvari i ostale okolnosti". Ako mjesto predaje stvari nije naznačeno u ugovoru. umanjuje ili ograničava kupčevo pravo vlasništva.odgovornost prodavca i traženje zaštite kupca. d) Kupac je dužan odmah obavijestiti prodavca o evikciji i pozvati ga da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzija evidenta. ukoliko takav dokaz postoji i ako od njega zavisi ostvarenje samog prava. jer je ono postalo vlasnikom stvari. Navedenim obavezama prodavca odgovaraju prava kupca. Materijalni i pravni nedostaci na stvari . Ako bi kupac propustio pozvati prodavca. Predaja nepokretne stvari vrši se upisom u zemljišne knjige. Kad je ugovoren izvjesni period. Kupac ne može zahtijevati predaju stvari od trećeg lica kome je stvar prodata i predata. odnosno ostvarivanje vlasničkih prava. ili ako nije spreman da to učini istovremeno. Isključivo se mora predati stvar koja je naznačena u ugovoru i u ugovorenom stanju. prodavac je dužan predati stvar srednjeg kvaliteta.

ako je izjavio da stvar nema nikakvih nedostataka ili da stvar ima određena svojstva ili odlike. Da je nedostatak postojao u trenutku predaje stvari. Ako prodavac nije bio prisutan. prodavac garantuje veritet. kupac će ga obavijestiti u roku od 8 dana (odnosno kod ugovora o privredi bez odlaganja) od dana izvršenog pregleda. Da je nedostatak bio skriven. Kupac ima pravo i na naknadu pretrpljene štete. osim u slučaju ako je u trenutku zaključenja ugovora prodavcu bio ili morao biti poznat neki nedostatak u njegovom pravu. d. odnosno u trenutku prelaska rizika sa prodavca na kupca. stvar nema svojstva i odlike koje su izričito ili prećutno ugovorene odnosno propisane. Dakle. što zavisi od toga da li se svrha ugovora usljed nedostataka može ostvariti ili ne. tako da ga kupac nije mogao primijetiti upotrebom dužne pažnje. Međutim. 4. kupac može pozvati prodavca na odgovornost ako je nedostatak ustanovio u roku od 6 mjeseci od prijema stvari. Prava kupca su kao i u slučaju prodaje stvari. uz konkretno navođenje nedostataka). stvar nema potrebna svojstva za redovnu upotrebu i promet. Ako je kupac evicentu isplatio određenu sumu novca da bi ovaj odustao od svog očiglednog prava povodom stvari. prodavac se može osloboditi odgovornosti ako kupcu naknadi isplaćeni iznos i pretrpljenu štetu. ili da mu preda drugu stvar bez nedostatka. nema pravo raskida ugovora. tj. Kad je u pitanju prodaja prava. U slučaju ispunjenja navedenih uslova. na siguran način i dokumentovano (pismenim putem. Ništavost postoji i ako je prodavac takvu odredbu nametnuo koristeći svoj monopolski položaj. osim ako je u vrijeme zaključenja ugovora znao za mogućnost da mu stvar bude oduzeta ili pravo ograničeno. c. Ako se ispune naprijed navedeni uslovi. b. Ovakva klauzula se smatra valjanom. kupac ima slijedeća prava: 1. ako je prodavac predao stvar koja nije vjerna uzorku ili modelu. 2. U suprotnom gubi pravo koje mu pripada po tom osnovu. Ako je nedostatak bio skriven. Ugovorom se može odrediti duži rok. pa se ustanovi kasnije. prodavac će odgovarati i za nedostatke koje je kupac lako mogao primijetiti. Prodavac kupcu odgovara i za posebna ograničenja javnopravne prirode koja kupcu nisu bila poznata. stvar nema potrebna svojstva za posebnu upotrebu za koju je kupac nabavlja. Kod generičkih stvari kupac može samo tražiti isporuku drugih stvari i time održati zaključeni ugovor. 3. Materijalni nedostaci postoje ako: 1. Da je kupac blagovremeno obavijestio prodavca o postojanju nedostataka na stvari. U tom slučaju pomenuta klauzula je ništava. Ako je prodavac prisustvovao pregledu stvari od kupca. te da je prodavca o tome obavijestio u roku od 8 dana (u privredi bez odlaganja) od dana kad ga je otkrio. kupac je dužan svoje primjedbe zbog vidljivih nedostataka saopštiti prodavcu odmah. U ugovoru ne smije stajati odredba da se kupac odriče zaštite zbog materijalnih nedostataka. a koja je bila poznata prodavcu ili mu je morala biti poznata. 8 . a on o njemu nije obavijestio kupca. Odredba o isključenju ili ograničenju odgovornosti za materijalne nedostatke će biti ništava ako je nedostatak bio poznat prodavcu. a nije ih saopštio kupcu. Uslovi za odgovornost prodavca za materijalne nedostatke su: a.biti oslobođen odgovornosti ali pod uslovom da dokaže da bi se njegovim učešćem evikcija pokazala potpuno ili djelimično neosnovana. a prodavac je za njih znao ili je znao da se mogu očekivati. postojanje prava i nepostojanje pravnih smetnji za njihovo ostvarenje. e) Odgovornost prodavca kupcu za pravne nedostatke ne smije biti ugovorom isključena ili ograničena. osim ako su uzorak ili model pokazani samo radi obavještavanja. U tim slučajevima ima samo pravo na povrat iznosa koji je isplatio na ime kupoprodajne cijene. Zahtijevati od prodavca da ukloni nedostatak ako je to moguće. kupac ostvaruje pravo na raskid ugovora i povrat isplaćene cijene ili na srazmjerno sniženje cijene.

pa samo neke stvari imaju nedostatak. jer se teži održanju ugovora koliko god je to moguće. kupac može zahtijevati novo sniženje kupoprodajne cijene ili raskinuti ugovor. pa se naknadno otkrije neki drugi nedostatak u predviđenom roku (6 mjeseci). mjesto. S druge strane. Kupac neće moći raskinuti ugovor ako više nije u mogućnosti da stvar vrati u stanju u kome ju je primio. Pravo kupca se gasi po isteku jedne godine od dana odašiljanja obavještenja prodavcu. kupac ima pravo raskinuti ugovor ili srazmjerno sniziti kupoprodajnu cijenu. Izuzetak je ako predate stvari čine jednu cjelinu tako da bi njihovo razdvajanje bilo štetno. Ako prodavac u razumnom roku ne izvrši opravku odnosno zamjenu. Prodavac je dužan kupoprodajnu cijenu primiti pod ugovorenim uslovima (vrijeme. Ako samo dio prodate stvari ima nedostatke. Jedini uslov je da se sa stvari postupalo na uobičajeni način. te naknade štete koju je eventualno pretrpio od trenutka kad je zatražio opravku ili zamjenu. način). Uz navedeno. Ako je stvar propala od događaja koji se kupcu ne može staviti na teret. Isto važi i za neisporučeni dio stvari. Kad je istim ugovorom i za istu cijenu prodato više stvari ili jedna skupina stvari (npr. ako u ovoj situaciji kupac raskine ugovor samo u pogledu stvari koje imaju nedostatak. Ako je do propasti došlo prilikom samog pregleda stvari. prodavac pada u zakašnjenje.zahtjev prijema kupoprodajne cijene. sa svim posljedicama koje iz tog proizilaze. a ne i ostalih. odnosno količina čini cjelinu sa nepredatim dijelom. Od odgovornosti za materijalne nedostatke stvari treba razlikovati garanciju za ispravno funkcioniranje predate stvari. odnosno sudu. Od ovog pravila postoje 3 izuzetka: 1. ugovor se smatra raskinutim. Pravila o garanciji se primjenjuju odmah po ustanovljavanju neispravnog funkcioniranja stvari. 3. Ako se stvar ne može vratiti iz razloga što je propala ili oštećena zbog postojanja nedostatka na stvari. pa do trenutka kad je ista i izvršena. 3. Jednostrano raskinuti ugovor. kupac bi mogao raskinuti ugovor samo u pogledu tog dijela. biblioteka knjiga). Ako se odlučio na sniženje kupoprodajne cijene. tako da kupac ima interes da primi stvar u cjelini. smatraće se da je prihvatio i taj višak i kupac će biti dužan da ga plati po istoj cijeni koja je ugovorena. U tom slučaju kupac može raskinuti cio ugovor.2. Prodavac je takođe dužan primiti 9 . a taj nedostatak je razlog za raskid ugovora. U oba slučaja kupac može raskinuti ugovor samo ako predati dio. Ako prodavac u razumnom roku ne otkloni ustanovljeni nedostatak. kupac bi mogao raskinuti ugovor samo u pogledu tih stvari. 2. prodavac može raskinuti ugovor u pogledu ostalih stvari. Kupac po toj osnovi ima pravo popravka ili zamjene cijele stvari. a kupac u razumnom roku ne prihvata višak. kupac ima i pravo na naknadu pretrpljene štete. Prijem kupoprodajne cijene . Ako se kupac po isteku naknadno ostavljenog roka ne izjasni koje će od naprijed pomenutih prava koristiti. Obično se daje ugovaranjem odnosne klauzule u osnovnom ugovoru. ako kupac nije primio cjelokupnu količinu odjednom. Kupac je prvenstveno orijentisan na zahtjev za urednim izvršenjem ugovora. Ako to bez razloga odbije. Radi se o prekluzivnom roku unutar kojeg kupac može zahtjev za ostvarenje svojih prava istaći prodavcu. Ako je kupac primio veću količinu generičkih stvari od one koja je ugovorena. a taj dio može biti samostalan. Njome prodavac garantira ispravno funkcioniranje prodate stvari tokom određenog perioda vremena (garantni rok). kupac zadržava pravo raskida ugovora ili zahtjeva za sniženje kupoprodajne cijene. Kupac može i bez čekanja raskinuti ugovor ako mu je prodavac saopštio da ne namjerava otklanjati nedostatke ili ako iz okolnosti konkretnog slučaja očito proizilazi da prodavac neće moći ispuniti ugovor ni u naknadnom roku. Zahtijevati sniženje cijene (bonifikacija). koji je vršen na uobičajeni način.

"skladište". FOR). prodavac je obavezan robu utovariti na toj drugoj stanici. b) Obaveze kupca . Jedno od tih pravila je da se isplata vrši odjednom. Prijem kupljene stvari . ako je kupac blagovremeno odredio neku drugu stanicu. ako kupac na vrijeme ne isplati kupoprodajnu cijenu. Mjesto isplate je mjesto prebivališta (sjedišta) prodavca. Izraz "franco brod" (FOB). uz naznaku o kojoj granici se radi.sukcesivne isporuke prodate stvari. Međutim. Izraz "franco državna granica". "sa".kupoprodajnu cijenu i od trećeg lica koje za to ima ovlaštenje po zakonu ili ugovoru. ako drugačije ne proizilazi iz okolnosti posla. snošenje troškova isporuke i prijevoza robe i sl. s tim što razliku nastalih troškova (u odnosu na utovar na najbližoj stanici) snosi kupac. pravo zahtjevanja isplate prelazi i na nasljednike prodavca. uz naznaku "fabrika". znači da je prodavac dužan ugovorenog dana ili u ugovorenom roku staviti kupcu na raspolaganje robu na mjesto na kome će se izvršiti isporuka robe i njen utovar u prevozno sredstvo koje kupac treba staviti na raspolaganje. Izraz u ugovoru "franco". "rudnik". ako se cijena ne mora platiti u trenutku prijema stvari. Prodavac ima pravo i na zakonske kamate. Obaveza isplate kupoprodajne cijene prelazi i na nasljednike kupca. kojima se daje tačno određeno značenje. fakture i ostalih dokumenata. Troškove i rizik u vezi sa robom snosi prodavac do trenutka do koga je kupac bio dužan preuzeti robu. ali ne snosi troškove prevoza do mjesta opredjeljenja. "mlin". onda se cijena plaća u mjestu prijema stvari. ili ako se kupac tome ne protivi. Ako kupac svoja plaćanja obično vrši čekom. 3.5. "ab". ili nije drugačije ugovoreno. kao i uvozne carine i druge troškove i takse u vezi sa uvozom robe u zemlju opredjeljenja. Izraz "franco vagon" bez naznake utovarne stanice. Ako način izvršenja ove obaveze kupca nije regulisan ugovorom. prelaska rizika sa prodavca na kupca. znači da je prodavac dužan robu utovariti u vagon i predati na otpremu za ugovorenu uputnu stanicu. Kupac je dužan da učini sve što se od njega traži da bi mu prodavac mogao predati stvar. Prodavac snosi sve troškove oko pribavljanja i legalizovanja uvjerenja o porijeklu robe. znači da je prodavac dužan blagovremeno poručiti vagon i u ugovorenom roku (ili ugovorenog dana) utovariti robu u vagon na određenoj utovarnoj stanici.zahtijevanje prijema kupljene stvari. Izraz "franco vagon" (FOT. Ovoj obavezi prijema odgovara pravo kupca da od prodavca zahtijeva prijem kupoprodajne cijene.zahtijevanje isplate. uz naznaku utovarne stanice. kupac pada u zakašnjenje.prava prodavca Isplata kupoprodajne cijene . Prodavac je dužan da o svom trošku nabavi potrebne prevozne isprave. znači da je prodavac dužan robu utovariti na stanici koja mu je najbliža. Transportne klauzule Primjenom transportnih klauzula regulišu se pitanja isporuke robe. Prodavac snosi sve troškove i rizik do izvršenog utovara robe u vagon. Ako mora. Kupac je dužan obezbijediti brod ili brodski prostor i blagovremeno obavijestiti 10 . Ako to bez razloga na učini ili ako odbije prijem kupljene stvari. U slučaju tzv. S druge strane. kupac je dužan isplatiti cijenu za svaku isporuku u trenutku njenog preuzimanja. već primljenu stvar vratiti ili kupoprodajnu cijenu deponovati kod suda u korist prodavca. primjenjuju se dispozitivna pravila. Prodavac snosi sve troškove i rizik do trenutka prelaska robe preko brodske ograde. Ako prodavac odbija primiti kupoprodajnu cijenu kupac može odbiti prijem kupljene stvari. "iz". prodavac ne može zahtijevati da mu se isplata izvrši u kešu. uz naznaku luke ukrcavanja znači da je prodavac dužan isporučiti robu na palubu određenog broda u ugovorenoj luci. Radi se o upotrebi određenog izraza ili skupini slova.

Ako ugovarač namjerno nije ispunio svoju obavezu ili je postupio na prevaran način. a došlo je do raskida ugovora od strane jednog ugovarača. NAKNADA ŠTETE U SLUČAJU RASKIDA UGOVORA O KUPOPRODAJI Ugovarač koji je iskoristio zakonsko pravo raskida ugovora zbog njegove povrede od strane drugog ugovarača ima pravo i na naknadu štete koju zbog toga trpi. 11 . Analogno važi i za slučaj ako je kupac raskinuo ugovor zbog njegove povrede od strane prodavca. Prodaja. U protivnom su mogući prigovori kod postavljanja zahtjeva za naknadu štete. U suprotnom drugi ugovarač može tražiti da mu se srazmjerno tome smanji obaveza naknade štete. Ovakva ugovorna odredba smatra se nemoralnom i time ništavom. odnosno kupovina stvari radi pokrića. Ugovorom se može odrediti najviši iznos naknade štete za povredu ugovora. Ugovarač koji je raskinuo ugovor ima pravo na naknadu obične štete i izmakle dobiti. mjestu. Odgovornost za posljedice nastale usljed namjere ili krajnje nepažnje (dolus ili culpa lata) se ne može unaprijed isključiti ugovorom. kao i da snosi sve troškove zbog neurednog obavještavanja ili kašnjenja broda. Visina naknade ustanovljava se prema prometnoj vrijednosti stvari u vrijeme donošenja odluke. Ako je prodavac raskinuo ugovor zbog njegovog neizvršenja od strane kupca. on nema pravo i na apstraktnu štetu. drugi će imati pravo na naknadu cjelokupne štete koja mu je nastala zbog povrede ugovora. vremenu i uslovima ukrcavanja. drugi ugovarač može zahtijevati razliku između cijene određene ugovorom i te tekuće cijene koja je važila na dan raskida ugovora na tržištu mjesta u kome je ugovor zaključen. Jedno drugo isključuje. od kupca može zahtijevati naknadu štete koju je zbog toga pretrpio (razlika u cijeni). Do trenutka postavljanja robe uz bok broda prodavac snosi troškove i rizik u vezi sa robom. Ugovarač koji vrši prodaju odnosno kupovinu radi pokrića. Kad predmet kupoprodaje ima tzv. mora u svemu savjesno postupati i stvar prodati što skuplje. znači da je prodavac dužan postaviti robu uz bok broda. odnosno po isteku naknadnog roka (ako je takav rok ostavljen). oštećeni nevini ugovarač bi ipak imao pravo na potpunu naknadu (dakle bez obzira na odredbu o najvišem iznosu). Ako tom prodajom ne postigne ranije ugovorenu cijenu. Ugovarač koji se poziva na povredu ugovora dužan je preduzeti sve razumne mjere da smanji štetu koja mu je izazvana tom povredom. Apstraktna šteta. na dohvat brodske ili kopnene dizalice u toj luci. To je tzv. Izraz "franco uz bok broda" (FAS) uz naznaku luke.tekuću cijenu. Ugovarač koji namjerava prodati odnosno kupiti stvar radi pokrića.apstraktna šteta. Isključenje odgovornosti moguće je za običnu nepažnju (culpa levis). koje je drugi morao predvidjeti u vrijeme zaključenja ugovora a s obzirom na činjenice koje su mu bile ili morale biti poznate.prodavca o brodu. odnosno kupiti što jeftinije. dužan je o toj namjeri odmah obavijestiti drugog ugovarača. Ako se ugovarač koji je raskinuo ugovor odluči za prodaju odnosno kupovinu radi pokrića. 5. ali se može tražiti i poništenje ove ugovorne odredbe ako je ona proizvod neravnopravnih odnosa ugovornih strana ili monopolističkog položaja one strane koja se na tu odredbu poziva. I prodaja i kupovina za pokriće trebaju biti izvršeni u razumnom roku po isteku roka za predaju (isporuku) stvari. Ako je šteta nastala usljed namjere ili krajnje nepažnje. prodavac može stvar koja je bila predmetom ugovora sada prodati trećem licu. s tim što taj iznos ne smije biti u očitoj nesrazmjeri sa štetom.

gdje se cijena plaća u ratama. mora biti sastavljen u pisanoj formi. rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari snosi kupac od trenutka kad mu je stvar predata. 12 . u slučaju spora odlučuje sud.2. ono postaje vlasnikom stvari.rokovi dospjelosti pojedinih otplata. Izuzetak postoji u slučaju nepokretne stvari. Prodavac može samo tražiti izvršenje obaveze. tj. .prigovor opasnosti.clausula pactum reservati dominii. Ova vrsta ugovora najčešće se primjenjuje u izdavačkoj djelatnosti. on na raspolaganju ima tzv.ukupan iznos svih obročnih otplata. . ne djeluje prema savjesnim trećim licima. Kupoprodaja na poček Kupoprodaja na poček (na kredit. a kupac će biti dužan platiti kupoprodajnu cijenu u određenom roku po prijemu stvari. Međutim. Clausula pactum reservati dominu dejstvo ima među ugovaračima. Ako ustanovi da kupac neće biti u mogućnosti da isplati kupoprodajnu cijenu. VRSTE UGOVORA O KUPOVINI I PRODAJI 5. Da li pomenuta opasnost zaista i postoji. . prodavac može tim prigovorom ustvari odbiti izvršenje svoje obaveze dok kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu ili ne obezbijedi njeno izvršenje. Prodavac po pravilu više ne može prodatu stvar vindicirati niti raskinuti ugovor zbog neizvršenja obaveze kupca. dok će prodavac svoju obavezu izvršiti u određenom roku. 5. Time kupac preuzimanjem stvari stiče samo pravo posjedovanja i korištenja stvari. ako treće lice teretnim pravnim poslom savjesno pribavi stvar od kupca (dakle ako treće lice nije znalo da kupac nije vlasnik stvari). Dakle.1.5. mada još uvijek nije vlasnik stvari. moraju biti navedene i slijedeće činjenice: . radi se o situaciji obrnutoj u odnosu na kupoprodaju na poček. gdje se odredba o zadržavanju prava vlasništva unosi u zemljišnu knjigu i kao takva ima stvarnopravni karakter. isplatu cijene i zahtijevati naknadu štete ako su za to ispunjeni uslovi. s tim što se ne može pojaviti clausula pactum reservati dominii. I kod kupoprodaje na poček kupac postaje vlasnik stvari u trenutku kad istu preuzme. Zbog navedeno se prodavac ne može koristiti prigovorom neizvršenja ugovora. na veresiju) postoji u slučaju kad je ugovorom predviđeno da je prodavac dužan da prvi ispuni svoju obavezu predajom stvari. S obzirom na to.visinu pojedine otplate. pored predmeta i cijene. kojom prodavac zadržava pravo vlasništva do konačne isplate kupoprodajne cijene. Kupcu je uvijek dozvoljeno da ostatak kupoprodajne cijene isplati odjednom. Dakle. U takvom slučaju prodavac nema pravo na ugovorenu kamatu za predviđeni period otplate. U svemu važi ono što je rečeno za kupoprodaju na poček. Ako ništa nije posebno ugovoreno. Ovakav kupoprodajni ugovor.broj pojedinih otplata. tj. Takva odredba u ugovoru bila bi ništava. Ako dođe do raskida ugovora. U ugovoru. Zbog navedenog se u kupoprodajni ugovor često unosi tzv. prodavac je dužan kupcu predati predmet ugovora po isplati zadnjeg obroka kupoprodajne cijene. bez obzira na to što još nije isplatio kupoprodajnu cijenu. Podvrsta kupoprodaje na poček je kupoprodaja na otplatu ili kupoprodaja sa obročnim otplatama cijene. Kupac ima pravo naknade nužnih troškova. uzimajući u obzir i onu koja je izvršena u trenutku zaključenja ugovora. prodavac je obavezan kupcu vratiti primljene rate sa zakonskom kamatom. računajući od dana kad ih je primio. Pretplatna kupoprodaja Kod pretplatne kupoprodaje kupac je dužan prvi ispuniti svoju obavezu (isplatiti cijenu).

boju. posljedica zavisi od toga gdje je proba izvršena.5. Kupoprodaja na probu Kupoprodaja na probu (uslovna kupoprodaja. kupac ne mora obrazlagati negativnu izjavu o rezultatu probe. Ako kupac ne dostavi specifikaciju u ugovorenom roku. Ako je proba izvršena kod kupca. a raskida se izjavom kupca da probom nije zadovoljan. Ako postoji nesaglasnost između tog opisa i stvarnog kvaliteta uzorka. 5. ako su mu poznate kupčeve potrebe. prodavac će mu dati naknadni rok. proba se ima izvršiti u primjerenom roku koji odredi prodavac. zavisi od sporazuma stranaka. ukoliko mu ugovorom nisu data neka šira ovlaštenja. Ako je unutar roka pretežnim dijelom isplatio kupoprodajnu cijenu. da ostaje kod ugovora. smatra se da do zaključenja ugovora nije ni došlo.3. Rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari za vrijeme probe snosi prodavac. Od navedenog zavisi i trenutak prelaska prava vlasništva na stvari sa prodavca na kupca. Da li će to biti suspenzivni ili rezolutivni uslov. Ako se kupac u određenom roku ne izjasni o rezultatima probe. specifikacija koju je obavio prodavac smatra se valjanom. Ako kupac to ne učini. specifikacija se mora dati u formi u kojoj je zaključen i ugovor. ono se određuje prema prirodi stvari i prirodi same probe. a kupac u ugovoru zadržava pravo da naknadno odredi neko od svojstava kupljene stvari (npr. Ugovorom se određuje rok trajanja probe. U ovom slučaju prodavac je dužan kupca obavijestiti o detaljima specifikacije i ostaviti mu mogućnost da u određenom roku izmijeni te detalje. pa da se nakon toga definitivno izjasni o njenoj kupovini. Ako tog sporazuma nema. istekom roka za izjašnjavanje smatra se da je roba zadovoljila kupca i ugovor se ne može raskidati. odlučujući za izvršenje ugovora biće opis naveden u ugovoru. Kupac se može i prije isteka roka izjasniti o probi. Ako ugovorom nije određeno drugačije. ako drugačije nije određeno ugovorom. a on to ne učini. pa ako je ne dostavi ni u naknadnom roku prodavac može: . Isto važi u slučaju ako je kupac počeo raspolagati sa stvari ili je koristiti na način koji nije u skladu sa potrebama probe. Specifikaciona kupoprodaja Specifikaciona kupoprodaja postoji kad je predmet ugovora određen samo po vrsti i količini. 13 . 5. Ako se proba vrši kod kupca. Kod suspenzivnog uslova dejstvo je odloženo do izjave kupca o rezultatu probe. a ne sam kvalitet određenog uzorka.odustati od ugovora uz zahtjev za naknadu štete. Kupoprodaja po uzorku Kod kupoprodaje po uzorku uzorak je osnov za utvrđivanje kvaliteta prodate stvari. kupoprodaja na ogled) postoji u slučaju kad je ugovorom kupcu dato pravo da isproba stvar koju kupuje. Ako se vrijeme ne može ni po tome odrediti. radi se o rezolutivnom uslovu. Kod rezolutivnog je ugovor odmah proizveo dejstvo. Osim toga. Ako u ugovoru ništa nije precizirano. odredba o probi se smatra suspenzivnim uslovom ako stvar nije predata kupcu. dimenzije i sl). pa kupac izjavi da mu stvar odgovara tj. Specifikacijom se naziva izjava kojom kupac pobliže određuje svojstva kupljene stvari. Odredba o probi ima karakter uslova. Kupac se prilikom dostave specifikacije mora držati u granicama osobina koje stvar redovno može imati. eventualno način mjesto i vrijeme izvršenja. niti se to može odrediti po prirodi posla. Kupac ima pravo raskinuti ugovor ako prodata stvar ne odgovara uzorku. od tog trenutka rizik prelazi na njega. rizik će na kupca preći ako je istekao rok do kojeg se kupac trebao izjasniti ili vratiti stvar.4. Prodavac svoju obavezu može izvršiti tek nakon što primi specifikaciju od kupca.izvršiti specifikaciju. Ugovarači mogu u ugovor unijeti i opis kvaliteta uzorka. . Ako je stvar predata. Ako vrijeme probe nije ugovoreno. a ako je proba izvršena kod prodavca.5. smatra se da je zadovoljan robom.

ili nekoj drugoj cijeni naznačenoj u ugovoru. ali ga slučajna propast tereti i do raskidanja ugovora u tom slučaju ne može doći. Redovni troškovi održavanja stvari se ne nadoknađuju. a najracionalnijim se smatra shvatanje da je ta odredba po svojoj prirodi ugovorno ovlaštenje za zaključenje opcionog ugovora od strane prodavca povodom prodate i predate stvari. Ako bi stvar propala usljed krivice prvog kupca ili bila otuđena trećem licu. Ako uzoraka ima više. Ako je stvar predata prvom kupcu. po viđenju) postoji kad se kupuje ono što je viđeno.ako se stvar troši usljed upotrebe. a za nekretnine 1 godina. Prihvaćeno je shvatanje da bi se i ranijem kupcu trebalo omogućiti da pristane na uslove kupoprodaje koje nude drugi.7. te da na taj način zadrži ugovor na snazi. on je jedino odlučujući za određivanje kvaliteta prodate stvari. Kupoprodaja uđuture Kupoprodaja uđuture (napoprijeko. ako za to pogoršanje nije kriv prodavac i ako stvar time ne gubi preko polovine vrijednosti. Troškovi se nadoknađuju srazmjerno povećanju vrijednosti stvari. Odgovornost prodavca za nedostatke prodate stvari postojaće samo u slučaju ako stvar nema sve one kvalitete koje joj je prodavac pripisivao. Odredba o nalaženju boljeg kupca po svojoj pravnoj prirodi je uslov (rezolutivni ili suspenzivni .8.Ako postoji samo jedan uzorak. prvi kupac bi odgovarao za svu štetu koju bi prodavac pretrpio zbog nemogućnosti realizacije novog ugovora. 5. a i trećem licu se može dozvoliti da označi taj uzorak. odnosno u stanju u kojem se nalazi u trenutku stavljanja zahtjeva za otkup . 5. Prodavcu se daje pravo da jednostranom izjavom volje u određenom roku dovede do zaključenja novog kupoprodajnog ugovora povodom iste stvari. Kupoprodaja sa pravom otkupa Kupoprodaja sa pravom otkupa postoji u slučaju kad se u ugovor ugradi odredba po kojoj prodavac ima pravo da od kupca u određenom roku može otkupiti prodatu stvar po istoj kupoprodajnoj cijeni. 5. s tim što je on sada u ulozi kupca.zavisi od toga da li je stvar predata prvom kupcu ili ne). on je za pokretne stvari 3 dana.6. Ako taj rok nije određen ugovorom. prodavac bi mogao zahtijevati predaju stvari od trećeg lica. Dokaz bi mogao biti ponuda trećeg lica. pa dođe do raskida ugovora. Prodavac koji želi iskoristiti pomenuto pravo mora dokazati da je našao kupca koji nudi povoljnije uslove. Kupoprodaja pod uslovom boljeg kupca Ova vrsta kupoprodaje postoji kad se u ugovoru nalazi odredba po kojoj se prodavcu daje pravo da odustane od ugovora ukoliko u određenom roku nađe boljeg kupca. u ugovoru se ne određuje kvalitet niti kvantitet stvari. već i na druge uslove (način i rok plaćanja. način pakovanja i sl). Ako je treće lice nesavjesno. Kupac će odgovarati samo za pogoršanje stvari do kojeg je došlo njegovom krivicom. Kod ove kupoprodaje ne dolazi u obzir primjena instituta prekomjernog oštećenja. tj. Kupac snosi rizik pogoršanja prodate stvari od trenutka zaključenja ugovora pa do isteka roka za predaju stvari. Vanredne troškove i troškove u vezi poboljšanja vrijednosti stvari prodavac će prilikom otkupa nadoknaditi kupcu. Stvar koja se otkupljuje mora se predati u onakvom stanju u kakvom je predata. Time se faktički do određenog roka ograničava kupčevo pravo raspolaganja sa stvari. Pravna priroda ove ugovorne odredbe je sporna. Slučajno pogoršanje stvari u roku određenom za nalaženje boljeg kupca ne tereti prvog kupca. pa i sam zaključeni ugovor sa trećim licem. kvalitet prodate stvari određuje se prema uzorku koji se utvrdi kao autentičan uzorak. 14 . a koristi koje su eventualno imali do raskidanja ugovora ugovarači zadržavaju za sebe. Autentični uzorak se oibčno obilježava pečatom ugovarača. kupljena stvar i primljena cijena se vraćaju. To se ne odnosi samo na cijenu.

Opterećenje stvari nema dejstvo prema prodavcu ukoliko je treće lice znalo ili moralo znati za postojanje prava otkupa u korist prodavca. obzirom na načelo javnosti zemljišnih knjiga. ili taj iznos deponovati kod suda. Ako raniji prodavac ne prihvati uslove ponude. onda i izjava o otkupu mora biti učinjena u istoj formi. Kupac može odvojiti dodatke koje je učinio na stvari ako je to moguće bez oštećenja same stvari. odnosno davati joj neke dodatke. Različita su mišljenja o trajanju prava otkupa ukoliko rok nije naznačen u ugovoru. Kupoprodaja sa pravom preče kupnje Ova kupoprodaja postoji kad se u ugovoru nalazi odredba koja obavezuje kupca da eventualnu prodaju kupljene stvari najprije ponudi prodavcu. Ovo pravo se čak ne može ni ugovoriti u korist trećeg lica. Dakle. Ako u ugovoru nije naznačen rok do kojeg prodavac treba da se izjasni o ponudi. Osim saopštenja. Ako se radi o nekretnini i pravo otkupa je upisano u zemljišne knjige. 5.10.Priraštaji koje je stvar stekla pripadaju prodavcu. da stvar želi otkupiti. Prodavac svoje pravo ne može prenijeti na treće lice. 5. dispozitivno pravilo je da je taj rok mjesec dana od dana prijema ponude. Kupoprodaja sa pravom preprodaje Kupoprodaja sa pravom preprodaje postoji kad se u ugovori predvidi pravo kupca da u određenom roku može vratiti kupljenu stvar. Prodavac to može spriječiti ako kupcu isplati vrijednost dodatka. ovo pravo prestaje u roku od 5 godina od dana zaključenja ugovora. njih kupac (tj. s tim da mu prodavac vrati kupoprodajnu cijenu. prodavac mora pokazati i spremnost da prilikom preuzimanja stvari isplati kupoprodajnu cijenu. Može se koristiti samo u vremenu naznačenom u ugovoru. Pravo otkupa djeluje samo inter partes. Ugovorom se može predvidjeti kraći. radi se o slučaju obrnutom u odnosu na kupoprodaju sa pravom otkupa. ali ne i duži rok. U suprotnom mu kupac nije dužan vratiti kupljenu stvar. tj. prodavac je dužan isplatiti cijenu ugovorenu sa trećim licem. Istovremeno sa izjavom da on kupuje stvar. odgovaraće za štetu koju je na taj način prouzrokovao prodavcu. to pravo traje za života prodavca.novi prodavac) slobodno određuje. Ako se radi o formalnom ugovoru. ali ako kupac otuđi stvar trećem licu prije nego što ju je ponudio prodavcu. od savjesnog trećeg lica prodavac ne može zahtijevati izvršenje svog prava otkupa. savjesno treće lice postaje vlasnikom stvari. Ranijem prodavcu ne mora ponovo dostavljati ponudu samo ako se raniji prodavac na prethodnu izjasnio kako ga kupovina stvari ne interesuje bez obzira na uslove prodaje. tj. Ako se radi o nekretninama i pravo preče kupnje je upisano u zemljišne knjige. Uslovi pod kojima se stvar prodaje moraju biti navedeni u ponudi. On u takvom slučaju može samo tražiti naknadu štete od kupca. Po jednima. s tim što su uloge ugovarača zamijenjene. raniji prodavac može u roku od 6 mjeseci od dana saznanja za sklapanje ugovora kojim je stvar pribavljena tražiti poništenje tog ugovora i zahtijevati da se stvar proda i preda njemu pod istim uslovima. Pravo otkupa prodavac ostvaruje saopštavanjem kupcu u bilo kojoj formi. Sve što je rečeno za kupoprodaju sa pravom otkupa važi i za kupoprodaju sa pravom preprodaje. Oni ne moraju biti isti kao kod prethodne kupoprodaje. treće lice se uvijek smatra nesavjesnim. Pravo preče kupnje je čisto lično pravo (nije prenosivo niti nasljedivo). Prema tome. Ovo pravo djeluje samo prema kupcu. Na to je obavezan kod svake izmjene uslova prodaje. Ako je treće lice nesavjesno. ono djeluje i u odnosu na treća lica. a ako u ugovoru nije ništa naznačeno. Za vrijeme trajanja prava otkupa.9. a po drugima ono treba da je vremenski ograničeno. a takvu ponudu kasnije ne prihvate ni treća lica pa prodavac izmijeni uslove prodaje. dužan je novu ponudu ponovo najprije uputiti ranijem prodavcu. Prodavac nije obavezan da stvar i kupi kad mu se ona ponudi na prodaju. kupac ne može opterećivati stvar niti na njoj vršiti neke suštinske promjene. 15 .

Ovo pravo zakon obično konstituira u korist suvlasnika nekretnine. 5. ovaj ga može tužiti i tražiti njenu isplatu. Suvlasništvo se uglavnom pojavljuje povodom nekretnina. Pravo preče kupnje poljoprivrednog zemljišta (pravo preče kupnje od fizičkih lica pripadalo je poljoprivrednim organizacijama). Prema Zakonu o svojini na dijelovima zgrada.U pojedinim slučajevima pravo preče kupnje u korist nekih lica propisano je zakonom.Zakon o dopunama Zakona o prometu zemljišta i zgrada). 16 . s tim da je ovaj za određeno vrijeme i određenu cijenu proda trećem licu. a prodaje nekretnine. ne radi se o zamjeni već o kupoprodaji. dužan je to preporučenim pismom ili podneskom preko suda ponuditi na prodaju licu koje na stanu ili dijelu zgrade ima stanarsko pravo. Pravo preče kupovine spomenika kulture (pravo preče kupovine pripada općini na čijem području se spomenik nalazi . ili je prodaja prikrivena zamjenom. Ako nalogoprimac po isteku ugovorenog roka ne isplati nalogodavcu kupoprodajnu cijenu. Pravo preče kupnje suvlasnika i zajedničara u pravu. Ako nosilac stanarskog prava ne odgovori pozitivno u roku od 30 dana. UGOVOR O PROMJENI (ZAMJENI) 1. Pravo kupnje pri otpustu državljanstva (državljanin koji je tražio otpust. oni mogu u roku od 30 dana od dana upisa u zemljišne knjige tužbom tražiti poništenje ugovora i da se njima taj suvlasnički dio proda pod istim uslovima. Izuzetak je kad oba ugovarača jedan drugom daju novac (npr. Ako se ne mogu sporazumjeti o tome ko će od njih kupiti dio koji se prodaje. OPĆENITO Ugovor o promjeni postoji kad jedan ugovarač prenosi vlasništvo određene stvari na drugog ugovarača.Osnovni zakon o šumama). poklonom ili na drugi način. Tužba zbog povrede prava preče kupnje podnosi se u roku od 30 dana od dana kad je imalac prava preče kupovine saznao za prodaju u uslove prodaje (subjektivni rok). ali samo pod istim uslovima ili za višu cijenu. Ako je suvlasnik prodao svoj dio trećem licu bez ponude ostalim suvlasnicima. kupac). ali ako je u tom roku ne proda ili ne vrati onome od koga je primio. Jedan od suvlasnika koji želi prodati svoj dio dužan je o tome obavijestiti ostale suvlasnike radi korištenja njihovog prava preče kupnje. ili stan kao poseban dio zgrade. Pravo preče kupnje historijsko-arhivskog materijala (Zakon o Arhivi Jugoslavije. koji zauzvrat prenosi vlasništvo neke druge stvari na prvog ugovarača. fizičko ili pravno lice koje namjerava prodati porodičnu ili stambenu zgradu. smatraće se da ju je sam kupio. za manje apoene). a 1 godina od upisa ako su imaocu prava nuđeni nepovoljniji uslovi od onih pod kojima je prodaja izvršena. Objektivni rok je 6 mjeseci od dana upisa u zemljišne knjige. Pravo preče kupovine šuma (imale su ga organizacije koje gazduju šumama . Prodajni nalog Prodajni nalog je vrsta kupoprodajnog ugovora po kome jedno lice (nalogodavac. Lica koja zaključuju ovaj ugovor nazivaju se razmjenjivači. zajedničara u pravu. prodavac) prodaje pokretnu stvar drugom licu (nalogoprimac. srazmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima na stvari. Pravo preče kupnje nosioca stanarskog prava. preostali suvlasnici ga kupuju zajednički. U tom slučaju se ponovo radi o zamjeni. iste mora ponuditi prvenstveno općini na čijem području se nekretnina nalazi .Osnovni zakon o zaštiti spomenika kulture). ponuđač može tu zgradi ili dio zgrade prodati trećem licu.11. (vlasništvo ili pravo raspolaganja) Ako jedan od ugovarača daje novac za naknadu. Trajanje zakonskog prava preče kupnje nije ograničeno. bliskih srodnika i sl. Arhiv SFRJ imao je pravo preče kupovine arhivske građe od posebnog interesa za Federaciju).

Ugovor je samo titulus za sticanje prava raspolaganja. jer je ugovor saglasna izjava volja obaju ugovarača. Shodno tome. U tom smislu se poklonom smatra i oprost duga po ugovoru. 2. odnosno imovinska prava koja se imaju razmijeniti. ako sami ugovarači ne odrede drugačije. ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O PROMJENI Bitni elementi ugovora su stvari. a stvar odnosno imovinsko pravo koje je predmet ugovora naziva se poklon. dejstva i prestanka ugovora o kupovini i prodaji važi i za ugovor o promjeni. Da bi se izvršio i prijenos prava vlasništva upisom u zemljišne knjige. Forma se traži u svrhu dokaza postojanja (ad probationem).1. Bitno je naglasiti da obaveze ugovarača kod ovog ugovora odgovaraju obavezama prodavca kod ugovora o kupovini i prodaji. Obilježja On je formalan ugovor. Do poništavanja ugovora može doći samo ako je stvar oštećena preko polovine vrijednosti. 4. UGOVOR O POKLONU 1. Ako je razmjena ugovorena "uđuture". PRIMJENA ODREDABA UGOVORA O KUPOVINI I PRODAJI Sve što je rečeno u pogledu nastanka.U pogledu obilježja ovog ugovora važi uglavnom sve što je rečeno za ugovor o kupovini i prodaji. a nije uslov valjanosti (ad sollemnitatem). 1. slučajno oštećenje stvari do trenutka njene predaje ide na teret vlasnika. postojala bi naturalna obligacija koja nije zaštićena tužbom. oštećenje stvari do polovine njene vrijednosti ide na teret saugovarača (primatelja) stvari. Pravo vlasništva na stvarima koje se razmjenjuju se prenosi predajom stvari. 3. odnosno svako imovinsko pravo koje je prenosivo.2. a iz razloga dobročinstva. POJAM. U takvom slučaju ugovor mora biti u pisanoj formi. a u drugom poklonoprimac da želi primiti poklon). Pretpostavka postojanja ugovora o poklonu je smanjenje imovine poklonodavca i povećanje imovine poklonoprimca. Ugovor o promjeni je po pravilu neformalan. Izuzetak postoji ako se kao predmet ugovora javlja nekretnina. Ukoliko ugovor nije zaključen u pisanoj formi. Osnovno je da je svaki od ugovarača izjavu dao slobodno. Valjanost pismene forme nije uslovljena ovjerom od strane nekog organa. ZNAČAJ UGOVORA O PROMJENI Znatno veći značaj ovaj ugovor imao je prije pojave novca. onda će vlasnik oštećene stvari vrijednost oštećenja naknaditi u novcu prilikom razmjene. 17 . tj. Ugovorne strane su poklonodavac i poklonoprimac. Pojam Ugovor o poklonu je ugovor kojim jedan od ugovarača ustupa besplatno određenu stvar ili imovinsko pravo na raspolaganje odnosno u vlasništvo drugom ugovaraču. sudovi traže da se izvrši ovjera potpisa poklonodavca pred nadležnim organom. da je priznaje za svoju. Ugovarači svoju volju mogu izraziti u jednom aktu. Ugovarači po pravilu slobodno odlučuju o formi ugovora o poklonu. odnosno prava vlasništva. Pismena izjava volje samo jednog ugovarača ne može dovesti do nastanka ugovora. U novije vrijeme se javlja rjeđe. Izuzetak su ugovori koji za predmet imaju nekretnine. a ako to nije moguće. ili plaćanje poklonoprimčevog duga povjeriocu. a mogu u posebnim aktima (u jednom poklonodavac izjavljuje da želi dati poklon. OBILJEŽJA I ZNAČAJ UGOVORA O POKLONU 1. Predmet ugovora može biti svaka stvar. U takvom slučaju vlasnik mora saugovaraču dozvoliti da i on srazmjerno umanji vrijednost svoje stvari.

Zbog toga se pojavilo shvatanje o tzv. poklonoprimac ipak nije univerzalni sukcesor i nije dužan izmirivati obaveze (dugove) poklonodavca. poklonodavac neće biti dužan da mu je nadoknadi. Moguće je da predmet ugovora o poklonu bude i buduća imovina poklonodavca. Poklonodavčevi povjerioci u ovom slučaju mogu ugovor o poklonu pobijati tužbom Actio Pauliana. Time ustvari nastaje novi ugovor o poklonu. On je jednostrano obavezan. a savjesni ne. ali sa izmijenjenim ulogama. Ako je predmet poklona cjelokupna imovina poklonodavca. ako se to još uvijek nalazi u njegovoj imovini. zabraniti maloljetniku da zaključi takav ugovor ako njegovo zaključivanje na određeni način nije u interesu maloljetnika. u praksi se naravno dešava da i takvi maloljetnici primaju poklone. ugovor samostalno mogu zaključiti maloljetnici stariji od 17 godina. zahvalnosti i sl.On je dobročin.faktičkim ugovorima. vlasnik stvari može od trećeg lica tražiti da mu se stvar vrati. Nesavjesni poklonoprimac u istoj situaciji je dužan vlasniku naknaditi punu vrijednost otuđene stvari. jer ne postoji takva ugovorna obaveza poklonoprimca. Ako je poklonodavac nesavjestan (tj. Naime. Za eventualno oštećenje stvari primljene u poklon nesavjesni poklonoprimac će odgovarati. čak ni sa odobrenjem roditelja. NASTANAK UGOVORA O POKLONU a) Sposobnost ugovarača za zaključivanje ovog ugovora Kod ovog ugovora dolazi do odstupanja od pravila da je za punovažan nastanak obligacije potrebna poslovna sposobnost ugovarača. naklonosti. Ako je stvar već predata poklonoprimcu. Ako taj uslov nije ispunjen. odnosno o promjeni koji su teretni ugovori. biće dužan poklonoprimcu nadoknaditi svu štetu koju mu je prouzrokovao time što se ovaj pouzdao u zaključenje ugovora. maloljetnici stariji od 15 godina mogu samostalno zaključiti ugovor kao poklonodavci. 1. Ukoliko je savjesni poklonoprimac otuđio poklonjenu mu tuđu stvar teretnim poslom. Poklanjanje tuđe stvari nema uticaja na izmjenu prava vlasništva povodom predmeta poklona. dužan je vlasniku stvari predati sve ono što je primio kao naknadu. Po ovome se ugovor o poklonu i razlikuje od ugovora o kupoprodaji. uz prethodno odobrenje organa starateljstva. a u ovakvom slučaju ugovor o poklonu ustvari je zaključen sa suspenzivnim uslovom jer će proizvesti dejstvo u trenutku kad poklonodavac stekne odnosnu imovinu. ni kao poklonodavci niti kao poklonoprimci. 18 . 2. b) Saglasnost o bitnim elementima Predmet poklona može biti svaka stvar u prometu. Ako vlasnik oduzme poklonjenu stvar od poklonoprimca. niti da mu nadoknadi štetu koju je ovaj pretrpio pouzdavajući se u zaključeni ugovor. Kao poklonoprimci. Ako poklonoprimac uzvrati poklonom. s tim što roditelji odnosno staratelji mogu. maloljetnici ugovor ne mogu zaključiti. Zaključenjem ugovora nastaje obaveza samo za poklonodavca. ali samo pod uslovom da predmet ugovora potiče od njihove zarade iz radnog odnosa ili ugovora o djelu. odnosno staratelja. Poklonoprimac nije dužan dati naknadu za primljeni poklon. Može se pokloniti polovina ove imovine. ugovoru o poklonu nije oduzet karakter besplatnosti.3. Međutim. Čisto lična imovinska prava ne mogu biti predmetom poklona. odnosno prenosivo imovinsko pravo. Ako je savjesni poklonoprimac besplatno otuđio poklonjenu mu tuđu stvar. Značaj Ugovor o poklonu služi kao pravni instrument izražavanja materijalne pomoći. Poklonoprimac stiče samo pravo da zahtijeva predaju predmeta poklona. pažnje.znao je da poklanja tuđu stvar). vlasnik je može tražiti nazad vlasničkom tužbom. Maloljetnici mlađi od 7 godina ne mogu zaključivati ugovor o poklonu.

Upravo je animus donandi obilježje koje je karakteristično samo za ovaj ugovor. 2. kao i kad je poklonoprimac svjestan da nije dužan besplatno primiti određenu stvar ili imovinsko pravo. U slučaju naknadne subjektivne nemogućnosti ispunjenja (krivicom poklonodavca). Predaja predmeta poklona. onaj kome je stvar već predata je najjači u pravu jer je tradicijom stekao pravo vlasništva i ostali poklonoprimci mu je ne mogu oduzeti bez obzira na to što su možda prije njega zaključili ugovor. Ugovor je samo titulus. Saglasnost volja da se pokloni. Kao načini predaje u obzir mogu doći realna predaja i traditio brevi manu. DEJSTVO UGOVORA O POKLONU 3.2. I u ovom slučaju se u štetu ne uračunava sama vrijednost poklonjene stvari. Ako predmet poklona još uvijek nije nikome predat. tj. podstanar 19 . odnosno sam ugovor ne predstavlja način prenosa prava vlasništva ukoliko je predmet ugovora određena stvar. condictio indebiti. poklonoprimac je postao titularom tog prava u trenutku zaključenja ugovora o poklonu.animus donandi je drugi bitan element ugovora o poklonu. U ovom slučaju radilo bi se o plaćanju neduga. zaloga i sl). Npr. prenos se vršio tako što se dosadašnji detentor sporazumno sa posjednikom od detentora pretvarao u posjednika. a to on ipak čini. misleći pritom da je to njegov dug (tj. odnosno pravo vlasništva nad predmetom poklona.bilo je u zabludi). Ako je poklonodavac istu stvar poklonio raznim licima. ako se ovo pitanje drugačije ne reguliše ugovorom. a on na to ipak pristaje. Do predaje poklonodavac snosi troškove održavanja predmeta poklona. s tim što se u štetu ne uračunava vrijednost same stvari. Predajom prelazi i pravo raspolaganja. i to putem pismenih ugovora. odnosno primi poklon . Ovakva obaveza poklonoprimca postoji samo ako je ugovor zaključen u pisanoj formi. Fizička predaja nije potrebna jer corpus već postoji. quotior iure). Plodovi i priraštaji nastali do roka za predaju pripadaju poklonodavcu. a za prenos vlasništva potreban je i modus. a nakon toga poklonoprimcu. jer poklonjena stvar ne izlazi iz posjeda poklonodavca2. to se ne bi smatralo poklonom jer kod isplatioca duga ne postoji animus donandi. Obaveze i prava ugovarača Poklonodavac ima 2 osnovne obaveze: da čuva predmet ugovora do roka predaje i da preda predmet poklona poklonoprimcu. Očitovanjem detentor stiče animus. Poklonodavac se oslobađa obaveze u slučaju naknadne objektivne nemogućnosti ispunjenja (propast stvari usljed slučaja ili više sile). Nasuprot tome su prava poklonoprimca da traži naknadu štete za uništenje ili oštećenje stvari krivicom poklonodavca i da zahtijeva predaju predmeta poklona. ako je predmet poklona neko imovinsko pravo. Čuvanje poklonjene stvari do roka predaje. plodovi do predaje pripadaju poklonodavcu. Ako bi neko lice platilo dug drugog lica. U ovom slučaju ne dolazi u obzir constitutum possesorum kao način predaje. već samo ona šteta koju je poklonoprimac pretrpio uzdajući se da će mu poklonjena stvar biti predata u stanju u kome je bila u vrijeme zaključenja ugovora. Prema subjektivističkoj konstrukciji posjeda. a nakon toga poklonoprimcu. tradicija. 2 Traditio brevi manu. 3. 3. Ako rok nije određen ili ako je stvar predata prije roka. Ostali poklonoprimci mogu samo od poklonodavca tražiti da im naknadi štetu koju im je prouzrokovao usljed toga što ugovor nije mogao izvršiti. najjači u pravu je onaj poklonoprimac koji je prvi zaključio ugovor o poklonu (prior tempore. Međutim. 1.1.služnosti. poklonodavac je dužan nadoknaditi svu štetu. Nastanak obligacije U našem pravu ugovor o poklonu nema jačeg pravnog dejstva od zasnivanja obligacionog odnosa između ugovarača.Potrebno je istaći da zaključenje ugovora o poklonu i sama predaja predmeta poklona ne utiče na sudbinu stvarnih prava koja treća lica imaju na poklonjenoj stvari (npr. Ugovor o poklonu postoji samo onda kad je poklonodavac svjestan da nije obavezan besplatno prenijeti na raspolaganje odnosno u vlasništvo poklonoprimcu određenu stvar ili određeno imovinsko pravo.

Prema objektivističkoj konstrukciji. tu nema prenosa posjeda. 2. Za zaštitu svog prava da zahtijeva predaju predmeta poklona. licu koje on ovlasti ili njegovim nasljednicima. Ako ugovorom nije određeno vrijeme predaje. oni se opozivaju srazmjerno njihovom broju u odnosu na visinu zahtjeva poklonodavca za nužno izdržavanje. Prema pravilima OGZ-a. a izjavu trećeg lica kao pobijanje ugovora o poklonu. izvršeno na takav način da se iz njega može ustanoviti krajnje nekorektan odnos prema poklonodavcu. Obzirom da je ugovor o poklonu dobročin. a zatim je uzme u najam od novog vlasnika. Izjavu poklonodavca o opozivu poklona treba shvatiti kao jednostrano raskidanje ugovora. Constitutum possessorum nije moguć kod prenosa posjeda između neposrednog i posrednog posjednika. da poklonoprimac nije i sam u oskudici u pogledu nužnog izdržavanja (njegovog i lica koja je po zakonu dužan izdržavati). vlasnik proda kuću. Npr. a nakon toga nesavjesnim. Ni poklonodavac niti treće lice po pravilu ne mogu od poklonoprimca oduzeti predmet ugovora. constitutum possessorum može doći u obzir samo za prenos posjeda od posjednika na detentora. Poklonjena stvar se mora predati poklonoprimcu. Ako je poklonodavac učinio više poklona. Opozivanje poklona od strane poklonodavca u slučaju kad mu je poklonoprimac učinio veliku neblagodarnost. ali se ugovorom može predvidjeti mogućnost opozivanja poklona od strane poklonodavca. Da bi poklonodavac mogao opozvati poklon potrebno je ispunjenje slijedećih uslova: 1. a nastavi u njoj stanovati po osnovu ugovora o najmu. oni se opozivaju obrnutim redoslijedom u odnosu na onaj kojim su učinjeni (prvo kasniji. Po objektivističkoj konstrukciji praktično se briše razlika između detencije i posjeda. pa ta šteta i nastane. ili da ta lica nemaju sredstava za izdržavanje poklonodavca. Sudska praksa je na stanovištu da djelo poklonoprimca i ne mora biti krivično djelo. I prije i poslije prodaje on je neposredni posjednik. 20 . rok za predaju dospijeva čim poklonoprimac postavi zahtjev da mu se poklon preda. OPOZIV POKLONA Poklon je po pravilu neopoziv. pa onda raniji). Treba naglasiti da razlog zbog kojeg je došlo do osiromašenja poklonodavca nije relevantan. Poklonodavac će odgovarati za štetu ako dolozno prešuti određene mane stvari da bi time izazvao štetu poklonoprimcu. sve dok se ne podmire potrebe poklonodavca za nužnim izdržavanjem. vlasnik proda kuću. a) Zakonska mogućnost opozivanja poklona od strane poklonodavca Opozivanje oklona od strane poklonodavca kad je poslije davanja poklona toliko osiromašio da nema sredstava za nužno izdržavanje. 4. Prema subjektivističkoj konstrukciji. Međutim. poklonodavac ne garantira za fizičke i pravne nedostatke poklonjene stvari. poklonoprimac na raspolaganju ima građanskopravnu tužbu radi ispunjenja ugovora. Dakle. 3. Npr. Razlika je u tome što je prije prodaje imao posjed kao vlasnik. Constitutum possessorum je slučaj obrnut od tradicije brevi manu. Obaveza poklonodavca na predaju stvari prelazi i na njegove nasljednike. predmet ugovora se mora predati u stanju u kome je bio u trenutku zaključenja ugovora. da se predmet poklona ili njegova vrijednost još uvijek nalaze u imovini poklonoprimca. u izvjesnim slučajevima zakon omogućava da se poklonjena stvar može oduzeti od strane poklonodavca ili trećih lica.Ako ništa nije posebno ugovoreno. pod pojmom "velike neblagodarnosti" podrazumijeva se povreda subjektivnih prava poklonodavca ili njegovih najbližih srodnika koja predstavlja krivično djelo. ovdje dosadašnji posjednik gubi animus. a nakon prodaje kao zakupac stvari. te prenos posjeda očitovanjem sa posrednog na neposrednog posjednika nije moguć. da poklonodavac nema lica koja su po zakonu dužna da ga izdržavaju. kupi stan u kome stanuje. Opozivanje poklona vrši se zahtjevom poklonoprimcu koji može biti sudski i vansudski do podnošenja zahtjeva poklonoprimac se smatra savjesnim držaocem poklona. Ako su neki pokloni učinjeni istovremeno. a stvar zadržava kao detentor.

a upravo sa namjerom da saugovaraču učini izvjesnu korist. povjeriocima poklonodavca koji su prikraćeni usljed poklona . posebno oni koji su u nesrazmjeri sa imovinskim stanjem poklonodavca. nalog mora biti takav da ga poklonoprimac može izvršiti. licima koja je po zakonu poklonodavac dužan da izdržava. Druga razlika je u tome što se kod razvoda braka ne daje pravo na opoziv poklona trećim licima. ako je učinjenim poklonom njihovo izdržavanje dovedeno u pitanje. 5. već se mora izričito navesti. Međutim.1. te implicira da se vraćaju svi pokloni. ono ostaje i nakon opoziva. b) Zakonska mogućnost opozivanja poklona od strane trećih lica Ovo pravo dato je: 1. nije obavezan vratiti poklon. a drugi dio besplatno. tj. a poklonodavac ima pravo da raskine ugovor ako poklonoprimac ne ispuni taj nalog. nužnim nasljednicima kada je ostavilac poklonima povrijedio njihov nužni dio . dakle treća lica mogu opozvati poklone koje su učinila povodom i u toku braka. Namjera da se saugovaraču učini izvjesna korist se ne prezumira. ako je ovaj u vrijeme zaključenja braka znao za postojanje nedostatka zbog kojeg je brak poništen (nesavjestan bračni drug). Ako je izvršenje naloga postalo za poklonoprimca nemoguće nakon zaključenja ugovora. bez obzira na njihovu vrijednost. prihvaćeno je shvatanje da se ne bi trebali opozivati obični pokloni vezani za potrebe svakodnevnog života i prigodni darovi uobičajene vrijednosti. opoziv poklona ne utiče na to njihovo pravo. Ostali pokloni se vraćaju. 2.actio Pauliana. U suprotnom nema pravnog dejstva. može se podnijeti u roku od 2 godine od dana učinjenog poklona. Opozivanje u slučaju razvoda braka sa poklonoprimcem. Osim toga. a pokloni se vraćaju samo ako se nužni nasljednici ne mogu podmiriti promjenama testamentarnih raspolaganja. VRSTE UGOVORA O POKLONU 5. odnosno ako su oba bili nesavjesni. 3. 21 . Jedan od ugovarača drugome prenosi jedan dio imovine u vlasništvo uz naknadu. Poklon s nalogom (donatio sub modo) Poklon s nalogom postoji u slučaju kad se u ugovoru o poklonu nalazi neki nalog za poklonoprimca.Rok u kome se može podnijeti zahtjev za opoziv poklona je 3 godine od dana počinjenog djela neblagodarnosti. Ako su treća lica prije opoziva poklona konstituirala neko pravo na poklonjenoj stvari. Opozivanje u slučaju poništenja braka sa poklonoprimcem. a bez njegove krivice. Mješoviti poklon (negotium mixtum cum donatione) Mješoviti poklon postoji onda kad jedan ugovarač drugome daje mnogo više po vrijednosti od onoga što prima. Kod mješovitog poklona se poklonom stvara višak koji prelazi vrijednost datog i primljenog. Razlika u odnosu na prethodni slučaj je u tome što se u ovom slučaju ne vraćaju obični pokloni koje su bračni drugovi učinili jedno drugome prije i u toku braka. Situacija je obrnuta ako je pravo trećih lica konstituirano nakon opoziva poklona.objektivni rok za podnošenje zahtjeva je 3 godine. Zakon ne određuje posebno koji se pokloni vraćaju. Bračni drug koji nije kriv za poništenje braka (savjestan) ima pravo tražiti vraćanje poklona koje je svom bračnom drugu učinio radi zaključenja braka i tokom trajanja braka. Zahtjev mogu podnijeti i nasljednici poklonodavca koji je umro prije isteka roka za opoziv. 5.2. Nema opoziva ako su oba bračna druga bili savjesni. Analogna pravila važe kad je u pitanju opoziv poklona učinjenih od trećih lica. mora biti vidljiva. Bitno je naglasiti da nalog ne smije biti takve prirode da predstavlja naknadu za primljeni poklon.

Uzajaman poklon postoji samo ako vrijednost predmeta nije ista. 1. 2.upotreba brašna za reklamu stavljanjem u izlog). On je ekvivalentan ugovor .nastao je u trenutku kad su se ugovarači sporazumjeli.promijenjenih stvari). On je trajan ugovor . Dakle. može doći do poništenja ugovora primjenom instituta prekomjernog oštećenja. POJAM. Obzirom na izvršenje.2. Predmet zakupa Predmet zakupa može biti svaka stvar koja je za to pogodna . Ponekad je zakonom propisana i potreba saglasnosti nadležnog državnog organa za valjanost ugovora o zakupu.ugovorom oba ugovarača stiču određena prava i obaveze. Razlika u odnosu na ugovor o promjeni sastoji se u razlici vrijednosti poklona (tj.3.5. periodične ugovore.korištenje predmeta zakupa traje relativno duže vrijeme. Uzajamni poklon Uzajamni poklon postoji kad se davanje jednog poklona uslovi davanjem drugog poklona. Najčešće se u praksi kao predmet ugovora javljaju nekretnine. 1.teži se da prava i obaveze budu uravnoteženi (po vrijednosti isti). Saglasnost ugovarača o bitnim elementima Bitni elementi ugovora po zakonu su: predmet zakupa. Ugovarači mogu nastanak ugovora usloviti saglasnošću i o nekim drugim pitanjima. jer ne postoji zabluda o vrijednosti činidbi. pri čemu je svaki od ugovarača istovremeno poklonodavac i poklonoprimac. Po konsenzualnosti se razlikuje od ugovora o posluzi. I za ovakav sporazum karakterističan je animus donandi i kod njega nema primjene instituta prekomjernog oštećenja. Dosljedno tome. a od pokretnih stvari vozila i mašine.pokretna i nepokretna.2. a drugi ugovarač se obavezuje da će mu tu stvar vratiti po isteku ugovorenog vremena i dati naknadu. a po pravilu je neformalan. UGOVOR O ZAKUPU 1. On je uzajaman ugovor . svrstava se u tzv. NASTANAK UGOVORA O ZAKUPU 2. za razliku od ugovora o posluzi koji je jednostrano obavezan i dobročin. ovaj ugovor je titulus za korištenje tuđe stvari. poslovnih prostorija i poljoprivrednog zemljišta. jer zakupoprimac obično daje naknadu po isteku određenog vremenskog perioda korištenja stvari (mjesec. odnosno kad se ne koristi u svrhu u koju inače služi (npr.3. godina i sl). Potrošna stvar može biti predmet ugovora o zakupu samo ako se njenom upotrebom neće uništiti. Značaj Poseban značaj i primjenu ovaj ugovor ima kod korištenja stanova. potrošna i nepotrošna.1. rok trajanja i zakupnina. Predmet ugovora može biti i: 22 . Pojam Ugovor o zakupu (locatio conductio rerum) je ugovor kojim se jedan ugovarač obavezuje da drugom ustupi određenu stvar na korištenje za određeno vrijeme. koji je realan ugovor.1. Obilježja On je konsenzualan ugovor . zamjenjiva i nezamjenjiva. 2. OBILJEŽJA I ZNAČAJ UGOVORA O ZAKUPU 1.

Otkaz je izjava volje jednog ugovarača kojom stavlja do znanja saugovaraču da po isteku određenog roka (otkazni rok) ugovor smatra prestalim. tada postoji ugovor o posluzi. .stvar povodom koje pravo upotrebe i korištenja u trenutku zaključenja ugovora nema zakupodavac. Ako je zakupodavac svjestan. 23 . ugovor je proizveo dejstvo i za njegovo neizvršenje zakupodavac će odgovarati zakupoprimcu. a stvar nije data na korištenje. Ako trajanje ugovora nije ugovoreno. Odgovor na pitanje naknade vrijednosti predmeta i naknade štete zavisi od krivice zakupoprimca. U pojedinim slučajevima visina zakupnine određuje se zakonom. Zakupnina mora biti stvarna. 2. zakupodavac svoje protivljenje mora izraziti u roku koji iznosi polovinu vremena trajanja ugovora.3.. Dispozitivno pravilo je da otkazni rok iznosi 8 dana. pa kasnije istu stvar uzme u podzakup).licenca). smatra se da ugovor nije ni nastao. 2. U slučaju djelimične propasti zakupoprimac može raskinuti ugovor ili tražiti sniženje zakupnine. onda zakupodavac neće odgovarati za nemogućnost izvršenja ugovora. ugovor prestaje otkazom. Mora biti određena. ugovor prestaje po sili zakona. Rok trajanja zakupa Trajanje ugovora o zakupu obično se određuje odsjekom vremena. Ugovarači uglavnom sporazumno određuju visinu zakupnine.zakup prostorija za neku priredbu i sl).ako je jedno lice dalo u zakup svoju stvar. Ako zakupoprimac po isteku roka trajanja zakupa nastavi sa upotrebom predmeta zakupa. ako je zakupoprimac znao da se radi o tuđoj stvari. ako su ugovarači svjesni da pravo upotrebe nema zakupodavac. već treće lice.imovinsko pravo koje nije čisto ličnog karaktera (npr. Ako je stvar već data na korištenje. Ako tokom trajanja ugovora potpuno propadne predmet zakupa. Ako zakupljena stvar bude prodata prinudnim putem u postupku izvršenja.4. Ako se navede u ugovoru. Zakupnina treba predstavljati ekvivalent vrijednosti upotrebe i korištenja predmeta zakupa.vlastita stvar (npr.neka buduća stvar. protekom određenog vremena. 2. a zakupoprimac ne. U nekim slučajevima ugovarači određuju (ili je tako po zakonu) da se na određeno vrijeme prije isteka ugovora ugovor ipak mora otkazati (npr. ako je trajanje ugovoreno na mjesec ili više dana. Ostvarenjem svrhe. a zakupodavac se tome ne protivi. Svoje protivljenje produženju (obnovi) zakupnog odnosa zakupodavac može izraziti u roku od 14 dana po isteku vremena trajanja ugovora.15 dana ranije). Trajanje ugovora ponekad se određuje i prema svrsi zbog koje se zaključuje (npr. Čim protekne ugovoreno vrijeme. ako se o tome ne mogu sporazumjeti sami ugovarači. ONa se obično sastoji u novcu. . nastali zakupni odnos se prećutno obnavlja. ugovor sam po sebi prestaje. Obično se određuje u fiksnom iznosu koji se može isplatiti odjednom ili u obrocima. bilo da se fiksira koliko će trajati (npr. ugovor prestaje. U suprotnom se ugovor može poništiti zbog prekomjernog oštećenja. niti se to može odrediti prema svrsi. Ugovor o zakupu može prestati i prije isteka roka njegovog trajanja u slijedećim slučajevima: 1. Ako je vrijeme trajanja ugovora određeno kraće od mjesec dana. Ako treće lice ne odredi visinu zakupnine.broj mjeseci) ili do kada će trajati (određeni datum). Zakupnina (zakupna cijena) Zakupnina je imovinska vrijednost koju je zakupoprimac obavezan dati zakupodavcu kao protivčinidbu. . ali se to može prepustiti i trećem licu. a zakupodavac nije. Ponekad se određuje i u alikvotnim dijelovima postignute koristi. Upravo je zakupnina element po kome se ugovor o zakupu razlikuje od ugovora o posluzi. Ovakav ugovor smatra se uslovno zaključenim (suspenzivni uslov). već neko treće lice. Obrnuto. a ne isplati se. U takvom slučaju se može od suda tražiti da odredi zakupninu za period koji je protekao. ako je izvjesno da će ona nastati. bilo fiksno ili kroz minimum i maksimum. neodređivanje zakupnine dovodi do raskida ugovora.

DEJSTVO UGOVORA O ZAKUPU 3. Ako je nesavjestan.prava zakupoprimca Predaja predmeta zakupa . osim dejstva među ugovornim stranama. Smatra se da je predaja izvršena kad je zakupodavac doveden u takav položaj koji mu omogućava da predmet zakupa koristi na ugovoreni način. 3. 3. Ako stvar nije predata ni jednom zakupoprimcu. Te troškove snosi zakupac. on se određuje prema prirodi stvari. odnosno potrebi njene opravke. stvar se mora predati u stanju prikladnom za upotrebu radi koje je ugovor zaključen. Kod davanja otkaza mora poštivati otkazni rok.zahtijevanje predaje predmeta zakupa. ako se radi o nekretnini. Ako postoje 2 ili više ugovora o zakupu iste stvari. a ako se ni na takav način ne može odrediti. najjači u pravu je zakupoprimac kome je stvar predata na korištenje. preuzimajući sva njegova prava i obaveze. Ako drugačije nije ugovoreno.  ako zakupoprimac ne plaća na vrijeme ugovorenu zakupninu. zakupodavac je dužan stvar predati zakupoprimcu "u razumnom roku". Nastanak obligacije Zaključenjem ugovora zasniva se obligacioni odnos između ugovarača. 4. najjači u pravu je zakupoprimac koji je prvi zaključio ugovor o zakupu. onda u mjestu gdje se ista nalazi. ima i apsolutno dejstvo po zakonu. ili tražiti smanjenje zakupnine srazmjerno upotrebljivosti stvari. jer svaki novi vlasnik predmeta zakupa mora trpiti taj odnos do isteka ugovorenog roka. Zasnovani zakupni odnos. Održavanje predmeta zakupa u upotrebljivom stanju. Ako se radi o nekretnini. onda u mjestu prebivališta odnosno boravišta zakupodavca u vrijeme zaključenja ugovora. Zakupoprimac može otkazati ugovor o zakupu ako zakupodavac otuđi predmet zakupa trećem licu. Ako rok za predaju stvari nije ugovoren. treće lice kome je predmet zakupa otuđen stupa na mjesto zakupodavca. 5. Prethodno je zakupodavac dužan opomenuti zakupoprimca. S druge strane. S tim u vezi zakupodavac tokom trajanja ugovora snosi rizik slučajne propasti predmeta zakupa. pod uslovom da je savjestan.2. Zakupoprimac može jednostrano raskinuti ugovor ako zakupodavac ne održava predmet zakupa u ugovorenom stanju za svo vrijeme trajanja zakupa. Osim toga. već on zakup mora trpiti sve do isteka roka navedenog u ugovoru. zakupodavac je dužan pripremiti stvar za predaju i snositi troškove predaje. kako bi 24 . Zakupodavac je dužan da snosi troškove održavanja stvari u upotrebljivom stanju. Zakupodavac ostaje vlasnikom predmeta zakupa. po prirodi stvari.3. Stvar se mora predati u ugovorenom stanju. ako ovaj to traži. pravo zakupa moguće je upisati i u zemljišne knjige. On nema pravo da zakupoprimcu otkaže ugovor. Zakupac je dužan i da zakupodavca obavještava o nastalim promjenama na stvari.gorivo za rad iznajmljene mašine i sl). Tu ne spadaju troškovi koji su nužni da bi se stvar mogla koristiti (npr. ugovor ostaje na snazi. a zakupoprimac je samo držalac sa pravom korištenja. U suprotnom zakupoprimac može odbiti prijem stvari i tražiti raskidanje ugovora uz eventualni zahtjev za naknadu štete. Obaveze i prava ugovarača a) Obaveze zakupodavca .1. Ako ništa posebno nije ugovoreno. pa ako ovaj izmiri dospjeli iznos zakupnine prije nego mu otkaz bude saopšten. a ako se na takav način ne može odrediti. Na sličan način određuje se i mjesto predaje stvari . Zakupodavac može jednostrano raskinuti ugovor u 2 slučaja:  ako i nakon njegovog upozorenja zakupoprimac upotrebljava predmet zakupa na način koji je protivan ugovoru ili redovnoj namjeni predmeta. zakupoprimac je dužan predati stvar onom zakupoprimcu koji je prvi zaključio ugovor o zakupu.po ugovoru.

Ako zakupoprimac ne plati dospjelu zakupninu ni u roku od 15 dana nakon upozorenja zakupodavca. Ako ne može. Odgovornost za mane stvari . te eventualno naknada štete. Zakupodavac snosi i sve terete i davanja u pogledu predmeta zakupa koji proizilaze iz fiskalnih i drugih pravnih propisa (porez i sl).Da zakupoprimac u trenutku zaključenja ugovora nije znao niti je mogao znati za postojanje nedostatka. s tim da mu je zakupodavac dužan nadoknaditi nastale troškove. Ako zakupoprimac ne obavijesti blagovremeno zakupodavca. ukoliko bi one ometale upotrebu stvari. zakupnina se plaća polugodišnje ako zakup traje 1 ili više godina. Po navedenim pravilima regulisana je i zaštita zakupoprimca u slučaju kad nedostatak nastane tokom trajanja zakupa.Da je nedostatak (ili uzrok kasnije pojave nedostatka) postojao u trenutku predaje stvari. zakupodavac može otkazati ugovor o zakupu. prava zakupoprimca zavise od toga da li se nedostatak može otkloniti bez većih nezgoda za njega ili ne.zakupodavac mogao blagovremeno reagirati. Ako način i svrha nisu posebno ugovoreni. Način. . Zakupoprimac odgovara za štetu koja nastane upotrebom protivno ugovoru ili namjeni predmeta zakupa. dužan mu je nadoknaditi štetu nastalu zbog oštećenja stvari.Da je zakupoprimac obavijestio zakupodavca bez nepotrebnog odlaganja o nedostatku na zakupljenoj stvari koji se pokazao u toku zakupa. predmet se ima upotrebljavati saglasno njegovoj prirodi i na uobičajeni način. Posljedice raskidanja ugovora su vraćanje predmeta i zakupnine. . Ako pravo trećeg lica u potpunosti isključuje pravo zakupoprimca na upotrebu stvari. vrijeme davanja određuje se prema mjesnim običajima mjesta u kome je stvar predata zakupcu. Zakupoprimac je ovlašten da u hitnim slučajevima sam otkloni nastali nedostatak na stvari.prava zakupodavca Davanje zakupnine je osnovna obaveza zakupoprimca. Ako su ispunjeni navedeni uslovi. a ako traje kraće vrijeme onda po isteku tog vremena. Ako u primjernom roku po zahtjevu zakupodavac ne otkloni nedostatak. Zakupoprimac je u tom slučaju dužan da bez odlaganja obavijesti zakupodavca. on može zahtijevati da zakupodavac ukloni nedostatak ili tražiti sniženje zakupnine. U takvom slučaju zakupodavac može raskinuti ugovor i tražiti naknadu štete. Ako se nedostatak može otkloniti bez većih nezgoda za zakupoprimca. . kao i kad treći samovlasno oduzme stvar od zakupoprimca. Da bi zakupodavac odgovarao za materijalne nedostatke. ugovor se raskida ipso iure. radi se o garanciji zakupodavca za ispravno funkcioniranje stvari. Pravni nedostatak na predatoj stvari postojaće ako neko treće lice pretendira da na zakupljenoj stvari ili nekom njenom dijelu vrši neko pravo. b) Obaveze zakupoprimca . Zakupodavac ne može bez pristanka zakupoprimca činiti izmjene na zakupljenoj stvari. osim ako je zakupodavac sam znao za nedostatak koji se pojavio. Ako mjesto davanja nije precizirano ugovorom niti se može odrediti prema običajima mjesta zaključenja ugovora. on može izabrati da raskine ugovor ili da zahtijeva sniženje zakupnine. potrebno je da su ispunjeni slijedeći uslovi: . dispozitivno pravilo je da se zakupnina daje u mjestu prebivališta zakupodavca. Ako se vrijeme ne može odrediti ni na taj način. Ako se pravo zakupoprimca samo ograničava.zaštita od mana stvari. zakupoprimac može raskinuti ugovor uz naknadu štete ili tražiti sniženje zakupnine.U ugovoru ne smije stajati odredba kojom se isključuje odgovornost zakupodavca za nedostatke stvari. mjesto i vrijeme davanja određuju se ugovorom. Upotreba predmeta zakupa na način i u svrhu kako je ugovoreno. Ako ugovorom nije precizirano. Pravo zakupca u slučaju pravnih nedostataka zavisi od karaktera prava koje pripada trećem licu. 25 . zakupoprimac može jednostrano raskinuti ugovor. Dakle.

dok on ne bude zaključen. osim u slučaju građanskopravnog delikta. do obezbjeđenja drugog stana. stambeni organ će na zahtjev jedne od ugovornih strana donijeti rješenje koje zamjenjuje ugovor o korištenju stana. odnosno ako se zgrada ne sruši. Predmet se ima vratiti u stanju koje je ugovoreno. Ne zaključuje se na određeno vrijeme . zajedničkim prostorijama ili uređajima njihovom krivicom nanosi šteta. Od običnog ugovora o zakupu ugovor o korištenju stana se razlikuje u slijedećem: 1. 5. ali najmanje na 1 godinu. Ako zakupodavac ne iskoristi svoje pravo. Zakupoprimac odgovara zakupodavcu za svu štetu koju prouzrokuje podzakupac.U slučaju davanja stvari na korištenje trećem licu (podzakup). ne pripada mu nikakva nagrada već samo može iskoristiti pravo odvajanja (ius tollendi). s tim da se uzima u obzir njegova redovna upotreba za proteklo vrijeme. Ako zakupac ili drugi korisnici stana koriste stan u svrhu protivnu ugovoru ili na način kojim se ometaju korisnici drugih stanova u istoj zgradi. 3. pokretna stvar vraća se u mjestu u kome je i predata. predmet se vraća u stanju u kome je primljen. POJAM I KARAKTERISTIKE Ugovor o korištenju stana je ugovor kojim se davalac stana obavezuje da građaninu-budućem nosiocu stanarskog prava ustupi određeni stan na trajno i nesmetano korištenje. Vlasnik stana može ugovor raskinuti: 1.određuje se na način ustanovljen općinskim propisima(?). pod uslovima koji su propisani zakonom. obe strane u određenim slučajevima mogu raskinuti ugovor. Visina stanarine ne određuje se slobodno . 4. UGOVOR O KORIŠTENJU STANA 1. Stanovi u vlasništvu građana daju se na korištenje zaključenjem ugovora o zakupu stana. Ako se ne obezbijedi drugi stan. zakupodavac se radi vraćanja predmeta zakupa može direktno obratiti podzakupcu. zakupodavac može tražiti isplatu tog iznosa neposredno od podzakupca. Radi naplate svojih potraživanja prema zakupcu. Ti propisi su uglavnom imperativne prirode. a ne i sa podzakupcem. zakupodavac ostaje u pravnom odnosu samo sa zakupoprimcem. dolazi do prećutnog produženja ugovora. Obavezi zakupoprimca odgovara pravo zakupodavca da zahtijeva vraćanje predmeta zakupa po isteku ugovorenog roka. 2.zaključuje se u pisanoj formi. Može se zaključiti na osnovu rješenja davaoca stana na korištenje . Ako mjesto vraćanja predmeta zakupa nije ugovoreno. Ako ugovorom ništa nije precizirano. Ugovor se zaključuje na određeno vrijeme. 3. Osim toga. a ne može trajati duže od zakupa. Podzakupni odnos reguliše se posebnim ugovorom između zakupoprimca i podzakupca. Ako zakupac ne plaća stanarinu duže od 3 mjeseca.izuzetno se može zaključiti i na određeno vrijeme u slijedećim slučajevima (a) Ako se stan daje privremeno. Ako zakupac ili drugi korisnici stana koriste stan na način kojim se stanu. 3 Zakon o stambenim odnosima 26 . Zakonom se detaljno uređuju prava i obaveze ugovarača. a građanin se obavezuje useliti u stan i plaćati određenu stanarinu. Ako zakupac koristi ili izdaje stan u poslovne svrhe. sa otkaznim rokom od najmanje 3 mjeseca. a bitni elementi propisani su Zakonom3. 4.ako jedna od ugovornih strana ne zaključi ugovor u roku od 30 dana od dana kad je na to stekla pravo. Vraćanje predmeta zakupa je obaveza zakupoprimca po isteku ugovorenog roka. pomenuti ugovori ostaju kao ugovori na neodređeno vrijeme. ako ugovorom nije drugačije određeno. Strogo je formalan . Zakupoprimac odgovara za svu štetu koja je njegovom krivicom nastala na predmetu zakupa. Bez obzira na ugovoreni rok. (b) Ako se daje u zgradi koja će se rušiti u roku koji nije duži od 3 godine od dana zaključenja ugovora. 2. kada bi za štetu odgovarao neposredno i podzakupac. Ako je zakupoprimac vršio neke opravke koje su bile zabranjene od strane zakupodavca.

ako se bračni drugovi ne sporazumiju koji od njih će ostati nosiocem stanarskog prava. Ako nosilac stanarskog prava koristi ili izdaje u zakup stan u poslovne svrhe. Ako se stan i nakon pismene opomene koristi na način kojim se ometa mirno korištenje stana ostalih stanara u zgradi. Općinska skupština može utvrditi najviše iznose zakupnine. Ako nosilac stanarskog prava zaostane duže od 3 mjeseca sa plaćanjem stanarine i drugih naknada. a najkasnije u roku od 60 dana ne izvrši potrebne radove na održavanju. svakog prvog u mjesecu. 7.plaćanje stanarine i naknade za korištenje zajedničkih uređaja. 2. 4. Ako nosilac stanarskog prava izdaje dio stana podstanarima suprotno zakonu i općinskim propisima. Nosilac stanarskog prava može zasnovati podstanarski odnos sa trećim licem samo na dijelu stana. a ostala su u istom stanu.u ovom slučaju se nosiocu stanarskog prava mora obezbijediti odgovarajući stan. Davalac stana na korištenje može dati otkaz u slijedećim slučajevima: 1.stan se ne može koristiti u druge svrhe.čuvanje stana . PRESTANAK UGOVORA Ugovor o korištenju stana koji je zaključen na određeno vrijeme prestaje istekom tog vremena. on može prestati otkazom ili po sili zakona.korištenje stana sa pažnjom dobrog domaćina i na način koji ne ometa ostale stanare u zgradi. Ako je nosilac stanarskog prava jedan bračni drug.stanarsko pravo. . uz otkazni rok od mjesec dana. ako ih davalac stana ne plati. 5. Jedno lice može biti nosilac stanarskog prava samo na jednom stanu. 27 . . 6. Prava nosioca stanarskog prava Da trajno i nesmetano koristi stan u kome se nalazi . 2. Ako davalac stana u primjerenom roku. nosilac stanarskog prava može te radove sam izvršiti ako stambeni organ prethodno utvrdi nužnost radova i približnu visinu troškova. Nosilac stanarskog prava može otkaz ugovora dati pismeno vansudskim putem. U hitnim slučajevima se radovi mogu izvršiti i bez prethodno navedenih utvrđivanja. kao i lica koja su prestala biti članovima porodičnog domaćinstva. PRAVA I OBAVEZE UGOVARAČA 2. Traženje tekućeg održavanja. ne dovede stan u stanje u kome ga je dužan predati. Ako se vrši fiktivna zamjena stanova. odnosno održavati. .snošenje troškova tekućeg održavanja stana. b) Obaveze nosioca stanarskog prava . a koji ne može biti kraći od 30 dana. ako ugovorom nije predviđen duži rok. 3.Zakupac može raskinuti ugovor ako vlasnik stana u primjerenom roku koji mu je zakupac ostavio. Ako se stan i nakon pismene opomene koristi na način kojim se zajedničkim prostorijama ili uređajima nanosi šteta krivicom stanara tog stana. tada se i drugi bračni drug smatra nosiocem stanarskog prava povodom istog stana. 3. Da mu se niko ne može useliti u stan bez njegove dozvole. Korisnikom stana smatraju se i članovi porodičnog domaćinstva nosioca stanarskog prava koji sa njim trajno žive.korištenje stana za stanovanje . s tim što će nosilac stanarskog prava te troškove odbiti od stanarine. Pravo na zasnivanje podstanarskog odnosa. U slučaju razvoda. Ako se stan po propisima općine pretvara u poslovne prostorije .1. ako drugačije nije određeno ugovorom. o tome odlučuje sud u vanparničnom postupku. a ne i na cijelom stanu. Ako je ugovor zaključen na neodređeno vrijeme. Prestanak ugovora na osnovu otkaza.

ako ih sami ne koriste. 3. Otkaz se daje u roku od 3 mjeseca. koje po pravilu čine građevinsku cjelinu i imaju zaseban ulaz. Ako se nalazi na liječenju. penzionera i sl. ili zbog samovoljnog napuštanja rada. 6. ako je stekao pravo na dobivanje takvog stana. tj. izuzev: 1. ugovorom. Ugovor će prestati i bez otkaza ako se zgrada u kojoj se stan nalazi mora rušiti na osnovu rješenja nadležnog organa ili se na osnovu rješenja nadležnog organa mora izvršiti iseljenje zbog toga što stan ne odgovara higijenskim uslovima ili postoji opasnost po život stanara. Poslovnom prostorijom smatra se jedna ili više prostorija namijenjenih vršenju poslovne djelatnosti jednog korisnika. ako je bio član radne zajednice duže od 10 godina ili ako ima ukupno 25 godina radnog staža. Općinsko vijeće je nadležno da odredi koje se poslovne prostorije mogu koristiti samo u određene svrhe. Neplaćeni iznos je nosilac stanarskog prava dužan izmiriti kad se zaposli i to najkasnije u roku 3 puta dužem od vremena za koje je bio privremeno nezaposlen. Organi upravljanja zgradama su dužni da poslovne prostorije u društvenoj svojini izdaju u zakup. iznemoglih. 2. Prestanak ugovora po sili zakona. Nužnim smještajem smatra se prostorija koja obezbjeđuje stanare od elementarnih nepogoda i njihovo pokućstvo od oštećenja. Otkaz se nosiocu stanarskog prava može dati i ako na vlastiti zahtjev prestane biti članom radne zajednice (osim ako se radi o penzionisanju). Zakup se zasniva slobodnim sporazumom između zakupodavca i zakupca. UGOVOR O ZAKUPU POSLOVNIH PROSTORIJA 1. Ako nosilac stanarskog prava i članovi njegovog domaćinstva privremeno borave na drugom mjestu kao članovi radne zajednice iz određenih razloga. Otkaz se ne može dati ako je nosilac stanarskog prava koristio stan duže od 10 godina. Ako se nalazi u domu starih. Ako se nalazi na izdržavanju kazne. 28 . s tim da mu ovaj za to plati zakupninu i po isteku određenog vremena vrati poslovnu prostoriju. U takvom slučaju im se mora obezbijediti drugi stan. 5. 4. Nosilac stanarskog prava može dobiti otkaz i u slučaju ako on i članovi njegovog domaćinstva prestanu koristiti stan neprekidno duže od 6 mjeseci. Dakle. općina može odrediti da se poslovne prostorije u određenim ulicama ili dijelovima ulica mogu koristiti samo u određene svrhe. Visina zakupnine određuje se sporazumom ugovarača. 2.Nosilac stanarskog prava kome je ugovor otkazan iz navedenih razloga ne može se iseliti dok mu se ne osigura nužni smještaj. 2. te ako je njegov bračni drug član iste radne zajednice. POJAM Ugovor o zakupu poslovnih prostorija je ugovor u kome se zakupodavac obavezuje da će zakupcu ustupiti određenu poslovnu prostoriju na korištenje. 3. Ako se prema njemu izvršava određena mjera bezbjednosti. NAČELA NA KOJIMA SE ZASNIVA ZAKUP POSLOVNIH PROSTORIJA 1. Nosiocu stanarskog prava se ne može otkazati ugovor zbog neplaćanja stanarine ili naknade za korištenje zajedničkih uređaja za vrijeme dok je bio privremeno nezaposlen i primao materijalno obezbjeđenje ili socijalnu pomoć. Ako je nosilac stanarskog prava pozvan u vojnu službu. osim ako je ugovor otkazan iz razloga pod tačkom 7 (tada se ne obezbjeđuje nužni smještaj).

Dakle. Ugovor o zakupu poslovnih prostorija ima i stvarnopravno dejstvo. Ako zakupodavac u tom roku ne izvrši opravku.zahtijevanje useljenja. predaja se ima izvršiti odmah po zaključenju ugovora. b) Obaveze zakupca . Ako su ugovore o zakupu istih poslovnih prostorija zaključila 2 zakupca.prava zakupca Predaja poslovnih prostorija . vrijeme trajanja zakupa ili odredbe o otkazu. Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zaključuje se na određeno vrijeme sa naznakom tog vremena. Zakupodavac je obavezan da poslovne prostorije tokom trajanja zakupa održava u stanju u kome ih zakupac može koristiti u svrhu zbog koje su izdate. Ako se poslovna prostorija ne preda u stanju u kome je zakupodavac bio dužan da je preda. pravo na useljenje ima onaj koji je ranije zaključio ugovor. vrijeme plaćanja. zakupac može izvršiti prebijanje troškova sa iznosom dijela zakupnine koji se izdvaja za održavanje zgrade. 4. naznaku predmeta zakupa. . osim ako se drugi već uselio ne znajući za ranije zaključeni ugovor sa prvim zakupcem. 6. te potpise stranaka.traženje izvršenja potrebnih opravki. zakupac ima pravo i na naknadu štete koju je pretrpio zbog toga što mu prostorija nije predata u ugovorenom stanju. zakupac može birati jednu od slijedećih opcija: . Osim toga.prava zakupodavca Useljenje u poslovne prostorije .na teret zakupodavca dovesti poslovne prostorije u stanje u kome su trebale biti predate. Pod useljenjem se podrazumijeva i priprema prostorija za useljenje. Zakupac koji polaže pravo na useljenje može podnijeti tužbu općinskom sudu protiv drugog zakupca. forma je bitan element ugovora. zakupac će o tome obavijestiti zakupodavca i dati mu primjeren rok da prostoriju dovede u to stanje. Do prebijanja u takvom slučaju može doći samo ako se radilo o hitnim opravkama.4.odustati od ugovora. Zakupac je dužan zakupodavca bez odlaganja obavijestiti o potrebi opravke poslovnih prostorija i tom prilikom mu može staviti primjeren rok da izvrši opravke. 5. Ako sam izvrši opravke. djeluje i prema trećim licima koja kupovinom ili po drugom osnovu steknu zgradu ili dio zgrade u kome se nalaze zakupljene poslovne prostorije.traženje predaje poslovnih prostorija. Primopredaja prostorije obavlja se zapisnički. zakupac ima alternativno mogućnosti da opravku izvrši sam na teret zakupodavca ili da odustane od ugovora. Održavanje poslovnih prostorija u ugovorenom stanju . Ugovor mora sadržavati naročito: imena stranaka. Ako zakupodavac to ne izvrši.tražiti srazmjerno sniženje zakupnine. ili na neodređeno vrijeme sa naznakom otkaznog roka. Ako zakupac bez opravdanog razloga ne useli u roku od 29 . kao i unošenje dijelova inventara. OBAVEZE I PRAVA STRANAKA a) Obaveze zakupodavca . Zakupcu je omogućeno da trećem licu na korištenje ustupi dio. Zakupac je dužan useliti u roku od 30 dana od dana kad je po ugovoru stekao pravo na useljenje. mjesto i datum zaključenja ugovora. odredbe o korištenju zajedničkih uređaja i prostorija. Ovo prebijanje ne dolazi u obzir ako zakupac nije blagovremeno obavijestio zakupodavca o potrebi opravke i nije mu dao primjeren rok za to. svrhu zakupa .naznaku djelatnosti koju će obavljati zakupac. Ako vrijeme predaje nije određeno ugovorom. niti se može odrediti po prirodi posla i cilju koji se želi postići. . s tim da u oba slučaja ima pravo na naknadu štete ukoliko je istu pretrpio. iznos zakupnine i naknade za korištenje zajedničkih uređaja i prostorija. tj. ali ne i sve zakupljene prostorije (podzakup) 3. NAČIN ZASNIVANJA ZAKUPA POSLOVNIH PROSTORIJA Zakup se zasniva pismenim ugovorom.

a zakupodavac položaj tužioca. po isteku otkaznog roka. PRESTANAK UGOVORA O ZAKUPU POSLOVNIH PROSTORIJA Ugovor zaključen na određeno vrijeme po pravilu prestaje istekom tog vremena i ne mora biti posebno otkazan. pod istim uslovima. a ako u ugovoru ništa nije određeno imaju se vratiti u stanju u kome su predate u zakup. Isti slučaj je ako zakupac u roku od 30 dana od dana useljenja ne počne obavljati poslovnu djelatnost radi koje je zaključen ugovor. Vraćanje poslovnih prostorija po prestanku ugovora . a na neodređeno vrijeme. Čuvanje zakupljenih poslovnih prostorija i njihovo korištenje u ugovorene svrhe . što se u ugovoru mora tačno navesti. Ako zakupac ne plati dospjelu zakupninu ni u roku od 2 mjeseca od dana saopštenja opomene.traženje plaćanja naknade. Ako je otkaz ugovora podnio zakupac. Ugovor zaključen na neodređeno vrijeme prestaje otkazom. Smatra se da se zakupodavac ne protivi ako najkasnije 15 dana po isteku vremena ugovora nije pismeno ili preko suda zahtijevao da mu zakupac vrati poslovne prostorije. Obe strane imaju pravo otkazati ugovor i to svakog prvog ili petnaestog dana u mjesecu. već će ga samo dostaviti zakupodavcu. po mjesnim običajima odnosno u mjestu prebivališta zakupodavca. najkasnije do petog dana u mjesecu. Međutim. dolazi do parnice u kojoj zakupac ima položaj tuženog. Zakupac je dužan poslovne prostorije čuvati sa pažnjom dobrog privrednika odnosno dobrog domaćina. Ugovor o zakupu poslovnih prostorija otkazuje se isključivo preko suda. Plaćanje naknade za korištenje zajedničkih prostorija . Prestankom ugovora.jednostranim raskidanjem. a zakupodavac se ne tome ne protivi. Prilikom vraćanja sastavlja se poseban zapisnik o stanju prostorija i uređaja. Ako ništa o tome nije rečeno u ugovoru. ugovor se ne može otkazati prije isteka 1 godine(?) U otkazu se tačno mora naznačiti dan do kojeg se poslovne prostorije moraju vratiti. Ako zakupodavac podnese otkaz i sud utvrdi da postoje uslovi za otkaz (pravo zakupodavca. smatra se da je ugovor prećutno obnovljen.30 dana. Ako se zakupac i nakon opomene koristi prostorijama protivno ugovoru ili im nanosi znatnu štetu. sud neće po istom dostavljati nalog. zakupnina se plaća mjesečno unaprijed. Plaćanje zakupnine . tj. 5.Zahtijevanje takvog postupanja. Zakupac bi bio dužan nadoknaditi svu štetu koja je zakupodavcu eventualno učinjena prepravkama. Zakupac ne odgovara za pogoršanje stanja prostorija izazvano njihovim redovnim korištenjem u smislu ugovornih odredaba. Ako se prigovor podnese. Ako vrijeme plaćanja nije određeno ugovorom. prostorije se moraju vratiti u stanju kako je ugovoreno. tj. Ako ugovorom drugačije nije određeno. smatra se da naknada nije uračunata u zakupninu. ugovor se automatski raskida. 2. U suprotnom bi postojalo zabranjeno vršenje tuđih poslova . ako drugačije nije ugovoreno. ako ugovorom nije drugačije određeno. Zakupac nije ovlašten vršiti bilo kakve prepravke poslovnih prostorija bez odobrenja zakupodavca. Obaveza plaćanja naknade za korištenje zajedničkih prostorija postoji ukoliko drugačije nije ugovoreno ili ukoliko ta naknada nije uračunata u zakupninu. Općinski organ može propisati razloge zbog kojih zakupodavac može dati otkaz.traženje plaćanja. kao što je to slučaj kod općeg zakupa.negotiorum gestio inutilis. S tim u vezi je obavezan izvršiti opravke svih oštećenja poslovnih prostorija nastalih krivicom njega ili lica za koja on odgovara. Zakupodavac može svakodobno odustati od ugovora u slijedećim slučajevima: 1. Ugovor može prestati i odustankom jednog od ugovarača. 30 .zahtijevanje vraćanja. izdaće zakupcu nalog da do dana označenog u otkazu vrati prostorije ili da sudu u roku od 8 dana od dana dostave naloga podnese prigovor protiv naloga. a u slučajevima predviđenih zakonom. ako zakupac i nakon isteka vremena na koje je ugovor bio zaključen nastavi koristiti prostorije. Dispozitivna pravila za mjesto plaćanja ista su kao i kod općeg ugovora o zakupu. Ovu naknadu zakupac je dužan plaćati u vrijeme njene dospjelosti. ispoštovan otkazni rok).

NAČELA NA KOJIMA SE ZASNIVA ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA 1. Prvenstveno pravo uzimanja poljoprivrednog zemljišta u zakup imaju poljoprivredne organizacije. . Upravo po tome se ugovor o posluzi razlikuje od ugovora o zajmu. Zakupac može svakodobno odustati od ugovora ako mu zakupodavac u primjerenom roku ne dovede poslovne prostorije u stanje u kome ih je dužan predati.realan ugovor .trajan ugovor . Može se desiti da tokom izvršenja nastanu obavezei za poslugodavca.3.jednostrano obavezan . a ne neka druga.nastao je tek onda kad poslugodavac preda poslugoprimcu predmet posluge. Kod ugovora o posluzi osnovno je da se ima vratiti ista stvar in species. ako on bude dužan snositi troškove oko održavanja predmeta posluge. vrijeme trajanja zakupa. 2. . Poljoprivredno zemljište uzeto u zakup ne smije se davati drugom licu na korištenje (zabrana podzakupa) 2. Pojam Ugovor o posluzi (comodatum) postoji kad jedan ugovarač drugome preda određenu stvar na upotrebu bez naknade tokom određenog vremena. 5. Ugovarač koji daje stvar na upotrebu naziva se poslugodavac (comodant). UGOVOR O ZAKUPU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA* 1. OBILJEŽJA I ZNAČAJ UGOVORA O POSLUZI 1.njegovim zaključenjem nastaju obaveze samo za poslugoprimca. Bitni elementi ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta su katastarska oznaka zemljišta. pa zbog toga želi koristiti prostorije koje u njegovoj zgradi drži zakupac. odnosno održavati. ZASNIVANJE ZAKUPA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta mora biti zaključen u pisanoj formi ili putem izjava saugovarača datih na zapisnik pred nadležnim organom. 1.dobročin ugovor . U zakup se može dati samo zemljište u privatnoj svojini. Ako zakupodavac iz razloga za koje nije odgovoran ne može koristiti prostorije u kojima je vršio vlastitu djelatnost. uz određivanje roka u kome se prostorije moraju predati. Odustanak se pismeno saopštava saugovaraču. 3. POJAM.1. 4.izvršenje traje relativno duži vremenski period. visina. Obilježja ugovora Ugovor o posluzi je: .poslugoprimac nije obavezan dati naknadu za upotrebu predmeta posluge. a ovaj se obavezuje da mu po isteku tog vremena vrati istu stvar. kvaliteta i kvantiteta. UGOVOR O POSLUZI 1. . 31 . a ugovarač koji prima stvar poslugoprimac (comodatar). makar bila istog roda. Priznaje se sloboda zaključivanja zakupnog odnosa povodom tog zemljišta. Sva ostala pitanja vezana za regulisanje zakupa poljoprivrednog zemljišta rješavaju se korištenjem općih pravila koja se tiču ugovora o zakupu. vrsta i način plaćanja zakupnine. Zakupljeno zemljište može se koristiti po pravilu samo za poljoprivrednu proizvodnju.2. Taj rok ne može biti kraći od mjesec dana od dana prijema pismene izjave o odustanku. Stvar koja se daje je predmet posluge.

3.1. Ako je poslugoprimac imao troškove oko održavanja.znao za nedostatke usljed kojih je poslugoprimac pretrpio štetu). Predmet ne smije davati trećem licu na upotrebu bez odobrenja poslugodavca. niti se to može odrediti po cilju i svrsi. Ako poslugoprimac ne bude uredno izvršavao svoje obaveze. 32 . poslugoprimcu ostaje samo pravo da jednostrano raskine ugovor."izmoljenoj posluzi". pod uslovom da je podobna za upotrebu koju ugovarači imaju u vidu prilikom zaključenja ugovora. Značaj Zaključenje ugovora o posluzi predstavlja određenu vrstu saradnje među ljudima i uzajamne pomoći. onda se ne radi o posluzi. gubitak ili propast predmeta posluge za koje je kriv on ili lica za čije postupke odgovara. I po ovome se ugovor o posluzi razlikuje od ugovora o zajmu. DEJSTVO UGOVORA O POSLUZI 3. poslugodavac nije obavezan održavati predmet posluge u upotrebljivom stanju. Ugovarači mogu nastanak ugovora usloviti i saglasnošću o još nekim pitanjima. s tim da davaoc može od prekariste svakodobno tražiti vraćanje stvari. više sile ili postupka trećeg lica. Buduća stvar ne može biti predmet ugovora jer se stvar mora predati poslugoprimcu da bi ugovor nastao. Predmet posluge po pravilu može biti svaka stvar u prometu. Obaveze su uglavnom na strani poslugoprimca. NASTANAK I TRAJANJE UGOVORA O POSLUZI Bitni elementi ovog ugovora su predmet posluge i vrijeme trajanja posluge. Odnosi između prekariste i davaoca posluge uglavnom se regulišu kao odnosi poslugodavca i poslugoprimca. namjeni predmeta ili ako je predmet bez ovlaštenja poslugodavca dao na upotrebu trećem licu.1. Ukoliko bi se naknadno pronašla izgubljena stvar koja je bila predmetom posluge. Vrijeme trajanja posluge prvenstveno zavisi od ugovora. odnosno na način koji odgovara namjeni tog predmeta. Obaveze i prava ugovarača Čuvanje predmeta posluge i njegova upotreba na ugovoreni način. Ako to u ugovoru nije navedeno. poslugodavac može jednostrano raskinuti ugovor i u roku od 5 godina zahtijevati naknadu eventualno pretrpljene štete. poslugodavac ima pravo izbora: da zadrži primljenu naknadu štete i ne primi stvar natrag. kako bi mogao blagovremeno reagovati.2. poslugodavac mu ih je dužan nadoknaditi samo pod uslovom da se prethodno saglasio sa tim održavanjem. osim ako je postupio dolozno (tj. Poslugoprimac odgovara za svako oštećenje. Ako rok nije naveden u ugovoru. Obzirom da je ugovor o posluzi dobročin. Poslugodavac ne odgovara poslugoprimcu za pravne i faktičke nedostatke predmeta posluge. ali ako poslugodavac odluči da ne popravlja predmet posluge. rok se određuje po cilju i svrsi zbog kojih je zaključen. već o prekariju ili tzv. Poslugoprimac je dužan predmet posluge upotrebljavati na ugovoreni način. ako je predmet posluge upotrebljavao protivno ugovoru. ili da traži predaju stvari uz povrat naknade. 3. Poslugoprimac ga je dužan obavijestiti o pogoršanju stanja predmeta posluge. a prava na strani poslugodavca. 3. On takođe odgovara i za propast stvari usljed slučaja. jer se na zajam ne može dati tuđa stvar. Nastanak obligacije Zaključenjem ugovora dolazi do zasnivanja obligacionog odnosa iz kojeg proizilaze samo prava i obaveze za ugovarače. Stvar koja se daje na poslugu ne mora biti vlasništvo poslugodavca. 2.

Dvostranoobavezan . Ako zajmodavac nije vlasnik stvari. odnosno u vlasništvo određeni iznos novca ili drugih zamjenjivih stvari. Po prestanku ugovora. Kod ugovora u privredi zajam je po zakonu teretan. 1. Predmet posluge vraća se na ugovoreni način. Poslugoprimac može predmet vratiti i prije ugovorenog roka. jer je ugovor bio zaključen u njegovom interesu. UGOVOR O ZAJMU 1. Ako ugovorom nije precizirano mjesto vraćanja predmeta. NASTANAK UGOVORA O ZAJMU 2. rok trajanja zajma i eventualno naknada. smatra se da je ugovor o zajmu nastao u trenutku novacije. Ugovarači ovaj krug pitanja mogu proširiti po vlastitom sporazumu. Ako je zajam nastao novacijom. Obilježja Konsenzualan . 2. koji se ostavlja zajmoprimcu da izvrši svoju obavezu. odnosno licu kojeg on ovlasti. U suprotnom odgovara poslugodavcu za svu štetu koju mu je prouzrokovao time što je npr.obično traje duži vremenski period. odnosno postizanja određenog rezultata.dobročin je kad zajmoprimac za upotrebu predmeta zajma ne daje nikakvu naknadu. Obzirom da ugovor o zajmu predstavlja titulus za sticanje prava vlasništva. kad se obaveza iz kupoprodaje sporazumom pretvori u dug po osnovu zajma. na nezgodan način i na nezgodnom mjestu za poslugodavca. bez obzira na to što poslugodavac možda nije vlasnik stvari. Značaj Radi se o dosta čestom ugovoru koji je pravni instrument za upotrebu tuđih stvari. zajmoprimac duguje naknadu bez obzira na to što ona nije ugovorena. Poslugoprimac je dužan da predmet posluge vrati isključivo poslugodavcu. OBILJEŽJA I ZNAČAJ UGOVORA O ZAJMU 1. Ako način nije ugovoren.iz ugovora proizilaze određena prava i obaveze za oba ugovarača. POJAM. a za konkretni zajam ne postoji zakonski propis.2. tj. Može biti dobročin i teretan . Pojam Ugovor o zajmu nastao je kad se jedan od ugovarača (zajmodavac) obaveže da drugome preda na raspolaganje. predmet se vraća u mjestu prebivališta poslugodavca. 1.1.3. učinak 33 . neophodno je da zajmodavac bude vlasnik stvari koja je predmet zajma. poslugoprimac je obavezan vratiti predmet posluge poslugodavcu. Troškovi vraćanja padaju na poslugoprimcu. Trajan .1.ugovor nastaje u trenutku kad ugovarači postignu saglasnost o bitnim elementima. Najčešće ga zaključuju banke kao zajmodavci. onda se predmet vraća na način koji odgovara samoj prirodi stvari. Saglasnost o bitnim elementima Bitni elementi ugovora o zajmu su: predmet zajma. tj.Vraćanje predmeta posluge. posebno novca. niti se isto može odrediti na osnovu okolnosti slučaja. Najčešće se kao predmet pojavljuje novac. 2. Predmet Predmet zajma su zamjenjive stvari. odnosno istu količinu stvari iste vrste i kvaliteta.2. a ovaj se obavezuje da mu nakon ugovorenog vremena vrati isti iznos novca. pod uslovom da to ne čini u nevrijeme. Ako se ugovarači nisu sporazumjeli o davanju naknade. sa fizičkim i pravnim licima kao zajmoprimcima.stvar vratio vlasniku. generičko vraćanje predmeta. ugovor se smatra dobročinim. Predmet zajma može biti i buduća stvar.

zajmoprimac ima pravo tražiti predaju predmeta zajma odmah po zaključenju ugovora. a rok se ne može odrediti ni po prirodi ugovora. predmet zajma se predaje u mjestu prebivališta zajmodavca. ali ne i obaveza zajmoprimca. nego u novcu. on može vratiti upravo stvar koja mu je predata ali pod uslovom da ista upotrebom nije izgubila vrijednost. Predmet zajma će zajmodavac predati zajmoprimcu u stanju kako je ugovoreno.4. 3. Zajmoprimac ima i pravo odustati od ugovora prije nego što mu je zajmodavac predao predmet zajma. Rok trajanja zajma Ako u ugovoru nije zaključen rok trajanja zajma. koji ne može biti kraći od 2 mjeseca po postavljanju zahtjeva da mu se vrati predmet zajma. O znanju i neznanju zajmoprimca ZOO ništa ne govori u slučaju zajma sa naknadom. Pod savjesnim zajmoprimcem podrazumijeva se osoba koja nije znala niti je po okolnostima slučaja mogla znati da zajmodavac nije vlasnik stvari.3. s tim što je zajmoprimac dužan nadoknaditi eventualnu štetu koju je zajmodavac usljed toga pretrpio. zajmoprimčevo pravo zahtijevanja predaje predmeta zastarijeva u roku od 3 mjeseca od dana dolaska zajmodavca u zakašnjenje. a) Obaveze zajmodavca . Generičko vraćanje predmeta zajma U trenutku zaključenja ugovora mora postojati saglasnost o generičkom vraćanju predmeta zajma. Ako je rok za predaju određen. Kod novčanih zajmova naknada se naziva kamata. zajmodavac je obavezan nadoknaditi štetu samo ako su mu nedostaci poznati ili mu nisu mogli ostati nepoznati. 2. ali se smatra da se nesavjesni zajmoprimac ne treba štititi.1. Ako vrijeme predaje predmeta zajma nije precizirano. zajmoprimac ne postaje vlasnik stvari.pravo na obeštećenje. a o njima nije obavijestio zajmoprimca. Ako zajmoprimac ne bude u mogućnosti da vrati predmet zajma generički. Ako je zajam bez naknade.prava zajmoprimca Predaja predmeta zajma.ugovora zavisi od savjesnosti zajmoprimca. već će to postati u trenutku prijema stvari od zajmodavca. 2. i to u svakom slučaju (tj. 34 . dužan ga je vratiti u novcu. a najkasnije za 1 godinu od dana zaključenja ugovora. Ona se obično sastoji u stvarima iste vrste kao i predmet zajma. 2. DEJSTVO UGOVORA O ZAJMU 3. Nastanak obligacije Samim zaključenjem ugovora zajmoprimac nije postao i vlasnik pozajmljene stvari. Naknada Naknada je imovinska vrijednost koju je zajmoprimac dužan dati zajmodavcu za upotrebu predmeta zajma. Ugovarači se mogu sporazumjeti da zajmoprimac ne vrati predmet zajma in naturam. Odgovornost za materijalne nedostatke . Savjesni zajmoprimac postaje vlasnikom predmeta zajma. Ugovorom se može navesti da zajmodavac nema pravo tražiti vraćanje predmeta zajma prije nego što istekne određeno vrijeme. ako se radi o teretnom zajmu.5. Ona može biti ugovorna i zakonska. Ako se radi o zajmu sa naknadom. smatra se da je obaveza zajmoprimca iz ugovora dospjela po isteku prekomjernog roka. tj. Zajmodavac može odbiti da preda predmet zajma ako se nakon zaključenja ugovora pokaže da su materijalne prilike zajmoprimca takve da on neće biti u stanju da vrati zajam. Zbog toga se konstatuje da je osnovno dejstvo ugovora o zajmu da zasnuje obligacioni odnos između ugovarača. Ako je zajmoprimac bio nesavjestan ili ako je ugovor bio dobročin. Takav način vraćanja je pravo.bez obzira na znanje o svojstvima predmeta zajma). zajmodavac odgovara za štetu zbog materijalnih nedostataka predmeta zajma. Ako mjesto predaje nije precizirano ugovorom.

Ako je ugovor o zajmu bio sa naknadom. ako je vrijeme trajanja ugovora do godinu dana. Npr. a drugi se obavezuje da će taj rezultat posla preuzeti i isplatiti svom saugovaraču određenu naknadu. dužan je nadoknaditi štetu. U suprotnom zajmodavac može raskinuti ugovor i zahtijevati odmah vraćanje predmeta zajma. zavisi od toga u čiju korist je rok trajanja zajma ugovoren. odnosno da li zajmoprimac može predmet zajma vratiti prije roka. OBILJEŽJA I ZNAČAJ 1. pretpostavlja se da je rok trajanja ugovoren u korist zajmoprimca. Ugovarač koji se obavezuje da nešto napravi naziva se poslenik (preuzimač. tj.b) Obaveze zajmoprimca .zahtijevanje vraćanja predmeta zajma. Ako mjesto vraćanja nije posebno ugovoreno. uzima se da se naknada ima dati sa vraćanjem predmeta zajma. Pojam Ugovor o djelu je takav ugovor kojim se jedan od ugovarača obavezuje da će izvršiti neku radnju i njome postići određeni rezultat (proizvod). Ako u pogledu vremena davanja naknade nije ništa određeno. Ako se iz ugovora ne može pouzdano utvrditi u čiju korist je rok ustanovljen."međukamate". U slučaju novčanog zajma. NAMJENSKI ZAJAM Kod namjenskog zajma zajmoprimac mora predmet zajma upotrijebiti na način predviđen u ugovoru. nabavka cipela kod obućara je ponekad ugovor o djelu. Odgovor na pitanje da li zajmodavac može tražiti vraćanje predmeta zajma prije ugovorenog roka. bez obzira što je u međuvremenu možda došlo do promjene vrijednosti stvari. Zabranjeno je ugovaranje obračuna kamata na kamate. Pretvaranje naknade u zajam prisutno je uglavnom kod novčanih zajmova. naknada se obračunava i dalje. Zbog toga se u praksi u ugovorima naznačuje obaveza zajmoprimca da vrati određenu vrijednost stvari. Ako rok nije ugovoren. čiji predmet je sam rad) Ugovor o djelu je ponekad teško razlikovati od kupoprodajnog ugovora. Promjena vrijednosti predmeta zajma u međuvremenu. ukoliko predmet zajma vrati prije vremena. U takvom slučaju on ima pravo predmet zajma vratiti prije ugovorenog roka. Vraća se stvar iste vrste. a ugovarač koji se obavezuje dati naknadu zove se naručilac.prava zajmodavca Vraćanje predmeta zajma . kvaliteta i kvantiteta."zlatne klauzule". Ako su cipele izrađene po narudžbi. To se kod novčanog zajma realizira u vidu zatezne kamate. tj. Ako ugovor ne sadrži odredbe o načinu vraćanja. Predmet se vraća čim nastupi ugovoreni rok. Ako zajmoprimac ne vrati predmet zajma na vrijeme. po pravilu nema uticaja. Davanje naknade. zajmodavac može podnijeti tužbu. Moguće je da se po sporazumu ugovarača za neisplaćeni iznos naknade poveća predmet zajma. zajmoprimac će biti dužan platiti sve tzv. odnosno u cilju postizanja ugovorene svrhe.1. Vraćanje predmeta zajma je osnovna obaveza zajmoprimca. UGOVOR O DJELU 1. pod uslovom da to ne bude nezgodno za zajmodavca i da mu se time ne nanese šteta. Predmet ugovora je rezultat koji treba postići radom. a ponekad kupoprodaja. predmet zajma se ima vratiti odjednom. po našoj mjeri i 35 . (po tome se razlikuje od ugovora o radu. Ako je vrijeme trajanja ugovora preko godinu dana. POJAM. Ukoliko zajmoprimac ne plati dospjelo naknadu na vrijeme. zajmoprimac mora predmet zajma vratiti u roku koji ne može biti kraći od 2 mjeseca od dana zajmodavčevog zahtjeva da mu se predmet vrati. Obaveza davanja naknade postoji samo ako je ista predviđena ugovorom ili zakonom. mjesto vraćanja je mjesto prebivališta zajmoprimca. 4. kamate za svo vrijeme ugovorenog trajanja zajma. mjesto vraćanja je mjesto prebivališta zajmodavca. niti je određen zakonom. Ovo se kod međudržavnih novčanih zajmova ostvaruje putem ugovaranja tzv. preduzetnik). da se kamata plaća i na neisplaćeni iznos kamata.

Izvršenje obično traje relativno duže vrijeme i to kontinuirano. odnosno karaktera posla. 2. može biti ustanovljena tarifa. Moguće je da rezultat ponekad izostane iz objektivnih razloga ili krivicom naručioca posla. Značaj Ovaj ugovor spada u grupu ugovora intuiti personae. Obično je to pismena forma. i u ovom slučaju moguća je primjena instituta promijenjenih okolnosti (rebus sic stantibus). Ipak. a koji je stvarni predmet ugovora.3. Visina naknade u pojedinim slučajevima može biti propisana zakonom. a njenu visinu najčešće ugovarači određuju sporazumno.kad naručilac ne mogne pribaviti ostatak materijala da se dovrši izrada predmeta).4.1. Ako u posljednjem slučaju poslenik nije izričito dao jamstvo za tačnost proračuna. Trajan. a njeno određivanje se može i prepustiti trećem licu. postoji ugovor o djelu. ugovora kod kojih je ličnost ugovarača dominantna.datom modelu. Naknada Naknada je imovinska vrijednost koju je naručilac posla obavezan isplatiti posleniku za određeni rezultat rada. Ako visina naknade nije unaprijed određena na bilo koji od navedenih načina. pa je i izvršenje obaveze vezano za ličnost. Obično se sastoji u novcu. ako je poslenik dao izričito jemstvo za tačnost proračuna. Oni mogu odmah tačno odrediti njenu visinu. Ako se ne može sa sigurnošću utvrditi da li postoji individualiziranje predmeta. Uzajaman (dvostrano obavezan i teretan). 2. polazi se od toga da se radi o ugovoru o djelu ako je materijal za izradu dao naručilac. Ugovarači mogu odrediti još neke. Izuzetno. normalnom potrebnom vremenu za taj posao. 2. Rad je samo preduslov rezultata koji se želi postići. Rok trajanja ugovora Ako rok nije određen ugovorom. a o ugovoru o kupoprodaji ako je uposlenik upotrijebio svoj materijal za izradu. Saglasnost ugovarača o bitnim elementima Bitni elementi ovog ugovora su: predmet. Naime. Ekvivalentan. kao i prema uobičajenoj nagradi za tu vrstu rada.2. 2. rok trajanja i naknada. ako su ispunjeni potrebni uslovi. dakle ako se radi o individualiziranom rezultatu posla. ako se ugovarači kasnije ne sporazumiju o visini naknade. on ne može zahtijevati povećanje naknade. Prema tome. to ne znači da se naknada ne mora isplatiti. odrediće se po prirodi same stvari. Međutim. 36 . 1. Poslovi i rezultati koji su predmet ugovora o djelu mogu biti vrlo različiti. tj. istu će odrediti sud prema vrijednosti rada. izvjesni ugovori o djelu moraju biti zaključeni u određenoj formi. a može se ugovoriti i na osnovu proračuna poslenika o uloženom radu i materijalu. NASTANAK UGOVORA O DJELU 2. 3. te da se obaveza poslenika iscrpi samo u radu (npr. poslenik o tome mora bez odlaganja obavijestiti naručioca posla i zatražiti objašnjenje da li da posao nastavi sa izmijenjenim proračunom ili da ga obustavi.2. rad sam po sebi po pravilu ne predstavlja predmet ugovora o djelu. Obilježja Konsenzualan i neformalan. Predmet ugovora Predmet ugovora je izvršenje neke radnje i postizanje određenog rezultata od strane poslenika. Ugovorom se može predvidjeti i tzv. mogu je usloviti obimom obavljenog posla.sukcesivna isporuka rezultata posla. pa se tokom izvršenja posla prekoračenje proračuna pokaže neizbježnim.

naručilac se može na njih pozvati najkasnije u roku od 2 godine od dana prijema stvari. a njegovi nasljednici nisu dužni brinuti za izvršenje tog posla. poslenik odgovara za štetu. Ako je nedostatak takav da je djelo neupotrebljivo. Naručilac se po pravilu ne miješa u posao poslenika. ostavljajući mu primjeren rok za to. a bio je obavezan lično izvršiti posao. on i dalje ostaje vlasnik materijala. S druge strane. Ako poslenik umre prije isteka roka ugovora. Poslenik je dužan naručiocu skrenuti pažnju na eventualne nedostatke materijala koji mu je dat za izradu djela. s tim što za kvalitet posla naručiocu uvijek odgovara poslenik. Ako se nedostatak ne ukloni. ili nasljednik može jednostrano raskinuti ugovor. ili ga može povjeriti trećem licu. ugovor će automatski prestati. Ako je naručilac posla posleniku dao materijal za izradu odnosno preradu.zahtijevanje postizanja tog rezultata. ako poslenik nije bio obavezan da posao obavi lično. dispozitivno pravilo je da rezltat mora biti onakav kakav se redovno očekuje u takvom poslu pri normalnim okolnostima. Poslenik je prvenstveno dužan postići rezultat posla predviđen ugovorom. osim ako je drugačije predviđeno ugovorom. Nakon što je naručilac pregledao i primio izvršeno djelo. Ako ugovorom ništa nije precizirano. Važi i obrnuto.3. može doći do sporazumnog raskida ugovora između naručioca i poslenikovog nasljednika. u slučaju postojanja skrivenih nedostataka. on odgovara za njegov bonitet.prava naručioca Postizanje određenog rezultata posla . uz naknadu štete naručiocu. pod uslovom da plati ugovorenu naknadu od koje može odbiti iznos koji je poslenik uštedio zbog neizvršenog posla. U svakom od ova 3 slučaja naručilac ima i pravo na naknadu štete. jer je on osoba koja je u obligacionom odnosu sa naručiocem.1. izuzev ako je znao za njih. Ako nedostaci ne čine djelo neupotrebljivim. 3. pitanje ličnog izvršenja zavisi od karaktera posla i njegove vezanosti za stručne i lične osobine poslenika. Ugovor može raskinuti i naručilac posla. Naručilac koji je uredno obavijestio poslenika o nedostacima ima pravo tražiti od poslenika da ih otkloni. Nastanak obligacije Zaključenjem ugovora zasniva se obligacioni odnos. Ako je ugovor zaključen upravo zbog tih osobina poslenika. U drugom slučaju. DEJSTVO UGOVORA O DJELU 3. Ako ugovorom nije preciziran kvalitet materijala. tj. štetu će drugoj strani nadoknaditi onaj ugovarač koji je pao u zakašnjenje. a nije naručioca na to upozorio. u tom vremenu rizik slučajne propasti rada snosi poslenik. Međutim. Obaveze i prava ugovarača a) Obaveze poslenika . Ako ugovorom nije preciziran kvalitet rezultata rada. odgovaraće za štetu koji naručilac zbog toga pretrpi. Ako to ne učini. može srazmjerno smanjiti naknadu ili raskinuti ugovor. naručilac može sam ukloniti nedostatak na teret poslenika. obavljanje posla se ne može povjeriti trećem licu. Ako do propasti dođe za vrijeme zakašnjenja. Poslenik ne odgovara u slučaju da i nakon upozorenja naručilac insistira na izradi djela upravo od tog materijala. U svako vrijeme dok posao nije završen poslenik može odustati od ugovora. Prvenstveno od ugovora zavisi da li poslenik mora ugovoreno djelo izvršiti lično. poslenik više ne odgovara za nedostatke na djelu koji su se mogli opaziti običnim pregledom. Ako materijal obezbjeđuje poslenik.2. Ako usljed krivice poslenika propadne materijal koji je obezbijedio naručilac. 37 . što znači da tokom trajanja rada rizik slučajne propasti materijala snosi naručilac posla. prava naručioca zavise od prirode nedostatka. naručilac ima pravo raskinuti ugovor i tražiti naknadu štete. dispozitivno pravilo je da se upotrijebi materijal uobičajenog standardnog kvaliteta. postupajući savjesno i u skladu sa svojom stručnošću.

U suprotnom je to obaveza naručioca posla. a poslenik je u tolikom kašnjenju da je očigledno da neće završiti posao u roku. Rok će se smatrati bitnim sastojkom ugovora i u slučaju da zbog zakašnjenja poslenika naručilac očigledno ne bi imao interesa za ispunjenje ugovora. naručilac posla može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete. Ta pravila. načina. Pojam Ugovor o prevozu postoji ako se jedno lice obaveže da na određeno mjesto preveze određenu stvar ili lice. poslenik ima založno pravo na stvarima koje mu je naručilac predao u vezi sa njegovim radom. Naručilac je obavezan preuzeti rezultat posla koji je izvršen na ugovoreni način i u ugovorenom roku. Davanje materijala za preradu . Ako uopšte ne preda materijal. Ako je poslenik bez saglasnosti naručioca djelo izveo u većem obimu ili boljeg kvaliteta. time će doći i do produženja roka trajanja ugovora za onoliko vremena koliko je kasnila predaja materijala. Naručilac posla dužan je dati posleniku naknadu u skladu sa ugovorom i to u smislu iznosa. su lex specialis u odnosu na pravila iz ZOO.2. U obzir dolaze uglavnom faktička i simbolička predaja.zahtijevanje naknade. U tom slučaju bi poslenik mogao svoju obavezu predaje rezultata izvršiti putem suda. RAZVOJ. Obaveza da poslenik obezbijedi materijal za preradu postojaće samo ako je izričito ugovorena.1. Ako mjesto predaje nije izričito ugovoreno.nije isplatio predujam ili . Prijem rezultata posla . a drugi se obaveže da mu za to isplati određenu naknadu.zahtijevanje predaje materijala. ZNAČAJ I OBILJEŽJA UGOVORA O PREVOZU 1. Ako naručilac preda materijal sa zakašnjenjem. POJAM.tražio izmjene u toku rada.nije predao materijal na vrijeme.zakasnio u ispunjenju drugih obaveza. Rezultat se predaje u ugovoreno vrijeme. Radi obezbjeđenja naplate svojih potraživanja po osnovu ugovora o djelu. . pada u zakašnjenje sa svim posljedicama istog. Ako se rezultat posla predaje u dijelovima (rad u etapama). b) Obaveze naručioca posla . naručilac neće imati obavezu posleniku dati veću naknadu. Ako je rok za predaju rezultata fiksan. sadržana u posebnim zakonima. Razvoj i značaj Po svojoj prirodi ugovor o prevozu je poseban oblik ugovora o djelu. poslenik može raskinuti ugovor i tražiti naknadu štete. To se naziva situaciono plaćanje. Ako u pogledu načina i vremena davanja ništa nije posebno ugovoreno. Ako su ispunjena ova 2 uslova. naknada se ima dati odjednom i to prilikom preuzimanja rezultata posla. važe opća pravila o mjestu ispunjenja ugovora. Na njega se primjenjuju prvenstveno pravila o grani transporta uz koju je ugovor vezan.prava poslenika Davanje naknade za postignuti rezultat posla . 1. 38 . mjesta i vremena. Poslenik ima samo ius tollendi.Predaja rezultata posla . ali poslenik ne odgovara zbog toga što naručilac: .zahtijevanje predaje. naknada se ima dati prilikom završetka svake etape posla.zahtijevanje prijema rezultata posla. . UGOVOR O PREVOZU 1. a posebno se praktikuje u građevinarstvu. a naručilac odbije preuzeti rezultat posla.

Za izvršenje ugovornih obaveza prevozniku pripada naknada koju mu je dužan isplatiti saugovarač. Naknada Naknada predstavlja određeni iznos novca kao ekvivalent vrijednosti ugovorenog prevoza. Obilježja ugovora o prevozu Konsenzualnost . Kod ugovora o prevozu često je prožimanje tzv. ugovor o prevozu je komutativan. ZOO govori o "pošiljaocu". prisutno kod organiziranja putovanja. gdje je suvišno posebno ugovaranje puta koji treba preći. konosman i sl). ali će se u određenim slučajevima javiti i kao trajan. 39 . Prevoz stvari odnosno lica Prevoz kao bitni element ugovora pojmovno obuhvata ne samo stvar koju treba prevesti. ugovor sa trenutnim izvršenjem obaveza. koji su samo poseban način zaključivanja ugovora. Te isprave su isključivo dokaz postojanja prethodno zaključenog ugovora.Zaključenjem ugovora obje strane stiču određena prava i obaveze. To je npr. ugovor o prevozu je trenutan. dakle iz kojeg u koje mjesto i kojim putem. kao i svaka druga osoba koja takav ugovor zaključi. To znači da se u svakom konkretnom slučaju utvrđuje tzv. 2.kod pomorskog ili zračnog prevoza pri zaključivanju čartera. Isto važi i za pismeno formulisane uslove ponude. 2. Kad je u pitanju korisnik usluga prevoza. već i put koji tim povodom treba preći. treba imati u vidu i mogućnost da se u ulozi onoga ko ugovara prevoz "neke osobe" ne nalazi upravo ta osoba.1. Subjekti ugovora U ulozi prevoznika mogu se javiti pravna i fizička lica koja se bave prevozom kao redovnom djelatnošću. NASTANAK UGOVORA O PREVOZU Bitni elementi ugovora su prevoz kojeg treba obaviti i naknada za izvršeni prevoz. uz primjenu odredaba o naknadi kod ugovora o djelu. odnosno "putniku". obaveza predaje stvari i obaveza naknade štete.2. Može biti utvrđena neposrednim sporazumom ugovarača ili tarifom. Obzirom da je njihov obim i raspored poznat ugovaračima već u trenutku nastanka ugovora. Teretnost .3. a ne uslov njegove valjanosti.3. Npr. 2. Dvostranoobaveznost . tovarni list.ugovornih i zakonskih obaveza. Odstupanje od navedenog postoji u linijskom prevozu. duguje se uobičajena naknada za konkretnu vrstu prevoza. Obzirom na vrijeme u kome se realiziraju njime preuzete obaveze i prava. prva je ugovorna a druga zakonska obaveza. a ne uslov valjanosti. 2. pri njegovom zaključivanju ili u vezi s njim izdaju se određene isprave (vozna karta.1. Ako je naknada određena tarifom ili putem nekog drugog objavljenog obaveznog akta. u slučaju obaveze da se izvrši prevoz i obaveze da se naknadi šteta u slučaju oštećenja ili propasti pošiljke. Ugovor o prevozu stvari Obaveze prevozioca kod ovog ugovora su obaveza izvršenja prevoza. DEJSTVO UGOVORA O PREVOZU Zaključenjem ugovora nastaje obligacioni odnos u kome su oba ugovarača nosioci prava i obaveza. 3."primjerena naknada". Ukoliko naknada nije utvrđena ni na jedan od navedena 2 načina. Međutim. Od načela konsenzualnosti ipak postoje određeni izuzeci koji se susreću npr. Kad se radi o prevozu osoba. nije dopušteno ugovaranje veće naknade. tj. 3.Ugovor o prevozu je neformalan.

uz uslov da do štete nije došlo usljed namjere ili krajnje nepažnje. a u tzv. U slučaju istovremenih zahtjeva. Ako se utvrdi istovjetnost i odsustvo oštećenja pošiljke. Izuzetak je moguć samo ako je primalac ovlašten od strane pošiljaoca da primi pošiljku i u toku prevoza. Čekajući instrukcije. Ako tražene instrukcije ne dobije u primjerenom roku. a ako o tome nema saglasnosti. dužan je prema pošiljci postupati sa pažnjom dobrog domaćina. Ako je prevoz prekinut bez krivice ugovornih strana i zainteresiranih osoba. prednost ima pošiljalac koji ugovara duži prevozni put. Plaćanje naknade je osnovna obaveza pošiljaoca. pod uslovom da je o otkrivenom oštećenju prevoznik odmah obaviješten. troškove ovog postupka snosiće primalac. osim zapisnički konstatiranih manjkavosti. a eventualno preostali iznos je obavezan položiti kod suda za ovlaštenu osobu. obaveza da preda pošiljku primaocu koji je označen ugovorom je jedna od osnovnih obaveza prevozioca. prevoznik će morati nadoknaditi štetu samo ako je prilikom predaje pošiljke bio obaviješten o njenim svojstvima. Za takvu štetu prevoznik odgovara pod istim uslovima kao i kod gubitka odnosno oštećenja pošiljke. On može odbiti predaju pošiljke i u slučaju da mu se tom prilikom ne preda duplikat tovarnog lista na kome je primalac potvrdio prijem pošiljke. Osim gubitkom ili oštećenjem. Pravilo je da primalac može zahtijevati predaju pošiljke od prevoznika tek po njenom pristizanju u mjesto opredjeljenja. Prevoz se mora izvršiti ugovorenim putem.inspekcije) ili višom silom. Mada primalac pošiljke po pravilu nije i njen pošiljalac. prioritet imaju prevozi predviđeni posebnim propisima. Ako se radi o skupocjenim stvarima. obaveza naknade štete nastaje i u slučaju kašnjenja realizacije prevoza u odnosu na ugovoreni rok. Uz to prevozilac predaje tovarni list (ako je izdat). odnosno privrednika. Ništava je ugovorna odredba kojom bi se ova odgovornost smanjila ili isključila. Odgovornost prevoznika prestaje preuzimanjem pošiljke i prijemom naknade za prevoz. naknada se utvrđuje uzimanjem u obzir uobičajene cijene za stvar iste vrste i kvaliteta. prevoznik ima pravo prodati pošiljku i podmiriti svoje troškove. prevoznik će se osloboditi obaveze naknade štete samo ako dokaže da su oštećenje ili propast pošiljke uzrokovani radom ovlaštenog lica (npr. Obaveze pošiljaoca su da plati naknadu i da ustupi potrebna obavještenja. odgovornost se proteže na rok od 8 dana od dana predaje. o tome će obavijestiti pošiljaoca i tražiti instrukcije.slobodnom prevozu po njegovom izvršenju. Ako se stranke nisu drugačije dogovorile. Primalac ima pravo tražiti zapisničko utvrđivanje istovjetnosti pošiljke i njenog eventualnog oštećenja. Na taj način prevoznik obezbjeđuje svoj položaj u smislu eventualne odgovornosti prema pošiljaocu.U slučaju postojanja više zahtjeva za prevoz. a zatim se prednost određuje prema vremenu traženja prevoza. Zakonom je kao princip ustanovljena objektivna odgovornost prevoznika za štetu nastalu gubitkom ili oštećenjem pošiljke od trenutka njenog preuzimanja do predaje primaocu. Ugovorom je ipak moguće maksimizirati iznos naknade. Ako se radi o skrivenim oštećenjima. Prevoznik je dužan predati pošiljku tek nakon što mu primalac ispuni sve uslove koji su predviđeni ugovorom. U skladu sa općim pravilima objektivne odgovornosti. Izuzetak je šteta izazvana usljed namjere ili grube nepažnje. koji je po pravilu "pratilac" pošiljke. prevoznik ima pravo na naknadu i troškove prevoza od mjesta prekida prevoza do odredišnog mjesta. visina naknade štete određuje se prema tržišnoj cijeni pošiljke u vrijeme i u mjestu predaje za prevoz. Ako prevoznik ne uspije izvršiti predaju pošiljke. Uobičajeno je da se naknada u linijskom prevozu plaća unaprijed. onda putem koji najviše odgovara interesima pošiljaoca (to ne mora biti najkraći put). U odsustvu tržišne. 40 .

Pravo zaloge. tako da prevoznik može računati na dio naknade koji eventualno nakon toga preostane. odnosno posjedovanje isprava pomoću kojih je moguće raspolagati pošiljkom. Shodno tome. prevoznik ima pravo naknade za izvršeni prevoz od polazišta do mjesta prekida. prvenstvo naplate putem založnog prava imaju špediteri i prevoznici u odnosu na komisionare i skladištare. U slučaju osnovanog prigovora na ugovoreni ili propisani standard udobnosti odnosno higijene. Obaveza predaja stvari na prevoz je prva obaveza pošiljaoca nakon zaključenja ugovora o prevozu. a koji su obuhvaćeni cijenom prevoza. Prtljag čuva prevozilac. Ugovor o prevozu lica Obaveze prevozioca su obaveza izvršenja prevoza i obaveza naknade štete nastale pri prevozu putnika. Posjed nad stvarima koje su predate na prevoz. on će biti dužan da ovlaštenoj osobi nadoknadi time prouzrokovanu štetu. Ova odgovornost se ravna po općim pravilima građanskopravne odgovornosti. Od ovog treba razlikovati "režijske" troškove koji proizilaze iz samog obavljanja prevoza. za oštećenje prtljaga prevoznik odgovara kao kod prevoza stvari. tj. Opće pravilo je da je prevoznik dužan prevoz izvršiti ugovorenim sredstvom i uz primjerene uslove udobnosti i higijene. a za oštećenje ručnog prtljaga po općim pravilima građanskopravne odgovornosti. Pošiljalac je dužan nadoknaditi korisne i nužne troškove nastale u toku prevoza. a detaljnije je razrađena posebnim propisima za pojedine vrste prevoza. 2. prevoznik se oslobađa odgovornosti za eventualno nastale štete na pošiljci. putnik može odustati od ugovora ako se nedostaci ne otklone u primjerenom roku. U slučaju sukoba 2 ili više založnih prava. Ta naknada se prebija sa odštetom. jer je dio prevoza ipak izvršen. ako je u manjkavostima prisutna opasnost za sigurnost trećih osoba i dobara. po općim pravilima odgovornosti za prevoz stvari. Vršenje založnog prava ima 2 pretpostavke: 1. uključivši i drugačije normiran osnov obavezivanja na naknadu štete. Prevoznik odgovara i za štetu nastalu oštećenjem ili gubitkom putnikovih stvari iz prtljaga. da se na založno pravo može pozivati samo u vezi sa potraživanjima iz ugovora o prevozu povodom kojeg se stekao posjed nad pošiljkom. može se osloboditi odgovornosti samo ako uspije dokazati da je šteta nastala usljed više sile ili isključivom radnjom samog oštećenog putnika. povredom ili smrću putnika. Istovremeno.2. prevoznik nema pravo ni na dio naknade za već izvršeni dio prevoza. Na vidljive manjkavosti pakovanja prevoznik je dužan upozoriti pošiljaoca. Koneksnost zahtjeva. Ako je prevoz već obavljen. U suprotnom bi na strani pošiljaoca došlo do neosnovanog bogaćenja. Pošiljalac je dužan stvar upakovati na propisani način i time je učiniti podobnom za konkretnu vrstu prevoza. Međutim. Ako pošiljka tokom prevoza propadne usljed dejstva više sile. Prevoznik po pravilima objektivne odgovornosti odgovara za eventualno prouzrokovanu štetu koja može nastati oštećenjem zdravlja. 3.Ako do prekida prevoza došlo krivicom prevoznika. Ako pošiljalac ignoriše upozorenje. odnosno korisnost i vezanost za posao prevoza. prevoznik ne smije primiti takvu pošiljku na prevoz. a ručni prtljag čuva putnik. Ako je u prevozu učestvovalo više prevozilaca. i to obrnuto redoslijedu kojim su založna prava nastala (dakle prednost imaju kasnije nastala založna prava). U cilju naplate ugovorene naknade i troškova koji tim povodom nastanu. Osim za oštećenje. 41 . prevoznik odgovara i za zakašnjenje putnika i prtljaga. može se zahtijevati smanjenje naknade. Shodno tome. posljednji je dužan realizirati založno pravo za sebe i sve prethodne prevozioce. pod uslovom da prevoznik dokaže njihovu nužnost. prevoznik ima zakonsko založno pravo na pošiljci.

i to bez ikakvog posebnog povoda. Ako se posredstvom ugovora o nalogu želi obaviti posao za koji se zahtijeva određena forma.tj. UGOVOR O NALOGU 1.kod ovog ugovora naglašenu ulogu ima ličnost ugovarača. ili ako je očito da neće moći izvršiti ugovoreni prevoz. Ugovor o nalogu je intuiti personae . Uobičajeno je da putnik tu obavezu izvršava odmah po zaključenju ugovora (da kupi kartu).ugovor o ortakluku. Prisutan je u nizu složenih ugovora kao npr.Obaveze putnika. Osnovne karakteristike ugovora o nalogu su: Konsenzualnost. Suštinski se ugovor o nalogu može odrediti kao obavljanje pravnih i faktičkih radnji za drugoga. Osnovna obaveza putnika je plaćanje naknade za prevoz. Međutim. Ugovor o nalogu je svojevrstan opći ugovor. Relacija ugovorao nalogu i pomenutih ugovora je odnos općeg i pojedinačnog. ako prevoz bude prekinut pa u novim okolnostima nastavak prevoza ne ostvaruje cilj zbog kojeg je prevoz ugovoren. njihove forme i postojanje se u slučaju spora cijene odvojeno. U zavisnosti od krivice prevoznika. te se o isključenju iste mora postići sporazum ili to mora nedvosmisleno proizilaziti iz međusobnih odnosa ugovornih strana. u praksi će punomoć koja se u tom cilju daje biti data u istom obliku. ugovor o trgovinskom zastupanju i sl. Ako prevoznik kasni sa otpočinjanjem prevoza u mjeri da pošiljalac ili putnik više nemaju interesa za prevoz.bitno je imati na umu da osim obaveze plaćanja naknade nalogodavac ima i druge obaveze koje se tiču eventualnih troškova nalogoprimca i sl. Trajanje kašnjenja u navedenom smislu je faktičko pitanje. U praksi se to svodi na pravo prevoznika da zadrži određeni procenat primljene naknade. POJAM. odnosno da zahtijeva dio ugovorene naknade. a ovaj mu za to da ovlaštenje uz eventualnu obavezu plaćanja naknade. odnosno ugovora o punomoćstvu (obavljanje samo pravnih radnji). Ugovor o nalogu je po pravilu teretan . To posebno važi za nalogoprimca kojem nalogodavac povjerava obavljanje poslova kao da će ih sam obaviti. Karta predstavlja dokaz da je ugovor zaključen i naknada plaćena. U takvim situacijama pošiljalac ili putnik duguju prevozniku naknadu štete izazvane odustajanjem od ugovora. ZNAČAJ I OBILJEŽJA UGOVORA O NALOGU Ugovor o nalogu postoji kada se jedno lice (nalogoprimac) obaveže da za račun drugog lica (nalogodavca) izvrši određene poslove. PRESTANAK UGOVORA O PREVOZU Pošiljalac i putnik mogu odustati od ugovora i prije nego što je prevoz otpočeo. 4. Po tome se ugovor o nalogu razlikuje od ugovora o djelu (obavljanje samo faktičkih radnji).nalogoprimac ima pravo na naknadu. Pravo na jednostrani raskid ugovora putnik ima i tokom prevoza. prevoznik je dužan vratiti primljenu naknadu i pod za to predviđenim pretpostavkama naknaditi štetu. Za nastanak ugovora dovoljna je prosta saglasnost volja ugovarača. putniku pripada i pravo na naknadu štete. Naknada se zakonski prezumira. 42 . Po pravilu je dvostranoobavezan . RAZVOJ.

nalogoprimac je uvijek dužan postupati sa pažnjom dobrog privrednika ili stručnjaka. Nalogoprimac je u tom smislu alter ego .1. Posao koji treba preduzeti može biti pravni. Indikaciona uputstva . NASTANAK UGOVORA O NALOGU 2. Nalogoprimac je dužan da po zahtjevu nalogodavca u toku izvršenja naloga podnosi izvještaje o stanju poslova. osim u slučaju ako bi postupanje mimo uputstva spriječilo očiglednu štetu za nalogodavca.2. slučajnu propast ili oštećenje stvari koje se desilo kod zamjenika. radi se o tzv.ne može više nego što je dozvoljeno nalogodavcu. U principu se svi poslovi mogu javiti kao predmet ugovora.zastupanje pred sudom). Ukoliko ne udovolji ovoj obavezi. sa izuzetkom onih poslova koji se po svojoj prirodi ili po odredbama zakona ne mogu preduzimati preko drugog lica. Saglasnost o bitnim elementima ugovora Objektivno bitni elementi ugovora su posao koji treba preduzeti i naknada. a nije ga bilo moguće konsultirati u vezi sa promjenom u preduzimanju posla. nalogoprimac se nalazi u ulozi poslovođe bez naloga i sva pitanja koja se pritom pojave rješavaju se po pravilima poslovodstva bez naloga. 43 . Ako je u ulozi nalogoprimca više lica. 3. odnosno dobrog domaćina. Za preduzimanje određenih poslova nalogoprimcu je uz poslovnu sposobnost neophodna i određena stručna osposobljenost (npr. Osnovne obaveze nalogoprimca Izvršenje naloga. Subjekti. ali i faktičke radnje. U takvom slučaju nalogoprimac odgovara za izbor zamjenika (culpa in eligendo) i upute koje mu je dao (culpa in instruendo). Imperativna uputstva . Nalogoprimac mora postupati prema sadržini naloga. prezumira se njihova solidarna odgovornost ukoliko nalog izvršavaju zajedno. ali uz saglasnost nalogoprimca može posao povjeriti i drugome.granice u kojima se nalogoprimac može kretati su široko postavljene. odnosno po vlastitom nahođenju. Ugovor o nalogu je pozitivnopravno regulisan kao teretan. Neovisno o stepenu obaveznosti uputstava. Ako ugovarači ne žele primjenu ove zakonske pretpostavke. 2. Nalogoprimac je u obavezi da poslove iz ugovora o nalogu obavi lično. nalogoprimac odgovara za štetu koja zbog toga nastane nalogodavcu. Polaganje računa.generičkom nalogu. U zavisnosti od stepena slobode koji se ostavlja nalogoprimcu. U ulozi nalogodavca može se javiti samo osoba koja je i sama sposobna da preduzme posao kojeg povjerava nalogoprimcu. Ako je nalogoprimac ovlašten na preduzimanje svih poslova jedne ili više određenih vrsta.od njih nalogoprimac ne smije odstupati. uputstva iz naloga se mogu podijeliti na 3 kategorije: 1. Naknada. Ako izađe iz okvira naloga. Ako ne.1. Nalogoprimac je obavezan da po okončanju naloženih poslova podnese potpun izvještaj i obračun troškova. o tome se trebaju izričito sporazumjeti ili to nedvosmisleno mora proizilaziti iz prirode njihovog odnosa. Fakultativna uputstva .kao i kad postoji saglasnost nalogodavca. Podnošenje izvještaja. DEJSTVO UGOVORA O NALOGU 3. U prvom slučaju odgovornost nalogoprimca prema nalogodavcu se ograničava na izbog i instrukcije . 3.nalog je postavljen da nalogoprimac pri vršenju poslova može od njega odstupiti ako ga okolnosti slučaja na to upućuju. U drugom slučaju nalogoprimac odgovara i za rad zamjenika. Izuzetak je u slučaju kad nalogodavac naknadno odobri urađene poslove. solidarna odgovornost će postojati samo ako je ugovorena. Bez saglasnosti nalogodavca nalogoprimac može povjeriti posao zamjeniku ukoliko ga na to tjeraju okolnosti.

a u odsustvu tih običaja pravilo je da nalogoprimcu pripada "pravična naknada". Na zahtjev nalogoprimca nalogodavac je dužan predujmiti određeni novčani iznos u svrhu pokrivanja izdataka oko izvršenja naloga. Koji troškovi će se smatrati potrebnim je faktičko pitanje koje se cijeni s obzirom na vrstu poslova i cilj koji je trebalo postići izvršenjem naloga. Založno pravo zalogoprimca. te jednostranim raskidom. Ako drugačije nije dogovoreno. nalogodavac će mu ih morati nadoknaditi. vrijeme i mjesto isplate određuju se sporazumno. odnosno bez opravdanog razloga. bez obzira na uspjeh nalogoprimčevog angažmana. UGOVOR O PUNOMOĆSTVU 1. Nalogodavac je dužan ne samo da preuzme prava. a moguće ga je raskinuti i svakodobnim sporazumom ugovarača. 4. Smrt nalogoprimca uvijek dovodi do raskida ugovora o nalogu. bez ispunjenja bilo kakvih preduslova. već i da nalogoprimca oslobodi svih obaveza koje je stekao izvršavajući nalog. U slučaju smrti nalogodavca. neovisno od toga da li je to njemu bilo dugovano. Naknada troškova. Nalogodavac je dužan nadoknaditi nužne i korisne troškove koje je nalogoprimac imao prilikom izvršenja naloga. njegovim prestankom prestaje i ugovor o nalogu. sve dok ovi ne budu u prilici da preuzmu njihovo vršenje. Ako nisu određeni. dužan je to predati nalogodavcu. povjerenik) da u njegovo ime i za njegov račun obavi određeni pravni posao. Davanje predujma. povjeritelj) ovlašćuje drugog ugovarača (punomoćnik. Ova obaveza postoji kako pri zaključenju ugovora.Ako je u toku i na osnovu izvršenja naloga nalogoprimac nešto primio od trećih lica. osim u slučajevima kad je ugovorom isključena ili iz međusobnih odnosa proizilazi drugačije. POJAM. Nalogodavac može odustati od ugovora u svako vrijeme. koji je dužan nalogodavcu nadoknaditi štetu ako je raskid učinio u nevrijeme za nalogodavca. visina naknade se određuje prema poslovnim običajima. 3. ima pravo na srazmjeran dio naknade. način. Preuzimanje obaveza. nalogodavac je dužan isplatiti naknadu po okončanju posla. Nalogoprimac ima zakonsko založno pravo na pokretnim stvarima i novcu stečenom po osnovu ugovora o nalogu. OBILJEŽJA I ZNAČAJ UGOVORA O PUNOMOĆSTVU 1. Nalogoprimcu pripada i pravo na naknadu štete koju je pretrpio prilikom izvršenja naloga. Kod ugovora sa naknadom nalogodavac je obavezan nalogoprimcu isplatiti odgovarajući dio naknade i nadoknaditi eventualnu štetu. Osnovne obaveze nalogodavca Plaćanje naknade je osnovna obaveza nalogodavca. 44 . tako i tokom njegovog izvršavanja. nalogoprimac ima zakonsku obavezu da nastavi poslove ako bi suprotno postupanje uzrokovalo štetu nasljednicima nalogodavca. PRESTANAK UGOVORA O NALOGU Ugovor o nalogu prestaje izvršenjem njegovih obaveza. pa nalogoprimac angažuje vlastita sredstva. Visina.1. Ako je u ulozi zalogodavca ili zalogoprimca pravno lice. Ako nalogoprimac bez vlastitre krivice samo djelimično obavi nalog. Isto pravo ima i nalogoprimac. pod uslovom da nije kriv za nastanak štete. uz plaćanje kamate. Uslovi za to su posjed i koneksitet. Pojam Ugovor o punomoćstvu je takav ugovor kojim jedan ugovarač (vlastodavac.2. Ako je nalogodavac ne ispuni.

Saglasnost o bitnim elementima Bitni elementi ugovora su predmet ugovora. Poslovi koji ne ulaze u redovno poslovanje poslodavca mogu se obavljati samo uz specijalnu punomoć.2. Osim toga. Načelno je neformalan.kolektivnom punomoćstvu. Ugovor je nastao u trenutku kad su se ugovarači sporazumjeli o njegovom sadržaju. vrijeme trajanja i naknada (ako je ugovor teretan). ugovor o punomoćstvu je teretan. e) Podizanje tužbe za razvod braka. 2. U suprotnom je dobročin. a ne predstavlja i taj ugovor. radi se o tzv. Punomoćstvo može biti specijalno (posebno) i generalno (opće). Davanje naknade kod ugovora o punomoćstvu se nikad ne prezumira. Može biti teretan i dobročin. u zavisnosti od toga da li svi punomoćnici moraju posao obaviti zajedno ili ga može samostalno obaviti bilo koji od njih. Izuzetak su poslovi strogo lične prirode (npr. Po zaključenju ugovora. Ako kod kolektivnog punomoćstva nije ništa rečeno. dispozitivno pravilo je da se radi o kumulativnom kolektivnom punomoćstvu. NASTANAK UGOVORA O PUNOMOĆSTVU 2. Ako je naknada ugovorena. ugovor o doživotnom izdržavanju i sl).2. odnosno određene pravne poslove. Ono je samo dokaz o postojanju konkretnog ugovora o punomoćstvu. ili je to po zakonu određeno obzirom na ličnost i profesiju punomoćnika (npr. f) Podnošenje prijedloga za ponavljanje postupka ako je od pravosnažnosti odluke proteklo preko 6 mjes. Ako se ugovor zaključi sa više punomoćnika istovremeno. tj.zastupanje u svakoj parnici). Kod specijalnog punomoćstva su pojedinačno navedeni pravni poslovi koje je punomoćnik ovlašten obaviti za vlastodavca. a ovaj se obavezuje da će ga izvršiti uz naknadu ili bez naknade. međutim ako je za neki ugovor forma propisana zakonom. vlastodavac obično daje punomoćniku punomoćje. Po sadržaju ovlaštenja koje vlastodavac daje punomoćniku. u zavisnosti od toga da li je vlastodavac dužan dati naknadu za obavljeni posao ili ne. c) Izjava o primanju ili odricanju od nasljeđa d) Zaključenje braka. Kod ograničenog punomoćstva punomoćniku su data određena obavezna uputstva. U ulozi vlastodavca može biti samo osoba koja je lično sposobna obaviti pravne poslove za koje ovlašćuje punomoćnika. Obilježja Konsenzualnost. 1. b) Zaključenje ugovora o jemstvu. pismenu ispravu u kojoj se konstatuje koje sve pravne poslove i eventualno pod kojim uslovima punomoćnik može obaviti u ime i za račun vlastodavca. Punomoćnik može biti svako poslovno sposobno lice. Može biti dvostrano i jednostrano obavezan. poravnanju. a punomoćnik sa generalnim punomoćstvom ovlašten je da u ime i za račun vlastodavca obavi svaki pravni posao predviđene vrste (npr. ili to proizilazi iz prirode posla. Punomoćje je pismena izjava vlastodavca o tome da je određeno lice ovlašteno da u njegovo ime i za njegov račun obavi određeni. izabranom sudu. Predmet ugovora Svaki dopušten i moguć pravni posao može biti predmetom ugovora o punomoćstvu. osim lica koja se bave nadripisarstvom.advokat). zakon izričito zahtijeva specijalnu punomoć za: a) Preuzimanje mjenične obaveze. Ono može biti kumulativno i alternativno.testament. punomoćstvo može biti ograničeno i neograničeno. Ona 45 .1.odnosno više određenih pravnih poslova ili sve pravne poslove jedne ili više određenih vrsta. punomoćnik koji se angažuje za njegovo zaključenje mora imati punomoć u toj formi. 2. a koji spada u redovno poslovanje vlastodavca. Vlastodavac je taj koji prvenstveno mora voditi računa o tome koga ovlašćuje da za njega obavi pravni posao.

3. ugovor može ostati na snazi i nakon smrti vlastodavca ako je tako ugovoreno. Ako je vlastodavac djelimično lišen poslovne sposobnosti. u zavisnosti od toga da li se punomoćnik mora dosljedno pridržavati istih (imperativna). Otkazom punomoćstva . 2.Potpuni gubitak poslovne sposobnosti na bilo kojoj strani dovodi do prestanka ugovora. tzv. 6. Nakon otkaza parničnog punomoćstva punomoćnik je dužan još mjesec dana vršiti pravne radnje za vlastodavca. savjesno i brižljivo. Punomoćnik će biti dužan da nadoknadi štetu koju je vlastodavac pretrpio usljed otkaza punomoći u nevrijeme. Vlastodavac može punomoćnika osloboditi te obaveze.mogu biti imperativna.3. Smrću vlastodavca ili punomoćnika . a kod alternativnog se odnosi samo na onog punomoćnika kome je i saopšteno (tj. Izvršenjem pravnog posla . 5. i dati mu srazmjeran dio nagrade za obavljeni dio posla. rizik obavljenog posla snosi vlastodavac. Generalna punomoć ne može prestati na ovaj način jer je ona data i za eventualne buduće poslove. Punomoćnik je obavezan izvršiti pravni posao na koji je ovlašten. Kad posao izvrši na takav način. bez obrazloženja i na bilo koji način . Neposredno dejstvo (dejstvo zaključenja) ugovora o punomoćstvu Zaključenjem ugovora dolazi do zasnivanja obligacionog odnosa između vlastodavca i punomoćnika.Punomoćnik može takođe raskinuti ugovor bez obrazlaganja otkaza.1.usmeno ili pismeno. Nemogućnošću izvršenja posla . Kod kumulativnog kolektivnog punomoćstva. punomoć ostaje na snazi za ostale punomoćnike).naknadna nemogućnost sama po sebi dovodi do prestanka ugovora o punomoćstvu (nije ga potrebno posebno otkazivati niti opozivati). ili se njima punomoćnik samo upozorava na izvjesne činjenice na koje treba obratiti pažnju (upozoravajuća ili indikaciona).redovni način prestanka ugovora. 3.Punomoćnik je obavezan da i nakon smrti vlastodavca nastavi započeti posao ako bi u suprotnom nastupila šteta za nasljednike. Vrijeme trajanja ugovora Ugovor o punomoćstvu prestaje: 1. opoziv saopšten jednom od punomoćnika važi i za sve ostale. posredno dejstvo ugovora o punomoćstvu. DEJSTVO UGOVORA O PUNOMOĆSTVU Kod ovog ugovora potrebno je razlikovati dejstvo zaključenja ugovora o punomoćstvu tj.neposredno dejstvo ugovora o punomoćstvu i dejstvo izvršenja ugovora o punomoćstvu. 2. u granicama dobivenih ovlaštenja. i to sve dok nasljednici ne budu u mogućnosti sami nastaviti posao ili pronaći drugog punomoćnika. Opozivom punomoćstva . punomoćnik i dalje može obavljati one poslove koje bi mogao obavljati i vlastodavac.izvršenjem prestaje ugovor o specijalnom punomoćstvu jer je cilj zaključenja ugovora postignut i nema potrebe da ugovor i dalje egzistira. i to pismeno ili usmeno na zapisnik. da od datih uputstava može odstupiti u određenim vanrednim uslovima (fakultativna). Mimo navedenog. sudski ili vansudski. Otkaz parničnog punomoćstva mora se saopštiti i sudu pred kojim se vodi postupak. a) Obaveze punomoćnika – prava vlastodavca Izvršenje pravnog posla – zahtijevanje izvršenja. iz kojeg proizilaze određena prava i obaveze. Prestanak pravnog lica ima isti učinak kao smrt. Ako se radi o parničnom punomoćstvu. 7. Gubitkom poslovne sposobnosti vlastodavca ili punomoćnika . ali o tome mora dati izričitu izjavu. 46 . ako je potrebno da od njega otkloni neku štetu koja bi mogla nastati. opoziv se mora saopštiti i sudu pred kojim se vodi parnični postupak. Protekom ugovorenog vremena . 4. fakultativna i upozoravajuća. imajući stalno u vidu da to bude što povoljnije za vlastodavca. Vlastodavac je dužan punomoćniku naknaditi štetu pretrpljenu zbog opoziva.vlastodavac može punomoćstvo opozvati. tj. 3.

s tim što je punomoćnik obavezan da pri zaključenju posla istakne kako on taj pravni posao obavlja za vlastodavca. Ova obaveza se nikad ne prezumira. To je uvijek faktičko pitanje. a po obavljenom poslu odnosno po prestanku ugovora. a za koju nisu krivi ni on ni vlastodavac. Ako izvršenje posla (ili dijela posla) prepusti trećoj osobi bez odobrenja vlastodavca. odgovaraće mu za svu eventualnu štetu. Polaganje računa o obavljenom pravnom poslu – zahtijevanje polaganja računa. Po pravilu. s tim što je dužan da za svog zamjenika nađe osobu odgovarajućih stručnih i ličnih kvaliteta. Time se ugovor smatra raskinutim. Ako je punomoćnik bio pažljiv pri odabiru trećeg lica. kako bi vlastodavac znao svoja prava i obaveze prema trećem licu. s tim što ima pravo zadržavanja (ius retentionis) dok mu vlastodavac ne nadoknadi troškove i ne plati naknadu za obavljeni posao. vlastodavac je u obavezi samo ako odobri takav pravni posao. Naknadno odobrenje ima retroaktivno dejstvo. Ako vrijeme isplate nije precizirano ugovorom. Treće lice koje nije znalo za prekoračenje ovlaštenja. naknada se isplaćuje po prestanku ugovora o punomoćstvu. onda će to treće lice neposredno odgovarati vlastodavcu za obavljeni pravni posao. Određivanje se može povjeriti i trećem licu. Ako je punomoćnik prešao granice ovlaštenja. U suprotnom će odgovarati za štetu nastalu zbog postupanja svog nedovoljno stručnog zamjenika (culpa in eligendo). može odmah po saznanju za to prekoračenje izjaviti da se ne smatra vezanim ugovorom. Punomoćnik ima pravo na naknadu korisnih i nužnih troškova koje je imao pri obavljanju posla.Punomoćnik je po pravilu obavezan lično obaviti posao za vlastodavca. punomoćnik je za obavljanje pravnog posla dužan uložiti samo svoj trud i stručnu sposobnost. Punomoćnik takođe mora vlastodavcu vratiti punomoćje. proizilazi iz zakona ili iz prirode samog posla. punomoćnik je dužan podnijeti završni izvještaj. Punomoćnik je dužan vlastodavca na njegov zahtjev obavještavati o toku izvršenja pravnog posla. 47 . Ugovorom ili zakonom punomoćniku može biti dozvoljeno da izvršenje pravnog posla povjeri trećem licu. Ako je ugovor teretan. Visina naknade najčešće se određuje sporazumno. Po pravilu davanje nagrade ne zavisi od uspjeha posla. Punomoćnik je dužan predati vlastodavcu sve dokaze o obavljenom pravnom poslu i sve predmete koje je primio za vlastodavca.2. njegovim radnjama dolazi do zasnivanja obligacionog odnosa između vlastodavca i trećeg lica. punomoćnik sam snosi rizik svog posla. odnosno postupio suprotno primljenim uputstvima. Pravne posljedice nedavanja odobrenja od strane vlastodavca zavise od savjesnosti trećeg lica. a ne za sebe. Vlastodavac i punomoćnik solidarno odgovaraju savjesnom trećem licu za štetu pretrpljenu zbog nedavanja odobrenja. Taj izvještaj posebno mora sadržavati podatke o pravnom poslu. Ako je punomoćnik pretrpio štetu pri obavljanju pravnog posla. Drugačije se može ugovoriti ako zakonom nije izričito zabranjeno (tj. b) Obaveze vlastodavca – prava punomoćnika Obezbjeđenje potrebnih materijalnih sredstava za obavljanje pravnog posla – traženje tih sredstava. odnosno kako bi morao nastaviti pravni posao preuzet od punomoćnika. Obaveza vlastodavca na davanje nagrade postoji samo ako je to ugovoreno. odnosno po obavljenom poslu. a vlastodavac ga treba dati u roku koji je redovno potreban da se ugovor takve vrste razmotri i ocijeni. pod uslovom da je punomoćnik postupao savjesno i u smislu primljenih uputstava. da nagrada zavisi od rezultata). U slučaju spora o nužnosti i korisnosti troškova odlučuje sud. imaće pravo na naknadu te štete od vlastodavca samo pod uslovom da je ugovor o punomoćstvu dobročin. odnosno naknade troškova. Davanje nagrade – zahtijevanje davanja nagrade. 3. Posredno dejstvo (dejstvo izvršenja) ugovora o punomoćstvu Ako se punomoćnik kretao u granicama ovlaštenja i uputstava koja su mu data. s tim što mu punomoćnik o utrošku sredstava podnosi račun po obavljenom poslu (ako drugačije nije ugovorom određeno). a visina naknade može biti određena i zakonom. ili se radi o licu kome je profesija da se bavi obavljanjem tuđih pravnih poslova (advokati i sl). Sve ostale resurse osigurava vlastodavac.

NASTANAK UGOVORA O OSTAVI 2. on se određuje prema prirodi ostave. te istvoremeno obavijestiti ostavioca da je tužba podignuta. Predmet ostave po pravilu može biti svaka stvar – pokretna i nepokretna. onda se može jednostrano raskinuti u svako doba. Njeno postojanje se nikad ne prezumira. ostavoprimac bi bio dužan saopštiti sudu od koga je stvar primio na čuvanje.1.UGOVOR O OSTAVI 1. u zavisnosti da li ostavoprimac dobiva izvjesnu naknadu za čuvanje predmeta ostave. ostavoprimcu je predmet ostave predat samo u detenciju na određeno vrijeme. Ostavilac ima pravo jednostrano raskinuti ugovor i prije nastupa ugovorenog roka. a ako se ne može odrediti ni na taj način. Stvar po pravilu mora biti tuđa. potrošna i nepotrošna itd. Naknada se ima dati ako je izričito ugovorena. osim u nevrijeme. Ugovor je neformalan. POJAM. ako to proizilazi iz prirode stvari ili prirode zanimanja ostavoprimca. vrijeme trajanja. mada se u praksi često zaključuje u pisanoj formi. Ako bi vlasnik tužbom zahtijevao da ostavoprimac njemu preda stvar. vrsti i količini predmeta ostave (po količini. Ugovorom ostavoprimac ne stiče nikakvo pravo povodom predmeta ostave. po vrijednosti i sl). Dvostrano obavezan – ostavilac je obavezan predati predmet ostave i eventualno dati naknadu. Ostava je teretna ako je to izričito ugovoreno. OBILJEŽJA I ZNAČAJ Ugovor o ostavi postoji kad se jedan od ugovarača (depozitar. U tome je osnovna razlika ovog ugovora u odnosu na zakup i poslugu. npr. Izuzetno se može čuvati i svoja stvar. izuzev ako je znao da je stvar ukradena. Ugovor u svojstvu ostavioca može zaključiti i nevlasnik stvari. Ako rok nije određen. mjesecu i sl). 48 . već samo obavezu njegovog čuvanja. te eventualno naknada. ili ako je to propisano zakonom odnosno drugim propisom. Ugovor o ostavi je: Konsenzualan. Dakle. a drugi (deponent. kad zakupoprimac ostavi predmet zakupa na čuvanje kod zakupodavca. bez prava upotrebe. Trajan – izvršenje traje relativno duži period. danu. Vrijeme trajanja ostave se obično određuje ugovorom. s tim što je dužan ostavoprimcu nadoknaditi eventualnu štetu. Visina se obično određuje prema jedinici vremena trajanja (po satu. ostavilac) se obaveže da će stvar predati i eventualno dati naknadu. U takvom slučaju je ostavoprimac stvar dužan vratiti njemu. 2. ostavoprimac) obaveže da će od drugog primiti određenu stvar na čuvanje za određeno vrijeme uz eventualnu naknadu. Saglasnost o bitnim elementima Objektivno bitni elementi ugovora o ostavi su predmet. Može biti dobročin ili teretan. ako proizilazi iz prirode same ostave ili ako to proizilazi iz neke zakonske ili druge odredbe. Mnogi pravni sistemi prihvatili su ostavu kao konsenzualan ugovor. a depozitar je obavezan čuvati predmet ostave i isti vratiti po isteku određenog vremena. komadu. napustivši tradicionalnu koncepciju o realnosti ovog ugovora.

i to u stanju u kome je data.1. 3. Ostavoprimac je dužan postupiti po takvoj odluci. niti da drugom licu dati na upotrebu. U suprotnom će ostavodavcu odgovarati za svu štetu koju je prouzrokovao. Vraćanje predmeta ostave – zahtijevanje vraćanja. Ugovor ne predstavlja titulus za prenos i sticanje prava vlasništva. Obaveze i prava ugovarača a) Obaveze ostavoprimca – prava ostavodavca Čuvanje predmeta ostave – Zahtijevanje čuvanja predmeta ostave. Postojanje naknade prvenstveno zavisi od ugovora. Ostavodavac mora voditi računa da predmet ne preda u stanju koje ostavoprimcu može prouzrokovati štetu. ili ako iz prirode predmeta ostave proizilazi da je nužno njegovo čuvanje na poseban način. izbjeći i otkloniti. Ako mjesto predaje nije ugovoreno.3. a kod teretne da stvar čuva kao naročito pažljiv čovjek (bonus pater familias). Nastanak obligacije Zaključivanje ugovora nema jačeg dejstva od zasnivanja obligacionog odnosa. a zajedno sa svim plodovima i priraštajima koji su u međuvremenu nastali na njoj. Po prestanku ugovora ostavodavac je dužan da predmet ostave vrati isključivo ostavodavcu. stvar se ima vratiti u mjestu u kome je i primljena na čuvanje. Ako ostavoprimac ne postupi po tom zahtjevu. ili od njega ovlaštenom licu (ili eventualno nasljednicima). U suprotnom će odgovarati za slučajnu propast ili oštećenje stvari. niti za upotrebu predmeta ostave. ima pravo na naknadu štete od ostavodavca do visine vrijednosti predmeta ostave. 49 . tj. On bez odobrenja ostavodavca ili bez nužde nema pravo ni predati povjerenu stvar drugome na čuvanje. Ako predmet ima nevidljvih mana. Ako mjesto vraćanja nije naznačeno u ugovoru. U suprotnom mu ostavoprimac neće odgovarati za oštećenje ili propast predmeta nastalo usljed izostanka tog posebnog postupanja. Radi se o oborivoj pretpostavci. Ostavoprimac ne smije upotrebljavati predmet ostave. Vratiti se mora upravo stvar koja je data na čuvanje. Ako je ostavoprimac žrtvovao neku svoju stvar da bi spasao predmet ostave od oštećenja ili propasti. Ako vrijeme predaje nije posebno ugovoreno. odbiti vraćanje zbog toga što prema ostavodavcu ima neko potraživanje po drugom osnovu. Ostavoprimac ne može stvar zadržati. prihvata se shvatanje da je to mjesto prebivališta ostavodavca u vrijeme zaključenja ugovora. ostavodavac može raskinuti ugovor uz eventualni zahtjev za naknadu štete. b) Obaveze ostavodavca – prava ostavoprimca Obaveza predaje predmeta na čuvanje – zahtijevanje predaje predmeta na čuvanje. Kod dobročine ostave ostavoprimac je dužan da predmet čuva kao svoju stvar. Ostavoprimac odgovara za oštećenje ili propast predmeta ostave. Davanje naknade za čuvanje predmeta ostave – zahtijevanje naknade. Ostavoprimac međutim ne može zadržati predmet ostave zbog toga što prema ostavodavcu ima potraživanja po nekim drugim osnovama. bez obzira što ostavodavac možda nije vlasnik stvari. Ako je u ugovoru izričito navedeno. DEJSTVO UGOVORA O OSTAVI 3. Izuzetak postoji u slučaju sudske odluke kojom se ostavoprimcu nalaže predaja stvari nekom trećem licu. ostavodavac je dužan ostavoprimca upozoriti na njihovo postojanje. jer se pretpostavlja da je to mogao spriječiti. dok mu ostavodavac ne isplati naknadu za njegovo čuvanje. ostavodavac ima pravo zahtijevati da ostavoprimac primi predmet ostave odmah po zaključenju ugovora. Takođe je dužan ostavoprimcu ukazati na eventualnu potrebu da se sa predmetom ostave postupa na poseban način.2. Smatra se da ostavoprimac ima pravo zadržati predmet ostave (ius retentionis). mada može proizaći i na osnovu zakona odnosno drugog propisa. ostavoprimac je dužan da predmet ostave i čuva na takav način.

te gosta obavezati da ih neposredno preda ugostitelju na čuvanje. Ova ostava se od ugovora o zajmu razlikuje po tome što se ostava zaključuje u interesu ostavodavca. Skupna ostava je ostava kod koje se na čuvanje daje generička stvar koju ostavoprimac može pomiješati sa stvarima ostalih ostavodavaca. uništenje ili oštećenje stvari za koje se smatra da su kod njega na čuvanju . s tim da ne mora biti upoznat sa sadržajem zatvorenog ili zapečaćenog paketa. Nužna ostava (depositum miserabile) postoji ako ostavodavac nema vremena ili nije u mogućnosti da bira lice sa kojim će zaključiti ugovor o ostavi. Ovoj ostavi sličan je trezorni depozit. Banka odgovara za nepovredivost sefa. već je prinuđen da stvar preda na čuvanje onome ko se tada uz njega nađe. Ugostitelj odgovara za nestanak. a zajam u interesu ostavoprimca. Ugovor prestaje izlaskom iz iznajmljene sobe. kvaliteta i količine. Nepravilna ostava (depositum irregulare) postoji kad se na čuvanje da zamjenjiva stvar koja u trenutku predaje prelazi u vlasništvo ostavoprimca.do određenog iznosa bez obzira na krivicu. VRSTE UGOVORA O OSTAVI Sudska ostava postoji u slučaju kad se kao ostavoprimac (sekvestar) pojavljuje sud ili lice koje odredi sud. smatra se da je došlo do zaključenja ugovora o ostavi u pogledu unesenih stvari između ugostitelja i gosta. Ovdje je karakteristično da ostavodavac predajom stvari prestaje biti vlasnik stvari koju je predao na čuvanje in specie. odnosno vraćanjem stvari. Rizik slučajne propasti stvari snose svi ostavodavci srazmjerno unesenom dijelu. već postaje suvlasnik količine stvari koja se nalazi na čuvanju kod ostavoprimca. tj.povjerilac odbija primiti izvršenje. koju ostavoprimac čuva odvojeno od ostalih stvari iste vrste. Ako brava ili pečat nisu povrijeđeni. U suprotnom će odgovarati. Zatvorena ostava postoji kada ostavoprimac na čuvanje prima stvari koje su zatvorene (zaključane ili zapečaćene). Kvantitativna ostava postoji kada se na čuvanje daje određena količina zamjenjivih stvari. a cilj ugovora o zajmu je upotreba tuđih stvari. da u pogledu njih zaključi poseban ugovor o ostavi. ali ne mora vratiti čuvanu stvar in species. a u potpunosti ako je do nestanka. a po pravilu je u takvim situacijama svako lice dužno primiti stvar na čuvanje. koji je obavezan po prestanku ugovora vratiti stvar iste vrste. Do ove vrste ostave dolazi samo u slučaju vanrednih i teških okolnosti za imovinu ostavodavca. kvaliteta i kvantiteta. a naknadu je dužno dati lice u čiju korist se stvar čuva.4. odnosno cilj ugovora o ostavi je prijem tuđih stvari na čuvanje. već je može zamijeniti drugom stvari iste vrste. ostava u sef kod banke. ukoliko je obaveza pravilno izvršena. 50 . ostavoprimac ne odgovara za sadržaj paketa. pa i sa svojim stvarima iste vrste i kvalitete. ako je nepoznatog boravišta i sl). U suprotnom će naknadu dati onaj ko je stvar ostavio na čuvanje kod suda. Postoje mišljenja da novac i dragocjenosti treba izuzeti od navedenog. tj. uništenja ili oštećenja došlo krivicom zaposlenog osoblja. Ostavoprimac je tada obavezan vratiti stvari iste vrste i količine. Razlog čuvanja najčešće je izvršenje neke obaveze (npr. Ova ostava je teretna. Ostavodavac kao vlasnik stvari može njome slobodno raspolagati i snosi rizik za njenu slučajnu propast. Gostinska ostava. Kad gost unese svoje stvari u iznajmljenu sobu u nekom ugostiteljskom objektu. Ova vrsta ostave po pravilu je dobročina. te čuva određenu stvar u korist drugog lica.

1. Naime. Obilježja Ugovor o ortakluku je: Konsenzualan i po pravilu neformalan. Uzajaman – zaključenjem ugovora za svakog ortaka nastaju određene obaveze (prvenstveno unošenje određene imovinske vrijednosti u zajednicu). njihovi pojedinačni udjeli zovu se ortački udjeli. U suprotnom takav ugovor ne bi proizveo obaveze i za ostale ortake. tj. Pojam Ugovorom o ortakluku se 2 ili više lica obavezuju da ujedine. ili samo radna snaga i stručnost). odnosno rad. odnosno jedan drugome stave na raspolaganje svoju imovinu.3. te za obaveze ortakluka prema trećem licu ortaci odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom. zajednica koju formiraju naziva se ortakluk.vrijeme trajanja ortakluka. OBILJEŽJA I ZNAČAJ 1.2.ortački udjeli – mora se znati u čemu se sastoji imovinska vrijednost svakog pojedinog udjela. . a ne imovina ortakluka. Značaj ugovora Obzirom na ekonomsku tranziciju. a s druge strane ostalim ortacima omogućava da u skladu sa ugovorom koriste tu imovinu. Saglasnost o bitnim elementima Bitni elementi ugovora o ortakluku su: . imovina unesena u ortakluk ostaje vlasništvo pojedinih ortaka. ortakluk je bio znatno ograničen propisima. ali je neizvjesno koliko će svaki od njih dobiti po prestanku ortakluka. a ujedinjena imovina zove se glavnica ortakluka ili ortačka imovina. Može sadržavati i punomoćstvo – U ugovoru o ortakluku nužno je istaći da je svaki ortak ili samo pojedini od njih ovlašten da u ime i za račun ostalih ortaka zaključuje pravne poslove sa trećim licima. . Ako visina udjela nije naznačena u ugovoru.cilj koji se želi postići. dijelove svoje imovine. ugovor o ortakluku nije ni nastao. Lica koja zaključuju ugovor nazivaju se ortaci. NASTANAK UGOVORA O ORTAKLUKU 2.UGOVOR O ORTAKLUKU 1. što zavisi od ishoda poslovanja. 1. Od visine udjela najčešće zavisi i učešće u dobiti. za očekivati je povećani značaj ortakluka u odnosu na raniji period. Sadrži elemente aleatornosti – pri zaključenju ugovora poznati su ortački udjeli. Ortakluk koji nije pravno lice nema sopstvene imovine.1. 51 . Obzirom da ortakluk nije pravno lice. 2. tako da je bilo dozvoljeno udruživanje maksimalno 6 osoba radi osnivanja zanatske radnje. Ortakluk po našem pravu nije pravno lice. POJAM. jer se cilj koji ugovarači žele postići obično ostvaruje tokom relativno dužeg vremenskog perioda. s tim što se ugovorom o ortakluku s jedne strane ograničava pravo raspolaganja unesenom imovinom od strane njenog vlasnika. a radi postizanja dozvoljenog ekonomskog cilja. te udruživanje 2 ili više osoba radi stambene izgradnje. te kolika je ta vrijednost (da li je to sva imovina ortaka ili dio imovine. u periodu socijalizma.1. kojom će se djelatnošću baviti ortakluk. te shodno tome ortačka imovina je i dalje imovina pojedinih ortaka. Trajan – zaključenjem ugovora dolazi do uspostavljanja trajnijeg odnosa između ugovarača.

Vrijeme podjele dobiti zavisi od ugovora. a udjeli drugih se sastoje od imovine. Oni se podmiruju iz glavnice ortakluka. a moraju biti dokumentovani.1. Dejstvo zaključenja (neposredno dejstvo) ugovora o ortakluku Zaključenje ugovora o ortakluku nema jačeg dejstva od zasnivanja obligacionog odnosa između ortaka. dispozitivnopravilo je da radom rukovode svi ortaci. onda je trajanje ortakluka uslovljeno ostvarenjem cilja zbog kojeg je i nastao.2. istupanjem jednog od ortaka ortakluk nastavlja postojati. Vođenje poslova ortaci mogu povjeriti i trećem licu. Ako je ostvarenje cilja trajnijeg karaktera. a zatim se ostatak dobiti dijeli između ortaka čiji udjeli se sastoje od imovine. učešće u dobiti – dobit ortakluka se smatra zajedničkom imovinom ortaka. tj. 4. Naravno. Obaveze ortaka su: unošenje u ortakluk ortačkih udjela – unosi se udio koji je ugovoren. DEJSTVO UGOVORA O ORTAKLUKU Dejstvo ugovora o ortakluku podrazumijeva neposredno i posredno dejstvo. za svoje obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom. dejstvo zaključenja ugovora. te dejstvo izvršenja ugovora koje se ispoljava kroz međusobne obaveze i prava ortaka u odnosu na treća lica. Ako vrijeme nije navedeno u ugovoru. odgovornost ortaka za obaveze reguliše se u skladu sa pravilima punomoćstva. s tim što je dužan ostalima nadoknaditi štetu ako to učini u nevrijeme. Na koji dio će pojedini ortak imati pravo. svaki od ortaka može istupiti iz ortakluka jednostranom izjavom volje. 3. Ugovorom za sve ortake nastaju određena prava i određene obaveze. zavisi od ugovora. 52 . unošenje treba izvršiti odmah po zaključenju ugovora. u ugovorenom roku. moguće je i da svi ortaci lično potpišu ugovor sa trećim licem. PRESTANAK UGOVORA O ORTAKLUKU Ugovor o ortakluku može prestati na slijedeće načine: Istekom ugovorenog vremena. Sporazumom ortaka ili jednostranom izjavom volje. dobit se dijeli po prestanku ugovora ukoliko iz prirode stvari ne proizilazi drugačije. savjesno poslovanje i polaganje računa o obavljenom poslu – koji će od ortaka upravljati poslovanjem zavisi od ugovora. Ako rok nije ugovoren. Ortak koji rukovodi radom ortakluka je dužan da o svom radu vodi urednu evidenciju koja mora biti pristupačna svakom ortaku na uvid. Ako ugovorom nije precizirano. a kao punomoćnik i u ime ostalih ortaka. Ako je ugovor zaključen između više od 2 lica. a ne ortakluka jer ortakluk nije pravna osoba. Ako ugovorom ništa nije izričito određeno. Usljed naknadne zabrane ili naknadne nemogućnosti izvršenja radnje ili ostvarenja cilja predviđenog u ugovoru. dobit se dijeli srazmjerno vrijednosti ortačkih udjela. Ako je jedan od ortaka zaključio ugovor u svojstvu punomoćnika ostalih. bez obzira na vrstu i vrijednost pojedinih ortačkih udjela. koje se tada javlja kao punomoćnik svih ortaka. osim ako je ugovorom predviđeno drugačije. najprije se obračunava dobit ortacima čiji udjeli se sastoje od rada. Ako ugovorom nije riješeno pitanje ko će rukovoditi radom ortakluka. Dejstvo izvršenja (posredno dejstvo) ugovora o ortakluku Tokom izvršenja ugovora o ortakluku zasnivaju se obligacioni odnosi između trećih lica i ortaka. Ako se udjeli nekih ortaka sastoje u radu. Prava ortaka su: naknada troškova u vezi sa obavljanjem poslova ortakluka – mora se raditi o primjerenim i nužnim troškovima. Svaki od ortaka koji je u zaključenju ugovora učestvovao lično. 3. Moguće je da jedan ortak sa trećim licem zaključi ugovor u vlastito ime. Poslovođa je dužan i da na zahtjev ostalih ortaka položi račun o svom radu za ortakluk. koje se ispoljava kroz međusobne obaveze i prava ortaka.3.

Što se tiče naznake imovine koja se ostavlja u naslijeđe. Takav se ugovor ne smatra ugovorom o doživotnom izdržavanju u smislu Zakona o nasljeđivanju. jer nije ni učestvovao u njegovom zaključenju. ugovor između stipulanta i davaoca izdržavanja je raskinut. Saglasnost o bitnim elementima Bitni elementi uvog ugovora su doživotno izdržavanje i naznaka imovine koja se ostavlja u naslijeđe. Korisnik ne može uticati na izmjenu sadržaja ugovora. Smrću ortaka prestaje ortakluk između 2 lica.2. Da bi davaocu mogle pripasti i pokretne stvari. a drugi ugovarač izjavljuje da mu za to ostavlja svu svoju imovinu ili jedan njen dio u naslijeđe. 1. Ugovorom o doživotnom izdržavanju smatra se i onaj ugovor kojim se ugovarači sporazumijevaju o zajednici života ili zajednici imanja uz obećanje nasljedstva poslije smrti. koliko dugo će živjeti primalac. s tim što treće lice može odbiti da prihvati izdržavanje koje je za njega ugovoreno. one moraju biti u 53 . To pitanje bitno je za eventualnu naknadu štete po zahtjevima koji se mogu javiti među ortacima. upisom u zemljišne knjige. Ovom ugovoru može se dati i apsolutno dejstvo. Ugovor o doživotnom izdržavanju može se zaključiti u korist trećeg lica. a drugi mu odmah po zaključenju ugovora ustupa određeni dio imovine u vlasništvo. a između više lica ako je tako određeno ugovorom. samo ishrana i njega. već običnim dvostranim građanskopravnim ugovorom. Sadržaj doživotnog izdržavanja određuje se ugovorom i ugovarači mu mogu dati uži ili širi obim (npr. a može i samo dio. tj. Ovjeru ugovora može izvršiti samo sudija. Nastao je onda kad su se ugovarači saglasili o njegovoj sadržini i o tome sastavili pismenu ispravu koja mora biti ovjerena od sudije. NASTANAK UGOVORA 2. ovaj će ih moći oduzeti od trećeg lica. U praksi se često javlja i ugovor kod koga se jedan ugovarač obavezuje da će drugog doživotno izdržavati. UGOVOR O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU 1. obuća. Ako se to desi. POJAM.1. sahrana nakon smrti itd).Iscrpljenjem glavnice ortakluka – za sam prestanak je irelevantan razlog zbog kojeg je došlo do iscrpljenja glavnice. ili uz to još smještaj. jer davalac izdržavanja prilikom zaključenja ugovora ne zna koliko dugo će davati izdržavanje.1. primalac izdržavanja može davaocu ostaviti svu svoju imovinu. Davaocu nije potrebno posebno odobrenje primaoca izdržavanja da svoje pravo upiše u zemljišnje knjige. Prava iz ortakluka prelaze na nasljednike umrlog (ortački udio i učešće u dobiti). Ako primalac otuđi nekretnine koje po ugovoru trebaju pripasti davaocu izdržavanja. a ne i sudski službenik koji vrši ovjeru po općim propisima. Pojam Ugovor o doživotnom izdržavanju je ugovor kojim se jedan od ugovarača drugome obavezuje da će njega ili određeno treće lice doživotno izdržavati. Sudija će prije ovjere ugovaračima pročitati ugovor i upozoriti ih na pravne posljedice koje on proizvodi. čime se davalac izdržavanja obezbjeđuje da ne bude izigran od strane primaoca izdržavanja. odjeća. Obilježja Ugovor o doživotnom izdržavanju je konsenzualan i formalan. liječenje. a ima i elemenata aleatornosti. On je dvostrano obavezan i teretan. OBILJEŽJA I ZNAČAJ 1. 2.

NASTANAK UGOVORA O ALOTMANU Bitni elementi ugovora su: 1. Naknadu ocjenjuje sud. To oni mogu učiniti u svako vrijeme i pritom obično regulišu odnos koji je već nastao između njih. uzimajući u obzir imovinske prilike zainteresiranih lica. ZNAČAJ I OBILJEŽJA Ugovor o alotmanu je ugovor kojim se ugostitelj obavezuje da u toku određenog vremena turističkoj agenciji stavi na raspolaganje određeni broj ležaja. 3. Nasljednici tada nemaju pravo tražiti naknadu za ranije dato izdržavanje. Može prestati i prije smrti primaoca i to: sporazumnim raskidom. a agencija se obavezuje na nastojanje da ih popuni odnosno da u utvrđenim rokovima obavijesti da to nije u mogućnosti. Ako ga ne regulišu. ako to odgovara objema stranama. Raskidanje ugovora može tražiti i ugovarač kod kojeg su se prilike bitno izmijenile. Obilježja ovog ugovora su slijedeća: Konsenzualan i formalan. Zahtjev se podnosi sudu. kao i da plati cijenu pruženih usluga ako jee koristila angažovane kapacitete. pruži ugostiteljske usluge licima koja uputi agencija i plati agenciji određenu proviziju. - 2. svoja prava mogu ostvarivati putem suda. Izuzetak je ako nasljednici nisu u stanju da preuzmu obaveze. Jednostrani raskid moguć je u slijedećim slučajevima: 1. Teretan i dvostrano obavezan – strogost izvršenja obaveza nije ista na obje strane. jer se ugovor o doživotnom izdržavanju tretira kao dvostran teretni ugovor. 54 . Nužni nasljednici ne mogu pobijati valjanost ugovora o doživotnom izdržavanju (kao što mogu testament). Kad zajednički život ugovarača postane nemoguć usljed poremećaja njihovog odnosa. a svaki ugovarač ima pravo tražiti od drugoga naknadu za svoju činidbu. Sporazumni raskid ugovora postoji kad su se ugovarači saglasili da zaključenom ugovoru oduzmu pravno dejstvo. UGOVOR O ALOTMANU (ANGAŽOVANJU TURISTIČKIH KAPACITETA) 1. Ugovor o doživotnom izdržavanju prestaće i kad davalac izdržavanja umre. Oni u tom slučaju mogu tražiti naknadu za ranije dato izdržavanje. POJAM. a njegovi nasljednici (bračni drug i djeca) ne pristanu na produženje ugovora. Naime. dok ugostitelj nema takvo pravo. jednostranim raskidom ili nastupom određenih činjenica. turistička agencija će imati pravo da od svoje obaveze popunjavanja angažovanih kapaciteta odustane pod određenim uslovima. Pritom nije važno ko je kriv za poremećaj odnosa. Sud može pravo primaoca izdržavanja preinačiti u doživotnu novčanu rentu. Kad jedan od ugovarača ne izvršava svoje obaveze. s tim što se može zahtijevati i naknada štete koja je time nanesena nevinom ugovaraču.ugovoru tačno pobrojane. Raskid se traži od suda. 2. TRAJANJE UGOVORA O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU Ugovor po pravilu prestaje smrću primaoca izdržavanja. 3. Predmet obaveze ugostitelja (pružanje ugostiteljske usluge). ili u ugovoru mora biti navedeno da se u naslijeđe ostavlja kompletna imovina primaoca izdržavanja. Trajan – obično se zaključuje na jednu godinu ili jednu turističku sezonu.

On ne može jednostrano mijenjati njen sadržaj. Ako rok za dostavljanje ovog obavještenja nije određen ugovorom. Ako ugovorom nije određena.1. Obaveza pridržavanja ugovorene cijene – turistička agencija je obavezna da se pridržava cijena koje su navedene u ugovoru kada putniku obračunava pružene usluge od strane ugostitelja. ali je zbog sigurnijeg dokazivanja uobičajena pismena forma. smatra se da važi jednu godinu od dana zaključenja ugovora. niti može od nje privremeno ili konačno odustati. Ugostitelj ima pravo na odgovarajuću akontaciju. da nju odbije od vrijednosti koju treba isplatiti ugostitelju. Iz ovih razloga nužno je da turistička agencija na vrijeme obavijesti ugostitelja o navedenim činjenicama. Obavještenje se može učiniti na bilo koji način. već samo da će se angažirati da se ovi kapaciteti popune. a ugostitelj za to vrijeme ima pravo da svoje kapacitete ustupi drugoj turističkoj agenciji ili direktno zainteresiranim licima. Nema odgovornosti turističke agencije ako ne popuni angažovane kapacitete ugostitelja. Vrijeme na koje se ugovor zaključuje. Visina provizije koja pripada turističkoj agenciji. uobičajena provizija za turističke agencije je 10% od cijene pruženih usluga. Obaveze ugostitelja Stavljanje na raspolaganje ugovorenih smještajnih kapaciteta – ova obaveza ugostitelja je konačna i neopoziva. 55 . 3. koja se ogleda u povećanju procenta provizije sa povećanjem popunjenosti ugostiteljskih kapaciteta. Ako bi agencija dala obavještenje. Često se ugovara i tzv. Turistička agencija ima pravo da odmah obračuna svoju proviziju. ona odgovara ugostitelju za svu pretrpljenu štetu. ugostitelj ih može staviti na raspolaganje drugoj turističkoj agenciji. DEJSTVO UGOVORA O ALOTMANU 3. Prema međunarodnim uzansama.2. pa za najavljeno vrijeme ne bi mogla prikupiti goste. ostali dio se smatra slobodnim i njime ugostitelj u tom vremenu može slobodno raspolagati. određuje se prema poslovnim običajima i uzansama. Ona može samo ostvarivati proviziju. Agencija nije dužna ugostitelju nadoknaditi štetu koju je pretrpio za vrijeme privremenog odustanka. Samo u slučaju kad ga agencija obavijesti da neće popunjavati određene kapacitete. za koje vrijeme. Obavještavanje o opunjavanju smještajnih kapaciteta – U zaključenom ugovoru vrlo često nije obuhvaćen plan korištenja smještajnih kapaciteta (koliko ležajeva. a ne i zaradu u obliku razlike između zaračunate i ugovorene cijene usluga. tj. Obaveze turističke agencije Staranje o popuni kapaciteta – agencija ne preuzima na sebe obavezu da popuni angažirane kapacitrete ugostitelja. visina akontacije određuje se prema poslovnim običajima (vrijednost 3 noćenja u hotelu sa sezonskim poslovanjem. kome i sl). Plaćanje ugostiteljske usluge – Ugovorom se može odrediti da usluge ugostitelju neposredno plati korisnik kojeg je uputila turistička agencija. Ako se u obavijesti naznači samo jedan dio ugovorenih kapaciteta. 3.stimulativna provizija. kako bi on za to bio spreman.2. odnosno visina naknade koja pripada ugostitelju za izvršenje njegove obaveze. odnosno 1 noćenja u drugim hotelima). U ugovoru treba odrediti rok u kome turistička agencija treba poslati obavještenje ugostitelju o privremenom odustanku od ugovora. Turistička agencija ima zakonsko pravo da privremeno odustane od ugovora (tzv. Jednako postupanje – ugostitelj je na osnovu zakona dužan da jednako postupa sa gostima koje mu je uputila turistička agencija i onima sa kojima je neposredno zaključio ugovor o ugostiteljskim uslugama. Odredba kojom bi se zabranio odustanak od ugovora ne bi bila pravno valjana. 3. Pod istim uslovima agencija ima pravo i da u cjelini odustane od ugovora. a moguće je odrediti i da to učini agencija za korisnika kojeg je uputila.terminski odustanak). Ako u ugovoru ništa nije rečeno o roku njegovog trajanja.

4. U poslovnoj praksi susreće se ugovor o alotmanu sa garancijom punjenja u kome se turistička agencija čvrsto obavezuje da popuni određeni procenat (npr. U takvom slučaju se rizik za nepopunjene kapacitete raspoređuje na oba ugovarača. Međutim. Plaćanje provizije – Visina provizije izražava se u određenom procentu od cijene izvršenih ugostiteljskih usluga. Takođe se susreće i takav ugovor o alotmanu kojim se turistička agencija obavezuje da će za nepopunjene kapacitete platiti nižu cijenu od ugovorene (npr. dozvoljeno mu je da 6 mjeseci unaprijed obavijesti agenciju da će promijeniti cijene usluga.80%) angažovanih kapaciteta. neopozivoj obavezi turističke agencije. Ako ne popuni sve smještajne kapacitete. UGOVOR O ALOTMANU SA OBAVEZOM POPUNE ANGAŽOVANIH KAPACITETA Ugovorom se može odrediti da je agencija dužna da popuni angažovane kapacitete. agencija je dužna ugostitelju platiti za svaki nepopunjeni ležaj i za svo vrijeme trajanja ugovora. za 20%).Nepromjenjivost cijene usluga – ugostitelj po pravilu ne može jednostrano mijenjati ugovorene cijene usluga. 56 . Radi se o čvrstoj. Ovaj procenat se određuje ugovorom ili poslovnim običajima.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->