SLUBENI GLASNIK

UNSKO-SANSKOG KANTONA
15. juna 2009. godine, Biha Godina XIII - Broj 8 Izdanje na bosanskom jeziku Na osnovu lana 2 b) poglavlja IV Ustava Unsko-sanskog kantona - preieni tekst ("Slubeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj: 1/04 i 11/04), Skuptina Unsko-sanskog kantona, na 37. sjednici odranoj 29.5.2009. godine, donijela je

ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU

DIO PRVI - OPE ODREDBE lan 1. (Predmet Zakona) (1) Ovim Zakonom ureuje se: obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, pitanja osnivanja, organizacije i finansiranja ustanova visokog obrazovanja, upravljanje ustanovama visokog obrazovanja, djelatnost i uvjeti za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, kao i druga pitanja od znaaja za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na teritoriji Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton). (2) Ovaj Zakon ustanovljava principe i standarde stjecanja visokog obrazovanja na Unsko-sanskom kantonu, u skladu sa relevantnim odredbama i principima meunarodno pravnih propisa ija je drava ugovornica Bosna i Hercegovina. lan 2. (Razvoj djelatnosti visokog obrazovanja) (1) Razvoj djelatnosti visokog obrazovanja vri se u skladu sa strategijom razvoja visokog obrazovanja (u daljem tekstu: strategija razvoja) koju donosi Skuptina Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Skuptina), na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona). (2) Strategijom razvoja utvruje se obim, broj i vrsta potreba za obrazovanjem odreenih profila kadrova, ije obrazovanje finansira Kanton. lan 3. (Ciljevi visokog obrazovanja) Visoko obrazovanje je djelatnost od posebnog interesa za Kanton i njegovi ciljevi su: a) ustanovljavati, razvijati, tititi i prenositi znanja i sposobnosti kroz nastavu i nastavno istraivaki rad i time doprinositi razvoju sposobnosti pojedinca i drutva, razvoj nauke i unaprjeivanje umjetnikog stvaralatva. lan 4. (Principi u visokom obrazovanju) Visoko obrazovanje zasniva se na: a) akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji visokokolskih ustanova,

b) pruiti mogunost graanima da u skladu sa propisima uivaju korist visokog obrazovanja, c)

b) otvorenosti visokokolskih ustanova prema javnosti, c) nedjeljivosti nastavnog rada i naunog istraivanja, odnosno umjetnikog stvaralatva,

d) uvaavanju evropskih humanistikih i demokratskih vrijednosti, te usklaivanju s evropskim sistemom visokog obrazovanja, e) f) potivanju ljudskih prava i graanskih sloboda, ukljuujui zabranu svih oblika diskriminacije, konceptu cjeloivotnog uenja i

g) interakciji sa drutvenom zajednicom i obavezi visokokolskih ustanova da razvija drutvenu odgovornost studenata i drugih lanova akademske zajednice.

lan 5. (Definicije) U smislu ovog Zakona: a) "akreditacija" je niz postupaka koje treba provesti odnosno uslove osigurati koji su propisani zakonom i drugim propisima, kako bi visokokolska ustanova mogla poeti izvravati funkciju zbog koje je osnovana,

b) "evaluacija" je ocjenjivanje i odreivanje dostignutog stepena kvaliteta obrazovnog procesa akreditirane i licencirane visokokolske ustanove, c) "licenciranje" je postupak provjere ispunjenosti uslova za rad visokokolske ustanove radi dodjele dozvole za rad (licence) i

d) "neciklino obrazovanje" je vid obrazovanja koje zainteresiranim studentima i drugim licima omoguuje dopunsko obrazovanje putem kurseva, seminara i drugih oblika i dodjelu certifikata. lan 6. (Akademska zajednica) Akademsku zajednicu ine svi nastavnici, suradnici, studenti i drugi uesnici u procesu visokog obrazovanja. lan 7. (Pristup visokom obrazovanju) (1) Pristup visokom obrazovanju imaju svi oni koji su zavrili etverogodinju srednju kolu i stekli odreena zvanja ili njen ekvivalent u Bosnii Hercegovini. (2) Pristup visokom obrazovanju kojim se bave licencirane visokokolske ustanove u BiH nee biti ogranien, direktno ili indirektno, prema bilo kojoj stvarnoj ili pretpostavljenoj osnovi, kao to su: spol, rasa, seksualna orjentacija, fiziki ili drugi nedostatak, brano stanje, boja koe, vjeroispovijest, politiko i drugo miljenje, nacionalno, etniko ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom zajednicom, imovina, roenje, starosna dob ili neki drugi status. lan 8. (Ekvivalencija diploma) (1) Uenici koji su srednju kolu zavrili u inozemstvu dokaz o zavrenoj koli, svjedoanstvo ili diplomu, podnose na ocjenu nadlenoj instituciji koja uzima u obzir kriterije i procedure za priznavanje stranih kvalifikacija, ustanovljene s principima Konvencije o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju u evropskoj regiji. (2) Priznat e se, u pravilu, svjedoanstva ili diplome koji pokazuju nivo obrazovanja koji se sutinski ne razlikuje od obrazovanja u BiH i koji nosiocu daje pravo da se prijavi na univerzitet u datoj stranoj zemlji. lan 9. (Nain pohaanja studija) Visoko obrazovanje moe se sticati redovno, vanredno, uenjem na daljinu, ili u kombinaciji ova tri naina studiranja, onako kako to predvia statut visokokolske ustanove. lan 10. (Pravo na jezik) Jezik i kultura svih konstitutivnih naroda i svake nacionalne manjine koja ivi u Unsko-sanskom kantonu i Bosni i Hercegovini potovat e se i ukljuivati u javnu i privatnu visokokolsku ustanovu u skladu sa Ustavom Unsko-sanskog kantona, Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Okvirnom konvencijom za zatitu nacionalnih manjina.

DIO DRUGI - NADLENOSTI KANTONALNIH ORGANA U OSTVARIVANJU VISOKOG OBRAZOVANJA lan 11. (Skuptina Unsko-sanskog kantona) Skuptina Unsko-sanskog kantona, u oblasti visokog obrazovanja , nadlena je da: a) donosi strategiju razvoja visokog obrazovanja Kantona na prijedlog Vlade Unsko-sanskog kantona, b) donosi Zakon o visokom obrazovanju Kantona kao i izmjene i dopune Zakona, c) usvaja elaborat o opravdanosti osnivanja javnih visokokolskih ustanova, d) predlae lanove upravnog odbora u javnoj visokokolskoj ustanovi, e) donosi akt o osnivanju, statusnim promjenama i ukidanju javnih visokokolskih ustanova, f) daje saglasnost na plan razvoja javnih visokokolskih ustanova, g) donosi odluku o otvaranju odjeljenjavisokokolske ustanove kao javne ustanove izvan podruja Kantona, h) donosi Odluku o davanju saglasnosti visokokolskim ustanovama koje imaju sjedite izvan Kantona za otvaranje odjeljenja na podruju Kantona i i) odluuje o drugim pitanjima u oblasti visokog obrazovanja u skladu sa zakonom. lan 12. (Vlada Unsko-Sanskog Kantona) Vlada je nadlena da: a) predlae Skuptini strategiju razvoja visokog obrazovanja Kantona, b) predlae Skuptini na razmatranje i usvajanje Zakona o visokom obrazovanju u Kantonu, kao izmjene i dopune Zakona, c) razmatra elaborat o opravdanosti osnivanja visokokolskih ustanova i predlae Skuptini donoenje odluke o osnivanju javnih visokokolskih ustanova, d) utvruje prijedlog odluke o otvaranju jedinica (dislocirana nastava) javnih visokokolskih ustanova izvan podruja Kantona, e) utvruje prijedlog odluke o davanju saglasnosti visokokolskim ustanovama koje imaju sjedite izvan Kantona za otvaranje odjeljenja na podruju Kantona, f) donosi odluku o broju i strukturi studenata/ studentica koji se upisuju u prvu godinu za ije finansiranje osigurava sredstva iz budeta, g) donosi pedagoke normative i standarde za oblast visokog obrazovanja na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, h) donosi normative i standarde finansiranja za oblast visokog obrazovanja na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, i) daje saglasnost na plan razvoja visokokolskih ustanova i usaglaenost normativnih akata u pogledu usklaenosti sa vaeim propisima i j) imenuje lanove savjeta za visoko obrazovanje na prijedlog Ministarstva a u skladu sa ovim Zakonom. lan 13. (Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona) Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta (u daljem tekstu: Ministarstvo) je nadleno da: a) priprema za Vladu nacrt strategije razvoja javnih visokokolskih ustanova i prati razvoj visokog obrazovanja, b) priprema nacrt Zakona o visokom obrazovanju, kao i izmjene i dopune Zakona, c) predlae Vladi pedagoke normative i standarde za oblast visokog obrazovanja, d) predlae Vladi normative i standarde za finansiranje visokog obrazovanja, e) donosi rjeenje o ispunjavanju uvjeta za poetak rada ustanova visokog obrazovanja, f) daje miljenje Vladi o elaboratu o drutveno ekonomskoj opravdanosti osnivanja privatne visokokolske ustanove, g) izrauje elaborat o drutveno ekonomskoj opravdanosti osnivanja javnih visokokolskih ustanova na prijedlog upravnog odbora javne visokokolske ustanove ili samoinicijativno,

h) vri provjeru ispunjavanja uvjeta za rad i donosi rjeenje o otklanjanju nedostataka i zabrani obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, i) donosi rjeenje o akreditaciji visokokolske ustanove, j) donosi rjeenje kojim se dodjeljuje licenca visokokolskoj ustanovi za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, k) vodi registar licenciranih ustanova visokog obrazovanja i akreditiranih studijskih programa, 1) donosi Pravilnik o postupku, sadraju i nainu voenja registra, m) predlae Vladi broj i strukturu upisa studenata/ studentica javnih visokokolskih ustanova, n) vri upravni nadzor u skladu sa zakonom, o) podstie mobilnost studenata i akademskog osoblja u okviru evropskog prostora visokog obrazovanja i na irem meunarodnom nivou, p) propisuje sadraj javnih isprava koje izdaje akreditirana i licencirana visokokolska ustanova u skladu s ovim Zakonom i r) obavlja i druge poslove utvrene ovim Zakonom.

DIO TREI - SAVJET ZA VISOKO OBRAZOVANJE lan 14. (Sastav savjeta) (1) Savjet za visoko obrazovanje je struno i savjetodavno tijelo koje djeluje pri Ministarstvu. (2) Savjet ima sedam lanova: etiri iz reda uglednih naunika, jednog predstavnika unije studenata i dva promijenjiva lana iji izbor ovisi o tematici o kojoj se raspravlja. lan 15. (Nadlenost savjeta) Savjet za visoko obrazovanje: a) razmatra ukupno stanje u visokom obrazovanju i predlae mjere za njegovo poboljanje, odnosno otklanjanje nedostataka, b) daje preporuke senatu, upravnom odboru i nadlenom organu vlasti za poboljanje organizacije studija, c) analizira godinji izvjetaj o radu visokokolskih ustanova i predlae Ministarstvu mjere koje bi trebalo poduzeti, d) podnosi izvjetaj o svom radu Vladi Unsko-sanskog kantona, e) donosi poslovnik o svom radu i f) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i drugim propisima. lan 16. (Sadraj akta o osnivanju) Aktom o osnivanju savjeta ureuju se ostala pitanja a naroito imenovanje lanova, duina mandata, prestanak mandata prije isteka vremena na koje su imenovani, naknada za rad i druga pitanja.

DIO ETVRTI - VRSTE, OSNIVANJE, ZATVARANJE, LICENCIRANJE I AKREDITACIJA VISOKOKOLSKE USTANOVE lan 17. (Vrste visokokolskih ustanova) (1) Visokokolske ustanove na Unsko-sanskom kantonu su univerziteti i visoke kole. (2) Univerziteti su visokokolske ustanove koje se bave nastavnim i istraivakim radom, koje nude akademske stepene sva tri ciklusa, s ciljevima koja unapreuju znanja, misli i kolovanje na Unsko-sanskom kantonu i u Bosni i Hercegovini, obrazovni, kulturni, drutveni i ekonomski razvoj, promociju demokratskog graanskog drutva i postizanje najviih standarda nastave i istraivakog rada.

(3) Univerzitet je visokokolska ustanova koja realizira najmanje pet razliitih studijskih programa iz najmanje tri naune oblasti: prirodne nauke, tehnike nauke, biomedicina i zdravstvo, biotehnike nauke, drutvene nauke i humanistike nauke. (4) Visoka kola je visokokolska ustanova koja je akreditirana za davanje diploma i stepena prvog ciklusa, s ciljevima koji ukljuuju pripremu i obuku pojedinaca za struni, ekonomski i kulturni razvoj Kantona i BiH i promociju demokratskog graanskog drutva, te postizanje visokih standarda nastave i uenja. (5) Visoka kola realizira najmanje jedan studijski program iz jedne naune oblasti i ispunjava druge uvjete u skladu sa zakonom. lan 18. (Vrste ustanova) (1) Osnivanje visokokolskih ustanova vri se u skladu s ovim Zakonom i strategijom razvoja visokog obrazovanja. (2) Visokokolske ustanove se osnivaju kao ustanove, a mogu biti javne i privatne. (3) Visokokolsku ustanovu moe osnovati domae i strano pravno i fiziko lice u svim oblicima vlasnitva. lan 19. (Odobrenje za rad) (1) Visokokolske ustanove osnivaju se i rade u skladu s kriterijima i standardima visokog obrazovanja. (2) Ministarstvo utvruje postupak i izdaje rjeenje o akreditaciji i licenciranju visokokolske ustanove, na osnovu prethodno pribavljene preporuke Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvalitete. (3) albu protiv rjeenja o ponitavanju rjeenja o akreditaciji podnosi se Upravnom odboru Agencije. lan 20. (Osnivanje javne visokokolske ustanove) (1) Javnu visokokolsku ustanovu moe osnovati Kanton, samostalno ili s drugim kantonima ili drugim pravnim, odnosno fizikim licem, kada Skuptina ocijeni da za to postoji javni interes, u skladu sa strategijom i zakonom. (2) Prije donoenja akta o osnivanju javne visokokolske ustanove, Skuptina usvaja elaborat o opravdanosti njenog osnivanja i imenuje komisiju matiara. (3) Po zavrenom poslu komisija matiara podnosi Skuptini izvjetaj o radu u roku utvrenom aktom o imenovanju komisije. (4) Nakon usvajanja izvjetaja od strane komisije matiara Skuptina donosi akt o osnivanju visokokolske ustanove koja se nakon toga upisuje u sudski registar. (5) Usvajanjem izvjetaja komisija matiara prestaje s radom. lan 21. (Osnivanje privatne visokokolske ustanove) Osniva privatne visokokolske ustanove podnosi zahtjev za osnivanje visokokolske ustanove Ministarstvu s elaboratom o opravdanosti njenog osnivanja. lan 22. (Komisija eksperata) (1) U sluaju da Vlada ne prihvati miljenje Ministarstva o elaboratu o opravdanosti osnivanja privatne visokokolske ustanove, osniva moe traiti da sporno pitanje rijei komisija eksperata. (2) Komisiju eksperata imenuje Ministarstvo i ine je lanovi koji nisu uestvovali u izradi elaborata o drutvenoekonomskoj opravdanosti osnivanja. (3) Komisija broji est lanova, po tri od strane Ministarstva i osnivaa. (4) Trokove rada Komisije podnosi osniva. (5) Na osnovu miljenja komisije eksperata Ministarstvo donosi rjeenje.

lan 23. (Sadraj elaborata) Elaborat o opravdanosti osnivanja visokokolske ustanove sadri: ciljeve, duinu trajanja studija, organizacione jedinice koje e biti u sastavu univerziteta, nastavne planove i okvirne nastavne programe, reim studija, strune nazive i akademska zvanja koji se stjeu po zavretku studija, ope i posebne uvjete po normativima i standardima za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, finansijska sredstva potrebna za ispunjenje tih uvjeta, godinju cijenu kotanja studija i nain osiguranja finansijskih sredstava. lan 24. (Naziv visokokolske ustanove) (1) Naziv visokokolske ustanove odreuje osniva, u skladu s ovim Zakonom. (2) Visokokolska ustanova ima svoj peat, znak i suhi ig. lan 25. (Upis u sudski registar) (1) Visokokolska ustanova se smatra osnovanom upisom u sudski registar. (2) Visokokolska ustanova poinje s radom nakon dobijanja rjeenja od Ministarstva. lan 26. (Uvjeti za obavljanje djelatnosti) (1) Visokokolska ustanova moe obavljati djelatnost visokog obrazovanja ako: a) ispunjava ope i posebne uvjete po normativima i standardima visokog obrazovanja, b) ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom 1/2 od ukupnog broja nastavnika/nastavnica potrebnih za izvoenje nastave na obaveznim nastavnim predmetima za sve cikluse studija koje organizuje utvrenim nastavnim planom i programom u sluaju univerziteta, odnosno ako ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom 1/3 od ukupnog broja nastavnika/nastavnica potrebnih za izvoenje nastave na obaveznim nastavnim predmetima za sve cikluse studija koje organizuje utvrenim nastavnim planom i programom u sluaju visokih kola. Univerzitet koji nema u radnom odnosu najmanje 1/2 potrebnog broja nastavnika, a visoka kola najmanje 1/3 moe se izdati odobrenje za rad pod uslovima da do kraja 2010. godine ravnomjerno zapoljavaju nastavnike do potrebnog broja i o tome izvijeste ministra, c) ima nastavne planove i nastavne programe donesene u skladu s ovim Zakonom i d) ima izvore i naine obezbjeenja sredstava za rad ustanove, organiziranje i izvoenje studija i provoenje nastavnog programa u cijelosti. (2) U sluaju prestanka rada visokokolske ustanove zbog oduzimanja akreditacije, licence, ili drugog razloga osniva je obavezan na svoj troak osigurati nastavak i dovrenje studija studentima te visokokolske ustanove i namiriti prouzrokovanu tetu. lan 27. (Provjera ispunjenja uvjeta) (1) Ministarstvo najmanje jedanput u etiri godine vri postupak provjere akreditacije visokokolske ustanove, odnosno studijskog programa. (2) Ako Ministarstvo utvrdi da visokokolska ustanova ne ispunjava predviene uvjete, odredit e rok za otklanjanje utvrenih nedostataka. (3) Ukoliko ne otkloni utvrene nedostatke u ostavljenom roku visokokolska ustanova ne moe vriti upis studenata/ studentica u prvu godinu studija. (4) Ukoliko se u ostavljenom roku nedostaci ne otklone, Ministarstvo rjeenjem zabranjuje obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja visokokolskoj ustanovi na osnovu prethodno pribavljene preporuke Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta i o tome obavjetava osnivaa. (5) Rjeenje o trajnoj zabrani rada Ministarstvo dostavlja osnivau, nadlenom sudu radi brisanja visokokolske ustanove iz sudskog registra. (6) U sluaju zabrane rada visokokolske ustanove, osniva je duan da zateenim studentima omogui nastavak studija u skladu sa statutom ustanove i ovim Zakonom.

lan 28. (Prestanak rada visokokolske ustanove) Visokokolska ustanova prestaje sa radom ako: a) ne postoji potreba za obavljanje djelatnosti, b) prestanu postojati uvjeti za obavljanjedjelatnosti, c) se odlukom suda utvrdi nitavnost upisa u sudski registar, d) izvri statusne promjene, e) se organizira u poduzee i f) ne ispunjava i druge obaveze odreene zakonom ili aktom o osnivanju. lan 29. (Statusne promjene) (1) Visokokolska ustanova moe u skladu s ovim Zakonom proiriti, odnosno promijeniti djelatnost, kao i vriti statusne promjene: spajanje, podjelu i izdvajanje. (2) Prije donoenja odluke o statusnoj promjeni osniva usvaja elaborat o opravdanosti statusne promjene. (3) Elaborat podnosi visokokolska ustanova.

DIO PETI - KOMISIJA MATIARA lan 30. (Nadlenost komisije) (1) Komisiju matiara imenuje osniva, poslije usvajanja elaborata o opravdanosti osnivanja javne visokokolske ustanove. (2) Komisija matiara imenuje se iz reda kompetentnih redovnih i vanrednih profesora odgovarajuih visokokolskih ustanova, ovisno od prirode studija i strunog naziva koji se stjee u visokokolskoj ustanovi koja se osniva. (3) Komisija matiara obavlja sljedee poslove: a) vri pripremne radnje za osnivanje javne visokokolske ustanove, b) donosi nastavni plan i program, c) donosi opi akt o pravilima studija, objavljuje konkurs i vri izbor nastavnika/nastavnica i saradnika za sve ue naune, odnosno umjetnike oblasti ili za nastavne predmete prve i druge godine studija od kojih je najmanje 1/2 u radnom odnosu sa punim radnim vremenom, izabranim u skladu sa zakonom, d) predlae broj studenata/studentica za upis u prvu godinu studija i e) podnosi izvjetaj osnivau. (4) Blii propis o sastavu i radu komisije iz stava (1) ovog lana, donosi ministar/ministrica Ministarstva.

DIO ESTI - ORGANIZACIJA VISOKOKOLSKE USTANOVE INSTITUCIONALNA AUTONOMIJA lan 31. (Organizacija visokokolske ustanove) (1) Univerzitet svoju djelatnost ostvaruje preko organizacionih jedinica, utvrenih zakonom i statutom univerziteta (2) Univerzitet ima svojstvo pravnog lica. (3) Organizacione jedinice Univerziteta nemaju svojstvo pravnog lica. (4) Organi organizacionih jedinica su: a) nastavno-nauno vijee, odnosno umjetniko nastavno vijee, b) dekan i c) organizacione jedinice mogu imati i druge organe u skladu s osnivakim aktom i statutom. (5) Statutom Univerziteta se ureuje prijenos ovlatenja s univerziteta na njegove organizacione jedinice za zastupanje u pravnom prometu i njegov pravni okvir.

lan 32. (Akademske slobode) Akademske slobode pripadaju svim lanovima akademske zajednice, a odnose se na nauna i umjetnika istraivanja i stvaralatvo, saradnju i udruivanje, nuenje novih ideja i miljenja koja su neovisna. lan 33. (Autonomna prava visokokolskih ustanova) Visokokolske ustanove u skladu sa odredbama ovog Zakona imaju pravo: . a) izabrati svoja upravna i rukovodna tijela, b) urediti svoje strukture i aktivnosti vlastitim pravilima u skladu s ovim Zakonom, drugim vaeim zakonima i svojim statutima, c) izabrati nastavno i drugo osoblje, d) primati studenta/studenticu i odrediti metode nastave i provjere znanja studenta/studentice, e) samostalno razvijati i primjenjivati nastavne planove i programe i istraivake projekte, f) uspostavljanja raznih oblika meunarodne saradnje, g) propisivanja pravila studiranja i upisa studenata i h) na univerzitetima dodjeljivati propisana nastavna zvanja. lan 34. (Nepovredivost prostora) (1) Objekti licenciranih visokokolskih ustanova su nepovredivi. (2) Bez odobrenja rektora univerziteta, direktora visoke kole ili lica koje su oni ovlastili, policija i drugi organi za gonjenje i spreavanje krivinih djela nemaju pristup univerzitetu ili visokoj koli. (3) Izuzetno, s ciljem sprjeavanja krivinog djela ili zaustavljanja izvrenja krivinog djela, mogu se poduzeti neophodne mjere, s tim da se o poduzetim radnjama odmah obavijesti uprava univerziteta,odnosno visoke kole. lan 35. (Imovina visokokolske ustanove) (1) Visokokolska ustanova stie, upravlja i koristi svoju imovinu u skladu sa zakonom. Nepokretnosti i druga imovina ustanove visokog obrazovanja osigurana od osnivaa za osnivanje i rad ustanove imovina je ustanove, ako osnivakim aktom ustanove nije drugaije odreeno. (2) Imovina iz prethodnog stava ovog lana ne moe se otuiti bez saglasnosti osnivaa, a moe se koristiti samo u funkciji obavljanja djelatnosti utvrene ovim zakonom. (3) Imovina steena obavljanjem djelatnosti visokokolske ustanove, kao i na osnovu zavjetanja i poklona svojina je ustanove koja je tu imovinu stekla. (4) Imovina visokokolske ustanove se amortizira u skladu sa zakonom. lan 36. (Institucionalna autonomija) (1) Svaka licencirana visokokolska ustanova ima puni pravni subjektivi tet i ovlatenja da: a) raspolae i upravlja zemljitem i zgradama koje su u njenom vlasnitvu u skladu sa zakonom, b) planira i upravlja sredstvima iz bilo kojeg zakonitog izvora, c) odreuje i ubire kolarinu i druge naknade, d) zapoljava osoblje, e) sklapa ugovore za robe i usluge, f) ustanovljava pravne odnose sa studentima, g) osniva komercijalna poduzea za obrazovne i istraivake svrhe, h) sklapa sporazume s drugim visokokolskim institucijama u BiH i inozemstvu, i) stupa u ugovorne odnose s privrednim subjektima o javno-pravnom partnerstvu i j) ima druga ovlatenja neophodna za djelotvorno obavljanje svojih funkcija.

(2) Sva novana sredstva dobivena iz budeta, naplaene kolarine i novana sredstva iz drugih izvora pripadaju visokokolskoj ustanovi i troe se u skladu s zakonom, statutom i usvojenim financijskim planom. lan 37. (Odgovornost akademske zajednice) Akademske slobode i akademska autonomija visokokolske ustanove ukljuuje i odgovornost akademske zajednice prema drutvenoj zajednici. lan 38. (Organiziranje studija) (1) Svaka visokokolska ustanova moe organizirati studije samostalno, u saradnji s domaom ili stranom ustanovom ili meunarodnom organizacijom. (2) U organiziranju studija iz stava ( l ) ovog lana, visokokolska ustanova ima pravo da provodi program duplih ili zajednikih diploma. lan 39. (Samovrednovanje i unutranja ocjena kvaliteta) (1) Visokokolska ustanova provodi postupak samovrednovanja i ocjene kvaliteta svojih studijskih programa i uvjeta rada i izvjetaje dostavlja organu utvrenom statutom. (2) Samovrednovanje se provodi kontinuirano, u skladu sa statutom. (3) Metode samovrednovanja se utvruju u zavisnosti od studijskih planova i programa, nastavne opreme, kvalifikacija akademskog osoblja, naina obavljanja nastave, procenta prolaznosti na ispitima, procenta diplomiranih strunjaka i drugih neophodnih pokazatelja uspjenosti rada Ustanove. lan 40. (Vanjska ocjena kvaliteta) Visokokolska ustanova je obavezna da svakih pet godina pribavi ocjenu kvaliteta studijskih programa koju vri referentna inostrana institucija, a za svaki studijski program iz nastavnog plana koji izvodi.

DIO SEDMI - CIKLUSI I DIPLOME I NASTAVA U VISOKOM OBRAZOVANJU lan 41. (Sloboda visokokolske ustanove) Visokokolska ustanova ima slobodu da utvruje pravila studija, studijske programe, eme i postupak ocjenjivanja i ispitivanja pravilima koja su transparentna, pravina i dostupna studentu/studentici. lan 42. (Pravila studiranja) (1) Detaljnija organizacija studija, trajanje studija, postupak ispitivanja i ocjenjivanja, uvjeti i postupak provoenja zavrnog rada, isprave o studijima i druga relevantna pitanja utvruju se za svaki obrazovni ciklus pravilima studiranja koja donosi senat visokokolske ustanove. (2) Visokokolska ustanova je obavezna da prije upisa u novu kolsku godinu upozna sve studente/studentice sa pravilima iz stava (1) ovog lana koja se tokom kolske godine ne mogu mijenjati. lan 43. (Organizacija studija) (1) Studijski programi podijeljeni su na studijske godine i semestre. (2) U skladu sa Evropskim kreditnim transfer sistemom (u daljem tekstu: ECTS visokokolska) obimom studijski program iznosi 60 ECTS studijskih bodova u jednoj studijskoj godini, odnosno 30 ECTS studijskih bodova u jednom semestru.

Broj studijskih bodova za pojedini predmet odreuje se prema broju sati nastave (teorijske i/ili praktine, vjebe, seminari i slino), vremenu rada studenta/studentice na samostalnim zadacima (domai zadaci, projekti, seminarski radovi i slino), vremenu za uenje kod pripreme za provjeru znanja i ocjenjivanje (testovi, zavrni ispit i slino) i vremenu koje akademsko osoblje prua kao pomo studentu/studentici u savlaivanju potrebnog znanja. Jedan ECTS studijski bod predstavlja 25 sati ukupnog navedenog optereenja studenta/studentice.
(3)

lan 44. (Studijske godine i semestri) (1) Na kraju semestra i studijske godine ovjerava se broj poloenih predmeta i osvojenih ECTS studijskih bodova. (2) Ovjera semestra i godine obavezna je za sve studente/studentice. (3) Rad studenta/studentice prati se i ocjenjuje kontinuirano u toku jednog semestra. lan 45. (Ciklusi studija) (1) Visoko obrazovanje se organizira u tri ciklusa: a) prvi ciklus vodi do akademskog zvanja zavrenog dodiplomskog studija [the degree of Bachelor] ili ekvivalenta, steenog nakon zavrene srednje kole u trajanju od etiri godine i traje tri, odnosno etiri godine, a vrednuje se sa 180 odnosno 240 ECTS bodova, b) drugi ciklus vodi do akademskog zvanja magistra nauke odnosno struke ili ekvivalenta steenog nakon zavrenog dodiplomskog studija i traje dvije ili jednu godinu, a vrednuje se sa 120 odnosno 60 ECTS bodova i to na nain da u zbiru s prvim ciklusom predstavlja 300 ECTS bodova i c) trei ciklus vodi do akademskog zvanja doktora nauka ili ekvivalenta i traje najmanje tri godine, a vrednuje se sa 180 ECTS bodova. (2) Iz prethodnih odredbi izuzimaju se medicinsko-zdravstvene nauke u pogledu trajanja ciklusa studija. (3) Specijalistiki studij moe se organizirati nakon dodiplomskog studija (prvog ciklusa obrazovanja) i traje do godinu dana. lan 46. (Zavretak ciklusa i prelazak u narednu godinu) (1) Studij prvog ciklusa zavrava se polaganjem svih ispita i/ili izradom zavrnog rada u skladu sa studijskim programom. (2) Student/studentica moe prenijeti u narednu godinu studija unutar trajanja jednog ciklusa najvie 6 ECTS bodova ili najvie jedan predmet ukoliko nosi vie od 6 ECTS bodova.

lan 47. (Zavretak studija) (1) Zavretkom stepena prvog ciklusa stjee se pravo na odreenu akademsku titulu, odnosno struno zvanje u odreenoj oblasti koje je definirano Pravilnikom o koritenju akademskih titula, te stjecanju naunih i strunih zvanja. (2) Zavretkom stepena drugog ciklusa stjee se akademska titula i zvanje magistar/magistrica nauke ili struke za odreenu oblast, to je definirano Pravilnikom o koritenju akademskih titula, te stjecanju naunih i strunih zvanja. (3) Zavretkom stepena treeg ciklusa stjee se akademska titula i nauno zvanje doktor/doktorice nauka za odreenu oblast to je definirano Pravilnikom o koritenju akademskih titula, te stjecanju naunih i strunih zvanja. (4) Izuzev zvanja koja se dodjeljuju honoris causa (poasni doktorat nauka), ne mogu se dodjeljivati nikakva druga zvanja koja nisu predviena ovim Zakonom, odnosno Pravilnikom o koritenju akademskih titula, te stjecanju naunih i strunih zvanja.

lan 48. (Zavrni rad) (1) Odreenim studijskim programom moe biti predvien zavrni rad. (2) Temu zavrnog rada student/studentica bira iz predmeta koji sadri studijski program.

lan 49. (Diplome) (1) Po zavretku svakog ciklusa studija studentu/studentici se izdaje diploma. (2) Uz diplomu studentu/studentici se izdaje i dodatak diplomi za svaki zavreni ciklus studija(diploma supplement). (3) Diploma koju izdaje visokokolska ustanova je javna isprava. (4) Uvjeti, nain i postupak dodjele, odnosno opoziva ciklusa i diplome utvruju se statutom svake visokokolske ustanove. lan 50. (Sadraj i izgled diplome) (1) Diplomu potpisuje direktor/direktorica, dekan/ dekanesa i rektor/rektorica. (2) Diploma se tampa na jednom od jezika koji su zvanini u Bosni i Hercegovini, a visokokolska ustanova moe predvidjeti tampanje diplome i na nekom od stranih jezika, to se poblie regulira Statutom ustanove. (3) Diploma i dodatak diplomi mora sadravati osnovne informacije o zavrenom studiju i uspjehu studenta/studentice. lan 51. (Nastavni plan i program) (1) Nastava se izvodi po nastavnom planu i programu. (2) Nastavni predmeti su: obavezni i izborni. Obavezne nastavne predmete utvruje senat visokokolske ustanove. Izborni nastavni predmeti se uvode radi proirivanja znanja iz raznih oblasti u okviru studijskog programa. Izborni nastavni predmet postaje obavezan nakon to je student izvrio izbor. (3) Nastavnim planom se utvruju nastavni predmeti, ekvivalenti ECTS krediti i ukupan broj sati predavanja, vjebi i drugih obaveza nastavnog rada. (4) Nastavnim programom utvruje se sadraj nastavnog predmeta, nain izvoenja nastave i provjera znanja i vjetina, obavezni udbenici i prirunici na osnovu kojih se vri provjera znanja i vjetina iz nastavnog predmeta. (5) Nastavne planove i programe I, II i III ciklusa (dodiplomskog, postdiplomskog i doktorskog) studija za sve studijske profile, kao i njihove izmjene donosi senat visokokolske ustanove u skladu sa statutom i zakonom. (6) Visokokolska ustanova je duna osigurati efikasnu dostupnost i transparentnost nastavnih planova. (7) Primjenu nastavnih planova i programa prati senat visokokolske ustanove, koji je duan svake etiri godine od poetka njihove primjene pokrenuti postupak za njihovo vrednovanje i preispitivanje. (8) Visokokolske ustanove mogu izvoditi cjelokupnu ili dio nastave na nekom od stranih jezika, to se regulira statutom ustanove. lan 52. (Trajanje akademske godine) (1) Nastava i provjera znanja se obavljaju u toku akademske godine. (2) Akademska godina se dijeli na semestre ili trimestre, to e se utvrditi nastavnim planovima i programima. (3) Akademska godina poinje prvog oktobra a zavrava 30 septembra. (4) Nastava u jednom semestru traje najmanje 15 (petnaest) sedmica. (5) Sedmini fond sati nastave za studente odreuje se na osnovi kontakt sati definiranih ECTS kreditima. Maksimalno sedmino optereenje studenta iznosi 40 (etrdeset) sati, uzimajui u obzir ukupno radno optereenje.

lan 53. (Izmjene studijskog programa) Visokokolska ustanova moe da vri samostalno izmjene studijskog programa najvie do 30 ECTS studijskih bodova u toku trajanja jednog ciklusa studija. lan 54. (Oblici provjere znanja) (1) Provjere znanja se obavljaju pismeno, usmeno i praktino. Provjera znanja je u pravilu pismena. (2) Pismena provjera znanja se vri u pravilu putem testa ili pismenog rada. (3) Ispiti i svi oblici provjere znanja su javni. (4) Ispiti iz umjetnikih predmeta polau se u pravilu komisijski. (5) Rezultati pismenih ispita se uvaju do slijedee akademske godine. lan 55. (Ocjenjivanje) (1) Ocjenjivanje se vri dodjelom bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra i na zavrnom ispitu, na kojem se utvruje konana ocjena. (2) U strukturi ukupnog broja bodova najmanje 50% bodova mora biti predvieno za aktivnosti i provjere znanja u toku semestra. (3) Zavrni ispit se u strukturi ocjenjivanja moe vrednovati sa najvie 50 % bodova. (4) Rokovi i termini polaganja ispita bie utvreni pravilnikom o polaganju ispita koji donosi senat visokokolske ustanove. lan 56. (Ocjenjivanje studenta/studentice) (1) Uspjeh studenta/studentice na ispitu i drugim provjerama znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom usporedivim sa ECTS sistemom kako slijedi: a) 10 (A) - (izuzetan uspjeh sa neznatnim grekama), nosi 95-100 osvojenih bodova, b) 9 (B) - (iznad prosjeka, sa ponekom grekom), nosi 85-94 osvojenih bodova, c) 8 (C) - (prosjean, sa primjetnim grekama), nosi 75-84 osvojenih bodova, e) 7 (D) - (openito dobar, ali sa znaajnijim nedostacima), nosi 65-74 osvojenih bodova, f) 6 (E) - (zadovoljava minimalne kriterije), nosi 60-64 osvojenih bodova i g) 5 (F, FX) - ( potrebno znatno vie rada), ispod 60 bodova. (2) U sluaju da nijedan student/studentica ne postigne 95 bodova, to predstavlja donji prag za ocjenu 10, skala iz prethodnog stava moe se korigirati prema najboljem postignutom uspjehu, na prvom ispitnom roku.

lan 57. (Polaganje pred komisijom) (1) Student/studentica koji nije zadovoljan/zadovoljna postignutom ocjenom moe u roku od 24 sata nakon saopenja ocjene pismeno traiti da se ispit ponovi pred komisijom. Zahtjev za ponavljanje ispita mora biti obrazloen i podnosi se dekanu/dekanesi, odnosno direktoru/direktorici visokokolske ustanove. (2) Predsjednika/predsjednicu i dva lana komisije imenuje dekan/dekanesa odnosno direktor/direktorica u roku od 24 sata od primitka zahtjeva, ako ocijeni da je zahtjev opravdan, s tim da jedan lan komisije mora biti iz drugog nastavnog predmeta, a ispitiva/ispitivaica s ijom ocjenom student/studentica nije bio zadovoljan/zadovoljna ne moe biti predsjednik/ predsjednica komisije. (3) Dekan/dekanesa odnosno direktor/direktorica odreuje vrijeme polaganja ispita u roku od tri dana od podnoenja zahtjeva studenta/studentice. (4) Pismeni ispit ili pismeni dio ispita nee se ponoviti pred komisijom, ve e ga komisija ponovno ocijeniti. Komisija e ocijeniti i sve radove koje je student/studentica radio/radila u toku nastave i vjebi. (5) Komisija moe donijeti ocjenu na bazi samo pismenog ispita i rada u toku nastave i vjebi ili obaviti i usmeni dio ispita.

(6) Komisija donosi odluku veinom glasova. (7) Student/studentica moe traiti komisijski ispit iz najvie dva predmeta na kraju jednog semestra. lan 58. (Certifikati) (1) Visokokolske ustanove su ovlatene izdavati certifikate po zavretku neciklinih vidova obrazovanja u skladu sa programom obrazovanja i odlukom senata visokokolske ustanove. (2) Certifikati sadre dobijene ECTS studijske bodove.

DIO OSMI - UPIS I STATUS STUDENTA/STUDENTICE lan 59. (Pravo upisa) (1) Student/studentica ima pravo upisa na studijske programe na kojima se stjeu diplome osnovnih studija kod visokokolskih ustanova, na konkurentskoj osnovi, u skladu s rezultatima postignutim na maturskom ispitu, odnosno na zavretku srednjeg obrazovanja, u skladu sa statutom visokokolske ustanove. (2) Za upis na odreene programe mogu se uvesti dodatni uvjeti, u skladu sa statutom visokokolske ustanove. lan 60. (Pravo upisa stranih dravljana ) (1) Strani dravljanin/dravljanka ima pravo upisa na studijske programe u visokokolskim ustanovama u Kantonu pod jednakim uvjetima kao dravljanin/dravljanka Bosne i Hercegovine, u skladu s ovim Zakonom i statutom ustanove. (2) Strani dravljanin/dravljanka sam/sama plaa trokove studija, osim ukoliko to nije za odreene drave drugaije definirano meunarodnim ugovorom u oblasti visokog obrazovanja. lan 61. (Upis na specijalistiki studij) (1) Student/studentica ima pravo upisa na studijske programe na kojima se stjeu diplome specijalistikih studija kod visokokolskih ustanova, na konkurentskoj osnovi, u skladu s rezultatima postignutim na ispitima za stjecanje diplome primijenjenih, osnovnih ili akademskih osnovnih studija, u skladu s ovim Zakonom. (2) Specijalistiki studij je studij koji se moe organizirati nakon studija prvog ciklusa obrazovanja, u trajanju do godinu dana. lan 62. (Upis na studij II i III ciklusa ) Student/studentica ima pravo upisa na studij drugog i treeg ciklusa, na konkurentskoj osnovi, u skladu s rezultatima postignutim na ispitima za stjecanje akademskog stepena ili njihovog ekvivalenta, u skladu s ovim Zakonom i statutom univerziteta. lan 63. (Stjecanje statusa studenta/studentice) (1) Status studenta/studentice stjee se upisom na odgovarajui studijski program u visokokolsku ustanovu. (2) Upis u prvu godinu studija vri se na osnovu konkursa. (3) Pravo uea na konkursu ima dravljanin/ dravljanka Bosne i Hercegovine sa zavrenim etvrtim stepenom srednjeg obrazovanja. (4) Pravo uea na konkursu ima strani dravljanin/dravljanka sa zavrenim odgovarajuim srednjim obrazovanjem, u skladu s konvencijama i meunarodnim ugovorima, na osnovu izvrene nostrifikacije i u skladu sa zakonom.

lan 64. (Prava studenta/studentica) (1) Student/studentica ima pravo da: a) pohaa predavanja, seminare i ostale vidove nastave organizirane u skladu s njihovim statusom, b) koristi biblioteku, raunarsku salu i ostale usluge koje ustanova prua studentu/studentici, c) bira i bude biran u organe ustanove, u skladu s ovim Zakonom i statutom ustanove, d) ostvaruje prava iz oblasti studentskog standarda, e) ostvaruje i druga prava u skladu s ovim Zakonom i statutom ustanove i f) mu/joj se prizna i prenesu bodovi izmeu akreditiranih visokokolskih ustanova u Bosni i Hercegovini. (2) Nain ostvarivanja prava iz stava (1) ovog lana blie se ureuje statutom visokokolske ustanove koji sadri odredbe koje: a) osiguravaju slobodu studentima da u skladu s ovim Zakonom ispituju, testiraju steena znanja i da nude nove ideje te kontraverzna i nepopularna miljenja, a da se time ne izlau opasnosti od gubitka svog statusa ili bilo koje druge privilegije koju eventualno u ustanovi uivaju, b) osiguravaju studentima u skladu sa zakonom, slobodu govora, organizovanja i okupljanja, c) tite studente od diskriminacije, kao to su: pol, rasa, seksualna orijentacija, brani status, boja koe, vjera, jezik, politiko i drugo miljenje, nacionalno, etniko ili socijalno porijeklo, povezanost sa nekom nacionalnom zajednicom, imovina, roenje ili bilo koji drugi status i d) pruaju pravine i nepristrasne mehanizme rjeavanja disciplinskih pitanja koja se tiu studenata. lan 65. (Obaveze studenta/studentice) Student/studentica ima obavezu da: a) se posveti studijama i uestvuje u akademskim aktivnostima, b) potuje pravila koja donosi ustanova i c) potuje prava osoblja i drugih studenata/studentica. lan 66. (Posebno pravo studenta/studentice ) (1) Student/studentica ima posebno pravo da iskae miljenje o kvalitetu nastave i radu akademskog osoblja ustanove i da zbog iskazanog miljenja ne bude sankcioniran/sankcionirana. Statut sadri odredbe za pravino rjeavanje takvih pritubi. (2) Student/studentica ima pravo da osporava odluku ili radnju organa ustanove, kojom se povreuje neko od njegovih zakonom, statutom ili drugim aktom utvrenih prava, pred nadlenim sudom. lan 67. (Mirovanje prava i obaveza studenta/studentice) (1) Prava i obaveze studenta/studentice miruju u sluaju ostvarivanja prava na porodiljsko odsustvo i u drugim opravdanim sluajevima. (2) Visokokolska ustanova moe studentu/ studentici, na njegov/njen zahtjev, odobriti da mu/joj iz opravdanih razloga odreeno vrijeme, a najdue godinu dana, miruju prava i obaveze. (3) Student/studentica kome/kojoj ne miruju prava i obaveze u skladu sa stavovima (1) i (2) ovog lana i koji/koja ne upie narednu godinu studija, odnosno ne obnovi upis u istu godinu studija, izjednaava se sa studentom/studenticom koji/koja se ispisao/ispisala iz visokokolske ustanove. lan 68. (Prestanak statusa studenta/studentice) (1) Status studenta/studentice prestaje: a) zavretkom studijskog programa i dobijanjem stepena za koji se kolovao, b) ispisom iz visokokolske ustanove prije zavretka studija, c) kada student ne upie narednu godinu studija,

d) kada student ne obnovi upis u istu godinu u propisanom roku, a ne miruju mu prava i obaveze i e) danom pravosnanosti izreene mjere iskljuenja iz ustanove. (2) Okolnosti pod kojima se student/studentica moe ispisati ili iskljuiti, kao i postupci po albi blie se ureuju statutom ustanove. (3) Lice koje je izgubilo status studenta/ studentice u javnoj, odnosno privatnoj ustanovi po osnovu stava (1) taka e) ovog lana ima pravo albe upravnom odboru. (4) Odluka organa iz stava (3) ovog lana je konana. lan 69. (Utvrivanje broja studenata/studentica ) (1) Visokokolska ustanova utvruje broj studenata/studentica koji se upisuje na studijske programe koje organizira, koji ne moe biti vei od broja utvrenog u licenci. (2) U sluajevima kada je broj kvalificiranih studenata/studentica za upis vei od broja finansiranih mjesta na bilo kojem studijskom programu, studenti/studentice se upisuju na mjesta za koje se plaa kolarina, ukoliko ispunjavaju ostale kriterije za upis iz ovog Zakona, do broja utvrenog u licenci. (3) Student/studentica koji plaa kolarinu moe dobiti javno finansirano mjesto na narednoj godini studija, ako pokae uspjeh, u skladu sa Statutom visokokolske ustanove, ukoliko ima prostora u okviru dozvoljene licence. (4) Student koji se financira iz budeta u toku kolovanja moe redovno obnoviti godinu samo jedan put. lan 70. (Konkurs za upis) Konkurs za upis na studijske programe u visokokolskoj ustanovi raspisuje ustanova, u skladu s odredbama ovog Zakona i statutom. lan 71. (Sadraj konkursa za upis studenata/studentica)
(1) Konkurs za upis studenata/ studentica u prvu godinu studija visokokolske ustanove sadri:

a) broj kandidata/kandidatkinja koji e se finansirati iz budeta Kantona, b) broj kandidata/kandidatkinja koji samostalno plaaju trokove studiranja, c) visinu trokova studija za studenta/studenticu koji e se finansirati iz budeta Kantona, d) osnove i mjerila za utvrivanje redoslijeda prijema kandidata/kandidatkinje za upis, e) nain provjere znanja i sposobnosti kandidata/ kandidatkinje za odgovarajui studij, ukljuujui uspjeh u srednjoj koli, f) nain provjere znanja i sposobnosti kandidata/ kandidatkinje (prijemni ispit) za odgovarajui studij vri se testom ili drugom pismenom formom u ovjerenom duplikatu, od ega jedna kopija ostaje visokokolskoj ustanovi, a druga kandidatu. Ispravnost objavljenih rezultata provjere znanja kandidat /kandidatkinja dokazuje ovjerenim duplikatom, g) vrijeme provjere znanja i sposobnosti kandidata / kandidatkinje za odgovarajui studij, h) nadlene organe i postupak zatite prava kandidata/kandidatkinje koji nisu primljeni za upis i i) vrijeme upisa primljenih kandidata/kandidatkinja. (2) Elemente konkursa stava (1), taka a) i b) utvruje Vlada, a iz take c), d), e), f), g), h) i i) visokokolska ustanova. Elemente iz take a) i take b) Vlada utvruje na prijedlog visokokolske ustanove, u skladu sa planom upisa studenata/ studentica i u skladu sa prostornim i kadrovskim uvjetima i uvjetima opremljenosti visokokolske ustanove, a elemente iz take d) utvruje visokokolska ustanova u skladu sa zajednikim osnovama i mjerilima za utvrivanje redoslijeda prijema kandidata koje donosi univerzitet. (3) Konkurs za upis studenata/studentica u prvu godinu studija objavljuje visokokolska ustanova, u dnevnoj tampi, najkasnije dva mjeseca prije poetka akademske godine. (4) Konkurs za upis studenata/studentica u prvu godinu studija na visokokolsku ustanovu koja nije javna ustanova obavezno sadri elemente iz stava (1), take: d), e), f), g), h) i i) kao i druge elemente utvrene statutom visokokolske ustanove.

lan 72. (Pravo uea na konkursu prije nostrifikacije odnosno ekvivalencije) (1) Kandidat/kandidatkinja ima pravo uea na konkursu i prije izvrene nostrifikacije, odnosno ekvivalencije svjedoanstva o zavrenom srednjem obrazovanju u inostranstvu na osnovi postupka u skladu sa zakonom. (2) Kandidat/kandidatkinja iz prethodnog stava moe se upisati u prvu godinu studija, nakon izvrene nostrifikacije, odnosno ekvivalencije svjedoanstva o zavrenom srednjem obrazovanju u inostranstvu, a najkasnije do poetka kolske godine. lan 73. (Ugovor o studiranju) (1) Student/studentica i visokokolska ustanova zakljuuju ugovor o studiranju, kojim se blie ureuju njihova meusobna prava i obaveze. (2) Sadraj ugovora iz stava (1) ovog lana utvruje se posebnim propisom kojeg donosi visokokolska ustanova. lan 74. (kolarina) (1) Upravni odbor visokokolske ustanove, uz saglasnost Ministarstva, utvruje kolarinu koju plaaju student/studentica u javnim ustanovama. (2) kolarina iz stava (1) ovog lana moe se odrediti u razliitoj visini, odnosno za univerzitete i druge ustanove u okviru njih, za razliite studijske programe, zavisno od trokova za realizaciju studijskih programa. lan 75. (Studentski standard) Prava iz oblasti studentskog standarda su lina i neprenosiva. lan 76. (Predstavniko tijelo) (1) Statutom visokokolske ustanove ustanovljuje se predstavniko tijelo studenata. (2) Predstavniko tijelo zastupa interese studenata i daje doprinos drutvenim, kulturnim, akademskim ili fizikorekreativnim potrebama studenata, na osnovu demokratskih principa i u skladu sa zakonom. (3) Studentska predstavnika tijela mogu osnovati asocijaciju studentskih predstavnikih tijela u Bosni i Hercegovini, putem kojih se ostvaruje lanstvo u meunarodnim organizacijama i asocijacijama studenata. lan 77. (Finansijska pomo studentskim organizacijama) Visokokolske ustanove imaju obavezu svake budetske godine pruati finansijsku pomo za osnivanje i rad studentskih organizacija, ukljuujui i sredstva za investicione i tekue trokove prostora i opreme.

DIO DEVETI - AKADEMSKO OSOBLJE I AKADEMSKA ZVANJA lan 78. (Akademska zvanja) (1) Visokokolske ustanove dodjeljuju akademska zvanja, koja mogu biti nastavna, nastavno- nauna i umjetnika. (2) Univerzitet dodjeljuje nauno - nastavna i umjetnika zvanja i to: a) redovni/redovna profesor/profesorica, b) vanredni/vanredna profesor/profesorica, c) docent/docentica, d) lektor/lektorica,

e) vii asistent/asistentica i f) asistent/asistentica. (3) Visoka kola dodjeljuje nastavna i umjetnika zvanja i to: a) profesor/profesorica visoke kole, b) predava visoke kole i c) asistent/asistentica. lan 79. (Izbor akademskog osoblja) Minimalni uvjeti za izbor akademskog osoblja u nauno-nastavna zvanja na visokokolskoj ustanovi su: a) asistent/asistentica: odgovarajui univerzitetski stepen sa najmanje 240 ECTS bodova i najniom prosjenom ocjenom 8 ili 3,5, b) vii asistent/asistentica: stepen drugog ciklusa (magisterij), c) lektor: stepen drugog ciklusa (magisterij), d) docent/docentica: nauni stepen doktora nauka u datoj oblasti, najmanje tri nauna rada objavljena u priznatim publikacijama, pokazane nastavnike sposobnosti, e) vanredni/vanredna profesor/profesorica: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju docent/docentica, te najmanje pet naunih radova objavljenih u priznatim publikacijama, objavljena knjiga i originalni struni uspjeh kao to je projekt, patent, ili originalna metoda, sve nakon izbora u zvanje docent/docentica, mentorstvo kandidata za stepen drugog ciklusa i f) redovni/redovna profesor/profesorica: proveden najmanje jedan izborni period u zvanju vanrednog profesora/ profesorice, te najmanje osam naunih radova objavljenih u priznatim publikacijama, najmanje dvije objavljene knjige sve nakon stjecanja zvanja vanrednog profesora/profesorice, mentorstvo kandidata za stepen drugog i treeg ciklusa. lan 80.

(Uvjeti za izbor u umjetniko--nastavna zvanja) Minimalni uvjeti za izbor u umjetniko -nastavna zvanja u koja se bira akademsko osoblje na studijskim profilima na univerzitetu, ako je za nastavni predmet od naroitog znaaja umjetniki kriterij, su: a) asistent/asistentica: zavren stepen prvog ciklusa s najmanje 240 ECTS bodova i prosjenom ocjenom 8 ili 3,5,

b) vii asistent/asistentica: zavren stepen drugog ciklusa, odnosno stepen prvog ciklusa i javno predstavljeni oblici umjetnikog stvaralatva, c) docent/docentica: zavren stepen najmanje prvog ciklusa, vei broj javno predstavljenih oblika umjetnikog stvaralatva i pokazani rezultati u nastavnom radu, d) vanredni/vanredna profesor/profesorica: zavren stepen najmanje prvog ciklusa, vei broj javno predstavljenih oblika umjetnikog stvaralatva, priznanja za uspjeno djelovanje u odgovarajuoj oblasti umjetnosti i pokazani rezultati u nastavnom radu i e) redovni/redovna profesor/profesorica: zavren stepen najmanje prvog ciklusa, vei broj javno predstavljanih oblika umjetnikog stvaralatva koji su znaajno doprinijeli razvoju kulture i umjetnosti i doprinos podizanju nastavnog i umjetnikog kadra. lan 81. (Uvjeti za izbor u nastavna zvanja na visokoj koli) (1) Minimalni uvjeti za izbor u nastavna zvanja na visokoj koli: a) asistent/asistentica: zavren stepen prvog ciklusa, s najmanje prosjenom ocjenom 8 ili 3,5, b) predava/predavaica visoke kole: zavren stepen drugog ciklusa i pokazana nastavna sposobnost i c) profesor/profesorica visoke kole: zavren stepen treeg ciklusa i pokazana nastavna sposobnost. (2) Na visokoj koli nastavu mogu izvoditi i lica koja imaju zvanje redovnog/redovne profesora/profesorica, vanrednog/vanredne profesora/profesorica i docenta/docentice, birana na Univerzitetu.

lan 82. (Uvjeti za izbor u umjetnika zvanja na visokoj koli) (1) Minimalni uvjeti za izbor u umjetnika zvanja na visokoj koli: a) asistent/asistentica: zavren stepen prvog ciklusa, s najmanje prosjenom ocjenom 8 ili 3,5, b) predava/predavaica visoke kole: zavren stepen prvog ciklusa, javno predstavljeni oblici umjetnikog stvaralatva i pokazana nastavna sposobnost i c) profesor/profesorica visoke kole: zavren stepen prvog ciklusa, javno predstavljeni oblici umjetnikog stvaralatva i pokazana nastavna sposobnost. (2) Na visokoj koli nastavu mogu izvoditi i lica koja imaju izbor na umjetniko nastavnim predmetima na univerzitetima. lan 83. (Izbor u vie zvanje) Prilikom izbora u isto i vie zvanje uzimaju se u obzir samo objavljeni radovi, knjige i rezultati vlastitih istraivanja u primjeni, projekti, te mentorstvo, odnosno javno predstavljeni oblici umjetnikog stvaralatva u vremenu od posljednjeg izbora. lan 84. (Periodi na koje se bira akademsko osoblje) (1) Period na koji se bira akademsko osoblje na univerzitetu je: a) asistent/asistentica na period od etiri godine bez mogunosti ponovnog reizbora, b) vii/via asistent/asistentica na period od pet godina s mogunou ponovnog izbora iskljuivo ako postigne stepen treeg ciklusa, c) lektor/lektorica na period od pet godina bez mogunosti reizbora, d) docent/docentica na period od pet godina s mogunou ponovnog izbora, e) vanredni profesor na period od est godina s mogunou ponovnog izbora i f) redovni/redovna profesor/profesorica trajno. (2) Redovni/redovna profesor/ profesorica zakljuuje ugovor o radu na neodreeno vrijeme. (3) Period na koji se bira akademsko osoblje na visokoj koli je: a) asistent/asistentica na period od etiri godine bez mogunosti reizbora, b) predava/predavaica visoke kole na period od pet godina s mogunou ponovnog izbora i c) profesor/profesorica visoke kole trajno. (4) Akademsko osoblje zakljuuje ugovor o radu s visokokolskom ustanovom na odreeno vrijeme i to na period na koji je izabran. (5) Sticanje prava na izbor u via zvanja (vanrednog i redovnog profesora) moe se stei i prije predvienog izbornog perioda, ukoliko kandidat ispunjava sve uvjete predviene lanom 84. ovog Zakona, s tim da kandidat mora provesti u zvanju iz kojeg se bira najmanje 50% izbornog perioda. lan 85. (Javni konkurs za izbor akademskog osoblja) Izbor akademskog osoblja u svim sluajevima se vri javnim konkursom, u skladu sa kriterijima odreenim ovim Zakonom, statutom visokokolske ustanove i ope prihvaenim standardima u datoj struci. lan 86. (Zatita prava akademskog osoblja) Zatita prava akademskog i drugog osoblja visokokolskih ustanova ostvaruje se u skladu sa statutom i drugim aktima visokokolske ustanove. Protiv konane odluke visokokolske ustanove moe se pokrenuti spor pred nadlenim sudom.

lan 87. (Objavljivanje rezultata rada) Akademsko osoblje visokokolskih ustanova, ima pravo objavljivati rezultate svog istraivakog rada, u skladu s pravilima koje univerzitet ima u vezi s koritenjem prava na intelektualnu imovinu u korist univerziteta i potujui prava treih lica. lan 88. (Stalno struno usavravanje) (1) Stalne i povremene oblike strunog usavravanja organizira visokokolska ustanova. (2) Program strunog usavravanja donosi nastavno nauno vijee unutarnjih organizacionih jedinica. (3) O ueu u pojedinim oblastima strunog usavravanja izdaju se odgovarajua uvjerenja. lan 89. (Dodjela priznanja "poasni doktor nauka") (1) Istaknutim naunim, strunim i drugim radnicima iz Bosne i Hercegovine i inozemstva, koji svojim radom i djelima unapreuju nauku, moe se dodijeliti poasni doktorat nauka. (2) Poasni doktorat dodjeljuje visokokolska ustanova. lan 90. (Uvjeti za odlazak u penziju) (1) Nastavnik/nastavnica se bira za uu naunu, odnosno uu umjetniku oblast ili za nastavni predmet. (2) Nastavnik/nastavnica visokokolske javne ustanove koji/koja je ispunio/ispunila uvjete za prestanak radnog odnosa zbog navrenih 65 godina ivota moe se angairati ugovornim radnim odnosom u dijelu poslova nastavnog i nastavno-naunog rada do navrenih 70 godina ivota, ako za to postoji nastavna ili nauna potreba i ako se na konkurs ne prijavi kandidat/ kandidatkinja koji ispunjava uvjete za izbor. (3) Visokokolska ustanova obavezna je raspisivati konkurs za izbor potrebnih nastavnika/nastavnica prije poetka svake akademske godine. lan 91. (Evaluacija) (1) Visokokolske ustanove su obavezne provoditi evaluaciju - anketu rada akademskog osoblja od strane studenata/studentica nakon svakog semestra, odnosno nakon svakog zavrenog kursa. (2) Evaluacijom se obavezno ocjenjuju: kvaliteta interaktivnog odnosa student/ studenticanastavnik/nastavnica, kvaliteta predavanja, kvaliteta prezentiranja gradiva, odnos nastavnika/nastavnica prema studentu/studentici na provjerama znanja, dostupnost literature, obim i kvaliteta literature, eventualnih pojava primoravanja studenata/studentica na kupovinu knjige od strane predmetnog nastavnika/nastavnica na predavanjima i vjebama i dr. (3) Statutom visokokolske ustanove blie se odreuje taan izgled evaluacionog obrasca, nain provoenja ankete, kao i posljedice za akademsko osoblje koje kontinuirano bude negativno ocjenjivano od strane studenata. lan 92. (Ljekarski pregled) Svi uposlenici visokokolske ustanove moraju obaviti odgovarajui ljekarski pregled do poetka svake akademske godine.

DIO DESETI - STATUT VISOKOKOLSKE USTANOVE lan 93. (Statut) (1) Statut je osnovni akt visokokolske ustanove kojim se ureuje organizacija, nain rada, upravljanje, rukovoenje i druga pitanja od znaaja za obavljanje djelatnosti visokokolske ustanove. (2) Statut donosi senat visokokolske ustanove uz prethodno pribavljeno miljenje upravnog odbora visokokolske ustanove. lan 94. (Sadraj statuta) Statut sadri odredbe kojima se reguliraju slijedea pitanja: a) organizacija visokokolske ustanove, b) zastupanje i predstavljanje visokokolske ustanove, c) izbora rukovodnih struktura, rektora/rektorice, dekana/dekanese, direktora/direktorice, Senata i drugih slubenika, d) izbora lanova upravnog odbora koje imenuje senat, e) organiziranje i izvoenje studija, f) pravila studiranja i prava studenta/studentice, g) izbor u nastavno-nauna i saradnika zvanja, h) organiziranje, nain i uvjeti rada studenta/studentice predstavnikog tijela, i) nain implementacije ECTS kreditnog sistema, j) akademski stepeni i diplome koje visokokolska ustanova dodjeljuje, k) obaveze visokokolske ustanove prema osnivau, 1) ovlatenja visokokolske ustanove u pravnom prometu, m) prava i obaveze organizacionih jedinica u pravnom prometu, n) statusnih promjena, obrazovanja novih organizacionih jedinica i studijskih odsjeka, o) ostvarivanja prihoda, upravljanja sredstvima i imovinom, p) organizacije nauno-istraivakog i umjetnikog rada, r) smjernica za provoenje procesa i objavljivanja rezultata evaluacije i primjene njihovih zakljuaka, s) oblika i nivoa uea studenata u radu visokokolske ustanove, t) naina izjanjavanja i donoenja odluka po pojedinim od pitanja, kao i preciziranja odluka koje se mogu donositi tajnim glasanjem, u) broja lanova senata i naina njihovog biranja, v) odgovornosti studenata/studentica i akademskog osoblja prema drutvenoj zajednici i z) druga pitanja predviena ovim Zakonom.

DIO JEDANAESTI - TIJELA VISOKOKOLSKIH USTANOVA lan 95. (Tijela univerziteta i visoke kole) (1) Tijela Univerziteta su: a) upravni odbor, b) senat i c) rektor. (2) Univerzitet moe imati organizacione jedinice, kao to su: fakulteti, akademije, visoke kole ili nauni instituti, koje izvode nastavni, nauno-istraivaki i umjetniki rad u jednoj ili vie obrazovnih i naunih oblasti.

(3) Organizacija i nadlenosti organizacionih jedinica blie se utvruju statutom univerziteta. (4) Tijela visoke kole su: a) upravni odbor, b) senat i c) direktor. lan 96. (Upravni odbor) (1) Odgovornost za poslovanje visokokolske ustanove u okviru svoje nadlenosti snosi upravni odbor. (2) Upravni odbor visokokolske ustanove obavlja poslove utvrene zakonom i statutom, a naroito: a) daje miljenje o statutu visokokolske ustanove, te donosi opi akt o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i druge ope akte u skladu sa zakonom i statutom visokokolske ustanove, b) donosi odluku o osnivanju drugih pravnih lica, u skladu sa zakonom i statutom visokokolske ustanove, c) donosi godinji program rada visokokolske ustanove na prijedlog senata visokokolske ustanove i prati njegovu realizaciju, d) utvruje planove finansiranja i razvoja, e) donosi finansijski plan i usvaja godinji obraun, f) usmjerava, kontrolira i ocjenjuje rad rektora/ rektorice ili direktora/direktorice u domenu finansijskog poslovanja, g) rjeava pitanja odnosa sa osnivaem, h) odluuje o koritenju sredstava preko iznosa utvrenog statutom visokokolske ustanove, i) odluuje o prigovoru zaposlenika/zaposlenice na odluke tijela visokokolske ustanove koji su u prvom stepenu odluivali o pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenika/zaposlenice iz radnog odnosa, j) podnosi osnivau najmanje jedanput godinje izvjetaj o poslovanju visokokolske ustanove i k) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju i statutom visokokolske ustanove.

lan 97. (Sastav i imenovanje upravnog odbora) (1) Upravni odbor visokokolske ustanove ima izmeu sedam i jedanaest lanova. (2) Osnivakim aktom visokokolske ustanove odredie se nain izbora, broj i sastav lanova upravnog odbora. (3) Izbor lanova upravnog odbora vri se putem konkursa. (4) Statutom visokokolske ustanove uredie se sva ostala pitanja vezano za izbor lanova upravnog odbora. lan 98. (Senat visokokolske ustanove) (1) Odgovornost za akademska pitanja u visokokolskoj ustanovi ima senat kao najvie akademsko tijelo koje ine predstavnici akademskog osoblja i studenata. (2) Senat visokokolske ustanove odluuje o svim akademskim pitanjima, a posebno: a) odluuje o pitanjima nastavne, naune, umjetnike i strune djelatnosti visokokolske ustanove, b) donosi statut visokokolske ustanove, c) donosi nastavne planove i nastavne programe dodiplomskog i postdiplomskog studija, d) prati realizaciju razvoja visokokolske ustanove sa stanovita ostvarivanja nastavnog, nauno nastavnog, umjetnikog, umjetniko - nastavnog, umjetniko - istraivakog i strunog rada putem analize izvjetaja rukovodilaca organizacionih jedinica i na druge naine, e) donosi etiki kodeks u skladu sa zakonom i statutom visokokolske ustanove, f) predlae upravnom odboru godinji program rada visokokolske ustanove, g) razmatra prijedloge organizacionih jedinica o realizaciji studija u saradnji sa domaim i stranim visokokolskim ustanovama koje mogu imati za rezultat izdavanje dvojnih ili zajednikih diploma,

h) bira rektora/rektoricu i prorektora/prorektoricu univerziteta, odnosno direktora/direktoricu visoke kole, i) bira akademsko osoblje na prijedlog nauno-nastavnog vijea, odnosno nauno-istraivakog vijea organizacione jedinice, j) imenuje komisije u postupku stjecanja doktorata nauka, k) dodjeljuje poasna zvanja profesor/profesorica emeritus profesor/profesorica , te poasni doktor/ doktorica nauka, 1) daje inicijativu upravnom odboru za organiziranje i ukidanje fakulteta i drugih organizacionih jedinica na univerzitetu i m) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonima i statutom visokokolske ustanove. (3) Senat visokokolske ustanove odluuje o akademskim pitanjima na prijedlog strunih tijela organizacionih jedinica, kao i drugih tijela visokokolske ustanove i predstavnikih tijela studenata. (4) Najmanje 15% lanova senata su studenti, predstavnici studenata iz svakog ciklusa. (5) Najmanje 15% lanova senata su predstavnici asistenata/asistentica, viih asistenata/asistentica i laboranata/laborantica. (6) Radom senata rukovodi predsjednik koji se bira iz reda njegovih lanova. (7) Broj lanova, sastav i nain rada senata utvruju se statutom visokokolske ustanove. lan 99. (Rektor/rektorica univerziteta i direktor/ direktorica visoke kole) (1) Univerzitetom rukovodi rektor, a visokom kolom direktor, u skladu sa zakonom i statutom visokokolske ustanove. (2) Rektor/rektorica univerziteta, odnosno direktor/direktorica visoke kole, za svoj rad u domenu akademskih pitanja odgovara senatu, a u domenu poslovanja upravnom odboru. (3) Rektoru u radu pomau prorektori, generalni sekretar i druga tijela utvrena zakonom i statutom univerziteta.

(4) Rektor/rektorica univerziteta, odnosno direktor/direktorica visoke kole, obavlja poslove utvrene zakonom i statutom visokokolske ustanove, a naroito: a) zastupa i predstavlja visokokolsku ustanovu, b) organizira i rukovodi radom univerziteta, odnosno visoke kole i odgovaran je za zakonitost rada, c) donosi pojedinane akte u skladu sa zakonom i statutom visokokolske ustanove, d) predlae ope akte u skladu sa zakonom i statutom visokokolske ustanove, e) predlae tijelima visokokolske ustanove mjere za unapreenje rada, f) predlae upravnom odboru mjere za djelotvorno i zakonito obavljanje djelatnosti visokokolske ustanove, g) predlae osnove planova rada i razvoja visokokolske ustanove, h) predlae upravnom odboru unutranju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta, i) izvrava odluke upravnog odbora i drugih tijela visokokolske ustanove, j) odluuje o koritenju sredstava do iznosa utvrenog statutom visokokolske ustanove, k) odluuje o pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenika iz radnog odnosa, 1) podnosi osnivau izvjetaj o finansijskom poslovanju visokokolske ustanove, m) podnosi senatu izvjetaj o akademskim pitanjima na visokokolskoj ustanovi, n) nareuje izvrenje finansijskog plana, o) uestvuje u radu Rektorske konferencije Bosne i Hercegovine i p) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i statutom visokokolske ustanove. (5) Rektor/rektorica odnosno direktor/direktorica visoke kole, je odgovoran za potivanje zakona i izvravanja odluka nadlenih organa vlasti i tijela visokokolske ustanove u obavljanju registrirane djelatnosti. (6) Rektor/rektorica odnosno direktor/direktorica visoke kole je obavezan ponititi odnosno obustaviti od izvrenja odluku rukovodioca organizacione jedinice ili nekog drugog tijela organizacione jedinice, ako je protivna zakonu, podzakonskim i provedbenim aktima i statutu visokokolske ustanove i o tome obavijestiti u roku od sedam (7) dana od dana donoenja odluke senat, odnosno upravni odbor u skladu sa njihovim nadlenostima, kao i organ uprave koji vre nadzor nad zakonitou rada visokokolske ustanove.

(7) Rektor/rektorica odnosno direktor/direktorica visoke kole, je obavezan da senatu i Ministarstvu putem upravnog odbora podnese izvjetaj o poslovanju visokokolske ustanove za prethodnu studijsku godinu najkasnije do 30 - tog oktobra. (8) Izvjetaj iz stava (8) ovog lana obavezno sadri elemente o uspjenosti rada visokokolske ustanove u oblasti nastavnog, nauno - nastavnog, umjetnikog, umjetniko - nastavnog, nauno - istraivakog i finansijskog poslovanja, te ostale elemente koji se utvruju po obrascu koji propisuje Ministarstvo. (9) Rektor/rektorica i prorektor/prorektorica u toku mandata ne mogu vriti funkciju dekana ili prodekana organizacione jedinice, kao ni lana upravnog odbora visokokolske ustanove. lan 100. (Izbor rektora/rektorice, direktora/ direktorice) (1) Rektora/rektoricu i direktora/direktoricu visokokolske ustanove bira i razrjeava senat tajnim glasanjem veinom glasova ukupnog broja lanova. (2) Postupak izbora i razrjeenja, uslovi i kriteriji za izbor i razlozi razrjeenja rektora ili rektorice odnosno direktora/direktorice visokokolske ustanove utvruju se osnivakim aktom i statutom. (3) Za rektora/rektoricu moe biti izabran nastavnik u nauno nastavnom zvanju redovnog profesora/profesorice koji/koja ispunjava uvjete za to zvanje na visokokolskoj ustanovi na koju se prijavljuje. (4) Direktora/direktoricu javne visoke kole bira senat na osnovu javnog konkursa. (5) Za direktora/direktoricu javne visoke kole moe biti birano lice koje ispunjava uvjete za nastavnika/nastavnicu te visoke kole. (6) Rektor/rektorica, odnosno direktor/direktorica bira se na mandat od etiri godine i moe biti ponovo uzastopno samo jo jednom izabran/izabrana. DIO DVANAESTI - FINANSIRANJE

lan 101. ( Finansiranje visokokokolskih ustanova) (1) Visokokolske ustanove sa podruja Unsko-sanskog kantona finansiraju se iz: a) sredstava osnivaa, b) upisnina, kolarina koju plaa student/studentica, c) uplata za obavljanje intelektualnih i drugih usluga, d) sredstava od izdavake djelatnosti, e) sredstava osiguranih realizacijom nauno-istraivakog i umjetniko-istraivakog rada, te izradom strunih i konsultanskih projekata, f) pruanjem usluga u nastavi drugim visokokolskim institucijama, g) prodaje dokumenata koji se koriste za upis (indeksi i upisni materijal) i dokumenata koji se koriste u toku studija i diplomiranja, h) donacija, nasljea, darova i i) legata, poklona i zavjetanja i drugih zakonom dozvoljenih izvora. (2) Sredstva iz prethodnog stava upotrebljavaju se u skladu s namjenom za koju su steena, a u skladu s Pravilnikom o raspodjeli sredstava od vlastitih prihoda, kojeg donosi Ministarstvo na prijedlog visokokolske ustanove u skladu sa Zakonom o trezoru.

lan 102. (Utvrivanje cijene studija) Vlada Unsko-sanskog kantona, na osnovu normativa i standarda za visoko obrazovanje donosi instrumentarij za utvrivanje cijene studija i kriterije za finansiranje javnih visokokolskih ustanova, te propisuje metodologiju za raspodjelu sredstava u nastavne i istraivake svrhe i umjetniki rad, polazei od zacrtanog kvaliteta obrazovanja ili odreenih studijskih programa koji se ostvaruju od strane tih ustanova. lan 103. (Samofinansiranje studenata/studentica) (1) Vlada na osnovu normativa i standarda za visoko obrazovanje, pored broja studenata/studentica za upis koje e finansirati iz budeta, odobrava i broj studenata/studentica iji studij e finansirati sam student/studentica ili drugi zainteresirani pravni ili fiziki subjekti, a u skladu sa maksimalnim brojem propisanim u vaeoj licenci javne ustanove. (2) S ciljem poboljavanja materijalnog poloaja visokokolskih ustanova, osniva nee ograniavati visokokolsku ustanovu da, u skladu sa statutom, prikuplja sredstva iz drugih izvora, ukljuujui i sredstva od kolarine za dodatna studentska mjesta u okvirima dozvoljenim licencom, pod uvjetom da to: a) nema negativan utjecaj na kvalitet obrazovanja koje se finansira iz budeta i b) ne utjee na ustanovu da obavlja svoju djelatnost bez diskriminacije po bilo kom osnovu. (3) Organ upravljanja i rukovoenja ustanove visokog obrazovanja odgovoran je za zakonitu i namjensku upotrebu sredstava osiguranih u skladu sa ovim Zakonom i propisanim podzakonskim aktima. lan 104. (Odluka o upisnini i taksama) (1) Upravni odbor javne visokokolske ustanove, uz saglasnost Ministarstva, utvruje visinu upisnine. (2) Kada visokokolska ustanova rjeava u upravnom postupku (izdavanje uvjerenja, prijavni list i sl.) primjenjuje se Tarifa o administrativnim taksama. lan 105. (Sredstva za nauno istraivaki rad) (1) Kanton osigurava posebna sredstva za razvoj nauno-istraivakog i umjetniko-istraivakog rada. (2) U cilju kvalitetnog osiguranja ove djelatnosti zakonom se preciziraju odgovarajua sredstva iz budeta Kantona, to ini dio sredstava za razvoj nauke, odnosno za razvoj nauno-istraivakog i umjetniko-istraivakog rada u jednoj budetskoj godini. Ostatak potrebnih sredstava osigurava se kandidiranjem na druge izvore finansiranja naunoistraivakog i umjetniko-istraivakog rada. (3) Visokokolska ustanova je obavezna imenovati posebno tijelo za nauno-istraivaki i umjetniko-istraivaki rad koje e rasporeivati ova sredstva. (4) Sastav i rad posebnog tijela iz stava (3) ovog lana, te kriteriji za raspodjelu sredstava regulirati e se posebnim pravilnikom kojeg donosi upravni odbor visokokolske ustanove na prijedlog senata. (5) Visokokolska ustanova je duna koristiti ova sredstva iskljuivo za nauno-istraivaki i umjetnikoistraivaki rad na javan i transparentan nain u skladu sa zakonom. (6) Visokokolska ustanova je duna o utroku ovih sredstava redovno, a najmanje jednom godinje podnositi izvjetaj osnivau.

DIO TRINAESTI - EVIDENCIJA I JAVNE ISPRAVE lan 106. (Evidencija) (1) Ustanova visokog obrazovanja vodi: matinu knjigu, registar studenata/studentica, ljetopis, izvjetaji o ispitima, knjige zapisnika sa sjednica: senata, nastavno-naunog vijea, upravnog odbora i knjigu izdatih diploma i dopuna diplome. (2) Matina knjiga i registar studenata/ studentica i evidencija o izdatim diplomama trajno se uva.

lan 107. (Javne isprave) (1) Na osnovu podataka iz evidencije visokokolska ustanova izdaje javne isprave. (2) Javne isprave, u smislu ovog Zakona, su:, indeks (upisnica), diploma i dodatak diplomi, uvjerenje o poloenim ispitima i uvjerenje o zavrenim studijama i sva ostala dokumenta u skladu sa Zakonom. (3) Blie propise o nainu voenja evidencije i sadraju javnih isprava propisuje Ministarstvo.

DIO ETRNAESTI - NADZOR lan 108. (Nadzor nad provoenjem zakona) Nadzor nad provoenjem ovog Zakona vri Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona. lan 109. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor nad provoenjem ovog Zakona vri inspektor za visoko obrazovanje. (2) Za inspektora moe biti imenovana osoba koja ima zavren pravni fakultet, najmanje tri godine radnog iskustva i poloen ispit za rad u organu uprave.

DIO PETNAESTI - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 110. (Rok za donoenje podzakonskih akata ) (1) Propisi za provoenje ovog Zakona donijet e se najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Do donoenja propisa utvrenih ovim Zakonom primjenjivat e se propisi koji su vaili do stupanja na snagu ovog Zakona, ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom. lan 111. (Primjena zapoetih postupaka za izbor nastavnika) (1) Postupci izbora nastavnika/ nastavnica i suradnika/suradnica zapoeti prije stupanja na snagu ovog zakona, okonat e se pod uvjetima, postupku i rokovima utvrenim ranijim propisima. (2) Lica koja su stekla odreena nastavna i struna zvanja zadravaju pravo njihovog koritenja u skladu sa propisima prema kojima su ih stekli. Ugovor o radu i radno-pravni status zaposlenika/zaposlenica uskladie se sa odredbama ovog zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona. lan 112. (Primjena zapoetih postupaka za studenta) (1) Student/studentica upisan/upisana na viu kolu ili studijski odsjek u dvogodinjem trajanju prije stupanja na snagu ovog zakona ima pravo zapoeti studij nastaviti prema vaeem nastavnom planu u roku utvrenom statutom, uz ekvivalenciju prethodno poloenih ispita ECTS transfer kredita. Ekvivalenciju vri nauno-nastavno ili umjetniko vijee organizacione jedinice u sastavu visokokolske ustanove. (2) Student/studentica upisan/upisana na dodiplomski ili postdiplomski studij na dan stupanja na snagu ovog zakona ima pravo dovriti zapoeti studij prema nastavnom planu i programu koji je vaio prilikom upisa u prvu godinu studija i stei odgovarajui struni, odnosno nauni naziv prema propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu ovog Zakona u roku utvrenog statutom visokokolske ustanove.

(3) Kandidatu/kandidatkinji kojem/kojoj je na osnovi ranijih propisa odobrena tema za izradu doktorskog studija ima pravo odbrane doktorskog rada i stjecanje doktorata nauka prema propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu ovog Zakona u roku utvrenom statutom visokokolske ustanove. lan 113. (Priznavanje zateenih akademskih zvanja) (1) Lica koja su prema propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovog Zakona stekla akademsko zvanje magistra/magistrice mogu stei akademsko zvanje doktora nauka odbranom doktorskog rada prema propisima koji su vaili do stupanja na snagu ovog Zakona, u roku utvrenom statutom visokokolske ustanove. (2) Student/studentica iji je postdiplomski studij drugog ciklusa za stjecanje zvanja magistra/magistrice ili ekvivalenta u toku, mogu po zavretku istog stei akademsko zvanje doktora nauka na isti nain i u istom roku kao i lica iz stava (1) ovog lana. lan 114. (Usklaivanje rada visokokolskih ustanova i donoenje statuta) (1) Postojee ustanove na kojima se ostvaruje visoko obrazovanje po dosadanjim propisima, kao i druge ustanove ija je djelatnost u funkciji realizacije visokog obrazovanja dune su da usklade svoju organizaciju, rad i ope akte s ovim Zakonom, u roku od tri (3) mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Do donoenja opih akata ustanova iz stava (1) ovog lana primjenjivat e se postojei akti, ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom. (3) Danom stupanja na snagu ovog zakona Javna ustanova Univerzitet u Bihau kao akreditirana i licencirana javna ustanova e u roku od tri (3) mjeseca donijeti statut kojim e se sve zateene visokokolske ustanove-lanice u njenom sastavu (Javne ustanove Univerziteta u Bihau) integrirati u Javnu ustanovu Univerzitet u Bihau kao jedno pravno lice, ime se osigurava njihov kontinuitet kao organizacionih jedinica budueg integriranog Univerziteta u Bihau. lan 115. (Uspostava ureda za internu reviziju) (1) Visokokolska ustanova duna je da uspostavi ured za internu reviziju poslovanja, koji treba poeti sa radom u roku od tri (3) mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Statutom javne ustanove blie se odreuje nain i sadraj rada ureda za internu reviziju.

DIO ESNAESTI - KAZNENE ODREDBE

lan 116. (Kazne za prekraje odredaba Zakona) (1) Novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit e se za prekraj visokokolska ustanova, ako: a) pone sa radom i obavlja djelatnost suprotno lanu 19. ovog Zakona, b) primjenjuje nastavne planove i programe koji nisu licencirani u skladu s ovim Zakonom (lan 51.), c) primi u radni odnos akademsko osoblje suprotno lanu 85. ovog Zakona, d) upisuje studenta/studenticu preko broja utvrenog i lanom 69. ovog Zakona i e) odredi i naplati kolarinu u iznosu veem od utvrene odlukom osnivaa (lan 74). (2) Za prekraje iz ovog lana kaznit e se odgovorno lice u visokokolskoj ustanovi u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM. (3) Novanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit e se za prekraj visokokolska ustanova iz druge drave ili entiteta (Brko Distrikta, kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Republika Srpska) koja na podruju Unsko-sanskog kantona organizira studij bez saglasnosti Ministarstva. (4) Za prekraj iz prethodnog stava kaznit e odgovorna osoba u visokokolskoj ustanovi novanom kaznom od 500,00 KM do 1.000,00 KM.

lan 117. (Rok za usklaivanje Zakona o Univerzitetu u Bihau s ovim Zakonom) U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladie se odredbe Zakona o Univerzitetu u Bihau s ovim Zakonom ("Slubeni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 8/98 i 8/06).

lan 118. (Stupanje na snagu ovog Zakona) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Unsko--sanskog kantona".

Broj: 01-02-1-327/09 29. maja 2009. Godine Biha

Predsjedavajui Skuptine Unsko-sanskog kantona Admir Hadipai, dipl. pravnik